Skip to main content

Full text of "Rječnik hrvatskoga jezika. Skupili i obradili F. Iveković i Ivan Broz"

See other formats 


Digitized  by  the  Internet  Archive 

in  2011  with  funding  from 

University  of  Toronto 


http://www.archive.org/details/rjenikhrvatskoga01ivek 


RJECNIK 


IIRVATSKOGA  JEZIKA 


SKUl'll.I   1  (»HKA1)11-1 


DR-  F.  IVEKOVIC  I  DR-  IVAN  BROZ. 


SVKZAK    I. 


AG. 


U  ZAGREBU. 

STAMPARIJA   KARLA    ALBRECKTA   (JOS.  WITTASEK). 

1901. 


PRAVA  SD  SVA  ZADRZANA  NASTJEDNICniA  URa.  ivaNA  BROZA. 


I'APiR  K  zagrebac'kk  dioniCkk  papirnk  tvornice. 


PREDGOVOR. 


1.  Pokojni  necak  moj.  giuinasijski  jnofe^or 
Dr.  Ivan  Broz,  s  iiainjeroin  da  napisr  ije- 
ciiik  Hrvatskofja  jezika  mnogo  je  godiiia  sku- 
pljao  grajgu  za  nj  iz  svijeh  knjizevnih  djela 
Vuka  Karadzica  i  Gjtna  Daiiicica,  t.  j.  iz  onijeh 
koja  su  oni  sami  napisali  i  iz  onijeh  knja  su 
sanio  izdali  na  svijet,  kaonaiodne  pii{)ovijctki'. 
poslovice.  pjesme  i  t.  d.  Kad  je  ver,  inislio. 
da  je  toliko  jrragje  pokupio  te  ce  naskoro 
nioci  da  se  prihvati  obiagjivanja  njezina,  olide 
na  istinu  lieeni  na  Bozic  189.->.  trodine  u  cotr- 
deset  drujjoj  jrodini  zivota  svoga.*) 

2.  Videci  ja  ouoliku  jiiag-ju  (na  lO.'i.Kil 
ceduljica)  i  zaleri  da  onoliki  tiud  oslancnzaliul. 
a  znajuc'i  koliko  nam  trebuje  onaki  ijecnik, 
uzeh  razmisljati,  ne  bih  li  se  ja  iatio  posla? 
Na  to  nie  je  s  jedne  stiane  i  to  sokolilo,  sto 
sani  u  /.ivotii  svojeni  mnogo  jezika  lu'-io  (ne 
velim  da  sam  ih  naucio),  i  o^^obito  jezik  nas 
piiliOno  proucio  ritavsi  gotovo  sve  la^inave 
o  njeniu  sto  su  objelodanjcne  n  Zagrebu  i 
dingdje.  i  sto  sam  bivsi  dvadeset  i  dvije  go- 
(iine  piofesor  po  duznosti  svojoj  dosta  se  bavio 
oko  poslova  filnloskih  uopi'-e:  ali  me  je  s  dnige 
strane  od  toga  odviaeala  dob  moja:  kako  da 
se  covjek  navrsivsi  sezdeset  godina  dade  na 
posao,  za  koji  se  hore  i  mnogo  vremena  i 
nniogo  trudaV  No  ona  rijec  nasa:  S  milim 
Hogoni  sve  se  moze.  skloni  me  na])nkon ;  u 
polovini  mjeseca  veljaee  l.S'.t4.  ])iiinih  se  ])osla, 
pa  u  tii  mjeseca  sve  one  ceduljic-e  luebrojib 
i  uredili.  i  iz  potpisa  na  njima  lazabrali.  koje 
knjige  Vukove  i  Daniciceve  nijesu  jos  ]ioct- 

•pene  za  rjeenik;  po  torn  u  daljih  scst  mje- 
seca po(ii)oli  i  one  knjige  (na  2.'J.>>7;")  cedu- 
Ijica) ;  i  tada  u  pocetku  mjeseca  prosinca  iste 
godine  stadoli  od  sve  kolike  ove  gTag;je  laditi 
ije^nik. 

3.  Za  lemelj  je  ovoj  ladnji  postavljen: 
Srpski  Rjeenik  istumacen  Njemackijem  i 
Latinskijem    rijeeima.    Skupio  ga    i  na  svijet 

*)  Nekrolog  mu  uapisao  Br.  A.  Music,  u  I.jeto- 
pisii  Jugoslavenske  .Vkademije  IX. 


izdao  Vuk  Slef.  Karadzic.  Bee  18.o2.  Kako 
u  sam  temelj  nijesam  iitio  mnogo  da  diram, 
■  pre.^io  je  iz  njega  kojesta  u  ovu  radnju.  sto 
po  mi.sljenju  mom  ne  ide  u  rjeenik  za  obi- 
cnoga  knjizcvnika.  Tako  su  prezimena,  imena 
kr.<tena  i  imena  mjestima,  brdinia  i  potocima, 
uop('e  imena  dadita  pienesena  iz  Vukova 
rjecnika  u  ovaj  rjeenik,  ali  nijesu  dodavana 
jos  i  druga  vee  ako  bi  samo  gdjekoje  drugoga 
cega  radi.  I  Turske  rijvci  iz  Vukova  rjecnika 
ostavljene  su  ovdje,  ako  ih  i  ima  vise  od 
]inlovine,  nalazeci  se  samo  rijetko  gdje  u  na- 
rodnim  pjesmama,  sto  bi  se  mogle  lako  izo- 
staviti ;  nove  nijesu  primane,  osim  gdjekoje 
dosta  poznate,  n.  p.  halcsiS:  Da  se  ne  dira  u 
temelj  sam,  ostavljeni  su  ovdje  u  redu  rijeci 
ii.  p.  i  padezi  od  zamjenica  licnih:  menc,  mi, 
j';  :i>V,  '/',  pndii'  '"j,  poda  njgn,  zanj,  za  njga, 
i  t.  (L:  sto  bi  sve  trebalo  izbaciti.  kad  bi  se 
ikada  doslo  do  novoga  izdanja  ove  knjige. 
A  izbacio  sam  rijrci  tugjc  onake,  koje  se  samo 
malo  gdjegod  cuju,  t.  j.  na  megji  s  tugjim 
narodom.  od  kojega  su  uzete,  n.  p.  Njemacke 
oli'A  ajnc  (alles  eins).  pantra'in  (Bundwein) ; 
.Slovacke  musi,  pan;  Madzarske  sargarcpa 
(slucajno  je  ostala:  arpuhaSa)-.  Talijanske  fora, 
handdora;  i  t  d.  Gdje  ovake  rijeci  dolaze  u 
receiiici,  ondje  se  1  tumace;  kad  bi  se  sve 
,ovakvice  i  onakvice"  sknpile  iz  naroda  u 
rjeenik,  izasla  bi  citava  knjizetina.  jer  je  nas 
narod  na  zalost  gotov  primiti  svaku  tugju  i 
uopce  rgjavu  rijec.  samo  kad  je  cuje  od  „go- 
spodina".  a  odbaciti  najljep.su  svoju.  Rijeci 
koje  se  u  Vuka  nalaze  po  izgovoru  sasvijem 
dijalektickom,  nmze  se  pace  reel  po  mjesnom. 
n.  p.  gro-jc  (grozdje  =  gio/.gjc).  //s;>  (listje 
=  li.sce).  praiic  (u  Dubrovniku  mj.  prascic^ 
i  t.  d..  ne  nalaze  se  u  ovoni  rjecniku  na 
svom  osobitom  rajestu  vec.  ondje  gdje  su*na- 
pisane  po  valjanom  govoru  (kod  grozgje. 
lisce.  prascic.  i  t.  d.).  Tako  nema  u  ovonr 
rjecniku  ni  rijeci,  u  kojima  se  nahodi  Staro- 
sloven.sko  t.  (e).  po  sva  Iri  ili  cetiri  govora, 


Predifovor 


—  rv  — 


Prrdjfovor 


n.  p.  videti:  riddi.  ridifi,  ridjcti,  rigjiti,  nego 
sanio  po  frovoni  jiigozapadnoni:  rirljcti.  Tre- 
balo  bi  u  dnigoiu  izdaiijn  takojrjer  izo- 
sfaviti  rijec'i.  ii  kojiina  so  iiiji-slo  glasa  li  u 
gdjokojiiii  krajevinia  govoro  glasovi  g,  j,  Ii 
ill  r,  II.  p.  i(j  (luj.  //(),  ('oja  (iiij.  coh(i),  (jrcl; 
(mj.  grijeh),  uro  (iiij.  iiho).  iji  se  iiikako  ne 
ciije.  n.  p.  grijc  (inj.  tirijrh).  lad  (iiij.  Iiltnl). 
Jos  se  II  ovoj  kiiji/i  svaiidje.  i  ii  priiujciima. 
poiuelalo  slovo  /*,  gdje  iiiu  je  jio  t'tinu)lo}riji 
uijesto.  kao  slo  je  i-inio  i  Viik  piva  svoja 
djela  po  ilriigi  put  na  svijel  izdajiu'-i.  ixp.  NpJ. 
1.  V.  Pis.  59.  I  rastavio  sani  oiiake  rijeci, 
koje  se  samo  izgovoia  ladi  sastavljaju  u  pi- 
sanju  a  upravo  su  dvije,  ii.  p.  je  li  {i\\\.  jdi : 
Je  li  otac  kod  knee  ?),  Jcrosa  nj,  za  nj,  so  itjga 
(nij.  Jirozanj,  zanj,  znnjga). 

4.  Gradei'i  rjecuik  od  samih  V  u  k  o  v  i  h  i 
Daiiicice vih  knjizeviiih  djola  niislio  sam, 
rjecnik  re  biti  i  ovako  dosla  obilat  a  no  ('-e  biti 
iiatiunji'ii  kojekakvim  lijeeima  i  rerouicaina. 
o  valjanosti  kojib  inozc  sc  suiiiujati :  ako  bi 
se  kad  rjecnik  po  drugi  put  izdavao  na  svijel, 
dotle  ce  se  svrsiti  rjecnik  Jugoslavenske  Aka- 
deniije  jia  ce  se  nioci  tada  iz  njega  izvaditi 
sve  rijeci  koje  su  za  cijelo  dol)re  i  potrebne 
\\  knjizevnora  jeziku.  i  tako  ce  knjizevnici 
nasi  imali  potpun  rjecnik,  koliko  to  jest  nioze 
takav  biti  ijecnik  ziva  jezika.  Ali  kada  po- 
mislih.  da  ce  niinuti  jos  njeko  tridesct  godina. 
dok  se  svrsi  Akademijski  Rjecnik.  rekob  sani 
sebi :  zar  toliko  jos  godina  da  bude  knjize- 
vnost  nasa  bez  potpuna  rjecnika?  pa  tko  bi 
popunjao  ovaj  ijecnik  iz  Akadcinijskoga,  ne 
bi  ii  on  niogao  iniati  u  kojecemu  drugojacije 
misii  od  niene,  te  bi  se  zbrkao  rjecnik.  koji 
i])ak  vaija  da  bude  samolvory  Razinisljajuci 
ovako.  sve  niisli  na  jedno  sniislili:  premda  sam 
vec  dobrano  daleko  bio  dosao  u  obragjivanju 
rjecnika.  uzniom  ga  popunjati,  i  lo  iz  knjiga 
i  iz  zivoga  narodnog  jezika.  Pocrpao  sam  11  r- 
v  a  t  s  k  e  N  a  r  o  d  n  e  P  j  e  s  m  e  izdane  od  Hr- 
vatskc  Malice,  njeka  djela  M.  G  j.  M  i  1  i  c  e  v  i  c  a 
i  P.  Petrovica  Njegosa:  Lahii  Car  [\o 
sve  na  iJoBS  ceduljica).  U  Hrvatskini  Pje- 
smama  ima  dobrih  rijeci  i  recenica,  koje  li- 
jepo  popunjavaju  one  u  Srpskim  Narodnim 
I'jesmama  od  Vuka  na  svijel  izdaniina.  U 
.XliliZ-evica  osini  opcenite  Ijepote  u  jeziku  iiala- 
zimo  rijeci,  koje  su  u  novije  vrijefiie  nacinjene 
j)a  se  i  na  Hrvatskoj  slrani  upotrebijavaju.  Iz 
j)omenule  Njegoseve  knjige  i  Danicic  je  po- 
vadio  glagf)ia.  isp.  Rad  (1,  47 — l.")H.  Zatim  sam 
iz  A  k  a  d  e  m  i  j  s  k  o  g  a  R  j  e  c  n  i  k  a  uzeo  rijeci 
od  pocelka  pa  do  svr.selka  li).  sveska  peloga 
dijela  (A  Konjokradir-a).  za  koje  sani  drzao 
da  su  dobre  i  potrebne;  tako  i  iz  zbirke 
.T.  B  o  g  d  a  n  o  V  i  c  a  f pocevgi  od  .slova  m).  Ako 
i  jest  Stullijevo  Rjecoslozje  injcsaviiia 


rijeci  Hrvatskib,  Ruskib  i  Staroslovenskili, 
slokavskili  i  kajkavskili,  uarodniii  i  nacinje- 
nib  kojekako.  opel  ima  u  njemu  vrlo  lijepijcb 
rijeci,  kojili  nijesam  nasao  u  ostalom  jiod- 
rucju  svojem.  pa  sam  ib  zalo  iz  njega  uzeo. 
Iz  uurodnogn  govora  \n-\m\o  sam  od  pozna- 
nika  njekoiiko  rijeci,  i  kod  svake  sam  zal)i- 
Ijezio  ime  poznanikovo.  I  sam  sam  od  naroda 
iz  okoline  Zagiobacke  pobiljezio  njekoiiko 
rijeci.  n.  p.  hjrliii^li,  ogtijcnav,  ojuia,  penjaru, 
i  t.  d.,  kao  slo  je  ucinio  i  pokojni  Danicic, 
kad  je  boiavio  u  Zagrebu.  Za  icoju  rijec  u 
ovom  ijecniku  velim :  gocori  sc  u  Hrvatskoj, 
valja  znati  da  se  ona  govori  n  kajkavaca.  za 
koje  sam  ja  jamac,  rogjen  na  Klaiicu  kod 
Sutle.  i  govori  se  u  stokavaca  u  baniji,  za 
koje  je  jamac  moj  cestiti  drug,  kanoiiik  Pavao 
Leber,  koji  se  rodio  u  Glini  i  ondje  proveo 
ndadosl,  i  bio  poslije  u  baniji  svecenik  dva- 
deset  i  sedam  godina  interesujuci  se  svagda 
nniogo  za  narodni  govor. 

5.  Gledao  sam  kod  svake  rijeci  da  skupim 
syuonyma,  ako  ih  imade;  samo  valja  znali, 
da  ima  malo  pravib  synonyma.  I.  j.  lakvili 
i-ijeci.  koje  jedno  islo  znace;  vi.se  ih  ima. 
kojima  je  znacenje  srodno,  pa  takve  se  po- 
najvise  naznacuju  uz  synonyma  skracenom 
rijecju  isp.  iii  cf.  Kod  glagola  prostih  ncsvrSe- 
nih  zal)iljezio  sam  njihova  r.  pf.  prosta,  c.  pf. 
slozcna  i  r.  impf.  sloScna  (koji  ill  imaju):  osim 
koiisli  koju  knjizevnici  niogu  imali  od  ova- 
koga  prijegleda.  josle  se  kod  glagola  n.  ]>. 
rurati  lakse  razabere,  da  je  dorarati  v.  pf. 
a  nije  v.  impf.,  kao  .sto  pogrje.sno  stoji  u 
Vukovu  rjecniku.  ."^to  se  kod  gdjekojih  gla- 
gola razlazu  i  graniaticki  oblici,  mislim,  da 
l)arem  jos  za  koju  godinu  nc  ce  biti  suvise. 
U  skupu  se  nalaze  i  rijeci  aHgmcidailvnc, 
rijeci  h  jednakim  nastarkom  i  f.  d.,  cim  se  od 
.skupa  ponjesto  osvjetljava  znacenje  i  valja- 
nosl  pojedinih  rijeci;  tako  se  n.  p.  od  skupa 
kod  rt/)/or  potvrgjuje.  da  valja  govorili  i  pisiili 
lijiov,  lozor  (a  ne  lipin,  lozin).  da  je  dobro 
dunjov,  a  po  tome  i  dunjoiina,  i  t.  d.  Svrb 
toga  se  prema  skupovima  lakvim  lakse  va- 
Ijano  nacine  nove  rijeci,  ako  je  nuzno  da  se 
cine.  Imenice  nacinjene  od  inflnitiva  s  pri- 
djevenom  spiijed  rijeccom  ne  kao  n.  p.  nc- 
(iiranjc,  neohrezaiiji;,  nrodgoiaranjr,  itrpnima- 
)ijc,  nipodu.sanjc,  nepriznavanje,  neprohavljcnjr, 
i  t.  (/.  ovdje  se  pominju  vi.se  primjera  iadi 
nego  Ii  radi  samih  selje,  da  se  lo  je.sl  vidi, 
kako  se  subslanliva  verbalia  mogu  i  s  po- 
ricanjem  u|)<)tre))ljavati.  Tako  i  kod  pridjeva 
slozenijeh  s  prijedlogom  po,  n.  p.  podobar; 
jer  se  golovo  svakonm  pridjevu  moze  dome- 
tnuli  sprijed,  kad  mu  se  hoce  znacenje  da 
umanji.  To  vrijedi  i  za  glagole  slozene  s  pri-  » 
jodlozima  :   jci-  nije  mogucc  iilivalili   u  knjifju 


I'rodjfovor 


I'rcdRovor 


SVC  frliXfrole,  koji  mo^'u  bill  slozeiii  s  prijt'illo- 
ziiiiii  i  koje  za  cijclo  fiovori  luirod.  kail  nui 
zativha;  lakd  n.  p.  t:laj,'(il  dohrali  (dohcrcm) 
ncnia  u  Vukuvii  rjfi-iiiku;  a  tko  t't'  rgri,  da 
ga  narod  ne  {fovoii?  h  lofra  so  lakniiji'i-  vidi, 
koliko  sn  pretjerivali  n.jcki  Viikovci  dizuci  da 
no  valja  rijeo  knja  so  no  iialiddi  ii  \'iika;  ta 
iiiia  II  nasom  jo/iku  iia  tisiuHMl()l)rili  i  lijopijoh 
rijei'-i.  za  kojo  V'lik  nijo  ziiao  iiili  Jc  iim^ao 
znati. 

6.  Sto  iiijcsu  II  uvuiu  rjeniiku  iia  svijoni 
rijecinia  naznaceni  akcetiti,  ne  cc  ])iti  za  cudo 
onoiiio,  ko  ziia.  da  i  ii  sainom  Viikovnm  rje- 
onikii  ima  jidjokoja  rijoo  hoz  akcoiila  (ii.  p. 
iiatupijcrko,  rni(li.'<(ili>).  i  da  Jo  i  sain  l)anioi('-. 
ovaj  iiajbolji  ziialar  akcontuacijo  u  Joziku 
iiaseiii.  ostavio  dosla  rijeci  ii  Akadoniijskom 
Rjeriiikn  bcz  akceiita.  pace  i  lakvili  lijoci.  za 
koje  iiiiiojii  no  ziiajuci  koliko  je  josle  zanir- 
seiio  pilaujo  o  akcoiiliiafiji  nasoj,  inislio  bi 
da  iiijo  nisla  lakso  nego  poniotali  na  njih 
])rave  akoonte. 

7.  Za  Vukovo  ij  pisoni  slozeiio  slovo  gj, 
koje  je  islorijsko,  jer  su  stari  nasi  pisali  gij 
Hi  upravo  (jj.  i  kojo  iiajbnlje  od;:ovara  sistonii 
iiasef.'a  sadasiijojr  pravopisa.  Po  ovoj  sistemi 
valja  pledati,  (la  iias  svaki  glas,  koje^a  nijesu 
i^iitini  govorili,  ima  svoj  osobili  znak,  prosto 
slovo,  ali  da  se  ne  dira  u  sania  Latinska 
slova;  ako  se  pak  ne  bi  mogio  prosto  slovo 
za  koji  god  nas  glas  naoiniti  boz  diranja  u 
Lalinsko  slovo,  neka  so  ladijc  iiariiii  slozeno 
slovo.  Piema  tome  imadomo  naoinjena  prosta 
slova  c,  l'.  s  i  i,  kod  kojih  se  dijakritickim 
znacinia  ne  dira  u  Latinska  slova  c,  s  i  z; 
i  iinanio  slozena  slova  di  i  I),  jer  se  od  d  i 
od  I  nijesu  niogli  naoiniti  prosti  znaci  za  gla- 
sovo  y  i  Jb  ne  dirajuci  u  sama  ona  Latinska 
slova :  k  njinia  joste  dolazi  slozeno  nj.  Na- 
suprot  loj  sistemi  grijesi  se  u  naoinjenom 
slovu  (7,  jer  se  dira  u  samo  Latinsko  slovo 
d\  ali  je  jos  goro  sto  se  za  isti  glas  pored 
prostoga  slova  d  dopusta  pace  zapovijoda  kod 
imena  vlastitih  jos  i  slozeno  slovo  gj,  te  treba 
pisati  istu  rijcc  kad  znaci  mjesto  (u  Hrvat- 
skoj) :  GJnrgjic,  a  kad  znaci  cvijet:  dtirdic! 
Dakle  za  jedan  isti  glas  dva  razlicna  znaka! 
Naprotiv  Zagrebacki  knjizevnici  imadu  za  dva 
razlicna  glasa  jedan  znak:  (7/  im  je  fas  i) 
(n.  p.  rorf/'enje),  a  cas  ;ij  (n.  p.  porf/emciti 
se).  odatle  postaje  smutnja  u  izgovoru  te  se 
od   Zagrebackib   gjaka    cuje   pof/jarmiti    (mj. 

U  Zagrebu  dne  oU.  lipnja  I'.IOO. 


porf/aniiiti).  To  je  piava  novoija  i  sramota  u 
naJem  pravopisu,  koja  bi  se  mogla  ukloniti. 
kail  l)i  kr.  zemaljska  vJada  u  skolama  ukiiiiila 
ono  ni  za  kakv(>  zashigo  krizeni  odlikovaiio 
(t;  ta  iiiko  ga  ne  npotiobljava  osim  njekoli- 
cine  akadomika  i  skolske  djece,  koja  pak 
moraju  da  znaju  i  gj  citali  i  pisati.  Tada  bi 
se  i  Zagrebacki  knjizevnici  zar  dozvali.  jiak 
eto  nam  oiida  jodiioga  pravopisa  jcdva  na 
jedvine  jade. 

8.  No  mogavsi  ja  sain  korelduni  opravijali, 
povjerio  sani  je  gospodi,  koja  su  tomu  poslii 
vcc  vjesta.  i  savje-^ni  su  radnici  i  dolni  jx)- 
znavaoci  jozika  lirvalskoga:  opol  se  bojim,  da 
('•0  porod  svega  toga  biti  u  rjecniku  slampai- 
skili  pogrjesaka,  nadam  se,  neznatnijeh,  koje 
ce  eitalac  sam  ilioci  opaziti  i  popraviti. 

9.  No  bi  trobalo.  no  kakib  nas  ima,  ne  ce 
biti  s  goroga,  ako  izrijekoin  kazem,  da  za 
sadrzuj  primjerd  ja  ne  odgovaram. 

10.  Ovo  djelo  moglo  bi  se  zvati  i  rjpcnik 
SrpAlioga  jezika,  i  da  su  ga  napisaii  Sibi, 
jamacno  bi  se  tako  zvalo;  ali  mu  je  po  ji- 
dnakom  pravu  i  po  saniim  uacelima  Srbalja 
Vuka  Karadzica  (Srb.  i  Hrv.  (3)  i  Gjura  Dani- 
cida  (Dioba  b)  ime  rjccnik  Hrrat^koga  jrzika, 
jer  su  ga  spisali  i  na  svijet  izdali  Ilrvati. 
Nije  se  dometnulo  Hi  Srjixkoga,  jer  laj  do- 
metak  ne  bi  zadovoljio  ni  jednoga  Srbina  a 
ozlovoljio  bi  mnoge  Hrvate,  a  i  Srbi  ne  bi 
dodali  Hi  Hrvatslcoga.  Braca  ka'  i  braca. 

11.  Duznost  mi  je  joste.  da  lijepu  zalivalii 
javno  izrecem  visokoj  k  r.  zemaljskoj 
V  1  a  d  i,  odjelu  za  bogostovlje  i  nastavu  ii 
Zagi-ebu,  sto  je  svijeni  skolama  preporucila 
pronumeraciju  na  ovaj  rjecnik  i  na  nj  pre- 
numerovala  za  sedamdosot  i  dvije  skole;  pre- 
uzvisenome  gospodinu  biskupu  u  Gjakovu 
Dr.  J.  J.  S trossmay eru,  sto  se  upisao  za 
dvadeset  eksemplara  (prvi  od  svijeh) ;  i  svoj 
gospodi  za  trud  i  muku  sto  su  skupljali  pre- 
numerante,  i  od  njih  po  imenu  onima  koji 
su  ill  skupili  vi.se  od  dvadeset :  katobotu 
gimnas.  u  Pozezi  prof.  F.  Barcu,  franci- 
skanu  u  Kosljunu  na  Krku  f  r  a  A.  J  u  n  i  c  i  c  u, 
prof,  gimnas.  u  Zagrebu  S.  Kucaku,  prof, 
u  Zadru  M.  Nekicu.  kr.  financ.  perovogji 
u  Zagrolni  Dr.  Gj.  Ortneru  i  grad.  lijecniku 
u  Petrinji  Dr.  N.  Zyborskomu.  Bez  ovoga 
sto  se  pominje  ovdje  sa  zahvalnoscu,  ne  bi 
bio  ovaj  rjecnik  izisao  na  svijet. 


Dr.  F.  Ivekovic. 


IZ\  (tUI  PfrMEM  OVOMl   IMECMKl . 


ARj.  Rjetnik  Hrvatskoga  ili  Srpskojra  jezika  na  svijet 

izdaje  .liifroflavenska  Akadeniija.  Dio  II.   Obiadili 

Gj.    Danii-ic,    M.    Valjavac,    P.    Budmaiii.    Zafrreb 

1884 — 188(5.  Dio  III.  IV.  V  (do  rijeci  konjokradica). 

Obradio  P.  Budniani.  1887—1899. 
Biikr.  Novi   Srpski  bukvar.    Recensija  Gj.  Danifiida. 

Bee  1854. 
Oaniea.   Zabavnik   za   godinii    182G  izdao  Vuk  Stef. 

Karadiic.  Bee  (1).  Za  godinii  1827  (2).   Za  ajodinu 

1828  (3).   Za  godinu  1829.    Budim  ii).   Za   godinu 

1834.  Bee  (5). 
D.VRj.  Kjecnik  Hrvatskoga  ili  Srpskoga  jezika  na  svijet 

izdaje  Jugoslaven.ska  Akadeinija.  Dio  I.  Obradio  Gj. 

Dani(5ie.  Zagreb  1880—1882  (kad  ae  odavle  navode 

rijeci  Danicicere,  onda  se  i  ovaj  dio  pise:  Gj.  Dani- 

ii(,  ABj. 
Dioba  Slovenskih  jezika.  Iz  lekeija  profesora  velike 

Jkole  Dr.  Gj.  Danicit'a.  Biograd  1874. 
U.M.   Istorija    Srpskoga   naroda    napisao   A.   Majkov. 

S  Ruskoga  preveo  Gj.   Dani<?i(;.   II.  izdauje.   Bio- 
grad 1876. 
Doilat.  Dodatak  k  Sanktpeterburgskim  sravDiteljnim 

rjeOnieima.  Xapisao  Vuk  Stefanovic.  Bee-  1822. 
DP.   Pisma   o   sluzbi    Bozjoj.    Napisao   Andrija  Nik. 

Muravijev.   S  Ruskoga   preveo   (ij.  Danifii(5.   3.  iz- 

danje.  Biograd  1867. 
UPosl.  Poslovice  na  svijet  izdao  Gj.  Danifii*!.  Zagreb 

1871. 
ilKj.  Rje£nik  iz  knjizevnih  starina  Srpskib.  Napisao 

<;j.  Danieic.  Biograd  1863.  1864. 
Ijlas.    Gliisnik   druMva   Srbske   Slovesnosti.   Svezka 

Xlll.  Beograd  1856  (i  dalje  sveske  u  kojima  je  Gj. 

Danieic  napisao  sio). 
tio!«poilinii  Sii  dra  krsta  (od  Vuka  Stef.  Karad^ida). 

BeO  1848. 
(il'.V.    Gospodinu    P.   Ninkovica   (od    Gj.    DaniCi<5a). 

Biograd  1865. 
Ilort'.  Srp>ke  Xar.  Pjesme  iz  Hercegovine.  Za  ^tampu  j 

ill  priredio  Vuk  Stef.  Karad2i<^.  Bee  1866.  | 

IIXpj.   Hrvatske   Narodne   Pjesme.   Skupila  i   izdala  ■ 

Matica   Hrvatitka.    Knjiga    I.    II.    III.    IV.    Zagreb! 

1890—1899.  ! 

Istor.  I.storija  oblika  Srpskoga  ili  Hrvatskoga  jezika. 

Napisao  Gj.  Danifie.  Biograd  1874.  | 

•Javor  list  za  zabavu,  ])0uku  i  knjiievnost.  Novi  S.vl.  i 

1875.  1885.  (primjeri  od  Vuka). 
.1.  Roedanovii-.   Zbirka   rijeei  (poeevM  od  slova  m  i 

dalje  I   skupljenih    po    Lici   od   Divoselskoga   prota 

.lovana   Botrdaiiovi(^a,   koju  je   od    rijega   nabavila 

Jugoslavenska  Akademija  a  meni   blagostivo  ustu- 

pila   za   porabu ;   na   eemu  joj   ovdje   po    duznosti 

izrii'i'ni  livalu.  j 

•lurni.  Jurinusa   I  Fatiiua.  Napisao  M.  Gj.  Mili(-evid. 

Beograd  1879.  | 


Kiijiz.  Kujizevnik.  God.  III.  Zagreb  1866. 

Rolo  Gjuru  Daniei(?u  13.  maja   1889.   Beograd   1889. 

Korijoiil  s  rijeeima  od  njili  postalijem  u  Hrvatskom 

ili    Srpskom  jeziku    napisao    Gj.   Danieit^.    Zagreb 

1877. 
Rov.  V.  S.  K.  KovOeXid  za  istoriju,  jezik   i  obieaje 

Srba  sva  tri  zakona.  Bee  1849. 
Megj.  Megjudnevica.  Napisao  M.  Gj.  Milidevid.  Beo- 
grad 1885. 
.^lil.  Knez   MiloS   u   prifama   od   M.   Gj.   Mili<!evi6i. 

Beograd  1891. 
Jlilos  Ubrenovie,  ili  gragja  za  Srpsku  istoriju  naSega 

vremena.  Napisao  Vuk  Stef.  Karadiie.  Budim  1828 

(napisao  isiocnijem  narjecjem). 
M.  Svcfif  poet.   MiloS  Svetid  poeta.  Iz  lekeija  pro- 
fesora Gj.  Danieif'a.  Biograd  1865. 
Nik.  jpv.  Nikoljsko  jevangjelje.   Na  svijet  izdao  Gj. 

Dauieie.  Biograd  1864. 
Xov.   Srb.   Davidovieeve  iNovine  Srbske  u  Vieni». 

Godine  1817,  1818,  1821. 
Xov.  Zavj.  Novi  Zavjet  Gospoda  uasega  Isusa  Hrista. 

Preveo  Vuk   Stef.  Karadiid.   Bee  1847  (Predgovor 

I— XV.. 
\pj.'   Narodne  Srpske  Pjesme,  skupio  ih  i  na  svijet 

izdao  Vuk  Stef.  KaraditiC-.  Knjige  1.  II.  III.  Lipiska 

1823—1824.  Knjiga  IV.  Bee  1833. 
Xpj.  Srpske  Narodne  Pjesme,   skupio  ih   i   na  svijei 

izdao  Vuk   Stef   Karad^ie.   Knjiga  I.   II.  III.  IV. 

Bee   1841-1862.   Skupio   ih   Vuk   Stef.    KaradJ.ie. 

Knjiga  V.  Bee  1865. 
Xpr.   Srpske   Narodne   Pripovijetke,   skupio  ih   i  na 

svijet  izdao  Vuk  Stef  Karadzii^.  Drugo  umnozeno 

izdanje.  Bet  1870. 
Obi.  Obliei  Srpskoga  ili   Hrvatskoga  jezika.  Napisao 

Gj.  I)ani('ie.  Sesto  izdanje.  Zagreb  1872. 
Odbr.  ud  riiz.    Odbrana  od    ruienja    i    kugjenja,    u 

34—36  br.  Vidov-dana  1861  (od  Vuka  Stef.  Kara- 

dziea). 
Odjs:.  iia  laz.  Vukov  Odgovor   na  lazi   i  opadanje  ii 

S>pskc)me  I'laku.  Bee  iS44. 
Odff.  Hit  sit.  Vukov  Oilgovor  na  sitniee  jezikoslovne 

G.  .1.   lladziea  =  M.  Sveliea.  Bee  18;W. 
Odsr.  na  iit.  Vukov  Odsovor  na  I'tuk  G.  M.  Sveti<'-a. 

Bee  1843. 
OjB^lcd.  Rjeeuik  Hrv.  ili    Srp.  jezika   na  svijet  izdaje 

Jugoslavenska  .\kademija.   Obragjuje   Gj.  Dani<?i(;. 

Zagreb  1878. 
Opit.  I..uke  Milovanova  Opit  nastavljenja   k  Srbskoj 

sli^tnoreenosti.   Izdao   ga  Vuk   Stef.   Karadiiif:.  Bet- 

1833  \I'red(ioror  isdaviiieljev.  v — y  (=  3 — 24)]. 
Osii.  <  Isnove  Srpskoga  ili  Hrv.at.skoga  jezika  napisao 

(ij.  Dauieie.  Biograd   lfS76. 
0  Sv.  0.  ()  Sveti(3evu  ;()gledalu«.  Recensija  (ij.  Dani- 

f\(:&.  Biograd  1865  (2.  izdanje). 


Izvuri 


-  VII  - 


Izvori 


ris.  Viika  Stef.  Karadiida   i   Save  Tekelije  pisma  o 

tsi-pskome  rnivopisu.  liec  1845. 
I'om.  I'omeni  o  DaniCidii  i  njepova   pisma  iz   posle- 

iliijili  fjodina  iijcgova  iivota.  Od  M.  (Ij.  Milit'eviiJa. 

Itco.nrad   18b;!. 
I'osl.  Srpake  Narodue  Poslovice.  Izdao  ill  Vuk  Stef. 

Karnd/.ii'.  Rec  1849. 
I'rinij.  Primjeii  Sipsko-Slavenskoga  jezika.  Sastavio 

ih  Vuk  Slot".  Karad?.ic.  Bee  1857. 
rri|).  hibl.   Pripovijetke   iz  staropa  i  novotc   zavjeU. 

Preveo  (Ij.  l>anieie.    Sedmo  izdanje.   Biograd  1865 

(hi t  i II  kom  it ci iiiptoi e). 
I'ripravu  za  istoriju  svejra  svijeta  radi  djeee.  Preveo 

8  Njemaekoga    Dim.    Vladisavljevie   a   pregledao  i 

na  svijet  izdao  Vuk  Stef.  KaradJ.ii'.  Bee  1864. 
Kild    Jugo.slavenskc    .Xkademije.    Knjiga    I.    Zagreb 

1867  (i  dalje  knjige  n   kojima  je  sto  napisao  Gj. 

Da  n  icii':). 
Kilt  za  Srpski  jezik  i  pravopis.  Napisao  Gj.  Danifiid. 

Budim  1847. 
Rj,'  Srpski  rjoc'uik  istolkovan  Njemaekim  i  I.atiuskim 

rijeema.  Skupio  ga  i  na  svijet  izdao  Vuk  Stefano- 

vi<=.   Bee  1818. 
Kj.  Srpski   rjeenik   istumaeeu   Njemaekijem  i  Latin- 

skijem  rijeeima.    Skupio  ga  i  na  svijet   izdao  Vuk 

Stef.  Karad?,i(^.  Bee  1852. 
KJ.'  Srpski  rje(^nik   istumafien   Xjemaekijem  i  Latiu- 

skijem  rijefima.    Skupio  ga  i    na  svijet  izdao  Vuk 

Stef.  Karaditie.  Treee  (drzavno)  izdanje,  is])ravljeno 

i  umnozeuo.  Biograd   1898. 
K|i.  tako   se   naznaeuju    rukopisi    nestampauih    naro- 

dnili    pjesanui  Mnliamedovai'-kih  iz  Bosne  5to  su  u 

Hrvatske  Matice,  iz  kojili  sam  po  dobroti  universi- 

tetskoga  profesora  dra.  \j.  Marjanoviea   primio  ne- 

koliko  rijcei. 
Sinf.  Srbsica  sintaksa.  Napisao  (ij.  Daiiieie.  Beograd 

1858. 
Slav.  Uibl.  Slavisehe  Bibliothek  herausgegeben  von 

Fr.  Miklosieh.  I.  II.  Wien  1851.  1858. 
Sovj.  »rravitelstvujuS<Mj  sovet  Serbskij-'  za  vremeua 

Kara-Gjorgjijeva.  Napisao  Vuk  Stef.  Karadzic.  Bee 

18(i0. 
Spisi.   Skupljeni   gramatieki  i   polemi<5ki  spisi  Vuka 

Stef.  Karadzi^la.   Knjiga   I.   II.  III.   Beograd   1894 

do  1896. 
Srb.  i  Hrv.  Srbi  i  Hrvati.  <)d  Vuka  Stef.  Karadzii^a. 

(Vidov  dan  1861  br.  31). 
St.   pis.    Hrv.   Stari   pi.sei   Hrvatski.   Knjiga  IV.  V. 

Zagreb  1872.  1873. 
Star.  Starine.  Izdaje  Jugoslavenska  Akademija.  Knjiga 

I.  Zagreb  1869  (i  dalje  kiijige  u  kojima  je  sto  pri- 

opiio  Gj.  Danicic;  u  XIV.  knjizi  ima  pismo  Vu- 

kovo  Safariku). 
Strai.  Straiiilovo  list  za  zabavu,  pouku  i  knji^evnost. 

Novi  Sad.  1886.  1887. 
Stiilli.  Joakima  Stulli  Dubrovfianina  Kje^osloye.  Du- 


brovnik  1806  (Danicic  i  po  njetnu  Budmani  pim 

ga  Stuli<^). 

Sveto  Pismo  staroga  i  novoga  zavjeta.  Preveo  stari 
zavjet  (ij.  l)aniei(?.  Novi  zavjet  preveo  Vuk  Stel'. 
Karadzii''.  Biograd  1868  (cirilicoin  stampano.  Ono  sc 
navodi  po  knjigama;  n.  p.  Mojs.  I.  1,  31  (Mojsijtva 
knjiga  prva,  glava  prva,  crsta  31),  Jov  42,  17  (knjiga 
kojoj  je  )iatpis  Jov,  glava  42,  vrsta  17),  Jov.  6,  48 
(■Jovanovo  jevangjelje,  glava  6,  vrsta  48),  Jud.  20 
(Jude  apostola  poslanicu,  vrsta  HO). 

Seep,    iiinl.    LaJSni   C'ar    S(;epan    mali.    Pjesmotvorje 

Petra  Petroviea  Njegosa.  Zagreb  1851. 
Vid.  d.  Vidov  dan  (novine  izl.izile  u  Biogradu)  1861. 

1862  (primjeri  od  Danieiea). 
VLazie.  V.  Lazii'u.   I.  II.  Napisao  Gj.   Danifid.  Be<5 

1848. 
Vuk.  prijev.   Vukov    prijevod   novoga   zavjeta.  Gj. 

Danii'nt^.  Bee  1847. 
Zini.  Zimnje  veeeri.   Napisao  M.  Gj.  Milidevid.  Beo- 
grad 1879. 
ZIos.  Selo  Zloseliea.  Napisao  M.  Gj.  Milidevid.  Beo- 
.  grad  1880. 
Zitije   Gjorgiija  .Vrsenijevida  Emanuela.   Izdao  Vuk 

Stef.  KaradJ.ie.   Budim  1827   (napisano  istocnijem 

narjccjein). 
iiv.  Zivot  i  obieaji  naroda  Srpskoga.  Opisao  ih  i  za 

Stampu  priugotovio  Vuk  Stef.  Karadzid.  Bed  1867. 
7A\.  kr.  i  arli.  Zivoti  kraljeva  i  arbiepiskopa  Srpskih. 

Napisao  arbiepiskop  Danilo  i  drugi.  Na  svijet  izdao 

(ij.   Danieie.  Zagreb  1866. 
Ziv.  sv.  Sav.   Zivot  sv.  Save.   Napisao  Domentijan. 

Na  svijet  izdalo    Dru.<tvo  srbske  slovesnostis  trudom 

(ij.  l>anieiea.  Biograd   1860. 
iiiv.  sv.  Sim.  i   sv.  Sav.   ^ivot  sv.  Simeuna  i  sv. 

Save.    Napisao    Domentijan.    Na   svijet   izdao   Gj. 

Danif:ie.  Biograd  1865. 

Upotrebljavali  su  se  rjecnici 

za  rijeci  Staroslovenske :  Lexieon  Palaeoslovenico- 
Gr.aeco-Ijatinum  emendatum  auetum  edidit  Fr.  Miklo- 
sieh. Vindobonae  1862 — 1865. 

za  Bladiarske:  Legujabb  ^s  legtomottebb  Ndmet- 
Magyar  ds  Magyar-N(?met  Zsebszokonyv.  K^szitette 
Farkas  Elek.  Pest  1857. 

za  Talijanake:  Dizionario  italiano-tedesco  compilato 
da  0.  G.  Jagemann.  Tomo  I.  II.  Vienna  1837. 

za  Turske:  Turske  i  druge  istoeanske  refi  u  naSem 
jeziku.  Od  (ijorgja  Popovida.  Beograd  1884. 

Gdjesto  se  spominje  i  rjecnik:  Deutsch-kroatisches 
W'orterbueh  von  Bogoslav  Sulek.  NfimaCko-hrvatski 
recnik.  I.  II.  Band.  Agram  1860. 

Udgonetljaji  uzeti  SM  iz  knjige:  Srpske  Narodne 
Pripovijetke  i  Zagonetke.  Skupio  ih  i  na  svijet  izdao 
Vuk  Stef.  Karad^id.  Biograd  1897.  odatle  su  popru- 
oljene  i  gdjekoje  rijeci  u  zagonetkama  sto  su  to  Vukomi 
rjecniku. 


SK«V(K\K  Kf.IKCI. 


I.  !tkc.  akoenat  (aooentusi 

akiis.  akusntiv  (iU'i'iisativus;  4.  padei) 

K:ii-.  ml   I?n<.'koj 

■tan.  Kaiiat.  Banatu 

hansk.  rt'st.  banskoj   regemcnti  i^oko  (Jline  i  onamo 

lio  Une) 
Itioar.  Biosrradu 
Itjolop.  Bjelopavlii'iina 
Itranii-.  Branicevu 
{'.  <i.  Crnoj  Gori 
Criiiii.  C'rmniei 
llaliii.  Dalmaciji 
Ihihr.  Piibrovnikii 
s:raiii.  ^ramati(^k!,  ii  gramatici 
Here.  Hereeprovini 
llrv.  Hrvatskoj 
Imosk.  Imoskome 
isp.  isporedi 
ist.  istocno 

ist.  kraj.  istoi-nijem  krajevima 
i(<i.  i  t.  (I.  i  tako  dalje 
jiiiTO/..  juiiozapadno 
jiiffoz.  kraj.  jagozapadnim  krajevima 
juz.  juziio 
Kot.  Kotoru 

kr.  Xoff.  kr.  Xcsrot.  krajini  Negotinskoj 
Ink.   ridi  loe. 

Mailz.  JIadzarski,  (u)  Madzarskoj 
iiij.  lujesto 
n.  p.  na  primjer 
iiast.  na^tavak 
osn.  osnova 
I'astr.  PaStrovidima 
I'ipor.  Piperima 
INxIs.   Podgorici 
prim,  prinior.  primorju 
K.  Ruski 

rt'cipr.  reciprodni  (glagol  uzajmicni) 
rcllcks.  refleksivni  (glagol  povratni) 
Kiidn.  II.  Rudnickoj  nahiji 
Kiis.  Kiiski 

sjcv.  kraj.  sjevernijeni  krajevima 
sjpv.  llrv.  sjevernoj  Hrvatskoj   (u  kajkavaca) 
Slav.  Slavoniji 
sloi.  sloi^en  (n.  p.  glagol) 
Srb.  Srbiji 
Srij.  Srijemu 
(st.)  siajade  (tako  su  zabiljeiene  rije(5i   koje  se  6uju 

u  pjesmama,  rijet'i  pjesnii'ke;    ali  se  mnoge  ovako 

zabilje^ene  govore  i  osim  pjesama) 
supst.  ^9iipstanti_v  (imenica)  vidi  subst 
Sum.  Suinad.  Sumadiji 
I.  j.  to  jest 
I'z.  n.  Uiidkoj  nahiji 

vojv.  vojvodstvu  (sada  u  Badkoj,  Banatii  i  Srijemu) 
v»k.  lidi  voc. 
zap.  zapadno 
zap.  zapadii.  kr.  zapadnijem  krajevima 


II.  ace.  ai'Ciis.  aecusativus  (4.  pade?.) 

aft.  aotivum  ivcrbum,  glagol  aktivni) 

ailj.  adjoetiviim  uomcii  (pridjev) 

adv.  adverbium  (adverab,  prilogl 

aiisriii.  aiigmemalivum  (znaienja  uvedauogal 

f.  a;. :  com.  sen.  cominuiiis  generis  (muSkoga  i  ieii- 
skoga  roda) 

cf.  confer  (isporedi) 

t'oll.  collectivuni  (nonien ;  skiipno  ime) 

romp,  oomparativus   (gradus;   drugi   red   poregjeiij;i) 

eorr.  correlativimi  (Mo  je  iizajmic'no,  Sto  je  jedno 
prenia  drugoni,  jedno  odgovara  driigome) 

gpii.  genitiviis  (!'.  pade^.) 

dat.  dativus  (.'5.  padez) 

deiii.  deminutiviim  (znaeenja  umanjenoga) 

C.  c.  exempli  eansa  (ua  primjer) 

C.  g.  exempli  gratia  (na  primjer) 

etc.  et  cetera  (i  t.  d.l 

f.  femininum  (zenskoga  roda) 

lis:,  tigiirlich  (u  prenesenom  smishi) 

fr.  fraiiz.  frauzosisch  (Francuski) 

hyp.  hypocoristieoii  (5to  se  govori  od  mila  ili  za 
podsmijeh) 

i.  e.  id  est  (to  jest) 

i,  q.  id  quod  (to  5to) 

impornt.  imperativus  (zapovjedni  nadin) 

indofl.  indeclin.ibile  (sto  se  ne  mijenja  po  padeiSima) 

instr.  instriimentalis  (H.  pade?.) 

interj.  interjectio  (uzvik) 

ital.  italienisch  (Italijanski) 

loe.  localis  (7.  padez) 

m.  masculinum  (miiJkoga  roda) 

n.  neutrum  (srednjega  roda) 

Mora.  Qominativus  (1.  padez) 

fisterr.  iisterreichisch  (kako  se  govori  u  Aiistriji,  oko 
Beia) 

part,  participium  (glagolski  pridjev) 

pass,  passivura  (pasivni,  t.  j.  glagol) 

pi.  pluralis  imnozina) 

praep.  praepositio  (prijedlog) 

praes.  praesens  (tempus;  sadaJnje  vrijeme) 

praet.  praeteritum  (tempiis;  proslo  vrijeme) 

proii.  pronomen  (zamjenica) 

q.  d.  quod  dicitur  (sto  se  kaJSe) 

s.  V.  sub  voce  (pod  rijefju) 

siliff.  singularis  (jednina) 

subst.  substantivum  nomen  (imenica) 

syn.  synonynia  (koje  su  rijeci  jednoga  znacenjal 

u.  d.  !j.   u.  drgl.  und  dergleichen  (i  tako) 

u.  s.  \\.  und  so  weiter  (i  tako  dalje) 

V.  von  (od) 

verb,  verbal,  verbale  (substautivum,  imenica  naCi- 
njena  od  glagolskoga  infinitiva) 

V.  iiiipf.  verbum  imperfectivum  (glagol  nesvrSeni) 

voe.  vocativiis  (.'j.  padei) 

V.  pf.  verbum  perfectivum  (glagol  svrJeni) 

V.  r.  impf.  verbum  reflexivum  vel  reciprocum  imper- 
fectivum 

V.  r.  i»f.  verbum  reflexivum  vel  reciprocum  per- 
fectivum 

z.  It.  zum  Beispiel  (na  primjer) 

*  metana  je  kod  rijec"'!,  za  koje  se  misli  da  su  Turskc 
ili  da  su  barem  preko  Turaka  dofle  k  nama. 


A. 


ii,  »i.  prvo  slorn  n  ulfuheiu:  A  i  /?  tko  god  ne 
iiiiiije,  slaiijiMii  se  oprijet'  nc  smije.  DI'osl.  1.  Ono  a 
koje  se  izhiu'uje.  ( >(ljr.  iia  sil.  7. 

ii,  Rj.  (fAc   Of/  Diinicica,  ARj.  la. 

/.  conj.  —  1)  iiher,  (it,  ccro .", la  era  ljiil)iin,  a  on  se 
otirc;  ja  doirjoli,  n  on  oile.  Rj.  siirezaiii  se  Dvini  druyn 
istive  kao  nuprutno  Hi  neprilicno  prcihijemu.  ridi  ali, 
jn  .'!,  nia  1,  no.  —  Ali  omle  ila  nakosis  fidi>  kouj  za- 
kopa  noirom,  it  no  tjdi' jc  lelti  vnlja.  \i>r.  87.  Rabotu 
si  zapot'co,  ((  proki'stioae  niji'si.  SI!).  Boljcsc  i)ovratiti  a 
imali  iicl^o  ('■ekati  n  iicniali  Po.sl  2(i.  .\ko  hude  kuca 
dostojna,  doc'i  I'e  niir  vas  na  njii,  n  ako  li  ne  bude 
dostojna,  niir  ee  se  vas  k  vama  viatiti.  Mat.  10,  l;i. 
M  iakriiii  se  recciucdmii  sarez  a  kuilsto  iiostavi:  Ko- 
like  oiji,  knma  ne  vide!  Posl.  144.  —  'i)  und,  et,  etsi : 
Knko  on  okoni,  a  ja  skokom  ;  ja  .stojim,  «  ti  sjediS; 
ja  nidim,  a  ti  spavas;  <i  Sta  ou  veli  ?  Rj.  ordje  .«<■ 
driiiio  istice  kao  ritslicno  Hi  sumo  usohito  od  pred- 
njeija;  pii  siirez  oraj  doluzi  i  ondii,  kiid  sc  saiiio  pre- 
Itui  H  fioroni  od  jedtio/ia  na  druf/o:  VrljikaS,  konj 
koji  je  lanak  a  dusraeak.  Rj.  7(ia.  Zilepast  eovjek, 
ponizak  u  knit.  Rj.  2001).  Skoei  zee  iza  frnna  a  ou  za 
njini.  Npv.  11.  SreseeS  prvo  i  prvo  eoveka  «  on  nosi 
iivu  orliisinn.  (JS.  Jedan  put  iziirje  na  njivu  da  obiirje 
iilo,  ((  iito  lepo,  ne  mo^e  lepfe  biti.  79.  I'okaj  se, 
sto  si  na  veliku  Boijw  pravdu  smakao  svoju  jienu  a 
njihovn  mater.  '232.  K  nioj  eoeeel  uenia  Imleeega,  a 
on  bi  nalozio  vatni  oko  liukve.  I'osl.  21)2.  Prvo  da 
imas.  K  pak  da  mnijeS.  DI'osl.  KM.  Iz  daleka  zove  staru 
inajku:  ,..1  nu  hodi,  nioja  stara  majko! ;  Ni>j.  1,201). 
Xego  majein  sine  ii  sivi  sokole.  kad  nam  je  ovako  Bosr 
dao.  Kov.  (j8.  Za  jela  osobita  nije  mario,  ii  isio  tako 
ni  za  lijepe  lialjine.  Sovj.  '.)2.  Xikakav  krojac  ne 
uzme  .  .  .  iiiti  udara  puca  kakva  napipa,  n.  p.  s  jedne 
strane  bijela,  a  s  drufre  strane  zuta,  a  oko  jeduoga 
diepa  ervena,  a  oko  dnigoga  erua.  Pis.  t>7.  Koji  sije 
dobro  sjeme  ono  je  sin  eovjeeij ;  a  njiva  je  svijet; 
a  dobro  sjeme  sinovi  su  earstva,  a  knkolj  sinovi  su 
zla;  a  neprijatelj  .  .  .  JIat.  IS,  38.  SI).  Dogje  k  (''ovjeku, 
(I  on  stajase  kod  kaniila.  Mojs.  I.  24,  ;!().  Iz  grada  l>a- 
vidova,  ((  to  je  8ion.  Car.  1.  8,  1.  —  ti  takim  prili- 
kamii  isa  receiticu  sa  ijliiyolima  sniti,  usuiti  pogledati, 
nat'i  siiri'z  a  mozc  zanijexjivnii  uzeik  evo,  eto  i  ndveruh 
gdje:  Xagje  earieu  u  ona  sedi  sama.  Npr.  22.  Xagje 
dva  bravea  n  oni  se  jednako  kose.  8'.l.  Xagje  ga  </  on 
luta  110  poljii.  JMojs.  I.  37,  l.'j.  p^nih,  a  preda  mnom 
eokot.  40,  t).  Lsiii  I'araon,  it  ou  stoji  na  jeduoj  rijeci. 
41,  1.  -\ron  pogleda  Mariju,  u  ona  gubava.  IV.  ll",  10. 
—  S)  vteijju  rijeiimii  i  mcijju  recenicuma,  koje  se  reht, 
nekivi  surczima,  mozc  i  a  doi'i  pred  sitrez,  kad  se  hoce 
da  istitknc  sto  je  »jim  prin-zttno;  tuki  su  sarezi  i,  ni, 
da,  nego  li.  —  a)  uhcr  aiich,  acquc  et :  ima  hljeba, 
"  t  novaea  dosla.  Rj.  Opravi  se  konj  kao  kaka  tiea, 
rt  »  onako  je  bio  krilal  i  zmajevit.  Npr.  28.  Svi  se 
-gragjani  zacude,  u  i  sam  ear.  249.  Od  vladike  je  imao 


10  forinti  na  niesee,  liranu  i  vina  koliko  mu  je  tre- 
balo.  It  i  po  koju  haljinu.  Opit  V.  Hi  je  samo  .levrejski 
Hog,  a  ne  i  neznaboitaeki.  Rim.  3,  SS).  — b):Jos  dolazi 
izmegju  a  t  i  sarez  takogjer:  U  njima  da  imanio 
dohrn  uzdanien,   it  titkotijer  i  oni   u    nas!    Kov.  122. 

—  r)  A  njn  (ale,  tt  ni  uas  ne  kude.  Xpj.  2,  227.  — 
d)  a  da  nujrise  n  pititnjii :  Ada  (it  da)?  ((rfakiiko? 
ja  <ioeh,  freilieb,  wie  anders?  imo  vero:  «  da  no? 
Rj.  2a.  Ja  sam  tvoga  brata  sre<^a . . .  ^1  dn  gde  je 
moja  sretfa?  Xpr.  72.  Pravda  je  u  Boga;  a  da  u 
koga?  Posl.  258.  Hoeu  dati,  a  dn  z.a.^to  ne  eu?  Xpj. 
3,  345.  Ima  Pero,  it  dn  kako  nema?  .'),  ,541).  —  Car 
volede  earstvu  nebeskome,  a  neijo  li  earstvu  ze- 
maljskome.  X'pj.  2,  2!)t!.  —  e)  osini  pitiinjn:  Nemam  ni 
ja  koliko  mi  treba,  a  da  dam  vama.  Xpr.  136.  Otae 
moj  ne  eini  niSta,  ni  veliko  ni  malo,  a  da  meni  ne 
ka?,e.  Sam.  I.  20,  2.  isj).  ja.  —  4:)  reienice  u  kojima  se 
nesto  poredi  tako,  da  prema  onome,  sto  se  u  prvoj 
ti'rdi  Hi  hasi,  dolazi  da  je  jos  vise  Hi  da  nije  ni 
onoliko  ono  sto  je  u  druyoj,  a  to  poregjenje  biva 
rijecju  kamo  sa  li  Hi  nekmo  li,  uzimnju  megju  se 
sarez  a  jyred  rijeH  ore  kamo  li  Hi  nekmo  li.  isp. 
ARj.  17b.  —  Akamoli  (a  kamo  li)  irie  erst,  nediim : 
ne  dam  ni  tebi,  a  kamo  li  njemn.  Sirotinjo,  i  selu 
si  teSka,  a  kamo  li  kn6  u  kojoj  si!  (Posl.  285).  Rj. 
3a.  Xiko  te  ne  fc  ni  prstom  takuuti  a  kamo  li  ubiti. 
Npr.  231. 1  megjed  niz  krusku  slazeei  poeiva,  a  kamo  li 
Ooelc  od  posla  da  ne  poeine?  Posl.  103.  I  eoek  cini 
sto  hoee,  a  kamo  li  Bog!  loii.  U  zvjerki  bi  srce  pre- 
pnknulo,  a  kamo  li  u  zivu  juuakii!  Xpj.  4,  187.  Xe  bi 
mn  je  mutna  voda  zanesla,  a  nekmo  li  Turska  busa 
razbila.  Kov.  84.  Moler  nije  vladikama  vjerovao  ni 
drugijeh  stvari,  a  kamo  li  u  takvome  posln.  Sovj.  67. 
A  kad  travu  po  polju  . . .  Bog  tako  odijeva;  a  kamo  K 
vas,  malovjerni?  Mat.  6,  30  (qnitnto  maijis,  wie  riel 
mehr).  Kad  su  domaeina  nazvali  Velzevulom,  a  kamo 
li  domaee   njegove?  10,   25.    isp.  kamo  li,   nekmo  li. 

—  H  X'pj.  4,  65:  Al'  je  pusta  Zeta  ustanula,  e  je 
ne  bi  orav  preletio,  a  ne  ranjeu  Drasko  pregazio 
(orav  -TTz  orao)  mjesto  a  kamo  li  kaic  se  a  ne.  — 
i>)  recenice  vezane  jedna  za  druija  relntirnijcm  -sacc- 
zima  i  prilozimit:  ako,  dok,  islom,  jos,  kada,  kako, 
no,  poSto,  taman,  tek,  kojima  se  pokitzuje  poyodha, 
uzrok,  rrijeme  itd.,  nzimiijn  meyjii  se  neke  iesie  neke 
rjeyje  sarez  a,  a  to,  n  ono,  kojim  se  dniyit  istice. 
isp.  AKj.  li)b.  —  so  (Xjem.J:  Ako  ne  eeS,  a  ti  poljiibi 
pa  osiavi.  (Posl.  6l.  Rj.  .Lko  je  malo  mlijeka,  a  oho  je 
Idizu  rijeka.  Posl.  4.  Akn  nije  vrae,  a  on  je  pogagjaf. 
7.  Da  je  gledao .  . .  pravila  (ako  ne  za  druge,  a  ono 
barem  za  sebe)  da  postavi.  Odg.  na  sit.  8.  —  Dok 
su  oni  jo5  to   govorili,  a  to  se  pomole  kola.    X'pr.  2. 

—  I.9tom  Grujo  sjede  za  trpezu,  a  povika  s  bedena 
Latinee.  X'pj.  2.  476.  —  Oni  prvi  glasniei  jos  i  ne 
odu  da  traze  ouoga  junaka,  a  to  dogju  drugi.  Xpr. 
207.    Jo.s  nije   ni   do   vode   doSao,   a  gaee   zasukuje. 

1 


—  2  — 


abeiijnk 


Posl.  114.  Joste  l,uko  puta  istraiujc,  a  Turei  se  po- 
Ijoin  jjomoliJe.  Njij.  4.  "iiit!.  (In  .;'«.«  ne  izirovori,  ii  to 
Reveka  . . .  ilogje  s  kii-ajroiu  na  raineiui  Mojs.  I.  24,  1.'). 
—  A'i((/  so  u  zoru  proluuli,  a  to  jnbiika  ol>iaua.  Xpr. 
15.  A'(«(?  tamo,  it  to  dva  vola  pei'cua.  ."il  (na  str.  29: 
liid  tamo,  tili  vo  pecoii).  A'ik/  tiojrju  ua  jcilno  polje, 
a  til  irohib  i>rekrilio  poljo.  t<(>.  .\  katl  kada  tiee  saslii- 
sala.  ((  ona  im  oile  irovorili.  Npj.  4,  ;!42.  K(i<l  tamo 
doaje,  (I  iu  ima  ita  videti.  .Milo*  ISI.  A"(((/  iista.4e  u 
jutru.  rt  to  sve  sami  mrtvaoi.  Car.  II.  111.  oo.  —  Kahi 
docje  k  njima.  a  on  lesriie  niOii-e  gjevojoi  irlavom  na 
krilo.  Npr.  4.  Knho  bcie  pade  po  irpezi,  n  t'l  riknii 
Amet-aara.  Xpj.  4,  lOii.  107.  —  A'o  nisit  proMa  ni  dva 
sat.i,  ((  silni  konjioi  dojrju.  Zitijc  (i2.  —  I'usto  za.^piin, 
((  mojom  nesrei'om  skoOi  varnioa  te  prosrori  dlakii. 
Npr.  Iii2.  J'oitv  oni  otidu,  a  to  ansjeo  Uospodnji  javi 
se  Josit'u  u  snu.  Mat.  2.  1.3.  —  Tumun  se  to  stane 
prepiavljati,  ti  doirjii  arlasovi,  da  je  . . .  MiloS  104.  — 
Tel-  Jto  ona  to  rei'e,  n  biizdovan  zaiiji.  Xpr.  29.  Tel' 
Jto  on  to  izusti,  <«  TiirC-iu  mu  u  rcc:  Valaj  . . .  257. 
Tek  izidc  vodi  na  breiinu,  ti  ua  vodu  dolei'eSe  Turci. 
Npj.  4,  111).  'M  ito  Milos  dooye  na  Belicii,  it  .stigne 
mil  i  knjitra  od  Kusit'-pa.ie.  ililoS  118.  —  H)  a  to 
mciiju  reeeniciwia  stiiiioxtiiliiijem  nupremu  se  moze 
zanijeiijivuti  usvik  Lat.  ecce,  a  iza  gUtgoht  sto  snace 
vidjeti  »■  adverab  srdje:  Kraljev  sin  najprije  knonu 
njim  (Stapom)  u  jedan  kamen,  a  to  se  izrui^i  iz  iijea;a 
rpa  ruSpija  zlatiiijeh.  Xpr.  221.  PoSavsi  malo  u  na- 
pred,  <i  tu  biinar.  i  na  bunani  devojka.  240.  Qui  saslu- 
savsi  cara,  pojrjoSe:  a  to  i  zvijezda  koju  .su  vidjeli 
na  istoku,  ijrjaSe  pred  njima  Mat.  '2,  !)  (et  ecce  stellii ; 
mid  sitlie).  Posrleda  na  t^odoni  . .  .  i  iia-leda,  «  to  se 
diza^e  dim  od  zemlje  k.ao  dim  iz  pe<^i.  Mojs.  I.  I'J,  2.S. 
Usui,  ((  to  Ijestve  stujahii  na  zemlji  ;i  vrhom  ticahu 
II  nebo.  28,  12.  Yidjeh  u  snu,  a  to  ovuovi  i  jarci 
.4to  skacu  na  ovce  i  koze  bijahu  Sareui.  31,  10.  J.akov 
poditravsi  oOi  svoje  pogleda,  a  to  Isav  ide.  33,  1. 
Sjutradan  izide  opet,  a  to  se  dva  Jevrejina  svairjahu. 
II.  2,  13.  Vidje  .Vron  i  svi  sinovi  Izrailjevi  Mojsija. 
«  to  mil  se  svijelli  koia  na  lieu  34,  30.  isp.  poiise  2 
(no  Ititju).  —  7^  a  ouo,  iitdessen,  sed:  ja  misliiu  da 
je  koil  knee,  a  ono  ga  nema.  Rj.  reienke  su  sanio- 
stiihic  itupreiiia  se,  (ill  se  iza  prre  yoror  jiice  Hi  sla- 
liije  prehidii  Hi  iistiirljii,  pa  se  n  druyoj  Hi  rraca  mi 
Mo  (jod  iiapomcnuto  u  Jirioj,  ic  mu  sto  dodaje,  Hi 
prelazi  mi  druyo  sto  i  im  iijemu  sc  dalje  naslnrljii. 
isp.  ARj.  13lj.  —  .)a  pravini  dr^.alicu,  a  ono  se  naeini 
kijak:  ja  kijak  i  voliui.  I'osl.  109.  ,\  Isav  reee:  a 
OHO  da  ti  o.stavim  uekoliko  Ijudi.  Mojs.  I.  33,  15. 
(ekamo  vidjelo,  ti  ono  eto  nirak;  svjetlost,  a  ono 
hodiino  po  tami.  Is.  .59,  9.  —  hod  a  ouo,  l>Ho  oro  pod 
7)  Hi  ono  pod  /ij^  moze  .st  ono  okrnjiti  izguhirsi  jirro 
o:  Ako  ti  je  jireminiila  majka,  nno  (a  'no)  ti  je  babo 
ostauuo.  Here.  224.  —  S)  ii  reicnicitma  s  poricanjcm  : 
ne  moze  ila  ne  bude,  kojimii  se  knze,  da  treba  da 
hvdi:  sto,  rjcrpe  sloji  a.  pred  reienicom  druijom :  to- 
vjek  lie  mo^.e  frledati  a  da  se  ne  zaplai'e  i  n  sreu 
se  ne  skniSi  I>i'.  33.  —  it)  n  pjesmavin  kadsto  ne 
zmici  nistii,  neijo  se  dodiye  sumo  da  sc  ispuni  rrsta: 
N'ala  tebi,  Kiiliii-kapetane  n  na  robljii  i  na  daru 
tvonie.  Rj.  I  Srliiuji  od  slra'  poskaka.^e,  n  ii  8avu 
vodu  valovitu.  .\pj.  4,  285.  ridi  da  (17),  i  (la),  ja  (4), 
ta  (3),  te  (7),  pa  (4).  inpitunjw;  a.sta?  aSto'  bice  se 
izfiuhilo  znaienje  sareza  a,  pak  znaci,  sto  i  prosto 
jiitunje:  Ata?  ftto?  isp.  aAia.  aftto?  (po  Here.)  vas? 
ijiiidY  Rj.  9b. 

//.  inter),  nzriknjc  se  —  1)  u  nugoraranju  i  so- 
koljeiijii :  N.-ijposlije  .sam  sebi  ka^.e:  A  Sto  bi  sc  Ha.^- 
<  elika  bojao,  kad  joA  imam  dva  #.ivota?  Npr.  201. 
Ne  inlite  mrijet  za  po'teiije.  A  sad,  bra(''o!  a  pomozi 
Hoie!  Za  krst  I'-asui  i  vjeru  llristovu.  Npj.  4,  319. 
ririi  ha  I.  —  'ij  u  radosti  i  odohroninjn :  A!  tako 
lebi  valja!  Npr.  144.  ,1,  «.'  tako,  tako!  I'osl.  177.  A 
more,  a!  to  je   pje.suia.  324.  ridi  ha  2.  —  ,'i)  u  ru- 


giinju:  (\iak  jadni  ne  S<''ene.  vee  mu  odgovori  da  nije 
ffladau.  ,. .1  hoi'os-  rere  divljan  i  na  sraniotii,  ako 
ue  eeJ  na  lijepo.'  Npr.  148.  (ilava  (/  ipodit'uuvSi  ruke 
i  rasirivsi  sake  prenia  ■;lavi)  a  n  irlavi  ual  (Ivao  uhva- 
tiv.ii  se  paleem  i  ka?.iputom  za  zube,  i  znai'-i:  jrlava 
velika,  ali  prazna).  Posl.  41.  A  lijepe  prlave,  nu  ne 
ima  moidana.  Dl'osl.  I  (nu  dijalekt.  mjesto  no),  lyidi 
ha  3.  —  4)  u  zalosti  i  hrizi:  a!  ah  (N:jem.)!  oh 
(Lat.)!  (/.all.  Rj.  A  davori!  da  moj  pospodaru!  Ja 
Sto  si  se  na  me  naljutio!  Kov.  UK),  tidi  ah  1.  — 
ti)  u  cudii:  Bop;  ti  pomojrao  rajska  diiMce.  A  od  kiul 
ti  ovde?  Npr.  57.  A  ko  si  ti  da  ja  ne  bih  dobio  ni 
ovih  opanaka?  73.  Kad  dotrje  carevoj  keeri,  a  frjavo 
se  zaeudi,  pa  poviee :  .1.  pobratime,  Sto  eeS  ti  ovp'je?  147. 

liar.*  ni.  ridi  ahar.  Hj.  »  krajctima  ijdje  se  u  nn- 
loni  ne  cuje  h. 

i\ba.*  f.  —  J)  das  .\ba- jTiu/i,  panni  crassissimi 
fienns.  Rj.  (jriiho  sukno.  —  .\l>enjak.  kapa  od  uhc. 
Rj.  la.  iSere^.ani  .  .  .  na  glavi  svi  nose  velike  kapi^ 
od  erveue  eohe  a  .  .  .  Siroke  kabaniee  od  crrcne  oh, . 
Rj.  83(jli.  Na  siavi  emu  ka])ieii  od  ahe.  Danica  l'. 
105.  ridi  darovae.  isp.  eolia,  siikuo,  .Sajak.  —  'i)  od 
ube  oijrtac :  Pok  mi  je  (die,  ue  l)ojim  se  ase.  Posl. 
05.  isp.  darovae,  jrunj,  gunjae,  surdonia,  surduma. 

ilbaiiliija,'^  m.  der  Xha.- Tuch  -  Sclmeider,  sartoris 
yenus.  .\badiije  grade  najvise  gunjeve  od  gunjske 
krpe,  a  i  driige  razlieiie  haljine  od  (prostoga)  sukna 
i  od  Sajka.  Rj.  koji  yradi  haljine  od  abe.  ridi  sabox , 
sursabov,  surdomar.  isp.  krojae,  Savae,  terzija. 
al)a-dzi-ja,  Turskome  nustarku  dii  dodan  je  mis  .'i- 
rrsetak  ja. 

iibad^ijiii.  adj.  des  abadiija,  -dC  abad?,ija.  Rj.  sto 
pripadii   iiljddliji. 

ikbailzijiiski,  i'lbatlzTJskT,  adj.  dcr  abadiije,  -iov 
abadiije.  Rj.  sto  pripada  ahadzijama  Hi  ahadziji 
kojemu  yod :  .'^unUima,  od  abadzijnskoy  snkna  s  ru- 
kavima  do  s  ni^.e  poja.sa  baljina  ili  gunjac.  Rj.  72i>li. 

—  Od  abadzijnski  saieto  iibad^.Tuskl.  Danii'ie.  -Vlij. 
28a.  Jhiniiic  sra  adj.  sa  zavrsetkoiii  -ijnski  sazimii 
It  Tnski.  Osn.  311. 

iibatlxiliik,'^  m.  das  TIandirerk  des  altadiija,  sor- 
loriac  (tvstifirinae)  yenus.  Rj.  radnja  (dnaUijsh-n. 
al)adii-hik,  'J'ltrski  zarrsctak  koji  jr  jircsao  i  k  iiiisini 
rijcHmii  bezobrazluk.  liriseanliik,  jiasjabik,  piistaihik. 

iiba<l2ilika.  /'  povei'a  igjji  kojoni  siju  a!>adiije.  St. 
Novakovie.  l>Al!j.   '2^-a. -I- saiito  kao   u   abadzinski. 

iibad/iiiskt.  adj.  saieto   od   abad/.ijiiski,  koje  vidi. 

—  aliadzinski.  <  >su.  311. 

abiiija."  abaja.  (u  Dalm.)  abiijlija,  /"  die  Schoh'^ 
rake,  strayiiluiii,  stratniii,  Cjiliipiiinm.  Kj.  ridi  i  atiliui-. 
baja  2,  hasa  /'.  isp.  ^ul,  (■ullau,  pokrovac.  konj-^h 
pokrovac  po  sedlu:  Na  ddratii  zUitna  (diaija,  ta  ka- 
kove  ui  u  eara  uenia.  Rj.  44.Sb.  I'dri  na  njga  sedio 
])()zla('eno,  ])a   po   se<llii   zlatnii    abaijii.   Npj.  3,  2(ll. 

iibaiijc.  «.  ridi  liabanje.  Rj. 

abali,  liam,  ridi  liabati.  Rj. 

.\b<l<';rile.  .Midena,  m.  corjck  iz  Ahdere;  ein  Al<- 
dc.rit,  Alidcriln:  Da  eila  Klaiidove  Abderce.  Ndv. 
Srb.  1817,  509. 

ab<''eevica,  /".  (dieccdarinm  —  1)  ridi  alfal)et  i  si/,'. 
ondje.  —  Od  Cirila  iziiiiAljeiia  idiecerica,  koja  se  zi>m- 
('•urillca.  A.  Kani/.lie.  DARj.  29a.  —  2)  ridi  bukvar; 
jMlogo  hiljada  biikvara  ili  ti  abecerien.  \.  Kaiiizlie. 
|).\Uj.  29a.  ridi  i  stiea. 

iibeii,  adj.  —  JJ  od  abe,  ron  Aba-Tueli,  c  panno 
aba  dicto.  Rj.  —  Poviiee  sa  soboni  .  .  .  nekoliko  kola 
abcnili  kapica  .  .  .  kapiee  da  razda  narodii  mesto  Ic- 
sova  )  Salova.  Manica  .'>,  43.  —  'ij  to  je  idieno,  ziv 
(ilieno,  t.  j.  zlo,  rgjavo,  schleclit,  male,  ])reuia  dobin 
kao  sto  je  idxi  [ireina  ])ravoj  (^osi.  Rj.  ali  za  abin 
M  oroin  znaccnjn   ridi  lialien. 

aheiijak,  abenjAka,  ni.  kapa  od  al>e.  eine  Mii1:i 
ron  Mm- J  Itch,  yatcrus  e  panno  aba  dicto:  Celavo 
glavi  abenjak  kapa  (Posl.  324).   Rj. 


:lli<-r 


—  3 


il(l\  I'Mill 


lUlcr*,  111.  vidi  hftber.  Rj. 

iilicr  .  .  .  ridi  li;il)cr  .  .  .  Uj. 

iiImiiios,  111.  ilivo  sto  u  vodi  otvrdue  (iiabonosi  se) 
kMd  kMineri.  Uj.  Eliciihnlz,  clieiinm.  \{].'^  (idt^.vioc.  Tidi 
flii'ii,  I'vcn. 

illir:iNlji\ .  itdj.  ridi  pjefruv  (ii.  ]).  koiij  isjiod  ivp.-il. 
l!j.      -   ;iiii;isljiv  hire  ml  tinjje  rijtci.  Osii.  '.Mj. 

illtriiviiit-ii,  /'.koine  ili  iiiolk.'i  iia  c'ciim  dvojica  Sto 
nose  iiii'iijii  sdlioiii,  die  'J'lUiiftliiiiffc,  pertieii  pDrtidorin. 
if.  oliriiviiii-n.  Hj.  npruro  obnimnica,  od  eeiju.  je  po- 
sliilii  (iliravnii-a  (pri)iui;jfiiirxi  ijIhk  m  pred  n  iin  vj,  ii 
odiitle  aliiavnica.  ridi  i  obraninjaca,  obr.-iviiJMra,  obra- 
iiiica,   iibraidca. 

ill>^l^llosil,  111.  ridi  bal)iono«i.  Itj. 

ill-!  iiiterj.  kad  so  koiue  sto  priizi,  pa  sc  ii|icl  iic 
d.-i  (kao  11.  ]).  sto  djera  drazc  jediio  drii^'ol.  HJ. 

Afii,  III.  (ist.)  vidi  ,\co.  Kj.  A-ca.  takva  /////).  Kn/a, 
.Nfi'a,  'I'acn,  Teca,  Zita  i  t.  d. 

Aral,  aciila,  «t.  (u  Boei)  dcr  Siidil,  I'litihjlut:  I'diila 
biiia  na  luiil.  ((xliHlaj:  Udario  tuk  iia  bik.  I'dsI.  ;32(i). 
Kj.  ridi  ocal,  bliznica,  (■elik,  inazija  I,  niiiada,  iiada, 
iiailo,  Ijulo  jrvozdjc.  —  t.iiiija  rijec.  Osn.  Vi'J. 

.\<-k(».  HI.  deiii.  (id  .Mi'ksa.  Rj.  npruro  dem.  od  Aco. 

—  .\i-|jo  fdsii.  II  Aoo  od  .\loksa).  Dsii.  ■ill.'),  inp.  Lacko, 
Karko. 

.it'll  Hi.  (jiiii.)  Iii/Ji.  od  Aleksa.  Kj.  .\-co.  i/eii.  Aca, 
foe.  Aco.  ridi  .\oa.  deiii.  .\cko.  -  Inlrrii  liiip.  Rapo, 
Maoo,  Neco,  I't-i'o. 

Ai*.  /".  idi,  ari!  ein  Ndrrcheii,  stiilte!  Kj.  f/.o  -sc 
((<■/.  tkii  .sc  liidi.  i.y).  a('-iti  se. 

i'U't',  at'-eta,  ».  ein  jinifier  at,  andiisches  Fallen, 
fiiilliiri  eqiii  uridiif.  Rj.  iiiliid  iU.  urapako  idri.jehe.  — 
allK'i',  pred  (■  iiipido  je  t. 

rH'-i'iijo,  11.  Art  dehiieiideii  Spreclienr:,  prohilio  ro- 
cum  lentil  et  didiictn.  Rj.  rerhiil.  od  ac'ili  se.  radnjii 
I'lijimi  .sf  tko  iiiJi. 

!l(-ik.*  kao  otvoreno,  frei,  ofjeii,  piiteiis:  On  izijrjp 
iia  niHii  I'eti'ovii,  otkliMio  je  hacik  pogledati  u  Tursku 
Udbiiiu.  (Npj.  3,  143.).  Rj.  8()3a.  Kod  rijeci  neik 
DauiOii'  n  .\Kj.  30b.  kaie,  da  ima  li  sprijedagdjeskom, 
i  da  je  vee  u  Npj.  3.  143  ,,/inejt-"  stamparskoin  !;ri- 
jeSkoiii  injesto  iieil;. 

iitiii  se,  .Vim  se,  »'.  r.  impf.  (jedehiit  >:prerlien, 
didiiio  roccx.  ]?j.  ijororiii  rii:rliweci  rijeci  iiepriati/jiio 
i  kao  liideei  se.  Diinieie,  .\Kj.  31a,  dorodi  oruj  ijlmjol 
od  Tiir.^ke  rijeei  od  koje  je  /aOik:  otvoriti  se,  otki'iti 
se,  osloboditi  se.  osuditi  se,  obezobraziti. 

.Veil  (ist.)  ridi  Xio.  Rj.  hi/p.  od  Aeim. 

.\eiin  w(.  Joaehim.  Rj.  ime  niu.iko  Jo-achim,  ii  po- 
i^'etkii  rijeei  ot/mo  sloii  Jo.  hi/p.  A<5a,  Aug.  —  Jvo  da 
vidis  Aeiiiia  Kostiea!  ...  Za  to  Aeim  ni  habera 
iiema.  Npj.  4,  411. 

Aeiiiiil.  /'.  Joaehinia.  Rj.  ien.tko  iiiie  preiiiii  iiiii.<tkoiiie 
A<fim. 

.■\('«.  III.  (juz.)  hiij/.  od  Aeiiii.  Rj.  (fen.  Ara.  roc. 
Aeo.  ridi  .Vea.  —  tiikra  lii/p.  kod  Dobro. 

.\<-<Mijil,  /'.  tiice  sto  i  Aeonija,  odnkle  je  iimo^pre- 
ne.feii  iikc,  t.  j.  .\etolia?  ?'/(// Eeolija.  —  StojeSama 
i  Sto  je  Misiia,  Ani/ije  i  Anadolije.  Npj.  2,  233. 

.'VcWtllijil.  /'.  11  ])jesmi  nekaka  zeiriija:  Aconije  i 
Uninieiilije.  Rj.  ridi  Ac'oliju. 

sill.  Hi.  11  i^ttdlija  loeus  inferior,  ptikiio.    Grc:  Sriri:. 

—  ynide  u  ad.  .S.  Kudinie.  U  od  ovi  zakopani.  J. 
Kavaiijin.  U  ad  mi  ae  svijet  pretvorio.  P.  Petrovie. 
DARj.  31. 

Adil,"'  /'.  ridi  ostrvo.  Rj.  ridi  i  ostrw  'otok,  .ikolj. 
deni.  iutica.  ■ —  U  ostrvu.  koje  Turci  zovii  C  ijilnk-«rf«. 
Dauiea  2,  f)0.  isp.  .Irfrfkale  l^Ada-ka.\e\. 

adil  (adal?  adn  k;iko?j«  doch,  frcilich,  trie  aiiders'^ 
into  rero :  ada  no?  Rj.  dra  sarezii  a  i  da  .•<a.':turljena 
ridi  kod  a  1  3d.  ridi  i  .akoee?  terak?  teste?  totiijemu, 
niSta  zato. 

Adaknio,  Tumke  drije  rijeei  sastavljene :  ada,  o^trro, 
i  kale  (jracl;  tako  se  zove  grudic  na  ostrru  u  IJuiiucit 


kod  Ji.wre.  T)aniei(^,  ARj.  .'ilb.  osim  nam.  i  akii.i.,  koji 
su  jednnki,  driifii  sii  mu  olilie.i  kao  u  rijeci  zenskofiu 
roda:  kad  Tiirei  KedJiepovi  u  Adakale  prvi  jiiit  izi^jii 
II  Kljiie  .  .  .  da  jra  (naiod)  vraftijii  w  Adakote.  Daniea 
I,  H'.i.  Druj^o,  .ito  se  bojao  da  Milenko  u  nevoljl  ne  bi 
Poiera  piedao  'I'liieiiiia  ( KedJ.epii  iz  Adakalcj.  Sovj.  3H. 

Adam,  Aili'ima,  in.  Adam,  .idninit^.  Rj.  ime  prvumu 
eonjekii:  ()d  Adama  svak  isboili.   DPosl.  iS7. 

.'idaill,  .'Vdama,  in.  Kj.  ime  niiiiko  koje  se  vadjene 
kmiiii  ilru(}iiin. 

adi'liii:uia(,  adaiuaiiia,  in.  adiiiiiiis  ii  SiuUija  drai/i 
ham.  <  >d  kanieiia  iidniiinnta.  l).\Kj.;!lb.  c«/(  dijainanal. 

.A<liiiiiov,  adj.  Adams,  Adiiini  Kj.  ito  pripada 
Addnin,  prroinU'  ('orjeku;  a  sto  pripada  drugomu  ko- 
jeinu  noil  Adaiiui,  ono  je  Adaniovo. 

AdriiiiskT,  adj.  onitki  kakar  je  liio  prri  eorjek  Adam, 
dok  nijc  zi/rijesio,  dolntr:^  dolazi  sumo  iiz  rijei;  ko- 
Ijeiio.  Danicii'',  AKj.  .■i2a.  Adamsko  kiMjeiio,  n.  (Adams 
StunniiJ,  iieiint  man  das  Muster  einer  Kliefrau,  plus 
qiiiim  J'eiielojie.  Kj.  2a.  Adamsko  koljeno.  (Kaze  se 
za  vrlo  poStemi  zenii).  I'osl.  1.  Moja  sna.^a  Adamnko 
koljeno.  Npj.  3,170. 

iidct,'  in.  ridi  obieaj.  Kj.  ridi  i  \\A\'\(:a.].  ncki pihi 
iirijeskoin  sa  h.  —  Cudan  bih  ti  adet  postavila.  Npj. 
i,  2'.i.S.  Kakav  je  adet  ii  Bosni?  .  .  .  Dohar  je  adet  u 
I'osni  1,  408.  U  Tiireina  {irilan  hadel  bjeSe.  2,  279. 
Prve  Tuiri  Sauce  osvojiSe  i  po  sancii  adet  postavise: 
po  liedeuu  vi-!2:o5e  barjake,  i  u  Saneu  amaz  proiiciSe. 
4,  242.  Da  daiias  bade  doSla  s  nania  a  k  vama  svaka 
dobra  i  eestila  sreea,  koja  (■e,  nas  po  adetu  slo^iti  i 
smirili.  Kov.  72. 

Adiea,  /'.  dem.  od  Mu.  Rj.  vidi  ostrvee. 

adigjar,*  adijrjdra  lii.  (rold-  und  Silhergerfitlic, 
auch  Sclimuek,  aurum  et  urgentiim  caelalum,  gemmae 
pretiosae.  Kj.  ridi  odigjar.  hlago,  dragoejeiiost,  nakit, 
te  se  gorori  i  za  celjade:  Tekla  Hava  ispod  Bijog;rada, 
izmetala  lagju  od  merd?,ana,  i  u  latrji  do  tri  adigjara: 
jeduo  IMnra,  bijeloga  vrata,  drtigo  Ana  od  bisera  grana, 
trece  Angja  kntija  dukala.  Npj.   I,  328. 

adjekiM ,  ailjektiva,  m.  das  Beiwort,  nomen  adjec- 
tirum :  Dciiiinntivi  adjektini.  Glas.  12,  487.  .\kcenti 
«.  adjektira  .  .  .  kako  se  adjektirima  mijenjaju  ak- 
centi  .  .  .  sloieii  adjektir  .  .  .  megju  adjektire  cu  uzeti. 
Rad  14,  88.  ~  II  mnoz.  po  Laiinskom  i  adjektira 
(srcdiij.  roda):  Postaju  osnove  za  adjektira  kojinia  se 
kaiJe  da  onoga  .  .  .  eemu  se  adjektir  pridijeva;  all  su 
taka  adjektira  rijelka.  Osn.  I>6.  ridi  pridjev. 

adjt'ktTvMT,  ((/(/.  .ito  pripada  adjektiru:  Ove  druge 
(nastavke)  neka  mi  bude  slobodno  ovdje  zvati  adjek- 
tirninia.  Olas  12,  487. 

iidiiag'j,  m.  (u  vojv.)  der  Gendarme,  lietor  Ci).  Rj. 
Madzarski  hadnagy :  rojroda,  rojnicki  easiiik,  ple- 
micki  starjesina  :  Pozvekuju  toke  ua  (4jilasu,  poprduje 
udnagj  ii  vurimi.  Rj.  543b.  Pije  vino  8rbin  Tukelija 
11  .\radii  na  krajini  gradu,  Snjime  pijii  cetiri  adnagja. 
Npj.  3,  057. 

iVdra|»ovai-.  adrapovea,  m.  (gen.  pi.  adrapovaca) 
poderan  (^odrpaii)  soldat  (etira  sansculotte),  Scliimpf- 
irort  gegen  eiiieii  sehlectit  gekleideten  Soldatcn,  eon- 
rieiiiin  in  militcm  pannosn in .  Rj.  —  drapati,  drapav, 
adraporae  (prvo  a  bice  mjesto  o  kao  ii  abravnica). 
Korijeni   105. 

AdraiMivaeki,  adj.  ron  sidiapovac,  wiv  adrapovei. 
Rj.  .s/«  pripada  adraporcima  ili  adraporeu  kojemu  god. 

.Vdrijalski,  adj.  Adriatiseli,  Adriaticiis :  Grad  ua 
inoru  .\drijalskom.  I>Rj.  1,  355  ake.  D.VRj.  33b.  ridi 
.ladranski  2. 

ad>tkT  adj.  sto  pripada  udii,  u  Stullija  int'ernus,  pak- 
leni.  —  Ne  I'e  nebo,  ne  Ca  adski  jazi.  Osveln.  No  si 
otrov  udske  sroje  duse  i  na  ovaj  kamen  izbljiivala. 
P.  Petrovie.  D.VRj.  33b. 

Adani.  m.  Adiiiii  .  .  .  ridi  hadnm  i  t.  d.  Rj. 

!ldvoiia(,  adventa  (adventa?),  hi.  cetiri  nedjeljc  dana 
pred  bozie,  kao  priprava  za  dolazuk  (adrentus)  Gos- 


iiilrtMiiitski 


—  4  — 


ah 


po<liiji,  za  rogjenje  llristovo.  //«roW  ne  «  llrr.  u  kato- 
likii.  like.  OARj.  'X\h.  rijrc  u:tia  ortnuo  ;ii  polrrihi 
o>ioi)ii  sto  >■«■  ku:iij('kiiil  ngenat,  i  priiljera  rmii,  koji  ide. 

i^tlvflliltski.  lulj.  iio  pripmlii  uilicittu.  ijorori  xe  u 
lire.  (isp.  lijinMianat  i  banMianalskl,  ii  DARj.  181a). 

i\(lvi>rilb.  iiilverba,  hi.  ailverbiiiin.  prilojr ."!.  —  Bog- 
diee.  adv.  od  rijfO'i  -boir  da;  .  .  .  nai'-iiijen  mhrrdh. 
koji  se  mece  u  kondii-ionalne  rei'-eiiice.  DaniOiO.  D.XRj. 
■tIStJa.  Kao  ndrenih  osim  oblika  >brzO'  .  .  .  dolazi  joi 
u  nekima.  Wla. 

ndvukat.  advokto,  «i.  (u  vojv.  po  varoSimal,  tier 
Aihokiit.  ruiisurHm  iictor:  Advokati  i  iiiladi  jurati. 
Rj.  n'tii  odvjetnik. 

iulvukiilnv,  iidj.  sto  pripada  (tdrokatu. 

advitkatski,  adj.  ito  pripadu  udvokatimn  ili  adro- 
katii  kojemu  god.  —  florore  se  oba  pridjeru  gdje  i 
iineiiiid. 

ailzamijil.*  unirfahren  (aua  .Jniiendj,  incrperttts, 
rudiii  (aiiih  voiii  P/'erdej.  Rj.  ncrjfst,  nciik.  —  J)  o 
C-eljiidet II :  Xe,  Ilija,  hida  iidztinujti!  tebe  hoce  Arap 
prevarili.  Npj.  2,  4t>(J.  Pinitar  jeste  momce  adznmija, 
na  Tiirske  ve  s'  konje  prevarili.  ."J,  iUO.  i^jj.  djoletina.  — 
2j  o  konjii:  Ja.ia  (uUamijii,  uane.se  me  na  vlahinju. 
Npj.  1,  35'i  ija.^a  mjesto  jaa,  upraro  jabah.  Viik). 

adii,*  tidi  liadii.  Rj.» 

adzi  .  .  .  ridi  hadf.i  ...  Rj. 

lidzo.  HI.   lidi  had^o.  Rj. 

adil'iran,*  adzuv/ma,  m.  der  LiehltiKj,  (iunymedes, 
scortum  piier.  Rj.  —  Ni  kurvari,  ni  idolopokloniei, 
ni  preljuboiMnoi.  ni  adzurani  .  .  .  carstva  Hoiiijesra  ne 
ee  na.«lije(liti.  Kor.  I.  6,  S».  10.  Da  ne  bude  kurve 
izmesju  ki'eri  I/.railjevih,  ni  adhirana  izmeirju  sinova. 
Mojs.  V.  23,  17. 

ike!  interj.  urn.  dux  Jiindrieh  tiusiuireiben,  ro.r 
aijentis  armenta.  Rj.  uztici  a  j  e  sastarljeni,  te  se 
njitna  gone  goreda.  gorori  se  u  krajeihiui  gdje  se  u 
gororii  ne  iuje  glas  h.  ridi  hae ! 

a^'kanjc,  «.  ridi  haekanje. 

aekati,  decern,  r.  impf.  tjerati  roUne  riiuvi  ae!  Lj. 
Kovacevie.  D.\Rj.  34a.  ridi  haekati. 

aer.  m.  Lat.  aer.  —  Hita  nuihe  po  iierii.  DPosl. 
'2ti.  ridi  ajer.  jajer;  povjetaree,  vazdiih,  vjetar  .3,  zrak. 
—  akr.  DARj.  34a. 

aer«iki,  ndj.  ridi  ajerski  D.\Rj.  .'Ua.  slo  pripadu 
aeru.  ridi  i  jajerski,  vazduini  zrafni. 

af,*  ni.  ridi  rildiea  2 :  kad  .spadne  ii  eolie  «/',  onda 
se  vide  ^iee.  Rj.  diiika  u  (ohc,  n  xnknn. 

af^rim!*  hraro!  made!  Rj.  —  J)  iizrik  kojim  se 
sto  pohrrdjuje:  Aferim  je  majrarcn,  kad  iz  blata  iz- 
nese.  (Odgovori  .se  u  Sali  ononie  koji  rere  kome  za 
■Sto:  uferim).  Posl.  10.  Be  aferim,  uioj  posinko  Marko! 
da  nijesi  tako  ucinio,  ja  te  ne  bih  vi^e  sinom  zvao. 
Npj.  2,  429.  Haj  aferim,  od  OraSca  Tale!  jesi  dobra 
roba  zadobio.  3,  207.  otpadarsi  glas  a :  J-'erim  telie, 
Ijubi  moja,  kao  go.spogji.  ^iv.  92.  —  2)  iipotrehljura 
se  i  kao  siipstantir,  kao  pohralu,  pak  onda  gla.si 
aftrlin,  aferiina.  ARj.  34a.  —  Turski  aferimi  i  kabi- 
•gerski  blajroslovi.  Rj.  Tnrke  vrlo  i  grle  i  Ijube,  i 
priniaju  J'urske  afcrime.  Npj.  5,  542. 

afijAll,^  afijiina,  m.  das  Opium,  opium.  Hj. 

Afrii-kT,  adj.  africus.  D.Vdj.  .'Xa.  sto  pripada  Afriei. 
ridi  .\frikan«ki. 

.ifrika,  /'.  Africa:  Xasla  se  taka  gomila  Ijuili  iiniitra 
H  Afriei.  I'riprava  157. 

Ai°riks)nac.  .XtVik.lnea,  ni.  iorjek  iz  Afrike:  Jedni 
»u  bijeli.  kao  Eviopljani,  dnigi  erni,  kao  gotovo  svi 
Afrikmii  i.   I'riprava  '.'A. 

ACrikiiiiku,  /.  ^..nsko  Oeljade  iz  Afrike.  DARj.  34b. 

.tfrikaiiMkl.  adj.  africanus.  DARj.  34b.  sto  pripada 
Afriti.  ridi  .\lVi<'-ki. 

afdllja,  /.  (u  C.  G.)  greda  kr.ajem  iznutra,  na  kojoj 
driige  grede  stoje.  rf.  atula.  Rj.  ridi  i  nasyenica,  ilas 
Oesims,  eymatium. 

iga*  m.  (roc.   ago,  pi.  gen.   dgaj    der  Agu   (Herr), 


I 


dominus  cf.  gospodar.  Rj.  kaze  se  samo  Turiinu. 
Kad  se  agi  ka:e  i  ivu\  tada  rijci'  aga  ide  za  imenoni,  ^ 
pa  kad  se  i  ime  i  aga  nziiiia  Zajedno  kao  ime,  tada 
se  i  sprijcda  dodaje  aga.  hyp.  ligo.  —  Oj  cnjei  Ii 
ago  Asanago.  Npj.  1,  .'J97.  idi  imu  roi:  kao  i  iwm.: 
C'uj  me  aga.  Small  aga.  Npj.  4,  4H4.  it  dat.  sing,  g 
.to  Me  mijenja  n<t  z :  Agi  koplje  do  riikc  proset'e.  Npj. 

3,  .'!97.  Otud  idu  tri  age  curerc.  Npj.  2,  433.  sa  a 
■yirijedu  h  Crnoj  dori;  ridi  haga.  /.</).  ii5aga:  if-aga; 
krzlaraga:  krzlar-aga. 

affikhik,*  ni.  das  Agathum,  dignita.'i,  toj  aga:  aga-  ■. 
hike  sebi  zadobio.  Rj.  iiginska  rlast  i  aginsku  dobro. 
—  Ba.Ska  I'u  vani  liakSii  |)okloniti,  koni  agaluk,  kome 
Ii    spahiluk.    Npj.    3,    39.    Jadni  ee   mi   biti   agaluci. 

4,  331.  aga-bik.  isp.  abad^.ihik. 

Agarjaii,  w.  n  Hercegovini  govori  se  danas  o  Tiir-, 
cinu.  l>.\Rj.  35a. 

AffarjanskT.  adj.  .itu  pripada  Agarjanima.  —  Ko  ; 
re  viii  potok  napravili  od  proklete  krvi  agarjanske.  ' 
Npj.  5.  473  (viSi     ■  vedi). 

asAzli,  adj.  indevl.  I  izvede  ugazli  gavrana.  Rj. 
pridjer  inrski,  ne  mijenja  .se  po  padeHmii.  po  D.VRj. 
351)  zniici  mrk. 

ilifenat,  agenta,  m.  (za  akc.  isp.  prM'nnat,  prfitunta) 
der  Agent.  —  Nalazio  se  u  Carigradn  kao  srpski 
agent.   MiloS   149.  Konsulalski  agenat  a\istrijski.  Rad 

5,  19G.  isp.  kiiko  Vuk  pise  akeent  a  Danicii-  akeouat ; 
Yuk  (Otkriv.  21,  29)  smaragd,  Daniiic  (Mojs.  II. 
28,  17)  smaragad  ;  T'liA"  Damask,  Daniiic  Damasak; 
Vuk  nard,  sard,  Danicie  narad,  sarad.  is/j.  rijeii  iz 
nuroda  advenat  (mjesto  advent),  Gjuragj  [mj.  Gjurgj), 
I)orat  (mj.  port],  profunat  (mj.  profnnt,  ]iroviant),  i  t.  d. 
prema  tome  slant  treba  dati  Diinieiiu.  isp.  Obi.  3. 

iVffiii.  adj.  des  .\ga,  too  aga,  sto  pripada  agi.  — 
Agine  mi  knjige  dosadi.<e.  Npj.  3,  395. 

iksriuica,  /.  die  Frau  des  .Aga,  n.xor  zm  aga.  Rj. 
zena  agina.  —  Neka  bude  mlada  aginiea.  Npj.  3,  245. 

aginski.  adj.  .\ga-,  twv  age.  Rj.  .s/o  pripada  agama 
ili  agi  kojemu  god.  —  Kmet  je  duzan  aginsko  od- 
nijeti  u  varo.5  aginskoj  kiu'i  makar  gdje  bilo.  Rj. 
278a  (M  Slav.  Bibl.  1,  87 :  u  vai'o.s  aginoj  kuci  makar 
sdje  bilo).  Kui'e  su  po  ulieama  sve  iKiin.tke.  Slav. 
Bibl.  1,  87. 

iigo,  HI.  In/p.  od    aga ;    gdjekoje    mlade   zovu    tako 
muievljega  brata,  cf.  zlatoje.  Rj.  gen.  sing,  siga,  rue.  ■ 
iigo.  —  Sinoe  ago  iz  Novoga  dogje.  Here.  70.  I 

ikgrr.sak.*  agrska,  m.  kao  mali  kolutic'  od  kosti,  ili 
roga,  i^to  zene  naticu  na  vreteuo  (da  je  te?.e  u  riK-i), 
kad  iioeinju  presti.  der  Spinnuirbel,  rerticilltis.  cf. 
presljiii.   Rj.   ridi  i  pn^ljen. 

asjiilaual,  agjiitanta,  ni.  StarjeSina  uzjahavSi  na 
konja,  namji'sti  .se  sa  svojijtni  ugjutantima.  Rj.  801b. 
(iospodaru.  progovori  agjutaiiat.  Mil.  22.  DARj.  .'Uii. 

all!  interj.  ab !  (Njcm.J  ah!  (Lat.J  cf.  a.  Rj.  <<  ■' 
uzrik  znuci  gotoro  isto  sto  i  uzrik  ii,  sumo  se  /'>■ 
gorori  u  zulosti,  i  izlazi  iz  jacega  osjevanja  i  s  rc'iitu 
se  silom  izrice,  pa  kao  da  ima  jace  znacenje  negu  /' 
uzrik  a.,  isp.  Danii:i(^,  .\Rj.  37b.  gorori  se  —  I)  c 
zulosti:  All!  moja  vodo  sludena !  i  moja  ruio  m 
mena !  .4to  »'  tako  rano  proevala  ?  Npj.  1,  225.  Ah 
moj  Boie  blagi !  gdi  1'  je  sad  moj  dragi!  1,  -'\^ 
Ah  moj  Jlijo,  gdi  si  sinoe  bio'.'  1,  .359.  Ah  sto  'u 
ne  spavam  noeu.  1,  419.  Ah  jadi,  jadi  moji  I  11.  !■ 
274.  K.ad  je  ugleda,  razdiije  baljine  svoje  i  reee:  "/ 
keeri  moja!  vele  Ii  me  obori !  Slid.  11,  35.  —  'i)  i 
zelji :  zetja  .se  pak  izrice  u  zarisli,  sjeti,  ttizi,  strnhn 
prokiinjanju :  Ah  za  Boga!  .^la  (?emo  sad?  N]ir.  '.il 
Bofne  uioliti,  plakali  i  zaklinjati  da  je  ne  ubijii  .  .  . 
onda  iro  i  opet  reee:  AJi  nemojte  me  ubiti.  131.  Ita/ 
rika  se  ialosna  mu  iena:  Ah  za  Boga  ne  iibij  inr 
2.J4.  All  satvori  ovo  more  u  zeleno  ravno  polje 
Npj.  1,  191.  Ah  da  mi  se  buhoni  prometnuti !  1,  4.37 
Ail  Ua'/.i  mi,  ako  sam  ti  mila!  3,  479.  Ah  neka  ili 
crn  im  obraz  bio.   Npj.  5,  20.   ^l/i  neka  ga,  prokli  i 


nha 


5  — 


ajiuaiia 


mil  Hiisa!  5,  '23f).  Pure  pusta  piiSka  iz  iiarodii,  nli 
iirkfi  jrii,  vi'<'  iini  lie  [iiiciilii!  5.  -I'iS.  A]i  prokleta  iiiojii 
iiiila  majka!  Heir.  111.  —  3)  lad  se  i  u  cmln  onij 
IK  III;  ijoruri,  imn  i  it  tome  zclje  i  sjefe:  All  liji'p  li 
jc  oni  cnrcv  sin!  da  me  hoi'e  uzeli.  Npr.  2.'!."!.  .(/( 
ila  /.iiailcs  moJH  niila  majko!  kako  ('•ol)aii  iilaliovitn 
Ijiilii.   Mere.  llil. 

llllft.  inter j.  din  ii:rikii  a  /  ha;  :iitii  i  stoji  iia 
ilniiiom  a  nlrninl,  l,«ji  iimce  ne  iiin'rc  sfnjiiti  wi 
kriijii.  i^ji.  PAKj.  lOa.  lurikiije  .ie  I)  it  :itdiinilj- 
.■iliii  :  Stojsa  kail  to  villi,  prekrsli  iirific  pa  sve  0])iK'kn 
do  iiirve.  pa  omla  skoi'i  iia  noae  i  leee :  „Ali(i,  sestro, 
da  bijasc  joA!  Npr.  211.  liiva  sit,  i  iriije  se  i  govori : 
iilitt.  o-rrijali  se,  vidjeh  ocaiij.  Is.  14,  l('>.  'i)  u  -it- 
iloroljstrii  »r  iinrori  i  urelnH  ae:  Iliiljalwi  na  iij  lua- 
.lti(?i  frla\ama  svojiiua  i  jrovoieei :  itlin.'  ti  .slo  erkvii 
razvaljiijes  i  za  lii  dana  iiat''iiijaS.  romo/.i  sam  .sel)i  i 
sijrji  s  krsla.  Mark.  15,  20.  Aha!  izdovoljii''u  se  na 
protivnicinia  .svojim.  Is.  1,  24.  Sto  si  <rovorio:  (ihii  I 
za  svelinju  nioju,  sto  se  oskvrni  ...  za  I",  cvo  ja  rii 
te  dati . . .  Jczek.  2;'!,  :i. 

i^liar.  III.  —  1)  dcr  I'ferdeMaU,  sliilniliiiii  cqiionim, 
('/'.  koiijuSniea:  I'a  silazi  u  doiije  iilitiic.  Konje  vodi 
II  doiijc  Ilium'.  Rj.  I'a  odose  u  tiliitrc  liih;  opreiiiaju 
tri  konja  vitoza.  Xpj.  :>,  141.  cesi'e  jc  tiiko  ii  iiinti':iiii, 
ali  dtiliizi  i  II  jcdtiiiii:  Ostalo  je  hri'e  ii  aJiitni.  Npj. 
2,  271.  nd  ahur  iif  isiioidiajitri  h :  aar,  ii  oro  siih-to: 
fir,  u  iiiiioL  dri  /  :1iovi :  Vodi  biata  na  kulii  a  konja 
II  iiriiic.  didnsi  i  nkriijciio.  lie:  prroiiu  a;  liar,  te  jc  ii 
nniolini :  liari  /  harovi :  Dobre  konje  ii  toi)le  podnime, 
a  svatovc  nn  nure  httrorc.  Rj.  802a  (Ordjc  je  liar 
dror.  ridi  pud  2).  ridi  i  aar,  ar,  liar;  ])odriim,  ko.sara 
(konjska),  klanica,  slaja,  stajniea,  stala.  —  'i)  (uC.  G.) 
kao  eardak  ili  gosposka  kiic^a,  der  Jlof,  jmltitiinn, 
cf.  har.  Rj.  —  Trehevieu,  visoka  pianino!  .s  telie  mi 
se  vidi  (Sarajevo,  ii  sclieru  selierli  itliiiri.  Here.  IS!). 
ridi  dvor  1,  i  si/n.  inidje. 

illiarskT,  sfn  jiripndn  (iliaru,  (ilinriiiitt :  A  uhnrxkii 
se  odfkriiiuse  rrntn.  HNpj.  4,  99. 

AllfU,  aliata,  m.  i'/U^r^z,  drtifli  kmnen.  nn  latjem  se 
razliitie  Imje  iirclijernjit.  Aeliat.  —  Naeinise  naprsnik  . . . 
i  udariSe  po  iijenni  i''etiri  rcda  kanienja  .  .  .  ii  eetvrtom 
redii:  Vvfwr.  nlmi  i  ametist.  Mojs.  11.  .'i9,  12.  Sirija... 
dola^.aSe  na  sajnie  tvoje  sa  smaragdoni  .  .  .  i  iilntlinii. 
.lezek.  27.   1(1. 

iMl(a|KKl.  111.  Rj.  indi  atapot;  hobotnica.  od  (ire. 
']/.-.ir.oij:.  Secpolii/K  oi'tnpnx  riilniirix   l.iiiii.   Rj.-' 

Air.  III.  ridi  hair.  Rj. 

iiir  . .  .  ridi  hair  .  .  .  Rj. 

Ais !  inter}.  Ziintf  an  dcii  pfhiiieiideii  Oilixcii.  dass 
er  xii'h  seitwrirtK  leeiide^  rn.r  rertetiti.i  liovcs  aratores. 
Rj.  uzrik  kojiiii  ne  vice  nii  rulovc  kitd  se  lioce  da 
skrerin  nu  stranii  nruci  Hi  rukuci  stii.  vidi  ajs. 

ikiskaii.ir*,  II.  dds  nm-saffcn,  itsus  rucis  ais.  Rj.  rcrlml. 
(id  aiskati.  radnja  kojiini  tku  niska  rola.  ridi  aj.skanjc. 

Aiskati,  aisk.-im,  r.  impf.  t.  j.  vola,  ais  saijcii,  di(,:o 
ais.  Rj.  ii:rikitjii.i':i  ais  tjcrati  volu  na  straim.  ridi 
ajskati.  r.  pf.  aismiti. 

i^i.siiiili.  aisnem  r.  pf.  t.  j.  vola.  Rj.  vidi  ajsnuti. 
»'.  imp/',  aiskati.  —  J)  ais  siitien,  diin  ais.  Rj.  nzvikiiiiti 
aisl  —  '*)  deiii  (hliscn  das  ais  iiiit  drr  Teitsrhe  liei- 
briniieii,  e.rriln  llniiclln  ad  rerteiidiiiii.  Rj.  luhirirsi 
rulii  piitjerati  ijn  na  strann. 

S j  !  iiitcrj.  lie!  Iiciis  (ais  Itnf  iniil  Aiitirnrt) :  .1/ 
noga  za  iiogoni,  kao  riha  za  vodom,  i  devojka  za 
monikoni.  Rj.  po  Kjeiiiackoin  titmaeeiija  iizcikom  sc 
ovim  doziva  i  odzira:  (t  inace  upotrehljiwa  se  niiujiio 
kao  itzriri  a,  ah,  haj,  koje  ridi.  —  Aj  gjevojko,  diiSo 
iiioja,  sto  si  lako  jednolika?  Npj.  1,  1(51.  Aj  take  te 
ne  ^elila,  braeo!  iieinoj  mone  davat'  ni  za  kosra.  ;i,  .5.S1. 
•U  S.ie  si  mi  Petre,  mio  striOe!  4.  o78.  Kad  je  tako, 
moja  luajko,  aj  iizmi  ga  ti.  Here.  2(i7.  A  i  prijatelji 
dozivaju  svatove  . . .  »0  bane  prvijenfe!^:  —  r^Aj!"  — 
vHajde  s  Bogom.-.    Kov.  78.    u  zalosti  s  dativom  it 


kojeiii  stijji  oiKij  knme  je  do  zalosti  Hi  iicrolje  teike : 
.ij  si  iijciiiii  do  Hoga  jediioga.'  gje  pogibe  ;\^koje 
scrdarii.  Npj.  4,  378. 

aja  (ajal!  --  t)  ach  iiein.  nirlit  doi-li,  niiiiime :  aja 
bogme!  Rj.  itzrik  kojiiii  .sc  poriic  i  to  izran  reienice, 
tako  da  jc  saiiio  aja  doroljnu;  a  sto  se  njim  misli. 
Olio  sc  mole  za  iijiiii  izreri  osniiitom  rct'ciiicom.  — 
lie  ajde  more  ne  hidiij,  kako  ne  smijes  preei  preko 
I'liprije,  kiida  ide  svijet  i  konji  nalovareni  prelaze?'  — 
.\jja !  Hero  lie  ee  niposto,  nego  jednako  jaiiee  i  le- 
leee.  .Npr.  ;t01.  Mozes  li  se,  Marko,  pouzdati,  da  otideS 
II  priniorje  raviio?  .  .  .  Veli  njemii  Kraljevieii  .Marko: 
'(/'(,  bogme,  eare  gos])odine!  ja  ne  mogii  ni  oeima 
gledat',  kaiiio  1'  s  Miisom  inejdaii  dijeliti!  Npj.  2, 
401.  villi  ajbo.  '^^  aja,  u'y.y  ne  ztiaci  poricanje  nef/o 
zalo.st  od  .sale:  Dogje  hinja,  odnese  ga,  jao  mene, 
odnesp  ga :  aja,  iija,  piista  hinja!  ne  nosi  mi  vojna 
moga.  .\pj.   1,  .''i27. 

iVjaill.  ajiiia.  III.  (11  l.ici)  ono,  kilo  prediiji  kiaj  od 
samara,  Sto  stoji  npregniitu  koiiju  oko  vrata,  das  Kitm- 
iiiet.  helciwii.   Rj.  (■-•/'■  ham. 

iViail."  ajiina  (ili  ajaii,  ajriiiaVi,  in.  slarjesina  u  kojem 
mjeslii.  akr.  i  tnmai-cnje  pn  I'ARj.  12(i.  — U  torn  jo.< 
njegove  liiiubase  i  iijaiii  i  liegovi  iiavale  na  nj.  IMilos 
127.  Nekolike  pa.^e  i  vi,4e  od  sesl  bimbasa  i  ajana 
i   In'jiova  sede   ii   naokolo.   129. 

iijanjc.  n.   ridi  hajanje.  Rj. 

ajao.  ajaoll.  itzrik,  jiise  sc  i  rastavljeiio:  a  jao.  a 
jaoh.   ridi  jao.  jaoh. 

iljal,"   ajala,  m.  ridi  hajat.   Iij. 

a.jad.  iljeni,  ridi  hajati.  Rj. 

aj  b«!  (II  Diibr.)  nciii,  nun,  <■/'.  aja.  Rj.  itzrik  po- 
riranja  kao  aja  1.  Daniiic  pise  sastavljeno  ajbo. 
DARj.  42h. 

i\i<iilc!  vidi  hajdae.  Rj. 

ajilillliak,"  )".  dcr  I'rihiel,  fastis,  cf.  balina,  suiiriiga, 
lojaga.   Rj.  /  ostala  si/n.  koil  balina. 

i\j(U'.   ridi  liajde.   Rj. 

iVjdrik.  ajdi'ika,  n.  ridi  hajduk  niit  alien  Ableititn- 
ffen.  Rj.  i  onilje  sve  rijcci  od  ore  doredene. 

ajrr,  m.  Lai.  aer:  Zidal'  kaMjele  a  ujerit.  DPosl. 
ridi  sijn.  kod  aer. 

^lj<'^^skT.  adj.  acrciis.  DARj.  4.'>a.  ito  pripada  ajeru. 
ridi  ajerski.  —  Ajerskii  vedrinii  iiania  podaj.  15.  KaJi(5. 
Odiiha  itcrska  ili  ti  zrai^na.  (Jj.  RapiO.  l).\Rj.  43a. 

iijSir,*  ajgira,  in.  der  Tlenti-st,  admissariiis,  cf.  zdrije- 
bae,  iiastnh.   Rj. 

ajairai-a,  /.  ridi  ajgirnsa.  Rj.  —  rijeci  s  takvim  nast. 
alakaea,  alapaea,  arlakaea,  baburaea,  biljaea,  bjelo- 
sljivaea,  bodljaea,  brkljaca,  bumbaea,  eenjaea,  diimafa, 
dnndaea.  grbaea,  jajaea,  jeemaea,  kantnnaea  i  t.  d. 
Osn.  :\\'.K 

ajs'iruvh,  "'(/•  t.  j  konj,  llcniisf,  itnrerschnitten,  in- 
tcijcr.  lion  rant  rains,  cf.  pastusasl.  Rj.  nepodmetnut.  — 
adj.  s  takiin  nast.  vidi  koti  barovit. 

ajairiisa.  /'.  FraneHzimmer  untnindiijen  Ocschlcchts- 
triclirs.  niiilicr  fitrens  liliidinc.  Rj.  zcn.ska  koja  se 
npttljitjc.  ridi  ajgiraea..  npaljenica.  —  sa  nasi.  isj]. 
hlebetiisa,  gakusa,  garu.sa,  geakusa,  govoruSa,  klepe- 
tiisa,  krekeliisa  i  t.  d.  Osn.  3(51. 

iYjv;ii<li!  vidi  hajgjidi.  Rj. 

ajka.  /;  vidi  hajka.  Rj._ 

■Vjka.  .\.jke,  .Ijkiiiia,  .Vjkiinica,  /'.  ime  Turkinji: 
akr'  OAKj.  I.'la.  -  1  )ok  ne  vidi  tebe,  .5eeri  4;'''''! 
Here.  02.  .ljA'<;  eeri,  ti  je  ne  dodrla!  29.  Ajkuna  se 
podilbererila.  20:").  Diiso  Ajkitnice!  (>0.  pisii  ime  i  sa 
h  sprijeda:  Zdrava  bila,  Ifajko  .Vllagira!  Npj.  .'!,  lo;!. 

ajkil .  .  .  vidi  hajka  .  .  .  Rj. 

iijlllk,'^  in.  plata  osobito  slo  se  daje  vojiiieima  (beea- 
rim'a)  na  iiijesee,  der  Siildncrlolin,  merces,  cf.  jilata.  Rj. 

ajliikeija.'  in.  vojuik  koji  vojnje  za  platu,  ein 
licsi'ildrlcr  Kricijcr.  miles  mcrccnariiis.  Rj. 

ajiiiikiia,"  /'.  (u  Bai?koj)  —  1)  vidi  ajvau  (hajvau): 
Idi   ajinano  jedna!   Kj.   sivince,  zvjerka.  —  2)  vidi 


njnu' 


6  — 


ako 


bitanem.  Rj.  riili  i  j^va,  inakiip.  kljuse  h>je  sc  nafije 
u  sc#l/  //(  II  i)olJii,  a  lie  ."ii'i  .<('  I  ijc  ,/<'.  —  s  like,  iia 
a  preit  iia  Jiirske  i  piciim  JiiisKiinti  tiiiriiijciic  oil 
driuiih :  ujniiiifi.  npsunn,  bariitriiui.  ilaiiilmlliiiiiii,  iliva- 
niiiia.  jabiina,  kavana.  krenina,  kuirlaiia.  mahana,  iiio- 
zilaiia,  mehana,  sviliina,  soisana  /  sisAna,  taliakaiia, 
reraiia.  i.M<rlana,  siljbokana.  Osn.  W'l. 

ajiiio.  iiitcrj.  lurikiije  sc  ii  ziilosd:  .-jjih<"  .Tovo! 
od  istoka  suuoe!  brzo  li  mi  zairje  za  oblake!  Here. 
5.  (  s  tlotlatim  h:  AJmch  uieni,  inoja  mila  neve!  .  .  . 
ono  mi  je  premimio  braje.  HNpj.  1,  293.  —  Ddiiirir 
AKj.  43a.  ilr:i <hijf  ii;iik  Tiilijaiiski iume.  koo  ah,  jaoh. 

;"ljo>.  aj6Ja,  iii.  ridi  hajoJ.  Rj.  Iniijur. 

:'ljuski.  iiilj.   ridi  bajoSki.  lanjiirski. 

i'ljs!  ridi  ais.  Rj. 

i'tjiskrinjc.  II.  ridi  aiskanje.  Rj. 

ajskati,  ajskani.  ridi  aiskati.  Rj. 

iiJMillli,  ajsiiom,   ridi  .aisiiuti."  Rj. 

ajl:i<l/.ija*,  in.  —  iMilos  .  .  .  nije  bio  itjUtdziju  (koji 
be<?are  i  hajHuke  kiipi  oko  sebe,  a  ku^'evne  Ijude 
prezire)  iiefro  kiu'evni  rovek.  MiloS  ."JO. 

iijtas.  ajiiiSa.  m.  ui  Srijemiu  vitao  ii  vodeniee;  /.«j>. 
I  kerep  '2.  Rj.'  ridi  hajtaS. 

;\jf(>r, *  III.  ridi  hajter.  Rj. 

ajvaii.'  ajvAna,  m.  ridi  Iiajvaii.  Rj. 

iljvfir.'   ajvfira.  m.   ridi  liajvar.  Rj. 

ak,"   III.   ridi  bilk.  Rj. 

/.  ak.  Ml.  (11  Boci)  iv'i/ihak:  Pasji  ((/.mora  neiuiiti.  Kj. 

?.  ilk.  III.  (II  Dubr.)  (/(')■  Kpjiiili,  ii/iiuiii.  Rj.  Iiiljkii 
petrusin,  persuu.  —  Dmiiric  ARj.  ."iUlj.  dr:i,  da  ore 
rijeci  (kiija  ac  stiinijiiila  i  ac)  /'  )if/(i«  ii  ntirudii  uasem, 
neiio  d<i  je  rijei'  Francu.sikii  nehe  doslii  preko  kiijihr- 
iiika  I)iihroriickih    ii   rjeiiiike,  «  /."  iijili  i  n    I  vhor. 

ak'.  !<nvcs  okriijcii  ako :  Ak'  uzela  mila  biata  svoga, 
Bozja  oil  vas  ne  ostalo  traira!  Xpj.  '2,  128. 

akaiU>iul(-ki,  udj.  sto  pripadn  ujiruro  ukademicima 
i  po  njiiiiu  tikademiji.  sto  pripiulii  akiideiiiiji  sumoj  kii- 
znlo  hi  ne  akademijski  —  D  (ikadcmickom  izdmrjn 
starijeh  pisaea.  Osrled  VI.  Ni  u  nkadcmickom  rjecnikii 
(od  1847.)  ni  ii  D.iljevu.  Rad  15,  l',»l. 

akailciiiija.  /'.  iy.Mrliiux,  dir  Akademie,  iiceno  dni- 
itro.  —  Toira  radi  pozva  mv  jufroslavenska  iikademija. 
(•irled  111. 

akalll■llllj^ki,  adj.  sto  pripada  akudemiji:  i.<<]i.  aka- 
dcmii'ki. 

aka<l<Miiik.  akademika,  hi.  ilan  (ikademijc,  (iciide- 
iiiirii.<,   .[l.iidemikrr.  poirrdii  it  fidj.  akademicki. 

•tikaiiiiili.  (a  kamo  lil.    Rj.  ridi  kamo  Ii  isp.  a  I  4. 

iikal,  iikta,  m.  pi.  iikti,  akata,  aktovi,  jiktova),  iiHiix, 
der  Akt:  Oobiti  nkt  o  Sibiji.  Milos  l.').'i.  Ovih  nk- 
iura  .  .  .  aktovi.  170.  Na  (iktimri.  lit.'J.  I'locila  jedau 
iikiit  ud  Dr^avnopa  Saveta.  Me?j.  2."5I.  I'repiSe  jedan 
.■iluzbeui  akat.  ZIos.  129.  —  za  akt  /  akat  isp.  agenat. 
zu  akr.  isp.  kvUral,  kvarta;  porat,  porta. 

ikkci'iial,  iikoenta,  m.  iicreiitus.  —  Piema  Grf'koj 
prosoiliji  mojrio  (bi  se)  kazati,  ila;  je  na  iirvom  slogu 
itkceul.  Opit  Xl\'.  Moie  se  akceimt  promijcnili.  01)1. 
7.  8vaka  ('e  rijeC  bill  obilje^ena  nkcentom :  koja  rijec 
mijenja  iikeciiat  .  .  .  ( tj^led  tV.  ridi  <rlas  1(5,  glawoudar, 
gla.soudaraiijf.  —  Mo  y'nk  pise  akeent,  a  iJaniiic 
akcenat,  isp.  ajrenat. 

akcfMitovAiije,  «.  verhul  od  akcentovati.  rudnja 
kojoin  tko  iiki.ciituje  sto. 

aki-l'lituvati,  akcentiij^m.  t'.  imp/',  i  p/'.  orreiitiiireii. 
—  Izmcgjn  dvojakih  kialkih  iikniiloriiiuli  (slogova). 
Rad  21),  154.  Jedva  ne  razlikiijiiri  od  sloirova  kialkih 
neiikccutoriiiiiji.  20,  lilfj.  . —  /jlitiiulima  Luliiiskiin  i 
HoiHUHskiiiL  Jjitiiicii';  dajc  takuv  tins  unslnrnk,  ii.  p. 
Hpefijalizovati,  tilulovati,  vokalizovati  i  t.  d.:  iirisuprnf 
I'uk  pise  po  AjeiiiuHuiii  iliktirati,  kriliziniti,  prenii- 
iiierirali,  rerenzirati  i  t.  d.  jumacrw  od  toija  sto  je 
on  od  mhidosti  jia  do  smrii  zirio  vieffju  Hijeineimu, 
It  Beiu.  u  Hrv.  do  imrule  Hnovnika  JS'ijemacu  (18.00) 
Lutinski  su   se  ijlatjoli  ijororili  oiiako  kako  ih  pise 


Diiiiicir.  n.p.  apelovati  (appellare),  alejrovati  (allejrare), 
diktovati,  jnristi  sit  u  Zaijrclnt  deleiidovali  'thcsese 
.svoje,  i  t.  d.,  ((  nije  sc  cnlo  alejjirati,  apelirati,  defcn- 
diiati,  diktiiati  i  t.  d. 

akct'iitiiai-ija,  /'.  die  Aaentxatiun.  —  Rijeiiiiia 
kojima  se  ne  bi  niojrla  ni  na  laj  nai^ini  doznati  nk- 
ceiituiu-ija.  (Isrled  V. 

Akit-a,  /'.  (II  <.'.  (t.)  jienski  nadiiuak.  Rj.  f/orori  se 
od  mila.  iiiii}ivjeiio  od  kojeija  ijnd  imciia  koje  se  po- 
i-iiije  filasotii  a. 

akiiii\d7.a.*  /'.  ticn,  kao  kobac,  kojn  Tiirci,  osobito 
beuovi.  uhvate  niladii  i  pripitonie,  pa  je  nose  na  rnci, 
kao  sokola,  i  u  jesen  love  s  iijome  prepelice.  Kad 
nastane  zinia,  iikiiiadzd  se  pusli,  jer  ka?.ii,  da  viSe  od 
jedue  jeseni  (posto  bude  starija)  ne  ee  da  slu.5a.  <•/'. 
krasrnj,  Jiurica.  Rj.  mri/jiter  iiisiis  L.?  Rj.' 

ako,  coiij.  ireiiii,  si.  Rj.  —  1)  sarcz  poiiodhc  —  ii) 
recenicn  it  kojoj  je  ako,  vioze  stujnti  pred  iilariunn 
Hi  zu  njoiii,  a  moze  hiti  i  umctnntii  it  nju.  Ovo  bih 
dobro,  ako  si  ti  oee  kail,  tebe  darovao.  Npi'.  2!)7.  Mali, 
ako  je  n.ajjrora,  opct  je  lada  da  joj  kei  bude  do1ii:i. 
Posi.  17.  Lasno  eemo,  ako  jesmo  Ijiuli.  Npj.  <i,  !72. 
Slane  Turke  pozivati  na  predaju,  i  iiretiti  im,  ako  se 
ne  hlcdnu  pi-edati.  MiloS  88.  Ako  se  oko  tvojc  desno 
sablaznjava,  iskopaj  ga  i  baei  od  sel)e.  Mat  5,  21). 
Koliko  puta,  ako  mi  sagrijesi  brat  inoj,  da  mu  opro- 
stiin?  Alat.  IS,  21.  PraStajte,  ako  sto  imate  na  kojra. 
Mark.  11,  25.  —  h)  reiciiiic  tako  sluzrnc  a  jediiu 
iiiofiii  liiti  i  kriije,  i  to  Hi  samojediia  Hi  olije;  mjesto 
reieiiire  prirezane  moze  liiii  i  .laiiio  jedna  rijcc  sa 
ako;  reveniea priveznnii  moze  stajati  i  saiiia  Jiez  ulariie: 
Ako  I'c,  niSta  zato,  teSto,  es  thiil  iiiilits,  mcinctvcijcn, 
iptid  turn?  per  me  licet.  Rj.  3a.  t'et'ri  Tale  driisra 
pozelio,  al'  ako  ee,  taka  je  Krajina!  HXpj.  3,  547. 
.iko  nema  drujrijeh  nogii  za  zirnn.  zlo.  Posl.  ti.  Ako 
je  ne  iihvati  za  glavn,  za  rep  nikad.  7.  Ako  ti  kazein 
g:rijeh,  ne  (n  grjeSnika.  U.  Ako  u  selii,  Ttirei,  ako  ii 
polju,  vuei.  9.  Ako  ]?og  da,  moj  sine  Slojane?  Npj. 
3,  1.30.  —  c)  n  pjcsmi  se  moze  ako  okrnjiti  ozad  Inko, 
da  ostane  snnio  ak':  Ak'  ostaneS  eare  u  ('eliji,  onda 
si  se  srrija  ostajao.  Npj.  2,  92.  Ak'  nzdajes  pomoiS 
Brgjanima,  il'  iisprimas  roblje  od  Brsrjana,  ja  s'  u 
moju  nzdam  Arbaniju.  4.  71.  —  d)  >i  pjesiiii  ima,  i 
te  mjesto  ako:  K  da  bi  me  ne  rodila  majka,  ve(  ko- 
bila,  koja  konje  J.drebi,  te  ja  Turke  osvetiti  ne  eu  i 
sve  vlabe  pod  niae  okremiti.  Npj.  4,  3()8.  —  r)  kiiko 
draijiin  iidjckojim  rijcciiiia  tako  se  i  orome  sarezii  do- 
daje  iia  kriTjii  liez  iknka  osohitoga  ziim'iiija  ali  rijctko 
no,  akono:  Pu.*ti,  sine,  glavu  sa  raineua  a  ne  piisti 
vrhoviui  stolieu,  akono  si  srea  Stankovojra.  Npj.  .''),   10. 

'i)  ako  stoji  takofijer  it  poiiodtji,  ali  /wiioillia  nije 
potj)uiia :  nil  ono  sto  je  it  jirirezauoj  rei-enici.  pristuje 
sc,  dopiisin  se  kao  da  jest,  liilo  doiiSa  Hi  ne  liilo,  pa 
se  u  i/lavnoj  izrice,  da  ima  i  dritfio  sto  doista  jest.  — 
a)  II  prirezanoj  reeenici  i  u  filarnoj  iitaiiol  moze  Idti 
(jotoro  u  srakoiii  olilikii :  Ako  .sam  ja  vlah  u  gruhoj 
lobi,  ja  imam  viSe  blajra  nego  oui  ii  lijepoj  rolii. 
Npr.  Kin.  .IAij  pijeui,  za  svoje  novee  pijeui.  .'J07.  .1/," 
jra  je  udario,  nije  ga  ubio.  Ako  znas  sto  ti  je  bilo, 
ne  znaS  sto  ee  ti  biti.  Ako  je  dimnjak  na  krivo,  upravo 
dim  izlazi.  Ako  je  kratak  dan,  duga  je  godina.  .tko 
je  crn,  nije  gjavo.  Ako  kore,  ne  more.  .lAv*  pravda 
ne  pomoze,  krivda  ne  ee  pomo(5i.  Ako  rekoh,  ne  jio- 
sjekoh.  Posl.  2—5.  7.  Biee  tel)e  vina  izoliila,  dto  earu 
ne  ee  ni  dostati.  Npj.  2,  143.  Ako  su  ti  dvori  izgoreli, 
IjepSe  eu  ti  dvore  naeiniti.  2,  3(j9.  lloc'u  i.sti.  ako  do(?i 
ijc  ('■II.  2,  4()4.  Ako  s'  u  men'  toke  Tadijine,  s  ?,iva 
sam  ill  Tadije  skiiiiio.  3,  427.  —  0)  a  srijein  oiHiii 
primjcrima  iiio.ic  se  mjesto  prostoiia  ako  kasnti  i  ako 
i  HiA  ako,  pak  se  tako  reniia  istirc  pristajnnje  kao 
da  jest  ono,  o  remit  je  i/oror  n  prirezanoj  receniri. 
isp.  dalje  pod  4b. 

•t)  prema  svezi,  a  kojoj  stoji  jioijoilhena  sloicnn 
rci^enica  s  yovorvm  koji  je  pred  njoni,  nz  ako  moijn 


\ 


tiko 


7  — 


iiko 


hiti  rijcH  a  /  li  (pak),  lojinni  kc  st<i  ijud  iKi/jrijeil 
ri'veiiii  iirciiKirnjc  Hi  lutxuprut  sfurlju.  —  ^i)  a  ■</",/( 
preil  ako:  Ako  joj  no  pofroiliS  l)ilj(>pa,  li  si  pojriiiiio. 
((  itko  po^^odiS,  iia  poklou  li  oua.  Npr.  W'l.  Ako  '/,\- 
vimo.  (rospodii  ^iviiiio;  «  ulo  iimireiuo,  Gospodu 
uiiiircmo.  Kim.  II,  8.  —  h)  li  Moji  iza  ako  u  isiiivi 
piislii  II  hojiiii  a  j)reJ  tijim :  mozc  ne  i  okrnjiti  I': 
Ako  poloiH',  iimia  sam  -ia  zasluiiio,  idtu  li  lie  polono, 
Disaiii  ;ra  zasliizio.  Npr.  40.  Oil  lopi  iiua.i  lu'-initi  pu- 
iiiiiiu;  ako  li  ne,  izi^iibicoS  plavu.  lIMi.  .\ko  me  iiail- 
:>.aiije.^,  ilaeii  li  ja  stailo ;  iiko  /'  to  nrulzanjoni,  Ijiilia 
ila  Hi  mojn.  Npj.  1,  171.  Dobavi  mi  vraixa  Komiic- 
iiovft  .  .  .  Itko  /'  mi  ira  tlobavili  ne  eeS,  iieka  znadcS, 
osje("  r'u  li  sflavii.  2,  155.  —  c)  ilotnzc  i  uhje  ore  rijcii 
ziijcilno,  kiio  lilt  jiilnom  tie  lii  hihi  izra'i'iw  sto  frchii; 
micato  a  ihiliizi  i  pak,  nli  sc  .stiirljii  izit  li :  Pisa(?u 
iiMi  ...  da  ide  dvoru  hijeloine;  a  ido  li  doma  doi'i 
lie  I'e,  ja  I'li  iiilada  za  dni^iojra  jiori.  N])].  I,  'iliS).  ,Jer 
je  iidala  zeiia  privezaiia  zakoiiom  za  miiza  doklejrod 
on  zivi;  u  tikn  li  muz  iijeziii  umre,  lazdiijesi  so  od 
zakoiia  mu/.ovljofra.  Kim.  7,  2.  —  Noka  mi  iz  lijeh 
jaja  izloze  pii>hid,  pak  eu  je  dobro  darovali,  iiko  li 
fiiik  no  izle/.o,  lioou  le  staviti  na  nuike.  Npr.  11)5. 
.•\ko  ostanos  ii  dobroti ;  aku  li  pak  nc,  i  li  i?eft  bili 
odsjcoen.  Uini.  11,  22. 

:t)  iit'ki  prilozi  i  savvzi  dulnzc  iiz  ako  iloihtjiu'i  arojc 
siiaceiijc  k  uremii,  oiioinc,  sfi>  hi  se  hcz  iijili  nklo  rci't'iii- 
cuniii,  H  kojima  je  ako.  —  tl)  savcz  da  iloliizi  pred  ako, 
kadje  reienieii  ti  kiijojje  ako,  hez  jihinie:  ito  ne  takrom 
rciciiiioni  izriic,  i:.rivc  se  u  iiadaiiju.  koje  sc  niisiiprot 
stiirljii  iiiisli  lu'izrceeiiiij  ali  niiiiueijeirenoj  ii  prediijem 
floviiru.  da  ako  moze  xc  i  siizcti:  daako,  dako.  ridi 
elbetona,  .'at.  —  Ja  idem  da  trazim  tii  vodii,  da  nko 
je  na>:jeiii.  Npr.  2.')<i.  Bo.i;' je  jakoslaii!  iSto  T.ojr  da!  Da 
Iiko  ba's  ue  bade  lako  kao  Mo  neko  jrovori  ili  zoli.) 
I'o.sl.  17.  Dii  Iiko  i  moiii  kad  svane.  47.  Daleko  jo 
od  niora^  do  Save,  da  ako  so  frjoffoirj  udosimo.  Npj. 
.'!,  4.5;!.  Silji  dniiiu  ii  Moraoii  donju,  da  'ko  do<rje 
biirom  poloviiia.  4,  375.  Du  nko  se  josto  ko  nafrjo, 
konio  00  lako  mila  bili.  kao  <  >.  V.  I.  ."^alliuiku!  I)a- 
nioa  .'i,  222.  Od  loliko  Ijiidi,  kojima  en  ja  ovo  raza- 
slati,  dii  ako  se  jedaii  nafrjc,  lo  jra  zalo  ])o.5teno  ispsnje. 
Odij.  na  III.  1.  Kodi  sina,  i  reec :  da  ako  se  sada  vei!' 
priljubi  k  luoni  miiz  moj,  kad  mu  rodih  Iri  sina. 
Mojs.  r.  2!t,  ;!4.  Oslavito  ira  noka  psiije,  jer  mn  je 
<  Jospod  /.aiH)VJedio.  Da  ako  (Inspod  |ioi;loda  na  iie- 
volju  moju,  i  vrali  mi  Gospod  dobro!  Sam.  II.  l(i,  II,  12. 
Da  izidemo  prod  eara  Izrailjeva,  da  ako  ostavi  u 
zivotii  dusu  tvoju.  Car.  I.  20,  .'SI.  —  b)  i  (a  poriraiijii 
ni),  kojiiii  se'ddje  rise  site  jioi/ndlii  pak  se  jaee  jiri- 
sliije  na  oiio  sfo  jc  n  pyirczniioj  rcccitiri  (isp.  ijore 
pod  2),  stoji  pred  ako  Hi  jircd  iilaijolom  Hi  pak  pred 
oiiijein  dijelom  reieniee,  iin  koji  se  naroiHo  pristnje. 
Moqu  hiii  i  knije  mciiice,  i  saiiia  prirezaiia  hcz 
illanic:  Kad  olao  ostari,  on  preda  slarjesinslvo  naj- 
pnnietnijemn  svome  sinn,  nko  ee  bili  /  najmla^rji.  Kj. 
7l;!a.  Ne  nasrje  iiiko^a  ko  oe  mn  sve  ovo  dobaviti, 
/  ako  je  zalndn  obeoavao  (lo  oai^stva  svojeoa  ko  mn 
sve  ovo  donese.  Npr.  21)2.  /  ako  je  moj  mali  frradac, 
ali  sam  ja  n  njeiiiu  dizdarae.  I'osl.  il4.  Carevao  je 
cnrevao,  nko  no  eo  iniali  «/ novae;  a  majrarao  je  nia- 
u;arae,  ako  oe  imali  ('  zlaliii  pokrovae.  .'H-'i.  Hioe  lel)e 
vina  izobila,  nko  larn  ne  ('e  ni  dostati.  Npj.  2.  14;i. 
/  nko  en  jrlavn  izanbiti.  boon  sjnlra,  braeo,  napraviti. 
I.  ;i24.  /  ako  le  ijdariti  Tnrei,  mene  doslo  pet  stolin 
iirjijana.  4.  .■>7(>.  t,  ovjek  sam  za  .scbe  ako  i  pogrijesi, 
iiijo  veliko  sramote.  Pis.  15.  Ne  odvedo  ih  Hotr  pnlom 
k  zenilji  Filislimskoj,  a/.v;  /  bjeso  kraci.  Mojs.  11.  i;i,  17. 
Naslijodieemo  ih,  ako  i  jest  (tospod  bio  ondje.  Jezek. 
'■i-),  1(1.  VoljeJe  starijega  ako  i  nezakonitosia  sina  Miln- 
tinova.  DM.  ;!7.  —  c)  pred  ako  nahodi  se  rijcc  veo, 
van  n  snzcloiit  vako  (van  ako),  osim  (teomn  rijetko), 
u  juiiosapad.  krajevima  no  inul  u  sazetom  nako  (no 
ako),  pak  sc  takvom  rijeiju  izitzima  ono,  sio  je  u  pri- 


rezauuj  rci'eiiiei,  od  onojin  sto  je  u  //litimoj.  U  (iliirnoj 

jc  rei'ciiiri  poiiajri&c  poricaiijc:  jirirezmia  nioic  hiti 
i  kriijii :  Zaknnu  se  da  ill  ne  (V  drn-ro  nif ta  razdvojiti 
rnko  erna  zemlja.  Npr.  120.  Drnkeije  ne  sniijn  rako 
da  obadva  jrlavom  plate.  131.  Ne  <^e  la.sno  iinirijeti, 
rci':  ako  da  jra  nbijii.  I'osl.  II.  Miiza  od  iene...ne 
mo^.o  nisla  razdvojili,  rei:  ako  knka  i  motika.  184. 
Ja  .se  mo<ru  lasno  o^enili  od  lijepe  od  vjere  hri.Si'anske! 
Vei:  ako  i^e  (^csar  zapostiti ....  iSi^erai'a  isjjod  lieoa 
Turke,  baS  da  bi  mn  keeri  ne  nzeo.  Npj.  3,  48.  U 
fSrbiji . . .  niggje  kronie  n  zemlji  noma,  rei:  itko  po 
velikim  pulovima  kiid  noma  .sola.  Danioa  2,  KXi.  Vi 
biste  u  ovome  sad  jnetekli  Zafrreix'ane,  jer  oe  i  oni 
lo  niorali  primili  kad  tad,  i-ec  nko  da  im  bnde  draso 
nz  prkos  jodnako  raditi  protiv  raznma  i  slojre.  Slav. 
Bibl.  1,  ll4.  —  Ne  niozemo  iei,  osim  nko  biiile  brat 
na.s  najmlajrji  s  nama.  Mojs.  I.  44,  2(i.  —  Nako  In'ako, 
no  ako)  |n  V.  ti.)  )•*(/(  osim,  rec  nko:  Ne  sa  ziva 
iinko  sa  mrlvofra.  Kj.  .'i!l2a.  —  Na  ako  jiade  nebo 
na  zemljn.  iJl'osl.  81).  (nn  mj.  no  dijulekt.).  —  tl) 
baS  pred  ako  samo  jni'c  utrrrijaje  sto  se  kiize;  nego 
pred  ako  znni^-i  kao  i  drukcijc,  da  se  necemu  na- 
snprot  stnrljn  driuiii  sio  (soudern,  rerHin,  sed) ;  samo 
pred  ako  zniwi,  da  od  oiioi/a  sto  se  kaze  ii  prircsanoj 
reijenici,  iiiHtn  die  ne  trchii  za  ono  sto  se  kaze  u 
ijlarnoj :  Ka<i  od  knee  pofrje  n  erkvu,  mali  mu,  has 
nko  00  i  stara  bili,  izleti  prod  knon  n  kolo.  Kov.  73. 
Neki  se  promimorirajn  na  kiiji,i;:e  Inis  nko  ih  i  ne  6i- 
tajn.  Npj.  4,  XLIV.  —  IzfTOvarajnoi  se  n  pismima 
da  ta  mjcsta  nijesn  za  njih  i  da  ih  ne  mosrii  primili, 
ncijo  ako  im  se  ne  da,  da  budn  ii  napredak  ono,  sto 
su  dosad  bili,  a  oni  (■«  iei  svaki  n  svojn  |ios(<)jbinu, 
Sovj.  .55.  —  Kralo  ako  iinas  takn  zverkn,  daj  je 
ovamo,  ja  eu  li  napniiiti  tralijn  samojra  srelira  i  zkata, 
snmo  nko  je  istina  slo  kazes.  N.  pr.  42.  I'ostasmo  za- 
jediiieari  llristii,  siinio  nko  kako  .smo  poeeli  n  njemn 
biti  do  kraja  tyrdo  odrzimo.  Jevr.  3.  14.  Ne  (-e  ti 
nestali  oovjeka  ispred  mene  . . .  .svfmo  ako  sinovi  tvoji 
nSfuvaju  put  .svoj.  Car.  I.  8,  25. 

5)  sareza  ako  znacciije  n,  nekim  rccenicama  nije 
razijorijctno:  vMohandzija  !  daj  da  ])ijem  vina!-  Me- 
handzija  njemn  odsovara :  Da  s'  donijo  Bngarsku 
kopanjii,  ako  bill  ti  i  nsnovina;  za  to  nisn  ease  po- 
zlaoeno.  Npj.  2,  143.  «/.•«:  maze  }>iti?  —  Ao(ijnr!rjn, 
mojc  oodo  drago!  Da  se  ho(^e5,  ({jurirju,  ozeniti,  dao 
bi  ti  ja  lepii  devojkn  :  .  . .  (ijuragj  misli  miali  svako- 
jake !  .1/.'/  eu  se  ovdc  ozeniti,  la  s  Latini  ja  u  mini 
nisam.  2,  571,  572.  da  ne  znaci  ovdje  ako  pitanje 
kao  u  H-akavnca,  ? 

a)  kad  iilavna  rci'enicn  stoji  isa  prirczanc,  maze 
hiti  hcz  ikakra  donietka,  kojim  hi  sc  srcza  iiieiiju 
njiiiin  naroeito  pokazivala ;  ali  moze  joj  se  i  dometnuti 
kakra  rijct\  i  to  riizlicna  prcma  seczi  n  kujoj  osim 
poiiodhc  stoje  jedna  s  druyom  Hi  ohje  s  prednjim 
ijororoiii :  take  su  rijeci:  a,  a  ono,  ali,  no,  ono,  to,  evo, 
ma,  ipak,  opet,  tada,  onda,  lako,  dakle :  Ako  ne 
mo?,enio,  kako  liooemo,  a  mi  eemo  kako  mozerao.  Po.sl. 
(i.  ^1/.'^  no  nuiijom  napili,  a  ja  umijem  popiti,  (i,  Ako 
ne.ee  neeo,  «  ono  hooe  hoeo.  (>.  Alio  ne  i5e  coek  na 
napast,  a  ono  oe  napast  na  ooeka.  (i.  —  Ako  je  i  go, 
((/(  je  soko.  Posl.  .3.  Ako  i  nijesn  u  ovoj  knjizi  sku- 
pljenc  sve  Srpske  rijeei,  («^/' je  postavljen  temolj,  da  se 
skupe.  Kj.'  Vni.  —  Ako  je  ko  jaoi,  no  i  Bog  je 
svaeij.  Posl.  4.  —  Ako  na  ooeka  ne  ee  sramola,  ono  ce 
on  na  nju.  Posl.  5.  Ako  ne  oeS  ti,  ono  oe  druga  tri.  (5. 
—  Ako  narodnost  moju  uiogu  oduzeti  . .  .  neprijatelji 
nioji,  to  da  znate,  da  ja  ne  marim  za  nju.  Straz.  188(i, 
1105.  Ako  je  kvasae  svet,  to  je  i  lijcsto.  Rim.  11,  16. 
Ako  li  ih  ne  pustiS  nego  ih  jos  stanes  zadri^.avati,  cm, 
ruka  (xospoduja  dort  oe  na  stoku  tvoju  u  poljn.  Mojs. 
11.  it,  2.  3.  —  Ako  je  mod  i  sladak,  ma  ne  valja  prst 
ugrizali.  Posl.  4.  Al;o  jc  sila  silovita,  ma  je  malo  mje-- 
liovita.  4.  —  Ako  i  uije  taki  dom  moj  pred  Bogom, 
ipak  je  uciuio  zavjet  vjecau  sa  muom.  Sam.  II.  23,  5. 


akoi-e 


8  — 


nlajbcj 


—  AJco  je  i  najirore  dijete,  opef  je  roditeljima  uiilo. 
Posl.  3.  Alo  me  svoj  i  izbijo,  ojict  jo  iiiio  i  on  iiieni 
i  ja  njeinu.  2i'.  Ako  sam  se  ja  i  rodio  u  Jadru, 
ojjW  iiioirii  sloliodiio  kazati.  da  sjuii  vise  Srbalja  visrjeo 
oil  mojra  O.  reoen/.enta.  Kj.'  XIll.  .l/.«  li  je  i  lie 
dadii.  opet  I'e  ti  biti  prosta  zakletva  moja.  Mojs.  I. 
24.41.  — .-lAd  Ir  se  dogodi  smrt.  IikIii  I'eJ  ii/eti  iivot 
za  iivot.  SIojs.  II.  21,  2."i.  ,l/.o  iie  Imde  iiikojra  da 
nas  izbavi,  tudii  eeuio  iza^'i  k  tebi.  Sam.  1.  11.  3.  — 
Ako  te  onaj  pre  koji  ti  i  sudi,  umhi  od  Bojra  valja 
suda  iskati.  Posl.  8.  Ak'  ostaneS,  care,  ii  eeliji.  miild  si 
se  jrrija  ostajao.  Npj.  2,  92.  —  Ako  taj  duvar  zua, 
tiiko  i  ja  ziiaiii.  Posl.  8.  Ako  li  ste  bcz  kaniiija,  ii 
kojeniii  svi  dijel  dobiSe,  daklem  ste  kopilad.  a  ue 
siiiovi.  Jevr.  12,  8. 

nkot'i*.  niJta  zalo,  teMo,  es  thiit  iticM.s,  mcinet- 
m'Heii,  quid  turn,  per  me  lii'vf.  Rj.  iipruvo  ako  6e, 
koje  riHi  kod  ako  lb.  ridi  i  terak  |ter  akioV'l.  /  s.'/». 
oiidje. 

akonu.  sure:  ako  i  rijecco  no,  kojd  sc  i  dniiiiin 
(idjekoji)ii  rijecviii  tia  knijn  dodaje  hez  ikiikoni  oso- 
hiloiiii  :i}uienja  »i.  p.  »djeno,  kadno,  kojino,  kaono. 
akoiio  dola:i  reomn  rijeiko.  ridi  ako  le.  /  no  4.  — 
Piiiti.  sine,  trlavn  sa  rainena  a  ne  puJti  vrhovnu  sto- 
lieii.  iiktnto  si  srca  Staiikovoira.  Npj.  5,  10. 

tikuv,  Akova,  ui.  Ojen.  jd.  fikova)  ein  Eimer,  am- 
phora. Rj.  vijeni   riiiskfi,    rijedro.   od  Madhir.   ako. 

—  Isli  lagjii  i  11  njoj  trista  iikorii  rinit  i  trisla  (ikorn 
rakije.  Npr.  (>7.  Moj  mertik  ne  I'e  iibiti  (tiu'a)  a  dva 
mi  ne  dadii,  makar  na  svakom  lokotu  nk<jr  rodio. 
Posl.  182.  —  Uifije  rijcC-i  .<  takiiii  nast.  alov,  ardov, 
arsov,  a.^ov,  birov,  hintov,  korov,  korsov,  lalov,  logov, 
lopov,  merov.  saliov,  fajtov,  vagov,  zinzov,  ?.idov  i  t.  d. 
drufn  rijeii  s  iakim  nost.  ridi  kod  biicov.  imcna 
psimu  s  fiikiiii  n(($t.  ridi  kod  pas. 

iSkovee,  Akoveeta,  n.  ein  Kimerfdssclten,  rus  (tiii- 
phor'iriiim   Kj.  Imreme  od  jcdnuijti  (ikoni. 

:'lkrf|»."  III.  i(V/(  jakrep,  skoipija,  spurak.  —  Tainnica 
je  kii6i  ueobieiia,  ii  njojzi  je  voda  do  koljena,  a  u 
vodi    f^>je    i    nkrepi,    giije    pijii    a    ukrejii    iju.    Xpj. 

3,  .344.  Jesi  osiavio,  ostavio  do  tri  Ijute  Ruje...joS 
je  jedan  akrep  oastanuo,  Ijr.ti  akrep  od  DohraCe  Jovo. 

4,  354. 

akri^ilkuii,  (akrijrjakoni  m.  Rj.  po  ijororu  prostoga 
iiiiroilii  iiije^iio  arliitrjakoii,  koje  ridi. 

akrijera,  m.  der  Arehijerej,  Olierprie-iler,  areliie- 
reus:  vhidike  sii  nkrijere  Ristove.  Rj.  po  ijororit  pro- 
.?fo(/«  luirijd'i  iiiji'sfo  arhijerej,  koje  ridi. 

akriiliitlKlril,  m.  KJ.  po  r/ororu  prostofia  nnroda 
iiijcxto  arhimandrit,  koje  ridi.  —  Mefrju  njiina  starac 
Nikodime,  tikriiintiidril  od  OstroSke  orlvve.  Npj.  b,  114. 

akrimiliKlrilov.  ndj.  lij.  ridi  arliimamlritov. 

Mkriiiii'iiiilrilski,  adj.   Rj.  ridi  arliim;tniliilsl<i. 

Akst'iitijc.  (/'.  ime  niuJko  u  prezimemi :  I'elar  ^1/- 
seiitijeric.  ?<]>j.  2,  G.'il).  oki-.  DARj.  Mb  hi/j>.  Akso. 

.4kso,  III.  Iiiip.  od  Aksentije.  —  .Je  li  ?,iv  Akno? 
y\.  (•).  >[ilir<evie.   DAKj.  .Wb.  iukrahyp.kod  Dobro. 

ilk^am,'^  )».  —  1)  dux  rierte  debet  der  Tiirken, 
nach  Sonnenniitergiiiifi,  orufio  quurtu  Tunurum,  post 
xolis  oixa.iHm.  Rj.  (elrrtu  molitra  po  zakonu  Mnhu- 
tiiedorii,  po  xidiodu  Kunrunoiii :  Zaiieiti  n.  p.  ]iodne, 
iikHaiii,  i<^indiju.  Rj.  2<X)a.  Klanjati  n.  ]>.  podrie,  iikiain, 
ic'indiju.  Kj.  272a.  —  '.i)  ak^am  ziiaci  iipraro  vecer, 
«  }io  njoj  molitva  vef-ernja  tt  ?liihi(mcdor)«:ii:  J'o 
itkHiiiiiu  ba.4  u  pluho  doba  dohodio  bijcloj  Udbiiiji. 
Npj.  .'J,  131.  Nil  kad  bjeSe  o  (iksnnni,  kado,  mi  snio 
!*\\u\\  vojskii  iifrlcdale.  4,  39(>  (nii  dijalekt.  wj.  no.l. 
I)okle  akiaiii  pade  na  dolinu,  onda  krenii  C'erovie 
.\oviia.  4,  498. 

aktivan,  akfivna,  ndj.  Lat.  activiis,  aclivisch.  su- 
jiroliiii  ]i;iHivan.  iHp.  djelovan. 

ak(i\  iiOsl.  aklivnosii,  /.  osohinii  onoga  itojc  aktirno, 
ai.tiiitns,  Actidtat.  —  IJezliCnost  sama  ne  moie  uzeti 
glagolima  aklivnost.  Dani6i<5,  Sint.  88. 


81.*  fila.  ni.  ridi  bijeda.  napast :  iil  te  naSao!  No 
da  vidis  idii  i  belaja !  R.  ridi  lial. 

ill,*  adj.  iiidcel.  ridi  ruiifast.  Rj.  .itoji  pred  'J'lir.'ikiin 
rijiciiiia  ne  niijenjnjnci  sc  po  ohlirimu:  Al'  se  vila  i/, 
otdaka  svila,  irjevojki  se  pod  <//  diiiak  svila.  Heiv, 
:')0.  Na  polju  se  al  iador  vijaSe.  198.  .la  prite^oli 
dizjren  konju.  le  preskoiih  u  id  Imihi.  277.  ridi  i 
alali,  alast,  aval,  lal,  niiiieu. 

aU',  okriijeno  ali  :  Shisaj  ("■iida :  Todor  I'omoravai' 
odveo  mi  snaliii  isproseiiu,  isprosenii  i  pisttiiovaiui ! 
Xasmeja  se  (ijura^j  na  divanu:  Hoee  Pop'  me  moj 
vite/.  Todore!  AV  mu  vrlo  tiebuje  devojka..  Npj. 
2,  493.  Zatim  malo  postojalo  vrijeme,  aV  eto  ti  tri 
Tureiua  mlada.  4.  .'i.'M. 

lUa,* /'.  (u  Sibiji  i  u  Bosni  po  varosima)  der  .llilrill, 
.>T'CS.<H.s-  (latriiia),  /'.  isbod :  I'doviee,  n  ali  jjodniic 
Rj.  ridi  i  hala  :  pobodnica.  proliodniea,  proliod,  zaliod  ; 
serniea.  —   ('dje  je  .senlnk,  nek  i  <da  piri.  Posl.  75. 

ilia.*  /'.  ridi  a?.dalia.  Za  alii  se  misli  da  ima  od 
aidahe  osobitii  duhovini  silu  te  leti  i  vodi  oblake  i 
grad  navodi  na  Ijeliiui.  Za  zmaja  ]iak  misli  se  da  je  kao 
osrnjevit  jniiak,  od  kojega  u  leeenjn  oganj  odskai'e  i 
svijetli.  .!/'<  nesita!  liori  se  kao  ala  s  berieetom.  A 
kad  ala  alii  [lojabala.  Kj.  ridi  liala.  —  Alosan,  jio- 
ludio,  uzele  mu  ale  ])amet  ili  zdravlje.  Rj.  4b.  Bvoji- 
druzine  nikako  no  mojiu  nasititi,  sve  kao  da  ala  \i. 
njih  zija.  Npr.  73. 

alit,  11.  y.  all!  bi  lijepo  bilo;  all.,  irie  arhiin  inni 
cs!  hone  Den.i,  (iiiaiii  aset  praeelnriim;  ahi  da  hot'r! 
ala  eovjeee,  sta  ueini!  Rj.  den  inrika  .'la.^^tarljeiia  a 
i  la;  sato  i  Hoji  iia  driii/om  (d:reniit,  koji  drukeije 
ne  moie  nakraju  stnjuti.  po  ])iinieicii  je  I^Wi^.  (iOa, 
sastarljeno  al'  (=r  ali)  i  a ;  ali  ridi  hala.  • —  mrikiije  sc 

—  J)  u  ielji,  kao  u  nnpomcnntu  drn  prva  priiiijera. 

—  2)  u  viidii,  kao  u  ireiem  nnpomenutom  priiiijerii. 

—  Ala  se  ukrasio !  Posl.  9.  —  S)  iizrik  ac  i  iidraja: 
.ilii,  ala!  milom  Rofru  livala!  Eto,  vla.^e,  sad  se  iide- 
sismo  u  po  polja  sv'jetu  na  vidikii.  Npj.  4,  234.  ridi 
hala. 

alabantla,  (u  C'rnosroi'skiiu  pjesmama)  na  strani,  sa 
.strane.  seitwnii.'!,  e.r.  ilia  parte,  cf.  strana:  Alahanda 
zavrie  se  kavga.  Rj.  Tal.  alia  banda,  na  strani,  .iii 
strane. 

alabaslar,  alabaslia,  in.  tako  po  Lat.  gororu:  DARj. 
1)01).  Slid  od  ahdiastra.  po   Ore.  alavastar,   koje  vidi. 

iilali,  m.  Arapski  allah.  Bog;  samo  u  Tiiraka,  ili 
kad  ko  lioee  da  kaze  kako  Turci  sovore.  DARj.  (ila. 
aki:  alali '!  ridi  alaj.  —  Karaman-pasa.  Alahha  mi 
i  njegove  brade.  Seep.  mal.  l.")9. 

iilaj,*  m.  ridi  alah,  halaj,  halfih,  Bug:  Alaj  bilaj, 
kaurin  nijesani.  Npj.  .5,  520.  ii  krajeriiiia  gdje  se 
gla-i  h  ne  citje  ii  gororu. 

alitj,  alaja,  m.  (gen.  pi.  alaja)  ein  Tnipp  Soldaten 
in  I'araile,  acies  instriieta,  poiiipa  iiiilitaris.  Rj.  — 
1)  dio  riijske  u  srmii  redii :  Tiid  (e  poOi  vojska  na 
idaje.  Rj.  Pa  poeera  Tiirke  nii  alaje,  sve  razbise  Tmke 
na  alaje.  Npj.  4,  271.  AV(  alaje  predvajahu  Tiirke. 
4,  .377.  —  2)  goiiiila  Ijndi,  kao  sratora  i  dnigili : 
PojezdiSe  hiljada  svatova,  uaredi  se  alaj  sa  ulnjeni. 
Npj.  3.  2.")2.  Sjede  onjrje  ()•(  alaj'  Turaka :  jedan  iduj 
hodze  i  had^.ije,  dnifri  alaj  od  Posne  .spahije,  tredi 
'(//(/  od  iirada  leveri.  .3,  334. 

alaj-lt;'irjak*.  vi.  (si.)  die  Heer/'ahne,  signum  re- 
xillniii:  I'  desuoj  mu  ruci  ko])lje  bojno,  a  u  I'jevoj 
iiliij-haijak  zlataii.   I{j.  haijak  jediioga  alaja. 

illflj-ltarji^klar'.  al.nj-barjaktAra,  m.  koji  jk«/  '(/"./- 
Iiaijiil,  :  'I'll  vojvoilii  'I'urei  pc)<£ubi5e,  i  sa  s  njiiue. 
Iialnj-hiirjal.lara.  .\pj.  5,  332  (s  dometnutim  sprijcda  h) 

iilfijiM'ff,*  HI.  der  Adelfiirst,  dux  nohilium.  Kidu 
da  su  u  liosni  eetiri  alajliega,  pod  kojiina  su  onanio 
sri  hegori  i  spaluje.  Rj.  heg  od  alaja,  koji  vodi  na 
vujsku  alaj  i  njim  'zaporijeda.  hgp.  alajbego.  —  Ka- 
iali  se  alajbegu  mladom.  Npj.  1,  211. 


alajli*>ir() 


-  9  — 


Alcksijc 


Aln,ib<''i!fO.  m.hyp.  od  nlajlH'}: :  AT  liesjedi  nhijhegu 
JerjrtH'f.  Njij.  1,  fSNi. 

ttlHJht'K'ov,  (((Ij.  (hs  iiliiil)t>}r,  "ou  alajlii-ir.  Rj.  s^l 
pri/xiihi  iiliijliciiii :  Alajlicjrova  shiiiia.  DI'osl.  4. 

lilnjbi'irovioil.  /'.  die  Finn  (lis  alnjbejr,  u.tor  -oO 
alajlii'tr.   U.j.    :fii<(  tihiihcijiirn. 

tilikkiu'-il, /'.  cni  uiihfsiinnciics  Fniiieiuiiiiiiiei;  iiiiilicr 
imprudtiis,  rf.  iilniiiirn.  Kj.  .iiiitha  aliiknsta,  u  kuje 
neiiifi  nchiintosti.  liili  i  ai'lakara.  —  rijcci  s  t(il:iiii 
fiaiit.  kiid  aj.i;iru('a. 

nll'tkiist,  adj.  n.  p.  (Ijfvojka,  iiHlnsuinii'ti.  iiiipnidi'iis. 
Rj.  stti  netiKi  ruzhoriluKli.  —  <(dj.  .v  tiikiiii  mint,  h'od 
Imdalasl. 

iili'ikiiH.  iili'lknni,  r.  iiniif.:  pruDti  v.  pf.  aUikimti. 
AT  SI'  ■rmci  ipolji'iu  iioniolisf. . .  oni  oone  i)lijen  Ofl 
^ovljaka  .  . .  Sest  stotiiia  Mai'vanskih  volova  . .  .  Imka 
sloji  Mat'vanskili  volova,  lU'  po/iiajii  svojijeh  coliana. 
villi  sloka,  jrji'  I'c  jmlovati.  jiako  iali  svopi  zavii'aja. 
a  ZH  iijima  'I'mci  idnkiiJK.  Vice  Turi'ln  jedaii  na  dru- 
jropi :  I,akso,  I\Iiijo!  iie  uiiiori  niarve.  Kjjj.  4,  IHI. 
Diiniii'K  AKj.  I>:ia,  };a:e,  dn  je  iilukuli  od  'I'tir.  al- 
iimk:  iiziniati.  livatali.  olimati,  osvajati,  a  iz  torfu  jc 
zmtiiiijd  i:iislij:  navaljivali  zcloi'i  sto  oleti,  «  po  torn 
iio/n'c  navaljivali,  iiaji'lili,  iiajrlo  sto  ('•iiiiti.  isporedirsi 
i  halakali.  jalakali  (■('(/(  xf,  (''(  alakali  znnci  vikuti 
ala(10,  /"(  tiikii  rit'iii'i  iiiiraljirnti,  irriicre. 

illiikiniti.  ainkripin,  >'.  pf.  irruere,  iiHi'(diti.  DaniOir, 
AHj.  I'-'a.  A  kad,  iiolan,  Tiirci  ittakiiiisc  i  Loznicu 
grada  opasase.  Npj.  4,  2M.  ( 'nioo'orci  iijiina  udati^e, 
aliikiiiirie  sa  <"eliri  straiie.  5,  (17.  v.  iiiijif.  alakati.  isp. 
halakniiti,  jalakmiti.  fikiiidi  aladi),  jm  tako  riknursi 
niirnliti. 

i'llAI,  ah'ila,  III.   lidi  lialal.   Kj. 
iihlla',  /■.   >/r//  nanikvii'a   1.   Kj. 
aliilt'lli',  |M>  svoj  prilici,  nlUin  Aii.trheiiic  iiarh,  nisi 
mc  oiiinid  I'nlliint:   alaleni    to   (-'o   biti   svraka  (a  pri- 
povijfcil.  Kj.  Panic'-ii',  .XKj.Gria:  .Inipski  allfdein,  t.  j. 
liopt  ziia. 

illAli',  (((//.  iiidirl.  ridi  al :  .Tos  na  .\lki  niidi  paJ- 
iMaui-.   Kj.  sijn.  kod  ;il*. 

altiliti,  MfdTm,  vidi  lialaliti.  Kj. 
alailjiv  .  .  .  riili  halaljiv  .  .  .  Kj. 
.'\li\ninil,  III.  —  1)  11  rijei'-inia:  kao  nhimnni  (n.  p. 
iiavaliso  |)ojcdost'),  iiicriii,  nvidc.  Kj.  (pohtcpno).  — 
Navaliso  kao  Alnmniii.  Kosl.  LS.'').  —  '*)  u  >?ajkaJkome 
balalijnnu  sad  I'ioaue  zovu  .llniiiiiiiiiiin.  Rj.  —  Ala- 
man  hire  Xiiiiiiar,  .Mamanniis. 

alitiiiaiika.  /'.  t.  j.  sablja,  (st.i:  O  pojasu  sablje 
Ahiiinnikc.  Kj.  /.k./  snliljn  yjemiia,  yjeiiitickn:  aln- 
muuiiiiii. 

ali\|ia('a,  /'.   ridi  alakai-a.   Rj. 
iiliis.  III.  iUajs  .  .  .   (■/(/(  balas,  halas  .  .  .  Rj. 
ftlast,  adj.  ridi  niziOast.  Rj.  ridi  i  al*,  i  .^j/n.  ondje. 
niiiicn.  —  osn.  ii  Iniiji'iii  al*.  tidirn  adj.  kud  budalast. 
iklat",  aliila,    m.    das   Werkzcnfi,   instniiiientn :  Bez 
alatu  neina   zanala   (I'osl.    1-Jl.  Rj.  iieki  pisn  kriro  i 
sa  h   sprijedn:   ridi    lialal;   /ni  it  ijen.    i   halta,  alta. 
oruijje :  vim  sc  sti>  nidi,  .««■  skiipa  ako  qa  je  rise.  Hi 
uojii'e :  kad   se  jcdim   hove   da  kale,  dolnzi   s  rijecjii 
kouiad  (alata),  ;  alatljika.  —  Kojiiiia  (seartima)  su  .  .  . 
davali  i  sav  alat  od  svof;a  zaiiata.  Rj.  705a.  Hi  kupi 
hnliit,    W    o.stavi   zanal.    Tusl.    lO'J.    8vojima  rukama 
izbarisuio  alat  liuijiirski.  l)j.  Ap.  27,  19. 

ikla(*,  III.  erven  konj,  dcr  Fiiehs  (I'ferd),  eqniis 
ritfiis:  Na  iiliiin.  vas  n  eistom  zlatii.  Rj.  nlatast  konj. 
od  ill*  (rrren)  i  al  (kinij).  ridi  ak'a.  i.'^p.  dor-itl  {inrk 
konj),  jrjoir-al  (liljel  konj). 

ftln(n.st,  adj.  11.  ]).  konj,  furh.'irolh,  riifns.  Rj.  kao 
Ttlat :  Tuda  idii  devet  konjanika,  a  pod  ujima  konji 
iiluittsti,  a  uaprijod  juiiak  na  alatii.  Npj.  o,  154.  konj 
mil  je  bio  ahitast.  i-^ovj.  'Jl.  —  Tilatti.'it  (psn.  u  alat). 
Osu!  -JV.i. 

ah'kdjika,  /'.  ein  einzclnes  ]\'erkzeug,  instrumentuin. 
Rj.  jcdan  koiiiad   alata.   alat-lj-ika,  pred  tiast.  uiiiet- 


niito  Ij.  rijei^i  fakore:  jrrailljika.  hvatljika.  medljika, 
papratljika,  prorasljika,  .sra.iljika,  slabaljika,  .<ibljika, 
trepetljika,  iidljika  i  t.  d. 

i'llalo\,  '((//.  (/cs-  Fiiih.ie.i,  rufi  eqiii.  Kj.  Sslu  pripada 
atalii,  errenome  koiijii.  ■ —  Kad  ono  Sto  rijec  znaci 
nije  upravo  eeljade  nejro  ne  iiznie.samo  kao  da  je 
iVljade.  inozc  od  nje  bili  ovaki  priiljev  (.<a  nast.  ov  .  .  . 
,;)  od  rije('-i  nuisko^ra  roda  koje  ziiaiV-  iivotinju:  ot^i 
sokolorc,  krila  Inhiidora.   Danii'ie,  Sinl.  24. 

ali^disa,  /'.  alala.sla  kobila,  eiiie  Fneh.s.ttiite,  eqita 
nifd.  Rj.  is/i.  "alul.  —  rijeei  s  lakim  nast.  kod  ajgiru.ia. 

nlAdisiii.  adj.  der  Fuch.i.'iliite,  equue  rtifae.  Hj.  sio 
pripiidit  alaiiisi.  —  za  na.it.  iip.  ffrlifin. 

ah'lii^.a,  /'.  riili  lapavica.  Kj.  ridi  i  klapavit-a.  laii^a, 
bjelokapae,  susiije^.ica,  sl'ota.  sitna  kisa  sn  snijeijoin. 
—  tii^rja  :  alaiiza,  (  hez  a :  biu^a.  ()sn.  3ti'.>. 

iilav,  adj.  n.  )).  I'ovjek,  ijefriissiii,  fjierif],  rorax. 
Rj.   '•/(//  bahiv  [prazdrljir  kaii  ahi,  hiiln). 

alavaslar,  alavaslra,  in.  der  AUdiaster,  alahastrites : 
Slid  od  alavaslra.  DI'.  ;i5(i.  tako  po  (ire.  izgororu ; 
po  hit.  alabaslar.    alabaslra.   koje  ridi.  —  iXi^'iaaTpos. 

alhA.si-a',  /.  u  iijesnii:  Te  oliSla  u  iiovii  idhascu. 
Kj.  od  ill*  (  basi'a* :  riizicastii  hasi-a?  Ej. 

Alfa.  m.  ridi  iilal:  Te  priteiSe  na  alee  kolane.  Pa 
iihvali  idrii   njesrovosra.  Kj.  erren  konj. 

iili-t'raclcC,  in.  (mo?,e  bili  da  u  Tnrskome  jeziku 
ziiafi  flo  i  ovako,  a  moze  Villi  da  je  izvrniilol  c/'.  alel : 
U  alc'tii  i  11  aleersreletu.  Kj.  al-vorik-alel*  -  -  erven 
I'urak.   Kj.'  al-('er>r-e!el. 

ilNluili!l>(-i'',  JlldiimaSOeta,  n.  ridi  alvahik  Kj.  vidi 
i  halvaluk;  Seibetasfe.  isp.  napojniea.  —  Madz.  al- 
doiniis,  koje  ziiaei  Idaijoslor,  i  jiiee  diirorano  radni- 
einni  nn  srrsetkit-  radiije  Hi  knpeu,  i  diir  iiopec. 

Ale,  >».  hjip.  od  Alii  (('  Alijal:  Do  podne  Jure,  od 
|)odne  Ale  (kazii  Srbi  zakona  Turskojfa  u  Bosni  za 
Ojiirirjev  dan,  jer  ga  i  oni  svetkujn).  A  .4to  brata  ne 
o/.eiii  .(/'(■'  Rj.  iioiii.  Ale.  (/<•».  Ala.  roe.  Ale.  —  Pa 
doziva  u  Turskii  ordijn  biiljiiiuliaSii  Vezirovic.  ^4Z«  .  . . 

(!)d,i!Ovara  Vezirovie  Ale Alija  inii  pravo  kaievaSe. 

N'])j.  .5,  12o  (kazevaJe  dijalekt.  iiij.  kazivase).  takora 
liijp.  lie,  Jiire,  K.^ide,  TiUle,  Vide.  U  Viikoru  rjeenikn 
fiotoro  see  nrake  rijeei  iiiiajii  akr.  "  neke  imiijii  i  ' 
i  ~  :  Jiire  *  .irire,  Kade  /  Rade,  neke  saiiio  '  :  v^lje. 
Ha.ipitarsi  o  toni  koliko  iiioiioh,  mislini  da  sve  imaju 
',  ((   ~   saiiio  It  rokalirii.  Danieie,  ()sn.  51. 

iilf'e,  alet-iiii.  alt'kiiii*,  znai-i  tebi,  vama  ii  Tiirskom 
pozdrnrii  n.:  sclani,  salam  (niir):  Selam  alekiin  lili 
kao  sto  Hosnjaei  govore:  seliimale'),  a  na  ovo  se  od- 
govori :  ale.iimit  selam.  Rj.  (j75b.  Ni  pomozi  Bog,  ni 
selam  aleciin.  (Kad  ko  nije  konie  ni  mnkaet).  Posl. 222. 

Aleksa,  w.  Alexius,  Rj.  ridi  Aleksije.  —  I  dogje 
mil  obor-knez  Aleksa  .  .  .  IMeiiied  aga  govori  Aleksi : 
Ne  niogu  te,   Aleksa,  piistiti.  Npj.  4,  144. 

Ali'k.saudar,  Al&ksaudra,  in.  iine  ninsko.  .Ale.xander. 
ridi  .Meksandro.  —  Po  tome  se  ii  Srbiji  i  danas  samo 
Aleksiindiir  Karaajorgjevii;  zove  gospodar.  Kj.  UGa. 
Inieiiej  i  Aleksandar.  Tim.  I.  1,  20.  iikc.  od  Danieiiu, 
ARj.  i;5b. 

.Vli'ksi'iinlrija.  f.  grad  u  Misiru.  ridi  Lesandiija.  — 
Apolos,  rodoni  iz  Aleksmidrije.  r>jel.  .\p.  18,  24.  uke. 
od    Daiiieini.   ARj.   65b. 

.Mcksuudrijuac,  Aleksandrijnea,  ;/(.  eorjek  iz  Atek- 
saiidrije.  isp.  Aleksandrijnarki.  sazeto  Aleksandrinae, 
Aleksaiidrinea.  DAKj.  i)5b. 

.VIcksaiulrljiiaekT,  adj.  .ito  pripada  Aleksandrijn- 
eiiiiii,  slaiioriiii  iiiiii  ijrnda  .■{leksatidrije :  Zborniea, 
koja  se  zove    /  .  .  .    Aleksandrijnaika.    Dj.   Ap.  6,  9. 

.VloksiliKlrijski,  adj.  sto  pripada  ijradn  Aleksan- 
driji :  I'atrijaik  Aleks.indrij.iki.  Npj.  5,  S.'iO. 

.\lek>riii*lro,  III.  Ale.raiider.  Rj.  iudi  Aleksandar, 
TiCsandro.  —  Aleksaiidro  i  Nikola  carevi  Ruski.  Npj. 
o,  530.  Aleksaiidro.  Rail  21),  55. 

Aleksije,  in.  Ale.riiis.  Rj.  ridi  Aleksa.  Injp.  .Aea, 
Aco,  Aeko. 


\l<>ksiii;ii' 


10     -  iilosnn 


t 


Alt'ksinac.  AU'ksnicii,  i«.  lusila  varoSii-a  izmegjii 
Ni>!«  i  r:ir;u-iiiii :  A  kail  lull  ispod  Ahk.iiitat.  Rj. 

Alt'k^iiiiirki.  tiifj.  roil  Alelcsinao.  Uj.  sto  prijxuhi 
AIHsiiiiii. 

)>l)Mii  ilnis'i  kiinu'ii.  (st.):  Sleirj  kamzama  ulem 
tlniiii  k'liiHii.  Kj.  ali'iu*  -  ziiiiV,  zlniiicnje.  aidt'Siio 
:liiiiii  iijc.  Kj.'  riili  aliii  drairi  kaiueii.  —  NiJ.e  kopja 
jabuka  oil    zlata.  ii  jaluiku    tihm    kaiiicii  druiii.  Npj. 

Ali'iiipija,  Ali^nipijt'.  hi.  (sreti,  iter  heiliiie)  Ahiphis. 
Rj.  I'lH'i  I  .i/i/niyiiM.N'.  —  ill  olia  Z((vrktkii  inp.  .\ntouije. 

lih't'.  III.  ci'iif  Art  Klciil,  vestis  i/tii ii.s :  Eu'  oiio  je 
Alii  leU'bija  i(  ii?efi(  u  ali'erjreletu.  Sto  se  titra  zlatuiui 
biizilovaiiom.  Rj.  huljiim  nekiilii. 

alfil.  /'.  i'.ia.  prro  slovo  u  (jiikum  iilftihctii :  Ja 
saiii  iilfii  i  omesa,  pocetak  i  svrfetak.  Otkr.  1,  S.  akc. 
ml  llaiiii'-iOa,  ARj.  (>7b. 

alfikbt't.  III.  iil/jhdheluiii :  No  uvodi  se  ni§ta  novo 
II  latiiiski  all'iihti.  «)>rled  VI.  —  ukr.  oil  Diiiticica 
ARj.  liTb.  riili  abeccvifa  1,  a/buka,  biikvica  i>. 

airahi'lii-ki.  all'iilK'lu-iiT,  alfsMu'lskT.  (iilj.  sto  pri- 
liiiilii  iil/'iihitii :  Alftilutiini  red.  Kolii.  11(15).  .l//'ii- 
Inlii'ki  ri-d.  Ki.  ;ii  alfabelski  iiim  jtriiiijir  iJiiniiic. 
n.VRj.  i!il).  fi(/i  azbiii'iii. 

all,  luiij.  Rj.  a  li.  siirejii  orome  mjcuto  jc  prro 
H  rcicnici  kiiit  nzc  rci'cnicii,  i  pred  rljerjii  kad  vc^c 
rijcc:  toiiiii  iiije  suprotiio,  sto  se  kitle:  kad  ali  ii.  p. 
kad  ii7i  eto  ti  majstora.  Npj.  38;  jer  se  u  takovu 
dofiiiiiJiiJH  iiijisto  lijclc  rccenicc  S((  kad  kuzc  sanio 
kad  i7i  kad  tamo  osturljojuci  ostulo  iieisreceno,  tc 
l)i  trelialo  iipruvo  reii  i  pisuti:  kad,  ali  eto  ti  majstora. 
duUizi  i  okriijcno  al'  ponujrise  u  pjesnuimu. 

1,  —  ii)  aher.  reriim.  scd.  Rj.  ridi  ama,  ema,  ma, 
tio.  kiid  se  nclemu  uiisuprot  starlju  driiiio  gto:  Ode 
k  frji'vojci,  (ili  nt"  da  je  prosi,  nefro  samo  da  je  vidi. 
Npr.  101.  Dobro  siiiko,  daOii  ti  frjevojkii,  nil  da  mi 
dobaviJ  konja.  120.  Pa  mi  je  iz  iiajprije  istina  bilo 
teSko  .  .  .  "/('  kako  ta  i>roklota  f.civ.x  dofrje  k  meni, 
malo  za  iiekolika  daiia  iie  cikoh.  llfi.  Doirje  zdravo 
km?!,  idi  bez  popa.  IfiO.  Ako  je  i  iro,  ali  je  soko. 
Posl.  3.  Jediio  (di  vrijediio.  U'J.  l>nista  bi  Marko 
potriniio.  III'  oiiazi  <iliivae  ^liliailn.  ^'dje  sii  Maika 
zabiiiiili  Tiirci.  trze  maea  (iliivai-  Mihailo.  Npj.  -J.  271. 
Malo  bilo.  iiista  ne  liajalo.  iili  ide  pa.^a  Skopljaniiie. 
4,  31H.  L'  rijei'i,  u  koje  bijahii,  ali  tieea  sila  ispaiiiila. 
4,  311;.  Zalozi  je  tri  piita  medoiu  iz  oziee,  iili  ne  kad 
ona  zinc,  neko  je  kao  zavariije  pa  joj  iziienada 
ozieu  tiiri  ii  iisla.  Kov.  81.  Nai^i  (eele)  malo  viie 
o  ovome  poslu,  iili  opet  ne  rete  sve.  Slav.  Bibl. 
1,  93.  Saul  opet  posia  trece  poslauike,  iili  i  oni  pro- 
rokovabii.  Sam.  I.  IV,  21.  jedna  rei'cnini  mole  hiti 
cijelii  II  druiin  kriija,  ill  i  uhjc  krnje,  kiid  se  nizit- 
iiiijii  mcn'iii  oni  mil  koji  ijorore :  l><)<rje  zdravo  kni'i, 
nil  bez  pojia.  Xpr.  I."i0.  Sve,>8ve,  nli  zaiiat.  173.  - 
h)  viozc  sliijiili  ali  u  drniioj  reiitiiii.  kiid  jc  ii  jtrnij 
jo^,  irttom,  tek,  tek  .'to.  to  poknziijiiii  onijcm  sto  hint 
II  prroj  reiciiiei,  trijewe  onoiiin  sto  him  n  drii/i<ij. 
Iiiko  I  kiid  sii  H  prroj  rciciiiii  relntirnc  rijei'i  kad, 
dok,  poilo  i  rijcci  zii  jioiiodlni  ako,  jiremda:  'J'ek  sto 
lejrne,  nli  dolete  dva  jravrana.  Npr.  12.  Knd  je  bilo 
oko  ponoi'i,  nli  kiirjaei  zaiirlaju,  a  psi  zaiajii.  1.3.  Jos 
jedan  put  obazre  hu  oko  sebe,  kad  nli  onaj  matori 
pa-s  doJao.  14.  Knd  tamo,  nli  babii  pud  kreveloni.  I(i. 
A'<i(/  nli  eto  ti  majstora.  38.  Tek  slane  jenti,  ill'  elo 
li  jednopa  pella.  l.'M.  J'oslo  ih  wvedii,  ((?i  iz  one  zabe 
izieje  kraxna  devojka.  208.  l>ok  sn  oni  n  rijeei  bill, 
nl'  eto  ti  voJKke  na  I'lojaiui.  Npj.  1,  (!(«).  Islom  Tnrei 
iia  konak  odjali  .  .  .  nli  Cini-ar  iz  kiaja  povika  4,  207. 
To  Hii  oni  II  riji  I'i  bili,  nV  liajdin-ka  stra^.a  iloiiailniila. 
4,  ;{K<i.  I'reindii  je  bilo  rirjavo  vremc,  nli  je  opet  na- 
roda  bilo  nila  I'.oija.  Nov'.  Srb.  1817,  778.  Ako  ho  i 
wvi  waljlazne,  nli  ja  ne  I'u.  .Mark.  14,  2i).  isp.  kod 
a  I-  5.  —  r)  reieiiifii  sn  ali  dolazi  i  liez  prednje, 
prcma    kojoj   bi   »c    namiprot    slnrljuhi    ono    slo  je  u 


iijuj,  pn  sto  hi  It  pred H  joj  hilo.  sumo  se  ii  misli  imn, 
ili  se  rijei-  ali  izjediiaiiije  ii  ztiin'enju  sn  iitriknw  alh: 
Ali  sani  pa  se  na<ridio!  Rj.  38.3b.  Potrleda  .-^e  jiinak 
na  jnnaka:  Ali,  braeo,  za  Hos;a  jednojia!  da  se  danas 
nakidaino  jrlava- .  N]ij.  4,  4511.  .1// en  fra  da  ispsiiji m 
jroro  nojro  Vidakoviea !  Stra?..   188(1.  l,')7it. 

'i.  vidi  ili:  .le  li  svila  meaju  svilaiinia?  nli  zlato 
mesrju  zlatarima?  Al'  I'u  reei :  zdravo  moja  draaa  I  aV 
cu  reel:  zdravo  nevjerniee!  Rj.  ridi  i  aliti,  oli,  jali.  — 
Ali  mi  svadbu,  ii/i  bradvu  (daj  ili  kazi).  Posl.  il.  Zone 
se  biju  eibukom  a  Ijudi  nozem  nli  pii.Skoin.  Posl.  80. 
,4/i  sada  nli  do  vijoka.  Npj.  4,  3(13.  Tko  je  prijatelj  sva- 
komu,  rt/i  je  veoma  boaat  nli  veoma  iiboir.  DFosl.  129. 

i{.  ali  ziKui  sto  i  li,  cdali,  ilali,  knd  sc  pitn  rei'-e- 
niiom  snmostaltnnii  Hi  vezniiow  zn  iilnviiu:  Ali  si  mi 
prasicu  Sisao?  Posl.  10.  .\  tako  ti,  mlada  Stane,  skoro 
\'joreua!  'i?i'  si  mi  s  rosom  pala  iz  vodra^neba,  ili  si 
mi  puteui  doSla  sama  srjovojka?  Kov.  r)5.  Sto  sc  sja.^e 
preko  Risna  trrada?  -Ifjesunee,  ii/'je  jasan  mjosce?  . . . 
.1/'  jabuka  od  suvofra  zlata?  11'  sn  mio  dva  kaniena 
drajra?  80.  it  slu.Uiiiij  reroiici  mole  ali  imnti  snd  ovo 
Slid  OHO  od  tri  pomcniitii  snnixnjii :  Ali  je  slara  nli 
mlada,  nli  je  meni  drafia.  DPosl.  4.  lIo<''u  njemu  na- 
zvat'  doln-ojutro,  nV  u  z'o  eas  po  me,  ali  po  njga.  Njij. 
4.  2(;0. 

.\li.*  m.  ridi  .\lija. 

.\lifa,  /'.  (u  MostarnI  juva  treSnja  (valja  da  je  id, 
ervena).  Art  Kirsrhe,  ceriisi  iietiiis.  Rj. 

.\lija.*  m.  miisko  inie  Titrsko  Ali,  koJe  ostnje  tako 
'J'urski  lies  priniijeiie  po  ohliciiiiit,  knd  imn  sn  sohom 
kiiknr  prediknt:  Ali-heii  je  ponosita  g-lava.  Npj.  1, 
227.  Knjiiru  jrleda  paSa  Ali-pniin.  4,  21  (i.  Daj  mi 
vojske  potnaest  biljada  i  i^oVoVa  ^  Ali-hnrjnktnrn.  4, 
I  3(i8.  Ornuio  prijiitiln  i  .Mipa.siniea,  zeiin  Alipnsiii'i : 
I  Sjedi  nize,  Alipasinioe!  Here.  S2.  .\li  iiioze  se  okrvj'li 
pred  rijeijti,  kojn  se  pocivjc  roknlmii :  .\l'-aL^a,  /nsr 
se  I  Alasra.  ne  iiiinjuci  za  sohniii  predikntn  prinm 
mist,  ja:  ()  Alijn,  zalosna  ti  in.ajka.  Njij.  J,  !I2.  Ini/i. 
Ale,  Alo,  Aljo.  ■ 

iilija,^  /'.  Ill  Srbiji)  spabijnska  zeiulja  kqja  niti  jc 
naseljeiia  niti  pripada  kakome  selu.  Alije  daju  spaliijr 
Ijiulini.'i  (e  raile  i  uzivaju  kako  se  jiofrnde.  Rj. 

allii  ilraai  kanieii,  in.  ridi  aleni  diairi  kamen.  RJ. 
.los  k  iitunie    oil    zlata    slolieu,   na  stoliei  nliii  knim  h 
driifii,  da  se  vidi  sestri  veeerali  usred  iioei  k:io  iisiiil 
podne.  Rj.  717a.  ^ 

iilUi,  eiinj.  ali-li  isp.  ali  2  i  ti  4.  ridi  iliti.  —  Ciiji' 
vise  sebe  urnebosan  link  nliti  zvizd.  I.  GjorpjiiJ.  ARj. ; 
III.  72iM.. 

I'llka,  /.  ridi  halka.  Rj. 

alkaliiMT''  i  alkalreiii*,  m.  od  al*  ritiiien.  rrriif. 
i  kalmer,  koje  znnii  inknknv  crrcn  cvijet.  ridi  katiie 
haliner.  -  Draara  drasroin  na  rnei  zaspala,  dratri  dra^jn 
nlkntiiicroiii  budi:  Here.  110.  Cefee  niei'i  puea  niz 
njedarea,  da  ne  moie  ni  nlkntrcni  jiroi'^i,  a  kamo  li 
riika  od  jnnaka.  Here.  111.  Vihar  puse,  nlkntiiK rnm 
dise.  117.  .l//.'i(/i(  III,  kila  nekakvo?  erljcnotJ  evijcta.  .3.")T. 

alkiiraii.'  alknr.'ina,  in.  dcr  Kornii,  Aleornnus.  Rj. 
.\riipski  al  nrtikiil  i  koran  krijifin  zn  I'ifiniie,  ihis 
Leschiii-h.  knjiiin.znkon  Hfiihiniiedor.  riV// koran,  knr;iii 
niu.saf,  eitap.  —  Zafjeee  se  paSa  .\li-pasa  n  //vornikii 
u  svqjcmu  jrradn  na  i'ita])n  svoine  nlkiirniiu:  ()j 
da  bi  me  ne  rodila  ni;ijka  .  .  .  hoi?n  silnu  pokupiti 
vojskir.  Npj.  4,  2.38. 

Aid,  111.  hyp.  od  Alija.    neii.  .\la,  roc.  Alo.  —  Hn- 
ljumba^a   Yozirovii:   Alo.    Npj.  .'),  KKI.  Pa  doziva  .  . 
Vezirovie-Ala.  .'j,   123.  —  tnkra  hyp.  knd  Dobro. 

a!oj<'.    III.    aloe.  —  U  Arapakoj    i    In-rjiji    nekakvo , 
niirisavo  drvo,  kojijom  su  -Misirei  mrtvaee  nakafrjivali.  I 
Nov.  Zav.  IX.  Donese  pomijeSane  smirno  i  nlnjn  okn 
sto  litara.  .lov.   1!),  311. 

s'lloka,  /'.  ridi  iani^'a,  e/'.  aluira.  Rj.  i  syn.  kad  ja- 
riira   1. 

iilu.^iiUi,    adj.   (u   Srijomuj    poludio,   uzele  mu   ale. 


alosija 


11 


iiiiilirc(ii 


panu't  ili  /.(travljo,  rrrrihit,  mvntf  rapfiK.  Kj.  (vp. 
liudiilast,  ('  si/ii.  iiniljc.  ~  Kazii  dii  iKu'i  Spasova  due 
iiof'u  vilo  olkinii  vrli  jascnku ;  za  to  itluntiiin  Mjml 
nose  to  Dstavf  oiiu  nor  i>o(l  jasciikoin.  Rj.  248a.  I'd 
Diiiiicii'ii,  AKj.  Ttib.  rijcr  alosaii  puatunjem  nije  u 
Kvezi  s  liiilnni,  niiin  je  nd  firi:  ylh/.viy,  fiif.  iX-ivj\un. 
!<vla(tiiint  hiti.  oboljpti,  iioliidjcli. 

nltVsija,  in.  ('ovjck  lako  knipaii,  da  vim'  iij(yova 
knipiioi'a  pivlazi  u  nifrobii :  ]>r(trii  nlonija.  M.  Kova- 
fe\iv.  od  iilos-ioi,  kao  da  iiiii  jo  tako  doAlo  od  kakili 
('•iui.  DAKj.  7<il>.  '»(<■<•  f.  itp.  frnlosija. 

lilov.  alova,  III.  ihis  Fis-lunidz,  rctc.  Kj.  viiii  luilov. 

iMov!  riili  liajdac!  Kj.  od   Fyniic  alloiis. 

ill»\  i(,  iiiIk   riili  liiilovil. 

i'lliitt.i.  /'.  riili  lialusra.  Kj. 

■M\:\.'  /   villi  halva.  Kj. 

i'llvM  .  .  .  (■/(//  lialva  . .  .Kj. 

stitiilaii.  alvatiia,  «(/.'.  iniljuqucm  (nm  Klciileni), 
diiiljlii'^.  if.  avlalau.  Kj.  prd^trini ;  iiymri  ac  iwmijrik 
<)  hiil.iiiiiiiiiii  (io.'tlii  iiriistiiiiiijciii :  iili  i  1)  <l  I'll  I]  I  III  .</)■((- 
riiiiii.  II.  )).  II  l.iii'i :  Saiuo  iiok  je  kesa  jaka,  iilnitiin 
\c  liir.i  svaka.   V.   Domii.   l>AKj.  77h. 

iiljak.  III.  iilji'l  .  .  .  aljiii  .  .  .  riili  haljak.  haljiH  .  .  . 
haljin...Kj. 

tiljka,  /■.  '■/'//  lialjka.  Kj. 

iiljkav,  ml..  "I'lilii/f,  xrliliiiHiiiii,  l(i.>ii>i:  aljkavo  ae 
iibuo.  I!j.  riili  atljav.  iieurcilim  ti  odijtlu  Hi  ohiwi, 
ml  koine  inli.cln  xtuji  kiijvkiiliii.  Inn  iiithnraiio.  — 
liala  (sordpsl,  lialav  (soiilidiist,  i  izsrultivsi  h  :  uljkiir. 
Koriji'iii  .'ill). 

iMjiiia,  /'.  ciiw  Alt  y.iiiehvln,  cepiie  iieiuix.  Kj.  allium 
ii.iiiiluiiiiiiiii  7>.  rm:    Kj.,    riili   Ink  Ijiilika,   ikalonja. 

.4lJ0,  in.  Iiilji.  oil  .\lija  mil.  Alja.  ror.  AIjo.  osniiru 
.\l-{\]x\'\  s  mint,  jo  tc  sc  I  I  j  .<///».  n  Ij  :  AIjo  tiikii  \ 
Fram-jol,  lll-jol.  ,laii(-jo).  l\oin-jo),  \\>li-jol.  isp.  Ka-jo, 
(Ja-jo,  Ko-jo,  Mi-jo,  I'a-jo,  I'o-jo,  \'ii-jo.  —  I  l)anovii 
sestrii  /..'irolpilo;  /.aml)i  je  lioiOie  .\lija,  Alija  se  iiije 
ozrnio,  njoiii  se  ieli  .Mjn  oiieniti.  Npj.  .-!,  2()4. 

.Ujov,  ((((;.  s'"  pri/iiiilit  Aljii.  lino  Aljor  i  n  njim 
Jusuf-aga.  Ocfled.  DARj.  78a. 

aim,  dma,  ni.  —  I)  ilns  Oc^chirr  ih'.t  ll'id/oi/i/Vnicf, 
/())•((  cqui  triiluntis.  Kj.  riili  liaiii.  —  'i)  u  mahiina 
Olio  kao  konrii'  slo  se  .skid;i  odrezavsi  oba  kiaja  ii 
mahiine.   Kj.^ 

riHlil.'  iihrr,  itltciii.  scil.  l\j.  vfd'cj  kiiji  .:imci  iito  i 
ali  /,)  I'ofTJu  dalje  putovati,  nniii  nijesu  ziiali  ui  j!Je 
sii  Ili  II  kojoj  zi'inlji.  Xpr.  18S.  Hi  se  vratio,  ninn  se 
ne  moze.  bsil,  Snjiina  i  caievir  jeile,  <iina  iiii  oei  za- 
varaje.  liwt.  Hrara  ka'  i  brara,  iiiiia  sir  za  aspie. 
Posl.  2',K  I  iiiai'ka  je  kraija  irlcdala,  ((//)'(  ga  se  nije 
bojala.  liKi.  .!«/«  zaslo  nam  iie  pisele  zaBoga?  8tray,. 
188li,  ll)()7.  —  aimi  hice  u  pripjerii  u.:iik:  i^ivi  soko 
doletio,  iiniii  naiiia.  vaj  diisiee  !  Here.  271.  isp.  anian 
.%  heiuaii. 

aiui)jlija,  /'.  riili  liajiualija.   Kj. 

aniAjliJfii.  /'.  ridi  hainajlijea.  Kj. 

:\uial.'  aiuiila,  in.  (u  Srbiji  i  ii  Bosni  po  varosima) 
dcr  Triiijcr,  Inijulu-^.  e/'.  iiosilac.  Rj.  ridi  i  nosae  2, 
bastah. 

)\lliaill,*   III.  ridi  hamaui.   Rj. 

ailli'liildxik/  in.  ridi  baniamdzik.  Rj. 
iiinaii.^  t.  j.  Cini  se:  nninii  to  c'e  biii.  Rj. 
jkman!'^  —  J)  Piirdon!  (/nude!  iiuli  me  occidere, 
serrii  ine:  .\inan  malo.  paiiiii  dzelate.  Rj.  ridi  email, 
heman.  oprosfinje  inilont.  —  I'lisli  iiiene  iiii  Kiiiaiiii 
Turke.  Npj.  4,  ."tl!*.  'lureima  sii  ninnii  dopu.Stili.  4,  ;{20. 
Amiiti  vezir,  za  earcvo  zdravlje!  ti  osveti  Tiirke  ua 
vlasima.  4,  ;)(i7.  —  '4)  knko  anian  ziiaei  iiprnro  rjerii. 
kaJH  tkii  ziida  koiiie,  dnlnzi  ii  zuklctri  i  kao  iman 
(yjera  1),  kojc  ridi:  A  tako  ti  Hopi  isliuoga!  A  lake 
ti  diiia  i  iimiiim! ...  A  tako  mi  Bosa  istinotra!  1  tako 
mi  dina  i  uiiiaiin  !  Npj.  4,  414.  —  H)  duliizi  i  kao 
uzvik  tiiije  u  pripjcru:  Nazvah  Angji:  dobar  vece! 
Anuin,  uinitii,   vaj  dusiee !    Here.   27(1.  isp.  kod  ama. 


aiiitiiia(,*  HI.  iieii.  amrtnala  a  i  ain^inta,  hio  dn  hi 
a  w  Diiom  liilii  .tiimo  iiiiirtiiiitu,  i  aiiiiiiiet',  ain.lneta  ; 
anrerlrautc.i  Vfiind,  dejio/iituw,  ostarii,  sfu  .ie  koine 
dn  nil  ijerit  iln  iiirii.  /nik  po  tome  w  ziikliiijniiju 
kill)  vjerii,  kad  se  knniv  nuniCiije  itu.  —  C'riioirorei 
se  i  kiiiiu  i  zaklinju  nniiiiiiilinn :  ainaiintn  mi  Bozjc).'a! 
Kad  driifrofra  kojra  zakHiijii,  onda  se  u  govorii  ecsto 
til  izoslavi,  pa  se  govori  n.  p.  niiiiiiia  tifinje.ito  ama- 
nata  ti).  Ainiuict  ti  Bozji  moja  djcea.  Ostavio  kod 
iijega  novce  »n  uinuiiet.  Izio  tiiiij  aniiinet.  Ainiiiut  ti 
moja  earevina  i  iinmnet  moj  iiejak  Urosii.  Rj.  4b.  Vas 
svijet  zivi  na  vjeru,  i  na  iinimiet.  I'osl.  .■)2.  Drkeii  mu 
nike  kao  da  je  tmij  iimuiut  pojeo.  70.  Ja  ve  Bogom 
i  iimiiiitnm  kiimini.  Npj.  o,  l.'')7.  No,  sinovee,  niiiaiiat 
ti  leSki :  5,  i.V.K  On  ])okiipi  srebro  1  zlalo...  pa  ga 
dava  mladim  Diibroveaiiim  na  ostavii  i  uiiiunut  tvrdi. 
Here.  Si.  1  Staiiin  jc  balio  izlazio,  i  frjeveni  amiinut 
zadav'o:  Cuvaj  mene  prelijepu  8tanu.  Kov.  7.').  Istina 
da  je  anmiH't  (i  ninunut)  i  uxtiira  dosta  iilizii,  ali  opet 
sa  svijem  nije  jedno,  jer  n.  p.  kad  se  kaze:  .iinniiet 
ti  Kozij  moja  djeea !  tii  se  vee  ositivra  ne  l)i  moclo 
reei.  Pis.  40.  I'vjeren  sam  da  je  kadar  aniniicf  moj 
saeiivati.  Tim.  II.   I,   12. 

.Allial,  in.  (u  Boei)  .\natemale  vrajra  i  njegova  lirata 
Aniiitii !  Kj.  iinn  Lot.  inic  .\matus.  nli  isp.  Anatemate 
vraga  i  njegova  lirata  nmntii.'  Posl.  10. 

ftnia'A*,  amAza,  m.  (st.)  Art  Gebetes  dcr  Tiirkcn, 
prcei.s  fieiiuf  npiid  'I'lirrns:  A  n  sancu  iiiiinz  pro- 
ueise.  Rj.  ridi  naiiiaz.  iieknkra  iniilitra  u.  'ruriika. 

ainhar.*  m.  —  I)  dust  ^[lll|(lzin.  Iwrreiiin.  Rj  zitiii 
iimhiir.  ridi  zitniea,  kolarka.  masraein,  magaza,  .^lagalj. 
('esto  ga  (vukodlaka)  privigjajii  oko  vo<leniea,  oko 
andmrii  zitni.jch  i  oko  eard.-ika.  Kj.  7!)b.  .lesii  Ii  puni 
kosevi  i  amhnrori.  '?,\\.  .'!0l.  —  'i)  prva  kapa,  .~to  se 
digne,  kad  se  igra  prslena.  Rj.  —  Ubio  patku  (kad 
ko  iza  amhara  nagje  prsten,  kad  se  igra  prstenal. 
Posl.  .-W.''.. 

ailihar,  ambra,  m.:  Vas  od  (iinlirn  i  siivoga  zlala. 
Rj.  ridi  eelibar,  eiribar.  der  Benisleiii,  .siirciiiiuii.  sr. 
Lilt,  ambriim,   't'nl.  ambra.  Danieie.  ARj.  7ilb. 

aiiii):'iran.j<>.  /».  das  Aufhchcn  der  er.itcn  Miitzc  im 
liiiuispiii  (indeni  man  ambar  dnzu  niftj.lcviitio  priini 
iinieri  in  liisii  iiinmli.  Rj.  rerhiil.  od  amliarati.  rndnjii 
kojom  tko  amhiirii  (ii  iijri  prstena). 

aiiilis^rati,  riim,  r.  iinpf.  ambar  snyeii,  dii-o  ambar. 
Rj.  ilijdti  prni  knpu  riciivi  ambar  u  iiiraiijn  prstena. 
r.  pf.  ambarniiti. 

aiiiltariiiili,  ambrHiiem,  r.  jif.  —  1)  diei  prvii  kapu, 
kad  se  igra   prstena,    svk/oi    ambar,    diio   ambar.    Rj. 

—  Kad  ouaj  nndnirne  pa  ne  nagje  iirstena,  odmah 
mil  ovaj  Sto  krije  metiie  zavitak  iia'oiio  mjesto  gdje 
je  bio  ambar.  1^.  Iil7b.  r.  imperf.  ambarati.  —  'i) 
zaprositi  djevojkn  gdjegod  ili  drugo  Jilo  zaisk.iti,  ciiien 
11111  etirns  iinsprerlien.  nppellure:  ja  sam  iimlmrmio  na 
jednom  mjestn.  Rj.  prro  znaeeiije  pod  I)  ordje  je  pre- 
nesenti :  kno  poknsuti  srceii. 

iVuii>ilr!<kT,  adj.  n.  p.  oko,  vrata,  des  Magcizins, 
horrci.  Rj.  slo  inipndn  nndxirii. 

amber,  A  moj  dragi  ainlicr  dnioni  dise.  Kj.  iieknkn 
d/roiioejena  miroiijija.  —  Amberija,  rozolija  koja  mi- 
riSe  nil  nmhcr.  Rj.  ■5a. 

anihcrija  /'.  rozolija  ikoja  miri.Se  na  timher'!)-  Kad 
8U  nuku    kavii    okiniili.  iza  kave  zntii    amheriju.   Ej. 

—  Tnrei  rozolijii  zovii  iiinlienja.  Npj.'   1,  315. 
i^mhis,  ni.  (u  ('.  O.)  der  Ahijrniid.  alii/s.'tiis  ef.  pro- 
past,  bezdaniea,   bezadnjiea.   Rj.  ridi  i  bezdan  (m.l  i 
sijii.  ondje.  —  od  Jiu^oo;  .f  umetnutim  m. 

ikilibisnti  sf,  ambiSijm  se,  r.  r.  pf.  (u  C.  G.)  her.sten, 
disrumpi,  cf.  prosjesti  se :  Tako  se  ne  iwdnstio,  kao 
jama  bezadnjiea!  (Posl.  30i».)  Kj.  za  postaiijc  isp. 
ambis.  ridi  i  propasti  se.  ]irovalili  ae. 

ainhrfta,  /.  S  obje  slraue  prsijii  (uaeiue  nevjesti 
kad  ee  prvi  put  da  je  vodc  u  erkvul  amhretc  (cetiri 
srebrne  i  pozlaeene   ploee   koliko   talijer,   koje  .sii  iz- 


aiiihiiija 


—  12  — 


nnntomn 


meirjii  sebe  bio<>iizima  sastavljene,  a  krajnje  iiiiaju  po 
kiiicii  to  se  za  haljiiui  pripiiu).  Kov.  !I7.  ihi  nije  oil 
Jul.   am1>retla?  loji   :iiiici  tiiiilirom  polropljeiiii  luzu. 

itiubiiljn.  /'.  "iii,£r!H''ka  vrei5a.  tin  Uinfier  Sack,  succm.s 
h-ifii"r.  Kj.  rijtr  tiijiiii.  Osn.  l.">."). 

liuiolj.  HI.  (II  iSrijemul  —  ])  .ajubre  u  iitu,  Utirnih 
im  tielreulc.  KurtU.<.  —  'i)  unrciiieg  (ietreide,  fni- 
meiitiiin  giurdiduiii.  Kj. 

itmen.  <idi:  amen.  Aitieii,  Amen.  Tako  bucli.  D.\Rj. 
81.  Idko  je  i>o  hitinslioiii  iipuroru. :  po  tirihoni  aniiii. 
lot    ri<li. 

.\ni^rii-kl,  adj.  americaims.  l).\Kj.  !Sla.  tidi  Ameri- 
kaii-ki. 

Aiiierika.  /'. ;  Mno.si  su  bili  i  »  Anieri-i.  Kov.  10. 
iil-i\  lid  iJiiiiiiii'ii.  ARj.  Sla. 

.\iii<>rik:)nai'.  .\iiierikaiu-a.  m.  fovjel:  i:Amerike:  Neki 
sii  ojiet  orveuka.sti,  kao  stari  AmcrHiinci.  Priprava  :'A. 

AnK'rikaiiskT.  adj.  ilo  iiripndn  Aincrivi:  Od  pra- 
vosa  Inilijskoira  i  Anierikiinskoijti  bilja.-  PriiJrava  UtS. 
lidi  ameriOki. 

3klliPti<-r>.  iidr.  (II  8rijemu>  fidmlich,  total,  penitiis 
pomrije'e  Ijiidi  (iiiif/iV'tMkad  je  kakav  pomor  ii  .selul: 
inarva  crkava  amtii'e.  Rj.  ii  Rj.  5a  inia  aiuetimioe. 
a  a  iinmenatiiii  jirhiiUrima  ametice.  ridi  jiosve,  sa- 
svijem,  sa.«ma.  —  zu  udrerlic  sa  zarrsttkom  -ice. 
-cc.  -ke.  dr;i  se,  da  xn  iicki  posfdnjciii  npraro  iieiii- 
tiri  .«(/  iirijidloshna,  kao  n.  p.  bez-oVizlree,  bez-ob- 
zkke.  iz-nia5i(!^ke,  Iz-noviee,  iz-prvice.  iz-ruc-ke.  i  I.  d., 
pa  iidntli-  tijima  na  krajiijem  e  znak  ~ ;  a  po  ann- 
lofiiji  orijth  da  su  jio^iali  drufii,  koji  Hi  i  ne  imadii 
prijedloga.  n.  p.  amelicc.  Hi  imaju  prijedlofi  .s/o  we 
ate  aenitira,  >i.  p.  na-z6rre,  ni-zorice.  ridi  Mareti*', 
Rad  tt6,  2;$2. 

aiiii>tis(.  til.  i>i!i\jT-.i:.  draiji  kaiiien  Ijubicaat.  — 
Temelji  zidova  irradskijeh  bijahii  iikrafeni  svakijem 
drafrijeni  kanienoin :  prvi  temelj  bijase  jaspis  ....  dva- 
naesli  aiiieli.<!t.  Otkriv.  "Jl.  2(». 

amidza.*  m.  strie.  dtr  Vctter,  Oheiin.  pairnii.s:  0 
amidla.  l,i("anine  Tale  I  Npj.  3,  110.  iiki:  od  Dani- 
cira.  ARj.  »lb.  —  za  ohlifjc  i.ip.  daidza  (ajnk). 

AniTn,  .\men  {XJeni.),  amen  (Lot.)  Amin  da  Bojr 
da!  Rj.  tako  po  firikom  iziiorora :  po  J.at.  amen, 
kok  ridi.  —  Najzadnji  ka'  i  nmin  u  ofena.sii.  Posl. 
187.  Amin.  Gospode.  pomiluj !  Here.  323.  ,Ainin  da 
Bop  da!  .Amin  Bo<r  te  i-iio!  Kov.  118.  Bla<rodat 
Gospoda  naJeara  Isiisa  Hrista  s  vaina.  Amin.  8ol.  I. 
5,  28.  A  JSena  neka  re("e:  amin,  nmin.  Mojs.  IV. 
5.  22.  Reee  .leremija  prorok:  amin,  da  Gospod  ui^-ini 
tako.  .Ter.  28,  0. 

iiniinaiijc,  ".  das  .\iiien  saijen,  adpreeutio.  Bj. 
reiliiiL  lid  aniinati.  radnja  kojom  tko  uniinn. 

iiininati.  iiniinfini.  r.  impf.  Amen  .lagen,  difn  amen. 
Kad  se  na  svadbi  napija,  onda  svatovi,  sve  dva  i 
dva.  aminajn,  t.  j.  vii'u:  (n.  p.)  Btari  svat  eaJu  pije, 
Boira  moli,  amin.'  Rj. 

amiralja  m.  Tat.  amniirao-lio,  ridi  ariniljara.  DARj. 
81.  —  Arniiralja,  a  sada  amiralja.  (Skurla  sv.  Vlalio 
126i.  DPo-.!.  X_. 

amni.sfijn,  i.'ivr^rrp.'x,  die  Amnestie,  zaiiorar  onoi/a 
zJii.  sto  .'>e  iieinilo.  ojirostenje :  Bei'ir-])a.<a  jio  ntrovorn 
zaista  odrJii  u  Srbiji  jiravii  amnistijn.  Danica  3,  138. 
po  Lat.  izfioroni  amnestija. 

rimo,  Rj.  adr.  ridi  ovanio.  od  ko'eifa  cc  hiti  i  /m- 
stalii  izifuliirii  V  /'  sazeriii  oa  i(  diuio  a.  Danieii'.  .^Kj. 
81 1«.  —  1)  adrerah  ovaj  pokazitje,  da  je  kod  onoifa 
koji  fiorori,  mjesto  ka  kojeina  je  iijirarljeno  micanje: 
na  pHaiijc:  hiida  (kamo?):  Koji  se  zaklinjii  posjedajii 
II  erkvi  inpred  oUara  obrnuvSi  se  nino  ii  crkvu.  Kj. 
4.03a.  Nema  kiid  ni  mno,  \e(-  je  i  kod  iia.s  dobra  ne- 
stalo.  (TCazala  fi^anka.  kad  je  nekaka  ^ena  karajin'i 
Hvoje  dijpte  rekia  nni  ii  (  ifrane  cla  idol.  Posl.  203. 
Hodi  amo,  prijateljii  kraljii,  IkmU  kraljii,  da  se  da- 
riijcmo.  Npj.  2.  478.  l>ovedite  mi  ffa  amc.  Mat.  17,  7. 
Ne  (iete  iza<fi  odavde   dokle   ne  dogje  amo  uajmlapji 


brat  vaS.  Mojs.  1.  42,  15.  —  2)  pokasu.je  i  injesto 
/iiirljenjn,  ko.jc  mi-ita-e  posto  :e  srrUcno  priniicavic 
pa  je  amo  kao  ovdje;  na  pitnnjc:  qd'e? :  Prasao  .  . 
II  nas  se  amo  slalio  srovori.  Kj.  Tid-lb.  Vesel'  te  m  . 
oycco  Srbadijo!  amn  Turke  jesani  pobjedio.  Npj.  4.  2^7. 
A  amo  dolje  sviida  Tiirei  i\\e  samo  po  ,<riad<)vini;i. 
Daniea  2.  ;•!•.  Sto  se  ii  Crnoj  Gori  arovori  inijeveni  . 
a  u  nas  amo  ?.iijem<;  i  ianjem  .  Pis.  58.  —  3  u)  aiun 
dohixi  za  tamo,  koje  stoji  naprijed:  tamo,  amo.  Inn- 
illur.hin  und  her:  «  tome  doiiaiijnjn  maze  se  tamo  / 
oknijiti  tarn'.  —  A  vrlj  bavrlj.  tamo  amo.  ovamo  oiiaino. 
n.  p.  kad  ko  kazuje  kako  je  tiimaiao  kojekiida,  dok  ]•■ 
sto  na.iao.  Rj.  2a.  (ridi  i  trla  vrlat.  <  )bi;rravajii  tamo  «»"■ 
okolo  ffrobova.  Npr.  07.  Ne  znadose  <rje  I'e  ni  kiida  ■  r. 
no  tamo  amo  te  za  njom.  10-1.  Pore  tamo  amo  bjc/.aii. 
112. 1  etajn(?i  se  tamo  amo.  IKi.  Po('e  da  jeprosrleda^n/". 
amo  eudet'i  se  onome  ve/.u.  123.  Tuniarala  tmno  aiim. 
141.  Pretvori  se  u  oven  i  taiii^  aiim  kroz  kamarii  stanr 
blejati.  21G.  Poene  tam'  amo  kroz  sroid  Setati  se.  21'.i. 
Nacju  .  .  .  sve  ]>rosuto  tnnin  amo.  25!t.  Kad  tvoj  sbiL';i 
imaSe  posla  tamo  amo.  njejra  nesta.  C^ar.  I.  20,  40.  - 
h)  rijcci  tamo  amo  mofia  hiti  rczane  sarezC  m  i,  «  ;)i/;/ 
caiija  .laiezom  ni;  a  maze  stajati  i  jircd  iednom  i  prcil 
druijom  rijeci.  kao  i  ui  M  jioriranjii :  Gje  jra  vali  tain 

I  amo  vuku.  Rj.  52a.  A  prnidi  i  desno  plei'^e  obrni( 
.\ron  tamo  i  amo  na  zrtvii.  Mojs.  TIL  9,  21.  ■ —  Ne 
imahu  kuda  bjeJ.ati  tamo  ni  amo.  Is.  Nav.  8,  20.  — 
Stane  skakati  kroza  njii  (kroz  ponjaviO  /  tamo  i  am". 
Posl.  21)4.  Poleti  po  sobi  po  dva  tri  put  i  tamo  i  aiiin. 
Danica  2,  130.  PoskocivSi  s  barjakom  nekolika  piitn 
ispred  kola  /  tamn  i  amo.  Kov.  (>5.  Postavi  pred  vrtoni 
Edemskim  heriivima  s  plamenijem  raacetn,  koji  st- 
vija.'e  /'  tamo  i  amo.  Mojs.  I.  3,  24.  —  Nojrom  mice, 
makmit'  ne  mogra.^e;  a  rukama  ni  tamo  ni  amo.  Npj. 
1,  544.  —  f)  pred  srakom  od  ohje  rijeci  nioie  stajnti 
te  Hi  druiia  kaka  and  rijer:  Te  tamo  te  amo,  te  vi^c 
te  niie.  Npr.  110.  Dijete  .spopadne,  pa  portici  tanm 
poraii  amo,  ali  ne  moze  da  je  iscupa.  1.  Po  jami  ini- 
tamo  iuc  amo  ne  najrje  niJta  do  ?.ita.  l(>il.  Klijeli  kocl 
vrata  prema  istoku  bjehu  tri  amo  tri  tamo.  Jezek. 
40.  10.  {ordjejos  i  amo  ■^tiri  pred  tamoV  —  4:)  adrernl' 
amo  pokazii.'C  i  jiroJazcirc.  primicanje  rremcnn  ml 
odrefi'enorfa  dolia  do  doha.  a  koje  ziri  onaj  koji  i/u- 
rori :  da  je  narod  nas  od  i)edeset  jrodina  amo  w  n;(- 
predak  imao  prema  sebi  Ijiidi  za  iipravu.  Kov.  Ki.  (Id 
poi'etka  1814.  trodiiie  amo  u  iiaprcdak.  .MiloS  VII. 
(^vde   se   broje  redom  sve  biine  od  codine  16!K>.  amn 

II  napredak.  163. 

ainpaiiiiik.  aiii-|)aiiiiik.  m.  /lamnk  neojireden.  Here 
.357.  -  Mi  Slim  Iclic  mho  sakiipili,  erne  zcniljc  i 
zelene  trave.  nm-pamuka  i  b'jela  tnlbenta.  Here.  2!i. 

ailirr>l,  m.  dtr  hcijinschirm  {iisterr.  das  Amrell.  nm  h 
dem  hit.  iimbrellal,  iiiiihclla  (major),  cf.  stit.  Kj.  riili 
i  sajfan,  sajvan.  stit  od  kise. 

ainvoii.  m.  Sifv.iv.  amiion.  m'e.ito  a  rikrama  istur 
1101)0  zakona,  odakJc  sc  proporijeda :  Ixnese  ga  u  crkvii 
na  amron  pred  oltaroin.  DP.  334. 

an*,  VI.  ridi  ban.  Rj. 
,^  .^na.  Ana,  f._  .Inna   Rj.  ime  iensko.  Ana  (hiip.  od 
.Vna'l  ima  roc.  Ano.  —  ridi  .Aneta,  Anka,  Aniea,  .Tana, 
.latija.  .\nii.5a. 

Miii'ii'enia.  ('  (ii  O.  f!.)  ridi  anateina.  Rj. 

.\iiMiliilae.  .\nadolca,  m.  (-orjek  iz  .Xiiadidijc:  Otknd 
Itijii  Tiirci  .iiiadolci.  odoniid  mi  dod'jaSe  konjiei.  Npj. 
3,' 47.  akc.  DARj.  8:(a. 

.\liailuli.ia,  /'.  Rj.  ^fllhl  .Isija.  (!n'.  ivaroXrl  (i.itok), 
ridi  .\natolija:  Sve  delije  od  Anadolijc.  Npj.  5,  17.5.  -- 
II  Maloj  .isiji  ima  / /i/i(;//;ii(  Aiiadolija:  Da  se  dvije 
sastauu  planine,  l)?Jn-])lanina  i  Aiiadolija.  Npj.  3,  70. 

i^nairnia  (anatematcl  f.  das  .{nathem.  anathema. 
Rj.  ridi  nnacema,  i-iiih'iy,  prokletstvo.  —  1)  Grci 
posalJM  na  Srlic  aiiatcmn.  koja  sc  ti^k  137<).  jrodine 
iizmc  nalraj-.  Danica  2.  113.  .\li  poslijc  dufre  srdnje 
i  anatcma   priznadu   (Grci)   Srpskofra  patrijara.  Kov. 


iiniittMiiiitc 


13  — 


Aiigjiihii 


1(1.  (fien.  pi.  ?).  —  2)  u  prohliiijimju  us  rijec  aniu'onia, 
:iTmt('iii:i,  iiimtoniHlo,  ll;o  sc  prnldhije,  f^tiiji  u  yen.  pa 

illiiijdUivi  biti  Hi  hcz  njcpa:  Tamo  da  Jja  je  aniu'emu. 
•'.\.  VUhx.  .Uiiitniiiile  vraira  i  iijcL'^ova  linila  aiiiata! 
I'osl.  10.  Aniiictimie  ;rjavola  i  iijc^'ova  ijmna!  1(1.  —  •{) 
:iii;ilciiiatB  .s'C  ('  rujicijcpi:  aiiato  iiiali',  puk  sc  (icnitiv 
niiiliii-  u  tnlii  rii.tiiji/iljciin  rijn'-:  .Viialc  fin  mate  bilo! 
l.'|.  Aiiato  I'd.v  mate  liilii!  KJ.  liTa.  Kradljivac  odjj-dvori : 
.la  sam  pjavi)  .  ,\  rovrk  krslcc'i  w  ])ovirt':  I'a  .sta 
I'cs  iiVL;jr,   aiialc  If  male  l)ili)'.'     N|ir.  .'iOl. 

i^iiait'inal*',  aiiniema  sa  nasi,  laji  pripadti  (irihoj 
■  iitiri  ivai1-£;j.aT- o; ;  lie  mijeiija  .fC  u  ohiiriiiiii.  ridi 
iiiali'iiia. 

i'llialciiiiiica,  /'.  die  i/cs  Aiuitheinx  iriirdiii  ist,  digna 
niiiillii  iiiiilc.   Hj.  koja  jc  znshiiilii  inuilinni. 

i'tiialt'iiiiiik,  w.  dcr  dex  An<ilhriti^  Kiirdiij  i>:f,  difiiiint 
iiiiiillii  iiiiiti  :  .Viiatemnii^  jedaii !  aiiatomnjak,  kaji  je 
;ii.ilti:i'i  iiiiiilniiii.  ridi  anatt'iiuijak. 

l\lial*>llllljrik.  Mi.  ridi  analciiiiiik.  KJ.  aiiatcmiiiak 
prcintt  aiialoiiiiiik  ;  ial'a  bc/akoiijak  jHr»('(  iHv.akonik, 
bo/.bo^.iijak  prciiin  bozbostnik,  liczoOnjak  preiim  bc- 
zoOnik,  bobovMJak  prvind  lidbuvnik.  biinijak  prema 
biiniik  i  t.  d. 

.inalolija.  /'.  (■/«/(  .\iiadi)lija :  Daj  li  iiu'iii  vojsku 
rpi;ulariiM  .  .  .   »ve   soldato   iz  Aiiutiilije.  Npj.  5,  iJ5"2. 

.AiK'ii'n,  /.  ilfiii.  tid  .\nka.  Hj. 

iiiMlarii  iiiiinilara.  'I'udii  ficiieii  ein  uiuiiitziijc.i  Oe- 
/■(•(/(•  fjdtr  (n.ttliiilt,  iiuiine.  Uj.  kitd  .<c  d  ieinn,  ito  xe 
fliiniri  Hi  nidi,  liure  da  kaze,  dii  jc  kujeiiti,  ZKhidmi, 
hc.tposlirit.  —  i.ip.  taiidava  mandara. 

iiiuliu,  aiiirjt'Ia  iii.  (u  Diiln-.l  ridi  anf;jeo.  Kj.  V'idi 
i  aiiL'jH.  -~'(  iiiixl.  inp.  Ziidio,  Auirjcla  (/.iidJLda);  kaSlio, 
kascela,  miiskalio,  Inll^^kac'ela.  —  Ono  dijetf  Sto  je 
iia  siui  dola/.do,  bio  jc  undid  poshin  od  (iospoda  I5oj;a. 
Npr.  121.  Imai)  jt-  od  prve  ieiie  samo  jedmi  Seer  blagu 
kao  undid,  dolini  kao  kiuh.   130. 

undioski,  (ulj.  (u  Dubr.)  ridi  auajelski.  Rj.  i.^p. 
andio. 

.-tiidra.  111.  isi.  ridi  .\iich-( 
Andiija. 

Alldrn,    /'.   ridi  Audiijana 
takrii  ien^ka   hijp.    Kanda,  Vina,  I'era    ■-ilaiia,   \  ara. 

ikiulrak,  m.  u  rijccimn:  ne  ziiam  koji  mu  je  andrak 
(u  Siijeimi  i  n  Backoj),  icli  weisK  iiiciit  vns  ilim  ciii- 
gefaUen  int.  Kj.  nijentu  pitiinjd:  sto  ti  je?  kad  so  hocc 
s  iikiintni  Hi  jhiruiiuiii  da  pita,  reve  .s'c:  koji  ti  je 
andrak?  D.VHj.  84b.  —  1)  n  Rj.  S02b.  kod  rijeci 
handiaea:  (u  l)id)r.)  ridi  Siima,  <■/'.  andrak;  a  kod  rijeii 
andrak  nema  niitn  o  iiumi.  Uandraea,  cexta,  trnje. 
.\Kj.   III.  M:>h.  —  tuiija:  andrak.  Osn.  ^(i!!. 

aii<lri)iiillj<>,  n.  kao  neAto  Ijep.^e  od  andravolja.  Kj. 
ridi  ib'onjal^,   i  syn.  itniljc. 

aiidravoiji,  m.  pi.  ridi  prnje:  nosi  kojekake  andra- 
rolje.  l\j.  i/</f  aiidrandlje.  —  am  i prednpi  rijer  tuiije 
sit.  Osn'.  i;;i.  i;j4. 

.iiulrica,  »«.  suhid  ud  .-\ndrijea,  kiijc  ridi.  —  ii 
prviinieiiii.:  .Vndrieie  je  svjeiloeio.  Dl'osl.  .''). 

Allllrija,  III.  .\ndreas.  Kj.  inie  niiisku.  ridi  Andrijas. 
dcin.  Aii.lrica.  .\ndrijca.  Iiyji.  .Vndra,  .\ndro,  Andru.sko. 

.Vildrijaiia,  /'.  inie  zensko.  Kj.  hyp.  Andra.  iiiicna 
ienska  s  tiikini  »«.</.  Ho;>,ana,  Bojaua,  Dolirana,  Dos- 
tana,  (iordana,  (iordijana,  (Irozdaiia,  Kosana,  Keeraiia, 
Mirjana,  O^iijaiia,  Radana.  Smiljana,  Zvjezdana,  'Zi- 
vana  i  t.  d. 

Andrijas,  m.  Andreas.  Rj.  ridi  Andrija.  —  iviciia 
K  takiiii  iiKs-r  Malijas.  Petra.i,  Tomas.'  ridi  i  kod 
Drasras. 

.lildrTjca,  in.  dcm.  ad  Andrija  ridi  Aiitiea.  Rj.  — 
liikra  dem.  kml  .\ntiea. 

itiidrkva.  /'.  (n  Dulir.)  ridi  rotkva.  Rj.  ridi  i  rdakva, 
rodakva,  rokva.  iler  liettiy,  rnphanus  natirHs  Liiin. 
Iiiljkii.  —  Aiidrkre  se  vrtarn  ne  podavajn.  DPosl.  5. 
l-a.  andrk III  i  sirac  ue  trebuje  glumae.  152. 

Andro,  m.  (juz.)  hyp.  od  Andrija.  Rj.  gen.  Andra. 


Rj.  rill',  .\ndro.  hii)i.  dd 
Kj.    Iiyp.  ud  .Vndrijana. 


voc.  Andro.  tiikra  hyp.  ridi  knd  Dobro.  ridi  Andra.  — 
A  na  kiihi  Milosevie  .Indra  .  .  .  ( )dnijela  ■f^oviw  .indrn 
iz  ramen.i  rnkn.  N|>j.  -J,  448. 

.iiidrii.sko.  III.  hyp.  dd  .\ndrija.  Kad  2(i.  'if),  hyp. 
.«  fakim  iiKxt.  BodniUko,  ^fiJll^ikll. 

ani\i.  .  .  .  ridi  liami^  .  .  .  Rj. 

:iii*>kiiiuli,  ridi  akflnioli:  Imam  l)lapi  koliko  mi 
draiio.  oradio  lii  deviM,  nianaslira,  (/)k7i'»H(;/«  selie  oiSenio. 
Rj.  a  nekiMO  li  ridi  nekmo  li. 

Alicia,  /'.  Anni'llc,  Aiinnln.  Rj.  ime  liensko  vidi 
Anka,  .\nica.  —  Voda  ninlna  a  (Ijcvojka  kriita,  te 
potonii  Filip  i  Aiicta.  Rj.  :U)>^]i.  {adj.):  I  bijele  rnke 
Anvtine  oko  pojna  frrla  Jovanova.  Rj.  !)2b.  .\neta  od 
Talijan.  Annetta.  (this.  12,  474.  iap.  Marijeta. 

iiiictn,  .'inota,  n. pi.  (am  Stutzcnjdic  Sehrnuhengdnge, 
rugae,  if.  oluk  Rj.  Ujchori  zurujiti  u  eijeri  puitvaiioj: 
Kaval  je  spolja  kao  i  SeSana,  samo  sto  iznulia  nema 
iniii'i.  Kj.  2ri71-). 

.liiifU'z,  Anuleza  ni.  der  Knglander,  Angina:  U 
lioci  .-ic  za  nekoliko  p-odina  izniijene  i  ,\nstrijanei  i 
Rnsi  i  FraniMizi  i  . I y('/7c-(.  Kov.  .'!',!.  r/V//' Kntilez,  liiirlez. 

.\ii!>'lija,  /'.  Knylimd.,  Anglia,  lirilaiiiiin.  Rj.  ridi 
Eniiieska,    hmleska,    Injrleska. 

illlit'lija.  /.  cngliirh  'J'lirh,  panning  aiiyliriis.  Rj. 
stukiiii   .\iiiilijsko. 

.ViialiJNkT.  adj.  Englixcli,  iinyticiix,  hritaiuiicus.  Kj. 
sfd  pripadii  .\iiyliji:  i  frjevojka  Anylijskn  kraljiea  Rj. 
iiria.  )■/(//  KiiL:leski,  Infrleski,  Injrleski. 

.iiiKJii,  /'.  hyp.  od  Ansjelija.  Rj.  roc  Anjrjo.  ridi 
.\njrje.  liem  .\n<ijiea.  —  Na  ti  Angjo,  tri  prsteua 
zlalna.  Npj.  ;!,  258. 

Alisjc.  /'.  Iiyp.  od  .4nojelija:  Angje  moja,  li  si  Ijez- 
rotkinja.  Rj  21a.  takra  zenska  hyp.  ridi  kod  Dobre. 
ridi  Anprja. 

illljirjol,  in.  der  Knyel,  aiiyclni^.  cf.  angjeo.  Rj.  ridi 
i  andio.  Inip.  aniijelak.  —  .\niijel  pise,  (lospod  pledi. 
Npj.   1,  145. 

aiittjclak,  angj61ka,  m.  hyp.  od  angjeo.  Rj.  roc. 
aniijc'lc'f,  prima  riir.  pelence  od  pelenak. 

\ii!>j<>li,ja.  /.  Angelia.  Kj.  —  J)  ime  ieiixko.  ridi 
Angjeliiia.  deni.  .\ngJelijoa.  hyji.  .\ngja,  Anjrje.  aiigm. 
.\ng-jusa. —  I'ij,  delija;  loei  .l/)(/.;V7/;((.  (Kad  se  dogje 
u  kremu  da  se  pije)  I'osl.  247.  i'opadijo  snabo  Aiigje- 
lijo!  Npj.  4,  3(il.^>Star  delija,  i  Ji  njim  Angjclija. 
Here.  190.  —  'ij  (^'orava  Augjelija  (u  l^rijemll)  ridi 
nieeava:  Kad  dnne  coram  Angjelija.  Rj.  7()la.  Kad 
■■oiijeg  mete,  ridi  i  pomet,  salankovina,  vijaviea. 

Anisjt'lijca.  /'.  dcm.  od  Anjrjelija.  Rj. 

ViiiSJeliiia,  (Angjeliua),  /'.  zensko  ime:  Angjelina 
rn/.ii   lirala.   Rj.  ridi  .\ugjelija. 

.\ii!;j(''lko.  in.  musko  ime:  Al'  j'  Angjclko  grgji 
od  t^inana.  Rj.  l(M)a.  Al'  Angjclko  koplje  saeeknje. 
()(;7b.  akc.  od  Danieiea,  ARj.  87a.  Iiyp.  od  imena 
.\ngjel  koje  takogjer  dolasi.  inp.  ARj.  88b.  takra  hyp. 
.\tanaek(),  Bozieko,  Ivanko,  Marinko,  Nedjeljko,  Sta- 
Mienko  i  t.  d. 

aii^t'lov,  adj.  de.t  Engels,  angeli.  Rj.  sto  pripada 
iingjcln.  —  Izigje  od  riike  Angjeloce  pred  Boga. 
( Hkr.  8,  4.  Po  nijeri  (5ovje(^'ijoj,  koja  je  angjelova. 
21,  17. 

aiiS'jol.'skT,  adj.  cnglisch,  angclicu.'i.  Rj.  sto  pripada 
angjclima  Hi  aiigjchi  kiijcinu  god.  ridi  andioski.  — 
.'Vngjel  piSe,  (iospod  gledi  n  angjelska  desua  krila. 
Npj.  1, 145.  .\ko  jezike  fovjeeije  i  angjelske  gOTOrim,  a 
Ijuliavi  nemam,  onda  sam  kao  zvono.  Kor.  I.  13,  1. 
Hljelja  angjcUkoga  jegjaSe  eovjek.  Ps.  78,  25. 

iillgjt'u.  angjela,  m.  ridi  augjel.  Rj.  ridi  i  andio.  — 
To  niu  se  javi  u  snu  angjeo  (Jospodnji.  Mat.  1,  20. 
Aiu),,eo  taknu  ga  i  reee  mu:  ustani,  jedi.  Car.  I.  19,  5. 
Aiigjii'a,  /'.  dem.  od  Angja.  Kj. 
Ansrjusa.  /'.  augni.  od  Angjelija,  Kj.  —  Pita  -Vngju 
ostarjela  majka:  Keeri  moja,  lijepa  Angjusa !  Sto  si 
majei  tako  nevesela?  Npj.  3,  107.  —  imena  ienska 
augm.  s  takoim  nasi.  ManduSa,  MaruSa,  MiluSa,  PauSa. 


nni 


14 


a|m 


—  ti  Hrraliliy  roilntvini  ietisl'o  je  ieljade  iiajpr^je 
I>onc-:i.  .r;iiiu;\,  Kiitioa  i  t.  (1.;  oikIu  IVini,  .Ijiiia, 
Kiita  i  I.  tl..  p'l.-'liji  fill  prilike  ml  30.  (loiliiitj  Doiviia, 
.l;lIl^Il:l,  K;it(Mi:i  i  t.  d. ;  niijposlijc  Di^riisii,  Jitiui^:), 
Kaluin  i  t.  d. 

aiii.  (u  (.'.  li.)  W<?t\^evo:  ani  jra!  Rj. 

Aiiira.  /'.  dim.  uil  Ann.  Rj.  dt-m.  AnU-u-sx.  —  Ruzu 
bere  .liiicn  sjevojka.  Here.  lit.  —  Aiiii'it'.  pn:iiiie 
po  miiltri  Atiici :  AiiiOie  (o.fii.  u  AniciO.  <  Ism.  :.'.'!1. 

Allieicil,  /'.  (Ian.  ud  Aiiii-ii.  Rj. 

aiii/..  III.  (u  Diibr.)  ridi  ornxv/..  Rj.  dtr  Aiiix,  pim- 
piiijllii  nuLtiim.  hiljkii. 

.\llkil.  f.  Aciuhiii,  Ainiiilii.  Rj.  Iiilji.  od  Ann.  H.  i 
7.  /Hide:  .\iK-i.  Obi.  I!».  iftiii.  .*\iit'ii-:l.  —  tnkrii  hup. 
/.■"'  l>renka. 

aiiu,  a  ono  oknijeiio  i;tiuliir.si 2)rro  o:  a  'no:  .\ko 
ti  jc  iircniimila  lunjka,  atiu  ti  jc  baba  ostiiiiiio.  IIcit. 
224.  (■((//  a  I.  7. 

iillskT.  fidj.  ridi  hanski.  Rj. 

.\iila.  )ii.  (ist.)  i((/i  Auto.  Rj.  roc.  Anto.  —  Kad 
ne  mofrii  kro/  Loziiieu  |iroci  od  <rospodsl vn  Ante 
frospodara.  Npj.  1,  TKll.  '/.a  (upiiViii  15o;rit%vi('  -l/idi. 
4,  2iil.  Miloj:  tjoii  Hoiricevir-^iiiOc  Ja  moj  biaie  Bo- 
gii'evii?--l»i<o.'  4,  246. 

anln,  /".  (ii  Rj.  poiirjeskom  stamparsiom  m.)  (u 
Srijemii)  dtr  Mml;lianfin.  luniuhm  (terrm)  lermi- 
iiidi.-i.  Rj.  ridi  hiinu'-ica,  biiiiika,  buiika,  huiijka.  — 
lid  Mild:,  bant  (=^  /im.s  7,  i  hti.sen). 

riiilaiijc.  II.  dds  Sttzeii  dcr  Mark}iaufeii,eiiniu1oruin 
teniiimiliiiiii  e.iactio.  Rj.  lerhal.  od  aniati.  radiija 
kojoiii  tko  iitita. 

iintati.  riutaiu,  v.  imp)'.  Miirkliaiifen  setzen,  cuniulos 
leriiiiimhy:  f.iiiiii.  Rj.  jiniriti  (iiite. 

.Ante,  III.  lidi  Anto.  iukni  hyp.  kud  Ale.  —  Ante, 
ttbe  zabit  ne  eu.  I.  Kavanjin.  D.\Rj.  '.'lb. 

antorija,*  (anterijai,  /'.  fi;i  I'nlcrkleid  mit  Aermehi, 
tiiiiiciie  ijciiiis.  Rj.  knitka  huljinu  .«-■  nikarima,  kojii 
.«e  iiii.ti  ispod  dntge:  I  savijala  bijelu  aiderijn.  Npj. 
1,  479.  yrijcskoiii  s«  h:  Da  upitam  terzibaiSu,  Sije  li 
mi  hiiiiteriji.  Here.  "ibi. 

aiiliTilllk,"  m.  Stack  Zeug  uitf  einc  anterija,  paiiiii 
qiiiiiitiiiii  fiiifticit  ad  reslem  anterija  dictum  coiificien- 
diim.  Rj.  onolikn  phdna  koliko  yu  trclia  :a  anterijn. 
anteri-lnk  i.-iji.  abad/.iluk. 

.Aiitit-a.  HI.  deiii.  ad  Anta.  Rj.  —  tiiii.sku  imetui  deiii. 
.1  liikiui  mist,  .\i-sica,  Bojica.  Rrajicii,  Dukiea,  (iriijica, 
(ijiiriea,  .loviea,  .rokica,  Kajica,  Xikoliea,  I'avliea,  Pe- 
rica.  Rajiea,  Reljioa,  Rnjiea  (Hrnjica),  Saviea,  JSimioa. 
Toijica,  Tomica,  Vojiea,  ^'ujica  i  l.  d. 

.Aiitie,  m.  dim.  od  .\nta.  Hi  sin  Antin.  —  Antun 
se  tu^.io.  a  Antic  i  Auliiniea  svjedoeio.  DPosl.  5. 

aiitif'oii.  III.  niitijiliona.  ridi  oipijevauje.  —  Aiitif'oni, 
t.  j.  ot|iijevanje;  oni  su  sa.stavljeni  od  cijelib  p.salama 
i  od  nekih  stibova.  DP.  18. 

aiitilirist.  »«.  av-iyp-iTo;,  der  Antichrist,  iikc.  od 
l)iiiiicii'a,  .\Rj.  lllb.  —  Aiitilirist,  koji  kaie  da  Hristos 
nije  obei'ani  .Mesija.  Xov.  Zav.  IX.  (  iiste  da  t'e  doi'i 
lint  ill  list,  i  sad  nino^i  iintiliristi  postage.  Jov.  1.  2,  18. 
Dvijf  besjede  o  antihristii.  Rad.  13,  2."{0.  nkc.  od 
Jjiiiiiiii-ii.   AKj.  <»lb. 

aillilirisliit .  adj.  .iio  pripadu  iiiililirisln  :  Ovaj  je 
iiiililiristnr.  .lov.  1.  4,  3. 

aiililiriM-aiiski.  "i//. o»(/(V/ir*>^(«)i«.<. C'rkvu,koju. . . 
kako  iiiitiliristijtniskii  kunii.  K  Biidinic'.  l).\Rj.  !llb. 

aiililiik,"  m.  'J'nrski  altiluk,  iextiik,  od  alii,  i<esl. 
'J'lirski  niiiiic  od  iicst  ifroiii.  Daniei*'',  .\Rj.  !t2a.  — 
T reiiala  lii  eapra  od  nia^arca,  da  napiinini  eapru  iinti- 
Inku,  tiiitilukii  i  TnrKkib  be.ibika.  Npj.  o,  .'ilG. 

.Aiitiohija,  /".  Antioehia.  —  ProL'jo.le  Ija  do  Fini- 
kijf  i  Kipra  i  Anliiihijc.  l)j.  .\p.   II,   i;i. 

Aiitiiililjski.  (idj.  .slo  jiripiidii  iinidu  Aiitiohiji.  — 
Palrlj.'ii-iii  zovii  >'e  osobito  ovi  arhiei>iskopi :  Antioliijski. 
Dl'.  -iJW. 

.into,  HI.  (jui.i   hyp.   od  Ant^»nije.   Rj.  gen.  Anla, 


roc.  Anto.  ridi  Anta.  —  Anto  Bo^ifeyU:  Npj.  6,  531. 
t.^va  je  poslanica  .  .  .  poslana  Antii  Kuzmanieu.  Slav. 
Bibl.  1,  ;mi.  l)n  iHis^alje  ii  I'rnu  ( ioru  svoje  dvije  voj- 
vode,  (.  obik-.lii((i  i  Raka  hevajca.  Sovj.  28. 

Aiitoji',  m.  hpji.  od  Antonije.  Rad  26,  56.  vidi 
tukra  liiip.  kod  Pd:u:oje. 

.\iitoiiija.  HI.  .•\iitoiiius.  Rj.  ridi  Antonije.  —  ReCie 
Lazarevie   Jaiko:  »Kako  j',  lirate   Anto,  ii  J/Ozniei?« 
Aiilo  proli  suze  niz  obraze,  Antunijii  nenia  Jlo  kiizivat': 
\'idis.  ],iiko,  kako  j'  ii   Lozniei!-   Npj.  4,  2')(). 

Aiiloiiijea,    III.   dew.    ml    .\ntnnija.    I\j.    vidi  tiikvn] 
dcm.  kod  ,\ntif;i. 

.liilonijc,  111.  .\ntonins.  Uj.  ridi  Anlonija,  Antun.J 
hfip.  .\nla,  .Ante,  .\nto,  .\ntoje  dcm.  Aiitiea,  .\ntonije.a,l 
.\ntninea.  —  Aiitoniju  Bojrii'evieu,  vojvodi  Jadrans-j 
koni.  Npj.  1,  5(Kt.  —  Kod  ovijeb  se  iniena  luoie  po- 
ineniiti.  da  se  ii  narodu  uaseinti  irovoie  i  na  //(/,  n.  p. 
.iiitiiiiijc,  i  Aiiloiiijii :  i  u  ostaliji-m  pade/iuia  Aiilo- 
nijii  i  Antoitiji,  i  pridjev  .lii/«/i/;<  r  /  Aiitonijiii  i  I.  d. ; 
no  ja  bib  rekao,  da  je  jiravilnije  ]>rvo  (1.  j.  Antonije) 
od  drii!ro.i;a  (l.  j.  Antunijii).  isp.  I'is.  51. 

ailtri'sclj.  III.  —  I)  111  s.iniara  na  uatovarenoui 
kljiisetu  nijesto  niej-ju  obje  sliane,  a  ])otoin  i  [Rj.'Ji 
ono  Sto  se  na  natovarena  konja  nietne  odozsro  lueLMU 
strane:  S  jedne  strane  pre-rja  nekuvana,  s  driisre  strane 
pre-rja  ucpredena,  «  iiiitreiclj  bakina  n^ina.  Rj.  ridi 
lre.Selj.  —  'i)  (n  Srijemni  ridi  krtoir.  Rj.  «  preiusi- 
iiom  smislu:  kojikaki  snict  po  sold.  ■ —  postunjeiii  ml 
srcd.  Led.  intei-scUare  (iudorsare,  supra  dorsum  ]ki- 
nere,  quod  vul.so  dici  solet  interscllare.  DucaUL'ii. 
DARj.  93a. 

.Alltuii,  Antiina,  m.  (roc.  AntMiiei  (po  zap.  kraj.l  riiii 
.\utonije:  O  Aniiine,  nianjak  te  n  niajke.  Rj.  — Na  jn - 
ciuu  navaliseTiirei,  lljepoib.lH/i(H  doc'ekiva.Npj.5,2nT 

aiiliiiiae.  autiinea  i«.  takv  se  zorc  ii  Hn:  jirimoij" 
pticii.  kiijii  Nijeinci  zoru  (iimpel.   ^'.  Dikone. 

Aiill'iliica,  m.  u  poslovici:  Antun  se  tuiio,  a  Antic 
i  Aiitiinicii  svjedocio.  DPosl.  o.  —  po  Danicicit  jt, 
.\Rj.  93b.  Auiunica  dem.  od  Antun. 

:'kliniii.   ridi  hiintini. 

an II ma.  ridi  bauuma. 

.\iiii>a.  /.  11111)111.  od  .\na.  DARj.  93b.  gorori  sc  kim 
i  Aii^'jii.ia,  koje  vidi. 

Alliiska,  /'.  -liiiid.    Uj.    iipravo  je  hgp.   od  AnuSa. 

aiijati,  anj.-ini,  r.  pf.  ridi  jeujati.  Rj.  ridi  i  kenjati. 

iio!  i uteri,  suppermeiit .'  riili :  no,  moj  brajko!  Rj.  — 
I)  uzriknjc  se  ii  gnjeni  i  it  iikont :  Ao  (ijuroju,  nioje 
eedo,draso'.  da  se  ho<''es  Gjurirju  ozeuiti.  Npj.  2,  571. 
Ao  C'iro,  moje  eedo  drairo!  Kad  doirjele  u  Drekalo- 
vi6e,  starijega  pia"  ka'  rodilelja,  a  mla^rjega  kao  brain 
svoga.  3,  50(i.  Ao  Bajo,  Pivljansko  kopile!  Nj.  3, 4i')ii. 
Ao  moj  tupi  lupane!  S  loboui  zlo,  a  bez  tebe  i  gore. 
Posl.  10.  —  'ij  nijesto  aoh  ii:rikiijc  se  ao  (  u  zalosti  n 
krajerima,  gdjc  se  b  slnho  Hi  niknko  ne  iiije  u  gii- 
rorit :  Ao  Lazo,  zele  nesutrjeni;  kako  t'u  ti  ja  vesela 
bili?  Npj.  2,  23.  Ao  njeniu  do  Bo,<;a  iiiilo<ra.  4,  4.!r>. 
Ao  kume,  nioje  jaiko  sunce!  Dobio  ti  me  bjeie  ogra- 
nulo,  pa  mi  opel  za  gorieu  zagje!  Kov.  IIK). 

iiuli!  irclie!  rue!  cf.  jaob:  ,lo/i  jadaii  Musa  pobra- 
time.  Hj.  iiiterj.  uzrikuje  se  u  zalosti.  vidi  i  ao  2.  — 
A  oh  niene,  prva  sre(^o  moja!  Njjj.  1,  230  (nieiie  datir). 
( bia  zali  sva  tri  pobratinia:  noli  njojri,  do  tri  pobra- 
tinia!  1,  40.5.  Aoh  .lokira,  zalosna  ti  niajka.  Kov.  105. 
Nesta  kiv'i  domai'ina,  iioh  domii.  Ziv. 

aiiiiu,  tu  ono),  so,  dann,  igitiir,  at:  ako  nije  tako, 
a  ono  je  ovako;  ako  ue  (-ek  ti  do<5i  meni,  a  ono  (?u 
ja  tebi.  Rj.  ridi  a  I  7. 

iipa,  /'.  (u  ('.  (i.)  (icrucli,  odor:  Zaudri  me  apu  od 
didian.i.  K].  postulo  od  vapa  izgtdiirsi  v.  l)ani(-i('.  .\Rj. 
94a.  ridi  vap.  vapa;  lonj.  lonja;  vonj.  voiij;i:  za<lab, 
zailaba,    zadiili.    isp.  lilagovonje,    mir  .3,  niiiis,  iiiirlis. 

ilpa  «lr:l|ta,  'J'udel  gcgen  eine  schlechte  Arheit,  coii- 
ricium  in  rem  male  confectam.  Rj.  kuze  se,  kad  se 
kudi  St  ear  rgjavo  nacinjena. 


npateka 


—  1.0  — 


.Amp 


tiptltrkil.  f.  die  Apotlieke.  iipnthecd,  pharni'icopo- 
limii.  I'j.  ridi  jipoleka,  Iji'kiunicn.  —  Mo  (se)  M  iipd- 
tekii,  tc  :i|inU'k!ir  lijt'k  iiiii;iiii.  Daiiii-a  .'>,  '2iO. 

apiitt'krir.  ai)alik:'ira  m.  dcr  Apothckcr,  phitrmnco- 
polii.  Kj.  ridi  apoli'kar,  Ijokar.  —  Apatektir  lijck  nafini. 
Daiiica,  .'!,  240. 

upad'kiiriM  .  :i|iii((>kiiniv.'"//.  des  Apnihekers, phiir- 
tiiiirojinhir.  Kj.  sin  pripadii  iipiilekaru.  r/V// apotekarev. 
apiili'kjiiTiv ;  Iji-kaiiv,  Iji-karov. 

:i|>:ilckar>ki.  ndj.  Apollnlur-,  phunmiceuiicuit.  \i.]. 
sill  jinpiiihi  iiiiiitcliiriiihi  Hi  lojemu  i/od  upatekiiru. 
riih  apolckai'ski ;  Iji'kaiski. 

iipkalo,  II.  (II  Siijeiiun  rjWf  epkalo.  \iy  zalixtok  )iu 
dnlctt.  —  iipkido  (plutynl  iiije  u  obicajiil.  Osn.  12;!. 
rijifi  .«  takim   mist,  kod  liiu'kalo. 

ikpiikririii,  i'lpokriC'ski,  m//.  a-o/.fos.<i;  apokryphisch, 
uiihi-<ilitilnii :  I'oslijt'  ir)(Mo;ra  (psalma)  stoji:  iipo- 
kri/'iii  .  .  .  l»aii.  HI.  izniocjn  stiha  2."i  i  24  unictiik 
itpid,ril'ski.  Star.  ;5,  7. 

I'ipostol,  III.  Kj.  vidi  apiisliil.  Daiiii-ii':,  .\Rj.  %a, 
pi-ti-  like,  ilpotitol,  iipos(olskT,  i  t.  d.  rclei:i  da  je  v 
y'likii  iirijr.ikoiii  apostol.  —  I)  Apofitcl,  'ipostoliiif.  Itj. 
poKliiiiik  Jlii.'<t(ir.  Sveti  I'ctar  i  (ipoatol  Pavlo.  Njij. 
2,  4.  .loS  so  liaiia  jaditi  hoi'asi',  iio  joj  ne  da  I'dir 
iipiislidc.  2,  14.  Vino  piji'  rari^  Kostadinc  .  .  .  siijiiiu' 
piju  liozji  iipiiMidi:  Sveli  Pelar  /  uposiid  I'avlo;  al' 
besedi  care  Kostadiiio:  i>0  rrhorni  lii>.'.jt  apoxloli! 
2,  S:').  —  'J)  kiijijra,  Apuxtclhiirli,  liher  iiporitohiriiiii. 
Kj.  Kiijiijc  iiovoijii  zurjiiii  osim  jeroiiiijcljn  .<({■  zajidiio 
i  slo  .ic  i;  iijili  cita  kof/a  diiiiii  ii  rikri:  —  Houoro- 
dii''ino  kolo  .  .  .  pjilje  se  cita  jcvangjelije,  apo.ilot  i  t.  d. 
Hj.  ;!4a.  Jevansrjeljc  s  upuxttdnm.   Uad  1,  174. 

.iposlol,  m.  iiiie  iiiuiko.  Kj.  i  prezinie  po  imenv. 
<())»;,  Mi rko  Aposliilniir.  Hj.'  XXIV. 

i\pns(<ilski,  iidj.  ii/iontulixrli,  apoMoliciis.  adv.:  ol\hio 
apii.itiihki,  t.  j.  pjeske,  zii  /■'».«,  per  pedes  apoitto- 
loriiiii.  Kj.  Mo  pripada  aposloliina.  ridi  apnstolski.  — 
AH  poKliiiiik  iipnMiiUki  .  .  .  jer  je  papiii  ]inslfliiik  .  .  . 
pozilrnvi  kralja  kao  .4to  se  )iristoji.  <<las.  21,  283.     ' 

ikposlolstvo,  II.  das  Ajinslclamt,  aposlolatiis.  Kj. 
vliist  Kpostohkii.  ridi  apostol.-stvo.  —  I'rimisino  blago- 
dat  i  iipiisliiUlro.  Rim.  1,  5. 

apuU'ka,  /'.  ridi  apateka,  Ijekaniica.  —  Saino  ih 
(Misirce)  joA  na  dramove  prodaju  }io  apofekiima.  Pri- 
prava  78. 

apofrkar.  apotekara.  iii.  I'AKj.  Il7a.  i/(// apalekar, 
Ijekar. 

apolekiirt'v,  apofckiiroT,  adj.  sto  pripada  u/iii- 
tekarii.  </(?/ apatckarev.  apatekarov;  Ijckaiev,  Ijekarov. 

apolt'ki'irica,  /'.  :eiia  iijniteknreni.  iiiimri  sr  ii  lln\ 
isp.  Ijckarica. 

apiili-karija .    /'.    ars   pliarmaceutico.    I'.VKj.    ;t7a. 

posiin    iijiofilttrski. 

apolekarski.  adj.  ridi  apatekaiski;  Ijekarski.  — 
Naijiii  iilje  iiajliolje  vjcstiiioiu  aputekarskom.  Mojs. 
II.  .!(),  2.')'. 

iipril,  in.  O.XKj.  ;i7a.  aprilLi,  ietirti  mjexec  u  yo- 

ni.  ridi   travanj.  travnik  :>.  —  Aprila  je  dvadoset 

inioira,  kad  vujvoda  ii  (irahovo  do!;jc.  Npj.  .O,  W£',. 
U  aprilii.  Stiai.  l.SSli,  lol.J.  Minej  za  mjesec  ajiril. 
Kad   1.   l,s,S. 

apriiirislii-ki,  adr.  aprifiristisch,  a  priori,  ajjrio- 
ristice.  —  Nije  dohro  apriiirislieki  ^\\i{\l'\.  k'olo  14  (If)). 

i'lps.  in.  vidi  haps.  Kj. 

aps  .  .  .  ridi  haps  ...   Rj. 

lipla,  /'.  Allicli,  samhiicus  rhulus.  Linn.  Rj.  ridi 
hahat,  avta.  hurjaii.  hiljkn.  rijei  po.ttula  od  habat. 
lien,  hapta,  izfiuliirsi  sprijcda  glas  h.  —  coU.  .<ipto- 
viiia.  siruk  apte  aptika. 

I'iptik.  ayitika.  m.  der  Attichstraueh,xamhncctuni  ehu- 
liliiiii.  Rj.  iijitiini  iirmeiije.  ridi  avtik.  —  rijeei xtakrini 
nasi,  liorik.  brezik.  bnkvik,  cerik,  ib-enik,  arabik  |i 
grabrik),  a,Tinik,  ivik,  jabhinik,  ja.sik,  jelik,  josik,  ke- 
ittenik,  klenik,  kruSik,  lipik,  sljivik,  topolik  i  t.  d. 


osnio 


aptika,  /'.  ein  Atfiehxtenffel,  ebulnm.  Hj.  xtritk  apte. 
ridi  avtika.  roll,  aptoviiia.  —  rijeci  k  tnkrim  nasi. 
bazdrljika,  Itjelika,  budljika,  boiika,  buuika,  crvciiika, 
cvolika,  (Vinerika,  cc-ljika,  irorcika,  "■le.iika,  jatrlika. 
j.a.sika,  jclika,  klokucika,  konopljika,  lovorika,  lju.4tika, 
Ijutika,  niastika,  iidjciika,  okrajika,  jialjika,  rastika, 
solika,  trldiljika,  nljika,  vrljika,  zcdenika,  /.eslika  i  t.  d. 

ap(ov,  adj.  II.  p.  list,  Allirh-,  cliuli,  Hj.  vidi  avtov. 
slo  pripada  ajiti.  —  Kad  ono  slo  rijec  ziiaci  nije 
upravo  celjade  ncnro  se  iiznie  sanio  kao  celjade,  nioze 
od  iije  biti  ovaki  pridjcv  (s  iiast.  or)  .  .  .  ■()  od  rijeci 
iniiSko,!!ra  i  zeiiskosa  roda  koje  znace  hilje:  jelura 
jrrana,  frraiia  hosiljkora,  drvo  hademoro,  hohorn  shinia, 
jahiikiira  voda  (Sint.  24l;  l)rekinjov,  "unjov,  jelsov, 
lipov,  lozov,  oskorii.sov,  sljivov,  Iresnjov,  visnjov  i  t.  d. 

aplovina,  f.  der  Alliclistrtnirh,  samlnte.i  eliuli.  Rj. 
coll.  od  apla.  iiesto  apte  skupa,  manje  Hi  riie,  a  po 
Ionic  i  sania  upta.  ridi  aviovina. 

apiisdil.  m.  ridi  apostol,  mil  alien  Aldeilnwjen. 
Rj.  tako  i  oslale  rijei'i  koje  sit  od  njciine  ('tie,  dakle: 
apustolski,  apiistolstvo.  —  I'red  hlao-danoin  bUizenopa 
Tome  apnstola.  Mon.  eroat.  D.VRj.  397a.  I'rimili  snio 
danas  posbiti  na  (i.  Kopitara  .Ipiistol.  Straz.  188(i, 
liiiu   lordjr  je  aptistol  knjiya). 

aiMisliil^ki,  "(//.   villi  aposlolski.  isp.  apustol. 

iipil.s(i>l.s|vil,   n.   ridi  .ipostolstvo.  isp.  apustol. 

ar.*    villi  ahar.  Rj.  a(hiar,  Kahto  Cii: 

.\ra(l,  //(.   Kj.  iirad.  a  riiurKkoj. 

AriiiKki.  adj.   Rj.  s{o  pripada  Aradii. 

.lra:>Jiiiiiii,  m.  (pi.  Ar.as-jiinil.  Rj.  eorjek  is  Aradu. 

a  raj  .si  v«,  n.  (u  Srijemu)  Lust,  Venjniiyen,  yratia: 
Sad  je  kopati  od  arajslra  (n.  p.  posbje  ki.5e).  ef.  nii- 
lina.  Rj.  —  od  arajdati  se,  reselili  .s«,  razveseUti  .se, 
ohradorati  se,  koji  ijlayol  sad  nije  vise  u  obicaju. 
isp.  DARj.  98b.  isp.  i  rajdati  se,  zaiajdovati  se. 

iirak.  arka,  in.  Lai.  arcus;  der  Boi/eii.  —  arak, 
t.abak  (papira).  Danicic,  DARj.  1091). 

ararii.'   ariima,  m.   vidi  haram.  Rj. 

araiiiltas  .  .  .  ridi  haiambas  ...  Rj. 

araiiiija.'   m.  ridi  haramija.  Rj. 

ariiiiiili.  aramim,  ridi  haranuti:  Aranii  im  poaracn 
beliju,  i  iinimi  od  ovna  janiju.   Rj. 

araiiiljiv  .  .  .  ridi  karamljiv  .  .  .  Rj. 

araiii/.:i<la,*  ih.  Spilzliuhe  (mrlir  im  ywten  Sinnc), 
ncqiiain:  ,\  sreteje  momee  «;•«)» r«rfrt.  B,).  znai'^i  upraro 
kopile,  a  u  naiem  jesiku  psorka  za  prijerarno,  lazno 
celjade,  uli  ohiljno  kao  od  mila  i  od  sale,  harain-zade* 
— ;  kopiU'.  Rj.^  ridi  baramzada. 

aranilio,  arangjela,  in.  (u  l>nbr.)  r/rf«  arangjel.  Rj. 
ridi  arliandio. 

araaujel.  m.  der  Erzengel,  anlianyelns:  sveti  Sesto- 
krib  aranyjele!  zakrili  me  kriloni  tvojim  (kad  se  mole 
Bogii).  cf.  arangjeo.  Rj.  ridi  arhandio,  arbansjel,  ar- 
kanirjel. 

iir:iiig;j('lov,  adj.  n.  ]).  dan;  Rj.  des  Erzenyels,  ar- 
cliaiiycli,  Uto  jirijiada  aranyjilii.  ridi  arban2:jelov. 

ariiils;jt'lovac,  arangjelovca,  m.  ridi  arangjelovstak. 
Rj.  ridi  arhangjelovstak.  —  za  nast.  isp.  sjursjevac. 

arail§jl'lovi<-M.  /'.  arangjelov  post,  die  Fastc  s  Taye 
ror  Erzenyelsfay,  jejuniiim  iirrhanyeli.  Rj.  ridi  arban- 
gjclovicii. 

arang'jclorstak,  m.  covjek  koji  sl.avi  araiiajelov 
dan,  der  den  Erzenyel  Micliael  ziim  Haiispalron  hat, 
cliens  arclianycli.  Rj.  —  Kako  se  stariji  brat  mojega 
oca  o?.enio  od  Armiyjelorstakii.  Rj.  o9Sa.  vidi  arhan- 
gjelov.itak. 

ilraiis^jco,  arangjela.  m.  ridi.  aiangjel.  Rj.  —  Kad 
sigje  sveti  Aranyjeo  na  zemlju.  Npj.  2,  84.  ridi  ar- 
hangjeo. 

Arantos.  (u  Risnn)  vidi  aratos.  Tako  me  arantns 
ne  bilo!  Kj.  n.  aratos  umetniito  n. 

i'li-riiiji',  n.  Kj.  ridi  haranje. 

.\rap,  in  vidi  .Vrapln.  Rj.  —  Tako  mi  obraz  ne 
pocrnio  ^kao  Arapn) !  Posl.  302.  kad  je  Arap  (Arapin) 


Arap^ail 


—  16 


areiUiii 


:iga,  mo<iu  se  ore  dvije  rijeci  sasturiti,  kao  dii  je  prva 
ime  miisko:  Amp-asra  [ridi  jijra):  To  sii  tlvori  aire 
Arup-iKie.  Npj.  '2,  >i'22.  Aiiip-miinicn,  ieiia  Arap-asiiia: 
Izasjide,  Ariip-nriiiiice,  2,  t>23.  jiixe  sc  iirijirikoiii  i  xu 
h  iprijeda:  Haraji  (koje  ridi),  u  «  Cnw)  fSori  tako 
.«•  ('  <i'^>'ori  li  u  HrratskoJ  (jdjf  iniii  jircs ime  Hixra^in). 
Arapi-iid,  /".  ii-oll.l  ^^ohrl•llkiHd('r,  sobidex  iiiduni. 
Rj.  iljtcii  Arapskii:  Id'  t'  odatle.  deco  Arapiiidi!  Npj. 
2.  .";T4.  Jcthiti  od  Ardpiddi  Arapi^e,  Arapince. 

Arapft'.  ArapiVta,  m.  ein  Muhreiikiiid.  jnier  maurus. 
Rj.  dijfte  Arupsko,  mludi  Arapin.  ridi  Arapiiife.  coll. 
Arapcad. 

Arikpija,  /".  (OoH.)  die  .Vo/iiwi,  Muuri:  Sad  navali 
Ijiita  Arapijo:  noma  oiiojr  straJnosra  jiinaka  iia  Jareini 
konju  velikome.  Rj.  !>i>iil.  Arapin.  —  inieiia  coll.  ita- 
■itita  .<  ttikrim  ixitt.  Arbanija  2,  Br^janija,  Urcadija, 
Laiinija,  Mad/.arija,  Njeuiadija  (i  Njciniadija),  8rba- 
dija,  Turailija  i  I.  d.  iyi.  uevjerija,  neznanija. 

Arapin,  m.  der  ^fohr,  Aettiiops,  Maiirtix.  Rj.  ridi 
.\rap.  —  J)  H  priirom  smi'^lu.  iorjck  i:  Arapxke: 
KsiC'nai  i  Arapi.  Oujemo  irdje  oni  govore  na.iijeni  jezi- 
oima  velii'inc  Boiije.  Dj.  Ap.  3,  11.  —  '/)  Cniac: 
Al'  eto  ti  cniii  Arapiiui  ....  pet  stotiua  crnijeli 
Antpii:  Arup  sjevor,  staii  svai  Ampin,  a  Arapin  iriti 
mladoieuja.  Npj.  2.  iiiiij.  I  ■rle,  covjek.lcd^iiiM.Vethiops), 
uJkopljeuik.  Dj.  .\p.  S,  27.  pise  se  firijeskom  i  sa  h 
aprijedd:  Harapin  (koje  ridi),  a  u  Cnioj  Gori  tako 
se  i  ijorori.  i  _u  r^jerernoj  Urratskoj. 

.\rapinro,  ArapTnceta,  n.  u  pjesmi  mjesto  Arapce: 
Al'  ]iroivili  Arapince  crno.  Rj. 

Arapiiiov,  ddj.  den  Mohren,  Aethiopis.  Rj.  ito  pri- 
padd  Arapin  II. 

Arapka,  /'.  die  Mohrin,  Maitrd.  Rj.  vidi  Arapkinja. 
zena  Hi  djerojka  Arapxkd.  Hi  Crnica  2,  cnia  iena  Hi 
djerojkii:  .\  uza  me  Arapkd  sjevojka,  zajrrli  me  erui- 
jem  nikama  .  .  .  Udarih  je  po  svilenu  pasu  .  .  .  jos 
Ar'ipci  fflava  proirovara.  Npj.  2,  378. 

arapka,  /'.  eine  Art  barter,  .tchirarzlicher  Birnen, 
piri  iienn^.  Rj.  nckakd  trrda,  crnjkasta  kruika. 
Arapkinja,  /'.  ridi  Arapka.  Rj. 
.4rnpov.   adj.    ridi   .\rapinov.    Rj.    —    I   dade  mu 
sablju  Ariiiiurii.  Npj.  3,  Vi. 

.\rapska.  /'.  adj.  t.  j.  zemija;  Arabia:  Sinaj  gora 
n  Arapskoj.  Gal.  4,  2o. 

.\rapski,  ddj.  mohrisch,  maurieus.  Rj.  .ito  pripadd 
Arapinia  (prdrimn  i  Criicima):  Na  dvanaest  ata  Arap- 
skijeli  .  .  .  Te  udarih  crna  Arapina  .  .  .  rxlvedoJe  kralju 
Arapskome.  Npj.  2,  374.  377. 
:'irrir,  ar.lra,  iii.  vidi  harar.  Kj. 
arariiia.  /'.  ridi  hararina.  Rj. 
ara>lania.*'  /'.  (st.l  ridi  arilama:  Ardilame  u  medu 
kuvane.  Rj. 

arati,  riun,  v.  inipf.  plilndern,  e.rpilo.  Rj.  ridi 
harati. 

ariltus,  (a-5To;)  rerflucht,  hol'.t  der  Teiifel,  in  nudum 
rem!  -Iru^o.s  ga  bilo !  AnitoH  \\  kirije,  sigji  mi  s  kola. 
Rj.  ddrcruh  oraj  rcce  se  proklinjwn,  kad  se  iorjek 
oprosti  kakoga  zld  Hi  ya  .le  zcli  oprostiti.  ilo  se  pro- 
klinje,  sloji  «  yen.  Idi  bedo,  aratos  te  bilo.  Rj.  litb. 
Aratos  ti  dva  novca!  Njjr.  172.  Aratos  li  i  takoga 
zeta.  210.  aratos  Cprokletj  sa  timet  nut  ijem  n:  arantos, 
koje  rifli.   ridi  i   k'urtalal 

aratusiljanjf.  n.  rerhal.  od  aratosiljati  ."(e.  Rj.  ridi 
rat<(sjlj;inje. 

aratosiljati  se,  aratftsiljSm  se,  v.  impf.  koga  ili 
I'l-ga.  eliras  ziim  Teiifel  iriitischen,  detestOT  aliquid, 
exsecror.  Rj.  /iroklinjati  sto  (aratos)  zeleci  ya  se 
oprorititi.  Aratosiljuli  su  se  beyliika.  Rj.  )S2t)a.  Idi 
grijcip  fxl  meiie!  (kad  se  ko  ceya  dratosilja\.  Npj. 
1.  47'J  (Vnki.  Zar  mi  ii  svaOemu  da  primamo  ouo, 
feyn  se  drugi  aratosiljajii?  Odg.  na  laii.  '22.  ridi  ra- 
tosiljati  He.  is/i.  krstiti  se  3. 

Arbi'inas,  m.  der  AUmnese,  Albanus.  cf.  Arnautin. 
Rj.  ridi  Arbaoasin. 


.\rbjtnasa,  m.  u  pjesmi  mjesto  Arbanas:  Vino  pije 
Musa  ArJiiiiasa.  Rj.  —  ,lr?)(i(i«.«i  je  mjesto  ^rftano* 
ili   Arh'inasin.  Npj.  2.  401  (Vukl. 

.^rbi'tuaisin.  m.  —  .Vrbauasa  je  mjesto  .\rbanas  ill 
Arbanasin.  Npj.  2,  401  (Vuk).  vidi  Arbanas,  Ar- 
naiitiu. 

Arbiinaskii,  /'.  adj.  t.  j.  zeiulja,  .Vrbanija,  .\rnaut- 
ska.  —  (iiad  II   Arbanaskoj.   PRj.  1.  330. 

.\rbitnaskT,  adj.  ((//»«/ie,si.«7i,  alhanicus:  Latinski 
mil  govori,  Arbdnd.^ki  zanosi.  Rj.  sto  pripada  Arba- 
iia-iinid.  ridi  Arbana.*ki.  —  Kranjsko  zvono.  i  Arba- 
na.ika  ienn,  i  gradsko  uiagare,  to  su  najveiJi  rau(5e- 
niei  na  ovome  svijetu.  Posl.  1(50.  Puni  su  ti  Arba- 
iiaske  eudi.  Npj.  o,  542. 

Arbi\uaskT.  adj.  ridi  Arbanaski.  sto  pripada  Arba- 
ndsima.  —  E  ee  kiipit'  Arbanaske  ovce.  Npj.  4,  424. 
Ne  plaeite,  Arbdnd.iki  Turci.  5,  42.  Igralo  je  Vlasko 
kolo  i  Arbaud.iko.  Kov.  50.  za  nast.  uij).  PeraSki, 
Raski. 

.\rb:'inija,  /'.  (po  jui.  kraj.)  —  1)  Alba nien,  Alba- 
nia. Kj.  zcmlja  .irbdiiaska  Hi  Arbanaska.  —  I  da 
ima,  .4to  ima  .^iliija,  jedanak  bi  Bosnu  prihvalila  .  .  . 
i  suviie  ravuu  Arlmiiijii.  Npj.  5,  (il.  ridi  .Vrnaulluk. 
—  'i)  (coll.)  naiod  .\rlianaski,  Atlmne.'ienrolk,  Album. 
Mahmutpa.ia  lUiiatlija,  koji  je  poginuo  na  (.'inoj  tiori 
17!lt),  II  jednonie  pismii  Pelru  vladiei  zaklinje  se  !^takll 
mi  moje  Ijutc  Arlxinije!  Rj.  —  Ne  dade  se  klota 
Arbaitijii.  vrlo  siuo  ill  malo  potisnuli.  Npj.  5,  54.3. 

i'lrbija.  /'.  ridi  barbija.  Rj.  .iipka  fdrrena  Hi  yrn: 
dcna)  stii  -fe    nabija    njom    mala   pnska  kad  se  puni 
•trbuu,  arbiina  m.  (u  Diibr.i  nekakva  morska  rilin. 
Serharbe,  eri/thrintis.  Rj.  ruther  lioldbrassen, payetlus 
erythrinus  ('.    f.  Rj.'  Tul.  albero. 

airbiio,  arbula,  m.  ridi  jarbol.  jarbiio,  katarka;  der 
^fdsthaum,  mains,  od  Lat.  arbor  (drro).  —  Kad  s.- 
vjetar  kiene,  jedro  se  proniijeni,  a  arbiio  kiepkn 
.<toji.  DPosl.  43.  L'  Sluliea  arbiil,  katarka.  ital.  albero. 
X.  Brod  ne  moze  po  morn  boditi  ni  na  morn  ni^tu 
dobiti  prije  uego  se  na  njemu  arlmo  (katarka)  pobijf. 
Kov.  66.  —  akc.  od  Danicii'vi,  .\Rj.  103a. 
arc  . . .  ridi  hare  . . .  Rj. 

ilrdov,  ardftva,  m.  das  Fass,  doliiim,  cf.  bure.  Rj. 
ridi  hardov. 

ar«lu\  ie.  m.  dim  od  ardov.  Rj.  ridi  hardovid. 
:\reu<la,  /'.  (u  vojv.)  der  I'acht,  redemtio,  conductin : 
iizeo  pod  arendii.  cf.  zakiip.  Rj.  —  L'rkve  pod  kesini 
(arcmlii)  da  se  vik^  ne  mogu  davati.  Milos  1114. 
arendalor,  m.  der  I'aehier,  redemtor.  cf.  zakupiiik  Rj. 
ariyndatorov,  adj.  des  I'lichters.  redemtoris.  Rj.  Htn 
pripuilii  arcnitdtorn.   ridi  zakiipnikov. 

ari'udatorski,  adj.  I'iicbtcrs-,  redemtorum.  Rj.  .ilo 
pripada  urendatorima  ili  arendaiorii  kojemu  god.  ridi 
zakiipnit'-ki. 

i^rest.  )».  der  Arrest,  ariste,  liaps,  zatvor;  biihani, 
buturniea,  Iibid.  —  .Vli  je  u  njoj  jezik . . .  smjesa  ova 
sva  tri  jezika,  isarana  jos  k  tome  mloJlvom  tugjih 
rijeci  bez  nevolje  (n.  p.  arest,  armija .  .  .  ).  IJaniea 
I,  102.  U  niilitai-skoni  arestu.  Strai.  Ib86.,  1669.  akc. 
od  Banicicd.  .VRj.  104b. 

arl'a,  /.  (u  vojv.)  die  Iliirfe,  harfa:  Jedna  nosi 
zlatnii  arfu,  hoi'e  da  svira.   Hj.  ridi  harfa. 

a'lrirat*.  m.  (u  C.  O.)  jama  na  kakvoj  zgradi,  kao 
piiAkariiiea,  die  Scharte,  foramen  jaoilatoriiim :  l)d 
aryald  tree  do  aryatii,  te  mi  Turke  biju  kroz  ur- 
gale.  Rj. 

arifalar,  wi.  ridi  argatiii:  slotiue  gjeee  aryataru. 
Hj.  roll,  argatija. 

aruralija,  /'.  (eoll.l  die  Taglidiner,  mereenarii:  Sad 
navali  aryatijn  moja.  Rj.  anintari.  arijali :  nndniiari. 
jedan  od  argatije:  argatar,  argatin  (nadniearl. 

ikrvalin,  m.  (lofi-nj:)  der  Tuylohner,  mcreenarius 
cf.  nadiiiear.  Rj.  ridi  argatar.  coll.  argatija.  krajiije 
-in  stoji  samo  ujcdnini.  HIago  nama,  evo  nam  art/atal 
jeftino  ce  radit'  vinograde.  Npj.  2,  370. 


iirgatlak 


—  17 


iirma;;:iii 


nririiMiik,  m.  (Icuflidft  cincx  TiKiliilniers,  opera  tiicr- 
ceiiitrin:  I'ii  iiaiidi  nii'iie  u  aniailul;.  Uj.  arfratluk. 
sa  etivrscliil:  i.yi.  iiliinl^.iliik.  —  Ar<iiillnl;  i)  argato- 
vanje  (luKliiircnjol;  'Jl  roliija  N'lpj.'  4,  )W.\  posao  (irii<t- 
tiirnki,  iiiiiliiirarxhi. 

a"lrKaf<tvrilljo,  ti.  dax  Arheiien  itiii  'Jaiichilni.  (hi>! 
'I'liiildlni'iii,  iifiirdc  diuntiic  loctitiv.  Rj.  rvrbul.  <id 
arjiatovali.  railiija  kdjoin  tko  (iniiituje.  villi  muhun-nji'. 

iXrirafovali,  araalujrMii,  r.  imp/',  iuiilnhuirn,  mer- 
ecdi:  riiiidiKi,  l(diiir(iir:  I  narciii  uiriie  ii  ai'iialluk, 
iiriintonih  tii  ;roiliiie  ilaiia.  Rj.  rtidili  >ia  niidiiicu. 
riili  nailiiiOiti.  —  I'zeh  Imilak,  s  cim  sain  (irii<ili)r'<i. 

arirdiiKMiat,  aririimenta,  iii.  tirniimentnm.  1)  o  ceiiui 
se  jjovoii.  —  'i)  I'irn  so  dokazuje  sto.  Danii'ir,  ARJ. 
lOi'm.  i'(W/ iloknz  I.  za  akc.  ixp.  godhnennl,  godhnenUi 
((1(1  Viikal. 

urh  ....  arlii ....  Ore.  aoy. . . .  Kloseno  s  druyim 
rijcritnii  ;niH-t:  rrliorni,  prri,  iiltivni,  reliki;  Ohcr  — , 
Vav.  — .  ciliijuri  Lnt.  eh  (archi>  l;ao  k  (jorore  i  pih( 
ildjckdji  i  iirki,  /)"  iiremjcKtiriii  i/l(nsore  r  i  k,  i:  akii. 

ikrllfllidiu.  ai-hriiiajela,  m.  aili-aiulio.  ridi  aiandio. 
zit  h  /y/).  aihaiiiijco. 

l\rlirilie;j(>l.  m.  arh-ansijcl.  ridi  arliaiiiijel  :a  li  txp. 
ai'liaii.L'jco.   )'((//  i  aikaiiirjcl. 

ikrliaiisji'lov,  adj.  .Ici-  I'e  saui  (iosp(iil  sa  zapo- 
vije5('ii,  s  L'lasoiii  (irhiiiiijjclorijim  i  »  truboiu  lioJ.ijom 
Hi?i  »  iiilia.   111'.  .">(iti.   ridi  aian,<rjelov. 

ikrliaiiit:i<-lorar,  arh."in2:jelovca,  m.  ridi  aiaiiL'jolovai-. 
za  li  i-iji.  ailinnjrjeliiv. 

i\rhaii&;icl(>vi<-a,  /'.  ridi  aiangjclovica:  za  h  iiip. 
arliaii^ji-lov. 

i^rliiiimjt'lovsd'ik.  iii.  vidi  araugjelovStak.  za  h  /,<;). 
arhaiiL;ji'li)v. 

i\rliaii!;ji'<i.  arli."in;;jela,  m.  :  ISml  J-'ivlja,  arli.-iiiii'jeo 
•  iavrilii.   I'l'.  .')21.  ridi  aranpjco. 

)VrliilM.skii|>.  aifhiepiscopus.  DARj.  imili.  vidi  arhie- 
piskop. 

i\rliilii>kiipov,  (r(^;.  archiepisuopi.  1> ARj.  lOiib.  ridi 
arliii'pisknpdv. 

i\rliil)iskii|)>t(\o,  m.  vidi  aihiepiskojjstvo. 

arlihlji'lkoii.  w.  ridi  arhigjakon.  n.\R.  10(!b.  -(( 
(Ij  i.yi.  cljak  (igak).  djakon. 

ariiisrjilkiiii,  w.  (ii  knjiievnika)  vidi  .akiiirjakon. 
Uj.  —  Tako  so  iK'ki  sijakoiii  zovii  nr7iii)jiil'i>ni  i  proto- 
L'jakoiii  kao  slaiiji  mecrjii  brai'om  oko  vladike.  IH'.  :237. 

arllii'piskop,  tn.  arrliii-piitropiin,  ridi  acliibi.^kiip.  — 
/ovii  Is(')  ill  cpiskopi  ill  arJiiepiskopi  la  na  istnku  sii 
najprijc  prozvab  arhiepiakopom  starjeSirju  uad  ueko- 
liko  cpiskcjpai.  1  il".  iiiiiS.  «/.(■.  iid  Diinivii-.ti,  ARj.  107a. 

arlli<>|iisko|)<iv,  adj.  vidi  arhibiskupov. 

arlli*>|lisku|)>itvo,  h.  archirpisropatii>!:  Diibmva(^'ka 
orkva  posia  arhivpij^kopsiro  .  .  .  ApeniWm  veli  ila  se 
ibibrova('-ko  arhicpiikopstro  po<!'elo  kad  je  pan  Soliii. 
DM.  UtU.  —  iil-c.  od  Daiiicira,  ARj.  I(i7a. 
,  arliijtT('-j.  arhijertj.-i,  m.  if/jso^-j;.,  pniiiife.r,  vhidiku. 
(fiiri  reda  ima  i  hk^l^ju  arhijerejima  iii  vladilvama. 
1)1".  '2'M.  ridi  akiijeia. 

arliilllitiKlrif,  i».  (u  knjii^evnika')  vidi  akiiinaiidril. 
Rj.  ariliimaiulriiu.  —  Arhimandrit  od  MoiiK-f  ravTiP. 
.Vpj.  T),  'iSl.  Svelo-8tiideiiii'-ke  Lavre  Arhiinaiidrilii . . . 
posv(V'iM\a.  Spisi  1.,  3. 

arliiiiiiliidrilov.  adj.  vidi  akrimandiitov.  Rj. 

arlliiliaiidritskr,  adj.  ridi  aknraandritski.  Kj. 

arlii|ii\stTr,  arlupastira,  in.  hiskup,  rladika:  <>d 
ouakih  arliipaxtira  ue  maie  se  ni(^-omu  boljeiiui  iia- 
dati.  liaiiiia  2,  11.5. 

Arliipvla!!:,  »'.  Archipelagus :  Jedno  ostrvo  u  Arlii- 
pelniiii.  Priinava  18. 

nrliHt'kliira.  /'.  architeeiHra:  Jedan  ce  itc^i  po- 
strojnica ;  i  postrojsl\eniea<s  a  dnigi  ('e  kazati  da  jp 
liolj(>  zadriali  arliitektuni.  Pis.  1(5. 

airliiv,  arhiva  iii  i  arliiva,  /'.  das  Archir.  sa  k 
mjcsto  h :  arkiv  iiiiuistarstaistva  prosvjete.  Had  6,  205. 


ncpouzdami  sio  je  Uaitipano  «  Zaijrvhu.  —  U  Du- 
Janovoj  dii>loi)ii . . .  koja  jc  sad  ii  Karlovcima  u  mitro- 
polit.skoj  arliiri.  Rj.  'JaOl).  I'o  svoj  prilici  l)i  s(?  i  o 
njcinn  iiiotrlo  Sto  lUK'i  u  Siiijskijem  iii  Xadarskijem 
arhirima.  Npj.  ."!,  17;!  (Viik).  Onda  se  tek  otvoro 
arhive  od  prciija.siijcipi  srijcta.  I'riprava  101.  Rai('- 
kazc,  da  so  ovi  zakoiii  nalazc  ii  staroiii  nikopisii  u 
arliiri  plonu'iiilo  (i(r.  Rotia  i  Save  ol  'I'okolija.  Rj.' 
III.  Onda  arhirc  nijo  l)ilo  uikakve.  Sovj.   I!). 

Arija,  m.  ime  ttniAko,  .\rius.  po  onomc  .Ho  je  receno 
knd  ;\ntoiiijo  fpmiiii  Anlonija)  hilo  hi  pravilnije 
Arijo.  Dilal/c  ima  adj.  ,\iijov  (I'lij.  ;>,  ^lifl)  —  'J'ako 
mi  se  ciob  no  prosjoo  kao  Ariji  liczuninoine!  Posl. 
.'501.  Tjiko  so  no  propao  kao  Arija  bezunini!  310. 
akc.  po  DAKj.  lOSa. 

ari.janiii,  i".  arianns.  corjck  koji  prisl.aje  za  Arijom. 
—  Nikn  so  nij<>  toliko  borio  s  bogohidnim  Arijimima. 
DR.  .-JO.^. 

ArTljc,  II.  zidino  od  volikoga  staroji  namaslira  n 
Srbiji  II  iKihiji  I'/.ii'koj.na  ntokii  Uzava  u  Moi'aviou.  Rj. 

ariNtdkraiija,  /'.  aristoiraiia :  kad  vise  zajcdno 
npravlja,  zove  se  aristokratija.   I'riprava  72. 

iirii,  »«.  Len-henhaiim,  pinns  lari:r:  Drvo  aris, 
sjovcriii  joloii .  . .  naprediijii  sanio  ii  vilo  hladnim  ze- 
ndjania.  I'riprava  1.  akc.  od  Daniisica.  .\Rj.  lOiSb. 

aristiiiiac,  arislanoa,  hi.  (n  vojv.)  dcr  Arrcstaiif, 
qui  ill  ritstiidia  csl.  i-f.  liapsonik.  Kj.  koji  je  ii  aristit. 

krisU',  II.  Ill  vojv.)  Arrest,  ctislodia.  cf.  haps,  zatvor: 
niolniili  ga  a  ariste.  Nude  se  kao  ( iroi  u  ariste  (Posl. 
227).  Kj.  ridi  i  arest,  i  si/n.  oiidjc. 

arilniclika,   /'.  U  aritmeiic.i.   Nov.  Srb.  1817,  .536. 

ArUa',  /'.  dcr  Kiickcn,  dorsum  (im  Klcide).  cf.  legja. 
Rj.  Ictiia  od  haljinc. 

i^rkiliiitji'l,  m.  vidi  tlrangjel,  ilrhaiigjeo.  n  nelcini 
kriijevima  ijorori  se  k  mjesto  h.  isp.  Posl.  XII.  —  U 
kohl  sn  svi  Boi^.ji  anujeli  i  krilati  redom  arkaiigjeli. 
HoT-c.  .-ril). 

iYrkT\ ,  )/(.  /■((/*  arhiv. 

arh'ikac'-a,  /'.  eiii  Idrmend  lustiijcs  Fraiienzimmer, 
f'emiiia  Inmnltuosa.  cf.  alakaCa,  alapa('!i.  Rj.  zensko 
koje  aria,  koje  je  veselo  i  mnogo  govori  i  vice.  —  za 
nasi.  isj).  ajgiraoa. 

iirlaiijr,  ti.  das  TJirmen  (dcr  Kinder),  tHiiiulluutio. 
Rj.  verbal,  od  arlati  . . .  radirja  kojoin  tko  aria. 

iVrlali.  Lain,  v.  impf.  Idrmeii,  lumultuor.  Rj.  lar- 
mati,  rikali,  kao  osohito  djeca  sto  rade.  isp.  arlikati, 
arlovali. 

iirli*:  Jer  se  Vu6e  arli  dogodio  Rj.  Tur.'iki  adj. 
koji  se  lie    niijeiija  po  ohlicimu;   ziiai-i   silan,  silovit, 

U"'-        ,  .         .       .,. 

arlikaiijc.   ».  rcrh.  oil  arlika(i,  kajc  run. 

arlikati.  arliO'cni,  v.  impf.  ulidare,  vijati.  —  Arlice 
pseto,  kad  ga  ko  udari.  M.  Kova(;evii''.  DARj.  llOa. 
isp.  ai'lati,  arlovati. 

iVrluvaii,  arlovna,  adj.  ttimuUuosus.  Refie  se  (u 
Lici)  ('•ovjckii  iipminm  u  piou,  koji  oas  pjeva,  &X8 
nazdravlja,  oas  vi('o,  oas  zamei^'e  5alu,  a  svc  painetno. 
.1.  liopilaniivi('.  isp.  arlovit.  DARj.  110a. 

arl('»\  aiijo.  n.  rcrh.  od  arlovati,  koje  ridi. 

arlt'tvati,  ailujcni,  v.  impf.  vidi  arlaji.  isp.  arlikati. 
iicmirovati     i    vikati   bez    razlo2:a.~-.    'A.    Radoiiji(^    u 
8rbiji.    (ijeoi    neinirnoj    rooo   se:    5ta   arhijcte   gjeoo? 
Nemojto  arlorati.  3.  Rog(lanovi('.  D.XKj.  UOa. 

arlovit..  adj.  koji  aihije.  Z.  Radonji('.  isp.  arlovau. 
DAKj.  UOa.' 

anna,  /'.  vidi,  grb,  biljesr  2,  cimer  3,  das  Wappen,' 
iiisigne,  ad  Tal.  anne:  Na  barjake  Cniogorska  arma, 
usrod  arme  slovo  Danilovo.  Npj.  5,  327.  akc.  od  Dani- 
oi('a,  ARj.   nOa. 

ariiisitla,  /'.  ridi  vojska  1,  arinija  2;  die  Armee,  e.xer- 
citiis.  od.  Till,  armata.  —  iSkupise  se  sva  tri  paSe 
inlada  i  ujihova  armada  ostala.  Npj.  5,  112. 

ariiiiksan,'*  m.  ridi  dar  i  syn.ondje.  u  Rj.:  arma- 
gani*,   m.  pi.    u   pjesmama,   vidi  dar:  Ljubio  sam  u 

2 


ariiiijii 


—  18  — 


!lS|)il 


iu«jke  jediiui.  festo  sam  jnj  slao  (iniKirjiiHC  —  ali 
■lohizi  i  li  jeilmiii:  Kvo  t<-lH'  lij<'|>  pcikei  (lou'je:  od 
tvos  <ir.»iro2  (iriniiii<i»  kulijii . .  . 'in"".'/'"'  '"'  tinijrom 
iMivnitilr.  Hire.  M. 

i^rniijil.  /'.  —  J)  ("  t'niii'ii  -••ni";/'"  te  izjela!  reOe 
se  imun'i.  i  ziiai-i:  «ia  l>i  crklii.  '/'  nnija.  Kj.  Ao»/.</.<( 
/..)/<■>»  II  i/r/ii.  —  'i)  riili  iirinntla.  vojska  1,  .Ichkc: 
Viiloi'i  (la  Slesku  tirniijn  iiikako  no  nwh-  u  l)oj  da 
uviit'-e.  ?.itije  .">!•.  '(Ac  oil  AiiiiV'Vd,  AKj.  lUa.  '<;>. 
ku<l  iueM  itrimjfr  i:  Danice  1.  lO'^. 

nrniiruljii.  m.  mordi  rojrodn.  O'/  'J'ul  aluiiiaslio. 
riVfi  amiiiilia.  —  Zaimlje  koiija  u  (iriiiiriiljc.  OPosl. 
154.  Armiriitja.  tako  i"  ii  Mikalje,  a  sada  niiiinilju 
(Skurla,  sv.  Vlabo  12.">>.  morski  vojvoda,  ital.  ainmi- 
ra^lio.  X. 

Aril!\ll(-rHl,  /■.  (foll.)ii(iiflc  Alhaiieteti.  soholes  ullmiia. 
Rj.  Hi/<"/<  Ainiiuti,  djeea  Aniiiutska.  jediw  od  Ar- 
iitiuhidi :  Arnaiice. 

Ariiitiii-e.  Aniuiiieta,  )i.  ei)t  AllKuieser-Kiiul,  piur 
alliiiiiii--.  Rj.  dijcte.  iiioim'e  (iriiiiiiisko.  coll.  .\niaiK'ad. 
jirni^iK-t'iij)'.  11.  dii.<  Alhiniisire}!,  muiatio  in  Alba- 
iiioii.  Rj.  (■(  Wh'/.  Of/ ariiaiititi  /  atnaiititi  se,  kojeridi. 
.\riiikill.  III.  ridi  .\riiaiitin:  I  sa  pasoui  iietnaest 
hiljada  ubojiiika,  //'(/'(  -liHrtiifii.  Npj.  -1,  :Mo.  No  j' 
od  cara  do-<la  Tiirska  vojska,  tri  liiljade  Aruiiutu 
Ijiita.  5,  tjl.  Arnaiit  stoji  tahonjer  po  (lOxAom  luicinu 
ne  iiiijetijaJHci  .««  po  ohUiima  iiije.^to  adj.  .\rnantski : 
Opreini  je  (knji^ul . . .  (Jjakovici  Ainant-rdnoii.  Npj. 
4.  2H.pre:iniepo  ocu  AniaiilK  :  A  od  Knipe  Ani'iii- 
torica.  Npj.  .'J,  2o5. 

.\rni\iltin,  hi.  Rj.  I'lVZi  Arnaut,  Anuivutiii,  .Vrbanas. 
.\rbaiiasin.  mir.ietak  -in  otpadii  n  wiw:i>ii:  Gega, 
,lrii(ii(t/ii  iz  sjeverozapadnijeli  krajeva,  s  desue  slrane 
rijeke  t<kiunb"ije,  a  oni  s  lijeve  straiie  zovu  se  Toske. 
Rj.  !<11).  Ko  <'-e  ('uvat'  Banje  i  Kosova  od  'J'uiaka 
Ijulih   Aniuuta?  Npj.  4,  'iilS. 

.\riiiiiitiiiov.  tidj.  dis  Arnauten,  Alhani.  Rj.  ko 
pripudii  Aniinithiu. 

arni^iiliti,  t'lm,  r.  impf.  Rj.  r.pf.doL  po-arnauliti 
(/  se).  —  1)  ium  Arnuiitcti  niaclieii,  fuvio  esse  Al- 
hanum.  Rj.  arninititi  logu,  iiniii  i/a  Arnautinow 
—  2)  sa  se,  reflels.  ein  Arniiut  iierderi,  fio  Allimiiis. 
Rj.  (irnuuiUi  se,  postojati  Arnaniin. 

.^niillilkil.  f.  Arnaiilin.  Alhuuii.  Rj.  Zena  rodn 
Arnantskoiiii :  Ako  t'  i  jest  rodila  kraljica  ...  a  mene 
je  Ijuto  Anitiutl.ii.  Npj.  2,  407. 

iirniUitkii,  /'.  fi'if  Aniautin  (Art  lauf/er  Flinicj, 
iehnn  alhaiium.  Rj.  dufju puslui  luVore  imajn  Ariumti. 
U  Gepa  sii  piiike  arniiuHc,  kakove  su  i  u  Crnoj 
Gori  i  Heri-f'<rovini.  Rj.  85a. 

Arnadlliik,  in.  .\rnaut.<ka  zemlja,  Alhanicn,  Al- 
baniii.i  f.  Arbanija.  Rj.  ridi  i  .\rnautska.  —  Aruaut-Juk. 
za  ziirrkeliih  isp.  aVjadi^.iUik 

aniaiiloviK-,  arnauiovfa,  m.  .\rnaut.ski  piJtolj,  alhu- 
uesls'hc  Pistole,  tehim  minus  alhunum.  Rj. 

\rniiii(><kri,  /'.  iidj.  t.  j.  zemlja,  ridi  Ariiautliik, 
,\rbana.ska,  Arbanija.  —  Brda  .  . .  koja  razdvajaju  .  . . 
driavii  .\ustrijsku  od  Tiirske  Arbanije  [Arnimtske). 
Posl.  -XVril. 

.iniaiilNki,  adj.  Albaneser,  albanua.  Rj.  sto  pri- 
pnda  Arnii'iiima :  E)?,eferdan  u  Bosanskome  ili  Ar- 
nniitskom  kundakii.  Kov.  42.  ridi  Arliana.ski,  Arba- 
na^ki. 

Ariiaviilin.  m.  ridi  Arnaulin  :  A  ftnjim  UjeSe  trides 
Arniinitu.  .Npj.  3,  .321.  —  za  umetnuto  v  isp.  KJavur, 
pjavurin/ircma  pjaiir,  pjanrin;  j  kavur,  kavurin /)rc»nM 
kaur,  kaurin. 

Arnjcvi,  iirnjf'va,  m.  pi.  (n  vojv.)  das  TJarh  eines 
fsoiist  oll'entiij  lidiierniriujens,  ron  SUihen  und  Rolir- 
viuUrn  dariilier,  leHum  enrrus  ruiiici.  Rj.  sre  ono 
iim  se  seljail.a  kola,  driikcije  otrorena,  nutkriraju 
od  sHuia,  do  Inide  na  iijima  sjen,  a  i  od  kike.  — 
yjiid:.  &Tn\  (iiluj  iirnj),  sjen. 
arpail^.ik,'    »i.   eine   Arl    Xiricliel  zum    Vcrsetzen, 


ceparinu  iicnus.  Kj.  -d>.ik,  'I'lusl.i  dim.  misl.  rijiri 
s  tiikini  iiiist.  h:iii'ianidJ.ik.  jiind;>,ik,  kapidiik..  para- 
dilk.  i.ip.  i  kadaiulzika,  kadimdzika.  Iiil.  .-"i  siliiiiii 
liivirania.  koje  i:nik>iu  i:  sjemiini  cniniin  liika,  kad 
.te  ono  poslje.  <•/'.  sijanac?  Kj." 

ar|iak:\.sii.  /'.  joi'iuena  kaSa, die  (leisteniirillse.  ptisuna 
(■!'.  kasa.  Kj.  ^'llldi.  rijci-:  ilrpakftsa.  arpii  r^  jeiaiii. 

Arsa,  ni.  (ist.)  ridi  Arso.  Kj.  —  Vrsai'ki  oliorknez 
Arsa  innr'o  je  nasega  vieniena.  Rj.  2T'.la.  roi:  Also. 
dew.  .\rsioa. 

.\rst>ii,  m.  Arsenius.  cf.  Arsenije.  Kj. 

arst'lial,  aisenala,  in.  DARj.  llcia.  ridi  arsenal. 

arsi'liat.  arsenata,  ni.  diis  An^eniil :  Ost;iviSe  zelene 

topove da  to  dr^.i  n  uisenaf  knja^.e.  Npj.  5,  .'UlS. 

ake.  od  Diinicii'a,  ARj.  ll.'la.  ridi  arsenal. 

.irsi'iiija,  .\rsoiii.ii',  m.  Arsenius.  Rj.  iine  innskd 
ridi  Arsen.  Iiiiji.  Arsa,  Arso.  deni.  Arsica.  ;a  nu^l 
-ja  isp.  Antonija  (preina  AntonijeV  p'l  »'"  Arseiui'i 
preziine:  l.azar  Arsenijerir.  Npj.  2,  i'>W. 

.irsil-a,  m.  deni.  od  Arsa.  Kj.  ("/.'■"  deni.  hod  Anli.-i. 
ilrslail,  ar-sliina,    in.   ridi   lav  .    I'a   li  kreni   zvjjera 
arshina.  Rj.  —  Ostavi  jra  n  tijesnii  klanen,  pa  nai^eraj 
srne  i  koSnte  i  onoga  ijorskoiia  arshina.  Here.  (i<. 

.\rso,  m.  (ill?..)  hvp.  o'/,. Arsenije.  Kj.  ijen.  Arsa, 
roi:  Arso.  r'idi  Arsa.  —  Sto  je  poklonio  .  . .  svome 
pisaru  ^l)-.'!i(  Prolieu.  Sovj.  73. 

JirsTii*.  arMua,  m.  die  Elle,  ulna  if.  lakal.  Rj. 
nijera  za  didinu.  ridi  i  endeze,  rif.  —  Postane  led 
0(1  dcret  iirsiiui  debeo.  Npr.  92.  Krojae  najprije  uznie 
mjeru  ...  pa  onda  uzme  kredn  i  konae  i  nrsin.  Pis.  tid. 
arsli'iiiia'*',  /'.  Rj.  ridi  araslama,  rJlama.  —  1)  Art 
Friihkirsrhe,  cerasi  iieniis.  Rj.  riina  tresnja.  ridi  kara- 
Slania,  ranica.  —  3)  erni  luk  duguljastijeh  glaviea, 
Art  Zuiebel,  lepae  qenns.  Rj.  nUinin  fistulosnin. 
-L.  Rj.". 

Arsov.  ni.  ridi  asov.  Rj.  s  vmetnuiim  r. 
Arlakserksu.  m.  Artu.rer.vcs:^  Silni  car  Artnkserkso 
imao  je  zenu  .levrejkii.  I'rip.  bibl.  UK). 
arlij  .  . .  '■"/'  liartij  . . .  Kj.        , 
arlilerija.   /'.  die   Artillerie:  Sest   topova  konjieke 
urtiUri'ie.'  '):\U\v   21.    tetiri    topa    lake   artilerije.   68,  | 
ah:  IK\\{\.    Ilia.  .,•     •     I 

rirtovanjc.  n.  Heratlnn,  llofmeistern,  lonsihutio.] 
Rj.  rcrliiil'.od  artovali.  rudiija  kojom  tko  artuje  ko(ja. 
iirtovati.  artujem,  r.  impf.  koga,  heratlien,  hof-\ 
meisiern,  ronsilior.  Rj.  srjetorati,  lUiti  koi/a  pokazu-^^ 
JHci  .itarjesinstro  mid  njime.  nije  li  od  ]<jem.  .Temamlen , 
Art  lehren? 
ijirzlak*,  m.  ridi  harzlak. 

As.  in.  ridi  Has.  i 

sisa  kii.sa  ITsa.   lisa,  kasa,  fi-sice!  vifu  djeea  trCii^-i; 
po  snijegM.  Kj. 

Asaii-pi'i><iiia  I'alaiika.  /".  mala  vaiosiea  na  desnoni, 

brijegu  rijeke  Jasenice   (u  Srbiji).  Kj.  sudn  Palauka.j 

Rj/'  isp.  Hasan.  | 

asi*,    huntornik,    asi    se   ueiniti:   polniniti   se,   od-\ 

mctmdi  se,  rehellarc.  doluzi  «  pjesmi  ne  mijenjiijuc.]^ 

senikako:  None  moJS'mo  jade  podnositi,  Sto  se  RustCi 

asi   niinio.    Npj.   4.  4«l).  'E  se   raja  asi   ui'iii,iclii,  n(| 

dadn  mi  groSa'ni    haraea.  4,  488.   —  isp.   poasili  se| 

]jobasiii  se  ((/rijeskom  doluzi  i  sa  b  sprijeda.  DaniCidlj 

ARj.   ll.Oa.)  ' 

.Asija,  /'.  '■/(/'  Azija.  r>ARj.  lloa.  | 

asistt'iiat,  aslstenta  m.  assislens.  Misnik  s  jyakononii- 

i  asistentom.  B.  Ka«i<!.  DARj.  1  l.')b.  j 

ftskcr,*   m.    rojnik,    nijsl.d :    Mudijer  asker   earsk' 

Npj.  .''),  4lS2.  like'  od  Ihinieiia,  AKj.   llTib. 

iisli  viJsli,  rcrneldirli.  irrito,  cf  ny.:\\w\:  otiiao  ast 
rasli.   Kj.  —  ridi  i  badava  2,  /  si/n.  iindje.  —  Turski 
iisli  fasli.  Danieii'i   .AKj.   ll.')b. 
asil  .  .  .  '•"//  hasn  .  .  .  Kj. 

iispa,    /'.    der    Jliiutausseldiifi,    pu.slulae.    cf.    ospii 
Rj.  cidi   i  osip,   ospina,  o-spa.   osii.  Ji  osiiti  (osip.ati| 


tis|H<la 


l!l 


nlu 


I'riii-i.  iirk.-lkvil  ilsjja  po  tijclu,  rf.  p^'tiri.  Kj.  I'.llili. 
Niilo  in:iiko  (iKpc  po  nikaiiui.  Kj.  (iTOli. 

i'iN|iiilii.  /.  <//(■  i  ijitr,  Oticr,  aspis:  zla  kilo  iinjiiilii 
(icku  /.li(j  zniil.  Kj.  (rri-.  ii-U.  oiinKo?,  :>iilja  iitroniira. 
—  Ja  I'u  piistiti  na  va.s  r»iJ/V,  u.ipidc,  od  kojili  nenia 
baj;iiij:i.  Ic  I'f  vii.h  iijcdati'.  Jer.  S,  17. 

hslHilili,  iiilj.  (hr  Oticr,  rijieriu:  Kj.  sin  pripaiht 
aispiiu:  Njihovo  jc  ^ilo  uroli  otvoieii,  jeziciiiia  svojiiiia 
varajii,  ijcil  (n  norijim  izihnijima  ifrijeshmii  staiii- 
piir:il,iiiii :  i  jprl).;t  aspidiu  pod  usiiama  njihovinia.  Kim. 
;l,   I."!.  Vino  je  njihovo  otiov  zuiajevski,  i  Ijuli  jcd  as- 

pidiii.  Mojs.  V.  '.V2,  as. 

ii^|)ra,  /'.  (u.  C  (J.)  ridi  jaspia.  Kj.  'iir.^m  u  nor. 
'/)■('.  J(:il'ii  liijel ,  sittin  urcbrn  noriir  'J'ltrsh'l  odrcijjenc 
rriji'diKisli,  (I  po  njciiin  uopee  noruc  ili  nurci.  Vi\n\vi6, 
A\\}.  IKia.  II  iiiiinnni  Iciio  rijeci  icnuh'Offa  roda  s  o.<- 
noriiin  nil  a:  ilspre,  /  I'lin  rijeci  s  oxiinrom  tui  i: 
a»pri.  i/cti.  pi.  a-ipn.  deiii.  aspiica.  —  Oiulole  Ce  izla- 
zili  iia  stotiiie  ouiiLe  asprc  kako  ti  iiamijeniS  .  .  .  ne- 
stttde  tixpri.  Npr.  \H>.  Poslji.'  ga  po  svijclii  da  teie, 
all  ne  tei'c  da  iifpri  steOe  nego  da  stece  pamet.  217. 
Dobia  sp  (iona)  iiikakvim  a.':prima  platiti  no  inoze. 
Posl.  ISCi.  Aspriiiiii  bi-oji  iko  malo  imajiu'  vele  kazat' 
ho(?i-.  Dl'osl.  5.  Do  "290  a.'^jjri  iMo  ii  jediiu  litru.  l>Kj. 
1,  lit.  isp.  mainiaspra. 

ikspr*',  /'.  ///.  ('((//.  jaspre:  Brac'a  ka'  i  brai'a,  ma 
sir  za  n.iprc  (I'osl.  2!M.  Kj.  itrimjeri  Vnd  aspra.  ridi 
i  iiovi-i.  diiiari,  peiiezi,  spenza,  Spale. 

tlsprica.  /'.  dcm.  od  aspra:  \  iiadnipu  po  jcdmi 
impricii.  Kj.  ridi  jasprica  1.  —  Da  ti  ja  dadem  jednu 
ii.yiricii.  Ziv.  IT). 

Asia.*  vidi  b.asta.  Rj.  holcntnn. 

iks(,al,  astdla,  m.  (u  vojv.)  der  Tisrli,  mcnsn,  <■/'.  sto 
Rj.  Mad:iiri  sn  od  nascfin  sto  (stol)  miciiiili  asztal,  pn 
i(d;o  poniudzaremi  rijcc  prilirntio  niirod  ii'iH  u  iickiiii 
hriijerimii:  Na  u.itiihi  u  jedrioj  sobi  svet^a  gori.  Npr. 
l.'j;5.  Melne  na  ii.<<tal  i  pofne  vecerati.  1.3(j.  Bolje  je 
o  svoj  ii.'ttiil  i  lo5  uego  o  liigj  bogat  noi  otirati.  Posl. 
24.  ridi  i  stolica  2,  siiiija,  sofra,  trppza. 

ustikli-ii',  ni.  dcrii.  od  aslal.  Kj. 

iistfir.  asiara.  m.  pamvu-iio  platno,  u  koje  se  obicno 
mrlvi  Ttirci  zavijaju.  a  i  haljine  se  njime  postavljajn, 
haiiiiiirollciicr  Zeiiii.  iiiiiniU'S  .riili>iii'<:  Sad  na  tebi  svi- 
lena  ko.4idja,  do  dan  do  dva  hijcla  aatura!  Kj. 

iVsiir,  .  .  .  vidi  hasur  .  .  .  Rj. 

i\sa.*  ridi  haia  .  .  .  Kj. 

asiij<lal!  u  zajroneoi,  cf.  vieka  Kj.  —  Vit'^ka  visi, 
vieka  zja,  skoi'i  vit'ka  pak  u  vicku  axajda.  Rj.  G4b 
(grijeskom  stamparskom  oSajdal.  odgonettjnj :  Kabao 
i  ajeram. 

liisailjp,  )).  ridi  hasanje.  Kj. 

ilsaiijka.  /'.  (u  niih.  Rudn.)  ?.enska  k.apa  nalik  na 
ovrljiiui.  Art  l''ni>ie>imiitze,  rittne  (loiiis.  Kj. 

asarijasl.  adj.  Rj.  ridi  hasarija.'st. 

iisali.  asiim,  ridi  hasati.  Rj. 

Jl.si'ija,*  III.  ridi  kuvar:  Kos  sreni  dijeli,  a  ascija 
Corbii.  (Posl.  li)i  Kj.  ridi  i  kuhac,  kubar.  magjupac. 

iksMjiii,  iidj.  de.t  Koclies,  coqiii.  Rj.  Mo  pripado 
nstiji. 

iks(-ijillca.  f.  —  1)  ridi  kuvarica.  Rj.  ridi  i  kuharica. 
kuliarka.  —  2)  die  Kiiche,  rnliuii.  Kj.  ridi  kidiina, 
kiihinja.  knharnica.  kui'a  2.  koniiu  1.  ku^ina.  ma- 
gjujjima. 

a!S(-iliik,*  Ml.  die  Kochhiin.-it.  die  Koclierei.  «)•<  (rea) 
coqitiiKirid.  Rj.  asei-bik  i.^p.  :a  naxi.  abadzibik.  rjes- 
tina  kuliiir'il'ii,  nidnju  kHluir.tka  (aiiijska). 

ikspiijo.  II.  ridi  baSenje.  Rj. 

asiadzija.*  m.  dcr  fierii  ciire.ixiH  (liehelt).  ciiii puellifs 
Itliiiiditiir.  Rj.  .asik-diija.  .<  proiiijenoiii  (jlnsa  k  pred 
Ai.  nil  sj.  .-((  niist.  isp.  abadiija.  koji  je  uiik,  koji  rado 
'isikiije. 

iisik,*  rcrliclit,  cimorc  capful.  On  se  na  nju  axik 
uiiuio.  Rj.  idjuliljen.  ridi  ja.iik.  —  luiudi  se  iisik : 
uljuliiti  se:  Ako  si   se   usik  ucinio.  Npj.   i5,  205.  — 


uciiiiti  .se  (mk  nil  (s  ucinn.J:  uljuliiti  .<e  u :  Na  "je- 
vojku  .<•■'  ((.s(7.-  m'inio.  ."!,  .'),'i7.  —  dnnii:  Na  pokloii  ini, 
neno,  svi  iifiici  inoji.  Npj.   1,  2110. 

:1siko\  s'liijo,  n.  dun  Cnrensiren,  iiinorcs,  hlunditiue : 
Oslavi  -<i-.  Mnjo,  iVlovanja,  retovanja  i  akikoranja! 
Rj.  rerhul.  od  aSikovati.  i((// jasikovanje.  n/(/»,/((  kojom 
tko  (liikujc:  KaSalj.  .'uira  i  iiiikornnjc  ne  nioie  se 
sakrili.  Posl.   UJ:!. 

i^sikttvati,  ilSikujeni.  r.  inipf.  s  kini,  earesairen, 
liliuidiri  iilirui,  (imorca  liidierc.  Rj.  tdjiililjcnii  hiti, 
poka::irati  sc  tukar,  Ijuhiti  ne.  ridi  jasikovali.  Ne 
boluje,  \e£e  aiiikuje.  Npj.  I,  r)()i».  Volini  ihili  i  da  mi 
boluje,  neg'  da  s  drugoni  dragom  asikuje.  1,  2(57. 
Hodi  k  niene,  da  (liikiijcmo.  2,  2.S. 

iishi,  ,'iSini,  ridi  ha-^iti.  Kj. 

AsllierMijc.  n.   ridi  troSenje.  Rj.  ridi  lia.ibu'oiije. 

itKllu'-ili.  ashu'Tni,  r.  impf.  lieMreilen,  sumium  sup- 
pedito :  on  niene  aSlm'i,  t.  j.  troSi  na  mc.  Rj.  ridi 
haSbu'iti. 

i\slllk,'  m.  (//(•  rnko<len,  .•iitiutus.  ef.  IroSak.  Kj. 
ridi  hasluk. 

lisOv,  iiSova,  III.  (11  vojv.)  gvozdeua  lopata,  die  eiserne 
Sriiiiufel,  piilii  fcrreii.  Rj.  od  Madz.  k»6  (Asni,  Icopali). 
ridi  arSov  fiilje  je  umetniito  r  meyjit.  a  t  5.  —  rijeci 
tuijjc  .<  tiikim  mist,  ridi  kod  akov. 

i'isla  ?  iislo  f  (po  Here.)  m«.s?  quid?  Rj.  a  .5ta?  a 
Ho?  (.  ./.  5ia?  .slo?  isp.  alg. 

a(,*  in.  diis  (iriihisclie  Jloss,  cijiius  arah.i:  S  tugja 
ata  iisred  blata.  (Posl.  2iH)).  Dm  iitii  na  jednim  jas- 
lima  ne  mogn  biti.  (Posl.  fifj!.  Rj.  konj  arapski.  pise 
se  i  .1(1  h  sprijedu.  pi.  ati.  alovi;  yen.  pi.  ata,  iitova. 
D.VRj.  liyb.  —  Stane  vrisk.a,  Idjesnih  iiiora.  Rj.  7<ja. 
Njima  linte  nesedlane  daje.  Njy.  2,  37.  Tridest  ata, 
a  tridest  paripa.  3,  7.  Narod  ne  samo  da  preda  Tur- 
einia  ornitje,  nego  i  atorc  i  ratove.  MiloS  31. 

.Vtaiiavko,  »».  .Vtbanasins.  Rj.  vidi  Atanasko.  — 
Alanacko  /  liez  prroijn  a:  'Panacko.  (osn.  Atanasije 
hes  zarrsetkii  ije:  i:  pred  k  stoji  mjesto  akao  u  ckvara). 
Osnove,  2!l2.  takrit  hi/p.  ridi  kod  Angjelko. 

.Kaili'isijc.  m.  inie  inusko  Athnnusius:  Atanasije 
Mih.'iilovii-.  .MiloS  171.  ridi  Tauasija,  Tan.asije.  Iiiip- 
.Vtaiiacko.   Atanasko,  Tanaeko,  Tafa,  Ta^o. 

.V(iiiiasko,  m.  vidi  Atauaeko.  —  Atanasko  5Iari(5. 
Milos  171. 

iXtiinjc,  n.  Rj.  ridi  hatanje. 

)\tapot,  m.  ridi  abtapod.  Rj.  u  krajeritna  ijdje  se 
ijlas  h  ne  viije  zi  gororu.  ridi  i  hobotniea. 

i'ltiir.*  m.  ridi  hiitar.  Rj. 

alar.'   ii>.  ridi  hi'itar.  Rj. 

alanl/.ija,'   in.  ridi  batardzija.  Rj. 

s'llali,  tfini.  Rj.  ridi  hatati. 

.Ueiilea.  /■  nekako  mjesto  u  Srbiji  u  PozeSkoj  nahiji: 
U  liauici  i  u  Atenici.  Rj. 

liter.*  m.  ridi  hater.  Rj. 

jitcruv.  adj.  ridi  haterov.  Rj. 

ali'sstrit.  atestata.  Hi.  od  Lat.  attestatio  (svjedocan- 
stroj.  ridi  svjedodzba.  —  Da  nosi  agentu  atestate 
skolske.  Stra£.  188(3,  l(i()7.  Da  je  davao  za  novae  la- 
•Ijire  atcitate  gjaeima.  1887,  (i2. 

;Miliur.*  ni.  koza  od  erne  ovee,  .slo  se  mece  na  sedlo 
kad  se  jase.  Rj.  isp.  ab.aija,  i  si/n.  ondje. 

iilkiiija.  /'.  ridi  bedevija.  Kj.  kohila  Arapska.  od 
at.  koje  ridi. 

iMIija,*"  )H.  ridi  koujik.  Rj.  at-li-ja,  at  (konj)  .«« 
Tiir.fkim  (W)  i  niisim  (ja)  na.it.  —  Sve  atlije  i  sve 
tokalije.  Npj.  i,  224.  Kiip"  jaiju  careva  pjeAaka  i 
attijii  paMne  kavaze.  4,  .'>:')(;. 

iilljav.  adj.  (u  Baranjil  ridi  .aljkav.  Rj.  neiircdan 
u  odijeln,  na  kome  odijelo  stoji  kojekako.  kao  nabaeano. 

iilaiejilaii.'^  in.  u  Sar.ajevu  nekako  mjesto  (Uoss- 
iniirkt) :  Sretosmo  se  n.asred  atniejdiina.  Rj.  zniu-i  uopce 
konjsko  trkaliste,  '.t.t.'Z-m^uj-..  od  at  /  mejdau. 

illo,  (a  to)  sieh  da.'  en:  kad  ja  tamo,  a  to  njega 
noma.  Rj.  ridi  a  I.  .');  kadli  1  (kad  lij. 


iitoli 


—  20 


nvr« 


aktoli,  (a  to  li^  i'*'''    nkjimoli.   Rj.    ri<h  u   kiimo  li, 

anekmol:  (a  nekmo  li).    kamo  li.  nekmoli  (iiekmo  li). 

toli  (to  111.  .  . 

ritskl.  (idj.   eiitem   Edelioss   tjenuisi:,   equi   ariihici. 

Uj.  sto  pripiida  filn.  afima. 

atuia.  /'.  ('"<  O'o'iHis,  cynxitimii.  if.  nftulja.  Rj. 
ri'rfi  i  uasjenioa. 

AAstrija.  f.  Oesterreich,  Austria.  —  Dok  najposlije 
opet  1813.  jrodine  ne  pripadne  (Bokal  sa  svijein  .liis- 
triji.  Kov.  30. 

Aiistrijac.  Austrijca,  Aiistriji\linr.  Aiistrijiima.  .\us- 
trijiiiiiii.  I",  iorjcl:  i:  Aiistrije.  V  Boi-i  so  za  neko- 
liko  iroiiina  izmijeiie  i  Aii>tlrij'iii<)  i  Rusi  i  Fraiu'uzi 
i  Anslezi.  Kov.  3;».  AiiMrijaiii.  ()dl>r.  od  ru-2.  14.  Ako 
bi  doMo  s  AtKtiij'ima  do  boja.  Zitije  17.  —  iikc.  od 
Dnniti'-d.  ARj.  I'ilb. 

AftstrTjski.  mlj.  sto  pripadu  Aitstriji-  ^'dt  Aus- 
triiiski.  Avstrijski.  —  I^ia^alj.  irdje  so  saslaju  tri  .srra- 
nice:  Auslrijshu,  Tiirska  i  (-'rnosroi-ska.  Rj.  137a.  Sva 
•rospoda  ujedno  se  kremi,  t'ruojiorska  i  sva  AHutiijxla. 
Npj.  5,  4(5.  isp.  Njemaiki:  Izliiz  .  .  .  iia  goriijemu 
Gjerdapn  mjesto  h  Njemaikc  strane.  Rj.  224b  (— Aus- 
trijske). 

Ailstriiiski,  adj.  ridi  Austrijski.  —  NajbliiSi  si 
zemlje  Aiixtrht^le.  Npj.  5,  483.  sfdeto  od  Austrijnski. 
isj).  abadf.inski. 

avah,  interj.  uzvikuje  se  —  1)  u  tuzi,  2alosti:  Avab 
mene,  do  Boga  miloga!  kako  su  se  posilili  Turci.  Npj. 
5.  192.  I'driSe  nni  suzo  niz  oliiaze  .  .  .  Arah,  rere  do 
Boga  miloga!  6,  21)8.  r»f// avaj,  jaoj.  —  '^)  ti  ijiijeru. 
(_'ar  srdito  iia  iioge  skofio:  -Arah,  reie,  gjidi  kauiiiia! 
gdje  je  kaiir  usta'  na  oruzje,  da  otiiuje  zemlje  i  gra- 
dove.  5,  198.  (otimje  dijulel.l.  wj.  otimlje). 

aviiiz,*  m.  ridi  vaiz.  Rj.  propovjednik  u  Muhame- 
doraea. 

ilvaj!  interj.  ridi  jaoj.  Rj.  a-vaj.  nivici  a  (  vaj. 
ridi  i  avah  1.  yorori  se  u  jadu  i  nevolji,  tuzi  i  sa- 
losti,  n  hrizi  i'skrhi:  ■■Vvaj,  Vu^e,  dom  te  ne  vidio! 
Xpj.  3,  227.  Araj  mene,  do  Boga  miloga!  gje  me 
ziva  uhvatiSe  Turci.  4,  312.  (mene  _  nienij.  Araj  gospo- 
daru,  jo*  je  u  naruc  uzeta.  Car.  II.  G,  .5.  —  A  vuj! 
duge  iiori !  s'  sestrom  spavajuei  .  .  A  vuj!  kratke 
no'ci!  s  dragim  s|)avajii('i.  Npj.  \,  •20>>,.  po  orome  inoze 
stajati  u  diitirii  those  zali,  a  n  (leniiirn  na  sto  se  :ah. 
avitjiija.  /■.  (11  Uz.  nah.)  nekaka  jabuka,  Art  Apfel, 
mail  (/(»i/x.  Rj. 

aval,*  od  ill*  riizii-asf,  od  kojeija  sn  postali  razlicni 
obliii:  alali,  ala-st,  lal,  p<ik  prcmjestirsi  ijlasore  i:  aval: 
U  mog'  pa.ie  po.4a  od  sto  gro.4a,  a  dolama  od  sto  sin- 
diirlija,  oral  binjis  od  sto  i  detiri.  Here.  121.  isp. 
D.\Rj.  122a. 

Arala.  f.  Rj.  ridi.  Hav.ala. 
avan,*  vt.  ridi  havan.  Rj. 

aviinKarda,  /".  prednja  rojska,  Franeugki  avant- 
garde:  F.mainiel  .<  aruniiardom  preSavSi  .  .  .  udari.  Zi- 
tije 4<l. 

aviinuranliii.  adj.  sto  pripada  arangardi:  ()u  se, 
kao  iipravitelj  svijn  aratigurdnih,  konjika,  jednako 
tukao  8  neprijateljem.  Zitije   19. 

avi\nil-a,*  /'.  —  1)  Iloleti/'e  kobae  aranica,  odvesli 
fe  sjenieu  gjevojkii.  Rj.  liaulirogel,  oris  rapa.r,  ptiea 
loviea.  Rj."  —  'i)  m.  Biisewielil,  nequam,  zlikovac, 
nitkov.  Rj." 

i'tvansovanjc,  n.  rerh.  od  avansovati.  radnja  kojom 
tko  nvnnsuje,  das  Avancement,  die  Vorruiknntj  (iiii 
hienste),  Weitirhefordfriing :  Driavna  sluitba. . .  stavlja 
II  iz^'kd  araiisoranje.  Zlos.  19(). 

avansovati,  ilvansiijem.  v.  impf.  i  jif.  u  sluzlii  se 
naprijed  pomiruti  Hi  powaii,  veci  iin  n  shizlii  do- 
hijuti  Hi  doliiti;  avaneiren.  potvrda  n  prednjcm  rerh. 
Hupstnrdivu. 

ftvax,*  TO.  di«  Stimme,  vox,  e.f.  gla-s.  Uj.  —  Ovan 
<;nti,  ne  puSta  araza.  Npj.  .3,  287.  Fero  grlom  i  arazom 
vika.  4,  87.  Kad  Zekina  pm^e  puftka  mala,  uvaz  ode 


po  svoj  I'iua.iniei.  4,  277.  Fa  poviknu  grlom  i  avazom. 
4,  398.  Fa  ga  zove  glasom  i  ara-om.  .'),  Ifiti. 

iVvdcs,*  «i.  die  Ahuasehiingjdes  Tiirken)  ror  deiii 
Ge}>cte.  ahlutio:  nzeo  ardes.  Cislo  Turski  iuy/c.'!  iizi- 
ma.4e.  Rj.  umiraiijc po  7'nrskom  zakonii  prcd  nwlitru: 
FoJto  furfiu  uzine  ardes  ila  klanja  .  .  .  ve^"'  m\»  je 
ovaj  ardes poki-aren,  iiiti  nwf.c  klanjati,  dok  se  nanovo 
ne  \nniva.  Fosl.  7(i.  Tii  klanjaSe  i  ardes  uzese.  Npj. 
4,  4.V). 

iiVtU'SIlT,  adj.  n.  p.  mMlininui,  Ahiraseh-,  aldutioiiis. 
Rj.  slo  pripada  ardesa. 

avditur.  aviliuini.  m.  der  Auditor,  eognilor  causarnm 
militarinm.   Rj.  rojtiicki  .sudue. 

avditorov.  adj.  des  Auditors,  jtidicis  militaris.  Ti.}. 
sto  pripada  ardilorti. 

av<lit(>rovi('a.  f.  die  Anditorsfran ,  n.ror  judicis 
militaris.  R).  -Vu'i  arditorora. 

avditorski.  adj.  Auditors-,  judieum  militarium.  Hj. 
.ito  pripada  ardiiorima  Hi  urditorn  komc  god. 

Avelj,  m.  iiiusko  ime,  pn  (irekom  izgoiwrti ;  po  Lat. 
Abel.  —  Kiiin  i  Avelj.  Rj.  2r>9a.  Arelj  post  a  pastir. 
Mojs.  1.  4,  2. 

av«Mja("a,  /".  ridi  veijaO-a.  Rj.  ridi  i  oveljaia.  driigi 
mjesec  w  godini;  Fehniarius.  —  veljaoa  i  s  dodanim 
sprijeda  a  Hi  o:  aveljai'a,  ovelja6a.  Osn.  351. 

ilvet,  av<''tiilja,  /'.  das  Gespenst,  speetrum.  Rj.: 
kao  ziro  strasHo.  ridi  utvara,  nlvor,  utvora,  utvoriea. 
isp.  noeniea.  —  Tako  s\i  i  onu  no6  dolazile  arcti  i 
pravile  stravu  kojekakvu  oko  ujega,  ali  on  ostade 
zdrav  i  ^.iv.  Npr."()2.  U  jedan  put  izigjii  dye  stare 
oklepane  veSti,  sube  kao  avcti  i  poiiui  sisati  one  kosti. 
74.  Ko  mc  god  vidi,  misli  da  saui  kakva  aret  i  beii 
od  meue.  13^.  Jcsi  li  zivotiiija  ili  si  eovjeeje  stvorenje, 
ill  si  aretiiija'!  224.  Ondje  ee  nastavati  sove,  i  uveti 
6e  skakati  onuda.  Is.  13,  21. 

iVvsiist,  »».  mjesec  kolovoz,  Augustus.  —  Argwst 
iina  31  dan.  Daijica  I,  XIV.  Minej'za  mjesec  avgtist. 
Kad   1,   178. 

avs:i'lliir,  avgutilra,  w.  sub  riblji  (suha  riblja  Rj.^1 
nu-ijest,  koji  (koja  Rj.')  se  (ponajviJ^e  u  iSkadrii)  vadi  i 
iz  ribe  skakavice,  Art   I'iikelrogen,  ora  pisriinn  f»H-  I 
dita.  .\vgular  se  jede  i  uz  casni  post  svaki  dan,  kao 
i  hajrar.  Kj.  •    •  • 

avi/.ati,  avlzam,    r.  pf.  Ital.  ayiti-.m;  jariti,  sjeiiti,\ 
certum  faeere.  ridi  ovizati  (so),  r.  impf.  avizavati  (ovi-i 
zavati  se).  —  1)  Ariznn  \\n  pola  skapulan.  Rj.  (iS.'ib.l: 
Bracu  svoju  seslra  arizala.  Xjy.  4,  100^  —  2)  sa  se, 
relleks.:  ,1a  .se  tome  ne  mogu  arizat' !  Npj.  5,  482. 

aviziivad.  avizavam.  r.  impf.  prema  v.  pf.  avizati. 
^  1)  kao  jarljati:  Avizava  svetoga  Timoteja  da  je 
prokleo  nike.  I.  Anci^"'.  D.ARj.  124a.  —  'j)  sa  se, 
refteks.  kao  sjecati  se,  dosjectiti  se:  Al'  .se  Mujo  jadu 
arizaje.  e  mu  druStvo  poginiilo  bjeSe.  Pj.  cm.  DARj 
124  (avizaje  dijaleld.  in.  avizava). 
ilvlataii,*  adj.  ridi  alvatan.  Rj. 
iivlija,  /'.  —  1)  ulica,  der  Hof,  aula,  rf.  stobor 
Rj.  ridi  i  dvor  2,  dvoriste,  obor  2.  —  Kad  dogje__pre( 
vrata  od  arlije  crkoriie  ugledii  tri  koiija,.  Npr.^97.  St( 
je  Irava  ;w  avliji  nikla?  Npj.  I,  W.l  Ugna  Sarea  ( 
'mermer-arliju.  2,  350.  Oko  dvora  Ijiikrena  arliju.  2 
622.  Fak  se  Seta  po  h'jeloj  arliji.  3,  7^  —  2)  "rid 
havlija.  Kj.  —  tugja  rijee  presavsi  u  nas  jezik  dobivi 
wrtsV.ja:  aviija,  azdija.  Osii.  75. 

jlvlTJHskT.  ilvlTjski,  adj.  n.  p.  vrata,  llof,  aulai 
cf.  stdboriii.  Kj.  sio  pripada  arliji.  ridi  avlinski.  -j 
Na  arlijnska  rrata  ]irosjekoSe.  Npj.  5,  119.  Dok  nj 
dogju  iia  arUjska  rrata.  Kov.  78.  ridi  i  oborni. 

lYvlTiiskT,  adj.  saketo  od  avlijnski,  koje  ridi.  isj 
abad^.iiiski.  —  aiilinski.  Osn.  .'ill. 

ilvli-niaraiiiM.  /'.  ridi  bavli-mabraiua.   Rj. 
iivra.    /'.    l"    Srbiji    i    Bosni)   .levrejska   bogoinolj 
Betliaus   der   diideii,   si/iiagoga:   Uzavreli  kao  (.ivu 
u  avri.  Ry  rijei:  tugja,  znaii  druStvo.  ridi  zbornic 


Arraiini 


—  21  — 


biiba 


—  8kupili  sf  kao  Cifuti  ii  urni.  {\\ra  :iii(ri  (  ifut»ka 
bo^omolj.-i  I.  I'osl.  i.^S. 

Avniiiiii.  III.  ridi  Avriuii.  —  I'ulrijtiriili,  Isakor  otiir, 
zvwi  ■<'  ill'  MoJK.  I.  17,  5  Avraiu  (pu  Ore.  iiijoioni, 
po  l.iit.  Aliiiiml,  II  poriliji'  viizdii  sumo  Avraain.  jio 
Liil.  Aliniliiini.  V iil;  p isc  liio  iio  i  trcha :  Plciiie  Isiisa 
llrista.  siiiH  Diuida  Arniumovii  siiia.  Arrtiiiiii  rcxli 
Isnka  ....  Svcpa  ilakk'  koljena  ml  Arriiiiiiin  (l(i  I>a- 
viila.  Mai.  I,  I.  2.  IT.  Imamo  oca  Aoruamii.  Mai.  ;i,  '.t. 
/  liilii  Viil;  pisi'  jviliinho  .\viaaiii.  Datiit'ic  pal;  pu 
ijin-iiiH  ii.iriiitiioiiic:  Za  Jo  se  vise  ne  res  zvati  Arrniii, 
nepo  ee  ti  l>iti  ime  Avri'iiii.  AI.  1.  17,  f)  (siilviii  oil 
Avraam),  i  ure  ilnlje  Avram. 

.\vrriin.  Avrdiiia,  in.  .Vliraham.  .Mnaliaiiiiis  (rf.  Mojs. 
I.   IT,  :")!.   Kj.  xiKflo  uil  .\vraam. 

.ivraiii.  "'.  iiiii'  mu.iko.   Rj.  ix/i.  .\v];i.iiii. 

iivflj  lirtx  rlj.  lamo  aiuo,  ovaiiio  onaiiio,  ii.  |i.  kail 
ko  ka/iij>'  kako  je  tuinarao  kojekmla,  ilok  je  iXo  iia^ao. 
rf.  haviljali.  l\j.  (('/(  (  tihi  Vila.  c«  :;iivrsctiik  isp. 
kiililj.  kilj,  ovrlj. 

Ax  fljc,  II.  (11  Srijeiiui  i  u  Baraiiji)  uhijefiiUciies  tind 
zuiii  flicil  i-erfiiiilffK  irildes  (iros,  litrhiic  iindilis  seg- 
meiilii  pHfrcsceiitiii.  Rj.  im  liciidi  liijckiikc  tre.'ike  od 
te.iatie  ijriiiije  i  oiirniiii  od  iiniiciija  i  triiruljiiiii,  «to 
nije  zit  .«//<■»();  (  ii  drnristii  kojekiikrc  ijriniiicc  otrif- 
niile  od  plot II.  koiiiudi  trii.jn  i  korc  od  drrljadi,  Uto 
sve  ne  rrijidi  ninoijo  :ii  Jozcnje  nitre. 

AvstrijskT,  adj.:  V  earstvn  Avi'trij.'ikome.  NpJ.  1,  .3 
(Viikl.  .lr.<itrijxki  rat.  Opit.  III.  ridi  .Viisliijski. 

ilvia,  f.  vidi  apta.  Rj.  ijlaf  ]i  prvd  t  jtroiiiijciiio  .«■ 
«(/  V.  i.'ip.  ptiea  (  vliea. 

l\vtTk,  avtika,  iii.  ridi  aptik.   Kj. 

i\v(ika,  /'.  ridi  apllka.  Kj. 

avfojfrai".  in.  iu-oy^.nzij'i,  diis  .liiliiiiruiih :  .la  topa 
iirtoiiriifii  ne  viiljeh.  PPosl.  V.  Od  lii  znatna  I'oveka 
imaiiio  iirtoiiriifc  ii  ovoni  nikopisu.  (ilas.  !t,  24li. 

:\v(ov.  iidj.  ridi  aplov.  Kj. 

il\lovilia,  /'.  (■/(//■  aptovina.  Rj.  -  Skiivai'n  iiiii 
iiiiiiriiiu,  ila  se  najeile.  Here.  2i?S. 

.\za(-kT.  iidj.  run  Azak:  U  Azackoj  lavniii  pnikletoj. 
Rj.  Hill  firiinidii   .\:iikn. 

.X'/.ak,  m.  11  pjfsniama  nekakav  jiiail:  (>  iiioj  balio, 
oti  .l.-rr/,-((  kralju!  Rj.  firad  Azov  kiiji  i  'I'liril  tuko 
lorii.   Danii'ii'-,  -\Rj.  12<ja. 

itzbiii-iiT,    (((//'.   .-ito  prijiiidti    lulmci:   nlpliulieticus. 
ridi  altalietiefci,  alfabetieni,    all'abetski.  —  .la  sam  ill 
(poslovieel   za    sad   sve    zajediio   iionietao    n:lmi:iiim  , 
redoiii.  I'osl.  Vlll.  (tbadvoje  da  se  iialazi  ])0  nzlmiiiom 
redii.  Rj.'  .Will.  Azluiiiii  tcfirr  niskih  kiijiga.  i^trai.  , 


188(5,  17(58.  Dodaf'u  nzhufnim  redom  sva  tajna  slova. 
I  (>la.«.  11,   17S. 

I       itxbllka.  /'.  iilphidietinii.  ridi  alfabet,  bukvica  ."}.  — 

,  8ad  iiasa   Azlniku.    ill    kako   prosti  I^rblji  po  JSrbiji  i 

po   llerceirovliil    frovore.    liiikviea,   iina    2'J   pisuiena. 

Spisi  1,   12.  Kojl  jrlas  iin.'i  koje  .slovo  ii  tajiwi  iizhuri. 

(ila.s.  11.   171. 

i\2dija.*  /'.  (St.)  Art  eiiies  laiigen  Uherkleide.'i,  togae 
(/eiiM.s;  Na  njeniii  je  kola.«ta  nzdija.  U  skiit  svilen 
kola.ste  iizdijc.  Kj.  iilusl.  oiirtm'.  zn  iiu.ft.  inp.  aviija.  — 
<  )ii  o^ree  kola.stii  uulijii,  pod  nzdijii  sedefli  lanibiiru.  Npj. 
1,  253. 

Axija,  /.  Asiii,  A.iicii.:  Koji  siuo  .  .  .  iz  I'oiita  i 
Azije.  l>j.  .\\).  2,  9.  tirad  u  miiloj  Aziji  na  Crnom 
moru.  DKj.  ;i,  304.  pisidi)  se  i  sa  s:  Asija,  <(/('  dn  sc 
tuko  i  iztioraralo,  vioze  se  posrjedociti  sumo  knjiiiamu 
pisunim  ciritski.  D.\Rj.  127a. 

Aaijat,  m.  I'orjek  iz  .izije:  Jedni  su  bijeli  .  .  .  diiifri 
erni  .  .  .  fieri  lurki,  kao  p;otovo  svi  Aiijuti.  I'liprava.'il. 

.A'/.ija(sk?.  udj.  sto  pripudu  Azijutiina.  —  U  Petei- 
burmi  iipiavitelj  Mijutskoi/u  odsjeka  u  niiiiistarstvii 
inostranijeh  poslova.  f^ovj.  M. 

i'lziia.^  /'.  ridi  hazna.  Rj. 

i^ziiad  .  .  .   ridi  haznad  .  .  .  Rj. 

ikziia-iMlaja,  /'.  ridi  hazna-odaja.  Rj. 

aziir,  ridi  haznr.  Rj. 

aziira  .  .  .  ridi  liazuia  .  .  .  Rj. 

azdi\a,  /".  ridi  a^.daha.  Rj.  ii  krnjevivin  fidje  se  u 
(jororii  ne  hije  ijlus  h. 

aziliMia,  /.  dcr  Driiche,  der  J.iiidiruriii,  driivo  (ser- 
pens lirtus).  rf.  'ala,  zniaj.  Rj.  ridi  ozdaha;  sa]  mjcsto 
h:  azdaja,  /  sa  v  nij.  h:  azdava,  /  su  h  sjirijcdu: 
ha^.diija,  koje  ridi.  ridi  i  pozoj.  dein.  iizdahiea.  a^.dajica, 
hazdajiea.  —  O  uzdujo!  o  uzdnjo!  ta  izlfrji  mi  danas 
na  mejdaii  da  se  o,s;ledanio,  ako  f.ena.  nisi.  Azdiijn  se 
odzove.  N]ir.  -l().  ("ariea  je  imala  negfrje  potajiio  ne- 
kaku  relikii  iizdujii,  i  kad  lii  kojra  oeaialn  .  .  .  povela 
bi  ovoj  iiesitnj  uzdiiji.  2  Hi.  Dobavi  oei  od  zmaja,  sire 
od  uzdulie  i  zmijii  krilaticu.  2(52.  Pod  nogaina  pro- 
kleta  uzdujii.  Npj.  b,  27(5.  \'elika  crrena  azdahii. 
Otkiiv.   12,'  ■\. 

azili^hica,  az*li\ji«-a.  /'.  dem.  od  azdaha,  aiidaja. 
vidi  ba/.dajiea. 

azd:\bia.  ud.j.  dcs  Drmlicn,  druconis.  Kj.  ito  pri- 
pudu azdulii:  I  vidjeh  iz  ustu  uhluhinijeh  .  .  .  gdje 
izigjoJe  tii  neeista  duha.  Otkriv.  1(5,  13. 

azd:'kja.  aidi'iva,  /'.  ridi  azdaha.  Rj.  ii  krujeriniii 
ijdje  se  (jliis  li  II  ijororu  pretcuru  ii  ylus  ]  Hi  u  glas  v. 


B. 


h,  )/.  driiifo  .■thro  u  alfutietii :  .\  i  7?  tko  irod  ne 
iiuiije,  starijeni  se  opiijet'  ne  siuije.  DPosl.   1. 

bft.  iiilrrj.  iizrik  u  ciidii  i  piitrri\jiru)ijn.  —  t)  cudom 
se  i porii'e:  -Prvane,  reel  ee  (iohib,  inoze  bill,  da  ee  sc 
ova  buna  svisiti  a  da  ne  pogine  ni  jedan  eovek!<... 
'Ba!  Svadba  bez  mesa  no  biva,  luoj  (iolube.  M. 
.Iiirni.  31.  -  'i)  II  potvrnjiriiiiju,  kim /.-A  cijelo:  Hoee 
'"I  (to  i  to  iieiiiiti).  Lj.  Stojaiiovie.  I'.VKj.   l"2.Sa. 

biiba,  /'.  (ijen.  pi.  baba).  Rj.  dim.  l)abiea,  hijp. 
liiilii-  2,  baka,  iinipn.  babetina,  baburiua,  babiiskaia. 
—  J)  oeina  ili  materina  majka,  die  (rrossmxitter,  iiviu. 
Rj.  r('(/('  slara  2.  —  I.juto  kuiie  Dienovka  devojka .  .  . 
to  zaeiila  ovOaieva  majka:  Ko  to  kune  iiiojega  ovfara? 
Do  jeseni  u  mom  livoru  bila!  a  do  druse  i  eedo  ro- 
dilal  ja  mu  IhiIi/i  kosuljii  sijravila!  Npj.  1,  381.  Opo- 
minjiu'i  .se  nelieenijerne  u  tcbi  vjeie  koja  se  useli 
najprije  u  babu  tvoju...i  u  mater  tvoju.  Tim  II. 
1,  5.  Oiina  Hi  materina  baiirt  prababa;  oiinu  ili  inu- 


terinu  pruliubu  cukumbaba,  sakunbaba,  sukumbaba, 
sukunbaba.  —  2)  stara  zena,  altes  Weih,  relulu.  Rj. 
ridi  stara  1,  stariea.  —  Babolicau,  u  lieu  kao  liubii. 
Rj.  lOb.^  (;)iia  otide  jednoj  Itabi ...  a  oiia  opet  otide 
bubi:  :>lrlo  eii,  Ituhii  '■!  naeinio-:  ....  »Jao,  habit,  .sta  eu, 
naeinio  i  oil  zlata  haljiiie. ;  Npr.  223.  Tiubu  bubi 
grebla  Ian,  da  joj  zainan  proeje  dan.  Posl.  10.  liuha 
od  (50  srodina,  XLIV.  Sadili  krusku  ukiaj  puta . . . 
pod  njoni  sjedi  stara  biibu.  Npj.  1,  317.  I  nagjoSe 
liuhu  ostariilu.  2,  13.  —  H)  u  Dubrovnikii  se  svaka 
dojkinja  i  dadilja  zovc  bulm,  makar  bila  i  djevojka 
od  12  godina,  die  Amine,  Kindsfruii,  nutriir,  unnuln 
eiiruns  parrulos.  Rj.  —  Babovati  djetetu,  biti  mu 
liubu,  t.  j.  dadilja  ili  dojkinja.  Rj.  i(Jb.  Broji  liubn, 
kad  (dok)  doji.  DPosl.  10.  —  4)  mnogi  muz  zove 
svoju  zeuu  babom.  ako  i  nije  stara.  Rj.  —  3)  gdje- 
koji  i  za  punieu  reku:  inoja  bubu,  die  Sihirieijermut- 
ter,  socrus.  Rj.  —  0)  prevesli  babu,  kazu  djeca  kad 


Baba 


22  — 


babin 


bace  main  ploi^ifu  oii  kamena  preko  voile,  ali  je 
tako  baoe  da  odskai'e  povrli  vode.  Rj.  —  7)  (ijetloni 
haha.  diethirii  Inihti.  V  Kisiiii  na  bijele  poklade  obuku 

se    uekoiiko    momaka   u    koziie   haljim' jediio^a 

obuku  u  ieiiske  haljine  . . . .  ovi  se  momci  zovii  uje- 
dovi  a  oiiaj  u  ienskijein  haljimuia  njedoni  htiba. 
i.iv.  IS.  lit.  —  S)  Biilm  /.7i.<(()"((.  f.  Iiiiliii  Ho  mijesi 
poskiirU'e,  ilie  Kruu  die  dos  Coiiimtii)iuidiiut  fiir  die 
Kirclie  hiiikt.  diaioiiissu  puiii  siivio  piiixeiido.  Rj. 
iia.  ridi  poskurii^ara.  —  !t)  Buhii  lurizmu,  f.  (ii  Risnul 
na  eisti  ponedjeljnik  obuOe  se  kakav  mom.ik  u  ienske 
haljine  i  nat'ini  se  kao  njedora  hahn,  pa  noseei  na 
rauienu  sedam  Stapova  i  za  soboin  vukiu'i  komostre 
(verisrel  ide  po  varoJi  i  skaee  ispred  kui'a  i  viee:  bul 
bul  bu!*  i  ovo  se  zove  \iuha  kori:ni(i,  kojom  zeue 
plaJe  djeeu  da  ne  iJtu  nirsna  jela,  govoreei  iui  poslije 
onofra  dana  k."»d  bi  koje  zaiskalo  mrsa:  .Eno  }mhe 
lori:nie  sa  itapovima  pod  tiirlama  . . .  Bahom  lo- 
riznioiii  plaSe  i  male  prelje  i  pletilje.  kao  u  Zemunu 
srvozdeu-zuboui.  Rj.  ?a.  —  Ht)  Jlnha  riuja.  f.  (u 
Pastr.i  njom  plase  djeeu  kad  resto  iitu  kruha :  Xemoj 
iskati  kruha.  ubii'e  te  hitlia  ntfiii .'  Rj.  Sib.  —  Gje  je 
baba  limju'^  Eno  je  u  koJ  na  petar.  Kj.  4yGa.  —  11) 
Niidhiiihahii.  Rj.  412a.  (nadiak-baba,  kaie  se  sva- 
dljivoj  ieni). 

Bribii,  /'.  —  IJ  planina  u  Srbiji  izinefrju  ?vi5a  i 
Parai'ina.  Rj.  —  2)  ein  Benj  in  der  Henegorina, 
moil!:  Ilerrefjoriniic.  Rj.  planiiia  m  Hereegorini. 

b;il)ii*.  Hi.  (ist.)  ridi  bal)o.  Rj.  oiac  ror.  babo.  — 
Hiser  Mara  po  jezeru  brain,  preraa  sebe  srogu  bahti 
zvala :  Dopji  hid)o,  i  dovezi  la^rju-^  Nema  hfdte  ni 
doveze  lasrje.  Riser  Mara  po  jezeru  brala,  prema  sebe 
svoju  majku  zvala  ....  Npj.  1,  201. 

btibiic,  bApea,  m.  (u  t^rijemu)  krupan  orah,  Aft 
i/rnf^tcr  Xii'ise,  niicix  miijoris  ftciiiix.  Rj.  jufilanx  reijio 
L.  riir.  Rj."  ridi  debelja.'. 

bribitjc,  /'.  /(/.  (u  Mostaru)  nekake  treSnje,  koje  se 
zovu  i  rskavioe,  Art  Kimchcn,  cerasi  fienus.  rf.  rustevi. 
Rj.  ridi  hrskavac,  hrskavice,  hruStevi  1,  fruskiiija, 
vru>kinja.  rijei-i  s  tukrim  luint.   ridi  hod  domaja. 

biibajiii,  adj.  u  pjesmi,  ridi  babov.  I  izvede  gjogu 
huhiijiiKi.  Rj.  Mo  pripadii  hidmji  (l.oje  saiiio  »e  do- 
lazij,  hdhi,  hahu,  ocu.  ridi  i  babajkov,  bAbin,  oie\. 
oOin. 

b:\brijka,  m.  (ponajvi--e  u  pjesmama)  ridi  babo: 
>b)j  huhiijho  ne  sluAam  te  stari.  Kiuno  Rade,  moj 
mili  hidiajlo.  Rj.  o.«ii.  u  babo  MncJ.  —  I.juto  kune 
majku  i  Imhdjlti  N'pj.  1,  ooO.  Ljubila  su  (gospodal  i 
rucieu  ovoj  djevojCici,  i  to  sve  radi  njenog  bahajka. 
Priprava  .37. 

bi'lbajkov,  «<?/•  '^''di  babov:  VidiS,  brate,  toke  ba- 
hdjkorc.  Rj.  sto  pripada  bcdiajku.  vidi  syn.  kod  ba- 
bajin. 

biUiak.  liapka,  hi.  na  kosiStu  onaj  drfCic'  ito  se  dr?.i 
rukom  k.id  se  kosi  (u  8rijemu  zove  se  rucelj)  die 
Seiiseiigriffe.  enpuji  in  muntdirio  faleix  foenariae.  Rj. 

—  o.in.  i';e  biti  u  baba;  isp.  l)apka.  Osn.  281. 
Uubiikuj.    Habakaja,   m.  u    Dunavu   velika  stijena 

vi-e  'rfjlupia.  Rj.  —  od  Turnk.  baba  kaja,  oeinu 
stijena.  DARj.  130b. 

biibi^luk',  m.  tast,  punac.  UARj.  130b.  —  Ono  j' 
(rlava  Abmed-barjaktara,  Daudbega,  bubabika  inoga. 
HNpj.  4,  445.  gorori  se  i  u  Slar.  uli  w  znaienjit  koje 
ce  biti  praro:  oti^ao  u  babSluk,  t.  j.  «  tazbinu,  u 
puniee. 

babaz^man.  babazeniAna.  ni.  Od  Daniciea  uke.  i 
tumnifiije:  Tnrski  V)aV)a :  ondu,  njeyda  i  zemau  : 
rrijeme;  t.  j.  njegdainje,   xtnro^  rrijeiiie.  l).\Rj.   l.-ila. 

—  Od  bnhuzemuna  i  od  eara  Si'epana  In.  p.  to  je;  i 
znac'-i  :  P.og  zna  od  kadi.    Posl.  2.'il.    ixp.  oilzainandc. 

biibc.  /'.  —  1)  In  Dubr.i  der  Sonnenk'ifer.  cf.  niara. 
Itjevojke  je  uziiiu  na  prst,  pa  govore:  vjcri  nie 
babe!-  kao  u  Srbiji:  ikaii,  Maro,  otkuda  ce  svatovi 
Aoi\.'    Rj.   rhizotrogus  aeKtirtiK   01.?  Rj.'  ake.  je  it 


Rj.  bjibe,  ali  Danii-ic.  DARj.  131a.  kaie.  du  ee  to 
biti  samo  ror.  a  nom.  je  b.4be.  j's/i.  (  Osn.  51.  Posl. 
XXXI.  —  '.*)  Iiiip.  od  baba:  Kalom  lialie.  voskom 
djedo.  DPosl.  15. /((HKKrH./c  toj  jio^hiriti :  I.ijepi  djed 
s  voskom  a  baba  s  kalom.  DPosl  55  (s?)  —  isp.  tiikii 
zen.'<ka  hijp.  grle,  miike,  m've,  piiue,  SAre.  tuku  imena 
zenska  ridi  kod  Dobre.  tuko  .^ttnto  «  1.  i  5.  padezit, 
t(  H  ostdlimu  kao  iiinniee  zen.  roda  ii  1.  padezn  s  nasi. 
a:  bftbe.  bitbi,  bitbu,  babom:  h-Ahe.  bAb.a,  bAbama, 
babe. 

babi'tina.  /'.  aiigm.  od  biiba.  Rj.  —  U  tome  se  jo5 
nagje  iieka  prokleta  liabelimi  koja  im  se  obec'a  da  (5e 
uhvatili  i  doziiati  kako  on  jalniku  saeuva.  Npr.  16. 
Tud  se  dala  tanaiia  st;izic'a,  po  iijoj  Seta  .stara  babe- 
iiiui.  Npj.  1,  34iS.  aiigm.  .<  takriin  nast.  bukvetina, 
euretina,  eorbetinn,  curdijetina.  djedetina,  glavetina, 
haljetina.  jmnetina,  knji?,etina.  luletiiia.  majcetina,  pti- 
fetina,  ribetiiia,  sisetiua,  tikvetina,  usuetina,  \'je,4ti0e- 
tiua.  zenetina  i.  t.  d.  iip.  ungm.  kod  bardaeina,  i  kod 
babiiriiia.  Sri  se  augment  at  iri  gorore  i  za  porugu,  a  \ 
neki  .■itiiiio  za  porugu.  i--<p.  Glas.  12,  474. 

biibica.  /".  —  1)  deui.  od  baba.  Rj.  I>ii:e  dcin.  od 
baba  pod  1.—H.  —  n)  dem.  od  baba  1.  dok  ne  dogjoh 
u  giiiinusiju.  nijei^am  nikad  I'lO.  da  .':e  ovina  Hi  mat e- 
rinu  mujka  zore  driikiije  nego  babiea.  Ivekovi*?.  — 
h)  Sto  6e  stai'cu  djeviea,  a  mladieu  baliica.  R.  122a. 
dem.  od  baba  2.  —  r)  Ja  sam  izdaleka,  babivu  od 
dvora  oareva;  a  ova  gjevojCiea.  ovo  je  jcdina  Seer 
oareva,  koju  sam  ja  iz  malena  gojila  . . .  ova  gjevojka  je 
s<?er  eareva,  a  ova  starica,  ovo  je  oareva  kutnja  bahr  " 
Xpr.  247.  dem.  od  baba  3.  —  2)  die  Hebamme.  "' 
.sVdj'i.i'.  Rj.  (•/(?/ primalja.  —  Ne  zovi  druge  habiec  ■  i 
dijete  obabi  nego  mene.  Xpr.  213.  Povioc  (zdra\. 
babira  posto  odreze  pupak  muSkome  gjetetu  oiioj  ; 
Ooeka  kome  su  gjeea  jirije  mrla.  Posl.  35(1.  ('arsmi-i 
svu  nuiSkn  djeeu  Jevrejsku  pobiti  . . .  Ovo  zapovjiiii 
habiiiniiii  fzrailjskijem.  Prip.  37.  —  ^'i)  ono  gvozgje 
(kao  mali  nakovanj)  5io  kosei  na  njemu  otkivaju  kose, 
der  DengelMock.  incux  foenixecis.  Rj.  —  Klept-i,  kusni 
kov  {babica  i  klepael.  Rj.  273b.  —  -t)  (u  J^rijemui 
drvo  o  kome  djei-a  vje.^aju  kavez  kad  hvalaju  tice.   lij. 

bilbief'iijc,  n.  die  (icbtirtfliiille.  miinn.':  ohstetri'i^. 
Rj.  rrrhal.  od  babieiti.  radnja  kojom  babii-i  btdiiea  C-Ji. 

biibii-iii,  adj.  Uto  pripada  bubiei.  gorori  ae  gdjt  i 
babiea. 

biibii-iti,  cim,  r.  impf.  Gehwrtuhulfe  leisten,  obsl^  - 
trieem  ugere.  cf.  bdliiti.  Rj.  babiiin  (primaljin)  posuo 
rrsiti.  za  c.  pf.  isp.  ol)abiti.  —  Kad  Indiiiite  Jevrejki-, 
i  u  porogjaju  vidite  da  je  muSko,  ubijte  ga.  51ojs. 
n.  1,  1«. 

bi'lbin,  adj.  der  baba  geh'irig.  Tr;;  baba.  Rj.  .ito  pri-  i 
pada  babi.  —  1)  J^akunbaba,  baba  tudiina.  Rj.  S321p. 
(adj.  od  baba  ll.  U  toj  i  toj  plauini  ima  jedna  baba  ... 
u  babe  ima  jedua  koliila  .  .  .  utekla  mi  babina  kobilo.  . 
Xpr.   23   (adj.   od   baba   2).   Jos    mlijekom    babinijem  I 
vonja.    DPosl.   40.   (adj.   od   baba   3).    —   2)  pridjtr 
babin  pridjeru  se  mnogim  rijecima,  koje  s  njim  liirojii 
imena  bijju.   zirntinjama  i  drngome  kojefemu.  —  (i)  I 
imena  biljii :  Babina  dusiea.  Rj.  biljka.  ridi  majkina  | 
duSica.  Babina  iila  (ii  PaAtr.l.  Rj.  '.Ih.  Iiiljka.  Storcli-  -, 
si-linalieh  geranium  molle  I..  Rj.'  Babini   zubi  hi.  pi. 
(u  Dubr.)  nekaka  trava.  R.  W-a.  Irdailns  terrestris  L. 
Rj.'  Babini)  uho.  «.  malo  kao  gljiviea  erveuo  pri  ko- 
rijenu  kakva  drveta  (truhla.  mokra),  eine  Art  Sehuamm, 
fungi  genus.  Rj.   Ida.   jieziza   anruntia  Pers.   Rj.'  — 
b)  imc  jitiri:  Babin  kokot.  m.  (u  0.  G.)  nekaka  tiesi, 
koliko  kos  (kukavirji  konjie?).  Art   Vogel.  <iris  genus. 
Rj.  KJa.  (•/(//  bozjak  2,  kokoti(^  bozji.  kukavieki  konjie, 
piipavac.  Rj.'    —  c)  u   corjeka:    I?al)ina    rupa.  /'.  die 
(ieniikliiililc,  i-arum  cerricis.  Rj.  1'1>.  rupa  na  ..atiljk}i. 
—  d)  neka   doba  godista:    Babini   dni,   babini  jarcl, 
babini  kozlii'i,   liabini   pozajmeiiiei,   babini   ukovi.  m. 
pi.  ono  vrijeme  kad  na  svr.^etku  Marta  ili  u  poCetku  | 
.\prila  udari  snijeg  ili   cigani,   ciua  Miirzschnce,  ni.v\ 


Babin 


23 


babiiSina 


fiiilciis  iiiensc  miirtio.  Rj.  10;i.  liili  veljat5a  2.  za  ukovi 
is;*,  hiik,  liuk;i,  linkovi.  —  Ituhino  IJelo.  n.  kail  ji' 
toplo  II  tiovrijeino,  osoliito  ii  jesen,  ihr  idle  Weilier- 
Siiiiiiiier,  itesliis  /(n/friyjx.  I\j.  Ida.  linliini  nilii,  /'.  iil. 
Ill  (_'.  (i.l  ridi  liK-iii  ilan.  Hj.   lUa.  iiuci  liii<hi,jiii<(  iliic. 

—  e)  iiiic  rjtlni:  Haliiii  vjt-lar.  WiH'rin,  zapailiii  vjetar, 
jetlni  vflf  huhin  litiir  (ii  liiii>i*komei,  Wcitiiiiid,  re- 
nien"  <d>  oiriiliidc  rtiilii^.  Kj.  .'>',la. 

Itiiliill.  iidj.  pridjir  >(•  iiriij  pridiji  iii  rijeciiiiu,  I.ojc 
.s  iijiiii  hiriijii  iiiicnii  hnliiiiii,  iiijtsliiiiii.  jc:eriiun:  liidmi 
Urol),  III.  brilo  11  iialiiji  liiofrradskoj  kod  Krsnika.  Hj. 
9b.  liiihiii  Dull,  III.  iiijoslo,  i  sad  iia  ujfmu  kiruia  ii 
ravnomi'  Kolarii  od  /ailra  k  jii;roistokii.  Kj.  lib.  Jiu- 
liinnje:eri),  ii.  malo  jiv.em  navih  Velebita  blizii  Vla.iko": 
gradii.  i{j.  Ida. 

bitbill.  ilil.j.  list. I  ridi  babov.  Kj.  .^■^<  piijiittln  luihi, 
oik;  Odf  iMiika  iia  fjoriije  ('ardaki-,  iifrlodala  svo-ia 
babe  dvore,  pa  jrovoii  I'yiiiiiia  djevojka:  Bahin  drure, 
moj  vidiki  jade!  Npj.  1,  47V). 

bftbiiH',  biiblna,  /'.  jd.  (u  Siijemu  ^djekoji  govore 
htdiiiijr}.  —  I)  (/((<  U'oi'licidielt.  pueipciitiiii.  Kj.  isp. 
porofijaj.  —  'i)  ihr  Wiirluidie.-iiH'li,  milulutiu  puer- 
pcnic.  kod  Srba  tiajii  Imliiiu  oliitno  seilam  daiia.  Za 
tiji'h  sedain  daiia  dolazo  daiiju  iSeuo  iiu  hahiiic  (i  do- 
nose  Oast  . .  .\  a  not'u  dojrju  susjedi  i  siisjcde  te  <•((- 
viijit  liuliiiif.  t.  j.  sjede  svii  iioc  kod  porodilje  . . .  a 
oaobito  trecH  i  sedmu  iioc  (  >Nije  sedmu  iior  doruvan » 

—  imajii  obioaj  reOi  oiiome.  koji  je  malo  suliidastl. 
Kijesam  niu  bio  im  hidiiiiiinia  (da  /.nam  koliko  inu 
je  godiiia).  Rj.  —  Kad  su  Turri  Novi  pohaiali.  imala 
sain  trideset  podina.  od  tadar  su  trideset  i  sedaiu ; 
ako  Ii  mi  tome  ne  vjeriijef.  a  ti  pitaj  Ljiljaiui  '^je- 
vojku.  koja  mi  je  no  Indiiiic  bila.  Xpj.  1.  b'2ti. 

ba.biiijiir:).  /'.  rkli  porodilja.  L.  K.  Lazarevie  u 
Sapcu.  i>AKj.  134a.  ridi  i  rodiija,  rodiliea  i.fp.  ba- 
liiiije.  —  ■((  iiii.ll.  i.ip.  badnjaia. 

bi'tbiiiji',  /".  pi.  ridi  babiiif.  Hj.  —  Deeiea,  kojima 
s<iMn  litiliiiije  iitriio.  nail  su  oci  i  matere.  O.  <  )bradovi<^'. 
l).\Rj.  l.'!4a.  It  zeiiifkili  ri.jeii  sna.it.  ^iiija -  nuhodi  sc 
flotoro  It  srijrh  i  hc.s^  ina  t  he:  riulile  riKiceiijii: 
blazinja,  blazina;  miiDziiija,  mnoziiia ;  nokoliwiija.  iie- 
kolic-ina;  odrinja,  odriiia;  pelinja.  petina;  sedminja, 
sedmina:  sestiuja,  sostina;  loliiiiija,  lolieina;  zivotiuja, 
iivotiiia  i  t.  d. 

Itiibiti,  btm,  i:.  iiiipf.  (u  Hisnul  koga,  fiehiirender 
.Miifhr  Hiil/c  leisten,  oli.'ihtriicm  uijere :  iem  Indie 
jediia  drugu.  </'.  babii'ili.  Rj.  rriiiti  poxao  baliiiin  (pri- 
nial.jiti)  r.  pf.  sloz.  o-babiti.  po-babiti  se.  —  Kada  dogje 
vrijeiiie  od  rofrjenja,  poSlju  za  ovu  prorocieu  da  dijete 
biihi.  Npr.  "21;}. 

biibljai-a.  /'.  rioda,  liahliu-ii,  batuSka,  boCka.  Danicic!, 
AKj.  II.  3S\i.  ridi  i  bacenka  batu^nira,  bumbaca, 
kolaiaia.  Jpioda,  iijlu  he:  iisijii  u  s  ijlarum.  die  Steck- 
niidel.  Sjiiuiiiiidel.  od  iidj.  bablji.  —  aj;c.  od  Duni- 
iii'ii.  -VKj.  i:!4a,  ijdje  .tc  pise  babljafia.  rijeci  .«  takim 
na.it.   ridi  hod  ajj^irafa. 

b&bljenje,  n.  die  Gehurtghillfe,  -b  ubstetrieem  agere. 
Rj.  rerhid.  od  babili.  nidnja  kojom  babica  (primalja) 
hiihi  rodilju,  dijete. 

bfthlji.  adj.  .ilo  pripndii  liTdii.  liTihin.  DARj.  134b. 
t.j.  iilii  pripndii  liahamn.  ridi  bapski.  ijorori  se  u  Hrr. 
II.  p.  balilji'  Ijelo.  »  jV.«'«  Hi  :iini  kitd  je  lijepo  rrijeme 
(ridi  sirotiiijsko  Ijeto).  slariji  olilik  ii  StuUijn:  babii, 
t.  ,/.  babji.  —  ( )d!rovor  priliOniji  htihjoj  priporisti.  A. 
Kaniilic.  To  su  hnhje  i:misljeiie  nirke.  .1.  S.  Reljkovii^. 
BiMjii  pad.  mjesto  u  8rbiji.  >I.  (Ij.  Milirevii'  DAHj. 
l:«b. 

bitbo/  III.  ijuz.)  ridi  oVm\  ijen.  bi'iba,  rue.  bfdjo. 
ridi  b:iba,  bali.ijko,  bapko.  ba.^ta,  bato,  i  kod  otac 
■iilii-  i  Ini/i.  —  /.ali  nevu  starae  h(d)o.  otkle  inui  poe'. 
Npj.  1,  So.  Jliliji  Mali  svekar  svoj,  ueg'  u  rod  mili 
liiil/o  svoj.  1,  75.  Krii.tiii  bubo.  Xovakovii'-Criujol  ne- 
jake  su  nosre  u  Stevana.  ."5,  37.  (iledao  ga  uejaki 
Matija,  gledao  ga,  pa  je  govorio :  Oj  Boga  ti  moj  ro- 


I  ipriii  hidio:  otkud  knjiga,  od  koga  Ii  giada?  3,  384. 
I  Zna.s,  Ii  Ture.  svoga  iloliru  hiihn';'  I,  12ii.  Xa  jtinaka 
Cerovie-Xovicii,  koji  li  je  hiilm  jxigubio.  Xpj.  'i,  .'{1.!. 
A  (lei'ii  mi  xlunif  liuho  ilao.  kail  sani  zli  Oas  na  vjeii- 
t'aiije  poSla.  IfeiT.  23.  A  da  je  kralj.  ros  hubo.  iizeo 
mjeslo  vas  jedno  ove  proste  djeee  ...  to  bi  ova  sad 
,  ovaki)  piosta  djeeiiilija  bila,  kako  god  Slo  ste  vi. 
Pripiava  38.  —  /'  siiidm  :iire  srekiii  hiilium :  Xova 
inlada  svima  kueanima  nadjene  nova  imena;  take 
nekoga  zove  (staiije  djetii'el  lakoni,  nekog  hiihoni, 
uekog  gospodinoiii.  Rj.  211a.  Kada  Maii  sitna  kiijiga 
dogje,  knjigu  uii,  suze  pmlijeva,  pa  se  moli  srekni 
biibii  .iroiiie    ITeiv.  11. 

bafi6li(-nii,  babiMiOua,  udj.  u  liiii  kao  biiba,  ulten 
fiesirhles,  I'lieiei  seiieseeiitis,  Rj.  ;■((/;  zbabast. 

biibov,  udj.  des  babo,  pulris:  Daj  mi,  majko,  komad 
hljeba  liiilior.  Rj.  ridi  babajin,  ('  si/ii.  oiidje. 

biihuvaiij)'.  ii.  der  Ammeiidien.it.  tiiitricationis 
miiiiu.-!.  Kj.  rerhul.  od  babovati.  rudiija  kojom  balm 
(dadiljii  Hi  ilojkiiijul  halnije  djctetit. 

billiuvati,  bUbiijem,  r.  impf.  djetetu,  biti  mu  baba, 
t.j.  iladiija  ili  dojkinja,  Jemundi  .Uiime  scin,  nntrieem 
esse.  Rj . 

bsUtuvie,  m.  lu  Bocil,  kaze  se:  ou  je  babovic,  t.  j. 
on  je  kao  i  otac  mu,  er  ist  uie  .leiti  Vater,  putri  simil- 
limiis.  Rj. 

btibuvina,  /'.  —  Jj  mjesto  ffdje  se  tko  radio,  fidje 
mu  je  sjedio  hubo.  otuc.  ridi  bastina  1,  postojbina, 
zavic'aj.  No  podoekaii  jedna  poturica,  i  to  bjese  rodom 
I.iOanine  ....  Abdul  Medzid,  Tunu'ki  sultane,  kad  ra- 
zumje  onu  iioturic-u,  zagili  ga  kaiio  majka  sina:  »To 
je  tvoja  buliorinu  l)ila,  a  moja  je  od  starine  Lika«. 
Xpj.  ."),  7l),  —  'i)  slo  od  hubii,  oeii  ostaje  djeei.  ridi 
bastina  2,  ocevina,  ocinslvo,  otadzbina  1.  —  Da  u 
cara  preuzmemo  eaislvo,  eaievina  tvoja  gjedovina, 
kraljevina  tvoja  huhoriiui.  Here.  64. 

babdlicc,  /.  /d.  ii  zagoiieei,  ef'.  cucerice.  Rj.:  Cu- 
eerice  t'uijeie  pod  boboti  ua  zemlji,  i5u<;erice  dolaze, 
bubuliee  odnose.  Kj.  7t53a.  odyonetljuj :  kad  uzimlju 
napoie  zene. 

Bilhiir,  m.  Buter,  Bantrus.  Rj.  iovjek  iz  Babtirske, 
Bararske.  i.tp.  baverac. 

biVbiira,  /'.  eine  Art  irdenen  Ofens  Cohne  Eaclieln), 
fornux  simplicissimu.  Rj.  nekaku  prosti,  zemljanu  pei 
bez  peciijdka.  —  rijei^i  s  takrim  na.it.  ridi  kod  cahura. 

babi^rai-a,  f.  velika  kiastava  vugasta  iaba,  koja  ne 
i\\\  u  vodi  nego  na  suhu  po  jiunama,  die  Krote,  biifo. 
Rj.  vidi  baburina  2,  zaba  gubavica,  zaba  krastava.  — 
od  osnove  koja  je  ii  baba.  Osn.  349.  rijeei  s  takim 
nu.it.  ridi  kod  ajgiiaca. 

babiiriua.  /'.  —  J)  aiufin.  od  baba.  Rj.  —  Poslao 
si  buliiiriiiii  da  mi  krese  da  brstim,  a  ona  mi  natakla 
guzvii  ua  gubieu,  pa  ne  mogu.  X'pr.  245.  ridi  babc- 
tina,  babuskara.  —  'i)  ridi  baburaea.  Rj.  reliku  kru- 
■iturii  Lubit.  —  tukrii  iiiKjm.  lu'adunna,  corburina,  dje- 
vojeurina,  gredurina.  jamuriiia,  kapiirina.  lagjurina, 
majiurina,  nozuiina,  pticuiina,  riburina,  sisurina,  tor- 
buiiua,  zemljuiiua.  zenturina  i  t.  d.  isp.  augm.  kod 
babetina,  /  kod  baidaeiua.  sri  se  uugmentutiri  (jorore 
i  :a  poniiju.  a  iieki  sumo  .:u  poriigu.  isp.  (Jlas  12,  474. 

Bikbrirska.  /'.  udj.  Baiern,  Bararia.  Rj.  t.j.  zemlja. 
ridi  Bavaiska. 

Ki'lburiskT.  '/((/.  buierisi-h.  Barurorum :  Xa  te  ide 
sva  sila  Buhnrsku.  Honioi'i  vam  poslati  ne  mogu  od 
velikih  Buhiirskih  tojiova.  iSto  govore  Bidmrslu  go- 
spoda.  Rj.  slo  prijiudu  Biihiiriiiiu.  ridi  Bavarski.  — 
Kao  sto  je  Kailo  veliki  mislio  a  kralj  Bidiur.iki  iz- 
vrsio.  Priprava  18. 

bahit<skHra.  /'.  ridi  babetina.  Rj.  ridi  i  baburina 
1.  —  :(i  mist.  isji.  Ijudeskara. 

bs\l(u.sina.  /'.  dus  Weiehtleisvh,  euro  inyuinulis.  Rj. 
meso  ispod  rebara,  one  drije  jiimiee  pod  trbiihom. 
ridi  pabusina,  poboiina,  dimnja,  slabina,  slabobocina. 
isp.  prepoua. 


biihiiNlvii 


24  — 


biiciti 


bitbii>kn,  f.  (u  Boeil,  drr  CliiUupffi,  ijallii.  if.  he- 
^arka.  Rj.  ii'f'i  i  JeJjirioa,  iiJarka,  Sisarii'a,  JiJka.  — 
riitri  .<  tiikim  nnnt.  brn^jiiJka,  periiSka,  pupiiJka,  va- 
Ijiiikii.  viljutka.  Osii.  ;!(>•_>. 

bi\n"ii-.  bacaOa,  in.  koji  hav)\,jiicuhiivr:  Bai'aO  mora 
uzeti  ilva  piljka  i  opel  dofekati  onaj  oza:o.  M.  Gj. 
>[ilir>vio.  l>ARj.   i;!7a.  ' 

biU'itkiilljt',  »i.  iliit  I'mlicnicrt'eii  ilcr  J-'hnnt,  r.  7?. 
roil  Kiiiihrii.  jditiitio  pt'diim.  Uj.  rerlitil.  oil  liai'akati 
se.  raihijii  kojoiii  se  tlu  Inunhu  n.  /i.  iioii'Iiiki,  lido 
iljei'a  sto  lint: 

biiritkati  si>,  l>aoi*kam  se,  r.  r.  imjif.  n.  p.  uo^aiiia, 
mit  thn  FtiS'iiii  umhirinrfdi,  jmtu  ijedcs.  Hj.  dciii. 
preiiiii  haeati  se.  ridi  batrgati  se,  gicati  se,  prnjati  se, 
prnjieati  se. 

bi'icaljkil.  /■.  Hj.  dio  ijire  piljahi.  Dauu'ii^,  ARj. 
137a  Ipilj'i  se  baeaju  ii  ri^iiiii).  irtp.  J-kulj  'J.  —  lijeCi 
.«  takrim  (iKsf.  ridi  kud  kazaljka. 

bi'icanj.  baenja,  ni.  koSar  (kao  kaeiea  bez  ijeduojra 
(lua>  >to  se  po  voili  baea,  te  se  u  njemu  riba  bvata, 
cine  Art  Fisvlirfiinc,  nussac  ficiiiif.  Rj.  —  za  )i(J.<'. 
is/),  rijrri :  batlanj,  bubanj,  cesanj,  glezanj,  kovi'tauj, 
lipanj.  iiakovanj,  nozaiij,  okr.ianj,  pueanj,  lezanj,  se- 
zauj.   sviliatij.    liieaiij,    iirovaiij,  viSaiij,   ?,iva!ij   i  t.  i\. 

bacanjo.  n.  dii.<  hist-  .'^ttrlieii,  piiiictw  hiii^.  Rj. 
)■(  rhiil.  wl  biieati,  koje  ridi. 

bili-anji',  M.  diis  M'erfeii.  juctatio.  Rj.  rerbal.  od 
U  baeati.  2)  bacati  se.  —  1)  rtidiijii  kojum  tko  hiivii 
.ito.  Hi  hull  ietjii.  —  2)  rudiijii  kojoiii  ge  tko  Inwa 
ii'i  ito.  Hi  sc  liiiiii  iiogoin.  Hi  fe  htica  cefia. 

bacati.  b"ac."im,  r.  impf.  dan.  ad  bosti,  leisc  ateehcn, 
h-iiiti'r  piiiiiiu.  Rj.  pomulo  tio<;li.  ridi  batlati,  bocati, 
deiii.  baekati,  boekati.  v.  pf.  l)aenuti. 

b:\cati,  cam,  r.  iinpf.  ircrfen.  Jfuio.  Kj.  (•(W/ baftiti, 
bafivati.  furati,  bitati  1,  metati  ;>,  polezati  2,  triK'ati. 
turati  1,  vrljati  2.  v.  pf.  .s/oi.  iia-bacati,  po-,  raz-,  z-, 
poz-baeati.  r.  iiiipf.  .ilo:.  iz-bacati  (i  r.  pf.?),  od- 
bacati,  do-baeivati,  iz-,  iia-,  uad-,  od-,  po-,  pod-,  pre-. 
raz-,  11-,  1IZ-,  za-,  z-.  f.  y</'.  jtrosti  baciti,  i  kod  iijcfia 
>7oi.  —  /.  J,  a)  II  praroin  siniflu:  Oca  i  inatere  ne 
postiije.s,  uesro  (wi  hattts  za  pr'-kn  da  jedu.  Npr.  78. 
ISiser  ne  valja  prcd  svinjc  liacafi.  I'osl.  14.  Slogofrj 
voku  buOe,  sflii  zii  roi/e  hncu.  3.M.  Pa  on  gradi  hicevu 
celijii,  II  iijii  IjiKii  iijiiic  saniouce,  zatvori  a;a  care  u 
celiju.  Npj.  'i,  it2.  I  u  kolu  sestra  Maksimova,  objesi 
se  >Iaksii  oko  jrrla,  pa  niu  riike  u  njedarca  hai-ii,  iz 
njedara  jabiik'  izvadila.  3,  ,%4.  iS'«  se  liucu  odijelo 
divno.  o.  .{.'id.  Oslave  topove,  i  .svii  stokii,  Sto  su  l)ili 
zapleuili.  i  ruldje  stanu  Imcati,  saniu  da  jc  hikSe  be- 
zati.  Milos  ;»9.  Bucnjuin  koike  za  iijili  (haljiiie)  ko  ce 
.<la  uzeti.  Mark  If),  24.  Za  koje  od  onijeb  djela  harate 
kaniciijc  mi  iiic?  .lov.  10.  :>-2.  mi  se,  jju.is.:  Prvi  .se 
niacic'i  u  more  IukkJu.  I'osl.  2()0.  —  f>)  ii  iircnesi'iium 
.<>inislii:  Tvrde  si  raze  yjokraj  Ratra  lim-a.  Rj.  17a.  Ko 
je  jroffj  sirac  izio,  braca  Milivoja  krv  ^^ikala.  iKad  na 
koija  za  svasto  krivifii  linnijii).  Posl.  141.  Krivicu  i 
sraniotii  svoira  neznauja  liuinjii  ita  iiarod.  Xov.  Hrb. 
1!!)17,  tiiyl.  A  sani  mrzis  na  naiikii  i  rijei'i  iiinje  liavas 
za  Uijja.  I's.  OO,  17  (  -  zaboravljas,  ne  marii  za  njih). 
.Stvari  koje  liaonjn  sjaikn  na  .ilohodii  dizavne  raibijc 
njefrove  Ifrrada  l)iibrovtiikal.  DM.  2."il.  —  'i)  puske, 
losxi-hieSHcii,  emitlu  ictitiii,  if.  metati.  Rj.  oslnln  .syn. 
ridi  kod  pii^ka.  —  J^iiike  jmne,  na  Turke  hiuajii. 
Npj.  4,  173.  Vise  piiiak'  nemojte  hmali,  ve(^  trgnite 
sabljc  od  ]>i)ja.sa.  4,  DSti.  Niko  /niskc  ]irije  da  ne  liara, 
dok  ne  pukne  pn.^ka  Bjeliceva.  4,  2.'S2.  !^a  (rradova 
baiati  topore.  4,  310.  —  .'i)  hacitli  i-ciju  n  iijri:  On 
zametnu  iprii  pred  Zlalijoui,  luteal'  ode  kaiiiciia  8  ra- 
mena  i  iz  rnke  inidja  oko  sclie.  Npj.  .3,  29(>.  —  I/. 
Kti  Hc,  nllekn.  —  IJ  wcrfeii.  Jitcerc:  liacajii  se  djeca 
kamenjem.  Rj.  ridi  jiomelati  se.  —  IJ  njegovom  bu- 
zdovanu,  kojijem  jc  on  jednom  nikom  mali;io  i  njiinc 
se  haeno,  bilo  ije)  Sezdeset  i  ftcst  oka.  Rj.  '.'Abh.  Koja 
kruska  saiua  pad;i.    m-  \;dja  se  na  iiju  Oacali.  Posl. 


140.  Nije  se  (iii  on)  >ia  Boija  kamenjem  hucao.  217. 
Mirko  joj  sc  s  grada  tnica  zlntnom  jahukom.  Npj.  1 
421).  —  'i)  l>aeali  se  nofroni,  aiisschlaiiin,  calrilniii 
Rj.  dim.  bacakali  se.  ridi  batrjrati  se,  metali  se  _. 
prnjati  se,  prnjieati  se.  —  Ou  jra  kuje,  konj  .se  noiiuiii 
liaca.  Npj.  1,  If).  —  3)  havati  .<<■  i-tfia  u  iijri:  Kad 
*■(■  inomci  liaeajii  kainena.  Npj.  2,  4Sli.  ridi  metati  se  I. 
bi'u-iti,  biieim.  r.  /*/'■  ircrfin,  jiirio.  Rj.  r.  pf.  sloi. 
do-V>acili,  iz-,  na-,  nad-,  od-,  po-.  pod-,  pre-,  pro-,  raz-. 
U-,  UZ-,  za-,  z-bj'iciti;  po-z-bacivati.  r.  iiiijif.  proxti  hn- 
cali.  ridi  kod  njeija  slozcna  r.  im/jf.  i  r.  pf.  —  /.  J) 
irtrfcn,  Javio.  \i].  ridi  baiiti,  hitili,  maSiti  1,  truiMti, 
tiiriti  1,  vr(:^i  1,  vrljili.  —  a)n  pnirom  smi.ihi:  Ihwiln 
jv  na  svhe  masrjije.  Rj.  341a.  Zena  donese  komad  Idcba 
i  liaci  pred  p.'ia.  Npr.  14.  Svetli  care,  sunce  oixrcjalo! 
bad  desnn  rnku  preko  iiicne.  59  (odmali  diilje:  pre- 
baei  rnku  preko  mene).  Ne  postuje  oca  i  materc ; 
njima  Itini  iza  peckc  da  jedu.  77.  l>a  ira  otpratim  do 
jiroba  i  da  bad  in  zemlje  mi  iij.  171.  To  fia  odmali 
okujn  i  bacc  «  tainnicn.  237  [isp.  skrbali  ill  sve  ii 
liaps.  Rj.  (i8;ia).  Malo  iik  u  top  ne  luid.  (Iskara  me 
vrlo,  malo  sam  ziv  ostao).  Posl.  17;").  Pa  se  mlada  tvd 
zemlje  podijrla,  i  baciln  a  dzepore  riike,  le  izvadi  tii 
jaliuke  zlatnc,  i  bad  Hi  lulm  n  risine.  Npj.  1,  1;")^. 
A  kad  zaeu  Zmaj-Despote  ^'llce.  bad  kiipii  o  inernur- 
kaldrmit,  s  leiija  Imri  diviui-kabanicu.  2,  584  [isp. 
krnuo  fja  o  zendju.  Rj.  .3tl,">a|.  I'olivata  Ijude,  pa  Hi 
liaei  II  .tindiir.  Milos  t>3.  Sve  kmetove  liaci  u  kiHn. 
Npj.'  1,  XLVIII.  Na  vikanje:  Hiaeite  oriizje,  prediijii- 
se!:  poloze  ornzje.  Zitije  51.  Ako  se  oko  tvoje  desim 
sablaznjava,  iskopaj  <;a  i  '/"(/  od  aebe.  Mat.  5,  29.  Idi 
na  more,  i  liaci  udicu.  17,  27.  KazdijeliSe  baljine  nje- 
gove  biidriii  koeke.  27,  35.  Neka  .\roii  liaci  zdrijeb  za 
ta  dva  jarca.  Mojs.  III.  lt>,  8.  kaze  .se;  baciti  sto  ijn'l 
ilzilitimicke,  izmasicke,  om.aske,  pustimifkc.  mozc  ~' 
ijlayol  bacili  i  izostariti:  Ja  mu  rekoh  sude  prati,  a 
on  ne  kte  sude  prati,  a  ja  lonac,  pa  u  ijlani!  Npj. 
1,  177.  sa  se,  pwiS.:  Mrej.a  koja  se  bad  \i  more.  M:it. 
13,  47.  —  b)  u  prenexeuom  smisla:  liadse  podinc  n 
nista.  (Reku  slari  Ijudi  i  v;ilja  da  znaei:  jrodine  fst;i- 
rost]  ihu  ni.Sta  uciniSe).  I'osl.  11.  'I'vrdc  strazc  ji:i 
brodove  bacc.  Npj.  4,  2()4.  llacicenio  kriricu  na  njesja. 
Danica  .3,  1<)5.  Oude  na  saboru  bad  ratru  «  namH 
i  raspali  bnnu.  Milos  80.  V  tom  ustann  (irci,  te  sc 
Turei  njibovom  biinom  zabune  i  Srpske  poslove  bare 
na  siranii.  150.  Kad  bismo  imali  jost  tri  slova  .  .  . 
ouda  bi  .malo  jer"  mogli  baciti  sa^riint  Nov.  Sil'. 
1817,  344.  Kako  mofru  Srjjske  eraniatike  Slavenski 
jezik  II  propast  baciti!  Rj.'  XIII.  Cuvaj  se  da  ne  za- 
l)oravis  Gosjioda  .  .  .  badr.ii  n  ncniiir  zaporijesti  nji- 
•rove.  Mojs.  y.  8,  11.  liacise  z.akon  tvoj  za  leiiJa.  Nem 
ii,  2(i.  Sto  si  me  zaboravila  i  bacHa  me  za  leijja  svoin. 
.Jezek.  23,  35.  sa  se,  jias.i.:  Te  se  n  zaborav  baii  i 
zaiiemari  Sto  je  bilo  pre.  Vid.  d.  18()2,  18.  —  2}  puSkn. 
los.'fihicsseii,  emittij  ictum  (najviSe  se  govori  izbanh 
piiiikii,  i  za  to  kad  ko  rece:  bad  neko  //«.s/.»,  dniui 
uui  odfiovori:  a  Ii  idi  te  je  uzmi).  Rj.  si/n.  ridi  /"'  ' 
puAka.  —  Pak  na  jrradu  bacisc  topore.  Npj.  4.  !  I  • 
Njih  trojica  tri  puske  badse,  od  Turaka  dvades't  biljai 
jiuce.  4,  231.  —  •'{)  oko  na  Ho,  seine  Aiificn  irerf'  <• 
aiif  etieas,  cs  nierken,  oculos  conjido,  cf.  okomili  -. 
Rj.  okomiti  oko  na  sto.  —  Sve  se  zacudi  njeziMoj 
Ijepoti  ....  a  osoliilo  joj  se  zacudi  i  oko  na  njii  bm  i 
c:ir.ski  sin.  Npr.  127.  —  //.  sa  se,  re\Uks.  —  I)  ciiii 
irtrfen,  jado:  Prosli  Bo^e  i  bijela  crkvo,  ihi  se  ban. n 
jednom  preko  tebe.  _Rj.  ridi  nictnuti  se  2,  poteginili  ,  1 
se,  turili  se  1.  —  ('ol)anin  se  .  .  .  samo  kamenom  ili  I  I 
eime  drugijem  bad  na  cikareu.  Rj.  7G0l>.  Ifajdc  oiianin, 
gdjc  .w  jV(  badm  orom  balotom  gvozdcnom.  Njir.  2-lii. 
'J'ada  se  Saul  bad  kopljem  na  nj.  Sam.  I.  20,  33. 
'1)  sicli  aiif  ehras  Uinircrfen,  sc  conjirere:  Pa  se  hio  i 
na  rainena  Sarcu.  Rj.  kao  baciti  sebe:  Krene  iiz  , 
jeibio  linlo  da  .se  s  iijeipi  bad  strmofilav  .  .  .  .  i  tek  I 
da  sc  bad  nisa  nj,  zacnje  jcdan  glas,   Npr.  220.   I 'a       I 


baeknnjc 


25  — 


bniliinj 


jc  l{:imii  viiuu-!i  dol'iitio,  liiiro  iiiii  ae  u  rttmeiiu  hm'i. 
Npj.  4,  IHI.  il'iici  8C  thjultl.t.  iiijesto  baci  se).  Pa  sc 
Ufrii  Mil  vrjii)<''i('!i  hiifi.  4,  48-J.  Biici  se  i  on  ««  sruj 
(;/(((■.  Slim.  I.  ol,  5. 
hiu-kiuijc,  H.  ihm.  od  bilciuiji'.  Hj. 
biU-kiiti.  bru'kniii,  ihiii.  ml  ItiUiili.  lij.  v.  iinpf.  Iiosti 
jui  iiiniiji'  iicfio  liTiciiti.  r.  />/'.  t>aciiiiti. 

bi\ciiiiti,  biiciiPiii,  c.  j)/.  stecheii,  puniju.  Kj.  iinilo 
hucKiili.  r.  ivi/il'.  l)"a('!iti  i  Itiirkuli.  —  mi  se,  ;)«»•«.; 
OSljiii'ii.  onii'ki  staji  iiavili  kojefra  ima  i  jivozilen  Jiljak, 
kojiin  x(    Ijciiiviji  lu  ka^to  i  hnvne.   Hj.  4!v>l>. 

Klico,  I",  iiiic  iiiHsl.o,  lojc  se  i/orari  uit  iiiilii  II  iiiOfilo 
je  pnxtiili  od  lujtfiu  i/o^j;  iimim  sfu  .s<'  piniiijc  filasu- 
riiiiii  11a.  kao  ii.  p.  Hajislav.  Hailolomej,  Bank.  IM-co. 
ijeii.  Hrtc'i,  fyc.  IJaco.  tulni  Iniji.  riili  l.oil  Aco.  — 
Miid^i  na  lo  piistati  hoi-ahii.  osobito  IVlrovica  Tiiro, 
i  clijolc  I  ha^rojevio  Jiaio.  Npj.  5,  2."!S. 

bfit',  liaOa,  III.  riili  stanar.  Kj.  villi  i  kouaear,  pla- 
iiiiiar.  kiiji  jf  na  pliiniiii  kuil  stoke,  der  Senncr,  pe- 
(■(</•/<  riiMos  AlpiiiHs. 

biit'n.  III.  (u  vojv.)  tako  ieiie  zovii  svekra:  Otit'i  t'e 
hiiiii.  ostai'e  siiasa.  (I'osl.  :i4.'i).  Rj.  roc.  baeo.  ridi  brtsa. 

biii'iir,  i».  jodaii  oil  Ijmli  koji  se  7.(hiij:e  da  im  se 
ovee  zajeihiieki  Ouvajii  i  uiiizii.  (-■/j.  bacijanje.  —  Od- 
redi  se  koliko  oka  Onlijekal  pripada  svakoiu  Imriira 
7.11  eelo  U'to,  i  kojiiii  <■(•  ledom  dolazili  I'lu'mi  da  miizii. 
.M.  (ij.  Milirevie.  D.VUj.  142a. 

hiteiiti,  earn.  r.  imp/'.  «  ■lUijozap.  iiurjecju  iiijeslo 
biiiati:  i/i/i  barivali.  r.  pf.  baOiti.  —  .ledno  pleC'e  ii 
zobriieii  haiu.  N])j.  •>,  20. 

baft'ilkil.  /'.  Daiiieie.  AHj.  l."Ua.  ifiln  koja  ncma 
iisiiu  iiqio  iiliini.  riili  l)al)lja("a,  /  -ii/ii.  oiiilje. 

bikeica,  /'.  ridi  st;iiiHii<'a.  Kj.  die  Sciuieriii,  curatrix 
pcroris  ill  .l//)(7)i(.v.  ridi  i  phiuinka,  niaja  2.  isp.  re- 
dara,  redusa,  kojii  jc  iin  plmiiiii  kod  stoke. 

biti-ija,  /'.  die  fleiinerri,  locus  et  cit.sa  mulijendis 
iiestiite  orilius.  cf.  stan  2,  katun.  Rj.  ridi  i  baCina  1, 
koiiak  4,  niajur,  luandia,  salas,  stanania.  u  planini 
iiijesto  i  koliliii  i/djc  se  Ijcti  orec  iiiiizii. 

ba«'\janj<>,  n.  rerh.  od  baeijati.  koje  ridi.  —  Bai'i- 
jiiiije  se  zove  zajediiieko  drzaiije  i  muzeuje  sitne 
stoke  .  .  .  Onda  se  dojrovoie  kad  da  pre.stane  bacija- 
iije.  M.  Cj.  :Milieevie.  DARj.  142b. 

baeijati,  jam,  r.  iinp/'.  dio  it  hiuiji  iiiiuti  i  primati: 
kad  koine  do^je  red  da  hniijii,  on  kreue  svu  svoju 
eeljad  iia  bai'-iju.   M.  (ij.  Milieevie.  DAKj.  142b. 

hikeTjski.  '((//■  ■*'"  pripiida  Ixicii'iiiin,  pise  se  i  liez 
j.  Ni  jrdaii  ne  istiipa  iz  te  Inu-iskc  zajedniee.  M.  Gj. 
Milieevii'.  DARj.   142b. 

bi\eilia.  /'.  -  /)  (/<//  baeija.  Rj.  i  si/ii.  oiulje.  — 
'■i)  iiitiiiii.  od  bak:  ("ijaeina  ka'  i  haciim  (Pbsl.  72). 
Kj.  reliki  Imk,  irliki  liik.  irikit.  tiikva  iiufpit.  ridi  kod 
bardaeiiia. 

bikeio.  baeila,  in.  Tul.  baeile,  plitiea  Hi  zdjelti  od 
iiictidii,  i:  koje  se  i  iiniiru:  Dubioviiik  je  kako  i  Inaio: 
enkiii,  tako  vas  i  zuei.  Drosl.  20.  (had  je  liiuio:  kueni 
s  jedne  straue.  iidilje  zveei  vas  Imcio.  25.  bacio,  ba- 
eila, li'irjeu,  itiil.  baeile.  X. 

I»i"ie7skl,  ndj.  ridi  baeijski. 

Iiiieill,  baeini,  (u  C.  (1.)  ridi  baeiti.  Rj.  r.  pf.  ii 
juiioiiiji.  narjeiju.  r.  iiiipf.  baeati  i  baeivati.  —  I  Inii^i 
ih  iiebii  n  visine.  liiiei  kotle  preko  knee.  Rj.  Ona 
linii  11  zobnien  riiku,  ono  pleee  mesa  dofatila.  Npj. 
2,  21.  liitiisi-  sr  njemii  ikonjii  Labudu)  o  ramena.  2, 
27.  JiiiiiHe  mi  (ovee)  Irista  jairanjaea.  '■>,  3o(). 

baeivati,  baeTvam,  r.  imp/',  (u  C  (4.)  vidi  bt)eali: 
Nemojte  me  u  janiu  ImiicaV.  Rj.  vidi  baeati.  r.  pf. 
liaeiti. 

Kaeka,  /'.  mlj.  die  Backa,  reijio  bucien.tis.  Kj.  kraj 
II  Uiiurskoj:  Jlinia  Buikii.  Posl.  179.  Neka  proslota, 
n.  p.  n  Biickoj  sovori   -ja  velja.5e».  Pis.  91. 

Baeki.  udj.  Bueer,  haiiensis.  Rj.  .Ho  pripudit  Tiiu- 
koj:  Til  ja  imam  tri  stotiu'  ovnova  i  stotinu  Buijkijeh 
eolocit.  Npj.  4,  42;i. 


liiieMi,  /'.  (lien.  pi.  bafaval.  —  1)  velika  kaea  za- 
dnivena  kao  bnie,  vin  iirosses  Fii.is,  doliitm :  I'opi^e 
mi  iz  liiiiiirit  vino,  pojedoSe  iz  na^'-ava  ralivo.  Rj.  — 
Baevar,  koji  Imire  pradi.  Rj.  LSI).  Kakva  Iniiru,  lakvi 
i  lonj  daje.  Posl.  124.  Tko  Inurii  iiapravlja,  me(5e 
in\)  <}}!'  boi'e.  I.'!.'),  ridi  bare,  kaea.  deiii.  baeviea.  — 
2)  (u  Baianji)  slablo  u  pioia.sla  eruopv  luka,  na  ko- 
jemu  je  gore  sjeme.  c/'.  evolika.  Rj.  ridi  i  bik  2,  eima. 
—  rijeei  s  ttikini  vast,  bakva,  bjerva,  lililva,  bodva, 
bokva,  bi-adva,  breskva  (i  jnaskva),  broz;.'va,  broskva, 
biikva,  dizva,  ;i'lo<rjva,  "indva,  ;;uiva,  jetrva,  letva, 
lokva,  mestva,  iiozdrva,  obrva,  pastrva,  jdodva,  rozgva, 
svekrva,    smokva,   tikva,    zaova,  zukva,   ziikva  i  t.  d. 

Bafvaiiei".  B^ievaneeta.  n.  tin  jiinger  Bnicr,  puer 
hiiciiiisis.   Uj.  (.-  Biiike  dijcte,  iiiomie. 

Kikevaiiiiea.  /.  dcm.  od  Baevanka.  Rj. 

ItsievaHiii.  in.  einer  aus  der  Bniku.  Rj.  iorjek  iz 
Biiike.  —  zadnje  samogbisno  osnovi  do  koje  dolazi 
prvi  nast.  ,H'("  ostaje  .ulasei'i  „ a",  tako  je  samo: 
Bdcriiuin  (nije  od  adj.  Hnika,  nepro  od  osnove  od 
koje  je  i  taj  adjektiv.  ali  koja  \e6  nije  n  obieaju), 
^fll^■r(Ulin  (Maeval.  Tmlnnin  (Tiizla).  Osii.  149.  i 
Kastelaniii. 

KiU'Viliika.  /'.  die  Hiuerin.  feminn  haciensis.  Rj. 
h'liii  i:  Biiike.  dem.  Baevaneiea. 

UiU-vanskT,  adj.  Bncer,  Intriensis.  Rj.  sfo  pripudit 
Biicranima,  pa  Biu-koj.  ridi  Baeki.  —  Bucninski 
medved.  Nov.  Srb.  1.S17,  l5(i4.  B'lernnski  knjizevniei. 
ISIS,  4(HI. 

bilevar,  in.  koji  baCve  gradi.  ridi  kaCar  Rj. 

btU-vart'V.  haevarov,  ndj.  dolnrii.  Stulli.  Mo  pri- 
piidii  hiiiriini. 

bilevarskl,  udj.  doluriornm.  .Stulli.  sto  pripada  ba- 
vriiriina. 

baeviea,  /'.  dem.  od  baeva.  DARj.  144b.  vidi  bu- 
renee,  kaeiea,  hardftvi(''. 

biiea,  m.  hi/p.  ml  brat.  Rj.  —  CaH,  baca,  jadno 
selo  plai'a.  (Kad  na  seoskii  stefu  eini  u  selu  Ho  kome 
za  Ijnbav,  n.  p.  sto  mil  je  rod).  Posl.  .S23.  oslula  lii/p. 
oil  brat  ridi  kod  br'aea. 

bridalu,  n.  ono  nijesto,  frdje  udaraju  djeea  krajem 
od  stajia  kad  se  bauajn.  Rj."  od  kur.  kitjcijii  jc  bosti, 
badati.  Daiiieie,  ARj.  "l4r)a.' —  Tilja  drug!  put  sjede 
na  hadiilo  (t.  j.  ono  mjesto  gdje  udaraju  StapoviniJi, 
kad  ib  baeaju).  Rj.  14b.  ~  rijeei  s  tnkim  mist,  ridi 
kiid  bjelilo  i. 

badalj,  badlja,  m.  Kj.  —  /)  lu  Hrv.,  a  i  u  Boei 
badelj)  I'lekakva  trava  koje  je  list  bodljikav  a  korijen 
se  za  iievolju  —  u  aladne  <rodine  —  i  jede,  einc  Art 
I'lliin.:e,  herliae  iieims.  U  Hrvatskoj  se  ova  trava  zove 
i  sjekiicae  i  (u  Liei)  pa.sji  strie  Kj.  —  'i)  ridi  obad. 
Rj.  villi  i  Jlrk,  Strk.alj:  die  llremse,  tabanus  oestrus. 

—  rijeei  s  tiikiin  nust.  badalj,  bodalj,  eeSalj,  cukalj, 
makalj,  jnegalj,  ugalj  i  t.  d. 

bi'ltlalj.  badlja,  m.  (ii  (,'rnin.)  oStro  gvo^gje  usagjeno 
u  ostau,  te  se  njim  volovi  tjerajn,  der  Staehel  zuin 
Antreibcn  eiiies  meres.,  stimulus,  ef.  sladun.  Rj.  od 
kor.  koija  je  bosti.  isp.  Osn.  I'iM.  vidi  i  bodilo  1. 
ostan,  ostanj,  ojljaea.  —  rijcii  s  takim  nasi,  ridi  kod 
badalj. 

bitdaiij,  bidiija,  in.  Rj.  iien.  pi.,  bad.'inja,  l)adnjeva. 
Danieie,  ARj.  14ob.  moze  bill  od  tui/jc  rijeei.  Osn. 
20(J.    rijeei   s   takim  «<(•</.  kod   baeaiij.   dem.   badnjie. 

—  ])  velika  siiplja  klada  sto  kroz  njii  teee  voda,  te 
obree  kolo  na  k;isieari  vo<leiiiei,  die  Iiiilire,  euiuilis. 
Rj.  —  Badujara,  vodeniea  potoeara  koja  ima  badanj. 
Rj.   12a.  Strmae  2)  vidi   badanj  votknieni.  Rj.  720a. 

—  2)  (u  C.  (J.)  kiiea  1,  die  Kiife,  labriim.  Rj.  ridi  kada 
;!.  —  Badanj  mesa,  a  kasika  jnhe.  (Veliki  tijelom  a 
malen  djeloml  Posl.  11.  Bolja  je  uu6i  uma  nego  sto 
badaiija  niozga.  22.  Oovori  kao  iz  budiija.  43.  — 3) 
(u  Hrv.)  kaea  u  dnu  nska  a  gore  Mra  (osobito  za 
grozgje  i  iljive),  Art  Kiife,  lahri  genus.  Rj. 


hiid.iiijo 


—  26  — 


b»ie:as 


liiUliiiijt'.  II.  Rj.  rerbnt.  od  bndiui.  —  J)  rmliijii 
Kuj(jm  tkii  Ixitlii,  fia<kii,  ImJc  (das  Stechen.  puiictio. 
Rj.i  —  '')  riiiliijii  kojuiii  tko  hiidu.  iilf  fwUihi)  (das 
leise  liehen.  suspensus  gmdus.  Rj.). 

bi^iliir.  Iii'iilrti  inlj.  u.  p.  konj.  leliluifi,  iilucer.  Rj. 
fn.;pi. .  I.or.  ml  Aoi/ii  ,/V  i  budaii.  Osii.  106.  lidi 
Inidiin.  i-il.  Oeskil,  snazan.  vjuren.  zdrav,  i\\  (>.  i.<y>. 
obadriti. 

biidati.  bAdfun.  r.  impf. —  J)  leise  Mechen.  pumjo 
Irnilei:  Rj.  ceMo  a  piimalo  huMi.  iap.  bSoati.  biickati. 
bocati.  bofkati.  —  V?>  leixe  iieheii.  incedo  piinitiin. 
Rj.  ii'i  iiidtiko  kau  hiidiijin-i  ii  priom  xmislti.  isp. 
dobosti. 

biulitvii."  bailikvad.  badaviUh-.  Ri.  adr.  ridi  ba- 
djava.  badjavad,  badjavade;  baiubadava,  zabadava. 
—  J)  iiiH'iiffitltlUh.  iimiis.  Rj.  he:  pUite.  ridi  mufle. 
mukte,  muktice.  —  Btidurad  se  ui  Boicij  grob  ne  i^uva. 
Posl.  10.  —  'i)  II iH,<(>ii.sf.  rtniehlieh.  fniatrn:  l)adava 
si  do.iao  kad  je  vei'  sve  proi;lo.  Rj.  kiio  he:  karixti. 
ridi  uaprazuq.  na/aUid.  uzahid.  zahid,  zaliidii.  zafajdii, 
zaman.  zamance,  hn'i.  asli  vasli.  —  :i)  badava  (bes- 
posleui  sjedili.  wiiissii/,  otioxus.  Rj.  —  4)  he:  u:rok(i. 
Hi  :a  sio :  Ali  joj  je  inati  to  zashi4ila  kod  Boga,  jer 
je  na  tebe  httdara  mrzila.  Xpr.  13(i. 

badilYitd^ija.*  m.  —  1)  der  AUes  imixoiixt  haheii 
irill.  ifiii  (/iHiiid  nilt  sihi  fiiatiii  diiri.  Rj.  od  badava 
1 :  koji  lioi'x  xie  haduni,  iiiiikte  dtt  iiim.  ridi  mufta- 
diija,  nuiktadzija,  plocad?.ija.  i>tp.  nabigiizica,  i  ntpi. 
ondje.  —  2)  der  Miis^iiifiiinyer,  homo  dexe.s.  Rj.  od 
badava  :!:  curjek  besposlen.  ridi  besposlica  3,  bes- 
poslitar. 

biidolj.  m.  Ill  SrijeuiiO  neka  riba  u  koje  je  trlava 
kao  11  zinije;  tesko  se  struze  i  ne  poii  se,  nego  joj  se 
erijeva  izvlaec  na   iisi.   Art  T'iseli.  ydsci.s-  (/cjim.s.  Rj 


Rj.'  po   baniciieru 


Stei>'peii:ijer.  cohitia  uteiiia    L 

iiiiitljeiijii.   ARj.    l-l(jb.   hice   istu    rihakoja   tse  sore  i 

bahivac    i    grgei-  ibodljivi).   korijcn   kojcfia  liosti    — 

i//t''i  .-.■  t'd.iiii  iit(st.  knd  brzelj. 

badflj.  III.  (11  Roci)  vidi  badalj.  Rj.  —  rijeei  s  tukim 

mist,  kiid  brzelj. 
b:)deiii,    in.    .Mmidel,   ani>ifiduh(.'<.   Rj.   drro  i  rod. 

ridi  bajam.  dvojOiea,  grkiS,  niendiio.  mijendeo.  —  U 

gradiiii  pud  xhitkiiii  liitdeiiiiiiii  . .  .  odloiiii   iiii  graiui  od 

hadeiiiK.    Npj.    1.  iifj.    U    injesecii   Jamiaiiju    hudenil 

poi-mi   cvjetaii.   Kov.   3.-!.   Tii   raiioe   kao   liadem  na 
jednoj  giaiii  i  jabiike  i  evijet.  Mojs.  II.  .-JT,  19. 
biidi'inov.  "dj.  Mmidel-.  iiiiiiii)d<ili.  Rj.  .sto  pripnda 

hiidemii.   ridi   bajainov,  mijeiidelov.    za  iiu.it.   ov  ridi 

aptov.    —    Raslo   dno   hadeiioro   tanko    visoko.    Xpj. 

1,4jO-  Vidim  prut  hiideiiior.  Jer.  1.  11. 
badji^va.    badjiUad.    badjavstde.   (u   Bosni)    ridi 

badava.   Kj. 
badljc.  /:  1,1.  hiidljt'vi.    w.  pi.,  biidlji.  m.  pi.  ne- 

kaka  bole*t  u  oi"ima.  koja  se  u  Risnu  zove :  zle  dlake. 
eilid  iiirer.sii.  Odjekoji  vade  hiidlje  iz  oeiju.  Rj.  ko- 
rijenii  kojeyu  bosti  inp.  (Jan.  liJO. 

bAdnjai-a,  /'.  —  J)  ridi  badnjaeiea.  —  2}  hljeb 
koji  se  mijesi  zn  hndnji   dan.    Lj.  KovaC-evie.  DARj. 

HTb.  —  rijeii  s  takiin  naxl.  kod  ajgiraca. 

badnji^i-ica.  /.  lu  <;.  C;.(  niali  badnjak  kakovijeh 
se  pet   iialozi  preko  bailnjaka.   if.  blazena  paliea.  Rj. 

'•/''/  badrijai''a  1. 

bitdiijak.  III.  Rj.  om.  ii  badnji.  Osn.  264.  —  1) 
sirova  eerova  glavnja.  Sto  se  po  obifaju  iioci  Bozi<^-a 
lozi  na  vatru.  Badnjnku  moraju  biti  dva  ili  tri  i  iiin- 
raju  se  iiofi  Boii<!a  (na  h/idnji  dmij  i  osjeei  .  . .  kad 
se  hiidiijok  me(-e  na  vatni,  tripiil  se  poiiiiikiie  u  na- 
predak  . . .  dovukii  Imdtijuke  na  sest  ili  osam  volova  . . . 
hiidiijiikc  skiiiu  II  kiiei . . .  i  krScani  loie  hudiijake. 
RJ.  BadnJHi^iea.  w/ili  hudnjak.  lilaiiena  paliea.  Rj. 
12a.  Polazajiiik  onda  Kkreie  hadiijiikc,  t.  j.  iizine  va- 
tralj.  pa  uijari  njime  hiidnjnkr  gdje  gore  Ida  skaeii 
varnieei.  Kj.  .');i.{a.  I»a  je  svaki  dan  \m/M;  ne  bi  bilo 
duba  vrazijega  (svi  bi  isjecciii  bili  na  badnjiike).  Posl. 


I  oO.  Xa  Oeui'  eemo  Boga  niolil'  :ii  xlaroiin  -<i  IS^id- 
iijiikd.  za  mladoga  zn  lioziea.  Npj.   1.  115.  (dvdje  se 

I  hudnjid:  spominje  kao  iiekakav  eovjek  ili  bog  ikao 
i  BozitM  Viik).  Ba*  kad  Srbi  iiahdii  hudnjiike.  Npj. 
5.  91.  —  'i}  hadiiji  dan.  hadiiji  reeer:  kako  biva  tut 
badnjiik  ili  li  ii  oH  porogjenja  Isukrstova.  I.  Yeli- 
kanovic?.  D AKj.  146a.  iporogjenje  dijnlekt.  mj.  rogjenje). 
I  II  rjeiiiiciiiHi  Bjelostijenievii  i  Voltiggijevu;  t/orori  se 

I  I   i(  Hrriit.^koj. 

'      bAdiijara.  /'.   (u  t?rijeuuu   vodeuica   potofara.  koja 

I  inia  badanj,  eiiie  Art  ^^'as.'!ermiihle.  moliie  miimriae 
ijeiiKx.  Rj.  isyi.  badanj  1.  —  rijeei  s  tnkriiii  mist. 
bobara.  braSnara,  bugjara.  drvaia.  dudara,  gluhara, 
gu.Stara.  gu?.vaia,   gvozgjara,  hljebara.  jajara,  kaeara, 

',  kaiieara,  ko.'aia,  kozara.  ludara.  niufkara,  nuizaia, 
oveara,  peeara.  pivara.  polozara.  potoeara.  redara.  so- 
lara.  strazara,  travara,  iigljara.  n.^aia.  vracara,  viinara, 
zlatara.  zukvara,  zeludaia,  zciiskara  i  t.  d. 

bildiiJi'V.  iirfy.  Ui  t".  G.)  ii(/i  kaein.  Rj.  sto  pripada 
liadiijii.  —  Budiijeru   voda,  f.  lu  C.   G.|  vidi  raso  1. 

'  Rj.  12a.  Budiijero  zelje.  n.  kiseo  kupus  u  arlavicama. 

'  biidiiji.  (1(7;.  od  korijvmi  koji  je  »  bdjeti,  ,jer  ae  na 
badnji  dim.  badnji  rece  bdi;  ri(/i7iu,  die  Viyil.  — 
I  1)  badnji  dan,  biidnjega  due,  in.  der  Christidiend, 
die-f  unte  /i.s'fiiHi  Cliri.-<ti  iiiitide.  Rj.  dan  noei  Buzirii. 
X'l  hiidnji  dan  ujutru  sakrije  se  vatralj.  Rj.  12a. 
Ovako  se  na  badnji  dan  duhovno  spreniaju  vjerui. 
r)P.  302.  • —  3)  biidnjl  veee.  Imdnjega  veiera,  m.  (u 
C.  (t.)  iif?i  badnji  dan :  Koja  mi  je  zlatoglava,  one  ] 
mi  je  badnji  reir.  Rj.  To  je  bilo  na  budnjem  recerii.  i 
Npj.  b.  91.'  I 

bi'ldiijio.  »i.  dein.  od  badanj.  Rj.  ^ 

Itadirljic-a,  /'.  —  1)  onaj  struk  u  trave  od  zemlje 
do  evijeta,  der  Stcni/el.  eiiitlis.  ef.  stabljika.  Rj.  ridi 
i  oMala  ■<!in.  ondje.  —  2)  u  silnoga  peija  ono  -in 
ostane  kad  se  perje  eija.  der  Federkiel,  vnnlix  pennn' . 
Rj.  /.<//.  liatrljica,  kliea  2. 

Iiadza,*    I',    rupa    na    kuei,    kuda    izlazi    dim.    i'-  / 
Till  II I  h  fa  mi .    da.t    Jiauehloch,    funuiriiiin.    ef.    komin,    ' 
dimnjak.  Rj.  i«/).  i  I'or-badJ.a  i  f»dzak  1.  ' 

biidiak,*  in.  —  1)  (slabo  se  govori)  das  Bein,  der   j 
Srhenkil.  eras.  Rj.   ridi  stegno.  I'vju.  krak.  —  2)  ridi   ' 
nozanj.   Rj.:   Kod    nozanj :    ponajviSe    se   govori    pi.   j 
noznji  (ncmieinjeni)  opanei  od  koze  i  (joreeijijeh  noiiii. 
Rj.  424a. 

bad/.i'ikli.jii.* /.  der  Nolldnder  Diikaien  (ireijen  dir  ' 
fieharniseliien    lieiiie),  anreits    liollandieux.  Rj,  diikaf 
Hidandnki.    na   kojein  je  eovjek  rasirenijeh   badiaka 
(noiiii).  ridi  mu.iebaklija. 

bad^6ill*'t.  III.  lu  Ilrv.l  der  Uaiiehfanykehrer,  pin- 
paior  eaiiiinoniin.  ef.  od^aear.  Rj.  badzo-met.  koji  mete 
bitdze.  ridi  i  dimnjaear.  —  rijeii  tako  hIot.  isp.  pu'- 
koniet,  trnomet,  vjetromet.  i 

biier,*  «i.  (II   8rijemu)  iif?i  bair.  Rj.  i  Kiin.  ondje.  I 
biijn:,*  m.  veza,  uziea,  verizica.  ijen.  pi.  baga  «  Rj.  [ 
stoji  .<iamo  pi.  biizi  /  ii  yen.  iirijeikoni  baza,  a  znaienje  '. 
nije  pofioiijeno.   Danieie,   ARj.   149a.   —  U  njedrima 
zlatan  sahat  •«  luniina.  Npj.  1,  1,53.  i 

bi^ira.  /'.  nekakva  bolest  u  konja,  Art  Pferdekrank-  jj 
heil.  iiiorliits  i/iiidain  eiiiiornin.  Rj.  die  Maiike.  piironi/-  X 
fliia  eijiii.  Rj.'  ixj).  bagljiv.  baiJIjiv. 

bi'lsralj.  biiglja,  in.  lu  t-^rijemu)  riV/i  bagljic^'.Rj.  i»('/« 
plaxtir.  ridi  naviljak. 

bi'isfMiia.'  /.  kozica  jagnje(!a,  das  Lanimfell,  pellis 
minimi.  Rj.  od  'I'n rnk'nl'i  liagana,  jaiinje.  Danifiid, 
ARj.   I  19b.'  i.y,.  sijaliik.  ' 

biiifaiu'.*  biiganeta.  n.  dijete.  DAKj.  149b.  —  Bi  li 
so  ono  njegovo  Inniiine  (tako  od  milosle  zove  svog 
unukai  nioglo  pnstiti  iz  kasarne.  Megj.  3(H.  Zar  ja  i 
ono  jneeranje  hmjane  da  imauio  jednako  ise?  Zlos.  281. 
biigas.  baga.ia,  m.  lu  C.  U.I  iiiua  nijera  od  deset 
oka,  Art  detreidemasa,  modii  ijeniis.  Rj.  isp.  star, 
^inik. 


Kiifriist'vac 


27  — 


biijiu' 


ltimii«.«'\iic,  I5ap;(i!-Cvc':i,  iii.  I'otok  u  .l;iiliii  u  selu 
TiMc'ii.  Uj.  "  Sriiiji. 

bti^iMela,  /'.  (u  vojv.l  die  Kleinirikcit  (bagatelle),  res 
pariii.  Rj.  main  xirar.  ■■iitiuirija,  sitiiliia,  siliiiii: 

ItAfcav.  aj.  (u  Baniiijil  ridi  baiijrav:  Nema  ti  fro- 
repa  od  hamiorn  viirjcln.  krnjava  loiica  i  I'oravu  re- 
duce. Rj.  (•((/(■  (  hioni  /  .s//)i.  iiiidje.  —  adj.  s  tahitii 
na.it.  alav,  benav,  I'Olav,  t-voiav.  rorav.  dlakav.  efrav, 
piJav,  hiljav,  ilav,  jeoav.  kilav.  likav,  Ijukav.  marav. 
noi'uifav.  osijiOav.  |if|M-ljav,  |irljav,  rjrjav,  suhonjav. 
Iraljav,  iinjkav.  vodiijikav.  /rakav.  iiiljav  i  I.  d. 

Itikctlftl,  J5a;;il(ita,  ill.  Ua^'ilad.  liajrdaduin :  Ako  je 
dalfko  liaijdiil.  blizii  jc  aisiii.  (Posl.  2|.  Rj.  iirud  u 
Asiji. 

baKli'iiiia.  /'.  —  J)  (iiajviAe  se  Rovon  pi.  bajrlamei 
ono  fTvoifTJc  Sto  diii  vrata  za  dovratnik  (cf.  .Market. 
Aiiiiet  and  lUtnd  an  dvr  'I'liih;  varihi  et  rinculum 
iaiiuae.  Rj.  —  Slopii'ii,  doljc  nijesto  jrdje  stoje  vrata 
koja  ne  drie  Jarke  iii />(((//'()hc.  Kj.  7l7b.  —  :i)  mala 
tambiirioa  od  tii  i'me,  eiiic  Idciiie  Paiidure  con  diet 
Saiten,  trichord ii  iieniin.   Hj. 

bi^Klja,  /.  sijena  ili  slaine.  ein  liiischel  Heu,  oder 
Stroll,  I'a^citnlii.'f.  Rj.   riiti  svczanj.  ihiii.  bajiljka. 

bikgljiilljt*.  n.  da.i  (llcu-l  liiiscluhiiiKlwii,  faiiriijii- 
loniiii  cuiifeiiio.  Rj.  lerlial.  od  l)!i.L'ljati.  nidnja  kojoiii 
tko  hafilja,  /irari  biiijlje. 

bik|(ijati,  bjljrljain,  c.  impf.  (Ilea-)  Bii.tvhel  machen, 
faiicirahi^-  lunfkerc.  Rj.  prariii  liaiilji:  r.  pf.  sink. 
zbapljati. 

bile'ljica,  /'.  dem.  od  l)a!rlja.  Rj. 
bilKljie,  ba;rlji<'a,  m.  (u  Srijeimi)  ndi  naviljak.  Rj. 
ridi  basralj.    mali  plastir.    rijei'i  .<  tahiiii  nast.  i  akc. 
brzir.  caiii',  dobiU'.  gr\u;  prradii',  kotiji<',  lulic,  mladic', 
miiSkiO.  oblii',  [lariO,  popic.  slavii-,  sljopiO,  zlii'. 

biVK'ljiv,  '((//.  11.  p.  konj,  mit  buira  lieluiftet,  morho 

l)aga  dicto  hd)orans.  Rj.  holcstan  od  huiic.  vidi  bazljiv. 

bii^ra,  /'.  (u  vojv.)  n.  p.  on  je  tvoje  baprc,  dcines 

deli  (titers,  tiiue  farinac.  Rj.  isp.  vrsla,  pasnia,  pasuiina. 

bikgra,  /'.  (u  Dubi-.)  nekaka  iiiorska  riba,  Art  ^fecr- 

fiseh,  piscis  iiiarini  ijenns.  Rj. 

Kagrdilii.  III.  mala  varoMca  izmesrjn  Jafrodine  i  Ba- 
tocine  ii  Sibiji.  Rj. 

bitsrnMia,  /'.  dir  Alazienhuiim.  Itiiliini  pscudoacacia 
Linn.  Rj.  i  idi  kapinika.  drro.  —  Ponesite  dosta  ?]e- 
niena  od  Imiireiif.  .lavor  188ii,  Ttlij. 

Iiiksrcnoi ,  adj.  ito  pripada  liuijreni.  —  Raarrenovo 
divo.  P.  licilii'.   DARj.    151a.   —  zu  mist.  isp.  aplov. 
bikS'ri'iiuvac-,  baa-ieiirivca.  in.  nu-d  kqji  nabeni  pcele 
iz  cvijeta  bat'ienova.  J.  /^iivanovii'.  l>ARj.  lol. 

bs'itrrui.  bairiuia,  haisriiiac.  bairunca,  m.  (u  Hrv.1 
sviuja  koja  iiiia  kovriastu  Ofkinjii,  ein  Irauses  Schuein, 
porciis  criajjas.  Rj. 

biib,  in.  (II  Diibr.l  —  I)  das  Leiifiiien,  infitiae: 
udario  u  bah.  if.  haSa.  Rj.  ridi  i  iiK'ar.  ndricanje, 
nijekanje:  Bolje  if  Inili  nea:'  n  taiiiiiicii.  DPosl.  9.  Za 
moju  k(''er  udat'.  vino^rad  rekoh  ilal';  a  kad  je  udab. 
udai'ih  od  svega  it  Imli.  \,yJt.  Nemoj  lueiii  n  halt  iidariti, 
da  mi  ne  t'eS  Zlat'ju  pokloniti.  HNpj.  2,  2'JO.  Sto  se 
smije  Sara?  .  .  .  .\  8ara  ndari  ii  ludi  frovorei''! :  nijesam 
se  smij.ila.  >Iojs.  I.  Iti,  lo.  Kad  ko  zjrrijeJi  i  iiOini 
zlo  iljelo  Ciospodu  udarirsi  ii.  hah  lilihijemit  srnjcinn 
za  oslarit  ili  za  stvar  predaiiii  u  rake  ...  ili  nairje 
izgiibljeno  sto.  pa  ndari  n  hah  .  .  .  III.  (>,  "2.  3.  Uda- 
rise  n  hah  (iuspodu  i  rekoJe :  nije  tako,  ne  ce  nas 
zlo  zadesiti.  Jer.  5,  1"2.  isj).  j/oliaititi.  zahasiti.  —  '^) 
udaiiti  koji'a  liahoni,  t.  j.  poplaMti  kosra,  osobito  vikom 
i  prijetnjoni.  ersrhrfrken,  terrcfafio:  Udari  ^n  hahoin 
i  rsumom.  Ne  bi  hahoin  iz  Klisure  tvrde.  Rj.  ii  Xpj. 
3,  31  diidiijc  }'iik  k  jiiisljcdiijcuiit  priinjent:  ziiaei: 
ne  (5e§  me  jioplaMti  i  plafnjom  istjerali  iz  Klisure. 
po  tome  ce  ball  ordje  znaiiti  liipa,  buka,  vika.  — 
•i)  II  bah  pokrcpljnjnci  sumo  rijcc  kujoin  se  izriie 
malo  doluzi  nz  sdjekoji,  kito  mali  hroj  —  Uba  adr. 


einzeln,  hie  and  da.  kanni,  ri.r :  A.  Ima  Ii  jabuka  na 
jabnkama?  B.  Nema,  alia  ijdjekoja.  Rj.  7t)3a. 

bAbal.  HI.  das  (letrappe,  incessant  cum  sonita,  cf.  biil, 
bakal:  Zai'ii  Rade 'i«/i<i/  ik/ jiinaka.  Rj.  htpa.  /iraskii, 
osiiliitii  oil  niiiiH  kad  .se  ide.  ridi :  topot.  po  nekiin  je 
krajeriiiia  h  promijcnjeno  na  k:  bakat,  a  po  nekiina 
nc.italo  filasa  h,  pak  .se  olia  a  saiela  n  Jediio:  bat.  r/las 
a  izmcijjn  hit  i7i'  izineijja  kit*  ostaje  u  srijem  obli- 
ciina  Oien.  sinij.  biihata,  bakatal  i  izustarlia  se  (ijen. 
sinij.  b"ahta,  bakta).  isp.  bakar,  bakara  i  bakra.  —  Na 
jedan  put  injc  veliki  hat  i  muudarije,  sva  protrne  kad 
vidi  lava  frde  u  sobu  Ufrje.  Npr.  13-1.  Za  dobrim  se 
konjem  Imt  ciije.  Posl.  8.'!.  Stade  liakal  surih  bedevija, 
otidoie  .s  Bo<;om  pulovati.  Npj.  3,  51!t.  Eto,  i  tiahat 
noijii  jiospodara  iijej^ova  za  njim.  Car.  II.  Ii,  'i'J.  Jedva 
se  samo  cnje  ispred  oltara  izuad  "lava  na  zemlju  obo- 
renijeh  tihi  jednaki  hahat  od  trojice,  koji  se  po  kad 
kad'  ustave.  DP.  (i6. 

bilbllilti.  biihnem,  r.  impf.  unrerhoffl  kominen,  ex 
insperato  adcssc.  Rj..  Dolazi  i  bez  h:  banuti,  biinem. 
doei  iiaf/lo  i  iznenada.  ridi  hrupiti.  isp.  tumariti: 
r.  pf.  sloz.  nribahnuti.  r.  impf.  sloz.  iiabahivati.  — 
I  moL'ah  se  od  Bri.'jaiia  branit'.  i  junaslvo  prema 
njima  kazah.  dokle  liann  vojevoda  Mirko.  Npj.  ;j,  40.'). 

biilion'lijt'.  n.  das  Xnithern,  incantatio  (inorbi,  dv- 
lorisj.  Kj.  rcrlial.  ad  l)al)oriti.  radnja  kojom  tkobahuri. 

biihorica.  /'.  (u  Bocil  die  Xauherin,  iiirantatri.r,  cf. 
vraeara.  bajaliea:  Nesto  nie  je  zaboljela  frlava,  nefr' 
mi  zovi  hahuricii.  majko,  d.-i  bi  mene  ml.adu  baliorila. 
Dozvala  je  druiru  hahnricn.  Ne.L''  mi  zovi  treeu  baliu- 
ricu.  Rj.  ViV/i  /  bajaOica,  gatalica  2,  gatara,  magjiouiea, 
vjeJtiea,  vraearica. 

bilhoriti,  rTm,  r.  impf.  (u  Boei)  ztmbern,  incanto, 
(inorhum,  dolnrcm),  cf.  liajati:  Nesto  me  je  zaboljela 
slava,  neg'  mi  zovi  bahorieu,  majko,  da  hi  mene  inladit 
hahorila.  Rj.  vidi  i  t'arati,  I'initi  (kome),  gatati,  uiagji- 
jati,  vraeati  "2. 

bilbt,*  III.  i  bez  h:  bat,  ridi  sreda.  —  A  da  vidiS 
bahta  w  Vlaseta.  Npj.  3.  143. 

bslhtaiijf,  —  I)  das  Trappcn,  iiicessus  cum  sonitii,. 
Rj.  rcrbal.  od  bahtati.  radnja  kojom  tko  baice.  vidi 
baklaiije.  —  'i)  das  .Streiten,  contentio.  Rj.  verbtd.  od 
bahtati  se.  radnja  kojom  se  tko  liasce  s  kim. 

bi\htali,  biiSc'em,  r.  impf.  Rj.  iiV/i' baktati  (i  .se). — 
J)  trappen,  sonitum  cdn  inccdcns.  Rj.  ici  s  iHdiatom, 
iei  lupajnci  mniaina.  ridi  tojiolati.  —  '')  sa  se,  reci- 
proc.  oko  eega,  kao  pi-epirali  se,  goiiiti  se,  streitcn, 
contendere:  mi  smo  se  bahtali,  ja  sam  se  s  njim 
liahtao.  Hj.  ridi  si/n.  kud  klipak  2. 

babilljaii.ji'.  n.  das  Kriechen,  reptutio.  u  Rj.  bail- 
Ijauje.  Danieie,  ARj.  l.'j-lb:  bahilljanje.  rerlial  od  ba- 
hidjati,  koje  ridi. 

babilljati.  bahiMjam,  n.  Rj.  baitljati.  Ijam,  r.  impf 
(u  Sumad.i  iei  pobaueke,  najvise  se  govori  za  main 
djeeu,  kad  joS  ne  mogu  upravo  da  idu,  nego  tako  pu/.u, 
kriechen,    I'epere.  Rj.  17b.  za  h  ridi   kod   bahnljanje. 

biMr.*  m.  das  I'fer,  ripa,  cf.  brijeg,  obala.  Rj.  ridi  i 
baer,  igalo,  jalija,  strana. 

baj.  in.  bice  isto  sto  bajanje.  u  jednoj  poslovici 
Dnhriirackoj :  Komu  haj,  tomu  vaj,  bajaliei  bio  kravaj. 
DPosl.  48.  ' 

bftja,  /".  —  1)  hyp.  od  bank.  Kj.  ((i7.io  hi/p.  kod 
groja.  —  2)  (u  Da'lm.)  vidi  abajlij'a.  Kj.  od  abajlija 
I  pustala  okrnjirsi  se  spnjeda  i  .sazersi  .se  u  sredini. 

Biija,  /'.  Stadt  in  der  Backa,  nomen  iirhis.  Rj.  varos 
u  liackoj. 

Kiijat-,  Bfijea,  in.  Einer  ron  Buja.  Rj.  covjek  iz  Baje. 

bikjae,  baj.lia,  m.  der  Zaitlicrer,  incantator:  NosiSe 
ga  na  tiajacc.  da  ga  obaju.  Kj.  koji  hujc.  ridi  bajalo, 
magjionik,  vjestae,  vrae  '2,  vraear  2.  —  Basma,  one 
rijeei  skupa  Sto  liajac  ili  bajaliea  govori  kad  baje. 
Rj.  l(!b.  Neka  se  ne  nagje  u  tebe  .  .  .  ni  tiajac,  ni 
koji  se  dogovara  sa  zlim  duhovima.  JIojs.  V.  18,  11. 
Koja  (aspida)    ne   euje   glasa   bajaiju,  vracaru,  vjeitu 


biijai^ira 


28  — 


bakam 


u  vnn^anju.  Ps.  58.  5.  Ke  sluJajte  dnkle  ...  ni  gatara 
svojih.  ni  htijiicu  svojih.  Jer.  L'7,  9. 

baji\(-ic-a,  f.  loja  huje.  —  Za  kiirvarstva  .  .  .  rjeMe 
tHijiii'ice.  Naiim  3,  4.  ridi  bahorica  i  sipi.  ondje. 

biijali*-:).  /'.  ilif  Zuulnrin,  i>iviiiitairi.v.  Pjevaju  kako 
se  u  svatovima  (kad  se  ieiiio  liiinsrur  i-elebija  taranoin 
il^jevojkomt  razboljeo  kupiis  iia  .«iaiiini.  pa  iiiii  ilovoli 
proju  lidjiiliiii  da  imi  baje:  Proja  baje,  kupu.<a  lU'slaje. 
Rj.  vidi  baliorii-a,  i  s;iii.  oiidje.  —  Kad  se  za  koca 
niisli  da  je  ureOeii.  ouda  luii  luiiatiiii  gasi  iigljevlje. 
Rj.  8.")b.  l>tao  poMo  vigje  poriu-i  ."((  htijnlieu  ...  a 
ona  mil  odgovori  da  lijeka  ue  ziia  nikakoga,  nego  da 
druge  hajalicc  (hihtirJjti.  I'ar  po  torn  lioiijuse  lui  vniofle 
hitjalice,  ali  inu  svaka  odgovori  da  tome  lijeka  ne  zua. 
Npr.  lit;.  IJovori  hujuliea  kad  lijevom  ritlom  hujc  oio 
htfcc  holJetUe.  Posl.  169. 

biijalu.  til.  r/ifi  bajaf.  Rj.  i  sipi.  oiitlje.  rijeci  stalim 
iKist.  ziinic  irljtiih  koji-  ritih  <»io  sto  zniici  fihuiol : 
benetalo.  Idebetalo,  bubalo.  eapidalo.  esuskalo,  davalo, 
dizalo.  diijemalo.  egucalo,  gatalo.  izdiralo.  jei-alo.  kam- 
kalo,  luujalo,  mazalo,  lurtvopuhalo.  iiaklapalo,  oklije- 
valo.  jiaiiitilo.  pei-kalo.  spidalo,  ^iinjalo,  Uiiuaralo.  uzi- 
uialo.  vikalo.  zlojiamtilo  i  I.  ci.  isji.  rijeci  n  tukiiii 
iKisl.  Lud  Inu'kalo:  i  lod  bjelilo  1.  (  lod  bjesnilo. 

b:\jani.  III.  (u  C".  U.)  lidi  badem  Rj.  i  sipi.  ondje.  — 
V  Miistaiu  proevali  hajiniii.  Here.  121. 

bitjaiuov.  iidj.  badeinov.  t^to  jiripuda  hajiimw,  vidi 
i  mijeudulov.  —  Smole  liujatiiove  isuU  u  pe(''i.  I.  Vlad- 
mirovic.  DARj.  loGa.  ^u  na.sl.  isp.  aptov. 

brijanjc.  II.  d(i.<!  Zaubern,  incdiitiiiio.  Kj.  rerhitl.  od 
bajali.  radiija  kojoiii  Ho  haje.  —  Zavarciti  (travama 
ili  hiijiitijem)  kakvu  boljeticu  da  ne  ide  u  uaprodak. 
Rj.  Ifiob.  Taki  se  oganj  iipotrebljava  i  «  hajunju 
lid  r'i:liciiijeh  hvhsti.  22Ua.  Nenat^etu  vodu  upotreb- 
Ijavaju  bajalice  ii  razlienijem  hujunjiivti  oJcn  holesiiijch 
Ijudi  i  za  \)\(c  i  za  umivanje.  Rj.  417b.  .•\ko  njede 
zmija  iirije  hujinijn,  ni.itii  nc  cc  pomoci  hajac.  I'rop. 
10,  11.  .la  cii  pustiti  na  va.s  vas  zniije,  aspide,  od 
Icojih   neiiKi  hajunju.  ,Ter.  8,  17. 

bJkjat.*  bikjatan,  tna  udj.  n.  p.  bajat  hljeb,  bajatno 
meso,  iiltliinleii.  tiirlit  friscli,  niiix,  noii  recens.  Rj. 
Ttir.iH  bajat  ■'<fiir:  .sto  iiijc  slwnihijc,  neffo  Ivitriid  od 
diifiu  stajiiiijii.  Danii'ic,  .VRj.  l.'JBa.  inp.  iibajati  se. 

bSjati,  jcm,  r.  imp/',  zmdiern,  imanto  (morinini, 
doloreni).  Rj.  ridi  bahoriti,  i  si/n.  vndje.  v.  pf.  sloz. 
o-bajati,  pre-,  a)  hajuiijc  se  iiiieiiu  ne  tice:  TSasma, 
one  rijeOi  skupa,  Mo  bajalica  ili  bajae  govori  kod  huje. 
Rj.  ICb.  —  f>)  lomii:  Pa  mu  doveli  proju  bajaliou 
da  iiiH  h'lje.  Rj.  12a.  —  r)  olo  ceri'i :  Kad  zene  hnjii 
oko  kiikve  iiute,  onda  pifu  kaSto  f'ivitom  i  Solomiinovo 
slovo.  Rj.  700a.  Kad  lijevom  rukom  huje  oko  kukc 
boljeiice.  Posl.  169.  —  d)  od  t-cf/u :  Kad  se  huje  od 
micine,  bajalica  na  kui'nome  pragu  govori  .  .  .  Rj. 
36f)b.  —  e)  haje  xe  cim :  Metalje  se  haje  metlom,  perom, 
bijelijem  lukom,  solju  i  hljebom.  Rj.  3.'j4a. 

Bajfcta,  111.  ime  mufko.  Rj.  —  Bajfeta  fpred  e  je 
o.siiovit  koju  je  u  Bajkol.  Osn.  2M.  In/p-  od  Bajislav 
i7(  od  Bank  (7(  od  dinijoija  imciia  koje  .«e  pociiijc 
ijlanoriiiiu  Ba.  n.  /i.  Bartiio.  imeiiu  s  fiikim  iKtut.  Boj- 
ceta,  Cmeta,  Coketa,  Draieta,  (^Iriibela,  Kreeta,  Laketa, 
Maleta,  Radcta,  i^aleta,  Vladeta,  Viireta  i  t.  d. 

BAjisluv.  m.  ime  miiSko.  DARj.  ir)7b.  liaji-sdiav. 
luko  nlo:.  imena  vidi  kod  Berisav.  Ii/lp.  Haco,  Hajo, 
Bajrela,  Bajko. 

bfijka,  /'.  «  StiiUija  fabella,  hasna.  —  Isijovijed  Ima 
biti  razborita  ostaviv.'i  na  stranii  pripovijesti  ali  hajke. 
^.  Matijevi<'-.  DARj.  1.57b. 

Itiijko,  m.  ime  mufko.  Rj.  hyp.  od  Bajislav.  inp. 
Baji^eta.  —  Bajko  (mtn.  u  Bajo).  ()nn.  2i)4.  hyp.  s  takim 
nasi.  Drajko,  Oojko,   Rajko.  Stojko,  Vnjko  i  t.  d. 

KAjnik  liDka.  itajiioinr-anin.  KajiiAlfleka,  Kajiio- 
liu'kl,   Rj.   ridi  Banjavl.uka  i  t.  d. 

hajnT,  adj.  Mo  moie  kao  obajati,  zacarati.  up.  fa- 
roviii,    hezauhernd,  fascinatorius:  Koamaj  je  i  dnnas 


pnn  nekog  liajiiofl  cara.  Megj.  157.  Nemam  ja  toga 
hajiioya  dura!  Zlos.  222.  is;;,  sto  kah'  Ihiiiivii'  kod 
rijeci  Banja  Luka:  Njeki  ne  razumiju('-i  rijeei  liuvja 
piJu  mjesto  nje  i  govore  Sto  im  se  eini  ila  razumiju 
hujiiu:  Bajna  liUka.  DARj.  177b. 

Riljti.  III.  ime  miisko.  Rj.  Ba-jo  iitii.  BAja.  roc. 
Bajo.  hy/i.  oil  iinciia  koje  sv  pociiije  iilusoriiiia  Ba,  ». 
p.  Bajislav.  Bank,  Bartno.  —  .la  imadem  Bogom  po- 
bnitiina  u  Perastu  I'ivljanina  Huju.  Npj.  3,  4.').'!.  tukvu 
hy)i.  Hojo,  Cvijo,  tiajo,  (inijo,  Koju,  Mijo,  Mojo,  I'ajo, 
I'ejo,   I'rijo,  Rajo,  Rijo,  i^tojo,  t^ujo  i  t.  d. 

Biijov.  (((//'.  kto  jiripuda  Baju:  DaCu  tebi  sve  mho 
Biijoro.  IS'pj.  .'),  469.  ('  jio  tome  prezime:  Barjaktare 
Jiajoric  Pavieu.  Rj.  4S4a. 

hiljrak,*  »».  ridi  barjak.  —  Zeleni  hajraci :  krsta.Si 
tiiijruvi.  HNpj.  4,  li6M. 

bajrftktar.*  bajraktflra.  iii.  ridi  barjaktar.  —  Opn 
ziSe  Osniana  hujraktura.   HNpj.  4,  4li6. 

Kajski,  udj.  roil  Baja.  Rj.  sto  pripiida  varoH  liaji. 

Itaji'iiiei,  bajuni^ta,  m.  2'V((»cM.«Af  baionnette:  Stade 
klepet  noia  i  paloSa.  biijiiiictu,  sablje  i  liand?,ara.  N]ij 
.0,  344.  ridi  panganet ;  bodilo  2.  Spika. 

bak,  J".  (ponajvi.Se  se  govori  /;/.  biiei)  tako  zene 
tepaju(''i  zovu  suhe  \\  male  djece,  kad  ini  poeinjii  nieati 
(mjesto  huk  govori  se  i  bunk,  i  liauijuk,  a  n  Boei  m- 
cii'i),  Kiiiderirort  fiir  Zuhn,  denx  seruiorie  in/'untiimi. 
Rj.  —  Iiak,  mjesto  koga  se  govori  i  buucak,  nije  niSta 
drugo  nego  sa^eto  buuk.  Osn.  20. 

bak.  III.  (u  Hrv.)  ridi  bik.  Rj.  iien.  pi.  bakii. 

bak.*  baka,*  vzrik  Turski  koji  ziiaci  gle.  —  Bak, 
ana  se  ni  sitim  (fJle.  majku  mu).  Posl.  324.  Baku*! 
vidi  gle!  Rj.  Baka  replijel  (kad  se  ko  kitil.  Posl.  11. 
A  Jeliee.  moja  zaovieel  //((/,((,  /;"(/.((  od  KladuSe  Miijc 
kud  se  j'  digo  u  Yratnik-planinu !  HIS'pj.  4,  412. 

bilka,  /'.  '';'//'.  od  bliba.  Rj.  roc.  siiifi.  hako,  rm . 
pi.  bake.  —  J)  oi'ina  ili  luutrriiin  muti:  Moj  unurr, 
uejaeak  Maksime!  bi  li  mene  ne?to  sjetovao?  .  .  . 
Besjedi  joj  dijete  Maksime:  Ja  fw  tebe,  huko,  sjeto- 
vati:  .  .  .  Bog  t'  ubio,  moja  stura  huko!  Xpj.  2,  480. 

—  '2)  staru  zenu:  Bio  i  starac  i  baba  .  .  .  sad  pogje 
haka  ....  jarae  igjaSe  za  babom.  N])r.  245.  Poigraj, 
Pavle,  poigraj,  dai'-emo  ti  stunt  haku.  Npj.  1,  187.  - 
ba-ka.  tukra  hyp.  nrtka,  n<5ka,  s<^ka,  sika,  strika. 

bitkal."  bak^ila,  vi.  trgovac  Sto  prodaje  sir,  maslo, 
nipd  i  t.  d.,  dcr  Sijezereihiindtcr,  rondiiiientarius.  Rj. 
ridi  bakalai?.  —  dolasi  i  kao  iiadiiiiuk:  A  tre(^e  je 
Srpska  vojevoda  ja  iz  i^apea  Bukul  Milosave.  Npj. 
4,  243. 

bakitlfu-,  bakaUt'a,  w.  (u  Baekojl  ridi  (^ifta  ((/. 
bakal):  Bakulaci  kolo  vode,  a  paori  glede.  Rj.  (/own 
sc  poi/rdiio  za  bakale,  kuo  da  je  svaki  od  iijih  iiftu. 

—  ryect  s  takim  7iust.  kod  gluha^'. 

bak<llaj,  bakal,4ja,  m.  (u  Boci)  nekaka  morska  riba, 
cine  Art  ^Iccrfiseh,  piscis  iiiurini  fieiiiis:  Svaka  riba 
voda  a  hukulaj  vojvoda.  (Posl.  27(1).  Rj.  ijudns  tiiorrhna 
L.  Stockfisch.  Ej.'  'I'ul.  baccala  *  baeealare.  vidi  baka- 
lar.  batok.  —  NabijaCa,  drvo  kojim  se  tu^e  bakalaj. 
Rj.  377b. 

bakilliir,  bak.aliira,  m.  vidi  bakalaj.  DARj.  l.^Sb. 
'I'ul.  baeealare.  vidi  i  batok. 

bakfilka,  /'.  die  Spezereikrihncrin,  condimentariu. 
Rj.  tniorku  sto  prodaje  .<<ir,  maslo,  vied  i  t.  d.  isp. 
bakal. 

hi'lkriliiica.  /'.  bakalski  diic'an,  das  Spezereiyewiilhe, 
lidicritii  condiniciiturii.  Rj. 

bakiilov,  adj.  des  bakal,  condimenturii.  Rj.  Uto  jiri- 
puda l/ukulu.  - 

bikkalskT,  adj.  Gewii/rzkriimer-,  condimentariorum. 
Rj.  .Mo  prijiuda  hukalimu  Hi  bakuln  kojcmu  god.  ■ — 
liakalnica,  hakulski  diicun.  Rj.  13a. 

bakam,"  »».  boja  kojom  bnle  erljene  obraze  i  nokte. 
Here.  3.07.  isp.  varzilo.  —  Na  nj  ndara  Imkum  i  bje- 
lilo. Here.  13.  A  da  vidis  Zlatije  djevojke!  Dize  s  lica 


bnkiimiti 


29  — 


Bnliilin 


hukmii  i  lijclild,  };jovoj:i(k()  svhiri  oiiijelo.  3ii.  —  alec, 
oil  Dimiiii'ii,  AKj.   1;'>S1). 

hiikniniti  sf.  nnm  s«',  i:  r.  iiiipf.  maznii  ae  bttla- 
nioiii :  Xe  li'ji'li  se  i  ne  Ixil'iinii  se,  li  ne  maini  moiiike 
ncieiijene.  Here.  ITvS.  v.  pf.  s?((f.  iia-liakiuniti  se. 

biikar,*  l)ilkra,  in.  (/ax  Kupfcr,  cuprum,  cf.  iiijed. 
Kj.  ikinif  kojc  sii  u  hnhrii  ri:<im:  i  stiimpiino.  Nov. 
.Srii.  lS-21,  :J!M).  Kn<;lfsk;i  iiiui  Ixdm.  Priinava  K  Da 
se  ovo  izreie  ii  hiikni.  Stiaii.  1.S.S7,  2311.  nen.  aiiifi. 
iU)lii:i  I  liAkiira:  Slova  .  .  .  bisnio  dali  i/.iczati  i>n  h<i- 
htini.  Stiaz.  1SS(;,  l.'il2.  (:'(t  ontj  ijcn.  ixp.  hakaruSa. 
villi  i  rhkai',  ciikra  /  ctlkaia,  gr:M3ar,  grabra  ('  griibara, 
hibat,  lirpla  i  bVbata). 

Ki\knr,  Uilkr.-i,  m.  Simli  Biteeuri  im  kroatixelten 
Kiialeiiliniile.  Kj.  ritro^  u  Hrr.  I'riworjii. 

bakiirlijil/  /'.  riili  bakiaiMija:  Rije  njowa  oStrora 
hiikiirlijiim.  Hj.  oiw  iin  iiiini  jnhm'  ilr'.i  uoiiv.  villi  i 
stiPiiuMi,  iizriitrjija.  isp.  prai'a  "J,  pracioa  2.  —  ba- 
karli  ml  hiiLrn,  hidrni.  rnljn  ihi  je  si  nine  ii  biriio 
mijri.ic  ml  linkrii.  riji'ii:  bakar  ilmliit  ziirrsctiik  Titrski 
li  (ja).  villi  liikvc  rijeii:  iljerurlija,  drainlija,  mafizar- 
Hja,  painiiklija,  prekomorlija,  iizvoillija  i  t.  il. ;  i  imetiu 
Hosaiilija,  i  ostntn  koil  dvdijii  imeiiii. 

hiikilrilKn,  /'.  (ii  Srijcnuil  bakivno  zvouo  5to  se 
veie  n.  p.  na  vohi.  if.  klepka.  Kj.  zrono  od  hiikura 
(oil  hitkra).  villi  i  bioiiza  i  ni/n.  onilje.  —  rijeci 
s  tiikiiii  iiiiKt.  koil  aj^iiusa. 

biikat,  bakla,  tn.  villi  b.ahat.  Kj.  villi  i  topot.  — 
H  krnjcvima  ijilje  .«•  ijliia  h  prctvnrii  u  k. 

bilkola,  /'.  (II  RismO  </<•»•  Stork,  bnculun:  Starom 
Joku  siebrmi  hnketii.  Kj.  2'al.  bachetta,  .ititp,  palicu. 
villi  i  l)atina  *  kiih.  onilje.  —  liiikHa  je  rijec  Tali- 
jaiiska  i  ziiaei  Hup,  i  ,lok\i  se  to  dajc  kao  da  bude 
starjeSina  i  da  upravlja;  jer  kad  ko  do  smiti  bude 
kakav  staijeMna  ii  opStini  (n.  p.  kapetan),  kaze  se: 
iiiur'o  pod  hiiketom.  Kov.  lOil.  Orilje  iliiklc  xtarljii 
Vuk  akc.  baktta,  u  Kj.  Ijakela,  sa  koji  kiizc  Diinivii'', 
.\Rj.  159a,  da  ne  t'e  hili  dulniv  vcr :  baketa. 

biikill,  iidj.  dev  baka,  vetulae.  Kj.  sto  pripuda  haki : 
U  autreSelj  Imkiiiu  iizina.  Kj.  (ja. 

baklilva,*'  /'.  eitie  Art  pita,  placentae  ijenii.i.  Kj.  — 
(idi.  Zejiio,  vei^er'  veiieiati,  veCerati  secerli  hakliivu: 
Npj.  1,  ;i84.  isp.  irjul-baklava. 

bftkija,  /".  [lien.  pi.  bak.aljiii,  u  Stiillija  faeida  (od 
kojv  je  i  niixtiilit),  Ini;  ziihlja.  villi  vaklja.  —  Duplir 
kako  hakljii.  (ij.  Kapie.  liuklju  iskri  kiid  goder  se 
iiosi.  J.  S'.  Keljkovic.  DAKj.  ilJOa. 

biikoiija,  I",  ein  ijroit.ter  Herr,  maflniis  dumintin: 
oil  je  voliki  bakonja.  Kj.  veliki  iiof:podi>i.  isp.  imenii 
sa  Ijude  s  tiikim  iiast.  balonja,  brkonja,  I'elonja,  dii- 
ffonja.  Ldavoiija,  gli))oiija,  irnzonja.  hrapoiija,  krasto- 
nja,  litoiija.  mbikonja,  mlitonja.  miimonja.  ]>rdonja, 
Sogonja,  tiboiija.   zderoiija. 

Kiiku.  Hi.  ime  miiiiko  hi/p.  ii  2»'fzimenu :  I  doziva 
Ihikoriva  lyiiza.  Npj.  4,  398.  —  Ba-ko.  fakva  Injp. 
vidi  ki>d  Dako.  od  Bajislav,  Hauk,  Bartuo  i  t.  d. 

bnkdvK.  adj.  (u  Ilrv.)  vidi  bikovit.  Rj.  n.  p.  vo. 
—  adj.  s  tukvim  nasi,  vidi  kod  barovit. 

bikkrn,  f.  rndi  kotlnSa  Kj.'  (u  Imosk.,  a  u  Sinjii 
bakra,  u  primorju  lopizu)  zemljan  sud  koji  se  iia- 
stavlja  na  vatrii  kao  kotao.  Rj.  '2\)ia.  i-idi  i  pinjata. 
isp.  bakraf. 

bikkraf-,  bakrAea,  m.  vidi  kotao.  Rj.  kotao,  o.'iobHo 
od  hiikra,  a  po  njemu  i  druyi.  dem.  bakracic.  —  Ne 
dnmo  ti  oirrepisti  bakraia.  Rj.  439a.  isp.  bakra,  kot- 
lu*a,  lopiza. 

bakriliie,  m.  dem.  od  bakrae.  Rj. 

liakr;\Mlja,'  /'.  vidi  uzengjija.  Rj.  vidi  i  bakarlija, 
i  syn.  ondje.  —  Oarnu  i^arca  .yajnom  liakvarlijimi. 
Rj.  83a.  Udara  ira  osirom  bakriwlijoni.  Npj.  "2,  14(1. 
A  zeleiikii  dizirin  popustio  i  pokaza  slatnxi,  bakracliju. 
3,  241.  hiikviii-liju. 

bikron,  iidj.kupfcvn,  cupreus,  aeneus.  Rj.  sfojJCi- 


pailii  liakra.  vidi  mjedeii.  —  Bakariisa,  biikvviio  zvnno. 
Kj.  13a. 

bakri^iijai'a,  /'.  (n  Kotoni)  ii.  p.  pu^ka,  t.  j.  oko- 
vaiia  rtrjavini  srcbroni,  kao  bakroiii,  ein  mil  si lileihtem 
Silbcv  heschliiiietiis  p'riiiriieivehr,  sclopitiim  itrijeHlo 
viliori  miinitiim.  \{].  kako  \'uk  ka:c,  da  je  Inikreujiuu 
n.  p.  ])U.ika,  /;(/  tome  mole  liakreiijara  bifi  i  drtifin, 
kakii  i/oil  .itrar  zcnskofia  roda  liakvom  okovanu. 

biiksi.s,*  VI.  napojiiica,  dai-:  Daji  baksii  iidadim 
Sarajlijam',  kad  ti  stami  lova  doiiositi.  Kj.'  Dnnii-ie 
akc.  liakAis.  .\Kj.  Kila.  —  Maiko  .s'jeee  Arapski^  jii- 
iiake,   pa   sve   iflave   pred   eaia   iziiosi,    a  I'ar    Maiku 

haksise  poklanja Marko    nije  juiiak  uikoliko, 

vece  nuive  odsijeca  L'lave  i  pred  U'be  na  baksii  dv- 
nosi.  Npj.  2,  3()5  fpo  ovonie  donosili  na  baksiS  znavi: 
donosiU  zeteri  dobiti  buksisj.  ,Iovo  iijojzi  lijep  baksis 
diiva,  darova  joj  svilenu  niarainii.  Hen-.  219.  ( )nda 
veli  Be(''ir-pasiniea:  >.la  dva  vraiia,  dva  po  Bogu  bratal 
oliadva  ste  mladi  za  bak.iiiia.t  I'ojrje  njiiiia  haksiH  do- 
nijeti.  Npj.  3,  .'ilv!  (biti  za  liaksi.'a  [gen.]  znaci  za.slu- 
iiti  baksis.  isp.  8int.  11)8.  ali  je  i  u  ovim  doiiaijju- 
jlma  obii'niji  i:(tvrti  padez  s  istim  prijcdloijom  za. 
villi  za  1.  3. 

bikktiinjo,  n.  vidi  bahtanje.  Rj. 

bikktati,  l)aki'em.  Rj.  v.  imp/'.  —  1)  vidi  babtati. 
Rj.  —  'i)  baktati  se,  vidi  bahtati  se.  Rj.  glas  h  » 
nitsem  sc  narodii  i)djeiidje  pvclvava  u  k.  isp.  Posl.  XII. 

biXknIja.  /'.  na  divetu  (osi)1)ito  biastovu  i  eeiovul 
do  kore,  o<l  piilike  tii  prsta  debcio,  div  Splint,  albur- 
num, cf.  belj,  bjelika.  Jiiikiilja  je  lijeija  od  pravoga 
drveta  i  (tiije  istrnlili  od  njega.  Kj.  St'fz,  u  drveta 
pod  bjeUkoni  ili  bakuljom.  Kj.  719b.  rijeci  s  tukim 
nasi,  (osim  imi'iid  kriivamaj:  liasnlja,  gigulja,  grdulja, 
gronlulja,  jegiilja,  kadulja,  kosulja,  obdulja,  paatulja, 
pjeskiilja.  rosulja.  srbulja,  tnulja  i  t.  d. 

b:\kiiiidra<-.  vidi  kiindrae.  Kj.  —  .lednom  mai'ku 
ime  kiindiiK',  dnigoni  nakokundrae:  .Aii-  kiimb-ac!  niae 
kundiae!  oberbae  bakundrac  (ko  viSe  puta  zasopoe 
brzo  moJ.e  reiM  da  se  ne  pomete.  f/.  jeguba).  Rj.  31.5a. 

biikva,  f.  ono  mjesto  gdje  se  staje  nogoni  kad  se 
niei':e  kainena,  Standnrt  der  Stciniverfcnden,  statio 
jactuniium  sa.ra,  Rj.  DaniOiic,  ARj.  Itilb  kuse,  da po- 
stanja  moze  biti  istoi/a  kojeija  je  baeati.  —  rijeii 
s  takim  nasi,  viilj  kod  baeva. 

biikvica.  /'.  (u  Sum.),  divcn  vodeni  sud,  Art  JVasser- 
ifefiiss,  modii  yenus,  cf.  zban,  fobanja.  Rj.  vidi  i  di^ban, 
zbanj,  kaea  2.  —  iSfategne  bakvicu  studene  vode. 
Zlos.  2;h). 

bala.  /'.  Ill  I'.  O.)  drva,  pnica,  ^ila,  vidi  denjak, 
naramak.  Kj.  Tal.  balla:  breme,  tovar,  denjak,  na- 
ramak. 

balitban,*  m.  —  1)  nazeba,  kihavica,  der  Schnupfen, 
yravedo,  pituita.  Rj.  vidi  i  hunjkaviea,  i  syn.  ondje. 

—  2)  in  einem  lAede  ids  Svhimpfwort  yegen  den 
Halm,  convicium  in  yalluiii  yallinaceum :  K  kokote 
balahane.  Rj.  poyrdu  kokutii. 

B:\la(-ko  vojvoda,  m.  (st.)  ISfame  eines  liiesen,  nomen 
prnprium :  Ima  jedan  Balacko  vojvoda.  Rj.  —  Ka 
Balaeku  jesu  do  tri  glave.  Npj.  2,  162.  Kad  stigoSe 
cara  i  svatove,  pred  njeg'  baei  Balaikovu  glavii.  2, 
1.54.  za  nast.  isp.  Ilii'ko,  Krecko,  Velicko. 

Balar,  m.  prezime:  Od  (iaje  Tialava.  Npj.'  4,  XX. 

—  «A'c.  bire  Ridae,  Raliii'a.  isp.  taka  imena  Btira*', 
Stalae. 

balitiitii-,  )».  der  Kliippel,  tudicuhi.  Rj.  nekakva 
maljica. 

balast,  m.  der  Ballast,  teret  sto  se  metne  u  layju 
same  da  se  ne  pverrnc.  —  Definicije  uvaljuju  u  do- 
sadiiu  i  festo  sniijeSnu  pedauteriju,  a  ona  nagomilava 
nepotreban  balast.  Ogled  V.  akc.  ce  biti  balast,  ba- 
lasta. 

Itali^tin,  Balatina,  m.  I'lattensee  in  Unyarn,  lacus 
Balaton  in  Unynvia.  Rj.  najvece  jezero  u  Uyarskoj. 
od  slovenske  rijeii  blato,  jezero.  —  Dosta  (n.  p.  no- 


Balatinu  Jozcro 


30  - 


liiiiiiltailiiva 


r.u-iil  ka"  i  BaUitinti.  Posl.  OS.  liili  Balatiiio  .Ifzero, 
ISnlattin.  (Javaiiovo  .li'zt'ro.  imiiia  iiijtsiKi  s  tiihiin 
iiaxt.  Beorui.  LVkliu.  Oeliii,  Miletin.  Nesutiii,  Noviii, 
Varvurin.  /I'ljiii.  (<4«i«o;  O^iilin. 'i(;j/ii :  Skrmliii,  V:i- 
railin.  Vara/ilin.  Iiinjii  <V  I'Hi  /  ■"  Bezilin,  Kuveitliii, 
rara.-iii.  \'iiliu.  i^/i.  Osii.  l;"il. 

Itiihllilio  .IcztTU,  III.  villi  Halaiin:  Na  dvorii  mu 
-tv.iriie   JSuliiiiiio  Jf:iro.   Nj.  ridi  i   Balatun.   Gava- 

KiilHliln.  Balatiiua,  »i.  riitl  Balatiii,  Balatino  Jezero. 
( iavanovo  .K-zero.  Ihl  Mail':.  Balaion.  —  u  Npj.  1, 
lo:*  A  rijiiiiiHi:  Balatiuo  jezero  dodiijc  Vuh:  U  Jla- 
dzarskoj  i>ri|>iivijetlajii.  da  se  u  jezeru  Iliilutiiiiit,  kad 
je  iielio  vedro  i  voda  liistra,  i  sad  vide  zidiiie  od 
•  iavanovijeh  dvorova. 

Iiillav.  tidf.  ruiziij,  iiiuro.tux.  Uj.  iiJnljuii  IhiIkiiik. 
ridi  slinav.  —  Balo.  balonja:  haliir  curjck.  Kj.  l.'Jb. 
I  V  ^iroliiiji:  Krasiio  mouit'e.  ka"  haJaro  .■iuiiiie.  Posl. 
liid.  \V  eto  li  l^iraniiia  Tala  na  kula.^u  loiiju  bala- 
vuiiie.  N|>j.  .■>,  23:'). 

brtlaviic.  l)alavea,  iii.  —  1)  der  Jiotzifie,  HoUbube, 
piur  itiiirii.-m^.  Hj.  hiiliiro  miislo  dijetc,  moiiiie.  lidi 
slino.  —  2)  liba,  dcr  iSiieliliiiji.  iiu'iterusteiis  aenleu- 
iiis.  Rj.  iiiiiiiil  itipito  Cur.!'  Kj.-' 

biklav«-a«r,  /'.  oo//.  balava  djeca.  B.  MuSieki.  DARj. 
li;:!l>. 

hali'ivi-i'.  balaveeta,  n.  balavo  dijele.  DARj.  KiSb. 

Iiala\  ica.  /'.  dut  RiAziiiiidchen,  puella  mueida.  Rj. 
hiiliiri  djernjha.  / 

bfiK-a,*  /'.  ridi  balOak.  Rj.  —  O  pojasu  salilje  Ala- 
iiiaiike.  a  na  iijima  od  Oelika  haUe.  Npj.  3,  .'J.-fS. 

bi^lt-ak.*  III.  u  sablje  ili  ii  ma(?a  ouo  jrdje  se  di?,i 
riikoui.  dcr  (iriff  am  Sidiel,  capnlus:  Krvava  mu 
ftiblja  do  lidlcaka.  Kj.  ridi  balfa,  bareak,  krsniea.  — 
<)  bedri  mu  sablja  okovana,  na  sablji  su  /)•;'  hulcala 
:l(itii(i.  II  hdUdciiii'  tri  kamena  drafra.  Npj.  '2,  3-10. 

bilk',  brda,  /'.  pi.  dcr  Hot;,  iiitiiiix.  ef.  sline.  Rj.  — 
<  In')  irjaee  nseknuv.si  se  pi'stima  i  potejrnuvf'i  Ixile 
preda  nj  o  zemlju  odgovori  .  .  .  Posl.  '274. 

biilosra.  /'.  n.  p.  covegjsi,  konjska.  ovcja.  der  J'n- 
jUtlli.  ]'iclikotli,  .s((»vi(.<.  Rj.  (■/(//'  sralebina.  )icii/<t.  dmi. 
baleziea.  —  Sinuo  kao  hiitcija  ispod  snijega.  Posl. 
•2fsi.  l)ajem  ti  goret/ju  haleqn  mjcsto  covjecijega  kala. 
Jezek.   1.  If). 

balt'sranjis  ».  (/«.?  Minten,  Kothmiichvn  (row  ^'ielij, 
curittio  peroriim.  Rj.  rerbul.  od  balegati.  rudiiju  lujom 
hiiliijii   iiiiirriiue. 

balt'trarka,  /'.  ridi  pliska,  molacilla.  DARj.  lG4a. 
plica,  ridi  i  govedarica  2,  govedarka  2,  govedaruSa  2, 
ovrariea  .3.  /«/>.  vrliguz. 

I)alrga(i,  bali-gam,  r.  impf.  den  Koth  ron  sich 
ijehen.  .^ivrrua  faeio.  Rj.  marrinie  lialeya  pustiijiii'i  is 
sebe  iieiiat,  baleyii.  ridi  toriti.  r.  pf.  slo.:.  po-ba- 
legati  se. 

baioif-njo.  H.  radnja  kojom  se  novjcMo  radi.  ixp. 
l.al.-^.ili.  I'ARj.   KUb. 

I>al<'2ii-a,  /.  dtiii.  od  balega.  Rj. 

bali'^.iti,  ^.nii,  r.  inijif.  inseicnfer  facere,  raditi  ne- 
vje-lo.  .\.  Kako  taj  m.'ijsior  radi?  B.  Nikako,  samo 
buleii.  D.\Rj.  Itj-lb.  pfuHehen.  ridi  pesnjati.  i^p. 
spn'iti. 

billija,*  f.  (renii-hiliih)  dcr  'J'iirl.i;  Turca  (per  con- 
riciiiiii):  .Mija  i  hnlijii  dva  brata.  Ne  zna  bulijii  >{o 
je  zdrava  Marija.  Rj.  hir.e  sc  s //nniiioiii  z,i  Tariinii: 
Valjaju  se  Ttirarke  hidijc.  stoji  jeka  mrtva  i  ranjena. 
Npj.  ;"),  ItfJ.  zniiii  i:  Turdin  Heljak.  Daniric,  ARj. 
Ki-lb.  (iiiiim.  1>alijelina. 

baliji'Jiiia.  /'.  utujm,  od  b.alija.  Rj.  —  ial;ra  auijm. 
I.od  bab'-lina, 

Italili.  Inn,  r.  impf.  Rj.  ridi  sliniii.  r.  pf.  .iloL  ]■/.- 
b.alili.  i)-,  zii-.  —  J)  rolzeu,  iiinro  iikkiiIo.  Rj.  Iiahimii 
prijiiti.  —  Tamo  ona  )irslfala  i  bnUht  te  le  nc  mogli 
Ijudi  sliilali.  .  .  .  Kad  ona  progovori  stane  prskali  i 
balUi,  da  se  mat!    npropiusii   Ata  joj  je.   Npr.  141.  — 


2}  rotzcn.  ireiiirn,  vimo  iiiiiiiiUir  flciido.  Hj.  poijrdHO 
se  hiiir  (ii^iihilii  djetehi)  mjexlo  plakati. 

Italkaii.ski.  (((//'.  .s/o  i>ri/iiid,i  liiilLanu.  —  Na  Bal- 
kanskoni  poluostrvu.  \"n\.  d.  ISill.  71.  ii]:c.  Iiiie  Bill- 
kanskl. 

biUo.  bi\loiiJa,  til.  lialtiv  eovji'k,  (/<■)■  luil:i(ie,  mu- 
(|l^'»^■.  Rj.  Iiii/i.  :ii  biilo  (•/(//  bi^no.  bil>lo,  biko,  buro, 
glindio.  grivo,  giibo,  guro,  guto.  kU^mpo,  kljako  i  1.  d. 
t  tsn.  .")().  zii  balonja  ix/i.  lii'ikonja. 

bitlula,  /'.  (po  jugozap.  kraj.)  pu.yano  zrno,  Fliiiliii- 
l^iiiltl.  (ihiiis:  >lanje  od  biilole,  a  teie  od  stara  soli 
(ugljen).  Hj.  zrno  ili  hiujliea  uopie,  a  osobiio  oiiu 
Iqjom  KC  daje  fllas  u  kiilorii  izhirtiiiju  ili  odluciruiijn 
tJdje  .se  ja  baeirii  ovom  hulotow  iirozdciioni.  ondje  cf- 
sve  tri  stvari  nac'i.  Npr.  2.!().  Knez  je  hez  biiluiii. 
DPosl.  4ti. 

b:'llsaiii.  m.  der  liulxiim,  btiUumitm.  Uj.  —  Nema  li 
bal^ama  u  (ialadu?  Jer.  8,  22. 

Kalsnvn  (■n'ldiiia,  /'.  zidine  od  Zabljaka  k  istokii 
na  glavii'i  vise  blata,  Ixuiiie  urn  Luiio  di  Sriituri. 
purietiwie  qmwdam.  Rj.  zore  se  i  BaoJeva  (iradina, 
Basova  (iradina. 

bjilta.*  /'.  ridi  sjekira  (ali  se  rijetko  govori  n.  p. 
ja  govorim,  a  on  ni  >i  Imllii).  Rj.  iiiiii  i  balta  inj- 
iiiihii  ili  uhojtiu:  Jlct'ite  niii  do  dvije  gadare,  o 
unkasu  baliu  ohoritiiu.  Npj.  4,  2'.iy.  .itn  upruro  znuii 
rijei  balta  «  pomeniitoj  poxlorici:  Ja  govorim,  a  on 
ui  u  hnltti  (Posl.  107j,  (csAo  je  znati ;  iili  sumii  jioxln- 
rieu  jamidno  ziioci  ito  »  Posl.  107.  omi  druijit  odiiiali 
iza  iije:  Ja  govorim,  a  on  ni  u  ulio. 

hi^ltriiijc,  II.  diis  Ifiicken,  cticsio.  Rj.  verbal  ml  bal- 
lati.  radiijo  l.ojom  tt:o  baltu. 

balfati,  b.'iliam,  r.  impf.  tui'i  (baltoni),  Imelii'. 
caedcrc.  Rj. 

biUii(-ka,  /'.  irilder  Lauch,  aliiim  rincule.  Djeca  ovu 
travu  kaSto  i  jedu,  ali  festo  i  bljujn  od  nje.  Na 
gdjekojiin  se  nijestima  ova  trava  zove  i  pupa.  Rj. 
i^p.  vilino  silo. 

m.  riblja  trava,  die  Fi.9clih<iriitr. 
iiidi.    Hj.    nnimitra   rocriiliif    I)'. 


Igra  splaStom  nabalnnu.  DPosl. 
Delabele  (kod  rijeei  fiiocare)  lopla, 

direk   kao  greda,  Jialhen,  /»»/'<. 


baliik.^  b:Miika(, 

Tollhiiriier,   eoiciili 
A.  Rj.» 

billflli.  liahina.  tii. 
31.    r  Mikalje   i 
itiil.  pallone.  X. 

bi'ilvaii,  m.  vi'liki 
Rj.   ridi  bavan. 

Uiilj,  ///.  |>l:inina  n  Bosui  blizu  Prijedora.  Rj. 

baljast,  lii'iljav,  iidj.  erne  glave,  n.  p.  vo,  koza, 
ntlinarzUiipfiii,  capiie  ni(jro.  Rj.  (.<p.  ernoglav. 

baljciiicz,'  )».  die  (iro.tsle  Art  Kimonen,  firolm 
Gexchiliz,  iormcittiim  mujus:  Sve  Ixiljemez  lialjeiiir:ii 
vice,  a  lubarda  lubardu  doziva.  Kj.  reliki  top.  —  1 
ponese  tope  kavalije,  i  poveze  tope  haljemezc,  i  kuni- 
bare.  (ini  gradove  prima,  i  hibarde,  eim  gradove  |iali. 
Npj.    1,  :-'U). 

baljrnjc,  H.  das  liotzen,  nniei  emissio.  Rj.  nrhnl. 
od  hill  if  i.  riidiija  I'ojom   tl.o  hiili. 

bal,j<'>ika.  /'.  lu  C.  (r.)  nokaka  tica  kao  mala  patkii, 
eiiic  Art  I'liijel.  urix  (jenns.  Rj.  —  Iniljcihii  (isporcdi 
biiljotii).  ( >sii.  .302.  jilirii  liiiljiirti?  cmo'iliira?  zit  vixt. 
ridi  dupcska.  komadeska,  vrte.ska. 

balje/.ariiije.  n.  ridi  blneenje.  Rj. 

i>alje/.!:'iili.  zgam,  r.  impf.  (u  liisnui  ridi  lilnlili. 
Hj.  ridi  i  batinali.  lirabonjriti,  bnd.dili.  budalisali, 
eepljnskati.  prdlati.  sprdali,  lopsti  lb.  Iraskati.  ijororiti 
hdji-klii  bcz  prililce. 

biiljula.  m.  (u  (irbljul.  Oihsennaine,  iionieii  hori 
iiidi  solitiim.  Rj.  imc  rolu:  baljast,  hiiljiir  ro.  —  ime 
rolit  .1  lalim   iiiixt.  vranota.  i 

baiiibntlavri.  Rj.  bam-badava.  rijeeenm  bam  prcd  ba- 1 
dava  liirii  zitiiceiijc  jaie.  —  J)  ijunz  uiuiitiiclllirli,  ] 
plane  iiralis.  J{j.  ridi  badava  1:  he:  ikal-re  plate,  srt- j 
srijem  mnhte.  —  2)  (jam  Hinsonst,  renjeblieh,  friistra,  ' 
irrito,  cf.  badava  2.  Rj.  hez  ikakc  koristi,  sii'iina  za-  | 


bninbnt 


—  31 


biinovnc 


liitiK,  jiiisrc  uziilud.  —  rijev.  ImJava  su  cijelo  i  u 
ziiiiroijiiiiii  jKiil  .'il  i  pod  4)  more  sprijedn  primHi 
rijeviit  bain  !<(  ni''u  silii:  uli  .se  do  siid  nijc  niislii 
toiiiii  polndii. 

bninlllll,  iidj.  aiiiiic  II  I'o-il.  •Jllil:  'I'liko  iiie  sjulni 
hiimhuin  ne  iiiislil  iiiljr  \'iil:  Inninii:  mrlva  izni'iiadii, 
tako  Me  <-rk!i(). 

hnii.  brina  (haiiii).  in.  —  1)  der  Bun.  hutiiix:  (Jjr 
mil  jc  liiiii.  Ill  i  Stan  (Neiiia  iii  kui'\^  ni  km'isia,  noeo 
lu^rj  slima.  I'usl.  Ta).  Hj.  prri  jiiifiliiriir  n  llrriilAiij, 
Sliiritiiiji  i  Ihihiiiiriji.  i  luhiiil  ii  liiisiii :  PoOeo  pi'i- 
povijodati  kojpila  nd  Kiiliini  Iniiiii.  Rj.  .'!lla.  V  opsle 
naSa  sc  iiiisao  ncSto  pnlvi;.'jiiji'  tijem  ^^lo  su  ii  l>al- 
niariji,  Slavcmiji.  Hrvalskoj  i  ii  liosiii  hmii  bill  iia- 
raiesnii'i,  preilstavnici  i  vojvodo  kialjcvske.  DM.  '.M'.\.  — 
'i)  iioprc  ciirjcl:  i(  iliisli:  l)a  re  rekat'  l)an-vojvoilii 
Jaiika.  Hj.  (icSiil).  Hatiii  je  i  knezu  sveirj  nodjelja 
(nedjeljidki.  Dl'osl.  5.  On  i]n/,Wi\  tniii-diyjnild  (ijnra: 
Bojroni  hr.U)',  Iniii-denjiiilc  Gjiurol  Npj.  2,  all.  Ncfjo 
udri  in-knliko  vojskc,  a  pied  njima  dva  :eiiiiiljsk(i 
liana,  dva  lo^'jaka,  ol)a  Petrovi6i.  ;').  217.  .VT  ni  mene 
ne  hiidc  kialjcvi,  ni  Imnori,  Ho  sn  ii  kniljeva.  5,  'Ml. 
—  .'{)  II  Dnbr.  i  ii  C.  (i.  ii-kii  u  irovoni  svakonie 
I'ovjeku  kad  liof'c  (la  pokaiu  da  m  poslnjii,  dcr  lien: 
doiiiinii'i.  if.  ifospodai':  ICada  knji<;e  hani  razumjoif. 
Rj.  liili  beif.  —  Ne  oslavi  (•liiionjii  liana.  Xpj.  a.  UiO. 
Koje  prijateljt'  HoL'  nascimi  prijaudjii  donuu'iiiu  do 
sada  darovao,  to  niii  i  podrzau.  a  k  ovini  dnijre  ovake 
iliiiu'  liaiion'  podario.  Ilciv.  ;illl.  Da  si  zdiavo  hiuic 
prrijence!  Kay.  (il.  l>a  da  Uo'^  da  budu  vazda  slaii 
svatovi.  a  (/(iv/)o(/«/./  Iiaiimi.  bralski  cvjolovi,  a  zeuialjski 
kmetDvi!  7l'.  I'opu  Jova,  svakoni  inila.  Iianc  popi!  lOS. 

Ilailitraiiiii,  in.  der  liaiutler.  r  Banalii.  Rj.  vurjel; 
iz  linniitii. 

Killliir-iliiiiiov,  adj.  kill  /jiijiada  Bunacaninu.  Rad. 
U,  !!(». 

hiiliak,  liiliika,  in.  (11  vojv.)  (//c  Ofenbank,  scdcs 
fornncis:  lejcao  pokraj  pei'i  na  Imnat;.  Rj.  oko  peii 
ozidanu  Hre  od  nje  tahi  da  sc  muzc  sjcditi  i  lezati, 
Ian  na  Ihipi.  —  7-drav  streljai'  kad  na  Imnul;  sjedne, 
u  pL'i.'  pojrodi.  Post.  S',1.  lid  iijeiii.  Bank. 

bthiailjc,  H.  —  J)  n'di  bent'tanje.  Rj.  —  2)  das 
banali  se  -  /spiel,  ludi  iicniCf!.  rerhal.  od  banati  se. 
radnja  knjoni  .•■•<'  tku  liana. 

Kikliat,  Ban;'ita,  in.  diis(Ti'inc!<rttrer)  Banal,  Banatii^. 
Rj.  .■<liiina  II  I'fiaivkoj  oko  Teinisiara.  —  l>mitai'  uze 
zenilju  Karavlasku  i  sav  Banut  do  Dunava.  Npj.  2,  ()2(J. 

biiiiali.  b.'inrun,  r.  iinpf.  —  J)  ridi  benetati:  bana 
kojc^sla.  Rj.  fiururiti  kojcita  l-incci  drnijiina  duMKlu. 
ixp.  blelietali,  /  xyn.  ondje.  —  'i)  bilnati  se,  banam 
se,  r.  impf.  Rj.  iifruli  xc  iijrv,  u  kojnj  djeca  nzevsi 
svako  svoj  stap  po  sre<lini  ndarajn  okomiee  u  zenilju, 
i  lako  redom  baeaju  stapove  s  jednojja  mjesta.  cijelii 
iiini  kaZKJc  \'ak  ii   Hj.  r.  p/'.  .iloi.  /.a-hiiniiU,  I.  j.  slap. 

Ki^lial.skT,  ailj.  Banater,  hanaius.  Rj.  kto  pripuda 
Baiialii. 

baMeeiije,  n.  ridi  pijancenje.  Rj. 

baiieiri.  ('Tni,  r.  impf.  n'di  pijaneiti.  Rj.  vidi  i  pi- 
jamoviiii. 

haiiil.-i,  /■.  (po  jii,i;oza|).  kraj)  die  Seite,  ref/io.  cf. 
strana.  Da  ni  Piospodini  Bocf  poinoie  iJcnnit  haiidn  i 
lijeiu!  (Kad  se  iiapija.  pokazujiu'i  piiiiom  easoni '//n/- 
drije  ■<lrane  sotVel.  Sa  lianilc  iin  Jirda  ndaiise  Rj. 
Tal.  banda;  ixp.  alabanda.  —  ICad  jc  (sirotu  irjevojku) 
u  froni  uvedu,  da  je  zavedii  slianiputieama  i  zliandr 
od  piila  neka  je  ubiju.  Xpr.  l.'Jl.  (zliande  —  .s  Ininde). 
rdriie  im  su  retiri  .ilrane,  .sa  .irake  iiii  liande  opkoli.'e. 
Xpj.  4,  ;ir.i.  I  pitase  za  Turskii  oidijn  na  kojii  I'e 
liandu  udariii.  a,  181.  N  oHi( /x/jiiZ/f  Morave  bio  cador 
odvale.  Here.  2()3.  Iz  Tabjanskosa:  /(/ /)«)u?rt,  strana; 
alia  liiiiida,  sa  strane,  ispieka.  Xpj.'  4,  :j49. 

biiiulilr,*  banddra,  in.  \u  8i-ijeinu)  nekaka  liba  (koja 
se  u  Backoj  zove  liuljek),  Art  Vixrh,  pi:icix  ijcnna.  Hj. 
FluHsharsch,  pcrca  tlin-iatilin  L.;  lidi  grgec.  Rj.' 


Iiaiitlijera.  /.  iii  piimoijul  dii-  Falnie,  rcrillnni,  cf. 
za.slava:  .lecb'i  b  mi  iliauo  nioje,  vije  Ii  luu  handijera. 
Kj.  lidi  i  bajiak.  baijak.  slijeff.  —  Trepte  ii  niii 
liaiidijere  sve  bijvle  i  tirene.  Xpj.  1.  S.  Trepte  Ii  niii 
pred  ilvor  hnndijen;  vijn  Ii  inii  svileni  barjaei.   1,  ;». 

hiiiiili/.riii.  in.  (n   Boeil  ridi  bangjen.  Rj. 

baiiili'inati.    nam,    r.   pf.    (n  P.aslr.l  (/(/('  zaboraviti 
(Hal.  alibaiiilonarel:  Ti   ne   neiiioj  liandunuli.  Rj.  (nc 
naKi. 

hAiitrav.  ailj.  n.  p.  konj.  lalnii,  hinkend,  rlaitdux. 
Rj.  —  (*banjraviti.  vidi  obroiiuli,  rf.  hanijai:  Rj.  4"i7a. 

biiiiajm,  adj.  (oko  Siiija)  eovjek  koji  je  slo  skrivio 
pa  lie  ('e  sndu  da  ide,  nejro  zivi  prenia  vlasti  kao 
hajiliik.  sanio  sto  ne  eiiii  nikome  nist.a.  rf.  bandizan. 
Rj.  I'al.  lianilire  (udaklc  banirjeni,  M'Utaiki  bandizar 
(i)dalli'  bandiian)  znaii:  iz;riiali,  piognati,  pruseribere, 
mhannen,  dakle  hnnp^en,  liandizan:  izijnan,  prof/nan, 
pinsrripUts. 

bttllk-a,  /'.  —  ]j  die  Banin,  liana,  hani  ii.ror.  Rj. 
zena  banora.  rf.  ban  1.  viili  banoviea.  —  2)  (ii  C.  G.) 
wospoirja,  die  Fran,  doinina  rf.  liiin  8:  .M'  banica 
Vaskova  Daniea,  sania  nosi  devet  dzeferdara.  Rj.  — 
Materi  se  reee:  dolira  majeiee,  strini:  dubra  biinire. 
Itj.  124b.  I  zdrava  banire  dnmurire.  Here.  .'iaa.  I'ozlati, 
<;jevere,  ako  hoees  da  ti  dam  ovakii  baniru.  Kov.  78. 

Ililllica,  /'.  —  1)  planina  ii  nahiji  l*o?,eSkoj :  Pod 
Banirom  erkvu  Jeievien.  —  'i)  voda  u  Lici,  koja 
izvire  iza  (lospiea  k  jufru  oko  Iri  sahata  i  kod  (Jrafea 
ponire.  Rj. 

baiiii-iii,  adj.  itu  pripuda  banici:  Pravo  ode  dvoni 
hiiiiii-inu  .  .  .  Baniea  mu  Bosra  prihvatila.  Xpj.  3,  499. 

Kaiiieiiia,  /'.  planina  n  Suni.adiji  izmegju  nahije 
Krairiijevaeke  i  ISinederevske.  Rj. 

b:'liiii'-,  (  biiiiii'-.  in.  bnnor  .v/x.  banovie.  D.\Rj.  173b. 
odalle  prezime:  A  udari  uskok  Radoiea  na  torine  na 
Banireiiia  .  .  .   \  ubiJe   Banirerir-Sara.  Xpj.  4.  512. 

bi'liiija,  /'.  —  J)  nnaj  kraj  Hrriitske  ydje  xn  nekad 
hile  drije  han.'ike  reijemente :  Krnjaea,  (u  baniji)  kuku- 
nizni  hljeb  n  kiselo.  Rj.  ;5()aa.  —  'i)  ridi  banovina. 
—  kraj  Karloira  u  Hrr.  inia  selo  Banija.  akc.  od 
Daniciia,  ARj.  17.-5b. 

Iiiiiiiti  sc,  ban'nn  se,  r.  impf.  (u  0.  G.)  sich  aU 
ban  i)der  baniea  betragen,  affecto  t&S  ban  aut  Tij; 
baniea  rf/(/H(7«/()H  ;  Xevjesta  .sc  ftfou'  i  veoma  fall.  Rj. 
kao  (jraditi  .sc  ban  Hi  baniea,  t.  j.  dieiti  se,  Inaiiti 
se,  kotohaniti  se,  ponosHi  .«c,  razmetati  se. 

baiika,  /'.  {gen.  pi.  baiiaka)  der  Bankozettel,  syn- 
graplifi  mctisae  feneratoriae  publirae.  Rj.  —  Desetica 
n.  p.  banka,  iii  kaita.  Rj.  117a.  U  Turskoj  ne  idu 
lianke.  Rj.  241b.  gen.  pi.  i  banki :  Ova  je  plata  odre- 
jrjena  u  vreme  Petra  velikoara  i  davala  se  u  srebni 
do  banki.  Zitije  29. 

bAiikrol,  bankiola,  »/.  (ii  vojv.)  der  Bankerottirie, 
derijrior.  iinpiir  xulicndu,  cf.  propaliea.  Rj.  koji  je 
hankriiliran. 

baiikrotiraiije.  ».  da.i  Bankerottiren,  decoctio,  Rj. 
rerbal.  nd  l>auk  rot  i  rati,  koje  ridi. 

baiikrulirati.  bankrfittrani,  r.  pf.  i  impf.  bankerot- 
tiren, decoqno,  cf.  propasti.  Rj.  —  h<opikov  je  bio 
prost  trgovae  iknjizarl  pa  pi.snei  bibliograliju  bankro- 
tirao.  Stra^,.  188(i,  17(18.  IviiJ.ele  da  ne  en  bankrotirati. 
1887,  62.  za  nasi,  ir.a(ti)  isji.  akeentovati. 

baiiov,  (bitnov),  adj.  des  ban,  -oj  ban.  Rj.  Uto  pri- 
pada  banii.  —  Slobodnjak,  n.  p.  banor  slobodnjak. 
Rj.  (>92b.  Dok  se  spremi  mlada  banoviea,  i)a  pokiipi 
sve  banoro  blago.  Xpj.  2,   172. 

Iiriiiovac,  (b.lnovae),  banovea  (biinovca)  m.  akc. 
l>.\Kj.  174b.  banor  iorjek,  koji  se  drzi  bana.  isp. 
besrovae.  —  Banorar  je  banonir.  ako  ne  inia  ni  novae, 
a  oslovae  je  oslov.ae,  ako  bi  im"o  i  svileni  pokrovac. 
DPosl.  6.  —  nadiniak  .Seknii  (ridi  banovie):  Vei\ 
riike  banorac  -Sekula!  Idi  mndro,  ne  posini  ludo. 
Xpj.  3,  -220. 


btliioYsinjt' 


32  — 


bnrntiinjo 


banuxfinj)-.  n.  <lif  lltristhult  </<<  l>:iii,  imperium 
T&j  ban.   Kj.  riilml.  ml  baiiovati.  hoje  vidi. 

baiiuMiti,  baiuijeiii,  r.  impf.  Imn  .sr»ii,  sum  bau: 
l>n  l„ii,iii,ii>  i  ila  srospocbijein.  Rj.  /'/N'  Nii. 

baiiovica  {b:inovini»,  /.  ridi  bunion.  Kj.  :eii<i  hdiiorii. 
Knilje  biuui  posiljase:  Poilaj  mene  Immiricu,  ja  ('u 
lebe' kniljevicu.  Npj.  1,  342. 

bruiovii-.  t».  l!(iii.<soh)i,  huiii  liliiis.  U  pjpsmama  i 
II  ].rip»vijelk:uini  o  llutiDriru  Stniliinji  ('no  sani  srilji' 
s«'  iz^ovara  IJanovii'.  Uj.  hiinor  xiii.  riili  banir.  —  To 
bijaie  hiiitovir  t>ekiil('.  Here.   15. 

bauuvinn,  /".  ihix  Lund  wo  eiii  ban  lierr.-ichi,  ihix 
Uiiiitliinii.  f>(iH(i/H.-\  Uj.  hdiii/ru  dnitva,  Hi  zcwljti  hijom 
iipriiiljii  Ihiii  II  sireiii  umi^lii:  Noka  znatlu  sve  te 
hiiiiuiiiie,  <la  su  kadii  mladi  L'lnojion-i  na  niilitar 
i-arski  lularili.  Npj.  T),  a-J(>.  ridi  banija  2.  —  ('  Ijiid.ttro 
i.-  hiiiHiriiic  H  xmiMii  jxiiiioiiilom :  Vij^jeli  suio  tvoga 
frospoilam,  [.'ospodara  tiibljii'-ira  Zana,  oko  njejra  dnje 
hitiioiiiir:  t'rnosort-e  i  snjima  priniorce.  Npj.  4,  7. 

baiiskl.  iidj.  Hans-,  liiiiiuli.'<.  lij.  sto  jiripiida  hanima 
Hi  hiitin  lojemu  god:  Ban.«ko  vije<?e  (u  Zagrebu).  Javor 
18.S.'),  7t;2. 

BiUistdl.  HI.  bnlo  n  Srijeniu  (izmefrju  Karlovaca  i 
Krnsedolal.  Rj.  —  To  je  srotovo  kao  s  Gerzeleza  u 
Sorokiar,  ili  .<  Biinstola  u  namastir  Kovilje.  Kj.  118b. 

batnstro.  ».  die  Wiirdc  (/<■<  hi\n,  diiiniius  zoi  ban : 
.\  <lai'u  li  liiDisfri)  i  vojvoilsivo.  Uj.  dust  bansku. 

baiiiili.  li'aneni.  ridi  bahnuti.  Rj. 

bi'lllja.  /.  das  Hud,  halncuni  Iff.  Hal.  ba<rno).  Rj. 
</.  toplica  1.  iliilia.  Rj.-'  isp.  kupalo  i  si/ii.  vndje.  — 
Turoi  /.-  huiiji,  a  biile  iz  buiije.  Npj.  1,  5()8.  Tko  iiljeze 
«  buiijii,  trebuje  ila  se  ozuoji.  DPosl.  134.  Po  svojoj 
milosti  spase  na-S  huiijum  prerufijenju.  Tit.  3,  5.  (per 
luraerum  rriieiicratitniis:  diirch  du.^  Had  der  Wieder- 
i/eliHri).  Koji  izlaze  iz  baiije  Irsteiiju.  DP.  357. 

Kanja.  /.  —  J)  varoS  u  t^rbiji  (blizu  Ni5a1:  Da  bi 
po^l'o  Veljka  haianiliaiii,  ko  ce  (Mivat'  Buiiju  na  kra- 
jini.  Rj.  —  2J  iiam.istir  ii  Roci.  Rj.  —  S)  voda  koja 
izvire  iz  pei-ine  u  seUi  Petnjit-i  (u  nahiji  Valjovskoj) 
a  utjeee  u  Kobibarn  s  desne  strane.  Rj.  —  sa  pvstanje 
i  zvuieiije  isji.  l>anja. 

Rfinja  Li'ika.  /'.  ridi  B.ajna  Liika,  mif  alien  Ablei- 
iunqcn.  Kj.  ijrad  i  raroU  u  Bosni  na  Vrbasii.  banja 
je  adj.  ml  ban,  banj  Van  brniov,  ali  sad  nijc  rise  u 
ubiiaju.  Danirir  .\Rj.  177a.  (/(//.7f  Haiija  Luka:  Ilaiiora 
I.ut.a:  Poiliri  l'u  ^Mi'jezdn  .«okolovo:  ba<  u  Bosno  Selini 
alajbejra,  .s  lianje  hihe  dva  brata  Pasira.  N]jj.  '.'>,  2(i3. 
Izmegju  Banje  Luke  i  Jajca.  DRj.  1,  371.  Sto  pripada 
Baiijoj  Liiei.  Danirir,  AKj.  \lSh.  neki  ne  ruziinnjw'i 
rijeii  Vianja  pi.iu  wjcsio  tije  i  (jornre  Mo  im  sc  cini  da 
raziiinijii:  bajna.  Danirii',  ARj.  177b.  (■/■.  Bajna  Luka. 

Kanjanac,  Banjanca,  i».  ridi  Banjanin.  Kj. 

Itaiijani  (jromji  i  donjil,  m.  pi.  Rj.  kruj  u  Crnoj 
(ii.ri :  l>a  otide  u  Banjaue  ravne.  Rj. 

Kaiijaniii.  m.  (pi.  Banjani),  rovjek  iz  Banjana.  Rj. 
lid:   P.aiij.'Uiac. 

hrinjfiiijr,  II.  ridi  kupanje.  Rj. 

banjali  sc,  iijani  so,  ridi  knpati  se.  Rj.  r.  pf.  sloz. 
o-1i:crijali.   ixp.  banja. 

bi'iiijriijt'.  II.  Hi  <'.  Ci.)  das  Belrufien  wie  ein  ban 
odi  r  cine  banica,  a/fectatio  toj  liaii  aut  -rj;  banica 
dii/nitutis.  Rj.  verbal,  orf  baniti  se.  radnja  kojom  se 
tko  bani. 

banjii-a,  f.  (n  DnluM  Budenunne,  balneum.  Rj.  kaca, 
kudu  ill  kiijianje.  isp.  Iianja. 

Itanjoliii'-anin.  tn.  eorjek  iz  Banje  Luke,  u  Rj.: 
Banjii  l.nka,  ridi  Bajna  Luka,  mil  alien  Ahleitunijen. 
Kj.   l.'ia  c^a  'iviina  rijf-i'iina  od  nje  postalijpm). 

Itanjolui'-ka,  /'.  ienu  iz  Banje  Luke.  isp.  Bajno- 
lii.ka. 

Kaiijiiiri<'ki,  "'//.  ifto  pripada  lianjoj  Luci.  isp. 
Bajnolui'ki. 

Kiiiijskti,  f.,  adj.  varoS  u  Kosovu:  Ud  malenc 
Banjskc  kraj  Kosova.  Rj. 


Itiiust^va  (iri\*liiia,  /'.  ridi  Bal.sova  (uailiiia.  Kj, 
ridi  I  Ba.'ova  (iradina. 

b:\|ika.  /'.  —  1)  [u  Here.)  nacinjeno  kao  soha  (prava 
odoztroi  le  se  na  njii  nasjone  dva  sljeiuena.  Rj.  — 
'i)  (u  Imosk.)  slaiiiiski  novae,  «//<■  Mihize,  antiquus 
numus.  Uj.  —  Daniiir,  ]>ARj.  17!lb,  ku:e  da  je  /;r*-- 
je.ikoni  zuliUJezeno  bapka.  nijeslo  bapka. 

b:^|)ko,  w.  Ii/ip.  od  liabo:  za  bupku  je  rijee  govorio. 
Kj.  hf/p.  s  takiiii  naxt.  luatko,  eai''ko,  djeeko,  dnSko, 
Ijeljenko,  nestasko,  nevcnko,  plat'ko,  posinko,  sinko, 
sreko,  srdilko,  svojko,  zelenko  i  t.  d. 

b^l|)^<kl,  adj.  aHireiliiseh,  uiiilis  Rj.  .Ho  pripada  ba- 
bamu  ili  babi  kojuj  god:  Poganijeli  i  bapskijch  gata- 
liea  kloni  .se.  Tim  I.  4,  7.  ridi  bablji. 

Bjlr,  »«.  die  Stadt  Antiruri:  Zeudje  tvoje.  Bara  i 
Ulcina.  Rj.  yrad  siida  »  Crnoj  (iori.  —  Prvii  kiijigu 
Ivan  opiavio,  piati  knjign  Baru  i  IJk'inu.  Npj.  2,  534. 

bar,  m.  (po  jugozap.  kraj.)  nekakvo  vrlo  sitno  i 
znto  J.ito  kao  pioso  (kazu  da  bi  se  eovjek  n  ovo  ?,ilo 
niogao  iidaviti  kao  n  voihi),  ,1)7  Hirseti,  milii  flcuu.s; 
iSijala  je  liaba  bar,  da  je  liabi  zaiivar.  (Posl.  284). 
Rj.  ridi  niiihar. 

bar,  vcnif/stcns,  sallvm.  <■/.  bareni.  Rj.  —  ridi  i  bare, 
daj,  dajl)ar,  dajbudi.  —  Treee  noei  ii  ono  islo  doba .  .. 
L'otrjosnio  da  piosinio  vasu  iiajinlaL'jn  sestnis  . . .  »Ne 
damo  je  ove  lre<'e  po  noei,  zaisla  iiioramo  liar  za  ovtt 
uajmlaaju  sestni  zuali,  kad  je  dajenio  i  za  koga  je 
dajemo.  Npr.  KSli.  (tdvodis  mi  devet  mile  bra<5e,  ostavi 
mi  brata  bar  Jednosa  Npj.  2,  2)Si). 

b&rn,  /'.  Rj.  dcm.  bariea,  uuym.  baretina,  baruStina. 
1)  die  Lavhc,  I'/vtze,  lucus,  lacuna.  Rj.  —  Ko  se 
u  bari  iidavi,  onom  drugn  more  ne  treba.  l^osl.  1.5.'). 
Prvi  se  Stenci  u  liuru  baeaju.  2(10.  Kad  se  liara  istoei, 
uezdravoira  isjiarivaiija  nesiane.  Priprava.31.  ridi  h;\rei, 
liatnn,  lirljai'a,  kalilo.  kaljnar.i,  kalju?,a,  lokva,  plosta,! 
pljosta.  isj).  ubarili.  —  '-i)  (u  llrv.)  svaka  livivda  u 
ravui,  die  TT'/csy,  prutuin.  Kj.  isji.  livada,  i  si/n.  oudji . 

—  A  kada  su  na  planinn  bili,  na  ]daninu,  ua  hare  :i  - 
lene,  tu  ih  danak  liio  oslavio,  a  tamna  ih  nocca  pri- 
fatila,  tia  hurunui  uoeeu  prpiioeise.  —  N'lij.  4,  .'iil.'i. 
Na  zelenu  baru  Z.".jovi<'a,  onjrje  fete  labor  ufiniti.  4, 
497.  —  .1)  bara,  »  rei-enici :  ]>otrosio  novee  u  prdinu 
burn,  t.  j.  uzalud,  u  besposlieu.   Uj.  ulilib. 

bsira,  /'.  Zieijenname,  nomen  niprae  indi  solituiii. 
Kj.  iine  kozi. 

Biira  i  Biira,  /'.  ////;).  od  Barbara.  DAKj,,  181a.  od 
BAra   roc.   Baro.   za   liyp.    BSra    isp.    kod    .\ndra.    — 

—  Priliioj,  Baro.  DPosl.  KXI. 

bariibfir*.  in  einer  Linie,  .limiit  (it,  non  seijuitiir), 
parulhle.  if.  ui)oredo.  Uj.  —  Hvala  i  nista,  to  je  ba- 
ridiar.  ifrledaj:  Pnizna  livala  kese  ne  ])uni(.  Posl. 
34(1.  ridi  i  naporedo. 

barabiirr'iijr.  n.  dan  Gclien  in  fdeicher  Linif,  (/nv 
^Mtasi  n.  fiinli'iilio.  Rj.  rcrhul.  od  baiabariti  se.  radnja 
kojom  sc  Iko  barabari  s  kim. 

harabitrili  se,  barabarlra  se,  v.  impf.  8  kim,  sieh 
in  iihiiUc  Linie  stellen,  romparor,  contendo.  cf.  po- 
rediti  .se.  Rj. 

bilrak,  m.  eine  Art  laniiliuariger  Hunde,  canis  piU 
loniji:  ()  skripovu  dne  (kad  se  hctraei  atrigu.  Nikad. 
Posl.  245).  Uj.  Iiiiruk.  Uj.'  jtus  rntar. 

Ki'iraiiiii.  w.  eovjek  iz  Bara.  Kj. 

Itaraiija,  /.  zupanija  u  rijarskoj.  —  ake.  DARj. 
l.S2a.  r  Baranji,  na  desnom  brijegu  Dnnava  vise 
Osijeka,  govore  nasi  Ijudi  gotovo  kakogod  usred  Hr- 
valske  granii-e.  Pis.  8lj. 

Baraiijai-,  Bar.4njea,  m.  eovjek  iz  Barunje.  ^>ve  -■ 
ove  rijcei  mogii  euti  i  u  Baranji!...  koji  su  obojiea 
rogjeni  Barunjri  a  ?,ive  u  Srijemu  I'is.  .87.  akr.  od 
Diiniiiru,  .VUj.  I82a. 

Ba'irat,  «i.  Kj.  u pjesmi  nekaki  f/rad :  Ja  sam  junak 
od  Baratii  graila,  ja  sam  dizdar  u  Baratu  gradii.  Rj. 
da  nijr  Herat  grad  u  Arlianiji? 

barataiij)-,  ».  das  Zu-ihun-habcn  mil  Jemand,  tir- 


I 


burnt  all 


-  33 


biirjak 


fliitid  cum  (il'Kjno.  Kj.  rcrhdl.  od  barntati.  nnhtja  Vojom 
tko  liiiratd  s-  /,■(»). 

Iiariktilli,  trim,  V.  inipf.  (rom  Huh  barattare)  s  kiiu, 
mit  went  zii Diuti  {(icnclKiftc)  liiihcii,  in'ijiitinm  hnJicrc 
cum  (dii/ui).  Ilj.  ri(U  ir<jorii1i,  radiii  s  him. 

brirhar,  bilrbiiriii,  m.  po  Lnt.  pororu  barbanis.  jm 
(ire.  varvaiiii.  vidi  i  divljak  1.  :<!  iilc.  l)ARj.  l.S;!a. 
zu  nuM.  in  ixp.  vai'variii. 

bftrbarski,  ic/,/.  barbanis.  1>AHJ.  l.s;>a.  ridi  var- 
varski. 

biVrb(-/,a,  /.  (u  UismO  /.fiiska  kajia  (samija  a  pod 
iijoni  kapa  oil  crveiic  ('obc,  po  toiu  bijcbi  iiiabrania), 
ciii  Art  Kojiflicdcclnmi  der  Friiucn.  viiluc  (/(■»»(>«. 
lij.  rijcc  tiiiijii.  Osii.  ;>(i.S. 

bftrbijcr,  bal■bij^l■a,  iii.  brijai',  brijahio,  berberin. 
'I'ltl.  barbiiTf.  »  Ifrr.  ijirrnri  sc  bail)ir,  I'lije  vidi.  — 
Ne  oslavil'  iii  ko^.e  iii  dlaki'  kako  tanian  harhijer. 
Dl'osl.  74.  Ni  slara  Imrtiijcrd  iii  nilada  lijoOnika.  SO. 
idtV.  (id  l^unicicu,  AUj.  JS.)b. 

bi'trbir,  barbira,  m.  n  Jlrr.  ridi  barl)ijer.  —  1)  vidi 
lirijar.  —  'ij  ctirjclc,  koji  Ijudiwit  pasta  krr.  vidi 
krvar. 

barbiikiiiijo,  n.  dds:  Herrorhrincfcn  cinen  uprv- 
hhidcn  'J'unen.  Hj.  rcrhnl.  od  barbvikali.  ritdnja  I'ojoiii 
harliucc  n.  p.  j)atlai  Hi  fiuska. 

barbl'ikati,  b;^l■b^^'^>m,  v.  impf.  (u  Baianji)  in  einc 
ina  Yi'iisscr  gextcckie  liUhrc  lihiscii  uiid  dudurch  einen 
prudcludvn  Scliull  licrvurhrinticn :  Sta  barbuceS  po 
\odi?  Kj.  bnrhute  po  rodi  n.  p.  patka  Hi  (ju^ka,  kad 
Kc  zaijujuri  tc  po  vodi  dolje  s^>  trdzi.  vidi  brbukati 
(od  kojei/u  cc  hiti  pontido  barbukati  novijini  ^imetkom 
n  inneyja  b  i  r),  brbotati. 

biirbfni,  baibuiia,  m.  (\\  Dubr.)  nekaka  riba,  Art 
Secfisch,  pisri.^  marini  (jenus.  cf.  bradovatioa.  Rj.  Sec- 
hiirlic,  Hothhiirt,  mula.s  hiirli(ttiis.  L.  lij."  morska  riba, 
koju  nc  zove  Till,  barboiie.  a  Hrr.  bradovatica  i  trglja. 

biYrf-ak,*  ?«.  mjesto  baluak,  koje  ridi.  —  Kucaju  se 
Kabljam'  u  haUake.  Npj.  5,  147.  Krvave  im.  sablje  do 
liiircuktt.  fj,  !()().  Puste  sablje  oiii  izlomise  baS  barcaka 

travu  turiSe.  HNpj.  1,  -li'.j  (barcake?). 

ban-ii-a,  /'.  dem.  od  baika.  DAKj.  l«4a. 

bardilMc,  m.  dem.  od  bardak.  vidi  (5uiulica,  krcazic'. 

bar<li\(-iiia,  /'.  uuijm.  od  bardak.  Kj.  sc/  se  auijmen- 
tdtici  (furore  i  zu  jyoruijii,  a  neki  samo  za  poruyu. 
—  aujim.  s  tdkim  iiicM.  bacina,  brusina,  cicina,  can- 
(■•iua,  torbina,  dervisina,  djcvoji'-ina,  gra.^ina,  hajdutiina, 
jarC-iiia,  jeziciiia,  klasina,  listina,  majt-iua,  Njemfiiua, 
obojc'ina,  papaziiia,  po[)iMa,  svjetina,  tikviua,  uskofiina, 
jetrina,  zlicina  i  t.  d.  isp.  augm.  kod  babetina  i  kod 
liaburiiia. 

bardi'ti^dzija,*  m.  der  Kannentopfcr,  cantharorum 
fiijulus.  Kj.  koji  (jrddi  bdrddkc.  bardak-dJtija,  s  pro- 
iiijcnoni  iildxd  k  pred  di  nn  g.  vidi  liardakcija. 

bitrdak,*'  bardaka,  m.  Rj.  dem.  bardai'ic^  augm. 
bardaciua.  —  IJ  krOag  ill  staklo  s  noscem,  irdene 
oder  gldncrnc  Amine,  cantliarus  fictilis  aut  vitreus. 
vidi  i  ('inula,  c^upa,  kor.4ov,  pehar,  testija,  vri.  —  Da 
/.na  kadija  sto  je  rakija,  on  bi  mjesto  citapa  drzao 
tidrddk  pod  glavom.  I'osl.  49.  —  'ij  (u  Risnu)  bijfl  i 
Aareu  sud  koji  se  u  .Srbiji  zove  bokar  i  milojka  (ii 
I'aJtrovicima  indjulika),  Kj.  vidi  i  bokal  1,  majolika. 
j —  Na  vodi  suaha  uatoOi  bardaJc  vode  . . .  nevjesta  nosi 
\bardak  pun  rode.  Kov.  93.  rijei  tiujja.  Osn.  269. 
!  bardi'ikfija,*  m.  —  Barddkcija.  (Hi  bardagd^ija). 
iKj.'  XXXI.  bardak-t-ija,  koji  (/radi  barddie. 
j  barditklija.*  /'.  (u  FruSkoj"  Gori)  Art  I'tldumcn, 
\pruni  (icnus.  Kj.  pnums  dumasccnu.  L.  Rj.'  nekakvu 
mjim. 

I  bare,  Djrfj  bar  i  syn.  ondjc.  —  Mi  nije.smo  ni  Srbi 
"i  Tiirci,  no  nekakve  grdne  poturice,  Sto  su  naM  stari 
prijed  bib,  pa  su  oni  'bare  turkovali.  Npj.  5,  505. 

bilreciua,  /'.  (u  C.  G).  Jtogod  gamize,  u.  p.  glista, 
crv  i  t  d.  das  Gewurm,  vermes,  serpentes.  Rj. 


barclu,  m.  (u  (J.  G.)  ridi  barilo  2.  Kj.  ridi  i  bario, 
barjt'lo. 

bari'iii.  vidi  bar.  Rj.  i  si/n.  ondjc.  od  bar,  bare, 
barem  noji-cm   dolazi   barem.    —   Jiiircni    spreini  joi 


J"J 


Slo  na  put.  Xpr.  1.'!.!.  Ako  ne  miriJe,  a  ono  barem 
ne  snirdi.  Posl.  (i.  Kad  kuta  gori,  barem  da  se  roek 
ogrije.  118.  Ne  bi  li  ih  kako  iii  razbio,  iii  barem 
iibustavio.  Dauica  3,  180.  Ako  se  i  ne  prinii,  barem 
da  i>oka^ein  kako  bi  trobalo.  ( )dbr.  od  rnz.  1(5.  U  na- 
iijcli  glagola  mora,  se  ziiati,  ako  niSta  vise, /irtccm  .  .  . 
i  sadaSnje  vrijcuie.  I'is.  57.  I'ozalile  hdrem  narod  ovaj. 
iSovj.  Ii8.  Rudite  gotovi  priniiti  iii  hdrem  .slei''i  rame- 
iiiiua  i)a  I'utati.  UltnL  1881),  1311.  Neka  ostane  dje- 
vojka  kod  nas  koji  dan,  barem  deset  daua.  Mois. 
I.  24,  55. 

bJlros.  barbsa,  m.  der  Sumpf,  pidus.  Jij.  vidi  bara 
((id  kojc  jc  postdlo)  i  sijn.  ondjc.  —  rijeci  s  takim 
iid^t.  bulje.5,  kostreS,  lenieS,  peleS. 

bi^rcta,  /'.  (u  primorju,  ital.  baretta)  vidi  kapa: 
Bilo  glava,  bic'e  baretd.  (Gledaj :  dok  je  glave  bice 
kapa.  I'osl.  1.3).  Rj.  —  Baretn  se  bareti  klaiija.  DPo.sl.  5. 

barMliia,  /'.  aiigm.  od  bara.  Rj.  —  Gdje  su  same 
bitretinc . . .  oiulje  ti  nigdje  nista  ne  mo^e  rasti.  Pri- 
(irava  5.  ridi  baruStina,  pljoStara.  takva  awjm.  kod 
babetina. 

biVrica,  /'.  dem.  od  bara.  Rj.  —  Poplavica:  barice 
jioslije  kise.  Kj.  542b.  Splaka,  mala  burica.  n.  p.  od 
kise.  Kj.  703a. 

bilrih"-e,  barllceta,  n.  sud  od  jednoga  barila.  Rj. 
isp.  akovi'e. 

bilrilu,  >i.  Rj.  vidi  barelo,  bario,  barjelo.  dem.  ba- 
rioce.  —  1)  nekaka  mjera  za  piiSe  (it(d.  barile,  franc. 
baril)  etira  cine  Tonne,  orca,  amphora:  koliko  je  Du- 
navo,  inia  u  njemu  sto  barila  vode  (u  pripovijeci). 
Rj.  —  Sud  od  jednoga  barila:  barilee.  Rj.  l(5a.  — 
'i^  (a  C.  G.)  duguljaata  fucija  (kao  u  TiOzniei  brenie- 
nica)  u  kojoj  se  nosi  voda  (u  Lozniei  se  bremenica 
nosi  na  rainenu,  a  barilo  se  u  Urnoj  Gori  uprti  na 
legja  poprijeko,  kao  breme  drva)  ein  holzernes  Wasser- 
(je/ass,  1'asis  (Kptarii  lignei  genus.  Rj. 

bfirio,  barjela,  m.  (juz.)  vidi  barilo.  Rj.  i  syn.  ondje. 
—  Kad  moze  bario  vina  kupiti  star  zita,  nije  zla 
godina.  I'osl.  119.  Nije  mala  ni  ((.  barjclu  vind.  Kov.  69. 

barioce,  n.  dem.  od  barilo.  Rj.  baril-ce,  s promjenom 
(jlasd  1  na  krdju  sloga  na  o.  —  takivi  dem.  blaSce, 
bioce,  brasance,  brence,  dauee,  dlance,  dlijece,  gr'oce, 
jajce,  jezerce,  jutarce,  klubasce,  koljence,  krioce,  liSce, 
niesce,  uepce,  o5ce,  pisamce,  puce,  rebarce,  seoce,  srce, 
zujoe,  ^umance  i  t.  d. 

bt'irjai-ii',  m.  dem.  od  barjak.  Rj.  —  Barjaktar  (dje- 
vojka)  nosi  na  koplju  barjaeu:  bijel  i  erven.  Rj.  29bb. 
Posalju  po  veliki  Siimun  kruba  iskiiSen  pozladenijem 
cvije(5em  i  bdrjaciiima.  Kov.  52. 

biirjak*,  to.  (gen.  pi.  blirjaka)  die  Fahne,  signum, 
re.rillum,  cf.  zastava.  Rj.  vidi  i  bajrak,  bauliijera, 
stijeg.  dem.  barjacic.  —  Vija  se  baijak.  Rj.  61a.  Vi- 
jori  .se  barjak.  Kj.  (jlb.  Kdtdristc,  die  F:ihuenstange, 
hastilo  vexilli.  Kj.  256b.  (drzak  u  barjaka).  Viju  U 
iitu  svileni  barjaci.  Npj.  1,  9.  —  Vije  li  se  erven 
barjak  nad  udlim  kumoin?  1,  43.  Podaj  . . .  mladom 
liarjaktaru  barjak  od  ilince.  101.  Danju  nosi  zelena 
harjaka.  1,  42t>.  Krstas  ga  jc  harj(di  poklopio  do 
konja  alata.  2,  290.  I  pokupi  sreta(';ke  barjake.  3,  48. 
3,  48.  Htade  fuka  krstaJa  barjaka.  3,  244.  Vjetar  pu§e 
pak  barjakom  njise.  3,  421.  Nad  njima  se  ulaj-harjak 
vije.  3,  424.  A  savijte  svileue  barjake.  3,  457.  Sto  je 
[lolje  ruiSom  procvatilo,  pola  plavom,  a  pola  crvenom, 
t  >  su,  kado,  krstati  barjaci.  4,  177.  SrC  s'  rijdju  po  polju 
barjaci  kano  mrki  po  nebu  oblaci.  4,  242.  Po  bedemu 
vr(jose  burjdke.  4,242.  Po  brdemu  udrili  barjake.  Po 
bedemu  porcgja  barjake.  4,243.  I  zasja.se  krstati  bar- 
jaci niz  Siroko  polje  Mijokovee.  4,  346.  Pred  konake 
iznese  barjake,  pod  barjake  pokupi  juaake  4,  356. 
liazvise  se  bijeli  barjaci.   4,   376.   Barjaktari  razvijte 


bnrjaktnr 


34  — 


basninoKati 


h'lrjiih:  4.  440.  T«  krstaSe  pohi.ie  harjale.  4.  444. 
Rarjaktar  jinliiako  hurjuhom  rija  na  sve  strane.  Kov. 
til.  All  limit  harjitk  popvrit' . . .  braco  sloJ.na  pod 
bnijak  skupljend  . . .  veselo  piju  i  barjak  viju.  ()7. 
Zdrav  si  o  barjiiktaru  I  zilravo  mi  hoilio.  va/ila  barjak 
nosio.  hiirjiik  ti  Inptio.  a  ti  pod  iijini  kao  pelivan 
li'tio.  zdravo  mi  bio.  jiiiintli  ijii  rio.  7"J.  Nosoi'i  u 
ruoi  svoj  riijnnlxli  luirjiik.  Milos  7!>.  r/.mo  harjuh, 
te  /;«  pohdile  ii  :em1jii,  i  siaiiu  si-  pod  barjak  kiipili 
junai'i.  7!i.  Mesto  bitr;jiilii,  koje  .<»  (<(7/  ixjititmiliili  oko 
>anoa.  l>aiiica  5,  4;').  Laaja  . . .  otisla  je  j)oil  Kiuile.'ilihii 
hiirjid'im.  Nov.  Srb.  1817,  7r)3.  Odjutra  se  vijao  barjak 
morski  (die  Flasrire)  nu  polii  risiiw  ....  ZiiJustii  hurjaci 
(TrauerlahneV  1817.  7l>.'!. 

barji'lktar.^  barjakuira.  di.  der  Fiilinetitriiger,  signi- 
fer.  Kj.  i'/'(?i  bajraktar.  siji'jronoSa,  zastavnik.  —  Onamo 
je  prvi  slarje.iiiia  u  ii:Uiiji  serdar .  . .  za  kiK'ZOvima 
harjaktari . . . .  svi  ovi  zovii  se  jrlavaii.  Rj.  blia.  Jamak 
ide  :ii  harjiiktnrem.  Rj.  i^lia.  dediia  se  iljtvojkd  zove 
kraljiea  . . .  treea  hurjiikttir  iiosi  na  koplju  barjaeie. 
Kj.  2;i8b.  Kralju.  svetli  kralju!  diraii  liarjiiktaru ! 
Npj.  1.  !I8. 

barjaktiircT.  barjakliiror,  ndj.  (lea  Fiilniottriiiiert). 
siiiiiifcri.  Rj.  stii  piipddti  harjakturu.  ridi  zastavnikov. 

barjikktarskT,  adj.  Fdhnrichs-,  sigiiiferoriim.  Rj. 
sto  pri2)ad(i  hurjaktarima  Hi  barjaktaru  kojemu  god : 
Ugrabi  mu  sand^ak  barjaMarski.  Npj.  5,  371.  ridi 
zastavniOki. 

bikrjani,*  jh.  piaznik,  svetac,  svetkovina  u  Miiha- 
medovaea.  —  ])  das  Bairanufest,  festum  bairiim 
apiid  Turcas.  Rj.  —  Top  je  piikao,  a  liar  jam  je 
proSao.  (Bilo  i  proslol.  Post.  315.  —  2)  liadzijnski 
b.arjain.  iiekakav  drusri  svelao  osini  ]),avoii'a  liarjaiua 
(pred  kojim  se  posli)  koji  osobilo  piaznuju  had/.ije: 
Evo  sada  I'estit  I'etrov  daiiak,  Petrov  danak  i  bar/am 
had}ij)i!'ki,  hoce  biti  u  sradu  wiatrjani,  da  klaiijaju 
i  teveridi;  daju.  Rj. 

bikrjainoraiijo,  ».  das  Feierii  den  Bairams,  cele- 
bratii)  did  bairaiii.  Rj.  verbal,  od  barjaniovati.  radnja 
kojom  tkn  barjamnje. 

bikrjamoTati,  bjirjamiijem,  r.  iinpf.  i  pf.  das:  Bai- 
rami<feM  begehen,  ago  diim  festum  bairam :  iSmilja- 
nieii.  doma  der  se  iiaarji,  iieka  Tiirei  s  mirom  bnrja- 
miijit,  jer  ce  tebe  na  zlo  KoJ.ic  do(;i.  Rj.  praznovati 
barjatn,  pruroditi,  provesti  barjam. 

bilrjclo,  n.  (po  jugozap.  kraj.)  vidi  barilo:  Na  ne- 
ojeljii  lijepu  gjevojku,  i  barjelo  rina  iz  Vidina.  Rj. 
J  gijn.  kod  Ijarilo. 

bilrka,  /'.  Rj.  dem.  barCica.  —  ^)  ^  primorjii)  ein 
Wa.<iserfa)nseug,  narigii  genun:  Ne  mogu  ti  krajii 
do(?i,  jer  mi  barka  vesla  ueina.  Rj.  Tal.  barca,  lagja.  u 
nas  je  barka  mala  lagja:  Rrodarina,  plata  sto  se  vozi 
na  barri  ill  na  brodu.  Rj.  141).  (ioeta,  m<ilii  barka 
bez  katarke.,  Rj.  92b.  Sekati  barku,  pljuskati  V0(bi  iz 
nje.  fi7r)l>.  Sikala  ae  barka  put  svetoga  Marka,  puna 
barka  Aeniee.  Npj.  1,  194.  —  3)  (u  sjev.  kraj.)  der 
Fischbehdltcr,  Fiselihdlter,  piscina  lignea.  Rj.  barka 
je  nacinjena  od  dasaka  kao  skrinju,  odasrwl  eatvo- 
rena  i  izbitsena;  u  njoj  se  drsi  riba  uhvavena,  da  bi 
o-itula  Ufa. 

bikrkati,  biirkam,  v.  imjtf.  nijesam  cue  do  u  ovoj 
zagonei-i :  Pet  bra<?e,  sve  jedaii  drugog  u  zadiijicu 
barka.  Rj.  i:  Pet  braf^c,  sve  jedan  drugOfj  u  glavu 
barka.  odgonetljaj :  igle  pleti(?e.  bice  sto  i  ticati. 

hiirna,  m.  (u  vojv.i  der  Gaul,  caballus.  Rj.  od 
Mad:,  barna,  mrk.  dalle:  konj  mrkov. 

bitniiilja,  f.  ime  kravi.  Rj.  od  Madz.  barna,  mrk, 
mrkulja.  ridi  imena  krarama  «  takim  nast.  kod  krava. 

liitrit,  (/(.  ime  muJko.  h;/p.  od  Bartolomej.  akc.  od 
JJanieira,  .\ Rj.  18i)b.  fycn.  Mra,  voc.  Bare,  taka  hyp. 
vidi  kod  iJobro.  —  Nije  vjere  u  Bara,  kolik  ni  u 
cara.  DPosl.  83. 

biiroii,  baroiia.  m.  Freiherr,  baro.  akc.  od  Danicicu, 
AKj.  190a.   —   Birmanae,   od  baronovac?   od  barona 


I 


Trenka?  Rj.  37a.  Jer  bi  imao  svojijeh  barona,  gro- 
fova  i  knezova.  Kov.  6. 

bartinovai',  baronovea,  m.  coijek  baronov,  koji  sem 
dr^i  barona :  Bimianae.  od  baroiwi-ac  ?  od  baronafl 
Trenka r*  Rj.  Tr.i.  ■ 

bar6vit,  adj.  sumpjig,  pidndosiis,  uligiiiosus.  Rj 
sto  je  putio  bfira.  ridi  podbaran.  —  Nekaka  trava 
koja  raste  j)0  barovltijcin  wjestima.  R.  717a.  Osimi 
raviic  i  barorite  Jlaeve.  Daniea  2,  28.  Sve  su  barovite' 
:cmtje  nezdravo.  Priprava  31.  —  adj.  s  takim  iiast. 
ajijirovit.  bakovit,  blatovit,  bvdovit,  evornovit.  eudovit, 
drnovil,  dJ.ombovit,  tflasovil.  uorovit.  basuovit,  jadovit, 
Idinovit,  Ijekovit,  niaglovit,  nerastovit.  oanjevit,  pje- 
skovit,  pri'^evit,  ra'>.ovil,  slanovit.  skuljevil,  stitovit, 
vjekovit.  zmajevit,  z.arkovil  i  t.  d. 

KrirskT,  (((//.  ''<"'  l^'i'"-  l^j-  sto  pripada  (gradu)  Buru; 
r  naliiji  Barskoj.  Rj.   l;'ib. 

Kiirto.  Itartol,  Itilrtolo,  Bartola,  m.  Injp.  od  Barto- 
lomej.  Had  "2(1,  Ti").  I 

Itartoloiiiej,    Barlolomfcja,  hi.   ime  nuiSko,  Bartho- 
lomactis.  pii  Gri-.   izgovorii    ^'a^lol(lmije,   /  .>••  pranje- 
stenim  glttsorimii  Vratoloniije.  /////).  Baro,  Barto,  liartol, 
Barlolo,  Bartul,  Bartuo.    akc.  l>.\l\i.  lihi.  ridi  i  hyp.-' 
kod  Bajislav,  koja  mogn  biti  i  od  liarlolomej. 

Karl  III,  Itartiio,  Bartula,  m.  hi/p.  od  Barlolonuj. 
Rad  21i.  ,0.'.. 

bard.stiiia,  /'.  ridi  bareliua.  Rj.  augm.  od  bara.  — 
fakra  aiigm.  magluSliua,  ognjuJliua,  srcbrustina,  vat.ru- 
stina,  vrueuStina.  st-i  .se  augmentatiri  gororc  i  za  jm- 
riigu,  a  iieki  samo  za  portigii. 

biirilt*,  III.  puseani  prab,  das  Sdiiesspiilrer,  ptilris 
piiritis.  Rj.  —  \'ariiii-av  harut.  Rj.  Mb.  Palijer,  ne- 
kakav  burnt.  Rj.  48r)b.  Potprasljaj  hariita.  Rj.  5563. 
Kad  barut  u  puske  na  eanku  plane.  Rj.  G()()b.  Tni''e- 
uik,  vrsta  bariita.  Rj.  757b. 

banitikiia,*  f.  das  riilrermagaziii,  die  Pulrerfabnk, 
liorreuiii  piilreris  pgrii,  officina  pulrcris  pyrii.  Rj. 
zgrada  gdje  se  dr,ri  burnt  Hi  gdjc  se  gradi  burnt.  — 
Posagrade  se  barntane  na  nekoliko  mjesta.  IMilos  12. 
rijeci  s  takim  zarrietkom  ridi  kod  ajmana. 

btVriifiii,  adj.  n.  p.  kesa,  Pulrer-,  (Beutel),  pnlreris  ^ 
pyrii.   Rj.  sto  pripada   bariitu.  —  Ovo   se  zove   ba- 
rntna  tikrica,  jer  sn  u  Hrbiji  od  prije  Ijutli  u  ujimaj 
nosili    barut  o   pojasu.   Rj.  739a.  Jiarntiii  rog   ili  ti- ; 
kviea.  Daniea  2,  lOfi. 

barza.st,  adj.  fulnis,  kao  zelenkast  i  ervcnkast  (isp. 
zelenko  *  zeljug).  od  tal.  verza,  rum.  varza,  zeljc.  - 
Koza  je  burzustu,  koja  nije  ni  bijela  ni  Aarena :  i 
kafa  je  najbolje  iioprzena,  kad  je  bnrzustc  bojr.  .1. 
(irupkovic'.'  DAKj.   192a. 

bi'irzilu,  ni.  ime  jareu.  Rj.  isp.  barziust. 

basa,  /'.  [jij;:,  basis,  die  Basis:  Korijenima  tn  li:i 
ovaka  busa.  Korijeni  183.  isp.  podnoXjc. 

ba.salt,  m.  nekakav  kamen,  der  Basalt:  (fdje  c;'"! 
inui  ninogo  ba.<!alta,  ondje  se  misli  da  je  negda  gorjrlu 
Priprava  103.  basalat,  hasultu?  {isp.  agenat)  Hi   I'.i- 

Si\ltO? 

ba.siiiiiak,*  m.  die  Treppenstufe,  gradus.  Rj.  basn 
mak  je  prediga  ili  prevanica  u  Ijestava  i  u  stnha,  i 
u  plur.  busamaci,  vise  takih  precanica  pa  i  samt, 
stube  ili  Ijestve.  ridi  Ijestve,  merdivene,  skale,  ska| 
lini,  stube.  —  Ode  Rade  niz  tananu  kulu,  za  njiu 
palos  basamake  broji.  Npj.  3,  248.  Pa  kad  se  vrati 
uis  basamake.  Sovj.  21.  Nemoj  uz  basamake  if\  k  ol 
laru  mojemu.  Mojs.  II.  20,  2li.  >^est  Ixisamaku  lijeSi 
u  prijestola.  Car.  I.  10,  19.  Do  basamaka  koji  slaz\ 
iz  grada  Davidova.  Nem.  3,  15. 

basaiiM'srali,  basamegam,  r.  impf.  govori  se  ii  Hrv 
podrarini  s  podsmijehoin  mjesio  madzarati,  Madzarsk' 
govoriti.  »Zna  li  Mad^.arski  govoriti?«  »Zna  basamei, 
gulit ;  t.  j.  zna  kleti  Madzarski.  Glagol  nucinjen  0(|' 
prostackc  rijeci  Madzarske,  koja  se  miiogo  iuje  i  i 
kletram  a  Madzarskim. 


basanjc 


—  35 


bu^i-ii 


biksiinjo,  ».  (hat  Dulier.ichloidern,  incessus  incon- 
mliux.  Kj.  verbid,  od  basati.  radnja  Jxojom  tl'o  hasa. 

biksali,  b:Wim,  v.  impf.  ii^i,  ue  frledajiK^i  kuda, 
dalierxchleiidcrn,  inccdo  tcmcrc.  Rj.  r.  pf.  slo:.  iz- 
basati.  na-,  za-.  ridi  bavrljati,  bazati,  bazdrkati,  bhi- 
diti,  plavrnjati,  bindati,  leveiitovati,  hitati,  falabazati, 
Sinilati,    H-ntati   1,    traiiati,    tiljati,    tumarati,   vrljati  1. 

Itilsilijc,  w.  imc  iiiiiil'ii,  liasiliiis.  jio  Liit.  izjiocoru; 
po  fill'.  Viinilijo.  —  Ni'koiiko  starijeh  stampanijch 
kiiji<;a  .  .  .  o<l   l;")(i7  Jiiirtiliju  (iiadii'n.  Kad  20,  lol. 

bt\skiji).'  f.  ridi  zioka.  Rj.  kao  mula  grcdicii.  Mo 
Ke  ri'w  iijili  jtriliijii  po  rotiorimn  n  hui'u  i  u  druyijch 
Zfirudn.  die  Liitte,  (Htxci:  ridi  i  letva,  pajaiita.  jiaj- 
vnnla,  paiita.   paiiznii-a,  vji-ncanica  3,  iila  4. 

baskljunjc,  n.  ridi  J.ioOciijo.  Rj. 

bnskijati,  jam,  impf.  ridi  ?,ioc'iti.  Rj.  pribijati  ha- 
skijc  (za  rofi(ire).  r.  pf.  slo:.  po-baskijati. 

bik.siiia,  /'.  one  rijeri  skiipa  Mo  bajabca  ili  bajat^ 
govori  kad  l>aje,  rier  Zmibcrspruch,  carmen.  Rj.  po- 
xtunjem  od  basiia,  kojoj  je  same  protnijenjeno  n  na 
111.  DaniOii'.  ARj.  1113a. 

bi^siun,"  f.  —  1)  iicdrncHe  Leiineand,lintcum  jiic- 
fiim.  Rj.  nekakro  saroio  phitno.  —  2)  Art  Pulrer- 
htich.ie,  (/enus  pyxidis  ad  2>ulvcrem  nitratam.  Rj.  nc- 
kakra  kcsa  barntna.  ridi  vczma,  (Wa  2,  tikviea. 

bSsiia,  f.  iffcn.  pi.  basana  i  b'asni)  fabuhi.  ridi 
bajka.  —  Neko  jc  izvadio  ;-  Do^itejerih  Tiasiii  neko- 
like  baxne.  Spisi  1,  1*.  Fabula,  /«(.<i)«.  DaniciO,  ARj. 
l.">?h.  Koji  se  vcr  zovii  Omqjevic'i,  dodajuci  busnii  o 
ernome  lieu  njihova  oca.  DM.  iKj.  Basna  ili  pripo- 
vijetka  o  ravlimiru  saino  pokazuje  da  .  .  .  326.  ake. 
od  Diniiiira,  ARj.  mia. 

bik.sta,  Rj.  jamaeno  trcee  liee  -ling.  sadainjega  vre- 
jwciia  bd  bii-ttati,  bilst.am,  2\d.  bastare,  dosta  biti.  Do- 
lazi  s  dat.  teznaei:  uioJ.e  komu  biti,  moguce  mu  je, 
on  moie.  —  To  tebi  ne  basta  ucinili  t.  j.  to  ti  ne 
moieS  ufiniti,  miiglieh,  potes:  \e  basta  im  konja  ra- 
ziirrati.  Rj.  (  —  ne  mogu  konja  razijjratil  :  Ela,  ako 
ti  basta. 'i  (  -  ako  inoJ.e!*).  Npr.  215.  Ti  treba  ovu 
babu,  ako  ii  basta,  prvo  nego  te  vidi,  za  kosu  da 
iihvatiS.  220.  E  ti  basta,  bane  pope.  Kov.  113. 

btX^itah,  )iasu'iha,  m.  ridi  amal,  uosac  2,  nosac,  nosi- 
lac,  sodat  2.  —  I'  nbogu  mudrosdl.  a  u  kurvi  lije- 
po8(ll,  a  II  bastahu  jakos(t\  nijo  vrijedua  dlaku.  DPosl. 
143.  od  Ore.  '^T-T-.i'M,  nositi.  Ba^tdh,  ba.«t;iba,  nosilac 
u  Mikalje,  ii  Delabele  (faechino)  i  u  Stullija.  X. 

bastahov,  adj.  sto  pripada  bastahu.  DAKj.  193b. 

bi.Sta^kT,  adj.  sto  pripada  bastdsima  ili  bastahu 
kojemu  god.  D.\Rj.  l'.»4a. 

bikstali.  bil.'stam,  r.  impf.  ridi  biista. 

bi^stisnti."  bSslisein,  r.  pf.  zertreten,  vernichten, 
perdo,  cf.  pogaziti.  pokvariti :  Lavi  bi  mu  cador  ba- 
stixali.  Rj. 

btkstoi',  bastftca,  m.  nekakav  zdrijeb,  inia  ga  i 
Slulio.  DPosl.  X.  —  Bastoci  s\\  mama,  a  cari  su 
dava.  Dl'o.^1.  5.  Evo  bastoca,  a  daj  bic.  22.  U  zdri- 
jebima  je  i  ear  i  bastoi.  143.  Za  strjelieom  luk,  za 
bastoccm  zvrk.  l.o3. 

bil.sfilj,  ba.iiilja,  »i.  porcorum  genus.  Stulli.  nekaki 
krmak  koji  se  lako  goji.  isp.  ba.siilja.  Navadio  se  kao 
bdxulj  u  biiudeve.  Nar.  posl.  D.\Rj.  194b.  vidi  man- 
gulao.  siiprotno:  jecan,  libra.sto  sviujce.  —  ga  nasi,  i 
akc.  is]i.  bfibrdj. 

bitsiiija,  /'.  vidi  mangulica.  Rj.  nekaka  krmaca  koja 
se  lako  goji.  t.<p.  basiilj.  —  rijeci  s  takim  nasi,  kod 
bakiilja. 

bfts,*  ba.'a,  m.  Rj.  —  J)  glara  (i  kod  Tiiraka  to 
znaiMI,  n.  p.  («<,s  od  lagje.  lij.'  23.  der  Vordertheil 
des  Sehiffes,  prora.  Rj.  ridi  prova,  pnra.  suprotno 
dumen,  korman,  krma.  —  2)  starljeno  pred  drugti 
kakii  rijcc  ne  mijenjajuri  se  po  oblicima  stoji  mjesto 
pridjera,  kao  glavni :  Pod  vladom  Turskom  u  Srbiji 
svaka  je  kne^ina  imala  svoga  kneza,  koji  se  radi  razlike 
od  aeoskijeh  knezova  zvao  i  oborknez,  vilaetski  knez, 


na  nekim  mjestima  haiiknez  i  veliki  knez.  Rj.  278b. 
Vezir  ga  je  (livno  dofekao,  i  bas-itgom  njega  postavio. 
Npj.  4,  322.  Bai-kticz  (glavni  knez).  Dauica  2,  96. 
ide  Ii  oramo  i  Ba-i-C'elik  m  Npr.  185? 

bils,  gcrade,  durchaiifi,  ipsum,  plane:  bas  ne  6u; 
uenia  bus  niSta;  baii  sad  dogje.  Rj.  advcrhom  ovijem 
pokrepljnje  se  besjeda.  postatijem  od  biih,  istoga  zna- 
cenja.  DaniiM(5,  ARj.  194b.  ball  «  ovom  znacenju  do- 
lazi  samo  s  prijed)ozima  i  samo  u  starija  rremena. 

—  a)  istice  se  samo  pokrcpljiranje  hesjede:  doista, 
just,  eben,  ipsa  in :  Has  no  <?ii.  Rj.  Ta  je  haljina  bas 
vijefna.  Rj.  6la.  .V  on  jjoleti  baA  kao  tica.  N|)r.  26. 
Bas  sam  prava  budala!  154.  ^^llaj  bus  je  to  Uiiuo 
zboriti.  16().  .\ko  niii  od  jednoni  osec^em  glavu,  bus 
je  dobra  (.lablja).  172.  Iloeu  bus  i  eetvrti  put  da  se 
vratiin.  2o2.  Jlene  tebi  /)((.s  ne  da,  bus  ne  da,  te  ne 
da.  Npj.  1,  367.  Bas  (w  po<?i,  da  ne  (?u  ni  doi?i. 
2,  393.  Ljuta  ga  je  rana  dopanula,  lias  od  koje  pre- 
boljeti  ne  ce.  4,  411.  I  progje  mi  jedno  Ijeto,  pa  mi 
progje  bas  i  drugo,  l<aa  obruu  Uq^c  Ij^*"-  Kov.  56. 
l^vere  se,  da  nisu  drveni,  nego  has  pravi  topovi.  Da- 
niea  5,  36.  —  b)  pokrcpljujuii  hesjedu  pokazuje  ad- 
verab,  da  je  nesto  vpraro,  taman  orako  a  ne  onako, 
ovdje  a  ne  indje,  sada  a  ne  drugda,  i  t.  d.;  recte, 
gerade:  Bukova  je  mali  nama.stirii'  has  kod  Negotina. 
Rj.  207b.  Bas  ovdje  me  ne.'to  ujede.  Npr.  8.  Zai^u 
nekoliko,  ma  ne  }ias  onoliko  uke.  232.  Car  mu  da 
ministra,  has  onoga  kom  je  k(^er  svoju  obet'ao.  251. 
Valaj  has  smo  u  jednoj  misli.  257.  Nijesam  has  iz 
^?aiajeva,  nego  poblize  odande.  Posl.  187.  Bas  je  tada 
bilo  nastalo  vru(''e  doba  godine.  Danica  2,  138.  Da 
ga  je  pogodio  has  u  Celo.  3,  173.  Ovi  Muruzovi  posla- 
nici  dogju  u  Zemun  hai  kad  se  skupStina  pofela  5, 
32.  isp.  tik:  moja  je  ku<^a  tik  do  njegove.  cf.  has  Rj. 
139a.  11  gdjekojim  ovakim  dogagjajima  mjesto  ba.5 
inogla  hi  stajati  zamjenica  sSm,  sAma,  sftmo,  n.  p. 
Nijesam  iz  samoga  Sarajeva,  kao  sto  ima  u  Npj.  1, 
356:  Ljubi(^u  ga  do  samoga  mraka  (^  has  do  mraka). 

—  c)  utrrgjujc  jiristujanje  na  nesto  u  pogodhi.  isp. 
ma,  makar.  —  Zeua  slavi  muievlje  krsno  inie  (has 
ako  bi  joj  muz  i  umr'o).  Rj.  o06b.  Nije  smio  niko  (u 
njih)  darnuti,  has  i  kad  bi  koji  Sto  skrivio.  Rj.  826b. 
Bus  da  je  pseto,  dohvativSi  repom  svojim,  koraade 
svile  i  opoganilo,  nijesi  Ii  ih  mogao  drugim  pranjem 
opet  0(?istiti?  D.anioa  2,  129.  Neki  se  preuumeriraju 
na  knjige  has  ako  ih  i  ne  citaju.  Npj.'  4,  XI>IV.  Pa 
has  da  se  koji  ducaudzija  oudje  i  zatekao,  ne  bi  on  du- 
dana  drzao  zatvorena.  Odbr.  od  ru?..  12.  Da  jedan  jedin 
fiovjek,  koga  vladaocem  nazivamo,  sve  sam  {ini  .... 
to  nije  moguee  has  da  bi  maloni  zemljom  upravljao. 
Priprava  69.  On  je  mogao  kod  sovjetnika  za  badava 
baviti  se  nekoliko  dana,  busx  da  je  konja  imao.  So^'j.  9. 

bi'ksa,*  HI.  —  1)  u  Srbiji  i  u  Bosni  zovu  svakoga 
Turfiiua  (koji  nije  beg  ili  kakav  aga)  hasom  (kao  u  voj- 
vodstvu  sto  zovu  svakoga  varoSanina  gospodarom')  n.  p. 
Usein  ba,sa,  Small  hasa.  Rj.  —  2)  baSe,  pi.  (tako  su 
se  u  Srbiji  zvali  jaujiOari  poslije  posljednjega  Nje- 
mafkoga  ratal  eine  Art  Adeliger,  nobilium  genus: 
osilise  ha.se  Biogradske.  Rj.  kao  kakvi  plemici.  — 
SJ  kaku  basa  it  I'nrskom  jeziku  znaci  upravo  glavar, 
starjesina,  zapovjednik,  ime  onoga  nad  kim  ili  nad  cim 
je  tko  baJa,  inose  stajati  sprijeda  ne  mijenjajuci  se  po 
oblicima:  bazergjambaAa,  buljubaJa,  cobanbaSa,  (oa- 
baSa,  elci-ba5a;  delibaSa,  djever-baJa,  dolibaSa,  gjidi- 
basa,  harainbaAa,  kuez-baSa,  kozbasa,  mekterbasa,  ober- 
basa,  terzi-baSa,  vojvod-basa,  koje  ridi  srako  na  svojem 
mjestii. 

biisa,  Hi.  tako  snahe  u  Srijemu  zovu  svekra.  cf. 
baca.  Rj.  roc.  baso. 

basiMiik,*  »i.  die  Wiirde  eines  baSa,  dignitas  -oj  baSa. 
Rj.  rlast  ba-sinska.  —  Iznajprije  ne  pokaXu  njihova 
basahika,  nego  stanu  ziviti  niirno.  Danioa  3,  141. 

biisfa,*  f.  dem.  ba.<cica.  augm.  ba^eina.  —  1)  gra- 
dina,  Garten,  hortus.  Rj.  vidi  i  bostaji  3,  cipur,  dzardin, 


bast-oni 


—  3(5  - 


baStiim 


trSp  'i.  vrt,  vriao.  —  Taj  slusta  niitji  drusro  nije  radio, 
lU'ETO  samo  po  haii-i  Jto  je  trebalo.  ali  luu  je  Ihim'ci 
biia  tako  unuijeiiii,  kao  da  je  u  iijoj  radilo  desel 
Ijudi  .  .  .  BoJ.e  moj.  kakova  je  to  hjut  haiiu  i  kako 
je  iiruiijeiiii:  a  raiii  je  saino  jedaii  covek  .  .  .  kako 
moieJ  ti  sjjm  toliku  hu.ivn  tako  lepo  rmh'ti  i  ilrhtti';''' 
Npr.  iWa.  Ti  I'es  naei  jeiliiu  huscii  (iniiijtiiii.  i  ii  hasci 
bokor  riize  niiuene.  Npj.  1,  4(ti*.  l'  kovaOa  (/iigta 
baiia.  1,  o3(l.  Podranila  Sfospoja  Jeiiiia,  to  otiila  it 
iwvu  iil-hasi-u,  i  nabrala  i-vei'a  svakojaka  Npj.  2.  4117 
(isp.  al-baSeaV  Sabor  lini  Bukovac  Al-iura  s  ajjiiiieoni 
Hasan-aciuieom.  sabor  eiiii  ii  zehiioj  baici.  Here.  'Jl\. 
—  'ij  Sljivik  ili  oiio  mjesto  kud  su  posajyeiie  jabuke 
il  kruSke,  Obntgurtcn,  horiuf:.  Kj.  ritli  voenjak,  votnjak, 
krusik. 

basieeni.  adj.  Crarteii-.  hortetisis:  Sretosmo  se  iia 
b:iireiii  vrati.  Rj.  ito  pripada  hiisi-i:  baicoui  rriita, 
vriita  ud  buiiie.  na  baseeiii  vrali  ^  ««  bidrenih  rratili. 
stariji  ohlici  wjesto  norijih  na  basceuiin  vratiiiia. 

biksi-ica,  f.  dcm.  nd  baJea.  Rj.  ndi  bostanei(5,  gra- 
diniea.  —  .la  eu  vama  pevati  ii  zehiioj  basciti  na 
rumenoj  ru^.iei.  Npj.  1,  482. 

b:'is(-iiia,  /.  augm.  od  baSea.  Rj.  takni  (iiujm.  hod 
bardaeiua. 

baseftviin,*  baSCovfina,  m.  der  Giirtner,  horiiilutius, 
cf.  vrtar.  Rj.  ridi  i  baScovandiija,  vrllar.  —  8taue 
iiveti  s  earevoni  kceri  kao  svaki  hawoniii,  uoseci 
zelen  n  srad  i  tako  po  itogod  ziisluiujuti.  Npr.  206. 
Sjedne  ukraj  vrata  od  careke  baSCe,  ali  dogje  hascoran 
te  jra  otole  oi''era.  252. 

baseuviind/.ija,*  m.  ridi  baJeovan.  Rj. 
ba.>i(-6viMika,  /".  die  Gihincrin,  hortiitanu :   Da  su 
uiouici  ko  ruinena  ru/.a,  sve  bi  frajle  bascovanke  bile. 
Rj.  ridi  vrtarica,  vrtlariea. 

basi'oriliiliik,*  m.  radnja  bascovunska:  Radio  bi 
baseovaiiluk.  Npr.  275. 

ba^((■l^van■skl,  adj.  ito  pripada  hascuvanima :  Raduja 
baii'oiiinskK.  Danieie,  AKj.   li)8c. 

bitsenje,  m.  —  J)  das  Jiaieti  (biisa  r«  eiiiem 
sagenj  (ipptUatio  tou  buia  numine.  Rj.  rerbiil  od  hh.- 
4ili  1.  —  'i)  das  sich-zum-husa-macheii,  to  facere  ae 
ipsum  -Ml  basa.  Rj.  nrbal.  od  bilsiti  se.  —  3)  das 
Leiigiien.  infitiafio.  Rj.  rerbal.  od  basili  2. 

ba.si'iijf,  n.  das  Betragen  wie  ein  Baiia:  uH'cctatio 
digititatix  roi  baiia.  Rj.  verbal,  od  baSiti  se.  radnja 
kojom  se  tko  basi. 

bik.sica,  f.  (u  Srijemu)  der  Vorlauf,  vinnm  primiim 
ustum.  cf.  rtnica.  Kj.  ridi  i  jtrvina.  rakija  koja  prva 
tece  iz  kazana,  kad  se  peie.  od  Tur.  bai,  (/lava,  prednje 
sto.  Danicii^,  ARj.  iy8b. 

bilisin,  adj.  dcs  Basa,  tou  basa.  Rj.  sto  pripada  basi. 
biVsiiia,  /■.  (u  C.  G.)  Rj.  Sacuvao  te  Bog  od  sarila 
BjelopavIi<^skog  i  ruba  J>robnja(3kog,  od  basiiie  Cevske, 
i  divljine  Cucke  (reku  Oruogorci  u  Sali).  Basina  je 
kao  bah  Ii,  i  rsiun.  Rj.  S34a.  biie  basina  augm.  od 
bah  2,  dakle  relika  Itipa,  buka,  rika  s  prijcinjom. 

ba^lill^<kl,  adj.  Basa-,  toj  Itaia,  -I'n  base.  Rj.  sto 
pripada  baiiama  Hi  baii  kojemii  god. 

bitsiti,  Sim,  v.  impf.  —  1)  a)  koga  zu  einem  l)asa  I 
sagen,  tov  ba.^a  appello  aliqiiem.  Rj.  (od  basa)  nazirati 
koga  basom.  v.  pf.  sloz.  po-bii.siti,  poba.siin  koga,  po- 
stariti  ga  basom.  prema  tome  i  basiti  koga  znaii  ne 
samo  Huzivuti  ga  basom  nego  i  iiniti,  postavljati  ga 
hasom.  —  b)  sa  se,  refleks.  sich  zum  Basa  macheii, 
facere  se  ipsum  -ov  ba.sa.  Rj.  ciniti  se,  postavljati  se 
basom  r.  pf.  sloz.  po-bi\5iti  se  (pobiSim  se).  —  2)  sto, 
leugnen,  infdiari,  cf.  b.ah.  Rj.  v.  pf.  sloz.  po-biusiti 
(pftba-flm),  za-bk5iti  (zaba^Tm).  isp.  bdSiti  se  2.  —  sa 
BC,  pas.:  ReCenice  u  kojima  se  njesto  poredi  tako,  da 
prema  onome  sto  se  u  prvoj  tvrdi  ili  liasi,  dolazi  da 
je  jo.i  vise  ili  da  nije  ni  onoliko  ono  sto  je  u  dragoj. 
Danii'ii',  .\Kj.  171).  ridi  hasali,  haSiti,  ini'^ariti,  nijekati, 
poricati  2,  liijati,  udarati  u  bah. 

bd.^iti   se,   baiiiim  se,   v.  r.  impf.   —  1)  sich  ah 


Basa  betragen,  stols  fhun,  affecto  toS  basa  dignitatem 
et  jus:  sla  se  basis  tuda?  noniojte  .<«  tuda  basiti!  Kj. 
zirjeti  i  raditi  kao  basa,  raznictati  se:  I'ovede  GOO 
Ijuili  pod  oruzjem,  koji  su  basei'i  se  jio  uliiama  vikali: 
•Cara  hot'emol*  ISovj.  M.  r.  pf.  sloz.  raz-basili  se.  — 
'■i)  ridi  okanili  se.  Rj.  kad  znari  okanili  se,  nije  Ii 
zar  c.  /)/..^  siiii.  ridi  kod  okaniti  se.  jKistuHJem  od 
hall.  isp.  basiti  2. 

bi'tska,*  osobito,  ii.  p.  on  zivi  ba.ika  od  svoga  oea, 
t.  j.  ne  J.ivi  s  oceni,  abgcsoiidert ,  scparatim :  BaAka 
ee  nam  dvore  pograditi.  Hj.  ridi  obaika,  pobaJka. 
isp.  osobito  2,  posebe,  zase,  napose.  snprotno:  zajedno. 
—  I>J.in  ba.skn,  feitan  baska.  (Oyo  je  upravo  'furaki, 
ali  se  u  l^rbiji,  osobito  po  varosinia,  uioiSe  I'uti  i  od 
naMjeh  Ijudi,  i  znaei:  Drugo  je  div,  a  drugo  gjavo). 
Posl.  ;i51.  l'2vo,  Turei,  stoiiua  dukata.  jed'te,  pijte  do 
u  jutru  Turei!  Kad  u  jutru  rolilje  dovedete,  baska  6u 
vani  haksjs  pokloniti.  Npj.  ."J,  ili). 

baskaliii-enje,  n.  das  Absotidern,  separatio.  Rj. 
rerbal.  od  baskalueiti.  radnja  kojom  tko  baskaluii. 

baskiklui-iti,  iim.  r.  impf.  ahsondern,  sepnro,  cf, 
dijeliti   1.   Rj.  ciniti  linskahik,  odrnjati. 

baskilliik,*  ni.  Mo  je  baska,  odijeljeno,  odvojeno, 
o.sobito.  Dani^ie,  ARj.  i;i!tb.  baska-luk.  za  nast.  isp. 
abad^iluk. 

bilb-kiiez,  in.  cf.  knez.  Rj.  —  Knez  od  kneiine  .  .  . 
koji  se  radi  razlike  od  seoskijeh  knezova  zvao  i  obor- 
kuez,  vilaetski  knez  . . .  ba.ikncz  i  veliki  knez.  Rj.  278b. 
Nazovu  se   obor-kuezovi,   od   Njeni.  Ober-knez,  a  po  ' 
Turski  bas-knez  (glavni  knez).  Daniea  2,  9t).  isp.  baS*. 
biisluk,*  m.  Rj.  od  Turske  rijeci  bas,  glara.  —  1)  \x 
varoske  preslice  ono  gore  na  sto  se  povjesmo  navija  ' 
(a  seoska  je  presliea  sauiotvora,  pa  je  mjesto  basluka 
gore  kao  lopatica),  der  liocken,  coins.  Rj.  —  Na  dil- 
eiku  gore  stoji  hasiuk,  oko  kojega  se  navija  povjesmo, 
a  dolje  se  diU'ik  zabode  u  kolo,  i  to  je  sve  n  varoske  j 
presliee.  Rj.  ]2()a.  Pouz,  od  koze  ili  od  hartije  (a  dva 
tri  prsta  siroko)  eini  se  veze  povjesmo  na  bii.slnkii.  Rj.J 
5581).  Bastiik,  glava  u  preslice.  Rj.'  24.  — •  2)  oglava 
koujski,    der    llalftcr,    cajiistrum.    Rj.    ridi    i    ogla^ 
oglavina  2,  oglavnik. 

Ita^uva  (iriVdiiia,  /'.  ridi  BalSova  (xradina.  Rj.  j'idtl 
i  Baoseva  Uradina. 

biiita,  m.  olac,  samo  n  Diibrorackim  posloricama: 
Ili  si  basta  ili  eaca,  ili  liljcb  ili  kruh,  sve  je  ter  jed- 
uako.  Dl'osl.  ."52.  (Jd  baste  do  eaee,  koliko  od  (5a<5e  ■ 
do  oe.a.  87.  —  isp.  baStina. 

bilsfiiia,  /'.  Rj.  (od  basta,  otar).  —  1)  oeevina,  ili 
ono  mjesto,  gdje  se  tko  rodio,  der  (j-rHnd  und  Boden 
wo  einer  gcboren,  solum  natale.  Rj.  ridi  baboviua, 
postojbina,  zavieaj.  —  <f)  .sto  je  oiino,  ocino  dobro: 
oeevina,  ocinstvo,  otadiinina  1,  babovina  2;  sto  od 
baste  (oca)  ostaje  djeci,  patrimonium ;  a  po  takorii 
dolirii  koje  od  oca  ostaje  djeci,  zove  -le  bastiua  sruko 
dobro  koje  od  koga  god  ostaje  koine  god:  dostojanje, 
naslijegje,  nasljedstvo,  uasljedstvo,  postojauje ;  liac- 
reditas,  die  Erbschaft:  Ako  osiromaSi  brat  tvoj  i  proila 
neSto  od  bastine  sroje,  a  poslije  dogje  ko  od  roda 
njegova  .  .  .  neka  otkupi  Sto  brat  njegov  proda  .  .  .  i 
tako  neka  opet  dogje  do  liastine  sroje  ...  on  <?e  se 
vratiti  na  baktinu  sroju.  Mojs.  III.  25,  25 — 28.  Selo 
Arhiljevieu  u  zeglikovskoj  ^,upi  darovao  je  Dusan  u 
liastinu  Dejanu  i  njegovu  potomstvu.  DM.  77.  Dade 
Mljet  u  bastinu  dvojiei  svojih  vlastela.  80.  —  3)  bii- 
dwH  da  je  baslina  dobro  koje  jednomu  ostune  od  drii- 
goga  a  on  postane  goyiodar  od  dobra  takora,  to  se 
bastiua  zore  i  srako  doliro  koje  tko  ima  i  od  kojega 
je  postao  gospodur  na  koji  god  naiin,po  tome  bastiua 
znaci  uopce:  dobro,  dr^.ava  1,  dr^,avina  1,  iraanje, 
mila^i,  miljak,  dominium,  possessiones,  osobito  kad  je 
takoro  dobro  zemija  (das  Orundstiick,  fundus).  Rj. 
n.  p.  njira,  vinograd:  (ije  nema  ogr.ade,  po  zlu  ide 
biistina.  Posl.  75.  Kufe  koliko  le  mo?.e  pokriti,  a  bastine 
koliko  ti  oko  vidi.  165.  Niko   nema  ku(3e  ni  bastine: 


biistinioa 


37 


batiti  se 


ku(n  mu  je  kamena  pec'-ina,  a  hiistiim  zelena  pliiiiiiiii. 
Npj.  1,  4115.  -  pii  II  Irajeriwd  ijdje  !<H  imnnjit  xaiiio 
Hi  iKijvise  vitiofiradi,  hastiiia  je  sto  i  vinojrrad  :  Tciko 
ku<?i  frje  nije  ^ospaia,  a  hustini  pje  nijc  pudaia.  H  j.  'X>h. 
bilstinii-a.  f.  haeres.  DARj.  203b.  oiki  lojoj  oslaje 

Od   iDfl'l    hilitilKI. 

bri.siinii'ili,  '/(//.  Stu  pripada  hastinki. 

bftstinifki,  adj.  il"  piip'tdii  bustiniciiixi  Hi  liasti- 
nikti  kojcmii  fiod.  l).\Rj.  20811. 

bik&tinik,  i».  oiiiij  l.iiiiiK  (jxltijf  (id  kofin  hn^tiiui,  der 
&?«•, /idficx.  c/rfi  iiasljeiliiik,  uaJljeduik,  miraM'ija:  U 
bakinika  kupovat',  a/elu  prodavat'.  DPosl.  13il.  itkc. 
od  Daiii<'i<'ii,  AKj.  2()8b. 

bftstiiiTkov,  <(dj.  >!lo  pripiidu  hastinikn.  T).\Hj.  Sola. 

bii.-stinskl,   adj.   stu  pripadu    Imstiiii.   ll.\Hj.  20la. 

bat,*  »i.  vidi  »re<^a.  Rj.  ridi  i  hahi. 

bat,  »M.  vidi  bahat :  Za  dobrim  se  konjeui  hut  cuje. 
Rj.  ridi  i  bakaf,  tojiot. 

bat.  bilta,  m.  It  Rj.  BiUa,  f.  {gen.  pi.  bata)  (u  C.  G., 
iiid.  battol.  Rj.  17a.  o  cemu  Dimii-ic  kazc:  Pofrrjefka 
de  biti  u  Viikovii  rjeOnikii  u  ienskom  rodu  hata,  Cepa 
nema  ni  IMikalja  ni  ^tiilii',  neiro  imaju  hut.  Own.  207. 
lien.  pJ.  bSta.  zniici  iiopic  sto  fjod  iim  se  udara  (a 
nije  ostro  dn  fc  iijiiii  ■lijci'e,  ni  Hiljcigfo  da  se  njim 
bode).  —  1)  ridi  batina:  Trista  bata  po  tufrjim  le- 
(■jima  ne  boli  niita.  Rj.  —  Trista  '«(/«  (stapa)  po 
tupjeinu  hrbatii  in-  boli  ui  jedan.  Posl.  320.  Bat  sebrii 
iesalo.  Bat  za  vrat,  a  cas'  za  pas.  DPosl.  5.  1  vra"^  se 
palice  —  ili  '"('"  —  boji.  31.  .s;/h.  ^:idi  kod  batina.  — 
2)  0110  drvo  kojiin  se  skoriip  u  stapu  bije,  der  Biit- 
ter.itenipel,  pistillam  Inttiirn  faciendo.  Ti  ne  pijeS  mla- 
<!enicu,  hatom  bivenu.  Rj.  lidi  stapajica.  —  :i)  nckad 
se  i  topaiii,  hicdoranii  kuzalo  bat  i  od  njeiia  de- 
hljemu  krajii.  koji  je  inoiiao  hiti  i  nasaqjen  na  drhtk : 
Za  hatim  neka  ide  i  drzak.  DPosl.  152.  —  4)  oritcije 
hijim  Ke  udarajuii  radi,  •<  drUkom  .ia  .ftrane  ili  ogifo 
dupke  ili  s  ruiicama,  i  d  drreta  ili  t  d  (irohija,  kakvim 
se  ti.  p.  razhi'ia  kanien,  ili  se  kiije  Uo  i  t.  d.  vidi 
malj.  DARj.  205b. 

batftfic,  in.  dem.  id  batak.  Rj. 

batiik.  m.  die  TTiifte  nehst  dew  Fusse  heim  Ciefliifiel, 
femur  (rolafilium).  Rj.  sfeunn  od  zivudi  i  ptiea.  dem. 
hattxiiC:  —  Kuvar  kaze  Knezu  da  su  ono  bili  hataci 
,  d  zaha.  Mil.  253. 

bi\fa!,*  pokvaieno,  razvaljeno'zapuSteno,  n.  p.  puSka, 
sahat,  vinosrad  i  t.  d.  verdorhen,  verirahrlost,  cvr- 
ntptiis,  desert  us.  Rj. 

batitlija,  f.  ftoprod  pokvaieno,  h.  p.  piiska,  sahat, 
verdorhencs  Zeua.  res  <•>  rriipta.  Rj.  od  bital,  koje  ridi. 

biMaliJa.  f.  ridi  bitka.  Rj.  (d  Franc,  bataille. 

batiiliti.  bi\t.ilim,  r.  ;»/'.  n.  p.  puSku,  sahat,  vino- 
prad,  rerla.tsen,  rernahrlosen.  desern.  Rj.  od  batiil, 
ui'initi  baud.  r.  pf.  shiz.  o-bat.41iti,  za-bat;iliti.  ridi 
zapustiti.  is)).  zaneniariti.  r.  impf.  bataljivati.  —  Ona  : 
bana  s  vojske  nc  eekase:  liatali  mn  prebijele  drore.  ' 
opvisti  mil  devet  vinoa;rada.  rasprodade  devel  vodeniea, 
poriisi  mu  orkvu  .Te^.evieu.  Npj.  2,  171.  Ti  hatali  sarra. 
konja  tvojra,  i  hufidi  srijetlo  cruzje,  a  piihvati  dva 
para  volova  i  prihvati  lalo  od  oranja,  pa  uzori  polja 
Sirokoea.  HN'|>j.  2,  237.  Da  ja  pjevam  pjesmu  dje- 
voja(5ku,  svak  re  reel,  da  su  nieni  dra,i;e:  Uatuhini) 
smokre  i  djerojke!  da  pjevaino  Ijiid.ske  davorije!  2, 
2.52  fa  ora  dra  primjtra  bataliti  znaci  isto  sto:  oka- 
niti  sa  se,  ostaviti  se,  pro(''i  se). 

batiMijfln.  balalijuna,  w.  Franc.  hataiUon  :  U  Aaj- 
kaSkome  hiitalijniiu  sad  eicrane  zovii  Alaraanima.  Rj.3b. 

batiiljak.  batA^ka,  vi.  ridi  bataljiea.  Rj. 

bat:'iljica.  /".  der  Bumpf  des  Arms  uhne  Hand, 
hrachium  miilihim  mamt.  cf.  bataljak.  Rj,  rnka  hez 
sake,    id  batfd. 

bataljivanjc,  ».  das  Vertrahrlosen,  netjlectio.  Ej. 
verhal.  od  bataljivati.  riidnja  kojom  tkii  hatuljuje  sto. 

bataljivati,  bataljujem,  v.  impf.  verlassen,  negligo. 


deseni.  Rj.  kvaiili,  zapuSlati,  uniJtavali.  r.  ]if.  bataliti. 
r.   impf.  sill,:,  zaljataljivali. 

biktaljka.  /.  Rj.  bill,  batina,  der  Stock,  buculus: 
llaljku  na  hiitidjku.  (Noma  niSta  nego  haljinii  pa  slap 
pa  kud  bore.  Posl.  3401.  Rj.  .s//»i.  kod  batina.  —  rijcci 
s  takiiii   mist,  ridi  kud  kazaljka. 

Batiiljlisv,  Hataljusa,  /'.  ///.  u  Trsiekoj  planini  jedno 
brdo  po  konie  su  needa  bili  vinogradi  jia  hataljeni, 
te  sad  gdjesto  stoji  saino  suho  eokoc/e.  Rj.  —  za  nast. 
isp.  rijeii  kod  ajfriruSa. 

bi\taiije,  )(.  rcrbal.  id  bAtati.  radnja  kojom  tko  hatn. 

\\i\U\T,  Batra,  m.  u  Mai'vi  potok  koji  na  nekolika 
mjesta  izvire  vise  Ranova  polja:  Iza  Batra  sa  sela 
Sala^a.  Tvide  stiaze  jjokraj  Batra  baoa.  Rj. 

ItAlarija.  /'.  hice  mjesti)  hidi'dija:  Tu  se  eini  strasnu 
batiirija.  Njij.  5,  334.  a  Crnogorskom  gororu.  isp. 
bareak  mjcsto  baleak. 

biitati,  b.atam,  c.  impf  (at)  (cf.  ital,  battere?)  .iclilu- 
gen,  klopfen. pulso :  Bo?.i<?  hnta  na  oboja  vrata,  da  unese 
tri  tovara  zlata  —  pjeva  se  uofi  Boi;i<^a.  Rj.  iidarati, 
liipati.  kucati:  lakro  znaienje  po  Vuku.  uli  Danicic, 
D.\Kj.  207a,  dokazuje  iz  sturih  rjecnika  i  pisacu,  pa 
iz  novijih  primjera,  da  batati  znaci:  hodili  usiljava- 
ju<?i  se  kao  st't  liira  od  sluhosti  ili  od  umorii  ili  ml 
triimosti:  jedva  i<'-i  kao  ndarajuci  noguma  u  zemlju 
i  kao  hipajuci.  r.  pf.  dobatati  —  Bo^i<'',  Bo?,i(?  bata, 
nosi  kitu  zlata,  da  pozlati  rruta.  Npj.  1,  117.  Bo^it^ 
stapom  bata,  nosi  Suva  zlata.  Here.  340.  On  izvede 
Mehu  iz  tavniee,  pa  sa  iijegra  g-vo^gje  oborio,  IMeh- 
medajra  pogrje  kroz  avliju,  Mebo  bata  kako  tele  malo, 
pa  oti5i?e  Mebo  niz  t^arSiju.  HNpj.  4,  350. 

ba(i.  i(  zagoncci :  Zovuti  hati,  zaJijrli  mijrli,  zare- 
metli  petli,  za  svemu  selu  pertratorija.  Rj.  213b.  od- 
gonetljaj :  Kad  zvono  zvoni  i  svemu  svijetu  oarlaiSuje. 

bi\tle,  m.  (u  Baranji).  —  J)  ridi  palaeka.  Rj.  ono 
sto  izrastc  na  rogozu  kao  kukuruscic.  —  2)  odsjeeen 
prst,  prebijen  kljuc,  ein  Stiimmel,  trnnc^^s.  Rj.  ostntak 
od  gdjecega  kada  mu  se  sto  odbije.  vidi  kusatak.  isp. 
bataljak,  bataljiea.  biitic  (csn.  u  bat.;  isp.  batina). 
Osn.  234. 

batina,  (cf.  gen.  pi.  batina).  Rj.  osn.  u  bat.  Osn. 
152.  —  ])  der  Stock,  fustis.  Ej.  Vreznuo  pra  hatinom 
po  ^\ax\.  Rj.  74b.  Jflariti  koea  batinom.  .3fi2b.  Za 
pasom  mu  piilj  batina.  Rj.  48t;a.  Potegao  ga  sabljom. 
hatinom.  Rj.  552b.  Sve  stoji  cralik  hatina  kako  se 
tuku.  Cvalicu  hiitine  (kad  se  Ijudi  bijuV  Rj.  820a. 
U  joSiku  drenovu  butinu  traziti.  Posl.  332.  Ili  a;a 
odiidru  batinom  po  leqima.  Npj.'  1,  XXVI.  ridi 
ajdamak,  bakcta,  bat,  b.-italjka,  6ila,  deprenek,  du- 
ninca,  kijak,  kija('^a,  maeufra,  motka,  obliea,  obli(^, 
omiat.  paiica,  paljikovara.  sopa,  suprucra,  stap,  .'tap, 
toj.aea,  toljaca,  zakovanica ;  drenovaea,  glogovafa, 
hrastovaea,  kljenovaea,  Ijeskovaca.  vi'njova^i  i  t.  d. 
—  2)  Stockstreich,  rcrhcra :  udarili  mu  dvadeset  ba- 
tina. Rj.  udarac  batinom  :  Svakom  po  .50  batina  uda- 
riti.  Rj.  477b.  Ocijcpili  ma  dvade.set  i  pet  batina. 
4Slb.  Vdariti  iorcku.  100—200  hatina.  MiloS  (iO.  — 
3)  suludast  covjek,  der  Stock,  stipes.  Rj.  ridi  bezjak, 
i  syn.  —  4)  hofei  batinu!  du  kriegst  (thust)  es  ge- 
wiss  nicht,  neguariuam  auferes  (fades).  Rj.  kaze  se 
podruqljivo,  da  tko  ne  ce  sto  dohiti  ili  uciniti.  vidi: 
hofe'brus!  hoc^eS  kijak!  \ioiei,  stisak!  hodeS  Mpak! 
cie!  njaka. 

batinaiijc,  n.  das  Vorbringen  vom  diimmen  Zeug, 
deliratio.  nugae.  Rj.  verbal,  od  batinati.  1)  radnja 
kojom  tko  batina  (govori  kojesta).  —  2)  radnja  kojom 
tko  hatina  kogn. 

batinati.  batlnam,  r.  impf.  —  1)  govoriti  kojeSta, 
dummes  Zeug  daherschndtzen,  nugari.  Ej.  isp.  ba- 
tina 3.  syn.  kod  baljezsrati.  —  2)  (u  Hrv.1  batinati 
koga,  batinom   ga  liipati,  tuci.  v.  pf.  sloz.  izbatiuati. 

b:\tiuiea,  /.  —  1)  dem.  od  batina.  Rj.  —  2)  ono 
na  vihu  roga  u  govedeta,   dok  se  rog  ne   o5isti.  Rj. 

batiti  se,  batim  se,  v.  r.  pf  (u  C.  G.)  recellere; 


batli 


—  38  — 


bavyenje 


baula  se  puJlca,  t.  j.  trjrla  se.  Rj.  flUigul  se  ihitkiijc  ! 
ne  niihoih'.  ridi  tr<rnuti  se.  r.  imjif.  ixp.  tizati  se. 

bfitii,*  iiJj.  iiidecl.  ridi  sreoan.  Kj.  od  bat*,  baht, 
yrtc'd,  >■  Ttirsk.  nti<t.  li.  i 

b:\tlijn.  III.  dcr  iilricklichf.  fcli.r,  cf'.  sre6iii:  Jer  je 
I.azo  u  boju  hdtlijii.  Rj  od  balH  s  ntist.  ja. 

biktnjai-a,  /'.  [u  PaJtr.'>  pojrafa  sto  se  daje  pola- 
zniku.  Rj.  —  rijeii  s  Utkim   luigt.  ridi   kud  ajirirai'a. 

biUo.  III.  ^v^  juz.l  —  1)  Inip.  od  brat.  Rj.  vi<U  bai-a, 
I  sun.  kod  braca.  —    '*)   niiiiicliiiud  gociel   ((/.s   babo  i 
Vitter.  piiter.  Rj.  r/orort  seed  milu  ne  sanio  sa  brata  I 
iie>io  i  :ii  bAba,  ocu.  ridi  bAbo.  | 

iiittor-ina,  /".  mala  varoJioa  izmegju  Bagrdana  i  Asan-  '■ 
]va.-ine  Palanke  u  Srbiji.  Rj. 

britok,  HI.  loko  Dunava  dolje  do  PoreiSa')  gcdOnics 
Fi.-'iliilcif:ch,  piscis  arefaitus  Rj.  Stockfisch,  gadiis 
morrhuii.  Rj.'  rilni  gitsciiii.  ridi  bakalaj,  bakalar.  — 
postaujeiit  od  bat  (batina'),  stu  je  hio  drro  siiha,  kiio 
H  Nijemacu  Stockfisch.  DanitMi?,  ARj.  20'Jb.  rijeci 
s  takim  mist,  palok,  svjedok. 

brttukljun,  fringilla  eoccoilirauMes.  DARj.  209b. 
litiiii.  rrMn  zehe.  batokljun.  ridi  dcbelokljun,  tusto- 
kljunac. 

biitrf'iije,  n.  f/«s  Ermunfeni,  unimaiio.  Rj.  verbal, 
od  batriii.  radnja  kojom  ko  hatri  koga. 

batrtriinje.  ii.  du.^  Auaschlagcn  mit  Fiissen,  calci- 
tnitio.  Rj.  rerhid.  td  batr>rati  se.  radnja,  kojom  se 
tk'i  hutrga  (nogiima). 

batrsniti  se,  batrgam  se,  r.  r.  impf.  u  hodu,  t.  j. 
bacati  se  2,  au.ischlagen,  calcitrare:  Batrga  se  no- 
gama  kao  iidovac  u  kolu.  Rj.  ridi  i  bacakati  se, 
met;iti  sc  2.  isp.  isturati  4,  pracali  .se,  ritati  se. 

biUrid,  batrim,  r.  impf.  [n  Slav.)  crmiintern,  uiii- 
iiiare.  cf.  badar.  Rj.  hez  sumnje  cd  Mudz.  bAtor  (adj.), 
bfitran  (adr.),  hrabar,  Slobodan,  gorori  se  ne  samo  u 
Slaroniji  ncgo  i  drugdje  u  Hrruta  koji  sjede  hlizu 
^ladzara.  batriti   koga,  lirabriti,  slobodHi,  ijesiti  ga. 

batrljiea,  /'.  ridi  badrljica  2,  klica  2.  —  klica  2 
u  mladijch  tiOa  one  hatrljiie  iz  kojijeh  poslije  pcrje 
izraste.  Rj.  27iia.  za  posianje  isp.  putrlj. 

bi\ttiffn.  f.  osn.  u  bat.  za  nust.  isp.  cvoruga  (osii. 
«  cvorl,  inaljuga  (osn.  u  malj),  panjuga  {/'Sn.  u  panj) 
i  t.  d.  —  J)  drren  bat  kojim  udaraju  u  huhutij.  ridi 
maljica,  sibalo,  fipka  4.  —  3)  Ha  dzilitu  zatuha.it 
drvcn  Hi  grozden  siljak:  Najleiii  se  (df.ilit)  iijemii 
ucinio,  na  njem'  ima  gmzdena  batuga.  A.  ProMc.  Rp. 

b:\triii,  battina,  m.  (u  Boci)  voda  koja  stoji  ua 
jediiom  mjestii,  manja  od  jezera,  vidi  baia  1.  Rj.  vidi 
sijn.  <,ndje. 

biXttiska,  f.  Rj.  38b.  die  Stecknadel,  Spamiadel, 
aciis  genus,  igla  s  glavom  a  bez  u'ica.  t-'iV// batuSnica, 
i  babljaca  t  syn.  ondje.  postaujem  od  hiit,  sto  je 
s  glavom  nalik  na  nj.  DaniCid,  ARj.  211a.  od  njega  i 
ukc.  —  rijeci  s  takim  nnst.  kod  babu^ka. 

bi'ltnsnica,  f.  govori  se  u  sjer.  Hrr.  ridi  batu5ka, 
i  babljaca  i  ostala  syn.  ondje.  postanjem  od  bat,  kao 
i  batuAka. 

biktvo,  )i.  surculus,  struk  kakoga  bilja,  stabljika. 
gin.  pi.  batava.  DARj.  211a.  ridi  syn.  kod  stabljika. 
govori  se  i  u  Urv.  —  Dvi  cipde  daleko  buivo  i,d 
batra.  J.  S.  Reljkovif;.  Da  prostora  dosta  im  se  dade 
Imladicama  duhansldm),  kad  li.st  fire,  da  more§  unidi 
i  zaperke  od  batava  dici.  DARj.  211a. 

ban,  bau,  glasovi  kojima  se  izrice  vijanje  ««<■>, 
pa  se  iijimu  plaie  djeca:  Izigje  pred  peiinxi  i  stane 
baukati :  „bau,  bau,  bau!"  Npr.  168.  0  ti  vu^e,  bau, 
bau:  Here.  287. 

balicak,  bauika,  m.  vidi  bak.  Rj.  bak,  ziib  u  male 
djece,  mjesto  bak  i/ocori  se  i  bauk  i  bauiak.  Rj.  1.3a. 
upravo  je  hyp.  od  bauk.  vidi  bAja  1. 

bSkiik.  m.  1)  der  liauhau,  Waiwau,  terriculum. 
Rj.  koji  huuie,  izmisljeno  zivo  strasilo:  Odnijeli  jo 
kraci.  (Odgovori  se  u  sali  inaloj  djeci,  kad  zapitajii 
gdje  im  je   mati,  pa   onda  mnogo   dijete,   ne  znajudi 


da  su  kraci  noge,  nego  mislet'i  da  su  bnnci  ili  zvjerkc, 
stane  plakati).  Posl.  2o4.  —  H)  vidi  bak.  Rj.  ridi  i 
baucak. 

Rank.  )«.  nadimak  muiki:  Stane  govoriti  osobito 
.\limclii  r.auku  iz  XikJica:  a  ti  Ukhcs  na  koliko  ces? 
Xpj.   1,  ■li>2.  isp  hyp.  Baco,  Bajo,  Bajccta,   15ajko. 

bai'ikflnji',  n.  diis  Baubaueii.  tcrri/iciitio.  Rj.  verbal. 
i,d  baukati.  radnja  kojom  tko  Ihiuvc  :  No  bojim  ti  se 
ja  liiiKkiiiijii.  li  si,  strike.  Xpr.  lli!!<. 

bni'lkaU,  baucem,  r.  impf'.  baiiJiaiieii,  terrifico.  Rj. 
rikiiti  liiiu  Ihiii.  plnsiti  rictici  hau.  hau:  Izigjc  pred 
pecimi  i  alaiw  Iniukati :  Ban!  ban!  baul«  X.pr.  llJS. 
r.  pf.  baiikiuiti. 

badkniiti.  baukncm,  r.  pf.  haubuuen,  terrcfacio. 
Rj.  pcrikati  ban.  r.  impf.  baukati. 

bai"iljruijc.  Rj.  »!.  ridi  bahuljanje. 

bniiljati,  Ijam,  v.  impf.  (a  Sumad.).  Rj.  ridi  b:ihu- 
Ijati,  ii'i  pobauike. 

bAiira,  /'.  (u  Backoj).  —  1)  5uta  ovca,  ein  Suhaf 
ohne  lliirner,  oris  absque  coniibus.  Rj.  —  2)  u  ovoj 
zagoneci:  JaSe  tuta  na  bauri?  t.  j.  svraka  na  krma<!i. 
Rj.   da   iiije  ovdje:  tuta  na   bauri:   svraka   nit   sutoj 

Ol'ci  ? 

bi\ran,  m.  (u  C.  G.)  vidi  balvan.  Rj.  veliki  direk 
kao  gredn.  od  balvan  izguhivsi  1.  govori  se  «  Srbiji  i 
to  bavan.  Daiiicic,  ARj.  211b. 

Itavariska,  /'.  adj.  t.  j.  zenilja,  Baiera,  Bavaria :  Ba- 
v^rac,  krtola  koja  se  tako  zove  u  Hrvatskoj  jamacno 
za  to  sto  je  doncsena  iz  Bavere  (liararske).  Danici^"', 
ARj.  212a.  ridi  Baburska. 

Bavarski,  adj.  baierisch,  Bararorum :  Za  Maksi- 
milijana  Manojla  buvarskoga  kneza.  DRj.  2,  277.  riiU 
Baburski. 

Barcra,  f.  ridi  Bavarska,  Baburska.  Baiern,  Ba- 
varia: Baverac,  krtola,  koja  se  tako  zove  u  Hrvatskoj 
jamacno  za  to,  Sto  je  doneaena  iz  Bavere  (Bavarskc). 
Danici(^,  ARj.  212a.  Tal.  Baviera. 

bav<!'rac,  bav^rca,  m.  (u  Hrv.)  .Ir^  Erdiipfel  iilic 
aus  Baiern  gehracht  sein  sollen),  sola'na  quuedniii. 
Rj.  krtola  koja  se  tako  save  u  Hrvatskoj  jamacno 
za  to,  .sto  je  donesena  iz  Bavere  (Bavarske).  Danicid, 
ARj.  212a. 

bi'niti  so,  vim  se,  v.  impf.  Rj.  v.pf.  sloz.  zabaviti 
se,   pozabaviti   se.   od   baviti   (7.(yc   orako   1>ez  se   ne 
doluzi)  v.  pf.   slo.r.  dj>-baviti,  iz-,  na-,   pri-,  pro-,  z;i-. 
poza-baviti ;  v.  impf.  sloz.   d6-bavljati,   iz-,   na-,   pri-, 
za-,  Z-;  y  pred  Ij  maze  i  otpasti :  zabaljati,  zabaljkali 
(dem.)  —  J)  sicli  auflialten,  morari :  gdje  .sc  on  haii 
sada?  Rj.  boravili,  biti  gdjegod:  Ali  se  oni  slabo  hure 
kod  koga  namastira.  Rj.  Sdba..  Xama  niti  je  vremc  iii 
mesto,  da  se  ovde  havimo  i  da  ib  cuvamo.  MiloS  107. 
Godine    1828.   baveci   se   u   Budimii   zapitani   Lukii. 
Opit   VI.  Po   nekolike   nedjelje  dana  bavili  su,  sc  it 
nahijskoj  kuci  kod    so\^etnika   za   badava.   Sovj.   '.>. 
Jakov  bjese  iovjck   krotak   i  bavljasc  se  u  satoriiim. 
Mojs.  I.  25,  27.  David  se  havljuse  u  pustinji  po  t\  r- 
dijera  mjestima.  Sam.  I.  23,  14.  —  'i)  nustojati,  ra- 
diti,  misliti,  triuliti  se.  vidi  zabavljati  se  1.  —  (i)  ciiii :  \ 
Koji    se   bave   zakonom,   ne   poznase   me.   Jer.   2,    8. 
Narod,    koji   se    havi  stokom    i   inianjcm.   .Iczek.  .'IS, 
12.  O   stvari,   kojom  se  je  mnogo   havio.  Dioba    11. 
Xi  nialo  ne  baveci  se  njom  ne  bisnio  mogli  ni  dozua- 
vati  Sta  joj   joS  nedostaje.   Rad  1,   lOfi.  Baveci  se  jc- 
zicima  svega  plemena  indoevropskoga  2,   li)4.  Bariti 
se  tijem  pitanjcm.   Star.  4,   103.   —  b)  oko  i^-ega  Hi . 
oko  koga :  Mlade  i  djevojcice  . . .  hare  se  oko  djevajkel 
i  nju  razgovaraju.   Kov.  64.  Osobito   se  havi  oko  jio-l 
slova  izmegju  bra(?e.  DM.   b.  XajviSe   radili  zemtju  i 
oko  stoke  se  bavili.   59.  koji   .se   oko  crkvcne  istorije' 
have.   Kolo    15    (14).    c)   o   cemu :    0   svinn  se  bavi.  I 
DPosl.  86.  Svak  se  bavi  o  svomu.  117. 

bavljf'iije,  n.  das  Verweilen,  moratio.  Rj.  verbal.\ 
od  baviti  se.  —  1)  stanje  koje  hiva  kad  se  tko  liavi 
gdje:  X'abiti  kome  ognjiSte,  t.  j.   dosaditi   mu  cestim| 


bavor 


39  — 


beba 


'liilii>.t'MJciu  ili  tliKjijem  Icod  iijcijd  harljctijcm  ili  I'aS- 
uenjem.  l{j.  .'iTJSii.  Jer  He  opoiiihijjio,  da  je  u  t^rbiji  za 
vreiiiena  iijcfioni  Ixivljciijit  oniimo  bilo  vrlo  malo  Ijiuli, 
koji  su  aamo  fatiti  ziiali.  i^ovj.  ."^S.  Prva  godina  hiirljc- 
nja  mojC(iit  n  Hcrii.  (il'X.  Hi.  liarljcnjc  u  Biinirddii. 
Pom.  12!).  —  'i)  riiiliijii  kutl  se  ll;i>  Ixiri  rim  Hi  ako 
cejia. 

bAvor,  biivoia,  iii.  ii  pjcsini:  1/ kuoe  li  javor  la.slo, 
zn  iijoni  svezaii  bunir  va.'ka.  Heir.  251.  —  J'u  nii- 
sljeiiju  Dtuiii-irci'H.  \\\].'2\'lh,  bavor  j'e  Ho  i  lilavor, 
i  tijem  He  imenom   n  pji-xmi  nuzicit  jjas. 

blivflj,  (■/(//  l.oil  avflj :  liTiirlj.  lauio  aiuo  tuili  trla 
vrln.  —  liavi-lj  jc  ud  bavrljali,  /.<('<  trla  vrla  sto  su 
od  trljati,  viljali,  a  :ii<t(:viijc  iiii  jt  jidiinko. 

ItavHjfiiijc,  n.  dtix  Citiherschlcndcrn,  rmjutio.  Hj. 
cvrhid.  I'd  i)avrljati,  kuje  vidi. 

Iiavrljiili.bavrljani,  r.  impf.  umlierschlciideni,i-ii)ioi: 
Hj.  (•('//  basati,  i  .«//».  uiidjc.  ici  ne  gledajiiei  kmla. 
V.  pf.  dos.  do-baviljati. 

biizn,  /'.  villi  zova  Kj.  '//(■  HolunderKtaude,  saiii- 
hucii.s  nifjrti  Liini.  Iiiljhd.  vidi  i  bazag  i  bzova,  fjdje 
se  vidi  kdliO  je  ud  baza  pvcko  bzova  jiofitalo  zova. 

bAzag,  biizpa,  in.  D.VHj.  213a.  vidi  baza  i  osUda 
oblicja  oitdje.  u  SiuUijn  l)azag,  bAzjra  (ii  =-  a),  sa 
nuxt.  ixp.  brizag  (biizpa);  ihozak  (drozga);  mozak 
(iiioztra).  prcmn  tome  hire  bazak,  bazjra. 

Itazitirnr,  m.  Cekliiisko  oko  u  jezerii  Skadar- 
skoiiie.  Hj. 

hii/.fliiJiN  II.  vrrli.  (id  b.azati.  —  Ajdmo  u  huziitije. 
.1.  lioirdaiiovie.  l>AKj.  21oa. 

b:izati,  bazfuii.  v.  impf.  nmlmlare,  iei  bez  po.<ila. 
iKp.  salabazati.  IVVHj.  2l;>a.  ridi  basati  /  aiin.  ciidje. 

—  ■  Ajde  tamo,  Ijubo  Momeilova!  kako  s'  virna  ti 
^[oraeilii  bila,  ti  b'  i  iiieni  tako  ueiiiila.*  Ode  vira  po 
polju  l)ii:<iju<?  ]>rci  oeiju  i  jezika  svosia.  HNpj.  1,  211. 

biV/.djoM.  biizdim,  r.  impf.  .ftiiilieii,  focico.  cf.  smr- 
djeli.  KJ.   r.  jif.  .'<los.  iz-bazrljeti,  u-  (se),  za-. 

bn7.<lr!tjaii,*  bazdrirjilna,  »i.  vidi  bazerirjan,  trjro- 
vae:  Nijesiim  pa-^a,  Sto  ee  iiiene  roblje?  ni  hazdnijiin, 
Sto  eo  mcni  blairo?  Here.  125.  Kroz  tebe  se  proi?i  ne 
mosraSc  od  diu'ana  i  i>d.  hazdrnjuna.  216.  —  vidi  i 
i'ard?.ija. 

bi\z«lrk,  m.  (u  Risiui)  dcr  Furs,  crepitus  ventris, 
vf.  ]irde^.  Kj.  vidi  i  prda  1,  prdae.  —  bazdrk  isp. 
bazdjoti. 

hazilrkaiijo.  ;l  dus  Umhcnjchen,  rnyutio.  Rj.  verbal, 
od  bazdrkati,  /.o/e  ridi. 

baztlrkati,  liazdfi^eni,  v.  impf.  bez  poshi  hodati, 
tniissfiij  Hiidieryelien,  eatjari.  Rj.  vidi  basati  /  syn. 
ondje. 

baz<lrlji(-a.  /'.  ii  Rj.  71l)b:  stabaljka,  vidi  hmdrljiai. 
a  ovc  iniifi  II  Rj.  nil  .irom  mjcstu.  —  vidi  bazdrljika, 
ba<lrljiea,  ;(  I'ojoJ  jc  iiiiuiinito  z. 

baz<lrljika.  /'.  (u  Baranji)  iv'i?*  stabadljika.  Kj.  vidi 
i  badrljiea,  batvo,  bazdrljiea,  stabaljka  ;'  .ii/n.  ondje. 

—  onuj  i^truk  n  truve  od  zciidjc  do  rvijetii. 
bjlztinh,  bazdnha.  m.  pastuh  :  tako  je  i  u  Delabele 

istallonel  a  po  iijeimi  i  u  Sudiea.  DPosl.  X.  —  Xi 
ua  oslu  ni  nu  lnuditliu.  DPo.sl.  80.  Xe  prim'  za  zlo, 
su  hiizdiihii  da  te  driim  u  starosti.  J.  Kavanjin.  DARj. 
213b. 

baz^rajfiinbaia,*  m.  der  mit  dem  Aiis-  und  Eiiifiilir- 
y.oUe  liilrliiitc,  portitorio  pracfectiis.  Rj.  bazercgam 
(bazertrjan-)-basa,  s  proinjeiiom  iiliisa  n  pred  b  na 
m.  — }}o  DiDiiticu,  AKj.  21."ib:  srlavni  trfrovae  dvor.ski. 
alt  po  onomc  Ho  je  reicno  hod  basa*3,  bazersrjamba.Sa 
je  Hiid  hazeriijiinimii,  frguvciiiia,  iijihov  ijliivar,  to  je 
earinar,  pnrtitorio  praefectux. 

baz^rsjaiiiltasin.  ndj.  Rj.  Ho  pripuda  hazcrijjiim- 
busi. 

baz^r!;jriiiibasliik,  »'.  Rj.  sluzha  i  rlagt  buzergjam- 
bii.ii)ia.  za   'l'tu:-:!,i  uaHacak  iip.  abadiiluk. 

bazi-rajan,  bazergjilna,  m.  vidi  trfrovac.  Rj.  vidi  i 
bazdi'gjau,   eardzija.   —   Bazeryjaiii  biser   prenizuju. 


Rj.  57()b.  Napua  konja  niz  OarSijii  uilada,  koliko  mi 
skace  polajrano,  ispod  nofrii  kamen  izlije<:c,  na  dii<'-ane 
tiife  buzergjutie.  Npj.  3,  351. 

bi'izjyov,  adj.  Ho  pripuda  bazyu.  DARj.  213b.  vidi 

bazov. 

bazufoviiia,  /'.  bazjrovo  drvo.  D.\Rj.  213b.  vidi  bazo- 

viiia  /  iiiidjc  ostule  ohlil.c. 
biizi,  m.  pi.  Rj.  vidi  biig*. 

Itazjas,  m.  mali  namastirie  na  lijevom  brijefjii  Dii- 
nava  (ii  BanatiO.  Rj. 

biVzov,  adj.  Ho  pripuda  bazi,  Holunder-,  sambu- 
ceiia:  Razov  evijet.  Danieii?,  ARj.  214a.  Hazovo  drvo. 
214b.  vidi  i  l)azgov.  —  za  nasi.  i.ip.  aptov. 

bAzoviiia,  /'.  bazovo  drvo.  DARj.  vidi  l)zovina, 
zovina,  zobovina,  ovzovina;  bazgovina. 

biizdar,  bazdllra,  »;.  der  Eicher,  mensnrarum  pon- 
dcriimiiiic  e.raminator.  Rj.  koji  kujari,  ponijerara.  isp. 
vizirdzija. 

b:i/.(i;'iri('ii,  /'.  (at.)  die  ZiiUnerin,  portitrix?  Rj. 
(•(■(/(  bazdarkinja.  zenska  koja  uzima  bazdarinu,  ca- 
ri)tii :  Xa  vodici  vila  bazdarica,  te  uzima  teSku  baJS- 
darimi.  Rj.  12a. 

bazdi^riiia,  /'.  Rj.  rijcri  s  takim  iiast.  vidi  kod  di- 
narina.  —  1)  (st.1  Zollyeld,  portitorium;  cf.  carina: 
Na  vodiei  vila  ba?.darica,  te  uzima  teSku  bazdarinu. 
Rj.  — •  'i)  die  Eirhychiilir,  quod  solvitur  pro  mcnsii- 
rurum  jMnderumepie  examinatione.  Rj.  Ho  sc  placa 
za  kajareiije,  podnijerucanje.  isp.  vizirina. 

bi^^.darkiiijn.  /'.  ridi  baiSdarica.  —  Al'  je  vidje  vila 
haidiirkiiija.  HXpj.  1,  305. 

bi\?.dar.skT,  adj.  n.  pr.  kantar,  das  Eichmass,  men- 
sura  piililice  probata.  Ry  Ho  pripuda  baldarimit.  Ho 
jc  kao  u  hazddrd. 

biiisjf'iijc,  )i.  das  Stinken,  factor.  Rj.  verbal,  od 
bazdjeti.  staiijc  koje  biva,  kad  sto  bazdi. 

bAzajcti,  bilzdtm,  v.  impf.  (u  Bjelop.1  ridi  baz- 
djeti. Rj. 

bil^ljiv,  adj.  vidi  bagljiv.  Rj.  bolestan  od  bayc. 
bdi^iiijo,    n.   vidi  denije.    Rj.   za  stari  nast.   nije 
isp.  bogojavljenije.  vidi  i  bdjenje. 

bdjeiije,  n.  verbal,  od  bdjeti.  kad  tko  hdi.  Dani^i*', 
ARj.  21.%.  vidi  bdenije,  denije.  nc-ipiivatijc,  viyilia. 
—  danas  znari:  iiocnn  sluzbii  u  crkvi  iioci  nekih 
praznika,  i  to  u  naroda  istocnc  crkvc,  koji  rijec  omi 
yovori  iz  crkvenih  knjiya  sa  svrsetkom  -nije  mjesto 
nje  /  .f  druyim  ukcentom:  bdenije;  yovori  se  i  okr- 
njcno  hez  b  sprijeda :  denije.  —  Te  <^atiSe  velike 
molitve  i  drzase  velika  bdcnija.  Npj.  2.  95.  Niti  se 
I'^itaju  proroStva  i  evanjrjclja  kao  na  hdeniju  pred 
prazuik.  DP.  37. 

bdjfti,  bdbi),  r.  impf.  hudmt  biti,  ne  .<ipiivati,  i(«- 
chen,  viyilair.  pvacs.  bdfra,  bdTS,  bdi,  bdimo,  bdite, 
bdS.  imperf.  b^jfji,  bJij.'ib.  aor.  bdjeh.  impcrat.  bdi, 
bdij.  part,  praes.  bdee,  bd6ei.  part,  pract.  art.  bcTio, 
bdj'ela;  bdjev,  bdjevSi.  Danici<',  ARj.  21tJb.  —  .^to 
.se.st  mjeseca  hdi,  a  Sest  mjeseea  spi  ?  odyonctljaj: 
zmija.  Xpr.  383  (izdanje  Biojrradsko.  1897).  Xa  snneu 
hdjcti  a  na  mjesecu  spati  nije  fasno  ni  koiusno. 
DPosl.  66. 

bfe,*  inter j.  geh!  iihi:  Be  ne  luduj  moja  snaho  draga. 
Rj.  —  1)  Turski  uzrik  beh  kojint  se  mcr.uri  ya  pred 
aferim,  jaU-e  Ho  odubrara  Hi  polivaljiije:  Javuu  mu 
se  Stariua  Xovace :  „  Be  aferim,  dijete  Gruiea !  dok 
sam  i  ja  tvoga  doba  bio,  mogao  sam  tako  udariti. 
Xpj.  3,  10.  • —  driHaije  se  pak  uzvikom  "vijem  yovor 
iitvryjiije  i  to  prcma  druyome  cemn  protivnom,  kao 
11  napomenutom  primjcru :  Be  ne  luduj  moja  snaho 
draga.  Rj.  >>Bre  sta  marim  ja  za  Brka.  Ja  <5u  Brka 
ovijem  buzdovanom.«  A  fioek  mu  rekne:  ,7?c  i  Brko 
je  neki ;  sad  eeS  ga  vigjeti.  Xpr.  4.  Da  sam  ja  bio 
egoist,  ja  bi  danas  imao  viSe  dukata,  nego  ki"ajcara, 
be  viSe  nego  feneka.  Straz.  1887,  62. 

b^ba,  /'.   Kinderuort  fiir  eincs  kleines  Kind,  in- 


bebica 


—  40  — 


bedrcni 


fans   sermone  infuntiuin.   Rj.  talo  roii*  (Ijeca  malo 
d^tle.  roc.  hobo.  ilem.  bebica. 

b^bira,  /'.  <'<»'.  od  bebn.  Rj.  —  Diiniiia  ii  pokri- 
v:u"-i  ^ospa  je  stara  u  hehici.  Dl'osl.  21.  Xe  zuam  5to 
je  na  torn  mjestii.  X.  <i  i«  ARj.  "218b.  ka:e  Daniiic. 
Jii  (V  bobioii  oviije  biti  u  :nah'nju  prcuesenom  na 
iljeliiijf  I  ilijfl: 

bof-,  b«'i-,  riject  I'oje  se  u  istocnom  pororu  iaJco 
poihijii.  II.  p.  bet'vn,  Beojrrail,  beiati,  n  iiijvgti  <.vdjc 
II  nilii.  iijih  irchii  iiU'ihiii  wcdjii  onima  kojiiiia  je 
port'tiik  biji',  bio,  bje. 

BC'c.  Vivhv,  III.  ^\'ien.  Vieiiiiii.  Uj.  ^^tld}.  B^cs.  — 
Pak  se  triput  iiu  liec  obazreo  i  TJcck  je  care  covorio: 
Been  firiide,  ne  bei'i  se  na  nie.  Npj.  3,  50.  U  toni  se 
zapisii  eovori  kako  je  ear  Mehmed  proJao  na  Ihiii. 
Glas.  11,  178.  II  D.VRj.  •illia  it  priwjvrhna  iiistrum. 
i/hi.^i  xaiiio  Bet'em:  Pod  ]lcccm.  Glas.  20,  11.  Pod 
eesarskim  lieceni.  J.  Kavanjiii.  PARj.  21i)a. 

b>ea,  /".  Ill  C.  (i.^  nekaka  velika  zmija,  za  koju  se 
srovori  da  ima  na  sebi  kreljuJt  kao  riba,  ali  se  same 
pripovijeda  da  ima  ova  zmija,  ali  slabo  ko  mo?.e  do- 
kazati  da  ju  je  vidio,  kao  ni  slora  ni  grahciiosa.  Art 
.'^ihliiiiiieii.  ai'ipciitis  fienii:^.  Rj.  ixp.  i  grabouosac. 

Bi^i-anin,  in.  der  irieiiec.  Vieniiensis,  if.  Bei^lija. 
Rj.  curjek  iz  Bcca.  —  Svitla  kruno,  Becani n-(csani '. 
ifNpj.  4,  579. 

Bt^eej.  Bfeeeja,  in.  Stari  BeCej  (Srpski)  u  Bafkoj, 
i  Xovi  lili  Turskit  u  Banatu.  Rj. 

BoiM'juc,  BeO^jca,  in.  Rj.  cocjek  iz  Beceja. 
Bei-r-JskT.  (idj.  Rj.  .ito  pripada  Beceju. 
beeenjc.    n.   da.t   .ivliicf-Ansehcn,   tonus   anpectwi. 
Rj.  itiliid.  od  beeiti,  kojc  ridi. 

"b^f'iti,  becini,  v.  iinpf.  Rj.  ridi  biiljiti  r.  pf.  slos. 
iz-befiti.  —  J)  t.  j.  oei,  die  Auiien  .ftier  richten, 
.^ticren.  riiiidox  fifio  ocitlos.  Rj.  izraljivati  oii,  isvalirsi 
uri  ijlcdiiii,  i  to  Hi  od  cuda  Hi  od  ijvjera.  Put  tebe 
ide,  0('i  Jieii,  a  zube  keei,  a  tebe  sve  na  manje  ?,ivot 
dolazi.  Rj.  2ti9a.  Posto  <ra  veJaC  otisue  s  merdivena, 
on  stane  za  dujro  oH  lieciti  i  koprcati  se.  Daniea 
4,  38.  —  2)  sa  se,  refleks.  schief  ausehen,  torretiieri: 
Been  "Trade  ne  heci  se  na  we.  Rj.  (znaceiije  kao  na- 
prijed  pud  1.)  Pa  se  heci,  pa  se  kerebei^i.  Rj.  2(i8b. 
Beii  sc  kao  krava  na  izjalov(^e.  Posl.  12.  Befi  se  kao 
iibodeno  jiine.  12. 

bSeka,  f.  jjivarsko  bure,  das  Bierfass,  doliuin  eere- 

(■i.*/"»('/)» ;  Tiimba  kao   pivar  tictku.   (Posl.   322).  Rj. 

Bi'ektTt'eanin.  in.  eovjek  iz  Beckereka.  Rj. 

BeektTcekT, '/''j.  Rj.  sto  pripada  Befkercku.  —  Ja 

so  popeh  na  Vr.-aeke  planine,  te  iigledah  Befkerefke 

ravnine.  Npj.  1,  351. 

Bcfkfri'k.  HI.  Rj.  vnros  u  Banatu. 
Bi-ekT,  adj.  Rj.  sto  pripada  Bciu.  —  Driigu    Silje 
Jkikiiiiic   <':e.saru.   Npj.   5,   398.   adv.:   Po   Turski ;  ^o 
Bccki.  Rj.  510a. 
Br'ckinja,  f.  Rj.  zenska  iz  Been. 
Bt'flija.  m,  '■/'.  Becanin.  Rj.  Covjek  iz  Be(5a.  Be6- 
liljal.  i^p.  atlija. 

biear'.  bei^^fira  in.  Rj.  uuijni.  heiarina.  —  1)  6o- 
vjek  neozenjen,  JunijfieseUe,  coelehs:  U  hecara  sva- 
koga  .iii'ara,  ponajvi.Se  buha  i  uMju  tPosl.  325).  Rj. 
—  3)  U  Srbiji  za  Karafrjorjrjeva  vremena  zvali  sii 
!^e  hecari  vojnici  koji  sii  onamo  bill  dosli  iz  dnijrijeh 
zemalja  i  tako  nijesu  vojevali  za  svoje  ku<:;e,  iiejro  za 
platu.  (•/".  noli  sin.  Rj.  —  -Vjluk,  plata,  osobito  ho  se 
daje  vojnifima  iliecarimaj  na  mjesee.  Rj.  3a.  —  .'{J  (u 
vojv.).  freinder  Tayliihncr  oJine  JIaus  und  liestiin- 
diijen  Aufentliult.  Rj.  corjek  koji  neinajuii  zene  ni 
kiice  ni  ku'U.sta  .ikita  se  i  zivi  od  nadnice,  pit  rijei 
zna/i  i  beskiK^anik.  —  Zlikovee  i  hecarc  i  be.sku- 
(?anike  prikiipivSi  k  sebi  nacini  se  dahija.  Daniea. 
3,  20il. 

b<;c6rina,  /'.  —  J)  unijm.  od  be(?ar.  Rj.  —  2)  Jiiiuj- 
ije-icllsfhaft.  eoelHiatus.  Rj.  sianje  hecarsko.  vidi  be- 
darluk,  bet^arovanje.  isi).  bei^.enstvo. 


bt^^j^rliik,"  m.  sfanje  hecarsko.  ridi  be(?arina  2,  be<^a- 
rovanje.  isp.  be?.enst\-o.  bei'ar-luk.  i.ip.  abadiiluk.  — 
Tako  me  dakle  osudo,  da  ostalo  vrijenie  ?.ivola  moea 
provedeiu  it  hcrarluku.  Daniea  2,   142. 

bt'earik^riiijc.  )i.  das  Junflijesclllehen,  vita  coelcbs. 
Rj.  rirhiil.  lid  be(?arovati.  staiijc  hecarsko.  vidi  be(!a- 
rina  2,  beearluk.  isp.  bezenstvo. 

bt'ear6ra(i.  bec'iirujem,  v.  iinpf.  Jiingiieselle  sein, 
(lis  sohhcr  Ichen,  coelihein  I'itam  ugere.  Rj.  hcair  biti, 
zirjeti  kii'i  bccar. 

b^ciir.skT,  iidj.jiniijiiesellisch,  coelibis  aut  coelibum, 
Rj.  sto  pripada  hei'arima  Hi  je  kao  u  bei'drd. 

b('('i\rHsa.  /'.  bubuljiea,  sto  po  lieu  izlazi  u  mladiea. 
l.j.  Stojanovie.  D.VRj.  220b.  —  n7efi'  s  fakiin  nasi. 
11  ajuirusa. 

B^i'ko.  w.  (H  V.  (}.)  nniSki  nadimak :  Te  kaJSuje 
Ikrkii  Bajovieu.  Rj.  isp.  Bei^o. 

Wii).  m.  hyp.  od  Berislav  (.Danifii"-,  ARj.  220b1: 
U  Reniiea  nilade  Ane,  oua  nema  s  kim,  a  u  Beia 
niladi  ("juro,  ona  hot'e  s  njim.  Here.  207.  Bej:  Beiir- 
heg  .  .  .  »Stani,  Beco,  u  mene  jedinil ;  HXpj.  4,  207. 
—  Be-<?o,  moze  biti  hyp.  i  ud  drmjuifa  kojeij  ilnenii 
koje  se  poeinjc  iilusorimu  Be,  n.  p.  Ret'ir,  Bernardo. 
*«/.r((  hyp.  Jlii'o,  Pec'o,  Vi<?o.  isp.  Becko. 

bJ'doiii,*  b?(l<'ii,*  III.  ridi  zid.  Rj.  coil,  bedeuje.  — ■ 
Zazigjuju  !(  Indim  od  ijriida.  Rj.  175a.  Da  ne  kruuim 
bijela  bcdena.  Rj.  308a.  Panduri  osijeku  srlavu  i  od- 
nesu  je  u  srrad,  te  se  na  koeu  metne  na  heden.  Rj. 
800a."Po<rledajder  na  hedein  od  <irada'.  ka'  se  erne 
Crnofforske  triave.  X'pj.  4,  91.  Trei  Anto  po  hcdcmi 
srradu  kano  soko  po  jelovu  cranju,  jjo  bcdcnu  pore;:i:i 
barjake.  4,  243. 

b»"'»liMijo,  H.  (vjW.beden,  niuri:  ynhedenje  . . .  uzigjose. 
.\.  Kaniilie.  DARj.  221b.  —  Ali  jiruii,  al'  se  zeuilju 
trese?  Al'  udara  more  o  heden  je?  HXpj.  1,  9. 

b<'(It'vija,*  /'.  Arahische  Stute,  eipia  arahs.  cf.  al- 
kinja.  Rj.  kohilu  Arapska  (bedevi  =  Beduinske)  jm- 
smine:  Pripazi  me  Ljiiliea  Bosrdaue  na  kobili  tankuj 
hedcriji.  Npj.  2,  22(1.  Pa  opremi  sivu  hedeciju.  2, 
388.  Pa  usede  saru  bedeviju,  od  koje  je  i  Savran  i 
Sarae.  2,  4.53.  ridi  bijelka  3  (bijela  bcdevija). 

bod«>vijee.  bed^vy't'eta,  n.  Rj.  zdrijehe  od  hedevijc: 
.Io.5  je  dalje  aee  bederijce.  Rj. 

b^drn,  /'.  i  b»^dro,  «.  (i)l.  bedra,  [i  bedre],  nen. 
bedara)  Schcnkcl,  crws.  Rj.  deiii.  bedriea.  —  1)  kost 
s  kojoin  je  sastarljeno  steyno  gornjini  krajein  svojiin : 
die  lliifte,  co.ra.  isp.  kuk  1.  —  2)  po  kusti  oroj  znrr 
se  tako  i  ono  sto  je  od  iije  do  reharn  i  hrtenicc,  knd^i 
se  pase;  die  Lende,  hniihus,  vidi  slabina,  slaboboeina, 
bok.  —  ■'})  pa  i  stcijno  sumo  zore  sc  tako  Uto  je  >"- 
starljeno  s  hedrom  ii  prroin  znaeenju;  femur,  c/"^, 
Schenkel.  vidi  stegno.  —  4)  i  kako  su  hedrc  sa  ohj,: 
strane,  znnii  hedra  napokon  i  sainu  stranu;  Scitc. 
latus.  vidi  bok.  —  U scakom priinjeru  nije  raznocijetn". 
iif  kojem  od  orijeh  znaccnja  treha  uzcti  rijei:  bedra  ;// 
bedro.  jos<e  valja  nupoinenuti,  da  se  u  prvom  (li  i 
driKjoin  (S)  ziiacenju  upotrebljuva  bedro  *  bedra,  '(  " 
treuein  (3)  i  ceivrtom  (4)  znacenju  poiiujrise:  bedra 
(zen.  rodaj:  Slomio  mu  bedre  olxtdcije.  Rj.  Ototoli 
debelo,  kao  moje  koljeno;  ako  Ii  <5e5  i  deblje,  kao 
moje  i  bedre.  Rj.  477b.  DrJ.i  se  svjeta  od  stara,  da 
ne  hodi  uz  hedrii  za  njime.  DPosl.  20.  Donesi  mi 
jednu  krpu  platua,  utegni  me,  .sele,  od  bedara.  od 
hcdara  do  ritili  rebara,  da  se  moje  kosti  ne  razminu. 
Xpj.  2,  4()5.  f^mrzoSe  se  toko  za  jeleke,  britki  maOi 
za  jun(u;ku  bedra.  3,  419.  Xeka  budu  bedra  rasa  za- 
pregnuta.  Luk.  12,  35  diimhi,  Lenden).  Polomi  bedre 
onima  koji  ustaju  na  nj.  ^lojs.  V.  .33,  11.  Opa.suje 
ftnagom  hedra  sroja  i  krijepi  misiee  svoje.  I'rie.  31,  17. 
bi'drciiT,  Rj.  adj.  prcina  bedra,  strana,  sto  jc  su 
liedrc,  sii  straiie,  Seitcn-,  hiteruriiis.  ii  Rj.  samo:  be- 
dreni  prag  (u  Boci),  vidi  dovralnik.  Rj.  19b.  ridi  re- 
brant. 


b(>*lri'iiii-a 


41  — 


bekniiti 


b^<lrfiii<-!i.  /'.  bcdroiiici.  bpclrenikn,  ni.  pJ.  rrovepjii 
bolest,   Mihiirimd.  Kj.  (odlirti.r.  if.  domtiz.  I\j." 

bddrifii,  /'.  (St.)  vidi  lioilro:  I'n  potr^.e  inafa  oil 
hedrire.  Hj.  iipruro  jc  thm.  ml  bedra;  iili  ^•c  iijw- 
trehljdva  oxiiliHo  ti  pjexmiiiiin  tic  kiiv  unitivjeno  neijo 
kao  i  betira:  Oil  hedrire  sabljn  izvadio.  N]ij.  "J,  28. 
A  zvektcp  sablja  o  hedriri.  .'!,  SUt.  K  cijcloiiie  Ki- 
Hanskoiii  oilijohi  iilu  joS  za  iiojii.s  dvijf  male  puf'ke  i 
veliki  uoz  (ili  nijesto  iiji'jra  o  hcdrici  sablja).  Kov.  12. 
Pripasa  fra  iniar)  pod  haljine  svoje  uz  dciiH  hedrirn. 
Sud.  ;!,  II).  I'ripasao  nutc  u;  hcdiicu  u  koricaiiia.  Sam. 
U.  20,  8. 

b^drikii.  /'.  erne  Gattuntf  Aepfel,  muli  species.  Rj. 
nekakva  jabuka.  —  sa  nast.  vidi  aptika. 

b^driiliic,  iK'tlrTiica,  n>.  irarn  pinipiinilii.  (^tiilli.  — 
Criipurii,  f.  criipura  mala,  trava  koja  se  zovo  i  he- 
drinuc  i  janijii  iriiva,  pim])iiiella  saxifratra.  L.  DAKj. 
847b. 

b^ilritiii-ii.  f.  u  pjcsmi  sablja  Sto  iiz  bedni  stoji: 
Povadi>e  sablje  bedrinice.  Rj.  i.</j.  bediii/a. 

b6dro,  )i.  (j)l.  bedra,  gen.  bedara)  Schenkel,  crus. 
Rj.  ridi  bedra. 

bBg,*  HI.  Rj.  In/p.  bego.  pi.  bezi,  bpfra,  /  bofrovi, 
bepova.  iiisjiudiii,  Herr,  dominus.  —  1)  Art  Add. 
dent  Piirstett  etttsprechettd,  tiohileit  quidittti  Turcuruttt : 
'}Ay\  kao  bejr  na  Hercepovini  (dobro.  Posl.  81\  Rj. 
fiovori  se  fiospudi  Tnrsloj  i  druyoj  yospodi  pod  rhisiit 
Turskoiti :  ttioze  se  s  ittietioiti  rlnstitijetn  siistitriti  kao 
aga.  —  Kivhi  da  su  u  Bosni  I'etiri  nliijiefiii,  pod  kojima 
»u  onamo  svi  hetiori  i  spaliijo.  Rj.  3b.  Svi  s>i  iiezi 
na  Horrefrovimi,  dok  ne  doL'je  heijo  Ljubovicu;  a  kad 
dofrje  hetfi)  I,jubovi(?ii,  ali  iieiua  heijn  njitroljeijn.  Posl. 
282.  Be<r  Miliiii-liCfi  biatu  irovoiio:  A  moj  brate,  (/pit- 
Dnifiittitie!  hodi,  brate,  da  se  iienimo.  Npj.  2.  4."!.  Iza 
ovijeh  (teiSaka)  ii  njih  (u  Turaka)  id\i  zaiiatlije  i  tr- 
frovci,  po  torn  aire  i  spabije,  pa  onda  liet/ori.  Kov.  11. 
Da  Tui'ski  oar  prizna  t'rnoga  Gjorgjija  za  kneza  ili 
beija  od  Srhije.  JliloS  ;!0.  —  2)  u  Dubrovuiku  reku 
svakome  i'ovjeku  kad  hofe  da  pokazu  da  ara  po.'tuju, 
der  Herr,  doitiitius,  cf.  ban  2,  gcspodar.  Rj.  —  3)  (u 
Hrv.)  vidi  mlado^enja.  Rj. 

boffAnica,  /'.  {u  Uz.  uah.)  Art  Birtteii,  piri  yettus. 
Rj.  tnkakvii  krtt.ika. 

Bt^uej.  l'>^u:eja,  m.  Rj.  voda  k  Hatiatu. 

bcai'iiisaiijc,  ti.  verhal.  od  begenisati.  radnja  kojotn 
tko  lieyoiisv  stii. 

bef^t'nisati,*  beg&niJem.  Rj.  r.  pf.  i  ittipf.  zahtjeti, 
zatttiluvdti :  htjeti.  roljeti,  tiiilorati;  isp.  Danicii?,  ARj. 
224b.  It  Rj.  n.  p.  djevojku,  jelo  kakvo,  uohu,  (Icfullen 
ftndett,  pruho:  Ko  koga  tieiiciiisc,  s  onim  i  jegleniJe. 
(Posl.  142).  Rj.  —  A  najpotlje  bradajage  Turn,  5to 
ue  nose  ni.'ta  od  oruitja,  do  na  ruke  zlatne  perjaniee, 
a  da  iijittia  heycnisit  yhtve.  Rj.  30a.  Dokle  niiica  mi- 
riSe.  dotle  svak  je  heyciti.ie.  Posl.  G5.  .\  sto  me  pitas 
za  inal  tvoj,  ja  bib  ti  rekao.  ako  heyeiii.k's,  biee  uaj- 
bolje  da  pohareimo  ovgje.  Kov.  ij8.  Tako  moj  brate. 
atari  svate!  svi  mi  to  hcyeiiisctiio.  I>9. 

b^Sfiiijn,  /■.  (u  Uubr.')  vidi  gospogja.  cf.  beg  2.  Rj. 

b^KlufPnjo,  It.  der  Frohiidienst,  operue  serriie 
pnicst'itio.  Rj.  verhul.  od  beglufiti.  radttja  kojotn  tko 
beyluii. 

b^srliii-iti,  bbglueim,  v.  itnpf.  frohtien,  unyariam 
prae-tto.  Rj.  ridi  kuliikovati,  rabiti,  tlaeiti  2.  —  Osim 
toga  Inyhicili  su  mu  (Trsieani  eitluk-sabibijil  Ijeti  u 
poljii.  Rj.  82(ia.  sii  se,  pass.:  Dok  .>■'('  lnyhtrHo  samo 
u  nedjelju,  eitluk-sahibija  je  hranio  seljake.  Rj.  82t)a. 

bi'^jrliieki,  itdj.  XX.  p.  eardak,  ambar,  hcrrschdftlich, 
dotiiiiii.  Rj.  sto  pripada  beqluku. 

b^pluekiiija.  f.  t.  j.  piiJka,  od  heghtka.  —  Otrguju 
puSke  begluOkiiije.  HXpj.  3,  534. 

b^Rliik,*  III.  Rj.  beg-luk  (za  Tur.  tia.tt.  Ink  isp. 
abadziluk).  sto  pripada  beyu,  gospodititt,  yosjtodarii, 
i  to  ili  yospoditric  drzavnotne  a  po  torn  i  drzavi  ili 
gospodarti  vlasteliiiu.  isp.  Danifi<5,  ARj.  225a.  —  1)  die 


Froltiic,  itiiyariii,  opera  serva:  otiSIi  tut  heghik.  Rj. 
vidi  kiiluk,  robija  1,  tlaka.  —  Mladez  je  iiu  Iteiiliik 
iSIa  rado  kao  na  mobii,  a  poslije  su  mu  beglu('ili  o 
svojoj  brani  i  aralosiljali  su  se  heyltikit.  Rj.  H2()a. 
Nije  to  Itegltik  (kad  se  Sto  rgjavo  radi,  ili  prosi])a. 
(iledaj :  Ko  se  u  gospodskom  poslu  prekine).  Posl.  218. 
—  'i)  der  Fisciis,  das  Aeruritittt,  die  Kamnter,  der 
fiirstlichc  Schatz,  fiscns :  vojnieima  daju  barut  iz  ('eg- 
htka,  iizeli  mu  sve  tt  heyluk  (kiiiifisrirl).  Rj.  drzavito 
dohro:  Ko  ti  sreza  bijel  belnuk,  otiSlo  mu  sve  n  licglttk. 
Rj.  21b.  Car  se  na  to  jako  rasrdi  ...  a  galiju  mu 
iizme  «  heyhik.  lS'])r.  237.  .leenia  takogjer  iizimali  su 
iz  begluka.  8ovj.  8.  On  (Milos)  bi  mogao  pomoei  i 
meni  i  vama,  zaJto  on  zakvata  iz  lieiiliika.  Strai. 
188i;,  704. 

b(>^o.  III.  hi/p.  od  beg.  Rj.  yett.  b^ga.  iwc.  bego.  — 
Svi  su  bezi  na  Hereegovinu,  dok  ne  dogje  bego  Lju- 
bovif^u.  Posl.  282. 

b^ffOV,  adj.  des  Beys,  •:oj  beg.  Rj.  sto  pripada  beyu. 

b^ffovae,  begovea,,  tti.  eiticr  roti  des  Beys  Lenten, 
h:mo  ToD  beg,  itiiles,  piier :  Beyovac  ]e  beyovar,  ako 
ne  (i^  imali  ni  novae,  a  magarae  je  magarae,  ako  (?e 
imati  i  zlatan  pokrovao.  (Posl  11).  Rj.  Iiegov  iovjek. 
isp.  banovae. 

b^ffovica.  /'.  Rj.  Iicyova  zenu :  Zavadi  se  milo  i 
drago:  mlad  Omer-beg  s  Omer-beyovironi.  Npj.  1,  5t)l. 

bi^ifoviiia.  /'.  zemlja  begova.  To  je  bila  \\an-lieyo- 
viti'f.  l'.\Rj.  22lia  isp.  Hercegovina. 

b&srovjskr,  adj.  Rj.  sto  pripada  begovima  ili  begu 
kojetiiii  yod. 

bt-bar,*  behj'ira,  in.  (u  Bosni  po  varo5ima)  die  Bliithe, 
flos,  rf.  evijet:  Snijeg  pade  »'( ''(■/"'/■  na  voee.  Da  sa- 
sijem  jorgan  od  bvhara .  .  .  da  navezem  jorgaii  od  litliara. 
Rj.  (ti  dva  posljednja  primjera  jorgan  od  l)ehara  valja 
da  od  tkatija  po  kojem  sn  evjetovi).  —  Klas  mu  otez.ao 
i  pretezao,  od  Bozjcya  dara  i  lichara.  Here.  352. 

biya,  /'.  pudenda  puerilia.  Lj.  Kovacevii;.  k'ita  4, 
kita  (u  djeteta).  DARj.  22(5b.  i(V//  (  kitica,  resa,  isp. 
koka. 

B^jo,  tn.  Be-jo.  hyp.  od  imena  od  koya  je  i  Be(?o. 
tiikra  hvp.  ridi  kod  Bajo.  Od  Lijevna  Lijevujanin- 
Beja.  Npj.  3,  263. 

b?ka,  f.  ime  ovci.  Rj.  vidi  bekaviea  2.  detn.  bekica. 

bi^karica.  f.  (u  Grblju)  ime  kozi.  Rj. 

b<''kavlca,  /'.  —  1)  sricanje  u  bukvaru,  das  Buch- 
stabiren,  syllabarutii  prolutio:  uei  ?)e/.v()-/<M .-  izueio 
bekavicu.  Rj.  —  Kad  koji  gjak  tako  iz  rukopisa  izuOi 
bekaricu,  onda  uzme  (''aslovae.  Rj.  842a.  —  'ij  die 
Bliikcrin  (z.  B.  Sihuf)^  balatrix:  Nagjoh  selo  mani- 
tijeh  Ijudi,  i  naprosih  sto  vekaviea  i  trista  tickavica 
(u  pripovijeeil.  Rj.  koja   hleji.   n.  p.   orca.  vidi  beka. 

Beke.  /'.  (u  C.  G.)  nadimak  zeuski.  Rj.  postaiijcin 
ce  biti  hyp.  od  Berisava.  akc.  ce  tipraro  biti  B^ke, 
a  u  i-oc  Beke.  Danieit'',  ARj.  227b.  isp.  i  Osn.  51. 
B^ke.  takva  hyp.  ridi  kod.  Dobre.  isp.  Bekna. 

beki'Ijfiijc,  ».  das  ^^aul|lcts^■hen,  rictio.  Rj.rec6. 
od  bekeljiti  se.  radnja  kojotn  se  tko  hekelji. 

bekt'ljiti  se,  b&keljTm  'se,  v.  r.  iinpf.  na  koga,  da.s 
Maul  tletschcn,  riiigor.  Rj.  usta  kririti  riiyajuci  se. 
vidi  beljiti  se. 

bekica,  /'.  Kiitderivort  fur  Schiif,  oris  scrtnoite  iti- 
fantiuin.  Rj.  ovea  «  djccitiotn  yovoru.  upravo  je  detn. 
od  beka. 

BSkua,  f.  (u  C.  G.)  nadimak  ienski.  Rj.  —  B'ekna 
(jamaeuo  od  osnove  postale  nastavkom  '^kas  od  imena 
Berisava).  Osn.  ^189.  ridi  Beke.  rijeci  i  imena  s  takim 
nasf.  Cvjetna,  (.'etna.  (udna.  depua,  Dokna,  GoSna, 
Gjukaa,  Jokna,  mekua.  Radna,  Sokna,  .Stakna,  Vidua. 

bi^kliilti,  bekuem,  v.  pf.  —  J)  Jilokcn,  ballarc.  Rj. 
vidi  bleknuti.  v.  itnpf.  govori  se  blejati  1.  isp.  beka, 
bekaviea.  bckne  orca.  —  2)  ne  zna  ni  heknnti  t.  j. 
ne  zna  nista,  ni  progovoriti.  Rj.  reci  be,  otvoriti  usta 
i  reci  stogod.  isp.:  A  i  B  tko  ne  umije,  starijem  se 
oprijet'  ne  smije.  DPosl.  1. 


bekrija 


—  42  — 


BeoMn 


bi'krija."  /'.  pijanioa.  Npj.'  3,  397.  bekri-ja.  .ttojeCi 
pred  vlastitijem  imenom  moie  ostati  s'lisrijim  I'lirski 
bekri :  Pripovijfda  se  ilsi  je  u  Carigradu  iieirila  bio 
iiekakav  Turiiii.  l}<■kri-^[lljo  (Mujo  jiijanit-a  .  .  .)  rar 
oprosli  }ltlii-MiiJH.  Npr.  307,  3(t!i.  I'od  burjake  po- 
kupi  jiinake,  sve  bckrijv  froresr  od  cort'sra.  Npj.  1,  3i)(). 
bokllta,  /'.  Scliimpftivrt  I'iiy  tin  svhhchteg  Taxclioi- 
we^^ir,  coiiriciiim  in  ciiltnim  plicatilem  ohtutium, 
pniniiii.  Kj.  poiirihi  tiipoj,  nyiiroj  Vebi,  skloci.  vidi 
biiak.  kustura. 

Bola.  II  pripjeni:  S  oiio  stiaiie  Moravo.  Jiilu  Dudo! 
S  ouo  slrane  Jlorave,  beo  lador  razapoti.  Npj.'  1.  211!*. 
Ovako  sc  Bela  Diirfo  pripijeva  uza  svaku  vrslu.  Vuk. 
isp.  Bela. 

BMa.  /'.  iino  ?.ensko:  I  pred  njinia  Bchi  StaiiiSit'a. 
Kj.  /'I'V  lijip.  ixp.  titkta  hi/p.  kuil.  Andia. 

bi'lilisati,  belaiJem,  r.  pf'.  udarili  iia  belaj,  ridi 
ogiaisali.  Rj.  villi  i  naariaisati,  iiagrabusiti.  mlariti 
nil  liiliij,  ita  :lo:  naici,  namtziti  )ni  zlo:  hiti  u  zhi, 
u  ncsrcci.  i.<p.  belaj. 

bMaj.*  beliija,  iii.  der  I'lifaU,  das  I'nglihk,  iiitdum, 
cf.  zlo,  bijeda:  hdnj'.  udario  sam  na  heliij.  No  da 
vidis  ida  i  liehija.  Rj.  i.<p.  belaisati.  —  Behij  te  naJao; 
mito  hil'tjri !  Rj.'  2ti.  Bog  tc  Ouvao  Tuieina  zulumdara 
i  njegova  liehtju  i  svakoga  zla!  Kov.  l"2ti. 

l>M('i.*  bt'li-iiii."  cf.  valja  da,  luoze  biti:  hclcim  Oe 
i  oil  doei.  Rj.  —  Ni  vila  joj  hvJi'i  druga  nije.  Rj.  l-41b. 
Idi,  l.eka.  gje  ti  !<edi  seka,  te  se  moli,  dovedi  je  amo, 
neka  oiia  zasrleda  vojvode,  helri  dosle  nije  ui  visrjela. 
Npj.  ■_>.  23.5.' 

boK'srija."'  /.  vidi  gl.idilica.  Rj.  hrntt  kojim  se  ostn 
kusti  Hi  liritvu  hrijdcu.  vidi  brus,  gladilo. 

b«>l^n7.iika,*  /'.  grivua,  orhis,  der  JUng.  —  1)  na 
ruci  sto  ite  nasi  nukita  rudi,  na  svakuj  riici  po  jcdna. 
daklc  po  drije.  zuio  najvise  u  pi.  beleuzuke.  -famo 
Uiko  ima  Ej.:  Beltuzuke,*  -zuka,  /'.  /iZ.  vidi  nariikvice. 
Rj.  vidi  i  griviia  2.  —  Dadoli  sekam'  :liitnc  hcleiankc. 
Npj.  1.  3i)8.  Da  iipitam  terzibaJii:  sije  li  mi  hanteriju, 
da  upitam  kujiindziju,  kuje  li  mi  beleuzuke.  Here. 
264.  —  'ij  okdv  na  rukama;  ito  je  ua  ohjc  nike, 
zato  n  pi.  die  Jlandfesseln,  manicue.  vidi  lisiee,  za- 
vezice.  —  Okova  ga  sve  u  gvozgje  Ijulo:  a  na  rukc 
dvoje  helenznkc.  Npj.  2,  4i;i.  —  H)  na  piisci.  vidi 
grivna  3,  karika,  lama,  lima  2,  pafta.  • —  Skide  Liiko 
puJkii  krd^.alijnku,  na  kojoj  je  trides't  belemuka,  8vc 
od  eista  zezenoga  zlata.  Npj.  4,  2U8. 

bMija.  /'.  (ist.  Rj.')  t.  j.  pogaea  bijela,  die  Weisse, 
nihil :  Arami  im  pogacu  helijii.  Rj.  vidi  bjelija. 

bMiiiieH',  in.  dem.  od  belnuk.  Rj.  —  Oj  gjevojko 
dilben'ieii !  u  bijelii  belnuciiu.  Rj.  21b. 

bi^lniik,'  m.  ein  lunijejt  ueibliehes  Unierkleid  mit 
Aernieln,  tunicae  nuiliebrin  i/eniis.  Rj.  vidi  beuluk. 
diifiu  zen.'^ka  huljina  .s  rukavima  koja  se  nosi  ispod 
dnii/e.  dem.  belnueic.  —  Ko  ti  sieza  bijel  hclnuk, 
otislo  mil  sve  ii  begluk.  Rj. 

Bf'lo,  in.  ime  imisko:  Da  zaiiiole  Bela  barjaktaia  .  .  . 
MIogo  bliigo  obei'aju  Belli,  i  Bclu  ig  vodi  pred  vla- 
dikii.  Npj.  4,  3'.i!Mig       ih).  takovalnip.  vidi  kod  Dobio. 

hclupanilara,  /'.  (ii  Rmlii.  n.-di.)  l)ijela  knipna  Sljiva. 
(■/■.  jajara.  Rj.  vidi  bjelopaiidara. 

bftlj,  m.  (u  Slav.)  (■/(//  bjelika.  Rj.  vidi  i  bakulja. 
)i((  drveiu  (osobito  lira.^tovu  i  eerovn)  do  kore,  od  pri- 

like  »  iri  jirata  debelo;  der  Splint,  alburnum. e- 

je  po  ist.  (jovoru  mjesto  jiiL  -je-.  od  bio,  l)ijela.  T)a- 
niOic,  .\I{j.  23(Ja.  ridi  bjelj. 

bf'ljenjf,  n.  vidi  bekeljenje.  l>.\Rj.  2.30a.  verli. 
beljili  ^^e. 

bAljiti  so,  beljlm  se,  v.  imp/',  vidi  bekeljiti  se.  Slo 
se  heljih  name.  ,J.  Bogdanovie.  M.  i'avlinovii'-.  D.XHj. 
23(Jb.  V.  pf.  sloz.  izbeljiti  (t  se). 

B^mbu^a.  /".  nekako  mjesto  u  Sarajevu:  Kolika  je 
nn  Hembasi  trava.  Rj. 

hembi;lj,  in.  (u  Diibr.)  Izlazio  je  1.  Maija  (kao 
Turica  na  sretenijej ;  imao  je  haljinu  svu  iskifenu  ze- 


lenijem  liJiVm  i  svakojakijem  cvije<'em ;  oko  njega  sn 
se  vili  blavori,  i  jednoga  je  u  nu'i  iiosio  i  s  njime 
se  igrao.  Isao  je  onaj  dan  i  1;  nama.itiru  sv.  .Takova 
(oko  "._.  sahaUi  od  gradal.  Rj. 

b('iiilu>r.  )».  )•('(//  benberin,  berber,  berberin,  bar- 
bijcr,  bnrbir,  brijae:  I'a  po.seta  niz  I'arsiju  mlada, 
dokle  dogje  bemhcru  Mihatu,  jia  Miliata  bila  brati- 
mila:  Bogom  brate,  Jlibate  lieinheiw'  Npj.  3,  350. 

bf'ii,*  ill.  mliidez,  das  Mntternial,  naevns.  Tiukiiije 
a  i  naJe  gdjekoje  iene  po  vaiosinia  misle  da  je  lijepo 
imati  bene  po  lieu,  i  zato  ill  ernom  bojom  grade  i 
koje  nemajii:  Dosto  moja  i  dva  bena  tvoja,  i  dva 
bena  megju  obrvama.  Rj.  ridi  i  madei,  biljeg,  biljcga 
la.  hiljeij  nu  tijelu  sto  se  gdjekoje  dijetc  s  njiin  rodi. 
b^na.*  m.  (ii  Here,  i  Hrv.)  vidi  budala:  idi  beno 
jediia;  idi  lieno  benasta.  Rj.  vidi  i  bezjak,  i  syn.  ondje. 
bfnast.  iidj.  (u  Hrv.)  vidi  budalast:  idi  beno  be- 
niistii  Rj.  (•(■(/('  /  beiiav,  i  syn.  kud  budalast. 

bf iiav,  adj.  vidi  benast.  Rj.  ('  hudidast,  i  syn.  ondje. 
—  Benaviti  se:  einiti  se  benav:  Rj.  22a.  adj.  s  takini 
nast.  vidi  kod  bagav. 

bciiitviti  sc,  bbnavTm  se,  v.  r.  iinpf.  einiti  se  benav, 
.s'/(7(  niirviseh  stellen,  stultitiaiii  sinnilure.  Rj. 

beiliivlji'llje,  n.  das  sirh-niirrisrh  stellen.  simiilatio 
sfultitiiie.  Rj.  verbal,  od  benaviti  se.  rndiija  kojoin  sc 
tko  benav i. 

b^iiboriii,  m.   (u    C.  G.)  )■/(//  berberin:   Te  dovedi 

I'otrn  hcnhevinii.  Rj.  vidi  i  beniber,  /  syn.  ondje. 

Iieiidt'Io,  vidi  enilclc  bendele.  vidi  i  sendele  bendelc 

bi'iidos.  m.  iizagoneei:  podigle  se  rogoljaec,  susieli' 

ih  rendisalo,   boeaSe    ih   rendisati,   ne   da   Bcndes   ui 

gledati  (ovee,  kurjak  i  pas).  Rj.  imc  psu. 

b«Mi<?talo,  m.  der  laniiveilicie  Schtrdtzev,  fahulator 
lonyns  tucdium  ciens.  Rj.  koji  bcnece.  isp.  blebelaJ. 
i  syn.  ondje.  —  rijeci  s  takiiii  nast.  kod  bajalo. 

bout'taiijo,  n.  das  langtveilifie  Schwritzen,  fabuhitio 
lonijii.  Bj.  verbal.  oJbenetati.  radnja  kojom  tko  bcnece. 
bouelati.  benceem,  r.  impf.  govoriti  koje.Sta.  lanij- 
tvetliy  scliivi't.rcn  fabiilari  tacdiose.  Rj.  —  Jlenece  kao 
pijan  na  daei.  Posl.  12.  ridi  banati.  isjj.  lilehctati  / 
syn.  ondje. 

boiuVvrcc-i,  benevrcka,  m.  pi.  bcii»'vr<'kc,  /'.  ;//. 
(u  ITrv.)  die  Beinklcider,  ealiijae,  eakHre.  lilaee.  Rj. 
i  syn.  ki.il  eakSire. 

bf'iievrki',  f.  pi.  (schershaft)  vidi  pelengade.  Bj. 
kale  se  saino  u  salt  za  pelewjuie.  runene  podelide 
gace  do  nize  koljena.  isp.  beuevrcci,  bencvreke,  s  kojinia 
sti  jednoga  postanja. 

b«^iia;i,  u  ovoj  zagoncci:  Uzengi-bengi,  u  zemlji  leJti, 
ki?a  ga  bije,  kisu  begeuik\  Rj.  773b.  odgonetljaj : 
glista. 

beuffjt'lllk,*  ni.  trava,  ?to  se  mei'e  u  vino  i  u  rakijii 
da  se  eovjek  opije  i  da  zaspi  k;io  nirtav,  das  Sclilnf- 
kraut,  lievha  soporifera.  Rj.  —  V  vino  niu  heniijilnkc 
meha,  dok  opoji  Ljutien  Bogdaua.  N))j.  1,  643.  I'rcil 
njeg'  nosi  tregodisnje  vino  i  rakiju  od  scdam  godiua, 
a  u  vino  me.^a  svako  bilje,  ponajvise  hengjeluku  tcika, 
a  na  tvrdi  sanak  namenjuje.  2,  KiO. 

Ueiikovac.  B(?iikr>vea,  m.  varoSiea  ii  ICotaru  izmogju 

Zadru  i  Sknidina  sa  zidinama  od  staroga  gradii'a.  l!j. 

bi'lllllk,  in.  (u  Baranji).  ridi  belnuk.  Kj. 

bC'iio,  m.  Rj.  ime  psu:  Oba,  licno.'  (vikao  nekakav 

lovae  rlu  bcnn,  koga  je  bio  napustio  na  ilva  zeea)  pa 

ni  jednoga.  Posl.  228.  roc.  beno. 

b&iit,*  »«.  (u  Hrv.)  ridi  brana  1.  Rj.  brana  vode- 
niCna,  das  M'ehr,  Miihlirelir,  moles,  vidi  i  naper. 

boiiiiiii,*  moj,  mein,  mens,  dolazi  samo  kad  se  ka- 
zujp  kako  govore  Turci  ili  kako  se  govori  Tureinu 
(efendum  beiium:  gospodinc  moj),  niti  se  luijenja  po 
padeiima.  —  Fenduin  licnnm,  baA  si  ugodio  .\d?.iijlijo, 
sve  dobro  ugagjes.  Npj.  .6,  .'JBJ.  (ugagjeS  u  dijalekla 
Crnog.  mjesto  ugagjaS). 

Bc6eTn,  Beod-ina,  m.  —  J)  namastir  u  FruSkoj  Gori. 


( 


« 


BeoJ^inac 


—  43  — 


besanost 


—     'i)   selo   kod    toj:    iiiimastira.    l\j.    imeiiii    tiijesnu 
S  tdliiiii   vast,  vidi  hod  Balatin. 

Itoui'inac,  CcoOinca,  m.  eovjck  iz  Bcofina.  Rj. 

BeAfTiiskT,  (iilj.  con  Beociii.  Kj.  sto pripiida  Ikoiiiiii. 

b<'|»f<'.  bepi'i'la,  ».  (/(is  J'iippi hcii,  piipiila.  Kj.  hi/p. 
ad'  bepka.  ridi  lure. 

bcpkil,  f.  die  Vuppe,  piip't.  <■/'.  Imka.  Rj.  ridi  i 
pflpn.  hiip.  bepre.  —  bepka  itpidro  jc  li/tp.  vd  beba. 

b^rSf.  berAt'^a,  m.  dcr  (\]'ei»-,  Kiilnirii:-)  Lcscr, 
lector  (riiidewiidor,  itiessorj.  rf.  trfralac.  Rj.  koji  here 
riiio!in(d  Hi  kuhiiriiz.  vidi  i  brae,  jeinae.  —  Da  sii 
doMi  k  tebi  heraci  cinofirdd.ihi,  uo  bi  li  ostavili  pa- 
biraka?  Avd.  5.  od  brati  osii.  bra  (i  ber).  Obi.  110. 
Osn.  M8. 

berlif'OV,  <((',/.  Kj.  sto  pripudn  bcracu.  ridi  bracev, 
jemai'ev. 

b(>rftfio!i,  /'.  Rj.  l.nja  here  vinograd  Hi  kukttruz. 
vidi  brai'-iea,  jemaeiea. 

bt^riirki,  <((//.  n.  p.  plata.  Rj.  sto  pripada  beracima 
n.  p.  phita.  ridi  braeki,  jeinaeki. 

h^rak,  b&rka,  m.  (u  ^rbiji)  der  Haiti,  nemu.i.  of. 
luir.  Kj.  od  ^f(ldi.  berek,  liojc  tnkofijcr  znaci  gaj,  lug, 
i  sadiijc  e  guhi.  ti.  p.  berki,  Ixshi. 

ItiTilt.  m.  srad  u  Arbaiiiji.  Rj.  isp.  Karat. 

birat.*  berj'Ua,  in.  diplomu :  Dok  .^e  lisici  prouec 
hcrnii,  ode  koza  na  pazar.  (Posl.  (>()).  Kj.  yovori  sc 
sumo  sa  I'lirslcu.  diplomu:  U  starijem  njihovijein  he- 
ratiiiui  )ia  spall iluhc  i  na  oslala  gospostva.  Kj.  :il'2a. 
Obor-knezovi  su  bill  polvrgjeni  rarsl;iiii  licrafiina.  Da- 
nica  2,  ".Ml.  Xaj  loj  su  sablji  bill  ispisani  hcrati  (ili- 
plome  od  .«•?((  (  zusUiija)  familijc  Kuliiiove.  4,  28.  Da 
se  poirlavieama  dadu  kiiczocski  hcrati.  f),  32. 

biTiitlija,*  III.  koji  iiua  berat,  dcr  cin  Diplom  he- 
sit-t,dii)!omate  oriiaius.  Beratlije  su  se  zvaU  i  naJi 
knezovi  koji  su  berate  imali.  Rj. 

b('ri\tlijnskT,  adj.  sto  pripada  heratlijaina  Hi  lic- 
ratliji  kojcmii  ijod :  Obor-knezovi  su  bili  potvrgjeni 
earskiin  beratiuia  od  koljeua  na  koljeno  s  pravamu 
(t.  j.  s  prarima)  beratlijnsldm.  Daniea  2,  9fi.  Nego  su 
izvrJiivali  hcratUjnskc  sluzhe.  2,  97. 

berjltliiiskT,  adj.  sazcto  od  beratlijnski.  isp.  aba- 
dJiaski. 

Jl^ba,  f.  (u  vojv.l,  a  u  Srbiji  bi  se  reklo  vino- 
iiradsko  hranje,  a  u  Boci  jemanje,  die  Wcinlcse,  vin- 
dcmia.  Rj.  ridi  i  vinober,  vinoberje,  jamatva,  jeniatva, 
trganje.  herha,  od  osn.  od  koje  je  hruti  (berem).  isp. 
boridba.  —  Poblijedio  kao  sljepack.i  tikva  uz  herhu. 
(Kad  se  ko  vrlo  zaerveni;  jer  je  sljepacka  tikva  uz 
berbu  ervena  od  onoga  viua,  koje  im  Ijudi  sipaju  u 
ujul.  Tosl.  2.'jO.  VrJidba  ee  vam  stizati  heiini  cino- 
iiradskii,  a  berba  6e  vinogradska  stizati  sijauje.  JIojs. 
in.  2ti,  5.  rijeii  s  takiiii  nast.  borba,  dvojba,  dvorba, 
dru?.ba,  dioba,  gozba.  biniba,  karba,  kiujba,  lizba,  na- 
Ijeiba.  naredba,  molba,  parba,  seoba,  trudba,  uiSba. 
iurba  i  t.  d. 

hi^rbor,  m.  ridi  berberin.  Rj.  ridi  i  bember  i  sijii. 
oiidjc.  —  On  dovede  Marina   hcrhera.  HXpj.  3,  134. 

b^rbt'reiije,  ii.  ridi  brijauje.  Rj. 

b»yrheriii,  m.  der  Barhicr,  tonsor.  Rj.  ridi  bember. 
i  sipi.  oiidje.  —  Redom  (je)  zvao  herhcre  da  ga  briju  . . . 
Tako  dogje  red  ua  jednog  herherina.  Npr.  150.  On 
namaOe  zcstoke  habere,  te  su  Gjurgju  bradu  obrijali. 
Npj.  2,  571. 

birbcriiia,  f.  (u  Eisnu)  ridi  Ijekarina.  Rj.  plata 
bcrlicriiiii.  —  rijc(-i  s  takiin  nast.  sto  ziiacc  jilatii  : 
baidarina,  brodarina,  gatarina,  govedariua,  kozarina, 
pastirina.  pekarina,  poljarina,  pudariua,  samsariua,  ske- 
larina,  tehilina,  vozarina  i  t.  d. 

b^rboriti.  rmi.  v.  impf.  ridi  brijati:  Xo  ti  zovi  dva 
berbera  mlada,  hcrheriino  i/laru  na  bajducku.  Rj.  vidi 
i  brieiti,  brivati.  v.  pf.  o-berberiti. 

borbt'riiik,  m.  die  Barbiercrei,  ars  tonsoria.  Rj. 
berber-luk.  za  nast.  isp.  abadziluk.  hcrberski  zanat, 
posno. 


b^rbernica,  f.  die  Barbierhude,  tonstrina.  Rj.  hcr- 
berski diiran.  ridi  brijaoniea,  brijafniea.  —  Nekakav 
Turfin  dosavSi  u  herbcrnicu  da  se  obrije,  kaie  na 
pitanje  da  je  iz  tSarajeva.  Posl.  187. 

bi'rlM>r><ki,  adj.  hurbierisch,  tonsoriiis.  Rj.  sto  pri- 
pada berhcriina  Hi  bcrherinu  kojemu  god.  vidi  bri- 
jafki.  —  Odmah  dozove  onoga  hcrberskotju  momku. 
Xpr.  151. 

b^nlo  ?  patrol  povrbfij !  (Wer  da?  PatroU' vorbei!). 
Rj.  rikali  su  nckad  iiocni  struzari.  —  Pod  starost 
berdo!  (vojnik  pod  starost.  (iledaj:  Pod  no6  tikve 
evjetajn.  Kad  ko  Jto  pod  .starost  poene  raditi).  Posl.  251. 

b(>r<l(ikaiijo,  n.  das  berdo-riifcn.  Rj.  verbal,  od  ber- 
dokati.  nidiija  kojoin  tko  berdoce. 

berdtikali.  b^rdoeem,  r.  impf.  berdo  rnfen,  clamo 
berdo.  Rj.  rikati  hcrdo!  r.  pf.  berdoknuti. 

bi'rilokniiti,  berdoknem,  c.  pf.  herdo  aufrufen,  ex- 
clamo  berdo.  Rj.  riknidi  herdo.  v.  impf.  berdokati. 

Bcri,  /'.  pi.  polje  (i  Tursko  i  Ornogorsko).  Rj.  gen. 
pi.  BM.  Po  Danicivpvu  trrgjenju,  DARj.  236a,  selo 
u  Criioj  Gori,  maze  biti  pod  istiin  selom  i  polje. 

beriect,*  m.  Rj.  vidi  biri(?et.  —  J)  vidi  Ijetiua: 
Bije  se  kao  ala  s  bcricetoiii.  Rj.  pravo  je  snacenje 
rijeci  berieet:  blagoslov  (Bozji),  i  po  tome  ono  sto 
donese  blagoslov  Bozji:  Ijetina.  —  'i)  diis  GedcHicn, 
incrementnm,  sxtccesstis,  c/'.  srei'a,  napredak:  Da  Bog 
naspori  i  bericet  viini!  Rj.  —  Od  tebe  sefte,  od  Boga 
bericet!  (Rece  trgovac  onome  koji  onaj  dan  prvi  sto 
od  njega  kupi).  Posl.  23H.  Sve  na  dobro,  veli,  ako 
Bog  da!  Ja  se  nadam  dobrom  bericetu.  Xpj.  3,  214. 
Bog  i  u  nase  i  u  VaJe  pleme  udijelio  u  svacem  srccu 
i  bericet.  Kov.  70. 

bericetaii,  berleetna,  adj.  n.  p.  godina,  gedeihlicli, 
fruclitbar,  gliicklich,  optatits.  Rj.  blagoslovan,  napre- 
dan.  srecan,  obihit :  Za  zdravlje  njegova  tvrdoga  i 
visokoga  sljemeua  tvrdoga  i  svakoga  rodnoga  i  beri- 
cetnoga  sjemenu.  Kov.  119.  U  svat'em  srevu  dobru, 
sretnu  i  bcricetnu.  120. 

beridba,  /".  branje  kukuruzno.  isp.  berba.  DARj. 
236b.  osn.  u  brati  (.berem).  —  m  nast.  je  db  postulo 
od  tv.  rijeci  s  takim  nast.  ridi  kod  bjelidba. 

B^rilo,  Hi.  ime  mu.^ko.  Kad  26,  55.  hyp.  od  Berisav. 

—  takva  hyp.  vidi  kod  Drailo. 

Btrisav.  m.  ime  musko.  Rj.  Beri-3(llav.  tako  sloz. 
imena  Budisav,  Gjurisav,  Krajisav,  Milisav,  Radisav, 
Stanisav,  Yladisav  i  t.  d.  -slav,  sluti  (slovem)  <"«(/, 
cuvenu  hiti,  kojemu  sad  ponajri.ie  ispada  glas  1.  — 
hyp.  Berilo,   Berko,   Bera,   Reroje,   Be<?o,  Bejo,  BeSo. 

borka.  /'.  koJarica  udesena  tako  da  se  njome  beru. 
kruske  i  jabuke  koje  se  ne  mogu  rukom  dohvatiti. 
u  :^rbiji.  'DARj.  237b. 

Bericasovo,  n.  selo  u  Srijemu:  Trdi  br2e  mjestu 
Berkasovu.  Rj. 

B<5rko,  i».  hyp.  od  Bero  (Berisav).  DARj.  237.  maze 
biti  hyp.  i  od  Bernardo,  odatlc  prezime  Berkovic  « 
Hrvata  i  Srha.  —  takva  hyp.  kod  BoSko. 

b^rniet,  m.  Wermuthuein,  viniim  absintliiatmn.  Rj. 
ridi  pelena5,  pelunija. 

Bernardo,  m.  ime  musko,  Bernardus.  —  Bernardo. 
!?.  Budiuio.  DARj.  238a.  ridi  Brnardo.  sra  hyp.  od 
Berisav  mogu  hiti  i  od  Bernardo. 
I  B<;ro,  iH.  gen.  Bera,  roc.  Bero.  hyp.  od  Berisav,  a 
moze  biti  i  od  drugoga  imcna,  koje  sc  poclnje  glaso- 
vima  Ber,  n.  p.  Bernardo,  takva  hyp.  ridi  kod  Dobro. 

—  Xe  tuzi  se,  Bero,  lijepa  ti  je  vjereuica.  DPosl.  75. 
Bgroji',  m.  Rad  26,  56.  hyp.  od  Berisav.  isp.  Bero. 

—  takva  hyp.  ridi  kod  Blagoje. 

Bfe.sae,  Besca.  hi.  u  Crmnici  gradina  na  krSu ;  kaiu 
da  su  ondje  negda  Civuti  sjedili.  Rj. 

bi'.sanaii,  b&sana,  adj.  insomnis.  samo  u  Stuli(?evu 
rjeeniku.  DARj.  239a.  bez-sann.  u  Stulliju.  .schlaflos. 
(■;(//  nesanan. 

biisanost,  bfesanosti,  f.  insomnia.  Stulli.  DARj.  239a. 
vidi  nesan. 


bescjen 


—  U 


besposlonost 


bi'srj«'ii.  titlj.  Hiifihtitsbur,  inaestiiiiubilis.  Kj.  bez- 
fjfD.  <Vni«  je  talo  iclil-a  eijetid  tc  sc  »e  mole  'tuiti 
fii  wi.  ridi  nerijenjen.  —  1  oA  zlata  dvnnaest  ja- 
buka  i  u  svakoj  besceu  katncii  (Iraiji.  Npj.  3,  tvJ.  t'uvaju 
vatrii  11  slavu  boijii,  i  iz  zalivalnosti  Jto  je  ovaj  hex- 
rjeiii  d'lr  dao  rodu  Ijudskome.  I'riprava  IGO.  Mnopa 
sii  (imena^  iie  sanio  za  poznavanje  jezika  hcscjeiio 
lilntio.  Osled.  IV. 

b^st'jenjp,  II.  SpoUftehl,  pretiHin  vHissiinum.  Rj. 
rijeiiii  tiil'o  iiKi/cii'i,  da  upniro  iiije  cijenti :  Prodao 
u  liexijeiije.  Rj.  I'  hcscjenje  si  prodao  narod  svoj,  i 
iiijesi  mu  podifrao  oijene.  Ps.  -J-l,  12. 

bi^shllan,  b^sh■^lna,  adj.  bez-hilau,  koji  je  hez  hile, 
he:  iirijerare  i  hilciifi'tfa.  ridi  bezilan.  ridi  i  beshim- 
ben.  nt'licemjoran. 

beshimbcn.  <idj.  bez-hiraben,  loji  je  hes  himbe,  bes 
prijerare  i  lukarMrd :  U  ko<ra  nema  hikavstva,  he.t- 
himhen.  'Danifif,  ARj.  2(!Sil>.  vidi  besbilan,  neliee- 
mjeran.  .<uprotiio:  hilav. 

boshlj^bara.  /'.  njeka  irljiva,  koja  se  mo^e  jesti  i 
nepecena  be:  hljehii.  Lj.  KovaceviO.  DARj.  239b.  — 
rijeii  s  tiilim   mist,  lod  badnjara. 

bcshljehovir.   iii.    lidi  bresbljt'bovii^  breitljebovic. 

bi'NJcda.  /'.  die  h'ede,  germo.  Rj.  ridi  orovor,  rijef. 
—  Dvfioriintii  i.  j.  rijeo,  lie.yedn.  na  Sto  ce  pristati 
oni  koji  se  doprovaraju.  Rj.  127a.  Tek  to  Mujo  ii  l>e- 
ajedi  bjese,  pure  pufka  iz  sore  zelene.  Npj.  4,  48(>. 
(biti  u  hesjedi :  lie.yediti,  p<roriti:  tako  i  biti  u  rijei'i: 
dok  su  oni  u  rijeci  bilil.  Voljini  budi,  care,  ho  hesjedi. 
2,  181.  (voljnii  biti  »ii  hesjedi :  po  rolji,  sluhodiu)  hc- 
ajediti).  O  vala  ti,  slatki  trospodaru!  na  tvom  darn, 
iia  alntkoj  hesjedi.  4.  27.5.  Krajina  im  u  oii  sledala, 
be.yedu  im  slu.iohi.  Kov.  72.  Gjesrojrj  koji,  ti  si  prri 
i  juiia/tvom  i  besjedom.  112.  I'rocitu  ovn  besedn.  WiloJ, 
l.o7.  i^to  ('•e  nam  .<>lovo  (spoborno*),  kad  imamo  /•/;>('■ 
i  besjedn?  Pis.  15.  Ja  sani  oro  rjororio  ii  sjednici  .  .  . 
na  OIK  bcajedu  moju  podijrnn  se  odmab  ona  Gospoda. 
24.  28.  Ako  vi  o.<t">iete  titi  mojoj  be.yedi,  zaista  fete 
biti  ueenioi  moji.  Jov.  S,  31.  Ovako  sam  i,r('i7((  he.yedu. 
Sam.  n.  14,  20.  Jov  mistari  he-yedu  svoju  i  rece.  Jov 
27,  1.  Slusao  sam  razlose  vafe  dokle  isriijjuste  hesjedu. 
32.  11.  Nije  no  me  nprario  lieajede.  32,  14. 

b^sjoditi.  dim.  r.  impf.  sprcclicn,  .lermocinari.  Rj. 
ridi  jrovoriti,  praviti  III.  r.  pf.  slo:.  pro-be.'tjediti.  — 
Kad  podne  prigrreje,  tada  he.^edi  iiMnj/i :  sTa  jnisti 
me  earev  sine.-;  Kpr.  49.  Bexjcdi  kno  s  knnjn  (o5tro, 
brzo).  Posl.  12.  Jienjcdi  u  vjctar  (uzalud,  ludiije).  12. 
Kao  da  knmenu  bctjedi.^  (tako  (?uti  ili  ne  pomaJie).  1.30. 
Sania  sebe  besediln  .  .  .  Sama  sobom  beyediln.  Npj. 
1,  .33<).  (sebe  dntiv).  Zazor  mi  je  sn  to  besediti.  1,  G18. 
Tiirei  Tnrski  meiij'  .lobom  liesjede.  2,  436.  Ni  x  him 
Ivo  rijef  ne  hesjedi.  2.  529.  Te  Osmann  rijee  hesjedio. 
4.  2.  .S  kiijijioin  ne  zna  niko  hesjcditi,  ni  l;nko  ee 
kiijizi  otkazati.  4.  130.  AV  Osmana  Salim  ]iivkono  i 
feskx  mu  rijec  bc.yedio:  'O  Gsmane  .ffrffji  od  a-jevojkel- 
4.  156.  I'  rijeei,  kojn  beijedise,  etc  ti  im  popa  LjeSe- 
vi<''a.  4,  383.  Besjedeci  s  tobom  o  sretkorinamti.  DP. 
335.  Sto  smo  u  prijnteljskom  rdzijororu  bcsjcdili  o 
svetoj  orkvi.  371. 

br!»jf«liiTi"kT.  ndj.  Mo  pripudn  liesjednicima  ili  bc- 
■ycdiiikii  kojeiiiii  ijod.  ridi  jrovornifki.  —  S  neospornim 
bisjcdnickijem  daroui  Perdar  je  bio  melodija  svake  naJie 
skiipftine.  Zim.  233. 

b^sjPilnTk,  VI.  orator,  locutor.  ko  hesjedi:  Dobar 
hesjedtiik,  disertus  orator,  elo()iiens.  Hella.  Nije  za- 
dosta  .  .  .  ni  jedan  besjednik.  A.  Kali*"-.  Sveti  <rovor 
sluSahu  neheskogo  hesjednikn.  Gj.  Palmotii'.  l'.\Rj. 
244b.  Veoma  bi  bilo  neuljiidno  ne  sluSali  bcsediiikri, 
ma  on  frovorio  najueslanije  la^.i.  M.  Gj.  Milic^evi*"'. 
Jiimi.  .38.  vidi  frovoriiik. 

bi^sjcjr.ji'nje,  n.  das  Sprechen,  sermocinntio.  Rj, 
verbid,  od  bisjcdiii.  rndrijn  kojom  tko  hesjedi. 

bp*sk6nar-an.  beskftnai^'na,  "dj.  ivfinitus.  DARj.  245b. 
bez-konafan,  ito  je  be:  konvu  i  krnju;  vnendlich.  vidi 


beskriijan.  suprotno:  konaian.  —  1)  rmiiciwm :  1'" 
klanjaiii  se  Itni/u  neizrei'enomu  i  Jieskoiiiiriiomii.  .\lek- 
sand.  l*.\I\j.  245b.  —  !?)  prostorov :  Beskonai'im  j' 
tamo  proslorijd.  Pjevaii.  P.VKj.  245b. 

I)^sk('i^ka,  /'.  Rj.  bez-korka,  koja  je  bez  kore,  In  : 
korifd.  —  J)  britva,  ohne  lleft,  sine  mniivbrio.  Rj. 
britrd  he:  koriea.  —  '-i)  bijela  buiideva,  ridi  misirat^'a. 
Rj.  Jiuiiderd  be:  (trrde)  korc.  siiproliiu  je  tvrdokorka. 

beskrajnii.  bf'skrajna,  lolj.  infiiiitiis.  isp.  beskoiiaean. 
DARj.  246a.  bez-krajnn,  sto  je  he:  kmjit  i  koiico  pro- 
storom,  relieiiiom.  rremcnom.  vnciidlidi.  —  Hjezi  kud 
znaS  . . .  heskrnjitoj  po  pueini  hroiW.  I.  (Tumliilii.'.  Grijeh 
je  opiieitid  beskrdjiid.  A.  Kalie.  StraSna  je  (vjeenosi  i. 
puna  i  heskrojiin.  1.  Kuvanjin.  DARj.  24(ib.  M;ii;ik 
drema  i  pre(ie  svoju  besknijini  presrju.  IMe^j.   151. 

bt-skraJMust.  beskrajnosti,  /'.  intinitas.  D.\Rj.  2461i. 
osobind  Hi  stnnjc  onoqd  Ho  je  beskrujiw.  die  Unend- 
lichkeit.^ 

b6skfvaii,  b^skrvna,  odj.  u  ("fiiiK  iieiii"  krri,  ?(»- 
bhiti;!.  e.rsdtiiiuis:  Da  bi  i  s.im  imao  dijel  u  priim 
Senju  l)eskrr)ie  hire.  DP.  240. 

b('>skiir-aiiTk,  m.  koji  noma  ni  kuc^e  ni  kuiSiSta,  Mevsili 
ohiie  lldiis  niid   Hof.   cui   nee  ara.  nee  focus:  Kupi 
pobro  jiod  barjak  junake:  sve  krvnike  i  beskuiunike. 
\  Rj.  Ijfz-kneanik,  koji  je  be:  kucc. 

beMiirlaii,  Vii^smrtna,  ddj.  unsterhlich,  immorfidix. 
Rj.  bez-smrtan,  sto  je  lie:  smrti.  sto  niknd  ne  nmrc. 
suprotno:  smrtan,  samrtan.  —  (^ve  piske  neka  se  meg:ju 
tijeni  napinju  i  uzalud  inuee,  da  hesmrtne  najedaju 
i  mrtve  ubijaju.  Pis.  60.  (Rpisatelji^  koji  su  u  eijelom 
svijetu  besnirfno  ime  zadobili  pisanjem  o  ru^.nijem 
materijama.  69.  A  ko  je  bio  onaj  hesmrtrii,  koji  je  to 
izmislio?  Priprava  ISO.  ICIanjamo  se  lie.tmrtnom  Boijii. 
.*.  Budini<'.  DARj.  247a. 

bi'^.siiirtnS.st,  bj^smrtnosti,  /'.  die  Fnsterblichkeit,  im- 
mortdlitds.  Rj.  osohind  onofja  Mo  je  be.'imrtiio.  —  Koji 
sam  ima  tiesvirtnost.  i  JSivi  u  svijetlosti  kojoj  se  ne 
moze  pristiipiti.  Tim.  T.  6.  16. 

b^soliea.  f.  Mnniiel  ini  Snh,  inopia  salis.  Ej.  bez- 
soliea,  ncitiiunje  soli,  he:  -loli  knd  je  tko. 

b^.sSliiiea,  f.  koja  je  bez  soli.  Rj.  bez-solnica.  — 
Ja  sam  jadnn  bezmlivnica,  ja  sam  jadna  besolnim. 
Rj.  20b. 

b&spamPt,  f.  (n  Kufima):  Sta  luMni  hespumeti'. 
Osobito  reku  djevojei  koja  poarje  za  udovca.  vidi  bez- 
umljc.  Rj."  liez-pamet. 

b^spniliotnu,  bf-spamitna,  adj.  bez-pametan,  koji 
je  lie:  pinneti.  isp.  bozuraan,  lud,  nerazuman,  niin'i- 
niinftifi,  demens.  akc.  od  Danicica,  ARj.  247b.  —  O 
Kadi^'u,  hcspametna  plaro  .  .  .  t.u  junaStva  nikakvoca 
nema.  nep-o  luda  bcspametna  rjhird.  Xpj.  5,  4.31. 

bj^spara,  f.  ridi  opirnjafa.  Rj.  krpa  kojom  .se  sn- 
dori  pcru.  ridi  i  paeaura,  popiraea,  sudoi)ora  1. 

b^splo(Iall,  b^splodna,  adj.  sterilis.  isp.  bezrodan. 
jalov.  D.VRj.  248.  bez-pk)dan.  suprotno:  plodau.  ridi 
bezrodan  i  si/n.  ondje. 

bcspAsh'ii.  ddj.  iiesehiiftslos.  otiosiis:  Bespo.-'Ien  pi)|i 
i  jarire  krsti.  (P>esposlon  eoek  zabavlja  se  svakojakim 
besposlicnma.  Posl.  121.  Rj.  bez-poslen,  sto  je  he 
posiit.  isp.  dokoiaii,  dokoii.  /  :<i  rrijeiiie  se  /.n.V,  «  kojr 
nemo  po.<ld.  — •  Badava  (licsposlcii)  sjed!.  Rj.  11a.  7a\\\ 
bcsposien.  Rj.  21.5a.  T.astan,  vidi  hesposleii.  Hj.  3221i. 
Optrka,  koji  mnofro  kojekuda  hespn.ilen  tn'i.  Rj,»46('i:i. 
Besposlen  Mujo  fiSeke  savija.  Posl.  12.  Bud  snaha  u 
rod,  tud  svc'krva  u  poprd.  (Kad  ko  ostavivsi  kui'ii 
otide  kud  liespo.^len).  30.  Prodaje  zjala.  (Kad  ko  bes- 
poslen lioda).  263.  Stroji  mube.  (Kad  se  za  koira  bore 
da  kaJie  da  je  sosrim  besposlen).  361.  Nokome  so 
dosadilo  Rjede(?i  besposlenu.  Daniea  .3,  19(!.  Toliko 
vreme  lehismo  hcsposlnii.  MiloS  127.  Raspre  su  se 
moprle  lakSe  raspravljati  u  zimno  dulid  hrsposlevo. 
ali  raspre  take,  koje  su  se  moele  odirairj.ati.  DM.  266. 

hosposlcnosf,  bespfislenosti,  f'stanje  nnonn  koji 
je  besposlen  i  vrijeme  besposleno,  die   (lesehiiftslosiii- 


bosposlicii 


45  — 


bestrasnost 


keit,  oiium.  inp.  besposliea  1.  —  Sta  je  prvop:  f'ovjeka 
nnjprijf  .  .  .  (.r  lieKpostlciio^ti  istr<rlo?  Pripruvii  Ifiil. 
Sviiki  pns!io  (Ir^aio  zii  uri-s,  lijcnosl  i  hespo.ilciin/it  /ii 

iiikor.   D.  K.  liofrdsiiiit'.  DAlij.  24!ll). 

b^s|io.slifn.  /■.  —  ])  (lie  Miissc,  oliuni.  Rj.  vrijcme 
kdd  Je  Hi'"  lie;  poxln,  kiid  iiciiik  jidxIh.  isp.  besposlo- 
iKLsl.  (lokolicii.  —  Olii'i  ('u  rrilji>)rod  UK  hexpnslici.  Kj. 
I  ijuvfuilije  su  im  lui  lunpo'itin  ifriale  uz  t:iml>iirt'. 
I'anica   '2.   ili').    V'ii   sii  lUinju    iiii   lepom   vivint'iiii   ixl 

' </)(».s7i<f  kri-ili  i  sailili  sljivo.  MiloA  I'.i.  (.'initi  soir, 
'iiai-i  frledati  ouako  od  Insposliie.  Npj.  4,  Siil..  Da 
8JIU1  ja  Olio  ciiiio  od  he.ipii.';iiii:  ()d<r.  iia  ul.  27.  — 
2)  die  Tiindelei.  inKjae.  Kj.  nude  stmiri.  iiista.  vidi 
opnliea,  popnl,  spnliija;  posuiice,  poSurlije;  riitina  i 
piitiiia;  tricp  i  kuc'iiif.  —  I'lojrji  se  heapoxlicc ;  to  je 
be.'ipDslira.  I{j.  I'otrosio  iiovce  ii  pnlinu  bam,  t.  j. 
iizaliid,  «  he.<p<i!ili(ii.  Rj.  i>i'M>.  P.osrati  ("olm  nose  (a 
Ja  bla(o  iraziiii  ili :  ti  jrazisi.  (Kad  ko  -^i  liespoilieti 
rftV:  Kosra  U\).  Posl.  L(i.  Opipu  nam  bilo  .  .  .  i  uiini 
tolikii  dnajili  he^puslicd,  da...  Danii'a  2,  IX>.  koji 
8U  .  .  .  <rovorili,  da  je  ovo  skupljanje  pjcsama  saiiio 
aprdiija  i  hc^pnslica,  Npj.'  1.  lAII.  —  •'{)  Miisxii/- 
flaiifier,  'I'andler,  oiiator,  limiui  iiiiiiiir.  Rj.  iorjck  koji 
je  r<ido  hexpo.ilen :  ridi  bailavadzija  '2.  —  ridi  bes- 
posliOar.  —   i    lorjek   koji   ye  ^(diiiiljd   lieypoxliriiiiKi. 

—  Idi  liexpodiro  jedna!  Kj.  —  (iospoda  i  pored  njili 
nddfie  liKpofliee  iive  od  raje.  Daniea  2,  8i). 

b«>sp(isliear,  mi.  koji  liesposliii,  koji  se  hari  i>espo-_ 
slienmii.  ridi  besposliea  .'!.  • —  8  Tievaljalijeni  i  pod- 
riisrljiviji'iu  lie'tpo^liiiirimfi  skrsnu'u  iia  me  zubiiiia  .svo- 
jiina.  Ps.  3;),  Hi.  t)riiije  i  Fines  bijahu  vjetrenjaci  i 
liej<po.ili('iiri.  I'lip.  bibl.  (>1. 

bt^sposliearka,  /'.  ieiisko  eeljade  koje  be-^po-filici, 
bavi  se  besposlieama.  —  ..ivljahu  kao  dve  najvei-e 
hcxpoaliniike.  M.  (Ij.  Milit'-evie.  DAKj.  24%. 

bfesposlierMije,  H.  dds  Miinsitigehen,  otiatio  (?).  Rj. 
verbal,  od  besposlieiti.  koje  vidi. 

b^sposlii-iti.  t'uii.  r.  impf.  miixsitifiehen.  otinri.  Rj. 
hiti  hei  posUi  lie  liideai  ruditi.  —  liila  dva  brata  Za- 
jedno II  ku(!i,  pa  jedan  sve  radio,  a  drujri  jednako 
bcsposliiio  i  gotovo  jeo  i  pio.  Npr.  71.  Koliko  su 
opeka  doslije  naeinjali,  toliko  iza'onite  i  od  sele,  uiti 
Sto  smanjite,-  jer  ?<e.<^)o.s/K"c,  i  za  to  vieu.  Mojs.  II.  5,  8. 

b^sprsivililll,  bespravibia,  adj.  bez-pravilan,  ^to  je 
bez  prarila,   stti    nije  po  pruvilima..   vidi  uepravilan. 

—  Beapravilnu  sinjesa  ova  sva  tii  jczika.  Dauica 
1,  102. 

bespr^stnii.  adj.  bez-prestan,  iio  je  he: pie.^tank(i. 
ne  prextiijurl.  neprcMano.  ridi  neprestaii.  —  Ali  je 
mene  hc^pre.ttnii't  (/lavoholja  tako  zabiinila  da  ni  o 
(Sem  ovoine  za  sad  ne  iiiogii  kazati  iiisla.  Npj.  4,  VII. 
nke.  DAKj.  2'>(lb. 

bi'spristrasiiost,  besprlstrasnosti,  /'.  osohina  ili 
slanjc  onojia  koji  je  be.iprisfnistan ;  die  Vnpnrtci- 
lielikeii,  (inimn.t  })artiHm  .•itiidio  racuus.  >iiij>rot no :  pri- 
strasuost.  —  !5vaki  odsovara  za  he.ipristra<ttnost  douo- 
Seiija  svoir.  Hr.  Nov.  DARj.  2ola. 

besprkstraslan,  bespristrasna,  adj.  bez-pristrastan, 
koji  lie  gleda  ko  je  ko,  koji  ne  radi  po  strasti,  po 
hateiit,  unpaiieiseh,  pariiiim  stmlio  vacuus,  akc.  od 
Dani(i'';n,  AKj.  2r)0b.  m  Stulija  is  limkoya.  suprotno: 
pristrastan.  —  Pred  p.ametiiijem  i  he^pristrasnijem 
tjudimn.  Odbr.  od  ruz.  2.  Jic><pristrastan  ^italac.  13. 
adr.  Xeka  ni  jedan  ne  osugjuje  .  .  .  dok  o  svemu 
be:<priMra^no  ne  prosudi.  Spisi  1,  7.  Kad  se  he^pri- 
slni.tno  proeijeni  ejelokiipno  njihovo  vladauje.  Ziin.  241. 

bi^spiii'i',  n.  (u  C.  G.)  bez  puta.  Rj.  vidi  bespu- 
tiea.  —  J)  H  jiraroin  .imislii  ijdjc  neina  puta:  Obr- 
nuie  u  bespiu'e  Turke.  Rj.  Ja  otolen  pjeske  u  bespuce, 
dan  t^etvrti  u  Novome  zajrjem  St^ep.  mal.  20.  —  2)  m 
prencsenom  ■■<mislit,  o  hexjedi  i  radu,  kad  ne  besjedi 
i  raili  bez  puta,  kako  ne  treba  i  ne  valja.  —  die 
Unyereinitheit,  ineptiue:  govori  u  bexpuce,  ti  si  obruuo 
u  bespuce._  Rj. 


bi^spiifan,  b^spntua,  adj.  itnfieziemend,  unanstihidig, 
indccorun.  Rj.  suprotno:  putan.  —  J)  upolrcbljava  se 
ponajiike  ii  pniiisrnotii  xhk'.v/h,  Ho  je  bez  puta  H,  Mo 
je  kak'i  ne  fielia,  ne  vnlja.  kako  se  ne  pri'itoji :  Frotvo- 
rise  piitiio  upotrebljavanje  u  liesputiio.  Kim.  1,  2ti. 
Da  se  izl)avimo  oil  bespnlnijeh  i  zlijeb  Ijiidi.  Sol.  II. 
3,  2.  adi:  besputno,  niiht  mil'  deiii  reihtem  W'ege, 
ungerecht.  inique.  Kj.  2.'5a.  Osramoti^e  se  oni  koji  se 
odinei'ii  oil  tebe  besputno.  I's.  2.'),  3.  Prosu  iiiiaiije 
svoje  iiveei  besputno.  I'ripr.  blld.  l;i4.  —  2)  rjegje  u 
piaroin  sinislu,  ti.  p.  planina  bes))iitna,  t.  j.  «  kojoj 
nenia  puta.  isp.  D.VRj.  2r)la. 

biVsjHltiea,  /'.  Ijez-puliea,  lie:  piila.  ridi  bespude. 
—  Prii'aj,  paso,  je  Ii  i  IJog  dao!  al'  so  eiivaj  dobro 
besputiev,  jer  je  kod  nas  triidno  i  pretrudno  putoiu 
hodit',  to  Ii  liespiitieoin.  Seep.  mal.  ()2. 

bt^sruiiinii,  bf-sramna,  adj.  besiainan,  koji  je  bez 
sraiiia.  puirrda  u  supstantiru  koji  ide.  akc.  od  Da- 
nieii'a,  .\Kj.  2r)Ib.  ridi  bestidan.  suprotno  sranian  2, 
sramee,  srame^.ljiv. 

bt'sntniliost,  besnininosli.  /'.  osobina  onoga  .Ho  je 
bez  srama,  sto  nciiia  sraiiia,  inipndcntia,  Vnrersehamt- 
lieit.  akc.  od  Dauieiea,  .\Kj.  2r)lb.  ridi  bezobraslina 
i  sgn.  ondje.  suprotno:  sranieiljivost.  • —  Poznala  sii 
djela  tjelesna,  koja  su  .  .  .  neeistola,  besramnost.  Gal. 
."),  !».  Predadose  se  besraniiiosti.  Efes.  4.   19. 

bi'sribni.  adj.  bez-srebrn.  Grc.  avipvupo:,  koji  je 
be;  srelira,  koji  ne  prima,  ne  iste  srcbra,  plate,  niita. 
u  Kj.:  HesrMtrni  vn'iei,  vi.pl.  vidi  bezmitni  vraei.  za 
suprotno  isp.  srebroljubiv.  —  U  torn  se  pojii  kr:isiii 
tropari  na  viJe  glasova:  Hristu  Bogii  .  .  .  svetima 
besrebrnim  vracima  i  miieeiiieiiua.  DP.  229. 

b6stcineljan,  b^stemeljua,  adj.  fmido  earens,  vanus, 
bez  femelja.  D.VKj.  2.')2a.  ungriindlich,  iintndlo.s.  su- 
profn'i:  temeljan  2. 

bt^stiilaii,  besfidna,  (ulj.  bez-stidau,  akc.  od  J)itni- 
c.i)'ui,  ARj.  2a2a.  vidi  besraman.  suprotno:  stidaii,  stid- 
Ijiv.  —  Nastaee  car  bestidan  i  lukav.  Dan.  8,  23. 

bcstidiio.st,  bestidnosti,  f.  osohina  onoga  koji  je 
bestidan.  akc.  od  Danicir.a,  .\Rj.  2r)2b.  vidi  bezobraS- 
tina  i  sgii.  ondje.  suprotno:  stidljivost,  slidnoea. 

bi'stija.  /'.  (n  vojv.  beJtija)  die  liestie,  bestia  (als 
SSchimpfirort).  cf.  biidahi,  bena.  Rj.  syn.  kod  bezjak. 
pogrda  i^eljadetu,  koje  se  po  liidosti  izjednaiuje  sa 
zvjerkom  (koje  Latinska  rijei  bestia  upriivo  znaei) : 
Obestijati,  postati  kao  hestija,  marvinee,  zaludjeti.  Rj. 
42Sa.  Boze  daj  to  Jto  hestija  misli!  (Kad  tko  zeli 
jedno  a  drugi  driigo.  Beatija  ovdje  znaei  lud  foek; 
a  ludi  Ijmii  pouajviJe  misle  o  dobru).  Posl.  20. 
besCijanje,  n.  vidi  liidovanje. 
bestijati,  bestljam,  v.  impf.  (u  0.  G.)  vidi  ludo- 
vati.  Ne  hestija  Komuei)  barjaktaru.  Rj.  v.  pf.  sloz. 
o-bestijati. 

bestijiiski,  adj.  (u  Boci)  thoricht,  stultus.  cf.  bu- 
dalast.  Rj.  i  syn.  kod  biidalast.  vidi  bestinski. 

b(>stTjnstvo,  n.  {u  0.  G.)  die  Tliorheit,  stultitia. 
('/'.  biidala5tina.  Rj.  ridi  bestinstvo,  bestiluk. 

bestiluk,  m.  vidi  bestijnstvo.  Rj.  i  bestinstvo,  bii- 
dalaStiua.  besti-luk.  za  nasi.  isp.  abadziluk. 

bestTlj,  bestilja,  m.  (u  Bosni)  kao  gust  pekmez  od 
.iljiva,  Pllaumen-S'yrup,  syrupus  prunorum.  Rj.  — 
Turski  pestil.  Osn.   132. 

bi>stTiiskT,  adj.  saseto  od  bestijnsld,  koje  vidi.  bfe- 
stiDskT.  Osn.  311. 

bestiustvo,  n.  saseto  od  bestijnstvo,  koje  vidi.  bfe- 
stinstvo.  Osrn.  244. 

besfjfelesan,  adj.  incorporeus,  bez  tijela.  DARj. 
253a.  niikdrperlich.  suprotno:  tjelesan. 

besljtslesnost,  bestjfelesnosti,  f.  Stulli.  osobina  Hi 
stanje  onoga  sto  je  hestjelesno;  ineorporalitas,  Vn- 
kiirpcrlichkeit. 

be.stnVsno.st,  bestrisuosti,  f.  osohina  onoga  koji  je 
bestrastan,  koji  ne  mose  stradati.  u  Stullija  iz  brevi- 
jara  glagolskoga.  impassibilitas  (theologj. 


bestrastnn 


—  46 


bez 


b^strSstan,  b^st^:'isnrt,  adj.  h  brevijara  trla.solsko.sa. 
impassiliili!!.  StuUi.  bez-strastau,  koji  ne  mo:e  tstraduti 
Itheolos"*. 

bfstfv,  /".  bez-strv,  inieritus.  propaM  Hi  iic.<ttisa 
bez  stira.  he  tiiiijii,  iza  koje  ne  onitinc  niitti  oil  oiwi/a 
slo  propiidne  Hi  fia  nesUtne.  gorori  se  samo  1/  iiltix. 
s  prijall.  11.  i.<p.  obestr\nti.  —  1)  0  celjadetu :  \y.  iije 
('•isto  viilim  i  vjerujem  ila  7.A  onu  ue  ziiatc  bmlalii,  no 
je  slavom  11  lustre  uteka.  ^*i'ep.  mal.  (jtj.  —  'i)  moie 
se  iiitroriti  u  bestrv,  kad  se  liido  ijorori.  te  nd  (/ororii 
ne  nuKe  nistu  biii :  f*ta  it  liesirr  govoriS?  refe  se  kaila 
tko  >t:i  iovori  a  ne  zna  5ta  sovovori.  J.  Bosdanovii'. 
UARj.  ->.")m>. 

bt^stlizan,  b^stll^.Ila.  ndj.  {\i  I>ub.)  fuhrliisxiii.  iif- 
flliiiens.  cf.  lU'iuarljiv.  Hj.  —  Od  ^bez  tiige-,  kuo  du 
hi  se  reklo:  kofiii  nije  tuija  misleii  o  icmu,  te  o  torn 
i  ne  wisli,  ra  to  ne  liaje,  ne  mari.  Danii"'i<5,  ARj. 
•253b. 

b^MUtlan.  b^suilna,  adj.  bez-siulau.  sto  je  hez  si'tda. 
kiize  .<ie  za  zemljii.  ijdje  nemii  si'ida  (ni  prariee):  Kama 
seinlja  sva  liesiidiia  bjc'e  .  .  .  sud  postavi  «  zendjti 
hesiidiiu.  Npj.  r>.  472.  ake.  po  D.\Rj.  254a. 

b<"^siisjt'.  ".  kail  irilje  nema  suda,  (ierichtslosifikeif, 
dt'fevtits  jiidifum.  Rj.  bez-sujrje,  hcsudno  stauje. 

bosiliiiljiv.  bosfliiinjiv.  adj.  induhius.  D.\Rj.  254b. 
ln-z-sumljiv.  bez-suinnjiv.  —  J)  u  eeni  nema  sumiije, 
unrerddeliiiii.  rerdacMlos,  hand  siispectus.  —  2)  o 
cemii  nema  snmnje:  unzireifelhaft.  zireifellos,  indu- 
biiin.  — ■  suprotno:  siimljiv.  siiniujiv. 

bt'sa,  /'.  Iiiip.  od  beJika  (kolijevka).  Nina  Jovo,  inoje 
oedo  drajro!  iiina,  nina  u  Mkli  beSiku,  tvoja  hesa  na 
mom  jrrairjena,  a  za  skupo  pare  kupovaua.  Here.  34(5. 

bfesi-ast,  /'.  (u  PaJtr.)  Elirlusigkeit,  infamia.  Rj. 
bez -fast,  osohina  onoga  koji  je  bez  casti,  hez  po- 
atenja. 

be.scTnje,  n.  nefas.  Govori  seidanas:  hescitije  5to 
i  bezakonje.  J.  Grupkovid.  DARj.  2.55a.  bez-Cinje.  od 
bez  Cina  (bez  reda).  bescinje  je  vise  od  zlocinstva, 
reoma  reliko  i  ruzno  zloiinstto;  die  Utithut.  ridi  ne- 
djelo.  isp.  iu'pO('instvo. 

b('is(-(>vj('(-aii,  be56%vjecaa,  adj.  bezCovjeCan,  vidi 
nec-ovjecan,   untnenscMich,   inhumanus:  Ja  ne  znam 

kakvi  su  to  besiorjeini   Ijudi!  StraX.  18b(j.  771.  akc.  I  sto  dukata,  Danifie,  Siut.  13<;.  t.j.  do  mala.  —  'i)  sto- 
od iJaniiiiJa,  ARj.  255b.  .  I  zenijeh    rijexi   sa   ni:    nitko,   niSta,   niciji,   nikoji,  ni- 

b<*s(-iitaii,  bt.ii'utna,  besi-iitiv,  adj.  sensus  expers.  i  kakav,  nijedan,  ne  rastarlja  oruj  prijedlog  kao  drugi, 
bez  I'lu'enja,  koji  ne  duti,  ne  osjei^-a.  DAR..  255b.  bez-  I  da  hi  do.wo  tDcgju  ni  i  rijei  koja  je  s  njim  slolemi: 
eiitan,    bez-<?iitiv.    isp.  futjeti   2.  vidi  neosjetljiv.  su-  ]  Ko  driiirima  poklanja,  taj  gam  hez  nista  ostaje.  Posl. 


Tiiraka  sjedili  u  VlaSkoj  te  pjizili  da  Turei  u  Vla^koj 
ue  bi  kakovo  /lo  ueinili).  Kov.  3. 

b^slnk,*  III.  p'iiik.  srehrn  7iovac  Tiirski  od  pet 
grosa.  DaniC'ic,  .\Rj.  25(>b.  —  I  da  mojru  do  te  eabe 
do(?i  sa  mojijem  noveem  i  heslukom.  Npj.  5,  511. 
Daniiic  »u.<//.  da  je  ordje  be.5hik  mjesto  a-'luk,  ha.Miik 
Itrosak). 

Bi'so.  )».  /'.'/;'.  <"'  iinena.  koje  se  pocinje  sloiiiiia 
Be.  H.  /).  Horislav.  grn.  I?<?Sa,  ror.  Beso.  —  Za  njim 
liisii  konje   osibuje.    Rj.  4S;)a.   iiikni  hgp.   kod  l)i>o. 

bi'stija.  /'.  (u  vojv.l  ridi  bestija.  Hj. 

betcff.  m.  iiolest.  Mud:,  bcte.u;  (boleslan^:  lUtm 
kila  na  jjsii  jase.  P.  I'osl.  5.  akv.  l)Al!j.  25Ta. 

befi'zaii.  btteziiii,  adj.  bolestiin.  od  l)ele.!i':  Kila  nui 
je  hiicniii.  Dl'osl.  4l). 

bevaiula.  /'.  zabijeljeno  vino,  eiiigeiriiscrter  ]\'ti>i. 
Rj.'  rijei-.  Jul.  vidi  ('•insrer,  jjolovnik  2,  vinoS. 

bi'vut,*  lievuta,  m.  dosao  »  berut,  t.  j.  obeznani'i 
se.  ridi  neznan.  Rj.  ridi  i  nesvijest,  nesvjestioa.  i<i-. 
ubevutiti  se. 

bez,  ohne,  sine  ef.  brez.  Rj.  itkcenat  je  prijedh>ii» 
orome,  kad  se  siiiii  izgorori:  bez;  inaee  dobira  nli . 
razliean  Hi  ostaje  bez  <ikc.  prema  rijeiiina  pred  !:■■- 
jima  stoji:  bfcz  kraja,  bez  tr.asa,  bez  slave.  l>anici  . 
.\Rj.  25t(a.  pred  nekim  se  glii-<!orima  dodoje  prijidlnn. 
ozad  a,  da  bi  se  s  njima  lakse  izgororio.  takori  >- 
ylasori.  —  u)  dn:  .liuua  beza  dna.  DPosl.  37.  More 
mu  je  heza  dna.  t)3.  h)  it:  Pasati  se  beza  sla.  Rj. 
4;K)a.  —  r)  zl :  Sa  zlim  zlje.  a  beza  zla  joS  jrore.  Posl. 
274.  Tko  je  heza  zla,  ostat  de  bez  dobra.  I>Posl.  12!). 
Prijedlog  bez  stoji  s  gen.  pokazujuei  s  njim,  da  onoga 
,ito  znaei  rijei  koju  stoji  u  torn  pade'zu,  nema  Hi  da 
ostaje  neupotrijebljeno,  kad  .ito  biva.  isp.  DaniCii?, 
ARj".  2.5'Ja^  —  J)  Ode  b'ez  obzh-a.  Rj.  42.S1).  Popiti 
casu  hez  preduska.  Rj.  570b.  Bez  pnske  n.  p.  dao  ili 
uzeo  grad,  t.  j.  da  nije  ni  jedua  puSka  pukla.  Rj. 
(i24a.  Bez  britve  obrijati  (prevariti.l  Posl.  11.  Bez 
-drarlja  nema  bogatstva.  11.  Bez  muke  nema  nauke. 
11.  Biz  pdrii  ni  u  erkvu.  12..  Bez  trece  nije  srece.  12. 
Ne  daj  glasa  bez  bijela  dana,  nek  se  moja  proveseli 
majka  .  .  .  Ne  da  glasa  du  bijela  dana.  Here.  4.  5. 
prema  orome  zadnjem  primjeru  bice  i  oro:  Bez  mala 


protno:  <:^uliv,  ('•utljiv  2b,  osjetljiv 


1.59.  Za  pa.som  mu  piiske  pozla(^ene  bez  nikakra  noia 


llost-iiuva,   f.  a  adj.)  vidi  BeSenovo:   Da  kojoj  ee     ni  bandzara.   Npj.   4.   5i).  I  on   vodi   Laketiea  Janka 


Laza  zaduibini:  il'  OpoN-u,  ili  KruSedolu,  il'  ce 
Jaskn.  ili  Besenovoj.  Npj.  2,  326.  U  Besenovi.  Sti-ai. 
l.ssii,  1514. 

KcsenovaekT,  adj.  Rj.  sto  jrripada  Besenomt :  Igu- 
mana  Besenovaikoga.  iStrai.  188(),  1514. 

Kcjst'iiovo,  ji.  —  1)  nama-stir  u  FruSkoj  Gori.  — 
2)  selo  blizu  tog  nama.stira.  Rj.  vidi  Be.^enova. 

b)>sika,  f.  —  1)  vidi  kolijevka.  Rj.  vidi  i  kolijepka 


Itez  nikakrc  rane  ua  junaka.  4,  110.  \  moja  se  braea 
razrodila,  a  s.am  sirak  bez  nigje  nikoga.  »,  451.  Bijali 
sestra  od  tri  ^brata,  aoh!  ...  a  sad  ostah  hez  nijal- 
noga,  aoh!  2iv.  209.  —  3)  ore  rijci'i:  nitko,  uisl;i. 
nieiji,  nikoji,  nikakav,  nijedan  sa  prijcdlogom  bi/ 
pokazuju,  da  onoga  .sto  znai-i  rijei  kojoj  su  pridje- 
vene,  nema,  hilo  koje  mu  drago  i  kako  mu  drago; 
a  rijeiima:  itko,  iJta,  ifiji,  ikoji,  ikakav,  ijedan,  koje 


Aika.  zipka.  —  Skovaie  joj  srehrnu  besihi,  na  hesiku  se  pisu  i  rastarljcno :  i  tko,  i  sta  i  t.  d.  kaze  se,  da  bi 
od  zlata  sfikola,  kad  je  sanen,  da  se  razgovara.  Npj.  dosta  bilo  sto  kakoro  god  Hi  koje  god  ili  samo  jedno, 
1,  471.  Zakla-^ie  joj  «  hesici  sina.  Here.  317.  Tiirska  pa  se  prijedlogom  bez  pred  njima  kaze,  da  ni  toga 
rijei.  —  2i  die  Blase,  vesica,  cf.  mjehur.  Rj.  od  Lat.  nema.  Danieie,  ARj.  2i>0a.  —  Ovo  se  on.omo  govori 
vidi  i  mjenir,  mihur.  I  bez  i  kake  sale.  Po.sl.  48.   Globili  gsi,  t.  j.  hez  ikakre 

b&iskot,  HI.  (st.)  nekakav  hljeb  (Biscott?),  panis  kriviee.  85.  To  ostade  ?<«  ikakra  spomena  dalje.  131. 
delicntior:  1  beikota  hljeba  bijeloga.  Rj.  tal.  biscotto,  .To5  je  bio  obic.aj  gjake  u  subotu  poslije  poduc  tuci 
kruh  dm  puta  pecen.  vidi  peksimet.  Bilo  beskota,  bez  ikakve  kriviee.  296.  Govori,  da  je  ono  sve  pokva- 
biee  fratara.  Ifiledaj:  Bilo  proskura,  bi<?e  popova).  reno  i  iz  ncznanja  bez  i  kakvogn  pravila  popisano. 
Posl.  13.  Dar'-e  vama  praha  i  gjiileta  i  beskota  hljeba     Pis.  ali  izmegju  onoga:   bez  nikakve  rane,   i  ovoga : 

bez  ikakve  kriviee,  tako  je  ncznatna  ruzlika,  da  se 
gotovo  i  ne  razbira.  razlika  bice  dijalekticka,  a  oro 
zadnje  (bez  i  kakve  .  .  .)  srakako  je  mnogo  rise  '( 
obicaju. 

bftz.,*   m.   vidi  plntno.   Rj.   Leinirand,  lintenm. 


za  Koldale.  Npj.  5,  3.54. 

bc^kutin,  beSkotina,  hi.  tal.  hiscottino,  kolaeid  kao 
be^kot.  Danifi*'',  .\Rj.  256b.  —  Ode  Jovo  put  KaS- 
<!eia  .  .  .  za  ]/ioV\('\6  heskotina.  Here.  234. 

bt''«.lija,*   m.    'Jhirski  vojnik   strazar:   Udare   pored 


nekoliko  Turaka  Arnauta,    koji   su  ondje  bill  heslije    Bez  je   tako  opreden   i   otkan   da  cisto  ?.ubori  (iene 
(Tuntki  vojnici  koji  su  po  ugovorima  izmegju  Rusa  i  j  vele).  Rj.  Kila.    'J'anuk  bez  kao   makovina.  Rj.  343a. 


bcziidan 


47  — 


bozdana 


Prijesan  hez,  koji  joS  nijc  nbijcljen.  Rj.  590b.  Siide* 
bes,  vidi  nivnik.  Kj.  iil>l;i  (philiio  koje  iiije.  usreihito 
ni  lualo,  ncfso  raviia.  Kj.  iVJ.KH.  ]\'i  hi:ii,  ni  veza. 
Posl.  -JIJ. 

bi^zaililll,  lir/,:ii!ri:i,  in.  lu'Z(a)-clilii,  l)o/i:i)-iliia,  jmd 
glustirinut  (hi  jirijciUofln  boz  (hdiiiio  ii,  pa  vvakti 
preHo  i  u  iioiii.  slo  je  he:  dun,  hem  diui,  sto  ncvui 
dixi,  der  Ahiirinid,  ahi/riKiis :  I'rije  hezadiut.  IM'osl. 
1(11.  ridi  bo/.iliiii  (ill),  i  ondje  si/n. 

brxiuliiii,  /'.  l)e/.(iii-(liia,  ritii  be/iulaii,  stu  jc  hem 
dim.  i(/>(/.«».s.'  U  iiioru  je  lierddnii.  ni'osl.  141.  U 
iiicini  plije  lic:iidiiii.  111.  ridi  bey.<laii  (iii.)  i  ni/ii- 
oiidje. 

b("/,:idiijT,  '((//•  (11  <-'•  ''•)  u.  p.  jama  tkoja  nema 
iln;ii.  h,,il,iiUi.f,  fnndv  careits.  Kj.  be/.ta)-clnji.  ridi 
hc/ilan  (lid).),  bczilanji. 

b("/.adiijii-a,  (jainal,  /'.  (ii  0.  G.^  vidi  be/.dana:  Tako 
so  Mc  amliisao  liao  jama  hczadnjicd.'  (Posl.  309).  Rj. 
--■   Ambis.  el'.  pni))ast.  lu'zilanica;  he:tid)ijii:<t.  lij.  oa. 

bt'Zitkuii,  <(dj.  lid  l>o/.-zakoiian.  lu'Z-zakonna  sto  ,jc 
hez  zfi];oiiii,  proliv  zakoim,  iKirhialilu  prulir  ziil'oiut 
Buzjef/u ;  i  loji  iitlco  rddi.  iiiii/iiiifi,  tinpiii.t,  yesetz- 
widriii,  viuierechl,  iiottlori:  Sbi.sijui'i  hcztikonu  djelfi. 
IMr.'U.  '>:  8. 

bo/.iikiiiuu-,  bi'z.ikMiifa,  m.  covjck  hez<t1;itii.  ridi 
bczakoiiik,  bozakoiijak;  der  Gottlo.ic,  der  Mis.fcthiitcr, 
rir  initiuiix.  impiiis:  Mnotji  vc  ti  zborit'  hezitl;<)Hci . .  . 
No  ne  sluJaj  lakvp  heznkunce.  X]>j.  :").  410,  441.  ukc. 
od  l)(iiiii'i''(i,  .My.  "2021). 

bczsikonit-a,  /'.  Prduenzimnier  vhiie  lleliiiioii,  mulicr 
ciircii.t  relifiioiie.  Kj.  ^.enska  biv.akoiia. 

b*'Zi\koiiTrkT,  ud.j.  itu  pripiidn  hczakunicima  Hi 
he:iihjiiiki(  kuniii  find.  —  Xoiiavidim  flmStvo  heziiko- 
nicko,  i  s  bezbozniciiua  lu'  sji'itim.  I's.  2(),  5. 

bczlikuiiTk,  m.  Kj.  (vrjik  hcztiknn,  ktiji  ne  lirije 
sa  znkon  ni  liniji  ni  l,jiidffki.  ridi  bezakoiijak,  beza- 
koiiac.  —  lieziikoni(-e  jeilau !  ko  c'c  ti  iiiioditi '.'  Kj. 
83()b.  Sve  lakomiM  i  hezdkonici  i  njima  su  uio  piijo 
zavadili.  Npj.  .''),  441. 

bczilkoiiTkov,  adj.  iito  pripada  hczakonikn :  Taki 
su  .tlanori  heziiki>nikori,  i  tako  je  nijesto  onoira  koji 
no  zna  za  lioira.  Jov  18,  21.  Bozo  moj !  uzmi  me  iz 
nike  bczboznikove,  /"  ruke  heziikoitikDce  i  nasiliiikove. 
I's.  71.  4. 

bozAkoiijiik,  m.  (u  V.  (1.)  ridi  bezakonik.  Rj.  vidi  i 
bpzakonac.  —  za  naxt.  u  bezakonik  ('  bezakoujak  inj). 
analemiiik  i  anatemnjak. 

bozitkoiij*',  m.  Kj.  djelo  hesakono,  kojc  jc  jtrolir 
sukiinii  Hiiijciin  i  Ijiidnkoiid,  hezbozno;  die  Irrcliyiiin, 
Uniiercchtifjkeil,  die  Guttloriiijkeit,  die  Mixsethdt,  fd- 
cinns  leyi  repuyndiis,  iiijurin,  iniipiitds,  impietan. 
ridi  iiezakonstvo.  ixp.  bcSeinje.  —  —  I'  Iiijrjiji  iesko 
hezdkonje:  ne  poStiije  mlasiji  starijega.  Kj.  Koji  cine 
hezakonjc.  Mat.  l.'i,  41.  Kojima  se  oijrosti.^e  hezukunja. 
Kim.  4,  7.  To  je  naiod  sve  vet'ma  pdd<io  u  nezna- 
bostvo  i  u  Iiezdkonjc.  Trip.  bibl.  SS. 

b&ziir,  111.  ridi  platnar.  Rj.  od  liez  (platno).) 

bezi\zl(Ml,  ddj.  olinc  Arij,  dryloa,  unschnldicj,  inno- 
cen.i.  Rj.  bez(a)-zlen  (pred  ghi.torima  zl  prijcdloyu  bez 
doddno  a),  .sto  jc  hczd  zld,  n  cemii  nema  zUi,  sto  ne 
misli  nciniti  zlo:  /bog  takijeh  sunee  gnje.  (Rcce  se 
za  dobra  i  hcziizlena  cockii).  Posl.  88.  Prosli  Ijndi  znajii 
boljo  rsizlikovati  zle  uliihijc  od  dobrijeh  i  hezazlenijch. 
Nov.  !Srb.  1817,  (;40.  Buditc  dakle  mudri  kao  zmije 
i  hezd:lcni  kao  golubovi.  Mat.  10,  Hi. 

bezi\zl('iiO!st,  /'.  die  Unscliuld,  innocentia.  Rj.  gen. 
beziizleuosti.  osohina  onoya  sto  jc  hezazleno:  Po  6c- 
zazlcnosti  niojoj  ncka  mi  biide.  Ps.  7,  8. 

bt^zbozail,  btizbozna,  adj.  yottlos,  athcus.  Rj.  bez- 
boian,  koji  je  hez  Bogd,  ne  mareii  za  nj  Hi  odricuci 
(/<(;  Jer  je  tvoja  s&r  ^ivot  izgubila  po  zapovijesti 
tvoje  hezhozne  zene.  Npr.  132.  Jer  se  uvukoSe  ueki 
hezhozni  Ijudi,  koji  su  davno  odresrjeni  na  ovo  osu- 
gjenje.  Jud.  4.  Bo^anstvo  Isusa  Hrista,  koje  odricaSe 


hezhozni  Arija.  DP.  279.  adr.:  Eto  postite,  da  se 
prete  i  svapjale  i  ila  bijele  pesnicom  hezhozno.  Is. 
.")8,  4.  Svete  ikoiie,  koje  bjese  poceo  hezhozno  iikidati 
Lav  Isaiiiski.   DP.   10;"). 

bt-zbii^.nifa,  /'.  die  (iottlo.ic,  atheu.  Rj.  hezhozna 
icna. 

bt'zboziiu-kT,  ddj.  der  (ioMoaen,  atlieornm.  Rj.  Uto 
pripiidd  hczho'.nicinia  Hi  hczhozniku  kojemu  god: 
Navede  potop  na  srijet  hezhoinicki.  Petr.  II.  2,  5. 
Plairo  rovjekii  koji  ne  ide  nd  rijcre  liezhoznicko.  Ps. 

I,  1.  Za  slo  je  put  liezhoznicki  srec'an?  .ler.   12,  1. 
ht'^zbo^.iiTk,  m.  cin  (iottloser,  alliens.  Itj.  hezhozan 

i^oijck.  ridi  liezl>o?.njak.  —  Oospod  je  pravedan,  a  ja 
i  moj  narod  jesmo  hezboznici.  Mojs.  11.  9,  27.  Bez- 
boznicc,  pncriiiii('e?i.  Jezek.  33,  8.  Kad  za  njim  druf,'i 
liezhoznik  Makedonije  poee  odiieati  boi.anstvo  sy. 
Dulia.  DP.  2H1.  —  za  na.st.  bezbo^.nik  i  bezboinjak 
isp.  anntemiiik  /  aiiateninjak. 

b(>zhi)znTkuv.  adj.  .sin  pripada  hezhozniku :  Bo^.e 
moj :  uzmi  me  iz  ruke  hezboznikove.  Ps.  71,  4.  Nije 
Ii  joMe  H  kiici  hezhohvikoroj  blago  nepravo?  Mill. 
(1,   10. 

bczboztlust,  f.  die  Onlllosiykcit,  impietas.  Rj.  yen. 
bt'zlvoznosli.  —  Djela  kojima  hezhozno.')!  cinisc.  .fud. 
l.*).  Koji  ee  hoditi  po  svojijeni  iSeljama  i  hezhozno- 
slima.  18.  Od  bezboznijeh  izlazi  hvzhoznost.  Sam.  I. 
24,  14.  Jer  jedii  hljcli  hezhosnosti  i  pijn  vino  nasilja. 
Prie.  4,  17.  _ 

be/.bo/.iijrik.  Hi.  (u  ^'-  G.)  ridi  bezboznik.  Rj. 

hezliraliiica.  /.  die  liriiderlosc,  quae  caret  fratre: 
Pa  sto  te  ti  sestre  hezhratnicc.  Rj.  bez-bratniea,  koja 
je  bez  hrata,  kojoj  je  umr'o  hriit  te  ostala  hez  njcyti  : 
Bijab  sestra  od  tri  brata,  aoh!  Od  tri  brata  ka'  tri 
kralja,  aoh!  .V  sad  ostab  bez  nijednog,  aoli !  kukii 
scstri  hciliratniri^  aoli !  Ziv.  209. 

bi'zbrizaa,  li&zbri/.na,  adj.  sorylos,  soryenfrei,  so- 
lutiis  curd,  sccuriis.  Rj.  bez-brii^an  je  —  1)  koji  se 
nc  hrine  a  trclialo  tii  da  sc  tirinc:  lldari  na  vojsku 
kad  vojska  slajase  bezbrizua.  iSud.  8,  11  isp.  nebriga. 
—  'i)  koji  se  lie  brine  niti  mu  se  treba  hrinnti,  sor- 
yenfrei, soliitus  ciira:  t'itav  eovjeeij  vijek  trebao  bi 
jednome  hczbriziiiiin  I'lirjcku  da  skupi  sve  naSe  na- 
rodne  ])jesme.  Npr.  III.  \  ja  ho(^n  da  ste  vi  beztirizni. 
Ko  je  ueo^enjen,  brine  se  za  Gospodnje,  kako  fe, 
ugocliti  (iospodu.  Kor.  I.  7,  32.  —  H)  kazc  se  o  stanju, 
u  kojem  se  ne  treba  lirinuti:  MiloS  .  .  .  d.ade  mu  iteni 
i  detetu  besliriziio  usivljenje.  Danica  4,  Ifi.  U  ponosu, 
u  izobilju  hljeba  i  «  hczbriznom  miru  bjeSe  ona  i 
keeri  njezine,  a  ne  pomaaahu  siromahu  i  ubogome. 
Jezek.  'Ui,  49. 

bi'zbriziiu.'st,  bfczbriznosti,  f.  osohina  Hi  stanje  onoya 
koji  jc  hc:bri.:(in:  Sto  (•e  pravda  ueiniti,  bi<5e  pokoj  i 
hc:bri;.iiost  ilo  vijeka.  Is.  32,  17  (securitas,  Sicherlieil). 

bi'zbrojaii,  bfezbrojna,  adj.  bez-brojan,  ceya  ima 
hez  broja,  te  se  ne  moze  brojiti.  vidi  nebrojau,  nebro- 
jeni,  neizbrojeni ;  unziihlhar,  inmimeraliilis :  Tako  je 
uarcd  naS  .  .  .  hczhrojne  poyrjeske  u  svome  jeziku  po- 
primao  od  svojijcb  spisatelja.  Pis.  18.  akc.  od  Danicica, 
ARj.  2titia. 

bezbrOjuost,  bfezbrojnosti,  f.  osohina  onoya  sto  je 
hezbrojno;  Unzdhlbarkeit,  innumerahilitas.  akc.  od 
Danicica.  ARj,  2(ji;b. 

bitzdaii,  m.  (u  0.  G.)  vidi  bezdana.  Rj.  bez-dan, 
od  liez-dna,  .9  umetnutim  a  koje  ostaje  u  svim  pade- 
zima.  —  Ko  6e  si&\  u  hezdan  ?  Rim.  10,  7.  Taj  dan 
razvali^e  se  svi  izvori  tielikoya  bezdana.   Mojs.  IT.  7. 

II.  vidi  bezadan,  bezadna,  bezadnjiea,  bezdana,  bez- 
daniea ;  ambis,  diombos,  ponor,  propast. 

bi'zdau,  bfczdana,  adj.  sto  je  hez  dna,  bodenlos, 
(undo  carens:  A  kad  stane  Turein  uniirati,  on  ga  baci 
«.  jainu  bezdunu,  gdje  mu  gavran  kosti  na(?i  ne  de. 
Npj.  4,  ;]43.  vidi  bezadnji,  bezdanji. 

b(VzdaMa,  /'.  der  Ahyrnnd,  abyssus :  ("ar  namaee 
dva  dzelata  mlada,  otkida  ih  jednog  po  jeduoga,  te  ill 


It  07.  (la  II  I) 


48  — 


ht'zobra.^tiiia 


titiiijt    i)r<'m:i  sum-ii 
ltt>zuTii,    IW/.iliiui. 


baoa  dole  «  ht:(itiiiu.  Kj.  ridi  bezdan  (iii.)  i  sj/"- 
OHtiJe.  —  Kail  pustim  ua  te  liccthtiiit.  Jezek.  2(i,  UK 
t^srauj  proidriji'  relikii  Iic-ditint  i  proidiije  dio  zeiulje. 
Auios  7.  4.  MivJ.a,  koja  nas  izvlai'i  is  licsiluiit  ze- 
maljskopi  iivota.  1>P.  iUtl. 

K^zdnna.  /'.  kod  crada  Oohipt-a  jama  s  vodoiii. 
iK'iiicii  jir.  Rj.  1/   Srhiji. 

bt'zdaiiifii.  ijama^  /'.  U'  •-'•  ^'-^  ''"''  bezdana:  A  to 
iiijc  Icdi'iia  lavnioa.  no  nekaka  jinim  htzdiniun-  Hj.  — 
Iz  kakve  nas  je  lii:(hitiiif  izvnkao  spasitelj.  UP.  7."!. 
r/(/(  bozdan  (tii.)  i  i>.<(ii/((  xini.  oiidjc. 

bezdanji.  udj.  vidi  bozdanji,    liezdan  (>idj.):  Nai'i- 
nilo  (djfviijkul  vile  nd  siiije>ra  izviiirjena  iz  jiime  hcz- 
pivMia  snnon  llijnskonie.  Npr.  lOo. 

III.   namaslir   u    Hanalu.    Kj.   — 
iwtiiii  iH./cOKi  .<  tidiiii  iiiixt.  ridi  kod  Balatin.  , 

Itc'/.diiiar.  IJiv.iliiica,  in.  Rj.  ivrjek  iz  Bezdiiiii. 
l{o/.diii>kT.  iiilj.  Rj.  .itu  jiiipada  Jiczdiiin. 
bi'zdrvaii,  b^zdrvna,  (u  V.  O.l  n.  p.  zemlja.  t.  j. 
•rdji'  ni'nia  ilrva,  liolzlu.'>,  carcii.f  lifiiii.':.  Kj.  bez-drvan. 
bt^zdiLsiill,  b^zdnsna.  adj.  Rj.  bez-dusan.  iako  ■'iloL 
rijeci  kud  bosrodnsan.  —  1)  Ho  jc  hez  diiic  ii  piaroiii 
.•iiiii-ilii.  liiz  diilia.  hez  zirotti.  Ichto.i.  iniiniiiiux:  Imena 
ht'zdusiiili  xtriiii.  Rj.'  XXXVIII.  Kao  neke  stniii  hcz- 
diiiiif  koje  dajn  glas,  bila  sviiala  ili  giisle,  ako  raz- 
liOna  irlasa  ne  dajn.  kako  I'e  se  razumjeti  sta  se 
svira  ili  -rudi?  Kor.  1.  14,  7.  (quae  ■■iiiie  aiiima  .tuiii : 
lehlos:  ii  il\i/0ij.  i.<p.  mitav  u  priiiijeriiiia  Dauii'a  .'>. 
;!1  ;  ."!,  Svj.  —  'i)  lierzlo.^,  fiihllos,  e.rper.':  cordis,  .leiisu^. 
Rj.  koji  jc  liiz  duse  u  preiiefieiwm  .finiMu,  ne  mari  zti 
diisii,  hez  .varjeMi  je,  hezhohin ;  ili  koji  iiemci  srca, 
rrlo  new  Host  ir:  Meirjn  Irokezima  za  sto  su  i  sUiri 
tako  f;Uipi  i  hesditsni?  Pripiava  45.  J\-arod  hezdusan, 
koji  ne  (e  mariti  za  starca  niti  6e  djeteta  J.alili.  Mojs. 
V.  2IS,  50. 

bt^zdiisiiica,  /".  iensko.  koje  ne  mari  za  duhi,  die 
Jlcrzlosc,  Fiilillosc,  miilier  e.ipers  cordis,  sensus.  Rj. 
zemi  bczduina.  tip.  bezduSan  2.  —  Kako  im  ova  baba 
rece,  tako  hezdusiiice  i  iicinise.  Xpr.  1L2.  Gospogija 
njezina  maeeba  naredila  .  .  .  kako  im  je  ona  hczdiis- 
nica  naredila.   l.'U. 

buzdiiMiiik,  )».  I'ovjek,  koji  ne  mari  za  du5u  (kao 
da  je  i  nema).'  dcr  Ilerzlose,  FiihUose,  e.rpers  cordis, 
sensus:  Ilajl'  otole  Jiozi  bezdusiiici!  (ijavoli  vam 
ponijeli  dusnl  Rj.  eoijek  hezdii.ian.  — •  Ali  iina  i  ta- 
kijeb  hez'tu.iiiika  koji  iz  osvele  uavedu  hajduke  ua 
nekofra.  /.im.  2IMI. 

bezgla.saii,  btz<^lasna,  adj.  stimmlos,  voce  carens.  Rj. 
bez-frlasan,  koji  jc  hez  ylasa,  nema  (/la-ia.  —  Znate  da 
kad  bija.ste  neznabo.^ei,  ido.'^le  k  idolima  hczglasnima, 
kako  vas  vogjahu.  Kor.  I.  12,  2.  Trcba  pisati  .  .  .  i 
'(«3/«.s/ie  jerove.  Rat  7.  U  redakeiji  bi  imalo  prilike  . . . 
biti  usia  su^'rajrjanima,  biti  glas  onih  koji  su  bezglasni. 
ZIo.ii.  174.  isp.  tako  sloz.  rijeci  blagogla.san,  jcdnoglasan, 
poliiirla.-ian,  samogla.san,  sugla.san. 

bt'zg^lavaii,  litjzglavna,  adj.  .sto  nema  glave  u  pre- 
ncsenom  mnislu.  —  J)  n.  i).  ku<:a  Rj.  kojoj  je  starje- 
sina  iiiiir'o.  —  2)  iena.  bezglavna,  koja  nema  mxiza. 
Rj.  isp.  Kor.  I.  11,  :j:  muz  je  plava  zeni.  —  3)  Bal- 
6i?'i  su  osvojili  nc.l'Ui  .irpskih  zemalja  ua  zetskoj  megji 
kad  .Srliiju  bija.ie  bezglavna.  DM.  243.  (kad  ne  imase 
ijlare,  star  jest  ne). 

bezgr<;.^aii,  (i»t.)  ridi  bezgrjeSan.  Kj.  dolazi  i  u 
juznom  (jovoTu  odhacirsi  j  iza  gr,  kao  sto  cesto  biva, 
n.  p.  vrijeme,  vremena. 

bt'Zgre.^ino.st,  (ist.)  ridi  bezgrjeinost.  Kj.  dolazi  i 
u  juz.  i/oruru.  isp.  bezgreSan. 

buzi!^rjc>an,  bezgrjc^na,  adj.  siindlos,  sine  noxa, 
sine  pcccatu.  Rj.  koji  je  bez  yrijelia  Hi  koji  «e  moze 
grijciiiti.  ridi  bezgre.'an.  —  Bog  je  mogao  njega 
(Adama^  stvoriti  i  bczyrjcima.  DP.  90.  Kr.^tenje  je 
osvetio  Ihus  krHtivAi  se  sain,  ako  je  i  bio  hezgrjeian. 
181.  Kako  si  se  razapeo,  bezgrjestii?  271. 
bczj^rje.sno.st,  f.  die  Siindlosigkeit,  Umchuld,  in- 


nocentia.  Rj.  gen.  bfezgrjeSnoati.  ridi  bezgreSuoat.  oso- 
hiiia  ili  slaiijr  oiioga  kiiji  je  lieziirjesan. 

bt''zriaii,  bt/.ibia,  adj.  aufrichtig,  sincerus.  ef.  be- 
zazlen.  Kj.  bez-ilan,  koji  je  hez  He  t.  j.  he:  hile  (bi\<- 
hilan),  hez  prijerarc,  bez  hiinhe.  ridi  besliilan  i  sijn. 
ondjc. 

bt^zimoiiT.  adj.  nainenlus,  oline  Kaiiien,  initun/iiius. 
Rj.  bcz-imoni.  sto  je  bez  imena,  nema  iiiuna,  sto  se 
ne  iiiHinije.  —  Jiezimcna  nodjelja.  Rj.  201)  ^trel'a  ne- 
djelja  uskrsnjega  postal,  l'  lorn  redu  sponiiiiju  sinove 
Nt-manjine  i  hezimeni  Ijetojtisei.  DM.  l(i.  isp.  be/- 
inu'MJak. 

bozlliu'iijak,  m.  hezimeni  corjek:  lieziineiijak  orti 
raiiia  pise.  Si'cp.  mal.  ol.  akc.  od  Daiiicicii,  AKj. 
2(i!lb.  ridi  nciinenjnk.  isp.  imerek. 

bi'zilllcn'sail,  b^zMlteresna,  adj.  btv.-interesan,  /.()/' 
je  hez  interesa  svoga,  ne  ghila  mi  korist  srojii,  niihl 
iiiteressirt.  —  Narodi  .  .  .  Oine  i  velikii  i  hezinteresiiK 
dvorlni  i  ugodbn  najviSim  sveliljamanauke.Zlos.il. 
bozistoii,*  m.:  .\san  gradi  nove  bezistenc.  Da  idenio 
nomt  bezisteini.  lij.  mjetto  i  sgrada  gdje  se  prodan 
bez  (platno). 

b^zjiik,  m.  Till  pel,  stolidus:  idi  bezjate  jedan.  KJ. 
/."(/:<'  n.  p.  otac  sinii,  kad  ucini  ili  rece  sto  god  Imlo. 
ridi  V)atina  .').  bona,  bestija,  be.^tijn.  bjelousua.  bleka, 
hloka,  blesau,  bleska,  bhina,  bliitis,  budalii,  bukvnii. 
klebeean,  bulak.  ludaml/.n,  ludaeina,  hidov,  niiiluiitar. 
inahnitaJ,  uinnilaz,  miu'urla,  norae,  sakahida.  sklata, 
sliita,  sulndiiik,  siiludnjak,  smokljan,  tikvan,  zukau, 
zvekan. 

bi'zlii-aii,  bfaliena,  adj.  bez-liean,  .Ho  je  bez  lica, 
Hiipcrsiinlich,  impcrsonalis.  sujrrotno:  liean.  akc.  od 
Danieii'.a,  ARj.  270a.  —  Po  lieu  se  razdjeljuju  gla- 
;joli :  1)  na  glagole  liene,  koji  inuiju  sva  tri  Ilea.  2) 
na  flladole  liezliine,  n.  p.  boli,  stuzuje  mi  so,  grmi. 
Rj.'  IjV.  U  kojima  je  rceenieama  jjrirok  glagol  hc:- 
licni  one  nemaju  podmeta.  DaniOic,  Hint.  ii. 

biVzUr-iiosf,  bbzliinosti,  f.  osohina  onoga  .ito  je  hez- 
licito:  Jiezlienosl  sama  ne  mo?.e  uzeti  glagolima  ak- 
tivnosti.  Danieie,  Sint.  S8. 

b^zinatak,  bezmatka,  m.  koSnica  u  kojoj  uema 
matiee,  ueiserloser  Bienenstock,  apes  sine  reginu.  Kj. 
I>ez-matak. 

beziiiatii-iti  se,  e!m  se,  v.  r.  impf.  o.stajati  be/, 
matiee,  postajati  beznuitak.  DARj.  27(ib.  r.  pf.  slo:. 
o-bezmatieiti  se.  —  Ti  se  rojevi  u  jednoj  koSniei  obieno 
hezmatiee,  t.  j.  matiee  kad  osjete  da  ih  ima  vi.se  u 
koSuiei,  onda  jedna  na  drugu  udare  i  kose  se,  te  iz  i 
boja  cesto  ne  izidc  ni  jedna  iivn.  J.  Zivauovie.  D.VKj.  i 
270b. 

bi'zniT(nii,  beznulna,  adj.  Dauifi<5,  AKj.  270b.  — 
I)  koji  ne  prima  plate:  Bezmitui  vraei,  koji  nijesu 
pj'iniali  mita,  •nnhestccldiche  Aerzie,  incompti  inedini. 
Rj.  (•«//  besrebriii  (sv.  Kuzman  i  Damjan).  —  '4)  koji 
ne  prima  mita:  Pravi  i  liezmitni  prijatelj.  Odg.  na 
laJi.  23.  Da  bi  dakle  Oitatelji,  kao  prave  i  bezinitne 
siidijc,  o  ovome  poslu  mogli  suditi.  Odg.  na  ut.  11. 
bcziiijcraii,  bi^zmjerna,  adj.  .Ho  je  hez  injere.  Ho 
se  ne  mote  injiriti;  iinincnsn,s,  xmermesslich  :  I'mnoiSiti 
svoj  narod  narodom  vaznijem  ue  loliko  po  broju  ko- 
liko  po  bezmjeriwj  lirahrosti.  DM.  121.  vidi  nemjeren. 
akc.  od  Uanieiiu,  ARj.  270b. 

bfcziiijcniost,  bezmjernosti,  f.  osohina  onoga  Ho  je 
bczmjerno:  rncrmcsslictikeit,  immensitas.  akc.  od  Da- 
niciea,  .VKj.  271a. 

bczinlTviiica,  /'.  u  pripovijeei  k.ako  je  ueka  naj- 
mljcna  zeiia  ?,ale(5i  tujyega  mu^.a  govorila:  »Ja  sam 
jadna  hezmlimica,  ja  sam  jadna  besolniea«:  (t.  j.  koja 
nema  mliva  i  soli),  die  Mclillose,  die  kcin  Meld  hat, 
quae  caret  farina.  Rj.  bez-mlivniea,  koja  je  bez  mliva. 
bpzobrasliiia,  /'.  (u  C.  (i.)  die  IJiirersclidmtlieit,  cf. 
bezoeaiistvu,  Kj.  bez-obraStina  (pred  St  je  osnova  od 
koje  je  bezobrazau).  Usn.  170.  vidi  i  bezobrazluk,  be- 


bezobnixnii 


49 


bczvjeraii 


Rraniiinst,  bestidiiost.  —  rijcii  »  takiw  nuKt.  ridi  hod 
irosiiosiina. 

bi-%iibra7.illi,  be/.fibrnzn;!,  (tdj.  .ichitndos.  iiiipKdcns, 
cf.  bczoi'an.  Kj.  loji  jc  hv/.  olirazu  u  jireiiesiiiDiii  xniixlii. 
I.  j.  he:  alidd,  i  po  torn  sio  se  iini  Hi  sto  hii-ii  lie: 
xtidii.  .iiiproliiii:  obraziin.  —  Hezobiazaii  kao  pnsir. 
I'osl.  11.  Kao  Sqiski  svatovi  (h.  j).  lie!obra:ni,  vii'iO. 
i'-Yl.  Ovc  istiiia  iiiiiiljatt'  i  izostreiic,  ali  pri  torn  i  reoma 
lieioliKizne  ztne.  Priprava  40.  udr.:  (iori-  joj  oOi  kao 
u  (Vusrijp.  (ret'O  sc  zenskomc  koje  hczohiaziio  jrleili). 
Posl.  44.  Pa  Matiia  opet  mom'  zalo  ovako  liulo  i 
lie:ohr<i:iio  krivi!  Daiiica  T),  SI.  isp.  ol)ezol)iazili,  obe- 
zoliraziti  so  (pitaiaii  lieeohrn'iiii). 

bezobrii7,liik,  m.  ridi  bozolirastiiia.  Uj.  i  .«»/».  ondje. 
l)Pzobraz-liik.  gdjckajim  tiarodiiijem  rije('i»ta.  preSao 
jo  Turski  nastavak:  l)ozobraz/it/,',  njianhtk,  hriSoaniufc, 
pa.sja/»/'.  —  Moiii  iiziiiia  zu  najveci  hesoliriizliik,  Sto 
Ham  so  usu'lio  izrei'-i  onu  prosiichi.  <  )ilfr.  iia  ut.  30. 

ht>7,ubril7.iiicil,  /'.  die  Selilumlose,  iiiipudciis  fcmina, 
rf.  bozoonica.  Hj.  besohrazuii  zensku. 

llC'/.Ahruziiik,  »i.  der  Si-hduilose,  itnpudens.  ef.  be- 
zoonik.  Hj.  hezohrdzdn  i<irjek.  —  Xt'fe  kiipi  Tatai-ske 
(lal\ije,  iiovjoruikc  i  bezolinutiikc,  koji  noma  ni  vjere 
iii  tliise.  Npj.  4,  -IG-l.  Slrasljivoi  se  njoimi  piodadoSe, 
sve  stra.Mjivoi  i  liezoliniziiii  i.  .'>,  228. 

bey.oby.iri'O,  bey.obzirkP,  t.  j.  bez  olizira,  olnic  sirh 
itmzu<>elien,  sine  reaperlu :  odo  liezohzirke,  1.  j.  tako 
brzo  da  so  iiijo  imao  kad  obazioti.  Kj.  bez-obziroo. 
boz-obzirke.  Zd  kriiiitilet  »i«  posljed njein  slot/u  isp. 
ametioo.  ridi  nozrolioe. 

b«!zoi'iin,  bf'zoona,  adj.  (u  Dubr.l  riiii  bozobiazan. 
Hj.  knji  je  liez  oeiju  u  prenc.iciiom  sDiixhi,  koji  ne 
(jleda  Md  radi,  kao  da  je  bez  oeiju.  postupa  no  pazcei 
iia  pristojuost,  ne  stidi  seiiieerid:  Bezooiii  svijot  iizi- 
vajii.  l>l'osl.  .5.  i.tp.  ol)ozoiiti  (pontati  bezocanj. 

b«zo("i\iislvo,  n.  (u  i)ubr.!  ridi  bozobraSlina.  Rj. 
i  Kyii.  ondje.  —  bozooanslvo  (staro  Co;!o>iuctbo,  od 
osnorc  kojd  je  u  starom  (ieaoici.).  O.sii.  244.  izmcojii 
o.tnore,  kojoj  je  t  otpido  te  joj  ostdlo  nu  kruju  sn- 
(lla.ino,  i  nastarka  (stvo),  koji  se  opet  poeinje  auglas- 
)tim,  iimetnuto  je  a,  a  tomu  umetku  jos  dodaiio  n. 
rijeci  tako  H«.«/rtie:bozan.slvo,  oovjooanstvo,  dosanstvo, 
naSan.itvo.  otaoanstvo,  loJSanslvo,  svjodooanstvo,  veli- 
oanstvo,  visooaiistvo,  vladioaiistvo.  isp.  ( )sn.  244.  iza 
nmcinoqn  a  kdd.ito  sc  n   ne  dodn:  otaOastvo,  rozastvo. 

b«tzo^ni(■n,  /".  (u  I'nlir.)  indi  bezobraznica.  Rj.  be- 
zot'na  zena. 

bt>zoi'-iiik,  m.  (u  Dubr.l  ridi  bezoliraziiik.  Hj.  ridi 
i  bezooMJak.  bezovnn  iorjck. 

b^zoi-iijuk.  Hi.  ridi  bezoonik.  Uj.  Zd  naxf.  u  he- 
zoCuik  /'  bezoi'njak  isp.  aiiatemnik  i  anatemnjak. 

biVzuiifisail,  b^zopasIla,  adj.  boz-opasaii,  koji  je  bez 
opannosti,  nije  opusan  (neijo  xiijuran),  iiefidirlos,  .richer, 
periculi  e.rpers :  Radi  ovijeli  visili  dobaia  iiarodii  nje- 
zimi  (zot-skom)  nijo  bilo  iiisla  promijoiiiti  koristaii  ali 
opasan  staiKd:  iia  lukoristan  ali  bezopusd)).  DM.  lOl. 

biNztipa/.aii,  b^zopazIla,  adj.  boz-opazaii,  koji  jc  bez 
opaza,  nije  na  fipazu,  nnrorKiehtiii,  ineawtus.  I^tiilli: 
ineonxideratu.'i.  —  adv.:  Ne  oini  dobra  bezopazno,  da 
10  zlo  ue  iijigje.  DPosl.  70.  ((At.  od  Danieira,  ARj.  274b. 

bfezflrjc,  «.  iiokako  mjosto  (?):  Sa  bezorja  Turci 
keisaSe.  Rj.  dotia  prije  zore.  Hj.'  bez-zorje? 

beznizlozaii,  bozrfelozna,  bezntzlozit,  adj.  irra- 
tionalis.  Stulli.  bez-razlozan,  i)ez-razlozit,  sto  je  bez 
rmloga,  unrernunftifi.  snprotno:  razlozit.  —  Na  uaeiii 
bezrazlozHijeh  zirina.  V.  AndraSi.  Bezrazlozne  su  ove 
tushe.  I?.  Ciioori.  Ako  bi  kojo  niisli  bezrazlozite  bilo. 
M.  Divkovio.  Ova  (zomlja)  l>i  stvorena  za  zirinu  be:- 
rimloznu.  V.  (Tlaviiiii'.  DAHj.  27ria.  Da  boljo  misle 
o  Bogii  i  sveoima.  kojo  drzo  za  oudljive  i  liczrazlozne. 
ZIos.  29;i.  adr.  Koliko  sir  tobe  bczrazlozno  uvrijedili. 
V.  AndraSi.  Blauuje  i  pije  liezrazlozito.  M.  Divkovit'^. 
DARj.  27r)a. 
b^zribicn,  f.  der  Nestlivy,   Nesterl,  cyprinus  al- 


liurnvs  minor.  Rj.  i/oliio  rnltiaris  Cuv.  Rj.'  nekaka 
m(da  rihd. 

b(>zr<Mlaii,  b^zrochla  adj.  unfruehthar,  infecundns. 
Rj.  boz-rodan.  itto  jc  bez  roda,  ne  donosi  roda.  ridi 
bosplodan,  norodan,  iiorodljiv,  iiopbHlovit.  —  No  pri- 
stajlo  na  bezrodna  djcla  tamo,  iioiro  joS  karajte.  Efos. 
5,  11. 

buzrodiiica,  f.  noiolkinja:  .fa  nijesan  vseto  he^rorf- 
nica.  Rj.  bez-rodnioa,  zena  lie:  roda,  koju  nema  srod- 
nikd. 

bt'zrotkinja,  f.  koja  noma  roda,  ein  Frauenzinimer 
dds  keine  Anreriraiidschaft  liat.  mxilier  carens  co- 
gnatis:  Aupje  moja  ti  si  bezrotkinja :  svak  mi  i^edo 
oe.stituje  ndado,  od  roda  ti  nifrjo  niko  nema.  Rj.  ridi 
bezrodniea.  —  za  obliije  isp.  iierolkiiija, 

btizilb,  (((//'.  edentulus,  koji  nema  zuha.  bez-zub,  koji 
je  bez  zahci.  —  Kakva  si  mi  bezuba  djeda  dobavio! 
S.  l.jnlii.sa.  DAHj.  277a. 

boziiiiiHii,  l)ozumna,  adj.  unrernunftig,  demens.  Rj. 
boz-iiman.  tako  sloz.  adj.  lakouman,  malouman,  ostro- 
uman,  slabouman.  —  1)  sto  je  bez  uma,  nema  uma, 
rernunftlos,  bnttnm,  irrutionale :  Rotr  jo  samo  bezum- 
nim  zirotinjdmani^iuVw,  daost.ajii  do  vijeka,  kao  Sto  su 
im  i  stari  bili.  Danioa  2,  3.  Da  reoomo,  da  skotina  hez- 
umna  inoze  raditi  svoje  poslove  boz  pravila  i  bez 
proiuiSljanja  ali  ('ovjok  vaija  svasto  da  radi  po  pra- 
vilima.  Pis.  liH,  —  "i)  koji  radi  kao  da  je  bez  nma, 
/,((()  dii  (/((  nema.  Hi  nidi  kako  se  s  nmom  ne  podii- 
dara,  ludo:  Tako  mi  se  jrrob  ne  ])rosjoo  kao  Ariji 
bczumnome !  Posl.  .'KM.  .\  joS  je  bezumnije  i  smjoSnije, 
Sto  ovaki  Ijudi  irovore  .  .  .  Pis.  84.  < »  beznmni  (ivirjTO!) 
i  sporoga  sroa.  Luk.  24,  2:").  adr.:  Prepade  se  Strabi- 
nidn  bane,  gje  poifibe  bido  i  beziimno.  Npj.  2,  285. 
—  3)  junaci  zovu  .ie  bezumni,  koji  iduii  u  boj  kao 
da  nemajii  uma,  ne  mitre  ni  za  sto  druijo;  iollkiihn, 
temcrarius :  Drobujaci  su  bezumni  junaei.  Rj.  141a, 
Brze  bcri  silnu  miogu  vojskn,  ave  Brgjane  bezumne 
junake.  Npj.  4,  213. 

bcziiinili,  b^zll^um,  r.  impf.  bethiiren,  hinter  das 
Lirht  fiihren,  deripere,  ef.  varati,  zavaravati :  Da  otitle 
u  selo  JNIIetioak,  da  beziimi  Cenijir-Smail-agu,  dok 
okupim  mlaik-  Mor.aijano.  Hj.  bozumiti  koga,  ciniti  gu 
bezumnim,  zaliigjirati.  v.  pf.  sloz.  iz-btzumiti  (i  se), 
o-  (i  so). 

bizfimljo,  )(.  I'nrernnnft,  dementia.  Rj.  bez-umlje. 
ridi  beziimnosi,  bospamet.  —  1)  stanje  bezumno: 
Moj  ujac'o  od  .Sibinja  .laiiko!  nomoj  dati  nralje  za 
bezumlje.  Rj.  —  Oni  se  svi  napuniSo  hezumlja.  Luk. 
tj,  11.  Njibovo  (oo)  bezumlje  |)Ostati  javno  pred  svima. 
Tim.  II.  3,  y.  —  2)  strar  bezumna:  Ne  eiui  tosra 
bezumlja.  Sam.  II.  13,  12.  Uza  sve  to  ne  sagrijeSi 
•lov,  uiti  rei5e  bezumlja  za  Boca.  Jov  1,  22,  Prorooi 
tvoji  prorokovaSe  ti  laz  i  bezumlje.  Plaf,  2,  14. 

btv/,iinilj('iij<'.  n.  das  liethtiren,  deeeptio.  Rj.  rerbal. 
oil  bozumiti :  radnjii  kujom  tko  bezumi  kogii. 

bt^zuiiinii'kT,  adj.  sto  pripada  bezumnicima :  Uane 
mudrijeli  Ijudi  siju  znanjo,  a  .sire  bezumniiko  ne  f  ini 
tako.  Prio.'  15,  7. 

bt^ziiiiinik.  m.  der  Unsinnige,  dements.  Rj.  corjek 
bczuman.  ,Todno  misli  razbornik  (smotruik,  sveumnik), 
druaro  misli  bezumnik  (misli  a  drufro  nosvjosnik). 
DPosl.  38.  Sto  jo  doSao  taj  bezumnik  k  tebi?  Car.  II. 
9,  11.  Mudri  h'  uaslijodili  slavu,  a  bezumnike  de  od- 
nijeti  sramota.  Prio.  3,  35. 

biyzilillllikuv,  adj.  sto  pripada  bezumniku:  Misao 
bezumnikora  irrijob  je,  i  i)odsmjevao  jo  ijad  Ijudski. 
Pri<r-.  24,  !1.     ^  • 

bt^ziiiiiiiust,  b^znmnosti,  f.  ridi  bezumlje  1  i  2, 
bospamet.  —  J)  Vigjasto  li  Turoi,  braoo  drajra,  bez- 
umnosti  naSijeb  prlavara,  Npj.  5,  501.  —  2)  O  lakomei, 
prokleta  vi  duSa,  na  svaSto  li  Ijudo  n.ic^eraate,  na  bc- 
zumnost  i  na  pakost  Ijutu!  Npj.  5,  .511. 

bczvjeraii,  b^zvjorna,  adj.  injidelis.  bez-vjeran,  koji 
ne  rjeruje  koje  pjere.  —  Kako  (•nno  rajom  upravljati . .  . 


bezvjeniik 


50  — 


bijoda 


od  vlaJkoara  rodn  he:  rjcnioiju.  Pjev.  cm.  Sijeku<?  Tiirke 
be:rjcnit'  h;ijiluko.  PAHj.  27Sb.  ndj.  fako  .</<).-.  lako- 
vjen\n.  lualovjeiaii,  sujovjeraii. 

bozvjcniik.  yii  ('.  G.)  Uj.  ritJi  nevjeran,  nevjeniik, 
uevjerujak.  —  1)  koji  noma  vjere,  tier  Tniilo^c.  der 
I'luietreue.  iiifUhlis:  (,)d  Tiirfina  stara  hiivjentikd.  Rj. 
koji  lie  dr:i  ziiddiie  rjerc.  —  2)  koji  iie  rjcnije  rjerc 
koje,  dei-  Unglduhige:  Kad  vigjoSe  Turci  hesvjeriiici. 
Npj.  o.  2-2G. 

bi^zvudan.  l>^zvodua,  ndj.  u.  p.  zcmlja,  mjesto, 
xcasserUis.  larcii-f  tiqui.'i.  Kj.  l>ez-vouaii,  bi'i  vodc,  ijdjc 
iieiiiu  vode.  —  Siiijaeviiia,  iroletna  i  hezroditu  velika 
phiniiui  11  Heri'cjrovini.  Kj.  (i81a.  Ohlaci  hczrodiii, 
koje  vjotrovi  prenose.  Jud.  12.  iSada  je  posairjena  ii 
pustiiiji.  11  :ciiilji  siihoj  i  hczrodiioj.  .lezek.  19,  i;j. 
S'emoj  uiisliti  da  c'u  te  zavesti  u  kakvii  bezrodini 
piistiiiju.  iz  koje  I'e.^  jedva  Ockati  da  izides.  DP.  71. 

bi'zvtiilica.  /'.  nqitdc  inopia.  J.  (Triijtkovii'.  l^AKj. 
279a.  luv.-vodioa,  kiid  iiviiui  rode. 

bl'zvuiiik.  III.  (u  ttrblju^  covjok,  koji  iiema  vola, 
der  keiiicii  Oclifieii  hat,  liulnis  cdrciis.  Kj.  bez-voliiik, 
koji  je  hcz  tola.  i^p.  jediiovolnik,  dvovoliiik. 

b^zoii,  tidj.  coelelis,  hcz  Iciie,  nezcujcn.  l)ez-zeu.  /.syj. 
neozeujen.  u  StitUijn  iz  Ixuskoya.  i^p.  uinos;o^,en. 

b^if'iistvo,  )i.  vita  coelcbs,  coclibittu').  Uez-zeuslvo, 
.itiiiije  onoyii  koji  zivi  hcz  zeiie;  die  Khelo^iijkcit .  u 
f^iiUijd  i:  l{it.<.  ridi  be(?ar!uk.  isp.  jedno^enstvo,  dvo- 
ieiistvo.  iiinogozenslvo. 

Kiiu'-.   HiSra,  iii.  lidi  ]5ihai'. 

bihcr.  III.  I'feff'cr,  piper,  ef.  papar.  Kj.  liiher  ]6  znio 
maleiio,  ali  pred  gospodu  izhizi.  Posl.  12.  akc.  je  od 
DARj.  2«0a. 

BibtTco.  Bibereeta,  it.  «  priporijeci  iiite  (-orjekii 
imilii  k(to  hiberoeo  zrno.  ttkc.  od  Daniiiia,  ARj.  28()a: 
Bila  zena  ncrotkinja,  pa  molila  Boga  da  joj  da  da 
rodi,  makar  bilo  dete  kao  biberovo  zrno  .  .  .  U  toiu 
Biberce  dogje  u  giad  .  .  .  Kad  progje  uekoliko  daiia, 
eto  ti  liibercetii.  Npr.  2(14 — 2GG. 

biberf'iije,  ».  das  I'fcfjein,  piperatio.  Rj.  verbal. 
od  biberiti.  radiija  kojoin  tko  liiheri  sto. 

biberiti,  rim.  r.  impf.pfetf'ern,  pipero,  pipere  condio. 
Rj.  hiberoin  zaiinjati.  v.  pf.  sloz.  o-biberiti. 

BibiTlija,  m.prezimc:  Pctar  Biheiiija.  Danica  1, 12;i. 

biboriii,  adj.  n.  p.  zrno.  Rj.  ridi  bibeiov.  sto  pri- 
pada  biberii. 

bibt'nijai-a,  f.  I'feff'erhiichse, pyxis  piperis.  Rj.  sadic 
M  kom  se  drzi  biber.  za  ohlicje  isp.  cukrenjafia.  — 
rijeei  s  takim  nast.  kod  ajgiraca. 

biberor,  adj.  n.  p.  zrno,  P/'effer-,  piperis.  Rj.  sto 
pripada  hiliern.  za  nast.  ov  isp.  aptov.  ridi  biberui. 
—  llakar  bilo  dete  kao  biberovo  zrno.  Npr.  2(i4. 

biblija,  /.  ,Sreto  Fismo,  die  Bihel,  hililia :  Islorija 
prvog  svijeta  po  liibliji.  I'riprava  W.  One  jisabne  od 
kajanja,  koji  i  sad  sloje  u  liibliji.  Prip.  bil)l.  73. 

biblija^,  biblijdJia,  m.  koji  se  bari  oko  hiblije:  J^jul 
»e  <5uje  da  su  velika  gonenija  |i  po  Angliji)  protiv 
liililijasa  postala.  Strai.  1886,  7()4.  (gonenija  iz  slareno- 
srp.ikor/a  iiij.  gonjenja).  —  za  nast.  ridi  bradaS. 

b'iblljskT,  tidj.  sto  pripada  bihliji,  biblisch,  hiblieus: 
Teee  .Jordan  liho  udaraju^i  o  bihlijske  l)regove  bvojc 
dokie  ne    iitere  ii  jevangjelskii    pripovijest.  DP.  310. 

biblioleka,  /'.  ridi  knjizniea.  —  Ko])ilar  otisao  po- 
Hlovinia  carske  bildijotcke  u  Pariz.  ( )pit  VI.  U  Bio- 
gradii  11  narodnoj  liildiotcei.  Karl  1,  174. 

bibliittrkfir,  bibiiotekara,  )».  hibliotherarins.  ridi 
kiiji^.nii'ar.  —  <)  toni  nam  radio  sa  ( i.  Kopilaroni,  e. 
k.  dior.ikiin  hibliotekarom.  Kj.'   Vlll. 

bicak,  Viieka,  m.  ime  nerastu,  kojim  se  zove  kad  .ie 
muiiie  .srinje:    U  bieak!    Lj.  Stojanovie.  I>.\Kj.  28()b. 

blf,  \i\ra,  ni.  —  J)  die  J'eitsihe,  jlaiiclhim,  sculica. 
Rj.  ijen.  pi.  biea  i  Wi'eva.  jtostunjem  od  l)iti  (bijeni). 
I)aiiirii',  AKj.  2Hla.  bi-i':.  za  nast.  isp.  tka-(5.  isp. 
kamil^.ija,  kand?,ija,  korbar;,  krbac.  —  (Jjijotaljka,  gji- 
jotka,  veliki  hii,  kojim  He  fetiri  voia  tjeraju.  Rj.  149b. 


Iskrzao  Svigar  im  fii'fii.  2.34b.  Hajkafa.  Rj.  801a.  One 
sto  ratari  tjeraju  volove  njoniel.  t'niogorei  bii'e,  sto 
su  bili,  biv  tiranu  vazda  od  starine!  Npj.  .'>.  47;').  Ot.ic 
vas  je  moj  sibao  hiverima.  Car.  T,  12,  11.  I'ucaju 
hieeri,  tot'kovi  praste,  i  konji  topoeu,  i  kola  skaeu. 
Naum  3,  2.  —  'i)  pramen  kose  zorc  .te  biO:  Inidiici 
iialik  iia  nj:  Sjutradan  ova  gjevojka  odre?,e  hii  kose 
slatne  i  poslje  babu  na  pazar.  Npr.  2()1. 

bi«-ak.  bieka  in.  Tiirski  bieak,  noz.  Danieie,  AKj. 
282a.  —  Bieak  tMui  mi  se  u  nas  znai'i  noz  (a  ne 
britva),  ali  se  u  pravome  Srpskom  govoru  ta  rijei 
slabo  ('uje.  Pis.  41.  Madz.  biseak  (  bieske  dzepni  noz, 
kojemii  se  «  nas  kale   bekuta,  keba,  kustura,  ,'kloca, 

bitiilje,  H.  der  I'eitsclieiistiel,  mannbriuin  scuticae, 
Rj.  drzalo  od  bica.  —  rijeii  s  takriiii  nast.  drzalje, 
metalje. 

bii-c,  bieela,  n.  das  .Stierlein,  taurutus.  Kj.  iiilad  hik. 

bieie.  in.  dein.  od  bik.  Rj. 

bieiiiovae.  liieinovea,  m.  Art  f/rosser  Messer  (Hand- 
.tehur),  cultri  imijoris  iieniis.  Rj.  nekakav  veliki  noz 
(handzar?).  isp.  bieak. 

bifjT.  adj.  sto  pripada  bikii,  bikorima:  (rlavu  /<i(';;« 
na  trup  od  jiinela.  Seep.  13.  fiorori  se  i  u  Hrr.  n. 
p.  bieje  meso.  akc.  od  Danii'ica,  DARj.  282b. 

biekikraiije,  n.  das  Knallen  mit  der  Peitsche,  so- 
nitus  llaijelli.  Rj.  rerbal.  od  liiekarati.  radnjii  kojom 
tko  hiekara. 

bi<-ki\rali,  bifkaram,  v.  iinpf.  (u  Baranji)  mit  der 
Peiisilie  knallen,  insonurc  Hatjello.  Rj.  piickarati  liieem. 

biekas.  birkaJa,  in.  [w  vojv.)  ein  liedcrlicher  Mensch, 
dissolutus.  Hj.  raznzdano  momie.  il/«(?i.  bicskils,  lupee 
koji  krade  is  dzepova  (bicke).  isp.  bieak. 

biekija.  /'.  eim  eizmari  sijeku  ko^ii,  der  Schuster- 
kneif.  cididlus  crepidarins.  Kj.  hickija.*  eim  iMzmari 
(saraei)  sijeku  kozu.  Kj.''  isp.  bieak. 

biee,  n.  Kj.  rerbal.  od  biti,  i  po  tome  je  bic'e  — 
J)  stanje  u  kojein  se  sto  nalazi  tijem  sto  jest ;  das 
Sein,  ''I  esse,  cxistentia.  —  2)  iz  oroija  se  znareiijn 
izvodc  druga  —  a)  stanje  rt  kojem  se  sto  naliodi  pu 
svemti  po  cem  je  ono  s<o  je,  ojt'i,  luitura,  essentia,  sub- 
stantia, Njem.  We.ten,  Wesenheit.  isp.  Daniei(^,  ARj. 
283a.  ludi  bistvo,  i  sijn.  ondje.  —  Koji  (sin  Bozjil  buihu'i 
sjajnost  i  ohlicje  bica  njeijova  (Boga)  .  .  .  sjede  s  desrie 
strane  prijestola.  Jevr.  1,  3  (liyura  substantiae  cjii.<: 
Ehenbild  seines  Wesens).  t'isto  je  u  tjelesnom  aniislu, 
5to  je  bez  ieega  drugoga  .  .  .  ono  po  tome  mo?.e  I'iti 
i  samo,  a  po  torn  biva  i  kao  pravd,  uieim  nepomjereiid 
u  svom  bicu.  Danific'^,  ARj.  II.  40b.  —  b)  sto  u  koiju 
jest,  te  ya  imn :  imanje.  Danieie,  ARj.  287b.  u  Kj. 
biee,  n.  (u  Diibr.)  der  Bestand,  das  Vermijgen,  llahe 
uiul  (rut,  substantia,  facultates:  osl;vo  bez  bica.  Kj. 
ridi  iniitnje  1,  /  syn.  ondje.  —  ( >dnijela  bi  mu  u  kljiuiu 
svraka  bice,  a  ne  bi   mu  ui  deva   endinu.  Dl'osl.  89." 

bifflisaiije,  n.  u  (tjorgjica.  exultatio  —  ne  prestaje 
ta  uredba  i  to  biglisanje  bogoljubno.  Stulli.  rerbal.. 
od  biglisali.  radnja  kojom  biglise  n.  p.  slarnlj. 

bi&'lisati,  liiglisem,  r.  impf.  u  (Junduliea.  vxnlinn 
gestirc,  lactos  agcre  dies  —  liigliSu  slaviei.  i^tulli.  nl-c. 
po  DARj.  288b.  pjerati,  i  jijcrajuei proroditi  rrijciiK. 
podrikirati  od  resclja;  osoliito  se  gorori  za  ptici 
8vaka  ^^ficvj  .svojijem  glasom  higlise.  Dl'osl.  117.  I'je 
vati  (o  pticjcin  }ijcvanju)  i  ii  Helaliele  (rantarc)  i  ii 
Stuli^i.  X. 

iniiae,  Bi.sea,  vi.  —  J)  izmegju  'I'rogira  i  Kmmi  1: 
na  glaviei  oko  '/»  saliala  od  mora  ziiliiie  od  stariig: 
grada.  —  2)  grad  u  1'urskoj  Ilrvatskoj.  l{j.  ridi  \',i:\<- 
PdS^e. 

Itlhor,  111.  ridi  Ifior,  kraj  u  juznoj  Srbiji.  orah 
{sa  li)  «  DKj.  I,  42.  kako  se  h  gdjesto  ne  izgorarn 
Hi  se  pretrara  u  j  Hi  y,  u  narodnim  pjesmama  inn 
Bior,  IJijor  i   IJivor,  koje  ridi. 

bijcila,  /'.  (?Joc.  bijedo).  Rj.  —  J)  zlo,  nesrcc.a,  ne 
rolja,  osoliito  koja  navali  na  iorjcka  iznenada  Hi  ha 
uzroka:  Saeuvaj  me  lioie  bijede  nevidovne.  Nasla  g: 


bijediin 


—  51  — 


bijclj 


hijedii  iia  auvii  putii.  U  starca  mlada  iona  hijcflii  po- 
torii.  Hj.  —  Siiasld  ga  liijcdii.  Kj.  (JitTli.  Siiahndi 
(koqaj  liijedd.  liiiSa.  Teva  in'  koja  xtikohiti  hedit.  Npj. 
•?,  357.  >Ii'('ii  Maiku  na  skiit  na  dolamu,  ne  bi  li  sc 
lied<i  osldvilii :  al'  se  hcda  oMnriti  ne  (-e.  2,  437  ('/j/- 
/erf«,  covjek  od  koiin  dolitzi  :h>).  .ledva  Oekain,  fla  ne 
xkine  li'jedii.  4,  140  (iovjtk).  Da  I'as  joSt  koja  hedit 
iitipadne.  Straz.  lHiS(i,  702.  Hez  novaca  muka  i  hi- 
jedii! 18S(),  1()02.  Znajuri  ja,  u  kukrnj  je  hijedi  i  ne- 
volji.  1887,  2H4.  riili  al.  belaj.  I'luio,  iiapast,  sijaset  — 
'i)  unrerdieiite  Heschtildiiiiiiuj,  calumiiia.  Kj.  pot  vara: 
Stogod  sti'kli,  sve  Tuiciina  ii  liijedu  ditli!  Kj.  34ila. 
liijedii  nil  pravofra  krivc-a  (ii  Sali,  kao  pravdajui'-i 
krivoa).  Posl.  12.  <ld  jalove  kravc  inlijeka  tra?,i.  (kad 
ko  udiiri  u  hijcdn).  "2.'!3.  (udiiriti  h  hijcdn:  stiiti  bije- 
diti  koijii).  Xiirrz'  inu  liijedu  du  je  tovar  psa  uio.  DPosl. 
70.  Ne  iaiios'te  globa  iii  poreza,  ne  iznos'te  na  raju 
liijedu.  Npj.  4,  134.  Slucajevinia  za  liijede  na  je- 
dinstvene  Ijiide  (n.  p.  da  je  koji  sto  lekao  protiv 
Turaka  i  t.  d.)  iiema  ni  broja.  Danira  "2,  83.  I'listi  u 
liijedu,  du  sam  je  ja  ubio.  2,  140.  vidi  klevela,  opast, 
pobjeda  1,  polvora,  museveda. 

bijfdiiii,  b'ijeilna,  adj.  (u  Dubr.)  erbiirmlich,  miser, 
cf.  italoatan,  liiiSan.  nesreean.  Kj.  vidi  i  jadan,  vajan. 
—  liijednu  ti  kola,  kad  ti  nijesu  tvoja.  r)Posl.  G.  Hi 
ina(''ka  ili  niacak,  zjrinuti  ee  liijedni  .irrui'iik.  32.  Dok 
skinem  s  vrata  ovaj  nesre(^ni  i  liijedni  Hjccnik.  Htraf.. 
188li,  13Si;. 
Bijediii  tirrnl,  w.  ii  pripovijeci.  Kj. 
bijoditi,  b'ijodini,  v.  inipf.  kocra,  iinijerefhl  hesclnil- 
diijcn,  inii/ue  '(CCMso,  ef.  potvorati.  Kj.  lidi  i  klevetati, 
lagati  2,  nuisevedili,  napletati  2,  oblairivali,  opadali  3, 
paujkati.  piidizati  2.  v.  pf.  sloz.  o-bijedili,  po-.  — 
iiijeduik,  koji  koiju  hijedi.  Kj.  24b.  On  joj  pripovedi 
kako  (/'(  na  novo  otac  hedi.  Npr.  210.  Lna  li  on  u 
lome  pravo,  ili  me  samo  hijedi.  Odsr.  na  ut.  5.  Neka 
ear  ne  hijedi  takim  sto  sluije  svojefra.  !^am.  1.  22,  15. 
bijedllTk.  m.  koji  ko<ra  bijeili,  ein  falselier  Anklnijcr, 
cuhimniattii:  rf.  napa.inik,  opadnik.  Kj.  vidi  i  kleve- 
talo,  klevetnik,  musevedzija,  opadac. 

bijpjf,  w.  die  Flueht,  fuijn :  Bijezi  su  sramni,  al' 
su  probilaeni  ll'osl.  12).  Kj.  —  Sramotni  sn  hijczi. 
ali  su  korisni.  Ul'osl.  113.  Ne  I'e  bill  hijega  brzoniii. 
.\mos  2,  14. 

bij^^:ati.  n  ])jesnii    rajesto  hjeijitti   da   bi   se  vrsta 

ispnnila:  I'lei'i  dase,  hijeiiuti  »taie.  Kj.  vidi  i  bijcznti. 

bijt'isjf'iijc,  n.  dii-t  ungerechtc  lieschuldigen,  accu- 

.fatio  iiiiqttii.  Kj.  verbal,  od  bijediti.  radnja  kojom  tko 

hijedi  koija. 

b^jcl,  bijMa,  adj.  (bijeli,  rump,  bjelji),  veisx,  idhuf), 
Kj.  vidi  \nci,  bijMa.  dem.  bjelii'ast,  bjeluSast,  anbjel, 
snhjelast.  —  liijelu  loza,  /'.  die  Wiildrchc,  eleinutix 
ritalhu  L.  Kj.  24b  t^ridi  pavetina,  pavit,  pavitina, 
skrobul,  skrobiitina.  skromut,  skrouiutina).  Bijeln  ue- 
djeljii,  f.  Kj.  24b.  nedjeljii  ditna  pied  uskrSnji  post 
zovc  se  u  naroda  istoene  eikve  bijclii  zato,  5to  je  te 
nedjelje  slobndno  jesti  hijeli  nmiik.  Danieie,  .\Kj.  .314b. 
n  nnroda  zapadne  orkve  zove  se  po  nekim  krajevima 
(a  gdjeito  i  u  narodn  istoene  erkvel  eijela  nedjeljii 
dana  i)o  uskrsu  (osini  ponedjeljnika  koji  se  zove  us- 
krsnil  hijelii :  hijeli  uloriik,  bijeln  srijeda  i  t.  d.,  i  po 
torn  bijeln  nedjeljii.  Ivekovie.  Bijela  ttuhotii,  f.  u  nns 
bi  to  znaeilo  subota  \i  oei  bijelijeh  poklada,  ali  u 
Pubrovniku  tako  se  zove  velika  (n  oei  vaskrseiiija), 
a  nedjelja  eitava  i  ondje  se  zove  velika  nedjelja.  Kj. 
24b  ())()  druijim  kriijcrimn  narodn  nasegn  ziipiidnc 
crkie  bijela  je  snljola  prra  po  uskrsu.  Ivekovie.  isp. 
bijela  nedjelja).  Bijelc  jiokladt,  f.  pi.  nedjelja  u  oei 
easno^a  posla  zove  se  hijcle  poklnde.  Kj.  25a.  Bijelo 
zelje,  n.  (u  Dubr.)  Art  Kraut,  herhiie  genus.  Kj.  25a 
(nekakav  kupiis).  Hijeli  iirasni;  nekako  sroiaje.' Kj. 
99a.  A  beloj  drorkinji  bnrniu  pozlaeenu.  Kj.  11.3b. 
Bijeli  luk.  Kj.  335a.  Slaevanka,  bijela  hundeva.  Kj. 
349a  (ridi  i  beskorka  2,  misirai^a).  Prekri  kidu  teSkim 


olovom,  a  oniaza  srehrom  bijelijcm.  Kj.  457b.  ( )d  mora 
do  mora,  do  beluga  Dunnrn.  Kj.  .T(N>b.  hijelii  priinieii. 
Kj.  5i)4a.  Bijela  uis,  Klciderlaus,  peilieida  re.it iincnti. 
Kj.  7;)5a.  Dzigerica  bijela,  plurf'a.  Kj.  8311).  /aja.slima 
stajao  bijel  konj.  N'pr.  8.  Ona  je  bila  bjeljit  od  snijega, 
rumenija  od  ruiSiee.  103.  I'  lieu  bijela  kao  gorski  lijer. 
1.30.  S  jedne  strane  bijel  kao  urea.  144.  Oba  spavaie 
do  bijele  zore.  188.  Koji  nas  je  uabranio  bijelojra 
bljeba  .  .  .  kako  ti  znaJi,  da  je  hljeb  bijel.  .308.  .fa  sam 
iteljna  hela  .ireta.  Npj.  1,  14.5.  (irad  sfradila  h'jela  rilii. 
1.  151.  Kad  u  julru  beo  dan  osvanu.  1,  li>8.  .\li  .lela 
na  bilom  peiuUeru.  1,  242.  Vadi  niajka  svoju  b'jelu 
dojku.  1,  254.  Ne  dam,  bourne,  mog  bisera  h'jela.  1, 
430.  Koni  auze  niz  bijelo  liee.  2,  1.  Viknu  Milos  iz 
grla  bijela.  2,  153.  Na<rrdi  mi  prebijelo  lice.  2,  352. 
Nek  uslavi  na  istoku  sunee,  i  bijeli  nijesec  na  Ziii)adii. 
3,  ti2.  B'jeli  zubi  dva  niza  bisera.  3,  257.  Bjeo  Siipcu 
ne  bijelio  se,  \e6  \i  f.h'oj  vatri  izgorjeo!  4,  208.  U 
ruei  mil  vezena  SiSana,  a  za  pasoni  bijeli  ciseci.  4, 
443.  Dokle  dogje  .  .  .  popu  Luki  na  bijele  ruke.  5, 
(53.  Taiika  je  kao  Sibika,  bijela  kao  knjizica.  Here. 
298.  Bijele  mjedi  za  ernijeh  dana.  DPosl.  li.  Daeu  im 
kamen  bijel.  Otkriv.  2,  17.  Ako  bude  bijel  otok  na 
ko?.i,  triiba  je  zastarjela.  Mojs.  111.  13,  10. 

Itijela,  Hi.  ime  muHko:  oko  godine  1120  veliki  ^.upan 
posta  laski  ziipaii  Bijela  llroS  .  .  .  Oil  Bijele  UroSa 
vidiino  vla.st  ii  jednoga  plemena.  DM.  .3. 

bTjt'ia,  /'.  —  JJ  (u  C.  (t.)  na  oku,  der  (grave) 
Staar,  glaucoma,  if.  bioiia.  Kj.  ridi  i  bijelo.  —  2)  u 
po.ilorici:  zasao  kao  bijela  po  pazarii  (Posl.  87).  Rj. 
(saredio  od  jednoga  do  drugoga).  bijela  (pseto).  Kj.^ 

ItljcIT,  Bijela,  adj.  pridjev  se  oruj  pridijera  rijecima, 
kuje  s  njim  bivaju  imeiia  mjcstima  i  hrdimn :  Bijela 
Crkra,  /'.  varosica  u  Banatu.  Weisskirehen.  Kj.  24b. 
Bijela  Gora,  /'.  planina  izmeorju  (irahova,  Krivosija, 
Korjenic'a  i  Trebinja.  Kj.  24b.  Bijeli  (iroh,  m.  brdo 
kod  Uziea.  Kj.''  Bijelo  Polje,  n.  varoS  u  Here,  (kod 
vode  Lima).  Kj.  25a. 

bij^lilf,  bijelea,  m.  Rj.  —  1)  bijel  konj,  der  Schim- 
mel,  equus  allius.  ridi  bjehis,  cjoo-at.  —  '^)  gen.  bioca, 
(u  cronij.  prim.)  u  jaju,  ridi  bioe.e.  Kj.  ridi  i  bjelanee, 
bjehii-e.  —  -i)  I'raemonstratenser,  j'raemiinstratensis. 
Kj.  rediirnik  koji  jio  prarilu  sroga  reda  nusi  bijelo 
odijelo;  takri  su  redornici  dominikani,  premonstra^ani 
(u   L'jjarskoj),  i  drugi. 

bijMiti,  bijetim,  c.  impf.  Kj.  r.  pf.  sloz.  do-bijeliti, 
0-,  po-,  U-,  za-,  —  1)  n.  p.  platuo,  bleichcn,  insolare. 
Kj.  ciniti  sto  bijelim:  Platno  bele  beljare  devojke. 
Rj.  22;i.  Bijeli  mire  .'^toiijskijem  morem.  DPosl.  6. 
Ne  hijeli  lica,  ne  rumeni.  Npj.  1,  371.  Pa  pogjoSe  u 
banju  na  vodu,  da  bijele  prebijelo  lice.  3,  29().  su  se, 
pass.  Kad  se  bijeli  n.  p.  platno,  pregja.  Kj.  28b.  — 
'i)  sa  se,  refleks.  ireiss  auflegen,  fucure  se.  Rj.  bje- 
liloni  se  mazati:  Nije  lijepa,  nego  se  gradi,  t.  j.  hijeli 
se  i  rumeni  se.  Rj.  97b. 

bijolka,  /'.  Kj.  uo})i':e  bijela  zivotinja,  a  osobito 
bijela  kokos,  Name  fiir  eine  ueisse  Ilenne,  alba  (gal- 
Una).  Rj.  —  1)  u  Urr.  se  zore  tako  i  riba  koja  se 
zore  i  bjelica, '(/'/lOHM.s.  /sy).  bijeljka.  —  'i)  u  pjesmi 
bijelka  ---  bijela  bedevija:  Izvede  se  bilka  bedevija. 
HNpj.  4,  35. 

biji'lu,  n.  na  oku,  der  (graiie)  Staar,  glaucoma, 
if.  bijela,  biona.  —  Biona,  bijelo  na  oku.  Rj.  26b. 
Bijelo  babi  na  oku,  pa  ne  \ndi.  Posl.  12.  Bclja,  ee- 
Ijade  koje  ima  bijelo  na  oku.  Danioie,  ,\Rj.  230a. 

bijeloiiJM.  m.  bijel  vo,  ein  icemei'  Ochs,  nlhus  (bos). 
Rj.  .s'  takrim  nast.  imena  rolovima  vidi  kod  vo. 

biji'lost,  bijMosti,  /'.  ridi  bjelina,  bjelo(5a.  DanieiiS 
ARj.  383a.  ah:  295a. 

bijelj,  m.  (u  Dubr.)  die  Kotze,  schafwollene  Decke, 

iiausape,  amphitapa.    cf.  guber,  I'ebe,    biljae.  Kj.  ru- 

nena  pokrirai^a   i  prostiraca.    ridi   i   bijeljae,   gunj, 

[  ponjava.  —  augm,  bjeljetina,  bjeljinja.  —  Pruii  noge 

1  dokle  hijelj  zapovijeda.  Pru^i  noge  koliko  je  bijelja. 


hij.'ljoiijc 


—  52  — 


bilo 


Posl.  2t)o.  Koliko  hijrlja  <5uti5,  toliko  noge  steri. 
Prosl.  -Iti.  Xe  oe  se  I'ijflj  r<i  jednu  noc.  71.  Ne  pro- 
<tiri  veOi"  nosa  noaro  I'ijclja  injeh.  74. 

bij('lj«'llj«',  II.  Kj.  verbal,  oil  I.  11  bijeliti.  2)  liijo- 
liti  se.  I  v(l  II.  ll  bijeljeti,  '2  bijeljeti  se.  —  J.  1)  rad- 
njii  kojom  tko  tiijeU  sto.  n.  p.  plat  no,  lice  (das 
Bleiehen  insolatio.  Rj.).  —  2J  rudiijii  kojom  se  tko 
liijeli.  hjclilom  sc  iiiaie  (das  ^\  eissschiiiinken,  fueatioV 
Rj.  —  JI.  1)  stanje  koje  hivu  kad  iko  hijiti.  pustiije 
hijel.  —  2)  stiDiJe  koje  hirti.  kiid  .<e  ii.  p.  snijey  bijeli 
(das  Gliinzen,  NVeisssein,  albitudo).  Rj. 

bijeljeti,  bijMim,  r.  impf.  Rj.  r.  pf.  $lo}.  iz-bij&- 
Ijeti  (izbijMiml,  o-,  po-  za-  (i  seV  —  1)  »ce(s.<  irerdeti, 
iillieM-i).  Rj.  poftajiiti  hijel.  —  Bijeli  celjade,  kad 
sijedi  I>.\Rj.  2it.'>a.  —  2)  sn  se,  reflek.-'ir.  ireiss  (iliinzen. 
alheo:  bijeli  se  snijetr.  Rj.  fynti  hjchn'om,  sjuti  sc  od 
lijeloi'e.  dem.  lijelasati  se.  Grlo  joj  ne  (djevojeil  liijeli. 
kao  snijes  u  srori.  Npj.  1,  Hi.  Ona  (Ana)  .s'  bili  baJ 
ko  irruda  snifta.  HNpj.  3.  525. 

Itijeljiiia.  /'.  Rj.  vdtu.i  u  nahiji  Zvornickoj u  Bosni. 

Utjt'ljinae,    IKjeljinoa,   iii.  covjek   iz    Bijeljine.  Rj. 

—  A  Swnojlo  ode  l?ijeljini  .  .  .  onsrje  Stako  de.^i  dva 
Tiin'iiui.  nijeljiiuii  (hiiera  Isniii'a.  Xpj.  4,  332. 

Itijeljliiski.  iidj.  Rj.  .ito  pripada  Bijeljini. 

biji'ljka.  /'.  (u  Hrv.i  nekaka  ril)a  (moze  l>iti  jyex), 
eitie  Aii  Fii^vh,  pirsci.f  fieinix.  cf.  kostreS.  Rj.  isp. 
liijelka.  l>jelii'a. 

bijeiijp,  H.  rerhitl.  od  I.  biti  (bijeni),  koje  ridi  — 
II.  od  biti  se.  —   1)  radnjn  kojom  .s-e  tko  hije  s  kirn. 

—  2)  rudnjii  kojom  se  liijn  rihe. 

bijes,  m.  Rj.  (u  loe.  sing,  bijtsii,  gen.  pi.  bijfesa  i 
bjesiiva).  —  J)  die  H'uf/i,  ruhies:  bijes  te  skolio 
(govore  psetetiii   Rj.  ridi  bijest,   bje.snilo,   bjesuoi'a. 

—  2J  ill  je  otiSao  u  liajduke  od  bijesa  (MiifhiciUc, 
f'eJiermuthj,  ili  od  nevolje?  ridi  bijest,  obijest.  — 
3J  Alter  derjugendlichen  Bliiihe,  actus  florcscens:  Do 
kad  bij.ah  na  bijes  gjevojka.  Rj.  nnpon,  pluhost  u 
mladosti.  —  -^J  daemon,  ridi  "javo,  (  syn.  ondje  — 
Bjesomucan,  koga  bijes  muei,  daemoiiiacus.  DARj. 
SiSllb.  (■  sad  .<!e  iujc  u  mnogim  krajerima  narodii  nu- 
sega:  bijes  ga  odniol  oramo  ce  iii  i  oro:  Nemala 
baba  bijesa,  nego  kupila  prase  (da  je  podrije.)  Posl.  203. 

bije.san,  bijfcsna,  adj.  (bijesm,  comp.  Iijcsiijl,  adr. 
bljesno.)  Rj.  —  JJ  viithcnd,  rahiostis  Rj.  bolestiin  od 
hjesnoie.  I'idi  goropadau,  mahiiit  2,  smuieii.  —  Raz- 
valio  vilice  kao  bijesan  pas.  (kad  ko  mnogo  govori 
i  vifel.  Posl.  2t)9.  Xo  se  fuvaj  bijesnoga  ruka.  Xpj. 
4,  327.  2)  iibermiitliig,  siiperbus,  itisolena:  silan  i 
bije.san.  Rj.  —  kao  bijesan,  prerec  Ijiit,  razflrazen, 
zestok.  ridi  drnovan,  drnovit,  ohol,  zgranov.  —  Vilov- 
njak,  bijesan  corjek  kao  da  su  vile  u  njemu.  Rj. 
<>2a.  Zdiihaf  2,  kaie  se  bijesnu  rolu,  ein  unriihiger 
Ochs,  bos  insolens.  207b.  Pece  ga  salo.  (bijesan-  je, 
dobro  mu^je).  Posl.  247.  Popljesti  bijesna,  da  je  bje- 
snji.  2.55.  ."^to  je  hudo  i  odrpano,  to  je  bijesno  i  po- 
mamno.  357.  Koliko  je  zoran  i  bijesan .'  X'pj.  4,  54. 
liila  je  ku(':i  Pe^ikauova  zadniina  i  silna  i  bijesna, 
koja  se  nije  bojala  nikoga.  4,  93.  (Vukl.  Ali  se  oni, 
obojica  silni  i  besni,  ue  slo?.e  nikako.  Danica  4,  23. 
Kolikogod  ito  je  Jugovi<^  bio  naiicen  i  pametan,  to- 
liko je  h'lo  ponos it  i  bijesan.  Hovj.  ill.  Bijcsni  ralori 
morski,  kojl  se  pjene.  Jud.  3.  —  adv.:  Ponositom  i 
obijesnom  ime  je  podsmjevaf,  koji  sve  radi  bijesno  i 
oliolo.  Pric.  21,  24.  —  t'f)  koji  ima  bijcse,  Sa'..u.!>v!jo';j.£v!):, 
ijni  daemonia  liabet,  der  ran  den  'J'eufeln  Besessene: 
I'rivedoAe  mu  .  .  .  bijesne  i  mjesefnjake,  i  uzete.  Mat. 
4,  24.  ridi  bje.«omuC'an. 

bijesiiica,  f.  furiosa,  bijesno  zensko:  O  dcvojko 
hexnice,  ve<- progjofe  mesnice;  nit'  se  ceMjaj  ni  gladi, 
vei?  dogjoie  pokladi.  J.j.  Kovafevir.  DARj.  2'.t!)a. 

bljeKiiTk.  »i.  fnriosiis,  bijesno  miiiko:  <  )j  li  momie 
liesniec,  progjoie  ti  mesnice;  metiii  I'e.ialj  pod  kanieu, 
udri  glavoiu   u  kameu.   Lj.   Kovauevi(;.   DAKj.  29'Ja. 


liTjosl.  /'.  (u  Hrv.)  bijes,  bjesno^'a,  Uebennuth,  inso- 
leiitii.  Hj.  )•/(//  bjesnilo,  obijest. 

bije^ilti.    u  pjesmi   mjesto  bjezati.   da  bi    se  vr- 
ispuuila:   Bijesuces,   no  pobjeei   ne  6ei.   Kj.    ridi  lii- 
jegati. 

UTjor,  Ml.  kraj  n  juhioj  Srbiji:  On  pokupi  sve 
Gusinje  rcdom,  Suvodola  i  Bijora  rarnii.  Xpj.  4,  21t;. 
ridi  IJihor. 

bik.  bika  (blkat  ^  1)  der  Sti^r,  taiirm.  Rj.  ridi 
b'lka,  bak,  subieina,  dem.  h'u'if.  —  angm.  bikonja. 
Pod  bikom  June  traiili.  Posl.  25.  Bikori  njihovi  sku' 
i  ne  pioniaAuju ;  krave  njihove  tele  se.  i  ne  jalove  m-. 
.lov.  21.  10.  .lednorozi  (e  siiM  s  njima  i  jiinci  .<  biko- 
rima.  Is.  34,  7.  —  Vndin't  Ink,  die  Rohrdommel,  ardea 
slellaris.  Rj.  (iila  (biikavae  1.  ptiea).  —  2)  (u  Srijenim 
lukova  prorasljika.  der  Saamcnstengel  (bei  Zniefuh. 
gerinen  cepae,  cf.  ba(5va  2.  Rj.  vidi  i  cvolika,  cini;i. 
I  vreteno  3. 

b'ika,  (H.  ridi  bik.  Rj.  upraro  angm.  od  Ink  1,  ali 
\  dolazi  kao  i  bik  1.  D.VRj.  300a.  1.57).  bikonja. 
I      bika,  f.  (u  Bosni    osobito  po  varoSiina)  ridi  neii:\. 
I  Rj.  ndna,  kod  Miiliamedorac.i :  mtijka. 

bikiiiiti  se,  bikne  se,  v.  r.  impf.  (u  Dubr.)  kako 
ti  se  bikne?  Hit'  gclit's  dir,  vie  bclindcst  dii  didi? 
I  quomodo  rales?  Rj.  isp.  obicati  se.  privikavati  se.  }i"- 
I  sianja  kojcga  i  na-viknuti,  s-viknuti.  samo  sto  .si  " 
hiknuii  \  promijcnilo  nah.  isp.  Korijeni  189.  —  do- 
lazi J  hez  rcflcks.  se  kao  glngol  nvjirelazan ;  Kako 
tkn  nikne,  tako  1  bikne.  Dl'osl.  44. 

hikoHJa.  m.  angm.  od  bik,  tanrus.  Lj.  Kovaeevi* 
l).\Kj.   ."J(K)b.   isp.   liika.   —   rijeci  s  takim  na.st.  /."' 
l)akonja. 

bikuvaiijo,  «.  dus  Jielragen  als  ein  Siier,  ril  < 
tauri.  Rj.  verbal,  od  bikovali,  koje  ridi. 

bikovali,  bikujem,  r.  impf.  sieh  als  ein  Stier  bt- 
trugen,  taurum  imitor.  Rj.  rladati  se,  zirjeti  kao  bik, 

liik^vit,  adj.  n.  p.  vo,  Stier-Och.%  bos  taunis.  Kj. 
ridi  bakovit.  isp.  subieina.  —  adj.  s  takim  nast.  h"'l 
barovit, 

bikiiljp,  blkulja,  f.  pi.  ridi  vitioe.  Rj.  ziikorrr,  ni 
rlusi,  die  liuiirloiken,(irri.  ridi  i  kovrciea,  krkniit:!. 
pipalc,  uvojak ;  zolufe,  zulovi. 

bila,  f.  (u  Suniadiji)  ridi  kosa  4  ((/.  Kilo).  Rj.  1 
kod  bilo  sgn. 

b'ila',  ridi  bil.ili,  bilaj. 

bllah*.  Boga  mi;  ponajriic  dnlazi  rijec  sastarljcixi 
s  drugoiii  istoga  znaienja:  valah-i-bilah,  i  olijc  be:  li : 
vala-i-bila,  i  sa  j  mjesto  b :  valaj-i-bil.t,  valaj  bilaj.  / 
sprijeda  sii  h  mjesto  v.  balaj  bil.nj.  —  Tiiri-in  niii  u 
ree:  Vidaj  bus  _snio  u  jednoj  niisli  ...  .V  Turriii  m' 
odniah  utakne:  Valaj  i  bila,  ba.'  sara  to  hteo  da  iz- 
rekuem.  Xpr.  257.  i'ala  i  liila  dok  uzjaseni  nioji'L,':i 
brujasa...  ja  ('u  sani  ndariti  na  5(K)  nskoka.  Xpj. 
4,  462.  Valaj  bilaj  i  tako  mi  dusa!  .5,  352.  lluhij 
bilaj,  kaurin  nijesam.  5,  513. 

b'ilaj*,  ridi  bilah. 

Itiliij,  BilAja,  m.  zidine  od  staroga  grada  na  glavii-i 
vi.'e  (TOspi(''a  u  Lici.  Rj.  isp.  imena  s  takim  nast. 
Blagaj,  Kosmaj,  Ljid)ljaj.  Magl.ij.  Jlilaj,  ( Iblaj,  Ro/.:ij. 

bili-biljfir,  hi.  |st.)  Jedua  gora  od  Itili-biljura.  Kj. 

—  Siistavio  sam  bili-biljur  .  .  .  Bili  i  ckrli  moie  bili 
da  nijcsu  prave  Tiirske  rijeei,  nego  da  sii  od  uasijeli 
po  Tur-ski  nzete,  prvo  od  bijeli  -  bili.  Xpj.  1,  IX.  u 
JJuniiii  kale  [ARj.  3()lb):  moze  biti  da  je  (liilij  k:ii> 
poeetak  rijeOi  biljur  udvojen.  I'o  miiUjenju  \'ukiii)i 
je  dakle  bili-biljur  :=  bijeli  kristal,  po  Daniciec  > 
sumo  kristal. 

bilijiir,  bilijilra,  m.  Franc,  biliard.  Biljarda,  soba 
gdje  stoji  bilijur.  Rj.  2ob. 

bilo,  n.  —  1)  kao  velika  ko8.i,  iz  koje  su  manj' 
kosonjice  otisle  na  strann.  Art  Bergkette,  monies  cnn- 
tinui.  .Senjsko  bilu  zove  se  jediia  takova  kosa  izmcgjii 
Velebita  i  Vratnika.  Rj.  ridi  bila ;  brdo,  i  syn.  ondji . 

—  2J  u  grabalja  ouo  u  teuiu  zupci  stoje,  das  Quer- 


biU 


—  53  — 


biljeiiti 


hoh  cinef)  Tteclienfi,  wornn  die  Ziihiie  liefest irif  m'nd, 
pecfinia  foniarii  pars  deiilatii.  Hj.  —  .'{)  dcr  J'i(l>:, 
die  Schlaijudcr,  artcria.  Kj.  bijciijc,  kucaujc  zilc  i 
aamti  :Hu:  Opipii  iiiim  liilo  (Puis)  iia  rn/.liriiim  mjc- 
stiuiii.  Danica  2,  13:').  —  4)  ridi  klepald.  Kj.  dii.':l-(i, 
a  kqju  «'  po  prarosliiniijcm  mmiinitirimii  hijc  (iidarti) 
mjc.ito  zvoiiii.  ridi  i  ('eknlo  -J,  ('oktalo,  klepetiilo. 
zverka. 

btlj.  w.  (zap.)  ridi  biiolj.  Rj.  (ili  ,je  omj  aoror  za- 
ptidtu  /ncsuo  ijdjc  i  fldjc  i  u  jitrni.  isp.  tiiljac,  bi- 
Ijetina. 

biljii.  f.  ime  bijcloj  kozi.  Rj.  od  adj.  bio,  bijcla. 
promijoiirsi  ije  na  i,  kojc  nije  xnmo  po  znpndiKiiii 
tioroni.  isp.  bilj.  —  rijcri  s  takriiii  iiast.  b'lljii,  ('cSljii, 
bodljn,  (biplja,  krclja,  krlja,  maklja,  nciljclja,  rakljo, 
raJljV,  Mklja,  laklja.  ti-klja,  tilja,  frinb)lja  i  1.  d. 

bTljil.  /'.  (11  Hciv.)  cjcpaiiica  ili  oiiako  drvo  ('vor- 
iiato,  koje  se  ne  <la  cijepati,  (/'/■•-■  Scheit,  liiinnm  fufsnm. 
if.  biljka  2.  ridi  i  cjepka.  hvatljika,  diiit.  biljica.  — 
postiiiijtiii  od  bili  (bijfiii).  D.'VRj.  303a. 

blljii,  m.  ime  bijtOu  volii.  Hj.  .:n  i  mjcsto  j<'  isp. 
bilja,' 

biljilf,  Wlji'a  m.  (11  Tlrv.)  ridi  bijflj.  Kj.  i  ce  liiti 
!i((mo  po  zap.  fidroni.  D.VKj.  :H)'.i:i.  po  jiizninii  bjoljac. 
koje  vidi.  o.tt(d(i  si/ii.  kiid  liijolj. 

biljat'il,  /'.  (oko  8iiija)  suknena  zeuska  haljina 
(s  riikaviiua),  koja  jc  ostrasr  smrskaiia,  a  sprijcil  sa.Si- 
vena  kao  suknja.  iiiz  prsi  je  obit'no  s  desiio  strane 
nakiceiia  srobriiijcm  piicima;  cure  isproSene  i  koje 
mi  za  lulaju,  nose  ovaku  liiiljiim  plavetiui,  koja  se 
zove  miidrinit.  Art  Fraucnklcider.  rc.'ttirt  niidielirin 
ficiius.  Kj.  i  jc  pi>  zap.  iiovurn.  ridi  bjeljaea.  cidi  i 
ijuuj.  —  ^I'lie  koSulje  oiula  (zimi)  ne  nose,  ve(?  mjesto 
iije  liiljactt  ili  modrinu.  Rj.  rii)3h. 

biljanlii,  /'.  (u  0.  Vr.)  soba  jrdje  stoji  bilijar,  Bilhtrd- 
ziiiiiiier,  spluieristerium :  Ulet'eSe  na  vrelo  L'etinje,  n 
hiljiirdii  slavna  jrospodara.  Rj.  Jul.  bi^liardo.  — 
(tospoda  .  .  .  na  jedno  so  brzo  okupila,  it  liiljiirdi(.  te 
se  siwladoSe.  Npj.  .'),  11. 

biljikrica,  f.  die  Krdnterkennerin,  herhnrin :  U  mene 
je  biljarica  majkn,  svakome  me  biljii  nnncilii.  Rj.  zenu 
koja  pozii((je  hilje  i  iijim  vidii. 

bilje,  n.  Krduter,  herhuc.  Rj.  coll.  jedno  is  cije- 
lufia  sroya  drustvn  (bilja):  biljka.  razlikuje  se  od 
dncta  i  od  trave,  ali  ne  ii  nauci  u  bilje  nzima  i  drvo 
i  travit.  —  1)  u  uzem  smisltt:  (jospino  bilje.  Rj. 
;i.')b.  I'od  pazulio  boeii  triisovine,  u  koju  su  hilja  od 
planine.  ToSa.  I'oSla  da  hilje  kroz  from  here  da  iijim 
luladiOe  ziiiiiiiijjijnrtt  i  ii  zvjerad  pretvara.  Kpr.  94. 
KomijeJa  mu  u  vino  rakiju  i  neka  iiiirisna  hilja.  107. 
Oubiir  bilje,  bcni  I'te  irjevojke?  ZaSto  mene  brat'  ne 
ee  srjevojke,  kad  od  mene  sva  jrora  miriSe?  Npj. 
1,  3(iS.  Kad  sam  prvu  veeeru  doiiela,  ii  veeeru  dc- 
cetora  bilja.  1,  llii^.  'Am  li  nisi,  sine,  muska  glava? 
/ar  ti  neiuas  ua  srdascu  hilju'^  1,  tUiS.  (ua  Hrdast'ii 
hilje:  M  iiiiiza  iiiov  ruditcljska).  'Se  znaS  kaka  bilja 
od  umrazc,  da  omrazim  brata  i  sestrieu?  2,  15.  Kazi 
mene  hilja  od^  omrazja,  da  omrazim  snahii  sa  trje- 
verom.  Here.  147.  Bilje,  Sto  »o.si  sjeiiie  po  svojim 
vrstama.  Mojs.  I.  1,  12.  Evo,  dao  sam  vam  sve  hilje  . . . 
i  sva  drveta  rodna  ...  to  ce  vam  biti  za  branu.  I. 
1,  20.  Neka  udari  grad  na  sre  hilje  po  polju  .  .  .  i 
sve  bilje  u  polju  potr  giiid,  i  sva  drveta  u  polju  po- 
lomi.  II.  i),  22.  2;').  —  "i)  u  sircm  .■^iitinht  kao  u  nauci 
sto  se  iiziuiu:  Najvise  zivolinja  i  hilja  napreduje  samo 
u  nekijem  klimatima.  I'riprava  4.  Bilje  joa  nije  sve 
izbrojeno.  ii.  Adjektiva  od  osnova  koje  su  u  supstan- 
liva  kojja  mu  ilrajro  roda  koja  znai'e  bilje  ili  rod  od 
njeija  ili  Sto  se  s  iijiiii  izjediiaeuje  .  .  .  bademov  .  .  . 
brestov  .  .  .    dubov  .  .  .( )sn.  ill. 

biljojsr,  m.  biljcs:!!,  /•  Rj-  ridi  bjeleg,  bjeljeg- 
/  ii)  Kenmeichcn,  notu.  Rj.  signum.  kao  zn((k.  ridi 
biljeJka  2.  —  Vo  cm  bez  biljege.  Rj.  72b.  Da  donese 


biljefiu(t }.  da  dokaJSel.  Rj.  331a.  Stef'ak',  otesan  kamen 
koji  se  niei'e  na  ffrob  ili  za  kakn  drui/u  hiljeiju.  Kj.  7ir)a. 
Kakav  biljcij  ima  ova  srjevojka  i  na  kojemii  mjestii . .. 
a  on  podvinij  ne  ('c  li  joj  biljeiiii  vifrjcti . . .  ima  li 
kakav  driisri  '"'/./'■'/.  Npr.  1(K).  102.  {ridi  ben,  madeJS, 
mladez).  Rana  ako  se  izlijeri,  poznaje  se  biljeti<t.  I'osl. 
21!!).  Dufr  jezik  biljcg  je  kialka  zivota.  Dl'osl.  20.  On 
joj  dize  rukav  desne  nike,  i  jjleda  tri  hiljcge  erne. 
Npj.  1,  r)49.  (ridi  porixe.  .Npr.  100.  102).  Vranae  konjie 
bez  biljcija.  Kov.  JSf).  Odliieim  sve  Sto  je  sareno  i 
.s  hiljcgoni.  Mojs.  f.  30,  32.  Zabiljei^.i  biljeijom  fela 
onijoiii  Ijudiiua  koji  u/.diSu.  Jezek.  1(,  4.  Islo  je  toliko 
vrijediio  bilo  i  spomeiiute  rijeei . .  .  kakrom  god  hi- 
Ijcgom  obilje^.iti.  Kad  If),  1.S4.  —  h)  biljeg  jc  takogjer 
(1)10  sto  se  zailobijc  u  boju,  jer  jc  znak  juiiastvu,  po- 
ll jcde;  Siericszcichcn,  tropacitm:  Svaki  nosi  biljeg  od 
Tiircinu,  netko  sablje,  a  netko  barjake.  Npj.  4,  83. 
^<vaki  nosi  hiljeg  od  'rurcina,  netko  kopje,  netko 
Tur.sku  jilavii.  5,  !)(!.  'J'u  Srbina,  braeo,  ne  imaSe,  ko 
ne  vodi  konja  sedlenika  ali  dobar  biljeg  sa  Turiina. 
."),  196.  —  r)  znak  po  kojem  .se  nagagja  da  hi  sto 
inoglo  hiti,  ili  cim  se  earn,  rraca;  Anzeichcii,  ovien: 
Mrke  iraee,  zli  biljezi.  Kj.  —  Xli  biljezi,  mrke  kiiku- 
Ijice.  Posl.  91.  ridi  bilje^je;  zlamenje  2,  znamenje  2. 

—  <l)  biljeg  ili  hiljega  biljcska  H ;  Aniiierkung, 
tidnoiatio :  Neka  se  spomene  (osim  narodnijeli  pje- 
sama  i  uza  njih  razlicinjcli  hiljega)  samo  Srpskojra 
KjeOnika.  Odfr.  na  ut.  29.  ,loS  jednoni  da  kaie,  da 
su  ovo  sve  samo  mojc  biljege  koje  sam  mimogred 
opazio.  Slav.  Ribl.  2,  23().  ridi  biljcska  2.  —  2)  Ziel, 
meta;  Zielschcdic,   scopns.  Rj.   znak  u  koji  sc  gagja 

—  ridi  eilj,  niSan,  meta  —  pa  i  mjesto  gdje  mcjdan 
dijelcri  gagjaju  jedan  drngoga.  u  ovome  znaicenju 
upotrebljara  se  rijci  n  obliku  zenskoga  roda :  biljega. 

—  t'inj,  hiljega  (kamen  ili  drvo)  u  Sto  se  gajrja  ploj- 
koni.  Rj.  82r)b.  Na  tome  i^e  i  na  tome  mjestii  biti 
trkija  .  . .  (ijevojka  stane  na  biljegu  . . .  » Ja  sam  ovamo 
postavila  zlatnu  jabnku,  koji  najprije  do  nje  dogje...« 
Npr.  104.  A  ja  odob  na  inome  doratu  .  .  .  na  hiljegti 
gdje  je  Arap  rek'o.  Npj.  4,  ;!(l4.  Ja  cu  baeiti  tri  strijele 
u  kraj  toga  kamena,  kao  da  gagjam  biljegu.  Sam.  I. 
20,  20.  ZaSto  si  me  metnuo  sebi  za  biljegu'!  Jov  7,  20. 
Metnu  me  strijeli  za  biljegu.  Plac  3,  12. 

biljcska,  f.  Rj.  bilje^-ka,  s  promjenom  glasa  },  pred 
k  na  S  (gen.  pi.  blljezaka).  —  1)  (n  Bosni)  ein  Merk- 
hlutt  im  Bwclie,  nota,  cf.  zaloga.  2.  Rj.  sto  se  metne 
u  knjigu  kad  .ie  cita,  da  se  zna  mjesto.  —  Pomrsiti 
n.  p.  biljeSku,  rcrrUcken,  turbo.  Rj.  o83b.  —  2)  kao 
znak,  Kennzeiclien,  Merkmal,  nota.  ridi  biljeg,  biljega 
la.  —  Kad  se  svratiS  s  puta  u  planinu,  bilje:^'  stine 
i  jele  zelene  ernoui  krvi  brata  rogjeuoga,  po  biljeskah 
moreS  k  meni  dodi.  HNpj.  3,  314.  —  3)  sto  se  za- 
pise  (zahiljezi)  uza  sto  tt  kratko,  da  hi  se  ono  do- 
punilo  i  oJijasnilo;  i  sto  sc  u  knjigu  napise  u  kratko 
bez  duga  rasprailjaiija:  Aninerkung,  Notiz,  adno- 
tatio.  i-idi  biljeg,  biljega  Id.  —  Apendini  (je)  u  sro- 
jima  istorii'kiin  biljcskama  o  Diibrorniku  pokazao 
kakva  je  bila  vlada  dubrovacka.  DM.  33(j.  U  dubro- 
vackoni  su  rukopisu  od  uekili  posloviea  dodane  bi- 
Ijeskc  koje  je  vrijedno  spomenuti.  DPosl.  V.  1  u  za- 
grebackom  rukopisu  ima  ovakilt  biljczaka.  V. 

biljotiiia,  /■.  (u  Hrv.)  augm.  od  hilj.  Rj.  po  zap. 
gororu.  po  jn:.  bjeljetiua,  koje  vidi. 

biljezi'iijo,  n.  das  Bczeichnen,  notatio.  Rj.  verbal. 
od  biljeziti'.  radnja,  kojom  tko  biljezi  sto.  —  Male 
umOice,  naeinjene  za  biljezenje  granice  po  livadama. 
Rj.  370b. 

biljeziti,  zim,  v.  impf.  bczeichnen,  notare.  Rj.  v. 
pf.  sloL  o-biljeiiti,  po-,  za-.  isp.  biljeg.  notiren,  anno- 
tarc,  zapisirati  sto  u  kratko.  —  Kad  se  svratiS  s  puta 
II  planinu,  biljc'z'  stine  i  jele  zelene  crnom  krri  brata 
rogjenoga,  \m  biljeSkab  moreS  k  meni  doci.  HN])j.  3, 
314.  Molim  svakoga  Srbina,  koji  hi  hio  helezio  ovake 
reci,  da  mi  ih   poSalje.   Npj.'  4,   XLIII.   (beleziti  ist. 


biljoijp 


—  54  — 


Itiosrad 


mj.  biljeiiti  ju:.).    Neke   sam   rijeci  is  tijeh  starina 
hiljrh'j  slorimii.  HUj.  1,  VITI. 

biljo^*'.  ».  Zcichen,  sit/num:  Zlo  hiljc:Je,  sviul 
lurniuorjo,  aoh  pope.  Rj.  ritii  biljes:  U-,  zlnmenje, 
znamenje  2.  zmtk  po  kiijcm  se  sto  ntiiiniu"  ("iik'h). 
Hi  vim  sf  rrmii,  cum:  Da  bi  ziiala  Kuiliinska  kra- 
Ijica,  ila  ilobavi  biljr  i  hiljczje,  oiliuah  bi  sc  ona  iia- 
brejrjabi  i  rodihi  ka"  jabiika  sina.  Hero.  (>I. 

biljozillk.  III.  iiiitiiriii.t.  —  J^lola  banskoga  hiljehiik. 
Nl>j.  •-'.  «.\!.  D.VKj.  :Ulb. 

blljicii.  /'.  liem.  od  bilja  /'.  Kj.  ridi  cjepaniOiea, 
cjepeiea.  isp.  biljka  2. 

biljin,  (/</;.  Rj.  stu  pripiuhi  hilji,  hijeloj  kozi. 

Ii'iljiii.  iiilj.  Rj.  ito  pripiithi  h'ilji,  hijclit  ruht. 

iMljkil.  /.  Rj.  (;;((i.  /</.  b'iljaka).  —  1)  jeiliiiira 
oiioija  sto  :iiuci  bilje;  die  I'lhiHSc,  licrlm,  jilanta.  — 
il)  II  fiiffii  .«mi.</(i ;  (rospotl  Boir  stvori  iiebo  i  zcmljii, 
i  sriilii  hiljku  jioljskii  i  svakii  tiavku.  >bijs.  I.  2,  4. 
5.  Zeiulju  ovu  opaljemi  siimporoiii  .  .  .  iiiti  iia  iijoj 
ni.s-ff  kakii  biljkd.  V.  2'J,  2S.  I'tidiiiiiuie  iiii  hiljku  za 
slavu,  i  ne  ee  viSe  iimirati  od  jrladi  u  zemlji.  Jezek. 
34,  2St.  —  b)  u  .iireiii  smishi.  tiziinajiit'i  u  liiljc  i 
tritrii  i  drro,  k<io  n  iiiiiui  ito  se  iiziiiiu :  t^vaka  hiljku 
inorala  je  negdje  kao  divlja  nvsli.  Piipiava  24.  Od 
kakre  je  hiljke  Jto  .  .  .  pa  je  od  toga  nai'injen  adjek- 
tiv  a  od  adjekliva  ime  />i7;Vi'  (n.  p.  iiietloviDa)  .  .  . 
avtovina,  l>jeloviiia,  brezovina,  brestovina.  Osn.  171. 
hiljka  *■  tukoviiii  siidcenjeiii  kao  do  je  ii  ovoj  nurod- 
noj  jijesmi:  Siiiiiine  jelo,,  Ugrrine  brajko,  javorov 
momak,  jarorvva  hiljka.  Ziv.  12.  —  2)  der  Ilidni, 
calamus:  Nema  drva  ni  jedue  hiljke.  8ub  kao '/(TjV.vi. 
(kad  je  ko  vrlo  mrfav.  Posl.  297).  Kj.  inis-li  se  hiljka 
sitna,  ijola,  suhn.  i.sp.  biljiea.  —  rijeci  .<  takiiii  iiaxt. 
bujatka,  gra.'ka,  praika,  slamka,  travka,  voi'ka,  i^.irka 
i  t.  d.,  znaeeci  jedinieu  onoija  .ito  snaci  bilje,  bujad, 
grab,  prah,  slama,  Irava,  voi'e,  f.h  i  t.  d. 

biljnt,  adj.  sto  pripada  hilja.  I'llaiizcn-,  phinlu- 
riiiii.  —  ( )vako  spolja  preobu<"eiia  zeiulja  bjoAe  o(biiab 
u  pocetkii  .  .  .  po  carstra  liiljiimn.  I'riprava  4.  Vege- 
tabihii  I  liiljnij  tavani.  lO.'i.  V  iiiicniiiia  hiljiiim.  D.VRj. 
432a.  Prinese  r:i.s])ravu  o  piciiienu  hiljiunn.  Rad  21, 
195.  akc.  DARj.  3111).  Razgleda  stare  riU«itove  i  gra- 
nice  .  . .  u  hiljnonic  carstni;  proinatra  po  osoju  biikve, 
ovu  iie^nii  tiiljnu  ijospostinu.  Megj.  157.  Diiboki  po- 
znavalae  liiljnuiia  tilaya  zeinlje  na5e.  Zlos.   12.'i. 

biljubi'r,  m.  qui  herhas  letfit,  ko.ji  liiljc  liere.  o  sv. 
.Jovaiiii :  Sveti  Jovan  hiljolier.  S.  PelivaiioviO.  jaiuarno 
za  to  sto  se  o  Ivanju  due  here  liilje.  DARj.  311b. 
biljo-ber.  /.yj.  titko  slo:.  rijeci  kod  buliober. 

blljurka.  /'.  lu  Raranjii  igla,  kojom  se  veze  zlatoiii, 
Art  Stickiiadcl,  arus  jiciiiis.  Rj.  ii/la  od  liiljura.  kao 
ito  se  ridi  iz  narodiie  pjesine:  U  ruei  joj  iyla  od  bi- 
Ijura,  veze  zlalom  na  i)ijelii  platnu.  Here.  29. 

biljfir,*  bilji'ira.  m.  —  J)  Breumilas,  ritriiiii  iisto- 
riuiii.  Rj.  staklo  kiijiiii  .sc  zeze.  —  2J  h'riistalliilas. 
ritniiii  criistalliiiiiiii.  Rj.  iiajijlafije  i  iiajcisiijc  staklo, 
kriMal :  Pak  dohvati  durliin  ud  hiljura,  da  pogledne, 
ko  je  i  otkud  je.  Njij.  2,  23().  Tu  (?es  vigjet'  drvo 
bademovo,  pod  badeniom  cardak  od  hiljura.  3,  490. 
(cardak  s  prozorinia  od  liiljura:')  U  ruei  joj  ifila  od 
liiljura.  Here.  29.  Uze  joj  (sluJikinji)  rain  od  liiljura. 
HNiy.  3,  .339.  Sve  diivari  od  cakla  hiljura.  4,  51.S. 
blinbiihil,*  III.  cin  Kowmandaiit  ton  KHV)  Mann, 
chilianliiis.  <■/'.  vojvoda.  Rj.  bim-ba.ia,  od  bin  (s pro- 
nijcnum  ijlaiia  n  pretl  b  na  ml,  tisuca,  i  ba.'a,  poi/la- 
rar,  zapinjednik  nad  tisucii  lojnika.  ridi  tisiic'nik. 
tiiko  sloi.  rijeci  ridi  kod  baJa.  —  Pa  on  i)ise  knjigii 
tia  k<jljeiin.  te  je  Salje  novoine  himhaii.  Npj.  4,  275. 
Bio  je  liiiiihaia  nad  svom  SqjHkom  vojskoin.  Da- 
iiiea  4,  Ii. 

biniha^in,  ailj.  Rj.  ito  pripada  himhaii. 
biiiibrr-irritijgc,    bimberovo    gro^.gje,    eine    AH 
W'enilntHhe,    nrae   tjenus:   A  lozica  himber-grozijjem . 
Niti  ho<;e  pi<;a  ni  jestiva,  nego  iste  grozfjja  himberova 


iz  eareva  nova  vinograda.  Rj.  nekakro  rirozfije,  za  kuje 
kazc  Danicic.  ARj.  312b.,  da  iiioze  hiti  da  je  sitnu 
crno,  te  se  tako  zorc  ito  je  nulik  na  biber;  po  tumc 
bi  I  poslanjcm  bilo  od  biber  ,<!  umctnutim  m. 

biiia,*  /.  '''(■'>■  (fcb'iuih,  iicdilkium.  /'.  zgrada,  gra- 
gjevina.   Kj. 

biiia-J<>llllii,*  in.:  Uiv5ega  negda  bina-jeinina  (Jiaii,- 
aufschcr)  Uijogradskoga.  Daniea  .3,  liS7.  od  bina, 
Zjirada,  i  jeniin,  upraritclj:  koji  uprarljti,  nadgleda 
ijrarijerinc. 

Klnen,  /".  lako  se  zove  Morava  kod  Ljeskovca: 
(.'ekaj  mene  na  Muravi  Binci.  Rj. 

binija,*  /'.  der  Balkcn  'Ui  der  'Jliiir,  in  den  der 
Bicijcl  hineiiiiiextosscn  nird,  uenn  man  sic  .'<chl iesst. 
tridis  rccipiens  repaiiuhtm.  lij.  oiio  na  rratima,  kudu 
sc  prcnicc  prijeroriiica,  kad  se  zatroruju. 

b'jiijad/.ija,*  in.  der  (jute  Beiter.  ti])tus  eques:  V 
Tiiraka  s'  vrlo  dobri  konji  i  na  konjnia  Tiirci  hiiija- 
dzije.  Rj.  dollar  jahac,  dollar  konjik.  od  binjak.  ./rt- 
hiiM  kuiij.  ridi  binjedzija.  —  Konjoniora,  veliki  hi- 
njadzija,  koji  raori  konje.  Rj.  2S9a. 

binjak.*  binjaka.  m.  Bcitross.  (v/iiiis-  eijuitatoriu.'i 
(etrdeset  konja  dovedoSe,  sve  Turskijeh  dobrijeh  hi- 
njiika.   Kj.  jiihaii  kiinj. 

biiijnkta^,^  m.  ridi  binjtaS.  Rj.  ridi  i  binja^er 
kauien.    liinjektaS.    kamen    s  kojeija  se  uzjahitjc  knnj 

binjaiee,*  tausend,  viillc  (hiljada),  u  ovoj  poslo 
vici:  .ledan  je  rekao  biiijaicc,  a  drugi  birasce,  pa  8i 
se  o]iet  pogodili  (.  .  .  jedan  je  rekao  hiljadu  a  drug 
jcdan  pa  su  se  pogodili,  ne  gledaj  ti  Sto  ja  ninog< 
iStem,  nego  kaiSi  koliko  bi  ti-  dao.  Posl.  111).  Rj.  oi 
Tur.  bin,  tisuca,  i  akfe,  norci.  isp.  biraSee,  kazu 
ka.See,  meleniasee. 

binj:'ks«>r-kam)'n.  m.  ridi  binjaktaS:  I  dohvati  Si! 
roka  dorina,  izvede  ga  binjaser-katnenii.  Rj.  i  .sj/nj 
kod  binjakta.4.  \ 

binjekfas.*  m.  riV7i  binjakt.aJ:  Pred  dvore  ga  vod' 
u  avliju  k  hinjektaiii  bijelii  kamemi.  Npj.  2,  270.     ! 

biiijis,    binjisa,    in.   cin    Schiirliiclinianlel,   palliui.' 
purpureutii.    Rj.   .tkcrletni   ofirtac:    Ogrnuti    ■■<kerletn 
binjiic.  Kj.  ()86a.  Biiijis  od  dva  lii-a,   s  jedne  stran 
erven,  a  s  driige  plavetan.  Daniea   1,  91. 

b'jnjtas,  in.  kaiueu,  s  kojega  se  uzjahuje  konj,  Steifi 
stein,  uin  zu  I'ferdc  zu  stciiien,  lapis  e.r  i/no  eqiiut 
ascendant :  Pod  hinjtasa,  gde  se  konji  jasii.  Rj.  rio 
binjakta.4,  binjaser-kamen,  binjektaS. 

bio,  bijMa,  adj.  ridi  bijel.  Rj. 

biticp,  ».  ridi  bjelance.  Rj.  «  .;";"."  Inia  Ii  slasii 
bioeu  od  jajea?  Jov  6,  6.  ridi  i  bijelae  2,  bjiduee. - 
lid  bel-ee,  s  prowjenoin  (jlasa  1  na  kraju  sloija  na  ( 
takra  dem.  ridi  kod  barioee. 

bioeiis:.  m.  gvozden  kohit,  ciii  eiserncr  Bing,  , 
B.  Tliiirrinfi,  I'^cssel,  annidus,  cf.  halka.  Rj.  bel-euj 
,s-  pronijcninn  ijlasn  1  na  kraju  slo/ia  na  o;  ali  ni 
joi  iiotrnijcno,  da  hi  rijec  liila  od  adj.  bijel.  »io; 
jiak  hiti  i  od  ilrufpufa  wetala  a  ne  saino  od  iiro^fiji 
—  (eliri  .  .  .  ploee  koliko  talijer,  koje  su  iznie,^ 
sebe  hiociizima  sxstavljene.  Kov.  97.  i^ali  mu  (sloli 
l:etiri  hiocinia  od  zlata  .  .  .  Prema  o]>lati  bijidiu  bii 
iuzi.  Mojs.II.  37,  13.  14. 

ISi6);raei>,  Bii^gra^eta,  n.  udad  Biogradae:  >^to  i 
nieni  nioniee  Bioijrace,  kad  mi  mo/.e  zapstst'  .^ar 
jevre!   Rj. 

Kloffraeie,  in.  ridi  Biogradae,  Biogragjanin :  Bi' 
ijrarli'i  Mi'ka  oslanu  ovgje.  Daniea  3,  172. 

Kiourad.  m.  Bchirad.  licliiradum.  Rj. /jo  ist.  f/oroi 
Beograd.  </  ijdjekoji  fiorore  i  jiiiu   Bijograd.  Bel-grSil 

-  Od  Dunava  Kiit  7yio(/»-((f7((.  Kov.  28.  V  Bijojirad  i 
Odg.  na  ut.  2.  Kad  bi  za  iSrpska  usta  bilo  lak  I 
Jijeofirad  nego  Bijoijrad  ili  Beoijrad.  Pis.  19.  Ske . 
i  }yuraruke  na  Ostruiiei  i  na  Bioiiradu  iiiko  dm  i 
nije  mogao  zakupiti  osini  njib  dvojioa.  .Sovj.  22.  \ 
Bioyradu.  DRj.  1,  I.  L'  Bcoyradu.  iSint.  I.  —  ri,jt\ 
kojima  su  se  neyda  obje  pole  mijenjale  po  ohlicim  | 


Kiuirrndnc 


—  55  — 


birta^iti 


(Ui  se  vrciiicnovi  preMiila  prni  /lola  in ijenjiit i  pred 
druijoiii,  nciiu  iiMulii  a  ttumindiiru  :  tiiku  .<»  ;  l!io-<;rail, 
veli)r-il;i",  Viu'i-lrn,  Sl;in-k:iiiitii,  (';iri-f;rii<l.  Osn.  -17. 
Kii)itr<i(lil<-.  lii^frnica,  m.  Kj.  Curjck  iz  Jiiiiijrinhi : 
To  frlrilaju  Tiirci  Jlioiirtiri.  Kj.  ri<li  Hiogriioic,  Bio- 
(?rafrj.iiiMi. 

KiosTMilski,  ikIj.  Kj.  sill  inipmla  liiiiiirudu.  U  po- 
iiiiiijaionii'  HiJDiiriKhl.dvif  Srpskom  Inikviini.  I'is.  ."{(i. 
Ki(tKr<ii!;j:HiiM.  in.  riili  Jiiijiriailac,  Kj.  viirjck  h- 
liiiifiriKld :  /ivol  .lovaim  lliiiiiritiijiniiiiu.  Kail  1.!,  iil. 
Mixlim  ila  prcd  liioijrunjdnimd  nijcsaiii  osramolio  u 
tome  Za^rolia.  Kolo  1;')  (11).  ridi  i  Iiii)j^rju'i('. 

Bi^irnilka,  /'.  die  Jliljirddcrin,  iiiulicr  heltiradinu. 
Kj.  iv»ii  ir  Hiojirudii.  ffiii.  pi.  liio^iailaka.  l).\Kj.  Ml'.M). 
llM'ixriilka,  /'.  (u  I'/.,  nail.)  Art  Hinicii,  piii  ijvnu.i, 
Rj.  mkiikni  kniskn  .  .  . 

Ktokova,  /'.  It'jiikdid,  u.  ])laMiiia  u  Dulmaciji  bliicii 
Omi&ii.  l!j.  -  /ajxvo/.il,  solo  i  oko  iiji-fra  j)laiiina  sa 
Lstofne  straiie  hinkitrc.  Itj.  l()!»a.  Vise  ()iui.<a  ua  svr- 
Setkii  planiiic  Hinkdvn  ziiline.  Kj.  11  Ih.  2)o.stanjem  ce 
hiti  dd  imiiid   Mijflko.   l>.\Kj.  -'il'.lb. 

biona,  /.  (ii  liaiaiiji)  liijclo  na  okii,  dcr  (iirmic) 
Stiiitr,  fildiirdiiid.  <■(.  liiji'la  I.  Kj.  ridi  i  liijclo.  — 
Ko  iiiia  liionu  na  okii.  ^i<)js.  111.  2(1,  21.  bil-no  s pru- 
t/yenom  ijldxa  1  iiii  krdjn  sldijd   na  o. 

BTor.  III.  kraj  u  jnznoj  Srliijj:  Siivodola  i  Tiivra 
rarnd.   Kj.  ridi   Hlhor. 

bi|iirii7.aiia.  /'.  ii  piipjcvu,  ridi  .•^ipoi-l'eaiia.  Rj.  / 
vi|>iriizana.  ridi  kml  irjiizclana. 

blr.  ni.  oiio  iilo  sto  Ijiiili  dajii  popu  svakc  moJine, 
die  Kullektnr  dex  I'/iirrcrs,  eidleetd  paroehi.  Kj.  ridi 
liirovina.  ixp.  obirili  so.  —  Pop  popu  iiije  kriv  e  mu 
je  porediin  !iir.  I'osl.  '2;')U.  I'opovi  da  iizimaju:  hira 
od  seljaka  po  l"i  oka  zila.  Jlilos  1!I5.  drii  .fc  da  je 
ud  Mad:,  her  (plata);  ali  se  muic  iizeii  nasnprot  da 
je  b^r  ud  bir,  jer  se  onu  zHo  pobira  (bira),  jja  se 
uddtle  i  Lat.  lore  collecta. 

RTriu-,  Kiri-a,  m.  kraj  u  Bosiii  viSe  Zvornika.  Rj. 
ridi  tukru  iinenu :  Borac,  Garac,  Lijevac,  Unau,  Za- 
garac.  rijee  zaponja^. 

birilf',  birAca,  m.  elector,  jedan  od  onijeh  koji  dnjuei 
fllns  biraju  kakoti'i  starjcsinu  Hi  j)Oslanika  na  .skup- 
Hinii:  Kad  hiraii  (biraju  kueza)  dohvate  kamenje.  S. 
Ljubisa.  l>.\Rj.  ;ma. 

binU-enji',  n.  (u  Ilrv.)  die  Nachlese  (im  Weinherge), 
racenmtio.  cf.  pabircenje.  Rj.  verbal,  od  biraciti.  radnja 
kojom  tku  hiraii. 

birac'cv.  ddj.  .ito  pripada  liiraiii. 
binU-Ui.  btrai^ui,  r.  impf.  (u  lirv.)  paljetkovati  po 
vinojriadu  (a  za  kukiiruze  ka^.ii  paletkovatH  niichlesen 
(ini  Weinberije),  racemor.  cf.  pabiriili.  Kj.  h  Hrv.  je 
biraciti,  pabiri^iti  i  paljetkovati  (a  knjkavaca  palet- 
kovati)  xve  jedno  i  pu  rinotjrudu  i  za  kukuruze.  r. 
pf.  slol.  na-biraciti. 

birarki,  ddj.   sto  pripadd   hiracinta.   DAKj.  321a. 
biraiij*',  «.  da.s  Klaubcn,  Lcsen,  leetiu.  Rj.  rerbal. 
od  birati.  radnja  kojom  tko  blni  sto. 

blraiijc,  /'.  das  Abrichten,  condocefactio.  Rj.  verbal, 
od  bmiti.  rudjd  kojom  tko  l)ira  koyn. 

blrSst'iN*  eincs,  unum,  jedan,  cf.  binjaSce.  Rj.  — 
Jedan  rekao  binjaScc  a  drujri  liirasee,  pa  su  se  po- 
godili  (  .  .  .  jedan  je  rekao  hiljadu  a  dnigi  jedan  pa 
»u  se  postodiliV  Posl.  111.  bir-aSCe,  Turski  bir,  jedan, 
i  aMc,  norac. 

birati.  buaui,  v.  impf.  Rj.  dem.  birkati.  r.  impf.  sloz. 
do-birati,  iz-,  na-,  o-,  od-,  pre-,  pro-,  raz-,  raza-,  sa-, 
Z-.  —  1)  kldnbcn,  lepere.  Rj.  ridi  brati  5,  r.  impf. 
sloz.  izbiraii.  c.  pf.  sluz.  izbrati,  izabrati.  —  Xije 
urokljiv  (koji  ne  bira  mnogoi  Kj.  787a.  Baba  mu  da 
konja  da  liira  kujeija  liuce.  Npr.  22.  Kira  kao  nieajed 
gnjile  kruske.  Posi.  11.  Kao  da  je  golub  zrno  po 
irno  birao.  (kad  se  za  senieu  boc'e  da  se  ka^e  da  je 
yrlo  cMsUit.  129.  Ne  bi  1'  jo5  kod  Srba  za^tanuo,  da  i 
jo5  bira  gjekoij  da  pos'jvijc.  Xpj.   4,    145.    Ceta   kupi  | 


Blai!evi<'  Oniera,  bird  Omer  po  Ijci  liieane.  Ne  fe 
OnuT  slara  ni  nejake  .  .  .  Taku  Onier  pobira  druzinii 
IIXjij.  i,  IM.  priiljer  II.  iilaf/olski  biraii  uzima  se 
i  u  pretiesvnom  smi.ihi,  pa  znaci  kao  oddbrdn,  po  iz* 
Ijorti,  bolji  od  druijih :  7,a  Severoni  dcaetak  Tiiraka, 
biranijeli  na  filasu  junidiii.  Npj.  1,  ii()2.  On  poknpi 
brac'u  sve  I'ljcSivee,  Iri  stoline  liiranih  jundkd.  4,  .'172. 
—  sa  He,  pass.:  Pop  se  ne  liirn  po  bradi,  no  po  glavi. 
Posl.  255.  —  a)  sa  se  reeipr.  birati  se,  blraino  se,  c. 
r.  impf.  sicli  wiihlen,  eliyor :  Birajte  se  kom  je  vunia 
drago.  Rj. 

blrad,  b'irain,  v.  impf.  n.  p.  konja,  abrichten,  con- 
docefdiio.  Rj.  obucardti,  lo'iti  koija,  n.  p.  konja  da 
sto  urjezlia,  vjcdjibali. 

bln-aiiz,  ni.  Njcm.  Wirlbsliuiis.  krOnia.  Kj.  ridi  i 
birt  1,  gostioniea,  ban.  —  Kako  eemo  se  vigjeli,  kad 
ti  ne  ideS  u  crkvu,  a  ja  ne  idem  u  Inrcauz.  (u  vojv.). 
Posl.   127. 

Itlreaiiiii,  m.  corjek  iz  liirca:  I)ok  pogubim  liir- 
crtHUi-lliju.   Kj.  isji.   Ifirae. 

binlcm,'  od  bir-den,  it  jcilaii  jnd,  u  mail,  odmah. 
DARj.  .'!22b.  —  (im  ga  vigje,  liinlein  ga  poznade. 
Here.  (>.  liirdem  popi,  liirdeni  je  unirla.  147. 

biri.  biri  I  Laut  uin  die  jiinifen  'J'nttlniliner  zu 
rufcn,  Sonus  rnrandi  pidlos  yidlinac  indicac.  Kj.  uz- 
rici  kojimu  se  rabc  ciirici. 

biriect,*  in.  ridi  beri<-et.  —  Bori  se  kao  ala  .«  bi- 
ricctom  (kad  vodi   oblake,  pa  hot^e  Ijetinu  da  pobije 
gradom).  Posl.  28.    Danicic,   u  .\Rj.  3221),  kod  rijcci 
biri<;et  kale:  mole  biti  i  (jrijeskoin  da  stoji  na  prrom 
sloiju  i  mjc.tto   e.  ali   ne  re  bifi  ijrijeska,  jer  on  na- 
rodi  druf/i  primjer,  n  kom  dolazi  biricet ;  po  tome  se 
iioritri  i  berieet  i  biri(^et. 
birkaiijo,  n.  rerbal.  od  birkati.  Rj.' 
birkati.  b'irkam,  r.  impf.  dem.  od  birati.  Rj.' 
birlija,   /'.   (st.l:    Birlija   dobrija,    u   ritu  tonula,  iz 
rita  govori :  Daroi    moji   darei,  kome  mi  osta.ste?  Rj. 
bTrniaiiac,    b'irni.'mea,    m.    der  Liuiensoldat,   miles 
Justus,  continims:   uhvatili   ga  u   birmancc.   Rj.   od 
Njem.  werbeii,  od  kojeija  je  i  vrbovati.  corjek  (birmaii) 
rrbovan,  corjek  uzet  u  vojnike  nacinom,  kakav  je  bio 
H  pregjasnja  vremcna. 

birov,  birova,  m.  der  Vnter-knez  in  Dorfe,  yenus 
muyktri  vici.  Rj.  Madz.  biro,  sudac;  po  tome  seoski 
stidac  i  seo.^ki  starjeiina  kaki  yod.  —  U  vojvodstvu 
zovu  drazivaSke  .  .  .  birove  i  pandure,  koji  idu  po  aclu 
od  kui'e  do  ku(5e,  te  zovu  Ijude  na  robiju  i  ua  zapo- 
vijesti  li  draze  va.^ke).  Rj.  138a.  Sinator.  dolje  preko 
Morave :  kamo  sinator,  neka  donese  koujnia  sena,  (/'. 
biror  Rj.  (i8()b.  Maknu  ga  kao  tiiror  kueku  (udari 
gal  Posl.  174.  tuyje  rijeci  s  takrim  nast.  vidi  kod 
akov. 

bir(> villa,  /'.  (u  Baru)  Sto  se  god  daje  popu,  die 
I'farryebidiren,  jura  stoluc.  Rj.  ridi  bir. 

birovljov,  adj.  Rj.  sto  pripada  birorii.  adj.  s  takim 
na-tt.  bjelovljev,  garovljev,   Jakovljev,   kusovljcv,    la- 
tovljev,  Moskovljev,  mrkovljev,  sabovljev,  samsovljev, 
Sarovljev,  zeljovljev. 
birsa,  f.  ridi  birza. 

bIrt,  Hi.  (u  Banatu)  Rj.  od  Njem.  Wirlh  (krcmar). 
—  1)  ridi  krenia :  Kad  pijete  vino  po  birtovi.  Rj. 
fpo  liirtovih  ^  po  hirtorima).  ridi  i  bircauz,  gostionica, 
ban,  konoba  2,  mehana.  —  2)  ridi  krcmar:  Na  ka- 
piji  liirta  Krepsi-birta.  Rj.  ridi  i  birtaS. 

birtas,  birtASa,  m.  vidi  kremar.  Rj.  vidi  i  birt  2, 
gostioriiear,  handiija,  konobar  2,  mehandiija.  —  Birtas 
misli  jedno  a  pijaniea  drugo.  Po.sl.  14. 

biriiisC'lljo.  n.  das  Schenken,  cuuponatio.  Rj.  verbal. 
(id  birtasiti,  koje  ridi. 

birl!i>ev.  adj.  Rj.  sto  pripada  birtasu. 
bir(i\sica.  /'.  vidi  krcmarica.  Rj. 
birtiisiti,  birtasTm,    r.  impf.  Wirth  sein,  cauponor. 
Rj.  biti  birtas.  isp.  krcmiti  1. 


biiiaski 


56  — 


bistven 


birtii.ski,  adj.  ri<?i  kri^niarski.  Kj.  sto  prijmda  hir- 
ta.iinui  Hi  hirtusu  kujeiiiu  ijotl. 

blrvSti,  wi. pi.  (u  Srijemu)  tin  dem  Lasluiifien  ztrci 
starte,  nittde,  der  l.iinye  luuh  ituf  den  Ach.<eH  lic- 
iicnde.  die  Lust  des  M'atienx  lU'ischen  siih  hiiltende 
hdiime.  Rj.  II  tovarnijeli  kola  bez  lotnrii  «lvije  oble 
jake  greilf  povrh  osoviiia  od  jodiie  do  drufre,  te  ua 
ujima  tovar  lezi,  osobito  baOve.  Jiii'e  od  M(id£.  bir- 
hato,  ito  se  muze  nositi.  Dauirii',  AUj.  32.')b. 

bTrza,  /'.  plijesan  koja  se  uhvati  jiovrh  vina,  Sehim- 
mel,  tiiiiror.  Hj.  ridl  liluta.  —  birsa  ,je  u  Lici  trop 
Hi  talog  vinski.  DARj.  32i!a;  u  ostaloj  Hrt:  i  srijeS, 
strijeS. 

bisiU'i,  liisilkii  m.  pi.  od  T.ut.  bisacciuin  [drijc  rrcce. 
drije  iurhe):  vidi  bisage,  bisazi ;  egbe,  ojibela.  deni. 
bisaed.  imtntiiti.  (^lur.tdclc :  Iinanje  u  dva  sola,  kruh  » 
droje  lii.'nike.  Dl'osl.  .">.'!.  Ispraziiiv  liistikc,  lew  k  luaji-i, 
a  iiaptiniv,  lere  k  djevojci.  3l>.  I'lu.'ijucki  bistici  vazda 
su  pnizni.  lO."?.  /  hisuke  puna  dava  ziitih  diikuUi. 
Here.  24«. 

bi.si\(M-i,  Wsafai-a,  m.  pi.  dem.  od  bisaci.  —  Kuj)i 
nisoo  u  hi.-incre.  Dl'osl.  f)2. 

Iii?<as,  bisilsra.  Ml.  (pi.  bisAzi).  Hj. 

biMiirt',  bisiiga,  /'.  pi.  Rj.  ridi  bisaci,  i  .ijin.  ondjc. 
—  Ima  i  u  I'ait'a  topiiz,  ali  u  bisaijiima.  I'osl.  102. 
Srditu  popii  pruzne  UisiKjc.  21)2. 

bisiizi,  bisjiffa,  m.  pi.  od  bi.sag.  —  vidi  bisaci,  i 
stjn.  ondje.  —  Srfnu  popu  pruzni  hisazi.  Po»l.  293. 

bisiT,  m.  (■(>/(  gjingjer.  —  1)  die  J'erle,  maryarita. 
Rj.  »  jedniui  se  (lorori  i  zu  mnozinu;  a  kud  .ic  hove 
hrojem  da  kuie  koliku  ijii  je,  onda  .sc  kaze:  zrno  bi- 
sera,  pa  ite  zrno  hroji:  jcdno  zrno  bisera,  dva  zrna 
bisera  i  t.  d.  .ARj.  324b.  —  Zelc-n  venae  vijc,  hiacr- 
parfn  nizo.  Rj.  27a.  Naniz,  nanizitni  novel  ili  liiser, 
sto  se  nosi  oko  vrata  ili  na  glavi.  Rj.  398b.  Niz  hi.sera. 
Rj.  420b.  Potkitio  .^icanim  hiseroni.  Rj.  448b.  A  drobtii 
bi.ser  do  psisa.  Npj.  1,  (5.^.  Druga  nosi  sitan  biser,  hoce 
da  niie.  1,  281.  Tvoji  su  zubi  hi.ser  sicani.  1,  325. 
Ne  dam,  bogme,  mog  bi.sera  b'jela.  1,  430.  Posncn 
je  svii  .yajnim  biserom.  3,  498.  Kad  se  suiije  ka'  da 
biser  sije.  3,  516.  A  na  glavu  fesa  (inofcsa,  na  kome 
je  kita  od  bisera.  3,  535.  Biser  nize  Biser  begovica. 
Here.  188.  Biserom  sc  yora  sja,  nioje  jagnje  bijelo! 
278.  Biser  se  roni,  n  lasu  pada.  Kov.  83.  l>vije  yrinje 
od  liisera.  92.  Kad  nagje. /crfHo  vinoijoejeno  zrno  bisera 
Mat.  13,  4f>.  Dvanaest  vrata,  dranaest  zrna  bisera : 
svaka  vrata  bijaha  od  jcdnoy  zrna  bisera.  Otkriv.  21, 
21.  —  'i)  i  eeljade  se  zore  biserom  Ijepote  i  drayosti 
radi:  Biser  niomce  i  srnia  gjevojce  .  .  .  .^foi  bisere, 
kuda  mi  se  kaniS?  Here.  111.  Biser  nize  Jii.ter  bego- 
rica  .  .  .  Jedva  eeka  da  Biser  bey  dogje.  188.  isj). 
biser^-e. 

Itismi,  Itiserka,  f.  ime  zensko:  Xa  prostirki  sidi 
divieiea  .  .  .  Poznade  je  momee  .sa  gjogata  Bisera  lipu 
bana  Zadarskoga.  H.Xpj.  4,  130.  A  Bisera  begu  go- 
vorila.  4.  132.  l)i  je  lua  Biserka  s  drugam'  sela.  J. 
(iunclulir'.  DAHj.  :!2fib. 

bisiTi-c,  Insereeta.  n.  die  Hebe  kleinc  I'erlc,  iiinr- 
yarila.  Rj.  »  pjesiiii  nazira  tako  draya  drayoya  sroya : 
.la  njoj  rekoh:  ^Dobar  veee  dilberee !  Ona  nieni: 
I»ogj'  doveee  bisert'e!  Npj.  1,  343.  isp.  biser  2. 

Iti*><>rlija,  ;«.  nudimuk  inuski  a  narodnoj  pjesmi: 
Izlazio  liiserlija  .\Iiijo.  Here.  220.  od  biserli,  koje  je 
/indjer  s  Tiirskim  nasi,  biseriii,  biserov. 

biscrnt,  biserov,  adj.  n.  pr.  zrno,  I'erlen-,  maryari- 
liirinii.  Rj.  ridi  gjingjerov.  Mo  jiripada  biserii,  ili  Je 
nakiretio  biserom:  Hok  opaziA  jednii  biserna  tiradn 
i  po  njoj  pa»n  svakojaki  konji.  Npr.  121.  Ono  drijevo. 
It;  je  od  suhoga  zlata  a  perjti  hii  mii  biserna.  219. 
Na  ta^toj  glavi  rijencac  je  biserni  u  nikali  djileta 
nalip  otrovni.  UPosl.  (>7.  Na  njoj  sii  kaflani  oil  zlata, 
a  na  glavi  tri  renca  biserna,  Npj.  2,  491.  liiserna 
hradn,  srebrna  fa'a,  biser  se  roni,  u  <5aSn  pada.  Kov. 
83.  —  Maleno  je  zrno  biseruvo,  al'  se   nosi  na  g08- 


podskom  grlu.  Posl.  174.  U  jabuei  zrno  hiseroro.  He'i-. 
'  S(>.  —  adj.  s  nast.  ov  [Hi  ev)  od  cyVet  koje  ne  zici', 
celjadeta  ni  zirotinje  ni  bilja  neyo  .itrur:  biseins. 
douiov,  krsiov,  lisajev,  nskrsov,  vinov.  i.fp.  l^int.  21. 
vidi  i  onihov. 

biskiillje,  )i.  das  L<hi^esuthen,  Lati.'<en,  i}ediiuhirum 
lectio.  Rj.  verbal,  od  biskati.  radnja  kojom  tko  liistc 
koyu. 

biitkati,  bTStem,  v.  impf.  —  J)  koga,  einem  La)i\i 
.tuchcn,  leyere  pediculos.  Kj.  t^-ijehiti  od  rasijn.  ridi 
iskati.  V.  pf.  -iloz.  o-biskati,  po-.  —  (ijevojka  ya  stane 
bi.tkidi.  Npr.  4.  On  prenieeiiei  dlake  po  .fflavi  kao  da 
je  lii.ite,  jedva  nagje  onn  dlakii.  123.  —  3)  sa  se, 
relleks.:  i5aba  se  a  pnoni  tieoui  igraSe  i  prema  siineu 
hiska.se.  Npr.  221.  Covjek  sc  biste  a  plica  sc  viva,  n. 
p.  golub  so  viva.  Rj.     59b. 

biskll|l,  m.  Rj.  vidi  episkop,  vladika.  isp.  arhibiskup. 
—  Iznikla  jabuka  .  .  .  pod  ujom  mi  sjegjahu  biskap 
po])oviuia.  Npj.  1,  495.  ViSe  bi  popio  nego  bi  bisknii 
blagoslovio.  I'osl.  35. 

bi!ski°l|)ija,  f.  a)  podrmje  hiskujisko.  —  b)  doiii 
biskiip.'iki.  ■ —  r)  rlast  biski(psk<i:  v-idi  biskiipstvo.  — 
<i)  crkva  bisknpska.  DAKj.  328a. 

b'isklipov,  '((//.  Rj.  sto  pripadn  biskiipn.  ef.  vladiein. 

bl'skiipskT,  adj.  Rj.  sto  Jiripada  biskupiiiia  ili  bis- 
kiipu  kojciiin  yod.  ridi  cpiskopski,  vladieanski. 

hiskiip^ilvo,  n.  episcopatus.  vlast  biskiqjska.  I'ARj. 
32.S1).  ridi  biskupija  c. 

bistar.  l)isua.  adj.  (eomp.  bistriji).  —  1)  klar,  lim- 
jiidns.  Rj.  sto  je  jusno  da  se  i  samu  dohro  ridi  i  da 
se  moze  kruza  iij  vidjeti  Hi  se  mole  u  njcmu  uylr.dati, 
i  sto  je  jasno  te  se  svijetli.  —  Bistra  voda  kao  rakija. 
Rj.  Neko  pali  bistra  dzexxrdana.  Rj.  344b.  Moje  earne 
oei,  dva  bistra  kladcnca.  NjJ.  1,  171.  Kopljeni  junak 
bistru  vodii  muti.  1,  585.  I'iju  vino  i  bi-^tru  rakiju.  4, 
177.  ((.<7>.  Tu  gaJakov  doeekaodivno,  i  dade  im  bistrieu 
rcikijii.  4,  45t)).  Dade  vam  .  .  .  bistre  oii  srea  vasega 
da  biste  mogli  vidjeti.  Efes.  1,  18.  —  2)  u  uiniiom 
je  smishi  bistro,  .sto  je  ruzumno,  pametno,  razyurijetnu : 
U  njcga  je  liistra  ylura.  Rj.  Otresen  C'ovjek  t.  j.  razu- 
man,  painetan,  bistar.  Rj.  480b.  ()d  niiidrosti  i  bistra 
razama,  od  brabrosti  i  srea  uzdana  ti  slobodiio  zboriS 
i  Ivoris.  Npj.  5,  474.  Da  zdravo  liiulu  do  stare  starosti, 
n  liistroj  paiiirti.  Kov.  72.  adr.  u  ztiacenju  1)  i  2): 
Ko  vnka  gagja  bistro  valja  da  yleda.  I'osl.  13().  Bistro 
ziiadeni,  da  je  lebe  krivo.  Npj.  5,  430. 

bislijt'riia,  /'.  m  C.  ii.)  eine  W'asseryriibe,  cisterna. 
(■/'.  studenae,  Ijiinar,  poeno.  Rj.  jama  ydje  .se  dr^i 
voda.  ridi  i  ealrnja,  giistijerna,  puc.  —  od  hut.  eis- 
terna  promijenirsi  .se  e  na  b. 

ICistra,  /'.  (u  Risnu)  ime  2ensko.  Rj.  /'  ime  mjestn 
11  Ifro. 

bistrf'njc,  ii.  das  Kldren,  liiiipidutio.  Rj.  verbal, 
od  bistriti.  radnja  kojom  tko  bitri  .ito. 

Kislrii-a,  /'.  rijcka:  Dok  naeini  visoke  DeCane  ii 
priiiiorjii  kod  rode  Jiislrice.  Rj. 

bislrica,  /.  rakija:  Tu  ih  Jakov  doeekao  diviio,  i 
dao  im  bistriea  rakiju.   Rj.  t.  j.  bistra  rakija. 

bislriaa,  f.  die  Klarlieit,  lim/iitiido  Rj.  ridi  bistroea, 
bislrost.  osobina  onoya  sto  je  bistro. 

bis<rlll,  blslrim,  r.  impf.  ii.  p.  vodu,  kldren,  liin- 
pido :  Rogom  vodu  mueaSiP,  n  oeima  bistrase.  Hj.  bis- 
triti ito,  ciniti  da  bade  bistro,  u  .inavenju,  kao  iia- 
prijcil  kod  bistar.  v.  pf.  sloz.  iz-l)istriti  (se),  raz-. 

bislroea,  /".  ridi  bistrina.  Rj.  ridi  i  bistrost,  -  rijcei 
s  lakvim  nasi,  bjesnoea,  ejenoea,  eisto(^a,  ili)bro<'a, 
dragoea,  gluhoea,  gruboea,  hladiioea,  hromoea,  jevti- 
noea,  kratkoc^a,  lakoea,  mirnoea,  sainoea,  skladnoea, 
tankoea,  tujioea,  vrednoea,  vrsnoea  i  t.  d.  takea  ap- 
strakta  s  nast.  ta  ridi  kod  eistota. 

bls(rf)s(,  liistrosti,  f.  D.\Rj.  334b.  ridi  bistrina, 
bistroea. 

bistven.  adj.  essentialis,  sid)staMtialis,  iito  /iripada 
bisicu.   eomp.   bistvfeniji.   DARj.   385a.  ivesenllicli.  — 


bistvo 


57  — 


biti 


Jli.ilrciif.  il  ti  essontialp  rori.  M.  DobretiC  Ovo  jesu 
(lobni  bistveiiii.  M.  Hadiiii-.  I'AUj.  :W.')a. 

bistvo,  ».  prcil  s  iitiiidii  t  (bitstvol;  cf!<entia,  siili- 
stfiiitiii,  H'csciilifit.  DAHj.  3:};")b.  taku  iiimace  rjcinici 
nnsi  :iiucciije  ore  rijeci ;  pu  tome  jc  bistvo :  xtunjc  u  kom 
se  Iko  Hi  sto  nidioili  jio  mvmn  po  fcinn  jc  mio  sto  jc; 
ojiloL,  tiatura,  essentia,  substantia,  Kjcm.  das  Wcsen, 
(lie  Wcsenlieit.  ridi  hire  '.i.  siieanstvo,  suStastvo.  isp. 
jeslasivo,  /  s'l/*'.  iiiidjc.  —  Da  je  IJoer  "  t^roiiui  liisfni 
neiziuiran.  .1.  I'.anovae.  Hixtco  »((sc  liusc  jest  piilieno 
boiijeinu.  U  oih-isenjii  stnji  histro  ^(ikiiciiiciitii  ])okore. 
IliMra  inojc  piid  tobcnn  iiiliko  je  Icolilco  nisto  (sul>- 
Htantia  niea  tan(|Mani  iiiliilinn  ante  te).  F.  l.astric^.  f^u- 
eanstvo  ili  ti  tii>:tfn  knihn  oliraeeno  jest  u  bistvo  tila 
Isiil<rslova.  I.  Velikanovie.  DAHj.  i!3Ga. 

bisiin.  III.  II  zajioneei,  (/'.  sisiin.  Kj.  —  Sisiin  liinuti, 
piiii  l>isera  posiil,  a  besjedom  pokriven.  Kj.  ()821j.  o<l- 
ifonelljiij :  jevanirjelje. 

Klsi'illlill,  111.  liner  ron  liiliae:  I'ol)ratiinii  Hisc'aiiiii- 
.\bji.   I\j.  iiirjek  iz  Biirii. 

Itli.si''iinskr,  iiilj.  Rj.  Uto  pripdiht  iipravo  liiscunimu, 
JIO  iijima  i  Jiiscii :  V  liisikmsku  visokii  plaiiinu.  Kj. 

BTsoo.  H.  Moi>,e  biti  da  je  k  istoku  ibilje  od  llr- 
vatske  /(/,<•(•('  ])Ostalo  od  IHhiu':  (osot)ito  po  onijeni 
pade/.iiiia  u  kojima  se  h  ])retvara  ii  .<,  n.  pr.  iz  JUsi'n^ 
II  liiitrit):  .W  je  liiii'e  tania  popaniila.  Kj.  ridi  Hihae. 

ItTNilia,  /'.  planina  u  liosni  u  liiii'ii :  Vino  pije  tri- 
deset  bajdiika  »   liisiiii  pod  I'oioni  velikom.  Kj. 

bitiin&:n.  /'.  (u  vojv.)  Kj.  (jcii.  pi.  Ijitanafra.  MailL 
bitanfr.  —  1)  Ijenivac,  skitnica,  der  Piiulenzer,  i/ui 
nihil  iiiiit.  otiiitiir.    Kj.    ridi  bludnik  1,  i  xi/ii.  ondje. 

—  I'oliitaniiti  se,  postati /)(f"»//'/.  Rj.  ."ilia.  Da  ne  da 
snasi  kojekakiin  liiiiimjnma  deliti.  Ni)r.  ti3.  —  2^kljnse, 
koje  se  iiairje  ii  sehi  ili  u  poljii,  a  ue  zna  se  eije  je, 
diis  lierreiiliixe  I'ferd,  ei/iiiis  doiitino  eurciis.  Rj.  ridi 
ajinaiia  2,  jf>va,  inakiii). 

bilfui/eiiji'.  II.  </((.<  Fiiulenzen,  ce-ssatio,  otiatiu.  Kj. 
verliiit.  lid  liitanziti  se,  /.(ye  oidi. 

biliinzili  •««',  ^.Tm  se,  c.  r.  iiiipf.  fuulenzen,  cenxitre, 
Rj.  xkitiili  .ie  kiio  liitnnija  nistu  ne  radcci.  v.  pf.  sloz. 
po-biianziti  se. 

bitAvija^  (koidje)  /'.  (st.h  I'a  on  baea  koplje  hitc- 
rijii.  Kj.  tiiti  i  diSidii,  koJtuniea,  mizdrak.  Tur.ski 
bitevi(jal,  iitii  ifod  saiiiotrorno,  jcdnostavno.  Danieie, 
ARj.  3871>. 

biti.  b'ljeni,  r.  iiiipf.  {part.  pusn.  bijen,  bijeua).  l\j. 
iiiti  piirtie.  rjefijc:  bjeii,  bjona:  lijen  zna  kako  bob. 
Posl.  l:i.  Hjciii  zna  plakali.  If),  i:  Itlven,  biv&na:  Ti 
ne  pijes  mbii'enien  batoni  hirenu.  Kj.  .'tt'ia.  *  ponrc 
rijetkii:  bit,  liita:  Ai  sii  vite  ni  Oekieein  hite,  no  n 
Jtlelke  n  kalnpii  slite.  Kj.  i\\t'2h.  r.  j>['.  sloz.  iz-bili,  iia-, 
0-,  od-,  po-,  poif-,  pre-,  pri-,  pro-,  raz-,  sa-,  n-,  uz-, 
Z-,  za-,  ob-iiz-(l)iti),  s-pod-,  s-uz-,  za-uz-,  is-pre-l)ijati, 
is-pri.  r.  iiiipf.  sloz.  iz-bijati,  na-,  nad-,  o-,  od-,  po-, 
pod-,  pre-,  pri-,  pro-,  raz-,  sa-,  u-,  uz-,  z-,  za- ;  ob-uz- 
bijati,  S-11Z-,  za-uz-. 

/.   I)  kofra  ('iui,  sililiiiieii,  rcrheritre.  Kj.  vidi  tiioi  1. 

—  Da  (ijiikc  lu'ilelj  hi\e  bez  ikake  krivi'-e  .  .  .  ako  jc 
bio  liijeii  za  kaku  krivieii.  Kj.  J(!a.  Kad  koifu  lu'jii  za 
rpjave  rijeri.  Kj.  ■2iYj:\.  l.abud  (konj)  liijejiiiiiii  kopi- 
timu.  Kj.  ;«l!ta.  (Iiijui-i  zciiiljii,  hijc  jmiiit:  kopa  jiimii). 
Izvuei  (ees)  hitriju,  t.  j.  zlo  eeS  ])roei,  hiceis  hijcii.  Kj. 
33l)a.  Valjalo  bi  (/<(  hiii,  pa  uiu  ne  dati  iilakati.  I'osl. 
31.  Valjalo  bi  i^a  po  trhiiliu  liili.  .'$1.  Ko  isiinu  iruili, 
gtididoiii  (/((  po  prutiiiKi  hiju.  l."!!l.  tSedloiii  lii,'e  o  ja- 
vorjc.  a  kopitoiu  o  iiininiorie.  Npj.  1,  27i>.  Bije  neko 
halkoiii  na  rmtiiiiii.  1,  47l).  Zlalue  kite  liijii  pu  pojaxii. 
4,  lt)7.  Zenama  su  oblaeili  sjaee,  pa  ih  liili  po  tiilin- 
niiiKi.  Milos  (>.S.  Koja  je  Ijuto  hihi  nartidc  bez  pre- 
slauka,  i  snjevno  vladala  nad  naiodiina.  Is.  11,  li.  .«a 
se,  /»(,<.<.;  Kat  '2)  ono  drvo  knjini  .^t  xkornp  n  stapu 
lii'.e.  Rj.  17a.  isp.  derail  kosa,  krbaeili.  lijeniati.  linjali. 
Ijubiti  kandzijoin  (Npj.  1,  231),  mazati  ije.skovom  niiusti 
tPosl.  173.)  mlalili  3.,  mlaviti,  mazati,  makljati  2,  ras- 


preC'i  povrh  srlavc,  Sakatati  (biti  sakaiiia).  —  2)  cilaien, 
dejieerc,  n.  |).  bije  zecovc,  tice  i  t.  d.  (/.  ubijali.  Kj. 
ridi  i  tnei  2,  3.  —  Kopr  frroinovima  Uije  iijiirolc.  I'osl. 
330.  Videei  da  se  Srbi  jediiako  |irikiipljajii,  i  pueajaei 
hiju  po  sarampovu  koiijc  i  tjudc.  Daniea  3,  171.  On 
se  podize,  i  hi  Filistcjc  dokle  inu  se  riika  ne  iimori. 
>^am.  II.  2;{,  10.  SII  se  pnsx. :  Drob  od  svinja  kad  se 
u  jesen  hiju  za  ziniinu.  Kj.  I'JtSa.  —  •'{)  bill  boj, 
kiiiiipfen,  piifiniire:  liojak  hiie  tri  bijela  dana.  Kj. 
(■('(//  biti  se  1,  borili  se.  —  lioj  ue  hijc  svijeilo  oniije, 
vee  hoj  hijc  siee  od  junaka.  I'o.sl.  21.  .s'  Tuniiini  hoj 
hid  nije  I)abe  prljiti  po  niiaku.  Dauica  3,  1)^1.  — 
4)  n.  p.  grad,  ftc.s-c/i/c.<.sc)!,  toriiieiitis  urheiu  rcrhcriirc: 
Hijc  liccu  sa  eetiri  sirane:  s  jedne  strane  iz  topota 
bije  .  .  .  zlo  f/a  hijc,  da  ^ra  Hojr  nbijel  Kj.  pmiiti  nil 
sto,  n.  p.  tin  firiid,  rriiti  trriijura:  Jii.se  grudii  tri  jro- 
dine  dana.  Kj.  272a.  lliti  tiisiui,  i  ii  niSan:  Gjeca  hiju 
niHan  oko  crkve.  Rj.  422a.  Koara  UofT  enva,  onoqa 
piiskit  nc  hijc.  Posl.  13b.  Ncsrecnoiin  hibarda  hijc. 
209.  Tiirci  liiju  I'etrii  od  Dobiinje,  hiju  iijefia  topum 
i  knnib.aroni.  Npj.  4,  220.  Tiirci  ')//if  je(lnako  Loznicii. 
4,  2r)4.  Ona  (puskii)  hijc  svakii  inniijliju.  4,  2ii;i.  liise 
Turke  prahnni  i  olovom.  4,  .')2i).  Zasto  on  ide  da  hijc 
I'zice  i  u  njemu  eareve  Turke.  Daniea  5,  ."ili.  ( )pkole 
Smederevo,  i  sfanu  jra  biii  iz  topora  i  paliti  iz  kiini- 
bara.  o,  47.  Ako  li  (srrad)  ne  ueini  niira  s  toboui  .  .  . 
tad  gu  hij.  Mojs.  V.  20,  12.  Halilejei  koji  hijuhii 
Jeriii'ulim  c'uv.'i  srias  o  njoj  (vojsei),  otidoJe  od  Jern- 
.salima.  Jer.  37,  5.  sa  »e puss.:  lirda,  s  kojib  se  lasno 
mo?,e  (ijrad)  biti  i  topom  i  knmbarom.  Daniea  2,  4.5.  — 
it)  biti  iz  puske  ili  pnskom,  iz  topa  ili  topoin,  srhiessen, 
trefen,  fcrio.  Rj.  iiutati.  izliarirati,  pusku,  top.  ostala 
sgu.  ridi  kod  puika.  —  Koji  ihihro  piiskom  biti  znade. 
Npj.  4,  27().  —  (i)  bijii  saliati,  srhlagcn,  putsarc. 
Kj.  oramo  ide  i  primjcr:  liuhnji  hiju,  a  svirale  .svire. 
Npj.  4,  llilt.  —  7)  biti  u  tamburu,  srhhtgen,  spielen. 
Kj.  —  Lulu  pije,  u  fambiiru  tiijc.  Rj.  ;">03a.  Biti  u 
tninburu:  tamburati.  Kj.  731a.  Tainhiirati  i:  biti  tain- 
biirn:  Tainhin''  hijc  Ibiier  hc'/.Q  mladi,  tamhiir^  hijc, 
uz  tanibur'  popeva.  Npj.  1,  21'J.  (Da  nije  ordjc: 
tambur'  bije  injesto:  u  tamburu  bije,  sumo  .'it ilia  rudi?) 
Hiti  u  Sto  dijUizi  i  u  pranm  ziiacciijii,  udarati  u  sto: 
iSvaki  treba  dotlc  da  hijc  u  trljin  itap,  dokle  ne 
umasi.  Kj.  14a.  —  S)  bije  (svake  godine)  griid,  slana, 
planienjaea,  lieimsiirhen,  afjiigerc.  Kj.  —  Djeea  su 
sulii  giad.  (Siiomabu  .su  eoeku  eesta  djeea  tako  na 
dosadu  kakogogj  da  ga  najreei  grad  .  .  .  hijc).  I'osl. 
.')9.  Ko  vina  ne  pije,  rgja  gu  liijc.  13i>.  Otkud  sani  se 
nadao  da  me  sunee  grije,  odonud  iiic  led  hijc.  243. 
Ne  (e  biti  gladni  ni  zedni,  nc  ce  ih  biti  rriiciiia  ni 
siincc.  Is.  4!t.  10.  Jiih  I'as  siisoin  i  medljikoin.  Amos 
4,  !).  —  !f)  bill  vodii  ii  pusku,  t.  j.  sabiiajiii'i  vodu 
u  pii.iku  ogledati.  je  li  eijev  dobra,  jer  ka/.ii  kad  se 
voda  odozgo  siloni  potjera,  da  c'e  iidariti  ako  sdje 
najmanja  oduska  iina.  Rj.  tiskuti,  pritiskirati  sto  u 
stu.  —  Ht)  n.  ji.  bije  vo<la  iz  kamena,  krv  iz  rane, 
vrueina  iz  pei'i,  hci rorschicsscn,  prosilirc.  Kj.  silno 
izlaziti.  siikiiti.  sipati:  Od  njeg'  hlruka  po  avliji  hijc. 
Rj.  l,')ob.  Iz  iista  mil  modar  plaincH  bije.  Kj.  212b. 
}>ije  kljiii-  (^aipia  bnlliens).   Kj.  277a.  — 

//.  su  se  —  1)  rcciproi.  —  a)  sirh  schlagcu,  coii- 
fligo :  Bije  .st-  kao  ala  .s  bcricclom :  hijem  se  s  paiue<?u, 
ringcn,  liirtor.  Kj.  horiti  se,  tiiii  se :  U  naSa  su  se 
vremena  oko  (irabova  biti  Crnogorci  su  pa.soiii  llerce- 
govaekim.  Kj.  ilita.  Kad  se  kaziije  kako  .«.u  se  liili  iz 
jiiisuka.  Kj.  I  loa.  Ovakovi  duliovi  po  planini  izvaljuju 
drvet.'i  te  se  iijiiiiu  liijii  izmcgjii  scbe.  Kj.  2r)ll>.  Biju  sc 
kilama,  ili  gukaju  se,  t.  j.  gnidaju  se.  Rj.  270a.  liilc  se 
jVrctiVe  preko  svekrviee.  Posl.  13.  yto.wovdje  tSrbijed- 
noga  zakona  hiju  iziiicgiii  sclic.  Npj.  4,  12.  Da  sc  bije 
hoju  scckoliko.  4,  1 14.  Tu  sc  liisc  rutrom  iz  pusaka. 
4,  .3.38.  Nije  pravo,  da  sc  vi  okn  iiiciic  liijetc.  Daniea 
4,  33.  Stane  .5<,'  sa  Srbiimi  hiti  puskiiinu  kijaeki.  iSovj. 
29.  Jer  se   Gospod  bije  za  njih  s  Misircimu.   Mojs. 


bifi 


—  58  — 


biti 


II.  14,  2o.  —  h)  bijii  se  rihe,  r«ii  drr  Hciiattiiitji  <Ur 
Fi-t<lit\  Kiiiiiil  jii.svf.  Kj.  liili  mrijesliti  se,  uirijeilili 
Sf,  jirporiti  se.  —  Prpor,  kiul  xt  ril>n  hijc  Kj.  (Udli.  — 
'i)  niUks.:  Ko  jru  (vina)  miiojro  jtijc,  po  nliiri  .sr  hijc. 
Posl.  I3li.  i^a  .<<■  Injcm  i  preltijam  o»l  iieuiila  do  iic- 
ilra^a.  Npj.  1,  13!».  On  .<f  'njc  rulom  po  prsima.  o, 
4;i.  .'a  <«•  (lije  imtn  o  mnimorje?  .  .  .  Ni  .-.t-  hije  more  o 
mraiiiorje.  3,  357.  (uljekoji  jos  uxuiu  po  jinlnu  klepkii 
II  riike,  te  .<«  ujome  hijit  u  pr.ti.  Kov.  !•!!.  Bijiu'i  .se 
II  prsi  Jii  lijepijem  njivatua,  zu  rodnijem  col:vtimu. 
Is.  :l>,  12. 

bin,  budein,  (budiiem,  Kidiiem)  j^saIn,  b'io,  bila,  r. 
gein,  c-isf.  Rj.  r.  /)/'.  Mo:.  dJv-biti.  po-.  pro-,  za-,  ?.-  (se), 
s-iie-biti  (sel.  pri-do-,  za-do-.  t\  iiii/il'.  pru.tfi  bivati; 
nloz.  do-bivali,  iz-,  pre-,  pro-,  z-  (se).  s-ue-bivati  (se), 
|>ri-do-l)ijati,  za-do-bijali.  iil'i'iol  jc  onij  pf.  i  iiii/i/'., 
pnifseiK  iHrl'iktirni  Inideiii  Uxl  imn.  bud),  impcrfcl;- 
iiriii  jesiuu  (<«?  '/>».  je.s);  bili  xamu  impd/'iktinin  jV 
i(  iiiiptrfillii  O'ijah)  i  m  pmik:  pnics.  [hndm-i];  a  u 
ij.st<ilijeiii  olilii-iiiin  perfrklinin  i  iiiipcr/'ektiiiiii. 

I.  J  ti)  jirdC'Ciix  pcrfektiviii  budeiu  (('  budiiein, 
bldneiu.  i  Ifidem)  sluzhn  iiiti.  kakni  iiiii  sudiiiiije 
frijeme  ii  oMnlijeh  pcrfekliniijch  iiliujolu,  do  iitkih 
osohimi,  kito  xtu  i-enw  ridjefi  odiiiah  dnlje.  ii  mnoiiim 
primjeriiiia  mo:e  se  biidem  :aiiiijcuiti  perf'tktiniijem 
(flafioliiiiii :  postati,  doeoditi  se,  iia*"-!  se.  —  Bojim  se, 
da  mil  sio  nc  hudc.  Npr._.>l.  H.ijde  da  je  izvadim, 
ako  jos  hiide  ziva.  144.  Sto  fri.sko  hitdiic.  t'risko  i 
projrje.  Posl.  o'll.  I  mejrjii  svetijeiii  Jnidii  njeci.  DPosl. 
2'.t.  Kade  sa  muoin  liidit  kroz  Kosovo.  Xpj.  2,  2lj'.). 
.\ko  hidiiii  frlavni  prijatelji.  2.  b'i'2.  .\ko  Jnide  lijepa 
ajevojka,  za  iijom  I'e  se  povijati  trava  3,  295.  Nejio 
im  (Tiiri-iiiia)  zao  Inidtie  i  raja  iijihova  da  se  iijiine 
(imenoui  Sipskiini  diei.  Kov.  (!.  .\  kad  hudn  iza  Jeliee 
u  selo  Ktare,  tu  ih  siislijirne  Milo.s.  Milos  !i;).  Ne  sjedaj 
u  zaOelje.  da  ne  biidt  inejrju  jrostima  ko  stariji  od 
tebe.  Liik.  14,  S,  .\  kako  te  se  propovijedati  ako  ne 
liiidii  poahiniY  Him,  10,  15.  Kao  sto  je  Bog  ii  siiu  iia- 
jjrijed  objavio,  tako  i  Imde.  Prip.  bibl.  30.  —  b)  budem 
.s-  inl'mitiriim  druiiili  iiliifiola  dohizi  u  sluibi  >iadasiijcy<i 
rreiiiciiii  ti,jeh  islijch  fiUifiola  ii  recenicama  prireza- 
nijeni.  dujuii  onoiiiu  drufiomu  fihifiolu,  ako  je  imper- 
fektirnn,  zmucnje  pcrfektirnoMl :  Proklinjaee  tebe  Cr- 
noporei,  jiroklinjare  i  mene  i  tebe.  kad  ira  liudes 
hiiror  iiziiniiti.  Npj.  5,  32,  Kad  hudcmo  sad  na  srelni 
jiiit  krenuti  i  oiioj  j)rijaleljskoj  kuei  doi'd,  da  ))azi 
svaki  svoj  red.  Kov,  5S.  u  oroiiic  doiinfijiijii  iulinitiri 
dati,  htjeti,  imali,  iiioei,  smjeti  i  ziiati  .■itojc  pred  biidem, 
I  odhaiir.ii  ziidnje  i  atisliirljiiju  se  ohje  rijeii  n  jednn, 
(I  u  inf.  nioei  jos  i  nijesto  ('  dolazi  g:  dadbiidem, 
htjedbudem,  iiiofrl)iidem  i  t,  d.:  Ako  Ii  ne  moghude 
Ijoioniili.  Kj,  f>7a.  .\ko  j'  tako  poznat'  ne  nwtihiides. 
Npj.  3,  2!l5.  Ali  ee  doi^i  kad  imndbude  kad.  Kor.  I. 
Hi,  12.  Ako  (iospod  liljedhude.  Jak.  4,  15.  —  c)  biidem 
sloleno  sn  I.  pridjerom  druiioifd  pcrfektitnofiu  (jlaiiulu  u 
prireztinijem  reeeniramu  pokuzujc^dn  seiiono  vrijenw, 
koje  se  izriie sitdusnjim  vremenom  perfckiivnih  plafiola, 
nohodi  rcc  srrseno  ono  sto  znuii  onaj  druiii  [ihifiol  u 
J.  pridjtru:  l^to  hude  sveti  Nikola  donio,  ne  I'eino 
sakriti.  Kj.  3<MJa.  Onaj  na  kopa  vcle  da  je  ukrao,  za- 
siicc  nikave  .  .  .  ako  on  ne  hude  ukrao  .  .  .  ue  t^-c  se 
oze(^i  ni  ni.-ilo.  Kj.  341b.  Oni  se  dogovore  da  im  treba 
vodii  imati  gje  hudu  zakonactli,  pa  tako  i  uf'ine. 
Npr.  1X7.  Izgiibio  neggje  u  putii  kabanicu  .  .  ,  pusli 
telala  da  mu  da  kabanicu  ko  je  \tndc  nasno.  Posl. 
177.  Kad  se  svi  iihvale,  onda  onaj  pusti'slamke,  ])a 
se  Ijube,  ko  se  s  kim  hude  uhraiio.  Npj.  1,  173.  Ako 
Bog  da  i  sreea  donese,  te  »'  ne  hiule  joste  ozcnio,  ja 
(?ii  mlada  bai  za  njega  pc^ifi.  3,  4S4.  Hrpaka  vojska 
Mriiiii  vodii  pregje,  i  ]>red  vojskom  Srpske  poglaviee  . . . 
<  etvrto  je  Srpska  poglaviea,  iz  Pocerja  Poecrac  Mi- 
losii  .  .  .  Ako  hude  Milos  pres'o  Orinu,  Milosa  eu  lui 
niejdan  Zitzvati.  4,  22<)— 228.  Ako  hude  erni  Ara)) 
dvso,  te  sc  »  njime   po  polju   poeerain,  ja  cu  bjeiat' 


pred  .\ia|ioni  eriiiiu.  4,  304.  Da  Bog  da  i  lijepa  milost 
Bozja  da  danas  /<«</<;  do'sla  s  uama  a  k  vaiiia  sval<:i 
dobra  i  eo.slita  sreea.  Kov.  71.  Zeli  ga  (reconzenlai, 
da  mil  se  djelo  okiisa,  kao  zlato  ii  vatri,  i  ako  Jlo 
/»«</<;  poijri'n.iio,  da  popravi.  Pis,  (i3,  .\ko  ga  i  h}idH 
nasli  nesposobna  za  uiitelja,  nista  zato,  Slraz.  ISN'i, 
81)4.  Ka/.ii  da  mu  je  jedan  od  olieira  dao  nekakvu 
vekslu  od  2(K)  for.  da  naplati;  da  nc  hudc  kiida  utckmi 
s  oiiim  noveima?  l!S,S(i,  l(il>i(.  Ako  se  hude  ui'inihi 
pogrje.skoiu,  da  zbor  ne  ziia,  onda  sav  zbor  iieka  pri- 
nese  tele.  Mojs.  IV.  15,  24.  Ako  se  skoro  Inidc  ozenio. 
neka  no  ide  na  vojsku.  24,  ,5,  Neka  idu  i  traze  Ivojega 
gospoilara,  da  ga  ne  hude  uzco  dub  (iospodnji  i  bacio 
ga  na  kako  brdo,  Car,  II.  2,  l(i.  [nc  forte  tuterit  cum 
Spiritus  Domini;  rielhieht  dass  ilin  der  deist  d, 
Ilcrrn  ijeHommeu).  Puslajle  svaki  brala  svojega  ,li 
vivjiiia  koji  ti  se  hude  prodao  i  sluzio  ti  .'est  godina. 
.lor.  .'U,  14.  Sadasnje  vrijeine  svrsenoga  glagola  liili, 
t.  j.  hudeni  sa  prvijem  glagolskim  pridjevom  n.  p. 
duo,  poprurio,  ne  znaOi  da  (e  sto  biti  od  ouda^kad 
se  govori,  nego  da  je  dotle  vee  bilo,  n.  p.  kad  k" 
kaze:  sto  hude  /io.;  duo,  on  ne  misli  ono  .sto  Vnri 
nioze  dati  u  napiedak,  nego  ono  Mo  je  vee  dao;  kail 
pak  misli  ono  prvo,  onda  eereei:  sto  Boij  da.  Bukv. 
2'.l.  Jamaeno  ee  u  ovoni  ilanku  biti  dosta  iiedosl;i 
taka  .  .  .  nadam  se  da  eu  raoi'i  doznati  u  eemu  lindim 
jiojiresio.  pak  eu  popraviti  uz  drugi  koji  elanak.  (ila-s. 
S,  ()1.  .\ko  ga  ne  hud^:ni  nasao,  bolji  od  niene  zaista 
ee  naei.  Kad  1,  117.  —  oramo  ide  i  budem  slor.eni> 
sii  T.  pridjerom  dru()0fia  imperfektirnofin  (jliifiola  n 
recenicama  sarezom  ako,  da.  prirezanimd,  tc  pokazui, 
slrah,  da  -le  nije  poiem  dofiodilo  protirno  onomu  sin 
se  ocekivalo;  t>.i)'~<»;,  ne  forte,  dass  niv.ht  etua:  l>:i 
napii^e,  Sta  <;e  mu  se  ciniti,  al;o  i  on  \nide  za  l:ij 
posao  znao  i  Mijailii  pontaf/ao  prepisivati.  .Milos  IKT 
(ako  p0(}em  i  on  zna  za  taj  posao  i  jukoj  je  jm 
maijao  .  .  .).  Poslije  mi  je  palo  na  um,  da  vi  uc  liudili 
mislili,  da  se  ono  stampa  na  onome  pregje  poslauom 
listu?  Straz,  1887,  23;t,  Bojim  se  za  va.s  dn  se  n' 
liudem  u/.alud  trudio  oko  vaa.  Gal.  4,  11.  —  d)  kml 
jc  u  jcdnoj  reienici  huduie  ryrijeme,  budem  sloicn'i 
sa  I.  pridjerom  drutfoya  impcrfektirnoya  ylayoln  " 
podreyjenoj  recenici  izriee  taloyjer  Intduce  irijcnr 
(futurum  e.ractum);  ali  oraj  slozeui  ohlik  fliudcm  s pia- 
ticipom  impcrfektirnoya  ylayola)  nahodi  sc  samo  u  sfn- 
rijih  pisaca,a  u  Vuka  i  u  Daniiii'.a.'^auioydjekojiput; 
sada  sc  ylayolu  imjicrfcktirnomu  u  torn  dotiayjaju  doda 
sprijciht  uz.  —  ^to  se  god  G.  S.  hudc  viSe  rrcao  i  ko- 
prcao  |irotiv  onoga  moga  suda,  on  (-e  se  sve  vise  z;i- 
pletati.  <  )dg,  na  ut,  32,  .\ko  prozoveS  subotu  milinoni. 
sveti  dan  (lOjSpoduji  slavnijem,  i  hudes  ga  slario  .  .  . 
tada  I'-eS  se  veseliti  ii  Gospodu,  Is,  58,  13  (ordjc  In 
sc  mjesto  biides  slavio  moyUi  occkirati  ako  iizaslavisi. 
.\ko  se  hude.i  trudio,  smetnuees  jaram  njegov  sa  svojega 
vrata.  Prip,  bibl,  22  (i  ordjc:  ako  se  ustrudii). 

'i)  praesens  imperfektivni  od  osnore  jes:  jfe.saiu, 
jesi,  jest;  jtsmo,  jfcste,  jfesu,  yorori  se  i  okrnjeno: 
sani,  si,  je ;  smo,  ste,  su ;  ali  tako  okrnjeno  ne  mo'.e 
niyda  stajati  u  pueetku,  niti  onda  kad  je  na  njemn 
sila  u  yocoru:  samo  trece  lice  jedninc  stoji  tako  okr- 
njeno i  u  pocetku  onda  kad  se  njim  i  rijeeju  Ii  pita. 
n,  p,  je  Ii  tako?  Satno  se  tako  krnje  trecc  lice  jedninc 
yovori  i  u  poricanju  koje  hica  rijeeju  ne ;  uli  sc  kod 
takoya  poricanju  u  eijelom  sadasnjcm  r^rcmenu  yla- 
sori  od  osnore  je  slijerajti,  su  glasom  e  od  rijeii  ne 
II  jcdan  ylas,  koji  je  u  staro  vrijeme  bio  &,  a  sada 
ylasi  u  juznom  yororu  ije  (M  istoenom  e,  u  zap,  i): 
nijesam,  nijfcsi,  nlje;  nij^smo,  nij&ste,  nij^su,  Obi.  115 
—  tij  trecc  licejedn.  kaze  se  i  jeste,  kad  je  na  njemn 
reca  sila  u  yororu:  Jest  on  neki  govnovie,  je.it:  Kj. 
itlb.  Tu  su  valja  da  i  moja  dva  brata  propala.  „Jcsh 
bogme«.  Npr.  ii.  Je  Ii  namirio  konja  ...  a  on  odgo- 
vori  (\n  jeslc.  88.  Zapita  je  je  Ii  zivina  naliranjeiia? 
„./cste  da!  kakva  ti  je  ono  gjavolska  zivina?   (ovdje 


biti 


-  59 


biti 


jeRle  dii  znaci  odrimnjv  s  presiriinjem).  143.  (Jjavo  .  .  . 
cm  kiio  Ato  i  jcxt.  111.  \  ova  refe  <:jevoikii  jext 
S<5er  caievii.  "217.  Jc"!  islina  <liairi  ot'e.  2hi.  Kail  ko 
II  sobi  jiovoii  (la  iia  polju  iiije  ziiiia,  a  jcxtc.  \lh. 
A  iiaiiijcrii  bjfSc  iianijeiila  jvnt  od  Biiia  liifrjaiikii 
irjcvojkii.  N|)j.  1,  (il.  ((iviljc  je.st  ziiai-i  ba.i).  Kadi 
bismo  ilobn'  ka/at'  srbise,  no  nioziemo,  vc<'  kakoiio 
Jeste.  I,  liili.  Ci'vap  /(.sf  pcrciije,  ali  iiijc  svakii.  I'is. 
41.  Kako  fitc'^  Straz.  l.SSd,  IT.'S.'i.  Villi  l)racu  svoju 
kako  Kii.  Saiii.  1.  17,  IS.  [Njcni.  sirli  licliiiilonl.  —  bj 
to  ji'Hl,  lilts  isl,  (/((«  lifissi,  ill  csl :  Zfliiii  viiljeti  vas  . .  . 
til  jivt,  da  Ke  s  vama  iiljesim.  Him.  1,  12.  To  ce  ret'i 
IVtar,  III  Jcit  kaiiii'M.  Trip.  bibl.   1  lli. 

•'{)  iiiijiirfiUiit  ( 1 1  /()■(•()!/«!<«/(';.  l)ijrih,  b'ijafe,  b'ijiise  ; 
Kijilsiiii),  li'ijilslc,  liijrilni.  i  bjcb,  lijt'Sr,  bjrsc ;  lijrsino, 
bftVlo,  lij'rlui.  Obi.  SO.  —  il)  kail  .s'c  oviij  impirfrkiit 
slozi  sii  iiintiiipiim  prncter.  itctir.  II.  drniiDiin  iiIiiijdIii, 
uiliitle  jioxtiine  -iloicn  ohlik  iiiiiHia  druijoiiii  iiluiiitla, 
kuji  «'  iililik  u  ijramiitiii  zovc  i)lusf|uanipL'rl't'i'tuiu 
(priiiijiri  .s»  zii  i}ii}>irfcl'iii  i  sa  i>lit.<l,-riiiiii>erfckiit) : 
Tad  ,/"  '"/"''  oil  scdaiii  i;o(liiia,  tada  saiu  pi  orima 
viirjpla.  Npj.  ;!,  140.  Tii  liijiiiic  ziisjinld  .<;;ji'VOJka.  1, 
;il7.  Kail  hijuxmi)  u  tijelii,  hijnlnr  sla^^ti  irrjeliovne. 
Rim.  7,  ."">.  Kad  hijiistc  robovi  i^L'iji'lui,  |)rosti  hijiish/  od 
pravdo.  li,  20.  />'/<7i  xc  jcdiioui  iia  i-abii  </))v»»/«,  aa 
svarim  vc  bas  liji'h  siiiiiniii.  Npj.  b,  .')11.  (Idjt'uod  lijeic 
vlaba  valjalimjia.  4,  'Ml.  JoS  to  oiii  u  rijeOi  hjiliii... 
II  Maksima  sina  dcspotova,  ii  njej;'  hjclni  Iri  kilici- 
cv'jei'a.  1,  ;S!t!t.  —  h)  Hjese  .s  infinUirom  ilritiioiiH  (jlii- 
fiolii  i>okii:itjf,  ilaje  trelmlo  oiio  riiiliii  sto  ziini'i  (jliuiol 
kuji  jc  il  inthiitirti:  iluklc  bjnSe;  trchuse:  lijese  mi  jra 
(liiritti.  dokio  mo.irali  itvalali.  (k.izao  vo  f.em  kad  je 
od  jilaili  pao,  a  ona  mii  oiula  .stala  davati  kukolj 
da  jcdc).  Posl.  15.  Ne  dam,  jrrle,  ni  jcdnoira;  lijcsc 
hrnli,  ma  ne  ft/mti.  Npj.  1,  4fiS.  fiili  dalje  iK-.  _ 

4)  iiiiri.'tt.  b'ili,  M,  In;  liismo,  lii.ste,  li'ise:  Sto  In, 
hi.  I'osl.  ;!5;1  I'a  ja  odoh  iia  caiwii  vojskii,  hili  na 
vojsci  devel  fjodin'  ilaiia.  Npj.  1.  .'i(iO.  \  kad  /(*  dan, 
ne  poznavaliii  zomljc.  Djel.  .\p.  27,  SO.  Ali  ne  hi  od- 
jrovora.  Snil.  lit,  28.  Havidova  arefa.  ne  hi  za  dngo. 
Prip.  bild.  (>7. 

a)  kiindicionid  (xloseni  ohlik  oil  umistii  ijlitij.  liiti 
i  ijd  jjiirtii:  priici.  artiv.  11.  drmiutfd  filniiotit,  ki/jcmu 
prijiiidit  fiiki)  sloleiii  iihlik) :  Mh  (i  bisam),  hi,  bi ; 
Insmo,  Inste,  M,  dakte  kiio  i  itorist  izusevhi  namo  trcce 
lire  inn.;  ali  treie  lice  mii.  hi  iluliizi  i  za  sva  ostnla 
Ufa  Jed.  i  mn.  —  ft)  pokazuje  jioiiodhu  Hi  zelju:  A 
gdje  jp  to  vrzino  kolo,  i  Sta  je,  Boa;  hi  fra  zmiu!  Rj. 
7.5a.  Da  si  ti  mcni  pod  kolcnima  kao  ja  lebi,  ja  hih 
znuo  ita  hih  radio.  S'2.  fprcma  tome  je  w  prcujiisjijoj 
receniii  elipKa:  Sta  bih,  niiime  radio).  Da  je  ovde 
sad  0110  naSe  dvoje  deee,  didi  hismo  im  ovo  inalo 
koriea,  pa  hi  i  oni  iiioijli  veeerati.  l.'iS.  Jidi  li  ja  inoiiao 
til  mail)  samljcti?  />'(,  za  5to  ne  hi!  159.  Kad  to  caiev 
sin  vijrje,  jako  .se  jirepane,  hi  ne  rratio,  ama  se  ne 
inoSie,  neraa  se  lend  kamo.  IS!).  Bi  li  ti  Stogodj  mojoj 
braei  da  sad  koji  od  njih  ovamo  docje?...  Onos; 
iiajstarijeg  i  srednjeg  hi  ,:aklno  pa  ib  pckao,  a  naj- 
mlagjem  ne  hi  niita.  1!)7.  (bi  li  stogosj,  raiumije  xe 
ucMnio).  Bi  se  na  siebrnoj  pari  okrenuo.  Posl.  14.  Ja 
hih,  sinko.  sa  bukve  jabuku.  Npj.  2,  31.  Hi  rolio, 
draga  poginuti,  neg  gledati  tebe  u  vezira.  HNpj. 
4,  55;-!.  Zato  molim  svakoga  8rbina.  koji  ''/  hio  he- 
lesio  ovake  redi,  da  mi  ih  po  zgodnoj  prilici  posalje. 
Npj.'  4,  XI.III.  7iV/.7(o  hi,  da  vi  znate  vrlo  dobro  ici 
na  ('-eliri  noge.  Daniea  2,  130.  Pa  hih  rckico,  da  to 
nije  najbolji  izbor.  Pis.  14.  Nego  hih  rail,  da  .  .  .  17. 
.l/(  hi  pimili  I'isto  yrpski,  ali  ne  znarao .  .  .  Kad  hi 
ova  ostala  (roxpoda  tako  niiftlila  i  rekla,  onda  .  .  . 
binnii)  iilediili  kako  ee  se  ueiti  quo,  Sto  se  ne  zna. 
30.  Kad  /)(■  rijee  zbilja-  i  hila  postalii  od  Turskog 
'belli-,  opet  mislini  da  je  ne  bi  trebalo  goniti  iz  je- 
zika  naSega.  42.  Onda  mi  ovdje  niSta  driigo  )ie  bi 
novo  nasli.  Odg.  na  ut.  il.  Ja  bi  vam  odmah  bio  ot- 


pimo,  da  nisam  eekao  .  .  .  Slrai.  188fi,  703.  Mi  hi 
rudi  od  (ebe  znak  ridjiti.  Mat.  12,  3S.  Oa  nije  Hog 
oca  luojega  .  .  .  bio  sa  mnom,  /)/  me  za  eijelo  iitpuxtio 
prazna.  .Mojs.  1,  .il,  12.  -  h)  kiw  slo  I.  i  ,V.  lite 
mn.  kondicionaln  imaja  lii  i  bismo,  bi  i  bisle,  lako 
imu  i  1.  lice  jedn.  bib,  bi  i  bi  sam  Hako  raxtiwljeno 
pise  Vnk;  idi  Ireha  pisnli  bisam,  kao  .sin  .sr  pi.se 
bismo,  biste);  Za  si'  me  nisi  prije  bralimila.  sve  hisam 
ti  svate  oslavio.  Npj.  .'i,  504.  Kad  hisam  koga  zu- 
tnolio  za  pomoi'- .  .  .  svi  bi  mi  odgovorili :  -V^alja  da 
si  .  .  .  Daniea  2.  l.'iO.  .Wo  hisam  le  i  j:i  na  veni  :rao. 
Milos  121.  Kad  hisam  stam/iKo  bez  izbora  sve  pjesme, 
koje  imam,  jamai'no  bi  bilo  jos  pel  ovolikih  knjiga. 
Npj.'  4,  XXXV.  Kad  hisam  po  svojoj  volji  poeeo 
|)opravljati,  no  hisam  znao,  gde  hi  se  iistavio.  ()]>il  X. 
Kad  bisam  imao  na  mjesee  50  for.,  onda  bisam  iiiogao 
n  Bern  ?,ivili  (s  onim.  .'ito  bisam  ja  od  knjiga  jos  z.a- 
sbizio).  Straii.  1SS7,  207.  —  r)  kondirional  ne  poka- 
zuje samo  jioijodbu  i  zelju  ree  i  ponavljanje;  kaziije 
naime,  da  slo  bien  s'vayda  u  neko  vrijeme,  kad  to 
rrijeme  doiye:  vrijeme  moze  biti  izrijekom  kaziino  a 
nio~e  i  ne  hili;  ako  nije  izrijekom  knziino  niti  se  iz 
ostaloija  iioviirii  razumije,  onda  kao  da  hi  se  reklo : 
sraijdit.  kondirionalom  se  orako  ijorori  uajrise  ii,  pri- 
povijeihinja.  D,\Rj.  3li5a:  Kad  hi  ijod  iiinjsUn  zapitno 
dele  Staje  naneilo,  oiio  '//  mn  svuilda  odijororilo  da 
nije  nista.  Ni)r.  37.  Bila  Iri  lirata.  pa  na  belome  svetu 
nista  vise  nisn  iniali  do  jednii  krn.ikn.  te  hi  In  kniskn 
redom  cuvali;  jedan  hi  ostao  kod  krnske,  a  ilrnga 
dvojiea  isln  bi  na  nadnicn.  7!t.  Mi  imadijasiiio  mnogo 
ko.sniea,  pa  hih  ill  ja  srako  jiitro  brojin,  i  sve  bih 
eele  prebrojio.  IGO.  Samo  je  trebalo  da  zvizne,  pa 
hi  odmah  doln'ao  zmajevil  kouj  i  doiieo  gospodsko 
odelo  i  oruzje.  20C.  Sto  hi  za  dan  na  vojski  dohio, 
za  iioe  //tsiHoja  i  on  popili.  Npj.  1,  441.  Sto  hi  zvi- 
jerje  zaklalo,  nijesam  li  donosio,  sam  sam  podmirivao; 
od  mene  .si  iskao  Sto  hi  mi  bilo  iikniileno  danjii  ili 
iioen.  Mojs.  1,  31,  39. 

G)  impcrictiv.  bndi  (bidni)  ;  budiiuo,  bndite.  ii  sta- 
rije  vrijeme  ohlik  l)ndi  hio  je  i  za  3.  lice  jedn.  a 
ohlik  bndite  i  za  .V.  liee  mn.:  sada  se  za  lira  ova 
npotrehljariiju  slozeni  ohlici:  neka  bnde  ili  nek  l)nde, 
neka  (nek)  lindn  :  liidni  dever,  dilber  Angjelija!  nase 
snahe  Hajknne  devojke.  Npj.  3,  1S9.  Dakle  neka  bade 
vasa  rijee:  da,  da;  ne,  ne.  Mat.  5,  .37.  Iludilc  vi 
dakle  savrSeni,  kao  Ho  je  savrsen  otac  vaS  nebeski. 
5,  48.  Hodi  ti,  hiidi  nam  car.  Slid.  9,  10.  —  bJ  'imade 
joste  i  u  ditnasnjem  jezikii  traijova  tomu,  da  je  ohlik 
budi  hio  i  za  treite  lice  jedn.  imperut.;  to  se  cini  da 
je  ti  orijem  primjerima :  Pomoz'  Bog!  Bog  daj 
/)»f/t  gospodinu  I  Npr.  HI.  Ne  bud'  po  zapovije.sli. 
Posl.  195.  Budi  kruha,  bit  I'e  znba.  DPosl."  10. 
Budi  |>eeeiiiea,  bit  ee  i  razanj.  10.  Svila  sam  ti 
zelen  v'jenac  ruze  rnmene,  stavila  sam  ii  mastrafi, 
da  lie  nvene,  ako  bi  ti  nvehniio.  ne  hud'  do  mene. 
Here.  2()7.  bndi  slozeno  sa  day.  dajbndi,  koje  ridi. 
—  f)  ali  sada  ohlik  Inidi  za  trece  liee  dolazi  ponaj- 
vise  u  znai'cnju  driujom  nciio  sto  ija  je  imao  u  iinpe- 
nttivu.  tako  okrnjcno  bud'  if.;  rclatirne  rijeci  koji, 
Sto,  zniu'i  ito  ryte  god:  B'iid'  za  sto,  n.  p.  knpio  ili 
urodao  sto,  iini  Spottpreis, pretio  rilissimo,cf'.  besejenje. 
Kj.  4(ib.  za  stu  (/od.  —  (I)  ohlik  bndi,  ponajri.se  krnj 
bud'  stoji  kao  kad  hi  se  mjesto  njcija  reklo :  kad,  kad 
je  vet^  tako,  pak  mu  se  u  torn  doiiaijjaju  moze  dodati 
rijeeea  li,  bud'  li.  Bud,  ivenn  aueh,  iiuamquam  (eitien- 
tlich  .10  riel  ids  bndi,  es  .lei,  esto).  cf.  tud:  Bud,  si 
more,  eohu  ukopao,  ti  iiijesi  srebro  ukopao.  Uj.  4(ib. 
B'ddi,  u  pjesmi  nijesto  hud:  Jliidi  li  ides  na  voj.skn, 
kome  me  mladu  ostavljas'.'  Rj.  4lib.  J>'(/f?  ih  Bog  dade, 
kako  lb  saslaile?  Posl.  .'!0.  liiid  ja.  more,  Ivoje  dobro 
kndim,  a  za  sto  ga  ti  kudi.s?  2,">4.  />'»</ mi  zakla  konja 
na  livadi  i  sokola  u  zelenoj  baSr'i.  za.st'  mi  zakla  eedo  11 
kolevci?  Npj.  2,  17.  To  Ce  vama  ruzno  vrlo  biti,  od 
gospode  biti  prekoreni,  budi  li  ste  tako  naumili  pred, 


biti 


60 


biti 


svijetom  tako  naniJSili.  5,  0.  Bud  predohi  srada  Kola- 
la^iua.  *to  t'e  iMiiit'  od  driisih  sradova?  5,  ;!!tf>.  lliiiV 
li  kaie.5,  da  si  rrnosorae,  poznajeS  li  drujra  ikakvosra 
u  mojemii  drustvu  velikome?  5.  b'Si.  Bud'  si  luda  a 
nejaka,  Jto  se  iidade?  Here.  'MK).  No  se  ue  moiru  iia- 
Ouditi:  hitd  li  ovoliki  mal  se  poharei,  i  ovoliko  euda 
ipiea^  nabavi,  kako  se  zaboravi  joJ  ovjrje  malo  po- 
hareiti  i  neSto  iiabaviti.  Kov.  (tli.  Ovoiiio  ide  i  oro : 
lUid  snaha  ii  rod.  iud  svekrva  ii  poprd.  Posl.  30.  (iisp. 
Stiaha  u  rod,  a  svrkrva  u  popid.  :?;•!). 

7)  piirticip.  pruc.i.  aclii:   l>fnU~i('i,  rei/jc   bildfii'.    — 

ti)  H  ofoine  i)hlikii    doliizi  sadii  I'lio  priloq  sddii.iiiji: 

Dorvis   ne   htiduci   ijladtin    ne   iiaene   pogai-e  odm.-Ui. 

Posl.  3o4.  No   ona.  ili   hiidiiri   iieitu  Ijiitita  i  oiiako. 

ili  joj  se  pred  komioeima  ui-iiii   sraiuota,  da  .  .   Npj.* 

1,  XXVII.  Kako   malo  srkiie  rakije.   on  se.  i  onako. 

koje  od  starosti.    koje   od   rana  .  .  .   silnh  liiidm'i  tako 

zabuni  da  .  .  .  4,  XV.  Piedsedatelj,  hiidiiri  reliki  ir- 

seljiik,  neiskazano   se  obradiije.    Daiiiea  "2,  127.   Diii- 

jrariei,  koja.  hiiduci  orfcd-v/'i  \\  hladu  pod  oeiniin  kio- 

vom,  nije  bila  naueena.  2.  ].'>;i.  No  iii  ona  iic  Inidiici 

u  hofiatstvii,  ne  niojrne   ih    priniiti    k  sebi.  Miloi  44. 

^f^los,  u  njearovini  rukama  hudiiri,  nije  mogao  niSta 

druaro    reOi   necro:    l>obro.    119.   Javi,   da   niii,   u   za- 

Ivoru  hudui'-i.  iiemaju  vi5e  nikake  vlasti.  150.    Hodo- 

tinik.  koji  huduri  rodom  eak  iz  Kodosa,  moze  biti  da 

nije  ni  znao.   .Sovj.  25.   A  .losit'  mu?.   njezin,    hnduci 

poliiiziin,  i  ne  hotec^i  je  javno  sramoliti,  naniisli.  Mat. 

1.  lit.  Kad  dakle  vi.  zJi   Inidnri,   iimijete  dobre  dare 

davati  djeei  svojoj.  7,  11.  I  huduri  iziedcii  od  ervi  iz- 

dahnu.  Djel.  Ap.  12.  23.  Ne  huduii  pristaniste  zjrodno 

za  zimovnik,  svjetovahu  mnosiri  da  se  odvezu  odanle. 

27,   12.  Savjest  njihova,  shiha  huduci,  pogani  se.  Kor, 

I.  t<,  7.  Mufke  a   za   njima  i  zenske   (rijeei),  jednake 

hududi  u  torn  padeiu  a  njima,  presle  su  me<rju  mu-'ke. 

Istor.  141.  T:i  je  rijci  huduci  srednjejra-  roda  takosrje 

imala  u   recenoni   padezu    »je.-.   Obi.  46.   Lake  moze 

biti  da  se  ovaki   slosrovi  —   huduri  i  danas   kratki  i 

jedva  se   razlikiijiu'i   od   slogova   kratkih   iieakeento- 

vaiiih  —  nijcsii  mno.so  na  um  uzimali.  Ead  20,  1}I6. 

—  b)  Biidiu'i  da,  (u  vojv.)  iiidem,  cum  (ital.  exsendo 

die  — J.  Rj.   47a.    slozeni  ohlik  biidut^i   da  pokazuje 

ruzloii  ncicmu,  Sto  .se  izrice  u  poionjoj  recenici.  (rui- 

suprut  save;   jer,   jeni,   jere,  jerbo   pokazuje    razluii 

onomu  Mo  se  prije  haze).  —  t^  opro.4tenjem !  (huduci 

du  se  obieiio  govori    js  opro.'tenjeni<i,  tuko  je   kaSto 

i  ova  sama   rijec   dosta   da   se   ])okaiie   da  je   ono  o 

•'■eiuii    se    frovori    sramotno    ili  nevaljalo).    Posl.    2;il. 

Budui'n   dii  je   on   jelo   srolovio,    t((ko  jednoni  skuva 

kiipus   bez  mesa.   340.    Buduci   du  je   ova   knjiga   i 

onako  vee    ukrasena   imenom   Vasetra  brata,    zulo  je 

nisam  smeo  posvetiti  njemn.  MiloS  V.  Buduci  da  se 

ova  buna  kod    njepove   knee    poeela_.  .  .  zato  se  ona 

nazove   buna    .\dzi-Prodanova.    1)7.   Cardaklija   se  ta- 

kojrjer  namelao  da  bade  sovjetnik,  no  buduci  du  nije 

imao  nabije,  uijc  niojrao  ni  biti.  Sovj.  S.  Kad  obasja 

sunee.  povenuAe,  i  huduci  da  nemabn  zilja,  posalinii?^e. 

Mal.  l.S,  6.    Buduci  du  je  ovaj  oblik   j)rvi    padez,  za 

to  se  jrovori   samo  .  .  .  Obi.   .W.  Buduci  da  ovo  nije 

rjeenik  iz  koga  bi  se    neilo   jirevoditi .  .  .  s  tofia   nili 

je  potrebno   nil!  bi    dovoljno   bilo  .  .  .  Ofrled    V.  ixp. 

kako.    sto.     -     »■)    lifldfieT,    bildnra.    btidTice,    adj.  do- 

kiinftifie,  zukini/'tiiic,   f'uiuru.i,  renlurus:   No  n  .samo 

to  vreme  sejalo  se  vee  seme  za  huducu  uesrecu.  MiloS 

13.  .\ko  ga  kakav   huduci  Afiaton  poslije  sto  {rodina 

razumije.  Pism.  6!l.  Ni  smrt,  ni  zivot  ...  ni  sadasnje, 

ni  huiliicc  .  .  .  moze  nas  razdvryiti    od  Ijubavi  Hozije. 

Rim.  H,  3H.  Otac  huducaja  vijeka.   DP.  KHI.  .lemstVa 

za    huduci    zivot.    365.    Biiduce    vrijeuie.    (u    cram.) 

Obi.  2. 

S)  particip  pract.  act.  I.  —  a)  prilog  pret)jasnji. 
biv,  blvSi;  biv  samo  zu  nominatir  jedn.  muskof/a  rudu 
a  bivSi  za  isti  frj  now.  jedn.  viuH.  roda  i  za  iiom. 
svakoya   broja  i  roda:  Hvala   dakle   Bogu   5to  bivsi 


robovi  jrrijehii  poshiSaste  od  srca  tn  nauku  kojoj 
i  predadoste.  Rim.  6.  17.  DoSavsi  k  vaina.  i  hirst  u 
sirotinji,  ne  dosadih  nikome.  Kor.  II.  11,  ^.  Hristos... 
nas  privede  k  15ogn,  uhijeii,  istinn,  hiviii  tijelom,  no 
oiiivljen  Dnhom;  kojijem  si.<av.4i  propovijeda  i  du- 
hovima.  Petr.  I.  3,  18.  —  h)  bivST,  bivs.M,  Mv.^e,  adj. 
der  <ieire.<eue,  qui  fuit:  Stoliea  hirseti<i  kralja  Dra- 
gutiua.  I)aniea  2,  50.  Onda  ove  sve  hivsc  liiogradske 
base.  3,  138.  Bir.^eiia  negda  bina-jemina  Bijograd- 
skoga.  3,  187.  Njegovome  hir.scm  gospodarii.  4,  28. 
Birsi  prezideut  slavnoga  magistrata.  5,  X.  Biv.scfia 
lolmaea.  MiloS  8.  !^  (,'iiplovii?eni,  hivsim  aekretaromJ; 
:  Pntnikovim.  Stra?..  1886,   1513.  _^  '^^ 

I       Sf)  particip.   pract.   aetir.    11.  pridjer   I.   bio,  bila, 

bilo:  bill.  bile.  bila.  Danieie,  .VRj.  371b.  oldici  s  akc.j 
j  ostriiii  (l)ila)    mijeujaju    iza  ne  akc.  na  oldi:  ne  bjlo 
■  te  majei!  Kj.  particip  siim  pokazuje —  a)  zclju :  Ziv 
hio !  Sreean    /</o.'   yi   h'do   te  niajei!  (dass  dieb   der 
Oueknek!  abi  in  malam  rem).  Rj.  Bilo  nui  jirobitaeno 
kao  jareu  jul'ka!   Posl.  13.  —  b)  dopustaujc.   kad  se 
dopusta  oro  Hi  ono,    iKiJvise  se  puta  kaze:  bio  ^bila,'>> 
bilo  i  t.  d.),  /)((  onda :  ili  .  .  .  ili  .  .  .  U  t^rbiji   se  od 
prije   zv.ala   haljiea  od   bijela   snkna  kao   gunj,    i    to 
hil'a    ninSka    ill    sSenska.    Rj.   8()2a.    Bilo    staro,    hilo 
mlado,  ljubi('-u  ga  ja.   Npj.  1,  173.  Brat  je  mio.  koje 
vjere  hio.  Posl.  29.  Razgovori  se  ovi  provode  liilo  na 
objedu  (7/  samo  iiz  rakiju.    Kov.   74.   Odmah  da  mii 
se  sudi,  hilo  da  se  pogubi  Hi  da  se  progna  ili  da  se 
oglobi   ili   da  se  baci  u  tamnieu.  .Tezdr.  7,  26.    8ve- 
Steniei  da   ne  jedu   mreiuoga  ni   fto  zvjerka  raskine, 
hilo  ptiea  i7('  5to  od  stoke.  Jezek.  44,  31.  Ovo  se  hilo 
po  akeentu    ili  po   prosodijskom    kvantitetu    ni    naj- 
manje    ne    razlikuje.    (ilas   8,   2.   —  c)   taj  particip 
s  injiiiitirom  drugo(ja  i/hK/ola  pokazuje  da  je  trchalo 
ono   raditi  sto  znaci  ijUkjuI  koji  je  u  infinitiru,  ili  uz 
poricanjc  da  nije  trehalu  raditi :  dakle  bio  kao  trebao, 
trebalo   ti :    Bio  ranije  doci,  da  hiittest  sollcu  friiher 
kommen;  ne  hio  p^n  zruti,  ne  hio  niu  davati.  Rj.  Ako 
s'  smijeS  maleuoj  vefieri,  tije  hio  \cc\i  prihariti.  Rj. 
585a.  Bio  rvat'  na  Kosovo,  (rece  —  u   Podgoriei  — 
Tiireiu  .Srbinu,  kad  ga  euje  gje  se  tuii  na  tei&k  zivot). 
Posl.  13.  Tader  mu  je  Ijuba  govorila:  »A  Manojle,  triig 
ti  poginno!  Ti  ne  hioprodavati  kuma.  Npj.  2,  21.  Istu 
ovii  sluzhu  koju  ima  ordjc  particip  sum,  vrsi  i  imper- 
felcut  (flaijola  biti:  bjeSe.  vidi  naprijed  3b. —  d)  Ovaj 
particip   stolen    sa  ^'fufcnsoin    r/laf/olske   osnove  jes 
cini  pcrfckat:  jesam  bio,  jesam  bila,  jesi  bio  *  t.  d.; 
bio  sam,  bila  sam;  bio  je  i  t.   d.  a  taj  slozcni  oblik 
perfekta  sa  participom  pract.  activ.  II.  drut/oga  pla- 
ijola   cini  plHskramperfekat   ovoga   drugoga   glagola, 
kao    sto    ga    cini    i    impcrfekat   s    istiin   participom. 
vidi  naprijed  Ha.  —  u  perfekta  i  u  pluskcampcrfcktu 
od  perfekta    naiinjenu    izostari  se    kailsto   praesens 
glagulskc  osnove  jes  kad  nije  na  njemu  sila  u  govoru, 
a  osuhito  .•le  cesto  je  izostaclja  iza  zainjenice  se ;   o 
tome  ridi  kod  rijcci  se,  sebe.  —  Bio  (izost.  je)  jedan 
car  pa  (izost.  je)  imao  Iri  siiia.  Npr.  7.  Moli  Boga  gje 
se  moja  mater   nije  doma   namjerila,    nego  [izost.  je) 
posla  da  hilje  kroz  goru  bere.  94.  Mi  roditeija  svojijeh 
nijesmo  si'eli  sluSati,  nego  (izost.  smo)  protivu  iijiliove 
volje  sve   drnkeije  radili.  a  ne   [izost.   smo:  nijcsmol 
pokajali  se.  98.  Ja  se  maiim  riikom,  a  to  nema  glave, 
zaboravio  {izo.it.  sam)  je  na  vodi   163.  Bilo  (jcj  i  biti- 
salo.  Posl.  1.3.  Bio  (jc)  i  n:i  sitn  i  na  reAelu.  13.  Ne- 
kakakav  coek  koji  se  (je)  skoro  bio  oJienio,  opreniao 
so  (je)  na  vojskn,  a  zena  (jc)    uvrazila  konae  ii  iglii. 
178.  A  kad  (je)    Luko  Novom  selu  bio.    N|)j.  4,  265. 
iza  zamjcnire   me:    Mene  je   islinita   revnosl    k  rodu 
mome  obodrila  i  prinudila  we  da  zazmnrim  . .  .  J^pisi 
1,  5  ((■('(//  ja,  pron.).  Eco  primjera,  kako  .se  je  iza  za- 
mjcnicc  se  ostarlja   i  izostavtja:   Dogodilo   se  je  ve(5 
vi.'e   pnta  da  se  [izost.  je)   kakvo  grrko   djrio  nailo 
bolje  safnvano  .  .  .  tako  da  se  je  grfki  origin.al  mogao 
sloveuskim  prijevodom  popuniti  i  popraviti.  Kad  13,  230. 


biti 


—  61  — 


biti 


10)  inlhiilir  Inti.  —  (l)  Okrnjnui  bit'  u  reccni- 
eamn :  Jiil'  mi  brala  i  ?.clji'li,  ii;i  frlimiiijc  mu  iic  sjc- 
gjeti.  (Hi'Mlra  voli  biiitii  i  ^.eljcti,  ncfro  da  jc  on  liraiii 

—  do  viji'ka).  Posl.  14.  No  (-tt  odit'  jjiit  jriada  I'a- 
rizii,  hit'  mi  zuati  iz^ruliiti  jrlavii.  Npj.  5,  57.  n  tul.iiii 
revenieamct  bit'  :ii<i(i  l:ao  dtt  se  l;ii:e  iiiakar:  mitluir 
i  ieljehi  hrutu  (lie:  iijciin  hiUi),  iiinknr  zimii  izijuliHi 
(llaixi.  —  It)  biti  .<  (h(tiiiiiii  jircilikitlii :  I'>olji>  jo  hili 
i  izhijcnu  Ticiro  posvc  tihijciiii.  I'osl.  22.  .\li  mil  naj- 
priji'  trcba  postiadati  i  nl;rirljciiii  hili.  lailc.  17,  2.'). 
Saiiio  liTl)a  lualiin  hiii  sadovidjnu.   Had  20,   l.^io. 

11)  fittiir,  Inithice  rrijcmc.  —  a)  postaji',  had  sc 
infiiiiliru  biti  doila  priie.icn.i  filaiioln  liotjeti.  born  biti, 
liicii,  .  .  .  (?u  biti ;  hid  jc  praeneim  (ilagula  liotjoti  « 
poietku  rci'ciiice  Hi  jc  tiu  tijcmu  xiht  u  ijovuru,  onda 
se  iizme  rijcl  pnicscita  boc'ii,  a  drukcije  skracen  vu : 
Srediiia  joj  izjrori.  hoi'c  li  jos  hili  /.a  Sto?  Ji-zck.  !:'>,  4. 
Hire  srbidi  i  ijoiiioii  i  slialioti!  i  vcliki  znaci  hire  iia 
nebii.  l.iik.  21,  11.  .la  rii  iiiii  hili  otac,  i  ou  I'c  mi  hili 
sill.  ,linr.  1,  .'').  —  l>)  kiid  tkn  misli,  da  jc  Mo  ovako  Hi 
iinakii,  ali  nc  zna  piiarc  jiiiiiiiriio,  maze  to  revi  tHturom 
bi('-i".  ((  k  tomu  sc  dodiijc  p<»iiijrise :  po  svoj  prilici, 
rado:  On  ''c  riida  sad  tamo  /)(/(.  Kj.  I>2;")1>.  .Mi  (ip- 
kriiso...  Ill)  nriij  prilici  liirc  lias  oponijak.  I'is.  25.  Sio 
iia  jodiioiu  injcstii  stoji  .  .  .  nc  re  hili  dni2;o  ues;o 
pofjrtska.  1>I\).  1,  7.  To  cc  hili  sadasnje  st-lo  u  Hcr- 
iTfrovini  lilizii  Stoca.  1,  40.  Iina  zapis  koji  nc  re  hili 
stariji  od  proslopi  vijeka.  Had  1,  lit),  vidi  liotjeti 
.'^(^  —  v)  kiid  se  pitk  tiiku  drzi,  midi  da  jc  liilo  Mo  n 
jtroslosti,  iiiozc  sc  izrc'i  liitanmi  birc  dodiijw'i  pri- 
djev  1.  onoi/a  i/laiiola.  koji  pokazajc  Mo  jc  >i  proMimti. 
i  n  oroiiic  sc  doijiiiijajii  i-esto  doiiici'c  po  svoj  prilici  Hi 
ladinl'  sali  za  jiijana  (ovcka  lekii:  lii(jc  pin  iz  lijove 
riike.  Rj.  .■i271).  liH  re  nam  ira  (brata)  Turci  jioijiihili. 
HNpj.  1,  2it;!.  I'o  uroj  prilici  hire  u  nas  jczik  doMo 
od  liiiEcara.  I'is.  711.  Ako  je  rijoc  dobio  u  nikopisu 
zapisaiia  i  dobro  jiroritaiia,  hice  poMala  od  lat.  ]>.\Kj. 
7i)a.  ridi  liotjeti  oe. 

//.  1.  znuicDJc  ijlayola  biti,  josain  i<  xcczi  s  raz- 
licnijem  prijedlozima.  -a)  s  prijcilloijom  do:  Tobi 
je  do  jclii.  Npr.  14.  .Maeki  je  do  if/re  a  luisii  do  plaiit. 
I'osl.  17('>.  (idspodare,  iiijc  meiii  do  tchc.  HNl)j.  1.  2.'!2. 
Sto  je  tebi  do  iiaai'  Mat.  S,  2il.  Sto  ^V  vania  ilo  mcnc? 
Sam.  II.  l(i,  10.  —  Ako  iijemii  hudc  do  iicrolje,  da 
»e  iijemu  ii  nevolji  ii.airjeS;  ako  li  niu  nc  hudc  )ie- 
roljc,  iiiozes  doei,  da  se  lie  kazujeS.  Kpj.  2,  138.  — 
A  kad  /dato  do  kuiijclje  hilo,  skovaso  joj  srebrmi 
kiifyelju.  Njjj.  1,  471.  Ti  ces,  Marko,  prvi  earovati,  a 
ja  cu  li  liitido  koljcna.  Npj.  2,  lilo.  —  b)  s prijcd- 
dhiijoin  iz:  Sta  cc  hiti  iz  ovoca  djeteta?  Luk.  1,  (>(). 
(ktio:  Ma  cc  izaci  iz  njeyu':' u  prenescnom  fonislu.  isp. 
Siiil.  1,S5).  —  c)  s  prijcdl.  kioz:  Kad  je  hihi  kroz 
(forn  zelenii,  al'  povika  iz  fforiee  vila.  Npj.  1.  fitio. 
(bila:  proluzila).  —  d)  s  prijcdloijom  megjii:  Da  ne 
Imde  menju  eo.stima  ko  stariji   od   tebe.  Luk.  14.  18. 

—  e)  prijcdlofi  na  —  a(ij  s  nAws. :  Ne  moz'  ujojzi 
na  ino  da  hudc,  vee  se  vrati  beloui  dvoru  svoine. 
Npj.  1,  212.  Ako  li  vinee  pije,  na  zdravljc  nm  hilo! 
1,  2G8.  Na  hist  tebi  srua  i  kosuta.  1,  iil!*.  Bac'te 
viao,  nn  zlo  vania  hilo!  o,  2cS2.  Jer  mil  oui  hijahu 
savjetnici  na  poijihao  njefrovu.  Dn.  II.  22,  4.  Ali  mil 
oui  hise  na  to  da  padne.  28,  23.  Ni  jedno  drvo  u 
vrtu  Rozijem  we  hjese  na  Ijcpotu  tako  kao  on  (Asiiac. 
ked:ir  iia  Livauu).  Jezek.  31,  8.  Prizivajiu'i  Boca  da 
bi  dao  ila  kome  bude  dobio  ili  da  sto  hude  na  dobro. 
l>AKj.  4ir)b.  —  Kad  je  Omer  za  zenidhti  hio,  i  Me- 
rima  hila  na  iidaju.  Npj.  1,  252.  (ridi  daljc  prijcdl. 
za  .t  iiktis.:  sad  bi  veee  bila  za  udadhu).  —  Ode  pravo 
bijclu  Oiidu.  Kad  je  bio  vodi  na  rupriju,  al'  eto  ti 
jediioga  jun.ika.  Npj.  2,  411.  (hio:  dosao).  —  sa  ijlar- 
nim  znacenjem  toija  prijcdloija  mole  hiti  pomijcMino 
neprijateljslro.  (isp.  Siut.  4!)5):  Na  koijn  su  muozi 
na  ioyu  i  bozi.  Posl.  188.  I  na5i  su,  na  nax.  DPosl.  29. 
.Vko  je  Bog  3  uama,  ko   ce  na  nas.  Kim.  8,  31.  — 


bh)  iia  s  lokalivoni :  Odje  si  siiio*'-  bio?  .  .  .  na  urudhi 
sum  hio.  Npj.  1,  450.  Kail  .<«  hili  Mletku  na  pomolku. 

1,  534.  .\  kada  jc  na  tom  dohu  hilo,  roili  niajka  de- 
setii  {rjevojku.  1,  5(i().  ((■((/(  rijcr  doba).  Kad  .<«  hili 
svati  na  pohoilu.  1,  582.  Koji  si  mi  liio   na  pomori. 

2,  3l>.  (isj).  pr.  u :  da  vain  liiiile  u  pomori).  Kad  nam 
hill  s  drustvom  na  deohi.  2,  77.  Triput  fi  mi  hio 
na  nevolji,  triput  si  me  ropstva  o])rostio.  .3,  3!(.  .la 
sam  bio  na  Mo.fkoru  i  na  Nijcmrn,  ali  ovofra  boja 
iiijesam  vi<rjeo.  Daniea  o,  17.3.  (onljc  je  u  harljenjii 
i  neprijalcljflro.  f^int.  'il2.  ko  jc  na  koiju  rojerao, 
mozc  sc  reri,  da  jc  hio  na  iijcmii.  .\Uj.  347b).  Covjek 
nil  kome  hjese  debida  Ixdcsl.  Luk.  14,  2.  —  f)  prijcdl. 
nad  .s  in.<ilrtim.  n  prcnesenom  smislu,  kazc  se,  da  jc 
kome  u  vlasti  ono.  Mo  stoji  v  instrumcnialu:  ,Tes(l) 
i  nad  iirominjkom  frroiiiinjak.  DPosl.  40.  Vhisteliii, 
sto  bje.ie  nad  njezinijcm  riznicama.  Dj.  .\p.  <S,  27. 
.ledaii  jc  hill  nad  rarcvom  kriinom,  a  drii.<;i  nad  pircm. 
I'rip.  27.  —  ff)  prijedlog  o  .>i  ukus.:  ()  Mo  je  to  tebi! 
t.  j.  nemas  nikakve  ii'evolje  to  ciiiiti.  Itj.  42(ia.  Nije 
mi  o  ijlaru.  Sint.  520.  Kao  sto  plica  leti  u  z;iiiikii  ne 
znajuei  da  joj  je  o  zirot.  Prie.  7,  23.  riidnjom  misli  sc 
dokuciti  ili  ■ —  ako  se  rev  ima  —  saiurali  strar.  I^iiit. 
520.  —  h)  prijcdlofi  od  s-  ijcn.  pokazujc,  da  sc  .vtrar 
u  t/en.  mijcnja  tc  pustaje  driiijii  ili  driikcijii:  Vee 
Bop:  zna  sta  je  od  njih  hilo,  a  sad  se  sjiominjalo. 
Npr.  lo.'i.  lii  r  on  zii:io,  Sto  jc  od  njili  hilo.  lINpj.  4, 
401.  Kad  Ijiidi  euju,  sta  jc  hilo  od  fijaka.  Milos.  185. 
IJoce  li  biti  sto  od  onih  diploma?  iStraz.  1.88l>,  1514. 
Od  toi/a  nc  re  hili  iiista.  Mojs.  IV.  14,  41.  —  To  bi 
sve  bill)  za  islorijii  nasii  od  jirerclike  cijene.  l\j.  pred- 
irov.  Da  mi  Kiiie,  biaeo,  ne  koljeiiio  . . .  niOfrli  bi  uam 
lid  piilrchc  hiii.  N[ij.  .5,  378.  .\ko  ovijem  tnidom  budem 
od  kori.'iti  knjizevnosti  srpskoj.  DKj.  1.  V.  —  I  da 
iijinia  bude  u  indatu,  ako  bi  im  od  nevolje  hilo.  Npj. 
5,  314.  (vidi  Ha/trijcd  a):  ako  njeiiiu  bude  i/o  ncruljc. 

—  Nijesii  bili  od  tijcijora  dniMrii.  Daiiiia  1,  147. — 
kiizujc  sc  doh:  Da  je  bila  oil  sedam  i/odina,  sad  bi 
ve(e  liila  za  udadbii.  Npj.  .3,  454.  Odnuili  iista  dje- 
vojka,  i  bo<rjase;  a  bjese  od  dvanaest  iiodina.  Mark. 
5,  42.  —  i)  prijcdl.  oko:  Kad  je  ko  sve  oko  koija  i 
navrai'a  jra  na  kojesta:  po<lsjeo  sra.  Rj.  525a.  — 
j)  prijcdl.  j)0  .s  lokalivom:  ne  bud"  po  ziijiorijesti. 
Posl.  1!(5.  To  je  bilo  po  slubosti  Ijudskoj.  Milos  pred- 
gov.  Neka  mi  bude  po  rijcii  tvojoj.  Luk.  1,  .38.  I'o 
tvojoj  rijci^i  baeieu  nire?.u.  5,  5.  —  kJ  prijedl.  pod 
s  instrum.  u  prenescnom  smislu.  kazc  se,  da  jc  kome 
u  rla.iti  ono  Mo  stoji  h  instrum.  :Ti  si  pod  kriricoin. 
Milos  47.  f^va  earstva  zemaljska  koja  bijaliu  jiod  njc- 
govom  rlascu.  .ler.  34.  1.  —  O  velikoj  porezi  Sto  bi 
pod  njim  (earem  .Joa-som).  Dn.  II.  24,  27.  (poil  njim: 
za  njcijorii  vrcmcnii.  isp.  Siiit.  .594).  —  IJ  prijcdloij 
prema  s  lukiit.  u  prenescnoin  smislu:  Hoee  jeduom 
biti  prcma  ijlari,  jali  mojoj,  jali  previa  tvojoj.  N])j. 
2,  440.  rijec  u  lokat.  pokazujc,  da  je  ncMo  okrenuto 
onome  Mo  znaci  samii  rijcii-,  ovdjc  ncprijalcljski.  .'^iiit. 
28t>.  287.  (534.  —  tn)  prijedl.  pri:  Kad  su  bili  pri 
veeeri.  Npr.  107.  —  n)  prijedl.  s  —  a<tj  s  ijenit.  za 
mjesto,  n  prcnesenom  smislu:  Mrzeei  na  Stel'ana  sto 
je  bio  s  Pctrove  strane.  Dauiea  4,  23.  .la  uijesam 
.?  raskidc.  Rj.  fi38a.  Ne  bi  s  (loreifu  bilo  da  je  pri- 
merom  pokazauo.  Opit  XIH.  —  bbj  s  instrum.: 
Kad  cuje  Sta  je  sa  zeninom  kcerju  bilo.  Npr.  13G. 
fodmith  u  istijem  Npr.  13(i:  Kad  ieiia  ^-uje  sta  je  od 
njenc  kccri).  Ne  znajui^i  Sto  je  sa  onijem  sore  na 
Ijedemu  bilo.  Npr.'  190.  isp.   nuprijcd  h)  prijcdl.  od. 

—  o)  prijcdl.  suproc  (suprot,  protiv)  s  yen.:  Mjerite 
joj  kosu  s  mafiem;  ako  bude  supror  main,  bice  meiie 
mila  snaha.  Npj.  1,  3.37.  (ovijem  .sc  kazuje  poduda- 
ranje).  —  p)  prijedl.  u  —  aa)  s  ycnit.  u  koya  je  Mo, 
on  ima  ono:  I'nekakra  coirka  bio  jedau  Ooban.  Npr. 
10.  U  jcdnoya  kralja  bila  dva  siiia.  84.  U  Boya  su 
pune  ruke.  Posl.  325.  77  koya  je  pogaea  u  toya  i  uoi. 
332.  —  hiti  u  koga :  biti  kod  koya :  Pripovedi  joj  kako 


bitisati 


—  62  — 


hifva 


je  bio  i  «  driifie  xextrr.  Npr.  31.  —  bb)  s  akus.:  Kndn  I 
huiles  u  td.ithif  (Ivore.  Npj.  1,  5.  (Iiinlcx:  donies.  isp.  , 
tKiprijeil  e.  aa:  Kad  je  hiu  vodi  no  I'uprijul.  Ja  sain 
s'  s\inuu'  bio  ii  lij'PC-  '',  -''7.  Je  1'  ti  u  I'ud  moja 
An;aya  soka?  i>,  20ti.  Al'  ti  nije  ii  rulju  vetVra?  3, 
■k>8.  —  rr)  s  tohit.:  Ovi  su  svi  bili  u  meue  »  najmii. 
Npr.  L';i.  Ja  sam  bila  u  rilmmti.  24.  I  carioa  nebes- 
nic:i  da  vani  bude  u  pumuei.  Kpj.  1,  1-lS.  rts^.  e.  bb: 
Koji  si  mi  bio  iia  pomoci).  Dok  su  oni  m  rijeii  bili.  1, 
liiKt.  Kakav  bjese  junak  i»  sivi/ormd.  2,  152.  Dok  je 
Mu*a  II  zivoiit  bio.  2,  40il.  Ako  tebe  bude  do  ne- 
volje.  oni  i-e  ti  biti  it  nerotji.  2,  473  (hiti  kume  u 
neroiji:  pumoii  home  u  ncrolji).  Podaj  kcerku  Vilipu 
Mad/.aiu,  te  <5e  oua  biti  m  boiiatxt.  2,  480.  U  rijeii  ii 
kojoj  bijahii,  kad  evo  ti  eelebije  Jova.  Here.  131.  C 
Urn  rojrvthima  bude  i  Milos.  Milo5  47.  Kad  je  Ruski 
car  bio  »  <iustima  kod  prai.skog-a  kralja.  Uaniia  1, 
34.  Kad  bjese  k  mukuma.  laik.  1(5,  23.  Ako  i  jesu  « 
si7i'  i  ninogo  ih  ima,  opet  t'e  se  isje(?i  i  prodi.  Xaum 
1,  12.  —  <jj  prijedl.  za  —  auj  s  genHivom.  ztut- 
cenje  kuo  u  prijedloga  za  s  (ilusutifom :  Xe  bi  mene 
ni  za  /luye  bio,  a  ksuno  Ii.  da  mi  lice  Ijubii.  Npj.  1, 
563.  Sto  bi  Turak'  sa  sjece,  is'je(5e;  za  predaje  ho 
bi,  to  predade;  za  krstenja  5to  bi,  to  iskrsti.  4,  151. 
Ja  za  tofia  pusia  i  gospostea  nijesam.  Kov.  66.  — 
bbj  s  aku.^iitii-om:  Mol'  mi  Boga,  konju,  dobro  moje! 
da  ti  budem  u  dvor  za  ijospogju.  Npj.  1,  3()t).  Gradi, 
kneze,  bii'-e  ti  za  dusa  i  za  zdradje  Visokoin  Ste- 
vanu.  2,  2(H).  Pozna  Leka,  za  ciido  inn  bilo.  2,  230. 
Jest  mi  bilo  sa  nerolju  Ijutu.  3,  1.  Da  je  bila  od 
sedam  •rodiiia,  sad  bi  vece  bila  za  udadhu.  3,  454. 
(ridi  e,  aa:  Meriniii  bila  Hn  urfajHJ.  Tako  moja  muka 
za  mene  ne  bila!  Posl.  307.  Rece  sTStovima  ...  da 
pjevaju  koji  su  za  to.  Kov.  57.  Atinjani  ne  bijabu  ni 
za  sto.  Dj.  .Vp.  17,  21.  Nije  za  carete  da  piju  vino, 
ni  za  knezore  da  piju  silovito  pide.  Prif.  31,  4.  Ko 
je  za  smrt,  na  smit.  Jer.  1.5,  2.  Vide<:i  ga  da  nije  za 
vladaoca.  DM.  25.  —  cijena :  Bice  mi^a  rupa  za 
dxikat.  Posl.  14.  —  zamjena:  Je  si  1'  ^uo,  da  Ii  za- 
pamtio:  da  je  bila  proja  za  senicu?  Npj.  2,  486.  — 
cc)  s  instrument,  hiti  komu  za  dim:  biti  komu  du 
cega:  Vaina  je  najprvo  za  tim  bilo  da  sebi  date  ime. 
Danica  5,  (!8.  Ncgo  mu  je  za  tijem  bilo  da  mu  Sr- 
bija  bude  u  mini.  DJI.  31.  —  kad  sto  biva  rcdom 
j«dno  na  drtigo:  Pokaza(;u  ti  Sto  fe  biti  za  ocijem. 
Otkriv.  6,  1.  —  pokazuje  xe  radnja  oko  koje  .se  na- 
.'<toji:  Bit'  za  po.ilom  kako  igla.  DPosl.  0.  U  to  vreme 
covek  i  zeiia  bili  su  za  recerom.  Npr.  138.  —  zena 
je  za  onijem,  koji  jo;;  je  muz :  U  TrSicu  je  bila  za 
nekim  Ziranom  mlada  iz  Kliibaca.  Npj.'  1,  XX YI. 
'J'i  znas  da  je  I'ljakiceva  sinovica  za  Adzi-1'rodnnovim 
sinoni.  MiloS  61.  Kci  joj  je  Katarina  bila  za  vojvodom 
.Saudaljem.  DRj.  1,  12.  Car  grcki,  I'ija  kci  bje.se  za 
siuoriem  •Saviiiijein  kraljcm  Kadosuvom.  3,  82. 

'i)  osohita  znaienja  filaijolu  biti,  jesam,  kad  nije 
u  srezi  «  razlicnijeni  prijedlozima.  — •  a)  s  nomina- 
tivom:  Meni  se  i'mi  da  je  dukat  ouda  bio  II  groJa. 
Sovj.  8.  —  b)  s  ijenitirom  kazuje  se  pripadanje:  Je 
Ii  to  kui:^a  toga  i  toga.  Njjr.  170.  Da  <?eH  biti  moja, 
ali  brata  vioga.  Npj.  I,  411.  —  kazuju  ne  osobine 
kfjga  Hi  iega:  Brat  je  mio,  koje  rjere  bio.  Posl.  2!l. 
Kftgojg  bude  roda  go.tpodskoga.  Npj.  1,  40.  Jcdiio 
bjese  taj  delija  s'jcde  tirade  do  pojitsa,  drugo  bjese 
taj  delija  erna  brka  do  raniena.  Kov.  811.  Sail  vas 
moliiii  ila  biidele  dobre  votje.  Dj.  .\[>.  27,  22.  —  pii- 
kaznje  ne  bicanje,  i  to  poiiajriHc  dijeln  od  onoga  sto 
znaei  rijei  u  gen.,  i  sobito  kad  je  rijei  kolektirna: 
subjekat  je  ono,  kto  znaii  rijei:  u  gen.:  Jiii'e  vania 
hluflti  nad  gjergjefom.  Npj.  1,  452.  'fjcgogj  lijeiie 
■rlaha  rtitjatnoga.  4,  3(17.  A  ('ena  I'e  biti  drukiijega? 
5,  482.  Bi6'  kine!  ligraju  se  magarci).  Posl.  14.  Bii^e 
nrene  dovrli  vrei^-e.  J4.  (ije  je  bruie  tu  je  i  dijela.  73. 
*^J6  je  tjjevojaka  bii'e  i  gjetiia,  73.  Dok  je  lioga  i 
dobrijeh  prijatelja,  donde  se  niSta  ne  valja  bojati.  64. 


Dok  je  -trece,  nije  stete.  64.  u  takorijem  dogagjajium 
joste  je  vcsce  subjekat  u  genitiru  s  porinnijcm :  A 
mujkc  mu  doma  iie  bijuie,  no  otisla  u  rodbinu  iiiajk;i. 
Npj.  2,  573.  Po  vefcri  iri  sata  progjoSe,  nit'  hijaite 
zr'jezdc  ni  vtjencca.  4,  3t)0.  Ni  malo  nije  srumotc  na 
posteii  nacin  starati  se  za  to.  Odbr.  od  rui.  7.  (fdje 
mu  po  Slavenskome  jeziku  nije  mjesta.  Pis.  8.  Nije 
rclike  sramote.  15.  —  c)  s  datirom.  kad  se  komu  it<i 
dogagju  Hi  ci'mi;  Ali  drva  izgore,  a  topu  ne  buih' 
uiita.  Uj.  497a.  8ta  mu  je  bilo  onome  zuhu,  te  je 
onako  mimo  sve  ostale  pokvaren.  Npr.  6.  Car  skoi'i 
da  vidi  .s<a  mu  je.  153.  Mi  cemo  njega  uiniriti,  i  na- 
ciniti  da  rama  ni§ta  ne  bude.  Mat.  28,  14.  —  kao 
kad  komu  Hi  cemu  sto  pripada :  OA  kako  sam  tolie 
zarui'io,  svaka  »«/  je  dobra  srei'a  liila.  Npj.  I,  4i>l'. 
Kad  je  bila  cedu  godinica.  2,  (U.  (xovoreci,  da  buni 
sad  nema  vremeua,  i  da  joj  je  vreme,  on  bi  najbolje 
ziiao.  MiloS  (iO.  —  kao  dor.i  kuda  Hi  komu:  Kad  su 
bili  droru  derojackom.  Npj.  1,  533.  Kad  su  bili  kra- 
Ijeru  satoru.  2,  194.  Kad  je  bio  pobraiimu  svume, 
pobratimu  Petru  nalbautinii,  on  dozivlje  svoga  gospo- 
dara.  2,  468.  —  fl)  s  instrumentulom.  kao  Hi  kuda: 
.Snjom  ode  gorom  zcleuom;  kad  6jV.se  gorom  zelenom, 
puAta  se  giana  oil  jele.  Npj.  1,  310.  Kail  su  bili  jioljem 
sirokijem.  3,  120.  —  kazuje  se  bivanje:  V  rijeci,  kojom 
obje  hjahn,  pogledala  na  daleko  mlada.  Npj.  1,  46(>. 
Bejo  moja,  dobrom  sreiom  bilo!  Here.  100.  —  it  in- 
.sfnoH.  prcdikat,  koji  je  cesce  u  nominativu:  Car  li 
bij.ib,  dok  djevojkom  bijali.  Npj.  1,  3(K1.  Bolje  je  za 
godinu  volom  nego  sto  godina  kravom  (biiij.  Posl.  23, 
J^asno  je  pokraj  casa  junakom  hiti.  167.  —  e)  glagol 
biti,  jesam  u  odregjenu  obliku  (ponajvise  sa  suhjektom 
«  dutiru).  s  infinitirom  dru^/oga  glagola  pokazuje, 
da  treba,  valja,  mora  .sc  ncsto  uHniti  Hi  dogoditi,  a 
gdjekad  i  da  se  to  moze:  (.)h  da  mi  je  rjencati  gje- 
vojku.  Npr.  92.  Da  i-e  mu  hiti  dugo  cekati  dokle . . . 
171.  Ako  bude  po  redu  mrijeti.  Posl.  1.  Zimnoj  ve- 
drini  i  Ijetuoj  oblacini  nije  rjerovati.  90.  Jedan  put 
(Hi  je  umrijeti.  111.  Kad  je  vojsku  vojevati.  117.  Koga 
je  moliti,  nije  ga  srditi.  136.^  fpred  tijem :  Koga  valja 
moliti,  ne  valja  ga  srditi).  .Sto  nije  gledati,  nije  ni 
glodati.  358.  Ako  hude  cerat'  al'  hjezati,  ho6e  uama 
doro  trebovati.  Npj.  4,  395.  A  mene  evo  zafaliV  mi 
milom  Bogu,  sva.5to  ovgje  zapalo  da  vladam  i  vladiUi. 
Kov.  (i5.  Niksic  je  niislio,  da  mu  je  saino  k.ako  Mo- 
lera  makmiti  »  puta.  MiloS  137.  !^to  je  Nenadovic... 
ovako  mislio  .  .  .  tome  se  nije  iuditi.  Sovj.  5.  Bolje 
nam  je  -ivima  izginuti,  nego  sc  Tun-inia  u  ruke  pre- 
dati.  (>3.  Kad  se  nije  bilo  nicemu  nadali.  Uini.  4.  18. 
—  u  ovome  dogagjaju  wjesto  infmitira  dolazi  kad  i 
kad  reitenica  savezoiii  da  prirezana:  Da  mi  je  da 
komegod  kazem,  odmah  bi  mi  odlahniilo.  Npr.  151. 
///.  glagol  biti,  jesam  zamjenjuje  se  kadsto  drugim 
glagolimit,  kao:  do?i,  iniali,  .sjciliti,  feci,  kiije  vidi. 

bifisatl,  IdtiSem,  v.  pf.  vergehen,  pruvterlahor.  Rj. 
Danicii,  ARj.  372a,  dovodi  iz  Tur.  bituick,  proii,  ne 
bili  vise.  Bilo  i  liilisalo,  t.  j.  bilo  pa  i  proMo.  (Posl. 
13).  Kj.  —  Kralj  Prominliji^  provodi  veselje  manje 
nije  neg  pun  misoc  ilana.  Kad  veselje  kralju  hHis(do, 
jediiojutro  kralju  podranio.  ITNpj.  3,  75.  Kad  'y  pola 
noi'-i  bitisiilo,  taila  bega  zdraka  oSinuIa.  .'>,  271. 

blika,  /'.  die  Sf.hlarht,  pugna,  cf.  lioj.  Rj.  gen.pl. 
Intak.a.  ()bl.  21.  vidi  i  biitrdija,  dzaiiak,  d/.enjak,  kre- 
Sevo,  ograsjp,  okrS.  okr.^je.  —  .Vl'  junaku  odolela  iegjca, 
kako  svakom  u  bitke  juuaku.  Npj.  3,  187.  (tje  se  i* 
onoj  slarnnj  bitki  raiiio  u  lijevu  ruku.  Danica  1,  79.  ' 
U  onoj  znatnoj  bitki.  Zitije  19.  Da  se  tu  sad  ova  sva  ! 
bitka  mora  doliiti  Hi  izguhiti.  32.  tide  je  Fridrik  II. 
izgubio  liitku  protiv  cesaraca.  .38.  Ovu  slrasnu  bitku 
prckine  i\<>^:  50. 

KTtva,  /'.  11  Macvi  kao  bara  koja  otjece  iz  Zasaviee 
a  izvire  u  Dublin  i  utje^e  u  Savu  iia  Drenovcu,  gdje 
je  i  Saiiac  bio.  Kj.  I 

bit\  a,  f.  (u  Dubr.)  nekako  pitomo  zelje,  u  kojega  je 


II 


bitvica 


-  63  — 


BJeladin 


list  kao  hlitvd  (i  ii  Zeimiiui  so  zove  ji'isjid',  a  u  Herce- 
fovini  pitzlj<().  Hj.  deiii.  bitvica.  ridi  lilitva,  cveklii,  iiioko 
zeljo,  pazija,  pazjak;  hcfn,  die  rofhe  liiihe. 

bltvU-a,  /'.  dcm.  od  bitva.  Rj.  —  I'azjak,  u  Dubrov- 
niku  »e  zove  hitrica.  Rj.  48-lb. 

biviiiijc,  ».  da.t  ofinxdige  Scin,  to  frequenter  e^sc. 
Rj.  rerhal.  od  bivati,  koje  vidi. 

bivnti,  Wvara,  r.  imp f.  xeiii,  esse.  lij.  po'<t(t>ijem  od 
hiti  (biidcml  kojemu  i  snaienje  onUtje,  samo  se  vise 
piiid  rr.ii;  pd  znaci  sto  i:  pftstajati  /  dofraiyati  se.  — 
Ne  biva,  es  (jcht  iticht.  l<}.  (ne  vioie  hiti).  _>\ih-  moaUi 
gdjc  svake  nerljelje  hiva  pmnr.  Rj.  4ii7a.  Kad  bi  saiuo 
i  rtaiiju  oiiakav  'ijio  kao  5to  noi'ii  hiru.   Npj.  •''•">•  Ali 
Sto  jo  oiut  iiju  ^oro   driala,  to  jo  ona  svo  zdraviju  i 
lepiiu  hiv<d((.   141.    Od  frjoco   //)((//   hivciju.   Posl.  2:j2. 
S  male  zaoopioe  relja  hini.  2'.«».  Kao  sto  s  lakiiu  slo- 
viina  i  ii  proizvodu  drufiib  rijeei  hiru.  Daiiica  3,  128. 
Da  zove  Nijomoa   u   pomoo,    ne  liini,  to  je  za  njega 
sramota;   da  zove   Moskova,  iii  to  ne  biva,   to  jo  jo5 
ve6i  sramota:  da  kakvii  to  vojsku  misli  oar?  ii,  154. 
No  vojske   stane   svaki    dan   manje  hiraii.  ;!,  '203.  V 
Marsovoj    srodiiii    rino   hirti  vrlo  dohro.  b,  20.  Svnka 
imiionija  kiioa  svake  siiltole  .  .  .  salie  svomo  iiianastirii 
po  poskuriou.    koja   nije   maiija  od  2  oko,  a  fidjehijc 
hiriijii  i  oil  ;')  oka.  Kov.  35.  Za  vronioiia  C'niOfra  (ijor- 
irjija  bio   mil  jo   prvi   momak  i  drua-,   a   posto  su  se 
prodali  'ruroima  birao  inn  je  tolimii  i  liaziiadar  i  svr- 
fivao  jo  driii;o  razlione  uarodue  poslovo.  MiloS  4!l.  Ovu 
pjesmu  ja  sam  ouo  u  Neprotiiui  od  jodnoga  Tureina, 
koji  je  mlogo  jjodina  Iiirtiu  siibaiiit  po  Turskoj.  Npj.' 
1,  l.')4.  Birido  je  vise  puta  Ijiidi  koji  su  ovako  u  sumi 
o<fra,sli.  I'riprava   120.   Jlladen  jo  takogjor  ponajvise 
biviio'po  roj.fci.  Sovj.  (i.  Da  ?)/i(«(f  sve  izobiliiiji.  Sol. 
I.  4,  1.  Xe  bird    u  iiaSem   iiijostu    da   so  uda  mlapja 
prije  starije.  Mojs.  I.  2SI,  2().  Zeiulju  ol)iliiu  maslinom, 
od  koje   bird    iilje.  V.  fS,  8.    Zaluuia   u   okolii    bivdse 
svo  vooa.  Sam.    I.  14,  19.  Pastiri  su  tvoji  bicdli  kod 
na.s.  25,  7.  Ali  je  otao  njejrov  mislio  da  ovo  ne  tiiva 
uzdhid.  I'rip.  bibl.  2().  Po  smrti  Avosaloniovoj  jos  je 
bividu   bund.    7<;.    Zakletva  .  .  .   bila    take  jaka  da  je 
tuiteni  odmah  dolazio  na  muko  ili  bivdo  oswjjen.  DM. 
2;tl.  Resjedooi   s  tobom  o  svetkovinama,  koje  bivdjii 
u  veseloj  orkvi,   zar   nista  da  ue  reoem  o_svetkoviui 
koja  bivd   kad   se  ona  sveti?   DP.  335.   Sto   bird  u 
imcnioa   muskop;a   roda,   ono   biva   i   ovdje.   Obi.  39. 
Ista  promjena  bira  i  u  oba  ruska  jezika.  Rad  1,  112. 
blvo,  bivola,   m.   der  Buffcl,   bubahis.   Rj.   bivotli. 
iivotinja.  —  Ne  bi  vidio  birohi  na  slami.  DPosl.  70. 
U   vrijodnoj   je   sluzbi   os'o,   kouj    i   biro.   143.    Glas 
(rospodnji  lomi  kedre  .  .  .  Kao  tele  skaou   od   njega; 
Livaii  i  Sirion  kao  mldd  biro.  Ps.  29,  (i. 

bivol<"<s  bivoloeta,  n.  dux  ]ii</j'dk(db,  bub(du.'i  ri- 
tuliii.  Rj.  iidade  od  biroliee. 

bivttlioa.  f.  die  Biiff'ellnih ,  bubdhi.  muikn  bivo, 
icnil'ii  bivolioa. 

bivolov.  ddj.  sto  pripdda  birolu:  Sacuvaj  me  od 
U8ta  lavovijeb  i  od  rofioru  hirolorijeh,  ouvSi,  izbavi 
me.  Ps.  22,  21.  isp.  bivolski.  —  za  nustt.  ov  isp. 
alatov. 

bivolski,  ddj.  n.  p.  koza,  Biiffcl-,  b)didlinns.  Rj.  sto 
pripada  birolu,  birolimd :  t)slov  posluh,  konjev  nizum 
i  bivolskd  snufjK  oine  monika  svakomu  draga.  DPosl. 
91.  i.ip.  bivolov. 

bivoljai-a,  (koza),  /'.  Biiffd-l'eU.  pel! is  hubdlina: 
U  bud/.aku  je  koia  biroljiuit.  Rj.  Iiirolskd  kozd. 

Blvur,  m.  krdj  u  ju-noj  Srbiji:  Po  Biniru  grada 
zgorio  sam,  i  nahiju  (iusinjsku  uzoo.  Npj.  5,  .541. 
vidi  ]$ilior. 

bivsi,  adj.  vidi  biti  (budem)  8b. 
blza,*  f.  (11  C.  (i.)  vidi  kor:  Kad  eto  Ii  liiza  Seku- 
lova.  Rj.  vidi  i  biziu.  —  A  kad  zaoii  dijete  Sekula  .  .  . 
pred  njiiu  biza  samovoljiia  pooje.  Npj.  3,  218.  [Biza 
u  Crnoj  Gori  zove  se  pseto.  Vuk). 


bi/Jii,  biziiia,  (bizdin.  Rj.')  m.  (u  C.  G.)  vidi  kor. 
Rj-.  ridi  i  liiza  (pseto). 

bjefva,  /'.  —  J)  (u  goriij.  priinorjii)  der  Struwitf, 
tibiale,  cf.  oarapa.  Ri.  ridi  i  oorapa,  bjolajioa.  dem. 
bjeovioa.  —  Slagat'  obje  nogo  ii  jednu  lijecrn.  DPosl. 
112.  Ta  bjecra  ne  ide  na  tu  nogii.  125.  Dailu  za  to 
iizdarjo  .  .' .  djoveru  lionjak  i  lijeire  (peSkir  i  farapei 
u  maiami  zavijene.  Kov.  45.  —  'ij  (u  Hrv.)  ?.enske 
dokoljonice,  7'VrtiteK-dokoIjenice,  mulierum  dokoljc- 
nioe.  Rj. 

bj&fvii-a,  /".  dem.  od  bjoova.  —  Kragujca  u  bjec- 
ricdh  boz  pulila  prodajo.  l)Po»l.  50. 

bjeoi,  (bjogncm)  ijldijol  ne  dolazi  ovdko  prost  u 
in/in  it  iru  ncyo  samo  slozen :  d<>-bjeoi,  iz-,  od-,  po-, 
pre-,  pri-,  raz-  (se),  u-,  uz-,  za-,  z-  (se);  ali  doldzi 
bjegnuti  (bjognenU,  koje  ridi. 

Itji^dOv,  lijodi^va,  m.  prezime.  Kj.  572a.  akc.  DARj. 
37t;b. 

bjt'ga,  /'.  samo  u  oyoj  zagoneci:  Cufa  euCi,  hjega 
bjo^.i,  skooi  ouoa  te  uhvati  bjeffu  (t.  j.  maoka  i  mis). 
Rj.  koja  bjczi. 

bjesiac.  bj^kea,  m.  vidi  bjegunao:  Bjeyne  se  dr?.i 
jednog  puta.  a  pooera  sto.  Rj.  vidi  i  bjeJiunar.  isp. 
bjegaj  bjegunoo,  bjogiinioa,  dobjegalae,  prebjeg,  uskok. 
lij&siilljt',  n.  ridi  bje?,anjo.  Rj. 
bjJ'^ati.  tram,  r.  impf.  ridi  hjnntl  Rj.  vidi  i  bije- 
gati.  r.  pf.  bjounuti,  pobjeoi.  —  1)  Pleoi  dade  a  bje- 
qati  stado.  Rj.  382b.  Nagne  beijati.  Npr.  49.  Kad 
bni  poonu  bje(jati.  201.  Pa  on  bjetfa  dalje  u  iiapredak. 
Oeraju  sa  pjeSoi  i  konjioi.  Npj.  4,  23.  Naklopi  se  i 
on  za  onima  Ho  becidju.  Danioa  4,  7.  —  2)  u  pravmn 
smislu  bjogati  prcd  kim  znaei  da  je  onaj  naprijcd 
koji  bjeijd:  Srblji  sta»ie  pred  njinut  bjegati.  Npj.  4, 
270.  —  ;ij  u  prenesenom  smislu  bjegati  od  koga  zndi-i 
iikhmjdti  mu  se:  A  ti,  o  oovjeiSe  Boiij,  hjegaj  od  ovoga. 
Tim.  II.  6,  11. 

bj&giiuti,  bjegnem.  r.  ;;/'.  riV?i  pobje(!i:  RijeC  reoe, 
bjeqnu  na  tragove.  Rj.  s  ovim  glagolom  slo'zena  v.  pf. 
vidi  kad  bjezati:  i'.  impf.  bjegati,  bjezati. 

bjoicuiiac,  bjegunca,  hi.  der  Fliichtling,  fugitivris. 
Rj.  rtdi  bjegao,  i  syn.  ondje.  —  Bjegunei  i  bjeguniee 
niz  uliou.  Rj.  54b."  By'c(/M»«o  se  dizi  jednog  puta  a 
pooera  sto.  Posl.  14.  Bi^-es  potukao  i  bjegunue  na 
zemlji.  Mojs.  I.  4,  12.  tdko  se  zore  i  divlji  roj  koji 
poslije  njekoliko  dana  uteie  iz  kosniee.  J.  Zivanovio. 
DARj.  378b. 

bjestTinf*''  bjegunceta,  h.  ein  junger  Fliichtling, 
puer  fuiiitirua.  Rj.  dijete  koje  pobjegne  kuda  zd  Uto 
god.  u  Rj.:  u  Booi  se  osobito  govori  za  ^enu  koja 
pobjeirno  od  muza,  kao  lijcgunica. 

bjoii'iMiica,  /'.  die  FUiehtige,  profugd,  (u  Booi  so 
osobito  lijeiiunicd  zove  ?,ena  koja  od  muza  pobjogrio 
u  rod):  Dii  ne  refe,  e  sto  bjeguniee.  Rj.  isp.  bjegunoo. 
—  Bjoguiii-i  i  bjeiiunirc  niz  uliou.  Rj.  54b. 

h\U.  bjMa,  n.  eine  (rdttung  Eiclie,  qtiereus  genus. 
Rj.  ipiereus  scssilillurd  Sdesb.  Rj.=  nekdkdv  hrast. 

bj^'la.  f.  samo  11  ovoj  zagonooi:  bjeht  bjelu  zove: 
daj  mi  lijelo  l/jela  hljeba,  ispod  b'jela  skuta  (t.  j. 
ovoa  i  jagujo).  Rj. 

bjMaoa.  /'.  (po  jugozai>.  kraj.)  bijela  suknena  muska 
baljiua  s  rukaviiiia,  koja  so  ii  Horoegovini  iiosi  kao 
u  Srbiji  giinj,  samo  sto  se  po  bjelaei  op:i.siiju,  a  po 
gunju  ue!  Hjolar-a  se  u  ( "rnoj  gori  zove  i  gunjicd.  Art 
n-eissen  Mdnnerkleide.i,  restis  genus:  Dlaka  po  dlaka, 
eto  lijelaea  ;  zriio  po  zrno,  eto  pogaoa;  kai>lja  po  kaplja, 
eto  Moraoa.  —  (Mjesto  eto  bjelaca  u  Kotoiu  sam  ouo: 
oini  bjeldiu  it.  d".  Posl.  59).  Rj.  —  Gege  (nose)  oak- 
sire,  dolame  (seljaoi  i  bjelaie  kao  i  Crnogorci)  i  oko 
glave  saruke.  Rj.  85a.  vidi  guuj,  haljiua  1.  isp.  bje- 
ijaCa.  rijei-i  s  tdkim  nast.  vidi  kod  ajgiraoa. 

Bjolildiii,  III.  ime  musko  u  prezimenu:  I  od  Risna 
Bjeladiuoriea,  po  imenu  RiSujanina  Marka.  Npj.  5, 
235  —  od,  osn.  koja  je  od  bijel.  imeua  s  takim  nast. 
kod  Miladin. 


bjolaira 


64  — 


bjclujiifr 


bj«>ltii«-!i.  /'.  bijela  i-arapa,  imsiter  StntmpI',  Uhiale 
'illfiim.   Kj.     -    Ihiiiiiii'  piie  bjeliVju'ii.  Osn.  318. 
Iijt'li'ij it'll.  /'.  riih  bjelaii-u. 

bjcliiiicc,  11.  dus  /fiiiTifs,  alhiiiiHii.  Kj.  viiU  bijelae 
:.',  bioff,  bjehioe.  —  Neki  probiju  jnje  od  ozdo  tc  is- 
eijede  ziiji-e  i  hjeltnice.  Rj.  iV)!i.  Jlctmi  hjelnncc  od 
jajctii  II  i\<iJii  vodc.  Rj.  21()ii.  U  ujeinu  (miK'ku't  jc 
poiuijeinno  iumanoe  i  bjeliiDce.  Rj.  STlJa.  Tvor.  hjc- 
laiice  r.TzmiiiVuo  sto  se  met'e  iia  prijesnu  lanu.  Rj. 
7.S."5b.  iiii^itdikDiii  je  uprnro  dcm.  ixp.  blatance,  ('edaiice. 
bjelitstiiye,  ii.  (?'(■-■  (r«t.<.s7(f7i-.«e/ii,  BUtseti,  ulhicntio. 
Rj.  nrhal.  od  bjehusati  se.  stanje  toje  bivu  had  se  sto 
hjehisii. 

bjoliisati  .se,  sain  se.  r.  r.  impf.  n-cisKlich  sein, 
alhico.  Rj.  deiH.  od  bijeljeli  se.  —  Opazi  jrdje  se  nesto 
kroz  poniit'-imi  ii  sumi  hclnsd.  Xpr.  133. 

Kjoliksica.  /'.  planina  ii  Heieesovini.  Ej.  pluniva 
l.ojii  se  hjildSd  (III  sitijejia?  isp.  Bjelasioa  (vidi  dalje 
lijela.sati  se).  Korijeni  141.  isp.  BjelaSniea. 

bji&lfis,  HI.  bijcl  konj,  der  Scliimmel,  cqims  (dhus. 
cf.  bijelao.  gjojrat:  \  najdalje  paSa  na  bjelasa.  Rj. 
imeiui  loujnia  s  liilim   nitst.  ridi  lod  konj. 

Itjt'lasniea,  /'.  planina  u  Rosni  oko  f>  sahata  od 
Sarajcva.  Rj.  isp.  Bjelasiea. 

bjt'lava,  /'.  vaccti  alhi  coloris.  Stiilli.  hijelu  Iraid. 
fforiiri  se  i  «  Hrr.  vidi  bjelavka,  bjelulja.  ea  uast. 
hp.  srnava. 

bjMavka,  /'.  ime  kravi.  Lj.  KovaCevid.  DABj.  380a. 
ridi  l)jelava,  bjelulja. 

bjt'h'ir.  i».  (u  ('.  G.)  vidi  biljeg:  Zla  hjelega  ua 
piitalja  tvo^a.  Rj.  ridi  i  bjeljejr. 

bji'li'iisiia,  /'.  suludasto  ecljade  uiu.sko  ili  zeusko. 
jiostinijcm  (id  bijela  usna,  a  po  tome  ie  hiti  upravo 
otmj  11  loijii  ,je  liijela  usna,  jos  nije  criia,  jos  nemti 
hrl.-orii,  nihid,  a  po  toni  lud.  DARj.  380b.  za  ohiicje 
isTji.  niilciisna  il:itd  Mileusnie);  brzoreka. 

bjclt'iisiiast,  adj.  suludiist.  od  bjeleusna.  Lj.  Wto- 
janovie.  l).\Rj.  .'SMOb. 

bji'lit-a,  f.  —  JJ  n.  p.  seniea,  jabuka,  treSnja,  Sljiva, 
die  M'visxe,  (illia  (Icuo  (ijioaicijiij.  Rj.  hijela  rodaradi: 
Ko  ne  dofrje  na  boj  na  Kosovo,  od  ruke  inu  nista  ue 
rodilo:  ni  u  polju  hjelica  2iscnica.  Npj.  2,  310.  — 
2)  ovea  bjeliea,  liijele  rniie  rndi:  Da  Bog  da  .  .  . 
liolje  nam  rodilo  vinoin  i  .fienieom  .  .  .  planine  iirdom 
i  tjeiiieom  (gdjekoji  poslije  ove  rijeci  dodaju)  i  orcom 
lijeliriim  '.   Kov.  71. 

KjMica,  f.  —  J)  ein  Fluss  in  Serbien,  fluvius 
Scrbidc:  Niz  Hjelicu  i  niz  IMoravicu.  Rj.  roda  «  Sr- 
biji.  —  2)  VI.  (ovjek  iz  plemcna  Bjeliea  «  6'.  (t.  : 
|)va  Njefrusa  i  dvije  lijelicc.  Xpj.  4,  3(j. 

Ilj4>li^a^tt  (bjelifitst)  tidj.  icci.<sslich,  alhidus.  Rj.  dem. 
od  bijel  (bio),  ridi  bjeluSast,  subjel,  aubjela.st.  —  adj. 
.«  iiihiin  tifint.  fralieast,  jrianiciWt,  kukricast. 

bjelidba,  f.  kad  se  bijeli  ii.  p.  platno,  pregja,  da.'< 
lileifhen,  die  Zcit  dn  man  Leimcand  bleicht,  tempus 
insoliindix  linteif.  Rj.  rddnjn  kojom  se  bijeli  n.  p. 
pliihio;  i  rrijciiie  hud  .se  bijel^.  —  s  takim  iiast.  rijeci: 
guliilba,  komidba,  kr<;idba,  praSidba,  prcitidba,  rezidba, 
vr.'idba,  ienidba  i  t.  d.  bjeli-dba,  db  naxtalo  od  tv. 
i.vp.  molilva.  isp.  On.  241. 

bjj;lija,  f.  u  Rj.  samo  po  ist.  govoru:  belija  t.  j. 
pogaea  bijela,  die  M'eix.se,  alba:  Arami  im  pogaf^u 
beliju.  Rj.  21b.  bjelija.  iJARj.  381b.  —  isp.  rijeci 
n  takim  nasi,  postale  od  adj.  poganija,  tvrdija. 

bji'lijaiika,  f.  lu  L'z.  nah.)  Art  JJirnen,  piri  genus. 
Rj.  iii-kukva  kruftka. 

bjriika,  /'.  (u  (,'.  G.)  der  Splint,  alburnum,  cf.  he\j, 
bakidja.  Rj.  na  drvetu  (osobito  hrastoru  i  ceroru)  do 
kore,  od  jirilike  s  tri  prsta  debelo.  vidi  bjelj.  —  .Str?.. 
u  drveta  pod  bjcUkom  ili  bakuljom.  Rj.  719b.  rijeci 
«  takim  nast.  kod  ajjtika. 

bjriilo,  n.  —  J)  nijeslo,  gdje  se  bijeli  platno,  die 
Jllciehe,  der  Jileichjilatz,  locus  insolandis  linteis :  Jeka 
b'jeli  na  bjclilu  platno.   lij.  —  Hrela  Teodoru,   gdjo 


ide  .<  bjelila.  Nov.  Srb.  1S17,  l.so.  .>:  Inkim  nast.  rijeci 
kojc  dkk'c  mjcslo  gdje  sto  liini:  bupilo.  kalilo.  kupalo, 
legalo,  moeilo,  pojilo,  pregibalo,  pmgledalo,  solilo,  to- 
Oilo  i  t.  d.  —  2)  die  ircisse  •Scliininke,  ceriissn.  llj. 
boja,  strar  kojom  se  bijeli  lice:  Na  dan  joj  je  \>" 
oke  bjelila,  a  trideset  drama  ruinenila.  Here.  170. 
.<  ^(/.•^m  nast.  rijeci  ridi  kod  buekalo. 

bjeliija,  /'.  die  Jileicheriti,  insolatri.r.  Rj.  icndti 
k(ij((  bijeli  platno :  Ilaljine  njegove  postadose  sjajiu 
i  vrlo  bijelo  kao  snijeg,  kao  Sto  ne  nio?.e  bjeHljn  iibi- 
jeliti  na  zenilji.  Mark,  i),  .3.  ridi  bjeljara,  bjeljariea. 
rijeci  s  takim  mist,  dadilja,  dojilja,  muzilja,  nosiljn, 
perilja,  jdctilja,  rediija,  rodilja,  jiorodilja,  vezilja.  vidi 
i  knd  grel)enalja. 

bjeliiia,  f.  —  1)  die  Wcisse,  albedo.  Rj.  osoliiii.i 
onugii  sto  je  bijelo.  ridi  bijelost,  bjeloea.  —  2)  iitu 
god  bijelo :  Uze  .Takov  zelenijeb  pnitova  .  .  .  i  naguli 
ill  do  bjelinc  koja  bjese  na  priitovima.  Mojs.  I.  30, 
37.  —  -i)  napose  —  a)  bijelo  odije.lo.  D.\Rj.  38'2a. 
—  bjvinovii  loza  bijela  grozgja,  i  bijelo  grohjjc.  l).\Rj. 
382a.  jedno  i  drugo  gorori  se  i  u  llrv.  —  4)  bijelo 
meso,  n.  p.  u  pure  Hi  m  kokosi  na  prsima.  Daiueii'', 
ARj.  382a. 

bjelinskl,  adj.  sto  pripada.  bjelini,  t.  j.  lozi  ri- 
noroj  koja  se  zore  bjelina:  (jrozd  Itjeliuski.  m  zagre- 
backoj  okolici.  Ivekovie.  takrdi  adj.  is/i.  kod  bundevski. 
l)jH(»brk,  m.  der  einen  Idonden  Schnurrbart  hat, 
ahriiiiliarbus  (?).  Rj.  bjelo-brk,  covjek  bijelijeli  brka. 
isp.  tako  slo:.  rijei:i  ervenbrk,  dugobrk,  gladibrk, 
Pusibrk,  sisobrk  —  dolazi  i  kao  prezimc  Bjelobrk  n.  p. 
u  (ijurgjcrcn  u  Hrraiskoj ;.  (di  ««.  ga  Kijeiiici,  gospu- 
dari  u  birsoj  Krajini,  pretvorili  n  BellolxTg.  po  ofu 
bjclobrkii  prezimc:  On  pogubi  pet  Turskib  katila,  Jiet 
katila  lijcUibrkoricii.  Npj.  4,528. 

Itjclocrkx  lYiiskT,  adj.  Kj.  sto  pripada  Bijeloj  Crkri. 
bjcloea.  f.  Danifti*;,  ARj.  3811).  tUhedo,  candor,  ridi 
bijelost,  lijeliua.  —  rijeci  s  takim  nast.  kod  bistro(!a. 
bjtUodaii,  adj.  bjelo-daii.  apertus,  evidens,  muni- 
festiis,  sin  je  kao  na  bijelom.d.anu,  j«r«ji,  ocit.  comp. 
bjelodaniji.  l).\Rj.  383b.  u  Rj.  samo  adv.:  bjelftdano, 
adv.  (u  ('.  (}.)  sic.htbarlich,  offenbar,  dare,  manifeste: 
Bjelodano  da  se  obidenin.  Kj.  —  Ovijem  biljezim 
bjclodanijcm  ukrijepljeiii  .'ipostoli.  B.  ('ueeri.  Evo  vani 
lijelodana  obrai'nija.  V.  M.  (Tueeti(5.  Ot'ito  je  ovo  i 
bilodano.  .\.  Kaiiizlie.  D.VRj.  383b.  isp.  nbjelodaniti, 
objelodanjiv.ati. 

bjolosrab,  m.  (w  V.  (i.)  drvo  nekako,  Art  Jiaum, 
arbor  is  genus.  Itj.  carpinus  lietnlus  L.  Rj.'  bjelo-grab. 
bee  sumnjc  bijeli  grab.  —  rijeci  tako  .^ozcne:  bjelojug, 
bjelojabuka,  cruograb,  galovran,  golovran,  modrokos, 
pustogjak,  pustosvat,  sliilkogrm. 

bjcloirrlT,  adj.  vcisshalsig,  colli  albi:  (irad  gra- 
dila'  hjrtogrld  vila.  Rj.  bjelo-grli,  i<lo  iwa  bijelo  grlo. 
hjcloarlka,  /'.  bjcUiijrla  zenska  :  I  njegova  bilogrlka 
Ijuba.  HNpj.  3,  .'■>()•>.  Moj  se  aga  ne^.enjen  zgodio, 
bilogrlke  ko'd  kolina  nema.  4,  '.>'.).  akc.  D.VRj.  384a. 
bj&logfi'/,,  m.  Wcissarsch,  clunibns  albis.  Rj.  bjelo- 
guz,  u  kiiga  je  bijel  guz.  isp.  bjeloguza.  —  rijeci  tako 
slozcne :  crno'^u/.,  gologuz,  krivogiiz,  krpiguz,  Ledoguz, 
masnoguz,  nadriguz,  obloguz,  puug\iz,  razbiguz,  svrbi- 
guz,  svrboguz,  vrtiguz,  strmoguz. 

bjMoffiiza,  f.  (u  O.  G.)  nekaka  tica  kao  pliska, 
Art  Voijel,  avis  genus.  Kazu  da  ovo  tiec  zimnju  u 
zemlji  u  redu  turivSi  kljun  jedna  drugoj  u  perje.  Rj. 
der  ge.meinc  Stcinschviiitzcr,  saxicola  oenantlic  Ij.  Rj.* 
bjelo-guza.  isp.  bjeloguz. 

bjtMojabuka,  /'.  (u  Sunind.)  Art  Apfel,  mali  genie. 
Rj.  nekakra  liijela  jidncka.  isp.  bjeliea  jabuka. 

bjMojka,  f.  konopljika  miiska.  Konojilja  bjelojka 
cvati  a  nema  roda ;  ernojka  jiak  ne  evjeta  a  ima 
sjenie.  H.  Novakovi('\  DARj.  381b.  Izborniea,  konojtlja 
bjelojka  koja  nema  sjeniena.  AKj.  IV.  141a. 

bjelojug,  m.  (u  Dubr.)  ju^.ni  vjetar  hey,  kiSe,  ein 
irockener  Hiidwind,   auster  siccus.   Rj.   bjelo-jug,  sto 


bjt'lojiijjiji 


—  65  — 


lijoljae 


jc  taj  jiiii  rjettir  Iw:  I'isc,  i  jm  turn  redrn,  l-itd  on 
(liivu,  ziito  se  sore  liijel.  hoje  jc  .iiisturljcno  s  njiiii  u 
jfihiii  njec.  DARj.  .'1.^41).  tuku  do:,  rijci-i  ridi  hod 
l>jeli)L'iab. 

bjt'lojiixiiji.  iidj.  ito  hiva  liidje  bjelojug.  —  Hjelo- 
IHznji  j.'iL'Miijii  po  morn  se  trkiijii.  lH'osl.  li. 

bj<'li'ikil|):li-,  hjilnkapca,  «i.  I.isu  sa  .tnijcfioiii.  .in- 
'•njciiii"!.  I'.iila  hjrliikitiKu:.  .1.  H()>rilaiu)vi('\  ad  bijel  i 
kap.  I*\Uj.  .">Sll).  ridi  i  alauza,  (  syn.  oiidjc. 

hji"l<»koriic,  liji'loknica,  m.  no^.  bijelijch  koia  (kainzi), 
Me.iscr  iitit  vcisfum  llifie,  cuUtr  wmiulirii  nllii.  Rj. 
lijelo-korac.  ixji.  cirinkoiive. 

hjohMik,  iidj.  weissl}(i(l-i<i,  fmic  tdlxt.  Rj.  Ujclo-lik, 
((  kiiiju  je  hijcto  lice.  —  l<li  rcci,  jailiia,  tvojoj  luajei, 
la  lie  rodi.  jadiia,  iliii<ro  (Vilo,  (Iniiro  redo,  jadna  kao 
lel)e,  kao  telto,  jadna, /);V7(i//A».  Npj.  I,  ;!:!!).  —  rijcci 
litko  Md'.iiif.  hijcdolik.  jcdiiolik.  inladi)lik,  slarolik. 
bji'liiliim,  /'.  l)ij('la  lipa.  l/.rasla  krasiia  velika  helo- 
lipu.  M.  (ij.  Milii'evir.  DARj.  3.Sr>a.  lijelo-lipa.  inp. 
lijeloorrali. 

bjol6nu;ir,  ndj.  bjelo-nog,  «  m/d  xu  hijdc  nogc: 
Ri.iraiiice  hjiJiiniitja !  Kj.'  i54.  —  iuko  slozene  rijeci 
lidi  kiid  liosrinofr. 

bjflo|>ilii<l:ira,  /'.  «  Hj.  po  ixt.  (joruru:  Ijelopan- 
lara,  /'.  (ii  Riidii.  nah.)  liijela  krupna  sljiva.  cf.  ja- 
lara.  Rj. 

Kjeloiifivlic,  m.  vidi  Hjelopavli<;i. 
Kj(>lo|irivli)-i,  wi,  pi.  Rj.  phmc  ii  Cnwj  (luri,  covjel: 
i:  tiiijii  phiiHuii  zuvv  xc  Rji'lopavlir.  —  Crne  Gore  i 
lijdijpiirl it'll.  Rj.  Oil  okiii)i  SVC  ]y}itopnrlii'f.  Xpj.  4, 
108.  <)d  Kilijia  iioskovira  Hjclnpurlirii.  Npj.'  4,  XXIU. 
tako  se  zoru  po  Bijeloni  I'avbi.  od  koqa  s%i  narodili. 
isp.  DARj.  :5S5b. 

ltj(>li')|)!lvli('-kT,  (idj.  stu  pvipadn  TIjdopHilivima. 
U  Bjthipudickoj  pbmiiii  iiuaju  I'cliri  pouikvice.  Rj. 
Rj.  5;>;»1).  pihi  i  J5ji'lopavIit''ski,  idi  to  ce  biti  ostatuk 
ud  ShifCiioarprikufia  jiistiiija :  /id,  koji  je  isao  .  .  . 
preko  Ostrooii,  pbmine  Bjdupitvlit'xke.  Rj.  7tia.  isp. 
Pecski. 

Bj(>lu|iuljac,  Rjelftpoljca,  in.  coijek  is  Bijdoga 
ptdjti.  Rj. 

bjpl(»ri'|iast.  adj.  bjclo-repa.st,  hijela  repa:  Jagnje 

bjeloropasui.  I.j.  Kovarevir.  D.VRj.  SSiy.i.  inp.  crnorep. 

Itj«'lustj«'na<-,    lijelostijeuca,    m.    corjek    iz    Bijde 

.^Vye")lC.  dolazi  k<Ki  pnzime  prdddiju  vijd:a,  kujkuvski: 

Helostenec  (koji  je  pisao  ijecnik).  DARj.  38{ib. 

Bj«'l('l^^tij('ll("'•('V,  adj.  Uto  pripiidii  Bjdostijencu:  Iz- 
me^u  rjoriiika  ima  tako  samo  u  lljdostijcncevn,  Jam- 
l>ie.Si('evu  i  Danicii'evu.  DARj.  88b. 

Bjt'los,  HjelftJa,  w,  planina  u  Cucama.  Da  idemo 
u  Bjelos  plaiiinii.  Rj.  —  Bjelos  [o.in.  u  adjeki.  bijel.) 
isp.  Osii.  olU).  iiiiciia  s  tiikim  mist.  Budo§,  Cvjetos, 
l>ivos,  .(uroJ,  MaloJ,  MJlo5,  PetoJ,  Rados,  TvrdoS,  Uros, 
Vino5. 

bjMosa,  /'.  u  zagoneei.  Rj.  —  Za(^erah  tola^a,  a  tolai 
•frbcsH,  a  jfrboSa  hjdohi,  a  hjdosii  bje?.'  te  doma. 
Rj.  74.'!a.  a  odijonetljaj :  mlin  i  biaSiio.  rijeci  .s  takim 
nasi.  evjctoSa,  flankoia,  grboJa,  krilo.ia,  uemogoJa, 
neznadosa,  rogoSa,  vot'koSa,  zelcnosa. 

bjolAsljiva,  f.  (u  Rudn.  uah.)  vidi  tursrunja.  Ej. 
»■  Kj.  7r)(ia  kiize  se  da  je  tiirsjulja  //('  turiiiiuja  sljiva, 
koja  rano  do.yiijcrd.  cf.  crvenjaca.  bjelo-Sljiva,  bijela 
sljiva.  t.t^).  bjclica  (.<ljiva).  —  tako  .<tlo:.  rijei^i  kod 
bjelograb. 

bji*l6sljivat'-a,  /'.  rakija  od  bjeloSljive.  Rj.  s  takvim 
lutxt.  rijeci  kiije  znace  r<d;ij>t:  jabukovaoa  2,  koino- 
vafa,  oskonisovaia  2,  snuekovac'a  2,  tresujovaca  2, 
i  t.  d. 
bjt>l6lr<-|i.  Iidj.  ludi  bjt'lotrepast.  DARj.  387a. 
bjelotrepa,  /'.  zen.'<ko  bijelijeh  tre})uvieit.  Lj.  Kova- 
cevic.  DAKj.  ,'jS7a. 

bj*>lotr<'|iaii ,  bjelotrepaua,  m.  corjek  Hi  zivince 
bijelijeh  trcpnricu.  9^.  Radoiijic.  I.j.  KovatVvii'.  D.VRj. 
387a.  ridi  bjelotrepuS. 


bj<'lolrc|»as(.  '(('./'.  n  kofiii  xu  hijele  trepmnce,  albis 
oiliis.  D.VRj.  .■!87a.  ridi  bjelotrep,  detii.  bjelotrepusast. 
bj('lotr('|tfi>,    bjclotivpi'isa.  t».  ridi   bjelolrcpaii.  ?.. 
Radonjir.   DARj.  387a. 

bj<d(ilri-pii>>asl,  ndj.  vidi  bjclotrep.a.st.  Z.  Radoiijic. 
D.VRj.  ;;f<7a.  kiio  ihi  je  dcm.  nd  bjclotrep,  bjtdotrepai*!. 
isp.  Iijpbi.-ast  preiiiii  bijel. 

bjeloiihast,  ndj.  nllms  aiiriculii»  hiibens,  n  koga 
jc  bijdo  iilio  jedno  ili  oba.  -lunac  bjeluuhust.  DARj. 
387b.  hjdo-iihu.it.  vidi  bjeloiis. 

bjt'loiiN,  adj.  bjelo-u.i,  bijelijeh  iisiju.  ridi  bjelo- 
iiliast.  —  A  za  |)asoin  do  dva  dzehverdara,  megju 
Mjiiiia  nozi  bjcloiisi.  IINpj.  3,  !)1. 

bjelSv,  bjelova,  mi.  ein  ireis.ier  Hund,  canis  albus. 
Rj.  bijel  pus  —  ,s  takrim  nasi,  imena  psima  vidi 
kod  pas. 

bjelov,  adj.  Rj.  Uo  pripuda  lijelu  (lirastn).  —  za 
luist.  isp.  aj)tov. 

Ujt'lovar,  Rjeloviira,-  hi.  Rj.  tviro.s  u  Hrvatskoj. 
tako  se  zoru  i  dra  sela  u  llrratskoj,  pa  u  onim  kra- 
jcrima  bjelovar  ^iirtci'  bijela  zeinlja. 

bjt'lovar,  bjelovilra,  m.  bijela  mriiava  zemlja.  isp. 
liga.  —  »Trsja  su  na  hdontrih  ove  godiue  slabo  ro- 
dila;  gro/.gje  se  u  evetu  osulo';  kazivao  mi  je  seljak 
zemljak  prije  miioiio  yodinn.  za  druyu  polu  bjelo-var 
isp.  moi'var  (iiioear),  niocvara.  Ivekovi^. 

Rji'lovi^rac,  Mjelovarca,  m.  eovjek  iz  Bjelovara.  Rj. 
Itj<'l(lva^^ki.  adj.  Rj.  sto  pripuda  Bjdovaru. 
bji'lovliia,  /.  Rj.  bjelovo  <lrvo. 
I)jcl6\  lj«'\ ,  adj.  Rj.  sto  pripada  bjdomi  (psu).  taka 
adj.  ridi  kod  birovljev. 

bji'li'u'C,  »i.  villi  bioce.  Lj.  Kovaeevi<;.  DAEj.  388a. 
i  s;in.  kod  bioce.  —  bice  bjelii(t)c-e. 

bjcius;',  m.  das  ircissc  viiinnlichc  l^chirein,  porcus 
albus.  Kj.  bijel  krmak.  m  Hrvatskoj  krmcima  ijovore 
eiuiig,  l)jeliig,  piisug,  sivug,  zeljiig,  zutiig  i  t.  d.  kako 
je  cm,  bijel,  piisast,  siv,  zelen,  hit  i  t.  d. 

bjMilis'a,  /'.  die  iceisse  .S'km,  sus  alba.  Rj.  bijela 
krmaca.  u  Ilrv.  ijovore  krmacamu  bjeluga,  crnuga, 
pasuga,  sivuga,  zeljiiga,  ?,iiuiga  i  t.  d.  kako  je  crna, 
bijela  i  t.  d.  —  rijeci  s  takrivi  nast.  vidi  i  ceMjuga, 
cevrljuga,  cvoruga,  evrljuga,  baliiga,  jaruga,  kaljuga, 
ma(;uga,  maljuga,  motoruga,  obrljuga,  panjuga,  pa- 
struga,  pepeljiiga,  piljuga,  Sevrljuga,  valjuga,  vla- 
cuga  i  t.  d. 
I  bj&lfiaov,  adj  Rj.  sto  pripada  bjelugu.  —  za  na-st. 
isp.  alatov. 

bjoliiija,  /■.  ime  kravi  bijeloj.  I.  Pavlovic.  M.  Ko- 
vacevic.  J).VRj.  388a.  ridi  bjelava,  bjelavka. 

bji'liisa.sl,  adj.  vei.i-ilich,  suhnlbus  cf.  subjel.  Kj. 
dcm.  od  bijel  (bio),  vidi  i  bjelieast,  siibjel:i.<t. 

bjolilsilia.  /'.  |u  l.iei)  trava,  iialik  na  kopitujak, 
Art  Pfhiiiu;  herbae  i/cnus.  Rj.  marrubiuni  candidis- 
simum  L.  DARj.  388a.  —  rijeci  s  takiiii  nast.  ba- 
bnsina,  cinju.iina,  komuMna,  p.abusina,  periisina. 

bj(>lliska,  f.  obicna  ili  vodena  zmija,  tropidonatus 
nafri.i:  L.  K.  Crnogorac.  ])ARj.  388b.  —  rijeci  s  ta- 
krim  nast.  kod  babuska. 

bjfliitak,  bjeliltka,  m.  tier  Quarz,  quarzum  L.  Rj. 
Sto  je  u  pnJke  i  u  topa  tane,  ono  je  u  groma  »strje- 
lica«  .  .  .  poslije  nekoliko  godina  izigje  na  zemlju,  pa 
je  onda  mnogi  uagju  (katneii  bjdiitak  koliko  veliki 
\  orah,  glatko  zatcsau  sa  mnogijeh  straua).  Rj.  102b. 
vi)li  solja.  —  hjehitik  (pred  t  osn.  u  adj.  bijel).  Osn. 
28H.  rijei:i  s  takiw  iin-s/.  imiitak,  navijutak,  oblutak, 
salutak,  smrzlutak. 

hjelj.  III.  po  juz.  ijovoru  za  belj  u  istocnom. 
Kj^lja,  m.  ime  musko.  Rj. 
I       lljelja.  in.  ccljade,  koje  ima  bijelo  na  oku:  Xe  reel 
I  mi :  eoio,  dok  ti   ne  recem :  bdja.   Posl.  209.  belja  u 
I  istocnovi  gororu ;  u  juznoin  bjelja.  isp.  DARj.  230a. 
'  i  388b. 

bjeljae.  bjMjca,  »i.  DARj.  295a.  ii  zap.  gororu 
biljae.  ridi  bijelj,  i  sijn.  ondje. 


bjeljai-a 


66 


bliu'ei^o 


bji'ljiu"-a.  /'.  i.-'^i.  liiljaOa.  PAKj.  .'it^Sli.  ixp.  hjeldia. 

bji'ljar,  UjeljAra.  in.  —  J)  (ii  Uubr.l  iter  Kot:e»- 
miiclier.  (/<(ii,-!n/>(irii(.«,  cf.  I'ebediijn.  Rj.  koji  griidi 
liijeljc.  cehetii.  —  'i)  koji  niljii  snkiio.  tier  Walker, 
f'lillo.   riili  kixl  ailjektira  bjeljarev. 

bjMjara,  /'.  die  Bleichcrin.  in.'ioldtri.r.  Kj.  kojti  iii- 
jeti  platno.  vidi  lijoljarii-a,  bjeljilja.  — •  Platuo  bele 
Mjare  devojke.  Rj.  22a. 

bjoljarev.  adj.  ito  pripada  hjcljani :  Stadose  kod 
jaza  troriije^a  jezera.  koji  je  poknij  puta  u  polju  bje- 
Ijarevu.  I'ar.  II.  liS.  17.  Nakraj  jaza  fiornjejra  jczera, 
na  put  kod  polja  hjeljareni.  Is.  7,  3  (in  via  aijri  fnl- 
loni'i.  Stros^e  dc.<   ^\'alkeil'cldes). 

bj(>lj<irifa.  /'.  die  Jileicherin,  inrtolairi.r.  Rj.  koja 
bijeli  2>liii)io.  vidi  bjelara.  bjeljilja.  —  (Tlpilale  je 
s  bieiia  lidjarice,  heljiiiict:  njeiie  (irufrariee.  Rj.  22a. 

bjt'ljarskl,  adj.  sto  pripada  hjeljariitia  Hi  hjcljani 
kojcmit  god:  Jer  je  on  kao  oganj  liveev  i  kao  iiiilo 
l>jeljar.'<ko.  Mai.  3,  2. 

bjt'ljoe.  111.  (If  C.  G.)  vidi  biljeg:  Svaki  nosi  bje- 
Ijes  od  Tureiiia.  Rj.  ridi  i  bjeleg. 

bj(>IJ4'tina.  /'.  auiim.  od  bijelj.  «  juz.  (joroni.  u  r«- 
jiadiinnie  biljetina,  koje  vidi.  vidi  i  bjeljina.  —  ta- 
kora  aiKjiii.  kod  l):d>etina. 

hjMjina,  /'.  augm.od  bijelj:  Ko  priiza  iioge  izvan 
hjeljine,  ozepsee  iiiu.  Rj.  ridi  i  bjeljetina.  —  takvu 
uugin.  kod  liardai'iiia. 

bjt'sililo.  I),  vidi  bjesiiO(''i.  Rj.  ridi  i  bijest.  —  1)  n 
praroiii  xmislu,  holext.kud  je  ieljiidc  Hi  .ririni'e  hijesiio: 
IJdarioe  te  Go-ipod  liidiloiii  i  sljepotoni  i  hjesiiiliini. 
Mojs.  V.  2t),  2S.  —  'i)  u  preiieseiiiim  sini/'lii  statije  ii 
kome  je  tko  kao  izran  sthe  ud  jaro.'iti :  Zatvoreui  friijev 
oduiah  provali  sebi  na  silu  oduSku  s  relikim  hjefmilom. 
Danica  2,  141.  —  rijeci  .s  tiikim  nasi,  koje  snuee 
stanje  Hi  strar :  ludijo,  nirtvilo,  niJtavilo,  tamnilo, 
tutilo. 

hjesnili.  n7m.   ridi  bjesnjeti.  Rj. 

bje.snoi-a.  /'.  die  U'uth,  furor,  rabies.  Rj.  ridi  bje- 
.snilo,  bije-st.  —  1)  u  prarom  smiulu,  holest  od  koje 
celjade  Hi  zivinie  hje.'ini :  Zapisati  n.  p.  od  grozniee, 
od  glave,  od  hjesnoce.  Rj.  lS8b.  —  2)  n  prenesenom 
.tmUlii,  Iiije-it,  sila,  der  Muthuilie,  Ungestiim,  rio- 
leniia:  Od  obijesti,  t.  j.  od  sile,  od  lijesnoee,  Rj.  42.Sb. 
Vrijeme  i  lijesiioia  otiviaia  zbrisase  ih  .sa  zemaljskog 
lica.  Priprava  174. 

bjesoinue.'in ,  hjesoniiiena,  adj.  daemon i.^ch,  dae- 
moniaciis.  Rj.  bje.so-nitiean,  hoga  liijef  inin'i.  drnga 
pola  adj.  mu<.''an  i<  snai'enjn :  koji  piidiiii<ti  wukii. 
Osn.  18o.  —  To  on  fini  ludini,  lie.iomuinim,  slepim. 
MiloS  202. 

bjcsovaiije,  n.  rerhtd.  od  bjesovati.  koje  ridi. 

bji'suvali,  bjesiijem,  r.  imp/',  ridi  vragovati.  i.tp. 
liijes  4.  —  Koji  Turci  leJ.e  na  iizuru,  a  raili  im  siro- 
tinja  raja,  njima  jeste  l:wno  hjesoraii.  Npj.  4,  38. 

bjeinji-iiji',  «.  d(i.i  J{itsen,  furor.  Rj.  verlxU.  od 
bjesnjeti,  koje  ridi. 

bjosiijcti,  bje.snim,  r.  impf.  Rj.  ridi  bjeaniti  r. 
pf.  sloz.  po-bjeSnjeti.  —  J)  uiithend  uerden,  ruhi- 
oxus  fio;  neSto  bje.ine  psi  ove  godinc.  Rj.  hirati  hijesan 
u  prarom  .imitlu,  liolorati  od  lijesnoie  (1).  —  2)  ra.sen, 
fohen,  furcre.  Rj.  u  prcnesenom  xmiulu,  liHi  izran 
sehe,  izlaziti  iz  xvije'<fi  od  jurosti,  od  ohijeMi  Hi  od 
zelje.  i.ip.  drnjivati  .ie,  goropaditi  se.  —  Koji  se  s  njom 
kurva.ie  i  hjenyiise.  (Jtkriv.  18,  !).  Znani  .  .  .  kako 
Itjesnii  na  me,  jer  lijennix  na  me,  i  tvoja  obijest  <logje 
do  mojih  uSiju.  Is.  37,  28,  29.  .ler  hjehijeste  kao  ju- 
nlca  na  travi.  Jer.  .^J,  11.  —  isp.  drnjivati  se,  goro- 
paditi se. 

bj&iiiii,  f.  —  1)  Fliehende,  fugientei^.  Rj.  coll. 
celjad  koja  hjezi:  U  Trii^'u  se  bilo  skupilo  hjezani 
nekoliko  stotina  diiSa.  Uanicn  3,  1!)9.  Ne  (-c  biti  ni- 
koga  da  .4aku|>i  hjezun.  Jer.  49,  .0.  Sva  hjezan  nje- 
gova  Ha  Hvoni  vojskf>in  njegovoni  pa.4(;e  od  iiiaea. 
Jezek.    17,   21.    Niti   treba.ie   da   staneS    na   ra-spntieu 


da  \ibijai  hjelun  njihovu.  .\vd.  1,  14.  —  2)  die 
Fliicht,  fuga:  rodio  se  viz  bjezan.  Rj.  Iijezanje,  hje- 
ganje,  hijeg :  Xego  se  molito  Hogu  da  ne  bude  hjezan 
vaSa  11  ziinii  ui  ii  subotii.  Mat.  24,  20. 

bji'zaii,  »i.  der  gem   fUeht.  fiigitor.  Rj.  koji  radah 
lijeii.   ridi  kod  adjcktira  bjezanov.  ■"f 

bjt'ZiUiov,  adj.  sto  pripada  hjezanu:  Bjezanova 
majka  pjeva.  a  Stojanova  plaC-e.  Posl.  14. 

bjezftiijc,  n.  dux  Fliehen,  fuga.  Rj.  verbal,  od  bje- 
iati.  radiijii  kojom  tko  bjcii.  Hi  bjczi  od  koga.  — 
Stanu  i>\iske  piieati  na  njega,  i  odiuah  ga  onako  u 
bjeiunju  udari  sedainnaest  piisaka.  l>aniea  3,  207.  U 
hczanju  Francuxkom  do  Levenberga  dobili  sii  Rusi 
10,")  topova.  ^-itije  33. 

bjt'zati.  bj^zTm.  r.  impf.  Iliehen,  fugio.  Rj.  ridi 
bjegati,  liijezati;  r.  pf.  proxli  bjegiiuti;  .</«i.  iz-bjeg- 
luiti,  od-,  po-,  pre-,  pri-,  nz-;  do-bjezati,  iz-,  pre-,  z- 
(se);  i  kod  bjei'i.  r.  impf.  .s7of.  pre-bjegavati,  pri-bje- 
gavati ;  probjezivali.  —  1)  n  prarom  .imidu :  lijez 
odatle,  geli  ireg,  idii .'  Rj.  I)a  ne  inoze  bjezafi  .  .  .  da» 
es  niebt  ilavoii  lanfeii  kiinne.  Rj.  I.'i9a.  (da  ne  moii 
polijeei).  I'erjati:  Jierja  pieko  jiolja.  Rj.  49r)a  (hjeiat, 
gologluvke).  ridi  pniniali.  ( )nda  oiii  bjtzi  goroni  Stf 
bolje  mogu.  Npr.  94.  Poee  laino  amo  bjezati.  112 
On  bezi  bcz  obzirii.  172.  Poee  da  natrag  hjezi.  231 
Kad  L'uri'ija  hjeli  u  plaiiinii.  Npj.  4,  11)9.  Pa  on  oc 
stra"  obje  puske  baei,  d  ide  plecu  lijezut'  n  ordiju.  4 
236.  Al'  se  Tureiii  ne  sin'je  obazreti,  ve<?e  hjei 
.V  glarum  hez  ohzira.  4,  23(j.  Kao  Sto  su  «  gomil 
beiali.  MiloS  9l).  Ako  Ii  se  i  vi  nijeste  radi  Tuieimi 
predavati  na  ovaj  iiaein,  a  mi  da  bjezimo  jediiii  iioi 
kroz  Tiirke  .  .  .  pristanu  da  hjeie  kroz  Turkc.  !Sovj 
()8.  —  kad  tko  ispred  dnigoga  Hi  ])red  drugini  hjezi 
on  je  naprijed :  I  jagnje  bjc:i  ispred  noza.  l>Posl.  28 
Ja  CM  hjezaC  jired  .Arapoiu  eriiim.  Npj.  4,  304.  ]'re( 
Petrom  sain  tri  puta  hjezuo,  da  me  konjie  nije  unosio 
ja  se  glave  ne  Viih  iiauosio.  4.  3li2.  Kad  hjezahu  ispra 
Izrailjit  i  bij.iliii  niz  vrlct  Vetoronsku,  baei  (tospoi 
na  njih  kamenje.  Is.  Xav.  10,  11.  Obrai'aS  nan.  te  bje 
':imo  isjired  neprijatelja.  Ps.  44,  10.  ridi  izdirala 
hjezi!  nokat  ii  ledinii !  Posl.  98.  Nokat  u  ledinii  (iite& 
ill  hjezi. 'J  22tj.  (  istac  kolovogja!  Bje'zi!  utei'e!  34* 
ridi  i  izadiiati,  izdir.iti,  iiadati,  nadrijeti,  perjali,  pleO 
dati,  piamati,  strugati,  siiina  ti  mati.  —  2)  hjezati  oi , 
koga  Hi  eega,  u  2'reiiestiiiim  smislu,  uklaiijati  se  komv 
Hi  cemu,  enruti  se  koga  Hi  iega :  kjizii  da  vjeslie 
osobito  hjezi  od  smrnda  ovoga.  Rj.  liia.  Misli  da  sao 
kaka  avet  i  bezi  od  mene.  Npr.  l.'if).  Hjeziio  od  raskt 
pak  pao  megjedu  u  sape.  Posl.  14.  Bjez i  \^iio  od  kiigt, 
14.  Lisiea  .  .  .  govorila  kokosinia,  da  ne  bjeze  od  tij\ 
nego  da  sigju  dolje  (s  drveta).  93.  Koji  ne  zna  plii 
vati,  hjezi  od  vode  i  ('•iiva  se.  177.  Kojigod  aam  o^ 
mene  b.ezi,  srei'an  mu  ])iit.  Milos  88.  David  izide 
pobi  se  s  Kilistejima,  i  razbi  ih  veoma,  te  hjezase  0>\ 
njega.  8aiii.  I.  19.  8.  Jona  usla  da  bjezi  u  Tarsis  o 
(lospoda.  .lona  1,  3.  Neki  —  u])ravo  mnogi  —  knj:' 
jSevniei  lijeze  od  rijeci  -osuditi^.  Rad  1,  116.  —  I'lij, 
eiivati  se,  krstiti  se,  bradu  u  Sake  (Oil  zle  iene  brad 
u  .5ake  [bjezi]  Posl.  233).  —  S)  bjezati  komu  Hi  iemt 
kao  pribjegarati,  prihjeei:  Namisli  da  ostavi  prvog 
mii?.a  i  da  hjezi  orome  driigoiiic.  N|)r.  166.  (ije  zu 
boli  tu  i  jezik  hjezi.  Posl.  73.  Bje'.i,  (Jjoko,  Srijen 
zcnilji  rarnoj.  Njij.  4,  .312.  po  znacenjn  ovamo  ioi 
oro:  Podigne  narod  da  hjezi  pod  Anstrijsku  rladii 
Kov.  10.  ali  ovamo  ne  ide  ovaj  primjer:  AT  mu  (iruj 
ni  bjezat'  ne  scede.  Npj.  3,  9.  ordje  je  dutirus  ethiev 

bjei<''«'-i,  bje/.(5('.%  adj.  upraro  ])artic.  jrraes.  iHi  d<l 


pr( 


lazi   i   kao   adjektir:   Bjezeiem    neprijatelju   I'lii 
atraii  jiiit.   DPosl.  (i. 

bjt'ziinar,  bjeiunftra,  m.  vidi  bjegiinac.  Rj.  ridi 
bjegac,   (  si/n.  onilje. 

birieriiji',  )(.  verbal,  od  1|  blatili,  2)  blatiti  ae.  - 
])  radnja  kojom  tko  hlati  koga.  —  2)  radnja  kojot 
se  tko  lUati. 


hlnir 


67  — 


hliieoilnrili 


bliic:,  Ma,L':i.  (l>irij:T,  rump.  Wa'/a)  mlj  Kj.  prrn  jc 
:nahi>ji  iloliar,  pii  torn  —  J )  inilosliv,  iimiljat.  ilobro- 
fud,  mio,  sladak:  N.  p.  Maw  iiilijekd,  siVx.-;,  <iut.  Iifiniis. 
tliilrin:  I'ojrilx'  im  liodj.a  iz  Stainliola.  koji  hluiic  I'Jeri 
srovoriise.  ko^  ji-  care  liio  opifiiiio  <la  |io  zi'iiilji  liliiiie 
zbori  r'Jici:  nc  l>i  I'  kako  zciiiljii  iiiiiirio.  Hj.  (lila-re 
rijei'i,  ••■m;>ci'(»(>;  |>iij(ki'  rijoril.  Ma  sc  sa  stralioiii  po- 
iiiolimo  i  pokloniiiii)  (fospiiilii  lioirii  i  Borroroilici,  hln- 
(imiie  Hri^lii  i  I'asiioiiu'  kisiii.  Kj.  .'iiUlli.  Imao  je  od 
pive  ^.I'lii'  saiiio  ji'iliui  si'rr  Itlmiu  kno  tniiliii,  ilol>rii 
kao  kruli.  Npj.  l-'iH.  Ulaiiii  li>:it,  a  prosta  srazeta! 
(kail  ki)  kiipi  ('aMi  viiia  i  slalko  jt-  popijc).  I'osl.  15. 
liliiiio  ilijtif  i  ilvijc  iiiajki'  posisa.  lllVisl.  (!.  .Ml  moj 
Hu-f  liliuji'.  "Tili  r  jf  s;ul  nioj  lira;;!  I  Npj.  1,  :?li.S.  Te 
kruliif  llrislii  jirthimiitiin.  IKmt.  '.Wii.  .Icr  ji'  jnrnni 
moj  hliiij,  i  brt'iiie  jo  luojo  lako.  -Mat.  11,  -iO  (Jiifiuiii 
y  nil  re).  I'iUctjii  lildiji !  .  .  .  slo  iiu-  zoveS  hlitfiijem? 
niko  nije  lilmi  osiiii  jeiliioca  Hojra.  I'rip.  bilil.  13(>. 
—  2)  l>lair  ilan  ,/«'  pr<i:nik,  kmi  (lol>ar  dan.  koji  ne 
osim  iictljiljc  II  dolirii  iw  ii  tiialii  |iiovodi.  l*aiiiri<'. 
.\Rj.  ;tlH)li.  Hlajr  dan.  lilii<:a  due,  iii.  \)  i.  ij.  ki-sno 
iiue.  2)  iirnssir  Fcieriiuj.  ilics  f'tslii:<.  Rj.  rJSIb.  (  =  cod 
1.  praziuk,  svoranik  I,  svetar  'it.  liliiiiu  due  i  plice 
se  u  jrori  vesclt'.  l>l'osl.  (i.  /aiadi  vclikp  svetkovine 
i  hliiiiii  iliiern.  .\.  Harir.  Dmin  ncdiljiiili  i  Ittmiih.  I. 
I,,  (iaraiijiii.  '/.a.  oiajsiva  hlofiili  itumi.  A.  Kanizlii'. 
t)ko  hlnqoii  ihiern  iixlrknjeijn.  K.  I'avir.  I'  liliiije  i 
svei^aiu-  (hiere.  (Jj.  Hapir.  l"  dni  posleiie  i  i(  dni 
lilaiie.  licsjoda  kr.  I'.VHj.  ."li^Ta.  Bjese  radost  i  veselje 
ine<rju  Judejrinia,  jrozlia  i  hlniii  ilntii.  .lost.  8.  17. 
I  >»im  T.azarevc  sidjoto  i  ("vijeti,  jer  ,sii  ovo  hlaiji  dni. 
DP.  7t),  premdn  .<.•(•  i  iIhikix  tjorori  blajr  dan  I'do  drijc 
rijei'i,  koje  xe.  ohje  inijetijiiju  po  piidc:'niui.  opcf  dolazi 
I  kau  sloieiiii  rijir,  i  to  ttiko  dii  adj.  blajr  (jxluje  u 
num.  i  .itimo  se  dan  niijeiija  po  piidezimii:  Blnijdntii 
stiidenotra.  I.  Randidavu'.  Osnii  dan  istojra  hhiiidanu. 
.\.  Kiiiii^.lii'.  I'rcd  hbtiidnnom  bla^.onojra  Tome  apu- 
stola.  Mon.  cioal.  <  >  hliiiidiiiiimii  vazmenim.  Turl. 
blago.  D.XRj.  .-JllTa. 

Bli^iraj,  Blafraja.  w.  varosicai  irrad  ii  Ilercesrovini 
blizu  Mostara,  stolica  Ilcrcosra  Srcpana.  Rj.  —  iinenii 
K  takim  iiii<t.  kod  Rilaj. 

bli'ttciijllH'!!.  /"•  —  1)  CVs-.s-c,  Srlialz,  (lernriiiii) : 
Olavniia  idoiona  na  zakonite  kamate  »  :e»iulj.'!koj 
lilafiujiiici.  Rad  .'>,  "j!()II.  I  pravi  zeiiinlj^ke  Idiirjiijiiice. . . 
osje6i  ona  da  je  duzna  zahvalnost.  !•,  "2110.  OpJtoj 
Idiifiajiiivi  uarodnoca  duha  to  je  svakojako  Steta. 
Mepj.  f>(i.  ridi  liazna,  ka.sa.  i.ip.  iihi<ro  1.  —  'J)  the- 
sauri cHHto.f  feminii.  DARj.  3!lcSa.  zenit  koja  ctira 
IdniiHJnicii   I.  —  iike.  oil  JJunicii'ii,  .\Rj.  398a. 

bliXgajnieki,  ndj.  nd  nernriuiii  speetfin.'i.  Stnlli.  iito 
IHripndii  Idiiqiiptiei  (1),  Hi  tduifiijniriimi  Hi  Idnyajni- 
citmit  (2).  like.  DARj.  3;tSb. 

bliijeiijiiTk,  m.  der  ■'^ihntzmeixter,  Casstier, praefectus 
iiernrii:  .\tleta  inie  Idiifinjiiiku  .Meksamlra  Velikoira. 
i)ani<'i(',  D.\Rj.  l'2i>h.  Nikad  nije  brnjao  pare  sr.  Herber 
nejro  nvek  L'lavni  bliiijiijnik.  Alil.  'ili.  iikc.  DARj.  SilSb. 
villi  liaznadar. 

BIi\i[aJski,  fidj.  Rj.  Ho  pripndii  Jilngaju. 
blago.  n.  Rj.  Iii/p.  blaSee.  —  1)  Sehiitg,  Geld, 
pecnnia:  Blajro  nebrojeno;  tri  tovara  tilaifii;  nije 
hlago  ni  srebro  ni  zlato  (nisu  Idaijo  jrro.Ji  ni  dukati), 
ve<!  je  Idiif/o  Sto  je  sreu  drasro.  Rj.  dohro,  ininnje, 
liogntut  10,  dttiiiocieno.iti,  norei,  spcnzii:  Dusa  je  hlnijo, 
ne  /.nam  (nijesani  vi<rjeo,  ill  ne  niogii  rei'i.  Kad  kojra 
pitaju  da  Slo  posvjedofi  Sto  on  ne  zna,  a  krivo  ne 
^e  da  kaie.  Mjesto  dusa  je  hliifin  govori  se  i:  dusa 
valja).  Posl.  71.  Tako  mi  orofia  Idiiiia  Boijeiju  ihljeba) 
i  tako  fra  ne  zeljeol  31)3.  (hljeb.  tdmin  Jivije:  dobro 
od  Boga).  I'zeli  vrsura  iioied  lihiiin ;  Idiii/o  piopade  a 
vrajr  ostade  (kad  se  ko  zeni  samn  novaca  radii.  .'iSO. 
Volim  drago  iu<r'  earcro  Idnijo.  Npj.  1,  "221  (earevo 
hlago:  xiino).  Kada  sveei  Idniio  ]i()cI'jolise.  I'etar  uze 
vince  i  senicu  i  kljueeve  od   nebeskog   cjirstva  2,  2. 


( )tkud  tebc  ova  lirilka  sablja?  ili  si  je  zii  lilaijo  kupio? 
ili  si  je  u  bojii  dobio?  2,  343.  .\  rcliko  IdaifO  za<loblo. 
2,  37!l.  I'jko  .lanko.  iieiiiereiio  Idnijii!  2,  i*M\.  Sablja 
valja  inlogo  liila  hlafiii.  2.  '>;")( I.  (lu'jelo  Idiii/o:  aribro) 
Nigda  ti  se  ne  eu  polureiti,  da  mi  (loilas  tilnijo  od 
xrijelii.  2,  t>(Rt.  Sve  dukati,  osini  xitnn  hliiija.  2,  t>42. 
f.titiio  hlniio:  norvi  miiiiji  od  diikiitn).  .\\'  ti  iali.^ 
ijolemofiii  Idiii/ii.  3,  7.  .ler  Lalinin  ('era  .litno  hlago, 
xiliio  Idiifio,  jiuno  pet  masaka.  .3,  .31!!.  Da  ti  imaA 
iieceiijeiio  Idiiiiit,  tvoju  <^ereu  miUi  jeilinieu.  3,  .51K). 
Sve  meka  dukata,  a  sve  jiiixta  Idnijii  lezereijn.  4,  1.37. 
I lezei'e  hliiiio:  koje  xe  lie  Iroii  iiei/o  Ke  eiira).  Evo  tebi 
i  sto  /.<•.<((  hliiifii.  4,  144.  I  on  lebi  nosi  iiiloijti  hlago. 
1,  3(Mi.  I'ostavi  ga  za  soprt  svijelle  pa  mu  dava  hlaga 
hlagoriiti.  HNpj.  1,  .3();i.  Sto  Ii  palit'  bijelu  Senieu? 
Jto  Senieu?  to  je  hozje  Idiiijo.  Here.  31(i.  HJagoslovena 
je  zcndja  njegova  od  ( lospoda  hlngoni  n  neha,  rosom, 
i  iz  dubine  ozdo,  i  hhigoin  koje  dolazi  od  mtnca,  i 
Idagoiii  koje  dolazi  od  iiije.ieea.  i  hlagoiii  starijeh  hrda, 
i  hliigoiii  ijeiiiijeh  hiiiiiora,  i  hlagoiii  na  zenilji  i  obi- 
Ijem  njezinijem.  Mojs.  V.  33,  13 — Ki.  —  'i)  (u  Hrv.) 
ziva  sloka:  siino  blago-:  koze  i  ovce;  a  krupno:  go- 
veda.  dii.i  Vieli,  peeudes.  Rj.  ridi  inianje  2,  marva, 
stoka  1,  ^itak  3.  jediio  blaSee.  —  Rozje  hlago,  vidi 
mazga.  Rj.  3rib. 

bliiffu  nienil  blago  tebi  I  blago  njemul  wohl  dir! 
heatuiii  me.'  blago  ti  .<.('  meni!  Rj.  uzrik  kojim  xe  iiz 
datir  kaze.  dn  je  konie  dohro.  da  je  sreraii,  tako  da  se 
iiioze  radorati.  Danieic,  .\Rj.  401b.  ridi  blagos,  blaSko, 
puno  (meni!)  vole  3  (meni!)  xiiprotno:  kuku,  lele, 
teSko.  —  Blago  tehi  lead  imaS  dva  veselja  u  jedan 
put.  Ni)r.  ()4.  Blago  meni  kad  si  mi  doSla!  140.  Blago 
onome  ko  dava,  a  kiikii  ko  izgledal  Posl.  IG.  Ni  hlago 
da  dogje  ni  kuku  da  ne  <logje.  212.  Bingo  majci,  koja 
te  rodila,  i  iijakii,  koji  te  imade!  Npj.  2,  154.  Blago 
krotkimii,  jer  ^e  nitslijediti  zemlju.  Mat.  5,  5.  Blago 
corjekit  koji  ue  ide  na   vije(''e   bezboinifko.  Ps.  1,  1. 

blairoei'lisliv,  adj.  poboian,  koji  Boga  pravo  i  dobro 
vjeruje  i  easti.  tako  u  neodregjenom  ohliku  u  Osn. 
94.  H  Rj.  .<!amo:  blago^'astivT  Iflm,  m.  (po  aijc^iis) 
fromm,  reehtgliiiihig.  Gott  reelit  rerehrend,  j'iuf!,  or- 
thodo.rii.i:.  Srbi  kazu :  prvi  je  Rim  bio  hlagocastivi, 
pa  ^'■e  biti  i  posljednji.  Rj.  30b.  —  Drugima  su  po- 
klanjali  svete  haljine  lilagoiaatiri  eareri,  i  tako  je 
postalo  cijelo  odijelo  nasijeli  vladika.  DP.  13.  Kad  po 
vrenienu  slabost  duhovna  hlagoeantirih  Ilriffiana  .  .  . 
ne  mogaie  podnositi  da  .  .  .  57.  Po  smrti  njegovoj 
(eara  Teofila)  hlagociLitira  imi  zena  cariea  Teodora... 
izabra  za  ]jatrijarha  svetog  Metodija.  lO.'i. 

hlns:A(-n,  /'.  rijei'i  .s  takim  na.it.  kod  bistro(?a.  — 
1)  a)>.itrakt.  oxohina  onoga  koji  je  hlag.  vidi  bbigost. 
—  Djetesee  i)uno  milosti  i  lUiigore.  B.  Cnceri.  David 
bi  nadaren  Idagoi'om,  dobrotom  i  pravednosti.  I.  Wjor- 
gjie.  Vidjel  C'vk  da  tiha  hlagoia  bijaSe  najpoglavitije 
i  najsvjetlje  obiljeie  srea  njegova.  <  Jj.  Mattel.  D.\Rj. 
402a.  —  i)  konkret.  kto  god  hlago.  ridi  blagota.  — 
Dragi  i  sladei  sred  hlagoi'e  i  tisine,  za  vas  put  se  ('•uti 
Oine  pomorniei  zorni  hladei.  I.  (tunchdie.  DARj.  402b. 

bliiifudfiraii,  bliigodrima,  adj.  (u  Srijemu,  u  Baekoj 
i  u  Banatu  po  varoSinia  i  po  namji-stirima,  sammt 
alien.  AhUitiingen).  —  1)  dankhar,  gratiix.  Rj.'  35. 
ridi  zahvalan,  lijtran :  Blagodarno  jjotomstvo.  MiloS 
VI.  .iiiprotno:  neblagodaran.  —  '.i)  pod.itljiv,  koji 
dobro  tvori,  freigeliig,  mildtluitig,  liheralix,  mxinificus: 
Blaqodaran  iskrnjemn  iiiia  Boga  driiga  u  svemu. 
DPosl.  <;. 

blaaoihirenjc,  ».  dux  Danken,  gratiarum  actio. 
Rj.'  35.  rerhal.  od  bl.agodariti.  radnja  kojom  tko  hla- 
giidari. 

bhlffothlrili.  blag<^darml.  r.  impf.  danken,  gratias 
ago.  Itj.'  .35.  ridi  zabvaljivati.  —  J)  komii  .le  zahra- 
Ijiije,  xloji  «  akii.x.  zahralnost  se  izriie  tako  samo 
Boijii  kao  hralei'i  ga,  nazirajuri  ga  drjhrotrorom: 
Kunem  ti  se,  a  vjeru   ti   dajem,   ko  s  Voinom   boja 


Iiliiirtiilariiost 


68  — 


bliis:u.slov 


bio  nije,  ne  umijo  Jioija  hldgndarit'.  Xpj.  :>,  ;)21.  — 
'i)  iomu  .«(•  :iihr)iljnje,  staji  1/  ihitini:  a)  On  hlitflo- 
dari  Balli.  kako  je  uajbolje  ziiao.  Miloi  24.  Da  hlii- 
(foihire  larii.  Sirai.  18S7,  ii&2.  —  It)  dohro  loje  sc 
sahraljiranjcm  j>ri:iiujc,  stoji  i(  rectiiici  prirezuiioj 
rijeiju  Jto:  Evropa  je  Eiiiile:imti  diiliia  hliitfodtiriti 
sio  Indijaiie  malo  bolje  poznaje.  Danioa  2.  12.').  Da 
nin  hlaijodari.  ito  je  lu  biiiiu  \itisno.  tiS.  lihijjuduri 
mu.  Ho  je  Karaiiovi'-ane  tako  lepo  ispralio.  113.  Xeka 
on  hJaijodiiri  Buiju  ili  ^Ujcpoj  srcci,  sto  on  sad  ne 
sladuje.  Nov.  Srb.  1817,  (>(j3.  —  c)  u  lolatirn  s  pn- 
jedhif/om  na:  Fala  brate,  fala  rode!  Ja  vaui  falini. 
hUiijodarim  »a  iii.icmu  shtrnoin  durii.  Xpj.  1,  148. 
Blagodarimo  gospodine  stari  svate  na  vusemii  Ujc- 
poine  dnistru.  Kov.  72.  liluijodarinw  earn  >ta  milosti. 
Milo.S  14l).  Bhuiuddiirsi  ^filohl  )ta  njejrovu  triidu. 
Npj.'  4,  XLlli.  —  dj  u  alusdtiru  s  prijedloijoiii 
za:  Za  ovu  milost  duzau  sani  hhitindariii  niouie  po- 
kojnome  och.  Danica  2,  142.  Komc  sam  duzau  Idn- 
(judariii  i  za  pjexmit  o  Predragu  i  Xenadu.  Xpj.'  1, 
XVIII.  Ja  (a  fsrukome  za  takorti  Ijubar  k  svojoj 
narodnosti  u  predsrovoni  javno  hJaijodariti.  I'osl.  1,11. 
I'rimio  .<!un  Vase  pismo  od  27.  o.  mj.  po  Rimskome, 
za  koje  Vam  hUujodarim.  Starine  14.  !!•(!.  Blagodari 
BoffH  za  sre<^nu  pobedu.  Zitijc  (54. 

bla&:<Ml!iriiust,  blag-odarnosti,  /'.  hunkharkcit,  grains 
aiiimiK.  Kj.'  35.  ridi  zahvalnost,  haniost.  —  Milo- 
vukii  .  .  .  za  znak  hhigoddrnosti  za  ujegovu  osobitu 
Ijabav  i  revnost.  Danica  4,  III.  Za  zuak  hldijodar- 
nofti  za  iijihov  trud.  Miles  22i>.  !S  najveeim  visoko- 
pocitanjem  i  blaiiodantoMi  posvecena.  Xpj.'  2,  III. 
l^labo  ee  i  od  ostaloga  svijeta  dobit-  za  to  druke-ijii 
blagodaniost.  Odg.  na  ut.  23.  Da  .  .  .  objutim  mojn 
blafiodanwst  O.  Luciiu.  LIII. 

bla^odilt.  /.  Hj.  mdoft  (od  Bogaj,  gratia,  die  (rnade 
(/if!;),  ridi  blagodjet.  n  Rj.  dcr  >Segen,  favur,  salus, 
incrementuin:  BUtgodat  Uozja  pada  na  zenilju  (kad 
ide  kiSa).  Rj.  (Ulagosor,  milost,  sjjascnje,  naprcdak). 
blago-dat,  dobro  data  (ud  Buga).  —  I'rimisiiio  blagodat 
i  apostolstvo.  Rim.  1,  5.  Mnogo  .se  veca  blagodat 
Bozija  i  dar  izli  izobiluo  na  mnoge  lilagodaiu  jednoga 
covjeka  Isusa  Hrista.  o,  15.  Blagodat  Gospoda  ua.^ega 
Isnsa  Hrista  .s  vama.  !?ol.  I.  5,  28.  Blagodat  tece  iz 
ii.«ta  Ivojih,  jer  te  je  blagoslovio  Bog  do  vijeka.  I's. 
45,  2.  Carska  vrata  .  .  .  su  u  taj  par  zatvorena,  doklc 
mu  ill  po  molitvi  ne  olvori  blagodat.  DP.  12.  Da  hi 
joj  se  Crodij  darorala  blagodat  sv.  Duha.  315. 

blaEutlaliin,  blagodatna,  adj.  stu  je  piino  hlagodati, 
gnadoiiolt,  gnadcnrcicli,  gratia  plcnafi.  ridi  l)lago- 
djetan.  —  Raduj  se,  blagodatna !  ( lospod  je  s  toboui. 
Luk.  1,  28.  Blagodatni  .si  dazd  izlivao,  Boze,  i  kad 
iznemaga.^e  dostojauje  Ivoje,  ti  si  ga  krijepio.  Ps.  ()8. 
i).  To  mu  .se  prije  otvoraju  vrata  od  btagodntnijch 
tajna.  DP.  ll>.  Da  bi  poslije  mogli  svestenici  odmah 
na  kr.'tenju  davati  blagodatne  dare  Duha  svetoga.  358. 

blajsodjt't,  f.  i  m.  ridi  blagodat.  u  Rj.  po  ist.  go- 
roru:  blagodet,  /'.  vidi  l)|jigodat.  Rj.  l)lago-djel,  ud 
blag  I  djeti  (finiti  1.  DARj.  4tJ7b.  —  (!de  si  taku 
blagodet  na  sebe  tlobila?  Xpr.  140.  .•<ada  se  govori  i 
u  muskoin  rodu:  Kako  .sto  se  dici  i  kiti  (ijurgjev  dan 
listom  i  zelenoni  travom,  a  Spasov  dan  Ijetom  i  evije- 
tom  i   P.o^.ijeni  srakijem  lilagodctoin .'  Kov.   12U. 

blaKodjetaii,  blagodjetna,  adj.  Mo  je  puno  blago- 
djeti.  vidi  blagodatan.  u  Rj.  po  i.st.  gororu:  blagfi- 
detan.  scgensreich,  .valuta ris,  prosper.  Kj. 

blasoKlasaii,  blagogla-sna,  adj.  blago-glasan,  Uto 
dolrro  glasi,  sto  jc  viilo  cuti,  uohltautend,  irohllautig, 
bene  sonans.  euphunicus('f'j.  akc.  po  akcentnaciji  Bnd- 
manoTOJ  na  rijeii  dobrftglasan.  ARj.  II.  523b.  —  8ta 
je  lijepo  i  blagoglasno.  Pis.  37.  .Sto  je  jednomu  na- 
rodu  blagogliisiio,  to  drugomu  mo^.e  biti  najprotivnije, 
n.  p.  Srbljiini  su  blagoglaxne  ore  rijeii:  prst,  krst  .  .  . 
a  <<rk  i  'I'alijan  zatisnuli  bi  usi  od  ovakovih  rijeci. 
Kj.'  XXX.  rijeii  tako  slozene  vidi  kod  l>ezglasau. 


blattofflasjc,  v.  sturiji  oJdik  blagoglasije.  der  Wohl- 
laiit,  cuphoiiiii.  ridi  lilagoglasnost ;  eut'onija. —  Kvarili 
(bismoi  svoj  jezik  i  protir  njegova  svojstva  i  bUigo- 
glasija  gradili  drugi.  Pis.  2!).  Jer  je  naiod  blagogla- 
sija  radi  ■t-  izostavio.  37.  t'esto  se  dogagja  u  rije- 
iiinia,  da  se,  bhu/oglasija  radi,  jedno  poluglasno  slnvo 
pretvori  u  drugo  .  .  .  Ovo  je  blagogla.tije  gotovo  tako 
razlieno  megju  narodima  .  .  .  Rj.'  XXX.  Kvare  na- 
rodui  jezik  i  grde  njegovo  blngoghuije.  81av.  IJIbl.  1,  ill. 

blaffoglfisiiost,  blagftgla-snosti,  /'.  ridi  blagoglasje; 
eufonija:  Jesu  skraeena  Idagoglasnosti  radi.  Spisi  1, 
31.  —  ore  tri  rijeci  blagoglasau,  blagoglasje,  lilago- 
glasnost izostarljenc  .si(  ti  Akademijskoiii  rjecnikit.  lies 
.■iuninje  gamo  shieajno. 

ItiriS'oje,  m.  inie  musko.  Rj.  hi/p.  od  Blagomir.  D.\Rj. 
40!la.  —  Izgibe  mu  u  kulu  druzina,  pogibe  mu  l.ako 
i  Bhigoje.  Xpj.  4,  442.  muskn  hup.  s  takriiii  iiast. 
Antoje,  Bogoje,  Crnoje,  Coroje,  l>ragoje,  (Jjuroje,  Ivoje, 
Kresoje,  Ljuboje,  Miloje,  Peloje,  Radoje,  !SIadoje,  Sa- 
koje,  Vladoje  i  t.  d. 

ItliiuoniTr,  m.  inie  musko,  u  nase  rrijeme.  DARj. 
4o;ib.  Blago-mir.  tako  .ilo:.  imena  kod  Dragomir.  — 
Inip.  Blagoje,  BlaSko,  Rlazo. 

blais'oiiakioiiust,  blagouakliMiosti,  /'.  die  M'ohlgciro- 
genhcit,  liciieroleiitia.  favor:  Po  svojoj  milosti  i  blago- 
nuklono.^ti.  I)anii-a  2,  58.  Preporueuju(?i  se  za  vitzda 
vasoj  dojakosiijoj  n>ilo.'<tiroj  blagonaldonosti.  Javor 
1885,  43;».  Tom  milosiivom  tilagonaklonosi.il  k  meni 
i  k  narodiiim  pjesmama  uasim  dali  ste  mi  slobodu. 
X'pj.'  3,  V.  Pozuajuci  Vase  rodoljubivo  srce  i  Va5ii 
miloslivu  k  meni  htagonaklonost.  Posl.  V.  —  blago- 
uaklonost.  isp.  naklonost. 

blas'oiiaklonjcii.  adj.  wohlgeirogen,  benerolus.  blago- 
nakloMJeu.  isji.  blagouaklonost.  —  Blagonaklonjcnonu 
citatelju.  Milo.i  IX.  Blagonaklonjeni  I'itatelju !  Spisi  1,  5. 

bla&'orodaii,  blagorMua,  adj.  blago-rodan,  ^(^c/hchiV. 
uohlycliorcn,  cdel,  gcnerosus,  nobilis.  adr.  blagorf>dno. 
plcmenito,  anf  cdle  Art,  gcncrose,  nobilitcr:  To  je  je- 
dini  iiaein  blagorodno  se  osvctiti  neprijateljima.  iStrai. 
188(i,  835.  —  akc.  od  Dunicivu,  ARj.  411a.  tako  slo- 
zene rijeii  isp.  brzorodan,  prvorodui,  visokorodni. 

bla;:'usiljaiije,  n.  das  Segnen,  bcnedictio.  Rj.  rcrbal 
od  blagosiljali.  ridi  blagosivanje,  blagoslivljanje ;  hala- 
Ijivanje. 

blatt'osiljati.  blagosTljaui,  c.  impf.  segnen,  liencdi- 
cere:  Kralj  ga  kune,  Pros  blagosilja.  Rj.  ridi  blago- 
sivati,  blagoslivljali  ;  halaljivati.  r.  pf.  bhigosloviti 
blagosoviti.  —  Xije  dobro  ni  koga  uniogo  blagosiljaju 
a  kamo  II  koga  kunu.  Posl.  214.  Pa  za  tolike  trudt 
i  i'antazije  jodva  mi  lilagosiljatc  jcdnit  Utoju.  8trai 
1881;,  1224  (ordje  blagosiljati  komu  sto  znaci  darati 
jiiistati,  dopustati  komu  sto  s  blagoslorom,  t.  j.  ni 
zaridcci  da  mn  bade  kako  siim  zeli,  Hjemaiki  ver 
giinneu).  Blagosiljajte  one,  koji  vas  gone;  blagosiljajte 
a  ne  kiinite.  Rim.  12,  14.  lilagosovieu  one  koji  tebi 
uzblagosiljaju.  Mojs.  I.  12,  3.  Isav  vidje  gdje  Isal 
blagoslovi  Jakova  i  gdje  blagosiljajuci  ga  reee  .  . 
28,  ().  sa  se,  recijiroi.:  Sa.ro(\i  ie  se  blagosiljati  »/"" 
i  njira  (e  se  hvallti.  Jer.  4,  2. 

blsi^osivrilljo,  n.  das  Segnen,  benedictio.  rerbal.  01 
blagosivali.  ridi  blagosiljanje,  blago.slivljanje;  bala 
Ijivanje. 

blaitu^itali,  blagos'iviim,  v.  impf.  vidi  blagosiljati 
blagoslivljali;  halaljivati.  r.  pf.  bhigosloviti,  blagoso 
viti.  Tu  ti  hi  papa  ne  bhigosira.  Posl.  323. 

blau:o.sli\  Ijiiiije,    n.    vidi   blagosiljanje.   Rj.    ridi 
blagosivanje ;   lialaljivanje. 

bla^tislivijati,  blagoslivljum,  vidi  blagosiljati.  Kj 
vidi  i  blagosivati;  halaljivati.  v.  pf.  blagosloviti,  blago 
soviti. 

blairoslov,   bliigoslova,    m.    Scgen,   benedictio.   R; 
blago-slov.  ridi   blagosov;    halal.  —  Turski  at'erimi 
kalugjerski   blagoslori.   Rj.   Sb.   Xeka   uzme  naljeiSb' 
»•  blago.iovuin.  Rj.  3ii4b.  Pak  ga  s  blagoslorom  otpusti 


blasroslortiii 


«»  — 


ltlii{e:ovjesU'iiJe 


Npr.  217.  »Ako  joj  iie  vc*  iia  svadbii,  ii  ti  joj  poslji 
lildyosuv."  »l('i  joj  lie  cu  im  svadbu,  iiefjo  joj  snljcm 
hliKio.iiir.'i  N|)j.  1,  "ill!).  Kii'.i  iiji'imi  od  iiioiie  blaiiosui^ 
nek  (la  liarjak  koine  iijeniu  lirajro.  '2,  2.S1).  (ordjc  l)la- 
;;oROV  xiKiti  ilo|)iistfnje  .'•''(  irljoiii  tin  Imde  hliKjusto- 
reno,  sre''»i>).  1  ja  I'u  li  a>lnk  [)oklonili,  a  hlaijo^Jav 
nil  Ich'  untdriti.  .'i,  T.'i.  A  kail  Ivan  /trimio  lihiijuslur, 
ljiil)i  bat)ii  u  sknt  i  n  rnkii.  .'>,  ;>!ll.  \o  vlailika  vujsku 
isknpio  ])riMl  bijcln  Vrai'evinia  cikvu,  te  ini  ditdc  liuijc 
Idtutimiire.  \,  7t>.  Kabiirjcr  nui  Idiifiuslure  dtirii.  4,  32-4. 
l)a  pritVsti  nr'jt'snc  ihiAi:  i  hlmioxlov  hliifioxlori.  Here. 
.(21.  <>brc(^c  ildti  s  hltujo^lorom  sto  tjro.'a  onome,  koji 
jc  bnilo  nasao.  Danira  4,  ;i!(.  0(/  slarib  NveJlenika 
IdmioMor !  Kov.  ]2<i.  Kad  otiiioni  \\  Karlovce  na  hlu- 
ijoslov,  onjrje  vidim  i  raznniijcui.  da  to  za  vas  u  ovaj 
par  no  bi  dobro  bilo.  i^traz.  ISiS?,  110.  Hijcrima  i  hlniio- 
sloriiim  prulast'njn  sica.  Kim.  H!,  18.  /.najui'i  da  ste 
na  to  i)ozvani  da  nasljeditc  hbujodov.  Petr.  I.  3,  9. 
lilajiosiovicu  te,  i  iine  tvoje  proslavi<'-u,  i  ti  ces  hiti 
Idtijioslor.  Mojs.  I.  12,  2.  l>o<rjo  brat  tvoj  s  prijevarom, 
i  udiiese  tvoj  Idnyoslov.  27,  35.  Etc  sada  mi  iize  i 
IdtK/oslov.  27,  .'5t).  Nijesi  li  i  mcni  osttivio  hlayodov. 
'11,  ."iti.  Kadi  hlatjosluvti.  kojim  r/ti  hhKjo^lori  otac.  27. 
U.  Jilaposluc  Guspudiiji  bjese  na  svemn.  .!!),  o.  Od 
svcmoj;u<'ega  koji  Oe  te  Idaijoxloriti  hlaijoslorima  ozp:o 
s  neba.  4!l,  2;").  Neka  bude  na  nnrodu  Ivom  hltiyosluv 
troj.  I's.  :!.  S. 

blil^:u!slu\  Mil,  blatroslovna,  uilj.  sto  pripiida  bliiyo- 
sluni,  (jdje  jc  blitfio.'ilor.  i/dje  je  dohro,  dvs  Se/icns, 
hcncdirtionix.  isp.  bla^osloven.  —  U  dolini  hlniju- 
lor>i(>j.  l)n.  11.20,  2()  (ailli"  lieiwdictionix,  Thai  dcs 
Seytiis).  I'nStarn  daid  na  vrijeme;  dti:di  I'e  hliiyu- 
■iluriii  biti.  Jezek.  .'54.  2l>  (plnviiiv  heiiedictioiiis.  Jicticii 
des  Sefien^).  BlT(tiu:<li)nw,  n  pjesmi  mjesto  hlatioslorcno : 
Od  mene  ti  presto  Idinjiii^lovnu.  Kj. 

bIrtsosU'tvcii,  bla^:oslov^^a  tblagoslftveni),  adj.  ge- 
cifnct,  henedidus.  Rj.  iiii  vcmu  je  hlfifio.ilor  (Bolji). 
di  sto  je  ttiko  dobro  dn  </«  zit  to  trebti  blaijosiljati. 
blago-sIoveii,;;o.s(nHje»H  jc partic.pas.f.  od  slnti  (slovem) 
koje  ridi,  i  i(dr.  blaso,  <ili  te  fnda  ne  (jorori  upntro 
kuo  particip  neifn  kno  adjektir,  tako  dn  knd  je  potrclm 
rcci  pnrticipom,  onda  sc  tioniri  part,  blagftslovljen  Hi 
blagSsovljeii  od  blagosloviti  Hi  blagosoviti  (n.  p.  sit  .ito 
tfod  sto  se  u  crkri  bltiijoslori,  ne  bi  sc  stitla  reklo,  tla 
je  blagosloveno  neiio  blagoslovljeno,  blagosovljeno). 
n.\Rj.  41oa.  i.'ip.  blagoslovan.  —  Svaka  sila  prokleta, 
a  ta  bltigoslovenii !  (kad  se  ko  nudi  n.  p.  da  ostane 
na  ru('ku).  Posl.  277.  Blagosovi!  Tako  Srbiu  ka?,e 
svagda  kad  ,se  siwtane  sa  svestenikom,  a  on  mn  na 
to  odgovori:  Da  si  blittjosorcn'.  Xpj.  3,  32(')  (Vnk). 
llltifioslurenti  si  ti  niesrjn  ?.euama.  Lnk.  1,  28.  (Tvorac) 
koji  je  Idtiijtj.iloreit  va  vijek.  Kim  1,  2.5.  Blntjoslorentt 
ic  zemljtt  njegova  oii  Gospodit  bliiijt)i»  s  neba,  rosom, 
i  iz  diibine  ozdo.  V.  33, 13.  Kad  Samnilo  dogje  k  Saulu, 
retfe  inn  Saul:  blaijosloren  dti  si  (it^spotlu '.  Sam.  I. 
1.5,  13. 

bliiffuislovliin.  /'.  u  pripovijeei  kako  je  nekakav 
hoteei  ustavili  taljige  iilivatio  za  catlov  pa  se  catlov 
skiiiuo  i  onaj  na  laljigaraa  pobjegao  a  on  s  t'atlovom 
pao  natraske.  Ej  tnzau !  gde  ne  nhvati  za  osovinn  i 
zii  bltigoslovinu,  nego  za  one  sto  se  smice  i  namicel 
Kj.  bii'c  strtir  blaijoslofctia  Hi  bltttjoslovnii. 

bliis:o>>loviti,  blag5slovlm,  c.  pf.  scyncn,  benedicere, 
Kj.  blago-slovili,  druyoj  poli  snticenje  govoriti.  isp. 
pro-sloviti  (progovoriti).  vidi  blagosoviti ;  halaliti.  i\ 
iiiipf.  blagosiljati,  blagosivati,  blagoslivljati.  —  1)  Xa^li 
zenu  na  izvoru  pa  je  (djevojcicu)  zeua  bltujoslueila. 
Npr.  140.  Da  doncse  kvasna  kruva,  crna  vina  od 
lozice,  blagoslova  angjelskoga,  da  pricesti  gr'jesne  duSe 
i  bUitjoslor  blnyosloci.  Hen-.  321.  Isav  omrze  Ijuto  na 
.'akova  radi  bhigoslova,  kojim  <jit  blniio.^lori  tttitc.  Mojs. 
I.  27.  41.  Od  svemogneega,  koji  cc  te  Idttijosloriti  bltttjo- 
shvima  oztjo  s  neba,  blatjoslocimii  ozdo  iz  bezdana. 
49,  25.  Gospod  c'e  blagosloviti  narod  svoj  mirom.  Ps. 


2il,  11.  —  'i)  bliigosloviti  kome  Sto  rnrtct  i  dtiti,pHS- 
titi,  dtjpiistiti  ktiiite  sto  s  blitijosloctmi,  t.  j.  ne  znriilcci 
dn  mil  butlc  kiiko  stint  ieli ;  Xjcmtiiki  vcrgi'mwcn.  ridi 
ixtprijed  koil  blagosiljati  yin'm/'tr  iz  Stra?,.  IKHtJ,  1224: 
Zar  ne  moj.ete  W  mcni  Idugosttiviti  jednii  llttijii? 
Straz.  188(;,  110(5.  —  :i)  sa  se :  blagosloviti  se,  l)lag5- 
slovnn  se.  r,  r.  pf.  n  koga.  ridi  l)lagosoviti  se.  Kj. 
blagos(^viti  se,  lilagosovlm  se,  c.  r.  pf.  ii  koga,  t.  j. 
reel  sveSteiiikn:  blagosovi!  kao  Sto  Srbin  govori  vazda 
kad  se  s  njim  sastane,  a  on  mu  na  to  odgovori,  da 
si  blagosoveu,  ill:  Hog  da  blagosovi!  sieh  .vegnen 
litssen,  Segcn  nchmen:  U  oba  se  bajdnk  blagosovi. 
Kj.  to  je  sa  se  pasirno  sti  sitbjcktom.  l).\Kj.  41lib. 

bliiaosfiv,  blagosova,  hi.  ridi  bliigoslov.  Kj.  izgit- 
bir.si  1  (.-(J  s.  isp.  Bogosav  (HI./.  Bogoslav).  — primjere 
ridi  kod  blagoslov. 

blairuisovcii,  blagosovfcna.  adj.  ridi  blagosloven.  Kj. 
i  primjere  ondjc. 

bla^'osiH  ill,  blagOsovTm,  —  1)  vidi  blagosloviti. 
Kj.  —  2)  blagosftviti  f(o,  blagftsovTm  se.  vidi  blago- 
sloviti se,  r.  r.  pf.  Kj. 

blitjfost,  bla.costi,  /'.  die  Gate,  Guthmiihigkeit,  bo- 
nitas.  Kj.  osoliina  otioga  koji  je  blag,  kao  blaga  cud, 
blaga  naritr,  dolirota  ihtserna:  I' strahn  (f-e  pristupiti 
ka  Gospodn  i  blaijosli  iijcgoroj  u  posljednja  vremena. 
Os.  3,  5.   i((7i  blagO(^a  1. 

blaicustiv,  atlj.  bcnigiiiis,  kao  blag,  mllostir.  ii  starim 
Ilrr.  ijiciiicima  i  ii  pisara.  —  Divieo  blatjostira,  moli 
za  nas.  I!.  KaSic.  ttdr. :  Blatjostivo  pogleda  ga.  Zbor. 
DAKj.  418a. 

blajcostojaiijc,  n.  tier  Wohlstantl ,  res  secuntlae, 
prospcrac.  bla.iro-stojanje.  ktto  (l/lago)  dobro  sttmje.  — 
Trudei'i  se  o  sreei  i  o  blagosttjjitiijit  njegovom  (naroda). 
Spisi  1,  4.  isj).  boljinjak.  botjitak. 

bliiiTos!  (n  C  G)  ridi  bla.iro;  blagos  menil  Rj.  ridi 
i  blaSko.  Dtmicic,  ARj.  418b.  ka'zc  da  je  akc.  blagoS 
grijc.ikotn,  vee  da  je  bl'agoS.  na  kraju  cc  S  biti  isto 
koje  je  It  dvas.  tris,  gja.ojaS. 

blairota,  /'.  bnnum,  dobro,  Sto  god  dobro:  Imanje 
nije  greliota  nego  blagota  i  krasota.  M.  Gj.  Milieevic. 
DAKj.  418b.  ridi  blagota  2.  —  rijeci  s  takim  ntt-^t. 
kod  eistota. 

blasiovaiijo,  n.  verb,  od  blagovati,  koje  vidi.  — 
Devojke  sn  videle  .  .  .  na  jeduoj  (strani)  svadbn,  a 
na  dnigoj  blagovanje.  Jurm.  S3.  Za  stoku  je  on 
(Miroc'i  pravo  blagoranje.  Zim.  84. 

blasuvati,  blagujem,  v.  impf.  —  ])  schmaiisen, 
epulor:  Hi  eenio  vragovati,  ili  C-emo  blagovati  (\i  pri- 
povijeei). Ajte  sada  pijte  i  blagajte.  Kj.  jcsti.  v.  pf. 
sloz.  na-bla.sovati  se.  —  Carevn  krani  tko  Jdagaje, 
do  deset  joj  godiS(t)'  kosli  bljnjc.  DPosl.  10.  Postavi 
ga  za  so|»re  svijetle,  pa  mn  dava  blaga  blagovati. 
HNpj.  1,  30!1.  —  2)  JedoSe  i  nasitiSe  i  ngojiSe  se,  i 
blagofttlm  po  velikoj  tvojoj  dobroti.  Nem.  9,  25. 
(ahundarerunt  tleliciis:  jlossoi  itiier  in  Vreutltn),  Ve- 
selet'i  se  i  .sosteei  se  i  btagiijwh'.  Jest.  9,  19.  ti  dca 
posljednjti  primjera  uzima  Daniciij  rijec  a  starijem 
znairnjit:  biti  a  dolirii,  biti  h  .ttanjti  ii  komc  sc  uziva 
.Ho  dobro.  tako  je  i  it,  orom  priynjerii:  Ovi  iz  ovake 
blagote  i  krasote  uete  ustat'  uikad.  Zar  ue  vidiS  kako 
blagujc  u  ovn  hladovinn?  .  .  .  kom  je  dobro,  nikad 
se  ne  buni.  Zim.  345  (u  ovu  hladovinu  mj.  u  ovoj 
hlailovini  tlijalckt  Crnogorski). 

bliiffovijost,  /'.  —  1)  (tjorori  se  i  bbigovijesti  pi.), 
this  Fest  Maria  Verkiindigtinij  (tlen  iio.  Mttrz),  tm- 
niinciatiu  B.  V.  M. :  Blatjovijcst  pripovijest  (sto  se 
lice  zime)  .  .  .  na  blagovijest  kad  do.gje  k  crkvi  .  .  . 
Kj.  ridi  bbigovjeStenje.  glavnjenica.  —  2^  Da  <;uje5 
hlagocijcst  anijjclovu.  DP.  317.  u  torn  je  primjeru 
blagovijest  siima  ona  blaga  (dobra,  vesela)  vijest,  onaj 
vcscli  tjlas,  koji  donese  itngjcl  Gttvrilo  Djevici  Mariji. 

blairovjt'itonjo.  «.  »  Rj.  stariji  oblik:  blagovjfe- 
stenije  (po  inanaslirima).  vidi  blagovijest.  Rj.  —  U 
narodnom  jeziku  oema  rijeCi,   koje  se  svrSuju  na  ije 


blairoTonjc 


—  70  — 


bliiionstvo 


osim  iijekoliko.  koje  su  uzete  iz  Slavenskoga  jezika 
i  koje  se  ponajviJe  srovore  na  ije  i  na  nje,  n.  p.  pre- 
obrazenije  i  preobraienje.  Pis.  15.  PanifiiS  ARj.  4-22b. 
hiaiioijistciijf. 

blasiovdnji*,  n.  (po  zap.  kraj.)  d^r  ^^''ohh^eruch,  odor 
fiKiris,  cf.  miris.  Rj.  blago-vonje.  hhifii  ronj.  vidi  i 
toil  3,  mirlis,  isp.  toiij,  touja,  vonj,  vonja,  zadah,  za- 
dj\ha,  zaduh. 

bliisrva,  /".  holetu-i  rf(;iM.<  Kromh.  u  StuUija,  fiinpro 
rosso,  boletus.  D.VRj.  4'23b.  gljira. 

biriiiila,  /'.  (u    Bau.  i   u  Bat^k.)  kao   Sklopac,  n.  p.  \ 
kad  ujede  koniarac.  Rj.'  I 

bliiiika,  /'.  koritasto  izdubeiio  drvo  sto  se  podinei%  ' 
pod  peOenieu,   kad  se  peee,   da  u  njega  kaplje  mast. 
Lj.  Stojanovii'.  DARj.  4'i4a. 

blftor,   m.  (u  C.  U.)  rUli  blavor.   Rj.  i  si/n.  ondje. 
bhisco,    M.    ht/p.   od   blasro.    Rj.  — -nasUtvkom  jc 
upraro  detn.  tukfti  dcm.  vidi  kod  barioee. 

bliisce.  blAseetii,  )i.  jcdno  od  blaya  (lire  xtolcc): 
nema  iii  jednosra  blasCetsi,  (jorori  se  ti  Hrr.  ridi  go- 
vece.  i<p.  marvinOe. 

Bliisko,  III.  ime  iniiSko.  Rj.  —  BM.iko,  osii.  u  Bla2. 
Osn.  2il2.  mule  hiti  hijp.  od  Blajromir  i  od  Rla?.. 
imena  hijp.  x  iukiiii  ncist.  lidi  kod  Bosko. 

blit.sko,  hyp.  od  blasro:  lilu.iko  li  si  meiii!  uohl 
mir!  heiiliiiii  me!  cf.  blago:  Mene  vele  da  ozeiie, 
hlaiko  li  si  mene  I  Ali  zeiia  hleba  hoee,  te.5ko  li  si 
mene  I  Rj.  ridi  i  blagos,  puno  (uienil),  vele  3  (meni!). 
blatan,  blatna,  adj.  kothiij,  morastig,  lutosua.  Rj. 
fldje  ima  hlota.  ridi  blatav,  blatovit,  glibav,  glibovit, 
kalao,  kalovit,  kaljav. 

biritani-o,  II.  dcm.  od  blato.  Rj.  takra  dcm.  bje- 
lanee,  cedance. 

bliitanje,  n.  rerhul.  od  blatati.  radnja  kojoin  tku 
hlata. 

blatati,  blUtain.  r.  iiiipf.  gaziti  hlato,  ici  po  hlatti. 
M.  Ruzii'ii'.  l>.\Rj.  425.1.  riV/i  glibati.  v.  pf.  .itoL  do- 
blatati. 

blatav,  (tdj.  lutosux.  ridi  blatan,  i  .'<yn.  ondje. 
.Stiilli.  M.  Kovaccvi('-.  DARj.  425a. 

Ririli>ta,  i>.  pi.  n  I^oveenu  nize  Ivauovijeh  Korita 
njive  ill  dolirie.  Kj.' 

blati.slt'.  It.  (u  Bofi)  mjesto  gdje  je  bilo  blato  (je- 
zero),  (Jrt  iro  ciiiM  ciii  .See  (icirescn,  locux  uhi  laciis 
fuit.  Rj.  .1  takiiii  mist,  rijci^i  sto  ziiacc  iiijcsto:  bosta- 
niJte,  crkviSte,  dvoriste,  gradiste,  kacariste,  kii(?i5le, 
kaliSte,  nama-stiriSte,  seliste,  vatriSte,  vodeniciste,  vr- 
tiste,  zboriSte  i  t.  d. 

bli^tistr,  H.  aitijiii.  od  blato.  Rj.  —  aitfiiiientatic- 
noga  su  znucenja  s  takiin  nasi,  josle  coeciste,  eudo- 
viJte,  Ijudiste. 

blatiti,  blatira,  r.  iiiipf.  ridi  kaljati.  r.  pf.  slos. 
iz-blatiti.  —  J)  hhilum  prljati,  cinili  dn  liiidc  sto 
hlatno:  ()prala  sam  noire,  pak  k.ako  cu  i7(_opet  Ida- 
titi?  DARj.  425b.  —  •*)  s,i  se,  retkks.:  Celjade  se 
blati  od  ('esioga  pota.  D.VRj.  425a. 

blato,  «.  Rj.  dtm.  blalanee,  tiiigin.  blatiSte.  —  1)  der 
Koth,  Itiiitm.  cf.  kao.  Rj.  ridi  i  eagalj,  glib,  klaiuu- 
2,  miira.  —  Xaginitulo  .<<■  hliito  na  torak.  Rj.  3S4a. 
Okidati  tiliilo  n.  p.  ispred  kuce.  Rj.  4.52b.  i.ijep  je 
kao  lijep  na  plotu  (kao  hlnio,  kojim  je  slo  ulijepljeno). 
Posl.  liiJt.  I'gji  11  kao  i  ugazi  blato,  opravi  pe(  za 
opeke.  Nauin  3.  14.  —  2)  (u  ('.  G.)  dcr  See,  lactts, 
cf.  jezero.  Rj.  i.sp.  i  bara.  lokva.  —  Po  Crnoj  (iori 
i  po  svim  okolinama  njenim  hluto  znaei  jezero.  Posl. 
XI.Vl.  r  relikti  blatu  velike  Be  ribe  love.  DPosl.  143. 
blatuvit,  adj.  roll  Koth,  lutosus.  Rj.  ijdje  ima 
mnogo  blata.  ridi  blatan,  gdje  su  syti.  —  takva  adj. 
ridi  kod  barovit. 

blatiisina.  f.  Siiinpfwasscr,  aiiun  jxiliLitris.  Rj.  na- 
starkom  je  augni.  od  blato.  isp.  takra  auym.  g\'o?.- 
pju.'inii,  orluiina,  vimisina.  I'oda  iz  bliita,  iz  bare, 
lokce.  —  NapiSe  se  vode  blatuiine,  popadaSe  ka'  i 
urlu^ioc.  Kj. 


blavor,  blavora,  »i.  (u  C.  G.)  velika  zmija  ziibaia. 
za  koju  kaiu  da  ne  kolje  Ijudi  nego  zmijo  koje  Ijud.- 
koljii.  Art  Schhiiuje,  serpeiiti.'!  genus.  Rj.  )■//(•(■  tiiiiiu. 
Osu.  110.  ridi  blaor,  blavorusa,  blavur,  blor.  Idoru^a, 
glavor.  —  Bembelj,  oko  ujega  sii  se  vili  lilaruri,  i  | 
jednoga  je  u  ruei   nosio  i   s  ujime  se  igrao.  Kj.  22a. 

blavonisa.  /'.  (u  C.  G.)  ridi  blavor.  cf.  bloriisa. 
Rj.  /  .<_i/ii.  kod  blavor.  —  rijcci  s  takim  iiast.  lidi 
kod  ajgiruSa. 

blflvfir,  m.  (u  Dubr.)  ridi  blavor.  Rj. 

bli'izina,  /'.  (u  Hrv.)  —  ])  ridi  periiia.  Rj.  — 
•i)  znaci  sto  i  blazinja  (.  j.  uzglarljc,  jastiik  po  Rj. 
755b:  tundjela.  dus  Kissen,  das  I'olstvr,  pulrinum, 
cf.  blazina,  jastuk.  Kj.  —  za  nast.  blazina  i  bla- 
zinja   is/j.  babine  (  babinje. 

blikzinja,  /'.  —  1)  i^u  Kastelima)  vidi  iizglavlje, 
jastuk.  Rj.  —  2)  ridi  blazina  1,  (.  j.  perina. 

bli\zniti,  blaznim,  r.  impf.  (u  prim.)  milovati  (n.  p. 
riikom  kogal,  licbkosen,  ■■iireichehi,  blandior.  Rj.  — 
Bluzni  ziiiiju  u  skutu.  DPosl.  (i. 

BIaz,  m.  Rj.  ime  musko,  lila.sias.  vidi  Vlabo.  \'la- 
sije.  —  Kandelora  zima  fora;  veil  lilaz  da  je  laz  (ili: 
za  njom  ide  lilaz,  koji  veli  da  je  laz).  Rj.  —  (Tal. 
eandelora  -^  srijetlo  .Uarijiijc:  Ibra  —  napolje).  — 
Kad  l)rogje  sreteuije,  prosla  je  i  zima;  ali  sveti  LVoi 

—  sv.  Vlasij,  koji  je  po  riiuskom  kaleudani  jirvi  dan 
po  sreteniju,  i  koji  se  ii  Dubroviiikii,  gdje  sam  ja  ovu 
poslovieu  euo,  obieno  zovc  sv.  Vlaho  —  vcli  da  je 
to  laz.  Po.sl.  128. 

blazaii,  blazua,  adj.  ridi  mrsan  —  Mrsna  ili  hht'.iiu 
jela.  M.  Gj.  Milii'evii'.  DAKj.  4301).  isp.  bhiziii  1. 

blitzcn,  adj.  —  t)  sclig,  beutus:  Trpljeii  spaseii  po 
gotovii  blazcn.  Rj.  —  Blazcna  Marija,  f.  den  17.  .lull 
alien  i^tyls,  ognjena  Marija:  Njim'  dolazi  blazena 
Marija.  Rj.  (piida  17.  juliju  po  starum  kakiidaru). 
Ja  sam  euo  u  f^lunju  od  katolika  i  u  CVliiin  od  pra- 
voslavnib,  da  su  dnevi  20.  21.  i  22.  srpiija  ()/  ognjena 
daiia,  11  koje  ne  valja  raditi  oko  stogova,  jer  ee  dnik- 
cije  ognjem  izgorjeti.  20.  pada  Ilija  gromovnik  (pu 
starom  i  novom  kaloiidaru),  21.  Simeon  (po  staroiu), 
22.  Marija  Magdalina,  Magdaleiia  (po  starom  i  novom) 
i  ovu  Mariju  zvali  su  preila  mnom  jediii  i  drug!  Og- 
njciiom  Marijom.  tumc  imii  potrrda  u  Hrv.  nar.  [ijes. 
III.  (i05:  Pa  j'  u  crkvi  ognjena  .Marija.  .  .  u  nici  joj 
dva  zlalna  ugarka,  na  aligjnii  .«to  .stogurc  puli  inu 
aliijjnit  na  Ilijin  dan).  Ivekovie.  —  Blaicnn  pulica 
f.  (II  ('.  G.)  vidi  badnjaeiea:  Nalozise  blaicnc  palicc.  Rj. 

—  Bliileni  ckalj.  m.  die  Kardobeneilikte.  eentaurea  be- 
nedicla.  Rj.  (biljka).  —  Blazeiii  izmieajii>Oi  (jako  li  ute- 
kosal.  Kj.'  35  (ii  sali  kao  .'^taroslav.  panidija  fiiblijslih 
blazenstva).  —  Blazenc  duse  coek  (dobar,  ijoileu).  Posl. 
1().  —  Blazcne  su  mnoge  riuuce.  al'  su  proklele  guziee. 
(mnogi  mnogo  urade,  ali  mnogo  i  pojedii).  16.  Od 
.sad  ('e  me  zvati  blazcnom  svi  nara.itaji.  Liik.  1,  48. 
Po  jevangjelju  slave  bluzcnoga  Boga,  koje  je  meni 
povjereno.  Tim.  I.  1,  11.  —  2)  u  Dubroviiikii  kao 
mjesto  pioklet,  Eiiphemismus  fiir  verllucht,  nialcdictas: 
do  podiic  sam  slajao  u  toj  blazenoj  komardi  dok  sam 
oku  mesa  kupio.  Rj. 

blazciiica,  /'.  Iieata.  koja  je  blazena:  Njiko  me 
zove  bla'.cnicfiin.  I.  Gjorgjie.  Dok  evo  ti  svete  blaze- 
nice.  Npj.  petr.  DAFij.  4.32a. 

blazcnieki.  adj.  beaturum.  sto pripadahlazenicima: 
Svjetlost  blaicnicka.  I.  Gjorgji^"-.  D.VRj.  4.32a. 

blazt'iiTk.  Hi.  beatus.  koji  je  blazen:  Ne  mogufi 
nisla  lu-initi  ni  Bogu,  ni  blazenicima.  A.  d.  Bella. 
Bo^ja  niilost  .  .  .  stvara  od  gresnika  blazenike.  I.  Cijor- 
gjie.  DARj.  432a. 

blazcnsi  vo.  n.  die  Seligkcit,beatitudo.  Rj.  —  Ona 
mu  (^vladieii  odgovori:  -Vase  blazenstro!  i\o  je  god 
vase  sljeparije,  nigdje  narod  loliko  ne  dolazi.  Kj.  814a. 
Blago  eovjeku  kome  (tospod  ne  prima  grijeha.  Gvo 
dakle  blazenstro  ili  je  u  obiezanju  ili  neobrezauju? 
Rim.    4,    J).   Kakovo    bijasc   ouda    vase    blazenstvo?' 


Itla/.oiijo 


71  — 


hiijosak 


■-'  " **■'  ....J...  .,-    ....... 

Til  lie  iDoj  ^.I'lio,  /.a  Hojra!  kmla  znani  s  iijima 
l.'(7.  Car  ./('  staiie  lihiiiti,  i  ji'dva  jc  nialo  iimir 


:il.  4,  15.  PojiK'i  devctnra  hJii-cnutrii  jevanpjelska. 
\n\  (!1. 

Iiliiir'iijr,  n.  Kj.  rcrliiil.  od  Idaziti.  —  1)  riidiijn 
'cojoin  Ikii  lil(i.:i,  tiir.ii  (das  Essoii  von  iriili'ii  [d.  i. 
I'"leis('li-|  Siii'iwcn,  iiii  (iosri'iisal/.i'  ilcs  Ka.su'ns,  cpuliUio. 
Kj.)  (■('(/(  iiirsoije.  —  'i)  ri((hij(i  kojnm  Un  liUi:i  koga, 
Ills  He.siiiil'ti.L'i'ii,  mitij^alio.  IIJ. 

blii2ili.  l)ia?,Tin,  r.  impf.  —  1)  (doljc  proko  Mo- 
avi")  .ito  i  Mviti.  Hj.  iiiisiio  josti.  isji.  blazaii ;  bla- 
;ovati.  —  'i)  koiia,  hcfuiiifliiiot,  milifitin:  Kj.  inji. 
etoSiti.  r.  ])/'.  itli)i.  raz-Ma/.ili,  n-,  zii-;  r.  imjtf.  .f/o;'. 
•iiz-bla^,iviiti,  ii-l)la/.ivali.  -      Covjck  Jc   staiic  hla:iii: 

la  znaiii  s  iijima?  Xpr. 
miri.  2()'.t. 

bli^iiii,  (((//.  .s(o  iirijiiidii  liliKju :  \'icli-,  peciiarius. 
idi  marvcni,  inarviiiski.  iap.  stoc'an  2.  yorori  se  oko 
(rospii'a  :  }rdje  jc  ovdje  hliiini  doktor?  ovo  je  hlittni 
\tut  (kiida  hlajro  idei.  S.  (Jjurasiii. 

bliViiijoiijc.  n.  Lich'koM'ii,  Streidieln,  hlitnditiac. 
Kj.  rerlidl.  od  blaziiiti.  rndnja  Icojom  tku  lihiziii  kofjd. 

Kliizo,  HI.  imi'  niiisko.  (jen.  Blaza,  eye.  Blay.o.  h>jp- 
id  Hlajroniir  (/('  Blaz.  I  od  brda  Marlinica  liUtia  .  .  . 
Dnipo  lijpse  Martiiiii'u  lUido.  Npj.  5,  24(i.  283. 

bl)'b«''(alo,  m.  ridi  blebetas.  Uj.  i  si/n.  oitdje.  Z)«- 
nicic.  ARj.  434a,  kdie  dtt  je  rijec  iipnwo  srednjet/a 
rud((,  pu   »•(•   yovori    u    muxkom    vcljudciu.    —    rijeii 

tdkiiii   iiitxt.  kud  bajalo. 

blfbt'laiij)',  ».  (/f/.<  I'Idjipcrn,  hlateratio.  Rj.  verbal. 
)d  blebotiiti.  railtijii,  kojnm  tko  blcbcce.  —  Blebetanje 
[losla  uv  opravlja.   I'osl.  247. 

bh'bMai,  bU'lietiisa,  m.  (u  RisniO  koji  blebece  ko- 
jfsta,  (/(•(•  I'ldiidtni;  blaterutor.  Rj.  —  I'ldi  blebe- 
iilo,  bli'botiiSa,  brblo,  ('of^rtaS,  I'aiu'dalo,  ('askalo,  ku- 
retalo,  liaklapalo,  iiaradalo,  prtlja.s,  sprdalo,  .sprdas, 
mtskalo.  zaiiovijetalo,  zaiiovjcta.4.  rijci:i  .s  tiikim  MU-sf. 
ku<l  bradas. 

blcb(-la(i,  blMn'^'em,  r.  impf.  plappcrn,  Jilaterarc. 
Kj.  r.  /)/.  -iloL  iz-l)lebetali.  —  ]51ebeta.s,  koji  blcbcrc 
kojcitii.  Rj.  .'31a.  I'njtiiii  srcyic  sto  se  Hri.Sc'aiiskoga 
^akona  lire,  bkbcrit  i  miiilruju.  I'riprava  JJ7.  ridi 
brWati,  lirliljali,  c'aprdali,  t'a.-<kali,  rrpurkati,  Oeretati, 
drnilali,  IVMjati,  klapriijati,  kuretati,  laiidati,  laiidarali, 
inriidzali,  iiaklapati,  ii:ipnlivati,  iiarudali,  oiioditi  2, 
prlljati  1,  Saiidati,  saiidarati,  lopsti,  vriiilati,  zanovije- 
lati.  —  I  0  jdtijctii  .ST  nii  da  Idcbcrc :  (.)ko  njo  se 
janje  vije,  le  skakuoe  i  blekure.  Od'  otole,  janje 
iiioje !  ne  .skakuei,  tie  blebeii,  ne  budi  nii  Jova  iiioga. 
Hero.  34t;. 

bli'bol iisa.  /'.  dds  Vlaudcrmuul,  blatemtor,  blate- 
nttrix.  Rj.  musko  Hi  roisA'o  kuje  blebece.  set  takovo 
iiiusko  ,v(/».  vidi  ktid  blebelaS;  za  zen.sko  vidi  govo- 
niSa,  talandara.  —  Bhlntuf^d  kao  zaba.  (kaze  se  go- 
vorljivoj  zeni).  Posl.  1(5.  .<  takt-im  wiftt.  rijeci  vidi  kod 
ajgiruSa. 

bl^'failjo.  n.  verb,  od  bleeati.  rddiiju.  knjoui  ble<'i 
iiVCd.  isp.  blcka. 

bh'i'aH.  bl^cTm,  v.  impf.  bleiji  ovca.  vidi  blejati  1. 
dem.  blekiilati.  v.  pf.  bleknuti.  —  Ovce  blece,  mali 
janjoi  kmeee.    HNpj.  3,  355. 

bli'jaii.  in.  iijekaka  trava,  u  basuii :  Ja  se  uniih  sa 
blejann,  da  svako  u  me  blene.  Li.  KovaCeviC^.  DARj. 
434b. 

bK^janje,  n.  Rj.  verbdl.  od  blejati.  —  1)  das  Bloken, 
balatus.  Rj.  rddtijd,  kojoin  ovca  bleji.  vidi  bleOanje. 
—  2)  das  Gafl'en,  hiatus.  Rj.  radnja  kojom  tko  hlcji, 
zija. 

blejati,  blejim.  v.  impf.  —  J)  bloken,  balo.  Rj. 
bleji  ovcd  (vidi  blecati)  *  jdynje.  v.  pf.  sloz.  iz-blejati 
se,  za-blejati.  Ona  se  prometnu  ovca,  i  poce  kroz 
ku<'U  blejati  .  .  .  Ovca  (je)  svegjer  iiz  cara  skakutala 
I  blejald.  Npr.  llti.  Dobra  ovca  iiinogo  ne  bleji,  ali 
iiinogp  vune  daje.  Posl.  50.  Lijepo  bleji,  ali  zlo  doji. 
lt)9.  Sto  si  sjedio  inedju  toroviuia  sluJiajuei  kako  l>leje 
atada?  Sud.  5,  16.  —  'i)  yaffen,  Maula/f'en  fell  haben. 


hio.  Rj.  zijati,  kad  xe  tko  zayledn  u  Hfo  nc  znajioii 
sto  je  Hi  ne  mi.sleci.  v.  pf.  .tlor.  za-blejati  se.  — •  llleji 
kao  June,  ((iledaj:  zagledao  se  kao  tele  u  Sarena 
vrata).   Posl.    Ui. 

bif'k,  m.  dcr  Bloklant  de/<  Schafe-t,  halntux :  makar 
lilek  ne  ostao  t.  j.  da  bi  iii  jeiliia  ovcu  ne  ostjila.  Rj. 
ylas  od  ovce  Hi  jaynjcta  kad  Idekue.  isp.  bleka  1. 

bIJVka.  f.  —  /)  das  Jiliikcn,  balatio:  stoji  bleka 
ovaea.  Rj.  vidi  blecanje.  is]i.  blek.  —  Navrvljese  okolo 
njega  Bog  zna  koliko  jaynjica  od  svake  vrste  i  ska- 
eiu'i  uza  nj  stane  ill  bleka.  Npr.  101.  fStoji  bleka 
ovac'  zit  jaiijcima.  Npj.  4,  187.  Stoji  bleka  ovce  t 
janjadi.  4,  401.  —  'i)  (ii  Boei)  budala,  dcr  Diimm- 
liart,  .ttiiUus.  cf.  blesaii.  Rj.  od  blejati  2,  koji  lUeji 
yledajiiri  Uto  a  ne  znajaei  itn  je,  a  po  torn  hid.  vidi 
bleka.  vidi  i  bezjak,  (  sfjn.  ondje. 

bleka,  /'.  (u  lioci)  vidi  bleka  2.  vidi  i  bezjak,  i 
syn.  ondje. 

bleknuti,  blcknem,  r.  pf.  bloken,  halare.  Rj.  v. 
impf.  bleeati.  1.  Idekne  ovca  Hi  jaynje,  kad  se  oglasi. 
—  Kad  god  koje  moje  jaynje  Idekne.    HNpj.  1,  365. 

bleki'ltiinjo,  ».  vcrlial.  od'  blekutati.  radnja  kojom 
lilekiicc  n.  )i.  jaynje. 

blekl'itatl,  blbkueein,  v.  impf.  dcm.  od  lile^ati :  Oko 
iije  se  janje  vije,  te  skakui'e  i  Idckiire.  Hod'  otole, 
janje  moje!  ne  skakuei,  ne  blebei'i,  ne  budi  mi  Jova 
moga.   Ileir.  34(5. 

bl^aiiti,  blenem,  r.  impf.  blene  Celjade,  kad  gleda 
bez  svijesti  od  enda  ili  od  straha  ili  s.amo  ne  misledi 
nista  ili  o  onomu  ii  Sto  gleda,  a  po  torn  moze  biti 
da  ga  i  ne  vidi,  stupere.  Danici^,  ARj.  435b.  isp. 
blejati  2.  v.  pf.  sloz.  zablenuti  se.  —  Ja  se  umih  sa 
Idcjana.  da  svako  u  me  Idene.  Lj.  Kovaeevie.  DARj. 
434b.  Stah,  Idenuh  kako  slip.  (Jj.  Barakovie.  Nel 
on  to  ne  vidi  ...  on  samo  Idene!  M.  (rj.  Milicevie. 
Blene  po  saboru  kao  covek  bez   svesti.  DARj.  43()a. 

bl^sail,  m.  Dummbart,  stultas.  Rj.  ridi  bezjak,  i 
si/H.  ondje.  —  od  kor.  od  koya  je  blejati  2,  (za-lble- 
hnuti  se,  (za-lbleSiti  se. 

blfe.-saxl,  adj.  dnmm,  stultiis.  Rj.  vidi  budalast,  i 
syn.  ondje.  za  postanje  isp.  blcsan. 

Iil^ska,  /'.  (u  Boci)  vidi  blesan.  Rj.  vidi  i  bezjak, 
i  syn.  ondje. 

blezffa,  /'.  Stitlli:  insulsiis,  fatuus,  .itHltulus.  U 
Here,  i  u  C  (t.  govori  se  o  mlitavn,  cuvjeku.  N.  Duiiid, 
DARj.  43{Jb. 

blibanjo,  n.  vidi  blijanje. 

hiibali,  blUiPim,  v.  impf.  vidi  blijati.  isp.  blihati  it 
Stnllija. 

blijanjo,  «.  der  Durchfall,  profnsio  alvi.  Rj.  verb, 
od  blijati,  koje  vidi.  isp.  lijaviea,  protoe. 

blijali,  bnjfuii,  V.  impf.  diinn  mistcn,  den  Diirch- 
fall  liaben,  jlnit  alvus  (pccori).  Rj.  vidi  litati,  prolje- 
vali  (o  marvi).  To  misljenju  Daniiir.evu,  ARj.  4.'Jlib, 
tveba  mjesto  j  yovoriti  i  pisati  h:  blibati  (bliham), 
bliliilnje. 

blljed,  blij^da,  (bFijedi,  comp.  bljegji)  adj.  bleich, 
pdllidiis.  Rj.  dcm.  blegjan.  —  Koja  ti  je  golema  ne- 
volja,  te  si  tako  u  obnizii  bl'jeda,  a  na  srcu  vrlo  za- 
lostiva?  Npj.  1,  lilil. 

blljedjetl,  bliji^diin,  f.  impf.  bleich  irerden,  pallesco. 
Rj.  bivd'ti  blijcil.  V.  pf.  sloz.  po-blijedjeti,  pre-,  u-.  — 
Bolje  se  jedan  put  zaerljeniti,  nego  sto  pnta  blijeyjeti. 
Posl.  2ii.  Tugjiui  blijede,  dthC-u  u  gradovima  svojim. 
Sam.  II.  22,  4«. 

blijt^dOsf,  lilij^dosti,  /'.  Dani{i(;,  ARj.  455b.  osobina 
onoi/d  sto  je  blijedo,  vidi  bljedilo,  bljedo(^a.  akc.  od 
Danicica,  ARj.  438b. 

blij«^ajf'iije,  n.  das  Bleichiverden,  z6  pallescere 
verbid,  od  lilijedjeti.  stanje  koje  biva  kad  tko  hlijedi. 

blijcsak,  bfijeska,  m.  splendor  kao  svjetlost.  vidi 
sijeviik.  —  U  blijeskii  pa  blijesku  oganj  gori,  a  u 
oganj  f'ovjek   stoji   (odgonetljaj :  ogledalo).   Nar.  zag. 


blijoska 


72  — 


blizii 


Svijello   puSke   ogiiju   blijesak  daju.   Osvetn.   DARj.  ; 

bliji>>ka.  /'.  (11  RisiiiO.  Kj.  riiti  WijeJnjak,  i  si/ii. 
•  •iiiljt . 

blijCNiijiik.  HI.  (11  0.  li.)  svjetlicii  ispretl  oi-iju  (ii. 
y.  Oil  lularcut  dun  BUnken  ror  (hii  Amjeit.  scititillatio 
ticuloru III :  iMjlect'Je  mu  blijtitijiwi.  <'/.  svijetnjak.  Rj. 
ritU  i  Wijcska,  svitac  isvici),  svjetlac. 

bliji'ilSnji',  II.  i/(i.<  (hhhnthtireriltn,  ohstrirtio  ocit- 
loniiii  is/ihiKlun).  vtrlnil.  od  blijcJtati.  stuiije  koje 
}iiiii.  /.•((?  koiiiii  litljeste  uii. 

bliji'>lali,  lllij^.itTlu,  r.  impf.  it  Rj.  inui  infinittv 
blijeJtiti,  uli  Duniiir,  ARj.  4;>lla,  dr:i.  da  je  janmrno 
ffrijeikoiii  iiijfMo  blijeitati.  —  blijesle  mu  oi-i,  gtbhndet 
irerdeii.  prm'^triiiijiiiitiir  oculi  spleiidore.  Rj.  igp.  bli- 
jpska,  bliji-siijak. 

Iiliji'-stili,  Jtiin,  r.  imp/'.  Rj.  ridi  blijeStati. 

I>rijiili,  »i.  M.  Rj.  doltui  kao  adjektiv  i  bcz  ziui- 
idijii.  all  Daniik'  n  Osnovania  173  drli  da  ie  biti 
pu<irje>:k(i  sto  it  Vukuni  rjeiiiikii  stuji  da  je  adjektir: 
iiiisli  da  je  rljei-  postalu  od  blizanac  nantarkom  ^ja- 
(blijo,  kao  n.  p.  Pajo),  pa  je  do  lofja  iiastavka  doiao 
juS  nastarak  na  ,  kau  u  Pajun,  po  tome  je  blijiiu 
hiip.  od  blizanac,  ZieiUinif,  (leniiumi:  Te  niu  zakla  dva 
blijuna  sina.  Rj.  —  rijVi'i  .■«  takiiii  iiast.  ridi  kod 
bo<ralun. 

bli^laiiji',  II.  das  (lldiizeii,  ftih/or.  Rj.  rerbal.  ud 
blislati  I  blistati  se.  Manje  koje  hica,  kad  sto  blixta 
Hi  se  blixta. 

bli>lali.  bllsLlm,  —  ])  r.  impf.  (fliinzen,  fiilgev : 
blista  zlati)  na  iijciuii.  Rj.  :a  i:  pf.  prusti  isp.  bljc- 
SDuti.  —  'i)  sa  se,  refleks.  s  istiiii  znuteiijcm  blistati 
se,  blistani  se,  i:  r.  impf.  glauzen,  fulgeo.  Rj.  r.  pf. 
sloi.  za-blistati  se.  —  Kako  ran  se  iikh  blista.  Nov. 
Srb.  1.S17.  4il4.  Kail  je  svemofruci  litsipao  careve  na 
ovoj  zemlji,  oiia  se  blistasc  kao  siiijefc  na  .Selmonii. 
I's.  f>.s,  14.  ridi  .sijati,  sijati  se;  sjiiti,  sjiili  se. 

blltva.  /■.  evekla,  die  ruthe  Biibe,  beta.  Rj.  vidi  i 
bilva,  lueko  zelje,  pazija,  pazjak. 

blitvt'iiT,  adj.  n.  p.  list,  sjeme,  roil  der  rothen 
Jtiibc,  betae.  Rj.  Hlo  pri/iada  btitri:  Rasad,  n.  p.  ku- 
pusiii,  blitrcni,  diivanski  Rj.  (j37a. 

bITz,  bliza,  (eoni.  bfizil,  adj.  sto  je  blizu,  nahe, 
priipiiKjHiis.  rieinu.<!:  Rijeka  blizii  zenilju  uiiniobodi, 
a  daleku  nataplja.  DI'osl.  107.  u  sadu.injcm  se  (jo- 
rorii  rijeC-  ora  slabo  naliodi,  neijo  iiijestu  iije  iipotre- 
btjaiii  se  lilizak,  bliznji  2,  obliinji. 

blizak.  bfLska,  adj.  projiiiii/iiits.  ridi  bliz,  bliznji  -J, 
obliznji.  eoini/.  bfizT.  —  Lepote  Niike  okoline,  bliske 
i  daleke,  vaija  jrledati  oi'iina.  Meo'j.  2S(.  Da  sle  ti  i 
t^tamcna  tako  bliski  rod,  da  ne  moze  biti  braka  raeirjn 
vama.  irW.  Tek  tada  iiiLsta  vcselje  nietrjii  oninia  koji 
behii  bliski  knczii  i  kneijiiiji.  Mil.  47.  Kojii  strab  i  nc- 
volja  i  bliska  smrt  "dari.  J.  Rajir.  r).\Rj.  440b.  iz 
priiiijera  se  ridi,  da  iiiozc  stu  biti  blisko  ceiitti  mjestom, 
rodoiii  Hi  rreiiienom. 

blizan,  liRzna,  hi.  ridi  blizanac,  blizanak,  bliznak, 
blizne;  dvojci,  dvoniak.  In/p.  blijiin.  roll,  bliznad.  — 
H  Rj.  siiiiio  M  pi.:  lifiznovi,  bliznova,  [dnt.  Idiznovima), 
Zicilliuije,  iiemini.  Rj.  ."!lb.  —  Zcne  ka^.ii  da  iijiina 
ne  valja  jesti  sntslicc,  jcr  ce  roditi  bliziwre.  Rj.  7o7a. 

blizanac,  bliziincji,  in.  Zirilliiif),  iieniiiius.  Rj.  ridi 
blizan,  1  siiii.  ondje.  —  Ondar  ce  ti  roditi  ^ena  dra 
blizanca  sina.  Xpr.  117.  J)vije  sn  ti  dojke  kao  dra 
liiiieia  blizanca,  koji  pasii  niejrjii  Ijiljanima.  Pjesm.  4,  5. 

blizanak,  Idizimka,  in.  vidi  blizanac:  Pricuvaj  mi 
dri  hlizanka  sina.  Rj.  mdi  i  blizun,  i  sijn.  ondje. 

hiizanica,  /'.  die  Zirillinysschtvcstcr,  (jemellu.  Rj. 
A'Jeri  Hi  seslre  blizanice,  kao  sinovi  Hi  braihi  blizunci. 
ridi  blizanka. 

Iilizfinka,  /".;  svaka  orea  dvojc  jaganjaca,  a  hli- 
zanka troje  ojagDJila.  Rj.  —  vidi,  blizanica.  DARj. 
441a. 


bl'izikn,  /".  r/Wf  bliiika.  reljude  iz  riMlliinc.  u  irorc. 
N.  Dm-ic.  DAKj.  441a. 

bl'izua.  /.  (M  Siijonui)  cf.  bliziii.  Kj. 

bllznail,  /'.  (coll.)  ridi  bliznovi.  Hj.  jedno  od  hli 
nadi.  Iiliziic. 

blizniliv,  adj.  ridi  bliiSujaiv.   Hj.  ridi  bliznajiv. 

blizniljlv,  adj.  tako  pise  Danivii.  Osn.  !•;>.  Wijiui-j 
jiro  n.  p.  plalno,  t.  j.  po  kojein  su  bliziii.  vidi  bliz- 
uaiv.  —  adj.  s  takiin  nast.  bliznjajiv,  fiikljajiv,  le- 
6ijiv.  sipljajiv,  Suljajiv,  ziiljajiv. 

bliznak,  bliznaka,  in.  [n  t'.  (i.)  ridi  blizanac  (ii  ' 
pjesnii  injosto  sindzirlije):  U  nj  sani  vrjra'  dra  bratu 
bliznaka.  Rj.  .sto  se  kazc,  da  u  pjcsini  stoji :  dva  biata 
bliznaka.  mjcsto:  sindzirlijc,  to  su  n  prencseiioin  smishi 
dva  zina  koja  -se  srezaiia  nicfija  sobmii  sindiirii'cni 
(verizicoin)  mecu  u  puskn.  Danicic'',  ARj.  441b.  ridi  i 
blizan,  i  si/n.  ondje. 

bliznikkinja,  /'.  puska  dvocijcvka:  Sve,  sve,  sumo 
da  mi  nc  oiliiesc  bliznakinjn.  H.  Novakovi*'.  DARj. 
441b.  i  si/n.  kod  dvocijevka. 

blizne,    bfizueta,    n.    der   ZtcHlinij,   (jeininiis    (sine 
discriminc  scrusj.  Rj.  blizne  je  blizanac  Hi  blizanica 
ne  imajuri  na  umu  kojega  je  roda  (iimskoga  Hi  ken 
skoija).  ridi  blizan,  i  sijn.  ondje.  \ 

bITziii,  /'.  pi.  ])iije  je  bilo  na.'tampuno  {n  Rj.')  —  ' 
koliko  sam  se  opominjao  iz  Tr.'ica  —  da  .se  blizni 
zovii  one,  kad  se  ii  brdo  uvcdu  dvije  i^icc  mjesio 
jednc  i  tako  ostane  u  platnu ;  u  Brijemu  pak  ///i^/i/ 
ili  blizne  i  jedna  bl'izna  y.oye  se  ono  kad  se  u  tkanju 
prekine  jedna  zica  (.bilo  od  potke  ili  od  osnovcl  i 
tako  se  oce  te  se  u  plaliiii  poznaje;  iene  poslije 
uvlacc  iirlom  koiice  u  blizne  da  se  ne  bi  iwznavale. 
cf.  popiinjavali.  Rj.  —  liliznjaivo  platno,  I.  j.  ]>o 
kojenui  sii  bli-ni.  Kj.  :!la.  I'orciliiici,  cf.  liliziii.  Rj. 
5441). 

hliznica.  /'.  ctiali/lis,  nado,  i-elik.  isji.  acal,  ocal.  / 
sitda  H  Sticrom  Vhilin  stariji  Ijndi  zorii  cclik  bliznicii. 
M.  Kovaccvic.  I).\Kj.  441b.  fStulli:  bliznica,  cliuli/lis. 
osiiila  si/ii.  kod  acal. 

bliznili  se,  blTznim  se,  r.  impf.  Zirillinife  yebdrcn, 
geminos  pario.  Rj.  bliznad  ragjaii  r.  pf.  sloz.  o-bliz- 
niti  se.  —  K.ao  stado  ovaca  jednakib  .  .  .  koje  se  src 
bllme  i  ni  jedne  nema  jalove.  Pjesm.  4,  '2. 

bliznovi,  blizniiva,  in.  pi.  Rj.  ridi  blizan. 

blizo,  ("/(■.  rijetko  mjesto  blizu:  Tader  'I'liiri  bli-.a 
dolaziie.  Xpj.  ij,  112.  npraro  srednji  rod  oil  adj.  hVv/.. 
isp.  n  genitiru  s prijedloyoni  iz:  izbliza  (iz  bliza).  Rj. 
•2I.sb.  ■ 

blizoca,  f.  osobina  onogii  sto  je  bli:n.  Ndhe,  pro- 
pimiiiitiis.  ridi  blizost.  —  Propiniiiiilas,  blizoca,  blizosi. 
Danicic,  AKj.  44lia.  iikc.  DARj.  442:i.  —  rijeH-.i  s  takini 
nast.  ridi  kod  bistroi'a. 

blizu.sl,  blizosti,  /■.  osobina  onoga  .sto  je  blizu,  Niihe, 

propinqiiitas.    ridi   blizoca.  —  Propimiiiilas.    blizoca, 

!  blizost.  Dauicic,  ARj.  44(5a.  ukc.  D.\Kj.  44-2b. 

I      blizn,  (comp.  hVi/.e}  nidie,  projjc.  Rj.  adr.  i  pracjios. 

upruro  je   lokat.   sing,    od  adjektira    bliz.   ridi  blizo. 

/.  adr.  — ■  1)  blizu  jc  sto  god  iiijestoin  Hi  rrcmenoni 
—  w  praroin  ili  prenesenom  smishi:  Prim:ikiui  se 
!  oni  blizu  i  nazovii :  Dobar  vece,  ima  li  ko  tamo.' 
Npr.  14fi.  A  ja  polajraiio  hajde  hajdc,  te  se  privuccm 
blizu,  pa  potejrnem  lisicu  nowom.  l(i;J.  Vidcci  .Jakov. 
da  mu  se  Turci  ne  dadu  hlizu  irrailii  prikuciti,  a  iz- 
daleka  ne  mojruri  im  nisla  iz  piiAaka  uciniti  .  .  .  D:i- 
iiica  ."!,  ]7(!.  /nate  da  je  Idizu  Ijeto.  .Mat.  24,  .'12. 
Yrijeme  je  moje  blizu.  2lj,  1<S.  JUizu  li  je  rijec  u 
ustima.  Rim.  10,  S.  i.sp.  poblizu.  —  2)  prcd  adr. 
blizu  stoji  prijedlog  na,  koji  znaienje  sroje  sastiirljn 
s  iijegorijein.  i  akc.  se  mijcnja:  na  blTzu,  DaMicii-, 
ARj.  44;!b:  (idjekoji  pak,  koji  su  iia  blizn  sa  Srbima. 
Xjij.  1,  4(Xt  (Vuk).  A  kada  se  na  blizu  sretoJe  4,  ;32.s. 
Sto  su  km'e  na  blizu.  Dan.  2.  48.  —  .i)  prcd  adr. 
blizu  stoji  prijedlog  u  koji  znucenje  srojc  sastarlja 
I  s  njegovijem.  i  akc.  se  mijenja :  ublTzu  (u  blizu)  nahe, 


I 


bliie 


—  73  — 


bludnn 


jiraiir.    l\j.  Tlita.   Vatra  i   slama   nc  mofru   ii,  hlhii  stil-  j 
jali.    I'osl.   ;i2.    Po    ravniiii   uijeslima  .  .  .  kiire    sii  jjo  i 
^rliiiia  ilosla  M  bliiu.  Kanii-a  2,  1)!*.  S  je/.ikoin  ovoija  i 
ioila  frjokoji   sii    ilnifri   sroilni  u  rijec'iina   i  u  grama-  | 
li.i  vrlo  »  lilhit.  'J,  l'J2.   Istiiia  ila  je    anianet*   i      oa- 
l.iva      flosia  M    hliiii.    I'is.   40.    —  4)   vwh   hiti    stu  \ 
iiiiil  hli/.ii    piirfiiji'iijcvi,   h'lio  da  se  kii:e:  od    i)rilikc  [ 
[niiiililij  Inlikii  hnijcri  xiwii  sohom  znace).  ridi  do  Iv, 
jidaii   2b,    iioko,   oko   2a,   za  H.   —   8ad  koje  po  se- 
lima  koje  ])o    varosiiiia   ima  lili.ut  .'ilKI  iiialijeh  skola, 
Kj.  SlL'a.   Kad  I'uji',  <la   MiloJ   vodi  hliui  dvi'   liiljadi' 
Ijiidi.  Alilos  1  tr>.  I'l'ciuuiicianla  imam  lilUii  450.  Slraii. 
isst;,   1514. 

//,  iirdc/ios.  ---  1)  prijitlliKj  .s  iiiiiitivum :  Dofrji' 
hli:n  stiilicc  ono^a  rara.  Npr.  15ii.  Kad  sc  blizii  iirnda 
liiimakiiem.  liH).  Zmiji  na  rei)  stall  (l)oi''i  Idhu,  zla). 
I'osl.  '.'2.  Iflhu  U-he  ?.ivljeti  ne  mofiu.  Npj.  1,  381. 
.la   posijah    lijelicii    k'liiiai,    dalek'    sola,    blizM   pitta. 

1.  ,'i02.  .\r  Sitiiica  .  .  .  nosi  .  .  .  krasne  Srpski.'  bijelc 
kloliuko,  ovaj  klobuk  ///,■',;»  l.riijn  bji'j^e.  2,  oO.'!.  Sto 
]!■  vflho  i  ostarjelo,  blisii  je  Irajii.  ,levr.  8,  13.  pri- 
luUoii  blizu  muz  e  Kill  jut  i  i  iza  (jenitiru  :  Koja  (zcmlja) 
iiosi  tnijf  i  cicak,  iiepolrebna  je  i  Idctve  blizu,  koja 
^1'  iiajposlijc  sazeie.  Jevr.  (!,  8.  —  2)  prijedloij  blizu 
•^risliirlja  w  .<  rijerju  po.  sto  sc  tiOc  znavenja  isp. 
podobro,  poveliki,  poboljc,  ponajviJe,  ziemlich,  xatin. 
Kj.  510a.  Kad  dojrje  oiiako  naokolo  idiiri,  o])i't  })(>- 
"//.-»  DtiDiiii  /)■»((,  onda  slaiie.  Hj.  80.Sb.  —  ,1)  prcd 
Itiijcillijii  blizu  nidic  dnri  prijidltiii  do.  /  iilin  ustajii 
■iidki  II  xriim  ziiiiiciijii  :  Kad  ji-  l)io  dii  Idlzii  Jiiiiliiiiii. 
Npj.  2,  5().  \  kad  bilo  vec'i^  o  jaciji,  i  dof;jo.ie  do  liliiil 
''ijiijc.  od  liajduka  jcdau  z.ajauka.  ;>,  4.'!5. 

itli/.o,  adr.  i  prai'pos.  i\iiiip.  od  blizu :  Hlizu  (conip. 
Idizi'l.  Rj.  ."ilb.  niilivr,  propiiin.  sa  :iaj  dutazi  i  l;ao 
■•iipcrtatir  uajblife.  blizc  moze  liiti  Uto  injcstotii  Hi 
ireiiicnom,  u  praroin  Hi  prciirxoKiiii  siiiislu. 

I.  adv.  —  J)  Ugleda  majka  jMilfiika,  blize  ih 
luajka  susiela.  Xpj.  1,  311.  A  klikuju  (trahovske 
ovrai'e  i  lianjano  5to  su  blize  bili.  4,  517.  Za  nas  je 
blizc  ovu  rijei  isporediti  s  »plazati  se ;  nejro  li  sa 
sadasnjijem  ."^laveuskijem  popolznuti  .  Pis.  7li.  Njeko 
seU)  koje  so  pominje  piijf  uasesa  vremona,  tdizc  ne- 
posnato.  Daiiieir,  .\I\j.  101a.  (zn  oruj  primjcr  isp. 
niz:e  (il.  —  2)  komn  Hi  cciiiii  jc  xto  lilizc,  stoji  u  da- 
tivu:  Blize  saru  tjrolni  uep)  domu.  (rei'e  u  razsrovoru 
star  <"oek).  Posl.  Iti.  Opot  je  malo  tdizc  kiiri.  (mm 
poiuot'i  makar  kolikol.  24l).  Sto  dalje  sve  blize  .<<iiirti. 
355.  (Jlavni  dio  uaroda,  koji  je  Idize  ili  narui-nije 
Curiiinidii.  ostane  s  (ircima.  Kov.  4.  —  !i)  u  datiru 
X  prijedUiijoni  k :  Sto  tdizc  1;  Xixu,  sve  jrore  pisu. 
Posl.  353.  Jer  se  j;;jaur  na  oruzje  diiie,  primiee  se  lea 
Koxorii  blizc.  Npj.  4.  215.  Govori  (se)  Srpski  onako 
kao  i  oni  Sto  su  ffovorili,  t.  j.  izmeaju  Srpskog'a  i 
liufiarskojra,  ali  opet  blizc  k  Srpskoiiic  nejro  k  pravome 
Iburarskome.  Kov.  1.  Tako  su  majstori  i  trjrovci  (oso- 
bilo  iiianji)  iiajtilizc  k  iiariidii,  i  najviSe  mare  za  ujejja. 
15.  Xi  malo  ne  bi  bilo  tilize  k  Slarciixkoj  ortosrratiji. 
Pis.  (1.  —  4)  II  iiciiitini  s  prijcdloiiom  do:  (iledi  eare 
na  eetiri  strane,   ne  ima  li  tko  Idize  do  ilarkn.  Npj. 

2,  4."i2.  i^vak  bijaso  rad  da  je  Sto  tdizc  do  njcfja.  Prip. 
bibl.  125.  —  ,5)  prcd  ndi:  blize  xtoji  prijedloii  u,  /■'<)// 
ziiiiccitje  snije  sKxtiirljn  s  njeiiorijcm  i  prima  ukrciiiit : 
Ti  blize.  ixp.  blizu  1.  3 :  Pogledala  na  daleko  mlada, 
uffledala  Omera  frjevera,  ((  bliie  iia  susretala  mlada. 
Npj.  1,  4liii.  A  i  osim  ovijeh  irlavnijeh  mjesta  s  obje 
strane  su  zaliva  od  mora  do  Kotora,  gdje  malo  raz- 
dalje,  g'dje  u  tdizc  sve  velike  prekrasne  knee.  Kov. 
30.  —  a)  prcd  adr.  blize  stoji  prijcdlotj  iz,  koji  zna- 
cenje  xroje  .'lastarljit  s  njcijocijcm  i prima  akc.'lz  blize: 
Da  iz  blizc  kazujem.  O  Sv.  O.  4.  Ne  kaze  se  ni  malo 
(';  blize.  DRj.  2,  270.  ridi  izbli^e  vidi  i  poblize,  su- 
bline. 

II,  kao  prijedlog  s  (jen.  dolazi  trio  rijetko,  pa  se 
i  u  tijcm   rijctkim   doijayjajiiiia   maze  lamijeniti  ad- 


rerlioiii  bliiie  xa  prijedloiiuiu  do  xprijeda.  isp.  I.  4.  — 
TeSko  onom,  tko  j'  najidize  Marka.  ,\pj.  2,  4.32.  ja- 
inairw  tii  se  dobro  reklo  i:  najbli?.e  do  Marka. 

blljtl,  bl'iza,  lulj.  romp,  od  bliz,  niilier,  propior.  xa 
naj  xiipcrlalir :  najbliii.  Itlizc  maze  biti  sto  i/od  iiijexloiii, 
rreriieiiom,  sniitxtrom,  u  prarom  ili  preiiesciiom  xniixlu. 
i.ip.  blize.  --  J)  Da  ga  baei  u  iiiijblizu  rijekii.  Npr. 
22!).  liliza  je  koxnlja  nego  ludjina.  Posl.  IH.  Tako 
eovek  moie  imati  l)lizc;ia  komxiju  iz  tirugoga  sela, 
nego  iz  svoga.  Dainea  2,  flil.  .\rnauti  su  u  ovoj  stvari 
za  nas  joS  tdizi  i  |)rilieniji  prinijer  nego  i  Madzari  I 
Nijemii.  Kov.  3.  On  sazove  u  kueu  syoju  braeu  .  .  . 
i  ostalu  Idizii  rotlliiiiu.  44.  Nujtdizl  xaiiar  naeini  na 
Kameiiiei.  JliloS  II.  Ko  se  najrje  mtjldizi  od  iijctiora 
roda.  139.  Jest  istina,  ja  sam  ti  osvetnik ;  ali  ima  jo.Ste 
tdizi  od.  vicnc.  Rut  3,  12.  —  2)  koiiiit  Hi  icmn  je  sto 
tdiz:e,  xtoji  udaliri(:  8vak  je  .<67^i  najblizi.  Posl.  278. 
Kojijeh  se  jezik  uudo  razlikuje  od  fSrpskojra,  ali  je 
opet  blisi  Srpskomc  nego  i  jeuuome  Shivenskom  na- 
rjeeiju.  Kov.  7.  Ono  je  najljlize  i  Slarenskomc  na- 
rjefiju.  Pis.  19.  Ruse,  koji  su  i  u  ovome  iinma  naj- 
blizi; 90.  ()  Ikavcima,  koji  .su  nama  svakojako  tdizi 
od  Cakavaea.  Srb.  i  Hrv.  5.  8tari  je  slovenski  jezik 
toliko  lilizi  oyiomc  koji  bi  mogao  biti  zajednieki  svijeb 
f^lovena.  Dioba  9.  — •'{)  ii  iieniiicii  s prijedloiiom  do: 
Najblizi  do  njcffa  (cara)  bijahu  Karsena,  Setar  .  .  . 
Jest.  1,  14.  —  -i)  u  pen.  s  prijedlofiom  kod;  Kavazi 
su  najtdi'zi  momei  kod  Tiirskijeh  paxa.  Hj.  257b.  — 
•">)  II  dafirii  s  prijcdlixjom  k:  I 'dare  na  Saiiac  Ste- 
fiina  Sing'jelijea,  koji  je  bio  najtdi.ii  k  S'ixit.  Daniea. 
4,  2.3.  Da  je  Sremaeki  jezik  ////.:'/'  /,'  Jx'oxijxkome.  Kj.'  IV. 

hlizikii,  /.  ko  jc  komii  rod.  Kod,  srodnik,  blizika. 
Danieie,  Al{j.  447a.  ridi  blizika.  —  J)  o  jediiom  cclja- 
detii.  11  jednini,  a  o  riHe  u  mnozini:  Vazda  se  nagje 
blizika  (iieko  od  svojte)  po  debeloj  ili  tankoj  krvi. 
V.  HosriSic.  Draznik  i  Novak  buduei  ((/tiiVrcjednolitei. 
P.  Zoranid.  l).\Rj.  44tib.  —  'i)  u  jednini  o  rise  I'eljadi, 
coll.:  Prizva  Jakova  oca  svojra  i  xvUf  svoju  tdizikn. 
Aut.  Dalm.  Doeekivajnei  svojtu  i  bliHkii.  S.  LjubiSa. 
DARj.  44(;b. 

Iilixiijalv.  '((/;.,  n.  p.  platno,  t.  j.  po  kojcmu  su 
blizni.  Rj.  vidi  bliznaiv,  bliznajiv.  iJanicic  pise  bliz- 
njajiv.  Osn.  95. 

I)li/.iij:\jiv,  adj.  ridi  bliznjaiv. 

bliziijeiijt^,  )(.  die  (ictnirt  ton  ZiciUiMjen,  partus 
iiemiiioriim.  Rj.  rerlial.  oil  bliziti  se.  radiija  kojom  sc 
n.  p.  orca  blizni. 

lill/,!ijT,  (((//.  —  1)  III-  eovjek  je  eovjeku  bliznji, 
pro.iimiix,  der  ydrlistc.  ridi  iskrnji.  —  Zadrzao  sam 
49  rijeei  iSlavenskijeb  .  .  .  Idiziiji.  Nov.  Zav.  VI.  Ljubi 
tdiznjcija  svojeara  kao  kao  samoga  scbe.  Mat.  22.  .39. 
Hvaki  od  vaa  da  uc.ajrja  tdiznjcmii  na  dobro.  Kim. 
15,  2.  Refe  onomu  koji  einjaSe  krivo:  za  Slo  bijeS 
bliznjcija  svojega?  Mojs.  II.  2,  13.  —  2)  blizu,  u  rodu, 
xrodstrom.  sada  se  ponajrise  ijorori  u  torn  znai'dija. 
l)ropini[Uii,s,  HcHie  rcrirandt :  n.  p.  bliznji  rogjaei  \sii- 
protno:  d.aljni)  comp.  h\\}.\  rogjaei  (dalji).  4>AUj.  448a. 
(jorori  se  i  xiidic  ii  Hrv.  ridi  bliz,  blizak,  obliznji. 

Itlor,  m.  (u  O.  (i.)  velika  sarena  zmija  plosne  glave. . . 
Ovakijeh  tdoror.i  kazu  da  je  bilo  do  skora  u  jezeru 
l^kadarskome.  Rj.  ridi  blaor,  i  si/n.  ondje. 

I)l(iriis:l,  /'.  (u  C.  G.)  nekaka  zmija,  Art  Schlaniie, 
serpent  is  fienus.  Ona  je  dulja  i  tanja  od  lilaora.  Rj. 
—  Vodniea,  nekakva  plava  zmija  kao  i  bloruxa.  Rj. 
B9a.  ridi  xi/n.  kod  blaor.  rijciji  s  takiin  naxt.  vidi  kod 
ajgiruSa. 

bliu'-t'iijo,  n.  dax  ungereimte  Eedcn,  ineptia.  I\j. 
rcrtitil.  od  blutiti.  radnja  kojom  tko  tditti. 

bifid.  III.  nedopuSteno  uzivanje  izmegju  mu.Skoga  i 
zenskoga;  fornicatio.  isji.  kurvarstvo  .  .  .  Kad  s  blud- 
nieom  blud  cinjaSe.  DARj.  44yb.  die  UnzucJit,  res 
venerea. 

birulan,  bludna,  adj.  lakom  na  uzivanje  izmegju, 
muskc  i  zcHske  strane,  koji  se  daje  na  takuco  uzivanje; 


bliiiliti 


—  T4 


bijiirati 


uHiuchiig,  Kolh'istig,  liltidinosus.  DARj.  4o0a.  ii  Kj. 
>(iHi<);  Blildiii  sill,  iler  vcrlorene  8ohn,  lilius  prodiirus 
(I.uk.  15.  11. i  Rj.  ol'.i.  liliiihiv  Ijiuk  iiuuViu  knra. 
V.  l)o5ea.  O  kolika  iV  zalost  biti  biulahistiina  i  lilml- 
iihiKi   •ciianiii.  Gj.   Ri\piO.  DARj.  AM:\. 

bliiditi,  blfunm.  r.  imp/'.  Rj.  r.  pf.  .flo;.  raz- 
blutiiti.  —  1  ti)  (u  Pubr.)  n.  p.  dijete,  t.  j.  insuiti. 
Ii'ituchehi.  eornimpo  iiiiiiia  iiKhihjeiitia.  Rj.  ridi  i  pe- 
oiti.  —  b)  .111  .se  Cf/'fJs.  (u  Dubr.)  sirh  rcrhaftichclt 
lietriKjeii,  niinit  sibi  indulffcre :  bhuli  se  dijete.  <■/'. 
iii.i7.iti  se,  peiMti  se.  Rj.  —  2)  »  ziiiiieiijii  einiti 
bind  sad  se  sliiho  viije  u  nurodii :  Koji  je  .<  iijom 
hliidio.  F.  I-nstric.  S.imo  .<  njiiiie  da  b'  liliidilii.  V. 
PoJen.  icena  koja  bijaJe  hludiln.  Turl.  bias.  Rhidiiik 
iniisli).  kako  ce  hliiditi.  L.  Vladmirovii'.  D.VRj.  4r)2a. 
bliiditi.  bludim.  r.  iiiipf.  zaiavsi  s  piila  ici  kojekuda, 
lie  znajiici  kuda:  httuii.  erniir:  Rijele  ovee  bez  zvo- 
nani  tiliide  .  .  .  Monii-e  kaze  tko  je  i  otkle  je,  i  za 
kijem  po  plaiiini  liliidi.  Osvetii.  Vazda  su  hliidili  ovi 
srceiii.  M.  r)ivkovie.  I'aiuet  daleko  hlitdi  od  molitve. 
I.  Velikiuiovii'.  D.\Rj.  451b.  iioioii  sc  ii  Urv.  vidi  i 
bazati,  i  m//i.  oiidje.  v.  pf.  sloz.  za-bluditi. 

bliiHiiica,  f.  ieiia  hludiid.  isp.  kiirva.  fiovori  se  u 
Nn:  like,  vd  Diiniiirti,  .\Rj.  45:?b.  —  Jesi  Ii  se  vezao 
.<  Idiidiiicoiii?  J.  Rajio.  D.\Rj.  453a. 

biridnieiii,  iidj.  .ito  pripudn  hludnici.  —  Ako  bi 
iiuao  •rrelie  hludnivine.  J.  Rajie.  I").\Rj.  453a. 

Iilililiii<-ki,  adj.  sto  pripada  bludniciina  Hi  hludni- 
lamii.  II.  /J.  zivot  bludnicki.  l).\Rj.  453a. 

blAdiiik,  III.  —  J)  po  zap.  kraj.  der  Vaiinhiiiid, 
errii.  ,:f.  skitniea.  Rj.  za  postanjc  isp.  bhiditi,  bludiin. 
riV/i  I  bitan^a  1,  lomija,  potueuja,  polukae.  protuha, 
skitai-,  tiK'nica.  —  2)  iorjek  hliidun.  lukom  iiu  iiiijc- 
siitije  sii  :euskiiijciii.  isj).  kurvar.  I>.\Rj.  453a.  zii  po- 
slinijc  i>/}.  bbiditi,  biriitlm  'l.  —  S  iijim  (rrisi  kao 
bhidniea  .«  Miidiiikoiii.  M.  Dobretie.  C'edo  nije  tuzixo 
za  Idudnika  frrijeh  umrijeli  dii^no.  Osvetn.  DARj. 
45-Jb. 

bliidnuNl,  bh'idnosti,  /".  osuhinn  Hi  stiiiijc  onoqa 
^'"ji  je  bludiin  :  Insririn.  libido,  lit.rurin,  Wollitst,  Aiis- 
iielii.iscidiiit,  Srhirdijcrci,  Unziivhtiijkeit.  akc.  ud  J)ii- 
iiit'irii.  .\Rj.  45;ib.  —  OstaviSe  grih  i  bliidiwst.  JI. 
Di.l.r.iir.  DARj.  4.')4a. 

hli'itgeiljf,  II.  Rj.  icibul.  vd  bliiditi  /  bbiditi  se.  — 
/  (i)  diis  Hiitsclulii,  curniptii)  per  iiiiiiium  indidiicii- 
lium.  Rj.  radiija  kvjuiii  tko  bliidi  ii.  p.  dijete.  h)  diis 
rerhiitschelte  Betrafieii,  nimia  iiidiiliicntiu.  Rj.  nidiiju 
kojoin  se  bludi  n.  p.  dijete.  —  2)  nidiiju  kojom  tko^ 
bliidi.  iitii  bind.  —  .'{)  radnjii  kojom  tko  bliidi,  lutit". 
blunii.  /'.  (11  Ifrv.)  eiiie  einfiiltifie  Person,  simpler 
fralcr.  Rj.   cidi  bezjak,  ('  sipi.  uiidje. 

bIDIil.  /'. ;  Tko   uinije,   lijepo  ije:   a  tko  ne  uiiiije, 

.  titiitii  pije.  DPosl.   134.  11  8tiilit'a  plijesan  rinskii.  prvi 

je  slojr  kratak.    X.  plijesan  iia  vino  i  rino  pljesniro, 

pokvareno.  akc.  od   Banicicii,   ARj.  455a.  i:idi  birza. 

isp.  iizbliititi  se. 

blDlav,  adj.  Vino  Idutaco.  Mikalja.  DARj.  45.'jb. 
na  iemu  ima  lilnte.  i^tiilli:  bliitav,  mueidus,  mucore 
ol/sHuK. 

blAlis.  bluti'Aa,  in.  iii  Risniil  koji  mnofro  govori 
koje.^ta,  der  unijereimt.  unpassend  spricht,  qui  ineptit. 
Rj.  koji  bludi.  lidi  blebeta.',  /  si/n.  ondje.  s  takrim 
nast.  rijeci:  (rladi^,  (rjubriJ,  nemariS,  obliii,  slatkiS, 
sporii,  tupyiS  i  t.  d.  imena  kod  (joliS. 

bitititi.  birittm,  i:  impf.  (u  Risnul.  govoriti  kojeka 
bez  prilike,  unijereimt,  unpassend  sprechen,  ineptire. 
cf.  biulaliti.  I{j.  ridi  i  baljezjrati,  /  si/n.  ondje. 

bljSekfinjf,  n.  das  l^uatschen,  strepitus.  Rj.  verbal, 
ud  hijf.  kati  He.  koje  vidi.  isp.  brtkauje. 

blj^i'-kali  st\  blje^ika  He,  r.  impf.  ijuutsehen  from 
Kolli  u  derfil.j,  sirepere.  Rj.  bljeika  se  po  lilatu  i 
druifom  {emu  takom.  Lip.  br('-kati  He. 

bij^r-kat  icii.  /■.  HI  Diibr.)  vidi  brCkavica.  Rj.  vidi 
i  bljuzgavica,  kat^kaviea. 


bljcevii,  /'.  ridi  bje6va.  po  jugosupadnijem  krujc 
viiiiii  gdjc  se  i  u  drugim  rijei-ima  mjesto  bje  gorori 
bije.  i(  Kj.  pi.  bljecve.  r/</(  i  bljeiati  (»',/•  bje?.ati), 
mlje.-^iiia  (iiij.  mjeJinal.  oblje  [iiij.  objel,  vljosja  (mj. 
vjeajaV  tako  i  ii  gtagolu  treee  rrste  koji  ii  osnoii 
pred  ii(i.<t.  je  iinaju  gliisore  b,  p,  in,  v:  svrbljeti  (mj. 
svrbjeti),  trpljeti  ()»;.  trpjeti),  uijemljeti  (mj.  nijemjeti), 
zivljeti  [iiij.  >*.ivjeti)  i  t,  d. 

biji'dica,  /'.  (u  !Si-biji)   Bleiclisucht  (clilorosis).  Rj.' 
'  32a.  II   Kj.''  ima   po   istoi:   govorn    bledica.    Iiola^t  od 
koje  celjiidc  lilijedi. 

bijt'dilo,  n.  Dauieic,  .\Rj.  438b.  vidi  bljjedost.  bljc- 
doca.  —  rije<'i  s  takim   nast.  kod  bjesnilo. 

blj('di(('-a.  /'.  die  bleiche  Farbc.  liliisse,  pallor.  Kj. 
■  ridi  blijedost.  bljedilo. 

bijedolik.  adj.  bljedo-lik,  koji  je  blijeda  lica,  blasscn 
Gesiehis,  facie  pallida :  O]  djevojko  bledoliko,  koledo  I 
Jto  si  tako  bledolika?  Ziv.  i).  —  rijeci  tako  sloi.  kod 
bjclolik. 

bijedolika,  /".^zeuska  bljedolika:  Oj  djevojko  lik- 
doliko.  koledo!  $to  si  tako  bledolika?  2iv.  9. 

blj^ajan.  (((0.  ''<"'■  <"'  blijed.  Rj.  —  A  sto  sam 
blenjiin.  prcbleijjan,  mlofce  sam  Akole  ufio.  Npj.  1,  391. 
ii<p.  dem.  s  takim   nast.  mlagjan. 

bij&siiiiti,  bljesnem,  r.  pf.  (u  Boci)  cf.  sinuti.  Rj.'' 
r.  impf.  isp.  blistati.  za  postanje  isp.  blijesak  1. 
i       biji'zati,  blj&zim  mjesto  bjezati,  bjezim.  isp.  bljeeva 
j  (mjesto  bjecval.  —  Nejro  bliczi  iz  bijele   kule,  sva  se 
sila  u  Cirahovo  splila.  Npj.  4,  452. 

bijiii-iiuti,  bljucueiu,  c.  yj/'.  (?t'H).  0(?  bljunuti.  Xisam 
ninosro  bljuvao.  no  Siun  samo  malo  bljucnuo.  DARj. 
45<;b. 

bljlkdn,  /'.  bIjAdo,  n.  (u  Pa.5tr.)  zemljan  sud  za  jelo, 
irdciie  Schiissel,  patina,  cf.  (?inija,  kalenica.  Rj.  vidi 
i  poralija.  isji.  canak. 

bljlkniili,  nem,  r.  jif.  brechcn,  cromo.  Rj.  dcm. 
bljuciuili.  r.  impf.  bljuvati.  —  Ovaj  odmali  iiskori  u 
pec  pa  liljiinc  iz  sebe  silnu  vodu  i  zar  pogasi.  Npr. 
27.'!.  isji.  povratiti  3  (jelo). 

bljn<<li,  blji'ideui,  r.  inijif.  itivati,  paziti.  r.  pf.  sloz. 
Sii-bljusti.  —  savitj  II  starini  poslovicama:  f^trah  vino- 
arrad  btjiide.  DPosl.  115.  .<«  se  pasiv.:  Mui?no  se 
bljuih  sto  ninozi  ziide.  DPosl.  (j4.  Sto  se  ne  bljndc, 
pa.s  i  niai'ka  jede.  123.  sada  nije  ii  obicaju.  —  akc. 
od  Danicica,  .\Rj.  457a. 

bljilsl,  m.  nekakva  trava,  koja  gore  raste  kao  loza, 
a  korijen  joj  je  kao  rotkva,  Art  Oeuiiclis,  herliac 
geinis.  Rj.  tamiis  communis.  L.  Rj."  —  bljii.^t  (bedeia, 
gla.si  i  pljiistj.  Osn.  ()3.  pljust  vidi  brsljan.  Rj.  51()a. 
bijristili,  blji'iSfim,  c.  impf.  sich  ekeln,  fastidio : 
bljusti  mi  srce  (n.  p.  kad  eovjek  jede  ranogo  grozujal. 
Kj.  —  zninenje  prclazi  it  izbaeivati,  gaditi  se  [isj) 
bljutav):  bljuStiti.  Korijeni   152.  isp.  stuzivati  se. 

bijnslur.  III.  neka  trava  kojoj  je  liiOe  nalik  ua  lisce 
od  diivaiia,  ali  iieina  stabla,  nego  je  Usee  odmah  od 
zeinlje.  za  postanje  isp.  bljust.  D.VKj.  45!Sb.  —  rijeci 
s  takim  nast.  lioziir,  I'aiuir,  eepur,  kolur,  mjehur. 

bIjQtak,  bIjVilka,  bljillav.  adj.  abgesclimackt  (ron 
Speisciij,  fasfidii  pleniis,  iiiillius  saporis.  Rj.  sto  je 
tako  iieugodno  u  grlu,  da  se  od  iijega  iiioze  bljiirati. 
vidi  lutav,  uilakav  2.  — Jede  Ii  se  ^/./h/k/o  bez  soli'.' 
ima  Ii  slasti  u  bioeu  od  jajca?  Jov  ti,  tj.  —  Lip. 
obljutaviti. 

bliiviliijak,  bluviinjk.i,  m.  ridi  bljuvotina.  Rj.  sto 
se  izhljiije.  isp.  izbljuvak. 

bijilvaiijv,  n.  das  Brechen,  vomitus.  Rj.  verbal,  od 
bljuvati.  radiija  kojom  tko  bljuje. 

biji'ivali.  bljujem,  r.  impf.  brechen,  vomo.  Rj.  v. 
pf.  bljiinuti,  dem.  bljuenuti,  v.  pf.  sloz.  iz-bljuvati  (t 
se),  na,-  ])o-  (i  se),  u-.  —  Djeca  ovii  travii  kadsto  i 
jedii,  ali  (;esto  i  bljitju  od  iije.  Rj.  Lib.  Poene  blju- 
vitti  te  i  ono  srce  izbaci.  Npr.  11»».  Paru  daj,  rakiju 
bljiij.  Posl.  324.  Pijte  i  opijte  se,  i  bljujte  i  padajte. 
Jer.  25,  27. 


bijiivufina 


—  75  — 


boea 


biji'ivotilia,  f.  (Ins  Werigcbirirhene,  vomitus  (avch 
fill.)  Uj.  stn  sf  i.:liljiijc,  I  It  prencsenom  sviinlu.  villi 
biuvaiijak.  i")!.  i/.liljiivak.  —  Povni(''a  ae  kako  pas  na 
hljiivdtiiif.  Dl'osl,  iill.  Ovakove  liljuroiiHC  da  (losrjii 
sluiyjiio  u  rukf  Dobmvskome,  Siskovu  .  .  .  oni  bi 
ini»liii  (111  su  to  zaista  tSrpski  obifaji.  Nov.  I^rb.  hS17, 
477  (it  preiiesenum  nniishi).  Ove  liljiirotiue  i  biida- 
biStiiR'  I;jul)oniii-ove  mof.e  svaki  proi'itati.  1SI7,  47it. 
Kiio  sto  so  pas  povra(^a  iia  svojii  liljitriiiinu,  tako 
be/.uninik  poiiavlja  svoje  bczinuljo.  I'ric".  'US,  U.  — 
rijeH  x  tnkrim  iiast.  buSotina,  crkotiiia,  inref.otina, 
obrczotina,  oklizotiiio,  parotina,  inikotina.  stniL'Otiiia, 
ikrbotina,  zariv.otina. 

hljrtzis'iu"'!!,  /.  —  J)  njcka  kruska,  koja  se  zovc  i 
jeril'iitsiiiit.  villi  i  pljuskaia.  —  2J  pL  iijekf  krastc 
po  lii-u,  kojc  so  zovu  Xpljuskui'x.  DARj.  4iii)a.  i  xijn. 
kod  pljiiska("o. 

bljilizaaiiji'.  n.  rnilnja  kojom  sfo  ht  111:1111. 
hljn/,!i'ali,  l)ljuz!ram,  r.  iiiipf.  Sikljati,  brizsati,  liljiiz- 
gali:   III riiir><priiilchi,  prnsilirc.   Daiiick',   AHj.   7!)2a. 
(tki\  DAUj.   ItiOa.  I /)o.s7(f)i.;"  kojcya  jchn7%a.li).  vidi  i 
lopiti,  siktati.  i\  iif.  bijuznuti. 

bljOzisavac,  Ijljuzfravoa,    m.  njeka  Sljiva,  kao  i\h\.- 
/narika,    taiiko    Ijuske    i    vrlo   voflona.    Lj.   Kovacevic. 
DAKj.    liSOa. 

bljn/ttiM  ii-a,  /'.  ridi  bIfOkavica,  brOkaviea.  u  Hr- 
mts'koj.  V.  lirantiuT.  I'AKj.  KJOb.  ridi  i  kaOkavic-a. 
put  III!  kmii  jc  Sidiik  kao. 

bijn/.initi,  iiem,  v.  pf.  e/lundi.  v.  iiiipf.  bljiizp-ati. 
ixp.  liriziuili:  l',/jmnu  mu  krv  na  iista.  Lj.  Kovafevic. 
Kiit'ci.  linrtak.a,  m.  pi.  Venetiae,  IMloci.  DAKj.  4i;()b. 
Biicl-ri,  iiiiatnlo  ml  Venetiae,  Vnetiae  pnimjfiiDiii  filaxn 
V  tut  15,  I  lilt  M:  Mneci.  —  Oredii  u  Bnctkc.  U 
BniTijfh .  DAHj.  4i;i)b. 

Hii('(a(-kT,  iiilj.  Hu  pripndn.  l?iiecima,  Mlerinia,  rc- 
HCliniiixcli,  rcHctus:  I  nasa  se  ,!;alija  kako  i  liiiclaika 
vozi.  Dl'osl.  211.  vidi  Mletaeki,  Mnetaeki. 

bo,  (u  Dubr.)  dcnn,  eniiii,  if.  jer:  on  hu  je  znao; 
a  osol)ilo  so  frovori  poslije  za  Mo  (zit  Htu  lin  jc  znao) 
kao  i  u  vojvodstvu  po  varo.Mma  sto  se  dodaje  poslije 
jer,  te  se  i;ovori  jcrho.  Rj.  snvcz  (cunj.)  ovnj  iie  »i<i:c 
stajati  Hit  prroiii  mje.iio  u  reieitici,  ncijo  Hiijiil)i('iiiji' 
Izit  /irrc  rijciii  Hi  nko  ,ic  prra  inaie  nc  raMai'lja  oil 
linnif,  oiidii  za  iiima:  Bo  (jei-),  n.  p.  on  ho  je  znao; 
a  osobito  se  irovori  poslije  za  sto,  n.  p.  za  sto  ho  je 
znao  (otnda  ('•e  bili  doslo  u  Madzarsku  Jcrho).  Posl. 
XI, [X.  Jerko  Keke  ne  c'e  smokve  meke.  zeli  ho  eini 
slisne,  ndijeko  van  da  briziie.  Dl'osl.  39.  kad  pred 
bo  sloji  aj,  uiida  s  njiiii  porii'c.  ridi  aj  bo. 

bi»b,  b^iba,  m.  Rj.  liifp.  b^bai'.  /s/i.  liMiiea.  —  1)  die 
Boliiic,  fidia.  Rj.  —  BiV.anja,  nialiuna  od  hoha.  Rj. 
34b.  ,Ier  im  ni  jedna  dogovorna  zrna  hoha  ne  valja. 
Rj.  Iii7a.  Kao  <la  je  u  hoh  vra<'-ao.  (kad  ko  Sto  po- 
frodi,  ili  iieini  kad  t'reba).  Posl.  130.  ."^ve  smokove  zove 
u  svatove:  starosvati  liiiba  iiUtraioija.  Npj.  1,  SS;!.  — 
'i)  vidi  bral)onjak:  Ne  zna  od  knda  koza  hoh  tori. 
DPosl.  77. 

bdba,  /'.  Rj.  malo  Ho  ijod  okniiilo.  postiDija  kojcga 
jc  i  bob.  DaniOie,  ARj.  itloa.  inp.  Iicibiea.  —  J)  raeja. 
Krektroiifieii,  ont  cioicri.  Rj.  ,/((/(/  »  )((/,((  hoharca.  — 
2)  rod  n  kroiiijiira:  Krompiii  izniknu,  ukaze  se  naj- 
prije  eimiua,  pa  onda  evijet  a  za  ovijem  hohc.  Npr. 
276.  —  3)  II  liiiiri-ke,  die  Wacliliohlerheere,  hacca  ju- 
niper i.  villi  smrekinja.  —  Smrekovaea  2,  smrekova  voda 
(kad  se  nspe  na  smrekove  hohe  te  nskisue).  Rj.  G'.Klb. 
bobac,  biVpca,  m.  n  pjesmi  kao  liyiJ.  od  bob:  Na- 
vadi  se  pipae  vrabae  11  holme.  Rj.  —  I  starae  mi 
^tapak  dade,  te  i.scerah  brzolovca  iz  hohca.  Here. 
289.  —  ud  .'lup.itaiitira  mus.  rodii  postaju  osnove  za 
dtmitiut.  (hyp.)  rijeci,  koje  se  prenose  i  na  druejo 
ito,  ecmit  hirnjii  inie:  bobac,  bratae,  bungurac,  eep- 
Cczae,  dizdarae,  dolae,  drobac,  dndanae,  gradae,  graiac, 
hljebac,  huuiae,  izvorae,  kiljerae,  kriisae,  lueae,  obliifac, 


posalae,  rnkavae,  .skutac,  tovarac,  ubrusac,  vinogradac 
i  t.  d.  Osn.  335. 

bobaii,  bobna,  «(?j.  sto  pridada  holm:  Od  kiid  bih 
se  nad'o  pogaei  oil  tud  me  dopade  bohiin.  DPosl.  fS.S. 
(t.  j.  kruh).  V  Stuliea  je  adj.  hohan,  hohna,  i  11  Mi- 
kalje  liohni,  Sto  hohov.  X.  vidi  bobov.  —  za  ntist.  isj). 
kukunizau,  psonieaii. 

Kikbaiii,  Bobrma,  m.  pi.  kne^.ina  n  nahiji  Ticbinj- 
skoj.  Rj. 

bobaiijo,  n.  verhal.  od.  bobati  se.  Rj. 

bobara,  /'.  biibiirac,  bob.'irea,  m.  der  jRoiiijcnkrchs, 
cancer  feviina  ova  ijcMaHS.  Rj.  rak  koji  iiiia  bobu. 
—  za  na.it.  kod  bobara  vidi  rijei'i  kod  badnjara. 

bobati  so,  bobam  se,  r.  impf.  bobaju  se  enric'i,  jitnijc 
Truthiihner  hckonimcn  ilnien  eiftcnthUmliclic  rotlic  ttnil 
Ijliiuliclic  FleiscliliipjieH  am  Kop/'e.  Mnogi  euriei  po- 
erkaju  kad  se  bobaju.  Rj.  dohivi.Ui  bdhice. 

bobica,  /'.  sitni  bob.  Art  Bohne,  fabae  fienus.  Rj. 

biibica, /'.  Kj.  upravo  dcm.  od  boba.  —  J)  (najvisc 


se  govori  pi.  bdbiee)  kao  male  kraste  kojc  izlaze  u 
duriea  po  glavi  kad  se  bobaju,  Fleisclilappen  der 
Truthiihner.  Rj.  —  2)  u  hilja  (bacea,  eino  Beerc), 
M  zove,  u  smreke:  Naberi  zrelih  liohica  od  zove.  Bohi.cc 
smrekove.  Rakija  od  smrekovib  bobica.  DARj.  4(;4a. 
I(6bija,  /'.  —  1)  malii  i  velika,  dva  brda  ii  Ra- 
gjevini.  —  2)  dva  brda  viSe  Zabljaka  zovu  se  nuda 
1  velika  Bobija.  —  -i)  i  u  niihiji  Rudnickoj  ima  Bo- 
bija.  Rj. 

bublija,  /'.  (u  l^rijemu)  cine  Menyc,  copia:  ni-Asw 
hohliju  mesa  pojede.  Rj.  Danicic  mi.sli,  DARj.  4i!41). 
da  jc  rijcc.  ova  mozc  hiti  pokvarena  od  bubla,  kojc 
villi. '  isp.  i  guka. 

bobnja,  /'.  (u  Biogradu)  kao  zelena  paprika,  i  kuva 
se  za  jelo.  Art  Gemiisc,  olcris  iienus.  Rj.  zelen  plod 
od  hihitscits  csculentus  L.  Rj.'  i.sp.  bobosara. 

bi'ibolit-e,  adv.  vidi  bozboliee.  Rj.  dosta,  izoliila.  vidi 
i  bozbole.  —  za  kvantitct  na  posljeilnjem  sloiju  isp. 
ametiee. 

bobosara,  /'.  njeka  krujina  paprika,  koja  nije  vrlo 
Ijuta,  te  se  i  peee  za  jelo  nadjevena  mesom.  Lj.  Ko- 
vaeevie.  D.\l{j.  4l)5a.  isp.  bobnja. 

bobota. /■.  u  zagonei-i,  r/'.  eucerica.  Rj.  —  (lu'eriee 
rui'ere  i>od  liidiott  na  zendji,  eueerice  dolaze,  babuliee 
odnose.  Rj.  7(>3a.  oiliionetljaj :  Kad  uzimljn  napore 
zeiie.  ordje  jc  pi.  boboti. 

bob(Mail.j(%  n.  ridi  eokotanje.  Rj.  verlml.  bobotali. 
btiboe(?m,  v.  impf.  (u  Boeil.  vidi  eokotati.  Rj.  drhlnti 
od  ziiiie.  -  U  babe  zubi  bohocu,  brzo  ce  baba  pod 
ploiu.  Here.  27t). 

b6bov,  Bohnen-,  fabaginus:  Bolja  je  i  hobova  slama 
nego  prazne  jasli.  (Posl.  21).  Rj.  sto  pripada  hobu. 
za  nasi.  itp.  aptov.  villi  boban.  —  Bohova  kuga,  f. 
(u  Dubr.)  Sommerwurz,  orobanche  (spee.  Rj."|.  Rj. 
32b.  hiljkii. 

bt^borina,  /'.  Bohnenstroh,  cuhni  fahae.  Kj.  huhova 
slama. 

bobovTisU'.  n.  mjesto  bobom  posagjeno,  locus  fahis 
ronsitiis.  f^tulli.  —  rijeci  s  takiyn  »«.<?.  kod  duvaniSte. 
boboviiik.  boboviiika,  m.  (u  Dubr.l  Art  Kritnt, 
hcrliae  nciiiis.  Rj.  .sediim  ma.riinum  Sitt.  Rj.°  hiljka. 
vidi  bobovnjnk.  —  bobovnik  prema  bobovnjak  vidi 
anatemnik  prema  anatemnjak. 

bobovnjak.  m.  trava,  fettc  Henne,  sedum  telephium. 
Rj.  si'ditii'i   inn.iimum  .int.  Rj.°  vidi  bobovnik. 

b&buk,  )«.  klobuk  na  vod'i,  die  JVai^serblase,  bulla. 

Rj.  —    rijeci   s  takivi    nast.    klobuk,   nnuk,    zvizduk. 

bObiit,  »/(.  (u  Dubr.)  Art  Pllanze,  herbae  genus.  Rj. 

viburnum  opulus.   L.   Rj.^   hiljka.    —  rijeci  s  takim 

na.it.  vidi  kod  brskut. 

bftea,  /".  (gen.  pi.  boea).  cine  Flasche  (Boutcille), 
lagenu,  cf.  gostara,  botulja,  boeun.  Rj.  vidi  i  srCe, 
butela.  dem.  bocica.  —  Boca  je  strasni  sud.  Posl.  28. 
Na  ti  bocu  ovu  vode  hladne.  Npj.  2,  (J14.  Uzme  .  .  . 
bocu  rakijc.  Kov.  46.  rijec  tugja.  Osn.  313. 


koca 


76  — 


Bor 


born.  /'.  elite  uteehrnde  I'llame,  plantiic  punt/entis! 
i/fiii'-''.  Kj.  All  nihil!  Ill  spiiioxiiiii.  L.  Kj.^  nekiikru  hoil- 
Ijikarii  hilikn.  —  ^h-Jiijii  lekovite  triivf  kao;  riijiku 
i  ?i(itv«.  M.  (ij.  >lili('-i'vir.  l>ARj.  4ii(<b.  bi'icM,  <)(/  kor. 
wl  kiiii,!  je  bosli.  ixp.  Osii.  .'U.'). 

bru'Anjt'.  II.  (/(III.  ml  bodonje.  Kj. 

hiicati,  fam,  r.  iii(;i/'.  (/<iii.  oil  bosti.  Rj.  ri'rf*  bii- 
(■:ni    '■.  /./'.  piiisti  bot-Diiti. 

Iiufkriiijc.  II.  (/«iii.  ("/  bocauje.  Rj. 

b<ii'k:ili.  rkuiii,  r.  imp!',  ileiii.  mi  boi-ati.  Rj.  ridi 
bai-kati.  r.  pi',  prvsli  boomiti.  —  (.'ir  kad  ra.ste  i  .srnoji 
se.  pa  kao  /locAii.  Rj.  TlHa.  Prema  sebi  sjer^Jel'okri'- 
iiiila  (djeyojka),  iglom  hveku.  a  zlatom  provlai-i.  HNpj. 
4,  VM. 

bucillilii.  III.  (/</>•  ynehlirol,  Khienhrot.  puni.i  fur- 
I'liriKs.  I'  Ixiznii'i  jekmekcije  imale  sii  olprije  . . .  prvo 
obiOiK-  xoiiiiiiit  ili  fiiiiite.  po  torn  natiiiiikc,  pa  oiida 
hm-miiitc.  Rj.  /i/;V(i  ud  mekiiijii.  i.y).  trnsnica,  otrusnifa. 

bOi-llliti,  i-ni'iii.  r.  pf.  ciiicii  Sticli  tjebeii,  piiiigo. 
Rj.  vidi  liaciiuti.  r.  iiiipf'.  liocali,  bot-kali.  —  ^'alja 
da  L'a  njnm  ^i,lrlom)  prije  inido  hocne.  Rj.  21Gb. 

b<iiTin.  bociina,  in.  (u  C.  G.)  ridi  boca.  Rj.  t  si/n. 

oinljt. 

boi-i'iijo.  II.  diis  Slreiteii  (mit  Worteii),  rixtitio. 
Rj.  rcrh.  od  boi'iti  se.  riidtija  hijoiii   sc   ccljiid   hocc. 

bui-u-a.  /'.  dcni.  ud  boca:  Kvo  ti  ova  bucica  punuiia 
rode,  (irzi  je  pri  sebi  .  .  .  U  ta  isti  tren  zamiiti  se 
brain  mil  hvciea  vode.  Npr.  117.  118. 

boi'iiia,  /'.  uugiii.  ud  bok:  udario  ga  u  bocinu.  Bj. 
—  Iiikiii  iiuijni.  ridi  kod  bardaeina. 

bueili  sc,  I'Tm  se,  t'.  r.  impf.  Rj.  v.  pf.  sloz.  od- 
bocili  se,  pod-.  —  J)  bireiten  (mit  Worten),  rie'o:  on 
.le  boei  s  njime,  i  oni  se  bo6e  (sa  megju  sobom  i 
izinesrju  sebe,  i  hcz  toga).  Rj.  nnigjuti  se,  tjerati  se 
rijeeinxi.  ridi  rijecati  se.  —  H)  eerture,  tjerati  se 
s  kill!  ornzjem :  Izlomi  mi  po  laktovih  ruke,  boceci 
se  s  liaiiom  dusmaninom,  ne  l)i  li  mu  puske  iijag- 
mila.  UNpj.  4,  liOll.  >^vu  jakosti  silu  skiipi,  da  se 
s  Ixnsim'  bije  i  buii.  J.  Krmpotii'.  DARj.  4(38a. 

bui-ka.  (iirla)  /'.  (ii  C  G.i  die  Steeknudel,  acus  genus, 
cf.  liatu>ka,  cioda.  Rj.  igla  s  glavom  a  bez  usica.  vidi 
i  baliljaOa,  «  si/ii.  undje. 

hOr-iiJak.  m.  (ii  C.  G.)  das  Flaschenfntter,  theca 
iiiiiiniliiniiii.  Rj.  sprema  za  hoce.  isp.  kandve. 

bod.  III.  einc  Art  Stickcrei,  genus  picturue  ope  acus. 
Kj.  iickiikar  res.  od  bosti.  i.ip.  bodaeki  vez. 

bdila.  /'.  —  J)  kao  Silo,  ali  debelo,  cim  se  b«5e 
nipf  iia  ripancima  za  iiputu,  pnmtorium.  u  Srbiji. 
isj).  iirobojac.  ziimba.  —  2)  viljii.-ike  kojima  se  jede 
II  Rosiii.  —  DARj.  4ijlSb.  ridi  i  pantaruo,  pirun. 

b6dac,  bfiea,  m.  —  1)  n.  p.  vo,  Ochs,  der  im 
filusKi  n  Sieger  bleibt,  bos  victor.  Rj.  koji  dobro  bode, 
koji  bodiiiU  se  s  drugima  nadjaeu.  isp.  bodac,  bodi- 
lelj.  —  'i)  bolest.  gorori  se  ii  llrr.  vidi  hodei  1,  i  si/n. 
ondjv.  vidi  jirotisli,  boditc.  Danicit',  ARj.  4tiSb. 

budfle.  bodac'a,  in.  1)  ii.  jp.  vo,  ein  stossiger  Ochs, 
bos  petitleiis.  Rj.  isp.  bodae,  boditelj.  —  Ako  vo  ubode 
eovjeka  .  .  .  ako  je  vo  prije  bio  bodac  i  gospodar 
njegov  znao  za  to  .  .  .  Mojs.  II.  21,  28.  29.  —  2)  (u 
C  G.)  mrcin  u  kojii  se  iikljeve  ve(?e  hvataju.  Art 
Fisehnetz,  retin  genus.  Rj.  vidi  bodar,  bodarac. 

bodaeki  vf-x,  m.  Art  Stickerei,  genus  pictwrae  ope 
liens.  Rj.'  isp.  bod. 

builalj.  bodlja,  hi.  (u  C.  G.)  nekaka  irava  bodlji- 
kava.  .\rt  Kraut,  herbiic  genus.  Rj.  carduus  L.?  cir- 
siiiiii  L.'^  Kj.'  isp.  badalj. 

bodfir,  liiid.'ira,  builiirnc,  bodarea,  (u  C.  G.)  retis 
genus.  I,j.  Kovacevii^.  DARj.  4HUa.  nekaka  mreza.  isp. 
bodai'  2. 

bodt-njr,  n.  dns  Slechen,  punctio.  Rj.  verbal,  od 
boi'li.  rudiija  kojom  tko  bode. 

b6<l<-i-.  boilf-i'-a.  in.  njoka  mala  riba  koja  bode,  u 
Iliilir.    I,.  Zore.    l).\I{j.  4i)tta.  —  za   mist.  isp.  grgef. 

budf2,  /.  lu  ."irijemu)   das  Seitenstcchen,  pleurUis. 


cf.  protisli.  Rj.  vidi  i  bodae  2,  prohadi,  pwtisci,  pro- 
vor;  bolest  phuritis.  —  1)  m.  pugio,  noz  tanak  i 
illjat,  kojiiii  se  bmie,  a  ne  sijece.  D.VRj.  4(>',)b.  — 
rijeti  s  takiin    nii.ft.  kod  dereii. 

b6dilu,  n.  nojicc  oriigje  kojim  sc  bode.  ;a  nast.  isp. 
bnekalo.  -  1}  sliinulus:  TeSko  ti  je  prolivu  bndila 
priK^ati  se.  Djel.  .\p.  !•,  5  (contra  stimnlinn.  uider 
.'•fiachel).  ridi  badalj.  i  .vi/ii.  ondjc.  —  2)  bujiinci?: 
Naperena  pod  oriizjcin  vojska  i  topiizi  i  liodila  bojna. 
O.svetu.  DARj.  47l)a. 

bi'tdiiiiice,  adr.  n.  p.  udariti  koga,  stichireise,  auf 
dm  Stirh,  pnnctiin.  Rj.  kao  bodnnrsi  ili  bodiici  n. 
p.  udariti  koga.  za  krantitet  nu  posljednjcm  slogu 
if!p.  ametice. 

boditelj,  ni.  ii  zagoneci,  cf.  hoditclj.  Rj.  koji  liode. 

—  Tri  relii-i  hodilelja.  jieli  sesli /)(j(/i7<://V(, -sedmi  osmi 
poklopis  a  deveti  zavrli.s  (vo).  Rj.  Md.""!)!.  onljc  Je  bo- 
ditelj rog.  —  rije{-i  s  takim  nast.  hniiiilelj.  krstitelj, 
mueitelj,  nadziratelj,  prijatelj,  nepiijalelj,  pieprijatelj, 
roditelj,  spstsilelj.  stvorilelj.  samostvoritelj,  sisitelj,  to- 
maOilelj,  ueilelj,  upravitelj,  zitclj  i  t.  d.  kao  sto  se 
odiitle  vidi,  inogu  sc  imenice  s  takvim  nast.  graditi 
od  V.  pf.  i  V.  impf. 

Iiudlja,  /'.  dcr  Sluehcl  an  Gcwdchscn,  .<pina.  Rj. 
.s^i  iiri  bilju  bode.  i.ip.  draca  2.  —  Rodljika  1,  jedna 
bodlja.  Rj.  o4a.  Noeiirak,  nekaki  ovijet  koji  se  uoeu 
razvija,  kao  tatiila,  ali  bez  bodljc.  Kj.  42.')a.  Otae  vas 
je  nioj  bieem  sibao,  a  ja  I'li  vas  jakrepinia  (ovako  su 
se  zvali  nekaki  bieevi  .<  bodljama).  Prip.  bibl.  711.  rijcei 
s  takiin   nast.  kod  bilja. 

bodljaea,  f.  (u  ('.  G.)  stacheliges  Gewdchs,  herha 
spinosa,  cf.  diaca  1.  Kj.  biljka  bodljikava.  rijeci  s  takim 
nast.  kod  ajgiraca. 

bodljika,  /".  —  if^  jedna  bodlja,  «'«  Sfac/ic?,  .spina. 
Rj.  —  Rasak,  inia  koru  sa  tvrdijcm  budljikiima.  Rj. 
(j4.0a.  —  2)  nekaka  bodljiva  trava  u  vinogradn.  Art 
Slachelgewiichs.  hcrlia  iiiuicdam  spinata.  Rj.  —  ryeci 
s'  takim   nast.  kod  aptika. 

bodljikast,  adj.  na  eemu  su  bodljike,  stachclig, 
spiiwsus:  Dovedite  kouje  kao  skakavce  bodljikastc. 
Jer.  51,  27.  vidi  bodljikav,  bodljiv.  —  adj.  s  takim 
nast.  kod  budalast. 

bi^dljikav,  adj.  stachclig,  sjiinosns.  Rj.  na  cem  su 
bodljike.  —  Badalj,  nekakva  trava  koje  je  list  bodlji- 
kav. Rj.  11a.  Hodalj,  nekaka  trava  bodljikava.  Rj. 
34a.  ridi  bodljikast,  bodljiv.  adj.  s  takiin  nast.  kod 
bajrav. 

bodljiiia,  f.  rana  nrinjcna  bodenjem:  Teeahu  .  .  . 
kaplje  od  krvi  iz  prigorkijeh  i  Ijutijeh  boiUjina  trnove 
kriine.  P.  B.  Bakiie.  .AI.  I.ekusie.  DARj.  47()b. 

hiVlljiv.  adj.  n.  p.  trava,  stechend,  piinijcns:  Bod- 
Ijini  korovu  iiije  Bog  dao  rogove.  Kj.  na  ccin  su 
bodljc.  ridi  bodljikast,  bodljikav.  —  Bodljik.-i,  nekaka 
bodljiva  trava  u  vinogradn.  Rj.  34b.  Siiuirika,  drvo 
hodljivo,  kao  rnza.  Rj.  840a.  Ja  i\x  vas  sibali  liodlji- 
rijcin  biccciina.  Car.  I.  12,  11. 

bodiiiiti,  nem,  v.  pf.  vidi  bocnuti.  Rj.  r.  imjif. 
bosti. 

bodrf'iije,  n.  ridi  oStrenje.  Kj.  verbal,  ud  bodriti. 
radiija  kojuin  tko  bodri  sto. 

bodriti,  bfidrlni,  v.  impf.  (oko  Rijeke)  schleifen, 
acncrc,  cf.  ostriti.  Rj. 

Itudnisko,  III.  inie  nnifko.  Rad  26,  55.  —  iincna 
s  takiin   nasi.  Amlrusko,  MijuJko. 

Itodi'ilit-a.  /'.  cf  morlak.  Rj.  icnska  izmegju  liodfda. 

Kodiio,  Bodiila,  iii.  cf.  morlak.  Rj.  U  Hrv.  pri- 
morjn,  i  u  Dalmaciji  zocu  iinenom  ocijcm  covjeka 
s  oblilnjih  ostrva. 

bitdva,  /■.  (u  Hlavoniji)  der  Dreizack  (der  Fischer), 
tridcns,  cf.  osive.  Kj.  orugjc  ribarsko  sa  siljcima.  od 
kor.  od  kojega  je  bosii.  ridi   i  o\\i\,   osli,  oS(?i,  o5<5e. 

—  rijeci  s  takim  nast.  kud  bafva. 

Itos,  Boga,  in.  (iutt.  Dens.  Rj.  rue.  Boze,  pi.  noin. 
bozi,  bogovi,  gen.  boga,  bogOva.  hyp.  Boga. 


Bog 


—  77 


Itog 


/.  J)  Bdic  poinnni !  novo  novine  od  novo  p;odinp. 
Posl.  '20.  Nil  k(ii,':i  su  niiio/i,  iia  lo^Ji  i  ho~i.  188.  I'a 
fcii'  postiUi  kao  Imiini-i  i  ziiati  slo  je  dobro  slo  li  zlo. 
Mojs.  I.  .■>,  f).  U  kiu'i  jijilidvijt'li  I'l/.iiijcli  htitjiyrii.  Sam. 
I.  .'il,  iS.  I>aiiil(),  koji  se  zovo  V'altazar  \m  imcmi  botju 
woji'ija,  i  11  koni  je  dull  sniijcli  lio<ii)rn.  Daii.  4,  S. 
—  Vf)  iittrilnita  llixju  ii,  niirixlnijnii  miiotrnyiiiKmii : 
V'liliiDi'i  Jiii'.c  (vi'rwuiidt'nid)  uiilcr,  miii'litif;x'r  (iolt! 
bone  Di'iiM.  Kj.  Till,  (htdc.ri.  f!C).  ,Sniiii)f!ii.:tlani  lloie! 
Uj.  I)li4ii.  J(di  Jio,:e  sainostvorilclju.  Uj.  Ijli-la.  Ubio 
ffH  i/j'i  Mnii!  Npr.  !)0.  Bo;;-  ji?  jal:.  I'osl.  17.  Hog:  je 
jaliusiuH  I'ohI.  17.  Vec'  to  bila  dobni  snn'a  Of/  milu 
Bogit.  N])j.  1,  57.  Ah,  mili  Buic  i  driuii!  iiua  1'  5to 
6ire  od  mora?  Npj.  1,  l!)lj.  Itoze  dracji,  Dfrnjevitc 
vojskc  4,  i!!l7.  Moliiuo  so  r(.s)yV»i  hoijii.  Npj.  1,  111. 
DiSS'  u  nike  Hiisla  Tior/w  istiud.  Npj.  1,  121.  A  lako 
mi  Jlixjii  istiiKjyii.  1,  bb^i.  Vala  lloiiii,  vala  jcdinomc! 
Npj.  1,  Uib.  Vrat'  se  amo,  7i(«/((  ti  jcdiwjia!  -I,  lil2. 
Ah  moj  7<oic  /j/ar//.  Npj.  1,  2G.S.  Fala  /iyi/it  rcfikoniel 
1,  ;!3().  J(o,(/  je  (lolxir,  .siiiovi  ('c  doc'i.  Npj.  .i,  291). 
Slutki  JUhjo!  Sto  li  c'li  ti  jako?  Npj.  4,  247.  Bu'se 
miloKtivi!  5ta  je  to.  Npi'.  40.  .lakov  luoli  Boiin  milu- 
snoiiti.  Npj.  4,  447.  (iospod  Bmj  zapovijoda.  Npr.  Hfi. 
Vidio  ga  domai'ine  i  (jOKpodi^i  Buf).  Npj.  1.  71.  Da 
ill  iiomu/.c  iiDspodiiii  liaii.   Npj.  1,  78. 

//.  os(}\)itc  recenire.  —  j)  Na  prava  (pravcita) 
Mciira.  za  prava  Hoga,  iia  pravdi  Bofra,  umsonxt,  un- 
schuldiijcrireise ,  iiutoccns.  Kj.  Za  (irava  pravc-ita 
Boj^a  (n.  p.  frlobili  n;a,  1.  j.  hcz  ikctlcrv  krivicc).  Posl. 
8o.  —  '^)  J)aj  za  Boga!  Udijeli  za  Bopa!  Ncmoj  za 
Bojial  nm  (lulti-sirillcn '.  per  Jiemn.  W].  \\\  Zd  Boi/ii.' 
uc  iibij  mcl  Npr.  234.  Np,  za,  Jiui/ic  tako!  2(11.  Xii 
Boi/H  prositi  a  za  du.5ii  <lijoliti  (iiije  pravo).  I'osl.  82. 
Ko  prosi,  da  krunu  nosi,  valja  mu  dati.  (ko  -'(«  Boiju 
istc,  valja  uiii  dati,  ako  i  lie  bi  _bio  siroiuah  .  .  .  Udi- 
jeli  ,;a  lUxjd  ili  Bofia  radi)  152.  Sto  zn  Bona  udelite  i 
za  dii.^u  iiaiiieiiiti',  aniijid  iiisc,  (iospod  ijledi.  Npj.^1, 
145.  l'oma,i;aj,  icospodarii  .:<(  Ilniin!  Milos  !)().  Sta 
i-iiiito  111  Boijii';'  Joste  li  zivi?  Straz.  188li,  17.33.  .:(( 
Bofia:  lioijn  radi,  murcci  za  Boija.  oramo  idc  i  pri- 
mili  Hi.  priinati  za  Boija,  kud  naiiitc  tko  ucini  sto, 
111  fito  ija  kao  po  ISogii  briita  Hi  scatrn  tko  zamoli : 
Gjavo  ))ovice:  l)rzi,  da  si  lui  po  llogii  brat!  izviu'i 
me  na  poljo.;  . . .  Coek  priiiii  zii  Biiija,  i  izvui-L'  jrjavola 
iia  polje.  Npr.  145.  -  Bosom  brate,  Pero  Biifrarine ! 
Izvi'd'  luone  iz  zemlje  Bugarske.^  To  iijoj  Pero  za 
Boijii  primio,  povede  je  iz  zemlje  Biigar,ske.  Npj.  1, 
12ti.  —  :i)  Boga  mi,  itci  Gott,  medius :  Boga  ti ;  u 
pjcamama  i:  Bogu  ti :  Bofiii  tebc  KraljevitHi  Marko. 
Oj  Boijii  ti  mili  siuko  jNIarko.  Oj  Boyu  ti  nasa  ha- 
rambaso.  (Jj  Boiju  ri  kieeui  .svatovi.  Mjesto  ovoga 
gdjekoji  poho/.iii  Ijudi  (kao  da  imena  Bozijega  ne 
poiiiiiijii  uzaliid)  govore :  bora  mi,  »  broda  mi,  i  gloga 
mi!  Rj.  i  goga  mi!  Tijem  se  recenicama  zaklinjc  i 
tivjeravu  sc  i  moli  sc:  Kako  se  ti  zoves,  Bogu  ti,  po 
imenu?  Npr.  1SI5.  Boij  i  Bozja  vjera  (i  po  tri  put!) 
(Zakletva.)  Posl.  17.  Bog  ti,  a  duSa  ti  (kad  zaklinju 
koga  i  ziiac'i:  ako  si  rad  da  li  Bog  duSom  upravlja, 
ne  kuui  se  krivo).  19.  Bog  ti  i  bratska!  (kad  ko  Ato 
moli  koga).  29.  A  tako  mi  Boga  istinoga!  Npj.  1,  553. 
Vrat'  se  amo,  Bogii  ti  jednogal  Npj.  4,  192.  O  Bogu 
mi,  Tur.sko  momee  mlado!  Here.  179.  0  Bogu  ti, 
iiioja  stiu-a  majko!  182.  Pak  sad  Bog  ram  a  dufa 
\'am !  Pis.  27.  ijd,ie  Bog  /  onaj  koji  se  zaklinje  stoji 
II  diitivu,  mole  se  razumjeti  kao  da  sc  kaze:  tako  ti 
Bogu  doei  Hi  govoriti.  oramo  ide  i  ziiklinjanje  i  urje- 
niraiije:  Bogmc!  hei  Gott'.  (ncHio  miinje  od  Boga 
mi)  me  diii.^  fidiii.'^.  Rj.  33b.  liogme  Brko  nije  §ala. 
Npr.  5.  Te  ti  ona  Imgmc  zatrudui.  55.  Bogmc,  momt-e, 
tvoja  su  brai'a  junai-i.  193.  Bogmc  ja  ne  mogu,  ujeli 
mi  noi'as  vuci  koiija.  Posl.  1.  Bogmc,  care,  joste  nije 
vreme.  Npj.  2,  405.  Bogmc,  brate,  inrijeti  valjade.  3, 
124.  oil  bogiiie  joste  je  maiijc  brime:  Ne  eu,  home, 
luoja  mila  majko.  Rj.  37a.  1  kao  sto  se  mjesto  Boga 


mi  gornri  bora  mi,  tako  je  i  mjrstn  bogmc  «  oliii'aju 
bonne.  Hoi'n,  tiormc,  Ksko  Mcho.  Rj.  .37b.  mjesto 
bogme  govori  se  i  iieborc,  kujc  ridi.  1  Bog  zna  i 
ncka  Bog  zna  %i  zitklinjanju  i  iiijeraritiijii  zniui  sto 
i  Bog  Die:  A'cka  Bog  ziia,  dobra  biti  ne  fe.  Npj.  2. 
110.  A  Si'epaii  je,  Bog  ziia,  ojiraziiio,  prazan  sjedi, 
iiista  lie  imade.  2,  ()31.  i  reienicnma:  ako  Boga  ziias, 
ako  znas  za  lioga,  .~iiklinjc  sc  kao  i  rci'eiiiroiii :  lako 
ti  Boga:  Sta  pobratime,  ako  Boga  znas!  Pa  to  Ivoja 
JSeual  Npr.  145.  Pobratime,  ako  znas  za  Boga!... 
Udri,  polwe,  <<jurgjeviea  Siilja.  Npj.  4,  327.  —  4)  Na 
Boga  (n.  p.  ne  udari  kisa,  ilogje  on)!  zum  (lliirk.  Rj. 
na  srei'nt,  kao  da  je  tako  Bog  hiio:  Potegli  smo  na 
lioga  i  sret'u  a  po  tvoju  .seeru  Ljeposavu.  Npj.  3,  517. 
gledati  jHik  ili  pogledati  na  Boga  znaci  kao  sjeeati 
se  Boga  Hi  sjetiti  se  njega,  po  rolji  njegnroj  ciniti 
ili  uciniti:  To  su  Lasi  na  Boga  gledali,  'I'nreiina  su 
aman  dopustali.  Npj.  4,  320.  —  i>)  .lao  meni  do  lloga 
miloga!  tesko  meni  do  Boga  niiloga!  Rj.  kao  da  tko 
M  relikoj  ncrolji  buduci  (a  i  u  telikoj  srei-ij  hove, 
neku  se  zalost  njcgoru  (Hi  radostj  cuje  do  lioga:  Blago 
mene  do  Boga  vi.^njega!  Bog  mi  dade  sina  iznenada. 
Npj.  2,  15().  pred  rijeci  do  Boga  moze  sc  dumctmrti 
i  i:  .lao  mene  i  do  Boga!  Npj.  1,  283.  Pdago  mene 
i  do  Boga  moga!  Blago  mene,  c^to  sina  moga!  3,  523. 

—  (ij  Ako  Bog  da,  iccnn's  Gott  will,  si  dco  placucrit. 
Ovo  Srbi  govore  kadgod  sto  iigovaraju  da  rade  ili 
ae  eemu  nailaju  ili  .sto  zcic :  ako  Bog  da,  iei  eemo 
na  proljeee  tamo  i  tamo;  bide  kise  ako  Bog  da:  no 
("'0  tako  biti,  ako  Bog  da.  I  to  paso  Srijem  ne  raseli. 
a  ti  6e5  ga  paso  raseliti,  all  ne  des  paso,  ako  J  lug  da. 
Rj.  —  A  ja  znadem,  gje  eu  to  oteti,  ako  Hog  da  i 
srei'a  junaeka.  Npj.  2,  395.  —  7)  .VkJ^  I!og  da,  kaze 
se  mjesto:  kuda  eeS?  kud  si  posao?  kudu  si  naumio? 
jer  vele  da  sa  rijeei  kud  ne  valja  zajiitati ;  ako  li  bi 
ko  zaboravivsi  se  ili  navaliee  zapitao  koga  sa  kud, 
onaj  mu  ka.sto  odgovori :  Idem  u  Kudiljevo  da  te 
skudim;  trohin?  ijuorsum'^  Rj.  —  S)  Tesko  do  sla 
Boga,  skupo  do  zla  Boga,  rcrteufelt  scliKcr,  tlieuer, 
ni'iiiie.  Rj.  kaze  se  o  cemu  vrlo  neol/iinu,  osut>ito  o 
cemu  rrlo  tesku  ili  skiqiu.  —  OJ  Nista  pod  (jakim) 
Bogom,  n.  p.  nema,  ne  zna,  gar  iiiclits,  prorsum 
nihil.  Rj.  —  Bod  nagim  llogom  (n.  p.  nema  nista). 
Rj.  382a.  t(,  porifiinju  sc  jiwe  kale  nista:  iiigdjc  >iistic. 

—  10)  zcljom:  Boze  .saeuvaj.  Hi:  ne  dao  Bog,  I'csto 
se  sumo  jako  porice:  Boze  saeuvaj!  kako  bih  ja 
ostavio  tako  .svoga  pobratima?  Npr.  171.  Ali  Boze 
saeuvaj  takovo  Sto  i  pouiisliti.  Nov.  Srb.  1817,  477. 
Boze  saeuvaj.  Rim.  3.  4  (ahsit,  das  sei  feme).  Sa- 
euvaj Boze  da  sluge  tvoje   ufine   tako   sto!    Mojs.  I. 

44,  7.  Zar  da  pogine  Jonatan ,  koji  je  ueinio  ovo 
spasenje  veliko  u  Izrailju?  Boze  saeuvaj!  Sam.  1.  14. 

45.  —  Ja  ue  cmilim,  ne  da'  Bog,  za  tobom.  Npj.  4, 
3(i4.  A'e  dao  Boy  da  to  ueinim  gospoilaru  svojemu. 
Sam.  I.  24,  7.  Ne  dao  mi  Bog  da  dignem  ruku  svoju 
na  pomazauika  Gospodnjega!  20,  11.  —  llj  receni- 
cama Bog  bi  zuao.  Bog  zna,  neka  Bog  zna,  kaze  se 
da  se  .Ho  ne  zna  niti  se  moze  znati:  A  gdje  je  to 
vrzino  kolo,  i  Sta  je.  Bog  hi  gu  znuo.  Rj.  75a.  Dune 
jaki  vetar  te  odnese  galiju  Bog  zna  kuda.  Npr.  42. 
NavrvljeSe  okolo  njega  Bog  zna  koliko  jagiijiea  od 
svake  vrste.  101.  Ona  sirota  ni  pomislila  nije  da  je 
to  covek,  nego  je  mislila  da  je  Bog  zna  kaka  zverka. 
134.  Ovo  je  dijete  zivljelo  Bog  zna  kqliko  i  ilokle. 
214.  Da  otmu  vlast  onima,  kojima  je  to  od  Bog  zna 
koliko  dedova  ostalo.  jNIiloi  17.3.  t^to  je  u  svemu  na- 
rodu  Bog  zna  od  koliko  stotina  godina.  Pis.  34. 
Jezik  .  .  .  u  kome  su  sve  rijeei  proSle  preko  suda 
Bog  znif  koliko  pnta.  (>4.  Za  Simu  iiisam  iHio  niSta, 
Bog  zna  od  kad.  Straz.  188(>,  1514.  Tako  Bog  srcti  zna, 
kad  ee  mi  pisnio  vase  doei.  1887,  14.  —  I'i  a)  rci}e- 
niee  u  pozdrarljanju  nazvati  Boga,  nazivati  Boga 
znid:e  pozdraviti,  pozdravljati,  a  prihvatiti  Boga,  pri- 
hvatati  Boga  znaii  na  pozdrav  odguvoriti,  odgorarati, 


Kosrn 


—  78 


bocat 


otpotilrariH,  otporHrarljati :  Nazvati  kome  Bosa,  t.  j. 
naz>'ali  liohm  jiiiro,  pomni'  liuii  ili  ilohur  rtie,  lUiiiii 
i>r<«-/iiri .-  Kiuhi  sjede,  oiula  i>()(/<i  (ki-ivi:  llobrojutro 
Wie   l.jubovieu.  Rj.  ;><SSia.   Nsuivnti    lui-rn  istl   .tiKjeti 
pouioz'  15oir'.  Dtiim  pniet'ari:   ^'ojvo^^am:l    kaila   oim 
dofye.  Olio  ujiiua   liuflu    iie   nUiiva,  ver  ovako  iijiina 
jjrogovara.  Kj.  iJyya.  Re^e  joj :    ^^Pouiozi  ]?o_<r  bako!* 
A  ona  mil  prihvati  Boga:   rBos  ti  pomosrao   sinko.-^ 
Npr.  'i"!.  I'arev  sin  joj  nasorf  Hoga:    »Pomozi    Hoir, 
biilco!<    A    baba   njemii   prihruli:    -Hosr   ti   jiomosao 
sinko.«  44.  Pa  mu  Turski   lioija  tuizii-iise,  a  Kiiliu  iiiii 
lioflti  prill rtitiise.  Npj.  4,  !!•?.  —  h)  Ti  iili  s  Buffom, 
sad  ti  pr:iilaiii.  Npr.  2"2.  Ti,  Ji'eri'e  iiioja,  htijilf  s  lioinnii, 
kuda  ziiaS  ...   ti  si  iiilada  i  zeleiia,    pa   kako  ti  liojr 
da.  2(jl.  Bosr  s  vsuiia!  (niliiimiri  .«•  ii  Kuloni  oiuniit: 
loji   piiliueei    rece:    t>    Bojroiu    ostajte!    I'  Srbiji   sr 
vijestu  to(j(i  udiiovori:  S  Bojroiii  posao!  Ili:  U  dobri 
ois!  A  du  ko  u  Srbiji  ili   Srijtmii   rece  kome:  Bo^' 
s  vauia'.  poiiiialilo  hi  se  iia:  Bosr  s  iiiuua  de!)  Posl.  18. 
Ji<i(/  ko  uu:ore  Boyu,  t.  j.   kail  kii  rece:  .  .  .  Pomoz" 
Bog!  .  .  .  M  Srbiji  se  odi/ovori :  Bo;;  ti  pomogao!  Hi: 
Bop  ti  dobro  dao!    ili:   Dao  Bojr  dobro!   j7(;   Dobro 
ti  Bo<r  dao  I   HO.  Ode,    ne   rece   ni   ,<  Bofiom  .  .  .  Niti 
rei-e:    ustiij   s   Boijuiii ,    drasra!    iii   ja    njemu:   pogji 
.s-   Bogom,   draari!...   I   ja    iijeimi:    hajde   s  Bugom, 
drajri!  Here.  133.  —  >•)  B«^l:-poln^lc',  n  pjefimi  mjesto: 
Bo^ja    pouioi':    Kapu   skida.    Boir-pomo(?   naziva.   Hj. 
34a.  Daiiicii  u  Osn.  47:  N'ije  taka  rijec  ^hog-pomiie" 
(kojii  ima  Vuk  u  rjeCnikii:    -Kapu  skida,  Bog-pomoc 
uazivaO,  nejro  je  to   krnja   reOenica,  ii  kojoj  se  izo- 
slavlja  glajrol,  i  trebalo  je  na.itampati:   Kapu   skida, 
»Bo!r  pomoe;  naziva.  —  ].'{)   gdjekoje  recenice   koje 
ge  upijtrebljariiju  u  pozdrurljiDiju,  znuce  hadsto  drugo 
siu.  —  aj  kiid  tko   govori   ili   i-ini   sto   kao   da   nije 
pri  srijesti,  kuie  mu  xe  u  iiuhi:  Bopr  s  tobom:   Buy 
s  tobom,   sinko !  ovamo   ne   moze   ni   tica   doleteti,  a 
kako  <;e  rajska  duSic-a  dori?  Npr.  58.   Bog  s  tobom! 
ita  ti  frovorii,  to   nijesu   drva   nego   kukuruzi!   Posl. 
US.  Bog  s  tobom  ^eno!  otkuda  sad  bukova  mezfrra? 
Sad  bukve  pucaju  od  mraza.  2<)2.  —  b)  Bog  s  nama 
de!  (kad  se  ccmu  cudi,  kao  ludu  ili  gjiivolskom  poslit). 
Posl.  19.  Bog  s  nama  i  anprjeli  Boiiji!  (Gledaj:  Bog 
.«  nama  de!J  19.    Da  ko  u  Srbiji  Hi  u  Srijemu   reve 
kome:  Bog  s  vama!  pomislilo  bi  xe  na:  Bog  a  nama 
de!   Vo»\.   18.   —    <■)  Bog  .s  dobrijem ! .  .  .   (valja  da 
znaei  da  bi  ga   Bog   gpomenuo   s  dobrijem   gjelima). 
Posl.   J'.t.  JJanicii;.  AEj.  47.'!a:  prilienije  je  da  je  izo- 
slavljeiio   biidi   ili    bio.   —  d)  idi    »  Bogom!    snari  i 
zelju  da   tko   otide   ili   da   se   tornja:    (Jn  joj    srdito 
odgovori :  >Idi  x  Bogom,  kad  mi  pomo<^i   ne  mozeS,« 
)    pogje    dalje.    Npr.    GO.    -  lloi^u    Ii    ti    doe'    pomo<'i 
er])at'  vodieu?-   -Jdi   x  Bogom,  star  na   konju,    stara 
delijol   Volira  sania  i  do  noei  nego  s  tvojoin  pomo(5i. 
Npj.  I,  294.  —  e^  I  \ioie   pomozi !   (kojekako,   moze 
podiiijeti,  II.  p.  ako  je  tako,  i  Boie  pomozi!)  Posl.  94. 
—    14)    Bog   xc  prizira  u  rokatiru,  joste  i  kad   se 
I'orjck  iemii    I'udi.    ridi  primjcre   naprijed  I  2:    Vo- 
Ijiini  hoze!  .  . .  Mili  Boze,  velike  iiepravde ! . .  .  Bose 
drniji,   ognjevite   vojske  .  .  .  i  u   orijem  primjeritiKt: 
Kad  II  vec'e,  Bozel  duva  velrina,  krSe  se  drva,  niislis 
Hve  fi'  He  iz  korena  izvaliti.  Npr.  14'2.  Devojka  stane 
inamiti  ^.ivinu,  kad  al'  Bole!  skiipiSe  se  eje,  sovnijage, 
vraiie,  kiirjaci  .  .  .  142.  Pa  kad  je  vidi,  Bozel  te  ra- 
dosli  i  toga   ve.selja,    Jito  je   ('inio.    22(!.  —  lii)   kad 
tko  bralimi   ili  xestrimi   koya,   kaze  mu  po  Bogu   ili 
BogDin  brat  Hi  sestra:    •  )fl    mene   mu  Boaoin  jtobra- 
tiiiiHtvo.  i{j.  512b.   I'o  Boyu    da  si  mi  brat!  baei  me 
u  voilu.  Npr.  2(1.  I>r#,i,_  da  si  mi  po  Bogu  brat!  iz- 
vuei  me  na  polje  .  .  .  Coek    primi   za   Boga,  i  izvufe 
(ga).   14.').  Te  iigleda  dva  rlJielata   mlada,  pa  ill  stade 
lloijom  hratitiiiti:  Bogom  lirai'o,   dva   d;>,elata   mla<la! 
neinojte  nii-  odmali  o'liesiti.  Npj.  2,  B!2.  Vigje  juiiak 
kod    vode    gjcvojku,    jia   je    ]>of:e    Bogom    hralimiti: 
Boijow  xextro,  lijepa  gjevojko.  2,  340.  ~  Jfi  n)  Arain- 


baSa,  od  Boga  naxiio!  ubise  Valjevei  Sima!  Daniea 
;!.  20li.  od  lioga  iiasao.  mixli  se :  oiio  xfo  if  zaxliizio. 
—  I>)  l>ohvati  nekaku  sviralu  .  .  .  i  poil'ne  u  nju  svi- 
rjeti  da  se  od  mila  lioga  ne  mogaSe  shiiati,  i  na  ovi 
glas  poi-e  se  sve  kamenje  i  drveee  sikati.  Npr.  152. 
od  mila  Boga  ordje  kao  da  znavi:  od  niiliiie.  — 
f)  A"i(  mene  Boga  mecc,  a  sam  eini  4ta  mu  je  drago. 
Posl.  189.  po  orome  metati  Boga  na  koga  ziiaci  tra- 
in i  od  koga  da  xto  iiiii  Hi  iiiiiii  xto  lioga  radi.  — 
tt)  Ziili  Bole!  (n.  p.  tolike  muke.  tolikijeh  novaea 
i  t.  d.l.  (kad  xe  xto  uzaliid  ^lolrcxi.  Mjixio  jioie  rere 
xf  kadxto  i  Bog).  Posl.  79.  Zidi  Bole  tri  oke  sapuna, 
sto  jiobarei  bula  na  .Vrapa.  79.  —  e)  Hajd'nio  lei'i. 
Hoi/a  reci.  Here.  322.  Boga  reel  ^  Bogu  xc  puiiinliii. 
Uu&'il,  III.  Iii/p.  od  Bog:  kara  se  Boga  (kazii  djeei 
kad  grmi);  mili  lloiio!  Kj.  ridi  Bogo  2.  —  Okolo 
Hogo.   u  kueu    gjavole!    Posl.   237.    Bogo  mili,    ('-uda 


171.    Slatki    Hogo! 


sto    Ii    eu    ti 
Krii/ipcl, 


goleiuoga!    Xpj.   4, 
jako'.'  4,  247. 

bAjrae,    biikca.    in.   (u    llrv.)    —    1)    der    /•/ -  , 

.^iaiiciux,  miitiliix.  if.  bognlj.  Kj.  bogiiljii.H,  .^akat  do-  ^■ij 
rjek. —  'i)  der  Bcttler,  iiicndiviix,  c/'.  boijak,  prosjak:  "( 
Nema  vec'eg  Iiolcn  od  popa  udovea.  iPosl.  202).  Hj. 
ridi  i  bogoraduik,  /  xgu.  oiidje.  —  rijev  poxtala  od 
ubogar  izgiibirxi  ■•^prijeda  u.  oro  ztiacoije  preiiexeno 
je  nil  bogalja,  ne  sato  .ito  je  bogalj  nego  ziito  sto 
proxi  kao  ftbogi.  ixp.  l).VKj.  479b. 

b6;saer'iijo,  n.  —  J)  dux  Bereichern,  in  ditare.  Rj. 
verbal,  od  bogaliti:  rudnja  kojiim  tko  koga  boguti.  — 
3)  dax  lieich-werden,  to  ditexcere.  Rj.  od  bogatiti 
se:  xtanje  koje  bira.  kad  xe  tko  liogati,  bira  bogat. 

biiaalj,  »«■  der  Kriippel,  xanriiix,  mntilux.  Kj.  ridi 
bogiic  1.  eorjek  bogitljaxt,  xakat,  t.  j.  bez  noge  jeilne 
Hi  obje  Hi  nzetijeh  nogu  tako  da  tie  mole  .«/«/?  na 
noge  ni  lioditi.  ixp.  DARj.  479b.  —  Jednoga  bogalja, 
koji  nema  ni  jedne  noge,  nego  samo  trup.  Daniea 
5,  92.  Kako  si  mogao  onakog  bogalja  megju  sveSte- 
nieima  dr?,ati.  StraiS.  188G,  128S.  osnova  u  boi/.  isp. 
nebog  i  ubog  i  bogiic.  Osn.  130.  rijcci  s  takim  naxt. 
eetvrtalj,  ekalj,  drozclalj,  gubalj,  kravalj,  knsalj,  mr- 
kalj,  initalj,  sivalj,  .strkalj,  Sutalj,  vatralj,  zekalj.  imena 
X  takim    nii'it.  ridi  kod   Dragalj. 

bogiMJast,  adj.  kriipitiiliaf't ,  iimtHatux.  Rj.  koji 
je  kill)  bogalj,  koji  je  xnkat :  Dovedi  amo  sironialie, 
i  kljaste,  1  bogaljaxte,  i  slijejie.  Luk.  14,  21.  isp.  sakat. 
—  (/(//  ,s-  liikim  niixt.  kod  liudalast. 

hi'iuriljka,  /'.  iiensko  eeljade  boijaljaxtn.  1.  I'avlovie, 
DAKj.    I.SOa. 

Iiikifa.stvu,  n.  der  Beichthum,  divitiae.Ji}.  ridi  bo- 
gatastvo,  bogatstvo,  bogaStina;  zengjiluk.  —  Dii  je 
pored  svega  prerelikoga  bogaxira  bio  vrlo  tvrd  i  ne- 
milostiv.  Kj.  81a.  Ne  razlikuje  (.se|  .  .  .  nego  s;vmo 
bogaxtrom  i  gospostvom.  Kov.  II.  Naroilni  jezik, 
kojega  silu  i  shulost  i  liogaxtro  oni  vee  i  ne  poziiaju. 
14.  No  ni  ona  ne  buduei  ii  bogaxtrii  ne  mogne  ill  jjri- 
miti  k  sebi.  iMilos  44.  Hi  ne  mariS  za  liogaxtro  nje- 
gove  (Bo^jeMlobrote  i  krotosti  i  trpljenja?   Kim,  2,  4. 

boirastiiia,  /'.  ridi  bog.astvo,  i  xgn.  on4je.  Daj  Ivojoj 
diei  .  .  .  od  krjeposti  bogaxline.  ,1.  Kavanjin.  Onake 
bi  i  vi  iSle,  da  vas  Alali  nije  doveo  u  moju  kurii. 
«  ovaku  bogaxtimi.  M.  (ij.  Mili(2evi<5.  DARj.  4S0a.  — 
rijcci  s  takim  naxt.  kod  gospoStiua. 

bjkffaf,  adj.  reii-li,  divcx.  Kj.  iii'tit  zengjil.  suprotno: 
nebog,  uliog,  siromasan,  potreban  2.  potrebit.  —  Idii 
Ijiidi,  koji  su  pobogati.  Kj.  39.')a.  Nagje  jedne  velike 
i  bogate  drove.  Npr.  17.  i^atra  puna  robe,  Sto  je  na 
vaSarii  ne  ee  biti  JejiSe  i  bogntije.  39.  Dfcirdin  ue- 
ki\knt:;\  prcbogataga  I'oeka. '2'.iU.  Bogat  }ei\e  kad  lioee. 
a  siromali  kad  moze.  Posl.  Hi.  I'auHnami  bngat. 
DPoal.  94.  Nek  je  Maiida  i  lipSa  i  vi.Sa,  i  bijeliiii 
ruliom  bogatija,  kada  iiije  niome  sreu  mila.  Npj.  1, 
242.  Da  Bog  da  naSemu  bratu  domaeinu  n  svaeem 
sreihi  dobru  . . .  piinu  i  liogalii.  Kov.  120.  Vidim,  da 
su  ovi  rodoljubivi  trudovi  moji  naijragjeni  bogatijem 


bogatnc 


79  — 


bogohulaii 


i^ltiilom.  (1(l<r.  na  iit.  29.  Rudn^'i  da  se  starate  za  dn- 
iiiivru'  (larove,  jrlodajte  da  budi'te  iniimii  ((hiroriiiiiij 
huijiiti  koji  su  na  |Po|)ravliaiije  crkvc.  Kor.  I.  14,  12. 
\  liij.'ist'  .\vram  rrhi  Innidi  stokom.  Mojs.  I.  \\i,  2. 
y.-.x  -iliiitlm  Bo/.iju  nariiii  sf  hoifiit  inthir.  I'ri]).  hibl. 
1"^.  iidv.  Ni'iro  nie  joS  i  hmpiiii  olxlario.  Npj.'  1.  IjXII. 
In  je  za  dve  ^'odinc  hatjnln  iiaknailio  oiio,  .slo  ii  de- 
liiiJHtvii  nije  iniao  prilikc  naiu'-ili.  /.itije  9.  tiixjni  osn. 
II  lidfi  i  sloiena  ii  ii-Ihkj,  tu-linij.  ( >sii.  42.  /iridjiri 
-■  hikivi  iiiisl.  hradat.  brkal.  <luliat,  jrlaval,  irraiiat. 
jiiliat.  kljiiiiat,  krilat,  iiiesal,  nosat,  okat,  prsat,  n'pat, 
-ii~MJat.   usual,   viiiiat,  ziibat   i   t.  d. 

houaliU',  brifraca,  m.  Ii<i<iiit  i-orjek.  ridi  boffatas,  bo- 
jatos,  bofratuii.  —  Bogatuv  je  lU'darovit  kako  stabar  I 
iM|ilodovit.  IM'osl.   7.  (ikc.   oil  Daiiicii'a,    .\Kj.  4.Slb.  [ 

Itoifalitstvo,  i(.  (11  I',  (i.)  ridi  bogastvo.  Hj.-"  ridi  i 
im^a.itiiia. 

IxiKiltas,  boijat/iia  iii.  (u    licn-ii.    ridi   bojratiiii.  Kj.  | 
l'"iiiit    corjck.     vidi    i    bopitac.    bogatoJ.    —   Opotrebi  ' 

l.iM  sfljaiiiii  .  .  .  skloiii  so  da  ide  kod  kojeea  hofin-  ' 
:i    sliizbu    traiiti,    i    nafrje  jednoira   bofjala   no   pri 
iwiii    jiiosiaka.    Xpr.    2811.    iv /(■('(    s    lukiiii    mint,    kod 
bia.las. 

hoaiitaski,  '((/;•  •'<'"  jirijiadu  hoijutusimu :  HejaSe 
i:.is|iodskih  i  hi><jiitnski}i  siiiova.  Zlos.  14. 

Iiogatiti,  tlm,  r.  impf.  Kj.  r.  pf.  sloz.  o-bogatiti 
11  -^e).  r.  impf.  sloi.  o-bocai'ivali  ((  se).  —  J)  herei- 
rlhin,  ditart':  to  nax  boiiiiti;  stoka  Ijiide  hoijiiti  ovdje. 
Kj.  hijijiititi  kofin,  I'initi  ijn  boijatim:  (iospod  siromaJi, 
I  ii'ii/ati;  pouiiiijf,  i  uzviJuje.  Saui.  I.  2,  7.  S  tosra 
jf  jjradio  i  liDijutio  rrkri:.  DM.  33.  —  2)  su  we,  refleks. 
reiili  irerdeti,  dite.ico.  Kj.  Iiiniti  hoijnt :  Nt'ka  se  bo- 
gate  dobriin  djelima.  Tim.  I.  l!,  18.  lioiiuti  sr  u  Kl'iali, 
i  proslavi  ime  svoje  u  N'illejeinii !  Km  4,   11. 

b6^a(os,  III.  (u  vojv.)  Kj.  Iioijiit  iurjek.  ridi  bo- 
gatae,  bogatas,  bofratiin.  —  s  tnkim  nii-tl.  rijeii  gales, 
jiino.4,  kieo.S,  kozoS,  papo.s  zeljoS  i  t.  d. 

b6gat.stV0,  n.  ridi  l)Ogastvo.  Kj.  vidi  i  bogatastvo, 
bogastiiia.  —  Imao  je  .  .  .  iniiogii  iinoviim  i  rcliko 
})0(jiitxtro.  Npr.  12.  Boijiitslru  pokriva  hoijatstvo.  I'osl. 
17.  Trst,  opMiiia  .  .  .  jHi  hmjaitslru  prva  u  svemu  na- 
rodu.  Kov.  27. 

bogi'ttuu,  bogatiina,  m.  (u  C.  G.)  bogat  rovjek,  der 
Iteiche,  direri.  cf.  bogataS.  Kj.  ridi  i  bogatae,  bogatoS. 
—  Jer  su  hoyatuiii  njegovi  puiii  nepiavde.  Mib.  ti,  12. 
Zazove  sav  iiarod,  osobitii  gospodii  i  hiHjatUHe,  da 
priiaiii  zlata  i  srebia.  I'rip.  bilil.  77.  rijci-i  .s  iakim 
nii-it.  blijun,  gladuii,  kaeiin,  krezun,  sladiin,  tekiin, 
zekiin  i  t.  d.  iiiiriia  .<  tnkim  niiM.  kod  Krcun. 

bdgav.  (idj.  tuviidnn,  /(orfosKs.  u  Diihii.:  bogava 
ruka,  otekla,  na  knjoj  jc  knknr  iitok ;  stap  bogav, 
irornat.  .1.  (inipkovie.  D.VKj.  4<S4a. 

bSgavica.  /.  inorlms:  iirtiiularius^  ulozi,  kostobolja. 
«  Daliii.  J.  (inipkovic.  nd  bogav,  koje  ridi.  DAKj. 
4<S4b.  „"■((  postiiiijc  i>:p.  bogalj.  /sj».  iiogobolja. 

bogaz'',  iiLiji'ii. ]d.  bogaza.  —  1)  der  Eiiiipaufi,  fancex, 
cf.  klaiiac  Jidrijelo:  Driistva  lualo,  a  i  to  iievjesto, 
ne  poznaje  staza  i  lioijnza.  Rj.  ridi  i  grotlo  2,  kli- 
sura,  tjesiiae,  i<lrlo,  ivalo  2.  if:p.  grio  8.  —  Da  iihodi 
klauee  i  hoijnze.  Kj.  272.  A  vodi  nas  n  fjexiie  hogasc. 
Npj.  4,  278.  —  2)  (u  vojv.)  pregja  u  koju  se  riba 
hvata,  Art  Fischernetz,  reti.'^  (/oim.s-.  Rj. 

b5g:azliik,  »«.  u  lisiee  ono  bijelo  ispod  grla,  der 
Tlieil  des  Fuch.'^lialiies,  uiifer  dcm  Hiilsr,  fau.v  pelUn 
nil2)ix.  Kj.  bogaz-liik.  sn  na.'it.  /.</).  aliad/.iliik.  —  rijec 
'J'lirxkii  b^gaz  iic  siinci  .'nimo  klaiiac,  zdrijelo  iieiio  i 
grlo,  i  odntle  se   ol)jiisnjiije  zwiceiijc  rijeii  bogazluk. 

Buifilaii,  Bogdi'ma,  m.  {roc.  Bogdaue)  iine  musko. 
Kj.  Bog-ilan. 

Bugdaiia.  /".  ime  zensko.  Rj. 

Kug<li\iiii'-,  in.  n  Liei  brdo  sa  zidinama.  Kj. 

bogdice!  dnss  dorh!  Jiiitte  (lott  (jeijelien  !  ntinam  ! 
da  je  liiHjdice  on  do.Aao!  da  saiu  ja  hoydice  to  onda 
znao!    Rj.  bog-dice,   od,  rijeci   »bog  da*   vzetijeh  od 


»ako  bog  da«,    »da  bog  da«,   naftnjen  adrerab,  koji 
■<se  uiiic'e  II  koiidirioiiiilne  recenire  kao  da  bi  se  reklo : 
da  je  bog  <lao  ,  ili  »8re<?oni«,  >kojom  8rp<^omi.  Da- 
nirie.  .\Rj.  48(;a. 

Koaclj,  III.  ime  muSko.  Rj.  hyp.  od  Bogo,  a  ovo 
liiip.  od  I'.dgosav.  isp.  O.in.  131.  —  rijeii  s  Iakim 
iiust.  kod  lirzelj. 

It6gi('-,  j».  ime  miisko.  Kj.  hy/j.  od  Bogo.  —  Ne 
izlazi  ljul>a  Boyi/era,  e  je  nilada  skoro  dovedena, 
slid  je  bjefe  od  Boyiia  sroya.  Here.  42. 

biiginja,  /'.  ridi  bo^ica,  (iotiin,  ilea.  —  Dijela  u 
kradbi  ni  ee  bog  ni  Iwyiiije.  Dl'osl.  K!.  C'etir  stoline 
sveStenika  .Xslarote  lioyiiije  od  iiijescca.  Prip.  bil>l.  81. 

buifiiijav.  adj.  ridi  ospieav.  Rj.  kojeiiiu  je  obraz 
nayryjcH  od  boyinja.  ridi  i  mritsav,  rohav,  Sorav. 

bou'injc,  boglnja.   /'.  pi.  ridi   ospiee.    Rj.    ruriolne,  (^^  t" 
Illiiltcni.  I'oikcii.  ridi  i  koziee,  kraste,   nirase,  nepo- 
menuse  1,  seSe.   —    On  je  oslepio   od    boyiuja.  Xpj.' 

b6s:isa,  /'.  (u  Dubr.)  die  Scliirertlilie,  iris  yerma- 
iiicii  Linn.  cf.  perunika.  Rj.  biljka. 

boufinaiijr,  n.  das  Hoy  me!  sayen,  tcstatio  deorum, 
juratiii  jitr  deiis.  Rj.  rcrbal.  od  bogmati  se,  koje  ridi. 

bogniali  .so,  mam  se,  r.  r.  impf.  mit  Bogme  be- 
theuerii,  ileum  testor:  sto  se  boymuit !  nemoj  se  bog- 
mati. Rj.  uvjeravati  govoreci :  bogme  ! 

bdgmo!  bei  Ooft .'  (ctiras  veniyer  als  Boga  mi)  me 
dius  fidiiis!  Rj.  bog-me,  zakletvit  miitija  orf  Boga  mi. 
ridi  borne,  bonne;  isp.  neliore.  isp.  Bog.  II.  o. 

Bdgo,  III.  hyp.  1)  od  Bogosav.  DAKj.  487a.  odatle 
prezime  Biigovie.  taka  hyp.  ridi  kod  Dobro.  —  2)  od 
Boy.  ridi  Yio^a,  i  prim jere  ondje,  od  kojih  moyu  ydje- 
koji  I  oniiiio  jiristuti.  roc.  Bogo.  DAKj.  487a. 

bnu'ubiijazaii,  bogobojazua,  adj.  Kj.  bogo-bojazan, 
koji  se  Boya  lioji ;  yottesfiirchtiy,  pius.  ridi  bogobo- 
jazljiv,  l)Ogobrizljiv.  —  Covjek  po  imenii  Koiiielije  . . . 
pol)0?.an  i  boyobojazmi  sa  eijelijem  domom  svojijem. 
Dj.  Ap.  10,  1.  2.  I  prepirase  se  s  .leviejima  i  .s  boyo- 
tio.iizniniii  u  zbornic^i.  17,  17. 

bogobujilzljlv.  adj.  ridi  bogobojazan:  .Tesu  Ii  bogo- 
bojailjiri:'  Npj.  ;').  r).')2.  DanicHe  >i  .\Kj.  487a:  bogo- 
bqjazljiv.   ridt  bogobojazljiv. 

bogobujilzljiv.  adj.  ridi  bogobojazljiv.  pred  Ijiv 
samo  se  ylasori  ■/.  i  s  mijenjaju  n  z  f  s  (bogobojazljiv) 
a  i  oni  lie  srayda  (bogobojazljiv).  (.<^).  prelazljiv,  po- 
puzljiv. 

bogobojilzljivSsf,  bogobojiizljivosti,  /'.  dei  tiiiior: 
Tu  se  udiu?.ila  lioyobojarljirost  s  vojniekim  veiiba- 
njima.  J\I.  (ij.  Milii'evie.  DAKj.  487.a.  osoliitia  oiioya 
koji  je  lioyoliojuzljir,  strah  Bozji. 

buguburat-,  bogobcirea.  m.  tfeoaij^o;.  koji  se  s  Boyom 
bori.  koji  .se  protiri  rolji  Bozjoj.  —  Iina  47  lijei-i 
koje  su  od  slavenskijeli  posrbljene  .  .  .  boyoltoruc. 
Nov.  Zav.  VI.  Ako  Ii  je  (djelo)  od  Boga,  ue  mozete  ga 
pokvariti  da  se  kako  ne  nagjete  kao  boyoborci.  Dj. 
Ap.  b.  .')9.  akc.  od  Daniiica,  AKj.  487b. 

bitu'utlaii.  adj.  sto  je  od  Boga  dauo,  von  Gott  ge- 
gelieii,  a  Deo  datus.  Kj.  bogo-dan.  isp.  bogodaran.  — 
t^voj  liiiyodiini  um.  8traz.  1887,  15. 

bi*gu4larail,  bogodarua.  adj.  .iio  je  od  Boiju  daro- 
rano,  t^on  Gott  geschenkt,  a  Deo  donatus.  i.tp.  bo- 
godan.  —  Radost  i  veselje,  boyodarno  zadovoljstvo, 
svaka  radost,  izobilatost.  Npj.  o,  .o3().  akc.  od  ])aiii- 
cim,  AKj.  4881). 

b&S'odavaii,  bogodavna,  adj.  (ii  Slavoniji)  inidiichtiy, 
pius,  cf.  pobozau.  Rj.  koji  Boyii  daje,  iito  Boi/u  ide. 
ridi  i  bogodu.ian,  dusevau. 

buufodii.saii,  bog6dusua,  a^.  (u  Itianu)  koji  Cesto 
ide  u  erkvu  i  Bogu  se  moli,  andiichtin,  pius.  cf.  po- 
bozau, dusevan.  Rj.  bogo-duSan,  «  kojci/u  je  Bozji 
diih.  ridi  i  l)ogodavan.  suprntno  (':')  vragoduSan.  isp. 
joi  tako  sloz.  adj.  bezdusan,  dobrodusan,  jedimxhisan, 
jednodiiSan,  malodusan,  velikoduian. 

bog6hiilaii,   bogi^hulna,   adj.   bogo-hulan,   koji  na 


^'■^ 


hosojavljonijo 


—  80  — 


BoKorodica 


^ 

i 


Jtiiifii  hiili.  (/<(/ff>7(i,<<«ri.«7i,  hltuipheinu!t.  ridi  bocfo- 
l«<«naii.  —  Siko  so  nije  toliko  borio  s  hof/olinhtim 
AnjiDiiiiHi.   1>1'.  ;!((;). 

bosojAvljcilijt',  II.  riili  biijrojnvljenje.  Uj.  U  na- 
rrxiiiom  jozikii  ....  nili  ima  rijei'i.  koje  se  svrsuju 
iia  :ijo  Dsim  iijt'koliko,  koje  su  uzete  iz  t-laveiiskoira 
je^tikii  i  koje  s<?  ponnjviSe  govore  i  nn  ?ije-  i  iia  nje  , 
II.  (J.  '<<«/>•/(/ i7/Vii I yV  i  hoijujarljoije  i  t.  il.  Pis.  lo. 

burojiivljcnski,  <«//.  .<(«  prijnuhi  hiii/ojiiiljeniu : 
1'..  '■   ■ -ka    vivilii-a.    Uj.    roihi    hhi<iosloflJena    n(( 

In  ..  —  I'  Hoci  velika  vodica  zovc  se  hogo- 

j<i.  .,  .  -    ..  a  ilrucra  mala  ili  zakrstena.  Kj.  Gi)a. 

boeiijiivljciijo.  i1ii<  F(!!t  (hr  h.  drei  Kihiiye,  epi- 
phiiiita  lluiiiim.  I'ripovijedaju  da  se  noi'u  tioci  hoijo- 
jarljenja  svake  godiiie  otvora  iiebo  .  .  .  Mnogi  se  na 
lioijojavljenjc  ujmrii  prije  sunca  kupaju.  Rj.  bogo- 
javljeuje,  /."<«(/  se  juvio  Uristos  Buq.  ridi  boaojavlje- 
iiije.  vodokriCe.  —  Hri.-itos  se  rocli'.  (Od  bozica  do 
liinjojnrljenija  sovori  se).  Posl.  343. 

BOsruje,  iii.  ime  tniisho.  Kj.  hi/p.  od  Bogosav.  — 
lii/p.  >■  tiiiim  n<tM.  lod  Blasroje. 

Botfojiui,  III.  varoJ  u  Heioe«rovini  blizu  Duvna.  Rj. 

Ituffiiljiib,  ^Bo)Ioljub),  III.  iine  musko.  Rj.  Bogo-ljub. 
iiiiciiii  tiikii  slit:eita  Dragoljub,  Slavoljub. 

hiisriiljiihac,  m.  Dei  amans.  a};c.  roc.  bogoljupce; 
(/til.  ;)/i(i-.  liogMjubaca.  DARj.  -48%.  bojro-ljubae,  tko 
ijulii  Jl'ti/d.  ttiKo  4uL  lijeti:  braioljubac,  ('•a.stoljubae. 
i-ovjekoljubai-,  dobroljubao,  mudroljubae,  narodoljubac, 
rodoljubac,  srebroljiihat'. 

boffdijilbiv.  tidj.  bofro-ljiibiv,  koji  Bofja  Ijuhi,  jw- 
holiiii,  iiiilosiit  is  Ijuhuii  k  Buyu:  Sa(^  vi  javljani 
radost  i  veselje,  novog  knjaza  i  novoga  dana,  da  vi 
biide  srei'an  i  radostan,  hogoljiihiv  na  st'oje  niirode. 
Np.  5,  476.  —  like,  ud  iJaniiica,  ARj.  490b.  —  I'.sp. 
tdko  xloz.  udj.  bratoljubiv,  ('astoljubiv,  tovjekoljubiv, 
dobroljubiv,  gostoljubiv,  niiroljubiv,  mudroljubiv,  na- 
rodoljubiv,  srebroljiibiv,  trudoljubiv. 

boiTfiljfiblje,  )!.  bogo-ljiiblje,  Ijuhar  k  Bogu,  sttinje 
onmja  koji  je  hui/oljiihie.  —  tiiko  xloz.  ri,:eci  brato- 
Ijublje.  t-a.itoljiiblje,  covjekoljublje,  mudroljublje,  sre- 
broljiiblje.  nkc.  ud  JJunicica,  ARj.  491a. 

bue'umil.'skT,  adj.  sto  pripada  liugomilima:  U  naSe 
vrijeiiie  u  jednoga  pisca  ("ovek  buffumihke  (babuuske) 
jertsi.  Daiiiiii:^,  ARj.  4U2b. 

biiiriimojstvu,  m.  vidi  bogoinoljstvo :  Koji  niggje 
}iijyuiimjstva  nemai  do  diamije  od  kamena  gradiS  i 
one  ti  samo  prazne  trube.  Rj.  —  bogomoljstvo  (i 
a  prumjciiom  glasu  Ij  nn  j):  bogomojstvo. 

buffoinuljai,  f.  —  1)  crkva,  Gotteshmts,  Betha-us, 
Kirclie,  teniplum.  Rj.  zgradii  u  kojoj  se  Ijndi  Bogu 
mole,  vidi  moljnica.  —  Avra,  Jevrejska  hogomolja. 
Kj.  lb.  Predaj  mi  se  na  junacku  vjcru,  da  ne  gorim 
Srpsku  bo(foviol)u.  Xpj.  5,  llo.  Crkva  Ru?,ica  .  .  . 
sad  vi.ie  nije  hri.Si'aDska  hogomolja,  nego  Turska  ba- 
nitana.  Danica  2,  43.  —  2}  molitve  Sto  iifie  djeca  u 
Akoli,  das  Gebet,  preces.  Rj.  «  opce  molitva  i  mo- 
Ijenjc,  i  po  tome  sluzba  Bozja.  vidi  bogomolje,  bogo- 
moljstvo '2. 

biiKomuljac,  bopftmoljca,  (bogomcSljac,  bogomoljca) 
m.  der  Beler  (z.  B.  rom  Miinche),  precator.  Rj.  koji 
se  rndi)  ili  mnogo  Bogu  moli,  kaze  se  n.  p.  za  mo- 
naha.  —  Ali  ide  vrijeme,  i  ve*"-  je  iiastalo,  kad  ce  se 
pravi  hogomoljii  moljti  ocu  duhom  i  istinom,  jer  otac 
bui'f  takovijeh  hoiioiiiotjaru.  .lov.  4,  23.  isp.  molibog. 

b5i:oinoljail,  bogoinoljna,  adj.  bogo-moljan,  koji  se 
rado  Boiju  moli,  po  torn  i  pobozan :  8tanie  f eljadeta 
boijomoljna.  kao  jtoboiiiost.  Uantiif,  ARj.  4iMa. 

hoei'imulji*,  «.  das  Beien,  preces:  straino  tvoje /io_i/</- 
moljr,  .■ijio'iiole!  Rj.  moljeuje,  molitve,  i  po  tome  sluzlia 
Bozjfi.   ridi  bogomolja  2,  bogomoljstvo  2. 

boriimoljka,  /.  iciisko  koje  se  rado  Bo(iu  moli.  B. 
.Mii-irlci.   1.  I'avji.vii'.  DARj.  4!l4b. 

huKomoljslvo.  n.  —  ])  die  Andacht,  pietas.  Rj. 
stnuje  oiioija  koji  se  rado   I'.oiju  moli,   koji  je  bogo- 


moljan,  po  tom  i  pohosnost:  Ne  mogiu'i  ga  (Daiiila) 
ui  za  Sto  okriviti  osjete  se  njegova  bogoiiioljstra.  Prip. 
bibl.  !)S.  —  '.i)  molitrc  i  po  njima  uopre  sto  se  mo- 
let'i  Bofia  riiii  Bogu  na  ('ast.  po  tom  i  shizlai  Bozja: 
(Braea  mojal,  koja  su  Izrailjci,  kojijeh  je  posina.itvo 
i  slava,  i  zavjet  i  zakon,  i  lioyoni(djstro,  i  obei'anja. 
Kim.  !•,  4  (rj  Xxzoiix  z_-  sluzba  Bozja).  Da  date  tje- 
lesa  svoja  u  zrlvu  ^,ivu,  svetii,  ugodini  Bogu ;  to  da 
bude  va.ie  duhorno  liogomoljst ro.  12,  1.  ridi  bogo- 
molja  2,   bogomolje. 

bos'onir/.ac,  bogoiursea,  «i.  t)'£0(rrjyr;;,  koji  na  Boga 
mrzi:  Saptaei,  oiiailai'i,  hofiomrsci.  Rim.  1,  30.  Ima 
47  rijefi  koje  su  od  Slavenskijeh  posibljene:  bogo- 
borac,  liogomrzac,  bogomrski.  Nov.  /av.  \'l.  akc.  od 
Danicira',  AKj.  4il4b. 

boi^6iiir7.ak,  bogftmrska,  adj.  -Ho  je  Bogu  mrsko, 
A-i'jrrJyi^-.o:.  isp.  bogomrzac.  —  Zeno  bogomrska,  da 
te  anatcma!   !^.  Ljubisa.  DARj.  494b. 

boffoiiiji^kala*-,  bogonijt-kaoea,  ii.  atlieus.  u  stariin 
Hrr.  rjeinicima.  DARj.  49;ja.  bogo-uijekalae,  koji 
nijei-e  Boga,  kare  da  nema  Bogu. 

bosoiiiji'kanjo,  n.  atheismus.  u  rjeCnieima  Belinu 
i  Btulieevii.  DARj.  49r)a.  radnja  kojom  tko  nijeec 
Boga,  govori  da  ga  jieiiin. 

l>o«tMiosac,  bogonosea,  iii.  i po  (hikom  S-ino^oO  n. 
p.  Ignjat  Bogonosuc,  Ignatius  theojiborus  (2{i.  de- 
kfmbra  po  starom).  Rj.  bogo-nosac,  koji  Boga  Isusa 
Hrista  nosi  (u  sebi). 

boirutiiisiiT,  adj.  {{fa'jiiio;)  n  p.  oei.  Rj.  bogo-nosni. 
koji  Boga  Isusa  Hrista  nosi  (u  sebi).  tuko  sloz.  rijeci : 
gradouosan,  krstonosni,  mironosni,  smrtonosni.  —  Po- 
mozite  trista  i  osamdeset  hogonosnih  otaea.  Rj.  Tako 
mi  trista  i  osamuaest  bogonosnih  otaca!  Posl.  30ii. 
(to  su  oei  koji  su  )i«  crkvenom  suborn  Nikejskom 
bozunslro  Isusovo  obrunili  od  Arija).  Kao  novinu  oil 
svega  5to  jest,  tvorcu  svijeh  tvari  vaseljeua  prinosi 
tebi,  Gospode,  bogonosne  mucenike.  DP.  346. 

bou'OotpadliTk,  m.  bogo-otpadnik,  otpadnik  od  Boga, 
tko  je  0(1  Boga  otpao:  I)a  ugode  neOovjec-noj  eudi 
tiranina  boiiootpadnika.   Si'ep.  mal.  106. 

bu.sopriniac,  liogoprimea,  »ii.;  C'im  bi  se  mogla 
Ijepse  zavrsiti  nego  molitvom  svetog  Simeuua  Bugo- 
primcu,  koji  .  .  .  povika:  »S^ad  otpuJtaS  s  mirom  slugu 
svojega-^.  DP.  43.  bogo-primae,  koji  je  u,  hramu  .Jeru- 
salimskom  primio  nu  ruke  sroje  Boga,  dijete  Isusa. 
(Luk.  2,  2>S).  akc.  od  Tkinieieu,  ARj.  4901). 

bojropsovac,  bogopsovc-a,  m.  blasphemus.  DARj. 
495b.  bogo-psovac,  tko  Boga  psuje,  na  nj  hull;  der 
Oottesliisterer.  isp.  huluik. 

b&^opsuvaii,  bogopsovua,  udj.  blasphemus.  DARj. 
495b.  koji  Boga  psuje.  indi  bogohulan.  isp.  bului. 

boifOpsovka,  /'.  hlasphemia,  hula  na  Boga,  dir 
Gottesliisterung.  isp.  hula  1.  —  Isuse  od  Kaife  bogu- 
psorkom  okrivljeni !  A.  Kauizlic.  Bogopsorka  je.st  ric 
nepravedua  i  pogrdua  Bogu  ili  svetim  recena.  I.  Veli- 
kanovii'.  DAHj.  495b. 

bi)!t'ori\<litl,  bogfiradim,  v.  impf.  iskati  Boga  radi, 
betteln,  viendicare.  Rj.  ridi  ditebrati,  prositi  2.  isp. 
drljanfiti,  prosjariti.  —  Mnogi  ne  pjevaju  pjesam.i 
nego  samo  hogurade  uza  njih  (uza  gusle).  Npj.'  1. 
XVIII.  f^lijepae  Filip  ViSnjio  .  .  .  ]iodsinijevao  se  go- 
vorei'i:  :>VaSi  slijepci  nc  znadu  ni-^ta  da  pjevaju,  nego 
samo  liogorade  uz  gusle  i  vicu  :  podarujie,  obradujte! 
Npj.  1,  127  (Vuk).  Tada  se  staue  Jiida  moliti  ,Iosi]pu 
i  lingoraditi  da  to  ne  ('iiii.  Prip.  bibl.  33. 

bufforadnik,  m.  (u  Boci)  Bettler,  mendicus.  Rj.  koji 
bogoradi.  vidi  bogac,  bo^jak,  d^ebrak,  prosjaJc,  tucak. 
iibogi. 

bofforaajf'iijc.  «.  das  Betteln,  mendieatio.  Rj.  verb, 
od  liiigoiadiii.  radnja  kojoni  tko  bo(/oradi. 

ltos:or(idii-a,  f.  (iho-.'y/.i;)  die  (lottes<icharerin,  Dei 
genctri.r.  lij.  Bogo-rodiea,  koja  Boi/a  rodi.  —  I'omu/i 
gospoido   ^iva  Bogorodice!   Rj.  9i)a.    U   ime   Boga  i 


RofforoiliT-in 


—  81  — 


boj 


avete  'rriijice,   iivunacelnc  Bo(/oro<Ucc.   Kj.  li>Hh.   I'a 
5to  (111  Hop'  i  lio(jorodica.   Npj.  4,  47. 

Itou'i'inidirin,  mlj.  tier  (idtlfxi/fhiirerln,  r/ciictricin 
Dei.  i;j.  .■>■/"  jin'jtiiilit  Jlfii/urixlici'.  —  1)  u  pruvoiii 
sniishi :  Ncki  se  zrtvjrtiijti  .  .  .  da  pnsti'  poiioilii'ljriik 
ili  ('■iUivu  tumIjcIjii  (lana  kakoni  svecii  (kao  n.  p.  sv. 
Savi,  sv.  Araii^'ji'lii,  sv.  I'elki  Paraski'viji,  IliH/arndi- 
ciiin  piikravn).  Kj.  Kidh.  Kadi  molilard  iijiliovijeh  i 
J{()()iiri)<liiiuiji'h  I'uvaj  ii  diibokoiii  niiru  i-rkvii,  svoj 
Stan.  Dl'.  .'i4(i.  —  2)  llin/i'irddiriiio  l;ohi,  prcd  oltarom 
u  jidjckojiji-iu  crkvania  izviseno  kolo,  a  u  }r<ljt'kojijeni 
od  iiirninira  nizlii'ite  Uojo  uariiijeno,  i;dje  se  i''ila  jevaii- 
jrji'lji',  apostol  i  t  d.  U  jednoj  pjesmi  (moi^.e  biti  samo 
slilia  nuli)  zove  se  i  kolo  crkveno:  8pusta  C-edo  iia 
kolo  iTkvoiio.  Kj.  ."Ma.  —  3)  i(  iiiieiiiiiKi  hiljii:  li<i(/d- 
railicin  /«)(,  m.  Leinkraut,  linaria  vuluavis.  uf.  divlji 
Ian.  Kj.  iila.  lUHjoriMliriiia  tnint,  f.  (u  Srijcimi)  das 
llartlii'u,  liypcriciim  perf'omtuin.  el',  jiljiiskavira.  Kj. 
."Ma.  {ridi  i  j/ospino  zelje).  Boi/drodiriiio  cnjcrc,  i\. 
die  Lilio,  liliiun.  Uj.  ;J4a  (ridi  lijor,  Ijiljaii,  kriii). 

l((>^'o.sii\ ,  III.  ime  miisko.  Kj.:  Vino  piju  Novak  i 
Kadivoj  ko<!  nokako;;  kneza  Bogosurti.  Knez  Bogo- 
sur  slado  bosjcditi.  Npj.  3,  1.  —  Hojro-sav  (Boo;o- 
.ilav).  hjip.  Hooelj,  l?oo:ii',  Boo'O,  Bosroje;  Bosko,  Wof.o. 
—  sUir  ^kol•.  ziiaci  ciifi,  curenu  hiti)  u  vlaslitijoni 
inuMiinia  slozenijeiii,  u  kojima  sada  pon.ajvise  ispada 
kovijtMiii  irlas  „/";  Dobrosav,  Drajjosav,  Ljubo.-Jav, 
Milosav,   Ua<losav,  Skorosav.  isj).  Berisav.  Osn.  17. 

hoiiosltiv.  III.  ridi  boooslovai'.  To  ti  odsrovarani 
kako  svi  Jiugosliiri  i  iniidarci  odgovaraju.  Piiprava. 
11;").  I'rva  saoorna  poslanica  svetoga  aposlnia  .lovana 
liixiDstora.  .lov.  J.  1,  1.  Kao  sto  su  tri  vladike:  Va- 
siTijc,   Itiitiii^liir  i  Zlaloiisl.  T)P.  318. 

boito.sloviU',  bofjoslovcn,  m.  (u  vojv.)  dcr  Tlieolog, 
ihcohtjux:  IV  trgovca  ili  hotjuxlorra.  l!j.  boiro-slovac, 
kii.ji  xlori  [gorori,  isji.  prosloviti)  u  Bogn.  ridi  bog-o- 
slov.  —  l>a  sam  ruza,  ja  bi  se  razvila  u  easloveu 
inladoni  Imgoxlomi.  Npj.  1,  <i35.  NajviSe  tanioStijih 
hogtixliirdcii  lie  zua  diMigoga  jezika.  Rad  15,  183. 

bo!{Osl6v('('V,  "(';/.  theoloyi.  Stulli.  Mo  pripudit  liogo- 
slorcii. 

bojtt'itsluvii-il,  /'.  fhcologiti.  iiaid-n  o  Bngu:  Svete 
hogosloricc  .stioeu  vriduoniii.  (ij.  Rapi(^  .Sto  iiei  tanko- 
uuina  lidgiiKtovica.  A.  Tomikovie.  D.\Rj.  4i)8a.  ridi 
bofroslovija.  bogo.slovlje. 

boifoslovijn,  /".  theoloqiu.  imukn  o  Bogii  i  airii- 
rimii  Bii:jiiiiii,  i  x1;ol<i  ijdje  .<e  uci  in.  iiuiiIch.  ridi 
boffoslovlje,  bogosloviea.  —  Po  varoSima  inia  blizu 
3(H)  nialijeh  skola,  osim  ovijeh  .  .  .  u  Biofrradii  .  .  . 
vojnii'-ka  skola  i  hogii.itiiriju  ...  I'  Karloveima  je  jos 
odavnii  liila  hiigiisloriju.  Rj.  842b.  Prot'esor  n  Liifo- 
riinxl;i)j  li(>i/ii.<loriji.  Daniea  '2,  123.  Pi'ol'esoni  Imga- 
slurijc.  Starine  1,  3.  I  to  samo  u  Jiui/o.iliiriji,  pa  kako 
se  i  on<lje  uei?  Kad   I.""),  183. 

Itos't^slovljo,  n.  tiieuhxiia.  DARj.  498a.  ridi  Ijogo- 
alovija,  bogosloviea.  —  Ivan  uauei  hoponlorjc  spavajne 
iia  kriln  Isusovu.  I.  AntMc.  Drago  nn  je  da  xrcto 
hoiioslorjc  braei  tomai^iti.  P.  Kne?,evie.  Boijuxlorlja 
mestar  silavni.  J.  Kavanjin. 

bo^6.sloVskT,  udj.  Mo  pripiidd  hotjosJoriji  i  hoijo- 
sloviiiiK  (lio(ioMorciiiia),  tlicoloiiifii.'f:  All  no  nadaj  se 
uuiogonie  od  moje  nevjeStine  u  stvaii  za  kojii  se  lioee 
/)o;/ostor,s7,rt  :ii(iiijti.  DP.  4.  Da  saui  vjestiji  ii  hoffo- 
slovsl'iiii  utiuiriiini.  ^>.  Orao  znaOi  visinu  huiiodorxke 
naiike.  241!.  tidr. :  U  ovom  claukn  tuniaei  Konstantin 
te  rijeei  liogoKlorski.  8tarine  1,  31. 

b&icosirivan,  boffoJitovna,  adj.  leligiosus,  pius.  D.-VRj. 
499b.  koji  lloijit  itiije,  i  iivi  sc  Boy  stuje.  bogo-stovaii. 
boi!:6s(f»\ljt',    Ii.  Dei  cultus,  religio,  pietaa.  DARj. 
50()a.  i>ij).  bogostovan. 

bo^'()ii!>'0«l:lii,  bogoi\godna,  adj.  bogo-ugodan,  .sto 
je  Boiju  nijiidiio,  tioityefdlhg,  Deo  lil'treiis:  Bio  ne- 
kakav  liogniitjodni  kalinjjer,  bijele  brade  i  glave,  koji 
se  vazda  Bogu  moljaSe.  Npr.  97. 


Iioiioiik,  )H.  cujus  pracceplfft  cut  J>eii.<.  Stulli.  koiiiit 

ji    lliiii  lu-itelj.  i^p.  saiiiouk. 

K&U'OV,  adj.  (u  (irbljnl   (Inltct-,  Dei:  Tako  mi  Bo- 

iiorii    dtniiii!    Rj.    Mo  pripiiita    Bogu.    ridi    lio^ji.    — 

Bogii   IliJiiiiro,  a  eesani  cesaiovo.   DPos).  7. 

Kiiirovilitja,    /'.    nama-slii-   u    Valjevskoj    naliiji.    Uj. 

adj.  ivia  u   Vnka:  Arhimandrit   Itogontgjski.  Daniea, 

4,  8.  ali  ae   za   rijelo   nioie  uzcii,   dn  tako  narod  ne 

gorori.    iicgo    Bogovaeki.    isp.    vanne<'-ki;    ridi    i    kod 

(xoia^.de,  nalei'ke,  Peeki. 

boRcivfiiijc,   n.  das   Gott-.icin,  -n   Dcum   csuc.   Rj. 

rerh(d.  bogovati,  koje  vidi. 

boit'i'iViiii,  b^gujem,  r.  imjif.  Gott  sein,  Deiim  esse: 

Bog  liogiije  (t.  j.  Piog  sve   fini  i  uregjnje,  a  Ijudi  su 

niSta).  Kj.  /)(//  Hog. 

h{>t>:i>\^i^^m,    adj.    n    reeeniei:    svaki    liogoretni  dan, 

jedcii.  Tag,  den  dor  lielw  (loit  i/cgehen,  a  Deo  datiis. 
Rj.  gorori  sc  samo  niegju  rijeriiiia  svaki  dan  ntrrgjv- 

jii.ei  da  je  has  sraki;  liao  Mo  .sc  gorori:  svaki  «  Boya 

dan.  postatijciii  od  Bogov.  DARj.  5()la.  isp.  ciglovetni, 

dugovetni,  istovetni. 

b&jS'ov.ski.    adj.   quod  ad  deos  spertat :  (Ivo  je  ho- 

yorsko  \)U\\   M.   (tJ.  Milieevie.    D.VKj.  .''lOlb.  Mo  pri- 

pada  hoyorima.  ima  i  u  Slullija. 

|{("i!r-|M>iiiO('',  u  pjesmi  nijcsto :  Itoiija  pomoe :  Kapu 

skida,   Hiiy-poiiior   naziva    Kj.  ridi    Bog  II.  12. 
Iti'ts'.jillii.  III.  pi.  namastir  u  15aekoj.   Rj. 
lti)!>'JaiiskT,  adj.  Rj.  Mo  pripada  Boyjaiiima. 
IWiicil,  Ifoiii,  m.  imena  muska.  Rj.    4(1.  ii  Rj.:  Bojiea, 
Bojin.  preziiiie  po  oca  Boiiiu :  Boinovie.  Daniea  4,  U). 
boj,    boja,    m.    Rj.    (lor.  bojii.    Kj.')   postunjcin    imI 
l)iti  (bijem).  pi.  num.  boji,  bfijevi,  yen.  bojii.  b^jeva.  — 
/.  ridi  bitka,  i   sgii.  oiiilje.   hoj   koji  pot^tajc   kad  se 

pohijn  riijskr,  Sclilaclit,  puynii.  prorliiim.  hyp.  bojak. 
—  1)  iittrihiifa  boju  :  Sulii  boj,  kad  nije  oko  plijena, 
nego  onako,  leer,  inanis.  Rj.  727b.  Poslije  strasnoya 
liojii  nozerima  i  prazniui  puskama.  Danii'a  3,  183. 
Poslije  zestoka  boja.  3,  197.  V  razlicnim  hojevima 
s  Tnreima.  .5,  48.  Posle  srecnih  bojera.  5,  49.  I'oslije 
Mnhaekoya  boja.  Kov.  7.  Posle  duyoya  i  straSnoga 
boja.  MiioS  3.  Stupe  u  veliki  boj.  ^itije  49.  Posle 
zdraroya  boja,  osobito  iz  topova.  57.  Melliisedek  .  .  . 
kad  se  vraeaSe  .?  boja  ciircva.  Jevr.  7,  1  (a  eaede 
rcyiiiii,  ron  der  Niederlaye  der  Kiinige).  —  2)  pocetak 
boju.  —  (ij  A  cetvrti  dan  zapociie  se  boj.  Npr.  207. 
Kako  se  boj  \y6ma  pocinjao,  tako  se  i  ona  (ki.^a)  sve 
viSe  spnstala.  Aitije.  34.  Kad  se  otrori  boj.  8.am.  I.  4,  2. 
Zadjcsti;  n.  p.  kavgu,  govor,  boj  t.  j.  zapoeeti.  Rj. 
172a.  Onada  sc  boja  zagjciiiilo.  Njij.  4,  1(19.  I  s  I'rneima 
boja  zamctnuM'-.  Npj.  4,  123.  .Fer  Kati('n  niilo  ne  bijaSe 
boj  zunietni'  u  zeralji  neznanoj.  4.  181.  Xniiniiiu  se 
boj  u  snmi.  Sam.  II.  18,  (i.  Zarrci  n.  p.  boj,  kavgu. 
('/'.  zarrgnnfi.  Rj.  lG8a.  —  h)  Kako  Ii  niii  (K(  boj 
istiodili.  Rj.  241a.  Hoc^emo  Ii  opet  izavi  u  boj  na 
sinove  Venijamina  brata  .svojega.  Sud.  20,  28.  Ako 
au  iznM4  na  boj,  pohvatajte  ih  iive..  Car.  I.  20,  18. 
Ko  w  boj  ne  ide  taj  ne  gine.  Posl.  158.  Vi  polazite 
danas  u  boj  na  neprijatelje  svoje.  Mojs.  V.  '20,  3.  Ko 
ne  doyjc  iia  boj  na  Kosovo.  Npj.  2,  310.  Stupe  w 
veliki  i»),;.  Zitije  49.  —  c)  Namesti  vojsku  svoju  za 
boj.  ?j\ti^e  77.  Da  ih  .<Aiy»c  na  boj.  Otkriv.  Ki,  14. 
A  sjutra  .sc  na  boj  sjirarlja.  Npj.  1,  194.  Kad  vide, 
da  se  Srbi  .  .  .  opet  kupe  i  na  boj  sprcmaln.  Milos 
98.  Ko  I'e  slarifi  it  hoj  na  siiprot  mcni  ekalj  i  trnje? 
Is.  27,  4.  Vojska  izlazase  da  .«•  rrsta  za  boj.  Sam.  I. 
17,  20.  —  (I)  iV((  hoj  su  je  (vojsku)  rodile  buljubase. 
Daniea  3,  139.  Ima  1'  mlogo  vojske  u  Turaka?  Je  1' 
podobna  da  boja  iibijci'  Rj.  .52.3b.  W  je  muka  na 
boj  udiiriti.  Npj.  4,  254.  ()<lmali  iiteti^  »  boj.  Npr.  207. 
Da  ovi  ne  ee  u  boj  da  se  iiptiMajit.  Zitije  31.  I'riiiuo 
u  hoj,  stiirzen.  irruo.  Rj.  787a.  Videei  da  Slesku  ar- 
miju  nikako  ne  mo^e  u  hoj  da  uimce.  Zitije  39.  — 
•i)  boj  .sum.  —  a)  Nema  danas  boja  sa  Turcima. 
Npj.    4,  1(59.  Boj  Moracana  s   Turcima.  4,   375.   A 

6 


boj 


—  82  — 


bojati  so 


bijeino  hujn  s  junacinrti.  4,  31)8.  Vi  pohizite  daiia-s  u 
Ixtj  iKi  n^rijiitclje  svoje.  Mojs.  V.  20,  .">.  Ko  ro  sta- 
viti  11  'xv  III!  ^iiprot  iiieiii  i^kalj  i  trnje?  Is.  '21.  4. 
.B(y  i  meiiju  suborn.  Xpj.  3,  4:?1.  Sulii  lioj,  lead  nije 
()A-<)  plijfiKi.  nesio  ouako.  Kj.  727b.  —  h)  Koj'  s  ma- 
lijcm  hojti  hiti  ne  ce.  Kj.  7o2b.  I'hiic  .«<■  /xyVm  iiiz 
Huiliue.  Npj.  4,  511.  Pa  .«<■  hije  lioja  svekoliko.  4,  114. 
A  hijemo  hujti  s  junacima.  4,  8!i8.  Mozonio  li  hoja 
uiiniti.  Rj.  7!l4b.  Al"  s  Tuivinoiu  da  hujii  ciniiiio. 
Npj.  4,  .S(l.  Jtoj  cini.ie  puno  i  za  mlogo.  4,  172.  — 
r)  I  pripasa  sve  sretiio  oni:je,  .«(  Ao/i'ih  je  nn  hoj 
ininriio  i  ziiravo  se  na  ti"a<r  poviarao.  Npj.  4,  2Uil. 
Til  vei;  sad  drufroga  hoja  nije  bilo,  osiiu  sa  Sam'eva 
ti  toporii  i  is  l-umbuni  i  iz  puxaka.  Danica  1,  80. 
Poslije  straSnopra  hoja  no^eviiiiK  i  pnuiiiw  jiiiikcima  . . . 
uadvladaju  Tiirci.  3,  183.  —  d)  I'op-imio  u  hujit.  Kj. 
I  hoj  ])oxtii  iefi'-i.  Sud.  20,  34.  lloj  hi"  zestok  ono^-a 
daiia.  far.  I.  22,  35.  linj  .ie  rasiri  po  svoj  zemlji. 
Sam.  II.  18,  8.  U  ono  »'e  vrijeme  (iospod  biti  .  .  .  sila 
oniina  koji  mhijaju  boj  do  vrAta.  Is.  28,  <i.  One  sii 
im  M  rrijemc  hoja  dr^.ale  konje.  Danica  2,  !l.o.  Obei'a 
se.  da  ('e  mi  prvom  hojti  ili  pojrinuli  ili  Turi'ina  ziva 
iilivaliti.  4.  18.  I  tako  se  u  nialo  hes  lioja  rastanu. 
Sovj.  37.  Kiina  se  utiSa  /<«  ho)ii.  !^u.  —  e)  od  hojn 
(hi'tjn'i,  ittlj.):  \  priteze  od  hoja  iiru-.je.  Rj.  4:y)l).  I  iz- 
viu'e  <«/  hoja  topore.  N))j.  4.  372.  Tii  njejjove  od  hoja 
luhardc.  b,  IM.  —  4-)  zarrietaU  boju :  S  Mrirjaiiinia 
hoja  ra.iikidose.  niz  planinu  Tiirei  okrenuse.  Npj.  4, 
44<).  Xoc  hoj  pnkhie.  Haniea  :"),  4:").  Jioj  prcxtaiu: 
Danica  3,  210.  Da  kaiSenio  narodu,  da  )irct!tiiiie  od 
hoja.  Milos  120. 

//.  Schliiije,  rerhcra :  viini'o  od  buja.  Rj.  iidarci: 
OL'iilili  <ra  bijuci;  Oiruli  <ra  hnjcm.  Kj.  43!lb.  ( )dili  an 
bijnci ;  odrli  (/a  hojciii.  Rj.  447b.  Hice  poklcpaka,  t.  j. 
hoja.  Rj.  o.30b.  Tako  <ra  iskarajii  i  izruze,  da  jcdva  bc: 
hoju  ostaue.  Npr.  25(5.  (Tiirciii  doinacina)  slaiic  biti. 
da  mil  nagje  (nieda)  .  .  .  doniacin  naceran  hojem  do- 
ne.se  malo  meda.  I'osl.  7.'!.  Ljeskova  je  mast  ciido- 
tvorna.  [hojem  se  ucini  ninoiro  kojeSta).  172.  Zatvoroni, 
hojem  i  {riobama  nafronc  knietove.  Danica  2,  HI.  Za 
maiije  su  krivice  obicne  kazni  boj  i  zalvor.  Milos  i;i2. 
Ako  krivi  zashizuje  bnj.  tada  siidija  neka  zapovjedi, 
da  >ja  povale  i  biju.  Mojs.  X.  2:'),  2.  Modricc  od  hoja 
i  Iidarci  koji  prodirii  do  srca  je.su  lijek  zlonie.  Vni.. 
20,  30. 

boj,*  boja,  m.  nije  po.itanjem  od  biti  (bijem)  re' 
od  Tnrskotja  boj,  rixina,  rust,  uzra.'it.  iap.  Danicii'', 
ARj.  iVMia.  —  J)  r(t.'<t,  mraxt  roijerji:  <  >vaki  koSevi .  . . 
visoki  su  o]io  dra  iorjci'ija  hoja.  Rj.  2il.'Jb.  Ono  nioje, 
Sto  je  na  vratima,  na  viatinia  mcfrjii  kanetania,  ired- 
"j^!l  I'oja,  11  najljepse  doba.  Here.  12t').  —  2)  Pod, 
das  Stockwerk,  talnilatuni,  cf.  tavan,  kat,  lioj,  podina. 
Kj.  .")18a.  Xafinila  bilu  kiilii  morn  na  obali,  a  visoku 
0(1  sedam  hojeva.  IINpj.  3,  349.  lirod  je  imao  tri  boju. 
I'riprava  1!»7.  Nacini  pa  (kovcefr)  ««  tri  hoja:  donji, 
drufri  i  lrc{\.  Mojs.  I.  (>,  1(5. 

bftja,*  /".  {pi.  ijen.  boja)  die  Farhe,  color.  Rj.  vidi 
mast.  —  V  Tnrskoj  ^ene  uzimajii  rastok  kad  grade 
hojti  za  obrve  i  za  kosu  Kj.  ()43a.  .Metni  u  boju,  pa 
nf»si  kao  svojn.  (iz{rul)io  kabanicii,  ko  je  na'rje  neka 
metne  u  hoju,  pa  neka  nosi  kao  svoju).  Posl.  177.  Pa 
iiziinlje  hoju  karaboju,  bijelo  je  obojio  lice.  Npj.  2, 
3H4.  I'z  befra  je  hoja  oxinnla:  »Stani,  sestro,  od  Hoga 
ti  tcAko-: !  HNpj.  3,  117.  i^to  s'  u  lieu  hoju  promiiiio, 
Ato  h'  «e  prvlje  vra;^a  prepaniio?  3,  005.  Ibro  pije,  ni 
miikaet  nije,  neg  u  liscii  hojn  prom  in juje.  3,  331!.  Zato 
raja  ne  smije  nositi  zelcne  boje.  Danica  2,  87.  Onuda 
He  ojiaie  ervenijem  ili  od  kake  ilruf/e  boje  pojasom. 
Kov.  41.  lioja  nije  Sara,  jer  u  .'ari  moie  biti  razJiC- 
nijeh  hoja.  Pis.  42. 

K<tja,  /'.  —  J)  hyp.  od  Bogdana.  —  2)  hyp.  od 
ISojaiia.  Rj. 

Biija,  m.  (ist.)  vidi  BiSjo.  Kj.  voc.  15ujo. 

b6jac,  bojca,  m.  —  1  a)  der  Kiimpfer,  pugnalor 


acer,  cf.  iibojica:  Bnjca  Vuka  ronjena  necaka.  Kj. 
koji  hrabro  bijc  hoj.  \-idi  i  bojailJ.ija  2,  bojnik  1, 
ubojnik.  —  h)  koji  .ie  rado  bijc,  lure:  Ne  pijanica, 
ne  bojar,  ne  lakoin.  Tim.  I.  .3,  3.  ridi  bojad/.ija  2, 
bojnik  2.  —  2)  die  Xiiss,  mit  der  man  (im  Spielc) 
irirft,  nu.r  quae  mittitur  (miK.fili.i),  cf.  ojnak.  Rj.  orak 
koji  fe  :orc  i  ojnak,  i  kojim  djccu  igrajuci  .«■  kujw 
l}ijn  druge  orahc  xlolcne  11  kupe. 

Ituji^din,  m.  imc  muiko  u  prezimcnu:  Na  konjirn 
liojadinorira.  Rj.  247a.  osn.  u  Bojo.  —  takva  Imp 
ridi  kod  Miladin. 

bojitdisanje.  n.  ridi  bojenje.  Rj.  » 

bojitdlsiili.  bojailisem,  c. /m;j/".  rwii' bojati.  Rj.  ri'(Ji 
i  mastiti  2.  fiirben,  tingo.  —  Djevojke  to  ne  6ine,  no 
same  nokte  od  nike  bojadisii.  Here.  14i). 

hujadzija.'  m.  —  J)  der  Fnrbcr,  iinctor,  cf.  masti- 

lac.  Kj.  ()(/  bi^ja*.  —  Tako  se  u  Dubroviiikii  i  liojadzije 

\  zovii  niastioci.  Npj.  1,  381  (Vuki  —  2)  der  Streiier, 

j  pugnator,  cf.   bojac.    Rj.  poxianjem  od  liojae  1,  pro- 

iiiijcnirsi  zarrSetak  na   Turnki.  vidi  i  agn.  kod  bojac. 

buja^s'i,  (k.ao,  rekao  bi)  etira,  fortasse:  on  niisli 
bojagi  d:i  mi  to  ne  znamo.  Rj.  ridi  i  .!;;joja.  korsein, 
toboze,  tokorsp.  —  Posto  je  ovakijeni  rijecima  svoje 
srce  iskalio  i  vec^  bojagi  dokazao,  da  Viik  ?nista  ne 
zna.  Od.!ic.  na  ut.  .3.  .'^to  driii;-i  (koje  on  bojagi  nije 
citao)  Jirije  njesra  nijcsu  kazali.  8.  Kako  je  kod  Po- 
reca  zayrasrjivao  Diuiavo,  bojagi  radi  bvatanja  ribe, 
a  u|>ravo  da  bvata  Ijude,  koji  bi  na  canicinia  isli 
s  pismiiiia  .  .  .  n  Karavlasku.  Sovj.  .V). 

bojak,  bftjka,  m.  hgp.  od  lioj:  Hojak  biSe  i  ])oiiii- 
rise  se.  Kj.  —  Da  je  ono  liojak  ognjeriii.  Kj.  438a. 
Sve  jednako  bojak  bez  prestanka.  Npj.  4,  24,'').  Ono 
j'  teiak  bojak  bez  prestanka.  4,  202. 

bojilll,'^  adj.  ml  boja*  s  Turakim  naxt.  li.  ne  mi- 
jenja  ae  po  padc^ima.  kao  bojadisan,  bojen,  mascen, 
gcfarht,  iincluf:,  adoraUi.i:  Oplet'  mi  kosu  na  fesu, 
biijali  aoliif  niz  obraz.  Here.  2.32. 

hojari,  liojna.  adj.  DAKj.  r)07b.  Uto  pripada  hoju,. 
isp.  boj  I3e  (od  hoja).  "  Rj.:  bojiit,  n.  p.  koplje, 
sedio,  Schlacht-,  Kriei/cx-,  bellicun  (jjonajvise  u  ]ije9- 
niama):  iz  bojna  ga  sedia  izliacio.  Kj.  —  I  na  konjii 
bojno  ncilld.  Npj.  1,  178.  Tuku  grada  sa  cetiri  strane  . . 
s  drufre  strane  bojnim  luliardama.  4,  2.%.  Nacini  n 
.lerusaliiiiii  liojnc  .fjirave.   Dn.  II.  2li,  1;"). 

Kojana,  /'.  —  ])  imc  zcnsko.  Rj.  ridi  Boja  (f.)  — 
'i)  rijeka  sto  te(?e  pored  Skadra:  1' bijchi  Skadru  na 
Hojuni.  Rj. 

hojaiia,  f.  —  J)  ridi  ukljcva.  Rj.  vuda  riba  u 
jczcru  Skialarxkomc,  koja  ne  Talijanxki  zore  scoranza. 

—  2)  u  pripjevii:  Posetalo  je  pet  gjevojaka,  siper- 
]ieana,  sikom-/(o/«Hf«.  Kj.  kao  inle  djerojci. 

Itojiiiiie,  m.  prczimc,  po  materi  Jiojani:  Ako  li  je 
koMie  nta<'  timr'o  prije  matere,  on  se  je  pozivao  po 
materi  <lodav5i  inaterinome  krstenom  imenu  mjesto 
■.>>i'.  »i(5«,  n.  p.  Kuzic  .  .  .  Hojanic  (i  to  je  opet  zna- 
cilo:  sin   Ruzin  ...it.  d.)  Rj.  o71a. 

bojaiije,  n.  rcrbal.  od  bojati  se,  koje  ridi  —  Da 
ne  trj)!  strab  i  skodu  i  bojanje  priveliko.  Gj.  Barn- 
kovic.  ARj.  oOid). 

bojati  .se,  bfylni  se  r.  r.  impf.  r.pf.  nloz.  po-bojati  se, 
ii-bojati  se.  v.  ini/if.  .iloL  po-bojavati  se,  jiri-bojavati  se. 

—  J)  fiirchten,  tiinco.  Rj.  —  a)  znaienjc  se  nii-im  iz- 
hlize  ne  odregjuje:  t'liti,  nc  boj  se.  Npr.  !t2.  Xc  bnjiw  se, 
no  me  je  .strali.  Po.sl.  l',(4.  Miic',  nc  \)oj  se,  draga  moja 
Ijubo!  Npj.  2,  4")!).  PobjegoSe  od  groba;  jer  ill  ulivati 
drhat  i  slrah ;  i  iiikoni  niSta  ne  kazaSe,  jer  «■ '"i/(///w. 
Mark.  1(5,  8.  —  h)  liojati  se  koga  Hi  cega:  Ne  boji  se 
svaka  su.5a  Boga,  nego  hrdinc.  (I'osl.  lit.')).  Boji.i  li  se 
joti  koga  do  Boga.  Kj.  Ne  hojim  ti  .se  ja  haukanja.  Npr. 
1(58.  Nc  hoj  se  nista.  20!).  Ko  se  stic  boji,  ne  <5e  se 
ubojati.  Posl.  l,5(i.  Morali  sxi  ga  sc  Itojati  kao  zive 
catre.  Sovj.  74.  Strah  kojim  vie  .ic  hojc  Zii])ovijest  je 
Ijudska.  Is.  21),  13.  —  r)  bojati  se  od  koga  Hi  od 
iega :   Ne   hoj  se   od  svijetle   piiske.    Po.sl.  194.  Oda 


t 


bojazan 


bok 


Ua  se  lioek  iiialo  hoji,  otl  onoga  nek  se  vrlo  <?uva.  i 
2!}1.  Jer  se  Ijnto  hojim  od  hajdiikii.  Xpj.  4.  385.  Toliko 
se  nd  nje^a  bojuo.  }>\\\oi  US.  Cukir  iibijo  kneza  I'etra, 
od  kot/t!  ot  se  hojdli,  ila  ne  odvrati  narod  za  sobom. 
}K).  iVf  hiij  xe  iii  odd  sta.  ( )tkriv.  2,  10.  —  tl)  hojufi 
xe  komii  Hi  fcmu  du  xe  doi/odi,  xto  ne  Icli  onnj  l.uji 
xc  hoji:  liojeci  sc  :cni  i  i/jcci  dozove  svoju  opaku 
mater.  Npr.  'i."!;}.  Kad  u  selu  kiu-a  "ori,  svak  .<e  sehi 
boji.  Dl'osl.  43.  Kazi  piavo,  i  ne  hoj  se  ghiri,  doi.slo 
ti  Tiirsku  vjeru  dajein.  Npj.  5,  4',Mj.  —  e)  mi/xio,  kojii 
se  po  d)  isrire  dutirom,  moze  se  knzuti  i  iiktizittirom 
X prijeiltui/(ini  za  :  .la  sc  hojim  z<i  mojejra  siua,  ustr'jelire 
mo<r  sina  jedinca.  X]ij.  1,  2iyl.  liojim  se  zii  ras  da  se 
ne  budeni  uzalud  tiudio  oko  vas.  (ial.  4,  11.  \c  hoji  xc 
xnijcija  Z(i  svoju  celjail.  Pric.  31,  21.  —  f)  hojii  ti  xc 
s  inlinitirom  dntiifK/d  (/Iniiola:  Ako  li  sc  hojis  meni  kn- 
Zdti,  a  ti  idi  didiovnikii,  pa  kazi  njeimi.  Npr.  1.">1.  Strali 
je  mene,  ja  se  hojim  \']\iUi  prohiziii  juoz  Diifru  krvavu. 
Npj.  4.  384.  Xc  hoj  se  uzeti  Maiije.  Mat.  1,  20.  Jer 
xe  hojdUe  ostdti  u  8i<roru.  Mojs.  I.  I'J,  30.  —  ff)  iega 
xc  tko  hoji,  izriie  rccenica  prirezfinu  savczom  da.  — 
ati)  u  (jlavnoj  se  porice  a  it  ^*)/rez((»io/  ,s'e  trrdi  sto 
za  vrijcmc  hiidure :  Vise  je  Ijudi  pomrlo  od  jela  i  od 
pif'^a  nepro  od  gladi  i  od  zegje.  (kad  ko  hoi'e  da  kaie 
da  se  (If  hoji  da  ic  itmrijeti  od  frla<li  uiakar  mil  se 
kakva  nesreea  dogodila).  Posl.  3(>.  smisao  je  ovdje 
razijorijctdn.  —  bh)  u  (flarnoj  sc  i  u  pricezdnoj  irrdi, 
pit  prirezanii  iini  slnzhu^  kojti  infiiiitir  pod  f :  (iospo- 
dani,  kad  sc  hojix  lako,  da  prorctlcs  svate  kroz  planiiui, 
daj  ti  meni  miisko  odijelo.  Npj.  3,  480.  —  rr)  n  ijldviioj 
sc  Irrdi,  a  u  prirezanoj  se  porice  sn  keljom  da  nije 
sto  sc  u  HJoj  kdzuje:  Prcko  {rrobova  n  kojima  se  hojc 
da  nije  vukodlak.  Rj.  7i(b.  Kad  .«'  hojc  Tiiiaka  da  ih 
ne  porolic.  8irt>.  Ja  od  toga  zebom,  t.  j.  hojim  sc  da 
se  to  ne  doi/odi.  2u8b.  Bojeui  sc  da  ne  lii  ^^tojSa  tu- 
mario  u  svet  da  ih  tra?-i.  Npr.  27.  Tiojim  sc,  raajko, 
da  niu  5to  ne  hitde.  04.  Ali  se  hoji  da  mu  sveti  Arangjel 
dotle  ne  odnese  snnce.  91.  Bojeii  se  da  konji  sto  nc 
uiine  C-oeku.  97.  I'a  se  sve  hojoo  da  mu  i  (^erka  jednom 
ne  liinle  pojedena.  191.  Bojeii  sc,  da  ga  carev  sin  ne 
xmakne.  2t)l.  .\li  se  Ijuto  hojim,  da  nam  natrag  ne 
CCS  t\o(-\.  Xpj.  1,  91.  Strah  je  mene  a  Ijuto  sc  liojim, 
da  me  nc  lii  pretekli  gragjani.  4,  417.  Bojdo  se  da 
Milenko  u  nevolji  ne  hi  Poreca  predao  Turrima.  i^ovj. 
39.  .ler  se  hojim  da  ne  doyjc  i  ubije  mene  i  mater 
9  djeeom.  JIojs.  I.  32,  11.  —  isp.  predati,  ulibati  se  od 
koga,  zepsti  od  koga.  —  2)  ne  bojati  se  koga  zmici 
i  ne  biti  gori  od  koga  kRj.:  nicht  nachstchen,  nihil 
cederc:  (-'udno  Simo  knjigu  izuOio,  ne  hoji  se  f/jukn 
nijednotiu,  ni  svojega  starea  igumana  Xpj.  2,  f)5.  — 
3)  n.  p.  bojim  se  do(^i  ee,  t.  j.  eini  mi  se,  ich  rermnthe, 
opinor.  Rj.  —  Mlad  je  zelen,  hojim  se  ozepsi'e.  Xpj.  1, 
3.o2.  Ja  .se  liojim,  izgubiOu  vojna.  1,  5t)2.  amo  pripuda 
iovo:  Rojse  (i(/()((ra  uzersi  imjjcratir  boj  set,  bojske 
(takoiijcr  impcrativ  sa  dodatkom  rijcrce  ke,  pred  kojom 
otpailit  e  oil  se;  isp.  finiraiske),  valja  da.  mos^.e  biti, 
vielleicht,  kann^  xein,  opinor,  cf.  bojati  se  3.  Rj.  3<)a. 
Da  li  ne  bi  i  Safarik  doSao  vama  za  sekretara?  Ali 
vi  hoj  se  boeete  katolika.  8tra^.  1887,  285. 

bfijaznil.  bojiizni,  f.  ridi  strah,  snjma,  die  Fnrcht. 
timer,  postanjem  od  bojati  se.  akc.  od  Ijanicica,  .\Rj. 
514b.  —  Gospoda  nad  vojskama  svetite;  i  on  neka 
vam  je  strah  i  hojdzan.  Is.  8,  13. 

bSjiiz:iii.  Imjazna,  adj.  furchtsam,  timidits.  Rj.  knji 
se  hoji:  Takova  groza  od  ovijeb  glasova  poduzima 
hojazno  srce.  DP.  tili.  ridi  bojazljiv,  bojazljiv.  isp. 
pla.Mv,  pla.41jiv,  pudljiv,  strasiv.  strasljiv.  sitproino:  ne- 
bojazan.  —  pridjeri  s  takim  nast.  gojazan,  Ijubazan. 
bojikzljiv,  bojazljiv.  adj.  fiirchtsom,  timidits.  Kj. 
vidi  bojazan,  adj.  i  syn.  ondje.  —  Zd  z  i  i  pred  Ij 
ixp.  bogobojazljiv,  bogobojazljiv. 

bojazljlvost,  bojazljivosti,  /".  timiditas.  DARj.  515b. 
osohind  oiioija  koji  je  hojazljiv ;  ilii  Furchtsanikeit. 


ItSji'Ota,  m.  ime  mufko.  Rj.  osn.  u  liojo.  —  takvu 
hijp.  ridi  kod  Raji'eta.  • 

lM>jf'iij<',  »i.  dds  luirhen,  tinclio.  Rj.  rerhal.  od  bojili. 
nidiijii  kojom  tko  hoji  sto. 

Itrijica,  m.  irae  muSko.  Rj.  dem.  od  Boja  i».,  Rojo. 
ridi  Boiea. 

Itojiii,  )H.  ime  mu.5ko.  Rj.  —  Bojin  (osh.  u  Bojo). 
Osn.  148.  imcna  s  titkim  «(wf.  Cvijelin,  fJajin,  Kulin, 
Miliii,  Radin,  Rajin,  Stojin,  Vecerin,  Veselin,  Vojin, 
Vujin,  /<livojiM.  Osn.  148.  vidi  i  imcna  kod  Dojc'in. 
bSjiitc.  n.  Iiojno  polje,  das  SchlacMfchl ,  locus 
pitijnae:  David  brze  istrca  na  hojiste  pred  Filistejina. 
8am.  I.  17,  48.  ridi  razboj  2,  razbojiSte.  —  rijeci 
s  takim  nast.  ridi  kod  dani.ste. 

bojiti,  bc^jun,  r.  impf.  fiirhen,  tinijo.  rf.  mastiti  2. 
Rj.  ridi  i  bojaclisati,  r.  pj.  slo:.  o-l)OJiti.  —  Crna  raJa, 
koja  nije  hojcmt.  Rj.  t)t)4a.  Bojc  i  predu  riinu.  Danica 
2.  102.  Onoga  koji  hoji  .  .  .  koji  ])roilaje  hojenu  runu. 
Pom.  101.  sa  sc,  pas.-:  Varzilo  se  knpuje  o  uskrsu, 
te  se  njim  hojc  jaja.  Uj.  54a.  U  KrivoSijmna  se  dr- 
vetom  koje  se  ovako  zove  (iutokorai  hoji  kao  ruje- 
vinom.  Rj.  If;2b. 

Itiijko.  »i.  ime   muSko.  Rad  2(>,  .54.  hyp.  od  Bojo. 
dkc.  moze  hiii  i  Bojko  kito  ti6jko  ('  Gojko  Hi  Rfljko 
i  Riijko.  Danieic,  .\Rj.  5If)l). 
bojni,  dtlj.  Rj.  ridi  bojan. 

bujiiifa,  /'.  n.  p.  puska,  lubarda,  galija,  Schlacht-, 
Kriei/s-,  heUicas:  Te  pripali  hojnicu  Inhardu.  Puce 
])nska  bojniea  junai-ka.  .los  daeu  ti  liojnicu  yaliju.  Rj. 
kazc  se  u  pjesmama  mjesto  bojna  (naime  stvar  zen- 
skoiia  rodaj. 

liujllTekT,  adj.  (u  C'.  G.)  Kiimpfcr-,  pHf/natorum: 
I  liojiiickc  puske  dohvatise.  Rj.  sto  pripndii  hojnicima. 
b6JMik,  bojnika,  m.  (u  ('.  G.)  —  1)  dcr  Krieiier, 
pui/nittor,  cf.  bojac:  I  junaku  valjatnu  hojniku.  Gjegogj 
bje.'e  lakca  i  liojnika.  Kj.  ridi  i  bojadzija  2,  ubojiea, 
ubojnik.  isp.  ratnik,  vojnik,  junak,  krvavae,  mejdan- 
diiija.  —  I  njegove  vojnike  i  hiijnikc.  Rj.  481a.  — 
'i)  der  h'liiifer,  Schliiycr,  hamo  puiina.r:  zatvorili  su 
dva  hnjnikd,  t.  j.  dvojicu  .sto  su  se  tukli.  Rj.  koji  se 
rad'i  liijc,  taic.  ridi  bojac  lb,  i  xyn.  ontljc. 

bojnukopljaiiik,  m.  .Schlachtlanzeniriii/er,  haxtatus 
itccr:  Sedamdeset  bojnokopljanika.  Rj.  hojni  kopljanik, 
koji  sc  hijc  hujnim  kopljcm.  —  Sedamdeset  hojnokoplja- 
nika,  kopljanika,  izbranih  junaka.  Npj.  2,  49ti.  Povi- 
kaSe  Srblji  vitezovi,  sedamdeset  hojnokopljanika.  498. 
samo  na  ora  tlra  mjcsta,  a  odiitlc  it  Rj. 

K6jo.  m.  (jui.)  Rj.  ime  nntsko.  ijen.  Biya.  roc  Bojo 
i-/(/i'  Boja  m.  moze  hiii  hyp.  od  srakoija  imenii  mus- 
koi/a,  kojc  sc  pocinje  ijlasorimd  Ho  («.  p.  Bogosav).  — 
^'ojvode  Antonija  Bogic^evifti  sin  Bojo.  Sovj.  (i9.  adj. 
i  odittle  prezimc:  Jlene  babo  za  boljega  dao,  ba.4  u 
Mletke  za  Bojora  .sina.  Npj.  1,  207.  Pogubite  Bojoric- 
vojvodu.  Npj.  5,  78. 

bojse,  bojske.  valja  da,  moie.  biti,  rielleicht,  kann 
sein,  opinor.  ridi  bojati  sc  3.  Rj. 

bok.  boka,  m.  [loc.  bftku)  die  .SVi'/f,  latus.  Rj.  pi. 
nom.  boci,  b'okovi,  i/cn.  boka,  bokuva.  duipn.  bocina. 
strand,  i  po  tom  sto  jc  komu  Hi  ccmu  sd  strttne,  dexne 
i  lijcre;  u  icljadeta  sit  .•itrane  ijornji  dijel  ima  osohito 
ime,  rebra,  a  za  donji  dijel  ostalo  je  opcenito  ime  bok. 
—  J)  Ne  glcdaj  me  izbijena  oka,  xef  puna  hoka 
(kazao  nekakav,  kome  su  za  rucak  oko  izvadili,  Jto 
nije  imao  cim  platiti.  Posl.  19(5.) :  "iz  oka,  ~iz  boka, 
iit)hcr  nnr  immer  (z.  B.  niitn  muss  znsdmmcnhrinijen), 
undccunqite  (prttcstandum).  Rj.  makar  otkiid,  otkud 
ti  driii/o,  n.  p.  naci  ito,  sastariti.  (Posl.  1(K).);  riilja 
da  sc  misli:  od  onoga  sto  jc  na  ocima,  sto  se  ridi, 
i  od  onoija  ito  je  pri  hokit,  sto  se  u  pojitsu  nasi,  te 
se  krije.  Danit'ic,  ARj.  510a.  —  Nabokati  se,  najesti 
se  (napitnirsi  hokore).  Rj.  (Mem  se  siromah,  uze  momii 
od  doma  .  .  .  crna  oka,  hcla  hoka.  Xpj.  1,  514.  Tvoja 
Mara  crna  oka,  duge  kose,  tunka  hoka.  Here.  269. 
Nego  ce  vam  oni  postati  zamka  i  mreia,  i  hie  boko- 


Roka 


—  84  — 


bol 


riHifi  I7ISIH1.  Ts.  X.  23, 13.  Pravda  I'e  mu  biti  pojns  po 
beilriiiia  i  istina  ;)'>;<i.<  po  Ixtciimi.  Is.  11.  ').  Sto  ho- 
rinid  i  raiueiiima  otiskujete  i  rozims  svojim  hodete 
sve  bole.^iie  ...  za  to  I'li  izbaviti  .'stado  svoje.  .lozok. 
34.  21.  (.</i.  bcdra.  —  'ij  Xa  bokoiinid  ovijeh  otvo- 
reiiijeh  buiiara  i  jama  oil  gliiic  i  nida  vide  se  razliOiii 
tavani  miuerala  od  svake  nike.  Priprava  UU.  Kiu'e 
9U  se  osvile  po  Jirokom  pobilju  kose  i  po  hokovima 
njeniiu.  Zim.  2. 

B&ka.  f.  ale.  DARj.  520a.  —  Svu  ovu  zcinlju  oko 
zaliva,  od  Kotora  pa  dolje  do  mora,  zvali  su  Mlefit'i 
Buhe  lit  Kdtiiro.  liucche  <li  Ciittaru  (uSi'e  Kotoi-sko), 
oikuda  je  i  luegju  iia.*ijem  iiaiodoiu  omida  postalo 
line  Bukd,  ili,  kao  sto  jrovore  Diibrovcani  u  muoz. 
lupravo  po  Talijanskome)  Buke.  Kov.  30.  Istina  je. 
drasri  pobratime  I  ila  smo  cesto  u  Boki  Kuturskuj. 
Xpj.  4,  M.  Kako  ii  Itiibrovuiku  i  sore  pu  Bvci.  Po.sl. 
XXXVI. 

bokal,  bokilla,  tii.  {Ital.  il  boccale)  —  1)  Becker, 
pociildin.  Rj.  vidi  bokar,  bokara,  bardak,  jrjusrum, 
kondijer.  koiidir,  krcajr,  milojka,  inajiilika.  pehar.  vie. 

—  Bdrddk  se  onamo  (u  Risuu)  zove  bijel  i  sareii  sud 
(kao  5to  je  u  Srijeinu  hokul)  koji  se  u  Sibiji  zove 
bokar  i  niilojkd,  a  u  Pastrovic'iiua  mdjulikd  (od  uiajo- 
licaV  Kov.  G(5.  —  3)  (u  prim.)  (fee  Xdchttopf,  mdiuld. 
Rj.  sud  zd  nucnu  potrebu.  cidi  bureznjak,  noksir, 
vrC-ina. 

bokar,  bokAra,  m.  bukara,  /".  cine  Kunnc  von  Fe- 
yance,  ran  faventinum,  if.  milojka.  Rj.  obje  dvije 
rijeci  istoyii  postaujd  kojcaa  i  bokal,  promijcnivsi  1 
na  T.  ridi  bokal  /  •••i/''.  onilje.  deiii.  bokarie,  bokarica. 

—  tidje  smo  se  na  bokdri  poznali?  DPosl.  23.  Otae 
joj  drzei'i  u  rukama  hukuru  rind  o\ako  daje  dobru 
molitvu.  Rj.  12oa.  Xarrh  bokdre  laJ.  a  na  dim  joj 
istina.  li'.t.  I'riprav'te  mi  dosta  vina,  rujiia,  ervena, 
i  rakije  lozovaie  prrc  biiktiri:  Here.  iJ."!;!.  I'  Srijemu 
bokal,  koji  se  u  .'^rbiji  zove  bokar  i  milojka.  Kov.  Gli. 

.bukikrica,  /.  dem.  od  bokara.  Rj.  M'jesila  mu  po- 
paeien,  ispri-rala  prosiiljieu,  natoeila  bokdricu.  Rj. 
238a.  Sla  ('cino  iiu  daiovali?  Veselo,  veselo!  Tora- 
Ijicu,  bokdricu,  koledo,  koledo '.  Here.  34.3. 

bokikru-,  ?;i.  dem.  od  bokar.  Rj.  —  Moliiva,  (u  Ko- 
navljui  hiikdrii  napuiijen  vina  i  nakii'eu  vijenecm  od 
evijeea.  Rj.  Siiiob. 

bukat,  («//.  velikih  bokova,  rentrioius.  u  za};oneci 
o  zemljanom  siidti  ii  koni  se  drzi  ojranj.  Neslo  malo 
okato,  bokuto,  me^jn  nojram'  vruee.  Nar.  zag.  DARj. 
521a. 

B&k(%  f.  pi.  vidi  Boka:  U  Dubrovniku  i  «  Bo- 
kamtt  iei.Q  su  litre.   Posl.  34(d. 

bokeikllik,*  in.  ridi  boSMuk :  Tri  jajrluka,  tanka 
bokcalukd,  t.  j.  ku.iulje,  gace,  lijcire  i  t.  d.  dune  na  ddr. 

Rukelj,  Boki'lja,  m.  eovjek  iz  Hoke  (Kotorske"),  vidi 
Hokokotorae.  —  Kad  liokelji  n  sali  ho  pripovijedaju. 
Posl.  XXIX.  Malo  Bokeljd  ima  oko  zaliva  koji  ui- 
jeftu  bili  u  Izmirnoj  .  .  .  Pravi  Bokelj  nosi  bijele  i 
tijesne  6arape.  Kov.  46.  ake.  po  D.VRj.  .521a. 

bokcljica,  bukt'-Ijka,  f.  (u  Dnbr.)  rui^a  koja  evate 
i  Ijeti  i  ziini,  ali  nema  mirisa.  Art  Monatsrose,  rosae 
menxtrudc  yenus.  Rj.  ime  ce  joj  biti  od  Boke  Ko- 
torfke.  —  Crvene  se  ruze  (bokeljke,  Monat.srosen)  po 
vrtovima.  Kov.  33. 

liokMj.skT,  adj.  Ho  pripuda  Bokeljima  i  po  njima 
Boci.  ridi  Bokeski.  —  \'erige,  jedno  usko  mjesto  « 
zaliru  Bokeljakouie.  Rj.  5Ha.  liokdjxkn  je  kai)a  kao 
povisok  fes...  Ovoje  pravo  Bokcljsko  odijelo.Kuv.  41. 

Kokeski,  adj.  ridi  Bokeljski.  tiijexto  liokelj  ijdjc- 
kojt  i/orore  i  Bokez  po  'Jul.  lioeehese;  od  tix/a  .<<c 
yradi  pridjer  Bokeski  a  i  Boke.Skl  [igp.  D.VRj.  :)2\\\). 

—  (tvaki  cluliovi  po  plaiiiiii  izvaljuju  drveta  te  se 
njima  lilju  iziiu'frju  sebe,  n.  p.  Bokeski  h  Neapoli- 
tanskima.  Rj.  251b. 

B6kv^ki,  adj.  vidi  Bokeski. 


bitkilo,  m.  (u  Grbljn)  ime  jareu.  Rj.  isp.  smile 
(ime  ornu).  —  na.'it.  le  mj.  lo  m  (•.  G.  i  onumn  po 
onini  krajerint'i.  isp.  Danile,  (iavrile,  Mihaile  (mj. 
Danilo.  (i.nvrilo,  Mihailo).  Posl.  XXXll.  ridi  i  Krilc. 

buklll,  bokina,  m.  (u  Boei)  das  Muiidstiick,  pro- 
stomis:  \  u  rnke  fibiik  Carirrradski,  u  eibukii  bokin 
od  Misira.  Rj.  Tul.  boehino.  u  kamisa  ono  sto  se 
metne  u  zube,  kad  .<«  pusi.  ridi  grlie  4,  imam,  iis- 
tasca  2. 

Itokokolurai',  Bokokotorea,  m.  corjrf'  is  Bukc  Ko- 
torske. ridi  Bokelj.  —  Sarajlije,  Mostarei  i  Bokokotorci 
zato  iriade  od  jednojra  sloira  dva,  sto  ne  ee  da  izgo- 
varaju    razmazeiio  i   aeei'i   se.   Xov.    Sirb.    1817,    I>(i4. 

Itokokudirski,  adj.  .itii  pripada  Boci  Koturskoj: 
Bok'  kotorski  meirjed  jede  med.  Nov.  8rb.  1817.  (>(;4. 
Kpiskop  Dalmalinski,  Bokiikotorski.  Rj.'  XVI. 

biikoiij,  m.  (\i  Baraiiji)  u  lagje  rebra  izuutra.  die 
.Sclii/f'suanil,  costa  nuns.  Rj.  SladL  bokony.  bice  od 
nascyd  Jioka  (bok).  isp.  egije. 

biikor,  bokora,  m.  (loc.  bokitrii)  das  Biischel,  die 
Staude,  t'a.iciculus  caulium  ejusdem  herbae.  Rj.  struk 
kukvc  biljkc  s  rise  pera  ili  grancica.  Mad:,  bokor. 
isp.  dzbiin,  d/.omba.  dem.  bokorie.  —  Bus,  1)  kao 
bokor  sa  zcmljom  Zajedno.  Kj.  4i)b.  ISepurika,  bokor 
od  divlje  ruze.  Rj.  b3(>b.  Ti  ees  naei  jediui  baseu 
frragjeuu,  i  u  ba.'ei  bokor  ru:e  rumeue,  ti  uberi  jedan 
strueak  ni/.iee.  Npj.  1,  402. 

bokoreiijc,  n.  die  Bestauduny,  frutifkutio.  Rj. 
rerbal.  od  bokoriti  se.  stanje  koje  bira,  kad  se  bo- 
kori  n.  p.  jtseiiicu. 

bokurie.  m.  dem.  od  bokor.  Rj. 

bukori.s,    bokorisji,    m.    ujeka    trara    u  pripjeru: 

'  Raste  trava  bokoris;  sto  ti,  Maro,  lu  stojif  ?  Lj.  Kova- 

eevii'.  DARj.  fiilb.  —  rijeci  s  takim  tia.st.  kod  blutis. 

bokuriti  so,  run  se,  r.  r.  impf.  ii.  p.  p.seniea.  sich 
\  bestauden,  frutificdrc.  Rj.  kao  ntirastati  se  u  hokore. 
r.  pf.  sloi.  raz-bokoriti  se.  isp.  bokor. 

bukun,  bokiina.  m.  (po  prim.l  vidi  komat.  Rj.  od 
Tal.  boeeone,  :(iloyaj.  od  zaloyuja  prenijelo  se  zna- 
ienje  na  komat  uopce.  vidi  i  komad.   dem.   bokiiiiie. 

boki'liiii-,  m.  dem.  od  bokun.  Rj.  —  Izvadi  jedan 
bokunic  kruha,  i  dade  ga  earevu  sinu.  Npr.  i)3.  ridi 
bukanie. 

b5kva,  /'.  (u  Dubr.)  ridi  bokviea  1.  Rj.  —  rijiii 
s  takim  nast.  kod  baeva. 

bf>kvi(-a,  /'.  —  1)  dcr  W'egericli,  pJiintayo:  bokvioa 
mala  [plant.  )ninor  L.  Rj.')  Ijokviea  imdvodna  (alisma 
plant.  L.  .«'  Rj.'l  bokviea  srednja  (plant,  media.  L, 
Kj.*)  (u  Dubr.)  Rj.  biljka  koja  se  zorc  i  bokva,  tri- 
putac.  —  'i)  u  svake  zeleui  srvc,  koje  se  vidi  usred 
lisi'a;  u  koje  ra.sade  bokrice  nema,  ili  ako  je  kilava 
Iwkvicd,  od  uje  glaviee  biti  ue  moze.  Rj.  ridi  sree 
2,  srediea. 

bol,  m.  Rj.  u  starije  vrijeme  bila  je  a  joi  je  i  sad 
po    nekim    krajevima    rijec   ova  zcnskoya   roda:   bol, 
boli,  f.  DARj.   522b.  —  1)  der  Schmerz,   dolor.   Kj. 
vidi  bola.   znaci  i  sto   bolest.   gen.  pi.   bola,    bolova. 
hyp.    bolja   1.    —   Vrtnja,    bol  u   kostima.    Rj.    77a. 
Oduminuo  bol.  Rj.  41!»b.    Kujba,  u  zena   zimi    otok  i 
bol  na  nogama.  Rj.  I)5lia.  Umine  bol.  Rj.  781b.  (ujein 
bol  za  pleeem.  Rj.  8.')0b.  Kao  da  vatra   izvuee    vatru 
i  liol.  Posl.  32.  .la   en  s'  teSko   bolan    ueiuiti   od  zla 
bola  teske  srdobolje.  Npj.  2,  357.   I!:izboli('u  s'  btdoin 
brez  bolesti.  3,  .54i).  Bio  sam  se  liolom  liizbolio.  II Npj. 
4,    41()   (bolom   .se    razboljeti    isp.    takre   izrazaje  kod 
cikom  poeikivati).  .\li  mi  li(d  u  glari  i  u  oi-ima  tako 
dosagjiije,  da  k.aSto  po  nekoliko  mjeseea  pera  ii  riike  I 
ne  smijem  uzeti.  .Tavor  1SH.5,  4311.  Treri  dan  kad  oni] 
bijaliH    H    bolorima,    uzese    dva   sina    .lakovljeva  .  .  .  ' 
mar.  Mojs.  I.  .34,  25.  Oliuzese  me  smrini  bidori.  Sam. 
II.  22,  i>.  Mieanje  usana  inojih  oblaksalo  bi  bid  ras...  , 
Ako  govorim,  ne  ee  Ii  odltthnuti  li(d  moj.  .lov  KJ,  5. 
•).  Dull   eo\'jei?iji   snosi   bol   svoj.    I'rie.    18,    14.  Pod-\ 
nositi  bolove.  Pom.  102.  —   2)   bolovi,   kad  se  zena 


i 


bull! 


85  — 


bulesljiv 


pordijjii,  k<id  sc  Iriiili:  Savi  se  i  iwioHi,  jt-r  jitj  dogjose 
bvlovi.  r>ain.  I.  4,  11).  Xi'  re  li  U*  spopasti  hulovi  kao 
ienu  kad  se  pora^rja?  Jer.  Ci,  21. 

bt'tlil.  /'.  villi  l)ol.  «Ac.  ml  iJitnicivu,  Allj.  523b.  ^ 
Valjala  se  jalmka  oil  Marina  koljciia  do  Scopova 
koljiMia,  prolii  Si'-cpu  koljttio.  Zalila  L'a  Marija  .  .  . 
pa  poljiilii  koljcno,  S('fpu  IkiIh  jiriboljc.  Hcr-.  2t)(). 
bOlalliin,  liolalina,  udj.  (Uiii.  ail  holaii.  aUc.  DAKj. 
524a.  iiihvii  adj.  dim.  ridi  ki/d  firubahan.  —  On  cas 
Ajkii  /.alioljela  glava  .  .  .  I'rogovara  boluhnu  Ajkuna. 
Here.  57. 

b&lilll.  IVolana,  Imlaiio  i  bona,  bono.  Kj.  idi  i  bolna, 
bolno.  -  J)  kriiiik,  lutirolus.  l{j.  koji  hidujc.  boleslan, 
uemoc'an.  ihiii.  bolalian.  —  I'a  l)esji'di  bnlnni  Dujiiiic. 
Ana  j'  nioja  ud  iioricc  hona.  Kj.  Dobia  Voda,  k  njoj 
ide  Kvijct  i  imsi  hone.  Kj.  124a.  BoUni  da  .su  lijeOH. 
(kad  .so  livali  kakvo  jelo).  I'osl.  21.  Tesko  honu  u 
doniii  pobi.  Ml/i.  Da  je  Ijuliis  liidnn  ml  (jiuznice.  X]>j. 
1,  45H.  Til  Jokica  holun  liidornsc.  Kov.  105.  Xeka 
dom  .Foavov  ne  biidc  nikail  hez  ijuijckd  hulnii  ud 
teceiijd  ili  jrubava.  Sam.  II.  .'i,  2!l.  Jer  sain  lioliiii  od 
IjuliKii.  I'jesm.  2,  5.  Po  lom  poinaze  bolesnika  .  .  . 
Ovako  i  ostalijt'b  spst  svesienika  .  .  .  poniazuju  bol- 
noijii  uljeiu.  Dl'.  2.")(>.  Poinaze  bolesiiika  .  .  .  moli 
(lOspoda  da  ojirosti  IkiIiioiiw  grijebe.  2.W.  —  2)  un- 
ijluckliili,  misir,  cf.  jadan:  sta  ti  ucini  holitn  bratel 
8to  je  holiiu  sliifri)  NlibiUne!  zar  izdade  cara  na  Ko- 
aovu?  Hj.  lidi  sini.  k<id  jadan.  —  HoeeS,  livtmi,  viSe 
dove.st  vDJske?  Npj.  4,  l(i7.  Sto  se,  bolun,  'nako  iie 
vladate,  ko  su  s'  stare  vojvode  vladale?  4,  247.  Pa  se 
huliDi  'Piirei  uzoibi.Se.  4,  2S;!.  Duniiii';,  AHj.  525a, 
reli  kud  .sc  komc  tiiku  <ji)ii>ri  u  num.  sinij.  —  a  sinij. 
stvji  kiid  .<f  ijovori  i  II  mniixini  —  zuleci  ga  Hi  nc 
vdobriiviijiui  stu,  dn  ic  biti  skitit'xno  od:  bolan  ne 
bio.  —  K  htm  ztKicciiju  doluzi  i  u  nom.  siny.  zen- 
ukuija  rodii  bona:  Da  obidem  bonn  tebe,  mnogo 
jadiia!  Kov.   110. 

bdland^.a,  f.  ^^•  bilunr,  libra;  mjerila  od  Tal. 
bilancia.  Danieit',  .\Rj.  525b.  —  Pa  izinjeri  plocu  nu 
buliiiiilzii.  Kj. 

b&Ibolivr>,  udr.  {u  Baranji).  vidi  bozbolice.  Kj. 
ffo.sfd,  iziibilu.  —  za  kvuntitet  na  posljcdnjem  slogu 
isp.  aiiietiee. 

bftlf-ei,  (id.j.  mithidii/,  i/cfiUdroll,  thcilnehmcnd,  (lui 
morctur  idtcrin.i  mnhi.  Kj.  zidnMir,  kutiie  jc  ziio  kogu. 
iiprnvi)  partic.  prucs.  actic.  ud  ijlnijolu  boljeti,  idi 
dulazi  kao  adj.  —  E!  moj  covjeeel  nema  bolecega. 
Rj.  Pri  svem  torn  moze  se  i  danas  naoi  bulciih  sr- 
duca.  Zlos.  XV. 

bol^eii'il,  /".  (n  Risniij  ridi  boljelica.  Rj.  ntna  kakra 
na  tijclii  koja  naiiiu  od  sibc  izii/jc.  osn.  u  bolei'i.  isp. 
za  postanje  vriieiea. 

b&lo^sall.   bTilesna,  adj,   vidi  bolestan.   Rj.  bolesan 
je  pnmu  drayiin  padczima  hcz  t:   bolestan,  bolesna. 
bolt^snica.    /'.    die    Kranke,   aegrota.    Rj.    bolesna 
zenska.  vidi  nemocuica. 

boI^^snlekl,  adj.  sto  pripada  bolesnicima,  bolesnoj 
celjadi,  i>.  p.  bolesnicka  kuca. 

boli'sntk.  bolesuika,  m.  der  Kranke.  acgrotiis ;  Bo- 
lesuik  malo  jede,  all  mnogo  troSi.  Rj.  bulestan  covjek. 
vidi  bolnik,  bonik,  uemocnik.  Sdma  sazdana  kost 
I  kaie  se  za  bulesnika,  koji  se  od  bolesti  osuSio  i  okoreo. 
Rj.  li()3a.  Iniadijahu  bulcsnike  od  razlicnijeh  bolesti. 
Liik.  4,  40. 

buh'.snikuv,  adj.  sto  pripada  bolesniku:  Divno  pje- 
vajii    stihire    ■■<labo.'<t    bolesnikuvii    i   Ijubav    Hristovu  I 
,  k  Ijiidima.  DP.  27.3. 

{  b5ir'!it,  bolesti,  /'.  (loc.  bolfesti)  die  Krankheit,  morbus. 
I  Hj.  villi  bol,  bola.  bolezanja,  bolijest,  nemod.  augm. 
j  boleseina.bolesiina.  Inip.  bolinak.  isp.  obolestiti  se. 
—  I)  kakve  SK,  hideMi:  badlje  (bolest  u  odima);  baga 
(konj,-ika  bolesti ;  balaban  1 ;  besanost,  bljodica ;  bodac  2 ; 
bogaviea;  crnac,  crui  prist,  eruj  ;  crkavica  ibolest  od 
koje  stoka  crkava);  fiamalica;  terovnica  (nekaka  bo- 


lest konjska  u  grliil;  debela  (bolesti;  djetinja  bo- 
lest; djelinje  ;  dobrae  ;  ilrbtaviea;  glavobolja;  gora  3, 
goriea  2,  gorska  (velika)  bolest;  grinta;  griz  3;  gria, 
grlobolja;  groniea;  grozniea;  gnba;  giizobolja;  hri- 
pavae;  hropiija;  hropotiiija;  biiiijkaviea:  izljefiva  bo- 
lest; izniitriea  ;  izvidna  bolest;  jeklika  isulia  bolest); 
kihaviea;  koko.'injak ;  klini;  k<)ko>inji  inrak;  kosto- 
bolja;  krka;  lijavica;  uiagareci  ka.ialj ;  nialiea,  luate- 
riea,  materniea;  maraz;  metalji\  metaljka;  inetilj ; 
inimoboei ;  mora;  miikaviea  (svinjska  bolest);  bolest 
na  snirt  (Jov.  11,  4) ;  nablada,  namorina,  nazeb,  na- 
zeba,  nazebao,  nazinia ;  neizljeeiva,  neizvidiia  bolest; 
nogobolja;  novcaua  bolcsl  (u  prenesenom  siiiislu:  bo- 
luje  5to  neiua  novaea.  Posl.  226);  nesan ;  nuzla; 
oganj  2,  ognjiea;  padavica  (gorska,  velika  bolest); 
pijehnja;  pijiik;  podriist  ;  polj.ik,  poljacMna;  prela- 
iljiva,  priljepljiva;  probadi,  [irotisei,  protisli,  provor; 
prokaza;  prostreo;  prosliea;  protoe;  rednja;  rgjava 
(suha  bolest) ;  rikavae  ;  rmija ;  rusa  bolest  ;  si(5ija 
(suha  bolest);  sinigle;  sipnja;  siurtna  bolest;  sr^anik 
3;  srdomasi;  suba  bolest,  susica;  svrab  (srab);  .4ap ; 
stroka;  Siiga;  Jiiljevi;  iresavioa;  irpija;  ulozi;  usjed; 
vada  3;  velika  (gorska)  bolest;  vrlesina;  vrueica, 
zadiiba;  zle  diake  (badlje);  zli  prist,  zlic ;  zubna  bo- 
lest; ziu'aniea  (ziitiea);  zura;  zutiea.  —  2)  o  bolesti 
u  opce:  Xavezala  me  sc  Itulest,  ne  mogu  da  je  se 
oprostim,  nicht  nachlasscn,  adhaercre.  Rj.  370a.  iVa- 
vrzla  me  se  nekaka  bolest.  Rj.  31Slb.  Bule.tt  me  obr- 
rala.  Kj.  4.3.'!b.  Ognjiea,  svinjska  bolest,  kuja  ih  na- 
padne  kad  jedu  zir  a  neinaju  dosta  vode.  Kj.  4.38a. 
()staii  od  bolesti  (ozdraviti).  Rj.  473b.  Bulest  ga  jela! 
Zen.ska  kletva.  Posl.  21.  Matica  je  imvigjena  bolest, 
ma  je  teiika,  ubio  je  Bog  I  175.  Xalijepio  negdje. 
(nagazio  na  zlo,  ditbio  bole.it\.  188.  Xjegova  bolest 
drugoga  zdravlje.  227.  Svirtna  bulest.  Xpj.'  1,  21(J. 
(natpis  pjesmi).  Kaka  bolest  na  ovom  juuaku,  taka 
liolest  na  mom  bratu  bila.  Xpj.  1,  .569.  I  te.sko  ga 
bolest  obrvala.  4,  250.  Car  kaze,  da  od  te  njeguve 
bolesti  zna  bolje  leciti  Bekri-Mujo,  nego  svi  lekari. 
Daniea  5,  'J3.  Postajale  (su)  malene,  slabafke  i  pa- 
dale  u  stthti  bolest.  Priprava  40.  I'ridiyavsi  se  od 
bolesti.  Sovj.  47.  Tiikao  ga  tako  jako,  da  je  Luka 
od  toga  dobio  poslije  i  nekakii  bolest  ii  p^rsiina.  48. 
Kazu  da  je  timro  od  sake  bolesti.  92.  Covjek  na 
kome  bjese  dtbela  bolest.  Luk.  14,  2.  Bolest  njegova 
bi  vrlo  teska.  Car.  I.  17,  17.  Obuzese  me  smrtne  bo- 
lesti. Ps.  18,  4.  Bolest  koja  se  basmom  odijoni,  moze 
stajati  11  gen.  s  prijedlogom  ->od< .  Danicic-,  ARj.  193a. 
—  osnovi  zadnje  suglasno  pred  nastavkom  >ti»  gla.si 
e.  a)  nast.  ostaje  bez  pridjevenoga  sprijeda  s:  golet 
(osn.  n  go),  b)  nastavku  se  pridijeva  sprijeda  s:  b'olest 
(osn.  11  bol.)  Osn.  228. 

b&Iestan,  bolesna,  adj.  krank,  aegrotus.  Rj.  vidi 
bolan,  nemoean,  nemftei  (nemi^gn),  nelagodan.  rgjav, 
slab ;  hiista'.  isp.  obolestiti  se.  —  1)  ne  odregjiije  se 
poblizc  ili  saino  adverbom:  Brvljiva  ovca,  l.  j.  bolesna. 
Kj.  41a.  Xiji'sam  vele  dobar,  t.  j.  slab  sam,  malo  sam 
bolestan.  Rj.  123b.  Kad  izvade  bolestan  zub.  Kj.  214a. 
Ovca  bolesna  od  stroke.  Rj.  720b.  —  2)  od  eega  je 
tko  bolestan :  Njegova  bolest  drugoga  zdravlje.  (kad 
se  n.  p.  za  kakva  go.spodina  kaze  da  je  od  najma- 
njega  cega  bolestan).  Posl.  227.  Kaze  mu,  kako  je 
bolestan  i  oda  sta.  Daniea  5,  93.  Bolestan  sam  od 
muke  i  od  tage.  Straz.  1886,  1602.  PrivedoSe  mu  ave 
bolesne  od  razlicnijeh  bolesti.  Mat.  4,  24.  Bolestan  od 
groznice.  Bolestan  od  poganea.  J.  Banovae.  DARj. 
529b.  —  3)  bolestan  s  cega:  IV  s'  vilena,  il'  s  gore 
bolesna,  il'  s'  u  pieu  precerala?  HXpj.  3,  561.  ali 
tako  dolazi  samo  bolest  koja  se  zove  gora:  koji  za- 
vrdu  i  padajii  od  malkaduka,  mi  refiemo  z  gore  bo- 
lesni.  M.  Dobretic.  Danieie,  ARj.  529b. 

bolt'Sljiv,  adj.  kriinklich,  valetudinarius.  Rj.  koji 
je  slaba  zdravlja,  koji  cesto  pobolijeva.  vidi  bolezljiv, 
Ijohav.  —  ilrlutina,  kasSe  se  slabu  i  bolesljivu  celja- 


bule^ljivust 


—  86  — 


boljeti 


1 


detii.  Rj.  371l>.  Devetoga  (mjcseca)  biiV  joj  lakJe.  | 
(kaze  se  bulciljii-uj  :cni  za  koju  se  niisli  da  je  triuliial. 
Pi>sl.  f>!?.  To  on  cini  huiini  .  .  .  onako  bohiljivivi. 
MiloJ  2&>.  —  holesljif  losn.  u  hulcst.)  Osu.  DG.  pred 
/;  saiuo  se  srl!»sovi  r  i  s  mijenjaju  u  i  i  s  a  i  oni 
uo  svairda  ^po^uIzljiv'l.  Osii.  S'o.  ^ 

bol»y>.ljiv6st.  boltJljivosti,  /'.  va}etndinis  imhecil 
tittis:  I>a  se  zavjetiiju  o  holeiljirosti  nje.sovoj.  Nov 
srb.  DAKj.  i>3«)b.  stuiije  oiivi/a  koji  je  boleiljiv. 

boli^si-inii.  bol^slina.  /".  tiuijm.  oil  bolest.  Rj.  — 
uiii;iH.  takvii  kud.  bardai-ina. 

bolt-zanja,  /'.  (stJ  ik/i  bolesl:  A  Bog  pusti  teJku 
hi>h:>niju,  hiAe:nnju,  strasmi  srdobolju.  Rj.  —  od 
fioataHb.  (>sn.  IJ'l. 

buli'zljiv,  ndj.  (u  Lii-i)  vidi  boleMjiv.  Rj.  koji  je 
sidlid  :dr<icljii,  koji  icsiu  jwliolijcvti. 

bulijt'st,  /".  (11  C.  0.1  r((/(  bolest.  Rj.  —  Po  svemu 
primoriu  i  po  Oriioj  (iori  govori  se  .  .  .  bolijcst  inj. 
(.(,/<>•/. "I'osl.  Xl.VlII. 

boliiiak.  l)oliiika,  m.  (kao  bolejst?)  der  Schmerz, 
dolor:  I  Voina  za  bulimik  pita.  Rj.  hyp.  od  bol.  — 
hup.  s  takitii  iKft.  boljinak,  inilinak. 

bdlniea,  /".  kuai  .-«  bulnc,  bolcsne,  Kraiikeiihaits, 
rtdetudiiiitriiim:  Bill  su  i  driigi  Oiivari  ovakib  imanja, 
n.  p.  sv.  Petra,  J,avrentija  i  Andrije,  bolnicc  kolii- 
(ijcr.^ke  ltd.  DM.  342.  Koje  (nclo)  je  car  Lazar  dao 
boliiici  Hilamhiivkoj.  DRj.  1,  22il.  ((Ac.  DAKj.  o31a. 
boliiit-ar.  in.  Stulli,  tko  druri  bulnike,  dcr  Kiankcn- 
iiitrttr.  Za  ninjeiiike  .  .  .  boliiicari.  Zim.  (51. 

holnit-firka,  /'.  zensko  celjade  koje  dvori  bolne. 
l>.\Rj.  iiMn.  Kraitkeniriirtcrin.  Bolnicurkc  .  .  .  oko 
jxisielje  ujegove.  M.  (ij.  Mili('-evi(^.  D.\Rj.  5;51a. 

bulnii-ki,  ((((/.  1)  sto  pripada  bolnici.  —  2)  sto 
priimdit  holnicima,  (id  (leijrtitos  spectuns.  Stulli. 

buliilk.  III.  ridi  boiiik:  DadoSe  mi  tog  bolniku  da 
lerim.  Hj.  lidi  i  bolesnik,  iiemoeiiik. 

holovanjf,  n.  (/<(■<  Kraiik-ieiii,  ucffrottdio.  Rj.  verbid, 
od  bolovati.  xtmijc  koje  bivn,  kud  tko  boluje:  Posle 
dufloiiu  holuriiiijn  ostao  nialo  pogiiren.  Daiiica  4,  13. 
bolovati.  bolujeiii,  r.  iinpf.  kniiik  seiii,  iieijrotiire. 
Rj.  hiiliiit,  bolisHii  biti.  ridi  borlati,  boljeti  2.  r.  pf. 
slo:.  iz-bolovati,  od-. —  Kao  graninom  pomlac'eno  (kad 
gdje  boluje  miiogo  eeljadil.  Rj.  Wh.  Odvalio  se  lezati 
(boloruti).  Rj.  441b.  Tri  tereta  imam  od  svalera  .  .  . 
tre<^i  mi  je,  bolujem  za  njiiiie.  Xpj.  1,  ();iS.  Na  poljii 
se  al  rador  vija.<e,  pod  iijim  Jovo  bold  boloviuie.  Here. 
i;i.S.  Til  .lokii-a /«)/((«  boloriike.  Kov.  10.5.  To  je  z.ikoii 
i  zji  zeiiu  kad  boluje  od  terenja  krvi.  Mojs.  111.  l.'i,  33. 
.\li  II  star<jHii  svojoj  lioloruie  od  noiju.  C"ar.  I.  15,  2.3. 
buluziin,*  Ml.  (■((/(  lagja.  Rj.  Danit'ic,  ARj.  .'i33a, 
kide  da  zniiii  triibaf,  te  kc  u  primjeru  is  Npj.  3, 
373  bolozani  iiiiale  triibai'i  koji  na  laifjama  truhe  ro- 
zariiiin:  Iihi  1'  JSavom  vodoni'i';i/oirt»it?  .  .  .  Idu  Savom 
vodom  boloznui.  Npj.  .3,  373.  ])o  oiu  bolozann  pre- 
zinie:  (Jjul-kailuna  molm  iiaiiiolila,  i  dozvala  proseiiu 
gjevojkii,  ^to  je  prosi  Jiolozaiioririi.  Npj.  1,  bi'yii.  ali 
ie  bolozan  biti  mjexto  liorozan,  Turski  boriizen,  triibac. 
D.\Kj.  iVitJl).  iip.  liorija  (Iruha). 

bolla,  /".  Rj.  (•((/(■  bota,  deiii.  lioltica.  —  veliki  dii<;aii, 
J)  (lux  Oeirollie,  der  Liidcii,  talieriia.  Rj.  —  2)  Sto  je 
Jova  skiipo  kupovao  sred  Piro^a  u  najrccoj  liolti. 
Npj.  1,  t)31.  —  •'{)  jirro  je  ziiaixiije  rijeci  Jul.  volta, 
foriii.r,  die  Wolbuiiji,  dcr  Schuibhoi/en.  vidi  t'emer  1, 
Hvod.  It  torn  znuienju,  dolazi  i  sad  juste  u  narodu.  inj/. 
DARi.  ."ir>.3a. 

bdflail^.ija.*  der  ein  Oeirollie  hidt,  Kaufmunn, 
mercdior.  Rj.  koji  ima  boltu,  diii'and^.ija.  —  od  bolta 
n  'J'umkim  zavrHetkom  d?,ija.  vidi  take  rijeci  kod  dje- 
lad^.ija. 

biillanjp,  n.  verb,  od  Imltati.  radtija  kojom  tko 
bottd. 

boltali,  bi'ilt.'iiii,  r.  iiiipf.  riimerdre,  uradHi  na  bultu. 
ridi  ('emeriti.  ll.\Rj,  .5:i3a.  isp.  svoditi  1. 
bulliea,  f.  dein.  od  bollji.  vidi  hotica. 


biUja,  /'.  —  1)  hjip.  od  bol.  Rj.  —  Jedva  osjei'a  dobio 
ili  zlo  koje  mu  se  dogodi,  kad  ga  nedovidiia  boija 
siiagje.  Priprava  12().  —  2)  velika  bolja,  die  falUnde 
Stuhf,  epdepsia,  cf'.  gora.  Rj.  ridi  i  gorska  bolest, 
goriea,  goropad,  padaviea.  —  Cruoj  se  zemiji  ne  po- 
kazalo.  (kad  se  spomeue  velika  bolja ,  eini  priSt), 
Posl.  34.'.. 

biMjar,  boljara,  iii.  der  Jiojiir  (Oro.<:.'<e),  iiiaiinas,] 
optiiiidx.  Rj.  boljiir,  osii.  11  bolji,  koje  je  jjiije  ziiaCiloi 
rei-i.  Osii.  ill),  ridi  boljarin,  velikas.  —  KaravlaSkii 
i  Karabogdanski  boljari.  Sovj.  2,").  Carevi  zemaljski, 
i  boljari  (o't  liiytsTivsr)  i  bogali,  i  vojvode,  i  silni. 
Otkriv.  (!,  15.  Trgovei  tvoji  bijiiliu  boljari  zemaljskii 
IS,  23. 

boljarin,  m.  pi.  boljAri.  ridi  boljar.  Daiiicii',  .\Rj. 
531a. 

hi'iljarka,  bt'djarkinja,  /.  die  Bojiirin,  u.ror  -roCi 
bolJMr.   Kj.  uiid  hiiljumni. 

lioljiirov.  '((/;.  sto  iiripadu  boljaru:  Boljarka,  ?,eiia 
boljarova.   Daiiit'it',  .\Rj.  534a. 

btdjarskt.  adj.  bojarisrh,  optiiiuitiim.  Rj.  sto  pri- 
pada boljari  ma:  U  KaravhiSkoj  se  i  danas  zove  Ar- 
nauliii  svaki  boljarski  momak,  koji  je  u  Tiirskijem 
haljiuaina.  Sovj.  42.  Onamo  je  drzao  holjarska  sela 
pod  zakiip.  7(>. 

boljiivali.  boljiiva,  r.  impf.  ilolere,  cesto  boljeti. 
Boljava  me  eeii'-e.  J.  (triipkovit'.  D.VRj.  .534b. 

biiljc,  (((/(■-  Rj.  ridi  boljma.  /.(;(/  rijei-i  bViljl  «(i».W 
bolje,  koje  ce  biti  pomijemno  s  adj.  .^rediijeya  roda.  I)a->* 
uii'i*',  ARj.  544b.  —  1)  komparutir  za  dobro  a  praeom 
znacciiju;  bcsser,  melius:  U  velike  {n.  p.  iuia  treAanja, 
gjevojka  za  udaju,  vot'e  evjeta,  t.  j.  u  najbolje).  Posl. 
32(i.  .\  ni  oni,  sto  su  bili  otisli  uz  Moravii,  ne  progju 
mloijo  bolje.  MiloS  05.  Oiida  bi  se  i  /agn'ba(''ke  na- 
rodue  novine  morale  naholjc  promijeiiili.  "Slav.  bibl. 
I.  !)4.  Ako  eeS  tako  t'initi  sa  miiom,  iibij  nio  buljc. 
jMojs.  IV.,  11,  15  (es  ist  besser,  diuss  .  .  .).  Zarka  ne 
treba  mijesati  s  Dekanom,  ili  bolje  Dcjanom.  DM. 
77.  Nemojte  krvi  ])roljevati,  bolje  ga  baeile  u  kakvu 
janui.  Prip.  bilil.  2(i.  —  2)  W  se  oni  viJe  razdraziSe 
i  na  Turke  bolje  udarise.  Npj.  4,  374  (=  jaee)  —  .'{)  us 
lllaijol  liodili  ('  druye  ijldifole  takofia  znaeeiiju  bolje 
je  kao  brze;  Oiida  oni  bjczi  gorom  sto  bolje  mogu. 
Npr.  H4.  Pa  bjcii  natrag  sto  bolje  moze.  12.'i.  Ifiijde 
bolje,  Krivokapit'  Joko!  Evo  sam  ti  riR-ak  [iiipravio. 
Npj.  4,  522.  tiiko  i  bcz  (flaijola  kad  tko  koija  zorc: 
iiesiluriiid,  lauf.  propera:  Bolje,  sestro.  ako  Roga 
ziiades.  Rj.  .\  /;«//  /•■  iiicne,  nioja  vjerna  Ijubo!  ne  bi  li 

mi  zmijii   izvadila.    Npj.  1,  2(XI.   Vii^e    paSa  iz  t'adoni 
svoga:  K  mene  bolje,  erni  kalugjerii!  /.■  mene  bolje  i 

fadoni   mome.  3,  74.   Bolje  mi   sjiremaj    velikog  ala. 

HNpj.  4,  257.  M   istom  se  znaieiiju   bolje  iloduje  :ii 

adrerbom   brze,    da   bi   se  pokazala  jos  recii  brzinii: 

Brie   bolje   sjaSu  sluge  i    vojvode  s  konja.   Rj.  42ita. 

C'arev   sin   odmah   hrzc  bolje  za    iijoni   ii  goni.  Npr. 

112.    Ou  skoei  pa   br'e   bolje  glavii  zabode  ii  snijeg. 

Posl.   K).  Brze  bolje  dozovu  seoskoga  drvodjelju.  Da- 

niea  2,  135.  i-vp.  brze. 

btilji'Mijc,  ».  verbal,  od  boljeti:  stanje  koje  bint  kud 

sto  kiiif<i  Ijoli ;  das  Scltmeneii,  to  doterc:  Boljenje  glave. 

Rella.     Zivot   jest    obaslrt    od    boljenja.    M.    Radnid. 

DAKj.  5:i4b 

b(llj*Mi,  linll,  V.  impf.  Rj.  r.  pf.  sUiz.  do-holjcti,  iz-, 

0-,  po-  (se),  |ire-,  (iro,  raz-  (se),  u-,  za-;  isponizbolijevati 

se,  |)oizrazbolijevati  se.  v.  impf.  sloz.  po-bolijevati,  pre-; 

razlialjati.  frequent,  boljavati.  —    1)  schmerzen,  iloleo. 

Rj.  boli  sto  koipt,  od  iegu,  za  kim  ili  za  t'im,  s  koija 

ili  sa  &(/(/:  Oija  Sta  glava  boli.  Rj.  S7a.  Na  (ijiirgjev 

dan  ne  vaija  spavati   (da  ne  bull  ijlara).  151a.  Ozlo- 

trbio   sam  se,  t.  j.  tjera  me  na  polje  (boli  me  trbuh). 

4511).  Srdobona   .steta,  t.  j.  tako  velika   da   .sire   boli 

za  tijoin.  70Ha.  Ne  boli   ija  sne  za  iijim,  jer  ih  nije 

jedna  mali  rodila.  Posl.   1!)5.   Ne   boli  i/a  .sto  je  hid. 

(ne  osjeca  da  je  lud).  11*5.    Ud  znana  zelja  ijlava  ne 


buljt'Hcii 


—  87  — 


borik 


lii:li.  2.'!,j.  iSvc  zlo  s  lolioiu  !  (.  .  .  da  vise  iiijfiliiii  :ul> 
hi  li(iljeo).  2)S().  /.ii  oiiDiii  mc  boli  tjliira,  iiiajko  . . . 
onom  me  sire  boli,  iiiiijko.  Npj.  1,  239.  Vita  jelo, 
HM'ne  lioli  filava.  Holan  .lovo,  ne  boli  le  .s'  mcnc,  vee 
ir  lioli  .< /)•/;'»  iljcriijdi.d.  1,  271.  I'li  sta  eii  (Mniti,  alco 
luc  [losle,  kad  otreziiiin,  opei  (flura  azlioli?  Daiiiea 
.'■,  li-l.  —  2)  [u  Dnlm.)  lioli  mc,  t.  j.  bolestaii  sam, 
liciljclo  me  )  t.  il.  I.riiiil;  ntiii,  dciirnti).  Kj.  ridi  bolo- 
Mili,  lioi-iali. 

liol,j('lii-il,  t".  raiia  kaUva  iia  tijelii  koja  «ama  od 
M'lie  i/.i.L'je,  (/('('  W'mule,  niliiiis.  I\j.  riiVi  bolei'iea.  — 
/■iiiirviii  ilravama  ili  liajanjem)  kakvii  holjciirii  da 
1.  ide  II  iiaju'edak,  iie.irii  da  iidari  iialrajr.  Hj.  ll)5b. 
K.id  lijevoni  viikom  bajo  oko  kake  ludjiiicc.  I'osl. 
hi; I.  Kad  se  ko  poliizi  da  iiui  .s'c  knl;ii  holjcticu  frje  pu- 
/  III.  18().  Kad  se  ko  lu^.i  da  mu  je  od  mule  kiil:c  hiilje- 
ilu.  2-18.  Neka  svestenik  vidi  Iwljeticu  na  koJ.i 
la  iijepova.  JIojs.  II.  l.S,  ."5.  od  ounorc  kojii  jc  u 
.Mlia.  Osii.  ;!I8. 

Iiiilji,  <idj.  hfxser,  nnlioi:  \\'].kump.  zu  dobar;  Kuperl. 
ii.ijholji.  adv.  bolje.  ziKiiciije  vidi  kud  dobar.  —  Iz 
^M'ija  je  t^llll/.a  nof;ii  iziiio,  t.  j.  holji  je  od  xvijic 
S/jiiuma.  Rj.  ■I23b.  Sve  holji  od  boljeiia.  Npr.  (iS.  A 
lu  kacu  velika,  uc  mozo  lioljii  bili.  87.  lioljc  ji\  dit 
I'l  ovo  nosim  sam,  a  on  iieka  irleda  kako  ee  iziei  iz 
i:iiiu'.  170.  Boljc  (hi  hilo)  (lit  sam  rodila  kliijiko  prejrje 
niMi)  iijejral.  Posl.  22.  liolje  jc  hiti  i  izbijenu  iiesjo 
l"'s\i'  uliijeiui.  Boljc  je  i  zaci  a  zdravo  doma  doei. 
;'  1.  Ne  kaJ.e  baba  kako  je  snila,  vee  kako  jc  po  nju 
'■'/(.  2(K».  Slo  je  veec,  to  je  holjc  zu  te.  Npj.  2,  535. 
I"  izboni  holji  od  holje.tju.  -i,  20G.  lioljc  joj  je  hjelo 
lice  iie^-o  liartija.  Here.  2i4  (kiio  dit  je  bolje  bijelo 
mje.ito  bjeljel.  Mo^i'  biti  da  hi  najliolje  i  iiajpriliOiiije 
hilo,  da  se  one  (iiar.  pjesme)  postave  za  temelj  i 
ufrled  iieene  iiaSe  poezije.  Opit  XXIIl.  Ali  se  izbeiii 
ave  iiajprikladiiiji  i  najholji.  Sovj.  31).  Bolje  niim  jc 
svinia  izjriiiuti,  nego  se  Tureima  u  ruke  predati.  G8. 
Da  nc  bi  iiedostalo  i  iiama  i  vama,  holje  je  idile 
k  trjioveima  i  kii|)ite  .sebi.  JIat.  25,  9.  Bolje  jc  za 
ras  da  ja  idem.  Jov.  Hi,  7.  Ako  ue  biidem  naSao, 
holji  od  iiieiic  .  .  .  zai.sta  (a  uaOi.  Rad  1,  117.  isp.  pri- 
mjere  kod  dobar. 

Iioljiiiak,  lioljiiika,  m.  die  Bcsscrioig,  melior  rerum 
conditio.  Kj.  holjc  stunje.  isp.  blagostojauje.  —  za  nasi, 
isp.  boliiiak. 

buljiiiii,  hc.fser,  melius.  Rj.  adv.  vidi  bolje.  —  Peelc 
oiida  Ti()///H«  prioiiu  radili.  F.  (!jorL''jevii'.  Vieite  ?;o/;ih((, 
spava  more  bit,  vas  bog.  K.  I'avie.  Posliisajte  holjma. 
tij.  Rapie.  DARj.  517a.  r.a  nasi.  isp.  fisma,  maiijma, 
veema,  veoma  (velma). 

bdliic,  ('('(ii'bogme:  Ne  eu,  home,  moja  mila  majko. 
Bj.  vidi  kod  Bog  II.  3. 

buiidza,  /'.  (u  Baekoj).  —  I)  ridi  \irl:  k:io  hoiidhi, 
ka?,e  se  slaboj  zeiii.  Uj.  —  '^)  mrsava  krava,  ma- 
(fcre  Kith,  racca  iiuicni.  Rj.  isp.  zboiidzali  se  (,izmr- 
laviti). 

bouik.  III.  villi  Iiolesiiik.  Rj.  vidi  i  bolnik.  — 
Boiiici  se  pitajii  (a  zdiaviiia  se  daje).  (iledaj :  Holesui 
se  Ijudi  pitajii.  I'osl.  28.  bol-uik,  lioo-nik,  boiiik. 

bor,  b'ora,  III.  (pi.  borovi)  Rj.  loc.  bom,  jil.  i  b'ori,  bora. 
DARj.  5-18a.  —  J)  die  Fnhre  (Kiefcij,  pinits  sil/cslris 
Linn.  Rj.  (((/(  biira,  borika,  liie.  2.  —  Osta  ka  diprija 
na  Visegradii.  ( .  .  .  dogje  u  jedan  put  voda  i  ponese 
klade  i  citave  jele  i  lioroce  te  je  |eupriju]  pokvari  i 
oduese  .  .  .).  Posl.  241.  Iz  Omera  iclcn  hor  nikao,  iz 
Merime  zelena  borika;  borika  se  oko  bora  vila,  kano 
svila  oko  kite  smilja.  Npj.  1,  25'.).  —  'i)  u  zakliujanju 
govori  se  mjesto  Boij:  hora  mi.  Ne  mari,  sinko,  za 
bora!  Tebi  boru,  dite  Nikoliea!  O  hora  ti  dragi  gospo- 
daru!  Rj.  iSestro  moja  hora  ti  jcdnoija!  Here.  111. 
Okie  knjiga,  da  je  hor  ubio!  HNpj.  2,  10(i.  —  cidi 
Bog  II.  3. 

b6rii,  /'.  —  1)  die  Falte,  plica.  Rj.  sto  se  nabere 
n.  p.  na  kosiilji.  vidi  nabor,  sabor  3.  —  2)  die  Bunzcl, 


ruija  Rj.  sto  -ic  nahere,  navuve  na  kozi,  na  lieu,  vidi 
mre^.otina,  mrska,  nirstina,  grespa  2,  braska,  fraska, 
vraska.  —  isj).  namezuiali  se,  smeJSurali  se. 

b(>rii,  /'.  u  pjesmi  mjc.'ito  hor:  Pade  momce  ^n  borw 
zeleiiu.  Rj.  ridi  i  borika. 

borii,  ka:e  se  it.  tnolUri  od  more:  Mora  bora!  ne 
prelazi  ])rek'  ovoga  b'jela  dvora.  Rj.  3ti7b. 

horac,  borea,  m.  koji  se  bori.  akc.  od  Banicica, 
ARj.  5I!la.  —  Diihovni  horac  trel)a  da  je  naoru^.an 
rijerjii  liozjom.  DIV  14.  Borci  ii  krv  svi  leicalui,  koji 
slavno  111   p.-idose.  Seep.  mal.  98. 

Korai-,  licirea,  m.  zidiiie  od  slaroga  grada  u  nahiji 
Kragujcvaekoj   ii  (iriizi.  Rj.  —  takra  imenit  kod  Birae. 

Korak,  liorka,  m.  planiiia  blizii  Omisa.  <■/'.  Vi.sui?. 
Rj.  —  Izmegju  Visual  i  Jlorka  planina  je  Dinara. 
Rj.  (54a. 

borail,  borna,  adj.  sto  iiita  bore,  .Ho  je  puno  liurd: 
liorna  sl'ikiija,  faltenrcich,  plicarum  plenus,  cf.  sa- 
borit:  Ko  ti  reza  boruu  siikuju?  Rj.  37b. 

burikiiija,  /'.  die  noch  i/rirnen  Fisolcn,  phaseoU 
nirides,  immaturi.  Rj.'  horunija*.  Rj.  ijralt,  pasulj 
jostc  zelen,  nezreo:  (irali  rogaiT-ii^,  t.  j.  grab  (pasuljl 
zelen  u  iiiahuiiaina.  c/'.  horunija.  Rj.  ()52a. 

Itorarija.  /'.  pl.-iiiiiia  u  Ragjevini  u  Srbiji.  Rj.  — 
taka  iiiHiiii  Biikaiija,   Dobraiija,  Zmianja. 

bc^ravislc,  n.  doiiiiciliiim,  habitatio.  StiiUi.  mjesto 
f/djc  tko  boran.  —  Neg  ii  jiaklii  horariste  nagje. 
ilNpj.  1,  .39.  rijcci  s  takim   iiast.  kod  danisle. 

borarili,  vim,  r.  impf.  Rj.  r.  pf.  sloL  po-boraviti, 
pre-,  za-,  po-za-boravili ;  po-zaboravljati.  i\  impf.  sloz. 
po-boravljati,  za-boravljati.  —  1)  ncprelazno,  Ichcn, 
ai/o,  def/o:  kako  boraviJ?  gdje  boravis  sad?  Rj.  Ko 
me  slusa,  horavice  bezhrizno.  Prif.  1,  33.  «  DPosl. 
77 :  Ne  zna  sto  je  dobro  tko  zlijem  nije  boravio.  — 
prijciUoij  s  (sa)  slio  se  m  </ovorn  pa  i  u  pisanju  sa 
rijecjn  zlijein,  pak  hi  trcbato  cititti :  s  zlijem,  sa  zlijem. 
isp.  DPosl.  YII.  ridi  zivjeti,  slajati,  prebivati.  — 
2)  prelazno  —  a)  ohjekat  je  san,  sanak,  pak  san, 
sanak  boraviti  znaci  .Ho  i  spavati.  u  Rj. :  (st.)  sanak 
boraviti.  schlnfen,  dormio:  I  pod  jelom  sanak  boravio. 
Le^e  junak  sanak  horariti.  Kj.  —  Bez  gjevojke  .san 
boravif  ne  eu.  Npj.  1,  486.  —  b)  objekat  nojca:  Pa 
su  ongje  nojcu  borarili.  Npj.  2,  33.  nojcu  boraviti: 
nocipati. 

bAravljf'iijc.  n.  —  J)  das  Lcbcn,  sich  Bejinden, 
rita.  Rj.  verbal,  od  boraviti  1 :  Jloze  biti  izreeeno 
razlicnijem  naeirioni  i  mjesto  ili  rrijeme  horacljenju. 
Danieie,  ARj.  .55()b.  Tvoje  horarljenjc  a  Dnbrovnikii. 
Pom.  43.  —  2)  tlas  ScliUtfcn,  somnus.  Rj.  vcrlial.  od 
boraviti  2:  radiija  kojom  tko  borari  san,  sanak,  nojcu. 

borazsjc,  n.  buraziiia  /'.  (ii  prim.)  {ital.  borago) 
Friililini/siiciiiii.'ic,  oliis  rcrnnm,  cf.  pakolee.  Kj.  srako 
prollctno  zclje  sto  se  jcde.  vidi  i  lisifina  2.  dcin.  bora- 
ziniea.  Rj. 

biiraxiiiit-a,  /'.  dem.  od  borazina.  Rj. 

borba.  /.  ilcr  Streit,  piiijna,  ccrtamcii:  Mnoge  dobi 
a  liorbi  megdane.  Rj.  po.Hanjcm  od  boriti  se.  isp.  bo- 
reiije,  prijegon,  prijetjer.  —  IFoeii  dakle  da  vi  znate 
koliku  borliit.  imam  za  ras.  Kol.  2,  1.  rijei-i  s  takim 
nasi,   ridi  kod  berba. 

Kuri-a.  /'.  —  1)  Dunavska  oloka,  koja  se  odvaja 
prema  Biogradu  i  utjeee  u  Tamis.  Rj.  —  2)  selo  na 
desiioj  strani  te  otoke.  Rj. 

biiri'iijo,  H.  das  Kdmpfcn,  certatio.  Rj.  rerhal.  od 
boriti  se,  koje  cidi.  isp.  borba.  —  Da  odabne  i  da 
opoeiue  od  umora  i  teskoij  horenja.  HNpj.  2,  178. 
Budu(5i  it  horenja  moljase  se  bolje.  Liik.  22,  44. 

borija,*  /'.  triiba,  trublja,  Trompctc,  tuba,  buccina. 
Danieie,  ARj.  5o2b.  a  Rj.  borije,  borija,  f.  pi.  (st.) 
cin  musik.  Instrument :  Udarise  zile  i  horije.  Rj.  37b. 
Ustavite  zile  i  borije.  Stade  jeka  zila  i  horija.  Rj.  209b. 
Zile  mieu  a  borije  ricu.    HNpj.  4,   142.  i,'<p.  bolozan. 

bdrik,  borika,  m.  Kicferwald,  pinctum.  Rj.  horova 
siima.  isp.  borje.  za  nasi.  isp.  aptik. 


borika 


88  — 


Bosun 


horika,  /'.  vidi  bor.  Rj.  ridi  i  bom,  liu'.  2.  —  Iz 
i>ni<'r!i  zi'leii  bor  niVao.  iz  Merime  ulcim  burikti: 
borikii  se  oko  bora  vilsi  kaiio  svila  oko  kite  siuiljii. 
Npj.  1.  -.''!'.  rijiri  s  tiikim  iiast.  koil  aptika. 

itorikii.  /'.  iine  iensko.  Kj.  —  imenii  ^cnskii  od 
bitjii  villi  kfid  Visnjn. 

Iturilu,  m.  iun'  luusko.  ''.'//'.  od  Horisav.  Kad  '2>>, 
w.  —  tiikra  hiiji.  lud  l)railo.  j))T.-iMie  po  uvii  Borilu  : 
Viik   Hiiriloiii':  Npj.  5,  Ml. 

borina,  /'.  ttifda.  lui:  ud  horot^hie.  M.  (TJiiroviiS. 
l>ARj.  .VWia. 

Itorisav.  m.  ime  muSko.  Korijeiii  14<).  Bori-s(l)av. 
(<iAr<i  imeiiii  vidi  ktxt  Berisav.  hyp.  Borilo,  BoriSa, 
Borko.  Boro,  Boroje. 

Korisa.  hi.  irae  miiJko.  hi/j).  od  Borisav.  tnkrii  hiip. 
riili  knd  OabiSa.  —  l.'ii  1'  Borikt  meiie  kapelaiie. 
Npj.  .">,  :'>.'vs. 

borili  s»'.  rim  se,  c.  r.  impf.  Rj.  i:  pf.  slvs.  po- 
Iwrili  se.  —  1)  kdiiipfeii,  eertare.  Rj.  Bori  sc  k.ao  ala 
.s  berieetom.  I'osl.  iJS.  Rijeka  s-f  >■  morem  liori.  DPosl. 
U)7.  S  iijt-ni  teiiolitiiiiii  on  se  horio  za  cijelo  vrijeine 
svojesra  vladanja.  !^ovj.  I'j.  Mi  .<('  saiiii  ne  mozeino 
boriti  .<  carstfoiii  Turskijem.  'i.S.  —  2)  Bori  se  s  tlusoiu, 
er  Uetft  im  Tudcskampfe,  mjuiii:at:  To  irovori,  a  .5  rfi(- 
som  se  bori.  Rj.    bori  se   s  dusom,  tko  je  na   umoru. 

borji'.  II.  (eoll.l  Kieferiiuld,  piiietiim.  Rj.  iniinstvo 
bororii.  jidiiiicii  bor.  i.yi.  borik.  —  Fopovi  su  dvori 
hurjem  0£rra<rjeni,  borjem  i  javorjem.  Kpj.  1,  101.  Jako 
b'jrje  po  vodi  stanulo.  4,  448. 

Iturko.  in.  Iiiip.  od  Borisav.  tnkro  hiip.  ridi  kud 
Bo>ko.  p'l  orii  Borkii  pnziine  Borkovii'.  iikc.  viozc 
biti  u  rue.  Br>rkovi(?u,  a  tuko  i  it  ustidiiii  oblicima. 
Danieic,  ARj.  oooa.  Borkovii'u,  {roc.  od  Borkovic)  (/. 
Pirsilam'e.  Rj. 

burnic.  ridi  bogme:  Hoi5u,  bonne,  E5koMeho!  Rj. 
ridi  bor  '2. 

Btiro,  in.  ime  niuAko,  f/en.  Bora,  roc.  Boro.  hyp.  ud 
Borisav.  Inkra  hyp.  kod  l>obro.  —  Dnigu  silje  Born 
kapetanu.  Npj.  :">,  210.  Mejrju  iijima  Boro  kapetane. 
fi.  27S.  <)  Milieu  Boro  kapetane.  .o,  3U). 

Iturueuvu,  «.  planina  u  Bosni:  I  Papraeu  blizii 
li  r^'iiuni.  Rj.  —  Pod  planiiioiii  Bornijovom.  Sltai. 
is.'^i'i."  M.'id. 

Biiroje,  in.  iiiie  mii^ko.  Rj.  /(///(.  od  Borisav.  taktm 
hyp.  k'd  Blagoje.  —  Udri  svaki  na  drugs  svojoga: 
kum  Borije  nek  ide  na  kuma.  Npj.  >},  27. 

buror,  adj.  Fiihren-,  pineu.%  e  pino  silvestri:  Oj 
na  brdu  na  buroru  bor  se  zeleni.  Rj.  ,sfo  pripada 
boru.  ill  na.it.  ov  ridi  aptov.  —  Progjoh  goru  .  .  . 
kada  dogjoh  u  eetvrtu  borocu.  Npj.  1,  .332.  —  Trn 
mu  poll  rep  (i  borura  iesarka).  Posl.  321. 

boruvica,  bor6vnica.  /".  Waehholder,  juniperits 
euininunis  Linn.  Rj.  rittciniuin  inyrthyllus  L.  Rj.-' 
isp.  veiija.  kleka.  ^rnireka.  —  Urodile  borovnice  prema 
Praei  ii  vrlari.  Rj.  77a. 

buntvir.  hi.  (ii  Slav.)  nekake  vrlo  sitne  buudeviee, 
.iri  kleiner  h'iirbisxe,  citciirbitae  yeniis.  Rj.  ridi  di- 
njiea  3,  narani-a  2. 

bnruvina.  /'.  Kicferholz,  lignum  pini  silvestris.  Rj. 
I'uroro  drro. 

Korot  nik.  Borovnika,  hi.  vrh  nasred  I.,iikaviee.  Rj. 

borovnjak,  l>orovnjSka.  m.  yticn  tiiku  nazrana  jio 
buro'iii  kojow  «•  brani.  l)ARj.  i;i2a.  /(rf;  bravenjak, 
branjiig,  snirekar,  venjar.  ake.  DARj.  ootib. 

borliinje,  n.  ridi  Vjolovanje.  Rj. 

b»rtali,  lain,  r.  inipf.  (u  Bafkoj)  vidi  bolovali.  Rj. 
lidi  I  l)oljeti  2. 

bu>.  Ijftsa,  adj.  barfus-t,  nudipes:  Bos  kao  pas 
I  Posl.  2'il.  Rj.  neubnrcn:  Bosonog,  u  jeduu  nogu 
obuven  a  u  drHyn  bos.  Rj.  3Ha.  Obosiii,  postali  bos. 
Rj.  43.3a.  <  •sironia.'i  da  vee  nije  imao  ni  opanaka  iiego 
i.iao  bos.  Njir.  72.  Vide(''i  ga  gola  i  bosa  odmah  mu 
da  jedne  opaiike  i  novaca.  72.  Jeste  bosa  u  papuce 
iiitc.   Npj.  4,  3«'J  (oeo  znaii,  da  sti  joj  na  yolijcm 


nogama,  hes  bjei:ava,  papuvc).  i  o  ncpotkocanu  koiijii 
kazc  .se  da  je  bos:  Brate  Pavle,  kuiijit  po^elio!  koga 
gonis  liusa  ]>riko  gore.  Njij.   1,  i>i<0. 

Bosa./'.  Bosna,  inie  zensko.  l>aiiieie,  .\Rj.  iitMi.  hyp. 
od  P.osiljka. 

Bt)s:iiiae,  Bos.'inea,  ni.:  ,)eT  Bosaiici  Turei  mlidijabu. 
Uj.  vurjrk  i:  liosne.  ridi  Bosanlija,  Bosiijak,  Bosnjanin. 

Bosaiika,  /'.  —  1)  Rj.  zcnskn  iz  Jiusne.  ridi  Bo>nja- 
kiiija,    Bosnjakusa.  —  2)  brdo  vise  l>ubroviiika.  Rj. 

bosaiika,  /'.  — _  1)  t.  j.  eutur:i.  Art  eutura,  rusis 
einarii genus.  ]>osanka  eutura  nije  ])losnata  kao  ploska, 
nego  je  okrugla  i  dugulj;Lsla.  l!j.  Cntnra  kiikora  se 
prari  n  Bosni.  —  2)  niotika,  kaku  sc  u  llusni  kuje, 
na  tri  ugla  kao  zidarsku  lojidini.  DARj.  b:u\i.  — 
^i)  ujeka  kruska,j« HiKciio  (-  Bosne  presayjena.  1> Allj. 
,'>r)7b.  (  Slid  se  joste  gorori  a  Hrv. 

Busillilija,*^  in.  l\j.  ridi  P)0saiuie,  od  kojega  jc  i  po- 
stiilo  proniijenirsi  ziirr.ietak  na  J  iirski.  ri<li  i  Bosnjak, 
Ro>iijaiiin.  --   Da  i\c  udre  'I'urei  liusanlije.   Rj. 

Bosaiiskl,  adj.  Ixisni.ieli,  Inisnieus.   Rj.  Uto  pripada 
Bosni:  Zlo  Vain  bilo,  dvije  tiee  vraue,  malo  1'  vi  je. 
Busanskih   planinai'   Npj.    4,  ;J42.   adv.:   S  Boinjaniitf 
bo.'iiinski  govorit'.  DPosl.  lOH.  . 

bosilak,  bosioka,  in.  vidi  bosiijak,  i  syn.  ondje. 
dantis  If  iinrodnijein  jijesniaina  n  jiadfzu  srakoin  osim 
iioni.  i  akns.;  kad  trelia  num.  Hi  akits.,  i.nda  se  itzima^ 
bosiijak ;  ali  se  nidazi  gdjc  gdjc  i  kvaran  bosiok.  Da-  • 
nieie  ARj.  r).")8a.  —  Strak  liosiuka  mnogo  lije]i  i  preko 
mjere  inirisaii.  N]>r.  2.^8.  Prometnii  se  ona  a  liusiok. 
21)0.  Ja  nui  dadoh  kiia  liusiukii.  Npj.  1,  285.  U  bo- 
slanju  tri  sole  sailile  .  .  .  drugu  sofu  sitna  bosioka.  1, 
.397.  Na  prozor  joj  stnu-ak  tiusioka  .  .  .  Bliigo  tebe, 
■strme  bosioi-e.'r.  1,  437.  Ne  iiuiiju  dvoru  puta  nai''i  od 
niirisa  nina  bosioka.  Kov.  :>'.). 

hosiliea,  /'.  pogaea  koju  kuvaju  i  katolici  po  Za- 
gorju  i  rriinorju  na  nilato  Ijeto.  M.  I'avlinovit''.  vidi 
vasiljici.  v  kiijum  jc  i  pustanja    istoga.    D.\Rj.  .'),'j8a. 

bosiijak,  bnsiljka,  in.  Jiasilienknmt,  ociniuin  basi- 
ticiiin  I. inn.  I!j.  ridi  bosilak,  bosilje.  —  Konjski  lio- 
siljak.  Rj.  2811b.  MiriSe  niu  du.^a  kao  ran  liusiljak. 
Npj.  1,  lOO.  iStruk  bosiljkti  zimi  zelena.  1,  2'.l3.  Da 
zaiiva  rano  eveee,  rano  eveee,  bcl  bosiijak,  bel  bo- 
siijak, ?,nt  kaiantil.  I,  330  (hijel  po  evijetu).  AV  ne 
mogu  do  iijih  doe!  od  mirisa  struk-bosiljka.  1,  3(53. 
kao  sto  je  bosilak.  bosiijak,  bosilje  postalu  od  (ire. 
J5i5t Xt/.o'; ,  tuko  i  rijeei  fesligeu,  I'e.sligjan,  fesligjen, 
iiiesliL'jen.  mislogjiii,  va.slegjen,  vesligen,  koje  ridi. 

bfisTljc,  (I.  villi  bosiijak:  To  je  smilje  i  bosilje.  Rj. 
i  syn.  kod  l)0siljak.  —  Buj-bosilje,  luoze  Idti  samo  u 
pjesnii  mjesto  rano  liusiljc :  Ma^se  snalia  obzirase  na 
sestrino  raj-bosilje.  Rj.  i535b.  Citluk-sahibije  su  i  u 
.Srbiji  narodu  bile  gore  i  teze  .  .  .  ali  su  one  opet 
pienia  Bosanskijeni  (itluk-sahibijania  bile  smilje  i 
bosilje.  Rj.  827a.  ( >va  je  zeiia  gojila  ovi  strnk  liosilja. 
I  N])r.  2u8.  Kovilje  i  rnihi  b.isiljc'.  Sto  si  zeleuo  tako 
poleglo?  Npj.  1,  10.  Po  polju  je  liosiljc  sijala.  1,  .39. 
(^)voga  su  sprezanja  glagoli  tako  razliOni  .  . .  ali  prema 
glagolinia  (irikiin  i  l.atiuskiin  sve  je  ovo  jo5  smilje 
i  bosilje.  Rj.'  IJV.  (ovo  je  smilje  i  bosilje,  t.  j.  ovo 
jc  prema  druyoine  zlu  niita.  isji.  Hniilje  i  kovilje. 
Posl.  2!tO). 

Bi'isiljka,  /'.  ime  i^eusko.  Rj.  —  Idi  tamo,  Bosiljka 
djcrojku.   idi    sjedi,   gdje  si  i  .sjedila.    Npj.  1,  lt)8.  za  I 
nast.  isp.  Dreiika.  hyp.  Bosii,  Bosna  3.  imcnu  zenska 
ud  liilja  ridi  kod  \'iJiija. 

bosiljkov,  adj.  n.  p.  kita,  BasiUkiim-,  basiliei.  Rj.  ." 
stu  pripada  bosiljku.  za  nast.  ov  riili  aptov.  —  Oj 
oraeii,  ndad  oracii !  ko  ti  dade  mbule  voke  .  .  .  i  pa- 
liee  simiirove,  i  zarornje  bosiljkurei'  Npj.  1,  llil.  Nad 
njiin  niaie  (/ivoiom  (>a'>77y7i«fowi,  svome  bratu  eini  lepa 
hiada.  2,   li;2. 

bosiok,  m.  Rj.  ridi  bosilak. 

B(')siia, /'.  —  1)  Rj.  vuda  Bosna:  Vino  piju  Novak 
i  Radivoj,  a  AW  Busnc  kod  vode  studene.  Npj.  3,  1. 


( 


I 


busot-a 


89 


ItONIlJllk 


—  'J)  zcmljti  Hiisiiii:  Te  je  sulje  na  Bosnn  pimuitHU. 
I  ic/titii  lioxiiii.  [Miliizili.  ( >(1  ('•(.•slile  IShkiw  kmiKiiilr. 
Rj.  —  Hoi'u  li'lic,  slii;;o,  ]i(ikloiiili  u  ilrziivii  /fiuljii 
Busnu  shiriiit.  Kj.  i;i!lli.  Nek  si'  hvali  /in  Ilasiii  k(i- 
iiiiiiuj.  Npj.  I,  1 '.•■'>.  1  lid  ilulifc  Buxne  kiilovitc.  .">,  7.'!. 
Oil  I'estiti'  liosiu:  l.dloritc.  ^>,  :V(4.  K-mWj' hih  jc  poljii- 
bili  vi'i'  nil  Jiuniii  viv.ir  liiti.  Ilcir.  2.'!;").  Ziipronio 
Sniii  |i;iSii,  Suiii  sii  lioanv,  inliiilii  Fsitu  Munit  W<^:i  oil 
Biojrniilii.  2A\.  it  prciicscnom  smislu:  unrtid  lluxuii^ki, 
Biisiijiiii :  I'ii  liuri'ka  sa  ]{osne  vezirii,  ilok  ilovedu 
HI  piDiitfiiiu  Biisnii.  Npj.  ;!,  51.  —  .V^  (u  V.  (t.)  na- 
(liiiiak    zniski.    Kj.    (>d    Bi'psa   {kiw    Kailiia    od    Hada, 


Osii.    IS'.I.  ft  liosa  jc   Inip. 


Vidua  lid  N'iila).    isji. 
liosiljka.   UAKj.  loTl 

llOMx'-ii,  /. :  Hdscitiiija.  //(/sor'vf,  bosota.  DaiiiOir,  .Vl!j. 
.'iljOa.  ((/.<■.  I'AKj.  i>:>'.lh.  rijei'i  s  tiikiiii  iiust.  kud 
bislroi'a. 

Iiom'mki!;'.  '('(/.  11  jfiliiu  iioirii  obuvon,  a  ii  ilruf;ii 
bos.  /((()•  iiuf  cincm  Fiism-  luklcidct,  iiltcni  pcdc  iiiidiis. 
Rj.  Tako  oiia  .  .  .  bjiv.rri  iii'kaki)  joj  spaile  |)apiu'a 
s  ilosne  iiD^f,  i  oiia  no  iiiiajiu'i  kail  traziti  je  [lobji-siie 
hoiiiiwiiii.  \pr.  12!l.  -  idi  iiiia  piimjeni,  n  kiijimn  j<: 
bosoQof;-  sill  i  bos:  ( (na  ifli'dase  vise  piila  s  prozora 
iz  flvora  ilji'i'airliju,  koja  Imsonoiin,  izilrpana  i  neu- 
miveiia  oiiiula  tri'abii.  I'lipiava  ;i7.  liiko  ix  biti  i  u 
oruiii  priiiijirii:  V  ko.iviiji  hosonoija  prei<rnu'u  preko 
polja.  Npj.  1,  I'.H.  In)so-iu)}r.  tnko  slot,  rijcii  bjolouofr, 
brzouo^i,  r-i'tvonmojr,  krivonojr,  pulonop,  stonoga. 

buisola,  /.  Daiiii'ii',  .\Kj.  .')(il)a.  vidi  bosoi'a,  boso- 
linja.     -  ;■'(  mist.  isp.  cistota. 

liosMlinjii,  /.  Jliiifiissiiikeit,  pedum  nuditas.  Rj. 
stiiiijc  kiijc  liirii,  kitil  jc  tko  lios.  cidi  bosoi'a,  bosota. 
—  rijcii  s  lakiiii  iiitsl.  sjolotiuja,  hromuliiija,  hropo- 
tiuja,  Siamotinja,  siroliiija,  slabotinja,  skupotinja,  stra- 
hotinja,  siiboiiiija. 

b6!t(ilii,^  /".  i\i.  vidi  trap  2.  —  J)  Mclonemjnrien, 
hortus  pcjiiiiiniii.  Rj.  rrt  ea  dinjv  i  luhciiice.  — 
'i)  Mcloiicii  scllist,  pcpunes  et  (iiiyuriac,  fig.:  Kako 
radi,  obrare  sclcii  liustnii,  t.  j.  propaSce.  Hj.  diiije  i 
luheiiicc  stii  riistit  u  liiisliiim  1.  vidi  vriji-za  (vreia) 
2.  —  Obrali  ielcii  hiisliiu  (zlo  proi'i).  I'osl.  230.  — 
S)  (u  Cruiu.l  vidi  vrt.  Rj.  ridi  i  boslaiij,  i  basi'a  1, 
i  sj/ii.  oiidjc.  dciH.  bostaniMi''.  -  U  iiekakvoiui!  hnsUtHii 
puuami  fviji'i'a.  Npi'.  '.I'.l.  lUcin  sc  .  .  .  i  kiiio  slavoiii 
i  poiiosoiii  kao  jiora  (ijurjrjevdanom  a  hiisluii  rHMin 
i  bosiljciii.   Merc.  352. 

bostsliu'iv.  III.  deni.  od  bostan  3.  Rj.  vidi  l)asOica, 
gradinii'a. 

bo><tiiii(l/,i,jil,'  III.  dcr  .Uelonetiyartner,  liortulanus : 
Bostaiidziji  jtroilavati  krastavee  (kazivati  fto  oriome 
koji  Olio  bolje  zna.  I'osl.  28).  Rj.  vrtiir,  koji  sijc 
diiijc  I  liihciiicc  i  kriisturcc.  —  Bostan  radi  bosiaii- 
diija  Miijo,  bostan  ladi,  Bogu  se  nioljase:  daj  mi 
Bozo,  da  mi  bostan  lodi.  Hfic.  17. 

boslaiMNti',  II.  Or),  iro  cin  Mclonciujarteii  ijcwescn, 
locus  uln  oliiii  pepoiics  .<»((  cnnit.  Rj.  mjesio  i/dje  jc 
hio  piisijaii  bostiin  (~').  ridi  InbeniCiSte.  —  rijeci 
s  tukiin  mist,  kud  duvani.slc. 

bostaiiov,  adj.  n.  p.  sjenie,  Mcloiicii-,  pcponum. 
Rj.  itii  pripiida  hoslniiu  X',  dinjiiiiin  i  lahciiiciciiiii.  — 
2a  nu.'it.  ov  ridi  aptov. 

bostaiij.  111.  (u  ]irim.)  (•/(/(  bostan  .'!.  (ijovojke  su 
bostiinj  posadile.  U  hof:timju  da  pospe  ovijei'e.  Kj. 
vidi  i  basi'a  1,  i  syn.  oiidjc. 

bosti,  bi^dem,  i\  iiiipf.  Kj.  v.  pf.  slu:.  do-bi"isti, 
iz-,  na-,  nad-,  o-,  po-,  pod-,  pri-,  pro-,  u-,  za,  z-b(^sti ;  v. 
impf.  slol.  iz-badati,  na-,  ii.ad-,  po-,  pod-,  pri-,  za-; 
V.  pf.  ispribadali,  isjirobadati ;  v.  pf.  pnisii  boi'- 
nmi.  bodnuti ;  c.  iiiijif.  ihiii.  biicati,  booali.  7.  prcyj. 
bftdoh.  //.  prcyj.  bodijrdi  (/  biNdrdil.  priliiy  sad.  boilfiri. 
priloy  prcijj.  bodav^i,  bodav.  i.  pridjcv  bo  (iiijcstu 
biio),  bola,  biMo.  IJ.  bidden,  bodona.  -  1)  sfeclicii. 
pitngo.  Rj.  —  DraOa,  2)  u  trnja  one  .Ho  bode.  Kj. 
138a.   Triijc   bode  a   koprive   2are.   Rj.   155a.    Mrtva, 


kaiSc  se  i  za  koprivu  kad  uvcnc,  |ia  tie  bode.  Kj. 
3721).  (Jiija  poca  trii,  a  trn  bode  yuju.  Kj.  .SOSb.  U 
tujrjoj  zomlji  kiava  ruziiii  bode  vola.  Di'osl.  1  l.'i  (ro- 
zima).  Bodu  iiic,  majko,  djodove  kosti.  Npj.  1,  2!>7. 
vidi  zacati.  —  '^)  su  so,  rcviproc.  —  a)  bodo  se 
krava,  nic  ist  stiisniy,  curiui  petit.  Kj.  hde  se  su 
yorei-e  koje  bode.  ('.syj.  bodai';  1,  isp.  i  propsti  se  113; 
i  klali  se  II  1.  ^  b)  bodu  se  volovi,  stosst  cincr  den 
atidcrn,  curnibus  sc  inviccm  pctuiit.  Kj.  bndu  jcditii 
druyoyii.  —  Haeiivao  le  Bop  .s-  royidijein  sc  bosti  i 
s  (^olavijem  se  eupali.  I'osl.  275.  TcAko  je  siitu  x  ro- 
yiitim  hosti  se.  314.  Stall  se  (Srbii  s  iijinia  (s  Tiiri-ima) 
biti  .  .  .  i  bosti  sc  iiuzcrimii.  Milo.5  1(J8. 

Bo^sll(,  m.  —  J)  voda  u  Srijomii  (iitjei'o  ii  Savu  iiize 
Raoe).  Kj.  —  'i)  sclo  na  iilokii  to  vodo  u  Savu.  Rj. 
bOs,*  jirazuo,  leer,  viicuus  (iiii  liiiiyspicl).  Kj.  — 
(Kad  se  ifrrajii  prstena)  .  .  .  iiijesto  amliara  mo?.e  8e 
kazati  bos  {X.  ].  prazno).  Kj.  (U7b.  rijec  sc  ne  vtijenju 
po  piidetima.  i.sp.  boskati,  lioSniiti. 

bosarija,*  /'.  vidi  isjeOak.  Rj.  —  Isjei'ak,  od  pcieiin 
bruva  Olio  iziiieyjii  liiitoua  i  rebarii.  Rj.  23.'!a.  U  [le- 
I'ena  brava  oijela  lubina  zove  se  bosarija.  Rj.  3.'}4b. 
Diiiiii'iiJ.  ARj.  51ilb.  kaze,  da  je  rijei  poslala  od 
Turskih  rijeci  hoi,  prazan,  t  ara,  sredina.  isp.  lubina. 
bftSca,*  f.  —  IJ  Wickclttich,  iiwolucrum.  Rj.  ono 
n  ko  se  sto  uvija,  zamotava:  Trec'a  uosi  u  boei 
irjulsije.  .  .  a  fietvrta  ?t  bosci  haljine.  Here.  15.  (bc^ci 
po  zlii  yovorii  Hi  pisauju  wjesto  bosOi).  isp.  jasmak- 
bos(5a  kod  jaSniak  (zenska  povezaca).  —  2)  Scliiirze 
dcr  Frauen  (Filrtuch),  praeciitctoriuin;  opre^ina  je 
od  same  vuneue  Jirefrje  razlionijeh  boja,  a  bosi'a  je 
od  platna  pa  u  tkanjii  iSarana  vnnenom  ili  pamur-nom 
prepjom.  Rj.  syu.  vidi  kod  kecelja.  —  ■'{)  dcr  fcinste 
tiirkische  Tabuk,  nicotianac  yenus  optimum.  Rj.  naj- 
bolji  duliaii  Tiirski. 

boifilliik,*  HI.  ein  (iesclicnk  von  Hand,  Uosen, 
Strumpfeii,  dnnum  ainicins:  A  jrjcvojka  soilain  biisca- 
luka,  nit  su  tkaiii  niti  su  prcdoni,  iii  u  sitno  brdo 
uvogieui,  ve6  od  cista  zlala  saljevaiii.  Kj.  vidi  bok- 
cahik.  k'osidja,  yaie,  bjeirc  i  Ho  yod  od  odijela  sto 
se  daje  na  dar.  bo5ca-luk  od  bosoa,  kojc  ridi.  —  Sve 
svatove  redom  darivao,  kosr  jasriukom,  kojia  bosi.a- 
liikom.  Npj.  2,  517.  I-)ala  im  jc  Kjclc  boscaliikc.  2, 
.52-1.  Pa  stadose  .  .  .  svate  darivati:  junacima  tankc 
boHcalukc.  5,  5.52. 

bitskanj)',  n.  Rj.  verbal,  od  boskati.  radiija  kojom 
tko  boska. 

b&skati,  Skam,  r.  impf.  Rj.  yovoriti  bos  ii  lyrutiju 
stena.    v.   pf.  bosnuti.  —  Kad   ovaj    sto   trazi,   sa- 


prsteiui 


tjera  na  dvije  kape  bo'skajuci,  onda  su  obje  nje- 
ffove;  ako  Ii  nadjo  prsten  hoikajxici,  onda...  Rj. 
G17b.  sa  se,  pass:  Kad  .se  boska,  onda  se  dizu  one 
kape.  Rj.  t>17b. 

boski,  adv.  i^ii  Baokoj)  Ijiulski,  lijepo,  kao  Sto  Boy 
miluje,  Gott  ycfdlliy,  iit  Deo  placet.  Rj.  osnova  u 
Boji.  isp.  bozanski. 

B5^ku,  III.  ime  musko.  Rj.  —  Pred  njima  je  BoHko 
Jugovicu.  Npj.  2,  28'J.  A  na  riike  Boska  kapctana.  5, 
272.  BoHiO  (osu.  u  Boio).  Osn.  293.  iiiicna  s  tnkrim 
nast.  Branko,  Cvjetko,  Diasko,  Gjurko,  Ivko,  Jauko, 
Jerko,  Mirko,  Noyko,  Pavko,  Ratko,  Slavko,  Tnpko, 
Vitko,  Zdravko,  liarko  i  t.  d. 

bo.siiliti,  §nem,  v.  pf.  Rj.  reii  bo5  u  iyranjii  pr- 
stena. r.  impf.  bo.^kati.  ,       ,     ,  ,. 

BosiijiV'iiia,  /'.  auym.  od  BoSnjak.  -  t^lo  budalis, 
jedna  Bosiijacino!  Soop.  mal.  82.  is]}.  Groina,  Hrva- 
tina,  Madzarina,  Njemoina,  Vlasina  i  t.  d. 

Bdiiijafki,  adj.  dcr  Bosnicr,  Bosiioruin.  Rj.  sto 
priyada  Bosiijaciiiia  ili  Bosiijaku  kojemu  yod. 

Bosiijiik,  BoJnjAka,  >«.  dcr  Bosnier,  Bosnns  homo. 
Rj.  covjck  iz  Bosnc,  ridi  Bosanao,  Bosaulija,  Bosnjanin. 
hyp.  Bosnjo.  auym.  Bosnjaoina.  —  Vojskii  kiipi  oaio 
dtmaniue  . . .  i  Busnjakc  na  glasu  junake.  Npj.  3,  45. 


Kosnjakiiija 


—  90  — 


boiifqjak 


Ko.snjilkiiijii.  lto.Ni(ji^kii»ii).  /".  vidi  Bosanka  1.  Kj. 
:iiifku  yluiii  u  i'wsiK-.  la  mist,  u  BoSnjakusa  isp. 
ajsirusa. 

BS^njiinin.  m.  Rj.  corjek  i:  Bvsiii:  ridi  IJosnjak,  i 
.<i/»i.  imdjf.  hop.  HoJiijo.  —  Jaiiko  jrloda  Koljii  liosiiju- 
iiiiiti.  Hj.  /  tios)ijtiiii   bosaiiski   sovorit'.  PPosl.  KVS. 

Kii>njo.  III.  hyp.  od  HoSnjak.  Rj.  tukai  hup.  Ciijo, 
C'imo.  Hero,  Hrvo,  8rl>o. 

bolii.  /".:  botioa.  mala  hCta  (boltal  PaiiKu',  DPosl. 
X.  n'lli  bolia. 

hti(aiii(-ki.  '«//.  stu  pripudu  hutiniiri  (Hi  hutiinicima). 

butiiiiika.  /.  —  O  iijeimi  (o  bilju)  uOi  hotiiiiilu. 
I  riprava  5. 

bulanik,  iii.  Botaniker,  herbarius.  —  Botunik  srpski. 
N  ii\.  d.  18tJ-J,  3G. 

botiia,  /".  rffjn.  od  bota.  midi  xrud.  cidi  boltica. 
Kriat  je  Spotica,  k'o  Piistijerna  hotica.  DPosl.  50. 
(Jpotioa  poyiilicu,  od  Kjew.  Spott,  spotleii).  boimi, 
mala  bota  tbolta).  svod,  i  u  .-MuliOa.  X. 

botiilja.  /.  (u  prim.)  vidi  boea.  Rj.  /  siin.  ondje. 
od  Fnim-.  boiitoille. 

.  bStfir,  »i.  —  Jskat'  koljenac  u  boturu.  DPosl.  33. 
^tapat■  so  itapom  od  butura.  1'21.  Bogi5i(?  mi  pisa  da 
je  to  rogo:  ill  driifra  trava  nalik  na  rorjoz.  X.  scirpnx 
pulustris  L.  akc.  od  Dnnicica.  AHj.  oii-ia. 

bozbole,'  bozbolico.  udv.  ii.  p.  ima,  riel.  iiber- 
lliissiii.  iiiiiltum,  ahiiiidc,  cf.  bolbolice,  dosta,  izobila. 
Kj-  —  .DfoiicjV,  .\Kj.  oi;4b.  kaze,  da  je  od  ttirskoga 
bol,  mnogo  i  bos,  koje  ne  zmici  nista  tiego  saino 
pokreplJKJc  znucenje  druge  rijeci. 

Boza,  III.  (ist.)  lidi  Bos5o.  Rj.  voc.  Bozo.  —  Majka 
Bozu  jutro  vece  kara:  Sine  Boio,  ziv  iie  bio  maicil 
Xpj.  1,  3<l'.l.  •* 

Kozana,  /'.  ime  zensko.  Rj.  zcnska  imena  s  takiiii 
iiiixt.  ridi  kyd  Andrijana.  —  i.y).  Boiica. 

buziiii^^kT,  iipj.  giiUUcli,  diviniis.  —  liohinsko  zdanjc, 
ljiid.«ko  stvori-nje,  zmija  oscdlaiia.  iodgonetljiij :  most). 
Nar.  zacr.  DAUj.  oGob.  Ho.iki,  isp.  bozanaki,  »u  cim. 
je  ji-dnoga  postaiija.  Daiiiiic,  AKj.  5l)2a.  vidi  i  bo- 
zaiistveii. 

buziknKtyen,  ndj.  stu  pripada  bozan.stvu,  gOttlich, 
diriiiits,  diviis:  Samo  iiekolii-inja  znadu  ovo  bormi- 
■ftvnio  iiiiijeslvo.  Priprava  13G.  Buduri  da  mi  nam  sve 
Boziiiistrcne  (d-iioi)  .sile  njp^rovc,  koje  trebaju  k  zivotii 
i  poboznosti,  darovane.  Petr.  II.  1,  3.  Na'jpoxlije  bo-  \ 
zitiislveiii  Zlalou.xt  .  .  .  zavr.<iije  ovaj  red  "poboicnijeh 
bo<roiiinlja.-a.  DP.  213.  ridi  bozanski.  i.y).  bo.iki. 
_  boZi\iislyiMiu><t,  bozaiistveno.sti,  /'.  divinita.s.  DARj. 
otjilb.  osiibiiiii  oiiogit  .ito  Je  boznnxtreno.  die  Ooftlich- 
keit.  —  ZIobnost  koja  He  protivi  bozanstveiiosti.  A. 
Ko^-ta.  DARj.  olifib. 

bo^.i^nslvu.  n.  die  Oottheit,  divinitas:  ima  Ii  ii  toj 
knjizi  ^tofrod  od  bozaiistni?  Rj.  L„t.  deilas.  fin': 
*£oyT,:.  —  Mo^rlo  se  poznali  i  vidjeli  na  stvorenjima, 
I  njecova  (Bo^ja)  vjei'na  sila  i  lioziinxtvo.  Rim.  1,  20. 
Bla^.'-oslovi  trojakom  vidjelmii  biKunstra.  DP.  21.  Tako 
zivo  opi.-<iije  bozanstvo  Itristoru.  KK!.  Za  znak  da  je 
zaniOena  (prerista  djevojkal  bozan.stvH.  317.  bozanstvo 
(osn.  u  bog),  (hn.  244.  tako  postale  rijeci  cidi  kod 
bezoranstvo. 

bo^.aiija,  /.  (u  Dubr.i  mahuna  od  boba  (a  od  praha 
zove  lie  iiiahuiui),  die  Bohnensdiote,  .siliqiiit  fiibiicea. 
Rj.  rijef  lugju  preko  itnl.  fagitiolo  od  iste  rijeii  od 
koje  je  i  pasiiij.  Osn.   l'.)4. 


t  I  H  izoHiavIja  j  pred  Hamo}.'la.«riijem  slovom,  n.  p. 
oriize  (m.  onizjei,  Boza  ti  vjera  (m.  Bo^.jal,  lutrurc 
'."'•  P'^rur'y-x  Rj.  —  A  evo  ti  Bozii  rjeru  dajem.  Xpj. 
:>,  I;>6.  (  11  Ii,  care,  bozi  otpadnil-e !  U,  189.  ridi  Boiij, 
J?ii^ji :  diitje  ne  lakvu  adj.  ne  napominju  iiapone. 
Bu^jca,  /'.  ime  zenako.   Rj.  —  pmianjem  d«m.  od 


zenskogu  imenu  Bo^.a,  knje  samo  «ye  u  obiiajn  .  / 
zenxko  i-eljiide,  a  od  kojcgu  je  i  Bo^.ana.  Daiiieii',  AUj. 
;")()7b. 

buzica.  /".  bosrinja.  (liittiii,  dca :  H^irinja,  dea,  /"<- 
:/<■<(.  Daiiicii'.  ARj".  4,Si;b.  akc.  od  DAKj.  r)(;7b. 
buzieill,  adj.  deae.  l>\lij.  Mlh.  sto  pripada  bozici. 
Itiizle,  III.  {deiii.  od  Bosj).  }]'ei)iiiaclitcii,  fcatnin  Hfj- 
tiritatis  Clirinti.  Ej.  piie  sc  i  bozic.  blag  dan  rogje- 
iija  Hrislova.  —  I'  oei  liozicu  .  .  .  Na  Bozii  se  obii'iio 
riu'-a  s  vret''e  .  .  .  Prvi  dau  Bn-.ira  niko  nikome  iic  ide 
11  kui'ii  .  .  .  O  Boucii  se  objesii  i  pobljuvali  nije  ni- 
kakove  sramole  .  .  .  Na  nekini  mjesliiiia  sjaiHi  iia  Tiozic, 
t.  j.  donuu'in  rano  ii  jiitni  viiV:  Sjaj  Boie  i  Bo'ziiu 
iiasemu  ili  iiaSoj  .  .  .  C  Baekoj  momcad  posjedaju  na 
konje  pa  po  poljii  rijaju  Bozii  ...  U  Boei  mnojri 
Ijudi  pred  Bozii  iiaeine  slauiniou.  Rj.  Mali  Bozic. 
Rj.  343b  losmi  dan  po  Boziiu,  kad  se  svetkuje  obre- 
zanje  Hristovo  i  poeiiije  se  novo  Ijeto).  Ziiajuci  da 
ima  (pravi)  Bozii  i  mali  Bozii,  lasno  raziiniijeuio  re- 
Oenicii:  Megjit  boziiiiii  stat' ii  (iruzii  a  meojju  grospo- 
^am  u  f;radii.  DPosl.  (iO.  Ne  bojte  se,  do<'i  ce  i  nama 
Bozii  jedan  put.  f^traz.  188(;,  138G. 

Bdzicev,  adj.  sto  pripada  Boziiu.  Hristii.  it  bozii- 
iiiiii  pjesiiiama:  Porueila  Boziceva  majka:  tamo  I'a 
vam  poslati  Bozica,  po  Bozi(''U  tri  kite  cvijeea.  Hen-. 
.33i>.  Okvu  irradi  Boziiera  majka,  u  nju  stavlja  \  i - 
liko  saborje.  342. 

Ituzieku,  m.  ime  musko.  Rj.  —  Bozif'ko  (osn.  u 
bozie.  /<;).  Nedjeljko).  Osn.  292. 

bozieilT,  adj.  Rj.  sto  pripada  Boziiu:  Boziini  razanj, 
Bo'zHna  svijeca.  Rj.  Pjesme  boziine.  Npj.  1,  117.  ri<U 
bozii'nji,  bozitnji. 

buzit-iiica,  /'.  snaii  u  Hrv.  unpie  dur  kao  i  jahiil.  i 
sto  ziiaci;  pa  napose  dur  koji  se  dajc  o  boziiu.  i 
takuv  je  dur  ponajrisc  jahiika.  isp.  D.\Rj.  .'iGSa. 

Iiuzit'lljak,  ;«.  sto  god  sto  jiripada  lioziiu  (sto  jc 
bozii'ujii  a  iiiiiskoga  je  roda.  vidi  bozitnjak. 

b(>zl(-iijT.  '((/;'.  Boziiiije  gere  prudava.  Boiiiiijc  uoi-i 
a  llini  diii.   DPosl.  !l.  vidi  bozicni,  bozitnji. 

bozieovaiijc,  »i.  das  Feicrn  der  Wcihnachten,  cele- 
linitio  fcsti  iiatalis  Christi.  Rj.  verbal,  od  bozicovati, 
kiijc  villi. 

bozii'-ovali,  bozieujem,  v.  imjif.  die  M'cilinachts- 
feiertage  zubriiigcii,  agere  diem  fe.itum  nutalitiorum 
Cliristi.  Rj.  proroditi  bozii.  —  za  glas  o  iza  i,  c, 
dz,  Ij,  s  vidi  buljiiba.^ovati,  liaiam'iasovati.  kiridzo- 
vati,  pasovati,  pijancovati,  prijaltljovati,  samo(?ovati, 
starjesovati,  siib.asovali,  iioiteljovali,  veljovali.  iiasu- 
prot  isp.  kraljevati. 

Koziilar,  m.  ime  niiisko.  Ej.  —  Bozi-dar.  isp.  O.sn. 
47.  isp.  iiiic  tako  sliizeno  Mirodar. 

KozTj  iPiVizijT).  Bozija.  adj.  sto  pripada  Bogu.  iiomi- 
iialiii  jc  ohlik  Bozij  iiaj.'stariji,  ali  je  iziHao  iz  obiiajn 
—  prciiida  se  jos  i  saila  naliodi  —  a  inah  je  iizeo 
sloleiii  Bozij  i,  ii  kojcm  izmegjii  z  i  j  i.yiade  i,  i  tako 
postadc  oblik  Bozji,  Bozja,  Bozje,  koji  je  suda  iiaj- 
vise  u  obiiajn:  ali  se  j  iza  z  gdjesto  i  oilbacnjc.  ridi 
Bozi.  isp.  Osn.  82.  —  Kad  tamo,  a  to  u  podrumu 
svel  Bozij.  Npr.  oO.  Otac  mu  da  sve  to  i  opravi  ga 
u  ime  Bozije.  23t).  Aiigjeo  Bozij.  2;io.  Ko  izjrubi  snun 
IjiKl.ski,  izgubi  i  strati  Bozij.  Posl.  131).  V  Lipisei  na 
BoSij  dau.  1823.  .Npj.'  1,  LXH.  Na  dnii  morskome 
ima  sila  bozija  mrtvijeli  iiiorskijeb  zivotiiija.  Priprava 
10.5.  Bozij  napredak  ii  vjeri.  Tim.  I.  1,  4.  Da  otreim 
do  iovjeku  Bo'.ijcga  .  . .  dogje  k  iovjekii  Bozijeiiiu  .  . . 
kad  je  fovjek  Bozji  iigleda.  Car.  II.  4,  22,  25.  Ti 
bjese  na  sveloj  gori  Bozijoj.  Jezek.  28. 

boziti,  bozun,  v.  impf.  (st.)  koga,  t.  j.  nazivati  mu 
linga  ill  lio-ju  pomo^':  Bozio  je  .lankovi<^  8tojane: 
Bozja  jjomoe  siroiice  .stara.  Rj. 

boi'Jtnjak,  m.  sto  god  sto  pripada  boziiu  (.sto  je 
liozitnji'l  "  iiiuitkoga  je  roda:  tako  se  pridijeva  bad- 
iijaku  II  narodnoj  pjesini:  Da  kitimo  nase  kuce,  svete 


bu^.itiiji 


-  ill 


Itratki 


iknrw,   i   badiijtilc  hozitnjakc,  5to   ims  vcaelo.    ?[erc. 
.Ill I.  villi  bozirrijiik. 

I)(i7.illljl,  ml),  riili  bozit'nji,  bozicni.  Hj.  —  Oil  '<«- 
iije  sliimc  {Tilji'kiiji  luwe  iia  iijivi-  .  .  .  (iiljekoji  uda- 
u  rofroin  oil  Imiilujiijn  i>ciiru  vockii  nerolkiiiju. 
'■'<M\.  Ziitu  SI'  iiinoiri  o  bijclim  i  lii)SitiiJiiii  piilda- 
11(11  imiiiii/.u  bijfliui  lukom.  Kj.  (Uib.  Bozitiiji  past. 
I  laiiira  .■>,  -JO. 

hozjak,  m.  —  1)  dcr  Settler,  mendicu.'^,  cf.  pro- 
HJak,  bufrac:  Eto  vaina,  Imljiici.  I  l)eaede  bozjnei.  Pa 
ga  (lade  }>i>:jal;u.  l\j.  i-iili  i  bofroradiiik,  i  fsi/ii.  iiiidje. 
—  'i)  111  Diibr.)  (/(•/•  \Vicdchi>iif,  iipitpa,  cf.  i)ii[)avac. 
Kj.  ptirti.  ridi  i  babin  kokot,  i  sijn.  inidje. 

BdijT,  Bozja,  lulj.  ijiUllirh,  diiiiiiis.  Uj.  sta  pripadu 
Bogu.  frottes-,  Dei.  lidi  Hozi,  Bo?,ij ;  tuzji.  —  liozja 
plalitica,  {.  (u  }Irvatskoj)  nckaka  trava,  Ail  Pflanze, 
herbac  genus.  I!j.  lifjli.  {vidi  bozje  drvcc).  Boijc  hlnyn, 
m.  (u  zap.  kiaj.)  vidi  niazjra,  cf.  blajro  2.  Hj.  :Jab. 
Bozje  drire.  n.  Sc-blat'kriimcl,  die  Slabwurz,  artemisia 
abrotonum  Linn.  Hj.  'Myh  (ridi  bozja  plalitica,  riitvical. 
Bu:.ji  dun.  m.  (u  naioda  istoi-ne  cikve)  prvi  dau  po 
bozicu  I  prvi  jc  dan  liozic,  driifri  hozji  dun,  a  tieci 
i^tjt'panj  dan),  der  Tafr  nach  \\  cihnacliten,  dies  primus 
post  i.alivilatcni  Christi.  Hj.  Jiab.  Nazvavsi  niu  Bolju 
pomi)i-.  Npr.  1(>;!.  lioije  live  celivala.  Npj.  1,  147. 
Slu/.io  sam  Buzjit  mtijku,  1,  LiU.  Kad  sii  Bo~ji  ziikon 
savrsili,  dcvojka  se  sa  rodom  oprasla.  2,  24.  Iz  Ivojih 
usta  H  Bo'zjc  uii:  Posl.  1(J(J.  Tako  mi  ovofra  hkujd 
Boljciid  (hljcbal.  ;>l);>.  {'  Bozju  se  iiiko  ne  niece.  '.i'2i). 
Ne  kudi  li  moju  kiijijru  na  prardi  Boljoj?  Odbr.  od 
ruz.  ."}.  Izjednacujes  srce  svoje  sa  sreein  Bozjim.  .Fezek. 
'28.  2.  Zato  en  te  baeiti  kao  neeislotu  s  yore  Bozje. 
2IS,  If).  Si)i  Boiji.  DP.  .-521.  isp.  tozji  (u  Dalmaciji 
osobito  kod  krscanal  u  zaklinjanju  mjesto  Boiji  (kao 
da  se  lie  bi  erijcsilo  spominjnci  imc  Bozje),  ii.  p.  po 
lice  tozje!  iiiiena  mi  fozjeyd!  cf.  brod,  bor.  Hj.  742b. 
Kozo,  m.  —  ])  imc  muSko.  Hj.  (jcn.  I'xiza.  roc. 
Bozo.  hijp.  oil  Bozidar  Hi  Bo<rdaii  Hi  Ijoirosav.  vidi 
Boza,  Bosko.  —  Popadasc  na  jrlavicn  zboniu  na  me- 
hanii  I'opovica  Boza.  N'pj.  4,  44.S.  Bozo  (fnijovic. 
Sovj.  2.  odittle  i  prezimc:  Sobom  uze  .  .  .  Ijutu  zmiju 
Bozovic-Li\/.ara.  Npj.  :'),  114.  —  2)  htjp.  od  Boi^ic,  o 
djetetu  Isusii :  U  Bozica  tri  mile  sestrice :  Bozo  i^estre 
divno  razrcirjuje.  Here.  ooo.  Granu  sunce  iza  brda. 
veselo,  veselol  Nijc  sunce  nego  Bozo,  koledo,  ko- 
ledo!  ;i;>7. 

bo/.oarrubiU-,  bozftgropea,  m.  kalusrjer  iz  .lerusalima 
(od  liozjeija  i/roliu).  eiit  Moneh  vom  h.  Grohe,  moitn- 
chus  .•iitiicfi  acjiiili'liri.  Kj.  bozo-sriobac,  prvoj  poli  oxn. 
u  Bozi  (Bozji),  druijoj  w  jrrob.  ridi  .lerusalimac. 

b6zuU'  (St.)  u  dodolskoj  pjesuii:  Udri,  udri,  sitna 
kisa,  oj  dodole!  moj  hozole!  Hj.  hice  uprnro  dvije 
rijeci:  voc.  bozo,  )iiiili  hoij  {vidi  Bozo  2),  i  uzrik  le, 
koji  doluzi  i  uz  voc.  dodo,  razlil.a  u  akcentu  (bozo 
>  bozole)  tomu  ne  smeta.  DaniCid,  AEj.  573a.  isp. 
Glas.  12,  481. 

bdzfir,  boziira,  «i.  die  Piionie.  (lichtroxc,  pitconiu 
ofticimili.i  Linn.  Ej.  hiljka.  ridi  bozurak,  brozgva. 
Hjeci  s  tiikim  uast.  kod  bljuStur.  —  Al'  vinograd 
listao,  i  lozieu  pustio,  i  pod  lozom  buhtr  cret.  Kpj. 
1,  27.S.  Kad  udari  cvijet  u  planinu,  kail  poraste  ruza 
«((  hoziini,  (lizaliu  se  Prizrenske  trjevojke.  3,  430. 
A'  rijeci  bozuni  dudujc  Vnk:  Ovdje  ruia  valja  da 
znaci  hozuror  crijet,  kao  slo  se  i  nacinjen  od  cega 
mu  iliairo  na  ruzu  nalik  cvijet  zove  ruza. 

Bdzfir,  lioziira,  in.  planiua  u  Heiccsiovini  blizu 
Jeleca.  Hj.  —  iwe  -s  tiikim   na.tt.  Kostnr. 

bdziira.  bozi'irica,  /'.  (u  (hblju)  prasica  5to  se  kolje 
na  Bijzic,  cf.  pecenica.  Hj.  ridi  i  jiekna. 

boziirak,  boztiika,  in.  ridi  bozur  1.  Rj.  iia.<t.  hiip. 
od  bozur,  iili  ziiaijeiijeni  sto  i  bozur  1. 

bozi'irov,  adj.  sto  pripadn  boziirit:  Boziiror  c\i}et 
Kpj.  3,  430.  Brdo  BoLuroro.  4,  oOti.  {isp.  Bozur).  Gora 
'boiurova.  Here.  199. 


brlibac,  brdpca,  m.  mjesto  vriibae,  vrftpca,  u  knjisi 
pisuiioj  iirosloija  vijcka  it  Dubroviiiku :  Bolje  je  bru- 
biic  11  riu-i  ne<;  soko  na  prici.  DPosl.  7.  Zore  mi  pisa 
da  iiije  ni.'ta  drujro  iiefro  rraliac,  a  Bofri.Sic  da  se  ne 
(([(Oiuinje  da  je  ikad  tako  cuo  nego  da  se  u  Dubrov- 
iiiku iiovori  braritc  m.  rrubac.  X.  ridi  i  vrebac. 

bri'iboiijak,  briiboiijka,  m.  ein  Ki'iijclchen  Zieyen- 
kiitli,  ijlobulus  .stcrcoris  caprini :  Stara  baba  u  lira- 
boiijke  gata:  ziv'  mi  sinei,  sve  su  gola  govna.  Rj. 
zrno  balcije  kozje  Hi  orcje.  —  Ostao  kao  bniboiijak 
na  cjedilii.  ((ijekoja  se  ovca  ili  koza  pobrabonja  u 
inuzlici  kad  je  miizii,  pa  kad  se  mlijeko  procijedi, 
lindionjci  oslanu  na  ijedilu).  Posl.  242. 

braboiijaiije,  ».  dai  Mistcn  der  Zieye,  caprae  ca- 
catii).  Hj.  rirbal.  od  brabonjali.  rudnja  kojom  koza 
ili  orcii  bniboiija. 

brabonjali,  njfim,  r.  impf.  misten  (con  der  Xiege), 
caco  (de  capra).  Rj.  balegati,  kaze  se  ne  samo  zu  kozM 
nego  i  za  ovcu,  kao  .Ho  se  vidi  iz  Posl.  242  napome- 
iintc  kod  rijeci  brabonjak.  v.  pf.  sloz.  po-braboujali  se. 
bri'iboiijeeiijc,  n.  dummcs  Oerede,  sermo  insiihiis. 
Kj.  rerbiil.  od  brabonjCiti.  raditja  kojom  tko  bru- 
boiijci. 

braboiijeiti,  fim,  v.  impf.  govoriti  kojesta,  dummcs 
Xeiiii  rcdcii,  iiteptire:  ne  brabonjiT'i!  Kj.  isp.  brabo- 
njak.  ridi  baljezgati,   ('  syii.  oitdjc. 

briica,  m.  hyp.  od  brat.  Kj.  —  Tiiorjeg  brata  brucom 
zovem.  Npj.  1,  144.  Zdravo  bracn  poder'i)  celeiiku.  1, 
:>;y2.  riili  brAea,  braco,  brace,  braja,  brajan,  brajen, 
brajin,  brajko,  brajo,  brale,  brata,  bratac,  bratan, 
bratko,  brato;  baea. 

bnk-a,  m.  (ist.l  vidi  braco.  Rj.  voc.  braco.  vidi  i 
braea,  i  siin.  Oiidje. 

Itraeaii,  )».  irae  musko.  In/p.  od  liratoslav.  —  1 
vilezu  vojvodi  Jlracaiui.  Npj.  .5,  227.  Kad  vitezi  kiijiiru 
proucise,  serdar  Spaho  i  Bracan  vojvoda.  f),  23:').  Injp. 
s  tiikiiii   nast.  ridi  kod  C'vijan. 

briiciii,  brafiii,  adj.  dcs  braca,  fraterculi.  lij.  Uto 
pripada  brdci,  braci:  Drzde,  sna.^o,  konja  bracinoga. 
Npj.  3,  507. 

bri\(-(i.  III.  (juz.)  hi/p.  od  brat.  Rj.  gen.  briea,  roc. 
brfico:  Kaduna  se  bratu  svoniu  moli :  aj  tako  te  ne 
zelila,  liviiii)'.  Npj.  3,  531.  vidi  i  briica,  i  sijn.  oiidjc. 
Itrai-,  Braca,  in.  die  Insel  Brasza.  Hj.  otok  u  Dal- 
maciji: Mr<hilja,  malo  ostrvce  od  kamena  kod  Spljcta 
kraj  Biai-a.  HJ.  371a.  Za  Hvarom  je  Jlrai:  DPosI.  152 
brae,  brAca,  iii.  koji  bcre  vinoyrad  ili  kiiknriizc. 
yorori  .sc  ii  Ilrv.  od  osn.  koja  je  u  bra-ti.  isp.  klac 
[od  klali.)  ikac  [od  tkati).  ((Ac.  DARj.  574b.  vidi  berac 
jemac.  tiL'alac. 

brai-aii.  braciia,  adj.  od  brak,  Uto  pripada  braku. 
vidi  zenidben,  Elie-,  nit2)< talis,  coiijiiynlis:  .Ic  li  iko 
kad  cuo,  da  se  obrije  Ejlava  iidatoj  zeui,  koja  duznost 
braine  rjcniosti  nije  narusila?  Danica  2,  133.  Vec  tri 
godiue  vodi  se  ii  konsistoriji  bracna  parnica.  Mil.  231. 
akc.  pii  D.\Rj.  5741). 

Kraeaiiiii.  in.  Hj.  iorjek  s  oioka  Braca:  Da  su 
Braiani  iiegda  htjeli  ovo  ostrvce  (Mrdulju)  da  pri- 
vuku  krajii.  Ej.  371a. 

braee,  bracii,  /'.  pi.  in  Boci)  vinova  komina,  die 
Weintieber,  rinacea,  cf.  komina.  Kj.  ridi  i  brede, 
drop,  dro])ina,  kom,  komina,  inezira  2,  tro]),  tropiua. 
bri'it'i".  biaceta,  ii.  /(///).  od  brat  ridi  briica,  i  si/n. 
ondje.  —  (Izeni  se  brajo  brace,  i  rodi  se  jrolo  mace. 
DPosl.  93.  akc.  od  Danicica,  AKj.  575a.  za  brajo 
brafe  isp.  brajen  brat  kod  rijeci  brajen.  isp.  bratac. 
bnii-cv,  adj.  sto  pripada  brain,  vidi  berafev,  je- 
macev. 

brileiea.  f.  koja  bere  rinoyrad  ili  kukuruzc.  akc. 
D.\Ej.  575a.  ridi  beracica,  jemacica. 

Itrat'iiiae,   Bracinca,    in.  brdo  u  .ladru   (golovo  iia 
uieeji  iiahije  Valjevske,  t-^abacke  i  Zvornicke).  Ej. 
Briicki,  adj.  Bj.  sto  pripada  Brain  otoku:  Bog  mi 


bra^ki 


92  — 


brajan 


ii'  iikloiiio  luiihii  ziidarskijeh  i  djece  DubrovaOke,  luiliji 
kotorskij.'h  i  mlmlosti  hraike.  DPosl.  ti. 

bn\i-ki.  (I'll-  ito  pri/itiihi  hniciiiiu  Hi  hrafit  l^ujemu 
•loil.  II.  II.  |il:il;i  liniOka.  ridi  beriu'ki,  jemaOki. 

bn'u-a,  /'.  (coW.)  ilit-  liriiilei;  /nifrcx.  Kj.  ri-li  bratja; 
liratijtiK'i,  brac'iiu'i.  ihm.  hrui'wu.jctliiii  oil  biiice  brat. 
—  I'et  hnire  sve  jetbiii  ilruirofr  u  zadiijii'u  barka.  Kj. 
ll>b.  (.>ii(h»  stiirijii  liriu'u  otitlii  kiula  sii  :tiiili.  Xpr. 
tv5.  OiKi  .«»  Ivoja 'irm-d  nknilii :  kako  su  tiiiili  oiiako 
sii  i  proMi  .  .  .  Otio  su  hriica  knju  se  dobro  ne  zive. 
SKK  Dok  kusa  no  iimori  titnt  linn'-e.  Posl.  21il.  Trojiri 
hnire.  Npj.  1.  UHi.  Nosioci,  bntcu  iicroiijcnii  '.  iierojrjena, 
kao  i  i<;((;Vii<(.  1,  "J.M.  Al'  lu'  n  tebe  kazii  luajku  pio- 
srdilii,  Uraru  lujiijcviiu.  1.  111.  Velei'i  mi.  da  lie  Ijubiiu 
iiikoir  Uiiyina.  lu'so  iiioju  riiihm  hnivn  i  rodilelje.  1, 
4"_'i>.  ^>iia  poji  po  piitu  putiiike  a  za  zdravlje  ilnijii 
hrare  stoje.  2,  i'<22.  ( bida  Bjebr  viknu  na  dnizinu : 
■'^rmliia  hrii-'n.  oftaiij  oborite.  1,  2!Sl.  Bnioi  MiUu>iiii'i. 
Mib)J  222.  Oua  ;<«  roiln  i  po  jeziku  hrui-u  nasa  za- 
kona  Tursko^'a.  Pis.  20.  8vi  jezici  slovenski  stoje 
niejyu  sobom  kao  bnwu.  Rad  1,  100  (Brat  i  sestra 
nikiiil  xe  lie  nucinijii  Vtraea;  :ato  ne  valja  .ito  iieki 
pi.iii.  ltd  je  .leilmuro  -brac^e'  [pet  brace  i  dvije  sestre] 
ilorelo  Hrrite  »«  jii<i). 

brat-t'iijo.  II.  icrhiil.  oil  Viratiti  i  bratiti  se,  koje 
villi.  /-/I.  bratiiiiljeiije. 

brririca.  /'.  iliiii.  uil  braea.  Kj. 

Iirariiu-i.  brai'inaea,  in.  pi.  (St.)  Briider.  fratres. 
Kj.  siiiii,  lirai'iiiHc  iiye  ii  obiiuju.  —  Ti  imadej  devet 
iiiilih  brala,  ti  povedi  devet  braiinnca.  Kj.  vidi  i 
brateiiri,  bratijenci. 

briida.  /'.  (inriis.  brAdii  i  bradul.  Rj.  dem.  bradica, 
iiuilin.  bradetiria,  bradiirjna  —  J)  der  Bart,  barba. 
Ako  laze,  brnda  mil  ne  smeta  (mlad  je,  moze  mu  jos 
piidnijeti.  jer  je  slani  roekii  osobito  sramota  i  frrje- 
liola  lajiati.  Posl.  5).  Kj.  u  i-vrjcka  ilhtke  niz  obriizc: 
ZaoL'iiiiu-ili  se,  n.  p.  hradn.  Kj.  liS(>b.  Nadijrao  (ili 
zake.seriol  kninHii  (podriijrljivo  za :  britdii).  2(i7b.  Keser 
(u  salii  liinilii.  2(i.sb.  Jiiiidu  iiberberili,  obrijiiti:  da 
niu  irtin  oberberi  bnidu.  42Sa.  Majko  uioja,  ozeni 
me  lulada,  dok  inc  iiije  ohuzela  brada,  obuzela  brada 
i  brkovi.  l.'irib.  liiailn  oxtaviti,  den  Bart  waehsen 
la.ssen,  proniittere  barbani.  ITSa  (  uatmiti  da  rante. 
i :  pit^titi  briidn).  I'lofinisiila  sc  kosa,  brada,  poeela 
xijaljeti.  tit>oa.  Svr/ibrada,  ("ovjek  koji  jedan  put  iif:tari 
briidu,  pa  je  opet  ubrije.  Kj.  ()73a.  ()d  zle  zene  briidu 
H  .^ake  (bjeii).  Posl.  2;i3.  Zenite  fta,  ne  drji'te  ga,  da 
<;u  brada  ne  prerari.  Xpj.  1.  KH).  Kad  u  crkvii  ide. 
zubori  mil  brada  kao  zuborika.  1 ,  lOti.  To  zacuo 
st;ir  djedina,  oti  i/briii  b'jelu  bradii.  1,  2tl5.  A  xjcda 
mil  braila  do  pojxxa.  1,  tilJj.  —  2)  das  Kinii,  mcntnm. 
Rj.  dijel  iflnic  pad  don  join  iisiioin  f/djc  raste  brada: 
.ledno  se  fioloj  a  <lrii<.'o  sijciluj  bradi  pristoji.  DPosl. 
'.i'.K  —  -i)  kiikiiriiziia,  der  Hurl  am  KitkHru;,  barba 
setie.  Rj.  It  bilja  stu  rist  kao  u  cocjeka  brada.  ridi 
svila  3:  Kiinina,  brada  na  trsei.  Rj.  315b.  —  4)  s  ne- 
kiin  pridjeriwa  imc  bilju :  Kozja  bradit,  der  15oksbart, 
tra}ro|>Ofron  pratensis  IJnn.  Kj.  2!i2b.  Koiiitina  brada, 
sp'anik   1.  Kj.  2;M;b. 

bradi^jnc^a,"  m.  ii  pjesmi:  .\  najpotlje  bradajage 
Tiirci,  Ato  ne  nosi  iiiila  od  oriizja,  do  na  ruke  zlalne 
|x*rjanice,  a  da  njiiua  begenisii  jrlave.  Kj.  iif/a  sto  idc 
za  rojskom  te  daje  durove  dobrijem  junacima.  Kj.' 
bradaj-afra? 

brikdanjc,  ii.  dan  Bekommen  des  Buries  (von  Kuku- 
ruzj.  TO  aristis  muniri.  Kj.  verbal,  od  bradati.  stanjc 
koje  bira.  kad  brada  n.  p.  kuktiruz. 

hThdk>,  bradl'a,  m.  —  1)  lonai;  najvec'i  od  jed- 
no^'a  iiha,  pa  iiiia  iisnn  kao  bradii  ololioljenii,  Art 
J'opf,  ollae  ijcinis.  Kj.  —  'i)  eorjek  bradat.  l)anic'i<'-, 
.■\I{j.  .'>7Hb.  —  rijeii  s  takini  nant.  brazdaS,  briijaS, 
brviia^  biidala.^,  biirfrijai,  cerpis,  dimlija.s,  diijiljas 
funia.',  gurbeta.',  ikra.s,  jadas,  kartiii,  lakrdijas,  megjaS, 


iioktas.  (ika.i,  plelka.i,  rabolaS,  straiaJ,  tamburas,  vo- 
la.s  i  t.  d.  ()sn.  3r),S. 

bri\<lat,  adj.  biirlin,  barbalns.  Rj.  .ito  ima  briidn. 
—  Ne  I'li  stani  ni  bradata,  vei'e  uilada  golobradn. 
Npj.  1,  2!ir).  isp.  obradatiti. 

bri'idall.  d.ain.  r.  iinpf.  t.  j.  kiikiiriizi,  Bart  bekoni- 
nien  inni  Kiikiini:!.  sjiira  arislariiin  rallo  iniinitiir, 
Kj.  iMiirati  brada.  ridi  svilati.  v.  pf.  doz.  u-bradati. 

brildavii-a,  /".  Kj.  dem.  bradaviea.  —  1)  die  ll'<ii-(, 
rcriiicii.  Kj.  iidjeijod  na  tijtin  u  ieljadeta  Hi  it  zi- 
vinieta.  —  '2)  na  sisi,  die  Brusltvarze,  papilla  mam- 
mae. Kj. 

bri'ldav !(■!<■».  f.  dem.  od  bradaviea.  Kj. 

bradelliia.  /'.  aiiiini.  od  brada.  Kj.  takra  ainim.  kod 
babclina. 

brridii-a,    /'.  dim.    od  brada,   Jiartlein.   barbiila.   Kj. 

bradii-i.  in.  pi.  saino  u  oroj  zaiioncci:  nasrjoh  liee 
brailiee,  \\>  bradira  ustoeiee,  vis'  ustoeii-a  nosoeii'e, 
vis'  nosoeiea  filedociee,  vis'  jjrledoeit'a  lelocioe,  vi.V 
eeloeii'a  (iojko  krmke  vrai^a  (I.  j.  brada,  usta,  nos, 
0(i,  <elo  i  eefalj  u  kosi|. 

Itratliei,  in.  pi.  selo  u  Jadru.  Rj.  a  Srbiji. 

bra*l6vnli(-a.  /'.  lu  Dubr.)  ii<f i  barbiin.  Rj.  iiioiwJa 
)'i7i(i. 

bradi'iriiia,  /'.  vidi  bradetina.  Kj.  takia  auijm.  vidi 
kod  liabiirina. 

bri'ldva.  /".  Xiiiimera.it,  aseia.  Rj.  yeii.  pi.  br'ad.iva. 
Obi.  20.  oriiijje  drrodjeljsko  kojim  se  tese,  nalik  na 
sjckiru.  vidi  keser,  vancaga.  dem.  bradviea,  (n«/iii. 
bradvetina,  bradviirina.  —  Kad  se  baje  od  micine, 
bajaliea  na  kiu'iioiue  pragu  iirekrstajiu'i  bradrom  po 
micini  govoii  .  .  .  Bjezi  mieo  posjee'  en  te!  .  .  .  na 
posljetku  iidiira  bradrom  u  prag.  Rj.  .'{(iol).  Obradviti, 
olesiili  bradrom.  ■133a.  AH  mi  svadbu  ali  bradvu. 
(daj  ili  kazi.  .  .  .  znaei  :  ili  me  obraduj  ili  iibij,  po- 
sijcci  bradrom).  Posl.  9.  Zaeudio  se  kao  da  je  vigjeo 
lijcvii  brudrii.  MT.  Ko  o  svadbi  ko  <i  liradri.  (valja 
da  je  iiekakav  doSao  na  svadbu  jia  ukrao  brailmi). 
1.01.  Sve  u  iijeuui  (mjestu  sabora  Bozjih)  sto  je  rezano, 
razliise  sjekirama  i  bradrama.  Ps.  74,  (i. 

brail\  eni,  adj.  run  Ximinera.rf,  asciac.  Rj.  ito  pri- 
pada  hiiiilri. 

bradvetina,  /'.  aiuim.  od  bradva.  Kj.  takra  auiim. 
kod  lialietina.  ridi  bradviirina. 

briidviea.  /'.  dem.  od  bradva.  Kj.'  44.  akc.  od  Da- 
lliiieil.    .VKj.   .')f>Oli. 

bradt'ili,  vnn.  r.  iinpf.  init  der  Adt  behauen,  de- 
dularc.   Kj.  bradrom  tesati.   r.  pf.  sloz.  o-bradviti. 

bradviirina.  /.  aHijm.  od  bradva.  Kj.  takra  auijiu. 
kod  baburina.  ridi  bradvetina. 

Kraiei.  Briuia,  ni.  pi.  pleme  u  Austrijskonie  pri- 
morju  vik'  Biidve,  na  granici  Crnogorskoj.  Kj.  — 
Opravio  posao  kao  Petronije  na  Braieima.  (. . .  isao 
sam  na  BraiceJ.  Posl.  240.  Tri  male  kneiine  ili  opStiiie  : 
Maine,  Pobor  i  Braici.  Kov.  31.  Daniiiv,  ARj.  uSlli. 
;)(.se  Brajiei. 

Kriiilu,  in.  irae  musko.  Rad  2(i,  .V).  u  AKj.  .Wia. 
pise  DaniCii:  Brajilo.  hyp.  od  Bratoslav.  takva  hi/ji. 
kod  Drailo. 

brAja,  III.  (ist.)  vidi  brajo:  Svi  su  bolesni  o.siiii 
kilavoga  braje.  (Posl.  282).  Kj.  voc.  brajo.  vidi  brSea. 
i  si/n.  ondje. 

Itraja,  m.  (ist.)  hijp.  od  Bratoslav.  DARj.  o81a. 
dem.  IJrajica,  koje  vidi. 

brajaii,  m.  Binder  (vertraidieh  zu  einem  Frcunilei. 

fraleixuliis.  Kj.  Iniji.  od  brat,  vidi  braea,  i  si/n.  ond/i. 

j  kaze  se  prijateljski  koina  koji  i  nije  brat:  A  sad  da 

ti  za  Omera  kazem,  poslusaj    me,  moj  tnili  brajane! 

Xpj.   .'},    137.    rijeii    s    takim    iia.sf.   brsljan,    bukvaii, 

ilivljaii,    domisljan,    dragan,    goran,    grkljan,    klipaii, 

kovrean,  kopilan,  koSlan,  krean.  kriaii,  maean,  mesaii, 

j  nirlvan,  ra.<laii,  rigjan,  smrdan,  Kuieaii,  saran,  supljaii, 

I  zavrzan,  zekan,  zvekan,  zukvan  i  t.  d. 


Itnijiiii 


—  93 


bninid 


Itn'Vjati,  in.  imp  imiiko.  Kj.  Inip.  oil  Bnitoslav.  Uikva 

1/  ii/i.   liili  l:iiiJ  ( 'vijaii. 

Iirajila,   /'.    pcnjidn,    oilriiia    u    viiio^nuhi.    rinova 

./  hijit    .<('  ^j».<(t   te  ni'itv    u    riaiiin    uz    oihir,  lioji 

'J  sc  :a  in  tiucini.  .vuU    riirdaklija   i  xi/ii.  oiidje.  — 

I  lili  senicii  nikiu',  kiikolj    im-sto  najde;  jJiw,  zloi'este 

iriLvc  ni  iiioc  uiu'i  lirnjdc.  JI.  Kuharcvii'.  DAKj.  oSla. 

Itriljoii,  m.  ridi  hiajau:  Karaiitilo,  iiidJ  mili  lirnjcm: 
llj.  ndi  i  briica,  i  si/)/,  oitdjc.  —  Dvoiba  lurska  i 
pihimka  vnita  ni  ziiaju  kuiiia  nl  lirnJiiKi  hmta.  Dl'osl. 
M.  rijecis  tithim  luiM.  buscii,  liroliljen,  <;i'ebeii,  jaseii, 
I  Irii,  kiR-eii,  lipiMi,  pelen,  pie-^Ijen  (/  pisljeul,  prsteii, 
-i-ljen  ((■  strsljenX  tresljou,  uirljen. 

Itriijii-a,  m.  inu'   miisko.  Rj.  dim.  vd  Biaja,  a.  oco 

'//.  ml  KratOMlav. 

Itriijici,  Hraju'ri,  in.  pi.  vUli  Biairi. 

Itri'ljilo,  m.  ime  musko.  ridi  Biailo. 

Iinijiii,  adj.  Ho  pripuda   braji:  C'isto,  kao  hrajine 

,:nv.    (Posl.    ;!-l,S).    Kj. 

Iirikjill,  »i.   hijp.  ud  brat,  ridi  briica,  i  syn.  ondjc. 

Tf  poirul)i    lopu  Janjii   sU-rm''  loznicii  .  .  .  susrece 

iulai»_)aiiit'aii   Jaiijin   hnitnc  .  . .  jer  je   ujojzi  mila 

:i   od   inilog    brata.    ISpj.    1,   t)13.    briijin.    DAUj. 

"J:i. 

Itrajko,  m.  In/p.  od  brat.  Hj.  ridi  braca,  (  si/n. 
'■iiilje.  — •  Jedui  vicii:  .lao  inoja  niajko!  Driijii  virii: 
\  ■  boj  mi  8e,  hrajko!  Npj.  1,  r)()l. 

Iiriijo.  w.  Rj.  gen.  bnlja.  voc.  brajo.  hyp.  od  brat. 
>-iili  brai'a,  /'  .<!/».  ondje.  —  1)  ridi  brajan.  Rj.  — 
I  '/111!  se  Urajo  liriiec,  i  rodi  se  golo  mace.  Dl'osl.  93. 
brajo  brace  ixp.  l)rajeii  lirat  kod  rijeci  brajen). 
~  ivi  liTuju  uifdovi  prs(t)  u  rilicii,  ne  iimije  ni  za- 
_M~iit.  115  (zagristiti  ilijah'l't.  iiijcsto  zajrristil.  —  2)  (.ii 
I '.'"it  muzevlji  rojrjak  zeni.  Rj.  —  (^rbija  je  nedaleko, 
c'uj  ine.  Iirajo  .  .  .  Xemoj  mi  se  zaustavit',  —  mladi 
Irnjii.  Npj.  i),  4r>8  (narii'ui'i  i  iidiijuii  djerern). 

briljov,  udj.  sto  prip<cdii  hrajti:  Ovo  mi  je  hrajor 
Jii.luk.  Rj. 

brak.  m.  ridi  zenidba,  udaja;  Ehc,  Duitriinoniuiii. 
'-iiiijiiiiitnn:  U  srpskome  jeziku  niti  sto  znaci  hnik 
m  siipriijj.  Pis.  15.  Da  je  srpski  zakonopisac  .  .  .  znao, 
kako  narod  misli  i  govori  o  onijem  stvarima,  koje  on 
pise,  jaraacno  bi  on.  n.  p.  ono  . . .  mogao  napisati  bez 
Jiriikd'  i  bez  „bracnij'  i  bez  „hral;olomstra'  .  .  .  Ako 
u  nasemii  narodnom  jeziku  neraa  rijei'i,  n.  p.  za  ma- 
tematiku  i  za  hemiju,  valja  da  ima  za  zenidbu  i  za 
puStanje  i.ena.  IG,  17.  «//'  ridi  bracni.  Da  ste  ti  i 
Stamens,  take  bliski  rod,  da  ne  moie  biti  hraka  megju 
vama.  Megj.  133  (rijeci  .<?«  popore)  —  akc.  DARj. 
bS3a.. 

bralc!  Bruder!  fritter!  Rj.  to  je  voc.  a  u  nom.  je 
akc.  lirille,  flen.  brila.  i.'ip.  P<isl.  XXXI.  Osn.  51.  hyp. 
od  brat,  ridi  briica,  i  nyn.  ondje.  —  Za  ran",  l*a\le, 
za  ran',  mili  lirale !  Npj.  1,  4.  Hajde,  sele,  na  tanke 
fiardake.  Sestra  bratu  rijec  progovara:  Hajde,  hriilc, 
na  tanke  cardake.  2,  23{).  tiikrn  hyp.  cile,  cale,  male, 
pole,  sele,  tale,  imena  vidi  kod  Krile. 

brsViia,  f.  —  IJ  dim  Wchr,  Miihluehr,  moles.  Rj. 
postanja  kojeyii  je  braniti :  «  rodcnice  ono  Ho  usta- 
rlja  roilu,  ne  da  joj  teii,  hriini  joj  feci,  vidi  bent, 
iiaper.  —  'i)  eine  Art  Kgye,  oceae  genus.  Rj.  nckakra 
drljiiea:  Bolje  se  i  na  lirani  voziti,  nego  pjeSice  ho- 
diti.  (Posl.  2()).  Prevuci  Itrtinn,  jia  hajde  n  Bosnu  na 
hranu.  Rj.  (({ovore  Licanima  koji  po  kameniloj  zemlji 
ue  mogu  dnl)oko  da  orn,  i  tako  im  nc  trcba  drijaca, 
nego  samo  hranu,  grana.  Posl.  2l>0).  u  ijjekojim  kra- 
jevima  llrr.  brana  je  upriiro  sto  i  drljai?a,  koje  vidi 
i  sy}i.  ondje. 

bri^iiaiijc,  n.  das  Eygen,  occotio.  Rj.  verh.  od  bra- 
nati.  rudnja  kojom  tko  brana. 

brikuati,  nam,  ;>.  impf.  (a  Hrv.)  branu  vuii  preko 
oranja,  egyen,  occare.  cf.  drljati.  Rj..rt(?t  i  brnati, 
vlaiiti,  zubati.  v.  pf.  sloz.  do-branati,  po-. 


braiulla,  t'.  die  Liinte,  tuniculnx  tnccndiarius 
(Briindl?).   Kj.  /Itilj  tojnnyski.  rijee  Ajem. 

ItraiU'it'DViei,  m.  pi.  n  naliiji  Valjevskoj  nn  desnoj 
strani  rijcke  I  iraca  navrb  jcdrie  litice  zidine  oil  sl.a- 
roga  gra<lica.  Rj.  od  imena  Braneg,  hyp.  od  Braniaav. 
e  je  od  staroga  e.  D.VRj.  58.5a. 

bniiiica,  /'.  t.  j.  jabuka  ili  kruska,  gepfUicktes,  nicht 
herabgcsrhiitteltes  Obst,  pomii  dccerpta,  non  decussa. 
Rj.  uzabrano  a  ne  otreseno  voce  zenskoga  roila,  n.  p. 
jabuka,  kruika.  —  U  .Jadrii  (oko  Loznice)  opietu  nia- 
gazn  od  pruca  pa  naspu  u  jesen  jabuka  branica  te 
stoje  preko  zime.  Rj.  340a. 

brikuit-,  m.  (u  (J.  (t.)  Beschutzer,  defensor.  Rj. 
koji  brani  koga.  ridi  branilac,  branitelj.  —  '^vaj  se 
covjek  naziva  starje.^ina  ili  branii:  Priprava  ()2.  ^iv 
je  Ciospod,  i  da  je  blagosloven  branic  moj!  Ps.  1<S, 
46.  Branii  je  nas  Bog  Jakovljev.  4(),  7.  Branic  vjcre 
na  Sestome  vaseljenskom  saboru  u  (.'arigradu.  DP. 
93.  rijeci  s  takim  nast.  branic,  jaric,  Ijiitic,  mravic, 
vratic,  zvonic.  nije  li  akc.  u  tijem  rijecima  brjlnlc, 
branica,  jaric,  jarica  i  t.  d.  ?  isp.  kolic.  imena  vidi 
kod  Devic. 

Braiiit'cvae,  Brrmicevca,  m.  Rj.  corjck  is  Brani- 
i-eva :  Stavlja  redom  jeduog  do  drugoga:  do  Stevana 
Kucaiuca  .lova,  a  do  Jova  Pctra  Branicevca.  Npj. 
2,  2(12. 

Itri^iiieOx  ka,  /'.  Rj.  h'lia  iz  Branicera.  ridi  Brani- 
cevki)ija 

bri'liiier'vka  muha,  /'.  Rj.  (kojoj  je  leglo  u  Brani- 
cerii).  zore  se  i  Golubacka  mnha,  koje  ridi. 

Itri\iii(-r>vkiiija, /'.  Rj.  :ena  iz  Branicera.  ridi  Braui- 
cevka.  —  Kucevkinjc  i  BraniHerkinje.  Rj. 

I{ri»iiift'\  0,  n.  tako  se  zove  Po^.arev.acka  naliija 
(t.  j.  od  Jlorave  pa  duljc  do  Porecke  rijeke  i  do 
Omoljskijch  planina).  Kj.  —  Kad  su  bill  kod  Kuceva 
grada,  kod  Kiu'eva  i  kod  Uraniceru.  N'pj.  2,  50(). 

ltr:\iii<-('V!ski,  adj.  Kj.  .ito  pripada  Branicevu. 

briliiik,  branika,  hi.  —  1)  u  piiske  odozdo  Ho 
pokriva  oliaracu,  der  Biigel,  cf.  straza.  3.  Rj.  —  2)  ridi 
nsperica.  Rj.  lijeri  (ilebeli)  kraj  u  raonika  od  usijit 
pa  gore  do  nokia.  —  S)  mjesto  naciujeno  za  obrann, 
Schutzirehr,  Bolluerk,  Festungswerk,  munimentum, 
propugnaculum :  Jaki  na  braniku.  Posl.  108.  O  sva- 
cemu  egleu  zametnuli:  kako  j'  koji  junak  na  mej- 
danu,  gdje  j' Turcinu  stao  )irt  braniku.  HNpj.  4,  571. 
—  -ij  zendja,  n.  p.  dubrava,  suma,  imajuci  gospodara, 
zabranjena  drugima:  Zabrau,  zabraiia:  branik.  Rj. 
llilb.  ridi  i  branjevica,  branjevina. 

briliiilac,  briuiioca,  m.  Danifiid,  ARj.  585b.  koji 
brani  koga.  ridi  branic,  branitelj.  —  Branioci  svojeg 
ognjista  izlaze  svijetu  na  vidik.  Dnbrovnik  18(j8.  akc. 
DARj.  5.S<;a. 

ltri\liilo,  m.  ime  muJko.  Rad  2fi,  55.  postalo  od 
Brauimir  i  Branislav.  takvii  hyp.  vidi  kod  Drailo. 

ItritiiiiiiTr,  m.  ime  muSko.  DARj.  oSiia.  isp.  Usn. 
293.  isp.  Branislav.  hyj).  Branilo,  Branko.  —  Brani-mir. 
takii  slo.:.  imena  ridi  kod  Budimir. 

Itn\iiislav,  m.  ime  nuiSko.  DARj.  586a.  isp.  Osn. 
293.  isp.  Branimir.  hyp.  Branilo,  Branko.  —  Brani- 
s(l)av.  tako  sIdL  imena  kod  Berisav. 

I)rs\nili>lj,  m.  koji  brani  koga:  Beschiitzer,  Yerthei- 
diger,  defensor,  ridi  branic,  branilac.  —  Ti  im  bjeSe 
npravitelj  i  savjetnik  i  branitelj,  kod  gospode  i  kod 
brace.  Kov.  112.  Imajuci  nju  (Mariju)  za  tvrgju  vjere 
imamo  branilctja  ( iospoda,  kojega  je  oiia  rodila.  DP. 
152.  rijei-i  s  takim  nast.  ridi  kod  boditelj.  akc.  od 
Danicica,  ARj.  .58(ili. 

br:°liii(eljka,  /'.  koja  lirani  koga,  die  Beshiitzerin, 
die  ]'ertheiiligerin,  dcfenstrix,  patrona :  8mrt  njezinu 
(Marijnu),  kojom  nam  je  postala  branitiljka  ua  nebu. 
]  >P.  324.   —  za  akc.  i  nast.  isj).  rJvditeljka. 

britiiiti,  branlm.  r.  impf.  Kj.  r.  pf.  sloz.  o-brauiti, 
od-,  za-.  V.  impf.  sloz.  za-branjivati.  —  la)  wehren, 
defendo.  Rj.  cuvati,  stititi,  zasticivati,  zaklonjati  koga 


Itriiiiko 


94  — 


braSno 


i7i  Sto  oilhijajilfi  od  tijaja  :l'>:  Velika  jjooina  ...  ii 
takoj  vrliti,  d.i  je  uuilo  Ijmli  nwJ.e  hrtiiiiti  ml  <'Hinr 
r.jsAT.  Rj.  ■■>1'V>.  -^  poknij  iijo  (O-elenke)  kiilo  okovmio, 
Mo  jimakii  /moil  o(/  ririHCH"  i  od  vjetia  Ijuta.  Kj. 
7.'il>.  Svaki  iiosi  svijetlo  oruie,  :\  dfi  crVru  od  Tu- 
I- r  .1  hriiiie.  Npj.  3,  l!t<.  Kako  I'emo  mi  hruiiiti  ^rpxki 
i,:il:  i  (Iff  (i.  Ken?eli-a  kao  i  td  ujepi.  Nov.  !Srb. 
IMT.  •i.'iS.  Kmaiuiel  je  iznajpre  Imaiio  nio.tf  iz  to- 
{Kiva.  i^.ilijo  2(!.  —  ft)  prurdafi.  oiiorarali,  odf/ora- 
ruii  hiiin  Hi  Ho.  rii  eines  Oim^eii  sprcchcn.  iliit  cnt- 
schiildiyeii.  rcrtlieidifieii,  excitsare,  dcf'ensarc:  .Mi  zato 
opet  ja  tiDjje  rijeri  ne  hranini,  nesro  i  ja  kazem  .  .  . 
Uj.'  XX.  Ouiia  pop  Luka  staiie  hrunili  i  oiljrovarali 
Mdirane.  Uanica  .'!,  "iO:}.  Je  li  on  doJao,  rla  hniiii 
Milenhi  od  ii.;><;((.  Milos  21.  Kao  Mo  moze  pred  m'c- 
nijcm  sri,jetom  hrmiiti  i  oilsrovarati.  Pis.  (!().  —  c^  s« 
se,  if/ZcA'.'.  i<  ziKicciijit  pod  a)  /  pod  h):  Ziv  xe  i  od 
pedeset  za  nevolj\i  mo'ie  hraiiiti.  Posl.  ISo.  Iz  iije 
ikule^  .«•  hriinio  jiiiiai'ki  od  morskijeli  ueprijatelja. 
."iUl.  Da  ae  iz  iijih  (iz  ^^aneeva)  od  Tiinikit  hriinc. 
Npj.  4.  ."ilT.  Branite  sc  oijiijem  od  Tiiiaka.  4,  407. 
Da  se  valja  s  rajom  l)iti  i  od  nje  se  hraiiiti.  Danica 
3,  lii2.  l>a  .<»  Ke  i  u  ta  vremena  s  oiuzjeni  olimali  i 
hrttnili.  Kov.  3il.  Turoi  .«»  .vc  s«  moj)is(nHmi  hra- 
hrosiu  lirtinili.  Milos  108.  —  3  a)  hindcni,  impedirc. 
Rj.  zahranjiruti,  swetiiti.  kruiifi,  ne  dojmstati:  Ko  ti 
fcrrtMi  ?  ja  ne  hriiiiim,  icli  hiii  nicht  dai/enot,  non  re- 
piiffiw.  Rj.  —  (Kad  se  i-rraju  krmace)  jedan  spolja 
krinat'ii  tjera  ...  a  ostali  svi  valja  to  da  brdnc  i  svo- 
jijem  Mapovima  da  je  odhijajii.  Rj.  o04a.  ISlisevi  i 
pacovi  tree  na  sve  strane  i  sliiire  s  batinama  stoje  te 
hraitc  da  ne  natrfe  na  sto.  Npr.  42.  ViSe  piita  se  na- 
kanio  da  ih  (trjeoii^  jedno  jutro  pol'ije ...  ali  mu 
zeiia  liriDijiiie.  l'i'2.  Ako  mi  liriinc  pjcraU,  ne  brane 
mi  plakati.  Posl.  .').  Stvar  hranjcnu  vef^ma  je  iugjena. 
DPosl.  lit).  Dofrje  Isua  da  se  krsti.  A  Jovau  hra- 
njase  mil  frovorei'i :  ti  treba  mene  da  krstiS,  a  ti  li 
dolazis  k  meni?  Mat.  3,  14.  Evo  vode,  stn  hriini 
meiii  da  se  krstini?  I)j.  Ap.  8,  3(i.  Posla  k  meni  po 
mene  i  po  sinove  moje  i  po  srcbro  moje  i  po  zlato 
moje,  i  ja  tjiu  ne  hranih.  ("ar  I.  20,  7.  8to  god  ze- 
Ijahu  0('i  moje,  ne  lininjuli  im  niti  ukraeivah  srcii 
avojcmii  kakofra  veselja.  I'rop.  2,  10.  —  h)  sa  se,  re- 
flckx.  nstrui-urnti  se,  zapati  se,  pirot'viti  se,  opirati 
se,  kriititi  se,  ne  htjeti,  sich  ueifiern,  recusare,  ali- 
niiere,  nolle:  ^ena  saleli  miif.a  da  joj  kaze  zaSto  se 
niLsmejao.  On  .se  stane  hruniti:  Pioirji  me  se,  zeno, 
Hofr  s  tobom!  sto  ti  je?  ne  znam  ni  sam.  Npr.  13. 
Novel  se  ne  hrane  i  dvaput  brojiti.  Posl.  2215. 

Kraiiko,  ni.  ime  mu5ko.  Rj.  hi/p.  od  Branimir  i 
I'.raiiislav.  —  tidrii  hyp.  ridi  l:ud  BoSko. 

hraiijr,  n.  n.  p.  kukuriizno,  vinogradsko,  das  Lesen 
(Veihseii,  Krnlen),  messis  zeae,  rindcmiac.  Rj.  verbal. 
od  brati.  radnjn  l.ojom  iko  here  ii.]i.  kukuruze,  rino- 
i/rad.  ridi  jamanje,  jemanje,  trganje  2;  beridba.  — 
lierlia,  \\  Srbiji  bi  se  reklo  vinojirndsko  branje,  a  u 
BfM-i  jemanje.  l{j.  22b.  Danju  radi  da  iizraste  sto  po- 
HJidis,  i  jutrom  frleiiaj  da  ti  sjeme  nikne;  ali  kad  dofrje 
do  liranja  nizprabiee  so,  i  o»ta('-e  ti  Ijuta  italost.  Is.  17, 
11.  Kad  sc  p.'iliiiri  poslije  liranja  vinogradskoira. 
Mill.  7.   I. 

braiiji'iiii'ii,  f.  (ii  Hrv.)  ridi  branjevina.  Rj.  ridi 
i  branik  4,  zabran,  zabrana. 

briiiijriiji',  n.  das  W'ehren,  defensiff.  Rj.  verbal,  od 
braniti.  ruilnja  kojoni  tkii  brani  koija.  Hi  brani  kome 
xio:  No  Milos  mil  po  duffom  hranenju  (nijesfo  bra- 
njeiijiii  i  pri-piranju  refe  .  .  .  MiloS  64. 

br<iiijevina,  f.  vidi  zabran.  Rj.  vidi  i  branik  4, 
branjenii'ii,  zabrana.  —  rijeiii  tako  nacinjene:  gragje- 
vina,  koSevina,  kr/'x-vina,  kupljevina,  paljevina,  pro- 
Aevina,  ragjmlna,  te<':evina  i  t.  d. 

brilnjfiii:,  m.  der  Krammctsvoijel,  turdus  pilaris 
Linn.  if.  bravenjak  i  syn.  ondje.  Rj.  ptica,  pripada 


rodii    drozddru.    ridi    i   boroviijak,    /   si/ii.    ondjc.    — 
rijrci  s  tiikim   nasi.  isp.  kod  bjeliig. 

briisk:),  /'.  ridi  vraska.  Stnlli.  Vraska,  I'respa,  firinzn, 
riifiK.  Stnlli.  )■((/(  i  fraska.  syn.  ridi  kod  bora  2.  , 

bri'isfvo,  HI.  vidi  bratstvo.  Rj.  bra(t)stvo  (isp.  bo- 
gasivo  /  bogatstvol.  ridi  i  bratiiiistvo,  bvatinstvo.  [ 

h  Til  s  I'm  lea.  f.  (jermen  cauliinti  hicmale,  ono  Sto  na  ; 
koranu  od  zelja  preko  zime  izrasto  na  novo,  obraslica.  ] 
H  Here.  N.  Oiirie.  n  Dalm.  J.  (inipkovie.  I'AKj.  r);i.'ia. 

brasfiiico.  u.  — •  J)  deitt.  od  brasno:  daj  mi  malo 
braiianea.  Rj.  faki-a  dem.  kod  barioce.  —  2)  viatieum. 
jelo  sto  se  nosi  na  put.  D.VRj.  .''I'.KJa  (isp.  braSancevo), 
ridi  brasaniea,  /  syn.  ondjc.  *  " 

brasikiii'-aili.  adj.  corporis  Clrristi;  sto  pripada  hra- 
isanicrn:  Ibasaiirani  rolvrlak.  M.  Divkovie.  Na  tilo 
(4nspodiM()V(>  ali  ti  na  brasanrani  ietvrtiik.  S.  Marii'ilie. 
DARj.  .'■):i3b. 

braSiiiUM'vo,  n.  das  Frohleichnumsfest  (der  Kn- 
thotikcn),  festum  corporis  Christi.  Rj.  «  katolika  hlag 
dan  tijcla  Hristora,  koje  se  kao  brasaniea  (brasauee 
2)  nzima  na  put  u  rjecnost. 

bra.sanii-a,  /.  vidi  braSnjeuiea:  I  u  torbu  niei'e 
bnisaniru,  Rj.jclo  (osobito  od  bra.ina)  sto  sc  nosi  na 
pal.  ridi  i  brasanee  2,  brasenioa,  brasnenik,  braS- 
njeiiik.  (.'■7).  iioputniua,  putnina. 

bri'iseiiica,  /'.  ridi  brasaniea,  i  syn.  ondjc.  —  Imam 
brasenicu  u  torlii.  iS.  LjubiSa.  Uzmi,  brate,  braiienicu 
tila  gospodina  nasega  Isukrsta.  L.  Terzic?.  DARj.  &03b. 

brilsiiar,  brasntira.  ni.  der  ^^chlIldndler,  qui  /'«- 
riiiioii  rcndit.  Rj.  prodarac  brasna. 

brasnara.  /'.  —  1)  Mchlknmmer,  pcnns  farinaria. 
Rj.  koiiKira  fidje  se  drzi  brasno  (pa  i  driiyo  sto  preko 
i/odinc  ircha  za  jclo).  —  2)  (ii  Srijemu).  Rj.  zove  se 
tako  i  zatror  za  krivre  srcstcnike,  jer  se  11  njemu 
nekad  driSalo  brasno.  ■ —  !i)  njcka  jescnja'  jubuka  koja 
se  zove  i  luilaja.  Lj.  KovaCevie.  DARj.  .'')i)4a.  rijevi 
s  takim  nast.  kod  badnjara. 

bn'isniirka,  f.  die  Mehlhandlerin ,  que  farinam 
vcndit.   Rj.  koja  prodaje  brasno. 

bri'isHav,  adj.  1)  mit  Mchl  bestreuet,  farina  cons- 
2)crsiis.  Rj.  Iirasnom  posnt,  koji  se  obrasnario,  omiKio, 
omtu-en.  isp.  obra.Miaviti  se.  —  Ko  11  mlinicn  unigje, 
brasnav  izidje.  Posl.  158.  —  3)  jabuka,  kroniiiir, 
mchliclit,  farinarcus.  Rj.  jidiuka  je  braSnava,  kroiiipir 
je  bra.inav,  kad  sc  prosipajn  kao   da   su   od   brasna. 

—  adj.  takra  kod  bagav. 

brasiit'iiT.  (liriisnenll,  adj.  n.  p.  torba,  Mchl-(Sack), 
farinae  (scrrandae).  Rj.  sto  pripada  brasnu.  ridi 
brasnjeni.  —  Mantala,  jelo  od  brasncnoya  crijcta  i 
od  slatka  vina.  Rj.  34r)a.  Kola  od  mlina  brasncnoqa. 
Npr.  234. 

brilsni'iiik,  )».  ridi  braMijenica :  Mijesi  niii  lake 
brasncnike.  Rj.  vidi  i  braSanica  i  syn.  oniljc. 

brasno,  n.  das  Mehl,  farina  Rj.  vidi  ndivo,  nuika. ' 

—  Puna  km'a  brasna,  ku(^a  od  braiinii.  t.  j.  gdje  se 
daje  jesti  svakome  ko  dogje.  Rj.  Buza  .  .  .  Turei  je 
grade  od  brasna  (Oini  mi  se  od  proscna).  Rj.  47a. 
Bulnmae,  nekakvo  jclo  od  brasna.  4Ka.  Krupno  braiino 
kao  -/.n,  a  sitno  kao  pjena.  l.^ilb.  Usjev  od  kojega  se 
obii'no  lirasno  nicljc.  lOOa.  Isijevei,  ono  brasno  sto  se 
po  drugi  put  isijeva  (na  rjegje  sito)  iz  inekinja.  232b. 
Istresine,  ono  Sto  se  n.ajposlije  istrese,  n.  p.  brasno 
iz  vre<;e  (kad  vet'  brasna  nestane).  240b.  Okolis,  ono 
brasno,  Sto  ostane  oko  kamena  vodeiiienoga  kada  se 
ustavi  vodenica.  4541).  Poniaz,  scnihto  brasno  raz- 
nmeeno  u  bladnoj  vodi,  kojom  se  poniazuje  kukn- 
ruzan  bljcb  kad  lioee  da  se  melne  u  ]iei'.  Tj.'itia.  Cvijet 
od  hraiiva  80ilb  (najsitnije  brasno).  Ondje  (se)  za 
nevoljii  i  orsenim  brasnom  lirajie.  Posl.  4!l.  Zna  svinja 
Sta  je  poskurno  brasno.  i)3.  lirasno  mjeslo  jclo  moJ;e 
se  fnti  u  (Innnicl,  n.  p.  kura  od  lirasna,  rekne  se  za 
gazdinsku  kn(''ii,  gje  se  gosti  doeekuju  i  easte.  XLIX. 
Ni  zimi  lii'z  ruba  ni  Ijeti  bes  brasna  ne  putnj.  DPosl. 
81.  (ordje  braSno  znaei  sto  u  mojem  savieaju  i  danas 


brasiijoiii 


95  — 


brntijcnci 


■li\  f.  j.  nc  mlivo,  mnka,  net/o  sffino  ono  sto  i  bra- 
riiica,  /.  ./.  jclo  sto  KC  nosi  iiii  put.  Ivekovii'.  I'idi 

I'AKj.   fiilab).    ZapoviL'je  Arai'vaiiinia,  da   iia  vrat  iia 

ih>^  vuku  za  MJiiu  hi-iitmo  n  l.ozriicii.  Daiik'a  ;i.  203. 
/(■  li  i  oviljf  liraSiio  ./V/d,  hninn?)  Miiotri  su  liili 
"iiw  rn/asuli  jio  kojekaUijeni  lialjiiiaiiia  i  ilaskama 

ii>n  l)i  iiiliirila  kisa  da  Id  t;a  motjli   sakufnti  i  liljeb 

iiridji'siti.   Sovj.  (17. 
hraiiiji'iii  (bniMijeiu),  adj.  villi  bra.5neiii:  Slado  ti 

^.    ^irdo.  i  iz  njesa  vadio  sir  koliko   hrainjeni  nilin. 

lirilsiijtMiicil,    /'.  jdo   ifo    se    iioxi   mi  pnl,    Ixeinc- 

hrintii,  iiiifiriim,rf.  brasaiiiea,  braSnenik,  brasnjonik: 
\.  Sto  ti  je  u  torbi?  15.  liriiiiijeniin.  I'a  sjiiciuise 
/  '/v   brain jcti ice.  Kj.  —  U  torbici  tiinha  hriisnjcnira. 

''4.  i?:!7)  It.  j.  torba  jo   rgjav   ambar   ili   mapizin, 
se  \i  njoj    mlopri)   in'   mo?.e  pont'lii.  N[)j.'  4,  XTj. 
/,a|ii)vj<'di,  da  iiii   d;idii    hriiiujcnicc   na  pul.  Mnjs.  I. 
I  '.   •_':'). 

Iirasiijciiik,   lirasiijonika,   m.   (u   ('.   (t.)   vidi  bra- 

II  nik:  Siuiiraj  un  laka  hyiisiijenika.  Kj.  vidi  i  bra- 
-  iiiii'a.  I  .'■7/II.  oiidje. 

I(ra(.  m.  dcr  liriider,  fritter.  Rj.  mdi  burazcr.  sti- 
•  hiu:  nobial.  hi/p.  braca,  i  .s-i/ji.  nndje.  brat  xc  ~a- 
iijujc  II  iiniiiiiiii  rljei'jii  brai'a  {hnjr  vidi),  idi  imii 

■  I  ninii'.iiii  (ildil.'c:  Imam  doma  iiiilih  dovct  hriitii. 
Ilj.  'I'i  iniades  devft  milib  liriitii.  Obi.  11.  n  iiinonni 

I'lalja,  bralijiMioi,    brai-inci.    lirat    )//;/(■   aiimo    mitsho 

ir  niiiikoiiiu    Hi   :cnxkii)i)U    djiietu    iitili    roditeljii 

-lOHo  ofii  ixtoijii   Hi  xiivio   miitcre  ifite,   neijo  je  i 

iinisko  i-eljiidi'  iiiiirikomu  Hi  ienskonni  Idiicmu    rodu; 

/•  '    vf   /   prijiitcljii   i   drnifomii    kukviimu   rovjcku   od 

'<i  ili  po  lUiifii  ili  Jioi/om  k'ize  brat.  —  J)  hrat 
:i :  atric.  hrnt  od  Mricn  (aU'if^y  sin):  braluued.  hrat 
■niliriti :  iijak.  ieiia  lirata  niatrriiia:  iijiia.  britt  od 
i>' ii  i  mtitere  i  hrat  oil  riiaterc:  rojrjoni.  tirut  xamo 
ji'i  ni-u  ili  sumo  po  niattri :  pobdirat.  hrat  pohratimor 
il/  jioxcxtrimiii :  pobilirat.  Imif  nin'.rrlji:  djever,  ago,  | 
zl:ii<ije.  Iirat  'enin:  sura,  ridi  kod  tijch  rijci'i.  —  j 
'i)  .N'eiiia  Ijeta  bez  (ijurirjeva  dana,  niti  hriita  dok 
in  rndi  niajka.  Kj.  Brute  draijnririi !  Kj.  137b.  Za\ 
Hiifin  hrntc!  umreh  od  zejrji.  Npr.  "io.  Po  liniiii  da  si  ! 
mi  lirul'.  21.  Ona  (sestral  briziie  plakati:  Slatki  hratc!  ) 
2!».  Nafrje  lovca,  i  nazvavsi  mii  Bosra,  zapita  sa:  Brute, 
i?iio  sam  da  se  ti  znas  s  tieama  raz<rovarati.  238.  Ko 
ti  je  izvadio  oko!  —  Brat.  —  Za  to  je  tako  duboko. 
Posl.  ir>7.  Nije  krvnika  1)ez  brata  rodnika.  215.  Pas 
psii  hrat.  (kakav  jedaii  onaki  i  driiiri).  241).  Dvorba 
tiirska  i  jiilarska  vrata  ni  znaju  kiima  ui  hrajena 
hrata.  DPosI.  21.  Gje  brat  bratii  po  smlovim'  ('era. 
Xpj.  1,  4.  Divna  ti  je  hrata  uzsrojila  na  cistome 
skutu  srjevojeinu !  1,  4r)t(.  f^edani  lirata  sedam  Pero- 
vira  boi'e  dati  sedam  dzever(bira.  4.  1.  Pa  podviknub 
dva  brata  od  m.tjke:  Vidite  li,  mnjii  liritco  draijii ! 
4,  40.  Vijyi  brute  ml  oea  i  miijkc!  kako  sestrii  Turei 
namiu'ise!  4,  101.  Ne  (bij  Kr.sto,  brute  od  materel  4, 
101.  Nema  smrti  bez  sujrjena  dana,  ni  jnnaka  hez 
prrnija  brata;  neka  znate,  ja  eu  biti  prvi.  4,  18;") 
(liriit :  driifi):  No  Noviea!  raoj  liratc  milosiii.'  4,  4!I3. 
IH'a  riiiijena  lirata.  Daniea  o,  20:").  Ljuliasni  hrate 
Kisto!  Javor  l.SSo,  71)2.  Ima  uas  dvanaeat  hrata,  sve 
od  jednojra  oea.  Prip.  bil)l.  31.  —  ,3)  i  u  zivotinje. 
Ima  jedan  u  bndzaku  konj  ;  on  je  hrat  mofju  konja. 
Npr.  22.  Pas  ps\i  tirat.  (kakav  jedan  onaki  i  drugi). 
Posl.  24(1.  —  4)  Jirat,  fratar,  redornik,  kaliipjcr.  knji 
pripada  it  kakar  crkreui  red.  ridi  fratar,  I'rator,  prator.  I 
vrator.  —  I^ojrje  Imit  I'etar  te  razlo?,i  kralju  svoje 
apostolsko  poslanstvo.  (Jlas.  21,  285.  j 

briUa,  III.  (iat.)  ridi  brato.  Rj.  roc.  briito.  Iiyp.  od 
brat,  ridi  braca,  i  sipi.  oiidje.  —  Kad  te,  seko,  stanem 
udavati,  kano  bratae  u  milosti  seju,  ka^i  hrati  i  za 
trei'e  blago.  Npj.  3,  438. 

ItriUa.  HI.  ime  musko.  Rj.  hyp.  od  Bratoalav. 

briita*',  braca,   m.  hyp.  od  brat.  Rj.  ridi  br'aca,  i 


.lyn.  ondjc.  —  .W  besedi  hrntac  maean.  Sto  je  tebi, 
hratac  inacan?  Rj.  :)iHh.  Da  se  euje  liratac  .lovaii 
betjo,  odmah  bi  ti  odsjekao  jjlnvu.  Here.  201.  «  pri- 
mjcrima:  Kja  brace,  kako  je  to,  ako  ja  Siini  strane 
sp'o.  DPosl.  21.  Stavi  prvo,  brace,  ruku  za  njedra. 
115.  —  mole  brace  biti  voe.  od  bratae  ili  od  briiee, 
kqjc  vidi. 

brillaii,  m.  hyp.  od  brat,  ridi  braca,  t  syn.  ondje. 

—  ()  moj  brate,  bejro  Hasan  ayo!  .  .  .  No  brntanc, 
mali  Hasan  a^al  kiipi  svate,  liajile  po  pjevojku.  Here. 
8().  akc.  od  Daniiica.  .Mij.  59Sb.  rijeci  s  takim  nust. 
kod  brajnn. 

bratiinac-,  brat.lnca,  w.  —  1)  bratov  sin  sestri 
(nje}rovoj,  ocinoj,  a  svojoj  teei).  Lj.  Kovaeevi(:'.  I),\Kj. 
o'.t'.la.  ridi  bratanic,  brati-'.  —  2)  (bratanae?)  bratov 
sin  svomc  stricii.  Lj.  Kovar-cvir.  l>AI!j.  5i»9a.  vidi 
bratie,  sinovae. 

bralaiiica,  /'.  bratova  kei  sesiri.  die  lirndcrstoehter, 
i'ratris  tilia  sorori.  Rj.  ridi  bratieina  1,  braticna,  si- 
noviea. 

briltaiiio,  m.  (u  Hoei)  bratov  sin  sestri,  der  Brii- 
derssolin,  fratris  filius  sorori.  Rj.  ridi  bratanae  1. 
cf.  l)rati(^. 

briiti,  berem,  r.  iinpf.  Rj.  imperfekat  brail  (od  osn. 
bra)  ali  ima  (jdjesto  i  berij.'di  i  ber.'di  [od  osn.  ber). 
Obi.  122.  Kail  (1,  l:!5.  r.  pf.  sloi.  di'i-brati,  iz-,  iza-, 
na-,  0-,  od-,  oda-,  po-,  pre-,  pri-,  pro-,  raz-,  raza-,  sa-, 
U-,  nz-,  uza-,  z-bruti;  do-birati.  r.  impf.  sloz.  vidi  kod 
birati.  —  J)  n.  p.  kukuruze,  jabiike,  rri-oi>,f>jp.  leseii, 
z.  B.  Obst,  Trauben,  ernteii,  s.  B.  Kukuruz,  leqo. 
meto.  Rj.  vidi  jamati,  jenmti,  trsjati  2.  —  Berite  ku- 
kuruze i  rinoijrad.  Daniea  2,  103.  sa  se,  pasir :  Eda 
li  se  here  s  trnja  (jrorij^je.  .Mat.  7,  Ki.  —  2)  sammeln, 
leyere.  cf.  kiipili:  Bert  rojsku  Stojroii  viSe  niozeS.  Rj. 

—  Pauk  po  cvijeen  here  Jed,  a  eela  sakuplja  nicd. 
Posl.  24r>.  Bere  Novak  kicene  .fratore.  Npj.  3,  25- 
.sa  se  pasir:  Divan  li  se  sahor  here  okolo  tebe.  Npj. 
1,  25.  —  Si)  fasseu,  capere:  Zlatna  kupa  devet  here 
litar'.  Rj.  ridi  primati  2,  iiziniati  5.  isp.  iei  Oc.  stati 
4.  —  LaSu  sestre  svoje  ispic'es  dubokii  i  sirokii,  bice.^ 
podsniijeh  i  rnff,  jer  ca.hi  miioijo  liere.  Jezek.  23,  32. 
Vat  liere  desetiiiu  bomora.  45,  11.  fvat  i  homov  bi- 
hlijske  mjcre).  —  4J  (n  Dnbr.)  zito  brati,  ridi  zeti: 
beru  zito.  Rj.  —  ii)  vidi  birati,  izbirati:  Koji  ti  je 
ud'jelio  mlada  rabra  frospodara.  Mlojre  sii  ya  luome 
hride,  ma  ara  n'jesu  odabrale.  Npj.  1,  (i.  —  (i)  ne 
hrati  hriyu  Hi  hriye:  ne  liriiiuti  se,  tie  liriyati:  Za 
to  tie  heri  liriye,  .lano  moja!  Zim.  124.  Za  to  ja  tie 
herein  hriyu.  Zlos.  2il!). 

braliciiia,  /'.  Rj.  1)  die  Bruderstochter,  fratris 
filia.  Rj.  bratova  kci.  ridi  bratanica,  braticna,  sino- 
viea.  —  2)  (u  Srijemu)  visok  korov  po  njivama,  ima 
bio  okriiirao  cvijet,  Alt  I'likraut,  herbae  inutilis 
yetms.  Rj.  ehrysantlietimm  L.  rcl  parthetiium  Vers. 
Rj.'  —  Bez  sumnje  je  isto  sto  i  rrdtic  i  porratic,  te 
je  i  nacinjeno  od  prvojia,  kojcmu  je  r  promijenjeno 
u  b,  a  moiie  biti  i  samo  zlo  izgovoreno  ili  enveuo. 
po  tome  moze  biti  da  ni  prvi  vokal  nije  a  neiro  <>. 
DARj.  (;01a. 

braticna,  /'.  DARj.  Gt)la.  govori  se  i  u  Hrv.  ridi 
bratieina  1.  isp.  za  iiast.  sestricna  i  sestrieina.  .<  takitn 
nasi.  isp.  i  djevericna,  gospodifna. 

Briltii',  m.  ime  muSko.  Rj.  byp.  od  Bratoslav.  takra 
hyp.  ridi  kod  Bogie. 

briitic.  III.  Bruderssolni,  fratris  fdius.  cf.  bratanic, 
sinovae.  Rj.  ridi  i  bratanae.  —  Braticn  moj  dragi. 
I:  Brativu  moj,  svoj  si  mi.  (u  r.izsrovoru  dodaje  seV 
Posl.  28. 

briitiji'iici,  briitjenacii,  m.  pi.  (st.)  ridi  bracinei: 
C'uti  nejak  carevie  Urosii,  (?uti  d'jete,  nista  ne  besjedi, 
jer  ne  smije  od  tri  bratijetica,  bratijenca  tri  Mrnjavce- 
vii'a.  Rj.  siiiyiilar,  koji  nije  u  ubicaju,  liio  lii  bratje- 
nae,  briitijenea,  pa  je  pretiia  tomu  dual  bratijenca, 
kao  sto   vidimo  u  primjeru.   vidi  i  brada,  bratja.  — 


bratla 


—  96  — 


bratski 


I'domilfl  je  (djevojkiO  .  .  .  u  veliku  kiiiju  Dizdariua 
nu'irjii  iiiilili  devel  hratcuuca.  Npj.  2,  375  (br.itcnaea 
i(  (sfi<(-.  (/ororw  iiijcMo  Jul.  bratjenaon).  »Vidit  I'ete,  sve 
>esi  bnu'e  moje«  .  .  .  »Davor  inojili  sve  Jest  hrati- 
iKicd.'  HXpj.  3,  4  ^bratinai-a  u  zttp.  (lovoru  mj.  jui. 
bratjonacal. 

Itnitini,  HI.  ridi  pobratim:  Ja  prije  nego  se  dogo- 
voriiu  sa  svojijeiu  hraiimom  zmajein,  niSta  ti  ne  umi- 
jem  reoi.  Npr.  210.  i.</).  bratiiniti.  akc.  od  Daniiwa. 
ARj.  GOlb. 

br&tiiniti,   inim,  v.  inipf.;  v.  pf-  sloz.  po-bratimiti. 

—  J)  moliti  koga  da  bude  brat,  briidern  (hitteii,  dass 
ciuer  meiii  Bruder  sei),  fratrcm  te  $(duto.  Rj.  upravo 
moliti  koga  da  hude  bratim.  i>p.  bratiti  (i  set.  — 
Bndimim  te  Bogmn  istinijem,  i  kumim  te  Bogom 
istiiiijeiu.  Xpj.  2,  392.  llija  me  Bogoiu  bratimljaie. 
4,  41.  —  2)  sn  se,  recipr.:  S  takijem  se  Vilip  nc 
hratimi.  Ej.  338b.  Crnogorci  se  jo5  brutime  u  crkvi, 
512a.  Bratimi  se  s  paSoin  Ali-pa.<oui,  iia  bratinsku  sve 
Djemu  pokaza.  Xpj.  5,  506. 

brillimljenjo,  ii.  das  Brudeni,  nppelhitio  fratris. 
Hj.  r<r)Hd.  ml  bratiniiti  i  bratiiniti  se.  radtija  lojom 
tko  lir'itiiiii  knya.  Hi  se  bratimi  s  lim.  ridi  brai'enje. 

briitiiustro,  n.  die  Briiderschaft,  fraterna  necessi- 
tudo.  Kj.  upravo  sreia  me<iju  brutimiina:  Kada  sveei 
blago  podjelise:  Petar  nze  viuce  i  Senicu  .  .  .  sveti 
Jovan  kumstvo  i  bratimstro.  Xpj.  2,  2.  Bogom  brate, 
Kosnicu  Stevane!  .  .  .  priini  mene,  Stevo,  za  bratim- 
stro.  3.  311. 

bratim.stina,  f.  kao  (bratimsko)  bratsko  drustvo, 
pouajrise  dniitro  pohoino  svjetskih  Ijudi;  fraternitus, 
sodalitas.  vidi  bratovStina.  u  starim  Hrv.  rjeinicima. 

—  Brutimstine  sv.  Karla.  J.  Kavanjin.  Za.«tavi  bra- 
iimstinu  dobre  snirti.  I.  J.  P.  LuCifi.  DARj.  6021). 

briktin,  adj.  ridi  bratov.  Rj.  Mo  pripada  hratu. — 
Ma  se  snaba  obzirase  na  babove  b'jele  dvore,  na 
braiino  pelicoje,  na  majoino  sjetovanje.  Rj.  403b.  »Da 
moj  brate,  Senjanine  Ivo!  cudne  graje  oko'  naSeg 
dvora!«  .  .  .  Sveg"  Ivana  na  sablja  razneSe  .  .  .  »Volim 
biti  morskim  ribam  hrana,  neg'  Voinu  za  nevolju 
Ijuba,  neg'  Voinu  bratinu  krvniku.  Npj.  1,  53(5.  (na 
8ablja(h)  stariji  oblik  mj.  novijega  na  sabljama).  isp. 
od  otac  pridjer  ocev  i  ocin. 

briitin.  adj.  des  briita,  fraterculi.  Rj.  sto  pripada 
bruti. 

brutiiiac,  briStinca,  m.  vidi  bratuced.  Rj. 

bratiiiski,  adj.  vidi  brafciki.  Rj.  sto  pripada  braci. 
od  osn.  brjitio.  —  Bila  tri  brata  .  .  .  nifta  viSe  nisu 
iraali  do  jednu  krusku  .  .  .  >Evo  ti  od  mojih  kruJaka, 
od  brutinskih  ne  mogu  ti  dati.«  Npr.  79.  Bratimi  se 
8  paiom  .\li-pa5om,  na  bratinsku  sve  njemu  pokaza. 
Xpj.  it,  .506  (na  bratinsku,  adv.  l)ratinski.  isp.  na 
delijnsku,  hajdm'ku).  Ljubav  braiinska  da  ostjine 
me;rjii  vama.  .(evr.  13,  1.  adv.:  Pa  se  onda  puste  i 
zbniii',  i  tvrdii  vjerii  dadu  jedan  drugome  da  6e  bra- 
liimki  ^.iveli.  Xpr.  35. 

bratlnstvo,  »i.  —  J)  die  Bruderschaft,  fraternitan. 
Rj.  ridi  bratstvo,  l)ratimstvo.  —  Katu  tebi  do  trista 
diikata,  jos  k  otoiiie  zlalnn  prsteii  s  ruke,  za  zaiogii 
iiiojega  bratinstmi.  iiiyg  l)ralinstva,  a  tvoga  sestrin- 
Htva.'  .  .  .  »Ti  Mii  iiIhI  prim'o  za  bratinstvo.^  Npj.  1, 
•>04.  —  2)  itio  ml  brata  pripadne  bratu  Hi  sesfri: 
I'avlovir  dobivSi  pravo  na  oc'evimi  i  na  brntinstro  i 
dr^.fi'i  |Hi|iiviiiii  Koiiavija  za  .svoj  dio  polvnli  i  iijii  i 
grad  .Soko  Diiliruvnikii.   I>.M.  207. 

br&lili,  tTm,  r.  imp/',  ridi  liratiiiiiti.  Rj.  molili  koya 
da  bade  brat.  r.  pf.  sloz.  po-bratili  (/  se),  pri-,  raz- 
(iwi,  z-l»ratiti  se.  -  (ijevojka  je  tM(/;(nrt />ra*i7n.  Rj. 
754a.  lioijom  brati  do  dva  pobralinia.  Npj.  ).  247. 
Bogom  lirati  (ijiiragj  (Jrnojevi*'-,  I'.ogom  brati  tarni- 
I'are  niladc:  Bofoui  ljra('(»  mladi  lavnicari!  2,  56S. 
Koja  lirati,  a  koja  oi'-iini.  4,  198. 

briitja,  /'.  (u  Bosni  po  varoSima)  vidi  bra^i:  Dadob 


bratji  konje  nejahane.  Bratja  dadu,  a  soke  ne  dadu. 
Ri.  i  siiu.  kud  braea.  —  Iskra  bratju  dijeli.  UPosl.  33. 

bratku.  »i.  bi/p.  od  brat  (ovo  se  ovako  pjeva  mi- 
slei'i  ila  bi  ovako  Moskov  kazao) :  Nemoj,  braiko, 
Crnojevii'  8avo.  Rj.  ridi  briica,  i  si/n.  oudje. 

hratkuviiia,  /'.  (u  Risnu)  nekako  bijelo  groiigje, 
Art   ]\'ci»truuben,  uvae  genus.  Rj. 

bri\lo,  Ml.  (juJt.)  hi/p-  od  brat.  Rj.  gen.  briita,  roc. 
br.'ilo.  ridi  briica,  i  sgn.  ondje.  —  Nova  mlada  .  .  . 
zove  .  .  .  mlagje  brdtom,  zlalojein,  sokolom  i  t.  d.  Rj. 
211a.  Ovuda,  bnilo,  ispod  gradine  piije  rui'ka.  I'osl. 
162.  Molim  te,  brato,  igla  mi  je  u  toj  kosulji.  179. 
Slatki  brato!  slatka  seko!  vidite  li  meneslepu?  Npj. 
1,  144. 

bratuljiibae,  bratoljupea,  m.  fratris  amans.  nki\ 
roc.  bratoljfipie  ;  gen.  pi.  brat(Mjub."u-.~i.  DARj.  60l)a.  1ko 
je   bratoljubiv.  rijevi   fako  sloz.  ridi  kod   bogoljiiUac. 

bratoljdbiv,  («?/.  ^iXiosXso; ;  bratoljubiv,  koji  brata 
Ijubi:  Budite  svi  slozni,  zalostivi,  bratoljubiri.  Petr, 
I.  3.  8.  akc.  od  Daniciia,  ARj.  606a.  tako  sloz.  adj. 
ridi  kod  bogoljubiv. 

bratoljfibljo,  n.  s-Xaizl-sia;  brato-ljublje,  ljubav 
k  bratu,  k  braci.  rijeci  tako  slot.  vidi  kod  bogoljublje. 
—  Rijeci  koje  su  od  Slavenakijeh  posrbljene  .  .  .  Iirato- 
Ijuhlje.  Nov.  Zav.  VI.  Za  bratuljulilje  ne  trebujete 
da  Vam  se  pise,  jer  ste  saiiii  od  Boga  nauOeiii  da  se 
Ijubite  megju  sobom.  Sol.  1.  4,  9.  akc.  od  Banicica, 
ARj.  HOCa. 

Itratoiiuzii-i,  m.  pi.  Rj.  plemo  u  Brdima  (u  Crnoj 
(toH):  a  kod  tvoje  zemlje  driavine,  Crne  Gore  i 
Bjelopavliea,  loniiia  Kui'a  I  Bratonozica.  Npj.  2,  520. 
ali  ce  tit  biti  singular  (Bratonozii'l,  kao  sto  je  ja- 
macno  m  istoj  pjesmi  dulje:  Treeu  Ivan  silan  knjigu 
piSe  louimi  Kucu  i  Bratonozicu.  2,  534.  I  treeu  je 
knjigu  sac-iuio,  pa  je  silje  u  Bratonozice.  5,  151. 

Kriitoslav,  m.  ime  musko.  Brato-s(l)av.  takra  inn  mi 
ridi  kod  Bogosav.  —  Braoan,  ime  muiko,  postanjmi 
hyp.  od  Bratoslar.  Danieii',  ARj.  574b.  i  na  rise 
mjesta  u  istom  ARj.  hyp.  Braean,  Brajan,  Brajica, 
Brailo,  Brajilo,  Bralie. 

bratoubii-a,  m.  i  f.  brato-ubiea,  ubica  brata  svoga, 
bratiir  ubica.  sazeto  od  bratoubijca.  isp.  eedoubiea, 
oeoubica,  ubica.  —  Bratoubica,  c.  g.  fratriiida.  Stulli. 
(pu  tome  je  rijec  muskoga  ?'_  zen.  roda:  muiko  Hi 
zen.-iko  ito  ubije  brata  svoga).  t'amio  na  toj  galiji  neki 
bratoubica.  S.  Ljubisa.  lX\Rj.  l)07a. 

braloiibistvu,  n.  ubistvo  brata,  Brudermord,  frairi- 
cidium.  isp.  cedouliistvo,  ocoubistvo. 

bratov,  adj.  Bruders-,  fratris.  Rj.  sto  pripada 
bratu.  ridi  bratin. —  Bratova  ?.ena:  nerjesta,  snaha, 
sna.sa :  bratov  sin:  liratic,  sinorac;  bratov  sin  sestri: 
liratanic ;  bratova  ki'i:  sinovica,  braticna,  braticina; 
bratova  kci  sestri:  bratanira.  ridi  kod  tijeh  rijeci. 
( tbiciio  dogju  troje  ,njih  ili  petoro,  brat  i  se.stra,  i 
koje  liraforo  dijctv.  Ziv.  322. 

bratovstina,  ridi  bratimStina.  kao  bratsko  drustvojf 
ponajrise  drustro  pobozno  srjetskih  Ijudi.  u  starim 
Hrr.  rjeinicima.   l>.\Rj.  6071). 

brat-rcgi'inf'iita.  /'.  pripovijeda  se  da  su  ovako  za 
Xapokoiiova  vreuieiia  Francuzi  zvali  naSe  granic'are, 
koji  su  pod  njima  bill,  sto  su  cesto  slusali  od  njih 
rijet';  brat,  n.  p.  odi  brate  da  — ;  ziuui  brate;  bogme 
brate  —  i  t.  d.   Rj.  akc.  od  Danicica,  ARj.  607b. 

bralski,  adj.  brilderlich,  fruternus.  Rj.  .sto  pripada 
braci.  ridi  bratiiiski.  -  Briit-skii,  ('.  po  svoj  priliei 
misli  se  ljubav,  die  Bruderliebc,  Briiderlichkcit,  fra- 
ternitas:  Bog  ti  i  bratska !  (kad  ko  sto  koga  moli): 
■luiiak  Stojan  za  bratsku  primio.  U  tebe  me  bratska 
ne  pomoze.  Rj.  40b.  Ruke  sire,  u  lica  se  Ijube,  i  za 
braislm  pitaju  se  zdrarlje.  Xpj.  2,  632.  Ostade  mi 
samobrana  iiiajk.a  i  sestrica  bez  bratske  zaklctre.  4, 
20.  Ti  si  vazda  bratski  bio,  bratska  glaco!  Kov.  109. 
Bratskow  Ijubari  budite  jedan  k  drugome  Ijiibazni. 
Rim.  12,  10.  Ne  8Je<5a5e  se  bratske  vjere.  Amos  1,  9. 


t 


brii(.><(v<>iiik 


—  97  — 


Iir:i7.<la 


dr.:  Bnit  je  mio,  kojo  vjero  bio   (kufJii  briitiki  6im 

posiiipii).  I'osl.  "i!).  Svaki  svukoL'n  hnituki  ilii  sretne 

pozdravi.  Kov.  r>.S.  Kukaiiia  /aurlili  i  liratski  i^ljii- 
iti.  72. 

briilsl\  fiiTk,  m.  (u  tl  (1.1  jcilaii  od  liratstva,  n.  p. 
bio  mi  ji'  ji'iliiOfra  lirnlslrcniku ,  ubili  <ra  nji'j;-ovi 
rKtslreniri,  eiii  MHijlivd  ilcs  liratstvo,  mcmlintin  -.oi 
latstvo.  ('/'.  bnitstvcMJak.  Rj.  —  sn  n<int.  bralslvenik 

l)rals| vcTijak   /.s/;.  aiialciiiiiik  /  aiiateiniijak. 

Iir;i(s( vt'iijilk,  lii'aUstviMiiaka,  iii.  (u  (A  (i.)  /■/</«  brat- 
veiiik.   l\j. 

liri'U.slvo,  //.  IIj.  t  jircd  si,  iiidii-  otpii^ti  tc  (jlnxi  i 
raslvo.  (fell.  pi.  bratstva  Hi  brastva  (riili  pruiijcr  iz 
Vi.sV.  :J(I(>).  —  I)  lidi  bialinslvo.  Hj.  ritii  i  luatiiustvo. 
-  .la  sain  \vW  najpre  luatiinila,  v.-.i  si'  mi  nisi  za  lirid- 
Irit  piiiMio?  Npj.   I.  W.I'.K  —    'i)   (u  V.  (t.|  iiahije  se 

ji'li'  iia  pli'iiKMia,  a  plcmciia  iia  hrotxtru,  Fiimilie, 
iiiiiliti:  Ijiiili  ml  icdiio^a  linitxlrn  iiiiaju  Jciliio  pie- 
nut'  i  slavi'  jcdno  krsno  ime,  i  lako  sn  svi  kao  od 
dnoaa  roda:  .liika  hnil^lri)  br/o  /ajili'i'iMl'iisl.  lOS). 
!j.  -  ■  Ka/.c  nin  se  ne  samo  eij  je  sin  i  kako  so  pio 
rezimeiiM  zove,    ill   —   kao  sin  oiii   ka/.u   —  od  koffii 

}irtitxtrii,  nefi'o  se  joS  doda  i  iz  koi;a  je  jilemeua. 
IJ.  r)71b.  .Xrjiikii  hnd.-ilni  nejaka  piavda.  I'osl.  2tK1. 
^ad  ko  nbije  koija  od  ('ii;ana,  koji  niiijrje  neniajn 
I'lijijili  hriitstrii  ni  plemena.  2t)(>.  Sednio  Ijje.ie  pope 
',  Me<lnM.a,  pope  I'elre  od  .^b■duna  n'laila,  od  dtiriiotiit 
raxlrii  I'opoviea.  Xpj.  :'),  iKi.  —  .'ij  hrara  (redoenici 
k(iluiijiri),  koji  tire  it  jcdiiom  iiutiiKxtiru.  isp.  brat 
—  l'oz(havite  mi  sve  hriitxtro.  8lraJS.  lt>S(j,  tj(J<S. 
livol  sv.  I'etia  Tomasija,  od  hrdtxlra  presvete  bogo- 
idiee  iia  goii  Ivarinilskoj  (c.r  ordine  frdtnim  ,  .  .) 
ilas.  •>[,  -Jis. 

liriltlli'MMl.  III.  luat  od  Sirica,  (icxrhiri.ftcrkiiid,  pit- 

uelia:  prvoliraUiredi,  to  su  od  dva  brata  djeea;  a 
nigoliralneedi,  to  sii  dji'ca  pivobratuiTd.M.  On  je  meni 
i'aluee<l  i  ja  sam  njenui  liniUiecil.  Itj.  bratu-eed,  mciii 
mi  oil  ■■<lricii,  t.j.  stria-i^  xiii,  strieevie.  ivV/i' bratinao. 
Nemoj  vodit'  tiijrjina  ujevera,  vee  jal'  brata,  ja]i 
nituceda  .  .  .  Krata  nemam,  hmtucedii  neniam.  Npj. 

3.'i2.  ;j;3;i.  I'adoh  knjign  o  kupovnini  .  .  .  pred  Ana- 
leilom  hrutundmn  svojini.  Jer.  o"2,  12. 

briltiircdn,  /'.  sestra  od  striea,  GcscIiiriMcrkiiid, 
oror  jiiilriiclia.  Rj.  bratu-i'eda,  wiou' .•?&?<)•«  od  .'^trint, 
Iriverit  kci.  i.fji.  bratuced.  iiiiii  i  prvobratueeda  i 
rugobratneeda,  koje  ridi  kod  tijeli  rljeci.  —  Prosi 
landn  niojn  hniiucedii,  od  mene  jo  i  visa  i  lipsa.  Npj. 
,  212. 

briitiii-odii',  m.  sin  bratneodov:  S  driiire  strane  bratu- 
inli,  ]iaka  hnifmcdiri.  A.   Kadeie.   l>.\Rj.  lilDa. 

hrritiii-ciliii,  adj.  Stiilli.  .^to  pripadn  hraiucedi. 

bratiifcdov,  adj.  Kj.  Mo  pripada  hratuccdu. 

brav,  111.  Kj.  pi.  iwm.  bravi,  liravovi ;  (jcn.  bnlva, 
ravova.  Danieie,  .\Kj.  lilDl).  uli  u  narmlnijcw  umo- 
noriiiiimii  ite  doUtzi  pliirnl  "n  mnetnutijem  »ov«.  — 
')  Schiilineli,  ohne  JUicksidit  aiifs  Gc.fchleclit,  odcr 
liter,  pecH.'!,  ovex.  Rj.  brav  je  iimn,  orca,  jar/iijc; 
trite,  kozii,  jure,  kiid  .se  lioi':c  dii  rnzUkiije,  nazim  se 
veji  i  kozji  brav.  nuzim  .sc  jalov  i  iiskopljen  sa 
iztiku  od  druijuija,  po  eemu  je  brav  i  neuskopljen. 
>ani(''i(^,  AKj.  iililb.  —  Bravarioa,  kruh,  tako  se  za 
)  zove,  Sto  su  po  njenui  naeinjeui  razlieni  hriivi 
)vce,  volovi).  Kj.  ijf)a.  Nutrak,  konj  ili  hr.ir  koji  se 
Stroji,  pa  opet  je  silovan  (nutrast).  Rj.  42ob.  Peeivo, 
ii>  hrar  jjecen,  ein  ganzes  treliratoues  Sehaf  (aueb 
ine  /iege).  Rj.  -lUTb.  Pobraviea,  nekoliko  hrara  sto 
■  manjeod  od.  Rj.  ;')12a.  Vodi  dm  linim  na  uzlici  .  .  . 
a  put  kuda  6e  udariti  on.aj  s  hravima  .  .  .  uze  mjeSinu 
d  zaklauoga  hrtini.  Hit).  I  donose  orna  devetaka, 
obra  jarcit  od  sedam  godina  .  .  .  oba  ziva  oderao 
rarit.  Npj.  ;S,  287.  Osamdeset  j  osani  torina,  u  svakoj 
?  po   liiljitdii,   lirurii.  4,  45.   C'esto  (jo)    brave  krala  i 

a  srainotu  otimaba.  Npj.  I,  il-'i.  (Vuk)  —  2)  (u  vojv.) 
istrojen    vepar,   ein    oersehHitteiies  Schiccin,  porous 


eiixl rut  11.1,  vf.  bravae.  Rj.  —  Video  sain  dvu  brava 
gde  se  jeilnako  koso.  Npr.  !K)  (ntt  striou  S!):  Nagje 
dva   bravea  a  oni  se  jednako  kose). 

Itrikva,  /'.  //"<  Selilos.'i,  nerrii.  Rj.  ridi  kljueaniea  2. 
deiii.  braviea.  iiufiiii.  bravetina.  —  Sama  sleee  niz 
tanaiiu  kuin,  to  olvora  na  avliji  vrala,  otvorila  devet 
kljueaniea  i  desetu   liruvn   Dubroriiiku.    Npj.  '.i,  436. 

bnVvac,  bn'ivea,  m.  —  ])  ridi  vepar.  Rj.  vidi  i 
brav  2.  —  Vepar,  krinak,  lirnntr,  naziiuae,  dits  Srhvein 
(Miiiiiu-heH),  piirrnx.  Rj.  r)7b.  .N'ovoroz,  hrnviii-  koji 
je  skoro  ustrojon,  ein  unliinijxt  rerxihnittcnes  miinn- 
lii-hix  Scliirein.  Rj.  42."fb.  .Vagje  dni  britvca  a  oni  se 
jednako  koao.  Npr.  8!).  (a  ocbnab  na  sir.  ill):  Video 
sam  dva  brava  gde  so  jednako  kose).  Svinjo  gladno 
eiee  po  dvoni  .  .  .  svinjo  jodii  .  .  .  ('ar  ostane  i'ude<''i 
so,  gdo  se  nasiliso  xto  braritiit.  21(t.  —  "i)  oil  vrabao 
pre  met  nil  rxi  v  i  b:  liravae.  II  Dtibrovniku  so  govori 
lirnrac  mj.  rrnhitr.    l)Posl.   X.  ridi  i  brabao,  vrebac. 

Uriivat',  Hravca,  in.  ime  nuisko.  Rj. 

hravaiijo,  n.  dcr  Srliiifr^iiniiii,  niccs-.sit.s'  ut  ovis  est. 
Rj.  rcrbiil.  oil  bravati.  riidiijn  kojom  tko  briiva. 

brrivur,  in.  fidicr  (■laustrariris.  \\  naSe  vrijeme.  Ua- 
nirie,  -\Rj.  <)llb.  /,•(;//  priiri  bri'ire;  der  Sclilosser. 

briivarc*',  briivarov,  ndj.  Uto  pripndn  hranirii. 
ijovori  se  ijilje  i  liravar. 

bravikrica,  /'.  krnli,  koji  se  u  Kastelima  niijesi  o 
I'o/.ieu  (kao  n  nas  iesnira);  tako  se  za  to  zove,  sto 
su  po  njeniu  naeinjeni  razlieni  briiri  (ovee,  volovi) 
a  i  dijele  u  bosiei  i  t.  d.   Rj. 

briVvarskl,  ndj.  iito prijnidii  brnrnriiiin  ili  briirarii 
kiijemii  i/oil;  n.  p.  posao  bravarski. 

Itriivali,  viim,  r.  impf.  iei  boz  paraeti  kao  ovca, 
fielieii  trie  ein  Seliaf,  ut  oris  incedo.  Rj.  iei  bez-  pameti 
kiio  briir.  r.  pf.  sloL  za-bravati. 

briUt'C,  br.'iveeta,  ».  ein  Stiiek  Sehaf,  oriculit.  Rj. 
jedan  l)rav.  kiio  sovefe  premu  govodu,  koujfe  premii 
konjn.  —  /akoljak,  u  braccetn.  na  grin  ono  mjosto 
gdjo  je  zaklano.  Rj.  177a.  Zaobliea,  bravce  eijelo 
s  glavom  ispeeeno  ili  samo  odrto  za  peoenje.  Rj.  IHtjb. 
Zvonarica,  brarcc  koje  iiosi  zvono  (laktar).  Rj.  204b. 
KozbaSa,  koji  naprijed  kosi  pred  koseiraa,  njemu  se 
oliieno  dajo  za  stolom  od  briirietn  rep.  l{j.  282b.  Kra- 
1  Ijiea  2),  «.  briirHctn  ono  iz  eega  se  erijeva  izvuku,  cf. 
\  opornjak.  Rj.  2S)8b. 

bra\  oiijiik,  bravenjaka,  in.  der  Krnininetsroiiel,  tur- 
dii.-i  pilinis  Linn.  ef.  branjng.  \i].  jitirii.  ridi  (' borov- 
njak  foil  k,jc  rijci-i  dorodi  Ihinicii;,  ARj.  (;i2a,  rijec 
bra\onjak),  smrekar,  venjar. 

bravetina,  /.  nniim.  oil  l>rava.  Kj.  tnkm  amjni.  kod 
babetina. 

bravM'tiiia.  /'.  l)ravlje  nieso,  das  S'rhitfsfleisch,  euro 
orilla.  Rj.  villi  bravljetina,  oveevina.  —  rijcei  s  tiikriin 
mist,  koje  ziiiiec  iiieso  govedina,  jagujotina,  janjelina 
fi  koza),  jaretina  (i  kozii),  ki-metina,  pr.a.setina,  svinje- 
tina,  srnetina,  teletiua. 

braviea,  /'.  dein.  od  brava.  Rj. 

Iiravljotiiia,  /'.  bravljo  nie.so,  ridi  br.avetina.  — 
Oveevina,  das  Sehaf jleisch,  euro  ovillii,  cf.  bravljetina. 
Rj.  437a. 

brilvljT,  adj.  Sehaf-,  ovillus.  Rj.  .sto  pripada  brarii, 
brariiiiK.  ridi  oveji.  —  lirarlje  nieso:  bravetina.  Rj. 
yja.  U  Kisnu  nadjene  se  (brarlje  si.ri.itej  kukuruzna 
brasua,  loja  i  suviea,  pa  poSto  se  skuva,  jede  se. 
Rj.  ;U4a. 

brav(i,  uzrik,  Tal.  i  JS^jem.  kojiin  se  sto  odobrara 
i  lirali:  „Bravi),  brarn!'^  odgovori  trgovac,  »po  tome 
se  vidi,  da  si  covjek  poJten,  hvalati!  Npr.  289.  afce. 
DARj.  (U2b. 

I)r:\/.da,  /'.  die  Fitrche,  lira.  Rj.  ji)^  yen.  brilzda 
(ic  Dunicii.a)  i  bn'izdi.  Na  kriijii  na  mjesto  a  dobiraju 
i,  n.  p.  bnizda  .  .  .  brazdi.  8pisi  ],  22.  ridi  razor.  — 
Ovaj  vozi  iz  braztle,  t.  j.  s  desne  strane,  kud  britzda 
pada,  a  ovaj  drugi  od  oovjoka.  Rj.  Jirazdii  brazdi, 
vodu   mami    da   nauiami   na   mladini.    Rj.   3<;2b.    Uz 


bnizdas 


—  08  — 


bnji 


kuino  iloba  oboru  selo  U-  j-  puntlu  hraidii  oko  srega  I 
njeijti).  Rj.  4;!2b.  Pa  odoremo  joJ  iickolHo  linciti.  pa 
iVmo  oadii  rm'ali.  Uj.  447!i.  Zaiiti-  lueslo  za  viiiojrnul 
i  da  luu  se  isparia  srdo  I'e  biti  hiuzdc.  Xpr.  iii>.  Kvo 
ti  jTvozdena  i-ovoka.  Veliki  je.  strasiu  je!  vuce  Im^.dii 
7ji  soboiii,  sve  ore  zcmljii.  ide  za  njiin  hruzda  kao 
da  osaiii  volova  ore.  212.  Do^acjaji  bivaju,  pa  se 
opet  i  giibe.  kao  one  brazdi;  koje  kakav  Inoil  pu 
morn  para.  Priprava  172.  Moies  li  vezati  iiieui  jeihio- 
roga  da  ore?  hoi'e  li  vhtciti  bnizile  za  toboin?  .lov 
39,  13.  Xa  legjima  mojim  ora.ie  oraci.  i  rudisc  diitje  ' 
bnude  svoje.  P.<.  12il,  3.  Taj  lokot  piisti  k  iijemu 
zile  svoje  i  srrane  svoje  pruzi  k  njemii.  da  bi  pa  za- 
Ijevao  ir  lirazdii  svoga  sada.  .lezek.  17,  7.  I 

bn\z«las,  bnizdasa,  i».   (u  .SrijemiO.  —   J)  ro  koji 
ore  iz   bruzde  |s   desiie   strane).    Kj.   —   ^   •"'  *''"°  ! 
bmzdaxi  s  viuogradoin,  t.  j.  brsizda  nam  cfijeli  vino- 
irrade.  Kj.  lijni  s  takiiii  nant.  ridi  kod  bradas. 
brMzdieaiiji'.  it.  tidi  brazsjeiije.  Rj. 
brazdu-ali.  Oaiu,  ridi  brazditi.  Kj.  graditi  brazdu. 
r.  jif.  i  iinpf.  sloz.  ridi  kod  brazdili. 

bri\ztliuuii-a,  /'.  posraea  koja  se  mijesi  oraCima  prvi 
dan,  kad  pocnu  oraii.  M.  (ij.Milicevie.  DAKj.  (ilSb.  — 
rijeci  s  tdkim   >i(i.-<i.  kud  djeljaoiiica. 

bnizditi,  bcazdim,  r.  imp),  graditi  brazdu,  furchcii, 
sulcare,  <■/'.  brsizdieati :  Brazdu  brazdi,  vodu  niaini. 
Kj.  c.  pf.  sloz.  o-bnizditi,  u-,  za-;  v.  impf.  .iloz.  o-bra- 
zgjivati,  U-,  za-.  —  Ore  li  orac  svaki  dan  da  posije? 
ili  brct-di  i  povlaci  njivu  svoju?  Is.  28,  24. 

brikzgotiiia,  f.  ud  kor.  ud  koya  je  i  brazdili  s  pro- 
mjeiiom  glasd  zd  nti  zs.  sto  t)od  indik  na  brazdu : 
Bruzgotimi,  biljejr  od  rane.  Bella.  Kad  ko  jrleda  u 
brazgotine  od  dlaiut.  J.  Kanovac.  U^e  trti  sliuom  iim- 
ciju  brazgotiiiu.  M.  Yodopit'.  itojKe  parotina,  zarezo- 
tina;  oziljak,  po/.iljak.  DAKj.  G13b. 

brazffov.  <idj.  tnhirnsiis:  Od  kud  ti  je  ta  tikva 
brazgora?  y.  I'elivanovie.  o  tikvi  critoj  po  kojoj  su 
croriige  i  brudiirue,  koja  se  zove  i  brukava.  DAKj. 
•;i4a.  itp.  brazgolina. 

bnizsjonje,  «.  da.-<  Furclien,  to  sulcarc.  Rj.  verb, 
od  brazdili.  radiija  kojom  tko  brazdi. 

brbrinje,  ii.  rcrbid.  od  brbati.  radnja  kojom  tko 
brba  sto. 

brbati,  brb.'un  {i  brbljcm)  r.  impf.  traziti  sto  jii- 
pajuci  i  ne  pazcci,  po  tome  i  preruljuj%ii';i  i  prcmei'uvi. 
Danicie,  .\Kj.  t>14b.  r.  pf.  sloz.  na-brbati  (na-brbljem). 
isp.  brblati  2.  —  Kad  u  jutrii  svane,  napiplje  ilivljan 
(slijep)  vrata  od  pecine  i  videei  da  su  zatvorena  pocue 
po  pe(;ini  brbati  tamo  amo  da  frjaka  uhvati,  all  ga 
ne  mogne  naci  nikako.  Npr.  14i). 

brbliinjc,  II.  Kj.  rerbul.  od  brblati.  —  1)  vidi 
blebetanje.  Rj.  radnja  kojom  tko  brbla,  blebece.  — 
2)  da.t  Sihnoppern,  crepitus.  Ky  radnja  kojom  n.  p. 
svinja  brbla. 

brblati,  brbliim,  r.  impf.  —  1)  ridi  blebetati.  Rj. 
vidi  i  brbljati,  i  syn.  kod  blebetati.  r.  pf.  sloz.  za- 
brblali.  —  2J  schnoppern,  mit  dem  Hiissel  durch.iuchen, 
crepare.  Rj.  traziti  sto  premecwH  i  lupajuci  kao  sto 
cini  srinja  iusom:  lirbla  kao  prase  po  pr.aznim 
nacvama.  Po«l.  29.  (.ini  s  njinie  kao  svinja  s  meki- 
QJama.  ( .  .  .  kao  svinja  kad  jede  mekinje,  pa  po  njimu 
brbla  iusom  i  razme(;e  ih).  348.  vidi  l)rbotati.  isp. 
brbati. 

brblo,  m.  der  J'lupperer,  blatero.  Kj.  brbljavo 
musko.  hyp.  takvu  hyp.  kod  balo.  vidi  blebetaS,  i  syn. 
ondje. 

hrhljaiijc,  n.  ridi  brblanje.  Rj. 
brhljiiti,  bljani,  r.  impf.    ridi  brblati  1.  Rj,  vidi  i 
blebctaii,  1  stjn.  ondje.  r.  pf.  sloz.  iz-brbljati,  za-. 

brbljaiv,  adj.  koji  innojro  brblja,  plappcrhafi,  gar- 
ridiis.  Kj.  ridi  jrovorljiv,  jeziean,  landav,  liipailjiv, 
prolivcii.  —  isp.  blcbeta.i,  i  syn.  ondje. 

brbljavac,  brblj.'ivea,  m.  brb'ljar  rorjek.  DAKj.  (!14b. 
ridi  blebetiii,  i  syn.  ondje. 


brbljavica,  f.  conchyliigeniis.  L.  Zore.  DARj.  (iirw 

nekaka  .ikoljka. 

bifbolji'iijc.  »i.  das  Schnalzen,  lidiroriiw  erepitin, 
Kj.  ri-rli(d.  lid  brboljiti.  radnja  kojom  tko  brbidji. 

b'rboljili.  IjTm,  r.  impf.  kad  .svinja  po  vodi  tra? 
,sto  i  kao  da  jede,  schnalzen  (roin  Scliircinc  trcim  i 
im  M'asscr  durehsuclit  nnd  frisst,  hdiris  crepare).  Ii_ 
isji.  mljeskati. 

brbosati,  brboJcm,  r.  jif.  (u  Kisnu")  neinend  sagen 
dico  flens.'H'y  kroz  plac,  jecajuii  reel.  akc.  brbosat 
brbosem  ili  brbosati,  brbosem  ?  (potonji  akc.  ima  Do 
nirir.  .\Kj.  (il5a). 

brbotaiijc,  n.  ridi  brblanje  2.  Kj. 
brbotfinjo,   n.  verbal,   od  brbotati.  Kj.  ridi  barbi 
kanje.  Drlnikanje. 

brbotati,  brbocein,  c.  imjif.  ridi  brblati  2.  R 
traziti  sto  premecnci  i  lupajuci  kao  sto  I'ini  srinj 
cusom. 

brbotati,  bibocem,  r.  impf.  sprudelnden  Scha. 
herrorbringen,  crepare:  vodeni  bik  brboce  kad  vifi< 
i  patka  i  suska  kad  se  zajinjuri  te  po  vodi  doljc  5t 
trazi.  Kj.  ridi  barbukati,  brbukati. 

brbi'u'-iti,  brbficTm,  r.  pf.  tumariti  u  sto  rukom  i 

glavdin.    schnell   hinein    fuhrcn,  immitto  munum.  R 

brbukanjo,  n.  ridi  brbot.anje.  Rj.  ridi  i  barbukanji 

brhiiliati,  brbniem,  r.  impf.  ridi  brbotati.  Kj.  n 

dcni  bik  brbnce  kad  riie,  i  patka  i  guska  brbuce  ka 

se  zaijiijuri  te  po  vodi  duljc  sto  trau.  ridi  i  barbukat 

Itirt-lii,  adj.  sto  pripadii  Brdima.  po  brzu  izgoror 

inj.  Krdski,  koje  ridi. 

biri-iiiiti,   brenem.   r.  pf.   (ii  Koei)    malo  samo  d( 
bvatiti.  anrithren ,  uttingerc,  cf.  l.ibreiiuti.  Rj.  isp.  ciJi 
brcnuti,  prihratiti  se  jelasamo  malo  kao  uhitnji. 
impf.  calabreati. 

biff,  brOa,  m.  bffa,  /'.  (u  Boui)  kao  ninozina,  eii, 
grosse  3lenge,  copia:  kolika  je  bri-a  vojske!  u  najvei 
brc  od  irrozgja,  od  smokava.  cf.  jek.  Rj.  —  brc 
muozina;  brc  vrijenie  iTeimi  najbolje,  stanje  u  koi 
je  sto  kad  prispije  do  najboljega  svoga  vremena,  d 
najvi.se  visine  u  svom  razvijanju  i  napredovanju.  o 
kor.  od  koca  je  brk,  tako  da  je  po  njemu  kao  rri 
DARj.  (JKJa. 

bfi-nk,  bKka,  m.  das  Gcriiusch  des  Watendei 
Sonus  arpiKC  cum  quis  transit:  Vodu  gazi,  za  njii 
brcka  neuia  Kj.  glas  od  rode  kad  se  po  njoj  gazi  i 
brc'ka,  a  i  mail  val  koji  se  tada  dize.  —  I'jedanpi 
break  udari  iz  jezera,  kad  ima.s  sta  i  vigjeti !  azdab 
sa  (Ivije  glave,  pa  juris,  da  ih  sva  tri  proJ.dere.  Npr.  1-^ 
breail,  brciia,  ridi  bri'ni.  DARj.  ()16a. 
breciKiva  tniva,  /'.  Art  I'jianze,  hcrbae  gen)i<.  l; 
vinca  minor  L.?  Rj."  a  po  tome  bi  bila  ista  knj'i  ■ 
zore  i  zinizeleu,  koje  vidi. 

brff'iijo,  n.  das   Speichen,  radiatio.  Rj.  rerhul.  i 
breiti.  radnja  kojom  tko  brii  n.  p.  toiak. 
brcii',  m.  dem.  od  brk.  Rj. 

brciiia,  /'.  augm.  od  brk.  Kj.  takva  augm.  ridi  l:ii 
bardaeina.  —  To  zacuo  star  djedina,  on  obriei  li'jcl 
bradii,  i  oboji  te  brcine.  Npj.  1,  295. 

brfistc,  «.  (u  C.  (t.)  gomja  usna  gdjc  rastii  bikov 
Obcrlippe  vo  Schnurbart  viichst,  regio  mystacis  (li 
bium  superius):  Brciste  mu  je  kao  peta  od  ercvl 
(Posl.  30).  Rj.  —  rijeci  s  takim  tiast.  kod  blatislr. 
bri-iti,  elm,  r.  impf.  speiclien,  radiare.  Rj.  uclar.i 
paoce  u  glavciuu.  poslaiijem  od  brk,  koji  se  iiuiii 
kao  sto  god  siljasto,  sto  striii,  jer  i  paoci  u  glmiii 
slriie  kao  siljci  dok  su  bcz  naplataka.  objekat  mo 
biti  toiak:  br^-iti  tof^ak,  totkove.  DARj.  (iHia.  r.  ji 
sloz.  ua-breiti. 

breji,  adj.  krajnji,  iins.ier.fte,  e.rtremus.  u  Rj.:  br'r 
jjero,  n.  eine  der  iiusserstcn  (harten)  Schwiingfcdcr) 
penna  nutans,  inuiilis  scribendo.  cf.  breni.  Kj.  sair 
o  i)erii,  kakva  su  nekolika  u  ])tica  krilima  na  kraj 
a  tvrda  su  te   nijesn   dobra  /a  pisanje.  postanjem  el 


brfkanjo 


—  99  — 


brccati  se 


brk    koji  sc  icinut   hito  itt>    (fod  silj((>it(),  po  tmn  Jcao 
rrh,  h-(ij.  l>AHj.  (iU;b. 

bri-ki-iiijc,  11.  I'liilxclicrn  im  Wusser,  ugiiatio  uqutw. 
Rj.  rn-hiil.  (Ill  ln'i'kati  i  l)rt'k.ati  so.  rnihijii  L-njom  ltd 
lircl.it  jii)  rtxli  Hi  .ie  hrvhi  u  i'odi. 

hn*ka(i,  rkrim,  v.  impf.  Kj.  r.  jif.  ^(ms/*  brirniti.  — 
]^  pliVsclicf)!,  soitiUtin  I'lirio  ikjuk  (tiiiltUii.  I!j.  riiz- 
vidiiii  rndii,  (luse  I'ujc.  —  2)  xn  so,  rcflcl.'s.  jiliit.irlicrii, 
aqwmi  cimiiiijii'io,  aiiito:  broka  so  u  voili.  Ivj.  /.'»- 
piijui'i  »c  rd'niclidi  alco  schc  niilu. 

hn-kax  ii'ii,  /'.  —  1)  IIV/,  dcr  rom  rielen  licfien 
odcr  (jffcliiiiiihencn  Schiiec  pliitxcliert,  viae  luhricitdn 
et  udiir.  (■/■  bljoi'kavica.  Kj.  jint  po  Icojcm  je  od  mno(io 
duzda  Hi  od  (ih'djiiijchi  aiiijciiu  iitko  hlido,  te  so  idxiri 
bri^kii  Hi  Idjci'IcK.  ridi  i  bljuzsiavioa,  kaokavioa,  — 
2)  Icdiiiints  ciirdidca.  L.  oko  Nisa.  S.  I'olivaiiovit^. 
i.ip.  sroaiiioa.   DAKj.  (ilTa.  biljh'd. 

BH'ko,  H'fokriija.  n.  mabi  varosioa  na  ilcsiiiiiii  brijo<ru 
Savo  (iii^.o  (iradiSko):  Da  bi  iSli  Jirt'lto  porobiti,  tla- 
leko  jo  bjo/.at'  iii/a,  Savu.  l!j.  iiiic  od  rode  Ilrhc,  /.vy'if 
ondjc  ufja'e  u  Saru.  —  Ev'  po^oili  a^ii  Uincr-ai;ii 
iz  lirciofiu,  Sto  jo  Bri-kom  ji'lava.  Npj.  4,  '2bl.  iidj.: 
Svooonik  Brt-aiixki.  DAKj.  lilUii. 

hri-iiT,  '«';/.  Kj.  ncodreajeno  bioan.  —  1)  n.  ]). 
brono  poro,  ridi  brojo  (loro:  Ivako  tioo  jadoliko  srraou, 
8a  kribi  ill!  hri-no  pcrjc  skaoo.  Kj.  —  I'oSotao  paiiii 
tioa  ispoil  iiaraiioo,  sjajii  mu  so  hrvwi  jicni.  Npj.  I, 
70.  Za  iijofiova  slomljoiia  krila,  joro  sii  inii  oba  olpa- 
luibi,  i  hn'iiit  niu  pern  poskiiboiia.  .'),  Mli.  Noka  to; 
tioa  slavioo!  Iirriii)  ti  perje  opalo.  Hoio.  2r>7.  —  2)  (ii 
15ooi)  liroTii  nioak,  (jcriufi,  feiiiiifi.  Kj.  jiorcdaii,  siro- 
miitil:i,  ,t<(n<tl;.  —  .'{)  ko  jo  oim  s'O'l  ''o'ji  O'l  ib-uirili 
Ijiuli,  ko  sloji  viso  ih-uoih.  isj).  birnik.  —  Tako  na- 
Mnik  piistaso  pi-oda  se  jortiiotra  po  joihiof^a  oil  Itrc- 
nijili  Zlaliboraoa.  Zim.  207. 

brf-iiTk,  brotiika,  m.  proccr,  posjlavar.  isp.  broni 
(pod  ;!),  od  oo;j;a  jo  i  postalo.  DAKj.  (!17a.  vidi  ceonik. 

bn-illlti,  iiom,  r.  pf.  einmid  pldtxclicrii,  sonitum 
edit  uijUd  turhitnda.  Kj.  jediidiii  iiiidniursi  po  vodi 
razmetnuii  jc  da  se  i-nje.  r.  impf.  brokati. 

Itrda,  n.  pi.  Kj.  dijel  Crne  Gore:  Kada  Tiiroi  lirda 
poaraSe.  Kj. 

brdaii,  brdna,  adj.  vidi  brdni.  DARj.  (>17b. 

brdiir,  m.  Wchrrldatimacher,  qui  pcctiiicx  ic.rfnrios 
conliiit.  ]\j.  /'(;//  i/rddi  brda  (iViddrVa). 

bhiarev,    bfdarov,  adj.   Kj.   sto  pripnda   hrdnru. 

bfdasoe,  n.  don.  od  brdo.  Kj.  ridi  brdoljak,  i  .<»/»!. 
ondje.  —  Da  postane  brdasoo  ulinsko  od  l.(KM)  se- 
iSanja.  I'riprava  110.  Di'asrimoj  ima  vinoijrad  nil  rodmi 
hrildHcu.  Is.  5,  1.  dem.  s  tiiVim  nnst.  lo};-jaSoa,  nijo- 
stasoe,  pselaSoe,  sedla.5oe,  ardaSce,  struiaSce,  sunasoe, 
iistasoa,  viataSoa  i  1.  d. 

brdt'-ljnk,  brdc'^ljka,  m.  dem.  od  brdo.  Kj.  ridi  br- 
dasoo, pribrdioa;  bresoio,  breziiljak,  i/.bioi'.ak,  obro?.ak. 
isp.  i^lavioa  3,  i  syn.  ondjc.  —  .lelioa  (planina),  koja 
se  oko  ("aoka  svrSuje  kosama  i  hrdeljcimii.  Danioa  2, 
30.  Stami  .s  veltnlni  lirdeljkd  iz  toiiova  puoati.  5,  IG. 
Da  so  no  oine  zrtvoiio  "ozbc  . . .  rui  ^r<d:oiHC  hrdeljku. 
Trip.  bibl.  4!i. 

brdila,  n.  pi.  urn  Weherstuhle  das,  irorin  dos- 
M'eherhhdt  (brdo)  stcht.  cf.  osrloblje.  Kj.  u  sinnd  tkd- 
Invkofin  Hi  rdzliojn  oiui  u  ccthh  afoji  hrdd.  —  Zabr- 
dnjaoa,  iia  razbojii  l<ao  mala  jirodioa  sto  stoji  odozjro 
1  proko  slativioa,  to  o  njoj  viso  sipila  i  lirdild.  Kj.  I(i4b. 
I  8akiij  nioni  statvo  i  hrdild,  i  oslalo,  sto  slaiiu  valja(U\ 
Npj.  1,  lf)(!. 

brdina,  /'.  diuim.  od  brdo:  I'o  hrdiiia  i  dolina  i 
slepaf-ki  lorliotiiia.  Kj.  (po  brdina(b)  si<iriji  oldik  iiij. 
norijeiid  po  brdiiiaina).  —  Ode  baba  «  hrdiiie,  u  br- 
dine,  u  dolino.  Npj.  I,  349.  3,50.  /((/.(/  diiiim.  kod  bar- 
daiMna. 

brdiiT,  ddj.  (Itliirjis-,  iidtuidnus.  Kj.  Uo  pripwhi 
brdii,,  lirdima.  neudrcyjaw  brdau.  ridi  brdski,  gorski. 


—  Tiinok  jo,  kao  i  ostale  brdne  rode,  vrlo  lirz.  Da- 
nica  2,  37. 

brdo,  )(.  —  /.  <i)  dcr  Her;/,  mon.i:  uz  brdo,  hcrriduf, 
s'lO'sKw;  niz  brdo,  licrtiid),  dcorsum.  Kj.  (pi.  b'nla.  (ten. 
brdii.  Kj.)  dem.  brdaSeo,  bnloljak.  iiiitiin.  brdina.  vidi 
bilo  I,  dijol  2,  s<"'a  I,  koaa  4,  planiua,  strana  4.  — 
Koloinija,  vafja.^  u  hrdu.  Kj.  2.'S(ia.  Odsjolo  se  brdo. 
Kj.  44.sb.  Da  no  bi  proibijib  zuba,  ode  preko  dcret 
hrdd.  (Ka?.e  so  ka<l  ko  Sto  zausti  da  reoe,  pa  se  pre- 
inisli  i  0(?.uti.)  I'osl.  52  (proko  dovot  brda  kitze  .ie  o 
rclikoj  d(djini).  Xl(dti(t  hrdd  obec^avati.  I'osl.  91. 
Prazna  vrec^a  stat'  uz  hrdd  no  ino^.o.  DPosl.  100.  (iza 
ore  podoriee  imd  druija:  Krazna  vret^a  uzfior  stat'  ne 
niozo).  I'ovrs,  u  Delabole  (oinio)  i  ii  Stulioa  rrh  brda. 

XVI.  I'rosii  mi  so  bisor  /lo  zldc'eiiu  hrdu,  jidi  oar  vino 
pije.  Npj.  1,  4'.I2.  (>j  na  hrdu  na  buroru  bor  so  ze- 
loni.  1,  iVJl.  Kao  kad  oovjok  bunoa  ii  bolosti  pa  go- 
vori  koju  .<  hrdd,  koju  .<  dold.  Npj.'  4,  XXXVII. 
(novoriti  koju  s  brda  koju  s  dola:  i/ororiti  .lad  titmn 
.tdd  (wio,  smeteno,  hez  redd  i  prilike).  —  b)  i>idi  brijog 
2,  i  si/H.  ondjc;  das  Vfer,  dcr  liain,  ripa:  Te  pro- 
plovi  tu  vodu  Cetinju,  pro]jlovi  je  od  hrdd  do  brda. 
Npj.  1,  .570.  —  2)  zonsko  (pi.  brda,  gen.  brda), 
Weherblatt,  pecten  tcrtoriiia.  Kj.  u  stand  tkalackogd 
kdo  ccsalj  kroz  koji  je  provai-otd  osnovu:  (jrijeSka, 
kad  se  uvodooi  ?(  hrdo  preskooi  jedan  zubao.  Rj. 
101b.  Deseoano  /;)y/(j(J;onsko).  117a.  Obrvka,  onaj 
konao  kojim  se  brda  uvezuju.  Rj.  434b.  Urmasioa, 
pita  koja  se  u  fjoznioi  od  prije  zvala  pitd  na  brdu. 
Kj.  78fa.  No  moccii  joj  niti  ustajati,  ni  srehrno  hrdo 
udarati.  Npj.  1,  4<!.5".  I  ovo  li  sodam  bo.soaluka,  nit' 
su  tkaui,  uiti  su  prodoni,  ni  ii  sitno  }>rdo  uvoirjeni, 
vet'  od  oista  zlata  zaljovani.  2,  392. 

brdovit,  (tdj.  hcriii<j,  montuosiis.  Rj.  ydje  irnii  bfda. 

—  I'o  brdoritijem  mjesiinid  tako  su  kuoe  razdaleko  .  . . 
Rj.  Ii7(ia.  Srhijd  jo  jjotovo  sva  hrdovita.  Danioa  2, 
27.  Po  juznim    hrdoritim   krajevima   Srbijo.  Npj.'  1, 

XVII.  Loman,  ovdje  znaoi  kamenit  i  brdovit.  Npj.' 
.3,  398.  adj.  s  tdkim  nasi,  kod  barovit. 

UrdskT,  adj.  Rj.  sto  pripadd  Brdima  u  Crnoj  (iori. 
O  Ilija  Brdskoj  zemlji  glavo.  Rj.  Tu  ga  Brdskc  puike 
dooekaSe.  Npj.  4,  428.  (kako  se  u  brzu  yororn.  d  i  s 
Sdsiiirljd  11  0,  neki  i  piUu  tdko):  U  to  stasa  Brcka 
pokrajina.  Npj.  4,  3(i5.  E  se  bojim,  i  kaiiu  mi  Ijudi, 
e  (e  izdat'  Brcki  kapetani.  5,  180. 

bi-dskT,  adj.  sto  pripdda  hrdu,  hrdima,  Gebirgs-, 
montdniis.  ridi  brdan,  brdni,  gorski.  —  Aruautski  je 
narod  .  .  .  kao  hrdski  narod  niogao  svagda  biti  u  vecloj 
slobodi.  Kov.  5. 

brduii,  brduna,  m.  (u  Bod)  dva  grozda  na  jediioj 
lozi  osjeoona.  Rj.  od  'JUL  l)ordone,  stap  putnil:ki?  isp. 
DARj.  (il9b. 

brfe!  intcrj.  imperandi:  daj  hre!  kamo  hrc!  hajdo 
hre!  Rj.  uzvik  Tur.tki,  kojim  se  jace  utrryjuje  sto  se 
kale,  kao  ndponiinjuci  da  sc  zliiljski  misli,  d  tijem  yovor 
biva  i  ostar,  kao  kad  sc  tko  osijeca,  a  kad  kad  kao 
daserefic:  oujeS.?  ou  li?  j7t  a!  da!  ta!  Danicio,  ARj. 
Ij20a.  —  More!  Ovom  se  rijeoi  pok.azuje  kao  noko 
starjeMnstvo  (kao  malo  mauje  nego  sa  hrc).  Rj.  _3li8b. 
Nabrokivati  se  na  koga  (osijecati  se  na  koga  rijeoju 
hrc).  Rj.  378a.  „Bre  'Sta  marim  ja  za  Rrka?  Ja  6u 
Brka  ovijem  buzdovanom.a  A  coek  mu  rekno:  „I5e 
i  Brko  jo  noki.  Npr.  4.  »Do5ao  da  me  vidi<.  Onda 
zmaj  snlilo  reoe:  „Brc  nijo  on  dosao  da  te  vidi,  nego 
da  to  vodi.  30.  Carev  sin  joj  odgovori:  „Brc  a^.dajo. 
ne  kopaj  trioa.  47.  Nagoni  so  junak  na  jun.aka,  hre 
koji  00  ponaprijod  po<'i.  Npj.  4,  220.  Brc  aforim,  moj 
Si-pski  vito^o.  b,  111.  A  ja  nomam  ni  (i(K).  Bre  nemain 
ni  100  for.  nego  uzaiinljem  te  se  branim.  Stra?..  188(j, 
1225. 

bri-bcriiia,  f.  Art  Vjlanzc,  Itcrbae  yeniis.  Rj.  anc- 
mona  nciir.rosa  L.  Rj.'  biljkd. 

brcoPiiijc.  n.  ridi  brekanjo.  Rj. 

breeali  se,  cam  se,  ridi  brokati  se.  Rj.  bro  konni 


broravlea 


—  100  — 


breskviea 


qororiti,  osijeciiti  se  Mil  koiiu.  riili  i  brektali  '2.  na- 
brecivrtti  se.  nabrekivati :  nabiUuvati.  nabusivati.  r. 
]>t'.  brokmiti  -J.  .</<»:.  iiabrekiuiti. 

bn'Tiivii-ii.  bri'iMiIja,  /".  musca  iikiJoi;  nJihi  iiiiiha. 
isp.  ziimiar.ii-n.  —  Mijatovica  se  nizvila  kao  livada,  ila 
na  iiju  lireculja  pane,  bi  se  moljak  ui-inio.  !5.  l,jiil>isa. 
Bretiiricii,  hnruljii,  iiiu^ra  iiriiiiiJior.  Stulli.  —  sii 
iitiM.  u  breeiilja  i.<p.  kuit  bakulja. 

brt^i-anje.  »i.  <hu)  IhiUen,  sonHu".  Kj.  rcrhal.  od 
breiati.  *",;<•  ritli. 

bn-niti.  lir^cim.  r.  iinpf.  (u  C.  GMnaUlen,liii1leii, 
sunn:  I'li^ke  hiric,  ajunaei  jeee.  Kj.  hio  £vccati,  zu- 
cirii,  zujati.  ijip.  brektiti.  r.  pf.  brekmili  1.  —  Igra 
na  sambeee,  kail  najvece  iniilie  hrecc.  l>Posl.  31. 

brffo,  brCi-.'i,  /".  pi.  vidi  braise,  i"  .«;/«.  oiidjc.  — 
riaea  prasat-  hreic.  DPosl.  hrece  f.  pi.  drop,  komina, 
i  11  11eU\bele  (vinaccia)  i  u  Stulica ;  prvi  je  slog  kra- 
tak.  X. 

br(riti,  eim,  r.  pf.  (u  Rj.  stamparslcom  ffrijeil-oiii 
V.  iiupf.)  o  zenilju  lupiti,  !u  lioden  uerfen,  projicio. 
Rj.  ;)/".  oboriti  kogji  na  zeuilju  da  kao  zvekue.  DAKj. 
t>21b.  ridi  tresnuti  'i. 

Itri'ffava,  f.  voda  koja  izvire  pod  plnninom  Hr- 
•rudoni  11  Hereego^nni.  Rj.  —  inienii  rijekuma,  mjc- 
stimtt  i  t.  d.  .<  tiikrim  ud.st.  Dobrava,  Jezava.  Kor.iva, 
Krltava,  Mlava,  Morava,  Resava,  Tainiiava.  Trnava. 
iweiHi  .-f»i.«A"«  »■  takim  niixt.  vidi  kod  (iospava. 

brt'sovit.  (idj.  hfiijeUtj,  elirosus.  Rj.  ydje  ima  hre- 
qorii :  I'o  lireijuvitijim  tnjestima  ima  kuc'a  vrlo  lije- 
pijeh  i  tvrdijeh.  Kj.  liTHa.  adv.:  Tiigja  majka  rnne 
povrenjiije,  tugja  Ijuba  hrefiovito  stere.  Npj.  3,  226 
(brego\'ito,  neruvno).  —  adj.  s  tukim  nasi,  kod  ba- 
ro\nt. 

Brfffovo,  n.  Rj.  —  JJ  selo  na  lijevom  brijegu  ri- 
jeke  Tiinoka  u  Srbiji.  —  '3)  zidine  od  grada  na  de- 
snom  brijegu  Tiiuoka,  prema  sclu. 

BrteovskT,  adj.  Kj.  sto  pripada  Bregovu. 

brpiri'liiic-a,  f.  die  Meerschwalbe,  hirundo  muraria. 
Rj.  cltciculit  riparia  L.  Rj.°  nekuka  lastuvicu.  —  bice 
pijstanjem  od  brijeg  2. 

brSsJ,  adj.  (po  zap.  kraj.)  —  1)  (u  prim.)  schvranger, 
(/^rarirfu.?,  cf.  trudan:  Sve  biti  moiie.  do  bregj  dock. 
(Posl.  279l.  Kj.  vidi  i  bremenit,  djetinj,  kuljav  2, 
nejak  2,  nosec,  prisoban,  punan  2,  sudriizan,  tegotan, 
teiak  2,  zbaban,  zdjetan.  —  Kad  sena  hreijja  naleze 
kokoS.  kazu  da  ie  biti  sve  piplice.  Rj.  501a.  Prestupnoga 
godi.^ta  hregjijeh  hua  muzeW  se  radiijii.  DPosl.  1(K). 

—  2)  u  Hr%-atskoj  najviSe  se  govori  samo  za  kravii, 
trachtiy  icon  der  Ktthj,  praeijnans  (racca),  cf.  steona. 
Rj.  u  I'osaviui  Hrtutskoj  govori  se  za  zenu,  a  u 
gdjekojim  drugini  krujevima  gotovo  za  svaku  zivotinju. 

—  -i)  u  prenesenom  smislu  :  Gora  hregja  rodi  miSa, 
velike  hvale  a  paka  niSta.  DPosl.  24. 

br^gjanje,  ii.   verh.   supst.  od  bregjati,   koje  vidi. 

breiati,  gjam,  v.  impf.  praegnantem  fucere.  DARj. 
Stulli:  gruvidiim  reddere.  ciniti  hregju.  v.  pf.  idoz. 
nabregjati  j  nabregjali  se.  prema  tome  moze  biti  i 
bregjati  ge,  postajati  bregja. 

brfika,  /'.  Oeschrei,  clamor,  cf.  vika.  Kj.  za  pustanjc 
i»p.  brefati,  riWi  i  huka,  ufka,  vardanja,  vrdanja. 

br^kanje,  n.  das  bre-sagcn,  imperatio  per  vocem 
bre  I  Rj.  verbal,  od  brekati  se.  radnju  kojom  se  tko 
breka. 

brSkali  sc,  kam  se,  v.  r.  impf.  zu  Jemandcii  bre 
sagen,  imperiose  dico,  dico  bre!  Rj.  guvoriti  komu 
bre,  osijecati  se  na  nj.  vidi  bretati  se,  i  syn.  ondje. 

brekinja,  /'.  —  1)  der  Sperberbaitm,  sorhus  tormi- 
nalix  Linn.  Rj.  drvu:  Tu  je  rasla  hrekinja,  k  njoj 
dohode  Oobani,  pofltyekose  brekinju,  od  nje  prave 
Kvirale.  Niij.  1,  HiT.  —  2)  die  Frucht  davon,  sorbum. 
Rj.  rod  od  toga  drveta.  —  rijcii  za  bilje  i  rod  mu 
n  takini  nasi,  dudiiija,  gloginja,  kokotinja,  kukinja, 
maginja,  luukiiija,  gmrekiiija. 


brokiiijov,  <«',/.  "■  !'•  drvo,  MM.  Rj.  .•sto  pripada 
lirckinji.  .-((  nasi.  isp.  aplov. 

broklaiijo,  ».  das  Schmiulicn,  anhelatio.  Rj.  rerbul. 
od  broktati.  n(dnjii  kojom  tko  lirekcc. 

bri'klnti.  bivki'Piii.  r.  impf.  —  J)  .■^chnauhcn.  an- 
htlo.  cf.  clahtati.  Kj.  ilisinu  nadim'iti  .ic.  —  2)  sa  bre 
koine  govoriti  [  villi  biekati  sel,  cf  nabrckivali.  Kj.' 
(•/('('  I  brecati  se.  nabivi-ivali ;  iiababivati,  nabusivati. 
V.  pf.  breknuti  2.  sloz.  nabveknnti. 

broktili,  bn'ktTin.  r.  impf.  kaze  .le  za  .<iabljii  kad 
cayrce.  ridi  eagrtati ;  klirrcn,  concrcparc.  isp.  brorati. 
V.  impf.  sloz.  |>od-bivktivati.  r.  pf.  breknuti.  —  Stala 
mu  je  salilja  podbreklivat',  brekti  Markii  iiz  di'siio 
koljeno.  Rj.  .'il'.la. 

brokniiti,  brekneni,  r.  ;)/'.  —  1)  breknc  nnilia, 
I  brckne  saldja.  v.  impf.  breeati,  brc'-ktiti.  «  oriim  znii- 
I  cenju  bice  akc.  breknuti,  breknein.  i.'<}).  l).\Kj.  Ii2l)a. 
;  —  2)  riknufi,  jyrndyijcti  .«<■,  osjevi  se.  u  ovoiii  zna- 
'  cenju  jamacno  je  akc.  breknuti,  breknem.  isp.  I'.VKj. 
()23b.  ridi  na-brekuuti.  r.  /)»^)/'.  brfektati  2,  i  .tyti. 
I  ondje. 

I      broiiia,   /'.   (oko  Kniiija)  kao  ploska   za  vodn    (od 
I  duziea),    Art  platte   hiihcrne  Flasche,    rasis   lignci 
ijcntf.  Rj.  isp.  bremenica,  od  ceya  ic  biti  hyp. 

brSiiu',   biviuena,   n.   —  J)  die  Biirde,   onus.  Rj. 

pi.  brem&na,    yen.   breinen.'i.  Obi.    15.  —  Harilo  se  u 

C'rnoj  Ciori  uprti  na  legja  pojirijeko,  kao  breme  drrn. 

I  Rj.  Ida.  Kum  u  kuma    ukrao  breme   slame,  pa  kako 

j  ga  je  nosio,  ispadala...  Rj.  314b.  Vejiu  brcmena  tcskn 

i  nezyodna  za  noscnjc  i  torare  na  plera  Ijudska.  Mat. 

23,  4.  Ne  <5u  mctnuti  na  vas  drugoga  brcmcnu.  Otkriv. 

i  2,  24.  IzvekHi  vas  ispod  bremena  Misirskih.  Mojs.  II. 

I  G,  6.  —  2)   (n  Boei)  zena   s  bremenom,  t.  j.  trudna. 

Rj.  sto  se  nosiuutrobi:  dijeie,  a  i  zivince.  — Dogje 

vreme  breme  da  se  ima.  Kj.  231a  (dijeie  da  se  r-di). 

Iza  cara  ostane  carioa  trudna,  i  kad  dogje  vreme  da 

.w  breme  ima,  ona  rodi   mufko   eedo.  Npr.   27.   Glas 

Gospodnji  oprasta  koJute  bremena.  Ps.  2il.  St. 

'      br&iiK'iiica,  /.  uska  a   dugacka  vui^ija,  tako  da  se 

I  moze  lasno  nositi   na   rameuu  ili   dvije  natovariti  na 

I  konja,  I'ragfass,  dolium  portatilc.  Rj.  ime  joj  odailv 

I  sto  se  nosi  kao  breme.  —  Brcmenicc  i  barila  na  krajeviina 

'  su  uze  a  na  srijedi   deblje.   Rj.  2(i(ib.   Ali  se  najvi.ie 

,  sve  nosi  na  samaru  .  .  .  i  pi(5e   —  u  mjeSiuama  ili  » 

;  bremenicama  i  t.  d.  Daniea  2,  53.  isp.  br^ma,  barilo. 

kaca. 

breiucnit,  adj.  n.  p.  zena,  sclnvanger,  graridiis.  cf. 

trudan.  Kj.  isji.  breme  2.    ridi  i  bregj,  i  syn.  ondje. 

brcmt'nosa,  /'.  (u  C.  tl.)  ko  nosi  breme,  dcr  Lasl- 

'  trtiger,  bajulus.  Bremenose  nose  najviSe  suhe  ukljevo 

,  s  liijeke   u    Kotor.    Kj.  vidi   amal,    i   syn.    ondje.  — 

'  zu  oblicje  isp.  zakonoJa,    t.  j.  bremeno-noJa,  zakono- 

nosa.  ordjc  se  dva  jcdnaka  sloya  sastuju,  pa  jedan  od 

njih  otpada.  isp.  Osu.  t).  isp.  i  cabronosa,  gla.sono.sa, 

knjigouosa,   kotlonoSa,   kravajnoJa,   krslono.^a,  rueko- 

no.sa,  torbonosa,  vodonojia  i  t.  d. 

br^ucc,  br^-neeta  i^brt^nea),  n.  (u  (xnizi)  der  Glocken- 
schuengel,  pist ilium    campanae,  cf.    zvecak,    klatno. 
I  Rj.  vidi  i  jezicac  4,  jeziOak  2.    u,  zvona   onu  sto  risi 
!  u  njcmu  i  cim  se  udara  u  nj. 

bri'.sliljobovie,  wi.  vidi  brezljebovie.   DARj.  G2Gb. 
brftskov,  adj.  sto  pripada  breskri;  n.  p.  breskovo 
I  drvo.  D.\Rj.  (i27.  —  za  nasi.  isp.  aptov. 

iireiskdviiia,  /'.  breskovo  drvo.  DARj.  ()27a. 
I       bre.skx  a,  /'.  (pi.  gen.  bresakri).  Rj.  fgcn.  pi.  i  breskvi  i. 
ridi  priuskva;  Seftelija  1,  seplelija  1,  Sevtelija  1.  dcm. 
breskvica.    —   1)  I'firsichbaum,    amygdalus  persicu. 
'  Linn.  Rj.  drvo.  —  2)  die  I'Vucht  davon,  nudum  pcr- 
sicuni.   cf.   praskva.    Kj.    rod  od   drveta.    —   JSreskva 
koja  se  ne   mo?.e   ra.seijepiti,  da  otpadne  od  koscice: 
yliica,  glbgjvu.  K.  8J)b.  Jireskra  koja  se  da  rascijepiti: 
lupija.  Rj.  .335.    U  Sibiji  ima  dosta  .  .  .  breskvi.  Da- 
niea 2,  liM. 
br&skvicu,  /'.  dem.  od  breskva.  Rj. 


i 


Rrcsiiik 


—   101 


hriifa 


Itrosiilk,  r>ri'«iiik:i,  iii.  l)iilo  ii:i  lijcvoj  stnuii  Ibra 
Mi/ii  (ij;ikov:i.  l!j.  ii  Srhiji. —  lircMt)nik,  post;injem 
.1  hrijcat. 

Itri'slov.  '(((/.  nlmoi,  uliiicux.  Hj.  ito  pripcuhi  hrl- 
ji-ihi:  I'nma,  hrcstorn  {jrnjiul  Sto  no  se  iioi'ii  svijotli. 
Ilj.  r)(i-lii.  —  etc  mist.  /.</).  !i|)tov. 

hrt'sfdViH'.  brfcstovca,  hi.  rim^tnh,  liiirnhia  iilinctifi. 
Kj.  hrcntor  st<(p. 

lir('s((iV!l('a,  /'.  I'lniffock,  fm^lix  nlmeuK.  Hj.  hrc- 
■<nini  liiiihia. 

Itri'stoviiiii.  /'.  rimctihoh,  liiiiiiini  nlnnuni.  Rj.  hre- 
^1(11-11  ilrro. 

lirPsM,  Itrosilkiiija,  hrt^ska,  /'.  l!j.  pu&lca  iz  Breic 
''iisci:0  firiidit  n  Itdliji:  I'liria  iini  jc  hrrsii  n  ra- 
mi. l!j.  —  A  11  ruke  dr/.i  hrcKukiiijii.  Kj.  -I'il).  'I'aiiku 
'■;,skii  ilrzi  pivko  krila.  .\  ilohvati /dt.^/.k  pn  sriji^ili. 
Kj.  4'2b.  MuSaba,  lu'kaka  iinskd  (Inxsii).  Kj.  .'iTiib. 
I  I'lreka  ^a  iz  zclone  travo  i  s  iij I'jro voin  lircskani  oil 
ilnaza,  od  obraza  hreskmii  zahvalio.  Npj.  4,  404.  Na 
i:iiiu)  im  hrcske  okircnc  .  .  .  nose  liycykc  na  rukama 
■^i.ijiic.  4,  510. 

Iirfsf'ic,  »(.  (•/(';'  brcznljak.  Kj.  ilciii.  oil  lirijcjr.  ridi 
i  hrili'ljak  i  si/ii.  ondjc. 

liri>U''no,  11.  (n  Iniosk.  i  na  Koi-i'nli)  ridi  vreteno. 
K   inj>.  brijenio  i  vrijenii>. 

lire/,,  ridi  bez.  Kj.  prijcdlmi  brez  imii  isiu  sluHiu 
I  iikvcniii  kdo  prijcdlot)  bez.  —  Kakav  <lanak  hres 
j.irkojra  suni'a?  Kakva  j'  no&'a  hrcz  sjajiia  nijoseca? 
Kakvi  r  svati  hrez  mlaila  ?.cnika,  hrez  Omera  tvncra'.' 
\|>i.  1,  253.  •2r)4.  Pi-stenfi  zvone  na  nova  brda,  jrje- 
\wjke  sn  im  vjeru  zadale,  da  ill  lie  nose  hrez  pozla- 
i-eiija,  Inrz  pozlaeenja,  hrez  jiinaekopi.  1,  451. 

Itr^/.a,  /'.  die  liirke,  hetuhi  idlid  Linn.  Rj.  drvo. 
(hill,  breziea.  coll.  brezje.  —  Usnce  nekolike  hreze, 
pa  sv(>  poveze.  Npr.  2. 

l»rozii-a,  /'.  deiii.  od  bieza.  Rj.  imda  hreza. 

Iir^/J(''.  m.  eirie  fiwige  liirke,  lietnlii  alha.  Rj.  mlnda 
hi;\:(i.  —  rijeei  .<i  fiikim  nast.  koje  ziuice  mhidn  hiljkn 
liiezie,  bnkvie,  grabir,  jabueie,  jasieie,  josie,  kestenii', 
kloiiie,  krusiMe,  Sljivic?,  tisie,  i  t.  d. 

briVzTk,  brczika,  m.  der  Birkeniruld,  hetuletum.  Rj. 
hrr-.oni  imnii.  za  nuM.  isp.  aptik. 

Itrf'zjo,  n.  k^tulli.  coll.  od  breza.  miwstro  hrczii. 

br6z»»v,  adj.  hirken,  bettdinu.f.  Rj.  .^to  pripada 
lirezi.  —  Biiza  hrezova.  Rj.  47a.  Musa,  buza  iz  dr- 
veta  (11.  p.  hrezora,  klenova  i  j.avorova).  Rj.  .575a.  zii 
nt(>!t.  isp.  aptov. 

brftzcivac,  brezOvea,  in.  llirkcii'itnh,  hitcidnn  hetu- 
liniis.   Kj.  hrczov  stap. 

brfezovaf-a.  /'.  der  Birkoi-ttocl^,  fu.ttii^  hetnlinus.  Rj. 
hrczorii  hntinii. 

br&zoviiia,  /'.  Birkeidiolz,  lignum  hettdae.  Rj.  hrc- 
zovo  drro. 

brczilia,  /'.  au(jm.  od  brijeg,  Rj.  —  Tek  izido  vodi 
nil  hrcnnii.  Npj.  4,  lil.i.  i,"4f/i  brijeg  2.  —  tnka  iiiujin. 
kod  bardacina. 

b^^zljelM»vi('•,  m.  tko  neraa  hljeba  u  svojoj  kiu'i 
s  nerada  i  lijenosti.  govori  se  u  f?rbiji  za  ponifru. 
Z.  Radoiijit'.  i)ARj.  (iSDa.  brez-hljobovie  (koje  ridi). 
prid  Ij  otpido  jc  li  pa  .fc  z  ]iroiitijenilo  na  i. 

brcziiljiik,  bie/.illjka,  m.  dem.  od  biijeg.  R.  —  Le- 
diiiak,  hrchdjiik  na  leilini.  Uj.  324a.  ridi  breseie,  iz- 
brezak.  /.</).  brdaSee,  lirdeljak;  srlaviea.  —  rijci^i  a  takim 
mist,  eovjeeiiljak,  niomeuljak,  treuljak,  visuljak. 

bri'zitljasl.  adj.  elirosuf:,  .ito  jc  jiuiio  lirczidjuka: 
Brcliiljiisti  rat  zvani  I'revlaka.  S.  Ljiibisa.  (iledabii 
put  hreiidjastoga  Lapada  na  luku  OruJku.  jVI.  Vodopie. 
DARj.  ti3i1a. 

brs'lijf'z,  brglijfeza,  m.  sitta  syriaca.  Slovinac  1880. 
D.VRj.  (539b.  ptica.  gowri  .se  i  u  Hrv.  isp.  brkljoe, 
brzelj.  —  za  nasi.  isp.  sravez,  Ijeinez. 

brifljalo,  iH.  eovjek  koji  brglja,  der  schncll  und 
unverstii ndlich  spricht,  hlntcro.  Rj.  siiprotno:  taljiz- 
galo.  —  rijeiji  s  takim  niLst.  ridi  kod  bajalo. 


brstljiinjo,  n.  das  schncUe  unrcrntrindliehe  F!prcchen, 
hlateratio.  Rj.   verbal,  od  brgljati    radnja  kojom  tko 

hrcjlja. 

brifljad,  liidjani.  r.  imp/',  govoriti  br/o  da  se  ne 
iiio^.e  razniiijeli,  scliiicll  und  nnrerstdndlirh  sprechcn, 
hlatcro:  Bnjlja  kao  jare  po  hipatkii  (kad  koji  brzo  i 
neiazgovijetno  <rovoi-i.  Posl.  2!>).  Rj.  isp.  cavrljati, 
nirndzati,  Irtositi.  poliiiinno,  tromo  i  nernzgovijetno 
flororiti  giijevetati. 

bra:o,  adr.  (po  istoe.  kraj.  Srbije).  vidi  hno:  Pravo 
ode  11  potjeni  hrgo.  Kj.  od  kor.  od  koga  i  brzo.  — 
Jednoin  nikoni  za  niku  devojkii,  hrgo  driifrom  za 
bijela  usta.  \])j.  3,   l.S|. 

l(ry;iAiii.JM.  /'.  coll.  od  liip-janiii:  Pove<li  mi  Brgju- 
iiijii  lisloni.  Kj.  Ijndi  koji  iirc  ii.  Brdima  «  Crnoj 
(iori:  .\  eeia  ih  Brgjanija  Ijuta.  Npj.  4,  401.  Uredio 
svojii  Brgjaniju.  5,  24<).  imcna  s  takim  nast.  vidi  kod 
.Vrapija. 

Idrujaniii,  m.  (pi.  Rrgjani)  eovjek  iz  Hr'dii:  Sve 
Brgjniic  beziiinne  jniiake.  Rj.  —  Knd  ce^  tamo, 
(ijemo  lliuijiiiiinc?  Npj.  2,  412. 

Itrajaiika,  /'.  zeiia  iz  Urda:  Poslac'n  li  di'iifru  i  pre- 
slieii,  pa  li  |)redi  kako  i  Brgjanka.  Rj. 

Itrujaii.skf,  adj.  Rj.  Ma  [nipada  Brjrjanima:  Sebi 
zove  Brtjjanske  knezore.  Rj. 

briiaii,  m.  (u  Boei)  siikiija  prlena,  leinener  Unter- 
rock  der  Frnwen,  vestis  iiciiiis.  cf.  bnijiea.  Rj.  po- 
stanjem  ce  hiti  od  Barelient. 

ItribTr.  Biibira,  m.  zidine  (ii  selu  toga  imena)  n 
Dalniaeiji  iziiiegjii  Benkovca  i  Skradina;  govori  se  da 
su  tu  sjedili    Zubiei    ili  Subit^i,    potonji    Zriiijski.  Rj. 

brica,  /'.  in  Baekoj)  —  1)  ridi  britvica.'  Rj.  — 
2)  reriiclitlich  fiir  cincn  Barhierer,  tonsor  (per  con- 
temptum).  Rj.  nazira  se  tako  hrijiw  iz  podsmijeha. 
roc.  bneo.  Dani^ac?,  ARj.  ()40b,  niece  knd  oroga  zna- 
ccnja  111.,  t.  j.  da  je  rijci':  nniskogic  roda. 

bricka,  adj.  f.  mjesfo  britka  (vidi  bridak)  it  pjc- 
smnma:  Na  hricke  se  sablje  ndarise.  Npj.  4,  118. 
ridi  briekinja. 

brickiiija.  f.  (u  pjesmi)  britka  sablja:  Tad  hrickinje 
eorde  povadise.  Rj.  Iiricka  sahljii.  ridi  britkinja. 

brieeiijc,  u.  ridi  brijanje.  Rj. 

brii'-Hi.  brleim,  r.  impf.  vidi  brijati.  Rj.  ridi  i  bri- 
vati,  berberiti.  v.  pf.  slo~.  o-brieiti.  —  Briii  hitro 
brez  saphina.   UPosl  9.  Mucno  je  lava  bricit'.  G4. 

brifii,  glasovi  koji  se  ricii  zivincetu  kao  ptrSe  (koje 
ridi)  u  poslovici  prosloga  vijeka.  Danieie,  ARj.  ti41a: 
Lasno  je  rijet':    bricn,  ma  se  usta  tresu.   DPosl.   53. 

bridak,  britka,  adj.  ostar.  sad  se  ijorori  samo  o 
macn,  gjordi,  sablji:  Ukloni  se,  neko  moja,  s  puta, 
britka  gjorda  da  te  i;e  obrize.  Npj.  1,  li22.  t'toji  zveka 
hritkijcli  salialja.  2,  399.  Pake  britkc  mace  potrgose. 
3,  421.  n  Rj.  samo:  Britka  sablja,  /'.  (st.)  scliarf- 
schneidend  wie  ein  Barbiermcsscr,  aciUiis:  Na  desnicu 
i  na  hritkii,  sablju.  —  isp.  bridjeti. 

bridjcli.  bridlm,  r.  impf.  juckcn,  prurio:  Ijridi  mi 
noga.  Rj.  ridi  svrbjeti.  —  zniicenjc  iidarati,  bosti,  oStru 
biti:  bridjeti;  britka  (sablja).  briekinja.  Korijeni  14(i. 

briga,  f.  f>'orge,  cura.  Rj.  vidi  dert,  griza  2,  kar 
2,  peka  2,  skrb  (skrb),  starost  2.  —  J)  attrihuta  brizi: 
I  tako  ear  w  vclikoj  brizi  izda  zapovest.  Npr.  201). 
Kad  padiie  kucna  briga  na  glavu,  n.  p.  sinu  poslije 
oeine  snirti.  Posl.  119.  To  mi  je  deveta  briga.  (Ne 
iiiariiu  za  to  ni  lualo).  319.  Kad  sam  god  na  smrt 
iiiorao  pomisliti,  prra  mi  je  hriga  i  zalost  bila:  k?ta 
ee  biti  od  ovijeh  pjesaiua?  Npj.  Bela  marama,  briga 
golcma:  da  liigju  uiajku  m.ijkoin  pozove,  a  svoju 
majku  da  zaboravi.  Npj.  1,  73.  Postaue  glarna  briga 
i  posao  ko  ee  s  kime  ostati.  Kov.  4.  To  je  najmauja 
briifa,  nego  uajpre  da  vidimo,  gde  ee  biti  staresina. 
Miios  88.  Ostavimo  sad  svaku  brigu  zemaljsku.  DP. 
24.  —  'i)  kako  se  rijec  briga  uzima  u  rci:enicu.  — 
a)  briga  za  koga  ili  za  sto:  Ti  za  to  nemaS  brige. 
Npr.  38.  Zn  raijiik   mi   nije   brige,   lasno  6\\  ga  zgo- 


brigadni 


—  102  — 


brijiMiie 


tovili.  V21.  Za  to  «e  J>m  l»riV;c,  .liuio  moja  1  Ziui.  1'24. 
15rijni  babi  .-u  i«?or.i  fitarai.  I'osl.  30.  —  b)  u  hihi 
bin  ill  iio  oinili:  Tsvko  i-ar  ii  relikitj  l>ri:i  izda  za- 
tK)vest.  Npr.  '.H))!.  PiiM  imi  se  kika!  (1\m\  jo  ko  ii  voli- 
kom  poslii  i  i(  hrizi).  I'osl.  2t!7.  Kio  je  »  nlikoj  hrizi, 
kako  «V  <ra  po>:ubiti.  Paiiica  ."?,  -'Oli.  Illjeli  I'-c  svoj 
jesii  H  hriii.  .lezok.  12,  U1.  —  c)  tnitin  :iii1ati:  ii  hrinn 
.«f  <<(i*i,  ilivtiti:  hrizi  (Iniiii)  f:u  (liiti :  it  hriiiu  sc  hfi- 
cili:  Kiiiiia  kfiina  ako  iiije  darovala,  iiije  mu  ui  hii(ic 
zadahi.  I'osl.  U'<i.  Velikii.  vilo  rclikn  bri(iii  ztuhilii 
mi  je  kriza  pariska.  Pom.  111!.  Car  .s-c  vei'ma  «  liriijii 
iltuif,  pa  mu  rei-e :  /a  Mo  tako  lu'ini ?  Npr.  1!H>.  Ne- 
mojte  "e  sjisvim  ii  hriiiii  daviiti.  8lraz.  188<;,  UuO. 
Ne  bojte  so!  Ne  tlujic  sc  l>ri<ii  i  oi-ajaiiijii!  Straz. 
1S8«;,  144;>  (oOajaniju  stuiiji  vhl.  mj.  itovijega  oOajanjii) 
Ja  siuii  .s-f  hiuio  u  hriiju.  Pom.  oO.  —  (I)  iiiititi,  jm 
imaii  brii/e:  blem  u  svcl  da  iicim  kakav  zanal  .  .  . 
Otai-  ?ra  je  diiiro  odvrai'ao  TOvorei'i  mu  da  i  ii  zaniitu 
iimi  hriiii-  i  inida.  Npr.  .jlj.  »A  s  Oira  I'eino,  sinko, 
kad  uciiiamo  iiiirde  nista?<  —  »Ti  z:i  to  miiKis  briije. 
38.  Ti  samo  jedau  kabao  izviici  iz  bunaia,  pa  uspi 
u  valov,  posle  namij  brige.  211.  Xeiiia,ite  vi  brifle. 
Strai.  ISlSti,  l.'Ul.  —  rj  bri;iii  biti  komu,  lie  biti  brii/e 
koniu,  hriiiit  cija  hili :  Briitu  babi  za  udova  staroa. 
Posl.  ;K).  To  mi  ./■(•  devela  briijii.  Posl.  Slil.  Xema  (za 
to)  ni  habera,  t.  j.  nijf  "'"  "i  brifit:  Kj.  7',KSa.  Za  rut-ak 
mi  Iiije  briijc.  lasuo  I'u  ga  zjrotoviti.  Npr.  127.  tSad 
je  Kuru-djuriijijiui  briiiu  samo  jos  bilti,  da  dozna,  da 
Ii  .  .  .  SliloJ  2o.  i.<y).  mar.  —  f)  briija  padu  mi  ijlavu; 
podnoKi  sc:  skidu  sc  x  rritta  ;  izbavlja  sc  briiic ;  hrif/ti 
iiiori,  i  razbija  ne;  brii/a  sc  ustarlju:  Kada  padnc 
km'iia  briija  iia  ylitrit,  n.  p.  sinu  poslije  ocine  smrti. 
Posl.  ll!i.  Ozeiii  se,  stace  ti  volak  ua  uogii  (piisce 
li  liriijii  nil  ijlinii).  237.  A  kamo  strah  i  hriim,  §to 
sam  piidiuKid,  da  ill  L'dje  u  putu  kako  ue  izfriibim? 
Npj.  1,  XIV.  Ko  udava,  dva  (vesclja  ima).  .leduo  .  .  . 
a  drujro  slo  mu  xc  britjii  skida  .s  rruta.  Posl.  138. 
Ako  (lorekiuu  . . .  onda  cu  se  isbiiviti  velike  Jirific.  Npj. 
1,  XIJI.  -Mozcs  li  mi  riizbiti  tu  Jniyu?  O na  \i\i;  jako 
viori.  Pom.  .(1.  Osturiiiio  sad  svaku  brijiH  zemaljsku. 
DP.  24.  —  »/)  za  sto  je  briija,  moze  se  polazati 
rci'cnicom  privezaiwni  rijeijiiiia  relatirniiiiii :  Nijo  mu 
brige  zadala,  iitii  <?e  on  nju  darovali.  Posl.  Ki:!.  15fla 
maraiiia,  bri-ra  frokma:  </</  tuuju  majku  majkom  po- 
zove.  Npj.  1,  73.  Ostaiie  na  arcu  .  .  .  vclika  brifra 
kuku  (e  ih  osvetiti.  Npj.  4,  45'J  (Vuki  Postane  jrlavna 
bripra  i  posao  ko  ce  s  kiuie  ostati.  Kov.  4.  —  li)  oiio 
za  sto  Jc  briyii,  iiio^e  se  pokuznli  i  ijciiitivom:  liriija 
uc:iiju  srijcta  (  briija  za  oaij  scijct)  i  prijevara  bo- 
jratstva  za^ruse  rijec.  JSIat.  13,  22.  —  i)  briija  zvre  sc 
I  Olio  slo  briijii  ziidaje:  ()j  devojko,  brii/o  materina! 
Npj.  1,  (>3i).  ()  ti,  kozo,  briyo  moja!  Here.  288. 

briffiiilni,  adj.,  sto  priimda  briijddi  (Franc,  brigade), 
pucdikoiiiH  dijelu  rojske:  Hri>radiiomu  upravilclju.  Zi- 
tije  72. 

brliriinjc,  h.  verbal,  od  brigati.  radnja  kujuiii  tko 
liriija.  ridi  briniit'e,  brizenje.  —  Toliko  ih  spopade 
briijaiije.  Osvetn.  U.\Kj.  1)4.01). 

britrali.  pam.  r.  impf.  ridi  brinuti,  /  si/n.  ondje. 
—  Ne  briijdj  niSta.  I.j.  Kovac'evic.  D.VKj.  til.Ob.  Covek 
itaniac  ne  mora  ni  o  kom  da  .se  brine,  ali  i  o  ujaiiu 
ne  hriija  ba.-  niko.  .Mepj.  1!J4. 

brisjcnjo.  »i.  rcrbal.  od  bridjeti.  staiije  u  kom  je 
ono  iilo  bridi.  DAKj.  t;42b. 

briji'ie,  brijara,  m.  —  1)  koji  brijc,  B  irbicr,  toiisor: 
Urii-a,  brijiii-,  tonsor.  DaniOi?',  .M{j.  (ilOb.  ridi  i  bri- 
jalae,  bember,  benberin,  berber,  berberin,  barbijer, 
barbir.  —  :ij  brija<^a  brilva,  das  Barliicrmesser,  no- 
tat-ula,  ef.  ustra.  l{j.  ridi  i  brijaeiea.  —  IJerberin 
»  hrijaicin  u  ruci.  Itaniea  2,  131. 

brij:'k<-ii-n,  /'.  hrijaru  liritra,  das  Barbiermesser,  no- 
cacula.  <•/.  usirii.   Kj.  ridi  i  brijae  2. 

brijai'ki,   adj.  sto  pripada  brijacima  Hi  brijacu 


Uzmi  iioz  oSlar,  l)iitvu  brijaikii  uzmi. 

ber- 


kojciiiii  qod. 
Jozek.  ri,  1. 

brijaeiiieii.   /'.   ridi  brijaoniea.   t^tulli.   ridi 
berniea. 

brijaeT,  <(('./.  "•  !'•  britva,  Barbicr-,  iundendo.  Kj. 
sto  pri/iada  brijanjii.  dolazi  samo  o  tiritri  kojom  se 
lirijc :  (Jladiliea,  brus  .ilo  se  oSlri  ko.sa  ili  liritva  bri- 
jara. Uj.  871).  Navuei  liritri*  liriju'-ii  (na  kaisu),  ab- 
zieben.  e.xaeuo.  if.  namazati.  Kj.  ."!82a.  jiridjcvi  s  tiikrim 
mist,  ejelivaei,  jaluu'i,  jasai'i.  ol)uvai''i,  oraei,  pasaei,  pi- 
sai'i.  spavaei,  stajaei,  .iivai'i ;  pleliei. 

brijalac,   brijaora,   m.  ridi  brijae  1,   i  syn.  ondje. 

—  Herberin,    lonsor,    brijalac.    Diiiiieie,    .VRj.    235a. 
Tonsor,  brijae,  lirijidur,  berber.  iillia. 

brijiilijc,  )(.  diis  Bfirbicrin,  loiisin.  Kj.  nrlial.  ud 
lirij.-iti.  niihijii  kojom  tko  hrije.  —  Za  svako  tuijanje 
doi)ijao  po  dvadesel  dukala.  Npr.  1.0().  'Pako  ja  eujuei 
za  lirijanje  kaiiem  da  mi  dozovu  berberina.  I'osl.  187. 
(Vuk). 

brijauiiii-a,  /'.  solia  u  kojoj  sc  brijc,  lirijacki  ducun: 
ToMslriua.  Iirijaoiiira,  berberniea.  Danieie,  .\Rj.  ()41a. 
ridi  i  l)rijai'Tiira. 

brijati,  bi-ijem,  r.  imjif.  Pj.  r.  pf.  slo:.  izbrljati, 
("ibrljati,  pol)rijati,  p^dbrijati,  prMirijali.  zbrijati;  za- 
neobrijaiiiti ;  r.  iiiipf.  slo:.  izbrijiivati,  pobrij:ivati.  i)od- 
brijavati.  \'uk  u  rjeeniku  pise  lir'ijitti,  zlirijati,  izlir'i- 
jati,  polir'ijiiti,  kako  sain  i  sam  euo;  ali  Vuk  ima  i 
iilirijati,  podbrijiit i,  tako  ja  nijesam  eno,  ali  ne  mislim 
da  je  pojrrjeska.  jer  oba  ta  orhurola  ima  Vuk  lako  i 
u  staiom  rjeeniku;  po  tome  bi  ovaj  Jllajjol  ui(il;;(i 
pripadati  i  ineiiju  one  poil  tiS.  Kad  (i,  137.  —  I)  li.n- 
)>icrcn,  tondcrc.  cf.  brivali,  brieiti,   Kj.  (■/(/«  i' berbiiiti, 

—  Rcdoiu  zvao  berbere  da  ija  liriju  .  .  .  momak  '■/ 
jnci  e.Tra  opazi  .  .  .  ovaj  je  momak  jednako  isau  i 
Trojiimi  hrijiio.  Npr.  !;")().  8arajlije  da  nis;da  ne  d;iilii 
nakvasili,  iiefio  suvu  kosu  Irrijii  .  .  .  da  ^a  brijii  m- 
nakraiena.  Posl.  187.  Jedan  mije,  drup;i  liradu  linjt. 
Npj.  2,  337.  —  2)  sa  se,  reflcks.  ili  jia.ss.:  Da  vt 
njihori  junaci  siivi  brijii,  tako  i  ono  (uioniee)  kaze  l)er- 
berinu  da  ga  ne  mije  nefro  onako  da  brije.  Posl.  188. 

brTjcjjc,  »».  {pi.  bre;rovi,  brefr'Wa,  brefrovima).  Kj. 
loc.  sinij.  brijeffu,  yen.  pi.  kad  je  hcz  ov :  brijeira. 
Danieie,  .VKj.  (>47a.  dem.  breSeie,  brezuljak,  izbrezak, 
obrezak.  aitym.  breziiia.  —  1)  ITiiycl,  ndlis.  Kj.  oiiia- 
Iciio  brdo.  isp.  slaviea  3,  i  syn.  ondje.  —  Na  dnu 
toira  sela,  pod  samijem  brdom,  inm  jedan  okruyao 
lirijcy,  obraslao  irrabii'ima  ...  a  ni:c  lojra  brijcya 
izvire  u  polju  snniUjiva  bara.  Kj.  281a.  Holier,  brijcij, 
die  l{erirku|ipe.  nionlis  eulnu-n.  Kj.  8()ob.  (.'of,  iler 
runde  lliiL'el.  eollis.  Kj.  )<'2U:i  (okriiyno  hrijcy).  Zir  je 
pored  nje  (Like)  okruyao  brijcy.  Posl.  :")().  —  'i)  das 
U/'cr.  dcr  llitin,  ripa.  Kj.  ridi  baer,  bair,  brdo  lb, 
ifialo,  jalija,  oljala,  slrana.  —  Bazjas,  nudi  iuuuasliri(! 
na  lijerom  brijcyn  Duiiara.  Kj.  12a.  Molaiea,  na 
desnom  brijeyn  Sure  viSe  liroda.  Kj.  .3li!)a.  Okapina, 
die  unlersirabene  Uferstelle  (brijcy  koji  jc  ruda  iz- 
ronila).  Kj.  4ii2b.  Oko,  u  jezezu  Skadarskome  kraj 
brijcya  Crnoyorskoya  onako  mjesto  irdje  .  .  .  Kj.  454a. 
Odmah  skoei  u  vodu  .  .  .  i  isplivavsi  iziirje  na  brijey. 
Npr.  37.  Poslo  koveefi  padne  na  <lno  mora,  orula  da 
fra  izvuee  mi  brijcy.  158.  Malcni  brcyori  brzo  se  pre- 
liju.  Posl.  174.  Tiha  voda  brijcy  roui.  '.'Al.  Yoila  leli, 
lircyc  dere,  na  njoj  .lanja  nofre  pere.  Npj.  1,  3l)3.  (^ava 
ima  sniske  brcyoce.  Dauiea  2,  35.  Dal'  .sr  njemu  (Du- 
navu),  ^^imuIU',  brezilomc,  Ujrrine?  Ziv.  13.  KjeSe  ih 
mnofro  kao  pijeska  po  brijeyu  morskom.  i>ud.  7,  12. 
Mora  uei  u  lajiju  i  sjesti ;  a  narod  sav  stajaSe  po 
brijcyn.  Mat.  1.3,  2. 

brijiMiie,  bremena,  n.  (u  Dnbr.  i  po  okolini)  ridi 
vrijeme :    .\jd'  iz   dvora,   prvijeuee,   brijcme  ti  je.  Kj. 

—  Po  svcniu  primorju  i  po  susjcdnim  krajevinni  Crne 
Gore  mjesto  rrijcmc  frovori  se  brijcme  (koje  sc  u  onim 
padeziina  koji  su  drukeiji  od  | nominatival,  ne  moze 
razlikovati   od   br'eme,   u.  p.   da  ko  u  Dubrovniku  ili 


brij«*sf 


—  103  — 


briian 


Kolnni  rckiie:  nciiiini  lirciiuiKi,  Viiljalo  bi  |ii)Lr:ii-'J;ili 
i  ziiai'i  (in  iiciiia  hiiil,  ill  ila  iii'iim  ila  nusitij.  I'osl. 
"(LVIl.  'J'ko  iiiiii  hrijcme  :i  iVka  Inijciiic,  .trul)i  hrijcmc. 
IPosl.  l:i!J.  I'll  to  iiialo  jHilraja  lirijeinc,  \>:x  Danile 
<upi  (iorii  Criiu.  Npj.  fi,  ;!;">.  I.jiibovra  .  .  .  koja  re 
i  tainEijil'    II  lamiiii'M    jirijed,  bnite,  reila  i  hrcmenn. 

Kov.  i''ir>. 

Iirlj<'>(,  Ijiiji'sta,  //(.  (/()■  Utmhimm,  uliini.t  campestiis. 
l!j.  /)/.  (/CM.  brijbsta.  l)|•ij^slf)v^l.  Daniric,  Al!j.  (ilila. 
oil.  biijesi'f.  ridi  vez  (vtza).  —  U  hrijcata  kriisaka 
le  prosi,  olkle  ih  no  nosi.  Dl'osl.  liil).  Na  hiimovima 
cade  pod  .  .  .  hrijeslovimii.  ( )s.  4,  liJ. 

brijcii'-c,  n.  cull,  oil  brijest,  die  Utmhiiumc,  uliiii 
((«(/» s'( )•(.<.   Rj.  iiinostnj  hrijiMorii. 

brij('/.ni,  adj.  itu  jirijmdu  hrijiiju,  iiUnli,  n.  p.  bri- 
'\cznu  jirtti-i),  dii.t  Vfcrredit,  .Strdiidicvlif,  jn.f  litorulc: 
N'a  toni  je  iiafi'lii  stajalo  i  hrijeliiu  jirnru.  I'n  loiin' 
pravii  iiije  sc  suijelo  dirati  ii  lairjii  diibiovaOku  ill 
iilclai'kii  koja  bi  si-  razbila  kiaj  sijiskih  oliala  .  .  . 
I'aki'  narcdbe  za  brijciiio  jiniru  iiuaiiio  i  u  dalma- 
iiiskini  o]isiinaiiia.   I>M.  .'504. 

hrij('/.iijai"u,  /'.  iskopaiia  u  bnjcjru  pec  za  hljeb,  eiii 
Htrijiifin,  fiirnus   auhtcrraneus.  Kj.   i  sh.    u   brije^ui. 

—  rijeri  a  luhim  unit.  Icud  ajjriiaOa. 

brilijiliial,  bribjanla,  m.  Brillunt.  drayi  kamen: 
1'i-»Umi  od  Urilijuntn.  Nov.  Srb.  1817,  754.  noiiiinatiru 
iiviiiii  jintndc.  /■<;/.  aL'enat. 

brTna,  /'.  (u  Uabu.)  ndi  striiien.  Kj.'  lidi  i  stiniac, 
IriiUTiica,  slrmo  (ii.),  koiiiac.  DAUj.  tiftOa:  knij  Hit 
muni.  iiHijiii.  lirinetina. 

liriiioMiia,  /'.  nu<im.  uil  l)riiia.  Kj.' 

briiiiif'-c,  n.  sullivititdo,  cunt,  biijra.  DAKj.  (iSOa. 
ml),  ml  briiiuti  se.  ritihijii  kojovi  .se  tko  hriiic:  Upita 
s  vclikim  hrinucem:  ji'da  njckoliko  Ijiidi  iraacbi  upasli 
II  one  ponoie?  A.  d.  ISella.  Xe  osiiirjiije  lirinurc  pravo. 
Ziv.  is.  DAKj.  (;50. 

briniitl  sc,  iieni  ne,  v.  r.  impf.  Sorifc  liiihcn,  nolli- 
litviii  ctiic.  Kj.  liili  brijrati,  briziti  se,  jrledati,  kariti 
.•ie,  naatajavati,  nastojaii,  ukrbiti,  skrbiti  se,  Jkrbiti, 
skrliiti  se,  starati  se,  trsiti  se.  v.  pf.  aloL  po-briuuti 
se,  iil)rinuti  se,  zalirinuti  se.  —  1)  hrinuti  se  za  koyit 
Hi  zii  sto:  Ne  hrini  se  ti  niSta  za  tu.  Rj.  Putuj  ti 
ofe  ijriiinane,  ne  hrini  se  za  namastir.  Ej.  217a.  Xe 
hrini  .sc  ni  malo  za  ovce;  oveama  ne  ee  biti  niSta. 
Npr.  11.  Da  se  ne  hrine  ni  za  .^to  n  kuei.  129.  Se 
hrinite  se  za  zivot  svoj,  5ta  (5ete  jesti.  ]\Iat.  i>,  25.  — 
'i)  hrinuti  se  kim  Hi  cim:  Hodajuci  tako  nevcseli  po 
polju  i  hrinuci  sc  fetum,  sretnu  jeza.  Xpr.  24i;.  Bo'j; 
so  hrine  sirotania.  Posl.  I'J.  Aloja  majko,  ne  hrini  -le 
iiinome.  X])j.  1,  57<S.  Svaki  veli :  Xe  briui  se  time. 
HXpj.  4,  l.'W.  Xe  hrin'tc  se  naiiia  dahijaina.  4,  12()' 
jVc  hrini  .sc  maijaricnina;  uaSle  su  se.  Prip.  bibl.  (ii!. 

—  !i)  hrinuti  se  o  kome  Hi  u  ceniti:  Xasrje  se  Ijiidi  .  .  . 
koji  .sc  najviSe  o  turn  hrinu,  kako  ee  od  svai'e.ira  Jalu 
i  smej  zametnuti.  Xpj.'  4,  XVI.  iSlo  se  tako  brinc.i 
u  meni.  Pom.  92.  —  4)  za  sto  se  tko  hrine,  moze  se 
pokuzitti  reicnicom  prirczitnnvi  rijecimii  rclutirnijcin  : 
iSpisatelji  se  ne  hi  hrinuli  kuko  ce  knjiire  stampati  i 
produvati,  nesro  bi  se  samo  slaiali,  da  ih  dobro  na- 
pisu.  Pis.  74. 

brisaljkil,  /'.  (/»«(,■  terijit.  u  basmi:  ( )iaO  ide  da  te 
izore,  kopae  ide  da  te  isko|)a,  Iirisiiljka  ide  da  te  iz- 
izbrise,  kosac  ide  da  te  iskosi.  M.  Gj.  Milieevic.  DAKj. 
654.  kuja  hrise.  —  rijeiji  s  takim  niiM.  kud  kazaljka. 

brisaiijc.  n.  verhul.  od  brisjiti.  radnja  kojom  tku 
hrise  sto. 

brisilti,  brisem,  r.  impf.  uischen,  ainrischen,  ter- 
gere,  absterqere,  delere.  ridi  mi.  r.  pf.  sloL  iz-brisati, 
0-,  H-,  zbfisati.  v.  impf.  sloz.  ubrisivati.  —  Dokle 
nat'je  mlada  srjuveaiju.  na^je  njega  u  krv  iimrljana, 
iz  krvi  ga  malo  izvadila,  |)a  ija  hrise  srilcnim  jaijlu- 
koiii.  Xpj.  ;i,  4y(j.  Ja,  ja  sjmi  Jiriscm  trqje  prijestupc 
sebe  ladi,  i  •riijelia  tvojih  ne  pominjem.  Is.  43,  25. 
Muoge  su  okolnosii  hrisale  razliku  izmegju  njih  (gra- 


dova)  i  primorskili  siisjeda  iijihovijeh.  DM.  327.  kao 
da  znaii  uiesli:  Hie,  sliiskinje!  /imiic  avlije.  Xpj.  2, 
527.  sa  »<.',  pass.:  Zbiisai'u  Jcriisalini,  kao  slo  se  hrise 
zdjela.  izlnise  se  pa  se  izvnie.  Car.  II.  21,  13. 

britka  silblja,  /'.  (st.)  l!j.  ridi  britkinja  1.  isp. 
liiidak. 

britkinja,  /'.  britko  (ostro,  Ijuto)  stogod  zensko.  — 
1)  sablja:  A  hritkinje  sablje  povadiSe.  Xpj.  DARj. 
(),')5a.  —  '^)  zena:  Ajd'  mi  prosi  britkinju  dievoiku. 
HXpj.  1,  107.  •/       J      J 

britya,  /'.  Kj.  gen.  pi.  britava.  dvm.  britviea.  augm. 
britvetina,  britvurina.  —  JJ  cin  Taschenmesser,  culler 
plicntilis.  Kj.  dzepni  noz,  kojemti  se  kaze  i  bekuta, 
bii'ak,  briea  I,  britviea,  keba,  kiistura,  .skloca.  — 
IJeskorka,  n.  p.  britra,  ohne  Heft,  Sehale,  sine  eor- 
tiee,  sine  nianiibrio.  Hj.  ^d./bez  kora).  f^klocji,  hritea 
drrcnijch  kora.  Kj.  .S-lla.  .Skopica,  hritra  kojom  .se 
skope  svinje.  l^j.  .S421).  Poja.s  .  .  .  o  Icojeniu  na  srebrnu 
siiidzirieu  visi  hritra  s  desne  strane  do  snize  koljena. 
Kov.  97.  —  2)  hrijaca  Irritra,  vidi  brijae  (2).  Kj.  das 
Barhiermesser,  noraiullt,  cf.  iislra.  Kj.  4."ib.  Xavuei 
hrijaiu  hriiru  (na  kaisii).  Kj.  o.S2a.  liez  hritce  olirijati. 
iPrevaiiti).  Posl.  11.  /a  liidii  bradii  smiona  hritea. 
DPosl.  152. 

britvt'iif.  adj.  u.  p.  kore,  des  J'aschenmcssers,  cul- 
tctU  pliriitilis.   Uj.  sto  i>ripiida  hritci. 

britveliiia,  /'.  augm.  od  britva.  Kj.  takra  augm. 
kud  babetina.  ridi  britvurina. 

britviea,  /'.  dem.  od  britva.  Kj.  —  U  to  padne  mu 
na  urn  hritrica  koju  je  pri  sebi  imao,  izvadi  je  i 
osijeee  oni  prst.  X"pr.  149.  Povuee  sa  sobom  nekoliko 
kola  abeuili  kapica  i  mulih  britviea  .  .  .  britcice  meslo 
oruzja.  Danica  5,  43. 

Itritviei.  Britviea,  m.  pi.  polje  ii  Krdiina.  Rj. 

britvurina.  /'.  vidi  britvetina.  Kj.  augm.  ud  britva. 
tukva  augm.  kod  baburina. 

brivanje,  w.  vidi  brijanje.  Kj. 

brivati,  vam,  v.  impf.  (u  C.  ii.)  vidi  brijati.  Rj. 
(  ssgn.  ondje.  v.  pf.  .sloz.  o-brivati. 

brlzak,  biTzga,  »».  koliko  eega  u  jedan  put  brizne. 
vidi  mlaz.  pi.  brizeovi.  Lj.  Kovaeevi(5.  D.VKj.  t)56a. 
—  za  nast.  isp.  drozak  (drozga),  mozak  (mozga). 

brizjianje,  n.  das  Anhiiufen  der  Milch,  im  Euter 
iider  audi  in  dcr  Brust,  lactis  in  mammis  afjlnentia. 
Rj.  verbal,  od  brizgati,  kojc  vidi. 

briz!!:ati,  zgam,  v.  impf.  n.  p.  ovca,  koza.  Milch 
ahsondern,  lactare.  Rj.  isp.  mlazati.  i'.  pf.  prosti 
briznuti;  sloz.  iz-brizgati,  na-.  —  Krava  hrizgu,  kad 
joj  je  vime  piino  mlijeka,  te  hoce  mlijeko  iz  cimena 
da  isbija;  tako  i  ovca,  koza:  ali  po  onome  sto  Vuk 
kaze  kod  rijeci  brizganje  (aueh  in  der  Brust,  (  it 
sisama)  i  zena  hrizga,  kad  joj  se  sise  napunc  mlijeka, 
te  hoce  mlijeko  iz  sisa  da  izhija.  —  Kaze  se  i  za 
vino  da  hrizga,  kail  izhija  iz  tijesta  (tijeska):  Tijes(t) 
zavit',  neka  vino  brizga.  DPosl.  127.  vidi  bljuzgati, 
(  siin.  ondje. 

briznuti,  brTznem,  v.  pf.  hervorstiirzcn  (?),  pro- 
rnmpo  in  lacrimas :  briznu  plakati,  I.  j.  u  jedan  put 
zaplaka.  Kj.  koje  cc  upraro  rcci:  zaplakiiti  tako  da 
odmah  suze  hriznu.  v.  impf.  brizgati,  brizdati.  —  Ona 
se  odinah  seti  i  hrizne  plakati  pa  njemu  oko  vrata: 
Slatki  bratel  Xpr.  29.  Briznu,  plakat'  Merima  dje- 
vojka.  Xpj.  1,  2S9.  Pa  lirisnu  (Josif)  plakati  tako  da 
euse  ilisirei.  Mojs.  I.  45,  2.  Jerko  Keke  ne  ee  smokve 
raeke,  zeli  bo  Oim  stisne,  mlijeko  ran  da  brizne. 
DPosl.  39.  iz  svega  ovoga  raspoznaje  se,  da  je  bri- 
znuti prema  brizgati  it  onom  znacenju,  kako  se  u 
DPosl.  127.  kaze  za  vino  da  hrizga,  t.  j.  hrizne  stu 
god,  kad  u  jedan  put  silno  potece  odanle  gdje  je. 
isp.  bljuznuti. 

brizau.  brizna,  udj.  besorgt,  sollicitus.  Rj.  zahrinut, 
koji  je  u  hrizi,  koga  hriga  mori.  od  briga.  vidi  dertli, 
karli.  —  Al'  su  Turci  hrizni  i  srditi,  otisli  su  zemlji 
po  cenaru.  Rj.  759a.   Pa   od  jada  svi   sedam   dahija 


bri>.da^i*^ 


—  1(>4  — 


Itniarixl 


jMiieiaSo  hri-ni  iievesoli  niz  NebojSu  kulu  JaksicJevu. 
Npj.  4.  i;«. 

hri/.ilanjo,  ii.  rcrhtil.   oil  briztlati.  rUli  briiejenje. 

bri^dali,  z<nm,  r.  impf.  ridi  bri/.diti. 

bri^diti.  iduii,  r.  impf.  (u  8rijemu\  luut  Kcineu, 
plilren.  ploiuire.  Uj.  «>«  _(;/<i,«i  ptaluti.  lijcc  se  6€^ 
siiHKijf  rijetko  ijovori  u  <1riifliini  ohliku  osini  prite^., 
pit  $c  misU  dii  je  iiifinitir  kaki  jc  starljc)),  a  ne  vc 
hiti  Mffio  brizdati.  I'ontanjem  od  korijena  od  koga  je 
briziraii,  «  po  torn  je  ii  siiiiieiiju  upruro  trajanje 
unoii'i  o  i-etiiu,  ktid  bitde  jcdtm  put.  1;a}e  so  dti  ieljade 
briiiue  plakati.  Daniii^,  AKj.  r>57b.  lidi  derati  sc, 
lirerati,  sriiliti  se,  ruljati. 

brlieiijo.  ii.  (/«.<  .Sori/eii,  cunie.  ]\j.  rerhal.  od  bri- 
ziti  se,  koje  ridi. 

Iirizajt'njo,  ».  das  PUiren,  ploratio.  Rj.  rerhal.  od 
briziliti.  ridi  l>rii!danje. 

brlzili  so.  zlni  se,  c.  r.  impf.  (u  C.  G.)  ridi  bri- 
mili  se:  Neinoj  .•-•f  za  to  hriziti.  lij.  od  bri^a.  ridi 
brinuii  se,  i  xi/'i.  oiidje.  r.  pf.  sloz.  tiz-brizili  se. 

briiljivust,  brizljivosti,  /'.  sollicitudo.  DARj.  658b. 
onnhiim  onoijii  koji  je  hriHjir. 

briiljiv.  ndj.  xoryfiiUiij,  sollicHus.  Rj.  koji  sc  hriii, 
brine,  ridi  .skrban,  skrban. 

bfk,  HI.  {he.  brku,  pi.  bfci  i'  brkovi,  brka  i  br- 
ki'iva).  Rj.  —  J)  Kiielielluirt,  cineinntiri  hurhiie.  Rj. 
dem.  bri-ie.  auijni.  brcina.  ridi  mustae.  i^p.  naiisiiiea, 
naiislica.  —  Zajrali  riike,  zasuei  hrkc.  Rj.  lG8b.  Zari- 
lieiii  hrkure,  t.  j.  ziLsukati  ih  da  stoje  uz  brdo  (kao 
vile).  Rj.'  174a.  Zivsuk.-iti,  za.'fukircili  hrkore.  Rj.  litfib. 
Tako  ja  )>e  uhrijao  hrkura.  Rj.  34Gb.  ^luiJior  hrk, 
DJekaka  biljka.  Rj.  34ila.  Oxtariti,  osiurljttti  hrkove 
(neka  r:ustu).  Rj.  473a.  Sifobrk,  koji  Hiia  t.  j.  pod- 
sijeeu  hrkore.  Rj.  .S41a.  Brci  .«ii  iiiu  kn'  i  dva  (zdrm- 
iijaeil  omela.  (kad  ko  ima  r^like  iupiire  lirkore).  Posl. 
30.  y.a.tjekiw  hrke  kao  na  trupici.  8(5.  Zanukao  hrkove 
kao  da  re  amove  iijima  krpili.  87.  Sknpi  hrke,  sad 
I'eS  piitovati.  (Rekao  kosac  jrladau  kad  mu  je  ii  ka- 
iiku  skiikarac  natrapao).  "288.  Smrt  ne  yleda  nikome 
«  hrke.  2!U.  L'friiao  niii  je  miia  n  hrke.  (PiiuSio  gal. 
321).  Moja  iiiajko,  ozeiii  me,  dok  me  uije  obiizela 
brada,  uhuzehi  brada  i  hrkori.  Npj.  1,  380.  Tttvkii 
hrkii,  criia  oka.  1,  -141.  ('r)ui  hrka.  gojajli  percina.  1, 
3ri!».  Zenile  ill,  ne  dr/.ilc  ib,  da  ih  hrci  ne  prerure. 
Here.  '1K\.  (  ovek  .  .  .  rctikih  i  dehclih  lirkoru.  Daniea 
4,  20.  Milos  jc  bio  tunkili  podHijiukih  hrkora.  4,  .SO. 
—  '*)  [w  Viikovaru)  one  zemlje  5lo  se  uvuklo  u  vodu. 
Rj.  iKp.  rt.  Danieie,  ARj.  Goyb. 

brkaoi-njc.  «.  rerh.  od  brkadti.  statije  koje  biva, 
kad  tko  hrkiiti. 

brkanj)',  n.  die  Vcricirrung,  confimo.  Kj.  verbid, 
od  brkati. 

brkauniea,  /'.  kad  se  kakav  posao  pobrka,  dns 
^^'irrs(ll,  dcr  ^\'irnrllr,  trictte.  Rj.  isp.  darraar,  za- 
mrsak.  —  rijei'i  .s  tukriin  nitst.  ('isaoniea  (cisoniea), 
niatrjioniea,  mjLsoiiica,  moeioniea,  stronica  i  t.  d. 
rijei'i  s  t<ikrim  )i</.v(.  koje  znaie  xohu,  Zfiradu,  kao 
"yanji^n  proator,  sad,  ridi  kod  djeljaoniea. 

brkal.  adj.  s<:hiinrhiirti;i,  harhatua.  Rj.  sto  iiiia 
hrke:  Skorak  sareiia  i  hrkata  huhiitu.  Rj.  G87b.  Za 
dva  plava  ne  bill  pare  dala,  za  hrkata  ne  bih  ui 
iliikata.  Here.   ]];(.  siiprotno:  golobrkat. 

brkati,  bfkani,  c.  impf.  in  I'nordnung  bringeu, 
miicere  ct  turhare.  Rj.  r.  pf.  sloz.  po-brkali.  cidi 
mrsiti,  mutiti,  remeliti,  smetati. 

brkal  ill,  lim,  r.  imjif.  dohirali  hrke.  po.stujaii  brkat : 
Kad  poi'ne  hrkutiti  (ienal,  ono  je  prava  pravoata  vjc- 
»liea.  .Mapaz.  18G7.  DARj.  GGOb.  v. pf.  .sloz .  o-hrknthi. 

brkien,  f.  cine  Art  sehr  kleiner  Fiwhe,  pincicidi 
ijCHUs.  Rj.  cohitis  harhatiila  L.  <f  govedar  2.  Rj." 
miiht  rihiea.  —  Piizija,  nekaka  riba  nalik  na  hrkieu, 
ali  biva  veea  i  nalazi  -e  po  skaljaina.  Rj,  G20b. 

brkija,  /'.  (yen.  pi.  brkalja)  der  Sturmpfahl,  pains 


(iWi(/i(i/.s;  udarili  bvkljc  po  saiieii.  <•/'.  brkljaea   1.   Hj. 
kao  kolac  sto  <f  iidara  po  ianeiiiia.  I 

bi-kljaea,  /'.  —  1)  ridi  hrklja.  Kj.  —  '.i)  (ii  Boei)  I 
od  drveia  kao  malo  muljalo  na  krajii  od  tri  ili  lelirl  ' 
rojra,  eim  se  niijesa  prga,  kaSa,  eievara  i  skoriip.  Kj. 

—  rijeei  s  takim  nasi,  kod  ajvriraea. 
brkljoe.  >H.  ridi  puzavae.  Rj.'  4".(.  fitii-a.  ridi  i  to- 

j  eokljiin.  pripada  rodu  ptica  kojcmxi  i  brjrlijez,  brzelj. 

—  rijeei  s  takim  naxt.  bukoe,  glavoe,  klokoO,  pnuskoe, 
rboe,  vrkoe;  imena  kod  Drajroe. 

brko.  m.  der   eiiien    iiros-xen    ,'^ehuurhart   hat,  bar- 

hatna.  ef.  brkoiija.   Rj.    i/cx.   brlca,    roe.   bfko.   eorjek 

I  relikih  hrkora.  brko  iipraro  je  h>ip.  od  brkoiija.  takra 

Inip.  ridi  kod  balo.  —  »I5i-e  sta  niarim  ja  za    Jlrka? 

Ja  eii  Jlrka  ovijein  buzdovaiiom«.  A  eoek  niu  rekne: 

lie  i  Brko  je  neki«.  Xpr.  4  [ordjc  je  Brko  iiadiimil  .. 

I       brkoiija.  in.  ridi  brko.  Kj.   i^orjek    relikih    hrkora. 

imena  za  Ijude  x  takvim  na.it.  kod-rijeei  bakonja. 

briuir,  III.  Ldfier  der  Sehueiiie ,  etthile  .vmis.  Kj, 
mjesto  ijdje  srinje  lijezu,  najrise  kaljuijii.  —  Ako  je 
prasae,  ,i(.  hrlotf.  DPosl,  2.  Rije  k'o  pnisac  po  hrtinfii. 
107.  rijeei  s  takvim  wist,  krtog,  narog,  paSenog,  talo-. 
vrtlog, 

brldzf'iije.  H,  da.i  Lai/ern  der  Schweine,  cuhalio 
(porioriiiii).  Kj.  rerhal.  od  brloziti  t  brloziti  se.  — 
1)  radnja  kojoin  tko  hrlozi  (srinje).  —  2)  radiija 
kojum  ae  srinje  brloze. 

brloziti.  zTm,  r.  impf.  Rj.  —  1)  t.  j.  svinje,  la- 
fiern  {die  Sehireinej.  lolloeo  nues,  sterna,  faeio  lit  de- 
eumhant.  Rj.  smjestati  (srinje)  u  brloij.  —  2)  sa  se, 
rejleks.  sieh  laijeru  (von  Sclmcinen),  sternor,  jiro- 
rniiiho.  Rj.  lijeijati,  siiije.Hati  se  u  biioij  (i/ovori  se 
za  sviiijej. 

bflj,  )».:  Rrvljiv,  bolestan  od  brlja.  DaniCi<5,  AKj. 
G88a.  ake.  DAKj.  ()G2b.  bflj,  bole-tt  u  mosiju  orcjcm ... 
postuje  od  erra  koji  se  znlezc  u  mozgu.  vidi  brvalj, 
brvica.  isp.  brvljiv. 

hi'lja^a,  /".  (ii  C.  G.)  die  Laehe,  palus.  ef.  barn. 
kaljuza.  Rj.  i  syn.  kod  bara.  brljaga  od  kor.  od  /,/  ;  ' 
je  brlog.  Korijeni  140.  —  .s  titkim  nast.  rijeii  hriij:iL:' 
(rnjaga),  mtitlj.aga,  ))r^t•a,lra,  pHja.ea,  prtljsiga,  rilpe:ii;:i. 
sovuljaga,  toj:ura  (tiSljajraX  vinjaga  i  t,  d, 

brijak.  brljkii,  m.  (u  Hrv,)  der  Star,  sturnus,  </. 
cvorak.  Rj.  /itira.  vidi  i  evrljak,  skvorae,  ikvorae. 
brlj.~injl',  n.  das  St  liber  n,  pcrtiirhatio.  Rj.  rerhal. 
od  brljati.  —  J)  radnja  kojoin  tko  hrlja  po  eanku. 
ridi  rilanje.  —  2)  radnja  kojoin  tko  hrlja  sto.  ri'U 
prljanje. 

brljilli.  l)flj.~im,  r.  impf.  —  1)  ])o  eanku  ]irsuiii:i 
ili  kasikoni  premetati,  stiihern,  turbo.  Rj.  ridi  biir- 
Ijali  1,  rdali,  r.  pf.  sloi.  iz-brljati.  —  2)  prljali, 
.•<ehmiitzen,  maiiilo:  Ko  svoj  posao  eiiii,  ruke  ne  hrlj'i. 
Posl.  153.  c.  ;)/.  *■'"•-.  o-brljati  [i  se),  jio-,  ii-.  ridi  i 
iiirljali. 

b'rijav,  adj.  —  1)  (nioze  bin  od  hrhljav),  iiiikl'ii. 
stiiinjifsiitiiig,  stHjiidus,  raesanus:  svaka  je  baba  ' 
Ijara  (kad  se  ne  ee  da  reee:  liida).  Rj.  komc  se  '- 
(7('  iiietv  ili  iiiijeiia    po   glari  te  nije  (isle    paiiiiH. 
2)  uiurljan    ili  uhrljan  Oim  po  lien.  DAKj.  GG.'ia.     - 
I'  oha  je  znaienja  rijei-  isinga   kor.  kojega  je   bilj  i 
brljati  2.  Danieii.',  ARj.  GG3a. 
I       iirljiv,  adj.  bolestan  od  hrlja.  D.\Kj.  GG3a. 
I       brljotiiia,  /.  liliiia.  wjesto  na  (cina   iihrljano  •■/m. 
i-mio    ciiii   je    uhrljaiio.    1.    (irupkovir.    isji.    brljali. 
D.NKj.  Givja.  —  za  nast.  isp.  bljiivoliiia. 

bi^ljAs^,  III.  blato  gdje  se  svinje  valjaju.    i.j.  ^^t(lj:l- 
novie.    D.\Rj.   Gii3a.    ridi    kaljiiga.  i   sgn.    ondje.  — 
I  rijeei  s  takim  nast.  kod  bjelug. 

I      brljimaiije.   rerhal.  od  biljugali  se.  radnja   kojum 
,  se  sriiijc  hrljiiiiicjii.  ridi  kaljiizanje. 

brijiiirati   >>(■.  brljfigani  se,  r.  r.  impf.  raljati  se  po 
hrljini'i:   Sviiiji-  se  luljii.irajii.    Lj.  Stojanovie.    D.ARj. 
GG3a.   riili  kalju/.ali  se. 
I      liriiarail,  Itriiardu,  Beruurda,  in.  ime  mu^ko.  Jli  r- 


hrnsrjii.skn 


105 


brodar 


Id  III  11^.  K':iil.  'Jli.  .'if).  M.  Iiiiljc  sit  (>  iircd  r:  Hcniiinul, 
r,ri  ii:inl(p.  isp.  l>AKj.  ii.-iHu.  Iiilp.  Herko,  i  osIhIk  l,'oil 
r.riisav. 

hriiu'jiiska.  /'.  (ii  lianinji).  riili  mnizoviic.  Rj.  crocus 
If  I  mis  I..  i7(/(' (?)  iiu';i/()V!U'.  W].'' liiljhii.  rijcci  s  iakini 
I., 1st.  lull  lialmska. 

Iiriiai'ii,  /.  villi  (li-lj;\('ii.  l,j.  8t()jiiiiovic.  M.  RuiiOic. 
■;/).  bniali,  oil  l-cijii  jc  i  pasiaU).  l).\Rj.  (>();jb.  i  si/n. 
Lfil  ilrlj;inv.  —  On  se  saicu  vrali  i  hni(ti:i,  pa  (lol)rna 

liilil'll     SCIlilMl.     IINpj.    .'J,     IS. 

Iiriiii(-iijrik,  )».  veliki  svnlao  kojiiu  so  vrti  hrniicii. 
M.    Kiizirii'.   UARj.  (Kial). 
hrnaiijc,   ».   verbal    ud  liniati.   radnja  Icojom   tko 

III  nil. 

Iirnati,  hrnani,  r.  impf.  oi'care,  drljali.  isp.  branati. 
1/j.  8t()jaiiovii'.  SIC  sc  puss.:  Njiva  iizorana  .  .  .  hrnat' 
bi  .sv  (lala.  Osvetn.  I>AKj.  (il)3b.  hire  piistnnja  kujeifK 
je  biaiiati.  v.  pf.  sloL  ilo-binati.  —  Ovile  neina  inoir 
Alije  sina,  npR  eto  ira  ni?.e  kule  bile,  j?dje  on  brnii 
iia  Saicu  senicu.  HXpj.  3,  18. 

briiistrn,  /'.  (u  srornj.  prim.)  riili  zuka.  Rj.  ridi  i 
zukva.  lUr  fienster,  sjinrtiHin  jtmcctim  Linn.  Inljka. 
Danii^ir  n  AKj.  lili-la:  Postanjeni  od  'J'nl.  iiinestra, 
I'c'uui  je  proinijonjeno  .'/  na  b  {isp.  bistijerna),  a  r 
uinetnuto  prcma  zavrSetku. 

briika,  /'.  (u  Hanatii)  der  Roihlauf,  erysipehts,  cf. 
planienik.  lij.  oil  rijeci  Uwnunnke.  l).\Rj.  (ifila.  holest. 
villi  i  (Tveni  vjetar. 

hrnja,  /'.  biiijasta  koza,  Ziefje  die  nuf  der  Nase 
iii:i  jiliissc  liiit.  riiprn  mnculnm  ulliiiin  Imbens  in 
ihKii.   IJj.  ridi  brujeSa. 

Iirii.ja,  JM.  (ist.)  ridi  l)nij().  Rj.  Iirnjo.it  konj  (vidi 
liiiijaii,  Hi  jurnr.  —  Hajde,  jasi  lirnju  veliko^a. 
IINpj.    1,   l;!7. 

Ii'riijak,  m.  brnjnst  konj:  :>Hajde,  jaJi  brnjii  veli- 
k'i'/a...«  .\  Toniiea  izvede  hrri,jakii,  poside  ga,  pa  }ra 
wiisnuo.  IINpj.  4,  lys.  ridi  brnja,  brnjus,  brnjo  1. 
h'riijast,  (ttlij.  II.  p.  konj,  koza,  mit  einer  JUiisse 
nil/'  drr  Nasc,  muculitm  nlbam  luibens  in  naso.  Rj. 
sto  iiiia  bijel  biljcij  mi  nosu,  n.  p.  hrrijast  konj,  lir- 
njastii  kuzn. 

briijas,  ni.  (u  C.  (r.)  l)rnjast  Icouj,  ein  Vfcrd  dns 
((«/'  (/(■(•  Niise  eine  llliissc  hat.  eqiius  maciUum  iilbnm 
litdicns  in  miso.  Rj.  —  I'od  njinia  su  konji  doratasti. 
a  vojvoda  jase  nn  brnjirsn,  nil  hrnjnsu  konja  od 
me-i'dana.  Npj.  5,  '2.S'i.  ridi  brnja  in.  i  brnjo  ],  briijak. 
briljcsa,  /'.  irae  kozi  (valja  da  brnastoj),  /Cieiicn- 
niiuu;  nomvn  capnw  indi  siAititni.  Kj.  ridi  brnja,  /'. 
—  rijevi  s  titkriiii  mist,  morefa,  risrjesa,  vranesa. 

bfiijit'il,  /'.  —  ])  koUitie  orvozdcii,  n.  p.  sto  metnu 
luedvjedn  na  iisnn  kad  jja  vode,  dn.s  Naseisen,  die 
Kluppc.  anniilns  fcrrens.  Rj.  —  Jirn.jicu  na  jrnbicu! 
(I'lili!  jezik  za  zube!)  I'osl.  30.  I'a  se  zajrua  Mieu- 
novie-Vnee  na  bijcbi  vrala  od  Trebinja,  za  brnjivn 
rukoni  dobvnlio,  i  u  vrata  nosroni  iidario.  Npj.  4,  8. 
Za  to  i\\  nielniilj  hrnjicu  svojn  na  nozdrve  tvoje. 
Car.  II.  lit,  j!8.  Zena  lijo])a  a  bez  razuma  slatna  je 
hrnjicu  ii  jrubici  svinji.  I'rie.  11,  '22.  —  2)  (n  Boei). 
Ohrrinij,  inniiris.  if.  oliDilae  /  ininL^juSa.  Kj.  ridi  i 
lisnjaei.  —  Ma  joj  je  svil:\  do  zenilje  .  . .  u  uSi  zlatnc 
hrnjicc.  N|ij.  1,  (Jo.  —  .'ij  (ii  Diiliii.)  snknja  prtena, 
koja  se  ii  ]!oei  zove  hrhan.  Rj.  ridi  brlian.  —  i)  (oko 
yinjal  od  jilatna  zenska  dngaOka  lialjina  bez  rukava 
upravo  kno  ii  Koiarinia  f'lisian.  Kj.  isji.  i  tistan,  earza. 
Kriijik.  Krnjika,  m.  vrb  Ro»aeki  do  Trebijesa.  Kj. 
u  C'rnoj  (iori. 

brnjo.  m.  (juz.)  ridi  brnja,  \n.  —  1)  brnjast  konj, 
vidi  brnjak,  brnjas.  —  2)  [n  Orblju)  inie  jareu  (valja 
da  brnja-stii),  Bucksniime,  numen  cupro  indi  solititni.  Rj. 
brill",  broea,  ni.  die  l-'iirherriJthe.  rnhia  tinctorum 
Linn.  Xa  putu  mu  broc  ^i  jrlofrovo  trnje)!  (.  .  .  .sad 
ae  s'ovori  za  svakoaa  koija  nijesu  radi  da  dosrje.  Posl. 
ISM)).  Rj.  —  Obojili  w  hrocu:  obroeiti.  Rj.  434b.  Pocjn 
zene  II  planimi  da  Iraze  divljeija  bruea.  Xpr.  1. 


|{roi-aiiai-.  Hroe.'mea,  in.:  AT  lianjaid  pripazi^e  Vnka, 
pa  se  za  njini  potoe  otisniila,  stifrose  };a  na  JSrociinnc 
ravui.  Rj.  sclo  u  Crnoj  (iori.  postnnjein  ud  broe. 

brDt'-asd  adj.  von  der  Vnrhe  der  Fiirhcrrotlie,  ru- 
hiucens.  Kj.  Mo  jc  erveno  kuo  hroc.  —  tnkrit  adj.  vidi 
kod  bndalasl. 

Itroef'iijc,  )).  dits  Fiirherrothfiirhen,  -n   rnhia   tin- 

fiere.   Kj.  verbal,  od  broeiti.  radnja  kojoin  tko  broiH  ito. 

briH'CV,   adj.   rubiae.   llrocev   koren.   (ij.   Popovic. 

r).\Rj.    (>()()a.    sto   pripada    hrocu.   —    sa    nasi.    i.sp. 

aptov. 

br(">c'Ui,  br6(Mm,  r.  impf.  fiirherrothfiirhen.  rnhia 
tini/ere.  Kj.  hojiti  n  hrocu.  v.  pf.  slo~.  o-broeiti. 

Itnx'-iio,    n.    kneiiina    n    Ljnbockonie    ka<lilukii     u 

Heree^ovini.  Rj.  ridi  Brotnjo.  isp.  boJiieni  /  boziliiji. 

brud,  broila.  in.  [pi.  bn^dovi).  Rj.  Boiju  mi.  Mjeslo 

ovojra  frdjekoji  pobozni  Ijndi  (kao  da  imena  Bozijefra 

ne  poininjn    nzaliid)   jrovore:   bora  mi,   i  hroda  mi,  i 

fjlofra  mi.  Rj.  32b.  Kalusrjere,  da  te  hrod  iibijel  HNpj. 

2,  215.   —  J)   na   vo<li    ono   mjosto    sdje    se   prelazi 

preko  uje,  die  Fuhrt,  vadu.m:   Lndim   se  brod  kuSa. 

(Posl.    171).    Oj    Cetinjo   vodo   ponosita!    ti    se   since 

krivo    knnijase,    da   na   tebi   nifije    hroda   nema.    Rj. 

Lndijem  se  hrod  brodi.  DPosl.  57.  Jer  ne  vidini  bela 

danka,  teske  pute  da  putiijcm,  tc'ske  hrodc  da  hrodu- 

jeni.  Npj.  1,  140.  No  jra  traz'te  niz  vodu  JVIoravii,  <rje 

je  vama  hroda  zapusio  .  .  .  Niz  Moravii  vodu  otidose, 

od  jodnOL'a  hroda  do  druiropca,  na  drnjiome  pasu  uirle- 

da.5e,    iz    Morave    njeara    izviiko.5e.    4,    34i).    350.    On 

(Timok)  se  obieno   ijiizi  na  brodorimu.    Danica  2,  37. 

I  prehrodi  hrod  Ja'vok.  Mojs.  I.  32,  22.  —  2J  (u  0. 

G.)  u    blatu  (jczerul    mjesto   irdje   se    riba  hvata.  Rj. 

oro  je  znacenjc   i/otoro   kao  ono  pod  1;  jer  kako  jc 

hrod  1)  plitko  mjento  u  vodi  jidje  se  prelazi,  tako  je 

i  ordje  brod  plitko  mjesto  zyodno  za  kakar  posao,  n. 

p.  za  liratanje  rihc.  —  3)  (u  primorju)  Sclii/f,  navis, 

cf.  lafija.    Rj.   vidi   i   barka  2,   bolozan,   brodarica  2, 

dereslija,    drijevo   2,   Ralija,    o:jemija,    kaljiin,    koral), 

korabalj.  isp.  i  sijn.  kod  lasrja.  —  Brodarina  2).  plala 

sto  se  rozi  na  bare!   ili  na  brodu.    Kj.  44b.  Porinuti 

hrod,  t.  j.  pustiti   iia  u  vodu.  Rj.  545a.    Otae  mu  da 

hrod  i  u  iijemn  trsoviuii  ...  On  se  s  brodoni  navcze, 

i  plorcii  po  moru,  sretne  hrod  Turski  i  cuje,  irdje  w 

njemu  veliki  plae  stoji,  te  zapita  mrnare  )ia  Turskome 

brodu :    >Moliin   vas,    sta   se   ta   plae   u,   brodu  vasem 

euje?  :   A  oni  mu  odifovore:    >Vozimo  roblje  .  .  .  N|)r. 

24l5,   247.    Da    mu    druLn    hrod   napravi  .  .  .  dade  mu 

druiji  hrod  risi  i  Icpsi  ud  prvoija,  pan  trijorine  svake 

...  on    otplori  .  .  .    kad   doplovi   u  jedan    irrad.   248. 

Potom  ear  mu  da   svoj  rcliki  i   [irckrasni  broil  .  .  .  i 

tako  sc  oni  utisnu  i  stanu  ploriti  .  .  .  i  otisnu  se  plo- 

viti  .  .  .  Kad  su  vee  bill  na  neki  dio  puta,  zovne  on 

njejra .  .  .  da  izisrje  na  kurertu  .  .  .  ovi  sra  onda  ulivati 

i  preko  hroda   u  more  baci.   Brod  je  .jcdrio,  i  on  sc 

vee  nije  motjao  njisiia  uhratiti  .  .  .    vide  oni   u  hrodu 

njesra  nema.  251.   Poslat'  u  (fnjilu  brodu  s  dinaroui 

kruha  u  Puljn.  DPosl.  illt.  l)a  su  se  na  njenui  nejrda 

zapinjale  verijre.  da  hrodori  ncprijaicljski  ne  bi  sore 

proei  mogli.    Kov.  30.    Ondje    u  onoj    vrleli   noma  ni 

hrodu    pristanista,    ni    konju    ixiijrrisla.    31.    U    njoj 

(Booi)  se  broji  do  250  patcntani.di  brodoni.  koji  idu 

po  svemu  svijetu.  40.  .lesi  Ii  vidio  kad  sc  iirnili  hrod 

na  moru?  Brod  nc  moze  po  moru  hoditi  ni  |)o  moru 

nista  dohiii   l>rije  new  se  na  njemu   arlnio  (kalarkal 

pobije,  i  po  njemu   plaliio  se  razvije,   pa  ti  lek  onda 

hitro  jezdi   i  napreduje.  66.   Dojrajrjaji   bivaju,  pa  se 

opet  i   jrnbe,   kao  one   brazde,  koje   kakav   brod   po 

moru  para.  I'riprava  172.   Otrok,  dijete,  momee  koje 

se   sada   na  brodorinia   zove   mali,   a  koje   posluzuje 

starije.  DPosl.  XIV. 

Itrud.  Broda,  m.  varos  u  Slavouiji.  Rj. 
brodar,   brodara,  m.  —  J)  eovjek   koji   na   brodu 
(ll  pievozi;   skeledzija,   der   Fdlirmann,  portitor.    — 
Haje   koliko  vrana   za  brodara.   DPosl.  25.   Ne   boji 


brodaroi^e 


—  106 


broj 


se  vnina  hrwhirii.  70.  (isp.  I?oji  jra  se  kau  vniiiu  .••7.<-- 
l«l:ije.  I'osl.  'Jl).  —  '-i)  Oovjek  koji  je  ii:i  luoitii  ['^). 
huy'i.  laiTJiir.  lUr  Scliiffir,  iiuiitii:  Nije  broilar  vjctni 
srvK^poiiar.  l>Posl.  81.  ukc.  uil  Diiiiiciva,  AHj.  (i(i71>. 
brotliiri'iijo,  m.  verbal,  od  brodnriti.  ruilnja  kujum 

tku     I'llhlilli. 

bnxliiri'V.  briiiliirov.  mIj.  stu  piifittiht  hiudani. 

brtxliiriia.   /.  1)   kojii    hu   Inoilii   u;i>iiu   hru- 

iliiriiiu:  AT  se  i-tivaj  zaiuiitit'  je/.ero:  iia  iijem' spava 
bniihirica  riln.  lINpj.  2,  0.  —  ^)  iiuvis  trctoriu. 
t^tiilli.  /iii(/(i  prijefozmi. 

brodiVrinti.  /'.  J)  das  h'ehtffnhrtiield,  puHitoriuiis. 
Kj.  ito  at  piticii  hiodaiu  (1),  nkclcdliji  zii  prijcros:. 
i.<p.  skflariiia.  —  'i)  plata  5to  se  vozi  ua  baivi  ili 
iia  liriulii,  Sthi/fiield,  uuiiliiiii.  Kj.  ridi  brodidlia  1.  — 
lijeii  s  takim  mist,  i  zniiiiiijcm  kod  berbeiina. 

broiliirili,  bnSdaruii.  r.  iiiipf.  nchi/l'oi,  ]'iiss(((iirc 
iiiid  J-'ifuliteii  iiniiii  l.'ihit  vhcrf'ahnii.  iitiriciiliiriiiiii 
fill)  It.  iii:ili  iin  liinji,  ttikru  nidnjit  ruditi.  DaiiiOii', 
AKj.  r.Tila. 

brtMlarNki.  adj.  iiuiilUii.i.  f^tidli.  sto  pripada  bro- 
darima  ili  brodarii  kojt'iiiu  jrod. 

bruiliilba,  /'.  —  1)  plala  za  voziiju  iia  brodu,  hifrji 
ili  barri,  Srhifj'iirlit,  imiilitm  :  'l/.jxiihh'  hrodidhii,  poiios 
i  kirijii.  Dl'osl.  ij;').  (•((/('  biodaiiiia  2.  —  2)  voznja 
iia  brodu  ili  lafrji;  die  Sihifffahrt,  tiariijatio:  Najljcpsa 
je  setnja  blizii  mora,  a  hrodidhu  Vilizu  kraja.  1)1 'osl. 
tj.s.  lidi  brosrjeuje.  —  ttkc.  ud  Danicica,  Allj.  (iliila. 
brodidba  [osn.  u  broditi).  rijeci  n  ttikim  iitist.  kod 
bjelidba. 

broditi,   dim,  v.  ivipf.  Rj.  v.  pf.  slos.   ]ii(.-bioditi. 

—  1)  iriilvn,  rado  iruiisire.  Hj.  prdnsiii  pnki)  rade 
nu  brodu  njczinn  ijuzcri  ili  rozcci  nc.  ridi  Itrodovali. 

—  A  brodi  rodti  (bdjokii,  iizdize  skuce  visoko.  Npj. 
1,  35!).  l)aj  nam,  Ho/.e,  vojevati,  a  Miiravc  lie  bro- 
diti:  Morava  je  plabovila:  sinot'  momka  zariijela,  a 
jutros  ■ra  ua  brejr  baca.  1,  4."51.  .?«  .se,  jjtisn.:  Jiudijem 
."f  bred  lirodi.  Dl'osl.  oT.  —  3J  roziti  se  jio  iiioru 
ili  rodi  kakvoj  (jod.  vidi  brodovati  '2.  isp.  brodaiiti, 
jedriti,  jjloviti.  —  lirodi  ainjc  more  s  jcdroin  od  iiiieze. 
DPosl.  10.  MiR-no  je  Dubrovaeko  more  brodiV  kraja 
ne  frledavsi.  VA. 

Itnxliv.  brixlljiv,  udj.  llrodir,  jio  komu  .se  iiioze 
brodili.  Mikalja.  Tifrris  svuda  je  lirodljiv.  T).  E.  Hofr- 
daiiir.  Jlrodljiii  zaiijevi.  8.   Ijubi.'a.  DARj.  (wOb. 

bruilniiiiiji',  II.  rerbal.  ud  brodovati.  rudiiju  kojum 
tko  hi-tiduje. 

hroiluvati,  brodujcm,  r.  impf.  —  1)  prelusiti 
prcko  code  iia  brodu  njeziiiii,  i/ascei,  wuten ,  rado 
Iransire:  Jer  ne  vidim  liela  danka,  teske  pute  da 
piiliijem,  tcske  brode  da  brodujcm.  Npj.  1,  140.  cidi 
brodili  1.  —  •*)  rvziti  se  po  rodi.  ridi  broditi  2.  — 
Kiid  niornari  broduju  i  putnici    piiliiju.   HNpj.  1,  6. 

broejf'iije,  h.  dus  Waten,  vadatiu.  Rj.  verbal,  oil 
broditi.  rudnja  kojoin  tko  brodi. 

broj,  broja,  m.  ilie  Zahl,  niimerus.  Rj.  luc.  br<)ju. 
pi.  iioiiu  broji,  brojevi,  <jen.  brOjii,  br<>jeva.  Danieii?, 
AKj.  liTlb.  —  U  reienicu  se  uzima  rijei  broj.  — 
J)  biz  prijedloija.  —  a)  u  nominatiiu  (ili  akusatiru). 

0  icmu  se  knze  broj,  viofilo  bi  se  kuzati  u  mnoziiii  i 
bez  njeya:  Sto  manje  bude  frodina,  to  ee  maiija  biti 
••ijena,  jer  ti  Be  prodaje  broj  Ijetina.  Mojs.  IIl.'2r),  Ki 
(prodaju  se  Ijciinc).  Mno^-ju'e  se  vrlo  bruj  itienika. 
Ujel.  Ap.  (i,  7  Ciiniozahu  se  trio  uienici).  Bjese  broj 
iijihoc  hiljada  liiljada.  (»tkriv.  .0,  11  fbjese  ih...).  Jiroj 
rojnika  na  koujuia  bija.'e  dvjesia  liiljada.  !»,  l(j.  U  sva 
tri  je  broj  episkopstrima  12._J)M.  22.  —  mjesto  broj 
muiilo  bi  se  kuzati  koliko:  ('ub  broj  njihor.  Otkriv. 
'.),  1()  fiuh  koliko  ih  imu).  Dobila  je  akademija  dobar 
broj  narodnih  rijeci.  Kad  .0,  195.  —  b)  u  ijcn.  broja 
nema  ili  nije  eemu,  kad  <ja  je  toliko  te  se  misli,  da 
se  ne  maze  izbrojiti:  Evo  ti  sa  svijii  strana  vila  i 
vilenjaka  .  .  .  toliko   da    im  broja  ne  bjese.  Npr.  21!). 

1  pogibe  pet  Htotin'  delija,  Arnauta  ni  broja  im  nema. 


Xpj.  4,  ;?l!i.  Ostalima  ni  broja  nema.  Milos  69.  Tako 
da  jra  (?.ilo)  presta  nijeriti,  jer  viu  iic  bjc.ic  liroja. 
Mojs.  I.  41,  4I>.  Xtiiui  broja  nirlvai-ima.  Naiim  .">,  3. 
ridi  dalje  bez  broja.  —  aiiio  idc  i  oro:  Zairje  od 
izvora  do  izvora  i  poene  ih  brojiti  redoni  jio  iroii. 
ali  se  pomcte  i  nikako  im  broja  nije  nioirao  naii. 
Npr.  KX).  —  rJ  M  iiistrum.  Adit  se,  da  ima  cvl'-a 
brojeni,  kao  da  se  reli:  brojevi  nalazi  se  toliko.  ili  du 
se  broji,  iia.ilu  bi  se  toliko.  ridi  ]irenia  brojii,  na  broj, 
na  brojii,  po  brojii,  po<l  broj,  vi  broj:  Vojska  iirjase 
u  rat  u  eetama  lirojeiii,  kako  ih  izbroji  ,leilo.  Dn.  II. 
2(i,  11.  .la  ti  dajem  jrodiiio  bezakonja  njihova  brojcin 
dana.  .lezek.  4,  5.  —  aiiio  pri/iada  orv:  Ne  dijcic 
lirojcin  ni  esapom  no  kalpakoiu.  Itj.  14i^b.  —  driikiije 
je  oro:  Dvanaest  velikih  siidova,  koji  brojem  onijoiii 
naponiiiiJM  ajio.stole.  DI*.  .'>55. 

2,  s  prijedlozima.  —  a)  liez.  ncHto  jc  bez  broja,  kml 
ija  ima  toliko  te  se  misli,  da  se  ne  vioic  izlimjiti : 
Drina  zdere  bez  broja  jiinake.  Npj.  4,  2.')ll.  ,la<'iii:i 
mu  bjese  Hnska  zendja  i  Misir  i  iiarodi  bez  brnjii. 
Nauni  .■),  1).  rosvjedoi'avajii  jirimjeri  bez  broja.  Had 
20,  1,54.  ridt  naprijed  II).  —  It)  s  prijcdl.  prcnia: 
Naeini  od  toj^a  sel)i  Idjcba  prcma  brojii  dana  u  koji' 
I'eJ  lezati  na  svojoj  slrani,  Iri  slotine  i  devedeset  dana 
je5('e.5  sra.  .Tezek.  4,  !>.  ridi  iiajirijed  Ic,  i  dalje.  isji. 
Jezek.  4,  5:  Ja  ti  dajeni  sodine  bezakonja  njihova 
brojem  dana,  tri  sla  i  deveileset  dana.  —  c)  s  prijeilt. 
na  {akiis.).  ua  broj  ima  strari,  kad  ih  ima  tuliko 
koliko  treha.  ridi  na  broju  dalje  pod  d.  —  Hrojila 
ih  nilaila  Gjursjeviea,  sve  jiinakc  na  broj  nabrojiia. 
do  tri  njena  dobra  ne  nal>roji.  Npj.  1,  217.  Sto  mi 
)(((  /(;•(;/  ne  l)nde  soUbita.  4,  HIO.  Kad  vidi  da  sii  svi 
na  broj.  Kov.  58.  Opeke  da  (hijete  na  broj.  Mojs.  II. 
5,  IS.  ])a  jra  povale  i  biju  pre<l  njini.  na  broj  prenia 
kriviei  njejrovoj.  V.  25,  2.  DadoSe  ih  na  broj  earn. 
8am.  1.  18,  27.  Izabrase  zdrijeI)oni  iMatijii,  da  lii  ih 
opet  bilo  na  broj  polpuno   dvanaest.  Trip.  bibl.  170. 

—  a  u  primjerima  orijcm  na  broj  je  Uto  i  brojem, 
koje  lidi  pod  le.  (isp.  dalje  d):  Ovijeh  je  zdravica 
na  /»)vy  .sedani.  Kov.  118.  Kijase  ih  na  broj  dvadesei 
i  dvije  ti.suee  i  sest  stotina.  Dn.  1.  7,  2.  8amo<rlasiia 
slova,  na  broj  12.  Bukv.  11.  Tada  se  .  .  .  eitaju  pari- 
mije,  na  broj  osam.  DP.  21»8.  «  Npj.  4,  S',H\ :  ( )iii;jc 
vojsku  na  Jiroj  udarise:  sedani  stotiu'  i  sedam  jnmika 

—  ua  broj  udariti  znaei  po  sroj  prilici:  izbrojiti.  - 
tl)  s  prijedl.  na  (lukut.).  na  broju  sti  strari,  kial  ih 
ima  unoliko  koliko  treha  [vidi  ua  broj  2  e):  Kad 
doj:ye  (eobau)  k  ovcania  i  nairje  ih  sve  na  broju  i 
na  mini,  leze  malo  da  se  odmori.  Npr.  12.  Ne  uioirii 
biti  i  vuei  siti  i  ovee  na  broju.  I'osl.  205.  Ne 
moffu  biti   i  vuei   siti  i  kozliei    na  lirojii.   Dl'osl.  I'.j. 

—  u  orijcm  pak  primjerima  ua  brojii  je  sto  i  brojem 
(koje  ridi  pod  1  e):  Dvaileset  i  sest  ubio  Tiiraka  a 
cetrde.set  na  broju  Hrisnina.  Njij.  4,  ."!27.  Zdravicii 
prijaleljsku  (ovdje  na  liroju  petul  uapija  domaeiii. 
Kov.  118.  —  e)  s  prijedl.  pod  (akus.)  (vidi  brojem 
1  e):  Pod  broj,  sine,  na  teftere  kazu  uo  u  cara  slo 
hiljada  vojske  Npj.  2,  2(55.  —  })  s  prijedl.  a  (akus.): 
Doinat^in  i  domaeica  ne  priiuidle?,e  ti  broj  svatova, 
nejro  jrledaju  svoj  posao.  Nov.  Srb.  1817,  477  (pri- 
nadlczali  inj.  pripadati  iz  pisanja  Slarcnosr]iskoiia). 
Novae  onijeh  koji  idii  u  broj,  i  novae  od  uejenc 
svaeije  .  .  .  neka  svesteniei  iizimaju.  Car.  1.  12,  4.  ii 
broj  ocdje  znaci  brojiti  se,  pripadati  mejrju  .  .  .  ii 
sto.  —  ii)  s  prijedl.  \x*(tokat.):  Dinar  je  koliko  naj- 
vei^a  prepja^nja  para,  ali  je  u  liroju  od  prije  liio 
nianji  od  pare.  Rj.  120b  (u  rrijednosti?). 

!{.  lirojem  ih  brojiti  ne  lunijem.  Npj.  2,  141.  —  U 
lieosrad  6e  ])riiniti  pasii  ,s  udrciijenim  lirojem  vojske. 
Milo.S  33.  —  Pjesinii  pod  brojem  1)2.  poslao  mi  je. 
Npj.  4,  XI.  —  Ne  idi  za  mnozinom  na  zlo,  i  ne  po- 
vori  na  siidii  povodeei  se  za  rcrim  brojem  da  se  iz- 
vrne  pravda.  Mojs.  II.  23, 2  i  veei  broj  vccina,  die  Mehr- 
heit,  major  pars).  —  Iz  kujige  Mojsijeve  brojevi  uzeia 


brojaS 


—  107  — 


Broz 


I  iifrii  i);iiiinij:i.  1)1'.  'MS  (Brojefi :  imtpii  cdrrtiij 
I   Moisijcfftjj.   —   Poshi   mi    hnijere    „Jarur<i'  u 
iu:i  je   vaA    uovi    asrpski    ijfi'iiik   zii    kovautlzije. 
o  14  (15). 

/.  i«    ractiiKtiiiu  i   u   iirnmutici.    U   jednomii    iiiji' 

'    UPosl.   IK).  V  nu'uiiaiiju,  kiul  se  hnijcri  sabi- 

:    iialazi  se  (al  pred  diii^riin  Inoitiii,    koji  se  dodaje 

\iiiui:.  ..  •)  a   I,  to  ill  biva   10.  l)aiiirie.    ARj.  4b. 

lirujeii  kariUtinhii  1(1  do  'iO  kazuju  se  jedinieama 

-i-ticom.    DHj.    1,    :ii)l.    linijcri.   Obi.   4y   (       die 

' iriiiicr.)  7)'cryVr/'  prosti.  45  (       ki(riliniitni).  Bmj 

ji-.laii    .  .  .   hruj  je     dva  ^   izfriibio   sedmi   padei  4u. 

firnj  voba     iiua   oblike    kao  i  xlva- .   Jirojcvi   >tri'    i 

eeliri-.  47.  liidjiri  icdni.  .')!)  (       ordiuiilix). 

I    brojile.  l)roji'u'a,  >ii.  dvr  X'iliUi;  iiHineriitur.  IJj.  /.</// 

\i;,ii.  piisldiijiiii  ijd  bidjali  (liiojili).  —  (ii  Srijemii)  koji 

_'i'adr  deselkiije  briijeei  bia/de.  Rj.  Gdje  je  pisar? 

'    liiiijtici'  Is.  .'vi,  18.  ridi  brojilac. 

brojiiecv,  (tdj.  iito  jirijindu  hrojacn:  Opet  in  pro- 

aziti  slada  ispod  nikii  liidjiu'crih.  Jer.  ;i;!,  13. 

brojaii.  brojna,  adj.  sto  pripada  hnijii:  Zalil-, 
iiuiiKiidis :  Nil  ovo  je  iialik  i  one  sto  ii  Inojitiiii 
iiiuiiiiiiK  .  .  .  dofrje  glas  iia  po.sljediiji  slojr,  n.  p.  dvijf:' 
litre.  Posl.  XL. 

bruji'lilif:!,  brojt'iiii-a.  /'.  tidi  poskoeica.  /lu  ujvlum 
\rajciiiiiH  u  SrI'iJc.  l.j.  Kovaeevie.  DAUj.  liTob.  ritii 
i  brojniia. 

bnijiiiiici',  brojenii-e,  /'.  pi.  da-  Huseiikraiiz,  roxd- 
riiiiii.  Itj.  ridi  lislo  2.  eitka,  kralijes,  krlije.^i,  kru- 
iiiea,  oceiuisi.  brojaiiiee  ud  brojati.  biojeiiiee  od  bro- 
jiti.  —  (Iroliilja.  kao  hnijciiiif  od  oralia,  ili  od  Ijes- 
iiika.  lij.  lii|;i.  I'L'leila  jedno^'a  kabi^'jeia  L'je  hrnju- 
}iitc  11  rukaiua  dr^.i  .  .  .  kabiL'jer  prekrsti  idic  hrojn- 
niic  pak  mil  ib  uataee  iia  jrlavu.  Npr.  i)li.  Maiasli- 
Ali-pa-'a  .  .  .  kao  za  ziiak  uajtvrjrje  vere  posalje  imi 
iMilosu)  .«c«/<'  hriijiiiiir,-.  Milos  1:^4  (Ilunkc  prcreu 
Hoseiikrauzl. 
brojailjo,  ».  rcihul.  ud  brojati.  I'idi  brojenje. 
brojati,  brojiiu,  c.  /;;//)/'.  ridi  brojiti.  —  (ilagoli 
eelvrte  vrste  hrojiti  i  tajiti  uioiru  se  eiiti  i  po  ovoni 
razdjebi  (driifroni,  Ireee  vrste)  u  onijeiii  ol)liciina  u 
kojiiiia  jrlairoli  ovopi  razdjela  iiiiaju  ii  osiiovi  «;  hro- 
jali,  tajati,  hrajito,  tajao.  <  )lil.  100.  Ziiadii  provorili  i 
brojiiti.  l'ri]irava  4.'>.  r.  pf.  xlo:.  iz-brojati. 

brojenje.  n.  das  /.idilcii,  numcratin.  Kj.  rerlxtl.  od 
brojiti.  radii ja  kujinii  ikii  ifa  hraji.  ridi  brojanje.  —  I' 
hriijiiijii  imrara  nesto  se  zove  ruka.  l\j.  (IfMib.  .'^ololulln 
izbroji  sve  iiiostranee  koji  bijabii  ii  zeiidji  Izrailjevoj 
pustijr  lirajiiija  kad  ill  izbroji  I)avid.  Dii.  II.  -J,  17. 
brujilae,  brojioea,  iii.  J^tiilli.  kaji  liroji.  ridi  brojae. 

—  rijcii  s  takim  nuM.  kod  eiixalae. 

bcojiti,  jTiii,  r.  iiiipf.  cdhUii.  niiiiierare.  Rj.  ridi 
brojaii.  r.  /)/'.  xlo:.  iz-brojiti,  iia-,  od-,  po-.  pre-,  pri-, 
raz-,   za-.    r.    imjif.   slu:.    iz-l)rajati.    iia-,   od-   i   t.    d. 

—  J)  II  pniroiii  siiiixlii :  luiadijasmo  luuoso  kosiiiea, 
pa  ^l/l  (7(  j((  svako  jiitro /(ifyVo.  Npr.  lliO.  Brojiu  ziibe 
ua  dlaiiii!  (Kad  ko  hroji  tiifijii  stukii:  jer  Ijudi  iiijesii 
radi  da  iui  se  to  eiiii).  Posl.  'M.  I  hrojciic  orce  kiiijak 
jede.  '.)4.  Ji'/ja";  treba  mjeriti,  a  De  hrujiii.  '212.  Od 
prvojra  daiia  po  sidjoti  .  .  .  hrojte  sedaiu  nedjelja  pii- 
nijeli.  Mojs.  III.  2\i,  lo.  .««  se,  iiass.:  Jos  sii  J^rblji 
sauio  jediia  jrraua  ^laveiiskib  naroda,  koji  .«e  svi  hroje 
na  pedcsct  iiiilioiia.  Nov.  !^rb.  1817,  7.")l).  —  2)  u 
prciie.scnvm  .tmislu.  —  ti)  brojiii:  rtduiii  kazirati  ili 
puiiiiiijati,  iiahrujati:  Ou  luu  je  hiojio  sve  zidiime 
i^ideuian-pasiue  redum.  Milos  1111.  Tu  je  sve  Sulemau- 
pasine  zuhime  lirojiu.  lot).  .<«  se,  pass.:  Ovde  sc  hroje 
redom  sve  bune  od  srodiue  ItiiM)  aino  u  napredak. 
l<jil.  —  b)  hrojiti  koija  ili  sto:  cijctiiti,  driati  da  nc.Ho 
rrijedi.  Driifre  f'rbe  n  parii  nc  hrojiiii.  Npj.  5,  4yi.  !Sto 
(e  skolan  fovjek  ineajii  iijima  (I'mosrorciiiial?  Ouje 
skolaii.  kad  je  dobar  jiiiiak,  tako  hmjc  sada  Crnoiroroi. 
5,  o^-j.  Turei  I'ariirradski  ne  hrvjc  u  Srbiji  firadoce 
samo   one,    ii   kojLma   se   dansis   zivi,  uego  i  Rjxm,  i 


Kulie  .  .  .  Daiiica  5,  ."jO.  ( )iie  koje  ti  erkvi  ne  liroji 
iiiko  Hi  ((  sill.  Kor.  I.  ti.  4.  sa  se,  pass.:  Ako  je  ko 
oiiaj  dan  prije  podiie  ili  luakar  i  poslije  podne  bio 
bijeii  za  kakn  krivieii.  to  inii  se  ni.ita  iiije  hrojilo. 
Rj.  4tia.  Ta  sv  ne  hroji  koliko  ni  laiijski  snije>r.  Posl. 
;)12.  Ko  zaporne,  iije^ova  .se  hroji.  Npj.  l),  IS.  Po- 
vrsni  .<e  liroji.  ko  poeinje.  5,  ."Vl.'i.  Niirodl  su  kao  kap 
iz  vijedra,  i  kao  praska  na  mjerilima  hroje  se.  Is.  40, 
If).  .\  oiioine  kiiji  radi  ne  liruji  se  plain  po  mllosti 
fle;;o  po  dn^'ii.  Rim.  4,  4.  —  r)  hrojiti  kui/ti  ili  sto 
iiieiijii  . .  .  hrojiti «...  hrojiti  iemii ....  hrojiti  s  kiiii  .  .  . 
hrojiti  ka  kuiiiti  Hi  k  iemii  .  .  .  hrojiti  da  .  .  .:  driati, 
iiiisliti,  nalaziti  da  pripada  viciijii  iijih.  (isp.  ]>isati 
.■():  Narod  dimnice  ne  hroji  iiicfijii  drzavne  daeije.  I)a- 
niea  2,  117.  .«(  se,  pass.:  Mciijii  one  stvari  koje  dje- 
vojci  lie  mo^u  dopa.sli  liroji  -te  onamo  i  iriimntj.  Rj. 
107a.  Ilajdiu'i  se  iie  hroje  iiieiija  Ijiide  drtislv.a  Ijud- 
skojra.  Posl.  340.  Qui  .sc  ne  hroje  meiijii  narod  8rpski. 
Daiiiea  2,  102.  Glajroli,  koji  .se  hroje  a  bezlicne.  Rj.' 
LV.  Jer  se  Virot  hrojase,  Venijaminu.  t^ani.  U.  4,  if.  Ne 
radovala  se  (noe  ona)  megjii  danima  frodii^njini,  ne 
lirojila  se  ii  mjeseee!  Jov  3,  Ii.  Jer  se  lirojase  s  nania. 
Dj.  Ap.  1,  17.  Ko  ne  bi  posltisao  .  . .  on  se  hrojio 
k  .Ixtdi  i  koji  predadose  llrista.  DM.  285.  sa  se, 
rejleks.:  Jer  se  hroji  da  je  knjizevnik,  ii  ne  zna  ni 
sta  je  knjiievnik.  VLazie  1,  "J.  —  i1)  hrojiti  nocce 
ili  rohii  na  ...  «...  raeunaii:  DiibrovOani  su  .  .  . 
hriijili  noree  na  perpere.  DM.  2.t4.  Diibrovcaiii  su 
]iriiiiajm'i  noree  na  ostavii  hrojili  i  na  aspre.  sa  se, 
pass.:  Jejrulje  .  .  .  koja  je  manja  od  po  oke,  onijeli  sc 
."iOO  hroji  u  lovar.  Rj.  7t)8a.  Na  jediiom  se  mjestii 
saiiii  diikali  hroje  na  \)ci\ieTe.  DRj.  2,  28',).  —  ej  hro- 
jiti: rrijeiliti.  raljati:  Dokle  baba  dojila,  dotle  baba 
>(/oy(7<(.  DPosl.  lit. 

briijiiii-ii,  /■.  iznuyjn  pjesama,  koje  pjecaju  kole- 
ijjani,  njeke  se  zovu  brojniee,  a  hice  tako  nazrane 
po  tome  sto  sc  tjovore  ili  pjevaju  premu  koracima, 
koji  idu  brojem.  i.'<p.  ])oskoriea.  Danieie,  AKj.  ()75b. 
()71)a.  vidi  brojaniea,  brojeniea.  —  Pje.sme  koje  se  hroj- 
nice  zovu.  Pjesma  prva  hrojniija.  Pjesiiia  druga  hroj- 
niea.  Pjesma  treea  hrojniea.  /as.  12 — 14. 

brokiiU',  /■.  pi.  |u  Dubr.)  tidi  prokule.  Rj.  ridi  i 
kauliii.  Tal.  broeeolo  (kliie  od  zeljtij. 

hroiiKa,  /'.  —  1)  Bronze,  ues.  Rj.  ridi  tin':  iiijesaiyinu 
od  metiild,  osoliito  od  cina  i  hitkra.  —  2J  klcine 
(lloeke  ron  Bronz  z.  B.  am  liaise  der  Kiihe,  tintin- 
ludiuliim.  Rj.  iTOHCC  od  hronze,  kakro  se  inei'c  n.  p.  na 
krarn.  vidi  bakarusa,  eiiisrara,  eaktar,  eaktor,  klepetar, 
klepetusa,  mjedeniea,  uijedenjaea.  —  •'{)  rreinhaium, 
drombulja.  Zemljak  1871.  br.  2.  tako  ee  biti  nazvana 
sto  se  niisli  da  je  hronza  ti  pravom  znuceiijii.  Da- 
nieii-,  AKj.  (iSOa.  cidi  i  bruuda. 

broiizcn,  adj.  sto  pripada  hronzi:  Hronza,  2) 
zronce  hronzcno ,  kakovo  se  n.  p.  kravi  mcee  oko 
vrata.  Danieie,  ARj.  ()80a.  od  Danieiea  je  i  ak<: 

brftskx  a,  /'.  die  Kohlriihc  iinter  der  Krde  (Erdriihe, 
dsterr.  Kruutrithc),  hrussiea  oleraceu  napohra-ssica 
Linn.  Rj.  selje  kojega  korijenje  jedemo.  postanjcm 
od  Lat.  brassica. 

brotiijuk,  —  »«.  1)  der  Hiigel  icorauf  Fdrberroth 
ijesetzt  icird,  clii-us  ruhia  consitns.  Rj.  hrijeij  na  kojem 
se  sudi  hroc.  —  Jer  se  on  (vukodlaki  samo  slojrova 
koea  boji;  zato  srovore  kad  sa  spomeuu  u  kiu'i:  n.a 
putu  mu  hroc  i  irloiiovo  trnje  —  jer  su  i  hrotnjuei 
pokriveni  srlogovim  trnjem.  Rj.  7S)b.  —  2)  Garten 
dazu,  hortus  ruhia  consitus.  Rj.  rrtao  u  kojem  se 
sadi  hroc.  —  Za^ruuti  n.  p.  vinograd,  hrotnjak.  Rj. 
170b.  pred  nj  stoji  I  mjesto  i.  isp.  Broeiio  (  Brotnjo. 
—  rijeci  s  takim  nast.  ja^odnjak,  koprivnjak,  kosut- 
njak,  lucujak,  ribujak,  riiiienj.ik,  vocnjak  (volnjak), 
i  t.  d. 

Brotnjo,  n.  ridi  Bro(?no.  Kj.  knezina  u  Heree- 
govini. 

Broz,  }/i.  ime  muiko,  od  L  it.  Ambrosius  otpaducsi 


broxvva 


lOS 


brvljiv 


(MM  ;>rr»  sloij.  u  pre^imetiu :  Ivan  Brosoriv.  Kov.  154. 
(xJ  iiMriui  jiiiisliilo  1  pre:ime.  nkc.  DARj.  USla. 

brfizrva.  /".  (u  Dubr.l  ridi  boJ.umk.  Uj.  fiV/i  i  boiur. 
hiljka.  —  njVri'  s  tiikim  iiaxt.  kod  baijva. 

bruzdili.  brozdim,  r.  impf.  se  conjicere,  uraljiruti 
sr  II  iiniHom  fmi-flu  u  poMio  rfijar.  (u  Boci).  Danii^it', 
AKj.  (>tila.  r.  pf.  slo:.  ubr^z^^iti,  {ibrozclTm  (odakle  je 
iiramo  ii^et  akc.)  r.  impf.  ,«/(),'.  nbroipjavati. 

bro/.sjoiijo.  »i.  rerliai.  od  broiditi.  koje  ridi. 

br.okril.  brski'iui,  m.  (u  Brilima)  I'l'rfi  brzdiea.  Rj. 
(•«(/((  iidje  tei-e  hr£0  preko  kanwnju.  Rj.  4oa.  ridi  i 
brzak  1,  brzica,  slap,  za  nasi.  isp.  koUit,  rdut,  Japut, 
>kaiuu!.  .^krariii,  tihit,  valut  i  t.  d. 

bfsnat,  adj.  n.  p.  grana,  drvo,  laubig,  reich  he- 
luiiht.  I'rondosu.i.  Rj.  brs(t>uat.  mi  c't'iiiii  inia  hrsta,  sto 
jc  piino  Itrstii,  n.  p.  hr.inatti  srrana,  hrsnato  drvo.  — 
Brstina,  i)  brftifttii  yrund.  Rj.  4oa. 

bfst,  HI.  .iuniie  Sprus)ieii,  frondes.  Rj.  mladice  had 
sc  drreie  oiiiladi.  mltidc  graniice  od  bitja  i  od  drveca, 
s  pupoljkoin  I  crijetom  Hi  be:  toga,  s  lisfom  Hi  bez 
lii''(t.  iiKiim.  brstine  1. 

brslinii,  /".  —  1)  attgm.  od  brst.  Rj.  —  3)  (u 
l>ubr.i  brsnata  srraiia,  da.<!  Laub,  Lanbzueiy,  fron.f.  Rj. 

brslili,  brstim,  r.  impf.  befressen,  depanco:  koza 
brsii  n.  p.  Jiimu,  i  goveda  brste,  a  svinja  ne  brati 
nego  pa.se.  Rj.  r.  pf.  sloL  nabrstiti,  obrstiti.  —  Eto  ti 
jarca  km'i  .  .  .  starac  .  .  .  zapita  ga  5ta  mu  ...  a  on 
odgovori :  >Poslao  si  snabn  da  mi  kreJe  da  brstini«. 
Npr.  2i:>. 

brso«'iiji',  M.  das  Befresaen,  depastio.  Rj.  rerb(d. 
od  brstiti.  radnja  kojom  n.  p.  koza  br.'iti  sumu. 

bnljan,  m.  der  Epheu,  hedera.  c.f.  brStan.  Rj.  biljka. 
ridi  i  pljust.  —  Jedan  raomak  od  roda  djevojacka 
nzme  Outnru  puuii  vina,  na  cuturu  rijcnac  od  simJira 
i  brilj'init.  '?a\.  305.  —  u  Npj.  1,  591:  Hoce  li  Jela 
zaista  ii  Brsljun  goru  zelenu?  bice  BT&l]aii-goTii,  brslja- 
nora  ijora,  (jorn  u  kojoj  ruste  brUjan. 

br^ijanor,  adj.  sio  pripada  br.Ujanu.  DARj.  683a. 
ridi  bivianov.  ■ —  za  n/ixt.  ridi  aptov. 

br^taii,  ni.  (u  Dubr.)  ridi  brfljan.  Rj.  ridi  i  pljust. 

—  labo  ku(:o,  ti  se  razorila,  po  vrhu  te  maMna  spo- 
pala,  po  srijedi  brstan  opa.sao.  Here.  210. 

brslanov.  adj.  sto  pripada  Jir^'tanu.  ridi  brSljanov. 

—  Divna  li  je  gora  britatwra !  Here.  298.  Jedno 
gora  jaglikova,  driigo  gora  brstanora.  334. 

bn'ii-ruijo,  H.  da.i.  Bekommcn  der  Schamhaare,  nac- 
tio  pilorum  circa  pudenda,  piibertas,  pubescetUia.  Rj.' 
.T<».  .ttanje  koje  bica,  kad  tko  brttca. 

brilcali,  cam,  r.  impf.  i pf.  Scltahihuare  bekommen, 
nninisii  pilos  circa  pudenda.  Rj.'  51.  akc.  bice  briicati  ? 
IK  Uj.'  nema  jofte  ake.  "~).  —  Gol.ac,  djetie,  mladii'ak 
-ilo  jo.i  nije  briicuo.  P.  Budmani.  ARj.  III.  249a. 

briHM'.  /".  pi.  die  Sdiamhaarc,  pili  circa  pudenda. 
Kj.'  51.  i((/,c.  briiee,  brucii'?). 

bri'ijaiijc.  >i.  das  Summen,  susurrus.  Rj.  rerbal.  od 
briijaii.  rudnja  kojom  bruji  n.  p.  pcela. 

brfijad,  jTui,  r.  impf.  snmmen,  suxurrarc:  cele  bruje 
11  kosniei.  Rj.  ridi  ziirali,  ziijati.  v.  pf.  sloz.  za-bnijati. 

brOka,  /'.  Schandc  iind  SpoU,  homo  aitt  res  ridenda 
Rj.  urawota  koja  je  za  jiodsmijeh,  za  rug.  bruka  kaze 
nc  i  ccljadctu  za  ukor:  iSuli  bruko  nianita,  Siilil  Rj. 

—  Ako  ne  <'e  bruka  na  coeka,  coek  <^e  ««  bruku. 
I'osl.  i>.  (irdilo  je  i  bruka  brat  i  se.'^tra.  41).  Da  je 
lebe  still!  pogledali  teiku  bruku  Babmiitu  vezira,  kako 
l>je?.i  H  glaviim  bez  obzira.  Npj.  4,  77.  I  hi.'<mo  se 
I«jvrniili  grdiii  i  krujini  bruku  zadohili.  4,  .505.  Vazda 
»ii  iiie  brukom  iocarili.  5,  492.  I  od  va.s  ee  bruku 
pogradili.  5,  .5117.  Od  nils  i/rdnu  hrtiku  napravise.  5, 
.509.  t)d  'I'uraka  brukn  uruditse.  5,  538. 

brDkanji',  >i.  das  Auslachen,  derisio,  risus  de  re 
aut  liomitie.  Kj.  rerbal.  od  brukati  se.  radnja  kojom 
KC  tko  hruk'i  koine. 

brflkali  se,  kam  se,  r.  impf.  koine,  auslachen,  ridco: 
luuOi  da  (i  se  \]m\\  vm  brukaju.  Rj.  i  brukati  se  kim  : 


I  yto  se  .itarcem  jednijem  brukate?  >S(?ep.  mal.  44.  — 
ridi  podsniijevati  se,  rugati  se.  r.  pf.  sloz.  o-bnikati. 

brnkav.  adj.  ridi  brazgov.  Bruk((ra  tikva,  po  kojoj 
sii  evonigo.  S.  Polivanovie.  n.\Hj.  ()84b. 

brriiiilil,  /'.  crembahim.  dionibiilja,  bronza  3.  DARj. 
ii85b.  ijorori  .<c  u  Hrr.  Stulli  .s/sJi-Km. 

brAiHlanjo,  »i.  verbal,  od  bnindati.  radnja  kojom 
tko  hrunda. 

bnliiili'lti,  brundain,  v.  impf.  udarati  u  brundu, 
drombuljati.  gorori  .<c  «  Hrr. 

brus,  m.   {loc.  bnisn)   Rj.  dem.  briisic.  augm.  bru- 

sina.  —  1)  der  Wetzstein,  cos,  lapis  politorius.  Brusnm 

se  cstri  nikoni,  a  toeilj  se  obree  i  na  ujemii  se  drzi 

'■  ono  5to  se  oJtri,  gladilicom  se  obii'no  osire  kose.  :ili 

ue  kao  brusom  n.  p.  noz,  uego  s  obje  strane,  a  bii- 

jaea  se  brilva  o5tri  na  ghtditici  (ali  ne  na  onoj  kojom 

1  se   kose   oStre   nego   na  drngoj  koja  je   za   njiO.   Rj. 

ridi  i  tocio.  —  Sakrivaju   sc  brusori  na  badnji  dan. 

Rj.  275a.  Doe'    ee  kosa   d)  brusa.    (Mjesto  do  brusa 

1  govori  se  i  do  kamena).  Posl.  09.  Namjerila  se  kosu 

na  brus.  189.  —  2)  vocahulo  puro,  .lensn  obscocno: 

hoeeS  brus,  es  uird  dir  nicht  gelingcn,  non  proficies: 

dacu  mn  brus;  dobio   kao   pcela  na  brusu.  Rj.  tnko 

.se  kazc  neuljndno.  ridi  kod  batina:  hoeeS  balinu. 

brdsalo,  n.  (u  Sum.)  ridi  vodijer.  Rj.'  vidi  i  bni- 
sara,  brusnjat^a,  kuzoliea,  tobalioa,  vodir.  it  eemu  ,ii: 
koscH  brus. 

brdsara,  f.  u  cemu  je  koscu  brus.  Dauicid,  ARj. 
tj87a.  od  njega  i  akc.  68fia.  rijeci  s  takim  nast.  kod 
badnjara.  ridi  brusalo,  i  si/n.  ondje. 

brilsie,  m.  dem.  od  brus.  Rj. 

hri'isiiia,  f.  augm.  od  l)rus.  Rj.  —  iakva  auym.  kod 
bardaeina. 

brA.siti,  bruslm,  r.  impf.  u-etzen,  exacuo.  Rj.  n.  p. 
noz  brusiti,  t.j.  ostriti  lirusom.  vidi  tociljiti,  toeiti  2. 
V.  pf.  sloz.  na-brusiti. 

briisnT,  adj.  sto  pripada  brusu:  Gdje  se  kopa 
brusni  kanien.  Danieii',  ARj.  OSOb. 

brlisf'iije,  n.  das  Weizen,  exacutio.  Rj.  rerbal.  od 
brusiti.  radnja  kojom  tko  hrusi  n.  p.  noz. 

hriisket,  m.  (u  C.  G.)  der  Wiirfel,  talus,  cf.  4drijeb. 
Rj.  vidi  i  kocka.  —  Kad  su  narodi  dijelili  srecu  ovoga" 
svijeta  .  .  .  pn  da  bruikete  meiu,  i  koga  5to  dopadne 
na  sreeu,  neka  ga  nosi.  RiJcani  ne  pristanu  na  hruskete. 
Npr.  283.  od  Tal.  bruschette. 

brCisiijai-a,  f.  (oko  Ibra)  ridi  vodijer.  Rj.  u  c'etnu, 
ima  kosac  brus.  ridi  i  brusalo,  i  sun.  undje.  —  rijeet' 
s  takim  (last,  kod  ajgiraea. 

brAzis  bruiia,  /'.  pi.  { u  Risnu)  djetinja  igra  s  nov- ' 
eima   u  kojoj    se  baca   novae   u   tavan  pak  se  gleda. 
eiji  je  dalje  ill  blize  pao   od  odregjenog  mjesta,  Art 
Ki)iderspicl,  luili  genus.  Rj. 

bfv,  /.  ridi  brvina.  Rj.  *  sgn.  ondje. 

birvalj,  bfvlja,  m.  erv  koji  se  zale?.e  u  mozgu  ovejem. 
Danieie,  AHj.  l)()2b.  (;88a.  ridi  brviea.  isp.  brlj.  — 
rijeH  s  takim  nast.  ridi  kod  badalj. 

Ki'vcnTk.  m.  zidine  od  staroga  grada  blizu  Novoga 
P.izaia:  ?"Uidenieu  ispod  Brrenika.  Kj. 

brviea,  /'.  ridi  brvalj.  Danicic^,  AKj.  (j63b.  6S8a. 
isp.  brlj. 

brvina,  /'.  daska  ili  greda,  sto  se  nielne  ])rcko  vode, 
da  samo  Ijudi  inogii  i)rel:i/.iti,  der  Steg,  jninticulus. 
Kj.  nasfarkoin  jc  augm.  od  brv,  ali  nije  znaienjem.  vidi 
brv,  mosniea  2,  niostanica.  —  I'replaviti,  n.  p.  konja 
preko  vode  pored  eaiuca  ili  pored  lirrine  prevesti. 
Rj.  .578a.  Bogat  eoek  .  .  .  uzme  jednu  kesu  novaca 
te  metne  na  brvinu  preko  koje  je  inalo  po  torn  va- 
Ijalo  da  pregje  onaj  nesrctiiik.  Kad  nesretnik  dogje 
blizu  k  brrini  .  .  .  zaiiiiirivsi  pregje  preko  brrine. 
Npr.  311). 

hrvljlv,  adj.  n.  ]).  ove.i,  t.  j.  l)olesna.  Kj.  (Kazii 
da  se  u  hrrljipijch  ovaea  nalaze  n  glavi  nekakvi  ervi, 
koji  postaju  od  muoge  praSiue.  Rj.^)  bolesna  od  brlja. 


4 


I 


brviianjc 


—  109  — 


brzi6 


(>/'  hrljiv.   in/i.   Iu'valj.   l)ivic;i.   — <  >ln-vljivil:i  sc  oiCK, 
i     |iiist:il;i  hirljird.   Kj.  4.'!4ii. 

I'rviiaiiji'.    ».    dic^    Aiilliiifltcii,   liiinurum,    Iniliiiiiii 
rjKisiiiii.   Rj.  rtrliiil.  "il  1>ivii;ni.  nithijit  kojoiii  lieu 

ml. 

Iirviiiira,  /'.  kii(':i  oil  brvaiiii.    Uj.'  riili  (lunni^acu. 

liji'ii  n  tiihiiii   )ir(s-(.  /.«((  Iiniliijiii'u. 
Iirvnas,   brvnusii,   m.   (ii    llrv.)    kniij,    koji  je   kiio 

Mil,    <•/■.  (lasrak.    Ilj.   —  omi.    ii    lirviio.   Osii.   358. 

iiii.ll.  /.s-/;.  liradaS. 
I)r\lia(t,  lirviirini.  v.  impf.  <tufli(Men,  tldhcs  iruhi- 

<ii/ierj>oiicrc.  Uj.  udiiniti   hrmui  jcdno  nu  druiji) 

hr.i  l:urit  Hi  Idhru  dritiju  ztjradti.  r.  j)/'.  -iloi.  \iO- 
>i  >  H:lti. 

i'  brviui,  n.  {(jeii.  pi.  brvfiiiri)  der  Balken,  tiiinuiii, 
nili.'i  (■(■('»  lirvtl  (in  drci  Fiiiijcr  dirk).  Kj.  dii!<l;ii  do 
ri  jir.ttii  dc'hvlii :  Koiial,  ii  aiiiliani  hrrnn  iznu'i;jii  (lv:i 


llirckii.  Kj.  a<;: 


Kir' 


sjcka,  t.  j.  od  diiijiickijdi 


lihifiji'li    limiiiii,   koj.-i   su    nil   knijeviniii  usjetTn.i. 

Kj.  ('„s.';l).    K.ad   pojrleila    Aroj  lirrnii  u  jeiliiu  Zfjraciii, 

|i  to  lull  niiijka  niijfsi  liljeb.  I'osl.  'J2S).  A  za  5to  vklii 

liuii  II  iikii    brata   mvciji'l^    a   hrrnn    u  okii  svojemii 

I    osjci'as'.'  Mat.  7,  o.  JlrriKi,  kiij)iiia  i  iiapa.st  u  nas 

iMjii  iiialo  (Iriiiro   ziiaiVnje  iii'so  ti  S^lavciiskonii' jo- 

lu;  11    Sbivonskomc  jezikii    (i  ii  ovoj   kiijizi)  hrrnn 

I  i^i  balvaii,  dirck  ili  i;R'ila,  a  u  iias  se  hrvno  zovi; 

■  li.la  daska.  Kov.  Zav.  IX. 

Iir/.,  l)rV.a  (Ufz'i,  cuiiiji.  lu/.l),  adj.  srlincU,  citus.  Kj. 
brziival,  IVisak,  hilaii,  liilar,  list,  napi'osit,  oki'otan. 
irsan,  vrisak  2.  siiprnhin  from,  spor.  —  1  a)  Otidc 
M  dan  |)otok  irdje  ji^  rudii  bibi  rrlo  hrxn..  Xpr.  40. 
/.''-'I  osrctii  L'otova  slcta.  Pnsl. -iii.  Jirz  kao  zee.  Brz 
'■'!••  pas  'JD.  Jir:  kao  tica,  a  I'nig  k.ao  Stica.  20.  Ilr- 
I  Minoiio  |iuta  i)reun'lne,  pa  ga  i  troni  stiiiiie.  2!(. 
N.i.ir  iiapri'.  (Odgovorio  L"i<janin  ...  t.  j.  onako  ne.^iii 
hrzo  i  ukrctno).  lifi.  V  bida  knieta  hrsa  he.ycda.  33:?. 
I  svakomo  lice  potanmjelo  od  hrsoi/ii  prau  i  olova. 
N'pj.  4,  2"il.  Sakiipisc  petnaest  stotina  laka  pjeSca  i 
hrzH  konjiUn.  4,  ;")()(!.  I'o  dvoru  je  (suasa)  srecu  diji'- 
ila :  svekrovima  liitro  ]iosliisanjc,  iijcrerinu  hrzo  sii- 
srttairje.  Kov.  &2.  Zuak  .  .  .  kojim  grcki  hrzi  jiisci 
sasitavljajii  .  .  .  Star.  1,  2d.  (ilasuiei  koji  jahabu  nn 
hrzijem  konjma  i  mazgama.  Jestir.  8,  14.  —  b)  hr: 
na  sto  .  .  .  hrz  dii  .  .  .  tnjesto  da  infinitiv:  Ti  znas 
nvaj  iiarod  da  je  hrz  na  zlo.  JIojs.  II.  32,  22.  (isp. 
Rj.  38S(b:  uazlobfz,  t.  j.  na  zlo  hrz).  Brz  na  plijoi, 
bitar  na  grabei.  Is.  8,  1.  Koyc  im  trC'e  na  zlo  i  line 
su  na  proljevanjc  krvi  prave.  5i),  7.  —  Njibove  su 
noijc  hrze  da  proljecaju  krv.  Kim.  3,  1.5.  Koji  (■e  .  .  . 
biti  hrz  da  cini  pravdu.  Is.  1(5,  1.  —  Neka  bude  svaki 
I'ovjek  hrz  cuti  i  spor  govoriti  i  spor  srditi  se.  Jak. 
1,  lit.  Srce  tvoje  da  ne  bude  hrzo  izijororiti  Sto  pred 
liogoiu.  Prop.  5,  1.  —  c)  Brziij!  pi.  bizajle!  kad  ae 
ko  zove  kud  na  hrzu  ruku  Rj.  43a.  Uciniti  sto  nu 
hrzu  rukti,  kurzweg,  simpliciter.  Rj.  (i5(;a.  Mislini,  da 
je  (i.  P.  B.  7ia  hrzti  rtihi  o  ovom  presudio.  Opit 
XIX.  Na  hrzu  ruku  poprave  star!  Janac.  Sovj.  41. 
na  hrzu  ruku  ciniti  sto :  tt  malo  vremena  hiteci  da 
hude  prije  gotovo,  ako  i  ne  hi  hilo  onako  kako  hi 
irehalo.  —  <l)  comp.:  Brzi  od  repa.  Rj.  <i48a.  Brie 
je  njegovo  mayare  nego  drugoga  at.  Posl.  2"J.  Brzc 
sedlo  nego  konj.  (Kad  ko  preko  mjere  hits,  pa  kvari 
svoj  posao).  29.  Brzi  od  ovud  nego  od  ouud.  29.  Daiii 
moji  bise  brzi  od  glasnika ;  pobjegose,  ne  vigjeSe 
dobra.  Jov  9,  25. 

2,  adv.  brzo  (bfzo)  —  a)  schnell.  cito.  Rj.  vidi 
brgo,  hitno,  hitimice,  listo,  listom,  spresno,  vriSko, 
zivo.  —  Brzo  ide,  ali  izvan  puta.  Posl.  29.  Dok  bi 
dlan  o  dlan  ndario  (t.  j.  hrzo,  za  trenuce  oka).  t)3. 
Da  si  hrzo  k  meni  vodi  Drini,  dovedi  ini  nekoliko 
druga.  Npj.  4,  375  [k  ovomu  isp.  briati).  U  red!  u 
red!  geschwind  hioher,  ades.  Rj.  (j47a.  (==  hrzo  ovamo!) 
—  b)  hald,  hrevi:  dogji  hrzo;  hrzo  6e  on  do(5i.  Rj. 
kao  skoriiy  naskoro :  Hode  Turci  carstvo  preuzeti,  hode 


Turci  hrzo  carovali.  N|)j.  2,  201.  Jer  i/ele  .se  hrzo  ranla- 
nuti.  2,  440.  I'ostaraj  se  da  dfigjes  hrzo  k  nierii.  Tim. 
II.  4,  9.  —  u  znacenja  orunic  (b),  doliizi  ndvcrah 
brzo  .s'  prijcdlozima  na  i  u,  koji  znuien.jc  sroje  nu- 
staiijiiju  s  njeiionijem.  isp.  skoro  /  nnsknro;  blizii, 
iiablizii  i  ublizu.  —  .s  pri-jcdlojiom  na:  A'Tdifzo,  (na 
hrzo)  bald,  proximo.  l{j.  378b.  .\ko  bi  Turci  mi  hrzo 
zeniljoiu  obladali.  Sovj.  12.  Srcc'a  (je)  posia  u  nii- 
])redak ;  ali  nahrzo  udari  iialrag  i  poslane  gore.  13. 
—  .s-  pri.jcdlofio'in  u :  Kad  sc  sto  n  hrzo  prt)da.  Ilj. 
()40a.  Okleii  tako  u  hrzo  doma  sc  vrati.  Njtr.  251. 
Ona  jc  (kosulju)  razvijc  i  po  lom  je  m  /icro  zguzvelja 
i  iiictuc  iK)d  p.izubo.  Posl.  179.  Da  ne  sjcdc,  ni^go 
stojkc  n  hr:o  da  napijc  i  k  svatovinia  ila  .sc  vrati. 
Kov.  1)3.  Tako  sc  slanu  (Turci)  braiiiti,  d;i  im  «  hrzo 
ne  mognii  nist.a  uciniti,  nego  ib  opkolc.  Sovj.  40.  — 
(■)  comp.  l)He.  znalcnjc  prenia  brzo  2  a:  Onda  ova 
dvojica  hrie  viici  slamii.  iSpr.  35.  Onda  hrlc  olrcim 
kuci.  i(i2.  Kail  to  inehandzija  cujc,  hrzc  polrci  i  earn 
sve  javi.  193.  V'iknu  .loiuUaii  za  momkom:  hrze,  ne 
stoj.  Sam.  I.  20,  38.  —  znacoije  pri'.nui  brzo  2b  hez 
poreiLJcnja :  On  hrze  zapovjetli  sliigama.  Npr.  230. 
Kad  hric!  (n.  p.  dogjc,  ncini,  pojcde).  Posl.  11.5.  Kad 
hrie  nagje,  sine?  Mojs.  1,  27,  20,  Tada  Arioli  hrze 
izvedc  Danila  pred  cara.  l>an.  2,  25.  Brie  izvedu 
.Josipa  iz  lamnice  i  pred  cara  clovcdu.  Prip.  bilil.  28. 
y,stu  hrie":  Onda  moinci  ito  Jiric  zabvate  vode  iz 
buuara.  Npr.  240.  isp.  bolje  uz  iilaijol  iioditi  i  druge 
gliiijolc  takoga  zniicen.ia.  —  I>rzc  bolje,  so  srhnell  als 
iiiiiilliih,  iiiiiiin  ritissiiiic:  kako  ga  uglcdah,  a  on  se 
hrie  holje  sakri.  Kj.  Adrcrhu  brzc  dodii.jc  sc  iidnrah 
bolje,  da  lii  se  pokazala  joH  tcia  hrzina  (isp.  bolje): 
Brie  holjc  sjasu  singe  i  vojvodc  s  konja.  Kj.  429a. 
Brie  holjc  javc  cam.  Xpr.  208.  Kad  treci  dan  Lavan 
dozna  da  je  .lakov  pobjegao,  hrie  holjc  pogje  za  njim 
u  potjeru.  Prip.  bibl.  24. 

Bfza  I'alaiika,  /'.  Rj.  varosica  na  Dunuvu  mcgjn 
Kladiirom  i  I'raovoin  u  Srhiji. 

brzae,  bl-sca,  »?(.  (u  C  G.)  der  Schnelle,  homo  velox: 
No  sve  hrsca  i  Ijuta  bojnika.  Rj.  hrz  ('oijck.  ridi 
brzid.  isp.  brzonja. 

brzak,  brzfika,  m.  —  J)  (u  Kesavi)  vidi  brzdica: 
Raskrecio  se  kao  rak  na  hrzakii.  Rj.  roda  gdjc  tece 
brzo  prcko  kamciija.  vidi  i  brskut,  brzica,  sliip.  — 
2)  pasulj  ili  grasak,  koji  rauo  dospijeva.  Rj.  (brzo 
raste  pa  rano  dospijeva).  —  3)  (u  ."^lav.)  uckakav 
sitan  kukuruz,  koji  se  sije  oko  Vidova  dne  (po.5to  Sava 
opadne  i  plosline  se  prisuSe),  pa  buduci  da  hrzo  raste, 
opet  prispije  na  vrijeme,  Art  tiirkisclien  Weizens,  zeue 
genus.  Rj.  zea  praecox  Fcrs.  cinij[Uantino.  lij.^  vidi 
brzorast. 

brzaiije,  n.  das  Eilen,  festinatio.  Rj.  verbal,  od 
brzati.  radiija  kojom  tko  brza. 

brzati,  zam,  v.  iinpf.  eilen,  fcstinare  in  operc  fa- 
ciendo.  Kj.  vidi  bitati  2,  bitjeti,  brliti,  presiti,  zuriti 
se.  za  pf.  isp.  pri-brzati. 

brzdiea,  /'.  vidi  brzica.  Rj.  iza  z  umetnuto  je  d. 
roda  gdje  tece  brzo  preko  kamenja.  vidi  i  brskiit. 
brzak,  slap.  —  A  ostalo,  koje  je  brzdica  uhvatila  i 
oduela,  saliranjivano  je.  MiloS  93. 

brzelj,  Hi.  (u  Slav.)  tica  plava  a  po  trbuhu  cagjasta, 
najviJe  u  jesen  cvrfii.  Art  Vogel,  avis  genres.  Rj.  ticlio- 
droma  muraria  L.  Rj.''  isp.  brglijez,  brkljoc.  —  rijei'i 
s  takiin  nast.  badelj,  ernelj,  gredelj,  gundelj,  kratelj, 
krpelj,  kurdelj,  prdelj,  rucelj,  stavelj,  jiezelj  i  t.  d. 

brzit-a,  /'.  voda  gdje  tei'^c  brzo  preko  kamenja,  Stelle 
im  Bache,  tco  er  schnell  Uher  Kicsel  dahin  rinnt, 
locus  uhi  jlumen  per  silices  deproperat.  vf.  brzak, 
brzdica,  brskut,  slap.  Rj. 

brzTe,  brzic'a,  m.  der  Schnelle,  homo  velox,  cf.  brzac: 
brzica  i  mladica!  kad  se  napija  (za  zdravlje  .  .  .  kne- 
^eva  i  vitezova,  brzica  i  mladii!a.  Kov.  124).  Rj.  brs 
covjek.  isp.  brzonja-  —  rijeci  s  takim  nast.  i  akc.  kod 
bagljid. 


brzina 


—  110 


1.  biibati 


brzinn.  f.  die  Sdinelligleit.  itlocitas.  Rj.  t?iVJ»  brzods, 
breost.  —  Konj  se  kroz  dlaku  ne  hvali,  iicsro  ilio.- 
hrzinii.  Posl.  IriO.  Xe  Ji'e  I'ekat'  i-ariou  a:ospojrju,  dok 
s  haberom  iz  livade  dojrje,  no  iz  dvoni  h((  hninu 
bjvzi.  Npj.  1,  474  (na  hrsinu  -^  hrzo).  l>a  se  njiiua 
(lii'ii  .  .  .  kako  zeo  brsitwin!  Kov.  127. 

brziti,  bfzTm.  c.  »wi^/".  t.  j.  konja.  xponicii.  iiicitarc. 
Kj.  iiniti  kojin  hrzu,  da  hude  hrz  \i  hodu  Hi  n  riidu, 
naijoHiii  l-oipi  Hi  sio.  v.  pf.  sloL  u-brziti. 

brzw-a,  /'.  vidi  brziua.  Kj.  ridi  i  br/ost.  —  Oiiomii 
koji  hlepi.  i  hrroCa  je  lijcna.  Prosl.  f>l. 

brz6lur,  adj.  auf  dcr  Jayd  scJniell  cine  Bcute 
miuhciid,  cHiis  rniator  (ciiiiix):  pred  njima  su  liiii 
brzoluii.  Rj.  brzo-lov,  iio  hrso  lori.  ridi  brzolovao. 
brzoKirae.  brzolovca,  m.  der  schtiell  eine  Bcute 
nuitht.  ,iti,.<  renator:  V  nje<ra  su  hrti  hrzolovci.  Rj. 
brzo-lovao.  loji  hrzo  lori.  ridi  brzolov.  ixp.  iako  doL 
rijey  imiholovac.  —  Keki  covjek  posijao  bob  viSe 
kuco  ua  dolai-.  pa  se  navranila  tica  hrzolorac  .  .  . 
I  siarac  mi  Jtapak  dade.  te"iS(^erah  brzolovca  iz  bopca, 
iz  bopc-a.  Here.  285). 

brzoiioff,  cidj.  brzo-nog,  it  koqa  su  brze  noge.  ima 
rijec  'jr-(  ij  rise  rjeciiika.  DARj'.  697a.  iuko  sloz.  adj. 
iod  bosonow. 

brzonja,  hi.  brs  cotjek  Hi  iivince.  u  zagoneei:  NaS 
brzoiijd  tugju  projii  krade.  Nar.  zajr.  DARj.  697a.  isp. 
brzac.  —  za  tiaxt.  i.ip.  kud  bakonja. 

BrzoiialaiiarkT.  adj.  Rj.  sfo pripuda  Brzoj  Pahimi 
Krzopahiiiraiiiii.  m.  Covjek  iz  Brze  Palaiike.  Rj 
brzoplft.  »i.  Kj.  brzo-plet.  —  1)  eine  Art  in  Eile 
geftochtenen  Zauns,  sepis  species  tumultuariae.  Rj. 
plot  u  hitnji,  na  brzu  ruku  opleten.  —  3)  covjek 
koji  ne  p.izi  sta  radi,  uejro  sve  na  pre&e,  unitber- 
legender  Mensdi,  homo  praeceps.  Rj.  koji  je  brz  sple,sti 
sto  god,  uciniti  sre  na  precac  ne  razmisljajuci. 

brzorast,  m.  kukuruz  brzak  (u  Herd  DARj.  697a 
Buduc-i  da  brzo  raste  .  .  .  brzorast.  (i94b.  —  za  obliije 
isp.  samora.st. 

_  brz6rok,  adj.  (u  C.  G.)  koji  br/o  govori  ne  misleci 
sta,  pa  rekne  fto  rgavo,  der  sich  im  Reden  itbcreiU 
htiguae  pracripitis.  Rj.  brzo-rek.  ridi  brzoreka. 

brzoroka,  m.  homo  lingua  praecipiti:  Brzoreka  pun 
^njeha.  Posl.  29.  tako  Banicii;  ARj.  (;97a;  a  Vuk 
drzeci  da  je  br/oreka  pridjev  zenskoga  roda  ud  m«- 
skoga  br/orek  dodaje  k  istoj  poslorici:  Valja  da  znaci: 
koji  brzo  L'ovori,  ne  razuiiJIjavaju^i,  lasno  se  mo^e 
o-njesiti ;  a  brzoreka  mjesto  brzoreki  valja  da  je  prema 
gnjeha.  —  za  potrrdu  daje  supstantiv  isp.  bieleusna 
brzo-rekiu  forjck  hrzorek. 

bntirodan,  l)rz^rodna,  adj.  Sto  brzo  rod  donosi, 
prim<Kr.  Br/orodna  pienica.  Zeinljak  1871.  DARi 
•>.»ia.  brzo-rodan.  iako  slo'z.  rijeH  kod  blagorodan. 

brzoruk,  adj.  manti  promplus.  8tulli.  u  kona  su 
ruke  br/e  (na  Mo):  Xje.L'ov  je  otac  l)io  rrlo  brzoruk 
na  nejaeicu  I'r.iydono.Sa  ISol.  DARj.  brzo-ruk.  tako 
sloz.  rijeci  kod  Ijevoruk. 

brzo.sJ,  brzosti,  f.  Danicid,  ARj.  695b.  i  akc.  je  od 
'aniri/«,  r,9(a.  vuU  brzina,  brzo<^a. 

K^vA#  hL-        .. ,7.'       _    f  _ ..  ■>  -^ 


]> 


brzJKrk,  adj.  rderiter  currcnsV  \)a.  je  Bo<'  dao 
nieg-jii  nama  brzotrka  moiiika,  <la  jra  do.sti-ne!  Nar 
pnp.  vrf  DAlJj.  (i97b.  brzo-trk,  k,>ji  brzo  trci.  i.,p. 
irk,  potrk.  ■' 

brzdvan.  brzovfina,  m.  roc.  b'rzovrine.  pridijeva  se 

braovat,  adj  „  pjesmi  nije.sto  brz:  U  njepa  sii 
konji  hrzorati.  Rj.  •'  "^ 

briali.  iia.li,  V.  iwpf.  u  Rj.  x«,„o;  BHaj !  pi.  bHaite' 
kad  Rf  ko  zove  k»d  na  br/u  rnk.i,  komm  schncll, 
propera :  Hrzaj  k  luene  ako  Bo-a  znade.4.  Ri  r  «/ 
Wo--.  pn-br/.ali.  -  1  p,,  Hvijem  I'sa  pofljeC'  &!^m       I 

S-' Nr.  ■  ^tt/'-'y:"-  '■""-■    -("-"^   ^'^"'    •^■""••""i 
ttert.  ,h.   Kupi   «vate,   l,rzaj   anio   u    Biogradu.  244. 


ridi  brzati.  kako  se  sumo  u  imperatim  gorori  m 
poniairaj!  iioniajrajtel 

brzf'HJc,  n.  dits  Spornen,  incifatio.  Rj.  verbal  m 
hmU^  radii ja  kojoin  tko  hrzi  koga  Hi  .ito. 

brzolica,  /'.  u  Bjelostijenceiu  rjeiiiiku.  D.VKj  (;'l7b 
pecciio  r/K-.fo  kojc  se  Njnn.  zore  Bostbraten.  norori  s, 
I  sail  a  u  .«;■<■  r.  Hrr. 

bn,  uzrik  kojim  hoi'c  tko  km/a  da  plasi:  Baba  ka 
rizma  ide  po  varoSi  i  skare  isjired  ku<^a  i  vire-  bu 
bu!  bill.  Rj.  9b.  Za  njima  (za  jyedovima  i  KJodovoni 
b.abom)  pristane  sila  djece,  koja  viuu:  -bu  ejedol  bu 
baba!.  Rj.  148b.  DPosl.  7(5:  Ne  nmije  ni  bu,  „i  ni„ 

—  kaze  se  za  celjade,  da  ne  zna  nistu,  ni  ujil.i^,t, 
koga  portkav.ii  bu,  «/  pokuzati  da  inu  ito  nil.  ,„. 
rotji  muknursi  fnui).  akc.  Rj.=>  XXIX. 

bftba,  /:  —  JJ  das  Vngczicfcr,  bcitiolae  moh-^fi, 
Kj.  dcm.  bubiea.  auqm.  biibina.  —  Glava  puna  civi 
pa  smrdi  kao  buha.  Npr.  112.  8ve  voi'e  tvoje  i  r..,i 
zenilje  tvoje  hjei6e  bube.  Mojs.  V.  28,  42.  in^crh-,,, 
Dani<-KS  ARj.  698a.  —  2J  der  Krebs  (Kra,ikl„  ,i , 
cancer,  carcinoma,  ef.  iivina  1.  Rj.  bolest  koj„  l.ii-e 
se  tako  nazrala,   .Mo  se  misli,  da  se  je  zalegla  tn,l,„ 

—  3)  (u  Risnul  ridi  ojaqelioa.  Rj.  glUta  kiwi  ^■, 
zametne  u  djetetu.  —  4)  buba  srilena,  Scidcniiunn 
bomb;/.!:  vtdi  bubiea  2.  —  Pepelom  s  cesniee  posipaju 
srHene  bube,  da  ib  bude  dosta  kao  i  praSaka  u  pe- 
pelu  Rj  3.oa.  Bubar,  koji  trjriije  svilenijcm  huhn.iui. 
Kj.  4<)a.  Da  predu  svilu  srilenijch  huba.  Priprava  141. 

biibac,  biipea,  m.  hyp.  od  bubres,  all  se  govori  z.t 
zeludae  od  zivadi.  DARj.  698a.  isp.  bfibalo. ' 

bfibalica,  /".  (u  vojv.)  djetinja  isjra,  u  kojoj  se  huha 
u  legja.  Art  Spieles,  ludi  genus.  Kj. 

bCibalo,  m.  —  IJ  ridi  bubnjar.  Rj.  koji  buh„iu 
udara  n  bubunj.  —  2)  irjak  koji  ufi  na  pamet,  h,i!.a 
a  slabo  razumije.  DARj.  698b.  —  rijeci  takve  rid] 
kod  bajalo. 

bilbalo,  M.  ridi  bubreg.  Rj.  isp.  bubac.  —  rijeci  s  fa- 
kim  na.M.  kod  bu(?kalo. 

bubaiij,  bubuja,  m.  {pi.  bubnji  i  bubnjevi)  —  ])  die 
Irommel,  tympanum :  Prisfao  kao  Jipka  uz  hiihnm 
tlurski  biibujari  u  lijevoj  ruci  drze  sipku,  pa  kad 
buhanj  sprijed  udare  mnljicom,  onda  ga  i  ostnig  ,;■//«* 
Jipkom.  Posl.  262).  Rj.  vidi  dobo.i.  —  Udaratiu  huhnnj: 
bubati.  Rj.  Kia.  Idarafiu  buhanj:  bubnjati.  Rj.  M\:v 
Oguglao  kao  Ciganski  konj  biibanj.  Posl.  231.  Himi- 
li  biti  .Sto  ii«  buhanj?  (Hoi^e  li  biti  kakva  dobitk:i  ili 
poklona,  kao  Sto  se  d.nje  bubnjarinia?).  342.  IVne 
lupati  u  hubnjeve.  y^j.  2,  loii  (Vuk).  fdariic  hiih„n 
1  svirala.  Npj.  2,  302.  IStarite  btibnje  i  svirale,  u-.i- 
site  svirke  svekolike.  3,  1.59.  Stade  jeka  bub,ij„  i 
svirala.  o,  4:)8.  Buhnji  biju,  a  svirale  svire.  Npj.  I, 
169.  I  bubnjari  bubnjere  bacise,  i  svira^-i  svirale  l.i- 
ci§e.  4.  258-  U  torn  udre  bubnji  i  t.alambiLsi.  l)aiijr;i 
3,  182.  Uza  njih  je  i5ao  eovjek  jedan  .<  buhnjcm  u- 
je  «  nj  jednako  udarao.  Pis.  32.  —  2)  ko.5  od  pni-i. 
kojnn  se  riba  hvata,  Art  Fisehreuse,  na^sac  t/enus.  Kj. 
bi'ihanjc,  n.  Rj.  verb,  od  bubati.  radnja  kojom  Iho 
iiiihi'i. 

bnbar,  m.  koji  trguje   svilenijem  bubama,  d^r  mit 
Scidenraiipcn  Handel  ireihf,  rjui  bomhi/i-es  reiidit.   Kj. 
biibi^rica,  /:  zensko  felja.le  koje  hrani  svilene  bube. 
DAKj.  (;!»;ili.  prcmii  mnskome  bubar. 

1.  biibati,  bubam.  i:  impf.  —  1)  udarati  u  bubaiij, 
trommeln,  puUiire  fgmpiuium.  Hj.  ridi  bubiijali  1, 
buninjiti,  dobovati.  r.  pf.  pri,sti  bubnuti.  r.  pf.  stoz. 
iz-bubati,  ■/.—.  vihirati  Hi  lupati  tako  da  .te  ciije  qlas 
kao  od  cega  suplja.  bubati  maze  tko  celjade  Hi' bu- 
hanj Hi  drugo  stO:  Neg'  ie  i.ena.  /.«t«/«,  dok  li  du5a 
isp.ala,  da  bi  cm,  neg'  iiicim,  ve*'  drzalum  mofieniin. 
Npj.  I,  89.  sa  se,  pa.i.f.:  Bubaliea,  djetinja  iirra,  u 
kojoj  se  buba  u  legja.  Kj.  456.  —  •>)  u  sjciernoj 
Ilrratxhoj  znaci  i  zderali.  ridi  nabubati  .se,  ol.iibati. 
—  :i)  buba  gjak,  koji  uei  na  paniet,  a  .slabo  razuiiiije. 
DaRj.  7(K)a.  isp.  bubalo  2.  ■ 

V 


\ 


3.  bubal i 


111 


buSati 


3.  biibati,  hiibnin,  r.  impf.  boljeli.  samo  u  djeti- 
njcni  jrovoni.  nil  Krkii.  linlm  Ic  glava,  Marice?  DARj. 
70()a.  takti  sc  yowri  i  ii   lln;. 

bUbicn,  f.  —  1)  dem.  oil  \m\r.i.  l!j.  —  Zlatiia  hu- 
bica,  vidi  svijetnjak  2.  Uj.  2Wh  —  (a  hod  svijetnjak 
2  ini'(  lilijcsnjak ;  (di  hod  krijesiiica  i  had  svitac  ima 
svijotnjak,  pn  ixliitlc  se  ridi  dii  jc  zlatna  bubica  kri- 
jesnica,  koja  fie  znrc  i  svijetnjak,  svitac).  ISlo  iianjii 
(n.  p.  crva  ili  liuhicu  kakii)  oiio  dadu  bolpsniku.  Rj.  248a. 
Ncvid,  iiokake  male  kriliite  buliice,  koje  saiuo  koljii, 
a  IIP  vide  se.  Rj.  413b.  Oiia  p:do  bi  god  videla  iiipicu 
na  putii,  odiiiah  bi  rekia:  >~Ovde  mora  bili  kaka  hu- 
hmt",  pak  bi  joj  usula  mleka.  Npr.  83.  IziSao  kao 
mara  (u  proljei/e)  na  siince.  (.  .  .  Mara  se  ovdje  ra- 
zumije  ona  mala  mreiui  Iniliica).  I'o.'^l.  i)S.  —  '/)  hu- 
bica,  /'.  (u  RisnuJ  svilena  buba,  b'eidenwurm,  hovibyx. 
Rj.  vidi  buba  4. 

bilbiiiil,  /'.  auiim.  od  buba.  Rj.  liubina  jc  postanjem 
augm.  od  bulia,  idi  ::iiai'ciijcm  jc  sto  i  buba  1  finaec- 
twii).  —  Bullae,  hnhiiKt  (nalik  na  buluO.  Rj.  fiOa. 
Neporaenu.'ie,  nekake  Indiine  u  djeci.  Kj.  418a.  t^korak, 
sareiKi  i  hrkatd  liiihiiiit.  Rj.  ()87b.  tSkaranibee,  ue- 
kaka  liuhhia.  Rj.  841a.  Nije  dobro  ni  nikom  vodu 
piti,  da  ne  bi  eovjek,  ne  vide(''i  Ata  pije,  popio  kaku 
buhinu.  Npj.  1,  150  (Vuk).  I'ustieu  na  tebe  .  .  .  svako- 
jake  buhnie.  Mojs.  II.  8,  21.  (Jovorio  je  o  stoei  i 
o  plicama  i  o  buhinamn  i  o  ribama.  Car.  1.  4,  33. 
Kao  Imhiiie  semcdjske  drkeuei  i/.ljeSee  iz  rupa  svojih. 
Mill.  7,  17.  Iza  onijeb  nud\a  doirju  druge  huhine  ua 
zemlju.  I'rip.  bibl.  41. 

bnbia,  /'.  kao  guka,  der  KUniipcn,  masna:  Bublu 
masla,  strike  naSa.  Rj. /.s-jj.  boblija;  gi-uda,  grudva, 
gnim,  grunien,  kila.  —  korijenu  znaeenje  nupcti  sc, 
okrufibi  liiti:  buba;  bnbla,  bubulj.  buliuljiea;  bubalo, 
bubreji-.  Korijeni  133. 

blVbnild,  nem,  v.  pf.  —  1)  mit  6'c/oxe  scldnyen, 
pulso.  Rj.  r.  wq)/'-  bubati  1.  uduriil  Hi  liipiti-  tako 
ia  sc  ciije  {llas  kao  od  ccya  iuplja:  Staue  lepo  ua 
vratima  lupati  da  uiu  se  otvore,  a  kad  vidi  da  niko 
ne  olvora,  on  liuhne  pcs)iifow  ii  trata,  a  vrata  se 
odmali  na  dvoje  raspadnu.  Npr.  212.  ridi  depiti,  dep- 
nuti,  dupiti,  lupiti,  udariti.  —  '*)  iicprclazito.  pasfi 
S  lupom,  ijruhHuti.  —  Rubuuti,  Imsiii.  Daniiiie,  ARj. 
748a.  vidi  i  bupnuti. 

blYblijaiijo,  m.  Rj.  rerli.  od  l)ubnjali.  —  1)  radnja 
kojom  tko  litihiija,  udara  u  bahaiij.  —  'i)  radnja 
kojoiii  tko  buloija,  (juvorl  kojc.ita  janiv.  —  Ucinio  je 
od  meiu^  prieu  narodima,  i  postao  sani  bubnjatije 
mejjju  njinia.  Jov  17,  <5. 

bilbiijar,  bubnjAra,  m.  der  TrommeUchlayer,  Ujmpa- 
iiista.  Rj.  ridi  doboSar,  goeobija.  —  Pristao  kao  Sipka 
uz  bubanj.  (Tur.ski  buhnjari  u  lijevoj  ruci  drze  sipku, 
pa  kad  bubanj  sprijed  udare  maljieom,  onda  ga  i 
ostrag  Siuu  Jipkoml.  Posl.  2G3.  I  hiibnjari  bubnjeve 
baei,4e.  Npj.  4,  258. 

biibiiji'iri>r,  biilnijiirov,  adj.  Rj.  sto  pripada  bub- 
njaru.  ridi  dobosarev,  dobosarov. 

biibiijiVrii^a,  /'.  tympanistria.  D.\Rj.  7()la.  koja 
bubnja. 

bClbiijali,  njani,  r.  impf.  —  1)  udarati  u  bubanj, 
trommeln,  pulsare  tympanum,  cf.  dobovati.  Rj.  vidi 
i  bubati  1,  buuiujiti.  —  Vj  bubujaju  Ijudi  t.  j.  go- 
vore  kojesta  javno,  iiffentlich  rcden  iihcr  etiras,  rumi- 
iarc,  2>ercrcbre'^cit  fama.  Rj. 

bfibota,  /'.  subota  gjaeka  biihota  .  .  .  bio  je  obieaj 
da  gjake  u  subotu  poslije  podne  iicitelj  bije  (buba) 
bez  ikake  kriviee,  samo  za  to  Sto  je  subota.  Rj. 

biibotak,  biibotka,  m.  der  Fanstschlug,  pugnus. 
Kj.  iidarac  kad  tko  koya  bubnc.  ^ 

bdbrojr.  (m.  gen.  pi.  b'ubrcga)  die  Niere,  ren:  Zivi 
kao  liulireq  u  loju.  cf.  bubalo.  Rj.  ridi  bubreiiak,  isp. 
bubac.  dem.  bubreSeid.  —  Opri^io  usnu  kao  luzan 
bubrey  (kad  se  pefie  na  ugljevlju.  Tosl.  240).  Bj.  334b. 


Mre^ieu  sto  je  na  jctri,  neka  je  izvadi  .v  indirczima. 
^^oj.s.  III.  .3,  4.  isp.  nabubriti. 

bftbri'seir,  m.  dem.  od  bubrcg.  Kj. 

bilbrcitak,  btdireika,  m.  ridi  bubreg.  Kj.  .fadu  se 
gorori  kao  bubreg,  kao  da  nije  deminittiv;  zato  Vuk 
i  lie  iKuiiai'aje  da  je  dem. 

bilbrt'znjaci,  btibreJ^njaka,  ?».  pi.  das  NierensUick, 
euro  rvtntm.  cf.  isjeeak.  Kj.  mcso  oko  huhreya.  —  u 
mnozini  se  gorori  za  to  sto  su.  drije  strane;  za  jcdnu 
stra)iu  jamal-no  bi  sc  reklo  bubre^.njak.   DARj.  702a. 

biibrcziijak,  m.  vidi  kod  bubre^njaei.  DARj.  <lcr 
Nierenbrutcn. 

bi'ibfllj,  bubulja,  m.  (oko  Budve)  vidi  oblutak.  Rj. 
obao  kamen,  kao  sto  ih  se  iialuzi  mnogo  oko  vclikih 
roda.  za  postanje  isp.  bubla.  —  rijcci  s  takim  nust. 
dugulj,  grasiilj,  infulj,  pahulj,  pasulj,  Irkulj,  vrndulj. 

biibiiljica,  /'.  die  rustd,  pnstula.  cf.  iMbiiljica.  Kj. 
ridi  i  gnojaniea;  gnojaviea,  i)uha  i  pubiea.  kao  pristic, 
mali  prist.  —  Covjek  u  kojega  bi  na  ko/.i  tijela  nje- 
gova  bio  otok  ili  krasta  ili  ludmljica,  neka  se  dovede 
k  Aronu.  Mojs.  III.  13,  2. 

bubi'iljit-av,  adj.  sto  ima  bubuljice  n.  p.  po  lieu: 
Bio  (iovek  .  .  .  Imbuljicar  po  lieu,  i  u  opSte  vrlo  ruzan 
na  oei.  Mil.  13. 

biifaii.jp,  II.  ridi  deranje  1.  Rj. 

bileillijc.  /(.  verb,  od  bueali  se,  kojc  ridi. 

bi'iuatl,  l)ueam,  vidi  derati  1.  Rj.  ridi  i  eijepati  2. 
reisseii,  laccro.  v.  pf.  .'<loz.  od-biuMti,  raz-. 

btlcati  .sc,  bueam  se,  r.  r.  impf.  catulire,  suliarc, 
—  1)  buca  se  kueka,  catulire,  ki'ieati  se,  tjerati  se. 
«  l}jelostijencerti  rjecniku.  ■ —  2)  buca  se  krmaea, 
subare,  bukariti  se.  u  iSrbiji.  M.  Gjurovic.  DARj.  7(t3a. 
isp.  bueovan.  ridi  i  evelati  se. 

bnciiia.st,  icdj.  roll  im  Oesicht,  facie  obesa.  Rj. 
krupaii.  H  lieu,  debelijch  obraza.  isp.  burlav  (u  obrazu 
iiaduvcu). 

bAcov,  m.  cine  Art  kleinen  Flussflsches,  pisciculi 
gemis.  Rj.  alburnus  mento  Ag.Rj.'  mala  riba  u  rije- 
kamii.  —  .s-  takim  mast,  rijcci  calov,  drnov,  gigov, 
golov,  granov,  krvnov,  kueov,  ludov,  mazgov,  praznov, 
rogov,  sliilov.  tuyjc  rijcci  s  takim  nast.  vidi  kod 
akov.  imena  psima  s  takim  nast.  kod  pas. 

bftcovaii,  bueovna,  adj.  n.  p.  nerast  (kad  se  bu- 
kare  krmaec)  lirunstiy,  suhans.  Rj.  vidi  cvilovan.  i.i]}- 
bueati  se  2. 

bill*,  m.  nekakav  ern  haljinae,  sto  ga  krJeani  nose. 
HNpj.  4,  ()74.  —  Kad  obuee  c.rno  odijelo,  liac  oyrne, 
a  palos  pripase.  HNpj.  4,  32.  Jos  evo  ti  buca  Ma- 
d^arskoga.  4,  1.50. 

bUca,  /'.  —  1)  (u  Dubr.)  staklen  okrugao  sud 
s  grli(5em  gore  (ako  je  ovaj  sud  opleten  unaokolo 
slamom  ili  prueicem,  onda  se  zove  damilana  — ).  Kj. 
od  Tal.  boeeia.  isp.  boca.  —  2)  tikva  i  bundeva  zove 
se  tako  oko  Zagreba.  i  u  rjecniciina  Hjelostijcncevu 
(cueurbita)  (  FoZt»3(/ye«m  (Kiirbiss).  Gj.  Danieie.  .\Rj. 
703b. 

bOfad,  /'.  (eoll.)  ■biici<;i,  pilad  od  budije,  .junge 
Truthiihner,  pulli  indici.  —  u  Rj.  762a:  Curad,  f. 
(coll.)  vidi  liucad.  a  ove  rijcci  nema  na  smm  mjestu. 

Iti'it-ak,  BuCAka,  m.  voda  u  (irblju.  Rj. 

bui-nn,  buena,  adj.  .itrepens.  od  buka,  bueati. 
Jiuina  hvala  svakolika,  J.  Kavanjin.  DAKj.  703b. 

bni-iinkil,  /'.  nekaka  puSeana  eijev.  Kj.-' 

brieiliijc,  ».  Kj.  rcrbal.  od  bueati.  —  1)  n.  p.  glave, 
das  Dummsein  des  Kopfes,  z.  li.  rum  rorherycyan- 
yenen  Hausche,  torpor  capitis  (a  crapnla).  Rj.  kad 
biici  II.  p.  ijlara  od  pica.  —  2)  das  I'oben,  saevitio. 
Rj.  /.(/(/  /)(«("(■,  n.  p.  more. 

bilcati,  biiflm,  r.  impf.  —  1)  dumm  sein,turhatus 
sum,  ferveo :  1  sad  mi  buei  glava  od  jueeranjeg  pica; 
buee  uata  (n.  p.  od  paprike).  Rj.  za  ovo  znaeenje  v. 
pf.  sloi.  uz-bueati.  —  2)  toben,  saevire:  buei  more. 
Ljudi  kad  buce,  zene  nek  muce.  (Posl.  172).  Rj.  za 
posljednji  primjer  isp.  calakati,  i  syn.  ondje.  —  Vino 


biife 


-11?- 


hiidiilisafi 


ne  luiii-j  nego  buci  (kaJ  je  ii  i-ovjeku).  Posl.  oo.  ViSe 
hiire  iiojro  ili^e.  .'5o.  Ihiinri  ne  muOe,  nc<r  hticc.  !(>. 
Na  uijeslu  straJiui,  sriljo  /i»i'i  piistos.  Mojs.  V.  32, 
10.  Jturiit'v  (iiarodi  daljnil  i  ujrnibii'e  lilijoii  .  .  .  liti- 
iai'c  mill  iijiiii  u  M  vrijoim'  krto  sto  inuif  Inivi.  Is. 
f>.  'JiK  30.  Kaskidam  iiioro,  da  ruliiri  iijefjovi  hiiic. 
i>l,  lit.  Kad  piisli  <rla»  svoj,  hiiie  rode  na  nebesiina. 
Jt-r.  10.  13.  (iliix  I'e  iiii  kao  more  hinaii.  SO,  42. 

bn«"t',  liViceta.  ii.  pile  od  biidije,  tlaa  Triiihnhn, 
jnillus  iiiilliiiiie  iiiiliiiii:  cf.  riire.  Rj.  bu(<l>-i'e  (ox«. 
i(  biidaii.  ( Isii.  2r>0.  riili  i  ti'iOe.  intnsac. 

bili-ovillil,  /".  Art  smire  Milrh,  oxi/ijiilti.  Rj.  »<•- 
kiiko  liselo  uilijeko.  i<|).  uzburali  (iizhidi  iiilijelo). 

bitriri,  bilcii'.a,  ni.  pi.  Jidiiic  Truihiilnur.  piilli 
inilici,  cf.  (Mirii'i.  Kj.  jiiliri  ml  hitdije.  roll,  bm'ad. 
jedno  buce. 

biit-ka,  /".  lu  Srbiji)  ridi  biu'ka.  Uj.  drve)i  -iiid  n 
koji-m  sie  miislo  witt:  ridi  i  slabaika  1,  stap. 

bfii'-kfliijt'.  II.  rerliid.  od  bui'kati,  l:ojc  ridi. 

Iiui-kali.  bnikani,  r.  iw/)/'.  u  stapu,  koji  st»  zovo  i 
liui'l.ii,  razbijati  ndijeko  da  se  odvoji  maslo.  I'AUj. 
7(M>a.  ridi  m^sti  2,  prejiirati  2,  tepsti  la. 

Itdi-iiie.-i,  /".  imp  slapii  ii  Srbiji  ii  .ladiu  kod  scla 
TrSi('a  iia  poloku  Zoraviji.  Kj.  ntizruvii  I'e  hiti  po  hu- 
i'liiju. 

biki-ok,  »H.  (na  Kori'iili)  ridi  sova.  Rj.  ridi  i  buljiiia, 
I  .<i/ii.  ondje.  —  rijiii  n  tiilim  tin.tf.  kod  batok. 

Bdi'iivii',  i».  Koriji'iii  ITMI.  prcsime  po  oru  Bm'ii 
kojc  siinio  ve  dohizi  n  mole  hiti  Inip.  od  Riidisav. 
tiikvu  lii/ji.  kod  KoOfi. 

bfic'.  III.  kos-i  na  irlavi  uzdipriinta  i  zanirSena  kao 
kliipko.  P.m'iVlav,  ii  koira  je  ?ii(c'  na  glavi.  Danifit', 
ARj.  70(ib.   (Id  Ihniieini,  TOlia,  i  iikc. 

Itu<':i,  m.  nudimnk :  .\ko  oar  da,  ali  Vidit  ne  da. 
Dl'osl.  1. 

bQ<'-av,  <«//.  lupur,  ncoecMjane  kose.  iap.  bud.  V. 
Ilii'.  DARj.   70Gb.   isp.   t  bu<5o{rlav.   spn.  kod   c'upav. 

hi'H'f'iijc,  ».  ridi  srnrjenjc.  Rj.  rerhal.  od  bui^iti  se. 

hOi'-l.  bficTi.  Ml.  pi.  (u  Risnu).  Art  Spi^:l,  liuli  ycnjit!: 
ijrrati  na  bn(^e.  Rj. 

bdi-iti  so,  bfu^m  se,  v.  impf.  vidi  srditi  se.  Rj. 
ridi  i  trnjeviti  se,  i  si/n.  ondje.  v.  pf.  sloz.  )z-bu(5iti, 
na-bu(^iti  se. 

burkii,  f.  (II  Srbiji)  die  Jinttcrrollc,  va.<!  lifiiieum 
liuti/ro  cojifieiendo.  <■/'.  stap.  Rj.  ridi  i  stabarka.  — 
postinijem  od  huvka,  kojoj  je  proviijenjeno  6  na  (.  da 
hi  bilo  rixe  nalik  na  biu'kati.  Danici^,  ARj.  70(jb. 

bDc'kiilo,  n.  (Irvo  kojim  ribari  buekaju  po  vodi  te 
inamc  somove  na  udicu,  die  I'ltimpkeule,  der  I'liimp- 
stock,  perticu  piseihux  caeiiatidis.  Rj.  —  rijeci  .s  talnm 
nust.  II  znuie  oruijje  bjelilo  2,  ejedilo,  crnilo,  erve- 
nilo,  drndalo,  dubilo,  epkalo,  -rladilo,  gudalo,  friidilo, 
i-rralo,  kvasilo,  lazila,  inastilo,  muljalo,  nosila,  ogle- 
dalo,  plavilo,  puhalo,  rumenilo,  sjecalo,  straSilo,  tvo- 
rilo,  tucalo,  \je5ala,  zrcalo,  zvalo  i  t.  d.  isp.  i  rijeci 
s  tukim  nust.  kod  bujalo  frnace-  eeljad);  kod  bjelilo 
1  (mjcKtoj;  i  kod  izdiralo  (radnja  Hi  atanje). 

bDi'-kitiije,  n.  das  I'iumpen,  crepitus.  Rj.  verbal,  od 
buc^kati.  radnja  kojom  tko  buika  (pu  vodi). 

bOi'-kati,  ckani,  r.  impf.  (ins  Wasser)  plumpen, 
trepitum  dare:  .ita  biirkati  po  toj  vodi?  Rj.  huikalom 
Inpati  po  vodi.  isp.  pljuskati.  v.  pf.  bu(:nuti.  —  Bu- 
<^kalo,  drvo  kojini  ribari  Imckaju  po  vodi,  tc  maine 
Komove  na  udicu.  Rj.  .OOa. 

bu«-kiirl^,  buc^kurifa,  »ii.  pii-e  mutno  od  kojeiega 
Hniiie.lano,  pokvareno  kojerim.  P.  J.  iUrko\i6.  DARj. 
"(Mib.  —  rijcii  s  takim  nast.  kod  bluti;*. 

bDi-iiiiti,  ('■nem,  v.  pf.  eineii  I'lump  thun,  crepitum 
dare.  Rj.  hu^Jkalom   lupiti  po  vodi.  v.  impf.  bu<'-kati. 

blli-OKluv,  adj.  (8t.|  tv^iii  Kopfe  der  Eule,  epithetum 
capitis  liuhoiiis:  Jd'  otatlc  novo  hueoiilava.  Rj.  buf'o- 
(rlav,  «  koipi  je  bar  na  tjlari.  isp.  'bu<-av.  —  rijeci 
tako  glozene  cruoglav,   gol'oglav,  kosoglav,  krivoglav, 


plosiioo:lav,    sjedoglav,    tvrdoglav,    troglav,    tupo.irl:i\ 
zlatoglav. 

bnd,  uenn  nitch,  ijuamquam  (eigeHtlich  so  viel  i\l 
budi,  cs  sei.  rsfo,  cf.  tudl:  Bud  si.  more,  eohu  uko 
pao,  li  iiijesi  srebro  ukopao.  Rj.  ridi  bili  (biulcmi  I  i; 

bnd  za  sto,  n.  p.  kupio  ili  prodao  sto,  um  Sjidl 
i/eld,  pretio  rili.isimo,  cf.  bescjenje.  Rj.  ridi  \>\\ 
(budem)  I  (j. 

biida,  /'.  (u  vojv.l  Hohuareu-dcividli,  iahcnia  vu' 
siiriiM  liijiieorum.  Rj.  duran  u  kojcm  se  prudajit  dr 
rciii  siidi.  Da  nijc  u  Rj.  rijec  Xjemaiki  i  Laliiisk 
kriro  istumai'eiia ."  lUida  bice  diican  drrcn,  diLsiii) 
(daicaru),  od  drra,  od  dasaka  shipaii ;  to  znuci  ^jem 
die  Rude  /  3fadz.  Ix'idi'"  (hrcttcrnc  lliitte);  a  ne:  diirai. 
It  koiii  sc  prodajii.  drrcni  siidi.  Ivekovie. 

biidac,  bui-a,  iii.  der  'I'rtiihahn,  ijallopuvo.  cf.  I'lirak. 
puran,  tukac.  Rj.  ijcn.  bu(d)-i-a.  ridi  i  ('uran,  iiulijot,, 
iiitulj,  inorac,  ])urak. /.v;).  burad,  biii'e,  buriri,  budijal 

bndak,*  111.  ridi  trnokop.  Rj.  ridi  i  eapmi,  jaiuii'ak, I 
mosljin,  ra.slica.  die  Itcute,  ItodeUacke,  nillin'n.  <iriiiiji\ 
kojim    sc   trn    kojia.    kojim    sc   krci.  -     I 'red    km'iim 
frjeljao  drzalicu  za  hiidak.  Posl.  iU'.l. 

biidala,'^  /".  {roc.  bVidulo),  der  J'lior,  stnltns.  Rj. 
ludo  ccljadc  musko  Hi  zensko.  ridi  bezjak,  i  si/n. 
ondje.  auijm.  budalina.  —  ( )n  je  jedna  lazara  Inidala. 
Rj.  320b.  Budalo  niidinita!  Rj.  318a.  (oek  poniisli  u 
si;l)i:  Bas  sam  prara  hudiila!  ja  mator  roek,  pa  sam 
dosao  srjetetu  da  me  svjetuje  kako  t'u  se  ieniti.  Njir. 
104.  Mudra  hudiila.  (Kad  se  ko  pretvara  da  je  hid, 
a  nije).  Posl.  183.  I'ravi  je  tetak  (InidaUi).  2.%.  Djc- ' 
vojko,  Inda  hiidalol  sire  je  uebo  od  mora.  Npj.  1, 
Illl'i.  Ili  je  najrcca  Imdala.  Danica  2,  133.  Iziu-su 
^Riinljani)  nekaku  Inidalii,  da  se  razgovara  s  tnrkiiii 
tilosoibm  .  .  .  joS  vei'a  rest,  sto  je  iijihor  hudula  uad- 
mudrio  filosofa  .  .  .  g<le  je  Itudahi,  nhncvn  kao  Rimski 
senator,  sedco  na  velikoj  stoliei.  o,  87  (iz  iiroij,!  ^c 
primjera  ridi  da  biidala  maze  bili  i  miiskoya  rmln. 
kad  jc  musko  ccljadc).   liudalc  slijepe!   Mat.  23.    17. 

bildalast,  adj.  thorirht,  stultus.  Rj.  ridi  beii.i^i. 
benav,  blesast .  eablast,  raknut.  I'anut,  eusnut.  Iii- 
ekast,  hid,  maliijast,  mabiiit,  priraknut,  prihid,  saka- 
ludast,  siihid,  siihidan,  suhidast,  siiiiiahuit,  .'uvrtan, 
utukuut.  isp.  alosan.  —  Budalasta  snaija  brzo  ma- 
lakse.  Posl.  'H).  pridjcri  s  takim  nast.  (iia!<iarku  >ta« 
pridjerenu  sprijcda  ^sx):  alatast,  baljast,  liriijast,  evje- 
tast,  ^arnookast,  (^osa.st,  drvenast,  go'hiba.st,  jastrobast, 
kljast,  krilast,  kitnast,  kriijast,  lasa,st,  morast,  niriro- 
dast,  uutrast,  okriiirlast,  pasast,  pjega-st,  rosiest,  rigjast, 
sedla-st,  siviust,  siljast,  tankovijast,  topolast,  viilast, 
zvjezdast,  zarkast  i  t.  d. 

blldi'lliis,  budalAsa,  m.  Rj.  koji  je  hndalast.  — 
J)  I'ovjek,  ihiirichter  Mcnsch,  homo  stwltiis.  Uj.  — 
2)  konj :  Podiri  cu  gn'jezdo  sokolovo  .  .  .  od  ( )rasra 
budalinu  Tala  na  kula^u  konju  hudalasu.  Npj.  3, 
2(;3.  —  rijeci  s  takim  nast.  kod  bradaS. 

blldaliistina,  f.  'J'horiieit,  stnltitia.  llj.  ludo.st.  — 
Budalastina  je  razlii'na.  Posl.  30.  Ja  se  bojini,  da  ti 
ne  ucinis  kakn  hudalastinu.  Danica  2,  138.  Plot'e  li 
i  kad  ino6i  vjerovati  taku  necurenu  bwdulastinu?  2, 
141.  Matiea  .  .  .  ovake  tiudalastine  protiv  mene  iiiHe. 
5,  82.  Mislim  da  bi  bila  prara  hudalastinu.  Npj.'  4, 
XXXVIII.  Ove  bljuvotine  i  budalastine  Ljubomirove 
moze  svaki  procitati  od  strane  369 — 387.  Nov.  Srb. 
1817,  479.  pred  st  je  osn.  koja  je  u  hudulus.  ( )sn. 
170.  rijeci  s  takim  »«,>■(.  kod  gospostina. 

biidiMina,  f.  awjm.  od  budala.  Rj.  —  Jedno  bjese 
Jliidalina  Tale,  a  dnigo  jc  Kovacina  Ramo.  Npj.  3, 
111.  ()d  Orasca  hudalinu  Tala  na  kula.iu  konju  biida- 
lasu.  3,  2t)3.  —  takva  aiiijm.  kod  bardacina. 

blldiUisailjc,  n.  das  damme  lieden  oder  Tlinn, 
ineptiu,  strmo  stidtus.  Rj.  verbid,  nd  hudalisati. 

biidiilisati,  biid?iMscni,  v.  impf.  tlniriclit  sjireeben, 
sliilte  loijni.  cf.  biididiti.  Rj.  huilulanto  fiororili;  ali 
prema  budalisauje   ijdjc  sc  lease:  das  damme  lieden 


biiditliti 


113 


budiast. 


■tder  Tlinn,  ineptiit,  ficrmo  .itnlfus,  biiiliilisati  smici  i 
udiihixtii  ciiiiti,  riiditi.  ridi  i  hidovati,  inahiiitali. 

blldikliti.  lull,  V.  inipf.  oidi  biidalisati.  Kj.  Sadu 
mmo  k(«l  fl.'o  (jorori  viidfii  da  jc  (duiUh  l;nl;o  (jorori, 
t  drutii  1IIH  liix'.e  dn  lade  da  nije  uiiiilco;  uli  opct 
rijec  zinn'i  ludovaii.  l)aiii(M<',  AKj.  TOJSb.  v.  pf.  kIoL 
)0-liii(lalili.  —  Rpsrdi  iiui  .Ida  iidnvica  ...  Al  bescdi 
SiliiiijaiMM  Jftiiko:  .,AV  hiiddli,  udovice  .lolo!  nc  hu- 
l<ili,\:n\  biidala  nisi.  Npj.  1,  4l!l.  Svnj  (b-iii>,iiii  Ara]! 
bosjcirjaso :  >  \'i  stc  iiu'iii  krivo  m'inili  ...  licsjccii 
imi  Visnjii'ii  .lovaiie:  ^Nc  liiidali,  ynhro  Aniiiine!  .la 
iiijesam  U'bc  invvario.  3,  iUT.  \'e\\  Ziiko  Culkii  bai'- 
jaklarn:  -Shijro  iiioja,  (''iilko  barjaklare!<  .  .  .  Veli 
/Cnku  Ciilko  barjaklarr:  ,.i\V  budiU,  dragi  gospodaru! 
Iiali'ko  ji'  Tijaiia  |jlaniiia.  .'!,  329. 

hii(li'iJ.j('-iij(>.  n.  ridi  biidalisanjc.  Hj. 

bi'Kliili.  lindna  (buibii),  (idj.  vucli,  rifjil.   l\j.  postn- 

irjciii  od   bdjeti ;  h-iiji  Inli.  —  Mob    so    Hoirii    slo  sam 

ispabi,  a  da  xiiw  liudmi    hihi,   ue  bi  li  dobio  iii  tih 

ipanaka.   Npr.  73.  Kad  »(«<  vido  obojc  sa  svini  budttc 

i  s  prt'kriU'liiiii  iiofraiua  sjcdei'i.  Daiiica  2,  lo5.  l!la<xo 

Kiiiu'  koji  jc  hnditn  i  koji  Ouva  haljine  svoje.  Otkriv. 

i,  l."").  ,1a  spavaiii,  a  srcc  je  moje  hiidno.  Pjesm. 
iiad  pj.  .'),  2. 

bildi.  u  |ijesiiii  lujesto  hud:  Budi  li  ideS  na  vojsku, 
koiiio  nic  iiiladii  ostavljas.  Kj.  ridi  bill  (budeinl   I  (i. 

bildi,  rijec  lojom  sc  rtdie  hud ije:  Tiiiili!  bi'idi !  hiidi 
iTUka.  l.j.  Kovarevu'.  DAUj.  7()i)a  (biidi!       biidija?). 

hiidijii,  /'.  die  'J'nitheiine,  (jallimi  indien.  <•/'•  I'^ura, 
•urka.  tiika,  inisirka,  piir.a,  purka.  Kj.  vidi  i  indijota, 
iitiisa,  piu'ka,  pMJka.  hiip.  butka.  —  HuiSe,  pile  od 
'iiidijc.   Hj.  f)Ob.  i^]).  biid.ac. 

ItiidiU),  ni.  iiiu'  imiSko.  lii/p.  od  Budimir  ('  Budisav. 
Rail  2(),  h^).  —  hiip.  tuhra  kod  Biailo. 

KiUiTlii,  m.  (hic.  Budiiim)  Stadt  Ofen    in    Viuiarn, 


\l!ii(hi.    Rj.   firiid    a    riiursl-oj :  Pa   <i'Ovon   kralju    od 
I'.iiiUma:    »I)ajde   more,    od    Budiiiia    kralju!«    Npj. 

Ej.   covjck  iz  Biidima.  cf. 


:.18. 

Itiidimae,  Budimca 

llii.liinlija. 

Itiidiniir,  w.  ime  iiiuJko.  Rj.  Budimir.  isp.  Budisav. 
hyp.   liuc'o,    Budilo,    Budoje,    Butko.  —  iaVra  imeua 
Di'Mnni:  Jezdimir,    Kazimir,    ytaniiuir,  Stratitnir,  Ve-  I 
liiiiir,    Vladimir,  Zvoniinir.    -mir   (od   starijega   Mi;pL,  j 
knr.  „)»(((•■'  sjati,  znati  se,  zvati  se).  Osn.  31. 

KiidTiiikn,  f.   die    Ofnerin,   Bndana.   Rj.   zena  iz  < 
Budima:   Eno   hlada  oko   Budim'    irrada,  gje   boluje 
Bvdimka  gjevojka.  Here.  21(). 

bitdimka,  /'.  —  1)  (u  Bosni)  bijela  biindeva.  vidi  [ 
peca.  Rj.  Iiijela  hundeva  (koja  se  u  Jadru  zove  Ma-  j 
cvunkit,'  u  Bosni  Budimku,  i  po  jrdjekojijem  mjestima 
il/i'.s (>'((■«,  u  i^rijemu  Bugarlii).  Kj.  4il7b.  —  2)  (u  j 
UJS.  nah.)  Art  Apfel,  pomi  (jenm,' cf.  budimlija.  Rj.  { 
nekid;rii  jahuka.  i 

biidiiiilija,  f.  eine  Art  Aepfel,  pumi  species.  Rj. 
jahiikd  kiija  se  zove  i  budimka  2. 

Uiidiuilija,  m.  vidi  Budimae.  Rj.  sa  2'»(rs/.(m  za- 
vrsetkom  li.  isp.  liosanac  i  Bosaiilija.  —  Zenidba  Jova 
Budimlije.  Kad  se  ieni  BudimUja  Jova  .  .  .  Digui, 
Boie,  Biidimliju  Jovii.  Npj.  2,  (37. 

Bi'idimlje,  n.  selo  blizu  Sjenice  kod  vode  Vape. 
Rj.  It  Srhiji.  adj.  Budimaljski :  episkopstvo  Budi- 
maljskti.  DM.  33. 

Bi'ldTinskT,  (Budlmskll  ad,i.  Rj.  sto  pripada  Bu- 
dimn.:  Poigrava  |ioljcm  Budimskijem  .  .  .  gleda  ujega 
Budiniska  kraljica.  Npj.  2,  (16. 

bhdiiijT,  adj.  u.  p.  jaje,  bolest,  dem  Truthahn  ge- 
horifi,  ii<illopavonis.  Rj.  sto  pripada  hucu,  hudiji, 
hueiwti,  hiidijama,  Jnmidi.  ridi  ^urji.  —  adj.  takva 
biihinji,  djetinji,  golubiiiji,  gujinji,  jadinji,  jajiiiji, 
kokosinji,  mravinji,  oOinji,  pOelinji. 

bildioiiTk,  m.  po  luimastirima  ona  daska  sto  ii 
njii  lupajii  da  se  bude  kalugjeri,  der  Wecker,  exper- 


gefactor.  Rj.  vidi  biidilo.  —  za  oblicje  isp.  Kftpaonik, 
iiiagjioiuk. 

Itiidisav,  m.  ime  imi.iko.  Uj.  isp.  Budimir.  ISiidl- 
sdiav.  tako  slozena  imena  knd  Berisav.  —  liyp-  HuCo, 
liudilo,  Budoje,  Jiutko. 

biiditi.  bfiinm,  v.  impf.  Rj.  v.  pf.  sloz.  iz-biiditi, 
pro-,  raz-.  r.  impf.  sloz.  probugjivati.  isp.  budaii  i 
bdjeti.  —  1)  ireeken,  c.vcito.  Rj.  —  Ne  hudi  mi  ijo- 
spodara :  sama  sam  ga  uspavala,  saiiia  (■u  ga  i  huditi. 
Njij.  1,  4()!l.  Pa  udari  Kr.iljevi('-a  Marka,  udari  ga  u 
pk('i  junacke  .  .  .  Sjedi  s  mirom  Madiiaisko  kopile, 
ne  hudi  mi  po  kozuhn  liuha.  2,  354.  —  ii)  sa  se, 
rejlcks.  eriraehoi,  erigilo.  Rj.  —  Pod  njega  bi  ka- 
rantil  sterala,  a  pod  glavu  rumeuu  ru?,icu,  nek  miriSe, 
nek  se  cesto  hudi.  Npj.  1,  4.'jl. 

Itiidljaiiiii,  III.  I'ovjck  iz  Budve.  Rj.  izmcijju  d  t 
Ij  i^palo  jc  v:  l!iid(v)ljaiiin.  —  Bio  je  u  Biidvi 
obiraj  .  .  .  Kako  bi  Budljani  na  brdo  iziSli,  odmab 
bi  se  mladez  na  gumnu  ubvatila  u  kolo.  Npj.  1, 
I.SS  (Vuk.) 

Ki'ulljaiika,  f.  Rj.  zena  iz  Budve:  Pitale  ga  Bud- 
Ijankc  gjevojke.  Rj.  Kamenje  smo  razbij.ali  put  Ciiie^i 
Budljanci  gjevojci.  Npj.  1,  :')().  isfi.  Budljanin. 

ItlidljaiLski,  adj.  Rj.  sto  pripada  Budljanima  pa 
pii  iijima  i  Budri.  —  Od  kad  sam  se  rodio  od  majke, 
n'jesam  Ijep.^e  gjevojke  vidio,  5to  sam  dauas  u  kolo 
lliiilljuiisko.  Rj. 

Kildojc,  m.  ime  muSko.  hyp.  od  Budimir  i  Budisav. 
Kad  2(!,  .%.  —  takra  hyp.  kod  Blagoje. 

Kildo.^,  m.  i)laiiiiia  viSe  /.agoraea  i  Komana:  A  sve 
bje?,e  uz  Budos  planinu.  Kj.  —  imena  s  takivi  nast. 
kod  Bjelos. 

biidre,  u  staroj  po.dovici:  t^udre  hudre  Milica, 
kamo  piple  pipliea?  DPosl.  125.  Cijela  ee  poslovica 
biti  zagonetka.  DPosl.  X.  isp.  Sudre. 

bi'ldiii'i,  adj.  upraro  part,  praes.  activ.  od  biti 
(budem),  ali  cini  i  sluzhu  pridjeva.  vidi  biti  (budem) 
I  7c.  —  Ima  47  rijeCi  koje  su  od  Slavenskib  posrb- 
Ijene  .  .  .  buduci,  (ca,  ce).  Nov.  Zav.  VI.  isp.  idudi, 
dobodni. 

biidiU-i  da,  (u  vojv.)  indem,  cum,  (ital.  essendo 
ehc-)  Rj.  ridi  biti  (budem)  I  7b. 

budilonusf,  biidui5nosti,  /'.  die  Zukunft,  tempus  fu- 
titruin:  ProSlost  .  .  .  ne  pada  u  huducnost,  nego  .  .  . 
gubi  ovu  snagu  svoju  stojec^'i  vezana  s  buducnosti. 
JBukv.  29.  Za  takoga  nije  biulumost.  S.  LjubiJa.  akc. 
mole  biti  i  bilducnOst.  D.\Kj.  713a. 

Itudva,  f.  gradi(5  i  varo.iica  na  moru,  iza  Grblja 
k  jugu.  Rj. 

bi'idza,  /'.  —  1)  (u  vojv.)  vidi  kijafa.  Kj.  syn.  vidi 
kod  ajdamak.  —  Eto  ti  gvozdena  coveka.  Velik  je, 
straJan  je!  vuce  hudzu  za  soboni,  sve  ore  zemlju. 
Npr.  212.  —  2)  (u  Sum.)  vidi  krmafia  2.  cf.  gudza. 
Rj.  iijra  pastirska  u  kojoj  se  budza  zove  oko  tri 
prsta'  dugacko  i  podebelo  drvo  (od  prilike  kao  jw- 
kratak  vranj). 

biidziVfie,  m.  dem.  od  budzak.  Rj. 

bddzak,*  budiiAka,  m.  vidi  ugal.  Rj.  vidi  i  kut, 
nugao,  tuk  1.  dem.  budzaci<=.  —  Za  Boiijim  legjima, 
t.  j.  u  budhiku  ili  na  straui,  gdje  ni  Bog  ne  vidi. 
Kj.  324b.  Ima  jedan  u  hudzakn  konj  kao  da  je 
gubav,  tako  se  Bm,  ali  je  on  najbolji.  Npr.  22. 

biidz:\klija,*  m.  ex  tenebris  jure  consultus,  Njem. 
Winkeladvokat.  u  nase  vrijeme  u  Srhiji.  I.  Pavlovid. 
DARj.  7Hib.  eorjek  koji  nije  adrokat  a  vrsi  poslove 
adiwkatske  potajno  kao  u  budzaku. 

'bddzan,  budMna,  m.  vo  iz  iSrbije  zove  se  tako  u 
Srijemu.  i.ip.  budiulja,  s  kojom  je  jednoga  postjinja. 
P.  J.  Markovii^.  DARj.  716b. 

biidziiiiji',  ».  verbal,  od  budzati  se.  Rj.  vidi  gu- 
dzanje. 

hi\dzast,  adj.  peta  visokih  kao  budza:  Nosi  pre- 
pleteue  opanke,  koji  su  miiogo  ljep§i  od  onih  hu- 
dzastih  varoskih  cipela.  M.  Gj.  MiliCevic?.  DARj.  71()b. 

a 


bndiati  so 


—  114  — 


biijatd 


biidziili  St',  lifuU.am  se,  r.  r.  impf.  igrnti  se  biidie 
ili  kriu:u'f.  IJj.  vitU  ffudiati  se. 

bildziilja,  /".  Kiihe  mit  I'teiven  ITorncrn,  .tie  sclbitf 
nichi  iiruaa ,  iiher  gut,  vaccarum  (leniis.  Kj.  krara 
malijeh  roffovu,  viala  ali  dohra.  i^q.  biidian.  —  iineiia 
l-rtiviiiiia  s  iukim  luist.  kod  krava. 

BArnr,  wi.  ridi  Bu>rariii.  Rj.  kad  kiid  u  narodnijem 
pjesmama  nije.^to  IJiiprarin :  Stade  svata  dvaiiacst  lii- 
Ijada,  te  jrledajii  konja  u  liuiidid.  Polivali  se  ineiju 
gjevojkania  gje  j'  oteo  konja  od  BiKjara.  Kj.  ntilazi 
se  I  na  Tiir-^ku  pred  driigim  rijeciniu  nijcsto  pridjera 
Bupirski:  A  vr(h)  ujega  Imiiar-kidtanicu.  Rj.  4Ga.  Iz 
sre/.a  Sugar-Moravskog.  Sovj.  !P5. 

bn$:]tr,  ni.  (u  Bofi)  vidi  svinjre:  ubio  sam  huguru. 
Rj.  —  U  Boci  se  svinje  zovu  hitguri.  a.  jedno  hiigiir: 
ovo  se  moie  i  u  l)ubrovnikii  cuti,  ali  iiajvise  za  one 
svinje  koje  dolaze  iz  Srbije  (kao  od  Bugarske).  Posl. 
XLVl. 

KQsriiri-ad,  f.  (coll.)  jiinge  Bulgaren,  Jiulgarica 
juvcniu-:.  Kj.  ndadi  Buguri,  mludc-  Bugnrska.  jedno 
od  Biigdiiadi  Bugarce. 

Bng^in-o,  Bufrareeta,  n.  ein  jnnger  Bxdgar,  Bul- 
gartis  puer.  Rj.  mlad  Bugarin,  momce,  dijete  Bu- 
garsko.  —  Dobro  doJ'o  mlagjano  Bugarie!  nek  je 
jedan  viJe  u  druzini.  Kpj.  '2,  139.  coU.  Bugarfad. 

Bnffareira,   (Bugarcica),  f.   dem.   od  Bugaika.   Rj. 

bHsrarPiijo,  h.  das  Biilgarisiren,  mutuiiu  in  Bul- 
gdruiii.  Kj.  rerhal.  od  bugariti  i  bugariti  se.  — 
J.  a)  radiiju  kojom  tko  bugari  koga.  —  b)  stanje 
koje  hira,  kad  se  tko  bugari.  —  2)  radnja  kojom 
tko  huguri,  zapijevii. 

Bu3fi\r!ja,  /".  t.  j.  zemlja,  Bulgaren-Laytd,  Bulgaria : 
i  uniiri  zemlju  Bugariju.  Kj.  vidi  Bugarska. 

Blkgfarin,  m.  dcr  Bitlgure,  Bulganis.  Rj.  zavrsetak 
in  stoji  samo  u  sing,  ali  se  i  u  sing,  goi'ori  i  bez 
njega ;  ridi  Bugar:  Kaze,  Ijnbo,  za  tri  godiuice,  da  c'e 
biti  boia  s  Bugarima.  Npj.  2,  l(i9.  Ako  meue  Bog  i 
sre<'a  dade,  te  dobijem  kralja  Biigarinn.  2,  170. 

bDgariti,  rim,  r.  impf.  Rj.  r.  2)t.  •'''''•^-  pi^-bugariti 
(t  se).  —  1.  a)  zum  Bulgaren  machcn,  facio  esse 
Bulgarum.  Rj.  obracati  ti  Bugarina.  —  bj  sa  se, 
refleks.  ein  Bulgar  tverden,  jio  Bulgarus.  Rj.  obracati 
se  u  Bugarina,  postajati  Bugarin.  —  2)  (u  Hrr.) 
vidi  zapijevati.  Rj.  pjerati  sto  zalosno:  JSalji  luda  na 
vojsku,  pa  za  njini  bugari  (placi).  (U  Boci).  Posl.  351. 
Zaman  hugaris.  DPo.sl.  1.%. 

Bfiffarka,  f.  die  Bulgarin,  Bulgara.  Rj.  dcm.  Bu- 
garciea.  —  Kad  se  prenu  Marko  KraljeviC-u,  ouda 
refie  Buqarci  gjevojci:  »Hoijatkinjo,  Bugurlui  gje- 
vojko!>:  Npj.  2,  338.  Na  krajii  na  mjcsto  a  dol)ivaju 
t  (n.  p.  brazda  .  .  .  Bugarka  .  .  .  Ijrazdi  . . .  Bmjarki. 
Spisi  1,  22. 

bQiearka,  f.  vidi  budimka  1,  mafivanka,  misiraca, 
peea.  bijehi  bundeva. 

BQs^ar.ska,  /'.  adj.  t.  j.  zendja.  vidi  Bugarija.  —  A 
on  sjede  u  zemlju  Bugarsku,  i  umiri  zcndju  ]5uga- 
riju.  Xjij.  2,  171. 

BQearski,  adj.  hulgarisch,  hulgwricus.  Rj.  sto  pri- 
pada  Bugarima :  Car  me  zove  na  njegovu  vojsku  na 
daleko  «  zemlju  Bugarsku  na  Mihalja  kralja  Bugar- 
skoga.  Xpj.  2,  l<i!t. 

hOearskI,  adj.  (u  prini.)  vidi  svinjski,  n.  p.  meso. 
Rj.  ito  pripada  bugaru,  bugarima  (srinji,  svinjama). 

biieija,  /'.  Starke  Ausdunstung,  exhalutio  major.  Rj. 
pojako  izhijanjc  pare  (^).  bug*         jiara.  Rj.-' 

bugj, y.  bQcja, /'.  der  Bcsr-lilug,  tnucor,  of.  jjlijcsan 
{tnait  bill  da  je  bugj  od  plijesni  malo  maiije).  Kj. 
vidi  i  mah  3,  mahovina  3.  isp.  biraa  (birza).  augm. 
bugjavina. 

bliiganje,  n.  rerhal.  od  bugjati.  stanje  koje  him, 
kad  sto  hutfju. 

buejara,  f.  (u  Srijemu)  vidi  ia\M.  Rj.  der  junge 
]''rosf:h  (FroschwurmJ,  Kaulquappc,  ranula,  larva 
ranae.  vidi  i  diviji  somii?,  cnioglavak,  punoglavac. 


bilssjati.'bugjaui,  r.  impf.  postajati  bugjaro.  vid 
biigjaviti,  pljcsnivili  (i  sel;  schimmeln,  muccsrrre 
n.  p.  bljob  vec  poceo  da  bugja.  Lj.  Kovacevii 
DAKj.  713a. 

bHsjav,  adj.  bcschlugen,  mucosus.  of.  pljesniv.  R 

bngjaviiia,  /'.  augm.  od  bngja.  Rj. 

linitjavDi.  vim,  r.  impf.  B.  .Musicki.  ridi  buirj.it 
DAKj."  713a. 

bnsJavljr>iijo,  n.  verbal,  od  bugjaviti.  vidi  bugjanji 

bliajf'ilje,  n.  das  Wcckcn,  ercitatio.  Rj.  verbal,  o 
ll  budili,  2i  Ituiliti  se.  —  1)  radnja  kojum  tko  buti 
koga.  —  2)  stanje  koje  birii,  kad  se  tko  budi.  , 

bi'iha,  /'.  ipl.  bVdie,  biihii)  der  Floh,  pnle.x.  Rj.  i 
nekim  knijcvima  gorori  se  bez  h:  bua,  pa  se  mjestl 
izguhljcnoga  h  gdjcsto  gorori  i  buva.  dein.  buiic'i  - 
Buhac,  Imbina  nalik  na  buhu.  Kj.  Mi\.  Buhobir  .  . 
da  se  tako  zove  rak,  pa  ran  ga  dao,  da  mu  lndt 
kupi  po  .wbi.  Kj.  50a.  (idje  ujede  buhu  (ili  sljenic: 
zove  se  sklopac.  isp.  Rj.  841b.  Metnuti  kome  bull 
u  uho.  (kazati  mu  sto  da  se  uzuemiri).  Posl.  178. 
kad  cera  bure  kroz  kosulju.  Ah!  da  mi  se  bunn 
prometuuti.  Npj.  1,  437.  Ne  budi  mi  po  koznli 
buha.  2,  354.  Piipovjedi  mu  pri6u  o  u.5i  i  busi.  Sim 
2,  2(55.  (Die  Flohfalle).  die  Fidle  znaci  kod  nas  i:i/ 
liCno . . .  Sad  ue  znamo  ili  bi  ovgje  (za  buhej  trclKil 
kazati  klonja,  ili  pastulja,  ili  tuljae?  Kako  se  cuilj 
opisuje  najprilicnije  je  na  tuljac.  Nov.  Srb.  1817,  7<s' 
isp.  buSiv,    buSljiv,   buskati  se  (buhe  tjerafi  sa  scbc 

biVhac,  buhiu'a,  m.  bubina  (nalik  na  liuhu)  Sto  jedi 
rasad  kupusni,  der  Blattfloh,  chermes  Linn.  Rj. 

btthanje,  n.  tjeianje  buha.  DARj.  717b.  vidi  bi 
Skanje. 

bdhara,  /".  der  Arrest,  carceres.  cf.  haps.  Rj.  nt 
ziea  se  tako  haps  za  porugu  Hi  u  sali,  sto  u  njem 
ima  mnogo  bulia.  vidi  i  arest,  i  sj/n.  ondje.  —  rijei 
s  takim  nast.  ridi  kod  liadujara. 

bitliati,  buh.am,  v.  impf.  jJuiiedius  se  liberare.  iji 
rati  buhe  sa  sebe.  D.XRj.  717b.  nije  li  buhali  loin 
n.  p.  djecu,  t.  j.  tjendi  buhe  sa  njih?  isp.  izliuhn 
{i  se).  isp.  buJkati  se. 

bQhav,  adj.  (u  Back.)  *.  j.  hljeb,  schwamiim li 
locker,  tcner.  Rj.  tako  se  naziva  meka  stvar  (ii.  j 
mck  hljeh),  koja  kad  .sc  pritisne,  opet  se  nadniii 
cidi  buhavan.  isp.  buhavac. 

bnhavae.  bnliavca,  m.  buhav  hljeb.  Rj.  isp.  buhav 
buhavan. 

Iiilhavaii.  bidiavna,  adj.  vi(\\  buhav.   Kj. 

BiUiavici', /.  ^j/. ;  U  planinu  nasred  Buhavica.  K 
Ince  ista  planinu  koja  se  naziva  i  gora  Buhavica: 
odoSe  gori  Buhavici.  Npj.  5,  183.  i 

biiliinji.  adj.  u.  p.  trava,  dem  Fluh  gehdrig,  pitlici  -, 
Rj.  sto  pripada  busi  (buhi),  buliama.  takva  adj.  ko\ 
budinji. 

bilhibcr,  m.  Pripovijeda  se  da  je  kazao  Srbi 
Turcinu  da  se  tako  zove  rak,  pa  mu  ga  dao  da  m 
kupi  liuhe  po  sobi  i  no<?u  po  postelji  i  t.  d.  Flol 
sammlcr  (Benennung  dcs  Krcbses  in  der  Aitekdote] 
Rj.  bulio-ber,  koji  buhe  bcre  (kupi).  isp.  rijeci  tali 
sloLcne  biljol)er,  klasober,  krajol)er,  vinober  i  t.  d. 

biihoseriiia,  /'.  Danicic,  AKj.  747b.  kod  rijeci  hi 
Sinjak :  pulicis  stcrcns,  buhoseriua.  i  akc.  od  Dan 
cica,  .\Hj.  718a.  liuho-serina,  ono  sto  Imha  izaset] 
(rijcc  manje  pristojna).  ridi  bu.'injak  (pristojna).  - 
isp.  tako  sloienu  rijcc  niuhriserina. 

biilii,  buina,  m.ein  grosses  Fuhrmannspferd,  Meklet 
burger  (ein  Kdrtner),  equus  vectuarius,  jumenlni, 
Rj.  veliki  kiridzijski,  tarnicni  konj.  —  Kaiiu,  tui 
tri  tovara  blaga,  a  pod  blago  tri  konja  Inuna.  i 
huine  tanana  robinja.  Npj.  3,  279.  buin  (osn.  nizi 
korijen  nezn.).  Osn.  151.  imena  konjma  s  takim  nas 
vidi  kod  konj. 

bnjad,  /'.  ridi  paprat.  Rj.  das  Farrenkraut,  jilk 
bilje.  augm.  bujadina.  —  biijad  jc  coll.;  jedinic 
bujatka. 


biijiuliiiii 


—  115  — 


hiiklijii 


bujjkdina,  f.  augin.  od  bujad.  Bj.  takvaaugm.  Jcod 
ardacina. 
bujiidnjiu'si ,   f.   vidi  papratnj.ifa.    Rj.    zcmlja    na 
Cfjoj  iniii    mnoijo   hujudi,  piiprttti.  —  rijeci  s  takim 
mst.  hxl  ajtrirara. 

bDjiin,  m.  (u  }\r\.)  nckaka  riba,  Art  Fisch,  piscis 
i«MfS.  l{j.  —  rijcri  s  tiikiim  >i(ist.  ridi  kod  brajaii. 
bfijail,  bfijiiii,  iiilj.  —  ])  heftiij,  stiirmifnh,  prae- 
eps,  n.  1).  biijiia  kiSa,  I'lutereficii.  Uj.  —  Koliko  je 
uta  vet  do  saua  kakva /ih/hi/  rijeka  najljeiiJa  polja  .  .  . 
lamenjem  pokrila.  Piipiava  2+.  Urai'a  moja  i/.nevje- 
iie  kao  potok,  kao  Inijiii  pittoci  piojvjoSe.  Jov  G,  15. 
lie,  ja  ru  kao  lijeku  dovesti  k  njemu  mir  i  slavu 
i&roda  kao  paiok  hnjan.  Is.  (it!,  12.  —  2)  o  rastenju 
lilja,  lu:rnrii>sn:i.  Danicir,  AUj.  Tlita:  A  jrdje  su  im 
eseli  poJiainiei?  .  .  .  koji  su  tu  nikli  iz  iir<t  hiijtiu 
useiiit  moirJM  mnogim  vijei'iina  je<hip  idcje?!  Pom.  131 
Pise  Daviiic  u  Bioijrad  protir  foijii  sto  su  ondje poleli 
ipotrehljdVHii  rijer  vntiofrasoi  mj.  pozarnicii.  »(  pre- 
lesetwvi  smislii:  Kadnja,  misli  i  rcc'i  onako  rodnofra, 
luako  hnjnufid  eureka,  kakav  je  bio  kniv.  MiloS,  ne 
aogii  sc  hi-suo  sabiti  u  nckih  dosolak  oileljaka.  Mil. 
?I.  —  posttiiijcm  lid  biijali,  kojf  ridi. 
bAjanjo,  ».  ridi  buoanje.  Uj. 
bAjanjts  n.  das  Anschttellen,  in  intumeacere.  Rj. 
lerb.  od  bfljati,  koje  ridi. 

bAjati,  biijl,  V.  impf.  riili  bvu'aU.  Rj.  frcmere:  Voda 
ttyi  u  iiajjiefi"'!  kljiu'.  J.  I-jul>isa.  l)Al>j.  Tllla.  —  bii- 
ati  s^y'/  premu  biu'ali  kaii  zujati  prema  zin'ati.  l)a- 
lirii',  -Mtj.  71!)a. 

Itl'ljati,  bfijam  r.  impf.  aiis-chtrrlleti,  intumescu,  cf. 
labujati.  Uj.  ridi  i  r.  pf.  .s-ioi.  prebujati,  uzbujati.  — 
Mabujati,  ii.  p.  nabujalo  lijesto,  iinxclitrcllf)i,intume.'<(:u. 
flj.  3i8b.  pii  tome  je  u  ohivnjn  i  o  tijeslu:  buja  li- 
jesto.  iiopee  piik  premu  adj.  bfijan  btljati  snai-i: 
ilno  nuprcdorati,  rasti,  o  rodi  i  o  hilju.  Jn.ruriare, 
urjiescerc:  Gust  (jrrad)  kako  dubrava,  puniji  neg' 
ipak,  vih'  puka  ueg  mrava,  ye6  huja  ne";  cvilak.  Gj. 
Barakovie.  DARj.  719a.  Druga  poba  naJega  druJtva, 
^oja  }>iij<i  zirotom  i  siiaijom.  Megj.  173. 

biljntka,   f.   ridi  papratka.  Rj.    ridi  i  papratljika. 

iedinica   utwga,   sto    znaii    bujad.    bujad-ka,    s  pro- 

mjenom  ylasa  d  pred  k  na  t.  —  Trska  (i  trstika)  ne 

znaci    »kad   je    mala'    nego    same  jedna    iz   cijeloga 

ruqa  drustra,    kao  n.  p.  i  travka,    slamka,    hujatka, 

oOka  i  t.  d.  Pis.  43. 

biijica,  /■.   Begenhach ,  torrens.    Rj.   Imjan  potok, 

tijxii   rodn  u  potoku.  ridi  bujan,  bftjati.  isp.  p6plav. 

biijiti,  jlm,  r.  impf.   ef.  pajiti.  Rj.  —   Pajiti,  dem. 

od  spavati,  (kaiEe  se  djeci).  paji  Iniji  zlato  moje!  [iene 

govore,  kao    pjevajuei,    kad    uspavljuju    djecu).    Rj. 

484b. 

blijnust,  bujnosti,  /'.  osohino  onoga  sto  je  hujno: 
VaSa  hujnost  .  .  .  ue  osta  na  mirnom  i  tihom  putu. 
Zlos.  4lt. 

bCljur,*  nimm,  lanye  zu,  accipe  ct  inanduca:  Baba: 
Jiujur  Musa  kupusa.  TurCin:  Neka  bake  i  mesa.  Rj. 
uzmi!  Itvataj!  izvoli! 

buk.  m.  (loc.  b;iku,  pi.  bukovi)  der  Ort  des  Wasser- 
falls,  uo  das  Wasser  im  Fallen  toset,  locus  cataractae 
strepHosus:  ongje  u  huku  ima  pastrme.  Isista  nije 
gore  od  debela  liuka  iz  rgjava  trupa.  (Posl.  225).  Rj. 
mje.ito  gdje  voda  pada  huceii,  i  tarlahuka  od  takova 
padanja;  to  znaci  buk  u  prrom  privijeru,  i  u  oiom: 
Gjeno  voda  bnkom  teoe,  tu  mi  Mara  noge  pere.  Here. 
2G0.  u  drugom  primjeru  buk  je  tarlahuka  sto  izlazi 
iz  kakre  siipljine. 

bOka,  /'.  Rj.  od  biikati.  —  1)  das  Gehriille,  mu- 
gitus.  Rj.  takr-ii  huku  cine  goreda.  —  Stoji  rika  krava 
za  teladma,  a  teladi  meka  za  kravama;  Inika  stoji 
Maevauskih  rolora.  Npj.  4,  187.  —  2)  kojii  cine  Ijudi 
vicitci  (i  pjevajuci)  Hi  lupujuci.  ridi  rogobora.  —  Tu 
su  gajde,  tu  su  svirale,  huka,  buka,  pje.sma  i  arata 
velika.  Npr.  276.  Bez  svake  uke,  buke  i  vike  odu  u 


crkvu  i  vjen^aju  se.  Nov.  Srb.  1817,  478.  On  (lav) 
se  ne  pla.^i  od  vike  njibove  (jjastirske)  niti  se  poko- 
rava  ua  huku  iijihovu.  In.  31,  4.  Ukloni  od  mene 
liukii  pjcsamu  svojih.  Amos  5,  23. 

bilkai-.  bukftca,  m.  —  1)  der  BriiUer,  mugitor 
from  Orlisen).  Rj.  koji  buce  (vii).  —  2)  ptica.  vidi 
bukavac  1.  Rj.'  —  :ij  corjek  bundzija.  ridi  bukavac 
2.  —  4)  eovjek  koji  se  rado  hoee  da  rve  s  drugima 
uzdajuc'i  se  u  svoju  snagu.  V.  Lje§evi(5.  Lj.  Kova- 
eeviA   DAKj.  721b. 

bilkai'a,  /.  l)uljina.  Lj.  Kovafievii;.  Lj.  StojanovicS. 
DAUj.  7211).  i  syn.  kod  buljina. 

Iiiikagijo,*  f.  pi.  vidi  puto.  Rj.  mehi  se  na  noge 
(^■oijeku  a  i  konju.  ridi  i  putilo,  spoue  2.  —  Jedan 
trgovac  .  .  .  nekakvu  babu  metnuo  u  hukagije,  pa  je 
pustio  noeu  da  ide  po  livadi ;  pa  kao  gdje  bi  se 
hukagije  same  od  sebc  otrorilc,  ondje  mora  biti  ras- 
kovnik.  Rj.  I)38b.  Skloce  od  drveta  kao  kq)ele,  u  §to 
se  merit  konji,  kao  «  hukagije.  Rj.  841b.  Pa  uzima 
koiijske  hukagije,  te  okiva  braca  rogjenoga.  Npj.  1, 
543.  Skoei  Ramo  od  zenilje  na  noge  i  na  liuku  mece 
gvoJ.gje  Ijuto,  a  na  noge  konjske  hukagije.  4,  90. 

biikalT.stc,  n.  mjesto  gdje  goveda  buCu,  Ort  wo  die 
Oilisen  briillvn,  locus  uhi  mugiunt  bores.  Rj.  —  ri- 
jeci s  takim  nasi,  vidi  kod  daniSte. 

biikalo,  m.  eovjek  koji  buCe.  Rj.'  —  rijeU  s  takim 
mist,  kod  bojalo. 

bllkaiiTc,  bukaniea,  in.:  Igra  od  ruke  nije  dobra 
ni  hukanic.  DPosl.  31.  ralja  da  je  Ital.  boccone, 
zaliigiij,  u  Vuka  bokunie,  a  na  torn  mjestu  ni  mrve, 
ni  malo.  X.  akc.  od  Danicica,  .VRj.  722a. 

Iti'ikaiija,  f.  u  Lici  jedna  glavica  i  navrh  nje  zi- 
dine  od  nekakvoga  gradica.  Rj.  taka  imena  kod  Bo- 
ra nj  a. 

biikanje,  n.  Rj.  rcrhal.  od  bukati.  —  1)  das  Briillen, 
iiiuilifics.  Rj.  radnja  kojom  bucu  (mucii)  goveda.  — 
2)  das  Auseinanderucrfen,  disjectio.  Rj.  radnja  kojom 
goreda  bucu  sijeno. 

bfikara,  /'.  u  Srijemu  je  obieaj  da  se  uz  mesojegje 
svako  vece  skupe  djevojke  .  .  .  nasred  sela,  pa  naloze 
valru  .  .  .  i  oko  nje  igraju  i  pjevaju;  i  to  se  zove  bu- 
kara  ili  vatriste  (ajdemo  na  bukaru,  pjevaju  djeca  na 
bukari).  Rj.  zahava  sa  bukom? 

bClkarcMijc,  n.  das  Brcihnen,  subatio.  Rj.  verbal, 
od  bukariti  se.  stanje  koje  biva  kad  se  krmaia  bu- 
kari. ridi  evelauje. 

bdkariti  .sc,  rim  se,  r.  r.  impf.  briihnen,  subo  (ran 
(Schtccinen) :  bukari  se  krmaca.  Rj.  kad  se  upaljuje. 
ridi  bucati  se  2,  cvelati  se.  —  Bueovan  nerast  (kad 
se  Imkare  krmaoe).  Rj.  50b. 

bAkati,  buOem,  !'.  impf.  —  1)  briillen,  mugio,  Rj. 
bucu  goreda,  kad  cine  huku  1.  ridi  mukati.  v.  pf. 
buknuli  1.  —  BukaliJte,  mjesto  gdje  goreda  bucu. 
Rj.  47b.  —  2)  goveda  bucu  sijeno,  mit  Hornern  aus- 
einanderwerfen,  disjicio :  Stogogj  voko  buce,  sebi  za 
roge  vuce.  (Posl.  354).  Rj.  razmetati  rozima,  n.  p. 
sijeno,  kao  sto  cine  goveda.  v.  pf.  sloz.  rsizbukati. 

bi'ikavae,  biikavca,  m.  —  1)  vodeni  bik,  die  Hohr- 
dommel,  ardea  stellaris  Linn.  Rj.  vidi  i  bukac  2, 
voden-bika.  ptica.  —  2)  der  Aufuiegler,  concitator, 
cf.  bundzija.  Rj.  I'idi  i  biakac  3,  bunilac,  bunitelj; 
isp.  buntovnik,  rebelijant,  rebelijaJ.  —  3j  (\i  Srijemu). 
NeSto  ide  nocu  te  davi  Ijude,  kao  vukodlak.  cf.  dre- 
kavac.  Rj.' 

bi"lkeoiije,  n.  das  Lodern,  ardor.  Rj.  verbal,  od 
buktjeti,  koje  vidi.  vidi  buknjanje. 

bftkila,  /'.  C-etvrt  stara:  viSe  valja  star  no  bukila. 
(Posl.  35).  Rj.  isp.  bagas,  siuik.  —  Osmanik,  iitna 
mjera,  na  Cetinju  po  hukile.  Rj.  472a.  Bolji  je  star 
neiro  bukila.  (.  .  .  u  jedan  star  idu  t^etiri  hukile). 
Posl.  28. 

bdklija,*  /'.  ridi  ploska  (ponajviJe  ona  Sto  nose 
prosci) :  Ne  smijem  ti  prsten  prihvatiti,  ni  popiti  pro- 


biiknnti 


—  116 


biiljinn 


s.i(^tii  fml-liju.  Kj.  riili  niatarn.  —  f<upalj  kotlii'  i  hu- 
Kl(i,i.  I)r..sl.  125. 

biikniiti.  luikiiera,  r.  pf.  —  1)  aufmnen,  mugittim 
eil'i:  biikiiu  vo,  knwa.  Rj.  v.  iiiipf.  biikati  1.  ricJi 
iiuikmiti.  —  2)  (lu/'luileni,  exanlesco :  buknu  vatra. 
K-  ■'■■■'   i7i  ogiijii,  .kml  sf   ni-flo/i    /'    iizme   midi, 

lie.  r.  impf.  bukujati,  buktjeti.  —  3)  oni 
i(/i  ua  tebe,  t.  j.  skociti,  ustati,  sich  cid- 
.  opponere  se.  Rj.  —  ii)  (u  Diibr.)  bu- 
k  .ijka,  t.  j.  uzrasla,  heranicachsen,  adolesvo. 

Rj.  —  .5>  bukne  rijeka,  kml  nac/lo  potece  i  nuvnli: 
PoJio  ga  Oje^nik)  otvori,  huknitse  is  njega  zestoke 
rijeke,  te  majci  put  prekidoSe.  Npr.  04.  Pusti  jeduu 
suzu,  dok  —  biiktiuse  straJne  rijeke,  tc  se  za  malo 
svi  ne  potopise.  1(4.  —  (!)  buna  Hi  rat  bukne,  kad 
tKtstaiie  I  usme  iiuth :  Buknu  huim:  Radoslav  bi  iza- 
snan.  DM.  2;').  Imamo  pisama  njegrovijeh  (Urosevih) 
pisanijeh  prije  i  poslije  ovoira  vremena,  kad  rat  bjeSe 
jrotov  huknuii.  2S. 

bilknjrmjo,  n.  diis  Lodcrn,  ardor.  Rj.  verbal,  od 
bnknjati.  kojc  ridi.  ridi  buki'enje. 

biiknjati,  ujaiu,  v.  impf.  lodern,  ardeo:  twfcjy'a vatra. 
cf.  buktjeli.  Kj.  r.  pf-  buknuti  2. 

bilkoi',  HI.  noctuu.  jejina:  Bukoi:  je  dobar  da  ti 
Ijudi  ne  mosu  niita  ukra.«ti.  J.  Maduiirovic.  Buko)', 
bubo  maxiiuus.  Prowr.  spal.  18SW.  DARj.  7243.  vidi 
I  buljina,  i  .''jiii.  vndje.  —  rijeci  s  takim  nasi,  kod 
brkljoc'.  akc.  ce  hiti  btikoo,  bukftca. 

b&kor,  adj.  huchtu,  faginus.  Rj.  sto  pri2)ada  hultvi: 
Razl'oljela  se  ienn  usred  zime,  pa  joj  palo  na  um 
na  hukorti  mezgru:  muz  joj  kazc:  »Bog  8  toboui  zeno! 
otkuda  iaHhukora  mezgra?<i  Rj.  37a.  Bukvica,  hxikor 
iir.  Rj.  47b.  A  pred  njima  bukova  omora.  Rj.  459a. 
Moja  kui^a  moja  sloboda.  (.  .  .  DoJavM  je^  do  jedne 
klade,  uvute  se  pod  nju  u  hukoro  Usee  .  .  .)  Posl.  182. 
Eda  Bojra  i  bukora  hluda'  gje  ute(5e  Gjugumova 
oilada.  Here.  214. 

Bnkova,  /".  adj.  mali  namastir  kod  Negotina.  Rj. 
i(   Srhiji. 

bQkuvac,  bukovcji,  »i.  Bitchenstab,  baculus  faginus. 
Rj.  I'ukor  stap. 

BDkorac,  liukovea,  in.  —  1)  izvor  u  Jadru  u 
Trsi('kom  polju.  Rj.  u  Srbiji.  —  2)  selo  u  Srijenui 
(blizu  Varailinai.  Rj.  —  3)  prezime  covjeku  po  mjestu 
odakle  je,  koje  moze  biti  Bukova  ili  drugo  po  bukvi 
nazvano :  Sabor  <5ini  Bukorac  Al-aga.  Here.  2(i. 

bDkovat-a,  f.  der  Buchenstock,  baculus  fagimts. 
Rj.  bukorii  balina. 

Itnkovi,  HI.  pi.  plauiua  u  Hrbiji  izmegju  uahije 
Valjtvske  i  Oicke:  Vet- ajdemo  ii  Bukove  tvrde.  Rj. 

U&kovii-a,  /'.  —  1)  isto6ni  kraj  Dalmacije,  izmegju 
Bosne,  Hrvat-<ke,  ravnoga  Kotaia  i  Otresa  planine. 
Rj;  —  2)  jilanina  u  Hercegovini:  Bukovica  i  Ora- 
oviea.  Rj.  —  :{)  rijeka  u  Drobnjaeima.  Rj. 

BQkuvieauin,  hi.  Rj.  covjek  iz  Bukoiicc.  isp.  Buko- 
^•iea  1. 

bDkovina,  f.  das  Buchenlwh,  lignum  faginum.  Rj. 
hukoro  drro. 

buktji-ti,  btiktim,  v.  impf.  lodern,  ardeo:  bukti 
vatra.  cf  Iniknjati.  Rj.  I.  pridjev  bfiktio,  bhktjela, 
buktjelo.  .filno  gorjefi  u  plamen.  r.  pf.  buknuti.  — 
1,'gleda  Mojsijc  kupinu  gdje  Hva  bukti  u  planienu. 
Prip.  bibl.  :i>i. 

Biikulja,  /'.  brdo  vise  sela  i  kisele  vode  Bukovika 
(u  Kragiijcvarkoj  nahijii.  Rj.  u  Srbiji.  —  imena 
n  tukim  iiiint.  iJretulia,  (Jorduija,  Savulja. 

bOkva,  f.  Ujen.  pi.  biikava).  Rj.  deni.  bukvica.  augm. 
bukvetina,  bukvina.  —  1)  die  Buche,  fagus.  Rj.  drro: 
Na^radin  hodia  u  nekakoj  vrleti  sjekao  reliku  hukmi 
za  drva.  Posl.  47.  Sad  hukve  pucaju  od  mraza  .  .  . 
on  bi  nalo#,io  vatru  oko  hukve  pa  bi  se  bukva  otkra- 
Wla.  2112.  .Ja  bih,  sinko,  sa  hul(ve  jabuku  iz  velike 
VO.I.-  Kal;t.iiijn»ke.  Npj.  2,  31.  —  2)  (u  Dubr.)  nekaka 
luornka  ribii,   Art  ,-xcfisch,  piscis  ipuidam  maritimus. 


Rj.  Gelbstriemen,  box  vulgaris  C.  V.  Rj.^  —  3)  der 
Dummkopf,  !:tultus,!>tulta.  Rj.  kaze  se  za  porugu  tupo- 
tflaru  ceijadeitt  muskomu  ili  zenskomu.  isp.  bukvan. 
ridi  bezjak,  i  si/n.  ondje. 

htikvaii.  m.  lud  ili  suludast  rovjek,  der  Dummkopf, 
sfuHus.  Rj.  isj).  bukva  3.  ridi  bezjak,  i  sgn  ondje.  — 
rijeci  .<  fakini  n(i.<it.  kod  brajan. 

bttkviir,  m.  das  ABC-Buch,  ahecedarium.  Rj.  knjiga 
iz  koje  se  uii poznavati  slova  i  eitnti.  nidj  abeceviea 
2,  stica.  —  Mi  nemamo  jo5  ni  Bukvara  Srpskoga,  a 
kanio  li  sto  vise.  Rj.'  V. 

biikviirac,  bukvArca,  m.  der  ABC-Schiiler,  puer 
ehnunta  discens.  Rj.  dijete  koje  uc-i  ftufcrar. 

bukvetina,  f.  augm.  od  bukva.  Rj.  takva  axigm. 
kod  babetina.  rkli  bukvina. 

bUkvit-a,  /'.  —  J)  dem.  od  bukva.  Rj.  —  2)  bukov 
Ht,  di<;  Buchecker,  glaiis  fagina.  Rj.  —  3)  das  ABC, 
elementa.  Rj.  ridi  alt'abet,  azbiika.  —  Pile  vrlo  huk- 
vicom.  DPosl.  95.  U  hodze  uci  hukricu,  a  u  Rera 
(?urlicu  (mole  biti  da  je  pogrjeika  mjesto  u  Hera  cu- 
riliful.  140.  Da  sastavi  i  odredi  Srpsku  hukricu  i 
ortografiju  ili  pravopis.  Pis.  3.  Tajna  bukrica  u  starim 
rukopisima.  Glas.  11,  171.  Da  se  u  glagoUkoj  biikriei 
u  starije  vrijeme  .  .  .  pisao  broj  800.  Riid  2,  192.  Bice 
za  glagoljsku  bttkrieu   novo  svjedofanstvo.  Star.  3,  4. 

bnkrii-,  m.  junge  Buche,  fagus  parva.  Rj.  mlada 
bukra.  —  vidi  tukre  rijeci  kod  brezid. 

biikvTk,  buk\-ika,  m.  der  Buchemculd,  fagetiim: 
Hajduk  ceslja  kiku  u  bukviku.  Rj.  bukova  sumu.  — • 
ridi  talcre  rijeci  kod  aptik. 

bQkviiia,  f.  augm.  od  bukva.  Rj.  takva  augm.  kod 
bardacina.  vidi  bukvetina. 

bnia,  f.  —  J)*  vidi  Turkinja.  Rj.  augm.  buletina. 
—  Poki'stife  bule  kadundzike.  Rj.  258a.  Kad  poveli 
Ijepotu  djevojku,  jasu  konje  bule  jcngji-hule.  Npj.  1, 
(515.  Povedose  bule  kadundzike,  uzimlju  ih  za  vjerue 
Ijubovce.  4,  367.  —  2)  (u  I'astr.)  der  Siegel,  sigiUum 
(bulla):  Crua  knjiga  a  u  doba  crno,  crnum  bulom 
bjese  zahnlana.  Rj.  ridi  peeat.  —  Zabulati,  zapecatiti 
bulom.  Rj.  l()4b.  isp.  bulati. 

bi'ilanje,  n.  verbal,  od  bulati.  radnja  kojom  tko 
hula  sto. 

bi'ilati,  biilam,  v.  impf.  pecatiti.  DARj.  729a.  v.  pf. 
sloz.  za-bfilati.  Up.  bula  2.  vidi  i  murleisati. 

hul:\7.iiiti,btiirizmm,  r(rf*  buneati.  Rj.  gororitikojesta 
u  snu  ili  u  kakroj  tvskoj  ognjeritoj  bolesti;  ali  se 
kaic,  kad  tko  i  budan  i  bez  holesti  govori  kojesta  ludo; 
fawln,  fantasiren,  ulucinari,  delirare.  vidi  i  bunacati, 
cavarijali,  klapiti,  petljati  3,  llapiti,  trabuniti,  trabu- 
njati. 

biiliiznjC'iije,  n.  vidi  buucauje.  Kj.  verbal,  od  bu- 
lazuiti,  kiijc  vidi. 

biili'tiiia,  /■.  augm.  od  bula.  Rj.  —  takva  auym. 
kod  babetina. 

blllskl,  adj.  5to  pripada  bulauia  ili  kojoj  god  kuli 
(Turkinji) :  ()d  onda  je  postalo  earanje  .  .  .  i  bulsko 
varnnjc.  il.  A.  Reljkovic.  DARj.  730. 

biiliiniat-,  bulumaca,  m.  nekakvo  jelo  od  braSna: 
A.  .'?ta  si  jeo?  B.  Salrimaeka  i  hulumaca.  Rj.  zitko 
zamije.seno  braSno  s  vodom,  cim  pomazuju  hljebari 
hljeli,  kad  je  u  pola  pecen.  Lj.  Stojanovic?.  DARj.  730b. 

biiliimeiifa,  f.  (a  C.  G.)  muogo  Ijudi,  Scliaar,  turha. 
Rj.  isp.  gomila.  —  Danicic,  ARj.  730b,  kase,  da  je 
od  I'al.  foltamente,  gomilom. 

brtljeiije,  n.  das  Hervorrecken  der  Augen,  exsertio 
oculorum.  Rj.  verbal,  od  buljiti.  radnja  kojom  tko 
bulji  o('i. 

biiljcs,  m.  (u  Baranji)  vidi  bandar.  Rj.  riha.  vidi 
i  grge<5. 

biiljiiia.  f.  vidi  sova.  Rj.  vidi  i  bu(5ok,  bukara, 
bukoc,  buljuna,  eja,  jeina,  jejina,  hulavica,  utinii, 
usara;  (augm.)  govuljaga.  —  t)ovikiva(5e  se  huljine 
u  pustijem   ku(:ama.   Is.  13,  22.   Zalo  ce  se  ondje  (u 


biiljioka 


117  — 


buna 


Viiviloiui)  iiiislanili  ilivljc  /vijcri  i  hnljinc,  i  sove  <;e 
uiidjt'.  stiiiiovati.  Jei'.  oO,  ;il(. 

Iii'iljiokii,  /'.  (st.)  die  Auijcn  herrorreckt,  quKO  exscrit 
..()/Y(/>-:  Kiii-vina  hidjliil;o  —  schllt  der  Krebs  den 
I'rii.irli.  lij.  Inilji-oka  (kojn  hiilji  oH),  rccc  rak  zahi 
/I'oijiii'i  je.  ridi  biiljook,  l)ii!jookast. 

hnljiti,  huljlin,  v.  impf.  t.  j.  oC-i,  die  Auycn  her- 
nn-(i:l:e)i,  i.rsero  ociilus.  Kj.'  54.  izraljirafi  oii.  ixp. 
ii'i'ili  oci.   c.  pf.  izluiljiti  oi'i.  ((/re.  od  Dnnii'ira,   ARj. 

,.;ia. 

Itiiljook,  briljudkast,  adj.  u  kojra  su  oci  izbuljene 

\cliki',    isjialfl,    iiiii    licn'urrccktcH  Aiifien,  ucvlis  ex- 

<  rtis.  Rj.  l)iiljo-ok,  Iniljo-okast.  irip.  biiljioka,  biiljiti. 

rijcci  tukd  sldieiic  cniook,  carnook,  mloirook,  pla- 

\'Mik,  vrljook ;  Oarnookast,  vrljookast. 

billjiibasa,*  m.  Anfiihrer  cinea  biiljuk,  dux  tur- 
iiidc,  rcitttirio.  Kj.  rijef  siistdvljciKi  ltd  biiljuk  i  baJa, 
glum,  zapirrjcdnik  Imljuka  rujnika,  kuo  kiipetun,  ntu- 
tinik.  Bijcci  buljuk  otpido  je  krajnjc  k;  a  otu  k 
niijenja  se  i  na  g  prcd  b:  buljug'baSa,  pa  i  na  m: 
buljiimbafa.  dem.  biiljubasica.  —  KneJ.ine  su  opet 
bile  razdijfljpne  na  srezovi?,  nail  kojima  su  bili  kapc- 
tani  Hi  vclikc  huljnlxisc.  Rj.  278b.  I'et  stotina  uilarlih 
huljiifihakt  i  dvanacst  srlaviiijoh  vojvoda.  Npj.  4,  29."!. 
Kail  pocrlcda  pope  sa  dorina,  i  ugleda  liiiljinnhaSii 
Mcha.  4,  403.  HiiIjhIkisc  naJe  iJi'erase.  4,  4.-34.  Pred 
iijima  su  dobre  Jiuljniidinse,  buljumbase  od  krvave 
Ciice.  o,  ij'.l.  Postavi  so.  (iiiriapi  kao  huljiiliiisu  uad 
dcsiioiu  stiaiiom  Jadra.  l>anira  4,  17. 

biiljubasifa,  vi.  dcm.  od  Imljubasa.  Rj.  —  Bio  je 
:ii>  //(((//   liuljubitsicii   nad   f'rajkoriiua.  Danica  4,  17. 

Iiilljiibasiii,  adj.  Rj.  .ito  pripada  fmljultniii. 

Iiriljiibasinit-a,  f.  Kj.  Iiuljuhnsina  .iena. 

lllll,illbaK(>vaiij*',  II.  dun  hiiljiilia^ii-Sein,  rcnturia- 
'  '■-■  ficstio.  Kj.  rcrliiil.  od  bidjubasovati,  koje  villi. 

biiljuba>iuvati,  biiljubaSujem,  v.  impf.  ich  bin  bulju- 
liaia.  !<um  ceiitiirio.  Rj.  hiti  Imljidmm. 

bi'iljug'ba.si,  HI.  vidi  buljubaSa  mil  alien- Ableitun- 
I'li.  Rj.  kao  sto  se  mjento  buljubaSa  govori  i  buljusr- 
I'asa,  tako  i  sve  rijeii  od  buljubaSa  pontale,  n.  2>. 
buljubaSin,  buljubaSovati  i  t.  d.,  mogu  glasiti  i  buljusr- 
basin,  biiljujrbasovati  i  t.  d. 

Itflljuk,*  Ml.  die  iS'f7i«rtr,  Trnpp,  turba,  turma,  cf. 
::iiuiila.  krd:  buljuk  goreda.  Rj.  vidi  i  feta,  <'utuk.  — 
roi)lai5io  bi  Imljuk  goreda.  (Kad  je  ko  neoeesljan  i 
rupav).  Posl.  2.o5.  AT  oto  ti  buljuk  gjcvojaka,  megju 
niima  Kosauda  arjevojka.  Npj.  2,  23(i   (rise  je  u  obi- 

ijii:  ver  sakupih  kolo  gjevojuka.  Npj.  1,  432).  Sve 
ra/.bise  Turke  na  buljiike.  Npj.  4,  172.  StaSe  zbijat 
Turke  u  huljukc.  4,  231.  No  sve  tuku  Turke  ua  hu- 
Ijukc.  5,  184.  Eto  ti  jediioga  trtrovea,  koji  sronjaSe 
pre  .sobom  buljuk  viAova.  Paniea  2,  139. 

bi'iljiiiubasa,  m.  (u  C.  G.i  rW/ buljugbaJa:  Podize 
se  buljumbaiu  Mujo.  Rj.  vidi  i  liidjubaSa. 

bi'll.jiiiia,  /'.  vidi  buljina,  /  .<;/«.  oiidje.  —  Buljuna 
je  pokvareno  od  buljina.  Pis.  77.  ali  se  govori  u 
liunatu.  V.  Arsenijcvio.  ARj.  731b. 

bi'iiua,  /'.  djetinja  rijec  u  Ilrv.  :a  vodu.  vidi  bumba, 
vosa. 

bi'iiiiba,  /'.  (u  Dubr.)  Kinderivort  fur  Wasser,  aqua 
sermone  infiintium,  cf.  voSa.  Rj.  vidi  i  buma.  rijec 
djetinja  za  vodu. 

bfimba,  /'.  (die  Bombe),  kumbara,  lubarda.  Vuk  u 
Npj.'  3,  397.  akc.  od  Buniciiki,  ARj.  731b.  —  Neka 
voze  bumbe  i  topove,  pra.  olovo  i  drugu  zahiru.  Npj. 
4,  (iO.  Neiro  kupi  po  (Tal)eli  cose,  da  mu  gone  kola 
i  koeije,  da  pole^u  buiidic  i  topove.  4,  438.  Pripasase 
sablje  dimiskinje,  udarise  bumbe  i  svirale,  razvise  se 
svileni  barjaci.  .o,  77.  «  posljednjem  primjeru  bumba 
kao  da  znai'i  bubanj   Hi  kaku,  musii}ki(.  spravu. 

bi'lmbaea.  /'.  u>  t?lav.)  vidi  spioda.  Rj.  igla  bez 
usicii  a  .V  glavom.   vidi  i  liabljaca,  i  sgn  ondje. 

biimbaean.  buuiliaena,  adj.  gossipinus,  pamucan. 
DARj.  731b.  sto  pripada  bumbaku  3. 


bi'linbak.  m.  —  1)  (u  Risnu)  vidi  buinbar.  Rj.  die 
Hummel,  api.f  terrestris  Linn,  biibina.  — •  2)  panuik, 
Bimmivolle,  gossipium:  I  oStar  noz  mek  bumbuk  ne 
reiie.  DPosl.  30.  Othranjen  je  u  skatuliei  od  bumbiika. 
89.  biimbiik,  pauiuk  u  Mikalje  i  u  Delabele  (baiu- 
bagio)  i  u  Stuliea.  X. 

biiiiibalo,  ».;  Sve  topovi  i  naSe  kurapare  i  bmnbalii, 
nase  nakarade.  Npj.  5,  482.  znaci  li  uvdje  bubanj  Hi 
drugu  sto?  isp.  buniba  ».  posljednjem  primjeru. 

bninbiir,  m.  —  J)  die  Hummel,  apis  terrestris  Linn. 
Rj.  bubinii.  vidi  bumbak  1.  —  Gje  si  pjevao  ljet08 
pjevaj  i  zimus.  (Kazale  pcele  bumbitru).  Posl.  77.  — 
2)  (u  Risnu)  djevenica  uapunjena  braSnom,  a  uz  to 
eesto  i  suliijeni  groJigjem.  Rj.'  isp.  bumbir. 

biiiiibikraiijc  n.  dus  dumpfe  .'^prechen,  nach  Art 
dcs  Huinmelgemurrs,  murmur.  Rj.  verbal  od  buniba- 
rati.  raduja  kojom  tko  Intmbara. 

biinibilrati,  r.am,  v.  impf.  dumpf  sprechen,  ivie  die 
Hummel  summt,  murmuro.  Rj.  govoriti  onako  mumla- 
juai  kito  bumbnr  sto  zuji.  —  isp.  mrmlati,  t  sgn.  ondje. 

biinibiisTr,*  bumbaSira,  m.:  Opazi  je  (maeku)  niegjcd 
s  kruMce  poizdaleka,  pa  kaze  svinji:  Zlo  svinjo;  eto 
lisiee  gje  vodi  stra.'uoga  bumbasirn:  ogrnuo  curak 
od  knne,  pa  i  krilate  tice  hvata  oko  puta.  Npr.  17(i. 
Danii'ic  —  od  koga  je  i  akc.  ARj.  732b  —  kaze,  da, 
je  buiubasir  Arap.  niiibaSir,  komisar. 

bumbir,  m.:  liozii:  zove  s  Ubala:  »I)oran'te  mi 
bumbira«.  Bozie  zove  s  Ledenica:  sDoran'te  mi  gje- 
venica«.  Here.  341.  po  razhiranju  Danii-icevu,  ARj. 
732b,  bumbir  je  nekaki  kolac  nalik  na  kobasicu.  isp. 
bumbar  2. 

bi'inibiti,  bun.  r.  impf.  (u  Dubr.l  Kinderwort  fiir 
trinken,  bibo  sermi/ne  infiintium.  Rj.  rijec  djetinja 
za  piti.  vidi  bumiti.  isp.  biimba. 

bl'linblll,*  m.  vidi  slavuj :  Dva  bumlnda  .svu  noi; 
prepjevaJe.  Ej.  vidi  i  sh'iva.  slavi(5,  sl.avica,  slaviO, 
slavja,  slavje,  slavlja,  slavuj.ak.  —  ()  za  Boga,  dva 
bumhula  mlada!  Npj.  1,  481.  Bumbul  mi  pjeva  kraj 
mora.  Here.  25(5. 

bCuiiiti,  biimim,  v.  impf.  djetinja  rijec  ii  Hrv.  za 
piti.  ridi  bumbiti. 

bfiiniijpiijc  n.  verb,   od  bumnjiti.  villi  bubnjanje. 

bdninjiti,  bumnjim,  !\  wij;/'.  i'm/j  bubnjati,  od  cega 
je  i  jfostido  protnijenirsi  b  ^)?rrf  nj  na  m.  Danieic, 
ARj.  732b. —  Bumnji  u  surlu,  glumt'i  u  bubanj.  DPosl. 
10.  Ne  umije  ni  gbnnit'  ui  bumnjif  715.  sa  se,  pass.: 
Ne  moze  .se  glumit'  i  humnjit'.  DPosl.  74.  bumnjiti, 
valja  da  bubujati.  X. 

bun,  biiua,  iii.  (u  Hrv.)  vidi  bunika:  Kao  da  se 
buna  nazob.ao.   (Kao   da  je  polugjeo.   Posl.  130).  Rj. 

bdiia,  /'.  —  1)  Anfruhr,  seditio.  Rj.  kad  se  Ijudi 
nezadnvuljni  biine  protiv  vlasti  kakve  god.  vidi  po- 
buna,  uzbuna,  uzbuna,  rebelija,  ustanak.  —  Gasiti 
bunu,  stillen,  sedare.  Rj.  83b.  Kad  se  pocne  dizati 
buna  na  dahije.  Danica  1,  71.  Kad  .se  podigne  buna 
protiv  Turaka.  2,  116.  Koji  su  kao  poglavari  te  bune 
bili.  3,  144.  Da  se  okane  bune  i  nemira.  3,  160.  Turei 
pobjegli  sa^zenama  i  s  gjecom  u  Bosnu,  a  Jiuna  otisla 
k  naliiji  Sabackoj.  3,  1(59.  Stanu  hunu  potpaljivati. 
3,  175.  Kako  glas  pukne  po  logoru,  da  su  Turci  preSli, 
odmah  ugje  buna  u  Ijude.  3,  197.  (Buna)  pjlane  kao 
vatra  preko  sve  nahije  PoiieSke  .  .  .  i  otide  u  Kraguje- 
vaCku.  MiloS  59.  Po  DragaCevu  utisavao  bunu.  62.  Da 
.S!(  bunu pocinjali  i  ruspaljividi.  63.  Bad  vatru  u  uarod 
i  raspidi  bunu.  81.  Samo  neka  ne  cine  bune.  183. 
Poharaju  nekoliko  sela,  odakle  je  buna  najvise  izisla. 
184.  Biogragjaui  podignu  na  nj  jiruvii  bunu.  Sovj.  20. 
Buna  se  utisa  bez  boja.  57.  Po.^to  bunu  utisaju.  57. 
Buna  pusta  jaka.  Sam.  II.  15,  12.  Dize  bunu  na  nj 
Vaca  sill  Ahijin.  Car.  I.  15,  17.  Buknu  buna;  Rado- 
slav  bi  izagnan.  DM.  25.  —  2)  metez  s  bukom,  vreva, 
graja,  larmii,  der  Liirm,  tumultus:  Larma,  der  Liirm, 
tumultus,  cf.  bunu.  Rj.  322a.  (DtmiOari  ne  smiju  lasno 
da  udare  ...  jer  i  seljaci,  kako  stanu  puSke  pucati 


Kiina 


—  118  — 


biiniti 


i  M-'i-r  *.-  7ii/ii,(,  spopadne  svaki  svojii  piiSku.  Rj. 
47;  ,.  viku  i  t.  d.  Rj.  Mia.  lOkii.  vika 

jli  '■  Liinu,  tHiriiltiis.  Kj.  T'.tob.  Ijiiiii, 

J;,  i  svajye  s  inienom  Ikiijini  (i  njesra  radi) 

^x,  ^.Lzuju<?i,   da  je   sve   ouo   i   Bosii  mrsko, 

ito  iijiiuH  uije  po  volji.  Kj.'  XIII.  Kaku  sii  viku  i 
hunii  oini/i,  vided  .  .  .  Danioa  •>,  i;i-2.  On  jenajvecu 
huHU  puiliiiiio  nil  debelo  jer.  Nov.  iSrb.  1817,  333. 
Jedan  ixbaoujuoi  jedno,  a  drug!  doinec'iu'i  driigo,  rudi 
St  humi  u  Shirtinikim  iiifuncnimu.  Spisi  1,  9. 

Bfina  i  Kdnit-n.  /'.  dvije  vode  u  Hereejrovini :  I 
Bunii  ti  vodu  presazila.  Rj.  —  Tko  je  obio  Bmiu  i 
Biinicu.  PPosl.  iL'St  (rei-e  se  zu  nkitaca.  Itp.  Biinac 
i  BunicaV 

Rdnar  i  Biinii-a.  u  poslovici :  ObiJao  je  Bunca  i 
Bunion,  ra'e  se  o  xhitui-u.  cf.  Buna  i  Bunica.  Rj. 

bunilt-anjc,  n.  verbiil.  od  bunacati.  vidi  buncanje. 

bunikcati,  ciim,  r.  impf.  ridi  buncati,  i  ayn.  kud 
bnlazniti:  faseln,  fmitasinn,  (duiiiiari,  ddirare.  »f?ta 
ti,  teto,  povori5?  A  ona  mu  kaze:  ■  XiJta,  vujo,  &m- 
nacam.t  al'c.  od  Datiicica,  AH].  734a. 

bikaiir,*  bunAra  (bunara),  ni.  der  Brunnctt,  putens, 
cf.  atudenac:  Nije  u  bunar  vec  kraj  Inmara.  Rj.  vidi 

I  bistijerna,  catrnja,  jrustijerna,  poeuo,  puf ;  hladenac, 
kladenac,  izvor,  ubao.  dem.  bunariC.  augtn.  bunarinn. 

—  .Sedam  ku6i,  devet  hunareva,  i  jo5  su  im  iiene 
neoprane.  Rj.  417b.  niao,  jama  kao  bunar,  iz  koje 
se  vadi  voda  caprom.  Rj.  7t;3b.  Ti  samo  jedan  kabao 
izruci  iz  buntira,  pa  uspi  u  valov.  Npr.  211.  Idi 
opet  na  bunar.  211.  A  to  bunar,  i  na  buiiarti  de- 
vojka,  vuce  vodu  sve  na  svojoj  kosi.  241).  I  u  gori 
bunar-roda  studena,  u  bunaru  jedan  kamen  mermera. 
Xpi.  1,  403.  Studenac  i  kladenac  je  bunar  (gdje  se 
vofla  zalivata  ili  vuc-el.  Pis.  42. 

biinitrdiija,*  m.  koji  kopa  bunnrc.  vidi  bunamik. 

—  Mah  se  moze  za  novee  prodati,  bunardzija  i  lagjar 
ga  plati.  I.  S.  ReljkoviO.  DAKj.  734b. 

biiniirir-.  m.  dem.  od  bunar.  Rj.*  5.0. 

biini'irina, /'.  augm.  od  bunar:  Najposle  nagaze  na 
nekaku  bunarinu,  kad  tamo  —  u  bunarini  jedna 
velika  zaba.  Xpr.  2()8.  Idi  opet  na  onu  bunarinu... 
otiile  na  hunurimi.  210.  —  Uikva  augm.  kod  bardacina. 

biinarnTk,  m.  puiearivis.  Stulli.  vidi  bunardzija. 
Uruiiutngraber. 

bilnarMkT  ibunirskl),  adj.  n.  p.  voda,  Brunnen-, 
piitealii).  Rj.  Ho  pripada  bunaru,  bunarima.  —  Nema 
tekurijeh  voda,  nego  Ijudi  sve  piju  bunarsku  vodu. 
Rj.  .>l!Ja.  i.-:ji.  I  u  gori  bunar-vuda  studena.  Npj.  1,  403. 

bilni-anjc,  n.  dan  lieden  uic  aus  dem  Schlafe,  som- 
niiilin.  Rj.  rerbul.  od  buncati.  radnja  kojvm  tko  bunca. 

bAneali,  cam,  r.  impf.  govoriti  kojesta  kao  u  snu, 
vie  aun  dem  .Schlafe  reden ,  faschi.  loqui  quasi  e 
somno,  alucinari:  Bunca  kao  l)aba  u  bolesti  (kad  ko 
gOTori  sto  ludo.  I'osl.  30i.  Rj.  buncati  znaii  upruro 
ftaita  gororiti  it  sua  ili  u  kakoj  tcskuj  bolesti,  fan- 
Uisiren.  alueinari :  ali  sc  tahogjcr  kaze  da  tko  bunca, 
kail  budan  i  liiz  liolcsti  gornri  kojesta  ludo:  fasehi. 
cidi  bulazniti,  i  sgn.  ondjc.  —  Kaci  kad  covick  hunca 

II  bolexti  pa  govori  koju  8  brda,  koju  s  flola.  Kpj.' 
4,  XXXNII.  Zar  nui  je  malo  fto  Ijunca  i  hiduje  u 
drugim  Htvamia,  koje  pokazuju  njegovu  magarecu 
panR't,  m-po  se  ma.ia  i  u  obii'aje  narodne?  Nov.  f<rb. 

!^'  ■'.y^'  ^'"^'"f  ^'ovjcka  koii  bunca,  pa  rckne  po 
koju  rjje<5  pametno,  pa  on<la  sto  lurlo  i  iiaopako. 
Odg.  na  sit  'J. 

bundn,  /".  (u  vojv.)  I'elz,  vestis  pellicea,  cf  (Sirak. 
Rj.  haljina  krznom  pontavljena.  isp.  §uba. 

bOndeva, /'.  (/</.  */c»i.  bTindeva)  der  Kiirbins,  cucur- 
bita  melo  Li,  ■'  J;  beskorka.  bu&  2,  budinika. 
bugarka,   di.  ^    ludaja,   ludara,   macvanka, 

mekokorka,  ,  ortubaka,   peca,   tikva,   tutli<;, 

ivrdokorka,  -/(„,.  bundcvica.  —  Kao  preko 

ttundera.  (Kau  .. ,    ,.,  jjovori  bez  alike  i  bez  pravoga 


reda.  t.  j.  kao  da  sc  ide  preko  bundera).  Posl.  13S 
Dpario  sc  jeduci  Inthane  tikve  (Imndere).  2ti7. 

biiiidt'vara,  f.  gu/.vara  s  bundevama.  P.  I.  Mai 
kovic.  B.  Musicki.  I>ARj.  73f)b.  —  rijeci  s  takit 
nast.  kod  badujara. 

bftiidoviea,  /'.  dem.  od  bundeva.  Rj.  — ■  Borovi< 
nekake  vrlo  sitne  bunderice.  Rj.  37b.  Narau^a  2,  vrl 
mala  zuta  bundeeica.  Rj.  403b. 

bl'liidcrskt,  adj.  n.  p.  cvijet,  Kiirbiss-,  cuctirhi 
tarum.  Rj.  <?(>  pripada  bundevi,  bundevama.  —  zi 
na.<<t.  isp.  bjelinski,  msislinski,  vinski. 

bi\nd7jja,  m.  der  Aiifwieglcr,  concitator.  Rj.  koj 
bunt,  ridi  bukavac  2,  (  syn.  ondje.  —  bun-dzija,  pret 
na.st.  Turskim  otpalo  osnoi^i  zadnje  sumogla-'<no.  Osn 
78.  za  nast.  i~9}>.  abadiija. 

bi'insfur,  m.  (kukuruzan  ili  Jeniuau)  die  Griitzt 
alica  (?).  Rj.  ridi  prckrupa,  sen  (m.).  dem.  bungurac 
isp.  kasa.  —  Pjevaju  kako  se  . . .  (kad  se  zenio  bungw 
Celebija  taranom  gjevojkom)  razboljeo  kupus  na  sla 
nini.  Rj.  12b.  Ne  poznajeni  ja  vasega  bunguru.  |Kiiza< 
nekakav  Hercegovac  kad  je  cuo  gje  Turci  bungut 
zovu  pilavomV  Posl.  208. 

bi'inffurae,  biingurca,  m.  dem.  od  bungur.  Rj. 

buiigilriinjo ,  it.  das  Gridzemahlen,  ulicatio.  Rj 
verbal,  od  bungurati.  radnja  kojom  n.  p.  vodenien 
tiungxira. 

biinsri'irnti,  ram,  v.  impf.  Griitze  mahlen,  crassiw 
molo:  ne  moiSe  vodenica  da  melje,  nego  bungura 
Rj.  bungur  mljeti. 

bfliisfiirov,  adj.  sto  pripada  bunguru:  Zenidbi 
bungnrora.  Npj.  1,  533  (natpis  pjesmi).  —  za  nast 
ridi  aptov. 

Ki'iiiiea,  f.  voda  u  Hercegovini.  vidi  Buna  i  Bu' 
niea,  /  Bunac  i  Bunica. 

Bi'iiiii'',  m.  gradic  na  duo  Krbave  (od  Udbine  k  sj& 
verui  pod  planiuom  Kozjanom.  Rj. 

-  Itiluljevac,  Biinijevca,  m.  (u  Hrv.)  vidi  Bunjevac.  Rj 
Bi'inijOvka,  /'.   (u   Hrv.)   vidi  Buujevka.  Rj.  —  A 

podviknu  pjana  Bunijevka.  HNpj.  4,  37(5. 

bi'iiiika,  /',  das  Bilsenkraut ,  hi/oscgamus  [niger 
Rj.^j  Linn:  Kao  da  se  bunike  najio  (kao  da  je  po 
lugjeo,  jer  ka^u  da  coek  poludi  od  bnnike.  Posl.  130). 
Rj.  biljka.  vidi  bun.  —  rijeci  s  takim  nast.  kod  aptika, 

biluilac,  bttnioca,  m.  koji  buni.   DARj.  73(>a.  vid 
bukavac  2,  i  syn.  ondje.  —  rijci-i  s  takim  nast.  kod 
(!uvalac. 

bdniiia,  f.  der  Biingcr,  stercus.  Rj.  isp.  bunisle, 
bunjak,  bunjiste;  liice  smece  Uto  .se  baea  na  gnoj,  na 
gjubrc,  a  po  tome  i  gnoj,  gjiibre. 

bi'iiiistiir,  m.  (u  0.  G.)  koji  po  buniStima  krade. 
Rj.  isp.  buniste. 

bfliiiste,  n.  vidi  bunjiste.  Kj.  —  1)  mjcsto  gdje  se 
baca  smece.  vidi  i  bunjak,  kalu^.a,  kozalina,  smctliste 

1.  —  Od  buniUta  do  tiuniUta  dokle  sunce  ne  zaigje. 
Rj.  PoJto  je  (kuckul  ubise,  baciSe  je  na  Imni.ste, 
Npr.  lt)4.  Svaki  je  kokot  u  srmn  bunistu  gospodar. 
DPosl.  117.  Koji  odra.stoJe  u  skerletu,  valjaju  se  po 
bunistu.  Plae  4,  5.  —  ^)  tako  se  zove  i  samo  smece 
po  mjcstu  srome:  ^'ra^a  o  liunistu,  a  soko  o  niesu 
(?,ivi),  pa  oboje  na  (ijurgjev  dan  izlete.  (Posl.  3!t.) 
Rj.  Njegova  kuca  da  liude  biiniste  za  to.  .Tezilr.  (>, 
11.  —  za  1)  vidi  rijeci  kod  dani!5te,  za  2)  koil  godiste, 

bi'iiiUclj,  m.  koji  buni.  I>.\Rj.  736b.  vidi  bukavac 

2,  i  syn.  ondje.  —  za  nast.  vidi  boditelj. 
bAiiiti,   bOmm,  v.  impf.  Rj.  r.  pf.  sloz.   po-biiniti, 

pod-,  UZ-,  za-,  zbuniti;  v.  impf.  sloz.  po-bunjivati, 
pod-,  za-,  zbunjivati.  —  1.  a)  atifuiegeln,  concito. 
Rj.  vidi  burgijati  1,  busiti  2.  Ijude  podrazivati  da 
ustanu  na  vlust  kakru  god.  isp.  buna  1.  —  Milenko 
je  liunio  protiv  Ornoga  Gjorgjija  nuhije.  Panica  4, 
25.  —  h)  uznemirivuti  uopce,  mutiti,  smetati:  Mutljiv, 
koji  rado  muti,  buni.  Rj.  375b.  —  2.  sa  se  rejleks.  — 
n)  odmctati  se  protiveci  se  vlasti  kojoj  god;  isp.  1  a. 

—  Kad  Turci  vide,  da  se  raja  poCinje  buniti.  Danica 


biinovan 


119 


biirc£njak 


;,  150.  Hfija  se  huni  i  oAmefe.  S,  IW).  Kad  sc  bec'ari 
iiinii  jirutiv  njefja  liiiniti.  MiloS  18.  Koji  no  daju 
■:ircv()  earn  i  koji  se  hmie  nu  poinnzaiiikd,  Bo^,ije{;a. 
I  il'.  lOiS.  —  (>)  usiieiiiirivitti  »c,  nuprotiti  se.  isp.  1  b. 
A  na  one  (rjec'iiike),  Sto  su  pisala  druStva,  po- 
-iiiito  je  da  se  jediiako  spisatclji  .  .  .  twie  i  hune. 
UJ.'  XIV.  Narod  nc  c%  za  to  da  ziia,  vod  .se  evo 
liiitii  prutiv  to<ia.  MiloS  175. 

hniioviiu,  biluoviia,  ((dj.  aiis  <lcm  Scltlafe  unftim- 
iiirhid,  r  suniHO  excitutus,  ciinrhittHS.  cf.  trapovijesan. 
IIj.  —  Trapovijesan,  izn  sua  dok  se  rorjck  jos  nije 
John)  razahriii),  buiiovan,  schlaftriinkeu,  somno  Gravis. 
I.'j.  740a.  Pet'o  pojo  na  Rredi,  te  on  buni  snaSicu; 
sl;(H*i  snasa  liiinovnd,  svokrii  Iiradii  ociipa  i  svckrvi 
\i(i('e.  Npj.  1,  521.  Te  jo.5  hunoviin  onako  iza  sna 
Ipita.  Vid.  d.   18(11,   18. 

hi'liitovilTrkT,  adj.  sto  pripudu  huntovnic'nnii.  Hi 
i>'iii(ovitil;n  hojeiiiii  (/od.  D.MIj.  7.'i7b. 

biHllovink,  m.  dcr  .Itifriilircr ,  Iioiiki  scditiosiis. 
Mdzo  liiti  da  je  ova  rijoi'  postala  ii  nasa.  vrcniena. 
KJ.  /ivy'/  se  buiti.  vidi  rebelijanat,  rebelijaS.  isji.  bu- 
ikavao.  '2,  i  si/n.  oitdje.  —  Od  lusrje  c'o  rijei'i  bili 
'liiiiitoriiiJi;  premda  bi  f  moirlo  bili  umclniito  onako 
k:io  11  »imeutovati  .  Korijcni  134.  Otide  .  .  .  pnitir 
I'lnitovnika.  MiloS  (10.  Koji  svoi>:a  vladara  bez  uzroka 
liiK'u  da  smetne  (s  prijcstolja),  onaj  je  liunlornil:. 
I'riprava  f)4.  Bmitoriiici,  da  se  nijeste  podijrli.  Ph. 
I'.ii,  7. 

biliijiik,  bunjAka,  m.  diis  Auslcehricht,  quisquiliae. 
''/'.  l>iiiiji§te.  Rj.  —  .'V  slai'u  nd  majku  poeuSiuise, 
n-ita  inajka  stara  na  huiijal'it,  nioja  niajka  osta  kuka- 
jiii'i,  a  odc^e  Tinci  pjevajui'i.  Npj.  4,  3!i.  jio  ovom  je 
jiriiiijeru  biinjak  mjesta  ijdje  se  baca  smeec.  vidi  bu- 
ni Me  1,  i  sy».  ontlje. 

Itiinjcvius  Hiinjevea,  m.  Rj.  aui/m.  Bunjevcina.  — 
I  oYJek  u  Backoj  koji  govori  zapadnijem  govoroni. 
/'ii.-itaitja  tamna.  U  ohlicima  u  kojima  je  drufii  slot/ 
'i"!l,  te  glasi  —  nje  —  ijovori  sc  po  iiekiin  krajevinm 
—  nije  —  mjesio  —  nje  — :  kao  da  hi  ti  f/hisovi 
liili  od  staroga  —  ne  — :  Bunijevci.  .Ho  ii  Vukovn 
rjehiik'H  ima  i  u  nam.  sing.  Bunijevae  (cemu  se  do- 
daje  da  se  tako  govori  u  Ilrvatskoj),  hive  pogrjeska 
It:  one  ohlike  u  kojima  je  taj  slog  dug.  Danieie,  ARj. 
T.'iSa.  Bunjevacu  ima  i  u  Baranjskoj  iupaniji  u  Ugar- 
>;ki)j,  11  Slavoniji  n  ?.upanijama  Virovitiekoj  i  Po^eSlcoj, 
i  11  Hrvatskoj  u  Liei,  gdje  se  zovii  i  Kraujci.  Bn- 
lijcrci  mo^e  biti  da  se  zovu  od  Hercegovafike  rijeke 
lUtne,  od  koje  su  se,  kao  5to  se  pripovijeda,  negda 
imo  doselili  .  .  .  danas  i  oni  sauii  reku  n.  p.  »ja  sam 
~.ikac,«  »ja  sam  Sokiea,«  kao  i  Bunjevae,  Bunjevka. 
Kov.  2. 

Kimjevafkl,  adj.  Rj.  sto  pripada  Bunjevcima. 

Ki"iiiji'V("iiia,  f.  uugrn.  od  Bunjevae,  i  od  Bu- 
iiji'vka.  Rj. 

Ki'lujevka,  f.  Rj.  zena  koja  govori  zapadnijem  gu- 
vorom  kao  Bunjevae.  vidi  Bunijevka  (isp.  Bunjevae, 
Bunijevae).  augm.  Bunjevcina.  —  Oni  sami  reku  n.  p. 
>'ja  sam  Sokac,«  »ja  sam  Sokiea,«  kao  i  Bunjevae, 
Bunjevka.  Kov.  2. 

biiiiiji.ste,  ti.  Rj.  vidi  buniSte.  —  1)  der  Ort  xcoliin 
das  Auskehricht  geworfen  wird,  locus  quisquiliarum, 
fimetum.  Rj.  mjesto  gdje  se  bacn  smece.  vidi  buniJte 

1,  i  si/n.  ondje.  —  PrtiSte  na  hanjiste  a  nesreda  u 
kueu  (kad  ko  u  zenidbi  gleda  na  ono  sto  ce  mu  zena 
donijeti).  Posl.  2()5.  —  2)  das  Auskehricht  selbst, 
quisquiliae.  Rj.  po  vijesiu  svom  zove  se  tako  i  samo 
smece:  Vrana  o  hunjistu,  a  soko  o  mesu  (zivi),  pa 
oboje  na  Ojurgjev  dan  izlete.  Posl.  39.  Sironiaha  po- 
dize  iz  praha,  i  iz  haiijista  uzvisuje  ubogoga.  Sam.  I. 

2,  8.  —  za  1)  vidi  rijeci  kod  daniste,  za  2)  kod  godiJte. 
738b. 

bftpa,  /".  vidi  lupa.  isp.  bupanje.  —  Stoji  bupa  sjaj- 
nijeb   muSketa.   Npj.  5,  370.  akc.  od  Danicica,  ABj. 
biipanje,  n.  vidi  lupanje.  Rj. 


bfipati,  bPipam,  V.  impf.  (u  Perastu).  vidi  Iiijiati. 
Rj.  ('.  pf.  bupiti. 

Itnpilo,  n.  Pripovijeda  se  i  pjeva  da  je  caru  fjazaru 
kad  je  prvi  put  doSao  na  pomol  Ravanici  zazreo  konj 
od  nje  i  zbaeio  ga  sa  sebe  i  da  se  je  to  mjesto  od 
onda  prozvalo  Carevo  bupilo:  Tu  se  zove  C'arevo 
Bupilii.  (Npj.  2,  210).  Rj.  mjesto  gdje  je  tko  hupio, 
lupio,  tresnuo  sobom  o  zcmlju.  isp.  bupiti,  od  cer/rt 
je  i  rijec  postahc.  isp.  s  takim  nast.  rijeci  koje  znace 
mjesto  gdje  sto  biva  kod  bjelilo  1. 

bflpiii,  pun,  ('.  pf.  (u  Perastu)  vidi  lupiti.  Rj.  v. 
impf.  l)n]>ali. 

I)n|iilil<i,  bupnem,  r.  jif.  padajuei  sobom  bupiti  o  sto. 
isp.  l)ubnuti  2,  buSiti.    DARj.    738b.  vidi  i  gruhnuti. 

bur.  )".  miikreitjc,  piiatije,  das  Htirncii,  minrtio: 
Sali  Saloni,  liuri  littrom,  a  ue  tiei  nikoni.  DPosl.  120. 
isp.  buriti.  «/i't'.  od  Danit-ica,  ARj.  738b. 

bllra,  /'.  der  Sttininrind,  proecllio  (ital.  bora).  Bura 
se  po  priuiorju  gdjeSlo  zove  i  vjetar  od  kraja  (I,  j. 
sa  zeuilje):  Bura  goni,  vrag  se  iSeni  (Posl.  30).  Rj. 
)'/(/;'  graliovkinja.   vjetar  jak,   vihar:   vjetar  sjeverni. 

—  Oburilo,  t.  j.  olvi-enula  tmra.  Rj.  435b.  Gospod 
podi/.e  velik  vjetar  na  morn,  i  posta  velika  bura  na 
morn  da  miSljahu  da  ee  se  razbiti  lagja.  .lona  1,  4. 
u  prcHescnom  .tmisla:  Njiliovo  (Dubroveana)  nemije- 
sanje  nije  svagda  inocrlo  odoljeti  drzavnim  hurama. 
DM.  21G. 

bi'ira,  m.  (ist.)  vidi  buro.  Rj. 

bi'iriK'n,  f.  (u  Hrv.  i  u  Dalm.)  kao  Cutura  od  koJSe, 
Art  lederne  Flasche,  lagenae  genus.  Rj.  od  Tal.  bor- 
raccia,  mijeh.  Daniei(3,  ARj.  739a. 

Iti'lrat',  Bur.'ii?a,  m.  ime  muSko.  Rj.  —  imena  s  ta- 
kim, na.it.  vidi  kod  Balati;  rijeci  vidi  kod  gluha(3. 

bOrad,  f.  (coll.)  Fdsscr,  dnlia.  Rj.  jedinica  onoga 
.sto  znaci  hurad  bure.  —  Tu  se  liurad,  opravljaju, 
tu  se  vino  sipa.  Npr.  80.  Popravljajte  hurad.  Stra2. 
188(5,  ()fi9. 

bftriis^,  burdga,  «;.  der  (Thier  r— j  Magen,  venter.  Rj. 
zeludac  u  zivincetu.  vidi  lapatke,  prdenjak  2,  Jkembe. 
isp.  bubae.  —  Govnjak,  u  5ali  mjesto  burag :  sto 
govnjaka  mnsla  (u  pripovijeci).  Rj.  91b.  isp.  probu- 
raziti. 

biiraii,  burna,  adj.  Rj.  postanjem  od  bura.  — 
J)  (u  Boci)  kisovit.  Rj.  isp.  biirnik,  burnjak.  —  2)  o 
rjetru:  All  ne  zadugo  po  toin  dunu  na  suprot  njemu 
linraii  vjetar  koji  se  zove  Evroklidon.  Dj.  Ap.  27,  14. 

—  S)  o  kisi:  Tu  se  prosu  krvca  od  junaka  kako 
burna  kisa  iz  oblaka.  Npj.  4,  374. 

bilrav,  klein  und  grossbiiuchig,  pusillus  et  ventri- 
osiis.  Rj.  nizak  a  trbusast.  isp.  buro  1. 

biinizer,*  m.  (u  Bosni)  vidi  brat.  Rj. 

bnre,  bi)reta,  n.  das  Pass,  dolium.  cf.  kaea.  Rj. 
vidi  i  ardov,  bacva,  be<?ka,  c^etvorka  1,  desetakinja, 
desetacka,  desetorka,  dvadesetakinja,  dvojka,  frtaljfie 
(vrtalji5e),  osmak  3,  osmakinja  2,  petakinja,  petorka, 
polovac^e,  prosijed,  sedmakinja,  Sestakinja,  Sestorka, 
trojka,  vozionica.  coll.  burad.  dem.  burence.  —  Za- 
kaditi,  n.  p.  bare  Rj.  17(3a.  Natega,  nategaca,  2)  sprava 
kojom  se  obruci  nateiu  na  bure.  Rj.  408a.  Odvranjiti, 
n.  p.  hure.  Rj.  442a.  Veliki  je  kao  bure  od  krastavaca 
(Mali).  Posl.  33. 

biirt'iiee,  bur^nceta,  n.  dem.  ud  bure.  Rj.  vidi  baC- 
vica,  hardovic,  kaciea.  —  Burence  sa  sljivovicom.  Straz. 
188(),  770.  Burence  Sljivovice.  1886,  1475.  takva  dem. 
djetenee,  dugmence,  dupence,  jarence,  prasence,  sta- 
klence,  ^valence. 

bureuje,  ».  —  1)  vidi  piSanje.  Rj.  verbal,  od  buriti. 

—  2)  vidi  srgjenje.  Rj.  verbal,  od  buriti  se  (srditi  se). 
blircz,  m.  urina,  mokrada.  DARj.  740a.  isp.  buriti. 

vidi  i  pi5,  piSanjak,  piSada.  —  rijeci  s  takim  nast. 
kod  derez. 

bi'ireznjak,  m.  matula,  nodni  sud.  DARj.  740a. 
sud  u  koji  se  nocu  burl  (pisa).  vidi  bokal  2,  nokSir, 
vrfiina. 


barftja 


—  120  — 


biisat 


bilr^ija,*  /'.  Rj.  ilei"  burp:ijoa.  —  t)  mali  svidlir, 
die  kleinxle  Art  Bohrer,  tarhrd  minima.  i~idi  buriue- 
iijnk.  •*)  Ml  0.  O.)  oiia  dii}n»<>kn  Mo  se  C-ibuoi  vrte 
^^  I,.  .•  .s-iT(/<i<jl,   Kiihn-nhohrer,  terehnt  per- 

foru  -■■  Kj.  i.tp.  iis:  o. 

bursijaiijc-  "•  do"  Aufniiijdn,  coiuitatio.  Rj.  verbal. 
Oil  biirv'iJHti.  radnja  kojom  Iko  hnririja. 

biirsija.s.  bursrijiliii,  m.  —  J)  ein  .Mcnsch  der  iihc- 
rall  hcnimkummt,  liuiiio  </cciiiH/or((H(H.s-.  Rj.  cojyet 
koji  je  riid  gruda  hiti.  —  'i)  .^chuTinmiikler  (in  Ser- 
hien),  pro.rencta  .^uariii.",  </.  knliiiiz.  Corjck  koji  idc 
pu  .«Wini(i  ill  pravf  Iniurcf.  if  knparisara  sriiijc  Hi 
motri  ffdje  se  niix/ii  duhro  kupiti.  Diinii-ii',  ARj.  740b. 
—  .t)'tko  (iradi'ili  prudaje  huniijc.  DARj.  740b.  — 
4)  Alio  hiimUija  Uijni.  DARj.  740b.  (<;>.  burgijati  1. 

biiFKijOti'  j'"»'  •■■  ""I'f-  ~  ^^  aufuicgdn,  conci- 
tan\  <■/■.  busiti.  Rj.  ridi  i  buniti.  podhadnti  Ijude  da 
>-f  huiif.  —  'i)  tcreUrare,  biiSiti  biiifrijom.  UARj.  740b. 

bitririjca,  /.  dem  ml  biirjrija.  Rj.  i  bftrgtea.  —  1 — 
jc  ■iaicto  —  iji-,  mjestu  ireija  piiii :  —  ij-. 

bdriti.  biirim,  r.  intpf.  \u  Diibr.)  ridi  piJati.  Rj. 
vidi  i  mizati,  iiiooili,  mokriti  2,  Sorati  2.  v.  pf.  slol. 
po-buriti  (i  se),  u-buriti  se.  —  Sali  .Salom,  huri  buroiii, 
a  lie  tiei  nikoiii.  Dl'osl.  120.  i.<ip.  bur. 

bdrili  se,  burim  se,  v.  r.  impf.  ridi  srditi  se.  Rj. 
tiprav)  nadimati  se  i  duvuti  od  srdnje.  ridi  i  frujevili 
se,  I  si/n.   undje.  v.  pf.  sluz.   na-buriti  se.  isp.  biiio. 

biirjan,  m.  (ii  BraiiieeviO  ridi  apta.  Rj.  vidi  i  avta, 
habat.  Atlivh,  sambui-us  cbulus  Linn. 

burka,  /". ;  Korisuije  je  otroku  od  uike  neg  ffosparu 
od  biirki:  Dl'osl.  4ii.  Bogisic  mi  pisa  da  ce  biti  ne- 
kaka  hifrja  manja  od  urke,  ali  sada  nema  lakih  ili  sc 
ne  zovii  tako.  X. 

bQrIav,  adj.  n.  p.  u  obrazu  (naduveu),  buusbackiy, 
biucitltntus.  Rj.  isp.  biiema.st. 

biirlikanje,  n.  cine  Art  hculenden  Wcinens,  fletus 
ijeniis.  Kj.  rerUtd.od  builikati.  radnja  kojom  tko  burlicc. 

biirlikali,  bfirni'em,  v.  impf.  heutcnd  tveinen,  plo- 
rare.  Kj.  plakati  ricuii.  isp.  urlikati,  urlati. 

bClrljanj(>,  n.  diut  Ifcrumuiihlen  in  fliissigen  Din- 
gen,  strutaliu  in  ju.<nulo.  Rj.  rerbal.  od  burljati.  — 
J)  radnja  kojom  tko  biirlja  po  zidini  kukvoj.  — 
'i)  stanje  kojc  bica,  had  kome  burljaju  crijeva. 

bArljati.  Ij.-ini,  i-.  impf.  —  J)  herum  uiihlen  in 
Flii.ixiiikeiien,  scrutari  in  jusculo,  cf.  brljati.  Rj.  pre- 
mclati  po  kakroj  zidini.  r.  pf.  sloL  iiz-biiiljati.  — 
2)  burljaju  mi  erijeva,  dcr  Baucit  knurrt,  crcpiint 
intCMtinu,  cf.  karati  se.  Rj.  ridi  i  krcati:  kric  mu 
crijeva  od  ijhtdi.  Rj.  ."JOila. 

bdrma,*  /'.  —  1)  ein  glatter  Pingerring,  anuulus: 
I'rosu  \H)  ujoj  liurme  i  prslcnje.  Rj.  ridi  vera,  vitica  2. 
ijlailak  prntcn:  Na  Janku  je  svilen  pojas,  na  ruci  mu 
ijajnii  biirmit  Npj.  1,  .■!27.  I'dari  se  rukom  po  koljeuu, 
nova  I'olia  prSle  na  koljenu  i  od  zlutu  burme  na  ru- 
kama.  4,  .■!12.  I'ak  izvadi  burme  i  prsleue.  5,  294.  — 
2)  Schraulie,  cochlea:  otvora  se  na  burmu.  A  5to  mu 
je  piiec  pod  pr'oeera,  ono  mu  je  od  tri  litre  zlata,  i 
one  ne  na  burmu  otvora.  Rj.  zaroj  kaki  je  u  .■fcrdla. 
tup.  o'lbiirniati,  odburmavati;  zaburmati,  zaburmavati. 

burnit-njak,  biirmeiijiika,  m.  mali  svrdlic'-.  V.  Arse- 
nijevii^.  isp.  biirma,  od  koje  je  i  postao.  DARj.  742a. 
ridi  burpija  1. 

biirniiKlliJa,*  m.  dcr  Sclinupftab((kfabrikant,  ren- 
ditor  iiii'jtianitc  Csternutatoriiiej.  Rj.  buriiiu(tj-dzija, 
tko  prari  ili  prodaje  burmut. 

bdrmut*  m.  dcr  Schnupftabak,  nicotiana  sternuta- 
toria.  Rj.  duhitn  koji  ne  ismrce.  —  Vuhan  od  nosa, 
rf.  buniiut.  Rj.  MlJa.  Smrk,  die  Prise,  mica:  daj  mi 
jedan  imik  burmuta.  l{j.  844b.  Bvrmut  valja  da  se 
joit  iiialo  docnije  poCeo  praviti  i  hnrkuti.  Nov.  8rb. 
1H17,  4!>.o. 

bbrmutieu,  f.  die  Tahakdow,  napsula  nicotianae 
(sternatuturiaej.  Rj.  kutijca  za  biinnul:  Valja  da  je. . . 


iiuao  barmuticu  pred  soboin    kad  je  ovo  pisao.  Nov, 
8rb.   1817,  495. 

buniik.  m.  (u  0.  G.)  vidi  buriijak.  Rj.  duMemjak, 
Salamander,  xalamandra.  poataiijcm  od  buran  1 
za  nast.  buruik  (burnjak  in/),  aualeiiiuik  i  aiiatemnjak 
bfirnjAk,  w.  ridi  duiideviijak.  Kj.  ridi  i  burnik. 
bi'iro.  m.  Kj.  hgp.  ridi  biira,  vi.  ridi  takou  hyp. 
kod  balo.  —  J)  dcr  Dirkwamst,  alidominosus,  ven- 
triosiit.  Kj.  <:orjek  burav,  nizak  a  trbukfit.  —  3)  vidtj 
sr.ditko:  sto  -si  se  buro  iiaburio?  Rj.  koji  se  buri. 

bursa.  /'.  (u  Dubr.  u  jrradu,  a  ii  okolini  wsk)  dt 
Biirse,  dcr  Jteuiel,  rrumena,  cf.  toliolac.  Rj.  ridi 
kesa,  dzuzdaii. 

burst,  «  I'osl.  335:  UrSi,  bursi,  ka'  i  'I'urci.  (Re6 
se  u  Kotoru  za  sebienu  ueirjelju,  koja  .se  onprje  zove 
iirsa  —  i  ursena  —  a  po  (irblju,  Lustini  i  Krtolama, 
kao  i  po  Cmoj  (iori  usa  neajelja). 

biiriiiKlzuk,*  ni.  lauko  bijelo  svileno  platiio,  Seidcn- 
Icinirand  (zu  Ilemden),  bgssi  sericcac  genua.  Rj.  vrlo 
tiuiko  pint  no,  kojc  se  providi  (toilc  imglaisc,  gaz,  crepe, 
Schleiertuch,  krepp,  llor).  Djuiii'ie,  .\Kj.  742b.  —  Driigi 
drafroj  sitiiu  knjijru  piSe,  da  mu  poslje  u  paiiiuku  du5e, 
b'jelo  lice  H  val  bnrundiuka.  Here.  117.  Tebe,  dragi, 
dva  crna  jagluka  od  crnoga  ianka  Imrundziika.  223. 
pred  drugim  sup.<itantifoin  stoji  na  'J'urski  ncuin  bes 
promjcnc  mjcsto  >0(1  buruudzuka : :  Kad  mu  KuiSa 
scce,  i  pleciuia  krcce  .  .  .  da  ue  mete,  jado!  burun- 
dzuk-kosuljc.  N]>j.   1,  2(i2. 

buruinlzi'lkli,''  adj.  indccl.  Kj.  od  Ijurundzuk  'J'urski 
pridjer,  koji  se  ne  mijcnja  po  padclima:  Po  gai'ama 
liuruiid'.nkli  kosulja.  Kj.  Na  njojzi  je  burundiukli 
kosidjn.  Here.  241. 

bun'lntija,*  /'.  Vesirsbrief,  edicttim  vesiri.  Rj.  za- 
povijest  ili  nurcdlia  vesira,  pose,  zcmaljskoya  upru- 
ritelja:  Kad  se  liajduk  nasiti  hajdukovanja,  on  se 
preda,  t.  j.  poruci  kmetovima  te  mu  izvade  od  pose 
buruntiju,  i  onda  opet  izigje  megju  Ijude.  Rj.  800a. 
(_)u  ne  gleda  careva  fermana,  ui  pasine  sitnc  fmruntije. 
Npj.  4,  347.  Kaja-pasa  . . .  ih  sad  s  buruntijama  poslao, 
da  narod  zovii  na  predaju.  Npj.  4,  347  (Vuk).  PaSina 
napisana  zapovijest  ili  uredba  zove  se  buruntija. 
Danica  2,  84.  Dade  mu  buruntiju,  da  je  punovlasni 
obor-kncz  nad  tri  n:iliije.  Milos  5(). 

bus,  »«.  —  1)  kao  Viokor  sa  zemljom  zajedno,  der 
Basen,  das  Basoistiick,  caesj)es,  cf.  busen :  Nazimac 
kus  kopa  bus  pod  kotlokrpovom  kui'om  (odgonctljaj : 
krlica  i  kiiicnjak).  Rj.  ridi  i  buseuica.  Hi  ncsto  trace 
.ta  zemljom  zajedno,  izdignuto  izincgju  okolne  irave 
kao  goiiiilica  ili  iskopano  da  sc  presadi.  Dauicic,  .\Kj. 
743b.  coll.  busjc.  —  2)  (u  Dalm.l  kao  Sevaric,  das 
Gebiiscli,  frutex:  Nema  Imsa  gje  nema  trupa,  iiiti 
trave  gje  nema  glave.  Kj.  ridi  i  dzbun.  coll.  bu.sje. 
—  Hvoja  biva  bus,  a  bus  jiak  dull.  DPosi.  27.  Primi- 
zavat'  kako  pas  uz  bus.  102.  Bilo  mu  u  klasu  kla- 
sato  a  u  busu  busato.  Here.  352.  —  •'{)  (u  Dubr.) 
ridi  Simsir  (ital.  bpsso).  Rj.  Daniciv  rijec  oru  u  ovom 
znucenju  akccntujc  bus.  ARj.  74.'!b.  ridi  i  mrcela. 

bils,  m.  (u  Dubr.)  ridi  Mmsir  (Tal.  bosao).  ridi 
bus  3. 

bnsa,*  /'.  ridi  gusa,  gusari  morski,  die  Scerduber, 
piratae:  Tvrda  ti  je  vojvodina  za.sjcda,  za.sjeda,  ne 
bi  mu  je  mutna  voda  zanesla,  zanesla,  a  lukmo  ii 
Turska  busa  razbila,  razbila.  Kov.  84.  ovdje  sc  busa 
pomijesala  s  busijom.  Danicic,  AKj.  744a. 

bfisanjo,  n.  —  1)  das  Bedeckcn  mit  Bascu,  zo 
caespitc  oliducerc.  Rj.  vcrli.  od  busatt.  radnja  kojom 
tko  busa  sto.  vidi  pobusavaiije.  —  2)  das  Buschicht- 
irerden,  frutificatio.  Rj.  rerbal.  od  bilsati  se.  stanje 
koje  bira,  kad  se  sto  busa. 

blisailje,  n.  das  Schlugen  auf  die  Brust,  planctus. 
Rj.  verb,  od  brtsati  se.  rudiija  kojom  se  tko  tjusa. 

bCISat,  adj.  od  bus  2.  sto  je  pxino  liusa ;  Imschicht, 
staudiy,  fruticosas :    Kilo   mu    u   klasu   klasato   a   u 


biisati 


—  121  — 


biitina 


buaii  huxato.  Here.  352.  Izni(?c,  i  postn  hii^^at  fekot. 
Jezek.  17,  (i. 

bit.sati,  sfiiii,  r.  iiiipf.  —  J)  mit  liascn  hedeckcii, 
eaeKjiitrm  loiniiri).  lij.  Ijiisati  Sto,  /.""  pukrivdti  husjctii. 

—  ridi  poluisiiViUi.  v.  jif.  .■<lo:.  pii-busati,  zji-.  od  Ims  1. 

—  'i)  «(  se,  j'c/W-v.  Iiuxiliicht  iierdcii,  sicli  licnliiiiiUii, 
friitilicdre:  V  ilnu  iiiu  .vc  husiili),  u  srijofli  tisalo! 
(Kail  sc  iia|iija).  Hj.  jiustujdti  Imsiito.  oi\  bus  2.  r.j't- 
slo^.  ubiisuti  so. 

biisali  se,  v.  r.  iinjif.  aiili  mif  div  liruM  MhUtijcn, 
pliimicre:  husa  se  nikiiina  ii  prsi.  Kj.  r.  ;;/'.  prosti 
biisiiuli  se.  isp.  iiabiisali  se,  iiabiisivati.  —  Kail  iiujleda 
mail  (Ijevojku  na  iiieSi'emi,  a  ona  .sc  slane  hiisKti 
ruLdvKt  II  prsi,  i  jaukali:  Ktiku  ineiie!  Kj.  477a. 
»,Ia  saiu  tvoja  sreea.  Kad  on  to  riije  stane  sc  luisiUi: 
»I  ti  li  si  moja  sreni,   Boj;'  te  ubio!  Npr.  7."!. 

bnsr>ii,  bViseiia,  in.  (loc.  busfcmi)  der  li'u.icn,  caespcs. 
c/'.  buscnica.  Hj.  ridi  i  bus  1.  coll.  biiseuje.  —  rijeci 
s  tiihiiii  mist.  I;iid  brajen. 

hiist'Mica,  /'.  ridi  buscii.  Rj.  ridi  i  bus  1. 

biis^nit,  'iidj.  n.  p.  zenilja,  oranje.  riiscnreich ,  cae- 
spitosHs.   Uj.  sto  jc  piiiii)  hiisciijii,  biisja  J. 

bllsoiljt',  II.  (coll.)  dcr  h'dsciiliinif'c,  citcspilcs.  Kj. 
jcihin  oil  hiisciija:  buscn.  '■/'(//  l)usje  1.  —  Valj,  vcliki 
valjak  koji  se  jKiprijeko  na  konjina  ili  volovima  vui'e 
preko  posijana  zita  da  se  iniscnjc  satre.  Hj.  52a. 

blVsija'  /".  der  IJintcrhnlt,  insidiae.  cf.  zasjeda.  Rj. 
nidi  i  meter!/..  —  Novak  stade  drumu  it  husijii.  N'pj. 
3,  12.  Pa  je  Cruojroree  doeekivao  is  husije  4,  i(4 
(Vuk).  Da  husije  sebe  puijriidiiiio,  pa  da  ovirje  do- 
Cekamo  Turke.  4,  170.  I'o  bedenu  poreL'ja  liarjake, 
a  Srbiue  mere  iiu  husije.  4,  243.  A  oni  iihrutirsi  hu- 
sije, stanu  se  braniti.  Danica  3,  1S3.  Kad  Srbi  opale 
na  njih  iz  bttsijii.  MiloS  i(9. 

bfisjc,  n.  (u  Palm.)  coll.  od  bus.  Kj.  —  1)  od 
bus  1.  vidi  busenje.  —  !i)  od  bus  2.  isp.  grmenje,  i 
syii.  undje. 

bAsiinti  se,  nem  se,  v.  pf.  sich  unf  die  lirust 
schlafieii,  plaiiijere :  Biisnii  mi  se  Amza  kapetane: 
Ala  mene  uc  rodila  majka,  do  kobila  koja  .ajoira 
niosra.  Rj.  udnriti  sc  rulum  ii  prsi.  t\  iiiif.  bt~isati  se. 

Iti'iMovaea,  f.  varosiea  u  Hosni  izmesrju  Fojoiee  i 
Travuika.  Rj. 

Itd.^SriiTk,  111.  bnlo  u  naliiji  LjeSanskoj  (u  Crnoj 
Gori).  Rj. 

buKllla,  /'.  ridi  sje\Trniea,  luairnetua  ijrla.  I'al.  bos- 
sola.  —  Sjeveruiea,  u  Delabele  i  u  Stuliea  (kod  rijeci 
busulu)  masnetua  iela.  Danieic,  DPosl.  XVII. 

bAsa,  /'.  (ponajvise  se  "jovori  pi.  hii.ie).  momead 
koja  se  (pred  bijele  poklade)  obuku  u  svakojake  rite 
i  metnu  naobraz  obrazinu  od  drveta,  pa  po  selu  iarraju 
(u  Muhaeul  cf.  usi  bu.li.  Rj.  ridi  bii.Sari,  maskare. 

bdsa,  /.  fcovece  omaleno  i  evi-sto.  (jovori  se  u  Hrr. 
isp.  btis.~ik.  busakinja. 

bl'isak,  busilka.  m.  vo  onialen  i  cvrst,  kao  Jto  su 
po  brdima,  ciii  klcincr  fester  Ochs,  bourn  genus.  Rj. 
vidi  zbojak.  isp.  bftsa,  busakiuja. 

biisak,  buska,  III.  (u  8rijemu)  IjeJnik  probuSen,  kad 
ga  erv  izjede.  irurmstirhiiie  Hti.-ielnuss,  nu.v  yuijluiis 
fcrmiculosii.    Rj.  postanjcm    od  buJiti.   husaii  Ijesnik. 

—  isp.  ervljiv,  pusljiv  (n.  p.  Ijesnik). 
bn.sakiiija.  /'.  krava  omalcna  i  cvrsta.  DARj.  74(ib. 

isp.  btiJa. 

bl'l.saii.  biisna.  adj.  forumiiiatus.  probuSen.  od^  bii- 
Siti.  —  I'rebrojim  ja  na  novo  sve  (dukate)  i  nasavSi 
tri  busiia  kazem  mu  .  .  .  '/Am.  214.  Sva  su  zrnii,  zdrava, 
a  jedno  probuseuo  .  .  .  Ko  poaodi  busno  zrno,  taj  je 
krstonoJa.  M.  (Ij.  Jlilii'evie.  DARj.  746b. 

bftsair,  m.  Oovjek  s  olirazinoni  na  obrazu;  bomo 
pcrsonatus.  poiiiijrisc  pi.  buJari.  ridi  bi'iJa,  od  cega 
je  i  postalo.  u  Slav.  I.  Broz.  DARj.  74()b. 

bflsat.  m.  konjsko  ime:  Daj  ti  mene  dorina  tvojega, 
ja  ('u  tebe  husata  moje_sra.  Rj. 

Biuiitli,  liusiltlija,  m.  prezime  jedne  porodice  Tur- 


skoga  zakona  u  Skadru,  od  koje  su  bivali  ondje  ve- 
ziri,  za  koje  se  pjeva  i  pripovijeda  da  je  od  roda 
Ivana  Crnojevii'-a:  I'o.iilje  je  Skadru  na  Bojanu  ka 
ononie  Biisiitli  re:iri<.  Kj.  Hu.'at-li,  rijec  Titrsha  nn- 
iinjcnii  oil  Hii.sat,  koje  jc  ime  selu  it  Arbuniji.  od 
liuSatli  posliiht  Busatlija  iiusliirkniii  iidsim  ja.  —  I'o 
pjesnuima  se  govori.  ila  su  clanasnje  liuHiittijc  oil 
Ivanbegovira,  ali  oni  sami  dokazuju,  da  su  od  Mr- 
njavceviea,  koji  su  Skadar  i  zidali.  Npj.  2,  5l)7  (Vuk). 

bftsav.  iidj.  ridi  trl)usast.  Rj.  u  kojeiia  je  poveliki 
trbith.  ridi  i  trbusal,  kuljav,  pupav ;  trobok. 

hiisiMiica.  /'.  (u  VrSeu),  kouiad  mesa  na  pcceniei 
blizu  buta.   Kj.^ 

blisf'lljt'.  H.  das  liobren,  tcrehrutio.  Hj.  verbal,  od 
bi'isiti.  radiija  kojom  tko  bitsi  sto. 

bfisi,  u  rijeciiiia:  fi.'i  bfiJi,  ridi  iirSi  bursi.  Rj. 
7i)5b.  isp.  burSi. 

bilsica,  /'.  dem.  od  buba  :  .lal'  uJieu,  jal'  Imsieu. 
Nar.  prip.   D.VRj.  747a. 

biisiiia,  /'.  —  1)  ein  Schimpfwort  fiir  Schafe, 
cuuricium  in  ores.  W}.  pogrda  oveama.  nioie  hiti 
od  busav.  DARj.  747b.  —  2)  (u  Dubr.)  nekakva 
trava.  Art  Pjlunzc,  hcrbue  iicnits.  Rj.  inula  congza 
UC?  Rj."  —  i)'!/,stn((  ne  dava  vina.  Dl'osl.  M.  posta- 
njcm od  buha.  Danieie,  .\Hj.  747b. 

biiMiijak,  m.  pnlicis  .<<tcrciis,  buLo.serina.  D.\Kj. 
747b.  od  osnore  koja  je  od  buha.  biihinju  nec-ist.  za 
oblicjc  isp.  maejak,   mi.sjak,  jiasjak. 

bi'iMti.  busnu,  r.  iinpf.  Rj.  ridi  burgijati.  —  J)  bohren 
terebrare.  Hj.  husiti  n.  p.  srrdloin  daskn,  drro.  r.  pf. 
sloz.  iz-busiti,  pro-.  —  2)  /ifiiirlicli,  uulilcn.aufriilircn, 
concito.  Rj.  ?t  prenescnom  smislu.  ridi  i  buniti. 

bn.siti,  .ilm,  c.  jif.  kad  Stogod  padne  pa  lupi,  mit 
(iCpiiltcr  fallen,  corrncre.  Rj.  pasti  s  lupom.  ridi  bu- 
bnuti,  buiiiuiti,  gndiiiuti.  —  Nekakijem  Jtapom  lakne 
u  vratniee  te  rrata  jcdanak  hiisise   na  tie.  Npr.  215. 

bllsiv,  adj.  pun  buha.  ridi  busljiv.  V.  Arsenijevie. 
DARj.  748a. 

bilsivae,  btiSlvca,  m.  ridi  bu.Sljivae.  V.  ArsenijevicS. 
DARj.  74«a. 

bi'liivica,  /'.  ridi  buSljivica.  V.  Arsenijevic.  DARj. 
748a. 

bflikaiijc,  n.  rerbal.  od  buSkati  se,  koje  ridi. 

bil^kati  se,  5kam  se,  i:  r.  impf.  tjerati  buhe  sa 
sebe.  V.  ArsenijevW.  DARj.  748a.  r/(/t  bubati  (Jse?). 

biYsIjiv,  adj.  pun   buha.   DARj.   748a.  ridi  bu.siv. 

bftsljivaf,  busljTvea,  m.  busljiv  covjek.  vidi  buSivac. 
V.  Arsenijevie.  D.\Rj.  748a. 

bCisljiviea,  /'.  husljira  zena.  tiVZi' bu5iviea.  V.  .Vrse- 
nijevie.  DARj.  748a. 

bl'lsofina,  /'.  j.araa  na  dasei,  ili  na  drvctu,  da.s  Bohr- 
loch,  foramen.  Rj.  od  bi'isiti  1.  jama  sto  sc  prnbusi 
n.  p.  na  dasci  scrdlom.  —  rijeci  s  takim  iiast.  kod 
bljuvotina. 

bftf,  biita,  m.  der  Oberschenkcl,  femur.  Rj.  i.'ip. 
stegno.  dem.  bulit^.  aucpn.  butina.  —  Isjecak,  od  pe- 
eeiia  brava  ono  izmeqju  butova  i^  rebara.  Rj.  2.Soa. 
Kukotres,  vidi  but  (?).  Rj.  313a.  Cukalj,  n  rrh  buta 
kraj  za  koji  se  drzi  strainji  eerek  kad  se  nosi.  Rj. 
82yb.  Busenica,  komad  mesa  na  pecenici  blizu  buta. 
Rj.»  52b. 

biitela,  /'.  Franc,  bouteille:  Ja  sam  burenec  sa  slji- 
vovieom  iznio  u  Bee  i  otoeio  a  butcle.  Straz.  188(5, 
770.  30  butcla.  1887,  382.  vcdja  da  butelja?  ridi  bo- 
tulja,  boea,  /  syn.  ondje. 

bl'ltit-,  m.  dem.  od  but.  Rj. 

bi'lti^a,  /'.  Tal.  bottega,  buttiga,  taberna.  vidi  dudan, 
(  si/n.  ondje.  —  Prodava  se  u  butigi.  K.  Madzarovid. 
Zatvorite  biifigu  ali  ti  duean.  S.  >Iargitii,'.  D.\Rj.  74!la. 
On  u  Klinsku  ujaha  rarSiju,  a  butiije  sa  obidve  strane, 
po  dueanih  tu  side  ajani.  HNpj.  4,  !I7  (Klinski  = 
Kniuski.  isp.  Iz  bijela  Klina  kamenoga.  4,  !J4). 

hAtiiia,  /'.  augm.  od  but.  Rj.  —  takva  augm.  kod 
bardaOina. 


batk» 


—  132  — 


ear 


btitkit,  /".  hyp.  lui  biuliia.  govori  xe  hid  xe  vuhe 
builijf:  Hil'ii  Initio!  Lj.  Kovacevii^  PARj.  740a. 

BQtku.  "I.  iiiie  muSko  /(.i//).  orf  Biuiiinir  i  Rmlisav. 
Ka.i  •-'•;.  '^l.  ttdtti  hup.  koii  Bosko. 
biilum,   bi'ltiiui.   biltiin,*  vas.  lio,  gan:,  iotiis.  nc 
-    pi-  piuh-iimi.  like,  oil  Ihniivica,  ARj.  74!lb.  i 
a  iiirtve  poklouio  Tiirke.  i  dade  imi  hutom 
.10.  Njij.  4,   44o.  Spodobio  Bosmi  valovitu, 
Mill  i  llcriviroviuu.  5,  71.  Ne  bih  ti  se  oire! 
da  mi  dadeS  biitinn  carevinu.  Hero.  20.  Ja 
"it  urn  ruho  moje,   kojeg  nema  u  devet  ne-  , 
■1.  .       I 

biilurniru,  /'.  fi''i  haps:  strpali  ga  u  buiurnicii. 
Kj.  ridi  I  arest,  i  vi/ii.  ondje.  —  Od  Hum.  butursi, 
nipd,  diipljii.  Panioii?,  DARj.  75l)a. 

b(ku\,*  f.  —  J)  tin  GetrOiik  mix  Kukuruzbrot  und 
U'lL-wcr,  putio  e  pane  seae  ei  aqua.  Srbi  po  seliina 
grade  buzu  osobito  uz  Oasne  poste  od  kukuruzna 
hljeba  i  od  vode,  a  Turoi  je  grade  od  bra.<ua  (oini  mi 
se  od  proseua)  pa  je  nose  te  prodaju  po  varosima. 
Rj.  pire  od  lUa  i  vode.  —  2)  n.  p.  brezova,  dcr 
liirkeiisiil't,  sucais  betulae.  Rj.  xok  U  direta.  —  Musa, 
'mi;ii  iz  drveta  (n.  p.  brezova,  klenova  i  javorova). 
Rj.  37oa.  —  3)  vino  na  dnu  u  buretu,  ili  drug!  niuteX 
o<i  oega,  d(r  Jiuden.iat:,  xedimentum,  cf.  talog.  Rj. 
nWi  I  stolja  2.  Jlaknja,  irop,  troska,  tuska.  [ 

buzikdiija,'   «i.  der  buzu-hdndler,  qui  vendit  poti-  \ 


onnn  e  pane  seae.  Rj.  buza-d4i(ja).  su  nci.<<t.  isji.  aba- 
d^ija.  koji  prodiije  husxi  1. 

I>ii7.<l6liiin.*  »".  ridi  Imzdovan:  Uz  '(UirfoAau  gvoigje . 
popijeva.  Rj.  —  A  titra  se  sila  x  buzdohioiom,  on . 
buzdohnit  baoa  u  visinu.  Npj.  3,  305. 

biizdAvaii*  (buzdftvani,  buzd6vana  (biizdovAna).  m., 
eiiic  Art  Keule,  clavM  ijeiitix.  cf.  biizdohan.  Rj.  ul 
kr<i,erima  i/dje  xc  ylax  h  «  govuru  prdrurio  u  gliis 
v;  idi  xe  i  drugiid  najri.^e  iiiko  govori.  ridi  bat  3,  <;u- 
lumak,  gvozdenjak,  salma,  Sestoper,  Sestoperao,  tokniak, 
topuz.  —  Da  niu  od  onoga  gvoigja  xknje  liuzdurun  .  .  . 
od  ostaloga  btizdoran  .<<liipii  kojekako  . .  .  kad  biizdonin 
nasade  na  kijaou  ...  da  mu  skiije  huzdoran  na  kijai'ii. 
Npr.  2.  3.  Popio  je  .  .  .  vrana  konja,  zlatnn  liuzdormi. 
Npj.  1,  45().  Buzdorane  xextoperni!  jo  1'  mi  majka 
veforala?  1,  490.  VratiSe  se  devet  milih  sina,  buzdn- 
vaiii  rakii  iskopaSe,  a  sabljama  sanduk  naCiniSo. 
1,  57(5. 

I)z6va,  /'.  die  Holunderstaude,  xumhxi.cus  nigra  Liiui. 
P.ARj.  751b.   —  Baza,   istoga  je   korijemi   i  bzora  i 
okrnjeuo  zom.   Osn.  20.   Zova  i   bzovu,  to  nije  niitaJ 
drugo  nego  adjektiv  prenesen  niegju  supstantiva.  91.r 
Baza,  bzora,  moze  se  h  i  odbaciti:  zora.  Korijeni  137. 
vidi  i  bazag,  zovka.  isp.  baza  i  bazov. 

b7.6vina,  f.  DARj.  751b.  bazoro  drvo.  vidi  bazo-j 
vina,  zovina,  zobovina,  ovzovina;  bazgovina. 


c. 


f&in'ijo.  oagrlja,  /'.  pi.  kore  od  noza.  cf.  kore.  Rj. 
oigrije.'  Rj."  vidi  i  noJ.nioe,  krnja.  isp.  kamze. 

cacrrknuti,  ciigfknem,  v.  pf.  tinnire.  isp.  zv^knuti. 
D.\Hj.  752b.  —  Kad  i  kad  klepne  klepetuSica  na 
kozi  rigji,  ili  cagrkne  medenica  na  dvisci  kaluii,  kad 
»e  one  poceiu  ili  protegnu.  Zim.  121. 

e&ka,  cilka,  in  den  poskocice  (Tanzweisen)  Nach- 
ahmitng  dex  Laute'i  der  Kniipfe,  Munzen  u.  dgl.  beim 
Tanze,  interj.  de  .^oniiu  conftictorum  saltantis.  Rj. 
iizvik  kojim  xe  kazuje  zveka  nakita,  kao  putaca,  uko- 
rica  i  t.  d.  n  kolu,  pa  i  zreka  razboja  had  se  ce.  — 
Caka,  eakii,  tri  dni  lakat  (otkala).  (Kad  se  kazuje,  da 
«e  .'to  radi  jwlako).  Posl.  343. 

c^klarDlca,  f.  offlcina  ritriaria.  Stulli.  ducan  ca- 
kliirxki  Cstaktarski).  vidi  staklarnica.  —  rijeci  s  takim 
naxt.  kod  eeduljamica. 

rAklen,  adj.  Uo  pripadu  caklu.  vidi  staklen,  cklen  ; 
»roali.        l.)onese  caklenu  CaSu.  Magaz.  DARj.  753b. 

c-dklt'iiica,  /■.  rus  ritreum.  Stulli.  caklen  sud,  ca- 
klenu iiixa.  ridi  caklenjaCa,  ckleniea,  sklenlca. 

rakl<>njar-a,  f.  t.  j.  ^aSa,  caklena  casa :  Hem  u 
nioi  faJe  caklenjace.  HNpj.  4,  462.  vidi  eaklenica. 

raklina,  f.  splendor,  osobina  kojom  je  xto  tako  da 
xe  rtikli.  —  ()ne  izabrane  boje  .  .  .  igraju  po  njoj  (po 
duzii  H  najugodnijom  caklinom.  M.  A.  Reljkovi^. 
DA  Hi.  753.  ixp.  oakljenje. 

rikkliti  sc,  oakrim  se,  r.  r.  impf.  scintillare,  Zw- 
ccre,  rcUuere.  .Stulli.  svijetliti  se  kao  caklo  (staklo). 
ridi  ok  I  ili  »c,  stakliti  se.  —  Viditi  cakli  li  se,  svitli 
li  w;  u  tminah.  A.  d.  Bella.  Cakli  se  kao  ogledalo.  i 
I.j.  I  .M.  Kr.vaccvi<^.  .Sitan  pra.5ak  koji  se  zdravo  cakli. 
(>}.  I'oi)ovi('.  DARj.  7.');ib. 

••akio,  n.  ridi  suklo,  stklo,  cklo;  diam,  srCa.  — 
.Siinoc  progje  proz  caklo  i  ne  oskvrni  cakla.  3.  Anfiid. 
D.\Rj.  7.0;jb.  postalo  od  cklo  timetnuvsi  mu  a. 

i-ikljenje,  n.  Stulli  verb,  od  cakliti  se.  statije  koje 
hiTii,  kad  xe  xto  cakli.  isp.  oaklina. 

riklanjir,  n.  cerb.  od  oaktjiti,  koje  vidi. 

<-&k<ali,  oaki'eiii,  r.  impf  tinnire,  darati  od  sebc 
glasore  oakii,    caka.    —  Cakce  sahat,  kad  ide;  cak<5e 


pei?,  kad  je  pregrijana,  pa  pucka.  J.  Pavlovid  DARj. 
754a. 

Ci\nja,  m.  i  f.  ko  je  canjav.  Rj.^ 

ciJiijaiijfi,  M.  ridi  dosagjivanje.  Rj. 

ciliijati,  njam,  v.  impf.  (u  Risnu)  v^idi  dosagjivati 
2.  Rj.  (  dodijavati,  dodijevati,  prituiivati. 

i-riiijav,  adj.  (u  Risnu)  n.  p.  oovjek,  vidi  dosadan. 
Rj.  ridi  i  pinjav.  koji  xe  i  bez  nevolje  jednako  tuzi 
da  nema  i  da  mu  je  malo.  Rj.' 

eii]ia,  /'.  (u  C.  G.)  ridi  motika.  Rj.  dem.  capica.  — 
Od  I'al.  zappa.  DARj.  754b. 

(■fipica,  /'.  dem.  od  capa.  Rj.  vidi  motiCica. 

eilptjeti,  eaptim,  r.  impf.  u  Rj.:  cap(?etr,  captim 
(po  jugozap.  kraj.).  ridi  cavtjeti:  A  capti  mu  niia 
za  kalpakom.  Rj.  od  oavtjeti:  pretrorivsi  sc  v  pred  t 
na  p.  v.  2>f  sloz.  pro-eaptjeti.  —  Uz  put  rasla  rumena 
rtizica  .  .  .  stono  capti.  Here.  113.  Kadno  capti  zum- 
bul  i  zerina.  100.  Po  gorioi  zanovet  cupcela.  209. 
Svako  ovijeC'e  captase.  332  (bice  pogrijeseno  mj.  cap- 
oa^e).  ridi  evjetati,  i  estate  oblike  ondje. 

(-i^niln,  oapiina,  m.  (u  C.  G.)  ridi  trnokop.  Rj.  vidi 
i  budak,  i  si/n.  ondje.  —  od  Tal.  zappone  DARj. 
755b.  isp.  capa  (zappa). 

c&r,  m.  —  1)  der  Kaiser,  imperator.  Rj.  vidi  cesar, 
(5esar,  postanjem^  od  Lat.  Caesar,  yen.  pi.  cara,  ca- 
reva.  —  Car  Aron,  u  ovoj  poslovici:  Tako  se  ne 
zgroio  kao  i  car  Aron  pod  koJ!  Rj.  Koje  (dijete)  naj- 
dalje  baoi  ono  je  car,  a  koje  uajbliJ-.e  ouo  je  trlja 
(kad  ho<'e  djeoa  da  se  banaju).  Rj.  14a.  Ja  ou  njemu 
mjesto  izvaditi  kod  ('•esara,  kod  earn  naxcga.  Rj.  210a. 
O  veliki  care  Kostadine !  Rj.  240a.  Dvori  zviaja  cara. 
Npr.  21.  Hvctli  care!  sunoe  ogrojalo!  .50.  Car  je  od 
onoga  grada  bio  vrlo  zao  i  opak.  tiO.  E  cestiti  care!... 
E  vala  cant  i  taste  moj !  102.  Tu  su  ti  iSli  kraljevi  i  ca- 
revi  da  je  prose.  163.  Ugleda  sin  cara  od  one  zemljc 
njegovu  k<;er.  173.  Njega  zd  inladog  cara  okrunise.  254. 
Ko  s  carem  ratuje,  ?-lje  doina  nosi.  Posl.  156.  Dariv'o 
vas  car  nebeski !  Npj.  1,  148.  Scetli  care,  kruno  po- 
zlac^ena!  1,  160.  Oj  Franouzu,  care  xilovili!  1,  408. 
Kud  se  gjede  oar-Xonianje  blago.  2,  101.  Sv'jetla 
kruDO,  care  gospodinc!  3,  87.  Da  se  koji  od  naJijeh 


carenik 


123  — 


carina 


kraljeva  ill  carevii  zvao  kralj  ili  car  od  firhije,  iiego 
Srliljom.  Kov.  !l.  Snltan-care  (juxpodare !  85.  Kad  sii 
LiJMVoli  olpali  (xl  Uofja  .  .  .  pa  ga  (sunce)  (jjiu'Dhhi 
'  iir  iiabio  ria  koplje.  Ziv.  '2"2<i.  .Icr  je  irospodar  iiad 
Liiispodariina  i  car  mid  cai'criiiiii.  (itkriv.  17,  14.  I 
rfircri  Hurodimu  izaci  I'e  od  i\je.  Mojs.  T.  17,  ](!.  Moj 
jr  irla.'t,  litre  iiospodaru.  Sam.  I.  2(;,  17.  Bi(?eS  car 
iKid  Iziailjem.  Car.  I.  11,  37.  ('ar  je  (krokodil)  nad 
srijem  svijerjciii.  Jov  41,  25.  Ko  se  ne  bi  tebc  bojao, 
ii'rc  iii(d  narodima!  Jer.  10,  7.  I)r?,ei'i  iznad  glave 
ii:i  diskosu  kao  iia  Stilu  cara  nvemu  u  smjenioin  liku 
jn^njela.  DPis.  24.  Docekaj  cara  Hrista.  320.  — 
'.')  car,  neki  iSdrijeb,  kot'ka,  iiiia  i  Mikalja  (kod  rijeci 
i'jrali,  kostice)  i  Delabela  (dado,  siocarc).  DPosl.  X. 
Hastocl  su  mama,  a  can'  su  dava.  DPcsl.  5.  Hi 
■  ()•(  ili  baatoOi,  sve  tako  tei\jodnako.  32.  U  ?,drije- 
liima  jo  i  car  i  bastor.  143.  Zdrijebi,  cari  i  bastoci 
.li<;li  luu  su  i  vid  a  o(\.  159  (digli  mu  su  dijiih'l;t. 
iiijrslii  diofli  su  mu). 

t-arciiTk,  ?».  tku  uzima  carinu,  der  Zollheamte, 
/iiirtitor.  ridi  carinar,  cariuik  (odakle  ,/e  akc.  ovamo 
/iri  iieseti),  frjumniki'ija,  liannicar.  —  Dobro  jedu  ca- 
rciiici,  all  umiru  u  tamnici.  DPosl.  18. 

(^flrev,  adj.  rff,s  Kaiaers,  impcratoris.  Rj.  sio  pri- 
/Hiihi  caru.  —  Duga  noi',  ili  dan,  (kao)  careva  fiodina. 
Kj.  !)2a.  Carei'!  cvijei,  m.  (u  Starome  Vlahu)  vidi  pr- 
stfuik.  Rj.  808a  (biljka.  vidi  i  lipica  2,  titrii-a.  isp. 
r:imaa,  rameuak).  Carer  las,  m.  cf.  laz.  Rj.  S08a  [Laz, 
-\  (u  C.  G.)  mjesto  jrdje  je  mnofro  Jume  isjeeeno  (n. 
I>.  krcenja  radi)  i  drveta  popadala  jeduo  na  drugome. 
i-(.  carer  las.  Kj.  32(lb.]  Usrleda  <ra  kroz  peufrjer  ca- 
ri ra  kci.  jNpr.  (il.  Kakav  zanat  zna  cnrev  sin'/... 
Sio  i:e.  zaiiat  careiu  .'tinn:'  173.  Moja  nhmi  carevu 
I'lai'a.  (Kad  ko  hoee  da  ka^e  da  ce  sto  ufiniti  makar 
jiavu  izirubio,  i  zuac-i:  i  eara  da  ubijem,  ne  mogu 
mi  nista  viSe  ueiuiti  uego  nie  pogubiti).  Posl.  181. 
\  >vi-\'is-\r;iio,  cureri  rccile!  Npj.  5,  77.  Vidio  te  careri 
ililija.  Here.  215.  (earevi  mj.  earev  da  isacije  cijel 
-^lih). 

('iirovii  <i6mila,  /'.  kod  Omisa  od  juzne  strane  ka- 
nuuiti  brije}!',  odakle  Turei  nijesu  dalje  k  OmiSn 
ilori  mogli.  Rj. 

cilrevae,  eai-evca,  —  m.  1)  der  Anhaiiger  des  car, 
•iiii  seniit  cum  car:  Carevac  je  carevac,  ako  ne  it 
imali  ni  novae;  a  masrarae  je  magarac,  ako  ce  imati 
i  zlatan  pokrovae.  (Posl.  313).  Rj.  koji  prixtaje^  sa 
•  iircm,  carer  covjelc.  sa  naxt.  inp.  (?esarovac  1,  (.'ur- 
li novae,  jeminovae,  kapetauovac  i  t.  d.  —  2)  (u  Sri- 
jiMui)  IreiitsblaUrige  Wolfsmilcli,  euphorbia  lathyris. 
KJ.  hiljkii. 

Ciirovai',  Carevca,  iii.  potok  koji  utjefc  u  Kolu- 
"aru  s  lijcve  strane  izmegju  Uba  i  Paleza.  Kj. 

fi'irevanji',  ».  rcrb.  od  earevati.  vidi  carovaiije. 

eiircvafi,  eiirujem,  r.  impf.  rijetko  mjesto  earovati 
'lijidcktYj.  isp.  kraljevati.  —  Tada  bismo  carcvali 
~  aiirom,  i  za  dujjo  earstvo  pridrzali.  Xpj.  5,  352.  Niti 
l^azu  knjige  ni  vangjelja,  da  dva  eara  mogu  earevati. 
llXpj.  1,  261. 

ciirovica,  /'.  —  1)  t.  j.  para,  eine  Art  Para,  )iu- 
muli  (jcnus.  Rj.  nckakar  sitan  norac:  Hpremieu  ti 
paru  carericu.  Here.  218.  —  2J  ridi  carica:  Mill 
Bo^e,  euda  veiikoga,  sto  carica  ne  ima  poroda  .  .  . 
Boga  moli  carericu  ndada,  da  joj  Bog  da  od  srea 
poroda.  Npj.  1,  470.  Porueuje  mlada  sultaiiija  u  Stam- 
bolu  carevici  Anki.  Here.  160. 

csircvii',  m.  —  J)  der  Junge  Kai.-:er.  imperaturi:^ 
filius.  Rj.  cicrev  -lin:  Bijase  jedan  ear,  i  iniagjaSe  tri 
sina  .  .  .  -'Otvorite,  carevici,  vrata.»  Npr.  185.  Nij' 
ovo  mladi  careric,  veee  je  ovo  Jelena.  Npj.  1,  588. 
—  2)  (u  Dubr.)  ridi  zumbul.  Rj.  crijct.  —  .'ij  u 
Grblju  tako  zovu  Latine  i  gospodu  koja  je  u  earskoj 
sluibi.  Rj.  —  I  carcvic.  je  od  careva  imena.  DPosl.  28. 

Citrovina,  /'.  —  1)  das  Kaisergut,  res  impcratoris. 
Rj.  strar  careva,  dobro  carcvo:  Kad  dogje  u  Usudove 


dvore,  ima  .5ta  i  videti:  u  dvoru  kao  da  je  carevlna, 
tu  su  sluge  i  sluSkinje,  sve  se  iizurbalo,  a  Usiid  sedi 
sam  za  gotovoni  sofrom  jja  veeera.  N|ir.  7.5.  X'oljela 
bill  s'jedu  kosu  plesti  u  Prizreuu,  iiaJoj  carcvini.  Njij. 
2,  238.  Pregleduje  svoju  gospoStiiui,  pregleduje,  brate, 
cicrevinu.  2,  538.  —  2)  das  Kuiserlund,  Kaiscrthum, 
imperixtm.  Kj.  zemljit  careva,  semlja  kojom  vlada  car: 
Garski  sin  .  .  .  sazove  mnogo  gospode  .  .  .  i(z)  svojo  i 
/.-  fxgjih  carevina.  Npr.  224.  Kad  earev  sin  vigje  ovi 
struk  bosioka  .  .  .  »Da  mi  daS  poloyinu  oeine  carc- 
riite  za  nj,  ne  bih  ti  ga  dala.*  25!).  Sta  nema  u  care- 
riiii!  Posl.  352.  Veli  Marko  ostariloj  majci :  »Oj  Boga 
mi,  moja  stara  majko!  prosao  sam  devet  kraljevina, 
i  desetu  Turskii  careriim.  Npj.  2,  33(>.  Nnsa  cerorina 
do  viieka;  kazc  se  u  5ali  mjesto  carcrina.  Rj.  810b. 

—  a)  Sto  se  earn  placa,  Steuer,  tributum,  ef.  harae. 
Rj.  —  Za  to,  za  Sto  nijesu  carevine  caru  platili  .  .  . 
Koliko,  molim  te,  ima  oni  narod  pohvatani  carevine 
da  plati?  Npr.  248. 

Tarovo  I'ftljo,  n.  polje  u  Hrv.  u  Ogulinskoj  rege- 
menti.  Rj. 

ciVriea,  /'.  die  Kniserin,  iiii/icratri.r.  Rj.  —  ])  kao 
sto  se  Hog  nitsiva  car  nebeski  tako  i  Bogorodica  ca- 
rica: l)ariv'o  vas  ear  nebeski  i  carica  nebesnica  lepim 
zdravljem.  Npj.  1,  148.  —  2)  carera  sena.  vidi  eare- 
vica  2.  —  Tako  ova  mlada  carica  zatriidni  .  .  .  kaze 
staroj  carici.  Npr.  233.  234.  Pa  govori  gospogji  carici. 
Npj.  1,  569.  —  3)  careva  kci:  »Jesi  H  doJao  i  ti  da 
me  prosiS  za  ^enu?«  »Ne,  eestita  carice,  nego  sam 
euo  da  se  raisliS  s  dobrijem  Oasom  udavati.  Npr.  101. 

—  -t)  iicdjelja:  Nedjelja  prva  po  Ilijnu  dne  zove  se 
(u  Boci)  carica  nedjelja  nad  dvanaest  nedjelja.  Rj. 
414b.  pak  .se  i  svaka  nedjelja  sore  carica  nedjelja: 
Kakva  ti  je  golema  nevoija,  te  ti  zenjeS  bijelu  Senicu 
u  svijctlu  caricu  nedjelju?  Here.  316. 

cilriein,  ^iidj.  der  Kaiserin,  imperatricis.  Kj.  ,s?y 
pripada  carici:  Carii'a  je  imala  .  .  .  da  se  1  sam  ca- 
riHin  sin  zaeudi.  Npr.  216.  Kad  ugje  u  caricinu  sobu, 
ima  Sta  i  videti:  carica  legla  na  legja,  pa  spava.  240. 
Idemo  da  pozdravimo  sinove  careve  i  sinove  caricine. 
Car.  n.  10,  13. 

Ciiricina,  /'.  Rj.  na  glasu  izvor  v,  Krajini  Nego- 
tinskoj :  U  Kr.ajini  je  .  .  .  izvor  Caricina  (od  prilike 
sahat  i  po  od  Dunava,  i  malo  manje  od  Negotina). 
Rj.  297b.  Blizu  Negotina  ispod  izvora  Caricine.  Rj. 
346a. 

carle,  m.  —  1)  dein.  od  car.  Rj.  —  2)  der  Zaun- 
konig,  motacilla  reguliis  Linn.  Rj.  ptica.  vidi  carle, 
popid,  strijez,  strije?,ie. 

cilrie,  carica,  in.  vidi  carid  2.  Rj.  —  rijeci  s  takim 
nast.  i  akc.  kod  bagljid. 

Cflrisfrad,  m.  —  1)  die  Kaiserstadt  (Konstanti- 
nopel),  urhs  imperatoria  (Constant inopolis).  Kj.  — 
Trece  prosi  car  Otmanovicu  od  8tambola  grada  Cari- 
grada.  Npj.  2,  479.  ridi  Stambol.  —  2)  u  Tronoskoj 
planiui  (od  namastira  k  jugozapadu)  brijeg  i  navrh 
njega  zidine  od  staroga  gradiea.  Kj.  —  kako  je  rijei 
slosena  (Cari-grad)  vidi  kod  Biograd. 

CiiriffratlskT,  adj.  Konstantinopolitanisch,  Con- 
stanti>topolitanas.  Rj.  .ito  pripada  Carigradii:  Tako 
me  cuma  Carigradska  ne  omela!  Posl.  300.  —  vidi 
Oarogradski,  Stambolski. 

filrisjrasyaiiiii.  m.  (pi.  Garigragjani).  Kj.  covjek 
iz  Carigrada.  vidi  Cai'ogragjanin,  Htambolac,  Stam- 
bolija,  Stambolin. 

Cari^ra^jiliika,  /'.  Rj.  iena  is  Carigrada.  —  ridi 
f>tambolka. 

eiiriun,  /".  —  1)  der  Zoll,  vectigal,  portorium.  Rj. 
.ito  se  placa  vlasti.  —  vidi  bazdarina,  gjumruk,  liar- 
mica.  —  Podajte  .  .  .  kome  carinu,  carina.  Kim.  13,  7. 
Da  bi  umalili  ili  sa  svijem  ukinuli  carinu  sa  uoos, 
prodaja  i  jjrovos  robe.  DM.  242.  Trgovci  njihovi  bise 
o.<ilobogjeni  od  srakc  carinc.  242.  Da  .le  ne  uzima  ca- 
rina od  trgovaca,  koji  prelaze  po  njegovoj  zemlji.  242. 


Ciirinii 


—  124  — 


ceduljiea 


rViriNM   r/.i  pliic<ihi  .  ■  ■   l>uilu   (lii^.iii  dati  ctiriiiu  .  .  . 

trol>.H  'la   /./'i((   <i/niiii.  ■J42.    Opniititju   se   saimo  one 

.    .   .       -Jlo.   "</  inirijth  ictiiiii'.i)  dn  su  bill  .tlohoihii. 

■  ilva  (Hiiiiru  airiiie  nil  robu.  '244.  l';imiilii 

I  i  III!  jirovozmi  robu.  244.  Trjrovac  jilativsi 

r    jiravo    ilii   moie    prenijeti    I'obu    ii    tuirje 

II.   (Mm   i-ariiie  z<i  trffovoji .  .  .   bile  (su)    i 

-     -\>'   /.vti.ie  fiiritiii  ili  tliiuak.  244.  — 

III.  Kj.  ri(/(  !rjunirukan.i.  -(irailii  u 

1,111,1  1:  roiSct!iiii  Jei'er  Kajna  Sehova 

tri  ja.iika  •<  airiiii:  Here.  241.  Tu  jc 

..,,.,  :  :  ~:i:i,;.  Oil  zaliva.  KoY.  2t^.  Vitlje  eovjoka  iTilje 

!ije<li  iKi  viiiiiii.   Mm.  \>,  !'. 

Ctkrinil,  /".  uiuojra  se  uije.sla  u  uarodu  iiaSemu  tako 
zovu,  n.  v>.  koil  iiaina-sUra  fSiiatovea,  kod  Smedereva 
i  t.  d.  Rj. 

cftrinfir,  m.  riili  earinik.  Kj.  tho  uzima  eitriiin. 
riiii  I  i-areuik,  dzuiurukeija,  harmiear. 

Cikrint',  /'.  jil.  n  Koinu  mjesto  (livadc  i  jezero')  jrdje 
je  (kuo  sto  sc  pripovijedal  ear  tStei'an  izlazio  u  lov  i 
Ijeti  iia  planiiiii.  Kj. 

ciirinit-kT,  <iilj.  Xiillner-,  portitonim.  Rj.  sto  pri- 
piiilii  caritiicima.  ridi  jrjumrukeijnski,  gjumruk(''ijski. 

rikriliik,  hi.  der  XulUienmie,  dcr  ZdUiicr,  portilor, 
ItUiiiitriiis,  p«/i/iV((«M.<.  Kj.  tko  iizima  cariliu.  ridi 
rariiiar,  i  .<;/«.  ondje.  —  Xe  iine  li  to  i  ciirinici? 
Mat.  fi,  46.  Za  sio  .<  carinicima  i  grjeJuieima  ucitelj 
v:ui  jede  i  pije?  !l,  11. 

('ftrocrndskT,  ndj.  cidi  Cari<rradski :  Osedla  gn 
sedlom  '  tiniirndskim.  Kj.  ludi  i  Stambolski. 

(Tirovrra^jaiiin,  m.  ciV/t  Carigrasrjauin :  Fazli-hodza 
< 'nrofiriitijunin';.  Kj.  vidi  i  Stambolac,  Stambolija, 
f'tambolin. 

earostnvan,  earl^st."lvna,  adj.  od  staro(;a  cfn~hstVLm>, 
kijje  jf  izijnhicii  i.  iiujprijc  (jlasilo  carastavan,  a  po- 
slije  posttdo  neohiinci  i  cinilo  se  da  je  slosena  rijec 
le  se  a  iza  i  zumijenilo  gUvtom  o.  Dolazi  u  pjesmamu 
pridjereno  hnjigama,  a  tu  su  I'njige  o  carstvinia,  knjifie 
u  kujivia  se  kuzuje  tko  je  za  kim  bio  car  (u  niijsirem 
smislu,  t.  j.  vladalac)  i  kuko  je  vladao.  Danicic?,  ARj. 
7t)2a.  —  Te  nze.Se  knjige  carostarne,  te  CatiSe  velike 
niolitve  ...  Te  se  na  to  jedva  smilovao,  smilovao  sveti 
Aniiipjele,  te  je  earu  jrreke  oprostio.  Npj.  2,  9.o.  Uzini, 
kneie,  knjigv  carostavne,  te  ti  gledaj,  Sto  nam  knjige 
kaiu :  Nastsilo  je  poSljednje  vrijcme,  ho6e  Turei  carstvo 
preuzeti.  2,  201. 

rikroranjo,  n.  das  car-sein,  das  Kaiserthum,  im- 
]>crinm :  Gjevovanje,  moje  caroranje.  Rj.  verbal,  od 
earovati.  stuvje  kud  tko  lanije.  ridi  carevanje.  — 
Drupi  put  (t.  j.  drufre  jrodine  carovanja)  car  ima  tri 
tiuL-e.  Rj.  14b  (kad  se  djeea  banaju).  U  njoj  (Crnoj 
•  tori)  joS  od  Lazarevih  vremena  jednako  traje  Srp.ska 
vlaila  i  rarornnje.  Rj.'  XV.  Cetvrte  godiiie  carovanja 
Suloniunova  nad  Izrailjem  .  .  .  poee  zidati  dom  Go- 
Mjioilu.  Car.  I.  t),  1. 

i-aruvali,  earujem,  v.  impf.  car  seiii,  sum  impe- 
rator,  iinpero.  Kj.  biti  cur.  vidi  earevati.  —  Pa  mu 
Diati  prcda  carstvo,  te  je  carovao  do  svoga  veka.  Npr. 
3t>.  Tako  mi  dttia  rarovala !  Posl.  301.  Um  caruje,  a 
iianiel  iuiaju  i  sve  iivotinje.  33:(.  Caruje  kao  guja  na 
ledu.  (Kad  je  kome  zlo).  343.  I'ltmet  caruje.  DPosl. 
'.•3.  Ti  ces,  Marko  prvi  camvati,  a  ja  ('•u  ti  biti  do 
koljcna.  Npj.  2,  lii.').  Mladen  i  Mi)oje  ne  ^■e  da  ga 
prime,  nepo  saini  hoi^e  da  carujit.  8ovj.  33.  Nego 
i-iirura  srnrt  od  Adama  tja  do  Mojsija  i  nad  oniina 
knji  .  .  .  Rim.  5,  14.  Kao  Ato  carova  grijch  za  smrt, 
laku  i  hliKjodut  da  caruje  pravdom  za  ^ivot  vje<5ui. 
:>,  21.  ()dbaciSe  me,  da  ne  earujem  nad  njima.  Sam. 
I.  8,  7. 

carskT,  ridj.  kuincrlich,  iniperatnrius.  Rj.  Ho  pri- 
pada  iiiririwii  lU  koii niu  ijod  r.uru.   ridi  <'e«ar.ski.  — 

^ihongesicht,  eore- 

1,  iina  pet  listi<^a: 

■•■    1 ...,.,,....,   ..    .,,.,    .  ,,ijhi,.,i;i    kao    kadifa.    Rj.' 


836b.  Ugloda  ga  kroz  |niigjer  careva  kti,  pa  zapO' 
vedi  te  ga  dovcdu  preda  nju.  On  kad  izigje  pre^ 
carsku  kvcr.  Npr.  (il.  Za  govedara  najvei'a  srefa  : 
dika  sto  inu  carski  sin  uzima  ki'er,  a  on  pita  kakai 
zaiiat  zna  earev  sin !  174.  Varska  se  ne  poriee.  Posl 
343.  l.epse  firlo  u  Milo.sa  carsko,  jeste  lepSe  nego  j( 
u  vile.  Npj.  2,  21().  Kod  njega  gozba  n  kiu^i,  ka< 
carska  fiozba.  Sam.  I.  2.5,  .'3(i.  adr.:  Jiabu  do  smrti 
kao  svoju  mater  Ar>A  i  po  smrti  carski  ukopa.  Npr.  2(j2 

ciirstvo,  n.  das  Kaiscrtlniin,  Iteich,  imjicrium.  Rj, 
ijen.  pi.  u  Dunicica  carstava,  kojc  ft.  j.  da  sc  izmcfiju 
st  i  V  umctiie  a)  moh  biti  saiiiu  kud  takocijch  imC' 
nica  od  dca  sloga.  i^p.  driistvo,  drustava.  Obi.  14 
ali  opet  isp.  Poslije  tolikih  srjcdwunstuva.  DP.  272] 
—  J)  vlast  carska:  Za  kim  ('emo  ostaviti  majku  i 
lijepo  car.'itvo  djevojaJtvo.  Kj.  122a.  Ovo,  paJe,  dugo 
biti  ne  c'e,  nego  ee  se  promijeniti  carstro.  Npj.  4, 
142.  Ali  mu  ne  reCe  za  carstvo  Sto  mu  je  kazao 
8amuilo.  Sam.  I.  10,  1(5.  Jer  bi  sada  Gospod  iitvrdio 
car.stvo  tvoje  nad  Izrailjem  do  vijeka.  13,  13.  —  2)  cu- 
reva  zcmlja,  drzava  kojom  vlada  car.  ridi  carevina, 
t^sareviiia,  c^esaroviua.  —  Ona  idiu'i  za  dugo  dogje 
u  drugo  carstvo  \i  jednu  Surau.  Npr.  224.  Dokle  su 
mi  inladi  Ortiogorci,  ne  bojiui  .se  carstva  njegovofia. 
Xpj.  0,  33.  U  carsti'U  Arstrijskoiiie  izvau  Dalmacije, 
Npj.  1,  3  (Yuk).  Izbavih  vas  ...  iz  ruku  svijeh  car- 
■itava  koja  vas  mucahu.  Sam.  I.  10,  18.  Ja  in  sazvati 
sve  porodice  iz  sjcreniijeli  carstava.  Jer.  1,  15.  Ce- 
tvrta  zvijer  bide  Cetvrto  carstvo  na  zemlji,  koje  ce  se 
razlikovati  od  srijeh  carstava.  Dan.  7,  23.  —  3)  u 
proiesenom  smislu:  Po  carstvu  biljnom.  Priprava  4 
(das  I'tlanzenreich).  Koji  svoje  tijelo  darovima  i  slat- 
ki.<i:na  iz  sviju  strana  svijeta  i  svijii  carstva  prirode 
hrani  i  goji.  169. 

earza,  /'.  (u  Kotoru)  kao  fnitan  o<l  vune  (plave), 
Art  Oberkleid,  chlamidis  genus.  Rj.  isp.  fistau,  br- 
njica  4. 

fiiviYrika,  /"•  Sehimpfwort  fiir  einen  schlecMen 
TT't'iji,  convicium  in  rinum  malum.  Rj.  pogrda  ne- 
valjalu  rinu. 

ei^vcenje,  n.  verbal,  od  cavtjeti.  Rj. 

Cilvtjftli,  cavfim,  v.  impf.  vidi  cvatiti.  Rj.  ridi  i 
cvjetati,  /  ostale  ohlike  ondje.  —  Gjeno  cavti  femin 
i  ruzica.  Npj.  1,  354.  Kalopere,  begovo  cvijede!  niti 
cavtis,  ni  sjemena  davaS.  Here.  95. 

I'^eelj,  m.  ])reslano  kao  cecelj.  Kj.  natrium  carbo- 
nicum  cri/stallisatum.  Rj.'  —  korijen  bice  isti  koji  je 
kod  kocelj.  Osu.  131.  rijeci  s  tukim  nast.  kod  brzelj. 

cfecka,  /'.  (u  Srijemu)  kao  uze  od  pruda,  kojim  se 
privezuju  vodenice  (na  Dunavu  i  na  Savi).  Rj. 

c6<lar,  c^dra,  m.  drvo  -/.ioMc,  Ceder,  pinus  cedrus; 
tako  po  Lat.  izgovoru,  u  starim  Hrv.  rjec.  i  u  pisaca. 
isp.  DARj.  76(5a.  po  Grc.  izgovoru  kedar,  koje  vidi. 

viiArov,  adj.  ccdri.  DAKj.  li^iio,.  sto  pri2)ada  ccdru. 
vidi  kedrov.  —  za  nast.  isp.  aptov. 

cj^ilniviiia,  f.  cedrovo  drvo.  vidi  kedrovina. 

<-«^(liilja,  /'.  (u  vojv.)  der  Zettel,  scheda.  Rj.  vidi 
teskcra.  dem.  ceduljica.  —  Pak  se  onda  dobije  cc- 
dulja.  Rj.  81  Oa.  Doktor  bolesniku  samo  napiSe,  Sta 
mu  treba,  pak  se  s  o)inm  njcgorom  ccduljom,  koja  se 
zovc  recept,  ide  u  apateku.  Danica  3,  240. 

(-(>diiljrir,  m.  der  /.cttd  gild  (z.  B.  an  Zolhtiitten, 
Stadttluircn)  schcdnhirius.  Kj.  tko  daje  ccduljc,  n.  p. 
na  carinama,  gradskim  vratimn. 

ccdi'lljara,  /'.  vidi  eeduljarnica,  Rj. 

t*6iliiljarcv,  ci'diiljitrov,  adj.  Rj.  sto  pripada  ccdii- 
Ijaru. 

ccdi'iljariiica,  /'.  (u  Novom  Sadul  kuda  gdje  se 
pla<^a  kaldiiiia,  pak  se  onda  dobije  cedulja.  Rj.  vidi 
cedfiljara;  uopce  zgrada  gdje  se  dobijaju  cedtilje.  — 
rijeci  s  tukrim  nasi.  knjiJ.arnica,  kolarnica,  kovaenica, 
lonearnica,  Ijekarnica,  mcdarnica,  mesarnica,  pandiir- 
ni<-a,  pekariiica,  ))rcvarnica.  puskarnica  i  t.  d. 

ciidiiljica,  /".  (lein.  od  cedulja.  Kj. 


cch 


125  — 


Cetina 


(i'ii,  »(.  (11  vojv.)  (He  Zcchc (der  FfandwerJccr),  col- 
Irijiuiii.  cf.  cej.  Hj.  ridi  i  esnaf.  —  K.ao  sto  pojeiiini 
Ijiiili  iitiiiju  i  slave  krsna  iinena,  tako  csnati  ili  ccliovi 
-Live  pirove.  Ziv.  85. 

i'i'liiiiaj!<tur,  111.  der  Zechmeister,  mayitter  colleyii. 
\\'].  t-eli-majstor,  starjeiina  rehii. 

ct'liinajstoritv,  adj.  det!  Zcclniicistcru,  mtuiistri  cul- 
/•nii.  Kj.  sto  pripitda  cehmnjstoru. 

i-61iovskT,  adj.  sto  pripada  cehu.  DARj.  766b.  vidi 

iinCski. 

<-&j,  m.  (u  Srijemu)   die  Zunft,   die  Zeclie,   trihus. 

llj.  vidi  ceh,  esnaf.   —  glus   h  pretvani  sc  gdjesto  u 

oru  u   qlas  j;   tako  se   nij.   fell    (fovori  cej.    (s^j. 

-1.  XII.  ■ 

rckiii,  cekina,  m.  vidi  niSpa.  Rj.  ridi  i  dukat,  i  syii. 

'Ijc.  Tal.  zecfhino.  —  8ve  suti  cekini  da  budu. 
\\>r.  !i6.  Da  ga  (bie  kose  zlatne)  no  da  za  manje  od 
-  /  zlatnijeh  cehinu.  261.  Ko  ne  cuva  karamaiie,  ne 
'•'ji  i-ekine.  Posl.  loO.  I  A:\va  ti  konja  .lovanova  i 
!  I  konja  piini  tovarh\n^a,^\<i  cekina  hitoija  dukata. 
N|ij.  i.  160.  On  (svckar)  ujojzi  (vjerenici)  uklopi  u 
;  i/.ii  cckiii.  Kov.  45. 

<  (^klin,  Ceklina,  m.  plcme  nahije  Rijeeke  ii  Crnoj 
li.  Kj.  —  Oiiu  Silje,  petu  kujiaru  piSe,  opremi  je 
,   ,uiiiii  Cckliim.  Xpj.  5,  o5i). 

(  t'klTiikil,  /'.  Kj.  ieiia  nd  Cckliiia. 

Cokliii^ki,  (idj.  Kj.  sto  pripada  Cckliini:  Brze  kupi 
iiahiJH'  Cckliiisku.  Npj.  5,  359. 

('I'kliiijnnili,  m.  Rj.  covjek  od  Ceklina:  Ceklinjani 
vojsku  docekaJe  sa  zivijem  oa:njem  iz  puSaka.  Rj. 
•InHa. 

(•('Icr.  III.:  eerevii',  s  kojim  je  ccler  i  postanja  istojra, 
Dauirir.  ARj.  T-lia.  vidi  i  selen ;  Sellerie,  apiuin.  akc. 
DA  Kj.  767b. 

rt^lijil,  /'.  ridi  ('felija  (zsXXJcv)  die  Zelle,  cellula  nw- 
nachi  Rj.  750a.  sobicu  moiiaska,  fratarska.  —  Fratar 
van  celijc  liba  je  van  mora.  DPosl.  22.  ((Ac.  sa  rijeci 
(Selija  jirciiciicn  je  na  rijel:  eelija. 

c^Iiti,  ITni,  V.  impf.  (u  Hoc!)  ICinderwort  fiir  cje- 
livati:  ccli,  oeli.  Rj.  u  djctinjem  yovoru  mjesio  cje- 
livati.  ridi  cjelili.  * 

t'<'l6,  II.  adj.  Rj.  ridi.  eijelo. 

cfcinprf'S,  u  rci'enici:  CeuipreS,  da  crkneS.  Posl. 
344:  t'ijii,  mijii,  da  rasteS.  (Kazala  uekakva  zena  da- 
jut?!  pastorfetu  tanku  kriSOicu  liljeba,  a  svonie  gje- 
tetu  prii?.iv.^i  veliku  komadinu  rekne:  Cempres,  da 
(•rknes). 

coiisiira,  f.  eensura.  —  Kad  nam  ne  bi  u  Bioaradii 
bila  ouaka  eensura  da  ie  luffie  u  sviietu  nema. 
VLazid  2,  2.  . 

ceiita,  /'.  (u  vojv.)  der  Zentncr  (iisterr.  der  Zenteii), 
pondus  centeiiarium,  cent ipondium .  Rj.  mjera  za  te- 
sinu.  postaiijem  od  Lat.  centum  (sto)  jer  sto  funti 
cini  centii.  gen.  pi.  centi.  ridi  maza.  —  Vo  vagnuo 
pet  centi.  Rj.  51a. 

e(^iitar,  efentra,  m.  centrum.  —  U  ceiitar  od  ar- 
made  priti.  M.  Kubacevii^.  DARj.  768.  vidi  i  sredo- 
kra(5a. 

c6utriilau,  c&ntrillna,  adj.  stu  pripada  centru,  cen- 
trumu ;  centralis.  —  SkupMina  se  sazivala  u  mestu 
gde  je  centralna  zemaljska  uprava.  Mil.  101. 

centralist,  m.  koji  pripada  centrumu:  ZaJto  cen- 
tralistiiiia  pisete  prezimeua  na  kraju  sa  c ;,  a  kleri- 
kalcima  sa  »c«  V  Straz.  1887,  207. 

c«^iitriiin,  111.  ridi  centar;  sredokrada.  —  Mene  je 
to  pitanje  otjeralo  u  centrum,  iz  koga  je  ^ivkovic 
predloiio,  da  se  to  pitauje  raspravi  tek  u  konstitu- 
irauom  saboru.  Kolo  14  (15). 

eftr,  cfera,  m.  die  Zerreiche,  cerrtis.  Rj.  drvo.  isp. 
graniea  1,  crm  1,  ranj.  —  Cerje,  mnoStvo  cerova.  Dani- 
ck\  ARj.  769b. 

('6r,  C'&ra,  m.  planina  izmegju  nahije  Zvornifke  i 
babacke:  Savrh  ('era  visoke  planine.  Rj. 

eerOkSujc,  n.  verbal,  od  cerekati  se,  koje  vidi. 


fcriskati  se,  cerfekam  se,  v.  r.  impf.  dcm.  od  ce- 
riti  se.  smijesiti  se  nepristojno  zijajuci  te  pokazujuci 
2uhe.  —  tieriti  se,  cerikati  se,  i  s  promjenoin  glasa 
c  na  6:  (^eriti  se,  ('■eretati.  cerekati  se,  nema  u  Vu- 
kovu  rjecnikii.  Korijeni  241. 

cftrciiji',  n.  das  Lachen  mit  Weisimy  der  Ziihne, 
risus  osteiisis  dentibtts.  Rj.  verbal,  od  eeriti  se,  koje 
vidi.  vidi  (5crenje. 

ctiriltasa,  m.  der  Zigeunerhauptmann,  dux  Zinga- 
roruin.  Rj.  ceri-ba.^a,  sturjesinu  Ciganski.  —  Osusio 
se  kao  Ciganski  avetac  u  odzaku.  (Pripovijeda  se 
kjako  su  Cigani  deli  da  i  oni  imaju  svcca,  pa  svoga 
ceribakt,   kad  je   umr'o,   su^ili  u  odiaku).  Posl.  242. 

c6ribasiii,  Rj.  adj.  sto  pripada  ceribasi. 

ctTibasiiiica.  /'.  Kj.  cerihasina  zena. 

viir'iv,  m.  cine  juuge  Zerreiche,  cerrus  parva.  Rj. 
mlad  cer:  iive  cerice  po  gori  posuSi.  Npj.  3,  432.  — 
rijet-i  takve  ridi  kod  brezi(;. 

c6rTk,  cerika,  m.  Wuld  von  Zerreichen,  cerretum. 
Rj.  cerova  siima.  vidi  cerjak.  —  takve  rijeci  kod  aptik. 

cferifi  .se,  run  se,  v.  r.  impf.  Ziihne  weisend  lachen, 
rideo  dentibus  ustensis.  Rj.  smijati  se  zijajuci  tako 
da  se  ziibi  ride,  ridi  cjeriti  se,  deriti  se,  kesiti  se, 
sklibiti  se.  dem.  cerekati  se. 

fctirjak,  cerjdka,  m.  vidi  cerik.  DARj.  769b.  za 
cerjak  i  cerik  isp.  drenjak  (  drenik. 

cerje,  n.  cull,  od  cer.  mnostvo  cerova.  DARj.  769b. 

Ccniica,  /'.  varoS  u  Hercegovini.  Odatle  se  svati 
podigoSe,  u  Cernici  konak  uciniSe.  Rj. 

ct>r()V,  adj.  Rj.  sto  pripada  ceru:  Badnjak,  sirova 
ccrora  glavnja,  lto_  ae  po  obicaju  uoci  I5oi5ica  \oi\ 
na  vatni.  Rj.  lib.  Zelud,  it?'  rastov  i  cerov.  Rj.  156b. 
On  se  fati  cerova  .ugarka.  HNpj.  4,  77. 

ctSrovac,  cferovca,  m.  —  1)  iir  cerov,  die  Eicheln 
der  Zerreiche,  glandes  ccrri.  Rj.  vidi  zelud.  —  2)  Stab 
voii  der  Zerreiche,  bacnlas  cerreus.  Rj.  ceroe  stap. 

cerovaca,  /'.  — ■  1)  Stock  von  der  Zerreiche,  fustis 
cerreus.  Rj.  cerova  hidina.  —  ii)  dinja,  die  schonstc 
Art  roH  Zuckermelonen.  peponis  genus  optimum.  Rj. 
nekaka  dinja  bolja  od  drxicjih.  vidi  cerovka.  —  3)  iijeka 
gljiva,  koja  se  zove  i  cerovnjafia.  Lj.  KovaCevid.  DARj. 
770b. 

Cfcrovci,  C'erovaca,  m.  pi.  brdo  od  Velebila  k  istoku. 
Rj.  —  Ledoguz,  glavica  u  Cerovciina.  Rj.  324b. 

Cero\  ica,  /'.  planina  u  Banjanima:  U  planinu  Ce- 
roticu  tvrdu.  Rj. 

cerdvTk,  corovika,  vi.  u  zagoneci:  Ubih  bika  navrlv 
ccrorika.  Rj.  bice  ncko  mjesto,  pa  bi  trebalo  pisati 
Cerovik. 

c«Vroviiia,  /'.  —  1)  Zerrholz,  Zirnholz,  lignum  cer- 
reum.  Rj.  cerovo  drvo:  ProSde  se  eijepa  od  rastovine 
ili  cerovine.  Rj.  616b.  —  2)  u  salt  mjesto  carevina: 
naSa  cerovina  do  vijeka.  Rj. 

cdrovka,  f.  t.  j.  dinja,  vidi  cerovada  2.  Rj. 

ci^rOvujafa.  f.  njeka  gljiva,  koja  se  zove  i  cero- 
vaca. Lj.  Kovafievic.  DARj.  771a.  —  rijeci  s  takim 
nast.  kod  ajgiraca. 

cesar,  m.  vidi  desar,  car;  der  Kaiser,  imperator, 
Caesar:  Bogu  bogovo,  a  cesaru  cesarovo.  DPosl.  7. 
—  kao  sto  se  mjesto  car  i  desar  i  mjesto  carev  i  6e- 
sarev  govori  i  cesar,  cesarev,  tako  i  ostalc  rijeci  od 
ceta  njihorijeh,  kao  carevac,  carevica,  carevic,  care- 
vina, carica,  cariCin,  carid,  carovanje,  carovati,  carski, 
carstvo;  i  kao  cesarae,  cesarovac,  ceaarovina  mogti 
se  govoriti  i  cesarevac,  cesarivica,  cesarevic,  ee.sare- 
vina  i  t.  d.  i  cesarov,  cesarovac,  cesarovina. 

cfesarev,  cfesarov,  adj.  sto  pripada  cesaru:  Covjek 
cesarev.  Danicid,  ARj.  772b.  Bogu  bogovo,  a  cesaru 
cesarovo.  DPosl.  7.  vidi  carev,  desarev,  desarov. 

cSsta,  f.  (po  zap.  kraj.)  ridi  put,  drum.  Rj. 

cetina,  f.  —  1)  u  Dalmaciji  voda,  koje  se  dalje 
pp  narodu  naSemu  u  pjesmama  zove  Cetinja.  Rj.  — 
Sto  je  godir  u  Prologu  sniga,  sve  se  ono  u  Cetinu 
sliva.  Npj.  1,  593.  —  2)  zemlja  oko  te  vode.  Rj.  — 


Otiaski 


—  126  — 


Ci^ni'iii 


PiV  knjisu  Asamiginioa  a  iz  Kliss  grada  bijeloga, 
l>ak  jo  iialje  u  Cetinu  ninm.  Npj.  3,  549. 

Ct^tinski.   iiilj-  '•""   C'etinii.  Rj.  ito  pripmhifld  Ce- 

lini.  riili  i  IVliiijaki. 

("rtinjii,  /".   —   1)  rifli  (_Vtina:   Oj    Cetinjo,  vodo 

Rj.   —   'i)  11  pjesmi   mjesto   Cetinje:  Vino 

ii  Crnogon-i  i<  Cefinji  usred  Gore  Crne.  Rj. 

—  :ij  I'ciiiiii  2.  II  pjesiiKiiiiii  je  i  griid:  Knd  sakupi 
triJeaet  I  ilbiniana  .  .  .  al'  etc  ti  Boiiic-Alije  od  Ce- 
ti„i,  '  '  ■  '  .:i.  Npj.  3,  150.  —  4)  u  pjesmuma 
get  i(ik<i,  (I  to  je  Moraca,  mcira  Ce- 

,i. .. .    \Kj.   Tiob.:  Od  ^abljaka  (fo  rode  Ce- 
-iroko  polje  pririskoJe:  koiij  do  konja,  junak 
,...   ,,.;..,;>;l.  Npj.  2.  537. 

Celiiijanin,  "«i.  ypl.  CHinjrini)  Einer  von  Cetina 
uiid  Celiujc.  —  Rj.  covjck  is  Cctine  U,  i  sa  Cetinja. 

—  Vino  pije  tridest  Cetinjana  kraj  Cetinje  tije  vode 
ladue.  Rj.  c  ■rjek  u-  Cetine.  —  a  u  ocim  primjerima 
corjek  sii  Cciiiija:  Ja  sam  s  jedniui  Ccfinjaninomyu- 
tovao  nekoliko  puta  iz  Kotora  na  Cetinje.  Rj.  386a. 
Ko<i  njega  se  bjehn  namjerili  Cmogorski  izbraui 
glavari,  Cktiiijani  i  dnigi  junaci.  Npj.  471. 

Cetinje,  n.  —  J)  pleme  nahije  Katunske  (u  Crnoj 
(iori),  koje  se  dalje  po  narodu  naSemii,  osobito  u 
pjesmama,  pomijeSalo  sa  vodom  Otinjom  te  se  zove 
i  Ctiinjii.  cf.  Celinja.  Rj.  —  Ode  pravo  vrelu  Cetinj- 
skome,  bjelu  dvorii  ernogorskog  kneza.  (Ovdje  je 
pjevac  poniijesao  Crnogorsko  pleme  Cetinje  s  Dal- 
matiiiskoiii  vodom  Cetinum.)  Npj.  4,  16  (Vuk).  • — 
'4)  u  istoui  plemenu  zove  se  tako  i  stolica  kneza 
Cmogorskoga :  Ha  Cetinju  ima  namastir . . .  oko  njega 
se  nai-inila  kao  mala  varoMca.  Rj.  —  Koj'  bi  agi 
glavu  izgiiblo  i  donio  mene  na  Cetinje;  ja  bih  njega 
dobro  darovao,  ti«  Cetinju  dvore  aagradio.  Npj. 
4,  465. 

CMTnjkn,  /".  iViie  t-on  Cetinje:  Vino  sluzi  Cetinjka 
gjevojka.  Kj.  zena  sa  Cetinja;  alt  moie  hiti  i  zena 
is  Cetinje:  Vino  pije  trideset  Cetinjana  kraj  Cetinje 
tihe  vode  hladne,  vino  sluzi  Cetinjka  gjevojka.  Npj. 
1,  570. 

CitiDJskT,  adj.  von  Cetinje  und  Cetinja :  Ode  parvo 
vrelu  Cetinjxkomc.  Rj.  sto  pripada  Cetinju  i  Cetinji. 

—  A  veli  im  Cetinjski  vladika.  Npj.  4,  464.  mjesto 
nj  ima  i  a :  Knjigu  gleda  Cetinski  vladika.  Npj.  4, 
71.  za  oto  iip.  Kninj,  Kninski,  Zrinj,  Zrinski. 

ei  ci,  kaie  se  i  kako  ptii  piSti  i  kako  njeke  ptice 
pjevaju.  Lj.  Kova&vid  D.\Ej.  776a. 

eibanje,  n.  verb,  od  cibati  (i  se),  koje  vidi. 

i-lbati,  bam,  v.  impf.  —  1)  cibati,  vidi  culjati. 
Stulli.  kao  tresti  i  na  cuhaljei  prekretati.  u  Srbiji. 
Lj.  Kovacevi(^-.  D.\Rj.  776a.  —  }i)  sa  se  refleks.  kao 
tresti  se,  prekretati  se,  klimati:  Kamen-moste,  ne  cihaj 
se,  t  pro  tebe  vojska   ide.   Here.  263.  isp.  cubati  se. 

fibiiija,  cibuljica,  dem.  f.  njeka  Sljiva.  u  Lici.  V. 
ArsenijeviC.  DAllj.  776b. 

elc!  du  liekommt  es  nicht.  Rj.  uzvikne  se,  kad  se 
hoie  kome  da  kaze,  da  ne  ie  dobiti  cemu  se  nada. 
isp.  njaka!  hodeS  batinu!  ho<;eS  brus!  ho(^eS  kijak  ! 
ho<5e5  6ipak! 

tie,  cli/a,  m.  linteum  pictum.  od  Njem.  Zits.  Da- 
nif-'u',  ,\Rj.  776b.  nekakvo  platno :  Oni  prave  na  ovima 
krekraj<na  platna  (tkanja)  kako  god  i  naJi  cicovi  Sto 
Bu.  Priprava  142. 

clea,  f.  —  J)  vidi  sma.  u  starijim  Hrv.  rjecnicima 
t  u  starijA  Hrv.  pisaea.  —  Da  joj  »e  jimfuu  cice 
odrizati.  F.  \teiB6i6.  govori  se  i  u  Srbiji  oko  Valjeva. 
Lj.  Kova^vid.  DARj.  775b.  »  u  Hrv.  —  2)  (u  C. 
G.)  vidi  tutura:  Svaki  cicu  dofati  s  rakijom.  Nego 
vs\am  cicu  rakije,  hodi,  pobre,  da  se  napijemo.  Rj. 
—  (  utura  ima  od  dvoje  mke :  jedna  je  plosna,  koja 
Hf  ztive  i  ploska  a  u  Crnoj  (iori  cica.  Kj.  830b.  Iz  cice 
(('•If  -  '  --i  ,iza  Kc  nosi,  i-asti  rakijom  ili  vinom  sva- 
•";:  '"6.  i^ov.  63.  ctca  (bii5e  mjesto  sisu  s  pro- 

i"j'"j'- glaiiovima).   Osn.   63.   —   S)  kamen   za- 


obljen.  u  naSe  vrijeme  u  Srbiji  po  njekim  krajevima. 
Lj.  Kovai^evi<?.  tako  nazvan  sto  je  nalik  na  sisu. 
DARj.  776b. 

flea,  f.  Rj.  tako  zovu  djeca  maeku.  isp.  maca.  voc. 
qIco.  —  cica  (djetinja  rijec  za  mai-ku,  biee  od  djeti- 
njega  glasa).  Osu.  6,"!. 

cii-iban.  m.  cicibiXniea,  /'.  samo  u  ovoj  zagoueei: 
Toruruje  ririhan  ciciliatiici:  po.'lji  mene  Setlju  petlju 
na  magariei;  pokise  mi  bela  pena  na  zagalici?  (t.  j. 
ivrjek  iz  vodeniec  porucuje  :cni  da  ran  poSlje  kola 
da  nosi  braSnol.  Rj. 

eii'ija,  »«.  homo  tena<c,  tvrdica.  Lj.  Kova6evi<!.  Da-' 
nicic,  ARj.  812b.  akc.  777a.  vidi  i  ejepidlaka  2,  i 
syn.  ondje. 

cickoza,  f.  Rj.  nekaka  djetinja  iijra  u  Baikoj. 

cicH,  M  rijccima:  Cicu  miniieii,  na  konjieu.  DPosl.  1 

11.  i.<ip.  eib.ati,  <>d  cega  ce  biti  uzeti  prvi  glasovi.  Da-  • 

niei<?,  ARj.  777b.   cibati  se  i  micaii  se  na   konjicu?  i 

dcvara,  f.  ein  Gericht,  meist  um  (riiste  zu  cmpfan-  ; 
gen,  cibi  genits,  cf.  maslo.  Rj.  nekako  jclo  ponajinsc 
za  goste.  —  ^mire,  od  masti  i  od  brasna  kao   iitkai 
cicvara.   Kj.   160b.   {.  .  .  neka  mijesi   pogatu   i   kwha 
cicvaru  i  pefe  kokoS  .  .  .).  Posl.  199. 

cit'Vi\raS,  eicvardSa,  m.  Rj.  u  Sali  mjesto  trebnik, 
jcr  se  popu  kad  dogje  komu  u  kucu  s  trebnikom  i 
svrSi  posao,  obicuo  iznosi  cicvara.  —  rijeci  s  takim 
nast.  t'idi  kod  bradas. 

«Mf,  m.  (u  C.  G.)  pukao  cic,  kad  je  velika  zima, 
i:idi  cica.  Rj.  ridi  i  c\6,  (Ac.  augm.  ciCina. 

cTfa,  /'.  grimmige  Ki'dte,  Kraftkalte,  frigus  inten-\ 
sissiinuvi.  ly.  velika  zima.  vidi  cic,  ei<!,  (5id.  augm. 
eifina. 

eir>aMJe,  «.  das  ci,  ci  -machen,  sonus  ci.  Rj.  vcrhal. 
od  ci(5ati,  koje  vidi. 

cicati,  cicTm,  v.  impf.  ci-  machen  (icic  das  junge 
Schvein,  die  Maus),  edo  sonum  ci:  Cici  Arap,  kao 
zmija  Ijuta.  Rj.  kao  cv-iljeti  dajuci  od  sebe  glas  ci. 
V.  pf.  citii,  ciknuti.  —  Ili  cici  zmija  krilatica.  Kj. 
303a.  Kad  svinje  pred  vefier  kao  cice  polako  ili  stenju, 
kaie  se  da  ude.  Rj.  769b.  Cigulin  cici  u  lugu.  Rj. 
811b.  Petao,  vaSka,  maf-ka  i  lav  otrce  odmab  preda  nj, 
i  stanu  se  oko  njega  umiljavati  i  cicati  od  radosti. 
Npr.  134.  A  svinje  gladne  cice  po  dvoru.  210.  Dijefe 
piSti  i  cici,  te  svi  u  plac  i  u  vrisku.  214.  Cicat'  kako 
zmija  u  procijepu.  DPosl.  11. 

cleina,  f.  augm.  od  cifa.  Rj.  —  Kumu  daje  ne- 
beske  visine,  a  prikumku  te  zimne  cicine,  a  djeveru 
te  Ijetne  vru(5ine.  Npj.  1,  156. 

cic,  m.  (u  C.  G.)  vidi  cic.  Rj.  rijec  nije  pouzdana 
glasa  6  radi;  moie  biti  da  je  pomijesana  s  drugom 
koja  glasi  cid.  Danifid,  ARj.  778b. 

cici,  eiknem,  vidi  ciknuti.  Rj.  i  primjere  ondje. 
V.  impf.  cicati. 

cifra,  /'.  die  Ziffer,  znak  broju.  dem.  cifrica.  — 
Od  raiuua  samo  se  uce  znaci  (cifre).  Dauiea  2,  119. 
akc.  (id  Daniiica,  ARj.  778a. 

cifrica,  /'.  dem.  od  cifra.  DARj.  778b. 

Ci^:aiicad,  f.  (coll.)  die  Zigeunerkinder,  pueri  Zin- 
gari.  Rj.  Ciganska  djeca.  vidi  gurbefiad.  jedno  od 
CiguHcadi  CiganCe. 

Cigiincc,  CJganc^eta,  n.  ein  junger  Zigeuner,  puer 
Zingarus.  Rj.  Cigansko  dijete.  coll.  Ciganiiad.  — 
Udri  Ciganie  dokle  nije  tikvu  razbilo,  a  kad  razbije, 
po   nehari.   Posl.   329.   vidi  gurbede,   Jegjupfe,    Ma- 

1  ciguiicenje,  n.  das  Benehmen  einer  Zigeunerin, 
mos  Zingarae.  Rj.  verbal,  od  cigan£iti.  radnja  kojom 
tko  ciganci. 

('ig:^ii('ica,  f.  dem.  od  Ciganka.  Rj. 

f'iirancici,  m.  pi.  die  jungen  Zigeuner,  pueri 
Zingari:  Nestalo  mi  mladih  CiganiJida.  Rj.  Ciganski 
muskici. 

Cigaiiciu,  adj.  Rj.  sto  pripada  Ciganci. 


Cig«n('iiia 


127  — 


cljel 


('iKiVii('''iiiii,  /.  imym.  od  Cigaiika.  Kj.  vidi  Oii;an- 
-liiia,  ('ifTiUirura. 

t-iiriitir-iti,  OTui,  r.  impf.  wie  cine  Ziciewnerin  sicli 
'ii  iKliiiini,  I'lirio  more  Ziiifiarin:  Rj.  raditi,  pnslupnii 
Ifii)  i'ifiiinhd,  osohito  prasiti.  Hi  ixL'dfi  luirnljnjtiri, 
iir  iidsfK.pdjtiri.  isp.  cifjaiiisati,  ciiraiiiti  so,   jt'jrjiipi'iti. 

<'i)ii\iioiirn,  f.  luiiim.  t>d  Cifraiika.  H.  Musirki.  — 
I  Vri  Me  prokleta  Ciydntura.  M.  Cij.  Miliccvic.  I>AKj. 
7 7; la.   1<ikr(i   (mym.   lod   djevojCura.  vidi  Cigaucina, 

I  i  jaiistina. 

i-iirani,  m.  pi.  die  liieiicl,  (Iruupeln,  cf.  solja.  l\j. 
ridi  i  soCica  '2,  solika;  kriipa,  sugradica.  cUjani  su 
<iliiiji  i  mel'iii  od  tiice  Hi  firi'ida,  i  padaju  iiitjrisc  « 
imiio  dultit.  —  Habini  jairi,  ono  vrijoiiie  kad  na 
svisi-tku  Maria  ili  ii  poretkii  Aprilija  iidari  siiijeg  ili 
■  muni.  Kj.   lOa. 

<'iv:tliiij:i,  /'.  (coll.)  die  Zigeuncr,  Zitujuri.  Rj.  Ci- 
luiiii,  iiinoMvo  Ciijamt.  —  rijeci  s  takim  alec,  kod 
\rapija. 

rti;niiiii,  Hi.  der  Zigeuncr,  Zingarus.  Rj.  vidi 
\i:iiiiaii,   feriraJ,   fi;iirbet,    gurbetaA,   ffurbetin,   .lefrjii- 

k,  kasii'ar,  Maigupak. /i//i'.  t'ijro.  «»(/»(.  L'iiranJtina. 
('iiiani)ic,  ti  i  ii  nesjelju  kujes?  —  I'a  kako  mi 
.lnl.ro'  vidis?  Posl.  344' 

ciirnniii,  m.  morska  riba  koja  se  zove  i  crnfid, 
'(III  idocheiliis  suharijuata  Kitnp.  Progr.  spal.  1880. 
|i\'Kj.  ,S4(>b. 

("iu'aiiiiiov,  ndj.  Kj.  Mo  pripndn  (Uganiim. 

I'iiifiiiiisriiijo,  n.  Rj.  verbal,  od  ciganisati.  radnja 
iiijom  tl:i>  ciganise. 

tixikiiisati ,  ciganiSera,  r.  impf.  zigeuncrn,  faeio 
iii'ire  Zingari.  Rj.  raditi  kao  Ciganin.  ridi  ciganiti 
"■.  jt>gjiip(5iti.  isp.  ciganoiti. 

I'ijfdiiiti  se,  dganim  se,  v.  r.  impf.  vidi  ciganisati. 
Kj.  ntdHi  kiio  Ciganin. 

("iiriiiika,  /.  die  Zigeunerin,  Zingara.  U  Ciganke 
ir:i/.iti  kisela  mlijcka.  U  Ciganke  ern  obraz,  ali  puna 
loiba.  Rj.  dem.  Cigaut'iea.  uugm.  Cigant-ina,  Cigan- 
luru,  Uiganstina.  —  ridi  gurbetka,  .legjupka,  Jegjup- 
kiiija,  kaSicarka,  Magjupka. 

(iil'iXiiluk,  m.  die  Zigeunerei,  mos,  vagatio  Zinga- 
nn-nm.  Rj.  cigau-luk  (za  Turski  nasi,  luk  isp.  abadii- 
iiik),  postiipanje,  skitanje  Cigansko. 

("iifaiiski,  adj.  Rj.  sto  pripada  Ciganima:  Ciganska 
ijjir.i  (>(1  varnica  se  ne  pla§e.  Posl.  344.  Ciganska  krv 
nik:i(l:i  se  platiti  ne  mo^e.  344.  adv.:  Ciganski  se 
v;ilja  pogagjati,  a  gospodarski  plai5ati.  Posl.  344.  — 
ndi  gurbetski,  Jegjupacki,  Magjiipacki. 

Ciirikiistiiia,  /".  atigm.  od  Ciganka  i  Cig.anin:  I 
iiziiulje  i-Tmi  Ciganstinu.  Rj.  —  za  nast.  isji.  kalu- 
L;ier5tina,  lijenJtina. 

ciffiiiijt'iljc,  n.  verbal,  od  ciganiti  se.  radnja  kojom 
•'•  fko  cigani,  rudi  kao  Ciganin.  vidi  ciganisanje, 
J'ujupeenje.  isp.  cigaucenje. 

<-i^la,  /'.  der  Zicgel,  later,  cf.  opeka.  Kj.  ridi  i 
ligla,  crijep  2.  Rj.  —  Kuce  . . .  ozidane  tanko  ciglom 
jtcicnom  ili  ncpeecnom.  Daniea  2,  43.  Najprije  su  pi- 
sali  na  opei'i  (cigli  ili  tigli).  Priprava  182.  isp.  eerpie. 

i-iii'I^na,  /'.  die  Ziegelhutte,  der  Ziegclofeti,  offi- 
vinii  lateraria,  fornex  lateraria.  Rj.  gdjc  se  ciglc 
grade  i  peku.  —  rijeii  s  takim   nast.  kod  ajmana. 

i-iglar,  cigMra,  m.  der  Ziegelbrcnner,  laterarius. 
Kj.  tku  ciijle,  opeke  gradi.  vidi  opekar. 

cigle,  adv.  od  eigli.  da  nije  grijeskom  mjesto  ciglo? 
lidi  eiglo  adv.  kod  cigli.  sTimo:  nur,  solum,  nonnisi: 
I'loSeta  se  ciglc  dva  put  po  odaji,  i  izide  na  dvor. 
Npj.  5,  493.  za  oblik  isp.  adv.  eijene. 

eisfIT,  adj.  einzig,  nur,  nonnisi:  cigli  jedau,  cigla 
dva  i  t.  d. :  U  Stojana  nema  mlogo  druga,  razma 
'  iide  dvije  vjerne  sluge.  Rj.  vidi  ciglovetni,  cikti.  — 
Nrina  ga  koji  fini  dobro,  nema  ni  jednoga  ciglog. 
Itiiu.  3,  12.  Pogubi  trista  i  pet  sveStenika  ni  krivijeh 

II  i    duznijeh  .  .  .   cigli  jedan    utece.    Pripr.   bibl.   G8. 
adv.:  siimo.  vidi  cigle.   Mufino  bilo  Katid-Simeunu, 


jer  u  njega   ciglo   dvadeset   druga.   N|jj.   4,   381.    Ne 
utece  ziva  pilicnika,  da  une.se  kunte  ni  kulete,  nego 

ciglo  dvanaes  stotina.  T),  372. 

ciislAvotiii,  iidj.  n.  p.  cigli  ciglovetni,  einzig,  nur, 
nonnisi.  Kj.  ciglovetni  sto  i  cigli,  samo  jacega  zna- 
ccnja,  tc  mil  se  dodaje  kad  se  hoce  ,'jos  jaije  da  kaze 
ticgo  sto  bi  se  njim  samijem  kazalo.  Danicii:,  ARj. 
78()b.  —  za  postanje  isp.  bogovctni. 

{'Ago,  m.  vertraidich  fur  t^iganin.  Kj.  hgp.  od  Ci- 
ganin. —  takva  hyp.  kod  RoSnjo. 

cig'illin,  ciffiiljTn,  m.  Rj.  samo  u  zagonelkaraa: 
Cigulin  cici  u  lugu ;  da  nije  cigulina  u  lugu,  svi  bi 
Ijudi  zaludu  (vodenica).  Rj.  Ciguljin  cici,  civia  vodu 
vnce,  kekcljeue  druiSe,  kamo  moje  u^e.  Rj.  odgo- 
netljaj :  Kad  prasci  sisaju,  pa  kad  kojc  izjiubi  sisu  i 
ciceci  tra?,e  je.  —  gen.  cigulina,  ciguljina. 

cljc*',  (u  Dubr.)  vcgeii,  propter,  cf.  radi,  zaiadi. 
Rj.  vidi  i  cijeca,  poiadi,  s,  su  1  2,  zbog. 

cijei-a,  prijedlog.  Drugi  padei^  a  predlogom  ceca. 
Siut.  318.  okrnjen  qlasi  i  cijec.  .■itoji  s  genitivom 
snacci'i  s  njim  isto  sto  i  prijedlog  radi.  nnjrise  stoji 
iza  genitira,  ali  dosta  cesto  i  pred  njim.  mjesto  ije 
(cijeca)  u  zapadnom  je  gororu  i  (cic,  cica)  u  istocnom 
e  (ce(!a),  ali  m  njemu  nema  toga  predloga.  Vuk  u 
rjecniku  imu  cjet';  idi  u  Dubrovniku  ne  gorore  druk- 
cijc  neyo  cijeca  i  c'ijec.  Danicii!',  ARj.  781a.  —  Cjee 
jednoga  cavla  izgubi  se  ploca,  a  cii'-  piece  konj,  a 
cic  konja  konjik.  DPosl.  11.  Cjee  smrli  od  tovara 
vuk  ne  gubi  niSta.  12.  Cjec  zla  susjeda  ne  razvrzi 
gnijezda.  11  fpo  onome  sto  Danicic  kaze,  ovdje  ,)e 
krivo  pisano  cjetf   mjesto  eijetf.  Hi  se  Danicic  vara). 

eij6<liti,  cijedun,  v.  impf.  seihen,  colo,  percolo.  Rj. 
vidi  ieXi  (znem).  v.  pf.  sloz.  is-cijfediti,  o-,  pre-,  pro-, 
U-,  za-;  V.  impf.  sloz.  is-cjegjivati,  pre-,  pro-,  u-,  za-. 
—  Glad  ce  ih  cijediti,  vru^ice  i  Ijuti  pomori  pro^di- 
race  ib.  Mojs.  V.  32,  24  (ovdje  cijediti  u  prenesenom 
smislu  znai}i  ozimati,  muciti).  Solomun  davale  Hi- 
raiuu  .  .  .  dvadeset  kora  ^llja  cijegjenoga.  Car  I.  .5, 
11  (kor  bibiijska  mjera).  Koji  niegju  njihovijem  zido- 
vima  idje  cijede  i  grozgje  u  kacama  gaze,  podnose 
zegj.  .Tov  24,  11. 

fijegj,  cijfcgja,  m.  die  Lunge,  cinis  lixivia.  Rj.  isp. 
cijediti.  —  indi  liksija,  luSija,  milo.  —  Ocjedine,  voda 
ili  cijegj  §to  se  iz  kosulja  ocijedi.  Rj.  481b.  UrmaJica 
je  pita  .  .  .  od  tijesta  zukwhana  maslom  i  cini  mi  se 
cijegjem.  Rj.  503a.  Kukuruzno  i  ienicno  braSno  za- 
kuha  se  cijegjem.  Rj.  628b.  (. ..nekakva  snaha  polije 
svekra  .  .  .  vrucim  cijegjem  po  glavi).  Posl.  16. 

€dje§jf'iijo,  n.  das  Seihen,  colatio.  Rj.  verbal,  od 
cijediti.  radnja  kojom  tko  cijedi  sto. 

eijcl,  cijfela,  (cijeli).  adj.  Rj.  vidi  cio,  cjelcat,  cje- 
lovit.  —  1)  ganz,  tot  us,  integer;  unverlezt,  integer. 
Rj.  vas,  sav ,  citav,  zdrav  2,  ncnacet,  neokrnjen: 
( jplaza.  ono  5to  plug  preskoCi,  kad  se  ore,  pa  ostane 
cijela  zemlja.  Rj.  462b.  Trabunja  po  cijclu  no6.  Rj. 
745b.  Ali  je  i  to  cijela  istina  da  .  .  .  Rj.  7y9a.  Bio 
jedan  vran  konj  za  jaslima  privezau^  s  cijelijem  ta- 
kumom  od  cistoga  srebra.  Npr.  108.  .Sta  je  to  da  sam 
zasluzio  samo  jedan  novci6  za  celu  godinu  dana? 
40.  Onesvjesnu  od  cuda,  i  za  cijelo  po  dana  raza- 
brati  se  nije  mogao.  115.  Cijclu  mu  istinu  otkriju. 
194.  Kte§  ranu  na  cijelu  mesu.  DPosI.  34.  U  zdravlje 
sofre  (cijeloga  drustva).  Npj.  1,  77  (Vuk).  Koji  ubiju 
vuka  .  .  .  osuSe  kozu  .s  gliivom  cijelom,  pa  je  napuue 
slamom.  Npj.  1,  5CK)  (Vuk).  Dosta  pusta  zadobise 
blaga,  cijeV  tovar  vezireve  kave.  Npj.  4,  286.  Jutros 
ti  je  c'jelo  jutro  bila  u  boatanu.  Here.  99.  Koji  se 
za  onih  celih  deset  godina  jednako  sa  Srbima  tukao. 
Milos  57.  Da  on  ima  cijel  Ijudsld  razum,  on  bi  odmah 
poznao,  da .  .  .  Straz.  1887,  62.  Cijel  vas  duh  i  dusa 
i  tijelo  da  se  saiuva  bez  kriviee.  Sol.  I.  5,  23.  Ona 
teiT-e  oko  cijele  zemlje  Evilske.  Mojs.  I.  1,  11.  Pokri 
sva  najviSa  brda  Sto  su  pod  cijelim  tiebom.  7,  19.  Cio 
rep   do  legja.  Mojs.  UL  3,  9.  Gdje  si  vidio  kako  te 


—  128 


eijeniti 


i  Pera.ikoin   kohiiii   (cijena   —   dvije   krajcare).   '.W'.l 
Dobrii   xrjetH   rijcne  nije.    UPosl.    (^ijeiia   jc  za  i^i   - 
Mumeraute  1  fl.  MiloS  ■J2!t.  Cijefia  joj  je  (knjizil  i'  i 
-10   kr.   Strai.    ISST,    175.    —  10)    C'ijeni   cijenom.    ;i 
mjeri  uijerom.  DI'osl.  11.  I'rodarati  vino  be/,  voili'  i 
med  odrqijeHom   rijowui.  DM.  2.!!t.  Ziipan  je  f^aiiko 
iskao  da  se  od  ujesja  kupiije  holjom  cijenom  iiejro  od 
Vhilia.  33-2.  —  11)   Ne;   uego  I'u  kitpiti  od  tebc  /■" 
cijcnii,  niti  I'u  prinijeti  .  .  .  paljeuioe  poklonjene.  J^aii. 
U.  24,   24.   Pothvatali   sii   se    Diibrovd'ani   da   ec   /  ■ 
odretijenu  cijenu  jirodardti  so.  DM.  2415.  —  12)    I  k>) 
kiipiije  i   plaOa.    najbolje   eijemi  zna.   DI'osl.    l.'in    I 
dai'u  joj  dvanaest  prstena,  kojeuo  sain  od  luajke  'lo- 
bio.  u  njinia  je  hrez  cote  kaineuje.  Npj.  3,  4;i!i  (lircz- 
cijene  t^  bescjeno).  Vaznost  i  cijeiut,  kojii  ueeni  IjiulL 
prii)isiiju  .  .  .  pje.'imama.   (3dg.   na   iit.   28.   Za   to  se 
obieno  poznaje  cijcHa  spisatcljeva  po  luislima  o  re- 
cenzijaina.  Pis.  <;3.  Ja  ill  nijesam  j)ro(/((o  ii  ]wl<(  cijene. 
Stiaz.  1887,  r>2.  Ko  poslje  novee  za  deset  knjiga,  do- 
bide  jedanaestu  knjiiju  ili  njezinu  cijenu  ua  dar.  Vid. 
d.  18\)2,  31.  Ako  je  siromali  da  ue  mo?.e  plniiti  lijene^ 
onda  neka  dogje  k  svesteniku.  Mojs.  HI.  27,  8.  Diibrov-^| 
cani   se  zaduziJe  .  .  .  ue  spomiujati  .  .  niti  imi  udarutv' 
vecu  cijenu  na  xtrari  za.  ]e\o.  DM.  2it.  9aXo  je  biJo  na^ 
cijeni  u  cijeloj  Dalmaciji.  197.  Stvari  koje  danas  nanUH 
ne  mogu  biti  hc£  cijene.  Glas.  21,  278.  1 

rij^nae,  cijfenca,  m.  koji  cijeni,  procjenjuje  hto.  der' 
Schiitier,  aestimatur.  govori  se  u  Hrv.  akc.  od  Diini- 
cicti,  .\Kj.  7S7b. 

cijitiiaii,  cijfena,  cijfeno  (od  cijenna,  cijenno),  adj. 
cidi  jeftin,  shiliak;  nohlfeil,  vidi.  camp,  ejenjl,  a  u 
nekim  kraj.  sii.-itavivsi  se  cj  u  6:  denji.  dolazi  ponaj- 
I'ise  u  comp.  isp.  Danifid,  AEj.  787b.  isp.  cijene, 
cijeno,  cijenu.  suprotno  drag  1,  skup  2.  —  Od  zlata 
je  cjenje  siebio.  DPosl.  89.  Cenja  je  kod  nas  duSa 
nego  Utra  luka.  Posl.  324.  Sprava  je  tome  vrlo  cijena 
ijevtina).  Priprava  14(5. 

cijene,  (comp.  cjenje)  uohlfeil,  rili pretio,  of.  jev- 
tino.  Rj.  to  je  adc.  vidi  cijeno,  cijenu.  ixp.  adj.  cijenan. 
—  Bogatasu  se  vrlo  cijene  uciui,  pa  na  to  pristane. 
Npr.  287.  za  ohlik  adr.  cijene  isp.  adv.  cigle. 

eijeiiiti,  cijenim,  v.  impf.  Rj.  pf.  sloz.  is-cij6niti, 
0-,  pre-,  pro-,  u-,  za-;  impf.  gloz.  pre-cjenjivati,  pro-, 
U-.  —  1)  schiitzen ,  aestimo.  Rj.  —  a)  u  prurom 
smislu,  odregjivati  cemu  cijenu:  Mjerom  mjeri  a  cij& 
nom  cijeni.  (Izmjeri  pravo,  pa  iSti  5ta  vrijedi).  PosL 
180.  Da  ti  imaJ  necenjeno  blago,  tvoju  dercu  miln 
jediuicu.  Npj.  3,  oCX)  Uze  Kulin  cijenifi  roblje:  »Dace5, 
Ivo,  pet  tovara  blaga^.  4.  199.  Izvede  je  (Ijubu)  na 
StamboMarHju,  cijeni  je  hiljadu  dukata  Here.  179. 
Uze^e  trideset  srebrnika,  cijenu  cijenjcnoga  koga  su 
eijenili  sinovi  Izraljevi.  Mat.  27,  9.  Kad  ko  zavjetuje 
du.iu  svoju  Gospodu,  ti  ga  ucijeni:  a  ovako  iei  cije- 
niti:  muHko  .  .  .  cijenices  pedeset  sikala  srebra  .  .  . 
Ako  bude  sSensko,  cijenices  trideset  sikala.  Mojs.  III. 
27,  3.  Dragi  sinovi  Sionski,  cijenjeni  kao  najc'istiji 
zlato.  Plac  4,  2.  sa  se,  pas.:  Ne  moie  se  (mudrost 
cijenifi  zlatom  Ofirskini.  Jov  28,  16.  —  b)  u  pr 
nescnom  .smisUi :  poMovali ,  poStiti,  §tovati,  stimati 
Jtimati.  —  Koji  znade  cijenit'  postenje.  Npj.  5,  138 
Kad  bi  znali  cijeniti  svoj  narodni  jezik,  i  poJtovat 
njegova  svojstva  i  pravila.  f>lav.  bibl.  1,  92.  I  jf 
mislim  da  uundulica  vecma  cijenim  i  poStujem  ka< 
kazem  ...  1,  95.  C'ovjek  .  .  .  u  uuinom  sniislu  cijenjen, 
poSlovan,  znatan.  l>ARj.  ()75a.  Brojiti  koga  nada  HOj 
node  redi:  cijeniti  ga  vise  od  toga,  nalsiziti  da  j( 
bolji  od  toga.  D.XRj.  <577a.  .ler  me  srpska  vlada  cije- 
109.  .la  Ham  za  veliku  cijenu  ime  j  neci  vaznost  iijcgovu  (rjecnika)  oprosti  za  njeko  vri> 
a  dubiu.  Djel.  Ap.  22,  28.  Dix.  cijena  j  jeme  duzuosti.   Ogled   111.  sa  se,  pass.:  Onda  ce  s< 


Dii.  1.  2!l,  9.  Vojuici  dogjoJe  cijehi  srca  u 
!:!    posiave   I)avida   carem.   Du.   I.    12,  38. 
1),,  ',!(/)  okrnjcn.  ali  se  jednako  dr/.i  i  cio. 

l)ai  781a.  Olakiava  cio  posao.  Rad  1,  107. 

—  V;   ,u   I'ubr.)  cijelo  vino,  t.  j.  bez   vode,    rciner 
liVin.  mcnim.  Rj.  —  Porudila  zima:  kupi  kut'o  vitia, 
i  1,,,;   •  ,/(i,  i  ne  boj   se   suijega.  DPosl.  98.  — 

;f)  i    .-.ci   pvijedlngotn  za,  znaci  kao   doista, 

rili.  '>.   poiizdiino.   bez   sumnje,  sa   svijeni : 

at, I  ^ok  ako  je  za  cijelo  ii ijeren  da  je  ono 

pr.n..  . ......   Kj.  t>G9b.  Za  bolju   tvrgju  da  de  mu  ih 

:a  celo  vratili  pobrate  se.  Npr.  1(>9.  Ja  sam  to  driao 
(kao)  u  de.suoj  ruci.  (Xa  cijelo.  pouzdano).  Posl.  110. 
(ijevojka  se  za  cijelo  iiada  da  de  se  udati.  329.  Da 
su  Srbi  pod  ovim  imenom  za  cijelo  poznati  u  Evropi 
od  VI.  vljeka.  Danica  2,  74.  On  pomisli  za  celo,  da 
su  to  nekaki  gjavolani.  4,  35.  Za  cijelo  mislim,  da 
bi  9  moje  strane  bili.  Pis.  30.  Za  cijelo  je  Gospod 
ua  ovom  mjestu.  Mojs.  I.  28,  l(j.  To  je  za  to  sto  je 
za  rijelo  Bog  tako  iiaumio.  41,  32.  Ali  de  vas  za 
cijelo  Bog  pohoditi  .  .  .  zaista  de  vas  pohoditi  Bog. 
50,  24,  25.  Ziuij  za  cijelo  da  de5  poginuti.  Car.  I.  2, 
42.  Jer  de  se  za  cijelo  zbiti  sto  je  oglasio  po  rijeci 
Gospodnjoj.  13,  32.  Ko  dini  krivo  siromahu  .  .  .  za 
cijelo  de  osiromasiti.  Pric.  22,  14. 

fijMiu-.  cijelca,  »i.  —  1)  t.  j.  snijeg,  bahnloser  Schnee, 
nires  integrae  (non  tritae  pedihus).  Ej.  cijel  snijeg 
po  kojtm  jos  nifko  nije  isao.  —  '^)  zir  nenadet;  u 
Rj.  kod  rijeci  celac  2)  (u  Srijemu). 

fijelu,  H.  adj.  (u  Srijemu)  nekako  dugme  u  igri,  cf. 
kliza,  polde,  pulija.  «  Rj.  810b  po  istocnom  govorti 
e^lo.  —  Dvije  klize  idu  u  jedno  cijelo,  ali  ima  kliza 
sto  vrijede  clva  cijela.  Rj.  274a. 

eij^lost.  cijMosli,  /'.  integritas,  cjeloca,  cijelost,  dje- 
lina.  Danicid,  ARj.  810b.  od  Danicica  i  akc.  ARj. 
785a.  vidi  i  cjelovitost.  stanje  cega  sto  je  cijelo.  — 
Kad  kuda  bijaie  m  cijelosti,  po  sebi  dolaiaSe  i  opSta 
odgovornost.  I)M.  299. 

eiji^ljenje,  n.  verb,  od  cijeljeti.  stanje  koje  biva, 
kud  cijcti  II.  p.  rana. 

fiji'ljeti,  cijMiin,  r.  impf.  u.  p.  eijeli  rana,  govore 
u  Urratskoj.  ima  i  Keljkovid :  Kad  nov  misec  na  nebu 
se  vidi,  rana  ikazul  lasnje  ciliV  slidi.  DARj.  784b, 
gdje  ima  cijelili,  2)  neprelazno;  ali  za  ovo  kaze  P. 
Budmani,  ARj.  HI.  8otJb:  cijeliti  kod  2  treba  jamacno 
popraviti  cijeUeti.  —  v.  pf.  sloz.  iz-cijeljeti,  za-. 

eiJ6na,  f.  aer  Preis,  pretium.  Rj.  —  1)  Pobijati, 
pobiii  cemu  cijenu,  den  Preis  einer  Sache  herabbringen, 
imminuo  pretium.  Rj.  511a.  Kesega^obye  cyeiiit  mo- 
ruiii.  Posl.  133.  Da  se  tijem  cijena  knjizi  ni  malo 
ne  pubija.  (Jdbr.  od  rui.  2.  Pokvariti  cemu  cijenu: 
1  II    '  .   kad   se  je\tino   daje,  pokvari  cijenu  i 

ril  133.  —  'i)  Skace  cijena,  vino,  steigen, 

err-'  ".  i.j.  ii8.">b.  —  3)  spada,  spadne  cijena  cemu: 
Spailati,  i'allen  im  Preise,  viliori  pretio  vendi.  Rj. 
Tola.  Spala  ciena  \-inu,  t  spalo  vino.  Rj.  701b.  — 
■It)  spustiti  (t.  j.  cijenu),  spustati,  wohlfeiler  geben, 
hi-'.-ili-t/in.  im  Preise  ablassen,  remitto.  Rj.  70(;b.  — 
5y  iije  si   prodao   narod    svoj,   i   nijesi   via 

p"  ,/ ite.  Ps.  44,   12.   —  6V  Taksa,  odraijena 

cijenu,  die  Taxe,  ta.\atio,  pretium.  Rj.  730a.  Prodavati 
vino  bez  vode  i  med  odregjeiiom  cijenom.  DM.  239. 
D:i  I'l-  ],tj  udregjenu  cijenu  prodavati  so.  246.  —  7)  Ne 
gill. I  <  I (.).<•  I  (;»..■■(•  se  u  Sali  onome  koji  se  nakaMje, 
'   '  '•'  cijene  kao  konj).  Posl.  197.  i^uplja 

h  3'il.  —  S)   Pogode  se  zii  cijenu. 

Njir.   I'lj.   1,1   II  uKi  i  tieu  prodao,  on  odgovori  da  bi 
tu  dobrii   cijenu.  109 
ovoga  gragjanstv 


cijeno 


—  129  — 


cikljevina 


•  \a  njegova  zctduiia  znati  doMojno  cijeniti.  Npj.'  1, 
All.  Vdinost  kiijige  )ie  cijcni  .fc  po  njezinoj  velii'-iiii. 
IiIl;'.  nil  sit.  4.  Gdje  .<c  naulca  cijeiu.  Osii.  IV.  — 
')  potroiliti,  n.  p.  jesi  li  cijenjeii  (kail  ko  sluzi  u 
.')i;a),  (liiKjeii,  conduco  mercedi:  l{j.  vidi  i  najmiti, 
iiiiiiiati.  —  'i)  (u  l)iil)r.)  luisliti,  iiielnen,  dnfiirlialten, 

<i^tiiii(i:  Ja  cijeiiim  dn  cc  tako  biti.  <■/'.  hesapili.  Kj. 

I  :iko  jf  bolje  i     Jakova  ilrzc  za  uOeiia  rovt'ka,-:   iie.ffo 

.'  ijtiic  uceniin   coi'eki>iif .    I'is.  .'il.  Si'er  mu  se  staiii' 

inliti    Mi\.   zbori,    i    kao  zii    ludii   i    Hesoijesnii   cocka 

■iiiti  ijii.   Njir.  11.').  Kad  je  rijcnio   krsnut',  tail  je 

iuiriuo.  Dl'osl.  41.  Miim    kad   kr.'onU'  cijcnja.ie.  (il. 

I'ijt'iio.  adv.  vidi  eijenu.  Stulli.  od  adj.  cijenan. 

('ijfiiii.  (idv.  vili  vel  parvo  prctio.  Stulli.  vidi  cijene, 

■ijc-iio,  ./fi'fuio:  Da  nijesu  ovako  eijenu  rijeOi,  manje 

•  i  \:\i.A  bilo  za  niiiK'U.  Dl'osl.  14.  Dimicii-,  AKj.  7!»()b, 

/,  da  postanjem  iiioze  hiii  stari  iHstruiiivittul  tiijesto 

I'lioni. 

lijt'iijr'iijc,  n.  das  Schidzen,  uestiinatio.  Rj.  verJial. 
"I  rijciiiti.  radnja  kojom  tko  cijcni  ito  Hi  koija. 

cijci),  m.  [pi.  cjupovi,  I'opovi).  Rj.  (po  nekim  krajc- 
•  niiK  isaatuve  .sc  cj  xi  €).  (u  C'rmnici)  pi-ivezano  iia  stojak, 
\.i>]\  sf  drii  u  nici  te  se  iito  mlati,  Drvsclillcijcl,  bii- 
k/k.s'.  <f.  .^ibak.  Rj.  —  Matuzii/a,  iizica  kojom  je  pri- 
\'/an  Sibak  (I'ijcp)  za  stojalo  (stojak)  Rj.  347b.  Jad 
':i  lu  bi'at,  a  cijcp  i,\\\i  b.it.  Dl'osl.  :!(!.  Jer  se  n'rahoi- 
Ml  vr.^e  branoiii,  niti  se  toeak  kolski  obri'e  po  kiinii, 
ii-c)  .'•■(■  cijepiym  mlati  ^rahor  i  kim  (jnitom.  Is.  2S,  27. 

(•ijt>|»iu*,  cijepea,  m.  —  1)  (ponajviSe  ^j^invf/  cijepei, 
riirpaca)  oni  Slapei  5to  sloje  u  preijji  izine<rju  iiita  i 
L'oiMJOjjja  vratila,  vidi  Stap.ac.  Rj.  —  Kad  je  prefrja 
liiipo  osiiovana  pa  sc  n  navijaiiju  pred  cijcpcima 
inlhira,  onda  so  ka^e  da  jc  dobar  odbor.  Rj.  441b. 
r/lenjafa,  onaj  cijipar,  za  koji  se  osnova  priveze 
l>;id  se  pocue  tkati.  Kj.  774a.  —  2)  vidi  cijev  3,  i 
<ini.  ondje.  —  K  Isusu  kad  dosrjoSe  .  .  .  ne  r.azbi.^e 
nifirove  cipcc  uogu.  Turk  blago.  DAKj.  791a.  Usvakon- 
-II  (Sarajlijel  na  kai.s  opanei,  a  )ia  cipcih  crveni  toz- 
lii.-i.  IINpj.  3,  91.  —  S)  dio  povcieija  komada  zemlje, 
I  I .dijeljriia  na  vise guspodara :  JoS  nijesam  taj  cijepac 
:riiiljc  uzorao.  J.  Bogdaiiovic.  DARj.  791a. 

(•ijt"'|»riiijt',  M.  das  Spalteii,  fissio.  Rj.  rerhal.  od 
'iji'pati,  koje  nidi. 

t'ijopali,  cijepaiii,  v.  impf.  —  1)  n.  p.  drvo,  sj)altcn, 
Iniilo.  Rj.  —  Kalotine,  sulio  roi'te  (sto  je  cijepano  ili 
-jii'eno).  Rj.  "i()<.)b.  v.  jif.  prosti  cjepnuti.  v.  pf.  sloz. 
i/ cijejiati,  po-;  o-eijepiti,  raz-.  v.  impf.  sloz.  o-cje- 
iiljivali,  raz-.  dcm.  ejepkati  (i  se).  —  ( 'ijepajii  frohie. 
UJ.  ')41a.  PuOiti,  n.  p.  sljive,  t.  j.  cijepati  za  suJenje. 
Kj.  t>24a.  Cijepuju  drra.  Rj.  <S3.')b.  Dlakti  na  ('retvGro 
'  ijcpu.  I'os!.  59  {isj).  ejepidlaeiti  1).  (Ujcpii  dlaku  na 
~!iitero.  DPosl.  11.  Cijvpat'  dlaku  ua  dvoje,  all  na 
ilia.  11.  sa  se,  ^ja.s.s. ;  I'ravo  .sc  drvo  po  polovini 
'  I'  pa.  Posl.  258.  Osnovc  ua  )ja«  cijepaju  .ie  u  litav- 
^Inm  jeziku  na  dvoje.  Rad  2(i,  lit.  —  2)  zerreissen, 
hncri):  Cijepase  kicene  darove,  zavijase  svojc  rane 
Lirdne.  Rj.  vidi  bueati,  derati,  drijeti,  drpati.  i'.  }'/■ 
>/":'.  po-eijepati  se.  —  Kako  r'jepa  suru  mcyjedinu, 
M  lastuia  orlu  periisinu!  Npj.  3,  32.  —  !i)  n.  p.  u 
iiuzi,  es  reisst  mich  in  den  FUssen,  lahoro  ex  pedihus, 
if.  sijevati.  Rj. 

cijt^pHi,  (-ijepTm,  v.  impf.:  ('ijcpljcnii  imcka.  Da- 
iiirie,  ARj.  812b.  —  /)  Ko  i-ijipi,  priejepljuje.  81oa. 
iil<'r.  od'  Daniriea,  ARj.  792a.  r.  pf.  shiz.  pri-oijepiti, 
za- ;  V.  impf  sloz.  pri-ejepljivati.  vidi  kalamiti,  na- 
vitati  2,  privrtati,  presagjivati  2,  prepisivati  (kraste). 
—  Kalamit  il  pod  koni  ci/iif.  ,1.  S.  Reljkovie.  DARj. 
T'.i'Ja.  —  2)  cijepit.i  H  slozcnim  o(d)cijepiti,  rasoijepiti 
:fiiiH  sto  cijepati  1. 

fijfpljpilje,  71.  verbal,  od  eijepiti.  radnja  kojom 
tin  cijepi  n.  p.  vocku. 

(■'ijt'tkil,  /'.  postanjem  od.  eijediti  (eijed-ka,  promje- 
imm  iiliisa-  d  pred  k  na  t),  si(d  mt  koji  se  cijedi  sto. 
full-  cjedilo,    ejediljka.    u  Rj.  ima   samo  po  iatoinom 


gov'oru :  eelka  (u  8rijeinu)  vidi  gjevgjir.  Gjevgjir  je 
od  lima,  a  cetka  je  od  zendje  Rj.  811a. 

t'.lij(^V,  /'.  (loe.  oijftvi,  pi.  ijen.  eijevT).  Rj.  dcm.  ijev- 
ciea.  — •  1  (i)  od  zoviiie  ili  od  trske  Sto  iEene  aiicu 
pregju  na  njii,  die  Spule,  Wclierspulc,  tuliulns,  f.itula 
tc.rtoria:  snkati  eijcvi.  ef  svieka  1.  Rj.  —  Lei'anik, 
!'((/*'  c'ekrk  (na  eemu  se  cijeri  suf'U).  Rj.  32()b.  — 
b)  eijev  uojiee,  kakva  ifod,  za  koju  yod  potretm  r  das 
Hohr,  die  Riilirc,  tubus,  fi.'itulct,  canalis.  vidi  svieka  1. 
—  Diilac,  rijcv  5to  se  duSe  ua  nju  u  liadljarsku  inje- 
Mnii.  Rj.  144b  {indi  pisak,  svicka  2i.  /akrkla  cijev 
od  kazana.  Rj.  178b.  Prdaljica,  na  gadljima  ona  cijev 
Sto  stoji  gadljaru  na  rameuu  kad  avira.  Rj.  oliGa.  8a 
avojiui  se  valja  kroz  cijev  Ijubiti  (da  ne  odgrizue  usta). 
Posl.  275.  Koati  su  niu  kao  cijovi  nijedeue.  Jov  40, 
13.  —  2)  pnSL'ana,  Flintenlauf,  sclopeti  tiibiis.  Rj.  — 
Dvocijevka,  puska  od  dvije  cijevi.  Rj.  114a.  Kurjuciti 
t.  j.  pusku,  ili  cijev  pusiumi.  Rj.  317a.  Povijusa, 
pnscana  cijev  u  koje  se  spolja  vidi  kako  je  .savijena. 
Rj.  513b.  —  •'{)  a  nogCi  Schienhein,  tibia,  cf.  ejeva- 
uica,  golijeu.  Rj.  u  noge  pircdnja  strana  i  kost  od 
koljena  do  ijlezHJa.  vidi  i  cijepac  2,  gujat,  goljenica. 

eijii  iirijii  da  lasteS,  pripovijeda  se  da  je  kazala 
nekakva  ?,ena  dajuci  paatorcptii  tanku  kriscicu  hljeba, 
a  svome  djetetu  prniivJi  veliku  komadiuu  rekue : 
CempreS  da  erkneS.  Rj.  isp.  cempres. 

I'ijflk,  »).  eika,  cijukauje.  isp.  eijukati,  od  ceya  jc 
i  postalo.    i\Iisa   stade   cijuk.  Nar.  pi'ip.  DARj.  792b. 

cijfikitiijc,  n.  Rj.  verbal,  od  eijukati.  Rj.  —  '^'y«- 
kanje  ti  sliSim,  ma  ti  gnijezda  ne  nahodim.  DPoal.  11. 

cijilkilti,  cijueem,  r.  impf.  ciju  schreicn,  clamo 
eiju!  Rj.  vikati  ciju!  v.  pf.  sloz.  za-eijukati. 

eik,  m.  —  1)  das  Gezisch,  stridor.  Vikom  pod- 
vikuje,  cikom  pocikuje.  Rj.  kao  clka,  kad  tko  cici.  za 
eikom  poeikivati  isp.  logom  lezati,  nikoui  poniknuti, 
skokoni  skakati,  aladom  stati,  stanoni  stajati,  valom 
navaliti,  vikom  vikati  i  t.  d.  —  Cik  ga  (konja|  stoji 
kao  zmije  Ijute.  HNpj.  4,  145.  —  2)  ti  reeenici: 
udario  ga  po  niku,  auf  den  Kopf,  in  caput.  Rj.  kao 
Ijeme,  kad  se  kazuje,  da  je  ko  koga  udarivsi  po  glavi 
ubio  na  mjesto.  tjemc  se  u  toj  prilici  uzima  kao 
njesto  sto  od  udarca  prasti,  puea.  Danieie,  ARj.  79.3a. 

(•"ik,  m.  (u  ]!oci)  in  dcm  Ausdrucke:  u  cik  od  zore 
(n.  p.  podiauio),  bci  Anbruch  des  Tages,  prima  luce. 
Rj.  (M  izriiaju:  u  cik  zore).  isp.  osvit,  osvitak,  rasvit, 
rasvitak,  svanude. 

f'ik!  glas  puSt'ani,  Knall  einer  Flinte.  Rj.  uzvik 
kojim  se  hoce  da  kuze  glas  2^us(:a>ii. 

eika,  /'.  das  Gcschrei  (dcr  Schweine,  Mausc),  editus 
sonus:  ci !  Rj.  postanju  kojega  je  ci&iti.  vidi  cik  1, 
cikljevina.  —  1)  biva  cika  kad  cice  svinje,  misevi.  — ■ 
2)  biva  cika  i  kad  konj  ciii:  Stoji  cika  gojena  £a- 
liuda,  I.abud  bije  janui  kopitima.  Npj.  2,  34.  Stoji 
cika  Alijna  rrancica.  2,  50.  —  3)  kad  i  celjade  cici: 
Kad  Vlahinja  plaiiinania  bila  .  .  .  sta  ju  cika,  kako 
zmije  Ijute.  Npj.  2,  20.  —  4:)  ali  najvise  kada  puska 
cici:  Stade  cika  taidvijeh  pusaka.  Npj.  4,  IIG.  Stoji 
cika  malijeh  piisaka.  5,  331.  isp.  cik!  a  i  mac  cici: 
Stoji  cika  maca  zelenoga.   HNpj.  4,  595. 

cikiiti,  kam,  (I.  impf.  vidi  skapavati:  Tu  cikaju 
tice  od  groznice.  Rj.  vidi  crkavati.  isp.  v.  pf.  ciknuti  2. 

cTkaViif,  cukiivca,  m.  —  1)  njeki  skakavac  u  C'rnoj 
Gori  i  u  Hercegoviui.  —  2)  dronjak  oikavat-,  tiirdus 
iliacns.  D.ARj.  793b.  nekakav  drozd,  ptica. 

i-ikavat-,  cikavca,  m.  zemlja  na  kojoj  tako  niala 
trava  rastc  da  se  jedva  moice  kosom  zahvatiti,  a  tako 
tvrda  da  se  jedva  moiSe  kositi.  J.  liogdauovic.  DARj. 
7931). 

cikavica,  /'.  eri/thacus  ruliectda.  DARj.  793b.  piica. 
isp.  crvendac. 

fiki'lj,  cikMja,  m.  ptica,  merula.  Stulli.  turdus 
mu,sicus.  DARj.  793b.  nekakav  drozd.  —  rijeci  s  takim 
mist,  kod  brzelj. 

ciklji'vina,  f.  vidi  ("ika.  —  Ve(5  sabtdja  stoji  ciklje- 

9 


oikniiti 


—  130  — 


cip 


r,  '  ■ 'ii  krliljavina.  HNpj.  4,  l'2(i.  rijeci 

s  t>raiijt'viiia. 

I'lKniiii.  •  i:v..i.i.,  i^i-ikiiuli  I  i-ikoh,  ciknii  i  tMOel  r. 
]>f'.  ci  sihreit-it,  «/<>  .vo/iiim  I'i:  Cikmi  Arap  kao  zmija 
IjiUH.  Tada  ciic  lijepa  jrjevojka.  CMiV  Jlijat  kako 
sorski  viK'o.  Rj.  zarihiti  oi,  igpuatHi  glas  ci.  ridi 
i'ici.  r.  I'nii)/'.  oii^ati.  —  TitnK  jjisiiii  TomaJeva  Plana. 
Rj.  5UJb.  Zmnj  cikne,  sve  vatra  sipa  iz  njega.  Xpr. 
36.  Cice  zmnj  da  se  sva  .sora  ustrese.  217.  Cilnu, 
riknu  Fatima  devojka.  Xpr.  1.  24(i.  Ciknu  pji-'a,  kako 
zmija  Ijuta.  1.  t'Ol.  Cikiiu,  rrisnit  Tiiie  haznadaire. 
1.  604.  Ona  ciknn  kako  Ijuta  guja.  4,  -20*[.  Chlom 
cice,  a  od  jada  crce.  Here.  35.  Gldsom  ciie,  a  od 
jada  crOe.  115. 

riknilti.  neni,  v.  pf.  —  1)  kraclicii,  fragorcm  edo. 
cf.  pui'i:  CiOc  piiJka.  Rj.  puknuii,  dati  (//«.<  kno  kad 
sto  pukne.  i.vyi.  ciki  i-ika  4.  —  2)  ctkin'irsi,  juiktiursi 
siomiti  se.  D.VRj.  TSUa.  »  Rj.:  CiCc  kost  pieko  kost, 
svemu  svijelu  dade  friiu*  (ijrom).  Rj.  Cikoh,  pukoh, 
sad  rii  kazati.  Posl.  344.  i.-;;(.  i-ikati. 

riktnti,  uikreni,  r.  iinpf.  cf.  usriktati  se  (recht  ins 
Schreieii  komincii,  clmiiu.  Rj.  Tllla).  prostogu  nema  u 
Viika.  DaniOii',  Rad  (i,  130.  vikati. 

rlkti,  udj.  vidi  cigli.  Rj.  —  k  mislini  da  stoji 
iHJesto  g,  od  korijena  od  koga  je  cigli.  nastavak  »ta«. 
(Isn.  **4. 

cikii:  kokoM  se  hitaju  s  cikti  rade,  a  ne  s  i5  is. 
lil'osl.  47.  ijlusori  kujiiita  se  rttbc  kukosi. 

cikuis,  HI.  cikiisa,  /'.  lu  Dalm.)  ptica.  emherizu 
ciftcia  L.  Progr.  spal.  DARj.  7!»4b.  nsta  strnadicc. 
od  gltisuvu  ci  ci. 

fllTk.  m.  (u  Boci)  das  Geklimper,  tinnitus:  Stoji 
cilik  lira  i  tjunbura.  Rj.  zieket  koji  se  cuje,  kad  se 
udara  u  zice. 

i-ilinku!sa,  f.  ridi  komar.  StuUi.  posiunjetn  ce  hiti 
od  cviljeti.  isp.  cilik.  DARj.  795a.  —  rijeci  s  tahim 
na.H.  kod  ajgirusa. 

cTlj.  m.  (11  C.  Ct.)  Rj.  loc.  sing,  ciljii;  ytn.  pi.  cilja, 
ciljeva.  Djuiicic,  ARj.  7'J5b.  —  J)  cf.  plojka.  Rj.  hiljcg 
«  koji  se  gagjii  Hi  du  kojega  se  trci;  vidi  biljeg  2, 
niean  1,  metji;  das  Ziel,  scupus,  meta.  —  Plojka,  ka- 
meiia  plocica  kojoni  se  u  ovoj  igri  gagja  ii  drugi  is- 
pravljeiii  kamen,  koji  se  zove  cilj  .  .  .  od  jediioga  do 
dnigoga  cilja.  Rj.  .oOSb.  ridi  i  ciiij.  —  2)  ji  pre- 
nesenom  smislii,  onu  sto  se  rudiijom  hoee  da  dokuci, 
der  Xircck,  das  Ziel,  /inis,  projiosituvi,  consilium: 
Dan  za  danoni,  a  cilj  /.a  ciljcin  do  konca.  DPosl.  15. 
Htjel'  do  cilja  (do  konca)  pravice,  biva  sve  pak  kri- 
vice.  27.  vidi  svrha  2. 

clmu,  f.  n.  p.  u  lukii,  u  repe,  2)erja  do  glatice,  cf. 
cimina.  Rj.  isp.  baiva  2,  cvolika.  —  isp.  Lat.  cyma, 

Gri.  xi;i». 

i-lmiinji',  n.  dns  Bitttcln,  Schiittcln,  quassatio.  Rj. 
rerhul.  od  ciiuati.  radnja  kojom  tko  cima  Uto. 

i-lmuti,  mam,  r.  impf.  scMtteln,  riitteln,  quatio, 
cf.  trexti,  drmiiti.  Rj.  dcm.  cimkati.  v.  pf.  cimnuti. 

c-imbiil  KMrnbao),  ciinl)alii,  m.  cymlialum,  musicka 
sjrrara.  po  drckom  govoru  kimval,  koje  ridi.  DARj. 
7!i«l). 

(imhalas,  cimbaliUji,   hi.  cymbalista.  DARj.  796b. 

rimpr,  m.  —  J)  kao  gvozdena  da-^iSica,  oko  dva 
ptBta  Hiroka,  koja  je  dolje  iia  dnit  debela  a  gore  na 
vrhu  na  nekolika  mjesta  probuAena,  pa  se  odozdo  pro- 
vuce  kroz  leme'  i  gore  kroz  gredelj  i  odozgo  se  ii 
nju  udari  jpozdcn  klin,  te  tako  lemeS  dr^.i  za  gredelj. 
kj.  —  Kao  sto  je  u  pluga  cimer,  tako  je  u  rala  kotla. 
Hj.  294a.  Podnietaia,  drvo  koje  je  na  gredclju  gore 
podmetnuto  pod  fiviju  koja  drii  cimcr.  Kj.  522a.  — 
2)  (u  tojt.)  D.  p.  na  dui^aiiii,  das  .Schild,  Aushange- 
schtld,  titulus.  Hj.  snak  na  ducanima,  krcmnma  i  t.  d. 
—  :i)  insigne,  grb  «  pravom  smistu.  I).\Rj.  797a. 
vidi  I   aniiii.  ilas    Wuppen. 

rimi-rni,  adj.  armalis:  cimerni  list.  DARj.  797a, 
Ho  pripada  cimeru  (ovdje  cimeru  H). 


filiiot.  der  Zimmet.  Zimmt,ciiiiiamomi(m :  tSlo  njilio- 
vijeh  tovara  niko  viJe  ^ne  kiipuje  .  .  i  cinicta  i  ta- 
mjana.  Othriv.  18,  13.  ."^to  ce  mi  tamjan,  5to  dolaz 
iz  Save,  i  dohri  cimct  iz  daleke  zeniljc?  Jer.  (j,  20 
ake.  od  Danifi6i,  ARj.  797a. 

l-iiniiia,  /'.  augin.  od  cima.  Rj.  —  Krompiri  izniknu 
ukaze  se  najprije  cimina,  pa  onda  cvijet  a  za  ovijen 
bobe.  Npr.  27<>. 

Ciiiiirota,  m.  vidi  Klimenta:  Neka  kupi  stotini 
Turaka,  Cimirota  kako  vatre  iive.  Rj.  coijek  od  Arha 
iia.skoga  plemeiia  Cim'irotd.  —  Da  su  se  s  njim  do 
selile  Cimirote  ili  Klimente  ii  Srijem.  Rj.  3()3b. 

clinkriiijc.  II.  dem.  od  cimanje. 

cTiiikali,  cimkruii,  r.  impf.  dcm.  od  cimati.  DAR 
797b. 

(-liuiiiill.  c'iiiiiiein,  r.  pf.  —  ])  erschilttern,  con 
qiias.'io,  cf.  dimiuiti.  Rj.  r.  impf.  cimati.  —  2J  sa  se, 
rcjleks.:  Ja  se  cimiieiii,  da  bezim;  ali  ho(''eJ!  mene  znj 
riike  drzi  (Jazda-Stepin  Mijaiio.  Zim.  279. 

ciM,  cina,  m.  (ii  vojv.)  Zinn,  plumbum  album,  cf 
kolaj,  kositcr.  Rj. 

fill,  fill!  glas  maleua  ironca:  Kolede  molende, 
careva  godina:  citi,  ciii.  kaka,  daj  mi  dva  kolaka. 
JI.  Gj.  Milicevid.  DARj.  797b.  kolak  =  kolac.  moze 
hiti  rijec  liugarska. 

("iiiefir,  IK.  der  thracische  Walach,  Valachus  Thrax' 
{riellcicht  ireil  sie  cine  u.  dyl.  sprechen  stait  cine).  Rj. 
Ktunun  iz  Trakije.  moze  hiti  da  se  liumuni  onamo 
.sorit  Ciucari  zato  sto  mjcsio  i'mi' gorore  cine  i  druge 
talcove  rijeci.  htjp.  Cinco.  —  dolazi  i  mjesto  prczi- 
mena:  A  drugo  je  irrpska  poglavica,  Cincar  Janko 
od  Orida  grada.  Npj.  4,  227.  ridi  Cincarin. 

Cliicarcad,  f.  (coll.)  die  jungen  Zinzuren,  Zinzari 
jtirenes.  Rj.  Cincarsku  mladez,  Cincurska  djeca. 

Ciiu-iirce,  C-lncarceta,  n.  der  junge  Zinzar,  puer 
-sinzariciis.  Rj.  ('incarsko  dijete,  jhoihcc. 

Clni-rirov.  (Tiicaniv,  adj.  Rj.  .iio  pripada  Cincaru. 

Ciiicarija.  /'.  icoll.)  das  Ziuzarcnrolk,  genus  Zin- 
zaronim.  Hj.  t'incarski  iiarod,  miiustro  Cincara.  — 
takre  rijeci  kod  Arapija. 

Cincarin,  m.  dolazi  kao  prczime:  Pohvataju  .  .  . 
Marka  Si.ska  .  .  .  i  Rista  Cincarina.  Sovj.  21.  ridi 
Cincar. 

ciiii-ariti.  cincarlm,  r.  impf.  illiheralem  esse,  tvr- 
dovali.  ll.VRj.  797b.  ■i.'itZi  i  cjepidlaciti  2,  t  syn.  ondje. 

riiiicarka,  /'.  die  Zinzarin,  Zinzara.  Rj.  Cincar- 
ska  zetia. 

ClucarskT,  adj.  zinzarisch,  zinzaricus.  Rj  sto  pri- 
pada Cincarima  Hi  Cincaru  kojemu  god. 

("inco,  m.  rertraulich  fiir  Cincar.  Kj.  In/p.  od 
Cincar.  takra  hyp.  kod  Bosnjo. 

i-llicii,  adj.  (u  Srijemu)  zinnen,  e  plumho  alho 
factus.  Rj.  sto  priptala  cinu.  ridi  kalajni,  kositeran. 

lMiiu:ara.  /'.  (u  Crmn.)  Schafglocke,  tintinnabulum. 
cf.  mjcdciiica,  bronza.  Rj.  i  kod  bronza  2  syn.  ostala. 
ZVOHCC  kakoro  se  mece  n.  p.  orcama  okotTuta.  . 

cTiikaiiJi',  n.  rerbal.  od  cinkati,  koje  vidi.  \ 

(''inkati,  cinkam,  r.  imj)f.  tintinnare,  zveketati.  Od 
glasora  ciii,  cin.  DARj.  79.Sa.  gorori  se  u  Hrratskoj 
s  akc.  cinkati,  n.  p.  cinkiis  einka. 

(■Tiikus,  m.  zrono  u  tornjit  ohicno  najmanje,  koje 
zroni  na  umiranje.  od  cuxkati.  gorore  katolici  u  Hrr. 

l"lo,  cijela,  cijelo,  vidi  cijel.  Rj. 

cip,  m.  (u  f^rijemii)  n.  p.  stade  cipom,  t.  j.  sa 
svim  ne  mi^uci  se  ni  malo,  cf.  scipati  se.  Rj.  —  Sci- 
pati  se,  n.  p.  voda,  sehr  feat  zufrieren,  congelari.  Rj. 
728b.  scyjrt  se  voda,  kad  se  sa  svim  smrziie,  kao 
ukoci;  po  tome  ce  cip  hiti  stanje  cega  sto  se  ukoiilo, 
Starrheit,  rigor,  isp.  roiae.  Cipom  radi  celjade  .sto, 
kad  prione  za  kakav  posao,  te  je  jednako  nad  njim, 
radi  ne  mifu(5i  se  od  njega,  ne  ocimaraju<:i.  Cipom  i 
sjedi,  kad  sjedi  jednako  ne  uiicuci  se.  J.  Boskovic. 
DARj.  801a. 


cipanjo 


—  131 


ejolivati 


ripfiiije,  n.  (Ins  leirhifcriitje  lietlicuern  hei  Guit! 
.  iiirni   Dei  teaUttiii.  Rj.  rerlni'l.  od  eijiati  se,  hoje  ridi. 

(  i|»iir,  (Ipra,  m.  otok.  Cvpiiis.  (iki-.  od  Danicwa, 
\l!j.  iSOlb.  villi  Kipar.  — To  ti  je  kelj  iz  Ciprit  <io- 
HscM  II  Savojskii.  Pripraya  (i.  iSlradaiijii  tvoja  ne- 
iivi'iia  nit  ijstrvu  Cijiru.  St'op.  mal.  '2H. 

("i|i:ir.'skT,  mlj.  Uto  pripiidn  Cipru.  DARj.  8()lb.  — 
ui/iilijii  i  ripiir.iki)  vino.  Si'ep.  mal.  II. 

1  ipaii  sc,  clpruii  se,  v.  r.  imp/',  n.  p.  Bojjom, 
Ini litxiiiniij)  hci  flott  hvthcucm,  Deiim  tcstor  teme.re. 
i;i.  kleti  fie  liinjiim  ne.smotreno. 

('i|M^la,  /'.  tpl.  (/CH.  ('i])Kl."i)  (u  vojv.)  der  Sriiuh, 
iilriiis.  if.  crevlja.  Rj.  vidi  i  posto,  postola.  dcm. 
i|iilica.  nuijm.  cipelelina.  -  Zalistak,  n.  p.  iia  diilcu, 
i:i  rakSiraiua,  na  ripdiimit,  die  Klappe,  valva.  Rj. 
I.^la.  Maca  iiok!  suknju  od  pars;ala  .  .  .  i  cipcle  zlatom 
^likoriiHC.  Npj.  1,  ()31.  Dolje  jireko  njih  (Carapa)  erne 
■ivvlje  fripele).  Kov.  40. 

<'i|M'lar,  »i.  koji  (iravi  cipelc.  DARj.  SOlb.  ridi 
■rrvljai',  postolar. 

!  i-i|M'irir<'v,  cipcirirov,  (ulj.  Ho  pripudn  cipelitru. 
\  ('i|it'l:irskr,  mlj.  itu  pripndit  ciiHiarima  Hi  lipeXarii 
l.'ijnnu  ijoil. 

ripoli'tiiia,  /'.  nurfm.  od  cipela:  Na  nogama  je  iraao 
iirko  ripelefinc.  M.  Gj.  Milieevie.  DAR.  801b.  — 
tiikra  atigm.  ktjd<  babetina. 

I  ipclicii,  /'.  dem.  od  eipela.  —  U  svilenu  kavadieu, 
i  /(  ;■»///(  cipeliriih.  Npj.  1,  118.  akc.  od  Danicicn, 
\l;j.  802a. 

I  ipija,  Jiomo  tenax,  tvrdiea.  Danicii^,  ARj.  812b. 
m/,(.  so-Ja.  villi  i  cjepidlaka  2,  i  syn.  ondje. 

cipiliik,  III.  feiiiiritas.  tvrdovauje.  ixp.  cipija.  B. 
Miisicki.  r.  I.  Markovic.  DARj.  802a.  eipi-liik.  zanast. 
Kji.  abadj,ibik. 

i-ipo,  eipol,  cipola,  m.  {i\  Dubr.)  nekaka  moi'ska 
rilia,  eine  Art  Meerfisch,  pisri.'^  quidam  marinns.  Rj. 
iiiiifiil  cepliulus  Cuv.  Rj."  od  eephalus.  DARj.  802a. 
Kad  riba  skakaviea  (ripoli)  u  proljeee  i  u  Ijeto 
u  plitkoj  vodi  poiuoli  glavu  iz  vode,  ka^e  se:  glavaju 
'ijiidi.  Rj.  8(;b.  I'ipiili  poskaiu  a  srdjele  ostajii.  DPosl. 
1 1 .  isp.  eipoli   poskacii    sa   rijeciina :   riba  skakavioa. 

eipor,  m.  vidi  geak.  Rj.  vidi  i  prostak. 

l-Tpurka,  /'.  vidi  geakusa.  Rj.  vidi  i  prostakiiija. 

eiporov,  or?;'.  Rj.  sto  pripada  ciporu. 

cTpor.skT,  vidi  geafki.  adj.  Rj.  Uo  pripada  ripo- 
rima  Hi  c-iporu  kojemu  god. 

c-i|iovka,  /".  (u  vojv.)  ein  kleinerer  Lnih  Brot  auf 
die  h'ei.9e,  pants  compendiosior.  Rj.  Od  Madz.  czipo, 
koje  znuci  mali  hijel  hljeh. 

eipres,  m.  cypresfum.  ridi  iJempres,  i  syn.  ondje. 
■ —  Na  cipresu  al  javoru.  Gj.  Barakovie.  KviJi,  ua 
komu  Isusa  propeJe,  niki  govore  da  je  bio  od  masline, 
drugi  od  cipresa.  L.  Vladmirovie.  DARj.  802b. 

I'lprcsov,  adj.  cypressinus.  DARj.  802b.  sto  pri- 
pada cipresu.  —  za  nust.  isp.  aptov. 

cipillja,  /'.  rece  se  za  pogrdu  odrasloj  djevojci  u 
Srhiji:  Kolika  je,  matora  cipulju,  a  slini.  I.  Pavlovi(5. 
DARj.  803a.  —  rijeei  s  tiikim  nust.  koil  bakulja. 

cipiiil,  m.  (u  Jasenici)  vidi  tuljae  1.  Rj.  manja 
eijev  koja  se  udara  n  kahlinu  uglavljenu  u  hadnnj, 
kad  nema  dostu  vode.  postanjem  od  aiswv.  Danidid, 
ARj.  803a. 

c-Trkiil,  i-Trkiio,  cirkula,  in.  Till,  circolo,  circulo, 
okoUs  1,  okrug,  der  Kreis.  njeke  zemlje  dijele  se  na 
cirkide  —  na  okrugc  —  uprave  radi,  a  prosti  narod 
zove  tako  i  starjeSiue  takili  cirkula,  Kreisliauptinanii : 
A  pred  njiina  i)omin  kapetane,  cirktio  je  od  s)'e  Boke 
slavne.  Npj.  5,  289.  Poziva  ga  cirkiil  kapetane.  5,  42li 
(cirkul-kiijictane?).  AH  je  u  njoj  jezik  .  .  .  bespravilna 
smjeaa  ova  sva  tri  jezika,  isarana  joS  k  tome  mlo- 
Stvom  tugjih  rijeei  bez  nevolje  (n.  p.  arest,  armija  .  .  . 
eirkiil,  fainilija  .  .  .)  Daniea  1,  102.  akc.  od  Danii-iiui, 
ARj.  803a. 

eitara.  /'.  cithara.  vidi  kitara.  jedno  po  Lat.  govorn. 


drugo  po  Orckom.  —  Uzmi  citaru  .  .  .  dobro  aviri. 
M.  l)ivkovi(1.  Uz  citare  igrajuei.  I.  IvaniSevif?.  A  citare 
ponajlipso  evile.  ,L  Krmpoti(^.  David  udaraSe  u  citaru. 
E.  Pavie.  DARj.  803b. 

•iital,  eitilta,  m.  da<<  Citat,  locus  allatus,  laudatus 
(citatiis):   Riiski  po  ciiatima.   Rad  13,  231. 

fivijon',  /'.  j)l.  (u  Boei)  vidi  tezgere.  Rj.  vidi  i 
tranja.  sprara  na  kiijoj  dvo.jica  nose  sto  megju  sidiom. 

civTIliT,  adj.  civil-,  civilis.  vidi  gragjanski:  Oni  su 
preaugjivali  sve  civHnc  raspre  po  svojiin  oliieajima  (a 
za  kriiiiinaliie  siulili  su  providiiri).  Kov.  37. 

(•"ivoljak.  c'ivoljka,  ni.  sitno  Sto:  krompiri  sitni  kao 
ciroljri.   Lj.  Kovarevie.   DARj.  804b. 

fivor,  kad  je  sto  prckisclu,  race  se:  oivor  je  kiselo, 
lie  nwh'  se  jesti.  M.  (ijurovie.   DARj.  8()4b. 

civra.  m.  u  zagoneci,  cf.  cigiiljin.  Rj.  vidi  zago- 
netku  i  odgoiietku  kod  eiguljin. 

civrija,  /'.  —  ])  pi.  eivrijo,  kljeStiee,  kojima  se 
grade  kopee,  laneidi  i  driigo  5lo  tako  od  f.ice.  u  Sr- 
hiji. Tij.  Kovacevit'.  — 2)  sing,  eivrija,  Ijuto  pseto. 
II,  Bosni.  I>j.  Kova<5evi(^.  —  H)  sing,  eivrija,  ukor 
ki'eri  nemirnoj,  Ijiitoj.  Lj.  Kovaeevie.  DARj.  804b. 

fj^(',  (ii  Diibr.)  vidi  radi,  cf.  eijee.  Rj.  primjere 
ridi  kod  eijee. 

cjt^dilo,  n.  der  Seiher,  die  S'eihc,  das  Seihgefass, 
colum.  cf.  <?edilo.  Rj.  sud  nalik  na  sito,  kros  koji  se 
cijcdi  sto.  —  Grudnjaea,  odo  prteno  cjedilo  ii  koje 
se  sir  iz  suriitke  vadi,  te  se  gruda  nacini.  Rj.  104b. 
Ostao  kao  lirabonjak  nil  cjedilu.  (.  .  .  brabonjci  ostaim 
na  cjedilu).  Posl.  242.  e  )' j  moiju  se  sastavljiiti  u  (:: 
('^edilo,  koje  vidi.  ridi  i  ejediljka,  cijetka.  —  rijeei 
s  takim  nast.  vidi  kod  buekalo. 

eji'dTljka,  /'.  colum.  Stulli.  Cjedilo  koje  je  kao  re- 
§eto,  zove  se  u  Srbiji  ejediljka.  S.  Novakovi(_l  DARj. 
8()5a.  villi  cjedilo,  cijetka.  —  rijeei  s  takim  nast.  vidi 
kod  kazaljka. 

(•.jcajeiiTk,  cjegjenika,  m.  med  koji  se  sam  ocjegjuje 
a  ne  mulja  se  zajeduo  sa  sachem,  samotok.  DARj.  805a. 
vidi  i  sita  2. 

cjelfiit,  adj.  Verstdrkung  run  cijel.  Rj.  .sto  i  eijel 
samo  jiice.  za  nast.  vidi  golcat,  jediucat,  novcat,  puncat, 
sameat.  isj).  i  novcit,  i  ostalo  ondje  s  takim  nast. 

fjt^liea.  (cjelica),  f.  n.  p.  zemlja,  vidi  ledina.  Rj. 
ridi  i  prelozniea,  prijelog,  zivica  2.  strar  koja  je  jos 
cijela,  nenaceta,  kao  n.  p.  zemlja  jos  ne  orana  ni 
kopana. 

C'jeliiia,  f.  stanje  u  kojem  je  Sto  cijelo,  das  Game, 
die  VoUstiindigkeit,  integritas.  vidi  cijelost,  cjeloi5a, 
cjelovitost.  —  Da  su  samo  delici  jedne  celine.  DaDi6i(5, 
Vid.  il.  18G2,  18.  Preprata  je  pripadala  A:  celini  crkve. 
Pom.  94.  Ove  osnove  i  njilunm  cjelinu  a  rei^enijem 
prilikama  sa(5uvanu  imajuiM  na  umu  .  .  .  Rad  2(),  59. 
t'ji'liti,  cjfelim,  V.  impf.  i  pf.  vidi  cjelivati,  kiissen, 
oscular,  u  Rj.:  cfeliti,  v.  impf.  (u  Boci)  rijec  djetinja 
mjesto  cvjelivati:  celi,  celi.  Rj.  810a.  iza  c  otpada  j, 
te  i  u  juznom  govoru  glasi  celiti.  Danicic,  ARj.  805b, 
koji  taj  glftgol  liiljeii  kao  v.  pf.,  a  Vuk  kao  v.  impf. 
bez  .^umnjc  je  glagol  imperfektivan  i  jierfektivan  kao 
i  cjelivati. 

cjMTv,  III.  der  Kuss,  osculum.  Rj.  vidi  ejelov,  Ijubac, 
poljubac.  —  Da  je  ne  (5e5  bandunati  .  .  .  ni  sirotu 
gjecu  tvoju  bez  nastave  i  uauke,  tiez  celiva  i  grljenja. 
Npj.  1,  95.  Lajavoj  seki  celivi  rijetki.  Posl.  165.  Ceati 
gosti  celiv  gube.  34(5.  Pozdravite  bracSu  svu  cjelivom 
svetijem.  8ol.  I.  5,  2(5. 

C'jclivacT,  adj.  sto  se  cjeluje.  —  Celivaca  ikona,  /". 
(u  vojv.)  ikona  koja  se  na  dan  onoga  sveca  koji  je 
na  njoj  namolovan,  namjesti  u  jutru  naared  crkve,  te 
je  Ijudi  cjehtju. 

cji'livaiije,  n.  ilass  Kiissen,  osculatio.  Rj.  verbal, 
od  cjelivati.  radnja  kojom  tko  cjeliva  sto.  vidi  cje- 
lovauje. 

cjelivati.  cjMTvam,  v.  impf.  i  pf.  —  1)  kiissen, 
osculiir,  cf.  Ijubiti:  Cjeliva  je  u  bijelo  lice.  Rj.  «  Rj. 


cjclot-n 


—  132  — 


ejevanlca 


■  ■  v:  i-jelivam  «i  saqradutnu  (ojelujt'm),  a 
(.jt'lovati.  -1  u  DaniciAi  cjelivati  iiiui 

J,. .,-,...     I'ji'liviUii.  praeM'ns  pal-  cjelujcm  ima 

iH/i/iifir  cjelovnti.  ARj.  80(ia.  J^)t<b.  ridi  i  cijeliti 
iceliti^,  ojeluuuti,  oukiti.  pnciti.  —  Koja  ruka  moJ.c 
posjeOi.  Viilja  je  vjeUvuti.  Posl.  140.  Tii  se  paii  sinjerno 
poklouio,  celivii  imi  skute  i  koljcito.  Npj.  1,  SllS.  Tu 
86  paii  smjerno  poklonila,  vcUvii  ija  u  xkut  i  u  rukit. 
1,  5t>4.  JIaksimija.  koljeno  neverno!  ili  voliS  svec'om 
svijetlili?  il'  mi  volis  snhlju  ecliviiti?  S,  43.  (Sdhlju 
celivali  znaOi  posjeiVii  Ititi,  a  svecoui  ili  lureiu  svijelliti 
ziiaOi  spaljeii  biti.  ^'^lk).  Kojia  ja  cjcUvam  oiiaj  je  . .  . 
Zdrsivo.  ravi !  i  cjdiva  i/k.  Mat.  2G,  4JS.  4!».  Ne  savise 
koljena  pred  Valom,  iiiti  ;/<i  ustima  siojiiii  cjelivusc. 
Car.  I.  ill.  If.  —  2)  sii  sc,  rccipruciiu :  Holjc  .st 
s  cookoiu  pobili  iiepro  s  rr/jutii  cvlifiiti.  Posl.  27.  Cv- 
lirumo  .<se  k'o  prijaleiji,  a  toliooi  k'o  krvnici.  Dl'osl.  1 1. 

••jelot-a.  /".  iiitajrita.i,  cjelot'a,  cijelo.'it,  cjelina.  Da- 
nii^ic,  ARj.  81Ub.  od  Duniviai  i  ale,  AKj.  tiOTa. 
stanje  ieijn  sto  Je  oijelo.  cidi  i  ijclovitost.  —  rijcci 
s  tnkim  »i(i>^  kud  bistroi'a. 

i-j*>l6kii|t,  t-ji>lukii|Kiii,  pna,  adj.  Kj.  cjelo-kiip, 
I'jelo-kupan.  —  J)  itiivcrschrt  (von  Lcichnumcn  der 
lleiliiienK  integrum,  inajluine,  c.  i).  corpus  (siineti). 
Rj.  sto  je  cijelo  skupa  sa  sviikim  dijelom  scojim.  o 
tjelegimu  sretaikiin,  a  po  torn  i  o  .<rt'cjm(i  kojih  .s« 
tjelesa.  —  Vasilija  i  .s  iijim  Ai-senija,  trece  Petar,  a 
fetvrto  Stevan,  litavi  sii  oui  cclokupi.  Npj.  5,  509. 
cj  mole  se  saMaviti  u  (■ :  I'elokup,  kojc  ridi.  —  2)  kao 
sav,  sar  kolik,  viis  kolik:  Kad  se  bespiistrasno  pro- 
cijeni  cjelokupno  njilioro  rladanjc.  Zim.  241.  Naru- 
staju  celokupnom  ne  mogu  da  iicine  ni  koliko  .su 
duini.  Zlos.  28. 

fJt'lukupnSst,  cjcl6kupnosti,  ioUditt't,  /'.  inte(iritas. 
StuUi. 

••j6l5v,  m.  vidi  ejeliv,  Ijubac,  poljiibac.  —  Kanio 
oni  slatki  cjelov,  Jto  ti  nekad  dab?  Npj.  1,  424.  Celov 
ukraden  vas  je  meden.  DPosl.  11.  akc.  od  Daniiica, 
ARj.  SOiSa. 

••jftlovaiije,  H.  rerbal.  od  cjelovati.  radnja  kojom 
tko  rjeliije  kotja.  ridi  cjelivanje.  akc.  od  IJuniviai, 
AKj.  siisb. 

cjelovati,  cjfelujem.  r.  imjtf.  i  pf.  vidi  cjelivati, 
i  sijn.  ondje.  akc.  od  Danicica,  ARj.  808b.  —  Putiiju 
iz  nama-stira  u  nama-stir  te  cjcliiju.  Rj.  3J)5a.  TiiS  me 
cjelovit.  Npj.  1,  424.  Mladijenci  i  svalovi  cjelnju  krst. 
Kov.  79.  Izli  mil  ulje  na  jrlavu,  i)a  ;/«  cjelora.  Ham. 
I.  10,  1.  Doc'ekaj  cara  Hrista,  cjclaj  Muriju  nebeska 
vrata.  DP.  320.  .sa  se,  rcciproc. :  Riike  Sire,  u  lice  se 
Ijube,  pa  se  milo  grle  i  celujii.  Npj.  b,  159. 

I'jelovit,  (ulj.  integer,  cio.  I'.VRj.  «09a.  vidi  cijel. 
isp.  potpun.  —  adj.  s  takim  na-st.  ridi  kod  barovit. 

••jfldviJo.st,  ejolftvitosti,  /'.  integritas,  cieloda,  ciie- 
lost,  cjelina.  DARj.  .SlOb.  j         '     j 

t-jt'l'inutl.  fjMunem,  v.  pf.  vidi  cjeliti,  cjelivati  i 
cjelovati  fkao  c.  pf.),  cukiti,  Ijubnuti,  paciti,  poljubiti, 
kiissen,  osculari:  Celiin',  ter  po-stavi.  DPosl.  11.  C'elu- 
nucei  u  prafr.  11.  akc.  od  Danicica,  ARj.  811a. 

fjciiAi'a,  /".  (u  Kotoru)  die  Wohlfeilheit,  vilitas,  cf. 
jeftinw'a.  Rj.  vidi  i  jevtino<'a.  isp.  cijenan,  jevtin, 
cijcne,  jevtino.  —  rijeci  s  takim  7iast.  kod  bistrofia. 

••j?rijc.  adr.  comp.  ridi  posit,  cijene. 

i-j^njkanje,  n.  das  Feilschen,  Hundeln,  licitatio. 
Kj.  cerhal.  od  cjenkati  se,  koje  vidi.  —  Posle  dugo^a 
cenjknnjn  pogode  se.  Npr.  108.  Po  mlogom  ccnjkanju 
i  J>o^'a•.'jallju  upovore,  da  .  .  .  Danica  5,  35. 

(•j^njkiili  s(;,  kam  se,  v.  r.  impf  feilschen,  handeln, 
I'.'I^"'  ^-i-  P^^^^'-  pogag^jati  se  ugoviirajuci  cijenu.  — 
I  iljance  cenjkaju  se  oko  zeleni.  M.  (ji.  MiliiieviC-. 
J»AKj.  «I2a.  •* 

rjepai'a,  f.  {u  Vi..  nah.)  Sljiva  madiaruSa,  koja  se 
•la  cijcpati,  die  gemeine  blaue  Zwetschke,  prunum.  Kj. 
tJip.  cjepika.  —  rijeci  s  takim  nasi,  od  osnova  kakvc 
8U  u   glagola  pete  vrHe:  djeijaia,   drljafia,   gargaCa, 


guivai^n,  bajkaca,  ispiraca,  mahat'a,  iiabijaca,  ogre- 
baOn.  iiljuvaia.  rivaca,  savijaca,  tumaraca,  udavaf'a, 
zapinjaca.  zujaca  i  t.  d.  Osn.  349. 

cj^i»ai-ki,  adv.  u.  p.  oplesti  kosu.  Art  Haarflechtens, 
comtionis  genus.  ]?j. 

cj^pak.  cjopka,  <((//.  sto  se  lako  cijepa.  isp.  cjepljiv. 
I.  Pavlovic.  DARj.  813a. 

(■J4'p:il<>,  n.  mjcsto  gdje  se  drva  cijepaju,  der  Spalte- 
plati,  locus  fiudcndoruiii  lignoriim.  Rj.  —  rijet'i  s  takim 
nast.  koje  znace  mjcsto  kod  bjelilo  1.  9 

(ji'ltanica,  /".  ein  Scheit  Hols,  pars  ligni  secta,  * 
lignum  .tectum,  cf.  b'ilja.  Kj.  cijepano  drvo,  jedan  iz- 
mcgju  koinada,  na  kojc  sc  rascijcpi  drvo.  vidi  i  cjepka, 
bvalljika,  ])oljeno  (podcbela  cjcpanica  ili  valjak  lufa).  S 
dcm.  cjcpanicica.  augm.  cjepanicina.  —  f>toji  cika 
gojeiia  Labiula,  Labud  bije  jamu  kopitima  (od  kopita 
cjcpanicc  sk.acii).  Npj.  2,  34. 

cjepaniMca.  /'.  dcm.  od  I'jepaiiica.  Rj.  vidi  cjepCiea, 
biljii-a.  liiljka  2. 

cjcpaiiicliin,  /'.  1(1(1)111.  0(1  cjepanica.  Lj.  Kovacevi6. 
DAKj.  M2h. 

cjt'lianicki,  adj.  od  cjepanica,  sto  pripada  cjepani- 
cama,  cjcpanici.  —  Ujepanickijcm  uljem  izvid'o  ga 
je.  DPosl.  11. 

cjt'pikiiTk,  cjepaiiika,  Hi.  (u  Crblju)  n.  p.  uciniti  ho 
u  (jcpanik,  t.  j.  iscijepati,  zertrummern,  comminuo. 
Ej.  cj  mo:c  se  sastaviti  u  6:  cepanik,  koje  ridi  i 

cj^pcica,  /'.  dem.  od  cjepka.  Rj.  vidi  cjcpanicica, 
biljica,  biljka  2.  —  Ziibija,  n.  p.  zublja  liu'a,  t.  j. 
cjepcica  luca.  Rj.  214b.  Lucka,  cjcpcica  kojom  se 
svijetli  kao  lucem.  Rj.  336b.  cj  moke  se  sastaviti  a 
c:  cejicica,  koje  vidi. 

ejopidhlcr'iijo,  n.  verbal,  od  cjepidlaf iti.  —  1)  radnja  ^ 
kojom  tku  (jcpidlaci,  t.  j.  istralujc  u  ccmu  najmanje  ■ 
sitnicc.  —  2)  ridi  tvrdovanje.  —  DARj.  812b. 

cjcpidlnciti,  cTm,  v.  impf.  kao  cijcpati  dlaku.  — 
IJ  istrazirati'  sto  neznatno  prevec  poianko  do  nuj- 
manjih  sitnica  kao  da  bi  bilo  reuma  znatno.  isp.: 
Dlaku  na  fietvoro  cijepa.  (kad  ko  sto  do  najposljednje 
sitnicc  istrazuje).  Posl.  59.  —  2)  tvrilovati.  vidi  ciu- 
eariii,  dramoseriti,  skouiraf'iti.  DARj.  812b. 

cjcp'ullaka,  m.  —  1)  koji  cjcpidlaci  (1).  —  2)  tvr- 
dica,  koji  i  sto  daje,  daje  tako  na  malo,  kao  da  dlaku 
cijepa.  vidi  i  cicija,  cii)ija,  dzimrija,  gagrica  2,  skupac, 
tvrdac,  tvrdica,  srebro Ijubac. 

cji'pika,  /'  cijcpljena  vocka  iiopce  a  osobito  treSnja. 
govori  sc  u  Ilrr.  DAKj.  812b.  vidi  kalemaca. 

cjt'piiia,  f.  Danicic  (od  koga  je  i  akc.)  u  ARj. 
8I3a  kod  rijeci  cjcpotina:  fissura,  cjepina,  puklina, 
pukotina.  mjcsto  gdjc  sc  sto  cijepi  pak  se  raseijepi. 
villi  cjepolina. 

cj&pka,  /'.  das  Scheit,  ligni  pars  secta.  B.^.  cijcpano 
drvo,  jcdau  izincgju  komtida,  na  kojc  se  rascijcpi  drvo. 
vidi  cjepanica.  ('  syn.  ondje.  don.  cjepcica. 

cjopkanjc.  n.  verbal,  od  cjepkati.  dem.  od  cijepanje. 

—  Kilo  bi  samo  nepotrebno  cjepkanje.  Knjii.  3,  587. 
(-j&|>kati,    cjcpkiim,  v.  impf.  i  sa  se,   refleks.   dem. 

od  cijcpati.  nalazi  se  u  verbal,  cjepkanje,   koje  ridi. 

'■.i''P'J'*  '  "^y-  f'ssilis.  ridi  cjepak.  I.  Pavlovic. 
DAKj.  8i3a. 

cj^pnati,  cjepnem,  v.  pf.  cijepaju<5i  ndariti  koji 
put   i  malo  nacijepati.  D.\Rj.  813a. 

cjrpoliaa,  /'.  Danicic  (od  koga  je  i  akc.)  u  ARj. 
813a.  kod  ri,[eci  cjepotak:  lissura,  cjepina,  cjcpotina. 
mjesto  gdje  se  sto  cijepi  pak  se  rascijcpi.  ridi  cjepina. 

—  rijeci  s  takim  nasi,  kod  bljuvotina. 
cjCrili  sc,  rim  se,   r.  r.  impf.   smijati  se  zijajuci 

tako  dii  se  zubi  vide:  Cjcrit'  se  kako  ribarova  kiicka. 
DPosl.  11.  r.  p/".  ocjeriti.  —  cj  moze  se  sastaviti  u  c: 
<^eriti  se,  koje  vidi.  je  je  od  staroga  c.  isp.  Korijeni 
241.  ali  suda  je  i  u  juenom  gororu  u  obicuju  samo 
ceriti  se,  (rerekati  se. 

ejeviViiica,  f.  vidi  golijen,  cf.   cijev  3.  Rj.  u  noge 


I 


cji-varu 


133  — 


cura 


l>re(hijit  stnitKc  ud  koljend  do  tjleztijn.  lidi  i  cijepac 
.1.  frnjiit,  iroljenica. 

iji'Viirii.  /'.  pogrda  nozi:  Nosi  te  cevare,  ima  jos 
k(i  (la  se  ofrrije.  Fij.  KovaOevic.  po.^funjem  od  cijev 
L((u  I  (jevanii-a.  DAKj.  !S14a.  ridi  (Uolap. 

cjovc'ica,  /'.  dcm.  od  cijev.  Rj. 

fjt'Vi'iiia.  /'.  uugm.  od  cijev.  Kj.  —  Uikva  auym. 
liid  liarilnriiia. 

c.ji^viijrik,  ijeviijAka,  m.  —  1)  (ii  Boci)  vidi  cunak. 
Kj.  ri'.Vi  i  ('•un  2  (u  tladja).  lajdica.  —  2)  (u  Hrv.) 
ridi  k'tiijak.  Rj.  vidi  i  cekrk  1,  vitao  2.  —  cj  mozc 
<(!  s<ixt(triti  u  (■:  c'evnjak,  hoje  vidi. 

cka.  /'.  «  ftfaroj  poslorici :  I'rilicna  ckn  je  ilrvu  od 
kdfra  jc.  ni'osl.  102.  fl-ii,  (la.'ika,  tako  i  u  ilikalje  i 
II  l)ciabele  (tavola)  i  po  prvoin  u  i^tulica.  X.  po- 
<tiiiijcm  od  daska  tako  da  joj  mcgju  d  i  s  nije  umct- 
inito  a,  pa  sc  slova  d  (  s  prcd  k  u  (jovoru  slila  u  v. 
ix/).  cklo.  rijec  sada  iiijc  n  obiinju.  C'ka,  (jen.  eke, 
iiixtrum.  ekoin,  yen.  pi.  ciik.a.  Danicic,  ARj.  814a. 

fkiljcli,  ckilTm,  v.  impf.  siihlwcre,  slabo  svijetliti. 
I'll  jos  svijcca  ckili.  S.  Ljubisa.  l>.\Rj.  Sl-lb. 

ekieii,  cklena,  adj.  od  cklo.  ridi  caklen,  staklen, 
alas-,  iiliiscrit,  vitreus.  —  Cklciii  siid  strasni  sud 
icr  se  husno  mo?,e  razbiti).  Posl.  344.  ((Ac.  DARj. 
^14b.  po.ttanje  ridi  kod  cklo. 

cklt'iiica.  /'.  ridi  sklenica.  Rj.  casa  cklena,  staklena. 

I  idi  i  caklciiica,  caklenjai^a. 

fkliti  se,  cklTm  se,  ridi  cakliti  se,  stakliti  se:  Kad 

II  voda  ckli  se  i  svijotli.  Rj.  v.  r.  impf.  ridi  i  skliti 
sc.  nrijitliti  .«e  kao  cklo,  xtuklo. 

ckl9.  (I.  ridi  staklo.  Rj.  poMalo  od  staklo,  sto 
,iic<ijii  st  i  k  nije  nmdnuto  a,  pa  se  slova  st  2»'fd  k 
)'  flavor II  slila  u  c.  isp.  cka. 

ckljt'iijo.  n.  verbal,  ckliti  se,  koje  ridi.  akc.  ud 
thuiiiiihi,  ARj.  816a. 

(■kiij(>iije,  n.  rerhal.  od  cknjeli,  koje  ridi.  (dec.  od 
Uniiirii'a,  ARj.  Hloa. 

I'kllJSti,  cknim,  r.  impf.  ridi  docnjeti,  kaJnjeti, 
hirdiire,  morari,  srmmcn,  zojiern:  Lisica  ka  ckni,  lov 
inezi.  DPosl.  55.  ckDJeti  postanjem  od  kasnjeti,  koje  je 
prije  ijlasilo  kisneti,  pa  mn  nije  umetituto  a  meyju  k 
(  s  nijesto  -h,  tieyo  .se  s  premjestilo  prcd.  k  i  promijc- 
iido  nil  c.  Uanicic,  -VRj.  815b.  .lada  nije  u  obicaju. 
i-'ji.  cka,  cklo. 

ckrli-iiiiTdzrin,  m.  Treca  E^ora  od  ckrli-merdhimi. 
Kj.  iiurd-aii  H  kom  s)i  <'«;•('  (cini).  Rj.'  tako  se  rijec 
ikrli  II,  pjcsiiiaDia  pridijera  sprijeda  rije(-i  merdzan 
lie  iiiijeiijajnci  se  po  padczima.  ckrli  merdzaD,  crreita 
l.iiralja.  Here.  3.5!!.  —  Vezak  vezla  l'en<rijca  Fa- 
iiina  ...  na  gjersrjefu  ud  ckrli  merdzana.  Here.  118. 
I'll  ovoiiie  je  ckrli  merdzana  yora  i  gjeryjef. 

c-kviira,  /'.  (u  Boci)  mast  kojom  zene   mazu   kosu. 

I  /.lue  se  loja,  sala,    iilja  i  razlicna   evijeca   koje   mi- 

i^e,    pa   se    ovo    sve   pomijesa   i   skviha  te   postane 

Lrara,   AH   Haarsalbe.    capillare.    Rj.    ridi   skvara. 

atop.   —   Loj    1   ckrara  jedna   mast.    (Jedno  kao   i 

ilnigoV  Posl.  170.  ckvara  postalo   od   skvara  promi- 

jenirsi  s  na  e.   Danicic,   ARj.   81(ib.   isp.   uaskvariti. 

ciuilkanjc,  n.  vidi  cvokanje.  Rj.  vidi  i  cmokanje. 

cniilkati,  cmakam,  v.  impf.  —  1)  ridi  cvokati.  Rj. 
ridi  I  cmokati.  cjelirati  ruzno,  t.  j.  da  se  ctije.  — 
2)  odvec  mazali  kosu,  t.ako  da  se  cini  da  de  s  nje 
kapati  fim  je  namazana.  DAEj.  817b.  r.  pf.  sloz. 
na-cmakati. 

CiiiTloA'a  Lliea,  /'.  planina  do  Dubovice  izmegju 
Pa5tro\ica  i  Arbauije.  Rj. 

cniilovanje.  it.  vidi  cviljenje.  Rj.  vidi  i  cmiljenje  1. 

i-iiiiluvati,  cmlhijera,  v.  impf.  (u  Boci)  vidi  cviljeti: 
Do  po  noei  d'jete  mirovalo,  po  po  noci  d'jete  cmilo- 
valo.  Xevjesto.  sto  mi  cmiliijei.  Pak  sam,  babo,  cmi- 
lovala.  Rj.  vidi  i  cmiljeti.  —  cviljeti:  mjesto  v  iza 
e  yurori  se  i  m:  cmiljeti,  cmilovati.  Korijeni  244. 

4'Diiljaiia,  /'.  ridi  Smiljana;  u  prezimeiiu:  Ka'  de- 
lija  Cmiljanii  Ilija.  Npj.  o,  319.  isp.  cmilje  i  smilje.  [ 


cmTljo,  H.  vidi  smilje,  od  koga  je  i  postalo  pro- 
mijcnirsi  s  na  c:  Pora-slo  je  cmilje  i  bosilje,  cmilje 
raste  pokraj  mora  slana.  Npj.  1,  2ti8.  C'eSt'e  puni  sr- 
mali  jajrluka,  da  ne  mo?,e  cmilje  propadati.  Here.  111. 

cilliljf'MJ*',  H.  rcrbal.  od  —  J)  cmiljeti.  Rj.  radnja 
kojom  tko  cmili,  crili.  vidi  cmilovanje,  cviljenje.  — 
2)  od  cmiljiti.  Rj.  radnja  ko,)om  tko  cmilji,  rrlo 
tanko  prede. 

(■rail.j(>ti,  cmitim,  r.  impf.  (po  zap.  kraj.)  vidi  cvi- 
ljeti: Ciiiili  jadan,  za  nevolju  mu  je.  Ljuto  cmili,  ne 
prestaje.  Ljuto  cmili  lijepa  frjevojka.  Tu  mi  cmili 
pojie  Diajrovii'ii.  Rj.  cviljeti;  mjesto  v  iza  c  (jurori 
se  i  m :  cmiljeti.  Korijeni  244.  ridi  i  cmilovati.  r.  ]if. 
sloz.  po-cmiljeti,  pro-,  za-.  —  Na  konja  ljuto  cmi- 
Ijase  .  .  .  »Nevjesto,  sto  mi  cmihijes?  <  Npj.  1,  3(J4. 
Ljuto  cmile  tiri  orlovici.  1,  48;).  .la  ne  cmilim,  ne 
da'  Bofr,  za  tobom,  nogo  cmilim  i  ncvoija  mi  je.  4, 
3(>4.  Da  mi  Turci  u  nevolji  cmile.  5,  199.  Opet  cmili 
lastarica.  Here.  280. 

(-iiiiljiti,  cmiljlm,  r.  impf.  vrlo  t.anko  presti.  Rj. 

Ciliuk,  ijhtsori  uzeti-  od  cnioknuti,  kao  okrnjcn  im- 
peratir:  cmok,  cmok,  uzljubise  se  kao  braea.  I.  Pa- 
vlovic.  DARj.  818a.  —  »Ba5  vam  'vala  5to  ste  do51i!« 
Pa  s  obojicom  cmok  u  obraz.  Mil.  225. 

(-nKikaiije,  n.  vidi  cvokanje.  Rj.  vidi  i  cmakanje. 

(■ni<)kati,  cmokam,  r.  impf.  ridi  cvokati.  Rj.  cjeli- 
vati  nizno.  t.j.  tako  da  se  cuje.  postaiijem  od  cvokati 
promijcnirsi  v  na  m.  ridi  i  cmakati  1.  r.  pf.  cmoknuti. 

ciiiijkiiiiti,  nem,  v.  pf.  ridi  cvokuuti.  Rj.  poljubiti, 
cjclininti  razno,  t.j.  tako  da  se  hije.  r.  impf.  emokati. 

cocaiije,  n.  verbal,  od  cocati  i  eoeati  se,  koje  ridi. 

coeati,  coeam,  r.  impf.  — ■  1)  ayitarc,  Ijuljati.  — 
2)  sa  se  rc/leks.  Ijuljati  .ie  iduri.  DARj.  818b. 

(■6c(iiija,  m.  krupau  i  neokretan  co\-jek.  Lj.  Kova- 
C-evK.  DARj.  818b.  —  rijeci  s  takim  nast.  kod  bakonja. 

cftf,  c6fa,  m.  (u  vojv.)  der  /jopf,  cuuda  capillorum, 
cf.  kika,  pletenica.  Rj.  Njemacka  rijec  Zopf.  vidi  i 
kosa  3,  kurjuk  2,  peleS,  perCin. 

<-i)kla,  /'.  (u  Hrv.)  ridi  paocanica.  Rj.  —  Paocanica, 
ono  cim  se  paoci  tocak,  ponajvise  od  gvozgja,  a  ima 
i  od  drveta,  dcr  Badschuh,  der  Hemmschuh,  sufflamen. 
Rj.  487b.  rijec  tuyja.  Osn.  121. 

fokittanjo,  ti.  das  Zittern  vor  Kdlte,  tremor  prae 
friyorc.  Rj.  verbal,  od  cokotati.  radnja  kojom  tko 
cokoce  n.  p.  od  zime. 

cukotati.  c^kocem,  v.  impf.  n.  p.  od  zime,  zittern, 
trcmo.  Rj.  drhtaii  n.  p.  od  zime.  ridi  cvokotati,  od 
ceya  jo  i  postalo  izyuhiriii  v.  ridi  i  bobotati. 

••okiilo,  f.  2^1-  —  1)  die  Buiulschuhe  (der  Soldaten), 
calceamenti  yenus.  Rj.  cipele  kake  nose  rojnici  I'yar- 
skih  i  Hrvatskih  rcyemenata.  —  2)  (u  Baranji)  die 
Holzschuhe,  die  Holzklumpen.  ocreae  liyneae.  Rj. 
drvene  papuce:  Rekla  je  doc',  ma  ne  ima  cokula. 
DPosl.  lOG.  Oko  njega  igraju  divojke,  sve  Osmana 
biju  cokulami.  HNpj.  4,  .33.  ridi  nalune,  nanule.  — 
postanjem  od  Tal.  zoccolo,  drvena  paptica. 

«-6pa ,  /'.  Schimpfuort  gegen  ein  Frau^nzimmer, 
conricium  in  mulierem.  Rj.  vidi  Itlncupa.  isp.  eun- 
cupa.  2)ogrda  zenskomu  celjadetu.  Danici(5,  ARj.  820a: 
Od  njem'.  zofe,  drorkinja,  ali  i,<p.  i  raseopati. 

copiiia,  /".  scoria,  sto  ostane  na  dnu  stopljene  guke 
zeljeza  a  ne  valja,  te  otpadne  ili  se  odbije.  M.  Gju- 
rovic.  I>.\Rj.  82(ja.  is2).  tara  3,  troska,  Jlaknja. 

t'opniica,  /'.  (ii  Hr^*.)  vidi  vjeStica.  Rj.  od  Njem. 
Zauberin.  —  vidi  i  kamenica  4,  magionica,  orduija, 
rogulja  2. 

cdra,  /'.  u  Dubrovniku  i  okolini  mjesto  zora.  dija- 
lekticki:  tuyjinski  izyovor.  —  K'o  san  o  cori.  DPosl. 
45.  Rastaje  i  cora  noe  i  dan,  ako  su  i  nerastavni. 
106.  Tvrtku  veli  mekusa:  tidri  u  bubanj,  cora  je. 
138.  —  Tako  je  po  svoj  prilici  Talijansko  izgova- 
ranje  iizrok  Jto  se  gdjesto  .  .  .  z  izgovara  kao  od 
prilike  dz  ili  dc,  n.  p.  dzub  imj.  zub),  dzora  (mj. 
zora).  Posl.  XXX.  Neke  rijeci  u  kojima  se  opcenito 


eoriti 


134  — 


crkavica 


povori  z  imaju  .  .  .  mjesto  top«  ghtsa  slovo  kojini 
se...piJe  jrlas  (■...ja  sjim  stnvljao  c,  preimia  misHm 
da  irlas  ne  <?e  biti  sa  svijom  taki;  rijeci  sii  s  tijem 
jrlasoui  corn  (zorai,  iz  iijc  izvedene  eoriti  i  Coma, 
p<K-oriii .  .  .  DaiikM(?,  Posl.  IX. 

rdriti,  i-iriiu,  r.  impf.  tn it-Mo  zoriti:  ('<*(•»  jiiiiak  u 
kokote.  DPosl.  11.  llijiiMak  cori  a  srospodinStak  bere. 
;i:;.  i.«/».  com. 

r6tav,  ailj.  (u  O.  G)  cidi  hroui.  Kj.  postaiijcm  od 
Tul.  riotto.  ridi  i  Sanlav,  Sepav,  topalast. 

rr,  ;;/<i.<  kojim  se  vuhe  ctiriri:  cf,  puj  I'f,  i:r  cf.  u 
Srhiji'.  Lj.  KovaiTevii'.  DARj.  K-2()b. 

VTvi,  crkiirMii.  r.  /(/'.  (orkoh,  i-riV,  crkao,  f'fkla).  Rj. 
r.  impf.  orkati.  i-rkavati.  —  1  a)  uml-ommen  (von 
Thicreii),  pcno.  Kj.  k(i:e  .«•  o  zirotiiiji.  ridi  crkiiuti, 
krepati,  lipsati,  iiiaiijkati,  omiriniti  se,  pisiiuti  S,  ska- 
paii.  iisrinuti.  —  Armija  te  izji-la!  rece  se  masfi,  i 
zuaii:  dii  hi  crkla.  Rj.  7b.  ( )d  stnUia  padue  (meyjed) 
s  kniske  na  zemlju,  te  se  razbijc  i  crkiic.  Xpr.  17(). 
Kad  konj  poslije  uekoliko  dana  crkiic  od  i/ltidi,  C"i- 
paiiiii  rei'e:  ;  Hej  nesrei'e  luoje!  tainan  kad  ^a  naucih 
gladovati,  onda  crie.-.  312.  U  njegovu  glavu!  (kad 
irknc  kako  imtrviiice).  Poal.  334.  —  b)  kale  .<tc  i  o 
veljaditu  hid  umre.  s  poijrdom  rdi  i  hes  poyrde:  Ono 
je,  brate.  moj  otac  i  luati ...  ne  htese  crci  jedaii  put 
ovopi  sveta.  Xpr.  74.  Malo  za  ova  nekolika  dana  itc 
crkoh  od  njezinu  (zenina)  zlu.  145.  To  govori,  a  s  dti- 
Jom  ,<e  bori;  dolje  pade,  sore  ne  ustade,  vei'  i  ona 
trie  od  zidoMi.  Npj.  4,  2()!t.  (oidjc  bes  pogrde).  Kad 
to  /jiin  jiinak  mladozenja,  -rLii^om  vice,  a  od  jada 
crci:  Here.  116  (he:  poijrde).  —  2)  herstcn,  riiiiipi. 
Rj.  ridi  prsniiti,  pui'i:  \a  niei  uiu  tri  zlatua  prxieno. 
ta  sva  tri  inu  cri7«  (naj  prstiiiia.  Rj. 
or^panjc.  m.  ridi  erpeuje.  Rj. 
cri'par,  crepfira,  »i.  tegtdus,  lojuliis,  koji  (fradi  Hi 
prodaje  crepove  (kojima  ,se  knee'  pokrivaju)  ili  zem- 
Ijano  posujrjc.  J.  BoSkovic.  DARj.  821a. 

erepara,  /'.  (u  Srijemu)  gdje  se  erijep  peCe,  die 
Zieijelstheune,  lateraria.  Rj.  —  rijeci  s  takim  nasi, 
kod  badnjara. 

i-ri'pati.  erepljem  (cr&pain),  v.  impf.  (u  Dubr.)  vidi 
CT]»u.  Rj.  ridi  i  crpati,  srrabiti  3.  dem.  erpkati.  r. 
pf.  floz.  i.«-erepati,  na-,  za-erepnuti.  —  Creplje  more 
ozKom.  DPosl.  11.  Iz  puna  creplje.  34. 
iTV'pie.  III.  dem.  od  erijep.  Rj. 
i-repiilja,  f.  ein  grosser  irdener  Deckel,  der  er- 
iciiimt  idier  du.i  zu  huckende  Brot,  u.  a.  Backereien 
gelegl  inrd,  operculum.  Rj.  rdiki  zemljun  poklopuc 
koji  sc  ugrije,  pii  sc  iijim  poklopi  Idjeh  Hi  ko  driu/o 
ito  xejtoce  da  peie.  ridi  erijepnja,  ozeo^  3.  vrSuik. 
ixp.  peka  1,  pekva,  saksija  (ore  su  ud  (/voz(ija).  — 
Ih  malahna  ili  velika  popaea,  hoee  joj  se  crepulja. 
1)1 08l.  32.  \eca  pogaca  neg  crepulja.  Hit.  rijeci 
s  takuii  tmst.  kod  bakulja. 

<  rSs,   m.  ostrvo   i   na   njemii    prad   izmefrju   Hrv 
priuuirja  i  Istre,  Tal.  Cherso.  DARj.  821b. 
erfva,  /".  (u  Boei)  vidi  erevlja.  Hj. 
i-reyar.  erevara,  m.  praepurator  intesitinorinn,  tko 
s|.raylja  i  prodaje  crijcia.  M.  Kovaievie.  J.  Pavlovii';. 
L>,\Kj.  >»22a. 

<T^\  Ija.  /■.  (po  jufrozap.  kraj.)  der  Schuh,  calceus. 
r/.  npcla.  Rj.  gen.  pi.  ereviilja.  Daniei*^,  ARj.  S22a 
—  rirfi  I  rreva,  filar  (zcn.ska  crcrlja),  pcsto,  postola, 
dfm.  erevljiea.  «m</ih.  erevljelina.  —  Terak  od  haliinc 
III  w/  crcralja,  das  Muster,  forma.  Kj.  73(;b  Stavio 
'■rcrlju  na  Stoj>elu,  t.  j.  potpetio  je.  Kj.  847b.  Breiste  , 
mu  je  kao  peta  od  crerlje.  I'osl.  30.  Ako  ti  je  crerlja 
"-''"""  '"'""'  t'  je  "vijet  prostran?  DPosl.  4.  Jednu 
'"  -'ku  not'u  obuvat'.  DPo.sl.  39.  Ne  mo2e 

7  '  "."  «>a<'ij-'ovu  nojru.  74.  Tije-sne   (T'arape 

t\  V,;':';,;' '^'''''J^!''•''^''.nj'h  'me  credje  (cipele).  Kov. 
»   11-       ''■'■'''^''  '"'  J^zavca.  Jezek.  1(>,  10. 

er?vljar.  ,n.  m  Jju|,r.)  der  Schuhmacher,  sutor.  ; 
Rj.  tko  yradi  crerlje.  U  Janka  credjaru  vedhe  skornje, 


a  u  Miljka  kovaea  razanj  drven.  DPosl.  140.  vi 
eipelar,  ]iostolar. 

erf vljarev.  «r6vljarov,  adj.  sto  pripada  crerlinr 
DARj.  S22b. 

i-rdvljar.skT,  m.  (u  Dubr.)  Schuh murher-,  stituriu 
Kj.  sto  pripada  crerljurima  ili  crerljaru  kojemu  go 

»ri'vljMiua,  f.  augm.  od  erevlja.  DARj.  822 
takru  augm.  kod  babetina. 

crovljica,  /".  dem.  od  erevlja.  Rj. 

iTijcp.  III.  {loc.  erij^pu^.  Rj.  gen.pl.  crijfepa  (  en 
pova.  Danieie,  ARj.  823b.  dem.  erepit-.  —  IJ  d 
Scherhe,  testa.  Rj.  ulomak  od  zemljana  sudu.  rii 
rbina.  —  A  tvoja  l)i  majka  sinotnjieu  ijilji,  siuoe  d( 
neSenu,  crepom  pokrivenu.  Npj.  1,  121.  Te  on  u> 
erijep  pa  se  strugaSe,  i  sjepjaSe  u  pepelu.    Jov  2,  ii 

—  2)  der  Dachziegel,  tcgiila.  Rj.  ridi  eeremida.  - 
Kiu'e  ...  su  pokrivene  crijepoin.  Dauica  2,  44. 

.  crijepiija,  /'.  (u  C.  (i.)"  ridi  erepulja.  Rj.  i  si/i 
\  ondjc.  —  Zvrst,  mekan  kamen  od  kotra  se  kad' ,- 
j  stuce,  mijese  crijcpiijc.  Kj.  205a.  Tako'vi  bleb  uiue^ 
j  zeua  i  sad  za  gosta  i  iiietne  ga  pod  crepiija  da  s 
pece  ...  a  to  pod  irepitjow  pravi  Ideb,  narasta( 
I  nista  ti  lepse,  i  digao  crepiiju  nad  sobom.  Xpr.  8: 
I  Lijepa  kako  rrije/jiiju.  DPosl.  55. 

eriji'van.  erijevna,  adj.  sto  pripada  crijerima,  cr 
iQ\\i;iHteainortim,  Durm-,  (iediirm-.  D,\'Rj.  824a. 

t-rijovcc,  n.  dem.  od  crijevo:  I  crijerce  kojiort 
DPosl.  28.  gen.  pi.  erevdea.  Danici(?,  ARj.  824a.  o. 
Danicica  i  akc. 

erijevo.  n.  der  Darm,  intesfinuiii.  Kj.  dem.  erijevei 

—  Burljaju  mi  crijcra,  der  Baueb  knurrt,  erepan 
intestina,  cf.  karati  se.  Rj.  49b.  Vitalac,  obje  dzige 
nee  i  crijera  i  mabramica.  Kj.  Ii4a.  (Itizno  crijen. 
der  Mastdarm,  intestinum  rectum.  Kj.  lOIJb.  (t-idi 
emar).  Zgrirukljala  ti  se  crijera.  Rj.  20i;a.  Isnorati 
n.  p.  crijem  iz  zaklana  jagnjeta.  Rj.  235a.  Isuknti 
n.  p.  crijera.  Kj.  241a.  Kixe  mu  crijera  od  gladi.  lij 
309a.  Kurjacka  crcrn  (u  Srijemu),  Wasserhorukrau't 
cerastium  aqualicum.  Rj.  317a.  (hiljkaj.  (Jtkaittiil 
crijeva.  Rj.  476a.  Kjiraju  se  crijera.  jkad  kome  krct 
crijera  u  trbuhu).  Posl.  133.  Te  Turciua  dobro  po 
godila  (pu.ska)  po  njegovom  svileuu  pojasu.  ojHisa  si 
crijevima  8uljo.  Npj.  4,  329.  Teleoa  crijeva  neisiikana 
nego  isporena.  Pis.  25. 

crljcvoiija,  m.  ko  ivia  relika  crijera  te  mnoiio  jcde. 
gorori  sc  u  Slunju.  —  rijeci  takre  za  Ijitde  ridi  kod 
bakonja.  sgn.  kod  izjelica. 

crTkva,  /'.  (na  Korcidi)  ridi  crkva.  Kj.  u  cakavaca. 

erkiinica.  /;  Rj.  od  crkati.  —  IJ  (u  Backoj)  ridi 
stryina.  Kj.  ono  ko  crkne.  ridi  i  crkotiiia,  I'nrcina, 
inrsa  2.  —  2J  koza  od  zivinfeta  koje  je  crklo,  das 
hell  con  rerrccktem  Viehe,  pellis  morticini  animidis. 
cf.  mrledina.  Kj. 

f'rkaiijo,  H.  rerlial.  od  crkati.  koje  ridi.  ridi  crka- 
vanje. 

j-i^kati,  kam,  r.  impf.  akc.  od  Danicica,  ARj.  82i;a. 
ndi  crkavati,  i  sgn.  ondjc.  r.  pf.  crf'i,  crknuti ;  koz. 
po-crkati.  —  Tun  crkaju  hati  i  paripi,  ginu  mlogi 
krajignici^Turci,  sijeku  ih  mladi  Crnogorci.  Xpj.  5,  185. 

frk:lvanjo,  n.  das  Krepireii,  Umkommcn,  interitus, 
mors.  Kj.  rerlial.  od  crkavati.  staiije  koje  liira,  kad 
crkaia  ».  p.  marra.  ridi  crkanje. 

t-rkavati.  crkavfun,  r.  impf.  krcpiren,  umkommcn, 
perire.  Kj.  ridi  crkati,  krepavati,  lipsavati,  lipsivali. 
'■  P^:  "^'^'  t''"kiiuti.  ridi  znia'ciije  kod  crci;  .'Kimo  se 
o  celjadctu  ne  hi  moglo  hez  pogrde  reel,  da  crkani: 
Marva  crkaia  ametice.  Rj.  .'la.  Ona  (golubacka  nuiha) 
stoci  tako  dosagiuje  da  kaJto  i  crkara  od  nje.  Rj. 
93b.  Od  tog  (udareai  magarci  crkavuju.  Posl.  23(i. 
Srecnome  zeue  umiru,  a  nesrei'nome  kohile  crkavaju. 
(bolje  da  coeku  umiru  zene,  nego  da  mu  crkarajit 
krave  i  kobilei.  29.3. 

C'fkavica.  f.  —  J)  lu  Kisuul  bo!e.st  od  koje  stoka 
crkava,  Art  Thierkrankheil,  morbus  qtiidam  pecoris: 


crkavicav 


—  135 


crijcnae 


Tiiko  lie  vcciio  kno  bniv  vd  crkarkc!  Kj.  —  '^)  (mit- 
leidifi)  chi  Bisscheii  Vcriiiii<icn,  fiti-rdtaliihi:  A.  Iiiin  li 
on  Sto?  15.  Ima  nekii  rrkaricu.  Rj.  haze  se  sulostivo 
0  miiiiiii  slrotiudiii  kuji  tal:o  imdo  ima,^  tc  hi  pored 
mcijii  nuK/iio  cri'i  (nmrijcti).  —  H)  (u  ^'-  tx.)  inner- 
liciic  Vn-Hfrkdenlicit  und  Gmmm:  Nema  gore  bo- 
lesti  (xl  crkiivii-e.  Rj.'  ufiatniiiije  ncsudovoljMvo  i  jad. 
cfkiix  it-av.  (idj.  od  cikuvioa  1  *  o  Rj.' 
t-rklct,*  "'.  '•'<''  srklct:  1  na  momke  crl-let  uciuio. 
Rj.  J),iiiirir,  ARj.  S-ii;li,  fumaci:  zapovijcst  s  prijet- 
niom.  '"'  Tiir.  sykk-l. 

crkiiiiU,  iicm,  vidi  ric'i.  Rj.  knko  tmaju  crknuti  ; 
cri'i  tuijvdiud:i)  pracciis:  crkneiu,  xori.tt  crkoh  i  piirti- 
rip.  praeter.  iictir.  orkao,  gutoro  svi  priiiijcri  hod  crri 
moqu  pripadiiti  i  aiiio.  r.  impf.  c-rkati,  crkavati.  — 
Evo  rete  rrhiiit'  od  ?.alo8ti,  crkniit',  prsiiut'  jednako 
vi  biva.  Npj.  5,  498.  ,,       i.-  , 

crkoliiisi.  /'.  Olio  5to  crkne,  cm  verrecktex  Vie/t, 
aniniiil  iiiortirinum.  Rj.  rkU  crkaiiioa  1,  i  syii.  ondjc. 
—  rijcn  s  tukim  lut^t.  kod  bljiivotina. 

crkuvillii.  /'.  (u  ('.  G.)  iinanjo  cikovno,  Kircheil- 
flHt.  hoiiiiiii  irckiiidsilciim.  Rj.  -  Xijcsaiu  yrijedan  ni 
iivoju  siroliiiju  pazili,  kaino  li  crkoriim.  f^.  l.jubi.'a. 
DARj.  S27b. 

i-rkuviiT,  iidj.  ridi  I'l-kveni:  1  crkonie  kuhc  u  vi- 
siiiu.  Rj.  sto  pripadd  crkrama,  crkvi:  A  u  t-rkve  cr- 
konie zaklude.  Rj.  176b.  Nanese  fja  put  pokraj  jedue 
crkve  .  .  .  kad  dosrje  pred  vrata  od  arlije  crkorne. 
Npr.  it?.  I  osisdi  crkonii  f/larari.  Npj.  5,  30li.  Sve 
crkonic  xrcitenike.  Kov.  107. 

ffkvil,  /'.  die  Kinhe,  ecclesia.  Rj.  yen.  pi.  crkava 
(■  cfkvi.  dew.  crkvica,  aii(im.  crkvina.  ridi  bogomolja, 
hram  1.  —  Graditi.  macheu,  verfertifreii,  coiido,  n. 
p.  opanke,  kiu'u,  crkni.  Rj.  ;»7b.  Ze)iska  crkni,  vidi 
prepnita.  Rj.  157a.  Zittroiioiiii.  t.  j.  crkru.  Rj.  198b. 
Matica,  sahoma  crkn(,  Doinkiirbe,  aedes  catbedrahs. 
Rj.  347b.  Propjerala  crkru.  Rj.  011a.  I  nek  pojc 
crkvu  h'ozalija  u  drza\n  eara  Otmanskoga.  Rj.  G54a. 
SluH  li  ta  crkva':'  Rj.  i)93b.  Do  Tripuuja  due,  kad 
alavi  qlavna  crkra  Kotorska.  Rj.  74S1).  Hrnm,  die 
Kiri'be,  aedes  sacra.  Rj.  806a.  Uranila,  kolcdo!  stara 
majka,  koledo!  svetoj  crkvi  na  jutrenju.  Npj.  1,  11.5. 
Sagradise  visoke  Deeane  .  .  .  u  Prizrenii  crkru  svetu 
Peiku.  2,  199.  Vi  uejmate  takurijeh  crkvi.  2,  211._  Ta 
mnogo  su  uiajki  uev'jelili  i  nasijeh  crkri  opustili.  4, 
345.  I  bijelii  crkvu  poturciti  i  nacinit'  inecet  i  mu- 
nare.  4,  368.  Sjutra  te  te  udariti  Turei  i  ilorace  oblje 
poharati  do  bijelc  namastira  crkve.  4,  375.  Opalile 
crkru  svetvii  Luku.  5,  78.  Sve  pastire  od  erk'tva,  — 
sjajna  crki-o.  5,  460.  Takovi  se  sabori  kiipe  i  kod 
crkvi,  all  ne  svagda  kao  kod  namastira.  Danioa  2, 
109.  Kad  se  crkre  razdijele  i  postane  glavna  briga  i 
posao  ko  (e  s  kime  ostati.  Kov.  4  (crkve:  iatocna  i 
zapiidtiu).  Da  i  od  2iimd-i,jeh  crkura  uzinu  sebi  jednu 
kojugod  hoC.e,  osini  xretofia  Trifmiu  (koja  je  ondje 
prra  i  kao  sahoma),  i  oni  uzmu  svetoya  J^'ikoln,  za 
koju  se  misli  da  je  i  od  starine  Grcka  bila.  34.  Pa 
na  novo  Ijeto  podije  crkve  otide  k  Rodofiuiku.  Sovj. 
88.  (iovori  se  u  uaroda  istocne  crkve.  Dauieie,  ARj. 
415a.  Koji  je  sazidao  crkvu  Varedeniju  Boyorodice 
na  svojoj  bastini.  DM.  48. 

frkviiri'iije.  li.  rerhal.  od  crkvariti,  koje  ridi. 
crkviiri.  m.  pi.  Ijudi,  sto  idu  crkvama  ill  naina- 
stirima  o  velikim  godoviuia  (KirchydHycr).lli.  —  Tu 
se  svracaju  crkvari  o  velikiui  godoviiua  Ojeti  kad  je 
lijepo  vrijeme),  te  se  oduiaraju,  piju  i  igraju.  Rj.  32b. 
Zar  si  ti  jedan  od  crkvara  u  Jerusalimu  koji  nijesi 
fuo  sta  je  u  ujemu  bilo  ovijeh  dana?  Prip.  bibl.  166. 
—  U  jedniiii  bice  crkvar,  crkvAra.  is;>.  Danidid,  ARj. 

829b.  

crkvArili.    crkvaiim,    v.   impf.   crkvariti.   Danicic, 
Rad  6,  95.  hiti   crkvar,   ici  crkrama  Hi  maiiastirima 
0  velikim  godovima.  isp.  crkvari. 
crkveiiae,  crkvenca,  »i.  upripjevu:  Javorov  momak, 


javorova  biljka,  na  crkrencu,  na  zla(;encu,  ran'  poje. 
Ziv.  12.  13.'  Da  iiijc  crkvenac  zlaceiiac  crkreni  toranj 
ydjesto  malo  odozgo  poslaien,  a  u  njemti  sat  Hi  kokot 
na  njcmu? 

••rkv^iiT,  ("//.  Kirchen-,  templi,  ecclesiac.  Rj.  vidi 
crkovni.  ito  pripada  crkvi.  —  Kad  sani  se  iiazvao 
crkveni  naielnik,  valja  lui  crkvi  naSljodovati.  Rj.  412b. 
Crkveni  sin,  (osobito  ii  Srijeniii)  der  Kircheuvorsteher, 
reruni  ecclesiasticaruiu  curator.  Rj.  814b.  (tko  crkvi 
na'sljedujc,  crkveni  nacelnik).  Crkvcno  koh,  vidi  bogo- 
rodicino'  kolo.  Rj.  814b.  Privuce  se  polagano  pod 
crkveni  jirozor.  Npr.  172.  Poslovice  su  Stampane  vecini 
(i  buduci  dtt  giagjanskijeh  driigih  ongje  za  sad  nije 
bilo)  crkrenim  slovima.  Posl.  IX.  Sad  ja  upravo  ne 
znani,  ili  je  ovo  kakva  crkvena  istorija,  ili  samo  na- 
rodna  pripovetka.  Npj.'  4,  8.  A  narod  Grckoga  za- 
kona  u  crkvenijem  ili  svesteiiickijeni  stvarima  ostao 
pod  mitropolitoiii  Grnogorskijem.  Kov.  34.  Postavi  te 
stupove  u  trijemu  crkvcnom.  Car.  I.  7,  21.  Po  kazi- 
vanjn  crkvenom.  DP.  361.  U  spomenicima  u  kojima 
preteXe  crkveni  Jezik.  .l»ior.  397.  II  rukopisu...  u 
koni  su  crkvene  pjcsme  po  ruski  s  notama.  Rad  1,  188. 
CrkviMioslavcMiski,  adj.  kirchenslavisch.  —  Kakav 
je  to  jezik?  .  .  .  Moie  biti  da  je  Srpsko-Slavenski,  ali 
crkveno-Stavenski  zaista  nije.  Pis.  83.  jezik  Slavcnski 
koji  se  upotrebljava  u  crkvi. 

crkvt^njafki,  adj.  sto  pripada  erkvenjacima  ili 
crkrcnjak'ii  kojemii  god:  n.  .p.  slu?,ba  crkveiijacka. 

crk»t"'njak,  crkveiijAka,  m.  der  Kirchendiener,  aedi- 
tuus.  H}.' crkreni  shditelj.  ridi  poletar  2,  zvonar  2. 
isp.  paraklisara.  —  Ja  zapovjedih  gjaku  a  gjak  crkve- 
njaku.  (kad  se  kome  rece  da  5to  ucini  a  on  opet 
drugonie  zapovijeda).  Posl.  107.  Pop  zapovjedi  gjaku, 
a  irjak  crkvenjakn.  2.55. 

crkveiijiikov,  adj.  Rj.  sto  pripada  crkvenjaku. 
cfkvica.  /■.  dem.  od  crkva.  Rj.  Vladika  (je)  ondje 
sazidao  okrnqlu  crkricu.  Rj.  815a.  Oprosti  meni,  mila 
majcice,  mila  majfice,  bela  crkvice.  Npj.  1,  17.  Tekija 
je  crkrica  izmegju  Varadiua  i  Karlovaca.  Npj.  2, 
2.54  (Vuk).  "  ^        .  „. 

t'rkvico.  /'.  pi.  u  Hercegovini  izmegju  Tare  i  Pive 
kao  knezina,  u  kojoj  ima  Ijudi  i  Turskoga  i  HriScan- 
skog  zakona.  Rj.  ,      ,  u- 

crkvina,  /.  Rj.  —  1)  'Mgm-  od  crkva.  Rj.  — 
2)  Euinen  einer  Kirche,  templi  rudera.  Rj.  kao  ras- 
raljena  crkva,  zidine  od  crkve:  Najstariji  spomenici 
iesu  obelisci,  piramide  i  crkvine  u  Misiru.  Pripraya 
174  —  3)  (u  t'etinil  Art  Pflanze,  herbae  genus.  Rj. 
biljka  nekakra.  Danicic,  ARj.  831a,  kaze,  da  se  ova 
hiljka  zove  i  drijemak,  koje  vidi. 

<'rkviiu'.  f.  pi.  u  Lovcenu  brdo,  koje  se  zove  i 
Jezerski  Vrh,  jer  je  pod  ujim  negda  bilo  jezero  .  ._. 
JV^f(  Crkvine  Grnogorci  iznose  krste  o  Trojicmu  due.  Bj. 
i-rkvTsfc,  n.  Ort  wo  ehemals  eine  Kirche  tear,  locus 
■uhi  olim  fuit  ecclesia.  Rj.  mjesto  ydjeje  nekad  hila 
crkva.  —  ri'eci  s  takim  nast.  kod  blafiste. 

i-fliPii,  f.  ridi  erven.  Rj.  osobina  onoya  sto  je  cr- 
Ijeno.  vidi  i  crveuilo  2.  —  Crljeujeti  se,  crljenu  biti 
i  tu  ciijcH  kao  prosipati  od  sebe,  njom  kao  sjati. 
Danific,  ARj.  834b.  One  izabrane  boje  od  na)pleme- 
nitije  crljeni.  M.  A.  ReljkoviL-.  DARj.  832b. 

crlit'll,  crljbna,  adj.  vidi  erven.  Rj.  cHjeni.  —  Ja- 
bucica  crljcna,  patlidzan.  Rj.  243b.  Kako  i^Jrv  cr- 
ljenu po  bijelu  snijegu  lijepo  vigjeti.  Npr  92  Dade 
mu  iedan  5tap  dvorogi,  crljen  kao  ratra.  96.  Ugleda 
tri  konia,  jednoga  crljena  kao  krv.  97.  Nac^i  6e&  jednu 
dlaku  crljenu  kao  krv.  123.  Crljena  svila  po  moru 
plila:  crljena  svilo,  ne  okvasi  se.  Kov.  7(.  —  po- 
stanja  kojega  i  erven  :  crvljen,  pa  je  v  pred  \j  ofpalu : 
crljen.  isp.  zabavljati  i  zabaljati.  isp.  Osn.  144. 

crljoiiai-.  crljenca,  m.  —  1)  allium  cepu  L.  crljeni 
luk,  crni  luk,  kapula.  vidi  crvenac.  govori  se  u  Hrv. 
'2)    crljen    krumpir.    it   Lici.    V.  Arsenijevitf.   — 


rrljonviiza 


136  — 


crnilo 


.■?>  ime  i>ijeilu.   u   I.ici.   V.   Arsenijevii?.    —    DARj. 

rrlji'nKiiiii.  /".  ruiicillu  phoeniciirus.  Slovinac  1880. 

l>AKj.  tvt>!i.  i-rljon-jruzii.  ritii  rrvenorepka.  pticn. 
rrlji'nira,  f.  —  1)  »<i  Kri>i,  ihntjit  icifkn  Jialjiiid, 

jKWty  i-rljena,  ii  kojoj  ft-  djerojke  udajii.  DARj.  833a. 

2)    u    crkrfnim   kiijiiiiimii    mefiju   i-rnim   rijecima 

iTljene.  hijima  .<f  kamjc  kaku  tnhii  ^to  ciiiiti;  rti- 

briai.  ,iif  liuhrik.  DAKj.  833a. 
rrljt^niti,   mm,   r.   impf.   —   1)  ridi  crveniti.  Rj. 

crljtniti  ito,  ciiiiti  (la  hiide  crljt'iio.  —  3)  sa  se,  re- 

//rX-.--.    crljeniti   se,    ridi   crveniti    se.   Rj.    ridi   crlje- 

njeti  so. 
rrljrnkii.  /".    —  1)  t.  j.  jabuka,  die  BofJic,  ruhra: 

V  Bogdaiia  devet  vinograda,  i  deseta  crljcnka  julmka. 

Rj.   —    2)    imc  kniri  erijeiie  diake.   u  Lici.   DAHj. 

s:Ua. 

orljr-nko,  i«.  ime  rolu  crljene  dlake.   —  Crljenko, 

ridi  rmiienko.  tStiilli.  i  nudii  «  £iV/.  DARj.  834a. 
iTlji'iiji'njt'.  II.  rcrhitl.  od  erljeniti  (t  se),  erljenjeti 

(I  sti.  kojf  ridi. 
rrlji-njoli.   crlj^n'iul,  r.  impf.  ridi  ervenjeti  (i  se). 

—  1)   itu^tiijiiti   crJjeiio,  ritbesvere.   —   2)  sa  se,  re- 

flek^.  irljeini  hiti  i  In  irI,jcH  ktio  prusipati  od   sehe, 

njoni  kd'i  sjidi.  nihcre.  ridi  erljeniti  se.  Danici('',  ARj. 

834b. 

Crmnit-a,  /".  —  J)  voda  u  Crnoj  Gori.  Rj.  —  2)  oko 

te  vodc  I'rnojrorska  nahija  .  .  .  (-'rinnica  je  zupna  eo- 

tovo  kao  i  jiriuiorje.  if.  t'rnica.  Rj.  —  Kad  spodobis 

bopitu  Crmiiicu,   pofataj  mi  CrniaiC-ke  glavarc.  Npj. 

5,  83. 

Crmnit-anin,  in.  (pi.  Crmuicani).  Rj.  iorjck  iz  Cnn- 

nice:  S  dcsne  strane  stavi  Crmnicanc,  i  pridruzi  is  ujima 

Ceklinjaiii'.  Npj.  ."),  247. 

Crmnii-kT,  wlj.  l\j.  kto  pripadu  Grmnici:  Kad  spo- 
dobiJ  liogalii  t'riunien,  pofataj  mi  Crmnicke  glavare. 
Npj.  .0,  S3. 

(■rmpiirasl,  (crnpiirast),  adj.  indi  crnomanja-st.  Rj. 
erii-purast,  jia  se  gUts  n  pred  p  promijcnio  na  m. 
isp.  straniputiea. 

ffn,  crna,  {ei^nK  romp,  crnji)  adj.  sfhwarz,  niyer, 
uttr.  Rj.  ridi  carni,  galicitft,  mrk,  vran.  dcm.  naern, 
(■rnjk;i.st.  -  .\rslama,  trni  luk  dugiiljastijeh  glavica. 
Hj.  7b.  l>:iljav,  baljjust,  rrne  yliirc,  n.  p.  vo,  koza.  Rj. 
14a.  Crni  ijruiar.  nekako  grozgje.  Rj.  tl'la.  Crno  kao 
zil't.  Kj.  ami).  Al'  je  isan,  ali  (jjaro  crni?  Kj.  232b. 
U  gjevnjke  irnc  oii,  kako  mityinja.  Rj.  3401).  Trii  crni, 
der  .S-lilelid(irii,  i>rnniis  s]>inosa.  Rj.  74itb.  Crna  kra- 
Ijicn,  {.  ti  Hrvalskoj  se  jjripovijeda  za  nekakvu  Crnu 
kraljirn.  Kj.  .Sir):u  Cniae,  crni  /trist,  ef.  eriij.  Rj. 
81.')b.  I'gk'da  tri  konja  .  .  .  drugoga  irna  kao  iiyulj. 
Npr.  !t7.  l{:Lsplcte  joj  kosii  koja  pade  po  dolini  sva 
rrna  kao  ityalj.  228.  Doi'i  ec  i  njcmu  crni  petak. 
Posl.  <)'.i.  Ni  koliko  crno  i-a  nokla.  221).  Pripovijeda 
»e  kad  (skakavei)  padnu  gdje  na  zelenu  sumu,  za 
nckoliko  minuta  ostane  Huiiia  crna.  252.  Tako  se  « 
crno  ne  zavila!  :!10.  Uvalio  mu  cm  koiiiitd  u  torbu. 
mi'-iiiid  mil  .itetu).  320.  U  cm  tefter  koga  zapisati. 
izjibiljeiiti  kao  rgjava  coeka).  338.  C)»i«  mu  zcmlja 
kjjiiti  izmetala !  (.'rn  kao  pancir.  Cm  kao  Ciipinin. 
Crno  kao  uyljen.  Crn  ti  ohraz  !  (h-n  ti  .lir  bez  hljeba. 
34.'>.  Do  crnoija  isp,,d  nokla.  DPosl.  17.  Kaze  mi 
crn/j  za  bijelo.  Neka  sve  crna  rijeka  odnosi.  77.  Da 
»*  ieljrio  izgrlimo  (cm^i  scrci,  b'jelo  vrci;  i  od  plaea 
ii<'-eiitiio.  Npj.  1,  <.m.  Crnc  oii,  kao  kamen  dragi.  1, 
24!t.  Sinor  meiie  crna  knjiya  dogje.  crna  knjiga  a  u 
dohit  crno,  crnom  hjeie  linlom  zahulana.  1,  3'Jo.  Ti  u 
z'r>  HI.  l[,l,,  i,;irinio,  a  II  gori  cum  isprosio,  u  nujcmji 
*"■'■  •    3.  2.37.  4,  .393.   ^)  'Jjorgjije,  reseijc  li 

'"'  '  irri  r(c>(iru  odvedoSe.<!  4,  lotl.  Mnoge  ti  si 

iiiajk.;  ojadio,  i  scsirice  u  crno  zavio.  4,  393.  Ali  je  u 
jezikii  i  II  orlografiji  on  jos  crnji  i  yori  od  Rai<!a. 
Danica,  1,  10.3.  Kaiu  tamo  do  tri  b'jela  grada:  .  .  . 
u  tre<:-emu  crnu  zimu  kaiu,  u  tome  (u   vazda  zimo- 


vati.  Kov.  104.  Kad  kukaviea  izigje  rano  te  kuka, 
po  cmoj  sumi.  <Vig.  na  ut.  21  (crna  suwa  l^oja  nije. 
zclcna.  I'idi  sprijcd  kad  prinijcra  iz  I'osl.  252.) 

«-riiac,  crnca,  m.  crni  prist,  .Irt  (icschuulst,  lumo\ 
qiiidaiii.  cf.  criij.   Rj. 

friiac,  cfnca,  m.  morska  riba,  koja  se  zove  i  cmelj 
crnjelj.  DARj.  840a. 

("riiac,  Crnca,  m.  crni  corjek,  Arapiii  2  (Etiopljanio) 
Crnca  stiti  od  sunca  da  ne  ogori.  Crnca  umiva 
DPosl.  11.  Dovcdi  kakvog  Crnca  ili  kakvu  (^rnku  i 
naJu  zemlju,  njeni  ce  praunuci  vec  hili  liijeli.  Pri 
prava  38.  akc.  od  Daniciin,  -VRj.  83illi. 

CriiackT,  —  1)  sto  pripada  Cmcima  ili  Cmct 
kojemu  qod.  —  2)  sto  pripada  selu  Cmcima.  —  DAKj 
84()a. 

(tiicI,  Cfnaca,  »».  ///. :  Od  Crnaca  i  od  Martini6 
Kj.  selo  u  Crnoj  Gori:  Pa  i  Crncc  selo  uminuSe 
Kj.  781b.  Pa  se  zagna  Puljev  Kadovane  su  njegovi 
stotinu  Crnaca.  N])j.  4,  11(5.  {^  Ijudi  iz  sela  Cr- 
naca). Te  doziva  u  Crncc  kamene.  4,  122. 

rriicanin,  m.  i-orjck  iz  Crnaca:  Piperi  i  Crncanii 
Npj.  4.  122  (nutpis  pjesmi).  ridi  C'ruci,  ydje  se  x'idi, 
da  .ie  (_'rncani  zorti  i  Crnei.  akc.  od  Daniiiia,  ARj, 
8401). 

iTiicic,  HI.  morska  riba  koja  se  zove  i  ciganin 
anciiloclieilus  subarquata  Kaup.  Progr.  spal.  1880. 
DAEj.  840b. 

criu'lj,  HI.  (n  Dubr.)  nekaka  morska  riba,  cine  Art 
Mccrfisch,  piscis  rjuidam  ninrinux.  Rj.  Bartiimbcr, 
umbrina  cirrlio.'^a  C.  V.  Rj.^  vidi  crnac,  crnjelj.  — 
rijeci  s  takim  nasi,  kod  brzelj. 

rfiicta,  m.  ime  muSko.  DARj.  841a.  hyp.  od  CrnO' 
mir.  po  ocu  Crncti prczimc  Crnetic  (u  Hrv.)  —  takva 
hyp.  kod  Bojceta. 

('Fill,  Crna,  adj.  pridjev  se  oraj  pridijera  rijecima, 
kujc  s  njime  hiraju  imena  krajerima,  rodama,  brdinia 
i  mjestima.  ■ —  (Jrna  (lora,  f.  Montenegro,  Mons  niger. 
Kj.  knczerina:  Drugii  Ivan  knjigu  opravio  pokraj 
mora  lomnoj  (rori  Crnoj  na  sestric^a  Jovan-kapetiina. 
Npj.  2,  534.  —  If  Srliiji  knezina:  Crna  Gora.  Da- 
nica 2,  ()3.  —  Crna  Jx'i'ka  (Rijeka),  f.  1)  voda  koja 
izvire  u  Krivom  Viru  i  kod  Zajecara  utjece  u  Tiinok 
(zove  se  i  Mali  Timok).  Rj.  2)  okolina  kroz  koju  tece 
Crna  liijcka  1.  Kj.  —  Crna  liijeka,  f.  vise  Novog  Pa- 
zara  kraj  Ibia  raanastir,  kojega  je  crkva  u  pcciui. 
Kj.  —  Crni  )'V7i,  m.  ovako  se  zovu  mnoga  brda,  n.  p. 
izmegju  Jagodine  i  Kragujevca,  ii  Hercegovini  kod 
Foce:  .\  Ireci  je  Crni  Vrli  plauiua,  ter  .se  Foci  pri- 
stiipit'  ne  dadu.  Kj. 

i-riiica,  /'.  —  1)  Schcltirort  fiir  ein  Frauenzimmer, 
conricium  in  feminam  (niyra).  Rj.  u^or  zenskomu 
ccljadetu.  zennka  crna  u  prcnesenom  sinisln:  zla  ili 
ncsrcinu.  isp.  crnik.  —  2)  crna  zemlja,  Gurtcncrde, 
terra  hortensis.  Rj. 

('riiica,  /'.  —  j)  ridi  Cirmnica.  Rj.  izbaieno  m  j)rcd 
n.  —  2)  Acthiopissu,  Arapka  (crna),  DARj.  841b. 
zcnsko  pirema  muskome  Crncu. 

frnica,  /'.  t.  j.  tresnja,  AH  Kirsche  (schwarze),  ce- 
rasum  niyrum.  Kj.  crna  tresnja. 

('riiicaiiiii,  m.  ridi  Crninicanin.  Rj.  isp.  t'rmnica 
i  ('mica   1. 

Criiii-kT.  ailj.  ridi  t'lniiiicki.  Kj.  isp.  Cnniiic.i  i 
Ornica. 

(-riiTk,  crnika,  ni.  Rj.  poijrda  niiiskomu  ccljadetu, 
crnu  n  prcncaenoiii  sniislii :  zlu,  ncr(dj<du.  (uls  Schclt- 
vortj  du  Schuarzcr!  (moralisch),  niger!  Sta  ucini 
crniie  jedan!  Kj.  ridi  crnjan,  crnjo. 

crnika,  /'.  —  1)  dub,  ilex.    Stulli.  vidi  cesvina.  — 
2)  vrsta   trave,   melanthium.  Stulli.   —  za  nast.  isp. 
aptika. 
j      ri-nikox  ilia.   /.  llynum   iliceum.   Stulli.   drvo  crni- 
koro,  od  crnike  1.  ridi  cesvinovina. 

rrnilu,  n.  die  S'chudrze,  atranientum.  Rj.  crna  boja, 
,  crno  mastilo,  u  prenesenom  smislti  zle  rijeci,  kojimct 


ernina 


—  137  — 


criiook 


',(1    l:()<i(i    (fiii.     liidi,    iijHithi:    Mcliil'    criiihiiii    Uako 
(iliotn'irn.    DI'usl.  CiO. 

iTiiiiia,  /'.  —  J)  die  Schn'dne,  niyredo.  Kj.  osu- 
Jiia  iitjii  <jod  sto  je  trno.  vidi  crno(''ii,  eriwst.  — 
')  cnw  odijelo.  I'ARj.  843a  isj).  mroina.  —  Rusiti 
r  z!i  kim,  nositi  crniiiii.  cf.  poinisiti  so.  Rj.'  ()78b. 
.'{)  rinvvd  Ivzti  crna  (jrobjjti,  i  crno  (iruqijc.  DARj. 
I".;i.  fiorori  se  i  n  Hrr. 

criiili,  cnHm,  r.  impf.  —  J)  .•«-hinir:cH,  niiirn.  Rj. 
iiiili  iiti)  (/ltd  crniin.  i>ijt.  pirili,  nn'cili,  vraiiili.  r.  jjf. 
I":,  o-cniili  (i  se),  za-.  —  /i)  sii  se,  rcjlekit.  oniiti  se, 
iiiiin  se,  r.  r.  impf.  schirars  iiiisschcii,  niijrei).  Rj. 
iili  emu,  i  rrninom  sriijom  Into  ixticiiti  sc.  i(tl;o  u 
n/iitdnoiH  (jororu;  n  jiiinoiii  ci'iiiti  se,  ffinin  .se, 
'I'liiro  je  iiai<ir  Hi  rejlvUs.  od  crnili  1,  a  Jriti  cm  i 
ill  Hum  uriijim  isiicati  se  kaie  se  crnjeti  se,  erniiu 
•v.  1,11)1'  ridi. 

i  <  fiik:i,  f.  rrnii  :cna,  Ampl-a:  Dovedi  kakvog  Crnca 
li  l.id'vu  Crnku  n  naAii  zemljii,  njeni  de  praunuei 
.ii-  bill  bijeli.    Triprava  .'iS.    iil.c.  od    DaniH-ira,  ARj. 

criilidsii,    /".  emit  kokoH.  isp.  ja»trel)iiSa,  kokotusa. 
.lao    inoja  SarenuJo;  jao   iiioja   crnlniso:  jao  moj 
rvciii   petle!  Mil.  'J. 
<  riiolcirac,    ( 'iiiftbriica,    m.    corjek   is    Critc    Bare: 

I  'niohiiritc  harambasa  Stiuiko  na  daniStu  hjese  kraj 
S:il:isa.  Rj.  Ilia.  ((At.  oil  Danii-ii'it,  ARj.  S41a. 

iTiiix'-a,  /'.  osotiina  veiju  Mo  je  crno,  die  Schvdrse, 

II  III  redo:  Biti  cm  i  criiorom  srojoni  kao  isiicati  se. 
I '.iiiii^ic,  .VRj.  848b.  ridi  criiiiia,  cniost.  —  rijeHi 
N  litkitii   iiost.  kiid  bislro(';i. 

cnioiflav,  nil),  nisro  capite.  KARj.  Sllb.  cnio-irlav, 
crtic  ijlnrc.  srlunir:kiipfiii.  isp.  l)aljast,  baljav.  —  tiikrn 
adj.  vidi  kod  bucoRlav. 

(■iriiuy;laY,  ?».  —  1)  ptica  kojn  sc  zove  i  crnoglavka 
t  crnoglavica.  —  2)  trnra  kojii  so  sore  i  pi'eliiijak, 
ajuga  genciJcnsis  L.  Javor  1878.  —  DARj.  844b. 

crii('»fflava(-,  cl•n(^o;lavca,  in.  iiekakva  trava,  Art 
Pjlanse,  lierhuc  ijciius.  Kai5u  da  je  list  ovc  trave  dobar 
za  rami.  Rj.  Iichieartcr  (iihisel,  itjvyii  fiencrensis  L. 
Rj.^  crno-frlavac.  isp.  crnoglav  2.  —  titko  slos.  rijeii 
jednog-lavac,  polufijlavac,  punoglavac,  vrtoglavac'. 

iTiioss'lavak,  criii>fririvka  m.  (u  Srijeinii)  kao  ribica 
mala,  cnie  glave.  cf.  bugjara.  Rj.  i  syn.  koil  biigjara. 
—    crno-glavak.  isp.  crnoglav. 

(>rii(>s;lavii-a,  /'.  piica  koja  se  sore  i  crnoglav  2, 
crnoglavk:i.  isp.  I'.VRj.  844b.  isp.  crnokapica. 

eniojjlavka,  /'.  tiea.  Art  Vogcl,  oris  qimedntit.  Rj. 
die  l\[i)iich-,  (Triismiickc,  si/lviii  atrienpiUa  L.  Rj.^ 
crno-glavka.  ridi  crnoglav  1,  crnoglavica.  isp.  crno- 
kapica. 

("niOiSforae,  C'rn^g^)rca,  in.  (jil.  ijcn.  t'rn('~igorru-a).  Rj. 
covjek  IS  Crne  (lore:  Kad  to  cuse  mladi  Crnoijorei. 
Npj.  4,  73.  ^ 

Cnit'ifforfad,  /'.  roll,  djeca  Crnogorska.  1.  Pavlovic. 
DARj.  844b.  jediio  ud  CrnoijorC-ndi,  Crnogorce. 

Criiosrfirfe,  (Jrn(>gorceta,  n.  Criwijursko  dijete:  Ja 
kad  nagjoli  one  Crnogi  rcc.  Npj.  5,  480.  coll.  Crno- 
gorO^ad. 

Crnogorka,  /'.  Rj.  (gcii.  p!.  (Irnftgoraka,  Danici(?, 
ARj.  845a.  Obi.  21 ;  ali  isp.  i  Bugarka  gen.  pi.  Bu- 
garki).  zena  is  Crne  Gore:  Progovara  pope  Crno- 
gorCe:  »istina  je,  ml.ada  Vrnoijorko !  i  jol  cu  ti  vise 
pokloniti,  Crnogorko!  neg'  sam  govorio.«  Kad  to 
zacu  mlada  Criiogorkn.  Npj.  4,  14. 

rrii6jr(>rskT.  ndj.  Rj.  .ito  pripada  Crnoj  Gori:  Za- 
klala  ie  jjiiska  Crnogorskn .'  Tvoju  rusu  odnijeli  glavu! 
Npj.  4,  55.  iidr.:  I{(^bar  rajesto  rabar!  .  .  .  samo  5to 
se  i  ono  A  (izmegju  B  i  R)  po  (Jriiogorski  izgovara 
izmegju  A  i  E.   Npj.  1,  20i)  (Vuk). 

frntigralj,  m.  (u  V.  G.)  nekako  drvo.  Art  Bauin, 
arboris  genus.  Rj.  Sehn-iirzbuche,  caprinus  orientalis 
L.  Rj.'  crni  grab.  isp.  bjelograb. 


(Tiioariv,  adj.  juham  nigritm  liithens,  n.  ]>.  konj 
irnogriv.  DARj.  S4.")a.  criio-griv,  crne  grive. 

(Tiiosrix  ac,  (■rn(\gr'ivca,  )H.  t.  j.  konj  eriiogric.  isp. 
sivogiiviic,  zliitcjgrivac.  —  Doratu  se  griva  ispravila, 
a  taj  nioinak  tejja  ernogrivcti:  »haj  doratc  da  se  ne 
bijenio!  IINpj.  4,  225. 

t-rii<i!t'flx.  111.  riba  niorska  koja  se  zove  i  ernorep. 
DARj.  845a.  ridi  i  ukljata.  —  crno-giiz.  is2}.  bjelogiiz. 

Criiojc,  III.  iine  niiiSko.  Korijeni  241.  In/p.  od  Crno- 
niir.  od>  toga  hyp.  prcsinie:  l''nioji'vi(5,  koje  se  gorori 
i  C'arnojevic,  a  od  prcsimeim  sove  se  i  rijeka:  Crna 
je  "Rijeka  ovdje  mjcsto  Ixijcke  Crnojevica.  Npj.  2, 
573  (Vuk).  —  takvit  hiip.  kod,  Blagojc. 

criiojka,  /'.  cf.  pipavica.  Rj.  —  1)  vidi  crnjka.  — 
Pipavica,  djetinja  igra  .  .  .  Dovcde  plavn  jdavojkii, 
ne  de  plave  plavojke,  vece  lioi'e  emu  cmojku.  Rj. 
5()0b.  rijee  iiiicinjena  prciita  djevojka:  crnomanjiislo 
sensko.  isp.  ledcjjkii,  Ijepojka,  plavojkii.  --  '.i)  kono- 
pljika  iciiskii.  Konopija  bjclojka  cvati  a  noma  roda; 
crnojkii  jjak  ne  cvjeta  a  inia  sjcme.  1^.  Novakovif''. 
DARj.  845b.  Bjelojke.  i  cmojke  kouoplje  zovu  se  u 
Uiiii'koni  okrugii  izbornice  i  sjemenjaie".  M.  Gjiirovic. 
ARj.  IV.  141a. 

criiojova,  /'.  njeko  drvo,  s  koga  .se  guli  kora,  te 
se  vrani  pletivo.  M.  Kovacevii''.  isp.  jova.  DARj. 
8451).  crno-jova,  crna  jova.  isji.  crnograb. 

crilSk,  ridi  crnook.  criiuka,  ridi  crnooka.  DARj. 
8451 1. 

rriiokapa*-, crni-ikapca, in.  die  Schuarsmiltse (Menscli 
der  eine  scltirarse  Midse  trilgt,  qui  nigrum  ciicullum 
gestat).  Rj.  crno-kapac,  covjek  koji  nasi  crmt  kapu. 
takii  sorii   II  ■'^rhiji  Bniiiicercc. 

i-riii)kM|)ica,  /'.  silrin.  atricapilla  Linn.  I'rogr.  spal. 
188(1.  isp.  cnioglavka.  l>ARj.  845b. 

crnokorac,  crnJ'ikorca,  m.  noz  cruijeh  kora  (kamzi), 
Hfcsscr  mil  scliwnrsem  Heft,  cuUer  nimnthrii  nigri. 
Rj.  criio-kurac.  vidi  crnokorast. 

criiokorast,  adj.  ernijeh  kora,  u.  p.  noz.  isp.  crno- 
korac. —  Kad  nie  bodn  ernokorastim  nozem.  M.  (tj. 
Milicevi(^.  DARj.  845b. 

eriu'ikos,  adj.  schwarshnarig,  nigra  capillo:  Oj 
devojko  cmokosa!  ue  gledaj  me  gola,  bosa.  Rj. 
crno-kos,  ernijeh  kosa,  vidi  karakos.  tako  slosene  ri- 
jei-i  debelkos(a),  dugokos,  srebrokos,  svilokos,  zlatokos 
(i  zlatnokos.) 

i-fiiokrfig,  in.  (u  V.  G.)  Art  giftiijster  Schlnitgcii, 
serpciitis  genus.  Pripovijeda  se  da  ova  sinija  ima  na 
glavi  tri  roga.  Rj.  die  Kreusottcr,  pelins  herns  li.  cf. 
sariinica?  Rj.'  ridi  podskok.  isp.  grabarka,  kanic- 
narka,  klecT-atica,  krugatica.  —  crno-krug.  za  driigw 
poln.  isp.  kriig  4.  To  ti.pepeljnk;i,  to  ti  cmokrug,  sve 
je  Ijutica.   DPosl.  13(5. 

cnioiiiaiijast,  adj.  hniiiiilich  iin  Gcsichle,  /hschs. 
Rj.  crno-nianjast._  ridi  crnipurast,  crnpnrast.  isp.  crnj- 
kast,  nacrn.  —  Covjek  crne  masti  t.  j.  cmoinanjast. 
Rj.  347a.  Bio  je  viSe  rigj,  nego  cmomaiijast.  Opit 
V.  iMilenko  je  bio  srednjega  rasta  i  lijep  i  cmomaiija<:t 
corjek.  kiovj.  74. 

CiriioinTr.  ni.  iine  viusko:  Drngi  se  primorski  knez 
Crnoinir  zali  sto  (Dubrovcaui)  livataju  i  prodaju  nje- 
gove  Ijude.  DM.  225.  Crno-mir.  imcna  tako  sloscna 
vidi  kod  Dragomir.  ukc.  od  Danicic.a,  ARj.  84(ia.  od 
toga  imena  kod  Zagreha  selo  Crnouierci.  hyp.  ('rneta, 
Crnoje. 

iTiioot-ir,  III.  der  sehwarsdugige  Jiingling,  jtivenis 
oculis  nigris:  Jnnafit'^u  crnoocicxi.  Rj.  momeic.  crnook. 

crnook,  adj.  schirarsiiugig,  nigris  ociilis:  A  za 
jedno  mlado  criuioko,  dala  b'  za  njga  hiljadn  du- 
kata.  Rj.  crno-ok,  «  koga  su.  crne  oci.  ridi  crnok, 
crnookast,  (jarnook,  carnookast.  Danicic,  ARj.  84Gb, 
ima  akc.  crnc^ok,  veled:  -oo-  se  mozo  sazeti  n  jedno, 
a  tada  se  i  akc.  niijenja:  crnok,  crnoka.  mijesajnc!'i 
sazeto  sa  nesazetijem  pisu  i  crnook.  —  Trece  mi  je 
crn'oka   djevojka.  Npj.   1,   239.    Da  ne    rodi,  jadna, 


ernooka 


138 


tirtatl 


druso  iVdo  .  .  .  kiio  tebe,  jadiia.  beloliku,  belolikii, 
i'Odku.  1,  .'!;!!•.  —  tiiko  sluiene  rijcvi  ridi 
,.k. 

.  i.iookii.  /'.  <lif  Schiriir:iiiiiii(ji\  piuiln  iiiiiH"  ociili>i. 
Kj.  I  rmuila  ztiialii.  i  iiiif  hijeloj  oni  knju  iiiin  oku 
m■^ju  cm  kruij.  ridi  carnooka.  2.  ridi  crnokji,  kalooka, 
vranoka.  —  u  Danicicti,  ARj.  846b,  iiki:  crnftoka. 
i.<p.  crnook. 

rrnAukast,  adj.  crnijeh  uiijii.  akc.  DARj.  !>4t>b. 
cidi  taniooknst.  ifp.  zn  iiiigt.  buljookast. 

rniookica,  /'.  jrr.ih  u  koga  ima  criio  kao  uko.  fju- 
ntri  s<    u   llrr.  I'AKj.  .S4lia. 

rrtitipiir.  ("riioiH'a,  m.  brdo  u  Velebitii.  Kj. 

trii(i|ii'rriira,  /'.  imiinophilu^  mclttnuccphidus.  Progr. 
spal.   l.voi.  I'ARj.  84t)b.  ptivn  od  roda  ip-milsa. 

••rnorop.  w.  —  1)  (u  Dubr.)  ridi  iikljata.  Rj. 
oriio-re|i.  rilxi  mor.ikit.  ridi  i  vrwosciv/,.  —  tako  ,<toi. 
aiipst.  vijorep.  —  '-i)  iidj.  u  ko(j(i  jc  cm  rep:  konj 
rriiiinii.  I!.  Knianitir.  l^ARj.  840b.  takm  adj.  dugorep, 
kratkorep,  kiL-orep,  bjelorepast. 

Cra^rf't-ki,  Oaorijei-ki,  adj.  Ry  sto  pripada  Crnoj 
/iVri,  (rmij  liijeci. 

••raOsI,  iTiiosti,  /".  ridi  cniina  1,  crnoiSa.rfJe  Schwfirze, 
hiiiredo:  craofa,  nigredo,  crnost.  Diim(i(,  ARj.  844a. 
iiAt.  847a. 

••rnostriff,  m.  iijeka  zmijn.  na  Brafiu.  A.  (Istojic. 
D.VRj.  847a.  frno-strig. 

rrnii^lrijcl.  in.  larhuphis  rira.r,  njeka  zmija.  usp. 
('rnostri;r.  liAKj.  847a.  criio-strijel. 

ornovrh,  m.  oriiianum  vuhjarc  L.  oko  Nisa.  S. 
I'elivaiiovir.  isp.  vranilovka,  vranilova  trava,  mra- 
viiia.-.  l).\Kj.  847b. 

rniovrskl,  adj.  5to  pipada  Ornom  Vrhu.  DARj. 
S47b. 

cniitvunnc-,  criifivunca,  m.  pastir,  koji  dr^i  samo 
irnc  tine,  tako  pro/.van  po  crnoj  mint,  koju  ima  od 
iijih.  l>.\Rj.  S47b.  crno-vunac. 

(-nioviinat'ki,  udj.  sto  pripada  crnovuncima.  DARj. 

!S47b. 

tTMpiira,  /.  crnpura  mala,  trava  koja  se  save  i  he- 
driuao  «■  jarrija  trava,  pimpinella  saxifraqa  L.  Oi. 
I'opovir--.  DAKj..  847b. 

criipiirast ,  adj.  —  Crmpurast  (criipurast)  ridi 
rTiioiiianjast.  Rj.  81,0a.  n  pred  p  maze  se  promijeniti 
nn  m:  crmpuni-st.  orn-purast,  drtigoj  poli  Danicic 
diirudi  korijcn  od  kuiin  je  i  puriti,  zapi'iriti  se  (zarr- 
rcniti  ae).  Korijeni  302.  Osn.  217. 

rrnfljr,  i«.  cm  krmiik.  i.tp.  bjebig.  crniiffa,  /'.  etna 
krmniii.  i«p.  bjebiga.  (jorori  se  u  Hrratskoj. 

yrnj.  III.  der  Wur'm  (am  Finrier),  paronychium. 
Rj.  ridi  crnac,  crni  priJt  (na  prstu). 

crnjak,  crnjka,  iii.  (u  Drobiij.i  nekakva  trava  (sedum 
ttlepliiitiii  L.)  koja  ima  u  zemlji  okruglo  koliko  pu- 
-ratio  zrno  i  jede  se.  Rj.' 

crnjan,  m.  ridi  crnik:  Jovane  i  crnjane!  Rj.  po- 
kiida  iiiuikomu  celjadetu  emu  u  prenesenom  smislu; 
nemiljalu,  zlu.  hyp.  ornjo. 

••rnj<;lj;  '-rnjMJa,  m.  DARj.  848b.  ridi  crnelj. 

••riijrnjc,  n.  Rj.  rerhul.  od  crniti  (i  se),  crnjeti  (i 
«■),  koje  ridi. 

i-riijoH,  crnim,  r.  impf.  —  1)  poatajati  cm,  sclm-arz 
ircrden,  nifiresco.  r.  pf.  nloz.  po-crnjeti.  Kod  ognja 
it«>  Htoji,  i  mii  I  gori.  DPohI.  4(i.  —  2)  sa  se  rejlcks. 
crnjfli  He,  crii'im  se,  liiti  cm  i  cminom  srojom  isti- 
cali  K,  Kchicnrz  amwhen,  nif/reo.  inp.  DaniCif;,  ARj. 
8.lSb.  —  NeSto  mu  se  u  ziibima  crvi  kao  jagnje  od 
pola  ijodine.  Npj.  2,  :J98.  Pojrledajder  na  bedem  od 
prada!  ka'  w  erne  Crnoyor.ikc  glare.  4,  91.  isp.  cr- 
niti He. 

rrnjka,  /".  die  Braune,  fnsca:  Sto  6u  plavki  boju 
ktii»ovati,  to  ^-11  crnjki  toke  sakovati.  Rj.  crnomanjnsta 
zennka.  ridi  frnojka. 

••rnjkast,  adj.  nchviirzlich,  suhniijer.  Rj.  dem.  od 
cm,  cidi  iiacm.  —  Preko  kruiSata  je  od  erne  ili  kake 


driige  cmjkastc  svilr  korol.  Kov.  41.  tnkrn  dciii.  adj. 
kod  crveiikast. 

••rnjo.  //(.  ridi  crnjan:  Uozo  i  crnjo!  Rj.  Inip.  ml 
crnjan.  ijcii.  crnja,  roc.  (Tnjo.  takra  hyp.  goljo,  maljo, 
maiijo.  piiso,  rnjo,  rogyo,  smoljo,  5vr<?o.  imcna  ridi 
kod  lljo. 

•■rnjiisika.  /'.  njcka  trava,  dobra  za  pcclo.  A.  Mak- 
siniovii'.   I'.MiJ-  84!la.  —  za  nasi.  isp.  aptika. 

iThjil^iiia, /.  (u  Lici)  rWJ  vristina.  Rj.  —  Vrislinii, 
imijiii.  od  rrijcsak,  ef.  crtijiisiiia.  Rj.  7(ia.  riili  i  vri- 
Stika,  fresina.  isp.  vrijes,  vrijesac,  vrijesak ;  IVijcs. 
Oluckeiihcidc,  erica  cornea  L.  Rj.' 
••rpanje.  n.  vidi  crpenje.  Rj. 
crpati,  pam,  rwW  crpsti:  Orjia,  Ijeva  vodicii.  Hoi'ii 
li  ti  doc  i)onioci  rrpnt'  vodieu.  Rj.  crpti  .vc  n  /iriirdin 
sitlislu  roda  ili  Uto  tcie,  u  jircne.senont  fniiislii  drniio 
iifo.  ridi  i  crc])ati.  dem.  crpkali.  —  Ja  raislini  du  lii 
jiravilnijc  bilo  cr/ie,  ncgo  crpu;  ali  je  oviljc  tako  na 
cetiri  nijesta.  Npj.  1,  2i)4  (Viik).  Koji  budii  [lili  vodii ... 
rukoin  crpajur.(i).  I.  Ancic.  Iz  kojih  iniajii  rrpati 
milost.  y.  Budinic.  sane,  pass.:  Gdje  ,sc  vrjm  obilato 
od  vrutaka  spasitelja  ziva  roda.  J.  Kavanjin.  DAKj. 
849b. 

crpi'lijc.  H.  das  Schiijil'cii,  haiistus.  Rj.  rcrhiil.  od 
crpsti.  ridi  crcpanje,  crpanje,  grabljenje  3.  dcin.  cr- 
pkaiijc. 

drpkaiiji',  n.  dem.  od  crpenje.    Rj. 

c-rpkali,  kam,   dcin.  od  crpsti.  Rj.    malim  sudicem  ! 
cr})sti. 

crpsti.  crpem,  r.  impf.  schopfeii,  hitiirio,  cf.  crpati 
crciiati.  Rj.  ridi  i  grabiti  3,  zahitati,  zahvatati  1.  den 
crpkati.  r.  pf.  sloL  iz-crpsti,  na-,  pre-,  za-;  zacrojmiiti. ' 
ijrum.  1.  preyj.  crpoh,  cfpe.  II.  prcyj.  cr'pijTdi  /  crpPdi. 
I.  prilofi  ci'pu(ji ;  II.  crpfiv,  cr'pavSi.  I.  pridjeo  cfpao, 
crpla.  II.  cr'pen,  crpena.  crpe  se  u  prarom  smislu 
voda  ili  sto  tece,  u  prenesenom  i  druyo  sto:  Sarjet 
je  11  srcii  f'ovjecijem  duboka  voda,  ali  covjek  razunian 
crpe  tja.  Pric.  20,  5.  S  radoScu  cete  crpsti  rodti  iz 
izvora  ovoga  spasenja.  la.,  12,  3.  .sa  se  pass. :  Gdje 
.se  roda  crpe.  Hud.  5,  11.  Cim  aam  ii  vaSem  rjecniku 
pobiljeiSio  sta  ce  se  crpsti  .  .  .  odmah  sam  zabiljezio. 
Kolo  14  (15) 

efta,  f.  Linie,  /yuy,  Strich,  Umriss,  Hiss,  Entvurf; 
linea,  lineamcntum.  dem.  crtica.  —  Ali  je  moskovski 
dvor  liolje  razinnijevao  i  poStovao  onu  slovenskii  ertu, 
za  kojii  nijc  niario  dvor  njem.acki.  DM.  124.  Gdje  je 
svetinja  dane  rijc^'i,  prekrasna  crta  slovenskoga  na- 
rodnog  svojstva,  jos  zamjenjivala  sva  formalna  jem- 
stva.  291.  Ti  se  brojcvi  crtuma  svojim  izdajn.  Star. 
1,  89.  Osobine  koje  razliknju  ove  narode  od  uaroda 
drugih,  samo  su  crte  u  njihovu  tipu.  Zlos  53.  akc.  od 
Danicica,  ARj.  849b.  (yen.  pi.  cfta).  za postanjc  isp. 
crtarati,  crtarn\iti. 

frtac,  crtifa,  m.  oiuij  koji  crta.  I.  Pavlovii;.  DAKj. 
849b. 

crtak,  crtdka,  m.  ridi  crtalo.  i  syn.  ondjc.  Tj.  Ko- 
vacevic.  DARj.  849b. 

crtalu,  n.  das  I'lhigcisen,  culicr  aratri  Kj.  u  pluya. 
ridi  crtak,  f'rtalo,  trcalo.  —  Zacrtnjak,  onaj  zaglavak 
u  phiga  sto  se  ujim  crtalo  odozgo  zaglavljujc.  Rj. 
201b.  Pliva  kao  crtalo.  Posl.  249.  Znao  je  plivati 
kao  \_crtalo.  Npj."  1,  XXIV. 

crtixnjo,  n.  actio  ijua  lineae  diicuntur.  8tulli.  verbal, 
od  crtati.  radiija  kojom  tko  crta  sto.  DARj.  850a. 

crlarriiijo,  n.  dan  Strcichen,  Herumfahren  mit  cinem 
Mcsser,  das  Hcisscn,  linearum  ductio.  Rj.  rerhul.  od 
crtarati.  radnja  kojom  tko  crtara. 

crtilrali,  ram,  v.  impf.  reissen,  lineas  duco.  Rj. 
crte  viici,  praviti,  v.  pf.  crtariniti.  isp.  parati,  pa- 
rakati. 

t-rtiiniuti,  crtarnem,  r.  pf.  cinen  Strich  maclicn, 
lincam  dmo.  Rj.  crtu  poruci,  ertu  naiiniti.  v.  ivi]if. 
crtarati.  isp.  parntiti,  jiaraknuti. 

cirlati,  criam,  v.   impf.  lineas  ducere.  Stulli.  deli- 


crtci 


—  139  — 


crvenjetl 


neare.  —  sa  se,  se,  pass.:  Urta  se  pisaljkom,  perom, 
samo  ne  ni:isnom  i^arom.  I.  Pavlovi^-.  I>AUj.  850;!. 
Npkiid  se  liiko  .  .  .  riiiiju  plaiiovi  /.a  hii<iii('iiost !  Zlos. 
05.  rcisscn.  zrifhticn.  i.ip.  crtarati.  r.  pf.  sin:.,  na-crtati, 
u  prcncseiioiii  .s-hi/,s7»  nijcxio  ojiisivati:  Kadovaii  u 
optV  vrtii  iliMjiiijjaje  po  vjoniom  lupriavanju.  Osvctii. 
DARj.  .SnOa. 

iTtci.  ii>.  lineameiitii,  5to  se  crtu  ili  ito  je  wtcr- 
tano.  T.  Pavlovii'.  DAKj.  HfiOa.  i.tp.  ocrt.  —  rijeci 
s  falrim  rucst.  Icud  ilercz. 

crtM-a.  /'.  ilciii.  oil  crta.  -  ( )(lmali  se  uvjerih  da 
je  ista  nika  ])isala  i  iiikoljsko  jevaiiiijelje.  I)  torn  sada 
ne  sumnjam  iii  iiajmanje,  svaka  mi  irtii-n  to  polvr- 
jyiije;  saiiio  je  sitiiije  i  Ijep'e  pisaii  holoiijski.  Daiiirie, 
Star.  3,  2. 

i-fv,  »«.  {(fen.  pi.  er'vi)  dcr  Wv/rm,  vermis.  Rj.  dcm. 
crvie,  /(;/;>•  ervak.  —  Crr  n  drvetu,  llolzwurm,  teredo. 
Rj.  l?areeiiia,  stogod  (jiunile,  n.  p.  jrlisla,  crc  i  I.  d. 
Rj.  Kia.  Vlasae,  vlasi,  <rri  (kao  dlake)  .<to  .sc  u  ranania 
zametnn.  Kj.  (ITh.  I'aiiirak,  irr  koji  se  ii  ovaea  i  u 
koza  u  rosiii  iiahizi.  Rj.  4M()b.  Pjevak,  err  u  sini.  Rj. 
504a.  Preiralj,  iiekakav  rrr,  koji  u  sirii  zivi.  Hj.  M\h\. 
Piiiidrav,  <•/•(•  koji  se  kod  inrsavijeh  konja  pod  repom 
ludazi.  Rj.  ()21a.  Crvi  ga  rastoiilil  Rj.  liiSa.  Usrrk. 
I  ir,  sto  /.ivi  Ijeli  u  goveda  ispod  koze.  Rj.  TtWl).  Kad 
tamo,  ali  glava  pvina  crri,  pa  smrdi  kao  buba.  Npr. 
142.  MetnuU  kome  crra  u  glavii.  (kazati  mu  Sto,  da 
se  uznemiri).  Posl.  178.  I'i.iti  kao  err  pod  korom  (kad 
drvo  gori  iia  vatrH.  2411.  Tako  me  crci  ne  tovili!  ;i(H). 
(Vr  .  .  .  ne  imzi,  nego  ijdmiie  Ujmizc)  ili  h((7(.  I'is.  2."). 
Nahodi  se  neiskazana  muozina  .  .  .  skoljaka  i  drugijeh 
mnrxkijch  crvi.  Priprava  105. 

cifva,  /'.  (II.  p.  u  buretu)  das  Wurmloch,  foramen 
fiti'tnm  a  tcredine,  cf.  ervotoe.  Rj.  rupa  liojn  nacini 
err. 

crviU'.  er'vea,  m.  iij/raru  dcm.  od  erv.  crv  mi  drrctu 
(quercKS  cncciferu  Linti.)  kao  siska,  od  kojcijii  hirii 
skerletnii  crrena  hnja;  pn  torn  znaci  ervae  sl:crletna 
crvenu   hoju,  pn  i  tkaiije   tc  boje.   carmosin,  caecum. 

—  Ovo  je  prilog  5to  (-de  uzimati  od  njih  .  .  .  portiru 
i  skerlet  i  crrac  i  tanko  platno.  Mojs.  ll.  25,  4  (skerltt 
i  crrac  -  skerlctna  hoja  koja  hira  od  crrca).  Da 
uzmc  dva  vra])ea  ziva  cista,  i  drvo  kedrovo  i  crrcn 
i  isopa  .  .  .  neka  uzme  zivoga  vrapea  i  drvo  kedrovo 
i  crvac  i  isop.  Mojs.  III.  14,  4.  (>.  (crrca  i  isopa,  ii 
gen.).  Ako  grijesi  vasi  budu  kao  skerlet.  postaee  bijeli 
kao  snijeg;  ako  budu  crrcni  kao  crvar,  postaee  kao 
vuna.  Is.  1,   18. 

ervilk.  ervka,  mi.  hiip.  od  erv.  Rj. 

ervfliije.  ii.  Rj.  vidi  ervljanje.  —  1)  das  Wurmig- 
sciii,  rcniiiciiliitio.  Rj.  rcrlxd.  od  ervati  se  1.  stanje 
u  kojcm  jc  Mo  god,  kad  sc  crra,  kad  se  krari  od  crri. 

—  'i)  dii.1  Lanscn,  dcpc.rio,  suhlatio  pcdicniorum.  Rj. 
verbal,  od  ervati  se  2.  radtija  kojom  sc  tko  crra. 

ervati  sc.  vam  se,  r.  r.  imp/'.  Rj.  ridi  endjati  se. 

—  1)  Wiirmer  crzeiKjoi,  iciirmstichiii  sciii,  rcrmiculnr. 
Rj.  krariti  sc  od  crri.  —  2)  sick  lauscii,  totio  pcdi- 
cidos.  Rj.  trijeliiti  sc  od  crvi,  od  vasiju.  t\  pf.  sloz. 
po-ervat!  se,  u-. 

crvt^mjifTka.  (ervenperka),  f.  —  1)  cine  Art  kleinen 
Vo(/eh  mil  rotliciii  Ocjicder,  acicula  rubra.  Rj.  ruticilla 
Briss.;'  Rj.^  isp.  eikaviea,  ervendae.  7;fM«  mala  crrc- 
nijch  pcra.  —  2)  Uothjlosscr,  cyprinus  rulilus.  Rj. 
Icuci-icus  rutilus  L.  Rj.''  riba  crrenijch  pera.  —  erven- 
perka, i  s  promjcnoui  ijlasa  n  pred  p  na  m:  crvem- 
perka. 

tTven,  /'.  (loc.  erv^ni).  —  1)  die  Rothe,  rubor, 
rubedo.  Rj.  stanje  u  kojcm  se  sto  crreni.  vidi  crijen, 
crvenilo  2.  —  Kome  svagja?  kome  vika"?  kome  rane 
ni  za  Jto?  kome  crrcn  u  oeima?  Koji  sjede  kod  vina. 
Pri(5.  23,  29.  C'rvenjeti  se,  biti  erven  i  si-ojom  crrenju 
kao  isticati  se.  Danieie,  ARj.  854b.  —  2)  (u  Zemunii) 
Scharlachfieher,  fehris  scarlatina.  Rj.  bolest.  —  3)  kao 
erven  cir,  Art  Geschwulst,  tumor.  Rj. 


crvcil,  crvf'na  (crvenl)  adj.  roth,  ruber.  Rj.  romp. 
erv^nijl.  posfanjcm  od  erv,  jer  jc  nnjrlsc  erven,  a 
znai-enje  ce  biti  doslo  osobilo  ml  onoga  koji  se  zove 
ervae  {ridi  crvae).  Danieie,  ARj.  852a.  ridi  e'rljen,  i 
priiiijcrc  ondjc.  ridi  i  rumen,  rumenit.  dcm.  ervenkast. 
—  Alat,  erven  konj.  Rj.  4a.  Crrcn  kao  vani])ir.  Rj. 
Tilb.  Jednii  sofu  crrcn'  garolilja.  Rj.  83b.  Poganeina, 
crvcni  rjctar,  Rolblant',  erysipelas.  Rj.  .Tllia  (ridi  brnka, 
i  syn.  ondjc).  Kao  da  je  haraee^(po  Bosni)  kiipio  (tako 
je  debeo  i  crveti).  I'osl.  130.  Sljepaeka  (je|  tikra  uz 
berbu  crvcna  od  novoga  vina.  2.50.  Crveni  .se  kao 
oderano  govece.  (kad  je  ko  sav  obueen  it  crrcne 
lialjinc).  344.  tS  dvora  erijeno,  a  iznntra  crveno.  DPosl. 
108  (nijc  Ii  ovdjc  erveno  crvljiro?).  Bit^e  vedro,  jer 
je  ncbo  crreno.  Mat.  tl!,  2.  Tijelo  ini  bjeSe  crrcnijc 
od  dragoga  kamenja.  Plae.  4.  7.  Njegove  lagje  plovile 
su  po  crrcnome  morn  do  same  Indije.  Prip.  1511)1.  78. 

ervenac,  ervenea,  m.  idliuiu  ccpa  L.,  crvcni  luk, 
crni  luk.  kapula.  (((/i  erljenae  1.  DARj.  853a.  yovori 
sc  u    llrr. 

ervi'ubrk,  /'.  "  koi/a  su  crrcni  brci,  u  pjesmi  o 
raku:  Pogji,  pogji,  zabo,  za  mojega  brata,  za  niojega, 
brata,  raka  sedmokraka,  raka  crrenhrka.  Xar.  pjes. 
srem.  DARj.  853a.  —  tako  sloz.  rijeci  kod,    bjelobrk. 

iTveiHlar,  ervendiVa,  m.  (u  Srijemu)  liothkchlien, 
motacilla  rubecula.  Rj.  pticu.  isj).  eikaviea,  erven- 
perka 1.  —  crvendae  (osn.  u  adj.  erven;  (]  je  do- 
dano  glasH  n,  kao  u  srndae).  Osn.  230.  rijeci  s  takim 
nasi,  kod  gbihae. 

Crvi'iiT  Urijt's,  m.  brdo  izmegjii  Crmniee  i  Pastro- 
viea.  Rj. 

(Tvi'iiika,  /'.  Rj.  —  1)  ime  ervenoj  kozi.  Rj.  — 
2)  erveno  vino:  Ivan  sjedi  na  tananoj  knli,  te  on 
pije  crveniku  vino.  Rj.  vidi  ervenjak.  —  Pa  donesi 
crveniku  vino  ...  Pa  donese  crveniku  vino.  Npj.  2, 
183.  184.  tako  dolazi  gotovo  svagda  zajcdno  s  rijccju 
vino.  —  rijeci  s  takim  nast.  kod  aptika. 

ervt'iiilo,  II.  —  1)  die  lUMic  (Farbcj  rubiu.  Rj. 
cim  sc  crrcni  (mazuci  Hi  inace),  crvena  boja:  Drvo- 
djelja  rasteze  vrveu  i  biljeii  crvenilom,  te.se  i  zao- 
kruiuje.  Is.  44,  13.  Oblaze  (prozore)  kedrom  i  maze 
crrenilom.  Jer.  22,  14.  vidi  rnmfenilo.  —  2)  die  Uothe, 
das  Hothgcfdrhtc,  rtibeum.  Rj.  .^tanje  u  kojem  .se  sto 
crreni,  sto  god  crreno.  vidi  erven,  erljen.  —  za  nast. 
K  I)  ridi  buekalo;  n  ~>)  bjesnilo. 

crvi'iiiti,  nun,  r.  impf.  —  1)  riithen,  rubefacio. 
Rj.  ridi  erljeniti,  rumeniti.  ciniti  da  bade  sto  crreno. 
V.  pf.  sloz.  o-erveniti,  za-.  sa  se  pass.:  Od  te  bolesti 
jedu  broc*',  travu,  kojorti  .se  pregja  crreni.  M.  Uj. 
Mili(''evie.  DARj.  853b.  —  2)  sa  se,  rcfleks.  roth  sein, 
rubeo.  Rj.  ridi  ervenjeti  se. 

ervonkast,  adj.  rothlich,  subruber.  Rj.  dein.  od  erven. 
vidi  revkast.  rigj,  rigjast.  rud,  ruraenkast.  —  ^'oda  .  .  . 
iza  nekakve  huke  i  crcenkusta  proteee.  Rj.  15a.  Izagje 
otok  bijel  ili  huhuljica  bijela  i  crvcnkastn.  Mojs.  III.  13. 
lil.  Ako  bnde  bolest  na  zidovima  kuenim  kao  rnpice 
zelenkaste  ili  crvenkastc.  14,  37.  Vino  crrcnkasto.  P. 
Bolie.  DARj.  853b.  adj.  s  takim  nast.  ernjkast,  luekast, 
Ijepnskast,  modrika.st,  plavetuikast,  rumenka.sl,  sarka.st, 
viekast,  viSnjikast,  voilnjikast,  zelenkast  i  t.  d. 

(•r\  eiiorcpka,  /'. ;  KodoroSie  (eoda  rossa --^  croeno- 
rcpka),  ptiea,  Rothschuanzchen,  ruticilla  phoenicurns 
L.  Rj.^  202a.  vidi  erljenguza.  erveno-repak,  osn.  drugoj 
poli  u  rej). 

tTvon|tf'rka.  /'.  vidi  crvemperka.  Rj.  erven-perka. 
isp.  tako  sloz.  rijec  _kaeipei"ka. 

iTvi'iijafa,  f.  (u  Sumad.)  —  1)  vidi  turgunja.  Rj. 
sljira.  —  2)  nekaka  jabuka,  Art  Apfel,  mali  genus. 
Rj.  za  nast.  isp.  ajgiraea.  y 

iTvi'iijak,  ervenjkka,  m.  vidi  cry enika.  2.  Rj.  crveno 
vino. 

ervoiijoiijo.  i>.  das  Rothcn,  rubefactio,  rubor.  Rj. 
vidi  erljenjenje. 

iTV^iijeti,  crvfenim,  v.  impf.   vidi  crljenjeti  (i  se). 


—  140  — 


eiiiualo 


PARj.  fiMb.  —  1)  postujati  criTn.  t).  pf.  sloL  po- 
orwiiii'ti.  »  <"<•«"'  '/<•  potrrda  i  imperfektintomu.  — 
•.»>  s'l  so,  rclhk.s.  Iiiti  i-rren  i  isrojom  crvetiju  hio  is- 
tirtiti  >■«•.■  ('iTfiii  se  kao  oderano  srovei-e.  (kad  je  ko 
sav  obiuVn  u  orveiie  lialjine').  Posl.  344.  Crretic  xe 
ruio  1*3  vnoviuia.  Kov.  33.  ridi  crveniti  se.  r.  pf. 
slo:.  7ji-fn-onjeti  se. 

rrvir,  m.  iieiii.  od  crv.  Rj.  i>/).  ervak.  —  Pa  se 
ovdje  svnuih  na  ovu  voilii'u,  te  malo  pijnuh  i  cledam, 
kako  se  ovi  crcici  siokaju  be/,  vode.  Npr.  272.  Ne 
boj  se,  cTcieii  Jakoi-ljer,  narodii'ii  Izrailjev,  ja  cii  ti 
pomairati.  Is.  41,  14. 

t-rvljanjc.  m.  vidi  iTvanje.  Rj. 

in  Ijiili  se,  i-rvlj."uii  se,  ridi  ervati  se.  Rj.  —  1)  Ira- 
rili  «■  od  crri.  v.  pf'.  sloi.  po-orvljati  se,  u-.  —  2)  trije- 
liili  se  lid  crvi  (od  usi). 

opvljiv,  lid}.  i€urmi<i.  rcrmiciilosus.  Kj.  sto  jc  od 
crri  rn.itoiriiii) ;  i  sto  je  pitno  crvi.  iVsp.  bv'iJak  fcrrljir 
lje.<iiik).  —  riiSljiv,  vidi  crrljir  (n.  p.  orah,  kesten, 
iir,  jabiika,  Mjival.  Rj.  (!24b.  Zavukao  se  kao  crvljie 
pii.i  111  korovi  I'osl.  !S2.  iSvejja  Ijeta  jedna  repa,  i  ta 
crrljii'i.  27'.i. 

I'rvljivic-a,  f.  (ii  Dalmaciji  u  selu  Cisti)  jedna  lokva 
(bam I.  Rj. 

rrvolji'iijt',  n.  rerhid.  od  crvoljiti.  radnja  kojom 
tko  crcidji. 

crvoljiti,  i-rvoljmi,  r.  impf.  sitiio  sto  raditi,  kao 
sitno  vesti.  sitno  i>lesti.  LWRj.  8u5b. 

rrvopTsak.  crvoplska,  m.  uarod  (koji  piSti  kao  crv), 
sirotinjji,  die  Bcdriiniitcn,  tiiiseri.  Rj.  —  Ja  sam  prvi 
kavsii  zaiiietmio,  crtopijiuk  na  dusii  uzeo:  kiid  ce 
moja  du5a  i  lijelo?  IS'pj.  4,  2il7. 

fr\  utoi",  /.  (/<)■  Wurmfrass,  via  teredmi.s.  Kj.  c.rvo- 
tO(\  Iriiij  kudu  je  crv  toiio  Hi  grizuo.  v^idi  crva,  rupa 
koju  iiiiiiiii  crv. 

crvHtoi'iiiii,  f.  Rj.  iTvo-tocina.  —  ]J  der  Wurm- 
/"r«s<,  jiiilcis  c  cornijiliune  per  rennet.  Rj.  prcisiiia, 
koju  rrr  :a  soliom  ostavlja  kudu  toi'i.  —  2)  (ii  Srijemu) 
Bi'irlupp,  lycopodium  cluvatum.  Rj.  hiljka. 

••(jftti,  etlm,  V.  impf.  vidi  cvjctati  i  syn.  ondje.  — 
Kapiiiika  rlijuie,  mu?,a  iiena  zvaSe,  a  on  joj  se  ozva 
ii:izobavSi  frrozdja.  DI'osl.  45.  postrinjem  je  rijec  ista 
koju  (iliisi  i  eavtjeti  t  cvatjeti.  samo  nije  umctnuto 
■X,  te  je  V  isnu-gju  c  »  t  ispalo.  I)anici(5,  ARj.  85(;b. 
sada  tiije  u  oliiciijii. 

rilbriljka,  /'.  kail  se  metne  daska  ili  balvan  preko 
balvana,  da  klinia  i  na  jednu  i  na  drugu  stranii,  pa 
dje<-a  postajn  i  na  jedan  i  na  dnigi  kraj  te  se  cubaju, 
die  Sdiaukel,  oscUliim.  Rj.  —  Cibati  .  .  .  na  cuhuljci 
prekretati.  DARj.  77()a.  rijeci  s  tukim  vast,  vidi  kod 
kiizaljka. 

i-libanjp,  n.  das  Scliaukeln,  oseiUatio.  Rj.  verbal,  od 
enbati  se.  rndiijit  knjom  se  tko  Cuba. 

rrlbati  se,  ciihain  sf,  r.  r.  impf.  sich  schaukeln, 
oscillo.  Rj.  djccii  stojcci  na  jednom  i  na  drugom 
kraj II  daske  eiibajii  se,  tuko  da  se  jedan  kraj  u  vis 
di:e  kad  drugi  dolje  2>ada.  vidi  prekretati  se.  isp. 
cibati  sc. 

rOc!!,  m.  Kj.  tovjek  od  plemena  Cuca.  —  Svijeh 
cii  ih  po  imenu  kazat':  dvije  Uuce  i  dvije  Bajice. 
Xpj.  4,  3(>. 

cdrak,  cdcka,  m.  Rj.  i)as.  hyp.  ciiko.  syn.  vidi 
kod  paM. 

(•Dranjo,  n.  das  Wieyen  auf  dem  Knie,  ayitatio 
in  ycnilnts.  Rj.  verbal,  od  eucati.  radnja  kojom  tko 
cuca  II.  p.  dijete.  dcm.  cuckanje. 

t-nciili,  cam,  r.  impf  auf  dem  Knie  wiegen,  agito 
III  ./.,.,/,,/.  Kj.  (Irzeci  dijete  na  koljenu  njihati  ga. 
ri'  -'.  dem.  r.  pf.  cucnuti. 

'  "  ,  m.  pi.  lij.  plemc  u  Crnoj  Gori  i  zemljn 

tiiija  plemena:  ])r;i[ro'',  planina  it  Curama.  Rj.  137b. 
Kiipi  donje  Cuce  svckolike.  ja  (-n  ijornje  brzo  oku- 
pili  .  .  .  pa  Hvc  pleme  Cuce  poknpiSe.  Npj.  4,  521. 
cvvjek  od  toga  plemena  zove  se  Cuca,  koje  vidi. 


Clkcka,  /'.  Rj.  scnsko  celjade  od  plcmemi  Cuca.  rnli 
Cuckinja. 

rnckiliije,  ».  dem.  od  cucanje.  Rj. 

i-ilckali.  kani,  v.  impf.  dem.  od  eucati.  Rj. 

CftckT,  adj.   Rj.  .sto  pripadii  Cucama. 

Cnckinjii,  /'.  Rj.  ^ensko  hljade  od  plemena  CficPi: 
Sto  ti  daje  Cuckinju  robinjii.  Rj.  vidi  I'ucka. 

I'nciillli,  nem,  r.  pf.  —  ]J  cinmal  auf  dem  Kn, 
iciegen.  Rj.  cucujuci  dijete  na  koljenu  jedan  put 
drmnuti  kofjcnom.  r.  imp.  eucati.  —  2)  sa  se  rcpcks.: 
Veselica,  3)  u  zasoneci,  cf.  cucnuti  se.  Rj.  .Wb  (a 
cucnuti  se  «  Rj.  ncma  na  sronie  vijcstu).  ! 

C'ikcii,    Wort,    Kinder    cinzuschliifern.    Rj.    ijlasovi ' 
kojima   sc   usjjarljuju    djcca:   Cucu,   cucu    na  kouiu, 
vuci  t'  niujku  zakolju.  Rj.  Cucu,  cucu,  koliilc,  kuflar  j 
ste  mi  hodilc?  Rj.  311b.  j 

riici'ikati,  I'Hciikmn.  r.  impf.:  Podranila  na  vodicu! 
Fata,  za  njoiu    Mujo  sitno  cucuknse:    ».Ie  s'  li.  Fate,, 
rano   uranila'.'      ilcic.   2H5.   Daniiii  ■ —  od  koya  je  i 
akc.  —  ARj.  S571)  ka:e:  kao  daje  pjcriiti  uz  tauiburu, ' 
mlurajuii  u  tumliuru.  ud  cukali,  kucati.  —  v.  jif.  sUiz. 
za-eilcukati  snaci  sto  i  zaculjati,  zaljuljati. 

(■rijksi.  /'.  slaba  rakija.  Rj. 

cilkruij*',  n.  ridi  kucanje.  Rj.  verbal,  od  cukali. 
radnja  kojom   tko  cuka. 

ei'lkiir,  citkra,  m.  (u  Boci)  ridi  .^ecer.  Rj.  iina  gen. 
i  cflkara.  isp.    l)akar,   bakia  i  bakara,   brliat,  hrpta  t 
hfbatji.  —   Hotio   bi  r.ukara   Ijuta.  DPosl.  27.  ridi  i, 
cukor.  I 

fllkiili,  kani,  v.  impf  (u  Budvi)  ridi  kucati;  Ko 
to  cuka  balkoni  na  vratima.  Rj.  kucati,  .s-  jircmjcitenim 
glasorimit:  cukali.  Korijeui  3"J.  v.  pf.  cViknuti ;  sloz. 
ziiinikati.  —  Cuka  Danil'  u  hijcla  vruta,  bijcla  niu 
vrata  otvorise.  Npj.  5,  14. 

i-nki!  Jiuf  zum  Hunde,  dass  er  fortgehe.  vox  pri>- 
pellenlis  ca)icm.  Rj.glusori  kojima  tko  tjera  psa  od  seiic. 

ci^kiti,  kun,  r.  pf.  (u  (irblju)  ridi  poljubiti,  cjeli- 
vati.  Rj.  ridi  i  cjclovali,  cjelunuti,  cjeliti,  paciti. 

i-nkiiiili,  nem,  v.  pf.  mli  kucnuti,  od  iega  je  % 
])Ostulij  prcmjcstirsi  glasove  k  i  c.  v.  impf.  cuknuti. 
—  Dubrovnik  je  kako  i  baCio:  cukni,  tako  vas  i  zu6i: 
DPosl.  20. 

crtko,  j«.  Rj.  hyp.  od  cucak,  koje  vidi.  —  cu-ko. 
iakra  hyp.  ciko,  cako,  djeko,  dzeko,  priko,  striko, 
zeko.  imenu  kod  Dako. 

cilkor,  m.  vidi  cukar.  DARj.  858b.  vidi  i  Se<Ser. 

rilkoriti,  run,  r.  impf  D.\Rj.  S58b.  vidi  Sec^eriti. 
V.  pf.  zaiMikorili. 

chkoriii.  '((//'.  D.VKj.  858b.  ridi  secerni. 

cukrciijaca.  /'.  sud  «  kom  se  dr'zi  cukar.  DARj. 
8581).  ilic  Zui-kcrbiichse.  —  za  oblicje  isp.  bibernjaca. 

ciilae.  cuU'u'a,  m.  ridi  puzdra:  Ustavi  kouja.  ispustio 
je  cular,  hocc  <la  mokri.  l>ARj.  858b. 

ciiljfijka,  /'.  (u  Hocil  )•/(?(■  Ijuljaska.  Rj.  vidi  i  culja, 
Ijuljajka,  jrepiljka ;  zalandzak.  ono  na  iemu  se  tko 
culja,  Ijulja,  Ijuljaska,  die  Schaukel,  die  llutsche, 
oscillum.  —  rijei^'i  s  tukim  nust.  kod  dubajka. 

etiljiiiije.  n.  (n  Dubr.)  vidi  Ijuljanje.  Rj.  —  Zlo 
culjdiije   Rista   beirovice.   Here.   211  (natpis  pjcsmi). 

c-riljali,  culjam,  v.  impf.  (u  Dubr.)  vidi  cibati,  Iju- 
Ijati.  Rj.  J  syn.  kod  Ijuljati.  v.  pf.  sloz.  za-culjati  (i 
se).  —  a)  Ijul.jati  u  kolijcvci.  —  b)  Ijuljati  na  l.ju- 
Ijajci.  vidi  i  zibati.  —  c)  i  sa  se,  rejleks. :  Pusti 
svijetnjak   da  se  culja.   M.  Pavlinovic.   DARj.  8593. 

l-nijka,  f.  (u  Dubr.)  ridi  Ijuljaska.  Rj.  vidi  i  cu- 
Ijajka,  i  syn.  ondje.  —  Zlo  culjanje  Rista  bejrovice  . . . 
Ko  Jovanu  .s  culjke  odfrovara:  Ijuljaj  bolje,  dijete 
Jovanel  Here.  211.  rijcii  s  takim  nust.  kod  kazaljka. 

riiiiciipa,   /'.   (u  Dubr.)    vidi  depna.   Rj.   zdrava   i 

dchela  djeroiinu  ili  zenturina.  isp.  copa,  luncnpa. 

i      ciiiu't,  m.  (u  C.  (i.)  tijesno  staklo,  eine  Art  Fluschc, 

lagenae  anyustioris  genus.   Kj.   tijesun  staklen  sttd, 

tijesna  Ijoca. 

cQnjalu,  m,  koji  ctmja.  I.  Pavlovi(;.  DARj.  859a. 


cunjnnjo 


—  141  — 


cvyet 


i-niijaiijc,     /(.    this    Scliiiolicrii ,    Ifcruiiixcliiiuffeln, 
•  iiicritdtio.   Uj.  ccrhul.  od  I'liiij.ati.  rudnja  kojom  tko 

I'ltiijafi,  njuiu,  !'.  impf.  ItcrHiiiscliiioherti,  qnacrito: 
■III  ti  crnijds  tniiio?  Kj.  tritziti  sta  zarirujnii  I  pre- 
iiirt'iiri.  ridi  oi'VMti,  pi-emetiiti,    rilati,  Sisnjati,  Uinjati. 

cilp!  cftpal  cupel  hcim  Tanze.  intcrj.  sdltimtis:  Op 
riiji!  ( )pa  citjKi  i:i<jh:  Kj.  iizrik  kuji  nc  pjcva  u  pjeumi, 

1.  ml  se   c'upka   /(/rajiiri :    Cup  cup,  cup  cup  drajrana. 
i;j.  to7a.  ()pa  ciipii  lijevk(\  Kj.  ."i'iTb.  isp.  hop. 

(•ii|iar,  cupra,  m.  (u  Uiibr.)  ridi  I'libar.  Kj.  blljha. 

('hptiilnjo,  n,  —  1)  das  lliip/'eii,  unltiitiii.  Kj.  rcrlnd. 
'\i}(l  ciipkati   1.  I'ojc  ridi.  —  'i)  ridi  ciicanjo.  Kj. 

(■npkad,  katii,  r.  impf.  —  1)  Jiiipfeii,  stilirc.  Kj. 
tidarnti  noyama  w  zcmlja  l:ud  sc  sitno  iyra.  v.  pf. 
icupmiti.  isp.  cup.  —  'i)  dijetc  nu  koljcnu,  vidi  ciicati. 
Kj.  dricri  dijetc  na  koljcnu  njihuii  ga. 

cnpiiiiti,  cupncin,  v.  pf.  hiipfen,  salire.  Kj.  sitnu 
ninijuci  jcdun  put  uduriti  nogum  u  zemlju.  v.  impf. 
nipkali   1.  isp.  cup. 

cftra,  m.  ridi  djcvojka.  Kj.  i  syn.  ondjc.  dcm.  curica, 
/"//).  ciirctak.  iiugin.  curetina.  —  I  ja  sain  ti,  cum, 
iiiiistorija;  hoccS  poi'i  za  nie  Hasan-airu?  .  .  .  Ja  sam 
■  'ird  ilaviio  isprok'iia.  Xpj.  ii,  477.  Darinka  na  glasu 
jjcvqika  .  .  .   Proglasi  se  ciira  na  sve  strane.  5,  2(i5. 

(•iirf'iijc,  n.  das  liinnen,  manatio.  Kj.  verbal,  od 
'iiriti,  kojc  ridi. 

riirrlak,  cnivtka,  m.  hyp.  od  cura.  Rj. 

I'lirMiiia,  /'.  uuym.  od  cura.  Kj.  —  takva  augm. 
Ind  babi'lina. 

cftru-a,  /'.  dcm.  od  cui-a.  Kj. 

cilriii,  iidj.  Kj.  .sto  pripada  curi:  Ciirin  zaklad. 
Ul'osl.  1-^. 

ci'irifi,  ci'in,  r.  impf.  rinnen,  mano.  Rj.  tanko  feci. 
r.  pf.  sloz.  iz-cunti,  pro-,  za-.  —  Ako  ne  curi,  a  ono 
kaplje.   I'osl.  7. 

rnrko,  m.  Rj.  imc  musko.  isp.  Ciironja.  —  taki-a 
fiijl>.  kiid  Bo.Sko. 

(I'lronja,  in.:  Ni  je  pikat  meso,  ni  Curonja  vlastelin. 
I'I'ohI.  7it.  ime  mukko  Hi  nadimak.  akc.  DARj.  860b. 
isp.  C'lirko.  —  isp.  ime  s  takini  nasi.  Radonja.  rijeci 
lull  bakonja. 

trAiicik,  til.  c-Viliifika.  /'.  der  Zwanziger,  ncka- 
li'isiijiAtistrijski  srchni  nornc,  n  koji  je  islo  dvadeset 
i/wanzig)  krajcara  stnrih,  a  tri  takva  norca  r>rijcdila 
sii  forintu.  ridi  i  vuneika,  francika,  prancika.  —  Lt'P  je 
iiiiimak  crancik.  Posl.  KiS.  Pli^ta,  kaze  so  za  cvancikn : 
vi'lika  pleta,  t.  j.  citava  cvancika,  a  mala  pleta  po 
•  f  'iiicikc.  Rj.  507a. 

cvao,  cvala,  ni.  {pi.  yen.  cvalova)  (u  Mostaru)  nekaka 
^ i  l:\kava  riba.  Art  Fisch,  piscis  genus.  Rj.  squalius  sva- 
li::e  Heck,  et  Kii.i'  Rj.-"  —  postanjem  od  tal.  sijualo, 
-'[uabis.  Dani(5i(',  ARj.  8li0b. 

cviYsti,  evatem,  »>.  impf.  ridi  cvjetati,  i  syn.  ondje. 
r.  pf.  sloz.  pro-cvasti,  raz-  (se),  u-.  —  Desnioa  vam 
rvfceni  cvala  .  .  .  Desnioa  ti  ovotkom  cvula.  Npj.  1, 
I  111.  147.  Sarajevo,  cvalo,  ne  rodilo.  1,  320.  Uz  put 
vasla  ruuiena  ruzioa,  uz  put  crula,  na  put  otpadala. 
II ore.  7.  Da  vidim  crate  li  vinova  loza.  I'jesm.  15,  10. 
.1:1  Navuhodouosor  bijah  miran  u  kudi  svojoj  i  cva- 
tijiih  n  dvoru  svoni.   l)an.  4,  4. 

cvat,  m.  ridi  cvijet.  Rj.  isp.  cvasti,  OA'atjeti  i  cvjetati. 

fviitpiijc,  n.  vidi  cvjetanje.  rerltal.  od  cvasti,  koje 
ndi  DARj.  S(i:.Ja. 

cviltjcd,  cvatim,  r.  iiiijif.  ridi  cvjetati,  i  syn.  ondje. 
'.  }if.  i^loz.  pio-cvatjeti,  raz-  (se),  u-.  u  Rj.:  cvatiti, 
tim.  isj).  cavtjeti,  s  kojiiii  je  jedna  rijcc,  samo  je  urdje 
umetniito  a  mcgju  c  i  v,  a  ondje  meyju  v  i  t.  Danicid, 
ARj.  8l>2a.  —  Te  ja  cvecc  vedma  cvatim  .  .  .  Onda  su 
visnje  cratile.  Npj.  1,  303.  Niti  lista  niti  cretom  cvati. 

2,  1(52.  Pra\a  slara  cvati  i  raste  bez  prestanka.  Pis.  (50. 
t'VSk,  »(.  (u  Srijeniu)   der  Honiijtiiaii,  mclliyo.  Rj. 

sok  koji  piVle  naberu  te  od  njega  bude  med.  DauiiSii'', 
ARj.  8t52b. 


evckla,  /'.  ridi  blilva.  Rj.  i  syn.  ondje. 

t'vt'laiijc,  n.  ridi  bukarenje.  Kj. 

evt'latl  M'.  cvela  se,   v.  r.  impf.  t.  j.  krinaCa,  vidi 

bukariti  sc.  Kj.  Iiriihncn  (von  Scliireinen),  suho.  vidi  i 
bucati  se  2  (kad  se  tjera  krmaiuij. 

Cvijaii,  111.  Kj.  ime  musko.  t'vijan  {osn.  u  (S'ijo). 
Osn.  141.  Iiyji.  od  ("vjotiniir.  —  j'ucc  puska  Sarida 
Cvijana,  za  njom  pyce  hiljada  pusaka.  Npj.  "S,  2<i(). 
hyp.  s  takim  nasi.  C'ojan,  Dejau,  Dusau,  Goluban, 
(xoran,  (irdan,  Gruban,  (ijukan,  Ilrislau,  Jevtan, 
Milan.  :\Iicau,  Ognjan  i  t.  d.  Osn.  138—141. 

(•v"iji'(''0,  n.  (coll.)  die  lilumen,  flores.  Rj.  dem. 
cvijet'ice.  —  Kogorodicino  cvijece,  lijer,  Ijiljan.  Rj. 
34a.  328a.  Jedan  tavan  vaslegjena  cvcca.  Rj.  bah. 
Gjurgjevo  cvijece.  Rj.  Ifilb.  Ivanjsko  cvijece.  Rj.  21  (ia. 
Okruniti,  n.  p.  suhu  ccijecc.  Rj.  45t5a.  .la  sam  lice 
gjulsoni  umivala,  otirala  lijcrom  cvijecem.  Npj.  1,  63. 
I)esnioa  vara  creceni-  cvala.  1,  14(5.  Uvenu  nii  cvece  .  .  . 
Lepo  cvece,  al'  je  rctko;  poslaSe  me,  da  ga  berem  .  .  . 
te  ja  cvece  vecma  rcnem  . . .  Te  ja  cvece  vecma  cvatim. 
Npj.  1,  302.  303.  Da  zaliva  rano  crece  ...  Da  1'  da 
lic.rem  kitu  cveca.  1,  3.30.  331.  Oj  ti  Cveto,  lepo  I'vcce! 
1,  33y.  Karantile,  moje  drayo  cvece!  1,  617.  Pru?.i  njemu 
tri  kite  crijeca.  Here.  10.  Ponese  .  .  .  razlicnoga  na- 
cinjenoy  crijeca.  Kov.  51. 

t'vljciMCC,  (I.  (coll.)  dem  od  cvijece.  Rj. 

fvijMiti,  cvijelun,  ridi  cvijeljati:  iSirotinju  nasu 
cvijeli.  Kj.  cvijeliti  koga,  iiniti  da  cvili,  jade  komu 
zadavati,  weincn  machen,  facio  jlere,  afjiigere.  v.  pf. 
sloz.  raz-cvijeliti,  u-.  —  Nemoj  izdati  sluge  gospodaru 
njegovu  .  .  .  nemoj  ga  crijeliti.  Mojs.  V.  23,  16.  Ah 
kceri  nioja!  vele  li  me  obori !  ti  si  od  onijeh  sto  me 
crijele.  ISnd.  11,  35.  Protivnica  je  njezina  vrlo  cvije- 
Ijasc  prkoscoi  joj.  h^am.  I.  1,  6.  Koji  vladaju  njini 
(narodom),  crijele  ga.  Is.  .52,  5.  sa  se  refleks.:  Da  ti 
cile  oci  i  da  ti  se  cvijeli  dusa.  Sara.  I.  2,  33. 

cvijM.janjc,  n.  das  Weinenmachen,  permotio  (al 
llctuiii.  Rj.  rcrbal.  od  cvijeljati.  radiija  kojom  tko 
crijclja  koga.  ridi  ovijeljenje. 

cvijeljati,  cvijeljam,  r.  impf.  weinen  machen,  facio 
flere.  Rj.  ridi  cvijeliti.  —  Da.ne  cv'jeljam  zalostive 
majkc.  Npj.  3,  491.  Da  hriscanske  dnSe  ne  koljerao, 
jaduii  naiu  Itraiu  ne  cv'jeljamo.  5,  244. 

cvijMjciijo.  n.  vidi  cvijeljanje.  Rj. 

cv'ijot,  )(.  {loc.  evijctu).  Rj.  vidi  cvat.  —  1)  (coll.) 
die  Bliithc,  jlos:  uzeblo  vode  u  cvijetu.  Rj.  stanje  u 
kojem  je  .Ho  kad  cvjeta  (i  u  prenesenom  smislu),  i 
vrijeme  takoga  stanja:  Brpska  je  drzava  bila  u  naj- 
vedoj  sili  i  cvetu  i  u  nadezdi  za  napredak.  MiloS  13. 
I  stari  sn  Grci  w  najvecemu  cvijetu  svoje  knjizevnosti 
pisali  razlicnijem  narjecijama.  Pis.  94.  8tara  je  knji- 
zevnost  naJia  bila  u  najboljem  cvetu  za  vremena  sv. 
Save . . .  Kad  je  (knjizevnost)  nikla  i  do  cvetu  pri- 
sperala.  Dani^ac,  Vid.  d.  1862,  18.  —  2)  (pi.  cvje- 
tovi)  Blume,  flos.  Rj.  pi.  gen.  evjetdva,  i  hez  -ov-; 
cvij&ta.  kad  glasori  evj  dogju  Zajedno,  moze  v  ispasti 
pa  .le  e  i  j  sastariti  u  (::  dctovi.  M  prarom  smislu 
cvijet  koje  god  biljke,  i  hiljka  sama  koja  se  crijeta 
radi  yoji;  jo.'i  s  kojom  rijeci  dolazi  i  kao  ime  bilju; 
i  sto  se  nacini  nalik  na  cvijet.  DARj.  864b.  liijec 
cvijet  ima  mnozinu  cvijeti,  cvjetovi,  kad  sc  mnoyi 
misle  jiojedince;  a  coll.  cvijece,  kad  se  misle  skupa. 
isp.  Obi.  11.  dem.  cvjetic.  hyj).  evijetak.  —  Behar,* 
of.  cvijet.  Rj.  23b.  Gorska  ruza,  bijel  planinski  cvijet, 
koji  se  zove  i  dokoljeua  i  'J'urcin-cmjet.  Kj.  95b. 
Ivan-cvijet.  Rj.  21.5b.  Nocurak,  nekaki  cvijet  koji  se 
no(?u  razrija.  Rj.  425a.  (Art  Ptlanze,  hcrbae  genus, 
po  torn  ordje  cvijet  snaci  biljka).  Prst^nak,  3|  carev 
cvijet.  Rj.  61Sa.  Po  livadi  cvijet  rascvatio.  Rj.  644a. 
Ro^ica,  svaki  cvijet.  Rj.  653b.  Trijche  sc  Sljive  Vd  cvi- 
jetu. Rj.  748b.  Prevrne  uzglavnicu  i  nagje  pod  njom 
travu  -hiUi  kao  zukovi  cvijet.  Npr.  113.  V  nju  ti 
b'jelo  lice,  ka'  cv'jet.  procetan.  Npj.  1,  44.  Ijivade  su 
ureJene  b'jelim  cv'jetom  i  crvenim.  1,  53.  1  pod  lozom 


Crijeta 


—  142  — 


eTjetnioa 


I 


bosur  trijet.  1.  278.  Ti  puno  ctrjeta  cetala,  a  malo 
roda  roiUlal  1,  ;>.W.  Nije  lepSi  erijet  procratio.  4.  '2i. 
Stari  ?vst  napije  zdraviou  :a  crjetora  i  darova:  ^Xa 
.-,J,  /,  I'etora  i  darova  .  .  .  darovima  sf  dari- 

va  .  I  kilili.-  Kov.  !K).  Lijepi  srlas  po  svemu 

svijiui  uo<io.  kako  Sto  nosi  tVla  ))0  iiiedenii  crijetit ! 
1-Jl.  Kako  je  rise  crjetora,  oiida  nije  stud;  1102:0 
kifii  11(1  mhjiio  strtikoru.  Straz.  ISyH,  17(!G.  Po  da- 
skama  kfilrovijcin  umitra  u  domu  bjehu  izrezane 
jabuke  i  crjetori  nurijetii.  Car.  I.  (>,  18.  —  -i)  od 
braiiia,  this  fcinMr  ^fclll,  furiita  DHhtilis.tima.  Kj.  « 
preiiexenuiii  smislu  vrijtiom  se  lairiVd  ono  sto  je  nuj- 
liolje  Umei/ju  ostiilo(iu  sroje  vrste;  i  uno  sto  jc  lijepo 
Hi  komu  tirtigo.  rrijef  od  brahia,  nujholje,  najsitnije 
hriiiuo:  Mantala,  jelo  od  hrnsnenogit  crijeta  i  od 
slatka  viua.  Rj.  :i45a.  ^fleci  erijet  a  Oarigrad  svijet. 
Po-sl.  180.  Laiiv  sv'jete,  nicy  lijepi  rr'jetc!  'Spy  2, 
441.  Od  kako  je  svijet  po.stanuo,  nije  Ijepsi  cvijet 
procvatio.  kako  bje.'e  vrijet  proc-vatio  u  lldbinji  u 
Turskoj  krajiui  iia  zafalu  Turkinja  njcrojka.  3,  129. 
Tu  popibe  erijet  od  Tiirakti  4,  77.  —  4)  ieusko  vri- 
jeme,  mje-oefina,  pranica,  prauje:  Vidjela  sani  se,  t.  j. 
dobilu  sum  erijet  Hi  vrijeme.  Rj.  60a.  —  5)  vodfeni 
cvijet,  die  EintiigslUege,  das  Ifferaas,  ephemera  lul- 
gata.  Rj.  lepiriv  nckaki. 

Cviji^ta,  /'.  Rj.  zensko  ime:  Oj  ti  Cveto,  lepo  cvetSel 
Xpj.  1,  339.  roc.  (Jvijeto.  Danifii?,  AKj.  867a.  — 
imeii'i  hnska  od  hilja  ridi  kod  ViJnja. 

rviji'tak,  cvijfetka,  »i.  —  1)  hyp.  od  cvijet.  Rj. 
ror.  sing,  cvijeee,  gen.  pi.  cvijetSka.  DaniCi*;,  ARj. 
8lj7a.  —  Cr'jetak  pads  od  naranfie.  Npj.  1,  20.  De- 
snica  ti  cretkom  ccalii!  1,  147.  —  3)  svaka  izmesju 
onijeh  smokava  koje  pn-e  prispiju,  od  prvocra   kola. 

isp.  cvjetunica.  l>.\Rj.  867b. 

rvijt'H,  cvijetl,  /".  2>l-  der  Falmsonntag,  dominica 
palinaruin.  Rj.  ridi  cvjetonftsije.  cvjetna  nedjelja.  Rj. 
8<)Sib.  po  nekim  krajevima  zove  se  crjetna  nedjelja  i 

cvjetnica. 

('vljftin,  111.  Rj.  ime  muSko.  vidi  Cvjetiniir.  s  takvim 

na.st.  imeiHi  ridi  kod  Bojin. 

("viJMo,  III.  hyp.  od  Cvjetimir.  u  presimenu :  Krsto 

Ccijetoric.   Daniea  1,  130.  voe.  Cv'ijeto.  DARj.   868a. 
4'vijo,  HI.  hyp.  od  Cvijetin.  Rj.  gen.   Cvija,  voc. 

Cvijo.  hyp.  od  Cvjetimir. 
fvik,    m.    kisela   surutka  u  Srbiji.   M.    Gjiu'ovii'. 

DARj.  8()8a. 

evil.  Ml.  lamentatio,  dolor,  stridor,   vika,  kakva  je 

ktut  tko  crili,  vika  od  zalosti,  kao  pbka.  vidi  cvilba. 

—  Prikloni  u.si  tvoje  da  CujeS  grozni  evil.  M.  Dr/.i(5. 

Ne  jadajte,   ne   pla(5ite  .  .  .  neg  se  u  srcu   sainirite  i 

pustite  gorke  crite.  J.  Palmotid.  DARj.  868a. 

fvilbn,  /'.  vidi  evil.   ?«   Dalm.  i  u  Srbiji:  Stade 

cvilba.   M.   Pavlinovi*'.    Necuvena  je  evilha  bila  po 

zemlji  od  Turaka.  M.  Gjurovi<?.  DARj.  869a.  —  osn. 

u  pviljeti.  rijeH  s  takim  nast.  kod  berba. 

i-vilOriin,   cvllovna,   adj.   (n.  p.  krmaCa)   vidi  bu- 

eovan.  Rj.  crilovna  je  krmaca,  koja  se  cvelja. 
<-vTlniili,  cvllnein,  v.  pf.   lamentari,  grunnire.  go- 

vori  se  o  celjadetu  kao  poceti  cviljeti,  zacviljeti;  i  0 

prasetu   kao   guritnuti:    Uvati    prase  za  uho,    prase 

ctilnu.  M.  Gjurovi(?.  DARj.  869a. 

i-v'lljanik,  m.  dno  u  vjevnjaku,  na  koji  sucu  cijeri: 

Kail  *!-  koja  cijev  nasuie,  ostavlja  se  dolje  m  cviljanik. 

-M.  HunW:  DARj.  869a. 
i-\  iljtMijc,  n.  das  M^chklagen,  lamentatio.  Rj.  verbal. 

od   cviljeti.   radnja   kojom  tko  cvili.   vidi  cmiljenje, 

cmilovanje.   —   Jer   fujem  glas  kao  porodiljin,    cvi- 

Ijenje  kao  iene  koja  se  prvi  put  poragja.  Jer.  4,  31. 
i-yiljpli,  cvifim,  v.  impf.  nehklagen,  lamentor.  Rj. 

villi   CMiilovati,   cmiljeti.  v.  pf.  prusti   cvilnuti;   sloz. 

pro--viljcli,   za-.  —    V   Cmoj    Gori  i  po   svim   okoli- 

naiiia  nicnirn  L'ovori  se  cmiljeti  mjcsto  cviljeti.  I'osl. 

XI.VIII.    (^riti,   Uif.i   gizdava   gjevojka.   Npj.   1,  42.''). 

N<^to  cvili  II  Htambolu  gradu;  da  1' je  guja,  da  I' je 


Vila  b'jela?  2,  319.  Cinli  paSa,  kako  lastaviea.  3.  76. 
(lorko  crili  devet  godinica.  3,  403.  Uze  Mijat  110- 
striiku  kandiiju,  sve  hajduke  redom  udaraSe,  nni 
crile,  kako  gorske  vile.  3,  435.  Sirotinja  u  nendji 
crili.  4,  179.  Crili  Anto  kako  Ijiila  guja.  4,  i!l.'i. 
Loznica  nam  «  nevolji  crili.  4,  249. 

fvirak.  cvirka,  m.  vidi  tSvarak.  postanjem  <id  cvri- 
jeti.  DARj.  871a. 

»*vj?taii,  cvjetna,  adj.  —  la)  sto  je  puno  crijeta, 
okieeno  cvijecem,  blumcnreich,  floridus:  Cvjetast,  kao 
crjetan.  Danieic,  ARj.  S72b.  Crjctcin,  Horulentus.  Da- 
niCic,  ARj.  874b.  «/.v.  od  Danieica,  .\Rj.  871b.  Prema 
posnom  triodu  nazvala  je  crkva  cvjetnijem  triodom 
veselu  sluJibii  za  ovo  vrijeme.  DP.  270  (pun  crijeta, 
u  prencsenom  smislu).  —  b)  cvjctm  i  cvjiitnT,  floris, 
floruni,  sto  pripada  crijetu,  sto  dulazi  od  crijeta: 
Crjetni  prah  .  .  .  Cvjetni  praSak  .  .  .  f>ok  rrjetni. 
DARj.  S71b.  —  2)  u  Rj.  samo  «  slozenijem  oblicima: 
cvj&tm,  tna,  tno,  n.  p.  nedjelja,  die  Palmnoche,  heb- 
domas  palmarum;  cvjetni  ponedjeljuik.  Rj.  sto  2""^' 
pada  cvijetima,  crjetonosiju :  Pomozi  crjetna  i  velika. 
(i  jo5  dvije  tri  oko  nje!  t.  j.  nedjelje).  Posl.  255.  U 
nedelju  eretnu.  Danica  3,  242. 

('vjetaiia,  f.  ime   ?.ensko.   Rj.  —   imena 
s  takim  nast.  kod  Andrijana;   imena   od  bilja  koi 
ViJnja. 

I'vjfttaiij,  cvj'fitnja,  m.  bice  pjesniiko  ime  mjesecu, 
kao  crjetni  mjesec,  mcnsis  Majus.  —  Miseca  critnja... 
Prvi  dau  miseca  critnja  obicaj  jest  ...  P.  Zoranii?. 
DARj.  872a.  i'idi  svibanj,  maj. 

cvji'tfliijo,  «.  das  Bliihen,  flos.  Rj.  verbal,  od  cvje- 
tati,  koje  ridi. 

cvjctar,  cvjeti'ira,  m.  tko  goji  i  tko  prodaje  cvijeee. 
DARj.  872a. 

fvjt'larica,  f.  zensko  celjade  koje  goji  i  prodaje 
cvijeee.  DARj.  872a. 

fvjf'tarifin,  adj.  sto  pripada  cvjetarici.  DARj.  872a. 
I'VJCtast,  adj.   krava,   eine  Blcisse   an   der   Stirne 
habend,  macula  alba  in  fronte  praeditus.  Rj.  sto  iina 
na  ceht  bijehi  biljegu  (kao  erijet),  n.  p.  krara. 

("vjetJiiiu,  m.  ime  niuJko.  Rj.  vidi  Cx'jetirair.  — 
imena  s  takim  nast.  vidi  kod  GjuraJin. 

evjt'tad,  cvjfetam,  v.  impf.  —  1)  bliihen,  floreo. 
Rj.  vidi  captjeti,  canjeti,  ctjeti,  cvasti,  cvatjeti,  <5etati. 
v.  2>f-  sloz.  iz-c\^'etati  {i  iJcetati),  pre-,  pro-,  raz-  (se), 
U-.  —  M  pravom  i  2>''enesenom  smislu  {is2>.  cvijet): 
Ptice  poju,  cretaju  ruziee.  Npj.  I,  395.  Pod  nod 
tikve  cvjetaju.  Posl.  251.  U  velike...  voce  cvjeta,  t.  j. 
u  najbolje.  326.  Bademi  po(5inju  cvjetati.  Kov.  33, 
Vi  kaiSete,  da  za  mene  u  Resavi  cveta  Venera.  Strai, 
1886,  1104.  BjeSe  napupila  i  cvjetala  (palica),  i  ba- 
demi zreli  na  njoj.  Mojs.  IV.  17,  8.  Kad  je  najleps^ 
(knjizevnost)  rretala.  Danicit',  Vid.  d.  1862,  18.  Kad 
je  kalugjerstro  nnjljepse  crjeiulo.  DP.  255.  —  2)  cvjeta 
voda,  kad  u  proljece  nekaki  mali  bijeli  lepirici  povrh 
vodc  lete  i  po  njoj  padaju.  Rj. 
«-vji'(i('-,  m.  dem.  od  cvijet.  Rj. 
(,'vjfctliiiTr,  m.  ime  musko.  Cvjeti-mir.  takva  imena 
vidi  kod  Budimir.  —  Gvijo,  hyp.  od  Cvjetimir.  Dani- 
6\6,  ARj.  868a.  akc.  873b.  hyp.  Cvijeto,  (-vijetin, 
Ovijo,  Cvijan,  CvjetaSin,  Cvjetko,  Cvjetoje,  CvjetoS, 
Oetko. 

C'vjftko,  III.  ime  mu5ko.  Rj.  hyp.  od  Cvjetimir. 
izmegju  c  i  j  moke  ispasti  pa  se  c  i  j  sastaviti  u  (: : 
Cetko,  koje  vidi.  takva  hyp.  vidi  kod  BoSko.  —  t'etiri 
mu  izgubiSe  druga:  od  Grahova  Cetka  barjaklara. 
Npj.  5,  3.55. 

Cvjetna,  f.  ime  zensko:  Cetna  (Cvjetna).  Rad  1, 
111.  akc.  od  (!'etna.  za  nast.  vidi  Bekna.  —  osn.  u 
Cvijeta. 

cvjt'diT.  ((///.  Rj.  ?'iV7i  kod  cvjetaii  2. 
i-vjclnica,  /'.  cvji^tna   nedjelja.   vidi  cvijeti.  DARj. 
873b. 


CTjetDjak 


—  143  — 


Sabriea 


cvj^tiiji'ik.  III.  poralia,  vrt  za  cvije<^e.  DARj.  8731). 
Illumniiinrteii.  ridi  jrjiilistan. 

('vjftojc.  III.  iine  musko.  Rj.  hyp.  od  Cvjetimir. 
'■ilrrii  lii/ji.  ridi  liod  Hliijiojt'. 

(•VJctoiuVsijc,  II.   vidi   cvijeti:    Pred    Ristovo   pred 

rjitoiiosije.   Rj.    iz  Itijiya   crkreiiijch   pieslo   u  nu- 

riidnc  pjesnie.  —  Niti  ima  rijec'i  (u  iiaroiliiom  jeziku), 

koje  se  svrSuju  na  ije  osim  njekoliko,  koje  sii  uzete 

iz  i^Iavenskoga  jezika.  Pis.  15. 

cvj&tonjii,  111.  cvjetast  vo,  Ochs  der  eine  Blfisse  an 

'lev   Stirne  hat,   bos  notiim    album   in   fronte  habcH-S. 

Kj.  V  izniegju  c-  i  j  nioze  i.tpasti,  pa  sc  c  i  j  xaataviti 

I  (':  <''etonja,  koje  ridi.  —  s  tukim  nast.  itnena  volo- 

'iiu  vidi  kod  vo. 

CvjMo.s,  (.'vjel&.'a,  m.  ime  mu.'ko.  Rj.  Ityp.  od 
t  vjetimir.  —  takva  hyp.  ridi  kod  BjeloS. 

cvj^toiii.  f.  (ii  GrbljiO  ime  kozi  koja  je  evjetasta. 
Kj.  —  rijeii  s  takiin  iinst.  ridi  kod  bjelofa. 
•  I     ovjt'diljji,  f.  Rj.  ime   kravi   koja  je  evjetasta.  Rj. 
—  iniciiii  kravama  s  oriikim  iiast.  kod  krava. 

fvjotiiiiifii,  /'.  Crjctunicc  uezdrele  kad  se  met-e, 
budu  zdrele.  DPosl.  12.  Zore  mi  pisa  da  je  neka 
smokra  vrlo  slutka,  a  tada  je  jamaOno  ista  koju  Dela- 
bela  kod  rijeei  fico  zove  fwo  /lore,  petrovaca.  X.  ake. 
od  Danicica,  ARj.  874b.   isp.  cvijetak  2. 

I'Vtikii,  evoke,  /'.  koliko  se  jedan  put  moze  srknuti. 
Danifiii',  ARj.  !S74b.  ridi  jriit  2,  giitae,  iriitljaj,  uate- 
gljaj.  isp.  zdrkljaj.  —  u  Rj.:  Cvoke,  genet,  in  der 
Redensart :  u  poke  uema  ni  evoke,  iiiit  einer  halben 
Oka  ist  niihts  zu  machen,  ncc  operae  pretium  est 
biberc  dimidiam  ocaiii.^  (ii  poke  =r^  u  po  oke). 

(•vAkaiijc,  M.  das  Srhmatzen  (laiites  Kiissen),  o.scti- 
latio  cum  sonitii.  Rj.  vcrbul.  od  cvokati,  koje  vidi. 

fv6k:iti,  evokam,  c.  impf.  schmatzeii,  cum  sonitii 
oscidor.  Rj.  ridi  emakati,  i-mokali.  cjelivati  ruzno,  da 
se  CH]c  r.  pf.  cmoknuti. 

cvokiiiili.  nem,  r.  pf.  schmaizen,  cwn  sonitti  oscii- 

lor.  Rj.  poljiibiti,   cjcluiiuti   ruzno,   da  se  ciije.   ridi 

cmoknuti,  Stuknuti  ;>.  v.  impf.  cvokati.  —  Onda  dijete 

potegnu  za  uho  evoknuvSi  usuaraa  (koje  se  ne  moze 

ispisati).  Rj.  154a.  Povuku  dijete  za  uho  i  ustima  kao 

cvoknu  —  koji   se  glas   ue  moze  zapisati.   Posl.  232. 

cvokolaiijo,  n.  ridi  cokotanje.  Rj. 

(■\  okotati,    evokoi'em,    r.    impf.    (u    Srijemu)    ridi 

cokotati.  Rj.  drhtati,   n.  p.  od   zime.  cidi   i  bobotati. 

c-volika.  f.  (u  8rijemu  cima)  ridi  bacva  2.  Rj.  ridi 

i  bik   2,    vreteno  3.  —  bacva   2  (stablo  u  prorasla 

crnoga  luka,  na  kojcmii  je  gore  sjeine).  Ej.  18a. 


«-vreak,  cvreka,  in.  Art  Insect,  cf.  stri6i«5.  Rj.  vidi 
i  evr(5ak,  strieak,  makazar,  rau5,  Sturak.  die  Grille, 
cicada  orni  L.  Rj.'  isp.  krijes  3,  krijeJ.  bubiiui  koja 
crrci. 

♦•vreaiije,  n.  das  Zuitschern,  fritinnitus,  stridor. 
Rj.  rerbal.  od  cvr(!ati,  koje  vidi. 

cvrfati,  evr'fim,  v.  impf.  zwitschern,  friiinnio,  .itri- 
deo.  Rj.  cvri-i  cvrcak,  ptica  (dein.  cvrkutati),  svirale, 
cavli  konjski  na  kaldrmi,  vodu  kad  se  lijeva  na  sto 
vruce  (i.i]).  evrknuti  2),  i  t.  d.  v.  pf.  cvrknuti.  — 
Brzelj,  tica  plava  a  po  trbuhu  6agjasta,  najvi.5e  u 
jesen  crrci.  Rj.  43a.  Rubnji  biju,  a  crrce  srirale,  a 
pucaju  puske  begluekinje.  HNpj.  4,  344. 

fvrfcz,  m.  evrka  od  eega  masna  kad  se  peee  ili 
kad  gori.  isp.  evrdati.  DARj.  87.oa.  vidi  i  cvrka.  — 
rijcci  s  takim  nast.  kod  dere^. 

vvfi-v,  n.  eibiis  frictus,  przeno  jelo.  D.VRj.  875a. 
u  Hrvatskoj  je  evr(5e  osobito:  jelo  od  jaja  na  masti 
criiih. 

(•vri'iijts  n.  liquefaftio,  topljenje  (masti).  DARj. 
875a.  rerlml.  od  cvrijeti.  vidi  cvarenje. 

evriji'(i,  evrem,  r.  impf.  gram.  I.  pregj.  cvrijeh. 
II.  cvrah.  1.  prilog  cvrii^^i.  II.  cvfv,  cj-fvSi.  I.  pridjcv 
cvro,  evfla.  //.  cvft,  evfta.  zapovj.  cvri,  cvfimo,  cvfite. 
ridi  cvariti.  kao  prziti,  topiti  n.  p.  mast,  solo.  v.  pf. 
sloz.  raz-evrijeti  se. 

cvrka,  /'.  das  Oezwiischer,  clangor.  Rj.  glas  koji 
se  cnje,  kad  sto  cvrci.  vidi  cvrka,  evrcez.  —  Cvrcez, 
crrka  od  eega  masna,  kad  se  pefie  ili  kad  gori.  Dani- 
eid,  ARj.  875a.  Stoji  cvrka  carla  po  kaldrmi.  HNpj. 
3,  388.  Momei  rasplasivali  vrapce,  da  cvrkom  svojom 
domarina  ne  probude.  Mil.  12. 

c-vrkiMiti,  cvfknem,  v.  pf.  Rj.  r.  impf.  cvrcati.  — 
1)  ziritschern,  fritinnio.  Rj.  poceti  cvrcati,  ptistiti 
glas  kaki  je  crrka.  n.  p.  cvrkne  crrcak.  —  A  cvrknuse 
cavli  po  kaldrmi,  od  avlije  s'  otvorise  vrata  .  .  .  raz- 
jahase  ate  u  avliji.  HNpj.  4,  234.  —  2)  ziritschern, 
schwincH  (M'usser  aiif  i'euer  gegosscn),  strido.  Rj. 
crrkne  n.  p.  voda,  kad  se  prolije  na  sto  vruce. 

evifkrit,  m.  clangor,  cvrkutanje  pticje.  DxVRj.  875b. 
n.  p.  cuje  sv  cvrkiit  pticji. 

t-vrkfltaiijo,  /(.  dus  Zuitschern,  garritus  (avium). 
Rj.  rcrhul.  od  cvrkutati,  koje  ridi. 

fvrkfitati,  evrkueem,  r.  impf.  zuitschern,  garrio. 
Rj.  dem.  od  cvrcati.  crrkucu  ptice.  v.  pf.  cvrknuti  1. 
—  Slarujak  .  .  .  bez  toga  cvrkuce  samo  kao  vrabac. 
Priprava  43. 


V 

c. 


1.  fa,  ni.  inderl.  (u  Backoj)  rerkiirzt  statt  fiica:  ca 
Paja,  ca  Steva,  ca  Pera  i  t.  d.  Rj.  —  Srblji  govore  u 
brzom  izgovoru  .  .  .  prilj,  ca  (prilj  i  ca  najviSe  po 
BaCkoj  n.  p.  prilj  Jova,  ca  Paja)  i  t.  d.  mjesto  pri- 
jatelj,  cica.  Nov.  »Srb.  1817,  .534.  Ca  Stera  .  .  .  u 
dvoru  Ca  Stevinu . .  .  (h)vala  Ca  Stevi  .  .  .  kad  nema 
Ca  Stere  u  Karlovcima  .  .  .  sa  Ca  Stevom  .  .  .  kopiju 
Ca  Sterina  pisma.  t>traz.  1886,  86ti.  1226.  1287.  1475. 
vidi  fica,  cika,  Oiko,  dundo,  striko,  strie. 

2.  fik,  gorore  cakacci  mjesto  sto.  isp.  cakavac.  akc. 
od  P.  Budmana. 

c&bar,  cabra,  m.  der  Zober,  labritm,  ras  aquale. 
U  naSega  cabra  gvozdene  usi.  (Posl.  333).  Rj.  gen. 
pi.  cabdra,  fabrov.i.  D.VRj.  S7()a.  sud  drren  za  rodu 
i  za  drugi)  stu.  i.yi.  eabreniea,  cabriea.  dem.  cabric. 
—  Megju  sobom  viuo  donijeSe,  do  dva  cabra  crve- 
nogu  rina.  Npj.  2,  225.  Jedan  iabar  zezene  rakije, 
po  dva  cabra  crvenoga  vina.  2,  389. 


fikbrenT,  (cabrfenT),  adj.  n.  p.  usi,  Zober-.  Rj.  sto 
pripada  cabru,  n.  j).  dabrene  usi. 

e<lbrouiea,  /'.  vidi  t^abrica:  Dok  pomuzem  hiljadu 
ovaca  i  namuzem  dvadest  eabreniea.  Ej.  sud  kao 
cabar. 

fAbreiiTk,  m.  die  Zoberstange,  pertica  portando 
labro,  cf.  (.^abrenjak.  Ej.  motka  na  kojoj  se  nasi  cabar, 
eabreniea,  cabriea :  Pronesose  ga  na  cabrenikii.  (rece 
onaj  koji  po  drugi  put  ne  <?e  da  kaie).  Po.sl.  264.  — 
cabrenik  prema  cabrenjak,  vidi  anatemnik  prema  ana- 
teninjak. 

fjtbrcnjak,  m.  vidi  Cabrenik.  Rj. 

('•iibrica,  /'.  eiii  Wdnnchen,  vasculum.  Rj.  sud  kao 
malt  rnliar.  vidi  eabreniea.  dem.  eabrieiea.  —  Zatop, 
kuhan  i  sitno  isjecan  drob  od  kakva  zivineeta,  koji 
se  poslije  poprzi,  pak  se  stavi  u  kakvoj  cabrici.  Rj. 
iy8a.  Naieo   kavu  s  kupusom,   eabricu  sa  sirom  ili 


i^abrifica 


—  144  — 


Sajan 


slitrupom.  Rj.  412a.   Pak  se  (drobl  onako  vriu'  .ta.tpe  \ 
u  aihritu.  Rj.  tUihi. 
t-ftbririra,  /.  rfcwi.  <)(?  i^abnca.  Rj. 
riibrir.  «i.  ■'""■  <«'  ".'abar.  Rj. 
iiihronosn.  >"•  der  Zohertniger  (z.  B.  in  der  IT  cin- 
.  '  .'.mm.  Rj.  I'abro-uoS.i,  A-oj»  «osi  cnb»-or«, 
re   rinotirad.  —  fiiAo  .f^oi.   rijeci  ridi 

(Ai'suki.  adj.  sto  pripada  Caiku:  Ta  Cuciicka 
i-rkva .  .  .  stoji  i  danas.  Daniea  1,  35.  ake.  od  Buni- 
cicfi,  AKj.  8T7a.  vidi  (.'acanski. 

OiU-ak.  I  itfka,  mi.  Rj.  rwros  u  Srhiji.  —  1  na 
Ctiiku  iicinise  kavvru :  Cacak  su  ti  popalili  listom . . . 
Pa  u  Ctiiku  logor  iiciuiSe.  Npj.  4,  355. 

ii\h\k.  ciU^ka,  iii.  (u  Srijemu  i  u  Hrv.)  ii'rfi  t-agalj. 
Ri.  iinide  po  pittti  od  .■smrslct  Hi  osuscna  k<da. 
"(iit-anin.  m.  corjek  iz  Caiku.  DARj.  S77a. 

(aianski.  udj.  sto_pripada  Caiku.  DARj.  ,877a. 
Hpraro  .<(«  pripada,  Caianima,  pa  po  njima  Cacku. 
ridi  I'acai^ki. 

(•ai-knlii-a,  /".  eim  se  ziibi  fackaju,  Zahnstocher, 
dtHti^ralpixtm  :  Dajdete.  lyeco,  one  moje  suhne  cacka- 
Jice,  ne.'to  me  iulja  u  onome  iiiome  pokvarenoni  zubu. 
Npr.  5.  akc.  o(f  I'anifica,  ARj.  820a. 

(■]k(-kanje,  II.  das  Stocheni,  fossio.  Rj.  verbal,  od 
OaOkati.  rudiija  kujoiii  tko  caika  n.  p.  ziibe. 

riki-kati,  Cfafkain,  v.  impf.  n.  p.  zube,  stochern. 
fodio.  Rj.  trijchiti,  iistiti  sto,  n.  p.  zube  zabadajtici 
cim  H  njih.  ridi  ckati,  grgati.  v.  pf.  sloL  pro-6a6kati. 
i.'ip.  i-ai'kalica. 

t-at-kurit,  adj.  n.  p.  put,  t.  j.  pun  cacka,  klumpig, 
(llebosus.  Rj.  vidi  ragljevit,  d^ombovit.  —  adj.  s  takim 
nusf.  riVii'  kod  barovit. 

i-ikfonjo,  II.  das  Lesen,  lectio.  Rj.  verbal  od  <5atiti. 
vidi  catanje,  i  syn.  ondje. 

t-ikdi'fsa,  /'.  iine  kozi  mrkoj.  DARj.  877b  (cagjasta). 
isp.  za  nasi.  brnjeSa,  more«»,  rigjefa,  vrane^a. 

i-ftditi,  dim,  c.  impf.  —  1)  russiy  uerden,  fuli- 
(ji)ie  iiidiici.  Rj.  iiepreluzno,  postajati  cagjav.  v.  pf. 
.«/oi.  o-t'aditi,  po-.  iiV?i  fapjiti.  isp.  t'agjaviti  se.  — 
2)  prelazno.  cinitida  hude  sto  cafijavo:  Osta  Hasan 
u  Gospicu  svome  drur  iadeii  a  Ijubu  Ijubeci.  HXPj. 
3,  453. 

t-&ilonja,  (cddonja),  »i.  ime  volu  mrku.  DARj. 
878a  (cayjast).  takca  imena  kod  vo. 

r&dor,  cadftra,  i«.  dus  Zelt,  tentorium,  cf.  Sator. 
Rj.  pi.  gen.  eadora,  (5adi>r6va.  Dani6i<^,  ARj.  878b. 
coll.  fadorje.  isp.  cerga.  —  Penjuli,  peti  cudor. 
Rj.  .541b.  1'rope.se  bijele  cadore.  Rj.  610b.  lUtzapeti, 
razapinjati ;  raspeti  raspinjuti,  n.  p.  cador.  G27a. 
640a.  b.  Raspela  aam  -tvilen  cador  u  poljii.  Npj.  1, 
153.  Til  ostase  tri  sta  cadorora.  .5,  154.  Oofrje  >iilQ5ii 
pod  cador.  MiloS  ft9.  Nacini  se  boyat  cador,  sa  dva 
prcgratka.  Prip.  bibl.  48. 

r-i\durjo,  M.  coll.  od  ^;ador.  cadori,  mnostvo  cadora. 
—  .""to  j'  u  vodii  borje  poniknulo,  to  je,  Ijiibo,  bijelo 
iiidorje.  Npj.  4,  450.  Da  uiicsu  careve  topove  i  svi- 
leno  careno  cadorje.  5,  360.  akc.  od  Daniciia,  ARj. 
87»b. 

radurski,  adj.  n.  p.  vrata,  Zelt-,  tentorii.  Rj.  sto 
pripadii  radoru,  iadorima. 

riiduija,  /'.  ime  mrkoj  kravi.  DARj.  878b  (i:a(jjasta). 
iakra  imena  kod  krava. 


tn 


(■ftfran,  »n.  ridi  .Safran.  Rj.  ridi  i  Savran.  —  Ugleda 
i  konja  .  . .  IriY-e^ra  hila  kuo  cafraii.  Npj.  97. 

i-i^ttlj,  I'iigljsi,  m.  ijefrorner  Kolli,  lutum  conge- 
liUum.  Uj.  ridi  rarak.  —  rijeci  s  takim  nast.  vidi 
kod  bad:ilj. 

rilltalj,*  (Hifalja,  ni.  zrjerka,  canis  aureus  L.,  der 
Svhakal.  l>Akj.  87!)b. 

t'airljj'vit,  adj.  sto  je  puna  caglja.  vidi  Cafikovit, 
d>.oriibovil  —  I'ogji  ga  srci'om,  dete  moje,  tim  iaglje- 
ritim  all  piiiiiiii  zasluj/a  pulem.  ZIoh.  198.  takva  adj. 
ixp.  (iL'iij'vil.   |)olji-viL  i  t.  d. 


fa.arrljaiijt',  ii.  das  Klappern  (audi  das  Kratzen 
z.  li.  tier  -lAdHS  im  Zinimer),  strepitus  genus.  Rj. 
rcrlud.  od  eaarljati,  koje  vidi. 

(■as:rljati,  Ijam,  r.  impf.  klappern,  kratzen,  strepitum 
edo,  e.  (J.  niuris  rndcntiri.  Rj.  klepetati,  klopotati ;  cit- 
grlja  i  mis,  kad  grizc  .</«. 

I'asrtaljka.  /".  die  Klapper,  crepitaculum.  Rj.  i-idi 
cejrrlaljka.  fprara  kojoiit  se  cagrce.  —  rijeci  s  takim 
nasi,  vidi  kod  kazaljka. 

(•aa;rtaiijo,  w.  das  Klappern,  Scheppern.  z.  B.  des 
Sidiels,  strepitus  genus.  Rj.  verbal,  od  cagrtati.  koje  vidi: 
t-ai;rtati,  fagR^em,  v.  impf.  klappern,  strepo.  Rj. 
po  tumacenju  Njcmackom  kod  rijeci  cagrtanje  i  sa- 
blja  cagrce.  isp.  brektiti,  pobrektivati;  klepetati,  klo- 
potati. 

cilgj,  f.  der  Buss,  fuligo.  Rj.  vidi  cagja.  —  Na- 
hvatala  se  cagj  na  verige.  411b. 

eaisj,  m.  i  sa  j  mjeslo  gj :  fiaj  (koje  vidi);  u  Hrr. 
kao  magla  Sto  se  oko  mjeseca  hvata  ili  kojom  je  vedro 
nebo  Ijeti  obastrto.  Kad  Ijeti  pripece  sunce,  ne  mogu 
se  stvari  iz  daljega  razabirati  od  cagja.  P.  Brantner. 
I.  Broz.  DARj.  87Sb. 

i-as:ja,  /'.  vidi  cagj  (f.)  rgjo  i  cagjo  .'  Rj.  —  Pa- 
nula  vam  cagja  na  oruzje.  Npj.  5,  60.  rijeci  s  takim 
nast.  gragja,  kragja,  ragja,  svagja,  ^iropagja. 

(■agjaii,  {agjna,  adj.  kad  je  fiagj,  6aj,  kake  se:  fiagjno, 
cajno  je.  I.  Broz.  ARj.  879a. 

i-agjast,  adj.  nalik  na  sto  cagjavo,  mrko.  vidi 
('asrjav  2.  —  Brzelj,  tica  plava  a  po  trbuhii  cagjasta. 
Rj.   ISa. 

i-agjav,  russig,  fuliginosus.  Rj.  po  cem  se  cagja 
nahvatala.  —  1)  u  pravom  smislu:  Ne  boj  se  od  svi- 
jetle  puSke,  nego  se  cuvaj  od  cagjave.  Posl.  194.  — 
2)  vidi  cagjast:  ^utica,  5)  platno  male  cagjavo.  Rj. 
162b  (koje  nije  dobro  ubijeljeno). 

{•iiijjavica.  /'.  n.  p.  puska,  die  Bussige,  fuliginosa : 
Cuvaj  se  puJke  cagjavice.  Rj.  kaka  god  cagjava  stvar 
ienskoga  rod  a,  n.  p.  puska. 

i-afjjaviti  so.  vtm  v.  impf.  refleks.  ili  pass,  vidi 
('•aditi,  cagjiti.  —  U  kominu  .^to  stoji,  11  .se  cagjavi  il 
gori.  DPosl.  140.  akc.  od  Danicica,  ARj.  879a. 

faiyonje,,  w.  rfas  Bussig-nerden,  inductio  fuliginis — 
Rj.  verbal  od  caditi  i  ^'agjiti.  stanje  u  kojem  sto  eadim 
Hi  cagji,  posi<ije  cagjavo.  m 

i-ii^jiti,  gjim,  v.  impf.  vidi  caditi.  Rj.  postajati 
cagjavo.  vidi  i  6agjaviti  se.  v.  pf.  sloL  o-cagjiti. 

4-iMiillja,  /".  kravica  do  dvije  godine  (u  Srbiji).  P. 
(Jjorgjevie.  DARj.  880a.  —  imena  kravama  s  takim 
nast.  kod  krava. 

viYiiiira,  f.  u  Rj.  caura.  820a.  —  ('aura  (nijesto 
cahura,  od  korijena  od  koga  je  i  casa).  Osn.  112. 
i  u  AKj.  880a:  iiihura.  dem.  cahurica.  —  1)  die 
Kapsel  (der  Kichel,  u.  dgl.)  capsula  glandis  etc.  Rj. 
kao  iasica  u  koju  je  uglavljena  zirka  jednijem  kra- 
jem.  —  2)  die  Puppe  den  S'eidenu-urms,  nympha  chry- 
salis. Rj.  vidi  kozuriea.  ono  u  sto  se  ii]ircttc  svilena 
buba.  —  Tusiti  n.  p.  i-aure  od  svilenijeh  buba.  Rj.  75Sa. 
I'stliuritii,  /'.  (('•aurica.  Rj.)  —  1)  deiii.  od  cahura. 
za  h  vidi  cahura.  —  2)  rupica  u  sucu:  Umlijecilo 
cele,  t.  j.  zatvorile  na  satu  iaurice  odozgo.  Rj.  782a. 
I'ilTr,  caira,  vi.  livada,  paSnik,  polje.  Danici(^  u  ARj. 
8801).  cajlr.  —  Pak  on  briJe  na  caire  trci,  te  uhvati 
slaru  bedeviju.  Npj.  3,  401. 

••aj,  m.  vidi  f.agj  m.:  Kad  Ijeti  pripece  aunee,  ne 
mogu  se  stvari  iz  daljega  od  i-aja  razbirati.  I.  Broz. 
Vrh  polja  paiuio  caj  uad  slaiuj.  S.  LjubiSa.  Pritisnu 
<■•«;•  i  niagla.  DARj.' 878b. 

("aj,  m.  der  Thee,  thca  chinenais.  ridi  tej.  —  Vece- 
ravali  (su)  i  caj  pili.  Sovj.  76.  akc.  od  Danicica,  ARj. 
88()b. 

("Jlja,  VK  (iat.)  vidi  CAjo.  Rj.         , 
efijaii,  c.ajna,  adj.  ridi  c.agjan.  »(_'ajno  je*,  rece  se 
kad  je    suiice  i    magla,    a   sunce   malo    prodire    kroz 
Diaglu.  J.  Broz.  DARj.  879a. 


I 


ciijanjc- 


145  — 


(-•iiiianjc 


i-ajfiiijo.  >i.  rerhiil.  od  cajati,  koje  ridi,  vidi  fekanje. 
I'iijiili.   i^ajcni,    r.  imp/',   (st.)   Uj.    nc  l:u:e  sc  znu- 
if.   J)anic'-i('    »    AKj.   8.H()  b:   e.mjieciare,   ieJmti  v. 
ofajati  se.  —  nidiodi  se  n  nurodnijem  pjenmnma : 
\.   I'lij  viSe,  ^^ilo^('va   majko,  odbij  ovce  u  to  pusto 
jiolje:  MiloS  ti  jc  jiu'e  poirinuo.  Rj.  ISlTb. 
i-ajin,  iidj.    ridi  (-ajov.  |{j.  ito  jiripiidti  itiji. 
i'::ijir',  ('ajira,  m.  liili  i-.ur. 

<  iijiiTi")',  11.;  od   r«j)/ /<"■((  do  (Iva  Hartoli('a.  Rj.  roro- 

((  /jV<hi.  Ja  sam  bosa  iz  ('iijniiii  doSla.  Here.  150. 

r:ij(>,  m.  htjp.  lid  raii.i.  Rj.  ijcn.  cj'ija,  roc.  cajo.  ridi 

I.  -     iakorit  hi/p.  l:od  brajo. 

1  :ijov,  adj.  Kj.  .Hn  pripnda  cajxi.  vidi  cajin. 

(iik,  iidr.   veHliiii,   louije:   otisno  fak   daleko;  cak 

<\  larijrrad;    iak   u  Moskovjiku,   </'.   I'a.  Mj.  pokaztije 

'lid jinn  tiije.<tH   ((7/  rrimiciiu).  ridi  i  tija,  tja,  dori. 

I'terc  ("((/."  u  siiije  more.  Npr.  147.  I'tekli  .  .  .  pa  i  to 

preko  Dubrovnika.  Posl.  "2t)5.  'l"o  se  I'lido  iia  daleko 

■,  I'liJ:  daleko  ii  zeinlju  Arapskii.  Npj.  2,  lijO.  (,)ba 

■  [\:i  sam  iia  vojskii  sipremila,  ink  na  vojskii  na  Tursku 
L;r;inieu.  Here.  IIS.  Isla  je  ciik  i  jio  Hiiirarskoj.  Npj.' 
'  \XI.  Isao  11  niski  srlavni  kvartir  .  .  .  Huk  u  Pariz. 
-     J.  75.    rjtijje  zii  rrijeme:  eak  do  Kinrti;  enk  stifra 

II  i  docn  ijc. 

<  akaiiat-,  c-akanea,  vi.  —  J)  der  DengeVimmner, 
'Icuri  I'ldci  iiiuendite.  Rj.  iekic  kojim  kosci  otki- 
"    Ao.sr.    ridi   klepae.    —    2)  vidi   Celdd.   Rj.  m(do 

I  Uro  kiiko  ijod.  ridi  maljie. 

tiikavac,  eakfivea,  m.  Hrvat  koji  mje.9to  Sto  gorori 

■  :i.  —  Ciiknrci  (koji  govore  dite,  rini,  xime).  Kov. 
7.  Mje.sto  .ito  govore  ia.  te  ih  zovu  iiiktirciviK.  Dioba, 
'■..  like.  D.^Rj.  8S3a.  i.ij).  kajkavac,  kekavae,  Mokavac. 

(iikavat-kT,  adj.  sto  pripmJu  laknrciiiid.  vidi  ca- 
k;iv>ki.  —  Pu  danainjemu  (akavackom  govorii  va- 
li:ilu  bi  (la  je  s/.eja  .  Kov.  20. 

eakavski,  adj.  sto  pripnda  cnkavrima.  vidi  fiaka- 
vii'ki.  U  isaktnvkoni  tjovoru,  u  kom  glii-i  gj  (ilii.<ii  j, 
dnhizi  .  .  .  Dauirir,  ARj.  !S7b.  Megjii  spomeiiutijem 
kiijiirama  tri  su  iakarske.  Ead  "20,  151. 

)-:iklJa.  /'.  —  1)  ridi  kljuiia.  Rj.  vidi  i  kuka  2, 
iibjttelii'a,  iiijuk  3,  trnokop  2.  >•  jediie  atrutie  pouzak 
tniiikop  II  s  druijv  kno  reliki  kljuii.  —  2)  dcr  Hackeii, 
ininiri,  z.  B.  auf  dem  Schiff'e,  hei  I'entkriinken.  Rj. 
'  (''/  gauac  2,  gandza,  kandza  2,  motka  s  ijrozdenom 
'  ilnm,  te  se  njom  ito  jtrirlaii  i  ndrluii,  n.  p.  iafija, 
lid  iiitrrai  i  koji  .<»  uiiirli  od  kuge.  ixp.  kiikn  i  mo- 

:i  (t.  j.  vuei  mrtvaea  kukom  u  grob  pa  raotikom 
/.iikojiaj).  Posl.  Kjo. 

i-iikiiiak."  HI.  ridi  ognjilo:  U  njih  gvoJcgja  iii  diveta 
iieiua  do  cakmiika  koji  oganj  dava.  Rj.  ocilo,  kremen. 
I  iilioje  Zajedno,  oijiijUo,  i  na  pnsii  ijdje  ohoje  xtoji: 
I  iili  i  earak,  gvozgja  pusdana,  ka.4iliik,  tabandze.  — 
~^v:iki  iiosi  po  dvadest  puSaka .  .  .  sve  na  jedan  C((/.ni«A" 
dciL'onjene.  Npj.  ;i,  333. 

(•aksira/  /'. ;  Pa  inii  pruii  nogu  i  iaksiru.  Npj.  3, 
•  l.'i).  tiimu  dodaje  ]'uk:  U  govoru  iiigda  nijesam  6uo 
'  :(l.sira  (u  jed.  broju)  nego  enk.-iirc  In  mn.).  ridi  iaksire. 

(■aksiri*,*  faksira,  f.  pi.  —  J)  die  Jleinkleider,  ca- 
liiitti;  if.  gai'e.  Rj.  ridi  benevreci,  benevreke,  benevrke, 
'liiiiije,  dimlije.  hlaee,  kalavre,  pelengaee,  pelengiri, 
|iliindre,  .'alvare.  dem.  caksiriee.  itiiijm.  eakSiretine.  — 
Koleak,  ji«  iakiirama,  t.  j.  zakrpa  na  koljenima  kad 
I  akHire  prodru  .  .  .  te  se  i  ne  poznaje  da  su  caksire 

!  ipljene  .  .  .  tidjekoji  i  nore  caksire  s  ovakovijem 
knk'afima  grade.  Rj.  2Si;a.  Na  nogama  kovee  i  <'((/.- 
M/f.  Npj.  1,  373.  Na  vojvodi  eizme  i  iiikHire  .  .  .  cuk- 
■•rc  od  plare  kndire.  2,  483.  —  'i)  caksire  sukna,  Stiick 
yi'ig  auf  eine  Ho.'ie,  panni  quantum  sufficit  ad  con- 
indas  laliijus:  U  z'o  eas  se  Kokan  pogodio  za  dva 
-  '^a  i  cak.iire  sukna.  Rj.  onoliko  sukna  Hi  iohe  koliko 
■it    u  jednc  iakHire. 

i-aksiri'liiit',  /'.  pi.  augm.  nd  cakSire.  Rj.  —  taira 
'I't'tm.  ridi  kod  babetina. 

i-:\ksirK'0,  /'.  pi.  d^n.  od  liakSire.  Rj. 


<-!\kt)ir,  faktilra,  T-aktur,  m.  u  fii  C  G.)  rfi^  Schaf- 
ijlucke,  tintinnahulum :  Te  »  ugiea  salomi  iaktura,  pa 
ga  bai'i  n  njedra  junai'ka.  Da  mn  digue  debela  cak- 
tora.  Rj.  zruno  kakro  .sc  niece  bravima  oka  vrata. 
ridi  bakarn.'a  i  syn.  oiidje. 

(■ilia I*  riiltrt  die  Trommel,  pulsate  tympana:  Cala 
sade,  nase  mekterba^e.  Rj.  caln'.*  Rj.  ndri !  (u  kaku 
god  -tjiriiru  tiiufiicku,  osoliito  n  Inilianjj. 

oalalireanjo,  n.  das  Inihis.incfirnen,  gustatio.  Rj. 
rerhiil.  nd  r-alabreati.  radnjii  kojom  tko  calahrca. 

('alabrcad,  calibfeam,  v.  impf.  einen  Imhiss  zu 
sick  nehmen  (vor  dem  ordentlichen  Es.fen),  anheiisen, 
jento,  gusto.  Rj.  kao  dodijerati  se  jela,  malo  jesti 
hiteci,  jesti  mido  sto  prcd  rucak.  —  v.  pf.  calabrcnuti, 
^alabrkniui,  labrcnnti. 

(■alahrt-iiiif i,  calabfciiem,  v.  pf.  anhcissen,  gusto. 
Idi  Kokane,  eno  za  vratima  eabar  vina  i  peeena 
sviuja,  i  savolj  valjusaka  ])okriven  slamoni  da  se  ne 
trnni,  te  catalircni  malo  dok  rucak  dospije  (u  pri- 
povijeci).  Rj.  ridi  ealabrknuti,  labrcnnti.  pojesti  malo 
kao  hitet'ii,  kao  dodjeti  sc  snmii  jela,  malo  sto  pojesti 
did:  rui'nk  dospije.  r.  impf.  calabrcati. 

ealahri-ak.  calabrVka,  m.  (mehr  scherzhaft)  der 
Imliiss,  giistatiu.  Rj.  ono  sto  se  ialahrcne.  —  Kad 
mi  vojno  na  oraiije  pogje,  oprigam  mii  siuik  pri- 
ganica,  ialalircnk.  dok  prispije  rucak.  Npj   1,  528. 

(■alahrkiiiili,  cairibfknem,  r.  pf.  ridi  Mabrcnuti. 
Rj.  ridi  i  labrcnnti.  r.  impf.  i\»labrcati. 

i-alakaiije.  n.  das  J'osen,  Litrmen  (z.  B.  der  Kinder), 
strepiliis.  l;j.  rerlial.  od  calakali.  radnja  kujom  ijala- 
kajit  (calaiu)  n.  p.  djeca. 

i-al:\kuti,*  cal;ikam  (calacein),  v.  impf.  Idrmen,  strepo. 
Rj.  vidi  dzagoriti,  dzakati,  larmati,  torokati,  vardati. 
js/j.  bucati  2.  vikiifi,  kao  sto  cine  n.  p.  djeca. 

calt'kaiije,  n.  das  I'ariren,  ictus  propulsatio.  Rj. 
verhiil.  od  calekati  se,  koje  vidi. 

t-alekati  sc.  kam  se,  r.  r.  impf.  den  Hieb  pariren, 
ictum  propulsure.  Rj.  odltijuti  ndnrac  hraneci  se. 

calma,*  /'.  der  Turhan,  tiara,  cf.  saruk.  Rj.  povez 
oko  glare  u  Turnka.  —  Stvorio  se  Turcin  pa  zario 
culmii  oko  glare.  Npr.  38.  Vuk  sudi,  ter  u  calmi 
kadin.^koj.  DPosl.  151.  Za  njime  se  zulum-calma  suie, 
pa  se  ne  sme  care  da  obazre,  a  kamo  li  da  ohmota 
ialmu.  Npj.  1,  160.  Na  glavi  mu  fesa  pletenoga,  oko 
fesa  zamotao  inlmu,  svu  od  svile  i  ze^ena  zlata,  a 
_■((  lalmom  perjaiiice  zlatne.  4,  5(5. 

I'aliiia.  /".  selo  u  Srijemu.  Rj. 

(■alni:'isu-a,  /'.  ridi  cesljugar,  cesljugarka,  bide  na- 
zvana  po  crvenoj  glavi,  kao  da  joj  je  na  glavr  crvena 
calma.  l).\Rj.  88.5a.  vidi  i  ce.Mjikar. 

("am.*  cama,  m.  ein  Schiff  (von  iceichem  Holz), 
niirigium  uhietinum.  Rj.  cnmora  lagja:  Vojniei  Tur- 
skoga  zakona  koji  su  iz  Bosne  na  camorima  silazili 
u  Biograd.  Rj.  818a.  vidi  camae.  isp.  cun.  kaik. 

(■aill,'  cama,  m.  die  Tiinne,  allies.  Rj.  ridi  jela. 

Ciiina,  /'.  Langiceile,  taedium  ;  napala  me  cama. 
Rj.  kao  dosada,  ceznure,  stunjc  u  kojem  tko  .^lahi, 
cili,  i.icezin^a.  —  Nije  cudo,  sine,  5to  i^es  u  takvom 
selu  videli  .  .  .  Ijiuli  u  nekoj  dusernoj  iami.  Zlos.  225. 

i-iilliac.  cdmca,  m.  ein  kleines  gezimmertes  Schiff, 
navicula  ahietina.  Rj.  mali  cam,  kao  dem.  od  cam. 
—  Kad  onaj  koji  camcem  tiprarlja,  vodu  ispod  njega 
veslom  kao  izgrne  i  tako  stra?,nji  kraj  odbije  dalje 
a  prednji  obrne  na  ouu  stranu.  onda  se  kaze  >iskr- 
miti :  ;  a  kad  vodu  kao  podgriie  pod  iamac  i  tako 
strainji  kraj  piivuce  na  onu  .stranu,  a  prednji  obrne 
na  drugu,  onda  se  kaze  >prihvatiti.s  Rj.  234b.  Da 
hvata  Ijude,  koji  bi  na  iamcima  i.'li  s  pismima  .  .  . 
u  Karavlasku.  !?ovj.  55. 

(■iiiiiak.   <':imka,   m.  {u   Boci)  nekaka  mala  u5  koja 

se  jedva  moze  vidjeti.  Art  Laus,  pediculi  genus.  Rj. 

1      (■iiiiialica.   /'.  groznica  u  kojoj   se   mnogo  imuri  a 

i  bez  sna.  isp.  (iama,  cam:iti.  DARj.  885b. 

1      (-amiiuji',   «.   das  langweilige  ^Varten,  cvspectatio 

10 


oil  mat  I 


i4t; 


cnprii 


t,if)lii).<a.  Kj.  rerluil.  ixf  j'amsti.  stanje  I'oje  hiva,  iad 
till  riimii.  cii/i  omiljeiije.  i^p.  <Jiuua. 

rauiiCi.   iiirim,    r.  impf.   mit  Vcidniss  udiien,  f,r- 

fKcto  ciiiii  tmilio  otiosiis.  Kj.  du(io  se  gdje   haviti  da 

'ill.   i  udiitle  iciiuti,  shihiti ,  ijinuti,  ciljeti, 

.  vidi  i>iuuiti.  dan.  &uuiDJiUi,  OiunuDJati,  lei- 

,.,....      ■  ;/"•  ■'•''y--  o-i-aniati,  zji-. 

fiimiliijii,*  III.  der  Schift'sithei;  hclcidriu.i.  Kj.  loji 
ruce  cCiiii :  Zv;ili  su  se  immUiJe  u  8rbiji  i  u  Bosiii 
vojnioi  Turskosa  zakona  koji  su  iz  Bosue  iia  Oamo- 
vima  silazili  u  Biojrrad  .  .  .  cuindzije  su  bile  pjesaei. 
Rj.  —  .-II   Tui:  iia.<t.  fidi  abadzija. 

riinidiijin,  adj.  Ej.  ito  pripnda  vumdziji. 

(-tim(lziju<ski,  i-iliiulzTjfskt  <tdj.  der  Schi/fzieher, 
helci'irivniiii.  Kj.  cidi  i-iuudziuski.  sto  pripadu  cum- 
diiiaiiiii  Hi  lamdziji  kojcmii  iiod. 

f)tiiidziii!>kT,  adj.  vidi  Oamdzijnski,  od  Icujega  je 
saztti  Tauidziiiski.  isjt.  abadzinski. 

(-aiuiiijaiije,  lidi  Oamunjanje. 

raiuinjati.  njaui,  i:  impf.  ridi  eamunjati.  Kj.  dcm. 
od  cjimati,  eamili.  r(</i  /  leinjati. 

fiiiuili.  camTui,  c.  iiii})f.  ridi  eauiati.  Kj. 

filniljenjf,  n.  ridi  eamaiije.  Kj. 

fjiiuov,  adj.  'Tunnen-,  ahieiimis.  cf.  jelov.  Kj.  sto 
pripuda  iumii,  n.  p.  iamovu  drro. 

i-Aniovina,  /'.  das  Tannenholz,  lignum  uhiegmim. 
Kj.  canivfo  drro.  ridi  jelovina. 

caiu|»raa:i'.*  /'.  pi.  ridi  imbrete.  Rj.  vidi  i  inaile, 
spoiie.  —  koric  na  ko-siilji  na  prsiiiui. 

(■ikmiilja,  /'.  (u  Bosni)  t.  j.  kapa,  einc  Art  tuchener 
ifiitze,  niitrae  genus  viroritm.  Rj.  nekaka  muska  kapa 
od  cohe. 

(■aniiiiijaDJe,  in.  dem.  od  camanje.  Rj.  vidi  dami- 
njanje.  li'iujanje. 

i-aniiinjati,  njam,  r.  impf.  dem.  od  camati.  Ej. 
rirfi  c'aniiujati,  leinjati. 

fiina,  /'.  Inip.  od  fanak.  Rj. 

(■tknak,*  ciinka,  m.  Rj.  dem.  cancid.  hyp.  &ina. 
augm.  Oantina.  —  J)  cine  hOlzerne  S'chiissel,  scutula, 
cf.  zdjela.  Rj.  ifp.  i  cinija,  (■&&&,  kalenica,  panica, 
vagan.  —  Zastrufr,  zastruga,  od  drveta,  kao  canak  sa 
zaklopcem  koji  se  uuutra  zavrne.  Kj.  Wlja.  S  tugje 
njiye  i  ianak  prge  zauvar  je  (Posl.  296).  Rj.  199b. 
Zdjela  se  od  ianka  razlikujc  po  tome  5to  je  canak 
gtrugan  (na  strufr  pravljen)  i  viJe  je  okrugao,  a  zdjela 
je  kopana  tesloni  i  u  vrhu  je  innojro  sira  nego  u  dnu. 
Rj.  2<>jb.  Cajici  Kriljevi(;a  Marka,  u  planini  Maljenu,  u 
kanienu  kao  dca  caiika  puna  hladne  vode.  Kj..818b.  — 
rosUivila  kuma  kumi  canak  graha.  Posl.  95.  Canke  . .  . 
grade  Cijrani.  Danica  2,  102.  On  opet  jost  nije  dosau 
G.  Grujo>n(:u  na  canak  (niti  (e  do(=i).  ^ov.  Srb.  1817, 
*^>3.  —  3)  n  puSke,  ridi  pra.5nik.  Rj.  ono  u  puske 
gdje  se  poiprasuje,  da  se  prah  upuli  kad  kresne.  vidi 
i  Cajica  2.  —  Planulo  mu  na  ianka.  (iziSlo  mu  kao 
Ato  je  ieljeo,  kao  pufka  kad  upali).  Posl.  249.  — 
:t)  u  vodeiiiii :  Korice,  nadno  frrota,  odakle  zito  pada 
u  kamen  (grot  u  .Srbiji  se  zove  ko5,  a  ono  korice, 
ianukj.  Kj.  2itlb.  Malo  korice,  koje  se  u  Jadru  zove 
ianiik,  pa  ?.ito  iz  ko.'a  samo  ide  u  canak,  a  iz  ianka 
ga  ("ekalo  izgoni  u  kamen.  Rj.  296b. 

ranbclov,  adj.  ito  pripada  canhelu:  Snaha  naSa, 
na  glavi  joj  zlatna  kruna,  dvije  grinje  od  bisera  i 
dva  prama  suva  zlata  i  dva  pera  canhelova  .  .  .  U 
yo<lu  joj  kruna  pala  .  .  .  i  dva  pera  canhelova  .  .  . 
Zlatnu  krunu  izvadi-ie  .  .  .  i  dva^jcro  canhelova.  Kov. 
92.  perrj  od  nekake  ptice  za  nakit.  moic  biti  od  tal. 
itiiihello,  vabac  pa  on  uzet  u  pjesmi  za  osobitu  pticu. 
Danicir,  .\Kj.  887.a. 

fani-ar,  I'ani'iira,  w.  der  Schiisselmacher,  seiiiellarius. 
Rj.  tko  gradi  canke. 

faiiiara,  f.  ridi  kornja^a.  Rj.  vidi  i  «elka,  ielva. 
—  knrnJHci  je  kora  hio  i^anak,  zato  se  zove  i  danCara. 

ranfirev,  f-ani'iirov,  adj.  sto  pripadu  camaru. 

<aiii-ic.  m.  dem.  od  Canak.  Rj.  isp.  Cinijca,  zdjelica. 


]      f'ikiic-ina.  f.  augm.  od  ("^anak.  Rj. 

(■andrljiv,  adj.  ridi  dzaiulrljiv.  Rj.  koji  srcmu  za 
harlja  fc  zaiiiecc  sragju.  iap.  pokarljiv,  svadljiv. 
I      (-aiigirizalifa.  m.  i  f.  cin  krittliclicr  Mcnscli,  difficili 
I  et  Hiii)t«(.'.v.  Ej.  musko  Hi  zensko  koje  cangriza. 
(■aiis'rizalu,   m.   ridi   cangrizalica.   Kj.    musko  koji 
i-aniiriza.  ridi  zakeralo.   —  rijeci  s  takim  na.'it.  vtd 
[  kod  bajalo. 

faii^Tizaiije,  n.  verhal.  od  Cangrizati.  Rj. 
(-aii^rizati,  i-angrizam,  r.  impf.  krittlich  sein,  na 
turn  c.s.sc  difficHi.  Rj.  vidi  zajedati,  zakerati.  sahavljat\ 
sraicmu,  dosagjicati  kudeci  i  karajuci. 

(■aiiaiira,  f.:  Pod  ianguru  davorije  ispijeva.  DPosl, 
96.  i'ungura,  Bogisic  uii  pisa  da  je  muzifiki  instru- 
menat  sa  zicaiua.  XI. 

(■ikiiibiila,*  /'.  (u  Baranji)  i(V/(   turcinak,  Kj.  crijetl 

—  I'ustaiijcm  c'f  biti  l)ula  (Turkinja)  sa.'<tavljeno  S})ri- 
jeda  s  tur.  diau,  dusa,  dzani,  drag.  DaniCid,  ARj, 
8SSa. 

eaiikuliz,  m.  (Schiissellecker)  Schmarotzer, parasitus, 
Rj.  ^anko-liz,  tko  (tugje)  cunke  lize,  tko  se  drugcmu 
ulaguje,  da  hi  kod  njega  dohro  jeo.  isj).  nabiguzica 
i  syn.  ondje. 

eilp,  capa,  Hi.  —  1)  komad  Catme,  Faeh  einei 
Fleehtuerkes,  membrum.  Kj.  —  2)  (u  C.  G.)  vidi  fep< 
Rj.  u  hacve  zutisuk  na  manjoj  nipt.  —  Ko  bafvu 
napravlja,  me<5e  wy;  gje  hoi'e.  Posl.  13.5.  Ko  ne  zna 
capom,  a  on  (!e  vranjem  (tociti).  l,ko  ne  zna  Stegjeti, 
brzo  ce  mu  nestati).  149. 

I'iipak,  c;ipka,  )?i.  nokat  u  ptice.  u  Rj.:  ciipci,  (-a.- 
paka.  Hi.  pi.  (u  Risnu)  nokti  u  tice,  die  Krallcn, 
ungues,  ridi  caporak  2.  isj?.  ganac  1,  gaudjia,  kandza 
1,  panca,  pandza.  —  nokat  i  w  zvjeritija,  u  niacke. 
DARj.  8S8b. 

Fiipei,  capaka,  m.  pi.  Rj.  ridi  capak. 

-  cSpliJez,  m.  (u  Drobuj.)  trava  u  koje  je  list  kao 
perje  u  prasa  luka  pa  iz  srijede  izraste   kao   trska  u 

visiuu  Oovjeku  do  prsiju,  i  uavrh   uje kao 

u  trske  iz  koj  .  .  .  izigju  cvjetiiii  razlicne  boje  i  lijepa 
niirisa.  Ouamo  ove  trave  ima  mnogo,  i  kazu  da  joj 
je  evijet  vrlo  dobar  za  6ele.  Hj.^  —  za  nast.  iip. 
brglijez. 

eapija,  f.  der  lieiher,  ardea.  Ej.  gen.  pi.  fapfdj.a. 
Danicic,  AEj.  889a.  ptica.  mlada  caplja,  capljir.  — 
Caplja  je  svaku  ticu  uCila  da  pliva,  a  sama  se  uda- 
vila.  Posl.  345.  Mauji  se  vidi  ukljuvak  tvoje  caplje 
nego  moje  kokoJi.  DPosl.  59.  * 

I      eikpljan,  m.  —  J)  (u  Podgorici)  ridi  pras.  Ej.  ridi 
\  i  fiapljaui  hik,  por,   purjau.  —  2)  (u  Pastr.)  uekaka  ; 
trava,  Art  I'jhinze,  herliae  genus.  Rj.  Aphodil,  Aspho-t 
dil,  asphodelus  alhwi  Willd.  Rj.^  i 

(■ikpljani  ink,  Hi.  (u  Podg.)  vidi  capljan  1.  Ej.        5 

i-i'i|ilji(',  m.  der  junge  lieiher,  pullus  ardcae.  Rj.  ■■ 
mlada  caplja. 

('ilpljill,  adj.  Ej.  sto  pripada  cuplji. 

i'iipnica,  f.  —  1)  po.Mjednja  duga  u  kaee,  koja 
moie  biti  uza  ili  Jira  od  ostalijeb.  J>j.  Stojanovii'.  — 
2)  kad  se  kaca  napravi  od  sirove  gragje,  pa  se  osusi 
i  ostanu  izmegju  duga  supljiue,  onda  valja  zbiti  duge 
pa  praznine  popuniti  novom  dugom,  koja  se  zove 
capnica.  Lj.  !<tojanovi(^.  DAEj.  890a. 

(■i'lponjak,  I'aponjka,  m.  (u  Srbiji  k  istoku)  ntii 
papak.  Kj.  ridi  i  paponjak.  u  ietruronozne  zirotinje. 

(■ilporak,  caporka,  m.  —  1)  vidi  I'apur.  Ej.  vidi 
i  eaprlj,  c'epur.  stu  od  mlada  drveta  ostane  na  kori- 
jenu,  kad  se  posijece.  —  2)  ridi  i  i-apak,  i  syn.  ondje. 
nokat  u  ptice.  kao  sto  se  eapak  najvise  gurori  u  nino- 
zini  i&pci,  tako  i  (;aporci.  zato  ima  v  Ej.:  t^aporci, 
caporaka,  Hi.  pi.  die  Kridlen,  ungues. 

I'iiporci,  (T-aporaka,  m.  pi.  Ej.  ridi  caporak  2. 

eapra,'  f  Kj.  vidi  ?.avka.  —  1)  (u  C.  (J.)  ridi 
koia:  iJevet  capara  ima  na  obr.izii  (i'osl.  58.).  A  reiu 
mu  capru  na  remike.  Ej.  —  2J  kesa  od  koJie  kojom 
se  vadi  voda  iz  bunara.  Rj.  vidi  rboc. 


faprlj 


—  147  — 


£ar<lHk]ija 


I'-i'ipflj,  VI.  vidi  t:;ipui-.  Kj.  vidi  i  (■•nporiik  1,  Oupur. 
'/'■  ''"qirlJMk. 
r^iprljak,  III,  hyp.  od  Caprlj.  Kj.  ainij.  yen.  capnjka. 

':,ilicir!    ARj.   SitOil. 

('■M|i(i.j:i,  /.  ubiMis  0(1  svik'.  Here.  359:   I'okricSu   se 
■luiiilicilskoni  riijitijoiii.  HeiT.  li)4. 

("•i'lpfii",  III.  Struiik  (eiiie-i  ahyehicuciicii  jitniicn  lian- 

Ks),    tnuK-nlun.    Rj.   vidi  caporak   1,   caprlj,   c'epur. 

"//.  rapurjo.  ato  outline  od  mliida  drceta  nn  hirijenu, 

•ml  sf  jionijece. 

(■;'i|»firj(',  ■«.  (coll.)  die  Striinlic,  truniuili.  Rj.  cupuri, 

^-^tvu  ciipiirii. 

lar, /'.  iieii.  pi.  tVin.   l)ani('ic,  ARj.  SliDb.  vidi  6ara, 

iikii,    caroljija,    carolija,    rini,    inafrjije,    vradiSbina, 

r:i/,:i.  der  Zdiilier,  fascinwn,  fasciiuitio,    incantiitlo : 

'     111  nuizu  11  kiipusti  inaajije  (carij.  DPosl.  27.  ovdje 

•   I'ari  biti  i  niii.Htnid  riida,  u  jcdnini  car,   cara, 

'  '  ktu  KB  i  Hiditzi  u  Dahruvama.  Ivekovit'. 

i-;ira,  f.  vidi  car:  Ali  su   me   tebe   oinrazili,  all  su 

r  larom  zamrali.  Here.  3.  Koji  fara  i  vjeruje  curi. 

':iiiirii',  ARj.  .SJJfja.  sijn.  kod  car. 

('•Jirak,*   ciirka,   m.   ciii   Bestandtlieil   des   Flinten- 

vA/nsses,  purs  j\intuc,   rf.  kaSiluk,    cakmak:   U    njih 

■No/.^'ja  iii  (Irvcta  nciiia  osim  i^arlM  koji  vatru  <;raili. 

'.\.   iia  ptiiri  ijdjc  atoji  iKjiijilo.  vidi  i  rekic  2,  cekii? 

<j).  i  .svoiifrja  puscana,  tabaml?,o.  —  Mac  vukovac, 

.ir.il;   fijurkovac  i  sablja   dimiskinja  (valjal.  Rj.  7!»a. 

I'aralac,  caraoca,  in.  kuji  i-ara.  incantator,  vurulac. 

I  iiiiiicic,  ARj.  8!)l)a.  (tkc.  S!)la.   vidi   carovnik.  —  ri- 

•  <  I  ,v  iakim  mist,  kod  ciivalac. 

I'iiralica.  /'.  zenska  koja  il-iira.  incantatri.v,  carnlicii. 

Ii.iiiiric,  .\Rj.  89{)a.  ridi  carovnica,  bajalica,  vracarica. 

<!'.  lOpniica,  cinilica,  cinjarica,    mao-jioiiica,  vjeStica. 

i';irriiij(',  n.  dun    Hexcii,  iiicitntatio.  Rj.  I'crJial.  od 

■:iiati.  radiijii  kojoin  tko  (-ara.  —  Niti  se  pokajase... 

)(/  riintnjii  svojijeh.  Otkriv.  9,  21.  Tvojijem  <^(iraiijeiii 

I'rrvareui  biSe  svi  narodi.  18,  23.  Jer  je  neposhiSnost 

k:ni  iirijch  od  cariinja.  Sam.  I.  lu,  23.  To  ce  li  obojc 

i  .  .  .  radi   mnoJtva   eini   tvojih  i  radi    velike   .^ile 

iiijii  tvoita.  Ls.  47,  9. 

i'ara]ia,  /'.  (pi.  (jen.  carfipa)   der   Strumpf,   tiliiale, 

<  /    i-orapa,    bjecva.  l!j.    ridi    i   hlat'a.   dem.   carapica, 

jiKijiii.    carapcina,    carapetiiia,    carapina.    —    Bjehuca, 

\liijclii  i-iirnpii.  Kj.  28b.  ( irlic,  firlo  u  carape.  Kj.  l()2a. 

'hkiiiiciiti  airiijie   (izvcsti  ib  koncem).  Rj.  234a.  Kal- 

r;iu'  od  sukiia  kao    relike   varape   Sto   se   nose   u   ci- 

/iiKima.  Rj.  2lila.  Kbisnja,  duyaeke  hijele  i-antpe,  prcko 

k.ijib  .«(•  oJiurajn  carnpe.  Kj..273a.   Ojdesti,  n.  p.  ca- 

i-^.j!!',    rukavice.   Rj.    I(i3a.    Carape   na  poplet.    Koje 

r^iriipe   nijesu   na  poplet  one   su   na   iyle.   Rj.   543a. 

I'a  joj  .vt(»e  prsten   s  desne  ruke,   i   s  leva   noijc 

'iriipii.  Npr.  240.  Kad  .sc  ospe  kao  l-arapa.   (rece  se 

II.  p.  kad   stane   vojska  bjegali,   pa  bjega  jedan   za 

druiiim).  Posl.  YiO.'lietw   carape  i  rukavice.    Daniea 

2,   i(l3.  Pravi  Bokelj    nosi   hijde  i  tijcsiie   i-arape   do 

kuljcna.  Kov.  40.  Licnjak  i  bjecve   (peSkir  i  ('arape). 

I.I.  isp.  priglavak  (doiija  strana  u  hiriipe). 

(■i'lrapSr,  m.  Kj.  vidi  eorapar.  —  1)  der  Struiiipf- 
irirl.cr,  Stniiiijifiiiindler,  te.itor  ant  neyutiidor  tihi- 
alnim.  Rj.  tki)  plctc  Hi  produje  ijarapc.  —  2)  der 
(iiiiiiasi-hcntriiijer,  miles  hraccis  decurtatis  (iiiit  Verach- 
liiiiii).  Rj.  iz  poijrde  sc  veli  t'ojniku  koji  nosi  visokc 
('iirape  (/  krntke  i-aksire. 
(■iiraparev,  (•iiraparov',  adj.  sto  pripadu  carapani. 
I'ilraparskT,  adj.  sto  pripada  l^'arapurima,  n.  p. 
niicincnta  (caraparska).  Rj. 

cilrapast,  adj.  (u  Srbiji)  n.  p.  konj,  u  kojega  je 
iii'i:a  odozdo  douekle  bijela,  kao  da  je  obuo  bijelu 
rarapii.  cf.  putouogast.  Rj.  isp.  piitonogast,  u.  p. 
liiiiij,  pas  (koji  ima  na  nosi  hijelu  hiljeyii).  Rj.  G23a. 
adj.  s  tidnin  nasi,  kod  bndalast. 
carilpeiiia,  /'.  augm.  od  earapa.  llj.  vidi  carapina, 
i.:irapetiiia. 


i-arapMiiia,  /'.  auym.  od  earapa.  Rj.  ridi  carapeiiia, 
carapina.  —  takva  augm.  kod,  babetina. 

I'itrapica,  f.  dem.  od  Carapa.  Rj.  Ko  se  skoro  oieiiio, 
svakog  dobra  po?,elio: . . .  od  sestriene  carapice.  Here. 
295.  vidi  eorapica,  bjeCviea. 

('ilrapiii,  (((//.:  Ide  nui  posao  kao  carapin  poeetak 
(rui^no.  Posl.  90).  Rj.  sto  pripiuda  iarupi:  Usta  su 
mu  kao  carapin  poeetak  (velika,  kao  fiarapa,  kad  je 
joS  nedovrSena).  Posl.  33().  takva  adj.  od  siipstantiva 
zenskoya  roda  koja  snai'e  stvari:  danifin,  gjermin, 
pitin,  poStin,  proliin,  ruiSin,  tqjezin. 

i-i'lrnpiiia,  /'.  aiiym.  od  eai'apa:  I  dones'  mi  zenske 
iarajiiiic.  Rj.  ridi  earapeina,  earapetina.  —  takva 
auym.  kod  lianlaeina. 

(■ar:\tnii,  m.  Rj.  tko  vara  svijet  kojekakvijem  opsje- 
naina,  po  tout  i  tko  sumo  cini  opsjene.  Od  tal.  eiar- 
latano,_/V.  charlatan,  pracstiyiator.  Danicii^,  ARj. 
892a.  Cardtan,  (u  Boci)  covjek  koji  se  rodi  u  mar- 
canoj  svijeei  (liini),  pa  prije  nego  je  krSten  prijegje 
preko  njega  macka  ili  druga  kakova  pogaua  zivotiuja; 
zato  poslije  ostane  uesreeau,  te  ne  moie  imati  nika- 
koga  zauata  niti  postojauoga  posla,  nego  se  smuea 
kojekuda,  i  svojom  mdjstorijom,  iyrom  i  salom  Ijude 
zaharlja  i  vara  i  novce  od  njih  mami,  ali  mu  ni  ovi 
novel  ne  mogu  biti  prol)itaciii,  nego  kako  dogju  tako 
i  otidu.  Rj. 

r-ara(siiii(-a.  /'.  isp.  caratan,  od  koga  je  postala. 
DARj.  892a.  sto  je  musko  caratan,  to  je  zensko  fiara- 
tanica. 

(■arati'iiiija,  /'.  (u  Ualm.)  die  Tusehenspielerei,  artes 
magicae:  oiii  Talijani  Sto  cine  earataniju.  Rj.  sto  Hni 
caratan,  radnjii  caratanora.  —  vidi  maJlanije,  sijeri. 
I'-ilrati,  carrun,   r.  iiiipf.  hexen,   incanto.  cf.  gatati, 
vraeati,  bajati.  Rj.  ridi  i  cvarovati,  ciniti,  opeinjavati, 
zamagjijavati,    zatravljivati.  v.  pf.  sloz.    o-earati,    za-. 
Muogi  od  onijeh  koji  curalni,  sabravsi   knjige   svoje 
spaljivahu  ib  pred  svima.  Dj.  Ap.  19,  19. 
fardafie,  in.  dem.  od  cardak.  Rj. 
filnlueki,  adj.  n.  p.  soba   (eardaeka).  Rj.  sto  pri- 
pada iardakn. 

eardak,*  in.  —  die  Wartc,  specula:  Vezak  vezla  seja 
teftedara  na  cardaku  na  debelu  hladu.  Rj.  —  1)  u 
visoke  zyrade  (dvora,  kiile)  na  vise  katova  yornji 
katovi  Hi  jedan  od  njih  Hi  savio  jedan  ako  ill  nema 
vise  osim  onoya  pri  zemlji,  nijesto  koya  moyu  hiti  i 
sand  stujiovi,  a  po  torn  i  cijela  taka  zyrada.  u  nino- 
zini  (lolazi  i  za  jedan  izmeyju  vise  njih  u  jednoj 
zyradi.  ccsto  se  nazivajn  gornji.  kao  i  druyc  zyrade 
nuzivaju  se  i  visoki,  tanki.  Daiiicic,  ARj.  893b.  — 
Ahar,  2)  kao  cardak  ili  gosposka  kuda,  der  Hot", 
palatiuni,  cf.  bar.  Rj.  8b.  Car. . .  pobegne  na  yornje 
cardake,  i  zatvori  se.  Npr.  212.  Oua  ide  yore  na  car- 
dake.  Npj.  1,  250.  Kad  ja  spavara  na  yornjem  car- 
daku. 1 ,  5()5.  Ved  mi  ka?.'te  visoke  cardake ,  na 
cardake  niekanu  postelju.  1,  <il5.  Bijeli  se  u  visinu 
kula,  na  eoSeta  sicani  i-ardaci.  2,  526.  E  ti  imaS  u 
Prizren  dvorove,  oko  njih  je  kamena  avlija,  u  avliju 
sedam  cardakova,  na  svaki  je  kljucanica  zlatna.  3, 
429.  Pak  poskoei  kuli  niz  cardake.  3,  540.  To  PeriSa 
i  slusa  i  gleda  sa  ijardaka  sa  bijele  kule.  4,  97.  U 
novija  vremena  naselilo  se  u  ouaj  kraj  (l>rnbnjake) 
od  Morale  mnogo  uskoka  .  .  .  gdje  su  pogradili  na 
sobama  ili  na  direeiuia  cardake,  u  kojima  su  zimi 
sjedili  sa  zenama  i  djeeoin  i  Ijeti  iSli  te  cetovali  .  .^  . 
oni  bi  se  opet  vratili  u  svoje  cardake.  Npj.  4,  4C1 
(Vuk).  —  2)  cine  Wachthiitte  auf  Pfdhlen  an  der 
Grenze,  casa  palis  imposita.  Rj.  strazara  risoka  na 
stiipovima.  isp.  karaula.  —  3)  das  lichdltniss  fiir 
die  Kulcnruzkollien ,  horrci  genus.  Rj.  kao  kos  zu 
kukurnz  na  stiipovima. 

("ardiiklija.*  /'.  eine  yrosse  Wcinrebe,  die  sich  an 
Hiitten,  Bauinen  hinanriinkt,  vitis  suspensa,  ef.  odrina. 
Rj.  vidi  i  odrinja,  brajda,  logoSka,  IngoSka,  lomaca. 
velika  vinora  loza  sto  .5c  j;t"nj'e   uza   sjenieu   (Turski 


riir<liiklijski 


148 


ens 


.arihiki.  »-  '<rri),  ii.-(i  :iii  Hi  "-'  odar  loji  joj  sc  Z(i 
tu  iiticiiii. 

fnrtlikklijski,  ndj.  >'o  pripada  iardiiliiji,  n.  j). 
t^anlaklijsko  i^koce.  DAKj.  «i4a. 

i-ir«'.  u  zajroiiooi :  Prispi  <■(()<•  na  mijrare,  iia  panje 
ilekanje,  na  seiije  liiipore.  Kj.  odi)o)ivtljiij:  voilenira. 

fiirkn,*  f.  this  Sihiirmiitzel,  jiiu/ii'i  liris:  Vo  ravmi 
se  polju  poremJe,  «<i  htrkii  se  zbilja  ist'eiase.  Rj. 
miila  hitkti,  imili  hoj.  iip.  i'arkad?,ija,  carkali  se. 

fiirka,  f.  Oarolija,  inoantatio,  turka.  DaniOic,  ARj. 
SStJib.  aic.  SiUb.  vidi  i  car,  i  si/ii.  oiidje. 

I'-rirknilzijtl,*  ni.  die  Vorposten,  e.rcuhiae  crtremac. 
Kj.  rajnik  rinik  koji  pred  vojskoiii  zaniei-e  hoj.  isp. 
I'-arka,  iarkati  se.  —  Ojegojrj  bjeSe  bolji  iarkadHju, 
Arbaiiasa  Ijuta  iibojnika,  sragju  Tiirei  ognjem  m  pii- 
saka.  Npj.  f),  ±21.  Nego  su  .  .  .  i-arkadHje  se  pomalo 
Oarkale.   iiitije  43. 

rftrkai^c.  "•  Rj-  rerhul.  1)  od  earkati,  2)  od  iar- 
kati se.  —  J)  das  Jlenimstoren  im  Feiier,  dimotio 
itinis.  Rj.  rndnjd  kojom  iko  rarkti  u  vutru.  ridi  tar- 
kanje.  —  2)  das  SclKinnuUdn,  puynatio  Icvis.  Kj. 
riidnjii  kojom  se  iurkiidzije  iurkajii. 

(■urkati,  kam,  r.  impf.  —  JJ  n.  p.  ii  valrii,  dus 
J-'eiiir  schiiren,  stiircn,  dimoreo  (ignem),  irrito.  Rj. 
vidi  tarkati.  r.  pf.  cariuiti.  hiie  i  prclazno:  carkati 
n.  p.  viiirii;  isp.  Oariiuti  vatru.  po  onom  sto  Vuk  imti: 
Oarkati  n.  p.  u  vatru,  citrkdti  .se  nioze  i  n  driicjo  sto. 
—  2)  s(i  se  reciproc.  scharmiitzeln ,  leritcr  pngno, 
irriture  se  inricem.  Rj.  liiti  se  vuilo  kiio  ciirkadzije 
.Ho  rude:  Nefjo  .su  .  .  .  earkad/.ije  .sc  pomalo  carkule. 
'Ziuje  43. 

farni,,  nrfj.  (ist.)  ridi  crn:  Carwi  (joro,  puna  ti  si 
hiada.  Came  act,  vi  jra  ne  <rledale.  Rj.  c  se  zadriSalo 
od  starine,  i  kako  su  glasovi  (')•  izasli  iz  obii'aja  (za- 
mijeiiivsi  se  glasovima  cr),  da  bi  se  ubbizili  preuia 
novom  izsrovoru  i  uiogli  izjrovoriti,  umetnulo  se  ino<rju 
iijih  u,  a  tada  r  iza  a  postalo  suirlasno.  Dauieii^  ARj. 
Sitoa.  —  Ludo,  nilado,  na  dalek'  zalete,  c-ak  zalete 
preko  mora  iarnon.  ^PJ-  1>  l''"^-  (i^alete  u  (jororu 
istuinom  nijesto  zaletje  »  juznum).  I'a  C'upi(ia  u  ruku 
poljubi,  ni^.e  rukc  u  ("eliri  skuta  i  pred  Stokoin  « 
zemljiru  iarnu.  4,  275. 

i-iiniouk,  adj.  schuarziiugig,  nigris  oculis.  Rj.  car- 
no-ok,  caniijeli  (crnijeh)  ot'iju.  ridi  crnook. 

i-amoukii,  /'.  Rj.  vidi  crnooka.  —  1)  die  Schu-arz- 
dugige,  nigris  oculis.  Rj.  zenska  iurnooka.  —  2J  odatle 
inie  bijeloj  ovci  koja  ima  oko  ociju  cm  krup;.  Rj. 

r'ikrnoiika.st,  adj.  ridi  ^mriiook.  Rj.  ridi  cniookaKt. 

rariiiiti.  iiem,  r.  pf.  Rj.  r.  imp/',  i-arkati  [i  se).  — 
Jj  II.  p.  valru  Hi  u  vatru,  ciiimal  schiiren,  irrito  semel 
ignem.  Jij.  ridi  tarnuti.  —  2)  sa  se,  reciproi.  schiir- 
muizeln,  concurro.  Rj.  mido  pobiti  sc  kao  iarkadzije 
Ho  uiine. 

I'arobiju,  f.  |u  primorju  oko  Senja)  vidi  6arolije. 
Rj.  ridi  i  I'ar,  »  si/n.  ondje. 

t'anibiiica,  /".  incantatrix,  carovnica  1.  DARj.  895b. 
vidi  i  earalica.  —  Hod'  otole,  Vlii.4ka  earobnice  I  HNpi. 
1,  101. 

I'aWtico,  f.  —  J)  (u  Turskoj  Hrv.)  kao  u  i^rbiji 
■Indole,  a  ii  Kotoru  prporusc.  Rj.  —  2)  (u  Hrv.)  kao 
kolegjiini,  koji  ispred  hof.idi  i(hi  od  ku^e  do  kuee 
te  pjfvaju  i  prose  kojeSta.  Rj.  Daniiic,  ARj.  8!l5b, 
pise  rarojire. 

earc'ijicc,  f.  pi.  vidi  Caroite. 

t'arolija.  /'.  «  Rj.:  farfilije,  f.  pi.  die  Jlc.rercien, 
incanlutiii.  Rj.  Hli)b.  jer  se  upotrehljava  najvisc  n 
mnozini.  ridi  ear  i  syn.  ondjc. 

ciruvan,  iTirovtia,  adj.  sin  pripada  carima,  u  vemu 
«<  lari:  oHohito  n  prenesenom  svrislu :  veonia  lijcpo 
ill  niilo  Uiko,  da  zanosi  fovjeku  painet.  DARj.  H'.ftih. 
hezauliernd,  faicinatwius.  isp.  bajni. 

••iirivnica,  f.  —  J)  incantatrix,  carovnica.  Daniei*^, 
AKj.  H:rJ:t.  ridi  r-arobnica,  ('aralica  {zenska  koja  iara). 
—  2)  nekaka  bole«t  konJHka  u  grlu.  Rj. 


far^viiTekT.  adj.  sto  pripada  carornicima  Hi  (  k- 
rornii\(ma.  DARj.  8;M;a. 

earoviiik.  earovuika,  ni.  ineanlator,  iarovnik,  ])a- 
uicie,  -VRj.  81'"2a.  akc.  89Ga.  tko  iara.  vidi  caralac, 
masjionik.  vje.Mae. 

cliriiar,'  (•i^rsav,*  m.  —  7)  das  TLichtiich,  mappaM 
(■/'.  Irpe/.njak.   Rj.  ridi  i  postolujak,  stolujak,  krpHa,! 
phvhta  1.  prostirka  po  stolu.  —  Na  \ioi.\(-  se  obieno 
ruea  s  vre(?e  (prostre  se  prazna  vreea  mje^^to  lar.^ara, 
ili  po  CHrsarii).  Rj.  35a.  —  2)  das  lietttnch,  lintcum. 
Rj.  vidi  plabta  2  (prostirka  po  postelji),  rusica. 

{•iirsijji,*  f.  der  ]t[urkfphitz,  forum,  cf.  pijaea.  Rj. 
vidi  i  pjaea,  plaea,  pazar,  poljaua,  trg  2.  traovi.^le, 
trziste.  dem.  OarSijiea.  —  (.'aiev  sin  zagje  po  car.siji 
da  gleda  kakav  je  zanat  najlakSe  naueiti.  Npr.  174. 
Jesi  r  is'o  u  cariiju?  Npj.  1,  325.  Da  oiidem  na 
vaht  carsiju,  na  carsijit  l.Tino  megj'  trijovee.  2,  !)(). 
Ode  Maiko  niz  novu  cariiiju  dokle  dogje  dvoru  Vili^ 


povn 


2.  350. 


(■!\riijii-a,  /'.  dem.  od  earsija.  i  .lazcto  farSica.  — 
Sva  ta  carsijica  pripada  jediiom  eoveku.  M.  (ij.  Mi 
lidevii^  DARj.  8'Jlib. 

<';'irsTjnskT.  i-ar>.lj>kT.  adj.  Kj.  sto  pripada  carsiji 
n.  ]i.  rai>ij>ki  hijel),  Markt-,  a  joro,  forensis.  Rj 
ridi  i  caisinski. 

i-arsTnskT,  adj.  ridi  earsijnski,  od  cega  je  sazeto 
isp.  abndzinski. 

eari'i!;(lzlja,*  ridi  opauear.  J!j.  od  Tur.  iaryk, 
opaixd,'.  Danieie,  ARj.  H;i7a.  od  eanik-dzija  promije- 
nirsi  gh(S  k  pred  d}.  na  g.  za  nnst.  iMMy.i)  isp.  aba- 
dsSija.  —  Krevet,  oko  varnice  pouzviseno  mjesto,  na 
koje  cariigdzijc  koze  iz  varnice  niecu.   Kj.  3(K)b. 

(-ariiivd/.ijin,  ailj.  Kj.  sto  pripada  ciiriigdziji.  ridi 
opanr.'ucv,  opancaniv. 

earii;;dzTjiilca,  /.  Kj.  curugdzijina  zcna.  ridi  oinin- 
caricii. 

(■arii;t'd/.ijiiskT  (-ard^dzTjiskT  adj.  Rj.  sto prijiadu 
cariigdiijama.  ridi  i  carugdzinski,  opancarski. 

*-arii!('4lziii!skT,  adj.  sah-to  od  carugdzijnski,  koje  ndi. 

(•jis,  m.  Rj.  loc.  sing,  casu,  gcn.pl.  fasa,  casova.  l>a- 
n'\6i6,  ARj.  897a.  dem.  casak. 

I.  znacenje.  —  ])  der  Augoddick,  punctum  1cm- 
poris.  Rj.  malo  vi'emena:  ('as  nije  sahat  nego  je  sauio 
njeko  rrlo  malo  rrijeme.  Pis.  4(5.  Minui,  die  Minute, 
minutuni.  ef.  cas.  l{j.  358b.  Izdabnuce,  samrfni  cas. 
Rj.  222b.  Vigji  knjigu,  ('«.<((  ne  pocasi.  Rj.  .5()a.  Ni 
do  frt.sa  iivirluga  i  do  konca  sauirtnog.a  —  neui'o 
srece  ni  sainrtue  sve(?e.  Rj.  (j()4b.  (nmrli  cas  s:i- 
mrtni  cas  =  izdahnuce -~  konuc  samrtni).  Cas.  iii:i, 
ura,  recbte  Zeit.  is]),  ura,  Rj.  78(>b.  Ja  (u  tebc  sa- 
cuvati  od  i-asa  iskusoija,  koji  ce  doci  na  sav  vasioni 
svijet  da  iskusa  one  koji  zive  na  zenilji.  Olkriv.  3,  10. 
Dogje  ca.s  siida  njegova.  14,  7.  —  2  a)  Doliri  cas. 
Kao  Sto  se  u  narodn  uasemu  misli  za  dolirn  i  zlu 
sre(?u,  tako  se  nioze  kazati  i  za  dohri  i  zli  cas  (pi 
Sto  sc  pocne  u  dohri  cas  ono  dobro  bude,  a  sto  .S( 
po(me  u  zli  ono  bnde  zlo).  Rj.  125b.  Nego  sani  cu 
da  se  misliS  s  dolirijem  ca,<<om  tidavati.  Npr.  101 
dohri  cas!  (gledaj  :  Bog  s  vama  !)  Posl.  327.  i)osao  sail 
s  dohrijem  casom  da  s  toboni  progovorini  njesto  na- 
samo.  .Ja  iui.ain  sina,  koga  sa  sreconi  mislim  vjerivati. 
Kov.  44.  Ako  se  ondji-  olijeduje,  onda  u  brzo  nai)ijaJM, 
u  dohri  COS  i  uholji  oi]  objeda  (>9.  U  dohre  c«.se,  poi' 
pune  caSe  .  .  .  toliko  ti  Hog  dao  dohrijeh  i  srctiiijei 
casa.  7(5.  Kosto  inajci  desnu  ruku  Ijubi,  a  ona  in 
dohre  case  daje,  ca.ie  dohre  od  Jiogn  najliolje.  78, 
Bvakome  dao  (domac'in)  dohar  cas  i  voljni  najiitak 
121.  —  />;  Zli  cas,  cf.  dobi-i  ca.s.  Kj.  21  lb.  Naojiako  i 
n  zao  cas!  Posl.  190.  Tako  mi  se  zli  can  na  vjcncanje 
ne  namjerio!  304.  AT  m  z'o  cas  po  me,  alijw  ujgii, 
po  jednoga  dobra  biti  ne  fe.  Npj.  4,  2(10.  Cu  Ii  me, 
Maro  gospogjo !  nzoc'  se  divna  rodila,  ii  moine  dvoru 
dovela.  Here.  239  (uzoc'  sc  «  zo  I'-as  se).  —  •'{)  il 
crkvcnoj  sluzhi  Cas  je  sahat,  ura,  Imra,  die  Stunde,  i 


< 


rasak 


—  149  — 


Sast 


Idiii   i   niolitve  l;u;e  an  didni  svecenici  moliti  u 

hiiijcne  ndhrite  Criciin:):   Kiid  so  oi'itiiju  (iixofi,  pri- 

•iiipe  frjakoiii  k  vlarlici.  Dl'.  Iti.  Sta  biva  o  sveiioi'nici. 

ii  ima  tri  frlavna   ilijela:   vet'enijii,  jiitienju  i  prvi 

ft.  j.  >'ah((f).  iyi.    I'rije  ('(i.<o)V(  vladika  s  iMJelijem 

-lenstvom  otide  iz  i-rkvp.  ^oti.    t  iislovao,  kiijiira  ii 

ij  sii  niolitve  kojc  sc  i.'itaju  )Ui  citsoi imii.  \^:umw, 

.  l;j.  !MKia.  —  -t)  n  uarije  irijcmc  ('as  u  zitficoiju  sahat, 

ir;\:  Kiicz  Milos  imao  jo  u  svojoj  sobi-bosromolji  c'n- 

ivnik  koji  jo  izbijao  i  ootvrti  i  rclc   ('iine.    Jlil.  254. 

//.  Lako   xc   rijcc   I'as  jizima  u   rehtiitu.  —  1)  n 

.  •  ( ipot  so  zatrcae  iz  toinolja  dvor  od  velike  sile  . . . 

_i  '  noka  sila  pa  povioo  .  .  .  oua  sila  onoy  cHUd  otide 

rlikoiii  liiikoin.  N'lir.  1S7.  ridi  iiccux.  hcz  prijcdtoflu, 

'■   II  3  u),   i  s  prijcdUiijum    u  (II  o).    —    '-i)  fien. 

ijedlogom  od  (  x  prijidl.  do :  Od  unixjn  casa  iiiarva 

lane  ftrkljati.  N'pr.  78.  Ozdravi  zona  od  tofia  ru.w. 

,.  il,  22.   iinzim   (e  »e  oprostiti,  ja   slepooe  ni  do 

.ika,  ni  do  {-((sa  umrlofiu.  Xpj.   1,  140.  —  !i)  uccws. 

" ;  prijedlof/a.  —  a)  pukuzuje  sc  kotiko  rrememi  sio 

((,  a   tijem  i  kad  biva:   orids,  ovtij  cas,  so  ebon, 

iiuode.   Rj.  437a.    Oncas,   t.  j.  onaj  cas,  sogleioh, 

i:  Onius  oni  na  nose  skocise.  Rj.  4(50b  (-    odmah). 

-is  ove  stope,  iz  ove  stope,  t.  j.  ovnj  can,  auf  der 

-i'  Ho,  e  vestigio.    Rj.  717a.    Ontij  citx  pot'^ne  se  ona 

iiiiiili,  i  rodi  mu  musko  eedo.  Npr.  5i).  Izvadi  jednu 

'1  ikii  iz  glave,  te  baoi  i  oni  isli  i-us  uzni-ste  slraJna 

I.  1(>4.  Rece  mu:  svrati  se  doma  oruj  (•«.«.-<  l;Jl. 

-  :  oraj  ctis  da  je  vo<lim.  185.  Susjed  ga  scaki  ('us 
iiiinjao.  Posl.  321.  Xeki  Ilaldeji  taj  K-as  dogjoJe  i  tu- 

.lovrejo.  Dan.  3,  8.  Oni  taj  cas  ostavise  mre?.e.  Mat. 

I.  L'o.  Zar  ne  mogoste  j'ct/uji  ("«.<  postraziti  sa  ninom? 

.''-.  10.  I'stav.^i  onuj  <as,  vratiJe  se  u  Jerusalim.  Luk. 
"i.!.  Ko  ne  bi  pao  i  poklonio  se,  uuaj  ca.<s  bi('e 
n  u  pee.  Dan.  3,  G.  —  b)  ca.i —  erts:  jedno  hiva 
IriKjitii:  .lednako  izvr<''e  glavu  ("«s  na  jednu  ('as 
Irngu  stranu.  Rj.  Gla.  Kad  se  J'to  ukrade  pa  coek 

-  potvora   na  onoga  i'ds  na  ovoga.  Posl.  112.  Oni 

■  11   i/.  p()(^etka  COS  Grcinia  pomagali  protiv  Avaia  .  .  . 

iidaiali    na   same   (frke.    Danioa  2.  74.  Oledajut^i 

ji'diio  cas  drugo.  Aitije  53.  Kojima  (glagoliina)  se 

.  iva  avrSiijc  ("((.•>■  na  suglasno  ('«>■  na  samoglasno.  Rad 

■  l!i.  vidi  (}asom  —  easom;  sad  —  sad.  isp.  gja  —  gja, 
1   -kad.  — c)  }>rcd  accus.  mo~c  hiti  odrerah  malo: 

'I  ('((s  (n.  p.  i  ja  ('u  do(^-i).  Rj.  Kad  mulu  cas,  eto 

maja.  S'pr.  35.  Malo  cas,  eto  ti  azdaje.  4().  Staroa 

bilo  kod  ku('e,  ali  iiudo  cas  dogje  i  on.  87.  Kad 

■  '  (((.y,  ali  eto  ti  gvozdena  eoveka.  212.  I  ova  sumnja 
Liji  liova  svjedoci  sto  malo  i'as  lekob  da  je  .  .  .  Rat  28. 

—  tl)  i:a  accus.  moie  hiti  udccpdj  prije:  ca.s  prije, 
■  snaci:  sto  sc  prije  mozc:  Cas  prije  (n.  p.  doci) 
ilichst  b(dd.  Rj._  Da  gledaju  ako   se  i  kako  moze, 

il  >jne  Turke  u  L'aoku  cas  pre  predadu  ili  isterajn, 
i  k  nije  c'aja-pasa  stigao  s  vojskom.  MiloJ  81  (oa-s 
\>\'-  istoc.  mjesto  juL  cas  prije).  Nego  mi  valja  da 
^li  damo,  ove  Turke  cas  pre  da  ocistiiuo.  107.  Petar 
i  I  iistavi  Ruse  i  Kladovo,  pa  cas  prije  da  pohite  sa 
-\  111  vojskom  k  njemu.  f^ovj.  41.  —  ^■)  accus.  s  jiri- 
'il'iijoin  na.  pokaciijc  se  kad  sto  hira.  Sint.  515.: 
I  kn  mi  ove  svijece,  i  tako  mi  se  nasia  na  uiiirli  i}as.' 
I'  -1.  303.  —  3)  accus.  s  prijedloijoin  u.  pokazuje  se 
sto  hiva,  a  huduci  da  je  cas  rrlu  malo   vremcna, 

■  sto  hira  u  (T-as,  liira  u  ouoliko  malo  rrcmenn 
'■'0  cas  znaci.  Dani('i('.  .\Rj.  898b:  t^tarac  kad 
mi    novce,    udari    kljucovima   o  zemlju.    U  taj  (-as 

-  ;me  i  trgovine  i  kupca.  Npr.  39.  Majka  gjevojcina 
,ae  u   oganj,    te  se  u  oni   ias  udune.  94.  Te  ona 

!   t'l  c((.s  napise  knjigu  poslanicu.  120.  Kad  muz  njezin 

■>iido,  ona  ti  bogme   u  ta  isti  vas  dozove  sluge.  l.SO. 

I'  -u  je  onijem  prahom  .  .  .  te  ona  ozivlje  it  oni  cas 

inige  joj  ruke   izniko.^e.  132.  U  koji  cas  on  lu  za- 

nui,  ((  ta  c«,s  oni  kiilati  konj  pO("ne  .  .  .  153.  Ou 

lab   zapovjedi,    da   je    n    isti   ias   ponesu.  230.  U 

■  I  isti  cas  dozovu  svoga  pisara.  Xpj.'  4,  XIV.  Jer 


j  ('e  vani  se  u  onaj  cas  dati  Ha.  date  kazati.  Mat.  10,  19. 

!  —  <i)  accus.  s  prijcdlofinm  za.  kazuje  se  vrijeme  koje 
sto  liirajuci  zausima,  i  tako  hiva  dok  je  to  rrijcme. 
Danicic,  ARj.  S98b:  Za  i-as,  za  jedan  cas.  Rj.  Za 
tiiiji  i'as,  b.ald,  hurtig,  in  kurzer  /.eit,  brevi.  impigre. 
Rj.  740a.  Kad  sednu  vecerati  .  .  .  veliki  kazan  s  jelom 

I  za  tili  cas  progje.  Xpr.  74.  Volika  drvota  dugo  nistu, 

'  ali  za  cas  p.idnu.  Posl.  33.  Konj  zelonko  rosnn  travu 
pase,  za  cas  pase,  za  dra  prisluskuje.  Xpj.  1,  220. 
Vatra  za  jedan  cas  obuznie  svu  varoS.  Danica  5,  38. 
Znaj  da  me  sve  te  bespo.slicc  ni  za  jedan  cas  ne 
odvra('aju  od  tebe.  Kolo  15  (14).  —  7)  in.ttrum.  — 
<i)  ('asom,  den  Auiienhlick,  au(jeuldicklicli,  .itatim,  ud 
momentum.  Rj.  mahom ,  odm(di,  taki.  upnt:  Vi  ste 
narod  tvrdovrat;  (Uk'I  cu  casom  nsred  tebe,  i  istrijebii'u 
te.  Moj.s.  II.  .33,  5.  —  h)  ca.som  —  casom  (isp.  c&s — -ca-s 
II 3  b) :  Kao  sto  je  ono  vedro  nebo,  casom  vedro,  a 
casom  obbuno.  Xpj.  1,  389.  Otiaki  mu  je  zivot  kao 
mjesec:  i'asom  pun,  a  i^asom  prazan.  Posl.  238. 

<-ii.siik,  cdska,  »!.  dem.  od  (^-as.  Rj.  —  Malo  trenuh, 
c'udan  sanak  iisnih,  cudan  sanak,  a  u  iiudan  casak. 
Xpj.  2,  3i)4.  Xe  mogii  ti  rane  preboljeti:  vef  kad 
meni  sudni  c(tsak  dogje,  ukopaj  me  na  drumu  Siroku. 

2,  .509.  —  8itne  knjige  zemlju  pregazife,  na  Cetinje 
ca.<<kom  dopanuSe,  a  na  ruke  Petrovi(;u  knjazu.  Xpj. 
5,  356.  -Izgorje  ti  u  vatru  pogac^a;.  Ja  f\i  drugu 
ca.^kom  ukuvati.  Here.  188.  «  dra  posljednja  primjera 
za  caskom  isp.  fas.  EI  7  a. 

r-il.siti,  Im,  V.  impf.  cericeilen,  morari:  Andro  trCi, 
f'asa  ne  casio.  Rj.  upravo  horaviti  ias,  i  po  torn  bo- 
raviti  uopce.  haiiti  se,  zastajati  sc.  v.  pf.  sloz.  po- 
('asiti.  —  Ti  si  pomo<J  moja  i  izbavitelj  moj,  Boze 
moj,  ne  casi.  Ps.  40,  7. 

fislovae,  ("-aslovca,  vi.  das  Iloroloiiium  (ultsluvi- 
sclies  Lesehuch  nach  dem  Namenhitchlein,  und  vor 
dem  I'salterj,  horoloijinm.  Rj.  tjen.  pi.  caslovaca.  Da- 
nicie,  ARj.  903a.  postanjem  od  staroyu  casoslov,  koje 
je  knjiga  s  molitvama  sto  se  citaju  na  i'asovima; 
i.<sp.  cas  13.  —  Kad  koji  gjak  .  ..  izuCi  bekavicu, 
onda  uzme  (Slavenski)  ca.slorac,  kad  iznCi  i  pre("'ita 
nekolika  piita  caslocac,  onda  uzme  psaltir.  Kj.  8l2a. 
Da  sam  ruza.  ja  bi  se  riizvila  it  ia-slorcu  mladom 
bogoslovcu.  Xpj.  1,  ti35.  Rusi  an  \ec  izvadili  psaltir 
i  caslovac  iz  Jkola.  Pis.  73. 

eiisl6va«',  casl(')vca,  m.  der  (aAovivc-Schiiler,  puer 
discens  (legerc)  Iwrolofiium.  Rj.  tjjak  koji  uci  caslovtw. 
<jen.  pi.  casIOvaca.  Dauicic,  ARj.  903a. 

eii.snT,  adj.  Rj.  ridi  casljin. 

casiiiekT,  adj.  sto  pripada  casnicima  Hi  casniku 
kojcmu  i/od.  isp.  ('asnik. 

(■iiisilTk,  ill.  of'ficialis,  tko  je  u  kakoj  sluzbi  javnoj, 
te  je   zato  u   drugih  u  casti.    DARj.   903a.  c^'asttlnik. 

("iJMlTkov,  adj.  sto  pripada  i:asniku.  isj).  C-.i.'Hiik. 

easovit.  adj.  —  1)  Sto  za  cas  traje,  momentancus'. 
—  2)  promjenljiv,  koji  se  Hasom  promijeni.  rece  se  o 
celjatletu.  koje  cas  pjeva  a  cas  kuka.  P.  Gjorgjevi(;. 
DARj.  903b.  —  takra  adj.  kod  barovit. 

(■iisuvnik.  m.  horoloijinm,  saliat,  ura,  s2)ravu  koja 
pokaznje  sate  Hi  urc.  DARj.  9t)4a.  koja  pokazuje  cu- 
sote  ^3).  —  ililos  imao  je  ii  svojoj  sobi-bogomolji 
casocnik,  koji  je  izbijao  i  ceivrti  i  cele  ca-se.  Mil.  254. 

i•^l^s(,  (jiisti,  f.  (loc.  casti).  —  J)  die  Ehrc,  honor, 
n.  p.  na  i/ast  mu.  Xeku  na  cast,  neku  na  sramotu. 
Rj.  ridi  posta  1,  stima.  —  a)  znacenje.  Matica  .  .  . 
ucinila  viSe  i^tete  i  sramote,  nego  koristi  i  i-(tsti.  Pis. 

3.  tomu  Vuk  dodaje:  Ako  bi  ko  rekao,  za  Jto  ne 
kazem  cesti  nego  casti,  evo  mu  odgovora:  .  .  .  cast  u 
jeziku  uasemii  znaci  die  Ehre,  po  dana,snjemu  Sla- 
venskome  i  po  Ruskome  cest  .  .  .  Pis.  4  (U  Becu  19. 
Januara  1842).  Otprijc  je  sam  Vuk  rise  puta  napisuo 
cest  mjesto  cast;  tako  u  Xpj.'  2,  305:  posta  1)  znaci 
posteiijc,  cest.  /  jos  u  nekim  primjcrima  iz  Vuka 
naci  ce  se  cest  mj.  cast;  ali  sc  takri  primjeri  ordje 
samo   zato   hiljeze,  da  potvrdc,    kako   se   rijee   ca-st 


(■nstan 


—  150  — 


fasfoljiihljo 


(I-r.n)!,.  >"<'st1  ririHKi  M  recenicu.  siiproino  beii'ast, 
b  ::i.  —  h)  nil  cast  koniu  ito:  Svcmu  ivdii 

i  J  I  relikit  cast.   Kpj.  1,  30.  rjegjc :  u  vast. 

.V'ki>  ova  »Utihi\  biva  .  .  .  «  cit.<t  iiuijhe  Bozije  .  .  .  gj'i- 
koni  izne.su  .  .  .  PP.  4;i.  —  uli  ponnjcescc  l-iid  sc  kaie: 
na  i^ast  mu  to,  wisli  se:  pokUmJam  wii,  nehajcmza 
to,  ne  :aridim.  Dh\h>\  ti  to,  t.  j.  no  cast  ii  to,  irh 
tn-heiike  dir's.  Kj.  SJOa.  {puklnnjam  ti).  ^'c  zavidim, 
Nil  iiist  svakom  svojo.  Npr.  111.  I  va  cast  vam  Ui. 
Xpr.  7.  ya  cast  imi  laz !  I'o.-sl.  192.  Xa  cast  mil  ('orba. 
Kov.  82.  iVii  cii-<t  niu  sva  slava  od  t.akovoir  pisanja. 
Pis.  Cft.  —  (•)  cast  jc  koiiiii  Hi  cciiiii,  t-ija,  rijeiko  :a 
koijit:  yjcijora  I'o  biti  cti.<'t  i  slava.  Dauica  3,  212.  (Jo- 
spodiiie  prvijeiiiT,  da  ti  je  iust .'  Kov.  62.  (lospodiiie, 
8tari  svate,  da  ti  jc  iast :  74.  Od  sviju  srafijoj  rjeri 
ca.<t  i  poJlenie.  Pis.  20.  A  druire  iiciti  i  u  onoine  Mo 
sami  ne  /.iiadii,  da  jc  slava  i  iaxt '  47.  Eazura  zadr- 
iava  i'ovjeka  od  srnjcva,  i  iitst  wu  je  mimooi  kriviwi. 
Prif.  i;>,  11.  Tada  cc  tchi  biti  cast  pred  onima  koji . . . 
Liik.  14.  10.  Xa  mciic  cc  hiti  vsuliitu  cest  i  radost, 
ako  ona  I'itateljima  biide  toliko  po  volji,  koliko  joj 
se  oni  raduju.  l»aiiica  .'),  .3.  —  d)  I'ust  komn  darati, 
ilaii,  i-initi.  iiiiiiiti  (rijetko  pid^asati):  Pa  mu  du))io 
unit  ccst  i  poMenje,  stoma  }irilikiije.  Rj.'  XIII.  7)((- 

jiu'i  mu  iest  kao  ^to  se  pristoji.  Jlilos  117 to  su 

Srlii  rcijuru  cast  dali  'rurskome  cvijelu.  Pis.  42.  Kiko 
sani  sebi  tie  dujc  iasti.  .levr.  5,  4.  I  kad  duiie  .  .  . 
sla\ii  i  cast  i  hvalu  onome  .  .  .  Otkriv.  4,  ft.  —  .\ko 
prostoj  (klasi)  ne  eiiii  sramote,  iasti  suvise  ne  cini 
nifrdje.  Kov.  1(5.  Matica  .  .  .  iiiinila  vise  Jtete  i  sra- 
mote, ne«ro  koristi  i  i-asti.  Pis.  3.  Ucinio  bi  selii  ca.ft 
i  slavu.  73.  ZgrijeMo  sam;  ali  mi  sada  iiciiii  i-asl 
prcd  starjeJiiiama.  Sam.  I.  1."),  30.  Mislis  da  ]e  David 
za  to  poslao  Ijude  da  te  potjese,  §tc  je  rati  uciniti 
ca.st  oeu  tvojemu"?  Sam.  II.  10,  3.  —  8to  bi . . .  po- 
knzali  mn  siiviJe  iasti.  (IPN.  13.  —  e)  imuti  iast: 
Piomo  na  koje  do  danas  ne  imadoh  iasti  primiti  od- 
provor.  Glas.  •)3,  153.  Na  jiismo  .  .  .  iast  imam  od(io- 
roriti.  Pis.  14.  Kos  ziia,  kad  I'li  ja  opet  imati  iast 
ovdje  me?ju  vama  sjediti.  24.  —  f)  dohiti  iast :  MiloS 
je  iiz  ovu  biiiiu  d(d)io  icst  i  povercnije  kako  kod 
8uleman-paie  .  .  .  tako  i  kod  iiaroda.  JliloS  67  (po- 
vercnije starijc  nij.  sadasnjeija  povjerenje,  koje  vidi). 
Pasa,  zelcri,  da  bi  tii  icst  kiid  cara  dnliio,  da  je  on 
Srbiju  pokorio,  i  bojeri  se,  da  nui  je  KuSic-pasa  ne 
otme.  121.  —  ff)  hiti  n  iasti:  Ve.selo  piti,  u  iasti 
hiti!  Npj.  1.  78  ('tomu  dodaje  Vuk:  Ovdje,  kao  i  na 
mnofrijem  drujrijem  mjestima,  iast  xuai'i  die  Ehrc, 
Ru.«ki  iest).  .Ako  sinovi  njejrovi  hudu  u  iasti,  on  ne 
zna;  ako  li  n  Hramoti,  on  so  ne  brine.  Jov  14,  21. 
—  h)  prlka:ali,  piikaHi((ti  iast,  herziihlen,  reeito, 
recenseo.  Hj.  .">;»lb.  —  ij  Nadain  se  da  mi  iast  ovu 
orfre'-i  ne  i^eie.  Posl.  V.  —  Koji  nasera  zboru  sa  iast 
rude.  Npj.  1,  HO.  —  Koji  znailcs  za  iast  i  posteiije. 
Npj.  4.  164.  —  Ti  napi  nama  i  u  naJe  zdiavlje  te 
nas  zaduzi  iu.iiu  I  posienjem.  Here.  .3.54.  —  Prvo  je 
namjerenje,  Matit'lno  zaista  rrcdno  ('cs/i  i  fale.  Danica 
.0,  73.  —  Casrit  jedan  ilrujrojra  veiefi  Unite.  Him.  12, 
10.  —  Dostojan  si.  (iosjjode,  da  primiH  slavu  i  <'((.s( 
i  silu.  Otkriv.  1,  II.  —  I'ripada  mu  iast,  da  je  prvi 
po<'eo  taj  fKtsao.  DM.  104.  —  Doista  ja  iast  piimam 
sto  cte  nnumili  meni  posvelili  pripovijetku  .  .  .  iast, 
na  kojoj  ja  ne  znam  kako  bih  vam  mofrao  zahvalili! 
Isto  tako  iast  nalazim  u  torn  kto  miwlite,  da  je  pisnio 
moje  vrijedno  .  .  .  Pom.  25.  —  2)  das  Gastmald, 
coiwitium,  cf.  frozba.  Rj.  r.idi  i  fazba,  eazbina,  jro- 
zbina,  sobet,  zijafet.  —  Xaziruti  na  iast.  Rj.  175a. 
-Mala  svadba,  ona  iast  kad  rod  djevojaeki  dolazi  zelu 
u  pfihode.  lij.  .'H-Ja.  Njiselje,  east  Ato  dajc  iloma(:^in 
,.,„     K  .  kad   sc  preseli  ii  novu    ku(;u.  Rj.  40.5b. 

!''  '■  Rj.  511b.  Carski  sin  ?/ct«i' velikii  ('«.«? 

'.  " •>-'"  f-'ospode  .  .  .    Po  torn  on  naiini  opet 

ciutt  .  .  .  Onda  on  i  tredi  put  da  iast.  Npr.  224.  225. 
iJojcao  ga  na  iast,  a  posadio  ga  za  ped.  Posl.  62. 


1  Da  .sf  danas  zgotovi  iast  kod  jednoga  seljaka.  85. 
Kad  ides  vuku  na  iast,  povedi  psa  uza  se.  116.  To- 
zore  na  iast  mnosu  jrospodu.  Kov.  31.  Na  castima 
i  kod  naSijeb  Ijudi  u  Tiuskoj  kasto  se  iznese  lorb.i 
poslije  sviju  jela.  82.  16-ti  Jauuaiija  piosje  koje  u  iasti. 

j  koje  u  sastavljanju  i  prepisivaiiju  ovih  aktova.  MiloS 
170.  —  •'})  das  einzclnc  (icricht,  cihus:  donio  kiini 
iast.  Kj.  jcstrina,  jelo,  osohito  sto  kiiiii  kiimti,  jiriju- 
telj  prijalclju  doncse  Hi  po.slje:  Dolaze  daiiju  zone 
na  babine  (i  donose  iast  —  n.  p.  pile,  ustipke,  rakiju, 
vino  i  t.  d.  —  i  djetetu  darove)  te  se  laste  i  vesele. 
Kj.  10a.  Kravalj,  iast  sto  svatovi  i  zvanice  nusc  na 
svadbii.  Rj.  2(l6b.  Povojniea,  iast  i  dar,  sto  sc  snljc 
porodilji  poslije  porofrjaja.  Rj.  514b.  Kad  ko  \iJe 
Ijudi  ponitdi  kakrom  iasti.  Posl.  6.  Ovi  svi  (svalcn-i) 

I  nose  !!east>i  t.  j.  pitu  u  tepsiji,  na  i)iti  peeena  euika 
ili   guska  .  .  .    „iast"   je    ta   pokrivena   ('istim    pe>ki- 

!  rom  .  .  .   Kad  izigje  pecenje  na  slo,  onda  se  iznose  i 

'  „iasti'^.  Prvo  se  stavi  ktimorska,  starosvatska,  djc- 
lefska,  vojrodina,  pa  od  ostalijeh  svata.  Ziv.  310.  320. 

(■iistiin,  ('iisna,  (((Ac.  od  Daniciia,  -VRj.  !K)7b),  eilsn^l 
adj.  Rj.  comp.  casnijl.  sto  jc  dostojno  iasti,  sto  raljtf] 
ia.itiii  i  postovati,  sto  se  iasti,  o  crkvenim  stvarima: 
sreto;  ijeehrt,  heilig,  ehrenvoll,  ehruitrdiii,  chrcntccrt, 
sanctus,  honoridtilis,  reHcndiilis.  —  IJ  Drerti  ia^no, 
das  Kreuzes-Holz,  lijrnuni  crucis,  i.  e.  crux  qua  (hris- 
lus  supplieium  obiil:  1  krstove  od  ins)iu(/ii  drcra. 
Rj.  138b.  Pa  uzinia  iasnt)  jcvunijjelje.  Rj.  24!ll).  Ko- 
rizma,  iasni  post.  Rj.  291a.  Kasno  ali  iasnu  in.  p. 
ako  je,  biec).  Posl.  133.  Harajuc'i  erkvu  stao  ka- 
Ijavim  nosrama  na  ia<nu  tnipezti  liHi.  Tako  mi 
krsta  iasnofiu!  302.  Casna  haljina  sramote  ne  po- 
kriva.  345.  t'asna  smrt  pioslavi  sav  zivot.  DPosl.  12. 
(Idi  su  sade  n.asi  iasni  krsti?  Npj.  2,  85.  Sto  je 
masiiije  to  je  iasnije.  356.  Casna  Icturijjija.  Daniea 
2,  108.  Blagodariino  ...  na  casnoj  sofri.  Kov.  72. 
Stane  sestrice,  ne  onirazi  se,  tebe  je  lasno,  rodu  je 
iasno.  77.  Casni  brute,  lijepa  ti  f'ala!  12.5.  Gospodo 
iasnu!  Pis.  24.  Preinsni  (/uspodine!  Slraz.  1886,  5!). 
•'l)jed«,  'Strojuikv  i  ^hiiSeanin-  —  to  su  bile  i<(sne 
sliizbe  u  patarenskoj  jeresi.  DM.  274.  —  'i)  (irfr. 
('•iisno,  clirlich,  honestc:  iasno  sjeli,  posteno  ustaliLj 
(kad  se  napija).  Ko  hoee  iasno  ne  moite  lasno.  (Posll 
158).  Sva  gospoda  na  nogc  ustala  i  iasno  se  knezir 
pokjonila.  Pa  je  iasno  kneza  podvorio.  Rj.  «  dra 
posljcdiija  primjera,  kao  i  iiiaie  ie-^to,  casno  znao' 
kao  iineii  Hi  dajuvi  komn  iast. 

(■ik.stili,  slim,  v.  impf.  Kj.  v.  pif.  sloL  na-castiti  (se| 
po-,  pro-  (se).  —  1)  chrcn,  honoro.  Rj.  t'rt.sf  kom 
iiniii,  darati,  postovati  ;ja.  isj}.  east  1.  —  Covjclt 
injeslo  e.'ist'i,  a  ne  mjesto  covjeka.  DPosl.  l.'i.  Tko  drii- 
zijch  sranioti,  scbe  nc  cusli.  DPosl.  128.  —  2  a)  irok- 
tiren,  co)iririo  excipio.  Kj.  iioztiom  kao  i((st  (1)  koine 
iiniti,  darati.  rjrft  gostili.  gostovati  2.  —  Tii  Hi  iifti 
piiem  i  jestivoni.  Jspr.  10.3.  Kako  tugjii  kokos  izijes, 
odmah  svoju  za  nogu  vezi  ida  i  ti  i.astis  onoija  koji 
je  tebe  iastio).  Posl.  127.  Kuma  nugjena  kao  i  ins- 
ccna.  163.  Ondje  Hi  otae  vjerenikov  iasti  src  nikijom. 
Kov.  46.  Pa  ne  samo  sto  je  ovako  iastio  i  dot'ekivao. 
nego  je  i  novaea  davao,  i  na  [joklon  i  u  zajam.  Sovj. 
77.  —  h)  sa  so,  rclleks.  ridi  gostiti  se,  i  si/n.  inidje. 
—  (ijakonisati,  jesti,  iastiti  sc.  Rj.  147b.  Ondje  ni- 
eaju  i  eitav  se  dan  caste,  igrajn  i  pjevaju.  Rj.  Iii7a. 
Vasiiieno  se  i  vesoliti,  samo  najpre  da  ides . . .  Npr.  87. 
eilsltdjt'lliae.  r-asldljujiea,  m.  Iiomn  amliiliosus.  StuUi 
D.Mij.  ;il2a.  ia.<toljiil>ir  ior.jck,  dcr  Khrsuchti(je,  Stn 
tier.  —  takre  rijcii  kod  l)ogoljuV)ac. 

i-iisloljllbiv,  adj.  aiidiitiosus,  f'actio.'nis,  honoruii 
cupidus.  Stnlli.  l).\Rj.  tll2a.  easto-Ijubiv,  koji  IjiHyec 
iasti  firamzi  za  njima,  elirsiUlitiij.  —  takra  adj.  rid 
kod  bogoljubiv. 

('■iisloljriblje,  n.  amhitio,  immodcrata  lionorum  cu 
piditas,  f'astus.  Stulli.  DARj.   t)12a.   Ehrgeiz,   Buhm 


lot 


r-avkii 


oicht.  raihija  kojniii  tin  Ijuhcci  t-Ksti  gramzi  za  njima. 

-  talve  rijeci  ridi  knd  hosoljuMje. 

i-ilsa,  f.  (pi.  gen.  (-TiHx)  der  Jicrher,  vidi.v,  pondum : 

r  kojra  jc  frtsrt,  ii  top  i  molitvn.  Rj.  ridi  dolija,  drvp- 

iijaOii.  {Tjurovafa.  kiipa,  inastrafa,  mastrap.   inastiava, 

iiKilitvena   casa,    nemnivonica.   |)utijer   (piitirl.    stolo- 

vata   nisa,   umornica,   zemljanii-a,    ziliavica    1,    zmiil, 

/inulj,    iniuo.    dcm.    i-aSioa.    miijm.  Oaiina.  —  NnpiJK 

-■('   Mr  cusH.  Kj.  tiOb.   Istjcrati   i-asu,    ispiti.  Kj.  23!)!). 

I 'a   dopjete  na    iasii    rakije.    IJj.   3()(!a.    U    l4ercojro- 

\ini  piju   jednom   idsum.    Kj.    .'i<Sl)a.    Ndslu'.iti    i^iiht 

vina.    Kj.    40l>b    (pruziti   ia.iu).    Tridest    i-aifi    ntpHi 

/dravica.    Rj.   478b.    Susiti   ('■use,   t.  j.    piti    vrlo.    l{j. 

"I'Sli.    Kvo    se   priblizila    jmsljediijii    urn    iiioje    cak; 

i  ja   ('u   r.nirijeti.   Npr.    114.   No<re   u   iijoj    prekrstio 

ko  je   nai-inio!   (rekiie   se   zn   mtdu  ruiu).    I'osl.  •22(;. 

I'ako    mi    umrle   fuHe.   30(i.   Biserna    brada,    srehrna 

lilt,   biser  se   kruni.   n  I'aiiti   pada.  Npj.    1,  70.  >Sto 

pjeva   uz    ('aht.   Fade  lislak    naraiu"e    u.^red    case 

'iiarke.    1,  84.   A  labar   konja   .sedla,   da   ide,   stara 

.11  majka  casu  napija.  1,  489.  Te  im  ('ase  prisluhije 

iria.  Kov.  54.  Tako  djover  iizme  i  ostavi  casu;  a  po.sto 

•    iz  njc  onda   niladijenci   ztipojc  viuom,   da  se  ne- 

jrsti   te  je   ostavi   za   spomen.    76.    Okie  ovu    cahi 

'tocio.   Bog:  ti  samosednom   iia-sporio.    12.o.  Kuckidi 

-.    casama   i   pili   u   zdravlje.   Nov.   Srb.   1817,   503. 

I  >avid  uze  koplje  i  casu  z<i  vodu,  5to  bjese  Oelo  glave 

-aniu.  ffam.  I.  26,  12. 

riisronjo,  n.  rerbid.  od  castiti.  Rj.  —    1)    radnja 

join  tko  ("<(.<!ti  (postiije)  koga.   —  2)  radnja  kojom 

"  i:asti  fgoxti)  kogu,  i  kojom  se  tko  ijasti  (gosti  se): 

Naliiti  kome   ofrnjiite,  t.  j.  dosaditi  mu  cestim  dola- 

/.iijein  ili  diitrijem  kod  DJesa  bavljenjem  ili  casvenjem. 

KJ.  378a. 

rasifii,  /'.  —  1)  dent,  od  casa.  Rj.  ridi  zmidi<;.  — 

/.art'  je  kao  mala  (usica   od  srchra  ili  od  nijedi,  a  u 

nikofra  moze   biti  od  zlata.   Rj.  Itt3a.  Da  pijemo  po 

'liicu    rakije.    Kov.    46.   Srebinu    i:(isicu   rina.    75. 

'i)  die  Knie.scheibe,  paielln    (gennalis).    Rj.    kost 

rugla   «   koljenu.  ridi  metvica.   2.    —  3)  (ic  Hrv.) 

■Ii  canak  2.  Kj.   Canak  u  piiske.   ridi  i  pra.snik.  — 

I )  n  plefa  :  (Jledati  u  piece,  iliiosri  ijudi  u  uarodu  na- 

inu  proricu   kojesta  iz  pleca  od  pecena  brava:   ca- 

I   ona   odozsro   kazu  da  je   kiii'a,    i   ako   nije   vrlo 

loka,  kazii  da  je  puna  kiu'a  .  .  .  i-tpod  casicc  s  one 

'  aiie  .  .  .  iiiiaju  male  jamice  .  .  .  ako  su  ove  jamice 

.^"o  snisko  od  <;asicc  .  .  .  onda  .  .  .  Rj.  .507a. 

riiNlna,  /'.  augm.  od  eaJa.  HARj.  913b.  takva  augm. 

.•!i  kod  bardacina. 

<ata»-,  eaea,  m.  Rj.  gen.  pi.  eatdeii.  Postanjem  od  gla- 

'••hi  k'ji  je  gla.tio  u  inf.  iiiictii,  pracs.  hbtj"  (catem), 

je  a  tnegju  c  t  t  umetnuto  mjesto  )•,  koje  se  isprru 

^'do.   Danicid    AKj.   914a.   upraro   citalac,  citatelj ; 

'  kako  Vuk  u  Bj.  ima :  der  gute  Leser,  lector  e.xpe- 

;iis,    ridi   se,    da   se    danas   catac  7.«ie    ononie  koji 

■i'ro  zna  citati.  Jos  jc  catae  corjek,  kojeniu  je  posao 

;ati  «  crkvi;  lector,  vidi  i  catilac,  citac,   stilac.   — 

l-iuva   je    mesrjii    njima    (pricatnicima    koji    su    kao 

iiajirijed   pozvani    na   sliizbii  Boirul  bilo  ne  samo  ca- 

'■■'i  i  svjeconosa   nesro   i   zaklinjaca.    DP.   239.   Po- 

i.dnje     se    rijeci    pripijevaju    uz    stihove    rjeciloga 

i  ~:ilma  o  sla\-i  t^ionovoj.  koji  ciia  iatac.  299. 

ci^taiiji',  n.  ridi  caceuje.   Kj.  rcrhal.  od  catati.  ridi 

'  atenje,  citanje.  stijenje.  Jtivenje.  u  Rj.  i  sa  starim 

'<f.  catanije:  svu   noc  je  bilo   catunije  u   crkvi.    iz 

'ga  se   razabira,  da  sc  catanje  kao   i   cacenje,   ca- 

ije    {kao   i   itijenje)  govori  ponajvise  o  crkvenom 

t'(nJH. 

i-iktali,  tam,  r.  impf.  ridi  catiti.  Rj.  vidi  i  citati, 
Sliti,  uciti  3. 

eiktenjo,  n.  DARj.  914b.  sa  starim  nasi.:  catenije : 
Tako  mi  ijatcnija  i  vavedenija'.  Posl.  307.  samo  o 
iitanju  u  istocnim  crkvama.  postanje  od  cisti  vidi  kod 
£atac. 


r-rifilae.  ciltioca,  m.  lector,  isp.  -itilac.  DARj.  9I4a. 
ridi  i  catac.  i-ip.  catiti. 

('•alisali,*  catisera  —  J)  prelazno,  sasiti  (sklopiti, 
n.  p.  haljinu).  Rj.  Daniciv,  ARj.  914b,  pise:  v.  pf.  i 
impf.  — •  2)  neprelazno,  kao  prispjeti,  stiii:  Jer  je 
Muji  kujiga  catisala  od  na.5ejra  Like  Mustajbepa: 
zove  Muju  na  mejdan  junacki.  HXpj.  4,  247. 

(■•ittiti.  ilm,  r.  impf.  lesen,  lego:  Cati  knjigu  Zadra- 
nine  bane.  Rj.  ridi  catali,  i  sgn.  ondjc.  r.  pf.  i^loz. 
o-catili,  pre-,  pro  .  —  Va  (rijetico  se  povori),  va  slavu 
i  c.ist  (kad  i^-atc  .^hiru).  Rj.  51a.  Popovi  ('ate  molitve 
i  spominju  mrtve.  Rj.  142a.  Pop izijrje mcL'ju jairanjce . . . 
te  im  i-dti  miditrn  i  blaposlovi  ih.  Rj.  151a.  Idu  i 
na  grobljc  s  poponi,  te  i  ondje  spominju  mrtve,  I'ute 
im  molitrc.  Rj.  174a.  Po]>  ziovoija  i-ati  krnsoroljn.  Rj. 
211b.  Raic  je  proveo  sav  svoj  vijek  IJatcri  i  piSuci 
Sl.avenski.  Rj.'  IX.  .\  ^j«  ne  moze  niko  drukcije  <'«- 
titi.  Rj.'  XI.  Da  bi  mo<rao  i  ucen  catiti  i  prost  slu- 
5ati.  Npr.  IV.  Popovi,  kalugjeri  i  vladike  iate  mor 
litre.  146.  Jevto  Savic  znao  je  pisati  i  catiti  bolje  od 
sviju  popova.  Sovj.  8.-  iz  orijeh  primjera  vidi  se.  da 
.se  glagol  catiti  (kao  i  c'atati)  upotrebljava  ponajvise 
0  citanju  poporskom  i  crkrenom. 

("■iitlov,  catlftva,  m.  die  Querstange  beim  Leiter- 
tragen,  retinaculum  scalarum.  Rj.  Madhir.  csatlo.  u 
kola  ozad  precaga  od  jedtiijeh  stuhn  do  drugih  ozgo. 
Danicii?,  ARj.  915a.  —  Kako  je  nekakav  hoteci  usta- 
viti  taljig-e  uhvatio  za  catlov  pa  se  cutlov  skinuo  i 
onaj  na  taljisama  pobjegao  a  on  s  catlovom  pao  na- 
tra.ske.  Rj.  30a.  rijeci  tugje  s  takim  nasi,  kod  akov. 
catraa,'  f.  das  Flechtwerk  (im  Gegensaiz  der  ge- 
mauerten  Wiinde),  crates:  nije  zid,  nego  catma.  Rj. 
isp.  poplet,  pleter.  i.tp.  zacatmiti.  —  Opleo  .<>am  jedan 
kanat  u  kuce,  t.  j.od  direka  do  direka  cutmom.  Rj. 
262b.  O'ap,  komad  catme.  Rj.  SlSb.  Zacatmiti,  udariti 
catmu  izmejrju  direka  ili  zida.  Rj."  210a.  Krcma  joj 
je  od  boja  cetiri,  tri  su  boja  od  Ijuca  kamena,  a  Ce- 
tvrta  catma  od  drveta.  HXpj.  3,  530. 

fafiiiara,  /'.  ku(5a  od  catme.  DARj.  915a. 
i-iitnija.  /■.  die  Cisterne,   cisterna.  Rj.  vidi  bunar, 
i  sgn.  ondje.  —  od  Lat.  cisterna. 

caii.s,*  HI.  der  Tschausch  hei  der  Armee,  und  bei 
Hochzeiten.  Rj.  hyp.  caja,  cajo.  —  1)  strazar  dvor.'<ki, 
i  u  rojsci  starjesina  nad  njekolicinom  rojnika:  (Kad) 
izijrjemo  iz  bijcle  crkve,  vi  uzmite  svaki  po  i}ausa,  te 
vodite  dvoru  na  veceru.  Xpj.  2,  158.  A  on  planu  kao 
vatra  ziva,  pa  podviknn  ognjene  ('aitse,  a  i-ausi  \>o 
carevoj  vojsci.  4,  347.  Veljko  odmah  zapovjedi  svoine 
c'ausu  te  udari  u  talambas,  i  sa  svojijem  becarima 
otide  iz  Biograda  put  Banje.  S'ovj.  52.  —  2)  u  sva- 
torima,  starjesina  nad  njima:  Povikase  kiicni  cuusi: 
Sprem.ijte  ae  kifeni  svatovi!  vrijeme  je  dvoru  putovati. 


X 


PJ- 


2,   151. 


<;Siiisev,  adj.  Rj.  sto  pripada  iiausu. 

("Ava,  /'.  ime  zcnskn.  Kj.  i.<ip.  Cavka. 

favao,  cavla,  »i.  (osobito  po  juirozap.  kraj.l  gvozden 
klin,  der  Nagel,  clarus.  Rj.  ridi  i  ekser,  klinae.  dem. 
cavbc.  augm.  cavlina.  i.yj.  zacavliti.  1'al.  chiavo.  — 
Tako  me  rsrja  ne  ubila  kao  iavao  na  putu !  Po.sl.  299. 
Konja  kuje  mladi  Pavie,  a  Ijubi  mu  dodavaSe  sitne 
c-arle  i  potkovi.  Xpj.  1,  307. 

i-avar'ijaiijo.  n.  ridi  buncanje.  Rj. 

caxarijati,  j.ani,  y\i  Sinjul  cidi  buucati.  Rj.  i  sgn. 
ondjc. 

i-avfo,  ciivceia,  ii.  vidi  cavcic :  Podmetnuli  mu 
cariJe  pod  eoluba.  Rj.  mlada  davka. 

eavt'ica,  /'.  dcm.  nd  cavka.  Rj.  mala  iarka. 

vkxiii;  m.  einc  junge  Dohle,  pullus  monedulae. 
Rj.  mlada  cavka.  ridi  cavce. 

favfji,  adj.  der  Dohle,  monedulae.  Rj.  sto  pripada 
cavci,  cavkama. 

r-itvka.  /".  —  1)  die  Dohle,  monedula.  Rj.  ptica. 
pi.  gen.  cavkT.  Uzmu  na  kraju  i  mjesto  a.  n.  p.  cavka, 
iavki.  Rj'  XL.  cUvaka.  Danicic,  AKj.  917a.  cidi  zlo- 


(iivkn 


152  — 


cehiilja 


gortnica.  <lcm.  Aivt^iai.  mhtdo :  fiwfe,  i^avtMt-.  —  Cuvhi 
i  rl:\  icim  ^to  so  (irosjl  viSe  pore,  to  je  crnja.  Posl. 
;>4.">.  Slavic  I'oje,  ji  i-ncti/  //(vitV.  Dl'osl.  11:?.  —  "'^  <'i»it' 
Art  schiciir;tr  J'niuhe,  ^[(l(|l^^lh'HCllinlubl^,  ucac  nignie 
pfttus.  Rj.  Hckitkro  mio  ijro:(]jc. 

i'avkii.  /".  ime  ioiisko.  Rj.  tmena  leitska  od  sivo- 
tinjii  riili  koil  (iolubii-a. 

rikvkiin,  iii.  konj  koji  ide  sitno  :i  vrio  brao.  Rj. 
citrki4ii.'  H\.^ 

t-)\)kiiniti.  null,  r.  impf.  \(\  br/.o,  ScJirittchen  tmi- 
che»,  p<irro  prucrderc  ijrmiii.  Rj.  brao  ji  sitno  ii'i  kao 
fto  .«■  ri</i  I-  yjcmiukoijii  i  Liitiiiskoya  iumtuctija. 
ifp.  nivkiin. 

fAvkiinji-njc,  n.  tcrhal.  od  cavkunili.  Kj.  radiiju 
kujiim  tku  iiivkinii,  bno  ii  sitno  idc. 

f&vlar,  m.  iliivonim  fttbei:  DARj.  917a.  tko  pnivi 
ciirlf.  ijuvori  sc  i  u  Hrc. 

r&vlVn,  udj.  i-iivlcn  put,  put  kuda  (cavlima)  potl;o- 
vani  kouji  iilu.  l)anii-ic,  .\Kj.  SIlTb.  od  iJunuica  i 
akc.  liili  ('avUMiik. 

fiivlcii-riirba,  /'.  (u  Dubr.l  lidi  klin-i'orba.  Rj. 

ravl^nik,  eavlenika,  m.  put  kud  (iadimu)  potko- 
vani  koiiji  idu,  tin  H'm;  fur  bculiluficiie  rfcrde.  Rj. 
vidi  kliiii'-anik.  i'.syi.  Oavlen.  —  s  takim  iiu.st.  rijeci 
koje  :ntuc  put:  konik  (kolnik),  kri-auik,  krpljauik, 
uakopanik,  snjezanik,  siarenik,  uirenik. 

filvlir.  m.  dan.  i-avao.  DAHj.  ;»17b. 

r-iMlinii.  /'.  iiiiiiiii.  od  Oavao.  Kj. 

<-.'i\oljak.  riivoljka,  hi.  cine  Art  kleintr,  siiaser, 
hiirlcr  Aip/tl,  point  (/c/ius.  Rj.  nckaka  ni<da.  xUitkti. 
trrdii  jidiukii.  —  rijeci  s  tukciin  nast.  mrmoljak,  pu- 
poljak.  sasoljak. 

i-ai  rlJAiijc.  II.  dun  unverstiindliche  Dcdierplaudern, 
Idiittnitio.  rtritiitio  eonfunu.  Rj.  verbal,  od  cavrljati. 
rndnjti  knjoiii  tko  vitrrtjii. 

cavrljati,  Ijam,  i:  impf.  undeutlich  duherplaudern, 
recilo  confuse.  Rj.  nernzgocijctno  brbljati.  vidi  br- 
gljati,  ('  si/ii.  ondje. 

c-avrzirfinjo,  n.  diis  Vollschreicn  dcr  (JItren,  oh- 
tusio.  l!j.  rirliid.  od  I'avrzgati.  rudnja  kojom  tko  ca- 
rrzijii. 

rairzffati,  Oavrz^Sm,  v.  iiiipf.  cinem  die  Uhren 
rollmurren,  obtundo.  Rj.  zaglniuti  komu  mrmlanjem 
Hi  rikiinjem. 

i-ikzba,  /".  ridi  ^ozba.  —  t'azbcii,  H)  Sto  pripada 
i-azhi.  Dani(-itS  .\Rj.  ;)18a.  vidi  i  cast  2,  i  si/n.  ondje. 
like,  od  Danii'ii'-a.  kiiji  postanje  ove  rijeci  od  cast 
oruko  tnmiu'i:  j  stoji  nijeslo  st,  cemu  je  otpalo  t,  a 
s  ae  promijenilo  na  z  pred  b. 

i-Azben,  adj.  —  J)  m  Boci)  u.  p.  covjek,  t.  j.  koji 
rado  (■■.•isti.  iiustfreundlirh,  hospitalis.  Rj.  —  Petar 
Teo<)orovi('-  Dobrinjac  .  .  .  izda^an  i  iazben  bio  je  za 
<?udo.  8ovj.  7ti.  c/rf*  gozben  2,  docekljiv,  gostoljubiv. 
—  2)  slo  pripada  iazbi.  Hi  se  tice  nje.  DARj.  918a. 
ridi  gozben  1. 

I'azbiiia,  /■.  lu  Dubr.)  ridi  gozba,  fast.  Rj.  i  s>/n. 
kod  raft  2.  za  postanje  ridi  cazba.  —  rijefi  s  takim 
nast.  druzbina.  gozbina.  namdjibina.  otadzbiria,  po- 
naobina,  postojiiiiia,  rodbina,  sodiSbina,  svoibina,  sud- 
bina,  ladbina,  tedibina,  vradibina,  zadu^bina,  zenid- 
bina,  i  t.  d. 

(ty-an,  HI.  injpKto  u  Koxovii :  Od  Zve^ana,  kazu, 
doCwtna.  Od  Ceianu  vrliu  planine.  Rj. 

M'rinje,  n.  rerlml.  od  cecaii  Rj. 

fi'fati,  i;^<?im.  r.  impf.  hockern,  kauern,  suhsidere, 
conqiiiniscere:  fto  recus  kao  ker?  Rj.  spustirsi  se  na 
znnlJH  kao  da  corjek  srrkava  nuzdii  si-ojti  onako  pa- 
ziti,  (ucnurii  paziti.  ridi  Cu('-ati,  sjetkariti.  v.  pf. 
i'-fi'-nuli. 

rhiu-&,  f.  dem.  od  Oelka.  Rj.  t-e(t)cica,  pred  C  otpalo 
I.   ri//i   kcfica. 

r^'-nuti,  ••crncm,  p.  impf.  conquiniscere.  isp.  cecati. 
UAKj.  ;il!»a.  ijoeori  se  u  Jlrr.  ali  kao  v.  pf.  prcma 
V.  impf  <:xi:ati,  i  znuii  Ho  i  cuinuli,  ii<?ucuriti  se,  po- 


klopiti  se,  spustiti  se  na  semljti  toliko,  kao  kad  tku 
hove  nii:du  sroju  da  st>rs». 

l-^tlan,  ccdua,  adj.  modeslus,  krotak.  od  ^^adz■  (?) 
cseudcs.  DARj.  iil9a.  Iicscheidcn.  ijorori  se  it  llr- 
rat.^koj. 

f-ftlfiiii't',  Cedanceta,  ii.  dem  od  cedo.  Rj.  riili  dji- 
tcbce,  djeteuce  djcteSce.  —  takra  dem.  kud  bjclaiicr. 

c'oilija,  /'.  (coll.)  die  Kinder  (rcrachtlivh),  suhuli  <. 
Rj.  fcuie  se  o  djeci  s  por/rdom.  vidi  djecina,  djccur- 
lija;  dercad,  derlad.  —  cedija  [staro  <n;x\.).  Osn.  77. 
za  nast.  isp.  Aiapija. 

ffedliosl,  ct'ilnosti,  /'.  inodcstia.  isp.  cedan.  I'.Vltj. 
iHila.   die   jieschcidcuheii.    ijurori   se  u  Hrr. 

cftilo,  11.  (St.)  !■('/(  dijete:   Musko   saui  icdo  rodila. 

U  ujega  se   musko   Hx-do    najjrje,  nije  cedo  kao  sto  su 

teda.  Rj.   coll.   I'cdija.    dvm.    ccdaiice.  —  tSvako  I'edo 

umui'-kttra  i  po  jjori  svako  drvce.  Npr.  1,  ll!l.  A  Bog 

suricu  tijo  odgovaia:  ^.farko  suncc,  iiiiijc  icdo  dra<io'. 

bud'   vcselo,    nc   budi    ljulito.«   1,  oO.'i.    .\  na  |)()siclji 

I  mlada  spi  intdahnim  cvdom  na  ruci.   1,  .■}:>:).  (Viik  do- 

I  dajc:  malahnim  nijesto  .s  m<dututiiiij.  Kudgogj  liodiui, 

I  na  sicu  ga  nosim,    kao  mali  <cito  jirenudcno.   1,  .".77. 

j  Musko  mi  m/o   plarljiru,  tanka   mi   pregja  kidljiva. 

1,  409.  Jer  iuiaju  selu  jedinicu,  iiro  joj  le  csdit  pod 

pojasom :   to  je   iedo  jHifc   Bosanykorpi,    1,    .5(i4.    I'a 

kr.slise   cedu    miisku    ijlavii.   2,    71.    On    doziva   sluiju 

Desimira:  xDcsimii'e,  moje  i/edo  druijo!  Do  sad  si  mi 

bio  vjenia  sluga,  a  od  sade  moje  icdo  draijo' .  2,  IKi. 

Miiska  ceda  grleci,  u  uarucja  noseci  .  .  .  za  svnja  icda 

Boga  moleci  Bogii  se  umolile,  ('(■(/((  odijujile.  Kov.  71. 

Koliko  pula  liljch  da  skiipini  (cda  fcujn,  kao  5to  kokoi 

skiiplja  pilicc  sviije  pod  krila.  Mai.  2.'J,  ;i7. 

(oiliiiilTlj.  III.  line  iiiHsko:  Mali  Sveluzarova  i  t'edu- 
mUjciii  .  .  .  .Svcto/.ar  i  ('edoiiiiij  njihova  djeca.  Nov. 
8ib.  1,S17,  4(^9.  akc.  DARj.  920a. 

(-(Mliiiibica,  )".  '  /.  muiiko  Hi  zcnsko  sto  ubije  icdo. 
Slulli  piKf.  79:  liberorum  occisor,  /  jjaij.  83.  Kinder- 
iiiirrdcr,   Kinilcrmtirderin.    isp.   braloubica,    ocoubica. 

ct'doilliislvo.  II.  abistvu  ieda.  Kindcrmurd.  isp. 
bratoubistvo,  ocoubislvo. 

t'Sgovii-,  m.  »cegovic  je  on?«  tvcr  ister,icie  heisst 
er?  cHJus  est  filius'^  Rj.  od  sturoga  cegov,  koje  znaci 
ciji.  cegov  je,  cegov  je  sin?  =  ciji  jc,  ciji  je  sin? 
vidi  kogovi?!. 

f&gfst,  /'.  (u  C.  <i.)  mala  svagja,  dcr  Zirist.  alter- 
catio.  Rj.  isp.  zadjevica. 

i-i'srlaljkii.  /'.  (■((/(  cagrlaljka.  Rj. 

{•«'aTiri>.  ifgitiisa,  in.  (u  Risuu)  koji  mnogo  govori 
kojesta,  ciii  IHappcrmaul,  hlutcro.  Rj.  ridi  blebetaS,  i 
si/n.  ondje. 

r^ll,  m.  Bolicmus:  'i'o  su  i  Rusi  i  Poljaoi  i  Cesi. 
Kov.  7.  ((Ac.  od  Daniciia.  ARj.  920b. 

(■i'lianji^,  II.  rcrbiil.  od  cehati.  radiija  kojom  tko 
cell  a  sto. 

ri'liali,  cfehaui,  c.  (my;/'.  n(7i  cesljati  o,  cijali.  r.  jif. 
prosii  (^-ehnuti.  r.  pf.  sliiz.  iz-cehati;  o-cehnuti,  laz-. 
—  Cehati  nio/.e  tko  u  drveta  granu  od  stabia,  ili  u  zelja 
lisi'^e  od  slaliljikc",  i  peijc.   Danicic,  ARj.  921a. 

('oliinja.  /.'  yi.//n'/H<i."DAKj.  921a. 

(■(■lino,  )(.  «  Rj.:  (■•feno,  vidi  i-esuo.  —  Znaceuje 
(eijepati)  koje  je  u  cesno:  cc(h)iio.  Korijeni  38.  Ccsno, 
koje  sa  /(  mjesto  s  a  po  torn  odbacivsi  h  glasi  i  ieno. 
Osn.  13ii.  Koje  (h)  se  po  njckim  knijevima  izgubilo 
kao  i  u  drngim  rijpciina.  Danit'ic,  .\Kj.  921a.  ('•ehno 
je  djelic  koji  sc  mole  occhnnti  od  ostulijch  djelica 
II  filarici  liijctuija  Inka.  ridi  i  (-esan  2.  —  Da  usadi 
u  njeziini  (zniijinju)  glavu  ieno  hijclofta  liika  .  .  .  da 
niu  otinu,   ili   iikradii   una  icnu.   Rj.'  3,"). 

(■('hiiiili,  cchnCMn,  r.  jif.  jireina  v.  impf.  iehali.  kad 
djeca  ichajn  perjc  a  ii.  p.  Ivica  nc  cc  da  ceha,  reel 
cc  materi:  Ivica  nije  jos  ni  cehnuo.  —  akc.  DARj. 
921a. 

(■(^Iiiilja,  f.  ^u  C  (i.)  nekoliko  zrna  s  peleljkom  kad 
se  od  grozda  ocene.  Rj.  vidi  tnwxVyA.  dem.  C'ehuljica. 


t-chuljica 


153  — 


r^elato 


I'l'liiiljifii,  /■.  dem.  &'hiilja.  DARj.  i)211).  ijovuri  se 
I   llrr.  kito  i  iVhiilja. 

t('i/.,''  m.  (u  Srliiji  i  Bosni  po  varosiin:i)  djevojsicki 

i  uiivi.  Rj.  sio  (Ijctojkd  j/vnesc   iz  kuic  uiinc  kud  se 

je.  die   Ausstnffminii.    cidi   s])ruva.   —   Porucuje 

I  liijii  .Tovo:  !>Ne  misli  se  sa  dvorom  mojijem,  vec 
r  inisli  /.a  tciziim  tvoj Jem. -  Ona  njeinii  otporuci 
)ilaila:     Meue  s'  daviio  i-ciz  sakiipili  :  Here.  127. 

i"ek,  m.  nijesto  jrdje  .se  Ceka  kad  se  lovi.  DARj. 
-lb.  II.  p.  ostiiriti  kofm  no,  lekii.  isp.  doeka. 

('•ok',   ukriijcH    impenitir   od   eekati    nijcxto    eekaj : 

' '  me,  iiiajko  milena,  milena,  dok  pripije  Seniea, 
■  iiira.  Here.  2()'J.  akc.  od  Duiiicicd,  ARj.  '.I22a. 

iekae.  eekilea,  el^kalae,  eekaoea,  »i.  e.xspcetans. 
!■  AHj.  '.t22a.  ko}i  evka. 

cekalien,  /'.  mulier  exspectans.  DARj.  922a.  koja 

I  ekalo.  «.  Rj.  vidi  eeketalo,  eekl.ilo.  znacetije  ko- 

t'li    udarali,   liipati:   cekido.   rcktido,   eekie,  eeki(^. 

ijeiii  22!i.  —   J)  (ill  dcr  Miililc)  dcr  RiihiiHifiel, 

irstiirk,   crcpitiiculuiii.    Rj.  u  iiilinu   dno   koje   iz 

iltiHai  pod   ijiiitom   istrc-ia  Uto  u  kuiiicn  jcdtiuko 

irdjuri   u    ktimcn    i  od    iijeiju   odskminU.    Daiiieie, 

Alij.  !i22a.  —  Zilo   iz  koJ^a   samo   ide   u  Oaiiak,  a  iz 

iiika  }:a  iekalo  izironi  ii  kameii.  Rj.  2'J.')b.  U  kamen 

I   iiadavati,    l.  j.  riikom   pomaijali    da   bi  ii^lo  vise 

_o  flo  jra  samo  rcknlo  najroni.  Rj.  .'JHla.  (iovori  kao 

•  li.ido.    Kad   dijete  ne  luoze   odmnh   (na  vrijeme)  da 

pin:;ovori,    oiida   zene   z;unijese   kolai'ie   ccktdom,   pa 

11111  dadii,  le  izjede,  da  l)i  poeelo  onako  brzo  govoriti 

I  I' I  slo  I'ckulu  odskaee   od  kameiia  i  zveei.  i'osl.  4.'!. 

'i)  (u  Hrv.)  obje>ena  daska,  ii  koju  ,se  udara  kao 

II  klepelalo  n.  p.  da  se  kupe  soldati  na  kakvo  uijeslo. 
I;j.   ridi  klepelalo. 

eekanje.  n.  das  M^artcn,  cxspccintio.  Rj.  fKrhid. 
ii'l  cekali,  knjc  ridi:  Jer  rckniijc  tiiiii  eeka  da  se  jave 
-iii.ivi  Kuzji.  Rim.  IS,   l!l.    Vjera  je  pak  Ivrdo  fckmijc 

•  iiiiifu  eemu  se  iiadamo,  i  dokazivaiije  oiioira  sto  iie 
\  iilimo.  .levr.  11,  1.  V prvom  jvpiimjcru  tvaii  ijeiiitir 
^iihjektinii  (tvar  eeka),  a  ii  drngom  jc  onojra  yeiiHiv 
I'l'ji  l.linii :  vjera  eeka  ono  eemu  se  nadamo. 

eokaoilica,  f.  solm  iidjc  sc  leko,  M'urtziiiiiiwr,  Wartc- 
<i<il :  Kiiez  Milos  odskriiie  vrata  od  sale,  pojrleda  po 
liu'liiia  u  cVA((y)t/i(.  Jlil.  289.  U  jediioj  rckaonici  .  .  . 

-1-  iiaertaiia  karta  zeljezniekih  pruga.  Zlos.  G8.  — 
■/  .s  itikiiii  iiast.  kod  djeljaoniea. 

rekati,   kain,    r.   iinpf.   irarten,  e.vspecto.    Rj.  ridi 

■  iijaii.  r.  pf.  proski  ceknuli;  sloz.  d5-eekati,  iz-,  na- 
i>ti,  po-,  pri-,  sa-  siekati.  c.  impf.  sloz.  do-eekivati, 
i/.-.    0-,    pri-,    sa-.   —    a)   ohjekut    u    uteus. :   Tesko 

i;iii8u    iz   sela   sinok   cekujwH  (Posl.  315).  Rj.  (>9t)a. 

itkus   one  zmiijerc?   Npr.  35.  Ko   ieka   hoiic  na 

ie,  na  eiido  mu  je  bozie.  Posl.  159.  Tako  mi  smrjne 

.   koja  me  ieka  i  koja  me  ne  moze  ])roei.  30G.  CeV 

.  majko  milena,  milena,  dok  prispije  seniea,  seniea. 

II  re.  269.  A  na  nebii  iekii  hos  spasenje.  312.  Cekao 
■'■■  .ijodit.  Daniea  3,  2l)8.  Jloze  biti  da  ste  ickali  mene, 
;ili  ja  sad  neuia  koyti  I'ekiifi.  Jlilos  87.  Debar  je 
I '"-ipod  onima  koji  git  iekaju.  Plae  3,  25.  On  ne  zna 

laksisa.  n.  p.  na  tehe  se  eeka.  eeka  ita  Vlajku.  Nov. 
-  1>.  1817,  52().   ()vo   su   pogrjeske  protiv  sintaksisa: 

■  kao  na   iijetja.   mjeslo   Oekao    njega.  1817,  544.  — 

III  olijtkiif  II  i/en.:  Tesko  loneu  iz  sela  zacine  cekajuci. 
I'lsl.  315.  Tesko  Marku  iKraljevieii)  u  zlu  dobra  ceku- 

'  /.  315.    Cekaj,  gjevojko,  rnmeiiu,  ne  gubi  imenal 

1.1.  Ceka  kao  ozebao  sniua.  345.  Svekrovi  ti  redom 

-!•  de.  dara  iekaju.  Npj.  1,  HI.  Koji  itkahii  ■••p<isenij<t 

lerusalimu.  Luk.  2,  38.    Koji  i  sam  icka.se  t'i/'s(((( 

ijeija.    23,  51.  (rle,   tezak    eeka  plemenitoiia  rodu 

/emlje.   Jak.  5,  7.  —   r)  olijekat  se  pokazujc  reee- 

mn  privezanom  rijeiima  lelaticnijein  da,  dok,  dokle. 

I'l,  tko:  Za  lo  su  jedva  eckali,  da  izigje  vrijeme  pri- 

iiiirju.  Sovj.  27.  Eto,  iekao  Siim  da  vi  izgovoriie.  Jov 

•  i-,  11.    Cekii  Nuko   dok  svatovi  dogju.  Xpj.  3,  234. 


Ne  isekajuii  dokle  konj  nogom  zakopa.  Npr.  88.  (In 
tamo  i  vcktisc  kad  ee  se  sunee  smiriti.  Npr.  2(!3.  Sedne 
da  Hekti  ko  ee  doei.  Npr.  142.  —  il)  olijekat  se  nc 
kazc.  Cekaj  nesreeo!  ne  ee.s  sama  lako  iei.  Npr.  135. 
Cekaj,  ja  ti  vise  ne  pra.stam!  2(11.  Ko  iek a  i  doeeka. 
Posl.  159.  A  ovi  uzalud  ('•ekar.si  do  preil  zorn,  jedva 
se  izmaknu  natrag.  Daniea  4,  12.  —  t)  su  se:  (Jvo 
se  mo?.e  se  dodati  svakonie  glagolu,  ii.  p.  ne  i>jeva 
mi  se,  jede  mi  se,  place  mi  se,  ne  ieka  mi  sc  i  t.  d. 
Rj.'  XVIII.  kao  eekati  hez  objekta  (pod  d).  isp. 
DARj.  924a. 

eckelald.  n.  vidi  Eeketalo.  Ceketalo  na  kamenu  u 
vodeniei.  D.VRj.  924b.  vidi  i  eektalo. 

(•t'kie,*  erkie,  m.  —  J)  dcr  Hammer,  malleus.  Kj. 
—  (.'iganin  svaki  i>o  jednoni  udari  maljem  (rclikijcm 
cekiiem).  Rj.  144b.  Klepac,  knsni  i-ckic.  Rj.  273b. 
Korae,  (-ekii':  sto  se  konji  kuju.  Rj.  291a.  Malj,  rcliki 
cekic.  Rj.  ;J44a.  Maljie,  iiudi  ceki<':,  Rj.  344a.  (akanae, 
cekii':.  Rj.  817b.  Tu  su  kovali  i  oni  koji  (ckii'a  pre 
nigda  u  rukama  nisu  videli.  Milos  8(i.  Kovae  .  .  .  knje 
(■ekii'xm.  Is.  44,  12.  —  'i)  cf.  earak :  Polle  cckic  koji 
vatru  gradi.  Rj.  i  kod  earak  sijn. 

(■ekiiija,  /'.  die  liorste,  seta.  Rj.  podehlja,  krwja 
dliika,  kakora  je  n.  p.  u  srinjc  peraja.  dem.  eekiiijiea. 
ridi  cetina  2,  kocet  2.  —  Bagun,  bagunae,  svinja  koja 
ima  korriasiu  cekinju.  Rj.  11a.  postalo  od  eetina  pio- 
mijcnirsi  t  na  kin  na  nj.  Danieie,  ARj.  925a. 

fokiiijifa,  /'.  dem.  od  eekinja.  Imaju  na  kraju  trbuha 
cekinjicc.  DARj.  925a. 

eokljuil,  eekljiina,  in.  —  1)  (a  Baraujil  die  Klinke, 
ansa  januae.  Rj.  kcaka  na  rratima.  —  2)  fu  firijeinu) 
kuke  u  kljiu'a,  kojim  .se  sijeno  eupa;  lako  i  u  otjra- 
mniee  na  kraju  ona  kuka  ili  zarezolina  koja  euva 
da  se  ne  smakne  povraz,  dcr  W'iderliaken,  uncus.  Rj. 

(■okini',  /'.  pi.  cine  .lit  toke  uie  man  sie  in  dcr 
Hcrccijorina  triiijt.  I\j.  nekake  toke  slo  se  nose  u 
Hcrccijorini. 

(•('kiln'Mly.o.'  dzeta,  n.  die  Schuhlade,  forulus,  cf. 
skndiijn.  Rj.  n.  ji.  u  stola.  vidi  i  fioka,  tijoka. 

eekilU'k-euprija.  /'.  u  pje.smi  euprija  kod  Biograda: 
Kad  je  bio  na  cekmek-cupriji.  Rj.  euprija,  most  koji 
se  spusta  i  di^e. 

(-okiiiiti,  nem,  r.  pf.  ein  wcnig  warten,  e.rspcclare 
parumper.  Rj.  malo  pocekati.  v.  impf.  eekati. 

fi'krk,*  m.  Rj.  uopce  kolo,  kotai:  —  J)  Spulrad, 
rhombus.  Kj.  cidi  ejevnjak  2,  leeanik,  letnjak,  sukalo. 
na  (emu  se  cijeri  sucu.  —  Jloja  ee  ti  majka  dati 
zlatan  razboj  sa  zlatnom  pregjom  i  (}ekrkom.  Npr.  58.  — 
:i)  kad  se  slo  u  visinu  dize,  die  W'iiidc,  Klohen,  Uehe- 
zeug,  arteiiwn,  trochlea.  Kj.  vidi  stopa  2.  ritao  kojim 
se  sto  dize  u  visinu  Hi  spusta :  Pusli  mene  na  cekrk 
uzieu,  izvuci  me  do  pola  tavniee  .  .  .  I'usti  njemu  na 
cckrk  uzieu,  na  uziei  kuke  od  eelika,  izvuie  ga  do 
pola  tavniee.  Npj.  3,  122.  —  H)  na  sto  se  namdi 
sto  tako  da  -ie  oko  njega  kao  oko  osocine  obrce.  Da- 
nieii?,  ARj.  925b:  1  trinesto  noja  liee  krilo,  pa  se 
krilo  na  cekrk  okrci-e,  te  kazuje  koji  vjetar  pu5e.  Rj. 
Te  oblaei  divno  odijelo:  samur-kalpak  i  cekrk-cclenku. 
Npj.  2,  227.  Na  barjaku  srebrna  celcnka  od  dvadeset 
i  ('■etiri  stiiba,  na  iekrk  .se  za  barjakom  rije  .  .  .  Kad 
s'  obrnc  na  cekrk  eelenka  ...  3,  424.  —  4)  Ide  na 
(ckrk.  (ide  gospodski.  koei  se).  Posl.  96. 

fckfkli,*  adj.  indecl.  ,Ho  se  okrece  kao  cekrk.  Npj.' 
(1823)   3,  399.   I  skido.Se    perje    sa    Maksima.    zlatno 
perje,  i^ekrkli  celenku.   Npj.  2,  647.  Na  glavi  mu  ic- 
krkli  ('elenka.  3,  356.  akcenat  od  Danicica,  ARj.  925b. 
I      i-ckrklija,*  /'.  t.  j.  presliea  ina  cekrk),  der  Spinii- 
rocken  (bei  einem  Spinnrad),  eoli  genus.  Rj.  vidi  zvi1>;a. 
I      eoktalo,  II.  vidi  eekalo.  Rj.  vidi  i  eeketalo. 
i      fi'la.  /'.  Rj.  vidi  peela. 
i      eelae,  eelea,  m.  Rj.  vidi  peelac. 

i-clalo,  mjesto  eelo,  u  pjcsmi  u  kujoj  se  pjeca  kako 
iiorori  Turcin:  Iziirji  na  vralo,  da  ti  vidim  celtito. 
Here.  294. 


i-plebija 


-  154  — 


I'oljailo 


(•i>lt'hijii/  m.  iuuger  Herr,  dominultts.  Rj.  felebija,* 

'.■•.    Hj.'  1.  ;>!(!.  —  Konjn  igra  velebija  Jovo, 

\om  t:vsta  i  punice  Rj.  Othliiji  iiije  more  ni 

,i.i  K  i :ii!i:i.  I'osl.  olt!.  Te  srovori  Omer-ielebiji :  jo  de- 

lijo,   (hnn-ieh'hijd !  Xpj.  ;?.  2517. 

felt'bijanjo,  n.  ritii  kiiVnje.  Kj. 

i-pl<'b)j:ili  st>.  jTuu  se,  r  r.  impf.  vidi  kititi  se.  Rj. 
isp.  I'lliliija.  (<'/  loi/d  ;V  (jliigol  postiio. 

<'«'l«'l»iji-.  III.:  l>o  hijela  sela  Celchiji-ti.  Rj. 

i-fU'liiJiii  pi>ri-in.  i/i.  ^u  Srijemu^  GnrtenrHtersjiorii . 
ihlphi Ilium  Ajucif.  Rj.  biljka. 

ri'lrnkil,  /'.  SchmuHfeder  ron  Silber  als  Solduten- 
auxzeichnung  fur  erschlagene  Feindenlcopfe,  petina 
tirgeiitea.  Rj.  ii<i7.i7  od  srebra  (mole  biti  i  od  zlata), 
sniik  kuji  se  daje  vojnicimu  zn  junastvo,  a  nasi  se  za 
kalpttkoiii,  pa  i  tin  burjaku.  gen.  pi.  c&leuaka  (DARj. 
Wlib)  I  i4lenki.  —  Ka  celeiiki  trista  trepetljika.  Rj. 
747b.  Babi  dao  konja  osedlana,  bracu  Jo^-i  ."^rebniu 
celeiiku.  Xpj.  1,  5o2.  Te  oblaci  divno  odijelo:  sainur- 
kalpak  i  Mrk-hlenkii.  •>,  227  {tut  cekrk.  vidi  cekikV 

Ijv* '  ■•■^znavati  bje5e  po  njegovu  peiju  i  celenci. 

2.  "    -  ■■  mu  (jd  zhita  celenku.  3,  •2'2.  Pa  poreda 

trill,  -.  :..ii . . .  dofaiJa  joj  perje  od  celenki.  HNpj. 

4,  2u(t. 

ei'lii-ii,  f.  dem.  od  (■e\».  Rj.  vidi  pCelica. 

i-i'li(-iin.  OJ'lii'na,  adj.  .^tiihlern,  cah/beus.  Rj.  vidi 
celikli.  ito  je  od  i-elika:  Care,  6e  ti  raskivati  Turei, 
ntskivati  t'Wi'cnf  direke,  a  od  njih  (e  sraditi  (?uhiinke. 
Xpj.  2,  2(>4. 

i-t'lik,*  der  StahJ,  chalyhs.  cf.  nado.  Rj.  ridi  i  acal 
I  s_vn.  ijiidje.  —  A!'  sn  vrata  od  celika  Ijuta.  Rj.  187b. 
Da  iKu'ini  Dadzak  od  celika.  Xpj.  1,  484.  Od  celika 
Kiblje  dimist-ije.  5,  37o.  —  U  pripovijeci  ime  corjekii  : 
Ba.M'clik.  Xpr.  185.  isp.  baS  m. 

ri'likli,  adj.  iudecl.  ridi  felican:  Sa  mojijem  ce- 
likli nad/.akom.  Rj.  —  li  Tiir.^ki  na.st. 

I't'lill,  adj.  .ito  pripiida  leli,  pceli.  ridi  pcelin:  C'c- 
liiia  Ijnbira.  (u  Dubr.)  ridi  inaea  3.  Rj.  vidi  i  celjcna 
Ijiibii-a,  malii'njak,  isp.  pcelinji. 

rf'liii.  (  eh'na.  hi.  planina  (u  C.  Gori?):  U  Celinii 
pre.leko.ie  Tiirci.  Rj. 

rrlllika,  /".  mala  <rlavica  na  Otresu.  Rj.  u  Dalmaciji. 

i"<'liiijak,  VI.  Hj.  ridi  pcelinjak. 

r«'l<>,  ;i.  —  J)  die  Sfini,  f'loiis.  Rj.  ridi  pocelak  2. 
dew.  ('eoce  (celcet.  —  Udario  ga  po  zvijezdi,  t.  j.  po 
)'elu.  Rj.  2(Ma.  Pot-elak,  ll  u  jrovefeta  koza  s  vela. 
Rj.  .'>t)la.  Rodire  ti  zajedno  sina  i  seer  sa  zlatnijema 
zvijezdama  ua  cclu  .  .  .  rodi  mu  zena  najedanak  sina 
i  ^i<'er  sj»  zlatnijema  zvijezd:mia  na  celima.  X'pr.  233. 
\:m  se  bane  on  jtreobrazio,  a  nemilo  ielo  namrdio. 
HXpj.  1,  247.  \  i  ste  dana.s  iz  daleka  hodili,  celo 
oznojiti,  n  no<re  utriidili.  Kov.  tio.  —  2)  gornje  i-elo, 
riWi  zarelje.  Rj.  ridi  i  proeelje.  suprotno  donje  ("clo, 
zjwjeda.  Anij  u  strati  tjelesne,  gornji  Hi  donji,  predtiji 
Hi  slraznjl:  stranu  Imja  je  poprijeUo  (ne  uzdu'z).  tako 
u  trpczr.  l)oliha.ia,  onaj  koji  sjcdi  m  gonijcnni  celu. 
Rj.  13<)b.  ZiLsjeda,  mjesto  nadno  stola,  prema  gor- 
njvnni  rein.  OM)l>ito  na  svadbama.  Rj.  194b.  U  gornje 
i-elo  ne  Htiiije  (od  Hramote)  sjesti  koji  ne  zna  napijati. 
Rj.  4<K)a.  Zlo  je  kad  donje  <elo  trpeze  eovori.  DPosl. 
1.58  {isp.  za  oraj  primjer  zaeelitil.  kad  se  laze  u  eelo, 
wisli  se  gornje:  Dolibai.-i.  koji  sjcdi  h  celo  trpeze,  sam 
za  sve  druge  napija.  I  ten*.  353.  Da  vazda  sjede  i 
pod  kone  oijede,  ii  hogaiu  sehi  a  trpezi  u  ielu.  Kov. 
72.  Djeveri  dovedavSi  Hnahu  namjeste  je  w  celo  tr- 
'■iko  u  druge  kake  god  strari.  it.  p. 
ai  «e,  kad  sii  d\-ije  stvari  in.  p.)  ku^e 
]  (iili,m)  jedna  drugoj.  Rj.  728a.  — 
://  hopfe,  zu  Haupten,  ad  vertirem. 
I,  ,1  iililjara  kao  prijedlog  s  rijecima 
•'■elo  glave  kao  rise  glare,  a  celo 
.7"  ■■  U  DvoriStu  ima  jedan  slari 
grob  H  velikijem  kamenora  ielo  glare.  Rj.  113b.  Ma- 
tori  pas  doiao  od  stoke  i  seo  mu  ^Covjeku)  celo  glave 


pez' 
u  I 
okr 

glava  / 
nogii    / 


pa  place.  Xpr.  14.  Celo  glare  ruzu  usadiSe,  niie  nogn 
vodu  izvedofe.  Xpj.  1,  57(5.  Vidje  dva  angjela...  gMj 
sjede  jedan  celo  ylare,  a  jedan  ielo  nogu  gdje  bjel^ 
lezalo  tijelo  Isusovo.  Jov.  20,  12.  —  4i)  (\i  Risnn^ 
dvanne.'it  siihata  vremcna,  n.  p.  dan  je  (>od  ?.dnika 
do  sumraka«)  jedno  eelo,  a  dan  i  no(-  su  dva  Oela 
(cf.  red):  dosao  sam  iz  Risna  u  Korjeni('-e  za  jedno 
ielo  t.  j.  12  sabata.  Rj.  celo  kao  poictak  iizima  se 
za  cijelo  rrijeme  kojcmu  je  poictak,  i  to  za  rrijcmt 
koje  se  poiinje  od  jiitra  i  traje  do  reieru,  i  koje  se 
pocinje  od  recera  i  traje  do  jutra,  po  tome  jedno 
(5elo  dan  i  jedno  noc,  sanio  kao  mjera  rremenu.  isp. 
Danieii',  AKj.  929a.  —  3)  feXo  je  i  u  umnih  strnri 
kraj,  koji  inoze  biti  prednji  i  straznji,  i  po  turn  i 
felo  mozc  hiti  i  poietak  i  srrsetak.  — poictak:  Slvar 
ucinjena  cela  ne  ima.  DPosl.  IIB.  —  poietak  i  srr- 
setak: Lele  bi  od  ielo,  i  bit'  ima  do  iela  (oA)  svijeta. 
DPosl.  54.  Kraj  prednji  i  zadvji.  XI.  —  <i)  po  kraju 
kojim  se  uze  rcie  za  sto,  zore  se  i  cijelo  uze  c-elo. 
Daui6i<?,  ARj.  929b.  —  Ako  imaJ  skalu  za  sit',  cemu 
iJteS  ielo  (konop).  DPosl.  2.  ielo  uze,  i  u  Mikalje  i 
u  Delabele  (fune)  i  u  Stulii'a  XL 

celo,  prijedlog,  ridi  celo  n.  3. 

fi'Iocici .  HI.  pi.  cf.  bradi<?i  (same  u  onoj  zairo- 
neci).  Rj. 

(■ol6|iok,  HI.  die  Sonnenseite,  pars  aprica  collis 
aut  mantis.  Rj.  celo-pek.  postanjem  od  celo  i  pei'i. 
strana  brda  Hi  gore  prema  suncu,  zupnu  strana.  ■•. 
prisoje.  zupa. 

feiovosga,  »h.  (u  C.  G.)  Anfiihrer,  du.r.  Rj.  celo-^ 
vogja,  koji  rodcii  rojskii  idc  na2)rijed,  kao  vojsci pre^ 
ielom.  tako  slozene  rijeii:  cetovoaja,  hrtovngja,  ko- 
lovogja,  fljepcovogja,  voj.skovogja,  i  t.  d.  —  (.'elorogja, 
poglavar.  Xpj.'  3,  399.  Stol'jyrcr?  rojskom  jesu  (V/o- 
voyjc,  to  bijahu  krilati  orlovi.  Xpj.  4,  75.  Kojino  su 
rojsci  ielorogje.  b,  251.  ,Ter  ce  iz  tebe  iziC'i  ielorugjon 
koji  ce  pasti  narod  moj  Izrailja.  Mat.  2,  (i. 

fcljik'a,  f.  coll.  id  ccljace.  dem.  od  coljad.  celja- 
(d)ca,  izmegju  ate  otpalo  jc  d.  za  obliije  isp.  gove 
cAca.  —  Xeg'  se  valja  u  jad  razabrati  i  ccljacu  svoju 
utjesiti.  Kov.  110.  akc.  od  Daniiica.  ARj.  93(la. 

feljiU't',  ceta,  «.  dem.  od  celjade:  I  ieljace  svoje 
utjesiti.  Rj.  celja(d)ee,  izmegju  a  i  c  otpalo  je  d. 

(-&lja«l,  f.  (coll.)  Rj.  kako  a  jednini  znaii  mnozinu 
ima  u  dat.  instr.  i  loc.  i  celjadma,  pa  se  i  predikai 
glagol  nulazi  u  mnozini,  rjcgje  n  jednini.  jedno  oi 
ieljadi,  celjade.  dem.  celjaca.  —  ])  die  Fravenper- 
soncn  im  Hause,  fcminae  familias.  Rj.  zenskinje  V 
knci.  —  'i)  die  Lcute  im  House:  familia.  Rj.  vidi 
domaci,  familija,  glota  2,  obitelj,  vojska  3b,  zupa  3. 
vidi  i  narod,  puk,  svijet  2,  svjetina.  —  primjeri  za 
1)  i  U):  Samo  je  nesretan  u  tome  5to  mu  se  icljad 
nikad  ne  niogn  da  nasitc.  Xpr.  77.  Xe  bi  ti  ieljad 
ni  jMila  toliko  jela  ...  od  toga  casa  ne  moijose  celjad 
ni  polak  jesti  koliko  su  donde  jela.  78.  Dni  se  coek 
Ziiliavi  u  rnzgovoru  .<  ostalom  kutnjum  ieljadi.  109. 
Celjad  od  kw'e  mrtnn.ie  je  (glavul  na  policn,  a  dogje 
kiicka  pa  pojede.  Iti4.  Kad  gostijii  nema,  pjera  i  sama 
kuina  ieljad  izmegju  sebe.  Here.  .3.35.  Ccljiid  ona 
koja  za  mrtvinia  laic  i  nariiu  zovu  se  po  onijem 
krajevima  pok.ijnice.  Kov.  98.  —  'i)  (»  Dubr.)  Leute, 
homines:  u  ovom  .SM  mjcsiu  obicna  icljad.  if.  vojska 
3a.  Rj.  ridi  i  Ijudi  2,  Ijudsivo,  narod,  puk,  svijet, 
svjetina.  —  Za.<ao   kao   zijev  po   icljadma.  Posl.  87. 

fcljiidi',  deta,  n.  Kj.  uupi-e  jedno  izmegju  ieljadi 
u  znaienJH  kojega  je  celjad,  koje  vidi.  dem.  feljace. 
—  J)  ein  Frauenzimmer  aus  dem  House,  femina 
familia.s.  Rj.  —  2)  (n  Dubr.)  ein  Mensch,  Person, 
^^enschenkind,  homo.  —  primjeri  za  1)  i  '.i):  Pripo- 
vijeda  (se),  da  se  nikakva  velika  gragjevina  ne  moiSe 
naciniti,  dok  se  u  nju  kakvo  ieljade  ne  uzida  .  . 
kazu,  da  se  i  sen  icljadctu  mo^e  uzidati,  pa  ono 
poslije  umre.  Xpj.  2,  124  (Vuk).  Mogii  biti  sa.stavljene 
(reienice)  i  tijem  5io  jednu  govori  jedno  ieljade  a 


(-oljoiia  Ijiibiea 


—  155 


cepcijeziu* 


ilriisru  driKjo.  DaniOid,  ARj.  7'2b.  Habajii'anka,  f. 
U'liitho  f-eljddc  \y.  sela  Rabaji(^a.  130a.  IVnavo  celjade 
iintskd  ili  zeiisl.-o.  'J.'ila.  Dolazi  (vi)  i  za  jeiliio  celjade 
|i(>Stnvanja  raili.  UKj.  1,   l!l'2. 

(■('•Ijciiri  IjnWii-!),  /'.  (u  Uubr.)  ridi  maca  3.  Rj. 
ridi  rcliiia  Ijuliica,  niatii'njak.  —  (da  nijc  ijrijeiliom 
iiij.  I'-c-liiija  Ipi'i'linja]  ljiil)ica?) 

t-i*ljri|»i,  /'.  /)/.  '(■/(//  I'l'ljiisti,  i  si/n.  ondjc.  —  Dokle 
iiiija  do  peml^era  doLije,  celjupi  je  svojc  rasirila. 
llXpj.   1,  85.  uki:.  DAKj.  i)3-2b. 

(•t'ljii.ska.  /'.  Rj.  jwstiiiijem  od  ('eljust.  —  1)  die 
-^1  lira II he,  die  den  Fliiiienstein  fcnthnlt,  fjornja  i 
'liiiija.  Uj.  u  pitskc  krcnieiijace  dvu  fivoitija  weiiju 
knjimii  stoji  l-remeii.  svako  se  zove  reljuska,  jedno  je 
liornja  rcljiiska,  a  driKjo  donja.  ridi  celjiist  3,  viik 
■_'.  —  'i)  (u  Srijeimi)  poloviua  araa  (kao  prsnjak  /). 
i;j.  diiiijii  polniy'iiti  lutmii  koju  konju  stoji  jyreko  pr- 
'<iiu-  {isp.  jirsiijak).  tukii  nuzvane  sto  je  s  gurnjom 
liidorixDin   iiiilik  nu  ijcljiisti. 

(■oljfist,  /'.  —  1)  der  Kiiinbackcn,  mii.riUa.  Rj. 
(/(//  vilic'n,_laloka.  —  Nafrje  celjnst  )»af;«rcc«.  joS  si- 
mvii  . .  .  y(.'eljuiieu  majrareconi  pobib  ti.siu'u  Ijudi  <  .  .  . 
n.ifi  id  just  iz  rukc  svoje.  8iid.  15,  lo — 17.  —  2)  pi. 

-  rljusli,  der  liuchcii,  fauces.  Kj.  vidi  ccljupi;  zvale  2, 
;  v:ilii-e;  iivalo  1,  usla,  jrrollo  1:  I'hvati  (riba)  dijete  u 
rrlJKst.  Npr.  214.  Miicno  je  iz  rcljnsti  vuku  u,a;rabit'. 
lii'osl.  (!1.  —  3)  (u  C.  (i.)  ridi  c'cljiiska  1.  Rj.  ridi 
i  \uk  "2.  u  puskc  krcmciijiiee  celjuska  gornja  i  donjn . 
icljiisli. 

comber,*  m.  cin  Kop/'schleier  der  Tiirkincii,  rclHiii 
ji  iniiiiirnin  Tnrcit(trum.  Rj.  prekrivnlo,  prijcrjes  n 
liirkiiijii:  \  svekrvi  i-ember  i  okrufru.  Rj.  l.'iOa. 

i-cinf'r,  HI.  srko  kao  I'cwcr.  Rj.  1)  sto  ijvd  kao 
otror,- tjelesno  Hi  nmnii  sto  udi  kiio  utrov,  i  nnpuse 
sto  crlo  (jrko:  Idi  jade  i  cemcre!  Rj.  244b.  Prva  j' 
sricii  u  cvitii  savila,  a  ib'ujra  je  ii  suzani'  salila,  a 
tre6i  jc  c-v»ierum  mditn.  Npj.  1,  444.  —  2)  bolest, 
Miidt.  esdmiir,  dohirn  sc  od  iiinofioiju  jedciija,  tc  sc 
corjeku  gadi  iia  jclo.  ridi  oeemerili  ae.  ;.s^j.  ii  JSjdo- 
Stijcncu,  eemer  iiititseii.  —  rijcri  s  takim  nasi,  djever, 
gusler,  bober,  iver,  kiu'er,  leper,  mlijecer,  pleter, 
sjever,  stezer,  stoker,  sepor,  vet-er,  zuber. 

(■onir'raii,  I'-emenia,  adj.  hitter  wie  eemer.  Rj.  .Ho 
jc  kiio  ('•<■»/<■)•,  grko  kao  i^ciiier,  sto  je  jadno,  tiilno, 
zalosno.  —  Kad  ja  sjedem  vei'erati  veeerii,  eini  mi 
se  ta  recera  ceiiieriui.  iSpj.  1,  230.  Iza  nase  veHke 
iSalosti  i  tainoga  daita  cemernoga  sad  vi  javljam 
radost  i  veselje.  5,  476.  Cemcrne  Ii  done  doeekasmo. 
kako  sii  lie  stisniili  kauri.  .')03  (ne  =  nas). 

(•('iiit'rriiijc,  )i.  rcrbal.  od  cemerati,  koje  ridi. 

i-<>iiUTati,  lemt'r.'im,  r.  impf.  zirjeti  Cemerno,  mu- 
ceci  se.  51.  Uuzirir.  I'AKj.  ;».!(>b.  ridi  duCiti  se,  zlo- 
patiti.  (.'.7).  kidiiiriti,  i  sgn.  oiidje. 

(•('iiii'rika.  /'.  <//<■  Kie^eimrz,  liclehorus.  Rj.  reratntm 
nigrum  1..  Rj.-'  Inljku.  p<istaiijnii  od  Oemer.  OplcStV 
ti  (koiiju)  jasle  jadikove.  metiu'e  ti  gorke  i-eiiicrikc, 
dan  da  jedes,  a  dva  da  bobije.s.  Njij.  1,  15.  Borika 
se  oko  bora  vila.  kauo  svita  oko  kite  smilja,  eeme- 
rika  oko  ol^advoga.  1,  250.  rijci'i  s  takim  iiast.  ridi 
kod  aplika. 

(•oni^rikasl,  (/((/.  lu  (irlilju)  11.  p.  zeiia  mi  je  ce- 
merikasta,  hiisc\  importniia.  Rj.  kao  Ijut,  ccmcraii  a 
itmiiom  zna<'cnjii.  isp.  eemer,  eemerau. 

fiMiiorikov .  '((/;.  Rj.  sto  pripada  i)emcrici:  Pod 
grlom  joj  puce  jadikovo,  jailikovo  i  cemerikoro.  Rj. 

—  :a  iiast.  isp.  ajilov. 

(•('iiKTikovali.  kujem,  r.-  impf'.  trauern,  licgeo: 
Kudgod  liodi,  iieka  jadikuje,  a  edi  staje,  da  <'emeri- 
kuje.   Uj.  tiigorati,  zalostiti  .^e. 

('{"infTiio,  n.  adj.  ravaii  ii  Hereeg'ovini :  Odatle  se 
syati  podi;L;'ose,  i  dogjose  na  ravno  Cemcriio.  Rj. 

(-('liiTn,  eemliia,  )«.  fu  Dulir.l  Art  J'lhiiize,  herhuc 
genus:  Gjeno  eavti  vemin  i  ruzica.  Rj.  hiljka,  ja- 
sminum?  vidi  gjelsamin. 


i  roinprcs,  m.  (u  Dulir.)  die  Cyprcsse,  eupressus.  Rj. 
ridi  cipres,  eepariz,  kiparis;  selvija. 

(■(■iii|ires(iviiia,  /'.  lignum  cupressinum.  Slulli.  drvo 

iviiiprcsoro. 

(■i'liiii,  za  5lo?  icarum?  enr?  Rj.  ridi  Sto. 

(•^iigt'l,*  m.  jrvozdena  kiika,  der  Jfaken ,  unetis. 
Rj.  —  Naciiiieu  kiilii  u  priinorjii,  oko  kule  gvozdcne 
("■engele,  vjeSaeu  mii  liod^.e  i  liadzije.  Npj.  2,  401. 

(■(■llifija  .*  /'.  11  Turskome  jeziku  ova  rijee  ziiaei 
vise  kojeSta,  a  u  nas  se  ovako  zove  zena  ili  cljevojka 
koja  igra  pred  Ijiulima.  Cengije  su  ponajvise  Oioaiike. 
Rj."  —  Gore  joj  oei  kao  «  cengije.  I'osl.  44.  U^egla 
0('i  kao  iengija.  32!), 

i-bno,  n.  vidi  ecsno.  Rj.  vidi  cehiio. 

ei'njaea.  /'.  (u  Siimadiji)  nekaka  kisela  jabuka.  Art 
Apfcl,  m(di  genus.   Rj. 

(•(•occ.  Ji.  dew.  od  eelo.  i  sa  1  mj.  0  :  e61ce,  DARj. 
<)3Sb. 

ecOna,  f.  Vei'i  je  prilo^ak  neg  iconu  (ili  glavniea). 
DPosl.  150.  glavno,  glavnica.  XI.  od  ielo.  akc.  DARj. 
93Sb.  vidi  i  glavnina. ' 

(•&0II1,  adj.  frontis,  primarius.  od  celo.  —  J)  sto 
pripada  eeli'i,  Sto  je  na  eelu.  —  2)  glavni,  prvi,  iiaj- 
stai-iji.  DARj.  9381). 

i'^oiiik,  »i.  cel-nik,  s  promjenom  glasa^  1  na  kraju 
sloga  na  o.  postaujem  od  eelo,  a  tijem  je  onaj  koji 
je  naprijed,  pred  drugima,  pred  celom  im.  Danieit', 
ARj.  i»."!9a.  od  njega  i  akc.  vidi  brenik,  starjesina 
uojjce,  der  Vorstaiid,  Chef,  praefectus,  caput,  ma- 
i/ister:  fSladak  k'o  med,  studen  k'o  led,  sitan  k'o 
muka,  potrcban  k'o  ruka,  tvrd  k'o  stijena,  a  lak  k'o 
sjena,  ceonik  bit'  ima.  DPosl.  112. 

<"i'l),  ^•^pa,  m.  {pi.  cfepovi).  —  1)  der  Stiipsel, 
cmholus.  Rj.  ridi  rap  2,  zaeejiak,  zaptivae,  zaimSae, 
zatak,  zatik,  zatisak.  —  Zalamati  iep,  zalomiti  ccp. 
Rj.  180a.  181b.  Iskucati,  iskueavati,  n.  p.  i;ep  \\i 
vraiij  na  biiretu.  Itj.  235a.  Cep  zatisuut'  kad  je  vino 
istek'lo.  DPosl.  12.  'isp.  kaeuik.  dem.  ecpie.  —  2)  na 
kom  vrata  stojc,  die  Thiiranyel,  cardo.  Rj.  ridi  stozer 
2.  —  Tetiri  stiipa  za  nj  (za  zavjes),  i  celiri  sfopiee 
pod  njih  od  iiijedi.  cej)ori  na  ujima  od  srebra.  Mojs. 
II.  38,  Ii).  Kao  Sto  se  vrata  obri^n  na  (-eporimn  svojim, 
tako  Ijenivae  na  postelji  svojoj.  Prie.  21),   14. 

ct'piu'.  cfepea,  m.  eine  Art  Frauenhautn' ,  rittae 
genus.  Ej.  nekaka  zenska  kapa.  isp.  cepiea,  Sepiea. 
m(da  kapa. 

('•('■paiijc,  n.  rerhal.  od  cepati  i  eepati  se.  Rj. 

(•(■•pall,  (-epam  (eepljem),  v.  impf.  Rj.  c  pf.  prosti 
(■■epnuti;  s(o,f.  oOepiti ;'  r.  impf.  sloz.  ocepljivati.  dem. 
('■epkati,  eepkoriti,  cepukati.  —  /.  a)  umherstampfen, 
circumiamhulo.  Rj.  kao  gaziti,  tlaiiti,  gaziti  satiruci: 
Zemlja  koju  sada  ceplje's  i  gaziS,  stajtiti  ce  svrbii  Ivoje 
clave  kada  niureS.  M.  Radnit'-.  DARj. '.I40b.  —  h)  Hi 
po  kakom  mjcstu  iziilcdajuci  sto,  nadajuci  se  ('-emu. 
DARj.  SllOb'.  —  Sirota  Todora,  od  jutra  do  mraka, 
hpafa  jc  oko  vrata  begova  konaka,  ne  bi  Ii  je  od  kud 
iigledaia  cerka.  Zim.  i4ii.  —  2)  ciuem  auf  den  Fms 
tretcn,  pono  pedem  meiim  in  alterius  pcdem :  8na' 
zaovu  papuOieom  cepa,  ne  bi  Ii  se  ona  dosetila.  Rj. 
stajati  nogom,  iepati  (cf.  ocepilil.  Npj.'  1,  316.  sta- 
jati  mniom  nu  .Ho,  prifiskit\Ui  nogom  sto.  —  3)  sa 
.se,  reclproc.  znaicnje  kao  pod  2:  Zeteoei  se  obieno 
cei>lju,  osobito  na  mobi.  Rj.  Na  mobu  najviSe  idu 
uila'di  moiiici,  djevojke  i  mlade  .  ,  .  pa  oijeli  dan  za- 
njuei  pjevajii,  ccpajn   se,   Sale  se  i  vesele,    Rj.   3(i;ja. 

ft'pfi'S,  »'  l."  Dubr.)  die  Saudistel,  soiichus.  Rj. 
hiljka.  dem.  cepcezac.  isp.  cuieg.  —  rijeci  s  takim 
nast.  kovi-eg,  Siljeg. 

i-opi-i'zae,  cfepeeSca,  m.  dem.  od  eepceg.  Rj.  ridi 
('•epi'-ijezae. 

c-i'JK-ijt'zar.  iepeijeSea,  m.  [u  Dubr.)  ridi  eepeeg. 
Rj.  )(  Rj.  ima  upraro:  e&peijeSac,  Sea,  0  (Xinu  Va- 
niciv  kaze.  da  je  hez  sumnje  grijeskum  mjesto  cepei- 
jezac.  Mijec  dosta  nepouzdana ;  maze  biti  da  je  nom. 


reperak 


—  156  — 


cosnica 


iVprelac,  pti  dni<io  e  filiisi  ije  u  padtlima  n  kujiiiiu 
iH-iii't  A  i>reil  o:  Oepi-ijek-a.  ARj.  SUlb. 

("M'lu'Tiik,  i>e]>erkii.  »i.  die  kleiiic  S'paniic,  xpithiima 

,     ■  ■■! .   \V\.  iiHtUi  petl.  liuiina  odrrh  ptdcu  durrli  kiili- 

•:(■  nistepnii.  vidi  roguMca.  —  Ni  od  pedao 

.  ( ;-iiA-    ii  iiva  diu'ana  pokrilo  (.t-  J-  kozji  rep). 

Kj.  Klis,  drvo   raalo   krace  od  ceperka.  Kj.   275b.  sa 

poxtanjc  isp.  niii'epiti  se,  rasteiinitti  se. 

i-f|U'raii.  ceporna,  adj.  (u  C  G.)  ridi  koi'operau. 
Kj.  kici  jaloran.  okretan,  z-ustar. 

i-«'pir.  HI.  dfin.  od  oep  1 :  Malijem  cepiceiii  zatis- 
kuje,  a  velikijem  taplunom  otiskiije.  DPosl.  59.  Za- 
lisiii  iepiccm,  a  olisiii  taplunom.  15G. 

fi^piti  st>,  C-epun  se,  v.  r.  iiiipf.  (u  Ban.)  vidi  pe- 
iiti  se.  Rj.  poslaiijem  moze  hiti  jedna  rijec  xa  peciti 
so,  preiiijeMirsi  <;/(i,<ore.  Danicit',  ARj.  94la.  vidi  i 
bliidiii  se,  niaziti  se. 

<•^pk!inj(^  »i.  dem.  od  lepanje.  Rj. 

i-i^pkiili.  kam,  r.  iiiij>f.  dem.  od  ('•epati.  Rj.  vidi  i 
repkoriti.  ('•epiikati. 

i-epkon-nji',  n.  dem.  od  I'epkanje.  Rj. 

t-cpkoriti,  rim,  r.  impf.  dem.  od  cepkati.  Rj.  vidi 
I  Oepiikaii. 

iM'plJenjc.  II.  fiV/j  petenje.  Rj. 

i-i'pljii>k:iiije,  n.  verb,  od  cepljuskati.  radnja  kojom 

tku  iljdJKsl.ii. 

ropljiiskati,  c&pljuskam,  v.  impf.  inconsiderate 
loijiii.  f-tiilli.  »  BJctostijenicvu  rjecn.:  tancrc  loquor, 
iiisiinitir  loijiwr.  u  ])eUii-Ticlli»u:  tvmcre  loqui,  inepte 
I'ji/iii.  povoriti  kojefta  bez  prilike.  ridi  baljezjrati,  i 
-■i/H.  oiidjc.  —  >ier:izlozito  i  himbeno  icpljuskajuci 
da  je  crkva  u  zabhuhi  upala.  I.  Velikanovic.  DARj. 
:i41b. 

t-i'-pniili.  cepnem,  i).  pf.  malo  stirti  nogom  na  §to. 
r.  imp/'.  »e])ati.  DARj.  941b. 

rcprkaln,  w.  koji  i-eprka.  DARj.  942a.  —  rijcci 
s  tdkiiii   iiii.'it.  kiid  bajalo. 

rcprkriiijc,  ii.  rerbid.  siipsttint.  od  ceprkali.  Rj. 

)-(*prkati,  kam,  r.  impf.  krutzen  (wie  die  Hemic 
im  Siindel,  diyjicio  ttrcmtm,  fimum.  Rj.  kokoH,  ptica 
ceprku,  kud  razhitcujc  iiufinmii  pijesuk,  i/juhre,  i  t.  d. 
a  veprkd  i  Cclj  idc,  kail  kno  kiipkit  prytima  po  iemu. 
ridi  ('eprljali,  koparati,  prskali.  r.  pf.  .s/wi.  iz-ceprkali, 
za-.  —  U  men'  iina  jjiino  djeee:  dvade.st  i  peU;ro . .  . 
dvaa  pii7.li,  a  dva  gmizii,  dva  po  lugu  ceprkaju.  Npj. 
1.  :"ilj. 

I'-i'pHjaiijf,  H.  ridi  ceprkaiije.  Rj. 

reprljali,  Ijani.  c.  impf.  vidi  ceprkati.  Rj.  vidi  i 
kofiarati.  r.  ///'.  kIoz.  o-ceprljali. 

(■•oprljili.  (■(•pflj'im,  r.  impf.  a  ocoj  ziujoneci :  t'upra 
sjedi  na  trkiji,  le  sve  nesto  ijeprlji,  te.sko  tome  do 
»mrti,  ko  se  b  njome  uprti  (ziiiija).  Rj.  »3Ub.  bice  isto 
kio  i  ('eprljati.  ukc.  DARj.  942b. 

efprikfinji',  n.  dem.  od  eepanje.  Rj. 

i-epiikali,  kam,  v.  impf.  dem.  od  cepati.  Rj.  vidi 
f'epkali,  repkoriti. 

i-^pur.  Ml.  (II  Dubr.)  ridi  Capur.  Rj.  i  sijn.  ondje. 
sto  oHuitc  od  mlada  drretu  nu  korijcnu,  kad  se  po- 
siju'e. 

i-i:r>'i-.\r,  m.:  ko  pla6i  pun  danak  zove  se  cela 
plava,  ki)  polovinu  —  polii-rlavac,  a  ko  (^etvrtinu  — 
rerecnr  ili  nrmelaft.  M.  Gj.  Milicevi<^.  iJARj.  943b. 
osn.  u  r-erek. 

i<'teK,'  (V-n-k,*  m.  vidi  retvrt.  Rj.  —  Cukalj, 
uvrh  bula  kraj  za  koji  se  dr?,i  straznji  cerek  kad 
ne  uo«i.  Rj.  )s29b.  Kupi  jednu  ov';u  i  zaklav.Si  je 
«va  ^etiri  cerega  metne  n  torbu.  N))r.  2t;5.  iSeci 
njet'a  na  seiJum  t'erciia,  icrege  mu  po  drumu  razbaci. 
Npj.  1,  'iiH  (ordjc  fxreg  znaii  uopce  jcdiin  od  dijc- 
lont,  na  koje  je  Olo  razdijeljeno).  Dao'bih  mu  tanka 
d?.<fer<lana,  koja  piiAka  raalo  nisan  gapja:  ierek  lioda 
ii-rnni  junaka.  Npj.  3,  174  ,,-crek  hoda  -  cerek, 
letrrl   .i<iliiita  liixhi?). 

(•fert'nae,  ccrcnea,  m.  (u  Srijemu)  pregja  na  drvetu 


radi  hvataiija  ribe.  Art  Fischergarn,  retin  genu,<t.  Rj, 
ridi  piozsravae. 

for^viz,  HI.  (11  Bosni,  a  u  8pljetu  scleii'),  Sellerie, 
apiiim  (firureoleiiy!  L.  Rj.^)  U  Spljelii  se  kuha  .s  me- 
som  list  od  ovoga  selena  za  jelo.  Rj.  vidi  celer, 
s  kojim  -je  i  postiniju  istogii.  Danieic,  ARj.  944a. 

eiTi'Z,*  m.  slatkis  sto  se  jede  poslije  avepi  dru- 
goira  jela.  belhiriu.  DaniOii',  .\Rj.  944a.  vidi  oklizo- 
tine,  poslastice,  pieslacei,  slatkiSi.  —  Nosila  mu  Sei^erli 
pomide,  Seder  s  mora,  i}ercz  iz  Mostara.  Here.  117. 

cPrjra,  /".  eiii  Zitjcunerzelt,  tcuioriiim  Zinyitri.  Rj. 
sator  Cigiiiiski.  /iveei  na  kolima  ili  pod  icrgmna  (ca- 
dorima).  Priprava,  20. 

(•iTafiN.  rerira.Sa,  m.  t.  j.  C'iganin.  der  unter  detn 
Zche  icohnt,  Zingtirus.  Kj.  koji  iivi  pod  cergom, 
Cigunin.  isp.  gurbetin. 

eerjcii,  m.  —  J)  (u  C.  G.)  vise  vatre  gdje  udara  sila 
od  nje  (kao  odzak  ?) :  U  naJega  eai'e  resate  gaee  ? 
ficrjen).  Digose  ga  oei-JfH-babe  (kad  koga  dignu  od 
zeniljel.  Rj.  svod  nad  ognjihtem  s  riipom  gore  gdje 
se  sastiivljii  s  dimnjokoiii.  Danieii?,  ARj.  944b.  — 
2)  (u  Lici  u  selu  Mazinu)  kao  plitak  kos  u  kojemu 
se  siisi  zito  vise  valro.   Rj. 

{■i'rpit',  m.  ungcbrannicr  (an  der  Luft  gctrockneter) 
Ziegel,  later  crudus.  Kj.  nepecena  nego  na  suncu  .sm- 
scna  cigla.  ridi  eerpii?. 

fcrfipilnjo,  n.  das  Rupfen,  vtiUio.  Rj.  verbal,  od 
cerupati,  koje  vidi. 

ferhpati,  pilm,  v.  impf.  rupfen,  vello.  Rj.  isp.  (n- 
pati,  peruljati,  pcrufati,  perutati,  skupsti.  kao  cupati 
na  sitiio,  osohito  sto  pernnto  ili  kosmato.  Danicie, 
ARj.  945a.  v.  pf.  sloi.  o-eerupati. 

fi'salo,  n.  orugjc  za  ccsunjc,  der  Strieycl,  strigilis. 
vidi  eesagija,  kaiSagija.  —  Bat  sebru  cesalo.  ukcenat 
od  Dauicica,  ARj.  945a.  rijeci  s  takim  nast.  kud 
bui'kalo. 

t-t'saii,  t-esna,  m.  —  1)  (u  Bocil  vidi  bijeli  Ink. 
Rj.  vidi  i  cetinjak.  Na  me  si  se  namnlio,  a  pak  si  i  li 
cesan  io.  DPosl.  ()(').  Tko  ije  cesna,  ijcsiioin  vonja. 
12().  —  2)  (csan  liika,  ridi  eesno.  Rj.  vidi  i  eehno, 
CeSanj.  djclic  koji  se  muse  ocehiniti  od  ostalijcli  djc- 
liia  w  glariei  bijeloga  hika. 

eosanica,  /'.  nielem  od  sapuiia  i  jaja,  koji  se  pii- 
vija  kad  se  komu  Sto  iseasi.  l>.\Kj.  945b. 

("i'sanjo,  n.  das  Krancn,  Kratzcn,  fricatio.  Rj. 
verbid,  od  ee.sati.  radnja  kojom  tko  iese  sto. 

(■i>sa(i.  eeSein,  v.  impf.  kratzcn,  frico,  cf.  cesati. 
Rj.  kao  trljati  ili  grcpsti  unako  koko  se  iini,  kad 
srrbi.  vidi  i  drdpali.  r.  pf.  sloz.  kod  eeSati.  dem.  Ce- 
Skati.  —  Tugji  nokti  svr.iba  ne  cesu.  Po.sl.  322.  Imat' 
sta  cesat'  bez  tugjega  svraba.  DPosl.  33.  —  sa  se, 
rcjleks.:  Svak  se  ix.se,  gje  ga  svrbi.  Posl.  279.  pass.: 
Svrab,  u  koji  obieno  kako  se  dime,  stane  svrbiti;  i 
Sto  se  viSe  ce.se,  sve  vise  svrbi.  i'osl.  297.  reciproc.: 
Maske  .se  megju  sobom  cesa.  DPosl.  (iO. 

fi'sma.*  /'.  der  liidirbrnnnen,  putcus,  cf.  tocak. 
Rj.  napraca  gdje  istjece  voda  dorcdena.  d-em.  cesmica. 
—  Cesma  se  iipravo  Srpski  zove  toiak:  studcnac  i 
klndenac  je  liunar  (gdje  se  voda  zabvala  ili  viiOe). 
Pis.  42.  Pred  onim  gradom  bila  je  jedna  ccsma  s  koje 
je  say  grad  nosio  rodii.  Stojsa  kad  dogjc  nu  onii 
cesmu,  napije  se  vode.  Npr.  28.  Pred  njim  je  bila 
jedna  ijesma  na  zlatnom  i-iinku  iztirala,  i  tako  sa- 
Ijeva  se  pred  njim  u  jedno  korito  zlatno.  195.  U 
svakom  sokaku  inia  po  jedna  ie.sma,  koje  sii  od  nekud 
iza  varoSi  dovedene  s  jedne  glave.  Danica  2,  43. 

(-«->iiiialu,  n.  u  zagoneci,  Rj.  a  sama  se  zagonetka 
ne  kaze. 

i-t'siiiica,  f.  dem.  od  eesina.  Rj. 

•"•(''Silica,  /'.  diis  WeihnacMsbrot.  Cesnicti  ponajviSe 
mijcsi  domai'in  n.i  Ko/.V-  ujutrii  od  seniena  brasna 
kao  pogaOu  .  .  .  Kad  sjednii  riifali,  onda  izlome  cc- 
snicu,  i  svakome  dadii  po  jedan  komadie.  Rj.  viii 
bravariea,  veselica.  C-es(t)nica,  izmegju,  sin  otpalo  je 


I 


Sesno 


157  — 


{esto 


t„  _    (Cest  /.luici    lomad    ili   dijcl:    otuila  je  cesnica 
-10  se  loiiii  ii:i  kmii:\iU>).  Pis.  4. 

c-i'siio.  )i.  t.j.  liiji'lofjii  hika,  ein  StiicJc  Knoblauch, 
pars  alia  Limi.  Kj.  ridi  I'ehno.  ceno,  resan  2,  feSanj. 
od  lor.  oil  Jcoya  jc  (•eliati.  i^j).  Korijoiii  3H.  rijeci 
s  trth'w  wiM.  c'ehuo,  duo,  krziio,  okiio,  rakno,  nino, 
aijeiio,  sU'fino,  sukno,  vino,  vlakno,  /.ailno,  zriio,  zvoiio, 
ivokiio,  zvrkuo.  —  Da  usadi  u  iiji-ziiui  (zmijinju) 
glavu  ('csno  hijeloga  luVa  da  nikiic  do  blagovijesti. 
Rj.  3()a. 
(•t'siijilk,  resnjaka,  m.  Hj.  ridi  cesiijak. 
•■6>sov,  ndj.  (li  Here.)  -  7>  ron  vas,  ron  uelcher 
Muterie,  ex  qua  materia.^  Kj.  oda  Mil,  od  cetia  (ud 
cesa).  —  2)  ridi  kakav:  Ccaovom  tf  bnikom  nazivao. 
Bj.  _.  Nju  ncsretiijiiai  onako  ostavo  saiiiii  u  pustinji 
be/,  nikii  i  bez  i  re.svnr  pomoci.  Npr.  l.'JI.  —  isp- 
iieceaov  (ncl;nl;ar),  nii'esov  (iiikakar),  svafcsov  (sru- 
kojak). 

ef:st,  I'.  Kj.  loc.  xinq.  ('I'sli,  qen.  pi.  (■vatt,  ant.  msir. 
loc.  pi.  ct^stima.  Daiiiiit',  ARj.  9l7b.  —  1)  dijel, 
knmad:  ('eat  ziiaC-i  komad  ili  dijel  .  .  .  od  i-e.iti.  (ziim 
Theil),  11.  p.  zna  od  ('esti  (1.  j.  lualo  iijeSto),  iraa  ojZ 
cesti  (n.  p.  srrozgja  kail  rcjavo  ro<li).  I'is.  4.  (U  t^n- 
jemu)  /'"  der  n'edciix'irt :  o<l  Oesti,  n.  p.  zna,  t.  j.  po- 
raalo,  i-MiH  rhcil,e.r  parte.  Kj.  (Vs/,  ('u  Dubi-.)  iMm  «• 
prireSi'iiji'.  ridi  ('■estifa.  Kj.  ixp.  t'aHt  1.  —  2)  dijel 
dohru  i'li  :l<i  n  srijetn  Mn  komit.  dojiudne.  i  p<i  torn 
sreni  diilini  ili  dii :  Ko^a  (X-.s/  ostavi,  to.iia  svak  oaje. 
Dl'osl.  4().  I'rijazan  je  staiiovitijeli,  a  dohrd  rest  uslr- 
pljeiiijeb.  101.  r>a  j'oj  Hog  da  lijepn  ccst  i  sinova 
Jest.  Kov.  74.  'J'oiin'i  'doilnje  I'm/.-;  f'csf  ovdje  mo^.e 
znaeiti  i  i-i(st  (die  Ehre)  i  srcin  (od  eegii  je  i  iieMit 
i  eentiiati  i  t.  d.);  ako  znaci  prvo,  oiida  je  uzeto  od 
skora  pieiiia  xcst. 

i-cst,  (■■esta,  (cestT,  eomp.  ('esi'l)  adj.  diiht,  densun. 
Bj.  supridno  lijedak.  —  ])  cesto  mo.:e  hiti  sto  mje- 
xtum.  ridi  irust."  -  Kad  do.sijose  c-e-ftoj  riiskrtinici.  Ej. 
639a.  Cestijem  xitom  prosijan.  DPosl.  12.  Miisketi  kako 
gora  cexta.  Npj.  .^  SCil.  Oko  dvoia  i-esto  horjc.  'How. 
27:i.  Take  i'esta  lete  taiieta.  D.aiiiea  j,  173.  Sela  i 
varoM  bivaju  i-eiee  i  vei^e  i  IjepSe  Priprava  '20.  Ceftti 
i  rijetki  ecsalj,  u  prvosa  sii  zupci  sa  svijein  u  blizu 
a  u  dniirosa  razdaleko.  Danieiif,  .\Rj.  i»r)7b.  adr. 
Vexr.e  iiieci  '  piica  niz  njcdaiea  .  .  .  Cesce  \m\\\  sriii.ali 
jajrluka.  Hero.  111.  isp.  iiabojit  (dicht,  denms).  — 
!i)  ccxto  woie  hiti  sto  rrciiienom,  krio  mnoijo  puta: 
Vesta  shdha  retka  sukiija.  Posl.  340.  Cesta  »u  jutra 
i  vcOeri.  (k.ad  se  i^ovoii  o  i-emu  Sto  treba  svaki  dan). 
34(5.  Cesti  qosti  eeliv  gube.  34(5.  Ili  su  ti  dodijali 
iesti  pnti  nad.aleko?  Npj.  1,  4.54,  ndr.  Cesto,  hiiiiiig, 
crebro.  Kj.  Kail  ko  dogje  u  eiju  kui'u  gje  odavno 
nije  bio,  a  valjalo  bi  ce.sc'c  da  dolazi.  Posl.  .51.  Kijei-i, 
koje  se  eesio  o-ovore.  Pis.  34.  Piie  se  cesto  i  bez  pie- 
zimena.  DKj.  1,  71.  Nesazeto  je  iesce  s  lifnim  na- 
stavkoni  .  .  .  saieto  se  nalazi  vjegje  s  lienim  nastav- 
koni  .  .  .  cesto  iraa  uesazeto  u  jednoga  pisca  XVI. 
vijeka.  Istor.  281.  adr.  mo:e  imati  pred  soboni  rijeccu 
po,  kao  podobi-o,  poveliki,  pobolje,  ponajvise,  siem- 
lieh,  .SM-  satis.  Kj.  .510a.  Sljivovii-e,  koju  bi  on  prevo- 
deei  knjigu  po  cesto  pripijao.  Sovj.  HO. 

(•6stii, '/'.  ein  Dickicht,  dcnsi  fndices.  Kj.  ridi  (^estak, 
dreea,  gnsta,  guMara,  loniiniea,  5ib.  isp.  kiikrika,  mr- 
eava.  amiw.  festina.  osn.  u  fest  adj.  (Jiijn  za  rep  lie 
bi  izviikao  (tako  je  qusta  <c.s*(  ili  triijak).  Kj.  lOlib. 
(lusta  Suma,  t.j.  leka.  Kj.  108b.  Ovaii  iza  ujega  za- 
ploo  se  u  cesti  rogovinia.  Mojs.  I.  22,  13.  Naiod  bi 
pritijeSiijen ;  te  se  sakri  u  pecine  i  u  cesfe  i  ii  kame- 
njake  i  u  rasjeliiie  i  ii  jame.  Sam.  I.  13,  (>. 
t-eslfik,  festi'ika,  hi.  ridi  cesta.  l>.^Kj.  !li51b. 
i-t'Slaii,  e^sua,  adj.  postanjem  od  cest  1.  koji  ima 
fest,  dijel  u  ceimi.  thcilhaftiq.  Antheil  hahend,  jwr- 
ticeps:' K\\ei^am  tomn  svijestan  ni  cestan.  DPosl.  84. 
akc.  11-\Kj.  '.1.51b. 

i-^stica,   /.  Kj.  itopce  wala  iest,  djelw,  a  napose: 


Ona  mrvica  hljeba,  kojom  se  u  vinu  prieeSi^uje.  Kj. 
Ja  se  opomiiijem  ...  da  su  popovi  i  kahigjeri  zyali 
iestiea  oiio,  sto  nose  u  kuliji  te  pric'eseujii  bolesnike. 
Pis.  4.  Vade  se  na  liluigiji  iz  poskura  iestiec  i  niecii 
se  na  diskos.  DP.  303.  ' 

(■estiiia,  /'.  die  DicMe,  densitas.  Rj.  osuhina  kojom 
je  sto  cesto,  m  .fmisln  I.  Hi  2.  dakle  —  1)  osohina 
kojom  je  sto  cesto  (qusto),  die  Dichte,  densitas:  Ne 
umiju  dvoni  puta  luu'i  od  cestiiie  siliie  macurane. 
Kov.  .5!>.  vidi  guslina.  —  2)  osidnna  kojom  sto  liira 
miioiiii  puta,  die  Hdulifikcit,  crehritas,  frequentia. 

(■<''<sliiia.  /'.  au(iiii.  od  cesta.  Rj.  —  tukra  uwjm.  vidi 
kod  bardaciua. 

(•f-.stit,  adj.  Kj.  postanjem  od  cest  2.  —  1)  gliick- 
licli,  felix:  Cestit'a  6u  tebc  iiiiniti.  Kj.  sreean:  I  eestitu 
Bosmc  polaziti.  Kj.  38a.  Sestni  uvati  za  niku  i  dajiK^i  je 
rece:  Neka  ti  je  sretna  i  eestitd!  Npr.  180.  Ceslita  ti 
kneqinja  izbraiia,  tebe,  kiija?,c,  i  narodn  tvome!  Npj. 
5,  277.  Cestita  vi  svadlia  i  veselje.  ,5,  289.  Cestito  ti. 
doniacine,  u  dvor  reselje!  Kov.  48.  Da  Bog  da  da 
nase  i  vai5c  pleme  biidc  .  .  .  od  Koga  srelno  i  i^-estito! 
70.  l>a  danas  biide  doSla  s  iiaiiia  a  k  vama  svaka 
dobra  i  cestita  sreca  .  .  .  Da  Bog  da  ovi  lijepi  i  cestM 
.sastanak  iiaS  da  bude  srecaii  i  cestit  sa  sve  nas.  72. 
(lestit  (srei'au  —  koine  su  dani  ninogi  ili  veliki  dije- 
lovi).  Pis.  4.  —  DoSao  inu  na  ci-stito,  nm  zii  (iratn- 
liren,  um  Gliick  sn  vitnschen,  <jratidatwus:  Syak 
mil  Labi  cedo  cestituje,  svak  doliodi  njeiiui  na  cestito. 
Kj.  doci  komc  na  cestito:  doii  na  cestitiriije.  --  2)  go- 
vori  se  velikoj  gospodi,  n.  p.  cestui  care,  eestiti  paSo. 
Kj.  tako  se  qiirori  posioranju  i  pohrale  radi:  Ja  sain 
keerea  cara  cestitoqa.  Npj.  1,  104.  Siidi  nama,  iestiti 
sudija!  1,  422.  I  iestila  c.arica  Jeleiia.  2,  89.  Care 
Lazo,  cestito  koleno !  2,  290.  Hvijetli  i  cestiti  knes. 
Danica  3,  230.  —  :i)  ordentlicli,  frmii:  je  li  Sto  ce- 
stito. Rj.  dohar,  raljan.  Ni  iestitu  teci,  ni  zlocestu 
ostavi.  Posl.  225. 

("csUtalac,  cestitaoca,  »(.  gratulator.  DAKj.  9.).)a. 
koji  iestita  kome  sto.  —  rijeci  s  takim  nasi,  kod 
cuvalac. 

(■■('stitalU-a,  /'.  (piae  gratulatiir.  DAKj.  9.-i:)a.  koja 
('■e.ftitd.  . 

(•PStitailjo,  II.  dits  (lliickiiniisrheii,  ;iralulatw.  Ivj. 
verbal,  od  cestitati.  radnja  kojom  tko  cestita  kome 
sto:  Cestitanje  ononie  koji  obiice  sto  novo.  Posl.  81. 
vidi  eestitovanje. 

(■ostitati,  cfestitam,  r.  imp/'.  Gliick  wiinsdieii,  yra- 
tulor.  Kj.  iiostanjcm  od  cestit  1.  cestitati  koiiiu  .ito; 
tndi  cestitovati.  —  Kad  polaznik  cestita.  Rj.  193b. 
Zvauice  ...  po  toin  su  sprarljevici  cestit  ale  .■<pravu. 
Rj.  704b.  Tako  cestiiaju  mladcncima  i)oslije  vjencanja. 
Rj.  740a.  .  .  .  stane  mw  sreni  i-estitafi  .  .  .  Posl.  100 
Kad  ?HM  oni  stauu  cestitati  krsno  ime.  204.  Tu  se 
bane  s  careni  s.aslanuo  i  za  lako  ^zdravljc  upitao 
i  sretna  mn  puta  i:-estitao.  Npj.  2,  170.  Kto  svati  ze- 
lenoj  livadi,  pak  su  menc  svati  olpravili,  da  ccstiiam 
sarucnicn  trojii.  5,  27:5.  I  qospoijju  knjazii  iestitaliu. 
5,  278.  Cestita  mu  veselje  izbrano.  5,  281.  Tri  su  tice 
s  neba  dolec^ele,  n  ponoei  uoci  Bozica,  cestitale  Bostc 
Biiicanima.  Hero.  330.  Cestitati  (zeljeti  koiue  sre(-u). 
Pis.  4.  ^ene  mu  cestitale  pobedn.  Zitije  53.  Da  ga 
pozdravi  i  da  mu  cestita  sto  je  vojevao  na  Adad- 
Ezera  i  ubio  ga.  Sam.  II.  8,  10.  —  sa  se,  pass:  Kad 
.se  kome  cestita  nova  kosnlja    ili  druga  kaka  haljma. 

Kj.  158a. 

i-^stitost,  c^stitosti,  f.  Gliick,  jirosperifas,  cf.  M-cta. 
Kj.  cestito  staiije:  Ccstitost  oslova  ii  duzijem  je  iisiiua. 
DPosl.  12.  Za  cestitost  zbora  i  sabora.  Kov.  123  (nat- 
pis  zdrarici)  Neka  bude  mir  oko  zidova  tvojih  i  ce- 
stitost  u  dvorima  tvojim.  Ps.  122,  7. 
ff'Stitovriiijc,  n.  ridi  cestitanje.  Kj. 
(■(•s(Uova(i,  cesiilujr'in,  r.  impf.  vidi  cestitati :  Svak 
I  mi   Lalu  cedo  cestituje.  Da  mu  care  roba  ijestituje.  Rj. 
I      f-Psto,  hiiufiy,  crebro.  Rj.  ridi  cest  adj. 


Cestobrodiea 


—  158  — 


Retina 


«"i>vtiibrotlifa.   {.   rijeka   ii   Porei^ijem  plauinnma 

.  T(kh  istj.  Kj.  zove  se  iuko  rijela,  sto 

brodi,  mjestii  ua  kojima  se  mose  pri- 

IIJC. 

-kok.  wi.  (in  einer  AneMote)  der  oft  springt, 

naiH.  Rj.'  (u  pripovijeci)  ^oji  cexto  sktive. 

..   isp.   tako   s/oidif   rijevi  sroropad,   vrato- 

l-.iu     .     I.      1. 

fesviim,  f.  (u  C.  O.  i  u  Dubr.)  nekako  drvo,  nalik 
„.,  1,.,-.  -.i;  ;.»  i  zitaj  ze\eno,  eine  Art  Baum,  arharis 
iiieiclif,  Korkeiche;  qtiercus  ilex  L.  i 
L.  Rj.')  ridi  crnika  1.  —  Izalren  je 
iiljem  od  cesrine.  DPosl.  35.  Natovario  ga  je  dohre 
i-efrine.  69.  Pod  cexvinom  datala  ne  iSti.  9G.  Uzinia 
(■f.sriiiH  i  hrjist  ili  5to  je  najf\T§<-e  megju  drvljem 
5uni.<kim.  Is.  44,  14. 

rt'sviniea,  f.  (u  Dubr.)  nekakvo  crno  vino  dobro 
u.  Konavlja  i  tftona.  Rj. 

c^svinov,  mlj.  ito  pripada  cescini:  Naprtio  ga  je 
cesrinorijeh  dr\-a.  DPosl.  (59.  —  sa  ntist.  isp.  aptov. 

(■^svinuvinn,  /".  lignum  iliceum.  DARj.  957b.  vesvi- 
iioro  dnu.  villi  crnikovina. 

i-<>s)tv;ij'><  /■  '""''  ka.iagija.  Rj.  vidi  i  eesalo.  orugje 
sa  i-esunje. 

••6s!ilit-a,  /'.  squama,  Iju.ika  od  ribe.  DARj.  957b. 
ridi  I  Ijupina  (oil  ribei 

(•tsalj.  ce^lja  (^Otslja),  m.  der  Kumm, pecten.  Rj.  dem. 
(•vi\yii.  —  1)  K  prarom  smislu:  Ovo  mi  je  talov  ceialj, 
t-i'm  iii  tale  bradu  ie.ilja.  Npj.  1,  518.  K  torn  iizme 
cunak  iccsljere  .  .  .  neve  mu  hljeba  i,  soli  da  zajedno 
jedemo,  veiljcva  da  se  oi;e.sljamo.<;  Ziv.  323.  Cestii 
rijetki  icialj,  \i  prvoga  su  siipei  sa  svijem  u  blizu  a 
u  drugoga  ra/daleko.  Danii'ic,  .\Rj.  9.57b.  Djcver  onda 
done.se  snasi  .  .  .  lijepo  ogledalo  i  u  njemu  rijetki 
iesalj.  Kov.  .51.  —  2)  u  saonica  stupci  se  zovu  i 
OeJIjevi :  (Jpljen,  na  saonicania  ona  grediea,  5to  odozgo 
dr^i  stupce  ili  icHjeie.  Rj.  4i}3a.  JSalinac,  u  saonica 
ono  5to  ide  po  .^nijegu.  Salinca  su  dva;  u  njih  su 
odozgo  udareni  stupei  ili  iesljevi  (u  svaki  po  jedan 
sprijed,  i  po  jedan  ostrag).  Rj.  (i62b. 

etsanj,  ce.'nja,  hi.  vidi  Cesno.  Rj.  vidi  i  Cehno, 
•'•eno,  iesan  2;  djelii':  koji  se  moze  ocehnuti  od  osta- 
lijeh  djeliihi  u  ijlavici  hijcloga  luka. 

fesanjc,  «.  ridi  cesanje.  Rj.  dem.  feSkanje. 

•••■sati,  fcJem,  it.  inipf.  ridi  cesati.  Rj.  vidi  i  dra- 
pati.  dem.  ce,<kati.  kao  trljati  ili  (jrcpsti  onitko  kako 
se  j-ini,  kud  srrhi.  —  Cesaii   tugji  svrab.  DPosl.  12. 

Ciska,  f.  adj.  t.  j.  zemlja  koja  pripudu  Ccsimu: 
V  <'c-ku.  ;^itije  29. 

I'^^krinjo,  >i.  dem.  od  ce.ianjc. 

(■dskati,  (feikam,  v.  impf.  dem.  od  ce5ati.  DARj. 
95)}a. 

CSskl,  adj.  Ho  pripada  Cesima:  KnjiiSica  Cesku. 
f^trai.  188(;,   122<;.  .(ezici:   poljski,  ceski.  Rad  1,  107. 

K'sija,  f.  Art  J'llanze,  fruticis  ijeiius.  cf.  ckalj. 
Rj.  h'ardendislel,  dipsacus  L.  Rj.»  biljka.  vidi  i 
re'ljika;  eeSljuga. 

I'-t'ilJanJi',  n.  verlml.  od  I'eAljati.  Kj.  radnja  kojom 
Iko  I'eslja  ko(ja:  I'a  je  (Zlatku)  babo  dade  na  cesljanje, 


{••'>lj;>r<'V.  I'ciljiirov,  adj.  Rj.  sto  pripada  cesljar  . 
I'l'sljj'irii-;!,  /'.  itit  Iluarschmiickerin,  ornatrix:  Nju 
mi  ■  ta  iesljarica.  Rj.   ienska  koja  ceslja:  i 

seti  ■ 

I'-CNljarski,   lulj.  Rj.  sto  pripada  cesljaritna  ili  ce- 
iljurit  kojemu  i/od. 

ik>ly.iti,  <Mr-s'ljrim,  V.  impf.  Rj.  v.  i)f  slos.  iz-CeSljati, 
na-.  0-,  pro-,  rsiz-.  —   t)  kiimmen,  pccto.  Rj.  Nekakva 
./.,,,.</',    fioKtii   zaglfilala    mu    se    u    debeo 
Sfdila    KoHana,  te  kosti  ccsljala.  Npj. 
"1  je  Uilov  6e.^alj,   cim   mi   tale   bradu 


mlil'I:i 


cesljtt.  1,  518.  Nju  (Zlatku)  mi  ceslja  sedam  CeMjarica. 
3,  130.  —  sa  se,  re//e^\<. ;  Posto  sunce  zagje,  kazu  da 
se  ne  valja  Hesljati,  da  bra(^a  ne  umiru.  Rj.  Gladun, 
koji  se  glad!  (n.  p.  kiti,  Cesto  ceslja).  Ri.  88a.  Grad  se 
plijeni,  a  baba  se  ceslja.  Posl.  45.  —  2)  vunu,  zupfen, 
carpo.  Rj.  . —  Boli  vlahinju  peta,  da  ne  leslja  rune. 
Posl.  21.  Ceslja  kozju  viiiiit.  DPosl.  12.  —  3)  perje. 
schleissen,  findo.  Rj.  ridi  eeliati,  cijati. 

fi'sljic,  JM.  dem.  od  eeJalj.  Rj. 

f-^sljik,  ceJljika,  m.  cf.  koStan.  Rj.  biljka. 

cesljika,  /".  vidi  eeSlja.  Rj.  vidi  i  6kalj ;  CeSljuga. 
—  za  nasi.  isp.  aptika. 

fi'sljikiir,  m.  frimjilla  carduensis.  isp.  (5e51jugar. 
DARj.  959b.  i  syn.  kod  ceiljugar.  —  osn.  u  eesljika. 

I'i'sljuga,  /'.  der  Distelfhik,  fringilla  curduelis  Linn. 
Rj.  ptica.  Ali  Danicic,  ARj.  959b,  kaze,  da  ce  to  zna- 
ienje  biti  grije.^kom  stavljewi;  po  tome  bi  cesljuga 
bila  sto  i  ceSlja,  cesljika,  dakle  biljka;  a  ptica  der 
Distelfink,  fringilla  carduelis  jest  c'eSljugarka,  koje 
vidi. 

fcslji'isar,   ceSljugAra,   m.  ptica.   vidi  i   ceMjikar, 
Cesljugarka;  ahnaSiea.  fringilla  carduensis,  der  Distel-  ' 
fink.  Danii-ii',  ARj.  885a.  akc.  959b.  —  osn.  u  cesljuga. 

fi'sljClirarka,   /'.   Rj.  vidi   eeMjugar,   i  st/n.   ondje. 

i-i^siijiik,  feSnjfika,  m.  u  Rj.  ima  ('^sDJak,  cesnjika, 
m.  (u  Boci)  vidi  cesaii  1.  Kj.  823a.  «  Boci  se  po  tome 
govori  kvarno  cesnjak  mjesto  feSnjak,  jer  se  »  pred 
nj  mijcnja  na  5.  Zato  ima  Danicic  ARj.  9(iOa  i  Ko- 
rijeni  .38  samo  ('feSujak;  pa  tako  se  i  govori  u  Hrv. 
vidi  i  bijeli  luk. 

e6<a,  /'.  Rj.  dem.  Cetica.  —  1)  die  Truppe,  copiae, 
cohors.  Rj.  dijel  rojske,  mnoHro  oruzaitijeh  Ijudi. 
vidi  Sereg.  —  Podigla  se  jedna  ceta  mida,  mulena 
je,  al'  je  ognjerita,  pred  njome  je  barjaktare  Mujo. 
Npj.  1,  485.  Ljudi  se  opet  stanu  kupiti  n  cete.  Daniea 
3,  2(X).  Sinovi  Izrailjevi  ueka  staju  svaki  u  svom 
okolu  i  svaki  kod  svoje  zastave  pio  ietama  svojim. 
Mojs.  IV.  1,  52.  Neka  namjesti  glanire  od  ceta  pred 
narod.  V.  20,  9.  Sahcri  se  sada  u  cete,  cetnice,  opsjedi 
nas.  Mib.  5,  1.  —  2)  (u  C  G.  i  Here.)  ljudi  koji 
idu  da  ostauu  ili  zaplijene  5to  od  drugijeh  n.  p.  Oruo- 
gorci  od  Turaka  ili  Turci  od  Crnogoraca:  Otiiao  n 
cetu,  poginuo  «  ceti.  Rj.  —  Hajde,  striko,  da  idemo 
u  cetu.  Npr.  1()6.  HoeeS  li  ti  Ijude  jesti,  i  s  nama  n 
cetu  Hi  ?  190.  Podize  se  Damjanovie  /ivko,  on  s'  u 
cetu  dize  u  plauinu,  ima  s  njime  osamnaest  druga. 
Kpj.  4,  28.  —  a)  mnustro  icga  god,  kao  gomila,  hrpa. 
(Glagolil  mogu  imati  dvojako  u  sadasujem  rremenu 
(i  u  ostalom,  Ho  je  od  njcgore  cete).  Rj.'  LXl.  Naj- 
-viSe  glagola  ovoga  sprezanja  imaju  nakloueuije  neo- 
predjeleno  (i  ostiilo,  sto  je  od  njegove  cete).  LXV. 
(»uaklonenije  neopredjeleno«  rijeci  iz  gramutika  Sla- 
renosrpskih).  Ora  recenica:  ostalo  sto  je  od  njegove 
cete,  M  Rj.  se  Njemacki  kaze:  mit  alien  Ableitungen. 

fftfcdzija,*  Hi.  der  Konduttiere  (Truppcnfuhrer) 
und  jedcr  seiner  ausgezeichncten  Leute,  du.r  cohortis, 
et  vel  miles  ipse.  Rj.  tko  x^odi  cetu,  i  Iko  i-etuje. 
vtdj  cetobaSa,  ("'etovogja ;  cetnik.  cete-diija,  iKisa  rijcc 
s  Ttirskim  nast.,  pred  kojim  je  dometnuto  e.  isp.  I'iz- 
medzija,  kqiediSija,  siledzija.  —  KulaS,  tako  se  u 
pjesniania  zove  konj  znatuoga  cetedzije  i  juuaka  Tala 
od  Oraica.  Rj.  313b.  Megju  njiuia  aga  Jiizap-aga,  a 
do  njega  ceiedzija  Tale.  Npj.  3,  334. 

ccforeska.  /'.  groiSgje  koje  se  zove  i  skadarka.  isji. 
cetirireSka.  DARj.  II.  2a. 

-I'f'ti,  -eiiem,  dulazi  samo  u  glagulima  slozenim 
d6ceti,  iiaeeti,  pof eti,  prifieti,  zai^eti ;  ot])oreti,  prepo- 
feti,  zapoceti ;  v.  impf.  einjali;  sloz.:  naeinj.ati,  po- 
einjati,  zaeinjati ;  otpoeinjali,  prepocinjati,  zapof-iujati. 

(•6tiea,  /'.  dem.  od  ('eta:  Crnogorski  hajduci  i  raz- 
licne  kojekake  druge  cetice.  Milos  101. 

I't'tina,  /'.  —  J)  (u  Hrv.)  die  Nudcln  an  Nadel- 
biiumen,  seta,  spina,  folia  pinnatu.  Rj.  tanak  i  siljast 
list  u  nekih    drveta,  «.  }>.  u  bora,  jcte,   nalik  na  ce- 


{etiri 


—  159  — 


SetrnacstI 


,11,1  2.   Naki-fsi   mi  jclove  cetine,   pii  mi  prostri  pod  I 
r\na\  zt'lenom.  HNpj.  :!,  ;U().  —  2)  pnico  jc  zniwcnje: 
It  liola   I'vrwta    dlaka,    kakova  je  u  wviiijc,  osobito  po 
<  jjima,  scUi.  DAKj.  II.  2a.  die  Burstc.  vidi  cekinja, 
,(,i\'t  2,  peraja. 

i-t'tiri,  vier,  (luutuor.  Kj.  Krojevi  iri  i  ietiri  u  sin- 
laksi  8U  se  izjednacili  s  brojpm  dni  ...  1.  2.  5.  (padez) 

•  tiyi,  2.  cefirija,  3.  (i.  7.  atirmii  .  .  .  Sa  ietiri  sina 
>!<■  na   vojsku.   Obi.  47.  48.  Od  Turske  gospode     ._. 

,7)  tri  ceiiri   mosjii    popiti    nekolike  oke  rakijo.  Dj. 

lb.  Cct'irisia,  h-iiri  sioliiK'.  Kj.  !S23b.  Munja  firoiiia 

i.ligrala  dvjema  trima  jal)iikama  i  cetirma  naninrama.^ 

\pj.  1,   U)l.  Za  njom   MJedi  dvanaest  vladika  i  ietiri 

lire  patrijarc.  2,  811.   K'as  ietiri  kada  ustaneiuo  .  .  . 

s   ietiri   velike   daliije.   4,   137.    U  ietiri  xujla  od 

lema  .  .  .    u  njima   ictirma  bjeSe    zid    u    naokolo. 

.ii'zek.  4(!,  22.  23.  —  rijcii  ne  hrnfi  i  na  Irraju:  Ukiiie 

-■   i  konj,    koji   ima   ietir  noge.    DPosl.    146.    Cetir' 

iiitkc,   tri  goluba.  Npj.  1,  524.  tako  uhrnjenuj  jos  se 

i  i~me<ijii  t  i  r  izhacujc:  Cetr,  l;oje  vidi. 

('•I'tiridcs,  (u  C.  G.)  vidi  cetrdeset:  Za  njim  skori 

^•f, rides  dniga.  Ej.  vidi  i  cetiridest,  iemu  se  linijnje 

1  lOuiiiKi  sliilio  izijovara. 

(Ctirulcst,    (u    O.   G.)   vidi  fietideset.    Rj.   vidi   i 
,  ,.tii.i,l(.s.   _   Za   njim   skoOi   ietiridest   dnigah.   Npj. 
I,   113. 
("•('(irircskil,  /'.  crno  mckano  groJ.gje,  Icoje  yirvo  zri 

I  iiMJliolje  jo  za  jelo.  isp.  ceteveska.  DAUj.  Tl.  ."jb. 
i'-<Wiri's(a,   (u.C.  G.)   cetiri    stoliue,   tier  Hunderi, 

ijimdrintjcnti:  (jetiristu  glava  posjekoSe.  Rj.  isp.  Cetiri 

/    sto. 

i"-otkii,  f.  die  Biir.'ite,  mich  dcr  Bcsen  von  Borsten, 
-r',piu:  Rj.  ridi  kefa.  dem.  Ceik-.i.  .fprava  od  iekiiija 
hi  join  se  odijelo  cisti  od  pnilui ;  i  metla  od  iekiiija. 

•  !■  II.  pi.  Octaka.  Danioic,  .\Rj.  H.  lia. 

("•otkanjo,  ii.  rerhal.  od  cetkati.  radiija  koji.m  tko 
r .  Ika  stii.  ridi  kefanje. 

(•elkati,  ('■■Otkam,  v.  impf.  peniculo  tergere,  cistiti 
.rtkom.  DAKj.  II.  (!a.  vidi  kefati.  hiirsten.  v. pf.  sloL 
iz-i'-elkati,  o-. 

i-eluT,  adj.  sto  pripada  ceti.  DAL'j.  II.  6a. 

(■&tiii<>n,  f.  hnska  koju  ietuje:  Saberi  se  sada  u 
roks  id  nice,  opsjedi  uas.  Mib.  5,  1.  akr.  DARj.  II.  6a. 

(■•HiiTk,  II.  einer  roii  der  ieta,  turmarius.  Rj.  — 
/)  tko  je  u  ieti,  tko  ietuje:  Ode  beze  u  novu  me- 
liiiiui,  ode  piti  s  ietnicima  vino.  Npj.  2,  121.  A  sto 
il.iro  zopoe  zobat'  ne  de,  mi  smo  culi  od  starih  iet- 
iiikii,  kada  koujie  zopee  zobat'  ne  io,  on  se  nada 
il.ibni  dailnku.  4,  28.  —  2)  pandur,  hajduk,  wuhiiii 
npiiiiski  shuja:  Dva  bajduka  devet  kapetan.a.  (haj- 
duoi  oviTJe  ziiaee  ])andui-i  ili  ietniei.  kao  Sto  se  obieno 

II  vojvodslvu  govori).  Posl.  57.  Kupio  bajduk  gace  za 
iiiarja>',  a  poiiio  tbriiitu  alvaluka.  (ovgje  bajduk  znaOi 
|i:indui'  ili  ictiiik).  164. 

(•^(obasa,  m.  ridi  cetovogja,  eetnik.  ieti^  (jlamr: 
V  pjesmama  se  mnogo  spominje  megju  Turskijem 
imiaciina  i  ictohasaina  Tale  od  OiaSea.  Rj.  730a.  A 
ko  Ii  je  Ceti  ietohasa?  Cetobasa  Taiikovi(5  (Ismane. 
Npj.  3,  278.  Sad  vas  gledam,  dvije  ietuhase!  5,  193. 
Neka  da  sto  i  novaca  oiiim  barambasama  i  ietohasaiiia. 
I'anica  3,   161.  akc.  od  Daniiiia,  ARj.  II.  6a. 

(■^(okaik,'  Hi.  die  hewaffnete  Tschaike,  naviciila 
(irmiita.  Rj.  sastarljciio  od  fieta  i  kaik,  cicn  oruhtn: 
Sjedne  na  iclokai'k,  i  niza  Savu  otide  u  Bijograd. 
lianica  3,  160. 

(■otcivaiije,  n.  das  Umherfuhren  von  Truppeii,  eo- 
liorfis  deductio,  das  Vmkerziehen  als  Abenteurer: 
Ostani  se,  Mujo,  ietovanja.  Rj.  verbal,  od  iMovati. 
nidiija  kojoiii  tko  ietuje.  —  Gje  si,  Vufe,  mojadesna 
v\iko!  Mene  progje  moje  ietovanje.  Npj.  3,  116. 

(•etovali.  (.'etiiiem,  r.  imiif.  ansziehen  in  der  Truppe 
nder  mit  Trupp'eii  mif  Abenteiter.  Rj.  Hi  s  oruzjem 
i  udarati  na  koifa  da  iim  se  iito  otmc  ili  sapUjeni. 
Hajde,  striko,  dii  idemo  u  cetu  .  .  .  I'oslije  toga  pogju 


dalje  stric  i  sinovac  da  ceti^ti.  Npr.  167.  Idu<5'  desto 

k  Senju  bijelome,  te  junackii  cetu  ietujuci.  Npj.  3, 
202.  Sto  su  nama  stari  bolji  bili,  jesu  oni  iete  ieto- 
vali.  3,  262.  PotuieivSi  se  onamo  stane  ictorati  Ml 
Crnu  Goru.  Npj.  4,  'J4  (Vuk).  KiivoSijani  ietuju  kaSto 
po  Hercegovini  kao  i  Crnogorci,  to  jest:  ubijaju  1 
haraju  Turke.  Kov.  40. 

efetovosja,  in.  —  u  Rj.  je  grijeskom  f.  —  (u  0. 
G.)  der  Truppenaiifiihrer,  dux:  t'etovogje  vojsku  po- 
stavise.  Rj.  ieti  rogj,  glavar.  vidi  cetobaSa,  eetnik. 
—  (ioliiviau,  u  pjesmama  prezime  nekakogu  ietovogje. 
Rj.  iJ3a. 

Cctr',  eetiri,  koje  se  okrnjilo  izgubivsi  na  kraju  i: 
Cetir;  ovo  se  jos  okrnjilo  odbacivsi  i  izmegjn  t  i  r: 
cetr.  Cetr  konja  rogatije  a  dva  trgovine.  DPosl.  13. 
("I'tnles,  Sve  ovaca  i  dobrijeh  koza,  ima  puno 
ietrdes  biljada.  Npj.  5,  393.  vidi  i  eetrdest,  cetrdeset. 
fctrdcM't  (Cetrdfeset),  vierzig,  (luadraginta.  Rj.  Sta- 
jala  je  glava  u  kladencn  lepo  vreme  ietrdeset  Ieta. 
Npj.  2,  324.  Pozivje  Knjinan  osam  stotina  (  ietrdeset 
godina.  Mojs.  I.  5,  13.  Ne  eu,  ako  nagjes  ietrdeset  i 
pet.  I.  18,  28.  Sto  i  ietrdeset  i  sedam  godina.  I.  47, 
28.  Cetrdeset  i  sest  tisuia  i  pet  stotina.  IV.  1,  21. 
Unirije  ietrdeset  prve  godine  carovanja  svoga.  Dii.  II. 
16,  13.  vidi  eetirides,  cetiridest,  Cetrdes,  cetrdest,  re- 
tr'es,  retr'est. 

Pctr«l»'sf'tT  (eetrdeseCi),  adj.  der  vienigste,  quadra- 
gesiniiis.  Rj.  —  Umrije  ondje  ietrdesele  godine  po  iz- 
iasku  sinova  Izrailjevijeb  iz  zemlje  Misirske.  Mojs. 
IV.  3.3,  38.  Umrije  ietrdeset  prve  godine  carovanja 
svoga.  Dn.  II.  16,  13.  vidi  cetrest'i. 

r-etr(U'setoro,i'etri.estoro(('e<}'(/cse((woJ.Rj.'XIjVIII. 
(■(■(/*'  I'etr'estoro.  za  upotrebljavanje  isp.  cetvori. 

(•♦•trdi'Miiea,  /'.  —  1)  die  Todtcninalzcit,  die  40 
Tage  naeli  dem  Begridiniss  von  der  Familie  des  Ver- 
storbenen  gegeben  leird,  conrivium  funebre  die  quadra- 
gesiiiia  a  sepidtura.  cf.  dac'a.  Rj.  Baca  kojn  se  daje 
cetrdeseti  dan  po  siiirti:  Date  se  obieno  daju  tri: 
cetrdesnica  (poslije  cetrdeset  dana).  Rj.  111b.  —  2)  die 
Koiiimemoration  fur  dnen  Verstorbenen  dtirch  40 
Tage,  coinmemoratio  pro  defnncto  per  40  dies.  Rj. 
cetrdeset  daiia  po  smrti  iijoj,  u  koje  se  iitaju  u  crkvi 
molitre  za  nj.  —  3J  korizma  (quadragesima),  uskrhiji 
jwst:  Sav  Casni  post,  koji  se  zove  i  ietrdesnica,  bro- 
jem  daua  svojili  napominje  kako  se  Mojsije  postio 
ietrdeset  dana.  DP.  75. 

tH'thletst,  villi  cetrdeset:  Dvadest  i  5est  ubio  Tu- 
raka,  a  cetrdest  na  broju  Hri.^cana.  Npj.  4,  327.  vidi 
i  cetrdes. 

I'etres,  vidi  Cetrdeset.  postanjem  od  cetrdes  izgu- 
bivsi d,  a  r  ostavsi  samoglasno:  cetr-es.  Crnogorce 
natrag  povratiSe,  i  ieti-hes  glava  posjekose.  Npj.  4,  445. 
(•I'tr'csl  (cetrest),  v^idi  Cetrdeset.  Rj.  postanjem  od 
cetrdest  izgubivsi  d,  a  r  ostavsi  sumoglasno:  Cetr-est. 
Nije  pargal  ietr'est  krajcara.  Rj.  2'J8a.  I  oteg  im 
ietr'est  jagnjadi.  Rj.  498a.  Uze  sebe  cetr'est  konjika. 
Npj.  4.  265. 

(■(■'(T'cNtero  (Cetrestero),  vidi^  Ceti-'estoro.  Rj. 
(•etrcsd,  adj.  vidi  Cetrdeseti.  Rj. 
i-('tr'<'>-(oro   (cetrestoro),   Anzahl   von  40,  quadra- 
qinta.  Rj.  ietrdeset  njecega  ko  je  .vednjega  roda  ili 
je  koje  jcdnoga  a  koje  drugoga  roda.  vidi  cetr'estero, 
Cetrdesetoro.  .  .  ,    y 

(•('triiacs,  i'jVK  Cetrnaest :  Ccfrnaes  glava  posjekose, 
a  dvades  im  rauom  obraniSe.  Npj.  4,  518.  ictrnaes(t). 
(•('triiaest,  vierzelm,  quatuordecim.  Rj.  postanjem 
od  Cetiri  na  deset.  —  Za  pojas  niu  sedam  samokresa, 
sedam  grla,  ietrnaest  zrna.  Npj.  4,  159.  Sluzio  sam 
ti  ietrnaest  qodina  za  dvije  kCeri  tvoje.  Mojs.  I.  31, 
41.  Svega  dakle  koljena  od  Avraama  do  Davida,  ko- 
Ijena  ietrnaest.  Mat.  1,  17.  vidi  Cetrnaes,  cetvoro- 
uaest. 

("•('trnaestoro,  vidi  Cetrnaestoro.  Rj. 

eetriiaestT,   adj.  dcr  vierzehnte,  decimus  quartus. 


fetrnnostoro 


—  160 


Sctrorostopan 


i:;  K:ul   bi   (■ftmaesta  no6^.  .  .  cetniae^^ti  je  dan 

•  il.  Ai>.  -iT.  27,  33.  Cetnuieste  godine  ilogje 
•iiior.  Mojs.  I.  14,  5. 

ri'irniU'.storo,  Aiunhl  ron  rierzehii,  quntuortjecwi. 
Kj.  ct1niiit<t  tijeiftiu  ito  je  xrednjerid  roila  Hi  je  loje 
jetinoi/a  ii  ll-<y>  (Iriiijoya  rudu.  zu  upotrehljaranje  hp. 
ielvori. 

r^(riin!).  /'.  (ii  primorjii^  kao  veliki  liiuiin:  Zuta 
(Itiuja  i  iciriiua.  Rj.  ciV/i  i  leiuiin.  —  Veirunotn  se 
jHiniot;il:i.  Kj.  537a. 

fi'lvtTt-iijo.  II.  rt-rhal.  od  oetverili.  rudnja  kojom 
tko  ittitii  II.  p.  uilore.  ridi  Oetvoreiije. 

i-Hvori.  iidj.  pi.  vidi  Ovtvori. 

I'MMv^rii-a.  /".  vidi  iVtvorica.  Ej. 

<"i-lxcrikrinj«>.    ii.   reibul.  ud  cetverikati,  I'oje  ridi. 

rolMTikati,  ^■•etv^rik."lm,  r.  impf.:  ('etririkiiju  yare- 
liiee,  nil  za  njiliovo  Erore,  lovca  zovu.  DPosl.  13.  jare- 
hire  cdrcrikuju.  kiid  pjeriiju.  rijce  je  ud  itjihuni  tilasa. 
i.->p.  PAHj.  II.  Ua. 

fi'lvoriti,  cetv&ruu,  v.  ivipf.  livatati  u  kola  po  i'e- 
tiri  vola.  D.XUj.  II.  11a.  ridi  cetvoriti. 

rMvoro,  ridi  I'V-tvoro.  Hj. 

ft'lvcroffntika.  /'.  uovac  od  dvadeset  uovi'ica  ii 
Ijoi.  I'AKj.  II.  lib.  cetiri  grosa,  svaki  po  pet  nov- 
cini.  1-7).  dvoirroska. 

(■«>l\«>r6nitiiii,  oetverJ^nitna,  adj.  od  6etiri  nita. 
eetveninilno  pliitiw,  koje  .«<■  (V  «  ietiri  vita.  DARj. 
II.  IrJa.  i/(/i  retvorocjepaii,  letvorni.  isp.  dvonitan. 

(•I'tvoronAskP,  ridi  (ctvoronoike.  Kj. 

i-t'tveronoian,  cetvi'iftnoiiia,  adj.  u  ietfu  su  Cetiri 
nuije.  ridi  celvorouoian,  i-etvoroiiog:  Da  ne  pripada 
lufirju  ietreruHuhte  zivotiuje.  Priprava  12.5.  akr.  od 
Duiiiii'-a,  ARj.  II.  12b. 

folvoromizi'iijf,  n.  verbal,  supstavt.  od  (•etvero- 
iioziti  SI',  kiijc  ridi. 

t'<>lvt>roii<i2ili  s<>.  Oelveronozun  se,  v.  r.  impf.  sieh 
aiif  alle  IKic  xtellen,  tjiindritpedem  se  sixtere.  Rj. 
tiamjeslati  se  cetnronoike,  .stujati  ietveronoske.  v.  pf. 
slo:.  iia-i'etveninoziti  se. 

••('Ivcnistriik,  iidj.  ridi  I'etvorostruk.  Rj. 

('•fl\  ertmstao.  ('etver^iifrla,  ni.  Kad  se  vojska  po- 
slavi  lako  da  oil  iije  bude  eetrerougao,  fr.  earr^. 
rt!Uiiri(',  ARj.  II.  14a.  Od  njegu  i  akc'.  ARj.  II.  14b. 
i.<7).  /■■(•tviimtiiralan. 

I'-rlVfrovlaMiik,  m.  der  Vierfiirst,  tetrarcha.  akc. 
ltd  Jjiiiiii'ii'ii,  ARj.  II.  14b.  —  ZadrJ.ao  sain  49  rijei^i 
Slavciiskijeh :  gonitelj  .  .  .  (etrerorlasiiik.  Nov.  Zav. 
VI.  I'  to  vrijeine  dogje  glas  do  Iroda  cetreroilaitnika 
o  Nii'^ii.  Mat.  14,  1. 

iM'(\«)rr'iij«',  n.  rerhal.  od  f'etvoriti.  radnja  kojom 
tko  eetrori.  riili  retverenje. 

i-^yori,  adj.  pi.  u  .ling,  samo  fctvoro.  ridi  Oetveri; 
i^'lvero.  t'etroro  (ietrero),  i  tako  sva  ostala  iiiiaju  iia 
oru  i  iia  ero,  11.  p.  petoro  ili  petero  .  .  .  Meni  se  t-ini 
da  je  obiruije  ovo  na  oro  .  .  .  Dvadeset  i  cetroro  .  .  . 
1.  4.  .-).  (])a<lei)  ietroro,  2.  ietniriia,  3.  7.  (ctrorma, 
letroruie,  i\.  (etrurmu.  Rj.'XLVIII.  (ctroro  (i-etvero) 
u  jcdiiini  eetriirga,  retriirvie.  Obi.  41t. 

/.  felvoro  (eetverol,  ning.  xrcd.  roda.  —  ])  hez  i 
iega  i-ewu  hi  ne  kuzao  liroj.  —  a)  hez  prijedloga: 
Oro  are  cetvorit  iie  vjenijeni  da  ee  stall  KKJ  iV.  i^trai. 
IW7,  2(K;.  Ako  sain  kojra  zanio  vratii'u  onoliko  ce- 
tritro.  Liik.  I'J,  8.  —  b)  .1  prijedhgotii  na,  u:  I'lekini 
na  ceivero,  pa  jcdan  koinad  daj  ^.eni  da  izije,  dru<ri.  . 
Ire/-!  .  .  .  i  relvrli  iisadi  vi^e  kiu'e.  Npr.  IK!.  DIakii 
nn  fetnmt  eijcpa.  I'osl.  5!t.  Britkii  sabljii  prebl  na 
retrero.  Npj.  2,  442.  na  ietrero,  kao  na  '-etiri  dijela, 
I'etiri  kmnada.  —  Oven  neka  plati  u  ietroro.  .Sain. 
il.  12,  (!.—  2)  hid  je  (mo  vemu  se  hroj  kaze  srcd. 
roil  '  '  ,  jednoga  koje  druijoga,  ono  uz  fetvoro 
'*'■'  «  .'/f".  King,  (kad  je   rijei   kolektirna) 

■'_■■  jil.:   Doyeo   iiza   se   troje   ietroro   ieljadi. 


ili 


.Npr.   -.iK;).    1    dvc   tiee   panniee,   i    ietroro   pauniadi. 
NpJ.  1.  431.  ietroro  gjece.  Kj.'  XLVII.  Tako  se  go- 


vori:  ietrero  pilica;  cetvero  konja.  Danieie,  ARj.  II. 
10a.  —  3)  eets'oro  (eetvero)  s  gen.  pi.  kad  se  lioce 
da  kale  za  jednu  strar  da  xu  take  ietiri:  Tako 
mi  ietrero  jerangjelija !  Posl.  .'tiiT.  Tako  mi  ietrero 
posta !  307. 

II.  pi.  eetvori,  w^tveri.  1)  uz  rijcii  koje  iieiiuiju 
jednine  nego  se  gororc  samo  u  mnoziiii:  Dvoja  kola  : 
i  eetiri  vola  dade  ...  A  ostala  ietrora  kola  i  osaiu 
volova  dade  sinovima  Merarijevim.  Mojs.  IV.  7,  .S. 
Cetvore  giiie.  Obi.  50.  —  S)  uz  rijeii  koje  iiiiajii  i 
jedninit,  ali  sto  znaie,  ono  se  u  mnoziiii  iizinia,  da 
jc  jcdno  (u  koje  idjt  po  drijc  ili  po  rise  istijeli  strari) 
)i.  p.  ietrorc  lukaviee.  Obi.  M.  Dai'ii  tebi  ielrere 
haljiiie:  dvoj'  od  svile,  dvoje  od  kadife.  Npj.  2,  I'AX. 

ri'tviiricu,  f.  Auzalil  ron  rier ,  quatiior.  Rj. 
Broj  ("f//)-(  kad  stoji  za  Ijude  ili  za  iivotinjn  niii>- 
koga  roda,  moze  se  zamijeniti  iineiii<'oni  ietrorira, 
nz  kojii  stoji  n  driigoin  pad.  mii.  ono  eenui  ta  lijer 
pokii/iije  broj,  a  ona  s.ama  dolazi  u  oblike  koji  tn-- 
baju.  Obi.  48.  Dvojiea,  trojie.i,  ietroricu  i  t.  d.  jm- 
najvise  se  govori  o  Ijudma.  a  moze  se  reei  i  o  ostaliin 
zivotiujama,  n.  p.  podaj  onoj  drojici  rolora  neka  liJ.u 
soli  i  t.  d.  Rj.'  XLVII.  Tako  me  u  ietroricu  ne  no- 
sili!  Po.sl.  3(M).  I'bije  ih  srti  ietroricu.  Daniea  3,  212. 
Kad  sii  ora  ietroricu  lirntimi.  8ovj.  21.  Dade  Bog 
sroj  iettiorici  mladica  znanje.  Dan.  1,  17. 

fi'tvorKi.  it'tvormi,  r.  impf.   eetiri   vola    njarmlji 
vati,  na  eetiri  vola  voziti  ili  orati.  DARj.  II.  15a. 

et'tvorka.  /'.  —  J)  ein  Fuss  ron  rier  Eimern,  do- 
liniii  capa.r  qaatuor  Jirnarnm.  Rj.  Imre  od  ietiri, 
ukora.  za  nasi.  isp.  tlesetorka,  dvojka,  petorka,  Se- 
storka,  trojka.  —  2)  (u  Biogradn)  Art  Tanz,  salta 
tioiiis  genus.  Ej.  igra  koja  se  Fraiuuski  zoce  quadrilli 

fctvoniT,  adj.  n.  p.  peskir,  t.  j.  u  Oetiri  ^ice,  vidt 
cetvorocjepan.  Rj.  (■/</(  /  eetveronitan. 
-  ffelvoro,  Aiiziihl  roil  rier,  iiiiutuor.  Rj.  ridi  tetvori, 

iM'tvoniejcpaii ,    eetvoi^ejepna,    adj.    pantljika   (u 
eetiri    nita),    rierfiidig,    ijuuternis   filis   constans.    Rj. 
eetvoro-ejepan.   ridi  eetvorni,  eetveronitan.    isp.   dvo-_ 
ejepan.  ■ 

fi'JvonVsub,  adj.  ijuadruplex.  Umloina,  kojiiua  sel 
odgovani  na  pitanje:  kolikognh  ili  kolikostnik?  n.  p. 
ietrirrogiih,  petorostruk.  Rj.'  XLIX.  ridi  eetvorostruk. 

eetvorouacst,  (u  0.  (i.)  ridi  eetrnaest.  Rj. 

eclvoroiioij,  adj.  u  iega  su  ietiri  noge,  vierfiissig, 
qiiadnipes.  ridi  eetvorouozan,  eetveronoian.  tSto  god 
ide  na  §apama  izmeeju  svijeh  iivotinja  ietroronogih, 
da  vam  je  neeisto.  Mojs.  III.  11,  27.  eetvoro-nog. 
tako  .iloz.  rijeii  kod  bosonog. 

••o(voroii6skf',  anf  vier  Fiissen,  qiiatiiur  pedihus. 
Rj.  (((/(•.  (za  kriintitet  na  posljediijcm  slogii  isp.  ame- 
tieel:  iia  ietiri  noge.  ridi  eetverono.ike.  —  Trlja  progje 
ietroroiioske  izmegjn  njibovijeh  nogn.  Rj.  14b.  -  Vi 
znate  vrlo  dobro  iei  na  eetiri  noge  .  .  .  onako  ietro- 
roiioske poleti  po  sobi.  Daniea  2,  130.  ridi  i  poee- 
tvoronoze.  ]ioeetvorke,  pobaueke,  |K)zapke. 

(■('(viiWiiKi/.aii,  ('etvorrnioziiii,  adj.  ridi  eet veronoian, 
<5etvoronog,  u  iegu  su  ietiri  noge:  Viiljeh  ietroro- 
nozna  zemaljskji,  i  zvjerinje  i  bubine  i  jttiee  nebeske. 
Djel.  A]).  11,  (5.  Prelvoriie  slavu  vjeenoga  Boga  u 
oblieje  .  .  .  cetvoronoznijeh  iivotinja  i  gadova.  Djel. 
j  A  p.  1,  23. 

<-*>tvor6.sluzan,  eetvorfisloiSna,  adj.  eetvoro-sloi'.aii, 
Uto  je  od  ietiri  slnga,  quutunr  sijUuhnruiii.  isp.  adj. 
tako  slozena  jednoslozan,  peloroslozan,  Sestoslozan, 
osmoslo^.aii.  —  8va  ova  naiioraemita  i  mnoga  drnga 
(ictroroslozna  i  petoroslo^.na)  |irezimena.  Posl.  XLIII. 
Kad  bi  Ci.  M.  pisao  kakve  sliliove,  ili  bi  mn  »usta 
n  rod.  nilo^,.  bila  .  .  .  ielroroslozna?  Nov.  Srb.  1S17, 
343.  akc.  od  Danicica,  ARj.  II.  14a. 

ecfvoriislopan,  eetvor6stopna,  adj.  eetvoro-stopan. 
iito  iiiia  iiiiri  stope:  DoSen,  piSuei  .X^ilajn  seduio- 
glavn  ietrorostopnim  trohejima.  Opit.  XX. 


('•efvorosfruk 


—  161  — 


Co^iija 


ri>l\t)r<'isiriik.  i((IJ.  ricrfiich,  qumlruphr.  Rj.  I'e- 
iMini-stnik.   ridi  ('■ctvfrdslruk,   i"('tvorn,L;-iib. 

ri'tvoroim'iilail,  (•etvoi-c^u^iiliui,  adj.  (Jiuirlriif-,  qu(t- 
ilifiliis:  Srl)ijii  iiiia  u  si'bi,  oil  prilike,  hiljadu  ictvo- 
ii'iKiitlnUi  miljn.  Daiiifa  'i,  27.  c'etvoro-ufraliin.  ixp. 
r.ivcroML'aii,  ('■(■tvoroiiirlast. 

rclvoroiiijiiisl,  ((dj.  ricrcclrui,  ijuadrnnijidni^.  Cc- 
lr,,iiiii(/litst  (la  biiile  oltar.  Mojs.  II.  27,  1.  Naoini 
ol!;ii-  kadioiii  od  drvota  sitiina  .  .  .  (■(■troroufjlti>it.  II. 
:;,,   J').   I'idI  ("■('tvrtast.  retvoro-uglasl. 

(•i'tvi»n'ivt(licii.  /'.  voz  sijeiia  Slo  viiku   ('■otiri   vola. 

I  ~iiiiji.   Diuiic'-ii',  ARj.  II.   1.%.  celvoro-volica. 
(  i'(\(»r()V»iiT,    i(dj.    ito   vuku   cetiri    vola.   ispuredi 

^  iNcimvolica.  ii  Srliiji.  Danirii',  .\Rj.  II.  10b.  (5e- 
;\  i.ro-vo(l)iii. 

(•(■'(vfl.  /'.  —  1)  dux  ViiriJicil,  V'icrtcl,  qtindrnti^, 
/.  ws'  ipdirld.  Kj.  ictrrti  dijd  od  icgii.  vidi  ('etvi'tina; 
'  I  ii'LT,  iH'rek,  iVtalj,  vi'lalj,  kv.anit  1.  —  Bukila,  cctrrt 
sl<ir((.  Kj.  47b.  ( iko  jcdiic  rctrrti  Ktiliatit.  Kj.  114a. 
MinUi',  ritrrt  rr('((.  Kj.  IMlib.  t^lukleiK'e  od  jedne  ce- 
inll  Mitljika.  Ttj.  sasb.  Hofrjoso  vile  .  .  .  te  jja  (pro- 
IJ.Iiiika)  sr-epaSc  za  Mvrti  {z(i  rukc  i  noije)  pa  ga 
i:i-.irn;ase.  Npr.  87.  Mjcsecnc  cetvrti.  Znaci  mijenu... 
/.;/■)(  {■ctrrf .  .  .  ustap  .  .  .  posljcdiijri  cetrrt.  Danica  1, 
\  I.  Tc  im  se  iMtaSe  zakon  (lospoda  Bona.  iijihovaceJiTi 
J.nm,  a  drutju  cetrrt  ispoviji'dabu  so.  Nem.  9,  3.  — 

II  imiHknm  rodu:  .la  mo<rii  za  jedan  cetvrt  suhata. 
\|ir.  2();i  (ixp.  Cetvrt,  /'.  u  iijekih  se  pisaca  grije.skom 
ii;ila/,i  i  n  mnikom  rodu.  I)ani("'i('',  .\Kj.  II.  lob).  — 
:' I  lu  Hubr.)  mjora  od  20  oka.  Kj.  Na  ceivrt  kupi, 
■J  nil  cetvrt  proda.  DI'osl.  tiO.  Ne  kri'  svijecHi  pod 
iilrrt.  73.  (.y>.  cetvrlalj. 

(•('(vrtafa,  /'.  quartuna  feliris.  DAKj.  II.  15b.  yro- 
.iiicd  koja  fe  potraia  cetvrti  dan.  viertdijiyes  Fielder. 

("•('tvr(ak,  cetvr'tka,  m.  Donneratag,  dies  Jovis.  Bj. 
iiirrti  dim  po  nedjclji.  HaUxrski  je  pir  veliki  cetvrtak. 
Uj.  .Wla.  I'ritil'i  cdvftak,  vidi  xchicni  cetvrtak.  Rj. 
•  iSi'l).  Podjednaka  dni^ina  jede  mesa  i  na  veliki 
|irtak,  a  nejedina  ni  na  prctill  cctrrtuk.  Posl.  251. 
i-<p.  Oelvrtin. 

("clvrlak,  cetvrtiika,  m.  —  1)  konj,  vierjiihriga 
I'fcrd,  cqitus  qiiiidriiini.f.  Rj.  koiij  od  cetiri  godine: 
.l:ikov  jaSe  ata  cttvrtuku,  a  drugoga  u  povodu  hrani. 
Npj.  4,  434.  —  2)  detvrti  roj  od  matorke.  DARj. 
ll.Kia. 

rotvftalj,  cetvrtalja,  w.  (u  Dalmaoiji)  iiitna  mjera 
nd  IS  oka,  Art  Getreidemass,  modii  genus.  Rj.  — 
T'lUiOak,  zitna  mjera  od  devet  oka  (pola  cetvrtalja). 
Kj.  535b.  isp.  cetvrt  2.  rijei-i  s  takim  nasi,  vidi  kod 
bogalj. 

I  (•ctvrtast,  adj.  viereckig,  quadrangulus.  vidi  ee- 
tvdrouglast.  —  Po  torn  izmjeri  trijcm,  i  bjeSe  u  du- 
7 inn  sto  lakata  i  u  Siriuu  sto  lakata,  cetvrtast.  Jezek. 
li>,  47.  Oltar  da  bude  dvanaest  lakata  dug  i  dvanaest 
lakata  Sirok,  i  cetvrtast  na  ietiri  strane.  43,  1(5.  Mjesto 
I'lozora  probuSene  su  neke  cetvrtaste  rupe.  Zim.  2(1(5. 

(•i'tvfti,  adj.  der  ricrfe,  quartus.  Rj.  —  Kad  cetvrti 
ilintak  osvanuo.  Npj.  1,  388.  Nema  cetvrte  diiske  u 
lilavi.  (c^anut  je  malo).  Posl.  205.  —  cetvrto,  sred.  rod 
licz  supstuntira :  Vino  piju  Senjani  junaci  .  .  .  jedno 
liio  Galija  Tomioa,  a  drugo  je  .  .  .  a  trede  je  .  .  .  a 
ictvrto  ManduSicu  Vuce.  Npj.  3.422., —  Cfetvftom, 
iiintr.  sing.  zen.  roda:  (cetvrti  put.  Citvftom,  adv. 
iiini  viertoi  Mai,  quarta  vice.  Rj.  823b.  Kao  sto  se 
mjesto  jedanput  govori  jednom,  tako  se  i  mjesto  .  .  . 
i'rtvrti  put  govori  (Vfcrtow.  Rj.'  XLIX.  Kad  se,  sinko, 
udadoh  cetvrtom.  Npj.  2,  14.  Tri  puta  je  opasa  po- 
jasom,  a  cetvrtom  od  sablje  kajasom.  2,  375. 

(•Ctvrtili,  m.  mjesto  Oetvrtak  u  ovoj  pripovijeci: 
Prela  baba  no6u  uoci  cetvrika  pa  iziSla  na  polje  i  u 
luraku  nagazila  i  uzjahala  na  juue;  kad  June  skoei 
i    ponese    babu    na    sebi ,    onda   ona   stane    govoriti: 

(iospodine  cetvrtinel  pusti  niene,  tebe  ce  baka  sve- 


titi-:  (ona  je  niislila   da  jc   nosi   cetvrtak:   5to   prede 
uoei  nji'gal.   Kj. 

C'(>l\  riiiia,  /■.  Rj.  cetvrti  dijel,  vidi  ietvrt.  —  J)  ridi 
cetvrt  1,  i  si/n.  ondje.  Te  li  ori  Tur-ske  pokutnjice, 
le  agama  cetrrtinu  davaj.  Rj.  —  Jednu  cetvrtinu  od 
toga  kolai'a  dadii  popii.  Rj.  3()(il).  Litra,  jedua  cetvr- 
tiriit  oil  oke.  Kj.  .■)31a.  —  2)  u  knjizevnika.  kad  se 
tuhak  papira  tuko  slozi,  da  sn  cetiri  listii  pa  je  svaki 
list  eetvrti  <lijel  taliaka,  i  samoj  rclii'ini  pajiiru  kaze 
se  cefrrtiiia,  das  (^hiart,  in  quarto:  Ima  rukopis  .  .  . 
velicine  kao  .slo  je  sadasnja  velii'ina  ccfvrtina.  Glas. 
10,  310.  Kukopis  na  kozi  od  180  lista  velieine  kao 
§to  je  sadaSnja  omanja  cetvrtina.  11,  189.  72  lista  u 
ccirrtini.  Star.  1,  5. 

(■•otvHTiika,  f.  zitna  mjera.  (letvrti  dio  kupljenika. 
DAKj.  11.   17a.  cetvrti  dio  vagana  u  Hrv. 

(■(■Jvrliiik,  ("etvrtuika,  »».  qniiternio:  Ima  rijeei  84 
kojijeli  iiiji'sani  ('no  u  narodu  da  se  govore,  nego 
sara  ih  ja  naeinio;  evo  ib  redoiu:  vikii6. ..  cctvrtnik. 
Nov.  Ziiv.  VII.  Predade  ga  (Petra)  eetvoriei  cetvrt- 
nika  vojiiirkijoh  da  ga  (Uivaju.  Djel.  Ap.  12,  4.  akc. 
od  JJanirira,   .\Rj.  it.  17b. 

(■••'( vftobri'il need,  w.  Iiratuceil  u  ietvrtimi  koljenii: 
Sinovi  dv.MJii  ili  vise  bra<te  zovu  se  i  prvi  hratucedi 
jedni  druginui  i  kcerima  kojega  brata,  a  sinovi  dvaju 
ili  vise  prvijeb  bratueeda  driigi  tiratucedi,  njiliovi 
sinovi  ireri  hratucedi,  i  tako  dalje  po  koljcnima  .  .  . 
Bratui'ed,  s  brnjeviina  jjrri,  drugi  i  t.  d.  moze  se  i 
sastaviti  si)rijeda  u  jediin  rijee:  prvobratueed,  drugo- 
bratueed,  trecebratuced,  cetvrtoliratvced,  petobratueed. 
Danieic,  ARj.  (JO'Jb.  i  akc.  ud  Danicica,  ARj.  II.  17b. 
(•t'tvftobra(u("(Mla,  /'.  Kao  5to  je  prvi  bratuced, 
druqi  hratuced,  itd.,  tako  je  i  prva  bratuceda,  druga 
brii'tuceda  i  tako  dalje  po  koljenima  .  .  .  Bratuceda, 
s  brojgvima  prvi,  drugi  i  t.  d.  mo?.e  se  i  sastaviti  spri- 
jeda  u  jednu  rijec:  prrobratuceda,  drugobratuceda 
i  t.  d.  Danicic,  ARj.  (510a.  akc.  od  njega,  ARj.  II.  17b. 
(■;(>( vrfftiii,  Rj.  vidi  cetvrti. 

('h\u,  n.  brdp  u  Crnoj   gori:   Kad  se  primi    Ceva 

kamenoga.  U  Cevu  ga  Oeta  dofekala.  Rj.  isp.  K6evo. 

(•evrljii8'i>»  /■  (u  C.  G.)  ridi  5eva.  Rj.  ptica.  vidi  i 

Sevrljuga;  krunica  3,  kukuljada,  kukuljava.  —  Po§e- 

talo  juto  i-errljuga.  Rj.  250b. 

et-viilja,  /'.  (u  C.  G.)  vidi  cebulja.  Rj. 
fezo,  /'.  pi.   {u  Srijemu)    vidi   dvokolice.   Rj.   kola 
na  dva  tocka.  od  Franc,  cbaise,  Madz.  csfoa.  DARj. 
II.  18b. 

foziii'iee,  w.  verbal,  od  ieznuti.  radnja  kojom  tko_ 
cezne.  —  od  svakoqa  impf.  qlaqola  moze  se  naiiniti 
verbal,  supstant.  vidi  Rj.'  LIV.  akc.  DARj.  II.  18b. 
egziiiiti,  nem,  i'.  impf.  Rj.  JI.  pregj.  fie^njah.  v. 
pf.  sloz.  iSceznuti.  —  za  kirn  ili  za  cim.  —  I)  ver- 
langen,  lange  Ziihne  bckommen  nueh  etwas,  das  man 
Andere  geiiiessen  sieht,  appeto  rem,  qui  alios  frui 
video.  RJ.  vrlo  zeljeti  sto,  ginuti  za  kirn  Hi  za  cim, 
schmachten,  rerschmachten :  Rastu  mu  zaziibice.  (kad 
ko  cezne  gledajuci  5to  u  drugoga).  Posl.  270.  Da  ue 
cezne  ocima  za  majkom.  Npj.  1,  572.  Blago  onoj, 
koja  (e  te  Ijubit'!  Ja  za  tobom  ceznut'  i  uzdisat', 
sve  placui'i  tebe  spominjati.  Here.  3.  Neven  cvijet 
progovara:  ;>Gjevojke  me  dobro  nose  .  .  .  Tad  ne 
veh'uem,  nego  ieznem.x  252.  Bozel  .  .  .  zedna  je  tebe 
du5a  moja,  za  tobom  i:ezne  tijclojnoje  u  zemlji  suhoj, 
^ednoj  i  bezvodnoj.  Ps.  63,  1.  Ceznu  za  prahom  ze- 
maljskim  na  glavi  siromasima.  Amos  2,  7.  Psalmi 
opisiiJH  kako'rfitsa  cezne  za  Bogom  kao  jelen  za 
izvorima.  DP.  309.  —  2)  Sehnsucht  bekommen,  desi- 
derio  corripi:  cezne  za  svojim  zavi^ajem.  Rj.  Galiti, 
vidi  ceznuti.  Rj.  82b.  ccznuti  za  cim:  galiti.  Korijeni 
73.  —  Da  vidi  kakva  je  ta  njegova  kuca,  za  kojom 
on  toliko  cezne.  Posl.  182. 

(•i'ziija,  f.  rclika  zelja,  ginu'x  za  kim  ili  za  cim. 
u  Here.  92.  nafpis  pjesmi:  Ceznja  i  smrt  za  rodom. 
—  rijec  ceznja  bice  nacinio  koji  je  pisao  pjcsmu  Hi 

11 


(•einjoiijp 


—  162  — 


fiji 


-  '      -•■■ -?»iyVfc  pjesavia  h  Hercegoriiic:  od  Vitl^a 

I'reimi  voznja.  gioJ.ujn,  jeziija,  mrazuja, 

i  t.  th   trehii   nijesto   oeznja    dii   bude 

-  1.  -JO-i.  Zaiu  Diinuic,  ARj.  II.  20a,  j)isf; 

fhilhu  hi  itcinio  i  rerhul.  od  <?eznuti: 

-.  nio-e  naciniti  kuo  i  od  dniyih  (ihigoht 

h.  joUc   rijeci   s  iahiiii    mist,   bobnja, 

gaiuja,  irniiija,  kladiija,  kopiija,  kupuja,  luJ.iija,  mije- 

Jnja,  miiuja.  mutiija,  noJiija,  patiija,  plaJuja,  pialnjn, 

snunnja.  snuitnja.  svailnja,  tiJnja,  tlapiija,  trubnja,  i  t.d. 

ffiiijonjc,  ;i.  Rj.'  XXXI.  Galjeuje,  n.  lidi  cezuje- 
nje.  Rj.  82b.  lerhal.  od  0-ezniti,  <di  hoji  se  ne  nahodi; 
ziito  Jhinicic  tiije  mctnuo  Oeinjenje  u  ARj.  ridi  Oez- 
niKTf,  >'e/.iiia. 

ribili;<l7'iju,  hi.  vidi  Cibiikcija.  Rj.  cibuk-dzija,  spro- 
vijcnum  ijlasa  k  nil  g  prcd  di. 

i-ibiik/  m.  —  J)  die  Hiihrc  der  Tuhitkpfeife,  fi- 
stula. Rj.  kamis  nt'im  u  i  s  luloni  sajcdno  save  se 
iibuk.  r  cihukit  bokiii  od  Misira  Rj.  oUb.  Xa  svilen 
se  jasliik  uiLsloiiio,  a  t/o-yiodski  cihuk  zapalio.  Npj.  4. 
4<i6.  Zapale  svalovi  iiu  duoijcm  iibiiciiitu  lule.  Kov. 
85.  —  'i)  citit  kitisirliihe  Abtiabe  run  den  Schiifcn 
und  Zietjcn,  Hcriptiirae  (rectigulis)  ycnus.  Rj.  dmtitk 
od  oracfi  i  ko:ii  Ttirskuniu  cum:  ,1o5  se  placa  iia  koze 
i  na  ovce  iibuk.  Danica  2,  82.  Cibitku  se  pla<;a  po 
2  pare  na  kozu  i  na  ovcu.  Milos  202. 

ribiikriiijt',  H.  verbal,  od  Oibukati.  Rj. 

t-ibiikiili,  kiini,  r.  impf.  ausklojtfen,  e-rcuiio.  Rj. 
tidarati  sto  (i-ibukom  t.  j.  stapoin),  da  izigje  iz  vjega 
prah. 

c-ibCikt-ija''  m.  Rj.  ridi  fibugdzija.  —  1)  der  Tic- 
hakknabe  (der  die  Tabakpfeife  nachtrdgt  u.  s.  tr),  fistii- 
larius  pucr.  Rj.  momak  u  go.'ijiodc  (u  Tiirskoj)  koji  I 
nosi  cibtik  i  njiiiie  »7«i(;  Turci  uvate  MiloSeya  ci-  , 
hiikinju  iiva.  Milos  51.  tidi  tiitundzija.  —  2)  der  i 
Kinnchmer  dtr  Abgabc  auf  Herdcti,  seripttirarius.  i 
Rj.  tko  kujii  duniik,  kuji  se  zore  cibiik  (2). 

(■ibilkluk/  »i.  der  Veutel  filr  die  Tabakpfeife  am 
Sattel.  Rj.  iibiik-luk.  kesa  n  kojoj  se  nosi  cibuk  (lula) 
o  sedlu. 

i-ibClljii-a,  f.  ein  kleines  Geschtciir,  pustula.  Rj.  ridi  [ 
bubuljica,  i  si/n.  ondje.  —  Vasica,  kao  mala  eihuljiea 
ito  izigje  na  nozi  odozdo  (na  tabanu).  I!j.  56a.  Mc- 
taljka,  na  okii  kao  I'ibuljica.  Rj.  35-la.  Srilarica.  ne- 
kaka  iihuljiva.  Rj.  tSTla.  Trupac,  nekaka  eihuljiea, 
osobito  oko  usta.  l{j.  7o2b.  Frus,  iibuljica  u  djece  | 
po  lieu.  Rj.  7!»7b.  JlaOki  triij)ac,  meni  krusae.  (kad 
88  vra('a  da  jtrofrje  iibuljica  triipac).  Posl.  176.  | 

eif,  m.  vidi  eiOa.  Rj.  (grijcskum  stamparskom  stoji:  ' 
vidi   slrieh   !^tanii>arska  je   pos;rje.5ka  §to  ii  Vukovii 
rjeC-niku  za  ('•»<■•  stoji  da  je  .ttrie  a  za  cicu  da  je  ciua.  , 
Osnove,  68.  vidi  cic,  eiOa,  ciOina,  Ijuta,  prerelika  zima.  i 

elf-a,  m.  ritli  strie.  Rj.  (grijeskom  Hamparskom  stoji:  \ 
vidi  eii'a ;  isp.  sprijcd  kott  rijeci  cic).  —  Ca,  m.  indecl. 
verkfirzt  .slat  cica.  Rj.  .S17a.  Cica  Ja.^o,  .sto  si  polugjeo? 
Npj.  4,  170.  rijei  cica  it  brzu  .5c  govoru  moze  pred 
imenom  i  skruliti:  cii,  koje  vidi.  vidi  i  cika,  ciko, 
Btriko. 

elfak,  ci<^a,  m.  —  JJ  die  Klette,  lappa.  Rj.  biljka. 
—  Prioniio  kao  tticuk  za  jaje.  Posl.  2(>2.  Male  vune,  ' 
cicala  piinc.   DI'omI.  5'J.  Tko  iiiak   posije,  dracn  po- 
inje.  127.   Eda  li  se  bere  s  trnja  gro^gje,  ili  s  cicku 
oraokve  ?  Mat.  7,  16.  —  2)  Spitzklette,  xanthium  stru-  j 
murium  L.  Rj.'  | 

nf-ayii-a,  /".;  Prijcgjoie  goru  Cicavieu.  I  Drenicu 
wpod  CiVaricc.  Rj.  plaaina  u  .Staroj  Srbiji.  Rj.-'' 

<-ii-iJa,  f.  lu  (Jrblju)  vidi  sii'ija.  Rj.  suha  bolest. 
Rj.*  vidi  i  jektika,  rgjava,  suiica,  ti^.ika,  zla. 

rU-imak,   i:-l(?inika,   m.  (u  Dubr.)  —  JJ  der  Brust- 
heerbaum   i\   gemeiner    Jujubendorn.    Rj.^i,   zizyphus 
{nilgaris  Lam.  Rj.>),   liharnnus  jnjuba  L.  (zizyphus 
jujtitm  Lam.  Rj.')  Rj.  drvo.  —  2J  die  Frucht  davon,  I 
zizyphum.  Rj.  rod  <  d  toga  drvela.  \ 


clcln.  adj.  .ito  pripada  lici,  stricii.  Rj.  Igra  mei'ka 
pred  fi(:inoni  kucoiu.  Doci  (e  i  pred  naSu.  Posl.  ;i.i 

fifTiike.  /'.  pi-  (a  I5oci1  vidi  ■}.\io\e.  Rj.  njekiiLn 
sitan  pasulj  koji  se  zovc  i  kiukavica.  . 

Mckaiijo,  )i.  verbal,  od  cickati.  Rj.  J 

flckati,  ckani,  r.  impf.  diclit  nebcn  einander  stel-^ 
len,  sfatuo  den><um.  \i}.  postarljaii  mnogo  sta  u  iesto, 
u  gusto.  —  I'rcma  primjcrima  kod  v.  pf.  nacickati: 
topove  po  bedeinu,  Hi  bedein  topovima  (Kj.  412a), 
glugol  cickati  uzima  se  u  reienicu  ovako:  cickati  -to 
po  ceuiii.  Hi  cickati  Sto  Cime. 

••ifcVelava,  /'.  ralja  da  glave  kao  n  cice  (sijedt  ^  ■ 
Svekra  zove  kozjobrade,  a  svekrvu  i-i(oglara.  Rj.  c  i'  - 
glava.  Baniiic,  .WVy  XL  22a:  .\li  ce  prije  biti  glan 
neQceJljane,  ciil)avc,  kao  da  je  puna  cicaka. 

("Ifojp,  w.  ime  muiko.  Kad  26,  56.  ake.  od  Dani- 
civa,  ARj.  II.  22a.  —  tukva  hyp.  kod  Hlagoje. 

fifeija.*  m.  cf.  cithik.  Rj.  —  Gospodar  on  citluka 
zove  se  Turskom  rijeci  citluk-sabiliija,  Ijiidi  koji  sjede 
na  njegovii  citliiku  njegove  su  cifcije  ili  (kao  Sto  se 
n  Bosni  sovori)  kmcti.  Rj.  826a.  vidi  civcija. 

fin,*  HI.  droje,  par.  —  I'ift*  par.  Xpj.'  3,  399. 
Udri  cohu  i  ndri  kadifii,  i  na  noge  kovce  i  fakMre, 
sraki  i}ifti  od  diikata  zuta.  Xpj.  2,  224.  Puce  puSka 
barjaktara  fljiira,  te  udari  haraclijna  (5aju  u  njegove 
toke  na  prsinia,  dva  niu  cifta  tnka  iStetio,  al'  bi  Ture 
toke  oprostilo,  na  pledi  mu  cifti  iskociSe,  pred  ciftima 
srce  od  jiiuaka.  Npj.  3.  30SI.  akcenat  od  Danicica, 
ARj.  II.  '22a. 

cinijiini,  m.  pi.  zenske  gade  u  Turkinja.  I)ani6i6, 
ARj.  II.  22b.  —  Zape  meni  kopca  od  tozluka  za  nje- 
zine  piirli  ciftijane.  Here.  171. 

tirfiiijiiiijc,  11.  das  Auslosen,  e.rcorticatio.  Rj.  vei'bal. 
od  ciCuiijati.  kuje  ridi. 

(■il'i'iiijali,  njam,  v.  impf.  (u  Risnu)  t.  j.  kukuruze, 
auslosen,  excortico,  cf.^  komiti,.  Rj.  i  sgn.  ondje. 

("iriitin,*  HI.  ridi  Civut,  I  ivutin,  Jevrejin,  Juda, 
Zid,  Zudio.  —  gorori  se  ponujrise  za  porugu:  Po- 
krstili  govori  se  za  onoga,  koji  je  kakve  druge  vjere, 
u.  ,p.  Tiircina   ili  i'ifutina.   Npj.  2,  64  (Vuk)_. 

("il'ut.skT,  adj.  stu  pripad  t  Cifutima:  Tako  Cifutskit 
vjeru  ue  vjerovao!  Posl.  311.  ri(/i  Civutski. 

fijja,  /■.  (u  Hrv.)  vidi  keciga.  Rj.  vidi  i  kefika, 
nostvica.  ribu. 

e'ljrov,   adj.   (u   Dubr.)   vidi  cij:  cigorq  je  to?  Rj. 

—  Vigor  niegdan,  lega  i  dar.  DPosl.  13.  Cigovo  polje, 
tega  i  kula.  13.  Ne  gleda  se  pas,  nego  cigov  je.  72. 
Ne  gledajii  se  vrata  kiikva  su,  ueg  cigova  su.  72. 

ciifra,  /'.  —  J)  (u  vojv.)  der  Kreisel,  trochus.  Rj. 

—  2)  die  Taumcltaube  (i  die  Secschualbc.  Rj.')  co- 
lumliu  ggrairi.r.  Rj.  golnh  njekakav. 

cTj,  cija,  cije,  iresscn,  ciijits.  Rj.  vidi  ciji. 

(■ijanjc,  das  FcdersL'hleissen,  fissio.  Rj.  verbal,  od 
cijati.  radnju  kojom  tko  cija  perje. 

(■ijali,  j.'mi,  V.  impf.  (u  Vukovaru)  perje,  Federn 
schleisscu;  findere.  Rj.  vidi  cehati,  (:eSljati  3.  v.  pf. 
sloz.  iS('ijati.  —  sa  se,  ^jas.s. :  Badrljica,  u  sitnoga  perja 
ono  sto  o.stane  kad  se  perje  cija.  Rj.  12a.  —  od  iebati 
u  krajevima  gdje  se  u  govoru  mjesto  glasa  h  iuje 
glas  j  a  jned  j  pretvara  se  e  u  i. 

("ijT,  cija,  clje,  u'cssen,  ciijus.  vidi  cij.  Zamjenice 
kojt,  isti,  ciji  iizele  su  u  tom  obliku  i,  kojim  pridjevi 
postaju  odregjeni,  a  osnove  su  im  koj,  ist,  cij.  Ubl. 
33.  ciji  je  jjosses.  zamjeniea  za  zamjenicu  tko.  vidi 
cigov.  —  J)  ciji,  u  pitanju.  —  aj  pravom:  A  on 
je  zapita:  »A  ci/a  si  ti?  Npr.  72.  Stanu  ga  sretati 
poznanici  i  ])itati:  *(.'ija  su  to  goveda?«  78.  Bolje 
da  pit.aju :  (ija  je  ovo  nevjesta?  nego:  cija  je  ovo 
gjevojka?  Posl.  23.  Cija  mati  ve(u  pitu  mesi?  346.  Cije 
nije  bilo,  cije  V  biti  ne  ne  6e.  347.  DonesoSe  mu 
novae.  I  reCe  im:  cij  je  obraz  ovaj  i  natpis?  Mat.  22, 
20.  .Sto  si  pripravio  eye  de  biti.  Luk.  12,  20.  — 
Mjesto  iiji  stoji  koga  (kojega)  u  ovakitn  doi/agjajima: 
Poslije  sviju  umrije  i  iena.  O  vaskrseniju  dakle  koga 


liji  god 


163  — 


vim 


srednjefia  rodu  l;iikvn  god  u  jednini.  Hi  jc  rijec  kojega 
(jod  rtida  v,  mnoiini,  unda  wjesio  rvlutirne  zumjenice 
riji  stoji  zumjenica  koji  «  fjen.  (Hi  u  dnt.).  vidi  koji, 
koja,  koje  3b.  —  AU  imu  i  prufiv  toga  pravilu  evo : 
Ciji  ('•obani  ii  proljc(:i'  s  ovcuma  iiavrh  Kape  ugrabe, 
iini  jjasu  ]jlaiiinii  ouo  Ijclo.  Kj.  2()3a.  Te  potpise  iiijesu 
pisali  sami  mii  riji  sii.   I)M.  "iSfS. 

<'ijT  ao»l,  ("•ijT  Koaj,  (-iji  iiiii  *lra«:<i,  uessen  immer, 
vujuscHiuiuc.  H  Hj.;  t'-lJKOil>  ^'y^'Ofdi  <'y  '»>•  ilrago. 
Rj.  gild  (als  Aiiliiiiioresilbe)  immer,  irftend,  -cunque, 
ali-,  slofrod,  kojifrod,  ajgod,  kad^rod,  ;riljegod.  cf.  gugj, 
gudijer.  Rj.  !»ifa.  god,  gugj,  godijer,  rijecce  koje  se 
dodajii  zauijcuicama,  kao  n.  p.  i  zamjeniei  ciji.  — 
Treba  cistiti  jezik  od  tii.irjih  rijci-i  (ne  samo  od  Tur- 
skijeh,  iiego  i  od  svakih  driigih,  rije  mil  drayo  bile). 
Rj.'  XX.' 

i-ijuda,  f.  vidi  cioda. 

(■ijudiii,  adj.  sto  2)ripada  cijodi,  iiudi.  /rno  frrozgja, 
koje  na  svrsetkii  .Tunija  nije  vefe  od  glave  lijodine, 
samo  je  pivo  zrno.  Priprava  118. 

(■•"ik!*  l<omm  heraus!  eri.  Rj.  isigji!  na  polje!  isp. 
eikati. 
fika,  III.  (ist.)  ridi  ciko.  Rj.  roc.  ciko. 
(■'ikaiije,    v.   dax   Herim.ifordern,   provocatio.    Rj. 
rcrlial.  od  I'ikati.  radnja  kojoni  fko  cika. 

(■ikati,  kam,  v.  impf.  herausfordern,  provoco  ad 
puqiiaiii.  Rj.  izazivati  koga  na  boj  vicuui:  cik!  v. 
pf.  ('ikiHiti.  (.yj.  Cik. 

fikiii,  adj.  B.}.  sfo  pripadii  ciki  (stricti).  ridi  rikov. 
i-'ikniiti,  iicm,  v.  pf.  lurausfordern,  provoco.  Rj.  iza- 
zrati  koga  na  boj  vikom :  elk !  v.  impf.  eikati. 

eiko,  m.  Qui.)  hyp.  od  fiica.  Rj.  ei-ko.  gen.  cika, 
roc.  eiko.  takra  hyp.  vidi  kod  cuko.  —  ridi  (Mka,  <:a, 
eii'a,  striko  (strii-). 

i-ikos,  cik65a,  Hi.  (u  Backoj)  der  Tschikosch  (Auf- 
scher  derjiingen  ungeznhmten  Vferde  aufder  Pustara), 
equarii  genus.  Rj.  konjusar  koji  pazi  na  mlade  ne- 
ukrocene  konje.  Madz.  csikos. 

('ikov,  61kova,  m.  der  Schlamniheisser,  Wetterfiscli, 
cobitiii  fossilis.  Ej.  Vrti  se  kao  iikov.  Posl.  40.  isp. 
p'iskor. 

(•ikov,  adj.  Rj.  sto  pripada  ciku,  stricu,  vidi  {ikin. 
(■•"il,  adj.  snazan,  silan,  krdftig,  corpore  vigens.  Rj. 
vidi  C-io,  cilan.  Cio,  koje  glasi  i  HI:  fiio  je  odiiioran. 
Osn.  121. 

i-llaii,  filna,  adj.  ridi  cil.  Rj.  ridi  i  cio. 
i-ilas,  ('ilitsa,  m.  der  Schimmel,  albus.  Rj.  ridi  cile, 
dile,   cilaJ:   A   Ijuba   mii    izvede    cilasu,    dobrijeh   se 
konja  dohvatise.  Npj.  2,  110. 

i-ilatast,   adj.   n.   p.   konj,   graii,   Schimmel,  albus 
eqiius.  Rj.  oitake  dlake  kaka  je  u  konja  iilasa. 
file,  m.  vidi  cilaJ:   Ti  ceS  lasno  ("t7M  vifrjet'  krila. 


./  sediiiorice  biti  ^-ena?  jer  je  za  svima  bila.  Mat.  [ 

.'S.   ()  va.skrsenijii    dakle   kad  ustanii  koga  ce  od 

y.,"    biti   ?,ena?   Mark.  12,  23.    —  h)  u  pitaiijit  ne- 

ii'irom,   i   kao    zainjenica    neodregjena:   I'okiipi   sve 

ia|Mive,  pa   da  svakome  koji   je  <"*;/.  Rj.  14a.  Pa  se 

h^l:i    iiji    (uovac)  je   dalje    ili    bli^e    pao.    Rj.  4r)a. 

>iii:ir  nije    novae   1'urski.    nefro   nckakav  Hrisi'anski 

Ihilirovarki  ili  Mletaeki,  ciji  li  je).  Kj.  12((b.  DoL'je 

Ml  il    kakii    km'ii   a  ne   zna   cija  je.    Rj.   131b.  Kaze 

nil   se    ne   samo   cij  je    sin.    Rj.   fiTlb.    Kad    na  ki§i 

111  J  i  II   pred    ciju.   kueu.    Rj.  727b.    Svak   se   euva  da 

I- 1   iifrrizak    nehotiee    ne  zagrize,  jer  kaiu  da  ce  se 

.iliii  s  onijem  ciji  jc  on.  Rj.  7G8a.  Svakomu  je  na- 

iii   iijivao  i-ija  I'c  koja  biti.  Npr.  9.  Zapita  je  cije  su 

■  i   ovce.  72.   Onda   (se)    moze   kazati,  da  je  5to  cije. 

i.  XXXV.  Visi  o  dlaci   (n.  p.  ry  zivot).  35.  Kao 

-i  doSao  vatre  iizeti.  (kad  ko  odmab  jiogje  odakle, 

I  |i.  iz  iije  kuce).  130.  Ociu  i  materin.  (odgovori 
iii:ii  koga  zapitajii  cy  je,  a  on  ne  6e  da  kazel.  244. 

//I  bilo,  da  bilo.  347.  U  svakoga  ima  vjerna  Ijuba, 
.;.(  sjutra  na  Bojanu  dogje  .  .  .  zigjite  je  kuli  u 
niiclja.  Npj.  2,  117.  NaSe  domaee  knezove  vidimo  s 
i.unolovane  u  Francuskome  (odijelu)  ili  u  cijemu  \ 
IniLiome!  Odg.  na  lazi.  10.  .K  mi  mislimo,  ue  samo 
la  iiioze,  nego  da  mora  to  iiuiti  svaki  spi.satelj  (bio 
(/  mil  drugo).  Pis.  (54.  Treba  eistiti  jezik  od  tugjih 
■ijii-i   ne   samo   Turskijeh,    nego   i  od    svakih  drugib 

ijr  mu  drago  bile.  Rj.'  XX.  Pokazuju  eye  je  §to. 
XI.II.  Potpis  sovjetui  bio  je  . . .  bez  i  cijega  imena. 
-'NJ.  11.  —  2)  zainjenica  eiji  relativna  je,  kad  je 
njii-  s  kojom  je  u  svezi,  inuskoga  roda  u  jednini  i 
:iiari  lice:  Takove  zaduibine  drugi  ne  smije  ni  po 
-III  opravljati,  nego  onaj  cije  su  od  starine.  Rj.  I73b. 
Na  i-ijoj  je  zemlji  krst,  onaj  donese  vina  i  mesa,  Rj. 
issb.  Kad  se  izvrnu  (karte),  u  cijoj  gomili  donja  karta 
limle  vei?a,  onaj  dobija.  Rj.  531a.  Niti  mu  se  trebalo 
javili  onome  spaliiji  iz  cijega  je  sela  polazio,  ni  onome 

II  iije  je  dolazio.  Rj.  (576a.  Djevojka  nije  mogla  otitfi 
II  shizbu  drugome  osim  svojega  gospodara  (na  cijoj 
jiij  je  zeralji  otae  sjedio).  Rj.  704a.  Cija  sam  ja  onoga 
su  i  ovce.  Npr.  72.  Cija  busija  toga  i  junastvo.  Posl. 
■  ib;.  Gospod,  po  iijoj  volji  svagda  zivljab,  poslafe 
ainijela  svojega.  Mojs.  I.  24,  40.  S  corjekom  cije  je 
iiMi  zatrudnjeh.  I.  3.5,  25.  Sin  Navatov  Efracanin 
i/  Saride,  Hja  mati  bje5e  .  .  .  Car.  I.  11,  26.  Kovceg 
/i'ii/((  Gospodu,  koji  sjedi  na  heruvimima,  cije  se  ime 
ini/.ivlje.  Dn.  I.  13,  6.  Hvalib  i  slavih  onoga  koji 
zivi  do  vijeka,  cya  je  vlast  vjeena  i  cije  je  carstvo 
od  koljeua  do  koljena,  Dan.  4,  34.  Slavim  cara  ne- 
licxkoga,  cija  su  sva  djela  istina  i  ciji  su  putovi  pra- 
vrdni  i  koji  moze  oboriti   one  koji  bode  ponosito.  4, 

.';7.  Ti  hvali  bogove  ...   a  ne  slavi   Boga,  u  cijoj  je  .-,,_. 

rui'i  du.Sia  tvoja.  5,  23.  Uprava  je  njezina  (^npe)  bila  |  Tad  ee  cile  popustiti  krila.  Rj.  hyp.  od  OilaS.  file  (i 
u  liustelina  cija  je  bila  zupa.  DRj.  1,  345.  Vladika  i  (Tile)  je  roc;  u  nom.  file,  po  tome  u  gen.  cila.  Osn. 
u  rijem  je  podruiyu  bila  okolina  sadaSnjega  Novoga  i  51.  —  takra  hyp.  ("-ile,  gole,  kale,  Kule,  pobre. 
I'a/iira.  3,  45.  —  Protiv  toga  ima  a  Viika,  osubito  u  \  Ciljt'ti,  einm,  v.impf.nntergehen,ahstcrben,  inter- 
jnijcvodima  njegovijem,  vise  puta  kojega  mjcsto  Ciji:  mori:  Ja  se  bojim  e  iei  poginuti,  da  ne  cili  junafko 
I  111  onoga,  po  kojega  (mj.  cijem)  se  imenu  ova  megja  ,  koljeno.  Rj.  kapati  2,  ncstajati,  propadati,  ginuti. 
/live.  Rj.  79a.  Ovaj  susjed  kojega  (mj.  ciji)  pendzeri  '  r.  pf.  iSCiljeti.  A  koji  vas  ostanu,  ciljece  za^  beza- 
oil  kuCe  glede  u  moje  pendzere.' Rj.  494a.  BjeSe  neki  ^  konje  svoje  u  zemlji  neprijatelja  svoiih.  _  Mojs.  III. 
earev  corjek  kojega  (mj.  eys)  sin  bolovase.  Jov.  4,  46.  i  26,  39.  Onaj  de  ostati  da  ti  cile  oci  i  da  ti  se  cvijeli 
I  In  stoji  u  nekoga  Simona  kozara,  kojega  (mj.  cija)  \  duSa.  Bam.  I.  2,  33.  Nego  cete  $a  bezakonja  syojih 
je  kui'a  kod  mora.  Djel.  Ap.  10,  6.  Dogje  u  kudu  ,  ijiljeti  i  uzdisadete  jedan  s  drugim.  Jezek.  24,23. 
'litkoga  yio  imenu  Justa,  koji  poHovaie  Boga,  i  kojega  ]  i'Tni,  —  1)  so  bald,  siinul  ac,  cf.  kako:  cim  za- 
iiiij.  cy(()kuda  lijeSe  kraj  zbornice.  18,  7.  Coyjefc  fcoje;;rt  :  Cula,  odmah  se  sjetila.  Rj.  upravo  instrum.  od  Ho, 
inij.  i-iji)  je  ovaj  pojas,  ovako  ee  ga  svezati.  21,  il.  '  ziiaci  rrijeme.  isp.  Sint.  555.  Cim,  kako  (iim  ti  nasta 
Augjeo  Boga  kojega  (mj.  ciji)  sam  ja  i  kome  sluzim    '         '"'—        •    "■-    ""  "'"'"    *'"'  ""    '    .."•/"arlpl     Ri  ' 


"J7,  23.  Poslasmo  pak  s  njim  i  brata  kojega  (mj.  cija) 
ji-  polrvala  u  jevaugjelju.  Kor.  II.  8,  18.  Bezakonik  .  . . 
I'lijega.  (mj.  (-iji)  je  dolazak.  8ol.  U.  2,  9.  Ali  je  Hristos 
kno  sin  u  domu  svojemu;  kojega  (mj.  ciji)  smo  dom 
mi.  Jevr.  3,  6.  K  husu  .  .  .  kojega  (mj.  ciji)  glas  po- 
ir.'se  onda  zemlju.  12,  26.  —  Kad  je  pak  rijec  mu- 
skoga  roda   koja   ne  znaci  lice,  ili  rijec  zeiiskoga  ili 


tako  ^-;  ci'm  ga  vigje,  tim  ga  i  poznade).  Rj.| 
39<).  —  Cim  carevit-  ugje  u  sobu,  otmu  mu  se  oei 
gledati  gjevojku.  Npr.  191.  Oar  ode,  a  zeta  ostavi 
kod  kuee ;  ovaj  cim  car  otide,  otvori  jednu  pa  i  drugu 
sobu.  194.  Cim  korafi  u  crkvu,  provali  se  pod  njim 
zemlja.  267.  Pravo  gleda  Gacku  prostranome,  dok 
ugleda  na  konju  TurCina,  cim  ga  vigje,  tim  ga  i  po- 
znade,   da  je    glavom   Corovid   Osmane.   Npj.    4,    3. 


('inbari 


164  — 


(iiiiti 


Cim  ga  ngje,  hirdem  gn  poznade.  Here.  G.  Kako  mi 
se  rasvijetli.ie  ofi,  <-ihi  okiisih  mnlo  meda.  Sam.  I.  14, 

39.  3)  r  Duhrovaikoiii    luirjecju  Oim   znaci  dok, 

doOim.  <i  i>i^f  se  i  Oijem :  ('O'tHi  se  vuk  iisere,  ovoa 
ute<3e,  DPosl.  13.  Cihi  baba  piiha,  djed  sve  iskiisn. 
13.  Cim  druzi  isrraju,  moja  svijet'a  maiii  gorei'i  lipJe. 
13.  —  3J  /hki  iMui,  tMjem.  loje  >tc  nuui  rrijeme  vec 
U],r  sumjenicii  Jto    ii    hisirumcntahi:    Cim 

se  .  dm  se  ovoa  sramila  (5to  je  digla  rep). 

Po-i,  'ti.  ■  nil  se  nov  sud  uapuni  na  otw  uvijek 
udara.  347.  Cijcm  se  ovca  srami,  tijem  se  koza  diCi. 
DPosl.  13.  —  i-y.  Ho. 

flnibiiri.  m.  pi.  hei  dvti  Weberiiien  die  ci.senicn 
StUnglein,  urn  die  Leiuiraiid  (insu.9paniicn,  rirgae 
ftrreae  ad  cxteiuUiidum  liiiteiim.  Rj.  (imhari.*  Kj."  — 
I\u(il<i,  Olio  gvoigje  sto  se  njime  rasteze  platno  kad 
se  tka,  vidi  cimhari.  Rj.  GlSb. 

i-imbiir,*  m.  eine  Eierspd^e,  eibus  ex  oris  (etua 
osterr.  geneUte  Eier).  Nastavi  se  voda  u  tiganju  pa 
se  posoli;  kad  voda  iizavri,  oiida  se  iia  njii  razbiju 
jaja,  te  se  Oitava  (iie  niijeSajii  se)  skub.ajii,  pa  se 
onda  voda  iscijedi  i  metne  se  mjesto  nje  skonipa  te 
se  jaja  kao  malo  zacine,  gdjekoji  jos  utuku  bijeloga 
luka  te  zabiOe.  l\j. 

rlmkanjc,  *i.  das  AhlOsen  dcs  Fleisehes  von  den 
Beitien,  decerpiio  carniiim  ah  ossibxi.'!.  Rj.  verbal,  od 
eimkati    nidnja  kojhm  H'o  iimlca   n.  p.  meso  s  I'osti. 

rlinkali.  klim,  r.  impf.  n.  p.  kiihano  meso,  abpllii- 
cken,  :upl'vii,  dcccrpo.  Rj.  iupkati  ito  sa  cega,  n.  p. 
meso  hithano  s  fcosti.  r.  pf.  sloL  o-i'imkati. 

fin,  m.  Rj.  sing.  loc.  cinu,  pi.  nom.  fini,  cinovi, 
gen.  eina,  rinova.  Danific,  ARj.  II.  26b.  —  J)  (u 
primorju)  (^^■<talt,  Form,  forma,  species:  U  nju  su  ti 
erne  oOi  sokolova  cimi.  Rj.  osobinc  l:ojom  jc  tko 
onakav  kahav  je  Hi  je  sto  onakro  kakro  je:  oci  soko- 
lova I'ina,  0(1  onakvc  kakve  su  u  sukola.  —  2)  red 
n  koji  pripuda  tko  po  onomc  sto  je  on,  sluzba.  Hang, 
Klas.<ie,  Amt,  ordu,  munns,  officium.  vidi  red  5,  klasa, 
razred.  —  Kalugjeri  .  .  .  zive  prilii-no  njihovom  cinu. 
Daniea  2,  112.  Da  sii  avi  Indijani  razdijcljeni  ua  ee- 
tiri  na.sljedna  Una  (kaste).  2,  123.  Pokazao  se  do- 
stojan  imeiia  i  i:ina  svoga.  4,  28.  HveJleriik  (luakar 
kopa  cilia  bio).  Milos  192.  Ljudi  svakojakih  zvanija 
i  cinora,  n.  p.  bilo  je  Segrla,  kalH,  trgovaea,  iiiajstora, 
propalica  .  .  .  Nov.  8rb.  1817,  663.  Ima  najniaiiji  ofi- 
cirski  cim.  Wtrai.  188(),  1767.  Katanskom  oiiciru  (i  to 
maloga  Una).  1887,  382.  Treba.5e  i  poslauik  da  je 
osobit  i  M  relikom  iinu  (in  gradu  alto).  (ila.s  21, 
279.  —  3J  vidi  cinjeniea,  iii-in,  djelo;  die  That, 
Uandlung,  facinns,  actio:  I51ago  dobrom  ci'mk  i  svi- 
jetlom  obrazii!  Posl.  15.  —  4)  voda  pomijesana 
8  dnigiui  potrebnim  stvarima  ii  koju  se  mecu  koze. 
kad  se  cine.  isp.  sepija,  Jtava,  ('initi  koze.  ARj. 
II.  27b. 

t-iliRor,  III.  (u  vojv.)  der  Lauer,  Tre.steruci7t,  lora. 
Uspe  se  voda  u  komiiiu,  pa  posto  prevri,  otoci  se. 
Rj.  lose  vino  koje  postajc,  kao  sto  jc  rcceno. 

eini,  f.  pi.  die  He:rercien,  incantatac  res:  uagazio 
na  ci'ni.  Cini  f-\m  seji  Ivanovoj.  Rj.  vidi  magjije.  — 
Cigankc  prodajii  gjevojkama  nar'idu  (bilje  ili  cini), 
da  na  njih  navale  prosioci.  Rj.  37i)a.  Namct  mu  je 
na  ku<'-u  (u  Crnoj  (iorij,  kao  cini  ili  magjije.  Rj. 
3%b.  Ne  bi  Ii  nam  ocinila  cini.  Rj.  482b.  Jjamaj- 
lija,  zapig  ili  i-ini  kakve,  6to  se  nose  iiza  se.  Rj. 
S02a.  Ona  vam  je  ucinila  cini;  da  idemq,  da  je  se- 
fitrimimo,  ne  bi  Ii  vara  ocinila  cini  .  .  .  Cinilu  sam 
devetore  cini .  .  .  Nad  glavom  joj  otvorila  cini.  Npj. 
1,  620.  621.  Dozovii  vracara,  da  nam  <Hni  vazdrijesi. 
Danica  2,  13.^).  Jer  noma  cini  na  Jakova  ni  vracanja 
na  Izrailja.  Mojs.  IV.  23,  23. 

finija,*  f.  (pi.  gen.  l~u\\]i\)  eine  Schiissel,  lanx,  cf. 
zdjela,  kalenifa.  Rj.  r.idi  i  bljuda,  poralija.  isp.  6anak. 
rf«m.  rinijca.  —  f  ilegjeisati,  n.  p.  zcmljimu  ciniju,  tc- 
Bliju.  Rj.  H8b.  Zemljunica,  cinija  ill  (ia-^a  od  zemlje. 


Rj.  208b.  Panicu,  zemljau  sud  iz  kojega  se  jede.  of. 
Cinija,  (?asa,  zdjeln.  Rj.  487n.  Kad  se  douese  pied 
njib  «  jcdnuj  ciniji  s  Oorbom  riba .  .  .  uzme  ciniju 
s  forbom.  Posl.  31.  Umivaoiiica  je  (kao  hijela  okrugla 
cinija).  Kov.  85. 

fiiiijca,  /'.  dcm.  od  iMuija.  Rj. 

MiiiliU',  ilnioc.a,  m.  \\  Stulicevii  rjet-niku,  axictor, 
effector,  conditor.  DARj.  II.  28a.  tko  cini  sto.  —  ri- 
jeci  take  ridi  kod  Ouvsilac. 

(■iuilicn,  f.  incantatri.r,  2ensko  fieljade  koje  <'ln'i 
cini.  isp.  earalica.  i  u  nase  vrijeme.  DARj.  II.  I'.sli. 
i,«p.  1  einjariea. 

(■inTnii.sk(',  (t.  j.  eini  mi  se)  wii'r  schciiit,  ridctur 
mihi.  Kj.  Cini  mi  se,  j)o  njekim.  krajerima  dodaje  se 
kad  kad  ke  [kao  u  danas-ke),  pa  se  pred  njim  e  o3k 
se  odhacujc  te  glusi  i  eim  mi  s'ke.  Danifid,  ABw 
II.  36b.     ■  ^  : 

(•inili,  inm,  r.  impf.  r.  pf.  sloz.  ua-ciniti,  ob-,  po-,,'. 
pre-,  raz-,  u-,  za-;  po-na-einiti  se.  v.  impf.  sloz.  na-jJ 
cinjati,  pre-,  rsiz-,  za- ;  ob-t'injavati.  —  1.  a)  Stafl 
iiiaclicn,  thun,  ago.  Rj.  isp.  djelati,  graditi,  pravitij 
raditi,  tvoriti  2.  —  Ne  cini  nikomc  iiisla.  Rj.  14b3 
Scnhik  i-ini  Viu'a  dienerale.  Rj.  8()a.  ,()vo  se  kaie 
citiiti  i  ii("initi  zaditibinu.  Rj.  173b.  Cinili  smo  zu- 
manieu.  Rj.  182b.  Cini  mu  i:mct.  Rj.  226a.  Takovi 
se  covjek  ne  smije  prije  s^aliraniti,  dok  ne  dogju 
Turci  da  ga  cine  ces.  Rj.  3tK)a.  Ovo  su  prodavali  i 
cinili  u  novae.  Rj.  .■!!)6a.  Avet  koja  eovjeku  noc?!!  kad 
spava  cini  jtakost  kaku.  Rj.  4241).  Odvedu  djevojku 
ku(;i  te  cine  sradhu.  Kj.  477a.  Tesku  Savo  pokoru 
cinJHse.  Rj.  531b.  No  mi  tiiic  zulum  po  krajiui.  Rj. 
550a.  Prekantariti,  -itogod  prcko  mjere  ciniti.  Rj.  573a. 
Cinili  sto  sehir,  iiniti  schir.  Rj.  i;78a.  On  ide  o  svom 
troikii  (t.  j.  cini  po  srojoj  volji).  Rj.  751a.  I-asno  im 
je  ciniti  junustvo.  Rj.  775a.  Ovakovu  shi^hu  cini  r 
i  kod  ostalijeh,  svijii  gotovo,  S^lavenskih  naroda.  Rj.' 
-XXIX.  Kad  r  cini  slog.  Rj.'  XXIX.  Cini  (maOak) 
stetu,  pa  hoeemo  da  ga  uliijemo.  Npr.  41.  Kako  (e 
vise  zlo  ciniti.  i)5.  Nego  pazite  dobro  sto  cinite.  li)4. 
Sto  junaee  I'inis  te  se  ne  ieniS?  111.  Kad  je  vidi, 
Boze!  te  radosti  i  toga  veselja,  sto  je  cinio!  226. 
Dlaka  po  dlaku  ('iiij  lijchiiu.  Posl.  5il.  Sve  cemo  i'i 
niti  za  tebe.  74.  Jediia  lasla  ne  c'lwi  proljccn.  112i 
Kako^jnii'o  (i-inio  ili  govorio)  tako  zdravo  (bio)I  126, 
Ko  svoj  posao  cini,  ruke  ne  brlja.  153.  Prase  gj 
ci'»ii  sluninu  tu  je  i  ostavlja.  2.5!t.  Prigoda  cini  lu- 
pcza.  262.  y  opani-iuia  od  koze  kradeiie  krave  milo- 
sfinjii  ciniti.  291.  Stolinu  malijeh  iini  jedno  vcliko. 
295.  Tri  zene  i  jedna  guska  cine  rasar.  .■)2().  Kad  ko 
na  seosku  stetu  <'i«i  u  selu  sto  komc  zu  Ijubav.  323, 
Kamcnje  smo  razliijali  ])ut  cineci  Kudljaiici  gjevojci 
Npj.  1,  ,50.  Na  glavi  joj  pauni,  krilima  joj  hind  iine, 
1,  129.  Te  .len  cini  konju  i  junaku.  2,  98.  Sahet  <im 
care  u  KruSevcu.  2,  202.  •Sakkt  cini  slavan  knez  La^ 
zare,  saklct  cini  na  svoje  vojvode.  2,  205.  Da  cini 
s  Tureima  junaitvo.  2,  288.  Ne  eu,  seko,  ncvere  cinh 
gosjjodaru  i  mome  i  tvome.  2,  301.  Cinicu  te  muhurl 
veziroiii.  3,  ,58.  Da  vijccu  cini  s  rdbiiijaiiim'.  3,  125. 
Skoei  mlada,  rijei}  ne  Hniln,  raslovari  Turke  i  ba- 
nove.  3,  221.  Ne  cin'  krvi  biatu  na  veselju.  3,  506. 
I'ostn  cini  .  .  .  ea-sti  svate  tri  bijela  dan.a.  3,  517.  Boj 
cinise  tri  bijela  dana.  4,  244.  llaher  cini  Kolasinu 
gradu.  4,  .'!16.  No  mu  Lazar  ne  cinjnse  reda,  manu 
sabljom,  pos'jeecmu  glavu.  4,  318.  Cinicenio  u  eara 
duviju.  4,  367.  Cinicc  ti  doick  i  postcnje.  4,  381.  I 
ciniti  pogorora  x\e  (■».  4,  496.  Pa  vec?  viSe  zhora  ne 
cinJKse.  4,  520.  Zalost  cini  Kopeie  alajbego,  e  je 
njeniu  preniinula  ljul>a.  Here.  224.  Mrtvijem  spomen 
cinili.  350.  1  )ogje  vakal,  da  i  mlagjijcma  mjesto  ci- 
nimo.  355.  Kad  su  Turci  cinili  juris.  Danica  1,  85. 
Kaku  su  viku  i  bumi  cinili,  vide(?i  ...  2,  132.  1  put 
1  iini  1,  8  puta  8  cini  ()4.  Danica  2,  24.  Kad  su 
Nijcmci  mir  cinili  s  Turcinui.  3,  .')6.  Koji  su  koje- 
kaka  nasilija  cinili.  3,  136  (naailija  stariji  nast.  mj. 


I-   I 

I 


—  165  — 


Mnj 


iihihiJL'ijii  iiiisilja).  Ako  car  t'edbiule  riniii  stu  prutir 
nis.   3,  154.    Mlojri   su  to  citiili  tm  Curtuw   imc.   3, 
L'lil.  Cinio  mil  je  nizlicne  viijiiic  sluHie.  4,  12.  VidiJ, 
<hi  ciiii  pice!  5,  92.   Ako  prostoj  (klasi)  ne  mii  sr<i- 
ijiiite,  casti  suviSc   ne  cini   iiii;i!je.  Kov.  16.   Sto  sain 
jailna  majka  dooekala,  e  jaoh!  ila  ja  riiiim  ni(('iii  simi 
-MiiiK'.   100.    Nije   ziiao    i-ittiti    iii.Hn    ilrK/io,   ni'jjo   se 
luM'ila.  MiloS  ;i9.  AH  zhori  ])olitike  iiijo  inu  nitttii  nioguo 
f  iiiiti,  neojo  ^a  jos  ijosini.  ;'>(!.  Za  pnirtiraiije  i  i/.oslav- 
Ij.-iiijc  slova...  citiitc  l;al;o  Vain  drayo.  I'is.  8.  (su  —sto 
-I    life  .  .  .)   Ja  ovo  tinim  samo   is  Ijiilmri  k  iia.st'iuu 
jrziku.  22.    Ilodc  dniiie   da  lu'i   *  ejiohu  da  cini.  54. 
I  ill!  god  on  (('ovjt'k)  ove  >i(ij)retkc  riiii,  nista  ne  nioze 
liiti  bez  unijestva.  I'riprava   I.">().  .S7((  finite  za  13oga? 
Nste  li  2ivi?  Stra?,.    ].S86,   17."!.'i.   Da  je  .  .  .  cinio  ve- 
liko    zadufie   dvoru    .Viistrijskom.    Zitije  3.    Ne   cini 
I'idjuhc.  Mat.  5,  27.  Pazite  da  prardu  svoju  ne  finite 
find  Ijudima  da  vas  oni  vido.  6,  1.  Za  to  fini  cudesa. 
I  I.  2.   Ja   tebi    ne   finim    kriro.    20,    13.    Djchi  svoja 
'  'lie  da  ih  vide  Ijudi.  23,  5.  Kad  ga  prisvojite,  finite 
'   ■iinoiii  paklenijem.  23,  15.  Ljudi  .s  Ijiidima  finjahu 
!i)i.  Kim.   1,  27.  Da  .se  pokaze  grijcli  dobrom  fineci 
mi  nmrt.  7,  lo.^Koji  fini  milost  neka  fini  s  dobrom 
N'lljom.  12,  8.  C'a5i^u  jedan  drugoga   refey  finite.  12, 
10.  Koji  fiiie  rasprc   i    razdure  iia  itctu   iiaiike  koju 
vi  iiaueiste.  16,  17.  Ovo  finilc  meni  set  spomcn.  Ivor.  I. 
I  1 ,  24.  Ho(?ii  dakle  da  mtditre  fine.  I.  2,  8.  Koji  fini 
"ijele  svoje   rjetrorc.   Jevr.   I,  7.   Djela  kojima  hez- 
'  Kosf   finise.   Jud.  15.   Kad  on    ngje   da   fi)u  ofis- 
'■'iije   u   svetinji.   Mojs.   III.   16,  17.   Ako   sapovijcsti 
iiHiJe  uzch-zite   i  uHcinite  .  .  .  26,  3.   Koji   fini  te  .tmo 
r;i/umuiji  od   zvijerja.   Jov  .■>5,  11.    Cini.i  rjetrore  da 
sii   li  angjeli.    Ps.  104,  4.    Starijcga  .iin(t  cini   svojim 
'I'liljcdnikutn.   DM.  24.    Drugi   pnt  .stoji  za  iste   per- 
["11'  koliko  fine  drwjuya  nm-cii.  254  [ii^p.  iznositi  4). 
I     ]irva   vremena   koji  vjerovahn   Hrista   i  soliom  fi- 
<i  :iihu  opkinu  .  .  .   svi   se  skupljahu.  DP.  7.   Najpo- 
^lije  oboje  Zajedno,  budui'i  da  ohnje  fini  jcdnu  tirjnu. 
•'1.  —  ft)  finiti  sto  od   koi/a  Hi  fcya:   .Subase,    koje 
^11  od  seljttka  cinile   sta   su    hljele.   Hj.  826b.    Evo  ti 
'  nvjeka   da  od   njcga  fini.-i   Sto   boiVs.   Npr.  218.  Ne 
Liiiii)  Bog  od  mene  Jto  6xi  ja  od  tebe!  Posl.  211.  (Jd 
^nuivih  novaea  ne  valja  vcresiju  finiti.  232.  Pare  of? 
nilvoga  siiHi  cine.  24().  ZaSto  bi  cinili  od  jasna  dana 
>ircinn.  i^pisi  1,  83.  Evo  sam  u  vaJim  rukama,  fi- 
'   od  mene  §to   mislite   da  je  dobro   i  pravo.  Jer. 
-".    14.   —  c)  ciniti  ito  s  kim   Hi  rta  cim:  SubaSa, 
lo'ji  je  cinio  .sa  scljacima  Jta  mu  je  volja.  Kj.  722b. 
"/  .5  njime  kao  svinje  -s  mekinjama.  Posl.  347.  Sta 
ciniti  ,9  onijem  rijefimit,   koje  se  .  .  .    piSu    sa  t. 
I':-.  67.  Te  (e  mu  pokazati  gdje  dahije  sjede  pa  onda 
ih'ka  cini  .■i  njima  kako  zna.   Sovj.  72.    Cini   s  njom 
~i'>  ti  je  volja.   Mojs.  I.  16,  6.  —   tl)  unatoc  ciniti, 
I'lili  unAtoC.  —  e)  sa  se,  refleks.  sicli  atellen,  .limulo. 
IJj.  isp.  graditi  se,  izdavati  .se  za  koga   ili  za  Sto.  — 
Aspre  nosi,  i  nikomn  .«£  jy'e.si  ne  cini  date  Ijuta  guja 
DC    uvjede.    Npr.   99.   Ne  cini   se   ni   rjcU   (fcmn,   ili 
/."»(e.   kad  ko   ne  (e.  5to  da  zna).  Posl.  111.^  Cini  se 
i  lurjest.  Gledaj:  Ne  eini  se  ui  vjeSt.  347.  .Sto  vidiS, 
lie  vigjeo;   sto  c'ujes,   ne  (?uo  (cini  se).  353.   Ne  cini 
■<c  Kogu  brat.  DPosl.  70.  Tko  se  ovcom  cini,  vuk  ga  I 
izije.  1.33.  No  ko  vigje,  cini  s'  ne  vidio.  Npj.  2,  553.  I 
K'>  bi  dalje,  fini  se  ne  iuo.  3,  324.  Nisu  hteli  to  da 
vniiju  (ili  su  sc  samo  cinili  da  ne  veruju).  Milos  111.  ' 
finjase  .<c  da  hoee  dalje  da  ide.  Luk.  24,  28.  t?to 
iiiis  da  si  druga.  Car.  I.  14,  6.  Mucah  dugo,  cinjah 
link,  ustezah  se.  Is.  42,  14.  Nalazimo  .  .  .  jednoga  ' 
dva  kneza,  koji  .sc  cine  da  su  samostalni.  DM.  14.  ! 
l)  sa  se,  pass.:  Listaj  goro,  kukaj  kukavieo:  nek  | 
'ini  ora  za  hajduke.   Ej.  312b.   Kad  eoek  vidi  da 
se  sto   na  stetu  iSte   ili   cini.  Posl.   290.   Tako  se 
mene  dzombos  ne  finio!  310.   Danas  se  hajduku 
'  najveca   sniniota   i  psovk't,  kad    mu  se  rede,  da 
lopov.  Danica  2,  92.  Kaiu,  da  se  to  cinilo  za  uspo-  I 


111 


menu  njegdaSnjemu  ratnome  bogu  Turn.  Pis.  33.  Nego 
sc  to  iz  poeetka  cinilo  za  nevolju.  72.  Da  (e  im  se 
oblaksati  sve  sto  im  se  ncpravo^fini.  So\'j.  20.  Zapita 
eara,  Sta  i:e  .ie  s  njim  finiti.  ^itije  54.  /a  Sto  se  cini 
taka  steta  ?  Mat.  26,  8.  Oaveti  ga  (oltarl  da  se  na  njemu 
fini  ofisccnjc  od  grijeha.  Mojs.  III.  8,  15.  —  'i)  koine, 
einem  unthun,  incanto.  Kj.  Ciniti  fini  kovie.  Cini 
cml  seji  Ivaiiovoj.  Kj.  825a.  vidi  eini,  /'.  pi.  —  .'{)  koiSu, 
Hcilicn,  pcrl'icio  coriiuii.  Kj.  strojiti  kohi,  gerben,  per- 
iieioeorium,  ef.  finiti.  Hj.  7201>.  ridi  i  Staviti.  —  4)  lito, 
rcitcrn,  crihro.  Kj.  vidi  reSetati.  —  Paljka,  od  arveta 
kao  duguljasta  tepsija,  fmu:  jekmeki'ije  cine  scnicu. 
Kj.  486a.  AT  je  Ijuba  rano  uranila  .  .  .  ona  cini  he- 
licn  psenicu.  Npj.  2,  8.  Evo  vas  iSte  sotona  da  bi 
vas  finio  kao  psenicu.  Luk.  22,  31.  sa  se,  pass.: 
Ocinci,  kad  sc  sito  fini,  onda  ono  ispod  reSeta  Sto 
ostane.  Kj.  4S2b.  Skruzivati,  zito  u  reSetu  kad  se 
fini.  Kj.  689a.  —  ii)  einiti  se,  eini  se,  scheinen,  videor : 
fini  mi  se,  c/'.  tunijeskati  se.  Kj.  vidi  i  cinimiske, 
goditi  se  1,  kliipiti  se.  v.  pf.  sloz.  prieiniti  se,  uCiniti 
se ;  r.  impf.  sloz.  prieinjati  se.  isp.  vidjeti  se.  Godi 
se  kome  sto,  t.  j.  cini  se.  Kj.  92a.  Svak  zna  da  je 
fini  mi  se  rod  s  t^alju  da  je  i  s  moie  hiti.  Nov.  Srb. 
1818,  389.  —  Amau,  t.  j.  fini  mi  se:  Aman  to  fe 
biti.  Kj.  4b.  Kojim  se  doi'i  de,  t.  j.  fini  mi  se.  Rj. 
.')()a.  Piolje  je  nego  Sto  se  cini  na  ofi.  Posl.  24.  K.ao 
lisica  ili  druga  kakva  zvjerka  kad  hjeii,  pa  joj  .se  od 
svojeya  repa  fini  da  je  neko  eera.  249.  Cini  mi  se, 
stari  svat  da  ide.  Npj.  1,  13.  Cini  mi  se,  da  hi  poSla 
za  me.  1,  359.  Nesto  meni  desni  obraz  gori,  fini  mi 
se,  dobra  biti  ne  (e.  1,  60t).  Ja  bib,  sinko,  sa  bukve 
jabuku  iz  velike  vode  Kaladzijuske,  cini  mi  .se,  bi 
mi  bolje  bilo.  2,  32.  Za  jednoga  se  jamaeno  opo- 
minjeni,  da  je  Merkurije,  a  za  drugoya  fini  mi  se  da 
je  Mardarijc.  Pis.  51.  I  koliko  se  ovo  na  pryi  pomi- 
sljaj  fini  lasno,  opet  ja  sumnjam  .  .  .  .57.  i^ta  vum 
se  cini  o  torn  doqagjaju  u  Srbskim  novinama  .  .  .  ? 
Straii.  1886,  1226. 'C'm?  mi  se,  ne  de  ni  on.  1887,  14. 
eiiioviiT,  adj.  sto  pripada  cinu  2:  Nisam  nikako 
mislio  toliko  pisati  o  svoin  cinovnom  gospostvu. 
Zlos.  130. 

(■iiiovnit-ii-,   m.  dem.   od   finovnik.  DARj.  II.  37a. 
isp.  gaziblato. 

fiiioviiTckT,   adj.  .sto   -pripada   cinovnicima   ili  fi- 
novniku  kojcmu  god. 

(-inoviiTk,  »i.  dcr  Beamte,  magistratus.  postanjem 
od  cin  2,  dem.  cinovnicid.  —  Porudili  u  Budvu  da 
im  se  poSlje  taj  i  taj  od  finovnika  na  nekakav  raz- 
govor.  Ej.  14b.  (iazihlato,  komische  Benennung  eines 
geringen  Beamten,  der  sicb  wichtig  macht.  (q.  d. 
Watekoth).  Kj.  82a  (kaie  se  iz  pogrde  finovnificu, 
koji  se  bani).  Koji  je  kao  finov^nik  nad  siimama  prije 
mene  putovao  po  onijem  krajevima.  Ej.  715a.  Pre- 
vrnite  na  glavn  kapiee,  cinovnici  crni  velj  na  ruci. 
Npj.  b,  .53.  Oni  bjehu  moji  finovnici.  5,  535.  .Sad  su 
mjesto  njib  samo  carski  cinovnici  i  gdjekoji  potali- 
janjenik.  Kov.  12.  Posle  njega  su  prvi  cinovnici  kne- 
zovi.  MiloS  188.  Ovi  pomodnici  nazivaju  se  finovnici 
ili  dr^avne  sluge.  Priprava  69.  Isto  je  tako  i  u  Kru- 
Seveu  castio  sve  gubernskc  finovnike.  Sovj.  76.  Pre- 
tvorili  su  se  u  pirave  finovnike,  koji  se  postavljaju, 
a  mogu  se  i  zbaeiti.  Slav.  Bibl.  1,  85.  Ide  gajdaS . . . 
po  kuma,  starog  svata,  djevera  i  vojvodu  (cinovnike 
svatske),  te  ih  na  vec'eru  zove.  Ziv.  318.  Za  prodaju 
na  malo  trebaSe  viSe  veStine  i  viSe  troSka  na  cinov- 
nike. DiM.  248. 
finoviiTkov,  adj.  sto  pripada  cinovniku. 
cinoviiTstvo,  m.  —  1)  sluzba  einovnicka:  Tako  se 
Jovan  skloni  i  od  popovine  i  od  cinovnistva,  ostavSi 
kod  svoje  kude.  Zim.  7.  —  2)  coll.  od  dinovnik. 
cinovnici. 

(■Tnj,  m.  (u  C.  G.)  biljega  (kamen  ili  drvo)  u  Sto  se 
gagja  plojkom,  das  Ziel,  scopus.  cf.  plojka.   Rj.  vidi 


i-iiga^je 


166 


i'ist 


cilj.  —  Koji  i^iiija,  obiCno  rekne:  >5iii;  i  po(?inj  .  . .« 
Rj.  "-wb. 

tiiijiiiiji',  II.  nrlidl.  0(1  cinjati.  Rj. 
(-injnrii-i(.   /".  ^eusko   (^eljsule   koje   iioi'i  Ojurgjeva 
due  (■•iHi  stooi  ("-III I,  da  bi  stoka  imala  mlijeka  preko 
irodine.  DARj.  11.  37b.  ixp.  rinilira,  Oaralioa. 

rinjali.  onjiuii,  c.  impf.  (u  C.  G.)  ridi  poi'injati 
III  iirraiijii  plojke).  Rj.  utp.  Oeti,  i-nem.  —  Kad  se 
(plojkai  pooiiije  haeati,  zovo  se  cinjaii :  koji  (iiija, 
obiOno  rekne:  >i'iuj  i  poi-inj  :  koji  prvi  iiiiju',  vazda 
sa  dobija';  koji  zadnji  cinjit',  nigda  ga  ne  dobija'!-- 
Rj.  5»»Sb. 

(■injdnicn,  f.  That,  Thatsuche,  factum.  Rj.  ono  Uto 
se  iii'iHi.   ridi  C-'in  3,  iirin,  djelo. 

t-injoDJc,  n.  Rj.  rerhid.  od  Oiniti  u  n-ijem  zntuc- 
iijiniu.  —  1)  rf(j,s-  Jhun,  factio.  Kj.  i-idi  einiti  1.  isp. 
ra°jeiije.  — 3)  das  Anthtiii,  liehexcn,  incaniuiio.  Rj. 
ridi  i-initi  '2.  radnju  injom  tko  rini  cini.  —  3J  diis 
Girhcn,  perfectio  (curiij.  Rj.  ridi  ciniti  3.  nidnja 
kojom  tko  cinikurtt;  —  4)  das  lieitern,  crihratio.  Kj. 
ri'rfi  einiti  4.  radnja  kojom  tko  i-ini  :ito. 

•■io,  e'ila,  adj.  ridi  eil.  Rj. 

riodn,  f.  ridi  ^pioda.  Rj.  ridi  i  cijoda.  igla  bes 
usijti  a  s  glarom.  kod  babljaOa  ostala  si/n.:  Djever 
onda  donese  snasi  .  .  .  Spioda  (iioda)  i  razlif'noga  na- 
finjenog  cvijeea.  Kov.  51. 

eiodin.  (irfj.  sto  pripada  ciodi,  n.  p.  ciodina  glava. 
ridi  eijodin. 

f  ipn,  /".  —  J)  ovca  ili  krava,  u  koje  su  male  sise, 
da  se  jedva  moze  pomii.sti.  —  'i)  trava  mala  koja  se 
jedva  moze  kosili.  D.VRj.  II.  ."3Sb.  ridi  c'ipulja. 

Mpav,  adj.  n.  p.  koza,  ovca,  die  kleine  Enter  hat, 
iihtra  ejiyua  hahens:  Cipara  kao  macka.  (kaie  se, 
n.  p.  kozi  ili  kravi  koja  ima  male  sise.  Posl.  347). 
KaiSe  se  bez  sumnje  i  o  ienskom  t'eljadetu.  Danicii', 
ARj.  II.  38b.  i.9p.  Oipa  1,  C-ipulja  1. 

npi-ica,  /■.  dem.  vd  c'ipka.  DARj.  U.  3Sb. 

i-'ipHJa,"  m.  vidi  filVija.  iorjek  koji  sedi  na  citluku 
sahthijinu,  kmet:  Ako  si  svojoj  kuei  gjidija,  mojoj  si 
cipcija.  (ako  i  jesi  sam  svoj  gospodar,  nada  mnom 
nemas  nikake  vlasti).  Posl.  .S. 

Mpka,  /.  die  Spitze,  reticulum.  Rj.  gen.  pi.  filpaka. 
D.'inicic,  ARj.  U.  39a:  Ali  kada  su  izmi§ljene  cipke? 
Priprava  55.  dem.  cipt-ica. 

fipkapT,  adj.  cim  se  iipka.  Cipkaca  igla.  DARj. 
"•  3;ia^  -((  )!((.?/.  isp.  brijaci. 

c-ipkunje,  n.  verbal,  od  cipkati.  radnja  kojom  tko 
cipka. 

I'-ipkiir.  )H.  der  Spitzenhfindhr,  negotiator  reticu- 
lar nii.  Kj.  tl:o  prudnje  cipke. 

iipkarev,  (Tpkiirov,  adj.  Rj.  sto  pripada  iip- 
karn.  Rj.  ^ 

flpkaJi,  clpkum,  r.  impf.  plesti  cipku.  DARi. 
II.  3'.ia.  ■' 

••ipiilja,  /•.  vidi  Cipa.  —  1)  tipava  krava.  —  3)  trava 
ripa.  DARj.  II.  39a. 

cir,  HI.  {pi.  clrovi)  das  Geschtriir  (oesterr.  das  Ais) 
iipostcma.    ahsce.<isus.    Ri    ///.«.     /.;..;.■:  t _! 


postak 


i,fe  ■'  T,"',  ■^'■'-'.'""^"'  •"«  '■■''■'  ^''^■h  aiifreissen,  rumpi.  Rj. 
WMa.  Pukwj  ctr,  i.  j.  provalio  se.  Rj.  fi23a.  Strefati, 


ii^p_.  rir  kad  raste  i  gnoji  se,  pa  kao'hocka.  Rj.  71i»a' 
Crvcn,  /.  kao  crro»  cir.  Rj.  ,S14a.  i^jedi  s  miroin,  dok 
nije  b.lo  „  ,irom  Posl.  -im.  Cire,  mire,  oko  tebe  devet 
hra.c  bdo.  fkad  «e  ko  potu^.i  da  mi,  je  gje  izisao  cir, 
rekne  mu  se  u  fiali  da  tako  prohaje  oko  r,jeqa).  348. 
.  tlrak,'  &rdka,  m.  -  1)  vidi  svijetnjak. '  Rj.  v,di 
kcro«uc.  -  Mo^eS   dati  od  zlata  siniju  i  „a  njojzi 

S        c/-.  Hluga,   momak.  Rj.    ridi  i  djetic!  :,,  isp. 
eirii-,  m.  dem.  od  Hr.  Rj. 


t-isaoce,  m.  (/e»«.  od  cislo  2,  male  brojenice.  DAB 
II.  40a.  eisal-ee. 

(■Tsaoniea,  f  Anzahl  ran  drei  Faden  im  Ga^ 
tria  fda.  Rj.  ridi  cisoniea.  —  Malo  pasmo  ima  | 
cisaonica  (jedna  cisuonica  ima  3  cicc),  a  veliko  i 
Rj.  490b.  postanjctn  od  cislo  (cisal-nicai 

cislo,  «.  —  1)  broj;  die  Zahl,  Humerus:  Cut 
niti  je  8rpski  niti  zuaCi  rakam :  rukam  i  raiuin  znai 
u  nas  die  h'echnuitg,  a  (-islo  je  die  Zaiil,  Srpski  bro 
Pis.  45.  ali  opet  ^'nk  pise  rijec  cislo  mjc-ito  broj  ' 
prvo  vrijemc  po  tadasnjem  obicuju  ostalih  knjiievni 
Ijudi  osohito  za  broj  iwrina  i  za  broj  u  gramatia 
U  dodacima  k  92  i  102  iislii  novina  8rpskijeh.  Pi 
59.  .lediDStveno  i:islo  u  ienskom  rodii.  Stra;»,.  188 
833.  U  Srbskim  novinama  pod  cislom  17.  188(5,  12_ 
Vasega  _(u  preniinieianta  uvcsti  u  ci.^lo  prenumeranti 
188(5,  1514.  —  2)  u  tome  —  inurom  —  .'^mislu  fl 
gorori  se  rise  rijci:'  cislo;  )iego  u  iiekim  krajerimai 
tiaroda  zapadne  Orkre  aislo  je  sto  i  brojaDice,  brop 
nice,  citka,  kralijeS,  krlijesi,  krunica,  ocena.5i.  dem.  & 
saoce  isp.  DARj.  11.  40a. 

(■ismcnit,  adj.  koji  pazi  da  mu  je  sve  cisto.  DAIS 

11.  40a.  cis(t)menit. 

(■isnH''iika.  /'.  I'-ismenita  zena  ili  djevojka.  i.y).  cisto 
menka.  DARj.  II.  40a.  ridi  i  cistuljica,  iMstunica. 
^  ( ismcnko,  m.  cismenit  Covjek.  DARj.  11.  40a.  rid 
cistunac. 

i-Tsoniea,  /".  Rj.  vidi  fisaonica,  od  cega  je  i 
sazersi  a  t  o  u  6. 

fist,  adj.  Rj.  comp.  flstiji.  Obi.  44.  vidi  paC,  pafi 
—  1)  rein,  purus,  castm.  Rj.  «  smishi  tjelesnom,  • 
w  umnom  i  morahwm.  Cisto,  kao  brajine  gace.  Rj 
39b.  Ovaj  vojvoda  Turke  zatvora  i  za  uianje  in 
stvari  sudi,  a  za  vece,_gdje  se  tice  ci.sfo^a  suda,  saljt 
ih  kadiji.  Rj.  70a.  Cisto  zlato,  Jegrelija  Miijo!  t 
nijcsi  druma  pogodio.  Rj.  249b.  Ovijana  zcna,  t.  j 
citta  i  iirediia  u  svemu.  Ej.  43(5b.  Trunjava  voda 
t.  j.  nije  ciHa,  vec  ima  u  njoj  kojeSta.  Ej.  752b.  Bic 
jedan  vran  konj  za  ja.slima  privezan  s  cijelijem  t» 
kumom  od  cistoga  srehra.  Npr.  8.  Djeea  su  suhi  grad 
(.  .  .  grad  —  .suhi,  t.  j.  ci.H,  sam,  bez  kiJe  .  .  .)  Pod. 
59,  Kao  da  je  golub  zrno  po  zrno  birao.  (kad  se  ^ 
senicu  boce  da  kaze  da  je  rrlo  cista).  129.  Nije  ct^ 
gro5.  (nije  posao  ili  stvar  kao  5to  treba).219.  Cista  8| 
zlata  rgja  ne  hvala.  348.  Cist  kao  flinta.  (go,  siromaW. 
348.  Cist  konat  duga  Ijubav.  348.  Cistu  obrazu  mal 
vode  treba.  348.  .^aren  posao.  (nije  <;ist  kao  .sto  D 
valjalo).  351.  Divna  ti  je  brata  uzgojila  na  ci>itonu 
skutu  djerojcinu:  Xpj.  1,  4,59.  I  dovede  lazljive  svie- 
doke  i  bez  vjere  i  bez  eiste  dusc.  2,  2.  Pa  pogledaj 
cistom  redrom  nehu.  2,  299.  Ako  t'  i  jest  rodila  kra- 
Ijica  .  .  .  u  cistu  te  srilu  zavijala.  2,  407.  Udario  ae 
rukom  po  koljenu  .  .  .  na  koljenu  cista  coha  puce.  3, 
37(5.  Hi  sestra  brata  odnjijala  .  .  .  na  cistome  kril« 
gjerojaikom.  4,  29.  Saiiak  suila  preiista  (inspog^a. 
Here.  312.  Vreme  cisto  i  toplo.  Danica  5,  XXII.  (Ina 
pleraenita  i  cista  ili  prava  Ijubav  k  narodu.  Kov.  13. 
Po  cistoj  suresti  mogu  kazati.  JliloJ  IX.  Hrpska  je 
vera  prava  cista  vera.  102  (rjera  u  rjcrna  celj(aleta, 
die  Treue,  fidelitas).  V  ovakovoga  spisateija  valjalo 
bi  da  je  jezil;  pravilan,   cist  i  siadak.   Odg.  na  sitn. 

12.  Za5t*  je  ovdje  njiva  zarasla  u  korov  ...  a  onamO 
je  njiva  iistu:  same  potrcbuje  ...  da  posiju  i:isto  i 
zdravo  sjeme.  Pis.  73.  .'^rpski  je  ono,  Sto  ii^ti  narud  nai 
govori.  81.  U  Srpskom  jcziku  ima  28  prostih  gla- 
som  (t.  j.  tako  cistih,  da  se  viJe  ne  mogu  rjizdijeiiti). 
Rj.'  XXIX.  Da  djerojku  cistu  izvcdem  pred  Ilrista. 
Kor.  II.  11,  2.  Drzi  sebe  cista.  Tim.  I.  5,  22.  Eda 
li,  je  corjek  cistiji  od  tvorca  svojega?  Jov  4,  17. 
('ista  je  nauka  moja,  i  cist  sam  pred  oCima  tvojim. 
11,  4.  Besjede  (istijeli  mile  su  (Gospodu).  Pric.  15, 
26.  Uli  bratu  tako  diiboku  poboznosi  i  cisto  kajanje 
da  se  progje  svakog  niije^anja  u  drzavne  poslove.  DM. 
31.  Najiistije  srebro.  DRj.  1,  207.  jezik  kao  suza  — 


Cisfac 


—  167  — 


eitalae 


ist.  V.  ].i\7A6  2,  15.  —  2)  u  srednjem  rodu  hez  sitp- 

i^iant.  u   (teats,  s  prijcdluyom   na :    iia  cisto.  —  Dok 

ovo  na  cisto   prepise.    Otic,    na   ut.   2.   PrepiSite 

[ednu  odu  na  cisto  i  razfi-ovijetno  te  mi  je  poialjite. 

' 'ni.    l!S8(j,  8(55.  —  3)  ciat    od  m/i/:  Ostaile  cista  i 

:ava  od  gube.  Npr.  86.  (xix-i,  koji  sii  bill  sa  svijem 

feti  od  ctimoloiiicke  pcditntcrijc.  Pis.  29.  Trcba  pisati  za 

(toui.stvo,  koje  fe  bili  iiisto  od  sriju  dan<isnjijch  hudu- 

fofttwa  nasijch  70.  Tada  (\t  biti  svr.5en  i  cist  od  relihoya 

>ryestupa.    Ps.  19,  1.'!.   Ko  mo2e   rcdi:   cist  sam    od 

yeha  srojega?  Prii-.  20,  1).  —  4)  cista  iiedjelja,  prra 

\t^jelja  iisJrrsnjcga  postit :  Prva  se  iierijelja  zove  cistn. 

tj.  20b.  Tako  i  voijicii  nose  (popovi)  kasto  po  selima, 

:ao  n.  p.  oko  Roirojavljenija  i  ciste  negjeljc.  Danit-a  2, 

'112.  —  Na  cisti  p.nedjeljnil;  obiice  se  kakav  momak. 

IJJ.  ila.  i  tako  po   I'istoj    nedjelji:    cisti   ntoruk,  i-ista 

rijeda,  i  t.  d.   —  it)  udr.  ('•"i.sto.   —   a)  rein,  pure: 

tdvori  cisto    iSqjski.  Rj.  Vjenio,    cisto  i  nepokvareno 

~knpiti  (pjesme).  Npr.  IV.  Ne  znadii  pisati  cisto  Srp.ski. 

I'is.  Ki.  i^rpski   se  sovori    najcistije  i  najpravilnije  u 

llcrcefTovini   i  u  Bosni   85.   Hluge   eistijc  govoro   od 

^iispodara.    Eat  48.  —  b)  ganz   und  gur,  ordeiitlich, 

plane:  i^-isto  me  uplasi,  cisto  me  prevari.    Rj.  gotovo. 

I'.c/.  je  tako  opreden  i  otkan  da  cisto  zubori.  Rj.  Klla. 

\li  mu  ijisto  zao  bude.  Npr.  89.  Devojka  iza  velikoga 

-iiaha  <-isto  se  obeznani  kad  vidi.  l.'il.  Imao  je  svoga 

konja  i  taljig-e,  i  cisto  se  bio  pojrospodio.  Npj.'  4,  XII. 

'  isto  skup  je   danas   na  Cetinju.  Npj.  5,  485.  (Jisto 

me  je  slid,  da  ovako  mabi  stvar  tako  dngo  od  mene 

I' ekujete.    8tar.    14,    197.   Gagic^'  je  cisto   plakao  od 

hlosti.  Stvai.  188(5.  702. 

('•islae,  iMsca   (Cistae,    elscal,  m.  —  1)   (u  Srijemu) 

iji'  koje   pod   kvockora    odlezi  ono  vrijeme,  za  koje 

.-<-■  pilier  izlegu,  pa  niti   se  iz  njega  .ito  izleze,  niti  se 

Ipofiiuti,   nego    ostane    cisto.   Rj.    —   2)   (u    i?rijenui1 

nokaka  trava  (bijeloga  cvijeta)   koju  zeue  kiihajn  pa 

tm  vodom  innivaju  djecu  od  uroka,  der  Zist,  sta- 

■/in   (recta   L.    Kj.''),   sideritis  (?).    Rj.  —   H)  c'istac! 

iiiterj.   auf  und   daron,   fugam   cepit.   Rj.   reee  se  u 

siili,  lad  se   hoce  da   kaze,   da  tko  hjen;_  kao  da  je 

nsialo  od  njega  Cisto  mjesto  gdje  je  bio.  Cistae  kolo- 

Migjal  (Bje?.i !  uteee!).  Posl  348.  isp.  nzrike  s  takrim 

ii'i>:t.  i'u.5kae,  (5ntkac,  krkac,  Ijoskac,  micac.  pljeskac, 

|iljnskae,  puekao,  .sutkac,  vostac,  zveokac. 

I'-istikiica,  /'.  die  das  Haas  rciuigl,  pnrgatrix  domi: 

kad  svatovi  povedu  djevojku  (u  Srijemu)  svirac  stane 

-\ir.ati,  a  oni   pjevaju:   Jao  na.^a  cistikuco!  Jao  nala 

-  idopero!  (  t.  d.  Rj.  :enska  koja  cisti  kucu. — cisti- 

kiit'a.  imperatir  s  imenicom.  tako  slozene  rijeci  6ui'- 

kapa,  deri-gnsa,  drazi-vaJka,   grabi-kapa,  hlapi-muha, 

i^pi-cntura,  izjedi-pogaea,  kradi-koza,  lorai-gora,  mami- 

i^i'ra.  nadri-knjiga,  pleti-kosa,  razvrz'-igra,  svrzi-brada, 

'  '  i-kura,  5or'-kapa,  vuei-batina,  i  t.  d. 

I  Tstilica,   /".   n.  p.  topovska,   der  M'ischer,  Wiscli- 

:iit'H.  peniculus  perticatits.   Rj.  orugje  kojim  se  sto 

■  :<ti,  n.  p.  top. 

i"-istilo,    n.  —  1)  purqatorium.   —  2)   Hjek   kojim 
-'   risti  zeludac.  DARj.  II.  44b. 
I'istina,   /'    Rj.    —    /.   konkretno:  stvar   eista.   — 

1)  das  freie  Feld,  Wiesc,  campjus  Idier  (ah  aedihus). 
Rj.  poljc  otvoreno,  nic.im  nezaklonjeno :  Paljika.  mjesto 
gdje  je  suma  izgorela  pa  ostala  eistina.  Rj.  486a.  — 

2)  (u  8rijemu  i  u  BaOkoj)  sama  (cista)  Seuica,  reiner 
M^eizen.triticum  piirum.  Rj.  —  J  I.  apstraktno:  stanje 
u  kom  je  sto  cisto,  Oistot^a.  DARj.  II.  44b.:  Sve  t^emo 
iia  po  i'istini  kazat".  ^I'ep.  mal.  (j4. 

I'lstiti,  cLstim,  Kj.  r.  impf.  v.  pf.  sloz.  iz-eistiti,  o-, 
po-,  pre-,  pro-,  raz-;  r.  impf.  sloz.  ocis(''ati.  preeisdati; 
ofis(?avati,  pre-,  pro-.  —  1)  reiniyen,  purgo.  Rj.  — 
2)  kehren,  purgo  scopis,  cf.  mesti.  Rj.  —  3)  top, 
u-ischen,  pargo  peniculo  pcrticato.  — primjeri  sa  1 — 3: 
^rijetliti,  vidi  mesti,  cistiti,  n.  p.  kucu,  dvor  Rj.  670b. 
Sto  nisi  moju  kolibu  pocistila?  Nisam  ni  kod  kuce 
cistila.  Npr.  143 :   Dve   devojke,   sto   ciste  sav  grad 


svojim  rukama  .  .  .  za  to  im  treba  dati  po  metlu.  239. 
Cisti  pute  dobroj  sre<'i.  nPosI.  13.  Prstima  prihvata 
za  svoje  haljinc,  kao  da  ih  od  nesta  ci.tii,  i  ono  baea 
na  zemlju.  Npj.  1,  184  (Vuk).  .Vko  si  mi  gje  donio 
zlata,  ja  aam  zlato  u  jagluku  vezla,  tvoje  lice  i  moje 
cistila.  Here.  109.  Treba  cistiti  jezik  od  tugjili  rijciSi. 
Rj.'  XX.  Guhave  cistite.  Mat.  10,  8.  Cistite  s  polja 
casu  i  zdjelu.  23.  25.  sa  se,  rejleks.  C'iganin  se  mrci 
da  mu  je  bolje.  (dnigi  se  Ijudi  pern  i  ciste,  a  Ciganin 
sc  knjiu'i  mrei  da  l)i  5to  zasbi?,io).  Posl.  344.  Zinia 
popuSta  i  vreme  se  cisti.  Daniea  5,  21.  sa  se,  pass.: 
Na  1\oi\(, .  .  .  sofra  se  ne  di^e  (niti  se  kuca  cisti)  za 
tri  dana.  Rj.  35a.  SveStenik  koji  ga  (gubavca)  cisti 
neka  postavi  onoga  koji  se  cisti  zajedno  s  tijem  stva- 
rima  .  .  .  sve.Henik  oeistic'^e  onoga  koji  sc  cisti  od  svoje 
necistotc.  Mojs.  III.  14,  11.  19. 
(•Tst(>,  Rj.  adv.  ridi  cist  5. 

M.stfica.  /'.  Rj.  vidi  Cistota.  —  Cistoiui  je  Bogu 
mila.  DPosl.  13.  rijeci  s  takim  nast.  kod  bistro<'a. 

<-ist<>iiu>iika,  f.:  Cistomcnka  Mara  naSla  cesalj  u 
surutki.  (kad  se  ko  hVali  da  je  cist,  a  nije).  Posl. 
348.  zenska  koja  yleda  da  joj  je  sve  cisto.  akc.  od 
Danicica,  ARj.  11.  4(;a.  vidi  cismenka,  i  syn.  ondje. 
fistosnlacaa.,  tM8tosrda(''na,  adj.  cisto-srdacan,  od 
iisfa  srca.  —  Cistosrda(''na  ispovijest.  natpis  pjesmi 
Npj.  1,  377.  akc.  od  Danicica,  ARj.  II.  46b.  isp. 
iskren,  i.stinit,  prostodusan. 

(■ist^ta,  /'.  Rj.  vidi  ('■i.stot''a.  —  1)  die  Reinheit, 
pur  it  as.  Rj.  stanje  u  kojem  je  sto  cisto  u  umnom 
smislu.  vidi  i  cistina  11.  —  Ko  ne  ima  od  srca  po- 
roda,  ev'  sad  nioze  srce  otvoriti,  kupit'  sina  ili  milu 
cercu,  svoju  dnm  rrci  u  cistotu.  Npj.  4,  201.  Da  se 
u  svakome  jeziku  pazi  na  praviluost,  na  cistotu  i 
na  osobine  njegovc.  Pis.  24.  Evo  nas  kod  cistote  jeziku. 
Bukv.  21.  Pavle  govoraSe  o  pravdi  i  o  cistoti  i  o 
sndu  koji  ce  biti.  Djel.  Ap.  24,  25.  Znam  da  si 
ncinio  u  cistoti  srca  srojcga.  Mojs.  I.  20,  (5.  — 
2)  Bcinlichkeit,  mnnditia.  stanje  u  kojem  je  .Ho  cisto 
u  tjelesnotn  smislu.  vidi  snaga  3.  —  rijeci  s  takim 
nast.  divota,  dobrota,  ghihota,  grjehota,  jakota,  jas- 
nota,  krasota,  Ijepota,  Ijudskota,  mekot.a,  milota,  mi- 
rota,  mudrota,  ujemota,  prostota,  sramota,  strahota, 
suhota,  Sljepota,  tegota,  tjeskota,  i  t.  d. 

eistrtljica,   /".    ienn  koja  cisto   drii  ku(!u   i    sebe. 

DARj.  II.  46b.  ridi  cistuniea,  cistomenka,  cismenka. 

cistfiiiac,  cistiinca,  m.  Oovjek  koji  pazi  na  cistotu 

i  sam  se  cisto  nosi.  DARj.  11.  46b.  vidi  cismenko. 

eisthnifa,  f.  vidi  fiistuljica,   i  syn.   ondje.  DARj. 

11.  46b. 

e'i.scenje,  n.  Rj.  verbal,  od  Cistiti.  radnja  kojom  tko 
cisti  sto.  isp.  snazenje,  m&tenje,  svijetljenje.  —  Sto  se 
tice  ciscenja  jczika  od  tugji  rijeci,  to  je  niizno  .  .  . 
Nov.  Srb.  1817,  536.  U  svetinju  da  ne  ide  i^zena) 
dok  se  ne   navrse   dani  ciscenja   njezitia.   JIojs.  III. 

12,  4.  C'itajn  se  dva  clanka  .  .  .  o  Bo2jim  obricanjima. 
Izrailju  i  o  i-iscenju.  DP.  86. 

fif,  cita,  adj.  DARj.  II.  47a.  u  Rj.  u  slozenijem 
o}ilicima. :  C'h\,  luta,  c'ito,  (osobito  u  Bosni)  n.  p.  Citi 
on,  ganz,  integer,  rerus,  e.v  asse.  cf.  isti.  Rj.  ridi  i 
isti  istovetni,  puki,  pukahui,  pukasti,  suiti.  kaze  se 
onome  koji  jc  tako  nalik  na  drugoga,  da  je  sasma 
kao  on. 

citaf,  fitilca,  m.  tko  cita,  der  Leser,  lector:  Obje 
strane  odgovarajn  citam,  koji  na  glas  cita  pjesmu. 
DP.  155.  (•/(//  catac,  i  syn.  ondje. 

eitak,  citka,  adj.  sto  se  moze  (lalco)  citati,  lesbar, 
leserlich.  —  Eiikopis  mu  je  bio  citak.  Zim.  5.  adv. 
U  korekturnim  tabacima  cifre  ne  izlaze  cUko.  Mil.  XII. 

f-it<\kinja,  /'.  kapa  kakvu  nose  popovi  i  gdjekoji 
drug!  Ijudi  u  Srbiji.  DARj.  II.  47a.  —  Pop  Mata 
skide  svoju  citakinju  i  poljubi  se  s  kmetom.  Zim.  19. 

eitalai',  citaoca,  m.  vidi  catac,  i  syn.  ondje.  Bes- 
pristrastan  citalac.  (3dbr.  od  rnz.  13.  Ti  mali  citaoce! 
nijesi  izimiio  svjetske  istorije.   Priprava  55.    Citaoca 


r-itaiika 


—  168  — 


fiviitarcMijc 


moliin.  l">Rj.  1,  X.  Slabo  poka/.uje  ono  Jto  cUnhic 
i-oka.  Had  2,  liH.  rijeci  s  takiiii  iiast.  kwl  luvalac. 
filankil. /'.  knjinu  za  citdiijt:  Ltscbuch.  —  Mogle  bi 
se  sjistavili  citankf  u.  uarodnih  umotvorina.  Zlos.  2tili. 
:u  naiit.  i.ip.  i^raiika,  pijanka,  pjevanka. 

ritaiUCi  »••  '■•<''  <>at'enje.  Kj.  rerhul.  od  citati,  l;oje 
ridi.  ruii  •  i^tanje,  t  .s\i/ii .  oiidje.  —  .Sto  se  ^skupi 
od  nurijaia  i  od  eittiiiju  violititva.  Rj.  39ob.  8to  je 
joJ  sva  iSrpska  kiijifra  «  iitanju  cuslovcu  I  psaltiro. 
l)aiiica  9,  '2.  U  petak  I'u  vain  poslali  reeenzije;  pri- 
pravite  se  :a  rituiije.  Straz.  ISStl,  17()8. 

{■itiltclj,  III.  tko  citd,  der  Leser,  lector,  vidi  fiatac, 
I  ,si/ii.  iiiidje.  rijeci  .<  tnkim  nast.  kod  boditelj.  — 
Da  bi  ('■itdltlj  odiiudi  po/.uati  moo:ao  Jto  je  poslovica 
narodna.  Posl.  Vlll.  NajviSe  uaMjeh  spisatelja  i  cita- 
tcljit  govore,  da  .  .  .  Pis.  5.  Blasonaklonjeni  citatelju! 
Spisi  1,  5. 

(■itnti,  tarn,  r.  inipf.  vidi  catiti.  Rj.  lidi  i  Catali, 
i"  syn.  oiidjc.  v.  pf.  sloi.  otitaxi,  preOitati.  prot'itati;  v. 
impf.  slo:.  preOitavati,  pro<?itavati.  —  Gdjekoji  popovi 
i  kahigjeri  nocu  vHiijU';i  nektike  niolHrc  od  zakliiijanja 
zaklinjii  sjavole.  Rj.  177a.  Zna  kujioru  (t.  j.  <:ituti  i 
pisatit.  Rj.  28()a.  Valjalo  bi  mu  L-ituli  veliku  molitiH. 
(kad  koji  Jto  liido  jrovori,  kao  da  nije  pri  sebi).  Posl. 
31.  Take  je  znao  redom  jrovoriti  kao  da  cita  is  knjiije. 
Sovj  7l3.  Jui'C  Slim  (iitijiiu  iHiio  ode.  Straz.  188G, 
60i>.  .fu  se,  puss. :  Molitva  koja  se  cita  holcsnicima. 
Rj.  74a.  Da  se  ne  hi .  .  .  citalo  u  dva  sloga.  Opit.  XI. 

fHav,  adj.  gam,  integer;  unverletit,  integer.  Idi 
dok  si  i-itav  (dok  ti  se  nije  5to  ncpovoljno  dogodilo), 
migra,  si  salnis  c^se  xis.  Rj.  Stelja,  koja  je  od  klasnja 

□alozena  uzduz  iitaiuiii  slaniom.  Rj.  GG3a.  Ona 
zdrava  citara  zaiJte  grozgja  da  jede.  Rj.  724a.  Jedui 
sekii,  jedni  mere,  jediii  novce  primajii,  Ijiidi  rade, 
selo  cituvo.  Xpr.  80.  Jesi  li  Htav?  (gledaj :  Jesi  li 
pri  sebi?).  Posl.  114.  Citara  kuleda.  (kad  mnogo  Ijudi 
u  gomili  ide).  348.  Vide(';i  Nijeinci,  da  to  nije  Sala, 
nego  da  se  t-ituv  rat  otvorio  ua  granici.  Daniea  3, 
185.  Prem  da  je  .Takov  iinao  citaim  vojsku,  a  Ciu- 
eija  sanio  tri  iiiomka.  3,  20.o.  Uzice,  u  kome  su  se 
nekakav  Omer-aga  i  Bego  Novljanin  .  .  .  citave  da- 
hijc  iiacMiiili.  :>,  35.  Tako  se  porne  o  tome  .  .  .  citava 
Tuspra.  Pis.  23.  Jovan  Had?.ii',  koji  izgovori  cituvti 
prcdikii,  kako ...  28.  Nekolika  mjeacia  mauje  od 
citatijeh  10  godina.  Sovj.  12.  Kad  bi  se  to  htjelo 
iipravo  opisati  .  .  .  valjalo  bi  napisati  citav  poreliki 
Hunnk.  .37.  (iovorio  jc  o  torn  iiitaro  '/s  sata.  Straz. 
188<j,  V>^>i.  N'flika  kujiga  na  citavom  listu  (in  folio 
—  na  polovini  tabaka).  1887,  175.  Isav  refie:  $ta  ce 
ti  iHata  rojska  ona  kojn  sretoh?  Mojs.  I.  33,  8. 

fill,  ta,  to,  Rj.    ridi  eit. 

rlllkii,  f.  ridi  brojenice.  ridi  cislo  2  fi  siin.  ondje), 
:■  bijiiii  je  jednoga  postanja.  isp.  DARj.  U.  49a. 

lilliit'ar.  «i.  (/.  citlugdzija.  Kj. 

i-i(liii'-r-iijf,  n.  rerbal.  od  eillufiiti.  Kj. 

I'illiirili,  nm,  v.  impf.  unter  citliik  hringen,  vc- 
i-tigali  fitluk  dicto  suhjiccrc.  Rj.  2>"dcrgarati  pud  te- 
rete koji  su  «  iitluku:  Pocne  ijude  na  silu  citluiiti. 
Daniea  3,  148. 

(■illii^d^.ija,*  m.  ja  ne  znam  upravo  ili  je  citlug- 
diija  •'•itliik-sahibija  ili  je  ('ilVija.  cf.  citliik.  Rj.  Citluk- 
dzija,  .<  promjciwm  glusa  k  pred  dz  na  g.  ridi  Oi- 
lliioar. 

fUliik,*  m.  fitluk  se  u  Srbiji  zove  ono  selo  koje 
Odim  spahije  ima  jo5  jednoga  gospodara.  (Jo.spodar 
"<•  •itluka  zovc  se  Turskom  rijeci  citluk-sakihija, 
Ijudi  koji  Hjedc  na  njegovu  iitluku  njegove  su  tif- 
i-ije  ili  (kao  5to  se  u  Bosni  govori)  kmeti,  a  on  je 
njihov  aga  ili  gospodar.  Rj.  vidi  ('■ivlak.  —  »Evo  tebi 
tn  slolin'  diikata,  i  joS  vifte  Htluk  na  Zagorju.«  Pre- 
van  «e,  ialo^na  mu  majka!  Ne  vara  se  Pilip  na  du- 
kaie,  ve«3  na  Vjepi  ciiluk  na  Zagorju.  Npj.  1,  4li4. 
Da  je  bilo  mnogo  nela  pod  citlucima.  Slav.  Bibl.  1, 


8G.  Da  su   i    liri.^t'aiii  .  .  .  bili    dodrzali    po    nekoliko 
kui'ii  svojoga  t'itlaka.  1,  88.  —  (•/'(/(  fivlak. 

Mtluk-sahibija,*  m.  cf.  citluk.  Rj.  g  spodar  oA 
citluka. 

«-itina,*  /".  neka  zuta  i-ipka.  D.VRj.  II.  I'.tb. 
t-itiiiati.  (■•ituiam,  r.  impf.  .siti  tako  da  slraue,  koje 
se  saslavljaju,  no  dogju  sasvijem  jedna  do  druge, 
nego  da  se  megju  njinia  ispreplela.  DARj.  II.  4yb, 
(■itiila,  /'.  dcr  Zcttcl  dcr  Vcrstorhenen,  derglcichen 
jedes  Haun  fiihrt,  und  am  z,iduiniec-Fest  dcm  Geist- 
lichen  mittlieilt,  damit  er  dvraclbcn  namcntlich  qt- 
denkc,  catalogxts  dcfunctorum  familiue.  Rj.  —  (Na 
zaduSuice)  obii-no  svaki  covjek  svima  mrtviuia  svo^ 
jijem,  koje  on  paiuti  ili  ima  zapisane  u  ciiiili,  n*- 
cini  po  svijeeii  voJtanu  .  .  .  i  zapali  te  izgore  mrtvima 
za  du5u  .  .  .  Ako  li  jo  blizu  namastir  ili  erkva,  oiida 
se  te  svijece  odnesu  onamo,  i  svaki  Si-ojii  tititlii  da 
sveiteniku  te  svc  mrtve  spomene  na  sluzbi.  Kj.  17.'!b. 
cedulja  u  kojoj  .sit  zapi>:ani  nirtri.  pustanjcin  ud  Lalin. 
schedula  kao  i  cedulja. 

('iva,  m.  (ist.)  hyp.  od  t  ivutin.  Rj.  voc.  C  ivo. 

i-ivcija,  m.  vidi  cilcija.  corjek  ko,:i  sjedi  na  (-itluku 
(a  Bosiii),  kiiiet.  —  IzagnaJe  base  i  subasc,  a  civiije 
age  poturiSe,  ote.^e  im  metle  i  lopate.  Npj.  4,  433. 

eivija,*  /'.  Rj.  ridi  vida.  dem.  civijca.  —  1)  der 
Nagel,  clavus.  Rj.  /,/(/(.  Civinjak,  svrdao,  Sto  se  vrte 
rupe  za  iirijc.  Rj.  824b.  t  iviluk,  cirija,  o  kojoj  sc 
vjesa  oruzje  i  drugo  kojesta.  Npj.'  2,  305.  —  ^)  der 
ScliraHlDtagcl,  trochlea.  Kj. 

eivij.injt',  n.  rerhul.  supstaiit.  od  civijati.  radiija 
kojoin  tko  ('iviju  sto. 

civijati,  civijam,  if  narodnoj  pjesmi :  Kad  su  Aiigja 
razljutila,  slamkom  vrata  kapijala  a  kanate  civijala. 
Here.  277.  JJanicic,  od  kojega  je  i  akc,  ARj.  5()b. 
hiljczi,  da  jc  glagol  impf.  a  da  znaci  civijom  za- 
prijeti.  po  tome  ce  hiti  glagol  impf  i  pf 

(•ivTjca,  /'-  dem.  od  eivija.  Rj. 

civiliik,  m.  Nagel  (Kleider  daran  zu  hiingen), 
claws.  Rj.  poduga  daska  ili  gvo^gje  s  njekoliko  ctrija, 
Sto  se  zakiva  za  zid  da  se  vjesa  5to.  Danicic,  ARj. 
II.  51a.  vidi  klinarica.  isp.  cukalj  2.  —  Fati  britku  sa- 
blju  s  civiluka.  Npj.  2,  239.  Pa  dohvati  -s  cirilitka 
no?,e.  Here.  97.  Ne  ce  Jovo  k  mlagjahnoj  gjevojci, 
no  s'  privuce  zlatnu  cirilnkn,  te  uzima  perna  buzdo- 
vaua.  184. 

civinjak,  m.  svrdao,  Sto  se  vrte  rupe  za  civije 
(kod  kola  volujskijeh),  dcr  Bohrer  fiir  Nagellocher, 
terchra  minor  jiro  ilarontm   riis.  Rj. 

civit,*   m.    der  Indigo,   indicum.    Rj.    —    Civit 
karaboju  (pazariti,   t.  j.  kako  jedno   onako   i  drugo] 
Posl.  34G.  .      .  .       ; 

clvitar,  m.  der  Indigoknhner,  rcnditor  indici.  Rj 
tko  /irudaje  i-ivit. 

cividijak,  hi.  der  Indigotupf,  olla  coiptendo  indico.^ 
Rj.  lonac  u  kojcm  se  kuha  civit. 

civlak,  m.  (u  C.  G.)  vidi  citluk:  .Sto  ponesc  »■  c 
vlaka  v.<enicu.  Rj. 

c'ivla,  /'.  mala  smokva  duna  rcpa,  luijpoznija.  DARj 
II.  51a. 

civo,  n.  tc.xtura,  tkanje,  Sto  se  ce  (tka).  u  naSe  vi 
jeme  u  Hrbiji.  od  tkali,  ('emu  ,'c  k  pred  i  postalo  (■  pS 
pred  njim  otpalo  t.  D.\Rj.  II.  51a.  od  tkivo  —  tcivo  — 
fivo.  I'iWt  ikauiiia,  ikauje  2.  das  (Icicehc:  Kad  tkaija 
ne  ce,  ona  sve  to  pokrijo  jednom  velikom  boScom... 
da  prah  ne  pada  na  c'i'co.  Zlos.  32G.  —  rijeci  s  tukim 
nast.  cidi  udivo,  plvo,  i  kod  jedivo. 
.  Civiiciid,  f.Junge  ■Judcn,  pneri  Judaci.  Rj.  mladi 
Cirmti,  djeca  Civiitska. 

Civilt,  m.  vidi  Civutin.  hgp.  Civa. 

civiiti^iia,*  f.  das  Judenquartier,  Judenviertel,rcgio 
Judaeorum.  Rj.  kraj  kakoga  mjesta  ydje  sive  Ciruti. 
—  rijeci  s  takim  nast.  vidi  kod  amana. 

civu(:irf'iij«,  n.  das  Handeln  trie  ein  Jude,  vitit 
judaica.  Rj.  verbid,  od  civutariti,  koje  vidi. 


ririitiiriti 


169  — 


j^IankoTit 


r-iviitiiri(i,  civtitarim,  r.  Impf.  Jiideiiliandel  treihen, 
i/K  rcntiintiiijwhiicam  cxercco.  Rj.  trijovati  I'ao  Civutin. 
(iviitiii,*  m.  iler  Jitdi;  Judiicus.  lij.  fj(ivori  se  pu- 
iiiij^u'se  zu  jwrufju:  (tie,  ii  ovome  sclu  Civntin  };'rk ! 
Kj.  102a.  Okrojsti,  koji  je  obrezan,  n.  jj.  Tiirc-in  ili 
I'initiii.  Rj.  ■l.Oda.  doluzi  u  jednini  i  bez  in:  I  ulivati 
'■:ira  .Tevrcjina,  tp  ga  uuu'i  raiikani'  svakojakim;  al' 
jc  tvrda  vera  u  Cirutii,  na  mukain'  I'e  care  umrijeti, 
'  asiiih  krsta  ne  fe  prokazati.  Npj.  2,  S().  —  nijesto  v 
iltiriiri  St:  i  f.  ('if'utin,  i  taka  i  sw  rijeci  od  ore  cctc. 
v(/;(.  villi  laid  (  ifiiliii. 

riviitilKiv,  itdj.  Rj.  s(»  pripada  civuiimi. 
Cn  III kii,  /'.  Jiidin,  Judaicii  mulier.  Rj._l)oirjc  Filiks 
,  >a   Driisilom  zenoni  svojom.  koja  bjeJe   Cirntka.  Xovi 
I  /avj.  Djcl.  Ap.  24,  21.  ridi  Izraelka,  Izrailjka,  Jevrejka, 
.lulkinja. 

("iviitskT,   adj.  jiidiitch,  jtidaictis.  Rj.  Uto  pripada 

I'irutiiiia:   Uvati    sra    Cirtifska   jjroznica.  Npj.  3,  258 

celik   stridi).    adr.    Sabra    ih    na    nije.sto,   kojo  sc 

I'irntski  /.ove  Anuafredon.  Novi  Zavj.  (_)tkriv.   Hi,  Hi. 

liili  Cii'iilski,  Jevrejski,  Zidovski. 

r'izniii.*  /'.  (pi.  yen.  ("•■izaina)  dcr  Stiefel,  caliyu.  Rj. 
ditn.  ("izmiya.  —  Sail,  kabip,  na  kome  i'e  ciste  cizmc. 
Kj."  iSt;2a.  .'^andaska,  ona  da.ii'ica  Sto  se  inetne  u  srijedu, 
kad  se  cizme  nidiijaju  na  san.  Rj.'  8(J2a.  U  moje 
ri:vic  crn  frjon  (a  ^enskinje  rekne  cipele  mjesto  cizmc). 
•  ili'daj:  Luk  ti  u  oOi !  I'osl.  S'do  (kad  se  ko  renin 
/.aiHidi  —  kao  da  ne  bi  urekao.  171).  Obnvnf  dijete 
((  Marka  Kraljevida  cizme.  DPosl.  ,S7.  Stala  si  mi  na 
iiDirn  i  na  cizmu  crreiiu.  Npj.  I,  17i).  Zutc  cizme  do 
koljena,  voleo  b'  ih  izuvati.  1,  811.  Cizme  su  mu 
-rchrom  jxitkocnne.  2,  483.  Da  s'  o<imori,  da  mu  inzmc 
N/i/«M.-2,  528.  tndi  skornja,  Skoriija.  ifiji.  cipela,  orevlja; 
]iosto,  postola. 

t'-iziiiar,  ('iznii'ira,  m.  dcr  Stiefelmacher,  atitur.  opifex 
'  iiliii!ih(niiii.  Kj.  fku  ijradi  cizme.  vidi  cizmedzija.  isp. 
ripeUir,  crevljar,  postolar.  —  Rickija,  f'im  cizmuri  si- 
ji'ku  kozu.  Rj.  28a.    Dervis  od  a;voigja,  kao  Jiljak  u 
rizmara,   opani'ara  i  curcija.    Rj.    lltib.    Mijolj,   maj- 
slorski  tezjnj,  ili  kod   (■izmiira  panj.  Rj.  35(ib.  Podaj 
(rizine)  I'iziiiarx,  noka  ndari  peudzeta.  Rj.  194a. 
(•iziiiart'v,  ri/.iiiarov,  adj.  Rj.  sto  pripada  cizmaru. 
(•iziiiilricii,  i-iziiiarkii,  /.  Rj.  cizmareva  zena. 
(■i'/.iii:\rliik,*  m.  das  Scliitsterhandwerk,  ars  sutoriu. 
i;j.  cizniai'-hik   (za  Turr:ki  luist.  bik  inj).  abadzihik), 
:  irmar^ki  zaiinf. 

<-iziiiar><ki,   adj.   der  Stiefelmacher,  autoriits,  cali- 
ihiriuK.  Rj.   ko  pripada  cizmarima   ili  c'izmaru  ko- 
jriim  gild. 
("•izini'dzija,*  m    ridi  rizmar.  Rj. 
(•iziiu'iika,  /'.  iine  ovci  koja  iuia  papke  kao  cizme. 
l>ARj.  II.  52b. 
(■'iziiiica,  *.  dem.  od  ciznia.  Rj. 
(•kilkljanjc.    ».  das  Kitzehi,  titillatio.  Rj.  rerhal. 
ml  ckakljati.  riidiiju  kojom  tko  ckaklja. 

('k:\kljati,  kljiini,  r.  impf.  kitzelii,  titillo.  Rj.  ridi 
ikaklji(i,  sk.akljati,  skakljiti,  cjalicati,  policati.  —  po- 
•ildlo  od  skakljati  promijenivsi  i  pred  k  na  6.  isj).'  i 
I'kalja,  ckola,  ckoljka,  i  t.  d. 

('•ki'ikljf'iijc,  n.   indi  ckakljaiije.   Rj.  J  syn.   ondje. 

i-ki'ikljili,   kljnn,   vidi  Okakljati.  Rj.  i  syn.   ondje. 

i-kakljiv,  adj.  kitzelich,  titillationem    iiegre  susti- 

iicns;  ckakljirn  oka  (n.  p.  zena  ili  djevojka),  rcitzhar, 

ion  riel  Tempcraiiient.  Rj.  vidi  skakljiv,  tugaljiv.  koji 

ti  sko  podnosi  ckakljanje. 

t-kalj .  ckalja,  m.  die  ireisse  Distcl,  onopordon 
•  iiiinthiwm  Linn.  Rj.  hiljka.  ridi  ceSlja,  cesljika;  ^e- 
-Ijuga.  —  Blahiii  ikalj.  die  Kardobenedikte,  cen- 
uuirea  benedicta.  Rj.  30b.  BjeSe  sve  zaraslo  u  trnje 
i  sve  pokrio  ckalj.  Pric.  21,  31.  Ne  <-e  se  (vinograd) 
iczati  ni  kopati,  nego  ce  rasti  ckulj  i  trnje.  Is.  5,  (j. 
I'mje  (e  i  ckalj  rasti  po  oltarima  njibovijem.  Os. 
10,  8. 


(■kalja,  /'.  das  Kreh.iloch,  die  Krehshuhle,  carerna 
caiirri,  cf.  skalja.  Rj.  rapa  racja.  dem.  ('■kaljica. 

rkaljica,  /'.  dem.  ml  ckalja.  Rj.  rnpica  racja. 

(•krtnjc,  ((.  villi  cackanje.  Rj. 

("•ki'ili,  ck.am,  ridi  6i(5kati.  Rj.  cistiti  sto,  n.  p.  zuhe, 
zahiidajiuH  cim  u  njili.  vidi  i  grgati.  v.  pf.  nloz.  na- 
ckali,  pr6-,  zil-. 

(■k&la,  f.  vidi  Skola  (mit  alien  Ahlcituwjcn).  Rj. 
kao  Ho  se  mjesto  Skola  i/oi-ori  i  I'kola ,  tako  .se  i 
ostale  rijeci  koje  pripadnju  ceti  rijeci  Jkola,  mjeslo 
Jko  piicinju  i  sloijom  cko,  n.  p.  ckolarica  i  t.  d. 

('■koljka,  /'.    (,'((//  Skoljka.  Rj.  die  Muschel,  concha. 

(•kriijiliijc.  n.  das  Sclinhen  (der  Haul),  rasio.  Rj. 
rerhal.  od  ckrnjati.  rndnja  kojom  tko  ikrnja  kohl. 
vtdi  leSenje. 

ckrnjati,  njam,  v.  impf.  t.  j.  koiSe.  die  zu  flerbende 
Haut  schaben,  fleischen,  -tciibo,  cf.  leSiti.  Rj.  strugati 
kozu  priJK  sto  ce  se  iiniti. 

i-kvar,  m.  —  J)  (u  Risnu)  vidi  kvar.  Ej.  vidi  i 
slcta.  —  '2)  u  pjesuii.  mjesto  doliii  ili  sicar:  A  ja 
odoh  zelenijcm  lugom,  ne  6e  li  nam  sre(?a  donijeli, 
da  mi  kakva  ckriira  ueinimo.  Rj.  ridi  i  (;elepir,  i 
syn.  ondje. 

(■kvflj,  m.  (u  C  G.)  nekaka  crna  tica  koliko  kos, 
eine  Art    Voijel,  avis  genus.  Rj.  isp.  cvrljak,  hvrljak. 

rliill,  m.  (loc.  cldnu).  Rj.  pi.  now.  clani,  clanovi, 
gen.  cliliia,  clanova.  Dauicic,  ARj.  II.  53a.  —  J)  der 
Abschnitt  (die  Abtheilung)  des  Weingartcns,  scg- 
mentum  (regio)  rineae.  Rj.  ridt  prijegon  2.  sraki  od 
glavnijeh  dijcl  va  na  koje  se  rinograd  stazama  raz- 
djeljiije:  Kad  ka?,emo  clan  i  I'lanak  a  vinogradu,  za 
.4to  da  ne  kazemo  clan  i  n  ovome  znafenjn?  Pis.  23 
(clan  dnistva,  nijesto  i-len,  kao  5to  se  pisalo  Slaveno- 
srpski).  —  2)  vidi  clanak:  Dok  t'  opanii  noge  do 
Hanova.  Rj.  glezanj,  der  Knikhel,  tains.  —  3)  svaki 
od  dijelova  na  koje  se  dijeli  Ho  napisano,  der  Ar- 
tikel:  Clanovi  BukreSkoga  mira.  MiloS  141.  Clanovi 
\  u  proJeniju.  149.  Clan  Akermanskoga  dogovora.  151. 
—  4)  jedan  izmcgju  ostalijeh  n  druHrn  k  tkom  :  Cla- 
\  novi  velikoga  siida.  MiloS  193.  3Iiitica  je  Srp.'ika 
preporucila  .  .  .  da  u  dogovoru  jo5  sa  njekoHko  njc- 
zinijeh  clanura.  Pis.  3.  Kao  clan  drustva  toga.  22. 
Da  se  u  svakoj  nahiji  postavi  pravi  sud  od  tri  sudije 
(predsjeduika  i  dva  iluna)  i  jednoga  pisara  .  .  .  od- 
regjeno  bilo  na  godinu  .  .  .  clanovima  i  sekretaru  po 
300  (grosa).  Sovj.  10.  Vec  clanori  jednoga  doma  ili 
sami  Nemanjici  trazahu  stariji  dio.  DM.  18.  KrSdaniu 
(t.  j.  clan  jcresi  patareuske).  273.  Kut^a  je  bila  jedno 
cijelo  tijelo,  kojeniu.  clanovi  iijedinjeni  .  .  .  trebase 
da  .  .  .  296.  U  crkvi  .  .  .  zbor  vjernijeh  clanora  jed- 
noga tijelii,  kojemu  je  glava   sam  Ilristos.  DP.  33G. 

(•hhiak,  ck'mka,  m.  —  1)  der  Kniichcl,  talus.  Rj. 
vidi  clan  2,  glezanj.  Lezi  med  po  dolu  do  clanka,  a. 
po  brdu  do  koljena.  Npr.  IGl.  —  2)  kiio  clan  3: 
sraki  od  dijelova  na  koje  .ie  dijeli  sto  napisano:  All 
kako  6e  se  rijeci  .  .  sloziti  s  nekim  clancima  mljet- 
skoga  stutnta.  DM.  204.  Mjesto  liturgije  citaju  se 
samo  casovi  s  veCerujom  i  dva  clanka  iz  prorostra 
proroka  Joila  o  postu  i  o  sudu.  DP.  86.  —  S)  napi- 
sano '0  i-emu^  sto  god  malo  a  cijelo,  kao  n.  p.  n  novi- 
nama  sto  se  pise,  der  Artikel:  U  Ijetopis  (a  i  u  na- 
rodni  list  i  u  novine.?)  clanke  slaii.  Pis.  8.  Ja  sam 
napisao  o  ovijem  razlikama  porcUki  clanak.  22.  Pisu 
clanke  za  Zorii  Dalmatiuskii.  Slav.  Bibl.  1,  90.  Va- 
Ijalo  bi  napisati  i}itar  povcliki  clanak.  Sovj.  37.  Srbski 
akcenti.  Napisao  Gj.  Danicit^-.  Clanuk  treci.  Glas.  11, 
1.  Za  to  bib  vas  molio  da  posljete  clanak  u  ovdaJnje 
norinc.  Kolo  15  (141.  Lako  moi^e  biti  pogrjeSaka  u 
dojakoJujim  clancima  mojim.  Pad  6,  48. 

(■•laiikosa,  f.  (n  Srijemui  ein  Weib  mit  (grossen) 
hervorragenden  Gelenken.  Rj.  ienska  krupnijeh  ilu- 
naka.  —  rijeci  s  takim  nasi,  kod  bjelo.^a. 

(•laiikovit,  adj.  artikulirt,  articulatus:  Jezik  je  vec 
bio  na  svijetu:  Ijudi  su  izgovarali  clankovite  glasove, 


r-lon 


170 


f'oha 


rvukovo ,  t,  j.  povorili  su  rijei-i  .  .  .  Svi  ihtiil;oviti 
.//.I.I. 1-1  ...  lie  iziiose  vi5e  od  40.  u  u  na-iem  Srpskom 
ic/iku  tek  'A)  nuliritijt'h.  rripniva  17!l.  ^ 

t'lcn.  Ml.  in  SrijomiU  ilrzalje  u  kosijora,  srpa,  sa- 
lart',  p.i  i  11  svrilla  ilrvo  oiiozsro,  (f<r  (rriff,  iiuintihriunt. 
Kj.  haiiidir  ihjihijf:  Bez  suuiiije  pokvareuo  cith, 
ilokli"  se  joi  jrovorilo  t'  nijcsto  c.  akoenat  luoze  biti 
da  iiije  dobro  zabilje^en:  more  biti  da  bi  trebalo 
I'/rii.  .\Hj.  11.  54b.  CIrn  (mjuiubrium ;  sa  e  po  istoi5i)om 
jrovorii ;  isporedi  star.  slov.  criii).  Korijeni  244. 

flovili,  vim,  r.  impf.  (u  Srijemu  i  n  BaCkoj).  — 
J)  siajali  na  strainjijem  nogama  kao  n.  p.  .^to  cini 
kaito  tekuuiea,  zeo.  Kj.  —  3)  stajati  ua  glavi  i  na 
riikama  dijrnuvSi  no-ie  upravo  u  visinu  kao  5to  cine 
ka.ito  djei-ji  ijrrajiu'i  se.  Kj.  —  Rilste,  u.  p.  stajati, 
vidi  Cloriti.  Kj.  Bunicic,  ARj.  H.  54b:  Postanjem 
od  t-iirjtk;  saciivavJi  I  megjii  (!  i  o.  i  u  Xijemaca  je 

••Iiivljcnjo,  n.  rcrbal  od  eloviti.  Kj. 

i-mar,  m.  (ii  Diibr.)  giizno  crijevo,  der  Blastdarm, 
intc.tliiniiii  rittuiii.  Kj. 

i-miiralo,  hi.  ko  Omava.  D.\Rj.  II.  55a,  —  rijeci 
s  tiikiiii   mist.  ki)d  liajalo. 

(■maranjt*,  ».  </«.«  Schlafen  uiid  Fuulenzen,  dormi- 
liititi.  Kj.  rerhal.  od  Omavati;  I'oje  vidi. 

(-niiivati.  i'lnrivam,  r.  impf.  schliifcnd  faulemen, 
stcrtn.  Kj.  spiivaii  od  lijciiosti.  tjsp.  dirindziti,  lijeniti  se. 

fmii-ac,  tuiiOea,  i-mii'ak,  emickii,  ni.  vidi  jecinicak. 
Kad  iviicak  izigje  kome  tta  okii,  kazu  da  .  .  .  ako  je 
iniiidk  ltd  fionijoj  irepiirici,  vele  da  .  . .  Kj.  postanjem 
od  jeOinieak,  koje  je  sprijeda  izguhilo  je.  vidi  jacmen, 
jaoiniOjik,  jei.'men,  jeimenik,  jecmicak.  boljetica  na 
okii,  iiu  trepuiici. 

i-niitla,  /'.  zcmJjdti  sud  za  rodu,  za  vino,  ulje.  isp. 
bardak,  i  ^i/n.  ondje.  dem.  cmulica.  —  C'ini  mi  se 
bolja,  tvoja  cinula  razbijena  neg  li  moja  cijela.  DPosl. 
13.  Cmiila  koja  po  zajmu  ide,  ali  se  zagje  ali  se  raz- 
bije.  13.  I'opio  bi  _ga  u  cmulu  vudc.  98.  Utopio  se  u 
cmulu  code.  148.  Cmula,  krcag,  ima  i  u  Stulica,  a  u 
Vuka  samo  cmulica;  u  rukopisima  su  svaki  put  dva 
/,  po  tome  stavih  ovaj  akcenat.  XI. 

(-iiiQIii-a,  /".  HI  Dubr.)  ein  kleiner  Krug,  urceolus, 
r/'._  kriazit'.  Kj.  dem.  od  fmula.  vidi  i  bardaciiJ. 

(■oban,  HI.  tidi  eobanin.  Rj.  pastir  ovcama,  ovcar. 
dem.  ('obaniic'.  —  U  nekakva  eoveka  bio  jedan  cohan 
koji  ga  je  mnogo  godina  verno  i  poSteno  shizio.  Je- 

•  liii.in  iduci  za  orcama  eiije  u  sumi  .  .  .  Npr.  10. 
>  nil-  se  i'uditi  gde  coban  dolazi  ku<;i  .  .  .  »sutra  da 
idi-  X  iohaninom.i.  48.  Ovcama  nema  iobana.  Npi. 
1,  li;-2.  ^ 

r6ban-bAKii,  m.  cobanima  sturjeSina :  C'aja,  loban- 

luisii   (u   .\rnautskijeh    Cobana    koji    dogone    ovee   u 

Sri. Sin  ri:i  /imovnik).  Rj.  To.Sa.  PaJa  Podgorica  i  Gjuro 

Dovikuje   ioban-basu   Gjura  .  .  .   Jesi   1' 

.-'/«»■«  Gjuro!  Xpj.  3,  88.  90.  isp.  baJa. 

t-ubani'-ad,  /'.  (coll.)  die  jtinyen  Hirten,  pastores 
pueri.  Kj.  mludi  cobani.  jedno  od  cobaniadi,  cobancJe. 
t ',jl„tni,ul  kad  nagju  zovu,  odseku  jedan  prut  i  od 
MJi';.'a  nai-inc  gviralu.  Npr.  151. 

t'obfinfc,  Oftbrinceta,  n.  der  junge  JTirt,  pastor  ju^- 
'''"!"■  .^}-  "''<"'  coban.  coll.  cobancad.  —  Nf^ju  u 
l.oljii  jedno  iobance  kod  ovaca.  Npr.  9.  O  moj  sine, 

•  ■.i.,i„i':e  ivancel  Npj.  3,  .334. 

iMibancica.  f.  lu  Baranjii  vidi  glo5('i(;.  Rj.  mali  glog. 

I'-obani'li',  m.  dem.  od  coban:  Cobancic  i  cobanica.  ' 
!!■  -■    2.V).  akc.  od  Danicica,  ARj.  H.  55b. 

■  "lianica  d-ohjlnica),  f.  die  Uirtin,   mulier  avium 

•■  ■■>■_.  Kj.  ov'arica:  Ovce  pasle  dvije  cobawice.  Npj. 

1 .  ■<-';).  Po  Djoj  (deteljni)  pa.su  dva  pauna,  i  dve  tice 

|.;iiiii;c<;    1   ceivoro   paun^adi:   devojka   im  cobanica. 

Njij.  1,  431  (cobanica  ^  pastirica  paunima  i  pawv- 

«'ubani(-a  (('obanica),  f.  ime  izvoru:  Kad  dogioSe 
vodi  C'jljunici.  Rj.  "^ 


cobi^llija,  f.  —  J)  da.s  llirtcngcld,  merces  pastoris.] 
Kj.  platd  cobanii.  —  2)  coll.  cobani:  To  zafula  ro- 
banija  .  .  .  sObljubi  me  cobanija,  cobanija  gjeciir- 
lija.-<  Here.  'i.Sl. 

('ubaniii,  hi.  der  Ifirt,  pastor,  cf.  pastir.  Rj.  ovcar. 
(luvori  sc  i  bez  in  »i(t  krajn :  coban,  koje  vidi.  detn. 
cobancic,  n«r/Hi.  cobanina.  Kad  I'olianin  opazi  cetu... 
i:ikavac  odmah  za  i^ol'iuiinom.  Rj.  TCOb.  Shisao  je 
orcar  od  ovaca  .  .  .  Id'  odatle,  mladi  iobaninc! 
Npj.  1,  172.  Misli  mlada,  uiko  je  ne  cuje,  shiSalo  y 
momce  cobaninc.  Here.  140. 

(■6bniiiiia,  m.  uugm.  od  coban:  Pri  seb'  ruke,  I'a- 
banino  YlaJka!  Kj.  po  ovom  je  primjeru  rijci-  cob:i- 
nina  zenskoga  rodu.  I  u  Osn.  152.  155.  icnskogn  jv 
roda. 

(■obaiiiiiov,  ((dj.  Rj.  sto  jrripada  iobaninu.  rid', 
cobanov. 

cobaiiov,  (tdj.  Rj.  Mo  pripada  cobunu.  vidi  coba- 
uiiiov. 

(-(ibailskT,  <idj.  Rj.  sto  pripuda  colxinima:  (ilada, 
cobiinska  koliha  od  drveta  i  pokrivena  hibom.  Rj.  871\ 
Carev  sin  vikne  na  (•obanskc  pse:  Drzi!  ne  daj ! 
Npr.  49.  Ni  pas,  ui  rt,  ni  cobanska  vaska.  Posl.  ^A±J. 
cohailja,  /'.  dds  Wasserfass,  vasculum  aquaticum. 
cf.  dzban.  Rj.  vodeni  sud.  vidi  i  bakvica.  isp.  kaca 
2.  —  I  ijobanja  je  vodeni  sud  od  duga,  a  stoji  po- 
loSke  kao  bure,  ali  su  joj  prema  dnima  diige  vilo 
kratke,  te  je  plosna  gotovo  kao  velika  ploska.  Rj. 
26fib. 

rSbo,  Hi.  (u  C.  G.)  muski  nadimak.  Rj.  s  takvim 
sc  akc.  u  notn.  govori  u  Ornoj  Gori,  po  drugim  kni- 
jevima  nom.  Gobo,  gen.  C6ba,  roc.  Gobo.  isp.  Osnove, 
49 — 51.  isp.  cobo. 

ciibo,  m.  (u  Dubr.)  vidi  iovo.  Rj.  hyp.  od  covjek 
promijcnirsi  se  v  na  b.  gen.  cciba,  roc.  cobo.  isp. 
Gobo.  —  Ako  u  zvono  cobo  ne  tegne,  ne  ce  i  kad  zvo- 
niti.  DPosl.  4  (i  kad  dijalekt.  mj.  nikad). 

foei'iistc,  n.  (u  C.  G.)  Unmensch,  monstrum  Jio- 
minis:  Nije  to  ioek,  no  coeciste.  Rj.  postanjem  od 
Coek,  koje  vidi.  s  takvim  .sm  nast.  augmentativnoga 
znacenja  samo  joste:  blatiSte,  Ijudilte.  Osn.  354.  tko 
radi  opacina  svojih  nije  dostojan  da  mu  .?e  kaze 
covjek.  ridi  IjudiSte,  neCovjek,  odljud,  rascoek. 

foi'fjT,  adj.  preina  coek.  ridi  C'Ovj&cjT.  —  Ovdje 
coecja   kost  mirise.  Npr.  197. 

eoeekT,  adj.  (u  Boci)  n.  p.  kapa,  Manns-,  viri.  Rj. 
sto  pripada  kojemu  god  coeku,  muhi  Hi  mtiskomu, 
n.  p.  coecka  kapa.  postanjem  od  coek.  ridi  fovjecki. 
r-6ek,  m.  ridi  fovjek  (mit  alien  Ableitungen).  Rj. 
—  Slavenska  rijei"^  >i.iobi.k^  pretrpljela  je  u  naiemu 
jeziku  razlicne  premjene.  .  .  .  u  Hercegovini  i  po  oko- 
h'nama  njenim  (govori  se)  coek  .  .  .  Dubrovcani  pravi 
kazu  ('ovjek,  a  po  svoj  okolini  njihovoj  (osim  ostrva) 
govori  se  kao  i  u  Hercegovini.  Posl.  LI.  Coek  zna 
gje  se  rodi,  ali  ne  zna  kud  se  godi.  Posl.  348.  ridi 
cojk  .  .  . 

cdcstvo,  H.  (u  Risnu)  vidi  covjeStvo:  Nema  JEenstva 
bez  coestva.  t.  j.  teJko  zeni  bez  coeka  (Posl.  202).  Rj. 
i  syn.  kod  covje.^tvo.  stanje  ti  kom  je  tko  coek,  covjek, 
i  stanje  koje  dolikuje  covjeku,  die  Mannheit,  die 
Miinnlichkeit,  das  miinnliche  Wesen,  virilitas.  isp. 
zenstvo,  die    Weihhcit,  muliehritas.  Rj.  157b. 

f oga, /'.  (uBackoji  kratka  kost  koju  djeca  igrajuc^i 
se  gone  Jtapovima.  Rj.  maze  biti  u  rodu  s  Madz. 
csont,  kost.  isp.  dzoga.  —  Coga  i  d'zoga  \n(-e  s  pre- 
mjeStenim  glasovima  godza,  a  to  opet  mjesto  koca, 
koje  je  u  kocunj,  i  s  premjestenim  glasovima  cokanj. 
Osn.  27. 

(•dha,*  f.  (accus.  iohu),  das  Tuch,  pannus:  Dadoh 
babu  cohu  ncrezanu.  Rj.  vidi  svita.  dem.  ^'oJica.  — 
Abeno  prema  dobru,  kao  sto  je  aba  prcma  pravoj 
cosi  Rj.  la.  Kad  spadne  M  iohe  af,  onda  se  vide  zice. 
Rj.  8b.  Vedenicka  iohu,  u  errenoj  ioi  I'edcnii-koj.  Rj. 
56a.  Zakrcka,   komadic  iohe  ito   surdomari  izmegju 


I 


£obali 


—  171  — 


r-orbolok 


sv:i  miikm'm.  Kj.  178b.  Klaiinjavicu,  rfrjava  cvIm.  Rj. 
I'T.'ia.  I'tirdijiiii,  tijekaka  tvlui.  Rj.  -ISSa.  Trolhinc, 
una  niji'sta  .  .  .  >i(i  runi  n.  p.  {1^1)^  "^  uniuxti.  Rj. 
liiisb.  <y»/.'/((),  (las  TiK'Ii  (das  ili(^  Fnuieii  zii  Ilaii.so 
wcben)  |)aiiims  domesticus,  vilior.  l?j.  T^lb  (>iHkn(i 
llni  ':CHC  hud  hurc ;  culm  je  liijiiwnd).  Na  lozii  (jc) 
ii.LViu'oiia  vi'lika  kujia  vd  rnwiic  colic;  pu  cuni  je  pri- 
siveiia  Saniija.  Rj.  T.'i'ib.  On  se  pljesmi  riikom  po 
kiilji'iiu,  sl'crlct  culia  puce  na  koljenu.  Npj.  ■!,  '2()3. 
I'dari  se  rukoiu  po  koljcnii,  novii  colni  pritc  na  ko- 
Ijenn.  1,  312.  Od  erne  svite  (('olie)  prsliik.  Kov.  40. 
Koinad  sure  cuhc.  Pis.  32.  Sukno  se  kod  na-s  zove 
lino,  .5to  se  kod  knee  radi,  a  coIni  se  n  Crnoj  Gori 
/.ove  i  sritii.  42. 

("olii'lli,*  tidj.  indccl.  ridi  eo.san :  Da  ue  kalja  cohuli 
piipuea.  Rj.  eoha-li,  ,s  I'ur.  naxt.  Uo  je  oil  rolie.  vidi 
i  eoban,  svilan. 

eOliilii,  eobana,  adj.  u.  p.  eaksire,  tiiclieii,  e  punno. 
Kj.  Ml)  pripiida  cot!i,  ku  jc  od  cohc.  vidi  eobaH,  eoSan, 
svitan ;  isj).  snkncn.  —  Nosili  sn  pbivetne  rohane 
(iil'sirc  i  od  takove  eohe  pjeeernie.  Rj.  27!Ja.  Kru^.at, 
cohaiiK  kratka  liidjiun  be/,  rnkava.  Rj.  3()8a. 

eAJa,  /'.  (n  vojv.)  vidi  eoba.  Rj.  u  krajcvivut  (jdje 
M   jiijcslii  iiliina  b  ciije  ijlas  j. 

('('(jilli,  111.  (n  V'.  G.)  mnSki  nadimak.  Rj.  ijen.  (  o- 
i;iiia  (u  ARj.  ficn.  (  (\jnal)  osnova  ee  biti  n  inienn 
kiijc  nije  u  obieajn  (ib  pi  nenia  u  Vnkovn  ijeenikn): 
( V/j'y,  od  cijvjek.  Osn.  140.  .s  tal'im  nastavl;om  imeiia 
ridi  I'od  C'vijan. 

(■ojk  .  .  .  IJ  Hereegovini  i  po  okolin.ama  njenim 
LLOvori  se)  i^'oek ;  u  Crnoj  se  Gori  e  izfiovara,  od  pri- 
like,  kao  ii  (ib  kao  b  u  rijeei  dhn),  i  ii  jren.  ka^.e  se 
I  iijka,  i  od  tnda  coj.'itvo.  Posb  lA.  Za  l?0};'a,  t'cjec,  od 
kud  ti.  ovdje?  Npr.  2(K").  I  da  oni  sve  jrrade  veselje 
Inis  onome  opakomu  cojku.  Npj.  5,  483. 

(•oj.stvo,  11.  (u  C.  G.)  vidi  eovjestvo:  U  stidn  giue 
i  coJRivo  i  jnnaStvo.  Rj.  vidi  i  eoestvo,  eovjeeanstvo. 
fOk,  m.  (n  I'iperima)  vidi  f'ovjek.  Rj.  —  LI  Heree- 
goviui  ('o(.7,:;  u  Crnoj  Gori  u  gen.  ka^e  se  cojka  .  .  . 
U  Perastn,  a  i  ii  Dvdirovniku  oil  NikSitfana  (Turskoga 
zakona)  sbiSao  sam  Hrk  i  eo/r.  Cok  u  nom.  nijesam 
io§  6uo  ni  od  koga,  ali  u  voe.  sluJao  sam  od  srje- 
kojih  BoSnjaka  i  Slavonaca  Rimskoga  zakona,  n.  p. 
debar  eOce!  Posl.  LI. 

f6k,*  mnoqo.  Rj.  u  poslovici:  Corbe  cok,  mesa  jok. 
Posl.  349. 

eAkaiij,  I'okanja,  m.  (n  iSrijemu).  —  1)  vidi  koeanj. 
Koi'avj  i  s  prenijeStenijem  glasovima:  Ijokanj.  Osn. 
193.  Koeanj,  a)  u  kupnsa,  t.  j.  ono  od  zemlje  do 
glavice.  b)  okomak.  Rj.  295a.  ono  u  kiikunna  na 
cemu  .«((.  zrna.  vidi  klas  3,  i  gyn.  ondje.  —  2)  sta- 
klenee  od  jedne  Celvrti  satljika:  daj  mi  jed.an  cokanj 
rakije.  Rj.  —  rijeei  x  tnkim  iiast.  koeanj,  koStanj, 
krbanj.  lokvanj,  Jabauj,  tartanj,  tukvanj,  i  t.  d. 

Ci'tkesiiia,  /'.  —  1)  rijeka  u  Poeeriui.  Rj.  —  2)  na- 
mastir  blizu  te  rijeke.  Rj.  —  3)  selo  blizu  tog  nama- 
stira.  Rj.  ^ 

(.'okesiiiae,  C'okeSinea,  m.   eovjek  iz  CokeSiue.  Rj. 
('okciiiiskT,  adj.  Rj.  sto  pripada  Cokesini. 
Cftkota,  m.  (u  C.  G.)   mii5ki   nadimak.   Rj.    imena 
s  takini.  iiaat.  kod  Bajeeta. 

cokftee,  n.  coll.  od  eokot.  Rj.  cokoti.  —  Kataljn.se, 
brdo  po  kome  sn  negda  bill  vinogradi  pa  bataljeni, 
te  sad  gdjeSto  stoji  samo  .sm/io  cokocc.  Rj.  17a.  Zaljcva 
iokoce,  weinen,  laerimo.  Rj.  182a  (place).  Gdjekoji 
ostave  zagrnuto  cokove  do  drngoga  proljeea.  Rj.  61Gb. 
ffikof,  cokota.  111.  der  Weinstock,  vitis.  Rj.  vidi 
krga,  trs.  —  Moj  mertik  ne  ee  ubiti  (a  dva  mi  ne 
dadn,  makar  na  svukotn  cokotu  akov  rodiol.  Posl. 
182.  Snih,  a  preda  mnom  eokot.  Moj.  I.  40,  9.  Izniie, 
i  posta  hiixat  i}ukot,  iti:ak,  kojemn  se  loze  pruzabn 
k  njemn.  Jezek.  17,  6. 

i-okov,  ni.  (u  Srijemn)  vidi  okom.ak.  Rj.  ono  u 
kuhuruza  na  cemu  su  grnu.  vidi  klas  3,  i  sijn.  ondje. 


A  kakve  sn  to  masale?  Od  kukuruza  \i  masti  upra- 
?.eni  cokovi,  pa  na  jedan  od  drveta  Siljak  nataknnti. 
9,\v.  312.  u  Danicii'-a,  Osn.  91  i  Korijeni  228,  .s  akc. 
eokov;  ijcii.  n.  p.  prcniii  latov,  b'llova  •-  //(-  xuiiiiijc 
edkova. 

(olcia.  III.  (n  C.  (i.)  nui.iki  nadimak.  Rj.  I!  Dani- 
cica,  Osn.  264  i  Korijeni  243  sake.  Coleta,  —  iiiicnn 
X  takini  nast.  kod  liajeeta, 

(■olica,  /'.  ptiea  pirrlioeortuv  idplmia.  Vicill.  Progr. 
spal.   1880.  ARj.  II.  59a, 

("oill,  eftma,^ )«.  t.  j.  duvana,  ein  I'dckclicn  Tahak, 
faxi'ieidus:  Com  dnvana,  Inla  okovana.  Rj.  .l/ar/i. 
esomo,  zamotuljak,  i^vczanj.  —  i*p,  kalnp  dnvana, 
kod,  kalnp  3. 

i-iiltor,  eopora,  w.  t.  j.  svinjii,  eine  IJerdc  ^-Mtnccinc, 
(fre.r  porcorum.  Rj.  —  Grnuse  xvinje  eoporoiii.  Rj. 
'l()3a.  Sa  glasom  slova  »r«  mogao  bi  eovek  poplasiti 
eitav  dzelep  volova  ili  eojJOr  srinja.  Nov.  Srb.  1817, 
34.3.  Madz.  esoport,  esnport.  vidi  krd.  ixp.  Pasijase 
veliki  krd  sviiya.  Mat.  8,  30. 

i-opdras,  eopor.'iSa,  in.  gazda  koji  ima  avoj  copor 
svinja,  ovaea,  i  t.  d.  P.  J.  Markovie.  ARj.  II.  OOa. 
—  rijeei  .s  takini   nast.  kod  bradas. 

(■•ora,  /'.  —  1)  iljevojka  od  dvanaest  godina  n  Srbiji 
n  okrugn  KrnSevaekom.  Momeilo.  —  2)  strasilo  ko- 
jijem  se  plase  djeea.  Slovinac  1880.  isp.  eoroje.  — 
:i)  prasiea:  c-ora  koti,  ('ora  prasi.  S.  Ljnbisa.  ARj. 
II.  GOa. 

(■urapa,  /'.  ridi  earapa  (init  alien  Ahleitumjen).  Rj. 
kao  sto  se  mjesto  earapa  ijorori  i  eorapa,  tako  .sc  i 
ostale  rijeei  koje  su  od  njezine  cete,  mjesto  ea  pociiiju 
i  sloijOiH  eo,  n.  p.  liorapar,  eorapin,  i  t.  d.  —  Zdile 
slrn^.n  a  pletu  i^oriipe.  HNpj.  3,  41. 

("•('irapar,  m.   vidi   earapar.   Kljueani    vam   mejdan- 
dzije  nisn,  vee  zdibiri,  a  i  i'-onipiiri.  HNpj.  3,  4l. 
('•(»ra|iar>skT,  adj.  vidi  earaparski. 
(•(irapast,  adj.  vidi  earapast. 
eorApeina,  f.  vidi  earapeiua. 
('i)rapi'liua,  /'.  vidi  earapetina. 
(orapica,  f.  vidi  earapica. 
t'Orapiii,  adj.  vidi  earapin. 
i'ttrapiiia.  /'.  vidi  eariipina. 

i-orha*  (ec^rba),  f.  die  Snppc,  jus,  ju.<culwn.  c/".  jnha: 
Od  jevlina  mesa  H-orJia  za  plot.  Rj.  dcm.  eorbiea.  aitijin. 
eorbina,  ('orbetiini,  eorbnrina.  —  Graliova  corha.  Rj. 
!l8b.  Ziva  zeljo  kuknnizna  projo  (ili  poilp-ijana  corho)'. 
Rj.  158a.  Jalora  corha.  Rj.  24(ia  (jnlni  njckaka).  h'lin- 
eorha.  Rj.  275a.  Krka,  corha  od  .^atka  vina  (dok  jos 
uije  prevrelo).  Rj.  303b.  Cavlcn-torha,  vidi  klincorba. 
Rj.  S17a,  Ko  panadn  eesto  knsa,  obraz  mu  je  kako 
rnsa.  (.  .  ._pauada,  bljeb  sknban  u  goregjoj  corhi). 
Posl.  151.  Corhe  eok,  mesa  jok.  349.  I  kod  nasijeb 
Ijndi  II  Tnrskoj  kasto  se  iznese  corha  poslije  svijn 
jela,  i  govore  da  je  ("»)*«  kimdziju,  t.  j.  da  nema 
uista  viSe,  nego  kako  ona  dogje  valja  nstajati  iza 
trpeze.  Kov.  82. 

cijrbadzija,*  m.  der  Brotherr,  dominus,  cf.  gazda 
2.  Rj.  tko  drinioiim  daje  corhu,  uopce  liranii,  kao 
gazda  iito  eini.  vidi  i  gospodar,  bogatun. 

(■ui'badzijiii,  adj.  \i,].  sto  pripada  corhudziji,  fiazdi. 
eiirbadzTjiiipa,  f.  die  Brotfrau,   domiiia.  Rj.  scna 
Hvrtiiidzijina,  i  po  tome  (/azdarica. 

e&rbast,  adj.  n.  p.  jelo,  u  kojeni  ima  vise  corhc 
nego  driigo  sta.  Pasnlj' eoWj«.s<.  DARj.  II.  (lOb.  vidi 
jnbat. 

corb^tiiia,   /'.   vidi  eorbina.    Rj.   awj/iH.   od   eorba. 
vidi  i  eorbnrina.  takva  augm.  kod  babetina. 
forbica,  f.  dem.  od  eorba.  Rj.  vidi  juSica. 
(■drbiiia,   f.   augm.   od   eorba.   Rj.   vidi  torbetina, 
eorbnrina. 

eorbolok,  m.  der  SuppenscJiliirfer,  parasitiis:  Dok 
je  eoibe,  dosta  eorboloka.  Rj.  (?orbo-Iok,  koji  (tugjii) 
corhu  lode.  itp.  eaukoliz  i  pabiguzica.  i  syn.  ondje. 
—  za  oblicje  isp.  krvolok. 


r-orliiirina 


—  172 


fovjpk 


■■(irhilriii^i.  /'.  vidi  Oorbina.  Rj.  anijm.  od  t^orba. 
i-i(/i  i'  rorbt'tina.  iaf^va  diii/Hi.  kod  baburina. 

t-tVrl>rii»i,  (idi.  rijec  uacinjeHti  u  salt  po  govoru 
I  J.idi4<ijer.'<kom,  koji  u  nurodni  jezik  mi- 
■i  stare  Slorenske  is  crkvenih  knjiga.  isp. 
taker.  ru!t-i  kod  letuSti.  —  l.'orba  iorbn.ita,  popa  posi- 
puJta.  Rj.  (u  pripovijeoi  kad  je  pop  rekavSi  neMo  iz 
knjiiro  uzoo  ribii  preda  se,  a  srjak  ga  onda  rekavJi 
ovo  posuo  oorbom.  I'osl.  34!l). 

(■ordii,  f.  (u  8rijemu)  die  Herde,  grex,  cf.  krd.  Rj. 
^fadz.  I'sorda  (krd  govtdi  Hi  svinja),  a  ovo  od  Slot: 
Oreda. 

i-Ardai^,  Oordi'iJa,  wi.  der  Herdehiiter,  gregarins.  Rj. 
koji  i-iifa  fordii.  ridi  krdar.  —  Madz.  csordiis,  gu- 
rt'dar  Hi  sriiijar. 

i-6roje.  III.  (II  Dubr.)  Coroje,  vila  i  tiirica  i§li  su  za 
vreiuena  ropublike  iiz  mesojejrje  kao  maJkare.  Curoje 
je  iiuao  kaljiiui  cupavii,  po  kojoj  sii  bill  ispreSivani 
kojekaki  repovi,  a  najviSe  lisii^ji,  na  lieu  obrazimi,  a 
u  ruc-i  zelenu  <rram"iru  ili  kitu  cvijeda  .  .  .  te  su  vila 
i  coriije  ijrrali  .  .  .  Bila  je  rijec  (k.io  poslovica):  Coroje. 
vila  i  turica,  maikaraiii  sva  trojica.  Rj.  isp.  cora  2. 
—  ViM  od  Turice,  debiji  od  Curoja,  a  od  vile  vuhve- 
niji.  DPosl.  150.  Danicic,  Osn.  73,  megju  imena  vla- 
alita  viuskoga  roda  hroji  i  inie  Coroje.  druga  imena 
Hiiist<(  s-  takvim  nasi,  ridi  kud  rijeii  Blagoje. 

i-Orvanjc,  »i.  samo  u  sovorii:  ode  blago  u  corvanje. 
ixp.  iorvati.  D.\Rj.  11.  Ulb. 

I'drrati,  lorvam,  r.  impf.  u  prolje<5e  kada  joS  ni 
trave  ni  lista  nema  a  lijep  je  dan  da  blago  moze 
izai^i  refe  se:  pusti  blago  van  neka  Sto  god  corvci, 
ili:  bolje  je  blagu  i  rorvati  nego  li  na  praznijem 
jaslima  leiati.  DARj.  U.  filb. 

I'-Osan,  I'oJna,  adj.  vidi  Cohan:  Kljnu  ruka  niz 
cosnu  dolainu.  Rj.  sto  pripctdii  cosi,  sto  je  od  cohe. 
ridi  t  cohali,  svitan. 

t-osiea,  /■.  dem.  od  eoha.  Rj. 

fOt,  HI.  (loc.  ci"Stu1  der  (runde)  Hiigel,  collis  (n.  p. 
vinograd  u  eotu  ili  na  cotu).  cf.  brijeg.  Rj.  is/;,  gla- 
vica  3,  oglavak.  Tal.  ciotto.  ARj.  U.  61b. 

i'6vj<'f-an,  Ofivjerna,  adj.  sto  je  onako  prema  covjekii 
kiiko  ralja:  humanua,  menschlich,  menschenfreundlich: 
Sto  je  god  vlada  Tui-ska' bolja  i  corjecnija,  to  je  i 
hajdiika  ii  zemlji  manje.  Rj.  709a.  Ocl  pro-stoga,  ne- 
nizuninog  t'ovjeka  postaje  covjecni  covjek.  Priprava 
47.  He/.  dru5tva  Ijiidi  ne  ie  nigda  biti  covjecni.  57. 
suprotiio:  be.'rovjeran,  neeovjeCan. 

f ovjtM"!ln.«ikT,  adj.  sto  pripudu  covjec.anstvu ;  mensch- 
lich,  liitiiiaiiu^.  —  adr.  O.stali  bi  kod  ku(?.i  da  se 
s  njinia  corjecaiLiki  postupalo.  iz  sadasnjega  vremena. 
I'.VRj.  II.  64b.  is  pregjumjih  vremena  n.  p.  narod 
I'-Dvjeranski. 

•'MnjcfAiistvo,  n.  —  1)  Menscheiithiaii,  liumanitas, 
(•/".  .'ovjestvo,  <'ovje.5tvo,  r-ojstvo.  Rj.  ridi  i  foestvo. 
-■'";';>  «  knjein  je  tko  covjek ;  i  stanje  koje  doliliuje  co- 
•  I'l'i.  —  2)  Ijudi,  Ijiidski  rod,  genus  Irumanmn,  das 
Mai.'^rhengcschhcht:  Oaa.  (crkva)  je  2alosnii  duznost 
ovu  izvr'ila  iz  Ijiibavi  /:  covjecanstvu  da  bi  spasla 
mnogc  hiljade  neiikib.  DP.  lOG.  —  rijeci  tako  po- 
statc  ridi  kod  bezoranstvo. 

fovjffifa,  /".  Neka  joj  biide  ime  covjecica,  jer  je 
uzeui  od  eovjeka.  Mojs.  I.  2,  2.3.  —  rijec  naeinjena 
ltd  I'ovjek,  da  bude  prema  Hebrejskom  i  Latinskome: 
iS  fcovjek),  i.ia  (kena);  vir  (coijek),  virago  (zemi). 

i'ovjWi<',  HI.  dem.  od  fovjek.  Rj.  vidi  covjeculjak. 
zgeba,  ?.ura.  —  Puljo  (kome  je  pravo  ime 
bio  je  mali  corecic,  i  sjedio  je   s  ku(;om 
.r:,j    i.hKovea.  Npj."  I,  XXU. 

f-ovjii'ina,  f.  auijm.  od  fovjek.  Rj.  vidi  Ijuda,  Iju- 
'lii.:i.  Ijudeskara,  Ijudurina.  —  takva  augm.  kod  bar- 

,„\  ■,,■!■;,   ,„r,  Menschen-,  humnnus.  Rj.  sto pripada 

I  ili  mukomu.  Ovaj  adj.   imao  je  iz- 

■    ..    .'  nalnc  oblike,  ali  su  iziili  iz  obicaja, 


premda  se  po  koji  gdje  gdje  jos  nahodi  (n.  p.  I'ovjefij), 
a  mail  su  uzeli  slozcni,  pa  je  i  oblik  eovjecij  dobio 
na  kraju  i:  ('ovjei-iji.  izmegju  C  »  j  ispalo  je  i,  te 
postalo  ("ovjorji,  koje  ,:c  sadu  najvise  u  obii'aju.  - 
Potrkaliste,  konjsko,  ili  cuvjecje.  Hj.  5r)7a.  Citav  n  - 
rjecij  vijek  trebao  bi.  Npr.  III.  Ovdje  coeija  kosl 
miriSe.  I!t7.  Jesi  li  ?.ivotinja  ili  si  covjecjc  strorenje, 
ili  si  avetinja?  221.  Dolazak  sina  covjecijegu.  Mat. 
24,  27.  Kad  dogje  sin  covja'ij  u  slavi  svojoj.  2b,  31. 
Sine  cuvjccji.  Jezek.  2,  1.  Lice  covjecije.  41,  19.  Sin 
Boiji  postaje  sin  covjeciji.  DP.  321.  Vidjecete  sina 
corjecija  (ovo  je  za  cijelo  pogrjeska  MamjJarskd  mjesto 
foN-jecije^a,  kao  sto  iina  u  jjrvom  izdanju).  Prip. 
bibi.  157. 

••6vjcfki,  adj.  vidi  coefki.  Rj.  sto  pripada  kojemu 
covjeku,  nmiu  Hi  iiiuskomu. 

(•6vj«'i-H8st,  ('(ivjefnosti,  f.  osobina  onoga  koji  je 
coijecan,  die  Menschlichkeit,  humanitas.  isp.  Ijiulskosi, 
Ijudskota.  —  Odregjujut'^i  kazni  treba  gledati  da  sr 
fnvaiije  opStinskoga  niira  podudara  s  corjecnosru  .  .  . 
Sto  se  tii'e  corjccnosti,  valja  priznati  da  je  Diisan  ,  . . 
dao  mjesto  moralnoj  kazni.  DM.  31(i.  Paznja  prema 
^•orjei'iiii.'sti.  0  Sv.  o.  7.  —  suprotno  neOovjecnost. 

(•ovjcc-i'iljak,  covjeci'iljka,  m.  vidi  eovjeci?.  Rj.  dem. 
od  c'-ovjek.  isp.  sgii.  kod  covjefii?.  —  Stane  govoriti... 
.\hinetu  Bauku  iz  Nik.iiea,  koji  je  bio  mali  covjei^iiljak 
ali  veliki  junak.  Npj.  4,  462  (.Vuk).  inkra  dem.  vidi 
kod  brezuljak. 

eovji'k  (rovjek),  e6vjeka  ((^ovj^ka),  m.  Rj.  vidi 
6oek,  eok.  Covjek,  kao  sto  Dubrovcani  govore,  naj- 
blize  (je)  k  Slavcnskome.  Posl.  LIT.  u  mnozini  nema 
sad  oblika  eovjek,  nego  se  zamjenjuje  rijecju  Ijiidi. 
Obi.  11.  —  1)  der  ]\rensch,  homo.  Rj.  dem.  <''ovjei'ii', 
fovjefulj.tk.  hi/p.  eovo,  ('obo.  awgm.  eovjecina.  suprotno 
t'^oe.^tiua,  necovjek,  IjudiSte,  odljud.  —  Be(?ar,  covjek 
neozenjen.  Rj.  23b.  Vatren,  n.  p.  curjek.  Rj.  5bh.  Ako 
imaS  srade,  t.  j.  ako  si  covjek,  a  nijesi  iena,  te  smije§. 
Rj.  8.3b.  Dvdnozac^  (Covjek).  Rj.  113a.  Debeljko,  debeo 
covjek.  Rj.  114a.  Zenar,  covjek  koji  iene  vrlo  miliije 
i  s  njima  rado  govori.  Rj.  157a.  Zakonosa,  covjek  od 
zakoua,  n.  p.  pop  ili  kalugjer.  Bj.  177b.  Zalac,  zao 
covjek.  Rj.  ISOa.  Koljivcdr  (pogrda  covjeku),  kao  nije 
junak,  nego  cuva  ienu  i  kolijevku.  Rj.  286a.  Nijesi 
ti  dijete,  nago  kod'zamiti  covjek.  Rj.  295b.  Kinjo, 
covjek  bez  iiha.  Rj.  305a.  KTicie,  covjek  od  dobre 
kuce.  Rj.  318a.  Lijepi  covjek,  die  Balsamine,  impa- 
tiens  balsamiua  Linu.  Rj.  325b  (biljka).  Ljudu,  Iju- 
dina,  Ijudeskara,  augm.  od  covjek.  Rj.  ?39a.  (vidi  i 
Ijudurinai.  Ljudski  coijek,  ein  ordentliclier  Mensch. 
Rj.  339a  (raljan  covjek).  JSTista-coek.  Rj.  422b.  Odr- 
pdnica,  covjek  odrpan.  (/.  droujo.  Rj.  448a.  Protegliist 
Covjek.  Rj.  613b.  Sablja,  rece  se  i  za  covjeku  vatjan'i. 
Rj.  659a.  Ilercegovci  pripovijedaju  za  Sijake  stogod 
covjek  lugje  i  smjeinije  moze  izmisliti.  Rj.  838b.  VidiS 
onamo  dupke  okamenjene,  rekao  bi  covjek  da  je  mra- 
morje.  Npr.  221.  Imaju  dve  devojke,  5to  Ciste  sav 
grad  svojim  rukama,  te  bi  covc.ku  odmah  oci  iskopale, 
pa  za  to  im  trelia  dati  po  raetlu.  239.  Bolje  se  s  co- 
ekom  pobiti  nego  s  rgjom  celivati.  Posl.  27.  Majcino 
mlijeko.  (kaie  se  za  dohra  cocka).  174.  Coek  moie 
siroti  stati  na  skut,  ali  ne  moie  na  sreCu,  349.  Coek 
od  coeka.  (i  on  je  dobar,  i  stari  su  mu  dobri  bili. 
velika  pohvala).  349.  Coek  se  u  nevolji  bita  drvlja 
i  kamenja.  349.  Pravo  bi  bilo,  da  i^ovek  uzme  ba- 
tinu,  pak  da  vas  obojieu  JCera.  Danica  3,  235.  .\nto- 
nije  je  bio  covek  mekan  i  viJe  kmet  nego  vojnik. 
4,  19.  Coveka  pogubiti  bez  Jlilo5eva  znanja  nema 
vlasti  niko.  191.  .ler  je  carstvo  nebesko  kao  covjek 
domacin  kojiujutru  rano  izigje.  Mat.  20,  1.  Carstvo 
je  nebesko  kao  covjek  car  koji  naCini  svadbu  sinu 
svojemu.  22,  2.  Sve  ovo  dovle  spomenuto  kad  covjek 
vidi,  mogao  bi  zapitati :  je  li  sto  mislio  izdavaC  kad 
je  tako  .  .  .  ?  Raa  6,  210.  —  2)  der  Mann,  vir, 
maritus:  moj  covjek.  Ne  moie  biti  covjek,  dokle  ga 


covjckoljnbae 


173 


ciiditi  se 


zcna  ne  krsti  (t-  j.  dok  se  ne  oJSeni).  Rj.  Djetic,  das 
Mannsbikl,  (verheiratctcr)  Mann,  vir.  Rj.  122b.  (covjek, 
iiivz).  MA:,  der  Eheiiiann,  inaritus,  cf.  vorjel;.  Rj. 
:!7.'U).  Cock  ne  moze  biti  each;  dokle  ga  iena  ne  krsti 
iilok  ae  ne  o2eni,  i  ne  postane  coek  svoje  sene). 
I'osl.  349. 

(■•ovjckolji'iltac,    r-ovjekoljupea,    m.   t'ovjeko-lji'bac, 

//,()  iorjckit  ( Ijiiifc)  ljul>i;  Mcn^rhenfrcund,-^\\%'ii*MT.'>c,. 

-  (tospode,  safrrijesili  ti,  ali  ziiam,  covjekoljupce,  tvoju 

iiilost.  DP.  84.  Ti  dakle,  inrjcl.oljnpce  cure,   dojrji  i 

:id  silaskom  svetoga  svoje<ra  diiha  i  osveti  vodu  ovu. 

^7.  «/.•('.  od  DaniciiM,  ARj.  II.  7()a.  tukn  nloz.  rijeci 

ridi  l;(id  bofioljiibac. 

(•ovji'kolji"lliiv ,  udj.  koji  covjclcu  (Ijude)  Ijuhi, 
•  irnnchenfreundlkh :  Da  bismo  dostojno  zivjeli  i 
^  rvjekoljuhirijem  ocem.  DP.  2l5fi.  tako  sloL  rijeci 
;:<id  botrnljubiv. 

(■'ovjcktMjubljt',  n.  Ijubav  k  covjeku  u  opce  pa  po 
I'luic  k  Ijudivui:  Ima  47  rijefi  kojc  su  od  Slavcn- 
-kijeh  poarbljene  .  .  .  cuvjekoljuhljc  .  .  .  Novi  Zavj.  VI. 
l<a<l  se  pokaza  lilagodat  i  corjckoljuhljc  spasa  naSega 
r.dga.  Tit.  3,  4.  tuko  nlozene  rijeci  kod   bogoljidilje. 

(■•Avjckov,  (covjbkov)  udj.  sto  pripuda  covjeku. 
Iiroiiu  torn  pridjevu  (I'ovjeeij)  ima  i  covjekov  mjexto 
:lr)i(jOiju  pudezu  sumostavnc  rijeci  kud  je  odrcijjcna: 
I  L'josmo  u  kiu^u  covjckoru.  Djol.  Ap.  11,  12.  Sint.  34. 
Ko  ima  um  neka  izraeuui  l)roj  zvijeri ;  jer  je  hroj 
'iiijekov  i  broj  njeziu  5est  stotina  i  Sezdeset  i  5est. 
I  Kkiiv.  13,  IS.  isp.  I'ogov  premu  Boiji. 

fAvjcstvo,  M.  vidi  covjeCanstvo.  Rj.  ridi  ifiovjeStvo, 
i  .s_i/)i.  ondje. 

ftiVJCsUo,  n.  vidi  covjeeanstvo.  Rj.  —  eovjestvo. 
sujM-utiuj  necovjestvo,  neOovjestvo.  —  1)  stunje  u 
kojem  je  tko  je  corjck ;  i  stunje  koje  dolikuje  corjeku; 
Menaohenlhum,  humanitas:  C  emu  je  blago  brez  covje- 
stva?  DPosl.  12.  l'bo5tvo  corjestru  gubi.  144.  vidi 
Coestvo,  eojstvo,  eovjeeaustvo  1,  Oovjestvo.  suprotno 
necovjestvo,  neeovjestvo.  —  2)  nurur  copjccja,  die 
mcnschliche  Nutur,  itutura  huiiiunu:  Kako  se  Hristos 
najprije  javio  presto  u  neznalnoj  haljini,  u  corjestvtc. 
DP.  13.  Antiibni  kazuju  diviiu  razliku  izmegju  bo- 
ianstva  i  jaduoga  (■orjeitra,  koje  je  obuje  u  jednomc 
Hristu.  136.  —  3)  rod  corjecanski,  rod  Ijudski,  das 
Menschenfieschlccht,  genu-f  huinanum:  8tiipe  ogujeni, 
koji  vodis  corjc.Hro  u  uebeski  zivot.  DP.  IK).  Bla- 
godat  Boziju,  koja  se  kao  milost  od  ozgo  razdaje  .  .  . 
po  Ijubavi  Hristovoj  k  covjeitvu,  prima  svaki  vijek. 
182.  vidi  eovjeeanstvo  2. 

fovo,  m.  der  Mensch  (reriruulichj,  homo.  Rj.  hyp. 
od  eovjek.  gen.  eova,  roc.  eovo.  (•(</(  eobo. 

t'ltiii;',  epAga,  m.  die  Titsche,  liocktusclic,  funda, 
ef.  dzep.  Rj.  vidi  i  spag.  —  Uzep  se  po  juznijem 
krajevima  uaroda  nasega  zove  cp(Hj.  Pis.  40.  Mnogi  od 
slatkisa  s  trpeze  pomeeu  i  u  svoje  epagove.  Kov.  (iO. 

en'Mla,  /'.  (po  nama.stirima  i  po  crkvama),  die  Beihc, 
ord'/:  sad  je  njegova  ireda.  Kj.  vidi  red.  —  crcdu, 
(iz  crkvenijeh  knjiga).  Korijeni,  252. 

ertz,  (u  vojv.)  durcli,  per  (bloss  im  moralischen 
Verstande):  i-rez  njega  sani  propao.  cf.  s.  Rj.  kros 
(samo  u  moralnom  smislu).  (Juzno)  je  narjecije  u 
Dubrovaekijeb  spisatelja,  i  tako  se  samo  ere«  njega 
moiemo  ujediuiti  s  naSom  bradom  Rimskoga  zakona. 
Pis.  20.  Da  je  gotovo  sve  .  .  .  od  mene  iii  crez  mene. 
Odg.  na  ut.  29. 

crtillo,  n.  (u  Crmii.)  vidi  ertalo.  Rj. 

edbar,  eubra,  m.  der  Saturei,  satureia  hortensis 
Linn.  Rj.  vidi  eupar.  —  Cuhar  bilje,  beru  1'  te  gje- 
vojke?  Npj.  1,  368. 

••llbrast,  adj.  (u  C.  G.)  bez  uSiju,  vidi  culav.  Rj. 

Cftbrica,  /".  planina  uDalmacijiblizuPometenika.  Rj. 

(;i"lbril(',  m.  (u  Grblju)  ime  jarcu.  Rj. 

Cubro,  m.  (u_C.  G.)  muski  iiadimak.  Rj.  nam.  Ctihro. 
Osn.  48.  gen.  (  libra,  roc  Cubro.  isp.  Posl.  XXXIX. 

eAea,  /'.  cf.  l>jega.  Rj.  .samo  ?t  ovoj  sagoneci:  Cuca 


iu6i,  bjega  bjeJ^.i,   skoCi   cimi   te   uhv.ati   bjcgu  (t.  j. 
mafka  i  miJ).  Rj.  28b. 

(■I'leaiijc.  n.  verbal,  od  eueati.  Rj. 
i-iii-ati,  Oucim,  v.  impf.  hocken,  kauern,  coquinisco. 
Rj.  cucnuvsi  puziti.  vidi  eerati,  sjetkariti.  r.  pf.  fu- 
('•nuti.  —  Cuea  cuci,  bjega  bje?.i.  Rj.  2.Sb.  Voli  Kule 
na  koeu  cucaii,  nego  zao  rueak  rueati.  Rj.  ;il.'!I).  On 
[mni)  iuceci  i  gledajudi  u  mjesee  stao  govoriti.  Posl. 
284.  A  kum  Svraka  navrh  trna  Unci.  Npj.  1,  533. 
Macak  cuci  na  prekladnju,  koledo!  ^^iv.  10. 

("lieavaf,  Tufiavca,  m.  t.  j.  grab  koji  se  ne  pritiie, 
die  (Iriinfisole,  Erdlisolc  (die  nicht  an  der  Stiltze 
hinaufrankt)  pluiseolus  repens?  cf.  leiiak.  Rj.  grali 
koji  kao  euei,  le/.i  nu  zemlji,  a  nemu  pritke,  da  uz 
nju  puHtu  vrijeze.  siiprotno  grab  pricanik,  taiSkaS, 
trkljaS. 

fiif eg:,  m.  (u  C.  G.)  nekaka  trava,  eine  Art  Iflanze, 
herbae  genus.  Rj.  (idnsedistel,  sonchus  L.  cf.  eep^eg. 
Rj.''  —  rijeci  s  tukim  niist.  vidi  kod  cepeeg. 

('■neiiiiti,  ueni,  v.  pf.  nicderhocken,  conquiniseo.  Rj. 

i  vidi  eeOnuti.   isj).   s(5u(^uriti   se,  poklopiti  se.   v.  impf. 

I  eueati.  —   Deeko   iziSavSi    na   polje   cucne  u  luraku, 

j  pa  izvadi   iz   torbe   pogaCu  ...   pa  stane  jesti  ...  pa 

I  i  on  H'.ui'ne  i  jedva  se  s  velikim  natezanjem  oneredi. 
Npr.  257. 

I  (-Qdaii,  ei'idna,  udj.  n.  p.  eudau  eovjek.  —  1)  wun- 
derlich,  morosus.  Rj.  mrzi'wotjast.  u  spomenutom  pri- 
mjeru:  eudan  eovjek.  —  2)  uusserordenilich,  udmi- 
rabilis.  Rj.  onaj  kojcmu  se  valja  cuditi,  kan  neobican : 
Pi!  cudna  smrada!  ja  te  bogme  ne  mogu  poiskati. 
Npr.  143.  Na  vama  su  cudna  obiljezja:  krvava  vam 
krila  do  raniena.  Npj.  3,  561.  Otlen  pogje,  pa  pjesmu 
zapjeva,   a  cudnu  je  pjesmu  zapjevao.  4,  333.   A  da 

j  ti  je  pogledati,  druze,  cudne  nmke,  .sto  je  od  Turaka! 

I  4,  377.  1  joS  sto  je  najcudnije,  i  .sami  starci  .  .  .  pri- 
stauu.  Milos  78.  Doista  je  cudno  i  smijesno,  du  mi  .  .  . 
Pis.   19.  iSto    pitas   za  ime  moje?    Cudno  je  Sud.  13, 

1  18.  vidi    euduovat.   —   3)  adv.    (rudno)  irundcrlicli. 

j  wundcrbar,  ausserordentlich ,  mirum  in  modum.  Rj. 
neohicno :  Cudno  ih  je  care  doeekao,  i  cudno  ih 
darom  darivao:  svakom  svatu  od  svile  koSulju.  Npj. 

i  2,  57.  Udari  se  junak  na  juuaka,  udari  se  pamet  ua 
pameeu,  te  mu  Leka  I'udno  odgovara:  0}  vojvodo, 
ivraljevieu  Marko!  2, 233.  Mlav-planino,  krvava  krajino! 
Cudno  li  si  u  krv  ogreznula!  3,  2().  I  u  njima  eudno 
kaiu  blago  .  .  .  hajduku  bi  cudno  trebovalo.  3,  430. 
—  -t)  koji  se  i'udi:  -Ko  je  i-udun.  nek  se  eudu  eudi-: 
u  narodnoj  pjesmi.  cudun  je  i  onaj  kojeniu  sc  valja 
cuditi  i  onaj  koji  se  cudi.  Osn.  185. 

i-l'lilcsaii,  efidesna,  udj.  cemu  se  valja  cuditi,  divan, 
wundcrbar,  mirabilis.  vidi  cudovit.  iStane  ua  prozor, 
pa  onu  cudesnu  goru  kad  vidi,  upita  je:  ^^^Ia  zeno 
moja!  kazi  mi  §to  ona  gora  gori.«  Npr.  119.  Ctidesno 
stvorenje.  GPN.  12.  Pusti(^e  Gospod  na  tebe  i  na 
sjeme  tvoje  zla  cudesnu.  velika  i  duga.  Mojs.  V.  28, 
59.  Za  to  kazem  da  nijesam  razumijevao;  cudesno 
je  to  za  me,  te  ne  mogu  znati.  .Tov  42,  3.  Troje  mi 
je  cudesno,  i  eetvrtoga  ne  razumijem.  Pric.  30,  IS. 
Cudesnu  iena,  sveta  Marija  Misirka  .  .  .  i  po  torn 
stefie  .  .  .  silu  fudotvornu.  DP.  113.  Ovaj  cudesni  znak 
(krst).  332.  Opijelo  se  zapocinje  psaltirom,  ovijem  cu- 
desnijem  izlijevanjem  radosti  i  pla(5a.  361.  —  udv. 
(Cudesno).  Za  to  6\i  evo  jo5  raditi  cudesno  s  tijem 
narodom,  cudesno  i  divno.  Is.  29,  14.  Sila  6e  mu  biti 
jaka  .  .  .  i  cudesno  i.e.  pustoJiti.  Dan.  8,  24.  Gle  Sta 
ova  zadahnuta  usta  (proroka  Isaije)  ctidesno  javi5e  o 
Hristu.  DP.  109. 

I'udiistvo,  n.  vidi  cudo.  Rj.  Boga  moli,  pa  se  do- 
molio:  golema  se  cudestva  stvoriJe.  Npj.  3,  74.  vidi 
cudo  1. 

e&dila,  n.  pi.  Wunderdinge,  mira,  miracula:  kakva 
su  to  cudila?  Rj.  cudesne  stvuri. 

i-Aditi  se,  dun  se,  v.  r.  impf.  kome  Hi  cemu,  sich 
wundern,  miror.   Rj.   v.  pf.   slos.  do-cuditi  se,  iz-se, 


Ciidna 


—  174  — 


r-udoTit 


I 


ns--..  »>-<.^  r!,!!  flevetki  se,  diviti  se.  —  Ja  se  cudim 
,  lb.  Dok  se  mi  joJ  tome  i-iitijusmo  . . . 

,■  ^.  r-  T.  Stane  .<«  ciiJiti  Mii  bi  to  bilo 

.i  i4."  Stime   se  vuiiiti  gilf  c^obau   dolazi 

t;.  .oi-e.  48.   Ona  s«  stuiie  ludiii  sto  {"' ./f, 

aSiad  i:uuo . . .  S3.  On  se  siane  krstiti  i  i-iiditi  sta _b\ 
to  bilo!  84.  Ne  eudimo  se  dobru  juiiakii,  \ef  se  iu- 
dimo  koi\ju  niegovu,  gje  ira  oseldan  pri  br'jegu  ccka. 
Npj.  1,  84.  Za  to  se  iimotvorinama  naroda  naJega 
sva  ucena  Evropa  iiidi  i  rfi'ri.  Kov.  5.  Stane  se  iu- 
diti  kiiko  vino  jednako  teie.  12b.  Ueiniti  Ho  seir,  t.  j. 
cuditi  sf  iaiiH.  Npj."  3,  3i>8.  Tome  se  nije  cuditi;  ali 
se  iV)TJek  ne  mo?.e  naeuditi,  kako  su  .  .  .  _  Sovj.  5. 
Cudim  se  sfo  hi  od  Fru.'ii'a.  Straz.  188(5,  6()9. 

CQdnil,  /".  ieusko  ime.  Rj.  —  imena  s  Uikim  nasi. 
ridi  hjd  Bekua.  . 

i-ndnoriit,  udj.  ininderlich,  sehsam,  siugnlaris.  Rj. 
n«.',i<"<i»i,  ridi  i^iidan  2.  —  Sad  su  Ijudi  cudnovate 
6udi,  pak  I'e  reci,  Ijiibi  sova  orla.  Npj.  1,  532.  Govo- 
reei  uekake  cudnoraie  rijeei.  Daniea  2,  135. 

(■Qdnovutu.st,  nidnovatosii,  f.  osubina  onoga  sto 
je  iudinnaio:  Zbog  ciidiiovutusti^  St-epanove  ja  sam 
ieljeo  Jtogod  o  njemu  napisati.  S(?ep.  mal.  3. 

eOdo,  II.  (pJ-  Oiida  i  rud^sa).  Rj.  isp.  rusvaj,  sehir, 

usvista.  —  JJ  das  M'under,  miraculuin.  Rj.  —  a)  u 

prarom  smislii.   vidi  eudestvo.   —  ^enske   su  pripo- 

vijetke  u  kojima   se  pripovijedaju  kojekakya  cudcsa 

Mo  ne  uio/.e  biti  ...  a  mu5ke  su  one  u  kojima  nema 

cudesti.  Npr.  V.  Kad  vidi  kakvo  je  Bog  ijudo  ucinio  .  .  . 

43.  Xe  strorl  ondje  iudesa  mnogijeh.  Mat.  13,  58.  Za 

to  ri'iii   iiidesii.  14,  2.  VidjeSe  .  .  .   cudesa   Sto  ucini. 

21,  15.  Bog   Hnjase  ne  mala  iudesa  rukama  Pavlo- 

vijem.  Djela.  Ap.  lit,  11.  U  sili  zndka  i  C-ud^sa  silom 

l>uha  Bo/.ijega.  Rim.  15,  19.  Vidjeh  drugi  veliki  znak 

na  nebu  i  cudo.  Otkriv.  15,  1.  vidi  znak.  —  b)  stvur 

i-udna,  ittdnuvata:  Nakupili   se   Ijudi  kao  na  cudo. 

Rj.  393a.    Sav   se  grad   slegne  kao   na  liido  gde  on 

dogie.  Npr.  47.  (Ivo  se  cudo  nizglasi  po  svijetu.  101. 

Kad  dogje  blize.  ima  cudo  i  vigjeti:  devet  divova . . . 

VJ2.  Je.si  li  ti  see  to  cudo  u  ovome  gradu  pocinio.  193. 

i?ta  je  ovo  ?  kahovo  je  ovo  cudo.  218.  Ministar  pogje, 

pV     '        /)'(/( t'udd?  ugleda  na  krmi ...  249.  Otud  ide 

1  .  cudno  cutio  nerigjeno.  Npj.  1,  116.  U  Bu- 

■iiii.u  ...ii.i  cudiio  cudo  kazu.  1,  218.  Kada  se  draga 

probuili,  xeljcm  se  i-udu  zacudi,  kad  nagje  kitu  u  njedra. 

1,  224.  Bogo  mili,  cuda  golcinoga  !  gje  dva  brata  .  .  . 

pogodiJe  ...  4,  171.   Preko  Drine  malo  ko  prijegje, 

kamo  cudo,  5to  u  Drini  osta!  4,  259.  Ali  to  nije  cudo, 

jer  sam  ja  I'itao.  4,  298  (Vuk).  Tcskijem  se  cudom  za- 

Oudili.  HNpj.  1,  154.  Kakogogj  Sto  su  polazedi  driali 

•Srbe  za  niSta,   tako  sad  stanu  o  njima  iudesa  kazi- 

rati.   Daniea  3,  173.    Cttdo  kuko  je  nije   mogao  po- 

znati.  Nov.  Srb.  1817,  48().   Od  kako  je  njihov  jezik 

spHo  samo  na  uiene  Ijude,  nije  cudo,  kako  je  (razlike) 

'■  '    '•.  392.  Ali  je,  Stono  vele,  cudo  preko  iuda, 

'>  ie  .  .  .   Rat  31.   —  ^)   (po  jugozap.  kraj.) 

k:i'i  Diji.iH  ili  ne«re<;a,   demu  se  Ijudi  cuditi  moraju: 

Ne  ('ini  dobro  da  te  iudo  ne  nagje.  Rj.  —  Tako  me 

nenadno  iudo   ne  zagjelo'.    Rj.  172a.   Ako  kokot  do- 

i.\v\  devet  go<lina,  da_ga  odmah  valja  zaklati,  jer  vele 

da  bi  r)0»lije  snio  jaje  iz  kojega  bi  se  izleglo  nckako 

iudo.  Rj.   283b.   Ja  sam  mnogo  iudo  preturio.  Npr. 

]''!.   I>:i  ii-  nenadno  iudo  ne  nagje.  215.  Ma  pazi,  hez 

'iija   iuda  ncmoj  pisnuti  rijei'i  jedne.  219. 

!iii  na  oOi  hez  svoqa  nenadnoga  iuda.  234. 

Tdk..  me  <mIo  ne  zadesilo!  l^osl.  3(X).  Cudo  te  naslo ! 

(n«:io  t<-  /lo,  da  ti  se  Ijudi  Cude!)  350.  Ali  c'e  Mujo 

'  :.   pa  <5u  mlogo  iuda  uiiniti.  Npj.  1, 

•  jadno  cudo   nagje,   ovo  jadno  I'udo 

'"".    Kov.  110.  Filistiniei   odnesu  kovfeg  .  .  .  u 

■n,    ali  i  tamo   ih  od  njega   cudo   snagje.  Prip. 

'inio  pripiidaju  i  reienice:  na6i  se  «  iudu 

'    (u  neprilici,    na  ncvoljij:  Kad  i^oban  to 

.....    ..-,,/,    se    u    iudu,   pa   rece   zraiji:    ,Sta   je    to. 


u    zao    fas!    Npr.    11.   Putnik   sc   nagje  u   iudu    pa 
okreue   svojijem   putem.   Posl.    1(16.   Bala   se  na  ovo 
pitanje  nagje  malo  u  iudu.  Sovj.  54.  Car  se  na  iudti 
nagje  5ta  ee  kako  li  6e.  Npr.  114.  Sad  na  iudu  kako 
ee  iiaei  zmaja.  263.  —  i  reicnica:  Ko  ceka  bozi(!^  na 
boii<5,  na  iudo  mu  je  bozic.  Posl.  159  (u  drugoj  po- 
slovici:  vazda   mu  je  hiidi   bo?.ii').  —  U  hihliji  kn'se 
se  fudo  i  onomu,  koga  snagje  eudo  (hijeda  ili  nesreia), 
jer  viu  se  drugi  s  toga   iude:  I  bices  iudo  i  prica  i 
pripovijest  svijem  narodiraa.  Mojs.  V.  28,  37.  Da  budu 
iudo   i  podsmijcli.    Dii.   11.  29,  8.   Ucinicu    da  budu 
cudo  i  podsmijeh  i  puslos  vjecna.  Jer.  25,  9.  —  !i)  kao 
adv.  uinogo,  riel,  pennulti,  ris,  cf.  sila,  puno  :  Cudo 
pasa  ujeeioSe  vuka.  Rj.  vidi  i  glavno,  rele  1.  —  Budli 
ovoliki  mal  se  poharci,  i  ovoliko  iuda  (pica)  nabavi, 
kako  se  zaboravi  joS  ovgje   malo  poharciti.  Kov.  66. 
UCini  sa   mnom   iudo  dobrote.   Ps.  86,  17.  —  4)  od 
iuda,  kao  iudeii  se:   Onda  se  kao  od  iuda  prekrsti. 
Rj.  67a.   Ja  se   kamenim  i  drveuim   (n.  p.  od  iuda). 
Rj.  138b.  Da  vidi  od  iuda  kakva  ce  to  biti  klincorba. 
Rj.  275a.   Nije   mogao   ni   zaspati   od   iuda  Npr.  61. 
Onesvjesnu  od  iuda.  115.  Svi  se  od  straha  i  od  iuda 
prepadoSe.  116.  ISli  ...  da  je  prose,  ili  od  iuda  samo 
da  je  vide.  163.  Krste(!i  se  od  iuda.  216.  Kad  carev 
sin  vidi,  vas  umre  od  iuda,  dosjeti  se  da  je  .  .  .  261. 
Stane  neko  vrijeuie  od  iuda  nijema  i  kao  okamenjena. 
Daniea  2,  131.  NaSi  se  kudani  upropaste  od  iuda.  2, 
135.  Zgledali  su  se  od  iuda.  2,  137.  Vojska  se  upro- 
pasti  od  straa  i  od   iitda.   Milo.4  41.  Zgledahu  se  od 
iuda.  Mojs.  I.  43,  33.  —  3)  za  iudo,  kao :  iuditi  se 
je,  treba  se  iuditi:   Za  iudo  }e  da  .  .  .   nije  uzimao 
niSta  od   vina.    Rj.  82()a.   Ali   fza  prereliko  iudo)  do 
danas  joS  nemamo  ni  jedne  knjige.  Rj.' V.  Za  iudo 
je  da  se  govori  ...    a  jos  je  za  vece  cudo  sto  se  .  .  . 
izgovara.   Posl.   XUI.   Za  iudo  je,   kako  je  od  Ba5 
postao  Ba6vanin.  Daniea  3,  22.  Ali  je  za  iudo  otkad 
oni  .  .  .  Kov.   23.   Za  veliko  je  iudo,  kako  G.  Svetid 
ne  postavi  sebi  kakvo   pravilo.  Odg.  na  sitn.  12.  Ali 
je  za  iudo,  sto  se  u  samome  djelu  slabo  drzi  onoga 
pravila.   Pis.  48.   Za   veliko  iudo  progje  sret'no  kroz 
Turke.   Sovj.  69.   Izdasan   i  fazben   bio  je   za  iudo. 
76.  Mjesta  koja  je  Vuk  za  iudo  lijepo  preveo.  Prijev. 
10.  —  Na  prez  ruku  mi  je,  t.  j.  kao  za  iudo  mi  je, 
nije  mi  milo.  Rj.  571a.  Na  prez  ruku  mi  je  (t.  j.  za 
iudo  mi  je,   nije   onako   kako   sam   se   uadao).  Siut. 
530.  isp.  cudo  2.  —  0)  iudo,  kau  iugjenje :  Na  svoje 
veliko  iudo  i  zalost  videdi  5ta  je.  Sovj.  31.  (Duda  on 
u  radosti  i  u  iudu   rece.   Npr.  241.    Osta  u  iudu  za 
jedan  sabat.   Dan.  4,  19.  Simon,   koji  prije   caraSe  u 
gradu   i   dovogjaSe    u   iudo   narod    Samarijski.   Djel. 
Ap.  8,  9.  Zacudih   se  iudom  velikijem.  Otkriv.  17,  6 
(^  veoma  se  zacudih). 

(•lulotvorae,  cudotvorca,  m.  der  Wunderthater, 
thaumaturyus.  Rj.  cudo-tvorac,  koji  iuda  tvori,  iini. 
—  I'uturotvorac,  u  sali  mjesto  iudotvorac.  Rj.  830b. 
Bog  je  stari  iudotvorac.  Posl.  18.  i.s/j.  tako  sloz.  rijeii 
krivotvorac,  mirotvorac,  stibotvorac.  isj).  dobrotvor. 
i-iidotvurnii,  cud6tvorna,  adj.  n.  p.  ikona,  uunder- 
thiitig,  thaumaiurgus :  Ljeskova  je  mast  iudotvorna 
(bojem  se  ucini  mnogo  kojeSta.  Posl.  172).  Rj.  sto 
iuda  tvori,  sto  moze  iuda  tvoriti.  isp.  tako  sloz.  adj. 
dobrotvoran,  mirotvoran,  samotvoran,  iivotvoran.  — 
Ukrade  ocu  iz  potaje  jedan  iudotvorni  noz.  Npr.  120. 
Ovi  mladic  imaSe  iudotoorni  prsten.  2(5.'!.  Posla  Moj- 
sija,  slugu  svojega,  Arona,  izbranika  svojega.  Poka- 
zaSe  megju  njima  iudotvornu  silu  njegovu  i  znake 
njegove  u  zeuilji  Hamovoj.  Ps.  105,  27. 

(■iid6visU>,  M.  monstrum.  Stulli.  isp.  nepodoba; 
nakiiz,  nakaza.  —  Karakongjula  .  .  .  toboznje  neko 
iudoviste.  Gj.  Popovi(;.  ARj.  IV.  854b.  nastavak  je 
augm.  znaienja  kao  u  blatiite,  CoeeiSte,  IjudiSte.  isp. 
avet,  straSilo. 

(Midiivit,  adj.  gdje  ima  iudesa,  sto  je  puno  iudesa. 
vidi  cudesan.  —  Ne  pitaj  me,  gospodaru !  ono  je  cm- 


i 


iug 


175  — 


f-upnti 


rlomta  gora,  §to  preko  dan  sijeva  a  po  iioi':i  jrori  .  .  . 
pa  onu  fiudesnu  goru  lead  vidi.  Npr.  IIS.  sa  nuftt.  i 
like.  isp.  adj.  lod  bar()vil. 

i'flff,  »i.  vidi  popik.  Rj.  vidi  i  vrabac  2.  cine  Art 
Sj>ielx,  dem  Bitllschlag  iihnlich,  ludi  genus.  Rj.  542a. 
( nchaha  iijra  nalik  na  iiiru  s  loptoin).  —  Popik  se 
-lapom  pustimit'ke  odbija  ili  sajroni  s  kerjrje.  Rj.  54;2a. 

("fl^jdiijo,  H.  dux  Wundeni,  miiatio.  Rj.  verbal,  od 
I  adili  so.  radnjii  h'o.jom  .se  t};ii  cudi. 

<-iijanj(',  n.  das  lliiren,  auditio.  Rj.  verbal,  od  fiu- 
jati.  radnjii  kujoni  tko  iiija. 

(■lijati,  cujiiin,  (u  ('.  G.)  V.  impf.  huren,  audio,  cf. 
Aui&ti.  Rj.  istice  se  imperfektivnost  prema  cuti,  koje 
II-  V.  pf.  i  impf.  vidi  fujavati. 

••iiji'narije,  n.  verbal,  od  ciijavati,  koje  vidi. 

(•iijiivali,  ('hjavrim,  i'.  impf.:  I  £rlu5ac  iujava  kad 
imi  se  dava.  DPosl.  28.  vidi  Oujati,  slufati. 

("ilka  i  (-lika,  /'.  ovca  bez  uSiju,  xi  luci;  uop<;e  ime 
ovt-i.  V.  .\isenijevi<^.  ARj.  II.  l)7b.  isp.  rnla. 

ofikalj,  t'Qklja,  m.  —  J)  u  vrh  buta  kraj  za  koji 
se  dizi  stra/nji  I'erek  kacl  se  nosi,  die  Hdkse,  der 
h'niebuy,  cf.  pikalj.  Rj.  —  2J  (ii  ('.  G.)  klin  o  koji 
■se  puSke  vje.'aju  u  ku6i,  der  Nayel,  humus.  Rj.  isp. 
liviliik.  klinarica;  vidi  ostrva,  oriiznica.  —  Ostrva, 
kao  stuba  udarena  u  zemlju  ipred  kolibiuna),  te  se 
vjesaju  pu>ke  (a  ii  kiiei  se  vjeSaju  o  iukaljj.  Rj.  473b. 
rijeri   s  tukim  nasi,  kod  badalj. 

i-ilkaii,  m.  ovan  bez  ufiju.  u  Lici.  V.  ArscDijevifi. 
ARj.  11.  J)Sa.  vidi  ciilan. 

I'llkljiliv,  adj.  konj,  u  koga  koljeua  udaraju  jediio 

0  diiin'o  kad  tiri.  Rj.  Danicic,  Osn.  95,  pise  <5ukljajiv. 
('-iikljajiv,  adj.  ridi  cukljaiv.  —  adj.  stakimnast. 

lud  bliznajiv. 

(-I'ikiiiiti,  (fikneiii,  v.  pf.  nacuti,  inaudire  u  govoru: 
lo  sum  i  to  euknuo  yjc  o  tebi  govore,  cuvaj  se.  ARj. 

11.  ;i,sb. 

I'l'lkiiiiiliabn,  /.  die  Uraltermutter,  ataviu.  Rj.  muii 
prudjedova  ili  matt  prahabinu :  bubu  djedovu  ili  baba 
hubiiia.  vidi  Jukumbaba,  iakunbaba.  Oukun-baba,  u 
prvd  b  prumijenilo  se  na  m. 

(■ilkuiiibabiii,  lulj.  Jij.  sto  pripada  cukumbahi.  vidi 
-ukumbabiD. 

(-iik(iii(l('(la,  f.  (u  BaCk.)  ein  Kraut,  herhae  genus. 
Ivj.  ridi  sasa.  Rj.-'  biljka. 

(■ilkiiiidjod  (cukfludjedi.  m.  pradjedov  otae,  der 
T'runirossrutcr,  cf.  sukmidjed.  Rj.  Oiii  su  diigo  vre- 
uiena  zivjeli  zajedno  kao  djeea  i  roditelji  i  djedovi  i 
piadjedi  i  cukundjcdi.  Priprava  19.  vidi  i  Jakundjed, 
-ikiindjed,  prapradjed.  cukundjed  je  i  prabaliiu  otuc. 
'idjesto  se  d  i  j  u  govoru  sastavljaju  u  gj :  ('ukun- 
-ji-d. 

(•I'ikiiinljedov   (cukiindjedov),  adj.  Rj.  sto  pripada 

1  iikundjedu.    vidi    Jnkundjedov.   gdjesto   i    fukungje- 
dov.  isp.  I'ukundjed. 

i-iikiindriik,  »i.  (u  i^rijema)  vidi  okomak,  cf.  cokov. 
Rj.  0)10  u  kttkurusa  na  cemii  su  zrna.  vidi  i  klas  3, 
i  syn.  ondjc. 

ei'lkiir,  m.  edkiira,  /".  (u  i^l•ijemu)  u  sukna.  Rj. 
znacenje  se  izblize  ne  kaze.  vidi  uckur?  Rj.' 

t'fti,*  »i.  vidi  pokrovac.  Rj.  cim  se  pokrivaju  konji. 
vidi  i  Oultan.  isj).  abaija,  i  syn.  ondje.  —  »Evo  dore, 
brata  gjogatova!«  Cul  obali,  timer  uiinio,  pa  na  konja 
sedlo  podignuo.  HNpj.  3,  327. 

cdla,  /'.  (u  Bafkoj)  igra  kao  u  Srbiji  krmaca.  Kod 
cule  se  jame  sve  zovu  kucice,  a  velika  kuca  u  srijedi 
solas:  trlja,  koji  tjera  i^-ulu,  zove  se  svinjar.  Rj. 

i'Uhx,  f.  mit  kleinen  Ohren,  parvis  uuriculis:  Iza- 
gnala  iulu  roguSu.  Rj.  u  koga  ili  ceyu  su  malene 
usi.  isp.  Ctika  (C'uka). 

cUiiii,  m.  ime  ovnu.  isp.  c'ula.  J.  Bogdanovid.  ARj. 
n.  99a.  vidi  cukan. 

cUlav,  adj.  n.  p.  ovan,  ovca,  mit  kleinen  Ohren, 
parvis  auriculis.  Rj.  malenijeh  usiju.  ridi  culav.  isp. 
dubra.st. 


(■Alokn,  f  ime  kozi.  J.  Bogdanovid.  ARj.  II.  99b. 
isp.  za^oblifje  vranOka,  J.fltoka  (imena  oveama). 

fftltan*  (cilltan),  m.  vidi  pokrovac:  A  na  vrancu 
cultun  do  koljena.  Rj.  vidi  ciil.  Cim  se  konji  pokri- 
vaju. 

("nuia,*  vidi  kuga.  Rj.  vidi  i  morija.  iuma.*  Rj.' 
rijec  upravo  Hineska  dosla  k  numa  preko  'J'uruku. 
—  Tako  mc  gumii   Cnriyradska  neomela!  Posl.  30(). 

riiiiiina   striji-la.   f.  ediinops  banaticus  Koch.   J.  • 
Pelivanovit'.  ARj.   II.  100a.  biljka.  —  adj.  od  ('iima? 

filii,  m.  (li.c.  cunu).  —  J)  der  Kahn,  cxjmbulu,  cf. 
oranica.  Rj.  vidi  i  cuuiea,  cam,  kaik,  ormanica,  smrt- 
njak.  —  Cxcnovi  mu  vodom  plove.  Rj.  237a.  I'rum, 
lagja  ve(?a  od  duna.  Rj.  5f)4a.  JS'a  dunu  katana.  (kad 
se  za  koga  hoce  da  kaze  da  je  rgjav  vojnik).  Posl. 
192.  Ukocila  se  kao  riiza  u  cunu.  .S32.  vidi  ciinica. 
isp.  (Tim,  kaik.  —  2)  In  Risnu)  vidi  cunak  1.  Rj. 
cunuk  «  tkulja. 

(■fiiiak,  (Tinka,  m.  Rj.  vidi  cunjak.  —  1)  das 
Weberschifljein,  radixts,  cf.  cun,  lajdica.  Rj.  cuti  xi 
tkalja.  vidi  i  cjevnjak  1,  sovilja,  sovjelo.  —  Kada 
vidi  zenskicunak:  Kakvo  j' ovo  probadalo?  Rj.  602b. 
Plaino  tkala  lijepa  gjevojka  .  .  .  ne  mogu  joj  niti  usta- 
jati,  ni  zluceni  cunuk  prolaziti.  Npj.  1,  4(55.  Dani 
moji  brzi  bi.5e  od  cunka,  i  progjoSe  bez  nadanja.  Jov 
7,  G.  —  2)  die  Rohre  bei  Wasserleitungen,  tubus 
aquae  duccndae.  Rj.  napruva  kao  cijcv  kojom  se  do- 
vodi  voda:  Xalaze  se  prokopi  ispod  zemlje,  kuda  je 
nekad  vogjena  voda  .  .  .  do_  skora  (sui  nalazili  i  ixiti- 
kove  od  olova.  Rj.  297b.  (esma  na  zlatnom  cunkxi 
izvirala.  Npr.  195.  Nalazili  su  od  olova  cunkove,  kroz 
l^'oje  je  vogjena  voda  s  Caricine  na  Praovo.  Daniea 
2,  51. 

rDiiit-a,  /'.  vidi  cuu  1.  Rj.  i  syn.  ondje.  —  Ovako 
sc  po  njoj  (po  Moravi)  vozi  same  na  cunicama.  Da- 
niea 2,  38. 

f-Alijak,  cflnjka,  xr.  vidi  ciinak.  Rj. 

fOpa,  f.  dus  Bitschel  (Haare),  fascieulxis  capillorum. 
Rj.  htpi'rak  kose. 

("ripa,  —  1)  f.  ein  Weih  mit  ungekdmmten  Haaren, 
mulier  impe.xis  ca2)illis.  Rj.  hipava  zenska.  —  2J  m. 
(ist.l  vidi  ciipo.  Rj.  cupavo  xnusko. 

(-Dpak,  cupka,  m.  toliko  burmuta  koliko  se  uzme 
megju  dva  prsta  kad  se  Smrce,  mica,  Njem.  die  Priese. 
Lj.  Nenadovic.  AKj.  II.  101a.  vidi  smrk  2. 

oiipiiiiica,  /'.  vuna  s  mrledina  ocupana.  Rj. 

(•iipaiijt',  n.  das  Hup  fen,  vxdsio.  Rj.  verbal,  od 
1)  ciipati,  2)  cupati  se.  —  1)  radnja  kojom  tko  cupa 
sto.  vidi  ceriipanje.  —  2)  radnja  kojom  se  dvoje, 
dvojica  Hi  vise  njih  hipajxi  meyju  sobom:  Poslije 
rvanja  i  cupanja  za  vratove  nadvladaju  Turci.  Daniea 

3,  m. 

r-dpati,  pam,  v.  impf.  Rj.  v.  pf.  sloz.  iz-cupati,  na-, 
0-,  po-,  pro-,  raz-.  r.  impf.  sloz.  raz-dupavati.  dem. 
cupkati.  —  1)  rupfcn,  vello.  Rj.  isp.  cerupati,  guliti 
4,  IjuJtiti  2,  skupsti,  zuliti,  ztiljati.  —  Zle  dlake,  u 
ocima  nekake  dlake  koje  valja  cupati  na  polje.  Rj. 
211b.  Sve  cupa  kosu  s  glave  od  muke  i  zalosti.  Xpr. 
18.  Kljuca  voda,  i  u  njoj  se  kuvaju  Ijudske  glave,  a 
orlovi  ih  odozyo  cxipaju.  89.  Luk  ujutru  sadio  a  u 
vece  cupao.  357.  Jagnje  mu  dati,  noza  ne  dati,  neka 
dzidija  zubima  cupa.  Npj.  1,  385.  Da  ne  bi  cupajxici 
kukolj  po('upali  zajedno  s  njime  pJenicu.  Mat.  13,  29. 
Razide  se  narod  po  svoj  zendji  Misirskoj  da  cupa 
strnjiku  mjesto  pljeve.  Mojs.  II.  5,  12.  sa  se,  pass.: 
Vrijeme  kad  se  sadi  i  vrijeme  kad  se  cupa  sagjeno. 
Prop.  32.  —  2)  sa  se,  reciproc.  raufen,  rixor.  Ej. 
Krcxcmati  sc,  kao  otimati  se  oda  §ta,  ili  cxipati  se 
s  kime.  Rj.  309b.  Hrkati  se,  kao  tiskati  se,  cupati  se 
s  kime.  Rj.  806b.  Sacuvao  te  Bog  s  rogatijem  se  bosti 
i  s  celavijem  se  cupati.  Posl.  275.  Baka  p^re  (n.  p. 
bide,  cupace  se  za  kose).  351.  8aka  i  percin  (n.  p. 
nema  drugo  nista,  nego  Saka  i  perdin,  t.  j.  da  se  cxt- 
pamo  i  bijemo).  351.  Stali  .se  bosti  nozevima  i  cupati 


i'upav 


—  176  — 


(■lit  urn 


:a  vrtitove.  MiloJ  103.  Ako  me  biuie  ocrnio,  cvpavemo 

<vetii.  Slrni.  188(i,  UilW. 

-  l}mit  iiiigekiimmtem  Haare,  crini- 

.    i;j.  ridi  bii&iv,   iHiSljnv,   kokorav,   ku- 

:iv.  raskiikorou  (iieovef:lj(in).  —  Brei  su  inii 

.imota.  (kail  ko  iuia  velike  ciipare  hrkore). 

I'osl.  ■id.    I'oplaiio  bi  buljuk  goveda.  (kad  je  ko  ne- 

.VoMjaii   i   nipiir).  Sno.   —  2)  zoitip,  stnippig,  hir- 

y-ulua.  Kj.  !>;(.  riiiijav.  ninjast,  nitav.  —  I'oroje  je  imao 

hiiljiiiu  (uparu,  po  kojoj  su  bili  ispreSivani  kojckaki 

repovi.  a  najviJe  lisitji.  Pis.  32. 

rQpavac.  i-Tipavoa,  m.  —  J)  (u  Srijemu)  Dekaka 
sarena  ponjava,  eiiie  Art  zotiiger  Icppich,  gausapae 
gcnu<:.  Kj.  iuparu  (H)  surenica.  —  2J  cupav  (1)  C-ovjek. 
ARj.  11.  102a.  vidi  cuSljavac. 

(■npavii-a,  /'.  eiipavo  iensko  iVljade.  ARj.  11.  102a. 
ridi  I'uMjavioa. 

i-upcrak,  Oiiperka,  wi.  dan  Buschel,  fasciculus.  Rj. 
tohko  (cga,  ».  p.  kof:e,  kaliko  tte  mo:c  prstinia  uhva- 
iiti.  —  Ouperak  (pred  r  osn.  u  fllpa).  Osn.  "285. 

(■Qpioa,  /'.  (u  Hoci)  vidi  kopca  (zenska).  Rj.  vidi  i 
kovoa,  petlja,  spona.  isp.  cilpicc. 

rdpiro,  f.  pi.  (u  Grbljut  I'lrfi'  kovce  (od  zice).  Rj. 
ridi  i  kopi'e,  Zfrlobi.  isp.  i-upica. 

i-npkiinjt'.  n.  dan.  od  I'upanje.  Rj. 

i-flpkati.  kain,  dem.  od  cupati.  Rj. 

rlipo.  HI.  i»  Rj.  kud  rijei^-i  ciipa,  2)  in.  (ist.)  vidi 
Oupo  —  a  nana  ga  na  mjestu.  —  cupavo  musko.  gen. 
j-iipa,  roc.  cupo. 

i-Qpni,  f.  u  ovoj  zasroneci:  Cupra  sjedi  na  trklji, 
te  sve  iK'flo-i'eprlji,  teJko  tome  do  smrti,  ko  se  s  njome 
uprti  (zmijii).  Rj. 

•■ilruk,'  adj.  iiid^cl.  briichig,  fragilis,  cf.  pokvaren. 
ridi  maiijiOav,  Sanatan.  isp.  kvaran,  5t€tan. 

(-Qsija,  f.  iusljavo  iensko  celjade.  ARj.  11.  103a. 
vidi  inifljavica. 

(•ftiljav,  adj.  ncoi-esljane  kose,  cupav.  ARj.  11.  108a. 
i  si/n.  kod  c-upav. 

••Osljavae.  ('uSljJivca,  i«.  cusljavo  musko  celjade, 
i-upavac.  AKj.  II.  lU3a. 

(-nsljavk-a,  f.  cusija,  iusljavo  sensko  celjade.  ARj, 
11.  lil.ia.  vidi  i  i-upavica. 

cDti,  fujeni,  v.  pf.  i  impf.  Rj.  v.  pf.  sloL  db-6uti, 
na-,  po-,  pri-  pro-,  sa-,  za-.  v.  impf.  prosti  (-ujati, 
fujavali.  vidi  cuven. 

/.  hr,ren,  audio.   Rj.  —  A,  1)  ohjekat  se  pohlize 


dati.  Npr.  137.  Onaj  ca.s  se  pomladi,  te  vidi  i  cxije 
kao  inladi(^.  242.  Kao  da  ,<jedi  na  uMma  (tako  ne 
iuje).  Posl.  131.  A'e  ciy,  Roze,  na  zlo!  212.  Od  cu- 
rena  do  \-ijrjena  daleko  je.  236.  Cjije,  al'  ne  haje. 
350.  Aiz  kule  niko  iie  hijaic,  no  kaduna  (^'aja-pa§i- 
nica.  Xpj.  4,  311.  Ko  hijase,  cut'  se  ne  ho(;a5e,  ali 
cu|a  mlada  Ari;rjelija.  4,  363.  Nikodim  se  cuti  ne 
fuja.ie.  .'),  115.  Ko  itijase,  cut'  se  ne  CujaSe.  5,  149. 
f'sima  cete  cuti,  I  ne  <:ete  razumjeti.  Mat.  13,  14.  — 
2)  ohjekat  u  accus.:  Da  vi  ciijem  zdravlje!  Rj.  109a. 
Kl  te  iuo  dohroga  junaka.  Rj.  152b.  (dva  accus.  duo 
za  tehe  da  si  dobar  junuk).  Idaii  cuja.se  i  razumevaSe 
we  5to  frovore.  Npr.  12.  ZahvaH  mu  (Bogu)  koji  je 
cuo  plac  rodittlja  t\'ojijeh.  97.  Cuj  me  i  posluSaj  me 
Sto  (u  ti  lefi.  114.  C'ujuii  ove  rijeci  kraljev  sin  reCe 
u  B€bi.  221.  Sto  vidiS,  ne  vioyeo;  sto  mjes,  ne  cuo 
(ftni  Be).  Posl.  353.  A  cujte  me  usicumu.  Npj.  1,  140. 
Ja  tarn  to  pni-i  put  cuo  .  .  .  iz  DoKitijevih  knjiga.  Pis. 
3^.  Jovan  cut'si  u  tamnici  djela  Uristova.  Mat.  11,  2 
Cu^ri^  r„torc  i  glasove  o  ratovima.  24,  6.  Kako  ^e 
nc  iuSe  ?  Rim.  10,  14.  Da  cuju  sto  od 
.ova.  Prip.  bibl.  113.  Sedite,  deco,  od- 
'".'"'''■';  ■;,'•  ■■"'■*•'  Jovan,  ucinivsi  se  necuo  poslednje 
pUunje.  /Jim.  .33.  —  u  gen.:   Da  ti  cujes  Anice  gje- 


rojke,  riiiu  bere  u  zelonoj  ba.sci.  Here.  19.  —  ,3)  cuti 
za  koga  Hi  za  sto:  Ondc  rere  mu  da  ce  cuti  za  tre- 
ccga.  Npr.  30.  Za  omi  dlaku  iuje  i  car.  124.  Kad 
koji  cuje  za  tog  ioeka,  da  caru  javi.  192.  .\li  (.■arevi(! 
ne  ve  za  to  da  cuje.  203.  Koji  cuse  za  mudro.'it  nje- 
ECovu.  Car.  I.  4,  34.  —  4^)  i'uti  o  kome  Hi  o  <:emu 
(rijetko):  Kao  ni  on  o  orome  (carstru)  Ho  do  sad 
nista  nije  cuo  ni  znao.  Npr.  173.  .Mi  o  torn  niHta 
vi,se  nijesam  cuo.  Vuk  u  Posl.  257.  —  it)  od  koga 
cuti,  kao  otklc,  odakic  luti:  Nijesam  izniislio,  nego 
sam  cuo  od  drugijch  Ijudi.  Rj.  232b.  Eda  li  si  cuo 
kad  od  koga  gdje  su  dvori.  Npr.  21.  Kao  Sto  sam  od 
razlicnih  pjcrai^a  (uo  da  se  upravo  pjevaju  (pjesmel. 
Npj.'  1,  X\'I.  Pa  je  cula  od  fctke,  d.i  je  sad  u  Beo- 
gradu.  f^traz.  1886,  1514.  —  (ij  ohjekat  izrice  se  rei-c- 
nirama,  kojemu  se  privezujii.  — ■  a)  rijeiju  da:  ...  da 
se  ti  znas  s  ticama  razgovarati  .  .  .  eda  li  si  cuo  kad 
od  koje,  da  ima  taki  i  taki  grad?  Npr.  238.  Cujuci 
Turc'in  da  dete  neJto  jede.  257.  Eto  cujcm  da  u 
Misiru  ima  zita.  Mojs.  1.  42,  2.  —  b)  rchitivnom 
rijecju  gdje:  Ongje  on  jadan  stojeei  cm  n  ucko  doba 
noci  gje  dogjosc  vile  na  izvor.  Npr.  86.  Sluga  noseri 
kovcezic  pustinjom  ™,  gje  placu  gjeca.  234.  Jer  sam 
cuo,  gdje  se  u  Biogradu  podsmijevaju  onima  koji  tako 
govore.  Odg.  na  situ.  16.  On  cu  za  Tiraku  cara  Hu- 
skoga  gdje  kazase:  ide  da  se  s  tobom  bije.  Is.  37,  V. 
—  r)  drugim  relatirnim  rijeeimu,  kao  kad,  kako,  .^Ui, 
i  t.  d.:  Tako  se  car  opet  zanese  i  ne  cuje  kad  oiia 
.stane  vikati.  Npr.  59.  Najposle  i  car  Trojan  sam  sobom 
cuje  kako  deca  svirajii:  »U  cara  Trojana  kozje  uM. 
151.  Cujuci  svatovi  sto  lisica  govori.  179.  AT  ne  cuji^i. 
al'  se  cut'  ne  sniijeS,  ka'  udari  Piper  na  Kopilje.  Npj. 
4,  122.  (ka',  u  pjesmi  mjesto  kako.  Rj.  257a).  Ctio 
si  stu  su  ucinili  carevi  Asirski.  Is.  37,  11.  —  B.  su 
se,  pass.:  vtrlauten,  auditur:  cuje  se  nekakav  govor 
na  polju;  cuju  .te  puske,  topovi  i  t.  d.  Rj.  —  ()il 
onoga  po  kojega  se  imenu  ova  megja  zove,  jiista  sc 
vise  u  narodu  danas  ne  cuje.  Kj.  7ya.  Kud  se  ne  htjc 
vaske  ni  kokota.  Rj.  283b.  (za  yen.  isp.  A  2  prinijer 
iz  Here.  19.  Drugi  padei  bez  predloga.  Uz  ylagoh  n 
pasivnoj  formi,  ali  dosta  retko.  Sint.  128).  Gje  si  o 
njegovu  carstvu  nista  i  ne  cuje.  Npr.  173.  (isp.  A.  4 1. 
Molim  vas,  5ta  se  ta  plac  ii  brodu  vaJem  cuje.  247. 
Gje  .se  stariji  ne  cuju  tu  Bog  ne  pomaze.  Posl.  77 
(cuti  se,  slusati  se).  Ali  se  u  !?rbiji  .  .  .  moze  cuti  i 
od  nasijeh  Ijudi.  351  (isp.  A  5).  Ongje  se  on  (glas  h) 
jasno  cuje.  XIII.  Od  mene  se  j:mia(5no  cuti  ne  ce. 
Milos  61.  Nekake  toke  i  piStolje,  za  koje  se  bilo  culo, 
da  su  u  njega.  68.  (isp.  A  3).  Po  celoj  se  vojsei  ovaj 
glas  cuo.  129.  —  ovamo  ce  Hi  i  ovaki  prinijeri:  Ni- 
kodim  se  cuti  we  cujase.  Npj.  5,  115  fne  (:ujase  se 
futi,  ne  cujase  ••se  da  cuje?)  Ko  cujaie,  cut'  se  ne 
cujase.  5,  149.  isp.  ko  cujaJe,  cut'  se  ne  hocase.  Npj. 
4,  363. 

JI.  1)  (po  jugozapad.  kraj.)  fiihlen,  sentio :  cujem 
bol  za  plecem.  Rj.  vidi  ("'utjeti  2,  osjecati.  —  Grkljan 
cM,/e  slast  a  trbuh  mast.  Pos).  46.  Ne  prostiri  ve(''e  noga 
nego  hijelja  cujes.  DP.  74.  Nemoj  da  crijeva  cuju,  er 
sva  istekoSe.  78.  .sa  se,  ^ass. ;  Trista  Jtapa  po  tugjemu 
hrbatu  ne  cuju  se.  Posl.  32t).  Kaplja  vina  u  vele  vode  . 
ne  cuje  se.  DPosl.  45.  Manje  se  cuje  kad  se  i  <5esto 
strize,  neg  jednom  odere.  59.  —  2J  sa  se,  refleks. 
sieh  fiihlen,  befinden,  se  habere:  kako  se  cujes?  rgjavo 
.se  iujcm.  Rj.  kako  se  cutis?  kako  si? 

I'iltura,  f.  die  iutura,  die  holzerne  Flasche  auf 
Eeisen,  vasculum  vinarium.  Rj.  dem.  ^uturica,  augm. 
cuturetina.  —  Cutura  ima  od  dvije  ruke :  jedna  je 
plosna,  koja  se  zove  i  2'loska  a  u  Crnoj  Gori  etcrt, 
a  druga  je  okrugla  i  duguljasta,  koja  se  zove  i  bo- 
sanka.  Bj.  liiiraca,  kao  cutura  od  koie.  Rj.  49a. 
Zdravica.  cutura,  ili  drugi  kakav  sud  piAi,  s  kojim 
se  kakvi  gosti  pozivaju.  Bj.  207a.  Matara  (nekaka 
i^utura).  Rj.  347a.  Re<'^e  svinjarfie  materi  ...  da  mu 
natoii  cuturu  vina.   Npr.  256.  Udarila  ga  cutura  u 


r-iitii  retina 


177 


fiirati 


jlavii.  (npio  se).  Posl.  ."Wti.  Tu  sprtiSe  lorbo  jirtenjace, 
ciivorise  iJrrcne  hiinre.  Xpj.  4,  278. 

I'liliirotiiia,   f.  uuipn.  oil  (iitiini.   Rj.   titkra  augm. 
/,!»/  l):ibetiiiii. 
tildirica,  f.  dan.  od  (•iitiua,  Uj. 
rilliiroisitilac,    ('uliiroi.spilca,    m.   der   Cninra-Aus- 
Iriiikrr,  cf.  ('iiturotvorac.   Rj.  (•iituro-ispilac.  ?^"o  radn 
/■ijiijd  riiliin-'.   isj).  viiiiNpija. 

(■littirol  V(»ra(%  riilnroUMnca,  w.  cine  komixclic  Ver- 
<liil(u>i;i  sliilt  (■•iiilotvnraf.  der  ('uturnthiiier  xtait 
\V iiiidertliiiter:  On  jo  vcliki  cuturotvorac!  Rj.  kaze 
<.    H  iidi  mjcsii)  t'liilolvorac. 

(•fivac,  t'uvAi'a,  in.  ridi  cuvar.  Rj.  tko  cuvii.  ridi  i 

■  uvadar,  c'uvalac. 

('livi'ldar,    oiivadilia,    m.    der    Iliiter,    Beschiifzer, 

Ktof::   Hrpski   cmvtdar.  Ima  crkva  dobra  cunidiira. 

Uj.  tko  cwa,  past,  HtUi.  «'<;;.  Ouvac,  cuvalae,  i,"iivai". 

lurskim   sii  nast.  dar  (driuti):  doinadar,    cuvadar. 

II^M.    lit!. 

<'iivi\kii<'-a,  f.  die  Hauswurz,  sempervivwn  tectorum 
I. inn.  Kj.  llauslMoch.  Rj.-''  ridi  ii-/,lu-dobar,  u-zlu- 
iliibra.  Inljkii.  ridi  i  (•uvarkiiAi.  Cura-kuia,  5to  ima 
i  inviir-kui'ui,  tii  jji'va  pola  lu-  ce  nikako  biti  l-iivur, 
iK'sro  (5e  rijeC'i  iuva-kui'-d  biti  uinctimto  r  da  bi  ae 
vi'/.ala  zii  curiird,  i  to  po  onijoiu  krajeviraa  gdje  se 
rijftkosti  radi  takib  rijei'i  (ii  kojima  je  prva  pola  sa- 
'laiiije  vriji'ine)  prestaje  osjcc'ati  da  je  itcvakuca  do- 
viiljno.  Osii.  -if). 

(■I'lvalac,  r-uvaoca,  in.  ruvar.  Rj.  tko  turn,  ridi  i 
'■uva(',  ('uv.-idar.  —  Aiijjfji.'U'  Bozi,  koji  jesi  stra/anin 
i  iiir(d(ic  moj.  M.  Divkovii'.  ARj.  II.  111b.  rijcci 
<  Uikim  mist,  dobjesalac,  livalilac,  koniilae,  mastilac, 
iiiiiialac,  pilac,  pri'lai',  raiioraiiilac,  nikodavalap,  st.alae, 
-lai'osjeilihn-,  tkalac,   iislalai',  i   t.  d. 

(■iivilldliz,*  m.  die  I'lirknndel,  iicua  serincns  cou- 
od'iidi.^  fasciculix,  c/'.  samariiSa:  Ko  njegovu  ifrlu  iz- 
jcde,  treba  ('uraldus  da  izasere.  Rj.  —  Samarusa. 
iflld  (rrlo  velik(i),  kojom  se  samnri  sijii,  cf.  cuvalduz. 
Itj.  tifiSa.  Oranje  je.  setanje:  sij,  vij,  pa  u  ko5;  all 
].■  mucno  curulduze  teijliti.  I'osl.  241.  Trazeei  iglu 
iijiuhio  cuvalduz.  31!t. 

(■•dvalica,  /'.  koja  i-uva;  quae  custodit,  eu.stos,  die 
Ursiliiifscrin,  lieindirerin,  Wiitliterin.  vidi  euvarica. 
—  Ti  si  eurnlica  diise  iiioje.  A.  Kanizlic.  ARj.  II. 
1 1'ia. 

('•rivatijo,  11.  diis  lliden,  rustodia.  Rj.  verhal.  od 
iiuati.  nidiija  kojom  tko  t'uva  sto:  Nepriznanje  i 
iirciirniijc  ove  nizlike  i  craniee  iiajvei'i  je  uzrok,  Sto 
se  .  .  .  Pis.  83. 

("iivar,  ("-uviira,  in.  der  Iliiter,  cnstos,  cf.  ouvadar, 
I'livalac.  Rj.  ridi  i  euvae.  tko  curn,  pazi,  stiti.  — 
Ki)  ('e  od  ('((tvoYj  sai'uvali?  I'osl.  l.'iT.  Oni  (namastiri) 
SII  do  danas  bili  pravi  i  je<lini  stubovi  i  i'liruri  zii- 
koiKi  hriUcKiiskocid.  Daiiica  "2,  108.  /ar  sam  ja  cumr 
liiiitii  svojegd?  Mojs.  I.  4,  1).  Ostavi  ovee  itn  curiiru. 
Sam.  I.  17,  20.  V  iienski  dvor  po<l  nikn  Ijraja  dvo- 
lainiia  careva,  cnrdr<i  .rciiskufid.  Jest.  2,  3.  U  drujru 
kiicii  ^enskii  pod  riiku  Sazjraza  dvoranina  oareva,  <•»- 
(■(«)•"  inockoi/d.  2,  14.  Sta  I'li  ti  einlti.  o  rtirdni  Ijiidski? 
.lov  7,  20.  On  moli  za  mujjcld  inrdrd.  UP.  27. 

fftvaraii.  ('iivarna,  adj.  n.  p.  lovjek,  ^ena,  irirth- 
sihnftlicli,  h'iKSJiiittiTiscli,  fnniolis.  Rj.  koji  je  (dotnir) 
iiirdr,  koji  iliiliro  r)n-ii  iiniiiije  sroje,  kao  stedljir. 
eiiViiriM .  (-iiViirov,  ndj.  Rj.  sto  pripuda  curaru. 
(■livikrica,  /■.  die  Hiiterin,  rustos.  .la  postavih  dje- 
vojftieu,  djevojcicu  t'-uvdricu.  Rj.  zen.<:ko  kojc  i'uvd  ito : 
ridi  ('iivaliea. 

t'livariiia,  f.  der  Hiiterlohn,  inerces  custodis.  Rj. 
jilntd  zd  inrdnjc,  cuvarii  Hi  curnrici.  —  rijei'i  takre 
ridi  kod  dimarina. 
f'iivi\rkii<'-a,  f.  (11  vojv.)  vidi  euvakui^a.  Rj.  hiljku. 
t-Civati,  efivam,  r.  impf.  hiiien,  cusiodio.  Rj.  v. 
jif.  ,s7oi.  do-Oiivati,  na-,  o-,  po-,  pri-,  sa-,  u-.  — 
I.  1)  cuviiti  koya  Hi  sto,  gledati  da  mu  se  lie  xiiini 


sto;  cuvati  koija  Hi  sto  od   koga  Hi  od  Cega,  gledati 
da  mu  se  ono  ne  uiini  od  koga  Hi  cega.  vidi  gledati 
2,  srvarditi,    varati   2,  varakati.   —  Te   mi   Slivlje  od 
gragjdna  cttraj.    Rj.  98a.   U  Turskoj   gdjeSto  cuvaju 
panduri   i   putovc  .  .  .    imaju    pandur.a,    koji    curaju 
krajinu  od  Crnogorskijeh   i-.cta.  Rj.  487a.  Keer,  koju 
je  u  kaf'ozu  hranio  i  cnrao   kao  oi'-i  ii  glavi.  Npr.  7. 
l)a  mu  ciiva  si'xr  da  joj  se  ne  bi  Sto  dogodilo.  130. 
Zaliidu  ae  Coek   ^aiva,   ako  ga  Jiog  ne  u.^eiira.  I'osl. 
83  (iiz-cuva).   Ti  inene  iiivaj   od  nokta,  a  ja  6n  tebe 
od  srnkogd,  zhi.  31(>.  —  sa  se,  pass.:  .lerihon  se  zatvori, 
i  a-Hvnse  se  od  sinova  Izrailjevih.  Is.  Nav.  G,  1  (erat 
mnnita,  tiinore  fdiorum  Israel).  —  gen.  mjesto  accus. 
I  Cupii^u,  koji  Brine  I'nva.  Npj.  4,  2G1.  Dobro  cuvaj 
Posarine   .''lame,    Posavine  i   Tarnavc,   Luko.  4,  288. 
Ko  ('e  curat'  JMacve  i  Podrinja  od  'J'uraka,  prokletili 
BoSnjaka?  .  .  .  Ko  <5e  curat'  Banje  i  Kusora  od  Tu- 
raka  Ijutih  Arnauta.  4,  297.  —  2)  kao  paziti,  braniti 
(zaliranjivaii) :  Cura  palicom,  da  ne  pojrode  u  konja. 
Rj.  27.513.  Serezani  ciiiiaju  da  iz  Turske  ne  bi  ovamo 
prelazili  i  zlo   cinili.    Rj.  83()b.    Oiida  djcveri  curaju 
da  se  oua  ne  In  obrntila.  Kov.  78.  PoSalje  svog  brata 
k  ll?,icu,  da  cura,  da  ne  bi  Turci  izi.^li  u  narod.  MiloS 
lO!}.  Blago  covjeku  .  .  .  koji  se  drzi  toga  .  .  .  cuvajuci 
ruku  svoju  da  ne  iiCini  zla.  Is.  .■)('),  2.  —  amo  pripa- 
daju  recenice,  u  kojima  je  eiivati   .Ho   i  paziti :   !Sve 
gledajte,  Srblja  ne  udrite,   ta  curajte,  braeo,  ne  Sal'te 
se.  Npj.  4,  282.  —  3)  cuvati  strazii,  kao  straziti:  Vi 
spavajte,   a  ja   fu   strahi  cuvati.   Npr.  187.    Od  sfa 
eemo   strain  da  c.uvamo?   Npj.  4,  27.  Jeste  1'  vid'li 
Cnre'ju    baramljaSu,   koji   IJura   straze  od  Turaka.  4, 
1(')5.  i  siimo  ('uvati  znaci  gdjekad atraiiti:  On  se  vrati 
poied  Beograda,  kuda  su  ^^rbi  curali  naokolo,  i  otide 
k  .Tagodini.  MilosllS.  Kapetan  i  koji  s  njim  curnhu 
Isusa    vidjevsi  da  .  .  .    Mat.  27,  .54.   Petra   curahu  u 
tamniei.    l)jel.   Ap.  12,  .0.  —  4)   cuvati   koga  Hi  sto, 
liiti  jednako  kod  koga  Hi  gdjegod:  Curaju  babine,  t.  j. 
sjede  svu  no(5  kod  porodilje,  i  razgovaraju  se  i  pjevaju. 
Rj.  10a.   Nazori-mrca  metuu  na  nosila  .  .  .   pobratim 
kaze  da  on  pobratima  svoga  ni  po  Sto  ne  €e  ostaviti 
sama,  nego  da  ce  ga  svu  noi''  cuvati.  Npr.  171.  Hrom 
trgovac  pazari  (t.  j.  koji  ne  boda  kojekuda,  ve6  cuva 
ducan  i  kucu).   Posl.  343.  —  i>)  hraniti  2,  bewahren, 
servo,  cf.   cuvati.   Rj.  80i;a:   Kvo   ti   devet   kljuceva, 
(;urdj  ih    kod   sclie.   Npr.  194.  iMnoge  mu_stvari  pre- 
pornci    a   najvise   da   cuva   novae.   217.  Cuvaj  bijele 
nov<:e  za  erne  dane.  Posl.  349.  Majka  ga  (biser)  bere, 
n  krilo    mece,    u  krilo    mece,  suasi  ga  cura.  Npj.  1. 
2.">1.  Uzmi    sa   soljom  svega  .sto  se  jede,  i  cuvaj  kod 
setie,  da  buile   branc   tebi  i  njima.  Mojs.  I.  H,  21.  sa 
se,  ])ass.:  Zvijezde  lazne, /.-oj/hwi  se  cura  mrak  vjeil^'ne 
lame.  .lud.  \\i  (([uHius  scrrata  est).  (ireSnikovo  imanje 
Huva   se  pravodniku.  Pric.  l;!,  22.   —  ii)  I'uvati,  kao 
pa.Hi:   O   svome   komadu    tugja    gorcda    curati.    Rj. 
42(ja.    HoceS  Ii    i-urati   orce?   Npr.  4(1.  Odrede  je  da 
a-nra  ijiiske,  i  sluge  je  prozovu  pepeljngom.  224.  Nije- 
sam   s  tobom   svinje  cvrao.   Posl.   222.  Oti<lu  zetu  u 
sajam,  da  curaju  stoku.  Milos  44.  —  7)  driati,  rrsiti, 
I'inili,  tvoriti:  Koji  me  Ijube  i  cnrdju  znporijcsti  moje. 
Mojs.  II.  20,  (!.  Curajte  sve  vrcdhe  moje  i  sve  zakone 
mojc.  111.  20,  22.  Blago  onima,  koji  cuvaju  otkrivenja 
njcgora.    Ps.  119,  2.  Sad  i}urain  rijec  tvoju.  119,  HI. 
il.  sa  se  rejleks.  sich  hiiten,  careo.   Rj.  bjezati  od 
koqa  Hi  cega.  braniti  se  2,  klouiti  se,  krstiti  se  koga 
ill  cega,  varovati  se.  —  l)  curati  se  od  koga  Hi  cega. 
(vidi.  ddljc  pod  ii  cuvdti   se  koga   Hi   i-ega):  Zato   se 
onaiuo  zene  vrlo  cuvaju  od  toga.   Rj.  33Gb.  Govoreci 
svojoj    zeni   da   se  od.    njcgore    lUdtere   cuva   i  krije. 
Npr.  21!').  Mlad  coek  vaija  <«/  .s'(i((.s/((  da  se  cuva  viSe 
nego    star.   Posl.   9.').    Curaju   .ic   Turci   od   hajduka. 
Npj.  4,  332.  Da  se  i  izmegju  sebe  jedan  od  drugoga 
cuvaju.    Danica  3,  147.   Jesu  Ii  se  momci   cuvali   od 
zena';'  Sam.  I.  21,  4.  Curah  se  od  bezakonja  svojega. 
II.  22,  24.  —  2)  curati  se  koga   Hi   cega   (vidi  pod 

12 


I- a  von 


—  178  — 


Srrljkn 


■    i7i   od  fegn):   Ciivtije  se  vi  te 

.>ra  lisica  cuiui  .«f   iivohijii.  Posl. 

...,ili   lajmaiikd.  PPosl.  13.   No   sc 

.  I   rukii.   Npj.   4,   3-27.   Da  se  cimimo 

-     .  .iiskijeh  rijeiM  bez  nevolje.  Pis.  91.  — 

il-o  ciiru,  Urice  se  recenicom  koja  gc 

.1(1  dn:  fiirfy  .«e  rfa  te  ne  zapopi.  Rj. 

laoa.    t  Hr<y  ><;  </«  te  Ijiita  zmija  ne  uvije.  Npr.  122. 

Samo  .«•  ireba  starati.  i  <'Kfii(i,  da  ne  primanio  niSta 

be*  nevolje.  Pis.  31.  Curajte  se  da  vaako  ne  prevari. 

Mat.  24.  i.  '  „. 

cjtvcji.   ouv&na,   adj.   trcit  behinnt,  tumosu^.   Kj. 

upravv  II.  prilui)   od   ijlanula  ciiti,  ^(i  se  uzima  kao 

pridjer,  i  snaci:  koji  je  iia   (jlasu.   glatfan  J,  glasit, 

snatan.  —  Izabra  za  patrijarba  svetoir  Metodija,  koji 

hijide  i-ureti  radi  vjcre  za  ujezinijeh  gonitelja.  DP.  105. 

fBV^nje,  »'.  das  Hiiren.-iageH,  fama:  po   Ouveuju. 

Ve<?  ako  si  iula  po  itiicnjii!  Rj.  rerb.  od  cuti,   kuje 

ridi.  —  Priniivfi  od  nas  rijei   cureuja  Bozijcga  pri- 

miste  ne  kao  rijeO  covjeciju.  f>ol.  I.  2,  13.  Po  samome 

riimyii  sUiJaju  me,  tujrjini  pokorni  .su  mi.  Ps.  18.  44. 

('ikvidil,  f.  (u  C.  (i.)  nadimak  zeuski.  Rj. 

filvida,  /".  {u  Srijemu)  die  Manke,  larva,  cf.  obra- 

zina:  evo  i'uride.  Ivaiinio  se  ciirida.  Kj.  vidi  i  krinka, 

maska.  ^ 

t-ilvstven,   ("0.  sensibits  perceptus.   —  ^Cuvstven, 

sensitii-o,  dotuto  di  senso,  sentieiis.  Stulli.  Cuvstveno, 

sensibilmciite,  .teiisu.   Stulli.  U  ujih   ni  krvi  ni  vmke 

Curxtvene.  Korizm.  ARj.  11.  Uilb.  sto  pripada  cuvsivu. 

fUvstvo,  II.  das  Gcfiihl,  die  Empfmdung,  sctisus. 

—  Ozebao  uJavsi  u  vrucii  sobu,  uglutie  u  jedanput. 
Tako  izguhitsi  jedno  od  najfrlavnijih  invstva,  ne  samo 
.*to  viJe  nije  mofrao  ui-iteljovati,  nego  se  ufini  i  kao 
suliidast.  Opit.  IV.  Pet  cuvstru  telesnih.  M.  Alberti. 
!~to  u  pet  ci(c.v/r(i  pada.  D.  Obradovi<;.  Hoc'u  kraj 
ukobit  zitka,  koji  svojih  cuvstva  ne  uziva.  Osvetn. 
ARj.  II.  120a. 

{■Qvslvovanje,  n.  verbal,  ud  cuvstvovati,  Icoje  vidi. 

—  <  )du  na  ^'idovdan  fitali  smo  s  osobitiin  iucstvo- 
canjem.  .Straz.  IbiHi,  1311. 

i-Av!>tvoviiti,  ctivstvujem,  v.  impf.  sentire,  fithlen, 
(jefiihl  liaben.  isp.  cuti  II,  <-utjeti,  osjedati.  —  To  <;ete 
vi  nai-initi  uinogo  bolje  od  mene,  za5to  bolje  cuv- 
gtcujete.  Straz.  ISSt'y,  1450.  Nije  kadar  ni  pravu  sludost 
radosti  cucstcorati.  Ovde  se  boi'e  mnojro  viSe  nej;o 
curst rorati.  D.  ()bradovi(?.  Cuvstvovati,  sentire.  Stulli. 

rvikkanje,  n.  vidi  c-valikanje.  Rj. 

evikkati,  kfmi,  r.  impf.  vidi  Ovalikati.  Rj.  cvakaju 
hatine  (kad  sc  Ijudi  njima  biju).  v.  pf.  evaknuti. 

rvilknuti,  nem,  r.  pf.  ikli  cvaliknuti.  Rj.  irakiie 
batina  kad  sc  tijom  uduri.  —  Sto  se  puta  dogagja, 
kada  {rrad  malo  viuosrade  ivakne.  Gi.  Kapic.  Alii. 
IL  12<^  J         1  J 

evftlik,  til.  (u  Srijemu)  n.  p.  sve  stoji  Cvalik  ba- 
tina kako  se  tuku,  Klatschen,  crepitus.  Rj.  glus  koji 
ne  i-vje  od  batina,  kad  .sc  Ijudi  biju. 

i-ralikanj*-,  n.  verbal,  od  Cvalikati,  koje  vidi.  vidi 
fvakanje. 

evalikali,  iviinrem,  v.  impf.  evalieu  batine  (kad 
Be  Ijudi  biju(,  klatschen,  crepo.  Rj.  vidi  C-vakati.  r. 
pf.  <Haliknuti. 

r-ynlikiiuti,  cvanknem,  v.  pf  Cvaknuti,  v.  jjf  vidi 
'-•valiknuti.  Rj.  830a.  ivuliknc  batina,  kad  se  njom 
uduri.  r.  impf.  ('valikati. 

fvilrak,  ('virka,  m.  die  Treber  des  geschmolzenen 
Fette»,  recrcmenta  adipis.  Rj.  sto  ostane  od  sula  kad 
t  irari.  vidi  <;virak,  imire. 

f  virenj)',  n.  dm  Oernusch  des  schmelzenden  Fcttes, 
'tndtjr  iidipix  litjuefacti.  Rj.  verbal,  od  cvariti,  koje 
vidi.  uprari,  radnja  kojom  tko  cvari,  przi,  topi,  n.  p. 
mart,  saUi.  ridi  cvrenje. 

fvirlti,  rim,  r.  impf.  mil  Oeriiusch  schmelzen, 
lujuefacio  adipem.  Rj.  vidi  tvrijeti.  too  priiti,  topiti 
n.  p.  viant,  salo.  t.  pf.  sloz.  raiCvariti  se. 


i-variivaiije,  n.  (u  (irblju)  ridi  carauje.  Rj. 

fvarAvati,  fvarujem,  v.  impf.  (u  Grbljul  ridi  i&- 
rati.  Rj.  i  sgit.  ondje. 

(•vou(a,  If  priporijcci:  Sveti  Sava  i  gjavo,  bice  go- 
mila,  hrpa.  —  Gjavo  refe  (svetome  Savi):  »Ja  (-a  one 
sto  je  u  zemlji,  a  ti  ono  5to  je  na  zeralji  .  .  .«  (kupus) 
sve  rastijaSe  viSe  i  riizvijaSe  svoj  list,  dok  se  i  gla- 
viee  ukazu.  Vide(5i  ovo  srjavo  miMjaSe:  kad  je  ovolika 
cronta  na  zemlji,  to  kolika  mora  biti  u  zemlji,  pa  se 
vrlo  radovaSe.  Npr.  27G. 

ovor,  i-vora,  ni.  (loc.  i^.\bm).  Rj.  ridi  vrz.  rfeiii. 
cvoric.  augm.  i-vorina,  c'voruga.  —  J)  na  drvetvi,  der 
Knorrcn,  nodvs.  Rj.  —  2)  n.  p.  na  maranii,  der. 
Knotcn,  nodus,  cf.  uzao.  Rj.  Ba.5  da  bi  im  pisanje 
bilo  kao  Meliikansko  molovanje  ili  Perovanski  cni- 
ri.vi.  Priprava  128.  —  SJ  iskotio  mu  cvor  na  celu, 
der  Knollcn,  tuber.  Rj.  vidi  guka  2,  guta  1,  fvrljuga; 
kvrga ;  evoruga  2. 

fvorak,  (!'v6rka,  »ii.  {pi.  cvorci  *  evorkovi,  fvoraka 
i  ('vorkoval  der  Staar,  sttcrnus,  cf.  brljak,  evrliak. 
Rj.  vidi  i  skvorac,  Skvorae,  ptica.  —  Baei  je  (glavu) 
preko  vinograda  da  plasi  crorke.  Npr.  7.  Lovimo  ze- 
cove,  crorke,  prepelice.  Priprava  22. 

fvftrav,  adj.  vidi  i'vornat:  A  u  ruku  croraru  to- 
jagu.  Rj.  na  ccmu  ima  cvorova.  vidi  i  (Jvornovit, 
vrzuovit. 

cvorie,  m.  dem.  od  cvor.  Rj. 

c-v6riiia,  f.  augm.  od  cvor.  Rj.  t^idi  cvoruga.  — 
tukva  augm.  kod  liardaciua. 

fvijrkov,  adj.  Rj.  stu  pripada  cvorku  (ptici).  —  :a 
na.'t.  ov  isp.  alatov. 

(•vork«vit%  m.  Rj.  mlad  ivorak.  za  nasi.  isp.  droz- 
g6vi(!,  kosftvic. 

{•vorkovljT,  adj.  Staar-,  sturnorum.  Rj.  sto  pri- 
pada crorcima.  —  pridjevi  s  takim  nasi,  drozgovlji, 
kerovlji,  kosoylji,  muzevlji,  osovlji,  puzevlji,  sinovlji. 

evSrimt,  fvoriiovit,  a,  o,  n.  p.  drvo,  knorrig,  no- 
dosus.  Bj.  na  cemu  ima  cvorova.  ridi  i  i'vorav,  \r- 
znovit.  —  B'ilja,  cjepaniea  ili  onako  drvo  cvornat". 
koje  se  ne  da  cijepati.  Rj.  25b. 

evoriisa,  /'.  —  J)  augm.  od  Cvor.  Rj.  lidi  Ovoriiia. 
za  takuv  uugm.  nasi.  isj).  panjiiga.  —  2)  n.  p.  n 
corjcka  guka,  guta,  crrljuga,  isj).  cvor  3,  cvrljuga, 
kvrga. 

cvri-ak,  cvr'cka,  ridi  cvrCak.  Rj.  ('  syn.  kod  cvri'ak. 
bubina  koja  ijvrci. 

cvrfiillje,  n.  t:idi  cvrfanje.  Rj. 

fvreati,  cun,  v.  impf.  vidi  cvrcati.  Rj.  vrrii  ivrliil\ 
ptica:  irrii  i  voda  kad  se  lijeva  na  sto  vruce.  v.  jif. 
cviTvnuti. 

fvifka,  /'.  vidi  cvrka.  Rj.  glas  koji  se  cuje  kad  .itu 
ivrci. 

{•vrkaiijc,  n.  das  schallende  Klopfen,  pulsatio  cum 
sonitu.  Rj.  verbal,  od  cvrkati,  koje  vidi. 

{■rrka(i,  kam,  v.  impf.  klopfen,  pndso.  Rj.  udarati, 
kucati.  V.  pf.  cvrknuti. 

i-virkiiuti,  nem,  c  2>f-  einmal  klopfen,  pulso  semel. 
Rj.  kucnuti,  udariti.  v.  impf.  cvrkati. 

(■vrkiiiiti,  cvfknem,  v.  pf.  von  dem  Gerdusch,  so 
das  Wusser,  auf  gliihcndes  Kisen  gegossen,  maeht, 
de  sonitu  liquidi  injecti  in  ferrum  candens.  Rj.  crrkne 
n.  p.  voda  kad  se  prolije  na  vruce  sto.  vidi  cvrknuti 
2.  V.  impf.  cvrcati.  isporedivsi  cvrknuti  i  fvrcati  pa 
cvrknuti  *  cvrcati  vidi  se,  da  cvrknuti  znaci  sto  i 
cvr'kuuti  1,  za  pticu,  t.  j.  poceti  cvrcati,  pustiti  glas 
kaki  je  crrka;  pa  i  za  vodu,  sto  C-vrkne,  kad  se  bad 
na  vruce  sto. 

••vrljak,  f  vrljka,  «i.  (po  jugozap.  kraj.)  vidi  c'vorak. 
Rj.  i  sgn.  ondjc.  ptica. 

evrlji'njc,  n.  verbal,  od  cvrljiti,  koje  vidi. 

t'Vrljiti,  cvfljim,  r.  impf.  neSto  tako  primicati 
k  vatri  da  gori  i  upaljuje  se,  nstnlare.  AKj.  IT.  122a. 

(■vrljka,  f.  drven  klinfi*;  u  iluvarn.  .\Rj.  II.  122a. 


Svrijni^ii 


—  179 


£ar 


('•vrljiiaa.  /'•  (II-  pi',  u  rovjeka  na  jilavi,  u  kouja 
n:i  ;rri'licini)  ridi.  j;uta  (ef.  (.'voriiga).  Hj.  ridi  i  fvor 
-1.    i  .s"V"«   iturljf. 

Cvrsiiicii ,  /.  planina  u  Horccjriiviiii,  lilizu  Iiuo- 
-kdja.  Hj. 

t-vfsiinti,  iieiu,  r.  impf.  dicht,  fes:t,  voU  ircrdcn 
mil  (uuicusiUz  der  Ma<icrl-eit),  stolide^co.  Rj.  pontitjnli 
mst,  jcdar,  ('est,  (liiM,  pun;  xiiprotno:  mrsati,  mrSd- 
rili,  poKtiijdti  mleddn.  cvrs(t)iuiti.  izincijju  s  i  n  je 
"l/iiilit  t.  r.  pf.  sliii.  o-(''vi'smiti. 


fvrst,  t'vr'sta,  adj.  (('vrsH,  cnmp.  cvrScI)  roll,  fleiscMij, 
pleiuia.  Rj.  l;uo  pun,  jciUir.  isp.  tui'an.  —  BfiSak,  I'o 
malen  i  crmt,  kao  5to  sii  i>o  l)r(lima.  Rj.  GOb.  Diipliis, 
konj  omalen  irrxt.  Rj.  145h.  Natremk,  dobro  natrvcn 
i  cvrst  soniun.  Rj.  41(»a.  Ilolje  je  svoje  lijeno  nego 
tiijrje  ('rysto.  Posl.  25. 

(•vrstiiiii,  f.  die  Vollheit,  plenitudo,  soUditas:  Rj. 
osohina  l-qjom  je  Uto  evrsto.  —  Pokislo  ?,ito  izgubi 
bilinu  (t^  bjelinul  i  cvrntinu.  J.   S.   Reljkovi('^  ARj. 

II.  laab. 


C. 


('•ii,  cin  Enf  <m  den  Oclisen,  dass  er  fort;iche,  vox  I 
niijitilenlis  bovcm :  i'((,  saronja,  At.'  Rj.  rijec  kojom  se 
r.i  odgoni.  —  1)  (po  zap.  kraj.  i  u  C.  G.)  weg,  procxil: 
r:i,  yehe  weg,  ahi,  poSao  ('a,  er  ist  tveggegangen,  abivit. 
Uj.  —  Refe  slugama:  »Vi  bajte  ctt,  ili  mc  ovjrjen 
|irii'ekajte.-<  Npr.  Ill  (idite  odavle).  —  2)  wcithin, 
lunge:  otisao  ('«  u  Ihibrovnik;  <':a  do  sad;  i(t  do  15o- 
zic'a,  cf.  cak,  dori,  tja.  tija:  Isteklo  je  zarko  sunce  <■« 
i/.a  gore.  Rj.  pokazuje  se  daljinu  mjestu  Hi  rremenu. 

•'•ii,  H  rijevima:  c'a,  cu !  Luri  fari!  nugae!  to  je 
rii  ('•u !  Rj.  Toyb.  —  Ca  Cn.  (niSta,  prazne  rijeei). 
I'osl.  323. 

eiiba,*  f.  die  heilige  SUitte  (Mekka  lei  den  Turken, 

■It  ruxalem  lici  CliristenJ  locus desiderii.  Rj.  mjestu  snetu 

liircima   Mekit,   krsriinima   Jerusalem):   Olisao    na 

iliu.   I  pogubim    Hadzi-Melentija  ...    te  je   ^'lasku 

iliii   polazio.   Kad   hadzije   na   I'-aliu  polaze.   Ej.   — 

>|iL-emi   se   na   cabu.   Rj.  211b.   Turskoga   mi  dina  i 

l.orana  i  prate  mi   cabe  o   stariiie!   Npj.   5,  41)0   (o 

Murine  :=  od  starine.   5,  559.)   Sedam  puta  na  cabu 

hndila.  Here.  209. 

('■i\binski,  adj.  sto  pripada  cubi:  A  pismo  je  5eha 
'  'ihitiskoga.  HNpj.  4,  576. 

('■iibliist,  adj.  vidi  (^anut.  Rj.  ridi  i  budalast,  i  syn. 

nlldje. 

('•i'w-a,  m.  (ii  Dubr.  i  i&C-a)  der  ]'ater,  tata,  cf.  (?ale. 
Kj.  ridi  otae,  i  sgn.  ondje.  lii/p.  fufko,  t^ako,  cale.  — 
(  lira,  baea,  jadno  selo  plai5a.  Posl.  323.  Ili  si  basta  ili 
ftr'd,  ili  hljel)  ili  krub,  sve  je  ter  jeduako.  DPosl.  32. 

(■il('-iii,  adj.  Rj.  sto  pripada  iaii. 

)-ri(-ko  ((^Ic'ko),  VI.  vidi  otac,  cf.  6a(5a.  Kj.  upravo 
je  hyp.  od  data,  vidi  i  6ako,  <^ale.  —  Otac  simi  rece: 
sinko,  5to  uCini  ?  Sin  ocu  odrece :  cacko,  Jto  i  ti. 
DPosl.  91. 

c'jlge,*  (?ageta,  n.  ridi  bartija:  Dadob  niajoi  divu 
M  cagefu.  Rj.  ridi  i  karta  2,  knjiga  4,  papir. 

(■iihnut,  adj.  ridi  (aknut,  eanut,  ostala  syn.  kpd 
budalast.  —  Glas  sloru  h  Hi  se  izostavlja  sa  smm  .  .  . 
ili  se  pretvura  u  druga  slova  .  .  .  b)  m  k,  ».  p.  ('aknut. 
Posl.  Xn.  —  PoneJen  pa  upiisten.  (cahnut  kao  da 
je  upuSten  na  zemljii,  te  se  razbio  kao  lonac?)  Posl. 
255.  akc.  s  rijcci  eiiknut,  eauut. 

eaiilzija,*  ?».  der  Kuchenbdcker,  placentarins.  Rj. 
tko  pcce  caije  kolacc. 

('■aidzijiii,  adj.  Rj.  Uo  pripada  caidziji. 

t-:\ija,*  f.  cine  Art  gefiilltcr  Kuchen,  placentae 
genus.  Rj.  nekaki  nadjeven  kolae. 

I'lija,*  /'.  (vac.  dajo).  —  J)  Stellrertreter,  vicarius: 
Nju  mi  prosi  caja  iz  BudLma.  Ne  (u  za  te  polaziti 
cajo.  Kj.  ridi  (ehayA,  vec?il,  namjesnik,  zamjcuik.  — 
TraJiee  kulu  (Vy'e-paSe  ...  no  kadiina  (W./Vj-paSiniea. 
Npj.  4.341.  Beli-efendija,  bivSi,  'Vy'a-beg  Adzi-Miislaj- 
paMn.  Daniea  3,  186.  —  2)  eobanbaSa  (u  Arnautskijeh 
iobana  koji  dogone  ovce  u  Brbijii  na  zimovnik).  Rj. 

(■iVkaiije,  n.  rerbal.  od  eakati.  Rj.  radnja  kojotn 
tko  caka  vola. 


(■ifkati,  tf-akam,  r.  impf.  t.  j.  vola,  dem  ziehenden 
Ochsen  (n  surufcn,  c:iclami>  I'a.  Rj.  rolu  jjririkirati 
ea.  r.  pf.  I'aknuti. 

i-iikiiii(-a,  f.  die  Frau  des  eako  (in  der  Anekdote). 
Rj.  zenu  cakina,  ocina  (u  pripovijeci).  prema  juhiome 
(■ako  kao  da  inia  istocno  eaka,  od  cega  je  adj.  (iakin. 
sto  se  tice  oblika  isp.  (^atiniea. 

(■itkiifif,  adj.  (u  Srijeinu)  ridi  eanut.  Rj.  Privaknut, 
vidi  caknut.  Rj.  60()a.  ridi  i  eabnut.  —  sj/n.  kod 
budalast. 

('akiiiiM,  nem,  r.  pf.  <'a!  zurufen,  exclamo  ra!  Rj. 
rolu.  pririknuti  ea.  r.  impf.  (Eakati. 

<'-:iko,  in.  ViHcrchen,  tata.  Rj.  hyp.  od  eaea.  gen. 
(■&ka,  rue.  eako.  takra  hyp.  ridi  kod  eiiko.  vtdi  I'adko. 
eale. 

i-iUi*,  m.  (roc.  dale)  /u  Hiv.)  zovu  Bunjevci  svekra. 
Rj.  hyp.  od  dada.  —  C'ada,  der  Vater,  tata,  cf.  cale. 
Rj.  758b.   gen.  ddla,   roc.  dale,  takra  hyp.  kod  brale. 

I'lYlOv,  dalftva,  m.  ridi  budala.  Rj.  syn.  kod  bezjak. 
—  rijeei  za  Ijude  s  takvim  nasi,  druov,  golov,  krvnov, 
ludov,  praznov,  slutov,  vitlov,  zgranov.  za  pse  ridi 
kod  bjelov. 

eania,  /'. ;  U  kolu  moja  gjevojka,  puStila  camu  do 
zemlje  a  rusu  kosu  do  bedre  .  .  .  »Odigni  camu  od 
zemlje.  Here.  232.  bice  nekaka  zenska  haljina. 

ciiuut,  ad],  (im  Gehirne)  angelirannt.  Pedant,  ange- 
schossen,  non  sanissimue  mentis,  cf.  suludast.  Rj.  ridi 
eabnut,  eaknut.  oblik  danut  najrise  je  u  obicaju.  vidi 
i  budalast,  i  syn.  ondje.  —  Lakoda  2,  cannt  eovjek. 
Rj.  321b.  Nema  cetvrte  daske  u  glavi.  (canut  je 
malol.  Posl.  205.  Da  je  Stojkovid  canut,  to  sam  vam 
ja  jo5  u  iSiSatovcu  dokazivao.  8traz.  1887,  62. 

eiioiictan,    (u  C.  G.)   iza  preksjutra,  cf.  ondan.  Rj. 

(•iip!  kad  se  kazuje  kako  je  koga  n.  p.  pseto  ujelo, 
Schnapp  !  lidworum  crepitus.^  Rj. 

CiVpa,  u  ovoj  zagoneci:  Cupa  koza  daporasta,  da 
na  boku  bijela.  Rj.  odijonetljaj :  svraka. 

('apiti,  pirn,  v.  pf.  vidi  Jdapiti.  Rj.  rukom  ugridjiti. 

(•iVporak,  daporka,  m.  die  Haarflechte,  gradus.  Kj. 
vidi  splet  1  (spletena  kosa).  isp.  pletenica  1. 

(■'aporast,  adj.  u  zagoneei,  cf.  dapa.  Kj.  —  L'apa 
koza  caporasta,  da  na  boku  bijela.  Rj.  758a. 

(■apr<lalo,  m.  der  Plaudercr,  fabulator.  Kj.  vidi 
blebetaS,  *  syn.  ondje.  —  rijeei  s  takim  nast.  kod 
bajalo. 

i-apnlaiije,  «.  das  Plaudern,  confahulatio.  Kj. 
verbal,  od  daprdati.  radnja  kojom  tko  caprda. 

('■apnlati,  diipfdam,  v.  impf.  daherplaudern,  fa- 
bulor,  cf  uaklapati,  daskati.  Kj.  ostala  syn.  kod  ble- 
betati. 

('■ar,*  dAra,  >".  der  Handel,  commercium,  cf.  trgo- 
vina.  Kj.  —  Nema  cara  ni  Hdara,  dok  ne  dogje  Karo 
iz  Mostara.  Rj.  213b.  Od  indara  nema  boljeg  cara. 
Rj.  232a.  'Pako  sretno  car  iario'.  Posl.  310.  Od  na- 
metka  ne   ima  napretka,    ni  od   iara  ni  od  trgovine. 


i''iir(l>.ij!i 


—  JSO 


t'clcpus 


II...  ^v,-,  XaJijem  kumovima  .  .  .  linj  Boic  lijepo 
I  piitii  iMiri  cur.  Kov.  123. 
.  j;i.'  in.  der  Uandthmaui),  mercutor,  cf.  tr- 
iwvai-.  Kj.  liosi'iiijaii  od  i':ir.  koje  ridi.  iidi  i  baz- 
Tlr^an.  bazercjan.  —  Zauatlije  i  mhide  cardzije,  koji 
iM-ija  ni  vigjeii  nisu.  Xpj.  2,  314. 

r:ii^nj«>^   M    —  J)  dus  Hiindeln,  comnwrcmvi.  Kj. 
•Ju  c.iri.  ridi  trgovanje.  —  2)  radnja 
■  i.  vidi  carlijanje. 

lilrili,'  >:ir;m,  V.  inipf.  handein,  commerciiim  faeio, 
r.rerceo.  Kj.  fidi  irsrovati.  (^»i.  I'arkati  1.  —  Tako 
sn'tno  nir  <=(irio.'  Posl.  310.  lieg  Jovau  be.a;  bezistene 
smtW,  on  ne  pradi,  da  u  njima  cari,  vet-  ih  gradi,  da 
.igevojke  mami.  Here.  202. 

rAriti,  cArim.  c.  iiiipf.  diivati,  puhati,  //(i)e.  vjetar 
iTiri.  .\Kj.  11.  12tib.  dan.  carkati  2,  carlijati.  lidi  i 
I'uriti,  i  .■>i/H.  undje. 

f&rkanji',  ii.  —  1)  dim.  ud  carenje.  Rj.  —  2)  vidi 
I'arlijanje.  Rj.  dan.  ud  ('arenje  2. 

rarkiiti,  kam,  c.  impf.  —  J)  dem.  od  cariti.  Rj. 
pomtilo  trgurati.  vidi  trzarili,  trzili.  —  2)  carka  vjetar, 
I.  j.  pirka,  cf.  carlijati.  Rj.  f((/«  J  lavoriti.  f?e»H.  od 
I'-iriti  (I'drim). 

rarlijanje,  n.  dm  snnfie  M'ehen  des  Windes,  rentu.1 
lenis  et  mHis.  Rj.  verhtd.  od  carlijati.  dem.  od  ia- 
renje  2.  r»(/i  carkanje  2. 

i-arlijnti,  carnjani,  r.  impf.  n.  p.  vjetar  carlija,  der 
Wind  irelit  .«aii/T,  veiitus  ext  leni<  ct  mitis.  Rj.  dem. 
od  cariti.  vidi  carkati  2,  lavoriti,  pirkati. 

risa,'  f.  eine  Art  tiefer  (irdenen  oder  metulleneiij 
.'v7ni.«.<!ei,  laiix  profundior.  Rj.  njekalca  duhol;a  (ze- 
iiiljuiia  Hi  metalnaj  zdjela.  dem.  casica.  —  Panica, 
/.(Tiiljan  sud  iz  kojega  se  jede,  cf.  cinija,  ansa,  zdjcla. 
Kj.  i.'STa.  ridi  i  canak.  kalenica,  vagan  2. 

riisica,  /'.  dem.  od  casa.  Rj. 

rd.skalu,  wi.  ridi  daprdalo  Rj.  vidi  blebetaS,  i  syn. 
ondjf. 

rit^kiinje,  n.  ridi  (!aprdanje.  Rj. 

i-!i><kali.  caskam,  i'.  impf.  vidi  caprdati.  Rj.  vidi  i 
blebetati,  i  syn.  ondje. 

v&ta,'  m.  liat.)  ridi  <:ato.  Rj.  voc.  dato.  hyp.  od 
catip.  —  <  Ivo  cati  ispisna.  Rj.'  262. 

eilin,  adj.  Rj.  .ito  pripuda  cati.  vidi  catov. 

t^atip,'  m.  pigar.  .\Rj.  II.  127a.  hyp.  c'iita,  (?ilto. 

i-iilinii-a,  f.  Rj.  iutina  zeiiii. 

i-4lo,'ni.  (jui.)  der  l^hreiher,  scriha,  cf.  pisar.  Rj. 
hyp.  ml  ('■atip.  gen.  ciita,  roe.  ('ato.  vidi  cata.  —  odatle 
prezimc:  I'og-ibe  nam  Rubezanin  Miro  pod  bijelom 
Cutori'-a  kulom.  Npj.  4,  414. 

elitor,  adj.  Rj.  sto  pripada  catu,  vidi  (54tin. 

riiii.sak.  ^'huSka,  ni.  vidi  ('uSka.  Rj.  vidi  i  priuSak, 
zaiiiak,  zausnioa,  zaklepak,  zamlatnica,  prdeljuska, 
*ilne,  .'amar. 

e^bap,"  I'-ebApa,  hi.  pidt  tevap.  Rj. 

i^ibe,'  ivL-beta,  m.  die  Kotze,  vollene  Becl:e.  i/axt- 
iiijif,  amphitapa,  cf  (ruber,  bijelj.  Rj.  *  syn.  ^od  b'ijelj. 
devi.  I'ebcni'C.  —  Izjfo  bi  ma.sno  I'ehe.  Rj.  224b.  lipilja, 
drvcn  Siljak  kojim  »e  ]iribo<lu  dva  kraja  n.  p.  na 
'atri  ili  «  t*/(rtu  kad  se  u  nj  Sto  zavije.  Rj.  242a. 
IVyi  He  da  se  isi>od  njejta  cehe  ne  izviiCe  (da  ga  ne 
prevarei.   I'okI    21. 

eibediija,'  »».  der  Kotzcnmuther,  yaunapariuH.  Rj. 
'"•clKKlhdiija,  tko  gradi  ceheta.  ridi  bjeljar  1. 

erbi^nre,  n.  dem.  od  (cbc.  ARj.  U.  127b.  takva 
dem.  ri/li  kod  bunence. 

rfeUilo,  n.  (po  jujro-zad.  kraj.)  vidi  cjedilo.  Rj.  frlas 
r  H  takim  j  lod  e)  Hiijeva  He  u  c,  n.  p.  (Milo  (cjedilo). 
Kail  1,  111. 

efcr.'   m.  dan  ISeliehen,  die  ImsI,   luhitm,  libido: 

'•/"«   vojvodama.    Rj.  /.v/o   roljii,  dnhra 

I'lhoda:  I'raxriii  iiiu  ('ef,  enUscblosscii, 

■ '"".  eruiiipo.  Rj.  r>(j4b.  vidi  (-ai,  (<eip, 

••••le«ak,  <^J>fenka,    m.  vidi  depenak:   E5ko   Meho 


na  cefcnku.  Rj.  kapak  nn  duvanu,  sto  se  danju  spuiila 
te  trgovac  na  njemu  sjedi  i  prodaje,  a  not'it  .«e  dize 
i  zatvora.  Pruzi,  Maro,  no.ce  iliz  cefenke,  da  iizimam 
mjeru  po  terzijski.  Here.  192". 

eftlola,  /'.  ridi  skakavica  3.  Rj.  —  Skakavica,  u 
blatu  i?kadarskome  nekakva  riba,  iz  koje  se  vadi 
avfrutar.  Rj.  ii85b.  rotlur  Bandfisch?  cepola  rubcscenx 
L.?  Rj.' 

(•oliaja.*  f.  vidi  caja,  namjesnik  ili  nastnjnik:  Za 
njini  ide  haraclijn  cehaja  na  kulasu  konju  debelomc : 
za  cehdjom  Fazli-bara(51ija.  Npj.  3,  305. 

ei'ir,  I'tip,  i-ii\\,  ridi  cef.  Rj.  —  A  od  vina  ceif 
zudobiU.  Ivpj.  4,  37.  Kad  se  niomce  malo  napojilo  i 
na  sebi  ceip  ufatilo,  onda  njima  po  istiui  kaie.  4, 
478.  Kad  se  hladna  napojise  vina  i  junacki  ceiv  za- 
dobiJe.  Npj.  2,  587.  isji.  ucejfiti  se. 

('•i'ja,  interj.  sayt  man  zum  l{inde,  uenn  man  es 
von  etiras  entferneti  irill,  vox  rejicientis  bovem.  Rj. 
vidi  voc,  vocke.  uzvik  govecetu,  kad  tko  hoce  da  ija 
otjera  od  cegu. 

(ekllc.  m.  Rj.  corjek  od  pkmena  Ceklica. 

<'5kli(-i,  m.  pi.  pleme  nabije  Katunske  (u  Crnnj 
Gori).  Rj.  —  Pa  sakupi  tri  dobraj)lemena:  sve  Nje- 
p;u5e  i  j)leme  Cekliie  i  Bjelice  i  Cevo  krvavo.  Npj. 
5,  110. 

Cdklii-kT,  adj.  Rj.  sto  pripada  Ceklicima. 

t-61a,*  f.  die  Glatze,  calrities.  Rj.  —  Mjesto  mirisa 
i  bice  smrad  .  .  .  mjesto  pletenica  cela.  Is.  3,  24.  Nafini 
se  celava  i  ostrizi  se  za  milom  djecom  svojom ;  rasiri 
ielu  svoju  kao  orao.  Mih.  1,  16. 

t-f'lit,  Hi.  (ist.)  ridi  6e\o.  Rj.  hyp.  od  i?elavac.  dolazi 
i  kao  nadimak:  U  toga  cara  bio  je  jedan  sluga  kojega 
su  zvali  Cela,  jerje  bio  celav.  Npr.  205.  Ne  (e  ni 
za  koga  nego  za  Celu  .  .  udare  neprijatelji  na  Celi- 
noga  tasta.  206. 

i-elav,  adj.  kuhl,  glatzig,  calmis.  Rj.  —  Sluga  kojega 
su  zvali  Cela,  jer  je  bio  celav.  Npr.  205.  Kud  svi 
Turci  tud  i  celari  Mnjo.  Posl.  163.  TeSko  .  .  .  samur- 
kapi  M(/  celavoj  glari!  Npj.  1,  513.  Bog  ti  dao  celavu 
glavu  i  orlove  nokte.  Kov.  127.  Ako  mu  sprijeda 
opadne  kosa  s  glave,  pola  je  celav,  i  cist.  Mojs.  III. 
13,  41.  NaCini  se  celava  i  ostrizi  se.  Mih.  1,  16. 

cfelavac,  celavca,  m.  der  Glatzkopf,  calrus.  Rj. 
<i"0  je  celav.  hyp.  cela,  celo,  delonja. 

i-elaviea,  f.  Rj.  koja  je  celava.  —  1)  zetiska  celava. 
—  2)  pogrda  kozi. 

('•clavitl,  vim,  r.  impf.  kahl  werden,  calrus  flo. 
Rj.  postajati  celav.  v.  pf.  sloz.  o-celaviti. 

cfelavlji'iijc, n.  das  Kahluerden,  calrities.  Rj.  rerhal. 
od  (?elavili.  stanje  u  kojem  je  tko  kad  celari. 

(•ftlavost,  (felavosti,  /'.  c(dvitium.  StuUi.  upravo  je 
calvities,  osohina  onoga  koji  je  celav,  die  Kahlheit 
des  Kopfes;  a  calvitium  je  cela,  die  Glatze.  —  Imao 
je  cim  celavost  svoju  pokriti  I).  Obradovi(5.  ARj.  II. 
129b. 

I'cli-a,  »H.  celav  covjek.  C  elco  jedan.  V.  Ilii'.  ARj. 
II.  1291)  hyj}.  za  nast.  isp.  b.'ica,  t^fia.  da  nije  akc. 
66\(:.a  ?  ridi  celo,  i  syn.  ondje. 

('•olcpTr,*  (^elepira,  m.  die  Beute,  praeda.  cf.  dobit, 
plijon.  Kj.  ridi  i  'AfAi;  .5icarina,  ckvar  2. 

('•••Icpirf'iijo,  n.  das  lieKtcnuichen,  praedntio.  Rj. 
rerlial.  od  delepiriti.  radnja  kujom  tko  celepiri. 

('clp|Mriti,  delcpTrTm,  v.  impf.  i  pf.  Bcutc  machen, 
pracdor.  Rj.  vidi  plijeniti  i  oplijenili,  sicariti. 

i"('le|»os,*  celep(>5a,  m.  eine  kegelartige  Kappe, 
Miitze,  galeri  genus.  Rj.  ka2)a  povisoka,  odozgo  su- 
zena.  isp.  6elepuS.  —  I'elcposi  su  bili  od  lijepe  crvene 
colie,  i  u  Srbiji  za  vladauja  Turskoga  nosili  su  ih 
i  Ijuili  i  djevojke,  a  sad  ih  je  gotovo  sa  svijom  ne- 
slalo  i  injest<j  njih  nose  so  fe.sovi.  Kj.  (liajduci  su 
Mosili)  ii;i  glavi  ili  cclepoie  ili  fesove  ili  svileue  kape 
ki(^enke.  Kj.  799b. 

eeliVpus,  delepiiSa,  m.  (u  vojv.)  die  Miitze  der  Geist- 


ft' 


cclefiik 


181 


c-«re.sinii 


liilicn   untcr  dcm   llitte.   iiiitra  suh  pilcu.  l\j.  knpn 
lojn  popori  nose  puil  iciirom.  isp.  ('elepus. 

(•('I<''t!ik,  ('eli'nkii,  m.  klip  kukiirii/.a  u  koiii  jo  ilo 
|i<ila  ill  maiije  zrnjii  a  ostalo  pola  kocanica.  Hloja- 
iiovit'.  (.sy;.  ('dav.  Al\j.  IF.  12iH).  — prcd  t  osn.  a  I'ela. 
K/i.  lialjetak  {prcd  t  osji.  u  lialja).  Osn.  28(). 

(•('rihar,*  ('elib^ira,  in.  iter  liernstein,  sticcinum.  Rj. 
riili.  I'iribar,  ambar. 

('•t"!!.)!!,  /'.  (/.;XXiov)  die  Zclle,  cellula  vwnadii.  Rj.  vidi 
rclija,  .lohicii  moiKi^h'ii ,  f'rtdarslyii.  dciii.  ('elijea.  — 
ls|icisiiioa,  celljit  n  kojoj  sc  isposiiik  posti.  Uj.  '2.'57a. 
Toliko  je  0(1  kraiiia  do  rcUjc,  koliko  od  ielije  do 
kivLiua.  riTosl.  13(;.  U  ccliji  je  reiueta  kqji  j;raJi 
ii'^cla  i  zlarena  vretena.  139.  Za  lidijtc  svetoga  Save. 
Kiijiz.  -.i,  MO. 

(•t'lFji-a,  /'.  dcm.  (id  I'flija,  I'cllnhi.  Rj. 

(olijc,  iX'llja, /'.  7;/.  iiamastir  u  Srbiji  (u  Valjevskoj 
nahiji).   Rj. 

('•(■I(»,  in.  (jiiz.)  dcr  Kidilhopf,  (Hatzlojpf,  cidnis.  Kj. 
Ii/i/i.  od  celavac.  vidi  cela,  I'-olOa,  celonja.  (jcn.  cela, 
roc.  <;clo.  —  Izidose  mala  djeca  iz  grada  i  rupihii 
iiui  se  jiovort'ci  mil :  hodi,  cclu !  liodi,  cclo!  Car.  II. 
■_',  H.'}.  odatle  preziiiie:  Zavadi  se  Cclovic  serdare.  Npj. 
I,  7. 

i'cl(ikii|i,  iidj.  (u  V.  (r.)  vidi  cjelokupan.  Ej.  cj 
^iisldcild  sc  II  e.  ifjt.  I'edilo. 

('•(•loiija,  III.  vidi  I'elo.  Rj.  In/p.  oil  celavac.  —  isp. 
iiiniiii   -a.  Ijiide  s  tiikvim  iiaxt.  kod  bakoiija. 

('■<'lii|ia('a,  /'.  (st.)  ciii  Scliinipfirort  von  eelav  gc- 
hihicl :  A  jelrve  ielupace.  Rj.  poijrda  :enslioiiin  ielja- 
il^hi.  1,110  da  jc  celiivo. 

(■i-nii-T,  m.  —  1)  villi  .svod.  Rj.  vidi  i  bolta  2.  — 
I'll  javora,  sine,  do  Sazlije,  do  iSazlije  nu  ceiiicr  eu- 
jMiJc,  od  ('iiprije,  sine,  do  Zveeaiia  .  .  .  Turska  sila 
piilisl.-i  Kosovo.  Npj.  Si,  2I).''>.  Vidio  sain  ei'kvii  Filiii- 
d:iia,  a  kakva  je,  milii  Bo}:;u  iala!  pokrivena  caiieroiii 
'111  zlala.  3,  (i(j.  —  a)  dcr  (icldiiitrtel,  die  Gcldkafzc, 
.iiiKt.  Rj.  pojns  u  kojcm  sc  nose  norci,  nli  sc  tiiko 
:nrc  i  pojus,  kqjim  sc  pusu  icne :  W  poSeta  iro.spogja 
Milioa,  lako  Seta  po  carskom  divami,  na  iijojzi  je  do 
il'vet  rcmcrii,  ispod  srrbi  do  devet  igerdaiia.  Npj.  2, 
r.'S.  Tad  iistade  od  Koiijiea  .faiiko,  pak  otpasa  dva 
^nViia  ceincrn,  oliit  pHnii  .iiilijch  ihikiita.  3,  372.  (.)ko 
-il'i'  (nevjesta  11  prvu  nedjelju  poslije  svadbe)  center 
|Hijas  od  si-ebrnijeh  i  pozlaeeuijeh  ploea,  o  kojeniu 
11:1  srel)nni  sindziricii  visi  britva  s  desue  strane  do 
-iii.'.e  koljena).  Kov.  "J7. 

(•('iiu'rid,  iTm,  v.  iiiipf.  boltati,  eauierare.  ceineriti, 
jriiditi  na  boltn,  na  svod.  Danieic,  ARj.  533a.  is^). 
M.HJiii   1. 

ceiiicrli,*  iidj.  indccl.  n.  p.  kula  [t.  j.  na  svod) 
ij'  icolht,  fornicatus;  Vec  od  onda  po  ceinerli  kali. 
''j-.  ^t<^  .y-'  ""  icmcr  1,  na  scod. 

<'?niov.sko,  «.  ((//■/'.  polje  kod  Zaldjaka:  U  sirokii 
poljii  Ceniorskomc.  Rj. 

efeiia,  /'.  (jiiz.)  vidi  tjena.  Rj.  dent,  cenica.  kozica 
n.  p.  na  jnjetu,  na  iiilijcku.  —  11  juhiom  novoru 
slijeciiju,  sc  ijlasori  tj  prcd  siintoijlnsniiiiu  osohito  prcd 
sanioijlasnim  e  ti  6,  kao  cena,  eerati,  Oesili.  nijesto 
tjena,  Ijerati,  tjesiti. 

(•(^lliir,    ceiiiira,  in.   —  J)   cidi  kraj :    .\l'    sn   Turei 
brizui    i   srditi,   otisli   su    zeiiilji   po   cenaru.    (ije    ee 
stajat'  straza  i  soldati,  da  inn  kiihi  na  cenaru  brane.  i 
Rj.  —  2)  vidi  krajac.  Rj.  Any   od  colie,  sukna.  vidi 
i  ivica  2.  —   Da  ja   imam   ejerdan   od   dukata,   oli 
cenar  od  sultoga  data.  Rj.  ibla.  (Hi  idc  ocaj  priinjer 
pod  3?)  —  !i)  Art   Leinicaiid,   lintei   genus:   U  be- 
dara  pi<5e  od  ceuara.  Rj.  iiekukro  platno:  pa  i  odi-  1 
jelo  od  iijega:  Sa  snje   skide   svilu  i  kadivn,  i  skide  j 
joj  kopienu  sa  glave,  i  skide  joj  gjerdau  ispod  grla, 
ostavi  je   it  santw  cennru.  Npj.  3,  43. 

cfeiiiea,  /'.  dem.  od  eena.  Rj.  vidi  tjenica. 

ct'iio,  m.  ime  psn.  Rj.  <)d  tugje  ce  bili  i  ceno  (ime 
psn).  Osn.  iO. 


('•SiijT,  adj.  vidi  c^enjT  kod  rijeci  cijenan.  cj  siista- 
cilo  ae  11  6:  Cenja  je  kod  nas  dnJa  uego  litra  Inka. 
(V  (irldjii).   Posl.  324. 

<'-('|iiiriTk.  ni.  ('■C|iaiiii-a,  /'.  Rj.  vidi  ejepanik,  ejepa- 
niea.  :a  6  nijesto  cj  vidi  eedilo. 

(■oiK^riz,  m.  {u  Boei)  die  Ci/pre.'<se,  cnpressu.-:.  Rj. 
vidi  kipai-is,  cipres,  eempres.  —  Pogledaj  oko  sebe, 
dok  iiglodaS  jedan  cepariz  nasred  one  livade,  korijen 
mu  je  .  .  .  Npr.  121. 

(•6|»fica,  /'.  (po  jngozap.  knij.)  ridi  ejepi'iea.  Rj. 
za  6  vij.  cj.  isp.  i'edilo. 

('•opeiiak,*  ^•^penka,  m.  dcr  Ladcnfliigcl  (naclt  tiir- 
ki.schcr  Art),  ralra  tahernue.  Rj.  vidi  eefenak,  kapuk, 
vratasca  od  ditiana  kakra  sa  u  Tnraka:  Nagjem  na 
cepenku  poveliku  gomilu  starijeh  knjiga.  Sovj.  79. 

(■6pica,  f\  das  Knppclien,  mitra  parva.  Rj.  mala 
knpica.  —  Sepica,   ridi  cepica.  Rj.  83(ia. 

('•epfirkaiijc,  n.  das  I'lappern,  hlaieratio.  Rj.  ccrhal. 
sajistiint.  (Ill  cepnrkati,  koje  ridi. 

(■^|>^lrkati,  kam,  v.  inipf.  (11  Srijemn)  plappern, 
blittcro.  Rj.  vidi  blebetati,  i  syn. 

eer,  (feri,  f.  die  Tochter,  filia,  cf.  kc'i.  Rj.  dcm. 
cera,  derca,  cerka,  augin.  dereSina.  —  Kcl,  koje  glasi 
i  six  i  el.  Osn.  24(J.  Rijeci  mati  i  kci,  kojima  su 
osnove  mater  i  kccr.  Po  nekijem  se  krajevima  go- 
vori  i  u  prvom  pade^u  jednine  kder  i  iiuUcv.  Obi.  24. 
Kako  .se  ti  prroni  jiadczu  jedn.  tnjesto  kdi  govori  i 
k(5er,  tako  se  i  in  jest  0  ci  govori  cer. 

I'cra,  /'.  vidi  cerka:  Milu  ceru  dn^da  od  Mletaka. 
Rj.  hyp.  od  6ei:  vidi  i  cerca.  —  Dva  je  sina  u  celo 
Ijnbila,  a  dv'je  cere  u  ruuiena  lica.  Npj.  3,  530. 

c^ralii^a,  /'.  (u  0.  G.)  igra,  kao  u  Srbiji  klis,  sanio 
sc  baca  s  konja.  koji  se  zove  ceralica,  palica  lakat, 
a  klis  sticica.  Rj.  U  Osn.  334:  tjeralica.  Za  c  od  tj 
is]).  cena. 

*'-<-r:Yiiii<ln,  /'.  vidi  I'eremida.  Rj.  crijep,  Dachziegel, 
tcgula. 

i-cr:\iiii<laii,  ceiamidna,  adj.  sto  pripadu  ceravtidi: 
rcrariiiiliia  zcmljica,  kiica,  i  t.  d.  !S.  Pelivanovid.  ARj. 
lI..13Ja. 

Ccraiia,  /'.  iiue  zensko.  Rj.  osn.  u  66r.i.  vidi  Kcerana. 

(•oraiia.  /'.  staja  gdje  sapundzije  svijece  i  sapun 
grade,  die  Scifensiedcrci,  officina  sapoiiis.  Rj.  vidi 
sapiiiiilzijnica  2.  —  takve  tiigje  rijeci  vidi  kod  ajmana. 

i-craiijc,  11,  vidi  Ijeranje.  Rj. 

i-crati,  ram,  cidl  tjerati.  Rj.  za  6  inj.  Ij  isp.  dena. 
—  Cera  mak  na  konac.  Posl.  324.  Cera  Tnre  Kra- 
Ijevica  Marka.  324.  Ceraic  ih  do  grada  Klobuka. 
Npj.  5,  340. 

c'lTt-a,  f.  dem.  od  cer.  Rj.  cidi  i  cera,  cerka.  — 
No  sam  cerca  jedina  n  majke,  pak  me  majka  I'jepo 
njegovala.  Npj.  1,  49. 

('■('•rcica,  /'.  dem.  od  cerka.  Rj. 

ciSrcTvo,*  n.  der  Fenstcrrahin,  margo  ligneus  fe- 
nestralis.  cf.  okvir,  oplata.  Rj.  drven  okvir  oko  pro- 
zora.  —  za  nast.  isp.  jcdivo. 

i-onlnti,  dam,  glagol  ocako  prost  ne  dulazi  nego 
sdiiio  kao  slozeit:  proi'bnlati ,  raJcferdati,  sadferdati, 
scfcrdati;  c.  impf.  rascerdavati. 

ci-rdisad,  ccrdisem,  ciTclosati ,  cferdosem,  !'.  pf. 
vcrderbeii,  pessumdo:  Koja  im  je  t'jela  cerdosala.  Rj. 
kao  upropastiti.  —  Tako  me  more  ne  ('erdisalo! 
Posl.  298  [is]).  Tako  me  more  ne  izjelo!  298).  Pak 
me  moze  more  ccrdosati.  Npj.  5,  266. 

ciTCCis  n.  vrsta  platna  5to  Mostarke  tkaju.  ARj. 
II.  132b.  i.9p.  deredelija. 

eereeciija,*  /'.  vidi  nzvod.  Rj.  platno  uzvedeno. 
isp.  cerece.  suprotno  sade,'  sade  bez,  ravnik. 

i-ereiiiida,  /'.  (/.spxij.::)  der  Dachziegel,  tegula,  cf. 
crijep.  Rj.  vidi  ceiamida,  kupa  2. 

c6rC'iijc,  n.  vidi  cereiije.  Rj. 

eortsina,  f.  augm.  od  cer.  cf.  matereSina.  Rj.  ostala 
takva  augm.  hartijesina,  rakijesina,  sestresina. 


ITD'UIIIJI' 


182  — 


rcloniste 


rcK'tanjo,  «•  </"--"  Schtratsen,  garritus,  Kj.  rerlxil. 
,«.'  >,r.'Uiii.  raihijit  kujom  tio  cereiii. 

r<>r<-lali.  rCroiaiu.  c.  impf.  achiratieit,  ;iairio.  Kj. 
e.  1'/.  <'i'i.  pro-iVreUiU,  niz-«?eretati  se.  —  si/"-  ic' 
McVuiti. 

rfrin,  mij.  Rj.  »"'«>  pripaiUi  ceri. 

rfrili  se.  niu  se,  ii</i  lerili  se.  Rj.  ridi  *'  ijeriti 
...  -•  :iiti  .«■  .-y<iJM<-i  tnko  tin  se  ;iihi  ride,  oj    «io.-e 

I  II   c:   cWiti   se.  je  je  oil  staioga  e;   <ili 

II  j'liinom  ijocorii  i»  ohiatju  sanio  veriti  se. 
<'('riii>ki.   'I''./.   ■•<■'<>  pripiulit   icrimu   Hi  ceri  lojoj 

<;«</.  (I'/r.;  Moida  joj  je  onde  negile  iiesrelui  lovek, 
pa  ixl  iijepi  lie  sme  ccrinski  da  nas  primi?  .  .  .  Ali, 
ivrko!  Zim.  loO. 

rt^rka.  /.  <'<«.<  'J'ochtenhen ,  fiUola:  JIajka  ctcAh 
kani.  snasi  prisrovara.  Rj.  dem.  od  cer.  vidi  i  I'era, 
eemi,  i-en>iea.  kceroa.  krerka.  k'erca,  -V-era.  —  Zuate 
r,  -Vrir,  jesle  1"  zapazile.  Rj.  ISTb.  Zena  reee  de- 
vojOiei:  .Ccrku'.'  Npr.  139."  Kakva  majka  onaka  i 
,<tA.i.  I'osl.  124.  Lasno  je  cerki  s  majkoin  pregju 
siiovati.  11)7.     - 

rerkin,  udj.  Rj.  ito  pripuda  cerki. 

ferpie,'  n'erpii'.  Rj.')  m.  der  unyehrunnie  Ziegel, 
later  crudus.  Rj.  cigUi  nepeiena.  kad  se  ganjevi 
prave  od  jrovegje  balefre  .  .  .  po  torn  se  opet  IsijeCe 
poprijeko  le  se  nai'ine  kao  cerpici :  ono  poSto  se  osuSi, 
lozi  se  na  vatru  nijesio  drva.  Ej.  83a. 

rjrtovl,'  m.  pi.  die  Balkeii  ztnii  Hauscrhau,  trahe.'t, 
tiijnd.  cf.  jsjek.  Kj.  —  Kiii'a  od  sjeka,  t.  j.  od  du- 
frai'kiji'h  i  debelijeh  bnana,  koja  su  oa  krajevima  (i 
na  ii<:liiiia  od  kin'e)  usjeeena  jedno  u  diiia;o;  ako  je 
ovo  lako  s:isjeceiio  da  krajevi  od  brvana  ne  stoje  na 
polju,  onda  se  zove  slijepi  sjek.  Ovakova  kiu'a  ili 
K^rada  u  .ladru  se  zove  mi  ccrioce.  Rj.  683b.  po 
orvme  jc  (-en  ugao  od  kuie  ili  zgradc  naprarljcn  od 
tirranii,  koja  sm  ii»i  krajevima  tako  usjecena  jedno  it 
drui/u.  du  im  krajeri  nc  stoje  na  polju. 

rtsa,'  /".  ri</i  kesa:  Jedan  duJoin,  driigi  cesom. 
Rj.  ridi  I  bursa,  d^.uzdan,  tobohic.  —  Fi^eklije,  cese. 
Kifek-<V,-c,  ridi  fiJeklije.  Kj.  797a.  Nekakve  ni  cese 
uprtise.  Npj.  5,  505.  Ili  si  tutkun  sobom  (koji  ne 
znai  ili  ;ugjur  s  kesom  ( nemalac).  Kov.  (57.  Da  se 
kiifuju  i  poziiaju  ...  po  koljenu  junackome,  po  cesi 
ptiiioj,  po  wiblji  britkoj.  123. 

rdMim,  ri-snia,  m.  (ii  V.  Ci.)  kiipiti  Sto  na  cesam, 
t.  j.  na  srei'u.  Kj. 

fSsar,  HI.  Rj.  ridi  eesar,  ear.  —  Treba  li  dati  hara(5 
i-eKiini  ili  iie?  . . .  I'odajte  dakle  lesaievo  cesam.  Mat. 
22,  17.  21.  Dofrje  k  ccsarti  rimskom.  Glas.  21,  279. 
IzifTJe  zapovijest  od  Riniskojra  resara  Av<rusia.  Prip. 
bibl.  !(»!•.  —  M  Rj.  Santo:  Ct'.«ar,  t.  j.  Njeraai-ki  ili 
Bevki,  der  (deiitsche)  Kaiser,  der  Wiener  Kaiser, 
(-•lenar  (der  tfirkixche  mid  riissische  siiid  earevi): 
Car  i  <V.««r  kail  se  zavadiSe,  kod  cesara  obrJteri  biJe. 
f^v'jetla  knino.  od  Heea  cesare!  Rj.  Kad  je  ondje 
IS17  (.'odine  doJao  cc.'^ar  Franjo,  nekakav  siromah 
suinic  vikao  prist.ijiu'i  za  njim:  "Jesare,  osijeci  mi 
)rlavii!<  Rj.  Wli.  Koji  s  Ret-kini  trjruje  cesarom.  Xpj. 
i,  138.  I  |)oil  Mlerirjiiia  je,  kao  i  danas  pod  cesarom, 
biljj  lioka  pcjil  pubcrnatorom  od  Dalinaeije.  Kov.  37. 

(■*sar,  m.  ime  muiko  Caesar:  Takovi  su  Ijudi  bill 
i  -am  .\lek«nn<iar  veliki,  Cemr,  Avgust  i  Kromvelj. 
rrijirava  t)7. 

if'>.rirai',  (MWirca,  m.  ieaarev  eovjek,  rojnik:  Ode 
.  II.  izgubio  bitku  protiv  (rcsaraca.  ^itije  38. 

' '  Rj-  "lo  pripada  ce-iaru.  vidi  cesarov. 

'.-fi   mlajqi  iznajj.rije  gonili.  Kj.  86b. 
■  '•'>  I'-esaru.  .Mat.  22,  21. 
•  pripada  ('esaru:  Po   zapovijesti 
Miirodima.  DP.  298. 


I'o 


If 

-  '  '  '<    ''I'^arovina,    carevina.   — 

•'■'  /I  "-y    '/..(,   un-a    Caesaris.  Rj.  zemlju   cesa- 

reta,   zemlju   kojom   tlada  cesar.   vidi   tesarska.   — 


3)  das  Kai-icrgut,  res  Caesaris.   Rj.   stcar  vesareca, 
dohro  ccsarevu. 

efsariea,  /'.  die  Kaiseriti,  imperatria:  Rj.  zensko 
i'cljade  koje  rlada  ce~-!arevinom,  i  sena  cesareca.  vidi 
eariea.  —  Ne  prepan'  se  u  Been  t'esarel  .  .  .  Knjisru 
piJe  gospa  cesarica  .  .  .  Evo  nania  sitna  knjijra  dojrje 
a  od  one  siospe  ccsarice.  Xpj.  3,  -16.  -17  (cesarcva  :cnu). 

•'•esariein,  adj.  Rj.  sto  pripada  cesarici.  ridi  eariciii. 

l-fsarov.  adj.  Rj.  sto  pripada  cesaru.  ridi  t'esarev, 
kesarov.  —  E  su  dosli  earski  poslaniei,  od  cetiri  silne 
kraljeviue,  od  Rusijske  i  od  ccsarovc.  Npj.  5,  376. 

e&sarovae,  irsarovea,  iii.  (u  C.  G.)  —  ])  Oovjfk 
iz  t'esaievine.  Rj.  Da  ih  vide  mladi  vesarorci,  Crno- 
goree,  lave  strahovite.  Npj.  5,  268.^  corjck  cesarov. 
vidi  cesarae,  carevao.  za  txtst.  isj).  I'urtiuovac,  jeini- 
novac,  kapetanovac-  —  2)  ridi  orlaJ.  Rj.  OrlaS,  n.  p. 
talijer.  Kj.  468b.  cesarov  novae. 

(■g.sarovina,  /".  ridi  cesarevina.   Rj.   —  IJ  zenilja 

cesurora ,   zemlja   kojom   vlada   cesar:    Sestra   mu  je 

]  dopala  nevolje,  trazio  je  misee  i  godinu  vavik  Oiner 

po   cesaroeini.   HNpj.   4,    179.  —  2J  stcar  cesarova. 

dohro  cesarOKO.  —  vidi  i  carevina. 

i-esarsska,  f.  adj.  ridi  (?esarevina  1.  Rj.  t.  j.  zemlja, 
kojom  rlada  cesar:  Turk^vlah,  Vlah  iz  Turske,  za 
razliku  od  onijeh  iz  cesarskc.  Rj.  7.56a. 

t-esarski,  adj.  kaiserlich,  caesarcas.  Rj.  sto  pripada 
iesarima  ili  koma  god  cesaru:  ZacuJe  se  jjtsni  talam- 
basi  i  veliki  cesarski  dobosi.  Npj.  4,  346. 

t■S^s^l^s(vo,  n.  (a  Dubr.)  vidi  carst\'o.  Rj.  —  1)  vlast 
cesarska,  2)  zemlja  cesarska. 

ecsereija,*  hi.  (po  jugozapad.  kraj.)  t«?t  kesedzija: 
Kako  bije  ccsercijc  Turke.  Rj.  u  Turaka  hajduk  na 
konJ7i. 

et'skin,*  adj.  indecl.  feurig,  ardens,  igneus,  n.  p. 
konj,  duvan,  cf.  Ijut,  vatreu.  Rj. 

(■o.skoba,  ('■eskobaii,  bna,  eeskuta,  i-eskulan,  tna, 
vidi  tjeskoba,  tjeskoban,  tjeskota,  tjeskotan.  Rj.  za  6 
mjesto  tj  isp.  (?ena. 

cfesiiia,*  /'.  vidi  Stipljika.  Ej.  izhuseni  rez  na  ruku- 
vimu  od  kosulje.  ridi  i  grespa,  kubruz,  prijeplet,  ras- 
plet,  spiel. 

(■c^<lllalljl',  «.  das  DurchlOchern  der  Aermel-Enden 
u.  dgl.  mit  Stickerei,  cf.  Jupljika.  Rj.  verbal,  od  <!e- 
smati.  radnja  kojom  tko  cesma. 

e^siuati,  main,  v.  impf.  durchlOchern,  sticken,  acu 
pingo  perforato.   Rj.  vesti  praveci  icsme,  supljike.  v. 
'  pf.  sloi.  iieesmati.  vidi  gbusati,  kubruzati,  spletati. 

efts,*  m.  die  Bcsichtigung  eines  gcwaltsuin  (jcstor- 
henen,  inspcctio  occisi.  Rj.  —  Kad  ga  (covjeka)  uagju 
na  putu  ili  u  polju  mrtva  i^takovi  se  eovjek  iie  smije 
prije  sahraniti,  dok  ne  dogju  Turci  da  ga  cine  ces). 
;  Rj.  3(K)a.  mrtva  ciniti  ces:  eeJiti,  m)iva  razgledati. 
;  ccsf'iije,  n.  —  1)  ridi  tjeSenje.  Rj.  —  2)  das  Bc- 
schanen  eincs  Ermorddcn,  itispcctio  occisi.  Kj.  verbal, 
od  ceMti  2.  radnja  kojom  (u  I'urskoj)  mrtra  covjeka 
cine  ces. 

eS^iti,  Sim,  v.  impf.  —  1)  ridi  tjeSiti:  Zaplaka 
se  gjevojka,  cesio  je  .svetitelj.  ()ua  cesi  svoju  uiilu 
snau.  Cesio  je  Mirko  vojevoda.  Rj.  za  c  mj.  tj  isp. 
L'ena.  —  2)  den  geualtsam  Ocsturl/enen  heschauen, 
inspicio  occisum.  Rj.  razgledati  uhijcna  corjeka.  po- 
stanjem  od  eeS.*  v.  pf.  sloL  opi'eMti. 

('eske,*  (!e5keta,  >i.  vidi  kefke.  Ej.  jelo  od  pienice 
i  kokosjega  Hi  orcjega  mesa,  opisano  kod  rijeci  ke.<ke. 

(■elali,  tarn,  v.  impf.  (po  jugozapad.  kraj.)  vidi  evje- 
tati.  Rj.  kad  su  oba  glasa  c  /  j  rastavljcni  jedan  od 
driigoga  glasom  v,  moze  v  ispa.tti,  te  se^ona  dra  glasa 
opet  slijevaju  m  e,  n.  p.  eetati  (cvjetati),  Oetko  (Cvjetko), 
C'etna  (Cvjetna).  Rad  1,  111.  v.  pf.  sloi.  iz-eetati,  pro-, 
raz-  (se). 


(•etciij,*  m.  vidi  Ian.  Rj.  ridi  i  keten. 

eeteiiiStc,  n.  ridi  laniste.  Rj.  mjesto  gdje  je  hio 
ceten  (Ian)  pusijan.  vidi  i  ketCDiSte.  rijeci  s  takim 
nasi,  kod  duvauiJie. 


(•t'tciiov 


mi 


<-iriJ!i 


('•^ti'iiov,  fidj.  vidi  lanen.  Kj.  s(o  pripada  ietenu 
ihinn).  lidi  i  kett'iiov.  —  z<t  ndst.  hp.  aptov. 

(■■••( i,  ("it'll  cidi  htjeli.  Kj.  litjcti,  lu'eti,  ceti.  —  Ako 
I   nisia  ne  cene  iiiitiiti.    Npr.  197.   Ne  cene  li  poslu- 

•  ■.\i'  Dariiika,  divno  znadi'iii,  posliiSati  ne  ce.  Npj.  5, 

I  \J.  A  i  vise  Cdtic,  ila  jiozivljo.  5,  ;Vi'i. 

retko,  HI.  (po  jufjozap.  kraj.)  Cif// C'vjclko:  Mirko- 
\  i(-a  Cctka  \7.  Kanjanah.  Rj.  -'«  e  mjcstu  cvj  ridt' 
.vlati. 

ri'>lii;i,  /'.  (u  C.  O.)  inie  iSensko,  koje  se  najviSe  na- 
ilijcva  oniina  koje  se  rode  iia  Ovijeti.  Rj.  —  imena 
<  tiikim  naaf.  vidi  kod  Bekua.  ridi  ("vjetua  kod  rijeci 
rrtati. 

rotoiijii,  m.  vidi  cvjetonja.  Rj.  j'«;).  i?etati. 

r-ftovi.  III.  pi.  I'vjetovi,  vidi  kod  rijciii  cvijet.  Za 
Iravlje  ovijeh  i-iiuia  i  darova!  Kov.  !K). 

(■otrit-a,  /'. .-  kV'trica,  /'.  ridi  cetriea.  Rj.  2(;!la.  Od 
luLgih  su:  k'etrica  i  ('Hricii.  (_)sii.  3i!G.  nije  recciio 
-iKiciiije  ni  u  Vuka  ni  u  Duiiicicii. 

('•6vap,*  I'evApa,  hi.  meso  isjeceiio  na  komadii'e  i 
-I'oeeiio    na  rainju,    eine  Art    Briilcii,   fruxta  enriiin 

•  iiiiil  (issata  (sine  ossihi(<:).  IJj.  ridi  I'^ebap.  —  Sjnca 
■  <rt,  t.  j.  I'cvap.  Rj.  7(l3a. 

revkftiiji'.  n.  vidi  iievkanje.  Rj. 

('■fxkali,  kam,  vidi  zevkati.  Rj.  hijuti  kno  kcr,  pnx 

II  liirii  sto  liije.  vidi  i   kevtali,  slehtati,  slektati,  zev- 
kariti.  isp.  skamutati. 

('■feviljak,  m.  (po  jnsrozapad.  kraj.)  ridi  ejevnjak. 
Kj.  Zit  (■  mjcsto  cj    ridi  oedilo. 

(•T,  ('cri,  f.  vidi  ki'i.  Rj.  Kn,  koju  fflasi  i  ii'i  i  c}. 
Osiiove,  24(i.  vidi  cer.  posstinije  uhlicja  ci,  5ei  ridi 
kod  kci.  iiiijenja  se  po  pndciiiiin  kao  kci,  koje  vidi. 
—  I  lijepi  porod  izrodili :  nine  ceri,  a  pozne  sinove. 
Npj.  1,  307.  ^enhik  cini  od  Varada  bane,  sina  zeni, 
milu  cer  xidaje.  3,  21U.  Veli  Zlatki  starac  Ceivane : 
Ceri  moja,  Zlatija  gjevojko!  3,  2!l3.  ridi  primjere  i 
kod  k(?i,  Jt^i. 

t'l,  M  ZfigoHCci:  U  nas  koza  laverica,  ci  na  boku 
Sarena.  Rj.  7(;0a.  odiionetljnj:  niilojka.  id;c.  Rj.^XXXI. 

(•ibret,*  m.  der  Schire/elfadcii,  da^  Schicefelhiit.:- 
chcn,  filwn  siilfiinilnm,  aasiilii  sulfurata,  cf.  snnipo- 
raCa.  Rj.  vidi  i  palidrvce,  ZUiidhiilzclien.  —  IT  narodn 
je  naSemu  cihret  jos  vrlo  malo  jjoznat.  Posl.  17G. 

i-ii",  m.  (u  C.  G.)  vidi  inje.  Kj.  —  Iiijc  je  zimi 
.^mrzla  maa-la,  der  Tiiiuclircif,  pruinii.  Rj.  232a.  (•/(/; 
i  sjeverina.  isp.  prikala,  rosada,  _slana. 

fil-or.  III.  n  ovoj  zasoneoi :  Cieer,  pat^i<^er,  ua  glavi 
inu  ko.siter;  kad  rircr  klikne,  sve  mrtve  digne.  Rj. 
odijoitetljaj :  kokot  u  zoru  kad  zapjeva. 

t"u-iii-b6ba,  /'.  rihes  riibrum.  L.  Lj.  ytojanovie. 
ARj.  ri.  13t;b.  vidi  ribizle  (f.  pi.). 

('•iClii,  III.  der  Kriimer  (venichtlicli),  tahcnuiriiis.  Rj. 
(•/(/(■  c-ivta,  bakalac.  kaie  .9C  s  prcziranjein  za  trgorca 
sto  prodiije  sir,  iiiaslo,  mcd  i  t.  d.  der  Spezereiliihidler, 
condimentiiriHS.  dem.  I'iftica.  —  Braniinska  kei  da  bnde 
milosniea  podloija  cifte.  Daniea  2,  141. 

('■irticn,  /'.  dem.  od  c'ifta.  Rj. 

ciriiii,  itdj.  Rj.  .sfo  pripada  cifti. 

('■if'tiliskT,  adj.  Rj.  sto  pripada  ciftama  Hi  kuiiiu 
(jod  cifti. 

(■i!tii(-ati,  u  zagoueci:  ('iylvkda  jaretina,  ciglicalu 
drvetina,  ciqlicala  ti  dn5a  dokle  mi  ne  ugonetaS 
(dipli).  Rj.   ' 

t-lkavat-.  eikavca,  m.  (ii  ('.  (t.1  ovan  koji  se  nauei 
le  vodi  ovce  kad  udari  nepiijateljska  ceta.  Kad  Oo- 
banin  opazi  cetu,  on  izbacivii  puikii  pobjegne  kud 
hoce,  a  i-ikavac,  na  kome  je  i  zvono,  odmab  za  eoba- 
ninom  a  ovce  za  njim;  ako  ("obanin  nije  rad  nietali 
puJke,  on  se  same  kamenom  ili  eime  drugijem  baci 
na  cikarca,  i  on  odmah  polri-i  za  njim  kao  i  puSku 
kad  i-'iije.  Rj. 

t-'ila.  /'.  —  J)  der  Pulverheutel,  crumena  pulveris 
iijnifcri.  Rj.  barutiia  kesa.  vidi  basma  2,  vezraa,  ti- 
kvica.  —  2)  das  Blech  an  dessen  Miindimg,  lamina 


orificii  crnmenac   illius.   Rj.  lim   na  otvoru  od  cile, 

I  (bariittie  kesv). 

(•iliiS,*  rilASa,  in.  (foc.  I'ilaJu)  t^i(?i  cilaJ:  Ha  t'j7«S(t, 
pust  mil  ostanuo.  Rj.  syn.  kod  cihis. 

('•Tic,*  m.  vidi  eile.  Rj.  ale  (i  file)  je  vuc.  u  nom. 
('lie.  Osii.  51.  po  tome  (fen.  eila. 

('•ilor,*  m.  die  Speisckamnier,  pcniis,  cf.  kiu'erak. 
Kj.  kao  komoricii  pored  kuhine,  ijdjc  se  siidi  drzc  i 
see  sto  a  kuliini  trclia.  ridi  i  kiljer,  kiljerae,  komora, 
komoriea,  kuc'ar  2,  km'-ei-  2,  spreina.  isp.  klijet.  sta- 
sina,  vajat.  Ta  je  raja  gradovima  glava,  te  je  cilcr 
bijelu  Mostaru.  Kpj.  4,  433. 

('•"iliiii,*  —  J)  iter  Teppich,  tapes,  cf.  Sarenica.  Rj. 
ridi  i  kndravac,  sadzada,  sag,  sedmak  3,  serdzada, 
serdzaza,  smelcnjak  2,  sestak  2,  velcnae.  —  U  kin'ii 
djevojka  valja  da  iigje  prcko  jtrostrtot/a  cilima.  Kov. 
SI.  —  2J  {u  I.'.  G.)  nekakva  vrlo  vozena  opregaca. 
Art  Scliiirzc,  praecinctorii  (jciins.   Kj. 

('■Tliiiiac.  ("illmca,  in.  dem.  od  ('ilim.  .\Kj.  II.  137b. 

<'-iliiiiiir,  iH.  tko  fimdi  ciliinc.  imenicu  u  pridjevii 
ciliniarski.  koje  vidi.  ■ 

('■iliiiiarskT,  adj.  sto  pripada  cilimarima  ili  cili- 
miirii  kojciiiu  nod:  Ima  rijeOi  84  kojijeb  nijesam  ciio 

II  narodii  da  se  govore,  nego  sam  ih  ja  naeinio  .  .  . 
''ilimarski.  Novi  Zavj.  VII.  Budiu'i  da  bjese  onoga 
islog  zanata,  osta  kod  njih  i  ragjase;  jer  bijahu  cili- 
iiiarsknii  zanala.  Djel.  Ap.  18,  3. 

I'-Tlilliski,  adj.  sto  pripada  ciliiiiii,  cilimiiiia:  klecati, 
ikati,  ali  onda  kad  se  u  pravo  tkanje  kaka  sara  (n. 
p.  ciliinska)  iitkiva  riikaiua,  ne  eunkom.  Zivojin  iz 
!^ibije.  ARj.  V.  48a. 

i^ilit,*  m.  vidi  katanac.  Rj.   ridi  i  lokot. 

('-iiiiiiiie,*  cimAueta,  «.  vidi  egede:  PogiibiJe  sitna 
ciiiianeta.  Kj.  vidi  gusle,  hegede.  —  .Ta  eu  iei  svom 
Garibii,  nek  me  Garib  razgovori  cimaneiom  i  sar- 
kijom.  Npj.  1,  37G. 

(■iiiilija.*  /'.  (t.  j.  igla),  ne  znam  kaka  je  to  igla. 
Npj.*  1,  31(>.  u  Rj.  dimlije,  f.  pi.  —  Za  pojasom  od 
bisera  no?,evi,  po  nozevim'  sitne  ii/le  cimlije.  Npj. 
1,  281. 

{•inter,  m.  (u  O.  G.)  vidi  i^uree.  Rj.  vidi  (jinterae. 
kosusak,  haljetak  krsnoni  postavljen. 

('•ilitorac,  flnterea.  ni.  in  C.  G.)  vidi  (Winter.  Rj. 

('"iofiiia.  /'.  voda  u  Heroegovini:  I  Trojieii  nadomak 
Taslidze,  iikraj  vode  ukraj   Ciotiiie.  Rj. 

("ipraiia,   /'.  (u  CJ.  G.)  ime  zensko.  Rj.    ('i)priana':' 

i'i|Mlr,  m.  (u  O.  G.)  kao  lijepa  njiva  ili  gradiua 
(vrt).  Rj. 

('•ipiirak,  flpfiika,  I'ipi'irak,  dipilrka,  m.  (n  0.  G.)  hyp. 
od  cipur.  Rj.  , 

,  ('ira,  m. /ist.)  vidi  Ciro.  Rj.  voc.  Ciro.  hyp.  od 
(  irilo  ('  od  Ciijak:  Svoga  Ciru  dever'  do  devojke;  na 
pohodu  svetovao  Cirn:  Ao  Ciro,  moje  cedo  drago!... 
Kad  oiiamo  devere  Cirjuce.  Npj.  3,  .506.  507. 

rtra.  f.  ime  zensko.  Rj. 

Cirflk,  III.  ime  musko:  No  ga  Cirak  upitovat'  pogje. 
Rj.  784b.,  Sa  Jamaka  Mirkovii%  Jova,  od  Bihu^a 
Petrovie-( '»)•«/.•«.  Npj.  4,  439.  isp.  t'irilo,  t'irjak.  — 
imena  s  takim  itast.  vidi  kod  Diijak. 

ciribar,*  i^iribAra,  m.  (u  vojv.)  vidi  celibar.  Rj.  vidi 
i  ambar.  der  Bernstein,  snccinum. 

('•iriea,  in.  (w  Biogradu)  momce  koje  je  u  sluzbi 
kod  kaka  gospodina,  der  Bediente,  famulus.  Rj.  isp. 
cirak  2. 

eiridzija,*  m.  (pojugozap.  kraj.)  vidi  kiridzija:  Iz 
svijela  sr'ete  ciridzije.  Rj.  i-^p.  vozac.  koji  ciriju  (ki- 
rijii)  vozi  ili  nosi.  —  Evo  ide  tridest  ciridzija  i 
pred  njima  ciridzija  Rade.  Npj.  2,  34.  Tri  b'  konaka 
'■iridiijam'  bila.  2,  617. 

cirija,  /'.  vidi  kirija.  —  1)  die  Aliethe,  merces  con- 
dacti.  Rj.  jilata  ciridziji  ili  od  stana.  —  2)  die 
Fracht,  vectiira,  merces  vecturae.  Rj.  270a.  tovar, 
roba,  cspap.  —  Izjede  kouja  cirija.  (valja  da  kad 
oslabi  nose<5i  5to  festo  pod  kiriju).  Posl.  99. 


(iril 


—  1S4 


rosak 


riril  iil^^>r.  Ill-  Rj-  <'.'""'""*■•  •■"''  '-'■"ip- 

ririlo.  1".  H«.  nii'iif.''':  V  vrcme  sv.  ('iri/a . . .  Za 
I..  JO  s%.  (  in/i)  .  . .  «»i>it  XI.  Slo  sii  Cirilo  i  Meto- 
iliji'  .  .  .  I'ili  iz  15vi,!:arske.  DitAm  4.  , 

Cirilov  tlfiu,  >n!  rri^K>vijeiiaju  ila  tiee  »«  Virilov 
iliiH  tniif  ilrupi  sviika  sobi.  Rj. 

ririlu\>ki.  <i<0'.  ••  i'irihiKhi  si/.buka.  Odbr.  od.  riiz. 
l.'i.  iJu  yri^iiitla  curitici,  jcr  sc  tiii^li  d<i  je  oil  Cirila 
filofi'fii.  aJi  I'irilski. 

ririlski.  adj.  itu  fn-ipa<Ja  curilici,  i-irilorsloj  udiuci, 
ito  je  pis'ino  po  rurilici:  ejirilliaix,  ciirUliifch  :  AH  .sii 
a  cirihloijii  rukopisa  i>repisiiui'.  Had  1-2,  2(11. 

flris,'  wi.  —  l)  eiiic  Art  Bauholz,  nxiUrinc  iienw. 
Kj.  ntkaku  oiiinjii  1-  —  '*)  <'c'"  Schu^lcrklcistcr, 
•lluten.  Rj.  stu  irctljuri  trcbaju  Jii  lijcpljciije.  lUli 
ciriz. 

ririi,'  hi.  (ler  Schttsterkleistei;  ijluleii.  cf.  I'iriJ.  Rj. 
riilj  I'irii  2.  •    .      .        ,. 

(Irjak,  m.  line  miiSko.  Rj.  Cyriaais.  Cirjuk  i  Grcid 
Maiiojlo,.  . .  Skofi  Oira  od  konja  vileza  .,.  .  kad  onamo 
devere  Oirjare.  Npj.  -i,  a(M>.  .i07.  i.</*..  (.  irak. 

drku.  III.  iiue  niusko.  Rj.  /ii//'.  vd  Cirilo  Hi  Cirjak. 
—  _<iiirii  fiiip-  ri'li  kinl  Bosko. 

^  ("iro.  III.  ijiiz.l  ime  luiiSko.  Rj.  In/p.  od  Cirilo  i  od 
Cirjak.  i/c/i.  Cira,  roc.  Clro.  vidi  C'ira.  —  takva  hyp. 
kinl  l>ol)ro. 

riliip,'  I'ilapa,  m.  i/((.s  Biicli,  die  Bihel  (der  Koran), 
hililni:  Na  ciliipu  svoiiie  alkuraiui.  A  I'itape  nose 
pod  paziihoui.  Rj.  /'i.sihu  (srcto  Muhumedovcimu). 
ridi  alkuran,  koran,  kurao;  musaf.  —  fcap  citnp 
torba  i  Jtap.  Posl.  71'.  Tako  .se  citapii  ne  kiaiijao,  a 
prijed  ml  Bow  dao  snirt!  310.  Da  niii  raji  jio  citiinu 
sude.  Npj.  4,  3t;;i.  I  kadija  od  Dizdarevica,  u  koga 
je  citiip  bauialija.  4,  4."i5. 

elvirii-a,  /".  u  ovoj  z:igoneci :  U  nils  koza  civerica, 
ci  na  bokii  .iarena.  Rj.  odijoiictljiij:  milojka. 

elvor-koxa,  /".  u  ovoj  zajronoci:  Cirer-kosa  i-ive- 
rica,  I'iver  sina  porodlla,  a  unuka  siimanita  Rj.  odgo- 
iidli'ij:  loza,  vino  i  rakija. 

i-lvul.  III.  (i\^<>-.'i:\  die  tteliijiiientruhe,  cista  qua 
serritntiir  .lanitornui  o.ss-d.  Rj.  korveij  gdje  sc  vttvd^jn 
tif  i.i  scetiiike.  —  8veti  Vasilije  silazio  iz  svoje  ispo- 
snice  [KhI  (Jstroffoin,  trdje  niu  je  sad  cirot.  Rj.  714a. 
Otvori  .le  erkva  Bo/.ija  na  nebu,  i  pokaza  se  civot 
zavjeta  njegova  u  crkvi  njegovoj.  Otkriv.  11,  1!». 

rirta,  m.  ridi  eilta:  Iz  porupe  kaze  se  Irgovcu  sto 
prodaje  sir  niaslo,  med  i  t.  d.  Najrodoljiibiviji  trgovac 
nista  dnigo  nije  nego  cirta.  Straz.  1)>.%,  704.  Koje- 
kakve  <-ii7«  i  neprijatelji  inoji.  1885,  1105. 

rohanji',  «.  rerliul.  od  (^obati  se.  Rj''. 

roliari  >o,  wiham  .se,  v.  r.  impf.  {a  C.  G.)  biti  se 
malo.  [iu:^karati  se.  Rj.' 

robniill  St',  eobncin  se,  v.  r.  pf.  od  dohati  se.  Rj." 

i-dpili.  pirn,  r.  pf.  sclilagen,  werfen,  percutere.  Rj. 
cidi  udariti  1,  i  .si//i.  oiidje. 

rir,'  ndj.  iiitleii.  ridi  corav.  Cor  se  dodaje  iuienu 
sprije<l.  n.  p.  ('<r-Bozo,  (,'ur-8pa.soje;  a  ii  pjesmi  stoji 
i  «amo  bez  iinena:  Cor-Spivsoju,  po  Tr-sica  daju.  Cor 
»e  mere,  ni  gledati  ne  <!e.  Rj.  —  Cor-beg  sia5i,  Mustai- 
bep  iizjiisi.  I'osl.  ;t24.  J    J      '  J 

tin.'  III.  (ist.)  ridi  (!oro.  Rj.  Iiifp.  od  i^oravac. 
ku  na  jcdno  oko  ne  ridi. 

i-6ra,  f.  n.  p.  kol.ila,  einiimfig,  altcro  tculo  captm 
Kj.  jeimko  retjitdc  Hi  ito  .se  kao  titkoro  mi.sU  slijepo 
najedno  oko.  <Jbrlalio  kao  bajgir  ioru.  Posl.  2:!0. 

fftniv,  iidj.  ciniiuqiij,  uUero  ouiilo  cajitu.t.  Rj.  ito 
n.i  je4tiio  oko  iic  cidi.  ridi  (:orl.  —  Nema  ll  gorega 
'Hi  l.aKava  .ovjeka,  krnjava  lonea,  i  iorate  reduce. 
.'J-  ""•.   '  '        ' /",    f-  lu   .Srijemu)    vidi  me- 

'■"*"=,  '^  Angjeliju.  Kj.  7(;ia.  (ridi  i 

'    '"      "    I     J  "v"'  VJ"'"-'**-  -'^ko  je  vorac  konj,  nlje 
-I.  4.  Af»  jedno  oko  Korar,  a  na  drugo  ne 
liu     j;-  """roj    zemlji    i     sakati    konji'pro- 


I'Sravae,  coravcii,  hi.  der  Einiiin/iije,  altero  oculo 
cuplii.''.   Rj.  corjck  I'vrar.  liijp.  I'lira,  I'liro. 

(■6ra\i(-a,  /'.  die  Einiiugige,  unocula.  Rj.  zensku 
voriira. 

('■ora\lll.  v7m,  r.  impf.  einiiugig  irerdcn,  oculo  cupi. 
Rj.   fiosliijiiti  coror.  r.  pf.  ."/oi.  o-t'oravili. 

eoravlji'iijt',  n.  du.i  Kiimugig-werd^n,  ociUi  wnissio. 
Rj.  rcrhul.  od  coraviti.  staiije  u  koine  je  onaj  kuji 
I'driici. 

<'or-bad/.a,*  /".  nekaka  jama  na  krovu  (na  ku(?i). 
Rj.  (xy).  c'or  i  badza. 

i-orda,  /'.:  gjorda,  vidi  sahlja,  cf.  Oorda.  Rj.  150a. 
((  rijcci  c'orda  nema  u  Rj.  na  iiijc.ttu  snnii.  ridi  i 
korda.  ixp.  nacordisali.  —  Brickinjiv,  (u  pjesmi)  brilka 
sablja:  Tad  hrickinjc  cordc  povadise.  Rj.  44a.  A  iz- 
\a.{\\  posjeklicu  cnrtlu.  Rj.  (JSb.  I  pripasi  curda  DeiinH- 
kiiijii.  Npj.  1,  5i(4.  Pa  ijoteze  od  bedriee  curdu.  4, 
107.  ()  (ijorjrjija,  sriietlii  li  vordii!  4,  104.  A  pod 
curkom  krije  ostru  rordu.  Here.  "202. 

r-6r»lisrilijt',  n.  dux  Verderhen,  inieritu^.  Rj.  verbal, 
od  Oorilisati,  kuje  ridi.  prupast.  ' 

(-ordlsali,  cordisem,  c.  2>f.  eerdcrlicii,  pes-iiimdo : 
Tako  nie  more  ne  I'ordisalo!  cf.  <?erdisaU.  Rj.  ridi  i 
I'erdosati.  upropaMiti. 

('•ftrll.st'k ,  HI.:  (iledali  su  kako  oko  njih  pucaju 
soldali  su  I'orfisecima  .  .  .  soldali  su  bili  napunili 
puske  fiseeima  sa  zrnima.  Odbr.  od  ruz.  10.  corfiseci: 
fiseci  liez  zrna :  siiprotno :  fiseci  .s'«  zriiima. 

i-iin,  adj.  ridi  eorav:  I  coroga  konja  Roganova.  Rj. 

('■orlll,  adj.  Rj.  Ho  pripadu  rori.  ridi  corov. 

t'oria,  adj.  Rj.  sto  pripada  cori,  ti.  p.  zeni  (coravoj), 
kohili  (riiraroj). 

eoriniea,  /'.  Rj.  zeiia  corina. 

riirlaisati,  eorlaiSem,  r.  pf.  mil  gcschlossenen  Augen 
hiiieinrcnncn,  clmisis  oeiilis  peto,  inipetum  facia.  Rj. 
ziimreike  navaliti,  zaklopivsi  oci  udariti  na  sto. 

t-6ro,  Hi.  (juz.)  der  Einiiugige,  unoculus.  Rj.  hgp. 
od  c'oravac.  ridi  eora.  —  Ne  reel  mi:  coro,  dok  ti 
ne  reOem:  belja.  Posl.  209.  prezime  po  ocu  euru: 
Bogom  biate,   Color jc'-Osmane.  Npj.    4,  1. 

(Virov.  ailj.  Rj.  stii  prijiada  eorii.  ridi  cvrin. 

eiirpa'/.ar,*  m.  der  Handel  ungcsehens,  mercatus 
quilt  ridcus.  Po  panagjurima  ka.sto  pazarujn  tako 
noeu  konje.  Rj.  —  XiglediLsa,  n.  p.  pazarki,  t.  j. 
promijeniti  s  kim  jednii  stvar  za  drugu  iie  ijleda- 
ju<:i.  cf.  curjnizar.  Rj.  114a. 

cosa,*  HI.  (ist.)  vidi  co-so.  Kj.  gen.  cose,  voe.  <!oso. 
koinu,  ne  rusle  brada.  Jleni  pogaca,  a  cosi  govno. 
Npr.  163.  Sve  ie  biti  do  «  co.se  brada.  Posl.  281. 
Sto  cosa  sto  groSa,  i^os-basa  Iri  grosa.  (kad  se  u  Jali 
hoce  da  kaze,  da  cose,  koje  se  drze  za  mudre  i  lu- 
kave  Ijude,  uijesu  nista).  295. 

eosasi ,  adj.  i-iisav,  hartlos,  iinberbis,  der  keine 
Barthaare  liat,  cai  noH  crescit  barbu.  Bj.  kojemu 
brada  ne  raste. 

i-B.so,  cosa,  f.  pi.  Art  Schachspiel  [englisch  chess) 
lusus  latrunculorum.  Rj.  igra  nekaka  kao  sah. 

('(isln.  adj.  Rj.  sto  pripada  cosi.  vidi  cosov.  — 
Kad  se  liosino  izamelje,  i  dijete  zaspe  svoje.  Npr.  IfiO. 

t-OMinlra,  /'.  Rj.  I'osina  Sena. 

i-dsa,  m.  (juz.)  der  Burtlosc,  dtipdis.  Rj.  gen.  <!osa, 
voc.  cosG.  komii  ne  raste  brada:  U  vodenici  gje  nagje 
cosa  ...  a  to  u  njoj  co.vo.  Pomoz'  Bog,  coso.'  Npr. 
159.  Ne  da  co.so  Bosne.  Posl.  198.  Nego  kupi  po 
Gabeli  cose,  da  mu  gone   kola  i  kocije.    Npj.  4,  438. 

eusov,  adj.  Rj.  slu  pripada  cosu.  ridi  (5osin. 

eosak,*  coska,  m.  Altan,  solarium:  Kad  izigje  na 
c'o.s7i<(  prvoga.  Kj.  mjesto  otvoreno  na  kuci  Hi  pri 
kuc.i  za  suncanjc  po  danii  Hi  za  hladoranje  po  noei. 
vidi  divanana,  doksat.  isp.  trabozan.  —  Ugleda  jed- 
noga  kalugjera  na  jednoiiie  coskii  gje  sjedi.  Npr. 
9(i.  Po  pun  cosak  gjevojaka:  neka  prcde,  neka  veze. 
Here.  277. 

tosak,*   <;ijSka,  m.   eosc,  ^oieta,   n.   das   Eck,  die 


(•ost'li 


—  185 


cup 


/vV/rc,  (i)Kjulun,  <■/'.  rop-.iV],  iigal  :  Nil  coseta  si<;iini  Ciir- 
iliU'i.  Ilj.  ridi  i  mi<;iio.  isp.  ist'o.siti  se.  —  Scliijiii'i 
tamo  iuuo  kroz  kaiiiani  iinlcila  nefjfrje  )t  )ick((Lv(nii(' 
I'liihi  ()(1  kiu'c  iickakav  sta|i  vas  oil  siiliofia  zlala. 
jNpr.  ll!i.  I'a  lio<ltMin^  firailii  fjradi,  (■•udom  cuvetie  .  .  . 
H(i  ms/io If  Ijiii-kc  jriavt'  zlalum  zikanc.   Hon'.  '2()5. 

••oscli,'  iidj.  iiiilcii.  Cfkiclit,  Kiiijiilvfius.  Kj.  sto  imti 
cdshc,  U(/le.  villi.  uii\:\!it. 

i'Ml'k*  III.  (u  ('.  (!.)  ri'li  lularac:  Oiiico  je  uotek 
dobar,  t.  j.  doI)io.  Kj.  vidi  i  iidar. 

t-ii,  ('fia,  )».  vidi  I'uh.  Kj.  n  hriijcriiiin  ijdjc  se.  ijlax 
h  u.  ijoruni  lie  (itjc. 

('•ftba,  /'.  dcr  Srhiijif  ilir  llciine,  cirno:.  Kj.  (■(('(' 
kiikma.  liuh'iisi  Hi  /itici  mi  ijliiri.  dim.  cul)i<'a. 

t'Clba,  /".  die  Sihopl'ltciiiic,  iidl.liiia  cristata.  Kj. 
kikos  s  ciiliOiii.  villi  t'libara,  kaimika,  kaimra,  kidi- 
marka.  —  isjiorvdivsi  rijci'i  (_'Vil)a  i  kiikuia,  vidi  sc, 
da  6\\hii  i  cnhM'ii  iiiuic  liili  i  jitica  u  I'ojc  jc  iia  ifUivi 
diiba  Hi  kiikiua.  kuo  i  kukmarka  stn  iiinlc  hiti  i 
IcoViis  II  h'njr  jr.  Liikiiiii  iia  iilnci. 

cilhara.  /'.  (11  (irl)ljii)  vidi  t'liba.  Kj.  i  xi/ii.  oiidjv. 
kukiis  Hi  plica  u  koje  je  eiilin  Hi  kiikiiui  iia  ijlavi. 

(■niiasi,  adj.  II.  p.  koko5,  Uehauhl,  crintutus.  Kj. 
ndi  kaporast,  kniiiasl,  kiikmast.  .iti>  nun  iia  i/lnvi 
c'iihii,  Hi  kiikiim. 

t'nhica.  /'.  deiii.  ud  cuba.   Kj. 

('•ru'M'iiic,  «.  verhiH.  oil  ('iitjt'li.  Kj.  ud  riitji'ti  /»«' 
1)  villi  (Milaiijf,  nuir'anjc;  pud  :J)  vidi  usjpcanje;  pod 
3)  vidi  Ijidiljeiijc,  niilovanje;  pod  -1)  stanje  u  kojeiii 
je  tki)  sr  villi:  utiiiijv,  ilaa  Jivliiideii,  stiitus. 

('•ili'iTicc.  /'.  pi.  II  ovoj  zajidiieii :  Cui'eriee  cudeie 
pod  holmli  iia  zciiilji,  vnvvviic  dohize,  babulice  od- 
noKi'.   Kj.  iidiioiietljiij :  Kail  iizimlju  iiapoie  zene. 

('•iliMTili,  11111,  V.  impf.  II  zafrom-ci,  cf.  I'licerice.  Rj. 

ri'U'Cti,  ci'ifim,  v.  impf.  vidi  outjeti.  Kj. 

I'fid.  /'.  [lov.  ('I'ldi)  —  J)  das  Niiliivell,  indole.':: 
dobre  viid.i.  ()j  srjevojko  i  zla  vitdi  tvoja.  Kj.  vidi  iiarav, 
natiira,  skopost.  iiiivim.  riidiiia.  —  Ne  moze  i':ii,d  da 
nam  so  fiodiidaii.  Rj.  .VJ5b.  Vnk  dhiku  mijeuja,  all 
iiidi  iiikada.  Posl.  40.  Dvije  ti  volje,  a  cetiri  vudi 
(pa  cini  sad  kako  ti  rliairo).  57.  Koliko  Ijiidi  loliko 
iudi.  1-lti.  i^vak  svojoj  kapl  zna  cud.  •J79.  II  njopi 
su  cndi  iiaopake.  Npj.  5,  5"i5.  —  'J)  nije  mi  po  (^iidi, 
es  ist  mir  nicht  reclit,  iioii  place!.  Rj.  po  cadi,  kau 
po  voiji,  po  Selji.  —  Pooudan,  jjo  cndi,  ansenehm, 
gratus,  of.  povoljaii.  Rj.  .55iSa.  Al'  ti  nije  2>o  eudi  jrjc- 
vojka.  ali  su  me  tebe  omrazili,  all  su  te  oaiom  zaoa- 
rali?  Hero.  i!.  Ko  ne  igi'a.  po  njeijuvoj  vudi,  u  njoga 
su  oudi  Iiaopake.  Npj.  5,  .5'25.  —  iimo  pvipada  i  ovo: 
Je  r  ti  II  end  nioja  Ant'ja  soka  ?  .  .  .  Kom  gosposrja 
u  vad  biti  ne  i?e?  Npj.  H,  "JOli. 

(■itdarijc,  ii  das  Scheuivevdvn  (de.t  I'fvrdea),  c  nster- 
niifio.   Kj.   verhiil.  od  oudali  se.  koje  villi. 

(■ndati  sc,  o'ridam  so,  v.  v.  impf.  i^clieu  iverdeii. 
conslenuir.  Kj.  kiiie  sc  n.  p.  za  koiija.  vidi  phiAiti 
se,  vjetriti,  zazirati,  zvjerati.  isp.  v.  pf.  sloL  u-ouditi  se. 

('■lidilia.  /'.  aaifiii.  od  oud.  ponnjvise  zla  cad:  Od- 
nijela  bi  mu  u  kljunii  svraka  bioe,  a  no  bi  ni  deva 
eudivia.  DPosl.  Sil. 

cudljiv,  adj.  n.  p.  koiij,  scheu,  pavidiis,  facile  ex- 
pavesvciis.  Kj.  sto  se  cuda.  vidi  {■udovh,  plasiv,  pla- 
Sljiv,  zazorljiv. 

<'iido\it,  adj.  vidi  oiidljiv.  Rj.  stii  .sc  cuda. 

ertrtcla,*  «.  j>l.  eiii  (ieviclit  (von  Fleischkiwdcln), 
eibi  tjeiiiis.  Rj.  jclc.  Isjeoa  se  sitno  prijesno  nieso  i 
metne  se  u  njeg'a  malo  bibera  i  sitno  isjeoana  ornooa 
luka,  pa  se  onda  naoine  kao  orasi  i  umeljaju  se  ii 
Senieno  brasno  (i  to  se  zovii  ciifteta).  Poslije  toga 
iufteta  se  poprze  na  niashi,  pa  .se  pospu  bijelim 
lukoin  i  kiselim  mlijekom.   Kj. 

(•fill,  m.  (lev  Jiauch,  spi vitas:  iioina  vjotra  ni  culia. 
Rj.  kuo  dull.  hijp.  oii.sak. 

eiik,  m.  —  I)  Name  eiiiev  Avt  Nachteale  (voiii 
Laute  iu\),  ululae  genus.  Rj.  ptica  sto  noeu  izlijeie. 


iiazvana  tako  po  iilu.sn  ou !  Nije  tii  cuka,  da  iilovi 
vuka.  Posl.  21!l.  Skii  so  Soopan  ka'  ciik  u  plotinii. 
Niy.  5,  525.  Naoinii'ii  od  njojra  (Vavilonal  stan  cako- 
viiiia  i  jezera  vodeiia.  Is.  It,  i'i.  —  '4)  (ii  Kjebijiavl.) 
zonska  kapa,  visoka  od  gbive  oko  jednofja  pedija  .  .  . 
Djovojka  se  dovedo  pod  ihikoin  1  nosi  ga  oko  po 
ijoijine.  Kj. 

(Tlk.  III.  (ii  ('.  (i.)  nadiiiiak  niiiski.  • —  Pope  Cucc, 
sto  ti  knjiga  |)i.so?  Njij.^  5, 'I'.Mi.  i  a  dvHijim  krnjcvima 
naviidii  nasci/ii.  dolaxi  (iik  iipravo  kao  prcziiiie. 

ottk!  iiitcvj.  so  raft  man  die  llitlniev  lierhei,  vox 
ijidlitias  vocaiitis.   I{j.  uzvik  kojim  se  vahe  kokosi. 

I'-iikaiijt',  II.  —  I)  das  Sclivcicii  ivie  eiii.  ofik,  clamor 
liiiliiiiiis  (oiilv).  Kj.  verbal  ud  oi'ikati.  radiija  kojom 
tko  ciUx.  —  'i)  verbal,  od  <^ukati  so,  ofika  se,  koje 
villi. 

(■nkail.jo,  ».  das  Herbeirufcii  der  Hiihner,  advo- 
calio  iialiiiiariiiu.  Kj,  tie(V;((/.  (»/ oukati.  radnja  kojom 
tko  cuka. 

('■I'lkali,  oficeni,  v.  impf.  -ichreien  wie  der  ouk,  claino 
III  ouk.   Kj.  vikati  ka6  iUk.  v.  jjf.  (^uknuti. 

('-I'lkad  .so,  ouka  se,  v.  r.  impf.  fiovoii,  fjlasa  se. 
t  villi  alasati  so).  Kj.°  v.  pf.  sloL  pro-oiikati  se. 

('■ilkaH,  oVikani,  v.  impf.  die  Hiiliiicv  herhcirufcn, 
alliciu  iinlliiias.  Uj.  vabiti  kokosi  iizvikoiii :  chk !  ciik  ! 
V.  pf  oukiiuti.  —  Cuka  koza  [lo  lufju,  a  za  Iiidu.  Dl'osl. 
14  (Hi  poslovica  ova  pripadu  jaid  ijlmjol  oiikati,  ii.  kojem 
doiiiiii'iiija  ijlaiiiil  taj  iinao  bi  praesens  i  cHikam?). 

('rikiiiili,  ('rikneiu,  v.  pf.  ciiimal ivieder  ('•uk  ■•ichreien, 
c.n  hiiiiii  lit  (■•Ilk.  Rj.  vikniiti  kao  cnk    v.  impf.  I'ukati. 

<-nkiiiili.  I'-Vikneni,  v.  pf.  ciiiiiinl  ouk  rnfcii,  dico 
ouk.   l!j.  viknuti  ciik!  vabeci   kokosi.  v.  impf.  oukati. 

oiikd.  III.  pSs,  cants,  u  Baniji.  ARj.  II.  152b.  vidi 
oiikov. 

I'ilkos,  m.  (u  v.  G.)  nekaka  tioa  koliko  kos,  eine 
Art    ^'or/el,  avis  yeims.  Rj. 

t-fik<iv,  adj.  des  ouk,  liiihoiiis.  Rj.  stu  jivipada  ciikii. 

riikov,  m.  p"as,  cam's,  na  Biaou.  .AKj.  II.  152b.  ijeii. 
oukova.  isj).  bjolov,  bjel<>va.  vidi  oiiko. 

('•Ilia.  /'.  (11  Baokoj)  t4ili  kija^a.  Rj.  batiiia  ii.  koje 
je  na  iiornjem  krajn  cvor.  Daiiioio,  AKj.  TKib.  kiid. 
rijci'i  biidza  b.  spii.  kod  ajdaiiiak. 

('•rilaiijc,  '/'.  (u  Lioi)  i.a;i'a  koja  se  u  C'rnoj  Gori  zove 
ijniliikiipa.  Rj.  vevbal.  oil  oiilati  .se,  kiijc  vidi. 

('•iilaM  so,  ciildiii  se,  v.  r.  impf.  (u  Lici)  igrati  ae 
Oiijaiij.'i.  Kj. 

('•ftlav.  adj.  vidi  culav.  Rj.  malciiijeh  asiju.  isp. 
oiibrast  (bes  usijuj.  —  cTilav  (osuova  nije  u  obioajii, 
a  oil  nje  i  ciiliti).  Osn.  88. 

('•rilili.  ofilim,  V.  impf.  t.  j.  usi,  spitzen  (die  Ohreii). 
arriijo  aures.  Rj.  v.  pf.  .tloz.  na-(^uliti.  vidi  rogusiti 
(usi),  strioi  (usima),  munjati  (usima).  iiadizati  usi  I'ao 
II.  p.  kiiiij  ito  radi,  kail  se  cuda. 

i-i'lliiiliak,'^  otiirnuka,  m.  kao  mali  topuz,  eine  kleiite 
Ki'iile.  claviila.  Rj,  vidi  tokmak. 

(•liljc'iijc,  n.  das  Spitzen  (der  Ohren),  arrectio  au- 
riiim.  Kj.  verliiil.  ud  ouliti.  radnja  kojom.  tko  ciili  iisi. 

(•nilia,  /'.  Rj.  dem.  dumioa.  —  ])  das  Biischel,  fusci- 
ciiliis,  crista,  vidi  t'up^rak.  —  2)  (u  Dubr.)  gomilioa. 
Kj.  hrpica. 

(Miinc/..'  111.  vidi  kokosar  1.  Rj.  vidi  i  kokoSinjak 
1.  isp.  !?jedalo,  mjesto  ijdje  .yedaju  kokosi.  Rj.  (JSSb. 

<-i\iiiica,  /'.  dem.  od  ouma.  Kj. 

oiliniir.*  //(.  vidi  ugalj.  Rj.  vidi  i  ugljen  2. 

('•iliiii'irdzija.'  m.  der  Kohlcidircnner,  curboiiiirius, 
coctur  cnrbuiiiiiii.  Kj.  Ugljar,  der  Kohlenbrenner.  oar- 
bonariiis.  Kj.  TiJTa.  Iku  jinli  cumiir  (iifialj).  vidi  iigljar. 

(-iiiiMiriiica,  ('•uim'irnjaea,  /'.  jama  gdje  se  oiimiir 
pali,    Kohleiibrciiiicrei,   carboiiaria.    Rj.  vidi    ugljara. 

euii,  m.  (II  Grblju)  vidi  kljun:  Tioa  ne  gine  ni 
s  oega,  nego  sa  svoga  ciina.  Rj. 

(•ftp,*  oilpa.  III.  eine  Art  Tupf  zu  Honiy,  Hind- 
schmalz,  ollae  genus,  fjj.  lonac  n  kojem  se  cuva  ined, 
maslo,  i  t.  d.  dem.  dupiii.  auijin.  cupina.  —  Da  ti  dp-- 


^iipa 


—  18G  — 


ciisa 


r\(^cm   i.'<tan   •'up  miishi.  Posl.  lil.   Zija   kao  iup  zii 
Ijom.   (jor  se  uz  bijelu  uegjelju  pojede 
iwtaiie  jinizanV  !KI. 

rU|»;i.  /.  !.iii(  Art  AVhi/,  iirtri  ijenm.  Kj.  ncktikar 
krCiui.  i.*f.  lianlak  1. 

riipir.  III.  i'«iii.  01/  oup.  Rj. 

rdpinil.  /'.  iiii;;iii.  od  (?iip.  Kj. 

riirriiv  •  riVii  most.  Rj.  ihm.  riiprijca.  —  Dok 
ue  I  Oil  svos  dvoia  tlo  mosra.  Npj.  1,  417. 

\o    , ui  ua  voili  kamoiie   cuprije.  2,  '203. 

SiinHtaii  na  Urini  riipriju.  Milos  3b. 

t'liprija.*  /".  varus  u  Srbiji  na  desnom  biijeRii 
Moravi-  (u  Resavi).  Rj.  —  .Od  Nisa  cu  niz  Moravu 
piK-i  .  .  .  dokW  doirjeiu  na  ( 'iiprijit  ravnu,  «<i  C'uprij' 
cu  vi'ilii  prebroditi.  Npj.  4.  '21'2. 

r.A|irij(-a.  /".  iltm.  od  I'uprija.  Rj.  vidi  mostac,  mostii;. 

(Qprijiski.  ii<0'.  R'^.  Mu pripada  Citpriji.lz  Ciiprij- 
sie  naliije.  Oaiiira  .'>,  51. 

rflra.  /'.  (pi.  ijen.  I'ura)  i-irfi  budija.  Rj.  (  s.v«.  ondje. 

rUrad.  f.  (coil.^  ridi  buc.id.  Rj.  ^Ji'tc'  od  cure,  vidi 
ouriii.  jahio  ud  curadi  fure. 

fdrak.  eiirka,  hi.  ridi  budae.  Rj.  »'  si/n.  ondje.  — 
J'uri  >■(•  kao  cunik.  Posl.  267. 

rQnik,*  curka,  m.  eiii  mit  Pelz  yefiiUerier  tind 
..  i-i. ,■.,,., I. r  liovk  (mit  Aermdn),  toga  peUihus  .siibsuta 
til.  Rj.  hidjina  krsiiom  po>itailjenu  i  oper- 
«  rukariiiia).  vidi  kuntos.  Aw.  (?mfi(?.  — 
Gospodski  se  kranili,  u  curkove  odijevali.  Kj.  39(ia. 
Voai  straJnoga  bumba.iira  i  ogniiio  iurak  od  kiine. 
Npr.  17t!.  I  dva  curka  kiinom  pcstavljena.  .Npj.  1, 
44ti.  Pripmu  je  carkom  lelenijem.  1,  ■47(5.  Sicarimo 
kuoja  i  oruija  i  s  Turaka  curkuv'  i  kalpaka.  4,  451). 
Pa  priprnu  curka  zihnoga,  a  j'od  iurkom  krije  ostrii 
I'-ordu.  Here.  i(tf.  Poklanjao  imi  atove  i  curkove. 
Npj.'  1,  L. 

cftran,  eur^na,  hi.  ridi  durak.  Rj.  vidi  budae,  i 
g;)n.  ondje. 

i-uninova  kr^sta,  /'.  ridi  tratorak.  Bj.  301b.  hiljka. 
i'p.  ciircja  kresta. 

fDree,  ('Tireeta,  n.  eine  Pehjacke,  tunica  pellicea. 
Kj.  dcin.  od  eiirak.  ridi  (jiirt'K^ ;  (Jiuter,  einterac  ko- 
zuiak.haljctak  krznom  postavljen.  —  Od  kojega  (du- 
vakai  ndada  poslije  nacini  sebi  haljinu,  osobito  curie. 
Rj.  14.fa.  Koret,  kao  curie  dupiC-kijeh  tijesnijeh  ru- 
kava  g  kapeima.  Rj.  291a.  Po  varoJki  lijepo  obiieen 
(imao  je  ua  sebi  plavetno  diube  bez  nikava  nepo- 
ciavljeno  .  .  .  i  preko  njega  curie).  Sovj.  21. 

c-drribasa,*  in.  der  Zechmeister  der  Kiirschner- 
meistirzunft,  maijister  pcllioiium.  Bj.  starjesina  cur- 
cijama,  curiijski  cehmajstor.  —  PoSalje  mu  (MiloJu) 
>IaraMi-.\li-pasa  svojra  curcihasu  .  .  .  Miles  pobrati 
»e  ,1  iuriihaiom.  Miles  124. 

i-iirrlh:isin.  adj.  lij.  Mo  pripada  iureibasi. 

';i'r<;ilia>ini<-a,  /'.  Rj.  zena  curiihasina. 

cilrrie,  m.  [dcm.  od  eurakl  vidi  t^uriSe.  Rj.  —  Tredi 
kaziiju,  kako  su  ebueeni:  sve  u  bijelim  gadama  i  u 
crveiiiin  curiicima.  Danica  3,  173. 

fdrfija,'  m.  [pi.  ,jeu.  (^rfflja)  der  Kurschner,  pellio. 
</.  ko^.iihar,  kr/nar.  Rj. 

•jj'ri'ijiii.  adj.  Rj.  sto  pripada  curiiji. 

i-AniJnka,  /".  ifrla  na  tri  sjefenice  koiom  se  c^ureiie 

edn'-ijnica,  /'.  Kj.  zena  ciircijina. 

rurrijiiKkl.  eiireijski.  adj.  der  Kiirxchuer.  pelliu- 

nam.  Kj.  i  (<iir('in>ki  usp.  abadzinski).  ko  pripada  iur- 

'     ■mu    ijod   curiiji.  —  Curiijnska   kosa, 

<'■   Kj.  292a.  Lula,   kao  curiijnski  na- 

■  lb.    Katarski   je    pir    veliki    ietvrtak, 

Ilija.  Rj.  001  a.    Ploi'a   curcijngka,  na 

/le.  Rj.  r,u«b. 

A'l,  rucli  iicrhandu-crk,  ars  pellionis. 
■  •■  (^un'-i-liik.  igp.  abadiiluk. 
Kail    14,  94.   ito  pripada  iiirku,  ciir- 
ji.  —  Cur<5ija  kresta,  /".  (u  Srijemu)  — 


I'll 
Kj. 
I- III 


1)  Gartenknoteri?,  polygeniim  orientale.  Bj.  7t>2li. 
OrieiitaliKcher  Knoterich.  Bj.'  FUrher-KnOterich ,  pu- 
li/ijonwn  tinctorium  L.  Kj.^  isp.  durauova  kresta. 

{•ilrdija,*  /.  Bj.  deiii.  c'urdijea,  (lui/iti.  i^urdijetina. 
—  J)  (u  vojv.)  der  kurze  I'ehrock,  restis  pclliceae 
genu.i.  Rj.  kratak  curak.  —  'i)  [u  Srbiji)  ciii  lunger 
Frauen rock  oinie  Acrinel.  Rj.  duga  zcnskn  lialjiitu 
bcz  rukara :  Od  prije  kad  se  je  ko  zenio  (po  selimal 
valjalo  je  da  kiipi  mladi  curdiju  (od  plavetiie  eobe). 
Rj.  Pod  eadorom  tvoje  drajro  zaspalo;  pokrilo  se  ud 
samura  cnrdijom.  Npj.  1,  153. 

i-ftnlTjea,  /'.  dem.  od  eurdija.  Rj. 

eiirdijeliiia,  /'.  aitgm.  od  I'urdija.  Rj.  —  takva 
uugm.  kod  babetina. 

('•ftrt',  cVireta,  m.  vidi  buee.  Rj.  pile  od  cure,  vidi 
i  tuee,  intuSac.  coll.  t'urad.  pi.  6nni:i. 

ei'iri'iijp,  das  Blasen,  flatus.  Rj.  verhal.  od  durili, 
koje  ridi. 

(■ftriei,  m.  pi.  (coll.)  vidi  bueic'i.  Rj.  pilici  od  cure, 
coll.  (-iirad.  jvdno:  eure.  —  Bobaju  se  curiii.  Muogi 
iuriii  pocrkajii  kad  se  bobaju.  Rj.  32b. 

ciirilica,  /'.  (u  Hrv.)  Slavenska  bukvica,  cgrillisches 
alpliahet.  alphahetum  cyriUicum.  Rj.  cirilorxka  azbuka. 

t-iirili.  eurTni,  v.  impf.  blasen,  flo:  Iz  drugoga  studni 
\'jeiar  curi.  Bj.  vidi  (-Ann  (i''iirmi),  duhati,  i  sgn.  ondje. 

(•ilrjT,  adj.  vidi  budinji.  Bj.  sto  pripada  curi,  du- 
rama.  vidi  i  dureji.  —  I'urtauk,  curja  bolest.  Bj.  7(J2b. 

(•firka,  /'.  {pi.  gen.  euraka)  vidi  eura.  Bj.  vidi  i 
budija,  i  syn.  ondje.  —  KlaJnja,  komadie  cohe  ili 
druge  kake  krpe  Sto  se  iurki  ili  guski  omota  oko 
nosre  da  bi  se  megla  peznati  ako  bi  kud  otiSla.  Bj. 
273a. 

i-i'Irlika,  /'.  srirala  od  jedne  cijeri.  zove  se  i  samica. 
razUkuje  se  od  dvojnica  iijcm  sto  je  od  jedne  cijevi. 
V.  Arsenijevii?.  ARj.  II.  lotja. 

('■iirliknnje,  n.  das  Trillern  auf  einem  Blasinstru- 
inentc,  fistulac  modulatio.  Rj.  verbal,  od  durlikati, 
koje  vidi. 

(■iirlikati,  dtirlif em ,  v.  itnpf.  trillern  (auf  der 
Flote),  modular.  Bj.  u,  curliku  svirati. 

(■iirliiijat-a  t-iikaviea,  /'.  ptica,  oedicnemus  crepitans, 
Teiiim.   Progr.  spa!.  1880.  ARj.  II.  1.56b. 

elirta,  m.  hyp.  od  eurcija.  Take  su  osobito  zvali 
Cureiju  harambasu  ,njegevi  niomti,  koji  su  se  zvali 
Curtinovei.  Bj.  7—  Curcija  sa  svojim  monieima  (koji 
su  njega  zvali  Ciirtom).  Danica  3,  192  voc.  Curto. 

(-Qrtaflk,*  111.  durja  (budinja)  bolest,  eine  Art 
Krankheit  der  Truthennen  zur  Zeit  der  Begattung, 
desiderium  veneris  (scherzhaft  auch  von  Frauen).  Rj. 
nekaka  bolest  u  cura  kad  se  mrijeste,  raste  (u  sali 
kaze  se  i  za  zene). 

VArt'iuuy.u;  C'lirtinovca,  m.  Atiliiinger  von  Curta- 
Rj.  ('urti)i  iorjek.  —  Kad  to  cuje  ^Curcija  .  .  .  sa 
svojim  momcima  koji  su  nje.ea  zvali  I'urtom,  a  ostali 
Ijudi  njib  Curtinovciina  .  .  .  Jovan  Timotijc,  Curti- 
novac,  iz  Eosnjaka.  Danica  3,  192.  197.  take  rijeii  isp. 
Jakovljevac,  Milojevac,  Petrovae  2,  Vukovac,  i  t.  d. 
za  nast.  isp.  carevac,  cesarovac,  jeminovac,  kapetano- 
vac,  i  t.  d. 

(•ftskija,*  /'.  der  Rebel,  veetis,  cf.  poluga,  vag.  Bj. 
Vag,  iiiotka  Hi  greda  kojom  se  .Ho  podize,  der  Hebel, 
veetis.  ef.  strijela.  Kj.  51a.  vidi  i  ozib,  palanga.  — 
Podupr'o  dusoni  kao  ruskijom.  Posl.  252. 

ci'isla,  ('■ni>Ia,  m.  koji  je  cuslav.  Lj.  Kovadevid.  ABj. 
U.  157a.  vidi  i  cuslo. 

eflslav.  adj.  osisan  do  glave.  ARj.  II.  157a. 

('•ri>lo.  m.  vidi  cusla.  ABj.  II.  157a. 

eilsli'k.*  Hi.  die  Fussscln'llc  (fur  unbdndige,  fewige 
Pferde),  cum/jes.  Bj.  vidi  biikagije  (konjske),  gjengjer, 
njegve,  putilo,  puto,  sapon.  ono  iim  se  vatreni  konji 
sap  ill ju. 

ertsa,  /'.  der  Kiissel,  rostrum  (suis),  cf.  surla.  Rj. 
guhica   u  svinjceta.  vidi  i  ki5a,   rile.  dem.  duSica.  — 


* 


rii§ak 


187  — 


da 


l\:i()    svinjii    kail  jede   mekinje,    p.-i    |mi    iijiiii:i    lulila 
'  iisiiiii   i  raziiu'i'i'   ill.  Posl.  347. 

iMlSiik,    ci'iSkii,    III.   hyp.    od.    riili  :    iifiiia    vjctra    iii 

-  »s/,7(.    Kj. 

('■fts!iiijt',  «.  dim  OlirfcifiCH,  culiiphi  iinpiuiiu.  Kj. 
II  rlidl.  (Ill  ('u5ali.  radnjit  kojoiii  Iko  riiia  koijn. 

•'■Osuli,  iaiii,  r.  impf.  olirfeiijen,  coin /ilium  iinpiiiiiii. 
Kj.  iliiruti  priuskc.  villi  \inuhi\-.i[\,  zamlac'ivali,  /.aljo- 
pljivali  2.  I'oce.se  .  .  .  cai^iiti  ijn.  Mark.  14,  (if).  Aiigjco 
-oidiiin  (la  me  ciisa.  Ivor.  II.  12,  7.  r.  pf.  I'usiti. 

•'•ftjic!  interj.  saiit  miin  dcm  J'Js-cl,  uin  iliii  zu  ciit- 
f'  riii'ii,  ro.i-  asinos  rciiclkiitis.  Kj.  itirikiie  mtiijnrcn 
II, n  liiji'v  dii  fin  otjirii. 

('•flsii^a  /'.  Ono  ji'  ulava  od  I'liiicc.  (refie  se  oiiome 
koji  iiijc  ])ristao  koil  Ijudil.  Posl.  '2',V,K  dciii-  ml  ('iisa. 

('-n.siti,  .^Tiii,  r.  /if.  iilirfi'ii/iii,  iidnplnim  iiiipiiifin,  <•/'. 

IMiusili.    Kj.    /.alijcpiti    2,    zamlaliti   2,    zaSacili.    dati 

jiiiiifiiik.  ridi  i  prdeljiisiuili,  sakosali,  v.  impf.  I'u.iati. 

Ko  tc  jcflan  put  I'liiio,  onaj  I'e  le  ilnigi  put  koi-em 

ii.iarili.  Posl.  15(1. 

<'-n.skil,   /'.    lidi  priusak.    Kj.    vidi   i   causak    i  .lyu. 

"lldjc. 

rilskiic!  kad  ko  I'lisi  koga.  Rj.  —  uzvik  s  takvim 
mist,  ridi  ki/d  cistac ! 

('•ftNkanjc,  )i.  das  Fortstossen,  prutrusio.  Rj.  verbal. 
ml  ruAkati.  radnja  kojoin  tko  iuika  sto. 

t'-O.skupa.  /'.  ein  L>piel,  ludi  ijeims.  Rj.  <^us-kapa. 
riili  sorkapa.  —  ixporedivsi  (^'uSkiiti  i  .sorali  cidi  .se 
ilii  je  I'uskapa  Hi  Sorkapa  igra,  u  knjoj  se  kapa  (iiiska 
//(  sora,  t.  J.  noflum  uturiijc. 

I'-n^kilti,  cii.skam,  v.  impf.  u.  p.  kapu  uogorn,  furt- 
s/rj.s-.sc/i,  prutriidu.  Kj.  oturivuti  sto  udarajiiii  it  iij 
ii'iijom  Hi  Mnpum.  vidi  Jorati.  r.  pf.  prosti  cuSnuti, 
-he.  ot'iisnuti. 

('■nsiifit,  adj.  vidi  damit.  Rj.  vidi  i  Inulalasl,  i  syit. 
ijiidje. 

I'-ilsiiiiti,  euinem,  v.  pf.  einen  Sioss  geben,  trudu. 
Kj.  iiiHjom  udariti,  oturiti.  v.  pf.  sloL  o-(''u5nuti.  v. 
iiiijif.  jirosti  OuSkati. 

('■fil,  /'.  seiisus,  dcr  Sinn:  U  toj  mud  koja  drazi 
'lit  a  nirari  uui,  poOe  sveira  i  svasta  da  klapiuja  .  .  . 
I  ikolica  svojom  krasotom  plijeiii  molrioca  a  cut  niu 
lilnzi.  8.  Ljubisa.  Bez  srca  taste  su  mu  citti.  Osvetn. 
A  Rj.  tl.  158a.  postiiiijem  od  i.'utjeti  2.  isp.  cutilo. 

(''I'ltnk,  ciUka,  m.  vidi  Juljak  1.  Rj.  vidi  i  sulj  1, 
-pica  2.   isj}.  hrek,   klada,    krlja,   krljad,  panj,  taslak. 

t-iilalic-a,  /'.  (/('(■  iiiniier  schiceiijt,  dcr  Sclivciijsaiiic, 
litcitiinius.  Kj.  tko  jcdniiko  cuti,  cutljivo  ccljadc  (iiinsku 
ili  .icnskoj. 

('■I'ltaiijt',  II.  verbal,  od  rutati,  kojc  cidi. 

I'-iilali,   OulTm,    vidi   laitjeli    1.    Rj.    vidi   i  mucali, 


iutji'li.  V.  pf.  sloL  u-dutati,^  —  Sle<5i  rameniraa  pa 
I'lilnli.  Straz.  18.S(),  1.311.  ('ovjck  joj  se  divljaso  i 
ciiliisc.  Mojs.  I.  24.  21. 

riitiv,  adj.  ARj.  II.   158a.  vidi  rutljiv  2. 

(Milji'd,  tim,  V.  impf.  Rj.  t'.  pf.  sluz.  o-i'utjcti,  pre-, 
pri-  (se),  u-  {i  se).  —  IJ  scliivviijCH,  sileo,  cf.  mucali. 
Rj.  vidi  i  cutati,  suljcti.  —  Ciiii,  iie  boj  se.  Npr.  1)2. 
Kad  dogjo  pred  cara,  /apita:  Sla  .si  me  zvao?  A  car 
aUi  kao  nciii.  212.  Culi!  jczik  za  zube!  Posl.  30. 
Kao  da  kamenu  besjedi.s  (tako  cuti  ili  ne  pomaze). 
130.  CiUi  kao  kuga.  Cuti  kao  olovom  zaliveu.  Cuti 
kao  svinja.  (kad  je  ko  srdit,  pa  cuti).  325.  Cuti,  metni 
ruku  na  usta.  iSud.  18,  It).  -  "i)  (u  Dubr.)  fiililen, 
einpliiidcn,  scntio,  cf.  osjecali.  Kj.  vidi  i  cuti  2.  — 
:i)  (u  Dubr.)  koga,  n.  p.  6\\\\  ga,  licb  halien,  diliijo. 
Kj.  Ijubiti,  milorati:  Zeti  su  neprijatelji  ciiceni.  DPosl. 
157.  —  -t)  sa  se,  rclleks.  (u  Dubr.l  sich  fiililen,  lic- 
jiiiden,  se  habere:  Kako  se  cutite'^  Kj.  kako  .ste? 

viltilo,  JI.  senstis,  sentiendi  vis.  J^tulli.  inoc  kojom 
sc  cuti.  isp.  cut. 

(.•iUkac!  mausestill,'  olimutuit,  obmuluere.  Rj.  kad 
tko  ui'mti,  niti  smije  vise  rijeii  progovoriti.  vidi 
Sutkac!  takve  uzvike  vidi  kod  cistac! 

i-nikanjc,  n.  das  Schirciiicnlieissen,  impusitio  si- 
Iciitii.  Kj.  ccrbal.  od  cutkati.  radnja  kojom  tko  cutka 
kiiiin. 

('■iUkati,  kiini,  v.  impf.  koga,  jemaiid  sehweifien 
heiisen,  silentium  impono.  Kj.  vidi  muckati,  umucka- 
vati,  Sutkati.  yovoriti  kome,  nekii  cuti,  suti.  c.  pf. 
slo^.  u-cutkati. 

cfitkf',  scliiveigcnd,  tacite:  ja  se  cutke  smijem  (t.  j. 
radujem  se  u  sebi).  Rj.  kao  cuteci  (suteci).  vidi  mucke. 
—  za  duljinu  na  posljednjem  sloiju  isp.  ametice. 

CiUko,  ;w.  (u  C.  G.)  muJki  nadimak.  Rj.  isp.  cuta- 
lica.  —  Ciitko  bice  od  osuove  postale  od  iutljiv  1). 
Osn.  2<)3. 

(■•fttljiv,  adj.  —  1)  schweiysam,^taciturnus.  Rj.  koji 
rado  cuti,  muci.  isp.  6utalica,  Cutko.  postanjem  orf 
cutati,  cutjeti  1.  —  2)  postanjem  od  eaitjeti  2  (osje- 
cati).  villi  cutiv.  —  a)  stv  se  cutima  maze  poznati; 
siniilich,  in  die  Sinne  fatlend,  sensibus  subjectiis : 
Zlamenja  cutljiva  milosti  necutljive.  ARj.  II.  lt;2b. 
suprotno  necutljiv.  —  b)  sto  lasno  svasta  cuti;  cm- 
pfindlich,  facile  sentiens.  vidi  osjetljiv.  —  Bokelj  je 
postojan  mu^,,  cutljiv  otac.  S.  Ljubisa.  Sama  mora 
cutljiva  srdasca.  Osvet.  ARj.  11.  Ili2b.  suprotno  bes- 
cutan,  beScutiv,  neosjetljiv. 

odttik,*  m.  dcr  Trupp,  turmu.  Kj.  ridi  biiljuk,  cela, 
gomila. 

i-nziti,  ("'uzuu,  V.  impf.  ici  po  zemlji.  samu  o  pticaina. 
AKj.  II.  Wdh. 


D. 


(la,  conj.  i  iiitcrj.  da,  akc.  od  lludmaiia,  AKj. 
11.  Hi3a. 

/.  conj.  okrnjeno  d':  Kolika  je  od  zlala  d&imija, 
(''  u  njoj  klanja  dvanaest  Turaka.  Xpj.  3,  83.  — 
/)  dass,  lit :  Kazao  sam  mu  da  dogje  i  da  douese. 
Kj.  ordjc  je  da  kno  neka.  tako  i  ti  ovijcm  priiiijcriiiia: 
l\ud  puklo  da  puklo  (bilo  kako  mu  drago).  Rj.  ()23a. 
l\.-id  dogju  na  jedan  vcliki  potok,  voda  tece,  sve  uji, 
oiida  zapita  augjco  uajsiarijega  brata:  »Sta  bi  ti  da 
ti  je?  A  ou  odgovori:  Da  je  .sve  vino  od  ove  vode, 
pa  da  je  moje.«  .  .  .  :>iSta  bi  ti  sad  zeleo?«  .  .  .  »Da 
su  to  ave  ovee,  pa  da  su  moje.:<  Npr.  80.  RekoSe 
koga  najprije  sretu  da  im  o  tome  sudi.  85.  Naredi 
sluzi,  da  ga  baci.  22'J.  RekoSe  da  oni  imaju  krilatu 
babu,  a  carski  siu  nek  nagje  .  .  .  i  koje  prije  vode 
donese,  onoga  da  je  opklada.  274.  Kakav  sam  da  sam, 


Ivoj  sam.  I'osl.  124.  Kako  je  da  je,  iiase  je.  125. 
C'ije  bilo,  da  bilo.  347.  f?to  je  da  je.  35(j.  isp.  dalje 
8.  —  2)  ivenn,  si:  da  sam  zuao  da  ce  tako  biti.  Da 
zmija  okusi  od  mene,  otrovala  bi  se.  Da  je  vina,  i 
striua  bi  pila.  Da  je  mene  cclo  dobro  biti,  ne  bi 
Lazo  na  Kosovu  puginuo.  Da  zna  muSka  glava  sto 
j'  odoljan  trava.  Rj.  ovdje  je  da  kao  kad  (kad  bi  n.  p. 
znalii).  tako  i  u  ovijem  primjerima :  Da  ja  dajem 
svakome  po  ('•aSu  vina,  ne  bi  toga  bilo.  Npr.  81.  Dn 
!i  bi  ti  Jtogogj  mojoj  braci  uciuio,  da  otkud  dogju? 
2(X).  Pa  da  se  barem  znao  mojijem  poslom  pomoci, 
nikom  niSta.  Odg.  na  sitn.  9.  P.saltir  da  je  i  na 
Srpskom  jeziku.  opet  ga  djeea  ne  bi  razumjela,  a 
kamo  li  Slaveuski!  Pis.  73.  Da  se  izmijes  salitrom  i 
uzmes  mnogo  sapuna,  opet  ce  se  poznavati  beza- 
konje  tvoje  preda  muom.  Jer.  2,  22.  isp,  dalje  IJ.  -— 


da 


—  188  — 


<lii 


•Si  .,  c,  >.,.  I,  ,:■}.  optatitt:  Dii  si  iiv  i  zilriiv !  dii  nwgest 
I  seiii!  cicii*-  ft  rakti.-'.'  Dii  Bojr  mi- 
II-  iiknili!  Da  si  posteii!  Du  vi  ("iijem 

,;i.  .la  piikiiiuji-   :djn  i  «  pnmjcrimu  tiri- 

-mi  J!i  lui.i.'<iii-o  to  oiulii  ziiao!  Kj.  oi>a.  Iva- 
sjiiii  Uoir  r/((  mi  pomogiie,  dniiri  mi  "iko 

■ouuH-i.  Npr.  i;ti.  De  (?(i  rouimo.  ;•!.  Oh  ''<' 
mi  ..■  Nj.'iH-nti  j^ji'vojku  dii  je  bijela  kao  siiijeg-,  a 
niui.-i.a  kao  krvl  V2.  Da  Hog  .la!  ali  kako  ja  zuam  .  .. 
Posl.  47.  hit  Hog  ila  mi  svaka  sreca  posalinula.  4( 
(Hprnro:  Da  Bos.  ila  ml  .  .  .  misU  sc:  Da  Bog  da, 
da  mi  .  .  X  f^vesii  iniaS  u  bijelu  dvoru,  jos  da  imai 
rilie  0.1  Orida!  Npj  2,  411.  Uzmi  .  .  .  i  ca5u  za  vodu, 
pa  .J<i  idemo.  t^aiu.  I.  2(5,  11.  <ii«o  pripadu  J  ovu:  (), 
(/fi  iousmo  ostati  preko  Jordana!  Is.  Nav.  7,  l.O  dit 
umrijeh!  da  me  ni  oko  ue  vidje!  Jov.  10,  18.  isp. 
kad  4,  k:uno  :i.  —  4)  iiehictciid  iind  verbietemi: 
odmah  i'<i  ide.i  kui'i.  t?ad  ita  wlalis  covjcku  .'to  si  mii 
diifcui.  J>a  St-  iiijfsi  makao  odatle.  Rj.  zapocijedajtiii 
i  zahraiiJHJai-i:  i  u  oriui  primjcrima :  A  gazda  im 
oilgovori:  Sto  ri-koh  to  da  in"iiiite.-  Npr.  13.  O  moj 
br.iu-.  dt-li  Kadivoje!  sto  le  pitum,  piavo  da  mi  kazeS. 
Npj.  o,  14.  Brze  Jano,  da  si  dvoru  mome,  Janko  ti 
se  mm'iio  nizbolio.  3,  222.  —  5.  a)  friKjcnd,  iittcrruy.: 
da  nijesi  sto  izgubio?  Da  iiije  Tiirciii  pod  kapom? 
Kj.  pitajw'i,  I  i(  on'jcm  iiriiiijiiima:  (lulicci  da  nije 
?t:>m]>arska  pogrjpJka  iiijosto  Ijitlieri?  Kov.  20.  Da  se 
nijc  pji-va<-i(-a  zaboravila,  i)a  iizt-la  ovo  iz  one  pjesme, 
•U)  iiiiimi-i  gjevojkama  pripijevaju?  N|)j.'  1,  89.  >Sto 
riiii  Liti-raturiii  Ziiriial?  l>i  ga  uiste  ve('  zaboravili? 
Stra/.  l.S'^<;,  11711.  ])it  IK-  biide  kiula  ulekao  s  oiiim 
novcima?  LS-Si;,  Kit;;!.  Da  nijesam  ja,  Gospode?  Mat. 
2t;.  22.  Ko  ti  kiiza  da  si  go?  Da  iiijesi  jeo  s  ovoga 
drveta?  I'rip.  bibl.  7.  aiiio  sc  maze  uzeti  i  ovo  (kao 
iiidirrkinu  pitaiijc):  Kuvar  se  prepadne,  da  nije  od 
jM-peljiige  diaka  iipala.  Npr.  22li.  Mislio  sam,  da  se 
nijeste  rasrdili  na  mene,  ali  nijesam  mogao  nat'i 
uzrnka  tome  .  .  .  Mislio  sam,  d<i  vam  ko  ne  zabrani 
pi>ati  mi  viJe,  ali  sam  se  opel  eiidio,  kako . . .  Straz. 
\>i>'*i.  17l>.'>.  Kvo  smo  nasli  ovu  haljinn,  vidi  da  nije 
tvoiega  sina!  I'ri|p.  bibl.  2ti.  —  b)  u  pitanjima  iiu- 
hodi  se  da  i  tat:u,  da  pred  iijim  iiiia  zamjenica  Hi 
adrerah:  Stii  iht  se  mm'-ile  daleko?  Evo  .  .  .  Npr.  (j. 
Xar  da  majka  oslane  i  bcz  sina?  27.  E  sad  Uta  da 
mu  radim?  tlH.  .i'ta  da  ja  ovo  delim  s  pobralimom? 
Bolje  je  .  .  .  170.  Ja  sam  mnogo  eiida  pretnrio,  a  sad 
da  ne  smem  olvorjti  ovu  sobu !  194.  (iovore*^!  im, 
zasto  till  se  oni  pokoravaju  Milo.'ii.  Milos  174.  Ali 
kad  tamo,  sta  da  vide  i  cuju!  Sovj.  35.  Aoga  da  li 
dozovem?  !^iua.  I.  28,  11.  —  6.  a)  denn,  ergo:  da  ko 
gi?  Da  kako  je  kad  nije  tako?  Da  sta  je  kad  nije 
to?  urdje  jc  da  kau  dakle;  *  u  primjerimu  ovijem:  I'a 
joj  rei'e:  •  f  rogji  se  hida  zeno,  nije  tii  moja  snaga. 
<  Inda  baba  zapita:  Da  gdje  je?  Npr.  4.5.  -N'jesam, 
tnajko.  joite  ni  poeela.-  —  Kueko  Hen,  da  .Mo  si 
cinila?.  Npj.  1.  ■I'.K\.  Brai'o  moja,  bide  ti  ve  nagjoh! 
Da  kako  ^ii  nbiti  .Mur.ita?  4,  323.  Pitaue  te  staro.st: 
''"  kanio  ti  mlailo.-<l?  iJl'osl.  il.").  Da  sta  iemo  sad 
"'•initi?  I)anira  3,  l:'>t.  ,Ja,  sin  tvoj,  prvenac  tvoj,  Lsav. 
Tada  se  prepade  I.«ak,  i  reee:  ko?  da  gdje  je  onaj 
koji  ulovi  i  donese  mi  lova?  Mojs.  I.  27,  33.  amo 
pripada  i  ovo:  Da  sto  mi  li  da  sto  (u  vojv.)  tide 
'",  mi  ti  je  za  sto.  Kj.  112a  (tako  poiinjic  dajuci 
jednu  za  drugom).  —  b)  pied  da  ima  a 

.tije  kao  cugjenje:   >Ja   sam    tvoga    brata 

T'   a    ...  ^A  da  gde  je  moja  sre(?a?   Npr. '72.   So- 

lomnn  mu  o<lgovori  da  se   smije  gje   ear  cara   ho(!e 

'•   nil  ienskom   nzglavljn.   Oar  ga  onda  u- 

'  kako?  !.')(;.  A  da  za  Sto  te  imam  kad  mi 

•       ■' -  ponio<-i?  I'osl.  1.  Kad  slijepci  znaju 

'  '/«  okati  kakvi  su?  Straz.  1887,  ()2. 

T)  da  ako,  ja,  wenn,  —  ita  si  — : 

CD   tcird   ciclleicht   dock   regncn 

c  rcgne),  du  ako  ne  udari  "kiSa, 


es  tcird  vitikicht  dock  nieht  rcgncn  (man  uiinschl 
da.is  es  nicht  regno).  Kj.  da  ako  udari  kisa:  moi, 
liiti  da  cc  udariii  kisa,  zcli  se  da  udari;  da  ako  lu 
udari  ki.sa:  moic  hiti  da  iic  cc  udariii  kisa,  ne  zeli 
sc  da  udari.  —  Da  ako  se  josli- ko  nadje,  kome  re 
t^ko  mila  biti  kao  (J.  P.  J.  Sall'ariku!  Daiiiea  3,  222. 
!Sto  se  u  njoj  (gramatii-i)  dobro  nagje,  da  ako  ga 
zato  ne  odbaee,  sto  je  od  Jadranina  iz  Turske.  Kj.' 
XIV.  t^vi  koji  bijahu  u  miru  sa  mnoni,  vrebaju  da 
posrnem:  da  ako  se  prevari,  te  eemo  ga  nadvladati 
i  osvetieemo  mu  se.  Jer.  20,  10.  Misleei:  >Ako  lsav 
udari  na  jedne  i  razbije  ih,  da  ako  drngi  iitekii.c 
Prip.  bibl.  24.  rise  prinijcra  kod  ako  4  a.  ridi  lielbe- 
tena,  sat.  —  S)  da  pukazuje  cilj  Hi  navijeru  da  hiide 
sto  Hi  nc  hitde:  kao  zato...  da:  Za  to  se  domaeica 
stara,  ili  soraun  tako  da  umijesi,  da  se  ne  ppznaje  ... 
ili  na  onoj  strani  da  ga  izvisi.  Kj.  3lHib.  Zena  kojoj 
se  plati,  za  mrtvacem  da  uariee.  Rj.  4ll4a.  Pokrije  je 
jcdnom  sitkoui  da  ne  bi  pobjegla.  Npr.  108.  Htio  bi 
kletvii  prestupiti,  ali  ne  sniije  od  slraha  da  ga  ne 
postigne.  114.  Pa  se  (zmijal  izdigne  i  u  jedan  put 
gjevDJku  u  celo  me.gju  oei  da  ujede.  Npr.  1!)1.  Te 
ona  da  vidi  sta  je.  214.  On  se  vi.^e  ne  mogase  uzdr- 
zali  da  im  .se  ne  otkrije.  2.53.  On  je  orla  dobro  hranio, 
da  bi  se  sto  oporavio.  239.  \jera  je  da  se  drzi  a 
zakon  da  se  brani.  Posl.  3().  .Mrtve  nose,  i  dognaSe 
ovce,  a  krenuse  bracu  da  kopaju.  Xpj.  4,  124.  Ro- 
dofinika  je  tiizio  da  je  za  to  pobjegao  iz  Srbije, 
da  bi  Turei  lakse  i  prije  njome  obladali.  Sovj.  36. 
Uzeee  le  na  ruke  da  gdje  ne  zapnes.  Mat.  4,  (i.  Poslan 
sam  da  govorim  s  toboni  i  da  li  javini.  Luk.  1,  19. 
Poslujte  .sina,  da  se  ne  razgnjevi  i  vi  ne  izginete. 
Ps.  2,  12.  isp.  sprijedii  1.  —  U)  da  iwkaziije  poslje- 
dak.  —  a)  Kail  je  bilo  dit  mu  oeijepi  polovinu  earstva. 
Npr.  1112.  Kad  dugje  vrijeme  da  earica  zeni  sina. 
21.5.  Dogje  vrijeme  da  rodi  sina.  Luk.  1,  57.  Kad  se 
nayrJi  osani  dana  da   ga  obrezu,  nadjenuJe  mu  ime. 

2,  21.  —  b)  cesto  se  ii  takom  dugagjajii  da  proteze 
na  rijec  u  glavnuj  rcH-enici:  Iko,  lako,  ovo,  i  t.  d. : 
A  ko  si  ti  da  ja  ue  bih  dobio  ni  ovih  opanaka? 
Npr.  7.3.  Dokle  tako  ne  osiromaSi  da  vee  nije  imao 
ui  opanaka.  72.  Onda  pogje  po  gradu  unakrst,  ali 
nikog  ziva  da  euje,  sve  pustol  191.  Pa  je  stanu  tra- 
ziti  na  sve  strane,  i  uikako  da  je  nagju.  208.  Kako 
je  oro  jwslalo  da  zemlja  ima  dva  gospodara.  Slav. 
Bibl.  1,  88.  Ko  je  ovaj  da  .<ra  .sluJaju  i  vjetrovi  i 
more?  Mat.  8,  27.  Otkiul  meni  ovo  da  dogje  mati 
Gospoda  mojega  k  meni?  Luk.  1,  43.  Nema  ko  da 
nam  kaze  sta  znaee.  JIojs.  I.  40,  8.  Ima  li  joJte  ko 
da  je  ostao  od  doma  Saulova?  Sam.  II.  9,  1.  Ne 
osta  ni  jedan  da  ne  prijegje  preko  Jordana.  17,  22. 
Mjesto  da  nalazi  sc  rrlo  rijetko  n  takum  doijagjaju 
a.  da:  Otac  moj  ne  eini  ni-Ua,  ni  veliko  ni  nialo,  a 
da  meni  ne  kaze.  Sam.  I.  20,  2.  k  prcgjasnjim  pri- 
iiijeriina  prijiadn  poi:cin  i  ovaj:  Nema  1'  ovgje  u 
vasini  Brdim;i  ja  gjevojka,  jali  udoviia,  da  koja  bi 
bihi^  pasiiiiea?  .  .  .  Ovgje  nema  u  na.sim  Brdima  ni 
gjevojke  nili  udoviee,   da  koja  bi  bila  pasiniea.  Npj. 

3,  89.  —  r)  onaka  rijec  lako,  lakav  i  t.  d.  na  koja 
hi  se  protezalo  da,  niozc  se  misliti:  Vee  je  on  moniak 
da  lepsega  nema.  Npr.  53.  On  nije  zmija  nego  momak 
da  ga  lepseg  u  svetu  nema.  55.  Vidi  da  su  ovce . . . 
dobre  da  ne  mogu  bolje  bill.  72.  Sinu  iz  njega  oganj 
da  se  za  malo  sva  gora  ne  zapali.  94.  Ispod  jednoga 
visokoga  drveta,  da  takoga  u  svijetu  nije.  100.  Ona 
je  bila  .  .  .  sjajnija  od  sunca,  da  se  takve  na  svijetu 
ragjalo  nije.  103.  Imao  je...  seer  blagu  kao  andio... 
da  joj  u  onome  injestu  nije  druge  bilo.  130.  Izidu 
gledali  gragjevine  i  dzardine,  da  lake  Ijepole  i  darila 
Boicjega  nije  bilo  ni  u  jednoga  cara  ili  kralja.  230. 
Nasla  sliku  da  je  take  ni  u  cara  nema.  Here.  2.  Jer 
nema  vlasti  da  nije  od  Boga.  Kim.  13,  1.  taka  privc- 
zana  recenica  tnoze  pokuzivuti  posljcdak  onoga,  sto 
njctko  drugi  hoce:  Devojka  u  miSjoj   koii  stane   ga 


da 


—  189  — 


da 


ikuv:ir;i)  mulili  ilii  oiiii  udrobi.  lUi  bez  ti'aga!«  pro- 
ilere  se  on  iiu  ujii,  dii  iipailiie  kakva  tllaka  s  lebe, 
[la  (III  platini  glavoui.  Npr.  'i'io.  Ti  povedi  devet 
lirai'iiiaca,  ako  tebe  do  iievolje  1)1k1p,  lu'ka  ti  se  ii 
iievolji  nairjii"  .  .  .  -Moja  mali,  jadiia  razfrovora!  da 
pofriiif  devi't  brai'iiuu'a,  dd  oslaiie  devet  udoviea,  da 
zakiika  devet  kukaviea  iia  naJieinii  dvorii  bijelome, 
lakse  niene  prcboljet'  jednofja.  Npj.  i,  15.  —  lO)  pred 
rijecju  da  nioie  se  iiiiKliti.  rijei:  fiotovo,  inalo,  vee, 
taman,  tek,  i  t.  d.  a  IcadHfo  se  fnka  rijcc  i  T;aze  iz- 
lijekam:  Taman  Tiirei  Vida  da  svladajii,  a  dopade 
tridesel  hajdiika.  Npj.  '6,  444.  Tek  da  .skoi'i  trideset 
Tiiraka  <la  idivate  starca  igiimana .  .  .  al'  eto  ti  jed- 
iiopa  jiinaka.  4,  105.  AF  tek  5to  se  koiiji  susretoSe, 
a  jiiiiaci  da  s'  sabljaiu"  iidare,  a  Bakala  sreea  izne- 
vjeri.  4,  2(W.  C'arev  sin  siromah  Oujiiei  to,  da  se  ubije. 
j  Ispr.  IS.  Kad  jedau  put,  ali  zm.aj  rec  da  ih  stigne, 
I  ouda  konj  .  .  .  2G.  Oiii  se  prepado.'e,  a  baba  vei  da 
ih  stiane,  ali  u  muei  pad«  na  urn  earevu  sinu  oni 
IjeAiiik.  5)4.  Prigrijala  vnu'ina,  voljani  ]?oze!  da  po- 
L;ore  zeteoei.  im.  Uzjahao  na  onoga  konja,  te  se  5eee 
|io  basei,  a  konj  da  se  poniami  pod  njim.  2()(i.  Stavi 
se  da  je  zamagjijana,  te  on  od  zalosti  da  sam  sebe 
iibije.  21().  Popne  se  na  jedan  veliki  stanae  kamen, 
i  tek  da  se  baei  niza  nj,  zaeiije  jedan  glas  gdje  mu 
;;'ovori.  220.  —  11)  da  I'ao  ma,  uiakar,  and  sollfe 
audi,  iretm  audi,  ctiamsi:  Da  bib  znao  i  na  kozi 
oiati.  Kj.  lO'Ja.  Ta  daj  mi,  Bo^.e,  od  srea  poroda,  da 
lii  i  Ijuta  zniija  bila!  Npr.  54.  Bogme,  baba,  idem 
'/'/  l)ih  se  i  ne  vratio.  !)3.  Koji  pofrodl,  za  onojra  ee 
poi'i,  du  bi  bio  najveei  siromah.  255.  Veee  boeu 
lako  nraditi,  da  bi  svoju  izgubio  glavu.  Npj.  4,  2;ill. 
lloi-u  sjulra  na  planinu  poei,  i  mojom  en  puskom 
n.-ivali'iti  na  Tureina  (TJurgjevie-Murata,  da  eu  svoju 
ulavu  izsrubiti.  4,  324.  l)u  bih  znao  i  umrijeti  s  to- 
boni,  ne  c'u  te  se  odreei.  Mat.  2(),  ;J5.  isp.  sprijed  2. 
—  12)  da  kao  sto:  Sta  bi  to  bilo  da  ona  voda  nema 
roda?  Npr.  77.  Koliko  ima  vremena  da  te  cekara? 
232.  Za  cudo  je  da  se  o  Nasradin-hodzi,  koji  je  morao 
biti  pametan  eoek,  ovake  budahisline  pripovijedaju ! 
Posl.  47.  To  je  tvoja  velika  sramota,  da  tiigjina 
zoves  za  divera.  Npj.  1,  579.  To  je  nania  zazor  i 
sramota,  da  ti  nama  hladno  vino  sluzis.  2,  !)3.  J)a 
se  i  ovdje  nalazi  rijeci,  koje  od  opStega  pravila  od- 
stupaju,  to  nije  nista  novo.  Odg.  na  sitn.  8.  —  1.3)  da 
pokazuje  nutkanje  (nutka  iko  s<im  sebe)  Hi  u  pori- 
canju  odrracunje:  Evo  sad  eu  leei  u  san(hik  pa  da 
ti  kaieui  za  iito  sam  se  nasmejao.  Npr.  14.  O  Jovane, 
da  te,  sinko,  pitam.  Npj.  2,  32.  Kad  mo  pita.s,  pravo 
da  ti  kazem.  2,  181.  Lasno  moze  tko  (da  ne  reknem 
svatko)  pomisliti:  kaku  reeenziju  zasluziije  to  Sest 
lista  i  po?  Odg.  na  sitn.  4.  J)a  ne  spominjemo  na- 
Stanipanijeh  knjiga,  nego  kad  Ijudi  prosti  enju  da... 
Pis.  18.  Ustanite  da  idemo.  Mat.  2(>,  4()  (siirgite  eamus). 
Ona  reee:  poslusaj  rijeei  sluskinje  svoje.  A  on  reee:  da 
eiijem.  Bam.  II.  20,  17.  —  11)  da  .s  glaiiolom  u  odre- 
gjenu  ohliku  mole  :ami,je}iiti  neadrefijeni  ohi.ik  iijc;inr : 
Vodenica  ne  moze  samolegom  da  melje.  Kj.  lib. 
Najposle  mu  dopusti  otae  da  ide  da  uei  zanal.  Npr. 
3(j.  Nemoj  da  ueiiiis  kao  sto  su  naSa  braea  uc'inila. 
88.  Namisli  da  ostiivi  prvoga  nuiza.  1.55.  Devojka  se 
klela  eveee  da  ne  nosi.  N])j.  1,  333  (odmah  na  str. 
334.  ima:  KUda  se  gjevojka  v'jenea  ne  iiositi).  Nemoj 
koji  pnsku  da  isturi.  3,  307  (ddinah  dalje:  Nemoj, 
Stevo,  maea  povaditi).  Koji  piJe  (a  prosto  mu  du 
govori)  sto  pnta  gore  od  toga.  Nov.  !Srb.  1817,  .541. 
Da  je  gledao  govorni  jezik  sam  bolje  da  nauei.  Odg. 
na  ut.  5.  Kako  ovi  obezobr.azi.5e !  .loS  malo,  pa  ee 
po(5i  za  bradu  da  hvataju.  Straz.  188G,  1734.  Ne  mo- 
gaSe  da  im  govori.  Luk.  1,  22  (u  st.  iil>:  ne  eeS  moei 
govoriti).  Ne  marahu  da  poznadu  Boga.  Kim.  1,  28. 
UprayiSe  sree  svoje  da  tra^e  (iospoda.  Dnev.  II.  11, 
16.  —  15)  da,  dass,  quod,  recenica  glaviioj  savezom 
da  priveiatia  kao  da  je  ohjekat  ghtgolu  glavne  reee- 


nice:  Pripovijedaju  da  tiee  na  (irilov  dan  traze  druga 
svaka  sebi  .  .  .  pa  koja  ga  ne  nagje,  ona  se  objesi. 
Kj.  7()0b  ^ona  tla  se  olijesi^.  Pa  im  rekuo  da  donese 
sv.'iki  po  jednu  niaramu  kuei  pa  koji  donese  najlepSu 
da  ee  onoga  zenili.  Npr.  (il.  Kaie  sve  kako  je  bilo 
i  (/((  ona  hoce  da  pogje  za  ono  momee.  71.  (iovoreci 
ako  mn  ne  kazu  gje  nui  je  .ii'er  da  ee  ih  sve  snbljom 
i.skomadati.  132.  Pa  sad  niisli  sve  da  zna.  155.  Megjed 
poviisli  da  je  ona  vee  svinju  udavila,  |)a  ide  sad  na 
njega.  17()  (pa  da  ide).  Turi  glas  po  svemu  svijetu: 
ko  mu  dobavi  ova  tri  prstena,  rfrt  ee  nui  dati...227. 
Da  mi  se  potpiscs,  od  svega  svoga,  sto  bi  ig<la  imao, 
da  eeS  mi  polovieu  dati.  252.  I'ripovij'eda  se  da  je 
u  PeJti  nekakav  Baevaniu  .  .  .  nagazio  na  veliko 
tane  ...  i  padnuvSi  preko  njega,  opsovao  gosino 
tane,  i  od  toga  da  je  ostala  ova  psovka.  44  (da  je 
opsovao  gosino  tane).  i\Iogao  bi  koji  reci,  i  mi  take 
da  einimo.  Pis.  15.  Ja  sam  nrjeren,  ne  samo  da  Vi 
mene  u  svemu  dobro  razumijete,  iiego  i  da  upravo 
ovako  mislite,  kao  i  ja.  7.  Jer  vam  kazem  da  .ako  ne 
bude  xedi  pravda  va.sa  nego  knji?,evnika  i  fariseja, 
ne  ccte  uei  u  kraljevstvo  nebesko.  Mat.  5,  20.  Znao 
si  da  ja  znjem  gdje  nijesam  sijao,  i  kupim  gdje  ni- 
jesam  \ijao.  25,  2(5  (i  da  kupim).  Znam  da  kad 
dogjem  k  vama,  doci  iu  s  obilnijem  blagoslovom. 
Rim.  15,  29.  lurli  e,  jere;  m  oi'im  primjerima  moze 
se  mjesfo  saveza  da  misUti  i  relulivno  gdje:  Kad 
hiJH'  truba  da  zatrnbi.  Npr.  15().  Nijesu  raogli  vigjcti 
drugo  nista  osim  vatre  da  sipa.  185.  Opazi  vatru  da 
se  sjaji.  189.  —  Hi)  conj.  da  u  svezi  s  razlicnijem  ad- 
rerhima:  a  da:  Ho<^u,  Uao,  a  da  kako  ne  Cai.  Npj. 
4,  187.  Ima,  Pero,  a  da  kako  nema?  5,  54(i.  vidi 
sprijed  (5  b.  —  baS  da:  Bt^raeu  isjjod  Befa  Turke, 
has  da  bi  mu  keeri  ne  uzeo.  Npj.  3,  48.  ridi  has  c. 
—  e  da,  vidi  eda.  —  kao  da,  ka'  da,  kan'  da,  kanda: 
Uzmu  na  Bozie  sjekiru  i  zanialinu  kao  da  posijeku 
voeku  nerotkinju.  Kj.  35a.  On  se  skoei,  ka'  da  se 
pomami.  Npj.  1,  47(j.  Hve  se  pu5i5,  k(tH'  da  Sljive 
su.si§.  1,  493.  Kanda  ga  je  vrana  na  prudu  izblju- 
vala.  (ruzan).  Posl.  128.  ridi  kao.  —  m.akar  da: 
makiir  sta  da  ostaviS,  ne  ee  teknuti.  Kj.  735a.  vidi 
makar.  —  mjesto  da :  Mjesto  neznanje  svoje  da  pri- 
znadu  i  da  naufe  ono  sto  ne  znadu,  oni  bi  radi  .  .  . 
Slav.  Bibl.  1,  92.  vidi  mjesto.  —  nego  da:  i^ta  ima 
bolje  nego  da  dobijem  dva  zivota.  Npr.  195.  f-jVii 
nego.  —  no  da:  A  n.avali  i  musko  i  ^ensko,  no  da 
sretu  u  polju  svatove.  Npj.  2,  ,547  (ovdje  no  guhi 
znaceiije  advcrsativno,  kao  da  je  metnuto  samo  da 
Inide  jedan  slog  vise),  vidi  no.  —  osim  da:  Ne  bu- 
dite  nikome  niJta  du^ni  osim.  da  Ijubite.  Rim.  13,  8. 
vidi  osim.  —  pa  da:  Kad  isti  o<l  srebra  haljine,  i>'i 
da  stanu  u  orahovu  Ijusku.  Npr.  223.  vidi  pa.  — 
samo  da:  On  ee  joj  sve  tri  jabuke  od  ale  doneti, 
srimo  da  mu  da  dve  svoje  sluge  da  idu  s  njim.  Npr. 
2()4.  isp.  tek  da.  vidi  samo.  —  te  da:  Na  njega  se 
Ture  zagonilo,  te  da  bi  nui  okinulo  glavu.  Npj.  4,  10 
(te  ovdje  guhi  znacenjc,  kao  da  je  samo  zato  metnuto 
da  se  dohije  jedan  slog  vise),  vidi  te.  —  tek  da:  On 
mogase  lasno  dali  tek  da  hocase.  Npr.  295.  isp.  samo 
da.  vidi  tek.  —  van  da,  atisser  lecnn,  nisi,  cf.  ved 
ako.  Kj.  53a.  vidi  van.  —  vee  ako  da:  Ne  ee  lasno 
umrijeti,  vee  ako  da  ga  ubiju.  Posl.  11.  isp.  vet^  da: 
.Ta  ne  bih  niSta  <lrugo,  vc('  da  mi  Bog  da  iSenu.  Npr. 
80.  vidi  vee.  —  da  ako.  vidi  sprijed  pod  7.  —  da 
kamo  li:  Ti  nijesi  ni  euo  junaka  da  kamuli  ofima 
vidio.  Npj.  3,  251.  Sala  nije  ni  eetiri  sata,  da  kamo 
li  dvadest  i  Oetiri.  4,  40li.  zuaci  sto  i  a  kamo  li.  vidi 
kamo  li.  —  da  li.  vidi  dali.  —  da...  ve6,  ve6e: 
Knjigu  uze  te  Minn  vjeneav.a,  da  sa  kime,  vee  sa 
svojom  Ijubom.  Npj.  2,  372.  Zavadi  se  .  .  .  da  oko 
Sta,  veee  ni  oko  Sta,  oko  paste  zemlje  KaravlaSke.  2, 
445.  Krvava  kr.ojino!  O'udno  li  si  u  krv  ogrezuula! .. . 
Da  od  koga,  reee  ni  od  koga,  od  Novaka  i  od  Radi- 
voja.  3,  27.  Od  koga  se  plaSi  vojevoda!  Da  od  koga? 


(liibiir 


—  190  — 


diih 


i  koua.  od  Turfina  jednog  nevjernikn!  4,  '.tO. 

liili   (In   I   valja    da    moijn    imati   siiticaije 

■  ■■■   Vdie  hHi  tin  bi   ou   znao  kazati.  Npr. 

'  I  uc  I'e   mot'i   lu'iiiiti.  Kpr.  223.  I'idi 

17)  u  niirudiiiiii  pje.wuima  osohito 

■ntniilo  je  da  kadito  tck  da  sc  dohije  jedun 

I'a  dok  mi  jc  drusofi:  kapetana,   kapetana 

ila  .  .  .  Pa  dok  mi  jo  trocoir  knpetaua,   da 

Hjolio-IiTiijatija.   Npj.  4,  2S!I.  Jo5t   da  veli 

tiiia.ii   All   pa.ia:."..  JoH  (/<(   veli   Ali   paSinica:  .  .  . 

Hcrv.  !S3.  .loJt  da  veli  Jovaiiova  seka:  .  .  .  Here.  5)0. 

i",«p.  a  pml  ;> ;  i  jwd  la ;  pa  pod  4 ;  ved  pod  5. 

//.  interj.  —  J.  tt)  ja,  ita,  cf.  ja:  da  da:  da 
kako:  du  Bofrme,  ullcrdinfis,  freilich,  omnino.  Kj. 
liitta.  i>^.  naravno.  puiti-njujc  se  sto  Hi  se  pristaje 
tia  Ho.  >Opra  Tiire  Kraljevi^a  Marka;  —  A  Turf  in: 
>Oera,  more,  rfn.''  Posl.  324.  J)<t  moj  \-jetre,  no  lomi 
me!  Npj.  1,  4S,S.  Oj  Lazare,  f?((  moj  mili  sine!  Kad 
li  status  -jrledat"  djevojaka,  ne  jrledaj  im  skiita  ni 
nikava.  Npj.  1,  372.  A  davori!  da  moj  ,gospodaru! 
ja  Jta  si  so  na  me  ualjutio?  3,  4yG.  G.  Z.  vec  go- 
vori:  ./>«,  to  mora  znali  svaki  spisatelj.  Pis.  64. 
.Mi*ao<  da,  a  ne  smisU.  Straz.  1886,  1311.  Neka 
bude  vaJa  rijei^:  da,  da;  ne,  ne.  Mat.  5,  37.  A  oui 
mil  rekoSe:  da,  (lospode.  9,  28.  Hi  5ta  ste  iziSli  da 
vidile?  Proroka?  Da,  ja  vam  kazem,  i  viJe  od  pro- 
roka.  11,  9.  Da,  ispunide  Gospod  naskoro  rijef  svoju. 
Kim.  9,  28.  Da,  zaista.  Otkriv.  1,  7.  —  bj  kao  da 
se  priMaje  ii«  sto,  ali  se  upraxo  odhija  (kao  ironicki) : 
K  d(i,  tniridii  tiicUt  gar?  Rj.  152a.  »L)a  ti  legnem  gla- 
vom  na  krilo  da  me  malo  poi5teJ.«  .  .  .  »Hot'u  da, 
Bog  zna  kakva  ti  je  glavurina.f  Npr.  141.  Zapita  je 
je  li  iivina  nahranjena.  —  »Jeste  da  I  kakva  ti  je 
ono  gjavolska  zivina?  Kakva  je  onako  sam  je  i  na- 
hranila,  batiuoni.'  143.  —  2)  als  Ausruf  der  Ver- 
Kiindemnii:  da  Oudno  ti  ga  prevari!  Da  lijepa  ti  je, 
jadi  je  ubili  1  Kj.  109a.  mvikujc  se  ii  ctidii  ali  i  u 
ialosti:  E  da,  so?  sic?  Rj.  152a.  Da  ruzna  zgloba! 
Rj.  205b.  Mili  Boie,  da  cuda  velikoga!  Npr.  187. 
Boie  mili,  da  lijepe  kite!  Npj.  4,  183.  Jao  vrani,  da 
zla  toga  gUtsa!  4,  206.  Da  kakvi  su  goladi  junaci! 
4,  2t>4.  Ljuca  Gano,  da  nesrei'an  li  si.  5,  500.  ^arki 
kove  i  srebrni,  da  divno  ti  sja5 1  Kov.  83.  Da  fiudni- 
jeh  budala!  Priprava  13. 

dabar.  <iribra,  hi.  der  Biber,  castor.  Rj.  zfjerka. 
Dabar  igdje  d  stoji  mjeato  b:  u  starom  slov.  Ob-Gpi, 
u  fii.rnioMiHa,  inafe  i  OeOpi  i  OoOpi..  Osn.  39.)  — 
Jo-  drugi  niisle  da  su  Ijudi  mnogo  kojeSta  od  ziro- 
tinja  naueili,  kao:  presti,  tkati  od  pauka,  zidati  od 
ihihra.  Priprava  139. 

Dikbi.^a,  m.  ime  rauSko.  (osn.  u  Dabo).  Osn.  363. 
hyp.  od  Dabiiiv.  —  hyp.  s  takvim  nasi.  DragiSa, 
Grubifa,  JuriSa,  LjubiSa,  Marki^a,  PeriSa,  PuuiSa, 
Radis-v  Zavi.'ii,  i   t.  d. 

Diibiiir,  m.  Rj.  ime  muSko.  Megju  take  (sloJene) 
rijeri  ide  i  oce-ntis  i  DO-bi-ziv,  gdje  su  dijelovi  rede- 
ni(-<-  posiali  neC-emu  ime.  Osn.  46.  hyp.  Dabisa,  Dabo, 
JJaboje. 

DUbii,  HI.  ime  muiko.  Rj.  hyp.  od  DabiiSiv.  — 
takrri  hyp.  ridi  kod  Dobro. 

d&bo,  m.  liromi  dabo,  der  hinkende  Teufel,  diabo- 
lic claudus.  Rj.  ;,./;,.  od  gjavo  (od  diabolus?).  gen. 
lUiha,  roc.  dabo. 

Daboj<>,  HI.  ime  muSko.  Rad  26,  56.  hyp.  od  Dabi- 
t.i\.  lakva  hyp.  kod  Blagoje.  —  odatle  prezime:  I 
IK)gibe  Dabujevic  (jjiiro.  Npj.  5,  124. 

Dabrinii,  f.  u  HrN-atxkoj  h  Turske  strane  selo  i  u 
njcmu  zidine.  Rj. 

dibrov.  adj.  mKtmis,  caxtoreus,  sto  pripada  dabru : 
nav/vijei  protgob  a  dabrom  ko«u  ne  raogoh.  Corif/o- 
n^lj"J  "jeiiai.  Nhf.  zag.  AKj.  II.  217a. 

I';**  nl*,!^"/"''  (  ""''   :^"''".'l''''na,  Tiirkische  Musik. 
Kj.  110a.  Jurxka  muxika:  (Jauii  vite,  dabulana  ri6e. 


Npj.  2,  521.  ridi  i  daUnilana.  akc.  amo  prenesen 
s  rijeri  dainbulh?ina.  —  rijeH-i  take  ridi  kod  ajinrina. 

<ii\cij:i,  /'.  ridi  dfiiiak.  Kj.  vidi  i  mirija,  ponija, 
porez,  poreza.  —  U  starija  su  vremeua  hajduei  naj- 
radije  doeekivali  Turke  kad  nose  norcc  od  dacije. 
Rj.  799b.  Narod  diranice  ne  broji  megju  driarne 
dacije.  Daniea  2,  117.  Ove  dacije  (barae  i  porezu) 
oni  sanii  da  kupe.  3,  215.  Ako  bi  Turei  Sto  spome- 
niili  za  laiijske  i  ovogodisnje  harace  i  ostale  zemalj- 
ske  dacije.  5,  31.  Glavne  su  dacije  zemaljske  harae, 
poreza,  dimnica,  eibuk  i  spahinsko.  MiloS  201.  isp.  i 
glavarina,  glfivnica.  Tako  je  iz  tugjijeb  rijeCi  doMo  i 
..(•.!  pred  :  ija  ; :  dacija.  Osn.  77. 

dAcijor,  dacijf'ra,  m.  (u  Boci)  koji  kupi  daciju,  der 
Einnchmcr  der  Abaahen,  vectigalium  collector,  cf. 
poreJeija.  Rj.  'i'ugje  u  kojima  mjesto  tugjega  „e"  i 
„i"  stoji  „ye":  ??(«■//(■)-,  dublijer,  kolijer,  i  t.  d.  Osn.  112. 

dili'M,  f.  das  'J'liilteiimiil,  coiivirinm  fuiiehre.  ])ace 
se  obieno  daju  Iri  .  .  .  Na  dacu  zovu  svc  seljake 
redom  od  kiu'e  do  kuc'e,  i  obieno  ovako  po('inj\i: 
»Dogjite  dovecc  da  sponienemo  mrtve<  .  .  .  Na  duii 
napijajii  ...  cf.  trpeza  2.  Rj.  od  ylayola  dati.  vidi  i 
karmina,  .sedmina  3.  —  Kad  umre  i  salirane  je,  svet 
je  jeo  i  pio  na  daci.  Npr.  83.  Beneee  kao  Jiijan  na 
daci.  Posl.  12.  Za  ispokoj  duse!  (napija  se  na  daci). 
83.  rijeci  s  takiin  nasi.  da<?a,  gaee  (pi.),  nedai'a,  obu(^a, 
odjec'a,  plaC'a,  plui'a,  prada,  vrai'a. 

dac'-a,  /'.  {im  Schcrze  als  (ieijentlieil  ron  nedada) 
(jeyehcn,  datum:  Da  je  srec?a  i  od  Boga  daca,  ne  bi 
zene  ni  nosile  gaca,  ve6  kosulju  dokle  gace  ve2u. 
Rj.  daca  (kor.  da,  dati)  daca,  nedada.  Osn.  229.  su- 
protiio  nedai'a.  isj).  dai'e. 

drtee,  n.  cerb<d.  od  dati,  das  Geben,  diitio.  akc. 
ARj.  II.  21Sb.  isp.  (TMa..  —  Vala  Bogu  na  njegovu 
d,(ci(..  N]ij.  5,  220. 

(liida,  /'.  .Mama!  muter.  Rj.  mujka.  roc.  dado.  — 
dnda  (uilvojen  korijen  dha,  dojiti).  Osn.  18.  hyp.  dajka. 

diXdija,  dsidTIja,  /'.  das  Kindsmddchen,  die  Kinds- 
frim,  ancilla  curaiis  parvidos,  cf.  baba.  Rj.  sltiskinja 
koja  ciiva  main  cljecu.  —  U  Dubrovniku  se  svaka 
dojkinja  i  dadilja  zove  baba,  makar  bila  i  djevojka 
od  12  godiua.  Rj.  9a.  Ako  sam  ti  duzna  rodit'  siua, 
n'jesam  duzna  dadija  mu  biti.  Here.  181.  Onda  mu 
vila  govori:  .  .  .  Jutrenja  rosa  padala,  mene  je  viln 
dojila ;  od  gore  vjetric  puvao,  mene  je  vilu  Sikao,  to 
.su  mi  bile  diidije.  Kov.  88.  Uze  Nojemina  dijete,  i 
metnu  ga  na  krilo  svoje,  i  bjeSe  mu  dadilja.  Rut  4, 16. 

diMiiia,  /'.  der  icilde  Oehlbaiim,  oleaster  (elaeagnus 
anyustifolius  L.  Rj.''):  U  gradini  o  suvoj  davini. 
Davina  se  suva  pomladila  i  zelenim  ulistala  listom. 
Rj.  Raslo  drvo  sred  raja  plemenita  dafina.  Npj.  1, 
134.  dirlja  maslina  Hi  uljika.  govori  se  i  davina. 
kojc  vidi. 

DiYlina,  f.  ime  ?,ensko.  Rj.  vidi  Davina.  hyp.  DaSa. 

di\linuv,  adj.  sto  pripada.  dafini.  ridi  davinov.  za 
nust.  isp.  aptov.  —  Dafinoro  zrno,  n.  (u  0.  G.  i 
onuda  po  primorju)  Muskatnuss,  nux  mnacata,  cf. 
oraJeid  2.  Rj.  112a.  i:idi  i  oraSak  1,  oraSac. 

dag'i\iid£ija,*  m.  carinar  koji  udara  biljeg  na  tr- 
govinu.  liudmani,  ARj.  H.  219b.  od  njega  i  akc.  — 
siRobe  ide  fetrdest  tovara . . .  tu  Sidara  dosta  za  dru- 
zinu.«  »Za  5to  (v  vi  mrijet'  dagandzije  i  svilari,  koji 
mjere  svilu?  Npj.  4,  397. 

dali,  m.  akc.  ARj.  U.  220a.  der  Athem,  der  Hauch, 
afflatus,  halitus.  isp.  I'uh,  cuSak,  dub,  duSak,  liak, 
para  1.  za  postanje  isp.  dabnuti.  —  ( )d  d(dia  nozdara 
tvojih  sabra  se  voda.  Mojs.  II.  15,  8.  Od  dihauja 
Roiiijega  giiiu,  i  od  daha  nozdara  njegovijeh  nestaje 
ih.  .Tov  4,  9.  Dal(  je  moj  mrzak  iSeni  mojoj.  19,  17. 
Dub  Bozji  stvorio  me  je,  i  d(di  svemogueega  dao  mi 
je  iivot.  33,  4.  Progjite  se  covjeka,  kojemu  je  dah  u 
noau;  jer  5ta  vrijedi?  Is.  2,  22.  Ako  se  iz  gi-u<li  uje- 
govih  otmc  koji  d/th  zahvaltiosti  prema  roiloljubivim 
pretcima  na.^ima.  M.  Gj.  MilidevicS.  Jurm.  104. 


diiliijti 


191 


(Inink 


(l:\liijii,*  III.  tier  I'riiifiiiitiil,  VcttrUhcne,  KiiuijriDit. 
iiul  (redux  tt  ultor):  To  £rlf<iiijii  Turci  Rioirriici  i  iz 
jiada  svi  sedaiu  ihiiju.  Kj.  Posliji'  smrli  Hadzi-Miistaj- 
pasine  u  Bioniadu  su  bile  ("I'liri  velike  diihije  ...  a 
■  iiii  sii  opet  imali  svaki  svoje  kiihs\.-daJiijc.  Kj.  257a. 
Toi'dak  biiiie  iia  d/tliije.  Npj.  1.  499  (natpin  pjeumi). 
r.afe  podrte  iieko  vrijeine  ])asu  kao  siiznja,  pa  ga 
nnda  i)0!jul)e,  i  oplase  njihov  basaliik  na  novo;  i 
njili  ('etvoiii'a,  koji  sii  kao  poglavari  te  bune  bili, 
n.izovu  se  dahije.  Danica  3,  145.  J'uto  se  rijer  daliija 
tiiiiiiiii  (lilt  pivom  wje-itii)  rijccju  der  Piiitendent, 
ilidiijii  je  covjek  lioji  prisvtija  vlttst,  kojii  mu  ne 
jiiij/iidii. 

(lAliljn.'skT,  ilikliijskT,  itilj.  Kj.  gfu  pripiida  tUihi- 
iiiiit.  ridi  i  dahinski.  —  Za  vreiiieun  dulujiiskotju 
^"tovo  u  svakome  selu  bio  je  nacinjen  han.  Kj.  l'A2h. 
Koji  jf  iz  liijograda  bio  iitekao  oil  zuliima  dithijn- 
sLiifin.  Dauiea  3,  174.  U  dtihijsko  vrijenie  prebjegne 
II  /.('iimn.  !^ovj.  22. 

(liihiliik,*'  »i.  das  Daithuiii,  dominitius  (jux)  da- 
hiiiruiii:  On  se  nada  dobni  iluilukit.  Rj.  —  1  Srliijii 
svii  razdijelise  na  cilluke  i  »«  dtthiluke.  Kj.  827a. 
'Iiiliijska  rliixt,  ddhijsku  ohhist,  .iio  dtdiiju  kitki  sebi 
jirinri/ji.  dahi-luk.  zu  nasi.  isp.  abadziliik. 

iliMiinskT,  uifj.  saieto  od  dahijnski,  koje  ridi.  Da- 
hinski. (.)sn.  311. 

dilliiiiiti,  d'ahnem,  v.  pf.  atlimen,  sj)iro:  ne  da  mu 
ihilinitti:  jedva  sam  diihnito  du.ioni.  Kj.  tidi  dibnuti. 
'■.  ]>f.  xloz.  iz-dabnuti,  na-,  o-,  pre-,  uz-,  za-.  c.  impf. 
/iiiisti  dihati.  disali,  dihtati.  —  Ni  iluiiim  nenia  kad 
'liilniiiti.  I'osl.  213.  Dje  mi  koza  ditlnie,  tii  mi  loza 
-nbne.  DPosl.  ItJ.  Ne  smije  duiom  dalniuf.  75. 

(lahtaiijc,  n.  das  Schmtufcn,  anhdtitio.  Kj.  verbal. 
lid  dabtati.  ridi  daktanje. 

(lalifati,  da.ieem  v.  impf.  schnimt'ev,  anhelo.  Ej. 
'■/''/  daktati,  brektati.  ktto  lirztj  a  silnu  i  tesko  disati. 

d<\i<lza,*'  »!.  villi  ujak.  No  daidza,  Knjetina  Mujo. 
Kj.   hijp.    daja,    dajko,    dajo.   za   oblirjc    isjt.    amidza 
i^ric).  —  Moj    daidiu, 
zvijer  arslane.  Here.  68. 


itric).  —  Moj    daidhi,  aga   Hasan   aga !  Izijeiie  me 


ip.    an 
Izijeiii 


diMdzit-.  )».  daidlin  sin:  Pozovnuti  daju  i  obadva 
svoja  flajid-ictt.  HNpj.  4,  188. 

(Iilidziii,  adj.  sto  pripada  daidzi:  PoSetala  sirota 
Lijevojka  po  zelenoj  daidzinoj  baici.  Here.  161.  r^idi 
iijakov. 

diiij  .  .  .  vidi  dabij  .  .  .  Kj. 

dailiik.  III.  ridi.  dabihik.  Kj. 

ditiiiiea,  /'.  daidiiiia  zciia,  ujna:  Dninice,  Hasan- 
aginiec  !  kad  te  ijubi  moj  mio  daidza,  stoji  1'  Jkripa 
dibe  i  kadit'e?  Here.  66.  Povrati  se  moja  dainice! 
iw.  (41edahi  ga  mihi  dainica.  68. 

dair**,*,  f.  pl-  daireta,"  n.  pi.  Art  Tamburins, 
<  'iistaiinettc,  tymptmi  genus.  Ej.  kao  miili  bitbatij 
.s  praporcima,  u  koji  se  uz  pjcranje  i  igranje  udartt 
rukom. 

daj,  adv.  bar,  barem,  dajbar,  dajbudi;  trenigstens, 
saltern.  —  Ako  je  kolae,  daj  da  je  ostar.  DPosl.  7. 
Od  koga  strah  imaju,  duj  mu  njegovo  davaju.  88. 
vjiraro  je  iviper.  od  dati.  sad  nije  u  obieaju. 

diija,  m.  hyp.  od  daidza:  Pozovnuti  daju,  u  sva- 
tove  i  obadva  svoja  dajidzii'a.  HNpj.  4,  188. 

dajiYiia,*  ffrfr.  drzi  se!  ue  daj !  liiilte  dich!  sis  forti 
animo:  Dajniia,  Mujo,  dajana.'  Ej. 
.   dajbar,   adr.   saltern,   daj,   barem,    sastuvljeno   od 
daj   /  bar.  u  nase   rrijcme    u  Lici:    Ponesi   danas  na 
sajam  dujlutr  pet  vret'a.  AKj.  H.  225a.  ridi  i  dajbudi. 

dajbudi,  adv.  vidi  bar,  barem,  daj,  dajbar;  irenig- 
stens,  saltern,  slozeno  od  daj.  koje  vidi,  i  oil  imperut. 
budi;  pise  se  i  rastuvljeno  daj  budi.  —  Da  je  u  ovom 
obliku  t  dugo  i  po  tom  da  u  juznom  (daj  budi  sa- 
daSnjem)  govoru  glasi  ije,  vidi  u  Kadu.  Istor.  302. 
Znamo  da  je  ta  rijei'  dajbudi  na  pnom  mjestu  skra- 
t'eua.  Rad  6,  208.  Kad  bi  sva  plemeua  slovinska 
(grijeska  stamp,  mjestu  slovenska  ?)  imala  —  daj  butli 


u  knjizevnosti  —  jedan  jezik.  Kad  1(),  197.  Idem  da 
me  ubije  SiVp.ne,  dajbudi  en  umrijeti  u  po^tenju. 
S.  Ljubi.S.a.  AKj.  IT.  225a.  Daj  budi  vi  ja  ne  trebam 
uiSta.  8(^ep.  mal.  i)4. 

diijka,  /'.  u  Srijemu  gdjekoji  zovu  mater  tako.  Rj. 
bice  hyp.  oil  daka,  koje  ridi. 

d:)jku,  )».  hyp.  od  daidia:  Na  dujka  se  n.apiK-io 
svoga.  Kj.  roc.  dajko.  —  villi  dAjo,  iijo. 

di^jo,  »i.  hyp.  od  daid^.a:  No  se  mislim  oi^eniti, 
dajo.  Rj.  gen.  daja,  roc.  diijo.  —  ridi  dajko,  ujo. 

Diika,  —  1)  f.  hyp.  od  Damjanka:  Onda  .lova  Dtila 
govorio.  Rj.  Da-ka,  moze  liiti  hyj).  od  srakoga  :en- 
■ikog  imcna,  kojeuiu  je prvi  slog  Da,  n.  p.  Daniea,  i  t.  d. 
takoru  zenska^  I'HP-  Doka.  Gjuka,  Ika,  .fcka,  ,(oka, 
Soka,  8taka,  Zika,  i  t.  d.  ;  zenska  ttppelltttira  imttju 
takvn  hyp.  ridi  kod  baka.  —  2)  m.  (ist.)  vidi  Dako. 
Rj.  voc.  Dako. 

dakako,  Rj.^  XXLX.  da  kako,  ndv.  vidi  da  pod 
II.  la.  Nego  ne!  (u  Dubr.)  dakako,  freilieh,  utiqiie. 
Rj.  114b.  Znam,  da  kako,  u  tome  sam  ja  osobito 
vjest.  Daniea  2,  130. 

diikaiije,  n.  verb,  od  dakati.  ritdnjn  kojom  tko  dace. 
—  Da  ...  da  .  .  .  .Si'epan.  Ja  ne  znam  sto  je  to  dti- 
kanje,  no  ja  hoeu  cisto  i  otkrito,  da  se  zbori  preda 
mnom  i  tvori.  Seep.  mal.  21. 

d;ikati,  daeem,  v.  impf.  da-kati,  da  govoriti.  isp. 
dakanje.  suprotno  nijekati. 

diiklO,  di'ikirMii,  also,  daher,  ergo.  Kj.  vidi  i  daklen  ; 
megjer.  —  Vigju  ...  da  umijeS  dobro  i  mudro  zbo- 
riti,  bi  li  dakle  poJao  sa  mnom  k  tome  kralju,  e  da 
bi  mi  kako  gjevojku  isprosio?  Npr.  164.  Moja  krava, 
dakle  moje  i  tele.  Posl.  181.  Onda  eemo  lek  moei 
presuditi,  koji  je  od  vas  eetvoriee  u  tom  prvi,  i  kome 
dakle  pozdrav  vojuikov  pripada.  Danica  2,  127.  Tako 
me  dttkle  osude.  141.  Ova  razlika  u  izgovaranju  t. 
nije  samo  u  nas  .  .  .  Koji  dakle  u  pisanju  boee  da 
se  pridrzava  Slavenskoga  .  .  .  Pis.  6.  Tako  je  dalle 
vreme  prosavJe  .  .  .  razlieno.  Spisi  1,  39.  Njemu  go- 
vorih  iz  usta  k  ustima,  i  on  me  gleda  doista  .  .  . 
Kako  se  dakle  ne  pobojaste  vikati  na  slugumojega? 
Mojs.  IV.  12,  8.  Svako  drvo  dobro  rodove  dobre 
ragja,  a  zlo  drvo  rodove  zle  ragja  .  .  .  Svako  dakle 
drvo  koje  ne  ragja  roda  dobra,  sijeku  i  u  oganj  ba- 
caju.  Mat.  7,  17.  19.  Molim  te  dakle  svijetla  gospogjo 
kneginjo,  da  .  .  .  DRj.  1,  VI.  Ja  mislim  da  ce  se 
ovdje  prodati  10  eks  .  .  .  Posljite  dakle  toliko  ovda- 
Snjemu  knjizaru.  Kolo,  13.  —  Daklem  se  misli  da  je 
konj  .  .  .  Npr.  154.  Sokei  ubokei,  Vlasi  siromasi  (da- 
klem ni  jedni  nemaju  niJta,  nego  oboji  jednaki).  Posl. 
352.  H  .  .  .  na  kraju  rijeci  izgovara  se  kao  g,  n.  p. 
orag  (ali  .  .  .  suv  i  gluv  .  .  .  ditklem  ...  ne  pretvara  se 
u  II !)  Posl.  Xni.  Daklem  valja  u  subotu  dobro  ci- 
niti.  Mat.  12,  12. 

dhkleii,  villi  dakle,  daklem.  —  Kokos  pije,  a  na 
nebo  gleda  Ida  je  ne  bi  jastrijeb  prevario;  daklen  i 
coek  tako  valja  da  se  cava).  Posl.  144.  Daklen  vaSu 
volju  ispuniste.  Npj.  5,  553.  dakle-n,  dakle-m.  isp.  n, 
dofl. 

l)i\ko,  HI.  hyp.  od  David  i  Damjan.  Rj.  Da-ko. 
gen.  Dsika,  voc.  Dako.  vidi  Ddka  2.  —  takva  hyp. 
Doko,  Gjiko,  Gjoko,  CTJiiko,  Iko,  Jdko,  Liiko,  Proko, 
Riikoi  8Ako,  StAko,  Stoko,  Viiko,  ZAko,  2iko,  i  t.  d. 
Osu.  312.  tako  se  gororc  hyp.  ova  u  juznom  gororu: 
a  u  istocnom  kao  i  zenska,  ali  su  micskotia  roda : 
Dilka  2,  Cijiika  2,  Ika  2,  LAka,  R,4ka,  Stdka,  i  t.  d. 
i  appellativa  imiidii  takva  hyp.   vidi  kotl  euko. 

dako,  saieto  da  ako,  pise  se  i  da  'ko.  villi  ako 
pod  4a.  i  vidi  da  pod  7. 

diXktaiije,  n.  ridi  dahtanje.  Rj. 

di\ktati,  dak(?em  ridi  d;ihtati.  Rj.  u  krajevima  gdje 
se  glas  b  «  gororu  pretrara  u  k. 

daktiliski,  adj.  sto  pripadti  daktilima:  Slope  ili 
su  Oetiri  daktilske.  Npj.'  1,  LVIH. 

d^lak,*  drdka,  hi.  die  Milzverhctrtitng,  splenis  indu- 


ilalbiiliinil 


—  192 


daiji 


kttii  s/c-'("n(i  otirdiie.  ritii  podrast  1. 

1.1   ii:i  svniie,   thihik   tarcm    da   spaiie. 

..:    tiiko   viilja   irovoriti   tuniii   ihiluk   u 

;.ijoYi-i  luVsiajut.  Posl.  247. 

Ilia.*  /.  ri(/i  ihiluihiiia,  diuubullirtna.  Tiirsht 

m.K.«..i.   Itjil'iilaiiil.'   ihithulaiiu.  Npj.'  2,  301.  Dalhii- 

;,.M.i.'  l.nliiijevi  i  svirnle  i  zile  i  borije,  sve  za^edno. 

Npj.'  ;t.  :>;'7.  OaiiJ  vikiui,  kiiomi  dalhuhina.   ^pj.  2, 

>I4.  —  njd'i  .<  J<iA-im  ii«.<f.  kod  ajmiiua. 

dnUV-i'.  <idr.  r»ii«"i  sto  daleko,  ali  se  nad  n  stoka- 

r.icd  ■■'hil'O  iipoirehliiii-ti:  Xc  luoze  sud  koji  teie  po- 

iiijot'  vtvli'  diileif.  Dl'osl.  74. 

dftlfk.  dalika  (daleki),   «rf;.   if««',   ««'    entfernt, 

■    '  nqinqiiuf,  difsaitug,  proctil  diittans,  remotus. 

;."—  riituik  iz  (?(i/ci-e  semlje.  Xpr.  95.   Ja 

-,    .111......   boljem  dobru   nadam:   od  gjevera  dalekn 

Sftaiiju.  Npj.  1.  <>3.  Dakko  je  na5e  putorcmje.  5, 
292.  Nije  lii-e  kod  juuaka  bilo,  no  oG  trnda  i  daleka 
puta.  Heri'.  87.  Jedi,  jer  ti  je  put  dalek.  Car.  I.  19, 
7.  l-du  .s-lo  .'f  odiitle  ridi,  rijec  se  ova  km  pridjev 
rijetko  upotrehljava,  i  to  redoruo  samo  o  mjestu.  %i 
Kj.  iwi«  soma  tidr.  dalbko.  vidi  daljni. 

ilali^ko.  itdv.  u-eit,  hnifie.  conip.  daljc.  Kj.  isp.  uda- 
Ijiti    (I    sol.   udaljavati    (i   sel,    udaljivati    (i   se).    — 
J)  <  )daliti.  otii'i  didcko.  Rj.  440a.  ( )tae  kako  ga  ugleda, 
diiUko  ictrOi   preda   nj.   Xpr.  37.   Kiula   take  dideko 
idc.i?    4.').    Dtdeko   ga   neka    iiglcdala,   jo5  je    dalje 
prida  nj  iJetjila.   Npj.  1,   IJ22.   (to  znai-i,   da  je   vrlo 
dideko   preda   nj  iJetala).   J)idek'  majka  konje  ugle- 
dala.  1,  •>2f5.  (dalek"  oknijeuo   od  daleko'i.  Oko  njega 
dideko  oblazi.    2,    443.    Daleko  je  Savi    putovati.    2, 
a^y.    Dideko  joj,    vele,    drnge   nije.    3,    oKi.    Daleko 
mil  lijepa   kiii'a!    (kad   ko    nije   rad   koga  imati  kod 
wbe).  I'osl.  1)1.  Itrdeljci  oko  Hiograda,  •  ua  fitav  sat 
dideko,  zovu  se  V'raear.    Daniea  2,  44.  —  2)  daleko 
imI  . .  .  I.isi   nienc  i  moje  du5e!  t.  j.  daleko  od  mene 
bilo!  Kj.  .331b.  Tvoja  je  sre(5a   daleko  od  ielie.  N^pr. 
72.  Dideko  od  oeiju  daleko  od  srea.  Posl.  51.  Daleko 
kno  nebo   od  zemlje.  51.   Ja  posij.ih  bjelicu   Senicu, 
didek'  selit,  bllzu  puta,  kraj  luga  zelena.  Xpj.  1,  .502. 
(mjeaio   claieko   od   sela,   stiUa   radi).   Ode   Marko   ii 
goni  zeleiiii  jio  daleko  od  vojske  careve.  2,  3G().    X'a 
riva  wiUi  dalekn  od  Scnja.  3,  190.   Mi  sino  se  rasiili 
l>o  zidii  daleko  jedan  od  drugoga.   Xera.  A,  19.  Koji 
ste  dideko  od  [iravde.  Is.  41),  12.  (idjc  je  zivjela  da- 
leko   od    rliisti   kao  u  dnigoj    zemlji    rodbina   vlada- 
lafkog  doiiia.  MM.  101.  siiprotiio  nedaleko,  koje  vidi. 
—  .'tj  dal>-ko  kao  adj.  .tredujei/a  roda    slo.ieno  a  ko- 
jim  ijud  od  prijedloija  iz,  na,  u   vrijedi  kao  adverah, 
pa  k  njeijm-H  znaienju  iloluzi  joH  i  znaienje  od  pri- 
jedloi/u.  —  ii)  sa  prijedloijom  iz:  1-daleka  (iz  daleka), 
ron  ireitem,  evtinnn,  c  lonijinytio.  Rj.  222b.  Ugledaju 
;;aliju  iz  daleka  gde  ide.    Xpr.   70.    Kad  njib  zapita, 
otkiida  »u,   baba   mii  plai'^iK^i   odgovori:    ;  Ja   sam  iz 
dnleka.i  5147.  Svakome  je  inilo   bijela  koiija  jaliati  i 
iTvenii  foliii   iiositi  ijer  jo   vigjeno   iz   dalekn).  Posl. 
27S.    Tko  Ijiibi,    iz  daleka    vidi.    DPosl.    l:jO.  Otkud 
id.-A  Uko  iz   dtdeka?   Npj.  3,  4«1.    Videri  Jakov,  da 
mil  oe  Turei  ne  dadn  blizii  gradii  inikueiti,  a  iz  da- 
leka ne   mogiir'i  im  nifia   iz   piiSaka   ueiniti.  Daniea. 
3,  17B.  IdaAe  za   njim   iz  daleka.   Mat.   2(5,  58.  Gle- 
ilabii  iz  daleka.   Ti,   55.  Sretose   ga  deset   gubavljeh 
Ijiidi,   koji   slaie   iz   daltka.    Liik.  17,  12.   iVeen  iz 
ilaUka  besjedii   svojii.  Jov  3(1,   3.   .lesam   Ii  ja    Bog 
iz  bliza,  govori  (ioHj)od,   a  iiijeKaiii  Hog  i  iz  daleka:' 
.ler.  2:J,  23.  —  /*;  prijedl.  na  .<••  akua.  kao  na  pitanje 
ktifia?  ik.-mio?  ali  i  na  pitauje,  gdje?  pa  tadu  je  kao 
■  Nadatiko  (      na  daleko), /erne,  longe.  Nada- 
-i  •-'j>-v<.jku.  Kj.  ;{s4a.  (—  nadalfekii).  Drago 
•  II  si.  Kj.  137a.  (_na  dalekn).  Trazeri 
jf,  dok  Hinotri  na  daleko  vatrii  gde  se 
1 '.'.,' " , -^  1 "    i  "  • '''"  zai'tiije  »i a  daleko  jedan  bogati  roek . 
lU..  Kan.,  men..-   moja   majka   na   dideko   opravila  u 
oeZDanu  lugju  zemlju.  Npj.  1,  142.  lli  su  ti  dodijali 


I 


ee.iti  pnti  na   daleko.    1     454.   l>a   Hog    ila  da  naSe  i 
va.5e  plenie  bude  plemeuito,  na  daleko  glasovito.  Kov. 
70.  U  to  ec  viijeme   otiei    zapovijed  )ia  daleko.  Mih.   , 
7,  11.  —  c)  prijedl.  na  s  lokat.  kao  na  pitanje  gdje?  I 
ali  nijesto  nadaleku  dolazi  cesce  uadaleko.  vidi  spri-  J 
jeda  pod  b.    —   Kadaliku   (na  dalcku).   feme,  lonf/e.   i 
Kj.  38-la.   Ka   daleku   mi   se  dobro    vidi.    DPosl.  ()5.    1 
Blago,   biate,    ononie  junaku,    koga    nije   na    daleku    i 
draga;  a  moja  je  draga  na  daleku.  Xpj.  1,  441.  Kako   | 
bi    misli  ...    i    dnigima    na    daleku    niogao   javljati. 
Pripiava  17().    —    ft)  prijedl.   u   .»;   akus.   znai-i  Ho  i 
nadaleko.  Megjer  ima  siluijeh  junaka,  koji  zeta  obra- 
niSe  moga,    koga  dauas  u  dalek  i   nema.  Xpj.  2,  287. 
Je  r  istina,  kako  Ijudi  ka^u,  da  in'  Ijepole  u  daleko 
nema.   2,  548.   Koliko   su   u  daleko   bill,  6esto   su  se 
oni  sastajali.  HXpj.  3,  4.35. 

(liVli,  slozeno  od  da  i  Ii,  pa  se  pike  i  ruMarljeno  da 
Ii;  okrnjeno  dal'.   —   1.  a)  dali?  ob?  num?  dali  fe 
doei?  dali  je  tako?  Rj.  vidi  Ii,  eda,  zar,  oli.  —  Za?.eli 
doznati  da  Ii  se  zaista  viSe  zna.  Xpr.  71.  Za  Mo  si  ti 
to  od  mene  neinila?  dali  ti  nijesam  rekao  da  vise  iiijesi 
moja  ?.ena?  108.  Dnamu  odgovori:  Za  Boga,  da  ii  ti 
nijesam  jo.^  onu  veeer  kazala  kakva  je  gora.  119.  Da 
vidi  da  Ii  je  istina  da  ee  i  gora  poei.  15(5.  ( )iida  mu 
?.ena  veli:  „Da  /(  bi  ti  stogogj  mojoj  bra^^i  ucinio,  da 
otkud  dogju?  199.  Boea  je  straSni  sud.  (da  Ii  se  misli 
5to  se  mo:^e  lasno  razbiti,  Hi  sto  se  iz  nje...  mo?,e  f'oek 
opiti?)  Posl.  28.  Ja  ne  znam  kako  je  postala  ova  poslo- 
vica;  dali  nije,  kad  se  isijecaju  eele  iz  drveta.  24(>.  Da 
Ii  ovo  pretvaranje  slova  .  .  .  nije  doilo  iz  Talijanskoga 
jezika?  XXX.  Da  pogleda  .  .  .  probode  Ii  'J'urei,  daV 
na  skelu,  jaV  sa  skele,  braeo.  Npj.  4,  279.  Mill  }\of.e., 
na  sveniu  ti  vala;  da  Ii  grmi,  da  V  se  zenilja  tre.se? 
da  Ii  puea   Krnjo  i   Zeleuko.   4,   291.    Ja    ne    /nam, 
dali  se  je  kad  govorilo  i  dali  se  i  sad  govori.  Kov. 
20.  .Ja  bib  rad  znati,  da  Ii  se  ta  rijee  govori  gdje  u 
narodu,  Hi  ju  je  G.  Lazi(5   sad  nacinio.    Pis.  32.  Sii- 
mnjam,  da  Ii  bi  se  .  .  .  mogla  na^-i  trojica,  koji  bi  U< 
znali.  57.  —  b)  rijec  dali  znuci  vise  zelpi  nego  Ii  pi- 
tanje:  Da   Ii   mi   je,  jado!  jedna  litra   zlata,  da  po- 
zlatim,  jado!    Bogdanova   vrata!   X'pj.    1,  2()1.  Da  Ii 
mi  se  natrag  povratiti,  uinjela  l)ih  sada  gjevovati.  1, 
300.  Da  Ii  mi    te,  duSo,   poljubiti!    1,  428.  —  t;)  iii- 
fljenje  Hi  ialjenje:  Dragi  brate,  (lalija  Tomi<'u!  da  V 
ncinilo  ti  juiiak  [wginu!  Xpj.  3,  423.  —  2)  (po  zapa- 
dnijem    kraj.)    sondern,    ivrum,    cf.    nego    Kj.    tomw 
znacenju  rijeei  dali  osin>  ovoga  mjesta  nema  potvrde 
i(  knjizerniin  dji'lima    \'nkiiriin  i  Danii-ieevim. 
0:ililiai-ija.  /.   Dalvintien,  J>almitiiii.  Hj. 
naliiialiiiiie.  Dalinatinea,  m.  Dalmaiiner,  Dalmata. 
Kj.  —  Kukopis  od  ove  pjesme    pokazivao  nekakome 
iieeiioiii   Dalnialiniu.  Npj.  3,  530.  (Vnk). 
Ilalmi'itinka,  /'.   Dalmatinerin,  Dahnata.  Kj. 
DalmsllTiiskT,    adj.    dahnatiniscli,   ilalniidiriis.    Kj. 
iito  pripada  Dalmatinciina  i  po  njima  zemlji  Dalinii- 
riji:  Ovdje  je    uzeta  J>idmatinid:a   voda  Cetina.  Npj. 
3,  .55.  (Vnk).  Na  megji  DalmatTnskoj.  3,   142.  (\'nk'). 
dalj,  f.  die  Feme,   lonijiniiuitas.  Kj.  Sto  je  I'ati  u 
vis  poskoeio,  a  tri    sta  je  a  dalj  odskoeio.  JlN|ij.   1. 
3(33.  T.ako  do   biti  postalo  i  dalj  (daljina)  i  dulj  (du- 
Ijina).  Osn.  .54. 

diUjaii,  m.  (u  C.  (i.)  pregrada  kakve  vode  dire- 
eima,  izmegju  kojijeh  .se  namjeste  mreze  te  se  hvata 
riba.  'I'akovi  su  ilatjiini  kod  Skadra  gdje  Bojana  is- 
tjeee  iz  jezera.  Art  Zaiiii  ziim  Fisrli/'anijc ,  .lepi- 
mentum  cajiiendis  piscdiu.^.  ef.  sup,  garda.  Kj.  ridi  i 
j.az.  3.  —  T.anine  su  i  jionajvi-ie  tiigje:  bavan  .  .  . 
daljau.  Osn.  140. 

diVljr*.  Rj."  XXIX.  adr.  cump.  or?  daleko.  vidi  Icod 
dalji.   (■/(/(  (iiljc. 

ilaiji,  adj.  vomp.  od  dalek  i  daljni.  isp.  dilji.  — 
Osim  kiieana  i  obliznje  rodbine  pokojnikove  pokoj- 
niee  se  zovu  i  njegova  dalja  rodhinu.  Kj.  529b.  Mloga 
imena  imaju  pred  posljednjim  poluglasnim  slovom  A, 


I 


I 


dnijinn 


193 


dan 


kiijc  sp  u  svpinu  (laljem  npoirehljaranjti  izbacuje. 
I  >:inicii  3,  3.  Dade  ini  Solonove  zakone  Ijoz  i  kakoffa 
'liiljeyii  ispitiruujii  i  zalezanja.  o,  89.  Slo  je  koji 
l»ifratiji  i  nd  naroda  po  gospostvu  svomp  razlii'niji, 
niiaj  je  i  11  ostaloiiie  sveiiiu^od  naroda  didji.  Kov. 
Ifi.  S  tOL^a  je  sav  (/((/j/ trud  Slajlierov  oko  ove  stvari 
|iao.  J)ii)l)a  12.  Poslije  iije;.;a  da  pripadne  .'liuu  mu 
Ivani^u  i  (hiljemu  potaiiistrn.  DM.  jjll.  —  (i(h\ 
illilje.  ridi  dilje:  Siitradan  jiofije  dulje.  Npr.  74.  I'o- 
liudi,  irjevojko,  Jta  se  moze  iKijiliiljc  euti?  107.  Nnj- 
■  li(lji<  do  ofKiii  diinii  da  mi  dobavi.s  konja.  I'JO.  Krciic 
«  piitnik  d(djc  svojijem  putein.  1()3.  ( )stade  bez  i 
kakva  spomena  didje.  I'osl.  131.  Jedna  (pjesiua)  ima 
n  earn  .  . .  <ivije  o  .  .  .  tri  o  .  .  .  eetiri  o  kiiezii  La- 
•aru  .  .  .  i  tidcu  didjc  o  razlienijem  starjesinama. 
Nl>j.  1,  XIV.  Ko  s  iijihovijein  siidoiii  iiije  bio  zado- 
\i>lj:m.  moiraoje  (/ailyc  trazili  suda  n  Zadru.  Kov.  37. 
I  inijdidjc  molim  Z(i  oxam  dioin  <la  nie  prieekas.  44. 
I'rimi  od  iijeira  bardak  .  .  .  i  niistavi  dnije:  !>iStari 
-vate  sospodiiie!  ovo  je  bio  inal  tvoj  .  .  .«  tj6.  Kako 
II'  oni  dulje  izineirju  sebe  ziveti.  Milo.^  27.  Da  se 
(lalje  ne  oteiie.  148.  Ali  kad  malo  dalje  veli,  da  .  .  . 
I  h\'r.  na  ut.  18.  Da  vam  nije  prosto,  .ako  mi  to  ne 
I'dsljete  sad  odmah  (niijdcdje  jos  dn  SO  danii.)  l^traz. 
I'SSti,  KiOl.  —  Kako  (fixjj  dali-ko  tid;o  i  dalje  kiitj  <idj. 
oidnjcyii  rndii  sIo.:cno  s  i>rijcdlo(jom  kiikrim  vrijedi 
kill)  (idrcndi.  isp.  poizdalje:  Bolje  se  is  didjc(ja  Iju- 
liili  neji'o  se  iz  bliza  mrziti.  Posl.  21!.  Sjezikom  ovojra 
loda  •rdji'koji  sii  (h-uiri  srodni  u  rijeeima  i  u  srama- 
lii-i  vrlo  11  bli/,11,  o:djckoji  iz  didjeii'i,  a  srdjekoji  iiijesu 
III  malo.  Daniea,  2,  122.  A  ati  dalje  je,  po  svoj  priliei, 
iiiiao  svaki  osobitc  svoje  niisli.  Sos'j.  7().  A  to  bi  za 
\  as  nii?,no  bilo,  i  zii  dtdje.  Straz.  1886,  1580. 

daljina.  /'.  die  Weite.  JEiitfernuiig,  lontjiiudo.  Ej. 
f('st(nijeiii  od  camp,  dalji  hcs  znacenjd  l;oje  diije  kom- 
jiinudir.  ridi  ilalj.  Zaprosio  Sarajlija  Jovo  na  daleko 
lijepu  tijevqjkii ;  po  daljini  ni  daleko  nije:  preko 
I'liisne  11  Hercegovinu.  Npj.  3,  4SG.  Ostavi  (Lavan) 
ihdjine  tri  dana  hoda   izraesrju  sebe   i  Jakova.  Mojs. 

I.  30,  3i;. 

(liiljiiT,  adj.  entfernt,  remotus.  Rj.  comp.  u  dea 
inimjcrn  (Fwfc  u  IS'pj.'  1,  XXXI.  i  Nov.  Zav.  IX.) 
daljniji,  inaee  dalji.  i$p.  dalek.  siiprotno  obliznji, 
Miziiji  2.  —  U  Srbiji  dojrju  erkvari  iz  daljnijeh  scla 
na  konak,  a  iz  obliznjijeh  dooju  ii  jutru.  Kj.  Siloa. 
>to  smo  diiljnu  zemlju  probodili.  Xpj.  2,  233.  Kako 
'liiirasjaju  i  pjesmi  progje  makar  samo  godina  dana 
ili  se  pjesma  gje  euje  makar  i  o  jueeranjem  a  dalj- 
iiijem  dogagjaju,  uiko  yi§e  i  ue  misli  o  njeziuu  po- 
stanju.  Npj.'  1,  XXXI.  Oesto  su  dolazili  bolesni  Ijudi 
iz  daljnijeh  najiija  da  tra^e  u  Biogradii  lijeka  kod  Ije- 
kara.  Sovj.  0.  (iog  i  Magog,  ovijem  su  imeniraa 
I  ivuti  11  vrijeme  Hristovo  zvali  najdaljnije  narode. 
Nov.  Zav.  IX.  Mir  vama  dnljnima  i  ouima  koji  su 
I'lizu.  Efes.  2,  17.  Jer  mi  muz  nije  kod  kuee,  otiSao 
jo  na  put  daljni.  Pric.  7,  li).  Dobar  je  glas  iz  duljne 
:iiidje  kao  studena  voda  zednoj  du5i.  25,  25. 

Diimasak,   Damaska,   m.  Damascus,  za  ake.  ARj. 

II.  24.5a.  —  Na  lijevo  od  JJamaska.  Mojs.  I.  14,  15. 
I'o  torn  otisavsi  u  Damasak  ostaSe  ondje  i  obladase 
JJamaskom.  Car.  I.  11,  24.  PoslaSe  earn  u  Damasak. 
Dn.  II.  24,  23.  Za  Damasak.  Jen  411,  23.  Vuk  pisi 
Damask:  Poslanice  ii  i)aHj<(st.  Djel.  Ap.  9,2.  za  ovo 
razliciio  pisanje  ifip.  agenat. 

DAuinstaiiiii,  m.  covjck  iz  Damaska:  To  je  Elijezer 
ovaj  Damastanin.  Mojs.  I.  1.5,  2. 

l):\nia&tauskT,  adj.  .ito  pripada  Damastanima  a 
)ii>  njima  i  Damasku.  za  ake.  ARj.  II.  24Ga.  Pri- 
nosaSe  zrtve  bogovima  Damastaiiskivi.  Dnev.  II.  28, 
"-'.!.  Dplijeni(5e  se  blago  Damastunsko.  Is.  8,  4.  Ras- 
palieu  oganj  u  zidovima  Damastaiiskiin.  Jer.  49,  27. 

(laiiibiilliiiiia,*  /'.  tiirkische  Alusik :  ("aus  viee,  dam- 
I'ldhaiKi  rice.  Rj.  Turska  musika.  vidi  dabulana,  dal- 
liulaua.  —  za  nasi.  isp.  ajmana. 


daiuixaiia,  /'.  (u  Dubr.)  buea  opietena  pru(!icem, 
Art  (jrOsserer  mil  liitthcn  wngeflovhtener  Flasclie, 
lageiia  major  ririfxlis  implcxa.  Rj.  —  Bufa  staklen 
oknigao  siid  sa  grlieem  gore  (ako  je  ovaj  sud  opieten 
unaokolo  slamom  ili  prueieem,  onda  se  zove  dami- 
ianii  I.   Kj.  50b.  T(d.  damigiana. 

Diliiijaii.  )».  Rj.  ime  musko,  Damianus.  vidi  Da- 
mljaii.   I  );imiijan. 

Oainjaiieica,  f.  hyp.  od  Damjanka.  Nini,  nini, 
D(iiiija)i(iri.<  mlada.  Rj.  421b. 

hi'iinjaiika.  /'.  ime  ieiisko.  Rj.  prema  muskom 
Dainjan.  don.  Damjaneiea.  —  iniena  s  takim  nast. 
kod  Drenka. 

Oiliiiljaii,  m.  vidi  Damjan.  Rj.  —  Moj  Damljane, 
moje  jarko  sunee!  Npj.  1,  406.  sa  umetnuto  1  pred  j 
ixp.  bljeeve.  ridi  i  Damnjan. 

Itaiiiljriiika,  f.  vidi  Damjanka.  Rj. 

<laiiiii'iiia,  /'.  vidi  davnina.  isp.  datnno. 

(laiiiiiii.  adv.  mjcsto  davno  (mit  alien  Ableitunyen): 
Zlalka  bi  se  damiio  preudala.  Rj.  promijenivHi  .se  tjlas 
V  pred  n  na  m  i  damna.5nji  {nij.  davnaSiiji),  damnina 
[mj.  davnina).  —  Kralj  je  mene  obnestima'  damno. 
Rj    432a. 

Daiiiiijaii,  m.  ime  musko.  vidi  Damjan,  Damljan. 
isp.  tainjan,  tamljan,  tamnjan.  —  Treee  bjeSe  Dam- 
iijiiii   Kntisauae.  Npj.  4.  1()7. 

ditiiiiiaslijT,  adr.  ridi  davnasnji.  isp.  damno. 

dan,  »«.  —  /.  dcr  Tag,  dies.  Rj.  hyp.   danak. 

A.  (jram.  pi.  dani  i  dnl,  n.  p.  propadoSe  mi  toliki 
ddni  ili  dm:  izgubio  sam  tolike  dane  ili  due:  tako  se 
ka^e  i:  dra  dana  i  drii  d)ii,  tri  dana  i  tri  dni,  a  i 
pored  citiri  dana  moglo  bi  se  rei^i  i  cetirt  dn'i,  a  dalje 
samo  dana;  a  pored  ovoga  oboga  govori  se  (po  juznijem 
krajevima)  i  dntvi;  n.  p.  propadose  mi  toliki  dti'iri; 
izgubio  sam  tolike  dnevi;  kad  se  pak  govori  o  prazui- 
cima,  onda  se  u  jed.  br.  pored  dana  govori  i  dnc  i 
dnevi,  n  p.  iioci  Gjurgjeva  dana,  uoci  Ojurgjeva  dne, 
i  iioei  Gjurgjeva  dnevi;  nadam  se  Gjurgjevu  danu, 
nadam  se  Gjurgjevu  dne,  nadam  se  Gjurgjevu  dnevi: 
o  Gjurgjevu  danu,  o  Gjurgjevu  dne,  o  Gjurgjevu 
dneri.  Rj.  —  I'o  ovome  i  po  Old.  10.  dan  mijenja  se  po 
padc~ima  ovaJ^o :  sing.  gen.  dana,  dne,  dnevi,  dneva; 
d(d.  danu,  dne,  dnevi:  aceus.  dan;  rue.  dane,  instrum. 
danom,  dnevom,  danjom,  danju,  dnevi,  dnevlju  (2)0- 
tonje  cetroro  kao  adv.  preko  dan,  interdinl;  loe. 
danu,  dne,  dnevi,  dnevu;  f?i(((Z  dana,  dni ;  jylur.  nam. 
dani,  dui,  dnevi;  gen.  dana,  dneva;  dat.  danima; 
accus.  dane,  dni,  dnevi,  dneve;  voc.  dani,  instrum. 
danima;  loc.  danima. 

H.  znacenja:  Babine  rnbi,  vidi  tncin  dan.  Rj.  10a. 
Bahini  dni,  vidi  babini  ukovi.  Ej.  10a.  Badnji  dan. 
Rj.  12a.  (>  skripovu  dne  kad  se  baraei  strigu.  Rj.  1.5b 
(nikad.  Posl.  245).  Oko  tri  dobra  dana  hoda.  Rj.  24b. 
Blag  dan.  Rj.  29b.  Svaki  hogovetni  dan,  jeden  Tag, 
den  der  liebe  Gott  gegeben.  Kj.  33b.  Boiji  dan,  prvi 
dan  po  Bozieu.  Rj.  35b.  i'azdan  (vas  dan),  den  ganzen 
Tag,  totum  diem.  Rj.  51b.  Varin  dan.  Hyaia.  Drugi 
dan  vaskrseuija  (u  ponedjeljnik)  Rj.  55a.  Veligdan 
(veliki  dan),  vidi  vaskrsenije.  Rj.  57a.  Danusnji  dan. 
Rj.  110b.  Dan  i  noc,  das  Stiefmiittereben,  viola  tri- 
color Linn.  Rj.  110b  (cvijet).  I  dan  danji  t.  j.  jo5  i 
danasnji  dan,  noeh  heutigen  Tages,  bodie  quoque. 
Rj.  Ilia.  Deliustavci,  treci  dan  po  krsnom  imenu. 
Ej.  115b.  Dan  duljn.  Rj.  144b.  Juceranjdan,  den  Tag 
vorher,  pridie  ejus  diei.  Rj.  257b.  Dan  i  komad  (n. 
p.  ima)  i.  e.  das  tiigliebe  Brot  (Auskommen).  Rj. 
286b.  Drugi  se  dan  krsnog  imena  zove  pojutarje,  a 
tret"'!  ustavci.  Rj.  306b.  Kukor  dan.  Rj.  313a.  (vidi 
skripov  dan  ^  nikad).  Nagao  dan,  t.  j.  prevalilo  podne, 
neigt  sich  dem  Abend.  Rj.  382b.  Vee  je  proSla  ne- 
djelja  dana.  Rj.  414b.  Ohljetnica,  Jahrestag,  dies  an- 
niversarius.  Rj.  431b.  Ondaii,  vidi  piekosjutra.  Poslije 
ondnn  ide  ta  (ili  ca)  ondan,  za  tijem  salapa  ondan. 
Rj.  460a.    Prorede   uekoliko  dana.  Rj.  511b.  I'o.'tleni 

13 


(I  a  II  Ilk 


—  194  — 


danak 


■■•   -■ '■  rabotni.  rndui.  teintni).  i'ysiii' <J((H.  I 

.  (',  driitii  (Uiti  \<o  krsnom  imenu. 
,,,  „,.,,  ,  „■.,.,,.:.,  lien  Tas  zubriiijreu,  per  liiem 
ni'onir.  iij.  .'xH'b-  Keil.  4)  rf<(H  i"  iio(=  iii  sali:il:iV  Kj. 
»UTs.  S>i(<r.iiJ.i".  sjutreaaii,  sjutriaaii,  (ieii  Ta<;  da- 
rauf  postridie.  Rj.  li^w.  Siitnulnii.  sutredaii,  sutri- 
dan.'  vi.li  sjiuradau.  Rj.  727b.  C'elo,  4)  dvauaest  sahata 
vrvmeua.  n.  p.  dtm  je  (>oA  iraka  do  inraka«)  jedno 
cdo  a  uoe  je  jeduo  i^elo,  a  ihin  i  noi  su  dva  fela. 
Rj.  SlMb.  Skripoe  dan.  Rj.  S>43a  (i-idi  kukov  daiil. 
Kiid  u  julni  d<in  o.*r<i»c.  Xpr.  HI.  Lhvati  se  a  njim 
p»ipoJ!i.<ke,  pa  se  ponesi  letiii  dnii  do  podne.  4(1.  Kad 
iijutni  h(0  Jiiit  osvauu.  dan  osvauu  i  siince  ograiui . . . 
4JS.  (Kobilai  i^to  je  dva  dui  duga  a  do  podne  Siroka. 
li>2.  Tosle  toga  progje  aodinu  daiia.  237.  Ako  je 
preJa,  nije  siidiii  dan.  Posl.  4.  Doei  ce  Vidov  dan 
ivigeeemo  ko  je  vjera,  ko  li  je  nevjera).  GS.  Dug 
dan  (kao)  esreva  godina.  (kaze  se  Ijeti  kad  su  dani 
diuiiX  71.  Mnka  duJe  ue  vadi,  uo  sugjcn  dan.  184. 
Brijeme  i  rvdni  dan  nikad  se  ne  via(:'-aju.  DPosl.  9. 
Na  ff.«f/i  Spasov  danak.  Xpj.  1,  189.  Lij)a  dana, 
miloin  Bosu  fala!  Npj.  1,  243.  8iuu  zora,  a  ja  jo5 
kod  dvora,  dan  prevali,  a  ja  u  lov  pogjoh.  1,  317. 
Ono  dneri  oko  podne  bilo,  uljegle  su  ovce  u  plan- 
diMa.  4,  8o.  Dokle  dnevi  pulovinu  bilo,  stade  vriska 
haia  i  paripa.  5,  07.  Veli  im  kralje:  dulxir  dan!  Here. 
24<>.  Mjcee  dana.  Daniea  2,  134.  Dok  je  Radii  tako 
nesreeno  ;arrfiruo  dane  svoga  vojevanja  ...  4,  14. 
Pazarni  dan.  Kov.  4<j.  Ki-ti  (niisli  se  dan)  Januarija 
proge.  Milos  17i).  PlakaJe  za  njim  Misiici  sedamdeset 
dana.  A  kad  progjose  zalosni  dani,  rcce  Josif  .  .  . 
Moja.  I.  M.  4.  Dogjo5e  dani pohogjcnju,  dogjose  dani 
plaranju.  ( >sn.  9,  7.  Bijase  dan  rogjenja  Irodova.  Mat. 
14.  ••.  Irod  na  dan  sroga  rogjenja  davase  veceru. 
Mark.  t>,  21.  Bijah  u  dunu  u  dan  ncdjeljni.  Otkriv. 
1,  10. 

C.  rijec  dan  uzima  se  u  recenicu  stojeii  u  padesu. 

—  1)  »■«  prijedlogom.  —  a)  do,  od  —  do,  od  ^-  na: 
Traje  jednako  do  danasnjega  dana.  Daniea  5,  81. 
Sad  na  tebi,  Mujo,  zelena  dolama,  do  dun  do  dva, 
Mujo,  zelena  traviea!  Npj.  ],  44(i.  Mrtav  Marko  kiaj 
bnnar.i  bio  od  dan'  do  dan'  negjeljicu  dana.  2,  443. 
MoliSe  se  Bogu  istinome  od  dan'  do  dan'  za  ne- 
gjelju  dana.  :i,  W.  Od  dne  do  dne  tri  bijela  danka. 
4,  4.0o.  Tako  se  jo«  razvlaei  od  dana  do  dana. 
Milo.^  13.0.  Baea.-e  Fur  .  .  .  od  dana  do  dana.  Jestir. 
3,  7.  Sve  propaitt,  od  dana  na  dan  sve  gore  Kpr. 
72.  Po  .'to  mu  od  dana  na  dan  govorise  a  on  nc 
posluSa  .  .  .  Jestir.  3,  4.  u  primjcrimu  iz  Npj.  2, 
443  i  iz  Npj.  3,  64:  od  dan'  do  dan'  valja  iiiuti  l 
pisuli  tipravo  od  dan  do  dan,  jcr  je  rijec  dan  u 
akusatitu;  ovdje  naimc  akusaticu  dan  osim  onoga 
ito  mm  sohom  znaii  trcha  i  znaccnje  prijedloya  od 
i  do.  isp.  Hint.  IM.  isp.  dalje  pod  h  i  g.  da  nije  to 
Ktilia  rudi  mj.  od  dana  do  dana.  kal;o  .vc  pise  u  prosi'^ 

—  b)  \z:  Iz  dun  u  dan,  t.  j.  svaki  dan.  Rj.  217b. 
Uf).  sprijeda  a,  i  dalje  g.  —  r)  na  s  akus.:  Kad  spa- 
hija  iwgje  iz  Hrvatske,  ««  dan  (■e  ti  glase  opraviti, 
da  se  njemu  na  veeeru  nadaS.  Npj,  'i,  43(;.  ,Sto  su 
mi  Hc  krivo  zaklinjali  .  .  .  krivu  klctvu  na  dan  po- 
nije.ie.  5,  .38.  Baci  seljaka  u  tavnicu  na  li  dana.  Da- 
niea 3,  239.  I'rcijje  na  jedun  dan  niarveni  va.^ar  .  .  . 
Na  jedan  dan  pregje  luarvcni  va.iar.  3,  247.  248. 
Bvckr>a  objavl  naprijed  na  jedan  ili  dva  dana  rod- 
bini  II  koji  (e  se  dan  nevjesta  vodili  u  crkvu.  Kov. 
%.  L  Lipisci  na  Bozij  dan  1823.  Npj  '  1,  LXII.  Sta 
cete  einiti  na  dan  svetkoiine  i  na  dan  praznika 
Oospclnjega?  0».  !i,  5.  Prije  piushe  na  sent  dana 
'loge  u  Vitaniju.  Jov.  12,  1.  -  na  slokat.:  Ne  t>ih, 
aiaro  ni  no^^u  spavati;  a  kamo  li  na  helome  danti. 
i^PJ.  1,  M-2.  —  a)  o  .1  lokat.:  0  skripovu  dne  kad 
se  baraei  Htngii.  Rj.  15b.  0  kukoru  dne.  Rj.  313a.  A 
kail  biloo  J'etrom  daym.  Npj.  3,  314.  —  e)  ob 
*  "*•■•"••■■  "'"wn  (-,  ob  danj  vidi  danju.  Rj.  427b.  — 


j)  po  .s  akus.:  Dan  po  dan,  dok  i  snirl  za  vrat. 
Posl.  53.  Sto  po  ras  dan  phigDin  plui:i.  N|)j.  1,  445. 
Dan  po  danak  dok  siihota  dogje.  3,  150.  Pjevaju  po 
citar  dan  Npj.'  1,  XXXIV.  Oni  tako  ^,ive  dau  po 
dan.  Priprava  41.  isp.  po  kao  adv.  4.  —  ff)  preko. 
kad  je  ovaj  })rijedlog  s  rijecju  koja  znaci  vrijeme, 
onda  se  misli  ono  vrijeme  od  pix'-etka  do  kraja.  RijeH 
dan  i  noi  uz  ovaj  prijedlog  u  ovom  znacenju  obicnije 
su  u  cetrrtom  padezu.  Sint.  282.  I'reko  dan  je  zmija, 
ali  kako  veee  dogje,  on  svuee  sa  sebe  onu  zniijinju 
ko.iulju.  Npr.  55.  Ono  je  eudovita  gora,  ito  preko 
dan  sijeva  a  po  noci  gori.  118.  Po  torn  opet  prekn 
dan  udai'i,  te  otme  i  trei''i  (Janae).  Milos  109.  Kako 
se  mjesto  preko  govori  i  preo,  nalazi  se  nijesfo  preko 
dan  i  preo  dan:  preodan,  vidi  danju:  Preouoe  je 
na  suu  ga  gledala,  prcodan  je  grozniea  hvatala.  Rj. 
577a.  isp.  sprijeda  a  i  h.  —  Ali  preko  dan  ima 
i  drugo  znacenje:  Preko  dan,  um  den  andern  Tag, 
altera  quoque  die,  of.  prezdan.  Rj.  573b.  Prezdan, 
preko  dan,  drugi  dan,  n.  p.  kokos  uosi  prezdan,  um 
den  andern  Tag,  altera  quoque  die.  cf.  naprezdan. 
Rj.  571a.  KokoJ  nosi  prez  dan  (t.  j.  svaki  drugi  dan 
ili  preskoeivSi  jedan.)  Sint.  530.  —  li)  u  s  alius.: 
I'sred  tavne  noci  bez  mjeseca,  kao  u  dan,  kada  sunee 
grije.  Npj.  3.  535.  Dvije  se  kokosi  mogu  u  pazarni 
dan  kupiti.  Kov.  40.  Svekrva  objavi  naprijed  na  jedan 
ili  dva  dana  rodbini  tt  koji  6e  se  dan  uevjesta  voditi 
u  erkvu.  9(3.  Pamtite  ovaj  dan,  u  koji  izidoste  iz 
Misira.  Mojs.  II.  13,  3.  Jer  ee  u  treci  dan  sici  Gospod 
na  goru.  19,  11.  U  prvi  dun  prijesnijeh  hljebova  pri- 
stupiSe  uf^enici.  Jlat.  2(i,  17.  .la  sam  s  vania  u  sve 
dane  do  svrsetka  svijeta.  28,  20.  —  u  .<  lokat.:  Da 
vani  bude  u  ponioei  i  ii  dunu  i  u  noc^i.  Npj.  1,  141. 
—  i)  za  s  akus.:  Sto  majstori  za  dan  ga  sagrade,  to 
sve  vila  za  uoe  obaljuje.  Npj.  2,  115.  —  za  s  gen. : 
Pomracitfu  zemlju  za  bijela  dana.  Amos  8,  9.  — 
2)  bez  prijedloga.  —  a)  u  akus.  Svetae  koji  cini  mi 
se  da  pada  prvi  dun  Gospogjina  posta.  Kj.  342b.  Pa 
se  ponesi  Ictni  dan  do  podue.  Npr.  4G.  Volim  redi: 
ne  C-n,  nego  vas  dun:  kec!  kee!  (valja  da  je  neko 
kazao,  koga  su  ijerali  da  5uva  koze).  Posl.  38.  Vas 
dan  dugi  bosiljak  sejala.  Npj.  1,  22.  Kad  se  za  cijelo 
nadao  da  ee  mu  se  koji  dun  predati,  stigne  .  .  .  Sovj. 
30.  Ostala  sva  vojska  da  pohila  dan  i  noe  na  Moravu. 
30.  Igjabu  tri  dni.  Mojs.  W.  10,  33.  Moli  da  bi  dan 
uoc  otvorcne  bile  usi  Gospodnje  onima  ,  .  .  DP.  339. 
Bez  prestanka  se  dan  noe  eita.  3G0.  Jedan  dan  skupe 
se  starjesine.  Prip.  bibl.  (i3.  —  b)  n  instrum.:  Danjom, 
danju,  bei  Tage,  diu.  Rj.  Ilia.  Dnevi,  vidi  danju: 
Dnevi  leze,  a  noeu  putuju.  Rj.  123a.  ZaSt'  ne  greje.5 
dunju,  kako  noeu?  Npj.  1,  1G3.  Dunjom  boluje,  noeom 
vojuje.  1,  491.  Pa  boj  biju  i  dnevi  i  noei.  .5,  141. 
( »l)lak  (lospodnji  bjese  na  satoru  danju.  Mojs.  II.  40, 
38,  Danju,   preko   dau   (interdiu)  i  dnerlju.   Ubl.  10. 

//.  dan  oranja,  ein  Morgen  Lundes,  jugerum,  cf. 
jutro.  Rj.  vidi  i  dnina,  l.anac,  plug  2,  ralo.  —  Ral, 
dva  dana  orunja.  Rj.  iVSim.  Uzorah  tri  stotine  dana, 
te  sve  posijah  .ienicu.  Npr.  1G5. 

diinak,  danka,  m.  hyp.  od  dan.  Rj.  vac.  danfie.  pi. 
nom.  danei.  —  Kamo  nioji  Ijetni  danci  Sto  ja  istrajuh. 
Rj.  240b.  Gje  su  datici  tu  su  i  lijeci.  (dok  coek  jos 
ima  dana  da  zivi,  lasno  mu  je  lijek  naei).  Posl.  78. 
Ko  staro  Ijubi,  dunkc  gubi.  15().  Lete  danci  kao  rijeka, 
a  godista  kao  niSta.  1()8.  Nek  su  majei  crni  danci. 
Npj.  1,  178.  Na  veseli  Spasov  danak.  1,  189.  Da  bi 
u  veselju  danke  jjrovodila.  1,  351).  Ako  mene  sugjen 
danak  uagje.  4,  29(').  Pak  Stauojlo  ode  u  Gojse'vae, 
11  Gojseveu  pade  na  daui.ste  .  .  .  bijele  im  povezaSe 
ruke,  pred  Slanojla  na  dunuk  ih  rode.  4,  334.  Tu  ig 
hijel  danak  ostavio,  a  tamna  ig  noeea  prifatila.  4, 
;i40  (dalje  4,  396:  Tu  ih  danak  bio  ostuvio,  a  tamna 
ih  noeea  prifatila).  No  je  njima  (Uuiak  navalio,  brijeme 
je  vojsci  polaziti.  39().  Sutra  danak  opet  zapoeesmo. 
5,  528.  U  koji  je  danak  isprosio,    u  taj  isti  u  iSariiiji 


danak 


—  195  — 


dano 


pojrje.  Here.  4S.  O  iicgjeljo,  xccii'  (hince,  oprosti  iiuiii 
gr'jehf  iiasc !  32li,  Teb'  ostavljiiiu  ivojoj  srjei'i  miloj  . . . 
inoju  luiu'ii  liijelomu  danlu.  Kov.  Kit. 

uiiiiak,  ilrtnka,  v).  die  Ahijdlie,  trihutum.  Rj.  riili 
dacija,  /  .«)/».  ondje.  —  Glavurind,  (jUtrnica.  Rj.  SlJa. 
(danak  .5to  se  plara  od  glavc,  od  kiu'e).  Dimnrina. 
(u  Bosni)  onamo  se  i  driiori  nekakav  danak  koji  se 
daje  Tuirinia,  zove  dimarina.  Uj.  12()a.  Mrtvinu, 
danak  sto  sp  plai'a  kad  uinii-  domarin.  Rj.  .'iTSb.  Za 
to  su  im  i-esto  i  (Juniik  pliiitdi.  Kov.  4.  Kaiii  da 
pod  Mleririnia  iiijcsu  davali  dunka  nikakvopi.  38. 
Da  se  earn  za  ftrc  danlc  osjekom  pliicii.  !^lav.  Hild. 
1,  89.  .\doram  hjeSe  nad  dancimii.  Sam.  II.  20,  'i\. 
Postdii  aa  nad  svijem  dnncivui  doma  Josifova.  Car. 
I.  11,  28.  I'o  torn  car  Asvir  udiiri  diuiak  )ia  zemlju 
i  nil  ostrva  morska.  Jestir.  10,  1.  (ilava  me;^ju  ze- 
mljama  puipude  pod  danak.  Plae  1,  1.  Osim  dnnka 
u  norvu  bilo  ih  je  koji  su  se  daruli  u  razUdnijem 
stvarima  .  .  .  sok  rekao  bih  da  je  diinak  u  rocu  .  .  . 
ObiOno  mi  se  diinci  uzimuU  dcsetkom.  Doenije  su 
ranofro  dinikc  koji  su  se  davali  ii  razlienijeni  stvarima 
zainijenili  nixvcani,  jer  su  zjrodniji.  DM.  (i(i. 

di\iiil.>i,  (govore  i  danaske),  lioiie,  hodie.  Rj.  dana-s, 
kao  dim  oviij.  isp.  st.  —  Kad  pn  danas  dojrje  prva 
nedjelja.  Kj.  UOb.  l-^vako  je  selo  u  Srbiji  imalo  svoga 
geoskojra  kneza,  za  kojega  se  mo^e  reei  da  je  bio  od 
danns  do  sjiitni.  Rj.  279b.  Ako  rece  djevojka  ...  da 
ona  ne  ee  s  oidjem  momkoni  zivljeti  ni  danart  ni  sjutra, 
makar  je  svu  isjekli  na  komade.  Rj.  477a.  Majka 
nema  do  tebe  jeduoga,  a  po  danus  ni  tebe  ne  bilo  I 
Rj.  .')10a.  (  po  Slid,  iidsadj.  I  tako  ostane  do  danus. 
Npr.  !t2.  »To  na  Fati  eeri  doeekala  prijc  danas  po- 
lovine  danii!  Kad  je  bilo  dana  polovina  .  .  .  Here. 
28.  Bunas  sjutra,  ja  I'u  poei  za  te.  128.  Ako  se  ovaj 
(nominativ)  i  dr^ao  jos  XVI.  vijeka  a  ovaj  drugi  ostao 
do  danas  .  .  .  Istor.  353. 

di\iin»<k(>,  adverab  danas  s  dodanom  rijeccom  ke, 
koje  vidi.  —  Kako  onda,  tako  i  danaske.  Xpj.  2.  3. 
1  danaske  stoji  koSturniea  od  Srbalja  i  jo5  od  Turaka. 
4,  lib. 

dilnasnjT,  adj.  —  1)  heidiij,  hodiernus.  Rj.  sto  hiva 
danas,  sto  je  od  danas:  I  dan  danji,  t.  j.  jos  i  da- 
nasnji  dan,  noch  heutit/es  Tages,  hodie  quoqiie.  Rj. 
Ilia.  Danijte  me  rueieama  zarad'  danka  danasnjega. 
Npr.  1.  140.  Ristos  mi  vam  sredu  dao!  I  danasnja 
svetkovina,  sveta  sluzba  i  molitva  da  vam  buds  u 
poraoei.  1,  141.  Zlo  ti,  Mujo,  danasnje  junastvo!  2,  50. 
Jeste,  care,  Bog  i  njina  duJa!  Jeste,  care,  danasnjeg 
nam  dana .'  Jeste,  care,  umrlog  nam  f asa !  2,  161.  Po 
tim  injestima  i  danasnji  dan  gotovo  u  svakoj  ku(f"i 
imaju  po  jedne  gusle.  Npj.'  1,  XVII.  Niko  ne  dozna 
za  grob  ujcgov  do  danasnjega  dana.  JIojs.  V.  34,  6. 
—  2)  danasnji  dan,  u.  p.  danas  je  nedjelja,  kad  po 
danas  dogje  prva  nedjelja,  onda  6e  biti  danasnji  dan: 
danas  ti  dogji  meni,  a  ja  cu  u  danasnji  dan  tebi.  Rj. 
von  heut  iiher  acht  Tage.  —  3)  dana.snji  «  sirem 
smislu  kao  sadasnji:  U  danasnje  vrijeme  to  najviSe 
Cine  Turci.  Danica  3,  237.  Sramota  gotovo  po  sve 
na§e  knjiievnike  danasnjega  narastaja.  Xpj.  2,  384 
(Vuk).  Pravo.  mjerilo  zalosnoga  stauja  dana.hije  nase 
literature.  2,  387  (Vuk).  Glavna  su  staniSta  danasnji- 
jeh  C'akavaca  ostrva.  Srb.  i  Hrv.  3. 

diliice,  n.  1)  dem.  od  dno:  Xe  ispijaj  svakoj  _  caM 
dance.  Rj.  takva  dem.  vidi  kod  barioce.  —  3)  (xi  Sum.) 
pisak  u  slijepe  svir.ale.  Rj.^ 

Diineiil,  m.  Rj.  ime  muJko.  sa  nasi.  isp.  Radul. 

di\ugiibn,  f.  iler  Zeitverlust,  jactura  temporis.  Rj. 
dan-guba,  drugoj  poli  osn.  koja  je  u  gubiti.  —  IJ  gu- 
bljenje  dana,  in-emena:  On  je  opet  ne  samo  meni  pje- 
vace  nabavljao  i  danguhu  im  placao,  nego  .  .  .  Xpj.' 
1,  LXn.  PrimivJi  od  Xjiliove  Svetlosti  pristojni  po- 
klon  za  dojakohiju  danguhu.  Xpj.'  4,  XVII.  Samo 
danguhu  da  mu  naknadi.  Mojs.  II.  21,  19.  —  2)  ono 
civi  se  guhi  dan,  vrijeme.  dem.  dangubica.  —  O  tam- 


biiro,  o  dangulio  nioja:  izdangubih  dane  i  godiiie. 
Here.  205.  Stekoli  nui^a  kao  spuia,  nevoljo  moja, 
dangulio  moja,  ej  jadi  moj'!  284. 

dAiifflillitn,  dangiibna,  adj.  n.  p.  posao,  was  viel 
Zeit  re.rlieren  mailit,  temporis  jacturam  adferens.  Rj. 
ku:e  se  o  i-emii,  n.  p.  o  poslu,  sto  uzrukuje  danguhu. 

diliisfiibit-il,  /".  (dem.)  vidi  danguba  2:  Tamburice 
moja  dangnhice.  Rj. 

ditiisfiibiti,  bim,  v.  impf.  Zeit  verlieren,  facio  jac- 
turam temporii:  Uje  si  bila,  gje  si  danguhila,  dan- 
guliila  tri  hijela  dana.  Rj.  gubiti,  tratiti  dan,  v^rijeme. 
r.  pf.  sloi.  iz-dangubiti.  —  l*a  ja  dangubim  (ili  placam) 
za  tiigju  guzobolju,  t.  j.  u  cemii  ja  ni  male  nijesam 
kriv  niti  me  se  tice.  Rj.  lOfJb.  ,ler  lovac  izdangubi, 
a  brsuzin  placa  globu  i  dangnhi  u  zatvoru.  Posl.  133. 
I  da  das  im  tridest  kesa  blaga,  Sto  su  mladi  mlogo 
danguliili.  X]ij.  o,  417.  ()  tamburo,  o  dangubo  moja: 
izdangubih  dane  i  godine,  danguhio  ko  te  je  gradio! 
Here.  205.  Bolje  je  svaki  posao  iz  poeetka  raditi  kao 
5to  treba,  nego  se  poslije  povracati  i  danguhiti.  Pis. 
91.  Covjek  rece  Joavu:  .  .  .  ne  bih  digao  ruke  svoje 
na  sina  careva  ...  A  Joav  rece:  ne  6n  ja  danguhiti 
s  tobom.  Pa  uzev  tri  strijele  u  ruku,  za.strijeli  ih  ii 
srce  .Xvesalomu.  Sam.  II.  18,  14. 

di^iiyiibljr'iijc,  n.  das  Zeitverlieren,  jactura  tem- 
poris. Kj.  rerb<il.  od  danguhiti,  koje  vidi. 

ditnica,  f.  der  Morgenstern,  lucifer.  Rj.  zvijezda 
jiitarnja.  vidi  zornjaca.  suprotno  vec'ernjai'-a.  —  I 
istekla  jutarnja  danica.  Rj.  25(5b.  Rano  rani  gjevoj- 
cica  i  danicu  vjernu  moli :  ><)  danice,  o  sestrice! 
Podaj  mene  svjetlost  tvoju,  da  naresim  mladost  moju. 
Xpj.  1,  150.  Teklu  zv'jezda  danica,  da  pretece  mje- 
seca.  1,  294.  Dan  osvanu  i  ogranu  sunce,  i  danica 
na  istok  izigje,  prehoduica  vedro  uebo  pregje.  1,  55(). 
.To5  zorica  ne  zabijelila,  ni  danica  pomolila  lica.  4, 
293.  Kad  s'  danica  rodi  od  istoka.  4,  303. 

D<tiiica,  f.  ime  zensko.  Rj.  po  materi  Danici  pre- 
zime:  Ono  ti  je  Danicicu  Gjuro.  Xpj.  3,  156. 

(I:\uiekn,  /'.  die  (Flinten-)  BOhre  vom  Danziger 
Meister,  tubus  teli  dantiscanus.  Rj.  cijev  puscana  na- 
cinjena  u  gradu  Dancigu,  odakle  joj  je  ime.  isp.  da- 
nickinja. 

di\iii(-kinja,  /'.  die  Danziger-Pistole,  telum  Dantisci 
factum,  cf.  danickiuja:  I  za  pojas  dvije  danickinje. 
Rj.  pistolj  is  Danciga.  isp.  danicka. 

(Ii\ui(-iii,  adj.  dem  Morgensterne  gelUirig,  lueiferi : 
Danicinu  Bogom  posestrimu.  Rj.  sto  pripada  danici. 

ds\iiit'kii]ja,  /'.  vidi  danickinja:  Pa  uzima  2)!<sA"?t 
danii-kinju.  Kad  pukoJe  dvije  danickinje.  Rj. 

di^iiTk,  danika,  m.  —  1)  vidi  daniSte.  Rj.  mje.<ito 
gdje  se  danuje.  vidi  i  danoviJte.  —  2J  etesiae,  vjetar 
'  sa  sjeverozapada  Ho  Ijeti  svaki  dan  puJe  poslije  podue 
\  u  Dubrovniku.  ARj.  II.  2l!7b. 

dan-i-noe,  das  Stiefmiitterchen,  viola  tricolor.  Linn. 
Rj.  vidi  dikiuo  oko. 

diuTste,  n.  Ort  ro  man  den  Tag  iiher  bleibt,  locus 
morac  per  diem,  cf.  danoviste :  Crnobarac  harambaJa 
Stanko  na  danistu  bjeSe  kraj  SalaSa.  Rj.  mjesto  gdje 
tko  dani.  vidi  t  danik.  —  A  tu  Vufe  pade  na  daniste 
u  zaselje  u  razi  ozimoj.  Rj.  451a.  Ve^e  oni  s  danista 
skocise.  4,  189.  DoznavH  MiloS,  da  je  Prelo  negde  u 
Siuni  na  danistu.  Danica  4,  29.  rijeci  s  takvim  nasi. 
igriSte,  igraliJte,  loviSte,  IjetiSte,  IjetoviJte,  uot^iSte, 
pazariSte,  plandiJte  (i  landiSte),  pjevaliJte,  potMvaliste, 
pristaniSte,  razbojiJte,  rofiJte,  sajmiSte,  skakaliSte,  au- 
diSte,  utociSte,  zimovi^te,  i  t.  d. 

diiiiiti,  danuu,  v.  pf.  den  Tag  iiher  wo  bleiben, 
transigere  diem.  cf.  danovati.  (r.  impf.  i  v.  pf.)  Rj. 
danju.  gdje  ostaQajti.  v.  impf.  danjivati.  suprotno  uo- 
c'iti.  V.  pf.  sloz.  pre-daniti,  za-.  —  Dan  danise  pak 
i  zanoi'iSe.  Npj.  2,  537. 

d&no,  da  no,  no  dodato  savezu  da.  isp.  no  4.  — 
Kakono  se,  kado,  nauCio,  naufio  fiesto  u  plauinu, 
dano  lovi  srne  i  koSute  .  .  .   Xo  (5u  Ii  me,  dijete  Xi- 


(Innovrtiije 


—  196  — 


darjc 


"are  bli/ii  iiapuitimo.  Npj.  4,  392.  Pivna 
vera,  ihitin  vozei  \>o  svileiiu  plntuu. 

"■  "■'■    -■'-'■'■  ■■     „. 

dan6raiij<>.  n.  Ais  ZiihruKjen  ties  Jiigeji,  mora  per 

•lirm.  Kj.  rerhiil.  oil  danovati.  ritU  daiijivanje. 

•lanftvati,  .iAnuiem.  f.  pf.  i  impf.  den  Ttiij  iihcr  no 

•■■>.. ,  ir:i,»^i(iere'  dieiii,  <•/".  daniti:  Da  idemo  u  Tisii 
:  HI  I'cmo  daiias  danovati.  Rj.  (?(ny«  (jdje 
.  r.  pf.  dauiti ;  r.  impf.  danjivati. 

4ian6vi.sti>,  II.  ridi  daniJte.  Kj.  mjesto  gdje  se  da- 
HHjt.  vidi  i  danik.  —  rijeci  s  talim  uust.  frorf  daniSte. 

danO.  (u  Dubr.)  ri<fi  nuder.  Rj.  slozeno  od  da  i 
nil.  h'ldiniini.  ARj.  II.  2(ji1a,  veli  da  je  ovdje  akc. 
:uhiljeJeu  mjeato  dftmi.  Nude,  nuder,  vidi 
;.  nu.  Rj.  42oa.  Xiil  dodaju  Heroesrovci  u 
j:ovoru  kod  cdjekojijeh  rijeci,  n.  p.  .  .  .  Ba  >m  irledaj 
te  mi  to  uiini;  dn  »«.'  lui  hodil  Rj.  42.0a.  Nu.  uuto, 
nuti,  nude,  nuder.  dan'ii.  od  istoga  nu  biee:  Dukati, 
ponukali :  ponukiv.iti.  Korijeni  llt>. 

dikniiti.  danem,  vidi  dahnuti.  Rj.  —  «  hajevima 
i/dje  .«(■  (lUis  h  ne  cujc  u  qororu. 

diiige.  «.  verhaJ.  od  tlati.  (?;>7o  fcojiwi  se  sto  da. 
i«p.  ARj.  II  270b.  u  Hn;  gorori  se  u  kJetri:  za 
danje  i  za  stvorenje,  toj'e  sc  'drukcije  kaie  i:  dalo  te 
i  stvorilo. 

diinJT.  adj.  u  recenici:  i  dan  daiiji,  t.  j.  jo5  i  da- 
iiiuinji  dan.  noch  heutisres  Tages,  hodie  quoque.  Rj. 
danj'i,  osn.  u  dan.  Osu.  2()4.  I 

danjiranje,  n.  das  Zuhringen  cines  TagcJi,  mora 
per  ditiii.  Kj.  verbal,  od  danjivati,  koje  vidi.  i-idi  i 
danovanje. 

danjivati.  dAnjujem,  f.  impf.  den  Tag  zuhringen, 
muritri  per  diem.  Rj.  o.itajati  gdje  danjtt.  vidi  dano- 
vati. i.«/).  daniti. 

diknjoin,  danjii,  hei  Tage,  din.  Rj.  instr.  od  dau.  6. 
padei:  danjii,  ali  samo  kad  je  bez  i  kakve  druge 
rijei-i  i  znaii  preko  dan  (intcrdiu).  Obi.  10.  to  vrijedi 
I  :a  ohlik  danjoui.  ridi  dnevi,  dnevlju;  obdan,  pre- 
odan.  primjcri  kod  dan  I C  2  —  b. 

dapai-e  (da  pace),  cunj.  imo,  imo  ctium,  imo  vera, 
}ii  vielmelir,  ja  sogar:  IJa  pace  komparativiia  je  gra- 
niatika  slovenska  postala  prije  nego  je  Kri^anicevo 
djelo  na  svijet  iza.<Io.  Rad  It!,  l!)b.  ridi  paee,  pacek. 

dar,  HI.  { pi.  dari,  diirovi,  darova)  —  IJ  die  Gahe, 
donum.  cf.  ])oklon.  Izmegju  dura  i  poklona  u  na.s  je 
razlika  >lo  se  dar  najvise  daje  kao  od  milosti,  i  za 
to  onaj  koji  ga  d<ije  izgleda  uzdarje.  Rj.  vidi  i  ar- 
magati  (ormagan),  boJcaliik,  darilo,  dariv,  daroviiina, 
jabuka  4,  kolaiT-  <j,  kos  <>,  milost  3,  peJkeJ,  prikaz, 
prik.aza,  prinos.  hyp.  darak,  cull,  diirje.  Povojnica,  cast 
i  dar  sto  se  .Salje  ijorodilji  poslije  jiorogjaja.  Kj.  514b. 
Da  ga  car  ubdari  velikijcm  darom.  Npr.  ];i2.  Da  ceJ 
od  mene  za  to  dohiti  na  dar  jo.st  jcdan  iivot.  195. 
Ko  ti  veliki  dar  dade.  on  gleda  i  veiiko  uzdarje  (da 
mu  da.'i.  1.57.  Svaki  dar  iAte  uzdarje.  277.  Ja  vam 
falim,  blagodariin  na  vaiicnui  slavnom  darn  .  .  .  Na 
vaiemu  le))<jtH  daru.  1.  148.  Dime  bih  mu  jjonijela 
dare.  1,  iiH4.  Oj  sokole,  Jak.^icu  Todore !  mo  dar  tebi 
moja  Ikonija,  vod'  je  dvoru,  te  se  ?.eni  njome.  2,  592. 
Da  ne,  pobro,  darujemu  darom.  4,  89.  Ongje  dobre 
dare  zadohio,  zadobio  sebi  agaluke.  4,  SHI.  I  jo5 
njemu  prinose  durovc.  4,  31)7.  I'rirodni  darovi,  n.  p. 

' '    •  •   veliki   lijepi   brkovi.  Danica  2,  87.  Pisati 

ne   uci   nikako,   vec   ako   koji  ini.-i  osobiti 

■""'"^■'  Hlucajno  mimogred.  2,  119.  Jedan  drii- 

gogn  rAzlir-nini  darim'i  darivuli.  Milos  143.  Vi  cete 
do//»(i  po  jedan  eksemplar  .  .  .  nu  dar.  Straz.  188(i, 
^>;).  fo  mu  bi  od  mene  dar  za  gla.se  njegove.  Sam. 
H.  4,  10.  Dobre  dare  davati  djeci  Hvojoj.  Mat.  7,  11. 
Da  vam  f/«m  kakav  duhovni  dar  za  vai5e  utvrgjenje. 
Kim.  1.11.  T):,  ■-•,.  yr.f,  ,h,ri  .  .  .  iznose  na  veCernji . . . 
''"'  '-  darota.  DP.  58.  —  2)  po- 

'Jfj  (ieschenke  mit  welehen  die 

urn.,.  iioLhuiUyiiiU  banhenkt.donanuptUilia:  majka 


sprenia  kceri  darore;  djevojka  sprema  darore.  Rj.  ridi 
^.(»j;r.  —  Kakvi  svatovi.  taki  darori.  Posl.  125.  ]51ago 
vama,  svi  svatovi!  lijep  ti  vas  dar  dopade!  Npj.  1, 
69.  Da  ti  posljein  malciio  povje.«mo  .  .  .  ti  opredi  i^chi 
u  darove.  1,  IIh.  Lepa  Mara  na  cardaku  spava.  kud 
nje  m.ijka  bele  dare  .'slaze.  1,  551.  Tebi  cu  je  (ko- 
sulju)  na  darove  dati.  1,  GIG.  Stari  svat  ne  pije  zdra- 
vicu  za  cvjetova  i  darova  ;  .  .  .  Za  zdravlje  ovijeli 
<;etova  i  darova!  .  .  .  darovima  se  darivali.  Kov.  90j 

dara,*  f.  —  1)  die  Tara  (lieim  Wiigen),  das  Gevicht 
des  Gefiisses,  pondus  vasts.  Rj.  tc:a  onoga  u  iemu 
je  roba,  n.  p.  papir,  rreiu,  sandul-,  i  t.  d.  —  2)  fig. 
odbiti  kome  -<ta  na  daru,  durch  die  Finger  sehen, 
nachsehcn,  do,  indulyeo.  Rj.  u  prenesenom  smislu. 
kako  je  one  u  iemn  je  roba,  po  vrijednosti  malo, 
neznatno,  gotovo  niitu  prcma  vrijedttusti  same  robe, 
to  reienica:  odbiti  kome  sto  ua  daru,  znnci  gotovo 
sto  i:  odbiti  kome  sto  ua  ludost.  isp.  Posl.  231:  Od 
bijam  ti  na  ludost.  (kad  ko  sto  kome  nepristojno 
ucini,  i  znacj:  da  nijesi  budala,  ne  bi  tako  ui  cinio). 
Odbiti  kome  sto  na  daru.  Posl.  231.  Ako  li  to  sarao 
G.  Svetic'  misli,  ralja  mu  odbiti  na  daru,  kao  i  ostalo 
sve,  sto  drugima  kazuje,  a  ni  sam  ue  zna.  Odg.  na 
sitn.  10. 

d:irnk,  diirka.  m.  —  IJ  hyp.  od  dar.  Rj.  —  Birlija 
dobrija,  u  ritu  tonula,  iz  rita  govori:  Ditrci  moji 
darci,  kome  mi  ostaste"?  Rj.  27a.  Jedan  novcic  malt 
darak,  a  velika  zaduzbina.  Npj.  1,  145.  —  2)  u  crkvi 
ono  troje  cim  se  pokriva  a)  diskos,  b)  putir,  c)  i  diskos 
i  putir  zajeduo.  Rj. 

darati,  daram,  v.  impf.  akc.  ARj.  11.  27Ga.  —  Da- 
rati,  diniti.  Npj.'  3,  397.  saino  u  orom  primjeru: 
Rukom  dara  Sijenjaniu-Ivu.  Npj.  3,  213.  v.jtf.  darnuti. 

di^rilo,  «.  die  Gabe,  donum.  cf.  dar:  darilo  Bozje. 
Rj.  i  syn.  kod  dar.  —  Izidu  gledati  gragjevine  i 
dzardiue,  da  take  Ijepote  i  darila  Boijega  nije  bilo 
ui  u  jednoga  cara  ill  kralja.  Npr.  2.30. 

diiriti,  druim,  ne  nalazi  se  orako  prost  glagol, 
nego  sumo  slo:cn :  nadAriti,  obdAriti,  poddriti. 

diiriv,  m.  u  pjesmi  mjesto  dar:  Jesu  li  to  ga(?e  od 
prodaje,  ili  su  to  gace  od  dariva.  Rj.  i  syn.  kod  dar. 

darivalac,  darivaoca,  m.  covjek  koji  duruje  sto, 
doualor.  ARj.  II.  27Sa.  vidi  darivalo,  darovatelj. 

darivalit-a,  /'.  zena  koja  koga  daruje.  ARj.  11.  278a 

darivalo,  m.  musko  celjade  koje  koga  daruje.  .\Rj, 
II.  27.Sa.  —  rijeci  s  takim  nast.  kod  b.ijalo. 

dariviiiijc,  n.  das  Schcnken,  dutio,  donatio.  Rj. 
vcrbul.  od  darivati.  radnja  kojom  tko  iluruje  sto. 

dnrivati,  darujem,  v.  impf.  Rj.  r.  impf.  sloz.  6b- 
darivali.  r.  pf.  2}rosti  darovati.  v.  pf.  sloz.  po-d.arovati ; 
na-dariti,  ob-,  j>o-.  —  J)  kome  sto,  durbringcn,  offero. 
Rj.  —  A  dofao  suzanj  u  avliju  moliti  se  za  Boga  je- 
duoga,  ne  bi  li  mu  stogogj  darivuli.  Npj.  3,  416. 
praesens  ima  i  darivam:  Tko  brzo  diirira,  dvas  da- 
riva. DPosl.  127  (dijitlckt).  —  2)  koga,  beschenken, 
dono.  Rj.  —  Zaruciti,  2)  (u  Boci)  djerojku,  t.  j.  dari- 
vtiti,  sick  mit  Einer  verloben,  despondere  sibi.  Rj. 
193a.  Kad  bi  trebalo  koga  darivati.  Posl.  335.  Da- 
riv'o  vas  car  nebeski  .  .  .  lepim  zdravljem  .  .  .  Ruka 
vam  se  posvetila,  kojom  ste  me  darivali!  Npj.  1,  148. 
LepSim  (u  te  darivati  darom.  2,  303.  Serdar  vujsku 
dobro  darivase:  nekom  groSa,  a  nekom  dukata.  4, 
393  (misli  se:  davase).  Durivase  ga  zlutom.  Mat.  2, 
11.  Dariva  me  (iospod  darom  dobrijem.  Mojs.  1.  30, 
2t(.  Ostoja  dariva  ga  mnogim  zcmljuma.  DM.  173.  — 
!i)  sa  se,  rcciproi:  sich  beschenken,  donare  se  »n- 
vicem:  Odi  brate  da  se  poljubimo;  stani  sestro,  dok 
se  durujemo.  Kj.  —  Bad  se  boc'u  darivat'  sa  surom. 
Npj.  3,  128.  Odavno  se  jesmo  pobratili,  al'  se  joste 
nismo  darivitli.  3,  372.  Vasida  .  .  .  u  Ijubavi  zivjeli, 
darovima  se  darivali.  Kov.  90. 

diirje,  n.  coll.  od  dar.  darovi.  —  >Sveci  dare 
dijele  .  .  .  Ved  svi  svoci  na  zemljici  bili,  na  zemljici 
pod'jeliSe  darje,  svoje  darje  a  i  svoje  blago.  HNpj. 


dnr  mar 


—  197 


dati 


I,  fl.  Nit'  jc  iiijc,  nit"  lu'lo  kovilje,  nit'  ku|iiiu'  cveiV 
iHsturile,  no  devojkii  dufjc  rnsturila.  N'|ij.  .Tiivor.  1880. 
AKj.  -J,  -'VJh. 

(liir  iiiftr.  durvheinandcr,  Wimrarr,  .ius(i!ic  deque: 
poOiniu  (n.  p.  po  kiu'i,  po  zemlji)  dar  mill'.  Kj.  kale 
sf  o  Ccmu  sto  je  kajekulu)  nizhaeaiio  Hi  jnihrkano, 
It  )ieredu.  vidi  tiindara,  iiiandara.  —  Na§i  sii  apisa- 
iclji  od  Cirilovske  azbuke  ui'inili  d{(r  miir.  Odiir.  od 
III/,.  Ki. 

(iiiriiiiti,  darneni,  r.  pf.  ii  kosa,  ii  Sto,  eiinis  hc- 
nilinii,  t(tiitio.  Kj.  vidi  diriuiti;  kljnciti;  tai'i,  faknuti, 
ifknnti  "2,  likiuiti ;  /adjesti  4,  r.  iiiij)/'.  darati,  dirati. 
-  U  rifeije  vi'likoija  sospodara  nijo  smio  niko  diir- 
Hiiti,  baS  i  knd  bi  koji  sto  skrivio.  Uj.  S2()a.  Durni 
It  ('ijiaiikii,  da  te  iianizi.  Damuo  niii  u  :iriic.  Dar- 
iiuo  mil  !(  zjenicu.  I'osl.  .')4.  U  iz  naS  niko  nije 
iliirnitti.  Milos  lO'i.  (_!las  narodoljiilica  mora  svakoga 
Srl)ljiiia  It  aire  dtirnnti.  Straz.  INSd,  TIW. 

iliir<iv;U'.  darovi'a,  tit.  ariilio  sukiio,  i  jriiuj  od  njeiin. 
iil'f.  ARj.  II.  2.S(lb.  —  Mji'sto  dtiroviic  govon  so  ])ostao 
"I  njpjra  ii  tuirjinstvii  oI>lik  ilt'irCic.  Osn.  344.  oil  da- 
mvac  (darovc)  nti!inii<e  Mitdiiiri  darocz.  a  odittlc  opet 
nasi:   d^roc. 

(Iar6vat<'lj,  ut.  ('ovjok  sto  dariijc  .VKj.  II.  2i<la. 
ridi  darivalai',  darivnio. 

darovali.  daruji'm,  v.  pf.  Hj.  r.  imp/',  darivati,  i 
iiittlje  V.  pf.  slo:.  —  1)  kome  5to,  dtirhi-i)iiicii,  tlonn. 
Kj.  Ja  c'li  tehe  (^=  icbi)  dttroniti  sniifiii  i  hlttiio.  Xpr, 
'.i.'i.  Ihirovanomu  se  konju  znbi  ne  irli'daju.  l>Posl.  I.'). 
Ihirorii  mi  kiiu-  cv'jec'a.  Npj.  1,  424.  Darnj  inoti 
Anil  sestrii  tvojn.  I,  !J7S.  Fobratimo  i  ortaki',  kojc  fi 
ji'  Boj;;  dtirovtio.  Hero  '.'M.  Meirjii  o.stalim  iiiilosfiinn, 
l.iijc  jc  c'csar  .  .  .  )ttirotlu  Srp.'ikiiinc  durortio.  Danica 
I.  2.  Da  Bop;  ditrujc  da  nas  brat  .  .  .  sabira  i  doce- 
kiva  vrsue  Ijude.  Kov.  121  fprcd  tijem:  Da  Boa;  da... 
120).  (iodine  1344  diirnra  Dii.iau  «  driavti  Hilaiidarii 
crkvu  bogorodiee  Odigitrije.  DM.  4(3.  iSelo  Arhiljevicii 
ilitroetio  jc  Diisau  u  baHinii  Dcjanu.  11.  sii  se,  pasn.: 
Kroz  koje  .sc  nama  dttroviise  casna  i  prevelika  obe- 
c  :inja.  Petr.  II.  1,  4.  —  2)  koga,  bcfchoiken,  dono. 
Uj.  vidi  obdariti.  —  Pak  (■((  jc  dobro  davovati.  Nj-ir. 
Hif).  Ja  nijesam  za  drugo  dosla  nego  da  te  darujevi. 
2 15.  Jo5  bi  Niiva  dobro  darnvali,  darovali  zlacenom 

•  ilcnkom.  Npj.  4,  380.  sa  se,  ^«(.«s. ;  Kraljiee  slabo 
i-tii  da  se  daruju,  nego  ovaj  posao  cine  sanio  radi 
-vujega  veselja.  Ziv.  37.  —  3)  sa  se,  reciproc.:  E 
|iobratime,  sad  da  se  dartijemu.  Npr.  95.  Da  mi 
luacku  naSii  izvrSimo,  rfa  se,  yohro,  darujeino  durmn. 
Npj.  4,  8i).  —  ridi  dati,  diabaisati,  pokloniti,  prika- 
zati  1,  Senkovati,  udijeliti. 

(Ii'troviiin,  /'.  novel  sto  mlada  o  svadbi  skiipi  od 
ilarivanja,  ef.  darovuina.  Rj. 

(liirovili,  adj.  —  1)  (u  O.  G.)  fieschetikt,  dunatus: 
Ihirornumc  konju  zubi  se  ne  gledajii.  Rj.  (=  duro- 
iitni.  isp.  Daruraitomn  se  konju  zubi  ne  gledaju. 
hPosI.  15).  Darovniea,  sabija  daruvna.  Rj.  111b 
tt.  j.  durorana).  —  2)  darovan,  darovna,  koji  rado 
diiruje,  udjeljuje.  vidi  podatljiv,  i  syn.  ondjc.  Da- 
rovna ruka  siromaika  majka.  Posl.  54.  suprotno  ne- 
darovit. 

daniviiiea,  f.  —  1)  n.  p.  sabija,  t.  j.  darovna, 
•Itst'lienktev  Siihel,  (jladius  donatus:  I  evo  ti  darov- 
itica  eorda.  A  sve  gledam  darovnicti  eordu,  mila  mi 
je  kako  desna  ruka.  Rj.  I'o  tome  sto  se  ka:e,  da  jc 
darovuica  n.  p.  sabija  darovna,  moie  darovniea  biii 
I  kakva  druga  darovna,  t.  j.  durovana  stvar,  kojoj 
'h:  iiiie  roda  len-ikoija.  —  2)  uzevsi  pak  na  urn  pridjev 
daroviii  2,    darovniea  je   celjade   zensko,   koje   (rado) 

•  liinije.  isp.  ARj.  II.  284a.  u  turn  znaeenjw  doluzi 
rijec  a  Stnlliju :  quae  donat,  largitur. 

(laroviiTk,   darovnika,    Hi.    —   J)   der   GescJienkte, 

Itjnatiis:  A  Komuenu   niladii   gjuvegliji  njemii  dade 

i.oHJtt,  darovnika.  Kj.  stvar   dtiruvna,  darocana,  koja 

jc    muskoga   roda.    isp.    darovni   1,   darovniea   1.   — 


2)  uzevsi  pak  na  am  pridjev  darovni  2,  darovnik 
jc  covjek,  koji  (rttdo)  daruje.  u,  torn,  znacenju,  doluzi 
rijee  i«  Stullija:  donator,  largitor. 

ilaroviiina,  /'.  das  Geschenkte,  donum:  Uze  maea 
u  desnieu  luku,  u  lijevu  darovninu  kuniu.  Kj.  onu 
sto  se  daruje,  daje  na  dar.  isp.  dar,  i  syn.  ondjc. 

(li^ska.  /'.  (accus.  diisku,  /;/.  daske,  dasi'ikfi),  das 
Brett,  assis,  cf.  Stica.  Nema  cetvrte  daske  u  glavi, 
t.  j.  sulud  je.  Rj.  vidi  i  platica  dem.  daSeiea.  — 
Zastavnie.a,  krajita  daskn  u  kreveta  (prostoga).  Rj. 
Iil5b.  Plesnio,  po\iska  daska  kojoni  se  5to  zagragjuje 
ili  gradi.  Rj.  Mln.  Podbojiiaea  (daska),  ovako  se 
zovu  one  daske  od  kojijeli  je  vodeiiica  sa  strane 
naeinjeiia.  Rj.  518b.  Podiiiea,  thtska  kqjom  je  Sto  po- 
pogjeno.  Kj.  .5231).  Tavanjaea,  daska.  kojoiii  se  tavani. 
Rj.  72!la.  Talpa,  talpina,  kao  dcbela,  velika  daska 
n.  p.  Sto  se  mei^e  poprijeko  kad  se  ('iiprija  gradi.  Rj. 
73()b.  Treniea,  daska  testerom  n.aeinjena.  Rj.  747a. 
'/A\i  paski,  a  spava  na  goloj  daski.  (da  nije  p<iski 
k.az.alo  bi  se  na  tlasci).  Posl.  81.  Nema  tret'e  daske 
II  glavi.  (gledaj :  Noma  eetvrte  daske  u  glavi).  204. 
Sine  Konda,  jel'  ti  zemlja  teSka?  II'  su  te.Ske  daske 
javorore?  Npj.  1,  272.  Kuee  su  pokrivene  daskom 
(.Sindroni).  Daniea,  2,  100.  Naeini  za  sator  daske  od 
drveta,  deset  dasaka  .  .  .  dva  eepa  neka  budu  na 
dasci .  .  .  tako  naeini  na  svakoj  dasci.  Mojs.  II.  2(i, 
15 — 17.  Koji  ste  se  pokazali  da  ste  poslaniea  Hristova, 
koju  smo  mi  najiisali  .  .  .  ne  na  kamcnijem  daskama 
nego  na  mesanijem  daskama  srca.  Kor.  II.  3,  3. 

il;"l»ia,  m.  u  posloviei  nijesto  davrdac,  der  (reber, 
tlittor :  Svaki  dttsa  dobar  dasa  a  nedaSa  gjidibaSa. 
Rj.  da-5a.  isp.  dati.  vidi  i  davae.  —  rijeci  s  takim 
nasi.  nedaJa,  je.Sa,  izjeSa,  kri.Sa  (krisom),  maSa,  ue- 
stasa,'  pristaSa,  .*usa. 

Dil^ia,  /'.  ime  zensko,  hyp.  od  Dafina.  Rj.  takva 
hyp.  zenska  imena  JeSa,  Rasa;  muska  kod  Disa.  ri- 
jeci kod  graSa.  —  Sve  gjevojke  redom  premamio,  al' 
ne  moze  Dasu  mateiinu.  Here.  202. 

rtiiSfiik,  dasfAka,  m.  ("m  Hrv.)  vidi  brvnaS,  Rj.  konj 
koji  je  kan  plosan.  osn.  u  daska.  Osn.  264. 

diVseaii,  adj.  brettern,  assinus  (?)  Rj.  sto  je  od 
dasaka.  osn.  u  daska.  Osn.  147. 

dasi-ara,  f.  eine  Brelterhiltte,  castda  assina.  Rj. 
koliba  od  dasaka. 

dilseica,  f.  dem.   od  daska.  Rj.  vidi  Sfica  1,  Stica. 

—  Klepetalo,  dascica  poprijeko  objeSena  pred  kiidom, 
u  koju  se  . . .  udara  kad  Ijudi  treba  da  idu  na  zapo- 
vijest.  Rj.  27.3b. 

diiskaliea,  f.  zagonetka.  J.  Bogdanovii?.  ARj.  II. 
28Gb.  vidi  daSkati  se. 

daskaiij(>,  n.  zagonetanje.  verh.  od  daSkati  se.  AEj. 
II.  286b. 

dii.skati  so,  diiSkam  se,  i'.  impf.  zagouetati  se. 
>Ajmo  .se  daskati.«  —  Fostaje  od  rijeci:  da  .sto  mi 
ti  da  sto,  kojima  se  obicno  pocinju  zagonetke.  ARj. 
II.  286b. 

da  sto  mi  ti  da  sto,  (u  vojv.)  vidi  Sto  mi  ti  je 
za  Sto.  Rj.  vidi  da  I  Ija. 

diltala,  /'.  die  Daftel,  palmiila.  rocc  s  paline:  Pod 
eesvinom  ilittttla  ne  isti.  DPosI.  96.  vidi  datula,  iirma. 

di'italov,   adj.  sto  pripada   datidi.   ARj.   II.  287b. 

—  za  nasi.  isj}.  aptov. 

diiti,  dam  (diidem),  v.  pf.  Rj.  v.  pf.  sloz.  d(>-dati, 
iz-,  na-  (i  se),  o-,  po-,  pre-,  pri-,  pro-,  raz-,  u-,  uz- 
(se),  za-;  pri-pro-dati,  pre-pro-,  raz-pro-,  po-u-,  pre-u- 
(se),  raz-u-,  po-uz-  (se).  —  praesens  i  dadnem.  Obi. 
91.  Zaporjedno:  daj,  (i  zatrcce  lice:  Bog  rf(y' gospo- 
dinu!  Posl.  17.  Obi.  60),  rijetku  dadi  (od  jjraes.  dadem). 
Obi.  118  (Dadi  njojzi  blaga  izobila.  Npj.  5,  442).  I. 
pregj.  dab,  dadoh.  I'rilog  pregj.  davSi.  /.  pridjev :  dao, 
dAla.  II.  pridjev:  dfin  i  dat,  dana  i  diita  (kojima  je 
rfano.^  Mat.  19,  11.  Dana  bi  za  ?,enu  caru.  DRj.  3, 
489.  Sto  je  kome  dato.  Posl.  536.  Duh  sveti  koji  je 
dtit  nama.    Rim.   5,  5.  Nama  je  data  zemlja.   Jezek. 


dnti 


—  198 


dati 


,1     1,,  ^1    lie   dnti    viozc  hiii   i   v.   iiiipf. 

imiuU  J I  ■    <  •■  Uii'1  lUulijiih,  (ue)  dildijaSe,  (ne) 

aiih    (uc •■  d.   (I  lie  dadijide  da  ko  pronese 

sudH  kroi  crkvu.  Murk.  11,  16.  Car  mu  to  nc  dase. 
Nur  IW).  i>f.  Obi.  lit*,  siidnhijf  svrseiw:  Jtko  ((«o- 
6i«Ioii.   Kj.*  LVI.   r.  iiiipf.  davati,  t  Ao(i  Hjeja  slos. 

/.  dati,  darn.  —  1.  a)  fleheii,  do:  J)uj  de  more, 
od  Biidiuia  kraljii!  Dude  kraljii,  rijei-  ne  ticini.  Kj. 
—  7)uo  mu  i^yust,  IJelefreuheit  verschaflen  zur  Flucht, 
fueae  i-opiain  feiit.  Kj.  238b.  Oda  5ta  ne  das  to? 
was  ist  dor  letzte  Frois?  Kj.  S47a.  Baba  njemu  da 
jesti.  Npr.  -24.  Tirdii  vent  dudu  jedaii  drugome  da 
I'e  braiiuski  zivcti.  35.  Tak  se  molila  Bogu  da  joj 
<f<i  da  /.airudni.  51.  Bojr  im  da  tc  stekii  u  svaOeimi. 
71.  Da  mi  dadcs  tode  u  kahiv  sud  da  kvasira  usta 
i  da  imiivimi  rane.  !S5.  I'a  mi  sad  odijoror  dajtc,  ili 
je  date  ili  iic  date,  hocu  da  znam.  185.  Po  torn  on 
iiaOini  opet  6u>t,  ne  bi  li  i  oua  dosla  .  .  .  onda  on  i 
trcOi  put  da  east,  i  ona  u  zlatnim  haljiiiama  dogje. 
•22b.  PovitV:  IJajte  ovamo  kuvara!  226.  Ako  Bog 
da!  (Jtagopj  Srbi  ugovaraju  da  rade,  svagda  obicno 
povore:  ">Ako  Bog  da!').  Posl.  1.  Ako  Bog  da? 
(mjesto :  kuda  iVf,  kuda  si  po5ao  ili  kuda  si  uaumio). 
1.  u  takroj  se  reeenici  da  (dade)  (  izostuvlja:  Da  Bog 
(misU  se  da  i7i  dade),  da  mi  svaka  sreoa  posahnula. 
47.  Kftd  talijer  padne  na  zabu,  ona  jekne  i  du  od 
sehe  i/Ias  pit.  Posl.  39.  Uaj  n'lj  (ii^  "'ke  u  riiku ;  daj 
novee,  pa  onda  nosii.  51.  IS'ije  ii  onomu  u  t'emu  ofi 
vide,  nego  u  onomu  tt  ieinu  Bug  dadc  (sret^a?).  219. 
Kako  dogje,  Boijii  pomoc  dude.  Npj.  3,  95  (^  po- 
zdravi).  ( )n<la  Bade  pusci  vatric  dade.  4,  333.  Jedan 
od  njih  dade  ovaj  savjet.  Danica  2,  125.  Da  bi  dao  . . . 
raji  rMiii  pomoci.  3,  187.  Nastojade  .  .  .  svakome  po- 
cast  dati.  Kov.  .52.  Ostalo  sve  im  da  na  tray.  Miles 

55.  Sereesma  odgovori,  da  ga  (Milosa)  ne  de  od  sebe. 

56.  Dade  ga  (dobo5)  arhimandritu  Melentiju  nu  v-rat, 
te  stane  lupati.  97.  Car  .  .  bi  narodu  ovome  dao  pra- 
picu,  kakovu  god  iste.  117.  Mole  (sultana),  da  Srbiji 
(/<«7e  mitropulita  Srhina.  169.  Tom  milostivom  blago- 
nakloiioJeu  .  .  .  dali  ste  mi  slohodw,  da  ovu  trei^u 
knjigu  posvetim  Va.scmu  slavnom  imenu.  Kpj.'  3,  V. 
To  8u  .Srbi  rgjavu  (:ast  dali  Turskome  cvijetu.  Pis. 
42.  Da(?e  mu  platu.  Mat.  24,  .50.  IJajte  nam  od  ulja 
avojega.  25,  9.  Baste  mi  da  jedem.  2.5,  35  (vidi 
sprijeda:  Baba  njemu  da  jesti.  Npr.  24).  Uze  caSu  i 
dursi  hi-alu  dade  im  govorc<'-i.  26,  27.  Jedni  mu  dase 
i  pririiike.  26,  ()7.  JJadosc  mu  irskii  u  desnicu.  27, 
29.  l>a  vam  dam  kakav  duhovni  dar.  Eim.  1,  11. 
Ko  mu  naprijcd  dadc  Sto?  11,  35.  Tako  (e  dakle 
»vaki  od  nas  dati  Bogti  odgovor  za  sebe.  14,  12. 
iJai-u  im  knezove  mladice,  i  djeca  (e  im  biti  gospo- 
dari.  la.  3,  4.  —  b)  dati  koga  ili  sto  na  (s  aktis.): 
JJati  kome  §to  na  rjeru.  Rj.  66a.  Dao  novce  na 
dvhil.  Rj.  124a.  Dao  novce  na  kamaiu.  Rj.  261b.  Dao 
volove  (i>od  izor  ili)  na  izor.  Rj.  228b.  Dnti  dijete 
iia  knjigu.  Rj.  28<)a.  Dao  mi  na  pocek.  Rj.  561a.  Dao 
na  preijcnu,  t.  j.  preeijenio.  Rj.  SS-ia.  Tebi  (m.  je  na 
priknze  dali.  Rj.  591b.  Hof^es  dati  na  razmjenu.  Rj. 
thMa.  I'veresljati  koga,  t.  j.  dali  mu  na  vcresiju.  Rj. 
7i;.^a.  Xe  daj  ««  tolju  oveama  kud  one  hoee,  nego 
drii  kuda  li  hoec-i.  Xpr.  46.  Car  .  .  .  da  ga  (miiiistra) 
zetu  na  rolju  da  nui  .sudi.  254.  Kad  im  sin  pood- 
rairte,  dadti  ga  na  naitku.  246.  I'pltajte  kapetana 
va;ep,  bi  li  ih  (roblje)  na  oikupc  za  gotove  novce 
dao.  247.  Da  bih  data  ruho  na  telala."Spj.  1,  298. 
-MoieA  li  mi  preboleti,  nine?  Da  te  b&ba  na  lekare 
dadef  2,  488.  Pa  je  (Zlatku)  babo  dadc  na  dojiljc  . .  . 
pa  je  babo  dade  na  cesljanje.  3,  129.  Uzme  prsten 
«1  oca  momaOkoga,  i  da  ga  Jieui  )!«  ostavu  do  svadbe. 
Kov.  4a.  amo  tde  i  ova:  Ne  pet  hiljada  forinti  (koliko 
J'"  '  '  •'"  ^^rpHki  rjeinikj.  Rj.<  XV.  Dajte  Sla- 
"'  ■""'  ""  '""■/et,  pa  (T-e  onda  biti  i  slave  i 
DO...  ...   .  uh/,.    1»86,  175.0.   Da  bi   se   odmah   moglo 


dati  na  znanje.  ^itije  28.  —  r)  dati  koga  ili  Mu  pod 
(s  akiis.):  Dao  pod  zakiip.  Rj.  179a.  Dao  volove 
ijorf  izor.  ]\j.  228b.  Dao  krave  po(?  kcsim.  Rj.  268b. 
Kuca  se  uzme  ili  '/"  pod  kirija.  Rj.  390a.  Onda  ae 
tako  govorilo,  da  ga  je  grat'  Kamenski  okrivio  i  dao 
pod  sad.  Sovj.  37.  Ne  <^u  vas  viSe  dati  pod  aramotu 
megju  narodima.  Joil  2,  19.  —  d)  dati  kaga  ili  .Ho 
u  (s  akns.):  Sve  joj  mlada  u  prcijn  dala.  Kj.  151b. 
Kad  ko  da  kome  iglu  n  nanic.  Rj.  216b.  I'duziti, 
dati  u  dug,  t.  j.  na  veresiju.  Rj.  770b.  1  daai  ti 
Hremsku  banovinu  u  dr:aru  za  zivota  tvoga.  Npj.  2,  I 
258.  Dadc  (luSancu  svoga  brata  M  zalogu.  Danica  3,1 
213.  Sina  je  svoga  bio  duo  a  Orku  u  skulu.  Npj.'  4, 
XII.  Kad  bi  kome  Ato  dao  u  zajam.  Sovj.  77.  Naraa 
je  data  zenilja  u  nasljedntvo.  Jezek.  11,  15.  Da  sluii  | 
i  da  dusu  svoju  u  oikup  da  za  mnoge.  Mat.  20,  28. 
tako  i  ovo:  Koga  Bog  mi  m  srciu  dadnc.  Npj.  1,  426. 
Molim  vas  .  .  .  da  date  tjelesa  svoja  tt  zrtvu,  ?.ivu. ' 
Rim.  12,  1.  ^  <•)  dati  koga  ili  sto  za  koga  Hi  za 
Uo.  —  x)  dati  kao  udati,  udomiti :  Daiu  ja  za  tvoga 
sina  dcvojku.  Npr.  52.  Da  mu  scerku  za  zenu  dadu. 
192.  Ako  mu  seer  da  za  Ijuliovcu.  263.  —  f5)  prijcd- 
log  za  jiokusuje  zamjenu:  Isti  5ta  hot%5  da  ti  dam 
za  til  kohl.  Npr.  65.  Govorei'i  da  ga  ne  da  za  manje 
od  sto  zlatnijeh  cekina.  261.  Dao  bi  oku  za  njcga. 
Posl.  54.  J>juba  nesto  dala  Marku  za  dusu.  175.  Ode 
dadosmo  srehru  za  olovu.  Npj.  1,  37.  Nemoj  dati  vjcrii 
za  necjeru.  1.  578.  Nemoj  dati  umlje  za  hezumljc.  2, 
508.  —  y)  prijcdlog  za  pukasuje  predikat:  Njega 
dadc  za  glani  crkvi.  Efes.  1,  22.  tako  je  i  ovo:  Da 
je  on  popustio  i  meni  dao  za  pravo.  Odg.  na  ut.  21. 

—  2)  (osobito  sa  nc)  kome  Sto,  zugeben,  zulassen, 
erlauheii,  admitto :  ne  da  mu  mati  da  ide  na  vojsku. 
Ne  dade  joj  Jlijat  pobjegnuti.  Rj.  dupustiti,  dopu- 
stuti  (imajuci  osobita  sa  ne  i  znacenjc  glagola  im- 
perfcktivnoga) :  Ne  da  mu  vrag  mirorati.  Rjj  72a.  Pa 
mu  me  dadne  ni  na  zemlju  pasti.  Npr.  29.  t'oban  ne 
dade  cock  da  odgovara.  1(J5.  A  i  car  mu  to  ne  dase 
uciniti.  194.  Tada  on  poce  da  joj  kazuje,  §ta  mu  je, 
a  ona  mu  ne  dade,  nego  zavika:  »Dosta,  dosta.«  228. 
Namjerio  se  na  rutav  uos  (na  coeka  koji  ne  da  na 
se).  Posl.  189.  Kako  se  ^Slilenko  na  nj  tuzi  da  mu 
ne  da  mira,  nego  jednako  napada  na  nj.  Sovj.  16. 
Daj  da  te  poljubim  u  ruku.  54.  Ne  daj  Boze  da  se 
odmecenio  (rospodu.  Is.  Nav.  22,  29.  Ne  dadijase  pti- 
cama  da  padaju  na  njib.  Sam.  II.  21,  10.  —  3)  ne 
dati  koga,  in  Schutz  nehmen,  dcfenderc:  ne  daj  me! 
Ne  daj  mene  tvonie  drustvu  U\6\.  Rj.  t  ovdje  moze 
dati  imaii  znacenjc  ivipcrfcktirno.  isp.  2.  —  Ne  daj 
me  nikome  u  ruke.  Npr.  39.  Ne  daj  majku,  dijete 
Jovane!  Npj.  2,  38.  Vi  nc  dajtc  dvije  b'jele  dujkc, 
dosta  su  vas  ml'jekom  zadojile.  2,  179.  Ne  dadu  ga 
Ijuti  Kolasinci,  no  ga  ognjem  iz  pusaka  brane.  4,  409. 

—  4-)  n.  p.  daj  da  se  odmorimo,  daj  da  sjednemo 
malo,  daj  da  mu  ne  damo,  lasset  uns  — ,  fac  — .  Rj. 
u  takim  rcccniciima  daj  gube&i  pravo  znacenje  svojc 
stoji  mjesto  impcratirn  onoga  glagola,  uz  koji  sc  na- 
hodi:  Daj,  d(t  darujemo;  ne  <?e5  mlogo  dati.  Npj.  1, 
103.  Daj  da  jednu  pukupimo  vojsku,  da  udrimo  na 
Rudine  s  njome.  4,  46.  —  it)  pleci  dati,  rctiriren, 
terga  dare:  Pleci  dade,  bijegati  stade.  Rj.  okrenuti 
sc  (pa  pobjeei):  I'leci  dadc  a  bjegati  naze.  Rj.  3S2b. 
Pa  on  od  stra'  obje  puSke  baci,  dade  pleca  bje2at'  u 
ordiju.  Njij.  4,  235.  Dase  Turci  plcca,  pobjegose.  4, 
271.  —  OJ  dati  sto  n.  p.  ciniti  ili  uciniti,  machen 
lassen,  faciendum  euro:  On  ne  zna  sinlaksisa.  n.  p. 
tko  ih  je  zidati  dan,  vina  su  sebi  iz  dvora  dali  do- 
ncti.  Nov.  Srb.  1817,  526.  Srbiji  negovore:  dao  sum 
pokriti  kui'ni,  nego  pokrio  sam  (n.  p.  mi  kazemo: 
Nemanja  je  zidao  Studenicu ;  otac  iguman  pokrio 
crkvu  i  t.  d.)  Pis.  ()5.  Car  se  straSno  rasrdi,  okuje  ga 
i  baci  u  tamnicu.  Npr.  237  (ne :  da  ga  ukuvati  i  ba- 
citi  u  tamnicu).  ali  opet:  Pismena  iz  Drzavina  jo5t 
nisam  dao  izrezati.  8tra2.  1886,  771.  Dau  je  peiatati 


datiila 


199  — 


davati 


ij  noviiiiima  o  Srbskira  slovimii  i  jezikii.  1886,  1513. 
La.  Stevi  I'li  poslati  oiiiij  Ruski  slovar,  iiego  sum  yn 
dill)  (Id  .se  lijepo  ve/.c.  i88('.,  Uu'.l.  Did'  rrizumjet'  da 
osli  lete.  Drosl.  15.  Dat'  viiku  kozlii'e  pastW.  15 
(pastiti  ilijalekt.  mjcato  pasti).  Ja  joj  (hiiloh  konja  pru- 
vitijjitti.  ona  konjii  tiho  jrovorase.  N'pj.  1,  299.  Kad 
puuifc  niaslo  vare,  (hidosc  mu  kotlc  (jrepsti.  1,  522. 
L)(cdose  mu  krst  nusiti.  Here.  n.U. 

//.  sa  se  paxsir:  Sviiije  <rladne  eiee  po  dvorii,  ce- 
kajii  da  im  se  <ht  jcsti.  Npr.  211).  Volovi  drezde  oko 
valova,  eekaju  da  im  sc  ihi  voda.  211.  N'e  bi  li  se  Sr- 
bima  pomov  u  d;icbani  duhi.  Uauiea  3,  ll!l.  Da  i.Mu  . .  . 
da  im  sc  dude  oiuij  mii;  5to  je  I'etar  leko  bio  ii.co- 
vorio  za  Srbiju.  ^Jilo^  140.  Dadu  im  se  na  dar  tri 
prsiena  s  dran-ijem  kameiijem.  t^ovj.  24.  Dade  im  sc 
Mihailo  Onijovie  za  sckrctaru.  35.  Dade  mi  se  svaka 
vlast  ua  nebu  i  ua  zemlji.  Mat.  28,  18.  Jei'  se  zahm 
dade  preko  Jlojmja.  Jov.'  1.  17.  Mora  drzati  za  yeliku 
sre(5u  sto  mu  sc  dala  prilika,  le  .  .  .  Vid.  d.  ISlil,  8. 
—  isp.  joste  i  priwjere  kod  davati. 

///.  dati  se,  dam  (dadem)  se,  v.  r.  pf.  —  1)  na 
§to,  za  eim,  sieh  auf  eUcas  rerleyen,  incimibo  in  ali- 
qiiid:  dao  se  tut  nauku,  na  trirovinu;  dao  se  sana.- 
ukom.  Rj.  —  Kad  bi  se  ko  dao  na  ovaj  posao.  Slav. 
Bibl.  2,  235.  Od  malofra  do  velikojra  svi  sc  dadose 
na  hikomstfo.  Jer.  8,  !(».  Da  5to  dalje  dotjeramo  ii 
poslu  na  koji  se  dadnsmo.  Dioba  7.  Oiii  koji  su  sc 
dali  same  na  sluiha  ]i<>:ijii.  DP.  35.  ridi  naklopiti 
se  na  sto,  nametnuti  sc  na  5to,  nasiaviti  se  na  ho, 
naturiti  se,  udariti  u  5to.  —  2)  ne  daj  se,  lasse  dich 
nicht,  halte  dich,  sis  fnrti  animo.  I\j.  —  Kad  evo 
ovijeh  uema  saka  Ijudi,  pa  se  ne  dadu,  a  kamo  11 
sad,  kad  stigue  Karii-tijorgjije!  Daniea  .5,  45.  /  ovaj 
primjer  ideamo:  Ne  bojte  se!  iS'e  dajte  sc  brigi  i 
oiajanjul  Strait.  1881!,  1449,  amo  cc  pripadati  i  ovo: 
Dajana,  drzi  se,  ne  daj.  Kj.  110a.  (t.  j.  drii  se,  we  daj 
se).  isp.  I.  3.  ('  ordje  moze  dati  se  imati  snacenje 
imperfektivno.  —  s/dala  se  rana  na  zlo  (n  pjesmama 
iz  juznijeh  krajeva  i:  po  zln),  able  Wendunfi  nchmcn, 
verti  in  malum.  Rj.  Dok  se  gdje  malo  gr.aenera 
odmah  se  da  na  zlu.  Rj.  99a.  Na  nesan  .se  hje'se 
njemu  dalo.  Rj.  41Sb.  Al'  se  majci  to  na  zalost  dade. 
Npj.  1,  575.  —  J,)  ne  da  mi  se,  es  (jiht  sich  nicht,  es 
(jeht  nicht  ron  Stattcn,  gcnUh  nicht,  non  succedit: 
ne  dadu  mi  se  konji ;  ne'  dadu  mi  se  eele;  ne  dadu 
mi  se  djeca  (kad  limiru),  Rj.  isp.  v.  impf.  pridav.ati 
se.  —  Kad  -se  kakvoj  zeni  ne  dadu  djcca.  Rj.  78b.  Xe 
ide  mi  od  ruke,  t.  j.  nc  da  mi  se,  gelingen,  succedere. 
Rj.  (JoOb.  Za  Sto  nicm  se  goveda  ne  dadu  nego  sve  na- 
traske  idu.  Npr.  74.  Obrnem  se  tamo  i  amo  ne  bih 
ii  se  kako  izvadio.  a  kad  vidim  da  .se  ne  da  .  .  .  162. 
Jednako  sam  zeljeo  da  obigjem  ,  ,  .  Bosnu  i  Heree- 
govinu,  ali  se  do  danas  nikako  ne  dade.  Kov.  1.  Sto 
se  tife  ciseenja  jezika  od  tugjib  rijeci,  to  je  nuzno, 
ali  vidimo,  da  .se  ni  to  ne  da  G.  V.,  nego  mu  ide 
naopako.  Nov.  Srb.  1817.  536.  Petar  je  ogledao  ne- 
kolika  puta  da  bi  se  opet  pomijesao  u  Srpske  po- 
slove,  ali  mu  se  nije  dalo.  Sovj.  75.  RjeCnik  jos  ni- 
jesam  poeeo  pecatati  I  Ne  da  .se.  Ali  ce  se  dati.  Straz. 
1886,  1450.  —  ii)  u  jednoj  pjesmi :  Dade  mu  se  ne^to 
podedati.  Rj.  Tud  se  dala  tanka  staza,  po  njoj  sei'e 
Bozja  majka.  Xpj.  1,  118.  Dade  joj  se  neJto  pogle- 
dati,  kad  vigjela,  gjeno  nose  Jova.  Here.  6.  kao  slu- 
cajno  pogledao,  pogh-dala,  na'sla  sc.  —  ii)  dati  se 
u:  Od  ka'  smo  se  didi  u  hajduitcu.  Rj.  801a.  Car 
se  veema  u  hriyu  dade.  Npr.  196.  —  7)  dati  ponaj- 
vise  ne  dati  znaieci  kao  pod  I.  3.  dopuStati,  ne  do- 
puStati  kad  ima  uza  se  dnigi  (jlagcjl  pasicni  u  infi- 
niticu  sa  se,  ova  neakcentovana  rijecca  se  dolazi  ka 
glagolu  dati,  pa  take  glagol  dati  kao  da  postaje  re- 
fleksivan :  Sareno  gubavo  muSko  zdrijebe  .  .  .  ali  se 
ono  ne  dadne  ni  s  mjesta  pOHCdif.  Rj.  .346a.  (kao: 
ali  ono  ne  dadne  ni  s  mjesta  pomaei  se,  ono  ne 
dadne  ni  s  mjesta  da  se   pomaknel.  Sin  se  nikako  nc 


dadne  odcratiti.  Npr.  36.  Da  Bog  da  da  se  moj  nozid 
ne  da  nikom  izvadifi  bez  moje  ruke.  191.  Zlo  je  ko 
ne  zna  a  uciti  se  nc  da.  Posl.  92.  Ko  .se  ne  da  po- 
znati,  motri  ga  s  kim  se  mijesa.  154.  Ne  da  se 
ni  opepeliti.  lU:  Ne  da  se  ni  osoliti.(ne  (c  ni  da 
zna  za  to  Sto  mu  se  govori).  198.  Ne  dadu  se  ni 
glcdati  Turkom.  Npj.  2,  298.  Te  se  Turkoni  varat^ 
ne  dad'jase.  4.  22.  Dati  se  veci  od  glave  do  pele. 
Daniea  2,  137.  (Sudili^e)  koje  niti  se  (iega  boji,  niti 
se  cim  podmititida.  Pis.  60.  On  .se  ne  dadijase  utje- 
iiti.  Mojs.  I.  37,  35.  Ne  daj  se  zlu  nadvladati.  Rim. 
12.  21. 

tlatiila,  f.  rod  od  palme,  die  Dattel,  palmula: 
Ou<lje  same  rastu  palme  i  dutule  (urme).  Priprava 
124.  ridi  datala,  urma. 

(liltiiui,  m.  Lat.  datum  (dano,  dato),  das  Datum: 
Na  Spiridonovoj  je  (diplomi)  datum  na  obicnom 
mjestu  .  .  .  U  datumina  je  lako  mog.ao  pogrijeSiti, 
Kolo  15  (14).  ^ 

daitlbU!),*  m. :  Ud(iri5e  jasni  daulhasi,  a  viknuse 
ki(?eni  svatovi.  Npj.  2,  582.  Daulbas,  mali  huhnjic, 
tumaci  se  u  Jukieevim  Narod.  Pjesmama.  Osijek. 
1858.  str.  618. 

iliiva,*  /'.  ridi  tuzba.  Rj.  ridi  davija.  —  I  caru  su 
dare  dodijale,  zato  silje  prvoga  vezira  .  .  .  pred  ve- 
zimiu  svi  cine  darijc,  jer  je  njima  zulum  dodijao. 
Npj.  4.  36i!.  ZaplakaJe,  daru  u-cinise.  4,  435.  Sve  su 
dare  pa'i  prinijeli.  4.  436.  Omer  paSa  kada  razumio 
za  rcliku  daru  od  Turaka,  Crna  gora  sta  je  dodijala, 
on  Tureima  tako  govoraSe  ...  5,  177.  Trava  curi  uze 
rumcnilo  .  .  .  L'jevojka  je  davom  ucinila,  zelen'  travu 
na  sudu  pozvala.  Here.  204.  (darom  koga  uciniti: 
optu'ziti  koffa). 

dhvtu;  davAca,  m.  der  Geher,  dator:  ja  znam  kakyi 
smo  mi  daraci.  cf.  davalae.  Rj.  ridi  i  davalo.  koji 
daje.  I  k  ovome  davacu  iirnta,  spasitelju  dufa,  naj- 
poslije  podize  se  pisac  dubovnijeb  djela.  DP.  99. 
ridi  i  davalo,  dasa. 

(li'ivalilc.  dAvaoca,  m.  der  Geher,  dator,  cf.  davaC; 
Bos  je  stari  davulac.  Rj.  —  Daia,  u  poslovici  mjesto 
daralac.  Rj.  112a.  Ludi  davalae  mahnitu  se  brat 
broji.  DPosl.  57. 

<l:ivaliea,  f.  zena,  koja  sto  daje.  ARj.  U.  uOia. 

*li\valo,  TO.  der  Geher,  dator.  Kad  koje  dijete  da 
sto  drugome,  pa  opet  uzme  n.atrag,  onda  mu  djeea 
ffovore  Hi  pjevajii :  Daralo  uzimalo,  s  kokoSima  spa- 
valo,  kokoAi  ga  litale.  Rj.  ridi  davac,  davalae.  koji 
daje.  —  rijeH  s  takim  nast.  ridi  kod  bajalo. 

(liivaii.  ditvna  (davni),  adj.  sto  je  odavno,  ron  lange 
her,  retus,  priscus:  Na  seliJte,  davno  razbojiSte.  Npj. 
3,  275.  ridi  davnasnji. 

diUaiije,  )(.  das  Geben,  datio.  Rj.  verbal,  supstant. 
od  davati.  radnja  kojom  tko  sto  daje:  Tako  mi  tvoga 
lijeposa  daranja!  Posl.  306. 

ihivati,  dajem,  (d.ijem,  po  jugozap.  kraj.  ddram),  v. 
impf.  ijehcH,  do.  Rj.  r.  impf  sloz.  do-davati,  iz-,  na-, 
0-,  po-,  pre-,  pri-,  pro-,  raz-,  za- ;  ua-do-dAvati,  pre-u- 
(.fej,  raz-pro-,  raz-u-.  r.  pf  sloz.  iz-pre-davati,  iz-pro-, 
po-u-.  vidi  V.  pf  prosti  dati,  i  kod  njega  slozene. 
(iram.  prema  praes.  dajem  i  davam  imperatir:  daji  I 
davaj,  partic.  praes.  daju(^-i  i^davajuci  sada  je  slabo  u 
obicaju):  A  zavika,  ^to  mu  grlo  daje.  Npj.  4,  423. 
Protopop  im  dobro  jutro  dara.  4,  454.  Ne  daji  mu 
kljuOeva  u  ruke.  Npr.  39.  Te  agama  eetvrtinu  davaj. 
Npj.  4,  423.  Dajuii  mu  cest  (cast)  kao  sto  se  se  pri- 
stoji.  JliloJ  117. 

Buduci  da  se  davati  uzima  u  recenicu  gotovo  kao 
dati,  primjeri  kod  dati  raljaju  ponajvise  i  ovdje:  alt 
za  popunjanje  onijeh  i  ovdje  cemo  noyih  pobiljeziti 
a  onim  redom  i  pod  onim  brojevima  i  slovima,  kao 
sto  su  kod  dati. 

I,  diivati,  dajem  (diljem),  davam.  —  1.  a):  Hode 
biti  u  gradu  gragjani  da  klanjaju  i  teveridz  daju. 
Rj.  16b.'  Doklen  Ijube,  dotlen  rjeru  daju.   Rj.    129b. 


Dnrid 


_  200  — 


darorija 


Vslja  ./<irii»"  <ii.»«<  u  Lozniiu.  Kj.  "iSlb.  (tnihit:  pu- 
„„...,  1'h  i/v:nli  ilviio  Iniburlije  i  objema  ixkm  ogvjii 
.r  .  \V\  ■.';>( a.  Njima  (vladikama)  iinmastiri  svake 
It  niouiie  5ta  su  oda  Ma  dobili.  Ej-  3{t5a. 
uie  ko  </(if<(,  a  kukii  ko  izjrleda!  Posl.  16. 
'<i  se  grjeSiiik  kaje.  17.  Kakva  bafva  taki 
.-.  194.  Stara  koza  slabo  daje  i  mlijelio  i 
i  -  '  imt  ill  xroju  sliiru  ne  valja  dru- 
~,:ir  pas  kad  laje,  srjet  daje.  :294. 
Jflau  .iru^'.'iu  ijino  jii</c  diijc.  Npj.  4,  233.  Zemlji 
padaj.  piik-i  oiiuiij  daji.  4,  283.  Te  pogodi  KreCka 
Kiu'/ovii'a  posred  piu;a,  da  (le  dara  (il((sa,  mrtav 
pade  u  tnivu  zcleuii.  4,  410.  UdarjOiu  svirke  razli- 
i-ite.  i  </<ii(i/iu  <;/((.w  pnrelile.  5,  295.  Branila  se,  sto 
joj  vii.i'/ii  ('cirii.  Here.  (!3.  G.  Venrih  daje  lekcije  o 
Indijskom  ieziku.  Danica  2,  123.  Data  mu  zobat' 
bisera..  .  iif<ii<«  mu  piti  vodice.  Kov.  49.  (Konjie)  iz 
kopita  ogaxj  data.  85.  Sada  Holandezi  po  velikim 
dvorovima  daju  koncerte.  Priprava  IS.  Kad  dajei 
miloMiiiju.  6.  3.  Uraijete  dare  dobre  duvati  djeci 
svojoj.  7.  11.  Vajete  de.':ctuk  od  metviee.  23,  23.  Jer 
za.  to  i  poreze  dajcte.  Rim.  13,  t>.  Osim  carskih  pi- 
tvima,  i  fudije  su  od  sehe  davale  jiisma.  PM.  281. 
Tiiem  niii  zabacujem  kakoara  kvantitela  niti  dajem 
■  '  ■  akcentu.  Rad  (j,  48.  —  b)  davati  koga  ili 
akiia.):  Ne  Sf'e  davaf  cedo  na  dojilje. 
1m.  1-m.  Uovore  obicno  roditeiji  .  .  .  kad  daju  gjecu 
na  iiaukii  i  iiu  :an<(tc.  Posl.  312.  Praviteljstvo  je 
daralo  na  seakii  dusii  po  cetvrt  stara  soli.  Kov.  38. 
Neiro  je  i  novaca  davao,  i  nn  poklon  i  u  zajam. 
SM)vi.  77.  Bog  Diiha  ne  daje  na  mjeru.  Jov.  3,  34. 
Diijeino  vam  pak  n<(  znanje,  braeo,  hlcujodat  Boziju. 
Kor.  II.  8,  1.  —  v)  ducaii  koga  ili  sto  pod  fs  ulcus.): 
On  je  darao  pod  :akxip  skele  i  gjumruke.  Sovj.  11. 
—  il)  darati  koija  ili  sio  ii  (s  akus):  Zemi,  pusku 
i  konja  moie  C-oek  pokazati,  ali  «  narui  ne  davati. 
Posl.  80.  Daje  po  desel  hiljada  dukata  sovjetu  davao 
u  zajam.  Sovj.  22.  —  e)  davati  koga  Hi  sto  za  koga 
ili  la  sto.  a)  davati  kao  udavati:  Moramo  bar  za 
ovii  najmlagjii  sestru  znati,  kud  je  dajemo  i  za  koga 
je  dajemo.  Xpr.  187.  .Mlad  me  prosi,  za  stara  mc 
daju.  Npj.  1,  288.  —  ,';)  prijedlog  za  pokazuje  za- 
iiijiiiii  ■  ( Irade  ka'ike  .  .  .  te  prodaju  i  daju  za  hrahw. 
Kj.  2i)7a.  JJaje  yofe  za  zito  iitakmice,  t.  j.  mijeDJa 
jedno  za  dnigo.  _Kj.  791b.  Otac  baS  njojzl  za  du.iu 
daje.  Npr.  22ii.  (oek  sve  dava  za  obraz,  a  obraz  ni 
za  sto.  Posl.  349.  Vojvode  u  skiipStini  moraju  za 
sra.ilo  odgriror  darati.  MiloJ  51.  Davao  za  novce  laz- 
Ijive  atesuite  gjacima.  Strai.  1887,  (52. —  y)  prijedlog 
za  pokazuje  prcdikat:  Sad  dajite  ude  svoje  za  shuje 
pravdi.  Kim.  (i,  19.  —  2)  davati  (osohito  sa  ne)  do- 
pnstati  (ne  dopnitali):  Xe  dava  mi  srce.  DPosl.  71. 
Ja  bih  s  tobom  besjedila,  al'  uii  ne  daju.  Npj.  1, 
42»;.  —  •  -  ■  -'i)  pleci  darati.  Slalo  bilo,  Turci  pleci 
iliijti,  plcii  daju  i  bje^.ati  stajii.  Npj.  4,  82. 

//.  sa  ne,  pas.ss.:  U  Criioj  .s<  (Jori  od  prilike  ovako 
daje  djcvojci  dolira  molilra.  Kj.  124b.  Daje  se  na 
znanje.  ]{j.  2l:ia.  Zajam  se  dava  da  se  vrce.  Posl. 
8;j.  f  mala  Mtvar,  kad  se  jcrtino  daje,  pokvari  eijenu 
i  vclikoj.  irW.  Ko  ninogo  pita  malo  nm  se  dava.  148. 
Xc  darn  se  pet'l  koliko  zja.  DPosl.  71.  Da  mi  .se  opet 
daje  jienzija  od  4<J<ltaliji-ra  na  goilinii.  (ilas.  G3,  153. 
I'rkre  |)0(l  kcsim  (arenrlii)  da  .se  vise  ne  mogu  davati. 
y\\\i>'r  194.  Da  He  dogovore  za  pomod,  koja  (^e  se  Sr- 
biroa  darati.  tSovj.  2.3. 

///.  darati  ne,  rejleks.  —  J)  darati  se  u  sto:  Ne- 
mojle  Kc  iwwvim  it  hrigii  darati.  Ktrai.  1S8I>,  1670. 
—  '4)  darati  h  injinitirom  pasicnim  drui/oga  gla- 
gola,  kao  kod  dati  II.  7:  Niti  se  StojSa  daje  oboriti, 

'" "la  "bori.  Npr.  35.  Al'  se  paSa  t-nrnf 

3.  82.  Nit'  se  dava  zeniV,  ni  udamt'. 

I»a\ld.  m.  Kj.  une  musko.  hyp.  Dako. 

«la»ijii,-   /■  r,//,   ,lava  (tuibi):  H  torn   davijom  u 


cara  pogjoSe.  .Rj.  —  Pred    vtziioni    svi    cine  davije. 
Npj.  4.  ;>6().  Cinivemo  u  cara  dariju.  4,  367. 

<ia\  ijaiijf.  n.  (u  O.  G.)  das  liechten,  coiiientio,  cf.  > 
pravdanje.  Kj.  verbal  od  davijati  se,  koje  vidi.  'I 

davijati  s<',  jam  se,  i'.  r.  impf.  (u  0.  G.)  ree/ite-n,  I 
contendere:  davijamo  se,  davijam  se  skim,  c/.  suditir 
se,  pravdati  se,  preti  se.  Rj.  postanjem  od  davija,* 
dava.* 

dilvina,  /'.   vidi  dafina.  Rj.   —  Te   odoSe   n   novu 
srradinu,  u  gradinu   pod   suvu   davinu  .  .  .  davina  se  ' 
Suva  pomladila.  Njy.  2,  167. 

Davina.  /'.  vidi  Dafina.  hyp.  DaSa. 

dilviiiov,  adj.  vidi  dafinov. 

davlnuvo  /.'riio,  >i.  ridi  dafinovo  zriio.  Kj.  orasciu. 

(liUiti,  davTm,  v.  i»ijif.  viirgcn,  jugulo.  Kj.  vidi 
dusiti,  gusili,  zaustavljati  dihanje,  moriti.  v.  pf.  sloz. 
po-daviti,  pri-,  u-,  za-.  —  1)  Molitva  koju  onaj  kajega 
mora  davi  valja  da  ocita.  Kj.  3(57b.  Mai'ak  kail  opazi 
tolike  mise  i  pacove  poene  ih  hvatati  i  dtiviti.  Npr. 
43.  Jer  se  ear  bio  povampirio  pa  dolazio  noeu  te 
davio.  61.  Ne  ziia  gjavo  gjecu  davit i'^  Posl.  198. 
Gospod  posia  na  njih  lavove,  koji  iU.  darljuliu.  Oar. 
II.  17,  25.  Shiga  nagje  jednoga  od  svojijeh  drugara... 
i  uhvativsi  ga  darljuse  govoreei :  daj  mi  .4to  si  duzan. 
Mat.  18,  28.  —  2)  sa  se,  refleks.  ersticken,  su/l'oior: 
polako,  nemoj  se  daviti  (kad  ko  naglo  jede).  Kj.  isp. 
samodaviti  se.  —  Daviti  se,  ersaufcn,  suffocor.  I{j.' 
117  (u  rtjdi).  Xe  davi  se  gjavo  muslom.  Posl.  197. 
Povioe  roblju,  da  ne  skace  u  Moravu,  da  se  ne  davi. 
MiloJ  92. 

diivljf'iijc,  n.  —  J)  das  Wiirgen,  jugulatio.  Rj. 
radvja  kojom  tko  davi  koga.  —  2)  das  Ersticken, 
su/focatio.  Bj.  stanjc  koje  biva,  kad  se  tko  davi  n.  p. 
jeduci  naglo. 

diVvnasiijT,  adj.  von  langc  her,  vctus.  Kj.  vidi  dam- 
naSnji;  davan.  sto  je  odavno:  Oni  ce  sazidati  dav- 
nasHJe  pustoline,,  podignuee  stare  razvaline  i  pouo- 
viee  gradove  puste,  sto  leze  razvaljeui  od  miiogo 
naraStaja.  Is.  61,  4. 

diiviiT,  adj.  vidi  davan. 

ibMuina,  /'.  ui  Dubr.)  friihere,  ehemalige  Zeit,  an- 
tiquitas:  od  davnina,  vor  Alters,  ehemals,  von  alien 
Zeiten  her,  antiquitus.  Kj.  daviio  vrijeme.  vidi  starina 
1.  —  Da  je  ovaj  grad  odnietuicki  i  da  su  se  u  ujemu 
dizale  buue  od  davnina.  Jezdi'.  4,  15.  Eijeci  s  osnovom 
na  suglasno  prelaze  od  davnina  i  u  torn  padezu  kao 
i  u  nekima  druginia  megju  rijeci  s  osnovom  na  i. 
Istor.  73. 

d:\vnu,  hnige  her,  diu.  Rj.  adv.  vidi  damuo.  silr- 
proinu  skoro.  —  Mati  moja,  uije  davno  bilo,  sad  je 
taman  deseta  godiiia.  Npj.  1,  541.  Davno  bilo,  sad  se 
spomiiijalo.  3,  167.  On  bi  ve(^  davno  bio  sam  svoj. 
Kov.  11).  I  oni  su  vee  (davnu  i  davno)  izvadili  psaltir 
iz  skola.  Pis.  72.  Skoro  prosavSe  i  davno  pvosavse 
(vrijeme).  Rj.'  LV.  Bezbozni  Ijudi,  koji  su  davno 
odiegjeni  na  ovo  osugjenjc.  Jud.  4.  isp.  izdavna, 
odavno.  comp.:  U  govoru  se  i  ovo  davno  prosav.se 
vrijeme  moze  uzeti  dvojako,  t.  j.  jos  davnije.  Kj.'  LV. 

daviiri!  inter;.  —  1)  ej]  u.  p.  davori  starosli,  da- 
vori!  davori  pusla  crna  gorice!  dosta  ti  sam  po  tebi 
vojevao:  Oj  davori,  ti  Kosovo  ravno.  Daror'  lice, 
davor'  brigo  moja.  Davor',  Saro,  davor'  dobro  moje. 
Rj.  uzvikujc  se  u  zalosti  i  u  ukorn:  A  davori!  da 
moj  gospodaru !  ja  5to  si  se  na  mene  naljutio?  Kov. 
10().  Davor  lice,  ne  ostalo  puslo!  Here.  46.  Davor 
konju,  pust  ostao!  231.  i  ovdje  je  davor  ukrnjcno 
mjcsto  davori.  —  2)  pocckaj !  n.  p.  davori ,  Bozo, 
davori!  uhvaticu  ja  tebe  (mati  govori  djetetu,  kad 
Sto  skrivi  pa  utece):  AT  davori,  Jaukovo  kopile.  Rj. 
hice  i  ovdje  ukur. 

davorija,  /'.  —  1)  a  Rj.:  Davorijc,  /'.  pi.  allerlei 
^[usik  zusaiiiinen,  conccntus:  UdariSe  sitae  darorije. 
Kj.  Iiicc  sio  dambulbana,  Turska  musika.  —  2) pjesiiia: 
Pod   canguru  davorije   ispijeva.   DPosl.   96.    Udarise 


davraii 


201 


dobeo 


jasiii  t:il;unbasi,  zacusv  se  i<vatsl;e  dmorije  .  .  .  iS'ek 
ii}:ase  svirkc  i  po/i'jcrl.c  .  .  .  Tlstavite  svirke  svi-ko- 
liki\  ugusitc  urtttskc  ilun.rijc.  Npj.  3,  olil.  .OiiO. 

(Iikvriiii!*  (upravo  iha-rtiii'  nij.  (Iiicrauti*)  dr?,'  sc! 
no  (laj  so!  Kj."  XXXVII.  —  l'),(rnni  kikilo!  oli  si- 
iiiiliV  iili  se  initi,  oli  roSljati?  Kj.  270a. 

(lavi'iilzijn,*  in.  dtr  Kli'uier,  nccusntur.  Kj.  tl:o  ciiii 
iliirn,  (luriju,  tui.hu,  tl;o  luzi.  ridi  tu/.ilac,  tu?,itelj ; 
liarac,  prica.  —  Na  iijih  c'  (lo('i  mlo^e  durudzijc. 
Npj.  4,  ;!8i.  Katl  kadija  /.ai'iije  dtirudiiji;  uu  ovaku 
liji-r  istiiiio.   I  loir.  170. 

(lazd,  ilazda,  m.  {\m  jii<rozai>.  kraj.)  dcr  licgcn, 
jdurin,  rf.  ki>a,  ilazila:  DuUl  iiiihiidi,  tebe  kor'jen 
raslo.  Oil  kiiil  vama  Ijetui  duld  mdtodi.  Kj.  ridl  i 
•roiliiia  .'!.  dem.  dazdic.  —  Zadazdjeti  se,  zada^djelo 
se  otuda,  t.  j.  ide  duzd.  Kj.  171a.  ?^to  viJe  grmi 
luaiije  duzd  nuhudi.  Kj.  411b.  iiVi.svr,  2)  (u  Dubr.) 
iiK(li  duzd.  Kj.  Co4a.  Ljctni  jc  duzd  ka'  i  voj.sk.a. 
172.  (nekud  udari,  a  nekud  i  ne  iidari.  Posl.  45). 
I'lluri  duzd  na  zemlju.  JIojs.  I.  7,  12.  Pusti  (iospod... 
s  ncba  duzd  od  .■iuiiipuru  i.  oyiiju.  1!>,  24.  Neka  se 
spusti  kao  duzd  nauka  luoja  .  .  .  kao  situii  duzd  .  .  . 
i  kao  krupun  duzd.  Idi,  jedi  i  pij,  jer  uji  rcUk  duzd. 
("ar.  I.  18,  41.  Buzdu  siiiwme  i  duzdu  .tiliiome.  Jov 
.">7,  li.  JUufjudulni  si  d<tzd  izliruo,  Bo^e!  Ps.  68.  9. 
l-jiibav  je  njeaova  (eareva)  kao  oblak  .s  puznijem 
duldcm.  Pric.  l(i,  lo.  Spiisticu  vam  duzd  runi  i  pozui 
na  vrijonie.  Joi!  2,  23.  Da  ne  padnc  duid  na  zemlju. 
(Ukriv.  11,  (i.  L'duri  rcliki  duzd.  Prip.  bibl.  84.  cidi 
jiiiiiijcrc  i  kod  kiJa. 

*lil7,da,  /'.  (St.)  ridi  da?,d :  iri  duzdc,  tri  Ijetue  kiSe 
(U  piipovijeei).  Da  ue  padne  duzda  iz  oblaka,  plaha 
duzdu  niti  rosa  tija.  Rj. 

tirizilovica. /'.  (11  SarajeviO  kisna  voda,  Ifeijcnirui^scr, 
uipiu  jdiifiutis,  cf.  dizdeviea,  kisnica.  Rj.  i:<p.  kapavioa. 

(h'izdH-,  dajidiea,  m.  dcm.  od  da?,d:  5>ije,  pobio, 
daidic  Kosovijem.  Rj.  I  mao  duzdic  velik  vjetar 
utazi.  DPosl.  29.  vidi  kiSiea.  —  dem.  s  tukim  iiust. 
(Jjurfrjie,  koujie,  kosic,  uiaeic,  inaljic,  ognjic,  prnjic, 
Slavic,  vjetric. 

ditzdiv,  udj.  (n  Dubi\)  regiierisch,  pluviosus,  cf. 
ki.iovit.  Rj.  kuze  se  zu  vrijcmc  kud  je  nntOffO  dazdu: 
Za  ziniom  duzdirom  proljetje  obilno.  DPosI.  154.  vidi 
i  kisan,  kisljiv. 

d:\zd.j(>ti,  ila^.di,  r.  impf.  (u  Dubr.)  reynen,  plucre, 
cf.  siJiti.  Rj.  r.  pf.  .^loi.  izdsizdjeti  se,  podiizdjeti,  za- 
dazdjeti. vidi  i  kisjeti,  si^idjati ;  iei  5  (kisa),  padati  2 
(kisa) ;  nakisivati.  —  Kad  veljuea  lie  duzdi,  Marac 
dobra  ne  misli.  Rj.  57a.  Ove  siodine  cesto  nakisuje, 
t.  j.  eesto  ddzdi.  Kj.  391b.  Jos  da  bi  potuge  gvozdene 
duzdjele.  DPosl.  40.  Uciniou  da  vam  dazdi  iz  neba 
hljvh.  Mojs.  II.  Ki,  4. 

di\z.SJOlij«',  II.  vcrbul.  od  dazdjeti.  siuiije  kojc  hiva, 
kiul  duzdi. 

«I6,  intcrj.  Rj.  vidi  dcd,  dede,  deder,  der,  dere, 
nude,  iiuder.  —  J)  Luut  uiii  dus  Sauiiipfcrd  aiizu- 
treibcn,  vox  e.rcHdnti.':  juiiieiitnm  ud  priigrcdieHduin. 
Kj.  uzvik  kujiiit  se  goiii  torunii  kotij.  —  '-i)  dela! 
ttohluii,  uge.  Kj.  uzvikoin  se  ovijciii  tko  nugovuru, 
nutkii :  >I)e  da  ronimo-  ...  A  gjavo  mu  odgovori : 
i>Hajde  de.--  Npr.  91.  Dela  zixd'i  upruvo  iiusnprot 
nemoj.  Kj.'  LVIII.  —  S)  de,  (7/  der,  uls  Aiifiiiuii- 
tcniiig,  wolduii,  ugc  sodes:  zovui  de  ija,  nairji  '/('  to, 
podaj  dc  mu.  i  t.  d.  raz\>eudcte,  reei(/tfc  mu,  V;v/-uhie 
uui.  Dodaje  se  ])onajvise  jrlafiolima  u  imperativu,  ali 
se  moze  i  rastaviti  od  jrlagola,  n.  p.  Smiljanii'u  <loma 
dcr  se  nugji.  Kj.  De  se  spremi,  Bogom  pobratime! 
da  sifrjemo  tvojoj  liiloj  kumi.  HNpj.  4,  85.  kao  sto 
sc  vidi  II  putoiijim  primjcvimu  uzvik.  de  umcie  se  kod 
~'.  lieu  pi.  inipcrut.  mcgjii  osiwvit  i  nustuvuk  le:  raz- 
berite,  razberi-r?e-te.  uzvikom  se  ori;)cm  tko  nugovura, 
iiutka:  Trii  dc  k  susjedu  tome  i  tome  te  zaiSti  jcdnu 
papriku.  Posl.  352.  Jziyji  dc,  Arap-aginiee.  Npj.  2, 
ti23.  I'ogledujdc  amo,  dragi  moj  \ .  . .  I'oslusujde  malo 


[  sine  Adamov.  Priprava  33.  uzvikom  se  ovijem  i  pri- 
staje  nu  sto:  »De  da  ronimo  .  .  .<(  A  gjavo  niu  od- 
govori: Hajde  (/c-  Npr.  91.  -Hajde,  sinko,  da  umi- 
jesimo  kolaO  .  .  .«  Dijete  reee  <5osii:    >Hajde  (/e.«  IGO. 

—  4-)  uzvikom  de  /dm'c  sc  kao  cudo:  l^la  se  hoi'e? 
Sta  I'eJi  de'.  Kj.  807b.  Bog  s  nama  dc!  (kail  .se  cenui 
cudi,  kao  luilu  ili  gjavolskom  poslu).  Po.sl.  19.  .Sla 
I'emo  mu  dc!  kad  no  zna  8rbski,  a  ne  zna  Wlavenski. 
Nov.  Srb.  1817,  .527.  uiiio  moze  pripuduti  do  i  it  oroiii 

•  primjeru:  Aj  diiidi,  sarum  de!  .\pj.  1,  422. 

doltc,'  debota,  n.  eiit  cglindri.sclies  liotzcrncs  (!c- 
sehirv,  uus  einem  !^i(cke,  mit  Deckel,  zum  llonig  it. 
dgl.,  ras  lignenm:  1/  dcbeta  pekmez  pojodose.  Kj. 
obul  drveii  siid  nuiiiijcii  oil  jcdnogu  koiiiadu,  s  po- 
klopccm,  te  se  u  iijcmu  cuva  med,  i  t.  d. 

dMM'lii,  /'.  adj.  t.  j.  bolost,  die  W(cs.sersucht,  hydrops. 
Kj.  vidi  prokazu.  — ;  Nekakav  oovjek  nu  koine  hjesc 
deticlu  liolest.  Luk.  14,  2. 

dt'lli'ls'iiza,  /'.  die  ciiicn  diekcii  llintern  hut,  umplis 
eliindiits  prueditu.  Rj.  debel-gnza.  vidi  dolieloguza, 
zeiiska  debelijch  guza.  isp.  tako  ■■<loz.  rijeci  kod  bjo- 
loguz. 

Ut'licIT  Br'ijcg',  m.  nekako  mjesto  izmegju  Novoga 
i  Dubrovaoko  <lrzave.  Rj. 

dcllMiU,  dfebelim,  r.  impf.  —  1)  .sto,  ciniti  gu 
dchcliin.  vidi  gojiti,  toviti,  ziriti.  —  Dcbelis  li  jeduog 
prasoa  ili  dva?  Dchelim  vola  za  prodaju.  AKj.  II. 
325a.  —  2)  su  se,  rejlcks.  debelo  postujuti.  vidi  de- 
bljati.  M  nuss  vrijeme  u  Lici.  ARj.  II.  325a.  v.  pf. 
sloz.  na-debMiti  se,  na-dtbelim  se.  Rj.  385a.  preina 
ceiiiu  jc  ovdjc  inetnut  akc.  za  ukc.  ridi  i  Kad  15,  104. 

lU'bclku.sa,  /'.  nekakva  trava,  Art  I'flunze,  herbae 
genus.  Kj.  debel-kosa,  dcbclCi  kosu?  isp.  k6sa  (coma), 
orn^kos  .  .  .  dcbelkosu.  Korijeni  37. 

dclK'IdsIavka,  f.  vidi  visibaba.  it  nuse  vrijeme  ii 
htri.  ARj.  II.  32.5a.  cvijet. 

dt'boloii'i'za,  /'.  vidi  debelguza.  u  nasc  vrijeme  u 
Lici.  AKj.  IT.  325a. 

dMicloklJilii,  m.  coccothraustes  rulgaris  Br.,  njeka 
ptioa,  tnstokljunao,  batokljun.  ARj.  II.  325a.  u,  nuse 
vrijeme.  debelo-kljun,  pticu  ii  koje  je  dcbco  kljun. 

l)('bMjrik,  Deb'elj;ika,  m.  zidine  od  staroga  grada 
blizn  Zadra  (Skadra?  Kj.-'')  Rj. 

dobt'ljak,  debeljAka,  m.  oovjek  debeo.  ARj.  11. 
325b.  vidi  debeljko. 

debcljast,  adj.  dcm.  od  deboo.  ARj.  II.  325b.  vidi 
podebeo.  —  za  nust.  isji.  pepoljast. 

dobcljas.  debeljASa,  m.  vrsta  oraha.  u  nase  vrijeme. 
ARj.  II.  325b.  debeo,  kriipan  oruh,  vidi  babac.  — 
rijeci  s  tukim  nust.  kod  bradaS. 

dcbeljr'nje,  n.  verbal,  od  debeliti  (tse).  —  1)  rudnju 
kojoiii  tko  dclieli  n.  j)-  volu.  —  2)  stanje  kojc  biva, 
kad  se  sto  dcbeli. 

debeljko,  m.  debeo  oovjek,  der  Dickbauch,  adeps. 
Kj.  (•/(/(  deboljak. 

debeo,  deb&la  (dfebefi,  comp.  debiji).  Rj.  dent,  de- 
boljast.  isp.  podebeo.  —  J.  a)  dick,  crussus.  Kj.  stc- 
protno  tanak.  —  Vraoala  da  joj  se  hvata  debeo  skorup. 
Rj.  03b.  Led  od  devet  arJina  deX)eo.  Npr.  92.  Po  tome 
sudi  koliko  je  led  debeo.  Posl.  118.  Te.iko  zlatu  na 
dcbclii  platmt,  i  gjerdanu  na  garavu  vratu !  314.  Iz 
debclu  obluku.  dazdi.  DPosl.  34.  ("ovek  .  .  .  povelikih 
i  dcliclih  lirkovu.  Danioa  4,  20.  Razlika  izmegju  tan- 
koga  i  debcloga  jevu.  Nov.  Srb.  1818,  397.  Debelo  i 
malo  jcr.  Rj.'  XXXIV.  Jngovic  .  .  .  niti  je  bio  vrlo 
tanak  ni  dcbco.  Sovj.  88.  iloj  mali  prst  debiji  je  od 
bedara  ooa  mojega.  Duev.  11.  10,  10.  Bliiika . . .  do- 
lazi  o  rodu   po   debeloj  i  po   tankoj  krvi.  ARj.  446b. 

—  b)  dcbco  kuo  ffust:  Na  pendzeru  nu  dehclom  (hjlutku. 
Npj.  1,  258.  Vita  jelo,  dcliclogu  hladu.  Hero.  162. 
Kedar  na  Livanu  lijepijeh  grana  i  dehela  hludu.  Jezek. 
31,  3.  —  c)  debelo,  duboko:  Kulu  gradi  od  dvadest 
tavaua,  ukraj  sinjeg  mora  debcloga.  Njjj.  2,  386.  Na 
Cotinji  ua   codi   debeloj,   ongje   bjehu    dva   boga   go- 


deblo 


—  202  — 


deli 


k-u. 


Til  okrenn   morein   dehtlijem.  5,  44.  — 
/(MHu,  cijcltt:  Te   se  bijn   offiijem   iz 


iiore   tri   dthehi   siita.    Npj.  4,  4(>;i.  —  i 
I,    f.   ilie   ."^tii-kwiir/,   brvouia   alliii   L.  [ 

;~ii,  tikva  3).  KK-;in,  ilclicU  srat.  Rj. 

;uiM>.  --  ,  '(<  knipno:  (adv.)  Tvoje  iibi  i  .iM  , 

i-iiali   lii  -   ikhtje,   iiejro   Jto   mi   citiuuo  ...  I 

Nov.  Srli.  l.^il.  obS.  Jh  bijjih.  Ovo  pisme  h  ovde  se 
ne  iijrovara  dehlje  nejro  Nji-niaoko  h.  Spisi  1,  41.  — 
•.?;  I'ett.  pimniis.  </.  pretio.  Rj.  ildi  i  tiist.  suprotito 
mrj-av,  mledan,  s»h.  —  Debeljko,  <lcheo  corjek.  Rj. 
lU:i.  .V  lUhcl't  sjalovice  mesa.  Rj.  24Ga.  Mekna,  rff- 
Mn  :rN.<l-<i.  Rj.  ;i'>2a.  J>«J>e/o  pni^e  kao  naljcvak.  Rj. 
^-IM  k:io   teuae.   Rj.   73(>a.   Bolji  je  i  nirJav 

niir  ■  prurc!>:  I'osl.  27.  iJehelo  lijepo,  a  bo- 

'o  nieliilu  ji'  iiriiic-e,  n.  p.  konj.  vo,  lijepo; 
f  ('ook  uuidar,  ako  je  i  hid).  57.  Dehelo 
,...-..  K....  sir.  .■)7.  IKla  Sta  sfiiijii  sita,  od  tog  i  debelu. 
•£\\.  Ne  dadu  nrnu  oven  zametnuti  ...  ni  debelu 
koHJti  osedlali.  Npj.  4,  434.  Poce  kupit' .  .  .  a  po 
niji  nia-slo  i  ovnova  i  oraee  dehele  volorc.  4,  438.  No  | 
sve  ja.Se  rrancti  debeluga.  5,  135.  Debelo  tijelo  nje-  1 
povo  ouir&i(f'e.  Is.  17,  4. 

d^blo,  n.  der  Stamm  (des  Baumes),  stirps:  Deblo,  1 
aJi  iizeblo.  Rj.  pi.  yen.   debdla.  Pa\-ic',  Rad  LIX.  78. 
ridi  hrek,   siabar,   stablo.   Ne  t'e  vo(?ka  ispod  debla. 
l'(js!.  :.'lii. 

(Ii'ldji'iiijc.  II.  das  Dick-,  Fetttcerden,  to  crasseseere, 
re.  Rj.  verhcd.  od  debljati.  stanje  k<ije  biva, 
Ji  .ito  dehlja. 

Uobljati,  debljam,  v.  Impf.  Rj.  r.  pf.  sloL  o-debljati, 
U-.  —  J)  dick  irerdfti,  crussesco.  l?j.  postajati  debeo 
1,  dehlji.  —  2)  fett  tcerden,  pinguescere.  Kj.  postajati 
debeo  H  (tustj,  deblji.  vidi  debeliti  se,  titi,  tijem.  .sh- 
prutno  niriali,  mrfaviti. 

dcbljina,  /'.  V.ypoi<tanjcm  od  deblji  bez  znacenja  koje 
iiiui  komparntir.  Osn.  169.  —  1)  die  Dicke,  era,ssitiido. 
Rj.  suprotnu  taiikoda,  tankost:  DeJiljina  mu  bijaJe 
8  podlaniee.  Car.  I.  7,  26.  —  2)  die  Fette,  pinguedo, 
cf.  predlioa.  Rj.  ridi  i  ta»nvc&.  —  Gje  ovo  pada,  rgja 
ne  pada.  (kail  ko  kaku  debljinu  jede,  pa  mu  ko  race  j 
da  to  nije  dobroi.  Posl.  76. 

D&brc,  III.  selo  u  Sabaekoj  posavini  .  .  .  Jamafno  je 
ovo  i  onaj  Dabrae  u  kome  je  sjedio  kralj  Dragutin. 
Rj.  —  iJebrc  (o.sn.  u  dub(ir).  (Jsn.  341. 

d6f<'inb;ir,  d&cembra,  m.  december,  prosinac,  zcidnji 
mjcKer  K  iindini.  —  Decembar,  prosinac.  P.  Posilovid. 
-\Kj.  II.  ;}2;):u  vidi  dekembar. 

di-(-ak,  der^ka,  m.   (u  vojv.)  der  Knabe,  puer.  Rj. 
cidi  decko.  —  iJecak  (osnova  u  staiom  ,it.tiki>,  s  pro- 
mjenom  grlenoga  gla-sa  pred  zadnjim  samoglasnim  u 
o»novii.  Osn.  263.  Po  otom  tumaienju  Daniiicevu  tre-  i 
bnlo  bi  pij  juznom  govoru  rijec  ovu  govoriti  i  pisati  • 
djeeak. 

_  Dee^nac,  Deiinca,  m.  kalugjer  iz  DeCana.  Kj.  — 
Kalii;.'jir  decanac.  DRj.  ii,  lii. 

li^r-ani.  III.  pi.  namaatir  u  Metohiji  (kod  Prizrena). . . 
na  onom  mjestu   naciiiio  Decane :  Da   vidite  msoke  I 
JJeiuiic.  Rj. 

Doi'-an.ski.iDef-anskT)  adj.  Rj.  stnpripada  Decunima. 
Rj.  —  l»a  vidilc  vinoke  Decane  .  .  .  zadiizbinu  kralja 
iMiiiitxkoija.  Npj.  2,  212. 

dSfku,  HI.   vidi  decak.   Rj.  —  Naigje   u  polju  na 

i''!ii.. '.1    .ir,,rri:,:VM    deiku   gde   ciiva  jednu   krmacu. 

•I-  otkrije  pa  re<5e  decku  .  .  .  Deiku 

.  (pred  k  osnova  u  starom  ;ttTiKi). 

<  i"i'.  ■i'Jd.  dnkle  bi  po  juznom  govoru  trebalo  pisati 

dJK'ko. 

dftd,  okrnjeno,  flSde,  a  ovu  ndvojeno  de,  interj.  koje 
cidi:   Dfjl'.   Alilc,  o<:-i   li   ispale!  Npj.   3,   280.   Ded' 


U.I  I 

d 
Dui 


kreni.  4,  250. 
II  vojv.  po  varoHnia)  ein  dummer  Kerl, 
"i.oi'i,  ■toUdun.  Rj.  cidi  tetak  2,  i  bezjak,  i  syn. 


kod  putoiijcga.  —  Dva  dcdaka  oba  dva  jednaka. 
Posl.  56. 

dedf'.  dtdtT,  tiKwh,  age:  rfcrfc  ga  zovni ;  dedc  ti  to 
uznii.  (•/'.  de.  Rj.  interj.  ridi  ded'.  —  Svi  se  konji 
zaigrafe,  dedcr  i  ti  si  vie!  Posl.  282.  Dcder  Ijiidi,  .ito 
smo  urutali!  Npj.  5,  485. 

dolinicija,  /'.  dcfhiitio:  Jedan  se  (nacin)  dtii  defi- 
nicija.  Ogled  V. 

doirati  so,  degain  se,  r.  r.  impf.:  Sjedne  ispod 
jednoga  visokoga  drveta,  i  zaciije  navrh  njega  gje  se 
dvojica  u  velike  degajii,  pa  pogleda,  kad  li  doleceo 
vilenik  i  vila,  i  vilenik  hocase  da  mu  vila  nesto  silom 
kaze,  a  vila  boje^"-!  se  zakle  mu  se  .  .  .  Npr.  KM).  U 
prijevodu  Sjemuikom  ima  ovo  i>ue--<to  oruko:  Da  ver- 
nahm  er  iiber  sich  ein  Gelliisfer.  Yolksmiirchen  der 
Serben.  Berlin.  1854.  str.  150.  po  tume  bi  degati  se 
znaiilo  Japtati.  Fo  Budmanu,  ARj.  H.  331a.,  znaci 
prepirati  se. 

deg:t'iu'k,*  III.  pi.  (gcii.  deg^nekit)  der  I'riigcl  (mei- 
stens  au/'  die  Fussnohien),  rcrher:  udarili  mu  pedeset 
degeneka.  Rj.  vidi  denderek.  udarac  butinom.  — 
Ogristi  ce  tri  sta  degeneka.  Here.  78. 

Dejaii,  m.  ime  mu.iko.  Rj.  Inip.  od  Desimir.  isp. 
Osn.    14tt.  takra   hyp.  ridi  kud  Cvijan. 

dojanija,  /'.  (u  Boci)  n.  p.  bez  stoke  i  svake  deja- 
)iije,  t.  j.  nema  niJta.  Rj.' 

di'-knilca,  /'.  zensko  celjade  koje  dece.  dekalu,  in. 
musko  celjade  koje  dece.  ARj.  II.  332b.  isp.  dekati  2. 

dekaiije,  «.  dus  de-sagen,  e.rcitutio  jiimenti  ad 
progrediendum  race  de.  Rj.  verbal,  od  dekati  se  1  t 
2.  radnja  knjom  tko  dece. 

dt-kaiijc,  u  zagoneci,  vidi  care.  Rj.  —  Prispi  fiare 
na  migare,  na  panje  dekanje,  na  senje  dupore.  Rj. 
810a.  odgonetljaj :  vodenica. 

dekati,  decem,  v.  impf.  —  1)  mit  dem  Worte  de 
rffts  Saumpferd  antreiben,  exciio  jnmentum  ad  pro- 
grediendum race  de:  .'ta  ga  deces,  udri  ga  batinom. 
Rj.  goniti  n.  p.  tovarnoga  konja  gororeci  de.  r.  pf. 
deknuti.  —  2)  pjevati  gla.som,  koji  drkce,  za  to  sto 
se  udara  palcem  po  grkljanu.  u  Lici.  ARj.  II.  333a. 

dt-k^inbar,  dfekembra,  m.  ukc.  ARj.  11.  333a.  mjesec 
Lat.  december.  po  Grikom  govoru  dekembar,  po  La- 
tinskom  decembar.  —  Dusan  ziWo  do  Dekembra  1356 
godine.  DM.  52.  Mesee  dekembar.  Glas.  11,  193. 

drkika,  f.:  Svi  su  Turei  nikom  poniknuli,  u  go- 
spocki  divan  pogledali  za  tri  sata  i  sedam  dekika. 
Npj.  5,  352.  bice  minuta.  isp.  ARj.  II.  333a. 

dekla.  /.  ridi  dikla.  Rj.  ridi  i  djevojka. 

deklaiiuivaiijc,  n.  verb,  od  deklamovati.  radnja 
kojom  tko  deklainuje;  declamatio,  das  Declamiren. 

d^klaiiiuvati,  d&klamujem,  v.  impf.  declamare, 
declamiren.  potvrdu  vidi  ii  r.  pf.  sloL  izdeklamovati. 

dcklica,  /'.  dem.  od  dekla.  ARj.  II.  333b.  ridi  di- 
klica. 

dSklie,  m,  vidi  momCid.  Rj.  vidi  i  djeti(:  pod  3  i  5. 

dt^kniiti,  deknem,  v.  pf.  einmal  de  sagen,  inclamo 
de.  Rj.  reci  de  goneei  n.  p.  tovarnoga  konja.  v.  impf. 
dekati. 

dfela,  wohlan,  age,  cf.  de,  dede.  Rj.  de-la.  vidi  i 
ela,  der,  deder,  danu,  nude,  nuder.  —  Dela  duhovnice, 
Boga  til  da  kupimo  onoga  jednog  gjavolka.  Rj.  147a. 
Dela  Ijubavi  ti,  fac  quaeso,  fac  sis.  Rj.  338a.  Dela 
ti  .  .  .  dela  mi  .  .  .  ova  je  rije^  dela  vrlo  obicna  kod 
naSega  naroda,  i  svakad  znaci  naprotiv  ncmoj.  Spisi 
1,  47. 

dolt;n&:alo,  u  ovoj  zagoneci :  Dai  mi  mati  delengalo, 
da  se  prodelengam,  da  izidem  na  dvor,  da  se  poburam 
(rrata  i  kljuc).  Rj. 

I)t>iciisa,  f.  selo  u  Hercegovini:  I  do  njih  je  selo 
Deleusa.  Rj. 

diiM,"  kiihn,  audax:  Onda  rece  deli  Radivoje.  Rj. 
adj.  indecl.  hrabar,  miihnit,  bezuman.  vidi  delija.  — 
Cetiri  mil  izgubiSe  druga  ...  a  do  njega  deli  Gjoka 


tIelibnSa 


ms  — 


derafi 


iiiiilofT.  5,  ;i55.  Doi'ekii  j;a  ogauj  oil  topova,  pogorli 
'j::i  ilcli  idkd  zlut'iKi.  5,  3f)3. 

(loliba.sii,*  m.  Ohcrster  dcr  Leihu-ache,  praefcctus 
jirtictorinnorum.  M\.  rlcli-baSa,  (jhird,  znporjcitnik  rleli- 
jdiiKi:  (ijc  jesvaillia  da  si  ilclihtiHd,  frje  je  soiVa  da 
si  ilulibaSa.  I'osl.  7t.  UOiiiirii  frjecu  janjicarc  .  .  .  pred 
njiiiia  1-11   liili  ihlilidki.  lV|)j.  2,  2<')'.l. 

(■(■lihasill,  lutj.  Kj.  Hu  pripmUi  dcUlxcsi. 

Di'liuTrul,  //(.  fX(irrcitit'i(Uj  scit  isi)(l  cine  Schume 
tier  Scrliot  (blizu  Nii^a)  ijcjicti  die  Tiirlcen.  J\j.  od  JSOli, 
iiodinc  <SV/ys/i"i  siinac  hiizu  Niiia  protin  Tur<il,'it.  Vuku 
le  Delijrrad  ludaeki,  tii(di)iit((eki  (jrnd  (Niirrenntadi). 
ix/i.  ik'Ii  (lirabar,  iiudniit). 

ilMija,'  lit.  (pi.  i/cii.  lUMijal.  Kj.  i  LcnskiKjii  je  roda 
(i^uliito  II  /ijcKiiii.  —  ])  der  J.cilisi/lili(t  des  \'esir,  miles 
/inieturiuiiiis.  Delijo  mi  svc  konjioi,  i  imaju  visoke 
rrrie  kape  kovrdiake.  Kj.  kmijik  strazar  vczirov.  — 
'i)  Krieijcr  iiherliiiupt,  miles,  cf.  jiinak:  Sve  dclijc  \\ 
ileiiiije,  a  ii  ko.^e  zita  iiijo.  (.)j  i5o<!;a  ti  neziinna  delijo. 
Kj.  rnjnik,  hrahar  rajiiik,  junnk.  ridi  deli.  —  Pij, 
ddijii;  tori,  Antrjflija!  (kad  sc  dosrje  ii  krOmu  da  se 
]iije).  I'osl.  247.  Ajde  s  Bogoui,  star  na  koiijii,  stara 
ddijo!  Xpj.  1,  2!i:i. 

(Irlijiti,  adj.  Kj.  Ho  pripada  deliji. 

dolTjiiskl,  adj.  u.  p.  kalpak,  der  delije,  twv  dclije: 
na  ilelijnsku,  t.  j.  kao  5lo  je  u  delija,  nueh  Art  dcr 
delije,  mure  tcov  delije:  Na  delijnsku  percin  ostavila. 
Uvako  se  kaze  i:  na  hajduOku.  cf.  bratska.  Kj.  i  .sa- 
zetu  dMIuski  (isji.  abadziuski) ;  delijski.  Uto  pripada 
kojemn  ijod  deliji  Hi  delijama,  sto  jc  kao  u  delija.  — 
Stan'  za  pos'o  zenskom  nogom,  a  deliiiskum  ga  ufati 
riikoin.  DPosl.  113.  (^to  si  mi  se  oborio,  mqj  delijo! 
Sto  Ii  IjepSe  izodio  ...»  ofijclu  delijiiskomc.  Kov.  lOG. 

dt^lTjMSiVO,  II.  vidi  junaStvo:  Ti  ne  kupi  svate  po 
hainstvu,  no  pokupi  svate  i)u  delijnstcu.  Rj.  i  sazcto 
dMTnstvo.  (Jsn.  244. 

tli'lijski,  adj.  vidi  delijnski.  Rj.  sto  pripada  deli- 
jama Hi  kttjemu,  god  od  njih. 

(I6likaiilija,  m.  vidi  momak.  Rj.  vidi  i  dje(5ak, 
djecko,  Yojnik,  junak. 

dt'Iiliik,*  m.  Iloff'art,  superhia.  Rj.  deli-luk.  oholost, 
poiiiis,  poiwsiiost.  isp.  deli,  delija. 

(IMiiistavci,  dWiustavaka,  m.  pi.  (u  C.  G.)  trec'-i 
dan  po  krsnom  iraenu.  cf.  ustavei.  Rj.  —  Ustavei,  2) 
prvi  dan  po  krsnom  imenu ;  drugi  dan  zove  se  pra- 
iistavei,  a  treei  deliustavci.  Rj.  790a. 

dMkii.sii-a,*  (tica)  f.  u  pjesmi  nekaka  tica  (iini  mi 
se  da  se  papagaj  Turski  zove  dil  kus):  Na  granCici 
tica  dclkii.iica.   Kj.  ridi  dilknSica. 

doiiibcl,*  III.  Ijeuivac  koji  od  lijenosti  niJta  ne  moze 
raditi,  der  Fauleiizer,  liaiiio  daes.  Ka?,u  da  Turski  ear 
dcmlicle  lirani  .  .  .  jeli  upravo  za  demhela  .  .  .  ovoga 
iizmii  H  ilemhelc.  Rj.  isjj.  derb&denica. 

d«'iiib<>li!saiijc,  n.  das  I'Mulenzen,  desidia.  Rj. 
verbal,  od  dembelisati.  stanje  «  kojem  je  tku,  kad 
dembelise. 

donibMisati,  iSem,  r.  impf.  faulcnzen,  serine  otiuin 
tererc.  cf.  dembel.  Rj.  ridi  dirindziti,  lijeniti  se. 

d&iuo,*  demeta,  hi.  vidi  naramak.  Rj.  vidi  i  denjak, 
*  si/H.  ondje.  srezanj  n.  p.  pruca  koliko  se  mo~e  za- 
metnuti  na  rainc. 

deiueroiija.  /'.  brdo  na  lijevoj  strani  Ibra  blizu 
Magliea.  Rj.  u  Srbiji.  —  *((/ii'ft  iinena  isp.  Curonja, 
Radonja. 

di'iurskiiija,  /'.  t.  j.  corda,  vidi  dimiidija:  I  pri- 
paSe  (?ordu  demeskinju,  Rj.  corda  kakva  se  kiije  u 
Damasku.  ridi  i  demiSeija.  demiskija,  deuiiSkinja,  di- 
miskija,  dimiskija,  dimiJkinja;  samlijanka. 

d^inijt',*  demija,  /'.  pi.  (u  C.  G.)  dimije:  Sve  delije 
u  demije.  Kj.  duifc  i  siruke  caksire.  vidi  i  dimlije. 

dtiniir,*  m.  —  1)  ridi  gvozgje.  Rj.  —  2)  vidi 
gvozden :  Na  demir  se  pend^er  naslonio.  Rj.  ovako 
metnuto  pred  siipstantiv  ne  mijenja  se  po  padezima 
te  znaci  gvozden.  vidi  demirli. 


Dt^iliir-kaitijil/  /'.  (u  pjesmama)  d((s  eiserne  Tlmr 
(in  dcr  Donaii),  porta  fcrrea  (in  Tslro):  Donesi  mi 
vina  iz  Vidina,  i  rakijc  od  Demir-kapije.  Rj.  jivozdcna 
vrata. 

d<Mllirli,'  adj.  indecl.  Turski  pridjer.  ridi  dimirii, 
gvozden.  —  I'oruSena  menucrli  avlija,  nlialjeua  de- 
mirli kapija.  Npj.  2,  17:').  isp.  Demir-kapija. 

dt'liilr-tnUa,  /'.  ilndictruin  minus  L.,  oi'obajka.  « 
yi.ikdiii  iikrufju.  AKj.  11.  ;i;i7a. 

dcmiscija,  /'.  ridi  demeskinja.  —  I'oslaeu  ti  dvije 
dciiiisi'ije  sve  u  eistu  zaliveiie  zlatu.  Npj.  ."J,  401. 

dfillisklja.  /'.  ridi  dcmeSkinja.  stvar  zenskoga  roda 
kakra  se  knje  it  Damasku,  ».y*.  sablja;  onljc  y'f  igla: 
I'rosla  bi  proz  usi  igle  dcmiUkije  tri  krat  kovane. 
Dl'osl.  104. 

dt'iiil^kiiijn.  /'.  I.  j.  sablja, r»V?»  demeskinja:  <  In  uzima 
ilciitiskiiijn   sal)lju.   (>  pojasu    sablju    demiskiiija.   Kj. 

dfiidtTCk,  III.  (pi.  (Jen.  deudereka)  u  pjesmi  mjesto 
dajenek :  Da  mu  dade  trista  dcndcreka.  Kj.  udarae 
stapom  ponajrise  po  tahanima.  postalo  izvrtanjem  od 
degfenek. 

dfenijc,  n.  (bdenije)  die  Viyilien,  ri()iliac  (ein  Kir- 
chemcort):  I  drzase  velika  denija.  Rj.  —  1  drzi  nam 
t'retvero  denija  na  osvitu  od  Petrova  dana.  Kj.  4l)lib. 
Popovi,  kahigjeri  i  vladike  eate  molitve,  svjcStavaju 
masla,  drze  denija,  i  zovu  gjavola  da  izigje.  Npr.  14G. 
rijec  crkrenii.  vidi  bdjenje.  » 

d^iijak,  denjka,  m.  ein  Biindel,  fascis;  audi  cin 
Sack  Baumrolle.  Rj.  ridi  bala,  deme,  naramak,  svezanj, 
zavezak,  zaveiljaj.  -  Bala  drva,  pruea,  zila,  vidi 
denjak,  naramak.  Rj.  13b.  Denjak  (bice  od  participa 
fdafiola  djeti).  Osn.  290.  po  ARj.  II.  338b  rijec  je 
Tiirska. 

depaiijc,  n.  verbal,  od  depati.  radnja  kojom  tko 
dcpa. 

d<''|iati,  depam,  v.  impf.  biti,  tuci,  lupati.  ridi  dep- 
uuti.  «  nase  vrijcme  u  Dubr.  ARj.  II.  338b.  vidi  i 
derati  3,  i  syn.  ondje.  vidi  i  v.  pf.  pirosti  depiti.  isp. 
V.  pf.  sloz.  zd^pati  {i  se). 

d&piti,  ptm,  v.  pf.  koga,  cinem  einen  Schlarj  rer- 
setzcn.  percutio,  cf.  lupiti,  bubnuti.  Rj.  ridi  i  depnuti, 
dupiti,  udariti,  i  si/n.  kod  udariti.  v.  impf.  depati. 

d^piia,  /'.  (u  Dubr.)  zdrava  i  debela  djevojcina  ili 
zenturina,  ein  starkes  dickes  Frauenzimtner,  mulier 
olicsa.  cf.  cunenpa.  Rj.  t  syn.  ondje.  —  zu  nast.  isp. 
mekna. 

depnuti,  nem,  v.  pf.  vidi  depiti.  Rj.  i  syn.  ondje. 
V.  impf.  depati. 

dt'piitat'ija,  f.  die  Deputation:  Sadasnjega  stare- 
sinu  Srpske   depntacije  u   Carigradu.   Npj.'  4,  XIV. 

d&r,  iiiterj.  Rj.  de  i  re  okrnjeiio.  isj).  re,  dod. 
— •  J.  a)  vidi  de  3:  Doncs'der  mi  divan -kab.anicu. 
Nacez'der  mi,  vojno  le,  desno  krilo.  Rj.  Izifijider 
Umo,  izigjider,  du5o!  Npj.  1,  446.  Stan'  der,  paSo,  da 
ti  najam  platim.  2,  459.  Ne  kup'  svata,  ne  trosider 
blaga.  3,  193.  —  b)  uzvik  maze  se  i  rastaviti  od 
imperatira:  Begemina  Seta  po  bijelu  dvoru  .  .  .  l)aj 
mi  je  der,  majko,  za  vjereue  Ijube.  Here,  292.  — 
2)  u  pjesmi  mjesto  dedcr:  Ljiljan  goro  Ijiljanova! 
Der  podigni  ljiljan  listak.  Rj.  znacenje  kao  pod  1,  samo 
sto  je  ovdje  uzvik  pred  imperativom;  ovo  je  reijje  od 
onoga  1. 

dt'ra,  /■  —  1)  (u  Baek.)  vidi  stniga  2 :  Pa  za  derii, 
privezala  keru.  Rj.  na  vratima  od  tora  mali  toric  u 
kume  .se  ovcc  kad  sc  iz  tora  izgone,  docekiiju  i  miizu. 
—  2)  Struga,  1)  (u  iSrbiji)  Biss  in  einein  Zaune, 
diruptio  .'lepis.  Rj.  720b.  mjesto  u  gradini,  u  jilotu 
gdje  je  provaljen.  isp.  dira.  —  Sedam  dera,  eetrn'est 
Ivalera;  udaj  ie,m,  pa  zagradi  deru.  Npj.  1,  638.  — 
d^ra,  od  derati.  isp.  Osn.  30.  isp.  dira. 

dferaf,  derdca,  in.  der  Aufreisser  (von  cinem  Ochsen 
der  den  Zaun  einreisst),  destructor,  cf.  provaljivaC. 
Rj.  postal! jem  od  derati:  koji  d'erd,  vo  koji  d'erf  gra- 
dinu,  koji  cini  deru  u  plotu. 


ili>rtu-ina 


—  204  — 


Dorvi§ 


;i  ■-■•■"  ..'..'....  ~k)  se  iiziuo  kiul  koiia  odoni, 

■  I,  cf.  odora.  Rj.  riili  i  iriiljai'iiui.  isp. 

—  rijei-i  s  tdkim  nio't.  mji-racina,  od- 

.  tuOiiia,  prosjaCina  2,  nibacina,  skita- 

uina. 

(I^nik,  d'orka.  adj.  kada  se  opanoi  ozdo  lijopo,  jed- 

nnkii   frr'i  i  nosei'i  i  denu'i  uvijek  ozdo  iz!;lediij ii  kao 

':i  se  recV:  »ovi  su  opaiici  dirli'-  ili  i-jedaii 

:iak  ilerak  a  drujri  uije  :.  tako  i  o  siikmi . . . 

ovii  ji  siikiio  ilerko-.  AKj.  II.  3l()a.  ridi  nosak. 

donin,  »i.  (11  vojv.)  em  juniicr  Jiiirsvhc  (rerdchtlich), 
pucr.  Rj.  pof/rdti  poodraslii  mmkivii.  vidi  deiie,  de- 
rate, lit-rle. 

di^rfinjo,  II.  Rj.  rerbal.  od  derati  i  derati  se:  radnja 
ki'j'iiii  tko  den-  ftu,  i  stmijc  onogti  koji  sc  derc  —  1)  das 
liei«cn,  hurrulie.  Rj.  orf  derati  1:  Udovice  ruho  po- 
deniiio,  djevojai-ko  jako  za  dcranje.  Npj.  1,  227.  — 
'i)  (/<(»■  Schindin,  excoriatio.  Rj.  od  derati  2,  deriinje, 
ijidjiiije  ku:e  s  koffu  ili  s  cegu,  u  pravom  i  pre- 
ne:<eiiom  smislu.  —  3)  das  Pldrren,  ploruixis,  Rj.  od 
derati  se  4.  derunje,  silno  rikanje,  muogo  plakatije. 
ridi  <roljuzdrenje.  —  -t)  dus  Losschlagcn,  rerheriitio. 
Rj.  od  derati  3.  derunje,  linjatije,  hijoijc,  odadirimje  3. 

derail,  derem,  v.  impf.  Rj.  vidi  drijeti.  v.  pf.  sloi.  iz- 
derati.  o-.  po-,  pre-,  pro-,  raz-,  sa-,  za-,  z-d^rati,  v.  impf. 
sto:.  U-diniti,  iz.-i-,  iia-,  o-,  po-,  poda-,  pre-,  pro-,  sa-, 
za-.  zJirati.  —  /.  1)  reissen,  luceru:  niti  ima  5lo  jesti 
Ili  derati.  Rj.  ridi  bueati,  eijepati  2.  —  Kad  se  koine 
I'ej-tila  nova  koSuIja  ili  driisra  kaka  haljina,  reee  se: 
Ziv  i  zdrav  derao!  Rj.  l.'JSa.  Odavno  ja  oko  tebe 
derem  upatike.  Npr.  181).  Derem  nofidvicx,  pa  krpim 
tur.  (knbnrim).  Posl.  58.  Bolje  zlato  na  pola  dcnito, 
nejro  srebro  iz  nova  kovato.  Npj.  1,  321.  Da  saui 
tvoj.a,  II  tebe  bih  bila,  ii  tvoni  dvorii  prstcnjc  derulu. 
Here.  10.  amo  pripada  i  ovo:  Voda  leti,  hrege  dere. 
N'pj.  1,  303.  —  2)  schindcn,  excorio.  Rj.  (itiliti  kozu 
>■  kuga  Hi  ecgit.  u  prarom  i  prenesenom  smishi:  Smu- 
diti,  L'lobiti,  jiiiliti, derati, (/iirc/i  Erpressungen  schinden, 
c.rhaiirio.  Rj.  6'J7a.  Dobrojra  je  pastira  (posao)  ovce 
siri(?i,  a  ne  derati.  Posl.  60.  Kako  je  derano,  (i)  nije 
kr\-avo.  (kako  je  rajgeno,  moglo  je  i  {rore  biti)  12,5. 
i;..l:i  rn  ff  kroz  vojskii  voditi,  najposlije  na  m'jehe 
■''■■iti.  HN'pj.  1,  410.  sa  se,  2)ass.:  Kosa  nam  se  ne 
<Ur.^  iiieso  nsim  se  ne  ije,  ako  nemamo  obraza,  5ta 
iiii:iiiio?  Posl.  138.  —  3)  losschlagen,  verbero.  Rj. 
iiJ»  bubati,  biti  (bijem),  depati,  devetati,  linjati,  lu- 
patj,  o<ladirati  3,  tuci  v.  pf.  dernuti.  —  Dere  i/a  kao 
vola  u  kupusu.  Posl.  ,")8.  —  II.  sa  se,  retl'eks.  — 
1)  pliirren,  ploro:  neraoj  se  derati:  5ta  .se  d ereii ?  lij. 
I'd',  i  mnogu  plakati.  rirfj  brizditi,  dre^ati,  goljn^driti 
-ulitl  se,  niljati.  —  Drefi  i  dijcte  kad  se  derc.  Rj. 

■  •.  Dere  se  uz  tiifrja  nosila.  (kad  ko  bez  iizroka 
/all  za  tupjom  stvari).  Posl.  .58.  Jao  moj  Vlalio!  ni 
ti  rad  til  leiSati  ni  se  ja  vise  tebe  deridi,  ali  ne  <ladii 
N  l:i-i  za  badava  piti  i  jesti.  (pripovijeda  se  da  je 
'  i/c.  Turrin  kad  ran  na  HriSeanskom  problju  nije.su 
dali  .Iu  jedc  dok  ne  pla&;.  109.  —  2)  vidi  vikati.  1. 
Rj.'  —  (  uje  irje  se  jure  dere.  Posl.  29.5. 

d.-rbrdi'iiiea,  f  (kao  lijenStina  —  (/.  dembel?)  der 
l-'ii,U„:er,  homo  descs :  Pijanica  i  dcrbedenica.  Rj. 

dercad,  /:  eoll.  (sehimpllich)  die  Kinder,  pueri.  Rj. 
ledn.j  od  dereadi,  deree.  ridi  derlad,  djecina,  djecur- 
lija.  (fdij;!.  };,t:e  se  ^ poi/rdom  djeci. 

den-.',  <l.•r.•eti^  «.  m' H.V'k.)  ridi  deri,^te.  Rj.  vidi 
'  '''•'■""•. '"'Tip-  pogrda  poodraslu  mmkieu.  coll.  derCad. 

Wfrdeiii(-/,i.  m.  pi.  nekako  mjesto  u  Grnoj  Gori. 
Kj.  -  On  Hfi  bjeJe  bli^,e  primaknuo  .  .  .  viSe  Spu2a 
-pr<-iiia  JJerdemeza.  Npj.  4,  74. 

d>r.'.   ipi^rj.   X  kojim  je  istoga  postanja.  vidi  de, 

'   kao  i  der   isa  impcratira.  —  Pak 

vojii  mladu:  "Dogjidcre,  sestro  moja 

dozivlje  Hvojii  sUirii  inajku:  ^Douji- 

■  ■iiajko-.   Npj.  1,  (51-2.  Kad  uiu  stade 

.'.-j.i.i,.:   ..5<a«M/«rf,  Ue(-ir-pa.so,  kurvo!«  3,  566.        | 


diresjlijii,  /'.  .\rt  klcinercs  Wasserfahrseug,  navi- 
cnlae  gcnas.  Rj.  nek(d,va  barka,  lagjicu.  Madi.  dere- 
slye,  bnid.  skela. 

d?r«>i,  m.  (u  >-^rijemii)  die  I'ritgelhank,  scamnum 
citi  illigatiir  rei'berandiis.  rf.  macko.  Rj.  klupa  na  koju 
bi  priraali  onoga  kojemu  sw  dav<di  batine.  derez,  od 
osnove  koja  je  u  derati  3.  isp.  Osn.  368.  —  rijeci 
s  tdkim  nast.  drijeuiez,  grabez,  krpez,  lavez,  lupe2, 
madez  (inradez),  luetez,  mutei,  pale?.,  pile?-,  sitnez, 
stalez,  srauic?,  trpe?,,  trulei,  i  t.  d. 

d(>rig:iisii,  /'.  (in  der  Anekdote)  Halskratser,  gulam 
radcns:  o.skorusa  derigiisa:  da  ne  bi  pis  u  sidiu,  ode 
ga  iiioja  du5a  (rekao  t'iganin  kad  je  pripovijedao  kako 
je  htio  da  izjede  tvrdii  oskorusu).  Rj.  deri-giisa,  koja 
dere  giisu.  —  rijcii  tako  sloi.  kod  eistikiR'a. 

dcriste,  d&risteta,  n.  (.ichimpllich)  Kind,  puer.  Rj. 
kase  se  s  porugom  poodrasht  mtiskicu.  vidi  deran, 
derle.  isp.  diriSte. 

dorlad.  /'.  (eoll.)  (u  Back.)  vidi  deread.  Rj.  coll.  od 
derle.  kale  sc  s  porugom  djeci.  vidi  (5edija,  djeeina, 
djeeurlija. 

derle,  derleta,  «.  (u  Back.)  vidi  deree.  Rj.  pogrda 
poodraslu  muskicu.  vidi  i  deran,  deriste.  coll.  derlad, 

deriiek,*  m.  (oko  Dubr.)  vidi  sajam.  Rj.  vidi  i 
panagjnr,  pazar,  vaSar. 

df'riiT,  adj.  unsclig,  infelix,  miser:  kamo  taj  moj 
derni  brat?  Rj.  jadni,  nesrecni,  vajni.  postnnjem  od 
dert*  s  Hrratskim  adjektirnim  nastarkom.  isp.  dertli. 

dernuti,  nem,  v.  pf.  koga,  uuf  etiras  schlagen,  per- 
ciitio :  derimo,  cr  hat  es  ins  Grass  gebissen,  ist  ver- 
reckt  (vom.  TUrken).  Rj.  udiiriti.  v.  impf.  derati  3.  — 
Dernuse  ga  dvije  sindzirlije,  na  prsi  mu  toke  prelo- 
mise.  Npj.  4,  58.  Dernuse  ga  dvije  sindzirlije  u  po- 
vije  raegju  oi\  dvije.  4,  161.  —  Dernuo  (o  'J'nrcinu), 
k((ii  crkaii,  krepao. 

derHJavn,  f.  (his  Pliirren,  ploratus:  stoji  ga  der- 
njara.  Rj.  ridi  deranje  3,  vikanje  isa  glasa,  mnogo 
phikanje.  —  dfernjava  (kor.  od  koga  je  derati).  Osn. 
86.  rijeci  s  takim  nast.  gudnjava,  krivnjava,  kuknjava, 
prdnjava,  tu^njava. 

d6rt,*  m.  vidi  briga:  Od  derta  me  zaboljela  glava. 
Rj.  iy;.  razdertiti  se,  uzdertiti  se.  —  Knjigu  uei,  a 
Ijiito  se  muei.  Kod  njega  se  nitko  ne  pridesi,  ne  pri- 
desi  miulroga  junaka,  kora'  bi  svoje  derte  iskazao,  no 
od  derta  poglediije  Ijubu.  Npj.  2,  532.  Da  sjedimo  i 
da  besjedimo  i  o  derta  i  o  muhadertu  i  o  jadu  i 
moine  i  tvome.  Here.  162. 

dertli,*  adj.  indecl.  (comp.  dertliji),  vidi  zalostan, 
brizau:  (Jtkud  ne  eu  dertli  biti.  Dcrtlija  sam  uego 
paSa.  Rj. 

D^rva,  m.  (ist.)  Injp.  od  DerviS  2:  U  nju  Derta 
namaricu  nagje.  Rj.  394b.  voc.  Dervo.  vidi  D^rvo. 

derv»''ff'nje,  n.  das  Steif-sein,  die  Abneinung,  rigor. 
Rj.  verbal,  od  derveCiti  se.  radnja  kojom  se  tko  der- 
veci  od  koga. 

dervC'f-iti  so,  dfervefim  se,  v.  r.  impf.  od  koga,  sicli 
.seitiriirfs  neigcn,  steif  sein,  inclinor,  extra  sericm 
existo,  rigeo.  Kj.  ridi  koCiti  se,  v.  pf.  sloi.  o-der- 
vefiiti  se. 

I)erveii<.  p<i  Turski  mjesto  Derventski,  koje  vidi. 
Jer  jiogubi  7>f)TCK(-kapetana?  Npj.  4,  209.  isp.  na 
str.  vo;  ;  Pogibe  li   Derventski  kapetan. 

l>«Tvenl!i,  /;  grad  u  Bosni.  Rj. 

Dervf'iit.skT,  adj.  stu  pripada  Dercenti:  Pogibe  ti 
Derventski  kapetan.  Rj.  vidi  Derveut. 

dervTs*  derviSa,  m.  {voc.  dervTsu)  —  1)  Turski 
kahigjer,  der  Derwisch,  monachus  tnrcicus:  Bogom 
brate,  starisu  derviiu.  Rj.  aiigm.  dervisina.  —  2)  od 
gvoigja  kao  §iljak  u  eizmara,  opaneara  i  eurcija,  die 
Pfrieme,  fistula  sutoria.  Rj.  vidi  praljak. 

HervTs,*  Dervisa,  m.  (voc.  Dervlsu)  —  1)  n  pjesmi 
nekaka  plauina:  Dok  bijela  pokliknula  vila  iz  Der- 
visa zelene  planiue.  Rj.  —  2J  ime  musko  u  Turaka: 


derviSev 


—  205  — 


desetoro 


I'o  inipiiu  (Iva  moja  Heatri('a;  l>;is  jcrlnoga  Dervii- 
pasii  nilnda.  Xpj.  4,  214.  h}ip.  Derva,  Dervo. 

(Icrviscv,  mlj.  Rj.  ito  pripaild  ilcrrisii  ]. 

tlorvisiiiil,  /'.  iixtijm.  iid  <lervi5:  lil'  odatlc,  gola  der- 
risitiii.   Kj.  —  takni  aiiijm.  ridi  kod  liarilarina. 

•lorvTskT,  itdj.  Kj.  Ho  pripada  dercisimn  1  Hi  dcr- 
visu  kojciiiu  ijod. 

Di'tvo.  m.  (jii?..)  hyp.  nd.  DerviS  2.  gen.  l)6rva,  rue. 
Dervo.  tiilcw  hijp.  ridi  hod  Dobro.  ridi  Derva.  — 
Podii'i  I'u  jrii'jezdi)  sokolovo:  lias  sa  Hosnc  Solim 
alajlio.sa  .  . .  od  Slijene  .Stiji'iijaiiin-Z^ccivi.  Npj.  4,  2G;J. 

d^silll,  dT'sna,  itdj.  villi    dcsni.  <tlu:  AKj.  il.  34r)a. 

dcsi'faiiT,  adj.  n.  p.  brdo  (zt'nsko),  auf'  zehn  ein- 
geriiiitef,  denarius.  Rj.  sto  je  tako  nacinjeno  da  na  nj 
dogje  nesto  po  deset  pnita.  isp.  dev&fani.  x 

dCiSt^fflr,  desecftra,  m.  —  1)  dcr  Zehentsammler, 
decimittor.  Rj.  tkn  kupi  desi'tal;,  deadinu,  dcseto.  vidi 
prcpi.'inik.  isp.  brojar.    —   Bio  je  dcaei^ar.  DRj.  1,  4. 

—  2)  (jlava  deaetorici  rojnika:  Stavicu  vi  dobre  de- 
seiare,  desec-are,  to  su  kapurali.  Xpj.  5,  23.5.  Pozdra- 
vi.se  redoiii  .  .  .  barjaktare,  barjaktari  gjecu  deseiare, 
(kfciuri  svu  ostaln  vojskii.  o,  322.  ridi  desetar,  de- 
setiiik,  kaplar,  kapiiral.  — 

d^.sf't,  (deset),  zeJni,  decern.  Rj.  Broj  deset  sad jie 
mijenja  ohlikn.  isp.  Obi.  4.5.  dem.  des^tak  2.  —  Sto 
jedan  hid  baei  kamen  u  bunar,  deset  pametuib  ue 
mofru  ira  izvadili.  Posl.  35G.  Ustalo  je  trideset  mo- 
iiiaka,  iia  tii  iiiesta  sve  po  deset  stahi,  kad  >ia  prrih 
deset  iiaisao.  Xpj.  2,  V8.  Al'  se  deset  povratilo  driiga. 
3,  287.  Platii  si  mi  mijcnjao  deset  pntii.  Mojs.  I.  31. 
41.  Iksct  plcinena  otjiadnii  od  plemena  .liidina  i  na- 
iiite  za  sebe  car.stvo.  Piip.  bibl.  71). 

dcst^tiu'-a.  /'.  banka  od  10  Ibrinata.  isp.  desetica. 
Biidmani.  ARj.  II.  34Sb. 

dt'.s»'fii('ka,  f.  Rj.  hure  tid  deset  akora.  ridi  de.se- 
takinja,  desetorka.  isp.  bure. 

dos^tak,  desetka,  m.  —  1)  deseto  Sto  se  dajespahiji, 
der  Zehend,  decimae.  Ej.  —  ridi  desetina,  2,  deseto. 

—  Vinarina,  novei  sto  se  daju  spabiji  mjesto  desetka 
rinograd.^ko(i((.  Rj.  I>2b.  Jemin,  iipravitelj  onijeh  sola 
koja  nemaju  spahije,  nego  desetak  od  itjili  pripada 
caru.  Rj.  253b.  Sp.obije  nzimaju  desetak  od  iit((.  Rj. 
702a.  Zemlja  seljaeka,  od  koje  sti,  dar(di  spahiji  de- 
setak na  ono  sto  na  njoj  rodi.  Kj.  82<ia.  I'okupi 
(spaija)  glavuieu  i  desetak.  Daniea  2,  70.  Spahija 
uzima,  ositn  zitnoga  deseika,  po  2  groSa  glavuiee. 
MiloS  203  [isp.  desetak  rinogradski.  Ej.  (i2b.)  Svaki 
desetak  zemaljski,  od  iisjeva  zemaljskoga,  i  od  roia, 
Gospodnji  je.  Mojs.  111.  27,  30.  ridi  desetiua  2, 
deseto;  tulumina.  —  2)  dem.  od  deset:  daj  mi  de- 
setak para.  Rj.  demiinicija  snaci  ordje  kao  oko 
deset,  manje  vise,  Hi  kao  da  se  kaze:  deset  nije 
mnogo;  Oko  kameuite  planine  Mosora  desetak — dva- 
naest  sela.  Rj.  535b.  Jednom  jiogjemo  nas  desetak 
su  trideset  konja  u  Dubrovnik  po  so.  X'pr.  ti.  Da 
donesu  desetak  boea  vina  i  malo  rakije.  Xpj.  4,  94. 
(Vuk).  Kao  dijete  ud  f/e>r/((A'-petnaest  godina.  Da- 
niea 1,  70.  Malo  u  kojoj  knezini  nije  bio  po  jedan 
harambasa,  najmanje  s  desetak  druga.  3,  151.  Odmah 
je  s  desne  strane  pod  brdom  do  same  vode  desetak 
kuca,  koje  se  zovu  Rose.  Kov.  28. 

dost'tiik,  desetaka,  in.  —  J)  der  Zehner,  numus. 
Kj.  norac  sto  se  dijeli  na  deset  matijih  noraca.  — 
— •  2)  n.  p.  konj,  zehnjdhrig,  decennis.  Rj.  komu  Hi 
cemu  ima  deset  godina  >i.  p.  konj  desetak,  od  deset 
godina. 

deseti\kiiija,  /'.  Rj.  bure  od  deset  akova.  ludi  dese- 
tafka,  desetorka.  —  isp.  rijeci  s  takim  nasi,  tret'a- 
kinja,   petakinja,   sestiikiuja,   sedmakinja,   osmakinja. 

dest^tar,  desetdra,  w.  starjesina  desetorici  Ijudi. 
vidi  desecar  2  i  syn.  ondje.  —  Postavih  vam  ih  za 
starjeSine,  za  tisui?nike  i  stotiuare  i  pedesetare  i  de- 
setare.  Mojs.  V.  1,  15. 

deseter-,  vidi  desetor-. 


dfesCti,  adj.  der  zehnte,  decimus.  Brojevi  redui 
imaJH  ohlike  kao  pridjeri  odregjeni.  Obi.  50.  —  Dl- 
seto,  d^setoga,  ef.  desetak.  Ej.  117a.  U  Srbiji  ni  u 
deselom  selu  nenia  erkve  Rj.  3!t4b.  Otvorena  vrata 
dcvetora  i  deseto  brava  Dubrovnicka.  Npj.  2,  98. 
I'rosao  sam  devet  kraljevina,  i  desetii  Tursku  eare- 
vinu.  2,  .■);!0.  Srbin  se  ni  deseti  ne  svrali  iia  Ljubit'. 
Milos  !I8.  Od  sitne  stoke,  koje  dogje  pod  stap  pa- 
.stirski  deseto,  da  je  sveto  (iospodu.  ^iojs.  III.  27,  32. 

dcst'tiea,  f.  n. ]).  banka  ili  karta,  ein  Zehner  ( I'apier- 
geldcs  oder  im  Kartcnsjiiel)  deeenarius,  valens  decern. 
Rj.  hanka  od  deset  forinti.  (vidi  desetaea),  kiirta 
igracka  sa  deset  snaka,  i  uopce  strar  zenskoga  roda 
koja  rrijedi  deset  cega  gogj.  —  Erojevi  kariliiialni  od 
10  do  20  kazuju  se  jedinicama  i  deset icom,  koja  uzima 
preda  se  predlog  sna  .    DEj.  1,  2()4. 

dcst'fit',  )H.  Povesma  ogrebene  kudeljc  ili  eetena 
dva  i  dva  vezuju  se,  a  de.'^et  ovili  zavezaka  zove  se 
desetir.  l>odunavka  1848.  AEj.  II.  352a. 

dosi'tiiia,  /'.  —  1).  der  zehnte  Theil,  pars  decima. 
Ej.  deseti  dijcl  cega:  Da  je  u  drugoj  (/c.seftHf  XVIII. 
vijeka.  Zitije  3.  Gomor  je  desetina  efe.  Mojs.  II.  IG, 
3(5  (gomor,  eta  hihlijske  su  mjere.)  U  drugoj  desetini 
ovoga  vijeka.  V.  Lazie  1,  2.  —  2)  (u  Dalm.)  der  Ze- 
hend, decimae,  cf.  desetak  1.  Rj.  deseto  .sto  se  dajc  spa- 
hiji. ridi  i  deseto,  tulumina.  —  .I)  ein  Zehen,  decern 
(Frane.  une  dixaine):  desetina  Ijudi.  Rj.  —  .la  udarih 
erna  Arapina,  ja  jednoga,  meue  jedanaest,  ja  dvojien. 
mene  desetina.  Xpj.  2,  37l).  Pohitao  dijete  Maksime  . . . 
i  skupio  desetinu  druga.  2,  553.  Protiv  desetine,  da 
drustvo  rijeei  vise  ne  pravi,  ostanu  samo  eetvoriea, 
da  se  prave  kao  i  do  sad.  Pis.  23.  ridi  desetinja. 
isp.  desetoriea;  desetak  2. 

desetinja,  /'.  vidi  desetiua  3.  —  Svi  svatovi  u 
grad  uljego.^e,  i  divno  im  konak  siguraju,  po  dvojicu 
i  po  cetvoricu,  po  petinju  i  po  desetinju.  Xpj.  5,  299. 
za  nasi,  desetina  i  desetinja  isp,  babinje. 

d<i.S('tkovruije,  n.  das  Zehend-einsammeln,  eollectio 
decimarum.  Rj.  verlial.  od  desetkovati:  radnja  kojom 
tko  deset kuje,  ktopi  desetak  od  cega. 

dt'st'tkovati,  dtsetkujem,  v.  impf.  i pf.  n.  p.  vino- 
grad,  den.  Zehend  einsammeln,  colligo  deeimas.  Rj. 
desetak  udarati  na  sto  i  kupiti,  uzimati  od  t'ega.  — 
Brojac,  koji  vinograde  desetkuje  (brojeei  brazde).  Rj. 
44b.  >ltada  ee  va5a  desetkovati.  8am  I.  8,  17. 

dcsi^tiiTk,  desetnika,  m.  ake.  ARj.  II.  353a.  sta- 
rjesina desetorici  Ijudi:  Pa  ib  postavi  nad  njima  za 
poglavare,  tisuenike,  stotnike,  pedesetnike  i  desetnike. 
jMojs.  II.  18,  21.  ridi  deseear  2,  i  sgn.  ondje. 

di'scto,  dfesctoga,  n.  adj.  der  Zehend,  decimae,  cf. 
desftak  1.  Rj.  ridi  i  desetina  2.  Votnjake  i  vino- 
grade  mogao  je  dolaziti  te  brati  svake  godine,  a  spa- 
biji darati  deseto.  Ej.  (57lia.  Od  svega  eu  deseto  dati 
tebi.  Mojs.  I.  28,  22. 

dt'sC'toiii,  deseti  put,  upraro  od  dfeseti  instr.  sing. 
zen.  roda.  —  Kao  sto  se  mjesto  jedan  put  govori 
jednom,  tako  se  i  mjesto  prri  put,  drugi  j)ut  1  t.  d. 
govori  prrom,  drugom  .  .  .  i  t.  d.  Ej.'  XLIX. 

tlfesctori,  adj.  pil.  u  sing,  samo  desetoro,  koje  vidi. 
govori  se  i  deseteri.  isp.  Rj.'  XLVIII.  vidi  cetvori, 
sto  gogj  se  ondje  kaze  za  tu  rijec,  ralja  i  za  ovu 
rijec  desetori.  Ponese  desetore  stajaee  haljine.  Car. 
n.  5,  5. 

desotorica,  /'.  Anzahl  von  zehn,  decern,  decuria. 
Ej.  Dvojica,  trojioa,  eetvoriea  i  t.  d.  (dakle  i  deseto- 
riea) ponajvi.^e  se  govori  o  ljiidma,_  a  moze  se  reel 
i  ostalim  zivotinjama.  Ej.'  XLVII.  CuvM  to  deseto- 
riea poeese  se  srditi.  Mark  10,  41.  Tada  odvojih  .  .  . 
i  s  njima  desetoricu  brace  njibove.  Jezdr.  8,  24. 

desetorka,  /'.  vidi  desetafika.  Ej.  vidi  i  descta- 
kinja.  \iurc  od  deset  akova.  isp.  bure. 

dfesetoro,  zehn,  decern,  cf.  dvoje.  Ej.  n.  sing.  isp. 
desetori.  kaze  se  i  desetero.  i.5p.  Rj."  XLVIII.  u  rcte- 
nicu  se  uzima  sa.fvijem  kao  cetvoro,  koje  vidi.  Mogao 


desetorognb 


—  206  — 


devar 


hi  nadvladali  desct  IjiuH  kao  dfsetero  male  djece.  Rj.  I 
li^Sa.  C  itnletk't  kmva  s  ilfseloro  trhiili.  Mojs.  I.  32,  1;>. 

drscloroKiib.  wlj.  sehxfiuh.  ileremplex.  ritii  ilcse-  ; 
lowstriit.  i<p.  lotvorogiib. 

dest'luro^trilk.  adj.  sehufmh,  decemplcr.  ridi  Ce- 
tvorof:ul>.  isj*.  iV(iwr(i.s/riiJ\ 

Dosilo.  III.  iiiu-  imiSko.  Kail  26,  55.  h;ip.  od  Pesimir. 
tiiki'i  hup.  ridi  kod  Dniilo. 

Dt^sinir,  m.  ime  iiniSko.  t>ii  doziva  slugu  Desimira. 
Rj.  Desi-mir.  talra  imend  ridi  kod  Budiinir.  hijp. 
l»e#ilo,  l>e.*oje. 

desiti.  desim,  r.  pf.  Rj.  v.  pf.  sloL  do-desiti  (se), 
na-,  pri-  ^set.  u-  (i  sel,  za-.  i:  impf.  sloL  udeSavati. 
—  I.  koga,  ireff'en,  off'tiido.  Kj.  ridi  na«roditi  2,  iiai'i, 
naii'i  3,  namjeriti  3,  ujroditi  3,  zadjesti  (zadjenuti)  (5, 
zabu.iiti  2,  zastati  (zastanuti),  zateiJi  1.  —  Ne  bi  li 
se  s  PonHjin  udesio,  ti  mi  dade,  danas  ga  dej<Ui. 
Npj.  2,  5b'9.  Ne  bi  li  sje  de.^io  Tunikii,  al'  ih  nijrg-je 
dtsiti  no  raoJ.e.  4,  332.  —  //. .««  xc,  rf/'eAs.  —  1)  gdje, 
.<(VA  iro  hefitideii.  adsiim:  ja  sam  .<<■  oiida  ondje  denio. 
Rj.  ri</i  nai'i  se  1,  nasmati  se  2,  nagouili  se  2,  na- 
mjerili  se  2.  pride.siti  se,  zastati  (zastanuti)  se,  zatci^i 
se  1.  —  Kad  sam  ne  ja  dexio  u  Budvi.  Rj.  14b. 
(h-^e  se  ne  desilo!  (gledaj :  Daleko  od  nas  bilo!). 
Posl.  23<>.  8t.are5ine  sve,  osim  MiloSa  Obrenovira, 
koje  se  de<e  uko  8ave,  prebegnu  u  8rem.  MiloS  42. 
Ko  se  eod  desi  kod  njega,  on  mu  nazdravi,  kad  bode 
da  pije.  Npj.'  4,  XV.  Ondje  .«•  desi  nevaljao  covjek. 
.Sam.  II.  20,  1.  —  2)  reciproc.  sich  hegegnen,  oceurro: 
ja  sam  se  s  njim  desio,  mi  smo  se  desili.  Bj.  vidi 
sresti  se.  —  3)  hex  der  Hand  sein,  praesto  esse: 
udijeli  ako  ti  .se  desilo!  U  sitno  se  ne  desilo  a  u 
krupno  nemam  (kaie  se  u  5ali,  kad  bi  trebalo  koga 
darivali.  Posl.  335i  Rj.  impersonulno  'idi  pridesiti 
se.  —  Nego  je  pisao  svaki  po  svojoj  volji  (kako  mu 
»■«  kad  navrb  pera  desilo).  Kj.'  V.  Nego  je  i  novaca 
liavao,  kad  .  .  .  u  njega  hi  se  desilo.  Sovj.  77. 

desni,  adj.  —  1)  recht,  dexter:  drzati  Jto  u  desnoj 
rui-i,  fur  sieher.  Rj.  suproino  lijevi.  u  neodregjenom 
obliku:  desan,  desna  (akc.  po  desno,  koje  vidi)  rijetko 
dolasi;  la  nom.  sing.  mus.  roda  nema  potvrde.  — 
<  tbrni  se  «  desne  na  lijevu.  Npr.  121  (misli  se  ruke). 
Tako  mi  lijeva  de-moj  ne  pomogla!  Posl.  302.  Udari 
ga  po  desnu  ritmenu.  Npj.  2,  354.  Objesi  ga  Sarcu 
»  desne  strane.  2,  393.  ffede  caru  do  desna  kolena. 
2,  431.  I  krepka  ti  desna  ruka  bila!  3,  393.  Kad  se 
Seta,  svud  of ima  strize  po  pendier'ma  s  desne  i  s  11- 
jeve.  flerc.  103.  —  2)  u  prenesenom  smislu  znaii  vrir- 
jedan,  valjan,  pouzdan :  Gje  si,  Vude,  moja  desna 
ruko!  Npj.  3,  116..  Kojino  je  bio  desno  krilo  c'jele 
Bosno.  4,  209.  Fala  druze  desni  i  u  Bogu  sretni! 
Kov.  72.  —  3)  adv.  desno,  rechts,  dextra.  Ej.  —  Kad  I 
progjeS  one  vratnice,  dr?,i  desno,  pa  6ei  do6i.  Npr.  | 
19.  Car  6e  gledat  i  desno  i  levo,  da  s  Momirom  ce- 
liva  'yangjelje.  Npj.  2,  159.  —  neodregjeno  desno 
tre/lnjega  roda  sa  prijedlozima  s  t  na  ima  znacenje 
adrerha:  JSHdesno  Ina  desno)  rechts,  dextra.  Ej.  385a. 
Ozdo  more,  a  odozgo  gore,  s  desna  plofa,  a  s  lijeva 
dra^-a.  Posl.  237.  Okreni  se  «  desna  na  lijevo,  ni  kog' 
«  deJinn,  ni  koga  s  lijeva.  Npj.  1,  298.  Na  desno  se 
okrenu,  gradu  vrata  ugleda.  1,  412.  Ako  6el  ti  na 
lijevo,  ja  6u  na  de$no;  ako  li  Cei  ti  na  desno,  ja  6u 
113  lijevo.  Mojs.  I.  13,  9. 

deKDi,  dfeni,  f.  pi.  das  Fleisch  urn  die  Stockzdhne, 
gingirae  pars  qtute  est  circa  dentes  molares.  Rj.  me-iO 
oko  zuha.  vidi  deSIi.  —  Trava  Ijekovita  za  ranjava 
iisla  I  desni.  Rj.  321a.  Starcu  su  desni  naiiaC-i  Stap. 
Dl'wd.  114.  "  ^ 

desniea,  f.  die  Hechte,  dextra.  Rj.  desna  ruka. 
'        '       '      ''"^   Ijevaka.  —   Manu  Milo§  sabljom  i 
4,   236.   No   pomagaj   milostivi  care! 

J  ^'^jetlu  desnicu,  kako  si  je  vazda  doda- 

vao.  :.,  jJl.  l>a  ne  zna  Ijevaka  tvoja  Ato  Cini  desnica 
ivoja.  Jlai.  >,.  .)    riadofe  mu  Irsku  u  desnicu.  27,  29. 


—  I  desnica  noga:  Uzeh  njega  za  bijelu  riiku  i  ba.^ 
onu  za  nogu  desnicu.  Npj.  2,  347. 

ddsiio,  rechts,  de^iira.  Kj.  vidi  desni  (adj.)  3. 

l)6soj(',  m.  ime  muJko.  Kad  26,  56.  hi/p.  od  Desi- 
mir.  —  hup.  takva  kod  Blagoje. 

Di'-spa.  /'.  hiip.  nd  Despina.  Kj. 

despot.  >».  —  J)  neSto  mi  bi  za  despet,  t.  j.  ucini 
mi  se  krivo,  kao  da  mi  je  nepravda  ucinjena,  Unrecht, 
injuria.  Rj.  —  2)  ridi  prkos:  Despet  babi  du§u  gubi. 
Rj.  —  Tal.  dispetto,  pogrda,  psovka ;  dosuda,  jad, 
nepovoljnost:  prkos. 

Ueispiiin,  ni'spinjn,  f.  ime  zensko.  M-jtm-ix.  Rj.  hyp. 
Despa.  —  Za  nast.  isp.  babinje. 

dispot,  »i.  —  1)  der  Despot,  despota  (Titel  einiger 
serbischen  Regenten):  drugo  tabor  despota  UgljeSe 
Rj.  oesz'jtt,;,  gospodur.  tako  su  se  neko  vrijeme  zvali 
rludaoci  Srpski:  To  kazuje  rfesywt'  gospodaru:  'Ada  i 
vidiS,  detpot  gospodarel  Npj.  1,  398.  Na  bijelu  gradu 
Smederevu,  ongje  bjese  stari  despot  Gjurgje.  Npj.  3, 
53.  Ucini  ga  despotom  sviju  srp.skih  zemalja.  DM. 
84.  Potvrdi  Stefana  za  despota  nad  Srhijom.  109. 
Docnije  bi  de.'spot  Srbima.  115.  han-despot:  On  do- 
ziva han-despota  Gjuia;  Bogom  brate,  han-despote 
Gjuro!  Npj.  2,  511.  —  2J  (u  f^rijemu)  snahe  zovu 
djevera.  cf.  zlatoje.  Rj. 

D&spot,  m.  ime  muSko.  Rj. 

dSspotii-il,  f.  upravo  gospodarica,  isp.  despot,  pa 
despotom  zena.  ridi  despotoviea.  —  tJ  Budimu  je 
despntica  srpska  Jelena  1502  poklonila  Hilandaru  po 
1(X»  dukata  na  godinu.  DRj.  1,  86. 

d6spotov.  adj.  Ej.  sto  pripuda  despotu:  Tud'  pro- 
gjose  sluge  despotore.  Npj.  1,  398. 

dfespotovicil,  /'.  zena  despotova.  Rj.  vidi  despotica. 

De.spotovlea,  f.  Ej.  voda  5to  tece  iz  RudniCke  pla- 
nine  u  .^i-biji. 

dfespotovie,  m.  Ej.  sin  despotor.  Razbolje  se  De- 
spotovic  Jovo.  Ej.  —  Znalo  te  §to  i  dva  despotoviea. 
DPosl.  1.59. 

d&spotovinn,  /".  —  1)  das  Despotat,  despotatus. 
Rj.  drzava  despotova,  t^ast  despotova.  vidi  despotstvo. 

—  2)  Despotenstift,  monasterium  a  despota  fun- 
datum  ut  Krusedol.  Ej.  manastir  osnovan  od  de- 
sjwta,  kao  sto  je  it.  p.  Krusedol,  kao  despotova  za~ 
duzbina. 

dSspotski,  adj.  Ej.  sto  pripada  despotima  Hi  de- 
spotu kojemu  god.  —  Tim  je  sudijama  ostavljeno  u 
pismima  despotskim  da  raspravljaju  raspre  DM.  340. 

dft.-spotstvo,  n.  das  Despotat,  despotatus,  cf.  de- 
spotovina  1 :  Malo  1'  ti  je  despotstva  tvojega.  Rj. 
drzava  despotova,  vlast  despotova. 

desli,  dlJlT,  /".  pi.  (u  C.  G.)  vidi  desni.  Rj.  meso 
oko  zuba. 

d^snjak,  deJnjdka,  m.  —  1)  maijaS,  ili  pfetak,  na 
kojemu  Bogorodica  drzi  Hrista  na  desnoj  ruci.  Rj. 
vidi  deSnjakinja.  —  2)  vo  ili  konj  koji  se  hvata  »  desne 
strane.  ARj.  11.  360a. 

desnjakn,  f.   alat  kojemu  je  ime  zenskoga  roda 
(kao  bradva   itd.)   Sto   se   diii  desnom  rukom.   ARj." 
n.  360a. 

desiijiikiiija,  f.  novae  desnjak.  ARj.  II.  360a. 

dfete,  interj.  vidi  de  kojemu  je  dodan  nastarak 
mnozine  te.  uzvik  kojim  se  rise  njih  nagovaraju  na 
sto  Hi  nutkaju:  Dete,  brado,  da  se  ne  izdamo.  Npj. 
4,  252. 

dfeti,*  (u  C.  G.)  slobodno,  erlaubt,  licet.  Je  1'  det' 
ledi  spored  nje.  Rj. 

dt'va,*  f.  vidi  kamila.  Rj.  —  Odnijcla  bi  mu  u 
kljunu  svraka  bi<;e,  a  ne  bi  ni  dera  (?udinu.  DPosl. 
89.  Sino(5  vecer  veferala  jedna  mlada  gospogja:  deset 
deva  s  devCi<;ima,  devet  krava  s  teocima.  Here.  285. 
Tako   ?,ive  Arapi   od  kamila  (deva).  Priprava  21. 

IK'va,  f.  Rj.  ime  zensko. 

devar,  devAra,  m.   u   reCenicama:   Nemam  devara 


dcvSiei 


—  207  — 


devetoro 


(m1  Icbi".  Sta  mi  jp  tlevar  za  to?  Sto  mi  je  slalo?  (ij. 
1  i.iiii.'ir.  AKj.  II'.  ;J(;ia. 

(li'vi'-it'i,  ilevi'Wa,  m.  pi.  mliid  od  dere:  Ueaet  (leva 
-  tliri-irimit.  Here.  ^yf).  ml/idetii  od  devc  relclo  hi  se 
■  \'rvci\  iTOvOeta. 

(Icvoi'ailT,  adj.  n.  p.  brdo  (zoiisko),  auf  ncun  ein- 
(II  richtcl,  >inrcnaritis  Kj.  sfo  jc  tnkn  iidcinjoio  da  na 
i)j  dixjjc  iijeito  po  derct  puta.  isp.  desfecanT. 

(Icvt'f-ar,  (levpc'i'iia,  vi.  der  dds  Kenntel  nimmt,  cui 
iiiDiii  piirx  frugnni  dchetur,  nowiriux.  Rj.  /fo  uzima 
ilrrrt(d\  dercto.  ixp.  dpstn'ar  1. 

d('v<''«''r'iij«*,  n.  rerhal.  od  devetiti  se.  radnjn  l;ojom 
M'  thil  dcrcii. 

•It'vciK^sBt,  neunziy,  nonagiiiUi.  Uj.  deve(t)-de9et, 
(/?((,<  t  otpiii)  pred  (1.  —  Usta  Zeko  odbirati  druStvo, 
rv'  izabra  dcredc.tet  hrata.  Npj.  4,  277. 

(l('V('<l<'Nf't('ro,  ridi  devedesetoro.  Hj. 

(l»'V('(U''>(f'(T,  iidj.  dcr  nennziiiMc,  noHageniirhis.  Kj. 
Untjcri  redni  imujn  oldike  kiio  pridjeri  odregjeni. 
itbi  .')(). 

<lt'V(Ml('setoro,  Anzahl  von  neunzig,  nomujinta. 
Kj.  n  rercnku  se  uzima  .<!asrijem  kao  cetvoro,  kuje 
ridi.  ritii  ilevedesetero. 

(Irvt'iuliika  kralj,  m.  n  zagoiieci:  Ja  iidarih  gvoz- 
dcnini  inaljem  u  kamcn  grad,  iz  iijega  .skot'i  deven- 
ihika  kridj  i  primi  se  iiz  mekis  grad  (kresivo,  var- 
nica  i  trad).  Rj. 

(Icvt'rika,  f.  der  Brtichsen,  cyprinus  liraiiia.  Kj. 
'diraiiii^  hrnma  Cur.  Rj.'  riha. 

(lovoriiiavii,  »».  ridi  maviSiijak.  Rj.  vidi  i  kovitac, 
maimiza  '1.  onaj  kultttic  (od  gvozdja  Hi  pirinca)  sto 
.«'  iijiiiie  listovi  od  tijesta  sijeku. 

d('v6silj,  Hi.  devt'.sTlje,  n.  (n  V.  (t.)  nekakva  trava 
od  koje  ka^.u  da  stoka  u  proljei'e  profoOi  krvlju.  Rj. 
isp.  nere.'iilj,  nekakva  trava  od  koje  se  metle  grade. 
Rj.  4l3b.  —  Devesilj  i  nevesilj  {ista  rijec  s  ^jrawyoiom 
prruga  su(ilas)W(j(t,  slozoia  od  devet  ('  silal.  Osn.  ()8. 
dei-e(t)-sil. 

(Ifevet  (devet),  iicu)i,  novcm.  Rj.  Broj  devet  sad 
ne  mijcnja  oblika.  isp.  Obi.  45.  —  J)  u  narodnim 
umotvorinama  devet  znai-i  kadstu  uopceno  pore&i 
hroj:  Devet  brace  (a)  jedne  gaee.  Posl.  .''iS.  Devet 
capara  inia  na  obrazu.  (gledaj :  Koza  mu  je  na  obrazu 
kao  gjon).  58.  Do  jako  je  preko  deret  lirda.  (otiSao 
je  daleko).  (32.  Viyjese  je  deret  driKjarica.  Npj.  1,  472. 
ZaSt'  ja  rauim  \i  mojemu  dvoru  devet  nemo,  drugo 
devet  slepo.  2,  8.  Kome  ff  ovii  eaJu  nazdraviti?  Xa- 
pi<!u  je  tnojim  devet  sura,  deret  sura,  deret  Jutjoviea. 
2,  318.  Ja  bih  dala  bulum  niho  nioje,  kojeg  nema 
u  deret  nevjesta.  Here.  201.  ImaS  deret  nerjestica 
kao  devet  pauiiicu,  ima5  deret  mile  brace  kao  devet 
paunora.  233.  — •  2)  Ne  zna  on  pet  na  deret.  (ne 
zua  mnogo  za  Jalu).  Posl.  199.  Pet  za  devet  dati 
kome.  (prevariti  koga).  247.  —  3)  ni  pet  ni  devet 
znaci  kao  odmah :  Ni  pet,  ni  deret  (nego  n.  p.  uze 
batinu,  pa  po  ujemu,  t.  j.  bez  i  kakoga  govora,  odmahV 
Posl.  222.  Kad  mu  toga  momka  pokaiu  prstom,  a 
on  ni  pet  ni  devet,  nego  zapali  iz  pistolja,  te  njega 
po  sredini.  Danica  3,  192.  A  bogalj  ni  pet  ni  devei, 
nego  na  njega.  5,  92. 

dcv^tak,  dev^tka,_  HI.  das  Neuntel ,  nonae.  Rj. 
deret i  dijel  dohotka:  t'itluk-saliibija  je  uzimao  od  zita 
deretuk,  a  u  ime  devetka  od  povr6i .  .  .  Rj.  S26a. 
Citlnksahibiji  su  davali  deveto  ili  deretuk  od  zita. 
Slav.  Bibl.  1,  87.  ridi  deveto.  isp.  des^tak  1. 

dev^tak,  devetAka,  m.  ein  Tliier  (Pferd,  Ochs)  von 
neun  Jahren,  novcnnis.  ^}.  iirinic  (konj,vo)  od  devet 
godiua:  Nije  1'  majka  rodila  junaka,  da  otide  ov(5ar- 
Cobaninu,  da  donese  ovna  devetaka.  Npj.  3,  286.  isp. 
desfetak  2. 

d(>v6tiiiije,  n.  das  Abpriigeln,  dolatio(?).  Rj.  verbal, 
od  <levetati.  radnja  kojom  tko  deveta  koga. 

dpvetati,   tam,    v.   impf.   abdreschen  (abpriigeln), 


ftistc   dolo.    Rj.    ridi   tuci     I.    Kj.'   villi  i  derati  .'5,    i 
syn.  oniljc.  r.  pf.  sloz.  iz-devMati,  nadevHati  se. 

dcvctcr  .  .  .  vidi  devetor  .  .  . 

d<'\r'lT,  adj.  der  neunte,  nonus.  Dereti  u  plugii, 
(der  ncnntc  im  I'lhigc,  d.  i.)  das  fimfle  Kad  am 
Wagen,  plane  superllwis.  Rj.  Direto,  n.  adj.  vidi 
dev^lak.  Rj.  115a.  Deretoga  (mjeseea)  biee  joj  lakse. 
(ka?,c  se  boleSljivoj  zeni  za  koju  se  misli  da  je  triidna). 
Posl.  58.  Kao  sto  devet  gdjekad  znaci  uopceno  po- 
veci  broj,  tako  je  i  deveti  kadsto  u  redu  iza  vecegu 
broja  uopce:  Dcrete  pecke  Jiarilo.  Posl.  58.  Deveti  \i 
pliigu.  (ne  znaei  nista).  .08.  Kao  da  mn  dereti  mlin 
psima  melje.  (kad  se  ko  ponosi  i  gradi  bogat).  130. 
Nije  tu  srece,  dok  iza  deretoga  (hrata)  desetoni  ne 
ostane.  219.  To  mi  je  deveta  briga.  (ne  marirn  za  to 
ni  malo).  319.  Rodi  majka  devet  posobaca  .  .  .  kad 
je  stala  deretog  ieniti  .  .  .  "Sad  saui  stala  deretog 
?.eniti,  dereti  me  u  goru  opravlja.*   Npj.  1,  124. 

devi^dca,  f.  die  Neun  (im.  Kartenspiel),  novem 
puncta.  Kj.  karta  igraika  sa  deret  zncika.  isp.  dese- 
tica  1.  —  2)  krstina  od  devet  snopova.  Rj. 

dcvi'tiiia,  f.  —  1)  der  neunte  nieil,  nona  pars. 
Rj.  dereti  dijel.  isp.  desetina  1.  —  2)  deretina  Ijudi. 
vidi  devetorica.  isp.  desetina  3.  —  AT  su  u  grad 
devet  bratali,  deretina  sestm  'maju.  Npj.  1,  1.54.  Ja 
udarih  crna  Arapina,  ja  jediioga,  mene  jedan.aest,  ja 
dvojicu,  mene  desetina,  ja  trojicu,  mene  dcreiina.  2, 
37fi.  isp.  desetina  3. 

dcvt'thi  .so,  dfevetim  se,  r.  r.  impf.  miruri,  Oudili 
se :  JMa  i  ja  sam  .se  deretio,  Ata  taj  i  taj  eovjek  uradi 
ili  ueini.  ARj.  11.  3()6a.  r.  pf.   .<iloz.   raz-devetiti,  za-. 

dev(^tnaO!st,  iieunzehn,  noremdecim.  Rj.  Broj  devet- 
naest  sad  ne  mijenja  ohlika.  isp.  Obi.  45.  vidi  deve- 
toronaest.  —  Vrgao  .se  u  devetnaest.  (rece  se  onome 
koji  se  ukoei  u  novijem  haljinama).  Posl.  39.  Ne 
bjcse  od  sluga  Davidovijeh  devetnaest  Ijudi.  Sam.  II. 
2,  30. 

devfcfiiaestcro,  vidi  devetnaestoro.  Rj.  vidi  i  de- 
vetoronaestero. 

«lev«ytiiaestT,  adj.  der  neunzehnte,  undevieesimus. 
Rj.  Brojevi  redni  imaju  oblike  kao  pridjevi  odregjeni. 
Obi.  50.  —  Sedmoga  dana  petoga  mjeseea  godine 
dcretnaeste  carovanja  .  .  .  dogje.  Car.  11.  25,  8. 

devi'tiiaestori,  adj.  pi.  u  sing,  samo  devfetnaestoro, 
koje  vidi.  i  devetnaesteri.  isp.  Rj.'  XLVIII.  vidi  6e- 
tvori,  j>a  sto  gogj  se  ondje  kaze  za  tu  rijec,  valja  i 
za  ovu  devetiuiestori. 

devi'tiiacstoro,  ein  Neunzehn,  novemdeeim.  Rj.  n. 
sing.  isp.  devetuaestori.  kaze  se  i  devetnaestero,  koje 
ridi,  i  devetoronaestoro,  koje  vidi.  u  recenicu  se  uzima 
s<tsrijem  kao  fetvoro,  koje  vidi. 

devf'tO,  dfevetoga,  n.  adj.  ridi  devetak.  Rj.  — 
t'itluksabibiji  su  davali  deveto  ili  devetak  od  zita. 
t^lav.  Bibl.  1,  87. 

d6vctoin,  deveti  put,  upraro  je  od  dfeveti  instr. 
sing.  zen.  roda.  —  Kao  sto  se  mjesto  jedan  put  go- 
vori  jednom,  tako  se  i  mjesto  prri  put,  drugi  put... 
\  t.  d.  govori  prvom,  drugom  ...ltd.  Rj.'  XLIX. 

dfevetori,  adj.  pi.  u  sing,  samo  devetoro.  koje  vidi. 
govori  se  i  deveteri.  isp.  Rj.'  XLVIII.  vidi  cetfon,  pa 
sto  gogj  se  ondje  kaze  za  tu  rijec,  valja  i  za  ovu 
devetori :  Cinila  sam  deretore  cini.  Npj.  1,  620.  Po- 
vadite  noze  devetore.  2,  287.  Pojuei  devetora  blazen- 
stra  jevangjelska.  DP.  61. 

devetorica,  /'.  Anzahl  von  neun,  novem.  Rj.  Dvo- 
jica,  trojica,  detvoriea  i  t.  d.  (dakle  i  devetorica)  po- 
najviJe  se  govori  o  Ijudma,  a  moze  se  redi  i  ostalim 
zivotinjama.  Rj.'  XLVII.  —  Ne  i.scijelise  li  se  dese- 
toriea?  Gdje  su  dakle  devetorica?  Luk.  17,  17. 

dftvetoro,  neun,  novem.  Rj.  u  sing.  isp.  devetori. 
vidi  devetero.  u  recenicu  se  uzima  sas^njem  -kao  ee- 
tvoro,  koje  ridi:  Ne  bi  ga  nadlajalo  devetero  posa. 
(kad  koji  mnogo  zna  govoriti).  Posl.  193.  Majka  Miiru 
sitno  plela,  od  petero,  devetero,  pletucji  je  sjetovala... 


deT<>torog:iib 


—  208 


dihati 


.    •>^->    M..;:..,   ti   se  i  Ijiibim   ti   ruke,   «la   daS 

-•  -''^■ 

„,  ;.  ,..ii.;.iii.  ;.  iifioi/iuVi,  twvies  plus,  ridi  de- 
\tioro«'.n:k.  •Itid  puta  uiioliki.  <<JJ.  lOtvorosriib. 

d»'\i'li>r(>iii)Ost.  (u  0.  O.)  riiU  iknotnaest.  Kj. 

il.'\«'l<iriiii:io>l<TO,  (u  <-".  <i.>  iiifi  ilevetnaesloro.  Rj. 

ilc\flor(»lriik.  'irfj.  iiniii/iir/i,  »ioii«  p^'s.  »'</( 
(levetoiML'uli.  i/ti<(  ;)m/<i  onoliki.  /.«;).  c'etvoroslnik. 

Di'vir,  HI.  miuiiu«lir  iiosrdjt'  ii  Stnroj  i^rbiji  (moie 
biti  da  je  sada  i  piist) :  U  Drciiici  bijela  Delicti.  Rj. 
—  i"»i«i(i  s  ttikim  iKisf.  Kiilii-,  Radir,  Raio;  rijeii 
kixl  branic. 

d6vskT,  (k/j.  oiniWiHH,'!,  sto  pripiida  devama...  od 
iH.iic  i/crsHr.  ARj.  II.  SlllSb.  ritii  kamilji. 

l)«''iiM!l.  /'.  brdo  i  zidine  ko<l  Novofra  Pazara:  Kod 
l)eii'Vi'  siarijeh.  dvorova.  Rj. 

d<'j'.nii'ktt>l.  'idj.  uiitemetzt,  qumlraitis.  Rj.  jmiigak 
II  Init.  viili  tninteljaat,  zdepn-it,  sdepii(i.<tf.  i.ip.  kriipan, 
I  .«VM.  oiidje. 

jiba,*  /'.  ridi  diva:  Dvije  dihe,  fetiri  kadife.  Ej. 
skiipa  svilena  tkanina,  u  kojii  je  /.lato  utkano,  brokat. 
Kj.'  —  teskii  sriUna  tkiinind  didninia  i  srehrnim 
rrjeioriina  protkntui  (hrocai).  Po  jclekii  terlidiha  do 
7.pmlje,  a  po  dihi  soj-srmali  tkauica.  Npj.  1,  359.  IXao 
saiii  ti  dvije  trli  dihe,  dvije  dihe,  dvije  hanterije. 
Hero.  1S!I.  Trli  dilia.  hanterija  od  kadife.  358. 

Dibrn,  f.  kao  kiiezina  izmeoju  Arbanije  i  JMac'e- 
donije.  .la  sam  iia  t'etinju  vidio  dva  covjeka  iz  IJihre. 
I5J.  —  1)  varos  u  Arbaniji.  —  2)  okolina  te  varofi.  Rj." 

Ilii-mii,  n.  izmeirju  Spljeta  i  i^inja  lijepo  polje  i  u 
iijemii  si'diuii  sola,  (jediia  nurija  hrik'anska  i  jediia 
krsi'aiiskai.  Rj. 

diran,  dieiia,  adj.  ruhmlich,  schon,  gloriosus.  Kj. 
sliiran,  krtisan:  f^to  je  ■Mean,  to  ga  ime  dici.  Rj. 
121b.  U  one  (e  vrijeme  Gospod  nad  vojskama  biti 
slavna  kruna  i  diian  vijenac  ostatku  naroda  svojega. 
Is.  28,  5.  znuii  i  ponosan,  ehrgeiziy,  gloriae  cupidus  .- 
ZaOugjen  mladic  od  take  i  tolike  poi'asti  a  i  onako 
dican,  puJti  se  da  ga  vukii.  Npr.  291.  —  osiiova  u 
dikii.  C)sn.  17t>. 

dii-enjo,  »i.  Rj.  —  IJ  das  Siohmachen,  gloria.  Rj. 
rerbal.  Oil  dif^iti.  radnjit  kojom  tko  dici  koga.  —  2)  das 
Stolzsein,  superhia.  Rj.  verbal  od  difiti  se,  radnja 
kad  Iko  sehe  dii-i. 

IITi'ina,  /".  voda  u  nabiji  RudniCkoj.  cf.  Savinac. 
a  .Savinae  tiema  u  Rj. 

diriti,  diiam,  r.  impf.  Rj.  v.  pf.  sloz.  po-diCiti  {i 
w).  —  J)  kopa,  stolz  machen,  Ehre  machen,  gloria 
(noKira)  est:  Ntoje  dican,  to  ga  ime  dici.  Rj.  diciti 
koga:  hiti  mu  na  diku:  iSve  frjevojke  v'jence  nose, 
v'jence  nose,  majke  dice.  Npj.  1,  190.  Ohnjicu  dici 
Ho  8u  radili  plemenito  i  bez  prijevare.  DM.  10.5.  — 
Z)  xa  ge,  relleks.  kim,  Cim,  sich  riihmen  (mit  liechf), 
rtolz  sein,  siiperhio  (jure).  Rj.  dican  hiti,  ponositi 
se,  hralili  se.  ridi  dikati  se.  —  Prijatelji,  kojinia  .se 
fnek  dici.  Posl.  72.  C'elav  se  dici  kapom  a  Ijudi 
KniMTom.  PohI.  324.  Hamo  .se  Pa5trovi<;i  dice  i  ponose 
da  to  nipda  nijesu  cinili.  Kov.  38.  Jer  se  bezboinik 
''»c«  zeljom  du-ie  Bvoje.  Ps.  10,  3.  Nego  se  kao  vojnik 
dici  srojim  ranama.  DP.  347. 

dlfl,  dipncm,  v.  pf.  hehen,  levo,  cf.  dignuti.  Rj. 
p.  pf  sloz.  lz-di('i,  na-,  o-,  po-,  pri-,  uz-.  tako  i  od 
dignuti:  iz-dignuti,  na-,  i  t.  d.  v.  impf.  prosti  dizati, 
i  kod  njega  r.  impf  sloz.  gram,  zapovjedno  d'igni. 
//.  pridjev:  dlgnut.  I.  pret/j.  d'igoh,  diie  (irignub, 
<llpnu|.  pri%  pregj.  trigav,  (TigavSi ;  dignOv,  dignuvSi. 
/.  pridjet:  ifigjio,  (figla  (rjetjje  (figniio,  dignula).  — 
J.  a)  \  iU^  jelo  dinni  gore  grane.  Rj.  G4a.  Kad  oni 
U.  >n<le,  dignu  rule  Jioau:  »Hvala  ti,  Bo?,e.^  Npr. 
«2.  Ka/1  dize  ruku  nad  njom  da  je  posijeCe.  234. 
kako  je  digun  r>p  fcao  da  ga  je  obad  ubo.  (kad  so 
. ,  ili  ra.skomada).  125.  Kad  ponosito 

'"'  '   «  w«''c.    Posl.    197.   :?;iva   pade, 

mri...   J,.    n.,j„sr.    Npj.   1,  252.  On  joj  dize  rukav 


desne  ruke.  1,  594.  Nas  ee  Tiirei  lagumom  dignuti. 
2,  503.  Digiii,  Koie,  Bndimliju  Jovu,  a  umori  od 
Erdelja  bana!  .  .  .  Bog  no  slu.sa  gospogje  dcvojke: 
diie  bitn((,  ne  dize  Jorunn.  2,  {537  (^=  ozdrari).  IMze 
svate,  ode  po  gjcvojkii.  3,  517  (ucini  da  sc  dignu  na 
put).  Iloeii  dli.i  silu  i  ordiju.  4,  32.  Slovo  Danilovo, 
5to  vojnike  dize  na  junastvo.  5,  327.  Ovaj  s.ad  digne 
qh(rii  i  od  MiloSa  i  od  Molera,  i  stane  javno  poka- 
ziv.ati,  da  on  lioee  da  je  prvi  stare.sina.  Milos  137. 
Nemoj  digniili  ruku  svojili  sa  sluga  svojih.  Is.  Nav. 

10,  ().  —  It)  diri  koga  Hi  sto  na  koga:  jwkuznje  se 
upravljanjc,  s  kojim  vioze  hiti  pomijcsitno  neprija- 
teljstvo.  isp.  Sint.  495.  —  Digli  na.  nj  praldctu  go- 
viilu,  t.  j.  ubili  ga  karaenjem  uzevsi  svaki  po  jedan 
kamen  i  bacivsi  na  nj.  Rj.  ()07a.  —  Ako  li  ne  (Se, 
da  ce  on  dignuti  krajinu  na  njih.  Npr.  71.  Da  ^e 
dignuti  rojsku  i  zametnuti  krajinu.  147.  Die'  cu  na 
tjas  Srlilje  i  Madzare,  svu  i^u  vaS\i  zemlju  poharati. 
Npj.  2,  214.  Digose  ruke  na  Isusa.  Mat.  2(i,  50.  Dize 
hnnu  na  nj  V.asa  sin  Ahijin.  Car.  I.  15,  27.  —  r)  kao 
maknuti,  krcnuti,  uJcloniti,  wzcti,  ukinuti,  a  i  unistiti: 
Bolje  da  te  smrt  prijeka  digne  nego  suza  siromaSka 
stigne.  Posl.  22.  Digni  magaretu  klasnje,  magaretu 
laJnje.  58.  Jesi  li  digao  rosu  sa  srca?  (jesi  li  popio 
faSn  rakije  i  Sto  zalozio?)  114.  Komarcu  digni  nogu, 
I  crijeva  na  dolinu.  14(5.  PoJSto  J-.ena  jclo  digne  i 
legnu  spavati,  zet  ustane  .  .  .  28(j.  Digni  uzrok,  dig- 
nut'  ces  i  grijeh.  DPosl.  1(>.  Ne  bu5i  na  vuka  da  ti 
glas  ne  digne.  70.  VeeeraSe  i  sofrn  digose,  svako  le^e, 
gje  je  mjesto  kome.  Npj.  1,  474.  Brze  digni  sedraore 
koiijc,  doteraj  i(h)  mome  belom  dvoru,  da  rae  vodiS 
tebi  u  Budima.  1,  G09.  Pa  iz  nova  postavi  gospodu, 
neke  dize,  a  ueke  potvrdi.  5,  36.  Sabljom  trze,  te  joj 
glaru  dize.  Here.  68.  Dignn  ga  iz  Banje  i  premjeste 
u  Negotin.  Danica  1,  81.  TJ  torn  se  pofne  opravljati 
i  grad  Beogradski,  te  dignu  niloge  saraore  iz  naroda. 
Milos  58.  Avrani  dize  saforc,  i  dogje  i  naseli  se  u 
ravnici  Mamrijskoj.  Mojs.  I.  13.  18.  Dignucu  srijet- 
ujak  tvoj  .5  mjcsta  njegova.  Otkriv.  2,  5.  sa  se  pass.: 
Zena  niu?,a  korotuje  toliko  koliko  vri  zemljana  pi- 
njata  kad  se  s  ognja  digne.  Posl.  80.  —  2J  sa  se, 
refleks.  —  a)  sich  erhehen,  aufstehen,  consurgo.  Rj. 
cf.  ustati  1.  Rj.°  —  Kad  PtojSa  vidi  da  oni  ne  smeju 
da  iidare,  onda  se  on  sara  digne  da  tra?,i  cara  zma- 
jevskoga.  Npr.  34.  Pa  se  digne  sa  svojim  sestrama 
u  svoje  carstvo.  36.  Kad  se  coek  probudi,  obeseli  se, 
digne  se,  obnce  se  i  .  .  .  99.  Pa  se  (orao)  digne  u 
oblake.  239.  Onda  se  dignu  svi  zajedno,  eda  bi  kako 
uveli  tetu  u  njezinu  kui'ii.  246.  Putniku  to  bude  vrlo 
milo,  i  digne  se  k  rohu  i  stane  mu  sre('-u  festitati. 
Posl.  106.  S  golim  grlom  ti  jagode  (poei  ili  dignuti 
se).  283.  Podi^e  se  Damjanovii^  £ivko,  on  s'  u  cetu 
dize  u  planinu.  Npj.  4,  28.  Skoci  momce,  a  Pera 
probudi:  Dig'  se,  striko,  ved  ga  ne  zaspao!  86.  Pa 
se  Mijat  na  noge  dignuo,  i  gjogata  svoga  poklopio. 
395.  —  b)  dici  se  na  koga  ili  na  sto,  mo'zc  hiti 
s  namjerom  neprijaieljskom :  i^rbi  .  .  .  dignu  se  na 
Jagodinu.  Danica  3,  167.  Rece  slugama  svojim:  di- 
^ite  se.  I  digose  se  na  grad.  Car.  I.  20,  12.  vidi  i 
primjere  kod  dizati. 

dlg:iiiiti,  Jignem,  vidi  difi.  Rj. 

dihanjc^,  n.  das  Athmen,  spiratio.  Rj.  rerbal.  od 
dihati.  radnja  kojom  sto  dise.  Mora  ih...  sanio  no(''u 
u  spavanju  pritiskuje  i  dihanje  im  zaustai'lja.  Rj. 
.367b.  Otkrise  se  temelji  vasiljenoj  od  prijetnje  (Jo- 
spodnje,  od  dihanja  duba  iz  nozdara  njegovijeh.  Para. 

11.  22,  1().  Niti  ima  dihanja  u  ustima  njiliovijem.  Ps. 
13.5,  17.  Od  ovoga  ca.sa  u  raeni  nesta  snage  i  ni  di- 
hanje ne  osla  u  meni.  Dan.  10,  17. 

dilinti,  diSem,  v.  impf.  athmen,  spiro,  cf.  disati: 
Gje  dvoje  disc,  treiSe  se  pi.ie.  lij.  vidi  i  dilUali.  dem. 
duSkati.  v.  pf.  dihnuti,  dabnuti.  v.  pf.  sloz.  za-dihati 
se.  —  Ni  se  mice,  ni  dusicom  dise.  Npj.  3,  360.  Vihar 
puSe,  eUkatmerom,  dise.  Here.  117.  Mrtva  Mara  ui 


ililiiiiiti 


209 


(liji'liti 


I'l.inm  tie  disc.  173.  Vuzduh,  koji  nas  opkoljava  i 
l.'ijim  disemo.  l^riprava  10.  Dokle  diieiii,  ne  t'u  od- 
-iM]iiti  od  svoji'  dobrole.  Jov  27,  fj.  lii'ziin  nu'frju 
mima  koji  diiu  jjlitiiuiioiii.  I's.  f)?,  •!.  .ledan  je  duh 
iihdo  u  fjoraina  i  jt'dnil\  i  ilmiirili.  UM.  142.  C'vijet'e 
r:iisko,  kojc  mirimi  disc.  DI'.  2!S0.  I'riinite  rosii  Huha 
knj:!  ofinjem  disc.  2.S-4.  I'osliininje,  Jcojim  dlse  prema 
[ridima  u  nauci  zashiziiiiii.  Kad  0,  190.  —  Kit  se, 
ni/icrsonuliio:  Ne.sto  lui  w  rfi.se  i  uzdi.se,  t'iui  mi  se, 
iiMiiiinje  me  draiji.  Hero.  102. 

ililiiiiiti,  diliiiom,  r.  pf.  ehien  Athcmzuff  thun,  spiri- 
■■nii  duco.  Kj.  ridi  dahiuiti.  —  Kad  dihnc  is  sehe, 
•  ■\:\:i  se  oraue  uzvijaju  u  visimi,  a  kad  povuee  paru 

-I',  ouda  se  savijaju  k  zemlji.  Hj.  429a.  Kada  junak 
iraviee  diflijne.  uz  jelu  se  uzvijaju  grauo.  Npj. 
i.    119. 

dilitaiije,  n.  verbal,  od  dihtati,  Icoje  vidi. 

(lilitati,  d'i5('-em,  v.  impf.  (po  jugozapad.  kraj.)  vidi 
iiluiti:  Niti  mice  ui  diisic.mn  disce.  IV].  xmhisiije  vri- 
!' iiii:  i  dilu'cm:  Mrtva  JIai-a  ni  iiiiee  iii  dihce.  Here. 
17  1.  dfiii.  duskati.  isp.  dalitati. 

(lijillekat,  dijalekta,  m.  (za  akc.  isp.  argftmenat). 
IniU'ciict,  der  T)ialcl't,  Mundiirt.  vidi  uarjefje.  — • 
\;i  <lijalekte  Srpskoga  jezika.  Straz.  188(i,  1288.  no- 
iiiiiittivu  nemii  potvrde.  zo  umctiuito  a  u  nnm.  isj). 
I'ji'iiat. 

dijiMoktii-ki,  i(dj.  sfn  pripddd.  dijidelctu,  narjecjii, 
li'ih'ctirn.i,    diidel'tisch.   —   Dijideltirki    (adv.)    Rad. 

i:..  191. 

(lijikiiiniint,  dijamanta,  m.  der  Didmtint.  udamas: 
\:i''  hoi'ete  stolinu  dukata,  raeju  iijiiua  pc.s'fefi  dijii- 

iint.  HXpj.  1.  292.  U  drugom  redu :  karbunkul, 
-  Ill-  i  dijunumiit.  Mojs.  II.  39,  11.  (irijeh  je  ,Iudin 
,i|iisan  gvozdenoiu  pisaljkom  i  vrhom  od  dijiiiiKDifa. 
III.  17,  1.  ridi  dijomanat,  diomanat,  adamatiat.  za  akc. 
-/).  argiiuienat  argi^menta  iDauieie),  godimenat,  go- 
linienta  (Vuk).  Biulmani  akcctitiijc  dijamanat,  dija- 
iiAnta.  ARj.  11.  384a. 

ilijiinjc,  n.  ridi  dihanje.  Rj. 

dijati,  (Tiiem  (gdjekoji  govore  i  dtjcim),  vidi  dihati. 
Kj.  M  krajecima  (jdje  se  glus  h  u  (jororu  pretrura  u  j. 

il'ijpl,  m.  (pi.  dijMovi).  Rj.  ridi  dio.  —  1)  der 
I'lii'il,  portio.  Rj.  ridi  i  cest,  ise,  tal.  dem.  dijelak, 
\\<-\\f..  znaci  i  .sto  dioha,  dijeljcitje,  die  Theilung: 
K'>ga  nema  nii  dijelu,  nema  mu  ni  dijela  (Rj.):  Koga 
III  iiKi  na  diobi,  nema  mu  ni  dijela  (cesti).  —  Da  Bog 
In  tu  bila  yazda  dva  dijela  udoviea  a  treci  muzatiea. 
373b.  (C'eta)  se  razdijeli  na  dvoje,  pa  jedan  dijel, 

i   se   zove  udordzije,    idu  na  udorac  .  .  .   a  druyi 

!<ine  u  za.stavi.  Rj.  770a.  To  ti  je  dio  od  svcga  sto 

ii.iiu  je  od  oea  ostalo.  Npr.  85.  Kad  su  vei^  bili  na  neki 

'   <  pnfa,  zovne  on  njega.  251.  .ladau  je  onaj  koji  nema 

la  od  Boga.  (kad  ko  reee  za  sebe  ili  za  drugoga 

I  je  jadan).  Posl.  107.  Ko  ima  polja  ima  dio  Boga. 
I'l'J.  Nije  ^ao  na  mail  din,  nego  na  krivi.  214.  Dijela 
II  l.radhi  ni  6e.  bog  ui  boginje.  DPosl.  1(!.  UbostvU 
ji'  luudrost  u  dio  dosla.  144.  Drzaeu  te  kako  svoju 
jiavu,  dati  dio  kako  bratu  svome.  Npj.  4,  <j(5.  Dobar 
■11  fi  dio  ostaviti  kako  mome  najboljemu  drugu. 
I.  417.  Glavni  dio  naroda  ostane  s  Greima.  Kov.  4. 
lC\o  mi  ovamo  pofesmo  nesto  trgovati  i  trgovasmo, 
i  I'ajdu  dijelismo,  od  koje  i  vama  dolje  dijel  ucinismo. 
71.  ^to  su  knjizevniei  nasi...  uveli  u  jedan  dijel 
iiitroda  nasega.  34.  Gagie  napise  ministru  odgovor  « 
/  ;  malijeh  dijelora.  Sovj.  18.  Neka  je  (zemlju)  raz- 
'lijfle  na  sedam  dijelova.  Is.  Nav.  18,  5.  Kakav  dio 
mi  imamo  s  Pavidom?  Car.  I.  12,  1(>.  To  je  dio  od 
lUiga  eovjeku^.  .lov  20,  29.  Daj  mi  dio  od  imanja. 
i.uk.  1,5,  12.  l-l!jepot:i  Izrailju  pade  u  dijel.  Rim.  11, 
-■'.  Jer  ko  se  upita  s  njim,  prima  dijel  ?(-  njegovijem 
/lijem  djelima.  .lov.  II.  11.  Narod  imao  dio  u  rladnnjii. 
\>\l.  336.  Neka...  skupi  od  svakoga  po  svoj  zemlji 
/iiti  dio  od  zita.  Prip.  bibl.  29.  Trojiea  mlagjih  siuoya 
liivatskoga  i  srpskoga  naroda  .  .  .  imaju  dio  u  radnji. 


Rad  17,  11)0.  —  2)  der  Berg,  monn:  uz  dijel,  hergan, 
ua  Dugom  dijelu  (u  Cent  zove  se  jedno  brdo  Dug 
i  dijel).  Rj.  brdo,  uz  dijel,  uz  brdo.  —  Oj  na  delu 
na  qolemu  bob  se  zeleni.  Momak  ide  uz  deo.  Rj. 
llfia. 

(Ii,j<>lak,  dijMka,  hi.  dem.  od  dijel.  mali  dijel.  vidi 
djelii'.  —  (lagie  napiSe  ministru  I'udbergu  odgovor 
u  13  malijeli  dijelova  naznai'ivsi  svaki  brojem  ;  prvi 
dijelak  toga  odgovora  ovo  je  .  .  .  Sovj.  18. 

dijt^Iiti,  ilijeiim,  v.  impf.  Rj.  v.  pf.  sloz.  iz-dijeliti, 
na-,  po-,  raz,  u-.  v.  impf.  sloz.  po-djeljivati,  raz-.  — 
I.  1)  theilen,  ilirido.  Rj.  —  a)  Pa  dogovor  zgodni 
ueinise:  za  oruije,  Jto  je  ko  uzeo,  a  u  blago  vrgli 
gjeladzije,  nc  dijcle  brojem  ni  esapnm,  no  kalpakom 
Rosniea  IStefana.  Rj.  148b.  Kad  je  siriir  dijeliti,  go- 
vore mu:  otkuda  si  neznana  delijo?  Posl.  117.  Kad 
oruzjc  .staiie  dijeliti,  men'  dadose  staro  za'rgjalo  Npj. 
1,  428.  .Stogod  bide  dara  zetovakoga,  da  mi  dara  nitko 
ne  dijeli.  2,  546  C—  da  bude  samo  moj).  Trgovasmo, 
i  fnjdu  dijelismo.  Kov.' 71.  Ova  gospoda  neka  dijele 
sarao  slava  i  blngodarnost  ...  a  sto  bude  rgjavo  i  ne- 
valjalo,  moja  je  kriviea  i  sramota.  Rj.'  XVI.  Pa  vemo 
dijeliti  sto  dobijamo  na  njima.  Straz.  1886,  1288.  — 
b)  Mejdati  dijeliti,  duelliren,  puguam  inire.  Rj.  352a. 
Gde  su  Srbi  s  Baburima  mejdan  delili.  Danica  4,  38. 
—  c)  Da  ne  d'jeli  Ijnhav  s  Mletkinjama.  Rj.  364a. 
Tvoje  blago  i  moje  i  tvoje,  drusta  nemam,  da  ga 
s  njime  delim.  Npj.  3,  192.  Ja  eu  zivot  dijeliti  siijime. 
4,  127.  Nego  je  .s  njim  delio  i  zlo  i  dohro.  MiloS  49. 
Sovjet .  .  .  kao  tijelo,  koje  je  .s  Kara-Gjorgjijem  dije- 
lilo  vlast.  Sovj.  11.  S  kojim  mi  bjese  radost  dijeliti 
tajnu.  Ps.  .55,  14.  Ko  dijeli  s  lupe'em,  mrzi  na  svoju 
du5u.  Prie.  29,  24.  Dijelitc  potrcbe  sa  seetima;  pri- 
majte  rado  putnike.  Rim.  12,  13.  —  d)  Osim  toga 
jo5  dijele  izmegju  sebe  (gdjeSto  i  sa  starjeSinama  Za- 
jedno) .sto  se  skupi  od  nurijaSa.  Rj.  395b.  Oni  su  ih 
(novce)  dijelili  izmegju  sebe.  Sovj.  12.  Dijele  haljine 
moje  megjii  soljom.  Ps.  22,  18.  —  e)  I  na  troje  voj- 
sku  dijeiio.  Npj.  4,  85.  Glavue  plauine  dijelise  svu 
Srbiju  na  dvije  polovine.  DM.  1.  Da  je  Isus  Navin 
mogao  poceti  dijeliti  zemlju  na  dvanaest  plemena. 
Prip.  bibl.  56.  amo  se  moze  dodati  i  ovo:  Otvori  mu 
sanduk  od  dukata,  on  na  drustco  dukate  dijeli.  Npj. 
3,  363.  Zar  (vi  brata  upuk'ati  sama,  da  ga  Kranjei  na 
maceve  dile?  HNpj.  4,  336.  —  f)  kao  rastarljati.  Iskra 
bratju  dijeli.  DPosl.  33.  Ja  ne  delim  tebe  i  Grozdami ! 
Rogjeni  ste  bratac  i  sestriea.  Npj.  2,  164.  Staru  pla- 
uinu  koja  dijeli  Srbiju  od  Macedonije.  Daniea  2,  26. 
Govorei''i  mu  i  zaklinjuei  se  da  ga  ne  dijeli  od  svoga 
sina  Alekse.  SoN-j.  52.  Neka  budu  vidjela  na  svodu 
nebeskom,  da  dijele  dan  i  noe.  Mojs.  I.  14.  —  2)  pro- 
sjaku,  (dem  Armen)  Almoscn  geben,  austheilen,  largiri 
stipem:  ko  prosi,  ne  dijeli  Rj.  udjeljivati,  davati:  Na 
druzicalo  idu  Ijudi  na  groblje-.  .  .  dijele  za  du5u,  i 
popovi  cate  molitve.  Rj.  142a.  Pale  svijede  i  dijele 
za  duSu.  Rj.  174a.  Da  ja  delim  svakome  po  krisku 
sira,  ne  bi  toga  bilo.  Npr.  82.  Ne  da  snasi  kojekakim 
bitangama  deliti.  83.  Do  srarti  svoje  kajao  se  i  siro- 
masima  dijeiio.  110.  Bolje  je  dijeliti  nego  prositi. 
Posl.  23.  Ustani  lijeni,  P>og  srecu  dijeli.  33(5.  Postavi 
te   carem   da  sudiS  i  dijelis  pravicu.  Car.  I.  10,  9. 

II.  sa  se  —  1)  rejJeks.  sich  theilen  (in  etvcas), 
dividor.  Rj.  kao  rastajati  se,  razilaziti  se,  odvajnti 
se:  Poeue  se  dijeliti  dan  i  noe.  Kj.  658b.  E  se  Mare 
od  roda  dijeli,  ali  joj  se  zao  od'jeliti.  Npj.  1,  18.  Ti 
se  hoces  dijeliti  od  svijeta  bijeloga?  1,  92.  Tako  mi 
se  nc  delilo  meso  za  zivota  od  mojih  kostiju.  3,  l(i3. 
Kad  sc  d'jeli  sre(;a  i  nesrei^a,  tavna  noi^ca  od  bijela 
dana.  4,  262.  Kad  se  dufa  s  t'jelom  d'jeli,  gi-'je.^nom 
t'jelu  dusa  veli.  Here.  333.  Voda  teeijase  iz  Edema 
nalapajuei  vrt,  i  odande  se  dijeljuse  u  eetiri  rijeke. 
Mojs.  J.  2,  10.  —  2)  pass.:  ( )d  prije  .fit.  se  kuezine 
u  Srbiji  ilijelile  na  srezore.  Rj.  708b.  Ta  mejdan  se 
tako  lie  dijeli.  Npj.  4,  306.  Ali  se  (narod)  po  zakonu 

14 


dijeljonjo 


—  210  — 


dilbii&ija 


\~  x.  2.  .lasnijeli  svje»1ot"^anstvft  nema 

1  meitju  lirucoin.  1>M.  !">.  To  osiio- 

nj-.l':   t^iiiijvli    izuiegju   sebe   «   stw/   rrsta. 

iiij.ljcujp,  11  Rj.  rcrhal  od  /)  dijeliti,  i  5;  dijeliti 
s,..  _  J)  nuhijti  kojom  tko  dijeli  sto.  —  2J)  rndnjn 
kojom  «f  tko  Hi  ito  dijeJi  od  koiin  Hi  cega  Hi  s  kim 
Hi  cim. 

ilij j>tp,  dj&teta,  n.  das  Kind,  fllius  ant  filia.  Rj. 
u  MNoiiNi  samjetijuje  se  rijei-jn  djeca;  ridi  i  djet, 
fedo.  tUm.  djetehce,  djetenoe,  djete.'ce,  augm.  djete- 
rina.  —  1)  smiienje:  Beha.  Rj.  IJIb  (malo  dijete  u 
povoru  djetinjem).  Djetic,  4)  dijete,  das  Kind,  puer. 
Rj.  122b.  Dorodac,  iniiSko  dijete  koje  iena  dovede 
muiu  ili  mui  zeni.  cf.  p.istorak.  Rj.  12()b.  Dovoce, 
dijete  koje  dovede  zena  muzu  ili  muz  zeni.  cf.  psi-stort'e. 
Kj.  12t)b.  ithtskic,  ?.ensko  dijete.  Rj.  1.^7a.  Klu-kulo. 
lu.  Rj.  SlSb.  (kaie  se  djetetu).  Miiza,  f.  Rj.  344a 
irazmaieno  dijete).  MCd'i,  musko  dijete.  Rj.  343b. 
Miisuta,  iensko  dijete  od  f) — 6  ^odina.  (mjesto  mastita 
^vori  w  i  iiii'ikinja  i  niiih'i).  Rj.  3r)()a.  Miisklc,  musko 
dijete.  Rj.  37lib.  XukOiu'e  (nakoujce),  inufko  dijete 
Jto  se  po  obifaju  da  djevojei  na  konja.  Rj.  3y2a. 
Siipricc,  der  Suiigling  (voiu  Kiude),  laetens.  Rj.  403a 
(dijete  priprmo).  Xedonusce,  n.  p.  dijete.  Rj.  415a 
(siiprolno  donosce).  I'eka,  raspeceuo  dijete,  vidi  maza. 
Rj.  493a.  J'osmne,  dijete  koje  .se  rodi  poslije  of.ine 
Niiirti.  Rj.  r>4;ib.  —  2J  o  djetetu:  Dadu  mu  u  narueje 
tao  porijeno  dijete.  Rj.  148b.  Kao  Firu  ka?,e  se  za 
ostro  tteniirno  dijete.  Rj.  158a.  Xioiictnnla  sc  kavga, 
dijete.  Rj.  ISib.  Sve  kupus  i  dijete,  t.  j.  svake  jro- 
dine  po  dijete  (rayjaj.  Rj.SlOb.  l'i.tlo  mi  ja^uje,  kozle, 
dijete.  Rj.  5<)2b.  (uinrlo).  I'rotegljti.tto  dijete.  Rj.  (il3b. 
^ena  zatrudni  i  rodi  musko  dijete.  Npr.  1.  Kao  lane, 
(reee  se  za  zdraro  malo  dijete).  I'osl.  132.  Ni  ostalu 
muku  tvoju,  kojuno  si  ti  mufio  od  gjeteta  malenoga. 
Npj.  1,  95.  A  trei?e  je  dijete  nejako.  1,  338.  Pobjeie 
mu  Velimir  dijete  .  .  .  pade  dite  u  zelenu  travu  2,  251 
ikoji  Srbi  govore  dijete,  oni  u  ovakijem  dogagjajima 
vole  kazati  dite  nego  dete !  Tako  se  u  pjesmama  moze 
duti  i  lipo  mjesto  lijepo,  hilo  mjesto  bijelo  i  t.  d.  Vuk). 
Zemlji  pade  dijete  Tadija,  te  on  gagja  na  kulasu 
Tala.  3,  199.  Oni  su  se  iz  nialena  gledali,  iz  malena, 
do  golemii  djetetu.  1,  401.  Dva  fovjeka  koji  se  paze 
a  imaJH  jedan  musko  jedan  iensko  dijete.  Kov.  43. 
.lezik  djetetu  koje  sisa  prionu  za  grlo  od  zegji.  Plafi 
4,  4.  Tri  djeteta,  kao  tri  angjela  .  .  .  odvoje  se  od 
ostalijeh  pjcvaca.  DP.  1)3.  Ova  dva  lijepa  djeteta. 
Obi.  48.  —  3)  dijete  maze  znaiiti  stvar  kaku:  Pitino 
dijete,  kao  mali  kolac-i*;  od  tijesta  5to  ostane  iza  pite. 
Kj.  .o<)3a.  U  njckijcm  krajevima  u  Srbiji  djetetom  se 
zove  badnjak.  U  Podibni,  od  tri  badrijaka,  jedan  je 
upravo  >badnjak«,  drugi  »badnjaeica,  a  tre^i  ^dete' 
njihovo.  ARj.  11.  392a. 

dij^titi  se,  (fijetlm  se,  v.  r.  impf.  kitulisch  sein, 
Iiuenliter  fncio.  Rj.  podnositi  se  kao  dijete.  vidi  dje- 
tinjill.  r.  pf.  sto:.  podijetiti  se. 

dijt-vanjc.  n.  dus  Thun,  Hintliun,  Hinlegen,  po- 
nlio.  Rj.  rerlml.  od  1)  dijevati,  i  3)  dijevati  se,  koje 
ridi.  metanje,  stavljanje. 

diji-vati,  (njevam,  v.  impf.  Rj.  v.  pf.  djennti,  dj'gsti, 
•Oeu.  r.  mpf.  sloz.  do-dijevati,  iz-,  na-,  o-,  po-,  pre-, 
prto-,  pn-,  sa-,  u-,  za-,  zaf>-;  r.  pf  nazadijevati.  — 
1)  thun,  potio,  folloco:  Kuda  dijevais  ti  tolike  novce? 
Kj.  /.'JO  metati,  stavljati.  —  2)  su  se,  refleks.  kao  na- 
lazit,  yf,  prolaziti:  Knd  se  to  deca  rod  s  nai5e  jabiike! 
>pr.  Ij).  \  /•.  IV,..-;,.  nioja  „jiia  maji^o;  j^^d  ni'  od- 
***J'  '"'  '  •   koji  nema  do  mene  jednoga,  kud 

'^«'.;.  ..  /^"''«.^  Npj.  2,  27. 

aij«-\«jka,  /.  u  pjesmi  (da  se  ispuni  vrstal  mjesto 
iljerf^ku:  Ouoga  C-u  biti  dijevojka.  Kad  vidila  Mara 
utjerojkn.  ijj. 

dijomanat.  dijftmanta,  m.  vidi  diomanat,  dijamanat, 
adamanat.  -  iTba^ak  je  mitra  sva  od  ziata,  u  koju 


su  sjajni  dijomanfi.  Njij.  5,  27ii.  Kad  sam  sinoe  na 
npneu  bio.  ostade  mi  prsteii  dijumiiiKif.  Here.  23. 
Maksim  dize  s  ruke  dijomanat.  HNpj.  1,  351. 

dika,  f.  (voc.  diko).  —  J)  der  Stolz,  gloria.  Rj. 
poHos,  cast,  slaru:  Koliko  je  divan  i  ugledan.  sve  je 
kolo  dikom  podieio.  Rj.  521a.  Sere^.ani  se  kaSto  vode 
i  na  vojsku  pou.ijvise  dike  radi.  Rj.  83tjb.  Sad  je 
najbolja  Srpska  ikola  u  Trstu.  i  to  je  hvala  i  dika 
njezinome  mitelju.  Rj.  842b.  Oni  su  mislili  da  I'e  to  za 
qoredara  biti  najveca  sret'a  i  dika  sto  mu  carski  sin 
uzima  kt'^er.  Npr.  174.  8to  je  \e(i  teret  na  taljiga(h) 
to  je  rigji  dika.  Posl.  355.  Kolovogja.  diko  naSa!  okom 
treni,  kolom  kreni.  Xpj.  1,  17<;.  Na  se  turi  oggelo 
od  dike:  sve  kadivu  i  zezeno  zlato.  2,  G13.  Ako  me 
i  sad  driite  za  prijatelja  svoga,  kao  .5to  ste  me  i  no 
)iiuju  veliku  radost  i  diku  nazvali  u  pismu  svome. 
Javor  1885,  439.  Prvijence,  diko  od  svutova!  Kov. 
.59.  Za  zdravlje  nasijeh  dika,  oki(?enijeli  gjevera.  73. 
U  zemlju  .  .  .  gdje  tece  mlijeko  i  med,  koja  je  dika 
svijem  zemljama.  Jezek.  21),  (i.  —  2)  (u  Ba<5k.)  vidi 
drago:  Nagjikala  trava,  iieka  gjika,  pokosice  dil:a. 
Dika  plava,  al'  je  sivu  draga.  Rj.  dem.  dikiea.  — 
Teiko  travi,  koja  rose  nema,  i  devojki  koja  dike 
nema!  Npj.  1,  GSIi.  Sunce  seda  pred  vei'e,  kad  treba, 
kad  moj  dilni  polazi  inenika.  1,  lUO.  0  ti  Niko,  divi- 
diln,  sto  tebe  nianka?  I'uj  me  Jelo,  dilher  diko,  desa 
mi  manka.  Here.  269. 

dikaiijo,  n.  vidi  dieenje.  Rj. 

dikati  sc,  dikam  se,  v.  r.  impf.  (u  C.  G.)  vidi 
diciti  se.  Rj. 

d'ikifn,  /'.  dcm.  od  dika.  Slabo  se  fiije  u  govoru, 
nego  se  pripijeva  u  pjesmama  po  Zemunu  i  po  Novom 
Sadu,  u.  p.  Kupieu  ti,  dikice,  suknju  od  pargala,  i 
kec-elju,  diktce,  debeloga  veza.  Rj. 

dikiea,  f.  (w  Hrijemu)  dornige  Spitzklette,  xanthiinn 
spinosum.  Rj.  hilje. 

dikin,  adj.  Sto  pripada  diki  (did)  2.  —  ^elja  di- 
kittu.  Npj.  1,  634  (natpis).  Dikino  oko,  u.  viola  tri- 
color L.  dan-i-nod.  ARj.  II.  395a. 

Ulkia,  (Dikla),  f.  ime  zensko.  Rj. 

d'ikla  (dikla),^/".  (po  zap.  kraj.  osobito  u  krS<'ana) 
vidi  djevojka:  !Sto  dikhi  navikla  to  nevjesta  ue  od- 
vi(?e.  Ej.  vidi  dekla.  dem.  diklica.  —  Zlu  \\o6  pribo- 
ravit'  a  u  jutro  dikhi  rodit'.  DPosl.  158.  (priboraviti 
mj.  preboraviti,  u  zap.  govoru).  Kotla,  metla.  Moze 
biti  da  je  tako  postala  i  delda  i  dikla  od  osnove  koja 
bi  postala  na.stavkom  ka  od  osnove  okrnjene  do  pr- 
voga  samoglasnoga  rijeci  djevojka.  <  )sn.  127.  Ne  moze 
se  reci  da  je  dikla  pu  zapadnom  govoru  a  dekla  po 
istocnom,  jer  jedno  dolazi  uz  drugo. 

diklir-a,  /'.  dem.  od  dikla.  ARj.  11.  395b.  vidi  de- 
klica. 

Dikusava,  /'.  ime  zensko.  Rj.  —  'DWo-s(l)ava,  druga 
pola  od  kor.  koji  znaCi  euti,  (:uvenu  biti,  <5initi  da  se 
fiuje,  t.  j.  govoriti,  u  imenima  slozenim  vlastitijem 
ispada  I:  Ljtibosava,  Mirosava,  Skbrosava,  Tankosava, 
\'idosava,  Viikosaya. 

diktovaiije,  n.  verbal,  od  diktovati.  radnja  kojom 
tko  diktuje  kome. 

diktovati,  d'iktujem,  v.  impf.  dictare,  dictiren.  — 
Zove  knez  Milos  svoga  sekretara  i  diktuje  mu  u  pero 
ovo  .  .  .  Mil.  20.  Koji  je  pisarima  znatnija  pisma  ka- 
zivao  rijeC  po  rijed  (t.  j.  diktirao).  Sovj.  77.  za  dikti- 
rati  isp.  akcentovati. 

«IT1,  m.  (da  nije  mjesto  div?):  Kakva  dila  vodim 
od  planinah.  Rj.  —  ViSta  j'  glava  Ajka  Hrnjidna, 
ne  dade  se  begu  poljubiti,  neg  mu  dade  d'Ua  save- 
zana.  HNpj.  4,  265  (—  dila  Vladikic-Jovana).  Bit, 
Persijski:  srce,  junak.  U  pjesmama:  kr.'^^anin  zaroblje- 
nik  u  boju.  Obi^no  „dil  savezan".  >Ko  dovede  dila 
mvezana."  isp.  HNpj.  4,  676. 

dilbi\gija,*  f.  u  tumacenju.  Here.  357:  dilbagija, 
srebrna  kutija:  O   gjevojko,   moja   dilbagijo!   Here. 


I 


dilber 


—  211 


diniljiv 


I '24.   Dnj  mi,  dnigi,  drup;!   kangal   /.lata,  da  navezem 
/lutim  aiiKijIiju,  da  jo  turim  mcfjju  dilhaijijc.   l."!4. 

dilltcr,*  (/<■(•  Schiine,  die  Schoiic,  pitklier,  pnkhra: 
S\-i  dilhcri,  moj?  dilbera  ueiiui.  Rj.  IJepoiica  (vidi 
ilill)in-ika);  lijejn,  lijepa.  dem.  dilben'e,  dilberOio.  up. 
lHi(lill)fr('iti.  —  Dvorilo  momre  u  popa  8avo  .  .  .  ra<l' 
sri'ir  i^taiif,  i  dilber  June  .  .  .  kade  mi  nahodi  dilber 
.liinu.  Npj.  1,  21(5.  Na  njoj  (vodi)  sjede  dva  dilbera 
lijcixi:  kakve  su  im  Sainove  obrve.  1,  230. 

(lilhf'rpo,  dllbcrceta,  n.  (st.)  dem.  od  dilber:  Ja  joj 
]  rkoli :  dobar  vece  dilbcrce.   Rj.  vidi  dilberf  it'. 

dilberi-ie,  jn.  (st.)  dem.  od  dilber:  Oj  pjevojko 
<lillten'icu!  u  bijelu  belnueicii.   Kj.  vidi  dilberee. 

dilhcrikn,  /'.  Ijepotica.  ridi  dilber.  —  (.)j  HJevojko 
dilberihj!  Uhilo  le  zlo  veliko!  Here.  2M. 

dilboro,  Mpjv^y'ti'M.- Slavuj  pile,  mori,  ne  p()j  rano, 

ej   Nedeljo,    mori,  dilbero!   Npr.  1,  401).  tomw  do- 

diije  Vuk:   Ovako   se  pripijeva  uza  svaku  vrstii.    Po 

svoj    priliei   ovo   ie    bili    Hugarska   pjesma,    pa  po.sr- 

liljena. 

flileik,*  m.  die  Stange  (bei  der  Kutikel  und  der 
Srlnielhvafie),  periica  (na  dilfiku  gore  stoji  baSluk, 
(iko  kojegu  se  navija  povjesmo,  a  dolje  .^e  dileik  za- 
luide  u  kolo,  i  to  je  sve  u  varoJke  preslice) :  Moba- 
riee  moje  drugarieel  udrite  sra  koloin  i  diliikom.  Rj. 
motkd  )ut  kidovraiu  (raroskoj  preslici).  vidi  diveik. 
dilkiisicii,  /'.  vidi  delkusiea.  Rj. 
d'iljf',  vidi  dalje:  8to  pas  duze  na  repu,  to  ovee 
sve  dilje.  Rj.  adv.  comp.  vidi  dilji. 

dHljT,  (idj.  con>p.  od  dug:  duii,  duglji,  didji  i  dilji. 
—  Siimotilitsno  pontavsi  u,  produljuje  se  tc  ii  sloven- 
skim  jezicima  biva  1.1:  dilje.  snacenje  (korijenu)  pro- 
tezati  se:  dijlji,  dulj  (f.),  duljbia,  diiljiti.  Korijciii  115. 
Ali  se  znadenje  rijeci  dilji  u  ijdjckojim  krdjcvima  na- 
roda  nasega  pomijesido  sa  znaienjem  rijeii  dalji,  piwe 
je  prvoga  znucenja  sada  gotovo  vec  sasvijetn  ncstida. 
vidi  dilje,  dalje.  —  Ima  dilji  jezik  nego  ruke.  DPosl. 
32.  Jaka  rijeka  sve  ho  rtohodi  na  dilje,  to  ishodi  na 
Sire,  a  uejaka  se  izgubi.  37.  Sto  se  vede  miize  krava, 
to  joj  sisa  dilja.  124.  «  ovijem  starim  poslovicama 
dilji  joste  znaci  dulji. 

diljka,  /'.  (St.)  duga  pu§ka:  Drze  duge  preko  ra- 
mena  diljke.  Rj.  —  Drie  konje  dobre  za  dizgene,  beg 
Mustaj-beg  preko  krila  diljku.  Npj.  3,  Ifil.  vidi  divka, 
divlija. 

Kdlill,  m.  der  Brtuch,  fumus.  Kj.  Badza,  rupa  na 
kiiei,  kiida  izlazi  dim.  Kj.  18b.  Nagutati  se  dima.  Kj. 
384a.  Za  to  se  kaJito  puSi  u  gdjekojijem  kiu'ama  da 
hode  oci  da  ispadnu  od  dima.  Rj.  G76a.  Suklja  dim 
iz  pe6i.  Rj.  724b.  Ako  je  dimnjak  nakrivo,  upravo 
dim  izlazi.  Posl.  3.  Dok  se  eoek  dima  ne  nudiini,  ne 
raoie  se  vatre  nagrijati.  tlli.  Na  lijepoga  dim,  idc.  188. 
Nijedan  dim  bez  (raalo)  ognja  nije.  214.  Dim  ne  udi 
leiecim  nego  stoje(-im.  DPosl.  l(i.  Kad  .  .  .  ugledaju, 
gje  uzlijecu  dimovi  dolje  oko  Jadra  .  .  .  jedni  vele, 
da  Mijailo  Nedi<;  pali  LjeSnieu.  Daniea  3,  197.  Sanio 
su  gdjekoji  dimovi  iz  cibuka  isletali.  Milo§  130.  Mlogi 
su  Oibiike  onako  u  ustima  dr^ali,  we  puMajiici  ni 
dima.  130.  Vopaliiu  kola  tvoja  «  dim.  Naum  2,  12. 
PotekoSe  jedau  na  drugoga  ...  za  male  se  puske  po- 
jagmiSe,  fetri  modra  dima  poletiSe.  HNpj.  3,  45(3. 
diiiiaiijc^,  n.  vidi  duhanje.  Rj. 
diiiiiiriiin,  /'.  (u  Bosni)  vidi  diuniica  (onamo  se  i 
drugi  nekakav  danak  koji  se  daje  Tureima,  zove  di- 
marinu).  Rj.  • —  rijeii  s  tukim  nasi,  sto  znacc  danak 
(7i^Zat«  glavarina,  krvarina,  kuearina,  plaearina,  svad- 
barina,  sokolarina,  travarina,  vinarina ;  ovamo  idu  i 
grijatSina,  nirtvaOina. 

d'iiuast,  adj.  —  1)  koji  je  pun  dima,  koji  cini, 
puSta  iz  sebe  dim.  —  2)  koji  je  sli(5an  dimii,  kao 
dim.  —  3)  koji  zandara  dimom.  Budmani,  ARj.  U. 
3W)a.  isp.  dimljiv. 

diDiati,  dimam  (dunlji^m),  v.  impf.  vidi  duhati.  Rj. 
vidi  i  puhati,   i  duti,  od  cega  je  ova  rijee  i  postala 


preko  starijega  oblika:  duti,  dmeni.  isj).  Korijeni.  109 
v.  impf.  sloz.  na-dimati  se. 

diiiiijc*  dimyii,  f.  pi.  lange  mid  iceitc  IToscn  rom 
leiilitfii  gefdrbtoi  Zeug,  braccae,  cf.  dinilije.  Dimije 
su  od  plavctna  platna  ili  od  svile,  a  kad  bi  bile  od 
eolie,  onda  bi  se  zvale  sidrare.  Rj.  duge  i  stroke  cak- 
sire.  vidi  demije.  —  Vigjeh  eudo,  i  nagledah  ga  se, 
gje  igjaSe  patka  potkovana  ...  a  na  zeeu  svilene  di- 
mije. Npj.  1,  529.  (iai'e  (kao  kratki;  i  ponske  dimije). 
Kov.  40. 

diinirli,*  adj.  indecl.  vidi  gvozden :  Na  avliju  di- 
mirli  kapiju.  Rj.  villi  demirli. 

diiu'iskija,  f.  t.  j.  sablja  vidi  dimi.Vija:  O  bedrici 
sablja  dimiskija.  Rj.  vidi  kod  demeSkinja  razlicne 
ublike  ove  rijeii. 

diiniscijn,  f.  t.  j.  aablja:  Trze  Turein  sablju  di- 
misciju.  Rj.  —  (MuzeSe  bogato  oruzje :  od  ielika 
sablje  dimiiiije,  viSi  dio  srebra  bijeloga,  nego  bjeSe 
od  Ijuta  eelika.  5,  375.  vidi  kod  demeSkinja  ruzliine 
oblike  ove  rijeii. 

dimijskija,  /'.  vidi  dimiiSdija:  I  da  pa§e§  sablju  di- 
miskiju.  Rj.  vidi  kod  demeSkinja  razlicne  oblike  ove 
rijeii. 

diiiiiskiuja,  f.  vidi  demeSkinja,  odakle  je  amo  i 
akc.  prenesen;  onamo  sit  i  razliini  oblici  ove  rijeii: 
Mac  vukovac,  carak  gjurkovac  i  sablja  dimiskinja 
(valjaju).  Posl.  176.  PripasaSe  sablje  dimiskinje.  Npj. 
5,  77. 

diinif,  JK.  (u  nab.  Rudu.),  potpuniti  dimitom  (u 
vezenju).  Rj.  Tuqja  su  supst.  muskoga  roda:  d'imit, 
(■•'ivit.  Osn.  219. 

diiiiiti,  dluum,  v.  impf.  Rj.  v.  pf.  prosti  dimnuti; 
sluz.  iz-diniiti,  na-  (se),  o-,  za-,  zdimiti.  —  1)  ranch 
maclien,  fumo.  Rj.  iiniti  dim,  n.  p.  pusevi.  —  Kur- 
njaviti,  vidi  dimiti  (n.  p.  puSedi).  Rj.  317a.  (isp.  ma- 
gliti,  maglu  oko  sebe  Siriti,  u.  p.  puSedi.  Rj.  340b). 
Nije  djestra  ki  ne  smrdi,  ni  ognjiSta  ki  ne  dimi. 
DPosl.  81  (mjesto  ki  trebulo  bi  na  oba  mjesta  ko. 
Dani6i(5).  —  2J  sa  se,  refleks.  raiichen,  fumo.  Rj.  dim 
pustati  iz  sebe:  PuSiti  se,  1)  dimiti  se.  Rj.  G24a.  Gle, 
pec  se  dimljase.  Mojs.  I.  15,  17.  Gora  se  Sinajska 
dimljase.  Mojs.  U.  19,  18.  bezlicno:  TeSko  ku(?i  u 
kojoj  se  lie  dimi.  DPosl.  12ti. 

Diiuitrija,  Dimitrije,  m.  ime  muSko.  Demetrius. 
Rj.  AriarjTfio:.  —  Pa  besedi  sveti  Dimitrija.  Npj.  1, 
125.  Dimitrije,  dragi  sveStenii!-e!  5,  94.  tako  po  Grc. 
ijororu;  po  Lat.  Demetrija,  Demetrije.  isj).  ARj.  11. 
33(5b.  za  nastavke  isp.  Antonija,  Antonije.  hi/p.  Dimko, 
DiSo,  Dmitar,  Mica,  Mican,  Mico,  Mita,  Mitar,  Mito. 
—  Dimitrija  znaci  i  crkvu,  posvecenu  svetomu  Dimi- 
triju:  Pa  ga  vode  pred  bijelu  crkvu,  pred  bijelu 
crkvu  Dimitriju  .  .  .  VidiS  naSu  crkvu  Dimitriju? 
Npj.  2,  211. 

Dimko,  m.  Rad  26,  54.  Injp.  od  Dimitrije.  takva 
hyp.  vidi  kod  BoSko. 

diiiilijilS  dimlijiiSa,  m.  der  dimlije  triigt  (im  Gegen-^ 
satzc  von  dem  Landbewohner),  braccatus.  Rj.  tko  nosi 
dimlije  (kao  gragjanin  prema  seljakii).  ■ —  Momci  i 
bec^ari  pobvataju  od  Biogradskijeh  trgovaca  .  .  .  kad 
su  ih  bili,  momci  su  govorili:  r>Udri  dimlijaseU 
Sovj.  21. 

dimlije,*  dlmlya,  f.  pi.  iHdi  dimije.  Rj- —  Mlogim 
tuna  planuSe  dimlije.  Npj.  4,  352.  vidi  i  demije. 

dimljak.  m.  vidi  dimnjak:  A  pogleda  na  dimljak 
na  kulu.  Rj.  Ij  mjesto  nj.  —  §to  se  dimljak  s  kule 
salomio.  Npj.  4,  451. 

dimljpuje,  n.  Rj.  verbal,  od  1)  dimiti,  i  2)  dimiti 
se.  —  J)  das  liauch-maehen,  fumatio.  Rj.  radnja 
kojom  tko  dimi.  —  2)  das  Rauchen,  fumatio.  Rj. 
stanje  koje  biva  kad  se  sto  dimi. 

dimljiv,  adj.  n.  p.  rakija,  ri'mcherig,  fiimosas.  Rj. 
sto  zuudara  na  dim.  dimast  3.  —  Ova  je  rakija  za- 
kagjena,  t.  j.  dimljiva.  Rj.  176a. 


(I  i  III  III  fit 


—  ■21-2  — 


diploma 


■"  ■■fruer  (tin  den  Bischof), 
ik  od  dininjdkn:   Vla- 

DanionS,  117.  Vladika 

M<i  iti«;u  po  1  grroJ  i  4  pare.  JliloJ 

"-ina. 

mjtsto  divno:   Dimiio  li   me,   starfe, 

^.   n,   -175.  Ja   ih  dimiio  gledani  i  sti- 

.   ooO.  Po  ouim    krajevima  .  .  .   vrlo   i^esto 

■  uti  i  MI  mjesto  r,  n.  p.  ramiw  (mj.  ravno), 

liiFiiiii.  \«y.  divno).  Posl.  I.l.  isj).  i  diinino  nij.  davno. 

dlmnuti.  inrnnem,  r.  pf.  ispustiti  jedan  dim  iz  ust.T 

puiet'i:  Tf  zapali  Jaren   Oilibara,  te  dimnula  i  dva  i 

tri  iiuta.  .\Rj.  11.  lOlb.  r.  ivipf.  diiuiti. 

dimnjii,  cTmianja,    n.  pi.   .\Rj.   II.   401b.  inguina, 

slabina.  ii  Bjclos(i}cn(a:  dimje,  ili  one  dcijc  jamicc 

'  '       '  I  n'lie  crijcmc  cuje  se  ii  Boci  Kotor- 

':i  ne  io  nista  no  se  napunio  jada   od 

,  ..,  ,..„ju.   ARj.   II.  401a.   vidi  i  babusina,  i 

-vii.  "iidje. 

dimnjiu-ii,  f.  Erdrauch ,  fumaria  o/'ticimdis.  Ej. 
Iiiljk<i.  ridi  rosnioa. 

)liiiinii\i-rir,  dimnjai-ara,  hi.  akc.  AKj.  II.  402a.  tko 
(ike.  DimnjaOar,  purffatur  ((tminonim.  Da- 
,;.  l.'ilb.  87;ia.  ridi  badzt^uiet,  odzacar. 
diiuiijai-iiri'V.  liininjai-iirov,  adj.  sto  pripada  dim- 
iijacani. 

dimDJikt-Arskl.  adj.  sto  pripada  dimnjai'ariiiia  Hi 
dimiijni-ara  kojcinu  god.  n.  p.  posao  dininjaCarski. 

dTmnjrik,  i«.   der  liuuchfang,    Svhorntitein,  fuma- 

rium.  rf.  diniljak,  komin.  Rj.  vidi  i  badza,  odi^ak.  — 

IHv      -'■  ■  -  :na  potovo  nigdje  po   scliina.  Rj.  (57Ba. 

.\k"  /.  nakrivo,  iipravo   dim   izhizi.   (kazala 

nekiiiv...  ..w.  -.ca  gjevojka,  kad  sii  prosci  gledajia'i  je 

rekli   izmefrju   sebe:    Lijepa  kuca,   ali   dimnjak   stoji 

TKilc:ri\..     I'osl.  ;5.  Oni  su   kao   dimnjavi  (odzai'i)  one 

vairuJtine.  Priprava  102.  U  cetiri  ugla  od 

jabn  trijemovi  .s  dimiijacima.  Jezek.  ii\,  22. 

din.    III.  dir  Gluubc,  fides,  c/".  vjera,  zakon:  A  tako 

mi  dina  i  iuiana.  Rj.   rjera    'I'urska.  —  Ko  Tiircine, 

buljumbii^a  Meho!  A  tako  ti  dina  i  amanal  Npj.  4, 

414.  Kunem  ti  se  Hogoin  velikijem  i  mojijem  dinom 

i  kurnnom.  4,  4^9. 

dinar,  m.  Rj.  ;>?.  gen.  po  Vtiku.  Rj.'  XXXVIII. 
mmo  din.4n,  po  Itanicicii  Ubl.  10.  dinSra  i  diniiri, 
d*ifi.  dinarie.  —  JJ  Grc.  or.viitov,  novae  u  ruzlicna 
rremcnu  od  razlicne  rrijednosti.  —  Kad  su  u  zen- 
skoga  mala  lijepa  usta,  rei'e  se:  kao  da  sii  dinurom 
prorezana.  L'  vratanju  kazu  da  bi  dinarom  valjalo 
zaklati  zmiju  ili  dnijro  .'to.  Za  dva  plava  ne  bi  groSa 
dala,  za  mlinara  ne  bi  ni  dinara.  Za  brata  bi  erne 
oil  dala,  a  za  drapog  ne  bi  ni  dinara.  Rj.  Davace 
mu  jednako  jelo  1  zanjfra  i  za  konja  (bez  dinara, 
oaim  ako  .ito  pokloni  slugama  kad  popje).  Rj.  ;i09b. 
U  dinar  zenilje  pogoditi  (iz  puAke,  kad  se  ko  u 
iali  hvali  da  je  debar  pu^kar,  jer  svako  taue  pogodi 
u  rfiH'ir  zemlje,  t.  j.  u  onoliko  koliko  je  ono  i  dinar). 
I'lipl.  :i-21.  Dinar  im  dinare.  DPosl.  IG.  Izbiti  dinar 
iz  karaena.  :i.o.  Neka  dinar  popije  oni  ki  ga  dobije. 
<7.  Tko  n«  Kioj  dinar  ;tete  kupuje,  ludo  se  ua  Stet- 
iiika  \u}.\.  y.V).  Nek  je  harae  petnaest  dinari,  nek  je 
harae  i  tridefl  dinari.  Xpj.  4,  134.  —  2)  (u  Risnu) 
»a<U;nja  Au«lrij»ka  krajeara.  Rj.  —  3)  (po  jugozap. 

^'"'     '■'  '' 'f.  drM  Geld,  pecunia,  cf.  novci,  jaspre  : 

l:j.  C;=  pi.  gen.  dinAra;  dakle  i  po  Vuku 
t  dinirl):   Dinar  cini   dinare.   DPosl. 
■ ,  penezi,  spenza,  Spale.  —  4)  sada  u 
,  .  "•'•■■"■■     -  1  fr.  Rj.»  (fr.  -  franak). 

uiBura,  /.  planina  u  Dalmaciji  (na  Turskoj   megii 
bbz.i  Kninjai:  ^raze  Turei  Dinarn  planinu.  Rj. 
diniirii-.  m.  dem.  od  dinar.  Ej. 
.linasiijn.  f,  ,;,>  7>,,„,^^,-^.  Xafco  postane  vladalaCka 
•""  '•  Priprava  75. 

Mlii.Mnaiiiii,»  m.  din-duSman,  din- 
"•'■mar,  rluimanin,  neprijatelj  dinu,vjeri 


du-iii 


Turskoj:  A  unuka  Petra  golemoga,  dindusmana  od 
<taia  vremeiia.  Pjev.  Cm.  84b.  Dindusmanin  nek  je 
koii  manje.  132b.  ARj.  II.  404a. 

I>iiii!lla,  /'.  (u  Dalui.)  vidi  podlauiea  2.  Rj.  ridi  i' 
komarOa,  ovratuica,  zlatobrov.  morska  riba.  Gemeiner 
Goldbrassen,  chrysophri/s  auruta  C.  V.  Rj.'  527b. 

dTiikil,  /'.  vrsta  gro2dja  koja  se  tako  zove  u  Srijemu, 
a  u  Srbiji  plovdinka,  ni.^evcica,  Usiiiica,  a  u  Zagrebu 
kraljevina.  Gj.  Danicie.  i.sp.  diujka  od  cega  je  i  po- 
stulo  tijem  sto  jc  nj  presto  u  n.  AEj.  II.  404b. 

DTiiko,  HI.  JWic  nntsko.  hi/p.  od  Domiuik,  Domi- 
nieus:  Di' )i7.«  Zlatarica  Elektia.  Ead  20,  151.  akc. 
AKj.  II.  404b. 

ilTiiskT,  adj.  sto  pripada  dinu,  Turskoj  vjei'i:  Ajte 
s  Hogom,  moje  lale  drage,  baS  u  suprot  dinskom 
ditsmaninu.  Npj.  5,  354. 

diiiiifl,  dlDeni,  vidi  dihnuti.  Rj. 

diiija,  /'.  {2)1-  gen.  dinja).  Kj.  vidi  cerovai^a,  ce- 
rovka,  dumlek,  pipun,  dem.  dinjica.  —  1)  die  Melone, 
pepo  (cucumis  melo  L.  Rj."i.  Rj.  —  Vreza,  21  lube- 
nice  i  dinje.  Rj.  74b.  —  2)  (u  Bocit  vidi  lubenica. 
Ej.  —  Pipun,  (u  Boci)  die  Zuckermelone,  pepo,  cf. 
dinja  (a  dinja  i  karpuza  ondje  se  zove  lubenica, 
kojega  imena  oni  sa  svijem  ne  poznajii).  Ej.  501a. 
Dinja  po  svemu  primorju  zove  se  lubenica,  a  prava 
dinja  pipun  (od  I.atinskoga  pepo).  Posl.  XLVl. 

dliijnrlija,  /".  njekaka  Turska  kupa.  aJ;c.  AEj.  IT. 
405a.  —  Jllogim  tuna  planuse  dimlije,  i  ostaJe  kape 
dinjarlije.  Npj.  4,  352. 

dinjica,  /'.  —  1)  dem.  od  dinja.  Ej.  —  2)  pim- 
pinclla  saxifraga  L.  ARj.  U.  405a.  biljka.  —  3)  mala 
vrsta  buudevice,  koja  se  zove  i  borovic.  u  Hrv.  kra- 
jini.  ARj.  II.  40.'ia.  vidi  i  naranca  2. 

dinjka.  /'.  nekakvo  crveuo  grozgje,  rothcr  Traminer, 
vitis  ajiiana.  Rj.  vidi  dinka  (i  syn.  ondje),  razaklija. 

dio.  (Hjela,  m.  vidi  dijel.  Rj. 

diuba,  /'.  die  Tlieilung ,  distributio.  Ej.  dijel-ba, 
glas  1  na  kraju  sloga  pretvorio  se  u  o.  rijeci  s  takim 
nast.  kod  berba.  Kad  sam  bio  s  druJtvom  na  diobi. 
Npj.  2,  77.  Dioba  slovenskih  jezika.  Dioba  1.  Sto 
sam  rekao  o  toj  diohi  na  jugoistocnu  i  zapadnu  po- 
lovinu,  u  torn  imam  potpuno  pravo.  11.  Dioba  iz- 
megju  redova  u  uarodu,  zivot  i  sama  vlada,  zakoni  i 
obicaji  u  glavuom  su  jeduaki.  DM.  329. 

diuiuanat,  di(1mania,  m.  vidi  dijomanat,  dijamanat, 
adamauat:  I  na  xwn  prsten  diomanat.  Here.  90. 

diuntk,  dionika,  m.  particeps,  onaj  koji  ima  dio 
cega,  u  cemu.  ARj.  If.  410a.  der  Tlieilhaber,  Theil- 
nehmer,  TheiJgenoss.  dolazi  rijec  u  svijem  starim 
rjecnicima  i  u  svijeh  gotovo  starih  Hrv.  pisaca.  po- 
stala  od  djelnik  promjenom  glasa  1  na  o.  u  Tuka 
zajednicar. 

diunit-a,  /'.  —  1)  der  Antheil,  portio:  dionica 
zemlje.  Ej.  —  2J  zena  (ili  Sto  se  misli  kao  iena) 
koja  ima  dio  cega,  u  cemu,  prema  muskome  dionik. 
ARj.  II.  409b. 

Dioiiisije,  m.  Dionysius.  Prip.  bibl.  (1850)  245. 
vidi  (rjonisije. 

dTpIc,  Uipala,  /'.  pi.  nalik  na  gadlje,  ali  nema  pr- 
daljke,  eine  Art  Dudelsack,  utriculi  musici  genus. 
Diple  su  osobito  po  Hrvatskoj  i  po   Dalmaciji.  Ej. 

—  Mij'esnice,  mjesnica,  kao  gadlje  bez  prdaljke.  Ej. 
35(;b.  3(j2a.  v^idi  dipli. 

dlpli,  dlpIi,  f.  pi.  vidi  diple.  —  Oiglidala  jaretina, 
<;igli(lala  drvetina,  (5iglidala  ti  du5a  dokle  mi  ne  ugo- 
netaf  (dipli).  Ej.  7()0b.  vidi  i  mijeSnice,  mjesnica. 

dipliti,  (tiplTm,  V.  impf.  die  diple  spielen,  cano 
utriculo  diple  dicto.  Rj.  svirati  u  diple.  v.  pf.  sloz. 
zdipliti  se. 

dlpljenjc,  n.  das  Spielen  der  diple,  utrieuli  diple 
dicti  cantus.  Rj.  verbal,  od  dipliti.  radnja  kojom  tko 
dipli. 

dipl6niil,  f.  Diploin,  diploma,  SisXiujia.  vidi  povelja. 

—  Berati  (diplome  od  sela  i  zaaluga)  familije  Kuli- 


(lira 


21  :i 


diva  II 


iiDve.  Danica  4,  28.  Veljku  Kara-Ojorfrjijc  pnkloni 
iirkolike  stoliiif  (hikata  i  raj  cud  si:  ti  ilipliniiii.  Milo.i, 
lM.  (ixp.  didjc:  iliploiiia  na  vojvodslvo).  Diplonn;  .ve- 
iiiit(irsl;c.  2.').  Tako  sluji  ii  diplmni  kiieza  \av/aw:x,  sto 
jc  dtda  iKtmdstini  Kavaiiifi.  Kj.'  IV.  U  Dtisanucuj 
ilijiliimi.  XXX.  Dado  iiui  ilijildiiin  mi  vojvodstvo  u 
I'.aiiji.  l^ovj.  52. 

(lira  (d'ira),  /'.  (u  Here,  a  u  Diibr.  drrti)  riipa  n.  p. 
ri.-i  haljini  kakvoj  (sto  je  rusdrto).  das  Loch,  foramen. 
Kj.  —  d'lra  i  dlra  i  dira  i  d'lra  (korijen  koji  je  ii 
iln'jvti;  vidi  i  deru).  Oan.  32. 

(lira,  /'.  (u  8um.)  put  kud  vojska  progje  ili  ide, 
lhircli:ug  eines  Hccrcs,  transitus  cxercitiis.  Kj.  sii 
liiistiiiije  inp.  dira. 

(Iiraii,j(s  )i.  dan  Beriihren,  tactio.  Rj.  rerlial.  od 
iliiali.  radnjii  kojom  iko  dira  u  sto. 

(linUi,  diram,  r.  impf.  Ej.  vidi  darati;  ticati, 
/:idijevati  2.  v.  impf.  sloL  zadirivati.  dciii.  dirkati. 
r.  pf.  dirmiti.  —  J)  ii  kog:a,  ii  sto,  eticas  hcriilimi, 
hniijo.  Kj.  puHujviic  u  prencucnovi  smislu:  U  liajdu- 
l.iii-u  rodbinu  .  .  .  iiije  niko  dirno.  Kj.  8lM)a.  iSjedi 
^  inirom,  kad  u  te  niko  ne  dira.  Posl.  220.  Kad 
/iisvira,  Jto  M  srcc  dira.  Npj.  1,  (530.  Ne  dirajtc 
II  njihove  crlive.  Npj.  -1,  134.  Ili  sam  ja  dirao  u  uje- 
iiovu  licnost.  Odg.  na  ut.  7.  SJamo  ne  dirajte  it  ove 
Ijiide.  Mojs.  I.  10,  !S.  sa  se,  pa.'i.:  U  licnost  spisate- 
Ijevii  dira  se.  Odg.  na  ut.  (5.  —  3)  dirati  'koya,sto: 
Svezu  jeduome  oil,  pa  (ja  drug!  diraju,  a  on  na  pi- 
i:nije  (ko  te  ti(5e)  pofrajrja.  Rj.  GOla.  i^jedi  s  miroui 
i  lualini  se  vraga,  nit'  (ja  diraj,  nit'  uiu  trail  traga. 
I'lisl.  2Sl).  Jer  sam  zapovjedio  momeima  svojim  da  fe 
niko  ne  dira.  Rut  2,  i).  Ovako  govori  (iospod  za  sve 
zli'  .susgede  moje,  koji  diraju  na.iljedstvo  Sto  dadoh 
iiarodu.  Jer.  12,  14. 

(lir(»oif',  m.  dem.  od  direk.  Rj. 

dirck,*  m.   der   llalken,   Pflock,   trabis  genus.  Rj. 

ijliiloan,  veliki  direk  kao  t/redii,  Balken,  trabs.  Rj. 
13b.  Grhla,  der  Balken,  'trabs.  Rj.  lOdb.  Kosnik, 
direk  (u  kuee  od  pletera,  koji  u  duvaru  koso  stoji). 
Rj.  202b.  .S'/dfc,  .■itfip  ^:  Ldza,  4)  na  tijestu  ona  dva 
direka  ili  stiiha  sa  straue  koji  su  na  zavoj  izrezani. 
Rj.  332b.  Tak,  direk  Jto  drzi  gredu.  Rj.  729b.  — 
Ddljan,  pregrada  kakve  vode  direcima,  izmegju  ko- 
jijeh  se  namjeste  mreze  te  se  hvata  riba.  Rj.  110a. 
Postavieu  temelj  od  olova,  udaraeu  celiene  direke. 
Npj.  2,  204.  Vidio  sam  crkvu  Filindara...  a  po  ujoj 
8u  direci  od  zlata.  3,  66.  Tu  je  eudne  dvore  naeinio 
W(«  sezdeset  i  scdam  direka.  3,  273. 

(lirt^kiif,  direkAea,  m.  (u  Bisnu)  vidi  ledenjaCa.  Rj. 
Ledinjuca,  i^'panjolski  talijer,  koji  se  po  drugijem 
mjestima  zove  direkac  i  direklija.  Rj.  324a.  osn.  u 
'  direk. 

(liri'klija,*  m.  Rj.  vidi  direkac;,  ledenjafa.  —  direk- 
lija. na  talijeru  su  dva  direka  (stupa  Heraklovu). 
ARj.  II.  414b. 

(lirindzoiijo,  ii.  das  Faulenzeii,  otiatio.  Rj.  verbal. 
od  dirindziti.  stanje  koje  biva,  kad  tko  dirindzi,  li- 
jcni  .ST. 

dirindziti,  dzim,  v.  impf.  (osobito  u  vojv.)  /'««- 
lenzcn,  atiari.  Rj.  ridi  dembelisati,  lijeniti  se.  isp. 
beaposlieiti,  lastovati. 

diriste,  /i.  nadimak?  isp.  deriSte?  —  Neki  Gjor- 
gjije,  koga  su  zvali  diriste  i  koji  je  kod  Jakova  od 
prilike  bio  ono  5to  se  u  Njemaekoj  kod  gospode 
zove  kamerdiner.  t^ovj.  40. 

dirkalo,  m.  vidi  zadirkivalo.  tko  dirku,  zadirkuje. 
—  rijeiji  s  takim  >iast.  kod  bajalo. 

dirkaujc,  H.  dem.  od  diranje.  Rj. 

dtrknti,  kiim,  dem.  od  dirati.  Rj.  v.  impf.  sloz. 
do-dirkivati,  za-. 

dimiiti,  tfiruem,  c.  pf.  prcma  v.  impf.  dirati.  vidi 
darnuti,  ('  si/it.  ondje.  v.  pf.  sloL  do-dirnuti  {i  se), 
d6-dlruem  (i  se).  —  Zadjesti,  4)  dirnuti,  anriihren, 
angreifen,  attingo.  Rj.  172a.  Da  bi  se  poznalo  kad 


riba  u  nju  (mrczu)  dime.  Rj.  .WSa.  Takni  u  oganj 
i  u  zub,  jednako  je.  (uijesto  oganj  govori  se  i  svrab, 
u  koji  obieno  kako  se  dime,  stane  svrbiti).  Posl.  207. 
U  dare  joj  ni  dirnuli  nisu.  Npj.  2,  24.  Oba  ^iva 
oderao  brava,  jia  ih  pusti  u  jelovo  granje,  (jrana 
dime,  stoji  dreka  jarea.  3,  287.  .la  sam  se  starao,  da 
u  licnost  ujegovu  ne  dirnem.  "dg.  na  ut.  6.  Ragja- 
juei  se  od  nedirnute  majke...  Hog  je  isliniti.  DP.  207. 

disiiiijc,  n.  das  Aihmen,  spiratio.  Rj.  verbul.  od 
disati.  rudnja  kojom  tko  dise:  Koji  me  gledale  gilje 
\v'/.\n\  %C7.  glasa  i  hez  disanja,  plaeite  za  mnom  svi. 
DP.  368. 

disati,  diJem,  v.  impf.  atlimen,  spiro,  cf.  dijati, 
dihati,  dihtati.  Rj.  dem.  duSkati.  v.  impf.  sloz.  iz-diaati, 
na-,  0-,  pre,  uz-,  za-.  r.  pf.  dahnuti,  dibnuti.  —  kako 
ima  disati  diSem  i  dihati  diSem,  primjeri  kod  dihati 
mogu  i  amo  pripadati. 

d'i^kus.  m.  akc.  ARj.  II.  415a.  {ut/.oc,  plitica,  tanjar, 
kod  liturgije  u  istocnoj  crkvi):  DArak,  a)  diskos,  b) 
i  dii^kos  i  putir  zajedno.  Rj.  Ilia.  Naznaeujuei  mjesta 
gdje   ee   stajati  jevangjelje,   diskos  i  putir.  DP.  341. 

l)iSa,  m.  (ist.)  vidi  DiSo  1.  Kj.  Di-5a.  hyp.  od  Di- 
mitrije.  vuc.  D15o.  takva  hyp.  imcna  mnska:  Ga§a, 
(ilisa,  UoSa,  GjuSa,  i  t.  d.  u  istodnuin  govoru;  u  juznom 
DiSo,  GaSo,  i  t.  d.  zeitska  vidi  kod  DaSa. 

disor,*  na  polje!  hinaus,  foras.  Rj.  —  Ne  ponifie 
Focie  Memed-aga,  ne  ponit'e,  ved  junak  poklii^e: 
» Diser  more,  hodie  i  vaizi ! «  Npj .  4,  136. 

di.si^risati,  dii^&riJem,  v.  pf.  (bice  i  impf.  isp.  ARj. 
II.  415b)  koga,  einen  liinansschaffen  (zu  ihm  sageii 
diSer),  expello  foras.  Rj.  izagnati  koga  na  polje  rc- 
kavsi  mu  diSer;  goniti  koga  na  polje  govoreci  mu 
di.ser. 

Diso,  m.  (jnL)  hyp.  od  Dimitrije.  Rj.  Di-5o.  gen. 
DiSa,  voc.  K5o.  vidi  DiSa.  takva  hyp.  imena  muska: 
GaSo,  GliSo,  GoSo,  GjuSo,  JaJo,  Je5o,  MaSo,  Mi.so, 
NeSo,  PeSo,  RaSo,  Taso,  TeSo,  To5o,  TriSo.  tako  u 
juznom  govoru;  a  u  istoijnom  :  (.xa-ia,  GliSa,  (loSa,  i  t.  d. 

d'iv,*  m.  (2)1.  divi,  cfivovi,  diva,  d"ivova)  der  Riese, 
gigas :  Ali  u  nju  sedamdeset  diva.  Rj.  vidi  divljan, 
dzin.  isp.  dil.  —  U  peeini  gori  vehka  vatra  i  tu  ima 
devet  divova.  Npr.  180.  Dim  baSka,  Seitan  baSka. 
(zuaci:  drugo  je  div,  a  drugo  gjavo).  Posl.  351.  Kad 
Jovana  divi  ugledase . . .  i  pos'je(5e  sedamdeset  diva . . . 
A  majka  mu  diva  ugledala.  Npj.  2,  28.  A  bijaSe  tada 
divova  na  svijetu.  Mojs.  I.  6,  4.  Zar  mogu  iz  jedne 
porodiee  izaf;!  divovi  i  maljeniee?  Priprava  33.  Od 
divova  postaju  kepeei.  77. 

diva,*  /'.  diba,  vidi  diva.  Rj.  118b.  Diba  (jedni 
pjevaju  i  diva).  Npj.'  3,  307.  Uze<;u  te  za  vjernu  Iju- 
boveu,  pa  (^eS  biti  gospogja  kraljica,  a  nositi  divu  i 
kadivu.  Npj.  2,  105. 

divan,  divna,  adj.  —  1)  wunderbar,  mirabilis.  Rj. 
cemu  se  je  diviti,  cuditi;  cudan,  cudesan:  I  to  dolazi 
od  Gospoda  nad  vojskama,  koji  je  divan  ii  savjetu, 
velik  u  mudrosti.  Is.  28,  20.  —  2)  wunderschiin,  per- 
pulcher.  Rj.  sto  jc  lijcpo  da  mu  se  je  diviti,  divno 
lijepo ,  prelijepo,  prckrasno :  Koliko  je  divan  i  ugledan, 
sve  je  kolom  dikom  podieio.  Rj.  521a.  Angjelina  ruze 
brala  .  .  .  divnu  kitu  uakitila  .  .  .  >Divna  Ii  sam  i 
rumena!«  Npj.  1,  336.  Sve  je  kolo  glavom  nadvisila 
i  divnijem  krasom  pokrasila.  4,  155.  Mi  za  dosta 
imamo  Heara  sa  Turaka  odijelo  divno.  4,  388.  Ode 
su  ua  mir  predivne.  Straz.  1886,  863.  adv.  divno:  A 
tebe  (?u  darovati  divno.  Npj.  1,  458.  Vezir  ga  je 
divno  dofiekao.  4,  322.  Bratac  sestru  divno  posluSao. 
Here.  53.  Za  to  eu  evo  jo5  raditi  fiudesno  s  tijem 
narodom,  eudesno  i  dirno.  Is.  29.  14.  vidi  dimno. 

divan,*  div;ina,  m.  Rj.  isp.  divor.  —  1)  der  Bath, 
die  Rathsversaintnlnng,  senatus(?),  consilium,  cf.  sabor, 
vijece :  Pod  oruzjem  na  divan  izigje.  Roditelji  porod 
pogazili,  cru  iin  bio  obraz  na  divanu  pred  samijeiii 
Bogom  istinijem.  Rj.  Car  <;estiti  divan  ueinio,  sve 
vezire  na  divan  poziva.  Npj.  2,  454.  —  2)  die  Un^ 


ilivnniina 


—  214  — 


divtji 


.  </.  nagovor.  Rj.  Veseo  Fa  vie 
<  (fii</H(i.  IJeta   pred   njega  Je- 

,,i,.j  .,^  -,,...,   iogjena.    ^Mlad   Pavle,   brate   ro- 

srioni.  o  iVm  cospoda'  divane?'  Npj.  1,  58G.  Kume 
Marko.  Bos  li  pomogao!  Tvoje  lice  svjetlo  na  di- 
r.i«H.'  Tvoja  syiMja  sjokla  na  mejdanu!  2,  ^91.  — 
',":  ir  ri:abrtiti  gdje  divan  nuici  upruvo  rijece  a 
■, or.  —  :$)  divan  je  i  solni,  lu<ju,  dvor,  pa- 
>f  dini  diran:  Al'  poJeta  gosposja  Milica, 
lako  w<<i  po  caritkom  diriiiiu.  Npj.  2,  198.  Porauio 
care  od  Stambola,  te  ."sf  sece  po  diranu  sroine.  3,  60. 
—  4)  nijeflo  siiu).  doliui  i  plur.  na  divane:  E  ga 
ne  da  Ouprilijt'  vezire,  no  pred  oarem  pade  na  cli- 
raae.  Spj.  '2.  t>Oit.  Svu  gospodu  pokupio  Turstu,  iz- 
vedose  njega  na  divane.  2,  610.  —  isp.  divor. 

dirantkna.  /'.  die  Attune,  der  Altan,  podium.  Rj. 
N<i  k-M-i  Hi  kw'i  prignifljino  oivoreno  mjesto  gdje  se 
cini  divan,  vidi  i^oJak,  "doksat.  tsp.  trabozan.  —  Nji- 
hova  svetlost  .  .  .  u  onaj  isti  fas,  kad  na  diranani. 
preda  Xjih  izigjem . . .  dozovu  svoga  pisara.  Npj.'  4, 
XIN'.  riidi  tmije  s  takim  nasi,  i  akc.  vidi  kod  ajmiina. 
diviinija,*  /.  ein  halhcr  Narr,  semicaptus  mente. 
Kj.  n./i  ludak  Rj.'  vidi  i  bezjak,  i  syn.  ondje. 

dirainiti,  divanlra,  r.  impf.  —  1)  ridi  razgovarati 
se.  Rj.  dem.  divankati.  —  »Mlad  Pavle,  brate  ro- 
gjeni,  o  cetn  gospoda  divane? <  »0  cent  gospoda  di- 
cane,  vef  o  tebika,  Jelena.^  Npj.  1,  586.  —  2)  (oso- 
bito  u  Hrv.  i  Dalm.)  vidi  govoriti.  Rj. 

diriin-kabiknica,  f.  ^8t.)  dcr  llath-'imantel,  paUi^lm : 
Kom  je  kiii'a  diran-kuhanica,  mtii  i  puska  i  otac  i 
majka.  dgrnuo  divan-kahanicu.  Rj.  kahanica  koja  se 
no.*«  kad  se  ide  jm  divun,  vijece.  divan-kabanica,  »y. 
divanska  kabanica. 

dlvankfinjc,  n.  dem.  ud  divanjenje. 
divi\nkati,  divankani,  v.  impf.  kao  razgovarati  se. 
upravo  dem.  glagola  divaniti.  ;  ISjcdi  tu  pokraj  mene; 
pa  ccmo  divankati."  ARj.  II.  41%. 

divanskT,  adj.  stu  pripada  divanti.  u  Rj.  samo 
kao  adverah:  Dlvanskl,  (u  C.  (i.)  n.  p.  svrsiti  Sto, 
t.  j.  na  zboru  u  dogovoru,  in  der  Versammlung,  Be- 
rathung,  coram  setlatu. 

dii  Anji'DJe,  n.  —  IJ  vidi  razgovaranje  1.  Rj.  dem. 
divankanje.  —  2)  ridi  yovorenje.  Rj. 

Divei-bart',  f.  pi.  nekakvo  mjesto  ii  Maljenn.  Rj. 
pliinina  u  I'iiikom  okrugu.  Rj." 
divrik,*  hi.  ridi  diKik.  Kj. 

dividika,  /'.  u  narodnoj ^pjesmi:  -O  ti  Niko,  divi- 
dikii.  ;io  telle  manka?-  (iij  me  Jelo,  dilber  diko, 
I'ewa  mi  manka. ;  I  fere.  2(i;».  knko  je  dividiko  premu 
dilber  diko,  moglu  hi  se  misliti,  da  je  rijec  dividika 
ilozena  od  osnove  div  (divan)  i  dika,  i  jio  tome  da 
znaci  Ho  i  dilber  dika.  akc.  u  roc.  d"ivicriko.  ARi. 
II.  42<ia. 

divina.  /'.  (C.  G.)  Wildlieit,  feritas:  zadaje  meso 
(n.  p.  ofl  (iivokoze)  dicinom.  Rj.  ridi  divlja6  1,  j  syn. 
ondje. 

divit,  »n.  d<ix  S'chreihzeug,  siipeUcr  scriptoria.  Rj. 
Kprata  za  mastilo.  ridi  kalamar.  —  Donesi  mi  divil 
i  hartije,  da  ja  kitini  jednii  sitnn  knjigii.  Npj.  2, 
:iH2.  <  Inda  Ir^.c  (/iVi(  od  pojjLsa,  a  iz  dzepa  knjige 
bez  jazije,  knjign  pi.'c  Kraljevi(:-ii  Marko.  2,  442.  A 
na*i  Hvi  knjiievnirj,  spiwitelji  i  pisari,  koji  sii  god 
zamoiili  pero  u  divit  i  utali  drljati  po  artiii,  misle 
da...  Nov.  Srb.  1818,  399. 

<Ii\ili   se,  divlm   se,    v.  r.   impf.   kome  ili  demu, 

'  lern,  miror.  Rj.  t'.  pf.  slok.  u-diviti  se,   za- 

■  t.  impf.  slozen   utfivljavati   se.  —  vi(H  iu- 

diii  w;,  devetili   He.   —   Lcpa   trgovina,   sav  se  vaSar 

.tan^  -?,>,•«,-.   Npr.   .39.   Onda  (^e  do<;i  svi  gragjani  i 

'•  se.  69.   Za  to  se  umotvorinama 

'I'Viia  Evropa  cadi  i  drivi.  Kov.  \b. 

'i-vojka..  .  A  fovjek   joj  se 

1.    J)ivlja.ie  se   narod    nauci 

..j-k;-..j.    ..i:.i.    ,,    Z-.    Dolazi   Covjcku    da    se    dm 


kako    sii    kazni    razliCnije    i    na   bolje    namijenjene, 
\n\.  31.!. 

divizina,  f.  Konigskerze,  verbascum  tha2)sus  L. 
Rj.  hiljka.  —  Ribu  triijii  diviemom  i  zelenijem  ora- 
sima.  \i}.  lS4b. 

divizljita  nialii,  f.  (u  Dubr.)  Art  Pflanze,  herbae 
genus.  Rj.  hiljka,  isp.  divizma. 

dTvka.  /'.  Art  Feuergeuehr,  teli  jaculatorii  genus, 
cf.  diljka:  preko  krila  dirka  pozla(!ena.  B.y  nckakva 
dugii  puska.  vidi  i  divlija. 

ilivlija,  /'.  cine  Art  lunger,  enger  Flinte,  flintae 
genus.  Rj.  nckakva  duga  a  tanka  puska.  vidi  diljka, 
divka. 

divljac,  f.  —  1)  die  Wildheit,  feritas.  Rj.  osohina 
onoga  sto  je  divlje.  ra?*  divina,  divljaOina  2,  divljaStvo, 
divljina.  —  2)  das  Wildprct,  ferae,  caro  ferina.  Rj. 
divlja  zvjerad,  i  meso  od  nje.  Zavariti,  zavarivati  sir- 
(!etom  dirljui'.  Rj.  IGob. 

divljafaii,  d'ivljiiCna,  adj.  n.  p.  zemlja,  wild,  rviist, 
terra  inculta,  harbara.'Rj.  sto  je  kao  dirljac:  Put... 
ide  preko  jedue  velike  dioljacne  pustinje.  Prip. 
bibl.  44. 

divljiieenji'.  n.  ridi  divljanje.  Rj. 

(livljai-ina,  /.  —  1)  augm.  od  divljac.  Rj.  bee 
sumnje  augm.  od  divljafi  2,  t.  j.  divlja  zvjerad  i  meso 
od  nje.  —  2)  (if  starijem  ohliku  divjacina),  osohina 
onoga  sto  je  divlje.  vidi  divina,  divljaf  1,  i  syn. 
ondje.  —  8anioiivac   divjacinom   vonja.   DPosl.  110. 

divlj:U-iti  .so,  divljacim  se,  v.  r.  impf.  vidi  divljati 
Kj.  Iiiti  divlji,  livjcti  kao  divlji. 

divlJai-kT,  adj.  sto  pripada  divljacima  ili  divljaku 
kojemu  god.  i  vi  naJe  vrijeme.  isp.  ARj.  II.  422b. 
!      d'lvljak,   divljAka,    m.   n.   p.   covjek   ili  vepar.   — • 

1)  der  Wilde,  homo  ferus.  Rj.  divlji  covjek:  Divljaci 
cinjahu  nam  ne  nialu  Ijubav.  Djel.  Ap.  28,  2.  Du?,an 
sapi  i  Grcima  i  divljacima.  Rimlj.  1,  14.  (u  Grckom 
na  oha  mjesta   fiipjiaco!).    vidi  barbariu,  varvarin.  — 

2)  das   M'ildsclneein,  aper.  Rj.    vepar,   divlji  prasac. 
divljaka,   /'.   t.  j.  jabuka,   kruSka.  cf.  divljakinja. 

Rj.  divlja  jahuka,  kruska ;  drvo  i  rod.  —  Gladnu 
coeku  slatke  su  divljake.  Posl.  42.  —  rijeci  s  takvim 
nasi,  im&njaka,  lii/.njaka,  Ijevaka,  pfiznjaka,  rftgaka, 
iilvaka,  vareujaka,  vodeujaka. 

divljakinja.  /'.  ridi  divljaka:  Za  jabuku  dirlja- 
kinju.  Kj.  tlirljd  jatnika,  kruska;  drvo  i  rod:  f^vaki 
dover  svojoj  snahi  daje  po  jedinn  ervenu  jabiikii,  a 
menika  tuajin  divljakinja,  ozgo  zuta,  a  u  sredi  Ijuta. 
Npj.  1.  415. 

ilivljaii,  ni.  11  pripovijeci  veliki  covjek  s  jednijem 
okum  navrb  glave.  cf.  div.  Rj.  vidi  i  dzin.  —  Kad 
li  sta  vide?  ni  Ijudi  ni  nikoga  drugog,  do  jednog 
divljeg  cocka  s  jednijem  okom  navrh  glave  .  .  .  Div- 
Ijan   uslane,  digne  plocu.  Npr.  148. 

(livljaiije,  )i.  das  Wildsein,  ferocitas.  Rj.  verbal 
od  divljati,  stanje  u  kojcm  je  koji  divlja.  vidi  di- 
vljacenje. 

dirljiislvo,  H.  osohina  onoga  sto  je  divlje:  Po  nji- 
liDvoine  dirljastvu  ili  gluposti  mi  c'emo  im  dati  onijeh 
pel  najdonjijeh  precaga.  Priprava  134.  vidi  divina, 
divljac  1,  divljaciua  2,  divljina. 

divljati,  dU-ljam,  v.  impf.  ivild  sciit,  ferus  sum, 
ferocio.  Rj.  biti  divlji,  zivjeti  kao  divlji.  vidi  divlja- 
citi  Me.  r.  pf.  sloL  podivljati. 

divlji'lijc,  n.  die  Bcuunderung,  miratio.  Rj.  verlial. 
od  divili  se,  koje  vidi. 

divljetiiia,  /'.  das  Wildfell,  pellis  ferina:  Posta- 
vljene  morskom  divljetinom.  Rj.  koza  od  divlje  zvijeri. 
—  rijeci  s  takvim  nast.  koje  ;na<e  kohi:  kozina  (koza 
i  vuna  ili  kostrijet),  kozletina,  kozlina,  kravina,  kur- 
jacina,  lisicina,  medvjedina,  oglavina  1,  ovCina,  vufie- 
lina,  vncina. 

divlji,  divlja,  Ijc,  uild,  ferus,  silvestris.  Rj.  Divlji 
(yovori  se  i  neodr.  divaljl.  Korijeni  106.  ali  u  Osn.  79 
kaze  Daniiic:  adjektiva,   koja  sada  dolaze  samo  u 


divljina 


215  — 


dizgen 


sloienijem  oblieima:  veljT,  d'tvlji.  suprotno  pitom.  — 
Dirljii  kiifn.  (lie  Fciirbohno.  liqiinus  hirsutus  (i  lup. 
albiis  L.  Kj.'l  l{j.  llcSb.  ibiljka).  J)iiij(i  pcnntiku, 
Wassersi'h«('itlilic,  iris  psciidaiDnis.  Hj.  ll.sb.  (biljka) 
Divlja  jirolid.  RJ.  (ilfjii.  villi  proliMlja.  vra|i('jt'  sjemc. 
Dirljit  S(ifr(t>ijiki(.  SimiiiiiTtloi'ki'iibliiiiie,  ceiitaurea 
solstitialis.  Kj.  ll.Sb.  ibiljkal.  Divlja  til:i-a,  (u  Diibr.) 
die  (iii'triibe.  bryoiiia  [diriiii  L.  Rj.'l.  Kj.  llSb.  Zii- 
i?anica,  dirlja  sithttii.  Kj.  11)21).  Ovsik,  (//r/J'(  ;uh.  ]{j. 
437a.  lVpMju<ra,  1)  dirlht  bilioihi.  Kj.  4it4a.  Diilji 
ktiranl'd,  die  Biisclieliiclke,  (li.iiilbiis  arnieria,  Kj. 
lllSb.  liivlji  Ian,  vidi  I'ojroiodii'iii  laii.  Kj.  ll.Sb. 
Didji  perhiii  m.  vidi  porsuii  "2.  Rj.'  1'2;J1).  Dirlji 
fiomic,  ef.  ?,abie.  Rj.  llSb.  Komi)i  (dirlji  i  pitomi), 
trava.  Rj.  2S7b.  Lvizarij,  kao  dirlji  liil;.  Kj.  335a. 
Kad  li  sta  vide?  iii  Ijiidi  iii  niko.ca  dnipojr,  do  jednojr 
dirljcfi  cocka.  Npr.  118.  DosrjoSe  dirlji,  ])a  isi'erasc 
pitome.  (kad  eoMi  u  ceinii  smetajii  doiiiaeinial.  Posl. 
02.  Zakrvavio  oeima  kao  dirlji  pijctao.  S3.  1  )a  lovimo 
i  plfindistc  divljc,  ne  bisnio  li  sla;ro.srj  idovili  .  .  .  za- 
hajkaJe  i  phindiitc  divljc.  Npj.  3.  .'!4.;.  Kad  bi  tko 
tiazio  srodstvo  naSe^a  tura  sa  ovom  istom  Slaven- 
skom  rijeei  u  znaOenju  dirljeifn  rolii  (.\iieroelis).  LMs. 
32.  Odsjecen  od  rotrjene  divlje  inndine.  i  prieijepio 
se  na  neroirjenu  pitomii  masliim.  Riui.  11,  24. 

divljina,  /'.  vidi  divliia.  Rj.  vidi  i  divljac  1,  divlja- 
^ina  2,  divljaStvo.  oaohinu,  stanje  onuga  sto  je  divlje: 
Saeuvao  te  Bog- . .  .  od  baSiue  C'evske  i  dirljine  Cncke. 
Rj.  834a.  Sve  dirtji)i'i.  a  vec''  niJta  drugo,  sve  di- 
vljina i  budala.Stiiia  i  bezuninost,  Sto  je  ii  Turaka. 
Npj.  5,  4iK).  Ali  se  njeiiiu  <losadi  la  divljina  i  samoi^a. 
Mil.  171.  Zafudismo  se  tolikoj  divljini  tijeh  mladi(5a. 
Zim.  236. 

DTvna.  f.  ime  zensko  Rj.  i.ip.  divan,  diviia. 

divukoza,  /'.  die  Oemse,  cnpra  rupiciipra  Linn. 
Rj.  ilivo-koza,  kao  dirlja  koza.  ixp.  toko  sloz.  rijeci 
bjelojabuka,  bjelo51jiva,  divolijeska,  dobrod^va.  — 
Zadaje  meso  in.  p.  od  divokozc)  divinom.  Rj.  llSb. 
Otide  da  trazi  Davida  po  vrletima  srdje  su  divokoze. 
Sam.  I.  24,  3.  ZnaS  li  vrijeme  kad  $e  divokoze  koze  ? 
Jov.  39,  4. 

divolijeska,  /'.  cori/lus  colurna  L.,  divlja  lijeska, 
macija  lijeska.  doluzi  u  nase  vrijeme.  ARj.  II.  42()b. 

—  tako  sloi.  rijeci  vidi  kod  divokoza. 

divOr,  m.  (at.)  (ii  C.  G.)  valja  da  je  mjesto  divan 
(razjrovor,  skupStin.a):  Uzrasa'  je  zelen  bor  uz  Alagin 
bio  dvor,  tu  je  kmetstvo  i  diror.  Ovdje  bi  rekao 
eovjek  da  je  diror  (mjesto  dirun?)  za  to  \izeto  da 
se  slozi  sa  drvr:  ali  ja  sam  joJ  kao  dijete  u  Lozniei 
sliisao  gdje  se  pjeva:  Mairjistore,  moja  medua  usta! 
ostala  ti  tvoja  ikola  piisla!  pustaj  sjake  na  diror 
sokake.  Rj.  —  rijeci  i  takiin  nasi,  sriahor,  javor, 
kosor,  plijevor,  prfor,  pubor,  stobor,  timer,  trator, 
uhor,  zamor,  i.  t.  d. 

(livorua:,  adj.  u  zasroneei:  Diroroga  krava  iz  vi- 
soka  pala,  «va  se  rasprasila,  a  tele  saOuvala.  Rj.  od- 
gonetljaj  orah  kad  padne  s  grane  u  gornjoj  Ijusci. 
rijeci  tako  sloz.  dvorog,  jednorog,  krnjorog,  trorog, 
vitorog,  zlatnorog  (i  zlatorog). 

Oivoi,  DivfyJa,  m.  selo  u  Srijemu:  Koksa  iz  Bi- 
voia  Rj.  imena  .<  takim  nast.  kod  KjeloS. 

divota,  /'.  die  Wunder.<<chunheit,  mira  pulchritudo. 
Rj.  Ijepotu,  kraKota,  kojuj  se  je  diriti.  —  rijeci 
s  takvim   nust.  ridi  kod  iSistota. 

divolan,  d'ivotna,  adj.  ko  pripada  diroti:  Zelena 
gora  naOinila  od  njega  (od  Kosmaja)  bokor  dirot- 
noga,  gorostasnoga  cveca.  Megj.  157.  Pogled  mu  je 
otvoren  ua  divotne  .  .  .  planine.  Zim.  133. 

divovski,  adj.  sto  pripada  divorima.  ridi  divski. 

—  Vidjesmo  ondje  i  divove,  sinove  Enakove,  roda 
dirorskoga.  Mojs.  IV.  13,  34.  Za  nju  se  mislilo  da 
je  zemlja  divovska:  u  njoj  pregje  zivljahu  divovi. 
V.  2,  20. 


dlvskT,  adj.,  Hiesen-,  twv  divi:  Dok  dogjosie  u 
divskii  planinit.  Rj.  sto  pripadii  divima.  vidi  divovski. 
—  .\li  u  nju  sedamdeset  diva,  nn'gju  njima  divski 
slarjcsina.  Npj.  2,  2,8. 

djzalo,  m.  der  Heher,  qui  levat:  Spremo  xa  dizala 
(jemne,  t.  j.  zao  za  gorega  iii  za  jednaka:  jedan 
sprema  s  puta,  a  drugi  dizc,  t.  j.  obojica  kradii).  Rj. 
tko  dizc.  —  rijeci  s  takim  nast.  kod  bajalo. 

dizfinje,  11.  das  lichen,  lemtio.  Rj.  verbal,  od  di- 
zali.  radnja  kojom  tko  disc  sto. 

d'izati,  d"izem,  r.  impf.  Rj.  r.  impf.  sloz.  iz-dizati, 
na-,  0-,  po-,  pri-,  iiz-.  r.  pf.  dii'i,  digriuli ;  i  kod  <\\(i 
V.  pf.  sloz.  kako  .te  dizati  i  dici,  i  dizati  se  i  diii  se 
gotoro  na  isti  nacin  uzimaju  u  reccnicu,  to  mnogi 
primjeri  kod  diei  s  vialom  razlikom  (imajuc.i  na  umu 
ondje  pcrfcktirnost  a  ovdjc  imperfcklirnost)  rrijede  i 
ovdje  kod  dizati:  —  la)  hehcn,  leva.  Rj.:  Pobratim 
iz  vrcce  povife:  j>Dizi,  pobratime,  ujedose  me  psi!« 
Npr.  170.  Koji  zdravo  dize  nos,  taj  ee  skoro  ic^i  bos. 
Posl.  142.  Tugju  kucu  dize,  a  svojn  obara.  322.  Slavu 
dize  svelitelj  Nikola,  i  n.apija  u  slavu  Hristovu ;  al' 
se  njemu  inalo  zadrijema,  u  drijemu  lasu  ispnstio, 
(5a.5a  padne  na  stolove  zl.atne.  Npj.  2,  1(K).  Tad'  gje- 
vojka  na  zemljieu  pade,  svi  svatovi  A>ai' Je  do'doSe. 
3,  .")4().  Rano  mene  lijegala  majka,  a  doena  me  u 
jutru  dizula.  Here.  302  (kao  budila).  Bolesne  iseje- 
'ji'j'^i  gi'bave  eistite,  mrtve  dizite.  Mat.  10,  8  (Unite 
da  se  dignu).  —  b)  dizati  voj.'iku:  kupiti  vojsku;  di- 
zati vojskii  na  koga,  u  neprijateljskom  smislii:  Kupi- 
vojska,  koji  kupi  vojsku:  otidoSe  kupivojske,  da 
dizu  vojsku.  Rj.  .'lUia.  Stade  dizaV  pjesce  i  konjike. 
Npj.  4,  228.  Da  dize  vojsku  nanovo.  Daniea  5,  34. 
Posalje  Karagjorgjija  u  nutra  n  .Srbiju,  kao  da  dize 
novii  vojsku.  Sovj.  43.  Ne  smijuei  drzati  prave  vojske 
na  svoju  liracii.  57.  sa  se,  jmss.:  Kad  se  poUtie  di- 
zati buna  ua  dabije.  Banica  1,  71.  —  narod  dizati 
na  vojsku:  kiipiti  vojsku,  hrati  vojsku:  On  ne  (^edne 
narod  dizati  na  vojsku.  Daniea  1,  75.  —  c)  zvijerje, 
(luftreiben,  e.rcitare  cf.  kretati:  I  odoJe  u  lov  u  pla- 
ninu,  oni  dizu  tice  jarebice.  Rj.  Mali  pas  zeca  dvize 
a  veliki  ga  hita.  DPosl.  39  (stariji  oblik  koji  nije 
vise  u  ohicaju :  dvizati  mjesto  dizati).  ovamo  ide  i 
i  ovaki  primjer,  sa  se,  pa.^s.:  Sofra  se  ne  dize  za  tri 
dana.  Rj.  35a.  —  2)  sa  se,  refleks.  —  a)  dizati  se, 
sich  erheben,  conswrgo,  existo.  Rj.  uzlaziti  ti  tis,  usta- 
jati;  kretati  se:  Nek'  .se  dize  titci  gjaurina.  Rj.  147b. 
Ti  .se  dizi  nodas  iz  tamnice.  Npj.  2,  98.  Dizite  se 
skupa  na  oruzje.  Npj.  4.  345.  Dim  od  grada  dizase 
.se  do  neba.  Is.  Nav.  8,  20.  —  b)  dizati  se  cega, 
igrati  se  igre,  u  kojoj  se  sto  god  dize:  Dizati  se, 
kvrge,  t.  j.  covjeka  u  kvrgu  vezana  preko  sebe  pre- 
metati.  (u  igri).  Kj.  2<)8a.  Dizati  se  prosca.  Rj.  616b. 

dizdar,  dizdara,  m.  der  Tfioricdchter  ciner  Fcstung, 
janitor  arcis.  Rj.  rratar  gradski,  rratar  trrgjave, 
kule.  ligp.  dizdarae.  —  Nije  svaka  ala  za  dizdara. 
Posl.  217.  Zaprosio  .  .  .  lijepu  djevojku  u  dizdara  od 
gornjeara  srada;  beco  prosi,  dizdar  mu  je  daje.  Npj. 
3,  534! 

dizdsirac,  dizdsirea  m.  hup.  od  dizdar:  I  ako  je 
moj  mail  eradae,  ali  sam  ja  u  njemu  dizdarae  (Posl. 
94).  Rj. 

dizdiircv,  dizddrov,  adj.  Rj.  sto  pripada  dizdaru: 
U  njemu  (Knslalu)  uema  vise  do  ,s;imo  jedna  kicca, 
dizdarcra.  Rj.  319b. 

dizdilrevira,  dizdarovica,  /'.  die  Pfortnerin,  ja- 
nitri.r,  janitoris  uxor.  Kj.  dizdareva  zena. 

Hizdarevii-a,  /'.  izvor  u  Rudniekoj  planini.  Rj. 

dizdiirski,  adj.  Rj.  sto  pripada  dizdarima  Hi  diz- 
daru kojcmu  god. 

dizsta."  f.  vidi  krajac.  Rj.  vidi  i  ivica  2.  krajac 
od  iohe  Hi  sukna. 

dizRcn,*^  dizsin,*  m.  od  uzde  oni  kaiSi  Sto  se  drie 
u  rukama  kad  se  jase,  die  Ziigel  (dcs  lieitpferdes), 
frena,   i.  e.  die  Miemen,  am  Ziigel,   ef.  vogjice:  Pa 


disrnst 


—  216  — 


djcdovae 


...  ^.,:„„.,   •■  j;-:,;,!.!  i.le.  Kj.rirfi  i  dizsrjen.  gjizdiii; 

iizdire.  —  A  dorata  uzc  za  >hs- 

\  :\  iloratii  dkijiii  popiiJlio.  4,  4(.)3. 

iia.  Npj.  ;>,  241.  Coi'omu  ^)«- 

-iut.   180:   Ko  lie  bi  ovo  ra- 

ii'imu"  liika  iuiii  ua  iimii  u.  p.  jVs*'  s  nogit). 

rti/rii^r.   Ml.   U'   priiii.l   thr  Wuhrwillc,  tttcdium: 

a  :;usta  iiiia  i  ilhoiiMu.  Kj.  toj  po^lovici  dn- 

,  I'osl.  i;!7:  t^d  pr'ilike:  ko  se  veseli  valja  da 

^c  I  .-iKvc«"li.  —  7'«/.  disicusto.  ihr  Vcr(lrm:<,  Widcr- 

uriUr,  die  I'liliiiit.  kuo  itepovulj iiu.<t .  isp.  gust 

dizijon/  III.  lidi  diziicn,  i  «//«.  oiidje:  Jednom 
kroOi,  do  koiija  dokroi'i,  drii<roiu  kroei,  konja  po- 
i;diao,;in(ii/iiii  mu  vhadvit  disiijeiiii.  Npj.  "i,  281. 

duija,  /.  ridi  iiiz:  l>aj  mi,  Boze,  diziju  dukata,  da 
ja  kiipiui  iL'lu  od  biljiira.  Rj. 

dizliiri.'  dizinka,  in.  dizlukf,*  dizlfika,  /'.  pi.  vidt 
lozliiko.  Kj.  cidi  i  tozliR-i,  dokoljeuiie.  kao  hjecre  od 
cohe  .Ho  pukriciiju  noi/e  vd  iUinuku  du  koljena:  Te 
skinite  kovof  i  dishtkc,  i  s  prsiju  toke  i  gjecernie. 
Npj.  .J.  -.".to. 

dlidfvicn.  /'.  (u  Barajevu)  wfi  dazdeviea.  Ej.  t-irtt 
kisniou  kismi  rodn.  —  Mjesto  i.  iimct'e  se  «;  dazd, 
dtisdcriai  .  .  .  .•<jiuio<rliu>no  se  produljiije  te  u  sloveii- 
skini  jezieiina  jrlasi   i.l:  dizdtiica.  Osu.  113. 

diiva.  /'.  (11  Hrv.  ii  krk'.)  ridi  kiavljaca.  Ej.  ridi 
i  iiiii/.lira.  dojaea,  dojioiiiea,  vedriea  2.  stid  u  koji  se 
mu:<   mlijiku. 

dji"»k.  djaka,  in.  (u  Diibr.)  vidi  gjak  (ondje  se  djak 
zovo  sanio  oiiaj  koji  je  obiiccu  u  popovskc  liaijine;  a 
ostali  se  zovii  skitliiri).  Ej.  —  Djak  je  zedan.  DPosl. 
H).  Ktiiriji  ohlik  djak,  kud  kojeija  se  u  novije  vrijeme 
dj  stiiclo  It  irj :  frjak. 

djitkuniTuI,  /'.  (coll.)  nW/ pjakoncad.  -(>  dj  isp.  djak, 
arhidjakoii.  —  .Sakupise  Iri.sla  djakonindi.  IINpj.  1, 
■lit'J. 

djj,  okrnjenu  gdje  utpudavU  sprijeda  glas  g.  vidi 
gje.  «  isioi-nom  ijovoru  de  (gde),  u  zuptidnom  di  (gdi). 
—  l)je  mi  koza  dahue,  tu  mi  loza  sahne.  UPosl.  16. 
Na  ziraovinle  se  uc  pada,  dje  nije  dn-a,  hljeba  i  stada. 
t>7.  Tko  Iioce  svud  biti,  nije  ga  djc  ga  ide.  128. 

dji^i-ii,  /'.  ((/'((.  dji'i-i,  mens,  djecu,  vnc.  djeco)  (coll.) 
die  Kinder,  piieri,  liheii,  prules.  Ej.  djet-ca,  upruvo 
je  deni.  oil  iljet  (coll.)  koje  vidi  a  koje  sad  nije  vise 
It  uhieiijii.  Dji'ca  (osn.  ii  slarom  ,i,M'l).  Osn.  34(). 
rijci-i  »  tiikrim  mist.  I'djaca,  cerca,  govecaca,  kapca, 
ko|ica,  krvea,  Ijubovca,  iiocca,  pameca,  papnica,  ra- 
varica,  rijfcccii,  smrca,  stvarca,  tvarca  i  t.  d.  sing. 
dijete.  dcm.  djeC-ica,  iiuyin.  djeciiia,  djcciulija.  — 
I'rvobniliiceili,  to  su  od  dva  bruta  djeca;  a  drugo- 
braiiicedi,  to  su  djeca  od  prvobraluceda.  Rj.  46b. 
Vojjtili  s  djeeoiH,  t.  j.  imati  posla  s  njimii,  muciti  se 
oko  iijih.  Rj.  71a.  JJrvhim  djeca,  cf.  silau.  Rj.  141a. 
Kacka.  1 1  igra  zenske  djer.e.  Ej.  2t;7a.  Miht,'  mnogo 
''■  'iiuii.  Xejac.  Rj.  41(;a.  (ponajviSe  o  djeci). 
koiiiaili^^  krjie  sto  se  inuluj  djeci  me^e  ispod 

•  •■•'  «t'  lie  bi  jcdiici  iibrljala.  Rj.  4G5a.  ;2ene . . . 

kad  ii.-iwtrljujn  djci.n.  Rj.  4.S.")h.  I'ilez.  Rj.  oOOa  (mijogo 
male  (Ijecei.  Car  se  obradiije,  piitrci  k  qjeei,  a  oni 
Ic  njemu.  Npr.  2:;2.  Kad  dogjii  (sinovi)  kiic^i,  otac  ib 
jcdva  (loccka:  >I)obro  dosli,  dero'.  Eda  je  Bog  dao 
da  Btc  nuili  vodu?  242.  Ojeca,  budale  i  pijani  pravdu 
govore._Po«l.  78.  Gjem  se  cude  svacemii,  a  Ijudi  iii- 
cemii.  78.  djcKii  hu  iievjeriia  vojska.   (jer  samo  jedii 

'"' ''"''f'  p"iiia?.u).  78.  Ncvjeriii  kotac.  (mnogo 

osobito  Hilnc  gjcce).  I'JIi.  Poziia  tjjeca 

''<-i.  Ni  sirutnu  ijjeeu  tvoju.  Npj.  i,  95. 

'  '/lovilu.   1,  4«3.   Koja  sovra  drva 

sjedi   trista  gjcce   (jjaku.   %   89. 

''''...  te  kad   bi  .se  igre 

I  Vuce.  2,  258.  Obazre 

■  )i->\'ni  >vojim  delijama:  >'Ojeco 

ia'.«  2,  42.'^.   Hve  isjek'o  babe  po 

•   1  ojecu   nejaku.   3,   2ot).   Nema 


1   troio 


iiiuna  iijcre  ni  jediwga!  3,  40().  I  iijctc  V  luc,  tridesi 
niece  hido!  3,  409.  lm:i  petcro  djece.  3,  531  (Vukl. 
Jlido  vreme  za  liiu  postajalo,  dopadose  (/./<•(■((  Crno- 
gorci,  puce  puSka  s  mazgala  jednoga.  Npj.  4,  l(i. 
isjec'  cemo  sve  .  .  .  saiiio  Indn  iijecu  osUivili,  ludii 
gjccH  od  scdum  godinii.  4,  137.  Tu  uagjose  I'ckovica 
kneza,  oko  iijoga  gjccu  .l/'nu'toi/.  4,  325.  Kad  siioma 
covek  umre,  pa  mu  vsttuin  sit  nit  deed.  Milos  2U2. 
Biaco!  ne  budile  djecn  umum,  nego  pakoscu  djetinjite, 
a  uniom  budite  saviseni.  Kor.  I.   l4,  20. 

dji'cak,  djecAka,  m.  ARj.  II.  433a.  u  Rj.  vkhk;  /»;I 
istoinom  go'roru  (u  vojv.)  d&cak,  dcr  Aniibc,  pncr. 
vidi  djecko,  fikuu,  sipar  2. 

dji^cica,  /'.  dem.  o(/ djeca.  Ej.  —  J)a  dobavi  otkud 
kiulia  svoj  (jjei-ici  .  .  .  iijenca  skoce  oko  njega  onako 
gludni.  Npr."  108.  HaiuhK'ic;  .■?  onu  trojc  gjciice  ploveci. 
230.  Ab!  uenioj  je  bandiinali  ...  ni  gjel-iru  lutlu 
tvoju.  Kpj.  I,  94.  Tolje  nam  rodilo  viuom  i  Genicom, 
nase  kolo  miiskom  gjecicom.  Kov.  71.  Isus  rece:  Llje- 
cice!  jos  sam  malo  s  vama.  Jov.  13,  33. 

dj?i-ijT,  (idj.  izmcgjn  c  i  j  mozc  i  ispnsti :  djecji 
i.s^)."  Boziji  i  Bozji.  sto  pripiida  djeci.  f^maliaSe  kao 
igru  djecijii,.  Glas  21,  281.  Plac  roblja  i  cilik  djecji. 
8.  LjubiSa.  AEj.  II.  434a.  vidi  djecin,  djetinji,  dje- 
tinjski. 

djei-iii,  itdj.  Kinder-,  pHerornin,  liherontin.  Rj.  Hfo 
jiripadu  djeci.  vidi  djecji  (djeciji),  djetinji  1,  djetinjski. 
—  Pade  iistak  drcnjine  usred  case  gjciine.  Npj.  1,  88. 
•labuka  je  decina  zabava,  a  prsten  je  juuacka  belega. 

djrciiiii,  /'.  iiiigm.  od  djeca.  Rj.  vidi  djecurlija.  — 
tukrii  uugm.  vidi  kod  bardacina. 

djScjT,  i  djeciji.  isp.  Bozji  i  Boziji,  ttdj.  sto  pri- 
piida djeci.  vidi  <ljecin,  i  syii.  ondje.  —  BmatraSe  kao 
igru  iljeciJH.  Glas  21,  281. 

djfeeko,  m.  u  Rj.  .sdHio  po  govoru  istocnom :  decko. 
ridi  dccak.  Rj.  ridi  djecak. 

djei-rirlijil,  /'.  ridi  djeciua.  Ej.  nevaljnla  djeca: 
Obljubi  me  cobanija,  cobanija  ijjel'-urlija.  Here.  281. 
Ona  gledase  viSe  puta  s  jtrozora  iz  dvora  djcinrUju, 
koja  bosonoga,  izdrpana  i  neumiveua  onuda  trcahu. 
Priprava  37. 

djed,  m.  Ej.  hyp.  djeda,  djedo,  djeko;  uugm.  djede- 
tina,  djedina.  —  1)  dcr  Grossvutcr,  uviis.  Rj.  Sa- 
kungjcd,  gjed  gjedov.  Ej.  832b.  E  te  zelja  obuzela 
na  banove,  ««  gjcdovc.  Kpj.  1,  90.  —  2)  dcr  (ireis, 
senc.v,  v^idi  starac:  »U  gjevojko,  biceS  moja<t.  Majde 
ne  ces,  sturi  gjede.'-  Npj.  I,  435.  Zavadi  se  baba 
i  gjed,  ne  ce  da  zbore.  Here.  232.  —  <i)  u  Risnu 
kad  se  kaziije  koliko  ima  malome  djetetu,  vele  da 
ne  valja  reci:  tri  ili  cetiri  mjeseca,  nego  mjesto  iiije- 
seca  ka?.u  gjcdii.  Rj.  —  Jr)  Gjcdovi,  (n  Risnu).  Na 
bijele  poklade  obuku  se  nekoliko  momaka  u  kozue 
baljiue  izvriuivsi  dlaku  napolje,  uakite  se  razlicnijem 
repovima  i  droujcini.a,  i  objese  niza  se  zvona;  jeduoga 
obuku  u  zenske  haljino  i  dadu  mu  u  narucje  kao  po- 
vijeiio  dijete;  ovi  se  inomci  zovu  gjcdovi,  a  onaj  u 
zeuskijeui  haljinama  _r//crfui-((  f)<(V)((.  Oni  idu  po  varosi 
citav  onaj  dan  .  .  .  zbijajuci  smijeh;  za  njima  pristane 
sila  djeee,  koja  vicu:  >bu  gjede!  bu  baba!-  Rj.  148b. 
djeda,  m.  hyp.  od  djed.  u  Ej.  sumo  po  govoru 
istocnom    (u  vojv.)    deda,    ridi   ded.   Rj.  za  ukc.  isp. 

I  hyp.   Ivosta,    Krsta.   t)sn.   52.  —    Prlstao   deda   megj 

I  goveda.  Posl.  2G2.  ridi  djedo,  djeko. 

j      djcdt'liiiii,   )«.    Rj.  uugm.   od.   djed.  —  Pred  njini 

,  sjedi  jedna  gjcdctinu.  E.  vidi  djedina.  —  tukca  uugm. 

:  kod  babetina. 

djedo,  m.  ARj.  II.  437a.  hyp.  od  djed.  —  Kalom 
bal)e,  voskom  djedo.  DPosl.  45.  vidi  djeda,  djeko. 

djodov,  adj.  Ej.  sto  pripada  djedu:  ObuCe  sc- 
kakav  momak  u  zenske  lialjiiie  i  uacini  se  kao  gie- 
dovu  huhu.  Ej.  9a.  i?akungjed,  gjed  gjedov.  Rj.  832b. 

1      djcdovae,    djedOvca     m.  Pulsatilla  pratensis   Mill 


djodoviiiii 


217  — 


djcljnik 


njeka  hiljka.  sasa.  u  nasc  vrijcme.  ARj.  II.  437b.  isp. 
stikiiiiilrka. 

<l.jO(lo\  iuii,  /'.  (las  Eriic  fum  drosswater,  hereditas 
iivilti,  pdtrimdiiiiim  aritum.  liy  ono  sto  je  };ome  ustiilu 
u(l  <IJLil(ir<i :  Na  Lozniiu  liocii  uilarili,  na  Lo/nk-ii, 
mojii  (iii<hiviiut,  koju  mi  je  ^jeile  osvojio.  Npj.  4,  23!). 

<IJ<'mI(ii  skT,  mil.  iifuridii,  nvitits,  koji  ])iipa(la  dje- 
(loviiiia.  U  StuliiTvu  rji'<'Mikii.  AKj.  II.  4.'>8a. 

iljrko.  III.  hi/p.  uil  iljiil.  Kj.  dje-ko.  takva  hyp.  kod 
I'uki).  /lostaiije  riili  kod  Dako. 

(Iji>l:1<l'/.ijil,  III.  der  'J'hcilcr,  divisdi:  Kj.  tku  dijcti. 
ml  iliji.'1-ili,  X  Tiirskim  zarrivtkom  <l/.ija,  prcd  kojiiii 
iiiia  a.  isp.  bohail/.ija,  kalad/.ija,  lanuailzija,  iiiajja- 
zadzija,  iiavodad/.ija,  pjaiiadzija,  iilorad/ija,  pljacka- 
diija,  provoiladzija,  provojrjad/ija,  rahad/.ija,  troSa- 
dzija.  —  l)ouesose  l)la<ro  i  onizje,  pa  dogovor  zs;odni 
iirinise:  za  onizje,  sto  je  ko  iizeo,  a  ii  I>la,iro  vrcli 
HJiladzijc,  ne  dijek'  brojeiu  ni  esaponi,  no  kalpakoiii 
Kosnira  f^tefaua.  Kj.  lisb. 

(Ijoliinj*',  n.  u  Uj.:  (f('/«iyV,  das  Tliiiii,  opus,  to  Je 
pu  ist.  f/ovoru.  vcrltid.  od  djolati.  radiiju  kojoin  ko 
djela.  —  Glagol  .  .  .  koji  pokaziije  djelaiije  kakove 
stvari,  koje  izvaii  nje  biva.  Spisi  1,  37. 

(Ijclatclj.  III.  tki)  djcla;  fuctor,  der  Thdter,  Ar- 
beihr.  vidi  djelovac.  —  Ako  revnosiiini  djelnfcljimn 
njeirovim  najiiianjii  prepomi  Ijudeiii  iiklonio  s  pula. 
Hpisi  I,  I),  rijcci  s  tiddiii  nast.  vidi  kod  bodittdj. 

(Ijoliiti,  djtl."iui,  «  Kj.  driali,  lam,  v.  iinpf.  (u  ITrv.) 
iiiheitoi.  Inhoro.  cf.  Ciuili.  Kj.  i  ni/n,  kod  Ciahi.  c.pf. 
slo':.  iz-djelati,  u-.  —  sPosao  ii  nas  znat'i^  irad,* 
kao  i  poslovati«  ^raditi ;  (arbi-iten);  a  da  araditi  nc 
zriai'i  oposlovati':  ili  djeluti  ...  to  mo/.e  ret;i  Siimo 
onaj,  koji  ne  gleda,  sla  rijeei  u  iiaiodu  znac'e.  Pis.  33. 

<lji'l<-(',  VI.  dem.  od  djelo.  -VKj.  II.  440a.  takva  deiii. 
villi  kiid  Iiai'ioee. 

d.jMic,  III.  dem.  ud  dijel.  vidi  dijelak.  —  Jedau  vilo 
iiudi  djelii  eijeloga  svijeta  jesl  zomlja.  Priprava  1.  — 
Kao  da  se  o  svakum  djeliiu  ujeirova  i  po  torn  o 
njeinii  cijolom  kaze.  Uanieic,  .\Kj.  .'jolb.  Da  sii  samo 
deliiH  jfdne  feline.  Vid.  d.  IS()2,  18. 

(Ijoliiiiiec,  adv.  e.e  parte,  purtim,  kad  se  istice  da 
sto  biva  ne  kod  eei^a  eijeloga  uego  samo  kod  jednoga 
ili  vi.ie  dijela,  dijelom.  isp.  djelomiee.  u  nuse  rrijeiiie: 
Blairo,  sto  sam  djelimicc  iistedio  od  plate.  S.  Ljubisa. 
AKj.  11.  440b. 

tijelii.  H.  {pi.  yen.  djela).  Kj.  vidi  Ciu  3,  J  syn. 
ondje.  dem.  djelce.  —  i  *f)  die  That,  facinus:  Iziei 
ee  iijelo  na  vigjelo.  Bj.  —  Uiiiiio  krvno  gjelo.  Rj. 
.")iK)a.  JJolini  iijcla,  koja  si  do  sad  pred  Bogom  uiiiiio. 
Npr.  i.').").  Kakav  je  ko  ua  jelu  onaki  je  i  na  yjelii. 
123.  Diisi  mesto  uhvaeeuo  na  piestoki  Hristovome 
ydiiio  stoje  dobra  dela.  Xpj.  1,  145.  Uzela  si  grdna 
rabia,  i  ndadiea  i  ne  zdrela,  koj'  pokriva  tvoja  yjcla. 
Here.  244.  Drustva  je  .  .  .  prva  duznost,  da  jezik  nas 
oeisti  od  svega  tugjega  .  .  .  i  da  nasijem  knji^evui- 
eiuia  .  .  .  pokaze  piavl  put  u  ovomc  djclu.  Pis.  2i). 
Knjizevniei  nasi,  koji  toboze  sve  govore  o  pravilii,  a 
u  saiiioiiie  djelii  niti  kakvoga  drugog  piavila  boee 
niti  poznajii  osim  svoje  volje.  20.  Godine  .  .  .  pojaljc 
Kiiski  ministai"  inostraiiijeh  djela  .  .  .  pismo.  Sovj.  18. 
Koliko  se  vecma  samim  djelom  svi  o  jeziku  narodnom 
staramo,  toliko  smo  dalje  protegnnli  .  .  .  zivot  i  vi- 
jeinost  (veenost)  uaseg  roda.  i^pisi  1,  94.  Sva  djela 
svoja  cine  da  ih  vide  Ijudi.  Mat.  23,  5.  Odbacimo 
dakle  sva  djela  tamna.  Kim.  13,  12.  Spomenueu  nje- 
gova  djcla  koja  tvori.  Jov.  3,  10.  Sve  kako  bjese 
zapovjedio  Gospod  Mojsiju,  onako  uradise  sinovi 
Iziailjevi  sve  ovo  djclu.  Mojs.  II.  o'd,  42.  Pacini  vrlo 
ijrdna  djela  iduei  za  gadnim  bogoviraa.  Car.  I.  21, 
2t).  Koji  ucim  velika  djela.  Dn.  I.  11,  22.  Veliki  u 
namjerama  i  silni  u  djelima  (Boze);  jer  .  .  .  das  sva- 
kome  .  .  .  prema  ploda  djela  njegovijeb.  Jer.  32,  19. 
Djelom  dokazuju  da  osjeeajn  i  znaju  da  su  Hrvati. 
Dioba  5.  Ako  i  uijesu  bile  izrijekom  odvojene  zemlje 


carskoga  doma  .  .  .  opet  «  djelu  vidimo  da  su  srpski 
vladaoei  imali  i  svoje  dsobine.  UM.  48  (thatsiichlivh). 
—  b)  kiijizecno  djelo,  knjizevni  rud,  knjiija:  Sta  je 
pisao  N'isoki  Stefan.  Je  Ii  se  od  dela  njcyovih  .sto  do 
nas  dohranilo?  Glas.  11,  Kid.  Da  t'e  do  skora  i/,a('i 
Miklosii'evo  djelo  o  korijenima.  Ogled  V.  Vidi  .  .  . 
njegovo  (Miklosieevo^  djelo  Bilduug  der  nomina.  Rad 

I,  108.  Ne  nalazi  ni  u  poiuijein  djelima  njegovijem 
(Miklosieevijem).  1,  113.  Djelo  koje  je  .  .  .  pimo  pop 
novgorodski  Ilija.  13,  233.  Ali  je  gramatika  njegova, 
kao  i  ostala  djela  njegova,  megju  nania  vrlo  rijetka. 
l(j,  I5'J.  —  2)  Sto  ti,  brate,  Kelju  ne  upita,  od  koga 
je  ijjcla  i  koljena,  ko  Ii  otae,  ko  1'  njegova  majka? 
Xpj.  2,  2.)!).  Pa  on  (ear  Liizar)  spremi  /,niaj-Despotu 
Vnku  .  .  .  i  spreiui  mu  sieana  vermana  a  za  onu  Srem- 
sku  banovinu  u  drzavu  Zinaj-De.spolu  Vnku,  dokic 
tei-e  sunea  i  mje.seea  i  njegova  ryWrt  i  koljena.  2,  2{)1. 
ovdje  djelo  kao  da  je  rod. 

<ijoliiiiiicr>,  adv.  vidi  djelimiee.  u  Dubr.  u  nase 
vrijcme.  AKj.  II.  44Gi|.  —  za  duljinu  na  poUjediijciii 
xloijii  isji.  aiuetiee.  theihveise,  theik,  zum  Theil. 

djoloviU-,  djelovea,  ;».  tko  djeluje,  poslujc,  radi. 
po.staiijem  ud  djelovati,  koje  vidi.  vidi  djelat_elj,_  i 
raduik  i  sipi.  ondje.  —  Di  je  djelovaca,  ondi  je  i  izje- 
lovaea.  DPosl.  id.  Uto  .w  ticc  oblika,  isp.  prods'ivae 
prema  prodavali  kao  djelovae  prema  djelovati. 

djelovail,  djeldvna,  adj.  artivus,  aetilali.%  ef'lira.i; 
((Ili  ad  actum  pcrtinet:  aijcndus,  uopi'e  koji  pripada 
djelu,  iz  I'ega  se  razlieita  zuacenja  razvijaju.  Bud- 
man  i,  .\Rj.  if.  447a.  activ,  activisch, praktisch ;  actuel; 
irirksam,  thiitiy,  heivirkend. 

djeUivaiijc,  «.  verbal,  od  djelovati,  koje  ridi.  -— 
Bolje  stoke  ali  imanja  ni  (nijel  do  svetii  djelovanja. 
DPusl.  '.I. 

dj&luvati,  djelujem,  r.  impf.  cidi  djelati,  poslovati, 
radili.  arbeiten,  laboro,  operor.  —  Bolje  dobro  dje- 
lorat'  neg  se  oda  zla  varovat'.  DPosl.  7.  I)obar  je 
ue  tko  dobro  besjedi,  neg  tko  dobro  djebije.  17.  Dugo 
misli,  a  pospjesno  djeluj.  20.  Kako  bi  naSa  knjizevna 
djela  te  vrste  mogle  biti  narodu  pristupnija  i  milija 
a  tira  i  jaee  djelovati.  Kad  ((,  lil3. 

djeljae,  djeljaea,  m.  liijiiarius,  drvodjelja.  ARj.  II. 
45111).  npravo  cuvjek  koji' djelja,  t.  j.  koji  rcska  drvo ; 
der  Schnitzler,  liildschnitzer.  isp.  djeljnik. 

<ljcljaea,  /'.  vidi  djeljaoniea.  Rj.  klupa  na  kojoj  .se 
djelja. 

djeljriiijt".  n.  das  h'chnitzeln,  sectio  miniita.  Rj. 
verbal',  ud  djeljati.  radnja  kojom  tko  djelja. 

dji'ljaoiiiea,  /'.  die  Schnitzbank,  sella  sectoria.  Rj. 
klupa  na  kojoj  sc  djelja.  vidi  djeljaea.  rijeci  s  tukim 
nast.  koje  znace  zyradu,  suhu,  kao  oyragjen  prostor. 
Slid:  gostioniea,  kadioniea,  kidaoniea,  klaekaonica, 
mjesaoniea,  parioniea,  pljiivaonioa,  nmivaoniea,  valja- 
oniea,  vozioniea,  i  t.  d.  rijeci  s  takiin  nast.  a  s  dru- 
ifim  znat'enjeiii  cidi  kod  brkaouiea. 

djeljaoiiifkl,    adj.   koji   pripada   djeljaonici.   AKj. 

II.  451  a. 

djel.jati.  Ijam,  c.  impf.  schnitzehi,  scco  iiiiniitatim. 
Kj.  rc'skati  sto  gogj  osobitu  od  drva.  v.  pf.  sloz.  iz- 
djeljati,  na-,  o-,  sa-,  u-.  dem.  djeljkati.  —  Gjak  poene 
djeljati  jedan  mali  siljak.  Xpr.  148.  Gjeljaj  kolac 
kao  ti  i  otae.  Posl.  75.  Kogogj  sto  fijclja,  predanj 
pada.  137.  Povikao  domaeinu,  koji  je  pijan  pred 
kui'om  yjcljao  drzalicu  za  budak.  Posl.  199.  Gd  sva- 
koca  drva  strijelc  se  nc  djelju.  DPosl.  89  .(ne  djelju 
mj.  ne  djeljaju  dijalektiiki.  isp.  Obi.  108).  Sto  remeta 
djelja,  pred  remetu  pada.  123.  Dauas  jeste  nedjelja, 
u  njoj  s'  nista  ne  djelja.  Npj.  1,  135. 

tl.jel.jkauje,  ».  dem.  od  djeljanje.  Rj. 

djeljkati.  kfun,  dem.  od  djeljati.  Kj. 

djeljnik,  in.  koji  djelja:  Irugje  bvali  djcljnika. 
IjPosI.  .vJ.  isp.  djeljac.  irugje  u  Mikalje  i  po  njemu 
It  StuUija  mj.  orugje. 


djono 


—  21S  — 


djefinji 


•ypBO,   mil-''      -  i:.,..i    oipadarsi  g  xprijeda.  ridi 
(Ijf  I  110.  —   .  vii,  ozivaj  se.  PPosl.  17. 

rfi <•  ■Ijesti.  Rj.   r.  hiipf. 

il  iljosti.  Rj.  r.  pf.  ridi  i  djeti. 

.1  m).  r.  impf.  t.  j.  sijeno,  auf- 

■'I  colliqo.  Rj.  ridi  dj^nuti.  slagati 
v<. :  Ljiljnk,  2)  onoliko  sijeu.i  ko- 
iiko  s«r   I.  I  u  jeduom  baoiti   ii.  p.  uit  plast 

kad   ,«^   -  '.   Rj.   3o7b.   Odar,   3)  kao  visok 

o<lar,  5to  st  uiiviai  poroil  sto>ra,  kad  se  relila  sijena 
djeMM,  pa  se  sijeno  sa  zemlje  bara  iia  odar,  a  odande 
gore  na  stojr.  Rj.  44()b.  Naviljke  kad  xe  djenii  ii  sijeno 
sDoei  pc  ttvoje  uieejii  sobom  na  dva  sijenska  koca,  a 
pod  plast  se  (kad  se  pocinje  plastiti)  podmetne  srrana 
za  koju  se  poslije  veie  uzem,  te  ga  na  volovima  do- 
Tuku  na  one  mjesto  gdje  ce  se  sijeno  djesti.  Rj.  oOGa. 
iljfsli,  djedem  (djeneinl,  r.  pf.  Rj.  ridi  djenuti, 
djeti.  r.  pf.  slo:.  dfi-djesti,  iz-,  iza-,  izo-,  na-,  o-,  pre-, 
preo-,  pri-,  prio-,  sa-,  u-,  za-,  zdo-,  zapo-,  zdjesti; 
naza-dijevati.  tako  i  dft-djennti,  iz-djenuti,  i  1.  d.  pa 
t'lko  i  divdjeti,  iz-djeti,  i  t.  d.  r.  iwpf.  prosti  dijevati, 
,  ,■,,;■  <loI.  ridi  i'od  dijevati.  —  J)  thun,  stellen, 
'j:  kud  si  dio  novce?  Rj.  kno  metyinti: 
-  ori,  da  Jto  si  C'inila?<  »iIajko  raoja,  drobnu 
ruzu  brala.<  >Kucko  5(5eri,  kuda  S(  je  gjela?'  Npj. 
1.  233.  -—  djesti  ime:  Tvoje  dijete,  ti  mu  ime  gjeni. 
lodgovori  se  prodavcu  kad  pita  kupca  5ta  (^e  mii  dati 
za  stvar,  i  znati:  bizi  ti  najprije  Jta  isteJ,  pak  <;u  ja 
ouda  kazati  fta  <?ii  ti  dati).  Posl.  312.  i-Kako  <5emo 
kumi  ime  gjesti?<  *  Gjeni  Janja.«  Npj.  1,  560  (ridi 
nadjesti  2).  —  2)  sa  se,  re/leks.  kao  otici,  neituti: 
Uibe  nestane  a  te  stope  da  niko  ko  se  tu  namjerio, 
oe  vicje  kugj  se  gjede  i  Jto  se  od  njr  ucini.  Npr. 
214.  Tekla  voda,  vojno  le!  tekelija.  —  Kud  je  tekla, 
vojno  le!  kud  se  dela?  Npj.  1,  49.  Kud  se  gjede  c&t- 
Nemanje  blago?  2,  101.  Kud  se  gjede  mo]  mio  uja6e, 
moj  uja<?e,  Pletikosa  Pa  vie?  3,  497.  Da  pitaju  vraca 
kiol  sii  se  djele  magarice.  Prip.  bibl.  63. 

djfstro  (gjestro),  «.  (\x  Dubr.)  ridi  zahod  3,  pro- 
ho.1.  sernica.  Rj.»  vidi  i  ishod,  pohodnic-a;  hala.  — 
Mje  dje.<itra  ki  ne  smrdi,  ni  ofrnjiJta  ki  ne  dimi 
(mjejito  ki  trehalo  hi  na  oha  nijesta  ko).  DPoal.  81. 
it;il.  destro,  s  istijem  znacenjem.  isp.  AEj.  II.  452a. 
dji'.so,  m.  hgp.  od  djever.  Rj.  gen.  dje.Sa,  roc.  djeio. 
ri(/i  djeverak.  —  ra  nast.  isp.  priJo  (prijatelj).  hyp. 
iiiicua  s  takim  nast.  vidi  kod  Di.io. 

iljol,  /'.  coll.  od  dijete.  znuci  .sfo  i  djeca,  koje  je 
upruro  dem.  od  djet,  ali  sadu  nemu  ri.ie  dem.  zna- 
reiija.  —  Djeia  (osn.  u  starom  .^t.Ti,).  Osn.  346.  Da 
j.'  na  .Mljetu,  im'o  bi  kucii  djeti.  DPosl.  14.  Bud- 
'"■.'.1  pise  d-,iet,  f.  ARj.  II.  StXjb,  i  ima  primjer  iz 
'  '  se  u  nnse  rrijeme  jos  gorori:  Rodila 
ali  na  suprot :  Kad   to  tiije  Jug- 

'    -  -'""•   1«*  zavice,    Sto  mu   grlo   dava:    ^Na 

M'  ■.•  -.e,  devei  djeti  moje!  povadite  devet  jatagana.. 

"•^I'J-    1;    2.tK.  " 

•Iji-lao,  .ijJila,  HI.  dcr  Buntspecht,  picus  variiis: 
J-ar.ii  kao  djHao.  Kj.  ptica.  vdad  djetao,  d\e\m.  — 
Klj.,j-dryo,  vcliki   djetao.  Rj.  277a.    Gjetao  u  kljunu 

'i'i'.fv,    prji  ""s    ^^  '*"'"""  ^^'^  '''•'"•'''  ''"''  ^"^  f'ovreba  i 
•ljrt.-,-7.  ,„/,.  .\Kj.  II.  Ah2h.  i  sad  se  gorori  u  Hrr 
'.".;«  djetinji  2;  t.  j.  sti,  pripadu  djc- 
tn/antis.  —   taka  adj.  isp.  kod  ja- 

'''"•'"'         "I  fromj.  prim.)  vidi  djetc^ue.  Rj.  dem 
'   djetence.  —   isp.  taka  dem.  lihce, 

I ri folium:   Pod  glavom  joj 
djeleljina.  —   (Jne   zanju 
trave  djeteline.  Npj.  1,  10. 
ima:    Pora«la  je   gjeteljinu 
'U'  "^  -w  je  ^uiince  Pavlove,  ^njele  au  je, 


djololjii 


i    konju    davale:    »Jegj'te,    konji,    gjeteljinu    travu.c 
Hero.  154. 

(Iji'tt'-nco  (dj&tcnee),  n.  vidi  djeteSee.  Rj.  dem.  od 
dijete.  ridi  i  djetehce.  —  .\ko  mu  je  sad  nastala  38. 
godina,  prije  37  godina  bio  nejako  i  ludo  djetence. 
Priprava  120.  takra  dem.  indi  kod  burence. 

dji'tcsfp,   djMeJceta,   n.   dem.   od   dijete.   Rj.   vidi 
djetehce,  djetence.  —  dem.  takva  dupeSce,  jareScCj  - 
krmeJee,  teleJce,  iSdrebeSce. 

dj('t*'tiiia,  f.  (u  Dubr.)  augm.  od  dijete  (osobito  za 
luda  (-ovjeka,  cf.  adzamija),  ein  Maun  unerfakren 
trie  ein  Kind,  homo  imperitus.  Rj. 

dj^ti,  djenem,  r.  pf.  ridi  djenuti,  djesti.  imperat. 
djeui.  pruescns  djenem,  djedem.  aorist  djeh,  djedoh 
((Ijenuli).  partic-ip.  djev,  djevsi  idjcnfiv,  djenuvSi);  dlo, 
djela  (djonuo,  djenula);  djbveu,  djev&na,  dj&venl; 
djeuut,  djenula.  isp.  Rad  6,  63  i  80.  r.  pf.  sloz.  vidi 
kod  djesti.  r.  impf.  dijevati.  —  1)  V  sebra  se  djetid 
rodi,  a  ne  uniije  mu  ime  djeti.  DPosl.  142  (ridi  na- 
djeti).  Od  mila  mi  lipo  itne  dio.  HNpj.  3,  385.  — 
2)  sa  se,  refleks. :  Glagol  djeti  .  .  .  Ne  ^e  znati  kuda 
ce  se  gjeti.  Obi.  82. 

djt'tic,  m.  (gen.  pi.  djetit^ii).  Rj.  hyp.  djeti(?ak.  — 
1)  das  Mannshild,  (rerheirateter)  Mann,  vir  (ovo  se 
ponajviJe  govori  pi.)  n.  p.  nema  gj'itica  kod  ku6e 
(kazu  zene  kad  nema  Ijudi  kod  ku(5e).  Rj.  ozenjen 
corjek :  Zene  gdjekoga  djetica  u  kudi :  svekra  ili  dje- 
vera  zovu  gospodinom.  Rj.  96a.  Nova  mlada  .  .  . 
nekoga  zove  (starije  djetice)  takom,  nekog  bdbom, 
nekog  gospodinom.  Rj.  211a.  —  2)  der  Mann,  Held, 
rir,  vir  fortis:  Namjeri  se  gjeiic  na  gjetica.  Rj.  covjek, 
junak:  Pa  topuzu  Marko  besjedio:  »Kad  moj  topuz 
iz  mora  izii'o,  onda  'vaki  gjetic  postanuo.«  Npj.  2, 
442.  —  3)  (po  jugozapad.  kraj.)  der  Jiingling,  juve- 
nis,  cf.  momak:  U  gjevojke  igraju,  u  gjetica  ne  znaju 
(za-  svatove).  Ej.  mlad  corjek.  vidi  i  gjerz,  mladid.  — 
U  gjevojke  kolo  igra,  u  gjetica  ni  u  imi  nije.  (gje- 
vojka  se  za  cijelo  nada  da  6e  se  udati;  a  onaj  za 
koga  misli  potfi,  i  ne  misli  o  tom.  Ovo  se  govori  1 
u  drugim  ovakim  dogagjajima).  Posl.  329.  —  4)  dijete, 
das  Kind,  puer :  Za  njom  tree  Gjurovi  gjetici.  Rj. 
musko  dijete.  vidi  muJkic.  —  Gjecica  okolo  onoga 
pecenja  skupe  se  .  .  .  dva  gjetica  —  onaki  gladni  — 
izjedu.  Npr.  109.  Kad  se  gjetic  rodi,  i  tigle  se  na 
kuci  obesele.  Posl.  120.  U  sebra  se  gjetic  rodi,  a  ne 
umije  mu  ime  djeti.  DPosl.  142.  Da  ni  gospodini 
Bog  pomogne  .  .  .  starce  i  mladice  i  male  gjetice! 
Npj.  1,  79  (zdravica).  Ja  sam  Milic  mamiu  gjetic,  uz- 
mimo  se  mi!  1,  427.  —  H)  (w  Kotoru)  sluga,  makar 
i  star  bio,  der  Diener,  famulus,  cf.  momak.  Rj.  vidi 
i  cirak  2. 

dji'lic'ak,  dj&tic^ka,  m.  htjp.  od  djetid.  it  Rj.  gjeti- 
dak.  za  nast.  i'ip.  hrasticak,  mladit'ak.  —  Dva  gjeti<5a 
—  onako  gladni  —  izjedu  jedan  glavu  a  oua  dva 
gjetii'ka  probude  se.  Npr.  1()9. 

dji'lTiifi,  dj&tinacii,  u  Rj.  m.  pi.  (u  Herd  nedjelja 
pred  matericama,  dritter  Sonntag  vor  Weihnachten. 
Rj.  ]4!la. 

(Iji'tiiij.  adj.  schwanger,  gravidus,  cf.  trudan,  zdje- 
tau,  bregj.  Rj.  i  sgn.  kod  bregj.  —  Carev  sin  .  .  . 
odmah  snjome  .  .  .  vjeiica  se  i  do  male  vremena  ona 
ostane  i/jiiinja.  Npr.  229. 

Djt'linjii,  u  Rj.:  Gj&tinja,  /".  rijeka  5to  teie  kroz 
Uzice.  Rj.  149a. 

iljt'linjiist,  adj.  o  celjadetu  koje  je  jos  dijete,  ili 
koje  djetinji.  «  na.se  rrijeme:  Ti  si  jos  sasvijem  dje- 
tinjast,  ti  ceS  jos  ra.sti.  ARj.  II.  457b.  u  sjev.  Urv. 
samo  o  celjadetti  koje  djetinji. 

djetinji',  f.  pi.  (u  Sarajevu)  die  Freiss,  epilepsia. 
Kj.  holc.''t  djetinja.  vidi  fras,  vra.s.  eclampsia  (neona- 
torum s.  infantium),  connilsiunes.  Rj.-' 

dji'tinji'liji',   n.   das   Kindischsein,   puerilitiis.  Rj. 
rerhi/l.  od  djetinjiti.  radnja  kojom  tko  djetinji. 
djetinji,  adj.  —  IJ  Kinder-,  puer  His.  Rj.  sto  pri- 


djetinjiti 


219  — 


djevifanstvo 


pada  djeci  Hi  djetetu  l-ojomi  ijotjj.  ridi  dje^'in,  i  syn. 
ondje.  —  Djetitijii  holcst,  [u  Risnu)  nekiika  bolest, 
0(1  koje  djeca  uiniru  (ka^.u  da  se  u  drobu  zai'ue).  Kj. 
Ovo  su  stvari.  kojo  ijokaziiju  <ijethiju  pamet  i  slijepii 
pakost.  Rj."  XII.  Isaija  vidio  (Tospoda  slave  .  .  .  kao 
na  siiprot  krotkome  silaskii  njegovu  M  oblicju  djeti- 
njem.  DP.  .'i20.  —  2)  sto  pripuda  djetetu,  dcis  Kindes, 
infiintis.  vidi  djetodi.  — ■  Dijelc^  jednako  dr2i  u  pa- 
meti  .sto  mil  je  otac  kazao  .  .  .  Coso  uatane,  pa  raz- 
firiie  jijeti'iije  braSiio  u  imu'njakii,  a  pjetetu  rei'e  da 
donosi  vodii.  Npr.  lliO.  Uzmi  dijete  .  .  .  jer  su  izii- 
mrli  koji  su  trazili  dusu  djetiiiju.  Mat.  2,  20.  Govo- 
raJie:  da  iie  srlcdaiu  kako  (-e  umrijeti  dijete...  A 
I?og  ('u  jilas  djctiiiji.  Mojs.  I.  21,  17.  Otide  djevoj- 
(5ica,  i  dozva  muter  djeiiiiju.  II.  2,  8. 

<l,j<^linjiti,  njlm,  v.  inipf.  kindisch  sein,  pueriliter 
fiiciu.  Rj.  podnositi  se  i  niditi  kao  dijete.  vidi  dije- 
titi  so.  V.  pf.  aloL  za-djetiiijiti. 

(Ijt'tiilJMkT,  adj.  vidi  djetinji  1.  Rj.  sto  pripada 
djeci  Hi  djetetit  I'ojemu  ijod :  Zai'u  ozdol  jedan  glas  i 
kao  (jjetinjxki:  »Pi'0<rj'  se,  ko  si,  te  rabote  danas!' 
Npr.  'jy.  Ja  sam  bio  isprosio  gjevojku,  koja  zbojr 
ujeziue  (ijetinjske  ndadosti  ostaue  jo5  u  orinoj  kuci. 
Danii'a  2,  138.  Na.4e  djetinjske  knpice  pokvarile  su 
nam  usi.  Priprava  39. 

(IjMTiijstvo,  n.  die  Kindheit,  infantia,  pueritia. 
Rj.  djetiujska  dob :  Napisao  mi  je  . . .  knez  Mihailo  . .  . 
kao  Sto  je  on  slusao  ii  djetinjstvu  od  svojijeh  dadilja, 
Npr.  VI.  Ja  se  jo5  iz  djetinjstini  opominjeni,  da  .  .  . 
Pis.  4.  Ncka  se  vrati  (k(?i)  ku<5i  oca  svojoi;a  kao  Sto 
je  bila  u  djetinjatvnt  Hfojem.  Mojs.  III.  22,  13. 

dji'tlir,  m.  der  junqc  Spccht,  pulhif!  pici.  Rj.  mlad 
djetKo.  —  Gjeilici  s  jezika  giuu  (jer  ih  po  kliktanju 
nalazi  lovac).  Posl.  78. 

djeva,  f.  u  pjesmi,  vidi  djevojka:  Nosioce  momke 
nezenjeue,  pratioce  djeve  neudate.  Rj.  hyp.  od  dje- 
vojka. vidi  i  djeviea.  —  Ik'vom  vila  a  nevom  gnjila. 
Posl.  58.  Svaka  je  dubra  devoiii,  no  da  je  vidimo 
nevom.  271!.  Kod  ujih  doSla  sveta  djeva  Marija  .  .  . 
»Tako  t"  Boga,  sveta  </j>io  Marijo!  Npj.  1,  121.  122. 
Oj  devo,  devojko!   mlogo   devovalal    male   nevovala! 

I,  488.  Bofforodice  djevo!  Radiij  se  blagodatua  Ma- 
rija. DP.  43. 

dji'vi'iiii-a,  H  Rj.:  srjevtniea,  f.  vidi  kobasica.  ef. 
djevenifa.  Rj.  I48a.  vidi  liumbar  2.  —  Visjela  je  vi- 
.sjelit-a,  pod  njoni  sjedi  kosmatica,  Boga  mo!i  kosma- 
tica  ila  JDJ  padne  visjelica  (djevcnica  i  uiacka).  Rj. 
(iob.  U  Boziea  tri  uozii'a:  s  jednim  reze  peeeuieu,  a 
a  drugijem  gjcvenicii.  Here.  3311.  Bozic  zove  s  Lede- 
nica:     Doran'te  mi  gjevcnirit.  341. 

djcvt'iiiriir,  hi.  —  1)  eovjek  koji  cini  i  prodaje 
djevcniee.  —  'i)  tovjek  koji  djeveniee  rado  jede.  ARj. 

II.  4(illb.   vidi  koliasicar. 

djevf'r,  djevera,  m.  Rj.  hyp.  djeso,  djeverak.  — 
1)  der  Sehu-iiijer  (des  KhetiKunies  Briider),  levir.  Rj. 
muivv  brat:  Despot,  3)  snahe  zovu  djevera.  Rj.  Il7a. 
Krasni,  zovu  zene  djeivra.  Rj.  2!t'ja.  Spdlio,  zone 
zovu  djevera.  Rj.  7()2b.  Marl  tjjever  rijee  govorase: 
^O  snaSiee,  pitonia  ruziee!  .  .  .  JIare  njemu  rijee  go- 
voraSe:  jO  tjjerere,  zlaeeni  prstene!  Npj.  1,  4SI.  Oj 
bregovi,  raoji  dcreruvi!  Obaliee,  mile  jetrviee!  1,  534. 
—  2)  rueni  djever,  der  Urnat/iihrer,  paraiiymphus. 
Rj.  II  svatoriiiia :  Brat  i  jedan  od  (//Vcera  izvedu  dje- 
vojku  na  molitvu.  Rj.  124a.  Duzdevii'  me  zove  u  sva- 
tovc,  da  mu  budem  derer  kod  devojke.  Npj.  1,  13. 
■ —  3)  der  Sekiiiidaiit  (iiii.  Duell),  amicus,  adjiitur: 
Pa  yjereri  od  ujih  odstiipise,  a  oni  se  udarat'  sta- 
dose.  Rj.  na  mejdanu:  IzljegoSe  dvije  mejdandzije: 
Janko  uze  za  sebe  yjevera  a  od  Zupe  vojvodu  Yu- 
cura,  Petar  uze  vojevodu  Rada.  Npj.  4,  109.  — 
4)  Nova  mlada  .  .  .  nekoga  zove  (starije  djetide)  ta- 
kom  .  .  .  uekog  djeverom.  Rj.  211a. 

djevt'Tak.  djev^rka,  m.  hyp.  od  djever.  Rj.  vidi 
djeSo.  —  Pijanoj  snasici  mili  gjeverci.  Rj.  148a. 


djisvcr-basa,  m.  Rj.  Hauptbrautfiihrer,  paranym- 
phus  suprcmus:  Cjever-basa,  Kraljevi(5u  Marko,  daj 
darove  iz  Rudinui  grada.  Rj.  148a.  glavni  djever 
svatski.  isp.  baSa  3.  —  Gjever-base,  brado  naSa,  dobro 
ste  doSli!  Npj.  1,  19. 

dj('\  (Tf'iljo.  n.  verbal,  od  djeveriti.  radiija  kojom 
tko  djcnri  kuya. 

djcvi'rieic,  m.  (u  Boci)  djeverov  sin  anasi.  Uj. 

djcvt'Tic-iia,  f.  (u  Boei)  djeverova  k(;i  snasi.  Kj.  — 
rijcH  s  ttikim  nast.  kod  bratiCna. 

djovi^risaiije,  w.  verbal,  od  djeverisati.  u  nase 
vrijeme:  Kani  se  njega  i  njegova  djeverisanja.  ARj. 
II.  4«lb. 

djcvirisaf  i,  djevferiSem,  v.  impf.  ■ —  1)  biti  djever. 

—  On  ne  zna  djeverisati.  vidi  djeverivati.  —  2)  u 
prenesenom  smishi:  Nije  bivalo  u  Zeti  zbora  ni  kmet- 
st-\'a  gdje  ne  bi  on  djeverisao  (kao  djever  uz  nevjestu : 
poslovao  kao  najstariji).  ARj.  II.  4(!2a.  hiie  v.  pf.  isp. 
djeverivati. 

djt'v(yrili,  rim,  v.  impf.  su  Brautfiihrer  bitten, 
advoeare  pro  paranympho:  Djevcricu  i  Petra  i  Pavja. 
Kj.  djeveriti  koga,  posivati  ga  u  djeverstvo.  v.  pf. 
kIoL  o-djeveriti.  —  A  gjeveri  ManduSic^a  Vuka.  Rj. 
148a.  Sve  svatove  iz  gore  hajduke:  kuma  kumi  Bo- 
roja  hajduka,  starosvati  Sredoja  hajduka,  a  gjeveri 
deli  liadivoja.  Npj.  3,  25. 

dj<'Vori\aiije,  n.  der  Brautfiihrer  sein,  officiwn 
paranymplii.  Kj.  verbal,  od  djeverivati.  stanje  u  kojem 
je  onaj  koji  djeveruje. 

djeverivati,  djevferujeni,  v.  impf.  i  pf.  Brautfiihrer 
sein,  sum  paranymphus.  Rj.  vidi  djeverisati  1.  djever 
biti  (u  svatovima):  I  do  sad  se  gjeverivulo,  al'  nije 
ovoga  poStipivauja  bilo.  (valja  da  je  kazala  nekaka 
snaha  koju  je  gjever  Stipao.)  Posl.  9(1.  *  prelazno: 
Jletnuse  me,  da  je  gjeverujem,  prsten  medem,  za  rnku 
je  stiskam.  Here.  129. 

djeveriijT,  adj.  sto  pripada  djeveru  {vidi  djeverov), 
sto  pripada  djeverima  (vidi  djeverski):  Za  kumovskim 
kolima  idu  starosvatska,  djevernja,  pak  vojvodina. 
Ziv.  310. 

djfeverov,  adj.  Rj.  —  1)  sto  pripada  djeveru  (mu- 
zevu  hratu) :  Djevericie,  djeverov  .sin  snasi.  Rj.  121b. 

—  2)  sto  pripada  djeveru  (u  svatovima).  —  3)  sto 
pripada  djeveru  (na  mejdanu). 

djevi'rfskT,  adj.  Rj.  sto  pripada  djeverima  Hi  dje- 
vera kojemu  god.  —  Djeverske  ponudc.  Razl)ole  se 
proJena  devojka,  deveri  joj  ponude  nosili.  Npj.  1, 
284.  Neka  bude  barem  pet  stotiua,  pet  stotina  (jje- 
verskijeli  svata.  2,  534.  Brat  njegov  (umrloga)  neka 
otide  k  iijoj  (zeni  umrloga)  i  uzme  je  za  zeuu  i  ueini 
joj  duznost  djeversku.  Mojs.  V.  25,  5. 

djeversUo.  n.  die  Braatfiihrerschaft,  paranym- 
phatiis:  zove  me  u  djeverstvo.  Rj.  cast  i  vlast  dje- 
vcrsica :  Zen'  se  ago  i  meni  je  drago,  posladu  ti  sina 
«  gjeverstro.  Rj.  .536b. 

djeveriisa,  /'.  Rj.  sena  rucnoga  djevera. 

djcveniiiii,  adj.  Rj.  sto  pripada  djeverusi. 

dji'vica,  /'.  vidi  djevojka:  Pjevala  tiea  pjevica:  Sto 
ee  stareu  yjevica,  a  ndadieu  bal)iea.  Rj.  upravo  je 
deiii.  od  djeva,  ali  joj  deminucija  ne  mijenja  zna- 
t'c)yV(.  vidi  i  djeva.  —  1)  vidi  djevojka  1 :  Al'  da 
vidiS  pasinu  Hajkunu!...  A  gjevici  rije6  besjedio: 
JaSi  konja,  za  Boga,  Hajknno!*;  Npj.  2,  tjlB.  Ma  Sto 
(?e  starcu  gjcvica?  V  starea  kosti  grohoc'u,  brzo  <5e 
starac  pod  plocu.  Here.  270.  2)  die  Jungfer,  virgo: 
Tri  svete  djevice.  Tri  gjevice  gorom  idu,  uz  goricu 
maslinovu.  321.  Sa  svijema  angjelim'  i  djevicom  Ma- 
rijom.  O  djevice  Marijo !  332. 

djevieanski,  adj.  virgineus,  virgin(dis,  koji  pripada 
djevieauia,  koji  je  onaki  kaki  je  u  djevica.  ARj.  II. 
4()3b.  isp.  djevica  2,  djevstvenik. 

djevifiiii.stvo,  n.  virginitas,  stanje,  osobiua  one 
koja  je   djevica.  AKj.   II.   463b.    Hi   starve,   Qsobina 


<lji>vi(-in 


220  — 


(lj<>vojk)i 


'.  die  Junfffeischaft.  —  rijeii 

.  /oi'jinstvo. 

iij.  >  Hill.  ,,.,..-.  koji  priv'iulii  iljevici.  —  Nisi 

.-I-  prisini-io  ulrolie  iliririiic.  A.  Kani^lii'.  Al\j.  ii'Ah. 

,li.M  ..i-ii'ki      I'li    iiiiiiUlaiiliiift,  puclhiri!!.   Kj.   stu 

Hi  kujni  fiod  i:iiu(iju  iijih,  i  ito 

KiiJto  mlarc  iia  kiicii  uo(5u  (kjio 

imjiliiiii.  pa  iibiju -kiii'ii   i   sveiu   djcvojucl^ofia  oca  i 

It-u'u.   .l.ik   n;isrjii   djevojku   i   odvedu.  KaMo  sejjo- 

'■/•(K'li  i  ro-rjaci  s  otQiicarima.  Kj.  47(ib. 

■  .'.(   nijrsrje   iiema.    (svakoj    ie    vrijemo 

iloii  il;i  !>t    luia).   I'osl.    72.    Iina  i  (lcroiacl>uti  inlel'a. 

(iuia   sva.ita,  n.  \>.  u  duniiiii,  u  kiii'l).  102.  Nije  ineni, 

niajkii.   /eiiiija   tcJka,   vec  sii   u-.ike  lieire  derujuikc. 

Npj.  1,  272.   Vfc'   sjim  juiiak.   da   me   obesite  o  zlii 

drvu.  ilcrojaikum   <irlu.    \,   397.   Moja   iicdra   lie  rai- 

riiii  .  .  .  vtvi'  'liisiim  (Icrujuclom.  1,  407.  Da  joj  Boir 

da  od   sn-a  jiorudu,  jal'   imi5ko<ra,  jal'  jijevujuikoya. 

1.  470  (      Iiiiduiri).  Kad  sii  dofli  dvoru  gjeiojailom , 

;;.  1  .1m  ...VrujdcAd  majkn.  1,  5cS2.  Pak  s  nje  skida  chTio 

.    na   iijii   nit-'i'e   mho  nevjestiusko.    1,   585. 

!     _     je  velika  jrrijola  .  .  .  ijjivojaiku  xrcihi  zato- 

mili.  2,  oi!2.  I  ija  ruAn  ima  na  peiidzeru?  il'  je  zenska, 

il'  je  ijjcriijwka?  3,  '.t7.  Hi  se.stra  brata  odnjihala  bez 

be>ike  na  desniei  ruei  i  ««  iixtom  krilii  (ijerojaikom. 

4,  2Jt.  —    (idr.:   Bojroin  se.stro!  .  .  .   Opleti   uic   sitno 

iJiTojtuki:  od  petoro  i  od  devetoro.  Npj.  1,  567. 

iljt'vujiistvu,  II.  die  Juiiyfrdtdithkeit,  der  juni/- 
/'ri'i'diclic  Stand,  vinjinitits:  Za  kim  ('emo  ostavili 
iiiajku  i  lijepo  carstvo  djevujaitcu.  Hj.  sUinjc  djero- 
jiiCko.  —  t^ediuii  je  jrodina  iivjela  s  muzem  od  djc- 
eojuxlrii  scujcfiu.  Liik.  2,  o(>.  »Ne  nafrjoh  u  uje  dje- 
cijjiiitru-.;  tada  otae  djevojciii  i  niati  neka  iizmu  i 
doiiesii  znake  djcrnjnitfd  iijcziiid.  Mojs.  V.  22,  14,  15. 


djcvoji-fid.  /'.  cuJl.  vd  djevojce:  Milenko  usavsl  u 
njih  (u  lairje)  izbere  najljepSe  iiene  i  djevojke  i  dje- 
rujiiid  i  zensku  djeeii.  Sovj.  73. 

tIji'vOjfc,  djf'vojeeta,  n.  klcines  Miidclien,  puclla 
P'lirii.  Kj.  mida  djevojku.  vidi  djevojcica.  coll.  dje- 
vojnid.  —  J'i)dr(iidica,  djewjie  od  10—12  godinu. 
Kj.  524a.  Kad  na  jedan  put  jedno  devojie  izigje 
preda  iij  .  .  .  dcinjic  pristane  za  njim  .  .  .  kiiko  "se 
•<  dtrojictvm  iia.sio.  Xpr.  (jG.  .Stidiije  momce  neg' 
derojrv.   Xpj.   1,  425. 

<lj«'\Sjfriiji',  n.  Rj.  verbal,  od  1)  djevoj6iti  i  od 
2i  djevojciii  se.  —  1)  dits  Bcijiiissen  (einer  Fran) 
•lis  uh  sie  ein  MMclien  urire,  salutatio  puellae  no- 
mtiic.  Rj.  pozdrudjuitjc  zcn.'ikc  iiazivajucije  djcvojkom. 
—  'i)  das  Anstcllen  ah  ob  man  cin  Madchen  uiire, 
sitiiiiliiliij  aetatis  aut  status  pucllaris.  Ji].  prctva)-anje 
irijiiilitn  kao  da  je  djecojka. 

Jj«-\oj(-u-a,  /".  —  j)  dem.  od  djevojka,  das  Mikjd- 
t'lii.  piiellula.  Rj.  A-no  da  je  zensko  celjade  jos 
maiijc  „d  djecojieta ;  iliyp.  od  djevojka.  —  Devojcica 
kad  HUmc  jiripovedati,  a  iz  uHta  sve  zlatna  vuia. 
-Npr.  140.  .Na  voflici  djevojka  .  .  .  Tu  dolazi  star  na 
koiijii,  stara  delija,  ^Boija  pomod,  djevojcice,  b'jela 
riiii.eria.  Xpj.  1,  2!)4.  Djevojka,  iidovica  i  baba.  tud 
•ririana  Hla/ioii,  po  njoj  .4eta  mZdrfu  devojcica; 
--,  pala  na  junaka.  ],  34«.   Sve  darove  .  .  . 

"'•'■  idjcvojka)   razdavati:   malijem  djevojci- 

'")"•(  od    kii.-c    i  rodbine   ervcne   piirjrjele.   Kov.   90. 

■-')     i   l>ubr.j  djevojka  koja  hc  nije  udavala  i  koja 

I'lja,  pa  makar  bila  i  usigjelica  od  pedeset 

''].  Htij  pripada  djenojci.  vidi  dje- 

■    vr-i:i   daii  b'jele  nike  yjevoj- 

'V,    "I-'-     '"  'I'-in  brat  i  jedan   ot- 

""•'■■■'■  '-J-  ,'"^'-  '"  vjka...  kad  li  njezina 

maier  za  njima  icCi Vli  majka  gjevojcina  pljune 


u  ojranj.  Npr.  '.'4.  («  undo  dalje:  saieze  (jjcrojaiku 
majku).  Nejr'  sani  junak,  da  me  objesite,  o  zhi  drvu. 
(ijcriijcinu  (jrln.  Npj.  1,  3118.  Misle  da  je  mladozenjin 
rod  znatniji  od  djevojHnoij.  Kov.  78. 

<lj*'VOJ«'iiiii,  /'.  auijii).  od  djevojka.  Kj.  ridi  djevoj- 
eura,  djevqji'iirina.  —  Depna,  zdrava  i  deliela  djeroj- 
uina  ili  iSentiirina.  Kj.  IKia.  Ne  valjas  koliko  <ljeroj- 
iina.  (rece  se  —  u  Cruoj  (iori  —  rgjavii  muskarcu. 
osobito  koji  nije  juuak).  Posl.  liXJ. 

«lj(">v6jeiti,  elm,  v.  imp/'.  Kj.  c.  pf.  sloi.  za-djevoj- 
eiti  so.  —  1)  (lis  JMiidclien  beijriisscn,  saluto  pro 
jyuclla.  Rj.  pozdravljati  zensku  ijhiru  nazirajuci  je 
djci-itjkom.  —  2)  sa  .se,  rclU-ks.  .sich  uls  Miidvhcu 
iinstcllcn,  pucllam  se  osicntitre.  Rj.  ijraditi  se  dje- 
rojkom. 

(Iji'voji-iira,  f.  awjm.  od  cljevojka.  Kj.  ridi  dje- 
vojOiiriiia,  djevojOiiia.  —  Najije  jednii  sedii  matoni 
dcriijiiirii.  N'lM'.  73.  takva  uuiim.  glaviira,  godzura, 
pijandiini  ipJMiidura). 

(Ijcvojeiiriiiii.  /.  aiKjm.  od  djevojCura.  Kj.  vidi 
djevojriiia.  —  lakra  uuijm.  kiid  baburina. 

djovSjkil,  /■.  (roc.  djevojko,  pi.  ijcn.  djbvojaka). 
Rj.  Uicn.  pi.  i  djfevojkll.  dcm.  djevojre,  djevojcica. 
hyp.  djeva,  djevica.  auym.  djevojcina,  djevojcura,  dje- 
vojciirina.  —  1)  das  ^[lidclicn,  pitella.  Kj.  djevojka: 
britkinja,  cipulja,  crnojka,  eura,  cora,  dobjejrbca,  ga- 
cauka,  hranjenica,  kopilaca,  ledojka,  ljo])ojka,  moma, 
moniica  2,  muzatiea,  nahranka,  nabrankinja,  odiva, 
plavkinja,  phivojka,  samodoshi,  samodoslica.  udavaca, 
usidjclica,  uskockinja,  iiskocnica.  —  Oj  gjevojko  dilher- 
iicu!  Rj.  120a.  Poranila  Kusuvka  gjevojka.  Rj.  2it3a. 
Prositi  djevojku.  Rj.  ()12b.  I'roseiia  djevojka.  Rj. 
(J16a.  rrstenovati  djevojku.  Rj.  Ijl8a.  rzcti  djevojku. 
Rj.  773b.  Car  odmah  dozove  k  .sebi  svoju  kcer  .  .  . 
»uego«  veil  ssutra  da  ideS  s  cobauiuom  iia  jezero, 
da-  ga  poljubis  u  celo«  .  .  .  »Da  je  meni  careva  de- 
vujka  da  me  poljubi  u  I'elo,  jos  bib  te  vi§e  baeio.» 
Kako  on  to  rece,  a  careva  devojka  pritrci  i  poljubi 
ga  u  obraz.  Npr.  49.  On  joj  (cjirevoj  keeri)  odgovori : 
»Gospf)yjo  devojko!  ako  si  rada  znati  .  .  .  205.  ffazove 
mnogo  gospode  i  gospogja  i  yosjwdskih  devojaka. 
224.  liodi  dva  sina  i  trecu  yjevojku.  229.  U  Dubrov- 
niku  vladike  se  zovu  vlasteoske  zeue  i  djerojke.  Posl. 
XLIV.  Zaprosio  celebija  Petro  na  daleko  lijepu  yje- 
vojku, bas  yjevojku  prclijcpu  Ann.  Npj.  1,  2.  Kad 
pod  mostom  zuber  stoji  od  mhidijeh  yjcritjaka.  1,  8. 
A  za  Maru  yizdavu  yjevojku.  1,  17.  Muci  ne  placi, 
duso  devojko.  1,24.  I'od  v'jencem  yjevojko!  1,40.  Oj 
devojko  plava!  1,  99.  Kad  to  cuhi  secerli  djevojka. 
1,  l()l).  Ved  ga  zeni  lepotom  devojkom.  1,  232. 
Oj  djevojko  dusice.'  1,  235.  Sad  moj  (jmer  leyuo 
s  ilevojkoni,  pak  devojki  bclo  lice  Ijuhi.  1,  249.  Gjul 
djevojka  pod  gjulom  zaspala.  1,  287.  Gjevovauje,  moje 
carovanje!  Car  ti  bijah,  dok  yjevojkom  bijali.  1,  3(.)0. 
Oj  devojk",  pifoma  ruzice!  1,  312.  Nek  dovede  pod 
prstcnum  devojku.  1,  317.  Oj  devojko,  plara  peru- 
niko!  1,  323.  Djevojci,  da  kaze  majci.  1,  339.  Ztir- 
plakacii,  kao  i  devojka.  1,  ."iiiO.  A  meni  se  preprosi 
djevojka.  1,  3()4.  Oj  devo,   devojko'.    mlogo  devovala! 

1,  488.  Vino  sluzi  Cetinjska  yjevojku.  1,  570.  Bjez' 
odatle,  Turkinja  yjevojko:  1,  577.  I  Merjema  na  ylusti 
djevojka.  1,  595.  Oj  dei'ojko,  briyo  nuiterina!  1,  036. 
Car  <;e  dati  za  mcne  devojku.  2,  54.  A  Ijepsi  je  od 
svake  gjeoojke.  2,  66.  t>ngje  nema  za  menc  yjcvojke. 

2,  330.  Jesam  .  .  .  yjevojku  scbe  isprosiu.  2,  333.  I 
prije  su  vuyjene  yjevojke,  i  prije  su  momci  ozenjeni. 

2,  539.  Da  je  dos'o  Todor  po  yjevojku  .  .  .  Dosao  je 
Todor  za  yjevojku.  2,  591!.  Te  otimljc  kicene  yjevojke 
pa  ih  Ijubi  za  nedjelju  dana.  3,  14.  Pod  mehanom 
kolo  yjevojaka.  .3,  144.  Da  mi  budef  yjever  uz  yje- 
vojku. 3,  229.   Orijola  je  .  .  .  yjevojci  srecu    ukinuti. 

3,  458.  t'udo  Ijudi  za  yjevojku  kaiu:  tanka  struka, 
a  visoka  stasa,  kosa  joj  je  kila  ibrisima,  oci  su  joj 
dva   draga  kaiuena,  obrvice   s    mora    pijavice,    sred 


djovojkiii 


—  221 


dnevnik 


obraza  ruinena  niiifa,  zubi  su  joj  dva  niza  bisera 
iistii  su  joj  kutija  secera ;  lead  jrovori  ka'  rla  jrolub 
guce,  kad  se  smije  ka'  da  biser  sije,  kad  poploda, 
kako  soko  sivi,  kad  se  sec'e  kao  paunicc.  iJ,  ulG. 
Hvate  kupi,  firede  po  djevojku.  3,  532.  O  Radide, 
gori  od  gjevojke!  3,  r>52.  O  Osniaiie,  firflji  od  <ije- 
vojke!  4,  15ii.  Nefro  t'lt  se  o:enH'  vlahinjom,  i/.  Po- 
cerja  (jlavitom  (ijevojkom.  4,  2()0.  Od  Tuiaka  iiitko 
ne  utece,  razma  jedan  ev'  A^an  jijevojlcu.  4,  285 
(kaze  se  s  piijekorom  plasivici).  Zavjet  cini  Dunarkti 
gjevojka.  Here.  150.  Kroz  tebe  se  mod  ne  mop:aJe 
od  gjeiojak'  rumenijch  niza.  21().  Progj'  .se,  Jovo, 
plavkinje  yjevojke.  221.  I  dovede  sezdeset  dirojki. 
HNpj.  4,  180.  Djevojku  voditi.  Danica  3,  169.  — 
2)  (n  Dubr.)  svaka  .siuSkiiija,  bila  u<lala  ili  neiidata, 
udovica  ili  baba  od  Sezdeset  sodina,  die  Miuid,  (in- 
cilla.  Rj.  —  Djevojku  kako  jc  nauOeua,  a  sebica 
kako  je  .  .  .  DPosl.  17.  Zapovjesy  djcvojci,  a  djeiojka 
inafci.  a  luacka  repii.  loii. 

dj(>\  ojkiii,  adj.  sto  priptida  djevojki  (Pak  derojki 
belo  lice  Ijiibi.  Npj.  1,  249).  ridi  djevojcin.  —  Momak 
poljubi  djeeojkine  slaiijo  u  lukii.  /.iv.  302.  Xapiijerl 
ide  kakva  djevojkimt  suaha  ili  uilada  strina.  30.3. 

dj<'v6vaiiji'  (djevovaiije),  n.  das  Miidehentlmm, 
der  Miidchcnstitiid,  vin/iHitas:  Gjevoranjc  moje  ca- 
rovauje.  Rj.  —  W  djeiuntujem  pro<rje  ninooro  kojeJta. 
t>  djerocanjem  propje  i  veselje.  Xpj.  1,  301  (natpisi 
pjesmama).  verbal,  od  djevovati.  stanje  kojc  hivu, 
kad  tko  djevuje. 

djevovati,  dj&vujem,  v.  impf.  Jumjfruu  sein,  virgo 
sum.  Rj.  hiti  djeia,  djcvica,  djevojku.  —  C)j  devo 
devojko!  innogo  devuvula.'  Rj.  114b.  Mlogo  devovula, 
malo  iiovovala.  Rj.  414a.  Da  li  mi  se  natiag  povra- 
titi,  limjela  bib  sada  (jjerovuti.  Npj.  1,  oW. 

djivstvciiTk,  HI.  miiskarac  koji  se  nikad  nije  po- 
mijesao  sa  hnskum  sfru)iom.  vidi  mladenac  2.  cin 
Mann  der  sieh  des  Bcisehla/'es  entliultcit,  virijo  mas. 
akc.  ARj.  II.  4»)8b.  —  Zadizao  .sani  49  rijeci  Sla- 
venskijeb  .  .  .  djcrstvenik.  Xov.  Zavj.  V.  Ovo  su  koji 
se  ne  oposaniJe  sa  zenama,  jer  su  djevstvcnici.  Ot- 
kriv.  14,  4. 

dliii-ieii,  /'.  dem.  od  dlaka.  Rj. 

dliika,  /'.  ijil.  (jen.  dlaka).  Rj.  vidi  laka.  dem.  dla- 
cica.  augm.  dlaietina.  —  IJ  ein  Sturk  Haur,  pilus : 
gdje  je  tvoja  dluku,  tu  je  moja  (nasa)  glava.  Dluka 
me  drzi  (da  ne  ucinim  to  i  to).  Rj.  vidi  vlas  1.  — 
2)  das  Huur  der  Kali,  des  Pf'crdes,  pili:  konj  lijepe 
dlake,  Rj.  «  hvotinju.  —  primjeri  za  1)  i  za  2); 
Igrati  se  grada,  t.  j.  lopte  koja  se  umijesi  od  go- 
vegje  dlake.  Rj.  y7b.  Dokle  ue  bi  prebrojila  .  .  .  na 
ovei  vune,  na  vutii  dlake.  Rj.  SGTb.  Izvadi  iz  luarsune 
lisieju  dlaku.  Npr.  24.  Izvadi  iz  marame  kurjucju 
dlaku.  25.  Prebirajut'i  njezine  kose  gledaj  naci  I'es 
jednu  dlaku  crljenu  kao  krv  .  .  .  ( )u  premecui^i  dlake 
po  glavi  .  .  .  jedva  uagje  onu  dlaku  crljenu,  pa  je  od- 
voji  od  drugs  kose,  izguhi  je.  123.  Trazi  erna  kouja  .  . . 
bijelu  bedeviju  . . .  ata  vrana  .  . .  i  od  svakoga  uzmi  po  I 
tri  dlake  repne.  132.  Dok  mi  padne  na  um  da  mi  je 
dugaCka  kosa  ...  pa  uzmem  noz,  pa  sve  dlaku  po  dlakti 
odrezuj.  1G2.  Visi  o  dlaci  (n.  p.  cij  zivot).  Posl.  35. 
Vuk  dlaku  mijenja,  all  dudi  uikada.  40.  Dlaka  po 
dlaka,  eto  bjelaea;  zrno  po  zrno,  eto  pogaOa  (kaplja 
po  kaplja,  eto  iloiaea)!  59.  I>Z<(fc«  na  cetvoro  eijepa. 
(kad  ko  fto  do  najposljednje  sitnice  istrazuje).  59.  , 
Koji  me  pas  uvijedao,  svojom  dlakom  lijecio.  143. 
<)d  dlake  do  grede.  (od  najmanjega  do  najveCiega).  ' 
232.  Prekinuli  dlaku.  (pokvarili  prijateljstvo).  2(51.  ' 
Hitio  se  u  bradu,  al'  u  bradi  ni  dlake.  Npj.  1,  520. 
Vigje  dvades  sijedijeh  dlaka  u  junai'ku  JMuratovu 
glavu.  4,  519.  Xa  njemu  (na  Alagi)  se  dlaka  isjyra- 
vila  ko  na  vuku  miseca  prosiiica.  H\pj.  3,  549.  Na 
njemu  se  dlaka  podigiiula.  4,  72.  Koga  god  on  uzme 
na  vein,  da  mu  ne  ce  ni  dluka  s  glare  poleteti.  Milos 
62.  Jovan  ima.<e  baljinu  od  dlake  kamilje.  Mat.  3,  4. 


Dojke  ti  napupiSe,  i  dlake  te  probise.  Jezek.  16,  7. 
—  ■})  zle  dlake  (u  Risnu).  ridi  badlji.  Rj.  nekaka 
bolest  u  oiima.  —  amo  se  maze  doduti  i  irvuj  primjer : 
Xeka  .svestenik  vidi  boljetieu  na  ko^i  tijela  njegova 
(eovjeka) ;  ako  dluka  na  boljetici  biide  pobijeljela  . . . 
onda  je  guba.  Mojs.  III.  1.3,  3.  —  4)  u  ri'be  dlaka, 
t.  j.  sitne  kosti,  koje  su  kao  dlake,  die  Griite,  spina 
piscis.  Rj.  —  Kosljiva  se  riba  ondje  (u  Here.)  dijeli 
na  koSljivu  (u  kojoj  noma  dluka)  i  na  dlakavu.  Rj. 
296a. 

dirikiir,  )«.  strunar,  mutavdzija.  u  NiSu.  .\Rj.  II. 
470b.  ((  nuke  vrijeme.  vidi  i  stninja,  koeetar. 

dliikitv,  adj.  —  1)  haurig,  pilosus.  Rj.  na  cemu 
ima  dluka,  mnogo  dlaka.  —  2)  ril)a  dlakava,  grdtig, 
spiiiosus.  Rj.  —  Keljavae,  u  Neretvi  nekakva  mala 
riba  za  koju  se  kaze  da  je  puna  kostiju  kao  dl.'ik.a 
(dlakava).  Rj.  268a.  Kosljiva  se  riba  ondje  (u  Here.) 
dijeli  na  kosljivu  lu  kojoj  uema  dlaka)  i  na  dlakavu. 
Kj.  296a.  t'vao,  nekaka  dlakavu  riba.  Rj.  809a. 

dliikavii-n,  /'.  t.  j.  ril)a,  Grdtenliseli,  piscis  spinosus. 
Rj.  rihu  dlakuru,  ptinu  kostiju  kao  dlaka.  —  Sitna 
riba  i)ljueavica.  cf.  dlakariea.  Rj.  509b. 

dli'ikiiviti,  vim,  v.  impf.  —  1)  roll  Haare  machen, 
pilis  conspergo.  Rj.  ciniti  da  bade  Uto  dlukavo,  puiio 
dlaku,  dlukuma  posipati.  —  2)  su  se,  rejleks.  roll 
Haare  irerdeii.  pilis  coiispergor.  Rj.  postajuti  dlakav. 

(lli'ikavlji'iijc,  n.  dus  Beschmutzen  mil  Haare,  ad- 
spcrsio  pilorum.  Rj.  verbal,  od  1)  dlakaviti,  i  od  2) 
dlakaviti  se.  —  IJ  radnja  kojom  tko  dlakavi  sto.  — 
2)  stanje  u  kojem  je  oho  sto  se  dlukari. 

dliiii,  m.  {pi.  gen.  dlana)  die  fluche  Hand,  vola: 
Dok  bi  dlan  o  dlan  udario  (t.  j.  brzo,  za  trenuee 
oka.  Posl.  (53).  Rj.  dem.  dlanic.  siiprotno  Ijesiea.  — 
Brojio  zube  iia  dlanu!  (kad  ko  broji  tugju  stoku; 
jer  Ijudi  nijesu  radi  da  im  se  to  eini).  Posl.  .30.  Drzi 
ga  kao  malo  vode  na  dlanu.  70.  Ravno  kao  po  dlanu. 
268.  I'drila  je  Radna  o  guzieu  dlunmu.  DPosl.  145. 
Ja  kad  zaeu  Ro,sanda  gjevojka,  pu  dlunu  se  dlunoin 
o.Mnula.  Xpj.  2,  238.  Kako  vigje  i  okom  razgleda, 
Turcina  je  dlanom  oJinula,  oJinu  ga  po  desnom 
obrazu.  2,  279. 

dliiiict',  n.  (u  Dubr.)  Art  Pflanze,  herbae  genus. 
Rj.  nekaka  biljka. 

dli\iiie,  Hi.  dem.  od  dlan.  Rj. 

dlijeee,  n.  d«m.  od  dlijeto.  Rj.  ridi  glijece.  — 
dlije(t)-ce.  takva  dem.  ridi  kod  barioce. 

dliji'to,  n.  das  Stemmeisen,  der  Meissel,  caelum, 
cf.  glijeto.  Rj.  dem.  dlijeee.  —  L'  Silu  nije  dlijeta. 
DPosl.  142.  Za  prvijeh  6  stvari.  na  kojima  se  pisalo, 
valjalo  je  dlijeto  od  kosti  ili  od  gvozgja.  Priprava 
18.3.  isp.  dubac.  Dlijeto  (kor.  od  koga  je  dupsti;  ko- 
rijenu  je  pred  nastavkom  otpalo  b).  Osn.  208. 

Dmitiir,  Dniitra,  m.  vidi  Dimitrije.  Rj.  —  Izostavlja 
se  i  izmegju  d  i  m.  to  einimo  i  danas  govore(^i  Dmitar. 
Glas.  It),  344.  i  otpadarsi  joste  sprijeda  d:  Jlitar. 

Uniitra,  /'.  Rj.  ime  zensko,  cf.  Mitra.  Rj.  Demetria. 

Dmitrov,  adj.  sto  ]}ripuda  Dmitru  :  Dm'itrov  dan. 
m.  vidi  Mitrov  dan:  O  jeseni  o  Dmitrovu  danku.  Rj. 

Dmitruvien,  f.  vidi  Mitrovica:  I  pokupi  Dmitrovicu 
ravnu.  Rj. 

due,  cf.  dan.  Rj. 

dii6vi,  —  1)  vidi  daiiju:  Dncvi  le^e,  a  no<5i  putuju. 
Rj.  -  2)  cf  dan.  Rj. 

dii&viee,  (n.  p.  ua  hoi\6,  na  uskrs  —  u  Hr\'.).  Rj.' 
u,  onaj  sum  dan?  licem  nubozic,  na  uskrs?  —  Dne- 
viec  na  Bozic  dogje  oil  Karagjorgjija  pismo  sovjetu, 
da  .  .  .  Sovj.  78. 

diif  vin,  adj.  sto  pripuda  danu.  Dnevni  red.  Pom. 
119. 

dii^viiifrir,  m.  nadnifiar.  Lj.  Nenadovid.  ARj.  II. 
474a. 

diieviiik,  m.  Tagebuch,  fuctorum  dietorumque  des- 
criptu  per  dies:  Djela  Jerovoamova,  kako  je  vojevao 
i  kako  je  carovao,  eno  zapisana  su  u  diievniku  careva 


lininii 


222  — 


do 


Ixrailjerijeli.  Car.  I.  14,  10.  Prva  knji^a  dnevniia. 
Pii.  I.  1,  1  (natpis).  To  se  zapisa  «  liijifju  (fiievnikd 
iTiJ  oan>m.  Jesiir.  '2.  '23.  Te  mil  doiiesoJe  knjijru  oil 
■  iih  iloff.s<rjajn.  diierni};e.  (>,  1.  Viilja  da  za 
.1  je  jinivi  dnernik  s  ostalijem  hartijama 
1  .•(,,■■  .  .  .  kaie  u  scorn  diievnikti  da  je  bio  pozvan 
u  f^rliiju.  O  Sv.  O.  7. 

dainti.  (oranja),  /.  (u  Srbiji)  dan  orauja,  das  Joch, 
der  Morgen  Lander,  juyerum.  Rj.  vidi  dan  II,  gdje 

da5,  n.  —  1)  der  Bodtn,  Grund,  s.  B.  eines  Gc- 
fiisfts.  fundus.  Rj.  pi.  gen.  dana.  rfe»!.  djince.  isp. 
zadniti,  zadoivati.  suprotno  vrh.  —  Badanj.  2)  kaca 
M  dnu  uska  a  gore  Sira.  Rj.  lib.  Bezadnja  jama  (koja 
nema  drui).  Rj.  ll'b.  Kaoa  je  upravo  svaka  odozgo 
Ix:  (/»«,  i  .stoji  uspravo,  i  ponajviJe  je  u  dnu  Sira 
ne^o  u  vrhu  .  .  .  t'obanja  stoji  poloJke  kao  bure,  ali 
6u  joj  prema  dnima  diige  vrlo  kratke.  Rj.  26Gb.  Kerep, 
2i  duo  ili  lapja  na  kojoj  stoji  vodenic-a.  Rj.  'iBSb. 
ISaoi  iiovi-ir  u  potok,  a  uovcic  odmab  potone  ««  dnu. 
Npr.  40.  Onda  se  brie  bolje  vrati  opet  tia  dno  mora, 
te  uzme  kainon.  92.  Ra.scijei)i  (dlaku)  iizdu?-  s  vrha 
do  dnu.  124.  Vuk  micui'i  docera  do  dnu  stokine.  ISO. 
U  lazi  je  idUko  dno.  Posl.  332.  U  ruke  mo  tvoje 
doJado.ic,  ti  me  baci  na  dno  od  tamnice.  Npj.  2,  274. 
Te  ih  pusii  sa  dua  iz  tavnice.  2,  500.  Nafiini  oltarii 
reietku  kao  mreiu  od  mjedi  ispod  oltara  u  naokolo 
oiUi  dnu  do  sredine.  Mojs.  II.  38,  4.  Buca  .  .  .  drven 
sud  ...  od  malijeh  dujra,  maJo  plosan,  dtiguljastijeh 
dana,  su  dvije  jame  na  dnti  koje  je  obrnuto  g;ore. 
l>.\Rj.  702b.  Vjetar  .  .  .  dno  morsko  osuSi.  Prip.  bibl. 
43.  (rukopis)  koji  spomiujc  na  str.  81  u  dnu  .  .  .  na 
prvom  listu  u  dmi.  St.  pis.  hrv.  4,  V.  —  2)  rijec 
dno  slosena  sa  prijedloyum  do,  iz,  na,  od,  po,  sa,  u : 
dwlno,  izdno,  nadno,  odno,  podno,  sadno,  udno  mijedi 
kao  prijedloij  iniajuci  uza  se  supstimtiv  u  gen.  zna- 
cenju  rijeci  duo  pridoluzi  znaienje  prijedloga  do,  iz, 
I  t.  d.  —  <»d  Babljaka  zelene  planine  do  dno  Lisca 
visokc  planine.  Xpj.  4,  4-U.  Izet'  iz  dno  mor.a.  DPosl. 
3a.  2sa  dno  .wla,  na  dno  poija,  na  dno  trpeze,  unten 
urn  Ende,  in  inferiore  urhe,  in  extremo  campo,  in 
tma  menxa.  Rj.  Odno  Garfa  do  dno  Lisca.  Sint.  149. 
Odno  Like  pa  do  \>hovina.  HNpj.  3,  361  (necijom 
ponreskom  od  dnu).  Po  polju  je  bosilje  sijala,  podno 
polja  ninii  madzuranu.  Npj.  1,  39.  Zovite  mi  (Sjura 
kapetana  od  Zacira  sa  dno  Jjubotinja.  Njjj.  .'i,  273 
Kada  du.5e  Petra  u^ledaSe,  sa  dno  pakla  Petru  za- 
plakaAe.  Here.  3)1.  Vojvode  svmla  sjedaju  u  za.'yedu, 
u  dno  trpeze.  Kov.  69.  fc'  dno  mu  ae  biisalo,  u  sriiedi 
trxalo,  na  vrhu  klasalo!  121.  -  Mjesto  takovih  slo- 
:cmh  pnjedhga  jos  se  nulazi  rijec  dno  sa  prostim 
prijedlogom:  Aa  dnu  toga  sela,  pod  samijem  brdom, 
una  jcdan  okrugao  brijeg.  Rj.  281a.  Svi  se  sveci 
re-lom  posadih  .  .  .  po  dnu  sofre  Petka  i  Neeielia. 
>pl.  2,  100.  "^    •' 

do,  .rr.la,  m  (loc.  d.Mu)  villi  dolina.  Rj.  i  syn. 
ondje.  de,n.  dolac  dofii.  -  Navrela  vara  od  Dun- 
dulova  «/o/«  R.  l4.-,a.  Le?.i  med!  po  dolu  do  flanka, 
a  po  brdu  do  toljena  Npr.  161.  Cudna  dola  u  Ral 
•  ula,  da  dadu    da  dadu!  (gledaj :  Lijepa  Ijuba,  ali  u 

^i'Tsrs^"^'-  -^f  ,^j''^  ^^»eo,  nl dJlove'ravne. 
>PJ...,  31,8.  Kao  kad  tovek  bunea  u  bole.sti  pa  eo- 
von  koju  B  brda,  koju  h  dola.  Npj.'  4.  XXXVH  Do 
Uoji.).  Konjeni  1(J9.  ^vii.  .tyo 

<Una«,  do  ju.;e;  do  Hjutra;  zaAao  od  ku6e  do  (zu)  ku(^ 

ka  n  a'„^±'"^'  'T'"'  T?  P'""''^'  ^°  ^^'^^''  <l^ 
t'JZ,^~^^^^'  «"  ('^^^^^  *""i  ^"-^  u  nekakvu 


Ja  mislim  da  6e  do  skora  biti  svuda  primljena  (misaoi. 

Dioba  0.   Cjelajte   ga   koji  je   do  skorti  bio  s  nania. 

DP.  367.  Sad  ua  tebi,  M'ujo,  zelena  dolama,  do  d<ni 

do  dra,   Mujo,   zelena   travica.   Npj.  1,  446   (do  dan 

vidi  dan).    Nevjeru    I'u  tebe  neiniti,  Sto  bi  moglo  do 

poslije  biti.  5,  5:').   Od  nedjelje  do  petnuest  dana  da   ■ 

idete  mene  u  svatove.    Npj.  .5,  270.  Sto  c-e  nama  do  I 

2)0slijcd  biti.  5,  506.  Do  godine  u  ovo  dolia  opet  (w   T 

doi'i.  Prip.  bibl.  14.  Po  torn  do  nckoliko  dana  pokupi 

mlagji  sin  sve   svoje.  134.  Jer  cete  do  tri  dana  pri- 

jeei  preko  Jordana.  Is.  Nav.  1,  11.  Ostavi  me  do  dva 

mjeseca  da  otideni  da  se  popnem  na  gore  da  oplafiem 

svoje   djevojaStvo.   Sud.  11,  37.   Ne   mariSe  za  iivot 

svoj  do  samesmrti.  Otkriv.  12,  11.  Kad  izigraju  ono- 

liko  puta  (ili   kad  jedan    ear  onoliko  godina  oaruje), 

do  koUko  su  pogodili.  Rj.  14b.  D.i  yospojine  s  prahom, 

a  od  gospojine  s  kalom.   Po.sl.  62.   Do  2>odne   Alija, 

od  podne  llija.  67.   DoSlo   do  yusta  (do  nerolje).  69. 

Od  nemila  do  nedraga   (n.  p.  potucati  se).  234.  Sva- 

eija  je  sila  do  vremena,  a  lioiija  do  vijeka.  279.  Rasti, 

jelo,   nebu    u  visine,   spuStaj   grane   do   zelene  trave. 

Xpj.  1,  442.  Izigje  krv  iz  kace  tja  do  uzda  konjma. 

Otkriv.  14,  20.  —  b)  kadsio  pokazuje  do  mjesto  i  na 

pitanje:  kuda  (kamo)?  Dogji  do  (zu)  mcne,  cf.  k.  TeSko 

do  zln   Boga.   Jao  meni   do  Boga!  Od  tog  mora  do 

zelena    Lima.    Blago   meui   do    Boga   miloga.    Rj.  — 

Ona  kao   besua:    ,Do  gjavola!  nemam  ni  ja  koliko 

mi  treba,  a  da  dam  vama.  Npr.  13().  Zdravo  svati  do51i 

do  djevojke.  Npj.  1,  532.  Pusti  mene  do  hijela  dvora, 

da  obigjem  prebijele  dvore.  2,  174.  —  c)  do  s  broje- 

vima  pokaz-uje  od  priiike  (onoliko,  koliko  hrojeri  sami 

sobom  znace).  vidi  blizu  I.  4,  jedan  2b,  neko,  oko  2a, 

za  8.  —  Ja  bih  dao  za  to  do  (gegen)  sto  talijera.  Rj. 

Za  punijeh  do  devet  godina  ja  nemadob  od  srea  po- 

roda.  Npj.  2,  55.  Na  njojzi  je  do  deeet  cemcra,  ispod 

grla  do   devet  gjcrdana.  2,    198.  —   <l)   kadsto  stoji 

osobito  u  pjesmi   do   bez  potrebe:  Ne   damo  vam  ni 

jedne,   a  kamo   li  do   dvije.  Npj.   1,  2.  Orad   gradila 

tri  brata  rogjena,  do  tri  brala  tri  Mrljav&vidi.  2,  115. 

Sa  mojijeh  do  Sest   mile  brac'e.  3,  164.  —  2J  neben, 

bet,  ponc:_  stani  do  mene;   namjesti  do  zida.  Rj.  kao 

uz,  pokraj:    Zavukao   se    crv    u    rotkvu,    a   do    njega 

rei)a.  Posl.  82.  Zrno  do  zrna  'pogafia,  kameu  do  ka- 

mcna  palaea.  94.  Uzabrah   strui'ak  do  zemlje,  dadoh 

ga  dragoj    do  sebe.  Npj.   1,  390.   Ti  6ei,  Marko,  prvi 

carovati,  a  ja  du  ti  biti  do  koljena.  2,  195.  Konj  <U> 

konja,  junak    do  junaka.   2,  313.   —   3  a)    uusser, 

praeter,  cf.  osim:  nemam   viSe   do  dvije  pare;  to  ne 

zna  niko  do  Boga.  BojiS  li  se  jo.^  koga  do  Boga.  Rj. 

pokazuje  se  izuzimanje.  vidi  i  izvan  2,  manj,  poslije, 

potlje,  nizma,  samo.  —  Da  se  drugom  nikakom  gje- 

vojkom  ne  de  o^eniti  do  kceri  govedara  iz  toga  i  iz 

toga  sela.   Npr.  173.  Voda   svaSto   opere   do  pogana 

jezika.  Posl.  37.   Sve  je  lijepo  iareno  do  coeka.  280. 

Sve  se  mijenja  do  rolje  Bozje.  281.  Majka  nema  do 

tebe  jednoga.  Npj.  2,  557.  NiSta  slagje  nema  do  gje- 

vojke.  Here.  220.  Ali  u  takim  dogagjajima  do  kadsto 

ne  pokazuje  izuzimanje  vec  upravo  protivno,  n.  p. 

Ne  de.^  izidi   odaide   dok  ne  daS  do  posljednjega  di- 

nara.   Mat.  5,  26.   ovdje  se  kazc:  dok   ne  daS  i  po- 

sljednji  dinar.   A  recenica:  Hajduci    ga    oplijene   i 

svuku  do  kosulje  i  ohuce.  Posl.  206  —  moze  znacifi: 

svuku  mu  sve  ositn  ko.^ulje  i  obude,  i:  svuku  mu  sve, 

i  koSulju  i  obudu.  Tek  se  iz  pripovijetkc  razbira,  da 

se  haze:  svuku  mu  sve  osim  koSulje  i  obude.  —  bj  do 

pokazujuci  izuzimanje  upotrebljava  se  i  kao  adverab  : 

Nijesam  duo   do  u  ovoj   zagoneci.   Rj.  Kib.   Kud    de 

vjeStica   do  u  svoj  rod?  Rj.  67a.  U  toj    knoiini   sad 

malo  ima  Srba,  do  samo  Arnauti.   Rj.  647b.   Nije  je 

stio  nikome  drugome  dati  do  onome  koji  bi  se  naSao 

miidriji   od   njega.   Npr.   163.   To   drug!   doek   ne  bi 

udmio  do  onaj  koji  je  na  dabu  iSao.  Posl.  206.  Boija 

od  yas  ne  o.stalo  traga,  do  van  zmije  i  kamena  stanca! 

Njjj.  2,  128.    Ala  mene   ne   rodila  majka,  do  kobila, 


doakati 


—  223S— 


dobar 


k..ja  <rjotra  mofra.  Npj.  4,  39.  (ordjc  je  do  =  nego; 
/.,/,„    )■  )(  (//-((   primjern    koji    idu:)   \V    nc    50eSe  _od 

1:1. la  irrafrjani,  do  mi  ti'iak  ziiUim  ucinjeSe.  4,  38. 
\  ii,>  mene  ne  tladose  Turci,  do  nii-  iiatrafr  otiskoSe. 
1,  10.  Slabo  viSe  i  ou  nio'rne  uOiiiili  do  Sto  sp  poslovi 
s'liiski  zamute  i  /apletii  jo5  vec'-iua.  Sovj.  3e.  Niko 
nr  /uii  siiia  </<>  otac.  Mat.  11,  27.  U  siroinalia  ni.irdjc 
nl;t;i  do  jcdua  ovrica.  Trip.  bibl.  72.  NL-inam  viSe  rfo 
-  iku  braSna.  !S2.  do  l.no  adrcrali  moze  xe  slozili  sa 
niflr.om  li:  do  li,  doH,  htji-  ridi.  —  4)  u  preneaenom 
.iHircnju  (vlast,  kriviija,  bri,u:a,  mar).  (4)  To  stoji  do 
l,iu'  biingl  vor  dir  ab,  in  te  situm  est,  cf.  zu.  Rj.  (:>) 
-i;i"/e  (<V)i'  f/o  (0(/«.i^  was  ist  dir  daran  gelegen?  cpiid 
i!i:t  id  refert?  RJ.  (I))  Nije  mi  do  pjrvanja,  nego  do 
nl.irit  {Njem.  um),  progji  me  se,  uije  mi  sad  do  tofia. 
Ki.  (4)  i)o  njeim  sloji  da  nam  da  ili  ne  da.  Milo5 
I  ii;.  Kobko  doV«.s-  stoji,  iiuajte  niir  sa  svijem  Ijudima. 
Kim.  12,  lis.  Do  uvijeli  visokijeh  i  niskijeb  cinovnikn 
slo'ii,  hoec  li  driava  biti  sret'-ua.  Priprava  70.  (5).  Nije 
111, 'lie  f^to  do  tehc,  ni  do  tvoga  vrana  hjrija  .  .  .  neg' 
,/..  tvoje  stare  majke.  Npj.  1,  307.  Xijc  mene  ni  do 
i,„;,i,  majko  .  .  .  strali  je  mene,  biee  poginuo.  1,__4(;6. 

\ko'bi  ti  uvehnuo,  ne  hud'  do  mene.  Here.  2G7.  (<i) 
l,\,i  jf  do  jeld,  a  vidis  gdje  sriizda  bode  da  umrc ! 
Npr.  14.  .leduim  do  zuha  (jelo?)  a  driigim  do  snza 
(.1,1  «jb\di).  Posl.  112.  Ludi  se  penje  da  visoko  sjede  ; 
:i  k-Id  bude  do  licsjiih,  kaje  se  sto  ongje  sjede  171. 
Mniki  je  do  iijTc  a  mifu  do  phiiii.  17li.  Nije  meni 
,/.<  vaSe  vel-ere,'  vet',  je    meni    do   vioje   nevolje.   Npj. 

I  :;84.  Mene  nije  do  strdjanja  tvoija,  vec  evo  me 
i,~ka  liob>st  na.Ma.  2,  358.  amo  idu  i  om  primjcri : 
l/rui  ovi   onih,   envaj    ga   do  potiche.   Npr.  93.  .\ko 

II  j  emu  bude  do  nmdji;  da  se  njemu  u  nevolji  na- 
Liics.  Npj,  2,  138.  —  ii)  do  duse,  void,  idlerdimjs, 
,',iiiid('m:'do' dusc  ja  ue  mogu  reei  da  nije.  Rj.  ka/.e 
do  duse  u  predgovoru  neke  razloge,  ali  oni  niti  su 
jiusni  niti  su  dovoljni.  Rad  15,  179.  —  O)  do  Boga 
i  do  moje  du5e,  hei  Gott  mid  meiner  Sccle,  me  hercle. 
Rj.  zaklctva.  —  7)  do  pred  drwijim  prijedlozima  do- 
punja  im  znticenje:  Haljina  s  rukavima  do  nize  po- 
jasa.  Rj.  290b.  Da  je  onda  do  u  Kuee  dolazio.  Rj. 
3(;3b.  Tako  su  se  njih  dvoje  grlili  i  Ijubili  do  poslc 
pono(^i.  Npr.  15.  Sve  se  za  njom  t^uprija  gradda  .  .  . 
do  pred  njezinu  kueu.  .52.  Njezine  dvije  ruke  osjec'ene 
do  iza  §aka  i  sree  da  joj  donesu.  131.  iSkoci  do  na 
brdo.  Danica  4,  33.  <>d  Dunava  do  hlizu  Novoga 
Pazara.  Kov.  9.  Oteze  se  .  .  .  do  pod  samu  Crnu  Goru. 
28.  Visi  britva  s  desne  strane  do  snize  koljena.  97. 
1)0  prije  neko  dv.adeset  godina  bio  je  u  Budvi  obicaj. 
Npj.  1,  1.S8  (Vuk).  Idemo  od  Vitlejema  do  na  kmj 
gore  Jefremove.  Sud.  19,  18.  Netineji  koji  zivljahu 
u  Olilu,  do  prcma  vratima  vodenijem.  Nem.  3,  26. 
Da  ih  (vrata)  ne  otvoraju  do  poslije  subote.  13,  19. 
Tada  se  David  i  Avisaj  prikradu  notfu  do  usrcd  okola 
eareva.  Prip.  bibl.  68.  U  recenici:  Ra.s'je6e  ga  do 
megju  ramenah.  Npj.  4,  87  —  do  megju  uzima  se 
kao  jediin  slozeni  prijcdloy,  pa  zuto  ima  uza  se  ge- 
nitiv.  —  isp.  dodno,  dovrb. 

dftakati,  kam,  v.  yf.  kome,  t.  j.  doiM  mu  aka 
glave,  zu  Grunde  richfcn,  verderhen,  perdo.  Rj.  — 
Doakati,  dosaditi.  Npj.'  2,  304.  vidi  dobakati. 

dob,  dobi.  /".  das  Alter,  aetas:  svake  dohi  Ijudi; 
mi  smo  jedne  dohi.  Rj.  koliko  je  kome  godina.  vidi 
doba  2. 

d6ba,  n.  indecl.  —  1)  die  Zeit,  tempus:  gluho 
doba,  posleno  doba,  veiernje  doba;  u  ovo  doha  go- 
dine;  ?.ena  na  torn  doba  (t.  j.  gotova  se  poroditil. 
Koje  li  je  doha  noci?  rekla  mi  je  draga  doc'i.  Rodi 
majka  dva  nejaka  sina,  u  zlo  doha  u  gladnu  godinu. 
Rj.  vrijeme.  isp.  suprotno  nedoba.  —  Zena  je  na 
vadu,  t.  j.  na  torn  doha.  Rj.  51b.  Vasarno  doba.  Rj. 
56a.  Da  6e  biti  muSkarei  pobratimi,  a  zenskinje  druge 
do  ono  doha  godine.  Rj.  142a.  ^etveno  doba.  Rj.  157b. 
Ljudi  uz  kuzno  doba  oboru  selo  .  .  .  to  se  radi  nodu 


u  gluho  doba.  Rj.  432b.  fopasno  doba.  Rj.  r41b. 
Ihikino  doba.  Rj.  658a.  <u  u  neko  doha  «<)•■(  gje 
dogjose  vile  na  izvor.  Npr.  86.  Od  to  doha  ovaj  je 
momak  jednako  isao  i  Trojana  brijao.  150.  Kad  bude 
neko  doha  nori.  187.  Nakom  nekoliko  doba  progje 
pop  pokraj  njihove  km'e  .  .  .  Nakom  neko  doha  srete 
se  na  putu  bod?,a  i  pop.  292.  U  koje  si  doha  ?  (za- 
pilaju  onoga  koji  Sto  radi,  i  znaei:  koliko  si  uradio, 
koliko  li  ti  joS  ima  neuragjeno?)  Posl.  332.  U  njoj 
(plauini  Lov(''enu)  su  sn'jezi  i  mrazi  ti  ■■ivako  doha 
godiSta.  Npj.  1,  190.  Sinoe  meni  kara  haber  dogje, 
kara  haber,  a  u  kara  doha.  1,  394.  Siuoe  mene  erna 
knjisra  dogje,  erna  knjiga,  a  u  doha  crno.  1,  395.  Ja 
ne  gledani  tarnoj  nori  doha.  1,  441.  I  dok  bude  doha 
leturgjiji.  2,  160.  U  ta  doba  oba  kapetana,  pa  za 
oStre  sablje  prifatiSe.  3,  244  (plur.).  t.  j.  dopadoSe, 
dodaje  Vuk.  Da  vam  ka^em,  koga  doha  pogje:  prije 
zore  ...  4,  303.  U  rijeei  koju  besjediSe,  «  to  doha 
navalise  Turei.  4.  38().  To  je  malo  doha  postajalo. 
.^),  43.  Od  toqa  dolia  .  .  .  Daniea  2,  137.  Vrucc  doha 
(iodine,  it,  138.  U  svdko  doha  godine.  Kov.  28.  Od 
neko  doha  noii.  h'6.  Zimno  doha  a  drva  nema !  tstrai. 
1887,  207.  Bijase  trudna  i  na  torn  doha.  Sam.  1.  4, 
19.  _  2)  kao  dob,  das  Alter,  aetas,  koliko  je  komu 
(fodina:  Kad  mu  sinovi  prispiju  u  neka  doha  godina, 
jedan  od  njih  dva  rece  oeu.  Npr.  117.  Nit  sam  mlada, 
ni  odveee  stara,  nego  moma  od  niijljevHeg  doha.  Npj. 
1.  526.  Rankovie,  koji  je  «  mlado  doha  mlogo  puta 
isao  s  kraljieama.  Npj.'  4,  XXXII. 

dftba,  /'.  ridi  doba  n.  indecl.  —  Druga  doba,  druge 
dudi.  DPosl.  20  (druga  doba  moie  biti  i  j)l.)  V  ien- 
skih:  boba  .  .  .  dolia.  Osn.  26.  Inaee  se  slaho  nalazi 
u  stokaeaca. 

dobiii-iti,  dob.aeTm,  r.  pf.  Rj.  do-baeiti.  vidi  do- 
turiti,  dovrei.  v.  pf.  prosti  baeiti.  r.  impf.  sloz.  doba- 
eivati.  —  IJ  hcrlieiverfen,  adjirio:  dobaci  de  mi  to 
amo.  Rj.  haeiti  kome  sto,  da  do  njega  dogje.  —  sa 
se,  pass. :  Sa  zidova .  .  .  moze  se  dobaciti  iz  puske 
na  Crnogorsku  granicu.  Kov.  30.  Otide  koliko  se 
moze  strijelom  dobaciti.  Mojs.  I.  21,  16.  —  2)  genug 
■u-eit  irerfen,  assequor:  nije  mi  ni  dohacio,  a  kamo  li 
odbacio.  Rj.  baeiti  daleko  kako  treha. 

dobaeivanje,  n.  Rj.  verbal,  od  dobaeivati.  radnja 
kojom  tko  dobacuje  .ito. 

dobaeivati,  dobaeujem,  v.  impf.  Rj.  do-baeivati. 
V.  impf.  prosti  bacati.  r.  pf.  sloz.  dobaciti.  —  1)  her- 
heiu-erfen,  adjicio.  Rj.  bacati  komu  sto,  da  do  njega 
doqje.  —  2)  genug  lecit  irerfen  (im  Steinwurfe), 
assequi  metam  lapide.  Rj.  bacati  daleko  kako  treha, 
osohito  kod  hacanja  kamena. 

dubar,  d^bra.  (dobri,  adr.  dftbro,  comp.  bolji).  — 
I.  1)  gut,  bonus.  Rj.  Dobra  molitra  .  .  .  svatovi  sa- 
zovu  roditelje  da  joj  (djevojei)  dadu  dohru  molitvu. 
Rj.  124a.  Kad  ko  na  polasku  ree^e:  »s  Bogom  ostaj!>< 
odgovori  mu  se :  w  dobri  caf:  poSao!-  Rj.  125b.  Pred 
kuma,  t.  j.  Stogogj  tako  dobro  da  bi  se  moglo  pred 
kuma  iznijetil'Rj.  314b.  Govori  ono  Sto  je  po  nj 
dobro.  Rj.  379b.  U-zlu-dobar,  (u  Boei),  u-zlu-dobra, 
(u  Dubr.)  ridi  cuvakuca.  Rj.  774a  (hiljka).  NazvavSi 
materi  dobar  vece.  Npr.  56.  Snaha  bijaSe  dohra  kao 
dobar  dan  u  godini.  -83.  Imao  je  jednu  Seer  blagu 
kao  andio,  dobru  kao  krtih.  130.  Dobar  glas  daleko 
ide,  a  zao  joS  dalje.  Posl.  59.  Dobra  rijec  ne  koStuje 
novaca.  60.  Dohroq  je  vina  i  kiselica  dobra.  60.  Ko 
je  sebi  zao,  kako  be  drugom  biti  dobar?  142.  Lasno 
je  biti  s  tugjijem  dobar.  166  (dijeleei  tugje).  Pre- 
dobar  nedobar.  261.  Jer  .st  dobar  k  svecima  svojim. 
Ps.  52,  9.  Dobar  je  Gospod  prema  srima,  i  zalostiv 
na  sva  djela  svoja.  145,  9.  —  2)  (u  Dubr.)  nijesam 
vele  dohar,  t.  j.  slab  sam,  malo  samo  bolestan,  nicht 
ganz  wohl.  Rj.  Dobri  doSli,  kideni  svatovi!  Npj.  1, 
17.  .Bo^ja  pomoe,  draga  i  mila!<  Ona  mene  odgo- 
vara:  ^Dobar  neznani!«  1,  423.  Bolovao  devet  godi- 
nica,  nit'  umi'o,  niti  bolji  bio.  Here.  151.  —  3J  kao 


tliiliiircc 


224  — 


dobijnti 


■.rilhiJ'iii.   prilican:   Svaki    l-oiiji   nijesu 

i'>;il).   Zaljeva  je   vrlo   ilohru  zu 

phitiio.  siikno  ,-((  i:iler.  Kj.  222b. 

( >vi  *ii  koiiji  thhit  na  ka.^ii.  Kj.  2(>5a.  Da  bi  on  bio 

i/<)^i(ir  .-(I  pio.-!c<i.  Npr.  Ili4.  Nije  dohur  kokoSem  palja 


1U:1  laKI  SVl   IJlKll  IHIJl'UlJl.  i>I>J.     1,  A^\A111. 

..kailfinija  dollar  hroj  narodnih  rijeci.  Rad 
■t.  a)  korigtdii:  llajdiiOka  trava,  ka^u  da 

!(/  svakii   rtiiiu.  lij.  SOOb.   Cinoglavac,   ne- 

.  a.  Kaiu  da  je  list  ove  tiave  dobar  za  ranu. 

-Yj   !(i   koffa   nije  dohra  kavsja.  Posl.  213. 
...:Jji  i  sliuia  je   voda   dohra.  2516.   Za  zintu 
su  dohre  i  mine  haljine.  335.  A  da  vidiS  maea  zele- 
noga,  Sto   bi   dobar  bio  sa  hajdtike!  Xpj.  3,  30.  — 
b)  dobur  od  huhsti,  Ijekocit:  Drijenak,   3)   nekaka 
trava.  za  koju  kazu  da  je  od  ocijti  dohra.  Kj.  13i)b. 
Zlatiea,  trava,  kaiii  da  je  dohra  od  zivine.  Kj.  210b. 
t»gauj,  2>  vnii'ica:   ovo  je  dohro  od  oynja.  Rj.  437b. 
U  (trblju  k:iiu  da  je  od  rjcstice  dobro   imati  (;ibuk 
od   crnofra    trna.   Rj.   74ilb.   Ova  je  trava  dohra  od 
ulotna.  Kj.  TTiib.  —  o)  kao  cio,  pun,  porelik,  jak: 
Oko  Iri  dohra  dana  hoda.  Rj.  24b.   (Iko   dra   dohra 
puikometa.  Kj.  137b.  U  Sirinu  s  dohre  sake.  Rj.  348a. 
( tko   dra    dohra  pr!<ta   poSiroko   drvo.  Kj.  736b.  Za- 
piia  bi  li  mii  i  tieu  prodao,  a  on  odjrovori  da  bi  za 
dobru  djenu.  Npr.  109.  Da  mu  je  daruje  ili  za  dohru 
plain  proda.  Npr.  259.  Pak  ti  svrni  u  Jumii  te  oseci 
dohur  Map.  N]jj.  1,  51(i.   Dobar  prilog  care   upisao, 
da  _':'  dale  erkvi  na  godiuu.  3,  72.  .\  dohar  ti  Hear 
.   zadobismo,   ema  i  platismo.  4,   415.  Oko 
'■'  S'.ihata  od  Drazeva  vrta  poCinje  se  varoi- 
liiibriiia.  Kov.  29.   Po  ostalijem  mjestima  paliu'ci  i 
kao  11  nas  konopljiSta,  ili  kao  dohro  gumno,  drze  se 
za   njive  i  livade.  33.   ("inilo  se,   da   smo  m  dobrom 
zdrarlJH.  Danica  2,  135.  Opravi  lagje  s  dohrom  prat- 
njom.  Zitije  tjil.  —  O)  dohra  volja,  kad  nije  na  silu: 
Proigra^e  Vlahinje  robinje  za  nevolju   ka'  za   dohru 
rotju.  Kj.  i)(M5a.  kose  begu  zelenii  livadu  na  srainotu 
a  ni-  s  dohre  volje.  >"pj.  4,  54.  Koji  cini  milost  neka 
ciui  .<  dohrom   voljom.   Kim.  12,  8.  —  7J  dobar  biti 
za  -.to,  dobar  stajati,  kao  jamciti,  jamciti  se,  jemciti, 
i.-i,iMti  se,  fur  etvas  steheti,  gut  stehen,   gut  sein: 
'  '     '  de  do  tyoga  nama.mira  inia  77  putova,  kojimgod 
i    -j'-,  ja   ti  gtojitn   dobar   da   6ei   doi\  u  namastir. 
l!j.  3'.H;a.  Ne  mogu  hiti  dobar  za  iinena  planina  na 
d.-snoj   strani   vclike  Morave.   Danica  2,  25.   Stoje  li 
oni  dohri  za  Radifa.  4,  15.  Ja  ti  stojiin  dohar,  da  f.e 
-vi  krivci  dodi  u  tvoje   ruke.   Milos   64.  —  II,  adv. 
•K.bro.   fiut,  bene.   Rj.   i  dftbre,   dobrano.  —   Al'   ga 
'b.i.r;  MiloJ  ne  dotufe.  Rj.   135b.   JJobro  su   ga  iz- 
.]•  rail.  Rj.  L>22b.  .Daj  mi,  brate,  Milieu  da  je  moja.« 
li'.i.r'.,  brate,  evo   ti  Milice.c   Npr.  79.  Kad  u  ve6e 
•I..-J,.  ala      .  zapita  je:  .  Rajska  du.5o!  Sto  nisi  moiu 
vatni  Htakla  i  moju  kolcbu  pocistila?.  A  ona  joj  od- 
■'■•    n:  >NiRam  ni  kod  svojc   kuce   cistila.-    ,./)ohro 
-.-  kaie  ala,  .a  ti  me  malo  poiSti.<c  143.  Pa  im 
/-    'koliko  liana  ne  da  niHajesti  dok  dohro  ogladne 
;'L'     ''"'"'"  ''"'"f,  Surace.-   :  liolje  tebe  na.iao,  zelc'e 
I.N.  Ako  mi  renSi  da  je  za  koae  uhvatim,  dohro  saw. 

T.    •,    ii}"',T[  ''"'J'  *:  J,-  ''"'"''''  "•  I'-  o"  je  na  konju). 

I"     !        Hobrii  covjekii  sve  dohro  stoji.  Dl'osl   18 

"'   u.-uiio.   Npj.    1,  95.   Mladic  me  dobro 

■  ho;:e   bolje  nose.  1,  174.  Majka  sina  dobro 

-Nfka  ti  je,   ncsretna  ti   bilali    1,   201 

gl^  niajko,  zapazio.  1,  541.  Ti  znak  dobro, 

■>  ""I"".  1,  5(i[.  Da  se  dohro  uzmc  u  pamet. 

/W/ro  San-n  kolaii.-  poteiie.  2,  210.  Dobro 

•■  ;.i,  i:ii.  Nego  da  ih  dobro  do- 

■<>y  koga  nio?.c.  3,  208.   ShiSaj 

,    ■-  ■..  ,-:... --Mil.  3,  3t57.  Dubro  stoji   kuiJa  Pe- 


trovica.  3,  475.  .Vo  kume,  moje  jarko  suncel  dubro 
ti  me  bjeSe  ogrijalo.  3,  495.  A  j'ovaii  se  dobro  na- 
srdio.  4,  191.  Xjega  dobro  zabolje  tazbina.  4,  318. 
»Sad  5to  ccmo  od  zivota  svoga?«  Tada  re6e  Cerovid 
Novica:  „ Dohro  cemo,  vojevoda  t^ujo!  Voliji  sam 
muJki  umrijeti  no  veliki  zulum  podnositi.«  4,  495. 
Ostalima,  poSto  ga  doliro  daruju,  postavi  novoga  sta- 
rjesinu.  Danica  3,  183.  Dohro  se  svade.  3,  191.'  Pa  se 
dobro  napije.  5,  93.  Uzmi  se  dohro  u  pamet,  da  .^to 
ne  slazes.  MiloS  131.  Zametne  pletke,  te  dohro  zavadi 
MiloSa  i  Molera.  137.  Stanu  govoriti,  da  to  ne  ce  niti 
moze  dohro  izAC-i.  Sovj.  2fi.  Milenu  topuzom  dobro 
istuce.  73.  U  kome  su  se  neprijalelji  dobro  utvrdili. 
Zitije  7G.  Raspitajte  dohro  za  dijete.  JIat.  2,  8.  Ako 
te  htjedbude  uzeti,  dobro,  neka  uzme.  Rut  3,  13.  — 
Dohre.  —  1)  (osobito  u  Lici  i  Here.)  n.  p.  ima  nas 
dobre,  t.  j.  podosta,  genug,  satis;  dohre  puta,  t.  j. 
dosta  puta,  meJirmals,  saepius.  —  2)  u  pjesmi:  Po 
s  tri  koplja  u  visinu  skaf'e,  po  s  cetiri  dobre  u  ua- 
predak.  Rj.  125a.  —  Dobrano  (u  Lici)  vidi  d<)bre  1 
Rj.  125b. 
dobilrce,  n.  dem.  od  dobro.  ARj.  II.  499a. 
dobiltafi,  tani,  v.  pf.  muhsam  herbeikomwen.  Rj. 
do-batati,  hutajiiii  doci,  s  imikom  do'H.  vidi  doplesti. 
V.  impf.  prosti  batati.  —  Nevoljnik  ispod  jelc  dohaiit 
na  nogama  i  nikama  do  vode.  Npr.  iiO,. 

(lobaviti,  vim,  v.  pf.  Rj.  do-baviti.  v.  impf  do- 
bavljati  (I  se).  —  1)  5to,  verschaffhi,  procuro.  Rj.  — 
Bog  zna  od  kuda  je  on  ovo  dohavio  i  imao.  Npr. 
102.  Da  mi  dohavis  konja.  120.  VigjevSi  ovo  troje 
gjecice  .  .  .  dohuvi  dojilju.  230.  Dohavi  od  veknda 
jednu  prorocim  i  upita  je.  233.  Dosjete  se  jadu,  da 
je  kakvu  drugu  gjerojku  k  sehi  dohavio  a  njih  za- 
boravio.  260.  Ko  mi  zabavi,  nek  me  ne  dohuvi.  (valja 
da  je  nekakva  gjevojka  ili  udovica  kazala).  Posl.  148. 
Da  dohavi  Koprivicu  Vuka,  ja  li  ziva,  ja  li  mrtvu 
gluvu.  Xpj.  4,  13.  Pa  dohavi  Mitra  knjiqonosu,  Silje 
knjigu  Mari  u  Mletkama.  Here.  IL  Oujul^i  ja,  da  on 
zna  lepib  pesama,  dobavim  ga  ii  .SiSatovac.  Npj."  4, 
Xn.  Da  radi_s  umjetnicima,  A-oyc  je  dohavio  David. 
Dnev.  H.  2,  7.  Cuj  s  neba  i  dohuvi  im  pravicu.  6, 
So.  —  2)  sa  se,  refleks.  Dobaviti  se  cega,  eticas  er- 
langen,  consequor:  Penja  konja  kraj  zelena  luga,  ne 
hi  li  se  dohavio  drugu.  Rj.  Kad  se  svoga  dohavi  gjo- 
ilata,  pa  poteze  mafa  zelenoga.  Xpj.  4,  18.  Kad  se 
Hujo  yore  dohavio.  4,  477. 

d6b3irljriiijc,  M.  Ej.  verhal.  od  —  1)  dobavljati, 
das  Vcrschaffen,  comparatio.  Rj.  radnja  kojom  tko 
dohavlja  sto.  —  2)  od  dobavljati  se,  das  Bekommcn, 
eonsccutio.  Kj.  radnja  kojom  se  tko  dohavlja  cega. 

(IftbavljiUi,  vljam,  v.  impf.  Rj.  do-bavljati.  v.  pf. 
dobaviti  (i  se).  —  1)  5to,  vcrschu/fht,  procuro.  Rj. 
—  Ona  (bajalica)  mu  odgovori  da  lijeka  ne  zna  ni- 
kakoga,  nego  da  druge  hajulicc  dohavlja.  Npr.  116. 
Jer  ti  on  (Gospod  Bog)  daje  snagu  da  dohavljas 
blago.  Mojs.  V.  8,  18.  .sa  se,  ijuss.:  So  se  dohavlja 
iz  KaravlaSke.  Danica  2,  29.  —  2)  sa  se,  refleks. 
dobavljati  se  cega,  erlangcn,  consequi.  Rj. 

(U'kbrivuk-a,  f  zensko  Celjade  koje  dohavlja.  ARj. 
II.  .501a. 

dobiivuTk,  m.  Covjek  koji  dohavlja.  ARj.  H.  501a. 
dcr  Licfcrunt,  Licfercr. 

ilobavrljali,  Ijam,  v.  pf  gcschlmdert  kommen,  ad- 
vcnio  Icnte  ct  negligentcr:  k'ada  vrlja  jedva  dotiavrlja. 
Rj.  liayrljajwH  doci,  vrljnjuci  doci. 

ilobii-(>,  V.  pobjeda,  dcr  Sieq,  victoria:  upravo 
verlial.  od  dobiti  1.  partic.  passi:  dolut.  Osn.  211.  — 
Pa  se  Si-pska  povratila  vojska  iskii^cna  Turskijem 
glavama  .  .  .  Tada  skoei  vojevoda  Mirko  po  dohicii 
junak  knjigu  piSe  svome  'bratu  Petrovicu  kniazii. 
Npj.  .5,  ;!!(;.  ■' 

dobijanjc,  n.  verbal,   od  dobijati.   vidi  dobivanje. 

ilobljati,  dobijam,  v.  impf  vidi  dobivati.  —  1)  ge- 

winncn,  vinco;  pridobijati,  nadxiagjivati ,  pohjcgji- 


(lohijoliti 


—  225  — 


dobjcf'i 


ifiti.  —  2)  ffeirinncn,  hicror;  imati  dobituk:  Ki 
iiiiioi;o  iiiia  onaj  i  ihjhijit.  I'osl.  7"J.  Ko  nista  iic  pro- 
liira,  ni§ta  i  no  iloliijd.  151).  IMiiojro  rlohija  onaj  koji 
■-vasta  nc  kiiiiujc.  181:  sa  se,  pufin.:  Ako  sc  ne  dobiju 
pel  innojjo,  (luhijii  se  po  stogojrj.  Posl.  7.  —  •'})  kiio 
l^riiiKiii,  l)('l:o>iniien,  uccipio:  /.a  svako  brijanje  do- 
I'ijiKi  po  (tvanaest  dukatu.  Npr.  150.  Biofjradski  paSa 
ihihija  mlogo  od  gjiiinruka  na  Savi.  Panica  '2,  84. 
Silii  su  .  .  .  SVC  vei'u  i  vecu  vlast  u  zeralji  dohijfdi. 
MiloS  liH).  Carevi  Sirski  duliijuhu  konje  preko  njih. 
<  ar.  I.  10,  29.  Dobijunui  svjoiloran.stvo.  t^tar.  ;l,  4. 

(lobijMHi,  dfibijefim,  v.  pf.  svrSili  bijeljenje.  Kad 
iijcfrovii   kin'ii  dohijelim,  odmah  I'u  onda  tvoju.  ARj. 

II.  5021).  <lo-bijeliti.  r.  impf.  proitti  bijeliti. 
duhirriiijo,  n.  verbal,  od  dobirati  (r.  impf.).  radnja 

kojom  doliiraju  n.  p.  beraci. 

(lol)iriili,  dfibirrim,  v.  impf.  do-birati,  srrsivati 
branje.  yovori  .se  u  Hrv.  n.  p.  beraci  dobiraju.  r.  pf. 
dobrati. 

dobirnti,  d^blr^lm,  v.  pf.  liirati,  pobirati  sve,  do 
kraja.  sloz.  do-birati.  —  Kada  iko  po  njivi  kiipi  zrnje 
otuOena  f^raba,  ili  okolo  cumna  gdje  se  grab  tuOe, 
race:  »Jo5  nijesam  sve  dobirao.«  u  Lici.  J.  Bogda- 
novie.  .\Rj.  II.  502b.  —  :ii  pf.  i  impf.  isp.  nabirati. 

dSbTt,  /'.  rWJ^  dobitak.  J)  der  Geuiini,  hicriim.  Rj. 
sId  .St  dohije:  (.'elf-pir,  dubit,  plijen.  Rj.  75ya.  Lkvar, 
21  u  pjesmi  mjesto  dubit  ili  5i(5ar.  Rj.  827b.  Sidar, 
el',  dohit.  i{j.  840b.  Hajdenio  ...  da  podelimo  svojxi, 
ihihii.  Npf.  171.  I  od  xienri  ka  smrdi  dobit  miriJe. 
ni'e  skiip.  DPosl.  29.  Rolje  je  dvojioi  netro  jednomu, 
jer  imaju  dohru  dobit  od  svoija  trudd.  Prop.  4,  9. 
Te  je  knjiga  njegova  prnra  dobit  nauci  o  nasoj  sin- 
taksi:  Rad  2,  232.  Priiiese  ne  main  dobit  puleografiji 
slovenskoj  raspravom  o  torn  sponienikii.  5,  192.  Oni- 
jeni  dobit  koja  ide  od  tijeh  izdanja  samomii  tekstii. 
17,  165.  —  2)  das  Titteresse,  interusuriue :  dao  novee 
na  dobit.  Rj.  vidi  interes,  kamata.  —  Gjevojku  tvoju 
Sder  za  glavno,  a  tvoj  noz  cudotvorni  sa  dohit.  Npr. 
122.  Nemoj  uziniati  od  njega  kamate  ni  dobiti.  Mojs. 

III.  25,  3G.  Xe  daji  na  dubit  bratu  svojemu  ni  nu- 
vaca  ni  brane.  Mojs.  V.  23,  19.  Davao  im  je  novaea 
u  zajain  i  sam  uzimao  od  vjih  novaea  na  dobit. 
DM.  346. 

dobitilk,  dobitka,  m.  vidi  dobit.  —  J)  der  Geu-inn, 
lucrum.  Rj.  sto  se  dohije:  OkajniaOiti,  skupiti  kajmak, 
ali  se  najviJe  govori  o  kukovome  dobitku,  uzeti  ono 
prvo  sto  je  najbolje.  Rj.  452a.  Pa  smo  opet  na  do- 
bitku. Posl.  4.  Svaki  pop  .  .  .  mora  mu  (vladici)  da- 
vati  po  neSto  od  gjekojih  svojih  dobitaka.  Danica  2, 
117  (dolwdaka).  Matica  8rpska  gleda  najvise  na  tr- 
govacki  dobitak.  5,  77.  Od  svega  sto  Ijetina  nosi, 
najveci  dobitak  imajtc  od  ulja.  Kov.  39.  Za  dobitak 
gledaju  ko  je  ko.  Jiid.  16.  Jer  je  bolje  njom  (mu- 
droScu)  trgovati  nego  trgovati  srebrom,  i  dobitak  na 
njoj  Violji  je  od  zlata.  I'ric.  3,  14.  Da  bib  bio  «  do- 
bitku. Pom.  125.  —  2)  das  Interesse,  internsuriae. 
Rj.  vidi  interes,  kamata.  —  Trebalo  je  dakle  moje 
srebro  da  daS  trgovcima;  i  ja  doSavsi  uzeo  bib  svoje 
s  dobitkum.  Mat.  25,  27  (cum   usrira). 

d6biti,  dobijem,  v.  pf.  Rj.  do-biti.  mjesto  dobijem 
stariji  oblik  dobudem;  ali  sada  vec  nema  te  stare 
osobine.  isjy.  Obi.  79.  piirtir.  passir.  dolnt,  doMjen, 
doblven.  Obi.  84.  r.  impf.  dobijali,  dobivati.  —  1)  ije- 
xcinnen,  vinco:  ko  dobije  neka  vodi  obje.  Rj.  kao 
pridobiti,  nadvladati,  pobijediti.  Mnoge  dubi  u  borbi 
megdanc.  Rj.  37b.  Ispravdati,  dobiti  na  sudu  rasprom. 
Rj.  237a.  On  mogase  iiadigrati  majku,  on  mogase, 
nego  ne  boease,  no  je  njega  majka  nadigrala:  Ja 
sam  tebe,  liijete,  dohila.^  Npj.  2,  30.  Pa  ako  mi  Bog 
i  sreea  dade,  te  dobijem  tebe  na  mejdanu.  3,  450. 
Ako  Bog  da,  dohicemo  Tiirkc.  4,  185.  —  2)  geirinnen, 
lucror :  dobio  na  kukuruzima,  na  svinjama.  Rj.  imati 
dobitak.  —  Dobio  kao  cela  na  brusu  (Posl.  59).  Rj. 
45a.  Upljaekati,  cf.  dobiti,  zaplijeniti.  Bj.  785a.  Bolje 


je  na  mekinjama  dobiti  nego  na  zlatu  Stetovati.  Poal. 
24.  Zakovao  patarieu  (dobio,  pomogao  se).  83.  Sto 
('oek  ne  potrosi ,  ono  je  dohio.  ."illl.  Na  panagjur 
po(^e§  (poc'i  (^es)  da  vece  dobvdes.  DPosl.  66.  Ja 
iimrijeh,  rama  dobih  carstvo.  Npj.  4,  134.  Od  Tu- 
raka  .sicar  dohijcmo.  4,  246.  Hode  li  .s  tim  naSa 
raspra  sto  dobiti'^  Danica  2,  125  (s?)  Vi  ste  svi  za- 
jedno  va5u  parnicu  dobili.  2,  142.  I'obedom  ovom 
Srbi  su  dobili  joS  i  to,  sto  sad  .  .  .  podigne  se  i  na- 
bija  Biogradska.  MiloJ  86.  Oni  nisu  mogli  ni  misliti, 
da  ih  na  svoju  stranu  dobiju.  175.  Mi  to  moiemo 
ueiniti,  ako  t'emo  pregoreti  nekolikc  hiljade  Ijudi,  ali 
sta  (:emo  tijcm  dobiti?  Sovj.  43.  sa  se,  pasiiv. :  Gje 
se  hiljada  dobije,  stotina  se  mo?.e  pokloniti.  Posl.  77. 
Prem  da  se  od  vina  i  od  rakije  moie  kasto  po  koja 
para  dobiti.  Danica  2,  104.  —  .'})  hekommen,  accipio. 
Rj.  kao  primiti:  (ijevojcica  kad  stane  pripovedali,  a 
iz  usta  sve  zlatna  ruza.  Onda  se  maC-ija  jo.5  vecma 
zacudi,  pa  je  zapita:  »Gde  si  ta^ii  blagodet  na  sebe 
dobila?«  Npr.  140.  Da  ce5  od  mene  za  to  dobiti  na 
dar  jest  jedan  zivot.  195.  Nalijepio  neggje.  (nagazio 
ua  zlo,  dobio  bolest).  Posl.  188.  Ne  mo'5  je  mladu 
videti,  kamo  1'  za  Ijubu  dobiti.  Npj.  1,  691.  Valja 
da  si  dohio  volju,  da  svitu  opet  poderei  u  krpe? 
Danica  2,  1.30.  Kad  ovaj  veseli  glas  dobijemo.  2,  138. 
Dobije  dopvMenje,  da  ide  s  vojskom,  da  ga  ubije.  3, 
205.  Dobivsi  vlast  i  silu  u  ruke.  3,  216.  Dobiti  pen- 
ziju  i  za  osobite  zasluge  Mad^arsko  plemicstvo.  4,  12. 
Srbi,  dobirsi  sad  nadezdu,  da  ie  njihova  vlada  ostati. 
5,  33.  Vi  ako  biste  dol)ili  i  otjjust  ne  morale  svoje 
zemlje  i  kiK^e  prodati  odmah.  Javor  1885,  763.  U 
torn  dobiju  na  vrat  novoga  protivnika.  Milos  .136. 
Oni  dobiju  djccc,  a  ova  djeca  odrastu.  Priprava  32. 
Lasno  nazebe  i  dohije  groznicu.  40.  Na  ovo  pismo 
dohijem  odyovor.  t?traz.  1886,  608.  Ali  ja  za  toliki 
moj  trud  da  ne  dobijem  ni  krajcare.  1886,  1225.  Od 
rane,  dobijene  kod  Pultuska.  Zitije  15.  Dobije  za- 
povest,  da  .  .  .  23.  Neznabosci  dobise  dijel.  Rim.  15, 
27.  Cim  dobijem  koji  (eksemplar),  za  cast.t%  dr^ati, 
da  vam  posljem.  Kolo,  14  (15).  Oudje  dobise  zukon  od 
Boga.  Prip.  bibl.  45.  Rece  mu  da  i5e  dobiti  sinu.  107. 

d6bTtiiica,  f.  victrix,  zensko  6eljade  (i  stvar  zen- 
skoga  roda  osobito  ako  se  misli  kao  celjade)  koje 
dobiva  ili  koje  je  dobilo.  ARj.  II.  507a.  n.  p.  vojska 
dobitnica. 

dubitiiTk,   m.   qui   conscquitur  aut  consecutus  est 
victor,   onaj    koji   dobiva  ili   koji  je   dobio.  ARj.  II. 
507b. 

dobivnlac,  dobivaoca,  m.  (u  Boci)  der  Gewinner, 
qui  lucratur:  Kad  bi  trgovac  svagda  dobivao,  ne  bi 
se  zvao  trgovac,  nego  dobivalac  (Posl.  115).  Rj.  koji 
dobiva.  isp.  dobitnik. 

dobivalic-n,  f.  iensko  celjade  koje  dobiva.  DARj. 
n.  508a. 

dobivfinjc,  n.  Rj.  verbal,  od  dobivati.  —  1)  das 
Geivinnen,  Siegen,  victoria.  Rj.  pridobijanjc,  nadvla- 
gjivanje,  pobjcgjivanje.  —  2)  das  Geivinnen  im  Han- 
del, lucrum.  Rj.  tei-enje  dobitka.  —  3)  das  Bekommen, 
acceptio.  Rj.  primanje. 

dobivati,  dftbivam,  r.  impf.  Rj.  i'idi  dobijati.  r.  pf. 
dobiti.  1)  gevinnen,  vinco.  Rj.  pridobijali,  nadvla- 
gjivati,  pobjegjivati:  Cija  gine  (vojska),  Hy.x.  \i  dobiva. 
Npj.  4,  379.  —  2)  geivinnen,  lucror.  Rj.  imati  do- 
bitak: Kad  bi  trgovac  svs.gAsi  dohivao,  ne  bi  se  zvao 
trgovac,  nego  dobivalac.  Posl.  115.  Sve  od  Turak'  sto 
smo  dobivali.  Npj.  4,  246.  —  3)  bekommen,  accipio. 
Rj.  kao  primati:  ZaSto  tu  ili  dobiva  znacenje  imena... 
Rj.'  XLVII.  —  sa  se,  pass.:  Ljuhav  k  narodu  .  .  . 
ne  ragja  se  s  covjekom,  nego  se  dobiva  kroz  nauku 
i  odgojenje.  Kov.  14. 

dcibjeci,  dfibjegnem,  vidi  dobjezati.  Rj.  v.  pf.  do- 
bjeci,  hjezeai  doc.i.  zapoojedno  dobjezi.  (_)bl.  71.  kao 
prost  glagol  ne  dolazi.  isp.  bjeci.  Dobjeglica,  djevojka 
koja  dobjegne  (sama  dogje)  za  momka.  Rj.  124a.  Od 

15 


dubjegalac 


—  226  — 


dobro 


if- 


un  juiiak   VH)bji'!rao  i  ithi  sani  danas  (lohje(jiio. 
■I  -Jifi.  N>   najyoli   na  njeniu  iiiJta  od  kako  je 
■o  ovo<;a  ilaiia.  Sam.  I.  2i'.  3. 
..liar,  tlobji'fraooa,  w.  ilcr  L'eberlaufer,  tranx- 
iloMjaoi  i  duhjegiwci.  Rj.  koji  je  dohjegao. 
.c.  I  svn.  oudjt:  i 

-lien.  /".  djevojka   koja  dobjegne  (t-  j-  sama  i 
uu>mka.   Rj.  rii/(   saiuodoJla,   saniodoJlica, 
..   uskoOnioa.    I'kor  dobjifllici.  Xpj.  1,  494. 
>mil. 
.iti,  dobi^fim,  f.  pf.  sulliehen.  confugio.  Rj. 
vidi   dobjei'i,   bjezeci  doci.  r.  impf.  progti 
Bio  (sain)   u   Spljetu   s  jednijem   Heree- 
TOvi-em  .  .  .  koji  je  od  svoje  ktn'-e  ondjc  bio  dobjchio. 
Rj.  8-JOb.  Dok  do  vode  dobjezase  Turci.  Npj.  o,  224. 
Tu  dolijdi  u  reie  i  Ourcijn  brat.  Danica  3,  202.  Tu 
e  sad  od  ovojra  novog  zuluma  i  od  straha  Turskoga 
io   dol>e:ao   Miitap.   Milo5   72.   Dobdao   u   Srbiju  i 
namestio  se  u  iiahiji  PozeJkoj.  Npj."  4,  XIII.  UbivSi 
Dck:\ka  Turi-ina  dobeli  amo  megju  Srbe.  4,  XXII. 

liubliilati,   doblatain,  r.  pf.  dosaziti  blato.  .Jedva 
dovde  doblat.ih.:   M.  Ruzicic.   ARj.  II.  509b.  do-bla- 
tati,    bliitiijuri    doci.    ridi   doglibati.    r.    impf.  prosti  i 
blatAti. 

ilubiijak,  dobnjdka,  m.  luu^ko  tele,  kada  navrSi 
puue  iri  ETodine.  sposobno  za  rad.  J.  Bogdanovi(5. 
.\Kj.  II.  .'.lita. 

uubnjilkiiija,  f.  zeusko  tele  od  dvije  godine,  spo- 
sobno vii.liti.  ARj.  II.  filOa. 

dubudulina.  f.  vidi  dubodolina.  Rj.  —  dubodolina, 
8  pomjerenim  prvijem  samoglasnijem  glasi  i  dobodo- 
linu.  Osn.  1>M.  kiio  duiioka  doliua.  ridi  doliiia. 

dubdijpli,  dobWi,  v.  pf.  den  Schmen  nicht  mehr 
ertrngcn  kOnneit,  dolore  vinci(?):  Kad  junakn  do- 
boljelo  bje.se.  Rj.  do-boljeti,  taku  suboljeti  da  se  bol 
ne  tnoze  rise  pod iiositi.  impersoualno:  Pa  potrie  tro- 
Rtruku  kand^iju,  ode  biti  mladii  begovicu;  no  kad 
bulu  doboljelo  bje.k,  na  eardaku  otvorila   vrata.  Xpj. 

3,  369. 

dobdsti,  dobftdem,  r.  pf.  (u  Bosni)  s  mukom  Sto 
ui-initi.  Rj.*  do-bosti.  i.<!p.  badati  2. 

dobo§,  m.  die  Trommel,  tympanum  militure.  cf. 
bubaoj.  Rj.  vidi  i  got'.  Madz.  dob  bubanj.  dobos 
bulinjur.  —  S  dobosem  se  z.ec  ne  lovi.  Posl.  283.  Za- 
{■uie  se  jasni  talamb.isi  i  reliki  cesitr.<!ki  dobosi.  Xpj. 

4,  346.  I    njegovoin  je  logoru  .  .  .   ttdurao  dobos  da 
ne  ide  na  Kara-Gjorgjijev  logor.  Sovj.  12. 

dob6sar,  doboJiIra,  m.  der  Tambour  (Trommel- 
tchlaycr),  tympunigta,  cf  bubnjar.  Rj.  vidi  i  go<56- 
*''jii-  —  Xiii  finovnici  .  .  .  no<;ni  straj^.ari  i  dobosari. 
Priuniva  70. 

tlobo^drer,  dobosiirov,  adj.  Rj.  Uto  pripada  do- 
hfiiitru.  ridi  bubnjarcv,  bubnjarov. 

dobo^tirovii-a,  dobostiroviia,  /.  Rj.  zena  dobosa- 
rera,  dobosarora. 

dub6>ar.ski,  adj.  Tambour-,  tympanistarum.  Rj. 
Ho  pn/jiiila  dobosarima  Hi  dobosaru  kojemu  god. 

dobuviinjc,  n.  das  Trommein,  tympani  cantus.  Rj. 
rerbal.  od  ilolwvati.  radnja  kojom  tko  dobuje. 

dobdvati.  flftbujcm,  r.  impf  trowmcln,  tt/mpano 
cano.  Rj.  od  Madz.  dob,  buhanj.  vidi  bubiijati.  — 
I-raii.uzi  sianu  dobotati  na  larmu,  misIeCi,  da  Rusi 
uiUriic.  Zitije  42. 

B6bra.  m.  (i»u)  vidi  Dobro.  Rj.  roc.  Dobro.  hyp. 
od  l>()broslav.  "^^ 

n.U.rr.  '  i.„r  zensko.  vidi  Dobre,  isp.  Ho  je  tamo 
'■«"  XXXI.  |-  Osn.  51.  inp.  Draga. 

«l"i  '  •  .-:V'a,   m.  bolest  od  koje  dobije  Covjek 

u  pbivii  j:,ko  sij,,vanjc.  ARj.  II.  .011a. 

•""'"•'•''"i''-  ''  ■'■'••   Nije  ovo  opaklija,  ve.'- 

u  Posl.  a  16:  opak  bio 
...  Jena,  da  bude  suprotna 


Dtkbrnna,  f.  Rj.  inie  iensko.  hyp.  Dobrosava.  tdkva 
imenit  ridi  kod  Andiijana. 

dubriliiati.  dobnmiini,  r.  pf.  do-branati,  .vrsiti 
br((nttnjf.  r.  impf.  prosti  bniuati.  i^p.  ARj.  II.  ollb. 

dobniiiu,  (u  Licit  ridi  d^bie  1.  Rj.  kao  podobro, 
podosta. 

D6braiija,  f.  planina  blizu  Imoskoga.  Rj.  —  takva 
imenii  kod  Boranja. 

l)obri\siii,    m.  ime   inuSko.   Rj.  hyp.  od  Dobrosav. 

—  takrit  hyp.  kod  GjuraSin. 

dobrati,  dftberem,  StuUi.  ti.  pf.  do-brati,  svrsiti 
branjc.  govori  se  u  Hrv.,  n.  p.  beraci  su  dobrali.  v. 
impf.  dobirati. 

Dobrava,  f.  voda  u  Sabaekoj  nabiji:  Kupi  vojsku 
do  vode   Bobrave.  Rj.  —  takvu   imcna  kod  Bregava. 

Dftbra  V6da,  f.  eesnia  i  cikvit-a  kod  Vukovara  .  .  . 
Inia  i  vise  izvora  koji  se  tako  zovu.  Rj. 

dubri'anova  tri\va.  f.  ridi  dobriiiava  trava.  Rj.  (« 
Rj.  (irije.ikom  stfimparskom:  dobiicanova). 

dobre,  Rj.  adv.  ridi  debar  II. 

Dobre,  /'.  (u  C.  G.)  hyp.  od  Dobrana.  Rj.  —  Dobre 
(Dobro.sava).  Osn.  51.  takra  zenska  hyp.  Gorde,  Grde, 
P^re,  P1.4ne.  ror.  Dobre,  Gorde,  i  t.  d.  na  kraju  e 
mj.  a  imaju  samo  u  1.  i  5.  pad ;  a  u  ostalim  pad. 
kao  imenice  zen.  roda  s  nasi.  a.  isp.  babe.  Osn.  51. 
Posl.  XXXI. 

Di'ihriea.  tii.  Rj.  ime  mttsko.  hyp.  od  Dobrosav. 

dobrieak,  dobricka,  m.  —  l)  ridi  dobriOina.  — 
2)  kdo  adv.  podobro,  ne  ninogo  ali  koliko  je  dosta: 
Reel  mu  da  mi  dobricak  uspe.  isp.  ARj.  II.  513b. 

dobrifava  tniva.  /'.  Gunddriibe,  hederu  terrestris 
Linn.  Kj.   ridi  dobrCaiiova  trava.  biljka. 

dobrieiiia,  m.  (aiigm.  od  dobar?)  ein  lieber  Mann, 
lepidum  caput.  Rj.  r-eli  se  za  dobra  corjeka,  ali  kno 
malo  s  podsmijehom.  ridi  dobricak  1,  vrlieina.  isp.  sa 
nasi,  zlicina.  —  Drjii  se  erkve  dobricina.  DPosl.  20. 

d6brT(-,  dobrica,  m.  (u  Boei)  ridi  zlic  1.  Rj.  vidi 
i  nepouienik.  tako  se  i  dobiic  govori  eufemisticki 
mjesto  zli(5. 

Uiibrii-evo,  n.  namastir  u  Hereegovini:  Opremi  je 
slavnu  mauastiru  Dobricevu  i  Kosijerevu. 

Itobrija,  f.  ime  zensko.  Rj.  osn.  u  adj.  dobar.  L^p. 
Osn.  74.  imena  s  tukim  nasi.  Dr^ija,  Milija  (zensko 
i  mu.Uoj. 

dobrija,  /'.  Rj.'  nahodi  se  samo  megju  rijecima  koje 
kao  da  su  zagonetka:  Birlija  dobrija,  u  ritii  tonula, 
iz  rita  govori:  Darci  moji  darei,  kome  mi  ostaste? 
Rj.  27a. 

dobrikovie,  m.  u  razgovoru  re6e  se :  dobrikovi<5a ! 
dobrikovicu  moj  I  mein  Lieber,  care!  Rj.  isp.  dragovid. 

Dubrilo,  m.  ime  muSko.  Rj.  —  hyp.  od  Dobrosav. 
isp.  Osn.   124.  tiikra  hrjp.  vidi  kod  Drailo. 

I>6brllu\  ilia,  /'.  nam.istir  u  Hereegovini  (moze  biti 
da  je  sad  i  pust).  Rj. 

dubriiia,  /'.  Gate,  bonitas  (wird  nur  als  Euphe- 
mismus  yebraucht,  z.  B.  ne  znam  koja  inu  je  dobrina 

—  tras  ihm  fehlt,  dem  Kranken).  Rj.  upravo  dobrota: 
ali  se  eufemisticki  upotrebljara  mje-ito  zlo.  isp.  do- 
bri*"-  etifemisticki  mjesto  zli(^. 

D&briiija,  f.  1)  selo  u  nabiji  Rudnickoj  (gdje  se 
rodio  Milos  Obrenovi*').  —  2)  \Dohrnje,  n.  Rj.'')  selo 
u  nabiji  Poiarevackoj  (odakle  je  bio  Petar  Dobrinjac 
[Dobrnjac.  Rj.-'J):  Ljuta  giija  Petar  oA  Dobrinji:  Rj. 

-d6briti,  glagol  koji  se  ne  nahodi  orako  prost  nego 
samo  sloz.  o-dftbriti,  po-  (se),  pro-  (se),  u-  (sel;  v.  impf. 
o-dobravati,  udobravati  se.  isp.  izdobreti. 

dobriiati,  nam,  r.  pf.  do-brnati,  svrsiti  brnanje. 
r.  impf.  brnati.  —  G<lje  on  brna  na  Sarcu  Seuicu  .  .  . 
On  se  Sarcu  vrati  i  brnaci,  pa  dobrna  bilicu  senicu. 
HNpj.  3,  18. 

d6bro,  n.  das  Gut,  bonum :  Do  tri  dobra  moja. 
Davor  (^aro,  davor  doliro  nioje.  Koje  dobro?  Anrede 
eines  Ansuchenden,  cf.  bairala.  Rj.  (reie  se  onomu 
koji  sta  istc.J  dem.  dobarce.  —  .ledno  mlado  juferanje 


Dobro 


—  227  — 


dobrotvoran 


lii'te,  kako  s'  lepa  dohra  dodvorilo.  Kj.  127b.  Osta- 
\ljam  sve  svoje  dohra  na  vama  i  na  Bogu.  Npr.  72. 
I\ii(l  si  vei5  dva  dalna  uHniu,  lu'ini  i  tret'c.  195.  Zlo 
ildhru  (louijc'ti  ne  ('e.  Posl.  ill.  Ko  zlo  ciiii  nek  se 
iltihru  DC  nada.  138.  Lasuo  je  ■<  tuijjim  dobrom  dobar 
hiti.  167.  Ja  se  iiilada  holjcm  dohr\i  nadam.  Npj.  1, 
li.'!.  Ge  su  naSa  velju  dohra?  1.  01.  O  ti  majko,  iiiilo 
(luhru  moje !  1,  ido.  Sinko  Imbro,  rrlo  dobro  moje ! 
I,  472.  Luko  te  nam  zit  dobro  primiti.  4,  335.  Da 
su  Rusi  nttili  zti  dobro  i  o.stavili  .  .  .  Danica  1,  i(8. 
Nego  je  s  njim  delio  zlo  i  dobro.  Milos  49.  Da  im 
(itme  rijihova  dobro.  144.  Koji  mu  jc  tidogo  dohra 
rinio.  Opit  IV.  Rece  .Vvram  sluzi  .  .  .  koji  bjeSe 
iiad  aiHJem  dobrom  njc()Ovijeiii.  Mojs.  I.  24,  2.  Jer  si 
mi  vratio  dobro  za  zlo  .  .  .  i  daiias  si  pokazao  da  mi 
dobro  cinis.  Sam.  I.  24,  18.  19.  Po  torn  otide  ...  da 
kn^e  Davidu  sve  §lo  za  dobro  naijje  Izrailj.  Sam.  II. 
^1.  19.  Odbrani  slugu  svojega  iia  dobro  iijcfioro,  da 
mi  ne  cine  sile  oholi.  Ps.  119,  122.  Onima  koji  Ijube 
Hoga  sve  ide  na  dobro.  Rim.  8,  28.  Nadvladaj  zlo 
dobrom.  12,  21.  Svagda  idite  za  dobrom.  iSol.  I.  5, 
Hi.  Kad  pisac  zu  dobro  iialazi  pomenuti  Stogod.  Vid. 
d.  1861,  3;  Ne  mo^e  .  .  .  uciniti  toUko  dobra  u  dnSi. 
UP.  372.  Sto  je  dobra  u  mom  poslu.  Istor.  III.  Koliko 
sle  doiiro  ucinili.  Kolo,  13.  Sve  5to  bi  se  u  tiimacu 
moglo  naci  nedovoljno  .  .  .  pretezu  dobra  lioja  su  n 
nji-mit.  Kad  15,  179. 

Diiliro,  m.  ()vii.)  In/p.  od  Dobroslav.  Rj.  gen.  Dobra, 
roc.  Dobro.  v/di  Dobra.  —  takrd  hyp.  At'o,  Andro, 
Auto,  Bozo,  Ciro,  Dabo,  Gavro,  Gjiiro,  Hristo,  Ignjo, 
Ivo,  Jovo,  Kosto,  Lazo,  Makso,  iMato,  Niko,  Osto, 
I'avo,   Rado,  Stijepo,  Tripo,  Vaso,  Zaro,  i  t.  d. 

(lubro,  fint,  bene.  Rj.  adr.  cidi  dobar  II. 

<lobro(-iiin('  (dobr^ciiuac),  dobroc-iuca  (dol)r5cTnea), 
m.  dcr  GidtlUiter,  benefactor.  Kj.  dobro-cinae.  vidi 
dobrotvor.  koji  dobro  chii.  siiprotno  zlot'inac.  isj). 
toko  slozene  rijcci  preljubofinae,  Stetofiin.ac. 

dobroi'instvo,  n.  das  Wolilthun,  beneficent  la.  Rj. 
dobro  unrijcno.  suprotno  zloeinstvo.  —  Ciui  (Bog) 
da  se  nagje  (oblak)  ili  za  kar  ili  za  zemlju  ili  za 
dobrocinstro.  Jov  37,  13.  Usta  ee  moja  kazivati  pravdu 
tvoju,  svaki  dan  doJirucinsfva  troja,  jer  im  ne  zuam 
broja.  Ps.  71,  15.  isp.  tako  slozcnw  rijec  preljubo- 
Cinstvo. 

dobr6ca,  f.  vidi  dobr6ta.  Rj.  —  Kadgod  je  od 
bremena  dobrocu,  sve  trfi  ^ela  na  Ijepotu  cvijei'a. 
Kov.  70.  isp.  dobriua.  —  rijeci  s  takrim  mist,  vidi 
kod  bistro(^a. 

D5broc-aniii,  »».  tovjek  iz  Dobrote.  Rj. 

D5bru(-iiiika.  /'.  zensko  iz  Dobrote.  Rj. 

dobr<>(-iid,  udj.  vom  gnten  Naturell,  bonae  indulis. 
Rj.  dobro-i'ud,  sto  ima  dobru  cud,  u  kojeya  je  dobra  cud. 

<lobrod(''va,  /'.  (u  Srijemu)  pfirsichbliittrifie  Glocken- 
blume,  campanula  persicifoliu  L.  Rj.  dobro-deva.  u 
istof.  (jororu;  ujuz)iom  dobrodjeva,  kao  dobra  djeva. 
—  tako  sloz.  rijeci  vidi  kod  divokoza. 

dobrodjetelj,  /".  die  Tufjend,  virtus,  krepost  (u 
moralnom  smislu).  dobro-djetelj,  druyoj  poli  osn.  u 
djeti  ili  dejati.  —  Zadrzao  sam  49  rijeOi  Slaven- 
skijeh  .  .  .  dobrodjetelj.  Nov.  Zavj.  VI.  Da  niSta  uije 
dobro  osim  dobrodjetelji.  XII.  Prosta  klasa  naroda 
naSega  ne  ustupa  ni  jeduome  od  5  ili  0  sebi  obliznjijeh 
naroda  ni  u  razumu  ni  u  poJteuju,  uiti  u  kakvoj  dru- 
goj  dobrodjetelji.  Kov.  Ki.  Brai'o  moja,  Sto  je  god  isti- 
nito  .  .  .  5to  je  god  slavno,  i  jo5  ako  ima  koja  dobro- 
djetelj, i  ako  ima  koja  pobvala,  to  mislite.  Filib.  4. 
8.  Budnci  da  je  dohrodjeteli  prvo  oriizje  kajanje  .  .  . 
za  to  prije  svega  .  .  .  DP.  79.  Kakve  se  dobrodjeteli 
iStu  od  kalugjera  ...  da  <}uva  mladenaJtvo  kao  visu 
dobrodjetel.  256.  —  dobrodjetelj  i  dobrodjetel,  isp. 
obitelj  i  obitel. 

dobrodjeva,  /'.  .\Rj.  II.  .522a.  vidi  dobrodeva. 

dobrAdoslica,  /'.  —  1)  die  Willkommene,  exoptata: 
NaJa  snaiice   dobrodoslice.   Rj.   koja  je  dobro  dosla. 


—  2)  vidi  dobrodosuica;  Oigjeldiju  i  dobrodoslicu. 
Rj.  vidi  i  dobrodoSna.  i:asa  vina  ili  rakije  sto  se 
daje  onome  koji  doijje,  za  dobro  doSao.  DadoSe  mu 
case  tri,  fetiri  oiigjeldije  i   dobrodoslice.  Npj.  4,  478. 

dobrddosna,  /'.  vidi  dobrodoSnica :  Pa  mu  daju 
dobrodosnu  vina.  Rj.  vidi  i  dobrodoslica  2. 

dubrAdo^iiik-a,  f.  <5asa  vina  ili  rakije  Sto  se  daje 
onome  koji  dogje,  za  dobro  dosao:  »dobro  8i  mi 
dosao!«  (tako  se  reCe  kad  mu  se  pru?,i  iala.),  der 
Willkommcnbcehcr,  pocvlum  salutatorium,  cf.  dobro- 
doslica 2.  Rj.  vidi  i  dobrodosna,  ozgjeldija.  —  Da- 
dose  mu  tridest  o?-gjeldija,  ozgjeldija  i  dobrodomica. 
Rj.  4.50b. 

dubrudiLsaii,  dobrftduJna,  adj.  koji  je  dobre  du5e: 
Oraalen  starcit?  vrlo  blaga  i  dobrodusna  lica.  ARj. 
II.  523b.  tako  sloz.  adj.  kod  bogodusan. 

dubruljiibac,  dobroljiipca,  m.  boni  amator.  StuUi. 
covjek  koji  Ijubi  dobro.  ARj.  II.  526a.  tako  sloz.  rijeci 
kod  bogoljubae;  isp.  i  akc.  ondje. 

dobroljftbiv,  adj.'  dobro-ljubiv,  koji  Ijubi  dobro. 
sa  ne  slozeno:  nedobroljubiv:  Jer  (?e  Ijudi  postati . . . 
neuzdrzljivi,  bijesni,  nedobroljubivi.  Tim  II.  3,  3.  — 
tako  slozena  adj.  vidi  kod  bogoljubiv. 

U6brosav,    m.    ime    muJko.    Rj.    Dobro-sav.    tako  - 
sloz.    imena    kod    Bogoaav.    —    hyp.    Dobra,    Dobro, 
Dobrica,  Dobrilo,  Dobrusko;  Dojcil,  Dojcilo,  Dojcin, 
Dojko ;  L^oko. 

Oobrosava,  f.  ime  zensko:  D6bre  (Ddbrosava). 
Osn.  51.  —  hyp.  i  Doca. 

dobrdsrcciiT,  adj.  vidi  dobrosretnji.  Rj.  dobro- 
srecSni,  u  ccya  je  dobra  sreca.  suprotno  zlosredni. 

dobrosrceiiiea,  /'.  vidi  dobrosretnjica.  Rj.  dobro- 
sreena  zensku. 

dobrdsreoiiTk,  /'.  (■((//■  dobrosretnjik.  Rj.  dobro- 
srecni  covjek. 

dobrusrctujT,  adj.  tjliickUcli,  fclix:  Skin'  se  s  konja 
dobrosretnja  snaSo.  Rj.  dobro-sretuji,  «  Ceyaje  dohra 
sreca.  vidi  dobrosredui.  suprotno  jc  zlosretnji.  — ■ 
za  nast.  dobrosrecni  i  dobrosretniji  isp.  bozidni  i 
bozitnji. 

dobr6$r(>tiijit-a,  /'.  das  Weibliche  von  dobrosretnjik. 
Rj.  dohrosretnja  zenska.  ridi  dobrosrednica. 

d(ibr6srotiijTk,  m.  GUickskind  '.  (als  Euphemismus, 
wenn  die  Mutter  ein  Kind  ausschilt),  albae  gallinae 
filius.  Rj.  dobrosretnji  muskic,  Hovjek.  matt  kaze  eufe- 
misticki  djetetu  koreci  ija.  vidi  dobrosrednik. 

dobrdta,  f.  die  Gate,  bonitas:  Molim  tvoju  do- 
brotu  (rede  se  u  primorju  kad  se  ko  kome  moli).  Rj. 
vidi  dobroda.  rijeci  s  t((kim  nast.  kod  bistroda.  isp. 
dobrina.  —  Dobrota  se  po  svijetu  glasi,  a  na  Ijepotu 
kupus  se  vari.  Posl.  61.  Od  dobrote  ne  de  drugonie 
volje  da  kvari.  290.  Sta  je  gjerdan  jjct  dohrotit  Npj. 
1,  329.  Pa  je  G.  Dobrid  o  dobroti  ove  svoje  azbuke 
tako  uvjeren,  da  kaze  .  .  .  Nov.  Srb.  1821,  389.  Kao 
Jto  ste  imali  dobrotu  poslati  mi  i  prvo  izdanje. 
Kolo,  14  (15). 

Dobrota,  /'.  Kao  varoS  od  Kotora  dolje  pored  ka- 
nala.  Rj. 

dObrotski,  adj.  Rj.  sto  pripada  Dobroti:  Koje  su 
kude  Dobrotske.  Posl.  XX. 

dobrotvor,  m.  der  Gutthdter,  benefactor.  Rj.  dobro- 
tvor, tko  dobro  trori.  vidi  dobrocinac.  suprotno  zlo- 
tvor.  —  Evo  ovo  su  osobiti  dobrotrori  Oroya  rjei^nika. 
Rj.'  XIV.  Carevi  narodni  vladaju  narodom,  a  koji 
njim  upravljaju,  zovu  se  dobrotrori.  Luk.  22,  25. 
Vrati  se  u  zemlju  svoju  i  u  rod  svoj,  i  ja  du  ti  hiti 
dobrotvor.  Mojs.  I.  32,  9.  t((ko  sloz.  rijeci  isp.  kod 
cudotvorac. 

dobrAtvoraii,  dobrfttvorna,  adj.  akc.  ARj.  II.  534b. 
dobro-tvoran,  sto  dobro  trori,  uohlthtitig ,  heneficus. 
tako  sloz.  adj.  kod  dudotvoran.  —  Kako  se  u  dobri 
das  pred  samijem  hodom  zaore  dohrotrorne  rijeci 
•  ostavimo  brigu«!  DP.  24.  Da  moZe  primiti  drugu 
dobrotvornti  tajnu,  miropomazanje  189. 


dolirovanjc 


—  928  — 


doPokati 


dobri>\aiu<''  "■  '<rhul.  o<t  dobrovati.  statije  u  kojcm 
iV  [■III!  kvii  j(  doh'ir.  XT  1  1 

il<.br«>\.ili.  a.Miriijfm.  v.  iiiipf.  dohnthitt:  V  Aobm 
•V  l:.k-  .I.,It  raii.  Npj.  ;>,  472. 

"  UAbro\ojt>.  HI.  ime  miiJko.  Rj.  —  imc  toko  slo- 
:(no  Viikovoje.  fidi  i  Ljubivoje. 

d&bnttoljnn.     ^dobrl>voljaIl)    dobrovoljna    (dobr6- 

.    ;  ;;;ii   —    J)  </"<<r   Liiiine,   /iiVfin's.    Rj.  u   iegii  je 

... ;.i    rotjii.   —    ~)  (Irdfioroljdii,  svojiroljati, 

:  site.  fri-itrilli(l,  spontiiiuus,  rohoitarins, 

i<:    (>sim    svijeh     tluhroroljnijih    pritioga 

iele  davati    Gospodii.  Mojs.  III.  '23,  38. 

I  poiarnici.  Tom.  131.  —  adv.  Na  koje  ona 
.   pristane.   Npr.   131.   Da   I'e  oni  svakos:a 

K  htjedne  dohroroljiiu  sluJati,  oduiah  ua  to 

Daijt-ruii.  I'ripravaiU.  Svjedotanstvo  da  je  dobrovoljno 
biran  i  priman  i^a  kneza.  DM.  339. 
D6brovuk.  wi.   ime  muSko.  Rj.   ime  tako  slozcno 

Milnvuk. 

dobrozfliitclj,    in.    koji    l-oinii    dohrn    Mi:    rijcv 

ltu<bt:  i><i:iii!u   Va5  istini  dolrohluUlj  Vuk.  Javor 

'.  ^»'.    Til).   Tako  se   Ali-paJa  iz   pocetka  pokazivao, 

prijatolj   i   dohrozelaielj  i  ovim  Srpskim  poslo- 

,.;....   MiloJ  143. 

Il6br>li)-ii,  /".  planina  vi§e  Novoga  (izmegju  Boke 
i  HerceL'ovine).  Kj. 

dobruljii,  /".  II  poslovici:  ue  daju  dobrulje,  nego 
lunojrulje.  </.  roguija  1.  Rj.'  —  takva  imena  kra- 
nima  knd  krava. 

I)6bru>ku,  m.  i»if  musko.  Rad  2(5,  55.  hyp.  od 
Ikibrosav.  iahi  hyp.  AndruSko,  MijuSko. 

Ilobuj,  Df>buja,  hi.  Ja  sain  junak  iz  Dobuju  grada. 
Kj.  griid  u  Bosni.  Rj.' 

Doi-a,  /'.  (u  Backoj.)  ime  zetisko:  Gde  6e5  biti  baba 
/■    ■  .  da  do   vete   dopjem.   Rj.   roc.   Doco.  —  Doca 

-  11  Dolirosava  i  Dorotija).  Osn.  347.  takva  hyp. 
..i.-.'.,i  .Teoa,  Maca  (i  s  e  tt  nam.  jedn.)  Vice. 

d6i-aii,  iliSt-na,  adj.  u  nasc  rrijeme  .lamo  u  ovom 
primjeru:  V  docnijc  vrijeme  Zeta  bijaSe  osobina 
?rpskih  kraljeva.  DM.  II.  vidi  kasan.  ali  doluzi  kao 
adr.  docno,  kojc  vidi. 

Uoci,  Doi:'iea,  hi.  jtl.  nekako  mje.sto;  Xa  Krstace 
na  Dcbele  Duce.  Rj.  yen.  Dolaca,  koje  pomaze  mi- 
sliti  da  je  Dijci  po  Crnogorekom  govoru  mjest  Doci. 
(ilasnik  8,  24. 

ddi-kan,  spiit,  sero.  Rj.  slozeno  do-ckan.  vidi  doekna, 
do<-no,  cloc-na,  docne,  kasno,  od  kojcga  je  (V/ojckan  i 
postalo:  kad  glasovi  k  \  s  \x  khan  (adj.  kitsan)  nijesu 
raaUvljeni  glasom  «,  onda  se  premjeStaju  (ski.n,  skaiO 
i  g  doiavSi  Dred  k  mijenja  se  nac:  (ckan):  dockan; 
po  torn  kad  ni  gla.sovi  ck  nijesu  rastavljeni  od  n 
(clcrn:  cknjeii)  glasom  a  (koje  je  iimetnuto),  onda 
i  izmi-gju  c  i  n  otpada:  docna,  docne,  docno,  podocne, 
.Ii,.n.,l.  'ilai^,  docniti,  odocniti,  pridocniti  se,  zadocniti. 

II  i   .32.   —    Okratili    mu    rukave    (kad    ko 
'<n  na  rueak  i  na  veferu).  Rj.  455b.  Duckan 

}(■  onda  litegjeti  kad  nestane.  Posl.  (19.  Jabuka  koja 
dtjrkan  sazri,  dugo  stoii.  U  zadnje  se  nema  raJta  ni 
u  rrkvu  hoditi.  (u  zadnje  znaci  pozno,  dockan).  329. 
No  podockan  junak  izlazio.  Npj.  5,  149.  Eto,  dockan 
}<■,  prenoi'i  ovdje.  .Slid.  19,  9. 

diM-kna,  adr.  vidi  dockan,  i  syn.  ondje.  camp,  doc- 

II  ije   izmegju   c   i  n  jos  otpnlo  k,  kao  sto  je  u 

—  Hroni  hodi,  ali  doekna  dobodi.  Dl'osl.  27. 

..-■,  -.-  od    niahnitosti    razboli,   doekna   ozdravi.    133. 

rk'.  ..d  vcre  p.,s|,jc5i,  doeknije  izvrSi.  DPosl.  131. 

''"'"•'       ■'•     '     ''in.  i  xyn.  ondje.   of/  doekna  o<- 

I'lrna    iisuije,    i  obojcina  mu  ne- 

i'vojke,  Brede  neniale!   docna  se 

't. 

itj.  nidi  dockan,  i  sijn.  ondje. 

<'reA,   proifje   koje   u(!va"ti  docnije 

ligja.   Rj.   lOhi.  ;?;eniti   se  mlad  rano 

je,  a  ...ur  d..aie  je.  Pool.   »).  Ko  doene  ustaje,  obo- 


jaka  mu  iioslaie  137.  A  ja  jutroa  i  podocne  pogjoh. 
"Npj.  1,  31().  I  pismiina  se  taj  danak  spominje  doc- 
nijc za  Milutina.  227. 

d6i-iiiti,  xiim,  r.  impf.  siiumen,  sero  venio,  moror 
Rj.  dockan  Hi,  dolaziti.  ridi  kasniti.  v.  pf.  slo:. 
o-doeniti,  pri-  (se),  za-  (i  se).  postanje  vidi  kod  dockan. 

docno,  adv.  vidi  dockan,  i  -lyn.  ondje.  i<<p.  docan. 
M  nase  vrijeme:  Docno  je,  prenocimo  ovgje.  V.  Vi- 
cevic,  niz  134.  U  vece  dogjeuio  kuci  docno.  M.  Cij. 
Jlilicevic,  let.  vec.  98.  Polete  za  lekove  koji  6esto 
docno  stignu.  zlosel.  20(>.  ARj.  U.  539b. 

doi'iiolcsalac,  docnolfegaoca,  m.  (u  Boci)  der  spat 
zu  Btttc  (jcht,  qui  mitlta  node  cuhituin  it:  Rano- 
laiiilac  i  docnolegalac  kucu  tece.  Rj.  docno-Iegalac, 
tko  docno  Ujcze.  itp.  kasnilac. 

dociijf'njc,  ».  rerhal.  od  docniti,  koje  vidi.  — Ka- 
Snjeujc,  vidi  dooijcnjc.  Rj.  2t;7a. 

(locek.  III.  dcr  JSmpfang,  exccptio  (liospitis):  hvala 
brate  na  docckii.  Rj.  vidi  doccka,  doi'ekanje,  doCe- 
kiJte,  pricek  2.  Bolje  se  poSteno  skriti  no  sramotno 
prikazati.  (osobito  se  govori,  5to  se  tice  casti  i  do- 
ccka). Posl.  2(i.  Cinire  ti  docek  i  postenje.  Npj.  4,  381. 
Naslojacc  vam  koliko  srdacnu  Ijubav  u  doceku  pri- 
kazati toliko  s  Ijudskijem  govoiom  svakome  pocast 
dati.  Kov.  52. 

doft'ka.  /'.  vidi  docek,  i  syn.  ondje.  —  Bjez'mo, 
braco,  kraju  u  plauiuu!  Namama  je  Maljkovid-Sti- 
pana,  a  doceku  bega  Udljiiijskoga,  ludo  (•emo  posi- 
jati  glave.  HNpj.  3,  183. 

doci'kaf,  docekilca,  m.  na  dovratuiku  ouo  za  sto 
se  zamice  skakavica.  Rj. 

docokaiije,  n.   vidi  docek:   A   i   lepa  brate  doee-" 
kanja.  ^'idio  saui  tvoje  docekanje.  Rj.  i  syn.  kod  docek. 
verb,   od  docekati   3.   —   (xjeverima  brzo   susretanje, 
zaovama  divno  doi-ekanje.  Kov.   82.  ridi  i  dofiekiSte, 
pricek  2. 

docfkali,  kam,  i'.  />/'.  Rj.  do-cekati.  v.  impf.  dofe- 
kivati.  —  I.  J)  ericarten,  e.vspecto :  ne  mogu  da  do- 
cckaiii ;  jedva  sam  doi^ckao;  u  zdravlju  da  docckas 
bozic.  Kj.  —  Svrstvovati,  dotckati  ono  Sto  covjek 
zeli.  Rj.  (j73b.  Jedva  doceku  doklem  mu  dan  dogje. 
Npr.  119.  Nekakvome  eoeku  umirahu  gjeca:  neka 
jedva  krst  docckaju  a  neka  ni  petnaest  daua  212.  Ko 
ceka  i  doH-cka.  Posl.  159.  Sto  j'  od  iiiajke  fedo  doce- 
kalo.  Npj.  2,  3G.  ()  (i'upicHi,  ialosti  docek'o.  4,  209. 
Nije  mogao  docekati  dok  se  odljuti.  Odg.  na  ut.  7. 
—  2)  auffangen,  erhaschen,  e.rcipio.  Rj.  —  a)  Kad 
(badnjak)  pregori,  goruji  kraj  vaija  docekati  u  ruke 
s  rukavicama.  Rj.  i2a.  Baci  ga  (buzdovau)  u  nebo 
pak  se  poda  nj  uacetvorono^i,  te  ga  doceka  ti  legjii. 
Npr.  3.  —  b)  docekati  koga  s  numjerom  neprijatelj- 
skom,  docekati  pa  udariti  na  nj:  Docekali  ga  hajduci. 
Doiekao  Turke  na  Drini.  Docekace  zalei  u  Mojanei, 
otede  ti  konja  i  oruzje.  Rj.  3G6a.  Momfil  pade  gradu 
niz  bedene,  kraljeve  ga  docekase  .sluge  na  maievc  i 
na  kopija  bojua,  na  nadzake  i  na  buzdovane.  Npj.  2, 
113.  Pa  doceka  agu  Small  agu  iz  svojega  bistra  dzefer- 
dana.  Npj.  4,  482.  Srbi  pak  doiekaju  na  zasjedama 
pa  udri!  Danica  3,  172.  Za  to  me  doceka  na  ore 
rijeci:  »Kamo  se  vi  u  Srbiji  da  bijemo  Turke ?«  Sovj. 
38.  O.sobito  je  iziSao  na  glas  docckavsi  i  uzbivsi  Afis- 
pa5u  na  Ivankovcu.  72.  —  3)  n.  p.  goste,  aufnchnien, 
empfangen,  exciperc:  dobro  su  ga  docekali.  Kj.  vidi 
pric^ekati  2.  —  Valjalo  je  da  ga  (vezira)  knczovi 
s  kmetovima  dinekaju  s  dobro  dokw.  Rj.  279a.  Sva- 
koga  rado  dolekaju  i  ugoste.  Npr.  90.  ()iii  ga  diAiro 
docekaju.  189.  far  zapovjcdi  da  ga  preda  nj  dovedii, 
doceka  ga  na  noge  pa  se  .<njiiiie  poljulii.  200.  Vezir 
ga  je  divno  doiekao.  Npj.  4,  .322.  Mogu  se  pohvaliti 
da  nic  je  lijepo  docekao.  Strain.  1881),  1288.  —  II.  sa 
se,  refleks.  —  ])  docekati  se,  n.  p.  na  nogu,  na  ruku, 
sich  stiitzen,  erhaltcn,  cxcipere  sc:  Pogodi  ga  ti  nogu 
lijevu,  nu  desnu  se  hajduk  docekao.  Rj.  vidi  dohva- 
titi  se  3e.  —  Pade  dorat  u  zelenu  travu,  a  Ivan  se 


docoki^te 


229 


doci 


iia  no(je  docektt.  Nj)].  3,  398.  Te  on  gagja  l)anici(!a 
Vifla:  pofrodi  };ii  u  iiofru  lijevu,  wi  doinn  nc  hajdiik 
(luC'vkao.  3,  -M.'S.  —  2)  doi'ckida  xc  puska  iki  donji 
:nb  t.  j.  kail  se  zapola  jjuska  prstoin  obori,  pa  ne 
ski-ose,  iicgo  se  dnivku  na  donji  zuh,  kao  §to  je  bilo 
ilok   iiije  zapeta.  Rj. 

(lof-ckTsd!,  »i.  (u  Hoc!)  ridi  doi'ek.  Rj."  i  syn. 
nndjv.  —  rijcci  s  tukiin  luist.  kod  gotliJtc. 

(lot't'kivalac,  doi'ekivaoca,  in.  ridi  docekivulo.  ARj. 

II.  rii;!h. 

<l<i('-i'kiv:ili*-a.  /'.  zoiisko  (."■flja<le,  koje  docekuje 
(osobilii  i;i)sUO.   V.  ,\r.si,'iiiji'vi('.  .\Rj.   II.  54;ib. 

<l(i('-<>ki Villi),  )H.  ('ovji'k  koji  doi-ekuje  iroste  ili  reljad 
s  ))()Hlii.  is]i,  dorekivaliu'.  \'.  .\i-st'iiijrvic.  .VRj.  If  r)4;-5b. 

iloc-ckhrinjt'.  n.  das  KiDpfuniioi,  f.rccptio.  Rj.  rerh. 
ud  (i(X\'kiv:ili.  radiija  kojuiii  iku  doi-ckujc  koijii  Hi  sto. 

(locekivali,  do<■•^klljpIn,  c.  iii>iif.  Rj.  do-cckiv.iti. 
V.  pf.  doOt'kati.  —  /.  1)  einp/Kiifioi,  e.vcipio.  Rj. 
11.  j).  ijustc:  villi  prii-ekivati  2,  prihvalati  2.  —  Dinio 
dii?.de  xratc  docekuje.  Npj.  .'i,  525.  Da  u  svom  doraii 
sabira  i  doi'-ekira  vrsiK'  i  izabrajie  Ijiide.  Kov.  121 
(do("ekiva  tiij.  docekuje  dijidekticki).  Knez  u  porezii 
lie  smc  niSta  prirozati,  all  selo  sine  do  2(J  para  na 
glavu  seoskoga  tro.ika,  Sto  je  ko  doeekivan  (n.  p.  po- 
reScija,  knez  .  .  .)  MiloS  202.  isp.  docekati  I.  3.  — 
2)  erteiirten,  exspccto,  e.rcipio:  Duceknjem  Stirajlije 
mhidc,  te  otimaui  i  srebio  i  zlato.  Rj.  *■  ncprijateljskom 
naiiijeroin  isjj.  docekati  I.  2b:  Kako  koji  (viik)  nasr- 
taSe  tako  i/n  on  sidpom  dorekicitsc.  Njir.  222.  No  (ja 
pope  liitro  dorekiije  iz  njegova  bistia  d/.ef'erdana. 
Npj.  4,  408.  ytanu  ih  doeekivati  'riiiri.  Milos  101. 
,  —  II.  S(i  se,  relleks.  —  IJsicli  .ttiiizen,  e.eeipcre  .sc. 
Rj.  iap.  doeekati  se  II.  1.  —  2)  docekuje  se  puska 
na  donji  zuli.  ef.  docekati  se  11  2.  Hj. 

tlofckljiv,  iidj.  koji  lado  <roste  docekuje,  tjastfrei, 
lio>:pit<dis.   lyj.  vidi  gosloljubiv ;    cazben  1,  jjozben  2. 

(loct'pati,  paiii,  r.  pf.  —  1)  Ho,  huMiij  eriircifen, 
arripio,  cf.  dokopati,  scepati.  Rj.  do-cepati  i  s-cepati 
(Sccpariti).  ne  nidu-i  se  kuo  prost  ijlayol.  .iijn.  kod 
scepati.  kao  sgrahiti.  —  2)  sa  se,  refleks.  fieira,  sicli 
hemdchtigen,  potiri.  Rj.  tesko  Hi  lukaro  dohaviti  se 
icya:  Docepa  se  carske  kceri  i  sretuo  s  njome  dogje 
natrag.  Npr.  70.  vidi  dokopati  se,  douiiati  se,  dosi- 
nuti  se. 

(Irti-f'ti,  docnein,  v.  pf.  hcendigen,  finirc,  cf.  dovr- 
sili:  FriSko  poce,  fiisko  i  doije.  Bolje  je  i  ne  poficli 
iiego  ne  doceti.  Rj.  vidi  i  svrSiti.  do-ccti.  ne  dolazi 
kao  prost  (jlagol.  isp.  ceti. 

dui-i(-,  Wi.  dem.  od  do.  Rj.  ridi  dolac.  isp.  dolica, 
dolinica. 

d9('ka ,  f.  mjesto  gdje  lovac  bez  lovaOkoga  psa 
doicknje  u  vec'er  zeceve.  ii  iiaSe  vrijeme  u  Lici. 
ARj.  II.  .54l>a.  isp.  cek. 

tlui'uditi  so,  dim  se,  r.  pf.  sicli  genwj  tvundern, 
Stitis  ntirari:  Ne  mofru  .se  cudii  doeuditi.  Rj.  do- 
cuditi  se.  vidi  iJcuditi  se,  nacuditi  se.  v.  inipf.  prosti 
cuditi  se.  —  Jos  vecma  se  zac'udo  kad  vide  ...  i  ni- 
kako  .se  nijesii  mogle  doeuditi.  Npr.  128.  Seakome  se 
luogu  doeuditi  i  svakome  jadu  dosjetiti,  a  ne  mogu... 
Npj.  2,  238.  Ovom  se  i'udu.  mole  covjek  doeuditi 
sauio  onda  kad  uarodu  zna  istoriju.  DM.  101. 

doi-iiti,  d5(?ujem,  r.pf.  Rj.  do-6uti.  —  1)  vernehmen, 
inaudio.  Rj.  vidi  (5uti.  v.  pf:  Kad  i6er  ovo  docuje, 
uzme  ociuu  sablju.  Npr.  115.  Ovo  nekako  docuje 
carev  sin.  133.  JoSt  mu  Ijubi  govoriti  mogla...  Kada 
Zrnic  docuo  rijeci,  sani  sebe  je  u  srce  udrio.  Here. 
23.  Jos  dogje  tajno  do  mene  rijef,  i  uho  moje  doeu 
jc  iiialo.  Jov  4,  12.  —  2)  aus  der  Feme  her  ver- 
nehmen, exaudio:  on  nesto  rece,  all  ja  ne  doi^uh.  Rj. 
u  poricanju:  doiro  lie  cuti,  ili  kao  ne  htjeti  cuti: 
Kad  to  cuse  age  svekolike,  age  Ouse,  ali  ne  di^cuse, 
nego  kreSu  a  u  lulu  pusu.  Npj.  4,  Oil. 

doi'iivati,  ddcuvfiui,  v.  pf.  his  zu  Eiide  hi'tten,  cu- 
studire  tisixue  finem:  Nije  irecu  noc  docavan  (gledaj : 


Nije  sastavljen  oko  lijeske.  Posl.  218).  Rj.  do-cuvati, 

do  kraja  cuvaii,  svrsiii  iuvanjc.  vidi  dohraniti  2.  — 
Noi'u  dogju  susjedi  i  susjede,  poznanici  i  poznanice, 
te  cuvaju  bidiine,  t.  j.  sjede  svu  noc  kod  porodilje... 
a  osobito  trecu  i  sednm  noc  (Nije  sedmu  no<;  do- 
cuvant.  —  imaju  obicaj  reci  onome  koji  je  suludast). 
Rj    10a. 

d<l<-i,  dogjem,  v.  pf.  Rj.  vidi  doisti.  Glagol  Hi  kad 
je  sloi^.en  s  rijecima  takim  da  pred  njcgovu  osnovn 
i  dogje  samoglasno,  onda  on  ono  svoje  *  prelvara  u 
suglasno  .;',  n.  p.  na-j-ti  (do-i-ti,  do-j-ti);  ali  tada  vrlo 
rijctko  ostaje  i  samo  ;',  nego  se  s  glasoin  t  i  d  koji 
je  za  njiin  slije  u  6  i  ij},  n.  p.  doci,  dogjem,  dogjon, 
dogji.  Obi.  81.  Ifbse,  u  pjesmi  mjesto  dogjose:  Zdravo 
dose  u  Bjelopavlide.  Rj  13()b.  prilog  pregj.  dosavsi, 
dosav.  1.  pridjev:  dosno,  doslu.  v.  impf.  dolaziti,  do- 
hoditi.  —  J)  koinmen,  renio.  Rj.  vidi  sti<?i  2.  Jer  6e 
tebe  na  zlo  Ho?.ic  doci.  Rj.  liib.  Dogje  kaka  zena  da 
iSle  soli  ili  kakijem  drngijcin  poshim.  Rj.  07a.  Kad 
dogje  do  gust  a,  t.  j.  kad  dogje  do  nevolje.  Rj.  108a. 
Doila  inu  zijeliavica.  Rj.  209b.  Ljekovito  pice  §to  se 
osobito  daje  onome  koji  padne  u  nesvijest,  da  bi 
dosao  k  sebi.  Rj.  291a.  To  se  odmah  razglasi  .  .  .  te 
dogje  u  usi  i  bratu  njegovu.  Npr.  86.  Koji  hjese 
dosao  traziti  srecu.  87.  Arangjel  dogje...  pred  Boga. 
92.  Kako  je  popio,  doci  ce  joj  pamrak  u  glavu.  Il2. 
Neko  daje  cekin,  ncko  dva,  te  sve  viSe,  sve  vi§e, 
dok  dogju  do  stotine  zlatnijeh  cekina.  124.  Dogje 
zupovijest  od  cara  da  .  .  .  130.  Dogje  red  na  jednog 
berberina.  150.  Hodajiidi  od  dncana  do  du<^ana  .  .  . 
dogje  na  ducan  gje  se  pletu  rogozine.  174.  Dogje 
zetva.  175.  Ja  cu  ti  onda  doci  s  mojom  silom  it 
pomoc.  199.  Kad  dogju  kod  cara,  jave  mu  nesretfu. 
251.  .\ko  niggje  kuma  ne  nagjem,  da  mi  budeS  kum. 
(kao  ukor  onome  koji  dogje  kome  za  sto  poSto  je 
<lrugima  iJao,  pa  se  nije  mogao  pomoci).  Posl.  7. 
Doci  ce  vrag  po  svoje.  ()9.  Doci  ce  i  meni  Bozic.  69. 
Doc'  ce  kosa  do  brusa.  (mjesto  do  brusa  govori  se  i 
do  kamena).  69.  Ufiini  onu  istu  pogrjeSku  za  koju  je 
Turfnn  dosao  na  tuzbw.  11.  Kad  dngju  vile  k  ocima. 
(kad  dogje  do  nevolje).  116.  Kad  ti  dogjem  na  snu, 
prevrati  uzglavnicu  (da  i  ja  o  tebi  ono  isto  snim). 
122.  Kako  Coek  dogje  na  prosjacki  stap,  svak  ga  se 
kloni.  127.  Ko  se  drugome  za  Sto  ruga  ono  ce  mu 
na  vrat  doci.  l.'J3.  Psuje  Turcima  Sta  mu  na  usta 
dogje.  266.  Kad  coeku  dogje  kakva  nevolja  na  glavu, 
334.  Pridrii  mi  djevojku,  dok  ja  dogjem  do  tebe.  Npj. 
1,  440.  Ne  ce  snalia  konja  da  odjaSe,  dok  ne  vidi, 
za  koga  je  dosla.  2,  523.  Od  kako  je  Erdelj  postanuo, 
nije  taka  trgovina  dosla.  2,  639.  Od  cuda  su  plocu 
izmjerili,  sama  ploi'-a  scst  litara  dogje.  3,  336.  Jedva 
.Vngja  sama  sehi  dogje.  3,  484.  Nigda  vragu  kraja  ne 
dogjosmo.  5,  72.  Oni  valja  da  ga  docekaju  s  dobro 
dosao.  Danica  2,  98.  Dogagjaj  moje  zene  dogje  na- 
skoro  do  usijn  njezina  roda.  ^2,  141.  Dogju  ylasovi 
da  su  Turci ...  3,  201.  PiSe  C'urciji  u  Jadar,  da  mu 
dogje  na  sastanak  da  se  dogovore.  3,  205.  Ovi  krajevi 
dogju  pod  Mlecice.  Kov.  36.  Ovako  jedni  druge  sve 
pripijevaju.  Kad  dogje  na  kuma  onda  se  rece...  53. 
Kad  dogju  nevjesti  iz  roda  u  poliode.  94.  Da  mu 
dogje  na  veru,  da  se  razgovore.  MiloS  124.  Kako  jc 
on,  osobito  kao  Bacvanin,  mogao  doci  na  ovu  rijec! 
Odg.  na  ut.  15.  Gde  je  bio  zatvoren,  Sto  je  dosavsi 
iz  ajduka,  ubio  nekaku  babu.  Npj."  4,  XVIII.  Sule- 
man-paSa...  dosao  na  Srbiju  i  tu  se  s  MiloSem  pobio. 
Npj.  4,  293  (Vuk).  Dogje  gotovo  do  svagje.  21.  Polje 
dugo  i  Siroko,  kome  se  lasno  ne  moie  na  kraj  doci. 
Pis.  14.  Kako  .  .  .  nije  mogao  doci  na  tu  misao,  da 
piSe.  50.  Pa  ja  .  .  .  bi  dosao  na  gotov  jezik,  koji  bi 
valjalo  samo  naufiti  iz  knjiga.  95.  Dogje  .  .  .  u  Bio- 
grad  .  .  .  na  saonicama.  Sovj.  53.  Prije  nego  je  taj 
kumen  dosao  u  Biograd.  84.  Te  bi  (stihovi)  mogli 
doci  earn  u  ruke.  89.  Kad  bi  ja  kako  dosao  u  milost 
kod  Milo^a.  titraz.  1886,  703.  Eda  li  se  ne  opomenu 


dodii 


—  230  — 


dodirnnti 


(.;t*I>od...  i  ne  dotije  li  mu  u  srce?  Jer.  44,  21. 
iKi.iit  mu  na  urn  lia  obicje  bnu'u  svoju.  Djel.  Ap. 
T,  id.  Dohitfi  i.TdH  .<fft«  viiijeh  iitvaru.  11,  5.  Pa 
(Ln/H   u  po.-nuMjV   istine.  Tim.   I.   2,   4.   —  'i)  Ao& 

\-  '■■■     _■■■-• KM  um   den    Kopf  hrinqen,   lUis   dent 

!   iiiediu   tvUu.  Rj.  —  Doakati   komc, 

ii-f.  Rj.  l-i.">a.  Skuvati  kome   poparu, 

t.  j.  dosaJiti,  don  tnii  hakii  gliive.  Kj.  541a.  Otae  jc 
tvoj  pofrinuo  s  torn  pusktiin  pa  hoi'eJ  i  tchi  (jliire  da 
duifje?  Xpr.  6o.  Ta  je  horlm  . . .  naiposlijo  mu  i  flhive 
,f  :';.■  r  SoNJ.  12.  —  3)  doJlo  nii  je  da  bjeiim  od  kuce, 

•  lahin  gekommeii . . .,  eo  dcvcni,  ut...  Ry  — 

zijcvno,  onda  i  drugima  ducije  te  zijevaju. 

Kj.  Jirjb.  Voslo  mi  je  mop»   konja   kUiii,  da  s'  na- 

pijpm   krvoe  od   konjioa.  Npj.  3,  4iM».   Doslo   mi  se, 

■  "  rdniiri,  ;').  400.  —  4)  doMa  voda,  d.  i.  an- 

,:.  irtiit.  Rj.  —  I'stala  voda,  t.  j.  doUu. 
l.i.  ;;"■!>.  fdarila  kiJa,  pa  duslo  more,  i  sve  proso 
poplavilo  i  odnijelo!  Npr.  102.  liclii  Kacbali,  koja 
je  od  silne  kiSe   hila   dvsla.   ^.itije  84.    rirfi    uzdiiJiti. 

—  .5>  ircrden,  exiMo:  Dofljc  liee  kiio  riijno  vitice. 
Krrar  konjic  do  usiju  dogje.  Rj.  postuti:  Dosii  smo 
i  mi  2ii  i  opaei,  pa  i  brijeme.  (kad  se  ko  tu^i  na  zla 
vremena).  Posl.  69.  Lijepa  je  riba  rak,  ma  je  ne  jede 
svak.  (ovgje  se  misli  veliki  morski  rak  koji  mo^e 
dij-'i  po  dcije  oke  jedan  i  koji  se  prodaje  —  na  kantar 

—  skuplje  od  ribc).  109.  IzduSio  ka'  i  suhi  potok. 
(kad  ko  od  nisiu  dogje  do  sta,  pa  se  ponese  —  kao 
suhi  potok  kad  dogje  od  kise).  33(1.  Stade  dokazivati, 
da  je  na.se  stanje  doslo  od  kake  prirodne  bolesti. 
Daniea  2,  136.  Po  ovome  sad  moiemo  znati  kako  je 
doslo  te  se  i  u  nsis  gdjeSto  govori:  nisam.  Kov.  19. 
Poslije  deset  dana  lica  ira  dogjose  Ijepsa  i  iiicsnatija. 
Dan.  1,  15.  —  (ij  doSao  hljeb  za  riikom,  t,  j.  uskislo 
tijt^to  u  na(?vama,  mo?.e  se  razmjeSivati,  in  Giihrung 
gekummtn.  ferteo.  Rj. 

ddda,  /'.  hyp.  od  dodola:  NaJa  dodu  Boga  moli, 
oj  dijdo  t<\  dodole.  Rj.  roc.  dodo. 

doddtak,  dod&tka,  m.  die  Zugabe,  additamentiim. 
Kj.  ri<li  pridaUik,  pridavak,  nadodudba,  prilog  2,  za- 
Ijurlak.  isp.  dftmeiak.  —  Ovakih  d odatak a  ima  u 
ri:i-im  narudnim  pjesniama.  Opit  XXIll.  Sa  osobi- 
liji  ni  dodacima  o  Srpskom  jezikii.  Pis.  1.  Bodatak 
k  onouK-  govorii.  .37.  Kazao  bih  opel  .  .  .  ono  Uo 
sam  kaziio  prije  2i»  godina  .  .  .  s  dodatkom  onoga  Sto 
Fam  kazao  ia!3.  .Slav.  Bibl.  2,  233.  Dodatak  glago- 
limn.  nbl.  114.  Popravei  i  dodaci.  Osnove  370.  Da 
»f  prilozi  kao  osohiti  dodatak  uz  novine.  VLazi(!  2, 
><.  do-datak.  i-ip.  dodati  2. 

dddati,  dam,  r.  pf.  Rj.   do-dati.   vidi  pridodati.  i'. 

impf.  dodavati.  —    j)  zulungen,  zureichen,  promere: 

dodaj  de   mi  tu   pu.'ku.   U  ruke  je  banu  dodudose. 

Daj  mi  Vidro  da  ti  dodum   rode.  Rj.  dati  do  koga, 

datt  sto  kome  da  mo'ze  ono  doseci;  kao  preduli:  Ma- 

ttri  kroz  prozor  doda  (kosuljuj.  Npr.  55.  Dod'o  mu 

je  ruku.  DP.  18.  Lodase  mu  zlatnu  kujm  vina,  primi 

Milo«  zlatnu   kupu    vina.  Npj.  2,  200.  —  2)  hinzu- 

geben,  addo,  cf.  pridati.   Rj.  vidi  i  dometnuti.   pri- 

maknuti,   primadi  2,  primetnuti,   pristaviti:   Sto  gluv 

ne  fu,  to  pristavi  (dodade).  Posl.  354.    Ovo  jc  samo 

zato  d.  dato,  da  .  .  .   Danica  2,  116.   Ovu   tu^bu   pre- 

dadu  -([(ahijama,  a  spahije,  dodavU  k  njoj  jofi  koje^ta 

Moie,   opreme  je   u   Carigrad.   3,   152.   Samo   to  jos 

'loilodu  nil  noco,  da  u  varoei  nema  gje  sjediti.  3,  167 

Ja  («  i,>t,  „„,._r,|  Ato  dodati,  ni  odmetnuti:  tako  stoji 

"..•''  '>  238.  Uz  to  im  jo5  doda,  da  to  veC- 

"'"  .     :'0.  Milo.i  29.  Ja  aam  im  k  tome  doduo, 

V.  .;5rb.  1818,  389.  Obraz,  koji  sam  bio  na- 

'"(<   uz  knjizicu.  Odg.  na  ut.  22.   Gospod 

"t  na  tugu.  Jer.  45,  3.  Ako  «  tu  mo- 

■0  n]f':  DP.  5.  _  g„  gg^  pa.s.t.;  Mima 

■  ^ugaju  doda  ne  napiijed  pa, 

1.1  nc  doda   sad).   Posl.  179. 

''.•.-  ■<:  lum  re  #,7.  dodati.  Mat  6,  33. 


dodiiranjt',  ».  das  Herbei-,  Hinzugeben,  porrectio, 
additio.  Rj.  verbal,  od  dodavati.  radnja  kojom  tko 
dodaje  sto:  Bez  dodavanja  novih  slova  ne  vjerujem 
da  bi  se  .  .  .  Danica  1,  101. 

dodiirati,  dftdajem,  v.  impf.  Rj.  do-davati,  v.  pf. 
dodati.  Vuk  kaze:  Jer  se  ne  govori  dodavatn  i  do- 
duraju,  nego:  dodajem  i  dodaju.  Od.g.  na  sit.  18. 
ali:  Isti  glagoli  (davati,  poznuvati  i  drugi  tako  slo- 
?.eni)  imaju  po  zapadnim  krajevima  reOene  oblike  i 
po  prvom  razdjelu:  dacam,  poznacaiii.  ()bl.  108.  — 
1)  kome  sto,  zulangcn,  zureichen,  promere:  Vino 
slu?,i  Cetinjka  gjcvojka,  kako  home  casu  dodavase. 
Rj.  ridi  dodati  1.  —  Kouja  kuje  mladi  Pavle,  a  Ijubi 
mu  dodavase  sitne  cavle  i  potkovi.  Npj.  1,  307.  Te 
zahvati  vode  u  kondini,  te  junaku  ua  kouju  dodaje. 
2,  492.  —  2)  hinzugeben,  addo.  Rj.  vidi  pridavati, 
dometati  1,  primetati,  pristavljati  2.  —  Stane  joj  go- 
voriti  ...  da  zive  u  prijateljstvu  kao  i  prije  sto  su, 
dodajuci  da  se  ono  vee  ne  moze  povratiti  Ho  je 
uciujcno.  Posl.  64.  Sad  evo  i  njih  ovgje  dodajem. 
Danica  3,  234.  Da  bi  se  poslovice  lakSe  raziimjtii 
inogle,  ja  sam  kod  mnogijeh  dodavao  po  koju  rije^-. 
Posl.  VIU.  su  se,  puss.:  Gje  se  ovoj  i)oslovici  dodaje 
i  ovo.  Posl.  116.  Obicno  se  dodaje  na  svrsetku  svake 
junaOke  pjesme.  Posl.  234.  Kako  su  se  nanke  u  ovoj 
.skoli  sve  vise  umnozavale,  tako  su  se  dodavali  i  novi 
mitelji.  Sovj.  82.  —  isp.  i  primjerc  kod  dodati. 

dodi'siti  sc,  dftdeslm  se,  v.  r.  pf.  vidi  dogoditi  se: 
A  tako  se  dudesi  bas  u  svetu  nedelju.  Rj.  do-desiti 
se.  V.  pf.  je  i  prosti  desiti  (i  sc).  vidi  sgn.  kod  do- 
goditi se. 

(U'ldijiiti,  jam,  r.  pf.  verdriessen,  taedet:  dodijalo 
mi  jc.  Tavnica  mi  nije  dodijala,  dodija  mi  Arapka 
gjevojka  dolazeci  jutrom  i  vecerom.  IJodij'o  je  cam 
i  cesaru,  ii  Latinskoj  kralju  Latinskome.  Rj.  dodi- 
jati  kao  prost  glagol  nc  nalazi  se.  i'^p.  zadijati.  vidi 
dogrdjeti,  dojaditi,  dosailiti,  dotuiati,  dotuziti,  dozlo- 
grdjeti,  prituziti.  r.  impf.  dodijavati.  —  1)  Gjauri 
niim  tesko  dodijase.  Rj.  147b.  Gjurgju  iegjca  dodijala, 
Oj  Lado!  oj  I  Rj.  320a.  Popeo  mi  se  na  duki.  (do- 
dijao  mi).  Posl.  255.  A  kad  oni  raji  dodijase  sa  zu- 
lumom  i  svojini  jordamom.  Npj.  1,  494.  Na  mladine 
vaSe  i  na  praznike  vase  mrzi  dusa  moja,  dosadiSe 
mi,  dodija  mi  podnositi.  Is.  1,  14.  —  2)  sa  se,  re- 
fleks.  znacenje  kao  bez  se ;  imperson.  —  Kad  se  onome 
coeku  sto  oraSe  \e6  dodija  kuSajiiei  ga,  ustavi  volove. 
Npr.  167.  Meni  .se  dodijalo  vec  ovako  Hvjeti.  218. 
Ve6  se  mene  dodijalo  sve  sjedeei  na  prozoru.  Npj. 
1,  263. 

dodijilvanjo,  n.  der  Ueberdruss,  taedium.  Rj.  verbal, 
od  dodijavati,  koje  vidi. 

dodijiirati,  dodijavam,  r.  impf.  verdriessen,  taedet. 
Rj.  do-dijavati.  vidi  dosagjivati,  dodijevati  2,  pritu- 
iivati,  canjati,  v.  pf.  dodijati. 

dodijevanjc,  n.  Rj.  verbal,  supstant.  od  dodijevati. 
i  dodijevati  se.  —  1)  (u  Dubr.)  vidi  dosagjivanje. 
Rj.  —  2)  das  Anriihren,  attactus.  Rj.  radnja  kojom 
se  tko  dodijcva  cega. 

dodlji^vati,  dddijevam.  —  1)  v.  impf.  (u  Dubr.) 
vidi  dosagjivati.  Rj.  do-dijevati.  vidi  i  dodijavati,  i 
syn.  ondje.  v.  pf.  dodijati.  —  S  dobrijem  drugom 
put  ne  dodijevu.  DPosl.  108.  —  2)  sa  se,  refleks. 
Cega,  anriihren,  attingere:  Bi  rekao  i  bi  se  zakleo, 
da  se  Zeko  zemlje  tie  dod'jeva.  Rj.  nktirno  dodijevati 
(koje  ne  dolazi).  v.  pf.  dodjenuti  se,  dodjeti  se,  do- 
djesti  se.  —  Mesa  od  njih  ne  jedite  niti  se  strva 
njihora  dodijerajte.  Mojs.  III.  11,  8. 

dodirkivanje,  n.  das  Beriihren,  contactio.  Rj.  verb, 
od  dodirkivati.  radnja  kojom  tko  dodirkuje  sto. 

dodirkivati.  dodirkujem,  r.  impf.  beriihren,  con- 
tingo.  Rj.  do-dirkivati,  kao  da  je  dem.  od  dirati.  isp. 
dirkati. 

dodirnnti,  d6dirnein.  —  JJ  v.  pf.  beriihren,  attingo. 
Rj.  do-dimuti.  isp.  dimuti.  —  2)  sa  se,  refleks.  koga 


doiljeniiti  se 


—  231  — 


dojrnafi 


(7i  Cega,  heriihren,  attingo.  Ri.  znaci  sto  i  dodirnuti, 
s'uwo  se  dirmiti  l:u:c  Sto,  it  dirnuti  sp  oeffa.  isp.  do- 
t:u'i  se,  dodjeiuiti  no.  dodjcsli  so,  dodjoti  se. 

<l6(lj<'niiti  se,  dodjfsti  se,  dodjcli  s<>,  dftdjedeni 
•<o,  dAdjenem  se,  r.  r.  pf.  knir.i,  do  oeca,  diiruhren, 
tiitiviio:  nijesani  je  se  iii  <loih\>.  H'y  praenens  i  do- 
dijem  so.  t)bl.  a'i.  :a  ostalc  oblil'C  isp.  djoti.  r.  impf. 
dodijevati  se.  ifip.  dodirnuti  se,  dota^'i  se.  —  Odmah 
■*<■  take  popla.4i  da  ne  jureta  i  nc  dodjene.  Posl.  2!)r). 
Nisam  fid  se  ni  dodda.  Xpj.  1,  177.  Da  se  on  navut-a 
lujo   ni   dtideo.    l)anioa  4,  40.    Di>djeti   se.  Rail  (i,  ()"i. 

dodiKi.  priji-dloij  slo:en  od  rijcci  duo  ;'  jirijidloyii 
do,  A(i/i  zndccnje  sviijc  dodaje  znacenju  rijcci  dno. 
tdko  .tloh'iii  prijcdlofi  inui  nzu  se  rijec  u  (joi.  isp. 
duo  '2.  —  Od  Babljakn  zoloue  plainno  dii  duo  Lisc<i 
visoke  planine.  Npj.  4.  441. 

di'idoia,  /'.  (•/'.  dodole.  Kj.  hi/p.  d(')da. 

do(l(d)',  /'.  pi.  Nekoliko  djovoj.ika  kad  je  suSa  idii 
|po  solu  oil  kuoe  do  kiu'o  to  pjov.nju  i  shite  da  udari 
ki^a.  .lodna  se  djcvojka  svuoo  do  kosuljo  sa  svijeni, 
pa  se  onako  gola  uve?,e  i  obloj.i  razlionom  travom  i 
rvijecem  tako.  da  se  nigdje  ne  vidi  ni  malo,  i  to  se 
zove  dodolu  (na(''inila  se  kao  dndnhi  reku  djovojoi, 
ili  zeni,  koja  se  rauogo  nakitila  po  slavi) ;  pa  onda 
zacrju  od  kuoe  do  kuoe  ...  I'  dodolskini  se  pjearaauia 
pripijeva  na  kraju  uza  svaku  vrstu ;  oj  dodo!  oj  do- 
dole. Rj.  cf.  prponiSe. 

dddolski,  adj.  n.  p.  pjesma.  cf.  dodola.  Rj.  sto 
jiiijiadii  dodoli,  dodolamu :  I' rf<*r?ui.sA'H«  se  pjesmama 
pripijeva  na  kraju  uza  svaku  vrstu:  oj  dodo,  oj  do- 
dole I  Rj.  128a. 

dddrijoti,  dodreiu,  drxlerem,  (dodr'o,  dodfla).  I'-idi 
doderati.  isp.  Obi.  .S7.  do  kraja  drijefi,  derati,  srr.si// 
deranje.  —  Dodr'o  je  veo  vrag  opanke.  (kad  se  hooe 
da  kaze  da  su  oija  nevaljala  djela  ve<5  na  kraj  izi^la). 
Posl.  62.  Xe  vez  vezka,  moja  Soeri  draga!  Da  Bog 
dade,  ti  ija  ne  dodrla!  Hero.  318. 

dudrziiti.  dodi-zTm,  v.  pf.  haltcn  his — ,  teneo  hs- 
(jue — ;  Kad  si  bracu  konju  dodrhda.  Kj.  do-driati, 
do  nckoga  cttsa  ucinili  ono,  sto  znaci  glagol  drzati. 
isp.  ])odrzati,  pridrzati,  uzdr^ati.  —  Turoi  (im,  hri.si'a- 
nima)  na  silu  pouzimali  (oitluke)  po  Sto  za  Mo,  i  u 
Heroegovini  jo5  se  samo  gdjekoji  nalaze  koji  su  po 
koju  JcHcu  dodrhdi  koje  kako.  Rj.  82lib.  Da  su  i 
Hriioani  .  .  .  do  nasijeb  vreraena  bill  dodrhdi  po 
nekoliko  kucu  svojega  oitluka.  81av.  Bibl.  1,  88.  sa 
se,  pass.:  Ovaj  se  stari  obioaj  dodrzoo  do  danas. 
DP.  43. 

dodvoriti  so.  dodvorlm  se,  r.  r.  pf.  Rj.  do-dvoriti 
se.  —  1)  r»/i  udvoriti  se:  I  tefko  .se  Vniiie  dodrorio, 
za  svasto  se  umolil'  niogase.  Kj.  ndvoraranjcm,  In- 
skunjciii  omiljcti  koine.  —  2}  cega,  durch  Dienen 
erlaiitjen,  serriiio  iissc<iHor :  Jedno  mlado  juoeranje 
dote,  kako  s'  lepo  dobra  dudcorilo.  Rj.  dvoreci  steci  sto. 

d5gasjaj,  »i.  —  ])  die  Bcijebenlicit,  crentus.  Rj. 
ono  sto  se  dogodilo.  Nakvasi  malo,  uijesam  baS  iz 
Sarajeva  inego  poblizu  odande.  .  .  .  Ovaki  sam  do- 
(/(((//(y  ja  ooima  svojima  (//((/(('J  u  Srbiji  1822  godiue). 
Posl.  187.  Znlosni  dinjuqjnj  moje  zone  dogjc  n.iskoro 
do  usiju  njezina  roda.  t)anioa  2,  141.  Doijiiijjiiji  .  .  . 
si(  se  doijugjali.  Milos  VII.  Jor  se  doiiayjuji  pripo- 
vedanjem  isknirc.  VII.  Xnjslarnije  i  niijzniitnije  do- 
gagjiije.  ^'III.  iJogiiijjajc  naroda  naJega  slabo  je  kad 
rogjeni  8rbin  opisirao.  IX.  Pesme  ...  od  osohitogii 
i  retkog  dogagjaja.  Xpj."  4,  XXXVIII.  Istiniti  doga- 
gjoj.  Npj.  4,  4o8  (Vukl.  Dogagjaji  biruju,  pa  se^opet 
i  guhe.  Priprava  172.  Za  taj  sretni  dogagjaj.  Zitije 
55.  Ovo  su  dogagjaji  Nojeri.  Mojs.  I.  G,  0.  Te  mu 
donesole  knjigu  od  znamenitijch  dogagjaja.  Jestir.  (5, 
1.  Jer  se  u  mnogima  od  njih  (gradova)  na  skoro  zbi- 
vajii  dogagjaji.  DM.  7.  —  2J  dcr  Fall,  casus,  vidi 
nagodba  1,  slufaj  1,  sutika,  zgoda  2.  ono  sto  se  mo:e 
dogoditi  ili  se  misli  da  se  mole  dogoditi:  Upravo  se 
kaze  (n.  p.  kad   se  napija  .  .  .)   dobri  cas,  kao  §to  se 


I  u  protivuijem   dogagjajima  govori   zli  das.   Rj.  125b. 

I  ^ene  u  razgovoru  reknu  jednadrugoj:  nemoj  drugo! 

I  jadua  dnigo!  (Ijudi  bi  n  orakom  dogagjaju  kazali 
jedan  drugome:  bialo!)  Rj.  141b.  Za  fto  je  kod  uas  .  .  . 
niogla  M  oroine  dogagjaju  postati  ovaka  nirzost.  Kov. 
4.  Ivani.'evio  inia  u  ocakijcin  dogagjajima  i  o  mjesto 

I  I.  20.  Ili  se  M  tnkovoin  ihgagjajn  umetne   >a-  megju 

I  --Z'  i  »8f.  Rj.'  XXXI.  .\ko  li  so  nekrSteni  razdvaja, 
neka  se  razdvoji;  jer  se  brat  ili  sestra  «  takorom 
dogagjaju  ne  zarobi.  Ivor.  I.  7,  15.  Ostaje  u  ovome 
ilogiigjajn  uaoin  noodrogjoin  oio.  <  )bl.  118.  —  rijeci 
s  takrim  xk.sJ.  gutljaj,  korakljaj,  krav.tj,  Ijubljaj,  mje- 
5aj,  nanijejitaj,  narast;ij,  naruoaj,  nategljaj,  noSaj,  od- 
gonotljaj,  okrs.ij,  onirsaj,  oproStaj,  polazaj,  potpraMjaj, 
povrao.ij,  pond.iljaj,  potpasaj,  pripaiaj,  rogjaj,  sjenjaj, 
sluoaj,  siraj,  uzdisaj,  vrSaj,  zalagaj,  zalezaj,  zalogaj, 
zani.asaj,  zave^.ljaj,  zavioaj,  zdrkljaj,  i  t.  d. 

doi!:!li!(jiliij*',  n.  verb,  od  dogagjati  (i  .se),  koje  vidi. 
du!!:i)ujii(i,  ili\gagjam,  i'.  impf.  Rj.  do-gagjati  (i  se). 
V.  pf.  do-goditi  (i  se).  —  J)  treffen,  incido  in  casum: 
on  dogagja  da  oe  take  biti,  t.  j.  nagagja,  pygagja. 
RJ.  —  ^J  sa  se,  refleks.  sicli  ereignen,  accidn,  cf.  au- 
oedavati  se.  Kj.  ridi  i  prigagjati  se,  zgagjati  se,  slu- 
oavati  se.  —  Kad  se  sta  dogugjalo  u  stara  vremena. 
Npr.  124.  Ko  o  zlu  (radi  ili  raisli)  onaj  i  po  zlu  (ide 
ili  mu  se  zlo  dogai/ja).  Posl.  151.  Kaste  mu  perje. 
(kad  se  kome  sto  po  rolji  dogagja).  270.  To  dvije  kude 
gradi!  (kad  sc  sto  protiv  rolje  dogagja).  317.  Kao  sto 
se  onda  po  svoj  zemiji  dogagjalo.  Danioa  3,  204. 
Dokle  je  putovao,  i  sta  mu  se  snamenito  dogagjalo. 
8traz.  188(5,  122(5. 

duifnhtiiiiti,  dogaliimTm,  v.  pf.  s  rikoin  Cs  galamom) 
'/(«'i."do-galamiti.  r.  impf.  prosti  galamiti.  (Jn  ne  oe 
nikad  niirno  dooi  kudi,  nego  uvijek  dogalami.  J.  Bog- 
danovii5.  ARj.  II.  560a. 

duss'Aiiibati,  bam,  i\  pf.  dahergeuatichelt  kommen, 
advenio  vacillanti  gradtt.  Rj.  do-gambati,  gambajuci 
doci. 

dojfiliuizati,  dogamizem,  v.  pf.  arrepere,  dooi  gami- 
zuoi.  ARj.  II.  5l50a.  do-gamizati.  r.  impf.  giunizsiti. 

dds;:anja,  f.  (st.)  der  Kanfmannsladen,  taberna:  Od 
doganje  jedne  te  do  druge.  Na  doganju  terziba.5e 
JMuje.  Rj.  Tugja  doganja.Osn.  194.  Ja  sam  juoe  na 
doganje  bila.  Npj.  4,  84.  isj).  dui^an,  bolta. 

ddgaziti,  zTm,  t\  pf.  lierbeiivaten,  adtenio  per  flu- 
men,  nives,  etc.  Rj.  do-gaziti.  gazeci  doci.  isp.  do- 
grcati. 

dojriiivafa ,  f.  mahrama  kojom  se  povezuje  baS 
odmab  do  glave.  B.  MuMoki.  ARj.  U.  561b.  —  ri- 
jcci s  takim  nast.  kod  ajgiraca. 

<litg:larnT,  rf(?r  erste  nach  einem  (z.  li.  Oherhaupte), 
secundus  a  principe.  Rj.  do-glavni,  koji  je  prvi  do 
glare,    do  starjcsinc:   Da   ga  je   (MiloJa)   nagovorio 

I  iijegov  doglavni   momak   DimitrijcviiJ   Grk.  Sovj.  57. 

'■■      d6g:larilTk,  m.  die  zweite  Person  (nach  dem  Ober- 

'i  haitpte),  secundus  a  principe.  Rj.  celjade  prco  do 
glare,  starjesine:  Car  reoe  striou  onoga  deteta,  si'ome 
doglarniku  .  .  .  Npr.  68.   (;)n   ih  je   udavao   za  svoje 

■  sluge  ili  poklanjao   svojijem   dogluvnicima.  Sovj.  73. 

I  ddfflodati,  dam,  r.  p/'.  Rj.  do-gledati.  —  f)  mit 
Augen  erreichcn,  i-idere  qua  risus  est:  daleko  je,  ne 
mogu  doglcdati.  Rj.  ugledati  .sto  nadaleko  dokle  se 
ino'ze  ridjeti:  Pa  pogleda  Hainom  planiuom,  i  dogleda 
Oavran  barjaktara.  Npj.  4,  364.  —  2)  zu  schuucn 
aufhoren,  ridere  desiilo:  hot'eS  dogledati.  Rj.  prestati 
gledati.  ifledanjc  srrsiti. 

dogiibati,    ddglibam,   v.  pf.   do-glibati,    (jlibaju&i 

j  doci.govori  se  u  nasc  rrijeme.  ARj.  II.  5b2a.  vidi 
doblatati.  r.  impf.  prosti  glibati. 

d6giual,  m.  das  Dogma,  dogma,  dogmatis:  Posta- 
dose  ribari  u  razumu  i  utvrdiJe  dogmate  prostoj  na.?oj 
vjeri.  DP.  306. 

dosrnati.    dftzenem   (dftgnam\  v.  pf.    —   T.  1)  ridi 

I  dotjerati:  Ti   dozeni  konja   do   bedema.  Rj.  do-gnati 


duirod 


—  232  — 


do^uroriti 


I 


.i'  ,i^r^ll^m■.  ri-fi'  /  liopirlali,  dovitlati.  r.  impf.  dogo- \ 
ostunu  kiio  11  zasjedi,  te  lekaju 
iijih  stokii  ue  donmijii.  Kj.  lilob.  | 
.    Orkot'i   Tiirke.  4,  405.  —  2)  lao  j 
valjii,  sirsiti:  Voyiuif   (lug  hut,  a 
Dl'osl.  li>.  Ciodimi   diuia  trudci'i   se 
I  so   vi'i-   uio/.e   vidjeti   kakav   bi  bio 
,.,i  ill.  _  :{)  kiio  s  niiikoiii  doci:  Polasrano 
.'laniuu   dok  dognusmo  u  Nozdre  kamene. 
i    —  II.  sa  se.  —  I)  diiguati  se,  dftzeneni 
-e,   V.  r.  pf.  ridi  dotjerati  se.  Rj.  u  dotje- 
.1    —  'ij  sii  se:  riciprOLUO :  Pa  on  (Porca) 
■     Vrm-ara,    za   njiiu   trei  Zmajogriijanin 
\  ;.  ,   .  .     'f!   )i  iiie  ,<«•  Avali  plaiiini.  Xpj.  "2,  5111. 
ducoil.  vidi  doklegod.   Kj.   iipravo  dok  god,  koje 

fidi. 

duic&diti,   dosroinm   (ii   Rj.  juiiiadio  sttiniparskom 

jH.>iirjt\skom  :  doir<iditi,  dim,  Ad  <  da  je  ukc.  dogftdun), 

.':■!'.    Rj.   do-goiiiti   (I    se).    —  1)  ireff'en,   errathvn, 

'.  ■li:  Bog  godio  i  Bog  dogodiu,  na  tebe  se  taki 
-.i:i:ik  zbio.  Kj.  uciiiiti  da  se  dogudi.  vidi  zgoditi  2. 
f  -"'iif.  prusti  godiii  1.  — Vrns  doyodi,  te  Meha  po 
.  ■■;.  Npj.  4,  •JS6.  —  2)  sa  se,  n/leks.  —  a)  sich 
■  ■  ;/ifii,  Hicido,  cf.  sii<;editi  se.  Rj.  vidi  i  prigoditi 
!-<:.  liiidesiti  se,  prikojasiti  se,  pripetiti  se,  slu(;iti  se. 
—  l)a  mil  iiiva  5cer  da  joj  *e  ue  bi  sto  dogodilo. 
N'T.  l'!".  Okanieniees  se  na  ouo  mjesto  i  u  oni  cas, 
k;io  rio  <t  •liLjiidilu  ud  sfijih  oitiji'li  mhidicn.  Npr.  221. 
Ka/f  im,  sl'j  .<<  dugudilo  ud  siua  njihova.  254.  ProSao 
px-ijoui  prlinoin.  {dogodilo  iiitt  se  zlo).  Posl.  265.  U 
sto  dobrijeh  i-asal  ^kad  se  sto  dohro  dogodi).  337. 
Kai)  Jio  se  pripoveda  da  .se  skoro  dugodilo  s  G.  Ni- 
kulum  Stijjinwficeiii.  Daniea  5,  711.  A  i  driigi  se  neki 
osol.iiii  sliii-aj  dogodiu.  Nov.  Sib.  1817,  3i3.  Mnogima 
8JUU.  kad  se  razgiivor  dugodio,  pripovijedao.  Odg.  na 
ut.  22.  Kad  su  se  dogodili  zmdniji  dogugjaji.  Pis.  56. 
Ako  sc  dogodi  da  je  nagje.  Mat.  18,  13.  Dogodi  se 
poslije.  tc  se  ?.uiia  zagleda.  Mojs.  I.  39,  7.  Nego  nsim 
se  dogodilo  sliiiiijiiu.  Sam.  I.  6,  9.  —  b)  hiti  l;ao 
sluinJHO  tjdjvgod,  desiti  se,  naci  se:  Jer  sc  Vuce  arli 
dogodio  Rj.  7a.  Takav  se  nekakiiv  dogodio  u  sobi  kad 
sc  uebo  otvorilo.  Kj.  33b.  Za  Dunavom  skela  do- 
godi se:  dvapul  Marko  skeledziju  viknu.  Npj.  2,  24S. 
Niji-  li  se  II  kog  dogodilo  ja  eiseka,  da  nama  dokuei. 
Npj.  4,  173.  Kad  sc  dogodi  m  i  n  zujedno,  onda  se 
pretvori  ili  wi  u  r,  ili  n  ii  I.  Rj.'  XXXII.  On  je  .  .  . 
primao  driige  prihode,  koji  hi  se  otkuda  dogodili. 
Sovj.  11.  Kuriri  se  ne  silju  svake  negjelje,  nego  samo 
kad  St   dogodi  piisao  za  njili.  .Slraz.  1887,  14. 

dueusj,  eidi  dogod.  Kj.  iipniro  dok  gogj,  koje  vidi. 

doE^niti,  dftgonun,   vidi  dotjerivati.   Kj.   v.   impf. 

do-g(>iiili.  r.  pf.  doguati.  —  J.  1)  herbeitreihen,  ada- 

gitoCfi:  Koji  dogoiie  ovce  u  Urbijii  na  zimovnik.  Rj. 

T^a.  —  2)  treilien  bis  — ,  ago  usque  ad  — .  kao  pri- 

winiti:   JJo   huUid:a  sablje  dogonise,  pobaciSe   njine 

...il.iairinc.  Kj.  445a.  Kralj  do  Tosa  koiija  dogoiijase. 

.Npj.  2,  .'i'J8.  —  :ij  filedati  da  sc  sto  gogj  dohro,  sto 

bolje   nacini,   du   bude  prema    nciem    drugome.    vidi 

doljerivuii  4.  —  Svaki   iiosi  po  dvadest   puJaka  sve 

na  jeiJan  arzlak  izgonjene,  a  na  jedan  cakmuk  dogo- 

njenc.   Npj.  3,  333.  Pa   su  (pjesnie)  poslije.  .  .  dogo- 

njene  prema  naroduijein  pjesmama.  Npj.  4,  68  (Vuk). 

—   II.  »■>   m:  —  u)   rellcks.   isp.  sprijcd  pod  ii.  kao 

'ill,  primimti  se:  Na  iijega   se  Vuic 

Tiirein  jeste   dofekao.  Npj.  3,  382.  E 

•■  doginijase.  4,  84.  Jer  su  sc  Srbi  ve6  i 

pula  bill  dogoiiili  do  sane:  i  hvatali 

-MiloS  »5.  —   b)  sa  se,   reciproi. 

.1  juuaka  gje  s'  (-eraju   uz  goru 

,  '--^-nti.  Npj.  2.  591. 

I  '  dogonjevati,  koje  vidi. 

.  '  '■•   impf  prema  v.  pf 

•"  "iti  gijrjenje. 


doir6rje(i,  dogfuim,  v.  pf.  Rj.  do-gorjeti.  t'.  impf 
dosoiijevati.  —  J)  hreiiiten  bis  — ,  ardeo  usque  — ;  Kad 
dogoii  hie  do  uokaui.  Rj.  oganj  gorcci  dogjc  do  — ; 
Kad  dogori  ziiblja  do  nokata.  (kad  dogje  taka  iie- 
volja  da  se  vise  ne  moze  tipljeli).  Posl.  116.  Ciorela 
je  gora  .  .  .  dok  je  dogorda  sokolii  du  gnezda.  Njjj. 
1,  4S7.  —  2)  gorvnjc  svrsiti:  Kad  je  kiu'a  dogorjela, 
sudoni  si  do.^la.  DPosl.  41.  —  3)  prelazno.  kao  ozeii: 
Iz  lova  uui  zarko  sunce  lice  dogori.  Kov.  55. 

(lo^sotavljiliijo,  ».  rerhul.  od  dogotavljati,  koje  vidi. 

dug'olavljall,  dog6tnvljrim,  v.  impf.  prema  v.  pf. 
dogotoviii,  do-golavljati,  kao  svrsivati  gotovljenje, 
dovrsirati  sto  da  budc  goiovo;  fertig  machen. —  Do- 
gotavljati i  spravljati  visala.  A.  Tomikovii;  (vjeJala). 
AKj.  II.  56(;b. 

do!:6tuviti,  vim,  r.  /</'.  do-gotoviti,  Ako  dovrsiti. 
0.  impf.  dogotavljati.  —  Kasprava  .  .  .  Ijetos  dogo- 
torljcna  stampa  se  na  po  se.  Kad  13,  168. 

dott'OViirriujo,  n.  die  Berathung,  deliheratio.  Rj. 
verbid,  od  dogovarati  se,  koje  vidi:  Posle  dugoga  o 
tout  dogovaraiija,  ita  (-e  se  ciniti,  odredi  se  .  .  .  Da- 
nica  5,  87.  Turei  su  .s  ovim  dugovaraujcm  gledali  samo 
da  rastegnu  vreme  dok  se  bolje  spreme.  Milo^  33. 

dus'oviirati  sc,  dogiivaram  se,  v.  r.  impf.  sich 
berathen,  delibero.  Rj.  do-govarati  se.  vidi  vijecati.  v. 
pf.  dogovoriti  se.  —  Sjede  i  dogwaraju  se  za  stvar. 
Rj.  107a.  Kako  se  uekakav  co\^ek  u  druJlvu  dogo- 
varao  s  tugjom  zenom  zijevanjem.  Rj.  209b.  Dogo- 
varaju  .se  o  svaccmu.  Rj.  395a.  Pa  se  odmah  stanu 
dogovarati  kako  bi  se  u  nj  popeli.  Npr.  7.  Pa  se 
stane  dogovarati  sa  svojom  zenom  sta  ce  raditi.  60. 
Stanu  se  dogovarati  izmcgju  sehc.  Danica  3,  163. 
Kad  se  djgovaruju  na  me,  niisle  iScupali  du5u  nioju. 
Ps.  31,  13.  Dugovarahu  se  mcgju  sohum.  DM.  6. 

di>!^o\'or,  m.  (loc.  dogov5ru)  der  Ilathscliluss,  con- 
silium: Dogovor  knee  ne  obaia.  Rj.  ^a  postanje  isp. 
dogovoriti  se.  —  Divauski  svrsiti  Sto,  t,  j.  na  zboru, 
u  dogovoru.  Rj.  118a.  Pa  dogovor  zgodni  uciuiie.  Rj. 
148b.  Kutuji  starjesina  prodaje  (s  dogovorom  kucanu) 
,^to  je  za  piodaju.  Rj.  713a.  Poslije  zrcloga  dogovoru 
skupstiua  presudi.  Dauiea  2,  142.  I  tako  se  dogovor 
prekmc.  3,  185.  Da  ga  nije  on  sani  ubio,  nego  u  do- 
govoru sa  svimu.  3,  205.  Krdzalija,  koga  je  GuSanae 
■sa  znanjem  i  dogovorom  Srpskim  .  .  .  opremio,  5,  28. 
Sibi  su  tada  u  dogovoru  i  u  piijateljstvu  zivcli  sa 
SaJid-paSom.  5,  46.  Petrovie  i  Dobrinjac  nisu  bili  u 
Ijubavi  i  u  dogovoru.  MiloS  15.  Da  im  se  dadu  prava 
po  BukreSkome  miritom  dogovoru  izmcgju  Busa  i 
Turala.  146.  Peti  elan  Akermauskoga  dogovora,  za- 
kljuicnog  25  septcmvrija  1826  godine.  151.  Glavnoga 
kmela  u  sehi  postavlja  knez  s  dogovorom  seuskim. 
193.  Dogovarajte  se,  dogovor  ce  vam  se  razbiti.  Is. 
8,  10. 

d6s'ovoraii,  dogovorna.  adj.  sto  je  po  dogovoru.  u 
Kj.:  dogovorrtd,  adj.  t.  j.  rijec,  besjeda,  na  Sto  (e 
pristati  oni  koji  .se  dogovaraju,  das  Vort  des  Vcr- 
stiiiidiiisses :  Dogororim  selu  odgovaia.  Neki  vele 
tako,  a  neki  ovako,  pak  sve  nista,  jer  im  nijediia 
dogovorna  zriia  boba  valjala  nije.  Kj.  Dogovorna  je 
najbolja.  Posl.  62.  Dogovorna  selu  odgovara.  (dogo- 
vorna ureiiba  ili  besjeda,  ili  slvar).  62  (kako  je  reie- 
nica  sloiena  isp. :  Nainjenia  je  najboljal.  Bolja  sieta 
dogovorna  negli  koris'  saniovoljna.  DPosl.  7.  Mi  eemo 
eijeli  ovaj  naeiu  pisaiija  nazvati  dogurorno  pisanje. 
Priprava  177.  adv.  diigovorno.  einslimmig,  ununimi 
cousiliii:  Dogovorno  kujige  uapravise.  Kj. 

dov'uviirili,  dogovorlm,  r.  pf.  do-govoriti  (t  se).  v. 
impf.  dogovarati  se.  —  J)  kome,  einredcn,  dtirch 
Hcden  zxi  etwas  bewegen,  persuadco:  ne  mozeS  mu 
dogovoriti,  ili:  ne  moze  mu  se  dogovoriti.  Rj.  —  2)  sa 
se,  reciproc.  sich  verabreden,  consilium  capio.  Rj.  — 
Dogovore  se  da  jedan  od  njih  svoga  konja  zakolje. 
Npr.  7.  Pa  .sc  onda  dogovore  Uta  ee  raditi.  55.  Xa 
srcc  dogovorise  se  da  odgovore  gospogji  da  su  putem 


dosrovornik 


—  233  — 


doiivatnnjci 


iiiibili.  131.  Za  to  xe  dogovore  s  onijem  drugijem 
■  aii'iii.  155.  Dii  se  s  ujim  neko  ilotiorori.  251.  Da  se 
I'  loin  razfjovoie  i  dogoron:  Danica  5,  4il.  Oni  sc  iz- 
iiiciiju  scht'  doijiivurc  kad  ce  .  .  .  Ko\'.  53.  On  se  mora 
~:\n\  UK  soliovi  iloijDVuriti,  kojijciii  ('r  narjecijeni  pisali. 
I'is.  ()7.  l>a  sc  iloijocorc  x  Kusiiua  za  pomoc,  koja  r.e 
si>  Sil)iiiia  davali.  Sovj.  23.  Sto  sc  !Sirci  i  Jefrem  i 
-ill   Kcmalijiii  iloi/oforise  na  tvoje  zlo.   Is.  7,  5. 

<l()!tt)V(iriifk,  dogovoniika,  m.  (za  al;c.  isj).  odjio- 
N'Mifik,  ufrovi^nnk),  I'oji  zivi  x  kim  v,  doffovoru  i  pri- 
jiilc/jxlru:  Za  zdravlje  uaJijeh  plemenika  i  dogovor- 
iiiku .'  Kov.  70. 

iloiSTiulili,  dftsrifunm,  v.  pf.  Rj.  do-graditi.  v.  impf. 
.loniaiijivati.  zu  K)ule  hanen ,  cxstruere.  Rj.  svrsiti 
iin((iji  iije.  —  J)  bducn  his  ■ — ,  struerc  usque  — ■:  dokle 
M  dtxinidiu':'  doijradio  sain  do  pendiera.  —  2)  uii- 
hiiKcit,  hhiziilmueii,  adstruere,  of.  prigraditi.  Rj.  — 
.'.')  ridi  dopraviti,  t.  j.  uciniti. 

douriisjivriiije,  n.  Rj.  verbal,  fid  dografrjivati.  — 
/j  das  :n-Eiide  haucn,  exsiructio.  Rj.  radnja  kojoiii 
tko  dof/rayjuje  sto  (siTSUJe  f/raiijeiijej  —  'i)  das  Hiii- 
ziihaiien,  adstructio.  Rj.  ridi  prigraejivauje. 

<lo&:rii!i'jiviiti,  dogiagjujem,  v.  impf.  Rj.  do-gra- 
gjivati.  r.  jif.  dograditi.  —  1)  zti  Ende  haucn,  exstruo. 
Rj.  srrsii'ati  iirufjjeiije.  —  2)  himubauen,  adstruo. 
Rj.  priijriHjjivati. 

ddtfraiii,  m.  (u  C.  G.)  Art  Kauchtabaks,  nicotiaiiac 
tjeiius.  Rj.  iiekaki  duhaii. 

dus^rcali,  (.'am,  r,  pf.  icateiid  ankomincn,  vadaiis 
adftiiiij.  Rj.  do-grc-ali,  yrcajuci  (i\.  p.  po  snijeiju) 
dor.i.  isp.  dogaziti. 

du;t'r<lji>ti,  dogrdiin,  v.  pf.  unertruijlich  a:erden, 
ferri  Jam  noit  pos.ie :  kad  covjeku  doijrdi;  ve6  mi  je 
doijrdjelo;  duiirdio  mi  je  i  moj  zivot.  Rj.  do-grdjeti. 
I'idi  dozlogrdjeti,  dosmrdjeti,  dotuzati,  dotiiziti,  pri- 
tu?,iti,  dojaditi;  dodijati,  do.saditi. 

dutfli^titi,  dftgustl,  ('.  pf.  kome,  in  Vcrhycnheit, 
in  die  Klemine  brinijen,  urgeo,  ad  aiKjustias  dediico, 
cireumrcnio:  Kad  I'ovjeku  doiiusti:  dufiustilo  rati,  1.  j. 
doSlo  mu  du  gusta.  Rj.  do-giistiti. 

d6li:ikali,  kam,  v.  pf.  u  Rj.  123b:  doakati,  kaiii, 
V.  pf.  kome,  t.  j.  doi'i  mu  aka  glave,  zu  Grande 
ridden,  verderben,  perdv.  akcentiiacija  doakati  po- 
prarlja  se  meijju  stamparskim  purirjeskama:  diNakati. 
zu  h  ridi  hak.*  —  U  cara  se  lie  nagje  junaka,  da 
duliaka  mene  i  ftbrani.  Npj.  1,  287.  (mene  datii^. 

doliitriiijo,  n.  vidi  dohvataiije  Rj. 

doliitati,  tam,  v.  impf.  ridi  dohvatati:  Pa  potefe 
preko  poija  ravua,  ko  vigjaSe  Bogom  se  kuiijaSc,  da 
mu  gjogat  zcmlje  nc  ilohita.  Rj.  do-hitati.  r.  pf.  do- 
hititi. 

doliitili,  lim,  r.  pf  vidi  dohvatiti,  Rj.  do-hititi.  Rj. 
r.  impf.  dohitati  —  1)  Nijesu  bile  ni  zrele.  (rekao 
megjed  za  uekakve  kruske,  kad  )7(  nije  iiiogao  do- 
hHiti).  I'os!.  218.  Te  Avapii  odsijei'e  glavii,  pa  na 
sablji  filani  ilohiiin.  Npj.  2. -lliS.  Z)o/i tf(7(  istina  znaoi 
doliratiti,  all  hititi  i  liitati  ■/.unci  baciti  i  hacati.  Pis. 
41.  —  2)  sa  se,  re/leks. :  Pa  spremiSe  dobre  vitezove, 
na  dobre  se  koujo  dohitise.  Npj.  2,  210.  Pak  se  maSi 
Vhiike  zemlje  ravne,  <lok  .s'  dohiti  ^'rsaike  planine. 
Npj.  2,  481.  Pa  sc  dabrih  duhitisc  kunja.  2,  -188.  Za 
ostre  sc  sablje  duhitisc,  da  Dinjarii  oilsijeku  glavii. 
2,  .521.  vidi  dohvaliti  se. 

doliud,  m.  Rj.  do-hod.  (isp.  dohodilil  ridi  dohodak. 
—  J)  die  Anknnft,  adrcntils,  cf.  dolaz.  Rj.  ridi  i 
dolazak.  —  Svatovi  su  na  duhudu,  brzo  Oe  nam  doe'. 
Npj.  1.  44.  —  2)  kii(?a  mu  je  u  selu  odmah  .<  dohoda, 
t.  j.  odovud  iduci,  dcr  Znijanij,  uditus.  Rj.  —  ,'{J  (u 
C.  <i.)  ridi  dohodak  2.  cf.  dovod.  Rj.  ridi  i  dovodak, 
prihod.  —  Nema  donosa  ni  dohuda.  Rj.  132a.  To  su 
im  svi  dohudi.  Rj.  S'Jbh.  Velika  phu'a  ili  muogo  do- 
huda.   Priprava   tjtj.    Ud    dolwda  od  zciiialja  i  dcora, 


5to  mu  dadoJSe   Dubroveani  .  .  .    ne  id  iskati  ouo  .  .  . 
DM.  228. 
doliodac,  dfthoca,  m.  vidi  uljez.  Rj.  do-hodac,  co- 

vjek  koji  dofijc,  uyje  zcni  u   kur.u.  villi   i  domazet, 
domazetovie,  pripuz,  priSiipak,  privuk,  utoskalo. 
d()li()<lak,  ihMioika,  m.  Rj.  do-hodak.  isp.  dohoditi. 

—  J)  ilii  Anknnft,  adrcnius.  cf.  <]ohod  1:  Fala  tebe, 
Ture,  na  ilohodak.  Rj.  vidi  i  dolaz,  clohizak.  —  2)  (po 
jugozap.  kraj.)  5to  gospodar  uziraa  od  seljaka  na  svojii 
zemlju  (u  Crmniei  daje  se  treei  dio,  ih  polovina  od 
onoga  5to  zemlja  doncse),  die  KinkiXnfte,  rcditus,  cf. 
dovod:  Ne  daje  lui  pare  ni  duhotka.  Rj.  vitli  i  do- 
vodak, dohod  3,  jirihod.  —  Niti  je  ikakijeh  duhodaka 
imaii  osim  .300  diikata  na  godinu  penzije.  Bovj.  74. 
ISvakomu  se  trbuh  siti  jilodom  usta  njegovijeh,  do- 
hotkom  od  usana  svojih  siti  se.  Pric.  18,  20. 

doliodariiik,  m.  quaestor.  Stulli.  i-ovjek  koji  upra- 
vlja  duhoriina :  Koji  ne  daju  dobar  i  pravedan  racun 
doliara  drugih  .  .  .  napriliku:  doJiodarnici  op(;eni.  I. 
Velikanovie.  ARj.  II;  574a.  Rcntineistcr. 

diiliudiiT,  adj.  sto  dohodi,  sto  ce  doci;  zukiinftiq, 
futiirns.  ridi  idutn,  budu6i.  —  Taj  samo  u?,iva  ki 
dohiidnijem  rijekom  ne  fiezne.  DPosl.  125.  rijec  nije 
sad  II  obicaju. 

dolioditi,  dc'ihod'im,  vidi  dolaziti.  Rj.  do-lioditi.  vidi 
dohiziti.  r.  pf.  doci.  —  Dokle  Tale  zahogjaSe,  zdravo 
doma  duliofijase;  a  kad  pogje  u  prijeko,  doneJe  ga 
poprijeko.  Posl.  65.  Hodila  doma  dohodila.  342.  Ne 
doliodi  svaki  kasalj  od  zime.  DPosl.  71.  I'zmi  svijet 
kako  dohodi.  14'J.  Tri  puta  sam  na  vojsku  hoilio,  sva 
tri  puta  zdraro  dohodio,  dovodio  roba  i  robinje.  Npj. 
1,  402.  Tad'  gjevojka  na  zemljicu  pade,  svi  svatovi 
dizat'  je  do\lise.  3,  54(5  (dohodisc).  Durmitora  zdravo 
prijegjoJe,  na  Goransko  selo  dohodise.  4,  382.  Vrsni 
i  izabrani  dohodili  na  ijlas  i  na  njegovu  lijepu  cast. 
Kov.  121.  Zlata  Sto  dohoifjase  Solomunu  svake  godine, 
bjek^  .  .  .  Car.  I.  10,  14.  Osim  onoga  hio  dohoyjase 
od  frfiorura.  10,   15. 

d()lu'i;t.ji-iij(>,  w.  vidi  dolazenje.  Rj.:  Mene  raajka 
i  iiije  i  kara  a  ni  s  kakva  huda  gjela  moga,  nego 
s  troifa  cestu  dohoijjenja.  Kov.  54. 

doliraiiiti,  dfthramm,  v.  pf.  do-hraniti.  v.  impf. 
dobranjivati.  —  1)  bis  zu  Endc  ernahren,  alere:  Ko 
1'  (e.  babu   hljebom   dohraniti.  Rj.  svrsiti  hranjenje. 

—  2)  aufbeirahren,  serro,  cf.  docuvati.  Rj.  —  Ako  li 
ne  valjaSe  (haljine),  ondar  ih  nikomn  ne  eu  kazivati 
nego  ia  ih  dohraniti  srojoj  iierjesti.  Npr.  102.  W 
evo  ti  vojvode  Jakova,  a  Stana  mu  kavu  dohranila. 
Npj.  4,  449.  Na  vratima  je  naSim  svakojako  krasno 
vo(^e,  novo  i  staro,  koje  za  te  dohranih,  dragi  moj. 
Pjesm.  nad  pjesni.  7,  13.  sa  se,  pass.:  Je  li  se  od  djela 
njeijorih  (Visokoga  Stefana)  §to  do  danas  dohranilo? 
Glas.  11,  IGG.  isp.  hraniti  2. 

doliraujiviinje,  n.  Rj.  rerhal.  od  dobranjivati.  — 
1)  das  Erniihrcn,  alias.  Rj.  radnja  kojoin  tko  do- 
hranjiijc  (1)  koi/a.  —  2)  das  Aufbeicahrcn,  servatio. 
Rj.  radnja  kojoin  tko  dohranjuje  (:2),  ciiva  sto. 

doliraiijirati,  dohranjujem,  v.  impf.  Rj.  dobra- 
njivati. II.  pf.  dohraniti.  —  1)  erniihrcn  bis  — ,  alere. 
Rj.  srrsivuti  hranjenje.  —  2)  anfbchalten,  .serro.  Rj. 
hraniti,  cuvidi  do  kraja. 

dubrliti,  lim,  r.  pf.  do-hrliti,  hrlcci  doci:  Vi  dusi 
bla^eni,  vi  dohrlite  na  pomod.  A.  d.  Bella.  Pa  u  Livno 
dohrlile  vojske.  Osvetn.  ARj.  II.  577b. 

doliviif,  '»(.  (luc.  dohvatu)  der  Erreich,  ut  asseqiii 
potiii:  udario  ga  na  dohrat.  Prema  sebi  udario  Men 
na  dolicatu  po  bijehi  vratu.  Rj.  na  dohvat,  na  do- 
hvatu: dokle  .s'e  maze  dohvatiti:  Iza  sebe  udari  Arapa, 
iza  sebe  preko  I'jeve  riike,  na  dohratu  po  crnome 
vratu.  Npj.  4,  307. 

duhvataiijc,  n.  Rj.  verbal,  od  dohvatati  i  dohvatati 
sc.  —  1)  diis  Herlaniicn,  porrectio.  Rj.  ridi  doku- 
civauje.  ^  2)  das  Erreichen,  assccutio.  Rj.  vidi  do- 


dohratati 


234 


DojCil 


7)   diii  GreifcH,  Bcriihren,  attaciio.  Rj. 

-•.  ri'cfi  dotieanje. 

'iiii    r.  (iiipf.  Rj.  do-hvatati.  r.  pf.  do- 

h^  .  porriyo.  Rj.  nJ*  dokufivati. 

!  II,   iisscquor,  (liiinrio.  cf.  do- 

.;.  —  No  luu  srrlom  bane   zapiiijafe.   a  pod 

■  'lohvatasf,  zakla  njejra  kako  vuce  jasriije. 

2,  _  hofiil  niktim'  dohratah',  te  o  zemlju 
njii.  .  t:i  u  njeinu  iivo  srce  puca.  Npj.  3, 
lly.  .V;  .^J  se,  re/leks.  cega,  do  <>esa,  ijreifen.  hc- 
rahren,  aHinijere:  ue  dohvataj  me  se.  Rj.  ridi  pri- 
hratati  se,  dolioati  se.  —  Ne  dohrutaj  sc  do  ineue. 
Jov.  3<»,  17.  Strra  ge  njearova  iif  doliraiajte.  Mojs. 
V,  14,  8.  Kad  ,<<■  iraspra)  njih  samijeh  dohvatalu.  DM. 
•218.  ^oi  se  vei'ma  srca  dolinita  sinaksar  o  izgiiblje- 
Doni  sinii.  l>r.  73. 

dohviKili,  um,  r.  pf.  Rj.  do-hvatiti.  r.  inipf.  do- 
hvalaii.  —  J)  herlangen.  porriijo:  dohruti  de  mi  to. 
Kj.  vidi  dokuOili,  domaSiti.  —  Dohruti  mi  tu  knjigu: 

—  !!■   iu.'.;u  ie  doseei  (daleko  je,  ili  visoko).  Rj.  133b. 

—  '.'  .  uttiniia:  visokoje,  ue  mosru  doliratiti, 
cf.  —  Kako  ga  .  .  .  moie  duliratiti  svojim 
stapum.  Kj.  14a.  A  dohvuti  breskii  po  srijedi.  Rj.  -^b. 
Brcniili,  malo  sanio  dohrjtiti.  Rj.  4oa.  Xamiihiuiti  se, 
ef.  duliratiti.  Rj.  3y6b.  Dolirati  ga  zuboin  za  ozdrelje. 
Rj.  4."»(>a.  Onda  nevjesla  dohvati  ccsljem  Ijude  do  kose 
a  popa  do  hrade.  Rj,  tjljiia,  Stane  skakati  oko  divljana 
tamo  amo  da  ga  ne  dohrati.  Xpr.  14!t.  Trgne  sablju 
pa  i]'i  dohrati  po  rrutu.  UK).  Desnora  ga  je  rukom 
/:u:rlila.  a  iijerom  noze  dohratila.  Npj,  1,  583.  Te 
duhriiti  Hiijkunu  devojku,  dohrati  ju  za  hijelu  ruku. 

3,  184.  A  veli  mu  Dra.sko  Popovicu :  »Bogom  brate, 
prenesi  me  t^avo-  ...  A  kad  Save  rijet^  razuinio,  pa 
iKi  pleci  Draska  doh ratio,  preiiese  ga  pieko  vode 
hiadiie.  4,  ijtj.  Zrno  niu  iz  piSlolja  dohruti  malo  kora 
i>d  sablje.  Sovj.  31,  —  sa  se,  refleks.  —  a)  cega,  do 
lega,  greifcii,  beriihren,  attingere:  nijesam  ga  se  ni 
duhrutio;  i  u  pjesnii:  Svakoga  se  zbora  duhvatise. 
Kj,  ridi  prihvaliti  se,  maSiti  se,  dobititi  se.  —  Tada 
ne  car  dohrati  za  brada.  Xpr.  107.  Kad  se  gjavo  do- 
hrati .si-H/u,  otkini  .skut.  Posl.  120.  Za  britke  .se  sablje 

'■'.    Xpj.  3,   21.  Nego   ca  se  dohratiti  samo 

DP.   12.   Ove  se  zamjcnice  nije   dohrutio 

yum  L'Mvor.  obi. 32.  oramo  ideioru:  Dohrati  .'JcSarcu 

nn  ruuiena.  Xpj.  2,  217.  xV«  dobre  sc  konje  dohratise, 

oiido;e   poljem    sirokijem.    2.   242,   —   bj  erreichen, 

'i.>«<<yi(or;  Vet-  sc  Komneii  gore  dohvatio.  Dohrati  se 

■  „■,,„   ;  f,„,iuli.   Hj.   ridi  dobavili  se   2.   —   Kad   se 

ili  poljane.  Xpr.  149.  Tek  da  mi  .te  drora 

Xjij.  2,  27.5,  Pa  .se  mrkle  noCxe  dohratise. 

.),  lir^.     -  r)  It.  p.  nn  no^e,  sich  stfitzen,  se  excipere: 

•liinak   hje^e   Fazli-araflija,   na   noge  se  s  konja  do- 

hr,ii,o.  Kj.  riV/i  dooekali   se  11.  1.  —  4)  sa  se,  reci- 

/"■'■'""■   ■'^"   'j'/'i    se  grla   dohratise,  le  se  dvije  ale 

2,  284.   Xa  lanke  se  puSke  dofatise, 

za  valine.  4,  329. 

•loiarali,   .l.Mpram,   r.  pf.   Rj.   do-igrali.    r.    impf. 

doigr.ivati.        I)  gcipruugen  kommcn,  adrenio  sultans. 

Rj.  ilo'-i  igroju.'i:  >  Kada  se  vrnem  iz  lova.^   Doigra 

Kwto  iz  lova.  Kov.  49.  nrduzno:  doii  konja  igrajuH: 

Kupih    konja   za   liiijadii,  poigrah  ga  niz  livadii,  do- 

igrah  gu  do  vodice.  Xpj.  1,  ,305.  -  '4)  n.  p.  doigrao 

je  ve<,  .««,«    JuHztn   ist  srhon  aits,  saltare  jam  nan 

piiliKl.  Rj.  trriiti  igrunje. 

doier/uaiiif.  n,  das  Clesprungen-Kommen,  adsal- 
rbal.  od  doigravati.  radiija  kojom  tko 

■  viim,  r.  impf.  gesprungen  konimen. 
do-igravati,  igrajiici  dolaziti.  v. 

A.,   irirklo-h.  ferte.  Rj,  do-ista,  za-ista. 

■lisla,   isto  2,  jamaCno, 

:e,   zatijelo,   zanago.  — 

u  .love-u  ri<-  ^fi,  rioigta  si  gori  od  gjevojke. 


ad< 

pf- 
d. 


Npj.  4.  ]o(i.  Kad  je  knjaiie  knjigu  proui^io,  doiMa 
mu  uije  niila  bila.  5,  203.  J>oist<i  je  t^udno  i  smijeSno, 
da  mi  bhigoglasije  u  tugjijem  jezieima  hvalimo,  a  u 
svome  ga  jeziku  kvarirao  i  grdimo.  Pis.  19.  Ovdje 
je  doista  kui'a  Bozja.  Mojs.  I.  28,  17.  O  ova  tri  pri- 
mjera  moglo  bi  se  sumnjati  je  li  u  ujiina  doista  ovaj 
padez.  Istor.  354. 

(I(>i<i(i,  dOgjeui.  ridi  doi'i.  Kj.  i-ti  uzima  k  osnovi 
svojoj  glas  (/  u  sadasujem  vr.  .  .  ,  i  glasi :  idem,  iduci. 
i  t.  d.  Iz  ovijeli  oblika  umetnuto  d  prelazi  i  u  neo- 
dregjeni  nai'-lu  (id-ti),  gdje  se  opet  pred  nastavkom 
ti  pretvara  u  .s  (kno  u  ghigola  kojima  se  osnova  svr- 
5uje  na  d)  te  g!asi  i  isti.  Obi.  80,  vidi  i  izisti,  obisti 
(mjc.ito  izii'i,  obii'-i). 

tk'ii.sto,  adr.  ridi  doista,  i  st/n.  ondje.  —  To  kazuju 
i  prii-aju  Ijudi,  da  duisto  pobjei'i  mogase,  al'  ne  moie 
Turfiin  od  junaStva.  Npj.  4,  482.  Kazi  pravo,  1  ne 
boj  se  glavi,  doisto  ti  Tursku  vjeru  dajem.  5,  496, 

dojauti,  dftjaseni,  ridi  dojahali.  Rj.  n  krajerima 
gdje  sc  glas  b  Me  ciije  «  gororu. 

(loJiU-a,  f.  mulctra,  muzlica.  it  nase  vrijeme.  T, 
Maretii'.  AKj,  II,  581a,  vidi  i  diiva,  i  syn.  ondje. 

d6jiuUti,  dim,  r.  pf.  Rj.  do-jaditi.  —  1)  iiberldstig, 
permulestus  sum,  konie  ko  ili  5to,  cf.  dosaditi,  dogr- 
djeti:  Meni  tvoji  prosei  dojadise.  E  Turciji  zemlji 
diijadise.  Ej.  vidi  i  dodijati,  i  sgn.  ondje.  —  2)  sa 
se,  relleks.  kome  .?to,  vidi  dosaditi  se:  Te  fekaju  Turks 
u  Sutjesku,  dokle  im  se  hilo  dojadilo.  Rj.  znacenje 
kao  bez  refleks.  se. 

dojahnti,  d6ja§em,  v.  pf.  Rj.  r.  impf.  do-jahivati. 
vidi  dojezditi.  —  1)  hergeritten  kommen,  adequito, 
adrenio  equo  vcclus.  Rj.  jasii'':i  dori:  I  podaj  mu 
vranca  kosatoga,  nek  dojase  dvoni  bijelome.  X"pj.  3, 
417.  —  2)  n.  p.  dojahao  je  ye(,  mit  seiitem  lieiten 
ist  schon  aiis,  equitare  jam  non  potest.  Rj.  jahanje 
svrsiti. 

'dujnliMaujo,  n.  das  Eerbeireiten,  ad^quitatio.  Rj, 
verbal,  od  dojahivati.  radnja  kojom  tko  dojahuje. 

dujaliirali,  dojahujem,  v.  impf.  geritten  kommcn, 
adequito.  Rj.  do-jahivati,  jasuii  dolaziti.  v.  pf.  do- 
jahati. 

dojaiv:'iiije,  n.  vidi  dojahivanje.  Rj. 

(lujiiivali,  dojaiijem,  vidi  dojahivati.  Rj. 

diijak,  dojka,  m.:  Fati  joj  se  rukom  u  njedarca, 
ali  nenia  dojka  ni  jednoga.  Xpj.  3,  15.  tomu  dodaje 
Vuk:  U  govern  nigda  nijesam  cuo  dojak  (muJkoga 
roda  ili  dojko  srednjega)  nego  sve  dojka  (a  najviSe 
u  mil.  dojkc). 

(lojako,  adv.  vidi  dosad,  dosada,  doslije.  do-jako. 
isp.  jako  (sad),  odjako.  —  Do  jako  je  preko  devet 
brda.  (otiSao  je  daleko).  Po.sl.  62.  Do  jako  si  pila 
sinotnjicu  . . .  od  jako  ce5  piti  jiitroJnjicu,  Xpj,  1,45, 
Zapovjedi  .se,  te  i  one  nahije  poMju  svoje  sovjetnike, 
koje  do  jako  jos  nijesu  bile  poslale.  Sovj.  7.  Najvec^a 
se  do  jako  promjena  i  steta  u  sovjetu  .  .  .  dogodila, 
5to  je  Bo^o  .  .  .  otiJao  u  Xjemacku.  Sovj.  9. 

duji'lkusiijT.  adj.  ridi  dosadaSnji.  Kj.  postanjem  od 
dojako.  —  Svojii  dojukosnju  zemlju  moze  prodati. 
Daniea  2,  81.  Jakov  .  .  .  naruJi  dojukosnji  senat, 
otpustiv.ii  mloge  senatore.  Milos  17.  Megju  naSim 
spisateljima  dojakosnjega  i  danaSnjeg  rrcmena.  Opit 
XXIV.  Sve  ostale  .ttarjcsine  i  dojakoinje  i  koje  bi 
.se  iianovo  postavile,  da  se  nazovu  vojvode.  Sovj.  50. 
i?to  napominje  od  dojakosnjega  radu  o  ovoj  knjizi. 
Rad  2,  195. 

d6ja(i,  dhjafem,  vidi  dojahati.  Rj.  d6-jati,  sazeto 
od  dojaati. 

dujitviti,  dftjavim,  v.  pf.  n.  p.  ovce,  t.  j.  dovesti 
ovce  (idui'i  pred  njima)  ku(?i,  herbeibringen,  adduco 
(vom  Uirten,  der  vor  den  Schafrn  hergeht,  die  ihtn 
folgen):  Dok  dojavi  na  torine  ovce.  Rj.  v.  impf.  ja- 
viti.  —  Xa  vodopoj  ovce  dojadise.  Rj.  69b,  Dojavi 
mi  stotinu  ovnova.  Xpj.  4,  439. 

D6jcil,  Ui'tjeilu,  m.  ime  musko:  Poznade  ga  Dojiilo 


Dojc-in 


235  — 


dok 


VDJvoda. . .  Uze  Dojcil  onu  sitnu  knjigu.  Npj.  2,  383. 
Iiiip.  od  Dobrosav.  isp.  Dojrin,  Dojko.  —  za  tntst.  i 
«/■< .  isp.  M&mi'il,  Mfinn'ilo.  taki'a  hyp.  vidi  kud  Hrailo. 

Dojfin,  in.  ime  muSko.  KJ.  Injp.  "d  Dobrosav,  kno 
\'iiji'in  od  Vukoaav.  ()sn.  118.  tup.  Dojko.  —  Vino 
]iije  Dojiin  Petar  Vurinlinski  ban.  Npj.  1,  45fj.  takra 
hi/p.  imeiia  Kojcin,  Krajrin,   Vuji'in. 

(Irtjodriti,  drim,  v.  pf.  (u  in-iiiior.)  Itcnuincgcln,  navi 
luhclti.  Kj.  (lo-jeilriti,  jcdra'i  duct,  u  Rj.  ukc.  dnjt"^- 
ilriii,  idi  i]u  Uanlcic  popruvlja  u  Kadu  G,  107:  di>- 
jtilriti. 

(Idjeiijo,  n.  Rj.  verbal,  od  dojiti.  —  1)  das  Sihigen, 
iiiitritio.  Rj.  riidrtjit  kujom  tko  Hi  sto  doji  (hruni 
iiilijekom  .<irojim)  krxja  ili  sto.  —  2)  das  Saugen,  lac- 
Intid.  Rj.  vidi  sisanje. 

ilAjcsli,  dftjedcm,  v.  pf.  Rj.  do-jesti.  —  1)  zu 
I\nde  essen,  coenam  pnire.  Rj.  jcdertje  svrsiti.  — 
'i)  vei5  si  dojeo,  du  wirst  nie  mchr  essen,  non  am- 
plius  comedes.  Rj.  rec  si  dojeo:  ne  res  vise  jesti.  — 
.■>')  sa  se,  rc/leks.  ve6  mi  ae  dojelo  meso,  ich  hin 
xrlnin  dessen  iiberdriissig,  sutietas  ejus  me.  taedet.  kiid 
s.  hrana  kakii  jede  cesto,  ona  se  gdjekomu  dojede 
I-  j.  ne  jede  jc  vise  rado. 

(loj6z<liti,  (fim,  i\  pf.  heranreiten,  advehi  equo: 
\  torn  svati  pod  grad  dojezdili.  Rj.  do-jezditi,  je^dcci 
iliiri.  fidi  dojahati.  —  Rrije  zorc  i  danice  sjajne  do- 
jcdise  .7ankovi('a  kuli.  Npj.  3,   141. 

ilojilii-ii,  tlt'ijilja,  /'.  ridi  dojkinja.  Rj.  lidi  dojka 
;.',  <l<ijkinja,  dojnica;  baba  3.  koja  doji  (1):  Trideset 
l.'iiiiihi  ildjilica  s  kamiladma.  Mojs.  I.  ,32,  15.  ]mam 
../■,/.■((,  i  kriirtt  dojilica.  33,  13.  Izabra  Davida  .  .  .  i 
11/1'  ga  od  torova  ovfijih,  i  od  dojilica  dovede  ga 
ilu  pase  narod  njegov.  Ps.  78,  71.  Kao  Sto  dojilica 
iijifTuje  svojii  djecii.  8ol.  I.  2,  7.  Vigjevsi  ovo  troje 
iijii'ioe  .  .  .  obraduje  se  i  zainidi,  dobavi  dojilju  i 
pothrani  ih.  Npr.  230.  —  za  nasi,  u  dojilja  i.fp.  ri- 
jeci  kod  bjelilja. 

(lojTIjC,  n.  die  Ammenpllrfjc.  ntitricatio:  Tri  godine 
bila  nil  dojilju.  Rj.  vidi  dojenje  1 :  Ne  See  davat' 
cedi)  nit  dojilje,  vet'  ga  hrani  u  svom  namastiru. 
Npi.  2,  (i4. 

tlujioiik-ii,  f.  muzlica.  ARj.  II.  5831).  dolnzi  u  oblikti 
dojihiica  (  sada  7i  .«/er.  Hrr.  vidi  i  dizva,  i  sijn.  ondje. 

d6jifi,  jim,  V.  impf.  Rj.  v.  pf.  slo:.  na-diijiti,  o-, 
po-,  pri-,  za-.  v.  vnipf.  slo:.  o-dajati,  pri-,  za-.  — 
1)  koga,  siiuijeit.  uheribiis  alere,  miimmavi  pruebere: 
Lijepo  bleji,  ali  zlo  doji.  Rj.  hraniti  srojiiii  vilijekoni: 
Nagnala  sam  Ivoju  ienu  da  ih  doji.  Npr.  234.  Ko  se 
zene  boji,  neka  gjecu  doji.  Posl.  153.  A  nju  je  majka 
rodila  .  .  .  majcinim  mVjekom  dojila.  Npj.  1,  65.  I)o- 
jase  sina  svojega.  Sam.  I.  1,  23.  —  'i)  (ati  der  Brtist) 
saugen,  lactare,  cf.  sisati:  zakumi  ga  majfinim  mli- 
jekom,  kog  ste  iz  jednih  prsi  dojili.  Rj.  —  Umiljeno 
jagnje  dvije  ovce  doji.  Rj.  781b.  Jer  deR  mlijeko  nA- 
roda  sati,  i  sise  carske  dojiceS.  Is.  60,  16. 

dojka,  f.  —  1)  (St.)  vidi  sisa:  UzrastoSe  dojke  u 
njedrima.  Dojke  rasUi,  prsluci  piitaju.  Rj.  pi.  gen. 
dojiika  (  dojki.  ridi  i  ciea  1.  —  Vadi  majka  svoju 
b'jelu  dojku.  Npj.  1,  254.  Ko  li  (e  ga  dojkotit  odo- 
jiti?  2,  120.  Kad  dogore  do  bijelih  ilojki,  ona  zove 
dva  nejaka  sina.  2,  179.  Dojke  ti  napupiJe.  Jezek.  16, 
7.  Ondjc  iiu  zgnjeci5e  dojke  tijevojacke.  23,  3.  Kad 
ti  pipahu  grudi  u  Mi.aini  radi  djevojackih  dojaka 
tvojih.  23,  21.  —  '3)  ridi  dojilica,  i  si/n.  ondje.  — 
Starije  dojke  i  djeca  govore.  DPosl.  114.  dojka,  doj- 
kinja. XI. 

tl&jkiiija,  /'.  Amme,  nutrix,  cf.  dojilja,  dojnica.  Rj. 
i  syn.  kod  dojilja.  —  U  Dubrovniku  se  svaka  doj- 
kinja i  dadilja  zove  babn.  Rj.  9a.  Ne  da  dojkinja 
najboljega  zalogaja  gjetetu.  Posl.  197.  Jesu  li  naSi 
stari  obifaji  ...  da  iene  drze  dojkinje.  Nov.  Srb. 
1817,  504.  Pusti^e  Reveku  i  dojkinju  njezinu.  Mojs. 
I.  24,  59. 

D6jko,  wi.  ime  musko.   Rad  26,  54.  od  osn.  imena 


Dojo,  koje  samo  ne  dolazi.  hyp.  od  Dobroaav,  taka 
hyp.  ridi  kod  BAjko.  ridi  i  Dojfin. 

dujku,  n.  villi  dojak. 

dujiiiiti  sc,  dojmlm  se,  v.  r.  pf.  koga,  Cega,  mit 
Worten  bcriihren,  attingere,  mentionem  faeere.  Rj. 
vidi  dodjesti  se,  dotac^i  se,  dodirnuti  se.  na  primjcr 
kaze  Vuk  Xjemaiki  i  Laiinski:  dojmiti  se  koga  ili 
cega  rijei-ima,  t.  j.  pomcnuti  kogn  ili  sto.  —  do-jmiti, 
bmiti,  glasu  se  i.,  kad  stoji  ii  poi'etku,  pridijeva  spri- 
jeda  j,  koje  se  saatavlja  s  njini  u  i,  od  koga  ojjet 
biva  u  nas  suglasno  j:  dojmiti,  najiiiiti,  pojmiti  se, 
priniiti  (j  je  otpalo  iza  i),  ujmiti,  zajmiti.  isp.  Kori- 
jeni  10. 

dojilica,  f.  (u  Imosk.)  ridi  dojkinja.  Rj.  koja  doji 
n.  p.  dijete.  ridi  dojiliea,  i  syn.  ondje. 

<loj(iriti,  dftjfinm,  v.  pf.  do-juriti,  jureci  doci.  J. 
Bogdanovi.;.  ARj.  II.  58.5b. 

«IOk,  bis  fin  der  Zeit),  usque  ad:  dok  dogje;  dok 
prispije.  Dok  se  jednom  ne  smrkue,  drugoni  ne  moz' 
avamiti.  Dok  se  gora  .preogjene  listom.  Rj.  ridi  doka, 
doke,  dokle  tdokale,  doklen)  2,  Sto  7.  oviij  sarez  po- 
kazuje  vrijcme;  maze  se  vec.e  sile  radi  sloziti  i  s  ri- 
jecju  god  (dok  god,  govore  i  pisu  i:  dogod),  gode, 
goder,  godijer,  gogj  (dok  gogj,  dogogj),  gogje.  m  glnvnoj 
recenici  moze  biti  korelativ:  (dok)  —  donde,  dotle, 
onda,  dotle  —  (dok),  prije  —  (dok),  dok  —  a  to; 
ali  je  glavna  recenica  najvise  bez  njega. 

I.  znacenje  kako  je  sprijcd  iz  Rj.  ispisano:  Bati- 
nica,  2)  ono  na  vrhu  roga  u  goveceta,  dok  se  rog 
\  ne  otisti.  Rj.  17a.  Ovoga  drveta  ja  n  Srbiji  nijesam 
vidio  prije  dok  ijijesam  do.Sao  u  Biograd.  Rj.  243a. 
Dok  su  oni  jo5  to  govorili,  a  to  se  pomole  kola. 
Npr.  2.  Dok  ae  mi  tome  jos  fugja.smo  ...  ne  lezi 
vraze!  eto  ti  pudara.  7.  Dok  imaS,  donde  i  cuvaj. 
Posl.  63.  Dok  je  asa,  dotle  je  kui'a  naSa.  64.  Ljubim 
babu  dok  ]'  u  tikvi  vina,  a  gjevojku  dok  je  gode 
ziva.  172.  Ne  lipSi,  magaree.  dok  trava  naraste!  202 
('({345:  Ne  lipSi  magaree  duk  trava  «c  naraste).  Ime 
ti  se  svuda  sjjominjalo,  dok  je  sunea  i  dok  je  mje- 
seca.  Npj.  2,  198.  I  ti,  Rade,  ev'  ne  meei  i)nSke,  dok 
najprije  moja  puSka  pukne.  4,  332.  Ovaj  komad 
zemlje  .  .  .  zvao  se  oiprije,  dok  su  Mleeici  njime  vla- 
dali,  Mletacka  Arbanija.  Kov.  32.  Tako  sam  i  onu 
pesnui  .  .  .  ostavio  za  sad,  duk  ne  bi  li  je  gje  kako 
cuo  od  kakva  KrajiSiiika.  Npj.'  1,  XVI.  Musicki 
prije,  dok  se  nije  sa  mnoni  udruzio  .  .  .  nije  trazio. 
Odg.  na  ut.  27.  Na  skupstinu  za  to  nije  htio  ici,  dok 
vidi  s  kakom  ee  snagom  Petar  i  Milenkn  doei.  Sovj. 
53.  Pofekaj,  kceri  moja,  dok  doznas  kako  eo  izan. 
Rut  3,  18.  Izvadi  Jeremiju  proroka  iz  jame  dok  nije 
umr'o.  Jer.  38,  10.  Budi  onamo  dok  ti  ne  kazem. 
Mat.  2,  13.  Ne  cete  obiei  gradova  Izrailjevih  dok 
dogje  sin  eovjedij.  10,  23.  Da  mu  sluzimo  .  .  .  dok 
smo  god  zivi.  Luk.  1,  75.  BijaSe  u  pustinji  dotle  dok 
se  ne  pokaza  Izrailju.  1,  8(J.  Sad  vam  kazah,  prije 
dok  se  nije  zbilo.  .Jov.  14,  29.  Poja(^u  Bogu  mojemu 
dok  me  je  god.  DP.  39.  Stefan  Defanaki  dok  se  ne 
zakralji  drzaSe  Zetu.  DRj.  1,  376.  David  onda  dok 
Filistimae  joS  nije  ustao,  pritrci  i  uzme  ma<;  njegov. 
Prip.  bibl.  66.  Ne  (?e  prije  umrijeti  dok  ne  vidi  Me- 
siju.  ll(-». 

//.  kad,  kada:  da,  als,  irenn;  quiim :  DoA' se  gdje 
malo  gracnem,  odmah  se  da  na  zlo.  Rj.  99a.  On  se 
stane  fuditi  gde  mlada  baci  kosti  za  pe^.  dok  u  jedan 
put  izigju  dve  stare  oklepane  vesli.  Npr.  74.  Kad 
gjevojka  vigje  zlu  i  goru,  pusti  jednu  suzu.  dok  bu- 
knuJe  straSne  rijeke.  104.  Kuene  .  .  .  u  korijen,  dok 
its,  ('ei  vigjeti?  otvore  se  i  poinu  se  prosipati  iz  ko- 
rijena  silne  aspre.  121.  Car  skofi  da  vidi  sta  mu  je, 
dok  konj  refe  caru  .  . .  153.  Sad  se  ja  zabrinem  kako 
(5u  siL^i  na  zemlju!  Dok  mi  padne  na  um  .  .  .  162. 
Dok  ja  prodam  hiljadu  volova,  kupii'u  ti  svijetlo 
oruzje.  Npj.  3,  451.  JoS  zofica  ne  zabijelila  .  .  .  dok 
poklikta  sa  Javora   vila.  4,  293.  Taman  oni  u  rijeci 


d<ik:i 


—  236  — 


dokle 


l.Ki-i.  .r  .1  oto  ti  Bcla  bnrjuktara.  4,  ooS.  Pa  opet 
-\akopi  od  njih,  ilok  progovori,  moze 
;i  je'mjesta.  Kov.  3o.  Kad  biide  u  julrij 
,,r,  povii'u  strazari:  >UK'koJe  Tiiiri!*  .Srl>i 

St  oprenie   i  potrOe  za   ujinia.   Milos  ili'. 

>llo^:a  .-->.■  vicuska  pesmal  moite  i  upamtiti,  s;uuo  dvk 
se  ietlaii  pul  Ouje.  Npj.'  4,  XXXII. 

ij.-.ki.  'I,  iiVfi  dok:   Da  igramo,  da  pje- 

va;  "0  iiiuuuo.  Rj. 

Uuk^i.  ;.  ....i  .nisko  (/ii//>.  o(J  Dokna?).  Rj.  — 
Do-ka  (usn.  u  Pomtijal  Osn.  312.  hyp.  mo'zc  biti  i 
uH  I >ol>ros:ivn.  tuln  idi.-Aii  hyp.  hod  Daka. 

d6knir>.  r,di  dokle:  A  polako,  neziiani  junace,  f?o- 
i<i/«-  u-  ja  iipitam  saino,  od  koga  si  kraja  iz  svijeta. 
Rj.  I.-  primjt-m  sc  vidi,  du  je  dokale  —  dokle  2,  dok. 

il6ku.Hati,  saui,  t\  ;)/'.  gctmppt  Jcoiiimoi,  folutim 
adcenio.  Rj.  do-kasali,  kastijttci  doii.  v.  impf.  doka- 
Bivati. 

doklisivrinji',  ii.  das  Herantruppeii,  (idveiiftitio 
(■<-(/uif(iii/i-i.  itrhul.  od  dokasivati.  radiija  kojom  tlo 
duku'iiji.  dtiii.  dokiuikivauje. 

d(>k:i>hali.  <lok:isujem,  r.  impf.  herantrappen, 
iidrtiito  f.yiio  ititiis.  Rj.  do-kasivati,  kasajuci  dolu- 
:iti.  dent,  doknskivali.  f.  pf.  dokasati. 

iluk:i!<kivanj<',  «.  dan.  ud  doka-sivanje.  Rj. 

dukaoki\ati.  dokaskujem,  v.  impf.  deiii.  od  doka- 
>i^aii.  Rj. 

dokaz,  Ml.  do-k:iz  —  1)  ciin  se  dokaze  Hi  doka- 
:iijc  jiJo.  I'.sp.  dokazati  1.  ridi  ar^umenat  2.  der  Beiceis, 
urgiimciitum.  —  Badava  su  svi  dokazi  ua.si . . .  gjavo 
iui  je  oiM  zasjenio.  !^(5ep.  mal.  23.  Dokazi  i  ostaci 
stare  kulture    .  .  zasluzuju   da  se   proufe.  Megj.  56. 

I  u  srakom  odgovoru  ua  ta  pitanja  traie  se  dokazi 
175.  —  2)  djelo  kojim  tko  ka:e  kov.c  sto,  osobito 
krisom :  Anijahe,  delatio.  isp.  dokazati  2.  —  Prepozna 
pi  Ninka  sa  peudiera  po  dokiizu  knjigonoJe  Rade. 

I I  Npj.  4,  660. 

dokiizati,  d^kazem,  v.  pf.  Rj.  do-kazati  v.  impf. 
ilokazivati.  —  1)  hciirdlUih  mtuhen,  facere perspiciium. 
Rj.  iilnivijt.'ititi,  oriiznmiti  koyii.  s  ovim  :e  u  srodstvu 
zimcenje,  u  knkoeu  sc  danas  ovaj  (fltigol  nujvise 
upoirtldjava:  potvrdili,  posyjedot-iti,  heueisen,  com- 
prubiire,  demonntriire,  eviii'.ere.  i^p.  dokaz.  —  Pripo- 
vijeda  se  ila  iina  ova  zmija  (bec-al,  a  slabo  ko  moze 
dokiiznti  da  ju  je  vidio.  Rj.  23b.  Ako  je  sto  nagjeuo, 
fciiii-  -.  ■.',lii-  je,  nego  onaj  Oije  je  da  dogje  i  da  do- 
ne-' I.  j.  dokaze)  i  da  uzme.  Rj.  331a.  Ako 
U  1  ^  -  i  da  ."c  ne  moze  dokazati  da  je  ou  to 
okrau  ...  ou  ne  ce  ni  da  euje.  Rj.  669b.  Poslije 
toja  iieggje  >?olomun  maieri  svojoj  nekako  dokaze 
da  je  i  ona  kao  i  o«tale  zene.  Npr.  157.  Trudet^i  se 
dokiizali.  ila  naS  iiarodni  jezik  nema  rijcei  za  misli 
ui'eiiijeh  Ijiiiii.  Pis.  30.  !^ta  li  je  on  protiv  mene  do- 
i'i.-<»)  zn  •  iiindidic'evo  »ah«  i  »ciem..?  81av.  Bibl, 
'■  "  ''  .'lasa  jg>,  koje  mislini  da  joS  nije 
■' ■■  '-^n.  41.  sa  se,  paai:.:  Ako  se  to 
).r. ,.,,-...  ..!■  ■.  ■■  uiwlvima  tie  moze  dokazati.  Odg.  na 
111.  .'..  ,\k.i  sc  ilokiizc  da  je  skrivio.  .Slav.  Bibl.  1,  85. 
<  >naj  wo  nije  zaklinjao  nu  koija  se  ilicem-  5to  doka- 
zalo.  l)M.  2'J3.  —  'i)  heiwlith  suyen,  hinterhrinqen , 
defero,  deniinno.  Rj.  jaiiti,  kaz'ati  kome  stj,  oso- 
Into  kriiium :  isp.  prokazati.  —  U  jiitru  sluge  pripra- 
vl^Min  ivadbu,  a  jedan  od  njih  dokaze  kako  mu  je 
r  bez  ruka.  Npr.  115.  Kada  .  .  .  ribari  ribe 
•in  ribi^kljuceve  nagjoSe,  dokazase  starcu 
■  ■'  2,  70.  Vigje  vezir,  pa  dokasa  caru,  ja 
inak  za  raegdana.  2,  276.  Kada  paji, 
'•,  a  on  planii  kao  vatra  iiva.  4,  347. 
iz   kiK^e  earcve,  dokazi  f;adoku.  Sam. 

j<-,  n.  Rj.  terbal.  od  dokazivati  —  1)  das 

■■''■■'         '  •nitio    ut    quis    rem 

""  "je  kome  ko,  ora- 

•"'  •       I'-^jcdoeava    to:l'osle 


mlogoga  narodnoga  pravdanja,  da  Petar  nije  li" 
Tiirska  uvoda  .  .  .  i  ^Idoscra  dokaziranja,  da  je  on 
to  jamaOno  dozuao,  narod  se  iitisa.  Milos  '.H.  l'o4e 
ditquga  tamo  ispitivaiija  i  dokazir  tnja  olpusti  ih  iMiloS 
obojicii.  17!».  ^tuii  slovonski,  kojemu  su  novi  slo- 
veiiski  i  bugai-ski  po  dokaziiaiiju  Mikloiiccru  na- 
rjecja.  Dioba  15.  —  '^i)  das  heimliche  Aiificben, 
delatio.  Rj.  jurljaiije,  kaziranjc,  osohito  potajno.  isp. 
prokazivaiije. 

dokiU.ivnti,  dokaziijeni,  c  impf.  Rj.  do-kazivati. 
V.  pf.  dokazati.  —  1)  beijreiflich  marhen,  facto  per-  ( 
spicuum.  Rj.  obarjescivati,  orazumljirati,  i  sto  Je 
s  ovim  u  srodstvu :  tvrditi,  potnujjivati,  pospjcdoca- 
vati,  beuciscn,  comprobare,  demonstrare,  cviticere. 
ridi  dokazati  1.  —  Trrditi,  2|  bebauplen,  ajo,  aftlrnio, 
cf.  dokazivati.  Rj.  734a.  Tako  eoek  dukazujuii  da 
je  koseno,  a  zena  da  je  slrizeno,  svade  se.  Npr.  144. 
Stade  dokazivati,  da  je  naAe  atanje  doSlo  od  kake 
prirodne  bolesti.  Danioa  2,  136.  Stanem  im  to  doka- 
zivati rijecima  ovoga  moga  pisma.  Pis.  23.  Kao  5to 
je  na  viJe  mjesta  ovdje  napominjato  i  d'kaziiano. 
91.  Tako  da  su  poslije  i  nezakoniti  sinovi  stupali  na 
prijesto  dokazajnii  da  su  od  Nemaujina  roda.  DM. 
4.  Djelom  dokazuju  da  osjeeaju  i  znaju  da  su  Hrvati. 
Dioba  5.  sa  se,  passiv. :  Argtimenat  .  .  .  cim  sc  doka- 
zuje  Jto.  DARj.  105b.  —  2)  hiiiteihiiiuieii,  heimlich 
sageii,  defero:  dokazuje  Tureima  Rj.  javljati,  kazi- 
vati  kome  sto,  osobito  krisom :  isp.  prokazivati.  — 
Hodete  li  mi  kazati  ko  od  naiih  dokazuje  cam  Izr:i- 
iljevu  . . .  tlelisije  dokazuje  cant  Izrailjevu  rijcci  koje 
govoris  u  loznici  svojoj.  Car.  U.  6,  11.  12.  Dan  danu 
dokazvjc,  i  not?  noci  javlja.  Ps.  19,  2. 

dftkc,  11  pjesuiama,  vidi  dok :  Doke  jednom  u  (etu 
ue  odem.  Rj.  —  I  bolova  za  pet  nedjelj'  dana,  doke 
njemu  ispanula  du5a.  Jspj.  4,  365.  Ku<luz  piSe,  Putnik 
murleise,  doke  sitnu  kujigu  napisaSe.  Xpj.'  1,  XXV. 

doklaiijali.  njam,  r.  pf.  Rj.  do-klanjati.  —  J)  n.  p. 
podne,  bis  Elide  belcii  (con  den  tiirkischen  Sei-ben), 
orationem  finio:  cekaj  dok  doklanja.  Rj.  swsiti  kla- 
njanje  (o  Turcimc).  —  2)  doklanjao  si,  du  uirst 
nicht  mehr  beten,  non  umplius  orabis:  Neka  klanja, 
vee  je  dokhmjao.  Rj.  doklanjao  si,  ne  ces  vise  klanjati. 

doklati.  di^koljem,  v.  pf.  zu  Ende  schlachten,  pe- 
iiitiis  juiitdo:  Ou  ga  zakla,  ali  ga  ne  dokla.  Rj.  do- 
klati, kianje  srr.^iti,  sasvijem  zaklati:  Jarac  odgo- 
vori :  Ja  sam  jarae  zivoderae,  ziv  klan,  nedokhin. 
Npr.  246. 

dukliUili  .se,  dftklatim  se,  v.  r.  pf  do-klatiti  se, 
klateci  se  doi'i:  >Doklati  se  i  on  megju  nas  .  J.  Bog- 
danovicl  ARj.  II.  590b. 

d&kle,  Rj.  savez  je  ovaj  relativan  i  interoii'ttican, 
i  kao  relativan  pokuzujc  mjesto  (do  kojeija  mjesta,  1) 
i  vrijeme  (tlo  kojega  vremena,  ^),  i  kao  iiiteroiiatiran 
(do  kojci/a  mjesta?  3,  do  kojega  vremena?  4).  had 
je  dokle  rclativiw  (J,  ^j,  moze  u  ijlaviioj  reicniui 
iiiiati  korclativ:  dotle,  ondje,  dugo,  i.  t.  d.;  ali  ija 
poiiajviic  nema.  kao  relativan  mo~e  se  recc  sile  radi 
■■^loziti  s  rijeccom  god,  gode,  goder,  godijer,  gogj.  isp. 
dok.  ijovori  se  i  dokleni.  dokleu.  —  1)  so  ucit  aU, 
ijuousque:  dokle  se  moze  ocima  vidjeti.  Rj.  —  Da 
se  Srpska  vlada  rasprostrani  dokle  je  imao  Crni 
Gjorgjije.  Milos  149.  Kad  joj  se  odgovori,  da  se  ne 
nada  nicemu,  ona  prestaue  ondje,  dokle  je  ispjevala, 
pa  ide  dalje.  Npj.  1,  12y  (Vuk).  Dokle  su  oni  |(Jrei 
i  Latini)  iSli,  niislim  da  je  sloboduo  i  meni.  Rj.' 
LXXI.  —  2)  so  lanije  als,  qiwusijite:  c-eka  dokle 
kisa  preslane  ef.  dok.  Rj.  ima  znacenje  koje  i  dok, 
kojfi  vidi.  do  kojeija  vremena,  i  kada.  —  Dokle  pei"!e, 
ilotle  I  tece.  Rj."258b.  Od  dana  na  dan  sve  gore, 
dokle  tako  ne  osiromaSi  da  .  .  .  Npr.  72.  Dokle  prosi, 
zlatna  usta  nosi,  a  kad  vraea,  pluea  obraca.  Posl.  65. 
Ja  se  ne  eu  nalrag  povratiti,  dokle  moju  ne  pohodim 
majku.  Npj.  1,  211.  Duijo  li  se  ime  spomiujalo,  tlokle 
leklo  sunca  i   mjeseca.   4,   237.   Obrlali  su  .  .  .  liinak 


dokl(>  ffod 


—  237  — 


dokotiirnti 


■  iki'iitrao  sti\p  lirzo  dotle,  dolde  se  ne  znf.eie.  Pri- 
[■iMA'ii  1()3.  lioij  stvori  .  .  .  sv.iku  biljku  poljwkii,  ilolle 
]r  joS  no  bjoJe  na  /.emlji.  Mojs.  I.  2,  6.  liti  Sta  horoS 
(hi  li  urinini,  doklc  so.  nijoaiuu  ii/.oo  od  tebo.  (Jar.  11. 
l',  11.  Osim  Boira  nije  Iiilo  niSta  dokle  Bofr  nijo  stvorio. 
I'lip.  bibl.  5.  —  ^i)  vie  ireif,  (fUOHUfi'iie :  dokle  si 
i-;ii)?  Rj.  do  kojegd  tnjesta?  —  I'a  mu  veli  Ciolotrbe 
l\(i:  Dokle  si  mi,  Mnjo  prolazio?  Jcsi  1'  ii'o  do 
.liiiijoka  moga?  Npj.  .'!,  100.  Dokle  li  si  i''etu  podigao? 
i.ji'  si  pusta  opazio  bla';:a?  .'!,  "279.  pitaiije  u  rccc- 
nii'i  prireziinoj :  I'okaziijo  doklc  jo  siiijcfr  lani  bio. 
ik;i/.o  so  u  sali  kad  zousko  iduoi  po  rosi  ili  po  blalu 
|iiidijrno  skulo  povisoko).  Posl.  252.  Jer  so  iipravo 
jo;  lie  zna  dtdde  Srba  iraa  ii  Arnaulskoj.  Kov.  1. 
Dokle  ovo  ido  k  sjeveru  u  llercogovini,  ja  sad  no 
niogu  kazati.  Posl.  XXXIV.  —  4:)  trie  limtje,  qiwun- 
<ii(c:  dokle  6e  ovako  biti?  Rj.  do  koje(ja  rremena? 
Gospod  reoe  Mojsijn;  dokle  oeto  so  protiviti  za- 
|Hivijeslima  niojim?  Mojs.  II.  l(i,  28.  Doklc  on  biti 
^  vama?  doklc  ou  vas  trpjoti?  Mat.  17,  18.  pitanje 
II  rcccirk'i  prirezanoj :  Ovo  je  dijete  ^ivjolo  liog  zna 
koliko  i  dokle.  Npr.  214. 

(lOklT'  !ii>«I,  diiklf'  ao"j-  dokle  JS'Bs'jo,  savez  rclu- 
lirini:  do  kojoga  goil  nijosta  i  do  kojcga  god  (gogj, 
jniijo)  vi'emcna.  itloleiio  od  <loklo  *  god,  kojiin  $e  sii- 
ri :  u  ditje  veca  silii.  vidi  dogod,  dogogj  ;  doklo.  pise 
■<!'  i  F!Hst(ii'ljc no :  doklegod,  doklegogj,  doklegogje; 
'(//  ee  biti  holjc  pinKti  rastfirljeno,  jer  megju  vbje 
njeci  moflit  do&i  drw/e  rijccce.  —  IJ  do  kojeya  (joyj 
iiijcxtd:  Oni  sviida,  dokle  fioi/j  idn,  imajn  svoje  j;i- 
l;iko.  Danioa  2,  SKI.  Doklc  ijoiij  dopire  seo.ska  zemija, 
dotle  su  i  kuoe  i-aslrkane.  2,  yO.  tSad  ih  (pogrjesakaj 
ima  dosla  doklerjod  vlada  Srpska  dopire,  a  moze  biti 
i  dalje.  Pis.  85.  —  2)  do  kojega  god  vrcincna:  Dokle 
SB  (jod  kruli  iz  pef'i  ne  izvadi.  Rj.  41(7b.  Nista  ne 
govori  .  .  .  dokle  te  yod  on  sam  ne  zapila.  Npr.  75. 
Ali  ja  ne  in  izioi  dokleyogj  ti  ne  dogjeS.  145.  frjo 
brat  brata  izdati  ne  Soede,  dokleyoyje  jodan  teoijase. 
Npj.  2,  294.  Mira  nema,  dokle  su  yoyj  dahije  u  zi- 
votii.  Danioa  iJ,  210.  Dokle  je  (razliku)  yod  ne  pri- 
znamo  .  .  .  dotle  ne  oomo  upravo  nioc-i  znati  ni  Srpski 
ni  Hlavenski.  Pis.  83.  Jer  je  udala  zena  privezana 
zakonom  za  muza  doklcyod  on  zivi.  Rim.  7,  2. 

dbkltMii,  vidi  dokle,  dokleu.  dokle  prima  na  kraju 
glas  n:  doklen,  i  s pronijciiom  ylasa  n  iia  m;  doklem; 
kao  i  dakle,  daklen,  daklem,  ne  mijenjajuci  nista 
snucenja.  isp.  n  dod.  —  Doklem  im  se  vojska  isku- 
pila,  ondje  vojsku  na  broj  udariSe.  Npj.  4,  396.  Kad 
su  polju  TnSinskome  bili  i  u  polju  plijen  sustignuli,  ■ 
doklem  Turoin  sa  .Sljemena  vikuu.  4.  413. 

doklfMi,  ridi  dokle:  Doklen  Ijube,  dotlen  vjeru 
daju.  Uj.  dokle-n.  vidi  i  doklem,  i  ondje  isp.  za  do- 
dano  n.  —  Te  jedva  dooeka  doklen  mu  dan  dogje. 
Npr.  119.  Ne  umije  magarac  plivati,  doklen  mu  voda 
do  uSiju  ne  dogje.  Posl.  211. 

dokliMi  .S'i>!|J,  ridi  dokle  gogj  i  doklen.  —  Da  se 
ne  oe  o?,enili  dotlen  doklen  yoyj  (u  3.  izdanju  stamp. 
})oyrjeska  dovlen  gogj)  u  snu  ne  vidi  gjevojku.  Npr.' 
139.  Ali  opet  doklen  je  yoyj  iivio  avakoga  je  Ijota 
po  jedan  put  u  oiui  goru  hodio.  Npr.  220. 

dokiiK't,  m.  kmetov  pomo(5nik.  do-kmet.  u  nase 
vrijcvie.  Doklo  so  kmet  zvao  knez,  dotle  su  se  njegovi 
poniotnjioi  na  viSe  mesta  zvali  kmetovi  a  u  riidniokoj 
Moravi'„rfo^-»(en'."  ARj.  II.  .')95a. 

U&kll:),  /'.  ime  zensko.  Kj.  —  isp.  Diika.  Ifokna 
(osn.  u  Doka  od  Dorotija).  ( )sn.  189.  moze  bili  hyp. 
i  od  Dobrosava.  —  inieiia  s  takrim  mist,  vidi  kod 
Bekna. 

Duko,  m.  ime  musko.  Rj.  yen.  Doka,  voc.  Doko. 
—  Ddko  (o.in.  u  Dobrosav  i  Dositije).  Osn.  312.  takva 
hyp.  vidi  kod  Dtiko. 

d&kolau,  dokolna  (dokona),  adj.  Zeit  wozu  hahend, 
ciii  tcmpns  est:  tnjosaui  dokolaii.  Rj.  do-kolan.  koji 
ima  kad,  koji  ima  vremena  (da  urudi  sto).  vidi  dokon, 


besposlen,  lastan.  isp.  kolje,  dokoljeti,  dokolica.  — 
On  nije  bio  tako  dokolan  da  bi  oijelili  sedani  mjeseoi 
mogao  stajati  bosposlon  na  Atonu.  DM.  45.  Ali  opet 
ako  da  Bog  i  btidcm  dokolan  i  voljan.  DRj.  I,  X. 

tlokolicii,  /'.  die  Masse,  tcinpus  otii:  otioi  in  gdje- 
god  na  dokolici.  cf.  dokolan.  Rj.  ridi  dokon,  kolje. 
kad  se  ima  kad,  vrijemc  kad'  tko  nema  posla.  isp. 
bosiioslioa   I,  tenan  (na  tenani,  na  tonanu). 

dokoljciia,  f.  (u  0.  G.)  Rj.  do-koljon.a.  —  J)  vidi 
dokoljonioa.  Rj.  kao  hjeera  od  i^-otie  sto  2iokrira  noqu 
od  elanka  do  koljona,  i  spuiava  se.  —  'J)  ovijet  pla- 
ninski,  koji  se  zove  i  gorska  ruza  i  Turein-ceijet.  Rj. 
Iiijcl  pliiiiiiiski  cvijet. 

dok(ilJ<>iiii-a,  /'.  (pi.  yen.  diikoljentea),  Art  tiichener 
Knopf-Striimpfe  ohne  Fuss,  tibialium  ycnus,  cf.  to- 
zlnoi.  Rj.  vidi  i  dokoljena,  dizluei,  i  s'yn.  ondje.  — 
Nidoklii'e  (u  .?ali  mjesto  dokoljcnice).  Rj.  4201).  Gore 
k  Hereegovini  mjesto  gaoa  no.se  pelengaoe  do  koljena, 
a  od  koljena  dolje  dokoljenice,  i  prcko  njih  dolje  vrlo 
kratke  oarape.  Danioa  2,  105.  Na  nogama  su  bijele 
Carape,  preko  njib  dolje  orvene  orevlje,  a  gore  crvene 
dokoljenice  sa  srebrnijem  i  pozlacenijem  niz  listove 
ploCama  i  kovoama.  Kov.  41.  kao  bjccra  od  cohe  sto 
pokriva  noyu  od  elanka  do  .koljena,  i  spuiava  .9c. 

dokoljeti,  dokMim,  v.  pf.  Musse  hahen,  otium  est, 
cf.  dospjeti  3.  Rj.  biti  (v.  pf.)  dokolan.  —  dokoljeti, 
nije  slozen  sa  do,  nego  je  postao  od  slozene  rijeci. 
Rad  6,  87. 

d&koii  (dokoou),  dokona,  adj.  vidi  dokolan.  Rj. 
grijcskom  nastalo  i  u  nivskom  rodu  kako  moze  biti 
II  zcnskom  i  srednjem  dokona  (dokolna,  dokoona),  do- 
kono  (dokoluo,  dokoono). 

dok6iiiif  i,  n.am,  v.  pf.  —  1)  (u  Slavoniji)  vidi  svr- 
siti.  Rj.  do-konati.  vidi  i  dokonc'ati,  dokrajciti.  — • 
Popravljajuoi  sto  je  ostalo  nedokonato,  jesmo  vede 
dokonuli.  Glasn.  11.  ARj.  II.  597a.  —  2)  vidi  od- 
luoiti  2;  consilittm  capere,  statuere,  beschliessen:  On 
s  vojvodom  dokona  u  vit^u,  da  joS  dalje  iskuSaju  sriou. 
Nadod.  Najposli  dokonase  sebi  drugog  vogja  obrati. 
E.  Pavio.  ARj.  U.  597a. 

dok^noiiti,  fiim,  v.  pf.  v.  impf.  sad  nije  u  obicaju. 
isp.  konoati  3.  —  J)  beendiyen,  finire,  cf.  dokrajciti. 
Rj.  do-konoati.  vidi  i  dokonati  1.  — •  Ja  hoou  leteo 
zirot  dokoncati.  P.  Vitezovi(;.  —  2)  vidi  dokonati  2. 
—  Naj  posli  je  dokoncano   da  sabor   niSta  ne  valja. 

A.  Baoi(5.  Kako  dokoncase  oci  sabora  Florentinskoga. 

B.  Leakovi(5.  (")ndi  obadva  dokoncasmo  da  ne  idemo 
dalje.  M.  A.  Reljkovio.  ARj.  II.  597b. 

dokoiioitati,  bam,  v.  pf.  muhseliy  durc.hbrinyen, 
acyre  fransigcre:  dokonobati.  Rj.  do-konobati,  konoba- 
juci  se  dovrsiti.  v.  impf.  konobati  se. 

dokupatl,  piim,  v.  pf.  Rj.  do-kopati.  v.  impf.  ko- 
pali.  Diinicie  misli,  da  je  u  sad.  rr.  akc.  d()kopam. 
Rad,  (),  119.  —  l)  zu  Ende  yraben,  perfAliu.  Rj. 
kopanje  svrsiti.  — ■  2)  ergreifen,  apprehendo,  cf.  do- 
kopati  se.  Rj.  vidi  i  skopati,  SCepati,  i  syn.  ondje.  — 
Dokopao  gu  za  grsii  (grlo,  grkljan).  Rj.  U)5b.  Kad 
otmiiari  dokopajii  djevojku  u  rnke,  onda  je  veo  ne  oe 
ostaviti.  Rj.  477a.  Koya  Turoi  iiva  a  ruke  dokopajii,, 
onoga  nabiju  na  kolao.  Rj.  8()0a.  On  dokopa  pnskii 
po  sredini.  Nyij.  4,  109.  Pa  dokopa  sibu  okovanu,  koja 
zdere  litru  tuoenika.  4,  443.  —  :{)  su  se,  re/tcks.  cega, 
etwas  encischc'ii,  apprehendo:  Dokopao  se  kao  oolav 
kape.  Rj.  ridi  dokopati  2.  —  Da  se  Tur(?in  Srba  do- 
kopao, ne  bi  ni  on  glave  iznesao.  Npj.  4,  232.  Kad 
.ie  Marko  iiogii.  dokopao,  kano  soke  krila  na  planini. 
4,  271.  Ljudi  kako  .se  dokopajii,  same,  okrene  svaki 
svojim  putem.  Danioa  3,  198.  Kad  sc  Vukasiu  mogao 
dokopati  prijestola  iibijstvom,  Vuk  ga  SoaSe  zadobiti 
izdajstvom.  DM.  88. 

dokotdrati,  ram,  v.  pf.  Rj.  do-koturati.  —  1)  ne- 
prelazno.  vidi  doteturati.  Rj.  kao  kottirajuci,  tetura- 
juci  doci.  —  2)  prelazno.  dokoturavati  sto,  kotura- 
juci  dovesti,  dotjerati.  ARj.  II.  599a. 


<ltikrii«la^je 


dolama 


.li.kr:iil:'iiiii'.  H.  (itis  heimliche  Hemnschleichen,  -o  \ 
,,  ,W»i/.  ()(?  dokradati   se.   radnja  kojom 

,1  M',  aMcnulruu  se,  v.  i:  impf.  Rj.  heimlich 

uhen.  cliim  tirrcpo,  cf.  krasti  se,  pri- 
.  Ki.  Jo-ki-ndati  se,  kradom,  krisom  dola- 
.  ilokrasti  se.  | 

aiikniji-iti,  ciiu,  r.  pf.  '"  -^'k'*  hringen,  tiiiire:  do- 
krajiio  je  vei'.   Rj.   do-krajoili  vidi  dokoiiati,  dokon-  ^ 
i-jiti.  svrJili. 

ddknisli  so.  dokrtidem  se,  v.  r.  pf.  vidi  prikrasti 
se.  Rj.  do-krasti  se,  knidom,  krisom  doci.  v.  impf.  do- 
kriidad  se. 

dokrmiti,  d6krmTni,  r.  pf.  do-krmiti,  krmom  do- 
hraniii:  Bojim  se,  da  sa  ovo  malo  krme  ili  pide  ne 
en  ove  zime  bliiqu  dokriiiiti.  J.  Bogdanovic.  AKj. 
II.  599b. 

dokr6(-iti,  dftkroflin,  v.  pf.  mit  einem  Schritte  er- 
reklicii,  uiio  grudu  usfequi:  Ko  krafie  viSe  nego 
moie  dokrocitiy  prebice  gnjatove  ^Posl.  144.)  Jeduoni 
kroOi,  do  konja  dokroci.  Rj.  do-krociti,  krociti  do  — , 
kruiicfi  doci,  prici.  ixp.  kroCiti.  r.  impf.  krakati, 
korai^ari. 

d6krusiti.  dftkruSiin,  v.  pf.  doteci,  istrajati  s  jed- 
nij'  '  '  li  do  dnisoga.  do-kru5iti.  U  Lici  i  sje- 
rtii  iji:  Pusti  goveda  na  sijeno  i  celjad  na 

vrui  MUM,  ii;i  nili  I'eJ  dokrmiti  niti  dokrusiti.  Nar. 
posl.  u  IJei.  U  Dabnaciji  kad  Zagorac  dokrmi,  kaze 
se  <ia  je  bogat.  ARj.  II.  ,o99b. 

d6ks:lt,  ni.  die.  Altune,  der  AUdii,  solarium,  sub- 
diale,  moenianum.   Rj.   vidi   divanana,   i  syn.  ondje. 

—  Idu  upravo  u  sobu  .  .  .  iV'«  doksatu  ih  doi^ekaju 
dvije  djevojke  sa  punim  kalajlijaiua  teleisanog  cvijec'a. 
Ziv.  ;^12.  i'lf  ie  doksat  hiti  upravo  ono  sto  je  tra- 
b^zan,  m.  da.i  Vorhnun,  2>rior  damns  pars,  cf.  doksaX. 
Rj.  745a. 

doktor,  III.  Uikc.  ARj.  U.  600a.)  doctor,  der  Doktor. 

—  1)  SvrfivM  naiike  i  postavSi  doktor  prava,  otide 
n  Riisiju.  Sovj.  2.  —  2)  lijehiik:  U  stara  su  vre- 
mena  dokiori  bili  svtida  i  Ijekari  i  apatekari.  Danica 
3,  239.  U  Panjevi  nema  babiee  ni  doktora.  Straz. 
1887,  110.  vidi  i  Ijekar,  vidar,  hec^im,  medig. 

dokAi-iti,  dftkuflm,  i;.  pf.  Rj.  do-kufiti.  ne  nahodi 
ne  kuo  prost  nhigol.   isp.   kuCiti.  r.  impf.  dokuCivati. 

—  1)  cidi  dohvatili.  Rj.  vidi  i  domasiti  u  tjelesnom 
nmvtlu:  Pokuui,  (pa)  dokuii.  (najprije  podaj,  pa  onda 
gledaj  da  ti  se  da).  Posl.  2.53.  Kratak  I'ovjek  visoko 
dokuciV  ne  moie.   DPosl.   .50.   On  nac^era  vranca  na 


9,  30.  —  2)  u  umnom  smisht:  sto  pame(^u  dokuciti, 
liajreifen,  capio.  Rj.  kuo  razumjeti.  vidi  AoseCi  2, 
ilojH-gnuti  2.  —  MoieS  li  ti  tajne  Bozije  dokuf.iti,  ili 
dokucili  sacriensU'o  svemogu*-ega?  Jov  11.  7,  Kako 
>-i-  tijeiii  rije('inia  posvjedotava  .  .  .  ia  ne  mosru  do- 
kur.l,.   Ra.1  2,   19."^. 

dokiii'ivanjc,  n.  vidi  dohvatanje  Rj. 

dukiii-iviili,  dokiifujem,  r.  impf.  Rj.  do-kucivati. 
r.  pf.  •lokni'-iti.  —  JJ  «  tjelesnom  smislu.  vidi  dohva- 
tati.  Rj.  »«  se,  passiv:  Prema  tome  se  i  za  trud 
moie  niifiliti  da  ide  —  prosto  rekavSi  —  oko  onoga 
<'-emu  Hc  na  dobro  ili  na  zlo  polaie  ili  Mo  se  s  njini 
dokuiuje.  Hint.  2G9.  —  2)  u  umnom  smislu.  pameiu 
dokuC-icali,  shvatati,  razumijevati.  Kako  je  vi.4e  puta 
mala  mjera  eovjefijega  uma,  koji  ne  shvata  velikib 
nudova  lJf.;.ijib  niti  im  se  pokorava,  nego  se  trudi 
da  [lovrgne  ono  Ho  ne  dokuiuje.  UP.  149.  .sa  se, 
;«!*.. :  Do  njega  (Hijele  UroSa)  jedva  se  dokuiuje 
fita  govon-  srpski  i  strani  Ijetopisci.  DM.  3. 
.  '"«!'«"'ljiv.  adj.  Rj.  -  J)  Kidi  dosjelljiv.  Rj.  do- 
•jelljiv,  dir  su:h  uHAfnidet,  congilii  plenus.  Rj.  134a. 
koj,  l,,Jtno  dokuiuje  (pameiu).  —  2)  Uto  se  maze  do- 
kucit*.  tsp.  nedokutljiv. 


d6kuknti,  kam,  >•.  pf.  do-kukati,  kukanje  svrsiti: 
Dokukiila  jc  kukavica.  DPosl.  19.  ne  ie  vise  kukati. 

doki'iiiiiMiiit,  doktimeuta,  m.  documcntum,  Urkunde. 
isp.  ispiava.  za  <ikc.  vidi  argilmenat  —  Dokumenata 
slabo  se  kod  nas  nalazi.  f>fe\>.  mal.  I. 

dokiisiiriti,  dokilsurira,  v.  pf.  saldiren,  rollends 
hezahlcn,  solvere  residuum,  cf.  izmiriti,  namiriti.  Rj. 
do-kusuriti,  isphdifi  see  do  kraja,  ostutak  duga  is- 
platiti.  V.  impf.  dokusiirivati.  isp.  kiisur. 

dokusiirivSiijc,  n.  das  Saldiren,  soliitio  residui. 
rerbal.  od  dokusuiivati.  radnja  kojom  tko  dokusuruje 
(izmiruje  ostutak  duga). 

dokusiirivati,  dokiistiiujem,  v.  impf.  saldiren,  sol- 
vere residuum,  cf.  izmirivati.  Rj.  do-kusurivati,  ispla- 
iivati  SVC  do  kraja,  izmirivati  (ostutak  duga).  v.  pf. 
dokusuriti.  iip.  kusur. 

dul,  dola,  m.  !:>tulli.  govori  se  u  Hrv.  dol,  pretvo- 
rivsi  se  glas  1  na  kraju.  sloga  u  o :  doc,  sa':eto  do.  — 
Do  (aojil),  d61a,  prodo  ({.),  prodol  (f.).  Korijeui  109. 

d«r,  adv.  okrnjeno  od  dolje :  Situa  se  trava  ispo- 
vijala  doV  po  igri.Stu,  po  devojai5kom.  Rj.  236b.  Kad 
ti  pogjes  doV  u  polje,  doV  u  polje  dol'  u  kolo,  ne 
hvataj  se  do  TomaJa.  Npj.  1,  282. 

dola,  /'.  vidi  dolina.  Kj.  po  nastavku  je  hyp.  od 
dolina,  idi  nije  po  znaienju.    vidi  i  do.  dem.  dolica. 

dulne,  doe.a,  m.  dem.  od  do.  Rj.  vidi  d6c\6.  isp. 
dolica,  dolinica.  —  Tu  Osmauii  jaduu  zapanu§e  na 
Kistaie  na  debele  dace.  Rj.  307a.  bice:  na  Debele 
Doce,  ime  mjestu.  vidi  Doei  (Debeli  Doci). 

dlilae,  d6ca,  m.  (u  Dubr.)  vidi  vrt.  Rj.  postanjem 
isto  -Ho  dMae,  samo  je  ovdje  akc.  drukiiji,  Dubro- 
vacki.  —  Guilu  kapulu  il  n  dolac  il  na  kos'o.  DPosl. 
24.  Ja  bib  iJla,  dilbeia  obiSla,  preko  baSce,  kriju(Ji  od 
niajke,  preko  doca  krijuci  od  vca.  Here.  117. 

doliif,*  doliVfa,  m.  iudidolap;  kov6eg,  orman,  san- 
duk,  skrinja,  skrinja.  —  Kada  jeknu,  vas  mi  Budim 
zveknu,  i  po  kuli  rafi  i  dolafi.  Here.  133. 

doliYg:ati,  (IMazem,  v.  pf.  Rj.  do-lagati.  o.  impf. 
dolagivati.  —  1)  kome  Sto,  liigenhafte  Nuchrichten 
liinterbringen,  defero  mendacium.  Rj.  laz  ili  lazi 
donijeti.  —  2)  sich  ausliigen,  satis  esse  mentitum. 
Rj.  laganje  svrsiti:  dolagao  je,  ne  ie  vise  laguti. 

dolas:ivaiijn,  n.  das  liigenhafte  Hinterbringen,  de- 
latio  iiiendarii.  Rj.  verbal,  od  dolagivati.  radnja  kojom 
tko  dolaguje  komu. 

dolagivati,  <lol,agujem,  r.  impf.  lUgenhaft  hinter- 
bringen, defero  mendacium.  Rj.  do-lagivati,  lazi  do- 
nusiti.  V.  pf.  dolagati. 

dolajati,  jem,  v.  pf.  —  1)  Uerbeibellen,  advenio 
latrans.  Rj.  do-lajati,  lajuii  doii.  —  2)  dolaja(5e  i  on, 
mit  seinem  Nachreden  u-ird  es  aus  sein,  desinet  in- 
cusare:  dolajao  je  vei.  Rj.  lajanje  si^rsiti;  dolajao 
je  vei,  ne  ie  vise  lajati.  —  kao  sto  se  vidi  iz  tuma- 
cenja  Njemaikoga  i  Latinskoga,  dolajati  2  uzima  se 
u  prenesenom  smislu :  prestati  mnogo  kojeita,  ponaj- 
vise  ruzno  za  kim  govoriti. 

doli\ktas,  dolakti.^a,  m.  kozub  s  rukavinia  samo 
do  lakta.  V  naSe  vrijeme.  ARj.  11.  ()04a.  akc.  biie  do- 
laktas,  dolaktASa.  —  rijeii  s  takim  nast.  kod  bradaS. 

dulaina,  f.  das  serbische  lange  Unterkleid,  woriiber 
der  (riirtel  kommt,  tunica(?).  Rj.  narodna  duga  donja 
haljina,  po  kojoj  se  pits  opasuje.  na  dulamu  se  po 
njekim  krajevimu  oblaii  gjecerma  ili  jeiirma,  zafo  se 
ovdje  kaze  za  nju  da  je  donja  haljina  (Unterkleid); 
ali  kako  se  vidi  iz  narndnijeh  pjcsama,  po  drugim  se 
krajevimu  dolama  oblaii  na  gjeiermu.  dent,  dtdaniiea. 
auqm.  dolametina.  —  Blize  je  koSulja  negli  dolama. 
DPosl.  6.  Na  njemu  je  mormenev^is  dolama,  pod  do- 
lamom  od  kadife  gjecerma.  Npj.  1,  153.  Na  ple(5ima 
zelena  dolama  ...  po  dolami  kadifli  gjecerma.  1,  372. 
Svrb  jecerme  hijele  dolamc,  od  bijele  svite  Venedifke. 
5,  287.  Kod  gosjiode  je  mjesto  koreta  st.ajat''a  baljina 
od  erne  svite  dolama,  do  nV/.e,  koljena,  na  kojoj 
ostrag  prema  pojasu  viae  dvije  zlatne  ili  svilene  kite. 


dolametina 


239  — 


dolina 


Kov.  11.  Vojuit-i  kad  razapeSe  Isusa  uzeSe  njegove 
lialjine  ...  i  doluiiiii ;  a  dolanni  ue  bjeSe  Sivena  nego 
izatkana  sva  s  vrha  tlo  tlna.  Jov.  19,  2.S. 

(l<)lalll^tillil,  f.  uuym.  nd  dolaina.  Rj.  —  iukva 
iniiiiii.  I'lid  liabi-tina. 

doliiiiiica,  /'.  dcm.  i>d  dolama.  Hj.  —  Na  pjevojci 
kcisuljica,  vrh  kosulje  ddluiiiicii,  na  frlavi  joj  okruiica, 
na  nocaraa  papucice.  Here.  '2'M). 

dulap,''  dohlpa,  t«.  (ii  vSibiji  i  u  Hosni  po  varoSiina) 
till  Kastcii,  cistue  yeiniK,  rf.  dolaf.  Rj.  i  xijn.  kod 
ilolaf.  —  ((  tuyjim  se  rijcciiim  f  cesto  iiiijoija  nil  p: 
ilohi]),  Pilip,  i  I.  d.  mjesto  dolaf,  Filip,  i  t    d. 

doiaz,  m.  vidi  dolazak:  Dohod,  1)  die  Ankimft, 
adventus.  cf.  doluz.  Rj.  13l>a.  —  Mp.  zalaz,  izlaz, 
prijelaz,  razlaz.  Osn.  16. 

tlolazak,  dMaska,  m.  die  Ankuiifi,  adventus,  cf. 
ilohod.  Rj.  ridi  i  dolaz.  — Jos  pre  (/o/'(t(A'((  MiloSeva. 
.Milos  123.  Biogragjaui  su  se  i  prije  slabo  radovali 
duUixkK  Kara-Gjorgjijcvu  u  Biograd.  Sovj.  21.  Tako 
I'l-  biti  i  dolasak  ninu  eovjeoijega.  Mat.  21,  39. 

(ItMaziti.  zTm,  r.  iinpf.  Rj-  do-laziti.  vidi  dohoditi. 
/■.  }if.  (loci.  ■ —  1)  komiiien,  venio.  Rj.  —  Za  tijeh 
sedaiu  dana  dolaze  danju  zeiie  na  hidiine.  Rj.  lOa. 
I'laem'i  dulaziti,  doplakivati.  Kj.  1.32b.  8kaeuci  do- 
Idziti,  doskakivati.  Rj.  1.3-4a.  Mala  svadba,  ona  cast 
kad  rod  djevojacki  duluzi  zetu  upulwde.  Rj.  313a. 
<  'arev  sin  ne  dulazi  kuci.  Npr.  14.  Zena  sto  je  earevu 
simi  nil  snu  dolnzilii.  113.  (rlnaovi  earn  jediiako  ne- 
sretui  dolaze  da  vojska  propada.  2()G.  Ne  doUizi  mi 
vise  na  oii.  234.  Ide  kolo  iiaokolo.  (i  zlo  i  dobro 
ilolazi  redom  na  Ijnde).  Posl.  91).  Tako  na  tiiyja  rruta 
lie  tlolazio  da  koru  kriiha  pitam!  307.  A  na  (rjura 
I'urci  dolazise.  Npj.  4,  321  (uamah  na  sli'.  322:  Koji 
liiroi  (ijwru  dcduzife).  Sve  ove  dacije  kad  se  skupe 
u  jedno,  zaista  dulusi  manje  na  coreka,  nego  i  n 
kakoj  Evropskoj  drzavi.  Milo.s  203.  8  (ardaklijom, 
koji,  kako  je  otisao  u  Reterburg,  u  iSrbiju  jos  nije 
ni  dolazio.  Danica  5,  30.  Kaki  su  odgoiori  iz  Rusije 
dolazili.  Sovj.  34.  Jamacno  bi  i  on  dolazio  u  sjednice. 
58.  Iz  svijeh  zemalja  dolazahu  ii  Misir  k  Josifw. 
Mojs.  I.  41,  57.  —  2)  dolazi  voda,  schirillt,  crescit 
flumen.  Bj.  ridi  doci  4.  —  .'i)  kosten,  constare,  cf. 
stajati,  vrijediti :  Dade  njemu  laka  dzeverdara,  on  do- 
lazi pet  stotinu  yrosa.  Rj.  ridi  i  koStovati.  —  4)  kao 
postajati,  hirati,  hiti.  ridi  Aati  5.  —  Put  lebe  ide, 
oci  bet'i,  a  zube  keci,  a  tebe  sve  na  manje  zirot  du- 
lazi. Rj.  2(i9a  (p.seto).  Xosi  Petro  kitu  po  sunakru, 
al'  §to  nosi  kitu  po  sunaJcii,  to  mu  IjepAa  kita  dola- 
zase.  Npj.  1,  225  ((irijeskom  mj.  dolazase).  8obranyj<t 
ne  dolazi  od  sobiiaju."  Nov.  Srb.  1818,  390.  Mnogo 
dolazi  to  joi  i  ud  nacina  zirljenja.  Priprava  42.  Sto 
dolazi  tjtiida?  117.  TeSko  onom  I'ovjeku  kroz  koya 
dolazi  sablazan.  Mat.  18,  7.  Jer  kroz  zakon  dolazi 
poznavauje  grijeha.  Rim.  3,  20.  Od  rudoMi  dolazi 
izvan  sebe.  1)1*.  1(J4.  Car  ga  pofine  ispitivati  poizda- 
leka,  5to  mu  dolazi  ona  mladiea  ispisana  na  krmi  od 
njegova  broda  i  ona  staiica  na  provi.  Npr.  250  (do- 
laziti  — 1  biti).  —  a)  nalaziti  se,  nahoditi  se,  vorkom- 
men,  reperiri,  leyi.  U  srednjem  vodu  dolazi  kao  us- 
klik.  DRj.  2,  202.  iSedmi  pade^  dolazi  samo  s  pri- 
jedlozima.  Obi.  31.  Poceli  su  skracivati  onakove  rijeci, 
koje  cesto  dolaze.  Rj.'  XXXIV. 

dulaziiik,  m.  <5ovjek  koji  dolazi.  U  uase  vrijeme. 
ARj.  II.  (;o5b. 

dulazoiije,  m.  das  Kommen,  ventitatio.  Rj.  verbal. 
od  dolaziti.  ridi  dobogjenje.  —  Nabiti  kome  ognjiste, 
t.  j.  do.saditi  mu  i^estim  dolazcnjem  ili  dugijem  kod 
njega  bavljeujem  ili  faScenjem,  Rj.  378a.  I3a  mi  tebe 
biju  i  karaju  sa  inojega  cesta  dolazenja.  Npj.  1,  377. 

doletji'ti,  tlm,  I',  pf.  angefloyen  kommen,  adrolo. 
Rj.  do-letjeti,  leteci  doci.  M  prenesenom  smislu:  trio 
brzo  dotrcati.  I.  preyj.  dolfetjeh,  priloy  pregj.  dolfe- 
tjevsi,  doletjev,  I.  pridjer:  dol&tio,  doletjela.  «  jago- 
zup.  krajerima  slije  se  tj  «  c :  doleceti.  dem.  doletnuti. 


!>.  impf.  dolijetati.  —  U  to  dolece  mu  pobratim  go- 
voredi:  >Evo  me,  sta  je  ?«  Npr.  9().  Kad  lav  dreku 
fiuje  doleti,  pa  icepa  devojku.  13(j.  To  je  dobro  kad 
toliko  dolece  cela.  \iib.  Dolece  na  krilimu  preda  nj 
oni  covjek.  219.  Na  Stitarea  Tiirci  dolecese.  Npj.  4, 
271.  Svi  golaci  Zeki  dotrca.^e  .  .  .  dolece  ili  Cetiri  sto- 
tine.  4,  277.  Evo  Ignjo  s  drustvora  pohideo,  kad  je 
blizu  Turcim'  dolcceo.  4,  284. 

dololiiiili,  doletnem,  r.  pf.  dem.  od  doletjeti:  Po- 
letni  lui,  dnlctni  mi  sivi  sokole.  Okie  ste  mi  jutros 
doleinule.  Rj.  do-lelnuti.  —  .Vl'  je  sivi  soke  doletnuo, 
odnosi  joj  na  jumaku  zlato.  Rj.  2.5Ga. 

di)li  (do  Ii),  adv.  ausser,  praeter,  cf.  do.  Rj.  vidi 
do  3b.  pokazuje  izuzimanje,  kao  osim.  —  To  zacida 
mila  stara  majka  ...  pa  otide  u  goni  zelenu;  za 
njom  ue  6e  nitko  da  izagje,  doli  jedna  dva  mlada 
uunka.  Npj.  1,  125. 

dolibasa,*  m.  onaj  koji  sjedi  u  gornjemu  Celu,  der 
den  etsten  Sitz  an  der  Tafel  einnimmt,  qui  primum 
locum  occupat  in  trielinio.  Rj.  —  (Jje  je  svadba  da 
si  delibasa,  gje  je  sofra  da  si  dolibakt.  Posl.  74.  Kad 
dolibasa  ove  zdravice  napija,  svi  muce.  Here.  349. 
po  ovome  dolibasa  napija  zdravice.  isp.  dolija,  caiia 
kojoin  se  napija.  —  doli-baia.  isp.  bsl^a  3. 

dolibasiii,  adj.  Rj.  sto  pripada  dulibasi. 

(lulica,  f.  d^m.  od  dola.  Rj.  isp.  dolinica,  docic, 
dolac. 

d61ijn,*  cf.  fiaSa  kojom  se  napija,  Zntrinkbecher, 
poculuiii  quod  propinant :  Savila  se  dolibaSi  oko  do- 
lije.  Rj.  isp.  zdravica  1.  i  dolibasa. 

dulijati,  diMijam,  r.  pf.  aiisfitchsen  (von  lija),  d. 
i.  zu  Ende  sein  mil  seinen  J^'ucliskiinsten ,  depre- 
hendor:  E  lijo!  sad  si  dolijala.  Rj.  do-lijali,  lijatije 
srrsiti.  sad  si  dolijala:  ne  ces  vise  lijati. 

dolijt'taiije,  n.  das  Zuflieyen,  advolatio.  Rj.  verbal, 
od  dolijetati.  radnja  kojom  tko  ili  .Ho  dolijece. 

doIij<>tati.  diMijecem,  r.  impf.  Iierbcijliegcn,  advo- 
lito.  Rj.  do-lijetati,  leteci  dolaziti.  r.  pf.  doletjeti.  dcm. 
doletnuti.  —  Lepo  ti  je  rodio  jablane!  .  .  .  Ali  ga  je 
soko  okrunio  dolecuci  jutrom  i  vecerom,  dolecuci,  u 
goru  gledeci.  Npj.  1,  319.  Pojeli  sve  kao  skakavci. 
(ovgje  se  misle  oni  skakavci  5to  jatima  dolijecu  kasto 
iz  .\zije).  Posl.  252.  Lspusti  gavrana,  koji  jednako  od- 
lijetaSe  i  dolijetase.  Mojs.  I.  8,  7. 
j  doliji'vaiijo,  n.  ridi  doljevanje.  Rj.  ridi  i  dolivanje. 
j      dolijt'vad,   dWijeviim,    r.  impf.   vidi  doljevati.  Rj. 

do-lijevati.  ridi  i  dolivati.  v.  pf.  doliti. 

!      dulikovati,  dulikuje,  r.  impf.  kome  Sto,  anstehen, 

j  decet.   Rj.    do-likovati.    ridi  odlikovali   (decet),   prili- 

!  kovati,  prilicali,    priliciti,  liciti  (lici),  poduositi  5,  dc- 

stajati  se,  pristojati  (se),  sikovati  se,  uisati.  —  .Vko  V 

j  uosim  zelenu  dolamu,  mlad  sam  juuak  i  d-olikuje  mi. 

Npj.  2,  432.  Veselite  se  pravednici   pred  Gospodom; 

I  prarednima    dulikuje   slariti.    Ps.  33,  1.  Ne  dolikuju 

hezumnom  miline,  ni  sluzi  da  vlada  knezovima.  Pric. 

19,  10. 

dolina,  /'.  Rj.  po  nastavku  je  auyni.  od  do,  ali  nije 
po  znacenju.  —  1)  das  Tlial,  vallis.  Rj.  vidi  do,  d(')la. 
dobodolina,  driiga,  dubodolina,  dubovalina,  dumaca, 
laka,  presjeka,  prodo,  prodol,  i)rosjeka,  razdolje,  vala, 
vlaka,  uvala,  vrta&i  1.  dcm.  dolinica;  ridi  i  docic, 
dolac,  dolica.  —  Nacvice,  polovina  obla  rascijepljena 
drveta,  po  kome  su  izdubene  doline,  u  koje  .se  niece 
hljeb  kad  se  razmje.^uje.  Rj.  410b.  Preteka,  kao  do- 
lina preko  puta;  kuda  voda  od  snijega  ili  od  kise 
pretjece.  Rj.  582a.  Pa  cu  narediti  da  svi  Ijudi  imaju 
tako  na  tabanu  kao  dolinu.  Npr.  92.  Kuda  ceS  se 
povlaciti  po  brdina,  po  dolina.  Npj.  1,  133.  Kad 
pukoJe  dvije  Danickinje,  slegoSe  se  brda  ii  doline. 
3,  91.  Idu(?i  dolinom  placevnom,  pretvaraju  je  u  iz- 
vore.  Ps.  84,  G.  Prva  ga  je  i.kanou)  u  dolini  placnoj 
cula  lavra  svetoga  Save.  DP.  llll.  iz  primjera  Rj. 
410b,  Rj.  582a  ('  Npr.  92  vidi  se,  da  dolina  nije  sumo 
polje  opkoljeno  brdima,  neyo  i  sto  god  Sto  je  makar 


dolinica 


—  240 


domaru'ki 


"'.  onosn  Jto  je  nnokolo;  Vertiefunri 

.  /()("i(s  thpns.tior.  —  fi)  piilo  ua 

.,,.    iiii   seniljii,   atif  deti   liodeii,  in 

•    mu   oOi   M(i   do'liiiu.   Rj.  fal-o   rijcc 

nil  prijeiHoiima  maze  iiiaciti  eemlju, 

prstoii,  te  sje  I'e?  ne^o  odskocM  s  do- 

M  k'cri  na  skut.  Kpr.  Hi.  Rnsplete  joj 

.    1)0  doiiiii  sva  orna   kao  iigalj.  '22S.- 

I  iiosii,  i  orijeva  iia  doliuii.  Posl.  14G. 

.   iiio.-«i   Corba    iki   doliiiii.   '233.    Udari    ga 

>  Iiojasii  i  prosii  nm   trbiih  }w  dolini.  Npj. 

■1,  liiJ.  Obmu   sa   (Miisul  s  desue   ua  lijevu,  s  njim 

li  udre  o  trrJii  doliiiu.  HXpj.  1,  223  ^s  ?) 

ddlinit-a,  /'.  dem.  od  dolina.  Rj.  vidi  do6i6,  dolac, 
dolira. 

dtMinski,  adj.  sto  pripnda  doliiii:  Vrata  doUnska 
opravlja  Anuu  sa  stanovuicima  Zanojskim.  Nem.  3, 
l;i.  iportii  rallin,  das  TlitiWior). 

dulili.  dulijem,  r.  pf.  Rj.  do-liti.  v.  inipf.  dolijevati, 
dolivali,  doljevati.  —  1)  <?a5u,  bure,  roll  giessen,  im- 
plett.  Rj.  lijn-iijuci  sitsrijem  mipuniti.  —  2)  niich- 
(/iV.orii,  uff'uiido:  dolij  jos  malo.  Rj.  iao  priliti,  lije- 
'viijw'-i  jos  dodati:  (Vladika)  ove  vode  nalije  u  kotlove 
a  svo'tcnioi  dolijii  tilju  i  viiia.  DP.  355. 
dulivAnjo.  ».  (zap.)  vidi  dolijevanje.  Rj. 
d<ili\:ili.  dftfiviuu,  vidi  dolijevati.  Rj.  ali  se  tako 
ijovori  I  iiti  juiju  i  na  istoku:  Niko  ga  ne  (e  videti . . . 
Volovi  piju,  a  oiiaj  govedar  jednako  doliva.  Npr.  211. 
vidi  I  doljevati.  r.  pf.  doliti. 

ddlmn.  f.  —  IJ  das  Fiillsel,  impensa,  cf.  nadjev. 
Rj.  ono  sto  se  tmdijera,  kud  se  gotovi  jelo  kakvo.  — 
'ij  Ml  Hauatii)  vidi  uasap.  Rj.  vidi  i  nasip. 

dolukrinje,  n.  verbal,  od  dolokati.  radnja  kojoin 
tko  dvhiCe. 

dulukilli,  dMooem,  v.  impf.  pjevati  kako  njeki  go- 
vedari  u  Lici  pjevaju.  Zapjeva,  pak  onda  palcem  po 
donjoj  vilici  ozdo  makne,  te  mu  s  tijem  malianjem 
palca  glas  kao  poskoc-i.  J.  Bogdanovii^.  ARj.  11.  609b. 
u  Bosni  dologati:  Dologaju  djeca  kod  goveda,  po- 
p'jevaju  staroi  pod  oklinci.  HNpj.  3,  356. 

Dftljnni.   m.  pi.  —   J)   vaio.^  u  Ma&doniji   (iU  u 

>;?).  Pripovijedaju  da  su  od  prije  bivali  ve- 

4uri  na  Luljunima.  Plavi  zumbul  ode  na 

ih.ijti:,,    Radovane,    kad   deS   na  Doljane?  Ej.   — 

2)   iiekako   nijesto   u   Zeti:   Pade   na  Doljane  kraj 

ZlalifC  vik-  Podgorica.  Rj. 

daljf,  Rj.  vidi  doljena;  okrnjeno  dol',  koje  vidi. 
hp.  doliiia  2.  —  1)  unten,  infra.  Rj.  7ia  pitanje: 
i."lj'-?  —  Ja  posadih  vinograd  tamo  dole  pod  zapad. 
Npj.  1,  27H.  Eto  dolje  pod  bijelom  kiilom,  tu  imaju 
Iri  konja  viteza.  2,  476.  —  2)  hinunter,  infra.  Rj. 
n<i  pitanje:  kuda  (kamo)?  —  Ugledao  na  jednom 
mjestii  g<lie  He  <rrane  od  drveiJa  i  doljc  savijaju  i  gore 
iizvijajii.  Rj.  42'.)a.  Una  slrca  dole  niz  eardake.  Npj. 
1,  2-17.  .Ja  iio'etah  dole,  gore  sokakom.  1,  343.  Dolje 
Icie,  gore  ne  iistade.  2,443.  dolje  sa  prijedlogom  na 
znaiii  Ho  I  hez  prijedloga:  Te  se  kule  po  Trei^njevu 
paltr  pa  nu  dolje  kroz  gorieii  Ornii.  Npj.  4,  452. 

daijt'ua.  ridi  doljc-:   Kvo  ti  ga  niz  konja  doljena. 
Rj.  ii(>\y-n:\pr(mii  dolje,  isp.  ovdjena  prema   ovdje. 
dolji-li.  dr,rim,  dolazi  sumo  kao  glagol  slozen:  na- 
dfiljeti,  D-diMjeti,  koje  vidi. 

il..ii.-.  .1-     .LMijevka,  in.  ono  vino  kojijem  se  bure 

■■<  He  Htaro  vino  nvake  godine  doljeva), 

liiium  quod  affunditur.  Rj. 

dtilj«-\anj('.  n.  Rj.  verb,  od  doljevati.   vidi  dolije- 

vanj...  .l.,liv,.i,j«.  —  1)  das  Vollgiessen,  impletio.  Rj. 

rndnpi   kojum   tko   dolijeva,   t.  j.   lijevajwH   sasvijem 

nupunja,  r,.  ,,.  hure.  -   2)  das  Nachyiesen,   affusio. 

Kj.  radHja   kojom   tko  dolijeva,  prilijeva,   lijevajuci 

jf'K  doday,  n.  p    rode  rinu 

d6IJrv.,fi  ■■';;/'/■•  Rj;   oidi  dolijevati,   doli- 

.  •  .  •  /  V  rollgtessen,   impleo.   Rj.   Ije- 

rajv'-.t  M.,<j.:w  nnpunjati,  n.  p.  bure.  sa  se,  pass.: 


Doljevak,  ono  vino  kojijem  se  hure  doljeva  (kao  Sto 
se  staro  vino  svake  godine  doljeva).  Rj.  131a.  — 
2)  nachgiessen,  a/fiindo.  Rj.  priljeraii,  IjevajniH  jus 
dodavaii,  n.  p.  vode  rinu:  Volovi  piju,  a  on.aj  go- 
vedar jednako  doliva.  Npr.  211. 

doljliT.  doljna,  doljno,  adj.  vidi  donji.  Rj. 
ddiii,  doina,  m.  (loc.  d^mu,  jyl.  d^imovi,  dftmova). 
Rj.  hgp.  dftmak.  —  1)  das  Hans  (meist  im  mora- 
lischen  !^inne ,  sonst  kuea1,  domus  (familia):  kako 
ste  na  domn?  Rj.  ponajvise  «  prenesenom  smislu 
kao  injesto  gdje  sive  domuri,  pa  i  svi  domaci  Za- 
jedno; ku<^a  je  zgrada  u  kojoj  se  zivi,  ali  je  kadsto 
dom  Uto  i  kuda.  —  Krenu  put  doma.  Npr.  lilt.  Kad 
saui  doSao  u  ii«.s  dom,  za  mene  su  brava  zaklali.  164. 
Sjegja.^e  pokraj  rijeke  pred'  svojijem  domom  odinoni 
radi.  230.  Muz  zenu  korotuje  od  doma  do  groba,  pa 
od  groba  do  doma.  Posl.  184.  Tako  mi  vjecnoga 
doma!  301.  Iz  ovoga  doma  izljegla  u  dobri  das,  a  u 
drugi  dom  uljegla  u  bolji  das!  Npj.  1,  XIII.  Kad  li 
Ana  sretno  domu  dogje.  1,  4.  Veselio  mu  Bog  kudu 
i  vas  dom!  1,  80.  Od  kad  mi  je  «  dom  doJla.  1, 
517.  Avaj,  Vude,  dom  te  ne  vidio!  3,  277.  A  na 
domu  ima  staru  majku.  3,  299.  Kako  ih  je  svijeh 
otkupio,  i  avakoga  domu  otpustio.  250.  Sabrao  sam 
vas  M  ovi  siromaski  dom.  Kov.  52.  Da  bi  podivao 
blagoslov  na  domovima  vasim.  Jezek.  44,  30.  (Poslove) 
koje  op.^tiua  imaie  s  posljedujim  predstavnicima  srp- 
skih  vladalackih  domora.  DM.  347.  —  2)  rornehme 
Familie,  familia  nohilis,  cf.  kuda :  Uzeni  se  siromah, 
uze  momu  od  doma.  Rj.  Uze  momu  od  domu.  Npj. 
1,  514.  Viik  dodaje:  t.  j.  od  velike,  gospodske  kude. 
dijiiia,  Rj.  adv.  —  1)  zu  Hausc,  domi:  Smiljanidu, 
doma  der  se  nagji.  Rj.  na  piUmje:  gdje?  vidi  kod 
kude.  —  Moll  Boga  gje  se  moja  mater  nije  doma 
namjerila,  uego  poSla  da  bilje  . . .  bere.  Npr.  94.  Ako 
je_  kad  i  izljegla,  ostavljala  je  zapis  domn.  213.  Da 
je  Bozo  dobar  bio,  na  bozid  bi  doma  bio.  Po.sl.  49. 
Doma  ga  Ijubi  s  poSteujera  deka.  Npj.  1,  84.  — 
2)  naeh  Hause,  domum :  Ajde  moma  da  idemo  doma. 
Kj.  na  pitanje:  kuda  (kamo)?  vidi  kudi.  —  OtiSao  u 
sebe,  t.  j.  doma.  Rj.  674a.  Vrati  se  s  njorae  doma. 
Npr.  108.  Ko  Ho  isprosi,  to  doma  nosi.  Posl.  159. 
Put  isti  vodi  i  doma  i  iz  doma.   DPosl.  105. 

doinrieii,  /'.  sing.  adj.  zamjcnjuje  supstantiv:  do- 
madiea.  Veze  uiu  gade  domaca.  DPosl.  150.  sad  nije 
u  ohicaju. 

d6iiiiic-T,  m.  pi.  adj.  die  JSausgenossen,  domestici. 
Ej.  adj.  zamjenjuje  supstantiv.  vidi  domaJnji,  deljad, 
kudani.  —  Pozdravite  mi  Borida  i  njegove  domace. 
Straz.  1886,  1226.  Kad  su  domadina  nazvali  Veelze- 
vulom,  a  kamo  li  domace  njegove?  Mat.  10,  25. 

ddiiiiiei,  adj.  n.  p.  hljeb,  Haus-,  domesticus,  cf. 
domaSnji,  kudcvni.  Rj.  sto  pripuda  domu.  —  Radi 
.svoje  domace  poslove.  Rj.  14b.  Svi  su  ovaki  knezovi 
bili  seljaci  i  u,  domacemu  zivota  slabo  su  se  razli- 
kovali  od  ostalijeh  seljaka.  Rj.  279a.  Od  domaceg 
hrsuzina  te5ko  je  saduvati  Posl.  232.  Domaca  se 
dogodi  nesreca.  Npj.  5,  535.  2ene  i  gjcea,  koji  do- 
maci jezik  najviSe  i  duvaju.  Kov.  36.  To  su  bili  glavni 
cinovnici  Mletadki ;  a  zemaljski  ili  domaci .  .  .  bili 
su  sa  svijem  drugi.  37. 

donii\i-i,  d6maknem,  i'.  pf.  gelangen,  pervenire: 
Hvi  su  lepi,  ne  domakli  doma.  Petar  erde,  malo  ne 
doma('e,  mrtav  Niko  divojci  n  krilo.  Rj.  do-madi.  vidi 
domaknuti.  kao  doci,  stici. 

doniiii'-ica,  /'.  die  Hausfrau,  mater  familias.  Rj. 
zenska  koja  kucom  upravlja.  vidi  domada,  gazdariea, 
skuba,  stopanica.  —  Kuone  mu  neko  na  vrata,  a  on 
poSlje  domacieu,  svoju  zenu,  da  vidi  ko  je.  Npr.  279. 
Da  vi  dujem  zdravlje!  (u  Pa.strovidima  vikne  tako 
domadin  i  domacica  gostu  na  pohodu).  Posl.  48. 
<loiii:i('i(-iii,  ailj.  Rj.  sto  pripada  domacici. 
doinileiekT,  adj.  itto  pripada  domuiicama:  Ljuba 
sada  uz  majku  udi  pravu  domacicku  Skolu.  Zlos.  204. 


domaein 


241  — 


doniot 


domi\(''in,  m.  der  Hauavnter,  pater  faviilimf.  Karl 
piitnik  ilofrje  pred  kaku  kiu'ii  a  ne  znn  ('ijii  jf,  on 
y'lve:  >^o  ilovii(riiic.'<'  Za  zdravlje  niiJeca  brata  (lonui- 
ciiHi  (kad  se  napija).  Vescli  se  hucni  (loiiiai'hie.  Rj. 
tko  upravlja  kiicom.  vidi  domadar,  jrazda  1,  stopanin. 
—  U  dfil)ra  domaiHna  gosti  razbluojeni.  (obpzobraze 
kad  im  se  dopusti  da  fine  Ma  lio?e).  Posl.  327.  V 
mirna  domticina  gosti  svojevoljni.  Dl'osl.  141.  Jer 
je  earstvo  nebesko  kao  cocjek  domaiin  koji  ii  jutrii 
rano  izipye.  Mat.  20,  1.  —  )'  jedun  od  svatova  zove 
se  domat'in:  Neve  zove  domarina.  Npj.  1,  28.  Viik 
dodtije:  » t.  j.  od  svatova «.  Imennjem  s  dobrijem 
f  asom :  .  .  .  za  domucina  od  svatova  toga  i  toga  (ko- 
jega  od  roda).  Kov.  52. 

doillAi'-illov,  adj.  Rj.  .ito  pripada  domauinu:  Pri- 
tri'i  jedan  moniak  od  doma  te  im  primi  duge  pu§ke, 
iSOisti  ill,   napuiii  domacinorijem  praliom.  Kov.  65. 

doiiii\('-TiiskT,  adj.  alec.  ARj.  II.  (ilSb.  iito  pripada 
doiiiai'i»im(i  Hi  Icojemu  ijoyj  dornacinu:  Kad  pogju 
kuci,  onda  iljevojkine  drugariee  na  domarinskim  ko- 
linia  prate  jabiu'are  pjevajuci  pjesme.  Ziv.  305.  C'u- 
ture,  kumovska,  starosvatska,  djeverska,  vojvodska, 
domamnska  i  njine  pogafe  donesu  se  na  sto.  314. 

doiiiiU'Ki,  d(^maeTm,  v.  impf.  —  1)  koga,  ciniti  ya 
doviarim,  svojim  ?  v.  pf.  sloz.  o-domaeiti  se,  u-donia- 
diti  se.  —  Ne  ce  Turcin  toboi  da  popu.Mi,  i  sad  broji 
da  snio  mi  njegovi,  radi  toga  on  nas  i  domaii.  Seep. 
mal.  144.  Rad  (i,  94.  —  2)  sa  se,  recipr.:  Kako  sc 
sa  svakim  ne  triba  domacit  .  .  .  S  nijednome  iienom 
nemoj  se  domaiUt.  M.  Georgiceo.  A  ta  ista  persona, 
koju  k(5i  pozdravlja  ...is  kojom  se  pitomi  i  domacL 
Gj.  Rapi(?.  ARj.  II.  619a.  postajati  s  kirn  domaii; 
vertrant  icerden,  familiareseere. 

doniiVdiir,  domadAra,  m.  vidi  domadiu.  Rj.  —  Ve- 
selio  Hog  i  ovaj  dom,  i  u  domu  domadura,  kutnjeg 
gospodara.  Rj.  400b.  —  S  turskijem  nast.  dar  (dr- 
iati):  domadar,  cuvildar.  Osn.  116. 

d&iiiali,  m.  tolika  daljina  koliko  nioze  ruka  doseci 
masuci.  u  Hercegovini.  N.  DuCic'.  —  Protege  se  2upa 
ravna  i  ruda  daleko  daleko  na  ocnji  domaii.  S.  Lju- 
biJa.  ARj.  II.  619b  (preneseno  znacenje  na  vid). 

doiiinliivaiijc,  n.  das  Wi}iken  mit  der  Hand,  -'o 
manu  vocare.  Rj.  verbal,  od  domahivati.  radnja  kojom 
tko  domahuje  n.  p.  rukom. 

duniahi\'ati,  domahujem,  v.  impf.  n.  p.  nikora, 
einem  mit  der  Hand  u'inken,  damit  er  herbeikomwe, 
maim  quern  vocare:  Grlom  vice,  rukom  domahuje.  Rj. 
do-mahivati,  masuci  rukom  dozivati  koga.  v.  pf.  do- 
mahniiti. 

doiiiiUiiniti,  d6mahnem,  v.  pf.  do-mahnuti.  v.  impf. 
doinaliivati.  —  J)  masuci  doseci:  Mahnu  sabljom  al 
(/((  ne  domahnu.  —  2)  masuci  dosvati  koga.  ARj. 
II.  619b. 

doiiiitjn,  /'.  (u  Baranji)  die  Heimath,  solum  natale: 
poteglo  marviufe  na  svoju  domaju.  cf.  zavi(r-aj,  po- 
stojbiua.  Rj.  vidi  i  sent.  —  domdja  (osn.  u  dom). 
Osn.  72.  rijeci  s  takvim  nast.  babaje  (pi.),  krlvaja, 
kvrgaja,  lildaja,  mjeSiija,  peraja,  prfekaja,  slrnjaja,  str- 
i&i&,  sugjilja,  stivaja,  Stirnaja,  i  t.  d. 

d^iiiak,  d^mka,  m.  hyp.  od  dom:  Na  Ijubicu  majko, 
u  avoj  domak,  majko  —  (kad  se  c'ele  zovu  u  kosnieiO. 
Rj.  —  Smiri  dumuk,  majko!  .  .  .  Evo  domak,  majko! 
(govori  onaj  koji  cele  zove  u  koSnicu).  Posl.  189. 

ddmak,  m.  s  prijedlogom  na,  postaje  slozen  prijed- 
log,  iza  kojega  stoji  rijec  u  genitivu;  znaci  gotoro 
sto  blizu.  n  Rj. :  Na  diSmak,  n.  p.  Beea,  Bijograda, 
nahe,  ad,  propie:  I  Troieu  nadomak  Taslidle.  Rj.  Oti- 
do5e  u  lov  na  Jezera.  Kad  su  bill  nadomak  Jezcra. 
Npj.  2,  110.  vidi  nadomak.  —  Ali  rijeci  domak  .sa 
^prijedlogom  na  moze  i  ostati  znacenje  supstantivalno : 
Dogje  na  domak  Licenu.  ^itije  55.  isp.  napomol,  na 
pomolak.  —  sto  se  postanja  tice,  isp.  domiK'i,  d5- 
makuem.  take  rijeci  isp.  izmak,  razmak,  smak,  uzmak. 


doiiis\kiiiiti,  dftmaknem.  v.  pf.  vidi  domildi,  d6mak- 
nem.  isp.  ARj.  II.  620a. 

doiiiiimiti,  dl^m^lm'im,  v.  pf.  herbeilocken,  pellicio. 
Rj.  d(i-mamiti.  r.  imjif.  domandjivati.  isp.  mamiti.  — ■ 
Da  bi  domamila  Kokana  od  oraca.  Posl.  203.  Kad 
mil  vrata  otvorila,  ognjistu  ga  domamila.  Npj.  1.  350. 
Djevojka  domamljena  najabuku.  1,  439  (natpis  pjesmi). 
A  vojvode  paSa  prevario,  na  tvrdu  ih  vjeru  domamio. 
4,  19. 

dniiiaiiiljivanjc,  n.  das  Anlocken,  allectatio.  Rj. 
rerlial.  <id  domamljivati.  radnja  kojom  tko  domam- 
Ijuje  koga. 

doiiianiljirati,  domhmljujem,  v.  impf.  anlocken, 
allecto.  Rj.  do-mamljivati  koga,  mameci  ciniti,  da 
dogje.  V.  pf.  doraamiti. 

doiiiAraiijc,  n.  verbal,  od  domarati.  radnja  kojom 
tko  domara  kome. 

doiiK^rati,  d6maram,  v.  impf.  do-marati,  kao  do- 
sagjivati,  dodijavati.  v.  pf.  domoriti.  —  Prijatelja  po- 
karaj,  ma  mu  ne  domaraj.  DPosl.  101. 

d6iiiasaiijo,  «.  das  Erreichen,  contactio.  Rj.  verbal, 
od  domaJati.  radnja  kojom  tko  domasa  sto. 

ddiiiasati,  5am,  v.  impf.  erreichen,  attingo.  Rj.  do- 
ma.iati.  kao  dohvatati,  dokucivati.  v.  pf.  domaJiti.  — 
u  preneseiwm  smishi:  Ali  Svetidev  razum  ne  domasa 
dotle  da  bi  mogao  pozuati.  0  Sv.  O.  10. 

doiiiiVsiti  (dfimaJiti),  d5maJTm  (dfimaJTm),  );.  pf.  er- 
reichen, attingo.  Rj.  do-ma.4iti.  kao  dohvatiti,  dukuciti. 
c.  impf.  domaSati. 

doiiiasiijT,  Hi.  i^Z.  adj.  vidi  df>ma(S.  Rj.  adj.  zamje- 
njuje  supstantiv.  vidi  i  eeljad,  kudani.  —  Pozdravite 
mi  G.  Bori(?a  i  njegove  sve  domasnje.  Straz.  1886, 
672.  Isav  uze  zene  svoje  .  .  .  i  sve  domasnje  svoje. 
Mojs.  I.  36,  6.  Neprijatelji  covjeku  postage  domasnji 
njegovi.  Mat.  10,  36. 

d6inasiijT,  nja,  nje,  adj.  vidi  domadi.  Rj.  —  Na- 
vale  na  Srpsko,  domasnjim  neslogama  razdrto  ear- 
stvo. Danica  2,  75.  Pozdravite  .  .  .  i  domasnju  crkvu 
njihovu.  Rim.  16,  4. 

doiiii'izot,  dom:\zetovic,  m.  (u  0.  G.)  vidi  uljez. 
Rj.  iorjek  koji  ugje  zeni  u  kudu,  vidi  i  dfthodac,  i 
syn.  ondje.  —  Obje  su  pole  supstantiva,  pa  im  se 
znaeenja  sastavljaju:  doma-zet.  Osn.  47.  domazetovic 
(koje  se  govori  mjesto  samoga  domazeta).  233. 

domiYzetstvo,  n.  (u  C.  G.)  poSao  na  domazetstvo, 
t.  j.  uJao  zeni  u  ku^Ju,  postao  domazet,  er  ist  doma- 
zet  geicorden,  nupsit  uxori  suae.  Rj.  stanje  u  kojem 
je  onaj  tko  je  domazet. 

doiiii\zliik,  m.  was  bei  Hause  bleibt,  nicht  feil  ist, 
quod  domi  servatur  (de  grege):  ostavio  za  domazhik. 
cf.  pripasa.  Rj.  sto  od  stoke  ostaje  doma  a  ne  jirodaje 
se.  doma-z-luk.  ova  ce  rijec  pripadati  megju  one  na- 
rodne,  kojima  je  presao  Turski  nast.  Ink,  kao  n.  p. 
bezobrazluk,  pasjaluk,  i  t.  d.,  samo  se  ne  zna  za  z 
odakle  je. 

ddiiieati  se,  cam  se,  v.  r.  pf.  fega,  (u  Dubr.)  vidi 
dokopati  se.  Rj.  do-mcati  se  ridi  i  docepati  se.  Dani- 
i-ic  u  Korijenima  171  oraj  glagiil  dodaje  glagolima: 
niiici,  domatfi  .  .  .  omaci,  omci,  zama('-i,  zami5i,  mak- 
nuti,  izmaknuti,  zamaknuti,  zamknuti,  i  t.  d.,  kao  od 
istoga  korijena.  —  Domcao  se  kao  mabnit  kape.  Nar. 
poslovica  u  Lici.  V.  Arsenijevi(^.  ARj.  II.  621b. 

douii'dcza,  m.  u  pripovijeci :  Ja  sam  jarae  dome- 
de'za,  —  kazao  jarae  kurjaku.  Rj.  —  Tamna  je  dome- 
deza.  Osn.  62. 

doiueniiti  se,  dftmenem  se,  v.  r.  pf.  posavjetovati 
se.  do-menuti  se.  glagol  koji  je  i  u  sloz.  po-m^nuti. 
—  Prieekaj  dok  .se  sa  mojim  kucanima  o  torn  do- 
menem.  Ajmo  se  ja  i  ti  lijepo  domenuti.  Ho  da  ufii- 
nimo.  u  Lici.  J.  Bogdanovicl  ARj.  II.  622b. 

doiiu't,  m.  Wurfueife,  teli  jactus:  ubiti  (iz  puSke) 
na  domet.  I  na  domet  taukom  puJkom  ubit'.  Rj.  do- 
met,  za  postanje  isp.  dometnuti.  daljina  do  koje  se 
moze  dobaciti,  osobito  iz  puske.  isp.  puSkomet. 

16 


(iuUIOlllk 


—  242  — 


iloiniiz 


;      ■■       '       m.  der  Zusat^,  addittimentuni. 

'.I.  isp.  dodatnk,  •  si/h.  oiidjc. 

;  ,  .m.  kakav  je  naprijeil,  nalsizi  se 

,.  ;!  praes.  aot.  slaarola  biii  (biuiem) . . . 

.;  ...   vrlo  rijedak.  DAHj.  oliOb. 

.-.  II.  Kj.  triiiid.  lid  dometati.  —  1)  das 
/__     _  \Hu>.   Kj.  radiijti  kojoni  tko  domece,  do- 

dn)e  .ttv:  L"  uje^ovijeui  ustiiiia  domettiiijnn,  nerazii- 
miit  v.uiifin  i  "zaboravoin  postaje  s  vremenom  nepo- 
u/  :  tradii-ija.  Priprava  174.  —  2)  das  Jiben- 

,«,,  .,.  aeqiialis  jactiis.  Rj.  rudnja  kojom  tko 

dvli,tt.    iii^lnlCllje   sto. 

duuii'tiili,  d^'Uiet'^eni,  v.  imp/'.  Ej-  dometati.  v.  pf. 
domeiuuti.  —  2)  hiiuusefzcn,  addo.  Rj.  vidi  nado- 
metati.  ixp.  dwlavati.  —  .ler  domeix  na  jrrijeh  svoj 
bezakonje.  Jov  34.  37.  Da  domecn  arrijeh  na  giijeh. 
Is.  31  >,  1.  —  3)  cben  so  treit  icerfen  (im  Sicinuuii), 
aequali  disfantin  jacio,  cf.  dobacivati.  Rj.  mctati  du- 
lelu  knliku  trcba,  osobito  kod  dviiicfanju  kaincna. 

dumetnilti,  neni,  r.  pf-  Kj-  do-mctnuti.  t".  impf. 
dometati.  —  J)  hiiizusctzen.  addu.  Rj.  vidi  nado- 
metDuti.  i.ip.  dodati.  —  N'eka  naknadi,  i  na  to  jo5 
neka  domctne  |>eti  dio.  Mojs.  III.  5,  16.  Ja  ia  jos 
d'niiTtiMiti  iKi  vaJ  juniHi.  Car.  1.12,  11.  sa  se  pass.: 
K  >m   mjerite,   onakom   c'e  vam   se  injeriti 

i  sc   tviHi((   koji   shiiiate.   Mark.  4,  24.  — 

'2j  tUit  .-.._»  ircit  ircrf'cn,  aequc  lonijc  jacio,  cf.  do- 
bac'iti,  dovrt'i.  Rj.  mctnuti  (haciti)  dalcko  koliko  ireha. 

domiliiti.  di'iniil."uii.  r.  impf.  do-milati,  mljevenje 
scrsicati.  c.  pf.  domljeti.  —  Kud  sam  semljaka  scoya 
upitau  za  nekakav  nori  iidin,  iina  li  koliko  mljcti,  on 
mi  odgoturi:  Ima  toliko,  da  teSko  domila.  Ivekovid. 
i-'!p.  izmilati.  uamilati  se. 

iluiniljcli.  doniiluu,  r.  pf.  hcrankriechen,  lieran- 
■schUiilicii,  (irrepo.  do-uiiljeti,  mileiH  doci.  —  (Zmija) 
po  <tapu  iza<rje,  pa  njemu  iia  rukii,  pa  i)0  nici  do- 
wii'/i  do  vrata  i  savije  mii  se  oko  vrata.  Npr.  11. 

dumirili,  domirun,  r.  pf.  diircli  Ziisatz  roll  viacheii, 
exphrc  additionv:  neinani  deset  grosa  punijeb,  do- 
miri  mi  (da  bih  imao  toliko).  Rj.  do-miriti  dodavsi 
kat)  dopuniti.  r.  impf.  doiuirivati. 

duuiiritiinjo,  n.  das  Volhnudien  durch  vinen  Zii- 
satz,  -',  i-.rplere  additionc.  Rj.  verbal,  od  domirivati. 
rudnja  kojnm  tko  domiruje  sto. 

domirivati,  doiiiirujeni,  c.  ivipf.  durch  cinen  Zvsatz 
toll  machcn,  crplcre  additionc.  Rj.  do-mirivati  sto, 
dodajwH  kao  dopiinjati.  v.  pf.  doniiriti. 

d&mTsao.  domlsli,  f  uno  iemu  sc  tko  domisli,  Ein- 
fall,  plotzliclicr  Oedankc,  coyiiatio,  incentum.  —  7)3- 
mUao.  Xema  je  Vuk  u  rjei'iiiku,  nego  u  nar.  pje.s- 
mania  I,  .ih'.t.  Osii.  128.  Radosl,  briga  i  domisao.  Npj. 
1,  351)  (natpis  pjesmi).  »Oii  to  revc  bez  domisli'^  (nije 
promislio  ni  smislio).  ii  C.  G.  Lj.  Nenadovic'.  ARi. 
ir.  624a.  •* 

d6nii>lili  sc,  slim  se,  r.  r.  pf  cemii,  Kath  schaffen, 
ej-jicdio.  Kj.  do-misliti  se,  misleci  dokuciti,  sjetiti  .se,  i 
tutkaniti  se.   vidi  dosjeliti  se,   doviti  se.  v.  imjjf  do-  ' 
miJIjali  se,  domisljavali  se.  —  Jer  je  raoja  domisljata 
majka:  stentu  hi  se  cemu  domisliln.  Rj.  132a.  Gjak  ... 
dominU  se  te  oiii  .^iljak  zavrti  divliaiui  ii  oko  i  oslijepi 
ga.  Npr.  148.  Divljan  kad  vidi  da  mil  je  utckao,  do-  ' 
»7ii»/«_«e  ito  ce.  H'.i.  I'repade  .se  Strahinirii  bane  .  .  .  ' 
zneito  se  bane  domislio,  viknii   bane  iz  bijela  grla! 
Npj.  2,  2Ho.   .Sve   mislio,  jiijc  s'  dumidio.  3,  7H.  Sto 
se  Uumr-  jadu  domislio.  4,  4H.5. 

domi;ijaii,  <«.  (sthcrzhaft)  dcr  Schafferath,  plenus 
cc/hm/h.  lij.  fu  .i„lij  domiUjid  iorjek. 

d.)mi;ijanka,  f  Schafferath  (cin  J-Uuenzimmcr), 
mul,.r  "/..•/(.(  plena:  Jer  je  moja  majka  domisljanka. 
Itj.  'lowtntjatn  zenska. 

domUljanov.  adj.  Kj.  sto  pripuda  domisljami. 

d..ini>ljaiije  „.  ti.li  domiiljavanje.  Rj.  riulnja 
I'ojom  ^clko  domislja  ctmu:  I'otvrde  tomu  ne  bjeSe 
aruge  osim  domtHjanja.  Kad  aO,  150 


douiisljat,  adj.  leicht  liath  schaffend,  plenus  con- 
siUi:  .Ter  je  moja  domisljata  majka:  svemu  bi  se  i-emu 
domislila.  Rj.  koji  .ic  svcmu  cVhik  lako  domisli:  Pro- 
vrtan  je  i  domi.iljat.  Rj.  6l)4a.  Ovi  gbis  zacu  i  jedan 
mladic,  siromah  no  provrtan  i  domisljat,  pa  se  sla- 
komi  na  lijepu  gjevojku.  Npr.  101.  Al'  j'  ii  brace 
scstra  domisljata,  kradom  braiii  konje  izvodila.  Npj. 

3,  550. 

doiuisljati  se,  d6misljam  se,  vidi  domiJljavati  se. 
Rj.  r.  impf.  do-mi51jati  se,  misleci  dokuiivati.  (/ledati 
da  ito  p:idne  na  um,  poceti  se  sjecati,  nakanjivati 
se:  Poi'nn  joj  o  glavi  raditi  i  domisljaii  sc  kako  (Je 
je  obestrviti.  Npr.  112.  Zlotkalja  se  jadu  domislja.se: 
straznje  skiite  sprijed  obrtaSe.  Posl.  92. 

doiiiisljiUaiijo.  )i.  das  Nachsinnen,  cogitatio.  Rj. 
verbal,  od  domiSlja\ati  se.  radnja  kojom  se  tko  do- 
misljaia  cemu.  vidi  domisljanje. 

doiiiisljiU'ilti  so,  domi-sljavam  se,  v.  r.  impf.  nach- 
sinnen, liath  schaffen,  cogito.  Rj.  do-miSljavati  se. 
xMi  domisljati  se.  r.  pf.  domisliti  se. 

doiiiljoti,  dtkmeljem,  v.  pf.  svrJiti  mljevenje.  ARj 
II.  627h.  do-mljeti.  r.  impf.  domilati. 

doiiiobraii,  m.  domo-bnin,  koji  dom  brani.  Land- 
icehrmiinn.  isp.  kolobran. 

duiiioIKi,   d<>mollm,  v.  pf.   do-moliti.  vidi  umoliti. 

—  J)  moljcnjcm  jwstici,  dohiti  ono  za  sto  tko  moli 
koga:  Boga  moli  Jugovica  majka  .  .  .  Sto  molila  Boga 
domolila:  Bog  joj  dao  oci  sokolove.  Jspj.  2,  304.  — 
2)  sa  se,  refleks.  vidi  umoliti  se.  Rj.  znaccnje  kao 
domoliti  1.  —  Sto  se  smrii  ne  wmoli'^  Npj.  1,  96. 
Boga  moli,  pa  se  domolio:  golema  se  eudestva  stvo- 
rise.  3,  74.  Boga  moli  i  svetoga  Savu,  dok  s'  iguman 
Bogu  Aomolio,  molio  se  tri  bijela  dana,  dok  se  jedva 
svetae  povratio.  3,  77. 

,  dSllloill,  adv.  CfWi  doma.  —  1)  na  pitanje:  gdjc?: 
Cestili  domom  stoje.  DPosl.  12.  Lav  domome,  a  zee 
b  boju.  54.  ovdje  je  rijeci  domom  dodano  na  krajn 
e  kao  kod  rijeci  mnome,  s  njome.  —  2)  na  pitanje: 
Kud  (kamo)? :  Misli  o  tugjem  teocu  dobro,  da  i  tvoj 
domom  zdravo  dogje.  DPosl.  61.  u  potonjem  znacenju 
i  sad  sc  govori  ti  sjev.  Hrv. 

doiiiurlti,  domorim,  v.  pf.  do-moriti,  kao  dosaditi. 
dodijati.  V.  impf.  domarati.  —  Manjak  manjku  do- 
mori.  DPo.sl.  59. 

duuiorodae,  domftroca,  Hi.  ein  Eingeborner,  In- 
lander, indigena.  Rj.  domo-rodae,  koji  se  ovdje,  doma 
radio,  vidi  otadzbeiiik,  urogjenik,  izedomae,  staro- 
sjedilae.  suprotno  dosljak,  inostranac,  stranac,  tugjin, 
tugjinae,  tugjozemac.  —  Xe  radite  nikakoga  posla, 
ni  domorodac  ni  dosljak.  Mojs.  III.  16,  29.  Sav  Izrailj 
i  sudije  njegove  stado5e  s  obje  strane  kovcega  .  .  .  i 
stranac  i  domorodac.  Is.  Isav.  8,  33. 

duiiiorudan,  doniorodna,  adj.  koji  pripada  domu, 
domovini.  rodnome  mjestii  (uprav  koji  se  rodio  u 
domu).  Budmani,  ARj.  II.  629b.  n.  p.  domorodni  puk, 
domorodno  mjesto,  domorodni  jczik,  govor,  i  t.  d. 

d&mov,    adj.   sto  pripada  domu:  Prvi  domov  dar, 
velji  Bozij  dar.  Npj.  1,  79.  (pripjev  uz  zdravicu). 
za  nast.  ov  isp.  biserov. 

doiiiovina.  /'.  —  1)  Haus  und  Hof,  das  Besitz- 
tltum.  armcnia  et  praedia.  Rj.  kuia,  dom,  i  imanje 
sto  pripada  domu,  stoku  i  polje:  Tad  se  rasii  na 
Udbiiii  vojska,  svak   okrcnu   svojoj  domovini.  HXpj. 

4,  219.  —  2)  (u  ('.  (t.)  zcni  muievi  domaci:  To  su 
mila  braca  tvoja,  —  kiiku  mene,  a  moja  je  domorina, 

—  .sad  je  uemam.  Npj.  5,  460.  (iospogja  Mirkova  kad 
spomenii  sve  redom  domovinu  nje  .  .  .  te  izbroji  i 
ostale  banove  i  vojvode  Crnogorske  i  svoju  rodbinu 
JIartinovice.  5,  461.  —  3)  vidi  otacaustvo,  otafastvo, 
otadibina;  das  Vuterland, patriu :  Hrvalima. . .  kojijeh 
se  domovinu  prozvala  Hrvatskom.  Kov.  7. 

domiiz,*  m.  \\\  Srijemu)  nekakav  otok  na  konju. 
Kj.  der  Milzbrand,  anthrax,  vidi  bedrenica.  Rj. 


donalijevanje 


243  — 


doqjozemac 


iltiiialij«>vanj(',    iloiialivrinjc.    doniMjevaiiji?,    n. 

}erli.    ofl    (lonalijevati,    ddiuilivivti,    donaljevati,    Icoje 
n<U. 

(Ii>iialij*'vali.  tlonaliji'vrini,  iloiialivati,  doniMlvrun, 
ii)iii'il.j<Mali,  ili)ii;iljevru)i,  r.  impf.  do-na-Iijevuti.  I;a(> 
hidiijiici.  jos  Hidijcvati:  Vino  im  toci  Zlata  dizdarova, 
hiniitiva  (fa  smom  iz  ot'iju.  IINpj.  4,  16.  Pi-eko  nje^a 
■ukii  jii-eiiacila  u  livom  mil  casu  donaliva.  4,  3(32. 
(loiu\.sanj<\  )(.  ridi  donoSenje.  Ej. 
(loiii'isali,  dc^naSrim,  v.  impf.  i-idi  donositi..  Bj.  « 
'.nui'cnju  tienui  razlilce  izmegju  donaSati  i  donositi ; 
mmo  je  donositi  I'isc  u  ohicaju  ti  stokaviica,  a  do- 
iiasati  M  cukaraca  i  kiijUiirncd.  isp.  prinASati. 

dfiiidO,  (do  onde),  \ik  duiiliiii,  usiiue  illuc.  Rj.  vidi 
-lou<lolon,  donlo.  —  J)  da  onofni  nije^tu:  ZarobivSi 
,8miljauiL:  llijal  u  Udbini  nekaku  Tiirsku  gjevojku, 
i  dovedavJi  je  dondc,  ondje  sjedne  da  se  odmori.  Rj. 
3()b.  Ako  ga  do  na/.uacene  niegje  stigne  i  uhvati, 
onda  .  .  .  ako  li  ga  dundc  ne  uhvati,  onda  .  .  .  Rj. 
((;-Ja.  I  sad  kad  se  momci  baeaju  kamena  valja 
biljogu  svoju  posjedociti,  t.  j.  po  di'ugi  put  baciti 
iundc,  inace  se  ne  broji  Npj.  2,  48G  (Vuk).  —  2)  du 
ovofiii  vremena.  vidi  doonda.  —  Kad  u  koga  duean- 
Jzije  ujutru  iSte  ko  sto  ua  veresiju,  a  on  dondc  uije 
niSta  pa/.ario,  odgovori  mu :  »Nijesani  se  ru6io.«  Rj. 
|)58b.  (!)d  toga  fasa  ne  mogoSe  feljad  ni  polak  jesti 
koliko  su  donde  jela  Npr.  78.  Dok  imaS,  donde  i 
Juvaj.  Posl.  03. 

dijiulolen,  (u  Risnu)  vidi  donde.  Rj.  dondole-n. 
■a  dodinio  n  is}),  n. 

doiieklc,  his  tmf  eine  yen-isae  Streckc,  usque  aliquo. 
^j.  vidi  donikle.  advcrah,  koji  se  govori  i  donikle;  2>o 
um  hi  u  JHsnom  (jovoru  hilo  donjekle,  ali  tomu  ii. 
larodnom  govoru  nema  potcrde,  vec  je  i  u  juznom 
lorarn  kako  u  istucnom:  doiiekle,  i  u  istocnom  kako 
«  zapadnom  donikle.  —  do  njckoga  nijesta:  Carapast, 
1.  p.  konj,  u  kojega  je  noga  odozdo  donekle  bijela, 
cao  da  je  obuo  bijelu  iarapu.  Ej.  819a.  Opazivsi 
ithi  da  su  Turci  utekli,  gdekoji  sko6e  na  konje,  te 
h  poteraju  donekle.  MiloS  88.  Napominje  stvari  koje 
lonekle  pokazuju  ono  5to  je  ovijem  govorom  o  r  i  1 
)o6eo.  Rad  2,  198.  U  ovom  posljednjem  primjeru  Da- 
licic,  cini  se,  rijcc  donekle  upotrehljava  u  znacenju 
;ako  su  je  u  novije  vrijeme  stali  wpotrehljavaii  neki 
•/njiseonici :  od  cesti,  djeloniiee,  pomalo,  poneSto ; 
Jiquantulum,  nonnulla  parte,  ein  wenig,  theilweise. 
doniVsti,  donfesem,  v.  pf.  Obi.  67.  clo-nesti.  vidi 
lonijeti. 

donijeti,    donescm   (d^nfesem),   donio,   donijela,   v. 

)f.  brinf/en,  adf'ero.   Rj.   do-nijeti.  vidi  donesti.   //. 

mdjev  lionijet ;   ali  i  donf'sob,  dftnesao,  donfesla,  do- 

ifesen  igrijeska  donesen).  Obi.  67.  v.  impf.  donositi.  — 

iad  t'e  njima  donijeti  rncak  .  .  .  Kako   ee  on  pojesti 

oliko  jelo   Sto  je   doncseno  za   toliko   stotina  Ijudi! 

v'pr.   2.   Kakva  ga  je   tu   sreca   donijela  ?  145.    Zlo 

lohni  donijeti  ne  (e.  Posl.  91.  Crni  vrane  preletio  . . . 

donese  zle  glasovc.  Npj.  1,  95.  Bog  donese  Kraljevica 

Harka.  2,  329.   Pa  izvadi   dvije   puske   male,  donese 

h  do  ocih  junaku.  4,  10.   Pa  dohvati   bistra  dzever- 

lara,  donese  ga  oku  i  ohrazu.  4,  429.   Darove   koje 

e  ona  iz  roda  donijela,  i  donesavsi  ih  k  trpezi,  stane 

h  ona  razdavati.  Kov.  90.  Sve  ove  pesme  .  .  .  ja  saui 

1  Bee  u  glavi  donijo.   Npj.*  1,  XV.  (~  donio).  (Me 

hnesose  mu   uzeta   koji   lezaSe   na  odru.   Mat.  9,  2. 

vad  ni(5e  usjev  i  rod  donese,  onda  se  pokaza  kukolj. 

,  .3,  26.  sa  se,  pass.:   Kad   .se   rucSak   donese.   Npr.  2. 

I  ^ije  Sto  bi  se  babi  doneslo,  nego  Sto  bi  se  babi  izjelo. 

'  DPosl.  83. 

d6iiikle,  (u  Srijemu  i  u  BaCkoj)  vidi  donekle.  Rj. 
)0  zupadnom  govoru,  ali  je  i  po  istocnom  (u  Srijemu 
'  u  Backoj). 

d&nle,  (u  Baranji)  his  dahin,  eousque,  cf.  donde.  Rj. 
—  1)  do  onoga  mjesta.  Da  se  prikrsti  i  refe  opc'enu 
spovijed  tja  donle  gdi  se  govori:  >>moji  grijesi  .  .  .« 


M.  Divkovii'.  Pogji  samo  donle,  nemoj  dalje.  u  Dubr. 
P.  Budmani.  ARj.  II.  636a.  —  2)  do  onoga  vremena. 
vidi  do  onda.  Pivioa  koja  donle  nije  priko  praga 
izaSla.  .\.  Kanizlii^.  Koji  donle  bilui  zlovoljni,  po6eSe 
spivati.  F.  VraDei6.  ARj.  II.  636a. 

dc^iKis,  )H.  nema  donosa  ni  dohoda  {refe  se  za  sa- 
moluanicu),  Zutrag,  quod  affertur.  Rj.  do-nos,  ono 
sto  se  donosi:  Zenski  donos  prazni  donos.  Posl.  80. 
MuSki  donos  bogati  donos.  184. 

di'tiioMiU',  donosca,  m.  der  Bringer,  qui  adfert:  Moj 
stec'niee  i  donosce,  punan  dome!  Rj.  koji  donosi. 

donositi,  d^nosml,  r.  impf.  Rj.  do-nositi.  vidi  do- 
nasati.  r.  pf.  donesti,  donijeti.  —  1)  hringen,  adfero. 
Rj.  —  Dolaze  danju  zene  na  babine  (i  donose  cast, 
n.  p.  pile,  ustijjke,  nikiju-,  vino  i  t.  d.)  Ri.  10a. 
Megjed  je  jednako  kojesta  donosio  i  dijete  nranio. 
Npr.  1.  blijepac  .  .  .  prosio  i  kuci  donosio.  Posl.  272. 
(xodista  i  pamet  donose.  DPosl.  24.  A  kad  Srbi  na 
vodu  dogjoSe,  tu  mi  Turske  lagjc  pograbise,  koje  hjese 
pasa  donosio  iz  njegoya  Skadra  zengjiloga.  Npj.  5, 
165  (donosio  =  dovozio.  isp.  nositi  ^^  voziti,  n.  p. 
lagja  §to  se  na  njoj  nosi  vino).  Od  svega  sto  Ijetina 
donosi,  najvec/i  dobitak  imaju  od  ulja.  Kov.  39.  Bu- 
duci  da  ovaj  posao  donosi  i  hogatstva  i  slave,  to  .  .  . 
Priprava  73.  1  donosase  Josif  rgjave  glasove  o  njima. 
.Mojs.  I.  37,  2.  Druga  (zrna)  padoSe  na  zemlju  dobru, 
i  donosahu  rod.  Mat.  13,  8.  .\ko  ko  dolazi  k  vama  i 
otie  nauke  ne  donosi  ne  primajte  ga  u  kucu.  Jov. 
II.  10.  I  csnove  same  .  .  .  donose  glagolu  u  oblicima 
njihovijem  ovaki  ili  onaki  akcenat.  Rad  6,  48.  .sa  se, 
pass.:  U  torn  se  stane  i  jelo  donositi.  Kov.  82.  — 
2)  ertrngen,  erlauben,  fero,  permitio:  donosi  mi  vjera, 
iiiein  Glaithe  erlauht  mirs.  Rj.  kao  dopustati:  Ne 
donosi  z.akon.  Rj.  177b.  Ako  pijem  uz  ramazan  vino, 
.ako  pijem,  vera  mi  donosi.  Npj.  2,  432.  vidi  podno- 
siti  3.  —  amo  idu  i  ovaki  primjeri:  Pa  podviknu, 
Sto  ga  glas  donosi  (kad  podviknu  Komnien  barjaktare, 
sve  sa'jela  lisje  opadaSe).  Npj.  3,  188  (lisje  =:  listje, 
liS<;e).  1  za  sobom  zatvorila  vrata,  pa  privika  sto  ju 
glas  donosi:  »Ovamote,  Turoi  janicari!"  3,  326. 

duiiosi'C,  d^no.^fieta,  n.  dijete  (ili  mlado  u  ^ivinceta) 
rogjeno  u  svoje  vrijeme.  .sujjrotno  nedonoS^e.  ARj. 
II.  637b. 

doiio.srMijc.  n.  das  Bringen,  adlatio.  Rj.  verbal,  od 
donositi.  radnju  kojom  tko  donosi  sto. 

donosiijT,  adj.  importatus,  koji  je  donesen  iz  tu- 
gjega  kraja,  koji  nije  domaci  (o  trgovini  i  t.  d.).  U 
nase  vrijeme  u  Dubr.  ARj.  II.  637b.  importirt. 

diiiijak,  donjAka,  m.  —  1)  kamen  vodenicni,  der 
Bodenstein,  meta.  Rj.  kamen  vodenicni  donji.  isp. 
gornjak  3.  —  2J  u  kartama,  der  Untere  (im  Karten- 
spiel).  Rj.  isp.  gornjak  3.  —  3)  vjetar  koji  duse 
s  donjiJt  strana.  u  Hrv.  isp.  gornjak  1. 

doiijT,  adj.  der  untere,  inferior.  U^.  suprotno  gornji. 
IJi'inji  (od  .adv.  dolje;  kor.  vidi  kod  do,  doli-,  pred 
nj  je  ispalo  ^l  promijenivM  se  na  o).  Osn.  205.  po- 
sitir  donji  prelazi  sa  naj  «  superlativ:  najdonji.  isp. 
uaj  2.  —  Srbi  poznaju  dva  Gjerdapa  u  Dunavu  t.  j. 
donji  i  gornji.  Rj.  148b.  Kad  se  koji  iz  Hercegovine 
sasele  u  dohju.  zemlju,  oni  najprije  slave,  kao  i  gore, 
obadvoje.  Rj.  .')97b.  Glavu  svaku  pomazi  njome  po 
donjoj  usni.  Npr.  103.  Okretau  kao  donji  zrvanj. 
DPosl.  237.  One  meceS  ii  donju  trpezu  .  .  .  One  metfeS 
u  goruju  trpezu.  Npj.  2,  356.  Dmitar  uze  donji  kraj 
od  grada.  2,  626.  Namjestim  te  na  najdonjim  kraje- 
vima  zemlje.  Jezek.  26,  20.  Taj  je  red  ovo:  atari 
slovenski  .  .  .  gornji  luzi(5ki,  donji  lu^ieki.  Rad.  I,  109. 

doiijAsolaf,  donj^seoca,  »(.  einer  aus  dem  untern 
Dorfe,  inferioris  pagi  incola:  Da  se  bije  s  donjoseo- 
cima.  Ej.  donjo-selac,  covjek  iz  donjega  sela. 

doiijitzeinac,  donjftzemea,  m.  der  Unterldnder, 
homo  terrae  inferioris.  Rj.  donjo-zemac,  covjek  iz 
donje  zemlje. 

* 


duiguzeuika 


—  2M 


iiopisivniijo 


rnterldiuhrin,   muJier  terrae 

iz  dotijf  :aiiljc. 

i   njiiit<-iu>ki,  «.0-  iDita-l'inili^ch,  ten-lie  in/'criuii^-. 

rnimihi  (hiiijuj  lemlji.  tako  siistaflicne  rijeci 

-^i.  ii;i.-o7.oiuVki,  sredozemski  (i  sredozemni), 

^  li  suhozemiiil  —  Oni  su  pofevsi  se  zvati 

po   ovouif   ihnjozemskomc   obicaju    prczimetiii   svoja 

mslo   po   malo    poizostnvljali.    Rj.    5711).    iM-eegovce 

iiovata   sroziiioa  uil  (hnijozemDkih    todtt,   i   pomni    u 

Bijocratiii.  l>anii-a  3,  213. 

d6onilS.  "'Jr.  (do  oiulal:  Da  se  otkriju  tajue  koje 
uijesii  bile  javne  do  ondu.  Npr.  124.  ridi  donde  2, 
donle  2.  i'</).  dotada. 

duoiiila>njT,  ndj.  koji  je  do  onda,  koii  je  bio  do 
oiiila.  i(  miie .  rrijaiic:  Da  bi  bila  cisla  od  sve  rjrjav- 
Jtiiio  diiiniditstijc.  .\Hj.  II.  <>41a.  vidi  dotadaSnji. 

<lu|iiidanj(>,  II.  Kj.  ccrhid.  od  dopadali  i  dopadati 
se.  —  1)  das  Herlicicilen,  adeursiis.  Rj.  radnja 
kojom  tko  dopndii  (1),  miylo  dolazi.  —  3)  das  Fallen 
ins  Un^liiok,  u.  s.  w.,  acceptio  uiali,  viilnermn.  Rj. 
staiije  u  kojcm  jc  fko  dopiidii  (^)  cegu,  slu  kakva.  — 
:i)  stintje  kojc  hiva  kad  sto  komc  dopudii  (3),  privu- 
Ijuje  se,  pripadu.  —  4)  da.s  Gefallen,  piobatio.  Hj. 
.<((i)i/<   It  kiijcm  jc  omij,  koine  >c  sto  dopada  (\),  iiiili. 

d6|t:id:lti,  d.'ini.  v.  impf.  Rj.  do-|)adali.  v.  pf.  do- 
padmiti,  dopaniiti,  dopjusli.  —  /)  herhcihtufcti ,  adcnrro. 
Rj.  nrujlo  dohniti,  dofrini-ati,  dolijdati.  Al'  dopade 
robinja  devojka  ...  U  troje  saiii  dopndida  rukc, 
evo  daiias,  bratc,  u  i-elvrto.-  Xpj.  2,  373.  —  SJ  fallen 
ins  I'lKjluck,  udjliyor:  dopadali  rana,  niiike.  Rj.  do- 
bicali,  dohavljuli  se  ieijii,  fzlii):  Ali  .Mo  t'e  na.scjadue 
duse?  Dii.'e  ne  I'e  vijrjet'  Bozjcsr  lica:  siiotinja  s  nas 
wiiUf  dopnda.  Npj.  4,  24t;.  Upravilrlji  siiiova  Izrai- 
Ijovih  .  .  .  dopudiihu  boja.  Mojs.  11.  5,  14  (  hili  su 
hijeni.)  —  3)  z»  Tlieil  iccrden,  ohtinijo,  in  manus 
reiiio.  Rj.  padttti  komu  u  dijcl,  doliiiiti  u  dijcl,  iiiiuti 
dijel.  cidi  pripadati  2  (komc  stu),  piivaljivali  se 
(koine  Ho).  —  4)  sa  se,  rejlcks.  (fefidlen,  phicco, 
prohor:  to  mi  .se  dopada.  Rj.  vidi  inilili  se.  —  Koje 
(iene  i  jrjevojke)  su  im  sc  dopadide,  one  su  uzimali 
k  sebi.  Daniea  3,  14!).  Cini  mi  se  da  ti  se  ova  du- 
pndii,  sio  sam  li  dosada  o  vhisti  govorio.  I'lipiava 
tW.  No  ovo  .  .  .  na.ilo  je  Ijudi  kojima  se  ne  dopada. 
Spisi  1,  10.  <  Ide  nui  .sc  vrlo  dopudaju.  tSlraz.  18SI>, 
&)i).  Od  svih  drvara  iiajvise  mi  se  dopada  jedan  iz 
sel.i  r.  /.im.  33.'). 

(I)>|ia(liiii(i.  dnem,  n.  pf.  vidi  dopa.sti. 

ili'ipaniili.  nem,  r.  pf.  vidi  dopasli. 

diiparKi\rinjr,  «.  das  llcrlaufen,  adcursus.  Rj. 
rerli'il.  oil  duparkivati,  koje  vidi. 

doparkitali,  doparkujem,  v.  impf.  Jterlaufen,  ad- 
curio  (?)  l{j.  do-parkivati.  ecsto  dolijetati,  dopadati  1, 
dulrcarati.  —  Znaeenje  letjcti  yrehm  u  Hi  cesto:  Ao- 
parkivali,  olparkivati.  Korijcni  2«2.  M  druyojaeijem 
K€  ohlicju  ne  nulazi  tuj  yluyol. 

dt^pa.sd,  dopadiiem,  v.  pf.  Rj.  vidi  doi)adnuli,  do- 
paimti.  r.  impf.  .lop:idali.  —  1)  hciheilaufcn,  acctirro: 
plan  dopiide.  Damljaii  pade,  a  Ijuba  dupade.  U  to 
doba  i  BoKdaii  dopade.  Rj.  naylo  doci,  dotriuti,  do- 
Ictjeti:  Kad  mi  yUtsi  dopadoic,  daje  dunja  uvenula. 
Npj.  1,  :«;2.  Al'  dopade  robinja  devojka .  . .  -U  troje 
wm  dopadala  riike  ....  2,  373.  .Bje^i  k  mene  ja- 
dovna  jnevojko!  .  .  .  Pa  dopade  svojemu  roqjaku. 
4,  M.  Moraveima  crkvi  dopadoic,  i  tu  Ad?.i-(ije'ra  po- 
KubiSe.  4,  144.  Rakal  pade.  a  Pejzo  dopade,  da  ]!a- 
kalu  odKijr.,^*  ^Havii.  4,  2(;8.  To  su  oni  u  rijeci  bili, 
"'  ■  strata  dopadiiula,  i  njima  je  'vako   be- 

'-  ■'•■  miesto  dutiva  (dopiusli  komu,  dotrfati 

,  iiijedl.   na:   Pade   8avo   u  travu  na 

':,  \  'Jjuro   dopanuo.  Npj.   4,  .516.  — 

,:  I'uekj,  wcijjere;  dopasti  rana,  muke. 

"'•  *««  dohnriti  se  ceya,  (zla):  Evo 
,',■  ,.-  '  ■  ■:  ■«'"*  l^a'  je  .Janko  tame  dopadnuo. 
li).  20(8.  Debar  glase  na  zlo  U  me  napasel  (Kad  ko 


sa  svojra  dobro.ga  i  velikosra  imeua  dupadne  kiikve 
mukc).  Vosi\.  59.  Tako  onlne  )«iie  ne  dopno!  2!l7.  .la 
kakva  je,  jada  ne  dopala'.  Npj.  2,  223.  Kod  .*urcva 
ne  eu  poginuti  j.ali  rane  lasno  diipnnuti.  2,  2()9.  Kei'a, 
jarce,  dopadnuo  muka!  3,  170.  A  i  vise  rana  ih  do- 
pade, pa  i  ])a5a  rana  dopanuo  od  jiinnka  vojvode 
Milosa.  4,  527.  —  'i  a)  su  Thcil  uerden,  ohtinyo: 
ovo  vii  je  dopalo.  l!j.  juisti  komic  u  dijel,  doci  u  dijel. 
vidi  pripasti  2,  zapasti  4a,  privalili  se.  —  Megju  one 
stvari  koje  djcvojci  ne  moyu  dupasti  broji  se  onanio 
i  gunmo.  Rj.  l(J7a.  Pa  siHikome  jedva  po  dva  novea 
dopalo.  Npr.  172.  Red  dopno  prosenoj  yjerajci.  Npj. 
1,  424.  Komc  li  je  dopao  u  ruke.  3,  11)9.  Dopade  mu 
prema  svoj  braOi  svojoj  d<i  i>,ivi.  Mojs.  I.  25,  18.  U 
niiraz  s  .lelisavetom  dupade  mu  Bosna.  DM.  32.  — 
h)  dopasti  sto  koya.  znacoijc  kao  pod  .3,  netko  do- 
hijc  ncsto,  ali  pod  3)  ime  onoga  koji  sto  dohije.  stoji 
u  dat.,  a  ovdje  u  accus.:  Koliko  me  dopade  od  eije- 
loga  kraljevstva.  Npr.  85.  Pa  ya  je  i  sad  ta  rulju 
dopala.  148.  8mrtni  ya  znoj  dopade  od  velike  tuge. 
234.  Kad  je  I'ctra  knjiya  dopannla.  Npj.  1,  3.  No 
dadikn  ylasi  dopudosc,  Kad  vladika  irlase  raziimio. 
1.  74.  Kad  Jokicu  rune  dupnnnse.  Kov.  103.  dnikiije 
je  u  ovom  primjern:  Desuiea  vani  cvet^era  evala,  a 
dnsica  raj  dopala.  Npj.  1,  146.  Tomu  dodaje  Vi(k: 
Mjcsto  dopala, /erf li/  kahi  dostala.  —  4-)  sa  se,  re/lcks. 
(u  vojv.)  ycfidlcn,  placeo,  prohor.  Rj.  isp.  smiliii  se, 
omiljeti:  Otimali  konje  i  oruzje,  i  drupo,  sto  im  se 
gogj  dopalo.  Daniea  3,  148.  Buduei  da  mu  se  ona 
zcmlja  nijc  dopala,  zato  stane  moliti  ...  5,  29.  Jedau 
od  nm.^kinja  n.skoOi  megju  zenskinje,  i  ugrahi  jednu 
koja  mu  se  najbolje  dopadne.  Here.  195.  Nego  piJu 
kao  sto  misle  da  ix  sc  dopasti  njihovijem  poznatijea 
citateljima.  Pis.  (H).  Ohlik  njihov  (slova)  ako  sekoi4 
ne  dopadne,  to  je  husno  ])opraviti.  Rj.'  XI.  No 
•sc  do  sad,  i  Ma  li  ee  se  i  kad  svim  Ijudma  dopast^ 
8pisi  1,  10. 

du|K°'('-i,  dopeeem,  r.  j>f.  aushacken,  pinso:  ovd 
hljel)  nije  dopecen.  Rj.  do-pec'i,  jjcfCH.'e  svrsiti,  ispeci 
da  bude  dosta  pernio :  v.  impf.  dopicati.  —  Ja  sam 
jarae  zivoderae  .  .  .    ziv   peeen    nedopefen !   Npr.  246. 

dopolaii,  dop^tna.  (((//.talaris,  koji  je  dug  do  pcta 
(o  odijeUU  .  .  .  haljina  dopctna  .  .  .  Dopctnu  dolamu. 
ARj.  il.  ('.4.51). 

diipit-ati.  dfipii'em,   r.   impf.  do-pieali.  isp.  upieati 
se.  r.  pif.  dopeei.  sa  se,  passiv.:   Poslednji  se  (ugalj) 
jo.s   dopirc    pod   slupom.    M.    (ij.    Mili(5evi(5.   ARj. 
(i451>. 

d()|)lrriiij<',   n.  das  Reichen,   sich    Hinstrecken, 
attlnijere.  Hj.  verbal,  od  do  irati,  koje  ridi. 

dopirali,  dftpircm,  r.  impf.  do  cega,  gelanyen, 
reichen,  sich  crstreckcn,  attinyo.  Rj.  do-pirati.  r.  pf. 
doprijeli.  —  Dokle  gogj  dopire  seoska  zemlja,  dotle 
su  i  kui'e  raslrkane.  Daniea,  2,  99.  Krajevi  su  joj 
(Srbiji)  dopiridi  od  Dunava  do  .Vrhipelaga.  Kov.  8. 
Po  jui'.nijem  krajevima,  kiida  joS  slabo  dupiru  knjige. 
Pis.  4.  Dokleyod  vlada  Srpska  dopire.  85. 

dopiriti,  ddplrTm,  v.  pf.  schnaufend  herankommen, 
anhiians  ailrcnio.  Rj.  pireci  doci,  dasvuci  doci. 

dopirlali,  l."im,  v.  pf.  heranjayen,  adiyo,  cf.  dotje- 
rati.  Rj.  do-pirlali  (ne  dolazi  kao  prost  glagol).  vifH 
dognali  1,  i  syn.  ondje. 

dopi.s,  m.  Zusclirift,  Correspondenz.  —  Odgovaram 
na  dopix  Riogradski  koji  je  tampan  u  28  broju  tSr* 
bobrana.  (IPN.   1. 

dopi<sati,  dfipWem,  v.  pf.  Rj.  do-pisati.  v.  impf.  do 
pisivati.  —  1)  aiisschreiben,  zu  Endc  schreiben,  pert 
scribo.  Rj.  pisanje  svrsiti.  Rijeei  koje  su  pisci  nahvalic 
ill  nehotiee  ostavili  nedopisane  ja  sam  dopunic^ 
DPosl.  VI.  —  2)  prema  dopisivati  2. :  do  neteya  jo 
napisati,  dazu  aufschreihen,  ascriho. 

dopisivanjc,  «.  das  Ausschreiben  (zu  Ende  ■iehre\_ 
ben),  perscriptio.  Rj.  verb,  od  dopisivati.  rainja  kojonii 
tko  dopisuje  sto. 


i-ati 

am 

11 


dopisivati 


—  245 


dopuStanje 


dopiNirati,  dopisujem,  v.  impf.  Rj.  do-pisivati. 
:■.  II f.  dopisati.  —  1)  zu  Etule  schreihen,  jierscrip- 
itii.  Kj.  nvrsivati  pisanje.  —  2)  do  ujefega  jo5  pi- 
tati,  dusu  schreihen,  uncrilio.  Ali  je  po  tome  prvom 
pismu  drufra  ruka  inrljala  i  dopiftirahi  i  eriiijem  i 
irvenijoni  mastiloai.  Vuk.  pnjcv.  ."i. 

dApisiiik,  m.  Corre!<pu)iilittt.  —  I'a  sam  sanio  pozvao 
iopif)iiki(  da  se  imeuujc.  (U'N.  1. 

d6pj<>Vii(i,  vain,  v.  pf.  Kj.  do-pjevaii.  ~  1)  singenil 
ierheihimmen,  (ulvento  amtunx.  Kj.  pjevajiu'i  dot'i. 
—  2)  zu  Etule  .sctJi  mit  ^einem  Sintjen,  citntiirc  dc- 
liiiu.  Kj.  svrsiti  p,'evanjc.  dopjevito  je,  ne  ce  rise 
jjeiafi. 

dopliu'ivaiijo,  n.  dafi  Duranf-zahlcn,  xohitiu.  Hj. 
mrhid.  (id   doplat'ivati.   ntdiija    kujum    tl'o  doplaruje. 

dophu'-ivati,  doplacujeui,  t:  impf.  daruul'stthlen, 
:olni.  Rj.  do-plai^ivati.  joste  sto  placuti.  r.  pf.  do- 
jlatiti. 

dopliikati.  diiplacem,  r.  pf.  weinend  hcnnikommen, 
,(dccni(i  jleitt.  Rj.  do-plakati,  placuH  doci.  r.  impf. 
loplakivati. 

doplakivriiije,  ii.  das  Herankominen  mit  Weiiien, 
idrentiis  fleniis.  Rj.  verhal.  od  doplakivati;  koje  vidi. 

doplakivati,  doplakujem,  r.  impf  placuci  dolaziti, 
ceiiiend  hcmnkommen,  advenio  flins.  Rj.  do-plakivati. 
•).  pf.  doplakati. 

ddplata,  f.  n.  p.  kad  se  pazari  stvar  rjrjavija  za 
jolju  pa  se  iiz  rgjaviju  jos  sto  dopluti,  ili  kad  je 
neni  ko  5to  dii^an  pa  mi  da  ili  lu'iui  sto,  'Ao  vrijedi 
Fife  od  dufra,  te  ja  njemu  valja  da  doplatim,  der 
Zuscliuss,  additamentum  cf.  prid.  Rj. 

dopliititi,  d6platim,  i:  pf.  zuzahlen,  mifzahlen, 
tddere.  Rj.  jos  sto  })hditi.  do-platim  v.  impf.  dopla- 
kivati. —  Doplata,  kad  je  meni  ko  sto  du^an  pa  mi 
la  ili  UL'ini  5to,  ^to  vrijedi  vi5e  od  diiga,  te  ja  njemu 
?alja  da  doplatim.  Rj.  13'2b.  sa  fie,  pass.:  Doplata, 
jad  se  pazari  stvar  rayavija  za  bolju  pa  se  uz  rgja- 
fiju  jo§  sto  doplati.  Rj.  132b. 

dopl^sti,  doplfetem,  v.  pf.  Rj.  do-plesti.  v.  impf. 
iopletati.  —  l)  zu.  Ende  tteehten,  pertcxo.  Rj.  svrsiti 
oletenje.  —  s/jedva  sam  dopleo,  mit  Miihe  herhei- 
komitien  (^  :.  B.  ran  eiiiem  Kranken),  aeifrc  advenio. 
Rj.  s  miikom  doci,  kao  n.  p.  bolesnik  (sto  mu  se  noge 
oletu?)  ridi  dobatati. 

dopletanjt',  n.  das  gu-Ende-llechten,  pertcvtio  (?) 
Rj.  rerhal.  od    dopletati.   radnja   kojom   tko  doplece. 

d6plefati,  d^plet'em,  v.  impf  zu  Ende  flechtcn, 
pcrte.ro.  Rj.  do-pletati.  svrsivati pletcnje.  v.pf.  dojilesti. 

doplirati,  vam,  v.  pf.  schuimmen  Ins  — ,  herzH- 
iclmimmen,  udnato,  cf.  doploviti.  Rj.  do-plivati,  pU- 
vajuci  doci. 

dupI6viti,  vim,  vidi  doplivati:  Plovi,  plovi  moj 
zeleni  ven(5e!  te  dopilovi  do  Gjurgjeva  dvora.  Rj. 
c.  pf.  do-ploviti,  ploveci  doci.  Danicic  vopruvlja  akc. 
u  praesensu:  dopl&viti,  doplovlm.  Rad  ^,  KXt.  isp.. 
otpliiviti,  otplovim.  —  Otae  mu  dade  drugi  brod  .  .  . 
On  otplovi  .  .  .  Kad  doploci  u  jedan  grad,  vidi  .  .  . 
Xpr.  24S.  Poslije  tri  mjeseea  odvezosmo  se  na  lagji 
Aleksandrijskoj  .  .  .  i  doplovivsi  it  .'^irakuzu  ostasmo 
ondje  tri  dana.  Djel.  Ap.  28,  12. 

doplji'skatl,  ddpljeskiim,  v.  pf.  daher  ijeplatscht 
J;ommen,  advenio  per  viam  luto  et  aquis  inviam.  Rj. 
jdo-pljeskati,  doci  pljeskajuci  (yazeci  po  blatu  i  vodi). 
\  dopratiti,  tun,  v.  pf.  do-pratiti  pracenje  svrsiti, 
\prateci  koija  doci  do  — .  Koji  su  se  potrudili,  tehe 
iplacuc'  dopratili.  Mpj.  1,  92.  8trazani  ga  jedva  do- 
cekase,  do  b'jela  ya  dvora  doprutise.  4,  300.  Kad  ga 
je  opet  u  Lesnicu  natrag  dopratio.  MiloS  121.  Tako 
sav  narod  doprati  cava.  vSam.  II.  19,  40. 

dopraviti,  vim,  v.pf.  vidi  dograditi.  Rj.  ()  svekrvo, 
da  te  Bog  ubije!  A  mene  si  malo  uoinila,  a  sebe  si 
gore  doprarila.  Npj.  2,  00.  svrsiti  pravljenje,  gra- 
gjenje,  cinjenje.  dakle  je  dopraviti  —  kao  sto  se  vidi 


iz  primjera  =  sto  uf initi ;  a  taJio  znacenje  moze 
imati  i  dograditi  (^^  doraditi). 

d6pravljaiij(',  n.  ridi  dogragjivanje.  Rj. 

dupravljati,  vljam,  v.  impf.  ridi  dogragjivali.  Rj. 
do-pravljati.  svrsirati  pravljenje.  r.  pf.  dopraviti. 

duprezati,  d^pre^am,  vidi  doviebati.  Rj.  do-pre?,ati. 
svrsiti  prc'.anje,  prezajuci  docekati.  ridi  i  dovraati. 

dopriji'ti,  ciopreiii  (dopr'o,  dopfla),  i'.  pf.  gelangen, 
reiclun,  attingcre.  Rj.  do-prijeti  zapovjedno  diipri.  I. 
pregj.  d^prijeh.  doprije.  prihig  prcgj.  dfipfvsi,  (Ifipfv. 

V.  impf.  dopirati.  —  Ni  doprla  tamo,  ni  oramo!  ve6 
ostala  sredi  gore  earne.  Npj.  2,  24.  Urijesi  ujezini  do- 
prijesc  tja  do  ncha.  Otkriv.  IS,  5.  Za  to  ih  (Judejce) 
dade  u  vase  ruke,  te  il\  pobiste  Ijuto  da  do  neha  do- 
prije.  Dnev.  II.  28,  9. 

doprsiti,  d^pfsTm,  r.  pf.  do-pr5iti,  mrsiti  prsenje. 
—  Tko  prSi,  dopr.H.  Ul'osl.  132. 

dopiiiia,  /■.  djclo  kojim  se  sto  doptmi,  ErgunzvMg, 
supplementum :  Dopune  i  popravci.  Istor.  399.  Same 
onda  kad  taka  dopuna.i  iaC-a  svjetlost  treba.  Ogled 

VI.  Da  je  taj  pregled  .  .  .  veoma  potrebna  dopuna 
katalogu.  Rad  13,  231. 

dopiiiiiti,  mm,  v.  pf.  anfiillen,  nachfiillen,  expleo. 
Rj.  do-pimiti,  svrsiti 2»"ijeiije ;  dodatitoliko  da  bude 
sto  puno.  V.  impf.  dopunjati,  dopunjavati,  dopunji- 
vati.  —  Vi  dopuniste  mjera  otaca  svojijeh.  Mat.  23, 
32.  Dok  ti  jos  budeS  ondje  govoret^i  s  earem,  ja  6u 
doci  za  tobom,  i  dopunicu  tvoje  rijei-i.  Car.  I.  1,  14. 
Kad  ih  (svesteuika)  nema  ovoliko,  moze  ih  i  manje 
toplom  molitrom  dopuniti  oruj  ncdostatak.  DP.  226. 
liijeci  koje  su  pisei  nahvaliee  ili  nehotiee  ostavili 
nedopisane  ja  sam  dopunio.  DPosl.  VI. 

dopi'iiijanjc.  n.  vidi  dopunjavauje.  Rj. 

dupuiijati,  ilopunjam,  v.  impf.  vidi  dopunjavati. 
Rj.  do-puujati.  vidi  i  dopunjivati.  svrsivati  punjenje; 
dodavati  toliko  da  hudc  sto  puno;  anfiillen,  nach- 
ftillen;  e.rplco.  v.  pf.  dopuniti.  —  Koje  se  vi5e_  ne 
sveSta,  nego  samo  javno  dopiuija  drugi  lik  svete  tajne. 
DP.  62.  Taj  isti  dio  dopmijajuci.  Rad  2,  200.  Da  je 
rijecima  iz  .  .  .  rjec'nika  dopunjao  Vukov.  15,  184. 

dupiinjdvaiijp,  n.  das  Anfiillen,  expletio.  Rj.  verb, 
od  dopunjavati.  radnja  kojom  tko  dopunjava  sto. 

dopiiiijiUati,  dopilnjavam,  v.  imp.  anfiillen,  nach- 
fiillen, expleo.  cf.  dopunjati.  Rj.  vidi  i  dopunjivati. 
V.  pf.  dopuniti. 

dopiiiijiYanjp,  n.  verJxd.  od  dopunjivati:  Dopu- 
njivanje  k  Miklo.iicevu  djelu.  Rad.  2,  200. 

dopunjivati,  doptinjujem,  v.  impf.  do-punjivati.  a 
rijeii  dopunjivanje,  koje  vidi.  i  u  Dubr.  u  nase  vri- 
jeme.  P.  Budmani.  ARj.  II.  653b.  vidi  dopunjati, 
dopunjavati.  isp.  ispunjivati  prema  ispunjati,  ispu- 
njavati. 

dopCistiti,  rlf)pustim.  i;.  pf.  erlanben,  permitto.  Rj. 

do-pustiti.    vidi  dopustiti,  dati  2.   i:.  impf.    dopuStati, 

dopuSOati.  —  II.  pridjev:  dftpuSten.  isp.  Obi.  102.  — 

Samo  je  ostalo  dopusteno  kalugjeru   imati   svoje  sa- 

j  late.  Rj.  473a.  Zamoli  se  ocu  svome  da  joj  do^msti 

I  da   izigje   s  bracom.   Npr.   7.   Bopusti  joj  prenociti 

j  s  njime.  58.  On  joj  refe,  da  ce  uciniti;   tada   mu  je 

1  lice  dopustila.  Xpj.  2,  44.  To  su  Lasi   na  Boga  gle- 

i  dali,  Turcima   su   aman  dopustili.  4,  320.   Kuda   im 

se  pamet  mudra  gjela  ...  5to  im  takve  vlasti  dopu- 

I  stise.  5,  27.  sa  se,  pass. :  Neka  mi  se  dopusti,  da  . . . 

dodam.  Xpj.>  1,  V.  Neka  nam  se  dopusti  jof  njeJto 

napomeiviiti.  Pis.  73. 

dopi'i.seanje,  n.  v^idi  dopustanje.  Rj. 

dopusi-ati,  dopuScam,  vidi  dopu5tam.  Rj.  do-puscati. 
govori  se  u  cakavaca  i  kajkavaca,  i  u  zapadnijeh 
stokavaca. 

dopuiiM'iije.  n.  vidi  dopu.^tenje.  Rj. 

dopiistanje.  h.  das  Erlauben,  permissio.  Rj.  verb, 
od  dopustati,  i  dopuJtati  se.  —  1)  radnja  kojom  tko 
dopusta  sto.  —  2)  radnja  kojom  se  n.  p.  djevojka 
dopusta  muskome. 


dopiistati 


—  246 


dorin 


,1  |..j>iiiti.  li^puiumi,  r.  impf.  —  1}  erlauheii, 
.  Kj.  ilo-pustad.  ridi  dopuSt'ati.  isp.  donositi 
■J,  iKKiuositi  3,  ne  kratiti.  —  i'.  pf-  dopiistiti.  —  I^; 
bnxSmi  su  svi  rakona  Rimskosra  i  do  sad  nijesii  ui 
ilopitstaJi  hriicitniimi  nikako  sjediti  mecyu  sobom. 
Rj.  I'Jiia.  Dopustas  :eiii  Jezaveli  .  .  .  da  uC'i.  Otkriv. 
2,  *J0.  sii  s^,  pii.s«.;  ZiiioH  ge  hriScanski  u  Turskoin 
carstvu  jedva  dopttita  i  snosi.  Daiiica  ■_',  107.  Drustm 
jw  nikakome  iif  dopitsta  du  moze  pogrijesiti.  Pis. 
15.  —  •»>  su  se,  relklcs.:  dopu5ta  se  n.  u.  djevojka 
morabi.  pr(-<?(y>  him  .ff.  'Kad  se  meni  dopusfa  di- 
vojka.  svakom  bi  ae  'vako  dopuiUdu.  HNpj.  3,  627. 
dopn>li'nje,  n.die  Erhitdniiss,  permissio.  Rj.  verbal. 
od  dopustili.  djelo  kojim  tku  dopusii  sto.  ^Ijudi)  koji 
9u  . . .  s  dopustcnjoii  olifli  kiK'ama.  Rj.  74a.  Slohodno 
ri  Jru'eiM  dopustenje,  da  pojrjete  .  .  .  Xpj.  5,  286. 
Crkve  .  .  .  uije  slobodno  . .  .  uaOiniti  .  .  .  hez  dopu- 
sttnja  Turslcuga,  koje  je  tesko  dobiti .  .  .  Valja  imuti 
dvpuitenja  i  od  cara  i  od  vezira.  Danica  2,  107.  Za 
crkTu,  da  se  nai-ini  od  drveta,  lakSe  je  dobiti  dopu- 
sUnje  ...  :a  samo  prekritaiije  namastira  mora  se 
I's?  •  '  <tei<je.  2,  108.  Sauio  da  oni  (Srbi)  izvude 
rf.  :.  174.  Da  mu  dade  izunteskeni  (pismeno 

d<.^,. -,.,.,[ ..  MiloJ  71.  Molio  nas  je  sa  dopustenje. 
Pi*.  31.  Da  su  to  ueinili  Ijudi  nepokorni  bez  njegoia 
inanja  i  doptistenja.  Sovj.  28.  Po  dupustenju  kralja 
Stefana.  DRj.  1,  81.  —  Od  svakoga  impf.  glagola 
moie  se  naciniti  verbale  substantivum,  n.  p.  kopanjc, 
dolaleiije,  Ijubljenje,  i  t.  d. ;  a  pf.  glagoli  toga  nemajii, 
osim  nekoliko  rijeei  koje  su  ostale  od  starine,  n.  p. 
zaklanje,  postanje,  posranje,  pouzdanje,  dopustenjc, 
oprostcitje,  rjencunje.  isp.  Rj.'  LIV.  Ali  1)  i  u  na- 
rudu  ima  i  rise  takili  rerb.  supst.  ».  p.  izdabnuiie, 
izpibljenje,  krvoproli<;e,  najedenje,  obedanje,  obrado- 
vanje,  posluSanje,  potrianje,  povrafenje,  pregnuc'e, 
privigjenje,  spaseiije,  uskrsenje,  uskrsnude,  usti-pljenje, 
1  I.  d.  2i  I  sain  je  Vuk  indinio  mnogo  takih  verbal. 
supst.  Hi  uzeo  iz  Staroslor.  jezika.  isp.  Nov.  Zavj. 
VI.  I  \Tl.  3)  tako  je  i  Daniiic  nucinio  mnvi/o  verb. 
supst.  od  r.  pf.,  n.  p.  iscjeljenje,  odobrenje,  oskvr- 
njenje,  oslobogjenje,  raspoloiSenje,  i  t.  d.  Ona  2>ak 
rerb.  supst.  od  v.  pf.  za  koja  kaze  Vuk  da  ih  je  sum 
naiinio  i  ona  koja  nalazimo  «  Duniiica,  mala  iiijesv 
«•<!  Tec  u  rjeiniku  StuUijeru.  I'o  tome  se  nioze  gotovo 
i  od  srakoga  v.  pf.  naciniti  verb,  supst.  za  tievolju 
t.  j.  kad  ko  drzi.  da  drukcije  ne  maze  izreci  sasvim 
rjerno  mi.^li  scoje.  akcenut  na  ovakim  rijccima  nije 
jos  utrrnjen;  ponajrise  se  nalazi  na  prctposljednjem 
sluiju  akut :  izdahnute,  obee.4nje,  povrac'^nje,  pregni'ii^e, 
privigjenje,  i  t.  d.  /  u  Stullija  imuju  sva  iukva  sup- 
stantira  akeenut  dtu/  na  pietpoiljcdnjem  slogu,  n.  p. 
dopu;ienje,  isrjeljcuje,  odabrfinje,  i  t.  d. 

dopdstili,  dr.pustlin,  r.  pf.  vidi  dopustiti,  i  primjere 
oiidjt.  dijiiltkticki. 

dopuzali,  dopuicm,  r.  pf.  do-puzati,  puzuci  doci, 
luruHkncuhen,  urrcpto:  A  i  Semej  dopuze  moledi  ga 
za  oproilmje.  I'rip.  bibl.  75. 

D6ni,  /.  ime  zensko:  LjubiS  Boro  Martina?  Rj.  voc. 
Doro.  hijp.  od  Dorotija.  vidi  Doca.  —  Razboli  se 
Dora  sestra  moja  ...  Po  imenu  mlada  Dorotija. 
Npi.  1,  59.=).  •' 

d6ra,  m.  (ist.)  hyp.  od  dorat.  vidi  dure,  doro.  — 
Ja  8am  moga  zamorio  doru.  Rj.  185a.  Troya  doru 
vodini  .Kvome  dvoru.  T\pj.  1,  cm.  Xemoj  dore  uzdom 
zabiipiti,  ja  Ham  doru  boju  nauCio,  vje.'t  je  dora  boju 
1  mejdanu,  dora  c'e  te  Hoboni  zaklanjati.  3,  393. 

dorafii'.  «..  dtvi.  od  dorat.  Rj.  dora(t)-cii,  t  otpalo 
pr.-.l   ..  i.,,.  (iMi.  2.37.  ^      '         y 

il„rM|.,i<  ,  ,i  .  ,,  ij^jjj^  gvrSetak  radnje.  U  naJe 
-mo,  sad  demo  svrMti.«  I.  Grup- 

in.  (u  Branii;evuj  ienski  zubun 
,         ,  rumenu).  Art  Frauenrock  ohne 

Ai,„^i,  c«tM  genus.  Rj.  do-ramak.  isp.  doramfie 


dftraiiiPo,  dftrami'eta,  m.  muJka  haljina  bez  nik:iva. 
i.tp.  iloramak.  Gj.  DaniCit',  .\Rj.  H.  660h. 

dorauiti,  mm,  r.  pf.  friih  kommen,  mane  venioa 
Rj.  do-raiiiti,  kao  raneci  doci,  raiio  doci.  r.  impf[ 
ranili.  —  Dvije  tiee,  da  vas  Bog  ubije!  Okie  ste 
jutros  doranile?  Npj.  4,  389.  Ongje  cemo  konak  do 
raniti.  4,  474.  Dobro  jutro,  JIartinovid  Savo! 
Kugj'  si  Savo  s  vojskom  doranio?  5,  23.  Pa  sa 
jutros  doranila,  iMa  u  jad!  Kov.  111. 

doriiiiitl.  doriimm,  vidi  dohraniti.  Rj. 

duraiijivanjo,  x.  vidi  dobranjivanje.  Rj. 

duraiijivati,  doranjujem,  vidi  dobranjivati.  Kj.  t» 
krujevimit  gdje  se  ne  cuje  u  govorn  gla.'i  b. 

diira.st,  adj.  vidi  doratast:  Evo  juuak  na  kmija 
dorasta.  Rj. 

duriistniijc,  n.  verbal,  od  dorastati.  stanje  u  kojei 
je  ono  sto  dorasta. 

doriistnti,  d&rastam,  v.  impf.  do-rastati.  v.  pf.  da 
r^sti,  bcratiuachsen,  adolescere.  —  Filologija .  .  .  tak^ 
je  od  skora  pocela  dtrastati  i  jaeati  za  poslove  tog 
reda,  da  se   nikako   ne   smijemo   tuziti   na   nju.  Ra 
1,  106. 

dori\sti,  dordstem,  v.  pf.  herantcachsen,  adolescd 
Rj.  do-rasti,  svrsHi  rastenje;  narasti  do  cega.  v.  imp^ 
dorastati.  —  Kad  dijete  jo5  nije  doraslo  za  cijcl 
harar.  Rj.  45Ga.  Sva  trojica  Ye(-  d(jra<<tu  za  zenidbu. 
Npr.  60.  Ki'er,  koja  je  bila  vrlo  lijepa  i  \e6  dora.<'la 
do  udaje.  173.  Kad  mu  sinovi  dorastu  do  zeiiidhc. 
208.  ImaSe  .  .  .  sina,  koji  mu  vetf  do  oruzja  dora^iao 
bjese.  262.  Dok  nejaki  Jova  ne  doraste  do  vraimga 
konja  i  do  sedla.  Npj.  1,  575.  Predrag  majci  do  hmijii 
doraste.  2,  75.  Kad  dijete  doraste  da  se  odbije  od 
sise.  SIojs.  I.  21,  8.  isp.  nedorastao. 

d&rat,*  m.  der  Braune,  equus  fiiscus,  spadi.r.  Rj. 
dor-at,  konj  mrke  dlake,  mrkov.  vidi  dorin.  hi/p.  il'ira, 
dore,  doro.  '—  Ja  joj  dadob  konja  provagjati,  ona 
konju  tiho  govoraSe:  Oj  dorate  grive  pozlacenel  Xpj. 

I,  299.   Sedlaj   mi   konja   dorata.   1,   590.   isp.   al-at, 
erven  konj,  gjog-at,  bijel  konj. 

diiratast,  adj.  n.  p.  konj,  idrijebe,  kobila,  linain- 
lich,  fiiscus.  Rj.  mrk,  mrke  dhike  (o  konju).  Doratast 
(osn.  u  dorat).  Osn.  213.  vidi  dorast.  is}).  alatast, 
gjogatast.  —  DoruSa,  doratasta  kobila.  Rj.  133b.  Pod 
njima  su  kouji  doratasti.  Xpj.  5,  282. 

doratov,  adj.  Rj.  sto  pripadu  doratu.  —  za  nasi, 
isp.  alatov. 

d6re,  dora,  m.  ridi  dora  m.,  d()ro.  hup.  od  dorat. 
voc.  dore.  u  zapadnijcm  krajeviina  na  kraju  e  inj. 
a.  isp.  Posl.  XXXI.  Osn.  51.  —  Hajde,  dore,  dalek( 
je  more!  Posl.  339. 

dori'iiuti,  d6renem,  r.  pf.  (n  Liei)  vidi  dognat 
Rj.  do-renuti.  —  Pi-ema  takome  sadasnjem  vr.  (zenei 
i  renem  mj.  gnamj  mjesto  pravoga  njegova  intinitiv 
(gnati)  naeinjen  je:  doremiti,  izrenuti  i  t.  d.  u  Vu 
kovu  rjeiT-niku,  i  sa  if?  od  zz:  izdenuti  i  prema  ujemi 
izaldetmti;  ja  sumnjam  da  se  taki  infinitiv  govori 
Danieic'-,  Korijeni  71. 

dOri  do,  i^po  istoe.  kraj.)  bis,  usipce  ad,  cf.  ca.  R, 
Ca,  i-f.  eak,  dori,  tja,  tija.  Rj.  75Sa.  —  i)  o  mjestit 
OboriSe  drvlje  i  kamenje,  uzidase  dori  do  koljcna., 
uzidaSe  dori  do  pojasa.  Xpj.  2,  122.  U  narodnt 
pjesmi  .  .  .  mjesto  tja  ima  dori  (kao  5to  Bugari  i  g( 
vore).  Nov.  Zav.  VIII.  RazbiJe  ib  i  baeise  dori  d 
Orme.  Mojs.  r\^.  14,  45.  Boj  otide  dori  do  Vet-Avenj 
Sam.  I.  14,  23.  Tjera  ih  Asa  . . .  dori  do  Gerara.  Di 

II.  14,  13.  Pobjegose  dori  do  Sigora.  Is.  15,  5.  - 
2)  0  vremenu:  Od  dana  kad  je  ostavila  zemlju  doi 
do  sada.  Car.  II.  8,  6. 

d6rTn,  dorina,  m.  vidi  dorat:  Druga  gagja  paSu 
dorina.  Rj.  imena  konjma  s  takim  nast.  kod  konj. 
—  Ti  nijesi  kosti  ukrutio,  da  se  drziS  pelivan'  dorina. 
Rj.  778a.  Xa  Mehu  je  crvena  dolama,  a  pod  njime 
crveni(?)  dorine.  4,  407. 


doro 


247 


doseliti 


(loni,  m.  Iijip.  od  liorat.  Rj.  (/en.  dora,  roc.  dOro. 
(/■//  d<ira  )H.,  dciro.  inrkov,  konj  mrlcc  dlake:  Pred 
'jindoiii  je  osjedao  dora,  pa  dorinii  usturi  dizgine, 
-1111  se  (h»v  oko  Djrada  voda,  Npj.  2,  20i).  I'rivedoSe 
f/'i/vf  od  mejdana,  liirisc  ga  doru  im  ramt'iia.  2,  4(55. 
N.ijprvi  ji'  rjuca  iia  ilcirata,  for<in  doro  a  Ljiica  bi- 
j.  sail.  4,'  4;!(». 

doroi',  dor6ca,  iii.  (u  Hrijoinii  i  ii  Bai'knj)  Art 
(ihi  rl'lcid,  2)idlii  (jenux:  V  dovojke  suknja  od  parirala, 
:i  u  oca  noma  ni  dorocii.  Rj.  njchaku  <iiinijii  IniljiiiK. 
nili  darovac. 

ilonu'ak,  dorurka.  iii.  —  J)  da^i  Friihxtiicl:,  jeii- 
tiiciiliiiii.  Iij.  do-rm'ak,  jelo  ilo  (prijc)  nn'ka.  vidi 
ruc'ak  2,  }ir(Hlnu''ak.  —  Tako  ih  svaki  dan  poziva  od 
veCere  na  duriicid',  a  od  dorvrl'ii  na  rucak.  I'a  inu 
da  doriiink,  i  posto  doniOkMJe,  da  nui  .  .  .  Npr.  (52. 
PoSalje  onog  5to  jc  Irisla  oka  kacamaka  pojeo  sd  do- 
ruiul;.  273.  —  2)  l-(to  iiijcra  cii  rrijcmc.  —  (t)  doba 
had  se  doruckuje:  Delovi  dana  zovii  se:  Zoia,  jutro, 
mail  dorucak  iii  mala  nicanica  .  .  .  (Bosanska  kra- 
jina).  M.  (tj.  Milicevit',  ^iv.  srb.  2,  7.  —  b)  vreme 
od  jutra  pa  do  riiOka,  '/4  daua;  tako  njivica,  koja  se 
za  '/j  dana  uzoi'ati  nioi^.e,  zove  .se  dorucak  onnijii. 
Podnnavka   184H,  54.  .\Rj.  II.  ()(53a. 

don'u-iiti,  diiiTieam,  his  zu  Knde  speisen,  coennm 
finirc.  Kj.  do-rnfali,  fcrxiti  ruciinje  (rncak). 

d«>ruf-ktivruijp,  )i.  d(iK  Fridixtiickcn,  jciitatio.  Hj. 
verbal,  od  doruekovati.  rudiija  kojirm  tko   doruckuje. 

dirui'kovati,  d^rm'knjem,  r.  impf.  i  pf.  friih.ttu- 
ckeii,  jciitdre.  Iij.  dornrkovati,  dorucak  je.iii,  hiti  pirl 
doriicku,  i  scrsiti  dorucak:  Pa  niii  da  doi'ncak,  i 
poSto  doruckuje,  da  mn  .  .  .  Npr.  (52.  Onda  ovdje 
doruckuju  a  onamo  objodujn.  Kov.  (51. 

ddnisn,  f.  doratasta  koljila,  die  Brimn,<<futte,  cijti,a 
fitscu.  Rj.  —  rijcci  s  takviiii   nast.  ridi  kod  ajgirnSa. 

ddsad  (do  sadl.^dosi^da  (do  sada),  adv.  vidi  dosle, 
i  syn.  ondje.  —  Sto  sam  do  .fad.  ueinila,  neka  je  za 
tebe,  a  od  sad  da  mi  Bog  da  za  sebe  da  zaslnzim. 
Npr.  84.  8  niukom  kao  5to  su  se  do  .lada  mncili  ova 
tvoja  dva  sina  i  i^i'er.  232.  Kad  si  vladao  i  zapo- 
vijedao  do  sad,  vladaj  i  zapovijedaj  i  po  sail.  Kov.  (5(5. 

d&.sada,  /'.  der  Ueherdrnss,  die  Beldstirjunr),  tucdium, 
molestia.  Kj.  vidi  potega,  zanovijet  2.  —  Djeca  su 
suhi  griid.  (siromahu  su  eoeku  cesta  gjeea  tako  na 
dosudu  kakogogj  da  ga  najveOi  grad-suhi,  t.  j.  6ist, 
sam,  bez  kiSe  —  Idje).  Posl.  58.  Istina  da  je  prenu- 
meracija,  kao  Jto  je  danas  kod  uas,  prava  prosnja,  i 
velika  dosuda,  ne  samo  sa  sknpitelje  i  za  jirenume- 
rante,  uego  i  za  spisatelje.  Npj.'  4,  XLIII.  U  svemu 
hez  dosade  vama  sebe  drzab  i  drzaeu.  Kor.  II.  11.  S). 
Dan  i  uoe  radeei,  da  ne  budemo  na  dosadu  nikome 
od  vas.  Sol.  II.  3,  8. 

dbsadaii ,  dosadua,  adj.  Idsiig,  molestus.  Rj.  sto 
dosayjuje  komu  Hi  cemu.  vidi  eanjav.  —  Mi  znamo 
da  su  ovakove  suve  stvari  dosadue  i  nesnosne  cita- 
teljima  nasim.  Nov.  Srb.  1817,  535.  SluSao  sam  ranogo 
takili  stvari ;  svi  ste  dosadni  tjesioci.  Jov  1(3,  2. 

do.sildaiijT,  adj.  vidi  dosadaSnji,  dojako^nji.  —  U 
dosadanjem  obragjivanju  sloveuskih  jezika.  Rad  2,  193. 

do.Si\da§iijT,  adj.  der  hisheriiie,  qui  adhuc  fuit.  Rj. 
vidi  dosadanji,  dojakoSuji.  sto  je  hilo  dosada,  Hi  jest 
dosuda:  Istinu  ovijeh  rijeei  G.  Kengelca  posvjedocife 
sve  Srpske  dosadasnje  knjicje.  Rj.'  V.  Pominju  se 
sva  dosadasnja  izdauja.  Rad  15,  178. 

doSi\dor,  vidi  dosada,  dosad.  —  Kako  tader  tako 
i  dosadcr.  Rj.  729b.  dosade-r,  dodano  r  okrnjeno  re, 
kojc  vidi. 

dosiiditi,  d6sadTm,  v.  pf.  Rj.  do-saditi.  r.  impf. 
dosagjivati.  —  1)  u.  p.  vinograd,  kupu.suu  lijebu, 
vollends  setzen,  insero.  Rj.  svrsiti  saijjenje.  —  2)  kome, 
schaden,  nocere:  on  meni  ne  moze  nista  dosaditi.  Rj. 
kao  nauditi:  Skuhati  kome  poparu,  t.  j.  dosaditi, 
do<''i  mu  haka  glave.  Rj.  541a.  Sad  ga  pogubi  kako 
izigje  iz  galije,  drukdije  mu  ne  mozeS  dosaditi.  Npr. 


70.  Is(!erao  mu  maeku  na  odzak.  (Dosadio  mu,  osi- 
romasio  ga).  Posl.  10(5.  SvjeMafiu  ja  njemu  maslo! 
(Dosadicu  mu,  \\\n(-u  gal.  282.  TeSko  mcne  dosadise 
Turei,  dosadise  topom  i  kumliarom,  mloga  mi  je 
vojska  izginula.  Npj.  4,  221.  Vui'e  (rjorgje  Njemaeke 
topove  .  .  .  skoro  (e  ti  (iradu  dosaditi.  4,  294.  Kako 
bismo  HIM  dosadili  da  ga  svezemo  i  svladamo.  Sud. 
1(5,  5.  —  !{)  dosadilo  mi  je  to,  diess  rcrdriesst  mich 
sclion,  ich  bin  es  iilicrdricst^in,  taedet  me;  dosadio  mi 
je,  vadestnm  esse,  cf.  dodijati.  Rj.  /  syn.  ondje:  Na- 
liili  kome  ognjiSte,  t.  j.  dosaditi  mn  eestim  dolazenjem 
iii  d\igijem  kod  njega  bavljenjem  iii  eaSc^^enjem.  Rj. 
378a.  N'ajposlije  mu  ilosadi  le  stane  iiioliti  Boga  da 
umre.  Npr.  297.  Probio  mi  je  glavu.  (Dosadio  mi  je 
inoleci  se  za  sto  iii  onako  govorei'i  o  cemu).  Posl.  2(53. 
Dosadi  mi  Ijuta  sirolinja  sve  tuzeci  na  Musu  pro- 
kletog.  Npj.  2,  4(J4.  —  4)  sa  se,  refleks.  dos.'iditi  se, 
dl^s^^dT  se,  v.  r.  pf.  h'tstiy  irerden,  taedet:  dosadilo 
mi  se.  Rj.  ylaijol  bezliian,  znaienje  kao  dosaditi  3. 
vidi  dojaditi  se,  ukahnuti  se.  —  Kad  mu  se  to  ve(! 
dosadi  trpljcti,  on  .  .  .  Kj.  89a.  Kazu  da  se  bratu 
dosadilo  njeno  kiikanje.  Rj.  312b.  Kad  se  ve<?  gjetetu 
dosadi,  onila  . . .  Npr.  1(50.  Dosadivsi  sc  nekakoj  buli 
sluSajiici  svaki  dau  derviSa  gje  vice  sok.akom.  Posl. 
354.  Njemu  se  vetf  bilo  malo  dosadilo  onde  bespo- 
slcnu  scdeci  i  meni  pevajuvi.  Npj.'  4,  XVI. 

dusaajivanji',  n.  Rj.  verlxtl.  od  dosagjicati.  — 
1)  das  Vollends-setzen,  insilio.  Rj.  radnja  kojom  tko 
dosaijjujc,  n.  p.  vinograd,  kupwsnu  lijeliu.  —  2)  das 
Liistig-werden,  molestia.  Rj.  radnja  kojom  tko  dosa- 
fljujc,  hiva  dosadan.  Kj.  —  3)  das  Scb.aden,  noxa. 
Rj.  radnja  kojom  tko  udi  konm. 

dosaujivali.  dosagjujem,  v.  impf.  Kj.  do-sagjivati. 
'('.  pf.  dosaditi.  —  /}  vollends  setzen,  insero.  Rj.  do- 
sagjivati  n.  p.  vinograd,  kupusnu  lijeliu  i  svvsivati 
sagjenje  vinograda,  i  t.  d.  —  2)  Idstig  icerden,  mo- 
lestus sum.  Rj.  biti  dosadan:  Pa  ce  cam  prosti  Ijiidi 
zaglus.ati  i  vikom  dosagjivati.  Npr.  (54.  Kini  mi  se 
s  duse!  (Progji  me  se,  ne  dosagjuj  mi).  Posl.  133. 
Umornoj  lisici  i  rep  dosagjuje.  333.  Nadam  se,  da  (Je 
i  meni  oprostiti  ...  sto  cu  im  jos  u  napredak,  ako 
Bog  da  zdravlje,  dosagjivati.  Npj.'  4,  XLIV.  — • 
3)  schaden,  nocere.  Rj.  kao  uditi:  VrSljati  koga,  kao 
gaziti  koga,  dosagjivati  mu.  Kj.  78a.  (iolubacka 
muha  .  .  .  ona  stoci  tako  dosagjuje  da  kaSto  i  crkava 
od  nje.  Rj.  93b.  Koji  je  rad  da  mu  onoga  Ijeta  zmije 
ne  dosagjuju.  Posl.  114.  Ali  mi  hoi  u  glavi  i  n  ocima 
tako  dosagjuje,  da  kasto  po  nekoliko  mjeseea  pera  u 
ruke  ne  sinijem  uzeti.  Javor  188.5,  439.  Nema  nikoga 
u  zendji  ko  bi  im  cim  god  dosagjivao  iii  otimao  vlast. 
Sud.  18,  7.  —  4)  sa  se,  refleks.  glagol  bezliian.  zna- 
I'cnje  kao  dosagjivati  3.  —  U  svemu  imamo  uevolje, 
ali  nam  se  ne  dosagjuje.  Kor.  II.  4,  8. 

dos»''('-i,  d5seguem,  v.  pf.  Rj.  do-sedi.  vidi  doseg- 
nuti.  V.  impf.  (los^zati.  —  ])  erreichen,  attingo:  do- 
hvati  de  mi  tu  kujigu;  —  ne  mogu  je  doseci  (daleko 
je,  iii  visoko);  dosegao  hijase  svojijeh  dvadeset  i  pet 
godina.  cf.  dostici.  Rj.  —  2)  doseci  Sto  pamei^u.  Rj.' 
kao  razumjeti,  slivatiti.  vidi  dokucMti  2. 

doK<;giiiiti,  dosegnem,  v.  pf.  vidi  dose^ii.  Rj.  do- 
segnuti.  v.  impf.  dosdzati.  — '  1)  erreichen,  attingo. 
Rj.  —  Ne  6e  te  zlo  zadesiti,  i  udarac  ne  6e  doseg- 
nuti  do  kolibe  tvoje.  Ps.  91,  10.  sa  se,  prt.ss. :  Visina 
uebu  i  dubina  zemlji  i  sree  carevima  ne  mosSe  se  do- 
segnuti.  Pric.  25,  3.  —  2)  kao  razumjeti,  shvatiti. 
vidi  dosetfi  2,  dokuciti  2. 

ddst'liea,  m.  fovjek  koji  se  doseli.  ARj.  II.  669a. 
vidi  pridoSlica,  prisigjeldija.  isp.  doseljenik,  prema 
kome  doselica  kaze  se  kao  s  preziranjem. 

dust^Iiti,  dfiseliin,  v.  pf.  Rj.  do-seliti  (i  se).  v.  impf. 
doseljavati.  —  J)  ansiedeln,  facio  ut  quis  hue  migret 
et  hie  considat.  Rj.  doseliti  koga,  namjestiti  ga  iz 
drugoga  sela  (tnjesta)  amo  (u  ovo  selo).  —  2)  sa  se, 
refleks.  sich  ansiedeln,  commigro  hue.  Rj.  premjestiti 


dost'ljiivtiiijt 


-   -J  IS   ^ 


dosliititi 


«•  ijmo  (u  oro  selo)  i:  thunoyu  injesta  (sela):  V  bn- 
ioimi  vripoviiednju  da  sit  im  se  stun  dosdili  ts  ,\)-- 
i.yc.  I'osl.  ;U1.  nrviiti  si(  se  u  iiase  1;rujeve  doselili 
chI  Hfku.hi  i/a  Kari>:uskijeh  irora.  Koy.  IB. 

doscljiivuiye,    .1.    <J«s   Heransiedtln,    admgmtw. 
Kj.   trrbdi.   orf   doseljavau.   ni<iMJa   iojom   «o   dose-  | 
/l<ll'>l  ioi/ii.  ^  ,  .    ,  ,  ,    I 

doseljAvati.  dosMjavam,  r.  impf.  heranswdeln,  col- 
loco.  Rj.  do-seljav:Ui.  luimjcMati  koiiu  izdruijoga  selti 
(i>iit«-f<o  umc  (»  ovo  ^elu).  r.  pf.  doseliti.  ] 

ddseljfnik,  m.  Oovjek  koji  se  je  doseho.  w;j.  dose- 
lii-3.  doMjak.  AKj.  II.  eHila.  ^  . 

dosi^zanjo,    ".    ''">•    Erreichen,   to    oHwif/ere.    Kj. 
rtr'xi/.  o<i  dosezati.  rudnju  iojom  tio  dosczc  do  cega. 
duM^zati,    diNsczem,   r.   impf.   erreichen,   attingere. 
Kj.  do-*ezali.  r.  pf.  dosei'i,   dose^uuti.  —  Malabarke  [ 
imaj'i  osobile  usnjake,  za  to  im  narastu  iisi  tako  ve-  , 
like,  da  im  doseiii  do  raniemi.  I'riprava  39.  Gospoda 
narodua   potrJe  krasne   loze   ujegove,   koje  dosezahu  \ 
do  Jaziru.  Is.  16,  8.   Drvo  bjese  veliko  i  jako,  1  vi-  j 
siina  mil  dosezttse  do  neha.  Dan.  4,  11. 

dosiuuti  se,  dftsinem  se,  v.  r.  pf  sieh  bemachiigen, 
potiri,  cf.  dokopati  se,  doi'epati  se:  dosine  11  se  011 
^ega,  to  ve(5  nije  viJe  moje.  Rj.  do-sinuti  se.  -sinuti 
se  docodi  DituiHc  od  kvr.  od  kuya  je  sila.  Korijeni 
44.  do-si(I)iuili  se?  i^p.  ARj.  11.  670a.  nidi  i  dom- 
ia.l\  se. 

dusipanje,  «.  verbal,  od  dosipati.  radnja  kojom 
tku  dosipa  sto. 

dosipati.  uam  (pljcm),  t>.  ivif.  do-sipati,  sipajuci 
domftiili.  doaacuti.  r.  ;j/".  dosiiti.  —  Iznese  jedan  rup- 
njak  proje,  te  uspe  sviujama;  svinje  jedu  a  oiiaj  svi- 
ujar  jediiako  dosipa.  ^p^.  210.  isp.  prisipati,  pam 
ipljemi.  f.  impf.  hiuzuschutteu,  aflimdo.  Rj.  597a. 

d6sjei-anje,  n.  das  Geivuhruerden,  animadversio. 
Rj.  verbal,  od  dosjeeati  se.  rudnja  kojom  se  tku  do- 
sje('-a. 

d6>ij<'i-a(i  se,  dftsjet'am  se,  v.  r.  impf.  gexcuhr  werden, 
uuimadcertcrc  coepi.  Rj.  do-sjedati  se,  kao  sjeiajuci 
se  opitzati,  doziiuvuti,  dokucivati.  v.  pf.  dosjetiti  se. 
—  Od  svata  se  uitko  ne  dosica,  ve<3  se  siti  Ive  dju- 
vcgija  .  .  .  IJsta  Ive  na  grebu  Jelinu,  idu  svati  dvoru 
u  naprida,  al'  s"  od  Ive  niko  ne  dosica.  Xpj.  1,  243. 
idosicati  se,  «  zap.  gocorii). 

ddsjctan,  d^psjetna,  adj.  tidi  dosjetljiv.  Rj.  koji  se 
Utsiio  dosjeti  iemu:  Ja  sani  mlada,  ali  sam  dosetna, 
mnogoui  sam  se  doselila  sanku.  Rj.  133b. 

ddsjetiti  .sc,  tlm  se,  r.  r.pf.  —  1)  cemu,  merken, 
geuahrirerden,  animadvcrtu  (it(d.  accoryersi).  Rj.  do- 
."jeliti  »e,  sjeticsi  se  upaziti,  doznati,  dokuciti.  vidi 
prisjetiti  se.  r.  impf.  dosje<^ati  .se.  —  Cuvii  on  to, 
doxjeti  se  jitdu.  N'pr.  11!».  BijaSe  nekakva  zla  carica, 
koja  mnogc  Ijude  i  iene  s  ovopa  svijeta  smicase  da 
se  nikada  nije  niko  mogao  dosjetiti.  214.  Dosjete  se 
j'tdu,  da  je  kakvii  driigu  pjevojku  k  sebi  dobavio. 
'2i'*>.  A  na  alujre  namiguje  ...  To  se  sluge  dosjetise, 
prikuri^e  konje  kolu.  Npj.  1,  282.  Sna'  zaovu  papu- 
/•icom  fepa,  ne  bi  li  se  ona  dosetila,  ne  bi  1'  svome 
bralu  otkazala.  Doseti  se  zaoviea  Jana,  doseti  se,  pa 
bratu  povori.  1,  467.  Moie  biti  da  (e  se  dosjetiti  cemu 
Ijoljem.  Pom.  3o.  —  'JJ  dosjetiti  sc  Cega:  U  torn  s' 
Turi'-in  puske  dosetio,  jjreko  sebe  i>u6ku  opalio.  Xpj. 
a,  li'Jl.  vidi  Hjetili  se.  —  SJ  dosjetiti  se  za  5to :  Pade 
na  um,  pa  se  dosjetio  za  njegova  hrta  Karamana. 
Npi.  'J,  271.  vidi  sjetiti  se. 
dosjitljiv  (iloHJctljiv),  adj.  der  sieh  uusfindet,  con- 
lii      '  '     ' 

Kj. 

J'- 

J* 

(u 
/it,  ,... 


silu  pirnn-:  il',-'rtljiv  kao  8ijak  igovori  se  u  Krijejnu). 

'''  '  <jeti  cemu.  vidi  dosjetan.  —  (Joek 

'i/iv.  Po.sl.  34!J.  Jugovi<- .  .  .  osobito 

<-  1  na  podsiidjeh  gotov.  Sovj.  88. 

■■  "•  '''"  Ilrs/tringen,  ussecutio  per  sal- 

ije  2. 

Rj.  do-skakati.  —  1)  v.  pf 
j:i',  ',,1^11, i,.  lij.  skaeuii  doci.v.impf.  do- 


akakivati  1.  —  2)  v.  impf.  kome,  sowcil  springen, 
als  cin  undercr,  erspringen,  saltu  (isse<iuor.  Rj.  skn- 
kuti  dotle,  dokle  je  drugi  tko  skakao,  do  njegu.  vidi 
doskakivati  2.  v.  pf.  doskoiuti  2. 

dosltakivaiijo,  n.  Rj.  rerhal.  od  doskakivati.  — 
J)  das  Jlcranspringcn,  adsultus.  Rj.  radnja  kojom 
tko  doskakiijc,  skacuci  doluzi.  —  3)  ridi  doskakanje. 
Rj.  radnja  kojom  tko  doskakujc,  skace  dotle  dokle  je 
drugi  tko.  —  S)  das  Kichi-lictrogcn-sein,  a.fsemitio. 
Rj.  radnja  kojom  tko  doskakujc  komu  ne  dajxici  mu 
sc  varati. 

do.skakivati,  doskriknjem,  v.  impf.  Rj.  do-skakivati. 
—  1)  skacu(Ji  dolaziti,  heranspriiigen,  springcnd  hc- 
rankommen,  udsilio.  Rj.  r.yj/'.  doskakati  1.  —  2)  konie, 
■SO  iceit  springen  als  eiii  anderer,  saltu  assequor.  Rj.  j 
vidi  doskakivati  2,  u  pravom  smishi:  skakati  dotle,  , 
dukle  je  drugi  tko  skakao  do  tijega.  —  H)  nicht  der 
Betrogcne  scin,  assequor.  Rj.  v.  pf.  doskoeiti  kome 
3,  u  prcnesenom  smishi,  kao  dotle  skakati,  dokle  drugi 
tko  skace,  pa  mu  se  ne  dati  varati,  smetati  mu  n 
varanJH  Hi  u  drugom  kukvom  zlu. 

di)sku*'ica,  f.  cf.  do.skociti  3.  Rj.  djelo  kojim  se 
doskoci  kome  (da  ne  prevari  koga  Hi  mu,  drukcije 
ne  natidi). 

doskociti,  dftskoCim,  v.  pf.  Rj.  do-skofiti.  —  1)  do 
cega,  do  koga,  herheispringcn,  adsilio.  Rj.  kao  sko- 
civsi  doci.  V.  impf.  doskakivati  1.  —  Pa  odskoC-i  od 
kouja  6ila§a,  triput  skoCi,  do  grada  doskoci,  ali  gradu 
vrata  zatvorena.  Npj.  2,  112.  Pade  ijeepan  nasred 
diuma  puta;  k  njemu  brzo  Mitar  doskoHo.  2,  ()32. 
Ali  s  bande  dnigi  doskocio  4,  88.  —  2)  kome,  so 
weit  sjrringen  als  ein  anderer,  saltu  usseqxior.  Rj.  u 
pravom  smishi :  dotle  skociti,  dokle  drugi  ska<:e  Hi 
skoci.  V.  impf.  doskakati  2,  doskakivati  2.  —  3)  kome, 
erreichen,  einholen,  fig.  nicht  der  Betrogcne  sein,  asse- 
quor: doskocicu  ja  njemu!  dobro  mu  je  doskocio.  Rj. 
u  prcnesenom  smishi:  kao  dotle  skociti,  dokle  drugi 
tko  skace,  pa  ga  smesti  u  varanju  Hi  u  kakvom  gogj 
zlu.  V.  impf.  doskakivati  3.  sa  se,  pass.:  Da  se  do- 
skoci svakom  seiuiratizmii.  Pom.  114.  kao  preprijeiiti, 
smesti  sto,  osobito  zlo  kakvo,  oprijcti  mu  se,  verhiiten, 
ahwenden,  praecuvere,  propulsare. 

do.skora  (do  skora),  bis  vor  Kiirzem  (ist  ei-  da  ge- 
ivesen),  haud  ita  pridcm.  Rj.  adv.  do  (praepos.)  skora 
(gen.)  kao  do  oroga  cusa,  vremenu :  bio  ovdje  doskora. 

—  Jer  sii  se  do  skora  Ijiidi  na  silu  hvatali  u  soldate. 
Rj.  56b.  Covjek  je  ovaj  bio  mlad  .  .  .  i  bio  je  u  Bio- 
giadu  ziv  do  skoru.  i5ovj.  21.  vidi  skoro,  i  syn. 
ondjc. 

duslaviti,  vim,  v.  pf.  do-slaviti,  swsiti  slacljenjc. 

—  Doslavili  sii  gjaci.  DPosl.  19. 

dusk',  dijslije,  hishcr,  adhiic  (u  vremeuu).  Rj.  dusad, 
dosada,  dosader.  dosle  po  istocnom  govoru,  niilazi  .«e 
i  u  juznom :  diidajc  mu  se  na  kraju  takodjer  k  Hi 
n :  doslek,  dosleu.  suprotno  odsad,  posad,  odsele, 
odslek,  o.sele,  posele.  —  Kog'  su  Ijube  dosle  sjetovale,, 
koga  dosle,  koga  li  i'  odsele?  Xpj.  2,  532.  Boljc  oslek 
negli  doslek  za  zetom.  DPosl.  8.  Sedamdeset  i  cetiri 
prosca  Sto  su  seslri  doslcn  dohodila.  Npj.  2,  234.  Jhi- 
slije  ne  iskaste  niSla  u  ime  moje.  Jov.  16,  24.  <  )d 
sele  nemojte  davati  narodu  pljeve  za  opeke  kao  do- 
slije.  Mojs.  I.  5,  7. 

dOsIek,  dosle-k.  isp.  k  dodatak.  ddsIC'll,  dosle-n. 
isp.  n  dudatak.  primjere  vidi  kod  dosle. 

dusliii-ivfinje,  n.  das  Jirahndcn,  assecutio  omine. 
Rj.  verbal,  oil  doshidivati.  radnja  kojom  tko  doslu- 
iuje  sto. 

dusliK-ivati,  dosliicujem,  v.  impf.  erahnden,  asse- 
qui  oinine.  Rj.  do-slueivati.  sluteci  nagagjati.  v.  pf. 
dosliititi. 

ddsliik,"  m.  vidi  prijateljstvo:  S  popovima  u  do- 
sltiku  bud'te.  Rj.  Jc  1'  s Milosem.  paSa  w  dosluku'^ Npj. 
4,  342.  do8(t)-luk,  olpalo  d.  isp.  dost,  prijatelj. 

dusldtiti,  d6sirit!im,  v.  pf.  erahnden,  omine  ussequi. 


dosliiiiti 


—  249  — 


dostaviti 


Ej.  tlo-slutiti,  shiteci  nagoditi,  poijoditi.  v.  impf.  tlo- 
sliK-ivati. 

(lu^hr^ili,  dftslfizim,  v.  pf.  '"*>  ^"  ^huie  dienen, 
serviisse  usque  ad  jlncm:  nije  <;oiliue  dodulio.  Rj.  do- 
sliiziti,  svrsiti  sluzenje.  v.  impf.  doslii^.ivati. 

dnsliizivaiije.  n.  das  !u-linde-diencn,  finis  servi- 
tutis.  Kj.  rirlHtl.  od  doslu^.ivati.  radnja  l-ojom  tl;o 
dusliihije. 

doisliizivati,  dosltizujem,  v.  impf.  Kj.  do-sluzivati. 
V.  pf.  dosluiiti.  —  1)  zxi  Ende  dienen,  ausdicnen, 
ahsulvu  seixitutem.  Rj.  svr.'ivati  slu?,enje.  —  2)  n.  p. 
t'aJii,  t.  j.  dotakati  initiii,  anfiiUen,  inqdcn:  Svakoui 
Grujo  ra.'u  dusluhijc.  lij.  —  Sluzi  viuo  Kovakovi(' 
Griijo:  kako  kouie  caSu  dodavafe,  tako  njeinn,  doslu- 
iujc  vinom,  a  kad  babii  i-a5ii  dodavaSe,  tako  falu 
vinom  pnsluhije,  sa  ('aJe  se  vino  prosipase.  Xpj.  3,  23, 
dii!sljodaii,  d6sljedna  (d6Sljedaii,  dnsljedua),  adj. 
do-sljedan,  koji  slijedi,  ide  jednalu  zn  onim  za  cim 
je  puieo  ici,  radi  sve  onako  kako  je  puceu;  rijec  na- 
iinjena  prema  Latinsktij  consequens.  folijerevlit,  con- 
se<iiient.  —  adr. :  IzvrSili  sii  svaku  ii;islavnu  disci- 
plinu  dodedno.  Zlos.  322.  vidi  konsekventan. 

do^tlu6t■iti,  d<')sraQt'un,  c.  pf.  do-sinoOiti,  srriiti  smo- 
ceiije.  —  U  uase  vrijenie:  »l)a  mi  je  jos  malo  sira 
ili  mesa,  da  ovo  krulia  dosmoiim.-  J.  Bogdanovic. 
ARj.  U.  HTSb. 

dosuirdjcti,  dosmrdim,  v.  pf.  vidi  dogrdjeti:  to  mi 
je  vee  dosmrdjelo :  on  mi  je  vec  dosmrdio.  Rj.  do- 
smrdjeti.  si/n.  kud  dogrdjeti. 

dosiiitvati,  dosnujem,  r.  jif.  anzetteln,  urdior  (telamj: 
malo  inuim  pregje,  ne  I'u  moci  osnutka  dosnovati.  Rj. 
do-snovati  scrsiti  snocanje. 

duttuliti,  df)solTm,  v.  pf.  do-soliti,  svrsiti  soljenje, 
usoliti  koliko  je  dosta:  Ja  sam  jarac  zivoderac  .  .  . 
ziv  .soljeu  nedosoljen.  Npr.  240. 

dospiji'tak,  dospijfetka,  m.  vidi  <lospjetak.  Rj.  cidi 
i  svi'.letak,  svrha  1. 

do.spijovaiijc,  n.  llj.  verbal,  od  dospijevati.  stanje 
u  kujeiii  je  una  sto  dospijevu.  —  1)  das  Eeifen,  ma- 
turita.s.  Rj.  vidi  zdrijevanje,  zrijevanje.  —  2)  die 
Mtisse,  otiuni.  Rj. 

dospijevati,  dospijevam,  v.  impf.  Rj.  do-spijevati. 
r.  pf.  do.spjeti.  —  1)  reifen,  matiirare:  ove  srodine 
voi'e  ranij  do^pijeva.  Rj.  vidi  prispijevati  2.  zreti, 
zrenuti,  zrijevati,  zdreti,  zdrijevati.  Vidovaea,  jabuka 
i  kiiiJka,  koja  dospijeva  o  Vidovu  due.  Rj.  60a. 
I'oznjaka,  voeka,  koja  pozno  dospijeva.  Rj.  o27a.  — 
2)  Musse  haben,  otiam  est  milii.  Rj.  biXi  dokvlnti, 
imati  kad. 

ddspjt'tak,  dftspjetka,  in.  (u  Boei)  vidi  svrSetak. 
•Rj.  ridi  do:^pijeiak,  svrlia  1. 

d6.spjeti,  duspijem,  v.  pf.  Rj.  do-spjeti.  kao  prost 
glagol  ne  dolazi.  isp.  spjeti.  yram.  zapovjedno  dospij. 
/.  prefij.  dftspjeh,  iniloij  preiij.  d6spjev5i,  d(>spjev, 
/.  pridjev  d6spio,  d^spjela.  v.  impf.  dospijevati.  — 
1)  reifen,  pervenio  ad  matiiritatem :  dospjele  treJnje. 
Rj.  vidi  prispjeti  2,  dozreti  i  syn.  ondje.  —  2)  zu 
recht  kommen,  venio:  gledaj  da  dospijes  na  rucak.  Ej. 
doci  nu  vrijeme.  vidi  prispjeti  1,  pristasati,  stasati.  — 
Pa  govori  bozur  evet:  »0j,  ti  ruzo  rumena!  da  je 
meni  tvoj  miris,  na  mlogo  bi  rfospfo;  junacima  za 
kalpak,  devojkama  za  kosu,  nevestama  u  nedra.s  Xpj. 
1,  278.  Na  Drinu  ih  vodu  na(:erase  .  .  .  Tu  je  Turcin 
tada  prebrodio,  tije  je  koji  dospjeti  mogao.  4,  259. 
Za  zdravlje  sve  gospode  ove  I  koji  su  dospjeli  i  pri- 
spjeti ove  godine,  da  Bog  da  .  .  .  da  dogju  i  prispiju 
i  do  godine.  Kov.  121.  —  3)  Musse  haben,  otium 
est:  dot'i  cu  ti  kad  dospijem.  Rj.  =  kad  usimam  kad, 
kad  liudem  dokolan.  —  -t)  (po  jugozap.  kraj.)  vidi 
svrJiti:  Sto  se  ne  poOue,  to  se  ne  dospije.  Rj.  sa  se, 
passiv.  svrsiti  se:  .'^to  se  po6ne,  ttoi  valja  i  da  se 
dospije.  Posl.  360. 

dost,*  dosta,  m.  vidi  prijatelj.  Rj. 

d5sta,  genug,  satis.  Rj.   adv.  veoma  rijetko  dosti. 


vidi  zadosta.  isp.  dovoljno.  Danicic  izu  rijeei:  sit, 
nfesit  .  .  .  ka;e:  samoglasuo  ispada:  dosta.  Korijeni 
212.  isp.  nadostaciti.  —  Dosta  je  tvoja ;  dosta  je 
njegova;  dosta  ka.'  i  Balatina.  Rj.  Ima  nas  (/o/o'c,  t.  j. 
podosta,  genug,  satis;  dobre  puta,  t.  j.  dost(t  puta. 
Rj.  125a.  U  dosta  sale  ima  malo  i  zbilje.  Rj.  2()2b. 
Krvnik  dosta  putit  uteee  u  drugu  nahiju.  Rj.  3(K)b. 
Ima  unaire,  n.  p.  treSanja  na  pijaei,  t.  j.  dosta.  Rj. 
782b.  Kaze  joj  da  ide  kui'i.  ''Dosta  si  mi ;  veli  aslu- 
zila.«  Npr.  143.  I'o.'to  progje  dosta  vremena.  187. 
Dade  mu  nekoliko  aspri  sto  ce  mu  dosta  sa  put  biti. 
217.  Tada  on  poce  da  joj  kazuje  ...  a  ona  mu  ne 
dade,  nego  zavika:  :  Dosta,  dosta,  ^a.7.i\a.m  ^io  ti  je.« 
228.  Mudroj  glari  jedno  oko  dosta.  Posl.  18^1.  N'aj- 
milijeg  gosta  tri  dana  je  dosta.  187.  U  malo  mole 
biti  dosta,  a  u  dosta  malo.  333.  Dodajm'i  jo5  i  to 
da  mil  je  dosta  danju  rasti.  357.  Dosta  sii  ti,  sine 
Useine!  dosta  su  ti,  moji  beli  dvori.  Xpj.  1,  609.  Da 
bi  tako,  Stoko,  i  ne  bilo,  dosta  mene,  sto  govoriS 
rabro.  4,  281.  (mene  dat.).  Lagje  dosta  velike.  Daniea 
2,  34.  Nije  dosta,  zakone  samo  imati,  nego  se  moraju 
i  drzati.  5,  85.  Podaj  njima  piti  vina,  vina  dosta  izo- 
hila.  Kov.  89.  Bog  ti  darovao  svega  dosta!  125.  U 
Xisu  je  .  .  .  poslanike  dosta  dobro  primio.  Milos  29. 
Sama  Olavaseva  glava  dosta  bi  bila,  da  MiloSa  uveri. 
70.  Ljudi,  od  kojijeh  je  jedan  u  sto  godina  dosta  za 
za  sar  narod  nas.  Pis.  53.  Za  sad  i  o  tom  dosta. 
Posl.  XXIII.  PiMte  mi  sto  od  Karlovaca,  ali  po  dosta. 
Straz.  1886,  1476.  PiMte  mi  dosta  i  dosta,  i  javite  mi 
to  vazno  sto  imate.  1887,  63.  Zar  rtika  Gospodnja 
ne  (e  fiiti  dosta  '^  Prip.  bibl.  50. 

Dosta,  /'.  liyp.  od  Dostana.  Rj.  ime  zensko  —  Dosto 
moja  i  dva  bena  tvoja,  i  dva  bena  megju  obrvama. 
Rj.  22a. 

dostajanje,  n.  Rj.  verbal,  od  1)  dostajati,  2)  do- 
stajati  se  2.  —  1)  das  Hinreicben,  sufficientia.  Rj. 
stanje  u  kojem  je  ono  iega  dostaje.  vidi  zadostajanje. 
—  2)  der  Anstand,  decor.  Rj.  stanje  u  kojem  je  onaj 
komu  se  sto  dostoji. 

ddstajati,  dftstaje,  r.  impf.  Rj.  do-stajati.  —  1)  hin- 
reichen,  sufficere.  Rj.  kao  dosta  biti  cega.  vidi  zado- 
stajati,  smiigati  2.  r.  pf.  dostanuti,  dostati.  suprotno 
nedostajati.  —  2)  dCistajem.  dupke  stojeci  u  vodi  do- 
pirati  nogaina  do  dna :  Tko  dostaje,  ne  tone.  DPosl. 
128.  r.  pf.  dostanuti,  dostati  2. 

dostiVjati  se,  dost^jlm  se,  v.  r.  pf.  (u  pjesmi  ima 
!  bez  se)  sich  wiirdig  machen,  digniim  xc  praebere : 
Nisi  raja  dostajala,  vec  si  pakla  zasluzila.  Rj.  do- 
stajati se,  dostojan  postati.  vidi  dostojati  se.  —  PoMa 
majka  po  vlakancu,  da  bi  raja  dostajala,  prekide  se 
to  vlakanoe,   pade   majka   nsred  pakla.   Npj.  1,  134. 

dostiljati  se,  dostftji  se,  v.  r.  impf.  kome  sto,  sich 
gesieinen,  decet:  djevojci  se  (ili  zeni)  ne  dostoji  u 
oltar  ui'i;  njemu  se  dostoji.  Rj.  do-stajati  se.  vidi 
pristojati  se,  dolikovati,  i  syn.  ondje. 

Dostana,  /'.  ime  zensko.  Rj.  —  imena  zen.  s  takim. 
iiant.  kod  Andrijana. 

dostanuti,  ne,  dostati.  dbstane,  v.  pf.  Rj.  do-sta- 
nuti,  do-stati.  v.  impf.  d(">stajati.  —  J)  hinreicheu, 
sufflcio:  Bice  tebi  vina  izobila,  ako  caru  ne  (e  ni 
dostati.  Rj.  dosta  biti  vidi  zadostanuti,  zadostati,  do- 
stiei  2,  dotedi  1.  suprotno  nedostati.  Jer  mi  ne  bi 
dostalo  vremena  kad  bib  stao  pripovijedati.  Jevr.  11, 
32.  Eda  li  (e  im  poklati  ovce  i  goveda,  da  im  dostane  ? 
ili  ce  im  se  pokupiti  sve  ribe  morske  da  im  bude 
dosta?  Mojs.  IV.  11,  22.  —  2)  dftstati,  nem,  den 
Boden  (im  Wa.iser)  mit  Fiissen  erreichen,  fundum 
<(?ft)i;/ece.- je  li  duboko?  mo^ei  li  dostati'7  Rj.  dupke 
stati  II  vodi  pa  doprijeti  nogama  do  dna.  —  3)  pre- 
lazno.  dostati  sto,  dobiti,  postici  sto:  A  duSica  raj 
dopala  Npj.  1,  146  (Mjesto  dopala  jedni  kasu  dostala. 
Vuk).  isp.  dostajati  se,  v.  r.  pf. 

ddstaviti,  vim,  v.  pf.  do-staviti.  —  1)  apponere, 
adjicere,  pristaviti,  dodati,  pridati:  I  od  risa  podstavi 


do!>ti 


250  — 


doteei 


I'l'osl.   2i>.  —  3)  »  razflororu,  kad 

Cilje   sii   ti  ostala   kutnja   i-eljiid?- 

■^.  LjubiJa.  -Ti  si,  pope  kao  paprika  I  < 

:.   171.   ARj.   n.  (i8-2b.    ?Ta  posliiSaj. 

.....i«.o,  ta  posluJaj,  Jto  mi  /.hori  bane  .  .  . 

ko'ito   mi  piSe  bane,   5lo   mi  pi^e.  ^to  li 

Kad  je   Marko   dosUiFio  viajli,  Mo    m\i 

ne  bane  . .  .  HNpj.  2,  183. 

/r.  Hilda   veoiim   rijeth')  nijesto  dosta,  koje 

e  bi  dosti,  da  jaki  Bog  prosli  i  domaiJina ! 

dosliri,  dftstijrnem,  r.  pf.  Rj.  rhU  dftstisrnnti.  )>. 
impf.  dostizati.  —  1)  einhulen,  conncquor.  Rj.  ridi 
stifi.  —  Bos  je  spor,  all  je  dostizan  (ako  se  kadsto 
i  *ini  da  polako  ide,  opet  dostiqiie  snikoga  i  .nuiMo). 
Posl.  IS.  Bjeii  jadno  nionuV  Prijepoljce,  dostile  (ja 
Milo5  na  kiilaJu.  te  i  njepra  kuomi  Sestopercem.  Npj. 
2.  1-12.  Pa  on  ode  dvoru  bijelome.  ii  putu  go  l-njiija 
doftiiinulii  od  pnniee  •rjevojaeke  m.ijke.  2,  515.  Idi 
pa.io  .  .  .  i  doftitini  Mo.skovske  dthje.  3,  81.  Male 
bilo  Ki  du-ro  ne  bilo,  jeste  Srpska  vojska  dostifinulu 
i  pred  vojskom  ^arii^u  C'vijane.  3,  2l)i).  Gosposlia  hk 
didcho  doMiiiiic.  DPosl.  24.  Pa  bib  kako  dostiyao  h 
vaskrsenije  mrtvijeh.  Filib.  3,  11.  u  zudnja  tri  jni- 
mjtra  kno  slici  2)  kad  si  ti  stigao,  ankommeii,  advenio. 
Rj.  71tia.  dvci.  —  2)  ridi  dotet'i  1.  Rj.  vidi  i  do- 
stati  1.  —  3)  ridi  doset'i.  Rj.' 

dfiisticr,  H.  n.  p.  izbio  jra  na  dostig.  Rj.' 

d)>>lirnii(i.  ncni,  tidi  dostiei.  Rj. 

dusti/.unjt'.  H.  Rj.  rerhid.  od  dostizati.  —  1)  das 
Einhok)!,  coiisetutio.  Ej.  radnja  kojom  tko  dostize 
koga  Hi  kiida.  —  'i)  ridi  dotjecanje.  Rj. 

d6stiz)iti,  dftstiiem,  v.  impf.  Rj.  r.  pf.  dostidi,  do- 
stipnuti.  —  J)  einhohn,  consequor.  Rj.  —  2)  ridi 
dotieeati.  Rj.  do^tajuti  1. 

aistiiun.  dostT;Sna,  adj.  koji  moiie  dostiCi,  der  er- 
reiilit,  einhiAl,  qui  a.'i.tequitHr:  Bog  je  spor,  ali  je 
dostiznn.  Rj. 

dostojan,  ilostojna,  (u  Dubr.)  xciirdig,  dignim.  Rj. 
ridi  vrijedan.  —  Zlatu  ce  se  knjundJSija  na(;i.  (Dobra 
ce  stvar  doiekati  onoga  koji  je  nje  dostojan).  Posl. 
91.  A  da  re('-em,  da  mi  je  od  Boga,  toga  dura  nije- 
sam  dostojna.  Here.  13i!.  Jesu  li  Rimljani  dostojni 
imati  one  zakone.  Danica  5,  86.  Ovde  je  G.  — c — 
doftojiin  itriike  hvale,  .?to  priznaje  i  ispoveda,  da  ne 
zna  ono.  Ho  ne  zna.  Nov.  Srb.  1818,  3'JO.  Ja  to  osta- 
vljam  G.  Kopitaru  i  ostalijem  pravijem  i  dostojnijem 
audijuma  u  ovakovome  po.sIu,^neka  oni  presude.  Odg. 
na  sit.  11  ii'tp.  nadleiSan).  I^to  svijet  ima  dostojtio 
ziinnje  o  danainjcmu  narodu  naSemu  .  .  .  Odg.  na  ut. 
2!».  —  itdr.:  Onda  ce  se  ova  njegova  zasluga  znati 
dontrjjno  cijeniti.  Xpj.'  1,  LXII. 

du^tuji^nslvon,  adj.  augustus,  gravis,  s  dostojan- 
itr,,,,!,  pun  ,h,-i,.;„„str-a  (vidi  dostojanstvo).  —  U 
/""""  ""  '(  arfr. :  Nastavi  iguman  hladno- 

krvno   idi  treno.  S.  LjubiSa.   ARj.  II.  (J90b. 

do.>tlujiin<«tvo,    n.   (po   zapad.    kraj.)    die   Wiirde, 

H  urdtgkeit,   dignitas:  VaSe  dontojunstro  (rekn    vla- 

dici).   I'o  doKtojanstru  treba  mu  suditi  (reku  u  Sla- 

voniji),  navh  Warden,  nadi  Verdiemt,  pro  dignitate, 

P''//  "'"''to.  Rj.  —  To  je  zakoniku  jcdan  od  najglav- 

nijih    ncdoslataka  za  gragjanski   ?.ivot.   Ali  se   i   to 

dnigim   dofitojanstrima,   megju   koja  valja 

nivilnii  raisao  o  prijestupii.  D.\I.  317  {ovdje 

I  inm':i  za.sluga,  Verdienst,  meritum). 

iijf,  11.  das  Erhgut,  hacrcditas:  lu  dvoru 

"■  J'j-  eidi  postojanje,  baitina,  nasljed- 

'   —  Kad  sam  osto  iza  babe  svoga  .  .  . 

■    '".bratima,  sve  popio  s  njima  do- 

.'1.  Ovo  je  na^ljednik,  hodite  da 

>ii;i    OHtane  dostojanje  njegovo. 

1    njihovu   -t  dostojanje,  u 

'       '■'■',  12. 

uosiujali  se,  Uostyjim  se,  t;.  r.  pf.  sich  wurdig 


machen,  digmim  se  praebere:  Xebeakog  se  carstra 
dostojao.  Rj.  uciniti  se  dostojan  cega.  vidi  dostajati 
se,  ('.  r.  pf. 

dftsuti,  dospem,  r.  pf.  do-suti,  sipajuui  dodati.  kao 
prost  qliigol  ne  nalazi  se.  isp.  suti.  prema  t:  impf. 
dosipati,  koje  ridi  isp.  na.suti,  prisuti. 

•losJlnstvo,  ».  dolazak,  die  Ankttnft,  adventus.  od 
do(\,  osn.  5ad  (isp.  Obi.  82),  odhaceno  d  a  umetnuto 
n.  Za  naSega  dobroga  i  sretnoga  dosanstra,  i  vaSega 
dobroga  (^estitog  naJanstva!  Kov.  71.  —  rijeci  s  takim 
trust,  vidi  kod  bezoCaiistvo,  po  kojima  je  amo  metmtt 
akc. 

dftsp,  M  pjesmi  mjesto  dogjose :  Zdravo  dose  ii  Bjelo- 
pavlii'e.  Ej.  vidi  doiJi. 

doisi^tati,  doSetam  (d&5e6em),  v.  pf.  herbeispazieren, 
advento  uinbulans.  Rj.  do-5etati,  setajuci  doci.  On  se 
Seta  od  sovre  do  sovre,  kad  doseta  sovri  suva  zlata. 
Npj.  2,  89. 

doiljak,  dosljAka,  ni.  Ankdmmling,  advena.  Rj. 
koji  jc  dosao  kuda.  isp.  doseliea,  pridosliea,  prisigjel- 
dija.  suprotiio  domorodac  —  JMojsije  pobjeze  od  ove 
rijeci,  i  pasta  dosljak  u  zemlji  Madijamskoj.  Djel. 
.Vp.  7,  20.  !*tranac  sam  i  dosljak  kod  ras.  5lojs.  I. 
23,  4.  Jedan  c-ovjek  .  .  .  otide  da  ^ivi  kao  do.iljak  u 
zemlji  Jloavskoj.  Rut  1,  1. 

ilu^iiiitali,  dosmTtJim,  v.  pf.  do-5mitati,  smitajuci 
doci,  daherschleiidern,  advento  lente:  Smitaj,  Smitaj, 
jedva  doHmitah.  Rj.  844b. 

dostaiiipiivanjc,  n.  verb,  od  dostampavati.  radnja 
kojom  tko  dostampara  sto. 

du.^tnmpilvati,  dostampavam ,  v.  impf.  srrsivati 
stampanje.  —  Jedna  knjiga  .  .  .  upravo  se  sada  do- 
stampara.  Rad  21,  19(i.  prosti  glagol  Stampati  v. 
impf.  i  pf. 

dostedjcti,  dostMlm,  v.  pf.  do-5tedjeti,  kao  stedeci 
docuvati.  r.  impf.  Stedjeti.  —  To  je  njemu  babo  na- 
bavio  ...   a   stariea   majka   dostedila.   HXpj.  4,  538. 

dotilf-i  so,  dotaknem  se,  «.  r.  ;)/■.  Rj.  ndt  dotaknuti 
se;  dodirnuti  se.  —  ])  ves;a,  etiras  anrithren,  tango. 
Rj.  —  Da  .se  on  novaca  nije  ui  dotakao.  Danica  4, 
40.  Botakuvsi  se  iizroka  zavadi.  O  Sv.  O.  14.  Jloljahu 
ga  da  se  samo  i\otaknu  skuta  od  njegove  haljine;  i 
koji  se  dotalwse  ozdraviSe.  Mat.  14,  36.  —  2)  do  5ta. 
Rj.  —  Da  se  onaj  koji  gubljaSe  prvorogjene  ne  do- 
takne  do  njih.  Jevr.  11,  28.  .4ko  se  zvijer  i  dotakne 
do  gore,  bi<;e  kamenjem  ubijena.  12,  20.  —  3)  dotat'i, 
dotaknuti,  bez  se,  prelazno:  A.  prikupi  skute  od  do- 
lame,  da  ga  voda  ne  dotakne  hladna.  Npj.  2,  514. 
V.  impf.  doticati  1. 

dutiidii  (do  tada),  adv.:  Poglavari  ne  znadijahu 
kuda  sam  isao  ni  5ta  sam  radio,  jer  do  tada  ne  bijah 
niSla  rekao   ni   Judejcima.   Nem.  2,  16.    isp.  doonda. 

dot;\danjT,  dotikdasnjT,  adj.  sto  je  Hi  je  bilo  do- 
tada:  Kad  Ijudi  nezadovoljni  ustanu  na  vlast  kakvu 
god,  pod  kojom  su,  te  se  smete  dotadanji  mir  i  red. 
D.\!,'j.  733a.  ililos  utvrdi  u  sluzbi  dotadasnjeg  pred- 
stavnika.  Mil.  229. 

dotiikanjc,  n.  das  Vollschenken,  ivipletio.  Rj.  verbal, 
od  dotakati.  radnja  kojom  tko  dotace,  n.  p.  cusu. 

ilutakati,  d6ta(;em,  v.  impf.  rollschenken,  implco. 
Rj.  do-takati,  toceci  dopunjati.  —  Dosluzivati,  2)  n. 
p.  6a5ii,  t.  j.  dotakati  punu.  Ej.  134a.  v.  pf.  dotociti. 

(lotilkiiiiti  so,  dotakuem  se,  ridi  dota^-i  se.  Rj. 

dulnmsiniti  se,  dotamamm  se,  v.  r.  pf.  navh  ei- 
nandcr  vollig  aufgelten,  bis  aufs  letste  Stuck  verloren 
gehen,  funditus  pereo,  cf.  zatrti  se,  iskopati  se:  Sa 
svijem  se  svijet  dotamani.  Ej.  do-tamaniti  se,  sasrijem 
se  utamaniti  do  posljcdnjega.  vidi  i  zatamaniti  se, 
izginuti  (svi). 

•lot^ei,  dotfeie,  v.  pf.  Rj.  do-te(!i.  v.  impf.  dotjecati. 
—  1)  hinreichen,  suffxcio.  Ej.  ridi  dostati  1,  do- 
.sti<!i  2.  —  Sve  svatove  redom  darovala,  ne  doteie 
rucnome  gjereru,  na  siuihu  se  gjever  nisrdio.  Here. 
199.  —  2)  vecS  je  doleklo,  t.  j.  nestalo,  prestalo  do- 


<lo((>s:iiii(i 


—  251 


<loto(-iti 


tjcenti,  mmfchcn,  deficio.  Uj.  —  ,'i)  kuo  dopaati  4, 
(liijiiisli.  Ho  l<(i(i<(,  elotcci  iiio  I'oijii:  Ne  bi  me  ihitcklo 
prslii  oniociti,  dii  rijcka  meiloni  tei'c.  DPosl.  70.  — 
■t)  Itiio  sicri,  cnrcrlicii,  ciiinparu.  Kad  uam  je  oviiko 
l!o^  dao,  i  ovi  donuivin  dotdcao,  a  ovi  pcijatelj  stari 
sviit  diipustio.  Kov.  OS. 

<l(ili'';iiiiili,  (IMcfTiip,  I',  'pf.  vidi  dotei"'!.  Hj.  a  do- 
t(5('i,  dotefrnein  >icmii.  tdi  isp.  pott-gmiti  i  poteci  (pt)- 
tCKneiu).  —  do-leijiiuti,  kuo  poteznci  dovesti  dorm'i: 
Isiikrsl  svako  pametuo  .  .  .  na  sud  duiegne  stvorenje. 
I'\  Olavinif.  Dotiijiiuti,  k  sebi  privudi.  ^Sad  sain 
doieiiit  iiu'i^u.v<  M.  PavJinovic.  ARj.  II.  707b. 

(lotf'psn  sc,  dot?"!)?!!!  se,  )'.  r.  pf.  doci  tejM'H  se. 
do-lepsti  s(\  11  sjev.  D:ibiia<'iji.  AKj.  II.  708a.  govori 
fsc  i  It  lire. 

<lot(>lKlll,  m.  covjclc  koji  sc  dutcpe;  Icaie  se  s  pre- 
sirdiijcm  0  doHjaku.  u  sjev.  Dahnaciji.  ARj.  II.  708a. 
i  u  flir.  akc.  h\ie  dot&pfdi,  dolepuha.  isp.  rfepuh. 

(Idli'.si-ati,  cam,  dot  ('still  i,  slam,  v.  pf.  sclnrer, 
Uistlg  ncrden,  dcgraco:  ]\fciie  j'  tvoja  dotehada  majka. 
JoS  mu  nije  rana  dotetiraiit.  llj.  do-tescali,  do-te5tati, 
tesko  pustati  komu  sto  (ostihito  u  preneaenom  smislu). 
vidi  doteiSati.  —  Je  I'  ti,  du5o,  zemlja  dotescala? 
Npj.  y,  2().  Sam  sam  ovde  u  mom  belom  dvoru,  sa- 
iiiiicti  mi  vrlo  dotescala.  3,  41)8. 

ilotctfirnti,  ram,  v.  pf.  milhsam  herheikommen, 
aegre  advenio:  jedva  sam  dotetiirao.  Ej.  do-leturati. 
teturajwH  duci.  vidi  dokotiirati. 

dul^zati,  dotfeiam,  v.  pf.  vidi  doteScati.  Ej.  do- 
teiiati,  tcftko  postati  sto  kume  (osohitu  u  prenesenom 
smixlif).  vidi  i  doteStati,  ste§tati  se.  —  Ona  ga  zamoli 
da  bi  joj  ponio  torhu,  koja  joj  je  hila  doiezala.  Ej. 
50-2b. 

<1(iti('aiijo,  n.  das  Berilhren,  tuctio.  Ej.  verbal,  od 
doticali  i  dotioati  se,  koje  vidi. 

dolicati.  dotic-em,  v.  impf.  Kj.  do-ticati.  w.  pf.  do- 
tac'i,  dotaknuti.  vidi  kod  dota(!i  se  3.  —  1)  koga  cim, 
hcridircK,  aitrecto.  Ej.  —  Konji  okolo  njega  jednako 
skakahu  i  vriMijahu,  ma  ga  ne  duticaJm.  Npr.  97.  — 
2)  do  Cega,  reichen,  attingere:  goie  do  mjeseca  do- 
ticu.  Ej.  —  Dogju  II  nekaku  goru,  kojoj  vrh  do 
mjeseca  doticase.  Npr.  218.  —  ^i)  sa  se,  reflcks.  — 
(Sega  Hi  do  5ta,  heruhren,  cuntingo.  Rj.  vidi  dohvatiti 
se.  v.  pf.  dotaci  se,  dotaknuti  se.  —  Koje  G.  Kirja- 
kovi(3,  Sto  se  njega  dotice,  mo2e  posvjedociti.  Udg. 
na  ut.  2.  Ozdravljahu  svi  koji  ga  se  doticahu.  Mark. 
6,  5(5.  Ne  doticite  se  niocga  nei5ista.  Is.  52,  11.  Ne 
ce  sc  doticati  onijeh  mjesla.  Star.  3,  42. 

duth'iiT,  adj.  rijec  n  novije  erijcme  nacinjena  od 
kiijlieniikd.  do-tiOni,  sto  se  kao  dotice,  tide  cega,  sto 
iijemu pripadic;  hetreffcnd,  hezilglich,  diessfallsig,  atti- 
)ie)is,  pcrtiiiens  ad  idiqiiid,  spectans  aliquid.  —  Stvar 
su  tu  odobrile  sve  doticne  vlasti.  Zlos.  242.  isp.  uad- 
lezan. 

dotjociinje,  n.  das  Ilinreichen,  sufficientia.  Rj. 
ccrbat.  od  dotjeeati,  koje  vidi. 

dAtjocati,  dfttjece,  v.  impf.  klecken,  su/ficit.  Kj. 
do-tjeeati.  vidi  dostizati  2.  v.  pf.  dotet'i  1. 

ddtjorati,  ram,  v. pf.  Rj.  do-tjerati.  v.  impf.  dotje- 
rivati.  —  1)  herheitreiben,  adigo:  dotjeraj  ga  meni. 
Rj.  vidi  dognati,  dopirlati,  dovijati.  —  Gospodar  do- 
tcra  kola  .  .  .  i  krenu  bhigo  kue'i.  Npr.  12.  Onoliko 
blaga  kuliko  bi  mogli  ovi  tri  kouja  doceruti.  120.  Ne 
bi  li  te  majka  oterala  i  mom  belom  droru  doterala. 
Npj.  1,  377.  —  2.  a)  treihen  his  — ,  ago  usque  ad  — ; 
dotjeraj  ga  do  rode.  Ej.  —  Kad  doceram  trag  do 
mora.  Npr.  IGO.  Vnk  micuci  docera  do  dna  sto^ine. 
180.  Kad  koga  nevolja  do  sta  docera.  Posl.  263.  Pa 
do  Ire  sablju  doterao.  Npj.  3,  216.  —  b)  dotjerati  u, 
s  akiis. :  Savitlati,  zaokupiti,  dotjerati  u  tijesno.  Ej. 
•jlJOa.  Opasati  koga  u  liko  (Doceruti  ga  n  veliku  si- 
rotinju).  Posl.  240.  —  v)  dotjerati  na,  s  akus:  Do- 
tjerati (sto)  na  svoju  gjuniju,  t.  j.  po  svojoj  volji. 
Rj.  150b.  Ja  docerah  na  more   volove.  Npj.  3,  449. 


Cijeki   stvar  na  svoj  kalup  dotjerala.  V.  Lazic  2,  10. 

—  :{)  n.  p.  dijete,  koiija,  ahrichten,  ciitidocefario: 
dobro  ga  je  dotjerao.  Rj.  obuciti.  —  Udri  zio,  da  je 
gore,  (ko  je  od  scbe  rgjav,  n.  p.  Xena  ili  dijete,  ne 
mo?A>S  (/((  bojem  dotjerati  da  bude  bolji).  Posl.  328. 

—  J:)  dokle  si  dotjerao  (kakav  posao),  u:ie  iceit  hist 
vorgescliritten,  qiwusque  profecisti?  daleko  je  dotje- 
rao, er  hat  es  ivcit  gehracht.  Rj.  —  Ali  su  Greke  vla- 
dike  i  mitropoliti  dotle  docerali  sveMenstro,  da  je  tcSko 
iiaci  popa,  koji  zua  dobro  (Mtati!  Daniea  2,  114.  3a. 
sam  se  trudio  u  knjizi  :  Milo5<  da  poka?.em  primjer 
toga  narjecija,  i  mislim  da  sam  dobro  dotjerao.  Odg. 
na  sit.  1().  ill  svi  valja  da  se  triidimo,  dotle  da  do- 
tjeramo,  da  nam  jezik  u  knjigama  bude  tako  jednak 
da  .  .  .  Pis.  20.  sa,  sc,  pass. :  I  tako  bi  se  moglo  malo 
po  malo  dotjerati,  da  se  i  u  naSoj  knjizevnosti  moJSe 
kazati  .  .  .  Pis.  27.  —  .'»)  dotjerao  do  torbe,  do  proSnje, 
kommcn  aaf  — .  venire.  Rj.  —  Docerao  do  pasa  (da 
ga  mrtva  pojedii,  kao  strvinu,  t.  j.  osiromaJio  ili 
oboljeo).  68.  Do(5erao  do  3[iliceva  krsta.  (U  kakvome 
poslu  kad  se  slabo  ide  u  napredak).  68.  Stane  ga 
karati,  Sto  je  toliko  blago  propio  i  do  takoga  sramnog 
stanja  doterao.  Daniea  5,  90.  —  6)  sa  se.  reciproij. 
kad  tjera  jedan  drugoga.  cf.  dognati  se  Rj.' 

doljorivaiijo,  n.  Ej.  verbal,  od  dotjerivati.  radnja 
kojoiii  tko  d'utjeruje  sto.  —  1)  das  Herheitreiben, 
adactio.  Rj.  —  2)  das  Ahrichten,  -o  condocefacere.  Rj. 

dotjerivati,  dotjferujem,  v.  impf.  Rj.  do-tjerivati. 
V.  pf.  dotjerati.  vidi.  —  1)  herbeitreihen,  adagito 
(?)  Rj.  vidi  dogoniti.  isp.  dotjerati  1.  —  '3)  treihen 
his  — ,  ago  usque  ad  — .  Rj.  isp.  dotjerati  2.  —  3)  ah- 
richten, condoccfacio.  Ej.  vidi  obueavati.  —  4)  gle- 
dati  da  se  sto  gogj  dobro,  sto  holje  nacini :  da  hude 
prema  njecemu  drugom.  vidi  dogoniti  3.  isp.  dotje- 
i-ati  4.  —  U  tijem  su  knjigama  naM  stari  dotjerivali 
prema  svome  jeziku  stari  slovenski.  Dioba,  3.  Ne  mo2e 
se  kazati  za  ova  dva  prava  ...  da  nijesu  jcdno  drugo 
prema  sebi  dotjerivdlu.  DM.  323. 

d(>tlvatl,  do(''em,  v.  pf.  his  zu  Ende  u-eben,^  per- 
te.TO.  Ej.  do-tkati.  .tvrsiti  tkanje.  praes.  sadas.  vr. 
dotkam,  dotkem,  do(t)(;em.  v.  impf  dotkivati.  —  Dje- 
vojka  .  .  .  nikad  ne  marl  koliko  je  otkala,  pa  kad 
dotka,  opet  .  .  .  /iv.  324. 

dotliivaiijc,  n.  das  zu-Ende-u-eben,  -o  perte.xere. 
Rj.  verbal,  od  dotkivati.  radnja  kojom.  tko  dotkiva  sto. 

dotkivati,  dotktvam,  v.  impf  zii  Ende  iveben, 
pertc.ro.  Ej.  do-tkivati,  svrsivati  tkanje.  v.  pf  dotkati. 

—  .srt  se,  pass.:  ProSaralo  se  vratilo  na  razboju  (kad 
.se  dotkiva,  pa  se  kroz  pregju  drvo  ugleda).  Rj.  (iKia. 
SpuStenjaea,  uzica  s  kojom  se  pre,gja  sa  straiSnjega 
vratila  spuSta,  kad  .se  dotkiva.  Ej.  706b. 

dStle,  bis  dahin,  usque  eo.  Ej.  vidi  dotlen,  dotlen. 
isp.  donde,  donle,  dovde,  dovle.  —  1)  do  toga 
mjesta:  Dotle  je  tvoje.  (Eece  se  u  Sali  onome  koji 
padue  na  zemlja).  Posl.  ()8.  Ne  vidi  se  otle  dotle.  196. 
Jao  mene  do  Bosa  miloga !  Dotle  li  se  zulum  oglasio 
od  sestriea  od  Voinovi&!  Npj.  2,  135.  Do  pitoma 
lomua  Vlaha  starog,  dotle  su  ih,  kado,  dotjerali.  4,  353. 

—  amo  se  moze  dodati  i  ovaj  primjer:  Mi  svi  valja 
da  se  trudimo,  dotle  da  dotjeramo,  da  nam  jezik  .  .  . 
Pis.  20.  —  2)  do  toga  vremena:  Ali  se  boji  da  mu 
sveti  Arangjel  dotle  ne  oduese  sunce.  Npr.  91.  Da 
se  ne  ie  oieniti  dotlen  doklen  gogj  u  snu  ne  vidi 
gjevojku.  110.  Dok  je  asa,  dotle  je  kut'a  naSa.  Posl. 
64.  Dokle  znjela,  dotle  jela.  65.  Dokle  Porca  sedlo 
opremio,  dotle  sluge  izvedoJe  gjoga.  Npj.  2,  588.  Kara- 
gjorgjije  i  sve  ostale  poglavice  ostanu  kao  i  dotle. 
Sovj.  5. 

d&tleiu,  vidi  dotle.  Rj.  dotle-m.  za  dodano  m  isp. 
doklem. 

dfttleii,  vidi  dotle:  Doklen  Ijube,  (iotZen  vjeru  daju. 
Ej.  doklen,  a  za  dodano  n  isp.  doklen. 

dotoeiti,  d6to(5im,  i'.  pf.  vollschenken,  impleo.  Kj. 
do-tociti,  toceci  dopuniti.  v.   impf.   dotakati.  —  Uto- 


dotritjati 


—  252  — 


dOTCStl 


'-■'ndira   jeda,    ono   drugo    vinom   dotocila. 

,     ;.■     I     I,/'    Rj.   do-trajati.   —   1)   cega, 

le:  ue  ce  sijena  ilotrajuti 

-      ,  .loleci.  —  2J  ito,  tiufliOren 

■II   Hun  posse:  ve<5  nam  je  sSito 

trajati. 

duir  r.  jj/'.   do-traiiti,   svrsiti  tru- 

if  ,yV .  .   ki  se  iraiit'  ne  luori.  DPosl.l9. 

dotri'.i(i,  li^^iKiu.,  ri(/i  dotrkati.  Rj.  do-trdati,  tr- 
r('-i  'L-'i  riili  I  nribiei'i.  v.  inipf.  dotrvavati.  —  Kao 
1,  ■  ''  onako  kao  devojka.  Npr. 

1  -M.  83.   Ona  kad  to  ciije, 

.1  1.  ^1.  rvjji  prije  dotrii  u  A'n7o,  onoga 

ojka.  Xpj.  1,  558.  Svi  golai?i  Zeli  dotr- 
i-.iM.  1,  .;7.  l»rufri  dotrie  h  MHosu  pomazudi:  Po- 
luaj^j,  ;:ospodani,  za  Boga!  MiloJ,  90. 

ilotrt-iivanjc,  »i.  tidi  dotrkivanje.  Rj. 

dolri-iivali,  dotrOavam,  ridi  dotrkivali.  Rj.  do-tr- 
Oavaii.  trU'-i  dul(i;iti.  v.  pf.  dotrcati. 

dulrkiiti,  doifcem,  r.  pf.  hcrheilaufen,  adcurso.  Rj. 
do-lrkali.  tnio'i  doci.  vidi  dotrcati.  l'.  impf.  dotr- 
kiv:iti. 

dulrkivanjo.  n.  das  Herzulaufen,  adcursus.  Rj. 
rtrlxil.  .,(i  dotrkivali.  rudnja  kojom  tl;o  dutrhtje. 

dulrki Villi,  dotrkujem,  v.  impf.  herzulaufen,  ad- 
curso. Kj.  do-trkivati,  trcaci  dulaHti.  vidi  dotrfiavati. 
r.  pf.  dotrkati. 

dotiiei,  doti'iOem,  i:  pf.  coUends  schlagen,  percutio 
xatis:  Al'  ga  dobro  ililoJ  ne  dotuce.  Rj.  do-tu(:i 
str.iiti  tiiCeiijc:  isiua,  itatitci,  koliko  je  doata. 

dSlucii,  /■.  (M  Bvci)  Eile,  festinuiio:  nije  mi  dotuya 
nijedua.  cf.  hittija.  Rj.  do-tujra.  kao  da  se  kaze:  nije 
mi  niiia  dotulHo,  da  hih  morao  hitjeti,  l)jc}ati.  po 
tonie  jc  dotuga  stanje  u  kojem  je  onaj,  komu  do- 
tuzi  slo. 

dSlupavan,  dutupaYna,  adj.  n.  p.  nije  dotupavan, 
nicht  nAlkomcn  ge-mnden  Verstandes,  noyi  sanae 
menlii',  cf.  nedolupavan.  Rj.  po  torn  je  dotupavan 
kuji  jc  zdrarv  paiiitian.  —  Znaienje  ndarati,  tiskati: 
tup.  lupiica,  tCipau  .  .  .  tiipiti  .  .  .  zatupljivati;  —  {zna- 
''■otje  udarati  preilo  je  u  dogoniti)  dotupavan.  Ko-  , 
rijeni  .S«>.  I 

diiiriraiijt',  n.  cidi  dobacivanje.  Rj.  ! 

diiM'ir.'ili.   duturam,    c.   impf.   vidi   dobacivati.    Rj.  I 
•io-iiirali.  r.  pf.  doturiti.  I 

dutliniti,  (iutrirrmi,    c.  pf.   herheiwdlsen,   advolvo.  I 
Kj.  dictiirati,  nvrsiti  turanje,  turajuci  dovesti  sto.  kao 
duraljiili.  dan.  doturkati. 

dolurili.  nm,  r.  pf.  tidi  dobaciti.  Rj.  do-turiti. 
hem.  lioturkati.  r/rf«  i  dovrci.  r.  impf.  doturati.  — 
Izmakao  prcd  njima,  ne  bi  puJka  doturtla.  Rj.  225b. 

d6(iirkali,  k."im,  r.  pf.  (dem.  od  dolumti  v.  pf.) 
h(rh(itr,il:c,i,  adrolro.  Rj.  sve  po  malo  turajuci  (vu- 
Ijajw-ii  iloreMi. 

dulliJUti.  duiaiili,  zi,  .-.  pf  kome  5to,  lan/je 
Weile  machen,  zuirider  trerden,  taedet:  ve(5  mi  je 
dotu^lo,  i:f.  dogrdjeti,  dosaditi :  Ne  puca  mu  bez  ne- 
volje  Ijute,  besni  su  mu  dutulili  Turci.  Rj.  do-tu2ati, 
dotuiiti.  cidi  gyn.  kod  dogrdjeti.  —  Ona  je  posle 
nosila  ono  dete  pune  tri  godine,  i  na  posletku  joj 
Jotiiri  pa  naumi  traiiti  svoga  muza.  Npr.  oii.  Kaurske 
Kii  .  ,,..  .i.tuzcle  i  .faniomu  Bogu  dosadile.  Npj.  5, 
■■  "'«    dotuiuse   srccm   svojim    kurvarskim. 

-\  vama,  bra<k),  da  ne  dutuii  dobro  ci- 
"•'..  ^..1.  II.  3,  13. 

Hniiiritanje,  n.  rerbal.  od  douSavati,  koje  vidi.  vidi 

■I.  dofts'ivnm,  V.  impf.  do-u5avati,  kao  do 

'<i.  u   StulUja  dou- 

iit  mi,^da  je  Moskov 

')5ao.  .S(?ep.  mal.  142. 

,  •'««   do   uha,  II  ulio 

<.v.....  /  '-ai,,  ^.u.n.  1.  (injjj.  douiavati,   douSivati.   — 


Dok  mi  jedau  pobratim   dousi:   »Evo   zlo,  ako  ga  ti 
ne  proteges..:  S.  LjiibiSa.  ARj.  IT.  717a. 
dousivauje,  n.  vidi  douJavanje. 
duiisirati,  dotiJujem,  i-.  im})f.  u  Stullija.  vidi  do- 
usavati. 

d6va,*  f.  AH  Gibet  der  Tiirken,  eerta  TtircurKtii 
prej:.  Rj.  njekaka  molitva  ti  Tnraka:  Kad  kaduna 
tice  sashi5ala,  air  dovu  Bogu  uiinila.  Npj.  i,  343. 
Car  paSama  hair  dovu  (stamp,  poyrjeskom  davu)  daje: 
»Ajtc  s  Bogoni,  moje  lale  drage.«  5,  354. 

dtiVi^biti,  duvabim,  v.  pf.  erlocken,  allicio,  pellicio. 
Rj.  do-vabiti,  vaheci  dovesti. 

do\':tljati,  d6vrdjam,  v.  pf.  heranudlzen,  advolvo. 
Rj.  do-valjati,  valjajuvi  dovesti.  isp.  doturati  (pf.)  — 
Doruljajte  sada  k  meni  velik  kamen.  Sam.  I.  14,  13. 

duvnrati,  dftvaram,  v.  pf.  mit  Betruy  hcrfiihrcn, 
deceptum  addueo:  Ak'  uzmozes  dovarati  Turke.  Rj. 
do-varati,  varajitci  dovesti.  u  Rj.  ima  yrijeskom  v.  impf. 
mjesto  V.  pf.  isp.  v.  pf.  sloL  izvarati,  navarati,  pre- 
varati  (i  prevariti),  svarati,  zavarati;  a  v.  impf.  slvL 
zavaravati. 

dSvde  (t.  j.  do  ovde),  adv.  loci,  bis  hieher,  hac- 
tenus.  Rj.  juzno  je  tipravo  dovdje,  ali  se  i  istoino 
dovde  upotrebljava  ujuztiom  govuru.  do  ovoya  mjcsta. 
vidi  i  dovle,  dovlen.  isp.  donde,  donle ;  dotle.  —  Ali 
ve<!  kad  sam  doSao  dovde,  hajde  da  vidim  Jta  6e 
re<!i.  Npr.  154.  Kao  Sto  si  prastao  narodu  ovomu 
od  Slisira  dovde.  Mojs.  IV.  14,  19. 

dSvdje  (t.  j.  do  ovdje),  vidi  dovde.  —  Valja  jos 
dodati  da  smo  dovdje  vidjeli  kako  se  kaznilo.  DM.  31(5. 

doveee,  dfivefcr,  auf  den  Abend,  in  vesperum. 
Rj.  do-vefie,  do-ve(!er.  kada?  kao  u  vece,  u  veccr, 
veccras.  —  Nek  dovece  na  vederu  dogje.  Npj.  1,  459. 
Dogj'  dovece  do  mene!  .  .  .  i  mislimo  dovece,  pa  i 
sjutra  na  ve6e.  Here.  278. 

dovfeferati,  ram,  v.  2>f-  do-vederati,  svrsiti  veceru: 
Jo5  nije  ni  doveierao,  a  ode  spavati.  J.  Bogdanovic 
ARj.  II.  718b. 

dovi'iilati.  slam,  v.  pf.  do-veslati.  —  1)  veslajuci 
doci:  Dovesla  pun  brod  kukuruze.  J.  Bogdanovid.  — 
2)  sa  se,  re/Ieks.:  Vjetar  i  more  u  provu,  jedva  smo 
se  dovcslali.  P.  Budmani.  ARj.  n.  718b. 

dovesti,  dovfedem,  v.  pf.  herfiihren,  addueo.  Rj. 
do-vesti.  ne  dohizi  prosti  vesti.  isj).  vesti  (vedem). 
V.  impf.  dovoditi.  gram.  I.  pregj.  dovfcdoh,  dovede. 
priloy  pregj.  dovfedavM,  dov^dav.  I.  2)ridjev  d5veo. 
dovfela.  IL  pridjev  doveden,  doved&na.  —  ZarobivM 
u  Udbini  nekaku  Tursku  djevojku,  i  dovcdavsi  je 
donde,  ondje  sjedne.  Rj.  80b.  Careva  kti  zapovedi 
momeima  te  ;/«  prevezu  i  dovedti  preda  nju.  Npr. 
61.  Te  <5e§  ih  (konjel  tako  pohvatati  i  sa  sohom  do- 
vesti. 121.  Kad  mu  sinovi  dora.stu  do  iEenidbe  .  .  . 
gde  koga  padne  strela,  odande  ce  nm  dovesti  devojku .  . . 
odmab  dovede  devojke  iz  ona  dva  yrada  za  dva  sta- 
rija  sina.  208.  Doveds  k  sebi  oca  i  mater.  258.  Kad 
ga  dovedti  na  sud.  Posl.  1.  Od  kako  sam  dovedena, 
nije  mi  zgjela  ogrebena.  127.  Nisam  tebe  za  sestru 
doveo,  vei  sam  tebe  za  Ijubu  doveo.  Npj.  1,  618. 
Kum  svog  kuma  na  sudove  cera,  i  dovede  lazljive 
svjedoke.  2,  2.  Sve  mu.ikinje  pod  mac  iidarite,  a  zen- 
skinje  pod  roblje  doved'te.  4,  262.  U  svakom  sokaku 
ima  po  jedna  fiesma,  koje  su  od  nekud  iza  varosi 
dovedene  s  jedne  glave.  Danica  2,  43.  Od  godine 
1765  (dokle  je  Raic  svoju  istoriju  doveo).  MiloJ  VIII. 
On  je  tako  lepe  dovode  doveo,  koji  se  ne  dadu  vise 
pomiujati.  Stra^.  1886,  1513.  O  nesreci  koja  me  je 
upravo  docela  u  ovo  danasnje  stanje,  mogla  bi  se 
fitava  knjiga  napisati.  1887,  207.  Kao  sto  sam  doveo 
na  taj  narod  sve  ovo  zlo  veliko,  tako  cu  dovesti  na 
njih  sve  dobro  koje  im  obriCem.  Jer.  32,  42.  Bove- 
davsi  ga  u  svoj  dvor  postavi  ga  da  mu  nosi  oruiSje. 
Prip.  bibl.  65.  sa  se,  pass.:  Ksida  ui  ja  ne  znam 
za  junaka,  od  kad  sam  se  dorehi  od  majke.  Here. 
153.  Moze  se  najposlije  u  auhe  pjeskovite  pustinje 


dOTCStl 


—  253 


doToljan 


rodu  dopenti.  Pripravu  23.  AH  sii  zato  opet  ovi  gla- 
iroli  pravilni,  i  mo(ju  se  dovcsti  u  red.  Kj.'  LV. 

(lovosti,  (lovezem,  r.  pf.  fcrtig  slicke)},  ahaolvo 
avu:  ja  sam  navezla,  ali  nijcsani  flovezla.  Rj.  do-vesti. 
■fvrsiti  vezenje.  r.  iiiipf.  proxli  vt''sti,  vi'-zCmh.  —  Ostaje 
joj  rukav  nedovezcn,  ni'iiia  inajke,  ila  joj  (/«  doveec. 
N'pj.  1,  30. 

dovi^sti,  dovfezem,  r.  pf.  Rj.  do-vesli,  rozet'i  iifi- 
niti  da  .ito  dufije.  oblici  kao  u  dovesti  (dov^dem1. 
V.  impf.  dnvoziti  {i  se).  —  1)  lierfiihren,  adrclio.  Rj. 
»Pogji,  babo,  i  dorezi  litfiju".  Nema  l)al)e,  ui  doreze 
liiflje.  Npj.  1,  201.  —  2)  sa  se,  re/leks.  ycfdhren 
kommen,  adrehor.  Rj.  dovesti  se  n.  p.  na  kolima. 

d6vijn,  /'.  (po  manastirima)  vidi  magjiipnica.  Rj. 
kuhaniica  po  mitiutMirimn.  ixlorne  crkvc.  (ire.  io-j^uov. 
n  n<ticm  se  jezikii  ghis  k  prctrorio  ii  v. 

doA'ijilnjo,  n.  d((s  Ersiniicti,c.rco(iilidio.  B,].  verbal, 
od  dovijali  se.  nidrija  kujom  se  tko  duvlja  cemu. 

dovijar,  doviji'ira,  iii.  dcr  Kmhenaufseher,  qui  curat 
culinuni.  Kj.  tko  je  nad  dorijom. 

dovijclricii,  /'.  die  Kiichenaufseherin,  quae  curat 
culinaiii.  Rj.  zenska  koja  je  nad  dovijom. 

dovijilrka.  f.  (u  nah.  Riidii.)  planineiiia  pomotnjiea. 
A  kad  sigju  s  plauiiie,  onda  dorijarka  nadg'lcda  i 
shizi  svu  djecu  u  grijaliei,  die  Helfcrin  dcr  Sennerin, 
fidjutrix  ciirHtricis  ovium.  Rj.  isp.  dovijarica. 

doA'ijiiH,  dovijrim,  i\  pf.  herbeijagen,  adpellcre,  cf. 
dotjerati.  Rj.  vijajiici  dovesti.  vidi  i  do-vijati,  doguati. 

dovijati  sc,  duvijaiu  se,  v.  r.  impf.  sinnen,  meditor: 
dorija  se  kako  I'e  zivljeti;  dovija  se  od  svake  nike. 
Rj.  do-vijali  se.  vidi  doiiiiSljati  se.  v.  pf.  doviti  se. 
—  U  junaka  svilen  pojas,  sviloni  iiakieen,  s  devoj- 
kama  igrajiu'i  iskidao  ga.  8tailo5e  .se  dovijati,  da  ga 
nakite:   koja   konac,    koja   novae,    uakitiSe    ga.  Npj. 

1,  450. 

(ISvijck,  (do  vijek,  do  vijeka).  isp.  vijek  2,  zado- 
vijek.  —  Kuku  nama  jutros  i  do  vijekl  Npj.  4,  IKi. 
A  ostade  .Si'bin  u  nevolji,  to  dovijek  u  zlo  da  pro- 
vodi.  5,  71.  Pre<llog  do  iinamo  i  prod  padezima  bez 
predloga,  kad  im  osim  onoga,  Sto  sami  sobom  znaee, 
treba  i  njegovo  znaeenje.  Siut.  Ifi4. 

doviknti,  dovieem,  v.  pf.  errufen,  adscquor  vo- 
cando.  Rj.  do-vikati,  vicuci  dozvaii.  isp.  doviknuti. 
V.  impf.  dovikivati.  —  Da  bi  mate  ne  rodila  majka  . . . 
ni  junaekim  dovikala  (jlusom.  Npj.  3,  273. 

dovikiviinjc,  n.  das  Errufen,  appcllatio,  rocitatio. 
Rj.  vertial.  od  dovikivati.  radnja  kojoin  tko  dovi- 
kuje  koya. 

dovikivati,  dovlkujem,  v.  impf.  errufen,  adclamo. 
Rj.  do-vikivati,  vicuci  dozivati.  v.  pf.  dovikati,  do- 
viknuti. —  U  komsiluk  dovikuje,  da  u  dvoru  vode 
nema.  Npj.  1,  309.  A  on  babu  dovikuje  .  .  .  al'  mu 
baba  odgovara.  1,  350.  Ha  tavnice  fjrlt.m  dovikuje: 
»0j  junaee.  Bog  te  ne  ubio!^<  3,  122.  Pri  jelu  svatovi 
6esto  dovikuju  djcverc  kako  sn.  Kov.  84.  Sretaee  se 
divlje  zvijeri  s  buljinama,  aveti  ce  se  dovikivati.  Is. 
34,  14. 

doviknuti,  dftviknem,  v.  pf.  do-viknuti,  dozvati 
jednom  viknuvsi.  isp.  dovikati.  v.  impf.  ilovikivati.  — 
Al'  ne  sluSa  zlosretua  gjevojka,  viknu  jednom,  pa  ya 
ne  doviknu,   drugom   viknu,   doke  ga  doviknu.   Npj. 

2,  557. 

ddviti  se,  dovijem  se,  v.  pf.  cemu,  doniisliti  se 
cemu,  ersinnen,  cxcogito.  Rj.  do-viti  se.  e.  impf.  do- 
vijati se.  —  Ne  mogu  se  doviti  Ij.atini  gospodskome 
na  obrazu  lieu.  Npj.  2,  536. 

dovitlnti,  dovitlam,  v.  pf.  heratitreiben,  cogo  (ores). 
Rj.  do-vitlati,  pluho  dognati,  plaJio  dotjerati,  w.  j). 
ojice. 

ddvjerovati,  dftvjerujem,  v.  pf.  do-vjerovati,  svr- 
siti  vjerovanje,  p>restati  vjerovati:  Tko  saviJe  vjeruje, 
brzo  dovjeruje.  DPosl.  132. 

dovli\ffMije,  n.  das  Hcrbeischleppen,  Herheifiihrcn, 


attructio,  advectio.  Rj.  verbal,  od  dovla^iti.  radnja 
kojom  tko  dovlaci  sto. 

dovl^cili,  dfivliicTm,  r.  impf.  Rj.  do-vlaciti.  v.  pf. 
dovuci.  —  1)  herbeischleppcn,  attraho;  herhcifiihren, 
advcho:  sto  dovlacis  te  Ijude  amo?  Rj.  vidi  dovu- 
kivati.  —  2)  sa  se,  refleks.  sich  hcrbeischleppen,  ven- 
tito  lente.  Kj.  vukuci  se  dolaziti. 

dftvlfs  dftvIPn,  bis  hielier,  hucusque,  cf.  dovde.  Rj. 
adv.  koji  pokazuje  mjcsto:  dovde,  do  ovde,  do  ovdje, 
do  ovoga  mjcsta.  isj).  dotle,  donle. 

d«(Vofe.  dr>voceta,  n.  dijete  koje  dovede  ienn  mu?,u 
ili  muz  zeni,  cf.  paatorce.  Kj.  vidi  dovodac.  dovo(d)ce 
(osn.  u  dovodac).  Osn.  251. 

dovod,  m.  (u  C.  G.)  5to  gospodar  uzima  od  seljaka 
na  svqju  zemlju,  vidi  dohod.  Rj.  vidi  i  dohodak  2, 
dovodak,  ogradak. 

dovodac,  dfivoca,  m.  niusko  dijete  koje  iena  do- 
vede muhx  ili  muz  ?.eni  (kad  joj  ugje  u  kuc'-u),  cf. 
pastorak.   Rj.  vidi.  dovoce. 

dovodak,  dovotka,  m.  (u  0.  G.)  vidi  dobod.  Rj. 
vidi  i  dovod,  (  sgn.  ondjc. 

dov(iditi,  ddvodlm,  v.  impf.  lierfiihren,  adduco. 
Rj.  do-voditi.  v.  pf.  dovesti.  —  Imase  nekakav  car 
jedinka  sina,  koji  mu  oboli  .  .  .  Oar  gjegogj  je  bio 
koji  Ijekar  u  svijetu,  na  nj  je  dovodio.  Npr.  202. 
Ljeti  aga  ide  po  cetama,  te  dovodi  tanane  robinje. 
Npj.  3,200.  Tko  najviJe  cete  dovogjase,  iz  primorja 
roblje  odvogjase.  3,  37t).  Vazda  mi  prvi  bodio,  i  za 
sobom  poSteuu  druzinu  vodio,  zdravo  ih  doma  dovodio. 
\  Kov.  73.  Tako  su  nam  kapetani  izbirali  i  dovodili 
najbolje  pevnce  iz  ujibovib  kumpanija.  Npj.'  4,  XLI. 
(t.  8.  dovodi  nzroke,  za  sto  misli,  da  nije  potrebno 
dr^ati  se  .  .  .  Odg.  na  ut.  18.  Pravoga  spisatelja  re- 
eenzeiUi  i  zakonodavt'i  dovode  u  vece  savrsenstvo.  Pis. 
Ii2.  Osim  truda,  koji  sam  podnosio  rijeci  kupetM  i  u 
red  dovodcci.  Rj.'  XIV,  Bovogjahu  stoku  svoju  k  Jo- 
sifu.  Mojs.  I.  47,  17.  MikloJic  dovodi  obje  rijeci 
(suton  i  zaton)  od  korijena  od  koga  je  topiti,  Korijeni 
85.  Drugi  dovode  »zdrav«  od,  korijena  »dhar«  )>dr^ati.« 
Usnove,  87.  Dovodi  sjevernu  zoru  od  elektriciteta. 
Rad  17,  1()7.  sa  se,  ^«.ss. :  U  ouo  vrijeme  kad  se 
svako  zlo  dovogjase  ne  od  svoje  volje  nego  od  prije- 
vare  uecastivoga.  DM.  40. 

dovftjsjciijt',  n.  das  Herbeifiihrcn,  adduetio.  Rj. 
verbal,  od  dovoditi.  radnja  kojom  tko  dovodi  sto. 

dovojt'vati,  dovfijujem,  v.  pf.  den  Krieg  beendigen, 
belli  finem  faccre,  ab  armis  discedere.  Rj.  do-vojevati 
svrsiti  vojevnnje. 

Dovoija,  f.  uamastir  u  Hercegovini  (moze  biti  da 
je  sad  i  pust):  I  Dovolju  blizu  gore  Crne.  Rj. 

dbvoljaii,  dovoljna,  adj.  —  1)  zufrieden,  contentus. 
Rj.  vidi  zadovoljan.  suprotno  nezadovoljan.  —  Sad 
mi  je  milo  da  si  mi  veseo  i  dovoljan  od  mene.  Kov. 
(58.  Ja  mislim  da  ni  jedan  od  ucenijeb  Rusa  ne  ^e 
biti  dovoljan  ovijem  svjedocanstvima.  Odbr.  od  rai. 
18.  Ko  ovijem  nabijskijem  sudom  nije  bio  dovoljan, 
mogao  se  tuiiti  sovjetu.  Sovj.  10.  Ne  govorim  zbog 
nedostataka,  jer  se  ja  navikoh  biti  dovoljan  onijem 
u  cemu  sam.  Filib.  4,  11.  Kad  imamo  hranu  i  odjecu, 
ovijem  da  budemo  dovoljni.  Tim.  I.  6,  8.  —  2)  sto 
je  dosta,  hinldnglich,  geniigend,  suffitiens.  vidi  zado- 
voljan 2.  suprotno  uedovoljan.  —  Samo  ove  rijefi 
mogle  bi  biti  dovoljan  odgovor  protiv  ove  recenzije. 
Danica  1,  <51.  To  je  za  njega  dovoljna  biblioteka.  2. 
112.  Kad  bi  ova  razlika  mogla  biti  dovoljan  nzrok 
da  se  oni  koji  govore  sdite«  ne  niogu  zvati  Srbi  .  .  . 
Kov.  7.  To  je  ved  dovoljno  bilo,  da  MiloSa  na  ovu 
misao  navede.  MiloS  (57.  Meni  je  pozuanstvo  i  prija- 
teljstvo  vaSe  doroljna  nagrada  za  sav  trud  moj.  Straz. 
188(5,  702.  PregjaSnje  ime  kraljevsko  nije  dovoljno  za 
njegove  namjere.  DM.  54.  —  3)  adv.  dovoljno,  genug, 
satis.  Kj.  vidi  dovoljane,  dosta.  —  Nijesu  se  mogli 
dovoljno  nacucliti.  Danica  2,  133.  Iz  ova  tri  primera 
moze   pametan    covek    dovoljno    videti,    kako    rgjavi 


[loro^ane 


—  254  — 


doznati 


Sl-.u    V 


v:ire.  Xpj.'  •*,  XXVIII.  Sauii  doroljno 

1  iVmu  su   diiiui  druge  iipiu'ivatj. 

nn  ims,  jer  smo  se  dovoljno  lui- 

:,  ;>.  I    spomeniku  ne  doroljiw 

Mislim  ila  se  dovoljno  posvje- 

lu  '.ijiui.  Ivail  "2,  1'.'3. 

(,u  HaCkoj)  ri'cfi  dovoljuo.  Rj.  ridi  do- 


W: 


dSvoijnu.  flCHM*;.  siitis.  Rj.  Jo.</(i.  riW»"  dovoljan  3. 

,!   ;    '■   •■  '  ■     •  '•  -V  hivti,  kiid  inid  feiia  do- 

^  tit,    <lciiii(je.  sufficioitid. 

^ ,,..  ^:.i\cusk\}ch  ...  doeoljst  10. 

N  \'I.  Da  u  sveniu  svagda  .siviA'o  docoljstro 

in .lujeic  zft  svako  dobro  djelo.  Koy.  II.  9, 

!>.  KoirioiKi  u  bojrastvu,  odrasla  u  dovoljsivu.  Ziiu.  356. 

liovolkinjn,  /".  koja  je  doirdeim :  Cuvaj  oca  domo- 
r<K-a  i  uiajku  dotoUinju.  Rj.'  dovod-kinja,  promije- 
nirsi  sf  d  ^rfrf  k  na  t. 

duv6ziti.  dtivozim,  r.  impf.  —  />  hcrheifiihren, 
.idrch'i.  Rj.  do-voziti.  f.  jj/".  dov&sti  (doyfezem).  — 
Kad  zidahu  dom,  zidahu  od  kaniena,  koji  dovozahu 
sji  sviiPDi  prijrotovljeu.  Car.  I.  G,  7.  —  .3^  .sd  se. 
r.  ■  ■  '        '  ifahreii,   adcehor.   Rj.  dovoziti  se  kudu, 

1,  ina. 

dciMi/t'iiji',  (I.  Rj.  verb,  siipst.  od  1)  dovoziti,  2) 
dovoziti  se.  —  1)  das  Herbeifiihreu,  advectio.  Rj. 
radiija  kojom  tkj  dorozi  sto.  —  3)  das  Herbeifaliren, 
advectio.  Rj.  ninnje  u  kojem  je  onaj,  koji  se  kudu 
dov'i^i,  M.  p.  na  koliina. 

duvnilak.  dftvratka,  duvmtiiTk,  vi.  direk  do  vrata, 
die  77'o--(<.  postis.  Rj.  ridi  i  vratnik,  vratnica,  poboj, 
podboj,  polozaj  2.  —  Baglama  ono  gvoiSjrje  sto  drzi 
vrata  za  docratnik.  Bj.  11a.  Doceka(5,  na  doprainiku 
ono  za  Sto  se  zamice  skakavica.  Rj.  13Gb.  Neka  po- 
krope  oha  dorratka  i  gornji  prag  na  ku(;ama.  Mojs. 
n.  12,  7.  Xeka  ga  (roba)  dovede  gospodar  njegov 
pred  sudije  i  postavi  na  vratima  ili  kod  dovratka. 
21,  6.  Ove  rijeci  koje  ti  ja  zapovijedam  .  .  .  napiSi  ih 
na  dorrutnicimu  od  kuc'e  svoje.  V.  6,  9. 

d6vr(-i,  dovrgnem,  indi  dobaciti.  Rj.  do-vr6i.  vidi  i 
dovrgnuti,  doturiti. 

duvr^-bdti,  diivrcbam,  r.  pf.  erlauern,  aueiipando 
dcprehendo.  Rj.  do-vrebati  koga,  rrebujuci  docekati 
ga.  ridi  dopreiati,  dovrzati.  —  KaJto  otmicari  do- 
rrebaju  djerojku  kod  stoke.  Rj.  47Gb.  Gjetao  u  kljunu 
nagji-  izio:  Ouje  ga  lovac  gje  kljuje  pa  ga  dovreba  i 
ubiiei.  Posl.  78. 

ddvrrli.  dovri,  v.pf.  im  hochsten  Grade  verdriessen, 
fiuntme  taedet:  njegova  mi  sila  dovrela  do  kostiju.  Rj. 
do-vreti, />res<(/f t  rreii  u pravom  .^mislu;  u  prenesenom 
dozlogrdjeti. 

dovrb,  prijedlog  slozen  od  do  i  vrh.  —  Predlog 
rrh  uzima  preda  se  druge  predloge  dodajudi  njihovo 
znacenje  svojemii.  Sint.  144.  A  tu  nagje  ranjena  ju- 
naka,  pa  ga  pogje  za.Hipivat'  vrane  sa  dno  noga  ta- 
man  do  rrh  glare.  Rj.  202a.  hKe  sreiJe  dov^rh  vrece, 
(kaie  se  u  fali  kad  ne  cemu  nada).  Posl.  14.  Pa  mu 
obje  Havezala  ruke  od  lakata  te  do  vrh  nokata.  Npj. 

2,  .3<».  Zemlju  gdje  plivai  napoji^u  krvlju  tvojom  do 
vrh  gt/ra.  .Jezek.  32,  6. 

doTr^aoniefl,  f.  —  1)  posljednji  dan  vrSidbe.  -  - 
'i)  jelo  Sto  H€  tada  kuha.  ARj.  U.  727a.  —  rijeci 
«  '''tit,  r.riii.  kod  brkaonica. 

^.<\wri(t\V.'A,m.dieVollend,v,ng,absolv.Uo. 

1  'in  He  it/j  dovrsi. 

•'    '    -I  i  -inn,  ».  pf.  lollenden,  absolvo.  Rj.  do- 

ivrfiivati.  — Dovrsi  taj  voj,  pa  hodi 

■  'la.  Kad  izuCe  dvanaest  skola,  otidu 

','  la  dorrie  m  «r>iem).  Rj.  7.5a.  Ujna 

■I'M  pje.smi  dodao 

y  .  2,  384  (Vuk). 

j  if,  'iii  dowse  knjigu. 

If,   i  dovrsivsi  ga  sa 
'    M.v^u  -ijBiiodu.  Kov. 31.  Pofie 


brojiti,  ali  ne  dovrsi.  Tin.  T.  27,  24.  sa  se,  pass.:  Tako 
sc  dorrsi  nebo  i  zemlja.  Mojs.  I.  2,  1. 

dovrsivaiije,  n.  da^  Vollcnden,  perfeetio.  Rj.  verb, 
od  dovrSivati.  radnja  kojom  tko  dovrsuje  sto. 

dovrsivali,  dovrJujem,  r.  impf.  vullenden,  pcrficio. 
Rj.  do-vrMvati.  r.  pf.  dovrSiti.  —  Trpljenje  neko  djelo 
dovrsuje.  Jak.  1,  4.  Stitove  .';voje  vjeJubu  na  zido- 
vima  tvojini  (grada  Tiral  u  naokolo,  oiii  ti  duvrsivahu 
Ijepotu.  Jezek.  27,  11.  sa  se,  pass.:  Po  torn  se  dovr- 
suje liturgija.  DP.  157. 

dovrzati,  dftvizam,  v.  pf.  vidi  dovrebati.  Rj.  do- 
vrzati, rrzajuci  doiekati.  vidi  i  dopre^ati. 

dovdf'i,  doTOcem,  v.  pf.  Rj.  do-vu(5i.  v.  impf.  do- 
vlaeiti,  dovukivati.  —  1)  Iterbeiziehen,  adtraho;  her- 
beifiihren,  adveho.  Kj.  Dorukn  badujake  na  Sest  ili 
na  osam  volova.  Kj.  12a.  Nozi  teSld,  a  dete  nejako, 
jedva  noze  dovuce  do  bahe.  Xpj.  3,  41.  —  2)  sa  se, 
refleks.  sich  herbeischleppen ,  se  trahere,  trahi.  Rj. 
mikiici  se  dovi.  —  Yed  se  vuce  od  jele  do  jele,  do- 
vuce se  driimii  na  raskrS(!e.  Xpj.  3,  196. 

duviikiviinje,  n.  verbal,  od  dovukivati.  radnja 
kojom  tko  dorukuje  sto.  vidi  dovlacenje. 

doTiikivati,  do\-{ikujem,  v.  impf.  do-vukivati.  vidi 
dovlaeiti.  v.  pf.  dovut'i.  —  Dovukuju  eareve  lubarde. 
Npj.  5,  172.  isp.  obukivati,  obukujem  i  oblaciti, 
oblaCim;  svukivati,  svukujem  *  svlaCiti,  svlaeim. 
dijalekticki. 

duzidnti,  dozTdam,  v.  pf.  Rj.  do-zidati,  v.  impf. 
dozigjivati.  —  1)  svrsiti  zidanje.  —  2)  do  njecega 
xazidati  sto,  kao  prizidati:  Ako  je  u  jednoj  (crkvi) 
bila  potreba  dozidati,  kako  u  svakoj?  Pom.  94. 

dozisjivfinjc,  n.  verbal,  od  dozigjivati.  radnja 
kojom  tko  dozigjuje  Sto. 

dozigjivati,  dozigjujem,  v.  impf.  do-zigjivati,  r. 
pf.  dozidati. 

dftzTv,  m.  djelo  kojim  se  sto  dozove:  Mili  doziv, 
slatki  eeliv,  o  Jakove!  2iv.  199. 

doziviiiije,  n.  Rj.  verbal  od  1)  dozivati,  2)  dozivati 
se.  —  1)  das  Errufen,  das  Bernfen,  adrocatio.  Rj. 
radnja  kojom  tko  duziva  koga.  —  2)  d(ts  Besser- 
u-erden,  to  redire  ad  fruges.  1\}.  radnja  kojom  se  tko 
doziva,  povraca  na  pravi  put. 

dozivati,  dozivam  (dozivljem),  v.  impf.  Rj.  do-zi- 
vati.  V.  pf.  dozvati.  —  1)  errufen,  advoco.  Rj.  zvnti 
koga  da  cuje:  Ali  Jela  na  bilom  pend^eru,  i  ugleda 
svate  Ivanove,  pak  je  milu  majku  dozivala:  >Nut'  ti 
born,  moja  mila  majko!  da  me  bude5  za  Ivana  dala, 
sad  bi  ono  moji  svati  bili.<!  Npj.  1,  242.  Ve(5  iz  glasa 
stale  dozivati:  »0  druzino,  bra<:o  Srbadijol*  4,  173. 
Klice  Vila  prije  jarkog  siinca,  savrh  Cera  visoke 
planine,  dozivati  S-rpskome  logoru  .  .  .  iz  logora  zove 
poglavare.  4,  263.  A  i  prijateiji  dozivaju  svatove  nji- 
hovijem  svatovskijem  imenima  i  zele  im  sre(?an  put. 
Kov.  78.  amo  ide  i  ovaj  primjer:  Sve  baljemez  ba- 
Ijemeza  vif-e,  a  lubarda  lubardu  doziva.  Npj.  4,  251. 
Bezdana  bezdanu  dozivlje  glasom  slapova  svojih.  Ps. 
42,  7.  —  sa  se,  reeiprocno:  Jetrve  se  u  dvor  dozi- 
vaju:  »Kome  reda  na  vodicu  idi?*  Npj.  1,  424.  I 
ovako  se  dozivaju  dokle  se  god  mogu  6uti  i  razu- 
mjeti.  Kov.  78.  —  2)  herbeirufen,  berufen,  advoco. 
Rj.  zvati  koga  da  aogje:  Dozivlje  Petra  imenom : 
»lzidi  amo,  delijo!«  Npj.  1,  64.  A  brat  sestru  sestrom 
ne  doziva.  2,  2.  I'o  imenu  zeta  duzivase,  dozivaSe, 
pa  ga  ogrtaSe,  2,  551.  Pa  Milosa  na  dzilit  dozivlje. 
2,  5G0.  Onda  sebi  vezire  doziva.  4,  134.  Vee  Stojana 
grlom  dozivase  .  .  .  »Vrat'  se  amo,  Boga  ti  jednogal^ 
4,  192.  —  3)  sa  se,  refleks.  in  sich  gehen,  besser 
werden,  ad  fruges  redeo.  Rj.  povracati  se  na  pravi 
put  (u  prenesenom  smislu),  popravljati  se. 

dozloi^rditi,  dozlogfdlm,  v.  pf.  vidi  dogrditi:  rfo- 
zlogrdio  mi  je  ve(;.  Rj.  a  dogrditi  je  u  zapadnom 
govoru,  u  juznom  dogrdjeti  (Rj.  127b);  nije  U  zar 
po  tome  u  juznom  govoru  i  dozlogrdjeti  ? 

d6znati,   dftznam,  i'.  pf.  Rj.  do-znati.  v.  impf.  do- 


doznavnnje 


—  255 


drag 


/navati.  —  1)  erfahren,  rescio.  Rj.  doci  do  znanja 
i.ntnjim  nucinom ,  ponaji-ise  cuvenjem  od  dnigih. 
ridi  obiiziiiui,  siiznati,  ii/.iiati.  —  Poslije  iiekosa  vre- 
iiiena  doznu  najmla<rji  brat  na  ('anlakii  dti  se  bra6i 
nje^ova  .  .  .  2ene.  Xpr.  1).  Car  /.a'/.QW  dn-iutti  da  li 
>('  zaista  vise  ziia  kad  se  nanovo  prozivi.  71.  Kad 
piistorka  za  to  doznu,  ona  stano  jednako  plakati.  121). 
>vakofra  putiiika  da  pitaju,  nije  li  doznuo,  l;o^je  A\- 
vove  poirubio.  lii"2.  Nije  mogla  doznati  od  Bas-Celika, 
nic  mu  je  juiiaslvo.  204.  Nit'  doziuise  otkud  su  joj 
\  rata,  a  kamo  li  da  uzeJe  Maltu !  Npj.  ."!,  87.  Valja 
da  ate  doznali  is  novitiu,  da  je  .  .  .  Gla.s.  (53,  \Wi. 
I'osle  MiloSt'va  dokazivanja,  da  je  on  to  jamiiino 
'loziKio,  kojc  oni  iii.sii  mojrli  doznati,  narod  se  iitiSa. 
MiloS  ill.  Niko  ne  duzna  zu  c/roh  njefrov.  Mojs.  V. 
;l,  <).  Od  njih  doznu  sa  cijelo  du  je  do.5ao  Saul.  2t;, 
I.  s«  se,  puss.:  Od  kako  je  vijeka  ne  eu  se,  niti  se 
iiiinia  doznu.  Is.  (i4,  4.  Sto  se  moze  doznati  za  Bofja, 
i'ozuato  je  njima;  jer  ini  je  Bog  javio.  Rim.  1,  19. 
2)  doci  do  zniinja  pamccu  svojom,  lao  ruzahrati, 
I'iziiinjeti:  einseheii,  intcUiyo,  perspicio.  isp.  vidjeti 
I.  lb.  —  Kad  (uje  Adzi-Kuvim,  da  je  Focie  uhvatio 
kneza  Aleksu,  on  odmah  doznu,  iVA  ee  biti.  Danica 
3,  155.  Po  ovome  sto  je  do  sad  kazato  moze  citatelj 
doznati  kako  se  ii  kome  kraju  naroda  nascga  izgo- 
varaju  one  rijeei.  Posl.  XXIil.  su  se,  puss.:  Iz  toga 
se  lasno  moze  doznati,  zajto  se  junaOke  pjesme  po 
Srijemu  i  po  Backoj  .  .  .  gore  pjevaju  nego  po  Srbiji. 
Npj.'  1,  XVIII. 

dozniivaiijc,  ».  das  Erfahren,  exploratio.  Rj.  verbal, 
od  doznavati.  rudnja  kojom  tko  doznuje  stu. 

doziiiUnti,  doznajem,  r.  imp/',  erfahren,  rescio.  Rj. 
po  zap.  kraj.  i  doznavam.  Obi.  108.  r.  pf.  doznati. 
—  1)  doluziti  d)  znunja  izrunjim  iiaijinom,  ponaj- 
vise  sliisanjem.  isp.  doznati  1.  Karagjorgjije  i  Mladen 
isto  su  tako  radili  sa  svoje  strane,  i  ponajviSe  su 
doznavali  sta  protivnici  njihovi  misle.  >Sovj.  48.  — 
2)  doluziti  do  znanja  paniecu  svojom,  razuhirati,  ra- 
ziimijnuti.  ridi  vidjeti  lib.  isjj.  doznati  2.  —  Ni  malo 
se  ne  bavei'i  njom  ne  bismo  mogli  ni  doztiuruti  5ta 
joj  joS  nedostaje.  Kad  1,  lOfi. 

doz6reti ,  doz6run ,  v.  pf.  vidi  dozreti.  u  Lici. 
ARj.  II.  731b.  rjovori  se  i  it  sjcv.  Hrr.  do-zoreti.  r. 
impf.  prosti  zoreti. 

ddzrcti,  dozrim,  v.  pf.  reifen,  maturor.  Rj.  do-zreti. 
vidi  sazreti,  sazdrenuti,  uzreti,  dozoreti ;  dospjeti  1, 
prispjeti  2.  V.  impf.  prosti  zreti,  zrijevati,  zreuuti; 
zdreti,  zdrijevati,  zoreti,  dozrijevati.  —  Jesam,  striko, 
nogo  mi  oprosti,  jer  nijesam  ni  dozrio  bio.  Npj.  5, 
53().  isp.  nedozreo. 

dozriji'vaiijo,  n.  verbal,  supst.  od  dozrijevati,  koje 
ridi. 

dozrijt^vati,  <16zrijovani,  c.impf.  do-zrijevati. /icewa 
r.i^f.  dozreti.  —  Rani  bi  mrazovi  zabraujivali  grozgju 
dozrerati.  P.  Bolie.  Kad  dozrira  i  vo&  i  zito.  J.  8. 
Reljkovic.  ARj.  II.  7.32a.  Dozrijevati,  finir  di  matu- 
rarsi,  maturescere.  Stulli.  yovori  se  i  u  Hrr. 

doznii-i,  dozulJica,  m.  pi.  (u  sajkaskom  batali- 
onn?)  Rj.-' 

ddzvnti,  dozovem,  r.  pf.  Rj.  v.  impf.  dozivati.  — 
1)  errufen,  adroco:  zvao  sam  ga,  pa  ga  nijesam 
mogao  dozvuti,  t.  j.  nije  mogao  cuti,  da  mi  se  od- 
zove.  Rj.  isp.  dozivati  1.  —  Otidu  k  njemu  na  dno 
mora,  i  dozvavsi  ij(t  kazu  mu  za  iio  su  do.^li ;  a  on 
im  iz  kovCega  odgovori.  Npr.  158.  Dje  moz'  dozvat', 
nigda  ne  kucaj.  DPosl.  hi.  sa  se,  reciprohw.  isp. 
dozivati  1,  reciprocno.  —  Preanjane  i  Dobroeane  raz- 
dvaja  samo  zaliv,  preko  koga  se  mo^e  dozvuti.  — 
Kov.  3o.  —  2)  hcrhcirufcn,  advoco:  dozvao  sam  ga 
k  sebi.  Rj.  isj).  dozivati  2.  —  Dozove  ga  preda  se. 
Npr.  50.  PoSalje  Ijude,  da  tmi  dozovu  gospodara  od 
galije.  236.  Duzvao  gu  na  i:ast,  a  posadio  ga  za  pee. 
Posl.  G2.  Kogagod  nagjete,  dozovite  na  svadlni.  JIat. 
22,  9.  —  3)  sa  se,  rejleks.  in  sich  gehvn,  besser  uer- 


I  den,  ad  frugem  redeo:  dozvao  se  malo;  nigda  se  on 
ne  6e  dozvati.  Rj.  povraii  se  na  prari  put  fu  jirene- 
senom  smislu),  popraviti  .ie.  vidi  usavjetovati  se, 
usvjetovati  se,  usvijestili  se. 

dtizaliti  .sc,  dozalT  mi  se,  t'.  r.  pf.  so  viel  leid  sein 
dass  man  niclit  mehr  aushalten  kann,  misereri,  cf. 
sazalili  se:  Do^.ali  se  Turkinji  gjevojci.  Rj.  do-?,aliti 
se,  toliko  postuti  zao  kome,  du  vise  ne  moze  podni- 
jeti:  Pak  se  knjazu  bilo  dozulilo.  Npj.  5,  51. 

duzcti,  dozanjem,  v.  pf.  ridi  do^.njeti.  Rj.  do-ieti, 
srrsiti  zetvu.  v.  impf.  doiiinjati.  doznjevati. 

duiiiijaiije,  n.  vidi  do^njevanje.  Rj. 

duziiijati,  d5iinjem,  v.  impf.  ridi  doznjevati.  Rj. 
do-/.injati,  svrsivuti  zetvu.  v.  pf.  do-zeti,  doi^njeti. 

dozivji'(i,  doziv7m,  v.  pf.  erleben,  video.  Rj.  do- 
zivjeti.  vidi  dozivsti.  — ■  Nesretne  li  dune  dozivesmo. 
Npj.  5,  461.  Volio  bi  za  uevolju  i  unirijeti,  nego 
doziviti  sramotu  izgubljene  opklade.  Danica  2,  136. 
Ovakovijeh  promjena  po  svoj  priliei  mi  ne  (Jemo  viJe 
dozivjeti.  Priprava  14. 

dozivsti,  do^ivem,  v.  pf.  (po  zap.  kraj.)  vidi  doJSi- 
vjeti.  Rj.  do-zivsti. 

duziijcti,  dozanjem,  r.  2>f  ■^m  Ende  ernten,  meto 
(absolro  messem).  Rj.  do-znjeti,  svrsiti  zetvu.  vidi  do- 
zeti.  V.  impf.  dozinjati,  doznjevati.  —  Kad  dozanju 
njivu  pa  pogju  k\\C-i  na  veceru.  Rj.  365a.  sa  se, 
jxiss.:  Kad  .se  njiva  dozanje,  on<\a.  se  zeteoei  hvataju 
slamkc.  Npj.  1,  173  (Vuk). 

doziijiM  aiije,  n.  das  zu-Ende-Ernten,  messis  finitio. 
Rj.  verlial.  od  doznjevati.  rudnjn  kojom  tko  doznjeva. 
ridi  dozinjanje. 

ditziijevali,  doznjevam,  v.  impf.  zu  Ende  ernten, 
meto  (ubsolvo  messem).  Rj.  do-znjevati.  svrsivuti  zetvu. 
vidi  dozinjati.  v.  pf.  dozeti,  doinjeti. 

Driif,  iJrdca,  m.  varoJ  Durazzo.  Rj. 

Drafa,  f.  naniastir   u   Srbiji  viJe   Kragujevca.   Rj. 

driii-a,  /'.  —  1)  (po  jugozap.  kraj.)  svako  trnje, 
jeder  I)or)tstrancli,  sentis:  S  desna  ploea,  a  s  lijeva 
drava.  Rj.  coll.  dracje.  —  Draftvile,  vile  na  kojima 
se  nosi  draca.  Rj.  138a.  Kosor,  na  velikoj  moci  kao 
kosijer,  eime  se  draca  sijeee.  Rj.  293a.  I^omina,  draca 
i  korov.  Rj.  333a.  Ne  vise  niggje  kolaei  od  draci. 
Posl.  196  (pi.  gen).  I  zapoje  tica  Sevrljuga  u  pitomoj 
pokraj  Save  draci.  Npj.  3,  364.  Narasla  je  sitna 
draca,  gjeno  voda  bukom  tece.  Here.  260.  —  2J  (u 
C.  G.)  11  trnja  ono  ito  bode,  der  Dorn  (der  Stachel), 
spina:  Iz  drace  se  ru^a  ragja.  Rj.  trn,  bodlja,  i 
U02)ce  sve  sto  bode,  kao   n.  p.   u  jeza,  u  ribe  (host). 

—  Lisioa  se  brani  s  vet^e  na<;ina,  a  jez  samo  dracom. 
DPosl.  55.  Nije  ribe  hez  drace.  83.  U  maloj  ribi  nije 
drace.  141. 

driieaiijc,  n.  verbal,  od  draeati.  radnja  kojom  tko 
(?)•(((•((  sto.  ridi  oJtrenje. 

driioaii,  cam,  v.  impf.  vidi  oMrlti.  za  postanje  isp. 
dr.aea  2.  —  Stoji  cika  ata  prazovita,  jeka  g'  stoji 
kako  ranjenika,  kod  njeg  adze  draid  cordu  britku. 
HNpj.  3,  34. 

Driit-evac,  Drucevca,  m.  zidine  od  stare  kule  blizu 
Zadra.  Rj. 

draftrvili',  /'.  jv/.  (u  Imosk.)  vile  na  kojima  se  nosi 
draea,  cine  Gubel  Dornen  eu  tragen,  furca  sentibus 
ferendis.  Rj.  —  rijec  slozena  draCfe-vile.  vidi  o  tome 
kod  mrkatunja. 

drac-je,  k.  sentes,  spinac.  cull,  premu  draca.  — 
1)  Jeda  trgaju  na  trnju  grozdje  ali  ti  na  dracju 
smokve?  M.  Divkovie.  Znao  se  postenjak  kroz  to  dracje 
probiti.  M.  Pavlinovic.  ARj.  II.  736b.  —  2)  Gledao 
je  od  priostra  drucja  krunu.  A.  Kaniilid  Vazda  ih 
dracje  toj  zlo  sasma  izbode.  D.  Ranjina.  ARj.  II.  737b. 

driu-osijcli,  m.  kosor  kojijem  se  dra6a  sijefie.  na 
Bracu.  A.  Ostojic?.  ARj.  U.  737a. 

drag',  drAga,  adj.  (dragi,  adv.  driigo,   comp.  drafl). 

—  J)  [po  jugozap.  kraj.)  theuer  (lioch  im  Preise), 
carus,  cf.  skup.  Rj.  cemw  je  velika  cijena,  vrijednost. 


dras:a 


—  256  — 


Draso 


!       A  ii.;.>  ie  ua  ih<iii  dinar  sramotu. 

. . .  ua  finoj  volinskoj  hai- 
-irai.  18Ji7.  175.    iimo  idii  i 
:  Alem   drafji   iaiiten.   Rj.   4a.   Konj 
11  diiifiijem  knmenjem  iskicen.  Npr.^8. 
iz  ueba  je  padalo.  Npj.  1,  175. 
.1  i"  ie  svegj  drago.  DPosl.  52.  — 
.    ctinis,  cf.  mio:    dnipi  brate   moj. 
'  /(I,  sisu  mi  je  dala.  Nije  blago  ni  srebio 

III  ...lU..  vic  ioblasro  sto  je  home  driuio.  Rj.  —  Milo 
/  i  .IriDO.  ^Kad  se  kome  kako  —  ponajviSe  rgjavo  — 
•ji'lo  vralil  Fosl.  178.  Ah  mili  Boh  i  fifr«<7i.'  Ima  1' 
ito  dmit  od  brata?  Xpj.  1,  IM.  Ovo  mi  je  vjereDioa 
dala:   ako  ti  je   frown  .«rcii  druga,   vodi(!u  je  dvoru 
bijeloine.  1.  2:>5.  >^  oiijti  sam  svemu  rodii  dram.   1, 
:>71.  ."^to  on  oi-i  II  zemlju  obara,   to   on   veli:   Uraza 
od  oi-iju.  1.  -178.  Dni;;  drajrieu,  Ibro  FetagitHi !  Here. 
•>23.  Koliko  mi  je  ovaj  njibov  ukor  bio  mio   i   drag 
(ix  mloffo  iizroka),  no  opet  mi  je  malo  na  ia.o  ucinio. 
Rj.'  XV.  Drago  mi  jc  stu  je  8avka  otiJla  u  Beograd. 
Slrai.  188t),  83(>.  Nije  li  mi  Jefrem  mio  sin?  nije  li 
dijete  predrago?  Jer.  31,  2().  Pobi  sve  sto  bjeJe  drugo 
oiivui.  Plai-  -2,  4.  —  3)  dn-ige  volie,  hereiiuilUg,  geru, 
mit  Vtrgnugcii,  animo  hihoiti.  Kj.  dragtnoljno,  kao 
sresrdno,  sresrdo:  >Moiemo  li  noditi  ovde?«   A   otac 
mu    odgovori:    -Drage   volje,    ali   imamo   veselje    u 
ku6  .  .  .'  Npr.  t54.   Ona  joj  odgovori:    'Drape  volje, 
majko."  140.    Pita,  moze  li  noOiti,   a  domadin   odgo- 
vori: >moieJ,  brate,  .?  drage  rolje,  dobro  dosao!«  Da- 
nica  2,  10*).    >.\jde   da   se  opkladimo<t  .  .  .   »S  drage 
duse<,  odgovori  ona,  »nego  u  Jto  <?emo?«  2,  134.  Kad 
prinosite  invu  zalivalnu  CTOspodu,  prinosite  je  drage 
rolje.  Mojs.  HI.  li),  .5.  —  4)  IV  je  sila   il'  je   draga 
volja?   freier  Wille.  libera  roluntas.  Rj.  sroja  volju, 
slohodna  volja :  Na  sramotu  a  ne  volje  drage  ...  na 
sramotu,  t.  j.  na  silu.  Rj.   707.   —   5)   drago   mi  je, 
mir  beliebt  es,  so  uill   ich,  sic  volo:  Sto   mu   drago. 
Rj.  drago  mi   ie:   ovako  hocu.   5to  mu   drago:   kako 
hoce.  tko  mu  drago,  koji  mu  drago,  kakav  mu  drago, 
Ciji  mu  drago:  tko  gogj,  koji  gogj,  kakav  gogj,  ciji 
gogj.  —  K&da  mu  drago,  uohin  immer,  quocunque, 
quo  libuerit.   Rj.  311a  (kudgod,   wOliin   immer,   qtio- 
cunque  demum.  Rj.  31lb).  Kud  puklo  da  puklo  (bilo 
kako   mu   drago).   Rj.   623a.    Hj   mu   drago,  tressen 
immer,   cujusvis.    Rj.  824b    (Cijgod,    cijgogj,  wessen 
immer,  cujuscunque.  Rj.  824b).   Bolje   da  se   odelim, 
pa  da  za  sebe  radim,   a  njemu  sto  drago!  Npr.  71. 
Prigje  no  koju  mu  drago  rabotu  zapofneS,  vazda  valja 
da  se  najprigje  prekrstiA.  99.  Pa  ih  ostavi  u  planini, 
Ho  im  drago.  137.  Melji  koliko  ti  drago.  159.  Drdgo 
je  sam  sebi  najprije  vrat  slomio  (koji  svaSto  6ini  bez 
i  kaka  drugoga  iizroka,  nego   samo   Jto   mil  je  tako 
drago).   Posl.    69   {vidi  Drilgo).   Za  zlom  gjevojkom 
reci  dobro  a  za  dol)rom  kuko  ti  drago.  83.   Neka  je 
nama  napitak,  a  njima  kakav  im   drago  zitak.  200. 
Da  mi  naie  konjc  prodajemo,  pobratime,  po  §to  nama 
drago.  4,  325.   Ali   bilo  to  kako  mu  drago,  sad  je 
mrzoHt  ova  popustila.  Kov.  6.  <!'ini   sa   mnom,  sta  ti 
drago.  MiloA  121.  A  mi  mislimo,   ne  samo   da  moze, 
nego  da  i  mora  to  ^initi  svaki  spisatelj   (bio   cij  mu 
drago).  Pi.M.  (>4.   Da  je  na^tampate  ...  a  pravopiaom 
kakijem   Vam   drago.   1,   94.    I   od   drugoga,    bio   on 
ko  mu  drago,  da  primanio  ono  Sto  ne  znamo.   1,  96. 
Ako  se  dva  od  vim  slo^e  na  zemlji  u  iemn  mu  drago. 
M:i!    !•<    19.   Ovo  idc  u  gramatiku   kao   i   drugo  sto 
Bukv.  :j<).  Vrijedno  znati   cega  -mu  drago 
kralj.  i  arh.  Xi. 
**."•?■'  f-   '"y-   *''^)   '«y-    OelieUe,    amaia:    Braga 
moji  jfM,;  v  .,   ,;,inia?  Drag  se  dm/oj  na  vodici  hvali. 
supstantir   ridi  dragana,    dra- 
ibovnica,  milosnica.  —  Na  poste- 
iji   iuoj:i   draya   /.iwpala  .  .  .    te  otpade  jedan    listak 
od   bora,   i   on   pade  mojoj   drag(jj  na  lice,   probudi 
■e  moja   mila  i  draga.  Npj.    1.   332   (nwja   mila   i 


draga  moja  mila  draga?).  Da  je  ovo   kosa  nje- 

gove  drage.  Npr.  261. 

Dra^ri,  f.  aclj.  hyp.  od  Dragiuja.  Kj.  kao  hyp.  ire- 
bah)  bi  ak<:  da  ima  Drdga. 

I>r:i!;n,  »«.  (ist.l  ridi  Drago.  Rj.  roc.  Drago.  iyiie 
musko,  hyp.  od  Dragit'-  i  Dragutiu. 

(Iriign,  /'.  (u  Ilrv.)  ridi  dolina  Rj.  i  syn.  ondje. 
dem.  drazica.  augm.  draietina. 

I>riij!:n,  /'.  nekako  mjesto  u  juinoj  Srbiji:  I  pokupi 
Dragu  i  RoJ.aja.  Rj. 

tlrikgnc,  drakca,  m.  t.  j.  kamen,  u  pjesmi  mjesto 
drugi  kamen:  A  u  njojzi  dragac  kamen  sjaje.  Rj. 

l>ras;ii'('VO.  n.  kne^ina  u  nabiji  PozeSkoj.  Rj. 

Drilg'iilj.  Dragi'ilja,  ii.  —  1)  mjesto  vi§e  KrivoJija. 
Rj.  —  'i)  Otole  je  preturio  vojsku  pr"o  Dragulja  ze- 
lene  planine.  Npj.  4,  491.  planina  u  Hercegovini  — 
imena  $  takim  nast.  Drmalj,  Moskalj,  Jlrkalj,  Mrvalj, 
Vukalj. 

drilii'nii,  m.  (st.)  vidi  dragi:  Cuj  dragane,  odoh  za 
drugoga.  Rj.  vidi  i  Ijubovnik.  —  Nut',  Ivane,  moj 
dragi  draganc!  prosi  Mandu  moju  bratucedu.  Npj. 
1,  242. 

drrtirnii,  dragana,  adj.,  dem.  od  drag.  —  Na  gajtanu 
tri  k<(mcna  svi  tri  dragana.  Kov.  50.  taka  dem.  adj. 
ludan,  m~ilau,  piinan. 

driigana,  /'.  —  1)  (st.)  vidi  draga:  Cup  cup,  cup 
cup  dragana,  Sto  mi  nisi  kazala.  Rj.  i  syn.  kod  draga. 

—  U  kolu  moja  dragana,  sve  moje  pesme  ispeva. 
Npj.  1,  122.  Spomeu'  se  tvoje  dragane.  Here  236.  — 
'i)  (u  Dubr.)  nekaka  morska  riba,  Art  Fisch,  piscis 
genus.  Rj. 

Drilgann,  /'.  ime  ^ensko.  Rj.  —  imena  zenska  i 
s  takim  nasi,  kud  Andrijana. 

l)r;"la;as,  DragdSa,  hi.  ime  musko.  Rj.  i  prezime: 
Despot  Ivan  Bragas.  Rad  6,  214.  —  imena  s  takxim 
nast:  GoraS,  Hota§,  MilaS,  MojaS,  MrnjaS,  VujaJ. 
vidi  i  kod  AndrijaS. 

drag'!,  dragoga  («  draga)  m.  (st.)  der  Geliebtc,  amaius: 
Oj  gjevojko,  imaS  li  dragoga?  Imala  sam  brata  i  dra- 
goga. Rj.  vidi  dragan,  Ijubovuik;  drago.  dem.  dragid. 

—  Place  i  narice  svoga  dragoga.  Npr.  262.  A  da  je 
knjiga  od  draga,  meni  je  dragi  daleko.  Npj.  1,  224. 
Dragi  si  mi,  ne  mogu  te  kleti.  Here.  190. 

Drilgif,  m.  ime  muSko.  Rj.  —  imena  s  takim  nast. 
kod  Bogie. 

dnXffie,  m.  (st.)  dew.  od  dragi:  Drag  dra^jcw  Jovo 
Kujund>;ii5u !   Ja   1'  me  prosi,  ja  1'  6u  sama  doci.  Kj. 

l)n\gija,  —  1)  m.  ime  muJko.  Rj.  —  'i)  f.  ime 
zensko.  Rj.  imena  s  takim  nast.  Dobrija,  Milija. 

drag:T  kamen,  m.  Edelstein,  gemma.  Rj.  vidi  drag 
1 ;  dragac. 

Hrilgilo,  m.  ime  muSko.  Rad  26,  55.  hyp.  od  Dra- 
gosav.  —  taka  liy]i.  kod  Drailo. 

Dri^iffinja,  f.  ime  zensko.  Rj.  —  taka  zen.  imena 
Despinja,  Krslinja,  Pruginja,  Ugrinja. 

DnVg'isa,  m.  ime  musko.  Rj.  —  hyp.  od  Dragosav, 

—  taka  hyp.  kod  Dabisa. 

drago,  w.  adj.  (st.)  das  lAeb,  amatus  aut  amata, 
cf.  dragi,  dragii:  Jarko  sunce  na  visoko  ti  si!  Drago 
moje  na  daleko  ti  si.  Rj.  drdgl  Hi  drdgii.  adj.  zumje- 
njuje  supstantiv :  Dragii  kitu  milu  dragu  mome.  Npj. 
1.  233.  Majka  ne  da,  da  se  dragi  Ijube,  vee  rastavi 
i  milo  i  drago.  1,  240.  Dva  se  draga  iz  mala  gledala: 
Ive  jcdno,  a  Jelina  drugo.  1,  240.  Bog  ubio  Omerovu 
maiku!  sto  rastavi  i  milo  i  drago,  a  sastavi  nemilo 
nedrago!  1,  255.  8ilan  bego,  silau  ti  bijaSe!  a  od  sile 
dva  draga  [jrosiiSe  (pogrj.  mjesto  proSaSe):  jedno  drago 
Novu  bijelome,  drugo  drago  u  §eher  Mo.staru.  Here. 
51.  Polettiite  na  dvorove  dragu  Kostu  ua  prozore. 
Kov.  62. 

I>riigo,  m.  (jur.)  Rj.  gen.  DrAga,  voc.  Driigo.  — 
1)  hyp.  od  Dragi<?.  i  Dragntin.  Kj.  upravo  je  hyp.  od 
Drsigosav.  vidi  i  DrAga  »«.  takva  hyp.  vidi  kod  Dobro. 

—  I  tri  svoja  mila  bratuceda,  jedau  Drago,  a  drugo 


Dniffflbriit 


257  — 


dramoser 


je  Pero,  a  tiei^e  je  uajmlafrji  Krciuie.  Npj.  a,  11.  — 
2}  (11  C.  G.  koji  cinoi'i  svaito  govori:  drajjo  mi  je  : 
Drayo  je  sam  sebi  najprije  vrat  sloniio.  (Posl.  (ji).)  Kj. 

l)riis;ol)ra(.  m.  ime  musko.  Kj.  Drago-brat.  isp. 
Ijiibobrat,   Miobrat. 

ilrasrofjeii,  ndj.  flrajjo-cjen,  Mo  je  dra.ne,  relilce 
cijent';  huMhiir,  prctiuaus.  c/rff  mnogoejeu,  skupocjcu. 
iap.  ilrajr  1.  —  Pod  ovom  travom  (badljem)  ko  je 
sreOaii,  moiie  iiaei  nekakav  ih'aymjoii prsteii.  Rj.  lib. 
Saiidiik  otvoreii  pun  svakojakijch  (Irngoiji  nijcli  hii- 
Ijina.  Npr.  127.  Ova  su  mi  Go>;poda,  uvazavajuc^i  ovu 
(h-iuiucenu  narodnost  svoju,  slala  pesama.  Npj.'  4, 
XXXllI.  Po  imcnima  i  sadr^.ajima  svojima  dniijocjeiie 
liijige.  Pis.  18.  J^ojyiri  ziipa  . .  .  draijucjcn  ne  samo  za 
iMoriju.  Had  "21,  l'J3.  Ovaj  rukojiis  .  .  .  pripada  mea;ju 
ntijdragocjcnije  spoineiiike  sloveiisko  kiijizevnosti.  Star. 
3,  10.^ 

drajvAeji'iiost,  drairocjcnosti,  f.  stviir  dragocjena, 
K(j.ttliarl;eit,  res  prctiosii.  ridi  zaklad  1,  zakhida.  — 
Tamo  <5c5  vig^jeti  da  imade  i  srebra  i  zlata,  oruzja  i 
miiojro  drugijeh  drugocjenosti.  Npr.  104.  Xe  mogu  se 
rastati  s  ovom  drayocjenoscu  nasom  (rukopisom  arhi- 
episkopa  Nikodima).  (Has.  11,  203.  Ova  mala  knji^'a 
pripada  meffju  najvvcc  dragticjenosti  u  srpskoj  ili 
hrvatskoj  knjizevnosti.  Rad  15,  178. 

Driig'O''.  I>rag6c5a,  »).  plauina  u  C'ueama:  Iz  Dra- 
gara,  visoke  planiue.  Rj.  —  Dragoc  (osn.  ii  drag). 
Osn.  352.  imena  .«  iakim  nast.  Glamoe,  Miroe,  Per- 
koo.  rijeei  ridi  l:od  glavoc. 

(Iraffoc'-a,  f.  (u  Diibr.)  ridi  skupooa.  Rj.  vidi  i  dra- 
zina,  dra^iuja,  skupotiuja.  Vad  je  drago,  skupo  ono 
Ho  je  potrehno  za  sivljenje.  —  rijeci  s  takini  nast. 
vidi  I'od  bi'ilroca. 

Drilaioji',  m.  ime  musko.  Rj.  hyp.od  Draaosav. — 
takra  Inip.  kod  Blagoje. 

Driia'ojla,  /'.  ime  zensko.  Ej. 

UriigOjlo,  m.  ime  musko.  Rj.  hi/p.  od  Dragosav. 
za  nasi.  isp.  Vukajlo.  —  Ona  pade  Dragojlu  na  lice. 
Dragojlo  se  trze  iza  sanka.  X'pj.  1,  369. 

drii&'ukui),  m.  (st.)  der  titeuer  Erkaufte,  euro  emtiis: 
Bula  vodi  roba  dragoknjiu.  Ej.  drago-kup,  koji  je 
drago,  skupo  kupljen.  —  O  Boga  ti!  robe  dragokupe ! 
Hero.  17'J. 

dragoljub,  »;.  der  Ktipuziner  Kress,  tropueohim 
minus.  Rj.  tropaeolum  majus  L.  cf.  dragomilje,  Ijubi- 
drag.  Ej.''  crijeee.  drago-ljub. 

Uriis^oljiib,  m.  ime  musko.  Ej.  —  Drago-ljub.  tako 
sluz.  i)iic)ia  Bogoljub,  !*lavoljub. 

draffoinTljo,  ».  nekako  cvijei'e:  A  nizife  milijem 
zaovam',  a  viole  milim  jetrvama,  dnignmiljn  ko  mi 
l>ude  sugjen.  Ej.  drago-milje.  isp.  dragoljub,  Ijubi- 
ilrag. 

liriiaoniTr,  m.  ime  musko.  Rj.  —  Drago-mir.  mlr 
(od  starijega  Jtr.pi),  u  sloienim  imeuima  vlastitijem, 
kor.  >imar<!  sjati,  znati  se,  zvati  se.  Osn.  31.  imena 
tdko  sloxena  Blagouiir,  Godomir,  Ljubomir,  Kadomir, 
Tatomir,  Vitomir. 

Drag'oiiiira,  /'.  ime  Zensko.  Kj. 

driigorosa,  /'.  (u  Grblju)  ime  kozi.  Ej.  drago-resa. 
za   drugu   pulu    indi   resa.   ispi.  taku  .slos.  dugo-kosa. 

Drag'osav.  ?«.  ime  muSko.  Rj.  Drago-s(l|av.  tako 
sin:,  iiiicna  kod  Bogosav.  —  ''.'//'•  r)r.4ga  (m.J,  DragaS, 
Dragir,  Dragija,  Dragilo,  DragiJa,  Drago,  Dragoje, 
Dragojlo,  Dragos,  Dragutin,  Drajilo,  Drajko,  DrakJa, 
Drasko,  Draza,  Drazeta,  Drazoje. 

drii^O-st,  dnlgosti,  f.  (po  jugozap.  kraj.)  theures 
W'esen,  eurilas:  O  radosti,  velika  dragosti!  Du5o 
moja.  mlad  .lak.Sieu  Mitre.  Rj.  .s/o  god  drago.  —  Od 
dragosti  sto  ga  zovu  Turoi,  njega  zovu  malim  Meh- 
medagom.  HNpj.  3,  304  (ovdje  je  dragost  osjecanje 
da  je  tko  drag). 

Drils^os,  m.  ime  muSko.  Rj.  hyp.  od  Dragosav.  — 
taka  livp.  kod  Bjelos. 

I>rag6vi<'-,  m.  maiuastir  ii  Dalmaciji  . . .  vise  izvora 


rijeke  Dragoviea,  koja  ondje  odmah  utjeCe  u  Cetinu . . . 
ima  cetiri  parohije:  Plavno,  Imoski,  Vrljiku  i  Dra- 
govir.  Rj. 

driiffovie,  m.  in  der  liedensart:  brate  dragovicu .' 
(als  cin  liehes  Surrogat  jedes  andern  Namens,  den 
man  wciss  oder  auch  nicht  iceiss).  Rj.  od  vtila  go- 
rori  se  mjesto  praroga  imena,  za  koje  se  ne  zna  ili 
i  znade.  isp.  rogjeni  2:  rogjeni  moj !  mein  lieher, 
care .' 

driiffovoljaii,  dragovoljna,  adj.  drago-voljan.  sto 
biva  dragc  voljc,  hereitwillig,  lihens,  sjwntaneus.  vidi 
dobrovoljan  2,  svojevoljan,  voljan  Ic.  suprotno  na- 
silan.  ((  Rj.  samo  adv.  driigovoljno.  —  Dolazi.^e  Ijudi 
i  zene,  ko  god  bjeJe  dragovoljna  srca,  i  donosiSe 
spone  i  oboce.  Mojs.  II.  35,  22.  Onamo  nosite  .  .  .  i 
dragoroljne  prinose  svoje.  V.  12,  G.  .Solomuue  sine, 
znaj  Boga  oca  svojega,  i  sluzi  mu  cijelijem  srcem  i 
dusom  dragovoljnom.  Dn.  I.  28,  9.  Jseka  ga  potpo- 
mogu  srebrom  i  zlatom  .  .  .  osim  drayovoljnoga  pri- 
logu.  Jezdr.  1,  4.  adv.  driijrovoljno,  gem,  mit  Ver- 
gniigen,  hereitivillig,  lihenter,  cf.  drag  (drage  volje). 
Rj.  1  duso  tu  Ii  si !  (t.  j.  rado  i  dragovoljno  Sto  uci- 
Diti).  Rj.  14(3b.  Onaj  je  (kugul  uprti  na  krkai^e  dra- 
goroljno  (jer  vec  njemu  i  njegovoj  kut'i  ne  (e  niSta 
uciniti).  Rj.  311a.  /ivkovic  se  dragovoljno  primi  toga 
posla.  Danica  3,  174.  Svi  povic^u,  da  i5e  dragovoljno 
ponu-eti.  MiloJ  108.  Pasite  stado  Bo?.ije  koje  yam  je 
predato,  1  nadgledajte  ga,  ne  silom,  nego  dragovoljno. 
Petr.  I,  5.  2. 

drAg'iiIja,  /".  ime  kravi:  I  Sareuo  od  dragulje  june. 
Here.  225.  —  imena  kravama  s  takvim  nast.  vidi 
kod  krava. 

dri\&:iiiia,  f.  vidi  dragii,  i  syn.  ondje.  dem.  dragu- 
nica.  —  Ti  zalio  ne  bi  poginuti,  a  dragunu  svoju 
osvetiti.  HNpj.  4,  326.  rijeci  s  takim  nast.  mahuna, 
sfekuna;  ime  Simuna. 

dragi'iiiica,  /'.  dem.  od  draguna.  —  Vigjoste  Ii  moju 
dragunicu?  cavti  Ii  joj  hatmer  i  garanfil?  bere  Ii  ga 
moja  dragunica?  Here.  221.  akc.  ARj.  II.  757b. 

Drag'i'itiii,  m.  ime  muJko.  Rj.  hyp.  od  Dragosav. 
• —  nije  )ii  u  kakvom  srodstvu  sa  Carolus,  Karlo.  isp. 
za  nast.  Miltltin. 

Driiilo,  111.  ime  muSko.  Rj.  —  vidi  Drajilo.  Drailo 
(od  osnove  koja  nije  u  obicaju  a  koja  bi  bila  u  Drajo 
od  Dragosav).  Osn.  124.  —  imena  s  takim  nast.  Do- 
brilo,  Jabucilo,  Momfilo,  Vuilo,  i  t.  d. 

Orjijilo,  »».  ime  muJko:  Drajilo.  Isp.  u  St.  Nova- 
koviea  srpski  pomenici  62  Draja.  Korijeni  110.  — 
vidi  Drailo. 

Drajko,  m.  ime  muSko.  Rad  26,  54.  isp.  Drailo, 
Drajilo.  —  imena  s  takim  nast.  kod  Bajko. 

Drtiksa,  m.  ime  muSko.  Rj.  —  Draksa  (osnova  u 
Drago).  Osn.  363.  s  takim  nast.  imena  Jaksa,  MrkSa, 
Nik.sa,  PlavAa,  Sim.^a,  StojSa,  VukSa,  i  t.  d. 

driiiii,  m.  '/400  od  o^e,  ili  onoliko  koliko  je  tezak 
jedan  dukat,  ein  Geiricht  (von  Dukaten  Sehtverc), 
Drachme ,  Drachma.  Rj.  —  Dramoser  .  .  .  koji  od 
tvrgje  na  dramore  sve  i5ini.  Kj.  138a.  Oka  ima  cetiri 
litre,  a  u  svakoj  litri  sto  drama.  Rj.  452a.  Bolji  je 
dram  sreve  nego  sto  oka  pameti.  Posl.  27.  Na  litre 
uhodi,  na  drame  ishodi  (n.  p.  bolest).  188.  Na  dan 
joj  je  po  oke  bjelila  a  trideset  drama  rumenila.  Here. 
170.  Samo  ih  jo5  na  dramove  prodaju  po  apotekama. 
Priprava  78. 

driiiiilija,*  f.  (pi.  gen.  dramlija)  ein  Schrott  von 
der  Schivere  eincs  dram,  globulus  plumbeus  drachmae 
ponderae,  cf.  dramuJa.  Kj.  sacma  gram  teska. 

dramoser,  m.  —  1)  ovako  (u  Srbiji)  seljaei  zovu 
trgovce  varoSane  (koji  od  tvrgje  na  dramove  sve  cine). 
Rj.  dramo-ser,  koji  na  dramove  sere,  pogrda  trgovcu 
tvrdici.  —  2J  u  pjesmi:  Kada  vidi  Xenske  niti:  Kakvi 
s'  ovo  dramoseri?  Kj.  —  isp.  rijei^i  tako  sastavljene 
krvoser,  staposer,  slojser. 

17 


(Irninosoronjf 


—  258  — 


drcniljiv 


,1,  jc,  II.  das  Knuhrni,  iUiberalitas.  Ej. 

rfr  oseriti.  radnja  kojoni   Iko  drtiiiioseri. 

ilr>iiu>-»('rili.   rim,   r.   iiiipf.  knickern,  illiheralem 

,^-,  ■   ;..,   si  uzeo   dramoscrit i  ?  Rj.  dramo-seriti,  kcto 

<■  srati,  t.j.  tndovuti.  postunjem  od  draino- 

draiuusa.  /".  {pi-  fleii.  drSniuSTi)  ridi  dramlija:  _Se- 
dannlest-t  i  sedaiu  d'nwiusa.   Kj.  sai-ma  dram   teska. 

(Iriini-rige,  >i.  ridi  drljanOenje.  Rj. 

lirtint-iti,  O'im,  r.  impf.  vidi  drljantili.  Ej.  nepre- 
,■.-(•111(1  pro^jiuili. 

drftpa.  u  leieiiici  apa  driipa,  kojom  se  grdi  stvar 
r<y'iiro  muiiijenu. 

'  drilpitDJe,  «.  dtk^  Knitzen,  fr'ciio.  Rj.  rerhul.  od 
drapati  i'  drapati  se.  rudnja  kojom  tko  drapa  Ho  Hi 
kojom  se  drapa. 

drapati,  dnipam,  v.  impf.  Rj.  v.  pf.  sloi.  iz-drapati. 
—  J)  krai:en,  frico.  Rj.  ridi  Cesati,  CeSati.  —  2)  sa 
Re,  rtfleks.  sich  krutzcn,  se  fricare.  Rj.  vidi  6esati  se, 
(■■eiati  se.  gubati  se. 

drapuT,  (i<0".  t-jrfj  rapav  2.  Ej.  vidi  i  hrapav  2,  i 
droDJav,  i  si/ti.  ondje.  Danicie  dorodi  od  jednoga 
kor\jcna  rijeci:  drapati,  drapav,  adiapovac.  Kori- 
jeni  1(>5. 

Dni.sku,  «(.  ime  muSko.  Rj.  hyj).  od  Dragosav. 
Drtisko  (osn.  u  Drayo).  Osn.  293.  takva  hyp.  kod 
Bo^ko.  Ja  I'-ii,  brate,  zimovati  zimu . . .  kod  mog  brata 
Draska  kapetaiia.  Npj.  ;!,  3(i3. 

Drdva,  /'.  die  Drare,  ])rarHs.  Ej.  IS'e  ce  jra  oprati 
oi  Sava  ni  JJrara.  vtako  cc  biti  pogrgjeu).  Posl.  210. 
.\  kad  dogje  do  stitdeiic  Drave.  Npj.  3,  45. 

driivka,  f.  velika  Jajka  koja  samo  po  Dravi  moze 
ploviti,  ein  Drare-Schiff,  nuris.  Rj.  isj).  miirka. 

drai,  drSzi,  f.  rijec  naiinjena  od  M.  Gj.  Miliie- 
rica  prema  Njemackoj  der  Reiz,  kao  dragost,  milina, 
Ho  and\  na  gledanje  i  zugjenje.  —  PevuJi  iubor 
hla^ane  vode  ...  ili  milinu  devojackog  lien,  ili  drak 
mu.iikoga  sUusa  i  pogleda.  Jlegj.  52. 

Dnita ,  III.  ime  mu^ko.  Ej.  voc.  Drazo.  hyp.  od 
I)raposav. 

driiianjc  ii.  das  'I'hcuerer -  uerden ,  -m  constare 
majori  pretio.  Ej.  rcrbal.  od  drapati.  stanje  koje  biva, 
kad  stcari  drahiju. 

dn^iali,  zam,  r.  impf.  (u  Dubr.)  im  I'reise  steigen, 
theuerer  irerden,  fto  carior,  consto  majori  pretio.  Ej. 
poslajati  drale.  c.  pf.  podraiati,  vidi  poskupjeti. 

driiienjc,  «.  das  Necken,  Keizen,  irritatio.  Rj. 
rerhal.  od  draiili.  rudnja  kojom  tko  druzi  koga:  I'obi 
sav  rofi  .  .  .  za  drazenje  kojim  je  drazio  Gospoda 
Boca.  Car.  I.  15,  30. 

Urftieta,  m.  ime  muSko.  Ej.  hyp.  od  Dragosav. 
(pred  e  ie  osnova  u  Drago).  Osn.  254.  —  takva  hyp. 
ridi  kod  BajCeta. 

dra^.etiiia.  /'.  augm.  od  driiga.  Rj. 

Dri'izi'v  Vrl,  m.  od  Pera.sta  oko  po  sahata  idui5i 
k«  Koiorii   prema  Markovii  Vrtu  nekoliko  kuda.  Ej. 

draiii-a,  f  dem.  od  driiga.  Ej.  vidi  dolinica. 

drii2ikuja,  m.  i-iV/i  draiiva-^ka.  —  U  nase  vrijeme: 
Wwe-,  reri.  kapurala?  Ne  du,  majko,  kapiirala:  ka- 
pural  ji-  ilru-ikuju.  AEj.  II,  7(;3a.  dra«-kuja. 

dra^jna,  dnV/Anju,  /'.  vidi  drago6i,  skupoda,  .sku- 
potinja.  ARj.  II.  7<)3a.  draiiuja  govori  se  u  Lici, 
draiina  u  ostaloj  Hrv.  za  nnstavke  vidi  rijeci  kod 
babine  (babinje). 

dr&tiU,  drii^im.  v.  impf.  reizen,  zergen,  irrito.  Ej. 

'    ■'      '':.   iia-dr4?.iti,   po-,  pri-,   raz-;  v.  impf.  sloL 

.11,    po-,   raz-  2.   vidi  i  dr.Skati.   —   l)ran 

ni'oBl. -^0.  Id'  oUle,  Skadarka  djevojko!  Ne 

I)  jei"  piaina,  ne  jilaJi  nam  koDJa,  i  ne  drazi  po  voisci 

jun',h,.  N,,i    1,  fjoi.  Ako  w  Gospod  drazi  na  mene, 

,'f>daD  prmoB  tvoj.   Sam.  I.  26,  19.  Za 

'    je  drazio  Oospodu  Boga.  Car.  I.  15 

J'l.  Ko  Jf.i.i  iia  gnjer,  zameCe  svagju.  Prifi.  30,  33' 


2el)U  mi  jo5  osobito  drahise  Ho  se  ve(  bjeSe  pisalo 
viJe  puta.  Kad  20,  150. 

drAzivaska,  m.  ein  Spitzname  der  Dorfschulzen 
(qlcichsum  Stilrehund),  turhans  canes.  U  vojvodstvu 
zovu  draziraske  po  miliciji  vrajtove,  a  po  paoriji  bi- 
rove  i  pandure,  koji  idu  po  selu  od  kuite  do  kude, 
te  zovu  Ijude  na  robiju  i  na  zapovijesti  (i  draze 
vuske).  Rj.  —  drazi-vaSka.  vidi  drazikuja.  tako  .tlo- 
zene  rijeci  kod  ('istikuca. 

Draiojo,  m.  ime  muSko.  Rad  26,  51).  hyp.  od  Dra- 
gosav. takva  hyj).  kod  Blagoje. 

dh-anj«s  n.  ridi  drmanje  [kau  dem.)  Rj. 

di^t-ati.  efim,  r.  mh^j/.  vidi  drmati  (kao  dem.)  Rj. 
poiiialo  drmati,  potresati.  v.  pf.  drcnuti. 

dn-iiaiee,  adr.  kao  mimogred.  isp.  drcati.  —  U 
n((sc  vrijeme  u  Lici:  Sto  god  on  radi,  ili  dita  ili  piSe, 
ili  u(i,  sve  drcimice  radi.  ARj.  II.  7f)4b.  akc.  ie  hiti 
droimiee.  if^p.  ametice. 

drckulja,  f.  vrsta  dzenarike  Jto  je  vrlo  mekana  i 
vodena,  pa  kad  se  iizme  ii  usta,  u  jedan  put  se  pro- 
lije  voda  iz  nje,  eim  se  malo  pritisne.  ARj.  II.  7G4b. 
rijeci  s  takim  nasi,  kod  bnkulja. 

dN-iiiiti,  nem,  v.  pf.  vidi  drmnuti.  Rj.  jedan  put 
uciniti  ono  sto  znaci  drcati,  kao  piotresti.  r.  impf. 
dreati. 

direo,  dfea,  /'.  pi.  vidi  drhtalice.  Rj.  vidi  i  hlade- 
tina,  hladnetina,  luCenje,  mrzletina,  pade,  pitije.  — 
Danicie  dovodi  rijec  ovii  od  korijena  od  kojcga  i 
drcati:  znaien je  tresti:  drcati,  drcnuti,  silodrcan;  dree. 
Korijeui  103. 

drefa,  /'.  das  Dickicht,  densi  frutices,  cf.  festa, 
sib.  Ej.  vidi  i  cestina,  guSta,  gu^tara. 

drC'eaujp,  n.  das  I'ldren,  ploratio.  Rj.  verbal,  od 
dreOati.  rudnja  kojom  dreci  n.  p.  dijete. 

drt'eati,  dreOlm,  i-.  impf.  ph'ircn,  ploro.  Rj.  v.  pf. 
dreknuti.  —  J"^  dreei  koza  (Rj.)  kad  jako  vckece.  vidi 
drekenjati  se  (dem.).  —  2)  dreci  dijete  kad  se  dere. 
Rj.  vidi  derati  se,  i  syn.  ondje.  —  3)  dreci  vaSka, 
kad  je  tko  tu?e:  Pa  ih  (pijetla,  vaSku  i  macku) 
pocne  tudi,  a  vaska  stane  drecati,  a  kad  lav  dreku 
cuje,  doleti.  Npr.  136. 

dri^ha,  /'.  (u  krajini  Negot.)  ponajrise  pi.  drehe, 
das  Gewand,  vcstis,  cf.  haljina.  Rj.  vidi  odijelo.  — 
U  krajini  (Negotinskoj)  .  .  .  govore:  zajac,  ocat,  ze- 
Ijezo,  grnac,  drehe  (haljine).  Ej.  297a. 

drftka,  /'.  das  Geschrei,  clamor:  stoji  dreka  koza; 
stoji  dreka  djece.  Ej.  isjj.  drecanje.  —  Va.ika  stane 
drecati,  a  kad  lav  cuje  dreku,  doleti.  Npr.  136.  Stane 
f^a.  (jarca)  rfi-cA'a  oko  kuce :  ^Mehehe!*  245.  A  jarica 
(stoji)  dreka  za  kozama.  Npj.  4,  187.  Zena  i  dece 
stane  dreka.  Danica  5,  38. 

driSkalo,  m.  ridi  drekavac.  ARj.  EI.  765b.  —  rijeci 
s  takim  nasf.  kod  bajalo. 

Drokalovit',  m.  einer  von  Drekalovitfi.  Ej.  covjek  iz 
plcmcna  Drckalov'icd.  —  Lale  Brekalovic.  Npj.  5,  5.31. 

Uri'kaloviei,  Dr&kalovTda,  m.  pi.  pleme  u  Kudima 
kod  Crne  (iore:  A  detvrtu  u  Drekalovice.  Ej. 

drt'kavae,  dr(5kavca,  m.  der  Schreier,  ein  (rermeint- 
liches)  Thier,  das  in  der  Nacht  schreit,  trie  eine  Ziege 
die  vum  Wolfe  weggetragcn  irird,  animal  noeturnum, 
quadrupes,  clamosum.  Ej.  vidi  drekalo.  njekal;a  to- 
boznja  ziv.tinja  ietvoronoga  sto  nocu  dreci  kao  koza 
kad  je  mk  otme. 

dn'ki'njanjc,  ii.  vidi  (dem.  od)  dreCanje.  Ej. 

drckt'njali  sr,  njaui  se,  r.  r.  impf.  kaze  ae  za 
jarca,  vidi  dredati  (kao  dem.)  Ej.  —  Eto  ti  jarea 
ku(5i,  pa  se  stane  drekenjati  oko  ku(?e:  =>Mehehe!« 
Npr.  245. 

dK'knuti,  dreknem,  v.  pf.  ispiistiti  iz  sebe  jednom 
dreku.  v.  impf.  drecati.  u  nase  vrijeme.  AEj.  II.  765b. 

dr*''mak,  dr<>mka,  m.  vidi  dremovac.  Rj.  erythro- 
nium  dens  canis  L.  Ej.'  po  juz.  govoru  trelxdo  bi 
da  glasi  drijfemak. 

dritniljiv,   akj.  kome   se   desto   drijema,  schliifrig. 


dromovac 


—  259  — 


drijrmanjc 


Jem  Schliif  ergehen,  somniculosus,  somno  deditus:  Koji 
veli  sanljiva,  drcmljint,  ne  imao  u  bolesti  sanka.  Kj. 

—  Ne    ce   hili    ineoyii    njinia   umorna   ni   sustain,   ni 
dremljiia  ni  sanljiva.  Is.  5,  27. 

(Ir^inovac,  clreniovca,  ni.  (u  HIav.),  ridi  ka<?unak. 
Kj.  h/Hntif!  ri.wariii  L.  Rj.'  liiljka  vidi  i  ka(^iin  1. 
ilreniak,  podrimunak.  —  dremovac,  osn.  u  drijem.  isj). 
Korijeiii  105. 

tlr^mfivan,  (Iri'inuvna,  kome  se  drijema  da  spava, 
schhifriij,  dormitimf.   Uj. 

dr^ll,  drena,  m.  lidi  drijen.  Rj. 

Dn'iiicii,  /'.  u  pjesniania  nekako  mjcsto:  U  Drenici 
bijola  Deviia.  I  l)renicu  ispod  (  icavice.  Rj.  voda 
u  Meioliiji  koja  utJeCe  u  Drinn,  i  knezina  oko  te 
Yodo.  Rj.^ 

dri'liii-,  ni.  einejunge  Kurnelkirsche,  cornua  parva. 
Rj.  mlad  drijen.  —  tukre  rijcci  ridi  kod  brezic. 

drt'liTk,  drenika,  m.  Wald  ron  Kornelkirsclien, 
coriietuiii.  Kj.  drenovit  sunia.  vidi  drenjak.  —  takre 
rijeii  ridi  kud  aptik. 

Dreuka.  /'.  irao  zensko.  Rj.  —  imenu  ienaka  od 
hilju  tizeta  Bosiljka,  (Jrozdijanka,  .lasika.  Koviljka, 
Malinka,  ^^miljka,  Smoljka,  Trnjina. 

nr<»n»\|M»ljac,  Dreuopoljea,  m.  covjck  iz  Drenopolja: 
Eto  idii  Tiini  Drenopoljci.  Rj. 

I)r(>iiu|>n)j(>,  H.  ridi  Jedrene:  Dva  Turfiina  o51i 
Drenoj)oljii.  Rj.  Adrianopolis.  yrad  u  Turskoj.  vidi 
i  EMrene,  Jedrcna. 

Drcnopoljski,  ndj.  ron  Drenopolje:  Kad  su  doSli 
pasi  Drciiopoljfikoni.  Rj.  slo  pripadn  Droiopolju. 

<lr«'nov,  adj.  der  Kornelkirsche,  corneic.<i.  Rj.  sto 
pripiida  drijenu:  Zavrof'o  se  dreiiovom  hutinom.  Kj. 
l<)Sb.  Ne  de  li  i  u  na.'ein  josikii  drenova  hatinu  na- 
ra.sli.  Posl.  210. 

drenovac,  drfenOvca,  m.  ein  .S(nfc  von  Kornelholz, 
hacuhis  I'orneus.  Rj.  drenov  sttip. 

Brenovae,  Drfenovca,  »(.  —  1)  selo  u  Macvi.  Rj.' 

—  2J  u  pjesmama  iiekakav  potok:  Devojka  se  kraj 
Drenorcti  kupa.  Rj. 

drtiiovafa,  /".  —  1)  ein  Stock  von  Kornelholz, 
fu.^tis  corncH^.  Rj.  drenova  hntina:  »Ne  more  te  sjei^i 
oStra  <;orda  ...  a  more  li  moja  drcnoraia':''  Pa  po- 
te?.e  drenovu  batinu.  Npj.  3,  l(i2.  —  2)  (u  Brijemu) 
Art  Kirschen,  cerasti  yenuR.  Rj.  drenovaca  je  naj- 
poznija  tresnja,  tvrda  je  kan  i  hruM,  ali  je  od  njega 
xitnija. 

drt^iiorina,  f.  Kornelholz,  lignum  corni  masculae 
Linn.  Rj.  drenovo  drvo.  Donesi  mi  suve  drenovine 
sa  tavana  od  devet  godina.  Npj.  3,  4()4. 

dri-njak,  drenjdka,  wi.  ridi  drenik.  Rj.  drenova 
siiinii.  —  i.y).  eerik  i  cerjak,  grmik  i  grmljak,  ivik 
(  ivijak,  joJik  *  josljak  (i  jovljak),  Mjivik  i  Mjivak, 
to|)olik  i  topoljak. 

drenjina,  f.  die  Kornelhirssche,  cornum.  Rj.  rod  od 
drrcta  drijenu :  Ugleda  drijen  gje  je  uevatio  .  .  .  ce- 
kajnci  da  drenjine  sazre.  Npr.  312.  Beremo  po  poljii 
i  po  kimi  jagode  i  trnjine,  drenjine  i  t.  d.  Priprava 
22.  znaci  i  drvo  drijen  u  Npj.  1,  88:  Pade  listak 
drenjine  usred  caSe  gjef-ine,  da  je  znala  drenjina,  da 
je  casa  gjeeina,  vrhom  hi  se  povila,  pa  bi  caSu  po- 
pila.  Z(i  nasi.  iip.  trnjina. 

drt'njiilOA',  adj.  koji  pripada  drenjinama,  koji  se 
pravi  od  drenjina.  Drenjinova  rakija.  u  Lioi.  AEj. 
II.  7(i;ib.  za  na.<it.  isp.  aptov. 

drt'njo,  III.  (u  Boci)  ein  triiger  Mensch,  segnis,  cf. 
trom.  Rj.  gen.  dr^nja,  voc.  drenjo.  covjek  from,  lijen. 

—  drhijo   (adjektiv  od  koga  je  uzeta  osnova  nije  u 
obicajul.  Osn.  oO. 

dr&tcza.  /".  (ii  PaStr.l  vidi  jagoda.  Rj. 

I>r<-liilja.  /'.  voda  u  Hrvatskoj,  koja  izvire  iz  Kapele 
i  poslije  jeduoga  sabata  ponire.  Rj.  —  taka  imena  kod 
Biikulja. 

<lrotva.  /'.  der  Bindfaden  (Spagat),  funiculus,  cf. 
vrvca,  kanap.  Rj.  dein.  dretvica.  —  Krplje,  kao  obruci, 


5to  se  isprijeCaju  (iskrpe)  dretvom  ill  oputom.  Rj. 
3l)(;a. 

dr?Uica,  f.  dem.  od  dretva.  Rj. 

(Irevad,  f.  coll.  drveta,  drvece,  Bdume,  arbores. 
i^p.  drvljad.  jedinica  od  drevadi  drevo,  drijevo,  drvo. 
—  Puna  brda  jela  i  borovah,  puna  sraree  i  druge 
drevadi.  Npj.  it,  4i)9. 

drf'van,  drevna,  adj.  vidi  star  1,  i  syn.  ondje.  isp. 
starodrevan.  —  Od  Turaka  niko  ne  ostade,  same  jedna 
drevna  Turkesina.  HNpj.  2,  37. 

drf'VO,  n.  t.  j.  dasno,  das  Kreuzes-Holz,  lignum 
cruris,  i.  e.  crux  qua  Chrisius  supplicium  obiit,  cf. 
drijevo:  I  krstove  od  casnoga  dreva.  Kj.  po  crkvenom 
jeziku  mje-tto  drvo. 

nrf'Zffa,  f.  polje  u  Piperima :  I  od  Drezge  polja 
.Sirokoga.  Rj.  isp.  drijezga. 

drrzdiiiijo,  n.  das  Stehen  und  Warten,  exspec- 
tatio.  Rj.  verbal,  od  drezdati,  stanje  koje  biva,  kad  tko 
drezdi. 

dn'zdati,  dre?,dTm,-r.  impf.  stehen  und  uarten, 
exspecto :  Drezdi  kao  konj  za  praznim  jasllma  (kao  [gla- 
dan]  konj.  Posl.  70K  Rj.  stajati  pa  cekati.  vidi  zdron- 
eati.  —  Kad  tamo,  a  volovi  drezdi  oko  valova,  eekaju 
da  ini  se  da  voda.  Npr.  211. 

drjfiidovai-,  drgudovca,  m.  njeka  zvjerka  sliCna 
pubu ;  mi/oxus  nitella  Schrb.,  myoxus  dryas  Sehrb. 
ARj.  II.  772b. 

dfliat,  dfhta.  Hi.  das  Zittern,  der  Schauder,  horror: 
ubitio  me  drhat  [\\  Dubr.)  Uhvati  ga  drhat  i  groznica. 
Rj.  vidi  drkat;  trepet  2,  tres.  isp.  jeza,  jeznja.  — 
Junake  Jloavske  spopasce  drhat.  Mojs.  II.  15,  15. 
Strab  poduze  me  i  drhat,  od  kojega  ustreptafe  ave 
kosli  raoje.  Jov.  4,  14.  Tada  c'e  biti  drhat  veliki  u 
zemlji  Izrailjevoj.  Jezek.  38,  li). 

driitalii-c,  /'.  pi.  die  Gidlerte,  die  Siilze,  coagulum, 
cf.  \mie,  pitije.  Kj.  vidi  drktalice.  sj/n.  kod  dree. 

dHitanjo,  n.  das  Zittern,  tremor.  Rj.  verbal,  od 
drhtati    rudnja  kojom  tko  drsce. 

driitati,  drscem,  v.  impf.  (u  Bosni)  zittern,  schau- 
derii,  horreo,  tremo:  drsce  od  zime;  drsce  kao  prut. 
Rj.  vidi  drktati,  drhtjeti,  drktjeti.  v.  pf.  sloz.  uz- 
drhtati  (se),  za- ;  r.  impf.  sloz.  uz-drbtavati  se.  — 
Tugjini  blijede,  driicu  u  gradovima  svojim.  Sam.  IF. 
22,  4().  SjegjaAe  sav  narod  na  ulici  .  .  .  drscuci  radi 
te  stvari  i  od  dazda.  Jezdr.  10,  9. 

driitaviea,  /'.  vidi  drktavica. 

drhtjeti,  drhtim,  v.  impf.  vidi  drktjeti,  drhtati, 
drktati.  —  Duhar  drhti,  a  grad  ni  se  trese.  Npj. 
5,  49.'). 

driekaiijo,  n.  das  La.viren  mit  Geriiusch,  dejectio 
idvt.  Rj.  verbal,  od  drii'-kati.  radnja  kojom  tko  dricka. 

dri<-kati,  drlckam,  v.  impf.  lariren  mit  Geriiusch, 
dejicio  alvum  cum  strcpitu.  Kj.  imajuci  protoi  neiist 
iz  sebe  pustati  sa  treskom.  vidi  driskati  r.  pf.  dn(- 
nuti. 

drTt-iiiitl,  drienem,  r.  jyf.  laxiren  mit  Gerdusch, 
alvum  dejicio  cum  strepitu.  Rj.  imajuci protoc  jednom 
pustiti  necisti  iz  sebe  sa  treskom.  vidi  drisnuti.  v.  impf. 
drickati. 

drijein,  drijfema,  m.  der  Schlummer  (Schlaflust\ 
dormitatio.  Rj.  vidi  drijemez.  isp.  drijemanje.  —  Al' 
se  njemu  malo  zadrijema,  u  drijemu  ca^u  ispustio. 
Npj.  2, 1(J<J.  Ne  i5u  dati  sna  ofima  svojima,  ni  vjegjama 
svojima  drijema,  dok  ne  nagjem  mjesta  Goapodu.  Pa. 
132,  4. 

drijeniak,  drij&mka,  m.  u  Rj.  sanio  po  istocnom 
govorii:  dremak,  mka,  vidi  dremovac.  Rj.  138b.  i 
syn.  kod  dremak. 

drijt'malo,  in.  der  Schldfrige,  die  Schlafmutze,  dor- 
mifatar.  Kj.  dremljiv  iovjek.  —  rijeci  take  ridi  kod 
bajalo. 

drijemanje,  n.  das  Schlummern,  dormitatio.  Rj. 
rcrhiii.  od  drijemati.  stanje  koje  hira  kad  tko  drijema. 


ilrijouiiili 


•>a) 


drijiti 


:\:\  svojimn   ni  vjegjania  svojima 

ariji'iv^t'-  •  Irijeuiljeml  r.  inipf.  Sclihif- 

IhM  ».ibf»i,  si.'  l<j-  '■•  Pf-  ••■■'<^-^-  pio-ilrije- 

uiati,   raz-.   za-,   ii.>-/:i-.  —  Drijeiiui  kno  kobihi  pred 

suv!K\nu.  Posl.  70.  Kome  je  putovjiti,  nije  mu  kolje 

•      147.   Cile,   ue  drijatilje  i  no   spiiva  O^uvar 

I's.   121,  3.   4.   su  se,   he:liciw:  Diemljiv, 

, ,    -     ,1-sto  lirijemit.   Kj.  13vSb.   koji  hoce   da  »ni» 

>f  Ijeii  II!  ilrijemti  .  .  .  Posl.  108. 

driji^mt't,  m.  lidi  drijem.  Rj.  —  !?vi  su  mu  stra- 
fcui  slijepi  .  .  .  s;uiljivi  su,  leie,  mio  im  je  drijemcs. 
Is.  bin.  10.  —  i-i>ri  s  takivi  nasi,  ridi  kod  derez. 

dr]yt'0,  d^ij^I)a,  m.  (fic  Kurndkirsche,  cornus  mas- 
cuiii.  Rj.  tidi  drcii.  —  Ho<=e  mene  da  objese  o  zlu 
dn-u  o  drijeiiu,  o  tvom  irrlu  o  bijelu.  Here.  250. 
Vigjeo  drijen  gje  je  Hcrn/io  prije  svega  ostaloga  vo&i. 
Posl.  X. 

drijdnak,  drijfenka,  hi.  —  J)  cine  kleine  Rornel- 
kir^che.  conius  puna.  Rj.  tiuili  drijen:  Zaspala  de- 
vojka  dreiiku  na  korenku.  Kpj.  1,  171.  —  2)  cine 
Art  Trauhe,  Oeigtiitc,  iiruc  i/e/iits.  Rj.  iijekiiko  (jrozyjc. 
—  3)  (u  Cnnu.l  nekaka  tra\n  (purictaria  uflkinalis. 
L.  Rj.')  !■.&  koju  kiizu  da  je  od  oOiju  dobra.  Rj.  cidi 
erfcvina,  prilip.  —  4)  hftlirum  salicuria  L.  cf.  ruza 
2.  Rj.> 

drijt'seiije,  n.  (/«*■  Aiilliisen,  soltUio.  Rj.  verbal,  od 
drijesiti.  radnja  ko.jum  tko  drijesi  stu. 

drijf.siti.  drije.iiiii,  i:  impf.  milUiscn,  hnhindeit, 
solrij.  Rj.  d-rijeJili  fd  je  doinelnuto  pred  r).  Korijeni 
23.  ».  pf.  sloz.  od-rije.<iti,  raz-.  v.  impf.  sloL  od-rje- 
Mvati,  raz-.  —  Djeca  po  selinia  obieuo  ne  oblace 
gw-a  do  tj  do  7  godina  (dok  i7i  ne  mogu  sauii  drije- 
siti i  svezati).  Rj.  S3b.  Ko  tvrdo  veze,  lasnije  drijeii. 
Posl.  15*3.  r«to  zborova  pazar  cine,  a  jedna  (rijei)  veze 
i  drijesi.  2'.)5.  NagjoJe  magare  privezano  .  .  .  i  odrije- 
SiJe  ga  .  .  .  Za  Jlo  drijesite  nuujnre?  Mark.  11,5.  Kako 
je  nijemimn  jezik  drijesiu.  Prip.  bibl.  127.  Dresite  sve 
r«ze  na  njemu.  Zlos.  248.  sa  se,  pas.s. :  Te  bi  mu 
otpasao  jjojas  poka/-ujiu'i  tijem  da  se  od  to  doba 
drijesi  xce:a    njegova  sa  svijetom.  DP.  183. 

drijeli,  dereui  (iFFo,  dr'la,  purt.  pa-in.  dft)  vidi  de- 
raii:  Nemoj  drijeV  li  to  jaiije  i\\'o.  Rj.  v.  impf.  v. 
pf.  nloz.  do-drijeti,  iz-,  iza-,  na-,  o-  (i  se),  oda-,  po-, 
poda-,  pre-,  pro-,  raz-,  sa-,  u-,  za-,  zapo-;  v.  impf. 
sloi.  iz-dirati,  iza-,  na-,  o-,  po-,  poda-,  pre-,  pro-,  sa-, 
za-,  zapo-dirati.  —  Ja  sam  jarac  zivoderae,  ziv  drt, 
ne  odrt  Rj.  Ulb.  (Jnda  je  (djevojku)  vuku  za  kose, 
i  deru  stapom  kao  vola  u  kupusii.  Rj.  477a.  Ja  de- 
rem  jarea  a  on  kozu.  (Ja  govorini  jedno  a  on  drugo). 
Posl.  107.  Tako  me  iivina  ne  drla!  298.  Xe  mogahu 
drijeti  ■'vijch  irtava.  Dn.  II.  29,  34  (pcllcm  detraliere. 
die  Ilitut  uhziehen).  znnienja  i  vise  primjcra  vidi 
kod  derati.  2i  s«  se,  rejlekx.  schreien.  clamare,  cf. 
derati  se,  vikati.  Rj.  —  Tri  konja  .  .  .  stadoSe  uogama 
tu(;i  in  nu  vrisku  drijeti  se.  Npr.  !>7.  Nit'  je  mojoj 
materi  milo  mrijeti,  nit'  se  meni  za  njom  drijeti. 
Posl.  223. 

drljevo,  «.  (u  C.  G.  i  u  Dubr.)  —  1)  vidi  drvo. 
Ri.  —  Ti  me  prieekaj  ovgjcn  pod  ono  (Irijevu,  te  je 
o<l  suhoga  zlata  a  perja  su  mu  bi.serna.  Npr.  218.  — 
2>  <//w  .Sdti/f  naris.  cf  lagja:  Al'  se  vozi  uiz  vodu 
drijero.  U  Dubrovniku  se  danas  govori  drvu,  ali  kad 
ko  u  i&W  pripovijeda  kako  je  kakav  onda.iinji  vla- 
itttlin  govorio,  onda  se  i  ondje  moie  I'uti  drijeuo.  Ej. 

drIjezKa  vudvnft,  /'.  (u  Dubr.j  nekaka  trava.  Art 
J'llume,  herhae  genus.  Rj.  sium  latifolium  L.  Ri.=> 
wp.  Drczga. 

Driqa,  f.  —  l)  voda  5to   dijeli  IJosnu  od  Srbije: 

Dnno   vodo,   Slo   «'   se    ponijela?    Npj.    1,    315.    — 

i)   kraj    u    Hrbiji    uz    Driuu    naprema   Zvorniku    u 

Irfwni:  Otiiao  u  Urinu. 

Drinira,  /.  Rj.  otoku  rode  Drine  ispod  Lozniee. 

uriiikn,  /.  Rj.  vodenica  na  Drini.  isp.  dravka. 


DrTiiskT,  adj.  Rj.  sfo  pripadn  Drini,  vodi  Hi  kraju  : 
Prinaki  vuee,  5to  si  obrgjao?  Rj. 

Itrllijaniii.  m.  covjek  od  Drine:  braea  Drinjani 
(jeil.in  ka"  i  drugi.)  Rj. 

dr'iska  /'.  Jiensko  koje  dr'tskii.  .\Rj.  II.  781b. 

driskaiijc.  n.  rcrh.  od  driskati,  koje  vidi. 

dri^kati  driskani,  v.  impf.  cidi  driekati  v.  pf.  sloz. 
iz-driskati  se. 

d^i^^kolljil,  m.  covjek  koji  driska;  prostaCka  rijeS 
kojom  se  riizi  covjek  rgjav,  nevaljao.  —  rijeci  s  takim 
»i((sf.  i^idi  kod  bakonja. 

(Irisiiiitl,  drisneni,  r.  pf.  vidi  dricnuti. 

drisi-e.  drisceta,  n.  dijete  koje  driska. 

drisljir,  adj.  koji  driska.  prostacka  Tijec  5to  se 
upotrebljava  kao  psovka:  Mani  se  te  drisljive  kuka- 
vicel  sre  ove  rijeci  gorure  se  u  nase  vrijeme  u  Lici. 
J.  Bogdanovic.  ARj.  II.  782a. 

drkiit,  dfkta,  m.  vidi  drhat.  Rj.  u  krujevima  gdje 
se  glas  h  n  gocoru  pretvara  u  k. 

drktillii-e,  f.  pi.  ridi  drhtalice.  Rj. 

drktaiije,  «.  vidi  drhtaiije.  Bj. 

drklali.  drkcem,  vidi  drlilati.  Rj.  —  Ona  se  sa- 
krijc  za  kolebu  drkiuci  od  strahote.  Npr.  142.  Stanii 
od  straha  drktati.  185.  Drkic  kao  prut  (n.  p.  coek 
od  zime).  Posl.  70.  Drkcu  mu  ruke  kao  da  je  tugj 
amauel  pojeo.  70.  iVci/ llcem  Gospodnjimrfjicizemljo. 
Ps.  114.  7.  Ko  drkce  od  moje  rijeci.  Is.  6G,  2.  Upla- 
si(;e  se  i  drktaic  radi  svega  dobra  i  radi  svega  mira 
sto  cu  ill!  ja  dali.  Jer.  33,  !). 

drktavicn,  /".  drhtanje  (od  zime)  kad  lirata  groz- 
nica.  Vorficher:  Uhvati  me  uajprije  drktavica,  pa 
onda  groznica.  vidi  drhtavica.  J.  Bogdanovic'.  ARj. 
II.  77oa. 

drklji'li,  drktmi,  v.  impf.  cidi  drhtjeti,  drktati.  — 
Pop  (,'uk  drkteci.  Npj.  .5,  497. 

drija,  /".  (ist.)  vidi  drljo.  Rj.  hez  sumnjeje  grijeskom 
stampano  f.  mj.  m.  (muskoga  roda);  jer  hyp.  koji 
se  na  jugti  govori  drljo,  na  istoku  se  govori  drlja. 

drijai'a,  /.  die  Egge,  occa,  cf.  brana.  Ej.  vidi  i 
bniaca,  vlaca,  zlokop,  zubaC-a.  —  Prevuoi  branu,  pak 
hajde  u  Rosnu  na  hranu.  (govore  Licanima,  koji  po 
kameuitoj  zemlji  ne  mogu  duboko  da  oru,  i  tako  im 
ne  treba  drljaca,  nego  samo  brana  [grana]).  Posl.  260. 

drljaiieciijo,  n.  das  beharrliche  Beticln,  mendicutio 
indefessa.  Ej.  verbal,  od  drljanfiiti.  radnja  kojom  tko 
drljanci. 

drljiiiii-iti,  cTm,  v.  impf.  beharrlich  betteln,  non 
desino  mcndicare.  Ej.  vidi  drauciti.  neprcstano  pro- 
■ijuciti.  c.  pf.  sloz.  izdrljanciti. 

drljiiiijts  n.  Ej.  verbal,  od  drljati.  —  1)  das  Eggen, 
occutio:  danas  je  lijepo  vrijeme  za  drljanje.  Ej.  radnja 
kojom  tko  drlja  orunjc.  —  2)  dcr  gecggte  Acker, 
agcr  occatus:  pale  vrane  po  drljanju.  Rj.  podrljuna 
njiva.  —  3)  das  kritzeln,  conscribillatio :  to  nije  pi- 
sanje,  nego  drljanje.  Rj. 

drijali,  dfljam,  v.  impf.  —  1)  eggen,  occo:  Ori, 
ori,  ali  kad  staneS  drljati  (zna<5eJ).  Rj.  vidi  branati, 
brnati,  zubati  2.  drljacom  raditi  na  njivi.  v.  pf.  po- 
drljati.  —  2)  kritzeln,  conscribillo.  Rj.  pisati  tako 
nemarno  Hi  ruzno  da  se  gotovo  ne  moze  citati.  v.  pf. 
sloz.  izdrljati,  nadrljati.  —  Koji  su  god  zamoCili  pero 
u  divil  i  stali  drljati  po  hartiji.  Nov.  Srb.  1818,  399. 

dirljiiv,  adj.  triefuHgig,  lippiens.  cf.  vrljav.  Rj.  po 
tumacenju  Njem.  i  Lai.  drljav  je  sto  i  krmeljiv;  u 
torn  znaienju  uzima  rijei  i  Danieic  (vidi  primjer); 
a  vrljav  je,  vrljook,  vrljookast,  kojemu  je  jedno  oko 
osteceno.  —  Niko  na  kome  bi  bila  mana  ne  valja  da 
pristupa,  ni  grbav,  ni  drljav.  Mojs.  III.  21,  20  (lippus, 
triefdugig). 

drljavjH',  drljavca,  hi.  vidi  drljo.  Rj.  drljav  corjek. 

drljeiij*!,  n.  das  Entblossen,  nudatio.  Rj.  verbal, 
od  drijiti.  radnja  kojom  tko  drlji,  olkrira  jjrsi.   ■ 

drijiti,  dfljlm,  v.  impf.  t.  j.  prsi,  entblossen,  nudo. 


drijo 


261 


Drobiijak 


Rj.  otkrivuti  2M'fi-  v.  pf.  sloL  ruzdr'ljili;  ?■.  imjif.  sIot. 
razHi'Ijivati. 

(Irljo.  »(.  (ju2.)  der  Triefiiugiiie,  homo  lippienii.  Rj. 
(fcn.  (irlja,  vnc.  tlfljo.  hyp.  od  drljavac.  rid!,  drljn 
(Ut.)  —  titl'Vd  hyp.  vidi  hod  balo. 

(Irlj(ic:liiji>.  )(.  rerh.  od  ilrljucati  sc.  radnjd  kojotii 
.ve  tirojc  dntiiUi  drljiiCdjii:  Ihro  jaSe  s  .rolieoiii  di- 
voikom,  priuiice  se  jedno  do  drugoga,  sve  se  i'ac'a 
jeduo  za  drugoga,  sve  zame(5u  oni  drljucmije.  HNpj. 
4,  552. 

<lrljiicnti,  dHjficruii,  r.  iiiiji/'.  —  J)  Icvitcr  percu- 
icrc,  taiijien:  Stidli,  laho  ndundi.  dirknti,  l;iio  Mo  se 
iini  od  draijoHi  n.  p.  Ijepukici  —  2)  sa  ac,  rccipr. 
vidi  drljuoanjo. 

Drinrilj.  ■»).  (u  0.  G.)  mufki  nadiniak.  l!j.  imena 
x  tiil;riiii  mist,  vidi  I;od  Dragalj. 

Ilriiiaiiux  ilia,  f.  plauina  (ili  brdo?)  ii  Srbiji  :  Za- 
vijala  tri  zeloiia  viika:...  treci  vije  hk  Drni/inoi'ini.  Rj. 

<lrill!lli.jt>,  II.  diiit  Srliiittclii,  KrsehuHcrii,  qiMssntio. 
Rj.  I'ciind.  od  druiali.  radiijn  kojoin  tl;o  dniiii  kto.  deiii. 
drcaiije. 

driiiati,  drinaui,  r.  iiiijif.  —  1  a)  schi'dtclii,  (/uas.fo. 
Rj.  fidi  oiiuati,  tiT.<<ti.  deiii.  divati.  r.  pf.  prosti  drm- 
nuti;  sloL  iz-drmati,  pro-,  raz-,  uz-  (se),  za-.  —  Ta 
eno  ga,  mila  neno,  gdi  driiia  na  vrati(h).  Rj.  223b. 
To  li  je  onaj  koji  je  tresao  zcmlju,  koji  je  driiiuo 
curstm?  Is.  14,  llJ.  —  b)  S((  se.  re//t'/,>". ;  Vrisiie  babo 
da  .se  sve  hrdo  od  jakote  pocnc  driiiuti  kao  kad  jc 
najveci  potres.  Npr.  221.  Pogledah  na  gore,  a  gle, 
tresu  se  i  svi  humoci  driiuiju  se.  Jer.  4,  24.  —  2)  dr- 
■iiiati  o  home,  gliisno  i  polivalno  govoriti  o  njcmu : 
Povesti  eu  Hanku  sa  odJSaka,  .^to  o  iijojzi  butum 
driiui  Lika.  HNpj.  4,  172. 

ilriiiiti,  imm,  v.  iinpf.  (u  Srijeimi)  kao  namrgogjen 
kiiiijati,  tridie,  finster,  miirrisch  sein,  tristem  esse: 
drmi  Oovjek,  driiii  vrijeme,  bice  kiSe;  zub  rai  neSto 
drmi  (kad  hoee  da  pot'ne  boljeti).  Rj. 

(IriiiljCiije,  n.  d(ts  triihe-,  finster-,  miirrisch- Sein ., 
TO  tristem  esse.  Rj.  verbal,  od  drmiti.  stanjc  koje  biva, 
kad  tko  ili  sto  drmi. 

«lriiiiiiiti,  nem,  v.  pf.  —  1)  erschiittern,  eoncutio. 
Rj.  ridi  cimmiti  jcdan  put  zadrmati.  dem.  drcnuti. 
V.  iiiipf.  di-mati.  Mujo  bauu  dogje  i  biinani,  kapii 
drmnii,  Boi^ju  pomoc  nazva.  HNpj.  4,  345.  —  2J  er- 
heben  lasseii:  pa  on  drmnu  na  gradu  topove.  Rj. 
iwiniti  da  stu  drmne,  fjruhne. 

ilfiida,  f.  der  Fachboyen,  instrumentum  carpendae 
laiiae.  Rj.  spnwa  kojoin  se  drnda,  ragbija  vuna.  — 
S  ovukijeui  dniduiiin  idii  drndari  od  ku6e  do  kuce 
te  razbijaju  vunu.  U  Srijemu  je  drnda  (n.  p.  u  Se- 
sird/.ija)  kao  pruglo.  Rj.  cidi  drndalo. 

driidalo,  n.  vidi  drnda.  Rj.  —  rijeiji  take  vidi  kod 
biii'kalo. 

drndaiij*'.  n.  verbal,  od.  dmdati.  —  1)  radnja 
kojoiH  tko  drnda,  razbija  jarinii.  das  Faehen,  earptio. 
Rj.  —  2)  radnja  kojuin    tko  drnda,    yovori    kojesta. 

di-ndar,  in.  fiovjek  Sto  razbija  vunu,  der  Facher, 
ijiii  lanam  carpit.  Rj.  vidi  pucar,  drndar.  —  S  ova- 
kiji'ui  drndama  idu  drndari  oil  kui'e  do  knee  te  raz- 
bijaju vunu.  Rj.  140b. 

diriidiirov,  dfiidiirov,  adj.  Rj.  .Ho  pripada  drn- 
dar ii  Rj. 

driidarskr,  adj.  Rj.  sto  pripada  dnidarima  ili 
drndaru  kojcmu  i/od:  Do  prokleto  drndarsko  tetivo.  Rj. 

diriidati,  dam,  r.  iinpf.  1)  razbijati  jarinu,  faclieu, 
carpcre  lanam.  Rj.  vidi  raztiijati  2.  v.  pf.  sloz.  iz- 
drndati.  —  2)  govoriti  kojeSta,  schicatzen,  garrio. 
Rj.  vidi  blebetati,  i  syn.  ondje. 

driiov,  drn6va,  m.  der  tolle  Schreier,  clamosus, 
furiosus.  Rj.  bijesan  vikac,  tko  vice  kao  da  se  po- 
iiiamio.  isp.  drnuti  se.  —  rijei^i  s  takim  nasi,  kod 
dalov. 

dirnovan,   druOvna,    dniovit,    adj.   wiithend,   furi- 


osus. Rj.  mnhnit,  bijesan.  ridi  durau,  durljiv,  dur- 
novit. 

drnuti,  dfnem,  v.  p>f.  —  1)  einen  Bissen  esscn 
(am  dann  soglcich,  z.  Jl.  an  die  Arbeit  zu  gehen), 
jiaidiilum  comedo:  <lrnulo  ga  psoto,  t.  j.  ujelo  ga 
nialo.  Rj.  zaloziii  iiialo,  pojcsti  innlo.  — ■  2)  sa,  se 
rejleks.  poniaiuiti  se,  tall  iverden,  insanio.  Rj.  vidi  i 
pridrnuti  se,  pngoropaditi  se,  zgoropaditi  se,  smuSiti 
se,  zgranuti  se.  v.  impf.  (b'njivati  se. 

dnijivfliij^^,  n.  das  Toll-wcrden,  insunia.  verbal. 
ad  dnijivati  se.  stanje  koje  biva,  kad  se  tko  drnjiije. 

<lrii,jl\a<i  .s(>,  drnjujeni  8e,  v.  r.  iinpf.  toll  werden, 
insanio.  Rj.  vidi  zgranjivati  se,  goropaditi  se.  isp. 
bjpSnjeti.  v.  pf.  drnuti  se. 

di^iijkaiijc,  n.  das  Anscldagen  gegen  etiras,  offen- 
siii.   Rj.  rcrlial  (id  drnjkati.  radnja.  kojom.  tko  drnjka. 

dfiijliati,  kani,  v.  impf.  anscldagen  gegen  etwas, 
o/l'cndii.   Uj.  udarati  se  o  iito,  idiijafi  se. 

droit,  droba,  m.  (lac.  drftbu).  —  1)  das  Einge- 
ivcide,  infestina.  Rj.  vidi  kaurma.  dem.  drobac  2. 
angin.  drobina.  — '  Svrr.i  drob  (u  15oci)  ridi  struniti 
ve.  l?j.  Djetiuja  bolest,  uekaka  bolest,  od  koje  djeca 
umiru  (kazu  da  se  u  drobu  zacne).  Kj.  122b.  Zatop, 
kuliari  i  situo  isjecan  droJi  od  kakra  zivim'cta.  Rj. 
lySa.  Podrobak,  1)  kuvan  drob,  zatopljen  lojem,  cf. 
prcor.  Rj.  524b.  —  2)  svrci  drob  (u  Boei)  vidi  stru- 
niti se.  Rj.  (kad  se  Covjek  strnni,  ouda  kazu,  da 
spadne  zeludac.  Rj.  721a).  Nego  joj  dogje  nekakva 
m\ika  u  droll.  Npr.  213. 

drobai'.  dr(^pca.  m.  —  1)  koji  drobi  (ubi  drobac 
kusea)  cf.  kusae.  Rj.  —  2)  dem.  od  drob.  Rj. 

drijitaii,  drobna,  adj.  dicht  and  klein  an  einander, 
miniitus:  droliua  djeca,  cf.  sitan:  Podnizati  drobnijem 
biscrom.  Jedno  grlo,  tri  drobna  gjerdana.  Rj.  — ■  Je- 
trvama  drobne  macurane,  Vasu  svome  struiak  milo- 
duba.  Rj.  349b.  Od  mirisa  bosioka  i  lijepe  drobne 
rnze.  Kov.  5G. 

drobina,  /'.  auym.  od  drob.  Rj.  —  takva  augm. 
kod  bardaciua. 

drobili,  lum,  v.  impf.  lirockeln  intero:  Nit' se  zna 
ko  drobi,  ni  ko  kusa.  Hj.  drobiti  sto,  ciniti  da  bude 
drobno.  ridi  sitniti.  i'.  2'f-  •''"^-  iz-drobiti,  na-,  po-, 
raz-,  U-,  za-,  zdrobiti.  —  Ona  drobeci  u  nileko  spusti 
onaj  prsten  u  njega  .  .  .  »Ko  je  drobio  u  ova  nileko?« 
Npr.  226.  Jedan  drobi  a  drugi^  kusa.  Posl.  111.  Ni 
mi  (on)  soli,  ni  drobi.  221.  Htogogj  jedeS,  drobi, 
a  Sto  nosiS,  prti.  354.  Ludi  drobe  a  mudri  papaju. 
DPosl.  57.  sa  se,  pass.  Ko  se  prije  rodi,  prije  mu  se 
i  drobi.  Posl.  155. 

drftbljC'ii,  drobljena,  m.  der  Bracken,  mica,  frustum. 
Rj.  drobni  komad  onoga  sto  se  udrobi.  vidi  mrva, 
trina,  troha.  coll.  drobljenje  2.  dem.  drobljeuak. 

drobljt''nak,  droblj^nka,  m.  dem.  od  drobljen.  ARj. 
H.  7S8b.  ridi  mrvica,  trinica,  tropica. 

drobljf'nji',  n.  —  1)  das  Brbckeln,  intritio.  Rj. 
vcrlial.  od  drobiti.  radnja  kojom  tko  drobi.  —  2J  coll. 
die  Brockcn,  iiiicae,  frusta  intrita.  Rj.  sve  ono  sto 
se  udrobi.  jedinica  drobljen.  —  Uzme  kaSiku,  te  ono 
drobljenje  izmijeSa  po  mlijeku.  Odg.  na  laz.  13. 

Drobnji'u-l,  DrolmjAka,  m.  pi.  Gegend  in  der  Her- 
cegovina,  in  der  Ndhe  von  Piva.  Rj.  kruj  i  Ijudi  iz 
onoga  kraja,  sada  u  Crnoj  Gori.  kraj  se  zove  i 
Drobnjak,  koje  vidi. 

dr6biija(-a,  /'.  (u  Dalm.)  Art  Uliven,  olivarum  genus. 
Rj.  vrsta  masline,  drobna  maslina.  —  (Masline)  koje 
se  zovu  i  inidc  i  drze  se  za  najbolje,  Rj. 

Drobnjai-kT,  adj.  Rj.  sto  pripada  Drobnjaku,  Brob- 
njacima:  To  zacula  tri  bana  Drobnjacka.  Npj.  4,  472. 

Drobiijak,  Drobnj;lka,  m.  —  1)  Gegend  in  der 
Hercegovina,  in  der  Nahe  von  Piva.  Rj.  kraj,  sada 
u  Vrnoj  Gori.  vidi  Drobnjaci.  —  Gje  vas  Drobnjak 
magla  pritisnula.  Rj.  21t5a.  —  2)  covjek  iz  Drobnjdka: 
Vuk  Stef.  Karadzic  (od  starine  Drobnjak  iz  Petnice). 
Npj.  1,  I. 


drokiin 


262  — 


drii^n 


drukun,  drokiina,  m.  od  Lat.  draco,  7W.  dracone. 
—  Aldaha,  f.  draio,  ziuaj.  <hoXnu.  hala,  pozoj.  Da- 
nkHi'.  ABj.  137a.  Hval'lo  Bo^a  vi,  zemaljski  stralio- 
vijj  •  ■  ■  '  '.  I.  Akvilini.  Jliioglava  drukuna  skrsi. 
I.  I  iesuopx  drokuna   na   uzdu  usteza.  M. 


stariin   Hrv.  rjecnicima, 


Sdd  sc  jos  (jovori 
Rj.  verbal,  od 


Yeu.u..' .  .V 


U.  TttOa. 


drilja.  f.  [u  vojv.)  Schimpfirort  fiir  ein  schmu- 
(.-1  ,<>■  t'niucn dimmer,  coiiriduiii  in  mitliefem  sqwi- 
h<i  im.  IJj.  i'<"irda  iteciMu  :enskomu  icljadetu. 

drombulja.  /".  vidi  dronibulje.  Bj. 

driinibiiljaiijo.  n.  dtis  Maiiltroinmehi,  cantus  crein- 
Imli.  Slip.  I'll  ilrombuljati.  rudnja  kojom  tko  drom- 
huljti. 

drombOljati,  Ijiiiii,  r.  impf.  mauUrontmcln,  canto 
crcmh.iln.  Ivj.  iidarnti  m  dromlndje.  ridi  briiudati. 

drombiiljt',  droiubfilja,  /".  pi.  die  Maiiltrommcl. 
crrmb(dum.  Rj.  ri'(/i  drombiilja;  bronza  3,  brunda. 

dronjilk,  dninjka.  in.  —  J)  der  Lumpen,  Luppe, 
liiciniii.  Rj.  ri</«  I  andrainilje,  audravolji,  odrpina, 
pmja.  rita,  nitiiia,  Jukare,  tridje,  trulja.  —  Da  imi 
priJijii  itojjod  ikakav  drunjak,  ili  I'itavo  I'ebe)  za  ha- 
Ijine.  Rj.  Uiju  (Ujedovi) .  .  .  nakite  se  razlicnijem  re- 
povima  i  droHJriinu.  Rj.  14t>b.  —  2)  dronjak  cikavac, 
turdu-i  iliticu.i.  DARj.  7!l3b.  ptica.  vri^ta  drosda. 

drfiqjiiv,  adj.  lumpiij,  pnnnosus,  cf.  ritav.  Rj.  mi 
iemu  ima  drniijiikn.  ridi  i  drapav,  lirapav  2,  prnjav, 
rapav  -J,  iraljav,  truljav.  —  1  onaj  drunjavi  (stamp. 
pogrjeikom  dninjavi)  prosjak  i  niasna  Hotentotka 
U'bi  su  rod.  I'riprava  11. 

dr5njarat',  dronjavoa,  hi.  V.  Arsenijevic.  ARj.  II 
Tl'la.  dnuijiiv  iuijek.  vidi  odrlija,  odrpaniea,  prnjavac, 
ritinar.  Iiiip.  dronjo. 

drunjat  ii-u.  /.  ARj.  II.  791a.  dronjava  zena.  vidi 
prnjavica. 

dr6njo.  wi.  der  Lumpenkerl,  homo  pannosus  cf. 
odrlija  Rj.  gen.  dronja,  roc.  dronjo.  hi/p.  od  dro- 
njavac.  riVfi  rito.  —  tiika  hyp.  vidi  kod  balo. 

dr&p,  dr^ipa,  iii.(u  Risnu)  nnova  komina,  die  Wein- 
Ifflicr.  rinaeea,  cf.  trop.  Rj.  vidi  i  brace,  brece,  dzibra. 
kcim,  komina,  mez^a  2,  dropina,  Iropiiia,  tiiska. 

drupina,  f  vidi  drop.  Daniiic  u  ARj.  (!21b:  brec'e, 
vinacf;!,  drop,  dropina.  —  oxtala  xijn.  kod  drop. 

driipili,  plm,  r.  pf.  sick  niederlaxen  (ohnc  zh  sehen 
oh  der  Ort  sauUer  etc.),  hiiini  consido.  Rj.  .sje.sfj  na 
zenilju  ne  ijledajuci  je  li  iiijesto  cisto  i  t.  d.  od  ko- 
rijrnn   od  hijeija  je  drop.  ixp.  Korijeni  105. 

dropija,  /.  der  Trnpiic,  ofis  tarda  Linn.  Rj.  ptica. 

druzak,  drozjra,  m.  die  Drossel,  tiirdu.si.  Drozga  u 
nac  poznaju  dva:  jedan  je  manji  ajedan  veei,  i  jedan 
se  o<l  njih  zove  gajski.  Rj.  ptica,  ridi  drozd.  drozdalj. 
inp.  imelai,   mela^.    —   sa    nasf.    i.^p.  brizak  O'rizn-a). 

drozd^  m.  vidi  drozak.  Rj.  vidi  i  drozdalj.        " 

dr6zdalj,  drozdAlja,  ni.  (u  Boci)  vidi  drozak.  Rj. 
ridi  I  dr<«d.  —  rijeci  s  takim  na.^t.  kod  bogalj. 

,  .•'.'■•^"'?'  C\  ''"  o'P»'Ja  O'l   t?vo?,pJa,  kad   se  kuje.  u 
I.Ki,  .\Hj.  II.  (;»2a.  r(V/i  par  3. 

drOzrav.  rw/j.  n.  p.  ovo  je  gvoiSgje  drozgavo,  .schdlt 
'ich.  Kj.  ri./i  IjuKkav.  —  kojc  .<<c  Ijiisti  u  kovanju. 

drozcina.  f  (u  C.  (;.|  nekaka  trava.  Rj.  —  dri- 
j'-zga    iK-ka  trava;  Lsj).  drozqina).  O.sn.  111. 

drozrovh",  m.  die  jtinge  Drossel,  pullus  turdi.  Ri 
jiile  oil  drozga.  •' 

<lr"/r..vljl,  adj.  n.  p.  gnijezdo,  Drossel-,  turdi.  Rj 
'  drozgu,  drozgovima.  —  pridjece  s  takim 
l.'iit  cvorkovlji. 

droida.  drtzdina.  f  od  ina«ti  i  od   drugog  koje- 

""-■'  "  "  "' '  ""■  ''I'l  kaogad,  der  Bodensatz, 

'  izd  od  zg),  drozdina.  Csn. 
■■■  3,  niul,  niiitez,  tiiska.  kp. 
I'.av  je   bio  u  miru  od  dje- 

^,    jj  ''   ua  drozdini  svojoj.  Jer. 

4r6isJ<-.   „.  vidi  droMa.   ARj.  n.    792b.   ima   u 


svijem 
u  Urr. 

drpaiijo,  )i.  das  Eeissen,   laccratio. 
drpati.  radnja  kojom  tko  drpa  sto. 

drpati,  dfpani,  v.  impf.  rcissen,  lacero,  Kj.  drapati, 
i-upati,  natczati,  inici,  ra.'ikidati.  r.  pf.  drpiti,  drp- 
nuti;  r.  pf.  .-tloz.  izdrpati,  odrpati;  zdrpiti  se.  —  Koga 
kahigjeri  biju  i  svinje  drpaju,  ne  treba  mu  gore  ne- 
volje.  Posl.  136.  Nosom  srkaj,  svoje  kose  drpaj.  Npj. 
5,  4r)3.  Sve  se  Pedo  s  pa.iom  prigovara,  a  sve  sablju, 
po  bali-.ikii  drpa,  pedalj  mu  se  sablje  izvadio.  HNpj. 
3,  34().  Gledao  zenu  (mrtvu)  gdje  \ei\  a  malo  dijete 
iivo  uza  nju  i  drpa  je  za  sisu  kao  da  toboze  sisa. 
Odbr.  od  n\L  11. 

dfpiti,  pun,  d'rpiiiiti,  nem,  r.  pf.  rcisscn,  lacero. 
Rj.  kao  razdrijeti,  ra.'fkinuti.  v.  impf.  drpati. 

dirKko,  adv.  prema  adj.  drzak.  kiihn,  dreist,  ver- 
messen,  frech,  audacter.  —  Milisav  drsko  odbi  Turii- 
nov  udarae.  Jiirm.  84. 

dirskost,  drskosti,  /'.  osohina  onoga  koji  je  drzak. 
vidi  drzost.  —  Xekolicina  sa  znanjem  onakim  kao  u 
onih  prvib  (gjaka),  samo  s  viSe  drf:ki)Sti,  odnese  po 
5!  Zlos.  24.  Divlji  smeh  druzine  krunisa  ovu  drs- 
kost.  192. 

drst'if',  m.  dem.  od  drzak.  Rj.  —  Bdbak,  bapka, 
na  kosi.^tu  onaj  drscii  §to  se  drzi  riikom  za  njega 
kad  se  kosi  (u  Srijerau  zove  se  rucclj).  Rj.  9a. 

drskanjc,  n.  das  Hetzen  (des  Hundes),  instigatio. 
Rj.  rerbal.  od  dr.5kati.  radnja  kojom  tko  drska  koga 
ili  sto,  n.  J),  psa. 

dif.^kati,  kam,  r.  impf.  u.  p.  pseto  na  svinje,  hetzen, 
instigo.  Rj.  vidi  pujkati,  tutkati.  —  znacenje  koje  u 
dra^.iti  (irritare):  drSkati.  Korijeni  110. 

drli\riiia,  /'.  Ho  se  preko  globe  na  silu  podlozniku 
sadrc.  Sto  globarine,  5to  drtarinc  M.  I'avlinovi<;. 
ARj.  II.  794a.  osn.  je  partic.  praet.  pass,  drt  ud  gla- 
ijdla  drijeti. 

driiiia,  f.  (u  Srijeniu)  vidi  kljuverina.  Rj.  rgjavo 
kljuse.  vidi  i  kiirada.  —  od  osnora  koje  sc  nahudc  u 
partir.  pregj.  rrem.  pasiv.  (drt):  dtiinit,  odrtina. 
Osn.   170. 

drug,  Hi.  (pi.  druzi,  drBgovi,  dn'ig.n,  drugovii).  — 
J)  der  (jrefdhrte,  socius:  Dug  je  zao  drug.  Rj.  vidi 
drugar,  drugarie,  druzbenik,  jaran,  jaranik,  jol<las, 
ortak,  pajtaj.  —  Stauko  Crnobarac  .  .  .  sa  sesnac.it 
druga  doC-eka  dva  trgovca.  Rj.  JSOOb.  »Dobar  veeer, 
nioja  dniziiio,  ja  vas  trazim  odavno<  .  .  .  Bog  ti  po- 
mogao,  kad  si  nam  drug.  Npr.  189.  Drugarice  dje- 
vqjci,  kad  je  prate.  ()  ti  Mare,  rjcrni  drule,  vjerna 
ti  bjeSe!  Za  malo  nam  vjerna  bjese,  pa  se  otlvrze. 
Npj.  1,  2.0.  Hvatovi  se  braea  pogodiSe,  no  imaju  ncpo- 
godna  druga,  a  na  konju  nesretnu  gjerojku.  2,  hhl. 
I  Moja  braeo,  do  trista  drugova!  4,  1(59.  Fala  druze 
I  desni,  a  u  Boga  sretni!  vazda  zdrav  bio.  Kov.  72. 
Gle  Oovjeka  izjeliee  i  pijauiee,  druga  cariiiicima  i 
grjesnicima.  Mat.  11,  19.  Vladika  sjedi  na  gornjem 
mjestii  ...  a  pored  njega  s  objc  strane  sjede  sveste- 
niei  kao  drugori  njegori  ri  slulbi.  DP.  21.  U  Rusiji 
se  n:i  Bozie  sponiinje  kako  se  ona  izbavila  od  Fran- 
cnza  i  od  dvadeset  mirodit  ujihovijeb  drugova.  304. 
—  ii)  der  Geiiiahl,  der  Oitlte  (fiir  bride  (jesehlvchter), 
conjux.  Rj.  muz  govori  zeni  i  zena  muzu:  Kad  je 
Mara  reci  nizabrala  .  .  .  megj'  mrtve  je  svate  zaga- 
zila  ...  pa  je  onda  njemu  be.sedila:  <)j  Avrame,  nc- 
sugjeni  druze!  a  .^to  si  se  na  me  rasrdio?«  Npj.  3, 
505.  —  3)  nenia  druga,  nema  mu  druga,  ihm  ge- 
wachsen,  gleich,  par.  Rj.  ridi  nema  mu  para;  jednak ; 
ravan  2.  —  Evo  ti  dajem  mudrost,  da  ti  ne  I'e  biti 
u  svijetu  druga  .  .  .  daeu  ti  bogatstvo  i  slavu  da  ti 
ne  I'e  biti  druga  megju  carevima  tvoiega  naraStaja. 
I'rip.  bibl.  78.      .      ^  ^ 

drliga,  f.  (pi.  druge).  —  IJ  die  Gefdhrtin,  socia : 
Pra/.na  ruka  mrtvoj  druga.  ^ene  u  razgovoru  reku 
jedna  drugoj :    nemoj   drugo!  jadna  drugo!  tljudi  bi 


tlritsra 


263  — 


driiarojni^ijo 


u  ovnkom  ilofrafrjajii  kazali  jedau  drugoine:  brate!). 
Rj.  ridi  drufiarica,  di'iii'.benica,  oi'tarira.  jiajtasioa.  dcni. 
drti^ica.  —  'Vako  bilo  svakoj  drnzi,  koja  mnjkc  no 
shiSala!  Rj.  Wa.  Zakiiiui  se  cla  re  biti  nmskaroi  po- 
bratimi,  a  zenskiiijo  druijc.  Rj.  Uifa.  Kail  trnje  dvufic 
na  vodu  posrju.  Npj.  1,  24.  —  'i)  nema  clnijre,  neiiia 
joj  driige,  ihr  <icu'nch<tcii,  (jleich,  pia:  Hj.  ixp.  drug  IS. 

—  Imao  jo  .  .  .  sc'or  blagii  kao  audio,  dobi'u  kao  ki'\di, 
da  joj  u  onomo  mjostu  iiije  driige  bilo.  Npr.  130.  Ja 
kakva  je,  jada  no  ilopala!...  da  joj  druije  u  .tvii 
zoinljii  iiijo  ...  Ill  Vila  joj,  Iirato,  drwiii  iiije.  Npj. 
2,  22;!. 

<lrnu'a,  /.  ilrvo,  kao  voliko  vrotono,  sto  zone  koiioe 
pri'predajii  na  njesa  i  ])lotivo  produ,  die  Zirirnspin- 
del,  f'ii,<H!!  diiplirauilis  lilis.  VreloTio  se  obrne  doljo 
kad  se  prede,  a  dniiid  so  obrno  uprijeko  od  sebo.  cf. 
.'tiljeira.  Rj.  jvV?/  /  slilja.  deui.  dni?,ioa. 

<iriiai\t"iji'.  adr.  ridi  drngnjaoo,  drnfrojai'ijo,  dnigo- 
jako.  drugovaoije,  dnikoijo.  ino.  inaoo.  inako;  andcm, 
uliter:  kad  bi  tako  bilo,  no  bi  moglo  bill  .  .  ,  nogo 
bi  to  rijeoi  glasilo  drni/iirije.  Rad   1,  115. 

(lriia^il<'iJT,  itdj.  vidi  dnigojaoiji,_  drugovaoiji,  di'uk- 
t'iji;  (()((?('/•.<,  inscJiicdcn,  alius:  Cotiri  veliko  zvijeri 
izidoSe  iz  mora,  svaka  drugitiij/i.  Dan.  7,  3. 

dri'lst'ar,  drugara,  m.  vidi  diTig  1.  Rj.  ?'  syn.  ondje. 

—  Dahije  se  .  .  .  sa  svojijem  dri((/iirinia  i  pomagacima 
nametuu  svijem  selima  .  .  .  Rj.  cS2lib.  Kad  izigje  sluga 
taj,  nagje  jednoga  od  svojijeh  drugara.  Mat.  18,  28 
(-.wi  auvoouXwv).  Po7.dravite  .  .  .  i  moje  drvgare  u  su- 
iu)ij>:tni.  Rim.   Ifi,  7  (auvx'.yaaX'oTou;  [xo-j). 

<lriis;':\rit-a,  f.  vidi  dn'iga  1 :  Mobarioe  moje  drwja- 
rice.  Rj.  i  s>/n.  ondje.  —  Oj  Milice,  naJa  druyarice! 
Npj.  1,  432.  Dopuste  men!  i  mojoj  ,reni,  te  pogjemo  . . . 
Naskoro  pijesak  opali  tabane  mojoj  mladoj  drucjarici . . . 
ona  stane  plakati.  Danioa  2,  139. 

«lrus'i"irl<-,  m.  (ii  Dnhroti)  ridi  dragar.  Rj.  vidi  i 
drug  1,  i  si/ii.  ondje. 

«lrni;'da,  driVs'tlas,  d((nn  nnd  irann,  (ptandoque,  cf. 
katkad.  Rj.  zh  dnigda  iii]>.  ovda,  Ic  je  drugda  i:  drm/i 
put  (a  ne  ovaj  put),  za  drugdaS  i.'ip.  dvaS,  triS,  pa  jc 
ilrugdaJ  po  tome  i:  drugi  put  (ne  ovaj  put),  isj). 
onako.  i  u  Stullija,  drugda,  alias,  alio  tempore,  u 
drugo  vrijeme,  drugi  put.  —  Ako  u  oemu  ja  pomanj- 
kah  sada  ili  drugda.  V.  AndrijaSevic.  Dud  koji  so 
sad  sije,  jer  ga  vrime  drugda  sijat  nije.  J.  S.  Relj- 
kovic.  Gdje  bi  drugda  i  dan  hoda  bilo,  tad  padoSe 
do  iizine  Turci.  Osvetn.  ARj.  II.  798b. 

(lrfts'<lj<N  udv.  na  drugom  injestu,  andersivo,  alibi, 
cf.  ingje,  drugovgjo,  druze.  Rj.  vidi  i  indje. 

tlrniiT,  adj.  —  1  a)  der  andere,  alius,  alter.  Rj. 
vidi  inji,  proci.  —  Crnogoroi  se  kunu  i  zaklinju  .  .  . 
Kad  drugoga  koya  zaklinju,  onda  .  .  .  Rj.  4b.  Zapro- 
sjti  djevojku  gdjegod,  ili  drugo  sto  zaiskati.  Rj.  5a. 
I'iat  led,  na  kome  odozgo  nema  snijega  ili  ('•ega  drti- 
goga.  Rj.  56a.  Da  dogje  kaka  zona  ...  ili  kakijem 
dnigijem  poslom.  Rj.  ()7a.  Ovoga  obieaja  .  .  .  kao  i 
innogijeh  drugijeh  sad  nema.  Rj.  70b.  Drozda,  od 
masti  i  od  drugog  kojecega  dug  Sto  ostane  na  dnu 
kao  gad.  Rj.  141a.  Drugdje,  na  drugom  mjestu.  Rj. 
141b.  Gjiitiire,  jedno  na  drugo,  s  jednoga  na  drugo, 
osjokom.  Rj.  151b.  E!  to  je  sto  drugo!  Rj.  152a. 
KoSulja  ili  druga  kaka  haljina.  Rj.  158a.  Pak  se 
onda  izmegju  njih  natrpa  paprati  ili  drugoga  cega. 
Rj.  4(i6a.  Onda  kazn  da  je  vojska  .  .  .  koja  c'e  jaca 
biti,  kao  i  innogo  drugo  kojesta.  Rj.  507b.  Xajmlagji 
(brat)  bio  .  .  .  odvee  dobar,  pa  su  ga  druga  hraca 
drzala  za  budalu.  Kpr.  tlO.  Jedan  sve  radio,  a  drugi 
jednako  besposlicio  .  .  .  Bog  im  da  to  steku  u  sva- 
cemu :  u  govedima  .  .  .  i  xt  iivcmu  drugome.  71.  Ja 
ne  bill  nista  drugo,  vec  da  mi  Bog  da  zeuu.  80.  Do-  | 
gjose  vile  .  .  .  pooe  jcdiia  dvugima  govoriti.  8(5.  Stane 
.  .  .  provati  koSnlju  i  drugu  ostalo.  102.  Nomadijahu 
nista  drugo  do  jednu  jedinicn  seer.  113.  Da  se  ne  t'e 
drugom  ozenili  no  carevom  gjevojkom.  120.  Teke  se  j 


sastanu,  uhvate  jed)io  drugo  za  rukii  dok  se  poznadii 
i  jedno  drugom  dokazo  d.a  so  Ijnbo,  i  zakiinu  se  da 
ih  no  ('e  drugo  nista  raz<lvojiti  vako  orna  zemlja.  120. 
Protvorioe  te  u  ribu  ili  u.  sto  drugo.  122.  I'obegne 
jedan  na  jednu  a  drugi  na  drugu  strnnu.  W.).  Xijesu 
raogli  vigjeti  drugo  nista  osim  vatre  <la  sipa.  185. 
Postao  sa  svim  drugi.  205.  Ja  nijesam  za  drugo  doSla 
nego  da  to  darnjem.  215.  Pa  so  otisne  od  drugih 
dcvojaka  i  otide  k  svinjarootu.  255  (odmah  dalje  25(). : 
ona  uzino  prase  i  radosna  otido  kui'i  .t  ost/dim  devoj- 
kama).  Ili  drugim  rijccima  da  kazoni.  Posl.  XXVI. 
Bri^.o  je  njegovo  magaro  iiogo  drugoga  at.  2i).  Druqi 
dan  druga  navaka.  (5to  drugi  dan  treba  —  za  jelo  — 
to  00  Bog  dati).  70.  Sto  volovi  mni'u,  niAta,  samo 
da  kola  ne  skripo.  (nista  je  to,  samo  kad  ne  bi  bilo 
joS  nesto  drugo).  354.  'J'akvog  sanka  drugog  ne  usnio. 
Npj.  3,  73.  Jedni  drugini  vjoru  zad.ajeto.  4,  273.  Uzev.5i 
jedno  s  drui/im  inozo  so  rei'i  da  lioka  Jiivi  najviSe  od 
mora.  Kov.  40.  AH  sad  i  on  okrenuo  drngu:  Miles 
29.  .Ta  Slavenski  jozik  Ijubim  i  postujem  kao  i  drugi 
koji  niu  drugo  Srbljin.  Hj.'  XIII.  Pravopis  je  drugo 
a  jozik  drugo.  Slav.  Bilil.  1,  91.  On  bi,  i  drugi  svatko, 
mogao.  1,  94.  C'ekanui  od  jedne  poMe  do  dru,ge.  Btnxif.. 
188(5,  1385.  Pii^e  davahu  n  sndovima  zlatnijom,  i  to 
u  sudovima  dru,gim  i  drugim.  Jestir.  1,  7.  Rekoh  joj : 
ne  bndi  drugofia:  tako  (-n  i  ja  biti  tvoj.  Os.  3,  3. 
Ljudi  mnogi  |n-ostrijeSe  baljine  svoje  po  putn ;  a  drugi 
rezahu  grauje  od  drveta.  Mat.  21,  8.  Kojijem  sndom 
andiS  drugome,  sehe  osngjujeS.  Rim.  2,  1.  Po  sebi 
smo  iidi  jedan  drugome.  12,  5.  isj).  jedan  Ic.  — 
b)  nijo  druge,  druga:  ne  moze  se  drukeije,  es  hleiht 
nun  nichts  uhrig  als  . .  .  nihil  est  reliqui,  non  possum 
qitin:  Druga  njomu  biti  ne  mogaSe,  no  se  brada 
stase  dijeliti.  Npj.  2,  630.  Ali  <?emo  begu  poajec' 
glavu,  ali  na.5e  tamo  ostaviti  .  .  .  Veo  doista  druge 
biti  ne  I'e.  4,  52.  Zao  mi  je,  ali  druge  nije.  5,  225 
(stamp,  pogrjeskom,  druki^e).  isp.  drugaoije,  i  sgn. 
ondje.  —  2)  dcr  zweite,  secundus.  Rj.  —  Brojevi 
redni  (prvi,  drugi  itd.)  imaju  obliko  kao  pridjevi,  od- 
regjeni.  (Jbl.  .50.  Imao  iSonu  s  kojom  se  drugi  put 
vjencao,  a  imao  je  od  prve  zene  samo  jednu  >6er. 
Npr.  130.  Jedna  vrala  sva  od  zlata,  druga  vrata  od 
bisera,  treca  vrata  od  Jkerleta.  Npj.  1,  152.  Nek  se 
moli  svecn  Muliamedn  i  njegovu  postu  ramazanu  od 
prvoga  petka  do  drugoga.  3,  (52.  Ni  viua  ni  zita  ne 
mogu  imati  koliko  im  svima  treba  . .  .  nego  se  prvo 
dono.si  iz  Dalmaoije,  a  drugo  iz  Italije.  Kov.  39. 
Nego  oes  earovati  nad  Izrailjem,  a  ja  on  biti  drugi 
za  tobom.  Sam.  I.  23,  17.  adv.  zweitens,  secundo ; 
Kad  se  dvije  udarise  vojske,  jedno  Srpska,  a  drugo 
je  Turska.  Npj.  4,  258.  Daj  ti  mene  do  dva  pogla- 
vara :  prvo  daj  mi  Osman-barjaktara,  drugo  daj  mi 
Tnzlu  kapetana.  4,  2(51.  (Jn  bi  morao  biti  fiovjok, 
koji  poznaje  taj  posao,  a  drugo,  morao  bi  biti  covjek 
posten.  Pis.  73. 

drftsfobratiifcd,  m.  drugo-bratuoed.  akc.  ARj.  II. 
803b.  Drugohratucedi,  to  su  djeoa  prvobratuc'eda.  Rj. 
40b.  Zovu  se  .  .  .  sinovi  dvaju  ili  viSe  prvijeh  bratu- 
ieda  drtcgi  bratucedi  .  .  .  s  brojevima  prvi,  drugi 
i  t.  d.  moze  se  (rijec  bratuied)  i  sastaviti  sprijeda  u 
jednu  rijed:  prvobratuced.  drugobratuced.  Danicic, 
ARj.  (;(J9b. 

drAs'obri'itiic-i'da,  f.  —  Kao  sto  je  prvi  bratuced, 
drugi  bratuied  itd.,  tako  jo  i  prva  bratuccda,  druga 
bratuceda  itd.  .  .  .  s  brojevima  prvi,  drugi  itd.  moze 
se  (rijefi  bratuceda]  i  sastaviti  sprijeda  u  jednu  rijec  : 
prvobratuceda,  drugobratuceda  itd.  Danicic,  ARj. 
(510a. 

dniaojiVcc,  adv.  vidi  drugacije,  isyn.  ondje.  anders, 
aliter :  Prevario  al'  ne  prevario,  drugojace  biti  ti  ne 
moze.  Npj.  5,  53(.).  isp.  predrugojaciti. 

drilS'oj'li'ijff  anders,  uliter.  cf.  drukeije.  Rj.  — 
Ako  je  koja  rije(5  kad  god  kojim  glasom  glasila  dru- 
gojacije  nego  sada.   Ogled  V.   i   sgn.   kod  drugacije. 


(Iniaojiiciji 


2(54  — 


ilriiibiiiii 


dr. 

ri<'i 

sve 

dr 

iidVrv,    (t7>(/ii(Jt/i,    alius.    Rj. 

omO'e.   —   Siimo   u  sebi   da  je 

.  ■..-.  ua  ut.  19. 

iiifii,  f.  ovca  koja   se  po  drugi   put 

7'  (7(ij{  *i/Hi   stceiteii  Mtd  icirft,  ovis 

,iis.   Kj.   lirugo-jagujenica.   isp.  prvo- 

,, iijaffiijeuioa. 

"    drDcujako,  (u  C.  O.)  tu'd*  drukcije.  Kj.  vidi  i  dru- 
i::u'iji',  I  .■>•»".  oiidjc. 

drQcuai,  mm  fic«i/eii  Mai,  altem  vice:  Ljubnu  je 
ii.ln.-.in  [■  (huiium.  Rj.  adv.  upruvo  jc  instrum.  sing, 
put,  pu  dniiii  pul:  Dva  put  je  ioek  u 
,  ku  veseo:  pnoiii  kad  se  oieni,  a  drugom 
kiiil  zciiu  ukopa.  Posl.  57.  Srbin  ujega  dr^,alieom  iza 
vraia  je>hiom  pa  i  dnigum.  lit'.'.  1  (/ihi/ohi  ti  Tuisku 
vjeni  dajeni.  Npj.  o,  497.  Tako  se  mjesto  diugi  put 
povori  dniqoin.  Rj.'  XLIX.  Uvrstaie  se  prema  (iavnji 
kao  prvom"  i  dniijom.  Sud.  20,  30.  Piorokuj  i  pljeskiij 
nik:uuH.  jer  ce  uiac  doi'i  i  druyom  i  tret'om.  Je/.ek. 
21,  111.  l>riti\um  ojiet  pristupise  ueenii-i  k  Isiisii  .  .  . 
ptxlije  toL'a  jednom  bija-^e  Isus . .  .  Prip.  bibl.  140. 

drucuvi^t-iji,  adj.  (\x  Dalm.)  vidi  diugojaCiji.  Kj. 
ridi  I  ilruiraOiji,  i  sijH.  ondje. 

driiKoviinjiS  n.  der  I'mgang  iiiit  Jemaiid,  als  seinem 
drug,  consueituiu,  ncccs'siia.s.  Kj.  verb,  od  drugovati, 
koje  ridi.  —  Za  niisljenje  lijen,  i  za  drmjovanje 
s  Ijudmii  nesnosan.  Priprava  41. 

dru^oviili,  dnigujeni,  v.  impf.  mit  cincm  hdufig 
uiiiijehen,  .icin  drug  scin,  sudalis  sum,  utor  aliquo 
faiiiiliariter:  on  druguje  s  njim,  oiii  druguju.  Rj.  — 
Xo  ja  .<  tuhom  drugovati  ne  eu,  kad  si  tako  stra.^ljiv 
medju  dru.itvom.  Xpj.  3,  199.  Cllasovi  st  vilo  rado 
druguju  i  lijepo  se  slazu.  Rad  1,  IKi. 

drtteuvejc,  (u  Dubr.)  vidi  druggje.  Kj.  kako  je 
druggjc  jiniiia  drugdje,  tako  i  dnigovgje  prcma  dru- 
govdje.  —  vidi  sgn.  kod  drugdje. 

drOguvskT,  adj.  sto  pripuda  drugovima,  akc.  AKj. 
II.  !S<J7b.  ridi  druzevski.  —  (_iosposka  do  vrijeme,  a 
brutiuska  (ili  drugorska)  do  vijeka.  DPosl.  24. 

drdki-ijc,  vidi  drugojaeije.  Rj.  od  drug-cije,  mije- 
iijajw'i  se  g  pred  i  iia  k.  ridi  si/n.  kod  drugaeije. 
—  Xijesu  se  mogli  drukiijc  hraniti  nego  se  on  najmi, 
da  Ouva  seoska  goveda.  Xpr.  173.  Opel  to,  niulo  druk- 
cije.  Xpj.  2,  32K  (natpis).  JJrukiije  mu  biti  ne  mogaSe. 
4,  154.  Kad  i-uju  da  kakav  gospodin  govori  drukiijc 
nd  njili.  Pis.  18.  Xeki  ih  po  lom  pokiipovali,  ili  kako 
t/ruttije  prisvojili.  81av.  Bibl.  1,  .S8.  Ovaj  drukiijc 
ne  izgoiii  gjaviila  do  potnoeii  Veelzevula  kneza  gja- 
volskoga.  Mat.  12.  24.  (idje  je  grijeSkom  stamp'auo 
drukiije.  DRj.  3,  59G. 

driiki'iji,  adj.  vidi  drngojaeiji.  Rj.  vidi  syn.  kod 
drugaijiji.  —  -Xo  I'e  ono  neJto  driigo  biti!«...  a.V 
ce.ta  t'e  bill  drukiijcgai'  Xpj.  5,  482.  U  Srijemu 
'.'i-kr.iri  prc-zimena  izgovaraju  (se)  s  drukiijim  iilusom 
~rbiji.  Posl.  XlJif.  Govorc  jezikoui  malo 
Pis.  8tj.  Xadajuci  se,  da  t'e  on,  kao  Kuski 
tuvjek,  bill  drukiiji  od  ostalijeh  (irka.  Sovj.  25.  J^to 
«u  u  glavnomc  bile  sve  (diplome)  jednake,  a  u  ma- 
njijem  i-ivarima  gdjekoje  sii  bile  i  drukiije.  64.  Sesti 
padfi,  koiega  saila  nemii  drukiijeiiu.  Obi.  50. 

drOkud,  drQkudn,  (u  V.  (',.)  nli  dingo  mjesto,  «»- 
der»irohiii,  alto.  Kj.  postanjem  od  drug-kud,  dnig-kuda. 

"/*•  •■    ' ■  ""'.  ildje  su  ore  rijeii  dovode  od  korijena 

'"'  '  I.  druki'ije,  drugdje  itd. 

''•^  ■"   "■    •':i  veliki  put,  die  llcerstrusse, 

■'■   —   Car  zapovjedi,    da   se 

,  .    ,//  dniviorima   postave.   Xpr. 

I  zdriivo  i  vesclo  pevajuci  drmiium  si- 

'-47.   Sniieg  pade,    druini  zapudosc. 

■    uredi   druiSinu,   da  zapann   oko 

KftVo   -n   ti  parlog  vinogradi,   i 

•  lie  tvoje  zaduiibine.  4, 

■liSe,  pretekofe  rfritnie  t 


dri'lsd),  II.  ipo  istoc.  kraj.  Srbije)  ciJi  drustvo :  Pa 
besedi  inegju  svoga  driista.  Rj.  —  Pa  govori  sveiiiu 
svonie  drustu.  Xpj.  3,  177. 

drftitvcii,  adj.  sto  pripada  druHtt^u:  Najvisi  j. 
porok  dru.^treni  u  Boki  krvna  osveta.  S.  Ljubi>a. 
ARj.  II.  809b.  za  akc.  isp.  bistven  prcma  bistvo. 

dril^tvu.  II.  die  Gesellschaft,  sucictas.  Rj.  drii-itro 
(osn.  u  drug).  Osu.  242.  JInoge  se  (imenice)  radi  zn;i- 
fenja  svojega  slabo  govore  u  muozini,  za  to  bi  >c 
n.  p.  drustvo  lu'inilo  neobicno  u  ovora  (g^n.)  pade/.u 
drustdva,  ali  kad  bi  eesto  bilo  prilike  da  se  govori 
ne  bi  nioglo  biti  drukeije  nego  tako.  Obi.  14  (;" 
gen.  druStava  isp.  proro.^tvo,  prorostava),  vidi  drnsi.i, 
dru^.ba.  1.  —  Ovo  su  bile  kao  odregjene  globe,  koje  mi 
se  plaeale  u  drmtru,  ali  manjima,  koje  su  niiiogi  Ijudi 
plaeali  za  sebe,  nije  bilo  ui  broja.  Kj.  89a.  Razvrzigin. 
koji  krari  dnistvu.  Rj.  629b.  Redince,  prase  knj.- 
svinjari  u  ?.irii  svaki  svoje  redom  kolju  i  u  drtistin 
jcdii.  l.'j.  I)47a.  Kad  se  covjck  jedan  put  otpadi  cl 
Ijudskuga  drustxa  ...  on  poOne  i  zio  eiuiti.  Rj.  79'.in. 
Lisica  otide  te  nagje  maeku,  pa  je  pozva  u  drustc. 
Xpr.  176.  Otisni,  potisni,  voci  ti  korisni!  (kad  se  iu> 
teJko  u  drustvu  valja  ili  tura  pred  soboni).  Posl.  24.'!. 
Nek  se  junak  megju  drustvom  hvali.  Xpj.  1,  601. 
Al'  besedi  crna  tica  orle:  »Ja  ne  mogoli  s  krilm;i 
poleliti,  a  moje  je  drustvo  odletilo,<;  2,  329.  Mon-, 
drustvo!  ajd' da piitujemo.  2,436.  Opet  ougje  u.stavio 
drustvo,  pa  on  svojoj  druliiii  govori.  4,  185.  Kad 
to  iuo  Katie  Sinieune,  pa  uakupi  dvadest  Preko- 
drinae' . . .  Vodi  drustvo  Bjelie  Ignjatija.  A  kad  Ignjat 
Simu  opazio  . . .  ruke  ruce,  u  liea  se  Ijube,  pa  ujcdiin 
drustvo  sitstarise,  sve  se  drustvo  redom  izljuhilo.  1, 
276.  Vccnih  drusivu.  Dauica  1,  1.  (pi.  gen).  Bio  je  ;; 
druitvu  Jovana  Xovakoviea  i. . .  4,  11.  Kotor  je  im.iu 
plemenito  drustvo  (\liU5tela  Kotorskijeh  —  corpo  nu- 
bile). Kov.  37.  Blagodarimo  .  .  .  na  vuseiiiu  lijcpome 
drusivu,  poSteu'om  razgovoru.  72.  ^:(TOstoljnbiv.  moze 
se  pomijes.ati  megju  nase  rijeci,  ali  gostoljiibije-  iicma 
drustva  megju  iijima.  Xov.  Zav.  \ll.  Ima  nckoliko 
stiliorii,  koji  bi  se  mogli  nazvati  nepravUni,  jer  ne- 
maju  drustva.  Xpj.'  1,  LXI.  Jljesto  uiine  drustvo 
Srbin  bi  kazao  udruzc  se  ili  zdrusc  se.  X'pr.  X.  Trska 
ne  zuaei  )>kad  jc  mala<:,  nego  samo  jedua  iz  cijeloga 
svoga  drustva,  kao  u.  p.  i  travka,  slamka,  bujatka, 
vocka  i  t.  d.  Pis.  43.  Za  to  zive  oui  u  drustvu,  ali 
ne  baS  tvrdo  skopianom.  Priprava  135.  Sve  su  po- 
slove  otpravljali  u  drtistni.  Sovj.  58.  On  je  mene  u 
Rusiji  prcporueio  i  poinijesuo  u  drustvo  grofova  i 
knezova.  Stra^.  1886,  1766.  Da  ih  cuvaju  od  zla 
drustva  sa  neznaboseima.  DP.  183. 

drilzbil,  /'.  —  1)  die  Kaiiimeradschaft,  sudaUtas: 
Sluzba  nije  druzhu.  Rj.  vidi  drustvo.  —  Bolje  samost 
nego  li  zlit  driizba.  DPosl.  9.  I  mrav  druzbu  lioee.  29. 
U  ovo  vrijeme  jjadaju  ratovi  Stel'anovi  s  bugarskim 
earem  Ijoriloui,  koji  hijase  a  druzbi  s  Hciirikoiii  Fi- 
landrom.  1)M.  20.  Ako  nagje  joJ  koga  prijalelja  da 
66  primiti  i  Bubroviiik  u  druzbu  s  njiiii.  229.  — 
3J  die  Gefiihrten,  socii,  cf.  druiiina:  Bog  mu  dao  u 
raju  naselje,  nama,  druzbo,  zdravlje  i  veselje.  Rj.  vidi 
druzbina,  druzina.  drugovi:  Uciui  ga  druzba  stare- 
sinom.  Xpj.  2.  75.  Xo  me,  druzbo,  malo  poeekajte. 
3,  339. 

dn'lzboii,  adj.  — .  1)  socialis.  StuUi.  koji  pripuda 
druzbi:  To  se  sln?.be  druzbene  dotiee.  J.  S.  Reljkovic. 
ARj.  II.  812b.  —  2)  sociabilis.  Stulli.  koji  rado  zici 
u  druzbi:  Ovea  je  jedna  ziviniea  . . .  ilruzheua,  ustrp- 
Ijcna.  M.  Divkovie.  AKj.  II.  812b.  geselliij.  vidi  dru- 
zevan.  isp.  zajednican. 

driizbcnica,  /'.  (u  Dubr.)  vidi  drugarica.  Rj.  koja 
pripuda  druzbi.  vidi  i  driiga,  ortaeiea.  pajta.iiea. 

drii/.bfiiTk,  m.  iil  Dubr.)  vidi  drug.  Rj.  ridi  i  drugar, 
drugarit',  ortak,  pajtas.  koji  pripada  druzbi. 

dn'i^bina,  /'.  ridi  dru^ina.  Rj.  ridi  i  druJSba  2.  deiii. 
druibinica.  —  Al'  se  mlagjan  zaielio  majke,  druzbini 


dnizbiiiica 


—  265  — 


drvenja^a 


ji'  l)r.'n'i  liosjcilio;    Oj  dndhino,  moja  bnico  dragal^  .  . . 
Druihitm  pi  ratio  posluSala.  Npj.  2,  7li. 

(In'lzbiiiicii,  /'.  dcm.  od  dru?.bina :  Kazi  ujko  naSoj 
druzbinki.  Kj.  vidi  dru^inica.  —  Al'  besjedi  sura 
tiva  orle:  J  ja  mogob  s  krihna  poletiti  .  ..  sastadoh 
se  8  mojom  drusbinicom<.  Xpj.  2,  329. 

drAzr,  (n  C.  G.)  na  drugom  injestii,  andcrsiio, 
alibi,  cf.  dnigdje,  indje.  Kj.  vidi  i  drugovgje  (dru- 
govdje). 

dri'izeiije,  n.  das  Gesellen,  sociatio.  Ej.  verbal,  od 
ilni^.iti  se,  koje  vidi. 

drniOvilll,  dru^cvna,  adj.  ijcscUig,  socialix.  Kj.  Jcoji 
sc  radu  drH:i,  s  Icojim  jc  lal'O  dru:iti  sc.  rid i  druihen 
2.  i-fii.  zajodnic'an.  —  Lovci  su  viSe  divlji,  neiro  li 
pastiri,  a  te?,aci  su  dnizcvitiji  nego  li  oboji  prvi. 
Priprava  42.  Nema  tu  viSe  grabe^ljive  zvjeradi,  pi- 
touia  stada  i  druzevni  Ijiidi  sada  posluju  pod  plavim 
nobom.  77. 

dnizf'vski.  dcr  Gefdhrtcn,  aociorum:  I  druzevslce 
puSke  zapucale.  Kj.  stu  pripadu  druijovima.  vidi  Axu- 
govski. 

drftzica,  /'.  dcm.  od  dn'iga.  Rj. 
driizica,  /'.  dcm.  od  druga.  Ej.  —  Kolt'uika,  2)  s  oba- 
dvije  strane  zaoSiljeno  drvo,  kao  dnizica,  na  koje  se 
suce  pregja  (kao  na  mosur),   kad   hoce    da  se  snuje. 
Kj.  28ob. 

dniz'u'alu,  n.  (u  Srijemii  govore  ruzii-alo,  a  ii  B.a- 
iialu  jKiliH.icni  poneddjnikj  der  ztvcite  'MoHta(j  nach 
Oslcrit,  dies  lunac  secundus  a  pascliate.  Kj.  drufii 
pnncdjeljnil;  podijc  uskrsa.  —  Na  nekijem  mjeslima 
skiipe  se  momcad  i  djevojke  poslije  podue  na  jedno 
mjesto,  pa  igrajii  i  druziiaju  ne  (pouajvi.^e  muiko 
s  mii.^kim.  a  zeusko  sa  zenskini),  t.  j.  opletu  vijencc 
od  vrbovijt'b  mladiea,  pa  se  kroza  njih  Ijubc  i  mije- 
Djaju  jaja  ^sarena  i  ervena),  pa  poslije  promijene  i 
vijonce  (luetnuvSi  jedno  drugoni  na  glavu)  i  zakiinu 
se  da  t'e  biti  mu5karei  pobr.atinii,  a  zenskinjo  druije 
(Vlasi  kazu  kumacic)  do  ono  doba  godine.  —  Kad 
opet  dogje  druHHalo,  onda  se  gdjekoji  ponove,  a  gdje- 
koji  ostave.  Kj. 

dr(izi(-riiije,  n.  dass  Kiissen  xmd  Bcfrcunden  der 
Miidchen  am  zirciten  Mo}}ta(jc  nach  Ostcr)i,  amici- 
tiac  itiitio  die  lunac  a  paschate  sccniidu,  <■/'.  druzk'alo. 
Kj.  verbal,  od  druzieati  se.  radiija  kojom  se  djevojke 
druiicaju. 

driizi(-ati  >*<•,  earn  se,  v.  r.  impf.  cf.  druzii:alo.  Kj. 
rciiproc.  uzimati  se  za  driizice,  kao  sto  djevojke  na 
dniziealo  azimaja  jcdnu  draiiu. 

drilzilia,  /'.  (coll.)  die  Gcfalirteii,  socii:  Moja  brace 
i  nioja  druzino.  Kj.  vidi  drii/.ba  1,  druzbina.  dcm. 
dniziniea.  —  Da  donese  vode  sa  jezera,  da  napoji 
opraiia  drnzinn.  Rj.  4:(Ua.  \'uk  ne  vije  5to  je  mesa 
gladan,  nego  vije  da  druzinu  acijc.  Posl.  4().  Nad 
grobom.  Jesu  li  ovo  tvoji  dvori?  Kako  ec.^  se  obik- 
niiti  .  .  .  bcz  ilnizinc  izabrane?  Npj.  1,  93.  Ma  ui 
niene  nc  kudc  druzinu.  4,  118.  Kraeo  moja,  Ijiibimna 
dnizino!  da  eekamo,  dokle  noeea  dogje.  4,  3iS(i.  Tek 
utece  11  drnzinn,  a  druzina  njega  docckttHc,  na  gotova 
konja  natKriic.  4.  411.  Znao  gdje  upravo  treba  po- 
staviti  graiiieii  izmegju  kazni  za  eovjeka  i  kazui  za 
drnzinn.  DM.  318.  Druzina  koja  vijeea  (coUearium). 
DKj.  1.  2(10. 

drilziiiicii.  /'.  dem.  od  druzina.  Ej.  vidi  druzbinica. 
—  Pa  govori  svojoj  druzi)uci  .  .  .  Pa  on  budi  svoju 
ilridinicu  :  ^I'stanite,  moja.  druiinice",  Npj.  4,  2(j.  28. 
dri'iziiiski,  <((//.  sto  pripada  druzini:  Da  je  umio 
slozili  prava  OoN-jeeija  »  pravinia  drnzinskim,  i  znao 
gdje  upra\o  treba  postaviti  granieu  izmegju  kazui  za 
covjeka  i  kazui  za  druzinu.  DM.  318. 

drUzili  so,  driizim  se,  v.  r.  impf.  side  i/ei^eUcn,  so- 
ciarc  se:  on  se  druzi  s  njim,  oni  se  dru^e.  Kj.  reci- 
proi:  V.  pf.  sloz.  pri-druziti  (*'  se),  raz-,  sa-  (i  se),  u- 
(i  se),  z-  (J  se).  V.  impf.  sloz.  pri-druzivati  (i  sel.  raz-, 
u-  (i  se),  z-   (i  se).   —   Bolje    se  s  boljim   ruziii  no 


s  grf/jim  drnziti.  Posl.  2t;.  155.  Ne  druzi  sc  s  onim 
s  kim  se  ne  mo?,e5  poeupati.  198.  i  bez  se,  a  v,  istom 
znaienju  (dijalektiiki):  Tko  sa  zlima  druzi,  svegjer 
tuzi.  DPosl.  132. 

dfvalo,  )i.  na  dvoru  od  kuce  mjesto  gdje  se  drva 
stovarujio  i  cijepajrc.  u  /uniberku.  T.  Smiiiklas.  vidi 
drvljanik.  —  za  nasi.  isp.  bjelilo  1. 

drvar,  drviira,  m.  koji  drva  nosi  ili  prodaje,  der 
Holzcr,  liijnarius.  Ej. 

drvara,  /'.  Holzkammer,  cella  lignaria.  Ej.  ydje  se 
drva  drze. 

<lrviirr'ni<',  n.  das  Holzen,  lignutio.  Ej.  verbal,  od 

1)  drvariii,  2)  drvariti  se.  —  1)  radnja  kojom  tko 
drvari  koga.  —  2)  radnja  kojom  se  tko  drvari. 

drvAriiia,  f.  —  1)  das  Holzyeld,  die  Ausgabe  auf 
Holz,  pecunin  piro  lignis.  Ej.  plata  za  drva,  novae 
Uto  se  daje  za  drva.  —  2}  Holzabgabe,  portitorium. 
liynarium.  Rj.  danak  u,  drvima. 

drvi^riti,  di-var'im,  v.  impf.  —  J)  koga,  mit  lluls 
verschen,  providere  lignis:  Kako  se  drvaris?  on  me 
drvari.  Rj.  davati,  nositi,  dobavljati  komc  drva.  — 

2)  sa  se,  relleks.  sich  mit  Holz  verschen,  providere 
lignis:  Kako  se  drvarii?  Kj.  dobavljati  sebi  drva.  — 
kako  se  grijes?  t.  j.  kako  se  drvar  is?  Kj.  101b. 

dfvfo,  dfvceta,  n.  dem.  od  drvo.  Rj.  —  Bozje 
drvcc,  Soblafkhiutl,  die  Stabwurz,  artemisia  abrotonum 
Linn.  Rj.  35b.  I  na  soli  drvce  bademovo.  Npj.  1,  197. 
Da  sani  drvcc,  puklo  bi  mi  srce.  Here.  l.'!3.  Prije  300 
godina  nije  bilo  ni  jednoga  drvceta  (llineskoga)  u 
eijeloj  Evropi.  Priprava  2(i.  pi.  drvca,  drvaea,  dem. 
od  drva:  Toda  ga  ne  te  Ijubiti,  ve<'e  ga  posla  u 
drva  .  .  .  i  nosi  Todi  drvaea.  Npj.  1,  289.  Kto  kupim 
drvaea  da  otidem  i  zirotovim  sebi  i  sinu  svojemu. 
Car.  T.  17,  12. 

drvcco,  n.  (coll.)  die  Biiume,  arbores.  Rj.  drveta 
jedinica  drvo.  —  Na  ovi  glas  poce  se  sve  kamenje 
i  drvere  Sikati.  Npj.  152. 

difvoii,  adj.  hdlzcrn,  lignens.  Ej.  sto  pripada  dr- 
vetu.  —  1)  stii  je  od  drva:  Kabliua,  koja  se  ulvrdi 
drvenijem  klinima.  Rj.  11a.  Bakvica,  drven  vodeni 
Slid.  Rj.  13a.  I  oteh  im  cetr'est  jagnjadi,  sve  pecaka 
na  drvenn  raznju.  Npj.  4,  39.  —  2)  sto  se  bavi  oko 
drveta:  Te  dobvati  drvene  majstore,  od  drveta  on 
pravi  i^eliju.  Npj.  2,  128.  Terzija,  kao  i  kaear  i  dun- 
gjer,  ne  rade  zanate  kod  svoje  ku6e,  nego  kod  onoga, 
kome  rade.  Seljaci  .  .  .  najvi.^e  grade  kuee  i  ostale 
zgrade.  Ove  drvene  zanate  zna  gotovo  svaki  Srbin. 
Danica  2,  102.  —  3)  u  prenesenom  smislu,  sto  je 
kao  da  je  od  drveta:  Za  cudo  je  u  tome  (raeunu) 
bio  vjeSt,  —  osobito  .4to  se  tiee   razlomaka  (Brflche), 

—  Stono  se  u  nas  kaze,  i  u  drvenu  glavu  mogao  bi 
uliti.  Sovj.  82.  isp.  drvenaat,  zacopani. 

drveiii'irija,  /'.  die  Ilolzivaaren,  merccs  ligneac.  Rj. 
drrciia  roha,  razlicne  stvari  od  drveta  sto  se  produjn. 

drvniasl .  adj.  holzcrn  (nnempjindliih)  ligneus. 
Rj.  sto  jc  kao  da  je  od  drveta.  isp.  drven  .3,  zatucani. 

—  Drvendupa,  drvenasto  zensko.  Rj."  144a.  Ne  bu- 
dite  drvcnastijeh  srca.  Jevr.  3,  8  {isp.  drveuost). 

drveiiica,  /'.  na  samaru  ono  Sto  je  od  drveta,  osim 
stelje,  dasliolzcrne  Ueriiste dcs Saumsidtels, elifellac. Rj. 

dirvoiiiti  .so,  mm  se,  v.  r.  impf.  holzcrn  uerdcn, 
lignesco':' :  ja  se  kamenim  i  drvenim  (n.  p.  od  cuda). 
Rj.  p(tstaj(di  drven.  u  prenesenom  smislu.  v.  pf.  sloz. 
odrveuiti. 

difveiios),  drvenosti,  f.  osobina  onoga  slo  je  drvcno, 
u  prenesenom  smislu.  isp.  drvenast.  —  Ima  rijefi 
84  .  .  .  nego  sam  ih  ja  nacinio:  evo  ih  redom:  .  .  . 
drvenost.  Nov.  Zavj.  VII.  Ne  mariS  za  bogastvo  nje- 
gove  (Bozje)  dobrote  nego  svojom  drvenosti  i  nepo- 
kajanijem  sreem  sabiraS  sebi  gnjev  za  dan  gnjeva. 
Rim.  2.  5  fduritia,   Versfockthcit). 

drvi'iidiipa.  /'.  drven.asto  zensko.  Rj." 

drvi'iijaea,  f.  —  1)  n.  p.  caSa,  holzernes  Trink- 
gesehirr,  povulum  ligneuin.  Rj.  kako  Vuk  kaze,  n.  p. 


inei\jenjo 


266  — 


drziifi 


.■.■»-;i.  .irvt'iii:i>\-i  iiifllf  hHi  I  (Inigii  kiikii  strtir  ud  dr- 
'   ;((«  roda  II.  p.  dririHi  zdjelu  i  t.  d. 
,'    i\   -    ;.;i  pletena  oil  priii'n.  olo  Zuyrehtt. 
l.j.   llhaUii'.  AUj.  II.  S19b. 

drvonjoiye,  ii.  das  Verhiihern ,  lifliiefuctio.  'Rj. 
rerlnil.  orf  drveniti  se.  stanje  oiioga  sto  .<e  drveni. 

drvHina,  f.  u  juigoiieci,  cf.  i^lii'ati.  Rj.  upniro 
je  (iHj/Mi.  od  drvo.  —  Utkrn  auiim.  kod  babetiiia. 

drvljad.  /'.  (.coll.)  !>rheiUr  Hoh ,  aetiiiicntii  ligni. 
Kj.  kumudi  drrii.  isp.  drevsul.  —  ^ivi  oganj .  osranj 
koji  se  vadi  inniOi  draje  liporo  drrljadi  jcdiio  o 
driigo.  Rj.  IbSa.  Klato.  froje  diTljiidi  satitavljeiio  ki- 
mem  oko  vrata.  Rj.  iTSb.  Kad  je  vestnliiia  svojn 
vatrii  i«u.<tila  da  se  iisasi,  nije  se  smjela  drukoije 
zapalili.  tii'iro  fiiriiri  drojc  drrljadi.  Priprava  Kio. 

drvljiknik,  drvljanika,  »i.  iromila  drva  pred  kiieom, 
der  HoLhaufeii,  .<true.i.  Rj.  mjegto  pri  kitci  (/dje  se 
drze  drrii :  Kako  se  stovaniju  drva  na  drrljanikii. 
M.  CJj.  Milicovie.  ARj.  II.  81!lb.  vidi  drvalo.  —  m 
nasi.  isp.  gnojauik,  gjiibrniiik. 

dfvljt",  II.  u'oll.)  Hoi:,  lifinum:  OboriJe  drvlje  i 
kaiuenje.  Na  putii  niu  drrljc  i  kainenje.  Rj.  drvu, 
drreta. 

drvo,  drveta,  «.  Rj.  rijee  u  maoiini  kad  zna6i  po- 
sjefeno  dn-o  za  vatru  ili  za  gragju  (lignum)  .  .  .  ima 
i/it-(i,  rfi'cd,  i  t.  d.,  a  kad  ne  znaci  to,  ouda  u  mnoziiii 
ima  drrtta  (arbores),  drn'tCi,  i  t.  d.  Obi.  IG.  IJ  je- 
dnini  ima  (vrlo  rijetko)  i  rfV-ra,  d'hti,  i  t.  d.  dew. 
dn-cc.  —  j)  {pi.  drv&ta,  drveta)  der  Baum,  arbor. 
Rj.  H  mnoziiii  (rijetko)  i  drva.  —  Zagiiliii,  u.  p. 
rfrro,  Dokat.  Rj.  171a.  Kiselo  drvo,  der  Essigbaum, 
rhiis  t\-phinum.  Rj.  270b.  Korijen,  2)  vidi  drvo  1, 
n.  p.  devet  korijena  maslina.  Rj.  291b.  Krto  drro, 
sprode,  unbiegsam,  diirus,  fragilis.  Rj.  307b.  Sjedne 
i.spod  risokoija  drveta.  Xpr.  100.  Duva  vetrina,  krSe  se 
drra  misliJ  sve  ie  iz  koreua  izvaliti.  142.  Zavufie  se 
u  jedno  iuplje  drvo  .  .  .  kad  je  izvedu  iz  drveta  ua 
polje.  224.  Velika  drveta  dugo  rastu,  ali  za  ca.s  padmi. 
Posl.  Xi.  Matora  drva  ne  dadii  se  pressigjivati.  lib. 
Uzra-sla  su  dru  drveta  tanku  risoka.  Npj.  1,  270.  Ja 
cu  tebi  poiiude  doneii:  sjablan'  drva  jablanskih  ja- 
biika.  1,  2S5.  Pred  kui'om  joj  badem  drvo  raste.  1, 
:&J.  Vee  «un  junak,  da  me  obesite  o  zlu  drvu,  de- 
vojarkom  grlu.  1,  397.  Raslo  drvo  hademovo  tanko 
visoko.  1,  iM.  Jer  ja  nisam  drvo  vrhovina,  kad  po- 
itjekii,  da  jt'  omladit'  mogu.  4,  1()8.  Odjeui  se  cvijec'eni, 
lozom  i  drcima.  Priprava  KJ.  Gdje  sad  u  Maderi 
ra.ste  loza,  ondje  ne  i^e  viJe  ^uviska  drva  ra.sti.  27.  I 
8va  drreta  rodna  koja  nose  sjeme.  AIojs.  I.  1,  29.  U 
jirs'i  dan  uzmite  voc^a  .s  lijepijeh  drreta.  III.  23,  40. 
Tm  oilgovori  drveiima.  .Sud.  9,  15.  .Texenska  drveta 
nerudljira.  Jnd.  12.  Dniu  mu  da  jede  od  drveta 
ziri.tnoiju.  tjtkriv.  2,  7.  —  2)  (pi.  drva,  drva)  das 
Hoh,  liijnitm.  Rj.  drvo  .  .  .  u  mnozini  kad  znaCi  po- 
-jr,,,io  drro  za  vatru  ili  za  gragju  (lignum)  ima  drra, 
'I I  "I.  1  t.  ■!.  Mbl.  16.  dein.  drvca.  —  liala  drva,  pruca, 
/ila.  Rj.  13b.  Rezdrvna  zemija,  t.  j.  gdje  nema  drva, 
holzloK,  rareris  lignis.  Rj.  20a.  B'llja,  ejepauica  ili 
onako  drco  irornato,  koje  .se  ne  da  cijepati.  Rj.  25b. 

I  nljanice,  drvu  .^to  ac  valjaju  niz  planimi.  Rj.  52b. 
Gaxljtkoto  drro,  i.  j.  koje  se  gasi,  ne  moze  vatru  da 
iMi.  Rj.  .S-lii.  GrcbeniMe,  drvo  na  koje  je  greben  na- 
■tagjen  jlj  prikovan.  Rj.  10(Ja.  Drvljanik,  gumila  drva 
pred  kiicVmi.  Hj.  13.Sb.  Zagradnice,  drva  §to  se  nose 

II  gr"'-  ''"ii-  Zclciio  drvo,  t.  j.  .lirovfj  (u  Dubr.)  Rj 
2iiil.    Nema  drva  za  ogrjev.  Rj.  439b.  (Jmjera,  konac 

III  dm.    cime   se   Sto   mjeri.    Rj.   4.0.Sb.   Podlimaca, 

■reko   jednoga    ramena    podnietne   pod 

11091  na  drugome.  Rj.  521b.  Preglava, 

iiic  vi^i  jaram.  cf.  pokiapuSa.  Rj.  569a. 

drnt.  Npr.  43.   Sjekao   veliku   bitkvu 

'     '  za  nuho  drvo  i  siroco  izgori.  329. 

Mil   crkvu  ...    a  grede   6u   drvo 

'■■H  drvu  tamburovo.  Npj.  1,  159. 


Bio  Stalai?  tri  godine  daua,  nit'  mu  odbi  drra  ni 
kameiia.  2.  503.  Kute  su  sve  od  drveta.  Danica  2, 
4.3.  Kad  je  kamiSa  vise  od  razlicnuga  drveta  nego 
od  ti-sko.  Pis.  40. 

«lr\(*dj<'ljii.  m.  der  Zimmermann,  faber  lignarius. 
Rj.  drvo-djelja.  za  drugu  polu  iap.  djeljati.  vidi 
dungjer,  duiigjerin.  —  dsac'ani  su  gotovo  svi  drro- 
djelje  .  .  .  to  grade  kiu'e  i  ostale  zgrade.  Rj.  469a. 
Elijav  .  .  .  dr'vodjelja  i  vjeSt  tkati.  Mojs.  II.  38,  23. 
Oar  Tirski  posla  k  Pavidu  drvudjelju  i  kamenara,  i 
sagradiie  kut'u  Davi<lovu.  Sam.  II.  5,  11. 

drvodjcljin,  adj.  sto  pripada  drrodjelji.  Nije  li 
ovo  drrodji'ljiii  sin?  Mat.  13,  55. 

drvcMlJcljski,  adj.  .sto  pripada  drvodjeljaina:  U 
Lodii,  u  Ononu,  i  u  dolini  drrodjcljskoj.  Nem.  11, 
3().  Bradva,  orugje  drvodjcljsko  kojim  se  teSe.  Da- 
nii'ii.'.  .VRj.  580a. 

drvorcz,  »).  drvo-rez,  umjeHro  od  drveta  rezati 
kojekake  oblike;  der  Hohscliniit.  —  Ucio  safu  drvo- 
rez  ..  .  pribere  nekoliko  in!adi<^a,  da  im  pokazem 
rezati  od  drveta  lepSe  oblike.  Zlos.  312. 

dfziik,  drska,  adj.  anda.r,  temerarius;  vencegen, 
dreist,  vermessen,  frech :  Sa  zaljeujem  gledabu  drskoga 
samouka  koji  popravlja  ivisokout'ene  .  Jurm.  62.  Ja 
se  bojim,  da  tvoj  drug  ne  bude  u  svoje  vreme  isto 
tako  drzak  da  steze,  kao  5to  je  sad  brz  da  oslobo- 
gjava.  Zlos  48.  isp.  smjelau.  adv.  drsko,  koje  vidi. 

drzost,  drzosti,  f.  temeritas  —  porazi  njega  drzosti 
r(cdi.  StuUi.  vidi  drskost. 

drzAiea,  f.  (u  Boci)  vidi  drzaliea,  n.  p.  u  motike, 
u  Case.  Rj.  Daniiii  pise:  drzajica.  Osn.  329.  syn. 
kod  drzak. 

drzi'tjica,  /".  vidi  drzaica. 

drzak,  drJka,  »;.  die  Hiindhabe,  ansa.  Rj.  vidi 
drzaica,  di-zajica,  drzaliea.  drzalo,  drzalje;  clen,  ru- 
Cica,  rukunica,  sap,  sapi5te.  ono  u  orugja  kukova  ili 
M.  suda  sto  se  drzi  rukom  za  nj,  kad  se  njim  radi 
Hi  kad  se  nosi.  isp.  i  babak,  rucelj.  dem.  drsfie.  — 
Grahljiste,  drzak  u  grabalja.  Rj  97a.  Kovacka  je 
kvasilica  muogo  veca  od  kosacke  i  na  duzemu  drsku, 
i  stoji  u  vodi  u  koritu.  Rj.  267b.  Tikra,  vrg  ili  kr- 
banj  . . .  ima  drzak  tanak  i  jednak  .  .  .  natega  iU  na- 
tegaCa .  .  .  ima  vrlo  dugacak  drzak.  Rj.  739a.  .Segae, 
testere  s  drskoni.  Rj.  835b.  Uze  mac  od  desne  bedrice, 
i  satjera  mu  ga  u  trbuh,  i  drzak  ugje  za  macem. 
Sud.  3,  22.  Niz  prste  moje  poteee  smirna  na  drzak 
od  brave.  Pjes.  uad  pj.  5,  5. 

drzaliea,  /'.  der  Sticl,  manubrium.  Rj.  vidi  drzak, 
i  syn.  ondje.  —  Ja  pravim  drzalicu,  a  ono  se  nai^ini 
kijak:  ja  kijak  i  volim.  Rj.  2()9b.  Moticna  drzaliea. 
Rj.  369a.  Sjekirna  drzaliea.  Bj.  683b.  Ojeljao  drza- 
licu za  bttdak.  Posl.  199. 

drzalo,  n.  Stiel,  maniihrium.  Rj.  vidi  drzak,  i  syn. 
ondje.  —  Kud  je  otisla  sjekira  nek  ide  i  drzalo.  Posl. 
162.  Da  bi  cim,  neg'  nicim,  ve<5  drzulom  moticnim. 
Npj.  1,  89. 

drziiljc,  H.  der  Stiel,  inaimbriiim.  Rj.  vidi  drzak, 
4  syn.  ondje.  —  Kosiea,  ona  uziiSica,  kojom  je  bic 
za  drzalje  privezan.  Rj.  292b.  Clen,  drzalje  u  kosi- 
jera,  srpa,  satare,  i)a  i  u  svrdla  drvo  odozgo,  der 
Griff,  manubrium.  Rj.  827b.  —  rijeci  s  takvim  nast. 
bicalje,  metalje. 

drzaiijc,  n.  das  Halteii,  tentio.  Rj.  verbal,  sujjst. 
od  1)  dr^ati,  2)  drzati  se.  —  1)  radnja  kojom  tko 
drzi  sto.  —  2)  stanje,  nacin  kako  se  tko  drzi. 

drzati.  drzim,  v.  iinpf.  v.  pf.  sloz.  do-drzati,  iz-, 
0-,  ob-,  pri-,  sa-,  z-,  u-,  uz-,  za- ;  v.  impf.  sloz.  iz- 
drzavati,  o-,  ob-,  pri-,  uz-,  za-, 

/.  J)  halten,  teneo.  Rj.  —  Bagliima,  ono  gvozgje 
sto  drzi  vrata  za  dovratnik.  Rj.  11a.  Gje  vojvoda 
objeduje,  vojvodid  mu  konja  drzi.  Rj.  70b.  Drzi  kao 
da  su  mil  riike  voStanc.  Kj.  72a.  Gasljikovo  drvo, 
t.  j._  koje  se  gasi,  ne  moze  vatru  da  drzi.  Rj.  84a. 
Drzati  stQ  u  d^noj  ruci,  fiir  sicber.  Rj.  117b  (drzati 


dr2ati 


267 


drinti 


/.a  cijclo,  pouzdano).  Dlaka  me  drzi  (da  ne  uCinim  to 
i  to).  Rj.  123a.  Kad  se  kabao  rasahne  na  siincu,  pa 
ne  mo?.e  da  drzi  vodu.  Kj.  Itilb.  Zarucne  niu  niki', 
kad  drzi  stu  u  rukamu,  Rj.  llKta.  .Icdiioni  rnlcom 
matoropa  vola  drzi  zu  rep  proko  ramena.  Rj.  oKia. 
Na  stuprima  odozgo  stoje  opleni  ili  irrediee,  te  <hzc 
suliiifc  jedan  za  drugi.  Rj.  iH'yJh.  Xo  daj  ovcaraa  iia 
volju  kud  one  liore,  nejjo  drzi  kuda  ti  hoceJ.  Npr. 
4(i.  Dijete  jednako  drzi  u  pitmeti  Ho  mu  je  olac 
ka/.ao.  IfiO.  PrsnuJe  lialke  oko  vrata.  i  sve  grozf/je 
koje  je  Bds-Celika  drztdo.  VM\.  Sjedi  i  n  skutu  drzi 
jcdnu  tieu.  220.  Dogrje  do  jedne  staiice,  koja  je  dr- 
zida  do  selie  prekrasnu  gjcvojkn.  247.  Jedva  mu  kozu 
kosti  drzi  (mitav,  gotovo  umr'o).  Posl.  111.  Ko  drzi 
za  percin,  udaia  kud  \\o6e.  l;57.  Krpez  i  trpez  po 
svijeta  drzi.  1(U.  8vaki  svetac  sebi  rukii  drzi.  (jrled.aj : 
Nijedan  svetae  od  sebe  ruke  ne  drzi  nego  sebe).  278. 
Tvrda  vreea  prolm  drzi.  312.  Od  volje  mi  je  nihxda 
pjevojka,  podajte  mi  je,  »e  dr'z'te  mi  je.  Xpj.  1,  318. 
Me  eu  pustit'  iz  tamnice  Marka,  drzacu  ga  za  devet 
godiua.  2,  381.  Doista  sam  u  pamet  drzao,  da  se 
vrazje  koljeuo  utrlo.  5,  487.  Koje  (vojvode  i  kne- 
zove)  .  .  .  UroS  ne  bude  kadar  pod  uzdom  drznti. 
Daniea  2,  7.').  StareJina  . . .  koji  drzi  ka.tu  od  novaoa. 

2,  1(K).  Ovi  ce  novi  naSi  knezovi  drhiti  nasu  atranu. 

3,  ];j4.  Roinovic  je  vojsku  drzao  u  zaptu.  3,  196. 
Kad  vidi,  da  Srbi  f/cfe  jedno  ie  jedno,  onda  reee: 
Ja  znara  gdje  je  Beogiad.  5,  44.  Vrlo  je  iz  poeetka 
drzao  strtoiu  Crnom  Gjorgjiju.  MiloJ  20.  Ovoga  !eta 
ISrbi  sii  drhdi  sroje  granice  profit  Tuiaka  kao  i  do 
sad.  2;').  Drzite,  more,  to  je  p.nSa!  IKi.  Muogi  su  ci- 
biikc  oiiako  u  ustima  drzali.  130.  Jlladen  preki'stivJi 
uoge  drzao  po  obieaju  xahlju  preko  krila.  Sovj.  31. 
Da  otvori  i  drzi  put  (komunikaciju)  izmegju  .  .  .  Zi- 
lije  14.  Podaj  mu  najam  njegov  isti  dan  .  .  .  jer  jc 
siromali  i  tijem  dnsu  drzi.  Mojs.  V.  24,  15.  Koga  ja 
(jelivam  onaj  je;  drzite  ga.  Mat.  2<i,  48.  Jer  se  ot- 
ki'iva  gnjev  Bozij  a  neba  na  svaku  bezbo/.nost  i  ne- 
pravdu  Ijudi  koji  drze  istinu  u  nepravdi.  Kim.  1,  18 
(aufludten,  detinent).  Izbavismo  se  od  zakona  koji 
luif:  drzaiie,  da  sluzimo  u  obnovljenju  Doha.  7,  (!  (feH- 
haltiii,  dctiiiere).  ZnagjaSe  dr'zati  u  pokornosti  svoju 
rodbinn.  DM.  8.  Nacin  kojim  postaju  mislim  da  je 
sa  svijem  dobro  pokazao  !?lajher,  koji  ga  postojano 
drzi.  Kad  I,  111.  .S((  se,  ^ja.s.s.;  DrSeic  sto  .se  drzi 
rukum  za  iijega.  Rj.  9a.  sa  se,  reciprohio:  I'usitajte 
se,  bole  ruke,  ne  drzite  se,  ko  se  s  kime  uhvatio,  da 
se  Ijubimo.  Npj.  1,  173.  —  'i)  kao  hirati,  hraniti  :> ; 
dctincre,  bcicahreu,  .■icrro:  Svaki  covjek  u  svom  t-a- 
jatii,  drzi  svoje  haljine  i  ostalo  kojesta.  U  gdjeko- 
jijem  sc  vajatima  drzi  vino,  rakija  .  .  .  Rj.  274b. 
Imao  tri  kceri,  i  jednako  ih  drzao  u  poiaji  da  uisu 
nikad  na  polje  izliizile.  Npr.  2(i.  J)rzi  pri  .'sehi  ovi 
Ijesnik,  jere  ce  ti  sluzili.  93.  Ta  erkva  i  sad  stoji  u 
u  donjemu  gradu,  ali  ne  shizi,  nego  Turci  drze  u 
njoj  bartU.  Xpj.  2,  (!2(i  (Vuk).  Drzi  sebe  cisla.  Tim. 
I.  5,  22.  I  sami  scbc  drzite  u  Ijubavi  Bozijoj.  Jud. 
21.  Koji  (pojavi)  u  jedno  i  jcdnakoxt  i  razlikost  nji- 
hovu  (slovenskib  jezika)  tt  acbi  drze.  Rad  9,  192.  — 
3)  imati,  imati  u  rl((Sti,  liaben,  )>C!iitzcH,  posxiilco: 
Zove  se  grlc  svaki  eovjek  koji  drli  duritii.  Kj.  102a. 
iiupa,  nurija,  (dokle  jedau  pop  drzi).  Rj.  KUb.  Jedan 
pop  drH  po  nekoliko  sela  Rj.  .04ob.  Bolje  je  jedno 
dri'  nego  sto  uzmi.  Posl.  24.  Kako  ovaca  ne  drzim, 
pasa  ne  I'uvam.  12t;.  A  krasuu  je  pesmu  zapoceo  od 
svih  nasih  boljih  i  starijib,  kako  j'  koji  drz'o  kraljc- 
tinii.  Npj.  2,  21(5.  Nijeuni,  kad  su  ono  dugo  drzali 
Bijograd.  Daniea  2,  44.  Poste  .  .  .  javno  zakupljuju 
oni,  koji  se  podvate,  da  ih  naj  jeftinije  drze.  2,  81). 
Mleci'ji  ...  su  samo  drzali  Kotor  i  Jiudrtt,  a  narod 
se  upravljao  po  svome  obieaju.  Kov.  3(5.  Stoke  drze 
dosta.  39.  .lesu  li  nasi  stari  obieaji  .  .  .  da  zene  drze 
dojkinjc.  Nov.  8rb.  1817,  504.  Baba  je  Smiljaua  ve- 
lika  gospogja,  koja  drzi  skolu  Slaveno-Serbskago  je- 


zika. 1817,  (;38.  Zdravkovi(5  .  .  .  koji  i  nuvine  Srhske 
drzi.  1818,  392.  Jedno  moniee  najvisc  amo  zato  drzali 
u  .iiiizbi  (kao  kuvarai,  sto  je  vrlo  lepo  znalo  uz  gusle 
pevati.  Npj."  4,  XLI.  Onamo  je  driao  boljarska  sela 
pod  zaknp.  Sovj.  7t>.  Kako  si  mogao  onakog  hogalja 
megju  sve.Heniciwa  drztdi.  Btra?..  1881),  1288.  Nasta- 
nite  .se  i  trgujte  i  drzite  bastine  u  njoj  {a  zemlji). 
Mojs.  I.  34,  10.  Vlada  je  bila  u  vlastele  . . .  svi  koji 
su  drzali  vladii  u  Dubrovniku  ovijem  redom:  knez 
sudija  .  .  .  DM.  338.  Porodiea  BalSiei,  koja  je  za  cara 
UroSa  drhda  Zetu.  DKj.  1,  24.  Drzasc  u  kralja  pod 
zakup  carinu.  2,  362.  ovamo  .se  mogu  doduti  primjeri, 
u  kojinia  vjeni  drzati  u  kome  znaci:  vjeru  imati  t* 
nj,  vjcrovati  mu:  Bog  ubio  onu  svaku  drugu!  koja 
drzi  rjeru  u  junaku.  Npj.  1,  389.  I  bjeSe  ih  Rade 
naucio,  da  ne  drze  rjere  u  Jerini.  2,  502.  Moj  ujaee, 
od  8enja  Ivane!  ti  ne  drzi  vjcre  u  drugome.  3,  195. 
Bog  ubio  svakog  briJeanina,  koji  drzi  KJerii  u  Tur- 
einu!  i,  145.  Da  ne  cinim  niira  sa  Tureima,  nit'  da 
drzim  vjere  u  Tureima.  4,  274.  —  4  a)  imati  koga 
kod  sebe  dajuci  mu  za  zivljenje  potrelino:  Namastiri 
drzali  su  ih  (vladike)  po  nekoliko  dana  kad  bi  ondje 
doMi.  Rj.  395a.  Ko  drzi  konjc  na  dobroj  ogoji,  mo- 
raju  dobri  biti.  Rj.  43Sb.  Ima  njih  tri  brata  zmaja, 
oni  su  nas  oilueli  pa  nas  drze  svak  u  svome  dvoru. 
Npr.  29.  Babu  do  smrti  kao  svoju  mater  drzi  i  po 
smrti  carski  ukopa.  262.  Ti  ne  drzis  kod  sebe  voj- 
vode, veee  drzis  Turke  janieare.  Npj.  2,  493.  Pome- 
nute  ove  Turkinje  nije  on  samo  drzao  kod  sebe  u 
kuei.  Sovj.  73.  Nije  mogao  drzati  kod  sebe  tugjega 
covjeka  bez  earskoga  pisma.  DM.  280.  —  b)  u  srod- 
stvu  je  s  tijem  znacenje:  postupati  skime:  Al  sto  je 
ona  vju  gore  drzala,  to  je  ona  sve  zdravija  i  IjepJa 
bivala.  Npr.  141.  Drzi  ga  u  Jkripu.  (ne  da  mu  se 
maci  po  volji).  Posl.  70.  Drzi  ga  kao  malo  vode  na 
dlanu.  70.  Drzi  ga  kao  oei  li  glavi.  70.  Drzan  je 
kako  malo  vode  na  dlanu.  DPoal.  20.  Ne  drze  me, 
k'o  se  dr^i  roblje.  Npj.  2,  373.  Drzuiu  te  kako  svoju 
glavu.  4,  66.  I  drzi  ga  kao  svoga  sina.  4,  265.  Nije 
li  nas  drzao  kao  tugjinke  kad  nas  je  prodao?  Mojs. 
I.  31,  15.  Julije  drzase  Favla  lijepo.  Djel.  Ap.  27,  3. 
po  znaeenju  idu  ovamo  i  ori  primjeri:  Najmlagji 
bio  .  .  .  odvee  dobar,  pa  su  ga  druga  braca  drzala 
sa  budalu.  Npr.  60.  Ko  ne  drzi  brata  za  brata,  on 
ee  tugjiua  za  gospodara.  Posl.  149.  Titra  se  njime. 
(drzi  ga  za  budalu,).  317.  Ja  eu  tebe  za  brata  drzati. 
Npj.  1,  603.  —  a)  ciniti,  vrsiti,  cuvati  7 ;  beohachten, 
bcirahrcH,  halten,  servo:  I  drzaiie  velika  denija.  Rj. 
116a.  Pripovijeda  se  da  ovaj  obi{-aj  i  Turci  drze.  Rj. 
151a.  Svagda  valja  nedjelju  dana  da  jednoude,  ili 
drze  sedmtcu.  Rj.  251a.  Bolje  je  ne  obreci  nego  rijei 
ne  drzati.  Posl.  24.  Drzi  rijei  ka'  i  reSeto  voilii.  70. 
Buduci  da  su  slabo  drz(di  i  kakav  zakon.  Daniea  2, 
95.  Ovaj  covek  ne  drzi  cere;  s  njim  se  ne  moze 
nista  raditi.  Milo.s  67.  Kad  bi  narod  prcstao  .  .  .  dr- 
zati zarjetine  i  nositi  krste.  Nov.  Srb.  1817,  478. 
Spisatelji  novijih  naroda  nijesu  pravila  u  ovome  dr- 
zali tako  trrdu  kao  slari  Orci.  Pis.  29.  Predsjednik 
velikoga  suda,  koji  je  svoje  sjednice  drzao  za  sebe. 
Sovj.  58.  Ti  pak  drzi  zarjet  moj.  Mojs.  I.  17,  9.  Ako 
zapovijesti  moje  uzdrzite  i  uScinite,  davacu  vam  dazd 
na  vrijeme.  III.  26,  3.  Drzi  dan  od  odmora  i  svetkuj 
ga.  V.  5,  12.  Za  5to  dakle  nijesi  drzao  zakletre  Oo- 
spodnje  i  zapovijesti?  Car.  I.  2,  43.^  (iospode  Boze 
Izrailjev,  drzi  sliizi  srojemu  Davidu  sto  si  mu  rekao. 
8,  25.  Sve  dakle  sto  vam  reka  da  drzite,  drzite  i 
tvorite.  Mat.  23,  3.  sa  se,  pass.:  Zakoni  se  moraju 
drzati.  Daniea  5,  85.  Vjera  je  da  se  drzi  a  zakon 
da  se  brani.  Posl.  36.  Takovi  su  se  ugovori  drzali 
kao  i  prava  prosidba  ili  vjeridba.  Kov.  43.  —  0)  mi- 
sliti,  cijeniti,  smafrati .?,  meinen,  dafiirhnUen,  censco, 
e.xistimo,  halten,  z.  B.  fUr  wahr,  habeo  (pro  vero): 
ja  to  drzim  za  istinu.  Bj.  —  Ona  (e  drzati  da  ti  sve 
znas  bolje  od  nje.  Npr.  155.  Turci  drze,   da,  Srbina 


drill  vn 


—  268  — 


dubac 


■•■  v'liti,  tako  isto  i  Srbi  ponsjviJe  misle  za 
J.  iVi.  7>r.-(i/i  SI*  Srbe  .-<(  iii.ita.  3,  173. 
.1  Beojrrail"  drhih-  samo  za  htiramhaiu. 
;>,  L'1!S.  I'  uaroiUi  niko  iif   <lr:i   za    kaVii   niaJ!>ton'ju 
Hi  N.'.  !i  iiiivu  pjesmu  spjevad.  Npj.' 1,  XXXI.  Tako 
je  '  '(>r<i  rfri*  .-ii  iicena  ivvel'a,"  nejro  »et'iie 

ua  ^.>in«.  Pis.  31.  Dokazujiu'i   da  je   on  to 

.-<!  ti:d-i\i  I  prarilno  drzao.  Slav.  Bibl.  1,  Oti.  Vi  dakle 
(fr.-iff  sebe  da  ste  mrtv-i  grijehu.  Kiiu.  6,  11.  .Tedau 
razlikuje  dan  od  daua,  a  drusi  drzi  sve  dune  da  sti- 
jednaki.  1-1,  5.  Xemanja  driase  za  duhio.tt  darivati 
driavom  i  drufroga  sina  svojcga.  DM.  Ii).  Za  po- 
trehno  sam  drzao  navesti  sva  mjcsta.  333.  Oni  sii 
<fri(;7i  za  ijrijeh  jesti  ona  jola.  Prip.  bibl.  i)(j.  sa  se, 
pass.:  Ko  jedau  put  iikrade,  uvijek  se  sa  hr.'^Hza 
drzi.  Posl.  141,  Drzi  se  za  iiesrecii,  kad  zee  pregje 
put.  Npj.'  l,  XIJII.  Kiwa  se  drzala  za  nerazdjelnu 
ijelinu.  DM.  lu.  —  7)  tieprehizno.  —  a)  o  vrememi, 
kao  trajati,  hiti:  Tako  drza  tri  mjeseca  dana.  Npj. 
•i,  ."W.  Po  torn  I'e  pasti  veliki  snijes,  koji  ce  s  jakom 
zimom  drzati  zadufio.  Panica  1,  XIX.  —  b)  o  mjestu, 
kao  pnizati  se:  U  nahiji  Barskoj,  koja  se  odovud 
poOinje  od  PaJtrovic'a  i  drh  pored  mora  same  oko 
fetiri  sahata,  najvife  se  govori  Srpski.  Rj.  15b.  Dva 
Gjerdapa  .  .  .  (iornji  je  straJuiji,  ali  manje  drzi,  a 
donji  viJe  drzi,  ali  je  manje  straSan.  Rj.  149a.  Pa  se 
sve  zove  jedno  selo  (duklcfjod  njegova  zemlja  drzi, 
koje  se  vrlo  dobro  zna).  Rj.  67lia.  moze  hiti  da  amo 
pripada  i  oraj  primjer:  Kad  progjel  one  vratnice, 
drzi  desno.  Npr.  19. 

II.  sa  se,  refleks.  —  1)  n.  p.  konja,  sich  auf  dem 
Pferde  halten,  sustinere  se  in  equo :  Pa  se  konja  drzat' 
ne  mogaJe.  Rj.  —  a)  drzafi  sc  koga  Hi  cega,  ne  osta- 
rljati  ija,  prianjuti  za  nj:  Ako  te  na  jedna  vrata  i5- 
(5era,  a  ti  na  dniga  opet  ugji.  (^kad  se  kome  svjetuje 
da  se  koga  drzi).  Posl.  8.  Bjegunac  se  drzi  jednog 
putu  a  po(5era  sto.  14.  Drzi  se  glavc,  a  mahni  se 
nogu.  (iiii  gospodaru,  a  progji  se  mlagjijeh).  70.  BrF 
se  kume  zida.  (ie(e  se  u  lali  pijanu  coeku),  70.  Drz' 
se  nova  puta,  stara  prijafelja.  70.  Ko  se  drzi  prarice, 
taj  ne  muze  kravice.  1.53.  Da  se  ona  (Matica)  drzi 
Slavcn.«ke  ortografije.  Danica  5,  74.  Postavi  sebi 
kakvo  pravilo,  pa  onoga  u  pisanju  da  se  tvrdo  drzi. 
<  »dg.  na  sit.  12.  Drzeci  se  tugjijeh  rijeii  kao  slijepac 
vogjeva  Stapa.  t^ovj.  5.  Da  sc^drze  putova  (rospodnjih. 
Mojs.  I.  19,  19.  Da  .  .  .  cuvate  zapovijesti  njegove  i 
drzite  {h  se.  Is.  Nay.  22,  5.  Jer  me  izagnase  danas 
da  se  ne  drzim  nasljedstva  Gospodiijcga.  !^am.  I.  2G, 
19.  l.jndi  drzase  se  caru  svojega.  Sam.  H.  20,  2. 
Mrzei'-i  na  zlo  drzite  se  dohra.  Rim.  12,  9.  Toea  .sc* 
tuicina  ii  glavnom  drzi  i  MikloJid.  Rad  1,  112.  — 
b)  drzati  se  za  koga  Hi  za  sto,  znaci  gotoro  sto  i: 
drzati  se  koga  Hi  cega:  Drz'  se  zub'ma  za  vjetar. 
(kaie  se  u  .iali  kad  ko  padne  ili  posrneV  Posl.  70. 
•  )de  .lovo  i  odigra  alata,  osta  Mara  drzeci  se  sa  vrata. 
Npj.  I,  401.  —  c)  drzati  se  sa  kirn,  kao  prist ajati 
ill  njiiii,  drzati  stranu  njegoru,  hiti  njegov:  Muzatiea. 
2)  djevojka  koja  se  s  tugjijem  covjekom  drzi.  Rj.  373b. 
A  kako  <'u  iivjeti  na  miru  i  .s  njima  se  (s  Turcima) 
i(  slogii  drzati.  Xpj.  5,  31.  On  se  iznajprije  drzao  sa 
Stanojem  CHava.'cm.  Daniea  1,  71.  Vladislav  drzeci 
ne  s  Duhrotiunima,  obe^a  upotrebiti  sve  sile  da  po- 
vrali  iupu  (njimal.  DM.  2f)8.  —  2)  podnositi  se,  vla- 
dati  sc;  ne  dati  se,  braniti  se,  otimati  se  kakvu  zhi: 
opxt'iti,  hiti:  Dr?,i  se  na  visoko,  er  trdgt  sich  hoch, 
elate  se  gerit.  Rj.  iJrz'  se  \eM:\.  (rece  se  u  Sali  onome 
y'>v  p:!'lnc).  Po.sl.  70.  Nit'  se  iije,  ni  para,  (osobito 
za  Ijude  koji  ne  stare,  nego  se  dr'zc  jednako). 
■  Samo,  brado,  dr'z'te  se  junaeki.  Npj.  4,  185. 
••■  Npj."  1,  315.  Onda  imate  sa  svijem 
■  se  tako.  Slav.  Bibl.  1,  f»0.  Ne  raogoJe 
f>rcd  ncprijaieljima  svojim.  Sud.  2,14. 


1 1 
pr 

Pr. 

ral.. 


I  lira  duic  nego  Bosna  driao  protivTu- 
i.  Ali  se  ti  oblici  (.dvojine:  rtiku,  nBgu) . . .  j 


sad  ve<5  govore  i  mjesto  istijeh  oblika  mnoziue,  koji  | 
se  takogje  dr'zc:  rilka,  n6ga.  Obi.  21. 

driavil,  f.  Rj.  dem.  dr/.avica.  —  1)  der  Besitz,] 
possessio.  Rj.  ono  sto  tko  drzi,  ima,  kao  imoi'ina.  ridi] 
driavin.a.  —  Dacu  tebe  zemlju  Skenderliju  «  (//■i((ri«| 
za  iivota  tvoga.  Npj.  2,  150.  Vi  t'ete  uaslijoditi  zemlju 
njihovu  i  ja  fa  vam  je  dati  «  drzavu.  Mojs.  III.  20, 
24.  Za  to  po  svoj  zemlji  drzare  vicse  neka  se  otku- 
pljuju  zemlje.  25,  24.  Opomeni  se  sabora  svojega, 
koji  si  stekao  od  starine,  iskupio  sebi  u  >uisljednu 
drzavu.  Ps.  74,  2.  Darova  Dusan  u  drzavu  Hilaudaru 
crkvu  bogorodice  Odigitrije.  DM.  4(j.  — •  2)  dcr  Staat, 
civitas.  Rj.  vidi  rusag.  isp.  zemlja  2,  vilaet.  —  Gla- 
varina,  kao  glavnioa  sto  se  driavi  plada  od  ku<5e.  Rj. 
86a.  Svaburija,  Srbi  iz  Austrijskijeh  dr~ava.  Rj.  834b. 
Baiijani  se  broje  u  Tursku  drzavu.  Npj.  4,  12  (Vuk). 
Tz  koga  si  mjeata  i  drzare?  Npj.  5,  533.  —  3)  u 
ovakim  primjcrima  di-zava  znaci  sila,  moc:  Jedinome 
premudrome  Bogu  .  .  .  slava  i  veli(5austvo,  drzavu  i 
vlast.  Jud.  25  (/.ziio:.  impcrium).  Tome  slava  i  drhiva 
va  vijek  vijeka.  Amiu.  Otkriv.  1,  6.  —  za  nasi.  isp. 
grmljava,  koJava,  lomljava,  me(5ava,  mrcava,  puenjava, 
tvrgjava.  tutnjava. 

drz:irit-a,  /'.  dem.  od  drzava.  Rj. 

di-ziM'inn.  /'.  das  Besitzthum,  possessio,  cf.  drzava 

1.  Rj.  —  Vigjeo  sam  dolje  u  Resavi,  u  Resavi  tvojoj 
drzavini  .  .  .  jedan  lijep,  care,  zaravanjak.  Npj.  l', 
205.  Sto  j'  u  cara  vojske  drzuvine.  2,  282.  Kud  le 
sila  slomi  preko  mora  ...  a  kod  tvoje  zemlje  drzuvine. 

2,  530.  —  rijeci  s  takim  vast,  grmljavina,  gruSavina, 
IJHcavina,  mjefavina,  pefnjavina,  tutnjavina. 

drznvljnniii,  r,i.  covjek  iz  (njeke)  drzave.  pi.  drza- 
vlj.ani.  —  Od  krepostnih  drzarljana  prvostole  Spljet- 
ske  cele.  I.  Kavanjin.  ARj.  II.  836a. 

drziiviiT,  adj.  Staats-,  civitatis.  Rj.  sto  pripada 
drzavi.  —  Narod  dimnice  ne  broji  megju  drzavne 
dacije.  Danica  2,  117.  Postala  drzavna  stamparija. 
Pis.  18.  One  l^porodice)  zive  u  drzavnom  drustvu. 
Priprava  48.  Ovi  pomodnioi  nazivaju  se  cinovnici  ili 
drzavne  sluge.  (59.  Drustvo  ovakijeh  Ijudi  .  .  .  zove 
se  sahor  drzav^ni.  73.  S  austrijskim  drzavnim  istorio- 
grafom.  Straz.  1887,  284.  I'  drzavnim  novinama.  Zitije 
73.  Carska  ili  drzavna  zemlja.  ARj.  74b.  Drzavna 
vlada.  DaniOic',  Vid.  d.  1861,  18.  Zivotom  drzavnim. 
1862,  18.  Drzavni  savjctnik.  Glas.  21,  277.  Druge  ' 
oblasti  srpske  uatupaju  drzarnoj  misli,  koju  dade 
dom  Nemanjiu.  DM.  3.  Nemanja  je  bio  Srbiji  prvi 
drzavni  covjek.  8. 

drzaviiTk,  m.  drzavni  covjek,  der  Stuatsman.  isp. 
politik.  —  Potonji  drzavnik  Ilija  txaraJanin.  Mil.  220. 
Podsetise  me  na  veliku  duznost  nasih  drzavnika. 
Zlos.  139. 

drzoe,  drz(?ca,  ie,  adj.  n.  p.  covjek,  gesund,  stark 
(gut  erhaltcn),  firmus.  Rj.  adj.  po.itao  od  part,  pracs. 
drze(?i.  isp.  drzeci.  Rj.'  I-XVII.  sto  se  drzi,  krcpko, 
zdravo.  isp.  durasan. 

dflb,  m.  Rj.  augm.  dfibiua.  —  1)  (osobito  po  jugo- 
zap.  kraj.)  die  Kichc,  quercus,  cf.  rast,  cer,  granica: 
Od  jednoga  udara  duh  ne  pada.  Rj.  vidi  hrast.  — 
Da  je  svaki  dan  bozic',  ne  bi  bilo  duha  vrazijega 
(svi  bi  isjeceni  bili  na  badnjake).  Posl.  50.  Neko  se 
za  list  sakrije,  a  nekoga  ne  moze  ni  dul)  da  pokrije. 
201.  I  ja  dazda  duhu.  dadob,  i  duh  mene  zira  dade. 
Here.  289.  —  2)  u  gdjekojim  je  krajevima  otprije 
rijec  dub  znacila  drvo  uopce,  suda  jos  sumo  u  Duhr. 
—  Kakav  (je)  duh,  tako  (je  i)  vode.  DPosl.  43.  Po 
listju  se  trava  pozna  a  po  vodu  dub.  96.  S  tugjega 
duha  vofe  brati.  109. 

dilba,  /".  Art  Schiff'e,  die  zar  Sec  iind  auf  Fliissen 
zu  gehrauchen,  navigii  genus.  Tij.^  \U.  nckaka  lagja 
koja  plovi  po  moru  i  po  rijckumn. 

dtibiie,  diipca,  m.  vidi  dubak  1.  Rj.  i  sgn.  ondje. 

diibiic,  dubAda,  m.  der  Hohbneissel,  das  Hohleisen, 


diibiieae 


269  — 


Diibrovnit^ki 


scalprum  cxcavatorium.  Rj.  oruijje  l;ujim  sc  duhe.  isp. 
dlijeto. 

<ii'lli<i<-:i(-,  dtlbacca,  m.  (vcliki  (  iiialij  (ii  Diibr.)  AH 
Pflame,  herlxte  genus.  Kj.  teucriuiii  cluiiiiaedrys  L. 
Rj.'  biljka. 

ilAbajkn,  /'.  (\i  Risnu)  ridi  (lubak  1.  Ivj.  i  syn. 
ondje. 

dlibilk,  diipkii,  iit.  —  1)  der  Gntujdwuyen,  machiiui 
qt(,a  stare  et  incedere  discunt  pueri,  cf.  slalac,  dii- 
bajka.  Rj.  vidi  I  dubaf,  slojat'a,  stojnica,  stobu',  vitlic 
3.  sprava  u  kujoj  se  djeca  nie  dubiti  i  hoditi.  — 
2)  eine  Art  Kirschen,  cerasi  ycnus.  ]{j.  neknha  tre- 
mja.  Rj. 

dllb^liiea,  f.  (u  Dubr.)  koSiiica  izdubciia  u  dr- 
vetu.  Rj. 

dribiMljo,  n.  verb,  od  diipsti.  radnja  hojom  tku 
dube  .itu. 

Dikbica.  /'.  Rj.  —  1)  varoiii-a  ii  Hrvatskoj.  — 
2)  varoJica  u  Bosni. 

ddbilu,  n.  (u  Slav.)  vidi  stiibliua  (ua  biinaru).  Rj. 
vidi  i  ubao.  —  dubilo  Hi  stiiblina  upruvo  je  sicplje 
veliko  drvo,  sto  se  u  zemlju  oko  izvora  ukopa,  ptik 
se  iz  njeya  i)oslijc  vodu  zahvata.  za  postanje  isp. 
dubiti. 

diibiiia,  /'.  {(ICC.  dubimi,  pi.  dubine,  dubina)  die 
Tiefe,  proftinditas.  Rj.  I'idi  dubljina.  —  Iskopaj  ispod 
kamena  toliko  dubitie  koliko  je  ou  visok.  Npr.  'jy. 
Pa  ga  prokime  da  ne  unire  dok  ne  vidi  morske  du- 
hine  i  uebeake  visine.  157.  Hveti  .lovan  otisnu  jabukii, 
ona  pade  morn  u  dubine.  Xpj.  2,  82.  Kulin  .  .  .  Drinii 
pregje,  ukr.aj  Macve  stadc,  pored  Drine  uloprori  vojskii, 
pa  Srbiju  zove  na  predaju ;  od  Srbije  niko  do(5'  mu  ne 
de,  vee  Kulina  u  dubinu  mame.  4,  194.  Dok  mi  vojska 
iz  duhinc  doirje.  4,  2(52  (na  oba  ora  mjesta  dubina 
znal'i  daljina  od  kraja,  sto  bi  Nijcmac  rekao  das  In- 
nere  des  Landes).  Pliia:o  mu  sirom  gouilo,  a  ralo 
s  mirom  u  dubinu  rouilo.  Here.  352.  Vidi  se  .  .  . 
kako  voda  u  viru  izvire  iz  dubine.  Kov.  28.  Xe  bi- 
ja.5e  u  duhinu  zemlje.  Mat.  1.3,  5.  0  dubino  bogastva 
o  premudrosti  i  razuma  Bozijega.  Rim.  11,  33.  Koji 
ne  poznaju  dubina  sotoninijeh.  Otkriv.  2,  24.  Jer  si 
me  bacio  u  dubine,  u  srce  moru.  Jona  2,  4. 

ditbina,  f.  augin.  od  dub :  Bre  ne  lazi,  moj  bum- 
bule,  savrh  dubine!  Here.  230.  —  takva  auym.  vidi 
kod  bardaeina. 

dubiiiski,  adj.  sto  pripada  dubini,  dubinama: 
Molila  se  prefista  Gospogja:  »Daruj  meue  kljuce  od 
potaje,  od  nebesnih  onijeli  visina  i  onijeh  dubinskih 
dubina,  da  zatvorim  dubinske  dubine  .  .  .«  Here.  319. 

dlibiti,  blm,  v.  impf.  stajati  upravo,  aufrecht  steiien, 
sto  eiectiis.  Rj.  stajati  dupke.  —  Neg'  5to  na  dvi 
noge  dube,Ji  uz  goru  glavom  trube.  Y.  DoJen.  ARj. 
U.  841b.  8(;epau  sjedne.  Vladika  Sava  podaleko  od 
njega  .sjedne,  glavari  oko  njega  d%ibe.  Sfep.  mal.  16. 

dilblijor,  dublijfera,  )«.  (u  C.  G.)  velika  voStana 
svijeca,  eiyie  yrosse  Wachskerze,  cereus  major,  cf. 
duplir.  Rj.  Tal.  doppiere.  takve  tuyje  rijeci  vidi  kod 
dacijer.  —  Pir  bez  dublijera  i  nevjesta  bez  gamure, 
ni  pir  ni  nevjesta.  DPosl.  95.  (yamura,  sukuja,  ital. 
gamurra.  DPosl.  XI). 

dubljr,  n.  Rj.  jedinica  dub.  —  IJ  (coll.  od  dub) 
die  Eichen,  quercus.  Rj.  —  2)  vidi  drvlje.  —  Prvo 
pada  listje,  a  pak  dubje,  DPosl.  104.  (dubje  stariji 
oblik  mjesto  dublje). 

Ihlblje,  H.  selo  u  Ma(5vi.  Rj. 

(Ii'ibljf'iije,  n.  das  Aufrechtstehen,  statio  erecta. 
Rj.  verb,   od   dubiti.   stanjc  koje  biva,  kad  tko  dubi. 

dubljina,  /'.  vidi  dubina.  Rj.  dubljina,  od  osnove 
kakva  je  u  sadasnjem  komparativu  (dublji),  ali  bez 
znuccnja  koje  ima  komparativ.  i<p.  ()sn.  1G9.  —  Ze- 
lenae,  u  vodi  dubljina.  Rj.  207b.  Silnu  jamu  ukraj 
druma  nagje,  pa  ga  jami  «  dubljinu  baei.  Xjjj.  2, 
34.  Dok   mi   vojska  iz   dubljine  dogje,   Drinu    vodu 


prebrodieu  hladnii.  4,  2G0  (vidi  kod  dubina  primjere 
iz  Xpj.  4,   194  i  4,  2G2). 

diihodoliiia,  /'.  (u  C.  (t.)  dns  Tli(d,  vallis.  Kj.  dubo- 
doliiia,  duboka  dolina.  vidi  dobodolina,  dubovalina, 
dumaca,  presjeka,  vala,  uvala.  isp.  dolina.  —  Imam 
tri  hilja<!e  ovaea.  Pa  u  jednu  dubodolinu  muzem,  u 
drugoj  sirim,  a  u  trec^u  smok  slai^em.  Xpr.  Ifi5. 
rijeci  tako  slozene  dubovalina,  pustopoljina,  slabo- 
boeina,  slaroduiine,  staroputine,  auhomegjina. 

dilbok,  duboka,  (dilbokT,  comp.  diibljl)  adj.  tief, 
profundus.  Rj.  —  Diimara,  duboka  dolina.  Rj.  144b. 
Riba  po  duboku  pliva.  Rj.  ()49a.  Do  duboke  starosti 
iSivlje.  Xpr.  97.  Lovet'i  on  2'"  dubokijcm  haluyama  i 
i  gustijem  grmenima.  1.52.  U  svakoga  popa  torbica 
duboka.  Posl.  335.  Bubuka  je  rijcka  ka  muei.  DPosl. 
20.  Ubaljcni  visoki  eardaci,  oburvati  duboki  podrumi, 
porusena  mermerli  avlija.  Xpj.  2,  175.  Bje?,'te  bra<;o, 
ako  Boga  znate!  JJuboko  je  Gacko  j)olje  ravno  a 
daleko  mala  gora  Crna.  4,  59.  Fala  Bogu,  duboke 
pameti!  5,  514.  Za  zdravlje  njegova  stada  Sirokoga, 
i  rala  dubokoya!  Kov.  119.  Da  mu  ralo  ore  «  du- 
boko.  120.  Xe  moze  se  jeziku  diihlja  propast  kopati .  . . 
Rj.'  XIU.  8am  praznik  ispunila  je  erkva  najdnbljim 
rasmisljanjem.  DP.  321.  Xema  ni  jedne  molitve  .  .  . 
u  kojoj  ne  bi  bilo  duhokih  misli.  33t).  Gospode  .  .  . 
euvaj  u  dubokom  mini  erkvu,  avoj  atan.  346.  Duboki 
ispitiruc  sloveuskih  jezika  P.  Lavrovski.  Rad  15,  182. 
adv.  duboko. :  Brat  bratu  najdublje  oOi  vadi.  Posl.  28. 
Ko  ti  je  izvadio  oko?  —  Brat.  —  Za  to  je  tako  du- 
boko.  157.  A  brodi  vodu  ditboko,  uzdize  skuce  visoko- 
Xpj.  1,  359.  Ukopajte  meue  u  polje  Jiroko,  u  polje 
firoko,  za  sjblju  duboko.  1,  394.  Ti  si  uesta  i.-  dublje 
poeeo,  ja  duboko  ne  znam  mudrovati.  5,  499.  Iz  du- 
boko danas  zapoeesmo.  5,  514.  Oinovniei  sve  regje 
sude  sto  se  dublje  ide  u  starinu.  DM.  262. 
,  Uilboko,  n.  adj.  (veliko  i  malo)  Schluchten  zwischen 
Sabac  und  Bclyrad.  Rj.  yudure  izmcyju  Sapca  i  Bio- 
yrada.  Druga  puee  ukraj  Dubokoya,  dade  glase  uza 
vodu  Savu.  Rj. 

dilbov,  adj.  Eichen,  quercinus,  cf.  rastov.  Rj.  sto 
pripada  dubu.  vidi  hrastov.  isp.  cerov,  granicev.  — 
U  Crnoj  Gori  zublja  se  zove  usukano  drvo  Ijeskovo 
i  dubovo,  koje  se  suho  pali  mjesto  luea.  Rj.  214b. 

diibuvaliiia.  /'.  (u  PaJtr. )  vidi  dubodoliua.  Rj. 
dubo-valiua,  duboka  vala,  duboka  uvala,  duboka  do- 
lina. vidi  kod  dolina. 

Di'lbovica,  /'.  planina  izmegju  PaStrovie'a  i  .\rbanije, 
iidara  u  more.  Rj. 

dilboviiia,  f.  dubovo  drvo.  Za  uboga  covjek  kaban 
od  dobre  svite,  kuca  od  dubovine,  ca§a  od  srebra,  a 
lonae  od  mjeda.  DPosl.  153. 

ddbrava,  /'.  Rj.  dem.  dubravica.  —  1)  vidi  5uma: 
ProvedoSe  Dundaru  kroz  zelenu  dubravu.  Rj.  didtrava 
(osnova  u  starom  A*Efff.,  postalom  nastavkom  ra  od 
korijena  koji  je  u  dub).  Osn.  85.  —  PuStah  brte  niz 
livade,  a  ogare  uz  dubrave.  Xpj.  1,  1,54.  —  2)  (oko 
Imosk.)  5uma  za  koju  se  zna  eija  je,  vidi  zabran.  Rj. 
vidi  i  zabrana,  branik  4,  branjevica,  braujevina. 

Ddbravae,  Dtibravea,  m.  ime  muSko.  Rj. 

dibraviea,  /.  dem.  od  dubrava :  Slavuj,  slatki 
razgovore!  Sto  nije  (5uti  pjesme  tvoje?  .  .  .  u  tamniei 
u  travici,  u  zelenoj  dubravici!  Here.  279. 

Di'ibrovafkT,  adj.  rayusaniscli,  rayusaitus.  Rj.  sto 
pripada  Dubrovnikii :  Vez'te  bolje,  ob'je  ruke  moje! 
sa  lijepom  Dubrovackom  svilom.  Here.  140  (aa  ?). 

D&brovoaniii,  m.  ein  Rayusaner,  raytisanus.  Rj. 
covjek  iz  Dubrovnika.  Lasno  je  Dubrovcanina  u  Du- 
brovniku  bvalil'.  DPoal.  .53.  Zovu  se  po  predjelima, 
n.  p.  Slavonei  .  .  .  Dubrovcani.  Dauica  2,  78. 

DAbrovka,  Ddbruvkiuja,  f.  liagusanerin,  Ragu- 
sana.  Rj.  zenska  iz  Dubrovnika. 

DftbroviiTfikT,  adj.  vidi  DubrovaCki,  sto  pripada 
Dubruvniku.  sada  samo  u  narodnijem  pjesmama: 
Da  razdele  blago  Dubrovnicko.  Npj.  1,  163.  Otvorena 


Diibrovnik 


—  270 


(Ilia:!) 


;-  Cl       A',).r.r,M-a-,-  i  Istrijsk:.  Kj.' XVI.  (to -T-e  b.t. 
1.  ^KarUtddtsii^  mieslo Km loracki  na  istom 

Uabruinik.  m.  R.kjm.^'I.  liapu^iiuni.  Rj.  —  Na  da- 
K-ko  z^ipnxsi  srjivojkii.  u  lijev"  .criul"  Di(h)-or»uAu,  u 
oiiosri  kralja  Mijaila.  Npj.  2,  4«t. 
dnronjr.  "•  iii/i  /.lopareiijc.  Rj. 
tl&fiti  S1-.  aVuMin  so.  r.  r.  iinpf.  (n   Srijeniu)   I'lrti 
ilopatit;.  Kj.  kno  tnidili  sf,  hiik'iV/  se.   tsp.  Korijeni 
112.  riili  i  lomerali.  iap.  kiiburiti,  i  syii-  ondjc. 
diki-  i  uarailiu's  u  pripovijeci.  Rj. 
.1...  "u.  ■  .liu'ana,  w.  rfcr   /.arfen,  fiternn.   Rj.  vidi 
.  .luiT-anac,  «hu'aiii('-,  du&n<5i(;.  —  Bakalniea, 
1^,111.  Rj.  13a.  Rolta,  vdili  dwMn.  Rj.  37a. 
Hodajuci  "rf  dm'iina  do  dtwaiia .  .  .  dogje  na  duian 
lye  se  plolii   rosoiiiie.  Npr.  174.   Ne  b'  mi   d.ala  iii 
II  duran  dni'-i.  Npj.   I.   liU. 

(Itu'Anai-.  diu'Aiua.  diu-iiiiri«-,  i«.  dein.  od  duean. 
Kj.  ridi  i  diu'aiiU'. 

dii(-i\ndiija/  hi.  ein  Kunfiminn,  der  einen  Laden 
h'lU,  tnliermtriiif.  Rj.  trijorac  koji  drzi  duian.  mdi 
boltadiija.  irrk.  —  .la  zaniolira  duiandziju  tc  mi  ih 
da.  Sovj.  IV. 

durilnit-,  in.  dtm.  od  dii<=an.  Rj.  ridi  dueanac,  du- 
raniir. 
ddrnn.ski.  adj.  Laden-,  lahernue.  Rj.  ko  pripada 

dwanu,  duranima. Tidek,  3)  n.  p.  l.igjeni,  dw'-anski, 

diis  Ziiljebor,   iiistruraenta.   Rj.   250a.   Grana  dxiian- 
xkoga  ivijciii.  Aiv.  31il. 

i^irknti.  diii^kain,  v.  intpf.  raditi  teJiak  rad  (motikom 
ili  triiokopoin),  a  i  za  jelo  se  sovori  kad  se  ko  dobro 
iiaje<le:  >iiadurkao  sam  sc.  Sviid  po  i-^biji.  M.  (rju- 
rovi*--.  .ARj.  II.  8.')2b. 

dQd,  diula,  m.  Kj.  ridi  murva.  —  JJ  der  Manl- 
hefrbauiii,  monis;  Sijrji  .■?  duda  liu'e  molov.ano.  Rj. 
ilrro.  —  Murvap,  dirlji  dud.  Kj.  37.5a.  Tako  su  du- 
dori  prcneseni  iz  Tersije.  I'riprava  (i.  ZasiiSti  po  vrho- 
vima  od  dudora.  Dnev.  I.  14,  15.  —  '-i)  die  Maul- 
heere,  murum,  n.  p.  da  jedemo  dudova,  cf.  dudinja; 
Kj.  Tiid  od  drrfln  duda. 

di'iihi.  dudaljkii.  /'.  einc  hohle  Riihrt,  fiir  die  Kinder 
als  J'I'cifc,  li.\tulii.  l{j.  prohuicna  trska  ili  tako  sto, 
koje  je  djeci  za  nciruljku.  —  za  dudaljka  vidi  rijeii 
s  takrim  nn'it.  kod  kazaljka. 

diHli'ii'ak,  diid.V-ka,  adj.  (ii  Risnu)  vidi  dusafak.  Rj. 
diMlitiijf,  II.  '/'/<  htn<iwine,  friiye  Gehen,  itio  segnis. 
Kj.  rerbal.  od  diidati.  radnja  kojom  tko  duda. 

diidar,  diidiira,  in.  der  die  Maulheerhiiume  pflefft, 
ifui  moroi  edit.  Rj.  tko  ffoji  dudove. 

diidnril,  /".  pdje  su  diidovi  nasagjeni,  die  MuuTbecr- 
pflanzumt,  neminarium  mori.  Rj.  vidi  dudinjak.  — 
rijeii  K  t  ikim  na.<it.  vidi  kod  badnjara. 

dAdali,  dfidam,  r.  impf.  (i  dddati  sc,  diidam  se) 
ko  ostrag  cluda,  lanij.iam,  trdfie  ychen,  segni  gradu 
inrcdii.  Kj.  pohigano,  lijcno  iii. 

dAdiiija,  f.  (pi.  (jen.  dtidlnja)  Maulheere,  morum. 
Kj.  rod  od  ilnda.  ridi  diid  2.  —  Jlurga,  dudinje 
imirL'a>iti'.  Kj.  374b.  takte  rijeii  kud  brekinja. 

dudinjak,  m.  gdje  su  dudovi  nusugjeni:  Nit'  se 
njome  dudinjak  ponovi.  .1.  8.  Reljkovi*;.  ARj.  n. 
KVlb.  govori  «c  u  Hrv.  vidi  diidara.  —  rijeii  s  takim 
nitgt.  kod  brotnjak. 

Dndo,  "  pripjcBu:  S  one  strane  Morave,  Bela  Dudo.' 
^  ■  Morave,   Npj.   1,   417.   Ovako   se  Beta 

J>'  :i  iiza  Hvaku  vrstu.  Vuk. 

duilo*,   'tdj.  n.  p.  list,   vom   Maalhcerhuum,  mori, 
TOorinmt.  Rj.  Ho  pripada  dudu.  —  za  na.st.  tap.  aptov. 
dbdovina.  f.  Maulheerholz,   lignum  morinum.  Rj. 
dudori)  ilrro. 

iln.li.L  „.  (po  ju?,.  kraj.)  s\nrala  bez  piska  (a  ona 
":  wive  se  u   Hrbiji   Klijei)a  .irirala)  die 

-'''        ■  **vo  mi  je  brajov  dttduk,  i.\m  duduce 

zn  OTcwnii.  Kj. 


diicMkilnje,  n.  das  Floten,  cantu^  tibiae.  Rj.  r-erhal. 
0(1  dudiikati.  radnja  kojom  tko  diiduce. 

diidiikati,  dtiduCem,  v.  impf.  svirali  u  duduk,  floten, 
til)ia  canere:  Ovo  mi  je  brajov  duduk,  cim  duduce 
za  ovcama.  Rj. 

dftir,  adj.  (dfigT,  comp.  dufX  i  AuVfi,  po   zap.   kraj. 

i  dTigljT)  lang,  longu^.    Rj.   .<<tariji   comp.    Jiljl.   dem. 

dugaiak  (ali  i  dug),   duguljast,    duguljat.  —   J  a)  o 

prostoru,   o  mjeatu:  Vlinta,    duya    puska.    Rj.    GSb. 

8korak,  bubiiia,  male  tanja  od    strsljena,    ali  je   du- 

gat'ka  koliko  i  on,  ako  uije  i  dulja.  Rj.  0S7b.  Dugih 

ruku.   (hoi'e    da    ukrade).    Posl.   71.    Buzi  osvanuo! 

(kletva   p.setu,  i  znaci  da  crkne  nO(?u,  da  se  otegne). 

71.    Ima   dilji  jezik  nego   rnke.    DPosl.    32.    ijto   se 

ve6iia  muze  krava,  to  joj  je  sisa  dilja.   124.   Sto  je 

du'ze  od  polja?  .  .  .    Buzc  je  more   od  polja.  Npj.  1, 

19*;.  Duga  Bosna,  mene  slugu  dosta.   1,  420.   L'lkat 

bje5e  s  podlanice  duzi  od  obicuoga.  Jezek.  40,  5.  — 

b)  adv.  diigo:  Imao  obit'aj  o  svaremu   pisati   du-gu  i 

Siroko.  Rj.  385a.   —   2  a)   o  vremexiu:  Dugi  dugo- 

vetni  dan.  Rj.  143b.  IduiM  tako  po  svetu    dugo   rre- 

mena,  dogje  .  .  .  Npr.  28.  Ja  nisam  dugo  vremc  iiiiala 

od  sn-a  poroda.  51.  Jo5  su  se  dugo  dana  gostili.  91. 

Nakom  dtiyoga  prepiranja  vigje   \ei    da    uije   kugj 

kamo.  115.'  Posle  duyoga  ccnjkanja  pogode   se.   168. 

Poale  duyoga  razyovora  obrece  ...  da  ie  ih  jamafno    i 

platiti.  170.  Vei''  na  sve  duye  jade  otac  mu   se   opet 

skloni.  249.  Duya  bolest  smrt  gotova.  Posl.  71.  Duga 

noi  (kao)  careva  godina.   (kaze  se  ziuii   kad  su  iio('i    ( 

dugaeke).  71.  C'est  esap  duyu  Ijuhav.  341!.  Kratki  dauci,    | 

a  duyi  konaci.  Npj.  2,  334.  A  za  duyo  roka  ostavio, 

odgodio  za  godinu  dansi,  dok  mu  uzri  bjelica  pseniea. 

3,   193.  Vet'  na  niejd.an,  .iko  zena   nisi!   jer   mi   nije 

duyo  za  stajanje.   3,   39().    Tako    6e   vam   duyo   biti 

carntro.  4,  315.  Za   zdravlje   i   duyi  zivot   svakojega 

mojega   prijatelja.    Here.   353.    MiloS   mu  po   duyom 

branjenju  i  prepiranju  rece  .  .  .  MiloS  64.    Sto  je  za 

diii/o   vremena  bilo   dno   moru,   to   sad   izagje   iznad 

vode.  Priprava  3.  Jer  mu  je  rrijeme  odvei'  duyo.  47. 

Roditelji  i  djeca  neSto  od  duyoy  vremena,  a  neSto  i 

od  iievolje  zajedno  zive.  48.  Tu  je  za   dugo   vrijeme 

moralo  u  moru  bilje  rasti.    lOli.    Otide   odmah  ...    a 

po  duyom  rrcmenn  dogje  gospodar.  Mat.  25.  19.  Otide 

n'l  poduyo  vremena.  Luk.  20,  9.  —  b)  »)  adv. :  Posle 

<!cte  duyo  putovati  na  niiru.  Npr.  69.  Da  i&  mu  biti 

duyo  cekati  doklc  .  .  .  171.  Kad   duyo   ne    progje   al' 

eto  ti  cara.  198.  Sedila  je  Dzaver-begovica  duyo  mloyi 

za  devet  godina.  Npj.  1.  607.  Nije  rasta,  brale,  eekat 

dulje.  3,  320.  Sto  se  tako  duyo  ne  vra(;aju  kola  nje- 

gova?  Sud.  5,  28.  Potreba  koja  ne  moze  duyo  stajati 

nepodmirena.  Rad  20,  1.50.  —  [5)  prcd  adv.  dugo  maze 

do'H  prijcdlog  z.a,  kujemu  se  znacenje  sastavlja  s  nje- 

yovim.  ridi  zadugo,   i  primjere  ondje.   —   y)   tako  i 

prijedloy  u :  Ua  ni  gospodini  Bog  i)onio?,c  sestru  do- 

uiaeieu,  koja  ni  je  cast   pari(?ala!    Da  je    paric'aje    u 

duyo  i  u  mlogo,  nama  i  ostalijema.  Npj.  1,  81  (zdra- 

vica).  kako  je  adv.  slozen  trcba  ya  i  pisati  sastavljeno 

itdugo. 

dug:,  m.  (loc.  di'igu)  die  Geld-S'cliuld,  dehitum.  Rj. 
vidi  poduzice,  staroduJSica.  —  Zavalio  se  u  duy.  Rj. 
16.5a.  Jedva  bi  mu  kuf'a  za  duy  zalegla.  Rj.  180b. 
Zgoda  dug  naplaiuje.  Rj.  205b.  Ko  sc  duya  ne  oduii, 
ta  se  tuge  ne  otuzi.  Rj.  480b.  Uduziti,  dati  u  dug, 
t.  j.  na  veresiju.  Rj.  770b.  ^'raiaj  duy  da  uijesi  tuzan. 
Posl.  39.  Duy  neplaien  grijeb  neoprosten.  71.  Mrtva 
glava  dxigovu  ne  plaia.  183.  Stari  duy  nova  naplata. 
(dug  nigda  ostarjefi  ne  moze).  294.  Dug  naciniti . . . 
duy  .  .  .  na  koji  moraju  plaiati  na  godinu  oko  20.1KH) 
gro.^a  interesa  (sa  mirijom) . . .  ovaj  duy  niogu  i  umlo- 
ziti.  MiloS  197.  Istina  da  su  vam  mloyo  duya  7iiito- 
varili  na  vas  rrat.  Stra?..  1886,  1755.  Neka  isplati 
sav  duy.  1886,  1766.  Ostoja  ostavlja  .500  perpera  do- 
liotka  stonskoga  da  se  izmiri  duy  Tvrtka  I.  DM.  2.52. 
driga,  f.  der  lieycnbogen,  iris.  Rj.  Srbi   kaiSu :   da 


dii£ 


—  271  — 


diieroTjoc'nost 


)iiii>ko  progje  hpod  duge,  postalo  bi  zensko  . . .  Kad  \ 
-    jioka:e  dugu,  ka5to  fljeca  pjevaju :  Ko  ne'vidi  duge, 
III    vid'Ia  ga  majka  do   Petrova  danka.    Kj.   —   Kad 
I'lilake  navu6em  na  zemlju,   vidjeve  se  duga  u  ohla- 
<,„>«.  Mojs.  I.  9,  13.  14. 

tlrtga.  f.  {gen.  pi.  duga)  die  Daube,  tuhula.  Rj. 
.  /i/(  capuica.  dem.  duzica. 

Itiis'ft,  f.  udj.  —  1)  mana-stir  u  Kucima.  —  2)  ne- 
k  ika  planina  u  Hercesrovini;  Prelec'ese  Dugu  i  Golijii. 
K  i .  iivo  je  isto  mjesto  ito  i  Duga  krvava,   u   bice  sc 

i:ialo  tako,  sto  se  u  njcmu  mnogo  krvi  prolilo.  Pod 
luiliju  M  Dugu  Irruvu  .  .  .  Prati  njega  kroz  Dugu 
Irriiru:  nekoliko  Duge  prohodiJe  .  .  .  Sve  sine  danas 
•   ^'"goj  proisli.  Xpj.  4,  381.  385. 

Ih'igja  Kfvava.  /.  m//.,  dolina  u  Hercegovini :  Spu- 
-;i-o  se  !(  Dugu  Jcrvavu.  C'ekaj  njega  u  Dugoj  krvuvoj. 
KJ.  i-idi  Diiga  2. 

(hi^st(-ak  (dugafiak),  dugacka,   (dfigackt)   adj.   vidi 

i!ii^.  Hj.  i  .tu  d  mjeato  g:  dudiicak.  Osn.  306.  udjek- 

'    'I  n  takim  nnat.  hiviiju  dcminutirna  (isj).  Osn.  304), 

dugacak  snaci  -Ho  i  dug,  kao  sto  se   ridi  iz   tii- 

" fnja  Vtikova;  a  onolikacak,  ovolikacak  i  yelikacak 
'Ce  .56  kao   augmeniativi.  —  a)  govori  se  o  pro- 

■  ru,  0  mjestii:  Ambulja,  dugacka  vreca.  Kj.  5a. 
I'lug,  n.  p.  konj,  cf.  dugacak.  Rj.  618b.  (isp.  proteg- 
IJiist).  Crkva  .  .  .  sa.«je(5ena  od  debelijeh  greda  i  73 
/  ';)C  «  opaneima  dugackd,  32  stope  siroka.  Rj.  719a. 
\nige  koje  su  bile  tako  dugacke  kao  5to  je  od 
[Milike  mislio  da  je  more  duboko.  Npr.  158.  Nije 
/{iliidu  Bog  ne  dao  kozi  dugacak  rep.  Posl.  214.  Ko- 
[■:ijtL'  mi  raku  .  .  .  dva  koplja  siroku,  cetiri  dugacku. 
N|ij.  1.  393.  Na  glavu  kalpak  dugacki.  1,  587.  A  du- 

■he  puske  izmoIiSe.   3,   308.    BjeJe  Vuce   b'jesan  i 

I'lcak,  bjese  Use  i  uzak  i  kiatak.  4,  431.  Boinovi(? 

I'io...  suvih  dugackih  ohraza.  Danica  4,  20.  <  >vaj 

:io  je  . . .  i  jo5  vise  Jirok  i  dugacak.  Xpr.  III.  Idu 

u   .hiyackijem  haljinama.  Mark.  12,  38.  —  b)  o  vre- 

iiiriiu:  Ovo  su  sve  najprostije  rijeci .  .  .  kratke  u  glusu, 

a  po  Sveti(;evijem  mislima  valjalo  bi  da  su   dugacke 

piema  sam,  solus.  Rat  10.  —  adv.:  Gdje  se  god  ova- 

knvo  »e  1  ill  -A'  izgovara  dugacko  ondje  je  po  juznome 

iiarjeciju    >ije  ■.  Slav.  Bibl.  1,  93. 

dugiijiija,  m.  vidi  dugonja.  Rj.  covjek  dug,  dugacak. 
i-p.  lola.  —  ZavrSetak  ija  .  .  .  zajedno  sa  Turskim  li 
i  '/.■(■  pred  ja  presao  je  i  k  narodnijem  i-ijefiima  .  .  . 
I  M  osnova  u  adjektiva  s  dodanim  j:  dugajlija,  zla- 
tiijlija,  novajlija.  Osn.  77. 

Dilsa    I'oljiliia,    /'.    u    Turskoj    Hrvat.skoj  :    Hodu  [ 
~  vojskom  iia  Dugu  poljanu.  Rj.  I 

duarmiMi,*  adj.  indecl.  s  dugmetima,  mit  Knopfen 


£ 


lalvutu.  Rj.  dugme  sa  T-urskim  7iast.  li. 

diiS'mi',  diigmeta,  n.  der  Knopf,  globulus  fibula- 
ttiih(s.  cf.  puce.  Rj.  vidi  i  gumb.  dem.  dugmfeee, 
'liiL'meJce.  —  Kliza,  u  djeoe  kad  se  igraju  clugmefa 
iirkako  dugme.  Rj.  274a.  Tetiri  polceta  idu  u  jedno 
lijelo  (dugme).  Rj.  535b.  Ptilija,  1)  cin  Knopf,  .'sclniallen- 
'iiiiger  Knopf.  Rj.  620b.  (dugme,  dugme  kao  gvozdac 
ill  pregjica).  CelG,  nekako  dugme  u  igri.  Rj.  810b. 

ilugm^nee,  dilgnn'see,  n  dem.  od  dugme.  Rj.  za 
fist.  i.sp.  djet^nce,  dj&teSce.  kako  ima  djfeteSce  gen. 
ilj^teSceta,  i/na  i  diigmesce  gen.  dugmeSca  i  diigmeS- 
I  ita;  i  kako  stakl^nce,  stakl^nceta,  tako  i  dugm^nce 
ijui.  dugmenca  i  dugm^nceta. 

Oftffobragjie,  hi.  ein  Zuname,  cognomen  (Lang- 
hurt).  Rj.  j)rezjme;Dugo-bragjic,  drugoj poll  osn.  brada, 

loga  je  duga  brada. 

(liigobrfe,  n.  u  pjesmi  kako  je  zaba  ruzila  raka: 
.)i-dan  dugohrce!  Rj.  ali  kako  se  kaze  jedan,  ne  mo:e 
ftitJjednobrCe  srednjega  roda,  nego  je  voc.  od  dugobrk, 
koje  vidi. 

ilngiibrk,  m.  dugo-brk,  covjek  dugih  brkova.  vidi 
dngobri^e.  —  isp.  bjelobrk,  PuSibrk,  Msobrk. 

iliigokus,  adj.  langhaarig,  comatus:  Kratkomnna, 


dugokosa  bila.  Rj.  dugo-kos,  sto  je  duge  kose.  tako 
.tloz.  adj.  kod  crnokos.  —  Jedno  mi  je  dugokosa 
mlada,  a  drugo  je  pod  pr.sten  gjevojka.  Npj.  1,  338. 

diigokusa,  f.  die  Langhaarige,  comata.  Rj.  sena 
Hi  djevojka  dugokosa. 

diiguljctaii,  dugoljetna,  adj.  dugo-ljetan,  sto  je 
dugih  Ijetd,  sto  je  vec  od  dugih  Ijeta,  od  mnogo  Ijeta. 
Dugoljetna  sre(?a  bio  vran.  DPosl.  21. 

dugunog,  adj.  longipes,  dugijeh  nogu.  ARj.  II. 
8()5b.  dugo-nog.  tako  sloz.  rijeci  vidi  kod  bosonog. 

diiguiiokat,  dugftnokta,  adj.  langniigelig,  unguium 
longorum:  Dovedi  mi  dugonoktu  drugu,  da  prokopa 
na  vratilu  trubu.  Rj.  dugo-nokat,  sto  je  dugih  nokata. 

dllgoiios,  adj.  dugo-nos,  nasatus,  duga  nosa.  vidi 
nosat.  —  (Vragovi)  repom  zmaji,  glavom  prasci  .  .  . 
dugonosi.  I.  Kavanjin.  ARj.  II.  86(3a.  isp.  tako  sloz. 
adj.  krivonos,  krnjonos;  kukonosa.st. 

dttgoiija,  ein  gros.^er,  lunger  Mann,  longus  homo, 
Longinus.  Rj.  covjek  dug,  dugacak.  vidi  dugajlija. 
isp.  lola.  imena  za  Ijude  s  takvim  nasi,  kod  bakonja. 

dllgori'p,  adj.  langgescltu-iinzt,  caudatus,  cnudae 
longae:  za  vitorogijeh  volova  i  dugorepijeh  krava 
(kad  se  nazdravlja).  Rj.  dugo-rep.  u  cega  je  dug  rep. 
—  Xesreda  je  dugorepa.  Posl.  209.  tako  sloz.  adj. 
kod  crnorep. 

diigorepiea,  f.  u  ovoj  zagoneci :  Prepliva  tica  dugo- 
repica  i  prepliva  more,  a  krila  ne  skva.si  (barka).  Rj. 
koja  je  dugorepa.  —  rijeci  tako  slozene  (prra  pola 
adj.  a  druga  supsf.)  golokapica,  golorarazica.  Ijepo- 
rjeeiea,  pustosvatica,  sitnogorica,  starosvatica,  suho- 
jedica,  zlotrbica. 

diigr>riik,  adj.  longimanus,  dugijeh  nika.  ARj.  II. 
8l)(ib.  dugo-ruk  tako  .sloz.  rijeci  vidi  kod  Ijevoruk. 

diigoraiijc,  n.  das  Schulden,  debitum.  Rj.  verb,  od 
dugovati.  stanje  koje  biva,  kad  tko  duguje,  i  otto 
Ho  tko  dug^ije.  isp.  duznost ;  dug.  —  Obet'anje  je 
tcsko  dugovanje.  Posl.  228  (na  i.stoj  strani:  Obecanje 
je  duznost).  Dvorit'  starijega  dugovanje  je,  sebi  tak- 
mena  dobrota  je,  a  mlagjega  poti.Stenost.  DPosl.  21. 
»A  ti,  bane,  danas  k  meni  dogje,  da  ti  uzmes  tvoje 
dugovanje,  a  ja,  bane,  ni  dinara  nemam«.  .  .  .  »Na 
poklon  ti  moje  dugovanje!  Ja  ne  trazim,  brate,  ni 
dinara.a  Npj.  2,  276.  »Pusti  mene  iz  tamnice  klete, 
evo  tebe  jedna  kula  blaga  \  .  .  .  ^Mozes  dati  mene 
dugovanje?  mozeJ  dati  orahovu  lagju,  a  na  njojzi 
dugmen  od  kalaja?<-  3,  344.  Poilji  meni  moga  brata 
gjordu.  da6u  t'  za  nju  lipo  dugovanje.  3,  556.  Hodete 
li  dati  dugovanja,  svaki  dati  a  za  svoju  glavu,  dugo- 
vanje stotinu  dukata.  HNpj.  3,  168.  Sajde  svaki 
svojoj  domovini,  svaki  pros!  glaino  dugovanje  po 
svoj  Lici  i  Turskoj  Krajini.  3,  169.  u  pet  posljednjih 
primjcra  dugovanje  znaci  ucjena,  otkup  za  glavu, 
koje  se  takogjer  drzi  za  dug. 

diigdvati,  dtigujem,  v.  impf.  schulden,  debeo.  Rj. 
duzan  biti. 

diigovetiiT,  adj.  u  recenici  (n.  p.  koliki  je)  dugi 
dugovetni  dan,  ein  langer  Tag,  longus  dies.  Rj.  go- 
vori sc  megju  rijeeima  dugi  dan  utvrgjujuci  da  je 
bus  dug  (dan),   isj).   bogovetni,    ciglovetni,   istovetni. 

dilgovid,  adj.  dugo-vid,  sto  je  duga,  daleka  vida  : 
Daj  mi,  Boze  I  krila  sokolova,  dugovide  oei  labudove. 
Here.  163. 

diigovjefaii,  dugovjecna,  adj  dauernd,  diuturnus. 
Rj.  dugo-vjeCan,  sto  je  duga  vijeka,  sto  traje  dug 
vijek.  vidi  dugovjek,  dugo'i'jetan,  dugoljetan  dugo- 
vremen ;  vijeean.  isji.  drzec,  dura.5an.  suprotno  kratko- 
vjecan.  —  Dugovjecno  nepromjenito !  (kad  se  §to 
Ceatita).  Rj.  418a.  Ved  earuj  i  uzivaj  da  ti  bude  dugo- 
vjeeno.  Npr.  255.  Svekrva  mi  dugovjecna  bila.  Npj. 
1,  307.  Da  vam  carstvo  dugovjecno  bude.  4,  134. 
Oderati  sa  skota  kozu,  strojiti  je  i  udiniti  je  da  bude 
meka  i  dugovjecna.  Priprava  130.  Da  vam  Bog  po- 
drzi  dugovjecno  zdravlje.  Straz.  1887,  284. 

dugovjeenost,  dugftvjednosti,  f.  osobina  onoga  sto 


diisrovji'k 


—  '27->  — 


(liiliMli 


je  diifiorjemo:  Al  sn  znali  tla  jc  sva  tvraja  i- dngo- 
reijiogt  ovo<ra  raira  u  Ali-paJi.  MiloJ  139. 

diic6vjok.  adj.  dugo-vjek.  (hqiovjecaii,  i  sijii.  ondje. 
suprotnu  kialkovjek.  —  Bice  njemu  idriivlje  dugu- 
rjeko.  Xpj.  o,  477. 

diiaovjotiiii,  dus;^^■jetna.  udj.  u  pjesmi  vidi  dugo- 
Yjeiaii :  iSve  ti  tvoje  diigorjetno  bilo.  Ej. 

diigovrat.  ((dj.  8tulli.  dugo-viat,  diiijit  vruta.  takvii 
iidj.  isp.  l:od  iioloN  rat.  —  Pokaza  se  visoka  dugovratu 
pauduiiiia.  Zini.  W. 

diigovreiiu'ii,  adj.  dugo-vremeu,  sto  truje  dugo 
rrijeme.  vidi  dugovjecan  i  syii.  ondje.  —  Te  to 
s  dugoKrcmenim  trudum  opisii.  Dauioa  '2,  ol.  Kouac 
i  namjerenije  ovoga  njegova  dugovremenufja  riizmi- 
sljaviinjii  i  poslu  jest  to.  Nov.  Srb.  1821,  388.  Duyu- 
vrjemen,  diuturnus.  Stulli.  Telo  koje  uiuogim  i  dugo- 
vrhnenim  raslcosam  uastojalo  jest.  S.  Budiuic.  AKj. 
II.  S70b. 

tiQg'filj,  »«.  M  reeenici:  na  dugulj,  u.  p.  stoji  (uov) 
mjesec,  nach  der  Liiiige,  in  longitttdinem.  Rj.  vidi 
dulj,  duz.  —  Tikva  vodena,  koja  je  u  dnu  siroka, 
po  torn  gore  suzeua  pa  opet  malo  u  dugulj  laSirena. 
Rj.  73ya.  —  rijeHi  s  tal'im  nust.  kod  bubulj. 

dusri'lljast,  diisi'lljat,  adj.  Idnglicli,  oblungus.  Rj. 
dem.  od  dug.  isp.  dugulj.  —  ArJlama,  2)  emi  hik 
duguljdstijch  glarica.  Rj.  7b.  Baiilo,  2)  dugidjasta 
fuiija  u  kojoj  se  nosi  voda.  Rj.  IGa.  Ditzica,  sinokva 
duguljasta.  Rj.  144a.  Opornjak,  ono,  kao  duguljasta 
marainiea,  oko  cega  su  erijeva  u  uaokolo  piirasla. 
Rj.  463b.  MiloS  je  bio  duguljastih  oliraza.  Danica  4, 
30.  Koret  ...  na  rukavima  ima  kolcake  —  ua  lakto- 
vima  kao  dnguljaste  zakrpe.  Kov.  41.  -"</  nast.  i»p. 
kiivillj:L<t.  vraguljiist. 

dttli,  diiba,  m.  der  Geist,  spiritus.  Rj.  —  J)  duh 
nijc  lice,  accus.  duh.  —  VjeJtica  se  zove  zena  koja 
ima  u  sehi  nekakav  gjavolski  dnh.  Rj.  6Gb.  Duliovi, 
duhova,  cf.  trojiee.  Rj.  146b.  On  padne  u  nesvijest . . . 
Jlalo  po  torn  povrne  sc  duh  u  kralja  i  posto  vigje 
sto  je  i  kako  je,  poee  se  kajati.  Npr.  liO.  Kamo 
srec^a  da  svi  nasi  spisatelji  .  .  .  ovako  piSu  narodnijcm 
duhom  i  jezikom !  Kov.  114.  Ali  su  oni  vec  bill  klo- 
■nuli  duhom  i  niSta  ih  to  nije  moglo  nagovoriti  i 
ohrabriti.  Sovj.  54.  I  dunu  mu  u  nos  ditli  zivotni. 
Mojs.  I.  2,  7.  Oni  padose  nieice  i  lekoSe:  Boze,  Boze 
diihotiina  i  svakom  tijelu !  IV.  16,  22.  OtkriSe  se  na 
teinelju  vasiljenoj  od  prijetuje  (4ospodnje,  od  dihanja 
diiha  iz  nozdara  njegovijeh.  Sam.  II.  22,  IC).  Nuv  du 
duh  metnuti  u  vas.  Jezek.  36,  26.  Ovako  govori 
Gospod  ovijeni  kostima:  gle,  ja  ^u  metmiU  u  vas  duh 
i  ozivjedete  .  .  .  Ali  duha  ne  bijase  u  njima.  Tada 
mi  rece:  prorokuj  duhu  .  .  .  i  reci  duhu:  od  itetiri 
vjetra  dogji,  duse,  i  duni  na  ove  pobijene  da  ozive. 
37,  5.  8 — 10.  Kako  dakle  David  njega  dnhovi  naziva 
Gospodoin?  Mat.  22,  43.  Oce!  u  luke  tvoje  predajem 
duh  svoj.  Luk.  23,  46.  Ne  priniiste  dulia  ropstra. 
Rim.  8,  15.  iSto  su  se  krivci  sakatili  —  za  to  nije 
kriv  on  nego  duh  vremena  koji  po  malo  umeksava 
Ijude.  DM.  316.  —  2)  duh  kao  lice,  accus.  duha. 
—  Ovaki  duhovi  po  planini  izvaljuju  drveta  te  se 
njima  biju  izmegju  sebe.  Rj.  251b.  Ne  vjeiuje  da 
ima  duhova.  Nov.  Srb.  1817,  496.  Primiste  Bwha 
posinafkoga.  Rim.  8,  15.  Koji  (Bogl  je  duo  svetoga 
Duha  svojega  u  vas.  Sol.  I.  4,  8.  Pioreci  za  duha . . . 
i  ka?.i  duhu:  dogji  duiie  i  duni  na  mrtve  ove  da 
ozive.  DP.  149.  Posla  im  Jhiha  svetoga.  345.  Onako 
poplaSeni  miSljahu  da  vide  duha.  Prip.  bibl.  167.  Mo- 
IjiUiu  se  Bogu  za  obecanoga  duha  svetoga.  170.  prema 
tome  ne  moze  se  razumjeti  ovaj  primjer:  .J'riiiiifc 
Duh^  sveti".  Jov.  20,  22  i  DP.  190. 

dull,  j«.  (u  Dubr.)  —  J)  der  Hauch,  spirit  us : 
Nema  vjetra  ui  duha,  cf.  duh.  Rj.  vidi  i  dusak, 
6i\^ak,  dab,  bak.  —  2)  u  duhu  podi  t.  j.  polagaiio, 
leise,  suspcnso  grudu.  Rj. 

diihiilo,  11.  iter  Blasebalg,  follis,  cf.  mijeh.  Rj.  ridi 


duvalo.  sprara  kojotii  se  duha  u  oganj.  —  rijeii 
s  takim  nast.  kod  buekalo. 

dl'lliau,*  duhiiua,  m.  (u  Dubr.)  Rj.  vidi  duvau.  — 
1)  der  Tahak,  Tabakpjlan-e,  hcrba  nicutiana  (nic. 
tabacum  L.).  Rj.  biljka.  —  2)  der  liauclitabak,  nico- 
tiunu  fumaria.  cf.  tabak  2,  tutuu.  Rj.  sto  se  pusi.  — 
Dogram,  nekaki  duhan.  Rj.  127b.  Kidiip  durana,  eiu 
Pack  Rauchtabak,  f'asdeulus  nicotianae.  Rj.  2iUa. 
Krvoser,  pokuda  dulianu  rgjavu  a  Ijutu.  Rj.  300b. 
Krzuk,  nekaki  prosti  duhan.  Rj.  302a.  Pasmarko, 
pasmarkvvac,  duran  koji  je  vrlo  Ijut.  Moze  biti  da 
je  ovo  ime  postalo  od  Turaka  u  Bosui,  koji  rado 
puse  mek  duvan.  Rj.  490a.  Piti  duvan,  rauchen.  Rj. 
503a.  Prdusija,  pokuda  staru  rgjavu  duliiniu.  Rj. 
566b.  Pusiti,  Tabak  rauehen.  Rj.  624a.  Od  durana 
kuea  popljuvana.  232.  Devet  lula  popio  durana.  Npj. 
3,  221.  Ne  moze  se  earstvo  zadobiti,  ua  duseku  sve 
duvan  puseci.  4,  134.   Ko   sije  duhaiy.  Danica  2,  82. 

—  3)  duhan  od  nosa,  der  Schnupftabak,  nicotianu 
sternutatoria  cf.  burmut.  Rj.  sto  se  smrce. 

dllh:\ii(-('sn,    f.    vidi    duvaudesa,    duhankesa.    du- 
hanska  kesa:  I  s  pasine  duvan  cese.  Here.  262. 
diilii'iudzija,  m.  mZiduvandzija.  Rj.  tko  pusi  duhan. 

—  I^to  je  take  u  Turaka  obieaj  kad  duvandzija  pusi 
pa  cuje  koga  gje  pusti  vjetar,  da  onu  lulu  istrese,  i 
nanovo  da  je  uapuni.  Posl.  76. 

diilicliiica,  /".  vidi  duvanica.  Rj.  lagja  na  kojoj  se 
nosi  duhan. 

diili:\iiTsto,  n.  duvamste,  n.  mjesto  gdje  bio  duhan 
posijaii. 

diihiluiti,  diihanim,  vidi  duvaniti.  Rj.  —  la)  du- 
\anili,  v.  impf.  init  Pauchtabak  vcrsehen,  providere 
licrbam  fumariain.  Rj.  143a.  duhuniti  koga,  dohav- 
Ijati  mil  duhan.  —  b)  sa  se,  rejieks.  duhiluiti  se, 
dtihan'im  se,  vidi  duvaniti  se.  Rj.  sieh  wit  Pauch- 
tabak  versvhen,  comparare  sibi  nicotianam  fuma- 
riam.  Rj.  143a.  dobavljati  sebi  dulian.  —  2)  [oko 
Sinja)  puJiti  duvan,  Tabak  rauchen,  fumum  hcrbae 
nicutianue  haurio:  duvanite  li?  Rj.  143a. 

diiliiViikt'sa,  f.  vidi  duvankesa.  Rj.  duhanska  kesa, 
kcsa  u  kojoj  se  drzi  duhan.  vidi  i  duhani'esa,  tutuu- 
kesa. 

di'lhaiiski,  adj.  vidi  duvanski.  Rj.  stu  pripada  du- 
lianu. —  Duvankesa,  t.  j.  ducanska  kes<i.  Rj.  143a. 
Rasad  duvanski.  Rj.  637a.  I  duvanske  cese  pokrojiSe. 
Here.  192. 

diiliaiijo,  n.  das  Vehen,  spiratio,  flatus.  Rj.  verbal, 
od  duhati.  —  1)  radnja  kojom  n.  p.  vjetar  dulia  Hi 
duse.  ■ —  2)  radnja  kojom  tko  duha  Hi  duse  na  koga. 

—  vidi  duvanje. 

diiliiiiijC'iije,  «.  vidi  duvanjeuje.  verbal,  od  duha- 
haniti  It  se).  —  1  a)  radnja  kojom  tl;o  duliani  kuga, 
dohavlja  mu  duhan  (das  Versehen  mit  Rauchtabak, 
TO  providere  herbae  fumariae.  Rj.  143a.l  —  b)  radnja 
,  kuji.m  se  tko  duhani,  dobarlja  schi  duhan.  —  2)  rad- 
'  nja  kojom  tkn  duhani,  t.  j.  pusi  dulian  (das  Rauchen 
des  Taoaks,  fumatio  nieotiauae.  Rj.  134a). 

dnliar,*  m.  vidi  duvar,  zid.  —  Vas  se  duhar  od 
strahoee  5eee.  Npj.  5,  483.  Duhar  drhti,  a  grad  ui 
se  trese.  5,  495.  obicnije  je  duvar. 
_  dtlliat,  adj.  (u  Boci).  n.  p.  ^Ije  duhat,  t.  j.  malo 
ziv,  beseelt,  animaius.  Rj.  u  cemu  ima  duha,  te  jos 
disc.  isp.  slaboduhast. 

diihali.  duham.  (dusem),  r.  impf.  Rj.  vidi  duvali, 
dimati,  duti,  cariti  duriti,  piriti,  puhati.  v.  pf.  duh- 
uuti,  dunuti.  —  1)  blasen,  flo:  duse  vjetar.  Kj.  ridi 
dimati,  duti,  eariti,  lavoriti,  piriti,  puhati.  v.  pf.  prosti 
duhnuti,  dunuti;  sloz.  ua-duhati,  o-,  po-,  raz-,  za-(se). 

—  Vjetar  duha  na  saganak.  Rj.  660a.  Duva  vetrina, 
krse  se  drva.  Npr.  142.  Vjetar  kad  bode  da  preslaue 
onda  najvecma  duiie.  Posl.  36.  Zua  i  kovati  i  duhati. 
93.  Otkud  vjetar  dtiva,  odonud  valja  i  japuiidze  okre- 
nuti.  243.  TeSko  je  i  durati  i  srkati.  .■!14.  (iospod 
navede  ustoku  ua  zeudju,  te  duva  cijeli  ilan  i  cijelu 


I 


duhiiuti 


—  273  — 


dulao 


nod.  Mojs.  ir.  10,  13.  Vrui^om  niastikom  (smolom  iz 
drveta  koje  se  GrCki  tako  zove),  kojit  sveStenici  dnha- 
juci  hlade.  DP.  337.  sa  se,  pass. :  Dulac,  eijev  5to  se 
duse  na  »ju  u  padljarskti  mjesinn.  Rj.  144b.  — 
2)  na  koga,  hose  sein,  succenseo.  Rj.  kuo  dnhajitci 
Ijutiti  se  Ml  koga.  —  Duha  kao  knnak  na  sjekiiu. 
Posl.  71.  1 

dliilllliti,  duhnem,    r.  pf.    Duiiuti  {injcsto  duhnuti,  i 
all  i  hez  h).  Korijeni   114.   sit   h,  diihniili,  ne  dolazi 
M  sddiisnjem  goioru.  ridi  dunuti.  r.  impf.  duhati. 

dikhiijn,  f.  perina  sto  so  njom  pokiiva.  ARj.  II. 
877a.  od  Njem.  Dueliot.  ridi  dunja  2. 

dAllornn,  dftbovna,  adj.  ii  Rj.:  dfihoviu,  gcistlirti, 
spiritualis :  oce  diilioenil  Rj.  sto  pripada.  duhu.  du- 
hovno  suprotno  tjelesno;  i  diihovno  snpiroino  svje- 
tovno  (sYJetsko).  —  Za  alu  se  misli  da  ima  od  ai- 
dalie  osobitu  duhovnu  sUu  te  leti  i  vodi  obhike  i  grad 
navodi  na  Ijetinu.  Rj.  3b.  Tad  govori  duhovni  ifla- 
vare,  arbimandrit  od  dvije  Morale.  Npj.  5,  377.  Po- 
peCitelj  duhiivnih  djela.  5lilo5  22.  Da  vam  dam  kakav 
duhovni  dar.  Rim.  1,  11.  Znamo  da  je  zakon  du- 
hovan;  a  ja  sam  tjelesan,  prodan  pod  grijeh.  7,  14. 
To  da  bude  vaSe  duhovno  hogomoljstro.  12,  1.  Kad 
neznabok'i  dobiJe  dijel  u  njibovijem  diihovnijeiti 
imanjima,  duzni  su  i  oni  ujima  u  tjelesuima  poshi- 
ihi.  15,  27.  Boriti  se  .  .  .  .  u  prenesenom  smislu  kad 
borba  nije  tjelesna  nego  duhovna.  Dauific,  ARj.  r)54. 
Poslije  toga  vladika  se  ponioH  za  vlasti  duli'^vnc  i 
svjetske.  DP.  31.  Duhorni  ijorornici,  ufieniei  spasovi. 
287.  Kako  je  narodima  za  spasenje  potreban  dulio- 
van  Jerusalim.  331.  Da  poSalje  Dnba  svetoga  na 
miro  da  bi  bilo  pomazanje  duhovno.  357.  adv.  dtl- 
bovno :  Koji  su  po  duhu,  duhovno  misle.  Rim.  8,  5. 
Na  ulici  grada  velikoga,  koji  se  dnhovno  zove  Sodom. 
Otkriv.  li,  8. 

diilioviiiijo,  n.  das  Beiehtraterscin,  status  confes- 
sarii.  Hj.  virhal.  od  dubovati ;  koje  ridi. 

diib6vnti,  dtibujem,  v.  impf.  i  pf.  kome,  kome  5to. 
Beichte  horen  uitd  vun  Siinden  frcisprechcn,  aus- 
culto  conftentem  eique  pcccatorum  veniam  et  impuni- 
tutem  promitto  Dei  nomine:  I  da  grijeh  igumanu 
kaze,  ne  bi  li  mii  grijeh  duhovao.  Jutros  6\i  te  bogme 
pridestiti  i  vas  grijeh  tehe  duhovati.  Rj.  biti  kome 
duhovnik  (ispovjednik),  ispovijedati,  ispovjcditi  koga, 
te  mil  u  ime  Bozjc  oprastati,  oprostiti  grijehe.  —  »Ja 
sam  Bogu  vrlo  sagresio,  moze.5  li  mi  za  to  duhovati?<- 
AY  besedi  patrijaru  Savo.-  sC'edo  moje,  Naod-Si- 
meone!  ne  mogu  ti  za  to  duhovati...  Ovako  ti 
mogu  duhovati.  Npj.  2,  73.  Oei  sveti,  trista  kalugjera! 
ne  bi  1'  mogli  meni  durorati:  ja  sam  grije(h)  tezak 
iif'inio.  2,  90.  Lako  cemo  tehi  duvovati;  ti  nam  piJi 
trista  perusija.  2,  91. 

dQhori,  diihova,  m.  pi.  {\i  vojv.)  Pfingstcn,  pen- 
tecoste,  cf.  trojiee.  Rj.  vidi  rusalje.  —  U  oci  Duhova 
ili  Trojica  opet  se  napominju  mrtvi  .  .  .  Tako  dogju 
Duhovi  ili  Trojiee,  koje  t-rkva  upravo  bogoslovski 
praznuje:  jer  ona  proslavlja  silazak  sv.  Duba.  DP. 
280.  I  sad  ii((  DuJiove  narod  . .  .  erkve  i  kui'e  pre- 
tvara  u  zelene  putnicke  sjenice.  28G. 

diikovit,  adj.  8tulli.  u  kojem  je  dub,  u  kojem  ima 
duba.  ARj.  II.  879a.  geistreich,  geistvoll,  ingeniosus, 
facetus,  ingcnio  praestans.  kao  pun  duha.  —  adj. 
takva  vidi  kod  baiovit. 

di'lhoviiT,  adj.  geistlich,  spiritualis:  oee  duhovni! 
Rj.  ridi  duhovan. 

dClhoviiica,  /'.  duhovna  zenu.  vidi  dumna,  kalugje- 
ric.a,  opatica.  —  Pokloni  se  dubovnik-divojci,  pa  se 
Meho  fati  u  dzepove,  on  izvadi  dvan'est  madzarija, 
duhovnici  u  ruke  spustio.  HNpj.  3,  570. 

di'lhoviiit-ki,  adj.  Sto  pripada  duhovnieima.  ARj. 
II.  S79a. 

di'lhovilTk,  m.  der  Beichtvater,  {•onfessurius.  Rj.  vidi 
ispovjednik :  ali  ti  ninogim  krajerima  naroda  nasega 
duhovnik  znaie  uopce  svecenik  ili  redovnik,  suprotno 


svjetovni  eovjek.  hi/p.  duja,  diijo.  —  Ako  li  se  bojiS 
meni  kazati,  a  ti  idi  duhovniku,  pa  kazi  njemu.  Npr. 
161.  Da  ni  gospodini  Bog  pomo^e  naSega  duhovniku. 
koji  ni  je  jutros  pojao  leturgjiju  .  .  .  duhovnike  i  od 
ostalijeh  domoviib,  koji  poju.  Npj.  1,  79  (zdravica). 
Protopop  im  dobro  jutro  dava,  vojvoda  mu  zdravljem 
prihvatio:  'Bog  c^e  dati,  mio  diihovnice!"  4,  454. 
Ljnde  ispovijedati,  to  je  samo  kalugjerski  posao,  zato 
se  ol)ieno  svaki  kalugjer  zove  duhorniik.  Danica  2, 
112.  Pokloni  se  duhovnik-dirojci,  pa  se  Jlelio  fati 
u  dzepove,  on  izvadi  dvan'est  mad^.arija,  duhovnici 
u  ruku  spustio.  HNpj.  3,  570  (duhovnik-djevojka  = 
duhovnica). 

dftlioviiTstvo,  n.  clerus.  Stulli.  vidi  kler.  i  ap- 
straktno:  duhovnickn  sluzba. 

ddliov.skT,  adj.  sto  pripada  (prazniku)  duhovima: 
Sluzba  Buhovska.  DP.  IV.  akc.  ARj.  II.  880a. 

drtja,  m.  (ist.)  vidi  diljo.  Rj.  voc.  dujo.  hyp.  od 
duhovnik. 

nUjilk,  m.  ime  musko.  Rj  hyp.  od  imcna  kojemu 
je  prvi  slog  Du  —  tako  i  Dujan,  Duka,  Dukadin.  — 
ht/p.  s  takim  nast.  (Trijak,  Herak,  Hrnjak,  Medak, 
Mijak,  Milak,  Pejak,  Radak,  Rajak,  Selak,  Stojak, 
Vidak,  Vuj.ik,  i  t.  d. 

Diljiiii,  »i.  ime  mu.^ko.  Rj.  hi/p.  isp.  Dujak.  — 
takva  hyp.  vidi  kod  Cvijan. 

di'ijo,  m.  (ju^.)  hyp.  od  duhovnik.  Rj.  gen.  duja, 
voc.  dijjo.   vidi  duja.  —  takva   hyp.  vidi   kod   brajo. 

Dnktl,  m.  ime  muSko.  Rj.  hyp.  isp.  Dujak.  za 
akc.  Kosta,  Krsta.  —  Nego  pi§e  list  knjige  bijele, 
te  je  Silje^u  Hercegovinu,  na  koljenu  Duki  Herce- 
govcu:  »t'u  li  mene,  Duka  HercegovCe!«  Npj.  2, 
171.  isj).  Dukica. 

Diiki\diii,  m.  ime  muSko.  Rj.  hyp.  isp.  Dujak.  — 
Tako  6e  biti  i  Dukadin  od  Duka.  Osu.  149.  —  l^yji- 
takva  ^liladin,  Stojadin,  Vujadin,  Vukadin,  Zivadin. 

DiikiYg;jiii,  Dukagjina,  m.  vidi  Metobija:  Na  onome 
ravnom  Dukagjinu,  ongje  bjeSe  Leka  kapetane.  Ej. 
kraj  M  Sturoj  Srbiji. 

Diikngjiiine,  Dukagjinea,  m.  Einer  von  Dukagjin: 
I  zutoga  rta  Dukagjinea.  Rj.  koji  je  iz  Dukagjina, 
eovjek,  a  moie  biti  i  hrt. 

ddknt,  m.  (pi.  gen.  dukata)  der  Dukaten,  numiis 
ducatus,  aureus.  Rj.  vidi  cekin,  guboduJnica,  krilas- 
6i6,  krmendzija,  lisicje  oko,  madzarija,  madzarlija, 
misirlija,  mlecanin,  ruspa,  severin,  sljivak,  zudak.  zu- 
tica.  dem.  dukati(5.  —  Eksican,  n.  p.  dukat,  mjera, 
nicht  voll,  deminutus.  Rj.  152b  (manjkav).  Kako  idu 
sad  dukati.  Ej.  241b.  Uvezla  sam  tri  dukata  zlata. 
Npj.  1,  530.  I  trista  iutih  dukata.  1,  587.  Kakva 
blaga?  Sve  meka  dukata.  4,  137.  I  na  konja  puni 
tovar  blaga,  sve  cekine  zutoga  dukata.  4,  160.  Ispod 
grla  skidoSe  gjerdane,  sve  na  njima  endzije  dukate. 
4,  211.  Tada  je  dukat  isao  po  41  dinar.  DM.  2.53. 

dilkntar,  m.  koji  kupi  dukat  carevinu  (liarac):  Ovo 
je  glavom  dukatar  Mujaga,  5to  no  dukat  kupi  care- 
vinu. 8.  Yojnikovit^  Rp. 

diikatic',  m.  dem.  od  dukat.  Ej. 

diikatni,  adj.  n.  p.  zlato,  terezije,  Dukaten-,  duca- 
tinusf?).  Rj.  sto  pripada  diikatu. 

diikato.  mjesto  dukat,  u  pjesmi  u  kojoj  se  pjeva 
kako  govori  Turcin :  Izigji  na  vrato,  da  ti  vidim  de- 
lato,  da  ti  nizem  d^ikato.  Here.  294. 

Uukc,  f.  pi.  zidine  u  kutu  izmegju  Zete  i  Horace 
(gdje  se  ove  dvije  vode  sastaju)  od  staroga  grada 
Diokleje.  Rj.  vidi  Dukljan  2. 

DQkica,  m.  (u  (.'.  G.)  uadimak.  Rj.  i.ip.  Diika. 

Diiklijan,  Duklijilua,  m.  [voc.  Duklijane),  Diocleti- 
unus,  cf.  Dukljau  1 :  jedno  jeste  care  Duklijane,  a 
drugo  je  krstitelj  Jo  vane.  Ej. 

Udkljaii,  m.  —  1)  Diocletianus,  cf.  Duklijan.  Car 
Dukljan.  Ej.  —  2)  vidi  Duke.  Ej. 

dQlac,  dulca,  in.  eijev  Sto  se  duSe  na  nju  u  gad- 
Ijarsku   mjeSinu,   die  Dudelsackrohre,  calamus   utri- 

18 


<liilt>(-iijiik 


—  974  — 


dungjerov 


Kj.   —    Kpkalo,   zalistalt   mi   thdni.  Kj. 

a' fUfjde   voselo,    !i   clevojka    iile    pokraj 

,i;  i^vko   pliuV,  11  on   kaSto  piisti  duhtc,  y>n 

s^l  i:     No  pliuM  zhito.'  Npr.  48.  oil  osuova 

k,., ,  ..;i!'ip:i  y>T.  vr.  iikt.:  od  jrliijiola  prve  vrste: 

,/n";,i.    t.iu!i.  .\«Tin.  Osn.  Mi. 

ditlei-iyuk,  m.  (a  l>rasrm?evu')  piia  od  (lulcka.  Kj.'' 

4Alek.  m.  vidi  bundeva  2.  Kj.^  »  ."i/h.  owrfjc.  isp. 
dumlek.  —  Stoje  tri  C'oveka  .  .  .  obrijane  koso,  tako, 
dii  iui  iriiivc  izirli'diihu  kno  kakyi  heli  duhvi.  Mil.  '228. 

diilvt^tlQ,  u  nienici:  ja  <rovorim,  a  on  ui  «  diil- 
iWm,  er  ajtict  gar  nicht  daraiif,  iion  audit.  Kj.  a 
i»M  i  «<•  slusti.  II  iijtinu  la  to  ru"  hnjic. 

dQlj,  /".  Ji      ■  '       i(i4(/o.   (/.  dui.  Kj.  vidi  i 

duirnlj.  —  /■  i  iiasja).  tako  le  biti  po- 

suilo  i  d."dj  iu:njiii:u  i  iiuij  ^duljina).  Osn.  54. 

ddljuiijc.  »i.  '</«.«  Li'iiit/iT-vodfii,  ('.-.  B.  des  Tages 
ini  Sumtiur),  prolofuiatiu.  Kj.  verhal.  od  duljati.  stanje 
koje  him.  kad  sto  ^ulja,  postajc  diilje. 

duljati,  Ijfuu,  r.  impf.  n.  p.  dan  dulja,  Uinger 
icfrdtn  I  mm  Tage),  longior  fio.  Kj.  postajati  dulji. 
suproluii  kracati. 

dAIJ4>igi>.  <i.  das  Verlangern,  prolongatio.  Rj.  verbal, 
od  ihiljiti.  rodnja  kojom  tko  dulji  sto. 

(inlji.  comp.  od  dug,  koje  vidi. 

diiljinil,  /'.  vidi  du^ina.  Rj.  Dttljina,  od  osnove 
kakva  je  u  komparativu  (dulji),  ali  bez  znaCenja 
koje  ima  komparativ.  isp.  Osn.  1G9.  —  1)  rijec  je  o 
prosioru,  mje-itu:  I  popeJe  po  polju  cadore,  koliko 
je  polje  pod  Novinom,  u  Jirinu  cetiri  siiliata,  u  rfw- 
Ijinu  draiiaest  sahata,  sve  je  vlajki  tabor  pritisnuo. 
Npj.  3,  "237.  —  2)  o  rremeiiu:  Jer  je  on  (Gospod 
Bo;r1  J.ivot  tvoj  i  duljina  dana  tvojih.  JIojs.  V.  30,  20. 

dOljiti,  duljTm,  V.  impf.  verliingern,  prolongare:  A 
Jti  ia  ti  duljit'  lakrdiju.  Rj.  ciniti  da  sto  god  bude 
dugo  Hi  diilje.  v.  pf.  sloz.  o-duljiti,  pro-,  u-,  z-.  v. 
impf.  dot.  pro-duljivati.  —  A  sta  cu  vi  duljit'  i  ka- 
zival'.  Npj.  4,  422  (duljiti  i  kuzivati:  dulje  kazivati). 

dDui,  govori  se  i  don,  dom,  okrnjeno  Lat.  domi- 
nuB  (gospodin):  po  primorju  Hrv.  i  Dalmaciji  pridi- 
jeva  se  pred  imena  popovit  katolickih,  ne  mijenjajuci 
se  po  padtzima,  kao  fra  pred  imena  fratarska.  isp. 
dunina.  —  Ne  umije  nego  u  svoje  libro  legat'  kako 
dum  I'drina.  DPosl.  76  (libro  legat,  librum  legere 
=  knjigu  iitati). 

diimai-n,  f.  duboka  dolina,  ein  tiefes  Thai,  vallis 
jiriifiindti.  Kj.  vidi  dubodoljna,  i  syn.  ondje. 

Iliiniai-a,  /'.  potok  niie  iljapca  u  Srbiji,  idu<;i  Mi- 
Jam.  Kj. 

dQmanski,  adj.  sto  pripada  dumnama.  akc.  ARj. 
II.  8Mb.  —  Bolje  niu  je  neg  popu  dumanskomu. 
DPosl.  a.  Pop  dumunski  iz  patrine  juhu  toci.  98. 

diimcn,*  m.  das  •Steuerruder,  gubernaculum,  cf. 
kruia.  Kj.  vidi  i  konnan.  ono  i-im  se  lagju  upravlja; 
i  zudnji  kraj  u  lagje.  suprotno  prova.  —  Jovo  progje 
na  dumen  na  najku.  Npj.  2,  641.  Bijeli  se  orahova 
lagia.  i  Hjaji  se  aumen  od  kalaja.  3,  347. 

Jiinii'iiil^.lja,*  »n.  der  Steuermann,  gubernator 
(narisj,  if.  korniano.S.  Rj.  vidi  i  krmandzija,  krmar. 
ko  lagjovi  uprarlja.  —  Jjumciidzija,  GtC-iia  Manojlc! 
ti  otisni  na  dubljine  lagju.   Npj.  3,  348. 

diim<-nl.srinj(>,  «.  ttas  Steucrn,  guherno  namni.  Rj. 
rtrliiil.    od   iliimeiiisati.    rndnja   kojom    tko  dumenisc. 

dlimt-nisali.  dunii'-niSf'm,  i-.  impf.  stcuern,  guherno, 
cf.  kormaniti.  Kj.  ridi  i  knniti  2.  lagjom  uprarljati. 
—  Fara,  stra^.nji  kraj  od  lagje,  gdje  se  dumenisc. 
Ki.  TOf.a. 

imniica,  f  (ii  C  G.)  ?,enKki  nadiuiak.  Rj. 

iliiriilfk,  HI.  Art  Zuekermelone,  <:u<:urhitiie  (Linn.) 
gtii  11.1.  Kj.  nekaka  dinja.  isp.  diilek.  —  rijee  tui/ja. 
Osn.  270. 

ilfinimi,  f.  (ii  katolika)  rtVZi  diiliovnica,  i  si/n.  ondje. 
hld^hrlrnu,  Kotine,  monialis.  postanjem  od  Latin- 
skoga  domiiia  Urosjwgja)  isji.  duiii.  —  Diimna  n  po- 


I  krivari  gospa  je  stara  u  bebiei.  DPosl.  21.  vidi  duvna. 
(((//'.  dunianski. 

Dihiiiiu,  II.  (govori  se  i  Dmmo)  varoS  u  Kosui  blizi 
\  Dalmalinske   granite.   Kj.   kraj  m  Hcrccgovini  blieu 
'  Hlijcrna.  pustanjcni   od  AsXiiiviov,   sto  je  njegda  hit 
glavni  grad  u  Dalmaciji.  ARj.  II.  88t>a. 

Ditnaj,  Duuaja,  m.  (u  Boci)  vidi  Dunavo:  Oruiar 
jiiuak  Dttnaj  prepliva.  Rj.  —  No  kad  do5e  na  Diwi^ 
na  vodii.  Here.  87.  ridi  i  Dunav. 

DAnar,  wi.  [\\  vojv.'l  ridi  Dunavo.  Rj.  lu'iZi  i  Dunaj 
—  Neka  grede  Dunav  kuda  je  naucan.  DPosl.  77 
Oj  Dunave,  tija  vodo!  Sto  ti  tako  mutna  tefeS?  Npj 

1,  492.   I   «   mnozini:  I   stace  vodc  Dunavi  i  drugt 
biatra  jezera.  Npj.  1,  11. 

Diiiiiivai-.  Dunftvca,  m.  ein  Donauarm  (atich  ali 
nomcn  proprium  z.  B.  hei  Novi  8ad),  ramxis  Danit- 
bii.  Rj.  otoka  Dunavskq  (i  kao  ime  vlastito  n.  p.  koit 
Kovoga  Sada).  i 

ddiiiivka,  f.  Dunavska  vodeniea,  Donau-Miihle  \ 
mola  ad  Danubium.  Rj.  isp.  drinka.  —  Kulab,  t 
vodenicc  Dunarke  nekaka  greda  koja  ilif.i  karaec 
vodenieni.  Kj.  313b. 

Di'lniivka,  f.  zensko  Oeljade  od  Dunava:  Zavjci 
Cini  ])unarka   gjevojka.  Here.  150.  n'rfi   Podunavka 

DUnavo,  n.  die  Donau,  Danubius,  cf.  Dunaj.  Rj 
vidi  I  Dunav.  —   Me(?e  mrezu   u  tiho  Dunavo.  Npj 

2,  52.  OtiJte  se  niz  vodu  Dunavo.  2,  639. 
Uiiiiavski   (Dunavskl),    adj.   n.   p.   voda,    Donau-, 

Danubii.  Rj.  —  Grbovica,  Dunavska  oXo^m.  Kj.  99b  i 
DHnavska  vodeniea.  Rj.  145a.  ZasjaSe  se  Dunavski 
bregovi.  Npj.  3,  48. 

diiiida,  /'.  hyp.  od  dundara:  ProvedoJe  Dundani 
kroz  zelenu  dubravu,  pitali  je  svatovi:  »Kam'  ti. 
Dundo.  darovi?<t  Rj.  I 

di'liidaea,  /'.  vidi  dundara.  Rj.  kaze  se  podsmijeha 
radi  zenskoj  velikoj  i  tromoj.  hyp.  dunda.  —  rijeci; 
s  takim  rutst.  kod  ajgiraCa.  1 

diiiidar,*  m.  gomila  Ijudi,  ein  Huufcn  Leute,  multi- 
tudo.  Rj.  lidi  gomila,  i  syn.  ondj^.  po  Osn.  117.  akc. 
je  ddndar,  dundi'ira. 

diindara,  /'.  eiii  S'pitzname  (fiir  ein  grosses,  triiges 
Fraucnzimmer),  nomcn  feminae  joculure:  ProvedoSe 
Dundaru  kroz  zelenu  dubravu.  Rj.  u  toj  je  pjesmt 
Dundara  zenski  nadimak.  uli  se  dundara  kaze  pod- 
smijeha radi  zenskoj  kojoj  gogj  velikoj  i  tromoj ;  zato 
ima  u  Vuka  kod  rijeci  dundai^a,  vidi  dundara  (na 
poietku  mulo  dl.  Znacenje  (korijenu)  duhati:  duda  . . . 
dudukali  —  do  samoglasuoga  bi(;e  «mffii»(o  ii ;  dun- 
dorili,  dundara,  dunda,  dundaca.  Korijeni  112.  vidi 
dundaea.  hyp.  dunda.  —  rijeci  s  takim  nasi,  kod 
badnjara. 

dundo,  in.  |u  prim.)   vidi  stric:  Neve  zove  dunda 
svoga.  Rj.  —  Ubila  dunda  godina.  DPosl.  14.S.  vidi 
kod  ('a  syn.  akc.  dundo  bice  od  vokativa,  u  u  nom.: 
;  dundo.  ixp.  Posl.  XXXI.  Osn.  48. 

dnndurr-iijc,  n.  vidi  guudorenje.  Rj. 

dfindorili,  rim,  v.  impf.  (u  C  (}.)  ridi  gundorili; 
Za  iijim  Lalko  nesto  dundorase.  Rj. 

Diinduliiv  Do,  m.  u  pripovijeci:  Navrela  vara  od 
Dundulova  dola.  Rj. 
I  dfiiii^jcr,*  <liiii!f.i<'riii,*  m.  der  Zimmermunn,  fatter 
I  tignarius,  cf.  drvmljelja.  Rj.  ■ —  Viljevi  ^'e  onaino 
do<;i  ...  a  dungjcri  onda  neka  im  sve  zube  izreiu. 
Npr.  67.  Milovan  (ieorgijevir,  koji  je  bio  iluiifijcrin, 
kao  sto  su  golovo  svi  Osai'ani.  Opil   111. 

d^ns;jl■^i^sanj)',  n.  das  Zimmcrn,  fuliricatio.  Kj. 
verbal,  od  dungjerisati.  radnja  kojom  tko  dungjerise. 

diinttjt'ri>ati,  dungjeriScm.  v.  impf.  zimmern,  fa- 
briciir.  Kj.  raititi  posuo  dungjcrski. 

dnnttjt'rlilk,*  m.  das  Zimmcrmitnnshanduerk,  Zint' 
mcrliiinihverk,  ars  tignaria.  W'y  posuo  dungjcrski,  zanat 
duugjcraki. 

duiiKJ<-rov,  adj.  des  Zimmermanns,  fabri  tignarii. 
Kj.  sto  pripada  dungjcru.  vidi  drvodjeljiu. 


tliingjcrski 


275 


diiruiuu 


(IfinKJcrskT,  adj.  Zimmermatnis-,  tiiinarins.  Kj.  sto 
pripdda  ilungjcrima  Hi  kojemu  (jotl  dungjcrinu.  vidi 
(IrviMljf'ljski. 

(ICiiiiiii,  iinnem,  v.  pf.  hlasen,  (lo,  xpiro.  Rj.  vidi 
(lulinuti,  iMihmiti.  v.  imp/',  duliati,  duvati.  —  Kn<\ 
dune  (■•orava  Antrjelija.  l{j.  7()la.  (mcrava).  On  nafrji' 
/.fTodii  pa  svDiiic  sospodani  dune  za  vrat  iz  unuija 
meiii''<i.  Npr.  17.  Dinw  nckdkiir  rilinr  i  sve  tri  od- 
nese.  27.  SvoSteiiik,  kad  djotetu  ua  krSlenju  dune  u 
usta  .  .  .  227.  I  diiiiii  mii  it  noti  ditli  iivotni.  Mojs. 
I.  2,  7.  Ti  ((iospodc!)  dunu  vjetrom  svojim,  i  more 
ill  pokri.  II.  1.'),  10.  I'  dan,  u  koji  zazvah,  ti  so  me 
usiisio,  ditnuo  slohodu  u  diiHu  niojii.  I'.s.  138,  3. 
Ognjcm  frujeva  svojepra  dwium  na  te.  .lezek.  31,  3(!. 

(I&iijil,  /".  —  IJ  ridi  ?;unja.  Rj.  drro  i  rod  od 
njega.  vidi  i  tiinja;  dunjac,  mrkalunja.  deiii.  diinjica. 
-  Sve  au  dtiiije  sestre,  a  jaliiike  sestrenice.  Dl'osl. 
119.  Kad  li  drajra  sama  spi,  u  iijedra  joj  dunjii  zdri. 
Npj.  1,  287.  (  im  miristi  njedia  tvoja?  oli  dunjom, 
oV  naranc'om?  1,  407.  Sto  se  talis,  hitii  du»jo. nil 
more?  1,  448.  —  2)  (u  vqjv.)  perina  Sto  se  njom 
pokiiva,  das  Oherturhet,  culcHa  plumea.  Rj.  upravo 
duliiija.  od  Njcm.  Tuoliet. 

Ditiijil,  f.  ime  zensko.  Rj.  —  imena  senslia  od  bilja 
kod  ViSnja. 

(Ii'injius  dunjca,  m.  (u  Resavi)  nekakve  vrlo  velike 
dmije,  Art   (^uitte,  mali  cydonii  geriim.  Rj. 

(innjica,  /.  dem.  od  dunja:  Al'  .su  dunjiee,  al'  su 
jabuke.  Kj. 

Itniijiii,  (idj.  Mo  pripada  Diinji. 

dniijov,  adj.  Mo  pripadd  diinji,  )i.  p.  diinjovo  drvo. 
potrrdii  n  rijeci  hi.'t't  He,  i  u  (tdj.  fruujov.  i.<!p.  aplov. 

dQiijux  ina,  /'.  ligniwi  ex  malo  eotonea,  vel  cydoniu. 
Btulli.  duHJovo  drvo. 

(Iiiov  .  .  ,  i-idi  duhov  .  .  .  Rj. 

(Ii'ipa!  dfipa,  di\p,a,  dilpa!  kad  se  kazuje  kako  su 
se  bili  iz  pusaka.  Rj.  iiiterj. 

(IQ|inc,  d'lipea,  m.  (u  C.  ii.)  vidi  lularae.  Rj.  ridi  i 
iidai%  iidorae  2,  (?otek. 

iinpiUi,  dupla,  adj.  u  Rj.:  dilpli,  dupla,  cf.  duplo- 
van,  a,  o  (u  vojv.)  —  1)  doppelt,  duplus.  cf.  dvojak. 
Rj.  vidi  i  dvofrub.  —  Lev  tko  prima,  dup''o  duar  ima. 
DPosl.  57.  U  kosa  je  glava  utla,  zaludii  mu  je  ba- 
reta  dupht.  140.  —  2)  n.  p.  on  je  dupli  gazda,  ima 
svaki  dan  duplovan  rucak,  reich,  dives.  Rj.  hoijat. 

(Ii'i|i('i(-i,  in.  pi.  u  ovijem  rijecima:  »okolo  dvora 
dupiiri,  a  11  kucu  sinOic^i,  t  koje  u  (4rblju  u  sebi  reie 
djevojka  kad  je  svatovi  uvode  u  kucu,  da  bi  ragjala 
musku  djecii.  Rj.  Danicic  od  istoga  korijeiia  odvodi 
ovii  rijec  i  dubiti:  diibiti,  lUipkom,  diipkc,  dupcici. 
Korijcni  109.  po  tome  je  dupeic  dem.  Hi  hyp.  od 
dubac,  dubak,  sprarica  ti  kojoj  se  djeca  uce  dubiti, 
upravo  stajdti  i  hoditi. 

(inpc,  diipeta,  n.  (pi.  dup^ta,  gen.  dup^ta)  vidi 
guzica.  Kj.  i  syn.  ondje.  dem.  dnpenoe,  dupesce.  — 
Pa  s'  udara  s  pete  «  dupctii.  Npj.  3,  327. 

tlllHeilfe,  dupi^neeta,  m.  dem.  od  dupe.  Rj.  ridi 
dupesce.  —  dem.  takvit  kod  burence. 

di"ipes('C,  n.  dem.  od  dupe.  Rj.  vidi  dupence.  — 
dem.  tukra  kod  djetesee. 

(lApeskn,  /'.  ein  Frauen simmer  mit  dickem  Hintern, 
mulier  podice  miiplo.  Rj.  ^enska  s  ditpetom  dehelim. 
—  rijeci  s  takim  mist,  vidi  kod  l.ialjeiika. 

Dnpilo,  n.  pleme  u  C'ruiiiioi.  Rj.  «  Crnoj  Gori. 

l)n|Mljniiiii,  m.  Einer  von  Dnpilo.  Rj.  covjek  iz 
Dupihi. 

DApioskT,  adj.  ron  Dupilo.  Rj.  Dupil-ski,  pro- 
mijeniv.H  se  1  na  kr/eju  sloga  na  o.  Mo  pripada  Bu- 
pilu. 

<IQ|iiti,  pim,  V.  pf.  (u  C.  (t.I  vidi  udariti,  bubmiti, 
Kj.  ridi  i  depiti,    depnuli,    lupiti,  i  syn.  kod  udariti. 

tll'ipkn,  /'.  rupa,  jama,  isp.  diiplja.  .VKj.  II.  892a. 
die  Nische.  Stulli:  dubka,  foramen,  dorodeai  krivo 
rijec  od  dupsti  (dubem),  a  bice  istoga  posianja  kojega 


I  je  duplja.  akc.  prema  diibka  (u  StuUija)  i  diiplja.  — 
U  sobi,  na  istofnoj  strani,  na  rafii,  ili  ii  narofiitoj 
dupki,  w  zidu,  stoji  koja  stara  svetogorska  Ikona. 
Mejrj.  48. 

(Ii'llik)'',  aiifrcchf,  erecte:  dijefe  stoji  dupke;  na- 
mjestio  vrecu  dupke.  Dupke  jele  iz  poriee  valja.  Kj. 
dub-ke.  ^rt  postanjc  isp.  dubak,  dubiti.  dupke  stoji, 
\  Mo  stoji  duzinom  svojom  ii  vis.  vidi  pravo  III,  upravo 
1  5,  uspravo.  —  Okamen  1(56.5  se  na  ono  mjesto  i  u  oni 
I  cas,  kao  .sto  so  donrodilo  od  svljeh  onijeh  mladi6i  Sto 
j  yidiS  onamo  dupke  okamenjene,  rekao  bi  eovjek  (In 
I  je  mramorje.  Npr.  221. 

tidpkoill,  adv.  puno  dupkom  (n.  \>.  noha  Ijudi),  .10 
voll  dass  einer  nehen  dem  andern  aufrechi  slelien 
muss.  Rj.  dub-koin,  dupkom  je  upravo  Hcsti  pade: 
od  dub.ak.  isp.  Sint.  577.  vidi  dubak,  dubiti.  dupkom 
je  puna  n.  p.  sola,  kad  ima  u  njoj  toliko  Ijudi,  da 
moraju  jedan  do  drugoga  dubiti  t.  j.  upravo  stajati, 
ne  moguci  se  gotovo  ni  maci. 

ililpla^,  duplAsa,  m.  (u  Hrv.)  konj  omalen  ivrst, 
eiiie  Art  Pfcrdc,  equi  genus.  Kj.  —  (Jd  osnova  koje 
se  nalaze  u  adjektiva:  bjelaS,  bofjataJ,  velikaS,  du- 
plas  .  .  .  Osu.  359.  od  tugjega  adjektiva:  dupli? 

dUpIT,  diiplii,  adj.  Rj.  vidi  dupao,  duplovan. 

dl'IplTr,  duplira,  tli.  (u  8rijcmu)  vidi  dublijer.  Rj. 
velika  voMuna  svijcca. 

dnplMvaii.  adj.  (duplT)  (u  vojv.l  —  1)  doppelt, 
duplus,  cf.  dvojak:  imam  duplovanu  platu.  Rj.  vidi 
i  dvogub.  —  2)  n.  p.  on  je  dupli  pazda,  ima  svaki 
dan  duplovan  rucak,  reich,  dives.  Rj.  hogat. 

tli'iplja,  /'.  rupa  u  drvetu,  jE;dje  se  mogu  \e6'i  tice 
ili  cele,  eine  Baumliiihlc,  cava  arbor:  Kakva  ie  duplja, 
onake  i  Cele  izlijecu  (ili:  kakva  duplja,  dobre  fiele 
izlije(5u).  Rj.  —  Divlji  su  frolubovi  dvojaki  .  .  .  drugi 
su  manji,  koji  se  zovu  dupljasi,  jer  se  legu  u  du- 
pljama.  Rj.  93b.  Pala  mu  sjekira  u  med.  (.  .  .  kad  je 
duplja  puna  meda  .  .  .).  Posl.  246. 

<lili|)ljri^,  duplj.'iSa,  m.  t.  j.  golub,  die  Hohtaubc, 
Locktaube,  columba  lignorum  Linn.  cf.  golub.  Rj. 
—  Diviji  su  golubovi  dvoj.aki :  jedni  .  .  .  srrivnja.ii . .  . 
drugi  dupljasi,  jer  se  legu  u  dupljama.  Rj.  93b.  Sij 
luk,  sij  Ink,  sij  luk!  Kiiiiu  da  govori  golub  dupljas 
guf  u<^i  u  proljece.  a  znaci  da  je  vec  vrijeme  luk  sijati 
kad  on  doleli  i  slane  gukali.  Posl.  284. 

ddpnre,  u  zagoneci,  cf.  care.  Kj.  —  Prispi  i&re 
na  migare,  na  panje  dekanje,  na  senje  dupore.  Rj. 
819a.  odgonetljaj :  vodenica. 

di'ipsti,  dubem,  r.  impf.  aushiihlen,  cavo.  Kj.  J. 
pregj.  diibob,  dube.  //.  pregj.  dubijiili  [i  dubah). 
prilog  sad.  diibuiJi.  prilog  pregj.  diibavsi,  diibav.  /. 
pridjev:  dubao,  dubla.  Jl.pridjev:  duben.  v.  pf.  sloz. 
iz-dupsli,  za-  (se).  T)uhe  sebi  jamu  tko  je  druzijem 
kopa.  DPosl.  20.  Uz  rijeku  pue  dupsti.  148. 

dttr,*  dara,  stani!  halt  I  siste  gradum '.  Kj.  ^Utekla 
mi  babina  kobila  ;  .  .  .  Dura  babina  kobila.'<  K  ona 
(riba)  oduiah  poslaue  kobila  kao  Sto  je  i  bila.  Npr. 
23.  I)ok  je  gjevojka,  dur  gjevojka;  kad  nevjesta,  ba5 
ni  8  mjesta.  Posl.  G3. 

diirat-a,  f.  (u  C.  ti.)  sto  dugo  traje,  n.  p.  ra.sa, 
dauerhaft,  firmus.  Rj.  kakva  god  stvar  icnskogu  roda 
koja  dugo  dura,  traje,  n.  p.  raSa.  —  rijeci  s  takvim 
nast.  vidi  kod  cjepai^a. 

dfiraii,  durna,  adj.  vidi  durljiv.  Rj.  vidi  i  durnovit, 
drnovit,  drnovan.  kao  naprzit,  prMjiv:  bijesan,  mah- 
nit.  —  postanjem  od  duriti  se,  koje  vidi. 

dBriinjo,  «.  das  Ausdauern, patientia,  duratio,  cf. 
trpljenje.  Rj.  vcib.  od  durati,  koje  vidi.  vidi  i  trajanje. 

dnrasan,  duraSna,  adj.  (u  Srijemu)  n.  p.  konj,  mar- 
vince,  ausclauernd,  duratis,  cf.  dr^.oc.  Rj.  isp.  dugo- 
vjecan,  i  syn.  ondje.  —  adjektiva  koja  tako  post.aju 
znacenja  su  ipokoristii-koga,  koje  se  u  nekib  ne  osje<;a. 
Osn.  188.  isp.  imasan,  iz<la.San,  izijesan,  jesan,  koliSan, 
koturaian,  laguSan,  majusan,  nestasan,  podasan,  ta- 
nuSan,  umijeSan,  vremcSan. 


durati 


—  876  — 


dnSak 


dflrt;  -* -•.  r.  impf.  ausdattfm,  dtiro,  cf.  trpljeti. 
Ki.  '.i.  I',  pt'.  slo:.  iz-diirati,  po-,  z-.  v.  inipf. 

lnu'va  ,viua.  Drosl.  M*.  Oil  zuluma  tturat' 

.0   od   ren;:ij6\,   paSe   sa   Zsisrorja.   Npj.  4, 

paia,  a  mi  siuo  subaJe,  veo  ovako  diirat' 

11.  4,  4;56.    Ladajmo   se,  da  vise  duramo,  & 

viiiimo,  da  mrijet'  hoiVino.  o,  112.  Ja  Janjoka  brauiti 

lie  mojru,  sto  durasmo,  viJe  ne  uiogosmo.  HNpj-  4,  579. 

diirbnk.*  w.  fi»i  Fopptrort  (uorllich  steh  und  sieh), 

r,    )  ).   iiMii   UK/"  die  Frittie:  triis  ist  dim?  nieht  das 

'irortcn  uiU,  I'lomai   fietum  rei,  quain  twn 

A.  !^ta  je   to?   B.    Durhak.  I  mati  kaJ.e 

djcuiu;   boi'es   durhaka?  Rj.  diir-bak:  stuni  gledaj. 

—  ovom  rijecju  mlufijuje  xe  onaj  kojemti  na  pitanje: 
ita  jf  to  ?  ««'  ctvio  du  kaleiiio  istiiie. 

ditrbiii,*  durbina,  m.  das  Fernrohr,  telescopium, 
cf.  oOaliu:  Pa  izvadi  durhin  od  biljurn.  By  sprava 
na  koju   .«<•  flledaju   daleke  striiri  da   se  holje   ride. 

—  Vi  gUdajte  dobro  po  durhinu,  ne  ^u  bjezat',  da 
uleOem"  njemu.  Npj.  4,  304.  Turi  dtirbin  pravo  ka 
Jahlanu.  od  Jablana  Turke  ugledao  ...  A  kad  vigje 
pope  i  poznade,  sari  durbin,  turi  u  bisage.  4,  326. 
A  dobvati  sri/ali  durbina,  koji  gleda  na  cetiri  sata, 
istegnu  mu  ietiri  kanata.  4,  453.  Al'  Darinka  dofati 
durbina,  obrati  ga  na  Kotorske  strane,  pak  na  durbin 
svate  pregledala.  5,  298. 

ddroDJc,  »i.  das  Aufbrausen,  to  crcandescere.  Kj. 
rcrbul.  od  duriti  se,  koje  vidi. 

dikriti  se,  dfirtm  se,  v.  impf.  aufbrausen,  excandes- 
cere,  cf.  buriii  se.  Rj.  ridi  i  gnjevlti  se,  i  syn.  ondje. 
F.  pf.  durnuti  se,  i-':p.  drnuti  se. 

dikrijiv,  adj.  aufbrausend,  ferridus,  cf.  durnovit, 
duran.  Rj.  i  sgn.  kod  diiran.  koji  je  brz  na  durenje. 
postanjcm  od  duriti  se,  koje  vidi. 

dilniiu,*  unaiifliorlich,  conUnuo,  cf.  jednako.  Rj. 
nep^^stano. 

Ihirmitor,  «i.  Kj.  brdo  u  Crnoj  Gori.  Rj.'  Dur- 
miiore  visoka  pianino!  iz  tebe  mi  tri  sunca  granule. 
Npj.  1,  47.  za  nasi.  isp.  imena  planinama  Juhor, 
Kunor,  Vitor  2. 

diirn6vil,  adj.  vidi  drnovit.  Rj.  naprzit,  prsljiv; 
bijcKun,  malmit.  ridi  i  duran,  i  syn.  ondje. 

durnuti  S«',  durnem  se,  vidi  drnuti  se.  Rj.  vidi  i 
pomamid  se.  v.  impf.  duriti  se,  drnjivati  se. 

dClrun^n,  f.  vidi  motka,  batina.  Rj.  od  Mads,  do- 
roDg.  biitina,  motka,  a  Madl.  rijec  od  Slovenske 
.\p*n..  i-ip.  druga,  pridruga. 

duriinrai'a,  f.  drvena  kuCa  od  brvana.  postaje  od 
durunga.  .\Rj.  II.  S96b.  vidi  brvnara.  —  rijeci  s  ta- 
kim  nast.  kod  ajgirafa. 

dQsa,  f.  komad  hljeba  bez  kore.  »Sto  si  mi  dao 
tu  dusu?'^  ^.  Pelivano\'i<-.  ARj.  II.  896b. 

ddJa,  f.  {dat.  du§i,  ace.  du5u,  voc.  duSo,  pi.  nom. 
du§e)  die  Seele,  anima :  Dva  bez  duse,  tre<5i  bez  glave. 
(kad  Be  dvojica  protiv  koga  zakunu,  on  je  propao. 
Posl.  56).  I  duso  tu  li  si !  (t.  j.  rado  i  dragovoljno 
u£initi,  n.  p.  A.  Bi  li  ona  poSla  za  njega?  B.  Bi,  i 
duso  tu  li  si!).  Kj.  DiUa,  od  korijena  od  kojega  je  i 
dull,  duhati.  inp.  Korijeni  113.  dem.  du5ica.  hyp.  dusko. 
aug.  duAina.  —  A  moj  dragi  amber-dusom  disc.  Rj. 
5a.  Bezdu^nik,  <5ovjek  koji  ne  mart  za  dusu,  kao  da 
je  i  nema.  Kj.  20b.  Jiori  se  s  dusom.  Rj.  37b  (umire). 
Jcdva  Bam  dahnuo  dusom.  Rj.  112a.  Do  duse,  wohl, 
allerdingK,  lako.  Rj.  123b.  Do  Boga  i  do  mojc  duse, 
bei  (ioit  und  meiner  Stele,  me  hercle.  Rj.  123b. 
Hve  ic  sviJL'ile  zapali  te  izgorc  mrtrima  za  dusu. 
Kj.  173b.  Zapekla  se  dusa  u  njemu,  ka^e  se  kad 
ko  dugo  i.\\\.  lij.  188a.  ZIS  dike,  f.  pi.  vidi  uroci: 
od  lUjeh  duka.  Kj.  211b.  Obojici  izdao  za  dusu.  Rj. 
222b.  AT  u  nieuiu  joSte  kuca  duka.  Rj.  318b.  Uzeti 
Hto  )ia  duiu,  bewJnvoren,  juro.  Kj.  377a.  Ne  imaju 
vjeru   ni  daic.    Kj.   413b.    (Jgrijciiti   duka.    Kj.  4393. 


Diisom  podnijeti,  t.  j.  uzcti  na  dusu.  Rj.  523a.  Ustaj 
hrauo!  ustaj   sroe!    ustaj  duso!  Npr.  17.   Ona  kako 
cuje,  kao  bez  duse  dotriJi  piod  njega  ovako  kao  de- 
vojka.  19.  A  i  ja  sam  krstena  duka.  37.  O  Usudel  o 
Usude!   rodilo  se   daiias   toliko  i  toliko   duka,  podaj 
im  5ta  eeS.  75.  Koji  ^Bogl  je  6uo  ythii  roditelja  tvo- 
jijeb  na   ncbu  u  oiii   eas   kad  si  duka  svojii  prodao. 
97.  Ongje  je  (ienu)  konji  raskinu,  te  pasju  duku  is- 
pusti.  132.  Oar  oduiab  dusu  isjiunti.  212.  Kad  dogje, 
a  otae  baJ  njojzi  za  duku  daje.  22(i.  Ni  od  kuda  zive 
duke,  koja   bi  ga  izbavila.  252.  Svoga  sina  milorase 
vike  ncgo  sruju  duku.  202.    Bog  i  duka  (iiioja)!  (Za- 
kletva).  Posl.  17.  Bog  ti,  a  duku  ti  [n  vrag  ti,  a  dusa 
ti)!  Kad  zaklinju  koga,  i  znai'i:  ako  si  rad  da  ti  Bog 
dusom   uprarlja,   ne  kuni  se  krivo;   ako  li  se   krivo 
zakune.i,    gjaro  <?e   ti   dukum    ujirarljati.    19.    Dusu 
je  blago,  ne  zuani  (.  .  .  Mjesto  duka  je  hlago  govori 
se  i  duka  r(dja).  71.  Dusu  jedna  vrata  inia.  71.  Duaa 
mu  u  iiosu  stoji  (gotovo  umr'o).  71.  (Jje  je  obraz  tu 
je  i  duka.   (5to  je   sramota  to  je  i  grjehota).  74.  Ka- 
matnik  dusu  gubi.  123.  Ko  bi  ga  uaio,  duku  bi  stekao. 
135.  Muka  dide  ne  vadi,  no  sugjen  dan.  184.  Podupro 
duso7u  kao  (.'uskijom.  (kad  se  ko  za  5to  kune  i  uzima 
na  dusu).  252.   Popeo  mi  se  na  dusu.  (ilodijao  mi). 
255.  Tako  dusu  paski  ne  izgubio!  297.  Tako  mi  lako 
duka  ispala!  302.  Muci  ne  plaei,  duso  derojko.  Npj. 
1,  24.   Nit  si  slepom   udelila,   ni   za  dusu  namenila. 
1,  133.  Ne  bi  li  se  duka  nakln,  koja  bi  se  smilovala. 
1,  141.   Pruii,   brato,    desnom    rukom,  pred  ubavom 
srojom  dusom.  1,  145.  Draza  mi  je,  dragi,  troja  dusa, 
nego  moja  sva  cetiri  brata.  1,  198.  Ev'  umrijeh,  evo 
duka  skoci.  1,  237.  Al'  se  Jela  jf  dukom  razdilila.  1, 
253.  Gjul  mirike  oko  naSeg  dvora,  ciui  mi  se,  Ome- 
rova  duka.   1,  247.   To  napisa,  pa  se  rasta  s  dusom. 
1,  250.  Oj  devojko,   duso  moja! .  .  .  Moja  njedra  ne 
mirisu  niti  dunjom,  ni  nerancom  .  .  .  yeie  dusom  de- 
vojackom.  1.  407.   To  izusti,  pa  dusu  ispusti.  1.  607. 
Odi   Vato,   moja  slatka    duso!   1,    608.   Treiii  smisli 
i   Boya   i   dusu,   te   mu    dade    cetiri   dukata.   2,  97. 
Prosto   da  si,   Nemanji<?u  Savo!   Prosta  dusa  tvojih 
roditelja,  prosta  duka,  a  cestito  t'jelo.  2,  102.  Skoro 
(e  mi  duka  izlaziti.   2,  347.   Ubila  me   rgja  od   tav- 
nice,  jedva  nusim  u   kostima  duku.  2,  447.    Udaiih 
ga    joS    dva    i    tri    puta,    ilok    sam    njega    s  dusom 
rastavio.  3,  3.   I  t'jelo  je  moje  })ogi>iulo,   ma  mi  ne 
6e  dusa,  ako  Bog   da!  3,  80.    Dok  s'  od  mene  dusa 
ne  odvoji.  3,  192.  Da  .se  mlada  podijclim  s  dtistim.  3, 
526.  To  izusti,  a  ditku  ispusti,  umr'o  je,  pokujna  mu 
dusa!  4,  5.   Hoce  li   mu   ispunuti  duka.   4,  11.  Ah! 
neka   ga,   srijetla   mu   duka!  takvi  junak   nikad   ne 
umire.   4,   89.   Na  kolac   mu   duku  istrzaju.   4,   153. 
Ev'  sad  moze  .  .  .  svoju  dusu  vrii  u  cistotu  .  .  .  zarad' 
Boga  i  zaradi  duse  .  .  .  svojoj  duki  mjesto  uhvatiti .  . . 
izbavljajte  te  Srbinjske  duke  a  od  Turske  od  nefiiste 
ruke.   4,   201.   Blago   Ivi  i  Ivinoj  duki!  4,   203.   'Tu 
ho<''emo  dtcku  jmtopiti.  4,  282.  S  begom  nije  bilo  vi§e 
do  desetak — petnaest    duka.  Danica.  1,  73.  De  da  se 
opkladimo  ...   ,S  drage  duke.  2,  134.   Dahije  (su  ih) 
do  gole  duke  oglobile.  3,  152.   K  Tr5icu  se  bilo  sku- 
pilo  (lijczaui)  nekoliko  stutina  duku.  3,  199.  Da  izbavi 
kezdcset  dusa  Hrjiskoga  roblja.  Milo.^  70.  Do  sad  ste, 
braco.   bill   na  mojoj  duki,   a  sad  vas  ja  skidam  sa 
sroje  duke    i   oslajete   gospodari   od   sebe.    Sovj.   68. 
Ljubi   (iiospoda    Boga  .  .  .  svom   dukom  svojom.  Mat. 
22,  37.   Svaka  duka   da  se  pokuruva   vlasiinia.  Kim. 
13,   1.  Izlijerain  dtiku  pred  Gospodom.  Sam,  I.  1,  15. 
Da  ti  je  druga  dusa   moja  i  duka   ove  pedesclorice. 
Car.  II.  1,  13  (dusa:  zivotj.  Jer  joj  je  dusa  u  jadu. 
4,  27.  Nije  mogu(^e  ne  cjclivati    brata  svojega  iz  sve 
duse.   1)1'.    165.    Ka^e    do   dtike   u  predgovoru   neke 
razloge,    ali   oni  niti   su  jasni   niti   su  dovoljni.  Kad 
15,  179. 

dCi^iak,  duSka,  »j.  n.  p.  popio  oku  vina  na  (jedan) 
du.sak,  auf  einem   Zuge,   uno   impcta,  cf.  preduiak. 


duSan 


277  — 


iliivnn 


Rj.  ri(U   i  oduJak.    —  Hak,    chtiial-,    H:iik-1i,   hnlitua. 
Rj.  sola,  di'iidk  (osn.  u  fhih).  Osn.  282. 

dCi^an,  <lu§na,  adj.  .\Rj.  II.  9()ib.  Ho  pripfidu  dust, 
duUamit.  —  Duhii  ili  podu.'ini  brav,  brav.  Ho  se  za- 
kolje  (kome  za  dnSu)  koil  diu'c  I'  uaSc  vrijeme  u 
Srbiji.  ARj.  II.  902a.  ii  Hrvatskoj  jc  dusni  dan,  dan 
u  koji  se  spoiiiiiijii  duse  rartvijeh. 

Dit.san,  VI.  ime  nmSko.  Rj.  Diisan  (osn.  ii  duki). 
Osn.  139.  —  .s  takim  nast.  iviena  vidi  kofl  Cvijan. 
Diisiinijti,  Rj.  DuJanova  drXava,  Du^anovo  carstvo. 
—  Ra.sla  jela  na  Kosovu  ravnu  ii  visiiiu  do  neba 
yedroga,  u  sirinu  po  svoj  Dusaniji,  pod  njom  scdi 
slavni  knez  Liware.  Rj. 

dd-spk,*  HI.  eine  Mtttratze,  siragiilum.  Rj.  kao  hla- 
linti  (jdje  .«'  Iczi.  — •  grinder,*  die  Matratze,  strafru- 
lum:  Na  minderu  i  srihiom  dusekti.  Rj.  SoSa.  Dusek 
im  je  crnn  zenilja  i  rosna  trava.  Npj.  1,  450.  Pro- 
8trije§c  tri  meka  dusekit,  u  ditxeke  cara  polo^iSe.  2, 
131.  Dize  cara  sa  svU'mi  diiseka.  2,  187. 

diis^kliik,*  m.  der  TicHkasten,  armarium  stragti- 
lorum.  Rj.  orman  ydje  se  daiiju  dr:c  duscci :  Pa 
Jovana  ii  dusckluk  spreraa  i  zatrpa  njesra  duJecima. 
Npi.  3,  IOC. 

ddSOnjc,  II.  vidi  davljenje.  Ej. 
dnScvnn,  duSevna,  adj.  —  1)  n.  p.  covjek,  (joiien- 
furchtiii,  rdigius,  pins,  religiosus.  Rj.  koji  se  hrinc 
ea  dusu  svoju,  koji  :iti  po  diisi,  smjesti.  ridi  po- 
boiSan.  .suprotiio  bezdiiJan.  —  Istiua  da  je  slabo  bio 
pobo^an  i  dusrvun.  Danica  1,  90.  Neki  su  diiseviii, 
uljudni  i  niilostivi  prema  dru<rijema.  Priprava  35.  Od 
duset'nih  roditelja  bivaju  djeca  duscvna.  44.  Koji  u 
male  rijeci  svjetuje  svakosa  ko  je  dusevan,  da  se 
nasladi  ovoin  svijetlom  svetkovinom.  DP.  i()5.  — 
2)  sto  pripada  diisi.  suprotno  tjelcsan.  Pokojuijem 
dusevno  spasenjc,  i  ^ivijera  zdravlje  i  veselje.  Rj.  TOlb. 
Samo  tjelesue  stvari  nio£;u  se  molovati  .  .  .  a  ne  one, 
koje  11  u5i  udarajii  ili  se  drukiije  osjec'aju,  a  ]oi 
manje  osjecanja  i  dusevne  pomisli.  Priprava  177. 
Objckiit  je  sam  hoi  duserni,  ialost,  tusra,  ili  srrijeh  i 
koje  };od  zlo  5to  zadaje  hoi  diiscvni.  I'aiiii'it',  ARj. 
535b.  U  prenesenom  smislu,  kad  je  hoi  dusevan,  ^alost, 
tuga.  53l)a.  Za  njihovo  dohro  duieriio  i  tjelesno.  DP. 
221.  Prirodue  kako  tjelesne  tako  i  dxisevne  snage 
Slavena  ne  zna.  Rat  39. 

d&sicn,  f.  das  Seelchen,  animula.  Rj.  dem.  od 
diisa.  —  Sahina  dusica.  Rj.  9b.  (biljka).  Niti  mifie 
ni  dusicom  diJee.  Rj.  121b.  ^[ajkina  dusica.  Rj. 
342a  (biljka).  Popovac,  vidi  tiiaji^iiia  dusica.  Rj.  643a.  I 
Od  kud  ti  ovde,  rajska  dusica  r*  Xpr.  56.  Sreta  dusica, 
pakleua  mjesinita.  Posl.  281.  Od  komarca  rcbarca, 
od  muyee  dusice.  Npj.  1,  179.  To  izusti,  pa  diisieu 
pusti.  1,  212.  I  redi  6e,  da  ne  hajeni  za  njga,  a  ja 
hajem,  i  diisicu  dajem.  1,  377.  Al'  se  Jovo  .sa  du- 
sicom hori.  2,  575. 

DiiMfii,  m.  ime  muSko.  Rj. 

ili'isiiin,  f.  auij.  od  diiJa:  Onaj  (tekao)  s  dtiSinom, 
a  ovaj  (jede)  s  dnizinom.  (Posl.  238).  Rj. 

di'isiti,  duSTm,  r.  impf.  (po  jujrozap.  kraj.)  erstic- 
ken,  suffoco,  cf.  daviti.  Rj.  vidi  i  susiti.  —  v.  pf.  sI'jL 
iz-dii5iti,  na-  (se),  o-,  po-,  pre-,  pri-,  u-,  uz-,  za-;  v. 
impf.  slo}.  o-du5ivati,  pre-. 

dikskiinjc,  n.  verb,  od  duSkati.  radnja  kojom  tko 
duska. 

dikskati,  duskam,  r.  impf.  vidi  dihati,  disati,  dih- 
tati,  prema  kojima  duJkati  je  dem.  —  Od  zuluma 
duskiif  ne  molemo,  smakni  nama  naJeg  zulum(?ara. 
Here.  84. 

dlisko,  m.  (St.)  hi/p.  od  duSa,  animula,  animulus 
(voc.  diiSko):  Bolan  dusko  pokvasi  mi  usta.  Rj. 

djtsman,^  dusmdua,  dn^iiiauiu,  m.  vidi  neprijatelj. 
Rj.  —  Evo  imas  grdna  dusmanina.  Npj.  2,  349. 
Zderi,  Savo,  uaJe  dusmanine.  4,  208  (krarno  mjesto 
dusmane).  Pa  nam  primace  po  dvije,  da  mu  Bog 
diismane  podvije.'  sad  nam  dade  po  tri,  da  mu  Bog 


I  ditsmane  poire!   Kov.   08.   Mnope   tugjc   riie*i   koje 
znaee  muSko  reljadc  ciobivajii  ovaj  iin»(avak  (in),  Ic 
\  im  tako  postaje  osnova  za  jedninu :  argatin  .  .  .  dun- 
gjeriii,  diiimanin.  Osn.  119. 

diisiiiihiliik,*  vidi  ueprijateljstvo.  Rj. 
dilsiiiailskT,  («//.  vidi  neprijateljski.  —  Fabi  Bogii 
da  jc  vit.'jct'   komc   teSke   miikp  od  dumianske  ruke, 
od  Tiircina  8rpakog  duSmanina!  Npj.  4,  154. 
di^MiT,  adj.  vidi  duSan. 

ddsniea.  f.  rupa  na  bai'vi  sa  8tra?,nje  stane  vranja 
kroz  kojii  oditsHJc  zrak,  kad  se  u  nju  lijeva.  A.  Ostojii'. 
ARj.  11.  !H)5b.  —  od  kor.od  fcojo  jc  duhati,  duSnik, 
dnSnjak,  i  t.  d. 

dilsMik,  duJnika,  m.  Speisenihrc,  oesophanus.  Rj. 
ona  cijev  u  grlu  kuda  prolazi  hrana.  vidi  duSnjak, 
jednjak,  jotnjak,  Ijetnik. 

diisiijiici,  duiSnjilka,  hi.  pi.  ridi  grkljan.  Rj.  it  grlu 
kud  sc  odiUc. 

ddsnjak,  dusnjAka.  m.  vidi  duSnik.  —  l'  nase 
vrijeme.  Zasio  bi  ti  rui^ak  u  dusnjaku.  ARj.  II.  'MUi. 
diisoerubai-,  duSftgupca,  hi.  der  Seclciivcrderbcr, 
perditor  animae:  Novae  dusoguhac.  (Posl.  225).  Rj. 
du5o-gubac,  koji  diiiiu  guhi.  vidi  gubddiiSniea  (kaic 
se  kao  u  5ali  za  dukat).  Rj.  lOfia. 

dn<i,  dujem  (st.)  Rj.  v.  impf.  sfariji  ohlik  sad.  vre- 
mena  dmcni:  duti  (V/memj,  duti  (dujem).  Korijeni  327. 
isp.  na-duti  se,  nu-dmcm  se ;  dimati,  nadimati  se. 
gram,  zaporj.  iluj,  dujmo,  dujte.  I.  pregj.  diUj.  //. 
pregj.  duj.'di.  prilog.  sad.  dujuci.  prcgj.  duvJI,  dfiv, 
/.  iwidjer.  duo,  d'llla.  II.  diiven,  duvtna;  dftvenT.  — 
1)  vidi  dubati:  Vijor  dolom  (/ly't,  gradom  poljuljuje. 
Rj.  vidi  i  dimati,  duvati.  —  Kad  da^.di.  daiili;  kad 
snije?.i,  snije^i ;  a  kad  vjetar  dme,  tada  je  zlo  brijeme. 
DPosl.  41.  Umjet'  dut'  i  kovat'.  147.  sa  se,  pass.: 
Ne  moze  se  dut'  i  kovat'.  DPosl.  73.  —  3)  sa  se, 
refleks.  sich  aufhlasen,  intume.'icerc  (superhia).  Rj. 
diiti  se  od  oholosti,  kao  nadimati  se  od  oholosti,  po- 
iiositi  sc.  V.  pf.  sloz.  na-duti  se. 

dDtliti,  tlim,  v.  impf.  recht  wacker  saugen,  suqo 
fortitcr  (hesondcr  von  Ferkeln).  Rj.  jako  sisati  (osobito 
se  govori  za  prasad). 

•Iftfljeiije,  n.  das  starke  Saugen,  mammillarum 
attractio,  initio  foiiior.  Rj.  verbal,  od  dutliti.  radnja 
kojom  tko  dutli. 

ditrak,*  m.  Braidschleier,  velum  nuptiale,  cf.  veo. 
Buvak  se  u  Biogradu   sad   zove  prijevjcs,  ponajviSe 
svilen,  koji  obi(5no   djevcr  douosi  i  od  kojega  nilada 
poslije  nafini   sebi  lialjinu,   osobito  I'-urSe.  Ej.  vidi  i 
prekrivalo.  —  Sad  (?e  mene  re<5i   moja  Mera,  da  de- 
vojki  beo  duvak  skidiim.  Npj.  1,  249.  DIT  trjevojka! 
sa  liSea  duvaka.  Here.  3. 
di'lvalo,  h.  vidi  duhalo.  Rj. 
di'lviin.  duvAna,  hi.  Rj.  vidi  duhau. 
diiviiiid^.ija,  m.  Rj.  vidi  dubaud^ija. 
diiv:\uica,  f.  Rj.  rirfi  duhanica. 
diivilniste,  n.  Ej.  vidi  dulianiste. 
diiViiiilti.  Rj.  vidi  diilianiti. 
diivAukt'^a,  f.  Ej.  vidi  duhankesa.       • 
dfivaiiski,  Rj.  vidi  dubanski. 
di'iviiujc,  n.  vidi  duhanje.  Rj. 
diivaiijpnjc,  n.  Rj.  vidi  dubanjenje. 
Dft^  aiij.>>kT,    adj.   sto  pripada    Duvnu:   Otifo  je 
Duvnu    kamenome,    na    veselje   pa5i   Duvanjskome. 
HNpj.  3,  389. 

dftviir,*  m.  vidi  zid.  Ej.  vidi  i  duhar,  tin,  pretin. 
—  Ako  taj  duvar  zna,  tako  i  ja  znam.  Posl.  8.  I 
duvar  u5i  ima.  (5to  nije  za  govor  ne  treba  niggje 
govoriti).  96.  Udari  me  riikom  i  prstenom,  ja  Jnjom 
udrih  o  duvar  od  kule.  Npj.  2,  13.  Car  s'  odmiie,  a 
Marko  priiniC-e,  dok  do^era  cara  do  duvara.  2,  344. 
dtivati,  duvam  (du5em),  vidi  duhati.  Rj.  «  kraje- 
rima  gdje  se  gla^  h  u  govoru  pretvara  u  v. 

dfiviia,  /".  die  Geistliche  (Nonne),  monialis.  Rj.  vidi 
opatica.  —  od  dumna  —   koje  vidi  —  promijenivsi 


I>UVB« 


—  378  — 


diiinust 


»#  m  pred  n  na  v.  i.*p.  Puiiiiio  •  Diivno;  tauiiiica  i 
lavtiu-a.  i  t.  d. 

PiUno.  n.  riJi  Dumuo.  Kj.  —  Piiinuo,  loje  pro- 
red  n  M(J  V  gliisi  i  Dilvno.  Osii.  175. 
.   kiimenoQie,  lift  veselje  piiJi  Diivnnj- 

-..,.•       ...N.J-   •'•■   •>^'•'■ 

(liivotrinjo.  II.  ii(/i  liuliovanjo.  Uj. 

iliMuviiti,  ili^vujcm,  ri(/i  iluhoviiti.  lij. 

1.  Aui,  f.  '.'ix'-  iliW.i)  </iV  Liinije,  loniiiiinto:  i  tc 
<>MJ,  i  poprijfko.  Kj.  vuli  du^.iua;  iliilj,  diiljina.  — 
N:i  siuimru  ima  drveiiioa  i  stelja...  koja  je  od  klaJuja 
i  '::i!  .'inn  Hi  duz  Citavom  shimom.  Rj.  titiSa.  8e- 
-.0  Jto  sc  luetiie  Mi  diu  preko  iiai'ava,  kad 
sije.  Ej.  t>74a.  Car  je  (dlaku)  rascijepi  ».- 
liu.  .s  vrha  do  dim.  Npr.  l'J4.  (>vo  su  godine  iSrbi 
iiuali  pod  svojoiu  vladoin  i-elu  Srliiju  us  due  od 
Drine  do  Timoka.  Milos  1!». 

3.  dui.  pnuji.  prijtdlug  s  iujim  rijec  u  dnigoin 
piideiu  fiokaziije,  dii  se  knijem  onoga  sto  sumii  rijcc 
-Miiri,  u  du/inu  prustire  iiijestu  na  kojemu  sto  hivii. 
Lip.  Siut.  ilU.  —  Dm:  n.;/i-((.  Kj.  Greda,  2)  u  vodi 
ili  ritu  diis  sulie  rciiiZ/e.  Hj.  lOOh.  Megja  je  od  Ta- 
mara  ilo  vode  Mcrive  u  Kadisii,  du:  potuka  do  vcli- 
koira  inora.  Jezek.  48,  38. 

(lil/alii-ii,  /'.  jediia  Jtic-iea  od  onijeh  kojima  se  za- 
klapaju  uliJta.  jer  u  neroejrovini  iiema  trnaka,  iiego 
su  i-ele  II  stubliiiaina.  N.  Ducic.  ARj.  11.  UOSa. 

tlllian,  diiiua,  udj.  —  J)  schuhlig,  qui  debet:  dithiu 
sjim  siolimi  jrroSa.  Duzun  kese  ue  veze.  Vtutin  i 
kosoiu  ua  jrlavi.  Rj.  loji  dtiguje  Iconic  sto.  vidi  kriv 
3.  —  Da  bi  ouaj,  koji  bi  pomislio  kojra  da  ubije, 
odmah  znao  s  kim  I'e  se  zavadili  i  konw  I'e  krv 
duztin  postiiii.  Kj.  uTlb.  Ovi  je  covjek  duhin  mno- 
:i>iji ...  da  platini  sto  je  dtiUin.  Npr.  218.  ...S'ta  sam 
ti  iluzan?- ...  ,JN'ix(((  dntgo  nego  dokleu  si  ziv,  da  se 
za  uiojii  duJii  liofiu  molisi.  228.  Bog  uikom  duUm 
lie  ostaje.  Posl.  l8.  Ko  je  dakm,  taj  je  tuzan.  141. 
Ni  kriv.  iii  dtilan.  (kad  se  koine  sto  zlo  ua  pravdi 
dojiodi).  221.  Pola  mu-ostaiiu  duini.  Daiiica  3,  213. 
Valja  da  je  tijeh  50  f.  duhm  za  iuksire.  t?traz.  1880, 
145*).  Islina,  cla  ste  vi  wiciit  diisan  odgovor,  ali  .  .  . 
1887,  382.  Nijesiuo  dulni  tijelu  da  po  tijelu  zivimo. 
Rini.  .S  12.  I'odajte  dakle  svakonie  sta  ste  duzni: 
kome  dakle  porezu,  porezu  ...  13,  7.  Za  to  opet 
08je<5am    se    dtiian    dugom    najvecim.   Pom.   30.    — 

2)  duzan  je  ciniti  sto:  treba  da  cini,  mora  ciniti. 
rcrpllichtet  sein,  obxtringor:  Knez  .  .  .  duzan  je  bio, 
kad  je  god  zatrebalo,  za  Ijude  iz  svoje  knezine  mo- 
liti  se  kod  Tiiraka.  Rj.  279a.  Spravljenica  je  bila 
duzna  kupiti  iui  za  jelo  kakoga  smoka.  Rj.  705a.  Ja 
sum  tebe  duzna  do  smrti  Ijubiti.  Npr.  261.  Ako  sam 
li  duzna  rodit'  sina,  nijesam  duzna  dadija  tnu  hiti. 
Here.  181.  Evropa  je  Englezima  duzna  blagodariti, 
Sto  Indijaoe  malo  bolje  poznaje.  Daniea  2,  123.  Mi 
smo  dakle  duini  primati  takove.  Jov.  III.  .S.  Duini 
su  bili  suditi  po  zakoou  i  bez  mita.  DM.  65.  LaiSuc 
natike  .  .  .    crkva   bila   duzna    odbiti.  DP.   106.   — 

3)  duzno  je,  sto  se  duguje,  sto  treba  da  se  cini 
(panirno  zJtacenje):  Mu^,  da  iini  ieni  duznu  Ijubav, 
tako  i  zena  iiiu^.u.  Kor.  I.  7,  3. 

dD^.d,  ni.  (St.)  der  Doge,  du.\  Venetiarum:  U  ouoga 
duzda  .Mletiiekoga.  Rj.  tako  se  zvao  poglavica  neg- 
d'lsnje  republike  Mletaike.  —  Al'  eto  ti  duzda  od 
.MIclaka.  Npj.  2,  .333.  »Idi,  duzde,  izgubio  glavu!... 
Povrati  Be  duzde  pod  d-adora.  2,  3.35. 

dDidev,  aJj.  Sad  6e  v/.\C'  tc  duzdeve  sluge.  Rj.  sto 
pripada  du'zdu:  Crni  vrane  preletio  preko  mora  du- 
zderoga.  Npj.  1,  J).5.  I  mene  je  moja  majka  dala 
preko  mora  za  duzdeva  sina.  Here.  9. 

dOidcvica,  f.  Rj.  zena  duzdeva:  Te  mu  ubi  duz- 
dericu  mladu.  Rj. 

dnidc'vii',  yi.  Rj.  gin  duzdev:  Ajde  sele  osedlaj 


mi  k'.nia,  ihi-il/,i/-  mp  n  svatove  zove.  Rj. 
dD^ai-vnjak,  hi.  Salamander,  Salamandra,  ef. 


bur- 


iijak.  Kad  je  (ili  kad  hoee  da  udari)  kiia,  onda  dui- 
dcrnjak  bje?.i  od  vode  uz  brdo;  a  kad  je  su5a  onda 
ide  iiiz  brdo  k  vodi.  Rj.  ridi  i  buniik.  -  duzdiintjak 
(adjekliv  pred  ja  postiio  od  osuovo  koja  je  u  duid, 
kojoj  saiuoglasno  tu  glasi  m  kao  §to  glasi  /  u  disde- 
I'ica).  t)su.'268. 
diUf'iijo,  (I.    Kj.    verbal,  od  1)  duJ.iti,  2)  diiisiti  se. 

—  J)  radnja  kojom  tko  duzi  koga  (die  Bohauptmig 
dass  jeiuaiid  einem  etwas  seliulde,  assertio  debiti.  Rj.) 

—  2)  radnja  kojom  sc  tko  duzi,  zaduzajc  (das  Ver- 
sehuldon.  obaeratio.  Rj.) 

Dfizi,  W\B.  /'.  pi.  —  1)  namastir  u  Hercegovini 
(inoie  biti  da  je  sad  i  pustl.  Rj.  —  ii)  nekako  mjesto 
oudje:  A  ti  liajde  u  siroke  Duzi  bilnj  kuli  (ijoka 
Malovii'a.  Rj. 

di\7.iea.  /'.  dan.  od  duga.  Rj.  —  Br^ma,  kao  ploska 
za  vodu  (od  duzica).  Kj.  42b. 

dii/.it-n,  /'.  (u  Kotoru)  smokva  diigiilja,-ita.  Rj. 

diixilia.  /'.  (<«■<•.  duziuu)  die  Ldngc,  longitudu.  Rj. 
vidi  diiljiiia;  duz,  dulj.  —  Dobar  doro  ua  kolaio 
skaie,  u  prijeko  dvanaest  arsiua,  »  duzinu  dvadest 
i  cetiri.  Npj.  2,  .Wl.  Ova  je  pesma  .  .  .  po  sadrianju 
i  po  duzini  ualik  na  junaike  pesme.  Npj.'  4,  9.  Go- 
voreei  o  duzini  i  kratkosli  slogova.  Slav.  Bibl.  2,  233. 
Ustaui  i  prolazi  tu  zemlju  «  duzinu  i  u  sirinu.  Mojs. 
I.  13,  17.  Naeiiii  sto  od  drveta  sitiina,  u  duzinu  od 
dra  lakta.  II.  37,  10.  t^'etvorouglast  i  dvostruk  naCi- 
uise  napisnik,  »  duzinu  s  pali  i  u  firiiiu  s  ]iedi, 
dvostruk.  II.  39,  9.  Da  izmjerim  Jerusalim  da  vidim 
.  .  .  kolikii  ma  jc  duzina.  Zah.  2,  2. 

ddziti,  (luzlm,  v.  impf.  Rj.  v.  pf.  slok.  o-duiSiti,  u-, 
za-;  r.  impf.  sloi.   o-duzivati,  u-,  za-.  od  supst.  dug. 

—  1)  koga,  biliauptcn  dass  Eincr  srhuldc,  dico  mihi 
debcri:  duzi  me  stotiuu  groJa.  Rj.  (trrdi  da  sam  mu 
duzan  stotinit  grosa).  Kivuieiti  koga  (t.  j.  duziti  koga 
za  krv).  Rj.  3()0b.  —  3)  sa  se,  rclteks.  (u  Dubr.)  sich 
verschuldcn,  ohaeror,  cf.  zadiizivati  se.  Rj. 

di'i/.Ki,  H  znai-cnju  duljiti,  ciniti  da  hudc  sto  duie, 
duhizi  glagol  samo  kao  slozen:  poduziti,  produiSiti, 
produziv.ati,  produzavati.  isp.  adj.  dVig. 

du/iiT.  ("'/.  longitudiualis,  koji  ide,  prostire  so  uz 
duz.  V  sremskim  selima  ima  pouajvise  80 — 100  kuca 
ili  neSto  viSe,  ima  samp  jedan  Sor  duz  cclog  sela: 
„duzni  sor",  a  drugi  ga  proseca  (obiOno  kod  erkve): 
»preki  5or..  B.  MuSicki.  ARj.  II.  912b. 

di'iznik,  duznika,  m.  —  J)  der  Sehuldner,  debitor: 
Od  zla  duznika  i  kozu  bez  jareta  (valja  uzeti.  Posl. 
233).  Rj.  dovji^  koji  je  duzan  (1).  —  Holje  se  .s  duz- 
nikom  nagoditi  nego  sudom  potezali.  Posl.  26.  Dove- 
dose  mu  jednoga  duznika  od  desct  liiljada  talauta. 
I  buduti  da  uemase  eim  platiti  .  .  .  Mat.  LS  24.  — 
2)  der  Glnubigcr,  cccf? t<or,  f/'.  rukodavalae:  ne  sniije 
od  duinikd  da  dogje  kuC-i.  Rj.  vidi  i  rukodavac,  ru- 
kodavnik.  i^wjek  kojemu  je  tko  duzan  (1):  To  bi 
duiniei  najpametnije  ueiniti  mogli,  da  vani  dadu  jo5 
iiovaca.  StraJc.  1886,  1765.  Pismo  pokaze  svojim  rftt- 
znicima,  i  tako  se  izbavi  iz  Lipiske.  1887,  285.  Dvojica 
bijahu  duini  jednome  duzniku.  Luk.  7,  41.  Neka  mu 
uzme  duznik  sve  5to  ima,  i  neka  razgrabe  tugjini 
muku  njegovu.  Ps.  109,  11. 

di'iziiost,  diiznosti,  /'.  (u  vojv.)  die  I'/licht,  officium: 
Obe<^anje  je  duznost.  Rj.  —  Je  li  i  ko  kad  cuo,  da 
se  obrije  glava  udatoj  ieni,  koja  duznost  liracne  vjer- 
nosti  nije  naruSila?  Daniea  2,  133.  Da  bi  svaki  svoje 
ime  i  duznost  svatoi>sku  znao.  Kov.  52.  .la  ovo  linim 
samo  iz  Ijubavi...  i  po  duznosti.  Pis.  22.  Nemauja  dr- 
zase  za  duznost  darivati...  DM.  19.  Da  sve  duznosti 
cine.  .57.  SveStenstvu  bi  zadana  duznost  starati  se... 
57.  Preko  mjere  poStovao  svoje  podaniikc  duznosti 
prema  onima  koji  mu  otad^.binu  zarobljavahu.  114. 
U  gradu  su  se  sudije  birale  izmegju  Ijudi  pouzda- 
nijeh  .  .  .  Stupajuci  n  duznost  oiii  se  zaklinjaSe.  341. 
Malo  je  vijeee  . . .  udaralo  peeate,  uvodilo  u  duznosti, 
primalo  tuJSbe  i  t.  d.  341.   Ne  smiju    biti  ienjeui  da 


dva 


—  279  — 


dvaS 


ti  ne  biidu^i  vezani  duznostimu  .  .  .  mogli  bolje  p.t- 
■,iti  nil  stado.  DP.  237.  ffvctu  mi  je  duznosi,  da  tebi 
lahvaljujoni.  DKj.  1,  V. 

dva,  (Ivijo,  dva,  zwei,  duo.  Rj.  mmki  i  sredvji  rod: 
imdez  I.  4.  ■'>.  dvii,  ^.  dvlijfi.  .3.  <!.  1.  dvjf'nm.  .-fiisti' 
rod:  pitdez  I.  4.  .».  dvijc.  H.  dviju.  .V.  (■>.  7.  dvjfcma. 
Priivi  se  oblik  srediijesra  roiln  brojii  dva  siu'uviio  iiz 
ivojiiiu  rijefi  sred.  roda  nio:  dvjc  atii,  dvje  xH;  i 
joSte  i  iiz  dvojiiui  rijct'i  sred.  roda  oVo:  dvijc  act,  ali 
»e  mjcsto  tofia  frovori  i  dva  ol;a  .  .  .  U  brojeva  dva, 
oba,  tri,  reiiri  neiado  se  mijonjaju  obbci,  kno  Sto  su 
ge  u  o.'^lalijpli  sa  svijeni  prestali  niijenjati.  Obi.  4G. 
—  J)  dva.  Dva  Ijchiika  orahii  vojska.  Oiia  poji  po 
putii  piitnikc,  a  za  zdravlje  dvaju  brace  avoje.  JJvaa 
kovja,  dva  samara  (dvaa,  ii  pjesmi  da  bi  so  ispimila 
vrsla  mjcsto  dva).  Hj.  (tovori  so  da  ova  trava  (^avez) 
tftkovii  silu  ima  da  bi  dva  2>rKta  kad  bi  se  I'etrdeset 
dana  ovako  njoiue  zavijida,  prirasht  jedan  za  drupi. 
Rj.  HI  a.  SlanuvJi  sve  jio  dva  i  dva  u  red.  Kj.  SOlb. 
Imam  zvorkii  koja  bi  to  sve  zatrla  za  dva  tri  dana. 
Npr.  1'2.  Dva  gjctica  —  onako  (jladui  —  izjcdu  jedan 
jjlavii  a  dniffi  srcc  .  .  .  polkiipo  iiarod  da  jcdnoija  od 
njih  dm  stave  za  kralja.  Ul!l.  I)vn  liijela  ijoiuba  kuji 
joj  reku.  1211.  Tako  oni  ilva  mlii(/ji  hrata  zaspe  a  naj- 
stariji  ostanc  strain  euvati.  1S7  (dijahkticki  wj.  ona 
dva  udairja  bratal.  Kao  Sto  su  so  do  sada  niucili  ona 
tcoja  dva  sina  i  sccr.  232.  U  vodenici  se  po  dvajyiit 
govori.  I'osl.  32().  OtvoriJe  drvene  eiitiire,  sve  dva  i 
ata  sjese  niiiiati.  4,  27.S  (sje.5e  wj.  sjedoJe).  Ako  se 
dva  od  I'as  s\of.e  na  zemlji  u  c-eiiiu  mii  drajro.  Mat. 
18,  19.  (idje  su  dva  Hi  tri  sabrani  u  ime  moje.  lis, 
2(1.  ISto  ste  iieiiiili  od  dva  cava  ./imorcj.-ika  kaji  bijahu 
preko  .lordana.  Is.  Nav.  2,  10.  Mojsijc  dade  nasljcil- 
stvo  dvjcvKi  jiltmcniiiia  i  polovini  plemena.  14,  3. 
Popledase  u  iij  dva  tri  dvoraninu.  Car.  II.  9,  32. 
Kod  ona  dva  lirtmta,  vidio  sain  ga  mei/ju  ona  dva 
brda,  bio  sam  na  dva  mjesta,  bill  su  sc  oko  dva  ve- 
likii  firada,  proirjofe  kroz  tri  vclika  scla,  bio  sam  « 
oba  In  mjexta,  ore  na  dra  rola,  kod  tri  konja  ide 
pjeMee,  od  dra  ulia,  sa  ietiri  sina  ode  na  vojsku. 
Obi.  4y.  Inianu)  joste  dva  nai'-ina  tin  koja  po.staje 
na5e  li  i  i,.  Rad  1,  111.  Da  su  se  dra  vukala  pisala 
mjesto  jednoaa  dnjra.  20,  153.  —  2)  drije:  Ali  mu 
fisto  zao  bude  5to  joj  ((^upriji)  nema  i  onih  dveju 
tulpi.  Xpr.  b9.  Ko  umijc  tomu  drije.  Posl.  loS.  '^'ako 
rei'e  dvije,  tri  rljeci.  Npj.  4,  230.  Eto,  Ajko,  dvaju 
konjanika.  HNpj.  4,  272.  Kad  Turei  noi'c  dvije-tri 
noi'i  n  Sarampovu.  Daniia  3,  171.  Kad  progjc  ncgjelja 
dvijc  dana.  Nov.  Srb.  1S17.  47b>.  Da  iSvetozaru  nije 
bilo  drije  godine  i  po.  1817,  (>2!t.  Tako  po?.ivje  Jared 
svei/a  ilcret  stotina  i  sezdcset  i  dvijc  godine.  Mojs. 
I.  o,  20.  8ad  sam  gospodar  od  dvije  cetc.  I.  32,  10. 
A  dvjema  kccrima  njefrovijem  bjehu  imena.  S.-tm.  I. 
14,  49.  S  tisut'u  i  dvijc  stuiinc  kola.  Dnev.  II.  12,  3. 
K(")d  dvije  sfestre,  razdvojisc  se  na  dvije  strane,  stoji 
na  dvije  noge.  Obi.  4H. 

dvihlesot,  zivanzig,  riginti.  Rj.  dva-deset.  vidi 
dvadest,  dvaest,  dvaes.  —  Xeka  im  jos  sto  i  dvad^set 
godina.  Mojs.  I.  (i,  3.  Slo^e  biti  da  ce  se  na<?i  dva- 
deset.  Rei'e:  ne  eu  ib  pogubili  za  onijeh  dvadeset. 
18,  31.  Dvje  sta  koza  s  dvadeset  jaraca,  dvje  sta 
ovaca  s  dvadeset  ornova.  32,  14. 

dviulcsetJikluja,  /'.  bure  od  dradeset  akova.  B. 
SIuMeki.  ARj.  II.  919a.  isp.  bure. 

dviidi'sefero,  ridi  dvadesetoro,  dvadestero,  dva- 
destoro,  dvaestero,  dvaestoro.  dvadeset  necega  sto  je 
srednjega  roda  Hi  je  koje  jednoga  a  kuje  drugoga 
roda.  uj)oirehljavu)ija  isp.  kod  <5etvoro.  —  I  tako  sva 
ostala  imaju  na  oro  i  na  ero.  Rj.'  XLVIII. 

dvAdi'setT,  adj.  der  zivanzigste,  rigesimu.'i.  Rj.  vidi 
dvadesti,  dvaesti.  — •  U  dradescti  dan  .  .  .  podize  se 
oblak.  Mojs.  lY.  10,  11. 

dvsidosetoro.  Rj.'  XLM^II.  vidi  dvadesetero,  / 
si/»i.  ondjc. 


dvildo.sf,  vidi  dvadeset.  Rj.  —  Sviiki  nosi  po  dva- 
dest pusaka.  Npj.  3,  .333. 

dvAdcstiTu,  vidi  dvadestoro.  Rj.  vidi  i  dvadeHc- 
tero,   /  sgn.  utidje. 

dviidcstT,  adj.  vidi  dvade.seti.  Rj. 

dva<l«'>>liiiii, /".  vidi  dvacstinn:  I  ugmbi  drudcslina 
gliiva.   Rj. 

dv:)d<'sturu,  eiu  Zwanzig,  viginti.  Uj.  vidi  dvade- 
setoro, i  syn.  otldje. 

dviics,  vidi  dvaest,  cemu  je  otpalu  krajnjc  t:  .Sa 
sve  dvaes'  nokalji.  DPo.sl.  109. 

dviicst,  vidi  dvadeset.  Rj.  —  DvueM  oka  lepn  fii»lji 
srebra.  Npj.  2,  43(). 

dvl^o^st»■^o,  vidi  dyaesloro.  Rj.  vidi  i  dvad.'sc-tiTu. 
i  st/n.  ottdje. 

(IviicstT,  adj.  vidi  dvadeseti.  Rj. 

(Ivii^stina,  f.  ein  Zivanzig,  viginti.  Rj.  vidi  dvii- 
desetina.  —  8ve6ana  (c  sjeduic.a  biti  do  dvaestinu 
dana.  Pom.  34. 

dv:\4's<iiro,  vidi  dvadestero.  Rj.  fidi  »  dvadesetero, 

i  si/n.  ondjc. 

dvaikrnt,  adv.  dva-krat.  vidi  dvapiit,  i  si/u.  ondjc. 
isp.  krat.  Altj.  II.  920a.  u  naic  se  vrijenic  n  stoka- 
vaea  slalio  iitjc.  —  Iha  krat  daje  tko  brzo  daje. 
DPosl.  21. 

dvitiiaes,  vidi  dvana'est,  cemu  je  otpalo  krajnje  t: 
Pet  stotina  ndadih  buljugba.5a  i  dvunaes  glavnijeh 
vojvoda.  Npj.  4,  293. 

dvilliat'st,  ziviilf,  duodcciiii.  Rj.  dva-na-(d)es(e)t. 
vidi  dvanaes,  dvanest,  dvojeiuiest.  —  Na  kapiji  stojc 
dvanaest  lavova  i  cuvaju  grad.  Npr.  2.'!ll.  Snjoiiie  ide 
dvanaest  dvorkiuja,  te  joj  nose  skiite  i  rukave.  Npj. 
2,  501.  Svima  dvanaest  koljena  rasijanijtin  po  svijetu 
pozdravlje.  Jak.  1,  1.  Ovo  sit  dvanaest  pleraena  Jzra- 
iljevih.  Mojs.  I.  49,  2.S.  DogjoSe  u  Eiim,  gdje  bijasc 
dvanaest  izvora.  II.  1.5,  27. 

dvanaest ikkiiija,  /'.  bure  od  dvanaest  akova.  B. 
Mu.iieki.  ARj.  II.  921b.  isj).  bure. 

dviinat'stcro,  vidi  dvanaestoro.  Rj.  vidi  i  dva- 
naestoro,  dvanestoro,  dvojeiutestero.  dvanac.it  nei-cga 
Uto  je  srednjega  roda  Hi  je  koje  jednoga  a  koje  dru- 
goga roda.  uzima  se  u  recenicu  sasvijan  kao  cetvori 
i  t^etvoro,  koje  oidi. 

dviiuaesti,  adj.  der  ztviilfte,  duodecimus.  Rj.  — 
Dvanaestu  knjigu  opremio,  oprcmi  je  velikom  Vi- 
dinu.  Npj.  4,  215. 

dvaiia<'s(6rk-a,  f.  za  upotrebljavanje  isp.  dvojica. 
—  Tada  jedan  od  dvanaestoricc  .  .  .  otide  ka  glava- 
rima.  Mat.  2(>,  14. 

dvi\iiao.storo,  ein  Ziviilf  (ein  Dutzend),  duodecim. 
Rj.  ridi  dvanaestero,  i  si/n.  ondje.  —  Ima.se  dva- 
naestora  vrata,  i  na  vratima  dvanaest  angjela.  ()tkriv. 
21,  12. 

dviiuest,  vidi  dvanaest.  dvanCalest.  —  Devet  pera, 
dvan'est  eelenaka.  Npj.  3,  156. 

dviinestT,  vidi  dvanaesti.  —  Pa  otvori  dvanaest 
odaja,  u  dvan'estii  ostavi  juuaka.  Npj.  2,  611. 

dviiiR'storo,  vidi  dvanaestero.  —  A  zatvori  vrata 
dvan'estora.  Npj.  2,  611. 

dviipiit,  (dva  puta)  ziceimul,  bis,  cf.  dvaide,  dvaS. 
Rj.  okrnjeno  od  dva  puta,  tc  se  uzima  kao  jedna 
rijec.  vidi  i  dvakrat,  dvared.  —  Dva  put  je  c'oek  u 
svome  vijeku  veseo:  prvom  kad  se  ozeni.  a  drugom 
kad  ieim  ukopa.  Posl.  57.  Dvapid  mjeri,  Ue(om 
kroj.  57. 

dvarod,  adv.  jedared,  dvared,  trired,  einmal,  semel, 
bis,  cf.  jednom,  put.  Rj.  647a.  dva-red.  vidi  dvaput, 
i  sijn.  ondje. 

dvas,  (u  V.  G.)  vidi  dvaXde:  Dvas  6ii  ti  ga  iz- 
mjerit  sa  zlatom.  Rj.  vidi  i  dvaput,  i  sgn.  ondje.  — 
Da  se  pos'o  ima  </iv(.s  ueinit',  svak  bi  bio  mudar. 
DPosl.  14.  Bvai  omjeri  a  jednom  pristrizi.  21.  Dvas 
je  puta  u  lice  poljubi,   a  pod   grlo  zubom   ugriznuo. 


fivazdp 


—  aso  — 


dvojc 


' '  ^  M  dva-5  hice  isto  lnye  je  u  triS ;  blacoS, 

!iioJ. 

u  C.  O.)  iveima},  hL%  ef.  dvuJ.  Kj.  dva5-de, 
«i  gt  5  pred  d  »i<i  i.  ridi  i  dvajnit,  i  siin. 

d\  ?kii,  /".  vu  Hrv.t  od  brezove  lile  kao  s'lst  katran, 
Oiin  sr  kohl  msiiu.  Art  Wanen-ichmicre,  a.rungiu.  Kj. 

dvMvilv.  titlj.  o  kriihu,  irnieoav,  irnjecovan,  mecav. 
H   II ri:  p'jMaJe  od  dveka.AKj.  ll.'t)23b. 

dvekovnicti.  dvekav  kruh.  n  Hrv.  V.  Arsenijevif*. 
ARj.  U.  i'--';ib. 

dveri,  /'.  pi.  vrata  na  oltaru  (u  orkvil  die  AHar- 
thtire,  porta  ad;/1i.  Rj.  —  Gavan,  u  manastiru  Tro- 
noJi,  u  Jadru,  bio  je  s  desne  stmne  kod  rfirri  namo- 
lovau  go  starac.  Rj.  Sla.  Vreri  Srblji  zovu  saino 
sreilnja  rnifii  na  oltaru  u  crkvi,  pa  i  to  bi  po  svoj- 
stvii  Srpskoga  jezika  valjalo  kazati  di\iri.  Pis.  33. 
Vladika  oe  s'prema  na  sveti  posao  najprije  tibom  mo- 
btvom  pred  dreriimi,  koje  se  zovu  i  earska  vrata. 
l»r.  rJ.  dveri  j?H  II  crkvama  istocnoga  salona  vrata, 
nil  koja  sc  uhisi  u  oltar,  onaj  dijel  crl've,  gdje  je 
t"(i>n(i  trpeza. 

dvljo,  vidi  dva  2. 

dvlskn.  /".  (pi.  (jen.  dv'izaka")  vidi  dvizica.  Ej.  orca 
od  drijt  ijodine.  vidi  i  dvizorka. 

dviznc,  dvisca,  i/i.  (,u  C.  O.I  vidi  dvizak.  Rj.  ovan 
od  dvije  gudine:  Prve  frodine  jagnje,  druge  dvizac. 
Rj.  684a.  po^tmijc  vidi  kod  dvize. 

dvizak.  dvizAka,  m.  ztrcijiihriger  Widder,  arics 
bimus,  cf.  dvizac.  Rj.  ovan  od  dvije  gudine. 

dvizo,  dv"izeta,  »i.  (u  C.  (!.)  cin  zueijiihriges  Scliuf 
(ohne  Cntcrschied  des  Geschlechtes),  oris  binui.  Rj. 
prre  je  godine  jagnje,  druge  godine  d^nze,  hilo  musko 
Hi  zensko:  Dok  sisa  donde  je  kozle,  a  poslije  jare  do 
godine,  pa  onda  dvize,  pa  tre<5ak  a  iensko  ubotka, 
uvotka.  Rj.  282b.  —  Brize  (od  osnove  od  koje  je 
8  drupim  nast.  dvizac  i  dvizica,  u  kojoj  je  sastavljeno 
dvi  od  dva  s  prvijem  o^lasom  rijeei  zima).   Osn.  249. 

dvizicil,  /.  em  ziveijiihriges  iveihliches  Schaf,  ovis 
bima,  cf.  dviska,  uvotka.  Rj.  orca  od  dvije  godine: 
U  proljere  j.ignje,  u  jesen  Jiljeze,  na  drufjo  prolje(;e 
dvizica,  a  na  tret'e  ako  se  ne  ojagnji  onda  je  uhotka. 
Rj.  794a.  pustanje  vidi  kod  dvize.  vidi  i  dvizorka. 

dvizurka,  f.  (u  Srijemu)  vidi  dviska.  Rj.  xndi  i 
dvizica.  dvizorka  (pred  r  osnova  od  koje  je  dvizak). 
Osn.  301. 

dvjfsta,  ztreihundert,  ducenti.  Rj.  dvje  sta,  dvje 
sti;  dWje  sfotine.  U  srednjem  rodu  dva  .  .  .  pregje  je 
mje.'ito  toga  a  bilo  u  srednjem  rodu  je  (po  juznom 
govoru) ;  taj  pravi  oblik  sreJnjega  roda  dr2i  se  jo§  uz 
dvojinu  rijeci  srednjega  roda  sto,  le  se  govori  dvje 
gta;  iiz  taj  pravi  padez  srednjega  roda  safuvala  se 
prava  dvojina  rijeci  sto:  sti  (staro  i^  zaniijenilo  se  i 
u  drugim  prilikama  n  juinom  govoru  glasoin  i),  a 
otuda  i  sada  ima  po  juznom  govoru  dvje  sti.  Obi. 
46.  —  Za  njiin  tr(5i  dvjcsta  janjicara.  Npj.  2,  323. 
Xije  bilo  vi.ie  od  dvjesta  Ijmli.  Dauica  3,  196.  Po- 
iivje  Falek  dvje  sta  i  devet  godina.  Mojs.  I.  11,  19. 
Kad  se  vrati  David  k  onijem  dvje  sta  Ijudi  koji  bjebu 
sustali  .  .  .  izidoSe  na  susret  Davidu.  8am.  1.  30,  21. 

dvjS  sti,  dvije  stotine.  vidi  dvje  sta.  —  Otuda  i 
sada  ima  po  juiJnom  govoru  dije  sti.  Obi.  46.  Sto 
dukata,  dv'jesti  talijera.  Npj.  4,  42.  Dvje  sti  trides 
gliiva  posjekoJe.  o,  331. 

drucljcvka,  /'.  t.  j.  pu.^ka  od  dvije  eijevi,  die 
JJoppeliUnte,  telum  jaculatorium  duplicam  canalem 
habcns.  Rj.  dvo-cijevka.  vidi  dvogrla,  dvojka  2,  bli- 
znakiiija. 

dv6tji'p»n.  dvocjepna,  adj.  n.  p.  pantljika,  t.  j.  u 
dva  nita  tkana,  ztreifiidig,  ztveidrnthig,  bilix.  Rj. 
dvo-depan.  vidi  dvonitan.  isp.  ^etvorocjepan. 

dvoielav,  adj.  biceps.  Stulli.  s  dvije  glave:  Orla 
vidim  dvoglavoga.  Zgode.  ARj.  II.  926b.  !S/>.  dvo- 
glavoi.   —  takca  adj.  kod  bu<:oglav. 


dv6s1avnT.    adj.    vidi   dvojeglavui.    isp.    ARj.   II. 

92(!b. 

dv6goi-o,  dvogoceta,  >i.  iSdrijebe  Hi  tele.  Rj.  dviv 
go(d)Oe,  od  dvije  godine:  Rgjavo  goveC-e  sve  dvo- 
goic.  Rj. 

dviV&Tia,  /'.  ridi  dvocijevka.  —  U  naJe  vrijeme  u 
Here.  .\l\j.  11.  927a.  dvo-grla.  vidi  i  dvojka  2. 

dvtiirnisai',  dv&gro5ca,  m.  Rj.  dv()!!:roska,  /'.  Rj. 
dvo-groiac.  dvo-groJka,  noi^ac:  rfrit  grusa.  isp.  Oetvero- 
groska. 

dvftsfrozdica,  f.  t>idi  kod  dvokopica.  ARj.  H.  927b. 

dv6arub.  adj.  zweifach,  duplex.  Rj.  —  Dvogub  ili 
dvostiiik.  Rj.'  XLIX.  SveStenieima  koji  se  dobro  sta- 
raju,  (la  se  d.aje  dvoguba  cast.  Tim.  I.  5,  17. 

dvojiiconjp.  II.  das  irfiirfcii,  li>iirfe/(i7ir<,  iteratio. 
Rj.   verbid,  ud  dvojaciti.  radnja  kojom  tko  dvojaci. 

drojiit-ili,  dvcijacim,  v.  impf.  Rj.  postanjem  od 
(Ivojak.  —  1)  ujivu,  t.  j.  po  drugi  put  orati,  u-ende 
fahren,  ivenden,  itcrare,  cf.  preoravati.  Rj.  vidi  i 
mijcsati  3.  isp.  prvaciti,  trojafiti.  —  2)  na  dan  dva 
puta  jesti.  —  u  nase  vrijeme  u  Lici :  Je  li  tvoja  ku<!a 
pocda  ve<;  dvojaciti?  AEj.  II.  928b. 

dvojai-iio,  adv.  od  pridjera  dvojac.in,  kojemu  nema 
potvrde.  vidi  dvojako.  —  Lov  je  dvojaino  drag. 
DPosl.  57. 

dviijiik,  adj.  ziveierlei,  duplex.  Rj.  oiio  cega  ima 
po  dva  nacina:  Silaj  je  dvojak:  jedan  se  opa^e  .  . . 
a  drugi  se  .  .  .  objesi  preko  ramena.  Rj.  680a.  Nemoj 
imati  u  torbi  svojoj  dvojaku  mjeru,  vcliku  i  main. 
Mojs.  V.  25,  13.  adv.  dvojiiko:  Kad  se  dakle  jedne 
rijeci  u  uarodu  govore  dvojako  i  trojako,  ne  treba  li 
onda  s])isatelji  da  piSu  onako,  kao  5to  je  najpravilnije? 
Pis.  53. 

dvdjba,  /'.  (po  zapad.  kraj.)  der  Zweifel,  didtium, 
cf.  sumuja.  Rj.  vidi  i  sumlja,  dvoumica.  dvoj-ba.  isp. 
dvojiti  2.  rijeci  s  takim  nast.  kud  berba. 

dvojei,  dvojaka,  m.  pi.:  Ne  ce  da  jede  iz  bisaga, 
da  ne  rodi  dvojke.  M.  Gj.  Milii^evic.  ARj.  U.  929b. 
govori  se  i  u  Urv.  vidi  blizan,  t  syn.  ondje. 

dvojfica,  f.  badem  u  kom  su  dvije  jezere.  ARj. 
K.  929b. 

dvbjc,  dvoga,  {dat.  loc.  dvoma  i  dvome,  instr. 
dvdma)  zivei,  duo.  Rj.  —  1)  gram.  Ovijem  se  poka- 
zujc  broj  zivijeh  slvari  srednjega  roda,  koje  stoje  u 
gen.  mn.  n.  p.  dvoje  pU'icCi,  dvoje  i^eljad'i,  dvoje  prU- 
sadt,  djccc.  Ovako  se  samostavuijem  imenima  ovake 
stvari  broje  i  dalje,  u.  p.  troje,  ceivoro,  petoro  i  t.  d. 
Mjesto  dvoje,  troje  i  ceivoro,  moze  se  kazati  i  dva, 
tri,  cetiri  s  gen.  jed.,  n.  p.  dva  pileta,  tri  pilctu,  ce- 
tiri  pileta,  a  dalje  ne  .  .  .  U  Srijemu  se  govori  i 
dvoje  jdja  mjesto  dva  jajeta,  a  u  ('rnoj  Gori  i  dvoje 
(qyandka,  i  dvoje  tokCi  i  t.  d.,  a  po  ostalome  narodu 
kazalobise:  dvoji  opanci,  i  dvoje  toke.  Za  iovjeka  i 
2enu,  i  za  covjeka  i  dijete,  i  za  zenu  i  dijete  kazalo 
bi  sc  dvojc,  tako  ako  ih  je  vise  i  troje,  cvtvoro  i  t.  d., 
a  tako  i  dvoje  kunja.  Kj.  dvoje  '}c  sred.  roda  u  jednini, 
pa  u  jed.  dolazi  samo  u  torn  rodu ;  u  mnoz.  dolazi 
u  sva  tri  roda;  dvoji,  dvoje,  dvoja,  koje  vidi.  —  Nas 
dvoje  (kad  je  jedno  musko  a  drugo  zeusko  ili  dijete), 
dvoje  konja  (kad  je  jedno  muSko,  drugo  iensko);  tako 
i  za  stvari  kad  im  se  mnozina  kaze  onakom  rijefiju 
kakom  se  u  mnozini  zamjenjuju  rijeci  srednjega  roda, 
koji  znace  (^eljade  ili  zivince  a  same  nemaju  mnozine, 
n.  p.  dvoje  drrljadi.  Drugi  padez  slabo  je  u  obicaju 
potpun:  dvojega,  premda  i  tako  ima,  nego  se  viSe 
govori  skrateno  dvoga;  prema  potpunom  drugom  pa- 
dezu  nema  se  za  hto  sumujati  o  potpunom  trecem  i 
sedmom:  dvojemu;  a  skracen  treci  krnji  se  s  kraja 
pa  ima  dodano  e  mjesto  u,  isto  tako  i  sedmi  skra<;en 
dolazi  samo  s  dodanim  e:  dvome;  oba  pomenuta  pa- 
I  de?,a  g'.ase  i  dvdma,  pa  se  taj  isti  oblik  uzinia  i  za 
Se.sti  pade?,,  kojega  sad  nema  drukcijega,  n.  p.  dvoje 
djcce,  dvoga  djcce,  drama  djecc  i  t.  d.  Ali  premda 
.  dvoje  ima  take  oblike,  opet  dim  dobije  prijedlog  odmah 


dvojeglavni 


281  — 


dvojinii 


oatavlja  oblik  ii  kom  bi  trcbalo  ihi  jc,  pii  uziniii  oe- 
tvrti  pallet,  n.  p.  otiiiio  s  droje  djcre,  oslavio  kui-ii 
na  dvoje  djecc.  Obi.  50.  Nefjo  iiasuprot  tome  Sto  je 
upravo  rcceuo,  dvojc  tie  inijenja  po  pade/.iiua  u  do- 
pafTJajinia  ».  p.  nvimn:  tn  dvojc,  toj/ii  dvixja,  od  toga 
dvo(ia,  namii  dvoma,,  k  iiaiiin  droviit.  /.v/).()l)l.  .01).  — 
2)  priwjeri :  Njih  so  droje  irrde.  Kj.  Ililb.  Covjek,  koji 
inja  seidcfict  i  droje  rcljudi,  iiirijju  kojom  je  trinaest 
Jena  m  muzivima  i  ilvije  udovice.  Kj.  IT.'ia.  Kad  bi 
(lovjek  imao  troje  djece,  pa  drome  da  kupi  kapii,  a 
trc<!emii  niSta,  onda  bi  se  rcklo:  kobi  dijete.  Hj.  280b. 
Zapita  od  kiida  mi  iijili  droje.  Npr.  140.  (djeee).  Naj- 
mlapji  brat  rei'e:  ypavajte  i-us  dvoje,  noais  (u  ja 
strain  I'uvati,  te  tako  oiio  dvojica  legnu  i  zaspe.  188 
{vas  droje  ovdje  se  ka/.e  dvojici  bra<'-e).  Na  vijeMo 
ovo  droje  gjerc  podinotne  droje  undo  stetiudi.  233. 
Onda  zee  refe  (lisici):  »lTajdomo  »«•?  droje,  da  vidiino, 
tko  bi  to  bio.  245.  Naijrje  iia  dec'ka  gde  cuva  jednu 
krniai^ii  i  troje  praScladi  .  .  .  Kad  u  vecer  deto  otera 
ku^'i  krmacu  i  droje  prasaca,  otac  . . .  stane  fra  karati : 
iGdc  ti  je  prase!  256.  Od  dvoje  se  pleto.  (iie  zija 
86  upravo  kako  ce  biti,  uejro  mo?.e  bili  i  tako,  a  moze 
biti  i  druki'ije).  Posl.  232.  ()  svaeemu  jrovore,  ponaj- 
vife  o  nama,  da  se  dvojc  Ijubiiiio.  Npj.  1,  180.  Dvojc 
mi  .<c  drano  miloralo:  Jovo  inomee  i  Mara  djcvojka. 

1,  2G().  I  on  vodi  droje  konja,  dvaa  konja,  dva  sa- 
mara. 1,  513.  Kv'  ostade  droje  siroatdi:  jedno  jeste 
Srpski  oar  .Stefane,  a  drujro  je  sirota  Uoksandra.  2, 
125.  Opazi  <:a.  droje  gjece  ludo.  2,  17t).  Sramota  je 
dvomc  iia  jednoga.  2,  400  (Kraljcrii'u  Marku  i  rili  na 
Musu).  Al'  joS  sjedi  aga  Arap-aga:  vina  pije  J  dvoma 
Arapaidi.  2,  (i24.  Kad  rigjese  dvoje  ijjcce  hide,  po- 
bje(iose  goroni  i  plauinom.  1,  365.  Silaii  bego,  silan 
ti  Dijasel  a  od  sile  dvoj'  svcda  kuptjaSe.  Here.  51 
(dvoje  svata  7?;./.  dvoje  svatove,  isp.  dvoje  opanaka 
mj.  dvoji  opanci).  Ajde  da  se  opkladimo,  ko  6e  od 
nas  dvof/a  (Oovjek  i  zena)  prije  progovoriti.  Danica 
3,  134.  Na  domu  ti  dvoje  rrata  bilo.  Kov.  12G  (dvoje 
vrfita  nij.  dvoja  vrata,  isp.  dvoje  opanaka  mj.  dvoji 
opanei).  Kako  su  se  tu  njih  droje  riiSfionrraU.  Nov. 
Srb.  1817,  4it4.  Ali  valja  pomisliti,  koje  je  od  ovof/a 
dvogu  pametnije  i  za  narod  bolje.  Pis.  17.  Kad  je 
vestalinasvoju  vatru  pustila  da  se  ugasi,  uije  se  snijela 
drukcije  zapaliti,  nego  taruci  dvojc  drvljadi.  Priprava 
163.  Ja  i  Jugovic  s  dvoje-troje  celjadi,  koja  su  nas 
poshiiivala,  ostanemo  u  kut;!  sami.  8ovj.  70.  Izigju 
dva  medvjcda  iz  Sunie  te  rastrgnu  djece  cetrdesct  i 
dvoje.  Prij).  bibl.  85.  —  3)  adr.  d\o}e  s  prijedlozima 
na  (  u  stoji  kao  adrerah :  'Advoje  (u  dvoje)  urns  doppelte, 
duplo.  Kj.  76yb.  PrJte  drvo  na  dvoje  ua   troje.,  Npj. 

2,  405.  RasjekavSi  tele  net  dvojc.  Jer.  34,  IS.  C  inite 
ga  sinom  pakleijijeni  u  dvoje  ve(?im  od  sebe.  Mat. 
23,  15.  Zavjes  .  .  .  razdrije  se  na  dvoje.  27,  51.  Kaz- 
dijeli  porodieu  i  stado  na  dvoje.  DP.  311. 

dvoji'S'liiviiT,  adj.  dvoje-glavni,  u  ceija  su  dvije 
glare:  U  njeniu  je  or'o  dvojcghimi.  Npj.  5,  45.  I  po- 
zdravi  orla  drojeglavnog.  5,  318.  prcma  drtigim  rije- 
cima  slozcnim  od  dvoje  ('  drugoga  kakva  iniena,  kao 
sto  su :  dvojezican,  dvokrilni,  dvolican,  dvolucan,  dvo- 
platan,  i  t.  d.  ovaj  pridjev  glusi  i  dvoglavni,  koje  vidi. 
vidi  i  dvoglav. 

dvojenaest,  (u  C.  G.)  vidi  dvanaest.  Bj.  dvoje- 
na-(d)es(e)t.  —  za  dvoje  —  mjesto  dvo-  isp.  dvoje- 
glavni. 

tlvoji'nacstoro,  (u  C.  G.)  vidi  dvanaestoro.  Rj. 

dvckjf'iiji',  11.  das  Trennen  in  Ztrci,  separatio.  Rj. 
verbal,  od  dvojiti.  radnja  kojom  tko  dvoji.  —  1)  .sto. 

—  2)  Hi  droji  o  cemu.  vidi  dvoumljenje. 
dvujoslozaii,  dvoj(^s!o?.na,  ad/,  dvoje-slozan,  m  ce^a 

sit  dva  sloga,  ziceisilhig,  bisgllahus.  isp.  iSetvoroslozan. 

—  Dvojeslolna  imena  ^enska  u  kojih  se  prvi  slog 
vrlo  oteze  .  .  .  n.  p.  MAra.  Posl.  XXXI.  Kod  dvoje- 
sloinijch  ipredloga).  f^lav.  Bibl.  2,  236.  isp.  dvojeglavni 
prema  dvoglavni. 


ilvojt^zii'an,  dvojrzirna,  adj.  ilvo-jeziean,  ii  kojega 
su  dva  jczika  (ii  prcncsoioiii  snii.ilu),  le  ciw  iiorori 
ovako  a  ('as  inako,  zueiziingig,  hilinguix.  isp.  ilvoli&iii, 
dvoplalan  1.  —  Gjakoni  treba  da  budu  poiteni,  iic 
dvojczii'ni.  Tim.  I.  3,  8.  Iina  47  rije<'-i  koje  m  oil  Sla- 
venskijeb  posrbljene  .  .  .  drojezicuii.    Nov.   Zavj.    V'l. 

dviiji.  dvoje,  dvoja,  zirci,  duo:  rlvnji  jadi,  dvoje 
toke,  dvoja  vrAta.  Kj.  —  J)  gram.  U  jedniui  dolazi 
rijec  ova  sanio  n  srednjeni  rodu,  dvojc,  koji-  vidi.  U 
mnoiini  govori  se  uz  rijeei  koje  ili  I)  sauio  iimo^.inu 
imaju,  II.  p.  droje  vile,  ili  2|  koje  iuiaju  i  jedniiiu  ali 
sto  znaOe  ono  se  u  mnoiini  uzinia  da  je  jeilno  (u 
koje  idu  po  dvije  ili  po  viSe  istijeh  Btvari),  n.  i>.  dvoji 
opanci,  dvojc  iarape,  dvoje  pukke  (jer  so  po  dvije  za 
pasom  nose),  droji  svatori  (Jeiini  jednoga  uladolenje 
a  drugi  drugoga).  Obi.  50.  —  3)  primjeri.  —  a)  V 
svemu  svetu  sanio  tri  imaju:  dve  su  iene  ajednaje 
devojka,  i  uju  prose  droji  prosioci.  Npr.  81.  Ilrojc 
8u  suze  u  iSene:  jedne  od  bole.sti,  a  dnige  od  varke. 
DPosl.  21.  Sad  su  meni  dvoji,  troji  jadi:  jedni  jadi, 
ieni  mi  se  dragi;  drugi  jadi  .  .  .  treei  jadi  .  .  .  Npj. 
1,  265.  Okova  ga  sve  u  gvoidje  Ijuto:  a  ua  nogc 
droje  bukugije,  a  na  nike  droje  helenznke.  2,  413. 
Da^'u  tebi  eetvere  huljine:  dvoj'  od  svile,  dvoje  od 
kadife.  2,  618.  Jedne  usi,  a  droje  miugjiise.  3,  103. 
Zlatne  toke  po  od  dviji;  oke,  dvoje  vite,  a  treee  salite. 
3,  118.  OkovaSe  ga  u  dvoje  verigc  mjcdcne.  Sud.  16, 
21.  David  sjegjaJe  medju  drojim  vratima.  Sam.  U. 
18,  24.  —  b)  dvoje  mjesto  dvije:  Beii,  junaee,  kud 
te  dvoje  oci  vode.  Npr.  34.  Bio  starae  i  baba,  pa 
imali  dva  sina  i  dvoje  snahe.  244.  Jedan  je  jezik,  a 
dvoje  usi.  DPosl.  37. 

dv6jii-a,  f.  zwei  (I'aar),  duo  (za  Ijude,  zagen.pl., 
n.  p.  dvojiea  junAk.a,  dvojiei  jnnAka,  dvojieu  junAka 
i  t.  d.).  dcm.  dvojieica.  —  1)  gram.  Brojcvi  dva,  oba, 
tri,  letiri  n  nuiSkom  rodu  kad  stoje  za  Ijude  ili  za 
iivotinju  muSkoga  roda  mogu  se  zamijeniti  inienieama 
dvojica,  obojica,  trojira,  ictvorica  (cctrcrica),  uz  koje 
stoji  u  drugom  pad.  niu.  ono  cemu  te  rijeri  pokazuju 
broj,  a  one  same  dolazc  u  obliku  koji  trebaju ;  tako 
se  tijem  inienieama  i  poniaze  jezik  onda  kad  bi  od 
ovijeh  brojeva  trebao  bez  prcilloga  koji  padez,  n.  p. 
dvojicc  jiindka.  Obi.  48.  —  2)  primjeri:  BaSknez  je 
imao  tri  buljubaSe  s  pandurima:  drojica  su  od  ovijeh 
imali  po  15  pandora.  Rj.  VI.  Tako  su  bili  pod  dro- 
jicom  sto  su  bili  dosli  da  ib  uzmu  u  denibele,  zapalili 
rogo?.inu,  onda  jedan  od  njih  rec'e  ouom  drugom.  Bj. 
116a.  Bekao  Ilero,  kad  su  se  njih  drojica  najeli  jela. 
Bj.  453b.  Po  torn  oni  pogju  sva  trojica  zajedno,  ali 
starija  dvo'ica  stanu  putem  jednako  ru?.iti_  najmla- 
gjegii.  Npr.  60.  Onoj  dvojiei  starije  brace  rece  ear . . . 
oni  njemu  kazu  da  su  ozenjeni  obojica . . .  onoj  dvo- 
jiei dade  dvije  mazge  novaea,  i  tako  oba  starija  brata 
vrate  se  svome  dvoru.  194.  Jedan  da  je  hilar  gju- 
veglija,  a  dvojica  da  su  dva  gjevera.  Npj.  2,  227. 
Koga  Marko  sabljom  udaraSe,  jio  drojica  od  jednog 
gragjaJe.  2,  252.  Dvojica  niu  napili  za  zdravlje.  3, 
19L  Vas  dvojica  Turke  uzbijajte.  4,  232.  Ja  sam  se 
razgovarao  .s  dcojicom  Ijudi  iz  Dibre.  _Kov.  1.  Podaj 
onoj  dvojiei  volova  nekali^u  soli.  Rj."  XLYII.  S  Kara- 
Gjorgjijeve  strane  bila  su  jo5  dvojica  od  pisarskoga 
reda.  Sovj.  17.  Da  su  se  njih  dvojica  ttacinili  u  Bio- 
gradu  kao  dahije.  19.  Drojica  bijahu  duzni  jednome 
du?.niku.  Luk.  7,  41. 

dvAjii'P,  f.  2'^-  ("  ^I''V-)  ^'"''  <lvojnice.  Rj.  svirala 
od  dra  piska  i  dvije  cijeri. 

dv6jii'k-a,  f.  dem.  od  dvojica.  Sava,  a  dvojicicom 
sinova,  zlojjati  se  u  selu  . . .  dva  nejaka  sina.  Megj.  142. 

drojina,  /'.   —  1)   dvojlnom   >i.   ]>.   viSe,   ziveimal 

hoher,  bis.  Bj.  113a.  po  dva  puta  onoliko,  ioliko,  dva 

puta  'vise,  i  t.  d.  Platite  joj  kao  *to  i  ona  plati  vama, 

i  podajte  joj  drojinom  onoliko  po  djelima  njeziuima: 

!  kojom  eaJom  zahvati  vama,  zahvatajte  joj  po  dva  puta 

1  onoliko.  Otkriv.  18,  6.  A  novaea  ponesite   dvojinom, 


ilvujiti 


—  282  — 


ilvor 


1   u/in:.i' 
M.. 


liijiilui   oziro    II   vrei'nma    vaSim. 
-'.nsra  dniia  neka   ziiotovc   5lo   do- 


1.    1 

-  ..  11  iipkii  l>iuii'  driijinom  onoliko   koliko    nakiipe 

-        '  i1;in.  11.  Iti,  f".   Dvojinum    ili   trojiiiom   liilo   bi 

'i.  koji  »i  Dubrovniku  traiise  i  nahiziJe  za- 

bi  se  k  unMni  j>ismiiua  dodali  i  drii<ri  izvori. 

P^l.  L'l.i.  —  2)  u  /;pii)i((/iVi.  ilic  Xutiziihl.  nuineni^ 

ihiiilif:  Oblika  iiua  za  ji'diiimi  i  za  mnozinu  .  . .  Bilo 

'    ■'  '  .'.  (tbl.  1.  Rijin'-i  -oko-  i    iiho<  .  . . 

1  starii  lUojinu.  14.  U  rijeii  n'lka 

^.    >.uii.;i»  ilnisi  i  sedmi   padci   dvojinc: 

i.  21. 

,. ;.j..i.  dviSjTm,  r.  impf. —  3)  trennen,  cntnreicn, 
liirnlo.  Kj.  till  drojc  (Ujeliti.  v.  pf.  slui.  o-dv<\jiti,  pre-, 
raz-,  II-.  r.  impf.  aloi.  o-dvajali,  pre-,  niz-,  ii-dvajati 
I  ii-dvojavali.  —  t've  izme.ian  8rbin  do  Turi-ina  .  .  . 
kako  irli'da  tamo  i  ouamo,  ilruji  Srhc  izmep-ju  Tiiraka. 
Npj.  ."!,  21o.  Civoi<rjem  zeinlju  da  jeduako  livoji.  J.  S. 
Keljkovii'.  ARj.  XL  itiUa.  —  'i)  vidi  dvouiiiiti,  sum- 
njati :  zirtifehi,  duhiturc:  Dvoji.i  li  mozebit  u  ne.«talnost 
moju?  A.  I.  Kiiezovic.  Xijc  drojio  da  cc  so  iicpri- 
jatclj  jKivratiti.  A.  Tomikovir.  .\Kj.  II.  il34a.  Da  evo 
ill,  lie  Itehd  ilriiiti,  zlobue  duJo  na  pakost  su  spremue. 
^irp.  mal.  oil.  XII  se,  jiuxs.  impcritoii.:  Ne  ima  sc  dvo- 
:■'.  da  se  mrtvi  ne  pomazu.  I.  Velikanovie.  AKj.  II. 
:ij4a. 

<lvojk:i.  f.  —  3)  cin  zveieimeriiies  Fass,  dolinm 
coniiueiis:  duus  amphoras.  Rj.  bare  od  dva  akova.  ixp. 
bure.  —  2)  ridi  dvoeijevka.  Kj.  pusl'a  od  dvije  eijevi. 
cidi  I  dvonrrla. 

d  vdjiiii-e.  d  voj  nieii,  /".  pi.  die  Dupitelpfeife  der  Uirtcn, 
fiitula  dtiph.f.  Rj.  vidi  dvojice,  diple,  g'adlje,  svirale. 

«lv6js<vo,  »i.  onuhina  otioga  ato  je  dvojc,  die  Zivei- 
luil,  di/ifi.  iy).  trdjstvo.  —  Kad  je  sauio  dvjeina  du- 
sama  razlii-nopa  roda  sajediujcniiu  .  .  .  s  iieba  dan 
blajroslov  da  rafrjajii  djceu,  onda  l>i  i  samijein  jesta- 
stveriijem  zakoniiiia  protivno  bilo  kad  bi  se  pokva- 
rila  ovakova  sveza  ili  kad  bi  se  raJiiila  da  ii  ujii 
stiipi  viJe  od  potrebiioga  dvojstvii.  DP.  216. 

dvukaliin.  <lvf)katua,  n.  p.  kiu'a,  zueistockig,  ta- 
hulatiuiii'i  diias  hidjens.  Rj.  dvo-katan,  !J  cega  su  dva 
iata. 

dv6k:i(nif3l,  /'.  t.  j.  kiu'a,  stccistuvkiges  Haiix  (das 
iV(/;(<.v(7iovs  milijenehnct),  domus  tubulationcs  duos 
liiihfii:'.  Rj.  dcokatuiihw';a.  dijel  kuic  pri  zemlji  uzima 
se  za  prri  kut,  it  iiud  iijim  jc   druiji. 

dvdkolU-C,  dvftkorica,  f.pl.  ein  zueinidrigcr  M''agcn, 
rlicda  hirota.  Rj.  dvo-kolite,  kola  za  dva  kola  (toika). 
ridi  reze.  Dogje  jedan  starac  na  dvokolicama  te  za- 
[irosi  devojku.  Npr.  87.  Domiiz-arabe  (na  dvokolicama 
[irikovane  daske,  tako,  da  nekolika  ("oveka  mogu  pred 

-  ■liMiii   terati   te   drokolice   zakloniv^i    .se   za    daske). 

Mil.-firi. 

dvukopicil,  f.  u  narodnoj  poslovici:  Dvokopica 
dvoirrozdica  (kad  se  dvaput  kopa,  dvostruko  se  gro?,gje 
ima).  .\Rj.  II.  Jta.oa.  dvo-kopiea. 

dvukoskil,  /:  (pi.  ficn.  dvfikozaka)  (u  C.  G.)  koza 
koja  se  drugi  put  kozi,  eine  Zieijc  die  ztim  zueitcn 
Mat  nirft,  ciipra  secundum  pariens.  dvo-koz-ka. 

dviikrak,  adj.  dvo-krak,  «  cega  su  dva  kraka.  — 
/'     !  rak  (bidiius).  Korijeni  246.  isp.  trokrak,  sedmo-  | 

-  ;:iK  :  golokrak.  ; 

dvokrilni,   adj.   n.  p.   vrata,   Doppeltluir,   vulvae. 

Rj.    dyo-krilni,    u   cega  su  dva  krilu:  Na  ulasku  u 

•iju    nad   svetinjama   nafini   dvokrilna  vrata  od 

:i  miUilinova.  Car.  I.  6,  .31.  isp.  Sestokrili. 

<l\6li<"nn,  dv?tli(:-nji,  adj.  Rj.  dvo-liian.  —  1)  n.  p. 

v.  zii,hu„,jiij,  duplc.r.  Rj.  u  kojega  su  dvalica 

mislu),  koji  .ivaki  cus  pokazuje  drugo 

:  .lednri   misji,   drugo  govori,  a^  tre^e 

■       !  (oeka).   Posl.  11.3.  I^ta  se 

ilrolii'moga  odijovora  megju 

-■'■'"•>■    i'^i[ii':i   2,    127.   \j&}.   govore   jedan 

■me,  usnama  hdljivijem  govore  asrca  dvoliina.  ' 


Ps.  12,  2.  vidi  dvojezifan,  dvoplatan  1.  adv.:  Kako 
je  Milulin  dvoliviiu  i  la?,no  obrieao  da  ee  se...l)M. 
'l4;t.  —  2)  n.  p.  svila,  t.  j.  od  dva  liea  (koja  iiema 
nalieja,  uego  s  obje  straue  jednaka),  dupjiclseitig, 
uirasiiiie  paiies  acijuales  haJicns.  Rj. 

dytilieiMijo.  n.  das  Boppelrcden,  dnplicitas.  Rj. 
reihal.  od  dvolii'iti.  radnja  kojom  tko  dvulici:  Jer 
nema  u  ustima  njihovijem  istine  .  .  .  na  jeziku  iin  je 
drolivcnjc.  Ps.  5,  !•. 

dvolieiti,  rim,  v.  impf.  doppclziiugig  sein,  dn- 
pliccm  esse.  Rj.  dl'Olicnu  liiti,  /iritvnrati  sc  svako- 
jako.  J)rnlicahu  s  njim  i  ostali  .liidejei.  (ial.  2,  13. 
Ko  diiilici  jczikom.  paSc'e  u  zlo.  I'riO.  17,  20.  Pada- 
jui'i  dobiee  malu  pomoe;  i  ninogi  6e  pristati  s  njima 
drolii^ci'i.  Dan.  11,  '.H.  Da  je  Boris  dvoliiio  premn 
Ugarskoj.  D.^I.  .S. 

dvoliieaii,  dviMuena,  adj.  n.  p.  gvozgja,  t.  j.  od 
dva  hika,  zueifederig  (z.  B.  von  ciner  Falle)  dupliei 
clatere.  Rj.  dvo-liu'an.  isp.  Ink  1. 

dvoiiijt'SPeiijSk  (dv^mjese('•nj^lk),  m.  zivinee  od 
dva  mjiseca.  V  i^rijemii.  ARj.  II.  0;i6a. 

dviiiiilaii.  ilvfinitna,  adj.  od  dva  nita.  vidi  dvo- 
ejepaii.  AKj.  11.  !i.'5(ia.  isp.  eelvoronilan. 

dvoiius:,  '(''./.  I'ipfs,  s  dvije  noge:  Dtiid  idc  dvo- 
nogo,  pa  sede  na  tronogo,  dogje  retvorouogo,  pa  sede 
pod  tronogo.  odgonciljaj :  Oovjek,  stolioa  i  ma^ka. 
ARj.  II.  l)o6a.  isp.  bosonog. 

dvoiiozai',  dvcSno.ica,  m.  dcr  Sterhliche,  mortalis: 
ne  boji  se  dronosca.  Rj.  dvo-noiae,  «  koga  su  dvije 
nofic  t.  j.  covjek. 

dvuiijak,  dvonjka,  «i.  (u  t^rijemu)  —  1)  vidi 
bliznc  (u  Baranji  se  dvonjri  kaze  samo  za  djecii,  a 
bliznovi  kod  stokel.  Rj.  vidi  i  blizanac,  blizanak,  bli- 
znak:  dvojei.  —  2)  ri'df  sraslica.  Rj.  vidi  i  sra^ljika. 
dm  sriixlii  orahii,  dvije  srailc  iljivc  i  t.  d. 

dvoiK'tic-a,  /'.  (II  Lici)  uekakav  novae.  Art  Milnze, 
nnmiis  iiuidam.  Rj.  dvo-petica.  novae;  valja  da  dva 
petaka.  isp.  Osn.  328. 

dvoplatan,  dv(^platIla,  adj.  —  J)  n.  p.  eovjek, 
vidi  dvolicau.  Rj.  dvri-])latan  {drugoj  puli  osnova  u 
starom  n.iaTb  latus,  vidi  poplat).  Osn.  184.  za  osnovu 
plat  is}}.  naplatak.  n  kojega  su  dvije  strane  (u  pre- 
nesenom  smislu,  dva  lica,  dva  jezika).  vidi  i  dvo- 
jeziean.  —  2)  sjekira,  kosa.  Rj.  koja  je  su  dvije 
strane  ostra? 

dvur,  dvora,  m.  —  1)  der  Hof.  Hofpullast,  aula,  pa- 
latium:  u  dvoru :  kod  dvora.  U  pjesmama  se  svaka 
kuia  zove  dvor  ili  kula.  Rj.  vidi  dvori,  bar  2,  konak 
1,  odzak,  palaea,  polae,  ])ola('a,  saraj.  —  Pa  ga  uvede 
u  dvor  i  ueini  veselje  za  nedelju  dana  .  .  .  dok  ne 
nagje  grad  gde  su  dvori  dnigoga  zmaja.  Npr.  30. 
Kad .  .  .  care«  sinovi  ne  dolaze  natriig  ni  jedan,  *«- 
brine  se  sav  dvor.  44.  (svi  sto  su  zivjeli  n  dvora). 
Bio  je  veliki  grad  i  u  gradu  ciir.iki  dvor.  60.  Kad 
dogje  u  Usudove  dvore,  ima  5ta  i  videti:  u  dvoru 
kao  da  je  carevina  .  .  .  Kad  tijutni  dan  osvane,  all 
nema  onih  dvorova  velikih.  lb.  I  vas  ho(=u  o?.eniti, 
pa  vam  dubre  dvore  sagraditi.  104.  Sav  dvor  iziiao 
da  vj<]i  5ta  (e  biti.  210.  Kad  s.im  bila  s  majkom 
mojom,  meni  fale  ove  dvore,  da  su  dvori  samotvori, 
i  u  njima  zlatui  stoli.  Npj.  1,  63.  U  elavu  svijeh 
svetijeh  Bozijeh  ugodnika  .  .  .  i  .n-ega  dvora  nelics- 
koga.  1,  78  (zdravica).  Ovi  dvori  paunovi,  a  pendieri 
gjingjerovi.  1,  100.  Imam  Boga  na  domu,  koji  mije 
stvorio  od  olova  dvorove.  1,  130.  NadiniC-u  ti  dvore 
javorove.  1,  371.  Pusti  mene  do  bijela  dvora,  da 
obigjem  prebijele  dvore.  2,  174.  Povede  ili  duidu  na 
dvorove.  3,  52.  S  dopuStenjem  rfrom  i  patrijara  Cari- 
gradskoga.  Danica  2,  113.  Dvor  Turski  posalje . .  . 
3,  212.  Velike  prekrasne  ku(?e,  kao  najljepsi  dvori 
gospndski.  Kov.  30.  Konak  se  kaie  Prpski  dvor.  Pis. 
4.5.  Da  je  .  .  .  s  podruenim  sebi  narodom  cinio  ve- 
like zasluge  dvoru  Austrijskomc.  Zitije  3.  —  2)  der 
Haushof,  aula,  cf.  dvftriite.  Kj.  vidi  i  avlija,  obor  2, 


dvoriina 


283  — 


dvorski 


itobor,  iilicii  1.  —  Sutuke  null  iziieHc  ilijeto  lui  tleor 
id  kure  i  /avika  iz  svefra  frlawa  .  .  .  N])r.  213.  Moiiiric 
lie  Rlrariciconi  .  .  .  pa  pojileda  iiiz  brtlo,  kako  .laiia 
nctt'  ilvor.  Npj.  1,  344.  A  Petar  sje)rja.4c  tia  polju  na 
Ivoru.  Mat.  2(i,  CO.  —  3)  rijcc  dvor  s  prijcillozimii 
la  (loc.  i  areas.)  i  8  (ijcn.)  iipolnliljuvi  ac  ndvcrhi- 
ialno  i  dobijii  snaccnjv:  van,  na  polje;  vaiika,  vau, 
iia  polju;  i/vanka,  a  ]iolja.  ixp.  iiadvonii.  —  hJ  na 
Ivoni,  (Irdiisxen,  forts:  V  ilvoni  kao  i  na  (Ivoru 
kisnel  (I'osl.  .'W7)).  Sla  I'iniS  mt  ilruru  le  ne  iilci  u 
kii<'u'.'  Uj.  Izfjuli  kouiani  nojrii,  i  ciijeva  su  mu  na 
'Ivoru.  I'osl.  !)8.  fidi  na  poljn,  vanka,  van.  —  h)  na 
(Ivor:  a)  hiiiaus,  foras  [vidi  poljo  2);  f;)  uni  Notli- 
durj't  zu  vcrrichtcn  {vidi  poljc  3).  Rj.  (i<'i  na  dror, 
ahum  c.ioncratum  co).  —  ulirata  mi  na  dvor!"  \m- 
vife  on.  (^)n(la  mn  baba  dovotlo  brata.  Npr.  119. 
^Nadvor  nitdror  iz  kut'e  ,  dok  jadni  prosjak  oriako 
upla.'cn  pobje?,e  bez  obzini.  2711.  IConiu  jo  tijcsno, 
hod'  na  diiir.  DPosl.  48.  Uhvati  je  za  nrlo  bijelo, 
kako  jn  je  lako  uhvatio,  obje  oi'i  na  dror  iskociSe. 
Npj.  2,  (i3l).  ridi  na  polje.  van.  —  r)  s  dvora,  von 
druus.ien,  foris:  dosao  s  dvoia,  ulijepio  knru  s  dvoin, 
iiii  dtr  Aussctiseitc,  crtrinsccns.  Hj.  ,V  drora  erljcno, 
a  iznutia  crveno.  DiVi.sl.  108.  ridi  s  ])olja,  izvanka. 
dv6raiiii,  /'.  rclika  solia  it  tlrortt.  vidi  dvornica, 
sala.  —  Sad  da  ear  zatvori  n  jednii  sobu  do  koje  je 
bila  jedna  velika  soliit,  jrdje  je  bila  earska  keer  u 
kavezu  .  .  .  Sad  earska  keer  po«dje  oeu  svom  pro- 
Senije,  ila  it  droranu  noeu  sve  neko  dolazi  .  .  .  Npr. 
269.  .la  olidoh  na  svoje  dvorane,  ja  eu  ravne  Kuee 
progaziti,  laiuo  imam  dosta  prijatelja.  Npj.  O,  377 
(kako  ivta  m  istoj  pjcsmi  5,  374:  Jlereejrovei  na  do- 
nivvv  znadn,  koliko  je  njima  posrinido,  kad  vojnika 
na  dvorove  nema  —  to  bi:  otidoli  na  svoje  dvorane, 
moglo  liiti  sio  i:  otiei  na  dvorove,  na  domove  svoje). 
Sknpstinska  se  drortinit  zatrese  od  bnrnoira  sniijeha 
na  ove  poJljednje  rijei'i.  Zini.  234. 

dvtViiiiiii,  m.  u  Uj.  siuiio  «  mnoiini:  dvorani.  dvo- 
riina, »(.  111.  (St.)  die  Hofliuite,  uidici:  Viknu  Stojan 
slii<re  i  dvorane.  Rj.  iorjck  koji  iivi  i  sluii  «  dvoru 
(guspiidskom,  n.  p.  carskoiii,  kraljcvskom).  —  Dogje 
pred  dvorc  .  .  .  Onda  zapita  dvora)tc.  Npr.  34.  Kad 
pareva  kei  poslje  jvdnoiyt  od  dvoritna  da  vidi  je  li 
on  ziv  . .  .  droranin  se  zaeudi  kad  ga  nafrje  u  sobi 
gde  sedi  ziv  i  zdrav.  Gl.  (iledali  jiH  carevi  dvorani... 
>Sta  t'  je  nialo  n  earevu  dvoru  ?«  Npj.  2,  94.  Gjak 
Ostoja,  Radosavljev  dvoranin.  1>M.  274.  U  Vinodolu 
ko  bi  nbio  nauijesnika,  dvoranina  ili  sluiru  kne- 
zeva  .  .  .  302. 

dv6rbn,  /'.  die  Aitl'intriitnn,  ministerinm:  Zla  vi 
dvorhii,  oba  moja  sina!  Sverau  mi  je  rodn  omiljela: 
mome  babu  dvorliom  i  ugodbom.  Rj.  dvor-ba.  rijeci 
s  takitn  nasi,  kod  berba.  Dvorha  Tttrska  i  Pilarska 
vrata  ni  znajn  kuma  ni  brajeua  brata.  DPosl.  21. 
Dvorhu  dvori  bogat  m  hoifata  .  .  .  ne  dvori  gii,  da 
dvorim  izdvori,  nit'  ga  dvori,  da  mu  najam  plati, 
ve<^  da  vidi  njegovu  sestrieu.  Npj.  2,  (517.  Kad  ea- 
rica  Savska  vidje  svu  mudrost  Solomunovii  .  .  .  i 
dvorhu  dvoraua  njegovijeh  .  .  .  ona  dogje  izvan  sebe. 
Car.  I.  10,  5. 

dvoreilje,  )(.  das  Auficarien  (Dienen)  bei  Hofe, 
ministerinm.  Rj.  verbal,  od  dvoriti.  radnja  kojbm 
tko  dvori. 

dv6ri,  m.  pi.  (st.)  vidi  dvor  1:  Stoje  li  mu  dvori 
otvoreni,  i  u  dvoru  konji  osedlani.  Rj.  vise  primjeru 
kod  dvor  1. 

dvoristc,  n.  Ort,  ivo  einst  ein  Hof  c/ewesen,  ru- 
inae  palatii.  Rj.  mjesto  gdje  je  nekad  bio  dvor,  ei- 
dine  od  takva  dvora.  —  U  Pocerini,  u  Sab.iekoj 
naliiji,  ima  selo  Dvoristc  i  kod  njega  blizu  zidine 
koje  se  zovu  MiloSeva  konjuSnica.  Srbi  onuda  pripo- 
vijedaju  da  su  ondje  bill  drori  MiloSa  Obilii'a  .  .  . 
u  Droristu  ima  jedan  grob.  Rj.  —  rijeci  s  Uikim 
wd.s'f.  kod  blatiSte. 


d\uris(«>,  H.  (u   llrv.)  der  llaunhof,  aula,  </'.  civor 

2,  avlija.  Rj.  i  syn.  kiid  dvor  2. 

dv6ri(i,  rim,  v.  imjif.  Rj.  r.  pf.  slo:.  do-dvoriti 
(se),  iz-,  po-,  u-(Ke);  v.  impf- slo:.  u-dvoravall  se.  — 
1)  koga,  sbiiiti  kopa,  a  osobilo  stajali  preil  njliii 
(ka<l  ruea  ili  i)ije)  metnuvsi  ruke  na  pojux,  aitfirarleii, 
ministro,  adpareo:  Kvo  ima  devet  godinii'ii,  kako 
dvorim  rara  u  Stambobi.  Rj.  —  Ko  koga  dvori  onogii 
86  i  boji.  I'osl.  143.  Dror  ila  kiina  iniku,  ter  izguliilii 
kozuhe.  DPosl.  21.  Xeko  dvori,  neko  vino  sluii  .  .  . 
Ko  V  je  mlagji,  dvori  gospodan:  Npj.  2,  2li;5.  Ne 
ilvorim  «(.v,  .Ho  ja  blaga  iiemani,  veo  r«  uvog  iz  |»o- 
lajc  sarea.  2,  452.  Iileni  dvorit'  Knslu  dvore,  KoHUi 
dvorc  kako  mojc.  Kov.  i>3.  (vidi  dvorovati).  —  ^)  dvo- 
riti II  koga,  klniiti  u  koga:  liolje  jo  «  dobra  dvo- 
riti nego  11  zla  goiliti.  PohI.  25.  Dvorilo  iiioniee  it  /lOpit 
Save,  ni  raili  knjige,  ni  radi  vjere;  vee  radi  dvije 
seeri  popove.  Npj.  1,^  21(>.  .M'  je  Marko  i<  vara 
drorio  ])rcko  mora  n  Samii  Turskonie,  dvorio  ga  za 
sedam  godina,  pa  jc  eisto  Turski  naueio.  2,  43ii. 
Dvorbu  dvori  bogat  «  lioguta,  ji  sironia  jcilan  ii  drii- 
goga:  Jaksii'  Mitar  u  vojvode  .lanka.  2,  1)17.  — 
.'i)  dvoriti  koiitii,  dvoriti  kraj  koga,  dvoriti  pred 
kirn:  .iluliti  koga  stojeii  pred  njim.  isp.  1.  —  I'zeo 
je  Ijubu  ognjevitu  .  .  .  ona  dvori  curu  na  vci'rru, 
mesee  greje  earn  na  Veccru.  Npj.  1,  1()3.  Na  vode 
je  tridest  L'dbinjana,  kraj  svakoga  dvori  po  devojka. 

3,  188.  Reee  .  .  .  .sedmorii'i  dvorana  koji  dvorahu  pred 
carem  Asvirom.  Jestir.  1,  10. 

dvOrkinjil,  /'.  die  Aul'uiirterin,  luinislra:  A  beloj 
dvorkinji  luirnui  pozlaeenu.  Pred  njom  idu  diorkinje. 
Kj.  kojti  dvori:  i  koja  iivi  i  slnzi  it  dvoru  (gospod- 
skorii).  dcm.  dvorkinjiea.  isp.  dvoranin.  —  Kraljiee, 
deset  do  petnaest  .  .  .  djevojaka.  .ledna  se  djevojka 
megju  njima  zove  kraljica,  druga  kralj,  Ireea  barjak- 
tar.  a  eetvrta  dvorkinja  .  .  .  kraljiea  sjedne  na  main 
stoliCieu  a  dvorkinja  stane  vi.'e  nje.  Kj.  298b. 

dv&rkinjieii,  /'.  dcm.  od  dvorkinja:  <»n  zaklinje 
mlade  drorkinjice.  Rj. 

drSniT,  adj.  vidi  nadvorni,  izvanji,  si)oljasnji, 
spoljni.  .■fupritno  kueni.  —  A  za  drnrni  pos'o  prifa- 
eajte.  lINpj.  ."!,  (528.  za  ukc.  ARj.  II.  941a. 

dvoniii-n,  /'.  StuUi.  velika  soba,  oaobilo  gdje  se 
primaju  gosli  (Franc,  salle,  Njem.  Saal).  vidi  dvo- 
rana, sala.  —  Vigje  na  niiru  zltdne  dvornicc,  u  kojoj 
se  gostjaSe.  jednu  ruku  straliovitu.  Gj.  Rasic.  Kroz 
jedna  velika  vrata,  nad  kojima  je  .<tio:  majstorska 
dvornira  (vulgo  sidaj.  A.  T.  Blagojevic.  Ovizijeh 
pasa  pune  sn  dvornice  poglavica.  JI.  RadniO.  Allj. 
II.  947a. 

dvArop:,  adj.  (u  KrivoSijama)  n.  j).  jama.  t.  j.  koja 
ima  dva  ulaska,  duplc.r  orificium  liabens.  Rj.  dvo-rog, 
dvorogo  je  npravo  ono  u  ccgu  .««  dva  roga,  a  po  torn 
ono  u  veqa  jc  nesto  dvoje  sto  je  nalik  na  dva  roga. 
vidi  dvorogast.  Dade  mu  jedan  stop  dvorogi,  erljen 
kao  vatra.  Npr.  96.  Drorogc  vile.  Korijeni  2<,H).  tako 
sloz.  rijeci  villi  kod  divftrog. 

dvArogast,  adj.  vidi  dvorog.  Rj.  u  iega  .si«  dva 
roga,  a  po  torn  u  iega  je  nesto  dvoje  nalik  na  dva 
roga.  —  Jedan  starac  bijele  kosei  brade  kao  ovca, 
na  dvije  dvoroguste  sljakc.  Npr.  95. 

dvorovati,   dvftrujem,   v.  impf.:  Ja   se  ralada  na 

put    spremam,    tugje    dvore    dvorovati.     Here.    ;}02. 

i  Pjesma  je  ova   nalik   na   onu  Kov.  63.,  u  kojoj  do- 

I  laze   i  ore  vrste:  Idem   dvorit'  Kostu   dvore,  Koatu 

dvore  kako  moje.  po  tome  .se  vidi,  da  je  dvore  dvo- 

rovati  sto  i  dvoriti  dvore.  vidi  dvoriti  1. 

dvArski,  adj.  (u.  p.  u  Karloveima  kola,  baifa) 
Hof-,  auliciis.  Rj.  sto  pripada  dvoru.  —  (OndaSnji) 
kuvar  (a  sadasnji  nadziratelj  dvorski).  MiloS  100. 
Postane  dvorski  savjetnik.  Priprava  71.  U  SkoLskoj 
je  negda  tako  bilo  naSljedno  mjesto  dvorskoga  sa- 
I  yivca'.   75.   Idi   k   onomu   rizniearu,   k  Somni,   upra- 


dvoriski 


—  284  — 


dinmoiclani 


■1.  Is.  -J-I,  lit.  U  BoOii  u  cnrskoj  droml-oj 

sv.  !^im.  i  8V.  Sav.  IX. 

ilvtir>ki.    III.    iidj.  siimjenjuje   svfjftaiiiiv.   nel-aii 

,'r  ,-<'■'   Hi  iioKpodsKi  anornili,   shidieiiik :   JJrorsAi 

-aiiskopi.   PRj.   1,   -10.   Otao  kneza  Tvitkn 

kwljii    bosauskomu.    3,   475.    I'   vhtstelc 

iiiKi  joi  ,<(i(/(i   ih'oi-ski,   A<);i   .«e   i(  vltistele 

:ove  i^piiu,  kojc  t'idi.  Ivekovit'. 

tl\o>(ruk,  ailj.  sti-eiftuh.doppil-,  (htple.r.  Rj.  dvo- 

slruk.  vidi  dvosiib.   Obrvk.H.  1)  drvstmki  koiiiic,  na 

'         ^     •  :to  niti.  l\j.  4o4a.  Kakoffosj  veli  da  se  (Hije 

i.-,   lako  je    mojrao  rei'i,    da    se,  i^uje    i 

,,.  ,,,,,,..  >a,  e,  o,  lu.Nov.  8rb.  1821,  3S!t.  Cetvoro- 

ii-rlast  i  dvustruk  naciiiiJe  iiaprsnik,  u  duiiuu  s  pedi 

i  11  Jiriiiu  s  pedi,  ilroslruk.  Mojs.  II.  39,  !*. 

dviolriikost,  dv^strukosti,  /".  staiijc  onoiju  sfo  je 
drostniku:  Ta  no  ido  pr.ivoeiu  nikakvijein,  ta  ja  vidim 
drusirukosi  nliku  i  hitrinu  mudro  zapletenu.  Seep, 
iiial.  (it). 

(Ivdiiniirn.  f.  vidi  dvojba,  i  syn.  ondje.  —  E!  e! 
Iivala  Hofru '.  veli  i«  iickoj  dt'oiimiei  C'ic^a-Pauu.  Zim. 
2()7.  Mislim  da  ueina  ni  iiajtiKinje  dvoumicc  o  torn,  da 
je  iiajvei-i  broj  Sarajevaoa  eista  Sipska  krv.  Zlos.  145. 
d v6tiiuil i.  mim,  r.  imp/',  ho,  sireifeh>,A}istand  haben, 
duhitu  Iij.  dvo-umiti,  kao  imaii  dva  uma.  vidi  dvo- 
jiti  '2,  !<nuiljati,  siimljafi  se,  sumnjati,  sumnjati  se.  — 
Koji  druiimi  neposlojaii  je  u  svima  p\itoviiua  svojijem. 
Jak.  1,  8.  JoJ  dvoiimiiii,  sio  bi  odabrati  iinao.  A.  Ka- 


ui^.liO.  Lntini  iie  dvoiimc  dii  jc  Fooija  n;i  lilasii  bio. 
i)i<)«Hic  i(  pomoi?  Ro^u.  R.  I.cakovi('.  .\Kj.  II,  !l5-2b. 
Po  sada  sam  I'isto  drouniio,  a  sad  visrju  objeuia  oiMma 
da  je  srlavom  C^arc  kako  kaJ;e.  Si'ep.  nial.  ',•2. 

dvtiiiiiiljOiijc,  II.  rf((.«  ZKeifehi.duhitatiu.  Rj.  rcrhal. 
od  dvoiimiti.    rudiija  kojom  tko  dmoni.  inp.  dvojba. 

dvoYuliiTk,  m.  seljak  koji  ima  dm  ruhi.  u  naSe 
vrijcme:  On  bi  Rojra  ladi  priniao  u  spreiru  po  nekoga 
jediiovohiika  ili  i  dvoroliiika.  .\Rj.  II.  !t.')3a. 

dvtivolira,  /'.  Xema  u  Vukovu  rjei'niku.  Osn.  328. 
isp.  dvovoni. 

dv6v0iiT,  adj.  dvo-vo(l)ni.  u  koiia  su  dva  vola. 
dv^-vont   (drugoj    poli   osnova  u  vo  no.ii.).  Osn.  184. 

(Ivozf'iistvo,  ».  dvo-ienstvo,  stunjc  onofia  koji  ima 
dvijc  :cne,  hifiamiu.  —  Ako  jedan  i  pofrrijeJi,  drug! 
tie  j;a  popraviti,  n.  p.  jedan  C-e  kazati  »dvobraeije«  i 
»dvosupni2ije,«  a  dnigi  ee  reel  da  je  bolje  dvozen- 
stvo.  I'is.  Hi.  isp.  bezeustvo. 

dvdioiijti,  m.  hiriamux.  Stulli.  dvo-/,enja,  koji  ima 
dvijv  zcne.  i^p.  za  ohliiji'  inlailf^zenja. 

dvozienii,  dv64!cua,  udj.  drugoj  poli  osnova  u  zica. 
isp.  Osn.  184.  M  ceftu  .su  dvije  zice.  u  Rj.  samo:  Dv6- 
zii^m  stiMae,  dv6zifnoo;a  stoca,  m.  (u  O.  ix.)  Lehnstuhl, 
cailicdra.  Rj.  stvlica  s  rucicama.  —  isp.  rijeci  tuko 
sloz.  jodnoiii'an,  mnogoiiean. 

dvciziiPo.  dvftznceta,  n.  jaje  sa  dra  htjceta.  I. 
PavloviO.  ARj.  II.  <l54b. 


T)i. 


dz,  II.  .fioicMO  .s7oro  za  glus,  koji  se  u  Vukovoj 
azhuci  biljezi  prusfim  slorom  m,  a  dolazi  ponajvise 
u  iuiijiin  rijeiimu:  u  ttusimu  samo  ondu  ktid  se  (• 
promijeiii  tia  iij,  n.  p.  svjedodJSlia  (svjedor-l)a),  ili 
kud  se  .ilufu  7.  pridjcne  sprijedti  d,  pa  se  s  njim  sa- 
stavi  H  jcdun  f/las  (dz,  if):  d?.agara,  diagor,  diSagoriti. 
i.ip.  Korijeni  48. 

diiiba,*  /'.  —  1)  u  rijecima:  dzaha  ti  [dzaha  mu) 
to,  t.  j.  na  east  ti  to,  icJi  schenke  dirs.  Kj.  uzinia  .le 
kao  adnrah,  pa  znaci  kao  na  cast  ti,  prosto  ti,  na 
dar  ti:  hadava:  Dzaha  t'  i  to,  Lif:ki  Mustajbeie! 
AT  da  vidi.5  velike  zalosti.  HNpj.  4,  33.  Ti  si  dzaba 
jrospostvo  dobio,  sad  c'  u  tebe  srci'u  okuJati.  Npj. 
4,  25<J.  —  2)  dati  dzabii :  Kod  Turaka  je  obieaj  da 
gdjekoji  kad  dojrju  u  kavanii  zapovjedi  kavediiiji  te 
da  kavii  svima  koji  so  nagju  u  kavani,  pa  on  sani 
plati,  i  to  se  kaie  dao  (ili  platio)  dhdm.  Kad  koji 
plati  dzabu,  onda  kavediija  vice  dzaba!  kad  daje 
Ijudnia  fild?.ane  s  kavom;  a  onome  koji  je  platio  da 
najposlije,  i  rcCe  mu  vala  (a  ne  dzaba).  Rj.  ovdje  se 
lizinid  kao  itiienica. 

diabitiNati,  d^abaiSem,  v.  pf.  schenken,  dono.  cf. 
pokloniti.  Rj.  isp.  diaba. 

d^ili-ii-,  m.  rfeiii.  od  diak.  Rj.  prtena  vrecica. 

dii\gara,  f.  die  Schnle  (in  den  Klostern),  das 
Schulzimnter,  schola.  cf.  Skola.  Rj.  vidi  i  uCionica. 
—  .Skupili  bi  se  (gjaci)  u  kakn  sobn  (koja  se  u 
Trono-.!  zvala  dzaijaru)  te  bi  im  kakav  kalugjer  ili 
L-j.ikon  pokazivao  da  u6e  Catiti.  Rj.  8411).  dzayara 
'i''y-^Uy  zatjara,  s  dometnutim  sprijeda  d);  od  osnove 
koja  nije  u  obiC-aju  i  koja  6e  biti  postala  nastavkom 
'I  od  kor.  2<ragv  vikati;  isp.  zagor.  Osn.  108.  zgrada 
ill  solia  u  kojoj  se  zagori.  rijeci  s  takim  nasi,  kid 
ba'lnjara. 

'■■  r,  m.  der  Liirm,  strepituH.  Rj.  Imka.  dzagor 
■>r  s  dometnutim  sprijeda  a.  Osn.  110.  isp. 
.'.  -.ira.  —  rijeci  s  takim  nast.  kod  divor. 

dififrorcnje,  n.  mdi  diakanje.  Rj. 


dzilit'orili,  nm,  r.  imp/',  vidi  dzakati.  Rj.  vidi  i!a- 
lakati,  i  stpt.  ondje.  larmati  kao  n.  p.  djeca  sfo  cine. 

dzuk,*  dzaka,  m.  —  1)  ju'tena  vret'a,  der  Sack, 
sacciis.  Rj.  deni.  dzaeic.  uugm.  diiakulja.  —  Prava  je 
vreca  od  vune,  ako  je  od  prtiAta,  onda  se  zove  dzuk, 
ako  li  od  kostrijeti,  onda  je  arar;  arar  i  vreca  jed- 
nake  su  velieine,  a  dzak  je  nzak  i  dngai'ak.  Rj.  75a. 

—  2)  nijera  od  40  oka.  Rj. 

dzaikaiijc,  ti.  das  Liirmen  der  Kinder,  strepitus. 
Rj.  verbal,  od  dsSakati.  radnja  kojom  n.  p.  djeca 
dzakaju.  vidi  dzagorenje. 

dzakati,  kam,  v.  impf.  liirmcn,  strcpo.  Rj.  vidi 
diagoriti.  v.  pf.  sloz.  za-d^akati.  larmuli  k<io  sto  cine 
n.  p.  djeca.  (xlasu  se  i  pridijeva  sprijed  d  u  naSem 
jeziku  pa  se  s  njim  sastavlja  u  jedan  glas  (y):  dii)- 
kati,  zadzakati.  Korijeni  48. 

dzi^kiiljn,  f.  augm.   od   dJiak.    Rj.  prtena  rrecina. 

—  rijcri  s  takim  nast.  vidi  kod  bakulja. 

dzaiii,*  m.  vidi  staklo.  Rj.  vidi  j  stklo,  sklo,  oklo; 
srca.  isp.  biljiir. 

tlzaiiii'ldan,'^  m.  eine  Weste,  tunicae  genus,  prac- 
cipue  Albanorum.  cf.  premitaca.  Rj.  nekakav  prsluk 
osobito  u  Arnnuta.  —  Pravi  Bokclj  .  .  .  ima  od  irne 
svite  (fobe)  prsluk,  koji  oni  zovu  kruiat:  prsluk  je 
ovaj  gore  izrezan,  a  dolje  se  presamiti  kao  premitaca 
(dzamadan).  Kov.  40. 

dzitiiihas,*  dJSambAsa,  m.  der  I'fcrdekcnner,  peritus 
cquoruiii.  Rj.  iko  dobro  poznaje  konje,  rjestak  konjma. 

dzihiiija,*  f.  die  J\foschec,  die  Kirrhe  iter  Tiirkcn, 
tcmphtm   Turcicum.  Rj.  vidi  nieeit.  Turska  hoyomolja. 

—  Kad  ja  pogjem  u  dzamiju  klaujati,  cini  mi  .se, 
dzamija  se  poklanja.  Npj.  1,  23(1.  Na  dzamiji  tri- 
deset  nuinara  .  .  .  kolika  je  od  zlata  dzamiju,  d'  u 
njoj  klanja  dvanaest  Turaka.  3,  83. 

dziiiiioiiiani,'*  m.  jA.  u  rijecima:  navaliSe  kao  dzO'- 
mogluni.  Rj.  zarobljena  djeca.  —  Danicic  .\Rj.  ISOa 
kod  rijeci  azamogljan :  zarobljeno  dijete,  od  kojega 
je  bivao  janjifiar  ili  sluga  u  dvoru  sullanovu.  isp. 
dzamoglani. 


diana 


285  — 


dioviip 


diikna,  /'.  (ii  0.  (J.)  ridi  dzaniinka.  Rj.  j  syn.  ondje. 
iiektthti  okrutiln  sljiva. 

(■^.iiiink,*  (Ijiiinka,  m.  yidi  d?,enjak,  i  bitka,  «  syn. 
ondje.  Tu  s  'J'uiciina  dhmka  zapoieSe,  od  megduoa 
rata  otvorise.  Npj.  5,  31G. 

djiikiinrika/  /'.  Art  nindcr  I'/'liiumoi,  pruni  nctius. 
Rj.  lukdkn  iikruylu  iljiva.  ridi  dzana,  dzi'iiarika; 
inijravai',  jilskor. 

d^andrljiv,  adj.  zdnkiseh,  rhosu.i,  cf.  caiidrljiv. 
Kj.  pokarljir,  xvudljiv. 

diilniiiii,*  urce  (du5o  moja !  Kj.') :  S  o6iju  sam 
svemii  roilii  drajra,  ponajvise  dzanum  (iHinan-atri.  Rj. 

d2ftra,  /".  (u  Uoci)  .sml  zcmljani  za  iiiaslo,  ulje, 
ckvarii  i  t.  d.,  eiiic  Art  irdencn  (iefiissct  zu  liutter, 
Oel,  rii.'iis  /ictilis  germs  Imtyro  etc.  .tervuiido.  Rj.  — 
Pa  t'e  ti  se  otvorili  ol)la  joiliia  dzara  sa  zlatnijein 
zaklopoiu  puna  aspri.  Npr.  it'J.  dhirit  (s  donu'tnutini 
sprijoda  d  mjento  hira,  koje  iina  Stulic).  Osii.  1!). 
vidi  zara,  isp.  (]}.. 

d^itrdiii,  dzardiua,  m.  (u  prim.)  vidi  vrt:  U  vino- 
ofradti  dzardini,  i  u  dzardinit  postelja.  Rj.  Tal.  giar- 
dino.  ridi  i  baSfa  1,  i  syn.  ondje.  —  8kot-i  Jovo  u 
diardit),  slomi  Mari  nisinarin.  Here.  243. 

diils,  m.  vidi  ion,  uza.s.  —  Dhia*  stnih,  stravii. 
Npj.'  2,  305.  Zus  (mjesto  tega  se  govori  s  domelnu- 
tijeiu  sprijeda  d:  dzas).  Nema  u  Vukovu  rjecniku, 
nego  u  narodnijeiu  pje.imama  II,  280:  Cudno  li  te 
vlak'e  prepauiilo!  od  njega  si  dzasa  zadobila.  Osn.  15. 

d^u.sniiti  sc,  suem  !>c,  v.  r.  pf.  erschrecken,  expa- 
vesco.  Rj.  prepasti  se.  isp.  dzas. 

dzhiltraiijo,    n.   Kj.    rerbcd.  od  di^bagati,  koje  vidi. 

dzbikirati,   gam,  r.  impf.    Rj.   ne  kaze  se  znacenje. 

dzb&ii,  m.  die  Wan»e,  Kufe,  cupa,  cf.  zban,  kaoa. 
Rj.  drven   vodeni  Slid,   vidi  i  bakviea,    i  syn.  ondje. 

—  Zban,  koji  glasi  i  dzhan  (cbbari..  ctvam.  .  .  .  isp. 
i  cabar).  Osn.  139. 

dibun,  m.  der  Strauch,  frutex.  Mnogo  puta  zee 
leii  u  onakovom  dzbunu  gje  ne  bi  niko  ni  puniislio. 
Rj.  vidi  ihun,  grm  2,  grmen,  i  syn.  ondje.  —  Ome- 
gjak,  kao  zbiin,  mala  megja,  das  Gebii.«c'h,  fiutice- 
tum:  kao  zee  u  omeeku.  Rj.  4o8a.  Dzomba,  dzhun 
site  ili  SaSa  u  bari  ili  u  ritu.  Rj.  S32a.  od  ibun 
s  dometnutim  sprijeda  d.  isp.  Osn.  34. 

dieba,"  /'. ;  Sto  Momcilu  taman  dzeha  bila,  kralj 
se  pod  ujom  ni  dignut  ne  moze.  Rj.  vidi  diebe.  — 
Dzeba,  nekakttv  oklup.  Xpj.'  4,  352. 

dzebi\iia,*  /'.  die  Munition,  Krieysvorrath,  copiu 
bellica.  Rj.  ono  stu  trelia  u  bojii  i  h  rata,  kao  prah, 
oloro,  taneta,  u  i  hrana.  vidi  d^ebeana,  dzebehana. 

—  Da  mi  dades  hazne  i  dzebane.  Xpj.  4,  33U.  Da 
iiabavlja  hranu  i  dzelianu.  4,  346.  Da  se  baruta  i 
pttscane  dzebane  uzme  iz  Poreea.  Datiea  1,  80.  Stefan 
dotrei  u  dzebunu  te  je  zapali.  4,  24  (zyrada  u  kojoj 
je  dzebana?).  Neslane  toporske  dzebane.  Zitije  49. 

dz6bi',  dzebeta,  n.  (u  Cetini)  ploee  na  jecermi,  koje 
stoje  iznad  ilika  pod  grloni.  cf.  dzeba.  Rj. 

dzebei\na,*  dzi'b<'h;\na,*  /".  (u  C.  G.)  vidi  diSebaua: 
Dzebehuun  velju  ugrabiSe.  —  Savo  moju  dzebeunu 
hraiii.  Npj.  5,  231.  ()duze§e  carsku  dzebeanu.  5,  375. 

dz^brak,  m.  (u  vojv.)  vidi  prosjak.  Rj.  —  rijec  je 
doSla  od  Slovaka  k  Srbima.  Osn.  2U3.  od  Slovaikoga 
iebrak  s  dometnutim  sprijeda  A.  isp.  dz. 

dz&braiijo,  n.  vidi  proSenje  2.  Kj. 

digbrati,  briim,  r.  imjyf.  vidi  prositi  2.  Rj.  vidi  i 
prosjaeiti.  za  postunje  is/),  dzebrak. 

dzolerdaii,*  diSeferd.'ina,  in.  vidi  dzeverdan,  odakle 
je  (imo  prcncscn  ukc.  vidi  i  dXeterdan,  d^everdar, 
d?,everlija,  dzeverusa.  hyp.  dzeko.  puska  u  koje  je 
cijer  od  dzevera.  —  Sa  ramena  skida  dzeferdana. 
Npj.  4,  407.  U  riiku  isto  tako  okovan  dzeferdan. 
Kov.  42. 

dzcfirdar,*  dzefenlara.  m.  Rj.  vidi  dzeferdan,  / 
syn.  ondje.  —  Pa  upali  sjajna  dzeferdara.  Npj.  4,  320. 
Pak  ua  sebe   odijelo   tiira  .  .  .   o  rameuu   liistra  dze- 


ferdara.   4,    324.    ;>.,,,,....,,,    ii„.j    p„    |;„j;,i    i.ran'. 
Nemoj  luene  s  vatrom  prevarili,   za  oko  te  ni  niolili 


ne  ai!  Posl.  351. 


dzC-pi,  f  (u  Srijeniu)  J.enska  kapn,  Art  Kopfhe- 
deckunij  der  Frauen,  vittiic  ijchus.  cf.  koDRJa.  Kj. 
ubradac  zcii-^ki.  ridi  i  turijga.  —  Tene.  kolrii  avrli 
tjemena  u  dzcga.  Rj.  73((a. 


d2,f'ko,  m.  (u  0.  ti.)  hyp.  od  dzeverdan:  Vcd  do- 
hvati  (Izeka  po  kaiAii.  Rj.  akr.  knko  sc  govori  u  V.  (J.; 
drugdje  je  ovo  ukc.  vokativu,  a  nomiiiatirit:  i\f.6ko, 
gen.  (i?.eka.  isp.  Osu.  51.  Obi.  12.  iakvn  Imp.  kod 
cuko. 

dzi'lat,*  dieliita,  m.  der  Scharfrichter,  Henker, 
carnife.r  (fr.  le  gcolicr).  Kj.  tko  itbiju  Ijudc  na  .iwirt 
osugjene.  vidi  krvnik  2.  isp.  vjeSai\  —  Zivnii  eare 
krmira  dzvlata.  lij.  2l)9a.  Car  naniesti  dzclala  te  kako 
se  ponioli  iz  galije,  ndseie  mil  glavu.  Npr.  70. 

(Izi'hitov,  adj.  Rj.  sto  pripuda  dzelnlu. 

dit'li'bdzija,*  in.  der  Ochsenhiiiidlcr,  negotiator 
bouriiis.  Rj.  ridi  dzelept'ija.  dzelep-d?,ija,  promijenivii 
se  p  pred  il}.  iia  b.  tko  tigiije  cclcpimu,  sladima  ro- 
lova,  volovima.  —  Kad  ja  bijah  niorski  ielcbdzija,  a 
ti  bje.se  mor.ski  gjunirugd^.ija;  ja  pocerah  na  more 
volove.  Npj.  3,  449. 

dzoli^bd^.ijin,  adj.  Rj.  sto  pripada  dzelebdziji. 

dzelcp,*  m.  eine  llerde  Ochsen,-  armenium.  Rj. 
stado  volova:  Sastavi  jedan  dzelep  Turskili  goveda. 
Daniea  3,  195.  Sa  glaaom  slova  »r5  mogao  bi  ("ovek 
poplaJiti  citav  dzelep  volova  ili  Coper  svinja.  Nov. 
Srb.  1817,  343  (sa?). 

d/.oli;|K-ija,*  m.  vidi  diSelebdiija.  Rj.  —  Na  Ku- 
prezu  dzetepcije  brane  goveda  ii  planinama.  Rj.  ;!l(!a. 

dzSnarika,  f.  vidi  dianarika.  Kj.  i  syn.  ondje. 

dzciidzelil,*  m.:  U  ruci  joj  kita  fesligjana  i  Oetiri 
struka  dzendzefila.  Here.  207.  na  strani  359.  ima: 
dzenefil,  cvijet.  isp.  karanfil. 

dzeiieriil,  diJeneriila,  «i.  der  General,  imperator, 
siimmus  belli  dtt.v,  cf.  d^.cnerao.  Rj.  vidi  general, 
gjeneral,  zeneral.  —  Marko  Kraljevie  i  Vuia  dzeneral. 
Npj.  2,  245  (natpis  pjesmi). 

dzciicri\lii-a,  /'.  die  Oeneralin.  Rj.  dzeneralova  zenu. 
vidi  dzeneraloviea. 

dzciieriUov,  adj.  Rj.  sto  pripada  dzenerulu. 

dienenUoviea,  f.  vidi  diSeneralica.  Rj.  Ode  knjiga 
gradu  Varadinii,  kada  dogje  dzcneralovici,  knjigii 
gleda  dzeneraloviea.  Npj.  2,  353.  254. 

dzi'iiiralski,  adj.  Generals-,  summorum  ducum. 
Rj.  sto  pripuda  dzeneralima  ili  dzenerulu  kojemu  qod. 

dzcii«^rau,  dzener.^la,  m.  vidi  dzeneral.  Rj.  —  Jbze- 
neruo  Kija  O.sjeklija  on  otide  Seer  Rajuoj  luei.  Rj. 
2()9b.  Njemacki  dzenera  >  StaniSa  Mlatiiuina.  Rj.  3G3b. 
Obordzeneruo.  Rj.  432b. 

dz6net,*  m.  (kod  onijeh  koji  sn  Turskoga  zakona) 
iyidi  raj :  Tri  Stapa  i  Cetvrto  ditap  iz  dzcneta  je  iziMo.  Kj. 

«lz^n(>tskT,  adj.  sto  pripuda  dzenetu.  vidi  rajski. 
—  Ako  b'  duM  misto  ufatio  i  dzenctska  rrata  otvorio. 
11  Npj.  4,  99. 

dzeiijak,*  dfenjka,  m.  vidi  boj.  Rj.  vidi  d£annk, 
i  syn.  kod  bitka.  Nadaju  se  dzenjkti  od  Brgjaiia  .  .  . 
K  se  boje  d'zenjka  od  Brgjana  .  .  .  Npj.  4,  420.  Pa 
tu  s  njima  dzenjak  zamctnuse.  4,  432. 

dzftp*  dzfepa,  HI.  vidi  cpag.  Rj.  vidi  i  5pag.  — 
Metne  ga  (noviic;)  u  dzep.  Npr.  41.  UJi  obadvije  od- 
sijeee  i  k  sebi  ih  t»  dzep  ostari.  187.  Pa  se  mlada 
od  zemlje  podisla,  i  bucila  u  dzepove  ruke,  te*izvadi 
tri  jabuke  zlatne.  Npj.  1,  158.  Ja  se  musili  u  svilene 
dzepove,  te  ievadih  iz  dzepova  strelicu.  1.  3ijl.  ^fui<a 
s'  majka  u  dzepe  dolanii,  pak  izvadi  dve  trnjine  erne. 
1.  540.  I  turi  se  riikom  u  dzepove.  Here.  15. 

dziiviip,*  df.eviipa,  m.  vidi  odgovor,  lied'  and  Ant- 
uort.  Rj.  —  Dzevap  znafi  die  Veranticoriung,  kojemu 
je  zuaeenju  Srpski  najbliie  odgovor,  osobito  kad  se 
kaze,  n.  p.  uiMni  ti  to  u  moj  odgovor.  Pis.  4<).  Opiee 
se,  zametnude  kavgu,   ne   ieh  k.ivzi   dzevap   uciniti. 


dicvHpiti 


—  -2S6  — 


Diiipa 


Npi.  2.  470.  Ijisuo  je  kavsrn  zametiiuti,  al'  je  teSko 

■     "       "  /,i(i'.  Posl.  UU>.  Tvoj  sevap  nnJ  dzcvap. 

.!    'rurskoin    vh\dom   —   kad   kakvosa 

rv.i  pri'dadu  siuliji  da  so  posrubil  oV2. 

|iUi,  dJ^vapml,   r.    impf'.    vtratitiiortf)i,   ridi 

.    _    i.  Uj.  i.'ip.  dzevap.  —  Dost:i  j'  uioiii  u  t!>taiH- 

Imlu  bilo  il:tr<ipeci  ciini  u  Staiubolii.  HNpj.  4,  441. 

dioviipljf'iye,  m.  (his  Vrrantworten,  ri<U  odgova- 
niuje.  Rj. 

dii'vcr,*  HI.  —  1)  Damascenerstahl,  ferrwii  rf«- 
nuiscenum.  Rj.  nado  Diinuistiin.oko.  —  3J  pokiizao 
ii:cr<r,  l.  j.  uokazao  se  kakav  je  (da  je  rojavl.  Rj. 
—  Poka/.ao  iherer.  (pokazao  se  ila  jo  Sarenl.  Posl.  25y. 

diovi'rtlfin,  d/.eveid:ina,  in.  diOA^rdSr.  dJ.everdiira, 
m.  dzcvi'rlija,  /".  rfiV  Damiixzoicrtlinte,  tdum  danui!!- 
cenutii :  Pao  bi  mil  diiiia  dlcrerdaiia.  On  pripali  svoju 
dicrerliju.  Rj.  vidi  i  dzeterdau,  dzeterdar,  dzeveruSa. 
hirp.  dieko.  —  Keko  pali  histra  dieverdana.  Rj.  344b. 
Pa  opali  sibe  i  moJkule  i  hirutie  tanke  dzeverdanc. 
Npi.  4,  441.  ZajeCa.ie  hittri  dzevirduri.  5,  304. 

uicvenisa.  f.  (u  RisnuV  vidi  dieverdan.  Rj.  puska 
daniskija.  —  rijeci  s  takim  nasi,  kod  ajgiruSa. 

dilbrn,'  f.  der  Stitz  (ron  JBriDiUrein,  Wiichs),  die 
Trehcr,  faeces.  Ri.  ridi  drop,  i  si/n.  ondje.  —  Sveti 
[*ava  oberc  grozdje,  metne  u  kacu  pa  poslije  istofii 
vino,  a  jrjavolif  ostaue  dzihrd.  Npr.  277. 

diidn,*  f.  ridi  koplje.  Rj.  i  sj/n.  ondje.  —  Svaki 
nosi  dzidu  ua  ranienu  i  ««  dzidi  od  hajduka  glavu. 
Xpi.  3,  12. 

diidzil,  f.  kliiigcndes  S})ielzeug  (Scherheu)  fur  Kin- 
der, ereptindiu.  Rj.  crepovi  i  drugo  tako  sio  kao  djecja 
igruikit  sto  zrekcce:  IHvori  sanduk,  pa  stane  prosipati 
sve  same  dzidzc  i  gdjekoji  niarjas  naduicarski.  Npr.  7('). 

diiircriea,*  f.  Rj.  vidi  pikat,  utrobica.  —  1)  crna, 
eJie  Leber,  jecur,  cf.  jetra.  Rj.  —  A  desna  je  viika 
osjecena,  osjeC-ena  nika  po  ramenu,  a  po  srcu  sablje 
dohvatile,  isp.ale  su  erne  dzigerice.  Npj.  2,  563  (po 
tome  se  ridi,  da  se  mjestu  jedninc  kazc  i  mnozina  ne 
mijenjajuvi  znaienja).  kad  se  kaze  di^igerica  bez  pri- 
djcra,  mi^li  se  jetra,  crna  d?,igerica:  Igra  konja  komar 
momfe  mlado  pokmj  loSka  kozje  dngerice,  gledala 
ga  muha  udovica.  Npj.  1,  h'd\.  —  2)  l>ijela,  die  Lunge, 
pulmo,  cf.  plu6i.  Rj.  —  Vitalac:  obje  dzigerice  i  cri- 
jeva  i  maliramiea.  Rj.  64a.  Pa  ga  male  macem  za- 
livatio,  dva  mu  vita  rebra  presjckao,  vide  mii  se  dzi- 
gerice erne,  vide  mu  ae  i  erne  i  b'jele.  Npj.  3,  31. 
Na  pleei  niii  zrno  izlazilo  i  junaCko  srce  iznijelo,  i 
l/ijele  komiid  dzigerice.  3,  272. 

dzifforiear,  m.  eovjek  koji  jede  dzigerice,  a  ne 
moic  mesa  da  knpi.  Rj. 

d^iffeniT.  adj.  n.  p.  koba.siea,  Leber-,  jecinoris,  e 
jcciniirc.   Kj.  sto  pripada  dzigerici,  sto  je  od  dzigerice. 

diiirenijai-a  (dzigc'-rnjaea),  f.  die  Leberunirst,  fm-- 
cimen  hepaticum.  Rj.  dzigcrnii  kobasicu.  isp.  meSnjaea. 

dillTl,*  HI.  der  Wurfsttdi,  baculiis  missilis.  Rj.  strip 
kao  koplje  kojlm  se  Turci  bucaju  jedan  na  drugoga 
>  bijii  sc  za  igru.  isp.  suliea.  —  Cari  ^e  dzilitom  a 
Jegjupci  kamenom  (kukom)  umecu.  DPosl.  11.  I'a 
Milo^a  nil  dzilit  pozivlje.  Npj.  2,  .060.  Od  koplja  je 
dzilit  narinio.  2,  .")60. 

d^.ilitanjc.  n.  dtis  Spiel  mit  dem  Wurfstab,  lusus 
bueiili  missilis.  Rj.  verbal,  od  di^.ilitati  se.  radnja 
kojom  se  tko  dzilita. 

d^Jlilati  so,  dJ.illtam  se,  v.  r.  impf  den  Wurfstab 
trcrf'ii,  liidi,  liiiritUi  missiti.  Rj.  biicati  se  dzilita.  v. 
pf.  dziliinuti  se.  —  iJzilit  se  uzme  po  sredini  pa  se 
baea  tiiko  da  ide  upravo  kao  strijela.  Tiirei  se  obieno 
dzililiijn  8  konja,  t.  j.  iizme  svaki  po  jedan  d?.ilit  pa 
iizjaiii  na  koiije,  pa  onda  baeajii  jidan  za  dnigijein 
i  liijii  se.  A  djeca  se  dzilitaju  pjcsice,  i  gledaju  koje 
fi:  dalji-   l)ariii.   Rj. 

d/irillnilekr'.  t.  j.  baciti,  pfeilartig,  more  sagittac. 
Rj.  wlc.  (1,1,1  itij  kao  dzilit  sto  se  baca.  —  za  kvantit. 
na  posljednjem  slogu  isp.  ainetice. 


dJiilitiiuti  .se,  dillitnem  se,  r.  r.  pf.  cinmal  den 
Dzilit  ncrfcn,  mitto  baciilwm.  Rj.  baciti  se  dzilita. 
c.  impf.  dJ.ilitati  se. 

d'^inirija.*  /".  der  Oeizhals,  avariis.  cf.  tvrdiea.  Rj. 
vidi  i  ejepidlaka  2,  i  sgn.  ondje. 

Aihi,*  )».  dtr  h'iese.  gigas  (fr.  Ic  giniit),  cf.  div: 
A  da  su  ti  dlini  kalauzi.  Rj.  —  Dzin  baska,  Seitan 
baJka.  (Ovo  je  upravo  Turski,  ali  se  u  Brbiji,  oaobito 
po  varoMma,  nioie  euti  i  od  na.^ijeli  Ijudi,  i  zna£i: 
l>rugo  je  div,  a  drugo  gjavo).  Posl.  .'i.')!. 

dziiiiifi'ira,'^  f.  polegjica  od  lisieje  ko?,e  (kod  t^urfija), 
der  Ituckcn  am  Fnchsbalge,  dor.^um  cutis  viilpinae.Kj. 

dzTiiov,  adj.  des  liiesen,  gigantis.  Kj.  .Ho  pripadu 
dzinii. 

d'^YnuvskT,  (((//.  atii  pripada  dzinovima  Hi  dzinu 
kojcmu  god.  —  Koliko  dzinorskih  prepreka  stoji  na 
putu  do  njcga?  Zlos.  143. 

dzivar,*  dzivilra,  hi.  u  Srbiji  pod  vladom  Tarskom 
osobilo  u  uajnovija  vreinena  zvao  se  dzivar  kad 
krvninu  ne  plaea  samo  ono  nijesto  gdje  je  krv  nfi- 
njeua,  ncgo  (da  bi  vise  izislo)  i  sva  okolna  sela.  Rj. 
okolin.i.  AKj.  III.  53Sa. 

Dzivfir,*  DJ.iviIra,  »i.  kueJ.ina  nahije  Trebinjske.  Rj. 

dzAua,  dzt^isaiija,  /'.  ein  Bein  von  einem  zcrfr^ 
senen  Ochseii,  Pferde,-  9S,  nudum  carnibus,  eijui  ant 
bovis  dilaniati.  Rj,  gola  kosf  od  raskinuta  i  izjcdenu 
cola  Hi  konja.  vidi  dzogov,  godia,  godiura.  isp.  66e&. 
—  coga  i  dzoga  bii'e  s  prenijestenim  glasoviina  godza, 
a  to  opet  mjesto  koca,  koje  je  u  kocanj  i  s  premje- 
Stenim  glasoviraa  cokanj.  (3sn.  27.  za  nasi,  u  d^.oganja 
isp.  kopauja,  patanja. 

dz(iuov,  m.  vidi  dioga.  Rj.  —  rijeiji  tugje  s  tahim 
nast.  kud  akov. 

dzuka,  /'. ;  Toske  nose  Siroke  koSulje,  kratke  ante- 
rije,  bijele  dzoke  i  na  ylavi  fesove.  Kj.  S.'ia.  haljina 
nekakva.  —  dJifika,  (.  ridi   coha.  AKj.  IJl.  538b. 

dziilnp,  /'.  (veriicliilich)  der  Fuss,  pes:  pere  svoje 
dzolapi  gdje  Ijudi  vodu  piju.  Rj.  noga,  s  preziranjem. 
vidi  ejevara. 

dzumba,  f.  (u  vojv.)  d^bun  site  ili  §a5a  u  ban  ili 
u  ritu,  ein  Bohrgebi'isch,  arundinetmn.  Rj. 

dz6iiibo!>,  m.  (u  Kisnul  propast,  ponor,  der  Abgrund, 
profundiim: -Tsiko  se  od  mene  dzombos  ne  cinio! 
(Posl.  310).  Rj.  vidi  i  liezdan  (m.),  i  sgn.  ondje. 

dzombAvit,  adj.  n.  p.  put,  vidi  eaekovit.  Rj.  vidi 
i  dagljovit.  —  tnkra  adj.  vidi  kod  barovit. 

dzoiijanjo,  n.  verbal,  od  dionjati.  Rj. 

dzunjati,  d?.rmj.am,  v.  impf.  sitzend  und  halb  sehla- 
fend  crirarten,  exspecto  dormitans  in  sella.  Rj.  sje- 
deci  i  drijemajuci  cekati. 

dziira,  /'.  (ein  Schimpfwort)  ein  mageres  Schvein, 
siis  macra.  Rj.  mrsava  svinja  (rijec  pogrdna). 

dzitrasf,  adj.  diirr,  made  torridus:  dzoraste  ruke, 
(■/".  mrJav.  Rj. 

DzQba,  f.  poljana  u  Hercegovini  kod  Korenida.  Rj. 

dzftbo,*  diiiibet.a,  «.  ein  langcs  Oherkleid,  ohnc 
Aermcl,  togae  genus.  Rj.  duga  gornja  haljina  he: 
rukava.  i.t;;.  d?.iip,  dzupet.  —  Mulija,  u  gdjekojijeh 
varoSkijeh  haljina,  n.  p.  u  dzubetit,  sa  strain'  kod 
diSepova.  Rj.  374b.  Imao  je  na  sebi  plavetno  dzuhe 
bez  riikava  nepostavljcno.  Sovj.  21. 

dzilkcla,  /'.  Schimp/irort  auf  einen  Ilund,  convi- 
citim  in  canem.  cf.  kalaStura.  Rj.  rijec  pogrdna  za 
psa;  i  kalaStiira  je  taka  rijec. 

d^.^lus,*  d^.uh'isa,  m.  lisiea  (t.  j.  lisicja  kosSa),  iar 
rape  i  neSto  novaca,  fto  su  Turci  (do  1804)  od  svake 
crkve  uzimali.  Rj. 

dzflp,  )«.  ((U.ube?):  Na  njih  erne  kajx'  idznpore.  Rj. 

dzHpa,  /'.  (11  Here,  i  ('.  0.1  viineiia  koJulja  i^.enska, 
icollenes  Frauenhemde,  subiicula.  Kj.  ridi  dinpelcta, 
suknenjafa. 

Il^.l'ipa,  f.  vidi  Zupa.  —  Nogo  snio  im  prihvatili 
dzupu  Niksinku,  Lukovo,  Rudine,  /upee  i  Kruseyieu. 
Npj.  5,  540.   kad  se  ovo  isporedi  sa   Kj.  161b.  Zupa 


diiipclota 


—  287 


plfiiilijin 


Nik5i<'-ka,  ridi  se,  da  je  D?,upa  sto  i  yi^upa,  s  domet- 
nutijcm  s  prijeda  il.  isp.  dz.  I'u  lame  je  hziipa  mjealii 
iiupa  i  u  ovijem  primjerima:  1  glaviiii  od  krvuve 
Dzupe,  da  sii  poSli  Hprenino  na  Cctinje.  Npj.  5,  495. 
Iz  krvave  J):iipc  na  kiajimi.  a,  OOl. 

(liiipMi'di,*  /',  (u  nahiji  Hijeckoj  i  LjeSaiiskoj)  ridi 
diTipa.  l>j.  luyieiiii  hoiidja  ictirika.  ridi  i  sukiii-ujai-a. 

dzApel,  m.  (11  Risiui)  Art  Fntucnkleid,  rcstis  fienu.i. 
ef.  diubo,  d/.iipn.  Kj.  njeluika  leimld  haljina. 


dijkzilan,"  diSlu<liiii:i,  m.  —  ^^In:l-.|/.uz■l.lll,  kau  Ay- 
xir.a  ud  srclini,  i  oviljc  se  misli  ii  ('ciiiii  se  zapiH  nOHJ : 
Jase  diiij^oni  II  uii'dra  wavila,  u  iijcil  'dun 

bila.  Hj.  7H)a.  .la  w.  dragDiii  u  n  nj,.. 

drima  srma-dhtzdun  liila,  ;."li ,  .,„l,uii, 

Npj.  1,  2;!7.  odiitlc  sc  ridi,  f/w  ,,  srehnm 

kexa  za  nurrc,  a  dzuzdaii  /,>  ,      triu    I'x-tit 

toholae:  Odiicw  mi  dziizdun  iz  iijcdarn,  u  diuzduini 
hiljadu  dukaU.  Ileri-.  114. 


E. 


e,  he,  he:  e!  brate  inoj  sla  demo  sad?  e!  to  je  Sto 
drujro!  c  dii!  so?  sic  (tako?)?  e  dii,  wurum  nicht 
gar  (kad  se  s  prcziranjem  na  sto  ne  pristaje).  fij. 
interj.  —  1)  (jUwno  je  zmicevjc  uzriku  ovome  pri- 
stiijatije  na  sto  goijj  all  s  nekim  manjc  rise  utajaniin 
priiiovaranjem :  E!  to  je  sto  dnijro!  Kj.  Pace,  paOek, 
vielmelir,  iiuo:  c  pat'ek !  Kj.  4il2a.  /•/',  lasno  je  tebi: 
ti  nosii  jednoga  pospodara,  a  ja  troje.  Xpr.  13.  Gde 
ga  dobi?  tako  ti  Bopi!  .  .  .  E  <>;de  sam  ja  dobio, 
onde  ne  moze  avak  dobiti.  £2.  E  kad  je  tako,  to 
demo  mi  uc-initi  da  on  takav  ostaue.  5.o.  E,  ako  ne 
zna  nikakva  zanata,  ja  mu  ne  dam  svoje  kceri.  174. 
ni'.'"  veli  'dobro!  eetiri  pare  dauas,  cetiri  sjutra...' 
174.  E  vala,  dobro  kad  je  tako  sjedi.  190.  E,  to  si 
pofrodio;  sad  kazuj  sta  imam  na  airudima.  257.  E 
dobro!  kad  ne  dete,  a  vi  se  vratite  natra;;.  Danica 
3,  170.  ridi  be.  —  2)  znaci  poziv  sam:  Povii'e  jedna 
gjevojka  s  cardaka:  E  carevidu,  odjas  konja  pa  odi 
u  avlijii.  Npr.  !!)(!.  U  pozivu  takorom  moze  hiti  za- 
jednu  i  prigoraranja,  opominjanja,  saljcnja,  zakli- 
njanja  i  podruijirunja:  E  lijo,  sad  si  dolijala.  Rj. 
130b.  E  moj  sinko,  /.nam  ja  za  njih  .  .  .  uego  se  ti 
propyi  pauniea,  ved  evo  ti  moja  kdi.  Xpr.  17.  E  baba, 
ja  sam  tebe  sluJ.io  poSteno,  sad  mi  daj  sto  smo  po- 
eodili.  2o.  Nikad  ne  deJ  da  mi  kaies  kuda  ideS  .  .  . 
E  moja  bako,  daleko  ja  idem.  45.  E  brate  MiloSu ! 
Mi  ustasmo  na  Tnrke  i  narod  s  Turcima  zavadismo; 
nego  sad  ko  (5e  biti  staresina  ovome  narodu?  Milos 
88.  Jokica  sra  Bosrom  zaklinjase:  E  za  Bof;a,  sura 
tiea  vrane!  ti  poleti  do  dvora  mojejra.  Kov.  10.5.  — 
!i)  gorori  se  i  u  pifanju:  E  sad  Sta  da  mil  radim? 
Ovo  nije  eovek,  Hog  zna   5ta  je?   Npr.  ()8.  Okie  ste 

mi  uitros  doranile? e  vas  e  je  sreea  douijela 

od  Rndina  i  od  Omutiea,  tiimo  mi  je  Bible  na  pa- 
l_anzi?  Npj.  4,  389.  nramo  pristaje  i  uvaj  primjer: 
Sto  sam  jadna  majka  doeekala  —  c  jaoh!  Kov.  KM). 
—  4)  uzvik  e  «  Xpj.  4,  391 :  Kad  dogrjoSe  u  ordiju, 
kado,  c  su  sjeli,  noge  prokrstili,  sa  serdarom  rijec 
besjedili.  —  i-ini  se,  dodat  je,  sanio  da  se  ispuni 
vrsta,  kao  i  savez  a  sto  se  dodaje.  ridi  aI9. 

6,  (po  jugoisfoc.  kr.ij).  Kj.  conj.  —  1)  ridi  jer: 
Petro  prosi,  .\na  se  ponosi,  e  je  Petra  vlahinja  ro- 
dila  —  f  se  serdar  dobro  osvetio  —  c  su  njemu 
dvori  opanuli.  Rj.  sarez  koji  znaci  uzrok,  kao  jer, 
zaSto,  5to.  ridi  el,  eli,  jel.  —  Ja  bib  radije  da  si  mi 
slijepa  no  e  si  mi  tako  prelijepa.  Rj.  ti25b.  Okie  moze 
biti  zlo  kad  ti  kaieJ  toliko  dobro?  Onda  eoban  od- 
govori:  E,  vas  mi  se  poSteti  smok,  i  urini  se  gnoj. 
Npr.  105.  (^eisti  se,  e  &es  piti.  I'osl.  244.  Pop  popu 
nije  kriv  c  mu  je  poredau  bir.  255.  Ne  deram  je,  c 
j'  od  roda  zloga,  no  l;njom  neniani  od  srea  poroila. 
Npj.  4,  109.  Plijenimo  konja  i  Brgjankn,  e  na  bolji 
siear  udrit'  ne  ees.  4,  3l)2.  Jere  mi  je  zalost  preve- 
lika,  e  je  moje  od  starine  bilo !  5,  7(1.  Ne  izlazi  Ijuba 
Bogideva,  e  je  mlada  skoro  dovedena.  Plerc.  41.  — 
2)  dass,  qiiud,  cf.  da:  Ne  bib  te  trpljeo  da  bib  zuao 
e  6a  sokola  izvesti  iz  tebe.  Zbori  mlada  c  ih  doma 
nema.    Rj.  —  Hvala   Bogu,   e   ne    mogu.   Posl.   340. 


Al'  je  pusta  Zeta  uslAnula,  e  je  ne  bi  omv  preletio, 
a  ne  ranjen  DraJko  prepazio.  Npj.  4,  65.  A  kncl 
vijrje,  e  je  poginuo.  4,  329.  A  dru^.ini  pravo  kaie- 
vase,  c  6c  Turei  ualjest'  proz  planinu.  5,  (57.  Ona 
misli,  e  joj  ide  bego.  Mere.  70. 

oa(?),  u  Rj.  573b:  ea  su  te  Turei  prekorili,  iz 
nar.  pjcsme.  ridi  eja. 

febcn,  HI.  Grcki  'si^.cvo;,  Lai.  ebenua,  Ehenhaiim, 
Ebenholzi  tako  po  Lut.  izgoruru  u  Stullija;  po  (tri. 
even,  evenov.  ridi  i  aboaos. 

ftbonov,  adj.  ridi  evenov. 

gbeiioviiia,  f.  ebenovo  drro. 

iSeim,*  Hi.  ridi  bedim.  Rj. 

eeiin  .  .  .  vidi  bedim  ...  Rj. 

Et'6lija,  /'.  (St.)  Actidia.  Rj.  isp.  Adolija. 

Sda.  Rj.  ridi  eja,  jeda.  —  1)  fragcnde  (mit  ll'tiH- 
schen  rerhundene)  I'artikel:  eda  ga  najge?  hast  du 
ihn  gefunden?  inrenisti  eum?  eda  5to?  Rj.  Kad  se 
partikulom  orom,  koja  moze  uza  sc  imati  i  rijeicu 
li,  pita  Hi  trazi,  ponaji'^esix  se  zeli,  da  Initle  oiio  sto 
se  pita  Hi  trazi;  a  kad  se  pita  kao  n  cudu,  onda  se 
redovno  ne  zeli,  da  biide  ono  za  sto  sc  pita.  isp. 
dali  1,  zar  1.  —  Zapita  ib  eda  bi  imali  5to  da  mu 
dadu  za  jelo.  Npr.  2.  Eda  U  si  duo  kad  od  koga, 
da  ima  taki  i  taki  grad?  238.  Eda  §to,  sine?  Nije 
li  Bog  dao  da  si  nasao  Uo  si  tra^io?  241.  Dobro 
doJli,  deco!  Eda  je  Bog  dao  da  ste  naJli  vodu?  242. 
Eda  nagjoste  one  pjesme?  StraiS.  188(>,  1312.  Od  to- 
likoga  vremena  nista  mi  ne  pi^ete!  ZaSto?  Eda  li 
se  sto  ne  srdite  na  me?  188f),  KiOl.  Eila  li  sam 
pseto,  te  ideJ  na  me  sa  Stapom?  Sam.  1.  17,  43.  — 
2J  iriinschend:  eda  Bog  da  te  ne  dogje;  eda  Boga 
i  srede;  eda  Bog  da  voda  ga  odnijela!  Kj.  izricc  se 
zelja;  (jlagol  u  takoj  reccnici  moze  hiti  u  indikufiru 
Hi  >i  kundiciunalu,  a  moze  hiti  i  hez  njcga.  —  Da 
vam  pomognem,  eda  hismn  ga  kako  satrli.  N_pr.  34. 
Da  tra?.e  eda  hi  se  po  sredi  koja  nasla.  114.  I  doviea 
Boga  moli:  Eda  gjegod  da  zazvoni,  eda  kome  ?.ena 
umre.  Posl.  327.  Nego  opet  koliko  se  uzmo^e  posta- 
radu  se  eda  hi  se  joSte  sto  otelo  od  smrti.  Sov.  111. 
Eda  bib  na.sao  milost  pred  tobom.  Mojs.  1.  32,  5. 
Idem  gore  ka  (iospodu,  eda  hih  ga  umolio  da  vam 
oprosti  crijeb.  11.  32,  30. 

Eilrcne,  Edr^neta,  w.  Adrianopel,  Adrianopohs: 
Puee  pu.ska,  pude  druga,  u  Edrenetu.  Kj.  ridi  Dre- 
nopolje,  .ledrene,  Jedrena. 

efi'iidi,*  m.  ridi  et"endij:i,  stoji  pred  kadija  ne  mi- 
jcnjiijw'-i  se  po  padezima:  EfT^ndi-kiidija,  hi.  Herr 
JUchtcr,  Vuktor  liichter:  Sudi  pravo,  el'indi-kadija, 
sudi  pravo,  tako  bio  zdravo.  Kj.  gospndin  siidac. 

cfi-udija,*  HI.  Titel  eines  tiirkischcn  Gelehrten  (Kadi 
Oder  hodza),  Dominus.  Rj.  Turski  efendi  kao  gospudin, 
kale  se  cinornicima  i  uccnijim  Ijudima,  pa  i  drugivia 
od  storanja:  Pa  pogledaj  onog  ibtijara  Jtono  sjedi, 
kao  efendija,  u  ervenom  sniskom  tetrivanu.  Npj. 
.3,  .oK;. 

oli'iidljiii,  adj.  des  efendija,  Domini.  Rj.  sto  pn- 
pada  efendiji. 


i-roniliJnirA 


ele 


Kj. 


rron'lijiiini.  f.die  Frau  dcs  efendijii,  uxor  Domini. 

cIV^nilijskT,  adj.  der  Efeiidije,domi- 
■  yripmUi   efeudijamu   Hi  efciidyi  ko- 

ridi  efeiulijnski,   od   ict]<i  je   sit- 


cl. 


i-iritiliH^K  T- 
.-<  til.    i.^l>. 

.'•I'l-,  ■    ,_,..  Jana.  Here.  357.  —  Divuo  Jane 

-tili  ka  j>i(ii(uii«  jednu  eftu  dana.  Here.  93. 

eeanjo.  ».  rerb.  od  egati,  koje  vidi. 

crati.  tiraiu.  r.  iiiipf.  {a  Here-.)  i^obani  za  govedima 
f(/<iji(  ui'anijiK'i  se  jmU-em  u  jrrlo  i  govoroci:  e!  e! 
((7.1,  eiiii  do  bubrega  i  t.  d.  ARj.  ]11.  '22a. 

fpiv,  iidj.  Irmiini,  fcldtrhufi.  pravus,  cf.  kriv :  i 
Nai'iV  kalpak  iia  celavu  glavu,  mor  dobuuii  na  gr-  ] 
bava  legja,  ziite  C-izme  ua  eyare  noge.  Rj.  ijovori  se  \ 
;a  tioge.  hire  od  tufije  rijeci.  i&p.  Osn.  87.  j 

•^abi',  *  /■.  pi.  u  "pje^mi   mjesto   etjheta:  DonesoSe  I 
tghf  sii  tyogaia,  pune  puste  iutijeh   dukata.  Rj.  vidi 
hosbe. 

ifrrbKn.*  n.  'pl.  fidi  bisagc.  Rj.  vidi  i  hegbeta,  bi- 
,<;ioi,  bisazi.  —  Sveza  Marku  naopako  rukc,  pa  izvadi 
siudzir  i."  eijhetu,  okova  ga  sve  u  gvoigje  Ijuto.  Npj. 
2,  iV.i.  Pa  otvora  bijelu  riznicu,  Stojanovo  izvadi 
oruzjf  i  nakiipi  cghetu  dukata.  3,  125. 

teede,  egetia,  /".  pi.  die  deulsche  Geige,  fides  ger- 
maiiicae.  RJ.  Madz.  hegedii,  gusle.  vidi  i  dimane.  — 
M  krajfrima  gdje  se  izgorara  slovo  h,  rijec  glasi  he- 
gede.  koje  cidi. 

tscdus,  HI.  (u  vojv.)  VioUnspieler,  fidicen:  Kad 
egedus  pravdu  svir.i,  gudilo  ga  po  nosu  bije  (Posl. 
mil.  Rj.  Madz.  hegedfis,  guslar.  —  «  krajevima 
<\dji  se  gl'ts  h  cuje  u  govoru,  glasi  hegeduS,  koje  ridi. 

i'jrije,  ^gTja,  f.  pi.  rebra  u  lagje,  SeUcnwand  des 
Sihi/f'es,  iranstrum.  Rj.  isp.  bokonj. 

I'trl'lCillo,  HI.  der  laiigsam  und  triige  geld,  qui  lente 
iiicedil.  Rj.  koji  eguca,  polagano  i  lijeno  hodi.  — 
rijeci  s  takrim  nast.  kud  b.ijalo. 

egriiranjc,  >i.  das  langsame  triige  gehen,  incessus 
lentus.  Rj.  verbal,  od  egucati.  radnja  kojovi  tko  eguca. 

C{Br<ii'ati,  fcgucam,  v.  impf.  lanysam,  triige  gehen, 
lento  pede  incedo.  Rj.  polagano  i  lijeno  hoditi. 

ej  I  ei,  hei,  heus:  ej  ti,  IjubavniOe!  ej  starosti!  cf. 
hej.  Rj.  uziik  ie  biti  isti  koji  i  hej  savio  se  u  izgo- 
taranju  u  nekim  krajevima  ne  cuje  sprijeda  h.  Upo- 
irebljata  se  sasvijem  kao  hej.  —  J)  pozivajuii :  Kj 
ti,  Ijubavnice!  Rj.  Ej!  kakono  ti  reCe  meui?  Danica 
5,  95.  —  2)  zaleei:  Ej  starosti!  Rj.  Ej  gdje  ne 
znadoh.  Rj.  )!>4b.  —  3)  zeleci:  Ej'.  kad  biste  i  vi 
moL'li  dod.  Straz.  ISSG,  1580.  —  4^)  koreii  i  prokli- 
iijw'i:  <  (na  kune  jasnoga  meseca:  Ej  mesece,  carev 
neveniire!  Npj.  1,  1G3.  Ej  C'urf'ija,  da  te  Bog  ubije! 
jer  me  danas  izdade  Tiircima.  4,  175.  —  SJ  dolazi 
i  u  jiripjerima:  U  Mostaru  na  vratniku.  Ej !  jaj 
giga  ga.  Here.  277.  Ja  se  pripeh  na  najviSe  visine, 
Ej.  oj,  rode  moj !  284.  —  ti)  katkad  znaii  ej  sto  i 
uzvik  I;  pristajanje:  Svakoj  su5i:  ej  vala,  osta  glava 
i^elava.  Po»l.  278.  Ej  fala  Rogu  i  Bogorodici!  sad  mi 
je  milo  da  si  mi  vesco.  Kov.  (58. 

<'ja,  f.  vidi  .sova  (cf.  jeina).  Rj.  vidi  i  buljina,  i 
syn.  ondje.  —  f^kupiSe  se  ejc,  sovuljage,  vraue,  kur- 
jad.  Npr.  142.  Izmegjii  ptica  ove  da  su  vara  gadne... 
eja  i  kraguj.  Mojs.  III.  11,  14. 

{•\a,  (u  Jadru),  ja,  ita,  cf  da  II.  1.  Rj. 
eja,  (u  C.  G.)  vidi  eda:  Eja  bi  mi  hajter  uc'inio. 
Aj''   znade.1   gje   I'jepe   gjevojke.   Rj.  —  Moli   vazda 
Vur'e  bez  preMtanka,   eja   bi   se   kako  ol)ratili.   Npj. 
5,  244. 

r'ii:il!i,  /    rr:      ■fhorsamer  Diener !  salve  servo  tuo! 

osta  glava  c/elava.  Ejvala  ti  meni 

11  r'ali  kad  se  poslije  svagje  mire 

mj^-to:  ejniia  ja  tebi).  Rj.  uzrik  Turski  koji  znaci: 

dobro,  livala  Kogii! 


i 


t^kanjo,  fi.  das  Eh !  sagen,  responsio  voce  E!  Rj 
verbal,  od  ekati.  radnja  kojom  tko  ece. 

<^kitti,  ei'era,  r.  impf.  ('•kniiti,  eknem,  v.  pf.  eh! 
.tagen,  dun   he!   Rj.   guvoriti,    rcci   (udgorarajuci)  e. 

okstMiiplur,  eksempliir.a,  m.  e.remplar:  Imam  neko- 
liko  ckstmphira  ua  pisai'oj  bartiji.  Kolo  15  (14). 

('kst'r.''  m.  gvozdeu  klin,  Nagel,  clants,  cf.  eavao.  Rj. 

t'k.seri'Tr,  eksercira  hi.  das  E.rerciren,  eiercitium: 
Vojska  se  siane  lu'iti  ekserciru  po  Evropski.  MiloS  13. 

«'k!«i(-iiii,  &ksii,'na,  adj.  n.  p.  dukat,  mjera,  nicht 
ridl,  dcminutus.  Rj.  manjkar,'od  cksik  manje. 

i'kisik,*  HI.  manje,  uenigcr,  minus:  dvije  oke  pe- 
deset  dnmia  eksik  (t.  j.  manje);  ovaj  jo  diikat  eksik 
(nicht  rollivichtig).  Rj.  (nije  ga  dosta  po  mjeri).  — 
To  ti  je  Jto  prodajes  jeksik  hljcb.  Mil.  211  (jekgik 
=  eksik). 

i'k«tikliik,*  HI.  —  1)  der  Abgang,  :.  B.  am  Ge- 
irichte:  da  dobijemo  eksikliik.  Rj.  manjak,  nedostatak. 

—  2)  schlechte  Wendung  unsrer  Suchen  (ids  Strafe 
des  Himmcls  wegen  einer  Siinde):  iibio  ga  eksikluk. 
cf.  niizadak.  Rj.  kad  kogu  bije  nazadak,  drzi  se,  da 
je  kastiga  Bozja  za  grijeh  kaki. 

ol,  (po  juz.  kraj.)  vidi  jer,  cf.  e:  El  od  drusta  uiSta 
vajde  nema.  El  pogubi  stara  C'ejvau-agu.  El  on  zuade 
Vukovi<;  Angjelka.  El  Ic  i-uo  dobroga  junaka.  Rj. 
ovaj  savez  znaci  sto  i  snvez  e.  —  J)  jer:  Ne  smijahii 
kii'eni  svatovi,  el  je  Maksim  krv-nieko  koljeno,  mogu 
njemu  zao  n.iciniti.  moie  nekom  glavu  ukinuti.  Npj. 
2,  64G.  —  2)  da,  qdje  (dass).  Vuk  u  Npj.»  4,  349. 
tumaci:  el  znai'i  gde  (d.ass):  Kad  to  vide  Komnen 
barjaktare,  el  od  drusta  niSta  vajde  nema,  on  govori 
8ijenjanin-Ive.  Npj.  3,  178.  Ugleda  ga  Tale  budalina, 
ugleda  ga  s  kule  karaule,  el  pogubi  stars  C'ejvan- 
.igu.  3,  185. 

61a,  (pi.  elate,  elamo)  vidi  dela:  ela  Boga  ti.  Ela 
pogji  dragi  gospodaru.  Svi  rekoSe:  ela  kapetane.  Rj. 
uzcikom  ovim,  kao  da  je  imperativ,  nagovura  se  tko 
da  sto  ucini:  Posto  carica  ovo  cu,  railjuli  se  i  za- 
prijeti  mu  govoreei:  Ela,  ako  ti  basta.  Npr.  215.  »A 
mi  hajdemo  u  srijedu«  rere  glavar  .  .  .  ■■>.\  mi  elujmo 
u  <5etvrtak«  reCe  glavar.  284.  Ako  11  ti  izgiboSe  Turci, 
ela  javi  ovee  uz  plauinu.  Npj.  4,  425.  A  Mebmedu 
majka  govorila:  Ela  sine,  hairli  ti   bilo!   Here.  206. 

clbeteiiS,*  ridi  da  ako.  cf.  helbetena.  Rj.  ridi  t 
ako  4a. 

eli-i-biksa,  m.  poslanicima  glavar,  vogj.  isp.  elfiija 
J  bii.ia:  Posagjuje  do  desna  kolena  elci-bam  Doj^eti6i 
Vuka.  Npj.  2,  482.  —  taku  sastavljene  rijeci  vidi  kod 
hUa.  2. 

Meija,  111.  der  Gesandte,  legatus,  orator,  cf.  po- 
klisar.  Rj.  —  Po  zlo  ne  valja  eUije  slati.  (ono  samo 
dogje).  Posl.  252.  Rnsija  (?e  gledati  preko  svoga  elcije 
u  Carigradu,  da  bi  se  njihova  ielja  ispiinila.  Danica 
5,  29.  vidi  i  poslanik. 

t'leeii,*  Hi.  das  Segel,  velum,  cf.  jedro.  Rj. 

»'lc,  Rj.  —  J)  1.  savez,  koji  od  prilike  znaci:  bilo 
sto  bilo,  bilo  kako  mu  dragn,  sve  jedno,  svakako,  a 
kaie,  da  se  ne  zna  uzrok  onomu  Hi  se  nije  ocekivulo 
ono,  sto  se  doista  zbilo:  kadsto  znaci  sto  i  savez  ali. 

—  u  Rj.  halt  einmal,  quid  multa?  ja  ne  znam  kud 
je  otisao,  ele  ga  izmegju  nas  nestade.  Ele  Turci  Mafvu 
pregaziSe.  Rj.  A  ona  se  zatezala  i  suprotila,  ele  naj- 
posle  mati  je  kojekako  namoli  i  ona  otide.  Npr.  140. 
Kako  je  gogj  bilo,  ele  se  steta  u^inila.  Posl.  1G2.  Ne 
ce  .\lija,  ne  <:e  Balija,  ele  odo.ie  svinje  u  dzamiju. 
210.  !Sad  ja  upravo  ne  znam,  ili  je  ovo  kakva  cr- 
kvena  istorija,  ili  samo  narodna  pripovctka;  ele  u 
ovoj  pesmi  o  (iavanu  gotovo  noma  ni§ta,  nego  samo 
o  ?.eni  njegovoj.  Npj.'  4,  8.  Jakov  sad  r.azglasi,  da  je 
(urcija  ^izdao  Jadar  .  .  .  Ele  Jakov  za  sve  ovo... 
optu/.i  C'urCijii.  l>anica  3,  205.  Kako  god,  ele  on  iz- 
misli  oko  godine  1.589  pleli<-i  razboj.  Priprava  148. 
Za  .'to  su  Josif  i  Marija  poslije  ovoga  opet  u  Vitle- 
jem  otisli  i  ondje  stajali,   ue  zna  se;   ele  oni  slajahu 


old'aiiat 


289  — 


Era 


II  Vitlejemu.  Prip.  bibl.  111.  —  2)  tuvik  u  pitanju 
Hi  M  ('uiIk,  pokazujuci  da  sc  ne  vjeruje  ono  Ho  se 
ilulo.  Kj.:  ei,  ci?  scliuu,  schnu?  interjeitio  inrredidi: 
(■n  hominem!  n.  p.  A.  Jesi  li  bio  ilaniis  kod  njejra? 
B.  Niji'sam.  A.  Ele,  fele?  Rj.  David  govoraSe:  Ele 
sain  zaiiiihi  riivao  8ve  5to  je  taj  imao  u  pustinji.  Sam. 
I.  25,  21. 

clcranilt,  elrffinta,  m.  clcplianUa.  iikc.  .\Rj.  III. 
25b.  villi  fil,  tilj,  vilj,  slon.  —  Od  inuhe  pravi  ele- 
fantu.  Posl.  2;M.  Piilii'an  k  jednoj  iivini,  kojii  se 
elefaniit  zove.  And.  Kaoit'.  Alij.  JII.  25b.  ga  nust. 
kao  i  kod  elomenat.  i^p.  ijxik  ara:fim(Miat,  arfctinicnta. 

el61Tllltov,  adj.  sto  pripiitlii  elffaniu.  vidi  filjev,  i 
syti.  uvdje.  zit  nnst.  inp.  alatov.  —  Od  elefantouih 
kosti.  Anton  Dalm.  ARj.  III.  25b. 

HMitrisnti,  el^ktiiSi-m.  v.  pf.  prema  v.  impf.  elektri- 
savati.  za  ukc.  isp.  Rad  6,  132. 

clektrisiVvrmjts  ».  rcrlml.  nd  elektrisavati.  radnja 
kojom  tko  elektrixiivii  Ho. 

elektrisiVvilti,  elcktrtsavaui,  c.  impf.  elektrisircn. 
V.  pf.  eloktrisati.  —  iSmerni  duhovnik  SiSatovaCki . . . 
inunjom  svosja  svetloKii  uina  elektrisavase  Srpsko 
druStvo  ODOsa  doba.  Zlos.  GO. 

i>l('^nieiiaf,  elJ^nienta,  m.  itkc.  ARj.  III.  2()a.  elemen- 
tum.  I'idi  stibija.  —  OpazivSi  ovo,  da.  se  dementi  ov\- 
jeh  jrla-sova  mo^u  rastaviti  .  .  .  i  da  je  ovijeh  ele- 
meniita  tako  male,  dogje  ona  iude.sna  glava  na  ve- 
liku  ovn  misao.  Priprava  17'J.  Kako  daklo  svi  ti  gla- 
sovi  postajii  od  pomenutijeh  elemeniita?  Rad  1,  113. 
Prvi  razdio,  u  kom  se  ni  jedan  elemenat  ne  mijenja. 
1,  120.  Ne  vjenijem  da  bi  on  (SubotiL')  ili  njegovi 
mogli  iistaviti  razvzdane  elemente.  Kolo  14  (15). 

Sli,  vidi  el:  Eli  ne  mi  rane  odolele.  Rj.  vidi  el  1 
i  e  1.  —  PiiJtio  ai  meue  veresijom  .  .  .  ne  svjerovah, 
(li  nomali  otkiid.  Npj.  2,  277.  Nemoj  vikal'  dijete 
Maksima,  eli  smo  nm  ?,ao  ucinili,  a  Maksim  je  bitar 
kavjjadzija.  2,  557. 

iHja,  /.  eljda,  /'.  bljduvaii,  adj.  vidi  lielja,  i  t.  d. 
Rj.  vidi  i  helda,  heldovan. 

©Ill,  Rj.  vidi  bem. 

hmix,  (po  jugozap.  kraj.)  vidi  ama:  Enia  plijeu 
oteti  ne  mogu.  Rj.  savcz  koji  znaii  stu  i  ama,  ali. 
—  Ema  veli  sirota  Rokaaudra;  »Hajt'  otole,  IJozji 
prokletnici.«  2,  127.  Te  na  popa  oganj  nalo?.i5e,  ema 
popn  dobri  Bog  poniaga.  Xpj.  4,  40<J.  Sve  smo  culi, 
Sto  si  uradio  .  .  .  e  ma  i  mi  zalud  ne  stojimo,  no  smo 
i  mi  nesto  uradili.  5,  40.  Ja  cu  .  .  .  pogubit'  Pera  i 
^'J0'?j'j>'  •  •  •  z'la  (ijorgjija  s  vojskom  upravljati,  ew« 
cu  mu  glavii  pogubiti.  5,  75. 

Lilian,*  emana,  m.  vidi  beman.  Ej. 

ciiiO^iiija,*  /'.  vidi  jemenija,*  f.  marama,  samija.  Rj. 
253a.  Opasacii  jasar  emenijtt,  pokri(;u  se  Stambolskom 
iaptijom.  Here.  194. 

ftinsorija,*  m.  ginsorijiii,  ridj.  ouiso,  »;.  widi  hem- 
Serija,  i  t.  d.  Rj. 

^iidck,*  m.  vidi  bendek.  Rj. 

6ii<h'lt>  b&iul('h>,  n.  p.  ide,  t.  j.  hoee  li  ne  6e  li, 
zaudcrnd,  cunctans.  Rj. 

omltzi',*  endfezeta,  n.  vidi  arfin :  U  dubinu  tiista 
endezeta.  Rj.  vidi  i  rif. 

i-ndzijt',*  (endze  Turski  zuafii  biser,  tako  valja  da 
je  pjevae  mislio:  endze  i  dukate) :  Sve  na  njima  e«(i- 
zije  dukate.  Rj.  , 

fciif,  (u  Resavi  i  u  Lijev(?u)  vidi  eno.  Rj.  ene 
pnma  eno  kao  etc  prema  eto  i  eve  prema  evo.  vidi 
i  ani,  eni. 

6n^ePa,*  f.  {pi.  yen.  engeea)  (u  vojv.)  vidi  skoba. 
Rj.  vidi  i  skobla,  pijaviea,  macka  4. 

Eiisleska,  /".  adj.  vidi  Anglija  Rj.  t.  j.  zeuilja. 
ridi  i  Kugleika,  —  Jamacno  je  nekada  i  Enijleska 
bi!a  sastavljena  s  Fraueuskom.  Priprava  17. 

EttgleskT,  adj.  vidi  Anglijski.  Rj.  sto  pripada  Bn- 
glezima.  vidi  i  EngleSki,  Ingleski,  IngleSki. 


t^ngir'ska.  f.  adj.  t.  j.  zemlja:  h.  rlaleka  iz  zomlje 
EngleSke.  Npj.  5,  li«i.  ludi  Engleska,  Anglija. 

I'^llirlOskT,  adj.  sto  pripada  Englezima:  I/,  zemlje 
En<ileikc.  Xpj.  5,  190.  vidi  Engleski,  InglcHki,  lu- 
gle.ski.  .Anglijski. 

Kngir-z,  Engb^za,  to.  der  EngUnder,  Anqlm.  Rj. 
—  vidi  Anglcz.  —  Mo?.e  lasno  poznati  .  .  .  i  Nemnc 
i  Enijlcz  i  Franeuz.  Opit  XX. 

i'Mijrja,*  (^iigjvliula,*  t^niyija,'  f  zcnxko  koje  ide 
sa  syaiovimu  po  djerojku,  da  ne  hude  ona  .soma 
mcijju  mxiikima.  vidi  jengja,  jengjibiila,  jf-ngjija.  — 
Konje  vode  u  konjske  podruinc,  a  svalove  ii  nove 
barove,  a  ertfijlje  na  bijelu  kulu.  Sve  s«  ennjc  sjele 
i  razvile.  Here.  51.  Svak  ima  po  jcdnu,  po  dvije 
djevojke  na  kolima,  i  te  se  zove  „engjeUule'.  U  koji 
mah  svatovi  pogju,  u  taj  mah  pucaju  pui^ke,  i  sva- 
tovske  engjehule  poenu  pjevati.  ^iv.  310. 

6ni,  (u  C.  G.)  vidi  eno:  eni  ga!  Rj.  \)idi  i  cni,  ani. 

6iio,  sieh  da!  en!  evo  meni,  eto  tebi,  a  eno  ojemii. 
Rj.  iz  ocoga  samoga  primjeru  vidi  .9e,  da  .fc  uzvikom 
evo  pokazuje  nesto  sto  je  hlizu  onoga  koji  govori, 
uzvikom  eto  nesto  sto  je  blizu  onoga  komu  se  gorori, 
a  uzvikom  eno  nesto  sto  nije  blizu  jednoga  ni  dru- 
goga.  Ovijcm  usvicima  obraiki  se  slusacera  pomnja 
na  ono  sto  .se  po!cazuje,a  sto  se  tako  pokazuje,  izrice 
se  nominativom,  genitivom  ili  cijelom  revenicom.  vidi 
ene,  eni,  ani.  —  Eno  ga  gore  na  eanlaku.  Npr.  35. 
Eno  ono  je  Premudri.  1.54.  Eno  vidifi  koliki  je  sirac. 
179.  Eno  Labud  ludoga  Jovana.  Npj.  2,  34.  DaSe 
sablju  crnu  Arapinu  .  .  .  »Eto  sablje,  a  eno  Voina, 
jo.4  (ei  njega  u  livotu  uadi,  idi  k  njemu,  te  ti  njega 
pitaj.o  3,  317.  Djela  .lerovoamova,  kako  je  vojevao 
i  kako  je  carovao,  eno  zapisana  su  u  duevniku.  Car. 
I.  14,  19.  Eno  mali  oblak  kao  noga  eovjei'ja.  Prip. 
bibl.  84.  —  uzvik  eno  dolazi  i  okrnjen  en'  naroiito 
jrred  samoglusnim :  En'  uteee  gradska  poglavica,  od 
Lozniee  Bogit'evic';  Auto.  Npj.  4,  255. 

(^njati,  njani.  c.  pf.  (u  Srijemu)  vidi  sustati.  Rj. 
vidi  anjati,  bcnjati,  jenjati;  popustiti.  —  u  krajevima 
gdje  se  glas  b  u  govoru  ne  ctije. 

cpikriiijn,  /".  die  Eparchie,  Dioecese,  dioecesis.  Rj. 
i-aoyix,  podruije  episkopsko,  vladiiansko.  —  U  Kar- 
loveima  je  joJ  odavno  bila  bogoslovija,  a  prijc  ne- 
koliko  godina  postala  je  i  ii  drugijem  gdjekojijem 
eparliijama.  Rj.  842b. 

E|iikiira\'ac,  fepiknrovea,  m.  koji  pristajc  za  Epi- 
kurom.  —  Ejiikurovnr ;  Epikur  je  bio  OrOki  filosof. 
Nov.  Zav.  X.  Neki  od  Epikurovaca  i  od  Stoii5kijeh 
mudaraea  prepirabu  se  s  njim.  Djel.  Ap.  17,  18.  za 
nasi.  isp.  banovac. 

^|)i8ku|i,  m.  vidi  biskup,  vladika;  episcopus,  der 
Biscliof  —  Arbijereji  ili  vladike  ...  oni  se  prema 
vaznosti  svojega  podrueja  zovu  ili  epi.ikopi  ili  arbi- 
episkopi.  DP.  238. 

(tpii^kupuvac,  fepiskopoyea,  »i.  vidi  jepiakopovac, 
s  pridjcrenim  sprijeda  j.  isp.  j. 

(VpiskopskT,  adj.  sto  pripada  episkopima  Hi  biskupu 
kojemu  god.  vidi  biskupski,  vladiiauski.  —  Ova  glavna 
re'da  u  aveJtenstvu  :  cpiskopski  \\i  vladiCanski  i  pre- 
sviterski  ili  svestenicki.  DP.  235. 

cpiskopstvo,  n.  U  sva  tri  je  broj  episkopstvwia 
12.  DM.  22.  Uredi  episkopstva.  25.  podruije  vlasti 
episkopskc;  vlast  ei/iskoi)ska. 

gpkalo,  n.  (u  ravnome  Srijemu)  zalistak  na  dulcu, 
die  Klappe,  valva.  Rj.  vidi  apkalo. 

(inolia,  f  i-c-X"!.  '^'^  Epoche:  no(?e  druge  da  udi 
i  cjwhu  da  cini.  Pis.  .54.  Du?.e  odsjeke  vremena 
(epohe)  pokazivabu  nesrecni  dogagjaji.  Priprava  19(;. 
fr,  u  jugozapad.  narjerju  mjesto  jer,  jere;  sarez 
kojim  se  kiize  uzrok  onome  sto  se  prije  reklo:  Dobar 
je  kad  spi,  er  kruba  ne  pita.  DPosl.  17.  Ne  zovi  zla, 
er  i  same  dolazi.  77. 

Era,  m.  Erak,  m.  vidi  Hera,  Herak.  Rj. 

19 


Erfc«r  Stjepan 


—  990  — 


ove^ra 


Erroe  Stjf|i;(n,  Kn-oif  .  .  .,  ridi  Herceg  Stjepan, 
llorvoj:  ...  Kj. 

»>r«'Mij»'.  /'.  pi.:  Vrli  dohvine  toke  ercdije.  Bj.  nc 
A'uic  .<f  znaifiije.  I'.-tji.  erdelije. 

•Tilt^lije,  /'.  pi.:  Kv'  obiitV  g»6e  erdelije.  Rj.  ne 
tui*  se  £nacenje.  tiyesii  U  guie  kaie  se  nose  u  h'r- 
tltlju':'  i</i.  en?elije. 

(,>.(, .|i  ir.ijiijd.  111.  Siebenhiirfien,  Transilvania.  Rj. 
.1/  .  —  (lim  misli.  niko  je  ne  sluSa,  sluSao 

jc        baiK'.  Npj.  1,  442.  On  natrCa  . . .  Madiar- 

.laiika  oil   KrtUlj-krujiiu:  '2,  iSo. 

Erdt>lj«ikr,  (Krileljski),  <«//.  .^iebenburffisch,  fransil- 
rattu.1.  Rj.  sto  pripada  Erddju.  —  Jelu  sadi  KrdeljsVa 
banioa.  Npj.  1,  442.  Kao  Erdeljski  tanjir.  (kaie  se 
dvolionu  t^oeku,  koji  se  pretvara  svakoiako  —  kao 
.5to  je  i  Erdeljski  tanjir  s  obje  strane).  Posl.  131. 

or^nd^^*  er^ndeta,  ii.  —  ])  das  Beibeisen,  radula 
serviette  (ri'/Mi,  cf.  treniea  1.  Rj.  isp.  noievi,  ribaoniea, 
ribei.  —  To  ti  rotkva,  a  ereiide  zubi.  Rj.'  164.  — 
2)  der  Hobel,  runcina,  cf.  strnsr.  Rj.  vidi  i  svlak  3. 

er^ndisanjp,  n.  diis  Hobeln,  -o  nincinare.  Rj. 
rerhal.  od  erendisati.  radnja  Icojom  Iko  erendise  stu. 

ort'Dili.sati,  er&niiiJem,  f.  impf.  n.  p.  da.sku,  hoheht, 
ruiirinare,  cf.  struo;ali.  Rj.  ridi  i  rendeisati,  rendisati. 

ereza,  f.  der  Uacken  fiber  den  ein  Haniieschloss 
ungcbracht  tcird,  obe.x  serae.  Rj.  vidi  reza,  rezena. 
fcoidemi  poluga  tut  vratima  koja  se  nahije  na  Hp, 
te  se  0  sipu  obje.^i  katanac  Hi  lokot.  —  Zaereziti: 
nametnuti  erezu.  Rj.  174a. 

oret'la,*  f.  vidi  bergela.  Rj. 

Erin.  adj.  vidi  Herin.  Rj. 

fcrir,*  erira,  m.  platno  od  domade  svile,  ircisses 
Seidemeiii),  serica:Po  ga(;ania  od  erira  kosulja.  Rj. 

firkinja,  f.  ridi  Herkinja.  Rj. 

ftrlav.  adj.  krumm,  curvus,  cf.  kriv,  egav:  Zute 
cizme  na  erlave  noge.  Rj.  od  tugje  rijeci.  isp.  Osn.  87. 

ferllja,*  HI.  riiJi  gragjanin:  Pobuni  erZyc  (gragjane). 
MiloS  144. 

frliidfiiijo,  )!.  ridi  vrhidanje.  Rj. 

frliidati,  erludam,  v.  impf.  vidi  vrludati.  Rj.  erluda 
i-ovjek  Hi  iivince,  had  hodi  i  radi,  kao  da  se  cuti 
rgjavo. 

Kro,  HI.  vidi  Hero.  Rj. 

Pro,  »  slozenoj  rijeci  naero,  isp.  izeriti  se,  naeriti 
8€.  ridi  hero,  nabero,  isheriti  se,  uakeriti  se.  vidi  i 
jero,  na  jero. 

iToelav,  adj.  vidi  heroglav.  Rj.' 

ErskT,  adj.  vidi  Hcrski.  Rj. 

cslibiti,  fesabTin,  vidi  esapiti:  Ja  se  mlada  preva- 
rila,  esiihila,  njegova  je  Rj.  vidi  hesabiti. 

I'Sjibljf'iiji',  H.  ridt  esapljenje.  Rj.  OTrfi  hesabljenje. 

•■sap,*  esapa,  ni.  vidi  hesap.  Rj. 

<-.>>iipiti,  fcsapun,  vidi  hesapiti,  ;  esapiti  se.  vidi 
hesapiti  se.  Rj. 

csAplJenjc,  »i.  vidi  hesapljenje.  Rj. 

feser,*  (u  V:  ii.)  in  der  Jiedensart:  na  eser,  n.  p. 
Hve  pare  5to  si  mi  <lao,  na  eser  su,  t.  j.  nijcsu  po- 
trofcne  ni  propale,  nego  stoje  gotove.  Rj.  ridi  je«er. 

cskija,'  f:  Ostala  ini  sa  konja  eskija.  Npj.  3,  336. 
Viik  ordje  doduje:  Eskija  ovdje  znaci  stara  ploea,  i 
mo*e  biti  da  je  ovdje  stiha  radi  na(!injeuja  ova  rijee 
(od  Turskoga  erski  =  star),  jer  je  ja  nigdje  prije  nije- 
sam  f-ur>,  a  i  ovdje  evo  u  drugome  stibu:  Te  iz  kala 
plorti  izvadio.  «  Npj."  3,  398  ima :  Eskija,*  stara 
plora  konjska. 

esnaf,  m.  vidi  ceh,  cej :  Kao  Sto  pojedini  Ijiidi 
imaju  i  slave  krwna  imena,  tako  esnafi  ili  cehovi  slave 
jiirove.  Ziv.  85. 

p.snafski,  adj.  Dani^id,  ARj.  766b.  ito  pripada 
CMnnfu.  ridi  f-eliovjfki. 

t'spap.  .  -papa,  ni.  vidi  hespap.  Rj. 

fsak,  •■-ka,  m.  dass  Aussersichsein,  sei  es  ror 
hntziiekunii  oder  Sihmcrz,  e:rslasis:  Kad  to  cuo  ("ii- 
piCru  Stojatic,  od  ckka  mil  zadrktala  riika.  Rj.  stanje, 


u  kojem  je  tko  kao  izvan  sebe  od  iive  hlje,  veti'jbc 
radosti  ili  teska  bola:  Pak  u  eskii  TuriMn  povikao: 
Ded',  Alile,  oei  ti  ispale!  ponesider  zeleua  barjakii 
Npj.  3.  280.     ^ 

Esikovac,  KJikovca,  m.  izvor  kod  Karlovaca  (u 
SrijemiO,  cf.  Magarfevo  brdo.  Rj. 

iskorica,  f.  (u  Srijemu)  svaka  mala  iivotinja,  der 
Zwer;],  pumilio.  Ej.  isp.  maljeniea  2,  i  syn.  ond^je. 
—  od  tugje  rijeci.  Osn.  326. 

6skTl<>,*  adv.  (osobito  se  govori  u  Sentandriji) 
tiichtig,  stark,  valde.  cf.  zdravo,  podobro.    Rj. 

eskVlcija,  f.  (u  vojv.)  die  E.recution,  e.recutio  vio- 
Icntd.  Rj. 

feskiil,  m.  (u  vojv.)  der  Dorfschulz,  jud^x  pagi. 
Rj.  Mads,  eskiitt,  corjck  koji  .sc  eakleo,  prisegao,  po 
tome  opiinski,  selski  sluibenik,  koji  sc  prisegao,  pak 
se  otprije  u  Hrvatskoj  zrito  priseinik. 

Sskiitov,  adj.  dcs  eskut,  jiulicis  pagani.  Rj.  ito 
pripada  eskutu. 

t^tP,  (u  Resavi  i  u  LijevCii)  vidi  eto.  Rj.  vidi  ene, 
ete,  eve  prema  eno,  eto,  evo. 

6to,  sich  da,  en!  Rj.  ridi  ete  isp.  eno,  evo.  is  pri- 
mjera:  evo  meni,  eio  tcbi,  a  eno  njemu  (Rj.  1528), 
razbira  se,  da  se  uzrikom  eto  pokazuje  nc.^to  slo  je 
blizu  onoga  kome  se  gnrori:  suto  se  urome  uzviku 
cesto  dodaje  samjenica  drugoga  lica  u  dativu:  eto  ti. 
sto  se  pak  ovijem  uzvikom  pokazuje,  isrice  sc  nomi- 
nativom  (rjegje),  genitivom  (cesce)  ili  cijelom  receni- 
com.  —  1)  eto  .s  genitivom :  U  tome  eto  ti  gjevojke. 
Npr.  3.  Malo  po  malo  pomoli  se  i  dnigi  brk;  eto  i 
Brka  4.  Eto  tvoje  sahlje,  a  evo  moje  glave.  51.  Eto 
polja,  a  eto  konja.  (da  se  ogledamo  ko  je  jafi).  Posl. 
7y.  Gje  ti  je  majka?  Eto  je  tamo  dolje  ii  selu  kod 
ku(?e.  229.  Evo  mene,  a  eto  vam  rata  s  Turcima. 
Milos  79.  Ona  mu  rece:  eto  Filisteja  na  te  i^amsone! 
8ud.  16,  9.  —  2)  s  nominati.com :  Eto  knjiga,  Hrnjo 
Mustaf-ago.  Hodi  meni  u  svatove,  Mujo!  Npj.  3,  229. 
Eto  hrrno  u  oku  tvojemu.  Mat.  7.  4.  Eto  mati  mojn 
i  braca  moja.  12,  49.  —  S)  sto  se  pokazuje  uzrikom 
eto,  izricc  sc  cijelom  recenicom:  Eto  ovgje  me  neSto 
ujede.  Npr.  4.  Eto  to  je,  i'.eno!  Eto  to  je,  ;,eno!  14. 
Eto  od  dvanaest  konja  biraj  kojega  ho(^-eS.  25.  Eto 
ide  sunce  nmorno.  56.  Eto  ti  5to  si  zelio.  80.  Eto 
boc'e  da  udari  kiSa.  MiloS  114.  Ali  eto  I'ujete  Jto  oni 
govore.  Pis.  30.  Eto  vam  k.azidi  naprijed.  Mat.  24, 
25.  Eto  ne  (;emo  sijati  niti  cemo  brati  Ijetine.  Mojs. 
III.  25,  20.  —  uzrik  eto  dolazi  i  okrnjen  et'  osobito 
u  pjesmama :  Od  Srbalja  nitko  ne  pogibe,  razma 
jedno  ciglo  momee  mlado  .  .  .  Ef  tako  je  ludo  po- 
giniilo!  Npj.  4,  191. 

et(>(i,  (do  ti),  sieh  da,  en  iilii.  Rj.  ridi  eto. 

oiil'oiiija,  f.  jjir.jvi'j,  der  WoMluut.  ridi  blagoglaaje, 
blagoglasnosl.  —  Odje  jedno  ili  driigo  slovo  moie 
stajati  .  .  .  pii  eufoniji,  ostavlj.ao  sain  kako  je  ii  riiko- 
pisu.  Dl'osl.  IX. 

fiva,  /'.  prra  sena:  Evo,  reee  Era,  i  osta  joj  \nc 
ime.  lU'osl.  22.  vidi  Jeva. 

ftvalaj,  vidi  ejv.ila.  —  Eralaj  cam  i  taste  inoj ! 
kad  je  lako,  ona  je  moja.  Npr.  102. 

cviinttjolijc.  ('Vilnajr'ljc,  n.  ridi  jcvangjelije.  Rj. 

—  KoliUo  je  Eraiigjelijc  izgubilo  od  svoje  svetiiije. 
Rj.'  XIII,  vidi  i  iv'angjeije,  indiiijel,  iudJ.il,  vangjelje. 

—  za  nast.  isp.  blagovjeltenje. 

L>vaii^;jMl.st,  jm.  ridi  jevangjelist.  —  Po  blagdanu 
sv.  Matije  erangjclista.  Mou.  croat.  ^vi  emngjelisti 
pristaju.  I.  Matovie.  AKj.  III.  34b. 

cvf",  (u  Kesavi  i  ii  Lijevou)  jui/j  evo.  Rj.  eve  prema 
evo  kao  ene  prema  eno  i  ete  previa  eto.  —  Kad  ja 
bijah  Slivju  Sirokome,  ere  Ii  ti  dva  sina  Amziiia  .  .  • 
U  rijeei,  u  kojoj  bijahu,  eoe  Ii  ti  Koganovic  Tura. 
Npj.  4,  43.  44. 

fevcdra,  /'.  (ii  vojv.)  ograd.a  od  trske,  der  Jiohreaun, 
scpimentum  ariiiidincicin :  \h>  ponoei  pod  evedrntn 
predii.  Rj.  iugja.  Osn.   106 


Kd  — 


Till  j  a 


fti'cnov,  ailj.  sto  je  oil  drra,  l;ojc  se  zove  Griki 
benos,  Luiinaki  ebetuis,  a  crno  je  i  reonui  tvrdo. 
-  Kosti  slonove  i  Arvo  evenovu  donoJahu  li  u  pro- 
ijenii.  .lezek.  27,  15.  vidi  ebeuov.  ixp.  aboiios. 

6vr'iljka,  f.  cin  Strauns  ion  ]\'ehuci!icrn,  mit  Trau- 
en,  fitsciculim  aarmcnlorum.  Kj.  kiln  od  viiiore  loze 

gro:(iJem,  dvr  Wcinlauhstali.  —  Djcvojka,  pepeljka 

ei'cnjka  .  .  .  iljevojakii,  pepeljaka,  evenjaka.  rijec 
atnnu.  Osn.  ;5(KJ.  I'is.  7. 

6vlii(l,*  evlilda,  m.{u  Bosni)  uj'rfi  porod:  Koii  vele: 
leljupka  je  roda,  ne  Ijubili  od  area  erlada!  Rj. 

6vo,  sieli  d(t,  en  :  evo  me,  evo  ga,  evo  novaoa ;  evo  me 
ilAntwort  uurs  Rufcn,  renponnum  vocuti.  Rj.  ridi  eve. 
umueenje  vidi  kod  cno  i  eto.  iz  onoya  primjera :  evo 
neni,  eto  tebi,  a  eiio  njemii,  razbira  se,  da  se  uz- 
'ikom  evo  pokazuje  nesto  sto  je  blizu  onoga  koji  go- 
•ori  Hi  sio  se  njei/a  tice;  a  sto  se  njime  pokazujc, 
mo  se  izrice  nomimitivom,  ijenitivom  Hi  cijclom  re- 
■enicovi.  —  1)  evo  s  nominativom :  Evo  ti  muju  kri, 
craKua  devojka  i  toliko  bl.ajro.  Xpr.  17.  Evo  ti  novcii.. 
kl.  Evo  ov^en  ovo  malo  zconce.  2fi0.  Blago  mene, 
rw  moje  zlato.  Npj.  1,  248.  Evo  razanj,  kanio  pe- 
lenica?  DPo.sl.  22.  —  2)  evo  s  gcnitivom:  Utekla 
mi  babina  kobila.  pa  ne  znam  gde  je  .  .  .  Evo  je 
oaegju  nama.  Npr.  23.  Hodi  ovamo  evo  tvoga  hlaga. 


is.  Eto  tvoje  sabljc,  a  evo  mojc  ghive.  ^iX.  Ero  ti 
ono-fa  trgovcu  da  vidi  je  li  peOeno.  lOK.  Niifrje  mvojii 
zaruinicu  .  .  .  i  zavi(V :  Ha  blapo  mciie,  ero  mi  /e .' 
112.  Evi)  mene,  a  eto  vam  rata  s  Turt-iina.  MiloS  70. 
Evo  vie  kod  va»,  i  gleda<?u  vas.  Jezek.  3G,  9.  — 
S)  sto  se  pokazuje  uzvikom  evo,  izrice  ge  nijelom 
receiiicom;  Evo  ovjrje  me  opct  neSto  ujede.  Npr.  •>. 
Evo  ima  u  mojoj  pletivaci.  (J.  Evo  ti  na  jedan  put 
syanii  u  pe(?ini  kao  dan.  'J.O.  Evo  aam  kreniio.  HiL 
Kad  li  evo  rodi  sina.  213.  Narod  ne  I'e  zn  to  da  zna, 
ved  se  evo  buui  protiv  toga.  .MiloS  17.").  Evo  ja  Ram 
8  vaina.  Mat.  28,  20.  —  evo  dolitzi  i  okrujvuo  ev' 
osohito  M  pjcsmuma:  Ev'  umrijeh,  evo  diiSa  9ko('i.  Npj. 
1,  237.  Ev'  sedo.5e  piti  medovinu,  3,  40. 

Evropn,  f.  Europa.  —  Tako  je  oua  prva  na.ia  na- 
rodna  pjesma,  koja  se  pojavila  u  iicenoj  Evropi.  Npj. 
3,  527  (Viik).  Madiari  doSavsi  u  Evropu.  Dioba  4. 

Kvr6|)ljiiiilii.  m.  iovjek  iz  Kvropr:  Mi  pametni 
Evropljiini  ovo  sve  ('etvoro  einimo.  Priprava  21. 
Jedni  su  bijeli,  kao  Evropljani.  34. 

Kvr6pljriiik:i,  /'.  zenska  glava  iz  Evrope:  I'a  ti 
bijela  umiljata,  vje5ta  i  uljudna  Evropljanko !  Pri- 
prava 3(1. 

EvropskT,  adj.  sto  pripada  Evropi:  Osim  drugih 
Evropskih  pisaca.  Ogled'  VI. 


F. 


f,  n.  slovo,  diilnzi  na'vise  u  tugjim  rijecimu;  u 
nitsima  po  gdjckojim  krajevima  zamjcnjuje:  —  1)  hv 
(fala  mjesto  hvalal,  i  —  2)  (rijetko)  h  t  v  (fitati  mjesto 
hitati,  frijes  mjesto  vrijes);  a  f  u  tugjim  rijecimu 
mijeuja  sc  u  nets  kadsto  na  v  (vajda  mjesto  fajda, 
Vilip  «!.'.  Filip  i  t.  d.);  Hi  na  p  (Pilip  mj.  Filip,  oJap 
mj.  oSaf,  i  t.  d.). 

fahrlka,  f.  akc.  ARj.  III.  .'59a.  vidi  tvornica,  die 
Falirik,  Tal.  fabbrica.  —  Zidase  velike  dvore,  gradiSe 
liogtdc  fahrikc.  T>U.  330. 

faca,  f.  (u  Dubr.)  das  Gesicht,  fades,  cf.  lice:  Nije 
ta  fiica  od  umrda.  Bj.  Tal.  fiiccia. 

I'aei'llct,  IK.  vidi  koprena,  niahrama,  rubac,  ubni- 
sae.  akc.  ARj.  [II.  39a.  —  Imam  .  .  .  faculet  u  kome 
su  /.ice  irake  sunC-ane  a  potka  zvijezde  i  mjesec. 
Npr.  101.  K  vjereniOinoj  kuei  salju  .  .  .  iene  neka 
baljinu,  neka  traversu,  neka  faculet.  Kov.  52.  Tal. 
fazzoletto. 

fi'ljda,*  /.  vidi  vajda.  Rj.  dcm.  fajdica.  —  J)  vidi 
korist,  basna,  probitak.  —  Xije  fajde,  moj  sinko! 
kome  Boir  tome  i  svi  sveti.  Xpr.  43.  Brani  se  dok  te 
Ijudi  ne  obja.^u,  a  po.sto  te  objaSu  )iije  fajde  hraniti 
se.  Posl.  28.  Od  te  k.njde  nema  fujdc.  236.  Pocesmo 
neSto  trgovati  i  trgovasmo,  i  fajdn  dijelismo.  Kov. 
71.  .\ko  ne  civi  vajdc,  a  ono  ne  cini  ni  stete.  Nov. 
Srb.  1817,  344.  Od  ovakosa  pisanja  imali  su  dvijc 
vujdc:  jednu  .^to  se  brie  pisalo,  a  drusu  st-o  se  Stegjeo 
pargament.  Rj.'  XXXIV.  —  2  a)  zafajdu,  za  fajdu 
znaci  uzalud,  zabadavu :  Staue  koriti  sina  .  .  .  ali  joj 
ukor  hi  zafajdu.  Npr.  233.  Obedavao  polovieu  carstva, 
ako  ga  koji  izlijeei,  ali  sve  zafajdu.  2(j2.  No  za  fajdu, 
dragi  pobratime!  Npj.  5,  131.  ^"uk  dodajc:  ovdje  za 
fajdu  znai'i  uzalud,  koje  sam  sluSao  i  ua  vise  mjesla. 
—  h)  ali  za  fajdu  znaiji  iza  korist:  5to  za  lajdu  = 
.•i/o  za  korist,  sto  korist i:  t^to  za  fajdu,  dragi  pobra- 
time, e  ne  dadu  neki  Cruogorci.  Npj.  5,  25.  1  postavi 
mene  za  senata,  sto  za  fajdu,  kad  ira  izuubismo. 
5,  4i;8. 

fiijilifa,  f.  dem.  od  fajda.  ridi  vajdiea. 

raJdiMlnjc.  ».  vidi  vajdisanje.  Rj. 

iV^jtlisati,  diSem,  r.  impf.  ridi  v;ijdisati.  Kj.  glagol 
je  V.   impf.    i  pf.,  jer   kod  vajdisati   ima  v.   pf.   — 


1)  iiiitzen,  prodesse:  to  ti  ne  (e  vajdisati,  of.  pomo(?i. 
Rj.  52a.  Ali  nista  fajdisalo  nije.  Npr.  212.  vidi  i 
koristovati,  koristiti,  biti  koristan.  —  2)  ne  I'eS  vaj- 
disati, Nutzen  haben,  lucror.  Rj.  52a.  vidi  pomodi 
se,  koristovati  se.  —  3)  sa  se,  refleks.  vidi  fajdisati 
2:  skupo  je  kupio,  ne  6c  se  vajdisati  kad  proda.  Rj. 
52a.  ridi  pomoi'i  se,  koristovati  se. 

fftjta,  f.  2>asmina,  die  Raye,  genus,  semen:  dobre 
pasmine  ovca,  cf.  vrsta,  soj,  bagra,  fajta,  pasma.  Rj. 
490b.  ^^adz.  fajta.  akc.  lip  XXXI. 

Tilklja,  f.  (st.) :  Jedan  kalpak,  devet  iT-elenaka,  i 
deseta  faklja  okovana,  iz  nje  su  mu  do  tri  pera 
zlatna,  5to  junaka  biju  po  plei'ima.  Rj.  odatle  se  vidi, 
da  je  faklja  nckakav  nakit  na  kalpaku;  ali  kakav? 
Valka,  u  pjesini,  valja  da  je  ono  sto  i  vaklja  ili 
faklja:  A  na  glavu  kalpak  i  celenke,  a  pokraj  njih 
valkti  pozlacenu.  Rj.  52b.  tugja  faklja.  ( )sn.  130.  valka 
j  (mjesto  faklja  sa  premjeStenim  glasovima).  Osn.  300. 
!  ftila,  /".  Cilliti.  im,  vi4i  hvala,  hvaliti.  Rj.  sa  svjema 
od  njih  dovedenima. 

I'iilaso,'  fillake,  f.  pi.  vidi  valake.  Rj.  sprava  u 
koju  su  uvijene  noge  onome,  koga  biju  po  tidianima. 
—  Kojcga  biju  onaj  legne  na  legja,  a  dvojica  drie 
megju  soboui  valake  u  koje  su  noge  uvijene,  a  tre<?i 
bijo  po  tabanima.  Rj.  52b. 

I'itlidba,  f.  osit.  u  faliti  se.  radnja  kad  se  tko  fali. 
vidi  hvalidba.  rijeii  s  takvim  tiait.  vidi  kod  bjelidba. 
j  —  Danas  fajde  od  falidbe  nema,  ko  se  fali,  on  se  i 
I  sam  Svanji.  HNpj.  3,  454. 

fiklTiika,  /'.  vidi  valinka.  Rj.  vidi  miVhana,  milna. 
kao  nedostatak.  postanja  kog  i  je  i  faliti.  od  Njem. 
i  feblen. 

ITlliti.  llm,  ridi  valiti.  Rj.  —  IJ  faliti,  v.  pf  fdden, 
labor.  Rj.  poqrijesiti,  izdati  3.  —  I  pop  u  knjigu  fali. 
Posl.  104.  Svak  mo?.e  faliti.  278.  Ne  ee  biti  gori  od 
Danila,   loza   nikad   faliti  ne   mof.e.   Npj.  5,  473.   — 

2)  felilcn,  desum.  Rj.  it  znacenjn  ginuti  3,  mankati, 
nedostajati.  fali  mi  to  i  to:  nemam  toga  i  toga,  glagol 
je  imperfektivan.  Da  ti  kapa  fali,  kupio  bih  ti,  ali 
panict  ne  mogu.  Posl.  56. 

nUja,  /".  rupica  na  pusci,  topu,  gdje  se  pripaljuje: 
I  Valja,  f.  das  Ziindloch  (an   der  Flinte,  Kanone),  fo- 


fMinilUa 


992  — 


fildiaii 


nuuen,  incendiarium.  of.  fulja.  Rj.  5'2b.  ittfija  vSlja. 
Osn.  '"S.  ri(?(  i  kopanjioa  2.  isp.  praJnik. 

fikmilijil,  /".  (.u  voiv.)  die  Fumiiit;  f'amiliti,  cf.  ko- 
Ijeuo.  Rj.  fi(/i  fauiilja,  vamilijn,  obilelj.  porodiea, 
rivibin.i.  —  Xa  toj  su  sjiblji  bili  iipisjini  borati  /"<(- 
mi/y't-  Kulinove,  zato  mu  je  rodbiua  njegova  davala 
ii\  nju  onoliko  zlata.  Danioa  4.  "28.  Tako  kad  famUiju 
luaii  sieua-;  i  »djeca>-.  (n.  p.  gdje  ti  je  familija? 
OliJao  k  svojoj  famiUji  i  t.  d.)  ouda  je  porodiea 
prilienija  nejro  i  koljeno  i  loza  i  korijen  i  pleme  i 
n>d  i  kr\-.  Pis.  43.  Takovi  Ijudi,  koji  ovako  iive, 
Zajedno  zovu  se  familija  ili  porodiea  ili  zadruga. 
I'riprava  4^. 

ramilijaz,  fiunilij(iz.a,  »i.  (u  vojv.')  der  Famulus  in 
tier  Siliule,  scliolae  fanndus.  Kj.  Jcoji  poshduje  u 
slioli.  iieke  poslove  u  skohima,  kno  n.  p.  i  sibanje  i 
liiitinanje  ijjdkCi  po  ;aporijedi  profesorovoj,  sto  sada 
C-inf  placette  uluiie,  prije  1S4S.  (iodine  rrsio  je  naj- 
siariji  ili  nnjjai-i  (a  siromusnn)  gjak  u  skoli,  pa  se 
zvao  Ldtinski  pater  fsimilias  (kao  otac  ohitelji)  a 
Ilrratfki  lamilijaJ.  Ivekovii5. 

runiiliji'lzinn,  f.  das  Famulusgeld,  pecunia  solvenda 
fchohw  fttmulo.  Rj.  plata  familija2U. 

ritmilja.  /'.  ri<?i  familija:  Dovedi  oca  svoga  i  mater 
svoju  i  sv\i  familju  svoju.  Npr.  250. 

fiintastienn,  fantastieua,  adj.  pliantastisch,  2)hanta- 
sticus:  Mislim  da  je  isto  tako  fantasticno  kao  i  Kri- 
ianit'eva  gramatika.  Rad  10,  198. 

fiira,  f.  strainji  kraj  od  lagje,  gdje  se  dumeniSe, 
der  Hiniertheil  des  Scliiffes,  puppis.  cf.  varka  3.  Rj. 
supruinu  baS  od  lagje,  prova,  pura. 

raraklMitanjp,  ?i.  ridi  varakleisanje. 

farakl^isati,  faraklWJem,  r.  pf.  et  impf.  i>idi  va- 
rakleisaii,  niit  Flitiergold  hekhben,  hractea  aurichalci 
induco.  Rj.  53b.  rarakom  oblijepiti  ili  ohljepljirati 
sto:  Ona  (djevojka)  njemu  (vjereuiku)  i  njegovoj 
ku<?i  (.Jalje)  svakoga  sveca  i  nedjelje  po  pozladen 
Cfarakleisan)  ovijet.  Kov.  46. 

r^siiia,  /.  granje  sirovo,  sveianj  grauja  sirova, 
Faschiiien,  fascis  virgultortim.  xi  Rj.  viiSina,  cf.  fa- 
Sina.  56a.  isp.  santraf.  —  Turci  vide  odregjenu  za 
juriJ  vojsku  s  fasinama  i  s  ostalijem  potrebama. 
Sovj.  44. 

fat,  III.  vidi  hvat.  Rj.  isp.  f. 

fJktanje,  «.  vidi  hvatanje.  Rj. 

fiitati,  tam,  vidi  hvatati.  Rj. 

Piitima,  f.  ime  iensko  u  Turaka:  Neg  lijepa  Fa- 
timo  gjevojka.  Rj. 

faliti.t'im,  vidi  hvatiti,  fatiti  se,  vidi  hvatiti  se.  Rj. 

fobrilar,  februAra.  m.  Fcbruarins,  veljaea:  U  Bio- 
gradu  mje.seea  febniara.  DRj.  1,  XI. 

ff'la,  f  vidi  vela.  Rj.  od  Madz.  f61e,  (vrsta)  takav, 
takove  vrste.  —  vidi  ruka  3,  8i?-a,  sorta,  struka,  vrsta. 

_f5n,*  m.  (u  C.  G.)  igra,  u  kojoj  igraei  sjednuvSi 
biju  turom  jednoga  koji  je  na  srijedi,  kriju^i  turn  i 
dodaju(5i  je  jedan  drugome  ispod  koljena,  i  viCu^'i : 
fen!  fen!  kod  koga  onaj  koga  biju  turu  uhvati,  onaj 
valja  da  ustane  i  da  ide  u  kolo,  a  on  .sjede  na  nje- 
govo  mjesto.  Ovako  se  u  Baikoj  mjesto  ture  biju 
jiapucom  ali  ne  znam  kako  se  igra  zove.  Rj. 

ft^ndik,  m.  (u  Boci)  vidi  fenek.  Rj.  novcic  mule 
irijednosti,  J'fennig. 

Ft'nei'kT,  adj.  Rj.  Ho  pripada  Feneku. 

f<''ni'k,  m.  (u  vojv.)  Pfennig,  mtrnmits,  cf.  fendik. 
Rj.  norci'';  male  vrijednosti. 

Finck,  m.  namastir  u  8rijemu   blizu  Zemuna.  Rj. 

r^njcr,*  m.  die  Latcme,  laierna.  Rj.  vidi  lanipa, 
yidjtlica.  kuze  se  i  fenjcr-vidjelica.  —  Sko6i  mlada 
iz  ineka  du.'eka,  zapalila  fenjer  i  svijei^u.  Tspj.  2,  109. 
Kad  na  vrata  iskoC-i  divojka,  u  ruei  joj  fenjer-vidjeliru. 
H.N'pj.  3,  306.  ZapaliJe  fenjer-vidjeticu.  4,  414. 

rSri'ilia,'  /■.  Art  Ohcrkleides  tiirkischer  Frauen, 
pulluc  Turcicae  genus.  Rj.  vidi  vered^a.  nekaka  gur- 
nja  haljmu  u  'J'urkinja:  To  zaCiila  Ali  bega  majka... 


pripe  -pei^n,  prigrnu  feredsu,  pa  otide  hairli  gjevojci. 
Hero.  158.  Feredza,  haljina  (Mm  se  bule  zagrnu  kad 
gje  idu.  359. 

r^rnian,*  fermiiua,  m.  der  Fermu)! ,  rescriptum 
imperatoris  Turcici.  Rj.  pisuna  supavijed  ili  naredlm 
od  ('<()■((  Turskogu:  Pogje  fermcin  od  oara  Turskoga 
JIustaf-agi,  da  ide  na  vojsku.  Npj.  2,  342.  Kad  je 
oare  rjeoi  razumijo,  brze  j»'se  sicana  fermana  . . . 
Fcrman  ode  Kraljeviou  Marku  . . .  Kada  Marko  sican 
fcnitan  primi.  2,  390.  Obriouoi,  da  oe  im  oni  na  to 
izvaditi  fcrman  od  cnra.  Danioa  3,  176.  Izrude  Sr- 
bima  ferman,  da  se  biju  dabije.  3,  188.  Izdadu  Tur- 
oima  ferman.  MiloJ  142. 

rdrnit'ii,*  m.  ffniuMio,  iiela,  n.  Art  miinnliclter 
Weste  ohne  Aermel,  subiiculae  genus.  Rj.  prsluk  ne- 
kaki  bez  rukava. 

fcrnu^ntriii,  ferraentuua,  m.  (u  Boci')  vidi  kukuruz. 
Rj.  ridi  frmentiu,  furmttln,  rumetin,  urmeliu;  go- 
lokud  —  od  Tul.  formentone.  , 

f&s,*  ffesa,  HI.  ridi  ves.  Rj.  Turska  crrena  kapica.  i 
isp.  finofes,  tunofes.  dcm.  fesio.  hgp.  fesak.  —  Toske 
nose  .  .  .  na  glavi  fesore.  Rj.  85a.  I  dva  fcsa  biserom 
kicena.  Npj.  1,  446.  Pa  fes-ka])u  sa  glave  snimio. 
HXpj.  4,  407.  Na  glavi  sad  nose  .  .  .  gdjekoji  fesove 
(s  plavetnom  svilenom  ili  sa  zlatnom  kitom)  a  gdje- 
koji jo5  i  Sal  oko  fesa  zamotaju.  Ko^.  42. 

fi^sak,  fSska,  m.  hgp.  od  fes.  —  Cija  je  ono  gje- 
vojka,  Uo  rano  rani  na  vodu  ...  a  nosi  fesak  nad 
oko.  Npj.  1,  359.  Na  glavi  ti,  Miijo,  fesak  finofesak, 
do  dan  do  dva,  Mujo,  bijela  saruka!  1,  446.  ' 

fesato,  mjesto  fes,  u  pjesmi  u  kojoj  se  pjeva  kah)   I 
govori  Turiin:  Izidi  na  vrato,   da   ti   vidim  glavato, 
da  ti  kupim  fesato.  Hero.  294. 

f^sie,  m.  dem.  ud  fes.  Rj.  —  Ni  malena,  ni  mnogo 
golema;  na  glavi  joj  fesic  i  kitica,  ispod  fesa  sidani 
dukati.  Here.  126. 

ffslijfcii,  Hi.  (u  prim.)  eine  Art  Pjlanze,  herbae 
genus  (vidi  bosiljak.  Rj.'):  Nit'  je  dunjom  nit'  ne- 
randiom,  ni  gorskijem  fesligenoiii.  Rj.  —  tugja:  ve- 
sligen,  koji  glasi  i  fesliyen  i  mesligjen.  Osn.  144.  « 
Rj.  kod  rijeci  mesligjen:  sitni  bosiljak,  Art  Basilikum. 
Rj.  353b.  odatle  se  vidi,  da  je  rijec  fesligen,  fesligjan, 
mesligjen,  mislogjin,  vaslegjen,  vesligen,  postala  kao 
i  rijec  bosiljak  od  Ore.  jiasiXiKov,  te  znaci  nekaki  bo- 
siljak, t.  j.  sitni  bosiljak. 

i'e.sli^nn,    m.   ridi  fesligen,    i  syn.   ondje.  —  U    ! 
ruei  joj  struoak   fesligjana.    sDiij    mi,    duso,   strufak 
fesligjana!"  Here.  132.  Fesliyjan,  bosiljak.  359. 

ffet*:  U  njoj  bio  po  godine  dana,  dok  Ondiovo 
feta  ueiuiSe  i  po  njemu  harao  pokupi.5e  —  t.  j.  dokle 
ga  pokoriSe.  Rj.  fet*  uciniti  =  osvojiti,  pokoriti.  Rj.' 

letak,  f  etka,  adj.  (u  PaJtr.)  ridi  vet.  Rj.  vidi  star, 
alt,  vetus.  —  I'etah  (vetha,  vctho),  mjesto  6ega  se 
sad  govori  fetak  i  vet  i  vegd,  gdje  je  promijeujeno 
h  na  g,  pa  premjeSteno,  i  za  njim  t  promijenjeno  na 
d.  staro  Herbxi.. 

H('firu%  fidfiric^a,  »!.  (u  vojv.)  vidi  kicoS.  Rj.'  vidi 
i  gizdelin,  vrkoC. 

rijs;anj,  figdnja,  m.  vidi  viganj.  Rj.  zenska  haljina. 

Iij6ka,  /'.  (u  vojv.)  vidi  eekmediSe.  Rj.  n.p.  u  stula. 
vidi  i  fioka,  Skrabija.  od  Mad.:,  iiijk. 

Ilji'lkad,  kani,  r.  impf.  jifeifen  (z.  B.  vom  }Vinde), 
siridco.  Rj.  kao  zvizdati;  fijuka  n.  p.  vjetar. 

I'll,*  fila,  n.  vidi  filj,  i  sgn.  undje.  —  U'  >u  fUi, 
\V  su  vilenjaci?  Osvetn.  ARj.  HI.  53b.  isp.  filov. 

filar,*  lil^tra,  m.  (u  ].iioi)  zenska  crevlja  (firale?) 
Art  Frauenschuh,  solece  genus.  Rj. 

Iilar<''ta,  /.  (u  i^rijeniu)  das  (ieliiiider,  epimcdion. 
Rj.  ogriula  ud  milijcli  stupora,  n.  p.  uza  .ftube. 

nitli.s,"  Mi.  vidi  vildiS.  Rj.  Jil-dis,  /iljer,  viljer, 
slonov  zub,  slonora  kost.  —  Sto  njihovijeh  tovara 
niko  viSe  ne  kupuje;  tovara  zlata  i  srebra  .  .  .  i  sva- 
k<>j:ikijeli  sn<lova  od  fildisa.  Otkriv.  18,  12. 

iild'/.aii,'  likliSdna,  »i.  die  Sclialc,  phiala.  Rj.  muli 


flliman 


293  — 


Qeliea 


sudic  iz  Icojef/u  se  pijc  'kavu.  vkli  finran.  —  /arf  je 
Ijao  mala  caSica,  u  koju  sc  metu  fildzHni  kad  se 
safa  pije  (da  ne  bi  vnn'ina  smetala  fddzati  driati). 
Rj.  liWa.  On  ne  pije  vina  ni  rakije,  \cfQ:  kavu  iz 
:lninu  fddiana.  Npj.  1,  4*)8.  Pristavili  kavene  ibrike, 
I  prosiili  .trflirnc  jildziine.  4,  305.  vidi  fincan. 
flriniaii,*  lilimilna,  m.  vidi  vilinian.  Hj.  fcliki  vir. 
FIlip,  w.  iiiH'  ninSko,  l'hih'pi)i(^:  i  ,s-  provijcnom 
qlimt  f  nit  p  /  v:  IMlip,  Vilip.  dcm.  Filipac.  hyp. 
Filo.  —  rUiiK  vidi  Filip.  Rj.  5(H)a. 

Filipac,  Filipca,  m.  dem.  od  Filip.  vidi  Vilipac.  — 
liikvii  dem.  kod  Joviinac. 

niir,  filira,  hi.  der  TJeller.  najmanji  norac  ii  »«.vc 
rrijemc  ii  Aiistro-I'nar.ikoj  monurhiji.  sio  filira  ide 
u  jeditii  kruitti.  idi  je  rijei  rec  otjirije  hiUi  poznuta 
u  .sjev.  llmii.'ikoj :  iiilo  se:  nema  ni  tilira  (=  nema 
ni  pare).  :ii  f  mj.  h  i.fp.  f  2.  Ivckovid. 

Filistt'jin,  m.  rhilistaeus.,  I'liiUMer:  Nijcsam  Ii 
ja  Fili.stejiu?  lie  mo?,eJ  ti  id  nu  Filiatejinu.  Sam.  I. 
17,  8.  i!2.  ;5."5.  ryVc  je  nzetii  oramo  zitto,  sto  jc  nema 
II  AHj.  s  ovim  nast.,  rec  namo  Filistcj  i  Filistco. 

Filo,  »i.  In/)),  ml  Filip.  ijen.  Fila,  voc.  F\\o.  iid:vn 
hyp.  vidi  kml  Dobro.  —  Nagje  momie  od  Mnrtino- 
vi(?a,  po  iinenii  Martinovic^-l-V/tt;  Hajde  brJip  u  Ostmfr 
planinu  . .  .»  T'iliji  dodje  u  Ostrop;  planinu.  Npj.  o,  110. 
fiidlos:,  )H.  }ihiloIi>iius:  Mnojri  t?c  nasi  f'dolozi  rc(?i. 
Pis.  3(!.  Znatui  lUolu'zi.  Kad.  2.   195. 

fiIol(l|!:Tj^skT.  adj.  Mo pripndii  filoloyiji,  philoloijisch, 
philiiluiiiins :  Od  jiluhKjijskih  poslova  f^vetic'cvijeh 
mnoc;o  su  vazuiji.  O  Sv.  0.  4. 

lil6Nof,  m.  philiisuphiis:  —  ('m\  filusof.  Rj.  760b. 
Gdie  marjaSi  zvefc  filnxofi  mufie.  Posl.  75. 

fllus6fijii,  /'.  ))hiloRophiu.  —  IT  Sefredinii  je  svrSio 
tilosiifijii.  Opit  IV.  Sto  je  do  sada  uragjeuo  u  nas 
za  jihisojiju.  Kad  6,  205. 

filosolski,  adj.  stu  pripada  jilosofima.  —  Oblazi<''e 
oarstva  i  kraljovstva  i  uaucit'  Idosofskc  Skole.  Xpj. 
5.  447.  Odfrovorite  mi  .  .  .  all  ue  kalujrjerski  nego 
filosiifshi.  StraiS.  188G,  866.  Na  lUv-iof-she  poslove  g. 
M.  Kujundzica  .  .  .  u  fdosofskom  dijclu.  Rad  6,  205. 
filov,  adj.  sto  pripada  fdu:  A  bak'ak  joj  (pali) 
od  idova  zuha.  HNpj.  3,  510.  za  nast.  isp.  alatov. 
vidi  tiljev. 

nius:u,  f.  nekaka  lagja  na  morn,  eine  Art  Seeschiff, 
naii.i  genus:  Darova  joj  zbK^enu  fduyu.  Rj.  tugja 
fdiiga.  Osn.  367. 

nij.*  filja,  m.  elephaf:,  fil,  vilj,  slon.  — •  Ne  brojei^i 
mnoJlva  konjika  ni  bojnih  elefauata  aliti  filja.  And. 
Kat^io.  ARj.  III.  5fia.  vidi  elefanat. 

filjev,  adj.  Elephanfcn-,  elephanti:Kamo  Ii  ti  dvi 
zmajeve  glave  i  u  svakoj  dva  filjevu  zuba.  Rj.  vidi 
filov,  viljev,  slonov,  elefantov. 
I'iljcvski,  adj.  sto  pripada  fdjerima.  vidi  viljevski. 
fill,  adj.  (fim)  vidi  vini.  Rj.  fein,  elegans,  excel- 
lens.  —  VjeJtoj  pletariei  treba  o.'iam  dana,  dok 
oplete  jedne  tanke  (fine)  carape.  Priprava  147.  Ne 
razumije  se  samo  za  ona,  5to  se  zovu  fina,  sitna  i 
eosposka  nmjeJtva.  171.  Na  fnioj  velinskoj  artiji. 
Straf..  1887,  175.  adv.:  Ko  fno  laze,  ta  slicuo  ka^e. 
Posl.  158. 

fiDenn,*  finfiina,  m.  vidi  fild^an,  odaJile  je  amp 
prenesen  al;c.  kao  mala  (:asica  iz  koje  se  pije  lava. 
—  Na  nju  (sofrn)  me(?e  knpe  i  fincane,  a  u  kupe 
kafe  i  rakije.  Kov.  93. 

findelj,  m.  (oko  Sinja)  od  slame  JJenaka  kapa,  kao 
Supalj  tanjir,  cine  Art  Eopflicdeckung  der  Frauen, 
vittae  fjenus.  Rj.  isp.  kondelj.  tuyje  rijeci. 

ilndika,  f.  (u  Boci)  vidi  mladica  (5to  za  jednn  go- 
dinu  izbije  iz  drveta).  Rj.  tiujja  findika.  Osu.  277. 

flu6ea,  f.  osobina  onoga  §to  je  fno  '!>  onoga  koji 
je  fm.  ARj.  III.  57b.  die  Fcinheit,  suhtilitas,  tcnuitas, 
elefian t ia ,  pracstant ia. 

fiuofes,  Hi.  vidi:  vinoves,  feinere  Fessmiltse  (q.  d. 
fino  fes?),  mitrae  genus.  Rj.  626.  j)0  tome  je  finofes: 


.Skmbija,   cf.  fioka  Hj. 


I  fin  fes    --  Kamo   tvoga   fesa  /I'no/cw,   nn   komc  je 
kita  od  bis.ra?  Npj.  5,  .-,.39.  //,//).  finofcsak. 

fiiiof^sak:  Na  glavi  ti   fcsak  linofenuk.  Rj.  /ii/o. 
od  hnofes.  •■' 

lidka,   f,    vidi   flioka. 
H43a. 

riralc,*  f.  pi.  (u  Boci)  vidi  jemenijc.  RJ.  punuie 
isp.  filar.  J   .1   / 

riis!  Schallwort,  den  Hieb  zu  hceeichnen.  Rj.  utvik 

koji  pokazuje,  kako  zveii  udurur.  vidi  fiskao. 
,  fl.sii'kT,  adj.  sto  pripada  Itsici,  physisrh,  phi/sicus: 
Sto  —  osini   fisiike  snage   —  treba"  driSavi.    Vid.  d. 
1861  br.  18. 

fiska,  f.  (u  C.  G.)  Freudengcshrei,  clamor  luetus: 
ICako  cine  fisku  i  vcselje.  Stoji  tiska  bubnja  i  svi- 
rala.  Rj.  vesela  vika  i  Imka.  /",•.•/.•«  (viiii  r'iska).  hlika 
(vidi  viska).  Osn.  33.  I'i.ika  (kor.  koil  visuk)  32.  isp.  f. 
flskiif!  vidi  fis.  Rj.  uzvike  s  takim  na:<l.  rid;  I.od 
I'istac ! 

Ilskiliijo,  n.  verbal,  od  fiskafi.  Rj. 
flskati,   kain,    r.    impf.    ii.   2>.    prutoiu.  Rj.   fiskati 
n.  p.   prutom,    iiniti   /is    ndarajwH  prutom.    v.   pf. 
lisnuti. 

nsiitiii,  nem,  v.  pf.  vidi  zvizniiti.  Rj.  ndnriti  da 
se  iiije  filas  fis.  r.  impf.  fiskati.  —  ZapneaSe  puSke 
na  hiljjide,  i  fisnnse  do  sedam  hiljada.  Npj.  ,'j,  387. 
ristail,*  fistiina,  m.  Art  Frauenrork,  vlilamidis 
ijCHus:  Jedne  uoge,  a  dvoje  papuce,  jedrio  telo,  tri 
zlatna  fislana.  Rj.  nekaka  zeiiska  sukitja.  isp.  fn.Stan, 
brnjica  4,  carza. 

I'l^i'i'-iiica,  f.  vidi  fiSekc'ese.  Rj.  Hesa  u  kujoj  ne 
nose  fiseci.  vidi  fiSeklije,  fisekliik,  kiilete,  palaeke, 
pripojasnice. 

n.^pk,*  HI.  die  Palrone,  embolus  igniarius.  Rj.  ridi 
vi.sek.  isp.  naboj  3.  prah  i  olovo  sto  se  mctnc  u  puHku. 
isj).  I'oftiJek.  —  Besposleu  Miijo  fi.'ieke  zavija.  Posl. 
12.  Napunili  su  puske  lisccima  sa  zrnima.  Odg.  na 
ut.  11. 

risc'k-i-ftso,  f.  pi.  vidi  fiseklije.  Rj.  vidi  i  fiJe^nica, 
i  syn.  ondje. 

Ks^klijc,  f.  pi.  dese,  vidi  pripojasnice.  Rj.  vidi  i 
fiSecnica,  i  syn.  ondje. 

iistVklilk,*  Mi.  die  I'atruntasehe,  pera  embolorum 
igniariorum.  Rj.  vidi  fiJeCnica,  i  syn.  ondje.  —  Re- 
menje,  u  soldata  o  ^emu  visi  fisekluk  i  panganet. 
Rj.  648a. 

i'istaiijc,  n.  verbal,  od  fiStati.  rudnja  kojom  tko 
/i.Mi. 

n^tati,  fiJtun,  V.  impf.  (u  C.  G.)  ridi  vriM.ati : 
Konji  fiste,  sokolovi  piJte.  Rj.  vidi  i  fri^tati,  vistati. 
astro  rikati.  isp.  fiska. 

ntiiiije,  n.  verbal,  od  fitati.  radnja  kojom  tko 
fita  sto. 

fitati,  tam,  v.  impf.  (u  Perastti)  greifen,  prehendo, 
cf.  hitati:  A  5to  me  pitaS,  te  me  ne  fitas.  Rj.  vidi  i 
hvatati.  f  mjesto  h  i-sp.  f. 

ntilj,  fitilja,  m.  vidi  vitilj.  Rj.  —  1)  die  Lunte, 
funiculus  i7icendiarius.  vidi  brandla,  mic'a.  —  Sa- 
mokres,  moJe  biti  da  je  ova  rijeO  postala  kad  su  se 
na  puJke  nafinili  tabaci  s  kremenjem,  jer  su  ih  iz 
pocetka  palili  fdiljima.  Rj.  653b.  —  2)  der  Docht, 
ellychnium.  vidi  stijenje,  stjenjak,  svje5tilo.  —  Stijenje 
se  zove  u  2i5ka,  a  u  svijei^e  se  zove  svjcstilo.  Rj. 
716a.  —  3)  Sto  se  u  ranu  me<?e  (sa\'ije  se  od  svilca, 
pak  namaJSe  melemom). 

ntiljaea,  f.:  Smolfenica,  die  Alarmstange,  signum 
quo  nilites  ad  arma  conclamantur,  cf.  fitiljaca.  Rj. 
696a.  vidi  vitiljata. 

fiilin,  m.  (u  Grblju)  vidi  viile.  Rj.  vidi  i  vii&o, 
vizlioa  1,  prepelicar  (pas).  —  fiHin  (osn.  u  vizao). 
isp.  Osn.  151. 

ij&licn,  /'.  kriSka  Hi  zalogaj.  Danii'ii;,  DPosl.  XI. 
Iza  fjelice  ide  kupica.  DPosl.  34.  On  ne  .  ._.  ije  mesa 
debeloga,  neg  fjelicu  kruha  jei'iucnice.  HNpj.  1,  125. 


fliindrn 


294  — 


m 


Hiinilr:)  cvsobilo  po  viiro5ima1  ein  fchimpf-  j 

1  'nil  (.jLi   i\.s^uiitenoJ  -■(■111.  iiiJi/Mi.  fliiuilretiua. 
n^iiiilrMinii,  /'.  auijm.  oil  flamlra.  Rj.  tnkva  uuijm.  | 

Iliknor.   flaiu^ra,   m.  this   FUitielt,   paiiiiiis  flunellit 

".',.  tkaiije  iiekuko  od  vime:  Po  varoSima  nose 

'1    phiiiia   ili,   zimi,  vd  lUtiiera)  u  iMzmainix. 

It  .    t.'-i'. 

Iljiitii,  /".  pi.  ijcn.Vumtii,  ridi  vlinta,  </"(/'(  pusltt. 

—  t  ist  kao  //iiiVd.  (Go,  siromah.  Valja   da   se  ovgje 
iiiisli  iia  piisku  iiolocijevku.)  Posl.  348. 

fltktfui,  floti'inii,  ni.  Franc,  peloton,  mnid  ceta  (od 
(/twf  WnnteeO  roiniku,  preko  Tal.  plotonc  dosla 
k  nainii  ii  Micjii  flotun.   ARj.  111.  tila    ii(fi  plotiin. 

—  Kad  se  junak  5anca  prihvatio,  al'  ga  llotun  earski 
doiVkao.  Npj.  5,  o32. 

nnnil,  fonda,  i».  die  Fonds  (Fruncuxki)  kuo  ghnno, 
(fh'irnkd  Z  —  Taj  dobitak  da  ulazi  ii  jedan  naro- 
i'ili  I'onad.  iz  koga  bi  se  plai'ali  boiiorari.  Zlos.  2GG. 
i«  KwrNiiifo  a  i  r«  iiA'c.  I'syj.  porat. 

rurintii,  f.  r(V7i  vorinta.  Rj.  tier  Gulden  llorenns. 
fien.  pi.  foriutt.  —  Iziiijei'e  do  deset  foriuii.  Kj.  2'27b. 
Najiuaiije  jednu  f'urinln  it  archrn.  Rj.  7l>4b.  Kupio 
liaj>hik  L'aee  z«  inarjaJ,  a  popio  forintti  alviiluka. 
Posl.  104. 

forma,  /".  (u  vojv.  osobilo  po  varoJima)  die  Form, 
I'oniiti.  Rj.  riili  naprava  2,  oblik,  oblitje.  —  Na  njimii 
«u  svileni  barjaei,  sve  na  novu /'ocm it  nacinjeni.Npj. 
5,  327. 

rOrmiililii,  lorm."dna,  iidj.  f'ormfili.<:.  ku  jc  po  furmi, 
kuo  po  kubipii,  izrunjim  nticinom  pn  propisu  ili  sct- 
k'lnn.  i'iji.  ARj.  CtSa. 

ruruiuliiu>t,  fftrmalnosti,  f.  osobinii  onoga  sto  je 
f'jrmulno.  die  Formttliliit :  Ugovor  s  opStinoiii,  i  drnge 
neke  formahwsti,  udesili  su  drugi.  Zlos.  157. 

rurniat.  formata,  m.  dux  Formut,  kuo  uldik:  Hofc 
Ii  !»e  ove  lablit-e  Jtampati  u  ovom  istoin  fortnuUt,  kao 
Sto  su  napisaue?  .Strait.  1887,  2tl7.  isp.  forma,  na- 
prava 2. 

rdrMpfiii.  n).>i|itin,  HI.  (u  vojv.)  Vorspann,  jwnenta. 
Rj.  uprcijiiuti  konji. 

fbrteca,  /'.  (po  zap.  kraj.)  ilie  Festung,  urx.  Gola 
guziea  tvrda  f'ortccu.  Rj.  od  Ttd.  fortezza.  oidi  vor- 
teca;  tvrgjava,  grad. 

rota,  /".  (u  vojv.)  vidi  vota.  Rj.  nekaka  igru.  isp. 
Ibtuni. 

r^tosrrarski,  adj.  photograph isch.  U  fotografskovi 
snimku.  Kad.  (5,  209. 

rotuni,  m.  Kad  sam  se  igrao  papiu'e  i  fotiima  s  Pi- 
roSkira  djevojkama.  .Straz.  188G,  3<3o.  ifip.  fota. 

fra,  stoji  pred  imeiiiiiia  fralarskijem  ne  mijenjajut'i 
se  po  padeZima;  pravo  je  znacenje  hrat,  Tal.  fru 
(skraceno  od  l,at.  fritter).  —  Pisa  kujijru  fra  Lo- 
vrineu  A.  P.arir.  Ja  frti  Matije  jesam  kiim.  M.  Div- 
kovii'.  ARj.  III.  (Ua.  Ne  muCi  se,  fra  Ilija  tVatre! 
ILNpj.  1,  12(1. 

Trajkur,  frajkiJra,  m.  vidi  vrajkor.  Rj.  das  Frei- 
corpx,  manu.i  rolonum;  ceta  drugovoljnijch  rojnika. 
coll.  frajkorija.  Stane  kiipiti  frajkor  za  Nemee.  Da- 
nica  4,  14.  J5io  je  .  .  .  kao  mali  buljubaSica  nad  fraj- 
kor ima.  4,  17.  Kao  je  n  frujkore.  Opit  III. 

rrajktjrav,  frajkorca,  m.  vidi  vrajkorae.  Rj.  der 
Freicorist,  rolo :  tojnik  u  frajkoru. 

rrajk6rija,  /.  vidi  vrajkorija.  Rj.  die  I'Veicorps, 
rolonum  lopiue:  frajkori;  coll.  od  frajkor. 

friijkorskt,  adj.  vidi  vrajkorski.  !Rj.  Freicorps-, 
rolonum:  Ho  pripada  frajkorima  ili  kojemu  god  fraj- 
koru. —  On,  kao  i  drugi  frajkorski  oficiri,  dobije 
penz^ii    Danifa  4,  12. 

frajla,  f.  (u  vojv.  po  varoJima)  das  Fraulein,   do-  I 
micelUi:  Da  su   frajle   k'o   zvezdice    sjajne,    svi    bi 
momcj  krivovrali  bili.  Rj.  vidi  gospodicna.  i 

frijt,  m.  vidi  vrajt.  Rj.  od  Njem.  der  Gefreite.  ! 


rojnik   ne^o    nudo    vevi   od   prostoga    rojnihi,   lao 
upni.iten  od  nekih  nujnizih  (/«i«».<fi. 

rriinf,  i».  die  Frumoaen  (Krankheit)  lues  venerai. 
u  Kj.  73a.  sttmo  u  ohlikn  vraue;  f.  promijenilo  se 
nil  V,  isp.  f.  po  tome  iimo  pripaduju  i:  francanje, 
Iraucati,  fraueati  se,  fraucav,  t'raiicljiv,  »  Rj.  738.: 
vranoanje,  i  t.  d.  —  sruiiina  holest  (Francuskti).  vidi 
i  IVenga,  (  si/n.  ondje. 

Fn\iii'f'Z.  Franctoi,  w.  (u  0.  (J.,  a  i    u  Hrv.)  vidi 
Franouz    mit   alien    Ahleitungen :   Da   cuvaju  Mletka 
od  Fruncc;a.  Kj.  kale  se:  mit  alien  .\bleituugen,  ««  , 
svima  izreilenimu,  po  tome  umo  pripadaju  jos  i  rijedi;  I 
FrilneiJska,  FrauceskT,  I'Viineeskiiija.  { 

Frant-ija,  /'.  ridi  Franceska,  Francuska.  —  E  su  I 
doMi  earski  poslaniei  .  .  .  od  Francije  i  zemlje  In-  I 
gleSke.  Xpj.  o,  371). 

rnXncika,  /'.  (u  C.  G.)  vidi  cvancika.  Rj.  i  syn. 
ondje. 

Fr:\iu-isko,  m.  ime  musko.  FVanciscus.  Franeiskti 
Hoziieviai.  D.VRj.  StiSb.  hyp.  Franjo,  koje  vidi. 

Fri'llic-uska,  /'.  <((//.  J^'runkrcirh,  Galliu.  Rj.  t.  j. 
zemlju.  ridi  Franceska,   FraiU'ija. 

FriiiiefiskT,  adj.  friinziisisch,  gullicus.  Rj.  sto  pri- 
padii  Franeuzlma  ili  Fraiicitskuj  zemlji.  vidi  Fran- 
ceski.  —  Drugu  silje  Beokomc  eesaru,  tredii  kralju 
Francuskome.  Npj.  5,  3S»8. 

Fritncfiskinja,  /'.  die  Franziisin,  Gullu.  Rj.  iena 
is  Fruncuskc.  ridi  Franeeskinja. 

Fn'lnrriz.  Franeiiza,  m.  der  Framosc,  Gallus.  Rj. 
Franciizu !  Old.  (j.  ridi  Francez. 

Fr:\njo,  m.  ime  musko.  hyp.  od  Francisko.  gen. 
Frilnja,  roc.  I'^riinjo.  od  osn.  Fran(-('isko)  za  nast.jo: 
Franjo  slirsi  se  gliisovi  n  i  j  n  nj.  takru  hyp.  vidi 
kod  .\ljo.  adj.  Franjov.  isp.  .\ljov  od  Aljo.  —  U 
selu  Benkovcn  kad  je  ondje  1<S()7.  godine  doSao  ('•esar 
Franjo.  Rj.  8()b.  Vidi  ( iramatu  Ruskoga  eara  i'Vajyu 
Jlolinii  Duzdu  Mlelarkomu  .  .  .  Franjo  Molin  Duide 
od  Mletak.a.  i^rep.  mal.  ."W.  40. 

I'riis,  in.  ridi  vras.  Kj.  vidi  i  djetinje  holcsti.  Kad 
diji'te  ulivati  niali  frus,  kazu:  prekojasilo  se.  Kj.  573b. 

friiska,  f.  ridi  vniska.  —  upacKa,  ruga,  koja  u  Mi- 
kalje  glasi  fraska.  Osn.  140.  u  Stullija  vraska.  »mW 
syn.  kod  bora  2. 

Iratar.  frfitra,  in.  hrat  rcdovnik.  ridi  pratar,  frator, 
prator,  vrator.  der  Fritter,  Klosterhruder.  Liit.  fra- 
ter  =  hrat.  —  Bilo  be.'kola,  bit'e  fratara.  Posl.  13. 
Frator  koji  ne  prosi,  a  mrav  koji  ne  nosi,  ne  valja 
nii^ta.  DPosl.  22.  Da  je  sabirae  bio  fratar  ili  pop. 
Rad  12,  201. 

Iratftrski,  udj.  sto  pripada  frittrima:  Frittitrska 
ti  je  dosla.  DPosl.  22.  Fratitrski  madak.  22.  akc. 
AKj.  IJI.  70a. 

frator,  m.  vidi  vrator.  Rj.  ridi  i  fratar,  i  syn.  ondje. 

fratoro* ,  mlj.  ridi  vratorov.  Rj.  sto  pripada  fratoru. 

rratorski,  adj.  ridi  vratorski.  Kj.  sto  pripada  fra- 
torima. 

Ircaiijc,  n.  rerh.  od  1)  frcati,  2)  frcati  se.  —  J)  stanje 
kojc  hira,  kad  sto  frca.  —  2)  ritdnja  kojom  se  macke 
frcaJH.  isp.  fre. 

Irea*!,  cam,  r.  iinpf.  —  1  a)  gtittatim  effhiere, 
e/futidi.  Stulli.  kao  skiu-ur.i  tei'i:  Dajoj  suze  iz  ociju 
frciise.  M.  A.  Reljkovic.  .\Rj.  III.  70b.  isji.  vrcati.  — 
bj  kao  skacuii  padati :  D.aske  frcajit  sa  zloi'esto  po- 
krivenib  krovova.  M.  A.  Reljkovi^.  ARj.  HI.  70b. 
Frcaju  jcdnim  glave  sa  ramena,  ama  jednim  rukc  iz 
ramcna.  HNpj.  4,  81.  —  3)  sa  se,  rccijn.  lu.iuriuri 
dicitur  de  fellihus.  Stulli.  goniti  se  (o  miickamaj  isp. 
frc.  —  Macke  .se  frcitju.  F.  Kurelac.  ARj.  71a. 

freiti,  cim,  v.  pf.  ridi  skociti.  is}),  frcati  lb.  —  To 
on  rece,  pa  na  sarcu  frci.  IINpj.  3,  Ii).  Pa  ou  frd 
u  sedlo  tforatu.  3,  412.  Pod  njim  dorat  m  Bistricu 
frci.  3,  414.  t  im  to  rei^c  u  seiilo  frcio.  4,  93. 

(re,  kad  se  madke  gone,  refie  se:  po.lle  ili  udarile 
u  frc  (a  reCe  se  i  momku  i  djevojci  kad  se   proski- 


rr£ka 


—  295  — 


Tnni 


»ju),  Beyaitunystrieh,  desideriuin   naturule.   Rj.  tsyj. 
rcanje  2. 

ffcka,  /'.  (u  C.  G.)  kolo  na  drSku,  kcy'ijem  se  u 
lapu  maslo  m(^te,  der  Butterstempel,  bacilliim  htttyro 
onticiendii.  I{j. 

frfnea,*  frfenka,  frSiijirn,  /'.  vidi  vrenjak,  cf.  5kr- 
jevo.  Kj.  cidi  i  vreiijga.  cine  Art  Ilntitkntukhcit,  gcnnn 
iiorhi  cutanei:  liole.it  lu:na,  t.  j.  siannui  (Francushu). 
■idi  franc. 

t  frinjfjija,*  /'.  kiila,  t.  j.  tanka  i  visoka.  Npj.'  2, 
H)5.  eidi  vreiifrjija.  —  /eta  vode  na  frcmjjiju  kulu. 
S'pj.  2,  2(13.  Budmani  AKj.  HI.  711).  tiimaii:  tur. 
renjri,  franai-ki,  evropejski,  dakk'  kiila  zgrapjena  na 
!vropejski  iiarin. 

fri^sina,  /'.  (u  C.  O.)  augm.  od  frijes.  Rj.  vidi  vri- 
itina,  ernjuJina. 

^r^sak,  fre.«ka,  adj.   vidi  friJak,   ndaMe  je  i  akc: 
Jiba  ne  valja,  ako   nije   freskii.   DPosl.   107.   t  syn. 
;od  t'riJak. 
frdjiiiijo,  «.  vidi  brbljanje.  Rj. 
frCljati,  Ijain,  v.  impf.  vidi  broljati.  Rj.  i  syii.  kod 
ilebetati. 

frl.Kiinj*',  n.  verbal,  od  frigati.  radnja  kojom  tko 
'rigu  stu.  vidi  prifranje. 

irlsfati,  fripPini,  (•.  impf.  Lat.  frigere.  vidi  pfifrati 
od  frigati  .s  promjeiium  ijhisit  tugjeya  f  na  p),  priSiti. 
ima  Siiilli,  i  govori  se  u  llrv.  kao  i  c.  pf.  sloz.  iz- 
frigati,  na-,  o-,  po-,  s-,  u-,  za-. 

friji's,  m.  (u  C.  G.)  vidi  vrijes.  Rj.  promijenivsi  st 
V  na  f  isp.  (.  uiigm.  frcsimi.  xyn.   vidi  kod  vrijes. 

frTska,  /'.  vidi  vrLska.  —  (Konj)  friskom  fristi,  gleda 
iiz  planinu.  Pjev.  crn.  'J3b.  isp.  Al?j.  III.  72b. 

IriMlllti,  frlsucm,  v.  pf.  vidi  vrisnuti,    vrTsneni,    r. 

pf.  aufschrcivn,  exclamo.  Rj.  7Ga.  Osfro  zavikati:  io^\. 

I  He  vei'e  boju  nuspalise,  ter  frisnuse  niladi   kapctaui. 

Npj.  :"),  .'i;51.  V.  impf.  prcma   vriStati   friftati,   friStini. 

po  I'rnofiorski  v  se  prumijcnilo  na  f. 

frl.sak,  friika,  iidj.  —  J)  vidi  vrisak.  Kj.  vidi  i 
freSak,  uialoprisuji,  prvasuji,  skoraJiiji,  prijesan,  taze. 
—  'i)  frisch,  ccler,  if.  liitar,  okrelan.  Rj.  (/(/('  i  srean, 
^.ustar.  isp.  ziv  (i,  iivalian.  —  Prisnk  i  zdrav  kao  riba. 
Posl.  :Vdit.  Frisak  kao  kremen.  Frisak  kao  donji  irvanj. 
Fri.iiik  kao_  rak.  339.  adv.  Frisko  poee  frisku  i  do(.^e. 
Posl.  oSiK  .Sto  frisko  budne,  frisku  i  progje.  3()1. 
fristanjc.  h.  vidi  vriStanje. 

fri^tali,  friStiin,  v.  impf.  vidi  vriStati,  fiStati,  vistati. 
V.  pf.  prosti  frisnuli.  —  (Konjl  friskom  fristi,  glc.da 
uz  (ilaniiui.  Pjev.  ern.   ISi'a.  AKj.  III.  73b. 

Trii,  m.  vidi  mergjuo.  Rj.  zlatan  serit  kuji  se  uditru 
po  didami  sa  stranc  od  vnita  do  pn.ia.  tugja  fri?.. 
Osn.  ()3.  isp.  Xjciii.  Fries. 

Irk,  (((/(•.  (u  Boei)  sogleich,  illico,  cf.  odmah:  frl 
pare  more,  t.  j.  daj  uovce  sad  oduiali.  Kako  rekli. 
frk  se  poshisali.  Frk  je  baci  na  silna  lalmda.  Frk 
lliju  brai'a  susretoSe.  Rj.  iipravn  iizvik  koji  sc  npo- 
trebljavu  kao  udverab.  —  syn.  vidi  kod  odniah. 

I'rka,  /'.  das  Geschnurre,  fremitus.  Rj.  isj).  frkanje. 
■  Irkanjc,  n..das  Schnurrcn,  fremitus.  Rj.  verbal,  od 
frkati.  radnja  kojom  n.  p.  konj  free.  —  Jesi  li  ti  dao 
konju  jaeinu?  jesi  li  ti  okitio  vrat  njegov  rzanjem?  .  . . 
frkanje  nuzdrva  ujegovijeh  stra.«uo  je.  Jov  39,  23. 
Od  Dana  cu  se  frkanje  ko)ija  njegovijeh.  Jer.  8,  16. 
Irkati,  fffem,  v.  impf.  schnurrcn,  fremo:  Na  nos 
/hV,  drzat:  se  ne  da.  Rj.  silno  dihuti  na  nos  kao  konj 
sto  radi.  v.  pf.  frknuti. 

rrkniiti,  frkneni,   v.  pf.   rece  se  za  konja:  Dorat 

frknii  u  obi  nozdrs-e.    HNpj.   III.   <;30.   imjif.    frkati. 

ri-kuii,  frkuna,  m.  (u  Booi)  muSko  dijete  od  10  do 

15  godina,  der  Knabe,  puer.  cf.  sipar.  Rj.  dem.  frkunid. 

tufija.  Osn.  174. 

f'rkdiiiea,  f  djevojtMoa  od  12  do  15  godina.  ridi 
frkuD  (u  0.  G.)  ARj.  III.  74b.  Njem.  Backfisch,  isp. 
podraslica. 

frkClnic,  m.  dem.  od  frkun.  Rj. 


rrl^.sija,  f  (u  C.  G.)  nazcba  veliku,  die  Frkaltuni/, 
rc/riijeratio.  Rj.  vidi  rorina.  i.</).  v^l^«ina. 

rriiu'titin,  frmeutina,  hi.  (u  Uoci)  vidi  umietin.  Kj. 
vidi  i  fernientiin,  i  syn.  ondjc.  —  Za  Sto  mira  najuiio 
j  mobu,  ila  mi  okopavaju  frmeniin.  Xpr.  2K1. 
'      ri-njuka,  Iriijooka,  /'.  (u  Roti)  vidi  zvWka.  Rj.  onii] 
udarac  kud  tko  zcrcne  koga.   —   rijeci  su  od   Tal. 
nacinjene. 
I      fr.s !  kad  se  kazuje  kako  je  puSka  franula.  Rj.  intetj. 
[  isp.  frsnuti. 

if.siiii(i,  frsncm,  v.  pf.  (u  C.  G.)  n.  p.  frsniila  uiu 

pii.ika,  t.  j.  slagala,  versagen  (von  der  Flintc),  fallcrc. 

Rj-  ''rf'  *  skrokuuti,  strocnuti.  za  r.  impf.  isp.  Akrokati. 

Irlulj,  frtalja,  m.  vidi  vrtalj.  Rj.  ridi  letvrt,  ('etvr- 

tina;  cerek.  od  Njcm.  das  Viertel,    Vierthcil.  cctcrti 

.  dijcl  od  cega. 

Irhiljfo,  frtiilj(5eta,  n.  vidi  vrtalj(%.  Rj.  bnre  od  ce- 
trrti  akova.  —  Jedno  frtaljie  lijepe  Jljivovii;e.  iiiTai. 
1S8(),  1579.  postanjem  od  Njem.  Viertel('c»nier/(w«j. 
i-ip.  bure. 

frfts:.  tidj.  (u  C.  G.).  Brz  kao  tica,  a  fruy  kao  Stica. 
Rj.  ova  poslorica  ima  i  n  I'osl.  39,  alt  se  ni  ondjc 
ne  ka'ze  zmiienje  rijeci  frug. 

Fnisr,  '«.  od  Francus,  der  Franke.  Oan.  30b.  vidi 
Fruzin,  FriiSka. 

frOla,  /'.  (u  vojv.)  vidi  svirala.  Rj. 
frfis.  Ml.  (u  C.  G.)  iibuljica  u  djece   po   lieu,    Art 
IfatUausschlag,  pustuhirutn  genus.  Rj.  vidi  frusin. 
frusTii,  .'H.  (u  PiiStr.)  ridii  frus.  Rj. 
FrUska,  f.  adj.  misli  se  gora  Hi  plunina.  adj.  ud 
Frn/.iu,  sto  pripada  Fruzima.  —  Planinaf,  tako  so  ii 
ravnonie  Srijemu  zovii  Ijndi  iz  onijeh  sola  isjiod  Frukkc. 
Rj.  505b.  Tri  ptieiee  gore  prcletise  .  .  .  koja  nosi  vi- 
novu  lozieu,  ona  pada  na  FruSku  gorieu,  te  je  Fruska 
vinom  izobilna.  Njy.  1,  497.  —  FriiSka  (osn.  u  (])i)«iri., 
od  Frani'us).  (>sn.  .308. 

Frilska  (iorii.  f.  Rj.  gora  Hi  plutiina   u  .'^rijcmu, 

Prn.ska  Pianina,  f.  ridi  Fruska  i  FruJka  Gora.  — 

Pod  okrilje,  pod  Fruskit  2'l<'ninii.  Rj.  4.55b.  Vijali  se 

alaji  barjaei,   duuu   vjetar  od   Fruske  plunine.   Npj. 

2,  575. 

rrUikiiija,  f.  treSnja  (od  FruSke  Gore?),  vidi  vruS- 
kinja. 

FniskAfforac,  FruSkftgorca,  m.  n.  p.  kalugjer.  Rj. 
covjek  .«((  Fruske  Gore;  n.  p.  kalugjer. 

FriiskiisorskT,  adj.  Rj.  sto  pripada  Fruskoj  Gori: 
Po  naniiustirima  i  po  prnjavorima  Fruskogorskim. 
Rj.  494b. 

Fnizin,  m.  covjek  is  Fruske  zemlje,  der  Franke, 
Francus:  Cetvrti  period,  od  Kira  do  cetiri  osobito 
zniunenita  covjeka.  Klodovika  Fruzina,  Muliameda 
Ara|)ina  .  .  .  Priprava  83.  vidi  Frug,  prema  cemu  je 
Fruzin,  kao  Turk  prema  TurC-m.  pi.  nom.  Fruzi,  yen. 
Fruga. 

rili-ija,  f.  vidi  vucija.  Rj.  dem.  fuCijca.  —  Barilo, 
2)  duguljasta  fucija,  ii  kojoj  se  nosi  voda.  Rj.  Kia. 
Fticija  ne  stoji  poloJke  nego  uspravo  kao  kaca.  Rj. 
2G(;b.  Postava,  2)  onaj  sud  (pouajvi.ie  fucija),  u  koji 
ide  rakija  iz  kazanske  lule.  Rj.  550a.  Ljuto  sirce  svoju 
fuciju  kvari.  Posl.  173. 

ficTjea,  /".  dem.  od  fufija.  Bj.  vidi  vuCijca. 
roc'-kaiije,    n.   verbal,   od  fuiSkati.    vidi  zvi2danje. 
dem.  fiu'ukanje. 

rnekati,  ckam,  v.  impf.  vidi  zvi^dati.  Stnlli.  pfeifen, 
sibilo.  govori  se  i  u  sjevernim  krajevima.  dem.  fuiu- 
kaii.  t>.  pf.  sloz.  pro-fu(Jkati. 

radljika,  /■  (u  0.  G.)  vidi  fuljika.  Rj.  drro  od  koga 
se  cibuk  gradi.  isp.  udljika,  udika.  la  f  pred  u  isp. 
fuzda  i  uzda. 
ruei'ikanjo,  n.  dem.  od  fu(?kanje. 
i°(i(-i'ikati.  fCicrikam,  t.  im/)/".  riai  zviidukati.  StuUi. 
dem.  od  fuckati. 

rog:a,  /'.  (u  C.  G.(  ridi  vuga.  Rj.  ptiia.  —  vuga, 
mjosto  (•  gdje  gdje  se  govori  i  /';  fuga.  Korijeni  201. 


tak 


—  -iyfi  — 


srat-af  i 


fOk!  hop*!:  Fui  n  mj!  Kj.  tizviV  lojiiii  .«<•  pohi- 
nyV,  ,/(i  jt  tkn  hno  umakao  VinUi:  Ciir  .  .  .  obrani 
^'..ika  ...  a  oil  (.Ooek)  I'lik  te  u  jezoro  onako  ranjen. 
Npr.  IM. 

raka,  f.  diis  Gfiische,  sihilus.  f<tnde  fukti  krstaJa 
baijaka.  Kj.  kuo  sttstunje  ii.  p.  oti  platna,  kojim  dnmi 
rji'tar.  —  l-\ikii  kita  sloji  od  barjaka.  IIXpj.  3,  515. 

rilktkra,*  /.  sironnts.  Arapgkn  rijei;  m>io:iiia  od 
fakir,  siromah.  K.  Hiirmauu,  Kar.  pjesme.  I.  Sarajevo. 
ISSS.  str.  1112.  —  PritiSte  no  be/.xiuiua  I'liknni,  mu- 
dijeri  i  nekakve  prde.  Npj.  5.  5(.>5.  t^iiltaiii  su  svi 
kauri  pravi,  no  varaju  beziimmi  f'ukaru.  b,  514.  akc. 
.\Kj.  111.  77b. 

rukikrskT,  adj.  Sto  priptidu  fukari.  akc.  ARj.  III. 
77b.  —  lo  je  aga,  nuihane  mu  nema,  vei.'  on  5to 
je  soja  fukarskuija,  a  tebe  je  gospoja  rodila.  IIXpj. 
3,  4G7. 

TAkati,  fukam,  r.  impf.  jesti:  Bolje  je  u  pojatu 
fuktiti,  no  u  polaeu  hukati.  Rj.  r.  pf.  slo:en  o-t'ukali. 
—  Iza  vnka  i  lisica  f'lika.  Posl.  117. 

n'llanjr,  n.  rerbal.  od  fiilati  se.  radnja  kojom  se 
tku  fula. 

nilati  se,  ITilam  se,  v.  r.  impf.  schleichen,  repo, 
cf.  ulaii  se:  Pa  sc  Pori%  pokraj  Save  fula.  Rj.  kuo 
rukiuU  ge  hoditi  kojekiid.  ridi  i  .'unjati  .ie.  isp.  smu- 
cati  se,  vuc'i  se  2.  —  i(/(//(  sc,  i  s  donietnutim  sprijeda 
/"(isp.  fn:da  i  Hzda):  fuluti  se.  Korijeni  181). 

fuljika,  /'.  (u  C.  G.)  drvo  od  koga  se  eibuk  gradi, 
einc  Art  Viiiim,  arhoris  (jcnus.  Rj.  vidi  i'udljika. 

fitDianjo,  n.  das  Jiauthen,  fumatio,  cf.  puSenje.  Rj. 

rftniati,  mam,  r.  impf.  (u  prim.)  raiwhen,  ftimo,  cf. 
puJiti.  Rj.  'J'al.  fumare. 

ninta,  /'.  (u  vojv.)  d(W  I'fund,  pondo.  Rj.  pil.  gen. 
fuDU.  ridi  vunta.  mjera  za  tezinu.  —  Fiiutas,  3)  lonac 
u  kome  se  kuha  funtu  mesa.  Rj.  79Sb.  Nijesam  imao 
za  sto  kupiti  finite  »ie.sa.  Straz.  1887,  207. 

rOntas,  runt.45a,  m.  —  1)  Ian,  Flachs,  der  pfund- 
ireise  verk'iuft  (cerpackt)  uird,  linuw  quod  jam  pensum 
rendilur.  Rj.  Ian  koji  se  na  funic  prodajc.  —  2)  fun- 
ta^ki  kantar,  kojijem  se  ne  nijeri  ua  oke  nego  na 
funtu.  Rj.  —  3)  lonac  u  kome  se  kuha  funta  mesa, 
Topf  so  ein  I'fund  fasst,  alia  libram  eapiens.  Rj. 
lonac  koji  here  funtu. 

Timt&ski,  adj.  a.  p.  kantar,  die  Ffunduaye,  libra 
quae  pondo  exhibet.  Rj.  sto  pripada  funtain,  n.  p. 
kantaru:  funta^ki  kantar,  funtaS  2. 


rar,  m.  (u  Slav.)  vidi  kurdelj.  Rj.  u  pluga  onu, 
klin  sto  je  za  iijetpi  ziipctu  ijuh'ti  orutica. 

flira,  II  rijeiima:  te  ura  te  fura,  isp.  vura.  —  Kogi 
I'emo  za  kralja?  Te  tamo  te  amo,  te  viJe  te  nif.c,  te  nrf 
te  fura.  bogme  brata  mu,  njega  te  njega.  Npr.  110 
is]i.  Juc  mu(?;  tre  vre ;  trt.  mrt ;  tucmue;  tamo  amo 

rflranjo,  »i.  ridi  baeanje.  Rj. 

fi'irali,  turam,  r.  impf.  ridi  liaeati.  Rj.  i  syn.  ondjc 

fi'irir,  t'lirira,  j».  (u  vojv.)  dcr  Fourier,  scriba  mili- 
taris:  11'  furira  ill  olieira.   Rj.  pLsar  rojniiki. 

riiniiMTii.  funnetiua,  m.  (u  Bool)  ridi  urmetin.  Rj, 
ridi  i  fernientun,  /  si/n.  ondje.  —  Mosfir,  kukuruzni 
klip  (a  obijen  kukurnz  zove  se  furmctin,  urmetin,  ru- 
metin).  Rj.  3(>ita.  Tal.  formentoiie. 

rikriina*  (rurdiia),  f.  ridi  vuruna.  Rj.  ridi  i  ped 
dcm.  furuniea.  —  Vqjnici  su  u  niirno  doba  (onako), 
kao  furunc  u  Ijeto.  Posl.  37.  T>rki'e  (od  straha)  kao 
furuna.  (Kad  se  hoce  da  kaze  da  se  ko  koga  ne  boji 
ni  malo).  70.  Iz  mnogo  je  /wnoia  jeo  bljeba.  (Mnogo 
je  iJao  po  svijetu).  100.  Pokraj  furunc  sjede^i  niSta 
se  ue  dobija.  2.53. 

fiiri'lnilzija,*  m.  ridi  vurundf.ija.  Rj.  —  1)  der 
Ofenmachcr,  fornacarius.  Rj.  8()a.  tko  gradi  furune, 
peii.  —  2)  der  Backer,  pistur.  Rj.  80a.  ridi'  hljebar  ( 
.S-I//I.  ondje. 

fi'iruniea  (i'liri'lniea),  f.  dem.  ud  furuua.  Rj.  vidi 
vuruniea. 

fi'iruiiskT,  adj.  vidi  vuninski  Rj.  sto  pripada  fu- 
runi,  n.  p.  loneii: 

ITlS,  HI.  (u  C.  G.)  igra  u  kojoj  jedan  diugome  do- 

dajuci  zapaljenu  slamku  govore  ^fuso!"  —  l&pe!  — 

zovi<:  —  koga?  —  >  onircena  do   tebe«,   pa   u   Cijoj 

se  ruci  ugasi  slamka,  ouaj  je  nadigrao  i  uadjenu  mu 

luzno  ime.  Rj. 

fi'lstaii,  n.  (u  Ualm.)  kao  saknja  od  platna,  koja 
ima  legja  i  preko  ramena  kao  uske  rukave,  Art  Frauen- 
rock,  chlamidis  genus.  Rj.  isp.  tistan,  briijiea  4,  earza. 
—  Oplec'e,  zenska  kratka  koJulja  preko  kojc  se  obuCe 
fust  an.  Rj.  -103a. 

FiltoskT,  adj.  sto  pripada  Futogu  selit,  u  Backoj: 
Gori  mu  glava  kao  Futoskovi  knezu.  Posl.  44. 

fiizda,  /'.  (u  Boci)  ridi  uzda.  Rj.  —  Sigje  s  njega 
(s  konja)  i  uhvativ.Si  ga  za  fuzdu  povede  ga.  Npr.  153. 
Zlatne  kite  ticu  do  kopita,  zauzdan  je  fuzdom  pozla- 
eenom.  Npj.  4,  57.  —  gdje  gdje  se  domece  sprijeda  f: 
ftizda,  zafilzdati.  Korijeni  193. 


G. 


g,  n.  ovo  se  slovo  u  Hercegovini  na  kraju  gdjekojih 
rije^i  izgovara  mjesto  h,  a.  p.  orag  (a  dalje  oraa  — 
ili  ora,  —  orau  i  t.  d.),  priig  (praa  —  prd  —  pruu), 
otijeu  (gen.  mn.)  naiijeg,  ig  (n.  p.  ja  sam  ig  vigjeoi 
i  t.  d.  isp.  Posl.  XII;  ali  kadJto  i  u  srijedi  rijefii:  U 
triputa  temena  cinjagu,  Srbima  8e  smiemo  predavaqw. 
>pj.  4,  339. 

gra.Rj.  —  1)  manji  drugi  i  cetrrti  padez  jednine 
u  muikom  i  srednjem  rodu  od  zamjcnice  trecega  Ilea 
poznatoga,  koju  u  prvom  padezu  jednine  zamjenjuje 
zamjenica  on,  ona,  ono.  isp.  Obi.  29—32.  —  Strvori 
Bog  toyjeka  .  .  .  po  oblieju  Bo^ijemu  .stvori  ga.  Mojs. 
I.  1,  27.  Uhvati  tele  mlado  i  dobro,  i  dade  f/a  momku 
da  ga  brie  zgotow.  18,  7.  Tada  6u  govoriti,  i  ne  <;u 
ga  se  bojati.  Jov  9,  .35.  Taj  je  oblik  istina  iza.iao  iz 
obifaja  ...  ali  ga  jo5  nije  nestalo  sa  svijem.  Obi.  31. 
—  ^/ga,  drugi  padez  dolazi  pleonastiiki  (Rj.),  umeie 
se  u  zestini  u  recenicu  (Sint.  117):  TeSko  si  ga  meni! 
Nile  mi  ga  ondje  samo  jedan  eovjek.  Nije  nii  ga  ona 
jedna.  Sta  ga  je  ovaca.  Zlo  ga !  Carne  oci  vi  ga  ne 
gledale.  /Ije  ga  gjele  tri  Srpske  vojvode!  Rj.  Ode  ga 


moja  du5a.  Rj.  116b.  Sto  ga  pasa  laje,  da  svako  ujede 
(zlo  i  naopako)!  Posl.  352.  Xije  ga  kud  ni  kamo. 
DPosl.  81.  Nije  ga  lagat'  trbuhu.  81.  Laka  lagjo, 
vatra  t'  izgorela!  a  vodice,  ti  ga  usanula!  Npj.  1, 
324.  Pjevni,  pjevni,  moja  pjevafiicel.U  mome  ga 
dvoru  zapjevala.  Here.  103. 

Ui\bcla,  f.  —  JJ  kao  knezina  u  Poditeljskom  kadi- 
luku.  U  Guhcli  se  u  nekakom  jezeru  hvata  mnoga 
jegulja.  Rj.  —  2)  u  Risnu  earJija,  ein  Murktplatz, 
forum:  Drugu  vojsku  morem  opravio,  da  s'  izveze 
Risnu  7ia  (labelu.  Rj.  (u  orome  istom  stihu  ji  Rj. 
219b  pi.se  se  gabela  s  malim  slovom :  da  s'  izveze 
Risnu  na  gahclu).  —  Tal.  gabella,  carina  odatle  ime 
mjestima  gdje  se  plaiala  gabela,  carina. 

giVbela,  f.  vidi  Gabela  2. 

I^iicanjc,  «.  Bj.  verbal,  od  gacati.  radnja  kojom  tko 
gacu.  —  J)  das  Watcn,  vadatio.  Rj.  —  2)  vidi 
grcanje  Rj. 

sfiicati,  cam,  v.  impf.  —  1)  waten,  vadare,  cf.  ga- 
;;iti :  Dragi  trfii  na  brode,  pa  on  gaca  u  vodu.  Rj. 
prelaziti  preko   rode.    Danicir,    Korijeni   69.   dovodi 


Uacko 


—  297  — 


KihIIJp 


gaciili  (  ^nziti  iid  judnoijii  lorijena.  —  2)  riili  prcati. 
Rj.  fircati,  widen  (z.  li.  ini  liohcn  Schnee),  iiicedo  iit 
per  (dt(ui  nives:  p;rca  po  snijejru.  t/.  gacati.  Kj.  Uinx. 

—  Krene  jimIiio  jutro  carev  sin  u  lov.  (lut-ujuiH  preko 
mijcijit  poi'iic  mil  tociti  krv  h  nosii.  Npr.  i»2. 

Gl'kcko,  n.  (leyend  in  Hcrccfiorhiu,  nonicn  reriionis: 
Pjeva  kroz  (Idclo  (kad  ko  Slo  kaznje  onome  koji  oiio 
zna  bolje  od  iije<;a,  jer  se  frovori  da  »u  (Jarani  na 
glasii  pjoviu'i).  Rj.  I'raj  u  llcrieiiurini:  \  sjiitra  re 
rano  odlaziti,  odl.-izili  (Tiivku  proslriDioint:  Is'pj.  4, 
383.  L)ok  ('clvrta  dava  dolazila  .s  lluvl;u  ravna  Cen- 
pijo  Siiiail-aira.  4,  43r).  Ti  si  bio  (idcku  sirokome.  :">, 
t>3.  Diinicir  Koiijfiii  (i9,  dorodi  rijcci  (Jilcko  i  gfil 
od  jednoira  korijena.  po  tume  je  Ciauko  postulu  od 
Qfttsko ;  zaio  je  od  ( !acko  pridjev  Gatacki,  koje  vidi. 

—  isp.  (iacko  kod  rijcci  (laArica. 

il&hi,  m.  iinc  iiiuSko  (od  (iavrilo).  Rj.  hi/p.  (ist.) 
voc.  (iafio.  —  za  luist.  i.tp.  Kofa  (ist.:  Koco  jtiz.), 
l\H,  Perfa. 

gftf'll*',  prrn'ra,  III.  tina  vnuia,  koja  je  malo  marija 
od  prave  vrane  a  \e&,\.  od  ("•avkc,  Art  h'rdhe,  cornieis 
genu.i.  Rj.  tup.  gak.  —  Diiiiicic,  Korijeni  47,  dovodi 
rijeci  jiaeac  (  patati  od  jcdiiuiin  korijena. 

fi;iiviin,   fraeiiua,   m.  golub    u  kojojia  je  perje  dolje 

?o  uosrama,  kao  ijace,  (fclios'te  Tiiulic,  aer  Federfuss, 
,(itscJit((ulic,  ndiiiiibus  pedlhux  penimtis.  Rj. 

^(iU'-riiK'ii-a,  /'.  dciii.  od  pac^aiilia.  Jij. 

^')\('-rnikii,  /',  zona  ili  djcvojka  koja  nosi  pca<'e,  ein 
gehostcs  Fruuenzimmer ,  iiiulier  <<iliyata.  Rj.  dem 
gadaneica. 

^ilt-tist,  (idj.  kaze  se  o  pijetlii,  kokoSi,  golubu,  ii 
kojih  je   perje   po   iiogama  kao  ijacc.  .\Rj.  III.  83b. 

Jtiu'-e,  gfR'a,  /'.  2jI-  Rj.  vidi  svitice.  dem.  gaeice,  auijm. 
gaSetiiie,  gai'urine.  isp.  razgaeiti  se.  —  1)  leinenc 
lunge  Honcii,  caliyue  lintcuc:  Ako  imaA  ijaie,  t.  j. 
uko  si  ('ovjek,  a  uijesi  zeua,  te  smijeS.  Koliko  si 
(veliki),  a  gaca  nemas,  t.  j.  uiator  si  eovjek,  a  nenias 
pameti.  Djeoa  po  selinia  obieuo  ue  ohlacc  gaca  do  (i 
do  7  godina  (<lok  ('/(  ue  mogu  sami  drijesitii  Hvezati), 
pa  kad  ih  obnku,  vi§e  ih  ue  ostavljaju.  Cesto  Ijudi 
po  torn  raeune  godine  kad  je  koji  (lace  uhukuo,  n.  p. 
kad  je  to  i  to  bilo,  ja  jo5  nijcsuin  bio  yacn  obukuo, 
ili :  tek  aaui  bio  gace  ohukao.  Rj.  Ev'  obui'e  ijace 
crdelijc.  Rj.  153a.  Zarozati,  n.  p.  tijeane  gace,  rukave. 
Rj.  l!(2b.  Zasiice  gave  i  rukave  te  zagazi  u  jezero. 
Npr.  46.  Bice  gace,  ali  ue  zuaiu  kad  (5e.  Posl.  14. 
Jo5  nije  ui  do  vode  doJao,  a  (/'((•('  zasukuje.  114. 
Kako  ue  zaboravi  gace  rezati!  (kad  je  ko  vrlo  zabo- 
ravan).  12().  Nateie  kao  tSvaba  .s  gacaina.  (vaija  da 
Sto  nema  gatnjika,  nego  ih  spucava  oko  sebe?)  191. 
Krpi  gace  i  koSulju ;  5to  ga  vragu  ve(5ma  krpiS,  to 
sotona  vetoa  dere.  Npj.  1, 301.  Saudal,  nekako  platno, 
od  koga  ?,ene  u  Turskoj  najviSe  grade  gace.  Npj.'  4, 
351.  —  2)  (u  Hrv.,  Dabii.,  Dubr.  i  C.  G.)  vidi  cak- 
Sire  (jer  onamo  uaSijeh  —  prtenijeh  —  gai^a  slabo 
ko  i  nosi).  Rj.  vidi  dimije  (i  syn.),  kolalije,  pelengai^e, 
puhare,  sandal-gaile,  sandalije.  —  Na  nogaraa  gace 
sarovite,  kakve  su  joj  klete  iskicene.  Rj.  273b.  RaSa, 
prodaje  se  seljacima  za  caksire  ili  (tao  5to  se  onamo 
govori)  gace.  Rj.  (545a.  Pravi  Bokez  uosi . . .  od  koljena 
gore  od  crua  platna  ili  od  svile  posiroke  gace  (kao 
kratke  i  pouske  dimije),  koje  pokrivaju  koljena  i 
krajeve  od  carapa.  Kov.  40. 

gi'u-psa,  gatlasta  kokoS.  ARj.  III.  84a.  —  rijeci 
s  fakim  nasi,  kod  brujei^a. 

ifacMine,  f.  i)l.  atigm.  od  gace.  Rj.  —  vidi  gadu- 
rine.  —  takva  augm.  kod  babetina. 

jfiloit-e,  f.  pi.  dem.  od  gat'e.  Rj.  —  U  naSega  tatice 
runjate  gacice  (eagj).  Rj.'"G57b. 

^iii-uTk,  m.  riVii  gatnjik.  Rj.  vidi'x  svitnjak;  ufkur. 
kao  uzini  (vunena  Hi  prtena)  kojom  se  vczu  gace. 
vidi  primjcre  kod  gatnjik. 

gnoi'iriiR',  f.  pi.  rtV/(  gai'etine.  Rj.  takva  augm.  kod 
babiirina. 


jfiid,  m.  dcr  Kckd,  nuuxeit.  Rj.  —  DmMa,  dro*- 
dina,  od  maali  i  od  dnigog  kojefcga  otm  hIo  OKlanc 
na  dnu  kao  gad.  Rj.  141a.  Danjom  iaba  a  noroni 
devojka  .  .  .  .Za  Roga,  sinko,  kako  (i  je,  h  oniin 
gadoiiiYt  Npr.  208.  Devojka  se  opel  okrenc  Tnr.Snii, 
ali  od  nmrada  i  gada  nije  niogla  Irpeli,  nego  «e  oil- 
mah  okrene  svinjariVtu  258.  (lad  ovoga  Bvijela!  (rcc'c 
.se  za  riizno  eeljade).  Posl.  40.  A  ti  veils  dvi-nia  hI- 
rotania:  »Id't'  odatle,  jedan  Ijucki  rjadc!  nc  gad'to 
mi  pred  gos|)oilom  vina.  Npj.  2,  3.5t;.  Ko  «•  dolakne 
kojega  mil  drago  gada  iieciatoiia,  tnj  da  se  iMtrljvbi 
iz  naroda.  Mojs.  III.  7,  21.  Ko  uiini  Mo  god  oil 
oi-ijch  gadoi'a ,  istrijebit'-e  se.  18,  29.  (nhomiuatio, 
Grciicl).  Zrtva  je  bi-zbo?,nifka  gad  Gospodu  .  .  .  (lad 
je  (lo.ipodu  put  bezboznikov.  Prie.  15,  8.  '.}. 

ffikdaii,  gadna,  adj.  ekcUiafl,  crcan.<i  faxlidiitni.  Rj. 
vidi  gniisan  2.  —  Malo  eas,  eto  ti  azdaje,  velika  ie, 
straSna  je,  gadna  je!  Npr.  4il.  Ne  bi  nin  ni  oraJui 
iz  ruku  uzoo.  (Tako  je  ncopran  i  gudan).  Posl.  I'.tH. 
Mo^.cs  li  posliiSati  nekc  gadnc  primjcre  (ali  baS  ne 
mijgadnije)?  Priprava  152.  i^to  god  gamiiio  I  inia 
krila  i  ide  na  eeliri  noge,  da  vam  je  gadno.  Mojs. 
III.  11,  20.  Da  ne  finite  Jto  od  gudnijeh  obiraja  koji 
su  bill  prije  vas.  18,  30.  Asa  .  .  .  iikide  sve  gudiie 
hogore  koje  lijehu  nai'inili  oci  njegovi.  Oar.  I.  15,  12. 
Gadno  je  earevinia  iiniti  nepravdu,  jer  se  pravdom 
utvrgjuje  prijesto.  Prir.  Ui,  12.  PodsniijevaJ^e  ti  se, 
gadni  imciioiii,  veliki  sraelnjom!  .lezck.  22,  5. 

Ifi^liar,*  gadilra,  m.  pouajvise  u  pjesniama)  sabija 
5to  ae  nosi  pod  kolanom,  Art  Sabel,  gladii  genus,  rf. 
gadara,  gadarija:  A  gadure  s  obadvije  stranc.  Rj.  — 
Te  udari  Friid-Ibrahima,  ndari  ga  zelenim  gadarcm. 
Npj.  3,  341. 

gndiirn,  /".  vidi  gadar.  Rj.  vidi  i  gadarija.  —  S  dvije 
strane  mce'te  u  dorata,  meeite  mu  do  dvije  gailarc. 
Xpj.  4,  299. 

sraililrija.  /.  (u  (.!.  Ct.I  vidi  gadjira:  .\  o  bedri  dnga 
gadarija.  Rj.  vidi  i  gadar. 

saditi.  inni,  v.  iiiipf.  Rj.  v.  pf.  sloi.  6-gaditi,  «a-, 
Z-.  —  1)  ckelhaft  machen,  verckeln,  fa.stidium  crco 
alicui  aUcujus  rei.  Rj.  Hniti  da  ito  gogj  bude  kome 
gadno.  isp.  gnusiti  2.  —  Id'l'  odatle,  jedan  Ijucki 
gade!  ne  //arf'/e  ni;  pred  gospodom  vina.  Npj.  2,  35(). 
Kad  stanu  djeci  gaditi  njihov  eisti  jezik.  VLazie  1, 
15.  —  2)  sa  se,  rcflcks.  Ekcl  haben,  fastidio.  Rj.  — 
(i)  gadi  se  tko  na  sto  god:  Ja  se  gadim  na  to.  RJ. 
Sto  nema  pera  i  Ijuske  .  .  .  gadno  da  vam  je;  mesa 
da  im  ne  jedete,  i  na  strv  njihov  da  se  gadite.  Mojs. 
in.  11,  11.  Tada  cei  me  zamoiiti  u  jamu  da  se  gade 
na  me  mojc  haljine.  Jov  9,  31.  Mrzini  na  laJS  i  qadim 
se  na  nju.  Ps.  119,  163.  —  b)  neJto  mi  se  gaai.  Rj. 
bezliino.  znaienje  kao  pod  a.  isp.  bljuStiti,  grstiti  se, 
guviti  se,  stuzivati  se. 

ffi'ldljaiij)',  n.  das  Dudelsackpfeifen,  musica  utri- 
culi.  Rj.  verbal,  od  gadljati.  radnja  ko.jom  tko  gadlja. 

ifi'ldljar,  gadljilra,  m.  der  Dudelsackpfeifer,  tttriru- 
larius.  Rj.  koji  gadlja.  vidi  >:i\}dai,  sv'irac ;  isp.  risar. 
—  Gadljar  a  korablje  udara  prstima.  Rj.  2(>4a.  Prda- 
Ijica,  prdaljka,  na  gadljima  ona  cijev  .'to  stoji  gadljaru 
na  ramenu  kad  svira.  Rj.  o66a.  Gadljar  ima  u  sva- 
kora  selu  po  jedan.  Dauica  2,  lOG. 

gadljiirov,  gadIj:1rov,  adj.  Rj.  sto  pripada  ga- 
dljaru. 

;^i\dljar.skT,  adj.  dudelsackpfeifer ifch,  utriculario- 
rum.  Rj.  sto  pripada  gudljarima  ili  gadljaru  kojemu 
gogj;  a  i  sto  pripada  gadljamg:  Dulae,  cijev  Sto  se 
du5e  na  nju  u  gadljarsku  mjesinu.  Rj.  144b.  Roinjak, 
prst  (najvise  mali)  Sto  se  njim  roiSi,  t.  j.  udara  u  po- 
Sljednju  rupicu  na  korabljama-gadljarskima.  Rj.  653b. 

e^itdljati,  Ijam,  r.  iinpf.  den  Dudelsack  spielen,  so- 
nare  utriculo.  Rj.  srirati  u  gadlje. 

sadljc  ijiidlji,  /.  pi.  der  Dudelsack.  utriculus 
musicus.  Rj.  vidi  i  gajde,  svirale.  —  Gnjavi  macMt^e 
(kad  ko  ruiSno  svira  u  gadlje).  Rj.  00b.  Diple,  nalik 


sadtjiv 


—  998  — 


g:alniiiiti 


N<i    iiiiillj<^.    iili   iiema   prdnljke.    Kj.  121a.    .lA/esHioi, 
\::v  -t'l'UJr  bex  pnlaljke.  Uj.  jlWa.  Prdaljii.'!!,  prdaljka, 
■(  oiia   I'ijev  Mo  stoji  gadljaru   iia  raiiieiiii 
,.   Uj.  Tititiiu 
aiulljh.   iiilj.   ekel-,  faMidiosus.   Rj.   koji  se  hd'o 
</,uli    I'll  .itu:  Ako   sam   (indtjivu,  ouo  sam  radljiva. 
Vosl.  7.   Nijo   (jaJljiv,   (no   probira  mnoffo).  21vJ.  r>i- 
vljaci,  kao  djora  nijesu  gmUjiri,  Priprava  152. 
(iiirn.  til.  u  J^'rijemu  i  ii  BaC'koj)  (.'iiiansko  ime.  Rj. 
srik  ml  it'll.  /'.   u   pjesmi   valja   da  je   mjesto  rnoui 
(od  iiidtifi):  iia  bokoru  iWa  (jagnlkd.  Rj.  isp.  gagrica 
3,  jrasiila. 

irikirrii'U,  f.  —  1)  eiii  Wurtn,  der  Hiifie/'iirbte  Hdute 
frirsst,  tinaie  iiciiug.  Rj.  or  sto  migrua  ncucitijenit 
Ji>;ii.  —  2)  i!cliimp)'icort  fur  eincn  GeishiiJ.t,  convi- 
iiiiiH  ill  hominem  araniin.  Rj.  puiirdu  ti-rdici:  ridi 
cjopidlaka  2.  —  ,'i)  njekuka  pika.  isp.  gagalita,  ga- 
giila.  —  Pjevala  tica  r/di/i  icd ;  »Ma  5to  (e  starcu 
irjevi(.-a'.'«  Hero.  270. 

ffiieric-av,  adj.  n.  p.  koiSa,  uurmstkhig,  ton  M'iir- 
niiin  ;cifnsi!cn,  cveftis  a  tincis.  Rj.  sto  je  nagriseno 
fid  tftigricti. 

^i^viila,  f.  (u  Srijemu)  nekaka  crna  vodeiia  tica. 
Rj.  I'p.  gasralicn,  gagrica  3.  —  rijeci  s  Uikim  nast. 
groiuida.  iiiiisiiiiila,  papula,  imenu  kud  Radula. 

^ifitsjai-.  gagjaOa,  iii.  (ii  V.  ii.)  koji  dobro  giigja  iz 
pu.ike.  (■/.  piiskar  1,  iiiJandzija.  Rj." 

ariisjanjo,  »i.  das  Zidcn,  colUiieatio.  Kj.  rerhal.  od 
gagj.-iii.  iddiijii  kojom  tko  giigjic  Momacke  igre:  me- 
laiiji-  kaiiu-iia  .  .  .  i  gugjunjc  u  nisan.  Dauica  2,  lOt!. 
i;a;tjati,  giigj."mi,  !■.  impf.  (u  tiumad.)  zklen,  eol- 
liiitu:  (iji-  oOi  gufijuju  tii  i  pamct.  Rj.  vidi  goditi  3, 
iiiJaiiili,  smjerati  2,  iimirati  2.  isp.  pogagjati,  zgagjati, 
Mbati  2.  r.  pf.  pogoditi,  zgodili.  po  Criwj  Gori  i 
oiiudit  po  okolini  sadninje  vrijeme  od  gagjati  (t  od 
drugih  glugola  ove  rrste)  mo:e  sc  luti:  gagjeni  .  .  . 
3.  iiic  mil.  gagjii  .  .  .  zaporjediio:  gJigji.  isp.  Obi. 
108  i"  Npj.  1,  81  (hiljeska  Vwkova).  v.  impf.  slot  od 
gagjati  ridi  kod  goditi.  —  Ougjn  njega  kopljcm  uboj- 
iiijeni.  Rj.  7()4a.  Ko  ruka  gagja,  bistro  valja  da  gleda. 
Posl.  l;j(i.  No  tri  mttiije  od  neba  piikoSc;  prva  gm/ja 
dru  gjevera  iiilada,  druga  g<igj((  pasu  na  dorina,  tret'a 
giujjit  sviit((  ses  slotiiKi.  Npj.  1,  108.  Ilija  ih  gromo- 
riiiiii  gugja,  a  Marija  miinjom  i  strijelom.  2,  5.  Koja 
puJka   iiialo   iii.san   gatua.  3,  174.   Pa  u  imita  topu- 


ziiioin  ijiigjii.  3,  353.  Dohro  gagjit,  al'  lo5e  pogagja, 
lie  pogodi  .\irovic-Ibra.  -1,  .387.  Nemoj  meiie  gagjat' 
iheierdiirom ,  nego  hodi  da  se  sijecemo.  4,  430. 
Zeija  ga  je  joS  da  gagja  Turke.  4,  508.  Udri,  gmiji 
tupu  carevoga,  ako  ti  ga  pogoditi  Bog  da,  dac^ii  tebe 
od  zlata  uiedalju.  5,  197.  U  to  Tiirci  tope  prinijeSe, 
[  munaslir  gugjati  poce.5e,  potom  gagju,  a  cine  juriSe. 
5,  205.  Gagju  Turci  ogitjeiii  iz  pukika.  5,  221.  Poceo 
je  .  .  .  prestupiiike  ...  iz  pistolja  gugjati.  Danica  3, 
IW).  ^edam  stotina  Ijudi  odabranij'eli,  koji  bjebu  Ije- 
vaci,  i  avaki  gagjase  kamenom  iz  prace  u  cUaku  ne 
proniaJuju^^i.  Bud.  20,  16.  Ja  c^u  baciti  tri  strijele 
ukr.HJ  toga  kameiia,  kao  da  gagjam  biljequ.  Sam.  1. 
20,  20.  J  M  .1  J 

ifaejeiijis  ».  Rj.  verbal,  od  1)  gaditi,  2)  gaditi  se. 
—  JJ  dan  Verekelri,  taedii  creatio.  Rj.  radnja  kojom 
tko  ijudi  komc  sto.  —  2)  das  Anekeln,  taedium.  Rj. 
stanje  koje  biva,  kud  se  tko  gadi  na  sto  Hi  kad  se 
Ho  giidi  komu. 

cikip,*  iK^initi  se  gaip,  verschuinden  (uie  eiii  Gcist), 
cviiiiesio.  Rj.  —  Ugaipiti  se,  vidi  gaip  uiiniti  se.  Rj. 
74f;b.^  uiiniti  se  tako  da  ga  nitko  ne  vidi. 

nil),  gSja,  III.  der  Main,  nemus.  Kj.  vidi  berak,  lug. 
'/<m.  gajic;.  hyp.  gajak.  ^  Stade  graja  iza  gaja.  Rj. 
t)8a.  Vepra  Hred  vala,  a  raka  sred  gaja.  DPosl.  1.00. 
"  ■    /JO.f/rt/u  (/ajeCT.  Priprava  7b.  Po  svoj  pri- 

'■  ■"«  naii  pradjedovi  po  gujima  od  samijeh 

pii,,,,,.  lii. 

•jiijii,  IH.  (ist.)  vidi  Gajo.  toe.  Gajo.  —  I  u  sestre 


I  jedaii    .siuak    Gajri  .  .  .    Suze    roni,    sinu    Guji   veli: 
I  >Odi,  Gajo,  odi  slatka  hrano!  Npj.  1,  (!2(>. 
i      .&:t1jak,  giijka,  m.  hiip.  od  gaj.  ukc.  .M!j.  111.  .S9G. 
—  Jovo  koiija  triV,  u:ledala  ga  majka,  sa  visoka  iiujka. 
Here.  258. 

isiijba,  /'.  ridi  kajba,  kajpa,  kobaea.  —  On  ne  sa- 
fiiva  svoje  J.eue  ili  djevojke,  pa  da  je  u  gajbu  zatvori. 
!  J.  Bogdanovie.  .\Rj,  111.  8;)b. 

it'iljdiis,  gajddSa,  Hi.  ridi  gadljar.  Rj.  koji  .fwro 
gujde.  ridi  i  svirac.  —  Sjutrailan  kad  valja  po  dje- 
vojku  ii'i.  kuni  prvi  dogje  .-ia  svireem  (gajdasem)  na 
kolima  moniaekoj  kui'i.    Ziv.  .308. 

cfijdc,  /'.  pi.  (u  vojv.)  iudi  gaiUje.  Rj.  i  si/n.  ondje. 
Tiilaiea,  n  giijdi  ono  Sto  je  svozauo  ii  mjesinii,  te  sc 
u  nj  zadjen\i  karablje  i  prdaljka.  Rj.  7541)  {\\  g.ajdi, 
gen.  pi.).  Mctnc  gujde  pod  pii:iiliii  pa  krene  ovce  i 
pogje  u  grad  srirujnci  u  gujde.  Npr.  47.  Nalik  cmjde 
na  nuizikii.  (kad  ko  poredi  nejednake  stvari  jednu 
•s  drugom).  Posl.  188.   ' 

!5!\j«'iij<',  n.  dus  I'/legen,  curutio,  culturu.  Rj.  verb. 
od  giijili.  radnja  kojom  tko  guji  kogu  ili  sto. 

ffiljTt*,  gajitfa,  m.  dem.  od  gaj.  ii  Liei.  .\Rj.  HI. 
i)()b.  —  tnkrn  dem.  vidi  kod  bagljii'. 

<ii\jiii,  m.  Kj.  ime  musko.  (iajin  {osn.  u  Gajo). 
Osn.  M.S.  ]ij/p.  od  (iavrilo  (Gabriel),  tukva  hyp.  kod 
Bojiii. 

itiVjiti-  .~<^Ji"i'  ''■  imp/',  pflegen,  euro.  Rj.  v.  pf.  .stoi. 
odgajiti,  i)oilgajiti;  r.  imp}',  slo}.  odgajati.  ridi  gojiti, 
nirainoriti,  njegovati,  njiviti,  othranjivati;  tetoSiti.  — 
\'i  oeevi!  ne  razdrazujte  djcrc  svoje,  nego  ih  gajite 
II  nauei  i  ii  strabu  Gospodnjenui.  lOt'es.  (i,  4.  Da  te 
(iospod  Bog  tvoj  guji,  kao  .^to  corjek  guji  svoje 
dijcic.  Mojs.  V.  8,  5.  sa  se,  puss.:  Ali  sc  najvife 
sade  i  guje  sljire.  Danica  2,  1(W. 

<ii1jo,  m.  (juz.)  hi/p.  od  Gavrilo.  Rj.  gen.  G.'ija,  voc. 
(i.MJo.  tiikra  hyp.  vidi  kod  Bajo. 

sn.j.skT,  adj.  n.  p.  drozak,  ll^dM-  (drossel),  silvestris. 
Rj.  .Ho  prijiiidit  gaJM.  ridi  lu.4ki.  —  Drozga  u  nas 
poziiaju  dva:  jedan  je  manji  a  jedan  veC'i,  i  jedan 
se  od  njili  zove  gujski.  Rj.  141a. 

giijfan,*  m.  die  i^chnur,  funiculus.  Kj.  vidi  vrvca. 
—  iSvilu  prede,  gujtuii  plete,  s  gajtanom  se  razgo- 
vara:  Da  ja  znadem,  nioj  gujfanc!  da  ce  tcbc  mlad 
nositi,  sviloni  bi  te  oiiletula,  zlatoni  bi  te  urijala,  a 
biseroni  nakitila;  a  da  znadem,  moj  gujtunc!  da  6e 
tebe  star  nositi,  likoni  bi  te  opletala,  a  rogozom  po- 
pletula,  koprivama  nakitila.  Npj.  1,  2;il.  Haljina  koja 
je  izrczena  srilenijem  ili  dutnijcm  gujtauimu.  Kov.  41. 
giijtanlti,  nTm,  v.  impf.  n.  p.  haljimi,  Schniire 
aiiH'ihcn  (uns  Kleid),  clarum  udsucrc  rcsti.  Rj.  gaj- 
tuniti,  n.  p.  hidjinu,  giijtun  ili  gujtunc  nusirati  na 
nju.  V.  pf.  slo:.  ogajtaniti. 

sritjtanjeiijc,  n.  dus  Beschniiren,  udsntio  clavl.  Rj. 
rcrh.  lid  gajtaiiiti.  radnja  kojom  tko  giijtuni  sto,  n.  p. 
huljinu. 

jSak,  giika,  m.  jiticu.  isp.  gacac.  rod  travrana.  .VRj. 
in.  91b. 

^rika,  /'.  dus  Gekriihe,  cornicatio(?):  stoji  guka 
vrana.  Kj.  isp.  gakanje. 

giika iije,  n.  das  (lesrhrei  der  Kriihe,  clamor  cor- 
nicis.   Rj.  (■(■;•/).  od  gakati.  rudnja  kojom  sto  gace. 

K'sikati.  g.'icem.  v.  impf.  sriikuiiti,  g.akneni,  c.  pf. 
kriihcn  (von  der  Kriihe),  cornicor.  Rj.  vikuti,  riknuti 
kao  n.  p.  rruna.  ridi  grajati,  grakati,  graktati,  gra- 
knuti,  groktati,  groknuti. 

gikkiisa,  /'.  ka^.e  se  vrani,  ein  Beisatz  fiir  die  Kriihe, 
appositio  cornicis.  Rj.  .s  takrim  nast.  rijeci  vidi  kod 
ajgiru.^a. 

galiima,  f.  (u  .Srijemn)  eine  Menge,  turba:  u  nji- 
hovoj  je  kuC'-i  svagda  gulama.  Rj.  mnngo  svijcta  i 
vika  od   njih. 

^aliimiti,  gill.omim,  v.  impf.  vikati,  bucati  (kad  je 
mnogo    svijeta    zajedno).   vidi  galama.    »>Sla   vavijek 


xal«b 


—  299  — 


p:uovii-:i 


galamite?*  J.  Bogdnnovi*''.  AKj.  HI.  '.i2b.  i\  pl'.sluz. 
dojralamiti. 

^tilf'b,  w.  (11  C  (i.)  bijelii  tica  vodena,  koliko  goliib, 
Art  Wftuserrafid,  iivis  quacddin  («iuaticu.  Rj.  lurus 
(ridibundus)  I,.  Kj.'  —  (/oluh,  (rijef)  koja  ii  driitrom 
znaiSeiiju  frliisi  i  ijaleh.  Osn.  40. 

)i;iM<>bina,  /'.  (u  Imock.)  ridi  biilega.  Rj.  necist  n.  p. 
goveyjd,  kotijsha,  orcju.  b;\le}:a,  balciiea  .  .  .  s  pre- 
mjesteniiii  iildsDiima:  sralebiiia.  Korijeni  111. 

ifiMibu,  JCiMidba. /'.  (11  vojv.)  rnijdeiicnheit,  moleslia. 
Rj.  neprilikii,  dosadn,  nmctiija  Mudz.  galiba,  I'la- 
ekerei,   liesih iicrlichkeH,  Sch iricri(jkiit,  Hiiideniiss. 

iriilii'ii,  /'.  dcr  Vitriid,  viiriolum.  Hj. 

giMicn,  /'.  ime  iTiiijpm  doinai'im  iSivotiujama,  n.  p. 
kravi,  ovfi,  maOki.  AKj.  III.  ilia.  itp.  galii'ast. 

ICalicrinjO,  n.  ridi  rkakljaiijo.  Rj. 

^nlicali.  (^."iliieni),  ridi  c'kakljati.  Rj.  ridi  i  golicati; 
dkakljili,  fkakljati,  Skakljiti. 

giklirast,  (/(//.  schirar:,  iitcr,  ef.  vran.  Rj.  vidi  i 
cm,  i  si/ii.  (indjc.  —  (Salin,  konj  vran  Ol'dicast).  Hj. 
82b.  guliiast  (vran :  pred  c  je  osnova  koja  je  prva 
pola  u  ii(ilu-he\n  i  r/ii/o-vran,  ii  od  koje  je  i  tjuliu) 
Osn.  216. 

jCillii*.  >H.  (u  C.  G.)  vidi  gavran:  Poleeela  dva  galicu 
vrana.  Kj.  sn  'nafrnjc  is:]),  galifast. 

eiklidba.  /'.  ridi  {raliba.  Rj. 

pMija,  /.  die  Gidcje  (i/rosscf!  Sccsrhif}'),  iiaris.  Rj. 
velikd  liigjii  miyrskii.  ridi  brod,  i  si/ii.  imdjc.  dciii 
galijca.  —  Bojnica,  n.  p.  puika,  lubarda,  gulija  .  .  . 
Jo5  dat'u  ti  hojiiicu  galiju.  Rj.  3(5a.  ^'uzilu  sc  tamotu 
galija  Lspod  b'jela  grada  Piibrovnika,  jedrca  joj  od 
svile  bijcde.  Rj.  2611).  Osidrasc  tananii  gtdijii,  pod 
bijelii  kiilu  Kiijiindziji'a.  Rj.  •17(Ja.  (ialijn  jeduoga 
ne  iVka.  I'osl.  40.  (ialiju  se  krece,  a  van  hike  ne  ^'e. 
DPcsI.  22. 

jtalijas,  galijdJa,  m.  dcr  Schiff'xktictht,  naiitcc  U 
galiji  dvan'est  iiidijaia.  Rj.  mriiar  na  yidiji. 

SiklTjca,  /'.  dciii.  od  galija.  Hj. 

giklTii,  galina,  m.  (ii  Srijemu)  konj  vran  (galifiast), 
t-idi  vranat'.  Rj.  za  znacenje  isp.  galicSast.  za  nasi. 
ridi  kod  konj. 

jfiUiti,  gallni.  c.  inqif.  (u  Srijemu)  x'idi  ceznuti. 
Rj.  Zuaeenje  koje  je  u  ()<trjcti  prelazi  u  yurjeti  za 
tViH,  Cfznuti  za  cim :  gdliti.  Koiijoiii  73.  ijituiti  za 
cim. 

iralObola,  m.  (u  Grbljn)  ime  ovnu.  Rj.  za  zna- 
iciije  is]).  galiea.st. 

iCiUunjn,  m.  ein  schtcarzer  Ochs,  bos  aicr.  Rj.  ga- 
lii:ast  i'o.  --  za  nast.  ridi  kod  vG. 

ifiUoiijiii,  adj.-  des  scliirarzen  Oclisen,  horis  utri. 
Rj.  ito  pripada  yidunji. 

^alos,  m.  erna  pantljika  5to  se  uplece  u  kosu  (u 
Srbiji),  tidi  upletnjak.  Rj.  vidi  i  galiin,  iipletnik, 
Serit.  —  za  znacenje  ifj).  galiOast.  rijeci  a  takiin  nast. 
kod  bogatoJ. 

ie'aI6rraii,  m.  vrana  erna  kaogavran,  eine  schwarze 
Knilic,  corni.v  atra.  Rj.  galo-vran.  vidi  golovran, 
morovrau. 

(•aluvran.  m.  nadimak  iU  prezime:  Jerko  Latinin 
i  (ridisrraii  Luko.  Knjigii  pi.^e  .  .  .  Galorranu  Liiki: 
iPobratime,  Luko  Ualorrand^.  Npj.  3,  297.  ridi 
Golovran. 

gillfin,  m.  vidi  Serit.  Opominjem  se  jo5  iz  djetinj- 
stva  u  nekakoj  pjesmi :  Galun  do  yaluna  —  cf. 
galos.  Rj.  pantljika  zlatnom  Hi  srcbrnom  zicom  po- 
tkanii  sto  sc  za  nakit  nasiva  na  odijelo. 

g:!Ujf'iije,  «.  vidi  eeznjeuje.  Rj. 

a:iMjllh,  m.  —  n  Rj.  ima:  yaljith,  a,  o  vidi  ohla.- 
poran.  Rj.  covjek  koji  rado  jede,  rado  sc  yosti.  Da- 
niiic,  Osn.  357,  drzi  rijec  galjuh  za  supstantiv  mM.s- 
koya  roda,  fe  dodaje:  »F  Vukovu  rjeeniku  stoji  da 
je  adjektiv,  a  to  I'e  biti  od  tuda  sto  se  mo^e  bid  i 
za  zensko  govori  galjiihui.  A  dorodi  Danicii,  Ko- 
rijeni 55,  rijec  galjuh  i  rijei  Jderati  od  jednoya  ko- 


rijena,  po  iemn  bi  galjuh  liio  zdcralku.  —  rijci'i 
s  takrim  nast.  dolepiili,  koiSuh,  la^^iih,  lopub,  oi'uh, 
pa.stuh,  repiih,  trbuli.  Osn.  ;J57. 

ffiMjiiha,  f.  zensku  koja  rado  jedc,  rado  ne  gosti. 
ridi  galjuh. 

^:i\inbanj(>,  ii.  dus  Watschchi,  rarillnH.i  yradun.  Rj. 
verb,  od  gaiubali.  radnju  kojum  iku  qiindm. 

gi^uibali,  giimbam,   c.   impf.    i,    '  ' '    '  ' 

lanti  yrudii.  Uj.  Hi  nayinjw'i  si 

i  na  desno  i  hu  lijcro  (kuo  n.p.  siu  i  uu  >i/n  n  i.njijrii 
su  noyc  krire).  ridi  pendeljiti,  Scpeljili.  r.  pf.  hIoz. 
do-gambati,  iz-,  na-. 

Ki'iini/.iiiijo,  n.  das  Kriechcn,  rcptatio.  Rj.  verb. 
od  gamizali.  radnja  kojom  sto  ijaniizc. 

iCikuiizati,  gami^.em,  r.  imp/,  kritrhcn,  repu.  Rj. 
gmizati,  yamizuti  (a  je  raegju  y  i  m  umetnutol.  Ko- 
rijeni 52.  vidi  i  ganiziti,  gmiziti.  gniiljeii,  miljeli.  k. 
pf.  sloz.  do-gamizali,  iz-.  —  Barci'ina,  .'togod  ga- 
mize,  n.  p.  ylista,  crv,  itd.  Rj.  lUa.  Crr  uc  puzi,  iiego 
yamize  (gmi?,c)  ili  mili.  Pis.  25.  Kail  .se  ko  dotaknu... 
strva  od  neciste  zirotinjc  koja  yamize,  ako  i  u  ncz- 
nanjii  u<5ini,  ipak  I'e  se  oskvriiuti.  Mojs.  III.  .5,  2. 

(■iiniziicrad,  m.  u  Crnoj  Rijeci  zidine  oil  staniLM 
grada.  Onuda  se  pripovijciJa  da  u  ovijeui  zidiiiiiin:i 
ima  mnogo  svakojakijeh  zinija.  Rj.  prri  dijel  njeii 
Gaiiizi  —  od  gamziti',  sto  onamo  gamzi,  mnoyo  .wu- 
kojak  ijcli  z  m  ija  ? 

Kikiii7.it i.  z7m,  vidi  gamizali.  Rj.  i  syn.  ondjc. 

S-iinzr'iijo,  n.  ridi  gamizanje.  Rj. 

I^iliiai-,  gaiu'a,  m.  (u  Risnu).  Rj.  isp.  zaganeiti.  — 
1)  die  KraUe  (des  Adlcrs),  unguis.  Rj.  puinu,  kundza 
u  orlii  —  2)  dcr  Ifackcn  (auf  Svhilfen),  harpayo 
cf.  gandza,  kandia.  Rj.  kitka  nil  lagjama.  ridi  i  eakljii, 
kljuna,  kuka. 

g^aiulza,  f.  (u  C.  G.)  vidi  kandj^a.  Rj.  vidi  i  ganac. 

—  J)  ganac  it  orla.  —  2)  ganac  na  lagjama. 
Kaiuii-i',  n.  verb,  od  ganiiti.  djclo  kojim  (ko  gunc. 

iialazi  sc  yotovo  ii  svijem  siarim  Hrv.  rjecnicima,  i 
n  mnogo  pisaca.  ARj.  III.  l(X)a.  Bcu-cyung,  lliih- 
rung,  motits. 

C'iiiiiiti,  ganem,  Rj.  r.  pf.  postanjcm  od  gibati  ot- 
padavsi  b  pred  n.  uip.  Korijeni  Iw.  —  1)  vidi  uga- 
iiuti.  Rj.  ganiiti  riikii,  nogn.  vidi  i  iSeasiti.  —  3  a)  kao 
maknuti,  krenuti  ii  tjtlesnom  smislu:  Ganuli,  napustiti 
vodu  na  kolo  u  majdauu  (fabrici)  da  krece.  G.  Martic^. 
Kao  stup  nvganiita  stoji.  A.  Kaniilie.  Ne  moS  s  njim 
nikiid  ganiili  kako  ni  s  Velebitoni.  J.  Bogdiuiovii?. 
ARj.  lil.  101a.  —  h)  II  umnom  smislu:  l.jiibav  ona 
ganula  je  njega.  A.  Kauiilie.  ARj.  111.  lOlb.  Ja  toga 
i  toga  fovjekii  ne  mogu  nikako  na  to  i  na  to  ganuti. 
102a. 

gtxnj,  gduja.  »i.  u  Rj.  samo  ii  mnozitii :  ganjevi, 
n.  pi.  (u  Baekoj).  Ganjevi  su  od  govegje  balege,  i 
i  prave  se  ovako:  nakupi  se  dosta  govegje  balege  i 
prospe  se  po  gumuu,  za  tim  pospe  se  slauia,  pa  se 
onda  natjeraju  konji  kao  kad  se  vrie,  te  one  ugaze; 
pak  onda  dok  je  jos  vlazno  sve  oJtrijem  gvoiSgjem 
na  guninu  isijeee  se  kao  na  dugacke  thuske,  po  torn 
se  opet  isijeCe  poprijeko  te  se  nauiue  kao  cerpiOi ; 
ovo  po§to  se  osuJi,  lozi  se  na  vatru  mjesto  drva.  Rj. 

—  od  Madz.  ganaj,  a  ovo  je  na.ia  rijec  gnoj.  isp. 
astal  (od  stol). 

giiiijanjc,  rt.  das  Verfolgen,  persecutto.  Rj.  verbal, 
od  1)  ganjati,  2)  ganjati  se.  —  radnja  kojom  J)  tko 
ganja  koga,  2)  kojom  sc  celjad  gayijaju  meyju  sobom. 

ffilnjati,  ganjam,  i'.  impf.  Rj.  vidi  gnali,  gonjati, 
goiiati,  soniti;  juriti,  tjeiati.  f.  impf  sloz.  progaujali. 

—  1)  verfolgen,  persequi,  cf.  goniti.  Rj.  -;-  2)  sa  se, 
reciprocno.  sich  verfolgen,  persequi  se  invicem.  Rj. 
vidi  goniti  se  1. 

ffiinjcvi,  m.  pi.  Rj.  vidi  ganj. 

iriloviea,  f.  nekaka  mala  riba,  leucos  ad.«persHS 
Hcckel.:  Nema  ni  yaovice  (ka4u  ribari  kad  nema 
ribe).  Rj. 


snr 


300 


gtifiiliva 


ear.  /".  Rj.  postanjcm  wl  gorjeti.  •>>).  Osn.  15.  po 
>,..,.■  „..,.';  v/,i  <)^-^|||f  l-(i(]  is(iori  sto.  —  J)  die  rits- 
~  niiil:),  color  fu1iflinai^<>.  Rj.  I'ojd  cti- 
:rt'vin.<i  1,  i\'>!rj,  o.HiHa.  —  5)  pepeo  oil 
slame.  Kj.  rii/i  irareviiia  2.  —  .V)  (u  C.  Ct.I  oho  5to 
oip-.nlii  od  gvoiaya  kad  se  kujo,  tier  Htimmernhhiy, 
/'( III  ruHicfifd.  Rj.  riV/i'  drozjra.  —  Kao  (/iir  baoji£  sve 
liezliozuiko  iia  zemlji.  I's.  ll;t,  lli>. 

Slim.  /".  ruxshrtnntex  Svliiif,  oriV;  (ifni,  fnliyinosa. 
Rj.  ri'iii'  sraruJa.  ore*!  fiarard.  isp.  srar  1. 

SiiriibTiikn.  /".  hniihn  pnilm,  ^Canihiiie-r^ :  Dok 
prestade  piiska  lalijaiika  i  careva  puSka  garuhiiila. 
Npj.  o.  ;U4.  r«/i  iraribilja,  jranibina. 

(liirat-.  tiiirni,  i».  plaiiina:  I'lue  piiJka  od  Gtirca 
plaiiiuo.  Rj.  11  Critii)  (lori.  ixjt.  /aw.arao.  (Zasrarca). 
caritulil.  m.  siiritiilTljis  ii.  siln'inlio,  m.  nWi  ^r.v 
ravilje,  jrarofaii.  jrarolilje,  karatiljc,  karautic,  karantil, 
karannije,  ksiravilje.  die  ytike,  diaiithus  ciiriiophi/lhis 
Linn.  crijH:  C'apii  li  joj  batmer  i  t/dnDijil'!  Here. 
'J'Jl.  Ganintio  na  prozorii,  siiioi'  sam  ga  usadila.  Rj. 
:?42b.  Mo,  Jovane,  Jto  je  iiaranjilje!  Here.  182. 

KilRllitijil.  /'.  die  (iiiruniie.  iftp.  jamstvo,  jemstvo. 
—  Nevoljnika  iina  u  Jkoli  i  danas,  pored  svih  tib 
.smrantija.  Zlos.  20.  Oua  (Jkola),  s  nekim  popravkama 
i  iiaruntijtimu,  taoie  biti  pravi  bram  uauke  34. 

Eiirav,  (idj.  ntssifl,  fuligiiioniis.  Rj.  sto  je  cagjure 
huje.  isp.  gar  1.  —  XfSko  zlatti  na  debelu  platiiu !  I 
srjerdauu  na  {lariiiu  vratii!  Posl.  314. 

arariivilje,  n.  vidi  karavilje:  Ubrah  kitu  jaraw'Z/d. 
Hj.   tidi  i  saranfilje,  i  isi/n.  ondje. 

ffiirbin,  garbina,  ii.  (u  Dubr.)  nekakav  vjetar,  ein 
]i'iiid,  renttis  quidum:  Garhin  Ijuti,  koji  do  dna 
more  miiti.  Rj.  T(d.  garbiuo,  jugozupadni  rjetur. 

ffarila.  /'.  —  1)  zagrada  u  Dunavu  gdje  se  moriine 
hvataju  (od  Poret'a  dolje),  ein  Zmmtrerk  (in  dcr  Donuu 
zuiii  Ilauseil/'ange,  srpimentiim  capiendo  Inisoni(Linn). 
Rj.  ri(/i  I  daljan,  jaz  3,  su]).  —  ^)  ridi  strata,  Franc. 
garde.  —  U  knjigu  ga  knjaze  pozdravljaSe:  Da  ti 
8  mojom  gardom  koniandiraJ.  Npj.  0,  321. 

sarduii,  m.  garduna,  hi.  (u  Diibr.)  carduus  sativus. 
Rj.  cunarii  cardiinculus.  Rj.'  vidi  kardun.  biljlia. 

earC'iije,  n.  das  Itussiijmachen,  dcnigratio.  Rj. 
lerli.  ud  gariti.  rndnja  kojum  tko  gari  sto. 

(iTirfvica,  f.  planina:Kad  dogjolegori  Garevici.  Rj. 

ariircvina,  f.  (augm.?)  vidi  gar.  1.  2. 

ararsrai-a,  f.  die  Krampel,  carmen,  cf.  gvozdenka, 

ogreblo,  gargasa.  Rj.  .tprara  na  koju  se  garga,  ogreha 

>i-  p_-  mota,  Ian.  ridi  i  greben,  ogrebaCa,  pcrajica.  — 

rijeii  s  takim  naat.  kod  cjepaea. 

cirpanje,  n.  das  Kriimpeln,  carminatio.  Rj.  verbal, 
od  gargati.  radnja  kojom  tko  garga  n.  p.  vunu. 
ffar!!:a.>a,  f.  lu  Dalni.)  vidi  gargada.  Rj.  i  syn.  ondje. 
a-arirasaiijo,  «.  ridi  garganje.  Rj. 
]far?a^ati,  Sam,  (u  Dalm.)  vidi  gargati.  Rj.  i  syn. 
ondje.  V.  pf.  sloL  iz-gargai^ati. 

irir)e:ati,  gam,  r.  impf.  (u  Dubr.)  vunu,  kriimpeln, 
carmmare,  cf.  ogrebati,  gargaSati.  Rj.  c.  pf.  sluz. 
iz-gargati. 

sritreruz,  gargiiza,  m.  (u  lljajkaj§kom  bataljunu)  ;5ijaci 
tako  zovu  Onega  koji  ne  govori  (kao  oni)  lijepo,  nego 
Upo.  Rj. 

pi^rTb,*  gariba  (u  Sarajevu).  Rj.  —  1)  m.  siromaSak, 
fovjek  bez  igdje  ikoga  i  bez  igdje  i^ega.  Rj.^  — 
2J  adv.  findecl.)  ^udnovato.  Rj.» 

iraribilja,  /■.  nrfi  garabinka,  garubina,  ^Carahiner", 
kraika  puska:  Valja,  brado,  doCekati  Turks  na  garene 
puike  garibilje  .  .  .  Garibilje  pu5ke  potpraSujte.  Npj. 

*-!iir!n,  adj.  des  schtcarzen  Schafes,  ovis  atrae.  Rj. 
sto  pripaila  gdri. 

ririSte,  n.  die  Brandstiitte,  area  domus  dejlai/ratae, 
<f.  oporebite:  A  ja  kiikam,  sine,  na  mristu.  Rj. 
mjesto  gdje  je  izgoKJelo  sto,  n.  p.  kuca.  vidi  i  ocarina. 
'"!'■  !«»"*'«•  —  Izagje  oganj  od  Gospoda  i  saieie  onijeh 


dvje  sta  i  pedeset  Ijudi  .  .  .  neka  pokupi  kadionice  iz 
toga  qurista.  Mojs.  III.  16,  37.  rijeii  s  takim  nast. 
citii  ht'd  daniSte. 

;rririti,  rim,  v.  impf.  Rj.  pf.  sloz.  nagariti.  ftgariti, 
ziigariti  se.  —  1)  riissig  maclien,  fitliginc  denigrare. 
IJj.  garom  mazati,  prljati.  —  2)  ii  pjesmi:  Garila 
ga  nirka  nausuica  —  machtc  ihn  schicarz,  nigrabat. 
Kj.  ciniti  da  hude  sto  garavo.  isp.  crniti,  mrciti. 

iiariiuli.  nera,  i'.  p/".  riV/i  udarili:  Knd  to  zai'u  Kra- 
Ijevii'u  Marko,  garnu  i^arca  sjajiioni  bakraclijom.  Rj. 
/nafenjo  >zbijati<;  prelazi  u  »tieati  ,  ndariti« :  gar- 
uitti.  Korijeni  .53.  syn.  kod  tidariti. 

sarAtaii,  garoKna,  m.  (u  prini.1  ridi  karanfil:  Povrh 
polj.-i  rana  gurofana.  —  Nc  leti  mi  uz  prozore,  ne  lomi 
mi  iinrofane.  Rj.  cidi  razlicno  ohlicje  ore  rijeii  kod 
ganiiitil.  crijct. 

a:ar6ITIj(',  m.  (u  Boci)  ridi  karanfil:  jednu  sofu 
i-rven'  garofdja.  Rj.  vidi  ostale  oblike  kod  garanfil. 
crijet.^ 

iji^rov,  garftva,  m.  ein  schtrarzer  Hand,  canis  ater. 
Rj.  garor  pas.  vidi  mrkov.  —  Nema  (uije)  lova  bez 
staroga  garora.  Posl.  203.  Ciivaj  se  da  ne  povuieS 
garora  za  rep!  350.  Saenvao  te  Bog  .  .  .  jisa  garova 
i  Tiin'ina  manova.  Kov.  127. 

aarovljcv,  adj.  Rj.  sto  pripada  garora  (psu).  — 
takva  adj.  kod  birovljev. 

aariibiiia,  /'.  ridi  garabinka,  garibilja,  kratka pmka, 
..('arahincr'- :  Garuhinc  puske  potpraSujte.  Npj.  4,  440. 

Sfi'lriisa,  /'.  ime  ovei.  Kj.  garura,  nirka  orca.  ridi 
gara.  n  takvim  nast.  rijeci  kod  .njgirii5a. 

Silsiti,  gasun,  r.  impf.  Kj.  pf.  sloz.  po-gasiti,  u-, 
za-;  imjif.  sloz.  zagaSivati.  —  J)  losehcn,  restinguo: 
gasiti  vatru,  svijedu,  zegju.   Rj.  ridi   truuti   1,   tuliti, 

—  Uljeni  oganj  gasit'.  DPosl.  14(;.  Siiiiie  mojih  nogu 
vodu  izvedite  . . .  koje  1'  staro  progje.  neka  ^cgju  gasl. 
Npj.  1,  393.  Dok  je  (gora)  dogorela  sokolu  do  gnezda. 
Soko  gnczdo  gasi,  a  devojku  kuue.  1,  48S.  Buha  ne 
gasite.  ProroStva  ueprezirite.  Sol.  I.  b,  19.  sa  se,  pass.: 
Vutra  se  slamom  ne  gasi.  Posl.  32.  —  2)  gasiti  biinti, 
stillen,  sedare.  Rj.  ridi  utiJavati  (bunu).  —  3)  gasiti 
ugljevlje:  kad  se  za  koga  misli  da  je  iirecen,  onda 
mu  bajaliea  gasi  ugljevlje,  t.  j.  zivo  ugljevlje  baca  u 
nenacetu  vodu  namjenjujm'i  na  one  za  koje  se  misli 
da  su  ga  urekli,  pa  kod  eijega  imena  ugljen  potone, 
za  onoga  se  misli  da  ga  je  urekao;  po  torn  bolesnik  od 
one  vode  u  triput  srkne  i  umije  se  njome.  Rj.  — 
4)  sa  se,  refleks.  ausliischcn,  c.rtinguor:  gasi  se  svijeca, 
vatra.  Rj.  —  GaSljikovo  drvo,  t.  j.  koje  se  gasi,  ne 
moze  vatru  da  drii.  Rj.  84a.  Nikad  .se  u  njemu  (na- 
mastini)  nije  vatra  yasila  (t.  j.  nije  bivao  pust).  Da- 
nica  1,  3. 

(iiisf  ica,  (jiikstica,  f.  voda  koja  izvire  u  Sincu  i . . . 
kod  sela  Brloga  ponire.  Nijemei  ovu  vodu  zovu  Gacka- 
Fluss,  i  oko  nje  polje  6^((p/iO-Feld.  Rj. 

ffiiseiije,  n.  Rj.  verbal,  od  1)  gasiti,  2)  gasiti  se.  — 
1)  das  Lusehen,  restinctio;  das  Stillen,  -'o  sopire.  Rj. 
radnja  kojom  tko  gasi  sto,  n.  p.  oganj,  zegju,  hunu. 

—  2)  sfanje  koje  bira  kad  se  sto  gasi. 
!!:i\sljikov,   adj.   n.   p.   drvo,   t.  j.  koje  se  gasi,  ne 

moze  vatru  da  dr^i,  kao  n.  p.  vrbovina,  jovovina,  li- 
povina.  Rj.  ridi  gorogaMjiv,  sto  se  goreii  gasi. 

iiAko,  m.  hyp.  od  Gavrilo,  Gabriel,  gen.  GA5a,  roe. 
GaSo.  takra  hyp.  kod  DiSo.  —  Od  gjetica  Popoviea 
Gasa.  Npj.  5,  368. 

^."tfttir,  m.  (u  PaStr.)  nekakva  trava.  Art  Pflanze, 
hertxie  genus.  Rj. 

ijaf,  m.  —  1)  vidi  jaz.  Rj.  u  vodenice  jarak  kojim 
se  narram  voda.  —  2)  (u  Baranji)  vidi  lagum  2.  Rj. 
u  brdu  iskopan  podrum  za  vino. 

(jiYtaf-ki,  adj.  Ri^  sio  pripada  Gacku:  Od  §iroka 
polja  Gatackoga.  Rj.  ViSu  davu  ufini  Mibajlo  .  .  . 
neg  ostali  svi   Gatacki  Turei.  Npj.  4,  436. 

gitlalica,  /'.  —  1)  t.  j.  knjiga  u  kojoj  sii  kojekakve 
pripovijetke,  ili  gatnje,  ein  I'ntvrlialtungsliucli,   liber 


gntalo 


—  301  — 


giizillnski 


i^ 


venustiur  (ah  Gegensatz  von  Kirchenbuch).  Rj.  — 
Poganijeh  i  b:ip,skijcli  ijatdUca  kloiii  sc.  Tim.  I.  4,  7. 
(fabuliie,  Fiilxln).  —  2)  koja  (jatti:  JoSt«  iiijo  zora 
zabilila,  nit  orozi,  kiicne  gatalice,  nit  oro/.i  danak  na- 
vistili.  irNjij.  iJ,  1!H).  rtV/t  gataia,  i  si/n.  /.■<»/ bahoiica. 

fl^iVlillo,  III.  der  JAthchlinns,  fahulutor.  Rj.  kaze  ne 
8  poijrdoiii  za  curjcka,  kiiji  giitii.  vidi  naradalo,  pri- 
klapalo.  —  rijeii  -t  takiiii  rwsf.  kud  bajalo. 

ytltiiiiji',  n.  ridi  vrafaiije.  Rj.  —  Ovo  samo  gdjeSto 
fine  ieiie  koje  ninogo  gataju  i  gatanju  vjeruju.  Rj. 
251a. 

ft^iitiir,  gatrtra,  m.  vidi  vrac'ar  1.  Kj.  ridi  i  vraC, 
pogagjac'.  iovjek  koji  (jatii.  isp.  progatati  se  (postati 
gatar).  —  Ntikakav  rar  inino  kc^or  /.a  koju  iiui  nekakav 
gutar  ili  proi'ok  ka?.o,  ila  co  je  iijosti  zniija  i  da  w 
joj  od  toga  bili  smrt.  Hj.  IMn.  I'ilajte  viace  i  gatare, 
:oji  Sapi'u  i  mrml.aju.  Is.  8,  19. 

i(ittarn,  /'.  vidi  via^-ara.  Rj.  zena  koja  guta.  vidi  i 
gatalica  2,  i  bahorica,  i  stjn.  ondje.  isp.  progatati  ne 
(posUtti  gatarii).  —  rijeci  s  tukim  nast.  vidi  kod  bad- 
njara. 

Ifntiirev,  s;'iitiirMV,  itdj.  Rj.  sto  pripadu  gatiiru. 

^atskriiin,  /'.  vidi  vracariiia.  Rj.  platn  gutaru  ili 
gutari.  —  rijeci  take  vidi  kod  berberina. 

^ittiirskT,  adj.  ifo  pripada  gutarima  ili  gataru 
kojemu  god:  Tovjek  ili  ^ena,  u  kojiina  bi  bio  duh 
vracarski  ili  gatartiki,  da  ae  pogube.  Mojs.  III.  20,  27. 

l{iita(i,  gritain,  vidi  vra(5ati.  Kj.  i'.  impf.  Gatala  baba 
da  nije  mraza,  pa  oavaniio  auijeg  do  guzice.  Stara 
baba  u  hrationjke  gata :  Ziv'  mi  siuci,  sve  su  gola 
govna.  Rj.  pf.  doi.  progatati  (i  se).  —  Naradati,  go- 
voriti  koje.^ta,  kao  gatati.  Rj.  403b.  Neraojtc  vracati, 
ni  gatati  po  vremenu.  Mojs.  lU.  19,  2G.  Neka  se  ne 
nagje  u  tebe  .  .  .  koji  gata  po  zvijezdama  ni  koji  gata 
po  pticatna.  V.  18,  10. 

gatka,  f.  —  1)  das  GegenstUck  einer  Begebenlieit 
Oder  Handlung,  res  respondens:  tojenjegova  gatka. 
Rj.  po  ovoinc  Njemackom  i  Latinskum  tumacenju  gatka 
je  ono  sto  je  prema  dogagjaju  ili  djelu  kakovu,  moze 
se  s  njim  isporediti.  umo  cc  pripadati  i  ovaj  prinijer: 
Da  ae  dakle  postaramo  utfi  u  taj  pokoj,  da  ne  upadue 
ko  u  onu  istu  gatka  nevjerstva.  Jevr.  4,  11  \j,ncredu- 
litatis  exemplum,  Beispiel  des  Unglauhens).  —  H)  pri- 
povijetka  u  uarodu  uaSemu,  osobito  po  ju^nijem  kra- 
jevima,  najviSe  se  zove  prica,  kao  5to  se  govori  i  pri- 
cati  mjesto  pripovijedati,  a  gdjeSto  i  gatka  . . .  Zenske 
su  pripovijetke  cue  u  kojima  se  pripovijedaju  koje- 
kakva  c'udesa  §to  ne  moie  biti  (i  po  svoj  prilici  samo 
6e  za  njih  biti  n^ei.  gatka,  NjemaCki  3IciJirchen).  Npr. 
V.  vidi  gatuja. 

iS'iitlija,  /'.  ErzaJihing,  narratio.  Rj.  pripovijetka. 
vidi  gatka  2.  —  Gatalica,  kujiga  u  kojoj  su  koje- 
kakve  pripovijetke,  ili  gatnje.  Rj.  83b. 

uridijTk,  VI.  das  Hosenhand,  fascia  hraccalis,  cf. 
gacuik.  Rj.  kao  uzica  (vunena  Hi  jntena)  kojom  sc 
gace  sprijeda  vela,  vidi  i  svitnjak;  uckur.  za  gacuik 
i  gatnjik  isp.  bozi(5ui  i  bozitnji,  uesrednik  i  nesretnjik. 
—  Ovenjai'a,  na  gaeama  ono  gdje  gatnjik  stoji.  Rj. 
4;!l5a.  Gatnjik  je  opleten  kao  uzioa  (vuneua  ili  prtena), 
a  uckur  je  od  platna  i  na  krajevima  j)onajviie  vezeii 
svilom  i  zlatom.  Gatnjici  su  u  seljaka  a  iickuri  u 
varo.Sana.  Rj.  796a.  U  kuiu  djevojka  valja  cla  ugjc 
preko  proatrtoga  L^ilima  pod  kojijem  je  muski  gatnjik. 
Kov.  81. 

(ililvrni,  m.  Bogati  Gavan.  Ako  nijesam  Gavan, 
nijesam  ni  siromali.  Rj.  po  narodnom  priiianju  hogat 
iovjek,  koji  je  onako  zivio  i  umr'o  kao  onaj  hogatac, 
0  kojcin  pripovijeda  erangjelje  Luk.  Id,  19 — 31. 

(iiivaiiovo  Jgzcro,  n.  Tako  se  u  Lici  zove  Bala- 
tino  Jezero  u  ;Mad?,arskoj.  cf.  Balatin,  Balatiuo  Jezero. 
Rj.  vidi  i  Balatun. 

iji^vaz,*  gav.lza,  m.  vidi  kavaz,  odakle  je  amo  pre- 
nescn  akc.  —  A  kad  care  r'jeci  razabrao,  brie  posla 
svojega  gamza.   Npj.  3,  79.   PaSiu  gavaz.   MiloS  70. 


ifAvc/.,  m.  die  Wallwurz,  nymphylum  officinale 
Linn.  Zile  od  crnngn  gmcza  kulianc"  u  iiilijcki*  pri- 
vija  narod  kad  hore  Ja  se  fto  snute.  Rj.  hiljka.  — 
rijeci  s  takim  nast.  brglijez,  Ijemez. 

(iiUra,  m.  (ist.)  vidi  Gavro.  Rj.  Iit/p.  od  Gavrilo. 
voc.  Gavro. 

ifilvraii,  HI.  —  1)  der  Tiabe,  corvus.  U  narodiiijcm 
pjcsnmmsi  gavrani  najviSe  nose  J.alosnc  kiijige  i  ghi- 
sove  o  boicvima,  i  za  to  so  mnoge  pjesTue  poiinju : 
Pole(!ela  dva  vrana  gavrana.  Rj.  vidi  g;Ji<:-,  goiovran, 
vran  1.  —  Ne  vij  vu6e  ne  qrakci  i/atranc.  Rj.  Ola. 
Gal^vran,  vrana  crua  kao  garran.  f{j.  82b.  Od  kako 
je  gavran  pocrnio.  Posl.  2.33.  I'a  ga  poduj  rrnim  ga- 
vtynov'ma.  Npj.  2,  507.  I'olecela  dva  iranu  (larrana... 
Kiiko  paSe,  oba  zugraktasc.  i,  341  (paie  =  padoSe). 
No  da  vidi.5  dvije  tiee  vrane,  jedna  i/roknu,  druga 
progovori.  4,  343.  —  2)  imc  emu  kmju:  I  izvedt- 
agazli  gavrana.  Rj.  2a.  SkoCi  Osman  aa  konja  ga- 
vrana. Npj.  4,  157.  A  to  reee,  skoi^i  na  vrancii'^a,  pa 
za<'era  pomamna  gavrana.  5,  13().  vtp.  vran,  vranao, 
galin.  suprotno  la'bud  (bijel  konj). 

u:ikvr!iii()v,  adj.  des  Hahen,  corvi.  Rj.  ko  pripada 
gavrana.  za  nast.  -ov  vidi  alatov. 

ifilvraiiif,  ».  igra  ii  kojoj  jcdan  baci  svoj  Map  u 
visinu  a  drugi  ga  svojim  stapom  pogagja,  Art  Hirten- 
spieles,  ludi  genus.  Rj.  verbal,  od  gavrati  se,  koje  vidi. 

ifiivrati  so,  gavram  se,  r.  r.  impf.  (u  Bacikoj)  eine 
Art  Hirtcnspiel,  ludi  genus.  Rj.  znacenje  kod  rijeci 
gavranje. 

(■ilvrilo,  m.  Gabriel:  pogledaj  mu  ua  rilo,  pa  mu 
reel  Gavrilo.  Rj.  hyjt-  Gaca,  Gaja,  Gajo,  Gajin,  (iaSo, 
(iavra,  Gavro.  —  Gavrilo  je  po  Grckom  gororu;  po 
Lat.  Gabriel :  Ja  sam  Gabriel  Sto  atojim  pred  Bogom. 
Prip.  bibl.  (1850)  142. 

Gilvro,  m.  (jui?.)  hyp.  od  Gavrilo.  Rj.  gen.  GAvra, 
voc.  Gavro.  —  takva  hyp.  kod  Dobro. 

icavuii,  m.  (n  Dubr.)  nekaka  morska  riba,  Art 
Secflsch,  piseis  quidam  marinus.  Rj.  Sto  su  gere  i 
gavuni,  to  su  i^enski  makaruli.  DPosl.  124. 

afaz,  m.  —  1)  vidi  brod  1.  Rj.  na  vodi  ono  mjesto 
gdje  se  gazi,  prelazi  preko  nje:  Ja  ne  iSalim  mrkloj 
no(;i  mraka,  ni  moj  konjic  mutnoj  vodi  gaza,  kada 
mene  na  uni  pane  draga.  Here.  204.  — ■  2)  stala 
voda  na  gazovc,  t.  j.  opala  te  se  moie  gaziti:  Tara 
voda  stala  na  gazove.  Rj. 

gaztla,  m.   —  1)  vidi  domacin.  Rj.  i  stjn.  ondje. 

—  Gazda  u  veee  kaie  avima  pastirima.  Npr.  12. 
TeSko  onome  gazdi  koga  sluga  ufi!  Posl.  31(5.  — 
2)  ein  reicher  Mann,  dives,  cf.  gospodar,  bogatun. 
Rj.  —  Idu  Ijeti  u  neke  svece .  .  .  gazdama  na 
mobu  ....  za  to  svagda  i  zovu  gazde  na  mobu,  ier 
siromasi  nemaju  cim  da  caste.  Rj.  365a.  Ogazditi 
se,  postati  gazda,  reich  werden,  ditesco.  Rj.  437a. 
(obogatiti  se).    Gazda  daje,  a  telal  ne  da.  Posl.  198. 

—  ^i)  za  vremena  Turskoga  tako  su  u  Srbiji  zvali 
svinjske  trgovce  sa  sela  (jer  su  gospodari  bili  sjimo 
Turci,  a  gospodin  vladike  i  arhimandriti),  i  to  ini  je 
inie  onamo  oatalo  jo5  i  do  danas.  Rj.  —  3[adz.  gazda. 
domacin,  gazdag,  bogat.  ali  ce  i  gazda  biti  od  go- 
spoda,  kao  sto  je  vajda  od  vojvoda. 

s:az<l!tluk,  m.  das  Vcrmogen  (eines  gazda),  facul- 
taies.  Rj.  gazda-luk  (Turski  nast.)  imovina  gazdinska. 
vidi  gazdaJag. 

triizdarica,  /'.  vidi  domai5ica.  Rj.  i  syn.  ondje.  — 
Nema  kola  bez  kokana( ...  i  da  slu?.i  sedam  gazda- 
rica  .  . .  kako  je  gazdaricu  Mara  kupila  kolo  .  .  .). 
Posl.  203. 

i?ilzdarl(-ill,  adj.  Rj.  sto  pripada  gazdanci. 

Sa/.diUfis!-,  gazda.SAga,  m.  (\\  vojv.)  vidi  gazdaluk: 
Kod  tolika  <;((jrfrt.«(*/rt  nioga  nisam  kadar  ni  devojke 
na(;i.  Rj.  imovina  gazdinska.  Madz.  gsizda-sftg. 

iriizdiii,  adj.  Rj.  sto  pripada  gazdi. 

•tazilinski,  adj.  Rj.  iito  pripada  gazdama  Hi  gazdi 
kojemu  god.  —  Gdjekoje  gazdinske  zene  nose  i  kaicu 


^)zdoTniO<' 


—  309  — 


g^e 


\ 


spriiotl.    Rj.    732b.    Vidi    u    selu    veliku    (jazditisiu 

'  u  '(  .  .  .  pa  pogjo   iiuutrsx.   Npr.  73.  Arsenii  ja  inalo 

:    ■   -im:   imao  je   oko   50  svojih   ovaoa,  uo  ni  kui5e 

'     ■,   noiro   se  po   selu  naiimao,  te  cuvao  ^.ir- 

:/a  iijib  svojel  orcf.  >pj.'  1,  XXIIl.  Knca 

,-,,...  rekiif  se  ."ii  iiii;ih'iiskii  kiiai,  igje  se  gosti 

.liH-ekiiju  i  Oaste^.  Posl.  XIJX. 

srmlovanji'.  n.  <^i<  M'irthschuftett,  ciini  rei  fa- 
iiiiliiin-'.  if.  kuiVnje.  Rj. 

s:ri/(lo\ali,  srii/.dujem,   f.    impf.  vririhschaftm,  cii- 
fiimilUirem,  cf.   kuWti.   Rj.   raditi  %  zivjeti 

suzi'la,  f.  (pi.  gen.  <razet."i).  Rj.  —  1)  muU  ha- 
kreui  iiornc:  Ako  talijerii  manka  (jazetu,  vei'  talijer 
niic.  Posl.  8.  Blasra  loza,  a  prosta  fiazctu!  ("Kad  ko 
kiipi  i-a5u  viua  i  slatko  je  popijel.  15.  Po  fetvrt  stara 
soli,  za  koju  se  pUu'alo  tri  gazde  ^krajca^e).  Kov.  38. 
Till,  sra/zetta.  —  'i)  gazcte  /'.  pi.  iiovine.  Tal.  gazzetta: 
C'ita  li  se  u  iiovine  naJe?  .  .  .  Xe  pise  se  u  naSe  ga- 
:ete.  Xpj.  5,  527. 

ffjizi,*  ri'rfi  gazija,  slaze  se  s  imenima  n.  p.:  Kad 
niu  gtizi  Riistaii-beJ.e  dojye.  Rj.  junak  u  Turuka.  — 
C'lij  1110  asra,  gazi  Suiail-aga!  Npj.  4,  484. 

ritziblato,  »i.  komi'ichc  Benennung  eines  geringen 
Be-imltn,  der  sich  wichtig  iiiacht,  (q.  d.  Watekoth). 
Rj.  koji  gazi  po  hltitu.  s  podsmijcliom  kaze  se  za  ci- 
novnicica,  koji  se  bani.  imli  kalc>2:a?.a, 

ariizija,*  m.  [siegreich.  Rj.')  ii  Turaka  junak  (koji 
je  kaursku  glavu  osjekao):  II.ij  na  nose,  krvava 
gazijo.  To  su  bogme  tri  gazije  carske.  Rj.  m  pjesmi 
je  i  «  jedn.  zen.  roda.  vidi  gazi.  —  i  za  konja:  Pa 
poklopi  bijesna  gjogina  ...  Pa  nadera  gaziju  gjogina. 
Xpj.  4,  428.  za  nasi,  ja  vidi  avlija. 

eazilac,  gazioca,  m.  koji  gazi:  U  vinogradima  se 
ne  pjeva  ni  podvikuje,  vina  u  kaeama  ne  gazi  ga- 
zilac.  Is.  l(i,  10.  —  rijeii  s  takim  nasi,  kod  cuvalac. 

ffikziiiiTr,  Mi.  (u  vojv.  po  varoSima,  od  skora),  en- 
gliscUes  HalhtucU,  Casimir,  panni  nohilioris  genus: 
Maca  nosi  suknju  od  pargala,  i  inarsmu  JSuta  gazi- 
miru.  Rj.  ttjekakro  sukno  linije. 

Sfaziti,  zlm,  r.  ivipf.  Rj.  p/".  sVoi.  do-gaziti,  iz-,  na-, 
po-,  pre-,  pri-,  pro-,  raz-,  u-,  za-,  zgjiziti.  —  1)  vuten, 
vadare:  Gjevojciea  vodit  gazi,  noge  joj  se  beie.  Vodu 
gazi,  za  njini  brc^ka  nema.  Rj.  ridi  gacati  1.  prehizHi 
preko  vode.  —  Ona  gazi  u  vodu  Cetinju.  Xjy.  1,  571. 
A  ogreznu  krvca  do  koljena,  a  po  krvi  jcdan  ffuzi 
junak.  2.  5lU.  -m  se,  pass.:  On  (Timok)  se  obi<!tno 
ynzi  na  brodovima.  Danica  2,  37.  —  2)  frclen,  c.al- 
care:  Volij  sam  da  mi  guzis  po  tjrohn  no  po  trhulut; 
gaziti  kupus,  grof.gje.  l<j.  nogama  sto  UaMti,  Iwditi 
po  njemti.  vidi  tlaiiti  1.  —  Vrsljati  koga,  kao  gaziti 
koga,  dosagjivati  mu,  treten,  caleare.  Rj.  78a.  Gaze 
Turci  l>inaru  phtninu.  Rj.  120b.  (idn  prekn  pliinine). 
Sirufati,  u  kadi  gaziti  grozgje.  Kj.  721a.  'J'rti  kakav 
usjev,  t.  j.  gaziti.  Rj.  752a.  Zlo  je  zvijere  megjed ! 
(. .  .  Onda  -se  megjed  obrue  i  uhvativM  ga  ((Jovjeka) 
stave  ga  gaziti .  .  .)  Posl.  92.  Ko  me  gazi,  ta  me  ne 
pazi.  147.  (za  takve  prinijere  isp.  pi-Stiti)  IJdri,  i)ope, 
dericu.  da  ne  gaze  seniiu.  Xpj.  1,  194.  daze  Turci 
Tefjigu  planinu  i  Teljigu  zdrnvo  progaziSe  3,  152. 
Kad  sc  na  niib  skujiiSe  hiljade  iiaroda  da  stadofe 
qazili  jedan  drugoga,  onda  pofe  govoriti.  Luk.  12,  1. 
Xiprijatelj  goni  duSu  moju,  gazi  m  prah  Hvot  moj. 
I's.  143.  3.  .ia  se,  pass.:  Pravila,  koja  .se  ne  mogu 
prcstiipati  i  nogama  gaziti.  Odg.  na  ut.  17. 

eii.*'njo,  n.  Rj.  rerhal.  od  gaziti.  —  1)  radnja 
kojinii  Iko  gazi  vodu  prelazec'i  jireko  nje.  (da.s  Waten 
vadalio.  Rj.)  —  'ij  radnja  kojom  tko  gazi  sto  tlacei'i 
ga  noaama,  hodeci  po  njemu  (das  I'.elVeten,  e.alcatio. 
Rj.l:  ima  jo*  jcdan  n.-u'in,  kako  se  mogu  onakove 
kratke  tankr  i'\(-\vc  .  .  .  jedna  s  drugom  8a.«tavljati,  a 
to  je  saino  priliskivanje  (gazenjc,  udaranje).  Priprava 
MI.  < 'ikljaiijc,  no'enje  ili  vueenje  eega  teftkoga  ili 
mui'iio  gazenjc  po  Idatu.  Danii^i^,  ARj.  794a. 


if<la,  i  gda,  vidi  ^gda.  . 

gilj^,  Rj.  po  nekim  krajerima  gorori  .ie  i  ggje 
{slivsi  .ie  dj  u  gj,  h),  i  dje,  gje  (otpadavsi  sprijma 
g),  po  najjuznijim  krajevima  i  ge;  istocno  gde,  de, 
zapadno  gdi,  di. 

/.  adi:  —  1)  interogativni.  —  a)  u  prarom  pi- 
tanju.  kao  u  kojem  nijestu?  vo,  uhi:  gdjc  si  bio? 
Rj.  (rje  si  jil?  (u  C.  G.)  vi(''e  muf.  ienu,  a  i  ona  njega 
tako.  Rj.  149a.  Otae  kako  ga  uglcda,  daleko  istrii 
preda  nj  govore(?i :  i(»rf«  si,  sine,  za  Boga.-  Xpr.  38. 
(ijc  je  sova  izlegla  sokola?  Posl.  74.  (iiljc  smo  se 
na  bokari  pozuali?  DPosl.  23.  ()  moj  Mijo,  gje  si 
sinod  bio?  Xpj.  1,  228.  PilaSe  ib:  gdjc  ee  se  roditi 
Hristo.s?  Mat.  2,  4.  —  u  gdjekojim  krajevima  gdje? 
znafi  pitanje:  u  koje  mjesto?  kud,  kudu?  kamo?: 
Baci  oni  prsten,  te  gje  ie?  nego  odskai'i  s  doline  te 
njcgovoj  istoj  k'eri  na  skut.  Xpr.  114.  PiitujuCi  nagje 
jednoga  starea,  koji  ga  upita,  gje  ide,  a  on  mu  sve 
kaze.  2.30.  Gje  ie  kruSka  no  pod  kruskii  ?  Gje  si 
vojsku  siluu  sakupio?  .\  gje  li  ies  s  njome  wdariti? 
4,  391.  —  bj  u  ncprarom  piianju :  Xc  zuadoSe  prosci 
gje  ie  ni  kuda  ce.  Xpr.  104.  ,1a  6\x  ti  kazati,  gje  ies 
sve  ovo  naii.  230.  Te  on  trazi,  gje  je  bolje  vino.  Xpj. 
2,  368.  Da  vidimo  gje  se  on  rodio.  Rj.'  XII.  —  li)  od 
znaienja  pod  lb  jiyc  daleko  znnienje  adrcrhu  gdje 
0  vijestu  neodregjenti,  kao  gdjegod :  Povedi  ga,  valja^e 
ti  gdje.  Rj.  53a.  Gje  ingje,  na  drugom  mjeatu.  Rj. 
231b.  Sakrij  me  gje!  Xpr.  5.  :~Xisi  li  (sunce!)  gdegod 
videlo  takoga  i  takoga  coveka«  .  .  .  nije  li  ga  on 
(mjesec)  gde  video  no^u.  57.  Opomeni  se  i  mene,  ako 
gde  nagjeS  Usuda.  74.  Pa  je  zavedi  gde  u  5umu, 
odakle  sama  ne  de  znati  kudi  dodi.  133.  Je  li  gje  ko 
moj?  Xpj.  1,  355.  Moj  vezire,  5to  mi  gje  ne  dogjeS? 
1,  500  (u  orom  primjern  gje  kao  da  znuci  rrijeme). 
Gje  se  jedan  u  uevolji  nagje,  da  mu  drugi  u  pomodi 
bude.  2,  222.  rtyj.  prednji  primjcr).  Vrijedno  bi  bilo 
doznati  da  li  je  doSao  do  Kusije  ili  je  umr'o  gdje  u 
putu.  Kov.  11.  Ako  mu  gdje  uspiJete,  pozdravite  ga. 
Straz.  1886,  771  (isp.  primjer  iz  Xpj.  1,  500).  — 
3)  prema  znacenju  pod  2  udvojeni  adverat)  gdje  — 
gdje  znaci:  na  jednom  mjcstu:  na  drugom  mjestu: 
Lepo  cvede,  al'  je  retko;  posla^e  me,  da  ga  berem: 
za  dan,  za  dva  gde  struk,  gde  dva,  za  nedelju  jedva 
kitu.  Xpj.  1,  302.  8  obje  strane  su  zaliva  od  mora 
do  Kotora,  gdje  malo  razdalje,  gdje  u  bli^e  sve  velike 
prekrasne  kui'e.  Kov.  30.  Po  ostalim  je  granienim  Sande- 
vima  bilo  gde  10(K),  gde  manje,  gde  viSe  Ijudi.  MiloS  35. 
Xego  u  svakom  gotovo  predjelu  nalazi  se,  gdi  manja 
gdi  veda,  razlika  u  govoru.  8pisi  1,  78.  ifp.  gdjegdje. 
—  4-)  rclutivni  adverab  gdje  sa  korelativnim  onuda, 
odande,  tu,  ovdje,  ondje,  onanio,  tamo,  i  itajrise  hez 
njega:  Pedeniea  biva  .  .  .  kod  gazda,  gdje  mnogo  de- 
Ijadi  ima  u  kudi,  i  n.azimae  od  dvije  godine.  Rj.498a. 
Trsiiani  (gdje  sam   se  ja  rodio)  davali  su.  Rj.  826a. 

Odvede  (ga)  u  drugu  sobu,  u  kojoj  je odvede 

(ga)  i  M.  treiu  sobu  gje  je  za  jaslima  bio  kulatast  konj. 
Xpr.  8.  Glide  na  jedan  potok  gde  je  voda  bila  vrlo 
brza.  40.  Obude  se  i  trkom^Mff  onoga  mjcsta  gje  mn 
je  redeno.  99.  Gje  mi  glav.a,  tu  mi  lirana.  117.  Ostavi 
je  tu  gje  je.  145.  Potrdi  i  dogje  }>raii  gje  ih  jo5  za- 
stane  da  spavaju.  191.  Gde  koga  padne  strela,  odande 
de  mu  dovesti  devojku.  208.  Hajde  onamo,  gje  se 
ja  bacim  ovom  balotoni  gvozdenoin,  ongje  de5  sve 
tri  stvari  nadi.  230.  Da  onamo  idem  gje  ona  pase. 
231.  Gje  iiajviSi  (Ivor  vidite,  kuenite  .  .  .  2.35.  Ministar 
pogje,  fidje  de  vidjeti  duda?  ugleda  na  krnii  od  ovoga 
i)roda  is|)isanii  njrgovu  vjerenicu.  249.  Gje  je  strvina, 
l<iiiio  se  (i)  psi  kupe.  Posl.  74.  Mnogo  puta  zee  Jt  onu- 
kiirom  dzbuini  lef.i  gje  ne  bi  niko  ni  poniislio.  181. 
.los  pogradi  b'jele  manastire,  gje  de  zivljct'  nilogi 
kaliigjeri.  Xjij.  2,  91.  .Ta  sam  dula  od  starijeh  Ijudi, 
gjeno  paiui  dvije  lice  erne,  da  (»<  nema  dobra  nika- 
kvoga.  4,  389.  Gdje  su  gade  svezane  .  .  .  onuda  se 
opa-ie  pojasom.  Kov.  41.  Xe  samo  u  onim  rijeeima,  gje 


)?djosr(ljc 


—  303  - 


u'<* 


je  samo  u  EroepovaCkom  narjoc'^iju  .^pji  i  »(?«,  nego  i  u 
ondkimn,  //je  je  .  .  .  Npj.'  1,  XX.W.  Metiuio  (ih)  ovde, 
gde  iiu  iiije  iiu'sta.  Npj.'  1,  XXXVII.  Osobito  ti  nan, 
gdje  knjiiicvnici  .  .  .  Pis.  14.  Xema  ni  jedne  rijeci, 
gje  bi  sc  >h«  izgovaralo.  Uj."  XXXIV.  Jer  <idje  je 
strvina  onmuo  ce  se  i  orlovi  skiipiti.  Mat.  24,  28. 
Odvedo.^e  ga  kajafi,  ydjc  se  knjiievnici  sabraSc.  Mat. 
36,  57.  —  ii)  i  gdje,  vidi  igdje. 

II.  conj.  —  J)  dass,  quod :  ej  ydje  ne  znadoh  1 
Tad  se  Dmitar  bjcSe  osjetio  yje  Oe  Ijuba  brata  otrovati. 
Lele  mciie  do  Bopa  jednoga,  gje  ('  pogubit'  svoga 
gina  Marka.  Rj.  kao  da;  dli  se  ovdje  u  reieniri  pri- 
vezanoj  orijcm  savciom  kazuje  ponujviie  uzrok  onomu 
sto  se  kuze  u  glavnoj,  kiio:  §to,  zato  Sto:  Vcdja  iialim 
gje  6ti  pogiiHiti,  pogiuuti  danas  be/,  zamjene.  Rj.  I<s4a. 
Jedni  jadi  fije  se  ne  vigjesmo,  drugi  jadi  yje  se  ne 
aastasino.  Rj.  214b.  Sav  se  grad  slegne  kao  na  (Sudo 
gde  on  dogje.  Npr.  47.  Sav  se  obradiije  yde  je  ubio 
zlatoruna  ovna.  ()5.  /,aiii<li  se  yde  sve  selo  peva.  8tl. 
All  je  (I'uprija)  uagrgjena  ydje  joj  nema  dveju  talpi. 
90.  Moli  Hoga  yje  sc  nioja  mater  nije  donia  namje- 
rila.  G4.  Da  se  sniije  yje  ear  eara  ho(?e  da  pogubi. 
15G.  Avaj  niene,  do  Boga  niiloga!  yje  me  ?,iva  uvatiSe 
Turei.  Npj.  4,  312.  Ali  Joni  bude  zao  ydje  se  Bog 
smilova.  Prip.  bibl.  89.  —  '-i)  vie,  der,  qui  (aut  per 
pariieipium  praesentis).  Rj.  kuu  da,  kako,  koji  (mjesto 
recenice  prirezane  savezom  orijem  u  Latinskom  stoji 
i  particip  sadasnjey  rremena :  videcji  nijeme  ydje 
govore:  videntes  mutes  loquentes.  Mat.  1.5,  31).  — 
Al'  eio  ti  Asan-paSe  s  vojskom  yje  on  vodi  dvan'est 
hiljad'  vojske.  Rj.  San  xisnila  Ijuba  vojvodina  .  .  . 
gje  vas  Drobnjak  magla  pritisnula.  Rj.  21()a.  vidi 
sestru  yje  sjedi.  Npr.  8.  SreSi'eS  prvo  i  prvo  feveka 
a  on  nosi  ^ivu  orUiSinii  .  .  .  Posle  c'cs  sresti  drugoga 
gde  nosi  saraua.  Ijil.  Zuciije  .  .  .  yje  se  dvojiea  u  velike 
degaju.  100.  Smoiri  na  daleko  vatru  yde  se  svetli. 
142.  l^ptizi  ?.enu  .  .  .  yje  plaee.  153.  Susiiynu  jednoga 
doeka  gje  vodi  dva  bra.va.  1615.  Eto  lisiee  yje  vodi 
straSnoga  bumbaSira.  17i).  Nahasa  na  jednu  babu, 
gje  ukraj  puta  sjedi.  227.  Kto  ti  starca  pokraj  mora 
yje  ribu  lovi.  252.  Jer  je  to  onaj  za  koga  je.govorio 
l)rorok  Isaija  ydje  kaie  .  .  .  Mat.  3,  3. 

gdJt'Kdjc.  hie  und  da,  passim.  Rj.  kao:  na  nekim 
mjestima.  vidi  gdjeSto,  namjesta.  —  Kosa  sva  crna 
kao  ugalj,  samo  yjeyje  koja  sijeda.  Npr.  228.  Ali 
niSta  vigjet'  ne  mogaSe  od  gustoga  dima  iz  puJaka, 
nego  gjeggje  krstaea  barjaka.  Npj.  5.  334.  Sto  se 
gdegde  spominje.  Vid.  d.  1S62,  18.  PogrjeSke,  koje  su 
se  mogle  gdjeydje  uvuci  samo  stiha  radi.  ()1)1.  102. 
Joi5  se  i  danas  ydje  gdje,  na  ime  u  Bosni,  moiSe  cuti 
bratja,  rodjak.  Rad  1,  110.  isp.  gdje-gdje  kod  rijeci 
gdje  I  3. 

gdjSaod  (gdj&god).  Rj.  iiijestn  god  maze  hiti  i 
gode,  goder,  godijer,  gogj,  gogje.  isp.  Korijeni  69.  — 

1)  znaienje  neodreyjeno  —  a)  rijec  je  o  mjestu,  te 
maci  od  prilike  sto  i  gdje  12;  irgendvo,  alicubi: 
Sjajni  meseOe!  ti  sjas  eelu  no<5  po  svemu  svetu,  nisi 
li  ydeyod  vidio  takoga  i  takog  <5oveka?  Npr.  57.  Nego 
da  te  dobro  yjeqoaj  sakrijem.  198.  11'  je  ydeyod 
s  puta  zaiutala,  ili  su  je  lovei  uvatili.  Npj.  1,  274. 
Pak  ja  pogjoh  u  svijet  bijeli,  da  gjegogji  bolje  sluzbe 
traiim.  2,  139  (isp.  yjeyoyji,  u  pjesmi  mjesto  (ijegoyj: 
Da  gjegogji  bolje  sluzbe  tra^im.  Rj.  148a).  Nego  se 
Cuvaj  sutra,  skloni  se  gdje  god  i  prikrij  se.  Sara.  I. 
19,  2.  —  b)  irgend  wanti,  aliquando,  quandoque: 
doei  eu  ti  gdjegod,  kad  uziiuam  kad.  Kj.  rijec  je  o 
vremenu:  ()tiei  eu  gdjegod  ua  besposliei.  Rj.  23a. 
^elim  da  bi  se  gdegod  u  knjizevuosti  nasoj  poeelo 
raditi   upravo   kao   5to   treba.   Slav.   Bibl.   1,   94.   — 

2)  wo  immer,  uhicunque.  Rj.  rijec  je  o  mjestu  te 
kao  u  relaciji:  gdjegod  .  .  .  ondje,  svagdje,  i  t.  d.  isp. 
gdje  mu  drago.  Bicdmani,  ARj.  ITf.  l"^5a,^  rijec  u 
Oram  znacenju  rastarlja  i  ukcenttije  ^dje  god,  (?«/<(- 
zeii  megju  njih  enklitike:  gdje  ga  god,  gdje  hi  god. 


gdje  hi  ih  gSd,  i  i.  d,  —  Car  koji  svoga  nina  iiiilo- 
va.Se  vise  nego  svoju  Auiw,  gjeqogj  ]e  Idn  koji  Iji-kar 
u  syijetu,  na  nj  je  dovodio.  Npr.  2r,2.  Hjegogj  kokot 
popijeva,  ongje  svaSta  ima.  (megjii  Ijudinia  He  gvuAta 
nalazi  i  dogagja).  Posl.  73.  lljc  »e  qogj  kravien  vo<ii, 
doma  se  teli.  7(i.  djegogj  sjedne,  na  krilo  me  metne. 
Npj.  1,  565.  Gje  si  gogjc,  da  »\  sada  ovgje!  2,  1«K). 
Gjeyogj,  iim,  na  konakii  buileS,  odsvakle  mi  Hitnu 
knjigu  vrati.  3,  455.  Gjegoqj  smo  se  h  Turcim'  iidii- 
rili,  svaggjc  jesino  Turke  ruzbijali.  4,  24r,.  Gdje  je 
god  u  Slavenskom  jeziku  »i.«,  oni  govore  -i  .  Kov. 
19.  Ojegogj  koji,  ti  si  prvi  i  junaStvom  i  besjeclom. 
Koy.  112.  Ka?.i  za  me  gdje  god  dopjemo:  brat  mi  je. 
Mojs.  I.  20,  13.  Gdje  se  god  ti  nastanifi,  nastani(:u 
se  i  ja.  Rut.  1,  16. 

ifdjiko,  gdjekftga,  gdjc-ko,  gdjc-koga.  vidi  gdjetko, 
zamjeiiica  trecega  lien  nepoznatoga  za  ccljadc,  prcmn 
gdjekoji  kao  ko  i7i  tko  prcma  koji.  irgend  jemaiid, 
aliquis.  isp.  Stoko,  Stotko ;  ikogod,  kogod.  —  Da  se 
gjeMo  govori  •tex  mje.sto  >ee« ;  u  Crnoj  (iori... 
to  se  vrlo  mnogo  f-uje,  i  prem  da  bi  gjeko  rekao  i  u 
jedn.,  ali  se  meni  eini...  samo  u  mnoi.  Posl.  XLVIl. 
isp.  Da  pustim  pijetlu  krv.  (refic  gjetko  u  Sali  kad 
hoi^e  da  mokri).  Posl.  54. 

S'djl'kojT,  adj.  mancher,  aliquis.  Rj.  —  Gdjekoji  i 
za  punic  11  reku :  moja  baba.  Rj.  9a.  ^ene  gdjekoga 
djetica  u  ku(?i  zovu  gospodinom.  Rj.  96a.  Gdjekojijch 
godina  toliko  mnoStvo  ove  ribe  navali  u  oka,  da . . . 
Rj.  454a.  Ali  nema  dukata,  nego  srebrni  novel  i 
gdjekoji  dukat.  Npr.  75.  Za  koju  (sablju)  su  gdekoji 
od  njih  mislili  da  vredi  mnogo  novaea.  171.  Otpjeva 
se  ydjekdja  pjesma  i  uz  gusle.  Kov.  58.  Bratu  svome 
Jefivmu  i  dnigim  gdekojim  knezorima  piae.MiloS  181. 

ifdj^iiiutlriiyu,  no  immer,  uhivis.  Rj.  upriivu  gdje 
nui  drago,  kao:  ydje  god  hoie.  isp.  gdjegod  3;  »' 
drago  5. 

g'dj&iio,  u'o,  uJii,  cf.  gdje:  Gdjeno  sinoe  na  konaku 
bismo.  Rj.  —  Kad  vigjela,  yjeno  nose  Jova.  Here. 
6.  gdje-no:  no  dodaje  se  gdjekojim  rijeeima  na  kraju 
bez  i  kaka  osobitoga  znaCenja,  n.  p.  gdjeno,  kadiio, 
kojino,  kaono:  Gjeno  lezi  voda  do  koljena.  Rj.  422b. 

ijdjcstd,  —  1)  hier  und  da,  irgend,  passim,  ali- 
cuhi.  Rj.  gdje-5to.  —  a)  adv.  o  mjestu  kao:  na  ne- 
kim mjcttima.  vidi  gdjegdje,  namjesta.  —  Drugi  bi 
kazali  na  mnogo  mjesta  drukeije,  gdjeiio  gore  a 
gdjesto  i  bolje.  Kov.  124.  Nalazi  se  gjesto  u  jednoj 
pjesmi  od  dvije  ruke  stibova.  Npj.'  1,  LX.  Iduc'i  po 
ulieama  gdjesto  bi  se  ustavljali.  Pis.  33.  I  u  Hcree- 
govini  gdjesto  .  .  .  ima  ovakijeh  kmeta.  Slav.  Bibl.  1. 
88.  —  0)  u  orijem  2>rimjerima  kao  da  je  rijec  o  vre- 
menu: Dvije  vojske  stale,  te  gledale,  gje  s'  junaei 
po  mejdanu  gone,  pa  se  gjcstt/  iz  piiAaka  tuku.  Npj. 
4,  233.  Po  dnigijem  krajevima  uaroda  naJega,  oso- 
bito  u  naa,  u  pohode  se  ide  poslije  nekoliko  dana, 
a  gdjesto  i  nedjelja.  Kov.  95.  isp.  kad-ito.  —  "i)  rijec 
gdjeSto  dolazi  ne  samo  kao  adverah  nego  i  kao  za- 
mjenica  za  stvar,  prema  zamjenici  za  celjade  gdjeko. 
gdjetko;  te  znaci:  gdjekoja  stvar:  Po  gdjcecmu  slo 
je  naprijed  receno  ne  treba  niko  da  poniisli  da  se  o 
ovom  ne  moze  govoriti.  Hukv.  9.  amo  re  pripadaii 
i  oraj  primjer:  Gjesto  i  slijepae  napipa.  Posl.  78. 

;:'<ljt>(ko,  gdjek(Sga,  vidi  gdjeko.  zamjenica  treecga 
lica  nepoznatoga  za  celjade,  prema  gdjekoji  kao  iko 
ili  ko  prema  koji.  irgend  jemund,  aliquis.  isp.  sto- 
tko,  Stoko;  tkogod,  kogod.  —  Da  pustim  pijetlu  krv. 
(Reee  gjetko  u  Jali  kad  \w6e  da  mokri).  Posl.  .54. 

srd,  (u  PaStr.  n  CVmniei  i  oko  Bara)  vidi  gdje  (mit 
alien  Ahleitungen):  Ge  si,  bane,  uputio?  Ge  si  sjela, 
da  ne  sjede.  Rj.  Ge  su  nasa  velja  dobra?  Rj.  .')7b. 
po  biljesei  Vukovoj  (•Njemaikim  rijeeima)  u  pome- 
nufima  se  krajerima  gorori  ge  iii,/e.<fo  g<lje  i  u  rije- 
eima slozenijem,  kao  gege  (gdjegdje),  gegod  (gdjegod), 
gekoji  (gdjekoji),  i  t.  d. 


e«'iu'(»nji» 


304  — 


s'ieniiti 


ro:i<t'iij(\  H.  Rj.  trrft.  od  I)  j;eaiMti,  21  geacMti  se.  i 
'         '   join  tko  geuci  koga  (.das  Maoheu  ziim 
nisrioi.  Rj.)  —  'i)  riulnja   kojom    sc 
,  .     ■,,<-    Retxaaien   eiues  yettk,  simulatio   rii- 

i.at-iiia.  /".  awjm.  od  geak.  Rj.  —  takva  augm. 
kinl  banlaiiiia. 

ici'iit-iti.  gi'iiciin,  V.  impf.  —  1)  rum  geak  «i<ic?ie«, 
)-ii,<fioiiiH;  nemoj  ti  njega  geacHi,  nije  on  geak. 
1,  ,iii<i'  koijd  geiikom,  zrtiti  koga  (leakoin.  —  'i)  sa 
sf',  rfilck.<.  sich  hZs  ci»i  geak  hetragen,  simulo  rusti-  [ 
i-uwi :  Ma  se  geaOiS.  Rj.  podnositi  sc,  vluduti  se  kao 
yeak,  iiniti  se  geak. 

s:^^li■kl,   adji  bmirisch,  plehejtis.   Rj.   Mo  pripada 
"III,  sto  je  kao  u  geaka.  vidi  ciporski,  prostafki. 

ui'ak,  HI.  ein  gemeiner  iingeltildeter  Moisch,  homo  j 
(II  j'lthe,  cf.  cipor.  Rj.  ri'rfi  i  prostak. 

sroikkiisal ,    f.   ein    gcmeincs   ungehildefcs   Frauen-  ' 
r-irtner,   mulier  de  plehc.  cf.  ciporka.  Rj.  vidi  i  pro- 
-::ikiiija.  ien.oka  glava  prosta,  tieotesana.  za  nast.  vidi 
ujiiiruJa. 

srf  diiiv,  adj.  zirergariig,  pusillus.  Rj.  sto  je  nalik 
na  stiiiDialoga.  —  gedhiv  (osn.  u  tugjoj  rijeCi).  Osn. 
S»).  i.^p.  zgeazati  se. 

Gtsnx,  «>■  Arnautin  h  sjeverozapadnijeh  krajeva, 
s  desne  strsine  rijeke  fc<kambije,  a  oni  s  lijeve  zovu 
se  Toske.  Gege  i  Toske  razlikuju  se  .  .  .  Kj. 

sft^srfiljkn,  /'.  IjuljaJka.  J.  Bogdanovii5.  Lj.  Stoja- 
novie.  .\Rj.  111.  l-2i\h.  ono  na  {■emu  se  tko  gega.  vidi 
i  culjajka,  i  syn.  ondje. 

sr^eanje,  n.  Rj.  verb,  od  gegati  se.  radnja  kojom 
se  tko  gega. 

ef'fUiiti  sc,  gegam  se.  v.  impf.  Rj.  —  1)  vidi  Iju- 
Ijati  se  fiia  Ijuljasci),  i  syn.  ondje,  »Gdje  su  djeca?« 
>Ta  znaJ  gdje  su,  evo  se  gegaju.<i.  J.  Bogdanovi<;. 
ARj.  m.  127a.  —  2)  trcige  gehen,  segni  gradu  in- 
cedo,  cf.  gegavae.  Rj.  lijeno,  tromo  ici  (ko  tako  ide, 
ohicno  se  Ijiilja,  gega,  pa  tako  od  znaienja  pod  1 
ovo  znacenje).  vidi  zvagati  se. 

sr»''.itnvae,  g(^gavca,  hi.  —  1)  osobito  ii  Slavoniji 
zove  se  slijepac.  Rj.  —  2)  ein  trager  Ganger,  qui 
segni  gradu  incedit.  koji  se  gega,  koji  lijeno,  tromo 
ide.  vidi  svagalo. 

jTi'lfiivafki,  adj.  vidi  spljepafiki.  Slijepci  govore 
ka§to  izmegju  sebe  da  ih  drugi  Ijudi  ne  mogu  razu- 
mjeti,  i  to  se  zove  gegavacki  jezik,  ili  govoii  gega- 
racki.  Rj.  isp.  kozarski  2. 

ar^ika,*  f  (\i  Hrv.)  vidi  koSuta.  Rj. 

gem.  m.  der  Pelikan,  pelicanus:  smrdi  kao  gem. 
(Posl.  2iK)).  Rj.  onocrotalus  Pell.  Rj.'  vidi  pelikan. 
pticn.  —  Posuidoh   kao   gem    u   pustinji.   Ps.  102,  6. 

ffoni^ral,  generiila,  m.  vidi  dienerao  (mit  alien 
Ahteitungenj.  Rj.  i  syn.  ondje.  Vladike  6u  za  hodze 
staviti  .  .  .  generale  za  moje  juzbaSe.  Npj.  n,  491.  po 
biljesci  Vukovoj  (Njemaikim  rijccima)  kao  sto  se 
mjesto  d^.enerao  kaze  i  general,  tako  se  i  mjesto  die- 
neraliea,  d^eneralov,  d?,eneralski,  i  t.  d.  moie  reci  i 
generalioa,  peneralov,  generalski,  i  t.  d. 

ffont'ralni,  adj.  allgemein,  generell,  genendis.  isp. 
opi'eni,  oy('\.  —  Rijefima  speoialnoga  znaienja  pisae 
^esto  daje  generalno  i  na  suprot.  Rad  l.o,  190. 

ff^nuti,  genem,  v.  pf.  koga,  einen  Schlag  versetzen, 
pemitere:  ako  te  genem.  Rj.  vidi  udariti,  i  syn.  ondje. 

<i«'ora:ijc,  m.  ridi  (rjuragj.  u  prezimenu :  Marko 
Georgijevic.  MiloS  172.  Mojsilo  Georgijevid  Npj.  2, 
'i.i'i. 

Iffera,  f.  (u  IJubr.)  nekaka  mala  riba.  Art  kleinen 
Fisrhes,  pisciculus  f/uidam:  U  repu  od  ^erc  nije  ve- 
cere.  Rj.  mo?,e  biti  gira,  t.  j.  Laxir/isch,  maena  vtil- 
gnrix  (,'.  V.  Rj. '  —  8to  su  t/ere  i  gavuni,  to  su  iJenski 
nakaruli.  DPosl.  124. 

tci'rgn,  I.  (.'omila,  povorka,  n.  p.  Ijildi,  eine  lieiche,  z. 

Ii.  MeiiHchen  hinter  einandtr,  ttirba  :  titava  gerga.  Rj. 

girin,  gerina,  m.  nekaka  zvjerka  i  koia  njena,  Art 


Wild  und  das  Fell  davon,  fera  quaedam  ejttsque 
pellis.  Rj.  Madz.  gorfey,  gerfny.  tvor,  litis,  mustela 
putorius  Linn. 

(iferzeloz,  HI.  brdo  u  Budimu  .  .  .  nekakav  (je) 
Tur<5in  iz  Rosne  Gasclez  Alija  skoi'io  na  kouju 
s  toga  brda  u  Uunavo.  Rj.  hiic  Mad:.  UcllerUicgv, 
Gerardovo  (sv.  Gerarda)  brdo.  ime  J'urcinu  pise  ae 
i  Gjergjelez  i'  Gjerzelez:  Junaka  ga  nije  na.stajalo  od 
Gjergjelez- AWje.  Npj.  4,  327.  Pobratime,  Gjerzelet- 
Alija.  Npj.  2,  587. 

saj^  (rl)o),  vidi  gdje  (mit  alien  Ahleitungcn).  Rj. 
po  hiljesci  Vukoroj  (XjcmnC-kim  rijccima)  kao  sto  se  u 
adv.  gdje  slova  dj  u  gdjekujim  krajcvima  u  govoru 
i  po  tome  i  u  pismu  slijcvaju  u  gj  (t)),  tako  biva  i 
u  svijem  rijecima,  kujc  .<<e  dovode  od  toga  tulverba: 
giyeggje,  ggjegod,  ggjeko,  i  t.  d. 

a;i,  u  jcdnoj  pjesmi  koju  sani  <'uo  od  jednoga  Tur- 
ciu.a,  koji  je  po  Crnoj  Kijec-i  liivao  subaSa.  mjesto 
ih:  Ja  gi  im.om  do  tiojicu.  Rj.  —  U  Hereegovini  ae 
mjesto  ih  govori  i  ig  (n.  p.  ja  sani  ig  vigjeo.  isp. 
Posl.  XIII.  piemjestivJi  slova  od  ig  poslade  gi. 

fflbak,  gipka,  adj.  biegsam,  llexibilis.  Rj.  sto  se 
lasno  (gihlje)  pregihlje.  comp.  g)p(;iji.  isp.  Obi.  44, 
vidi  prutak,  JSidak  2.  isp.  vitak.  suprotno  krt  2,  ijut 
5.  —  Lap,  gipka  zemlja  u  ritu.  Rj.  322a.  Kad  pod 
nosama  osedam  tvrdi  kamen   a  ne  gipko  more.  Zlos. 

lot. 

alhaii,  glbna,  adj.  (u  C.  G.)  na  5to,  t.  j.  koji  gine 
ili  cezne  za  Oim  [cf.  kivan?),  liistern,  gierig,  aridus: 
Rusten  Beg  je  giban  na  junastvo.  E  je  Tare  giban 
na  kaure.  Rj.  —  giban  (od  osnove  koja  je  sloiSeno 
u  z-gib;  isp.  gibak).  Osn.  17(j.  po  korijenu  i  po  os- 
novi  giban  je  onaj  koji  .ie  rado  yihu,  skhinja  na  sto, 
koji  je  zeljan  cega:  geneigt,  proclivis,  propensus,  pro- 
nus  ad  aliquid,  studiosus  rei. 

gibnnica,  /'.  eine  Art  Eucben,  placentae  genus.  U 
Hercegovini  se  gradi  i  posna  uo6i  Bozii'a  od  oraha. 
cf.  pita.  Rj.  i  syn.  ondje.  —  Ovaka  je  pita  i  yibnnica, 
u  koju  se  izmegju  obgi  mece  meki  sir  izmijeJan  sa 
skorupom,  mlijekom  i  jajima.  Rj.  503a.  Da  ima  sira 
i  masla^  i  moja  bi  mati  znala  gibati  yibunicu.  Posl. 
49.  I  moja  bi  majka  znala  gibanicii  iimijesiti  da  je 
sira  i  masla.  104. 

sjibaiijc,  n.  das  Beicegen,  Wiegen,  agitatio,  motus. 
Rj.  verbal,  od  1)  gibati,  2)  gibati  se.  —  1)  radnja 
kojom  tko  giblje  sto.  —  2J  stanje  koje  biva,  kad  se 
sto  giblje. 

gibati,  gibam  (gibljem),  v.  impf .  Rj.  t>.  jj/".  ganuti. 
V.  impf.  sloz.  nagibati.  pregibati,  sagibati,  ugibati  se. 
—  1)  bewegen,  schivenken,  tviegen,  ,agito:  Da  ima 
sira  1  masla,  i  moja  bi  mati  znala  gibati  gibanicu. 
Rj.  ridi  kretati,  micati.  —  2)  sa  se,  rejleks.  sich  be- 
wegen, moveor,  agitor.  Rj.  kretati  se,  micati  sc. 

SU",  interj.  das  Locktvort  fiir  Schweine,  vox  ulli- 
ciendis  siiibus.  Rj.  usvik  kojim  se  vabe  svinje.  isp. 
gickati,  gienuti. 

arica,  /'.  Kindertcort  fiir  Schtvein,  sus  sermonc  in- 
fantium.  Rj.  rijet:  djetinjska  za  svinju. 

au-riuje,  n.  das  tmruhige  Beuegen  der  Beine  lieim 
Sitzen,  Liegen,  etc.  irrequies  pedum.  Rj.  verb,  od  gi- 
cati  se.  radnja  kojom  se  tko  gica. 

a:ii-ati  se,  cam,  se,  v.  r.  impf.  die  Beine  umher- 
wcrfen  beim  Sitzen,  Liegen,  etc.  micarc  pcdibus  (9). 
Rj.  bacati  se  nogama,  kad  se  sjedi,  lezi,  i  t.  d.  isp. 
batrgati  .se,  prnjati  se,  prnjicati  se.  v.  pf.  sloz.  za- 
gicati  se. 

aHekaiijc,  n.  das  gic-rufen,  vocatio  suum  voce  gic. 
Rj.  verb,  od  giekati.  radnja   kojom  tko  gicka  svinje. 

ait'kati,  (kam,  r.  impf.  svinje,  gic  rufen.  advocare 
sacs  voce  gie.  Rj.  rabiti  svinje  uzvikxijtici  gic.  v.  pf. 
gii-iuiti. 

^M-iiiiti,  enem,  r.  pf.  svinje,  gic  rufen,  advocare 
sues  voce  gic.  B-j.  povabiti  svinje  uzvikom  gic.  v.  impf. 
giekati. 


gig 


—  305  — 


gladibrk 


)tiir.  »".  (ii  Bosni)  veliki  pijetao  (<rovori  se  i  gigov). 
Art  iinisficr  Hiihne, yalli  gallinacei  majorin  yeiius.Rj. 
ffiara,  «  pripjevu  narodne  pjesme:  Ej !  jaj  giga  ga. 
Here.  277. 

kTiT!!.  /.  ii!nlimak  /ciiniiia  koje  sii  visoke.  M.  ^[('<li(!. 
AKj.  III.  l.'iia.  if  p.  jrisr. 

yiiTiilji'.  jriiralja,  f.  pi.  die  Sichen,  grdlliic,  rf.  -itula. 
Kj.  villi  i  liodiiljc.  —  gigulje  (osn.  u  (/iV/l.  Osii.  131. 
iciirov,    irifTova,   m.   ridi  iri;r.  Rj.  vcliki  pijetao.  — 
rijeci  .f  tiil;im  nast.  hod  biicov. 

)Ciiriilj:i,  ufits'iiKil,  /".  (11  Bosni)  koko5  kao  5to  je  gi^, 
Art  qrii^xtfr  Ifenneti,  (/nlliiiac  ni<ijori,i  genus.  Rj.  . — 
rijeri  v  ttih'iiii   nasi,  kud  baniulja  i  ajfriruSa. 

it'liiinastikovrnijc,  n.  rerh.  ud  L'ininastikovati  se. 
rddiija  liijiiiii  sc  tki>  gim)iii>:lil;ujr. 

iriinnastikoviiti   .so,   jr~iinniu»tikiijem  ae  v.  r.  impf. 
ktto  jural i   .sc,   vjezhuti   tijelo;   lumen.   —   Ijrrao   se, 
flimiiaslikovao  .ie  u  nu-i  svojiin  lepim  Stapoin.  Megj.  1 
173. 

^Tnifiiv.  adj.  (u  Haranji)  triige,  segnirt,  cf.  lijeu.  * 
Kj.  ^lad■.  gyiinge,  nejnk,  xluli,  koje  rijev  znitii  i  u  ] 
kajkiirai'ii.  ' 

ffiiiAi-<>,  )i.  rerh.  od  ^iiiuti.  xtanje  koje  hiva,  kad 
kto  ginv.  I 

lliniiti.  neiii,  v.  imjif.  Kj.  p/".  .sZoi.  iz-srinuti,  po-,  u-,  I 
7.-;  ispoiribati.  u  irinuli  b  pred  n  otpada.  i.ip.  Korijeni 
G7.  II.  gi'egj.  trinjah.  Rad  Ij,  Tit.  —  1)  iimkummeti, 
interco:  I'a  ja  vitrjii  ("'ija  gine  voj.ska.  Rj.  kao  ijubili  j 
se,  propailati.  —  Gjetliui  .<  je/.ika  ginu  ( jcr  ill  po  klik- 
tanjii  iiala/.i  lovar).  Posl.  78.  Ko  sc  kriv  kiine,  od  trugn 
gine,  a  ko  se  piav  kiine,  od  .^traha  fijinc).  154.  t^vaka 
tii'a  od  svoir  kljiina  gine.  277.  l'  stidu  gine  i  ("ojstvo  i 
jiitia.itvo.  337.  Za  sovorenjf  mrzmi,  a  za  mncanje  ginu.  \ 
Ul'osl-.  ir)2.  Za.ito  mi  da  giiiemo  za  druiroL'a?  Baniea 
3,  172.  Ua  ne  yitiemo  liido  bez  nevolje.  3,  ISll.  Baci 
Gospod  iia  iijih  kamenje  veliko  iz  neba  dori  do  Azike, 
le  ginj(diu.  Is.  Nav.  10,  11.  —  2)  za  kiiii,  ili  za  cim, 
schmacliien,  deaiderio  enecor.  Rj.  ceznuti  za  kim  Hi 
ztt  cim,  galiti  za  cim.  —  (iledajuci  kako  pijanice  za 
njim  (vinum)  gimi.  Danica  .'),  93.  —  3)  to  mi  ne 
c^ine  ni  poslije,  das  jiird  mir  nicht  entkommen,  non 
deficiet.  Rj.  —  ridi  faliti  2,  mankati,  iiedostajati.  — 
Ako  Turfin  poirine,  buli  drufri  ne  gine.  Posl.  !l.  Zlii 
bravu  zla  paSa  ne  gine.  'J2. 

iriiiji'iiTk,  iriujenika,  m.  koji  je  jyoginuo  (u  hoju): 
Eto  basluka  dvajii  ginjenika,  muiterija  dizdareve 
Ziate,  Jto  su  ovde  orlave  poirubili.  HNpj.  4,  92. 

srTpkriiijc,  )i.  das  Zittern,  cimtremisco.  Rj.  verbal, 
od  sripkati  se.  stanje  koje  hiva,  kad  .se  sto  gipka.  isp. 
gibanje. 

glpknti  se,  g^pkii  se.  v.  r.  impf.  zittern,  contre- 
mi.sco.  Kj.  tresti  se.  isp.  gibati  se,  od  iega  je  gipkati 
se  deiiiintitiv. 

i;ipk6i-:i,  /'.  vidi  gipkost.  P.  Budmani.  ARj.  III. 
13.")b.  —  za  nasi.  isj).  bistroca. 

ifipkust,   gipkosti,   f.   osobina   oiioga  sto  je  gipko. 
ridi  gij)ko(^a.  —  Gipkost  Srpskog  jezika.  Mil.  X. 
sira,  /'.  niorska  riha.  vidi  gera. 
aitii,    f.   u  ovoj   zagoneci:   Sama  gita  gita,   sama 
kucii  iiiva,  dok  samaia  dogje  (klju(:aniea).  Rj. 

I^izda,  /'.  —  1)  das  S'chmiickcn,  comtio:  Zima  gizde 
ne  gleda  (I'osl.  90).  Gizda  lomi,  a  glad  mori  (Posl. 
41).  Kj.  isp.  gizdanje,  ki<;euje.  —  2)  srhihi  gekleidetes 
und  gvschmiicktes  Frauenzimmer,  femina  comta.  Rj. 
gizdava,  gizdavo  obuiena  zenska.  isp.  kac'ipera,  kaci- 

Serka,   kii'enka.  —  Gizda   ne  (a  da  rani,  zimi  vodu 
a  nosi.  Npj.  1,  515. 
)i:i7.(iriiijr>,   n.   das  Sehmiiclcen,  comtio.  Rj.  verbal, 
od  1)  gizdati,  2)  gizdati  se.  —  1)  radnja  kojom  tko 
gizda  koga  ili  sto.  —  2)  kojom  se  tko  gizda. 

gizdati,  glzdam,  V.  impf.  Kj.  r.  pf.  sloz.  iia-gizdati 
(»  se).  —  i)  kititi  koga,  sihmiicken,  como.  Rj.  vidi 
i  krasiti,  resiti.  —  2)  sa  se,  rellvks.  sich  schmiicken, 
comere  .se.  Rj.  vidi  kaduuiti  se,   kititi  se.  isp.  gladiti 


se.  —  NaSe  sestre  .  .  .  po  kolii  ge  gizduU.  Kov.  71. 
u  orom  primjeru  gizdati  so  kao  da  ziuui  difiti  hc. 
isp.  gizdav. 

srTzilnv,  (irf/.  gexrhmiiekt,  rnmtus.  Rj.  kiren,  diiun, 
lijep.  —  .Sareno  i  qizdarii  mladu  je  drairo.  Posl. 
.351.  Dobro  doMi  kii'cni  svatovi!  A  za  XIarii  gizdavu 
gjerojkii!  Npj.  1,  17.  ('udo  Ijudi  /.n  gjerojku  ka*ii . . . 
Pobratinie,  sva  li  je  gizdara.  daleko  joj,  veli-,  dnige 
nije.  3,  51(>.  L'daridu  na  Bjelopavlide,  na  gizdavo  nelo 
Martinice.  5,  81. 

irixdi'liii,  gizdelina,  hi.  vidi  kico.5.  ii  naUe  rrijemc 
n  Diihrovniku.  P.  Budmani.  AKj.  HI.  l;ii)b.  vidi  i 
lit'lirir. 

irlillianjc,  71.  das  Nagen  (reriichtlich),  rosio.  rerh. 
od  glabati.  radnja  kojom  tko  glalia  sto. 

irlikliali,  gliibam,  !'.  impf.  ii'agcii,  rodo.  Rj.  haze  se 
s  prcziranjcm  mjesto  glodati.  r.  pf.  slo:.  iz-glabati. 

glacniili  SI",  cnem  se,  i.-.  r.  pf.  ein  glattcs  Aus- 
sehen  hekommen,  reslauror.  Rj.  korijcua  kojega  jc 
gla'diti.  Korijeni  73.  oporaviti  se  tako  da  lice  postane 
iipet  glatko. 

iflaeina,  f.  die  Oliitte,  lacvilas.  Rj.  riV/»  glatkost. 
osohina  onoga  .sto  je  glatko.  osn.  gladk.  k  se  pro- 
mijeiiilo  na  cad  otpajo. 

illSd,  /".  i  (u  Dubr.)  «i.  der  Hunger,  fames:  Jede 
kao  da  je  iz  gladi  ntekao.  Nije  glada  do  (ijurgjeva 
dana.  cf.  glj^rja.  Rj.  muskoga  je  roda  i  u  Jlrv.  — 
Svekrva  je  mrzila  na  nju  (.snalm),  tc  bi  je  i  glagju 
patila.  Npr.  S3.  Vi.4e  je  Ijiidi  pomrto  oil  jela  i  od 
pira  nego  od  gladi  i  od  zegje.  Posl.  3().  Glad  i  ku- 
rjaka  iz  .^ume  iSi'-era.  11.  Gladom  pate,  a  iMslo  nose. 
42.  Grgia  je  glad  od  kuge.  4(i.  Tako  mi  sve  pasjom 
glagju  ne  pomrlo!  304.  Nego  sam  te  piitcm  namui'io 
i  konakom,  i  gladi  i  zegjii.  Njy.  2,  154.  Nemoj  meni 
gjece  jiomoriti,  poinoriti  i  gladi  i  i.vyu.  .3.  407.  Kad 
je  Tiirt'ima  \e6  bila  dosadila  glad.  Danira  .3,  179. 
Kad  11  tSrbiji  pustane  velika  glad.  4,  3,  Bic'e  gladi  i 
pomori,  i  zemlja  ee  se  tresti  po  svijetu.  Mat.  24,  7. 
(gladi  ^Z.  X'.aot).  Ali  glad  pritisne  zefnlju.  Prip.  bibl.  32. 
^lada,  f.  (u  C.  (i.)  cobanska  koliba  od  drveta  i 
pokrivena  hibom,  cine  Schd/ferliiite,  tugurii  genus, 
cf.  kiii'er:  Izisli  au  NikSieki  ovrari  i  popeli  glade  na 
livade.  Rj. 
I  jfliidac,  glaca,  m.  mjesto  gladionica  ii  ovoj  poslo- 
vici :  Hpolja  gladac  a  iznutra  jarae.  Rj.  koji  se  gladi, 
kiti.  ridi  gladionica,  gla<bin. 

icladak,  glatka,  adj.  (glatkT,  comp.  gliigjl)  glalt, 
j  laevis.  Rj.  —  Izmice  se  n.  p.  sto  glatko  iz  ruke.  Rj. 
227a.  Gladak  kao  hrastova  kora."  Posl.  41.  -Vli  j_e 
Isav  brat  moj  riitav,  a  ja  sam  gladak.  Mojs.  I.  27, 
11.  Hrapavi  piitovi  neka  biidii  (jlatki.  Luk.  3,  5.  — 
—  adv.:  Kamen  bjeliitak  koliko  veliki  orah,  glatkn 
zatesan  sa  ranogijeh  strana.  Rj.  102b. 

fflildaii,  gladna,  adj.  (gladnil  —  J)  hungrig,  fame- 
licus:  Gladan  pas  o  komagju  «anja.  Kad  kome  is- 
padne  zalogaj  iz  nsta  ili  ga  zaboravi.  ree«:  Neko 
mi  je  gladan  (od  roda  ili  od  prijateija).  Rj.  ridi 
laCan.  isp.  ta.4t.  —  Viik  ne  vije  .sto  je  mesa  gladan, 
neso  vije  da  druiiinii  svije.  Posl.  40.  Gladan  kao 
kuijak.  41.  Gladan  kao  p.seto.  41.  Glad n  u  ni^  mwvno 
je  nasititi.  42.  Sit  kao  daska.  (Gladan).  28(>.  11'  je 
zedno,  il'  je  hljeha  ijladno.  Npj.  1,  3i!9.  Lav  je  gladan 
lora  i  rice.  Ps.  22,  13.  .lednom  dogje  Isav  iz  lova 
mrtav  gladan.  Prip.  bibl.  21.  —  2)  gladna  godina, 
theures  Jahr.  annus  inopiae:  V  zlo  doba  u  gladnu 
qodinu.  Rj.  kad  je  glad.  Badalj,  korijen  se  za  ne- 
yolju  —  u  gladnc  g'odine  —  kiiha  i  jede.  Rj.  11a. 
I  Giisomacii,  jeile  ae  uz  gladne  gudine.  Rj.  H>8a.  Iza 
gladne  godine  dogje  i  sita.  Posl.  97.  Oteglo  se  kao 
gladna  godina.  (Mjesto  gladna  govori  ae  i  zla).  242. 
*_  .fj  n.  p.  zriio  za  pu'skii.  klin  za  kaku  jamu.  zu 
klein,  zn  diinn,  tenuis.  Rj.  premalen,  prctanak. 

!;)i\dii)fk,  m.  Rj.  glaili-brk.  corjek  koji  gladi  hrke. 
Kj.-"  —  tako  sluz.  rijeci  vidi  kod  bjelobrk. 

20 


sliidilicn 


306  — 


srlns 


fflikdilira,  f.  bnis  *to  se  oStri  kosa  ili  britva  bri- 

.1  .1,    ittr    W'etzsittin,   SeiiseiiMein,  cos  politoriti,   cf. 

'      -      li.lilo.  Rj.  —  <rJiKfi7iV()Hi  se  oV>ifno  ostrp  kose, 

•  bnisom    ii.   p.  iioSS,  iiesro  s  obje  straiie,  a 

-.    britva   oJtri   mi  gliidilici.    Rj.  45a.  Kosna 

iiliiiiiiicii.  Rj.  25»2b. 

jsrlftdilu,  M.  {u  rnuu.l  vidi  gladilioa.  Rj.  —  rijeci 
.<  tokhn  mist,  kod  biii'kalo. 

irlikdinji.  u^.  sto  pripadu  gl(idi:Tako  ok\  ghidinje 
<i;irti  ne  umr'o,  a  prijeil  mi  Bojr  dao  snirt!  Po.«l. 
.■><»t*.  Xajffora  je  nctnor  qliidinjii.  DPosl.  ()8.  —  adj. 
.<  takini  nit-^t.  kod  biidinji. 

slildiunit-n,  /'.  (u  f.  ti.)  koji  se  kiti,  cin  Ziciling, 
homo  putidus,  cf.  gladuii.  Rj.  vidi  i  gladac.  isp.  gla- 
diti  se. 

rlikdis.  gladiJa,  hi.  —  1)  (u  Dubr.)  lidi  ttladiSikn. 
Rj.  mkaka  irava.  —  3)  iiekakav  plavetni  truster, 
Art  Eiderhse,  luccrtiic  genus.  Rj.  liicertu  (igilis  L. 
Rj.'  —  3)  (u  Lici)  vide  gladnik:  rgja  gliidii  Rj. 
ri'rfi  i"  irladiiioa.  —  rijeci  s  takviiii  mist,  vidi  kod 
bliitif. 

srladisika,  f.  (ii  Imosk.)  uekaka  trava  po  polju, 
koja  ima  erven  cvijet,  a  zile  joj,  kao  5to  se  govori, 
inoffii  ii.«taviii  phiir  od  8  volova,  die  Hnuhechcl,  onunis 
J.iiin.  if.  srladis  1.  Rj. 

sladiii,  dim,  v.  impf.  Rj.  pf.  alu'z.  iz-gladiti,  po-, 
pro-,  U-,  za-.  —  1)  streichcln,  mitlcco.  Rj.  ('.S7J.  milo- 
lovati.  —  Kad  niacku  gladis,  lada  rep  dvi^e.  DPosl. 
42  (dviie  starinitki  vijesto  dizc.  .sughi.sno  v  i.s(i  d  ot- 
palo  je  sadu.  isp.  Korijeni  107).  —  ri)  gliittcn,  lue- 
rigare.  Rj.  iitiiti  dti  sto  hade  glatko:  Soko  sjedi  iia 
graneiei,  te  pcra  gladi.  Npj.  1,  4;i7.  isp.  lastiti.  — 
3J  sa  se,  refleks.  sich  gliittcn  uud  pnizci',  como  me. 
Rj.  isp.  gizdati  se,  i  syn.  imdjc.  -  Gladila  se  popa- 
dija  porad  gjaka?  (Nije  to  za  lebe  pripravljeno). 
Po.sl.  41. 

srijidiiiea,  /'.  der  Hitngrige  (ids  Scliimpfvort),  fa- 
melictis:  Xajela  se  gladnicii.  pa  se  r.azvala  l)ani(a. 
Rj.  kule  se  za  musko  i  zcnsko  celjade  kao  poyrda: 
Svjet.-ika  gladnica.  (Izjelica,  n.  p.  kakav  poglavar  koji 
rado  mit  prima).  Posl.  282.  vidi  gladis  3,  gladnik. 

eli\dnik,  gladnika,  m.  der  Hungrige  (als  Schimpf' 
iiurt),  fanielicus,  c/'.  gladiS,  gladnica.  Rj.  kaze  se  ga 
gladnu  covjekn  kao  pogrda. 

Cladnjoti,  gladnlm,  v.  impf.  hungern,  esurio:  poslije 
ove  vode  gladiii  eovjek;  .^to  je  nianjc  hljeba,  vise 
^•ovjek  gladni.  Rj.  postajuti  gladan.  pf.  sloL  iz-glad- 
njeti,  o-gladnjeti. 

ffladovaiije,  «.  das  Hungern,  esuritio.  Rj.  verbal, 
od  gladovati.  stanje  koje  lira,  kad  tko  gladujc. 

i^ladovati,  gladujein,  c.  impf.  Hunger  Iciden,  fame 
lahorare.  Rj.  gladnu  hiti  ne  imajuii  nista  jcsti:  Te 
bi  je  (snahui  i  glagju  patila:  zalvorala  bi 'hljeb  od 
nje,  i  tako  bi  po  dva  po  tri  dana  sirotji  gladovala. 
Npr.  8:3.  (iospoduje  a  gladujc.  Po.sl.  44.  Ko  Ijeti  hla- 
duje,  zimi  gladujc.  14(i.  Tko  kruh  kupuje,  tri  kii^^e 
hrani,  a  on  gladujc.  DPosl.  130. 

Kladfiii,  gla<liina,  m.  (u  C.  O.)  koji  se  gladi  (u.  p. 
kiti,  ('esto  ce.ilja),  cin  Zierling,  homo  putidus,  cf 
gladiotiica.  Rj.  vidi  i  gladac.  —  rijeci  s  tukim  nast. 
kod  bogatun. 

Klairol,  m.  (u  gram.)  dm  Zeitwort,  verbum.  ».Se« 
mofM  se  dodati  i  srcdnjijem  ghuiolimu,  n.  p.  dauas 
mi  se  newto  spava.  Rj.  674a.  U  svijeh  rijeci  osim 
gl'iijola  obliei  He  zovu  padeii.  Obi.  1.  Ne  zna  qlaaolu 
■-prezati.  VLazir-  2,  10. 

irlaicolitski,  adj.  sto  priijadu  glagolitima,  t.j.gla- 
goljasima.  vuli  glagoljaiki.  —  U  knjigama  one  za- 
pa<lne  bra<;e  naie,  koja  bu  pisala  glagolitskijem.  slo- 
riiiui.  Pm.  2f). 

irlaedlski,  adj.  sto  pripuda  glaqolima.  —  Obliei 
-u  11  glagola  I  pridjevi  glagolski  i'  prilozi  tjlagolski. 
Wbl.  1.  ,>Amo  se  glagolskim  promjenama  sastavlja  sa 


podinetoni  u  misao   0110   5to  se   o   njenm    u   priroku 
inisli.  Sint.  1. 

isiauoljas,  glagoljAsa,  »i.  u  Dalmaeiji  se  glagoljasi 
zovu  oiii  krsOanski  popovi  koji  Slavenski  luisu  go- 
vore  (sluibu  sluic),  katliolisclicr  I'ricster  der  slanisclie 
3lessc  liesst,  sacerdos  slarice  X'.tojvvmv.  Rj. 

fflaiiiMjiiski,  adj.  sto  pripada  gligoljasima:  Ovaj 

prerano  ugraliljen  glagoljaskoj  svetoj  knjizi.  M.  Pavli- 

uovic.  .\Uj.  111.  147a. 

i      iflaii'oljit-a,  f.  glagotjska  hukrica,  ylagulj.'iko  putmo: 

!>D«  iiijesto  i>l,v,   koje  je  «  gliigoljici  30.    Star.  3,  5. 

^'lau'olj.ski,  adj.  .ito  pripuda  gl'igoljici:  PoljiCani 
su  svi  zakona  Riinskoga,  ali  so  ne  drze  pisma  Rim- 
skoga,  iiego  (Hagoljskogu.  lij.  M^b.  Iz  riiknpisii  gla- 
(luljakiigii.  DaiiiOic  Vid.  d.  lS(j2,  1!).  Hice  za  glagoljsku 
biikvieu  novo  svjedoranstvo.  Star.  3,  4.  Ako  nije  slo- 
viuia  .  .  .  grijeskoni  zaniijeiijeno  glaguljsko  (slovo).  3,5. 

Olaaovo,  ».  lirdo  u  Velebilu.  Uj, 

;:ia!i'ja,  /'.  (;('(//  glad:  No  jiuuu-i  tvrgji  od  kameua, 
trpe  iiegju  ijunaiku glagju.  Ali  ti  je  i\oi\\]S\\a,  glagju.  Rj. 

g'lii^gaii,  adj.  dcm.  od  gladan :  iiosa  en  ga  kanienom 
viiditi,  a  glagjana  preko  zemlje  site.  Rj.  takva  dem. 
kud  mlagjan. 

^laisjeiijt',  n.  Kj.  ixrb.  od  1|  gladiti,  2)  gladiti  se. 
—  J)  radnja  kojom  1.  a)  tko  gladi  (miliije)  sto  (das 
Streieheln,  -X  imileere.  Rj.")  —  /.  b)  tko  gladi  ito,  iini 
glatko  (das  (iliitten,  laevigatio.  Kj.)  —  '.i)  kojom  M 
tko  gladi  (kiti). 

it'lania,  /'. .-  Mnogo  se  dobijalo  srebra  pomijeSanoga 
sa  zlatom  i  tako  se  sreljro  zvalo  gluma  .  .  .  Dubro- 
vaeki  zlatari  veonia  vjesti  bijahu  vaditi  iz  glame  zrna 
eistoga  zlata.  DM.  251.  —  po  Srbiji  iiiiade  mjcstu  i 
lir(t<i,  knjima  je  imc  (ilaina.  isp.  .VRj.  III.  147b. 

uliiiiinja,  /'.  vidi  glavnja:  Bit'  mi  brata  i  i**ljeti, 
na  ylamnje  uiu  ne  sjegjeti.  Rj.  ccliko  drvo  sto  se  lozi 
na  vatru.  —  Nego  se  vrlo  eesto  moi,c  cuti  i  m  mjesto 
V,  n.  p.  glumnja  (mj.  glavnja),  ramno  (ni.  ravnd), 
onmovi  (m.  ovnovi),  dimiio  (m.  divno)  i  t.  d.  Posl.  L. 
lioze  mi  ne  daj  brata  zeljeti,  ni  na  glamnjama  mu 
sjegjeti!  20. 

(■laiiioe,  Glanioea,  m. ;  Pod  (Hamocem  pod  bijelim 
griidum.  Kj.  grad  u  Bosni.  —  takva  imena  kod  DrugoiS. 

S'laiiihkl,  (((//.  sto  pripada  mctalu  glami.  —  Srebro 
pomijesano  sa  zlaloni  jednako  se  zove  „gl<imsko''  prema 
„bijclome"  ili  prostome  Oistom  srebru.  DM.  251. 

S'las,  m.  (loc.  p:\iitiu,  pi.  glasi,  glasovi).  Rj.  dem.  glasid. 
hyp.  glasak,  auym.  glasina.  —  I  a)  die  8timme,  vox: 
ima  lijcp  glas ;  poznajem  ga  po  glasu.  Rj.  vidi  avaz, 
grlo  3.  —  Vek  m.,  veka  t'.  kozji  gins.  Rj.  5(>b.  Vesak, 
glas  osobito  koji  se  cuje  iz  dalcka.  58b.  Ostali  svi  M 
glas  pitfiai:  Rj.  111b.  Vice  iza  glasa.  Rj.  217b.  Iz- 
mukao  mu  glas.  Rj.  227b.  Drugi  koji  metue  prst  na 
ubo,  pa  zapjeva  iz  glasa.  Rj.  400b.  Narice  i  juuie 
iza  glasa.  Rj.  52i)b.  I'kinuti  koga  s  glasa,  t.  j.  ubiti. 
Rj.  77(ib.  Kad  (djeea)  uec  i  iate,  moiala  su  (sva  » 
glas)  tako  rikuti  da  .  .  .  Rj.  841b.  Ta  zmija  nije  od 
scbe  pustila  nikakva  glasa.  Npr.  54.  Tu  je  bila  straSna 
lupa,  vika,  zveka  lonaca  i  strasni  glasovi:  Taj  ho<!e 
mojc  carstvo  da  primij«  l>3.  Iz  tutnjave  zacujc  se  glas: 
»0  Usude!  .  .  .«  7,5.  ("'uje  svruiij  ylas.  92.  Nafine  svi- 
ralu,  ali  kad  pociiu  svirati,  svirala  izdaje  glas:  »U 
eara  Trojana  kozje  usi.«  151.  Kad  Cuju  truha  da  za- 
trubi,  onda  da  idu  na  njczin  glas  njemu  u  pomod. 
150.  .Staiie  i  on  (viik)  svojim  krupnijem  glasom  vi- 
kati  ...  to  nije  oiiaj  tanki  glas  lisirin.  177.  Zavika 
iza  svega  glasa.  213.  Zaeuje  jedan  gins  gdje  mu  go- 
vori.  220.  Zacu  vriskti  od  hiljadu  razlieitijeh  glasovu. 
231.  Ao  muj  glase,  na  zlo  ti  me  napase  1  Posl.  10. 
Zaba  jekne  i  da  od  scbe  glas  »pit>.  3"J.  Onaj  gins 
koji  se  ucini  kad  se  .  .  .  1(17.  Mayareci  glas  na  nelio 
ne  ide.  173.  Bloziii  kao  guska  i  prase,  (kad  .se  kaki 
glasovi  ne  slazu).  289.  Tako  mi  onoga  glasa  Bozjega, 
a  Bog  je  istina!  (kad  se  cuje  zvono).  303.  Ne  pust^ 
glasa  do  bijela  dana.  Npj.  1,  246.  Nigdi  svoga  on  ne 


glasak 


—  307 


glasa^Je 


jmstii  (jlinfii,  niti  i)ljiimi,  ni  nn  konja  vikim.  2,  78. 
I'ak  niu  (sokolii)  slaile  zavijati  krilo  i  .<  Ijulitim  glasom 
giimriti.  2,  427.  'I'lid  se  ,Tovo  iz  inrtvih  povrati,  pa 
mrtenihim  progoinni  (ihiwm.  2,  .')7().  A  jwdmkiiu 
ilhtitom  MiiHlaviiiiiii.  3,  182.  A  tako  me  ne  rodila 
iniijka  .  .  .  i  'l'ursl;ijem  ne  na^valu  gliixom!  IJ,  '2bh  .  .  . 
m  jundchim  dorihalii  ijlmtom.  3,  27."J.  Okienite  avi 
jednijeiii  gl'i.tum.  .'J,  307.  Najposlije  starac  Miiataf-ajja... 
On  povika  iiUi^oiii  iitdnvljenim.  3,  5K!.  Te  Turcina 
ciobro  pouoiiio  posiccl  p;via,  ne  dude  mu  glasu,  ni  ^.iva 
ea  7A'mlja  ne  scekala.  -l.  M  (ne  ilali  komu  jrlasa  hao 
n  primjcru  iz  Hj.  77(ili.  ukinuti  ko<ra  >i  irlasa,  t.  j. 
uliHi).  Te  pojrodi  Kreeka  Kne/.cvica  po  sied  pasa,  da 
ncdarn  glmta.  -1,  410.  Moje  mateiv  stane  ji/ii/r  (>•  gliisa. 
Daiiioa  2,  13.").  Iraao  je  vrlo  Icp  gluri,  i  rado  je  pojao 
u  crkvi.  i,  .">.  Xiijaiice  u  ghiti  kako  koji  moie.  Ivov. 
'M.  DrU'iH  nc  uva  i  ^/((.S((  «  pernnju.  Opil  XIX.  .\ko 
lrul)a  dii  nera-gorijetan  qln>t,  ko  ee  se  jjiipraviti  na 
l)r)j?  Kor.  T.  14,  8.  (nli  jednii  od  cetiii  zivolinje  gdje 
gnrori  lito  glas  gromorni.  Otkriv.  (5,  1.  Od  krila  nji- 
iiovijeli  bijaSe  kao  glus  kola.  9,  9.  (ivvorise  sedani 
(jromnva  gUisove  urojc.  I  povika  jakijem  gliisom  go- 
vore<!i . . .  18,  2.  Stade  iza  glma  plakati.  Mojs.  I.  21, 
1().  VriMc  izd  ghi^d.  i  oJtalosti  se  veoma.  27,  34.  Narod 
pndize  glaa  sruj  i  jilaka.  Sud.  2,  4.  Zaeu  i  Joav  ghis 
truhni.  ('ar.  1.  1,  41.  Iza  ognja  dojrje  glas  tih  i  tanak. 
l!l,  12.  Kocra  si  ruzio  i  hulio?  i  n<i  kogit  si  podigao 
glas?  Car.  II.  l!l,  22.  Hvalife  (iospoda  glasom  veoma 
risokim.  Dn.  II.  20,  lit.  Kice  srom,  grmi  glasom  ve- 
lieanstva  svojega.  .Tov  37,  4.  Vdesise  ill  (kaiioue,  pjesnie) 
na  osam  glasova,  koji  se  poju  od  nedjelje  do  nedjelje 
na  izmjenee.  DP.  52.  C'ita  na  glas  da  ruje  sva  crkva 
molitvu.  357.  —  amo  se  moze  doditti  primjer  «  kojem 
glas  snaci  izrecenu  misao,  n.  p.  kod  izhiranja,  die 
Stimme,  td>ge{/ehenc  Meinang,  suffragixim.  Kad  naj- 
poslije G.  prezident  stane  kupiti  nlasuve,  protiv  dese- 
tine  .  . .  ostanu  same  (''etvoriea.  Pis.  23.  isj).  ghisati 
za,  gla.soTati.  —  b)  gram,  der  Laut,  soniis:  Da  ne 
kaziije  nikaka  imena  slova,  nego  samonjihove  glasove, 
koje  iinajii  u  Oitanju.  Danica  2,  4.  Onoliko  prostih 
slova,  koliko  u  jezikn  ima  prostih  glasovu  (Laut).  Nov. 
l^rb.  1818,  399.  Da  se  glas  ovogii  slova  (h)  ne  cuje. 
Posl.  XII.  Ako  je  koja  rijee  kad  god  kojini  glasom 
pla-sila  drugojacije  nego  sada.  ( )gled  V.  Pravo  pisa'ti .  . . 
pismenijem  (mrtvijem)  zuacima  biljeziti  govorne  (zive) 
glasove.  Rat  G.  —  c)  accentiis:  AH  bih  sad  rekao  da 
je  ovdje  b^no  mjesto  beno  od  bena,  pa  gdje  ova  rijee 
nije  poznata,  onamo  joj  promijenjen  glas.  Kj.22b.  J^rblji 
sii  izostavili  u  zenskom  rodu  ja  (svjata/fi) ...  pa  sarao 
ijlasom  nate^n  i  razlikuju.  Nov.  tSrb.  1818,  392.  Dogje 
glas  na  posljednji  slog,  n.  p.  dvije  litre.  Posl.  XL. 
Inia  glas  ili  vrlo  o.'tar  (sa  znakom  ')  ili  okrugao  (sa 
znakom  ") . . .  a  s  onim  kojega  se  glas  upravo  proteJ.e 
(sa  znakom  ')  ue.  XLI.  Pa  sn  ujed  opet  kr.atke  u 
glasu.  Eat,  10.  indi  akcenat,  glaso-udar,  glaso-udarenje. 
—  1i)  die  Nachricht,  nuncius:  Radi  bismo  dohrc 
kazaf  glasc,  ne  mozemo,  vec'e  kakono  je.  Rj.  vidi 
poglasje,  haber.  isp.  vijest.  —  Gdje  stignc  glas  one 
koji  su  ga  (kameuje)  vukli  daje  Oijevna  s  Mora^om 
sastavljena,  ondje  ga  i  ostave.  Rj.  79a.  U  narodnijem 
pjesmama  gavrani  uajviSe  nose  iSalosue  knjige  i  gla- 
.lore  0  hojevima.  Rj.  81a.  L'esto  glusi  gredijaha.  Rj. 
lOOb.  J^jutradan  rano  jnikne  glas  po  selu  da  jc  starac 
otisao  u  lov.  501b.  Nema  od  njih  glasa  ni  poglasja. 
Rj.  51()b.  lUisijati,  n.  p.  kakav  glas.  Rj.  (537b.  Ha- 
bernik  ili  puSka  (5to  se  mere  na  glas).  Rj.  798a.  Ovo 
se  cudo  razglasi  po  avijetn  . . .  Ovi  glas  zaiu  i  jedan 
mladie.  Npr.  101.  I'usfi  glas  po  svijetu  da  (-e  . . .  103. 
Sjntradan  glas  kroz  narod:  :>Umr'o  kr.alj!«  110.  Kad 
ovom  caru  dogje  tako^^  glas .  .  .  147.  (Ua.sovi  011™ 
jeilii.ako  nesreini  dulaze  da  vojska  propada.  206.  Turi 
glas  po  svemu  svijetu:  ko  mu  dobavi . . .  227.  U  dvoru 
ovoga  careva  siua  za  «J  ni  glasa  ni  triiga.  237.  Sta- 
rici   objavi    radosni    glas.    251.    Znadu    psi   za    mir? 


(. . .  Eto  i  na.4ih  ])asa  pje  idii  i  nose  glanove  od  mini). 
Posl.  93.  Ja  tebe  pZrt.*,  ti  mene  muAtuluk.  (Kail  ko 
iste  mu.stuUik  za  kakav  povoljan  glas).  110.  Xi  tnigii 
ni  glasH.  (niti  se  Sto  I'nji-,  ni  zna"  za  to).  224.  Tako 
ne  (uo  pusti  glas!  308.  I  donesc  zlc  iilasovc.  Npj.  1, 
95.  Kad  je  bila  na  prvoin  konaku,  glas  je  sli.r,  <i 
dia  siistigose.  1,  211.  Kad  me  qlasi  dopaduse,  da  je 
dunja  uvenula.  1,  3r,2.  Al'  me  iiemoj,  niomiV,  nii  gl.u 
iznostU.  1,  43«.  I'ui'e  piiska  ni?,e  Hoograda,  dmle  glase 
niz  tijo  Diniavo.  1,  499.  All  su  ga  gtasi  dopanuli, 
da...  1,  5(i3.  (Has  otide  od  nsta  do  uslii,  liokle  zai'-n 
bane  MiUitine.  2,  173.  Kaka  knjiga,  kaka  li  je  gUisa ?  ... 
Knjiga  Io5a,  a  loia  jc  glasa.  4,  223.  Dok  rie  pukne 
piiSka  Hjeliceva,  pa  ostali  na  glas  poletite.  4,  282. 
(Han  rusttiri  na  eetiri  straiie.  4,  454.  (lias  o  ovom 
dogagjaju  otide  i  u  mjesto  nioje  tazbiue.  Danieu  2, 
132.  Kad  ovaj  i-e.seli  glas  dohijemo.  2,  1:18.  Doncifc 
glas  za  Seidina,  da  ga  je  nekakav  Iiajduk  pogoilio  11 
eelo.  3,  173.  (glas  za  =  glas  u).  liazliini  glaauri  o 
njima  (poslovima)  postanii.  3,  177.  Ongje  ih  sretn 
drug!  glasori,  da  su.  3,  201.  JJogju  ...  s  ovini  gla.to- 
rima  ...  5,  29.  Narod,  ne  imnjuri  od  iias  nikaka 
glasa  ...  5,  39.  Takove  glasove  ^Jvkovi*'  poseje  po 
narodu.  5,  91.  Izbaeivsi  ongje  svi  u  glas  po  jednu 
IJuSku.  79.  ()d  toga  se  strainoga  glasa  razbegne  I 
ona  vojska.  Milo.5  42.  ]{azigje  se  po  vojsei  glas  da  . . . 
52.  I'uduei  da  su  se  0  ononie  goroni  raznosili  razlierii 
gla.fovi.  Pis.  14.  Kad  ne  hide  nikaka  glasa  na  ovo 
pismo.  Sovj.  ()8.  Sad  vam  evo  javljam  vestli  glas. 
J^tr.ai.  188(i,  1103.  Za  .\lek.su  Va,5ega  imam  V.am  nc- 
povoljne  glase  javiti.  188(),  1()()7.  Vi  ste  bez  suninje  . . . 
morali  glas  primiii,  da  .  .  .  1887,  284.  (Hide  glas  o 
njemu  po  svoj  8iriji.  Mat.  4,  24.  Dogje  glas  do  Iroda 

0  Isusu.  14,  1.  Koji  donoae  glas  za  mir.  Rim.  10,  15. 
Do  sad  ni  u  konie  izvoru  ne  hjcse  glasa  o  k(5eri  Vla- 
disavljcvoj.  DM.  2().  —  3)  der  liuf,  fama:  fovjek 
na  glasu;  junak  na  glasu.  Bolji  je  dobar  gla.i  nego 
zlatau  pas.  I  Merjema  na  glasu  djevojka.  Kj.  —  Ga- 
cani  «,i  glasu  pjevaCi.  Rj.  84a.  Glasovit,  Jto  ima  dobar 
glas.  Rj.  88b.  (Has  do  neba,  a  kad  dobro  poglediS, 
a  ono  ran(;ak.  Posl.  42.  Megju  bra(?om  i  dru?-inom 
vazda  posten  glas!  Npj.  1,  52.  U  senatu  Mletac^ome 
velik  ti  je  glas;  viSe  vaija,  domai'ine,  tvoj  pusteni 
glas,  neg'  za  pa.som  zlalni   nozi   i  svileni  p.is.  1,  85. 

1  omastit'  sve  ogjelo  moje,  osim  pasa  i  kosulje  tanke : 
ne  <5u  pasa  rad'  junuckog  glasa.  1,  381.  Izigju  jo5  na 
\cf\  ijlas  .  .  .  pokazanim  junastvora.  5,  48.  Carica 
Savska  eu  glas  o  Solomnnu.  Car.  I.  10,  1  (audita 
fama)-  Bijale  na  glasu  s  poboznosti  i  zadu?.bina.  DM. 
15.  Mnogi  su  najznatniji  izmegju  njih  im.ali  z<-mlje  i 
bili  na  glasu  trgovinom  srojom  i  hngatstvom.  3.31. 

ijliisak,  glask'a,  m.  —  1)  dem.  orf'glas.  Rj.  upravo 
je  hyp.  —  Ne  znamo  je  Ii  dobro  receuo  glii.s(5i<??« 
Moze  biti  da  bi  trebalo  da  bade  glasi(^«  ili  liypoeo- 
ristieum  ijlasak.  Nov.  8rb.  1,S17,  3.00.—  'i)  kao  mala 
Supljika  na  gaeama,  ili  na  ko.sulji,  durehlorlierte  Stiek- 
arbeit,  opus  perforatum  (acu).  Rj.  rcz  nekakav.  — 
(Tlasati,  praviti  gla.tal\  Rj.  88a. 

{Sliisan,  glasna,  adj.  —  1)  beruhmt,  famosus,  cf. 
znatan :  Sto  uga.si  glasnu  kueu.  Rj.  sto  jc  na  gla.su. 
vidi  i  glasit,  euven.  —  'i)  u  koga  ili  u  cega  je  jak 
glas.  vidi  glasovit.  —  Da  ustave  svirke  i  bnbnjeve, 
da  ne  bijn  glasni  talanibasi.  Npj.  3,  5(>2.  Na  grob 
kad  dogju  n.ajpre  panu  bra^a  i  rogjaei  i  proplafu, 
pa  onda  panii  po  grobn  sestre,  majka  i  rodiee  .  ._. 
Posle  koja  je  najglasnija  ovako  protuJ.i  .  .  .  /.iv.  195. 
Trube  glasne  da  trube  protiv  vas.  Dnev.  IT.  13,  12. 
adv.  (ilasno  pjevajuc^i  objavljujte.  Is.  48,  20.  isp. 
jasan  1.  v       ,    • 

slilsiiiiji',  n.  Rj.  verbal,  od  gla.sati  («  seV  1)  radnja 
kojow  tko  glasa,  eesma  (i  «?i' fesmanje.  Rj.)  —  'Z a)  rad- 
nja kojom  tko  olasa  za  koga.  vidi  gla.sovanje.  —  Iz- 
bcre  se  odniah  drug!  glasanjem.  Zini.  184.  —  h)  stanje 
koje  biva,  kad  se  ko  gla.^a  (das  Verlauten,  fama.  Rj.). 


friasati 


—  308  — 


glava 


irliksati.  sSm.  r.  impf.  —  1)  prnviii  srliwak.  »"'' 
c<esmati.  Kj.  i  sun.  oiulje.  —  H  u)  ii<h  .clasovati: 
Ali  iV  ipak  svivWi  ...  pre  ghisaii  sn  ujii  ^/.a  (lu/.iiu 
p<Mjusnoet»  nearo  protiv  nje.  /lo3.  4S.  —  b)  .«((  se. 
<rliU.<ili  se,  slilsa  se.  r.  r.  impf.  rerUuiteu,  imtudior. 
Kj.  nuniosi  \<e  gUis  rtfUis  i').  '■<'J<'  '<"•  '■'*''  .sis*"'"  *e 
lb,  jrovoriti  se,  riikati  se.  —  Kad  .<f  flhixah.  da  <?e 
Srbi  da  preiiadu  Tim-ima  oruije.  Danioa  1,  S'l. 

frli.sir,  }:la<!U-a.  hi.  dem.  od  ^las.  riacni  gUisiu  pla- 
iHii'  daje.  r.  Kneievio.  i  u  nuse  rrijeme  u  l)uhr.  ARj. 
III.  l.Ti>b. 

rliksinn,  f.  ««(/m.  od  srl.is:  fV/dsimi  leti  kao  vjetar. 
Rj.  —  ttikru  augm.  kvd  bardaOina. 

(■'lik.sinac,  Glastnoa,  «i.  Ej.  ravmi  1;  jugtt  od  Zvor- 
nilii:  Od  (ilasinca  dva  ffain-paJica.  Kad  izigje  na 
flliisinac  raviti.  Rj. 

rliksit,  adj.  riichbar,  cJartis:  Na  daleko  gliisHo! 
(kad  se  napija).  Rj.  sto  je  »i«  glasu.  ridi  srla-san  1, 
duvcn.  ziiatan.  —  (ijegoirj  naSe  glasitti  jttnaka  i  ua 
Srba  dobra  dieferdara,"  uzimlju  ga  Turc-i  bez  dinara. 
Npj.  4.  l.'>;^.  I  glasifo  piciiie  od  Njegrusa.  5;  42.o.  Da 
Bog  da  <ia  iiaJe  i  viiJe  plenie  bude  pleraenito,  na 
ddUko  j//(«.<i7o.  Kov.  70. 

irlilsiti,  tflisim.  r.  imj)f.  Rj.  r.  pf.  glasnuti :  r.  ^j/". 
slo:.  o-gla-siti.  pro-,  raz- ;  impf.  sloz.  o-gla.~ivati,  pro-, 
raz-,  proglasavati :  oglasivati.  —  la)  hao  kiizivafi, 
jaHjtiti,  melden,  sagen,  nunrio.  Rj.  razglasivati: 
-Co\efe,  ako_  ne  ce  bid  moj  prednjak,  ja  cii  umreti.< 
Pa  umri.c  Zena  legne  pak  se  nacini  da  je  uinrla. 
I'stiij,  ili  idem  da  te  ogla.se.c  -Kad  nije  (^prednjak 
moj),  neka  me  ghti^e.  Npr.  280.  (neivi  me  gla.'ie  mrtiom, 
zroneci  na  virtcaca).  Knjiga  gla-si  od  moje  gjevojke 
f/«  se  skoro  misli  udomiti.  Npj.  1,  31(5.  Bogom  sestre, 
vodonose  mlade  I  Bogom  sestre,  gla.<s'te  me  po  gradu ! 
2,  ikJU.  .Staja(^e  aiigjeF  s  tnibom,  koji  <?e  pohjedu  gla- 
sHi.  Stniz.  ISSil,  703.  Nebesa  kay.ujii  slavu  Boziju,  i 
djel'i  rukii  njegovijeh  glasi  svod  nebeski.  Ps.  19,  1. 
.lezik  oe  moj  ghisiti  pravdu  tvoju.  51,  14.  sa  »e,piiss.: 
Dohrota  se  po  svijetu  ghisi,  a  na  Ijepotii  kupus  se 
vari.  Posl.  tU.  Zahvaljujem  Bogu  ...  5to  se  rjera 
vasa  yld.fi  po  svemu  svijetu.  Rim.  1,  8.  —  b)  sa  se, 
refleks.  verlanten,  inaudior.  Rj.  vidi  glasati  se,  glasa 
se  a  syn.  ondje),  s  razlikom  ito  se  glasati  se  upo- 
irehljdva  hesliino,  a  gla.siti  se  i  licno:  Fas  u  brazdi 
zaliidu  se  glasi.  DPosl.  04.  Pod  mudrim  .  .  .  vladanjem 
.■Vd?.i-Mustajpa,iinim  slabo  (su  se)  i  ghisili  hajduci  u 
.Srbiji.  l>anica  3,  l.')l.  —  ^)  (u  Boci)  rufen,  roco,  cf. 
z?ati  1.  Rj.  vidi  i  glasiti  2,  klikovati,  upijati,  vikati 
2.  —  3  a)  (u  Boci)  heissen,  voco:  kako  ga  glase?  cf. 
zvati  2.  Rj.  —  b)  sa  se,  refleks.  i  })ass.  (u  Boci)  zvati 
se,  n.  p.  kako  .se  gla.fi  on?  trie  heisst  er?  quomodo 
tocatur?  Rj.  —  £)  (u  Boci)  n.  p.  kako  io  glasi  Ta- 
lijanski?  trie  heisst  es?  quomodo  dicitur?  Rj.  —  Al- 
banija  je  inace  glasila  i  Arvanija.  DM.  103.  Ovaj 
posljednji  §  glasi  ovako  .  .  .  30(i.  Kako  bi  ta  ocevidno 
grOka  rijeO  gla.iila  u  grckom  jeziku.  DRj.  1,  5.  Ako 
je  koja  rijeO  kad  god  kujim  ylasom  ghmla  drugoja- 
Cije  nego  sada.  Ogled  V.  Phryges  ne  bi  moglo  gla- 
siti u  starom  slovenskom  jeziku  Afirti»ii.  O  Sv.  O.  5. 

trMsnicii,  f.  rupica  na  karabljama  isprijeka.  Glas- 
nica  je  dugulja.sta  i  na  gornjemu  kraju  inia  na  njoj 
voska,  te  je  gadljar  noktom  od  kake  velike  tice,  koji 
rau  visi   o  rogu,   mo^e   nac^initi   vedu    ili   manju.  Rj. 

Kli\.snk-a,  f.  die  die  Nachricht  hringt,  nuncia.  Rj. 
k>)ja  donosi  glasote. 

KlisDik,  glaxnika,  jh._  —  1)  der  die  Nachricht 
hrinijt.  Bote,  nunciiis:  Cupic  radi  da  glusnik  ne  ode. 
Rj.  koji  donosi  glnse.  vidi  ogla.snik,  glasonofa;  vje.snik. 
—  Odmab  dogje  glas  caru  .  .  .  Ovi  prvi  glasnici  jos 
i  ne  odu  da  traie  onoga_ junaka,  a  to  dogju  drugi. 
Npr.  207.  .loS  da  bje.'e  (upic'-u  Stojane.  ne  bi  tebc 
glittinik  Driiie  preso,  nit'  bi  im'o  ko  glas  donijeti. 
Npj.   4,   272.    U   torn  dodje   glasnik  ^aulu  govore<;i: 


br/.e  liodi.  Sam.    I.   23, 


Nego  su  (imiMia)  (Sesto  i 


pravi 


1  iiaj 
tirled 


pouzdaniji  cuvai'i   i  glasnici  narodne  istn- 


miiltiim  nitncians,  cf.  habernik.  Pa  pripali  letiri 
glasnika.  Rj.  top  ili  'pnskii  iito  se  mece  na  glas.  vidi 
i  haberdak,  haberdar,  habeinjaca. 

giii.siiiiti,  snem,  r.  pf.  (u  Bocil  —  1)  rufen,  voco, 
cf.  zovnuti.  Rj.  r.  impf.  glasiti  2.  —  3)  sa  se,  rclleksi. 
sich  mcldcn,  osiendcrc  se:  (ilasni  mi  se,  Bog  te  nc 
ubio.  Rj.  odazvati  sc.  v.  impf.  glasiti  se  2. 

Jl'laijtkMo^n,  m.  der  die  Sachricht  triigt.  Courier, 
nunciiis,  cf.  glasnik.  Rj.  i  .s//»i.  oik/jV.  gliiao-no5a,  A'oji 
glas  nosi.  iako  slo:.  rijeii  kod  bremenosa.  —  Do^ 
glasonosa  s  Kosova  i  nasao  MiloJevu  majku  na  toj 
rijeci  kod  ovaca,  pa  joj  rekao:  Milos  li  je  jui-e  po- 
ginuo.  Rj.  Al'  dopadc  liitur  t/lasonosa  na  sokola 
Vurka  l.jubiOit'a.  Xpj.  3.  42r>. 

slasoiiilar.  m.  isliisiMiilarenjc,  n.  vidi  akeenat, 
glas  Ic.  —  Ovo  je  j-a -  svagda  bez  glasoudara.  Da- 
nica  3,  3.  U  Hrpskom  jeziku  imaju  4  razlicna  uda- 
renija  gl.isa  .  .  .  koje  rijeci  na  kom  slogu  imaju  koji 
znak  gla.<ijud((rcnija,  to  ce  se  po  vremenu  odreilili. 
Rj.'  XXXV 1.  zi  nast.  u  udarenije  i  n  ghusoudarc- 
nije  isp.  bogojavljenije. 

jflasoraiije,  n.  verb,  od  glasovati.  radnja  kojom 
tko  glasuje.  die  Ahstimmung,  Votirung,  su/fragiorum 
latio. 

siu^iivati,  glasujem,  v.  impf.  i  pf.  davati  ili  dati 
glas  sroj,  n.  p.  kod  izhiranja,  vijecanja,  i  t.  d.  vidi 
glasati  za.  ahstimmen,  votiren,  suffrugium  ferre.  — 
.sa  se,  pass.:  t^jutra  <;e  se  glasorati.  Kolo,  14.  (15) 
(pisa  Danicic  1869.  godine  iz  Karlovaca  Jugiiu  u 
Bei). 

g'liisuvit,  adj.  .ito  ima  dobar  glas  1,  laut,  clarus: 
Te  mu  pu.ska  bjese  glasorita.  Rj.  vidi  glasan  2.  u 
koga  Hi  u  cega  je  dobar,  jiik  glas:  Pa  dvojica  rane 
dopadoSe  od  njegove  cete  glasovite.  Npj.  4,  :')!(  (ovdje 
kao  da  je  glasovit  .sto  i  glasit,  ali  tukoni  znaienju 
nema  drugdje  u  narodnim  wnotvorinama  potvrde). 
adv.  glasftvilo,  hellaut,  clara  voce:  Pa  podviknu 
tanko  glasovito.  Rj.  On  zapjeva  tanko  glasovito.  Npj. 
2,  1)23.  Neka  progovore  Leviti  glasovito  i  reku  svjenia 
u  Izrailju:  Proklet  da  je  .  .  .  Mojs.  V.  27,  14.  P.Tvle 
rece  mu  qlasovito :  Ustani  na  noge  svoje!  Prip.  bibl. 
180. 

glitscujc,  «.  Rj.  verbid,  gla-siti.  radnja  kojom  tko 
—  1)  glasi  (razglasuje)  sto  (das  Melden,  iuiuciatio. 
Rj.)  —  2)  glasi  (zove,  doziva)  koga  (das  Kufeu,  vo- 
catio.  Rj.)  —  3)  glasi  (zove  po  imenu,  imenuje)  koga 
(das  Heissen,  vocatio.  Rj.).  —  4)  stanje  koje  biva, 
kad  sto  glasi  kako  god  (das  Heissen,  signiticatio.  Rj.) 

jjlali,  glam,  vidi  gledati.  Rj.  Moze  se  d  izmegjii 
e  i  a  izbaciti,  e  sa  «  izjeduafiiti,  te  ostaje  jedno  a: 
glati,  6glati,  piiglati,  pr&glfiti,  iiglati  (mj.  gledati,  ogle- 
dati,  pogledati,  pregledati,  ugledati).  Korijeni  75.  do- 
lazi  samo  n  pjesmi:  Jesi  1'  vid'la  kouja  moga?  Nil 
siim  glala,  ni  videla.  Npj.  1,  27l).  Svaki  jako  glajte 
po  Turcina  .  .  .  ja  c^u  gledat'  Uzuna  Menieda.  4,  l48. 
Glajuc  tel)e  pod  oruzjem,  ruzo  moja!  Ziv.  189. 

g:latku.st,  glatkosti.  f.  vidi  glacina.  ARj.  IH.  lt)4a. 
M  svijem  starim  Hrv.  rjecnicima  osobina  unoga  sto 
je  glatko. 

fflilva,  f.  (dat.  gliivi,  accus.  gliivu,  pi.  nom.  glave). 
Rj.  dcm.  glavica,  glavicica,  uiigm.  glavetina,  glavuia, 
I  glavura,  glavurda,  glavurina.  —  1)  der  Kopf,  caput: 
Manu  sabljom,  osjece  mu  glavii.  Raditi  kome  o  glavi, 
nach  dcm  Leben  trachten,  vitae  insidiari:  doci  kome 
glave,  Mni.s  Leben  bringen,  vitam  adimere.  Rj.  — 
Baljav,  baljast,  erne  glave,  n.  p.  vo,  koza.  Rj.  Mil. 
U  njega  je  bistra  glava.  Rj.  27b.  I  sad  mi  buci 
glava  od  juceranjeg  pi<^a.  Rj.  50b.  Vuljatnu  mu  glavn 
otkinuo.  Rj.  53a.  ('ovjek  se  viva,  kad  <'esto  zahada 
prste  u  glami.  Rj.  59b.  Vijoglava,  uekakva  mala  tica, 
koja  jednako  izwce  glavu,  cas  na  jednu  ca.s  na  driigu 


)<lilV)l 


—  3^K^  — 


glavn 


sliaini.  Kj.  lila.    Vluftdta    (jhirti,   haarii;',    pilosiis.  Kj. 
87b.  Ne  kazuj  iiikomo  za  nhiini.,  ne  smiji'  on  to  iici- 
iiiti  za  zivot,  mn  Jicuicn  Frcis,  nnllo  iiiodu.  Uj.  I(l2b. 
Zamijeiiiti  uvuju  yhirn,  t.  j.  kail  rovjek  uliijo  lu'iiri- 
jatelja  prije  iiefro  poj;iiu'.  l!j.  l.S.'il).  Zapisali,  zaiiisivati. 
0(1  gro/.nk'e,  od  ghire,  od    lijcsnoc'e.  Hj.   IHdb  ("=  od 
ghivoholje).    Zveknuo    (fit    pt>    (jhtri ,    aiiC   den    Kopf 
schlaiicn  (rlass  o-<  crklinj;:!!,   I'erio   viv^ml  alien!  nt  re- 
sonel.  Hj.  2i);Sb  (uiltirifi  l;o<iii  po   <iliiri.   da  zvelcnc). 
Zrckinilo  niii  a  cjhu'u,  es  ist  ihni  anf  oinnial    cint'o- 
falk'ii.   Kj.  -JOob.  Ne  iciriij  ac  ffhirmii.  l!j.  2\{\b.  Konji 
kliiiiiijii  (iliifiiiii  te  se  brane  od  nmlia.  Kj.  271b.  hd- 
biljit    (ihd'K,    planina   n  iroreeg'ovini.  Kj.  2.S()1).   AVc- 
nuti    (flitrum    (n    l)iil)r.),    t.   j.    |iohidji'ti.    Kj.    .'JOla. 
Krdidi    filtirom  (u   Itnbr.)    niirriweli    wcrden ,    iiiente 
capi.  Kj.  .^Olb  (postujnii   li(d,  poccti   liidovati).    I'd-' 
sjdvd.  Kj.  4'.lOa  (piisjd  filiii'd).  Oldvit   iihiriistii,  popa 
poplfdii-Sta.  Kj.  .'')l(ib.  Udala  se  sanio  da  ptihrijc  (jhtvu, 
iinter   die    Hanbe    konnnen,    et'.    /,abelo;;laviti  se.  Kj. 
532a.  Skiivati    konie    popani,  t.  j.  dosaditi,    do('n    niu 
haka  ijUtre.  Kj.  .541a.   I'rcma  iiluv't,  (es  s^'ehtj  nni  den 
Kopf,  ajfitur  de  eapite:  I'miia  filiivi  i  oea  po  (jliiri. 
Rj.  575b.  Sve  nin  ac  to  vrti  po   (jhiri   kao   pi-irasloj 
jrjevojei  iidaja.  Kj.  .5i)l!b.  Da  ja  viirjn  lijepn  gjevojkn 
oko  Sta  en  riziUati  yldnom.  Kj.  (!4!lb.  Kad  lioee  /ena 
(koioj  je  na  s^lavi  tarpoS)    da    iifrje    na    kakva   vrata, 
onna  trcba  da  se  satrne  i  da  iikoH  fihimi.  Kj.  7;52b. 
Uvrtjeti  Mo  fschi)  ii  (jlavu,   in    den    Kopf  set/.en,    in 
auimum  indneo.  Rj.  7lilib.  Ihnctnuii  ae  cijom  f/lavom, 
verderben,  eneeo.  Kj.  7Hla.  l'>ieUti  konie  sto  u  (jlumi, 
uscljtivati  kome  Sto  le  glavu,  in  den  Kopf  setzeii,  in 
aniniuni   indneo.  Rj.  788a.  U  dvanaesti  (podrnm)  ne 
idi   ni   po   Sto,   niti   ixn.  otvoraj,   ne  suli  sc  filavom ! 
Npr.   20.   Kg   .le  u  babe   najmi,   pa   za   tri    dana   ne 
saeuva   kobile   i   zdrebeta,   on  je   izyubio   (flnvu.  22. 
PoSto  eoban  tako  doyjc  (jluvc  nidiiji.  .50.  Svetli  earc! 
Etc   tvoje  sablje,  a  cro  mtijc  (jlare.  51.  (_)lae  je  tvoj 
po!;imio  s  toni  puSkoni  pa  hoeeS  i  tehi  ijlave  dii  dofije? 
65.  Ako  za  sedam  dana   to    ne    nradis,    nijc  wi   tehi 
ijluve.  (i().  Koji  ne  pogodi  da  ce   ostanuti  hez   (/lave. 
101.  I'oOnu  joj  o  (jlavi  raditi  i  doiniSljati  se  kako  i% 
je  obestrviti.  112.  Drnk^ije  no  smijn  vako  da  ob.adva 
glavom  pUde.    131.    Da  ti   lesfnem   ylnnmi    na   krilo. 
liiO.  Izbi  (^ena)  dijete  muSko  mrtvo  i  lakoiu  yltirom 
nc  dadc.  213  (jjlavom    dati,    I'lio   ylavom  platUi,   za- 
ylavitl,  2>ogiimti).  Poene  raisliti,  kako  ee  snusi  svojoj 
kridimiee  do  glave  doci,  ali  ni  to  od  sina  ne  mogaSe. 
233.  (Haca  a!  a  «  ylavi  na!  (Glava  velika  ali  prazna). 
Posl.  41.  Gliwa  je  sknplju  s  jezikom  nego  bez  jezika. 
(Vredniji  je  eoek  koji  imiije  govoriti  nego  onaj  koji 
ne  nmije).  41.  (Hiufn  je   sturija  oil  knjige.  Glitoa  li 
(/re  huli'^  (Kad  se  kazuje  da  ko  nenia  uzroka  s  eime 
biti   nczadovoljan).  41.    Glava  pred   glavu.  41.   Gori 
ma    yliira    k.ao   P'ntoSkom    kuezn.   44.    (ije  je   tvoja 
dlaka,  tu  je  nasa  ylava.  (Sve  eenio   u^'initi   za   tebe. 
PonajviSe    narod    govori    svojijeni   starjeSinama).    74. 
Zalndu  je  lijepa  biada,  kad  je  Midiii   glaru.  83.  Ide 
kao  hez  glave.  !)6.   Izmjeriti   koga  od  pete  do  glave 
(poznati  ga   dobro).  9',l.   Iskrivio  ylavio  kao   ervljivo 
p.seto    u    koprivama.    105.   Ja   ja,   ja    on    (^ivljeti    Hi 
nmrijeti).  (Kad  ge  kome   prijeti  u  ylavu).  107.  Kad 
]iadne  Sljeme  na  tjeme.  (Kad  padne  kiu'ua  hriga  na 
qlavu,  n.  p.  sinu  poslije  oCiue  siurti).  Hi).  Ko  ae  .Sta 
i)oji,  oDO  ee  mn  na   glavu  doci.  15ti.    Lak  je    ispod 
kape    (prazne   glare).    165.    Metnuti  ylava,   a   torhit. 
(Pregoreti    svoj    zivot).   178.   Metnuti    kome    crva  u 
ylava.  (Kazati  mu  sto,   da   se   nznemiri).  178.  Mrtva 
glava  diigova  ne  platfa.  183.  Mrtva  ylava  ne,  zna  go- 
voriti. 183.    Nema   eetvrte   da.'ike  u  ylavi.   (Canut  je 
malo).  205.  Ni  s  cetiri  konja  ne  bi  mu    iz  ylave  iz- 
vukao.  (Kad  ko  sto  sebi  arrti  u  ylavu).  223.  Od  glave 
do  pete  (n.  p.  ogjennti  koga).  232.  Ono  je  ylava  od 
cusice.  (Rec^e  se  onome  koji  nije   pristao   kod    Ijndi). 
239.  Badi  o  svojoj  ylavi.   (Kaie   se   u    sali   mjesto: 


sani  za.  sebe,  ali  ne  iiprnvo  razumije  <1n   nidi   lehi  u 
ylavi).   268.    ,S  glare    riba   snirdi.   iDo   HlnrieSine  hvc 
stoji).  283.  I'  njcyovit  ylaru!   (Kad  erkne  kako  mar- 
vnu'p  ill  se  dniga  kaka  Stela  iieini,  iznnei:  Kva  StfUi 
neka  bnde  sanio  u  tome).  :t;il.  I'riklonitti  glavu  sablja 
ne  sijeee.  DPosl.   101.  Ti   si    mudra   qlarn    bio.  Xpj. 
1.  !>1.  Ali-beg  je  pouonita  ylarii.   1.  227.  \oiti  II  mu 
konj  viKoko  ylavu.  1,  442.  Neg',  tako  ti  zJrnro  glava 
hila!  1,  462.  TeSko  tome,  ko  panteti    nema!    Saniur- 
kapi  na  relavoj  ylavi,  a  nogama  |(od  vianitom  glavom. 
1,  513.  Danas   majei   siigjen    danak   glavu    guliili.  1, 
61.3.    Na   east   tebe   Ivoja    runa  glava.  2,   1.32.  .ler  ne 
ne    ees    nano.iiti   glave.   2,    218.    I'zmahiije    (konj)   i 
glavom  i  snagom.  2,  282.  Okiliti  tebe  dnkatimn  »(Ht/» 
glave  do  zelene  trare.  2,  284.  ( »d  miike  (/'(  glava  za- 
haljela.  2,  ,335.  Kad  br^,'  ode  sa  junaka  ylava!   kaii' 
da  nije  na  njemu  ni  liila.  2,  424.   Ne    iiiislim   se   na 
Saicem  rastati  dok  je  moje  na  ramenii  glave.  2,  440. 
DrJii  njega  uz  desno  koljeno.  e  ga   dr:i   kako   svoju 
glavu.  2,  lilO.  Kad  gjevera  .Mitra  \igledala,  od  njega 
je  glavu  zanijela.  2,  633.  Zaio  Ivan  ne  oliraia  glave... 
Zato  Tomo    ne  ohraca  ylave.  4,  5»  (=  ne  viari).  (ije 
bi  dobar  Sieai-  Sii'arili,  ili  dohre  ylave  otkinuli.  4,  5(J. 
Na   to   Turein  nc  okrere  glavu.  4,   160  {ixp.  4,  i»).  Ti 
eeS  .<  roblja  izguhiti  glavu.  4,  1118.  Ne  bi  ni  on  glave 
iznexao.   4,  232.  Veee '  bjeiii   s  glavom   bez   obzira.  4, 
236.    Glavom   mase,  zubima   Skrgneo.   4,   2.50.   ffilnu 
glavu  begu  ugrid)io.  4,  317.  Mann   sabljom,  posjeic 
mn  ylavu.  4,  318.  Dvadest  i  pet  qlava  okinuo.  4,  318. 
On  ee  tvoju  ylavu   ukinuti.  4,  .327.   Ako  si  mi  paSu 
iilivatio,  jal'  mn  cits'u  zadobio  ylavu,  opravi  ni  paSu 
C'aja-paSn  jali  ?.iva,  jali  mrtvu  ylavu.  4,  "Mil.  Jest  mu 
rusu  izynliio  ylavu.  4,  393.  t!rnogorei  ne  obrru  glave. 
4,  445  {inp.  4,  9;  4,  160).  Sve  mn  .^  glave  ginu  Gra- 
liovljani :  pogibe  mu  Lako   na   pei'^inn,  dobro  mu  se 
krila  salomiSe.  4,  4.55.  Iz  eije  je  glare  zaratio.  .5,  177. 
.\1'  smo  dobro  .i!  glave  poginidi,  pogiboSe  nasi  stoti- 
njaei,  koji  naSom  vojskom  npravljabn.  5,  .394.  S glave 
sn  so  oni  iskopali,   glavari   im  obraz  ocriiiSe.  .5,  542. 
Nemaju  mlogo  volje   ni    vremena  s  ovakim   stvarma 
razhijati  ylavu.    Daniea   1,  98   (s?).   Znam,   kako  je 
rgjavo  tvoja  glava  namjestena.  2,  138.  Da  nikoga  ne 
ee  ni   glava  zaholjcti  (za  to,  Sto  su  kojeSta   poeinili). 
3,  161.  Da  ee  on  njega  pennicom  u  ylavu.  5,88.  Da 
pije  ono,  Sto  je  i  sinoe  pio,  pa   <'e  ya   odmah   ylava 
proei.  5,  93.  Mudra  ylavo  izabrana  i  naS  divni  sve- 
StenicJe.   Kov.  1 12.    Da   gledaju    da   se   umire,   da   se 
yluvama  ne  iyraju  i  naroda  da   ne  gube.   MiloS  59. 
.Mi  ylavi  ni  jednoga  ne  fe  biti  niSta.  64.  Naumi,  da 
se  viSe  ne  vraea  u  Beograd,   samo  sad  ako  iz  njega 
■  ylavu    iznese.   70.   Ja  sam   mojn   ylavu  joS   odavno 
hacio  u  torbu,  i  sad  vee  tugju  nosim.  70.  Pa  su  onde 
kao  ('nvali  MiloSevn  kn(^u,  "a  npravo  su  kod  njegove 
knee   cuvali  i  krili  .•ivoje  glave.  T2.  Moie  biti  da  je 
i  .\li-paSa  mlogo  pomogao   MiloSn,   te  je  sad   izneo 
ylavu  od  Ixusic-pase.  120.  Ovaj  sad  digne  glavu  i  ud 
Milosa  i  od  Molera,  i  stane  javno  pokazivati,  da  on 
hoi'e  da  je  pnivi  stareSina.  137.  Da  Srbima  metne  u 
glavu,  da  tiaze  .  .  .   140.  Po  selima  su  t^rbi  ne  samo 
za   male   kriviee,   nego  i   za  glavu  sudili.   IW).  Jive 
one  pjcsme  .  .  .  ja  sam  u  Hee  u  glavi  donio.  Npj.*  1, 
XV.  Nego  ih  je  (pjesme)  pifao  iz  svoje  (//(iff,   kako 
se   mogao   opomenuti,   da  se   pjevaju.  1,  XXX\  III. 
Najprilienije  je  misliti   da  on  i  to  naiad  po  svojoj 
glavi.  Odg.  na  ruz.  3.  Da   izbije  sebi  iz  glave,  da  je 
vee  sve  naueio.   Odg.  na  ut.  32.  U  toplim   zemljama 
Ijudi  ne  mogu  razmiSljavati,  niti  glave  razhijati.  Pri- 
prava.  41.  Ne  pokazuju  li  premalo  soli  a  glavi?  Rj.' 
IX.  Na  glave  svoje  ne  phu'aju  porc:e.  81av.  Bibl.  1, 
86.  Kara-Gjuryjiju  je  vec  Gagie  bio  napunio  glavu, 
da  je   Rodotinik   (^rk   kako   god  i  ostali  Grei.  Sovj. 
24.  Cudo  je  n  tome  (u  raeunn)  bio  vjeSl  —  Siono  se 
n    uas    kaze,   i    u  drvenu   glavu   mogao   bi    uliti.  82. 
Siad  mozete  suditi,  da  on  to  iz  svoje  glave  ne  govori. 


Ulava 


—  310  — 


siiniir 


l!v"<7,  14,  f^in  iVvjoOji  iieiuH  srilje  qlnif  :iiklo- 
Mat.  S.  2<'.  PrekUinir.ii  gliiru  preiljide  dull.  Jov. 
i;i.  .111.  Tada  uarvul  stivi  yitivii  i  pokloui  se.  Mojs.  11. 
I'J,  -7.  Idem  da  mil  skiiicm  (;/(iri«.  Siuii.  II.  lli,  !l. 
Koji  biSe  irlirojoiii  po  brojii  imoiui  .<  glare  lui  iilarn. 
l>ae\.  I.  "io.  24.  l)avid  jodva  i.-ficsy  ;;/(iri(  odaiule. 
I'rip.  bild.  liT.  Ko  phu'a  pun  diiiiak  zovc  se  vela 
iiLini.  ko  polovinu  —  polusriavao,  a  ko  ietvrtiuu  — 
i-en'ijir  ili  urmeUJ.  M.  l!j.  Milii'evic.  DAKj.  !t4ob. 
Ne  bi  r  lamo  ilobro  zadobio  i  Turskojra  rohlja  za- 
robio,  da  jra  svedem  u  MU'lki-  priiii'ipii,  /.a  to  b' 
mosro  timirili  (iliirii.  IlNpj.  3,  o8G  C=  nioiiuo  hih 
tioltiii  opruittiije  <lii  mi  nc  hu(1c  iiiitii).  tiiku  i  oriljc: 
l>a  iijasrmiS  Smailbesrovicii  i  Zlatiju  Smail-ahijbesra, 
Ki  iijih  bi  luogo  ijltiru  iimlriti,  da  ih  svedes  ii  Mletke 
priiu-ipu.  ;»,  3!K>.  "!?ad  i'e.4  na.^e  puKijuti  plavc.  4.  286 
('=  uciim-es  du  nam  se  pooilsijeviiju).  Ko  iznese  Ko- 
larkii  divojkii,  iia  sramotu  iiotun'i  divojku,  mrtvom 
i-ii    mu   ijoforiti   iilitvom.  4,  441  (kidisacu  wiu  ijUwi). 

—  'i)  oil  srlavoui,  ei'  und  kciii  undercr,  ij)!sissimu.s 
ille:  Ja  sjiin  (jluvom  od  Baiata  Miijo.  Kj.  on  .sum  »' 
iiilkii  dnuji:  Oar  iilarom  hiy.xh-  iziJao.  Npr.  5().  8tane 
lelekati  koliko  da  je  ijluium  popiiuo.  2l;5.  Iv'jesu 
ovo  iieziiaiie  delije,  ver  je  (ihtvom  Merjema  djevojka. 
Npj.  1,  ;'>il7.  .\r  to  niko  no  eu  od  svalova,  do  SrtMi 
ijlaimii  od  Erdelja  bane.  2,  lioS.  To  sii  moji  (/luvum 
prijatelji.  o,  87.  Vn  ti  tilai'Otii  idi  u  boj.  Sam.  II.  17, 
11.  —  ,'i)  mu^ka  irlava,  Mannspersoii,  rir,  zenska 
jrlavii,  M'vihupcrson ,  mulicr:  Kad  bi  znala  iiinska 
ijliirtt,  Jto  je  nikom  vode  a'  uapit',  ni^da  ue  bi  nikom 
pila.  Da  zna  ^eiiifka  glura,  sto  j'  odoljan  trava.  Kj. 
miiiko,  zcnsko;  niusko  celjade,  icnsko  celjttde.  —  Bir, 
ono  zilo  fto  Ijudi  daju  popu  svakc  jrodiue  (u  Srbiji 
|)o  selinia  po  10  oka  od  uzcnjcnc  ijlavc).  Kj.  2t)b. 
}{u.ikn,  :cnskii  stnina,  i.sto  Jto  muski(,  ienskd  ijltiva. 
Kj.  71Sa.  Ljep.^om  I'e  te  ozeniti  rnajka  .  .  .  niti  znade, 
Jto  je  muska  (jlavu.  Npj.  1,253.  C'edo  malo  pade  na 
zemljieu,  malo  eedo,  jedna  iiiHska  ijUtvti.  1,  623.  Muskc 
glare,  koje  bi  za  oruzje  bile.  MiloS  (18.  iimu  cc  pri- 
padiiti  i  oraki  primjeri:  Mrtva  glrna  diigova  ne 
plaea.  Posl.  183.  ^frtra  gliira   ne   zna  govoriti.  183. 

—  -t)  dux  (Jberhdupt,  caput :  Kneze  Janjo  od  t^rijemu 
glitro.  Ej.  ridi  slavar,  i  syn.  ondje.  —  Veca  glava 
viJe  jrlavobolje.  I'o.sl.  33.  Cilava  prcit  (ilavii.il.  Tesko 
ijlari  kad  rep  zapovijeda.  313.  Tiirci  misle  da  je  raja 
.-ala;  al'  je  raja  firiidorima  ylnra.  323.  ()j  I^azare, 
ud  Sriiijc  glaru!  Npj.  2,  309.  Pobratime,  oborkueze 
Ivo!  Kv'  ti  je.'fi  Scmheriji  glaru,  a  ja  jcsam  nad 
krajinom  Turskom.  4,  i:io.  Jeste  1'  vid'li  mopi  go- 
spodara  .  .  .  koj'  je  glaru  nud  sto  hiljud'  vojske.  4, 
2lW.  Od  see  rojakc  pogibe  im  gluru.  4,  236.  Njega. 
Srbi  glavom  uriniie.  2,  344.  Obor-knez  je  glaru  na- 
roda  h  iijegove  kne^ine.  Danica  2,  98.  Ne  bi  t« 
brara  iii  zvala,  nit'  bi  im  l)io  glaru.  Kov.  66.  Jer  je 
muz  glaru  zeiii  kao  sto  je  Hristos  glava  crkvi.  Efes. 
o,  23.  I'ak  si  po.stao  glara  plcmcnimu  Izrailjevim. 
Sam.  I.  1.'),  17.  —  if)  glava  kake  vode,  der  Ursprung 
eine-1  i-VirssM,  fons,  cf.  vrelo.  Kj.  —  U  svakom  so- 
kaku  ima  po  jedna  iesmu,  koje  su  od  nckud  iza 
varo.'i  doredene  .s-  jedne  glare.  ]  )aiiiea  2,  43.  Etla  li 
moie  izror  iz  jedne  glare  tociti  slatko  i  grko?  Jak. 
3,  11.  —  ii)  (u  C.  fJ.)  u  duge  pu.ike  grlit',  rfa.s  Ende 
dtH  Flinlenlaufs ,  e.iiremum  cunulis  ignivovii.  Bj. 
ijlara  je  n  nekih  hczdmnih  stvari  ono  sto  je  kao 
glara  u  iocjeka  ili  u  zirotinje:  Vitica,  prsten  bez 
kamena  i  bez  glare,  koji  se  zove  i  vera,  eiii  glatter 
Fingerring.  Kj.  64a.  Kol?i<''ara,  igla  sto  ima  na  glavi 
kao  kolacie).  Kj.  284b.  Dobro  tifii,  a  u  gluvu  ne'  tici. 
(I'.ei'e  ne  za  eele  kad  se  sabiraju  u  koSnicu,  i  znaCi 
da  ill  /.v'liiWi  valja  zvati,  a  «  gluvu  od  koinice  ne 
tieati,  <la  budu  <lobre).  Posl.  61.  Oko  ^(X>  igula  sa 
^upljijem  i  od  srebra  i.splelenijem  i  pozlai^enijem  gla- 
vama.  Kov.  96.  Kamen,  koji  odbaeiSe  /.idari,  po.sta 
gluta   od   ugla.  Ps.  18,  22.  —    7)  (u  Hrv.)  glava 


kruha,  oiii  7.(ii7>  liroi.  Kj.  ridi  liljeb  2,  liljebae  2, 
koiai-  ."«.  —  (iltira  .iei'era,  llut  Zueker,  nieta  saeehari. 
Kj.  Seeeiova  glaru.  Kj.  838b.  —  .V)  glava,  dijel 
kiijigc,  tuko  se  n.  p.  hildija  dijeli  na  knjigc,  knjige 
se  puk  i(  7{joj  dijcle  na  glare,  a  glare  nu  .ttihe  ili 
rrste.  das  Ifuuptstiick ,  Cupitel,  caput.  —  Dabrac 
kojega  mjoslo  Kaie  u  svojoj  iatoriji  (u  kiijizi  VIII 
glari  JX  Jj  7|  trazi  u  Srijeiim.  Kj.  I  Mb.  U  Hibliji, 
isbod  ,(//(/('((  Xll.  stih  7  "i  22.  Npj.  1.  117  (Vuk). 
I'revedite  iz  Lukiiia  Evaiigelija  glaru  /.">.  Straz.  1886, 
770.  (iluru  1.  Mat.  1,  1.  (ilaru  1.  Mojs.  T.  1,  1.  Po- 
tvrde  radi  pomenueu  1-ru  glaru  (krikoga  statuta). 
DM.  279.  —  u  orom  primjeru:  A  ovo  je  glara  od 
toga  5to  govorimo :  imamo  takovoga  poglavara  .  . . 
Jevr.  8,  1.  —  glava  znuii:  glarna  .ilrar  (isp.  kod 
rijeHu  glavau,  vna,  primjer  iz  Prop.   12,   13). 

st'li\viU-kfs  adv.  ridi  strmoglav,  strmoglavce,  strmo- 
glavice.  —  (Havackc  pade  (s  konja)  u  jeduo  gusto 
trnje  tako,  da  mu  se  glava  sjiui  u  triije,  a  noge 
ostase  da  Slree  ii  vis!  Mil.  61. 

^liiViUi,   glfivna,   adj.   —    1)   Uuupt-,  pritnarius: 
S  Lekom   da   snio   glarni   prijatelji.  Rj.  sto  pripada 
glari  u  prenesenom  smislu.  kuo  prvi,  prctczniji,  osohiti, 
vahin:  Do  Triiiuiija  dne,  kad  slavi  glavtiu  crkva  Ko- 
torska.   Kj.  748b  t'rdthcdralis).  Skolske  knjigc,  ali  sti 
megju  iijima  jo.^  jednako  easlovae  i  psaltir  nujglav- 
nijc.  Kj.  842b.   Ljubiea  se  sania  fali,  da  je  evijet  na 
'vi  svijet  nitjgluniiji  i  iiajljepsi.  Npj.  1,  226.  Sva  dru- 
zina  u  tiavii   gledaju,  uo  gledaju   tri  gluvna  junuka. 
4,  323.    Pa  ti  moze    ka^.evati    i    glurnijc   i   pomanje 
stvari.   5,   547.    Sve    plauine  ...    po    svoj    Srliiji  .  . . 
mogu  se  razdijeliti    na  dra  gluvnu  stuhla.  Dauiea  2, 
31.  Bas-knez  (i/larni  knez).  2,  96.  (ilavni  njwuvitelj 
nad  toni  vojskoni.  ?>,  140.  (lluvno  (jc)  sturjesinxtro  od 
sebe  odbaeio  i  (ijorgjiji  nametiuio.  3,  217.  .Jer  je  (jlama 
Turska   silu   moralu   protiv   Kusa  iOi.    Milos   li).  Pri- 
miv.^i  glarnu  koniuiulu  po  snirti  kueza  Prozorovskoga. 
17.  Da  idu   u  Kuski   glavni  krartir.  18.  Najglavniji 
clunori  u  proSeuiju.   149   (u  peticiji).   Od   pre   su   se 
i  seoske  stareSiue  zvale  kiiezovi  seoski,  no  sad  se  oni 
zovu   glarni   kmctovi  190.  U  gluvnoj   stvari  slaba  je 
razlika.  Npj.' 4,  XX.  (ilavno  prarilo.  Odg.  na  sit.  3. 
(ilurne  misli.  4.  Oglune  .  .  .  Take  izgiibivsi  jedno  od 
najgluvnijih  itirstra.  Opit  IV.  Xajiilnriilje  pogrjeske. 
Pis.  17.   (Ilurni  uzruk.  19.  Druge  ovake  (premu  gluv- 
noj   stvari) '  situiee,    ostavio    saui    za    drugi    put.  28. 
(iluvnu  sjednicii  driiztva  Srpske  slovesno.sli.  47.  (lO- 
tovo  u  .svemu    ovoiuo    gluvni  je   posuo    yci  svrSen. 
Sovj.  II.   Sto  su  (diplouie)    a  gluvnome  bile  sve  jed- 
nake,    a   u    raanjijem    stvaiima    gdjekoje    su    bile   i 
drukeije.    ()4.    S   lijeve    straue   glavnijch    vrutu.    84. 
(ilavno  je  sremii  ito  si  cuo:   Boga  se  boj.  Prop.  12, 
13  (isp.  glava  8.  jyrinijer   iz  Jevr.  8,  1).  Klanjaju  se 
prosti  Ijudi,  i  savijaju  se  glurni  Ijudi.  Is.  2,  9.  Kako 
su  .  .  .  luanji  dalmatinski  gradovi  i  oslrva  stajala  pod 
svojim    gluvnijem    gradom.    DM.    204.    U   poveljama 
bosanskili    kraljeva    ne    nalazimo    niita    u   gluvnome 
novo  Ili    za  trgovinii    ni  za   sud.  214.  Koji  ((d.'ccvuf), 
istina,  nije  glavan  ali  je  opet  akeenat.  'ilasiiik  8,  2. 
Korijeu  je  dio  rijeei  u  koni  je  ghivno  znaienje.  *<  )sn. 
1.  —  '-i)  vidi  glavit:   (rluvnn  jiinak  vojvoda  .Milo.'u. 
Kj.   glavit,   lijej),   n.  p.  eovjek,   ili   zena,   ef.   glavan, 
prikladan.    Kj.  8()b.   umo  mogu  pripadati  i  primjeri 
pod  1  iz    Npj.    1,  226  i  4,  323.    —    ,'{)   sto  pripuda 
glari    u   pruvom    smislu:    I'ujte,    iiiojili    trideset   sii- 
ianja!  .  .  .   hajde   svaki   svojoj   domovini,  svaki  prosi 
qlarno   dugovanje   po   svoj     Liei    i   Turskoj    Krajiiii! 
HNpj.  3,  i69  (==   duyovunje  za  gluvu).   Bol  glarnu. 
Korizm.    (iluvni,   od   glave:   gluvnu   bol  u  glavi.  M. 
Pavlinovii'.  AKj.  III.  174a. 

vluviiiijc,   n.   Kj.   verb,  od  glavati.   radnja  kojum 
riha  gliiru. 

fflilvfir,  glavdra,  m.  (u  0.  G.)  dus  Otierhuupt,  caput. 
Unamo  je  prvi  starjeSina  u  nahiji  aerdar,  za  serda- 


glavarev 


311  — 


Kliix  nii-ii 


rima  iflu  vojvode,  za  vojvodumii  kiiezovi,  zii  kuezo- 
vima  barjaklnri;  svi  ovi  i  ostali  /.iiatniji,  kao  n.  j). 
u  iSrbiji  sto  su  oil  piije  bili  kmetovi,  i  sveSteuici  zovu 
se  (iluvdii.  c/'.  puf;lavar.  Itj.  vidi  i  ^lava  4,  poi;lavini, 
ielovofya,  knez,  komendat,  oblasiiik,  starje5ina,  vlasnik 
2,  iipiavitelj.  —  U  zdravlje  ijUtvarah  na^c  koiminitadi. 
Rj.  'iH,Sji.  K  se  kupo  Srijem^l<i  (ilavari  na  sakupii 
pred  bijelom  i-rkvoin.  Npj.  2,  li.  On  pokupi  bia(?u  i 
glararc  od  n^kolcuh  i  od  MoraOanah.  4,  .•!70.  Tad  go- 
vori  duhovni  gluvare,  aihiiuaiidrit  od  dvije  Morat'e. 
5,  377.  SabravSi  sve  (jluvare  svesteiticke.  Mat.  2,  4. 
Gliivari  od  plemena  \sO<\\\.  Mojs.  V.  29,  10.  Pristiipite 
ovamo  svi  glmari  nnrodni.  Sam.  I,  14,  ;J.S.  Iziiemo(;i 
(Se  ghivari  niirodn  zemnljskoga.  Is.  24,  4. 

irlnvrtrov,  srliivilnn.  adj.sto  pripuda  glararii.  inp. 
Alij.  111.  17(;b. 

irlsivikriiia,  /'.  (ii  Daltn.)  kao  glavnica  5to  se  drzavi 
plada  od  kiu'e,  die  Kop/'ulvuer,  Irilniium  in  singulu 
capit'i  impu.'<itum.  i-f.  srl.avnii-a  .  .  .  .C'esare,  osijec-i  mi 
clavula...  »jer  iie  mocru  plaOati  glamirine.--  Onda 
ga  ci'sar  oprosti  da  lie  plai'a  glunnitic  dok  je  srod 
iiv.  Kj.  iipraro  danuk  sto  ftc  placit  mi  (jlarn.  vidi  i 
carevina  3,  harae.  —  tdArc  rijeci  vidi  l;od  dimarina. 

^lilviirskT,  udj.  sto  priwtda  gluvarima :  Kuka  sve- 
Steuieka  i  qlavarska  bjese  prva  u  torn  prijestupu. 
Jezdr.  il,  2.'  .      ,  , 

glaviir.slvo,  ».  vlaxt  glavarska:  Jest,  vojvoaa,  sreda 
8U  glavari,  koj'  mu  draj^o  mo?,e  biti  glavar,  puni  zborn 
i  puni  i/lararMva  i  jiinaci.  bolji  ne  trebiiju.  Npj.  5, 
547. 

^likvas,  glavdJa,  m.  vista  5ipka  (puniea  granatMm 
LJ:  Zrnima  od  sipka  sladuna  (ilavasii.  >I.  Gj.  Mi- 
lieevii'.  .\Rj.  III.  17«b. 

^;li\rat,  adj.  grosukiiplig ,  cupito.  Rj.  »  iega  je 
(velika)  qlara.  —  Xelje  glwato,  Kopfkohl,  brassica 
capitata, '  of.  kiipus.  Kj.  2t)8a.  Sve  sraokove  zove  u 
svatove:  starosvati  liolni  ghiratoga.  Kj.  (>!»Ga.  Rugala 
86  sova  sjciiici:  idi  kiiiko  glumta.  Posl.  272. 

jsrli>vati,  vPim,  v.  impf.  (u  l?oci)  kad  liba  skakaviea 
(cipoii)  u  piolje<^e  i  u  Ijeto  u  plitkoj  vodi  pomoli 
glavu  iz  vode,  kaze  se:  glavuju  oipoli,  den  Kopf  her- 
vorstrecken  (von  einem  Fische),  protendere  caput  (de 
pisce).  Kj.  ponudjuti  ghcvn  iz  vode  (kaze  xe  sa  ribit). 

sl:\vatu'a,  /'.  nekaka  riba  ii  Xeretvi,  za  koju  ka?.u 
da  je  dobia  kao  i  pastrma,  eine  Art  Forelle,  tructa. 
Kj.  :ialmo  hucho  L.  Rj.'  vidi  i  mladica  3. 

alavato,  nijesto  glava,  «  irjesmi  u  kojoj  se  pjeva 
kako  govori  Turcin :  Izidi  na  vrato,  da  ti  vidim 
glavato.  dati  kupim  fesato.  Here.  294. 

;£li\vc'ina,  /'.  die  Kuhe,  modiohis  rotae.  Rj.  ti  tot-ka 
ono  u  sto  se  uglave  spiec  Hi  paoci.  vidi  glaviua.  — 
Keiijai'a,  mast  Sto  se  uhvati  na  glavijini  ili  na  o.'iO- 
vini.'  Rj.  268a.  KoturaSan  loeak,  kad  se  ghiviina  iz- 
jede  iznutia.  pa  toeak  klamiee  i  kiivo  ide.  Rj.  295a. 
Lastaviea,  na  f)luvi:ini  ona  jama  u  koju  se  uglavi 
spiea.  Rj.  322b.  Nabreiti  loeak,  u  ghivcinu  udariti 
spice.  Rj.  378b.  Glavcinu  napravio  od  podauka.  Rj. 
.ol8a.  Razjela  se  glarcina.  Rj.  ()32a. 


slavetina,  f.  augm.  od  glava.  Ri  vidi  glavufia, 
glavura,  glavurda,  "glavurina.  —  takva  augm.  hod 
babetina. 

alilvii-a,  /■.  (pl.  gen.  glavica).  —  1)  dem.  od  glava. 
Rj.  —  Jli  tebe  variee,'  a  ti  nama  janjice  i  muske 
glatice  i  svake  srec^iee.  Rj.  54b.  Olarica  mu  ev'je<?a 
iJte,  a  guzica  gaea  nema.  Posl.  41.  I  komar  je  muska 
glavica.  DPosl.  28.  —  'i)  glaviea  kupusa,  luka,  Hanpt 
des  Kohls,  Lauchs  u.  dgl.,  caput  hrassi<Me,  porn.  Kj. 
—  .\rslama,  2)  crni  luk  duguljastijch  glavica.  Rj. 
7b.  Badnjevo  zelje.  kiseo  kupus  u,  glavicuma.  Rj.  12a. 
Glavica  se  kupus,  t.  j.  uvija  se  if  glavica.  Rj.  8(>b. 
Izvoda,  glavica  kupusa,  ili  dnigoga  kakvog  povrca, 
Jto  se  ostavi  za  sjeme.  Rj.  220a.  Koi'anj,  n.  p.  u 
kupusa,  t.  j.  ono  od  zemlje  do  glavice.  Rj.  "itoa.  S«a- 
sje(?i,  2)  n.  p.  glavicu  kupusa  u  lonac.  Rj.  tj^tjb.  Kad 


bi  se  knpusna  glavicu  izvrtjeln  pa  undjeliu  Pin.  40. 
—  .'i)  ein  Hitgel,  cumulus,  cotlis,  cf.  oglavak :  Holje 
je  gleilati  iz  glavice  iiego  iz  t^ininiee.  Sa  glavi't,  virc 
Bijeljine.  Rj.  vidi  i  brijeg  1.  iVit,  hum.  isji.  breiuljak, 
i  sgn.  ondjc.  —  KalSova  gradina,  zidine  oil  >^,abljaka 
k  istoku  na  glavici  vi.'e  lilata.  Rj.  14h.  V  I'rniij 
Gori  gotovo  u  svakom  selii  ima  zhorna  glavica,  gdje 
se  seljaei  zbiraju.  Rj.  20.3a.  Krug,  3)  okniglo  lujcHto, 
n.  p.  glavica  ili  iijiva.  Rj.  307b.  Kail  ilogjeA  na  jcdnu 
trorogu  glavicu,  obrni  se  s  de.nne  na  lijevu.  Npr.  121. 
IFvali  more  a  dr/.i  se  glavice.  Po.sl.  .'141.  Imeiia  nviju 
brila,  kosa  i  glavica.  Daniea  2,  31.  Muilarei  ueki  »la- 
do5e  se  prepirati  s  njim  d'avlom)  pa  ira  odvedo.ic  na 
glavicu  gdje  je  bivao  veliki  snd.  Prip.  bibl.  1H3. 

itlavieailjo,  n.  das  Hduptcln  (des  kohls),  capHatiu 
hrussicae.  Rj.  verb,  od  glavieati  se.  stanjc  koje  hiva, 
kad  .sc  glavica  n.  p.  kupus. 

xrlavieati  se,  i^Sm  se,  r.  »•.  impf.  n.  p.  glaviea  no 
kupus,  t.  j.  uvija  se  u  glavicu,  sich  hau/ititn.  ca/il- 
tari  (dc  lirussica),  cf.  gl.avicati  se.  Kj. 

ffliivief'iije,  H.  vidi  glavicanje.  Rj. 

ffliivieica,  /'.  —  J)  d^m.  od  glavica.  Kj.  —  'J)  la- 
iieiio  sjciiio  u  Ijusci,  Leiusame,  semen  lini.  Kj. 

Siitviriiio,  f.  pl.  sjeme  od  konopalja  i)o>to  »c  osi- 
jeie  s  rucica  a  joS  se  nije  omlalilo,  die  Hanfkorncr, 
grana  cannahina  .  .  .  (konopljel  kad  se  pocuuaju  i 
u  ruCice  poveiSu,  onda  se  od  rucica  na  kakome  ilrvetu 
glariiine  osijeku,  po  tom  se  na  suncu  suSe,  pa  se 
onda  mlati  konopljano  sjeme.  Rj. 

aittvieili  s(S  ci  se,  c.  r.  impf.  vidi  glavicati  se. 
Rj.  urijati  se  u  glavice,  n.  p.  kupus,  v.  jif.  oglaviciti 
se.  —  Propade  jecam  i  Ian,  jer  jecam  bje.ie  kla.sao, 
a  Ian  se  glavicio.  Mojs.  II.  9,  31. 

sli^vTe,  glavit'a,  ni.  die  Eichcl,  mentulne  caput.  Rj.' 
95.  —  t(d:va  dem.  kod  bagljicS. 

i(lilriiia,  /.  (u  G.  G.)  —  1)  vidi  glaviina,  Rj.  u 
tocka  ono  w  Uto  .le  uglave  spice  ili  paoci.  —  'ij  pred- 
nji  kraj  od  samara  (a  straiSiiji  se  zove  krstina,  gla- 
vinu  i  krstinu  sastavljaju  Slice,  a  pod  ovim  svijeiu 
je  stelja,  koja  upravo  stoji  na  konju),  Vorderthcil  des 
Saumsattels,  pars  anterior  clitellarum.  Kj. 

srlavit,  adj.  lijep,  n.  p.  covjek,  ili  ^.ena,  schiin  (von 
Personen),  pulcher,  cf.  glavan  2,  prikladan.  Kj.  — 
Neso  cu  se  oXeuit'  Vlahinjoin  iz  Pocerja  glavitom 
gjerojkom.  Kj.  l)8a.  Prema  sebe  ne  niigje_  gjevojke : 
glarit  junak  svakoj  manii  nagje.  Npj.  3,  515. 

ali^viti,  gliivmi,  !•.  impf.  Rj.  v.  pf.  slot,  iz-glaviti, 
na-,  raz-,  u-,  zaglaViti.  v.  impf.  sloz.  iz-glavljivaii,  na-, 
raz-,  U-,    zaglavljivati.  —  1)   festsetzen,  heschlicssen. 


empfehlcn,  commendare.  Rj.  sihio  preporuiivati,  na- 
lagati  kome  sto  (kao  metati  kome  sto  u  glavu).  vidt 
i  piikricivati,  kliniti. 

jrliUljenjc.  n.  Rj.  verb,  od  glaviti.  —  1)  radnja 
kojom  tko  .ito  qlavi,  uglavljuje  s  kim  (das  Festsetzen, 
Beschliessen,  statutio.  Rj.)  —  2)  radnja  kojom  th> 
gUwi,  nakriiiije  kome  sto.  {vidi  nakriiSivauje.  Rj.)  _ 

sl^viii,  udj.  n.  p.  novel,  das  Kapital,  sors.  Rj.  sto 
pripada  <iluvnomu.  isp.  glaviio. 

fflaviiK-a,  /'.  (u  Srbiji  za  Turskoga  vladanjal  lierr- 
sclmftliche  Kopfsteuer  von  verheiratefvn  Personen, 
census capitum  maritorum  domino  solrendus.  K.danak 
sto  se  plaia  na  ozenjenu  glavu.  vidi  glavariniu  — 
Spahije  uzimaju  u  novcima  od  ozenjenijeh  glava  toko 
dva  groJa)  glavniw.  Rj.  702a.  Kad  bi  spabija  doJao 
u  selo  da  kupi  glavnicu,  onda  bi  .  .  .  Rj.  6(ha.  Raja 
daje  Turcima  jo5  carev  haraii  (carsku  glavnicu).  Da- 
niea 2,  81.  ^        ,  .      „.  .  , 

jtliivniea.  /'.  —  J)  der  Brand  im  Weizen,  uredo. 
Kj  vidi  snijet.  -  More  Hero!  u  ovoj  Senici  ima 
kukolja  ...   a  ima   i  glarnice.   Posl.  254.   —  2)  da.'i 


vlavnirar 


—  312  — 


.Sflodati 


Kii'it'il,  .-•(•rs,  <■/.  jrlaviio,  srlavniiia:  KaJto  je  i  iilnnu'iii 

'■.:■.   vai.lica  {Vos\.  Uio).  Rj.  ri'rfi  i  iV>ouH.  —  (r7<ir- 

i:i   iia   zakonite   kamate  ti  z.emaljskoj  bla- 

.  id  o,  :KX). 

::liit  iii(-ar,   m.  koji  kupi  girivnicii,  Kopf'gteucrein- 

'.ti.n,,i;  c.raclor  Tf,;  )iiuviiicu.  Kj. 

sliiviiirnror,  mlj.  gto  pripmla  Qlafniiaru.  Had 
H.  ^;i. 

sliivnii-av.  mlj.  u.  p.  Jenica,  hmtuliii,  roliiiihie  cor- 
riijitii^.  Hj.  H  iViH  imii  iili'tinivc  1.  ridi  siijetljiv. 

fflaviiina.  /".  (u  C  (i.)  (?(i,s-  Knpitul,  sors,  cf.  srliivno. 
Kj.  villi  i  irlaviiica  2,  oeona. 

iriitvnu,  irlAvnOira,  ii.  adj.  das  K(ipit(d,  surs.  Rj. 
riili  irlavuim  2.  iriaviiiiia,  ceona.  isp.  lonad.  —  Kakvii 
iV  proiju  i  koliko  iV  prrije  traziti  .  .  .  »C'estiti  care! 
jrji'vojkii  tvojii  JOer  :a  iihii'iio.  a  tvoj  no/,  riulotvorui 
z:i  lUibit!-  Npr.  122.  Platit'  ulin-iw  i  kamatii.  DPosl. 
;».■>.  S  uialijeui  iilnriiijiin  mala  je  i  dobit.  lOS. 

srli'iviiu,  adv.  (u  Srijcniii)  ii.  p.  ima  glarno  svinja, 
govedii,  ovaca  i  t.  d.  t.  j.  muogo.  Rj.  vidi  i  ciido  3, 
i  si/ii.  oiidje. 

fflih  iija.  /".  {wrux.  slavnjii,  pi.  jrlaynje,  fflaviinja, 
frlaviijaina)  veliko  drvo  Jto  se  lozi  na  vatrii,  em 
ffvvsser  hidkcn  Brcnnhoh,  lifiniim  :  iiiiih  ein  yrusses 
Scheit :  Kratke  iilurnjc,  gotovi  iif^arci ;  poziia  frjeea, 
ffotove  sirote.  Rj.  dem.  trlavnjica.  vidi  n-lamuja.  — 
Hailnjak.  sirova  ct-rova  ijlantju,  5to  se  po  obicajii 
uoi-i  Rozk'a  lozi  na  vatrn.  Rj.  lib.  Ncka  se  ne  plaJi 
oil  dva  kraja  ovijch  tiUtvtinja  sto  sc  pnsc.  Is.  7,  4. 
Bij:v»te  kao  (jldvnjn  isininuta  i:  oipijii.  Amos  4,  11. 
fflavnji'nica,  /'.  kaze  se  ii  priinorju  (u  Fuzini)  za 
bla^ovijesti,  jer  se  vcli  da  se  taj  dan  spusli  <rlavnja 
u  zemlju  kao  na  sretcnje  (-2  febr.)  iskra.  isporcdi  is- 
kreniea.  (ij.  Dauieie,  ARj.  III.  182a. 

arli'ivnjicii,  /'.  dcm.  od  glavnja.  Rj.  —  Ako  si  me 
0]>rlio  iiLdjenoni,  ne  ee.s  ijhiVHJirom.  DPosl.  3. 

sriavubiiija,  /'.  Rj.  irlavo-bolja.  —  ])  das  Kopfiich, 
dnlur  <<ijiitis.  Rj.  /,-,/(/  i/lava  holi.  —  O  ovome  bih 
ja  sad  jos  .sila  imao  jrovoriti,  ali  mi  rjlavuholja  ni- 
kako  ne  da.  Posl.  XLI.  —  3)  die  Sortie,  curu:  Yeva 
.2-lava,  vise  idatobidjc.  Rj.  u  prencsenom  smislu:  brisja, 
jer  od  iije  vw:e  boljcti  ylava.  —  S)  nekaka  tiava, 
Art  PlUinze,  lierhae  ijenns.  Rj.  —  rijcii  iaJiu  sloicne 
?rlobolja,  kostobolja,  nofrobolja,  srdobolja,  trbobolja, 
i  t.  d. 

fflayi'iliuljaii.  jrlaviMn'iljiia.  adj.  Rj.  5rIavo-boljan.  — 
I)  K'jpfuch  lenirsaihciid,  dulorcs  cipitis  crcans : 
Bunar-voda  svaka  <ilaroholjn<i.  Rj.  od  cef/a  dolazi 
•lliiroholja,  od  cV/a  ylitra  holi.  —  •*)  lahordns  capitc, 
kojetja  (u  ieljiidetiij  boli  glava.  ^[  onako  je  t/lai-u- 
holjaii^    (  Kopfweh   habend).  J.    Bo.ikovid.   ARj.   Ill 

fflavubuljo.  11.  oda  iux  <rlava  boli,  uas  das  Kopfweh 
eerurnatlit,  qund  dolorcs  capitis  creat.  Kj. 

ffli\vo<'.  III.  (u  Diibr.)  nekaka  morska  riba,  Grundcl, 
ijohius.  Kj.  iilitroc  losn.  ii  ijluva).  Osn.  352.  —  rijcii 
.1  tiilim  iia.vt.  hod  Ijrkljoc. 

ftlavoi'a.  /.  hrdo  izmegu  Crmnice  i  PaStrovida. 
Rj.  -    :a  Mist.  isp.  inoca. 

irlavitiija,  III.  der  (/rosukopf,  cupito.  Rj.  koji  ima 
relikii  iilinni.  isj).  rijeii  za  Ijude  s  tukriin  nasi,  hod 
bakonja. 

s:liiv6r,  m.  in  Risniii  i(V/i  blaor.  Pripovijeda  se  da 
svaki  iilaeor  zakolje  12  zniija,  a  tririaesta  nje^a    Rj 

elavosijck,   «.   ;rlavo-sijek.  —   t)  mjesto  ^^Ije   si 


sijere  (jlara:   Sud  je  Hnd,  a  nije  tjlaoosek.  Zini.'  311. 
~  '*)^t<-  Iln.:  djelo   kojim  sc  kome   osijeic  iilava. 
•""(  jrlavosjec'-enje.   osje^-enje,  usjekovanje.  ijlavosijck 
Icnnu  Arstitelja. 


vid 


elayosjcri'njo,  n.  capitix  amputatio.  Stnlli.  jrlavo- 
»jer.-njc,  djclo  kojim  ne  tjlava  kome  osijeic.  vidi  jrlavo- 

VJ"}^/'  '".!'"■/'"'')''■  —  Olavosjceenje  sv.  Ivana.  B. 
ha-ii^.  AKj.  III.  ISlb. 

elmrnjanje,   n.  das  Umherschlendern  oline  Vor- 


satz,  amhiilatio.  (/.  vrljanje.  Rj.  verbal,  od  slavrnjati. 
radiijii  kojom  tko  iilarnija. 

S'lavrnjati,  njani,  t:  impf.  ohm  Vorsutz  iindier- 
schltiidirii,  iniibiilo.  Kj.  ridi  baoati,  ;  si/n.  ondje. 

ali'»\iita.  tflitviira/sflikvanla.  trlavilrina.  /.  vidi 
irlavetina.  Kj.  «»(/»(.  .;(/  nbiy;,.  —  iMiieaj  je  da  ge 
na  kakav  kolae  kod  uljanika  nabije  sulia  iihiruca 
(kost)  od  konja  ili  od  drusroira  kakvojr  vel'ikog  ii- 
vineeta.  Kj.  TT'.lb.  ^Da  ti  lejrneni  davoni  na  krilo 
da  me  malo  poisteS^  .  .  .  =-lIoeu  da,"  Boir  zna  kakva 
ti  je  ijlavurina.^^  Npr.  141.  —  za  nant^  u  <rlaviirda 
isp.  noiurda  (aiuim.  od  nosra). 

srli^vuita,  \i  ]>ripovijeei:  (llava  olarmta,  uouh  po- 
glednSta.  Kj.  iiUih.  akc.  Rj.»  XXIX.  rijei  iz  .iale  no- 
ciiijeiia  pu  yororu  popovskiiiii  i  kaluiijerskom,  koji  u 
narodiii  jezik  mijcsajit  rijcii  stare  Sloveii.'ike  iz  cr- 
kreiiih  kiijiya.  —  ridi  i  posipnsla,  srednJta. 

!{16!  (pi.  jrlete!)  iiitcrj.  sieh .'  cii :  Kj.  nzvik,  a 
upravo  zaporjedno  skraceiw  od  jrledi  (dedali);  znaei 
kao  imiijenjc.  dolazi  s  tjen.  i.tp.  euo,  eto,  evo.  Baka!* 
vidi  (/le:  Rj.  13a.  (He  strasivca,.  Boska  Jiiffoviea! 
Npj.  2,  290.  file,  kako  je  naljiitio  Saica!  2,  428.  Dok 
on  jos  .ffovorase,  ylc,  oblak  sjajni  zakloni  ill.  .Mat.  17, 
o.  (He,  ide  (Jospod  s  hiljadama.  .Iiid.  14.  Kad  prinese 
zrtvu  paljenieu,  file,  ilo.crje  J^amuilo.  Sam.  I.  1.!,  10. 
Olc  ti  njejra;  Danieir,  Hint.  115.  (He,  eno  onoga  sto 
sne  sanja.  Piip.  bil.  26. 

sled.  III.  irlcdanje.  —  1)  Ukriuio  joj  se  vrat,  pa 
ne  moz'  da  gleda  ni  tarn'  ni  ovani',  nejro  gleda  samo 
jedau  filed,  u  iiiskom  okru.!;'u.  Gj.  Danieie.  .s-Hy'cm»ye 
kojim  .ic  ijleda.  isji.  jrledati,  f.  —  2)  Lip  je  lia  t/led, 
a  iiniitia  ko  zna  kako  je.  I.  (inipkovie.  ARj.'  III. 
18(;a.  jiiiss.:  lip  je  kad  sc  ijleda. 

!il6<lahu-,  dVdaoea,  m.  corjek  koji  f/leda.  AKj.  III. 
18(;li.  —  rijcii  s  takiiii  iiast.  kod  euvalac. 
S-lcdaliea,  /.  AKj.  111.  ISIJb.  zcna  koja  qleda. 
!!'ir>daa,  gledna,  adj.  akc.  AKj.  lit.  i87a.  vUli 
ii^ledan.  ansehiilich,  conspicaus,  n.  p.  eovjek,  zena. 
Gdekoira  su  (jlednijeyu  i  uaocitijega  i  Turei  pogubili 
tajno.  Milos  58. 

ttlodaiiji',  n.  das  Sehaucii,  spcctatio.  Kj.  rcrhal. 
od  jikdali.  radiija  kojoiii  tko  ijlcda:  Od  oka  (n.  p. 
dati  .ito,  t.  j.  ne  mjereti,  nego  po  yledaiijn  siideei 
da  ima  toliko  i  toliko).  Posl.  234.  Milaiie,  pivo  qlc- 
duiijv!  za  malo  ti  se  gledasmo!  za  malo,  dvije  godine. 
^I'j-  ':  -<^t-  Uiveta  lijepa  za  <ilcdaiije  i  dolira  za  ielo. 
Jlojs.  I.  2,  a. 

.S'ledali.  gledam  (gledlm),  v.  impf.  Itj.  ridi  i;laii. 
f.  pf.  glednuti.  r.  pf.  sloz.  do-gledali,  iz-,  na-  (se(, 
nad-,  0-,  po-,  pre-,  pri-,  pro-,  raz-,  sa-.  u-,  za-,  zgle- 
dali;  pogledniiti.  r.  impf.  sloz.  iz-glt-dati,  nad-gledati, 
o-gl(''daii,  po-,  pre-,  pri-,  pro-,  raz-, zaglrdati,  zgledati  se; 
Ogledivati,  pogledivati,  pregledivati,  raz-,  sagledivali. 
isp.  piljiti  pizdriti,  pizdriti.  —  J)  sihaiicn.  spcrto.  Kj. 
—  a)  luodrcfijeiio:  Vijoglava,  21  djevojka  koja  iic 
ylcda  prcda  sc,  nego  naokolo  kojekiida.  Kj.  lila.  \'je- 
triti  oeima  kojeknda.  t.  j.  kao  iijdn.icn  yhdati.  Kj. 
6fia.  Kesege  mu  kolo  vode,  a  grgeci  ylcds.  Kj.  '.I'.ib. 
Idem  na  vodu,  da  vode  mene  i  tebe  i  Sto  iik'da  pro 
tebc.  Kj.  151a.  Zmiriti,  kiio  .imircii  yledati.' K}.  lliOa. 
Glcdi  kao  da  je  dva  ubio  a  treeega  misli.  Posl.  42. 
Gledi  kao  zaklana  ovca.  42.  (ilcdi  kao  kobac.  12. 
Glcdi  kao  poplaSen.  42.  Glcdi  kao  smrt.  42.  Gkdi 
kao  ubodeno  June.  42.  Gore  joj  oei  kao  ii  eengije. 
(Reee  se  zenskomc  koje  hczobra.:no  ylcdi).  44.  Ko 
yuka  gagja,  bistro  valjii  da  yleda.  13(].  Koje  oil  zlo 
cine  one  i  po  srijctu  ylede.  142.  Oii  su  da  yledii  a 
noge  da  gredu.  (Gledu  je  mjesto  ylcdc  da  bi  se  slozilo 
sa  yrcdu).  244.  Danijte  mo,  niila  i)rai'o!  tak'  ovako  ne 
yledali!  Npj.  1,  l;!il.  Ua  ti  vidis  iuilo  nciilcjaiio.  2,  tJ3 
[isp.  poglejati).  Kamo  oii?  njima  ne  iiledao)  2,  .")(;3.  Vi 
yledajte  doliro  po  durbinu.  4,  304.  A  dohvali  sreali 
duihiiia,  koji  ylcda  na  ^etiri  sata.  4,  453.  Pripovijedali 
Ijudi,  koji  Hu  ondje  bill  i  oiima  yledali.  tjovj.  28.  — 


gledatl 


—  313 


gliHlati 


b)  kn(iii  Rj.  Hi  .ito.  1  inaOka  je  hmlja  iihduhi,  anm 
ga  sc  iiije  bojala.  Ne  ulcduj  me  ijuUi  bona.  l{j.  Slo 
je,  aiialio,  Slo  me  tako  (jlcdisl  Npr.  '2S.  Da  uc  (jledii 
judu  f.'je  rail  od  jrladi  uniini.  122.  Jane  mojru  tvoje 
teen  oi-iiiui  yicdati.  l.'ii).  Otmu  mil  ae  oOi  (jlcdati  ijje- 
vojkii,  kaka  je  vrlo  lijepa.  IIM.  Sav  narod  stao  pa 
yleda  iidjiiilaiiju  careru  siKdiii.  20!).  Nepreatano  njeiin 
11  oei  (jleda.  '2li>.  (ilcditj  iiiajku,  a  iizmi  it'eru.  (I'o 
majci  ees  poznati  kakva  je  cerka).  Po.il.  42.  (lle<l(ij 
doeku  'ir^'  a  deliji  irk.  42.  (Ovaki  aam  doijiujjdj  ja 
ocimti  srojiiiiu  iilcdiKi).  187.  Knjific  (jledc,  groziie 
siize  rone.  Npj.  4,  l.'jy.  Ja  I'u  ylcdat'  rzHwi  Memeda, 
vijyin'ete,  ato  6'  od  njefja  bili.  4,  148  (;;lcdati  kao  da 
znaii  frafrjati;  tako  i  u  ovijem  primjcrima:  Gje  je 
glcd'c,  ( ijoi-fije  pojrodio.  4,  148.  Sve  (jledajte,  Srblja 
ne  iid'ntc.  4,  282.  (ije  je  yled'o,  Kade  lulaiio.  4,  28.^. 
Kad  on  jednima  da  piHulje  da  tjlcdaju,  driijii  ga 
8  lejTJa  prevale  pioko  klade.  Daniea  3,  2()(!.  Sina 
njejrovofr  Tomu  ja  sam  (jleduo,  kako  radec'i  poljaki 
posao  sapce  i  spevava  pesmii  o  smili  8mail-befra 
Beirzadira.  Npj.' 4,  XXIX.  Miiniio  mw  kojcHa  (jledali 
kroz  prete.  Sovj.  7lj.  >^aiil  (flcdaic  poprijcko  Davida. 
Sam.  I.  18,  0.  Darovnomc  konjii  zuhi  se  ne  filedaju. 
Posl.  h'2.  U  zlu  .se  rock  ijleda  kakav  je.  331.  Ne  gledu 
se  pas,  iiejio  i'ij;()V  je.  DPosl.  72.  Oh<i  niu  se  ne  da 
ni  iflcdati,  vce  se  dize  nelni  pod  oblake.  Npj.  2,  420. 
Na  miiku  ,s-e  i/ledaju  juiuici.  4,  115.  u  ovum  pri- 
mjeru  i  a  oiiumc  iz  Poal.  331  glcdati  hiie  sto  ojrle- 
dati,  obilaziti,  rersachcii,  ientarc).  .sa  so,  reciprocno: 
Glcdiiju  se  k'o  pas  i  niaeka.  DPosl.  24.  Fatajte  ac, 
b'jelo  ruke,  (jhdajte  se,  erne  oci.  Npj.  1,  174.  Ih-a 
se  draija  iz  mala  (jledida.  1,  240.  nijcsto  akasatira 
dolazi  tjdjesio  tjcnltiv:  Tii  fileduju  momei  djecojaka. 
Bj.  31l5a.  (rlcdajwH  cuda  velikoija,  jije  se  vila  s  orloin 
zavadila.  Npj.  1,  489.  Jer  saiu  i5o  dolje  u  Doljane, 
to  i/lcdau  cuda  nc<ilcduna.  2,  455.  —  <•)  (jlcdidi  na 
kotja  Hi  na  sto:  (llcdi  kao  svinja  na  sjckiru.  Posl. 
42.  KokoS  pijc,  a  na  ncho  i/lcda  (da  je  ne  bi  jaslrijcb 
prevario;  daklen  i  eock  valja  tako  da  se  eiiva).  144. 
Slaniiia  ae  na  kiipusu  vaii,  a  dobiota  na  dalcko  hvali. 
(Ne  trcha  tjlcdati  coekii  jk;  tijclo,  nei;o  na  raziiin  i 
na  postenjc  i  dobrotu).  289.  Kad  si  rasla,  mi  sto  si 
glcdalaY  al'  iui  tankii  jclii  ponositii?  .  .  .  iiiaani  rasla 
na  lior  ijlcdajuri.  Npj.  1,  23((.  Slid  je  mene  na  tc  i 
gledtdi,  kanio  1'  nije  s  lol)oni  besiiliti.  1,  244.  Iznad 
crkve  polje  pritiskose  i  po  polju  popeSe  Oadore,  pa 
nn  arkrU'  jioprijcko  filede.  3,  74.  No  'ileilajii  jedan  na 
druiiuga.  4,  .'i2.'!.  Matiea  (jleda  najviSe  na  lri;'ova("-ki 
dohilak.  Daniea  5,  77.  Jedni  ii  pisanju  rijei'i  iilcdaju 
)ia  korijcn^  ili  ctimuloiji.jn.  Pis.  28.  t^ta  iiledatc  jedan 
na  drnifuga':'  Moj.s.  1.42,  1.  Diibrovcani,  koji  fileda.ic 
samo  na  svojii  korist.  DIM.  258.  sa  ae,  pass.:  Nusrjenu 
goslu  brojeni  zalogaji.  (Kogaeesto  za  tipezom  nnde, 
na  OHoya  se  ijlcda  kako  jede).  Poal.  227.  isp.  d(djc 
pud  3/4.  —  «f)  a  koijtt.  Hj.  Hi  a  sto:  Glcdati  n 
piece.  Miiosri  Ijudi  u  narodu  na.seiim  prorieu  koje.Sla 
iz  pleca  od  pei'ena  brava.  Rj.  5()7a.  Gledi  kao  slrk 
iijajc.  Rj.  847b.  Mesrjodovie  iiledajnci  u  rurkonusu  .  .  . 
oniili  mu.  Npr.  4.  Nejro  sve  M  nj  iilcd<da.  28.  Cesto 
je  ijUdala  a  peiidzcia  u  hasl^u.  205.  (iledi  kao  tele 
It  snrcna  rrata.  Posl.  42.  Smrt  >tc  tjlcda  nikouie 
a  hrkc.  201.  Te  sve  ijledai  n.  zelenn  travu,  a  ne 
(jledas  s  nama  u  ohUikc.  Npj.  1,  432.  sa  se,  pass.: 
Poklonu  se  u  zuhe  ne  ijlcda.  Posl.  253.  —  e)  olijekid 
yledanja  kaznic  .se  «  prirczanoj  rei'oiici :  De  da 
ronimo,  da  ulcdanio  koji  moic  dublje.  Npr.  !•].  (lle- 
dujuci  kako  je  krv  crljenu  po  bijelii  snijegu  lijcpo 
tiijjcti.  92.  Sav  narod  stao  pa  gledi  kakra  jc  to  lepota. 
209.  Van  atajala,  te  glcdala,  gje  se  iiinnja  s  groinom 
igra.  Npj.  1,  Llil.  Ona  gleda,  knd  joj  drajro  seta.  1, 
3ti9.  Da  qledani  nema  li  kakvo  pi.-imo  otkiid.  Straz. 
1886,  ti()9.  Jer  Bog  ne  gleda  ko  je  ko.  Kim.  2,  11. 
amu  idti  i  ovi  primjcri:  Oledaj  konju  je  V  debela 
vrata,  a  ^evojci  kakca  joj  je  luiijka.  Posl.  42.  (pass.): 


Molern  .se  ite  gleda,  sta  je  namolovao,  nego  kako  je 
namolovao.  Pis.  09.  Krivcii  se  glcdalo  koga  jc  reila. 
DM.  74.  sto  se  tiie  datira  n  tijem  primjcrima.  inii. 
Gledaj  eockii  l>rk  a  deliji  irk.  Po.il.  12.  Duroviioiiie 
kon')u  zulii  se  ne  gledaju.  54.  —  f)  osohitu  smjcranje 
gledanJH  pukazuje  se  dutivum.  instrumcntalom  i  raz- 
liinijcm  yrijcdlozima  kao:  k,  uiz,  iiiiz,  za:  (lleihi 
Marko  Azjiekoj  carsiji,  ne  6&  V  koga  iiglednti  svoga. 
Npj.  2,  379.  .Sve  gledajti  dnimnm  iiiz  planinii,  kiul 
<-e  sila  Fazli-haraelija.  Npj.  3,  302.  .'^lo  to  le^to  gledai 
ka  Sijenju':'  Ti  se  nadaS  od  Senja  indatu.  Npj.  3, 
213.  Ona  yleda  niz  pnjlje  zelenn,  u  polju  je  npnzila 
.Marka.  Npj.  2,  24i).  Da  ja  yledim  n:  Mletke  ni: 
Mtetke,  ne  bi  1'  koga  npazio  svoga.  Npj.  2,  5('>8.  A 
paSiSe  se  bjese  nauiMlo,  naiieilo  nz  paiikn  yledali, 
od  obraza  tanku  piiSku  pali.  Npj.  4,  318.  ('oso 
oatane  yledajuei  za  njim.  Npr.  103.  I'a  govori,  a  za 
suncein  gleda.  Npj.  3,  .WS.  (ileduhn  za  Mojsijem  dok 
ne  ugje  u  Sator.  Mojs.  II.  33,  8.  —  ii)  Sorge  fiir 
etwas  trtigen,  curare:  gledaj  mi  kum.  (iledaj  inene 
prehijcle  dvore.  (iledaj  naSu  slavnii  zaduzliinu  pod 
Banieom  crkvu  Jeievieu.  Kj.  gledali  sto,  gledali  za 
sto,  starati  se  za  Htu,  buriti  se  oko  cega:  Da  do- 
nese  svaki  po  jednu  niaramu  kuei  .  .  .  >pak  &*ino  ii 
u  jutru  glcdati  za  marama.'  Nar.  <il.  (iuska  prime, 
svak  nek  yleda  za  .se.  (Svak  ncka  gleda  svoj  posao, 
a  u  tufrj  neka  se  ne  inijeSa).  Posl.  4(i.  Ja  ih  dimno 
gledam  i  sliniajem.  l)olji  mi  .se  <5ine  od  banova.  Npj. 
5,  550.  Otisao  kiiri,  da  znje  i'lto  i  da  gleda  ust(du 
Ijetinu.  Daniea  3,  190.  Stanu  gledati  zyode  i  traziti 
uzroke,  da  opet  na  njih  udare.  5,  47.  Da  yledaja  u 
napredak  za  sreeu  narodnii.  .Milos  IS.  Dobro  yledaj 
stuku  svojii,  i  staraj  se  za  stada  svoja.  Prie.  27,  23. 
Uziui  ga  i  gledaj  ya  dobro,  i  ne  cini  uiu  zla,  nejro 
rail  cini  5lo  ti  god  kaf.e.  Jer.  39.  12.  —  .'i)  na  koga. 
Bcispiel  nehmcn  an  eincm,  exempluin  eapio:  ne  yledaj 
ti  na  njega.  Hj.  uglcdavati  se  na  koga:  (Hedapi'-.i  nn 
lloya,  odoh  i)rosit'  za  Hoga.  (Kad  ko  cineei  driigima 
dobro  sam  padne  u  zlo).  Poal.  42.  To  su  Lasi  »i((  Itoga 
gledali,  Tnii:\miisii  aman  dopuJtili.  Npj.  4,  320.  Mnoge 
tiee  gledu  na  sokola.  5,  425.  ^Va  ine  gledajte,  pa  tako 
ciuile.  Sud.  7,  17.  isp.  sprijeda  pod  Ic  i  dalje  pod  4. 
—  -t)  n.  p.  on  i  ne  yleda  na  njga,  t.  j.  ne  inari, 
rcr,ichtet  ihn,  contemnit :  Zalud  njojzi  sva  Ijepota 
njena,  kad  .Vlaga  i  ne  gleda  na  nja.  Kj.  —  Zena  do- 
nese  komad  liljeba  i  baei  pred  paa,  ali  pas  ne  re  ni 
da  gleda.  Npr.  14.  Mozc  ko  reel,  da  na  orake  sitnicc  ne 
ealja  gledati.  Odg.  na  sil.  18.  Samo  vas  moliin,  da 
ne  glcdate  na  kojekakvc  niagarce,tKiio  da  radite  oiiako, 
kao  sto  bi  se  dopalo  ucenini  Ijudma.  Straz.  1.S.S7,  15. 
Na  neprijidclje  svoje  ne  ce  ui  da  gleda.  Pa.  10,  5. 
isp.  sprijed  pod  le  i  pud  3.  —  5)  eru'arten,  crspeeto: 
Ja  od  tebe  i  ne  yledam  Idayu.  Kj.  izylidati  sto,  naduli 
sc  i:ema:  Ko  ti  veliki  dar  dade,  on  gleda  i  reliko  uz- 
darje  (da  mu  da.5).  Posl.  157.  Dar  iizdarje  gleda. 
DPosl.  15  ffidi  na  istoni  nijestu:  Dar  se  uzdaijii 
nada).  Na  stijeni  atanuje  i  bavi  se  (orao)  .  .  .  odatle 
yleda  hrane.  jov  39,  32.  —  4i)  trachtcn,  operant  dare: 
yledaj  da  mi  dogjei;  yledaj  nc  bi  li  kako  to  urinio. 
Hj.  nastujati,  raditi  ~' :  Na  (ijurgjev  dan  avaki  gUda 
da  zakuljc  jagnje.  Kj.  151a.  Kad  on  ne  ee  tu  kozu 
tebi  da  da,  gledaj  da  mu  skrliamo  vrat.  Npr.  05.  A 
on  neka  gleda  kako  cc  iziei  iz  jaiiie.  170.  .la  gledam 
da  zapatam,  a  ti  ra.scerdavaS.  250.  Kiiaija  ee.  gledati 
preko  svoya  elcije,  da  bi  se  iijihova  zeija  iapunila. 
Daniea  5^  29.  Gledajte,  da  se  ne  osramotite!  Pis.  8. 
Gledajte  tc  ih  sad  prepisite.  Straz.  1880,  1288.  Ako 
imaS  ovdje  jos  koga  od  svoga,  ili  zeta  .  .  .  gledaj  nek 
idn  odavde.'  Mojs.  I.  19,  12.  .sa  .se,  pints.:  Da  se  na 
kakav  god  na(5in  gleda  od  naroda  oruzje  pokupdi. 
-MiloS  135.  —  7)  za  stvar  koja  je  ukrenuta  kada, 
kale  sc  da  gleda  onamo :  Meni  je  pend?.era.s  onaj 
auajed  kojega  pcndLeri  od  kuee  glcdc  a  muje  pcndzere. 
Kj.  494a.  kida  Livaiiska  koja  gleda  prema  Damasku. 


KlcdtM-C 


-  314  — 


viorniiti 


'■■       \  |ij.  7,  4.   Vrui'i  uiuitrasnjeca  irijeiua.  koja 

I  iflul.;  iiokii  su  /.lUvoroiiii.  Jezck.  4(i.   1. 
.■      '"  .i,",v_'ii,  H.    riiti  /ji'iiii'iu    Rj.  —  Nfkii 
»ii  ;  I  ailjektivii  .  .  .  taki  adjektiv  iizct 

xji  -  -f.  Osu.  ''bo. 

JEl^itniiti,  iiiMu,  r.  pt'.  einen  hlkk  thitii,  ii.'ipivio. 
Kj.  poiilediiti  jciliiH  put,  A"(io  Hi(i7<»  poi)hdiiti:  (rlednii 
Mujo  polju  u  Jirinii,  silna  vojska  polje  prilisnula. 
Npj.  3,  111.  A  Viiioa  (//f(/iiu  mi  h'atim.  4,  It^l.  (.'upic? 
i^lojan  gleJiiu  ispod  ruke.  4,  ISo.  i  vtptidufsi  d:  Kada 
Mclio  po  avliji  iileiiit,  na  avliji  voda  dovedeiia.  HXpj. 
3,  21.'>.  r.  iiiijif.  grledati. 

jfli^doi-iOi,  m.  pi.  cf.  bradici  (snnio  u  onoj  zngo- 
neoi).  l\j. 

g^l^ajii,  f.  —  1)  die  SiUiergliitte,  argenti  spnma, 
cf.  jrlela.  Hj.  —  'i)  (lliisiir,  criistii.  Rj.  —  Zato  se 
opot  iiikoiuf  iiije  trcbalo  bojati  da  ga  olurnu  gleyju 
ne  otriije.  Priprava  1()8. 

elcajt-isaiijc,  n.  dus  Olasiren,  incnistatio.  Rj.  verb. 
•rleujtisati.  nidiija  lojom  rt'o  ghiijciie  sto:  ^n  (ilegjei- 
satiH  oiida  nije  bilo  ni  inisliti.  I'riprava  l(iS. 

irle^i'i.sali,  glcirjfciSem,  c.  pf.  i  impf.  u.  p.  zem- 
Ijaiiu  Oiuijii,  testijii,  glusiren,  incrustare.  Rj.  metmiti 
I  iiictiid  na  sto  (jlcgju.  —  isp.  mazuska. 

srl^ta,  /".  (u  Dubr.)  die  Silberglutte,  argenti  spwna. 
<7".  frUgja  1.  Rj. 

fflozniij,  s-leziija,  m.  der  Knuchel,  talus,  cf.  clanak. 
Rj.  (■(('/  i  Ohm  2.  u  noge  gdje  se  stopalo  sastarlja 
s  golijeiii.  —  .Vko  su  ove  jamit'e  (na  plei'ii)  tako 
siii!<ko  od  caSice  da  se  ne  mogu  dohvatiti  pcihem,  kad 
se  posljednji  iijegov  gle^anj  namjesli  na  kraj,  onda  . . . 
Rj.  .">i*7b.  (glezanj  u  rule,  gdje  se  saka  sastavljit 
s  liikfom  ?).  Odmali  se,  utvidiJe  njeirova  stopala  i 
glchiji.  Djel.  Ap.  3,  7.  Biris  koiakc  moje  poda  mnom, 
te  se  ne  omit-u  iileznji  moji.  Sam.  JI.  22,  37.  Voda 
bijaJe  do  glczaiiju.  Jezek.  47,  3. 

arlib,  m.  der  Kotli,  coenum,  cf.  blato,  kao.  Rj.  i 
sgn.  kod  blato  1.  —  Izis'o  je  i;  gliha.  DPosl.  35.  U 
jami  ne  bjeSe  vode,  nego  glih.  Jer.  3?,  6.  Noge  ti  se 
uvaliie  u  glih.  38,  22.  Bare  njegove  i  glibovi  ne  de 
biti  zdravi.  Jezek.  47,  11. 

sriibrinjo,  n.  rerb.  od  glibati.  radnjd  kojom  tko  gliha. 

a:libati,  gllbam,  r.  impf.  Hi,  hoditi  po  glihu.  vidi 
blataii.  —  Xe  glib.aj  kad  ima.5  prijecac  siih.  DPosl. 
72.  qorori  sc  i  u  naSe  rrijeme  u  ])ubr.  P.  Budmani. 
Altj.lII.  l'ji;b.  r.  pf.  sloL  do-glibati. 

ffllhav,  adj.  kothig,  lutusufi.  Rj.  sto  je  puna  gliha. 
vidi  blalan,  i  si/n.  oiidje. 

slibtinja,  m.  (u  Budvi)  ridi  mlitonja.  Rj.  vidi  i 
nilakonja.  mlitar  corjek.  —  glibonja  znaOi  Jto  i  mli- 
tonja, od  glibar,  prein  da  drugoga  z7iaC-enja).  Osn.  195. 
iiiiciiu  za  Ijude  s  taktim  nast.  kod  bakonja. 

fflib6rit,  adj.  sto  je  puiio  gliha.  vidi  glibav,  i  blatan, 
i  .<!/».  oiidje.  takva  adj.  kod  barovit.  —  Zbog  glibo- 
ritopa  dna  ne  mo/.e  (se)  gaziti.  Danica  2,  40. 

•ilieorijo.  Hi.  ( Jregorius.  Rj.  ime  musko,  postalo  od 
tirigorije  fkojc  cidij  promijenivsi  sc  r  >i«  1:  A  na  ruke 
oba  jierjanika,  dligorija  i  VuCiniiS-Pavla.  Npj.  5,  92. 
—  hgp.  (ili^a,  (iliSo. 

Klijoce,  M.  dem.  od  glijeto.  Rj.  vidi  dlijece. 

eliji'fo,  n.  das  Stcmmeisen,  die  Meissel,  ooelum,  cf. 
dlijf-to.  Kj.  postalo  od  dVneto  proiiijenom  qlasa  d  na  e. 
AHj.  IFL  197b.  i       r      J  J  b 

sriiiia, /'.  zcmlja  loncarska;  die  Tiipfererde,  terra  fv- 
glina:  Tu  su  zemlje  od  mnogo  ruku  (kao  §to  je  glina, 
yapnenica,  vrlarska).  Priprava  7.  y/rfi  gnjila,'griit'ara, 
ilovapi.  izgovarii  se  s  akc.  kao  (ilina  (mjesto  it  Ilrv.). 

Klindiav,  adj.  lung  imd  trrig  (von  eineni  Mensclicn) 
longiis  et  piger.  Rj.  dugacak  i  lijen  (o  covjekii). 

iflind^.o,  III.  ein  lunger,  Iniqer  Menscli,  homo  loni/ns 
et  piger.  Kj.  fil'indzai;  corjek^  takva  ligp.  kod  balo. 

rlinski,  adj.  sto  pripada  qtini:  Francuz  Bifon  iz- 
raOiinao  jf  da  14.IXX)  godina  treba  da  postane  brdaSce 
glinsko  od  l.m)  seitanja.  Priprava  110.  , 


Srlislii<  /.  <lcr  S)iulintrm,  HegeiiiiHnii,  Iniiihricint. 
Rj.  ridi  guja  2,  gujana,  gujavica.  —  Barct'ina,  slogod 
gaiui^.o,  n.  p.  gtista,  crv  i  I.  d.  Uj  Ilia.  Ojugjelica, 
gli.'ita  koja  se  zametne  u  djetetu.  Kj.  ir)2a.  Neka 
(imena')  opet  ne  priniaju  a  . . .  nego  na  krajii  na  mjcsto 
a  dobivaju  »  n.  p.  urazda,  vrsta,  gli.tta  .  .  .  u  gen. 
lunoi*..  brazdi,  vrsti,  ghsti.  Spisi  1,  22. 

iJliSa,  III.  (ist.)  (•('(/('  (iliJo.  Rj. 

(iliso,  I".  (juiS.)  hgp.  od  Gligorije.  Kj.  (>li-5o.  gen. 
GliJa,  voc.  (JfiSo.  —  Olisu  PecikoziO.  Npj.  2,  "t)4JJ. 
takvii  hyp.  kod  DiJo. 

(■Ilva,  /'.  planina  u  Hercegovini  blizu  Trcbinja.  Rj. 

s:16ba,  /".  (accrns.  gl'obu,  pi.  globo.  glciba)  die  (ield- 
striifc,  iiiulcta.  Upravitclji  su  .  .  .  J.ivjeli  najviSe  od 
gloha:  kad  je  ko  ubio  I'ovjeka  .  .  .  iskala  se  globa 
(krvnina).  Od  krvnine  nije  bila  nianja  gloha  kad  bi 
se  dogodilo  da  djevojka  rodi  dijctc  (po  svoj  prilici 
ona  je  gloha  postala  Sto  su  se  taka  djeea  najviJe 
mrtva  nalazilal.  Ovo  su  bile  kao  odregjciic  glohc.  koje 
sit  se  placate  u  dru.stvu  .  .  .  Rj.  —  Al'  je  rada  siro- 
tinja  raja,  koja  glolia  ilarati  ne  mo^e.  Npj.  4,  131. 
Ne  iznos'te  gloha  ni  poreza,  ne  izuos'te  na  raju  bijeda. 
4,  134.  I  na  raju  ijlohe  naralismo.  4,  135.  A  ostale 
Drobnjacke  glavare  pod  zcstoku  glohw  ti  udari.  4,  492. 
Oni  globe  najviJe  izgoiie  kletvenim  knjigama.  Danica 
2,  117.  —  Plai-a  Diibrovniku  i//o/)t' ~'.")  yit'cyje/a  .  . .  po- 
lovina^  globe  od  .t  perpcra  pripada  ouonie  .  .  .  DM. 
204.  Cesto  se  uzinialo  n  glohu  sve  iinanje.  311.  Da 
se  hogutijim  plemii'inia  •ndarala  veca  gloha.  312.  Nov- 
cima  je  gloha  vrlo  ogranieena  .  .  .  uzimala  se  .  .  .  za 
psovkii,  za  potni.  313. 

arldbar.  globAra,  m.  koji  globljava:  nema  pravoga 
sudije,  nego  sve  globari,  der  Erpresser,  e.rtortor.  Rj. 
—  Koji  zapovijeda  samo  ono  5to  je  njemu  od  koristi . . . 
takovi  se  naziva  tiran  ili  globar.    Priprava  05. 

globiti,  blin,  v.  impf.  iiiii  Geld  strafen,  nndcto: 
globili  su  ga  Turei  sto  groSa.  Rj.  novccm  kazniti.  ndi 
globivati,  globljavati.  2>t-  ■''"-•  o-globiti.  —  Smuditi, 
ii)  globiti,  guliti,  derati.  Rj.  f;97a.  Ktotovali  ga  Turci 
1(K)  groSa  (t.  j.  glohili  ga).  Rj.  84()a  (iz  ovoga  se  pri- 
mjera  vidi  da  je  glagol  globiti  impf.  i  pf.,  jer  je  .^te- 
tovati  V.  2}f).  Kad  me  glohise,  kriva  me  nagjose.  Posl. 
119.  \ef  on  glohi  preko  mjere  Ijude.  Npj.  4,  381. 

lilobivanjc,   n.  ridi  globijavanje.  Rj. 

alohivati.  ti-loMvam,  r.  impf.  (u  I'.  (4.)  vidi  glob- 
ljavati. Rj. 

!;'lublji\vi)nje,  n.  das  Erpressen  rou  Geldstrufen, 
mulctutio.  Rj.  verb,  od  globljavati.  radiija  kojom  tko 
globljava  koga.  vidi  globivanje,  globljenje. 

!:'lobij:U'ati,  globljavfim,  r.  impf.  koga,  Geldstrafen 
erprcssni,  iinilcto.  Kj.  iatjct'C  sc  imjierfektivnost  prcma 
globiti,  koji  je  impf.  i  pf.  novccm  kazniti.  —  Pa  ga 
sve  Turci  bijedili  koje  za  5to  i  gloidjavali.  Rj.  78b. 
Gdjekoje  su  (citluk-saliibije)  najposlije  bile  pocele 
svoje  cifcije  i  biti  i  globljavati.  Kj.  82(ia.  i^tanu  Ijude 
globljavati  i  iskati  i  izgoniti,  sto  nema.  Milos  58.  sa 
se,  pass.:  Na  teftiSima  .  .  .  (jlobljavaju  se  irotovo  svi. 
Rj.  738a. 

i'lobljt'iijc,  II.  verb,  od  globiti.  rudnja  kojom  tko 
glohi  koga. 

gloca.  /'.  (u  Baranji)  .'Ijiva  i  breskva  koja  se  ras- 
cijopili  nc  da.  cf.  glogjiva.  Rj.  Gloca  (korijen  mo2e 
biti  isti  koga  je  glodati).  Osn.  313.  siiprotno:  lupija, 
breskva  koja  se  da  rasoijepiti.  Rj.  3.'J5b. 

gli'M-kanje.  n.  dem.  od  glodanje.  Rj. 

itliii-kati,  k:lm.  —  J)  dem.  od  glodati.  Rj.  v.  impf. 
pomalo  glodati.  v.  pf.  gloenuti.  —  '^)  sa  se,  reciproc. 
V.  r.  impf.  sich  (sclierzend)  beissen,  von  Pferden,  mor- 
sirare  se:  glockaju  se  konji.  Rj.  isp.  griskati. 

sloeniiti,  nein,  v.  pf.  einmal  anbeissen,  admordere. 
Rj-  ''•  !>/■  l>rcma  glockati.  kao  zagristi.  —  Svi  misle, 
da  to  popovi  bode  nesto  da  glocnu  od  Mirka,  kao  od 
dobra  domadina  . .  .  Megj.  138. 


glodanje 


—  315  — 


Kllip 


f(ir><liiiij<>,  II.  iliis  yiifiiii,  rosin,  Kj.  virhiil.  ml  jr\n- 
dati.  niihijii  ki)jiiiii  tko  flluiijc  s<».  ixp.  •rlalmtije. 

fcloiliiti,  frrojrjoni,  c.  iiiipl.  niiijen,  rodu.  Uj.  is/i.  .t;la- 
bnti.  (leiii.  frloi'knti.  /if.  xtoL  iz-<;lo(liili,  o-,  pre-.  I'ri- 
povijcdii  »i'  <lii  je  car  Diikijiin  .  .  .  svcziin  ii  sinilzir, 
koji  ji'iliiiiki)  iilijijjv.  I!j.  1  l4li.  Menu  s  oviikopi  plern 
ne  v:ilj:i  iilndnti,  iie^'o  se  ociipa  ])rstiiiia.  Hj.  :)01h. 
Ko  i/.ije  nu'si),  valja  i  kosti  ila  uluiljc.  Posl.  13i).  (Uijiije 
uztlit,  iiu  /aluilu.  Dl'osl.  '2i.  Ko  iilnyje  ijouiijjc,  slomil 
6e  /.ubc.  4(). 

jtl&jf,  frlojra,  HI.  —  I)  tier  Weissdom,  crittueiius 
Linn.  Rj.  ridi  trn  1,  }rlo;;ov  tni.  dew.  ;;lo5<5ic,  coll. 
gloijo.  -  -  V'oliui  s  ilraj^iin  po  {jori  hoiliti,  r//o(/  zohiiti, 
8  lista  vodii  pili.  Kj.  llfia  Cordjv  jc  jrlo^  iilofiiiijii, 
rod  111  iihiiiii).  'i)  Mjesto  Boiin  mi  jriljekoji  polio/.iii 
Ijiidi  ^kao  ila  imi'iia  Boiije^ra  nc  pomiiiju  iizalud)  go- 
vore:  bora  mi,  i  l)roda  mi,  i  tlloi/a  mi!  Rj.  32b.  i 
gojra  mi. 

^loKinJii'  /•  ''"^  l''rw:ht  de.-i  Wci.t^dtirns,  fructus 
crntiuiji.  Uj.  iiloijor  rod.  —  I'ojrj,  iiilati  filoi/injc.  DPo.sl. 
97.  Momio  ide  plaiiiiioni,  a  devojka  jiTadiiioni;  on«e 
meiV  ijloij  ill  join,  a  devojka  tnijiiiom.  Npj.  I,  ;!55.  — 
rijeii  lake  vidi  hod  brckiiija. 

^loufuiijai'a,  /'.  <livlja  iriiska  iii  Bosaiiskuj  krajini). 
M.  RuziriO.  .\i;j.  III.  2(i2a. 

kU^KOV,  adj.  n.  p.  kolac,  list,  WeLssdorn-,  craUcegi: 
Ne  <?e  mil  niSta  biti  bez  iilofinva  koca.  Na  putu  niu 
bro*''  i  ijliiiiiii'ti  triijc.  (PohI.  190) !  Hj.  sto  pripadu  ijliiiju. 
zn  vii>it.  ov  isp.  ai«tov.  —  Ouda  se  skiipe  svi  seljaci 
s  glogiivijcm  koljciii.  Kj.  7'Jb.  Obojici  jrlave  odsijeCe,  I 
nabi  objo  iin  filoi/oro  kutjc.  Npj.  4,  333.  1 

ifloaroviic,  glfifiovca,  m.  t.  j.  kolac  ili  5tap,  ein  Stab  , 
odcr  I'fnhl  con  Weissdiirn,  biiculus  aut  pulus  cndac- 
ginus.  Rj.  —  I'jevala  jo  lica  nn  yloijovcii:   Teiko   li 
se   svakomc    tnrovcu,    koji    nema   u    svome    tobocu ! 
Posl.  •>4i>. 

srlosovaca,  f.  ein  S'tock  von  Weissdorn,  hacidus 
erntucijinus.  Rj.  glogova  haiinii.  —  rijeii  s  takim  nasi, 
kod  ajsriraca. 

elosrnviiia,  f.  Weissdornhols,  lignum  cnitacgi.  Rj. 
glugnro  drro. 

s;l&&Jva,  /'.  breskva  koja  se  ne  mo?.e  rascijopili,  da 
otiiadne  od  koscice.  cf.  sloca.  Rj.  siiprotno  lupija. 
korijcn   iiio.:c  biti  ixti  kngii  jc  glodali. 

trloina/.aii,  irlftrnfizna,  iidj.  tardus,  inhuhilis,  trom, 
iicspretaii.  —  Ma  da  je  tako  pmi  i  ijlomazan,  on  je 
ijiak  za  ciido  brz.  M.  (ij.  Jlilicevic.  U  glomuznoj  fijoei 
od  stola.  jr.  P.  .Sapcanin.  AKj.  III.  "Mb. 

icliimot.  III.  (icriiiisch,  .•<tre}>itns.  Rj.  ridi  jrromot, 
tropot;  talabuka,  tarlabuka,  trlnbuka;  treska,  uruebes. 
^lusrit',  m.  dcm.  od  glos.  Rj.  ridi  cobaiicica. 
slfitil,  /'.  —  1)  (u  O.  G.I  (Vic  Armen,  puuperes.  Rj. 
siroma.i,  sirotiiija.  —  "i)  celjad  -J,  t.  j.  ?.eua  i  djeca,  die 
Familie  i.  c.  M'cib  und  Kinder,  familia:  icje  je  t\0}a 
ijlotn?  (pitaju  vojnici  —  na  krajini  kad  se  boje  Tu- 
raka  da  ib  ne  porobe  —  jedan  drnirojral.  Ne  mari 
glota  za  jodnoaa  skota.  Rj.  ridi  i  vojska  3,  ziipa  4. 
—  !i)  nekako  srjubre  n  zitu,  Art  I'nkraut,  herbae 
iniitilis  gen  IIS.  Rj.  koror  nekuki. 

S\hU\n,  n.  p.  hljeb,  die  fflota  3  cnthultend.  Rj.  « 
ecnin  iiiin  glote  (■'!). 

irlotina,  f.  (u  Dubr.)  pomijeSano  i  iiecisto  zito,  das 
clota  3  ciitlialtcndc  Kuril,  friimentum  glota  mixtum. 
Kj.   :ito  II  kojem  ima  glote  (•{). 

fflozoiijo.  )i.  das  Zanken,  litigatio.  Rj.  verbal,  od 
gloziti  se.  radiija  kojovi  se  tko  glozi  s  kim. 

sloziti  se,  zun  se,  v.  rec.  impf.  sich  zanken,  jurgo: 
oni  se  glozc;  on  se  glozi  s  njim ;  glo~e  se  megju  sobom. 
Rj.  vidi  inatiti  se,  kavziti  se,  klati  se  2,  koSkati  se, 
rijecati  se,  svagjati  se,  zubati  se. 

e'ldzjiik,  glozjiika,  m.  der  Weissdormcald,  eratae- 
getnm.  Rj.  mjesto  gdje  glozje  ruste,  glogova  suma. 

itlozjo,  H.  (coll.)  das  Weissdornichi,crHtaegetHni(?). 
Rj.  mnostvo  glogova.  jedinica  glog. 


ifliili,  gluliu,  adj.  (gb'ibl,  cumyj.  gin;!)  (<iiW/,  surdus. 
Kj.   ridi  gluv.  dcm.   nagluli.  Prva  se  iirdjiljit  Kiive 

cista  . . .  peta  gluva,  Sesla  cvjelna.  Rj,  211)1  (nV/i  ghiliiia 
nedjcija,  gbisnica).  (iliilio  ditba,  ilic  Zcit  gegeii  ^Iill(•r- 
naclil,  da  alles  still  ist,  teiiiptiH  iiii'diae  iincliH,  ciiiii 
silenl  omnia,  (iovori  se  da  »  gliiho  dnlin  najviie  izlaze 
vje.stice  i  ostale  kojekake  aveli.  Rj.  ixia  ( gluliu  duhn, 
doliu  oko  ponoii).  To  se  radi  nocii  u  glnho  ihihu.  Rj. 
4321).  Slo  glitv  ne  hi,  to  pristuvi.  Posl.  :i:A.  (lliihu 
je  rek'o.  DPosl.  24.  KocijaS  ncki  vozio  trgovea  .Icvre- 
jina.  U  pulii,  na  nckom  iilurom  mjcstu,  ubiie  gii. 
Mil.  207. 

irll'lhac,  glnlica,  m.  vidi  gbihak.    Rj.   i  .«;//(.  undje. 

Kll'lliai'',  gluhiica,  mi.  ridi  gbiliak.   Kj.  i  .<;/ii.  undje. 

—  rijei'i  s  takim  »(/.</.  golai^,  pulia*'',  rkai"-,  stiiliat^; 
crvondac,  snidac,  zelembac. 

g^ll'lliak,  gbilii'ika,  m.  der  'J'aulje,  .lurdui.  cf.  gliihac, 
glubac,  ghilio  (liijp.).  Kj.  gluh  iuvjek.  ridi  i  glufae. 
isp.  gb'dionja,  gliihoprgja. 

frlClliara,  /'.  Rj.  gljiva,  TitiMing,  rnssida  Vers.  Rj.' 

—  rijei'i  •<  takim  nast.  pud  badnjara. 

^Ii'iliarka,  /'.  (u  .'-^rijemiil  nekaka  ilivija  patka,  Art 
tvilde  Elite,  anatis  genics.  Rj.  anas   busclias   L.    Rj.'' 

irldliiiT,  adj.  ndi  gliib.  mmo  u  rijeitmu:  gluhna 
ncdjelja.  Rj. 

KliiiiiirK'-o,  H.  verb,  od  gluhnuti.  .itanje  kuje  bioa, 
kad  tko  gluline;  das  Taubircrdcn,  "'<  .'lurdcsccrc. 

S'lillinnti,  nt-m,  v.  impf.  tanb  ucrdcn,  siirdc.'<iu.  Rj. 
pustiijati  gluh.  JJanicir  sa  akc:  glilhnnli.  Rail  li,  7<). 
pf.  sloz.  oglfilinuli,  pogliilinnti,  zagliibinili. 

V^ll'llio,  n.  vidi  gliihak.  Rj.  Iigp.  od  gbihak,  i  syn. 
gen.  gliiha,  roc.  glubo.  —  takva  hgp.  kod  balo. 

j!;llllloi-a,  /'.  die  Taubheit,  surdita-s.  Rj.  osobina 
onoga  koji  je  gluh.  vidi  gliihoUi.  —  rytci  s  takim 
nast.  kod  bistroiJa. 

V^li'ihunja,  TO.  gluh  coviek  (s  njekijem  preziranjem, 
gotovo  kao  psovka).  —  II  !?tulicevu  rjecnikii:  iicr- 
fectc  surdus,  i  u  nase  vrijemc  u  Dubr.  ARj.  III. 
209a.  isp.  ghihak,  i  sijn.  ondje.  i  gluhoprgja.  —  ri- 
jeci  s  takim  nast.  kod  biikouja. 

S'iniioprirja,  f.  i  m.  Schimpftcort  fur  einen  der 
nicht  hurt  udcr  hiiren  will,  convicium  in  humincm 
non  aiidientcm  aiit  audire  nolentcm.  Rj.  gbilio-iirgja. 
pogrda  celjudetu  zenskome  ili  muskumc,  kojc  nc  eiije 
Hi  ne  ce  da  cuje.  i.y).  gluhonja.  —  tako  slozena  rijcc 
khopfgja. 

irliiiiiHa.  /'.  die  Taubheit,  surdita-i.  Rj.  vidi  gluhoca. 
rijeci  s  takim  nast.  kod  cistoca, 

gli'inia,  /'.  akc.  ARj.  III.  209a.  —  f^ali  Jalom,  gliiini 
ijluiiiom,  ne   tic'   rukoin.  DPosl.  120.    Kako    Danicic 

—  Korijeni  79  —  rijcc  gliiniac  dovodi  od  korijenii 
koji  znaci:  smijati  se,  ialiti  se,  igrati,  to  cc  gliimu 
biti:  sala,  igra. 

Kliiinai',  gli'imca,  m.  {u  Dubr.l  Schaugpielcr,  histrlo. 
Rj.  igruc  u  teatru:  (Jliimi  glumiic,  ne  hice  riikam. 
DPosl.  24.  Nego  je  kriv  .  .  .'  5to  se  u  icatru  igra,  ili 
glumac  koji  igra.  VLazic  2,  14. 

(iliiinae,  (Humca,  prezimc  i  nadimak.  —  Pozuavao 
sam  jeduoga  oticira,  fini  mi  se  iz  Slavonije,  kojemii 
je  prezime  bilo  (ilumac,  a  u  TrSicii  je  jeHnonie  C-o- 
vjeku  tako  bio  nadimak.  Po  tome  se  vidi  da  je  la 
rijec  i  po  drngijem  krajevima  naroda  nascga  jioznat.l, 
samo  sto  joj  je  znaOenje  zaboravljeno.  Rj.  —  Usiin 
<;eri  Glumca  Osman-age.  Npj.  3,  95.  t)j  Boga  mi, 
Glumceva  Fatijo!  3,  98. 

gli'iniiti,  glumini,  v.  impf  igrati  u  teatru  kao  glumac 
sto  igra:  Glumi  glumac,  ne"  hice  rukam.  DPosl.  24. 
.•<ali  Jalom.  r/?i(HiJ  glumom,  ne  tic'  riikom.  120. 

slritnljenjc,  n.  verbal,  od  glumiti.    radnja  kojom 
tko  glumi. 
I      irlQiiiiti,  nem,  vidi  gluhnuti.  Rj. 

aliip,  dupa,  adj.  akc.  ARj.  III.  210b.  kao  tiipoijlar, 

hena.tt.  lud :  diiinm.  stupidus,  stulidns:  S?to   sii    neki 

1  glupi  (tupoglavi),  a  drugi  mudri  .  ,  .  i  to  dolwi  od 


i:  I II  pa  (-ill  II 


—  316  — 


ir»»>j«v 


'.  ii/.rok)i.  Priprava  4(1.  Moirju   Irokezinia   za 
-;ari  lako  ijlupi  i  beziliisni'.'  45.  To  je  huka 
•iiiri'i/ii.  Si'ej".  uial.  12.  (iliip  kao  nieajed.  i» 
7.KI.  AKj.  III.  Jlla. 

rlii|ii^i-ina,  ni.  uiiam.  od  glupnk,  «  nuse  rrijeme 
II  i.ici.  ARj.  111.  ^Ua.  —  ttil-fii  ait<im.  ridi  kod 
banlaoina. 

jclikprik,  arliipjtka,  »i.   srlup  i^ovjek.  ii  iid.ie  vrijeme 

II  Hrr.  I  u  Srhiji.  ARj.  III.  iMla.  aiuim.  jrlupaOiua. 

^Iiiposf.  ghSposti,  /".  osohititi   onugu   loji  jc  (/lap, 

Ihimmtieit,   Mupiditas:  Nekima   se  vidi  kako  ih  po- 

gU'tlaiiio.  yluposi  i  lijenost  ua  lien.  Priprava  .-54. 

crlfi$tie,  jrhtSca,  m.  —  J)  ijluh  iorjel;.  ridi  frluhak, 
i  ,*(/H.  uiidje.  —  I  phisitc  Oujava  kad  um  se  dava. 
l>Posl.  28.  —  2)  nefmlci  qoluh;  columhd  pahDiihus. 
AUj.  in.  2na. 

jflilsicil,  /'.  —  1)  divlja  sinokvu,  raste  obi(>no  krajein 
rijeke,  —  'i)  niiiiee  (imerictnia  L.  u  Pubr.  —  ,'i)  fflu- 
Mce  i7i  inglizii-e  .rorii  Crnogorci  puske  ostrayii.ie  .l/in- 
f I'liyV re  sistcmc,  jcr  se  >ie  iuju  daleku.  —  ARj.  III.  211b. 
clil^iiifa.  /'.  ^u  S^lav.l  rirfi'  gluha  nedjelja.  Rj.  vidi 
i  irUihna  iiedjelja. 

slfiv,  ghiva,  (idj.  (glfivl,  cuiiip.  gluvlji)   ri(?i   ghih. 
I\j.  II  kiiijttiiiiii  ijdjc  ae  flhis  h  »  fioconi  pretvara  u  v. 
ffliiv  .  .  .  lidi  gluh  ...  Rj. 

sljflj,  u  gejravaOkora  jeziku  ziia<5i  idi:  idi  brzo 
!/'./<'./  gotivno.  Kj.  S5a. 

rljiva,  /■.  ipL  yen.  gljiva)  der  Sclncamiii,  fungus. 
Kj.  dcm.  gljivioa.  auiiiii.  gljivetina,  gljivurina.  —  Imena 
illjifiiimi  beshljcbara,  blagva,  corovaOa  (eerovnjaCa), 
ghibara,  gospa,  giiba  2,  kueginja,  knjeginja,  ludara, 
mlijei'nica,  paprenjaOa,  pei?urka,  inihara,  pu5a,  nid- 
iijai'a,  rujnica,  sirnjaja,  smrcak,  Jkripac,  skripavac, 
varganj.  vilovnjaca. 

ffljlvar.  III.  —  J)  fovjek  koji  kupi  i  prodaje  gljive. 
—  'i)  iijoka  riha  ii  rijeci  TopOideru.  —  AKj.  III.  212b. 
sljiviMina.  ^rljivfiriiia,  /'.  auijm.  od  gljiva.  Rj.  — 
(iiigm.  tiikcd  kod  babetina,  baburiua. 

?:ljivica.  /'.  dcm.  vd  gljiva:  Babino  uho,  malo  kao 
gljiriva  i-rveiio  pri  korijenu  kakva  drveta  (truhla, 
raokra).  Rj.  lOu. 

sljTiov,  adj.  sto  pripudn  gljiri,  gljivama.  —  U 
Jambrosii'cvu  rjcriiiku.  ARj.  ill.  212b.  i  sad  se  go- 
curi  u  .ijci:  l/ri:  n.  p.  gljivova  juha.  —  za  nast.  ov 
inp.  aptov. 

ffniai-iiiili,  guiai'nem,  r.  pf.  oporaviti  se.  Aimacimu 
iii.ilc)  iiiiaujeui^  rere  se  za  siromasna  covjeka  kad  mu 
pogjo  Mil  boljf.  H  Sihiji.  AKj.  III.  213a. 

snii'i'aljka,  /.  luuljalo  u  Ni.5u.  Oj.  Danicic;,  AKj. 
III.  21.!a.  i  ,si/«.  kud  muljalo.  —  rijeci  s  takim  nust. 
kod  kazaljka,  pn-nnt  kojoj  jc  ovdjc  i  akc.  —  za  po- 
sliiiijc  isp.  gmez<liti. 

sriiii'/.ili-iiTk,  graezilenika,  iii.  ridi  papula.  Rj.  vidi 
i  iiiozdc'iiik.  11.  p.  od  gruhu,  t.j.  kad  sc  kuhan  grah 
ngnjvci  hcz  curbc;  tuku  i  od  socica.  —  za  postanje 
ixp.  gniezditi. 

piir^.ilili,  giiitidlni,  v.  inipf.  ii.  p.  grub,  cidi  gnje- 
('•iti.   Kj.  /  .VI//I.  onilje. 

iriiir'/.irji'iijr.  II.  ridi  gnjecenje.  Rj. 
!;iiiilj*-iiji-,  II.  ridi  niiljciije.  Rj. 
ffiiiilji'(i,  gniiniii,  V.  imp/',   vidi  niiljetl.  Kj.  vidi  i 
gaijiizali,  J  syit.  ondjc.  v.  pf.  sloL  iz-uiiljeli,  od-,  po-, 

H-,     II-. 

einiza,  /'.  najviSe  se  govori  pi.  gmize,  i  znaci  male 

•.'Jiri/jiilic,  die  <Ha.spcrlcn,  margaritae  vitreac.  Rj.  vidi 

I  ;.'jin;.'jii-ica.  kao  sitaii  Ijiscr  od   slakla.  —  Danicic 

Kiirijcni  .02  —  docvdi  rijei  od  korijenu,  od  koga 

jc  ^.'iiiizati. 

|iml7.a,  /■.  (II  C.  a.)  £eDski  nadimak.  Rj.  postaiija  \ 
kojciii^  jc  giiiiza.  Oun.  52.  ridi  Miza.  ! 

ffml/aiiji'.  ;i_.  ridi  gaipizaiijc   Kj. 

siiii/.ali,  giiuzt'iii,  gmi-Aiti,  giiiizTm,  cidi  gamizati. 
Kj.  I  v'/ii.  oiidjc.  r.  j,f  prosti  gmiznuti;  slui.  iz 
guiiznii.  U  men'  jma  puno  djece:  dvadest  i  petero 


Dvaa  Peja  i  Pejaka  .  .  .  dvaa  puiiii,  a  dva  gmiiu. 
Npj.  1,  M4.  U  tavnioi  vode  no  iniade,  niti  iimiiu 
giije  i  jakrepi.  2,  70.  Crv  u  Srpskoni  jozikii  iii'  puzi, 
lu'go  gamiiie  (gmize)  iii  mili.  Pis.  2.").  Ilajde  sad  da 
vidimo  kakva  je  zenilja  spolja,  —  od  jezgro  da  stu- 
pimo  na  Ijiisku.  po  kojoj  gmizemo.  Priprava  104. 

iriiilir.Miitf .    giniV.iiem,    r.  pf.:  gmiznuti,   maknuti: 
»ni    ila    gmizno  nogaiua:.  u  Bijeloj   Palani'i.  CJj.  Br. 

I  nieii'.  AKj.  111.  21.'jb.  r.  iinpf.  ginizati.  gmiziti. 

I  !riiii^.r-iij(>,  II.  verbal,  od  gmiziti.  radiiju  kojom  Ho 
giiiizi. 

1  )i'iiaiiji>,  n.  rerhul.  od  irnati.  ntdiijii  kojom  tko  gnu 
fi?H(V  sfo.  —  akc.  ARj.  111.  2i;!b. 

I      it'iiafi,    iS'encm    (gnam)   v.   inipf.   ridi   goniti:    Utle 

I  giia.ie  ua   tragove  Turke.   Rj.   vidi  i  ganjati,  i  syn. 

1  ondjc.  pf.  sloL  do-gnati,  iz-,  iza-,  na-,  ob-,  oda-,  po-, 
poda-,  pri-,  raza-,  sa-,  u-,  za-,  zgnati.  —  Misirei  gnase 
oee  vase  s  kolinia.  Is.  Nav.  24,  (>.  Giiati.  kad  iiiii  je 
osiiova   bez   nastavka,   iiua  u  njoj   e,  pred   kojim  se 

j  glas  (/  pretvara  u  i,  pa  niu  tada  osnova  glaai  zcn. 
Obi.  111.  Kad  se  g  pretvori  u  i,  tada  se  govori  i  r 

j  nijesto  .:' ;  renem,  prorcncm ;  kad  je  (glagol  taj1  sloien 
tako  da  mu  pred  i  dogje  -,  onda  se  ;  pretvara  u  i, 
pa  se  onda  glasovi  ii  zamjenjuju  bla^.ini  glasoviina 
zd :  izdciicm,  rii:dencm.  Obi.  112.  i.<p.  mogii,  moiSeJ, 

I  moref.  .\li  mo2e  imati  i  gnam,  i  t.  d.  112. 

.U'liiJiVzditi,  gnijezdim,  r.  impf.  Rj.  pf.  sloz.  na- 
guijezditi  {/  se),  u-gnij&zditi  se.  —  1)  n.  p.  kokoS, 
der  Hcntie  ein  Nest  muchen,  nidum  facia,  impom 
nido.  Rj.  n.  p.  kokos,  namjeUati  je  n  gnijezdo.  — 
2)  sa  se,  reflcks.  nistcn,  nidulor:  gnijezdi  se  kokoS. 
Rj.  rHi  -lebi  gnijezdo,  i  namjestati  se  u  iij:  Budite 
kao  goluhicu  koja  sc  gnijezdi  u  kraju  u  rasjelini. 
Jer.  48,  28.  Izagnaj  iz  njega  (djeteta)  svakoga  zloga 
i  necistog  duha,  koji  je  sakriveu  iii  se  gnijezdi  w 
srcxi  njegovH.  DP.  184. 

ii'iiiji^zdo,  n.  das  Nest,  nidus.  Rj.  dcm.  gnjezdasce. 
—  Tiea  rije  gnijezdo.  Rj.  G4a.  Drozgorlje  gnijezdi). 
Rj.  141a.  Pacje  gnjizdo  (u  tSrijemu)  nekaka  Irava. 
Rj.  4it2a.  Kakvo  gnizdo  t.akva  tiea,  kakav  otae  takva 
diea.  Posl.  12o.  Da  mi  jesmo  gn'jezda  sokolova,  a, 
Turei  su  gn'jezda  gujinjega?  Npj.  2,  512.  ()d  Morace, 
gnjezda  hajdvckoga.  4,  292.  §to  je  bilo  gnjezda  wu- 
cijcga,  sve.smo  danas  u  Dugoj  proiSli.  4,  385. 

aiiiji'zajt'iiji'.  11.  das  Nistcn,  iiidificatio.  Kj.  rerh. 
od  1)  gnijezditi,  2)  gnijezditi  se.  —  1)  radnja  kojom 
tko  gnijezdi  n.  p.  kokoii  Hi  pticu.  —  2)  radnja  kojom 
se  gnijezdi  n.  p.  pticu  Hi  kokos. 

!!'n6j,  gnoja,  m.  (loc.  gnoju)  Kj.  ridi  gnjoj.  od  kur. 
od  koga  je  gnjiti.  —  1)  der  Eitcr,  pus.  Kj.  kad  sc 
ognuji  rana,  iz  njc  khulc  gnoj.  ridi  srz  2.  isp.  sukr- 
viea.  —  Klade  ^ii'y  iz  rane.  Rj.  272b.  Postaee  prali... 
a  od  njega  ee  postati  krastc  punc  gnoja  i  ua  Ijudiraa 
i  na  stoei.  Jlojs.  II.  9,  9.  —  2)  der  Diingcr,  Mist, 
fimiis,  stercus.  Rj.  vidi  hanina,  gjubrc,  gjubriJ.  — 
Ne  tiei  i«  gnoj,  da  ne  smrdi.  1  )Posl.  75.  ( )stavi  je 
(sinokvu)  i  za  ovii  godiuu  dok  okopam  oko  nje  i 
ohaspem  gnojem.  Luk.  13,  8.  —  govori  se  i  gnjoj, 
koje  vidi,  pa  tako  i  sve  rijeci  koje  se  udvode  od  gnoj, 
iiiogu  mjcsto  n  imati  nj. 

Kiiujaii,  gnojna,  adj.  sto  pripadu  gnoju  !i.  akc. 
AKj.  III.  21()a.  —  Iziiloh  noeii  na  vrata  od  doline, 
na  izvor  zmajevski,  i  na  vrata  gnojna.  Neni.  2,  13. 
ridi  gnjojan. 

»'iiiij:°liiica,  y:ii)ijavl<-a,  /'.  die  I'ustcl,  pustula,  cf. 
pulia.  Kj.  vidi  i  bubuljioa,  cibuljiea.  gnojao  cir.  vidi 
gnjojaniea,  gnjojaviea. 

unojaiiik,  m.  mjesto  "gdje  lezi  gnoj.  I.j.  Nenadovid. 
.\Kj.  111.  2l(ia.  ridi  gnnjiste.  —  za  ohlicjc  isp.  drv- 
Ijaiiik.  drvljanika  (mjcsto  gdje  Icze  drva),  gjiibriimk. 
prisma  lomc  akc.  gnojanik. 

^nOjav,  adj.  eitenig,  lUcerosus.  Rj.  u  iega  je  puna 
gnoju  (1) :  Od  pete  do  glave  nema  niSta  zdrava,  nego 


fnojavica 


—  317  — 


irnjeretati 


boj  i  modrice  i  r<iiie  finojiire,  ni  iHcijcirjcne  ni  za- 
ijene  iii  iilji'in  Ziilihi^ene.  Is.   1,  Ci. 

fcn&javi*-!!.  /'.  Rj.  ridi  gnojanica. 

gndjf'iiji',  II.  Hj.  verliiii  oil  1)  gnojili,  2)  fruojiti 
c.  —  1)  railnja  Icojom  iko  f/noji  n.  p.  njitni  (ilas 
Jungen,  sterooratio.  Rj.)  -  -  2)  Mitnje  kojc  hirii  had 
e  giioji  «•  2'-  fi-ixi-  I'las  Eitoin,  puriileiUatio.  Rj.) 

jfiidjTSti',  n.  mjpsto  gilje  sf  <'iiva  gnoj,  Mistxtiittc, 
mietum:  Lovi'ja  finoji^tn  lie  iinaiii  loja  nisla.  DPo.sl. 
')7,  villi  fiiijojislo,   iriiojanik,   irjubninilc.   if:p.   buniSte 

I,  biiiijak,  Imiijiiiti"  1,  smctlisti'  1,  kaliiza. 
giiAjiti,   jiiii,    V.    imp/'.   Rj.   villi  gnjojili,  frjubriti. 

".  pf.  slo:.  na-giK^jiti,  o-  (se),  za-  (se).  —  JJ  n.  p. 
njivii,  iltiiif/cit,  Mercoro.  Rj.  sn  se,  pmn.:  Listopad, 
liS<fe  sa  drve(^a,  koje  se  (oiiirje)  kiipi  i  ostavlja,  da 
«e  iijime  ijnojc  njive  i  vinogiadi.  Rj.  ."J30b.  —  2J  sn 
^e,  re/lelis.  eiterii,  in  pus  aheo:  frnoji  se  raiia.  Rj. 
postajati  i/nojavo:  Streca,  n.  j).  c/r,  kad  raste  i  gnoji 
.«e,  pa  kao  bocka.  Rj.  71!la. 

li^nu.s,  «!.  n'lmft,  snirad,  ijnd.  liimsoba  (osn.  u 
staroiu)  f/)u(s.  I'  Mikalje  kod  irnusoba,  i  u  (Stuliea); 
Osii.  251).  —  I  iiiarka  gnusi,  ali  svoj  g)ius  pokriva. 
DPosl.  28.  Vcee  je  u  iijeiini  lijeei  nego  u  zaprtu 
psii  jiniiKii.  149.  isp.  gnusoba. 

gnnsan.  sua,  adj.  —  (u  Dubr.)  —  J)  uprljaii, 
xchviul;iti,   immutiduK.   Rj.    neiist.  ridi  kahiv,  piljav. 

—  Nije  ginisiio  sve  5to  jc  enio.  DPosl.  82.  — 
2)  ekdhiift,  fusttidium  creuns,  cf.  gadau.  Rj. 

ICllCiMiti,  gnnsuii,  r.  impf.  (u  Uul)r.)  Rj.  v.  pf. 
sloi.  iz-giiiisiti.  0-,  u-,  —  J)  i^chiiiKtzeii,  schmutsiii 
maihcii,  iitiiiiiiiKn'.  Kj.  prljiiti,  iiiiiti  du  ito  tnide 
r/iiM.<H(),  neii.sto:  Tko  svoj  pos'o  <5iiii,  ruka  iie  gnusi. 
Dl'osl.  134.  —  lunu  moie  se  dodati  i  iivaj  primjer: 
I  maeka  ynusi,  ali  svoj  gnus  pokriva.  Dl'osl.  28.  vidi 
mrciiiiti  2.  —  2)  (jurstiij  muchcn,  foednre.  Rj.  vidi 
gaditi.  iKp.  grditi  1. 

|(iiilsni(-ii,  /'.  (u   Dubr).   Rj.  auijm.  gnusnifiina.  — 

—  1)  die  Schmutzige,  mtilier  immundu.  Rj.  ienslai 
gniisnii,  uprljana,  necistu.  —  2)  die  Uiissliche,  niu- 
liei'  fijcdii.   Rj.   kemka  grdnii,   riihui.  isp.  gnusiti  2. 

iriiii.snii-iiia,   f.  atii/m.   od  gnusnik  i  guusnica.  Rj. 

jKiiii.siiTk,  gnusnika,  m.  (u  Dubr.)  Rj.  augm.  gnus- 
iiifina  —  1)  der  Sclnniitzige,  immundas.  Rj.  covjek 
gnusiui,  upiijan,  nei/ist.  —  2)  der  UiissUche,  foe- 
ilus.  Rj.  covjek  grdiin,  ruiun.  isp.  gnusiti  2. 

jfiiiisAbii,  f.  (u  Dubr.)  —  1)  Sclimufzigkeit,  immun- 
dities.  Rj.  necistoca.  —  2)  die  (iarstigkeit,  foeditas. 
Rj.  grdobii,  iirdinju,  grdilo:  Nasljedstvo  moje  napii- 
nise  ynusohiima  svojira.  Jer.  16,  18.  Slaviii  nakil  svoj 
obrati.Se  iia  oholost,  i  /lacinisc  od  iijega  likove  gadova 
svojih,  gniisohe  svoje.  Jezek.  7,  20.  Oskvrnude  sve- 
tiiijii  u  gradu  .  .  .  i  postaviee  gnusobu  pustosnu.  Dan. 

II,  31.  —  rijeci  s  takim  nasi,  grdoba,  hudoba,  ru- 
goba,  tegoba,  tjeskoba,  zloba,  i  t.  d. 

gnOsenje,  n.  verb,  od  gnusiti.  radnja  kojom  tko 
gnusi  sto. 

g^njitt,  »».  vidi  golijen :  Nosi  ijnjute,  pobljuva  se 
na  te.  Rj.  u  noge  prednja  striinii  i  kost  od  koljena 
do  glehija.  vidi  i  cijev  3,  i  syn.  ondje.  —  Ko  krace 
viSe  nego  moze  doskoCiti,  prebic'e  gnjatove.  Rj.  130a. 
Sveta  Kate,  k  ognju  gnjate.  DPosl.  119.  Gnjati  su 
niu  kao  stupovi  od  mramora.  Pjes.  nad  pj.  5,  lb.        I 

Vnjiit,  m.  planina  u  Dalmaciji.  Rj. 

iCiljlVviti,  giijfivim,  V.  impf.  driicken,  eollido:  gnjuvi 
ma(5i('e  (kad  ko  ruzno  svira  u  gadlje).  Rj.  kao  pri- 
tiskivati,  diiriti.  v.  pf.  sloz.  pri-gnjaviti,  u-. 

giijilvljeujc,  n.  das  Driicken,  pressio.  Rj.  verbal, 
od  gnjaviti.  radnja  kojom  tko  gnjavi  koga  Hi  sto. 

gnjfecSiijts  H.  villi  gnjecenje.  Rj. 

gnj&cati,  cam,  v.  impf.  vidi  gnjeeiti,  u.  p.  gro^gje 
u  &»brii.  Rj.  upravo  je  dem.  od  gnjeeiti.  ali  nema 
deminutivuogii  snacenju.  i  sgn.  kod  gnjceiti. 

giij^cav,  adj.  n.  p.  bljeb,  ridi  gnjecovan.  Rj.  vidi 
i  dvekav,  nieeav. 


giijdcovaii,    gnjecovna,    adj.    n.    p.    hijeb,    tnlkig 

{vum  lirot),  klebriij,  male  piiisitiii  t)tistiis).  Rj.  ,j»^ 
.se  kao  lijepi,  n.  p.  hljcb  kad  nijc  dobro  utiiijcie,,.  ridi 
giijecav,  I  si/)i.  ondje. 

Snji'fC'iijo,  )i.  das  Knelvn,  siihactio.  Rj.  verb,  ud 
gnjeciti.  radnja  kojum  tko  i/njeii  Mo:  Saiiiotok,  iiit-d 
koji  sam  iz  sala  istefe  (bez  i  kakvoga  i/njeirnja  i 
pritiskivanja).  Rj.  (;()4a. 

gnj<-('iti,  gnjeniii,  i?.  impf  kneten,  depso,  sithigo, 
n.  p.  papulu.  Rj.  vidi  giijceati,  gme^.diti,  me<'-iti,  mo?,- 
diti,  miiljati,  grestati.  isj).  priiiskivnti.  v.  pf  slo:.  iz- 
gnjet''ili,  na-,  po-,  pri-,  raz-,  «-,  z-.  —  Koljenaij. 
gnjeCiti  koljenima.  Rj.  28i;a.  Ranjeiii  Jeep,  jcr  ill  zdravi 
gnjeic.  HNpj.  4,  81.  Oni  joj  gnjei-ise  djevojai-ke  dojkc. 
Jezek.  23,  8. 

gilji^Sti,  gnj&teni,  v.  impf.  priliskivati,  va  silu  sU> 
stiskirati  nabijati  u  dniijo  slo.  stopfen,  roll  slupfen, 
hinein  stopfen,  farcire.  v.  pf  slo:.  nagniesti.  ugnjesti. 
Banicii  —  Rad  (!,  .00  —  .s  akc.  gnjesti,  gnj.'-leiii, 
veleiH  da  ima  Fk/.- nfignjcsti;  rt/tjc  m  I 'uAvi  iiagiijesli, 
nagnji>tcm,  pa  po  tome  vulja  i  prosti  glagiil  akren- 
tovati:  gnjesti,  gIlj^teln,  kao  slo  ima  sum  Daniii'':  u 
Obi.  04.  —  zaporj.  gnjfcti.  I.  preijj.  gnjfctoh,  giijete. 
//.  gnjttij.'ih,  giijfctali.  prilog  sad.  gnjfetridl.  prcgj. 
giijHavfi,  giijM.MV.  /.  jiridjev  giijeo,  gnjMa.  II.  giij.'>- 
teii,  gnjetfena;  gnjetein,' gnjf'ten.M. 

giiji'tenjc,  n.  verbal,  od  gnjesti.  radnja  kojmn 
tko  gnjete  sto. 

gllj^ti,  villi  giijiti.  «  r.  pf.  slo:.  silgnjeti. 

ijlljfev,  m.  der  Zorn,  int.  Rj.  vidi  ijed,  jed,  jarost, 
Ijntina,  Ijiitnja,  srdnja,  srdost,  srdzba,  sr^.ba.  -  -  Ali 
se  odmah  raspali  u  iijoj  gnjev.  Daiiiea  2,  131.  /.a- 
tvoreni  ijvjev  odin.ih  prorali  sebi  na  siln  odiiskni 
s  velikim  bjesnilom.  2,  141.  Javno  poka^.e  svoj  gttjev 
na  kneza  Simu.  MiloS  51.  Jer  se  otkriva  gnjcv  IJo^.ij 
s  neba  nu  svaku  bezboznost.  Rim.  1,  18.  Jer  zakon 
gradi  gnjev;  jer  gdje  nema  zakona  nema  ni  prije- 
stupa.  4,  15.  pi'eka  se  gnjev  tvoj  ne  raspali  na  slugu 
tvojega.  Mojs.  I.  44,  18.  Proklet  da  je  gnjev  njihov, 
sto  bje.se  nagao.  49,  7.  Ja  (u  vama  s  gnjcvom  iii 
na  suprot.  Mojs.  III.  26,  28.  Niti  si  izvrsio  zeslokoga 
gnjeva  njegova.  »Sam.  I.  28,  18.  Xapnni  se  .\mau 
gnjevit  na  JIardobeja.  Jestir.  5,  9.  Gnjcv  earcv  ulisa 
se.  7,  10.  Dokle  ne  utolt  gnjev  tvoj.  .lov  14,  13.  .ler 
ce  se  gnjev  njegov  brzo  razgorjeti.  Ps.  2.  12.  (Jospod 
cu  i  jaitljuti  se  .  . .  i  gnjev  se  podize  na  Izrailja.  78, 
21.  I'esto  ustavljase  gnjev  svoj,  i  ne  podizase  sve 
jarosti  svoje.  78,  38.  Gnjev  tvoj  stize  me.  88.  IG. 
Gnjev  me  obiizima  na  bezbo^nike.  119,  53.  I)ar  u 
tajnosti  utiiava  gnjev.  Pric.  21,  14.  Ustegniiiu  gnjev 
svoj.  Is.  48,  9.  Cro-spod  se  sveli  protivnieiiua  svojim, 
i  drzi  gnjev  prema  neprijateljima  svojim.  Naum  1,  2. 
NavlaCe6i  ««  se  gnjev  ne  samo  Mletaka  i  I'garske 
nego  i  dalniatinskih  gradova.  DM.  9. 

gnjei'an,  gnjevna,  adj.zornig,  iratus,  adv.  gnjcvno: 
Ne  gnjev'te  nam  gizdave  djevojke,  djevojka  je  i  od 
sebe  gnjevna.  Rj.  pun  gnjeva.  vidi  ijedak,  ijedan. 
jedak,  jedan,  Ijut,  Ijutit,  srdit.  —  Gospod  bje.5e 
gnjevan  na  me  s  vas,  i  ne  usliSi  me.  Mojs.  ^'.  .3,  2(). 
Usta  Jonatan  od  stola  gnjevan.  8am.  I.  20,  34.  adv.: 
Srdit  Marko  jezdi  niz  Kosovo,  roni  siize  niz  junaeko 
lice,  a  kroz  suze  gnjevno  progovara.  Npj.  2,  421.  koja 
(palica)  je  liuto  bila  narode  bez  prestanka,  i  gnjcvno 
vladala  nad  narodima,  i  gonila  nemilice.  Is.  14,  G. 
Stavicu  revnost  svoju  tebi  na  suprot,  tc  ^e  raditi 
s  tobom  iinjcvno.  Jezek.  23,  25. 

giijtn-(Jtalo,  m.  der  langsam  und  undeutlieh  spricht, 
qui  tarde  et  minu^  dure  loquitur.  Rj.  koji  gnjerevc. 
isp.  taljizgalo.  —  rijeii  s  takim  nasi,   kod  bajalo. 

giijovi'taiye,  n.  da.i  langsame  und  undeutliche 
Sprechen,  sermo  tardus  et  minus  clarus.  Rj.  rcrbal. 
od  gnjevetati.  radnja  kojom  tko  gnjeverc. 

Siijovetati,  gnj&ve<^em  (gnjiivet.am),  v.  impf.  lang- 
sam und  undeutlidi  sprechen,    tarde  et   minus  dare 


gujevitl 


—  318  — 


SO 


brbljaii.  i 


•ie.  biirit 


>hi{iano,  tromo  i  nermiiorijctno  (jororiti. 
:i.  —  gororiti  br;o  i  iwrii;<iovijftiio.  riih' 
i/M.  oniije. 

'  srnjevTm,  f.  impf.  Rj.  pf.  sloL  prognj^- 
■viti.  —  IJ  riirnen,  irrito.  Rj.  ri<(i  ijediti, 
i.  sriMti,  srtliti.  —  Ke  <i>ijei-'ic  nam  s;!- 
'  .  Ijovojka  jc  i  oii  sebe  friijeviia.  Rj.  !K»b. 
irijcimii  svojiin.  Car.  I.  It).  "J.  — 
,,,■.. viC.  liirncn.  iniscot:  Rj.  ridi  biu'iti 
se,  duriti  se,  ijediti  se,  jeiliti  se.  jariti  se, 
kninadati  se,  Ijiuili  .«e,  napii^aii  se,  prkonjiti  se,  sr- 
diti  se.  —  Pa  iV  svaki  koji  se  ijiijcri  iia  brutu  svo- 
je?a  ni  za  Jto,  biti  kriv  siuhi.  Mat.  5,  22,  Nenioj  xe 
iiHJerHi,  liospode.  sto  cii  jo.S  jednom  procovoriti. 
Mojs.  I.  18,  ;V2.  Kad  xe  (iiijerljusc  na  fsvestciiike.  Dn. 
II.  2i;.  l!i. 

ffujevlji'njf,  ».  Rj.  rerhal  od  1)  gnjeviti,  2)  gnje- 
vili  se.  —  IJ  radnjd  l-^jnm  tl'n  (injevi  koga  (das 
Zuriieii,  irritatio.  Rj.)  —  'i)  rndnjti  l:ojom  se  fko 
(jnjeri  (das  Zurnen,  ira.  Rj.) 

emji'vljiv.  ndj.  tiUhzdrnig,  iracundus.  Rj.  Icoji  se 
hiko  iiiijeii.  ridi  jedljiv,  lakosrd,  nabreeit,  n.abiisit, 
osorljiv,  prsljiv.  isp.  srditko.  —  Jer  vhidika  treba  da 
je  be/  mane  .  .  .  ne  <i»jevljiv.  Tit.  1,  7.  Vov}ek  giijevljiv 
zameee  ra-spru.  PriO.  lo,  18. 

niji'Z'li^ii'i',  ».  dem.  od  snijezdo.  nidtilus,  Nestchen. 
ARj.  III.  225a.  —  takva  dem.  kod  brdaSce. 

ffnj1<I:i,  f.  (pl.  gen.  gnjTda)  die  Xisse,  lens  {gen. 
leiidi.'i).  Kj.  jaje  od  usi.  d^iii.  gnjidiea. 

eiijidav,  adj.  pun   gnjida.   «:iijidavilp,  gnjidavca, 
m.  giijidav   t-ovjek.    grnjlditvica,   f.  gnjidavo   JSensko 
reljaile.  i<  n(de  rrijeme  »  Lici.  .\Rj.  III.  225a. 
»iijlili<-:i,  f.  dem.  od  jrnjida.  Rj. 
mijijenjo,  n.  verbid,  od  gnjiti.  akc.  ARj.  III.  225b. 
.•itiiiiji  hoje  biva,  kad  sto  gnjije.  ridi  gnjilenje. 

jfnjila,  /".  —  1)  die  Tdpf'ererde,  terra  figlina,  cf. 
grniara.  Rj.  loniarska  zemlja.  vidi  i  glina,  ilovaCa. 
—  Ctrueara  doiija  i  frornja,  dva  sola.  ViJe  tijeh  sela 
iia  jednom  brdu  (koje  se  zove  Gnjila)  kopa  se  lon- 
Oarska  zemlja.  Rj.  103a.  Izeo  sam  se  iz  kala,  a  iipao 
sam  u  gnjilu.  DPosl.  3.5.  —  2)  u  prenesenom  smisln: 
y^ensko  fieljade,  bila  djevojka,  uila  zena,  ako  je  lijcna 
na  poslu,  a  pri  torn  jo5  debela,  zove  narod  gnjilom. 
u  Lici.  ARj.  m.  225b.  isp.  gnjilac. 

sriijilac.  gnjilca,  m.  covjek  gnjio,   lijen,  lijenac  (u 
I'nunij.  (ij.  l)ani^'i('.  ARj.  III.  226a.  v^idi  gnjiloritac. 
iriijiirui,  /.  ridi  gnjilina.    >i?ta  (-.e.  mi  ta  qniilad';''!. 
M.Medi.^  ARj.  III.  226a. 

ffnjilk-a,  f.  njeka  jesenja  tvrda  krulka,  koja  se 
mof.e  jesti  samo  onda,  kad  ugnjije.  u  Lici.  ARj.  III. 
226b.  ridi  ognjilano,  i  stjn.  ondje. 

ffnjilina,  f.  Rj.  ridi  gnjilad.  —  1)  das  Fatde,  die 
faulen  Theile,  putramen,  cf.  triihlina.  Rj.  stvar  gnjila, 
sto  je  gnjilo  u  cega.  isp.  gnjio  1.  —  2)  das  Milde, 
die  milden  Theile  (vom  Obst),  pars  niitis,  cf.  gnjio  2. 
Rj.  «  ro'Vf  ono  sto  umekne. 

fiTiijiliti,  Iijn,  V.  impf.  Rj.  v.  pf.  sloz.  u-gnjiliti.  — 
1)  faulen,  putresco.  cf.  truhnuti.  Rj.  postajati  gnjio, 
truo.  —  2)  weich  nerden  (vom  Obst),  mitesco.  Rj. 
kaie  se  za  voce,  kad  mekne. 

irnjiIorita«-,  gnjilorica,  m.  lijenac  (covjek  gnjilc  riti). 
<ij.  I)!mi<'-i<'-,  ARj.  III.  227a.  gnjilo-ritac.  vidi  gnjilac. 
enjilozub,  w.  nadimak  mladim  Ijiidima,  kojima 
Hu  zulii  pocrnjeli.  ;  Vidi  je,  ndala  bi  se  za  onoga 
gnjilozuba  i  probilijesku ! -  u  Lici.  ARj.  III.  227a. 
gnjilo-zub.  isp.  beziib,  krezub,  o.^trozub. 

enjiljenjo,  n.  verb,  od  gnjiliti.  vidi  gnjijenje. 
irnjlo,  ^'njila,  fgnjilT)  adj.  —  1)  faul,  piitridus, 
'f.  iriio.  Rj.  upravo  partic.  praet.  act.  od  gnjiti  pa 
se  gorori  kao  adjckliv.  —  Devom  vila  a  nevom 
gnjila.  Von].  .58.  Ne  ti^-i  ii  qitjiht  nicqju,  da  se  sva  ne 
proypc.  Dl'osl.  75.  I'onlaf' u  gnjiht' brodu  s  dinarom 
kriiha  u  I'ulju.  'M.  —  2)  mild  (vom  Obst),  mitis.  Jlj. 
kaie  se  za  voce,  kwl  umekne:  Mekiifia,  jabiika  pro- 


mrzla.  ili  gnjila   kruika.   Rj.   3.52b.  Bira  kao  megjed 

gnjilc  kruskc.  Posl.  14. 

anjirenje,  ».  ridi  gvironjo.  Rj. 

unjirili,  nm.  r.  impf.  vidi  gviriti,  n.  p.  u  knjign, 

l\j.  (•/(//  (■  njiiiti,  piljiti,    pizdrili,   piidriti.  opirati  oii 

u  stii. 

it'iiJUti,  gnj'ijem,  r.  impf.  gnjiti.  Istor.  248.  ridi  gnji- 
liti, trunnti,   tnihmiti,    tnililili,  fanlcii.  putresco.  nkc. 

po  pf.  sloz.  glagolima:  izagnjiti,    obai;iijiti,   pii^-,  8i>- 

gnjiti,  ft-,  i  po  (particip.)  pridjerii :  giij'io.  r.  impf.  sloz. 

sagnjivati,  ugnjivati.  —  Kiida  niajkn  bije.  tiida  koia 

tije,  a  kiul  tugjin  bije,  tuda  ko/.a  gnjije.  Posl.  u  Lici. 

ARj.  III.  228b.  gdjesio  se  govori  i  gujeti  mjeHo  gnjiti: 

Ja  (-w  tjelo  zemlji  gnjeti,  ti  6ei  (duSo!)   Bogn  dnge 

vracat'.  Here.  324. 

!!:iijiz(lo,    n.    (u   Srijemii)   ridi   gnijezdo.    Rj.   ilia. 

Pacjc  gnjizdo,   (u   8rijemu1  nekalva  trava.  Rj.  IKia. 

Kako  je  doSlo  te  se  i  ii  nas   gdjesto  govori :  gnjizdo 

mj.  gnijezdo.  Kov.  19. 

iTlljoj,  m.  (po  zap.  kraj.)  ridi  gnoj  (mit  alien  Ah- 

leitungen).   Rj.    ;    tako   sre   rijeci   koje   .te   odvnde  od 

gnoj.  mogn  mje<to  n  imati  nj. 
!tiij(>jan.  adj.  ridi  gnojan. 
uiijojiliiiea,  /'.  ridi  gnojanica. 
giiji'»ja\,  adj.  ridi  gnojav. 
uiiji'ijavica,  /'.  ridi  gnojavie.a. 
aiijojf'njo,  n.  vidi  gnojenje. 
niijojTito,  n.  vidi  gnojiSte. 
U'lijitjiti,  ('.  impf.  ridi  gnojiti. 
uiijiirae,  gnjiirca,  m.  Rj.  koji  roni.  Miklo5i(;  misli 
da  je  gnjurac  istoga  korijena  kojega  je  nnrac  i  po- 
nirati  i  da  je  sprijeda  dometnuto  g.  Korijeni  7!).  isp. 
zagnjurili  se,  zaroniti.  —  J)  der  Toucher,  urinator, 
cf.  ronac  1.  Kj.  vidi  i  norac  1,  njorae.  —  2)  die 
'fauchente,  mergns,  cf.  ronac  2,  snrka.  Rj.  ridi  i  me- 
dvedak.  vodena  ptica.  —  Jlegju  pticama  ove  da  su 
vam  gadne  .  .  .  buljina  i  gnjurac.  Mojs.  III.  11,  17. 
SO  (goo),  giMa  (giiili)  adj.  Rj.  gol  ==  goo  =  go.  — 
1)  itackt,  nudus:  Ako  je  i  go,  ali  je  soko.  Rj.  vidi 
go  golcat,  go  golcit;  goliSav;  nag.  dem.  gojiisan;  go- 
liSav.  —  Goli  sin,  golac,  t.  j.  vojnik  koji  sam  od 
svoje  volje  za  platu  ide  na  vojskii  i  bije  se.  Rj.  93a. 
Golokrak,  golijeh  golijeni.  Rj.  93b.  Oo  kao  lipa  (valja 
da  kad  joj  ogule  koni  luba  ili  lika  radi).  Rj.  329a. 
Go  nag,  kao  od  majke  rogjen.  Rj.  382a.  Go  opueun. 
Rj.  46(;b.  Pored  njega  jasu  s  golijem  sahljama  ii  ru- 
kauia.  Kj.  801b.  (Sunceva  majka)  .  .  .  pe<!  ^uri  i  gulim 
rukama  vatra  izgrce.  Npr.  56.  Videci  ga  gola  i  bosa, 
odmah  mu  da  jedue  opanke  i  novaca.  72.  Pane  prcd 
njoin  na  gola  koljena.  215.  Go  kao  prst.  Posl.  43. 
Go  kao  sipka.  43.  Goli  viSe  skafiu.  43.  /ivi  i)aski,  a 
spava  na  goloj  daslci.  81.  Od  gola  popa  i  oficira  nema 
i;uiSnije  stvari.  232.  TeJko  bonu  u  domu  golii!  313. 
Cist  kao  flinta.  {Goo,  siromah).  348.  Goto  i  oholo. 
DPosl.  24.  Nit'  si  gola  ineodela,  niti  bosa  preobiila. 
Npj.  1,  133.  Ne  ('ii  Ijubit'  gola  vrata,  \e(  6u  kupit' 
litru  zlata,  pa  cu  svezat'  oko  vrata.  1,  363.  Svufe 
b'  sebe  ^.utoga  kavada,  osta  gola  u  kosulji  tankoj.  1, 
564.  Id'  otale,  gola  derrisinu!  2,  351.  Ona  nila<la  gola 
izlazila,  samo  gola  a  tanku  kusuljn,  samo  gola  kako 
miiSka  glava.  4,  389.  Pa  za  Boga  i  za  gohi  cordu. 
HNjtj.  4,  24.  Nema  kade  konja  0!5edlati,  no  se  baca 
na  gala  konjica.  Here.  22.  Pa  mu  (MiloSu)  onda  prc- 
dadu  one  akte,  koje  on  uzevsi  najpre  metne  na  yobi 
glavu.  MiloS  170.  Stanovnijeli  zvijezda  moze  se  goli- 
jem  okom  nabrojati  oko  2000.  Priprava  95.  Melnu(;u 
krv  njegovu  na  go  kaiiien  da  se  ne  pokrije.  24,  8. 
—  2)  bloss,  merus:  gola  voda;  od  gola  vlalia  gola 
para;  oglobio  ga  do  gole  duse.  Rj.  nesto  samo,  ne- 
pomijesano  ni  s  cim  drugim,  bez  cega  drnijogic:  Za 
kojega  se  (seoskoga  kiuv.a)  moze  re6i  .  .  .  osim  gola 
imena  da  viSe  niSta  iiije  imao.  Rj.  279b.  Goln  kosl 
ni  pseto  ne  6e.  Posl.  43.  Tugja  koza  go  loj.  321.  .la 
g  golim   zivotom   bezim   u    Nemacku.    MiloS  .53.   Ta 


iroba 


319  — 


Kodina 


mica  ostaiie  fiula  livala  i  prijetnja.  Npj.'  1,  XXVll. 

li  ha  ce  jiole  rijei-i?  I'riprava  58.  (inio  iih  adrerhi- 

'Inn:  na  golo,  znucciH  saiiio:   I'rodajte   mi   Spzdeset 

ivnia  sve  mi  (jolo  viiia  i  Senice.  Xiy.  2,  .'iO.  Srepan 

le  wroSe  i  ilukate  i  na  goto  krupnc  talijere.  2,  630. 

f^&ba,  f.  (11  Boci)  vidi  prlia :  Mojoin  (luhom  ne  mofru 

as  svijct  ispiaviti  (I'osl.  182.  u  Boui).  Hj.  vidi  i  jjura. 
■/■'(/.  j;obba. 

ui'ibt'lii,  f.  (st.l  u  piipovijec-i  o  Solomunu :  jediia 
obeta  u  kao,  a  ilrujra  iz  kala  —  kazao  Soloraun  a-leda- 

i(;i  u  toi-kove  katl  sii  ga  na  koliuia  vodili  da  jja 
ogiibe.  Kj.  vidi  Npj.  165.  naplattik  it  to£ka.  vidi 
obelja. 

ir6b<'ljii,  f.  (u  Dalm.)  vidi  n.<iplatak.  U  Dalinai'iji 
jdkovi,  koji  su  ninogo  maiiji  i  jat'i  od  nasijeh,  imaju 
amo  ('etiri  spice,  kojc  se  onaiiio  zovii  krst,  i  cetiri 
lobclje.  Uj.'  (  w  Lici:  Jedna.  fiohclja  iz  blata  a  dnisra 
I  blato.  ARj.  III.  232a:  vidi  gobela.  isj}.  izgobeljati  se. 

jfOf,  gftca,  m.  (po  ju^.  kraj.  Sibije)  vidi  bubaiij.  Kj. 
•idi  i  dobos.  —  goi  (tympauura,  mislim  da  je  tako 
1  srpskom  mjcsto  glud,  kao  fovjek  mjcsto  Clovjek  ili' 
vobiwica  mje.sto  klobasica).  Osii.  GO.  Moie  biti  da 
)vaiiio  ide  u  znafienju  »hipati,«  izbacivSi  »1»:  goi. 
'.voiijeiii  5(). 

^'ucobijil,  i».  r(Vi(' biibnjar:  Ako  bio  torbonoJa,  bio 
iiiajci  zivl  .Vko  bio  goiohija,  ue  bio  joj  ziv!  Rj.  goco- 
uija,  koji  bije,  udani  u  goc.  vidi  i  doboJar.  —  rijec 
tako  sloz.  isp.  halobija. 

god,  goda,  HI.  ^  J)  veliki  praznik  (u  Srbijil,  der 
Fcstttig,  die.f  festus.  Rj.  vidi  i  blag  dan,  svecanik  1, 
svetac  2.  —  Ljudi  idu  iiz  casne  posU'  i  o  ostulijem 
velikijem  godoviiiui  (u.  p.  o  Trojicimi  due  .  .  .)  nama- 
stirima,  te  se  ispovijodaju  i  piicesciijii.  Rj.  395a.  K.ada 
Vlaife  te  razumi  rici  tad  on  begu  pocc  govoriti :  Mog 
mi  posta  i  .sviju  godum  '.  HNpj.  1,  44l».  I'oDiogao  ti 
jaki  Gospod  Bog  i  svaki  Bozji  dan  i  god'.  Kov.  125. 
—  2)  u  rijecima:  od  god  do  god  (ima  Inane)  snaci 
godina,  das  Jain;  aiiniix.  Kj.  —  3)  der  Jahresicuchs 
eiiies  Buuines.  Rj.  «  drveta  stu  uzrantc  u  godinu 
duna.  —  4:)  n.  p.  pet  gro.ia  «  gud,  t.  j.  lavno  (kao 
ugogjeno),  gerade,  ipse.  Rj.  vidi  ugod  (na  ugod). 

gftd,  (als  Anh(ingesylbe)  immer,  irgend,  -eiinque, 
ali-.  Rj.  rijeha  sto  sc  dodajc  zamjcnicuma  i  ad- 
rerhima.  u  jubwm  govoni  glasi  i:  gode,  goder,  go- 
dijer,  gogj,  gogje.  isj).  Korijeni  (it),  vidi  i  godic.  — 
.StO;;o(/,  kojif/orf,  cij;/orf,  kudgod,  gdjei/orf.  Rj. 

iriido,  list.)  vidi  god:  (idi  se  gode  krajina  uzbija. 
Rj.  i  II  juinom  govoru.  vidi  god. 

(i6deP,  III.  iuie  miiSko.  Kj.  za  nast.  isji.  Gole^, 
Jelec. 

jrddPr,  (ist.)  vidi  godijer.  Kj.  i  u  jiiz.  govoru. 

ifodet,  f.  das  Gef alien,  gaudium,  cf.  godimenat: 
Znade  niajka  godct  svome  sinu.  Rj.  vidi  milina.  Rj.' 
.sto  je  koine  milo,  ugodno. 

!(odif  (u  pjesmama)  vidi  god.  —  Kad  bi  godic  ja 
sina  JSenio.  HNpj.  4,  104.  Dak  su  godic  u  ^ivotu  bili. 
4,  241.  Sio  si  godic  rekla  po.sestrimi.  4,  494. 

g:5dijcr,  vidi  god.  Rj. 

ii'odimoiint,  godbnenta,  m.  (po  jugozap.  kraj.)  die 
Freiide,  gaudium  (gaudimoninm),  cf.  radost,  milina: 
Staru  Ooeku  mlada  zena  godimenat ;  a  mladu  eoeku 
stara  zena  pogibija.  Rj.  Tal.  godimento;  der  Genuss, 
das  Vergniigcn,  die  Freude;  s  kojom  tuyjom  rijeiju 
isp.  i  godet. 

srddinn,  /'.  {jil.  gen.  godina)  —  1)  das  Jahr,  annus, 
cf.  godiste:  Duga  noc,  ili  dan,  (kao)  careva  godina. 
Sad  je  njegova  godina,  ili  u  5ali :  njegova  i  pasja 
godina,  t.  j.  sad  je  kao  5to  on  hoce.  Rj.  vidi  i  god 
2,  Ijeto  2.  dem.  godiuica.  hyp.  godinjak.  —  Makar 
bila  i  djevojka  od  12  godina.  Rj.  9a.  Nijesam  mu 
bio  na  babinama  (A&  znam  koliko  mu  je  godina).  Rj. 
10a.  Korijen  se  za  nevolju  —  n  gladne  godine  — 
k\dia  i  jede.  Rj.  11a.  Prosla  ju  je  var  (reUe  se  za 
zei\u   koja  je   u  godinama    vec  prevalila).   Rj.    53a. 


GodiSnjica  se  zove.i  godina,  n  polugoMi-iiiiia  ,  j,„ 
godinc.  Rj.  112a.  Xirovnn  godina.  Kj.  l.'.lllt.  Dr.  jp 
Zvornik  zidao  uekakav  Zvoniinir  neznalxi/.ac  prtje 
Hrisfa  na  SM  godina.  Rj.  205a.  '/.win  da  fi-  ona 
godina  biti  potrebnu.  Rj.  211b.  Svakoga  otnii.'-ara 
osude  na  pet  ijudina,  a  niladoienjii  za  izvriliiui  na 
sest.  Rj.  221a.  I'rije  sto  i  nekoliko  gudina  (I'elra- 
skijeh  godina)  nekakav  I'etras  kapelaii'  bio  uzeo  /.vor- 
nik  od  Turaka.  Rj.  497a.  Kad  'y  godina  siiina,  onda  . . . 
Rj.  (>47b.  Rodna  godina.  Rj.  li.'rib.  .la  Ham  prije  ne- 
kolike  godine  duna  hlio  .  .  .  Npr.  III.  Kad  »iu  budc 
osumnaest  godina,  zapita  mater  svoju  .  .  .  27.  Kail 
jo/  sc  navrse  dvadeset  i  dve  godine,  ona  progovori. 
54.  Posle  toga  progjc  godina  duna.  2:57.  I'ostniic 
zdrav  i  nilad  kao  da  mu  je  to  dvadeset  godina.  241. 
Boze  pomozi!  nove  novine  od  nore  godine.  (Kad  Re 
5to  novo  jnvi  put  od  godine  okusi).  Posl.  20.  Orf 
stare  godine  se  pojelo,  a  od  nove  jof  nije  prispjclo. 
32.  Dosta  je  kupusa  izio.  (Jma  mu  dosta  iiuiUna). 
1)8.  Iza  gladne  godine  dogje  i  sita.  97.  (Jteglo  se  kao 
gludna  godina.  (Mjesto  gladna  govori  se  i  zlii).  242. 
Svaka  sila  za  vreiuena,  a  kueiteva  za  godinu.  (Jer 
se  u  vojvodstvii  knezovi  po  selima  mijcnjaju  srake  go- 
dine). 270.  Sluzio  sam  (iavana  puno  devet  godina. 
Npj.  1,  130.  U  najbolje  doba  od  godine.  1,  2G5.  Drngu 
kill!  tratora  evije&i,  da  on  traje  u  judu  godine.  i, 
385.  Slatko  je  vinee,  medno  je  vinee,  al'  je  medna 
godina,  koja  ga  je  rodila.  1,  429.  Donesi  mi  kondir 
vina  od  tri  gudine.  1,  512.  Kad  su  'J'nrci  Novi  jm- 
harali,  imala  sam  tridesct  godinu.  1,  52G.  Rodii'u  ti 
sina  do  godine.  1,  5()6.  Kaste  dete  Nabode  Momire  .  .  . 
odrastao  od  pctnaest  Ijeta,  kao  drugo  od  tricst  go- 
dina. 2,  157.  Te  s'  sporainje  juuak  po  jnna.stvn,  k.ao 
dobar  danak  u  godini.  2,  2(i2.  Boga  raoli  Kraljcvii'u 
JIarko  od  godine  opet  do  godine.  2,  433.  Xe6  imade 
pcdcsct  godina,  tri,  ietiri  \iie  preturile.  od  vremeua 
i  toga  zemana,  otkad  kleti  udariJe  Turci.  4,  525.  Oni 
gdjekoji  slnze  leturgjijii  po  nama.stirima  od  godine  do 
godine.  Uaiiica  2,  112.  Ucitelja,  kad  mu  izigje  godina, 
otpiisti  iz  slu^be.  3,  239.  Kad  da  Bog  te  rodi  godina. 

4,  3.  Godine  lf^02.  zavadi  se  .  .  .  u  pocetkn  godine 
IMS.  pobegne.  4,  9.  Ja  sam  onanio  .  .  .  i.sA.'.''.  i  i.s.SO. 
godinu  proveo  u  Kragujevcu  oko  sastavljanja  zakona. 

5,  3.  Kapetani  su  iuiali  na  godinu  po  10  dukata 
plate.  Kov.  37.  S  kojim  se  jjre  godine  dana  bio  dobro 
poznao.  Milo5  113.  Jer  sam  je  (rijef)  ja  (u  osam- 
nacstoj  godini  zivota  moga)  najprije  cuo.  I'is.  32. 
Vec  nasoj  literaturi  ima  .'i?  godina.  Ij3.  Ko  bi  mogao 
u  godinu  pogoditi  koliko  je  vremeua  proJlo  od  po- 
stanja  svijeta.  I'riprava  91.  Koji  je  godinama  bio 
mnogo  sturiji  od  njega  i  prosjed.  Sovj.  49.  Moie 
biti  da  mu  nije  bilo  jos  punijeh  40  godina.  76."Ko- 
pitar  (ie  vam  sve  knjige  uzeti  na  veresiju  (moie  biti 
na  godinu  dana).  Strai.  188t;,  770.  Kalajdovi*'-  je 
mlad  covek  (mojih  godina).  188(),  17(i7.  Savi.  kome  je 
nastala  vec  sesta  godina.  1887,  207.  Iraajui?!  ielju 
od  mnogo  godina  da  dogjem.  15,  23.  Koliko  ti  ima 
godina?  Mojs.  I.  47,  8.  Tele  i  jagnje,  oboje  od  godine 
dana.  III.  9,  3.  I'rinesite  sedam  jaganjaca  od  godine 
zdravijeh.  23,  18.  To  je  iSrtva  paljenicji  u  poi'etak 
mjeseca,  svakoga  mjeseca  u  godini.  IV.  2S,  14.  Niti 
noga  tvoja  otece  za  ovijeJi  cdrdciet  godinu.  V.  8,  4. 
Sav  podmladak  umirace  u  najboljim  godinama.  Sam. 
I.  2,  33.  Kemanja  u  djctinjstvu  svojem  bi  krJten  po 
latinskom  pravilu  .  .  .  Od  tridest  godina  krsti  se  na 
novo  u  i)ravoslavnoj  vjeri.  DAI.  15.  Prolaze  zli  i  mali 
dani  uioji  s  godinama.  DP.  360.  8to  se  cita  u  crkvi 
preko  godine'.  Kad  20,  151.  —  2)  (u  Dubr.)  yrijeme, 
das  Wetter,  tcnipestas:  danas  je  lijcpa  godina;  ne 
smeta  mu  rgjava  godina.  Rj.  Godina  u  Dubrovniku 
znaiM  vrijeme  (da-s  Wetter),  n.  p.  danas  je  ruzna  go- 
gina.  juce  je  bila  lijcpa  godina.  i  t.  d.  Posl.  XLV. 
Prebila  orla  zla  godina.  260.  Prii'erala  orla  zla  go- 
dina. 263.  —  3)  (u  Hrv.)   daid,  der  Hcgcn,  plu<ia. 


rodiniea 


—  320  — 


grojatiti' 


I:  .   Rijeke   Senjslce   (kao   5to   sii   mi   pripo- 

•  liiiii  se  zove  lijipn  ki^n  (a  Jlo  koil  nas 
iuuiei  ;,i.M(iii,  to  se  onarno  sviula  zove  fiodiitc).  Posl. 
XLV.  Ornii  i  sijeva.  pauut'e  flodina.  DPos).  25.  — 
■t)  r/i/i  iroiliSiijicii.  —  l>rn'a  .  .  .  sodisnjim  zove  se  i 
f/ci'iHii.  Kj.  Ilia. 

itudinifii.  /.  ihm.  oil  srotlina.  Kj.  —  Kail  se  koine 
iVstita  nova  koiiilja  ili  driiira  kaka  lialjina.  rei'e  se:  . . . 
koliko  u  njoj  iieii-a,  toliko  it  tjuiiinuu!  Rj.  ir)8n. 
(WtKi  li  mi  tiixiiiiicd  i]o<ye!  Npj.  1.  i"?T.  Lov  lovili 
(levet  Jii^'oviea,  lov  lovili  (lOih'nicii  dtiiiii.  Hero.  40. 
l!:i/I>olje  se  beze  Ijubovien,  on  lioliije  dt-vet  godi- 
(iiVii.  142. 

sodiiiovaiijo.  m.  dux  Ztdirhujen  eiiicx  Jahre,'!.  ~'o 
'iiiiiiim  (noi-K/iir.  Uj.  rerli.  od  soilinovati,  I'oje  ridi. 

suilinurali.  irVulinujeni,  r.  pf.  i  impf.  eiii  Jahr  zii- 
)'riiiiiiii,  iiiiiiiiDi  triiiitiiien::  ne  eeS  godinovati  tamo 
(n.  p.  sla  se  spremaJ  tako).  Rj.  prorcsti,  i  proroditi 
godin>i.  i<jt.  preirodiMili. 

STodinJak,  sodinjka,  ih.  —  J)  hyp.  orf  godina:  ima 
jedan  ijndhiitik,  kako  je  to  bilo.  Rj.  —  2)  ugodni 
vjelar.  ti.  Martic.  • —  .Mislini  da  ne  post.tje  od  godina 
nejro  od  gndiii.  ARj.  III.  2o7a. 

eudisnii-a.  /".  (n  Diibr.')  slii.'kinja  koja  se  na  go- 
dinii  iiajnii.  cine  Miigd  die  sich  iiuf  cin  Jahr  bci 
eiiiem  Hum  rcrdungcn  hat.  ancilla  aiiniinlis.  Rj.  — 
Pobro  joj  je  k'o  godi.iiiici  brez  gospogje.  Dl'osl.  18. 
Xe  bi  niu  tii  dali  ni  godisiiice.  70. 

sr6di^nj^)k,  m.  Rj.  gi'idi.injt'il'  (osu.  ii  godihiji).  Osu. 
2i>ij.  —  J)  II.  p.  n.azimac.  Jiilirliiig,  cin  Jahr  alt  (vom 
Vieh),  uiniiculii.i.  Ry  iiviiicc  muskoga  roda  kojemu  jc 
jvdiiii  godina.  ii.  p.  nazini((C.  rcpar.  —  V^  n.  p.  daiias 
idu  godi.injaei  ii  erkvu  (n.  p.  driigi  dan  I'skrsa),  Jah- 
n.tgaxt,  hoxpc.i  anniiiis.  Rj.  Danits  idu  godi.injaei  u 
erkvu  (t.  j.  oni  kojl  idu  samo  od  godine  do  godine). 
Rj.  "loa. 

Sudisiljl,  adj.  jiihrlich.  antiuas,  Rj.  godisn;i  (osn. 
u  godi.itcj.  Osn.  204.  vidi  obljetan.  sto  jjripada  go- 
di.itii.  iifo  hiva  od  godine  do  godine:  Da  prinese 
(iospodii  godiinjn  irtvu.  Ham.  I.  1,  21.  Not''  onu 
osvojila  tama.  ne  radovala  se  raegjii  danima  godiinjim, 
ne  brojila  se  u  mjesece!  Jov  3,  (i.  O  tome  6u  go- 
diinjem  danku  govoriti  poslije.  UM.  211.  —  isp. 
slozcno  sedmogodisnji. 

eodi.^iijit-a,  f.  das  Todtenmahl,  (ein  Jahr  nach  dem 
Tode).  cunviviiim  funchre  post  annum  clapsnm.  Rj. 
godisnja  daia:  I)a(;e  se  obieno  daju  tri:  cetrdesniea, 
polugodifnjiea  i  godiinjica  .  .  .  (lodisnjica  se  zove  i 
godina,  a  polugodisnjica  i  po  godine.  Rj.  111b.  isjt. 
obljetnioa. 

i;udis<i>,  w.  (po  zap.  kraj.)  das  Jahr,  annus,  cf. 
".'odina:  Xlo  godiste  roda  iSte,  a  nevolja  prijatelja. 
il'osl.  iili.  Kj.  vidi  i  god  2,  Ijeto  2.  —  Bacise  godista 
u  niila.  (Reku  stari  Ijudi,  i  valja  da  znaci:  godine 
(starosii  ill  u  nista  u("ini.ie).  Posl.  11.  Lete  dauci  kao 
rijeka,  a  godista  ko  nista.  IIW.  Ako  je  malahan  dan, 
dugo  je  godikc.  DPosl.  2.  U  njoj  su  (u  planini  Lov- 
<!enu)  sn'jezi  i  nirazi  u  svaka  doha  godista.  Npj.  1, 
VM).  rijeci  s  takvim  nasi,  koje  ne  znaee  mjesto  vec 
stvar  ili  djelo  buniste  2,  bunjiste  2,  dofekiSte,  pomi- 
ri;te,  posvadiSte,  posvetiliSte,  povratiSte,  pristupiSte, 
prti-ite,  smetliAte  2. 

Koditi,  godim,  r.  imjif.  Rj.  v.  pf.  sloL  do-goditi, 
na-,  od-,  po-,  pri-,  raz-,  sa-,  u-,  zgoditi.  imi)f.  gagjati; 
sloz.  do-giigjati,  na-,  od-,  po-,  pri-  (se),  raz-,  it-,"  zga- 
fd^ti.  —  /.  1)  heschliessen,  decerno:  Bog  godio  i 
Bog  ilogodio,  na  tebe  se  taki  sanak  zbio.  Rj.  ridi 
glaviti,  ugljavljivati,  odregjlvati.  r.  pf.  dogoditi,  zgo- 
diti 2.  —  2)  gi^di  mi,  thut  mir  wold,  prodesse.  Rj. 
kao  ugarpati.  pf.  ugoditi.  anw  kao  da  po  znacenju 
(goditi  selii:')  idu  i  oni  primjeri:  Bolje  je  u  dobra 
dvoriti  nego  ii  z)a  goditi.  Posl.  2,'>.  Ko  Ijeti  gori, 
ziiiii  godi.  (Ko  Ijeli  radi,  onaj  se  zimi  veseli).  14(1. 
pu  ovome  inoylo  hi  u  ovti   dva  jjnwj'ero^goditi   biti 


od  Tal.  godere,  veseliti  se.  —  3)  kao  gagjati:  A  sve 
/()</i  puJkoiu  dieverdauom,  t^esto  pali,  jo5  i^eS^'e  kr- 
vavi.  Npj.  5,  lltl.  —  IJ.  sa  se.  —  i)  pass,  godi  se 
koine  sto,  t.  j.  eini  se,  jest,  seheincn,  ridetiir:  Podltf 
sinko  mene  konja  tvoga,  da  ja  nrvi  na  vodu  nagazim, 
da  svatinia  ja  uiiiiiin  puta.  Tad  se  iljeU'  na  nevolii 
nagje:  da  mu  dade,  godi  mu  .se  stidno,  da  ugazi, 
strali  ga  obuzeo.  Rj.  sgn.  kod  einiti  se  ((.'inili  Tii.  — 
'■i)  rceiproc.  u  pjesini,  kao  pogagjati  se:  l^\n  se  tiode 
da  se  rode.  Rj.  On  tra/i  koga  eovjeka  koji  je  s  baj- 
dueiina  prijatelj;  i  preko  njega  .se  godi  s  harandiasom. 
Zim.  2(X).  —  ,'ij  pass,  kao  dogagjati  .se,  prigagjati 
■se.  pf.  dogoditi  se,  prigodifi  se.  —  I'oek  zna  gje  se 
rod!,  ali  ne  zna  kud  se  godi.  Posl.  348. 

<iiidoiillli.  m.  polje  nize  8niedereva:  I  oto  ib  ii 
(wodoniin,  (rjoko!  (lodomin  su  poljr  iinpimili.  Kad 
je  bio  nasred   (lodomina.  Rj. 

<iiidoniiiiski,  adj.  Rj.  sto  pripada  Gudominu:  Kn 
Siroko  polje  (loduminsho.  Rj. 

(il6doiiiTr,  )».  ime  musko.  Rj.  (Jodo-mir.  tako  sin:, 
inicna  riili  kod  Diagomir. 

st'odovanjo,  «.  ridi  svotkovanje.  Rj. 

godovati.  gl^d^ljem,  r.  impf.  ridi  svetkovnti.  Kj. 
!•/(//  ('  svi'tili  2,  praznovati. 

ii'udovnS,  godovnOga,  n.  (u  fSlav.  i  Hrv.)  der  Kii- 
incnstag,  dies  liistricus.  Kj.  adjektiv  zamjenjuje  sup- 
stantir.  ridi  iineni  dan. 

!!:<'Mlza,  /'.  ridi  dzoga.  Rj.  gola  kost  od  raskinuta  i 
izjrdcna   rota  ili  konja. 

giidziira.  /'.  augm.  od  godiSa.  Rj. 

s8e(a.  /■.  (u  Boei)  mala  barka  bez  kataike:  1/jepo 
ti  je  poglcdati  iiioiske  biodove,  sprema  njima  dv'je 
goetc,  u  iijih  svatove.  Rj. 

stops',  gogiij  '"•  '*  saklinjanju  govori  se  mjesto  Boga 
mi,  kao  ato  se  govori  i  bora  mi,  broda  mi,  gloga  mi, 
kao  da  se  ime  Bozje  ne  pominje  usalnd.  ridi  Bog  II. 
S.  —  (>  goga  mi,  neznana  delijo!  HNpj.  2,  120. 

f^&jgn,  m.  der  Manrer,  faher  murarius.  Rj.  zidar 
(ponajrise  sti,  Cineari). 

^Sii'iii,  adj.  Kj.  stn  pripada  gogi. 

stSaj.  abffjo,  vidi  god:  Kud  sain  gogje  na  konju 
liodio.  Kj. 

goajenjo,  n.  Rj.  rerhal.  od  I.  goditi,  II.  goditi  se. 

—  J.  radnja  kojom  tko  godi  sto.  —  J)  kao  glar- 
Ijc'VCf  odregjiranjc   (das   jjesebliessen,   decretio.  Rj.). 

—  2)  kao  vgaiijanjc.  —  ^i)  kao  gagjanjc.  —  U.  stanie 
koje  hira.  —  J)  kad  se  komu  .sto  godi,  c'f'rii.  —  2)  kad 
se  dra  godc  (ridi  ])0gagjauje.  Rj.).  —  -ij  kud  .se  komn 
sto  godi,  doganja,  2irigagja. 

goj,  m.  mir,  der  Friede,  pax.  Goj  (staro  pax).  Ko- 
rijeni  G3.  gen.  goja.  «  starijih  pisaca  cesto  dohodi  us 
mir:  u  miru  i  goju.  «  nuse  se  rrijcmc  goi'ori  n  I)id)r.: 
u  miru  i  u  goju.  P.  Budmani.  ARj.  til.  242b. 

aoji'u'-f'iijo,  n.  rerh.  od  gojatiti.  radnja  kojom  tko 
gojuti  n.  p.  sohu. 

aojAjll,*  adj.  indecl.  odgojen,  gepjlcgi,  cultus:  CVna 
brka,  gojajli  perciua.  Rj.  kako  )'ttk  iumari  rijec  od- 
i  gojen,  po  miUljenju  njegovu  poslido  jc  od  gojaii 
s  Turskim  nast.  li.  vidi  gojan,  gojani. 

gujnn,  goJM.a,  adj.  gepflegt,  cultus,  cf.  gojani :  I  bijele 
nikc  Auetine  oko  gojna  grla  .Jovanova.  Rj.  vidi  i  go- 
jajli. odgojen,  doliro  qojen.  —  A  em  perein  iSeeAljan... 
I)okriva  ti  (jojan  rrat.  Here.  254.  Prekrslio  qojne  ruke, 
divna  diko!  ;^iv.  lifJ. 

gojani,  adj.  gepjiegt,  cultus,  cf.  gojan :  a  za  njima 
gojani  Alile.   Kj.  ridi  i  goj.tjli.  odgojen,  doliro  gojcn. 

aOjalan,  gVij.atna,  adj.  o  zitu  i  varivii  koje  iiijc 
('■islo,  koje  iiije  dobro  izvijaiio.  u  Liei.  ARj.  III.  24.'fa. 

a'OJiUiti,  gi^jatim,  v.  impf.  r.  pf.  sloz.  zagojatili.  v. 
impf.  sloz.  zagojaijivati.  —  J)  ("iiiiti  da  Sto  bmle  go- 
jatno  (nei'isto):  Nemoj  mi  solui  gojatiti.  —  2)  sd  se, 
rejtcks.  postajali  gojatan:  .Senica  se  klai'i,  da  se  manje 
gojuti.  u  Liei.  ARj.  III.  243b. 


gojiiznn 


—  321  — 


f(olobra£o 


):'i>jii7.:iii,  sVyazna,  adj.  luarviiK'e  koje  se  lasno  iipoji, 
leiclit  -»  tiKisteii.  I'dcite  piniiuescens.  Rj.  luili  ^ojiiiljiv. 
—  pridjei'i  a  ial;im   nasi,    bojazan,    Ijubazan,    i  t.  d. 

goji^zljiv,  udj.  II.  p.  covjek,  koiij,  vidi  jrojazan.  Rj.' 
adj.  K  tiikim  nant.  bojazljiv,  ])reliij,ljiv,  i  t.  d. 

Ifftjriijo.  )i.  Hj.  vcrltiil.  od  irojiti.  —  J)  radnja 
knjom  tko  ijirji  Mo,  ii.  p.  dijctc  (das  I'Heceti,  Aufzieheu, 
culttira.  Kj.l.  —  'i)  radnjn  hnjotii  tko  (joji,  hrani, 
ton  :itincc  idas  Miisteii,  .sauiiialio.  Rj.i 

(lAjislar,  m.  iine  mu.iko.  Koiijfiii  <)3.  Go-jis(l)av. 
tako  sloL  imenii  kvd  Beiisav.  Ii'ip-  (iojko,  Gojo,  Go5q. 

ffojiti,  jlin,  V.  itnpf.  Rj.  v.  pf.  sloL  na-gojiti,  od-, 
raz-,  U-,  11Z-,  zfjojiti.  —  I)  pflcficn,  uufziehen,  colere: 
I'oriusla  jo  u  Novi  naraiuUa,  ijojila  je  Novkinja  jrje- 
vojka.  Hj.  vidi.  s;ajiti,  i  spii.  ondje.  —  Po  torn  je 
orra  .><ve>rjer  uz  caia  .'(kakutala  i  blejala,  a  onje  njivio 
i  flojio  kao  svojo  dijete.  N|ir.  1  Iti.  Judina  srt'c  careva, 
koju  sain  ja  iz  inalena  fiiijitu.  247.  Dokle  scerca 
s  uiajkom  stoji,  pod  kosaina  jezik  (joji:  a  kada  se 
smuiem  z(biizi,  od  ar.'ina  jezik  pni/.i.  I'osl.  (Jo.  Tko  .scftje 
(joji.  iiajbolji  jDo/iiy  (;(/;/.  DPosl.  l.'!3.  —  'i  a)  miisten, 
sdfiiiiii.  Rj.  i'i/it  liraniti,  p'Uati,  piotiliti,  toviti:  Go.spo- 
dareve  ot-i  konjn  iiqjc.  I'osl.  44.  —  b)  .««  se,  rejleks. 
siV/i  miisten,  f'ett  jrcrdeii.  xnfiinor,  upimun  fio.  Rj.  vidi 
titi.  —  Ivad  malo  dijete  si)ava,  re(5e  se:  titnja,  t.  j. 
fioji  se,  raste.  Rj.  T4()b.  Miisko  date  zatvore  da  .56 
tjoji . . .  Kad  dete  dobio  idirani  i  ujroji  . . .  Npr.  139. 
I'ei'i  loj,  ter  se  tjoj.  DPosl.  !)4.  Tvoja  se  sre<^a  rodila, 
sun^'anom  zdrakoiii  povila,  nijesercm  sjajnim  fiojila. 
zvjezilama  sjajnim  losila.  Npj.  1,  Ull.  1  azis  sinove 
svoje  veeina  nef?o  mene,  da  se  ijojitc  prmnnma  svijeli 
prinosa  Iziailja  naroda  luojeira.  Ham.  T.  2,  29. 

irujkii,  /'.  (u  Grblju)  imo  ovci.  Rj.  ijajka  (osn.  s  pri- 
jedlogom  u  ot/oju).  Osn.  297. 

(iojko  ((i()jko).  m.  ime  mnSko.  Rj.  Iii/p.  ud  Gojislav. 
maze  hiti  i  ud  (Todoniir.  —  \  Slaiiojlo  t^tauie  haram- 
ba^a,  on  ic  brata  (iajkn  pokajati.  Npj.  4,  331. 

(•ojkovifii  (Gojkoviea),  /'.  (iujkovii  genu:  Mladi 
(iojko  vjeru  ne  pogazi . . .  Al'  govori  (iujknviea  mlada. 
Npj.  2.  119.  —  vidi  t<tkve  rijefi  Jankoviea,  Marko- 
vica,  Pavloviea,  Velimirovioa,  Zivanovica.  i  t.  d. 

(lAjo,  III.  ime  muSko.  hyp.  od  (TOJislav,  kao  Dobro 
od  Dobrosav;  ali  maze  htti:  Go-jo  od  (iodomir,  kao 
Rojo  od  Bogosav.  —  Tre(:e  dogje  Todorovid  Laze,  a 
(Setvrto  Sladojevi6  Gojo.  Npj.  4,  446. 

scdjfisaii,  gojusua,  adj.  dem.  od  go.  u  Lici.  Slabo 
ili  nikako  odjeven.  ARj.  III.  248b.  —  takva  dem.  vidi 
kod  lagiisan.  isp.  goliSav. 

Sfol,  g61a,  adj.  vidi  go.  —  go  (i-o.tl).  Osn.  27. 

(((tine,  g(')lea.  j».  sto  je  /jolo  a  muskof/a  roda.  — 
1)  djetid,  udadieak  Ito  joS  nije  brucao.  —  ^)  mlad 
ptii5  \icz  iierja.  ARj.  III.  249a.  vidi  goli<5. 

jfoliio,  gol.46i,  m.  vidi  goli  sin.  R^.  vojnik  koji  sum 
od  svoje  volje  za  platu  idc  na  rojskn  i  hije  se:  Goli 
sine.  buljnbaJa  Zeko!  ded'  ustani  i  f/ti^wJe  kreni.  Npj. 
4,  25(1.  —  rijeci  s  takim  nasi,  kod  gluha^'. 

S:6li'r»t,  adj.  u  rijeeima:  golcat,  fudeiinackt,  mutter- 
nackt,  plane  nudus.  Rj.  vidi  golcit.  Kod  rijeci  i^jelcat 
kaze  Vuk:  Verstiirkumi  von  uijel.  Rj.  813b:  cjelcat 
jaie  necjo  cijel;  po  tome  je  i  goleat  jaie  neijo  go.  go 
kuo  od  majke  rogjen,  sa  svijem  go.  za  mist,  vidi: 
cjeleat,  novcat,  puncat,  samcat. 

crdlcTt,  adj.  u  rijecima:  go  golcit.  vidi  goleat.  go 
kao  od  majke  rogjen,  sa  svijem  go:  Go  (nag)  kao  od 
majke  rogjen.  (Mjesto  nag  govori  se  i  golcit^.  I'osl.  43. 
za  nast.  ridi:  noveit,  piavcit,  puncit,  samcit.  zdravcit. 

f(6\e,  m.  hyp.  od  golub.  Gole  gukce.  u  Dohroselu. 
M.  Medic.  ARj.  IK.  250a.  vidi  golubak.  —  takva  hyp. 
i>Wi  kod  6ile. 

(iAIof,  (iolfeCa,  m.  u  pjesmi,  nekaka  planiua:  Na 
Golecu  visokoj  planini.  Rj.  —  Golec  (osn.  u  go).  Osn. 
352.  za  nast.  isp.  (!Tode(?,  Jele6. 

^Alciii,  golfema  (golemi)  adj.  gross,  magnus.  (camp, 
kaze  se  ve6i).  cf.  veliki.  Rj.  vidi  golijenian,  golijevan. 


—  C;je  nema  inalenog  noma  ni  golemog  Cgirteta).  PohI. 
75.  Bulje  je  golem  />;i/"'f 'j  tieg  gotova  jiixpra.  DI'ouL 
».  t  golcmii  vinu  tvrda  isiinn.  UtI.  .Mili  lloie  hula 
golemoga!  Npj.  1,  24.  Krajcaru  je  malen  darak,  nl' 
golema  zaduzhinu.  1.  138.  Kakva  ti  je  iiolema  ne- 
volja?  1,  274.  Oj  na  debt  na  gidemu  bob  ko  zeleni. 
1,  49(i.  liojimo  se  goleme  sraiiiotc.  2.  :W2.  Golemo  je 
vcselje  cinio.  2,  ()4;i.  Ut'iiii  se  (/olema  siroia.  ^^,  25.  I 
posjede  konja  golemo()a.  3,  .35;'t.  Pa  golemu  pokuiiiSc 
vojskit.  4.  337. 

(ii>\ys,  GoifcSa,  m.  ii  pjesmi.  nekaka  planina;  '?:i\o 
pregji  u  doles  planinu.  Na  onome  Gohsu  planini. 
Rj.  od  osnoi-e  koja  je  u  adj.  go.  i.*;,.  (Jsn.  3i>().  —  ta 
na.'it.  isp.  Male.5.  Mile5,  PiireS.  VraneS. 

I  KOlcf,  f.  (lor.  goli^ti)  kahle  Gebinisgefiend.  motm 
arborihiis  destitafus.  Rj.  go  gorski  knij  a  hojem  nema 
drveia.  —  g'ulet   (osn.   ii   go,   ro.ix).  Osn.  227.  —  za 

j  nast.  isp.  vrlet. 

8:dir>tnii,  goletna,  adj.  kahl  (ohne  Biiume),  calvas. 
Rj.  sto  je  kao  golet.  —  Po  ravni,  osobito  po  qolct- 
nijem   mjestima,   vrlo  sn  kii<;e   rgjave.    Rj.   G7t!a.   Ni 

]  trna  ni  grma  (n.  p.  nema).  (Kad  se  ho(^o  za  kakvu 
zemlju  da  kaze  da  je  goletna).  Posl.  224.  Vi5'  Vra- 
njevca  dnboka  potoka,  na  visoku  brdu  goletnome. 
Npj.  4.  171. 

ffAlicii,  f.  nje.Sto  golo  ?.en.skoga  roda.  —  I)  dje- 
rnjka.  isp.  golae  1.  —  •*)  golo  zensko  di.jete  (u  Sa'li). 

—  3)  njeka  riha.  —  4)  vmUi  psenicc,  u  koje  na  klaHJu 
nema  osja.  —  .>>  vrsta  kriiUke,  hrcskre,  kajsije  glatke 
koiicc.  —  it)  gola  zcmlja.  —  7)  hartija  gola  nena- 
pisana.  —  S)  pnstinja:  Kroz  pustinju  qolicu.  HNpj. 
1,  22.  .\Rj.  III.  252a. 

itdlieaiijo,  H.  vidi  galicanjc.  Rj. 

uoliciili,  cam,  vidi  galicati.  Rj.  vidi  i  t'^kakljati, 
(■kakljili,  Skakljati,  5kakljiti.  !).  pf.  golienuti. 

aolicniiti,  giMicnem,  v.  pf.  prema  v.  inipf.  golicati: 
.la  bih  pored  mrtva  slagje  zaspao,  barem  znam  da 
me  ne  bi  golicnuo.  ARj.  HI.  252b. 

jSfAlu-,  goli(5a,  HI.  goljo,  dcr  Xackte,  nwlus:  Udri 
pi(^e  na  goliee.  Rj.  koji  je  go,  n.  p.  corjek;  ptic,  mix. 
vidi  golac.  —  Polccela  dva  goliea  vrana  od  Rikavca 
zelene  planine.  Rj.  ()5()a.  Ovo  ti  je  golic  mis,  koji 
pobje?.e  11  zengjiju.  Here.  291.  Zar  mogu  iz  jedne 
porodiee  izaci  .  .  .  kicosi  i  goliei?  Priprava  33.  rijeci 
s  takim  nast.  kod  baglji(5. 

Uttlija,  /'.  —  1)  planina  u  Srbiji.  Rj.  —  3)  planiua 
[  11  Herccgovini:  Pod  Goliju  u  Diigu  krvavu.  Zdravo 
I  pregje  Ravnii  i  Goliju.  Rj.  —  od  osnova  u  adjektiva: 
bfelija.  frolija  (go)  pogiinija,  tvrdija.  Osn.  77. 

(■('ilijaiiin,  m.  fiovjek  ispod  Golije.  Ti  pokupi  mladc 
Golijane.  Rj. 

js:&li,j(Miiaii,  golijemna.  adj.  u  Rj.  sitmo  ovo:  Giili- 
jemno  blago.  n.  (st.)  so  viel  ids  go\emo.  gross,  ingena : 
Al'  ti  je  malo  golijemna  blaga.  Rj.  vidi  golijevan. 

^dliji'ii,  /'.  [loc.  golijfeni,  ;)/.  gen.  golij^nl)  das 
Scliienbein,  tibia:  ZaC-udio  se  [irebijenoj  golijeni!  (reOe 
se  onome  koji  se  6emu  zacudi,  kao  da  ne  bi  urekao). 
Rj.  u  noge  prednja  strana  i  kost  od  koljena  do  glchija. 
vidi  cijeV  3,  i  syn.  ondje.  —  Golokrak,  golijeli  go- 
lijeni. Rj.  93b. " —  Prvome  dakle  prebiJe  golijeni  i 
drugome  ...  a  doSavM  na  Lsusa  ne  prebiie  nui  goli- 
jeni. Jov.  19,  32.  Jzuj  se,  zagali  golijeni,  idi  preko 
rijeka.  Is.  47,  2. 

g-glijcvnii,  golijevna,  adj.  u  Rj.  samo  ovo:  Goll- 
jevno  blago,  h.  (st.l  so  del  als  golemo,  gross,  ingens:  I 
pronose  golijevno  blago.  Rj.  ridi  golijeman.  m  (pred  n) 
pretroriio  se  u  v.  i-'ip.  tavnica  mj.  tamnica,  i  t.  d. 

G6ITs,  Golisa,  m.  brdo  u  Loveenu.  Rj.  —  osn.  adj. 
go.  imena  s  takim  nast.  IvaniS,  MekiS;  rijeii  kod 
blutiS. 

iifolisav,  adj.  nackt,  nudus,  cf  go.  Rj.  dem.  od  go. 
ARj.  HI.  2541).  vidi  gojusan. 

gol6braec,  gol6braeeta,  n.  golo-bra(d)ee,  golohrudo 

21 


:iil(ilirii(l 


3>2 


^t'oliibic 


I  .i/i!-f.  i-idi  giMolinnlica.  —  TreOo  bjesc  taj  delija 
ui!;i>lo  u^l^ull•e  (lohihraix.  Kov.  Si». 

sroliibnid.    sulobriutnst,    mij.   iinhiirtiii,   imherhis: 

I  ;.>  uilaiio joi  iiulijlfi'idtifto.  Kj.  •rolo-bmd.  golo-bradnst, 

t  i/ok  hnide,  hci  brtulc.  siiprotiio  bradat.  —  Ne 

.  -uira  iii  l>radata,  vei'e  mluda  iiulohrnda.  Npj.  1, 
■^Jo.  —  t>iko  .<?iife«<i  rijeC  kozjobnid. 

rolobrailii-n.  hi.  iler  riihiirtiiie,  imhcrbis.  Kj.  ijolo- 
Iriui  mifiilii:  ridi  golobrace. 

soliibrkilt.  (k//.  jiolo-brkat.  he:  hrka.  si(jjro<iio  brkat. 

—  Tu  dola/i  mlado  nioiuce  flulohrkitlo.  Here.  2-lG. 
eolufijcvka,  /'.  golo-cijevka,  jiiiska  gulc  cijcri.  sa 

olilik  !>/>.  dvooijevka.  —  (  isl  kao  !\iiUa.  (Cnm,  siroinab. 
Valja  da  se  ovdje  misli  iia  piiskii  ijolocijcvk ii).  I'osl.  348. 

ai'Inalav.  iirfj.  init  citthliisstcm  lltiiiptc,  ciijiitc  undo. 
'•■■  .iW  ijolc,  ncjiukricviic  ijlarc.  tuku  sluL  rijcci 

I  ,'hiv.  —  Konio  vaJar  kapu  kupuje,  on  golo- 

plur  ide.  Kj.  r)5b.  (toloslavke,  n.  ]).  stoji  l.  j.  iioloiilui: 
Rj.  ;»3a.  Osiali  podigiiu  kape  (ako  no  sjedo  f/o/o_7/«t("). 
Kj.  400b.  Ne  irgiij  .s  onin;  s  kim  cei  se  gotoiilar  lie- 
s;»piii.  Posl.  210.  Izii'i  I'u  mlada  _(/o/u(//((t:((,  (julofiliiva, 
kose  raspletene.  Npj.  1,  425.  Pa  ga  singe  rnjnim  vinom 
sluze,  i  za  to  su  (/vlugluvc  sluijc.  1,  G07.  Kad  evo  ti 
irjevojciee  gole,  bose,  bez  papuAi,  goloylava  bez  lesi(ja. 
Here.  277. 

arolusrlAvki-,  udrcrb.  (n  Ri.snu)  n.  p.  stoji,  t.  j.  go- 
loglav,  tiiit  ciitblusstcm  Haiiptc,  cupite  nudo.  Kj.  golc 
nepokriitnc  ijhice.  zu  kviintitet  >ia  pusljcdnjcm  -tlogu 
iy:p.  aineliee. 

ffolus'iiz.  (idj.  nuckt  itm  Uintern,  nno  undo:  »Go- 
higiizit  sijevala,  golo  maslo  slijevala,  a  Radieu  trop« 
nekakva  nzjahala  gola  na  vratilo,  pa  vracala  da  joj  se 
hvaui  debeo  .skorup.  Rj.  golo-guz,  gulijclt  gitza.  rijcc 
prostdcka.  lijcci  tuko  sloiene  lidi  kod  bjelogiiz. 

arulosrilzilii,  gologuzana.  m.  covjek  koji  nema  nisla, 
dtr  H'llitnichts,  omnium  rerum  inujis.  cf.  praziiov, 
pang:doz,  golov.  Kj.  iorjek  gologitz  (rijcc  prostucka). 
ridi  I  praznlk,  sirouiah. 

ffuluiffra,  /'.  i  m.  (u  J^rijemu)  kao  vjetrenjak,  der 
\yiiidbcutcl,  Vitnus,  gloriiisus.  Kj.  golo-igra,  ku:c  sc 
zu  :eii.-:ko  i  zu  musko  celjade.  ridi  i  vjetrogonja. 

eolukapk-il,  /'.  (oko  Sinja)  kapa  bez  i  kuke  .'are, 
kao  >to  nose  inide  djevojt'ice.  Kj.  golo-kapiea. 

irol»krak,  itdj.  golijeh  golijeni,  mit  nacktcn  Bvineii, 
crurOjits  niidis.  Rj.  golo-krak,   upravu  golijeh  /.-niAv;. 

—  Skoeio  bos  i  goloknik  u  koprive.  Rj.  Gttob. 
.Kol6kiid,  HI.  (u  Uubr.  i  n  Bosni)  vidi  kiikurnz.  Kj. 

vidi  i  fennentun,  i  syn.  ondje.  —  golo-kiid.  A'h- 
djelja  .  .  .  u  torn  it  znacenju  biti  i  golhkud.  Kori- 
jeni  232. 

ffulokiiiliiiii.  /■.  vidi  kukuruzovina.  Rj.  golokudna 
ghimn. 

xolukiidiil,  udj.  n.  p.  nnika,  vidi  kukunizni.  Rj. 
sto  prijjuda  golokudu. 

col6kiidniia,  f.  ridi  knkuruznica.  Rj.  golokudni 
hljeb. 

roliikur,  itdj.  ohne  Hoscn,  mula  mentula.  Rj.'  101. 
golo-kur.  prostaika  rijec,  znaci  sto  golognz,  uli  se 
gocori  sumo  zu  musko  celjude.  —  Kad  mu^ko  dijete 
izraste  iz  koJidjiee,  pa  inii  se  vidi  »zivots  kiiie  mu 
se  da  je  golokuro.  ii  Dobroseln.  ARj.  III.  2o7a. 

roloiiirazk-a,  f.  vrijeme  kad  je  mraz,  a  nema  k'lie 
ni  snijcga,  der  Frost,  rjelu.  Rj.  golo-mrazica. 

irolupa!>,  uilj.  u  koga  je  pas  go  bez  malih  pnSaka 
i  pale.  n.Npj.  3,  G31. 

«'?|^riik.  "dj.  golijeh  rukii,  pruznijeh  rttku,  bez 
oruzja  Hi  orugja :  Jo.^  ja  goloruk,  a  on  s  kofinom  u 
ruci.  J.  Bogdanovid  ARj.  III.  257b.  golo-rnk.  tako 
kIoz.  rijcH  kod  Ijevoruk. 

Col6ta,  /'.  vidi  golotinja:  » Gotota,  glagja  i  euvota.« 
M.  .\Iedi<^  ARj.  ill.  258a.  —  rijeci  s  iakim  nasi,  kod 
ewlola. 

rolAlinja.  f.  die  Nnvktheit,  M/int/el  /in  Kleidumi, 
inid.tax.  Kj.  ridi  golota.  —  J)  osobinii  onoga  sto  je 


golo:  Mrzila  na  pastorku  .  .  .  patila  je  glag^ju  i  golo- 
titijom  da  bi  je  samo  kakogod  sa  sveta  nesialo.  Npr, 
141.  Bio  sani  .  .  .  n  zimi  i  golotiiiji.  Kor.  II.  11,  27. 
—  '-i)  golo  sto.  konkrctiio.  —  Dede.  Ture,  jadnu 
golotiiijo!  HNpj.  3,  lOii.  Niko  da  ne  pristupa  k  ro- 
diei  svojoj  po  krvi,  da  olkrije  golotinjn  njezinn.  Mojs. 
111.  18.  i;.  —  )■//{■<■('  .s'  tiikim  luist.  kod  bosotinja. 

ttol6(rb,  Itdj.  mit  enthldsstem  liauche,  ventre  nu- 
ditto.  Uj.  golo-trb,  golu  trbuha.  odiitle  Golotrb,  iioiii. 
propriimi :  Njega  zovn  (iolotrbe  Ivo.  Rj.  —  A  sijnu 
mn  .-Kddja  gototrba.  HXpj.  4,  411  C=  ;/o/«  iz  korica 
izcugjcntj.  Ra.-^tavi  nas  Ylah  od  oruzja.  t?ta  <?es  sad 
golotrb':'  Mil.  145  (koji  je  be:  oruzju.  bez  hundzura 
i  mdlih  ^jM.sdfrd  zu  pufom). 

liolov.  goli^va,  HI.  (u  V.  G.)  der  Ifubcnichts.  oin- 
nium  rerum  inops.  cf.  praziiov.  Rj.  ridi  i  gologiizan, 
i  sijn.  ondje.  corjck  go.  iibog,  koji  nema  nista.  —  ;o 
nust.  i.ip.  rijcii  kod  ealov. 

S'oluvran,  m.  Rj.  golo-vraii.  valja  da  je  gurrun :  I 
l>red  iijinia  liea  golovrunc.  Kj.  ridi  gnlovran,  gavran. 

(■(iliii  rail.  m.  u  pjesinauia  prezime  nekakoga  eeto- 
vogje:  I'obraliine  Luko  Golorrune.  Rj.  ridi  Galovran. 

jl'uliivral.  (idj.  mit  blossvm  Uulse,  coUo  undo.  Rj. 
golo-vrat,  golu  tratu.  tako  sloz.  udj.  dngovrat,  kri- 
vovrat,  tvrdovrat.  —  A  u  njinia  (u  niaiiastirima)  Jest 
sto  kaliigjera,  tri  sloline  fr^itru  golovruta,  a  toliko 
mladijeh  dijaka.   HNpj.  1,  Uli. 

S'&lfib,  m.  die  Taubc.  culumba.  Divlji  su  golubovi: 
grinijusi  .  .  .  dnpljasi.  Oiii  se  i  po  gukunju  razlikuju. 
Rj.  I'idi  i  gngiilka,  jamar  1,  kumrija,  knmrikusa.  hyp. 
golubak,  gole.  coll.  golublje.  —  Gacun,  golub  u  ko- 
jega  je  perje  doljc  po  nogama  kao  gaee.  Rj.  83b.  Od 
gugutu  tvojih  goluhora.  Rj.  lOGa.  >^\\  goliihori  gukom 
gukahu.  Rj.  loiib.  Ousan,  t.  j.  golub.  Rj.  108b.  Od 
ovaca  j)rna  golubovi.  Npr.  82.  Na  ruci  mu  zlutan 
golub  guce.  Npj.  1,  5(i.  U  njedrima  dva  b'jela  goluba. 
1,  317.  Rieemo  svi  koliki  kao  medvjedi,  i  jednako 
uccmo  kao  golubovi.  Is.  59,  11. 

(loliibai-,  (iohipea,  m.  —  J)  u  Pozarevaekoj  nahiji 
jedaii  stari  grad  na  Dunavu  (Srbi  pripovijedaju  da 
ga  je  zidala  Gjursrjeva  Jerina  radi  golubova  —  kao 
gohibinjak).  Kj.  —  2)  selo  kod  toga  grada.  Od  Oo- 
lupcu  se  vee  dolje  pocinju  planine  pored  Dunava  i 
iz  Srpske  strane.  Rj. 

(loli'lbaekT,  adj.  sto  pripada  Golupcu.  —  Cfoltt- 
buiku  mtiha.  Golubalkc  se  niuhe  u  i^umadiji  zovu  i 
Braniievske  .  .  .   one   se   roje   iz   peeine   prema    Go- 

lupLH.    Kj. 

gulubak,  goh'ipka,  m.  hyp.  od  golub.  Rj.  ridi  gole. 

(■(iliibaii,  III.  imc  musko:  Golubane.  moja  vjema 
sUigo.  Rj.  s  takvim  nast.  imena  vidi  kod  Cvijan. 

goluba.sl,  udj.  taubenfarbig,  colore  palumbis,  co- 
luiiihiiius.  Rj.  sto  je  bojc  kiikcn  je  perje  u  goluba. 

;(iiliibifa,  /'.  Rj.  dem.  golubiciea.  —  1)  die  Tavhe 
(W'eiljchcn),  columba.  Kj.  —  .Syi  golubi  gueu,  golubica 
ne  ce.  Pitao  je  golub  svoje  golubice:  »0  tako  ti  Boga, 
moja  golubice!  Npj.  1,  102.  Jednako  nieiiio  kao  go- 
lubice. Is.  5ti,  11.  ?Sad  javlja  arhaugjeo  (iavrilo  je- 
dinoj  nepropadljivoj  i  dobroj  golubici.  DP.  321.  — 
a)  cf.  zlatoje.  Rj.  Nova  mlada  svima  kucanima  (mu- 
skome  i  zenskomi  nadjeue  nova  imena;  tako  n.  p. 
zove  .  .  .  djevojke  ubavicom  .  .  .  golubicom,  i  t.  d. 
Rj.  211a.  —  !i)  ime  kozi.  Kj. 

4iulilbi(-a,  /'.  ime  iensko.  Kj.  imena  zenska  od  zi- 
votinja  Cavka,  Grlicica,  KoJuta,  Kumrija,  Utva, 
Vueica. 

e'MJiibieica,  f.  dem.  od  golubica,  das  Tuubchen, 
columbula.  Rj.  —  Udovicice,  golubicice!  ne  roni  suze, 
ne  kvari  lice.  Npj.  1,  231. 

iroldbH-,  VI.  —  J)  die  junge  Taube,  pulus  co- 
lumliac.  Rj.  mladi  goluh.  ridi  golupce.  —  Pasla 
Mare  panni('-e  i  bijele  goluliice.  Npj.  1,  54.  U  kudi 
gdi  se  svegj  jedu  goluhici,  lacni  ostajii  djeti<?.i.  DPosl. 
140.  ^  2)   (u    Srijemul  ^jZ.   gohdiiei,    mali    valjuSci, 


goltibiiiac 


—  323 


gonitcU 


koji  se  iiz  post  kuhaju  ii  rasolii,  Art  Mchlklosse,  f/lo- 
liiili  farinac.  lij. 

jfuli'lliiiiac,  RoliMniuM,  m.  uekaka  morska  riba  (it<il. 
I'oiomlx)),  Art  See/lsch,  2^^''<^'^  qiiiiJiDii  murintis!.  Rj. 
]\Ifcritdlcr,  iiii/liobatis  iiqnUa  Cm:  Kj." 

iroli'ilMiijak,  m.  dcr  Taulienschlaij ,  cohimbariwn. 
Kj.  uprciiiii  nacinjoiit  :a  fiolnhc,  ihi  ae  u  njnj  ipii- 
jezde.  —  Ciolubae,  stari  jiiail  iia  Ihmavu,  da  jo  zi- 
(lala  (ijiiigjcva  .leriiia  radi  frohiliova  —  kao  ijolu- 
hiujiik.  Uj.  '.).'!b.  !a  iniM.  ixp.  jrusiiijak,  kokosinjak, 
inraviiijak,  pac'-iiijak,  preliiijak,  /.vjoriujak,  i  t.  d. 

irolill)inil,  'tdj.  Tiiuhtn-,  rolumhnrHm.  Rj.  sto  pri- 
pada  (idlubiiiut.  (tdj.  fs  tukim  iiaxf.  1,'ud  budiuji.  — 
Cetvil  kava  golubinjeya  kala  (bijaSe)  za  pet  sikala 
srebra.  Car.  II.  G,  25  (kav,  hihlijska  mjcra).  Ko  bi 
mi  dao  kriln  tjoluhinjit'^  ja  bih  odletio  i  poc'inuo. 
I's.  Sf),  (!.  Didi  u  ohlicju  f/oluhhtjem  potvrtrjivaSe 
besjedii.  1)1'.  SKJ. 

i(6iril)lj<',  n.  (coll.)  die  'lauhen,  eolutidxte:  Po  iijoj 
popalo  sivo  fioluhlje.  Rj.  jcdiio  o-oliib. 

!rolilhiija<-:i,  /'.  (u  Dalm.)  jama  u  zcmlji,  eine  Grube, 
fovea.  Hj.  —  (iolubnjiiai,  jama  ii  zomlji  u  kojoj  se  ua- 
liize  fjolubovi.  ii  Dobroselu.  M.  Medic.  AKj.  111.  2()2b. 

je^uldhnjftk  STi'lli,  jrolubnjAka  ^-rilba,  m.  (u  l)alm.1 
Art  Krbsen,  pisi  ijeniiR.  Kazu  da  Ijudi  ohronu  kad 
mnoeo  jedu  ovoga  graha;  od  iijega  se  i  bljeb  mi- 
je.si.  Rj. 

I^Oinbuv,  adj.  der  Taube,  columbae.  Kj.  sto  pripada 
ijoMiu.  za  nast.  ov  isp.  alatov. 

^(oll'ipr'C,  golupcela,  w.  ridi  golubie  1.  Rj.  mladi 
golub:  Rrinesi  mi .  .  .  grlieii  i  ijolitpce.  Mojs.  I.  1."),  9. 

g:oli'l.sav,  (tdj.  nnyefiedert,  tjlaher.  Rj.  ijo,  bez  perja, 
kazc  .s'c  II.  p.  za  ptiia.  vidi  golu^.drav,  goljuzdrav. 

goli'l2(lrav,  (tdj.  vidi  golusav.  Rj. 

^olj^iiioa,  /'.  ARj.  111.  2r)3b.  it  Kj.  attmo  po  is- 
toinum  f/orvrii:  golriiica  (u  Hrijemu)  vidi  golijen.  Rj. 
vidi  i  eijev  3,  i  si/n.  undje. 

gYiljt),  m.  vidi  golie.  Rj.  koji  je  yo,  n.  p.  iovjek. 
hyp.  t(tkv(t  hyp.  kod  crnjo. 

,a:olji"lz(lrav,  adj.  vidi  golu?,drav.  Rj.  yd,  bez  perja. 
vidi  i  gnlusav. 

^oljiixdrOiijc,  )(.  das  Schreien ,  clamor,  cf.  de- 
rauje  .'i.  Rj. 

i('i)ljriz(lrili  se,  guljusSdrlm  se,  v.  r.  iinpf.  schreien, 
clamu,  cf.  dcrati  se.  Rj.  iza  ghtsa  vikati,  izu  ylasa 
plakitti. 

{(itiiihar,  in.  (u  vojv.)  dcr  Knopf niacher ,  tcrtor 
(flobitlormn  libiilatoriiiin.  Kj.  koji  yradi  pucettt.  puce, 
Madz.  gomb,  kojc  se  ii  oblikit  gumb  yorori  ])0  nekim 
kritjcrinia  iiaroda  naseya,  pa  i  gumbar.  isp.  i  kaza  2. 

!i'i)iiil)iirev ,  goiiibarov,  adj.  Ho  pripada  yom- 
barii.  Rj. 

4>6iii('l,ja,  /'.  namastii-  u  Ijosui  (moze  biti  da  je  sad 
i  pusl?):  I  (iomcljit,  iia  granici  suvoj.  Kj.  — za  nast. 
isp.  Novelja,  Vukelja;  starkelja. 

S'oinila,  /'.  (pi.  yen.  gomlla)  der  Haitfc,  cumulus, 
cf.  griiiiiila,  brpa,  kamara,  rnjaga.  Rj.  vidi  i  kiip  2, 
Inilmiiciila,  bidjuk.  liem.  gomiliea.  yomiltt  (s  premet- 
iiiitiiii  glasovima  mjesto  moyilit  Morxljia).  Osii.  120. 
—  (ierya,  yomiht,  povorka  n.  p.  Iji'tdh  Rj.  85b.  Drv- 
Ijanik,  yoinila  drvit  pred  kucom.  Rj.  131Sb.  Dundar, 
yomiht  Ijitdi.  Rj.  145a.  Krndija,  1)  velika  yomila 
ceya  bez  redn.  Rj.  3()lb.  Krst,  4)  yomila  od'iOsnopa 
zita.  Rj.  .'!()7a.  Kiipa,  yumiUi  od  eetiri  oraha.  Rj. 
315b.  Digli  ua  iij  proklku  yomilu.  t.  j.  iibili  ga  ka- 
nienjcm  iizevsi  svaki  po  jedaii  kameu  i  bacivsi  iia  iij. 
Rj.  <l()7a.  Uiilja  Iji'id'i,  t.  j.  yomila.  Rj.  Ii.57a.  Saguati 
«  yomilu.  Rj.  ijljob.  Trumpa,  et'.  yomila.  Rj.  752b. 
Maeak  kail  opazi  tolike  mise  i  parcove  pocne  ih  hva- 
tati  i  davili  pa  sve  na  yomilu  svlaciti.  Npr.  43.  Kad 
liajdiK'i  to  euju  .  .  .  ostave  svoje  delove  nit  yomilttmn, 
pa  skoee  i  pobegiui  bez  obzira.  172.  Iduei  iiaprijed 
uastupe  na  yomilu  rickova.  222.  Miiogo  zraa  yomilu 
naiine.  Posl.  181.  Utava  koleda.   (Kad   mnogo   Ijudi 


u  yomili  idc).  348.  ?.ilka  kaSa  po  qomHi  «kaeo,  ?ii8ta 
ka.sa  It  fjomdi  lezi.  Dl'osl.  ICO.  Ne  trpitkc  na  tiumitc 
bla;»o,  no  gradi.se  s  njime  zniliiiSbiiio  ...  I  potr'pa  jki 
<7om(7c  blago,  a  ne  gradi  niggje  znduibiiie.  Xuj.  2, 
199.  Susjedi  se  skupe  yomitama  pred  moju  kudu. 
Danica  2,  132.  Staiie  opet  Jadrane  i  hvojc  momke 
skiipljati  u  yomilu.  l)aTU<-a  3.  20f).  Kao  slo  hu  «  (/.;»ii7i 
bezali.  Milos  9().  Kuda  su  sriie  i  vepnivi  (/umiloni  tu- 
raarali  . . .  tuda  su  sad  gradovi.  I'riprava  li\.  Nagjem  . . . 
poveliku  yomilu  starijeli  kiijiga.  Sovj.  79.  I'osadiSe 
se  (Ijudi)  na  yomile  po  sto  i  po  pedeset.  Mark.  (!,  40. 
Nakupise  kameiija  i  sloziHe  na  yomilu.  .Mojs.  I.  31, 
4().  48.  Ona  (Rava  grad)  da  bud'e  tjomila  razvalitui. 
49,  2. 

juroiniiruijc,  n.  Rj.  verbal,  od  I)  gomilali,  2)  gonii- 
lati  80.  —  1)  ritdnja  kojom  tko  yomila  sto  (diw  Aiif- 
hiiufen,  cumulatio).  Rj.  —  jy  stan.jc  kojc  hirn,  kud 
Uto  nayomilano  pitda;  ylomot  koji  sc  iuje  od  takrn 
padanja  (das  tiepolter,  weiiii  etwas  aufgehiiufteH  cin- 
stiirzt.  strepitus.  Rj.) 


s:oinilati,  lam,  v.  impf.  vidi  gromilnti  (»  ge).  — 

■"  iufen,  cumulo.  Rj.  kiipiti  na  yomilu.  v.  pf. 

gomilati.   —   I  ja   bih   mogao   govoriti   kao 


1)  aitfhii 
sloz.    na-j 


vi . . .  yomilitli  na  vas  rijcii  i  mahati  glavom  na  vaa. 
Jov.  1(),  4.  —  2)  sa  se,  rcjleks.  poUcrn,  sircpo.  Rj. 
kud  sto  yod  nagomiluno  s  ylomotom  pada,  kazc  sc, 
da  se  yomila. 

S'oniilica,  /'.  dem.  od  gomila.  —  Potkecak,  kanicn 
koliko  orali,  kojijem  djeea  u  igri  pogagjajii  u  yomi- 
licu  Hoviica.  Kj.  553b.   (.'unia,  2)  yomilica.  Rj.  7(j2a. 

Uoniiunic-a,  /'.  —  1)  rijeka  u  Bosni.  —  2)  na- 
niastir  kod  te  rijeke.  Rj. 

•lOiiiTrji',  n.  Rj.  manastir  u  ffrvatskoj. 

R&ii,  m.  —  ])  vidi  potrkali.ite :  tri  ga  gona  zemlje 
ponijela.  Rj.  (potrkaliSte,  koliko  moze  jednim  trkom 
triati  n.  p.  konj  Hi  iovjek).  po  tome  ce  gon  bill:  ko- 
liko se  moze  u  jcdan  pitt  yoniti  n.  p.  vo.  —  2)  postat 
kod  oranja.  u  Trebinjskoj  nahiji.  ARj.  111.  2t)(ja. 
isp.  ogon. 

g<)iiiinjc,  n.  das  Verfolgen,  persecutio.  Rj.  verb,  od 
gonati.  rttdnja  kojom  tko  yona  koya  Hi  sto. 

|S'6linti ,  goiiiim,  v.  impf.  vcrfolyen.  pcrsequi.  Rj. 
vidi  gaiijati,  gonjati,  goniti.  —  Kad  si  mene  po  pla- 
nini  yon'o,  da  si  mene  onda  uhvatio,  kojom  bi  me 
smri'tu  umorio?  Npj.  2,  545. 

i;'Aii('iii,  m.  (u  Liei)  koji  yoni  trgovaitku  .stoku,  dcr 
'J'reiber  des  Viehes,  pccoris  actor.  Rj.  isp.  hajkae  1. 
—  yoncin  (osn.  u  nnib'ib).  Osn.  148. 

gdinlzo,*  gondzeta,  n.  (u  Srbiji  i  u  Boani  po  va- 
rosima)  ruza  kqja  .se  joS  nije  rasevjetala,  uego  tek 
napupila,  cine  Rose  die  so  cben  die  Knospe  yeiiff'net. 
rosa  recens.  Hj.  —  Njemii  slu?,i  monu'e,  na  ruci  mu 
yondze:  zadrijema  momee,  pa  ispusti  yondze;  gdi  je 
'(jtindic  palo,  tu  je  zemlja  piikla.  Npj.  1,  492. 

(iOiul/,«>lali>,  /.  imc  .zensko:  g<ind?,e  (ruza  nerus- 
cratila)  hlle  (tulipan):  .Icdnoj  ime  KjuV)ieii-a,  drugoj 
ime  Urlieiea,  tredoj  ime  (ionilzclalc.  Npj.  1.  454. 

jfoiiciinti.  g^nenem,  v.  pf.  (u  Risnu)  vidi  zagonc- 
nuti:  Rj.  rcci  yonctu,,  zayonctku.  v.  impf.  gonelati. 
od  cc(ia  gone(t)nuli.  correl.  odgoneniiti.  bice  odbaceno 
yoxi-.'nenutisc.  Korijeni  70.  Sto  mi  ti  .se  nenii  yo- 
ncnu  .  .  .  po  drugim  mjestinia  govori  se:  Sto  mi  ti 
je  za  Mo?  Rj.  4i7b. 

g6iii'ta,  /'.  (u  Risnu)  vidi  zagonetka.  Kj.  ndi  i  go- 
nolalica  1.  corrclat.  odgonetljaj. 

SOiirtalica,  /".  (u  O.  «.)  —  1)  ri^li  zagonetka.  Rj. 
vidi  i  goneta.  —  2)  igra  u  kojoj  se  prsten  krije  u 
ruke.  Rj. 

a«in('irinj<s  n.  vidi  zagonetanje.  Rj. 

!>'oii('-(ati,  L'i'mecem,  (u  Risnu)  zagonetati.  Rj.  (jo- 
netc  kit  :< rati,  correl.  odgonetnti.  v.  pf.  prosli  gone- 
nnti.   Kj. 

icoiiiteij,  m.  koji  yoni,  progoni,  Verfolger,  perse- 
cutor, vccuior.  —  Zadrzao  gam  49  rijefi  Slavenskijeh 


soiiiti 


324  — 


Uori)^.(lo 


i.,„,l.lj.  Xov.  /.avj.  V.  —  Koji  sain  prije  bio  luilnik 

'  '■    ■    ^iUMliijii.   Tim.    1.   1.    13.   Za    paliijarha 

;    koji  bij:ise  i^iiven  radi  rjeir  zti  »Jc- 

iriiniti.  srViniui.  r.  I'm;)/'.  nVJi  snati.  uonati,  sonjali. 
_-:i!ii:Ui.  r.  imp/',  sluz.  ifectivd.  do-.!ri\niti.  iz-,  na-,  ob-. 
•  i -."  oda-,  po-.  [)cn\i\-.  pre-,  pri-.  raz-.  ra/a-.  sa-,  u-,  zn-. 
_''nin.  r.  pf.  shi.  kod  siiali.  —  I.  t)  treihcti,  .ia;ien, 
■■i.T".  Rj.  riiJi  /  tjeniti,  jiiriti  1.  puditi  -2.  vijali  1.  — 
k:ik.>  10  ijoiiii  ztdtinj  na  ero?  Kj.  174a.  Onaj  koji 
liora  krmai'u  zove  se  krmacar  .  .  .  ide  te  (loni  hrmnvii. 
Kj.  3(Ub.  Slab  na  srcu  (t.  j.  </oni'  flu  na  poljel.  Hj. 
il'.Khj.  Kakva  to  .sila  ;;o/i»  od  mojcffa  dvora !  iS'pr.  •2!l. 
(»na  stane  ovii  Irani  ijoniti  na  pa.iu  s  ostalijeiu  <ro- 
'•  'lima.  12o.  Za  njim  pristane  mnogo  pasa  lajia'i  i 
I  <7(i.  170.  Biira  (;oiii.  vrai:  se  zeni.  I'osl.  30. 
'.K/i(  brate  po  f.lol>u.  (Kad  se  kmetu  lioi'e  da  kaze 
da  sudi  pravol.  43.  Goni  vraiivu  liijoyriadii  niouie. 
Xpj.  2,  t;02.  (ioiijasc  pred  sobom  hitljuk  vulova.  Da- 
niea  2,  13!l.  Svaki  vojvoda  u  svojoj  kue?.ini  mora 
Intjdukc  goniti.  4,  59.  Rekao  bi  coNJek,  da  ill  je  i 
sauia  priroda  bila  pocela  biti  i  (joniti.  MiloS  101.  To 
ni  jedno  ne  treba  goniti  iz  jczika.  Pis.  33.  Ta  mi 
■  ■(/,  gonimu  izmajju  schc.  Sovj.  2b.  Jcdiie  (t-ete) 
:,•',. it  I  od  grada  do  grada.  JIat.  23,  34.  Jer  .se  utvr- 
dila  crkca  .  .  .  dok  hjcie  gunjcna.  DP.  347.  —  2)  u.  p. 
po  koliko  loka  rakije)  gunis?  t.  j.  po  koliko  oka  iz 
jednoga  kazana  hvatas;  5to  .se  manje  guni  to  je  bolja 
rakijai  Rj.  —  //.  sa  se.  —  1)  rcciprocno.  siah  vcr- 
fulgcii,  pcTfuqui  se  inviccm.  Kj.  lialiiati  sc  oko  Cega, 
kao  prepirati  se.  goniti  sc.  Rj.  18a.  Tjerati  sc,  2)  sich 
vertblgen  (mil  Proeessen),  persequi  sc  in  t'oro.  cf. 
goniti  sc.  Kj.  741b.  (tjerati  sc  purniaimu).  Viiku  se 
klipka.  (Kad  sc  ko  s  kimc  goni  i  prepire).  Po.sl.  40. 
Pa  katane  ud'iis'  na  kalviue  i  mlogo  .se  bise  i  go- 
nisc.  Xpj.  3,  olio.  Bahtati  se.  conlendere,  kao  prepi- 
rati, goniti  sc  oko  icga.  DARj.  ir)4b.  —  'J)  gone  se 
zecovi  die  Hascn  rammcln,  loeiint  Icimrcs.  Rj.  vidi 
tjerati  se  1.  —  Kad  sc  miuke  gone,  rece  se:  posle 
ili  iidarile  n  frc.  Kj.  79Sa.  isp.  upaljivali  se. 

ffonti'iiiiir,  gontunara,  m.  (u  (irblju)  kila  ili  giika 
koja  se  kome  na  tijelu  ispenje  pa  se  od  nje  iiinre, 
za  to  ima  i  klelva:  Ountumir  te  predr'o!  Art  biis- 
iirtigc  Bciile,  tiibcris  genus.  Kj. 

ffonjaiiji',  H.  verb,  od  gonjali  (i  se).  radnja  kojum 
tko  gonja  kogii,  ili  se  tko  gonjii  s  kim. 

ifunjati,  gOnjam,  v.  impf.  —  1)  vidi  gonali  (odnkle 
je  akc.  amu  prencsen),  ganjati,  goniti :  I'ogled'  ,Iovo 
nebu  pod  oblake,  kako  soko  prepclicn  gonja.  Here. 
128.  —  2)  su  se,  recipr.:  Iz  mora  se  (vila)  izvi  u 
oblake.  Za  njom  leti  Kanoviu  Sekula,  gonjaju  se  po 
puHtom  oblaku,  gonjaju  se  do  dva  pnna  sata.  HNpj. 
1,  407. 

ffoiiji'iijc,  ».  Kj.  verb,  oil  I.  goniti,  II.  goniti  se. 
—  /.  IJ  radnja  kojom  tko  goni  koga  ili  Uto  (da.s 
Treiben.  agitatio.  Rj.|:  U  taj  dan  postade  veliko  go- 
njenje  na  crkru  .leruKaliniskn.  l>jcl.  Ap.  8,  1.  Podi- 
go.'e  gonjenje  na  I'avla  i  Varnavii.  13,  50.  Ko  ee 
nas  rastaviti  od  Ijubavi  Hozije?  Nevolja  li  ili  tiiga? 
ili  gonjenje?  Rim  8,  30.  Kad  bijalm  posljednja  go- 
njcnja  crktc  Uristovc.  UP.  27'J.  —  //.  radnja  kojom 
tko  ili  sto  goni.  —  1)  Ijiidi  inegjii  sobom.  —  2)  ze- 
coti  (da«   Ranimeln    <ier  Hascn.  eoitus  leporiun.  Rj.l 

BOO,  gola.  adj.  vidi  go,  gol. 

eora,  f.  {dat.  gori,  ace.  gorn,  2>i-  gore,  giira)  — 
JJ  das  (Jcbirge,  inons.  Kj.  vidi  planina.  —  Vrliovita 
gora,  ein  Herg  mit  vielen  ■'^piizcn,  cacuniinosus  (?i 
Kj.  77b.  Onsitrljiva  gora.  Kj.  108a.  Ja  in  za  njim 
i  u  goru  i  u  vodu.  Rj.  477a.  llijaSe  I  lijepa  kao  tilii 
od  gore.  Npr.  130.  A  vila  ga  s  gore  gleda.  Npj.  1, 
'»:i.  Pak  je  poHla  za  goru  na  vodu.  1,  lt;3.  Po<l  onom 
gorom  visokom  crljeno  ev'je(!e  i  modro.  1,  202.  Ogje 
kaf.u  gorn  vilotiln,  i  u  gori  zagorkinju  vilu.  1,  254. 
Prilog  no»c   fkcioj  gori  clavnoj.   2,    U)^).   I'objego.ie 


gorom  i  planinom.  4,  3l).'>.  Krivndajnei  izmogju  pre- 
relikijcli  kamcnitih  gora.  Posl.  XV.  .lakov  bjese  ra- 
zapco  Sator  svoj  na  gori.  Mojs.  I.  ;il,  25.  hijase  it 
gore  .hfremove  i  iivljase  kao  dosljak  n  (lavaji.  Sud. 
19,  IG.  Izide  Mojsije  na  gorn.  Dl'.  3215.  —  'i)  (oko 
Imo.sk.)  der  Wald.  .tili-ii,  <■/'.  Jnma:  Uiokova  je  puna 
gore.  Kj.  gora  se  sore  gdjesto  i  ono  .^to  .sc  posijece 
u  gori,  u  .iitmi:  Ponese  ga  u  goru  zclcnu.  pokrio  ga 
i  s  gorom  i  a  travom.  Npj.  5,  141.  ('!)  AH  kako  m 
gore  ponnjrist;  ohrasle  snmama,  mo^e  gora  znaiiti  i 
goru  (planinu)  ('  5umu  Zajedno,  a  gdjc  znaci  samo 
planina  i  gdjc  satno  .iiimn,  tcskojc  kadsio  razabrati: 
Nabasa  u  nckakvu  iiustit  gorn  i  n  gori  ugleda  onu 
kueu  .  .  .  posla  da  bilje  kroz  goru  bere.  Npr.  93. 
VjeSt  gora  lomi,  a  nevjesta  gora  lloini).  Posl.  36.  I 
on  je  od  nase  gore  list.  101.  Ni  gore  (sve)  posijeci, 
ni  bez  drva  doma  dogji.  213.  Od  nevjeSta  i  gora 
pUii-e.  (Gledaj :  VjeSt  goru  lomi  — ).  234.  Izrilu  se 
sveta  gora  zclcna :  to  ne  bila  sveta  gora  zelcmi,  \e6 
to  bila  sveta  crkva  Sotija.  Npj.  1,  121.  Tamo  kaiu 
goru  jarororu.  1.  158.  Progjoli  goru,  progjoh  drugu 
i  tre(5u,  kada  dodjob  u  eelvrtu  borovu.  1,  332.  Jedna 
gora  od  bili-biljitra,  a  druga  je  od  mari-piruza,  a 
tret'a  je  od  ckrli-merdlana.  1,  337.  Ljiljan  goro  Iji- 
Ijunova!  1,  3()().  Ima  dosta  gore  )iesjecene.  1,  376. 
Soko  gnezdo  vije  u  jehivoj  gori.  1,  487.  Bojna  koplja 
kao  earna  gora.  2,  313.  Vijc  kolom  kako  !•//())•  gorom. 
2,  564.  Sve  sa  gore  odlijeee  liscJe.  4.  285.  .filicom  ih 
gorom  poeeraSe.  4,  351.  —  S)  die  Fallsuclit,  epi- 
lepsia: pada  od  gore,  cf.  goriea,  gorska  holcst.  Rj. 
vidi  i  goropad  2,  padaviea,  velika  bolja.  i.tp.  sna51o 
ga.  —  ir  s'  vilena,  il'  .s  gore  bolesna,  il'  s'  u  pidu 
vrlo  preeerala?  HNpj,  .'!,  561. 

^'uriik,  giirka,  (gorki,  comp.  gorci)  adj.  —  t)  bitter, 
amarus,  cf.  grk.  Rj.  —  Kalina  je  vidjet'  lijepa,  nu 
je  gurca  od  nalipa.  DPosl.  45.  Sta  eu,  majko,  od 
gorkijeh  muka?  Npj.  1,  552.  Vi  nemojle  raji  gorki 
biti,  vei'e  raji  vrlo  dobri  bud'te.  4,  134.  Ali  joj 
(tugjoj  iieni)  je  posljedak  gorak  kao  pelen.  Prie.  5, 
4.  (lorak  to  je  hijeb.  Zlos.  264.  —  2)  adv.  gorko, 
hitter,  schmerzlich,  acerhe:  Gorko  evili  devet  godi- 
niea.  Kj.  —  Stjepun  njemu  gorko  odgovori:  »Idi, 
duzde,  izgubio"  glavu!»  Npj.  2,  335.  Izi.savsi  na  polje 
plaku  gurko.  JIat.  26,  75.  Uzdisi  kao  da  su  ti  bedra 
polomljena,  i  gorko  uzdi.^i  pred  ujima.  Jezek.  21,  11. 

uorakiiiili,  gor.ikne,  vidi  grknuti.  Rj.  r.  impf. 
gorko  poiiajati,  biti. 

U'ur.'Ui,  in.  (u  0.  (1.)  vidi  goranin:  trci  kao  goran. 
Kj.  )■/(//  l  gorjanik,  gorstak.  koji  zivi  u  gori. 

<it)ran,  //(.  muski  iiadimak.  Rj.  isp.  Goreile. 

(lUrandza,  /'.  (st.)  Oranieit,  Arausio:  Eto  na  te 
vojske  nebrojene:  Sedam  kralja  od  sedam  zcmalja,  i 
gjevojka  Anglijska  kraljiea  s  Dukom  zetom  od  zemlje 
Goranilic.   Kj.   Francuski  grad  Orange. 

it'uraiiiii,  III.  Gcbirgsbcwohner,  monticola,  cf.  go- 
rjanik: .Vjd'  otole  gorunine  vuee.  Kj.  koji  zivi  u 
gori.  vidi  i  goran,  gorStak. 

(ioransku,  n.  adj.  selo  n  Pivi:  Dok  izagje  na  ravno 
Goraiisko  a  pod  kuhi  Nikoliee  kneza.  Kako  mi  je 
pao  na  Goransko.   Kj. 

^S'uritriiia,  /'.  globa  sto  se  plada  za  kvar  u  sumi 
(gori).  U  Liei.  AKj.  III.  277b.  —  takve  rijeii  vidi 
kod  dimarina. 

(lOras,  m.  (u  C.  (i.)  mu.-ki  nadiniak.  Kj.  isp.  Gor- 
eile. —  imena  s  tukriin  nast.  kud  DragaS. 

K'oraN.  gorrtsa,  hi.  kesten,  koji  se  jede.  U  bauiji. 
.\i;j.  111.  277b.  t.  j.  gorski  kesten.  vidi  gorska^'. 

(ii'trazde,  n.  varo.s  u  Hercegovini :  I)ok  je  meni 
soko  Sinan-paSa  «  Gorazdu  na  Hercegovini.  Rj.  u 
Vuka  ima  ailj.  pasa  Goruzdski.  Uanica  2,  83;  ja 
sumnjajuci  moze  U  narod  i/ovoriti  ovaki  adj.,  pisah 
u  Herccgovinu  pa  dobili  oilgovor,  da  sc  od  naroda 
cuje  (ioraski  i  (iorazgjanski.  Ivekovie.  isp.  Pe(''ki, 
varmccki,  ualeckc. 


{^ort-ikii 


325  — 


eurnieii 


S'lirrik:),  /'.  (u  Slnv.)  die  Milch  (list  el,  sonc/iiis  ole- 
ri(ccuK  Linn.  Kj.  hiljka.  o.tnovu  ii  {rornk.  isp.  Osnove, 
27lj.  —  rijcii  s  tiiliin  ni(st.  hid  aplika. 

<i6r*'ili>.  m.  miiski  iiailirnak  (tako  najviJp  prozovu 
onosra  kiiji  so  rodi  u  plunini  knd  stoke).  Rj.  liiu  du 
su  lijip-  ('oraii,  (ioras.  (ioro,  (iorojo.  (ioso.  —  :u  nast. 
isp.:  U  C'rnoj  (iori  (liirrUe  liuj.  (iavrilo),  Mihuilc  (mj. 
MiliailoL   Ihinilc  (iiij.  Daiiilo).'  Posl.  XXXII. 

Sfon-iiiii.  /'.  die  liilierUcii,  iimnritxdo.  Kj.  oxuhina 
oiKifiit  s1<>  je  fiorho:  I'l'iteljski  jo  liljcl)  .  .  .  vcouia 
goriik.  f*  te  fioicine  mi  cosio  snifcemo  s  iima  svojii 
ginvnu  ilii/nost.  Zlos.  2()().  Nasiti  me  gorcinom,  opoji 
me  peli'iKim.  Plae,  ii,  If),  ridi  irreina. 

U6r<l!iiiii,  /'.  (II  V.  (i.)  ime  zeiisko.  Rj.  dem.  Uor- 
diea.  /'.'//'.  (xorde.  iKj).  (ioidijana. 

(lOrdc.  /'.  (11  V.  (».)  hyp.  od  (Jordaiia.  l{j.  al-c.  nom. 
G6r<le.  »•(«■.  (ifinle.  —  tul.ra  hyp.  lad  Dobre. 

UAnlicii,  /'.  ^u  C.  (i.l  hyp.  nd  (lorde.  Rj.  iipraro 
je  dcin.  nil  <  ionle.  isp.  Osii.  ."514. 

(■orilijaiiu,  /'.  ime  iensko.  Rj.  iina  Litfinulo  ime 
(sfttnihiii  < lordinnus.  i.ip.  (fordana. 

(i{>rdiilja,  /'.  U'  C  (i.)  /.eiiski  iiadimak.  Rj.  isjj. 
Oorilaiia.  — •  imena  .s  takiiii  ntist.  hod  Hiikulja. 

ir5ri',  (\\  Here,  govori  se  (jorje).  Rj.  snprotno  dolje. 
—  1)  ohen.  snprii.  Rj.  no  pitunjc  ffdje?  Itm:  im 
gori,  na  riSein  mjentn:  Kto  lyore  na  bijeloj  kuli,  ongje 
ima  dvoje  Latin&idi.  Npj.  2,  47").  U  f^l■biji  se  daiias 
avatovi  danijii  kod  mlado/.enjine  kuee,  a  ii  Koiiavljii 
i  II  sveiim  ynrc  priniorju  i  ii  C'rnnj  (xori  kod  djevo- 
jaike.  Npj.  1.  2!t.  (Vukl.  Sve  se  ovo  iialiodi  iieslo 
gurc  na  zemlji.  a    ne<to   opet    duboko   u   zemlji.  Pri- 

Srava  7.  .lesmo  Ii  bolji  od  njili'.'  Ni  po  sto!  Jer  yore 
okazasmo  da  su  i  Jcvreji  i  (irei  svi  pod  grijeliom. 
Rim.  ii,  1).  —  'i)  hinauf,  xurxnm.  Rj.  na  pitunjc 
kiida?  1;(W:  na  yoru,  na  rise  nijeftto.  inp.  iizbrdo, 
uzgor.  iiz^ora,  uzgori.  —  Cidje  se  grane  od  drveta  i 
dolje  savijaju  i  yore  uzvijaju.  Kj.  429a.  Polecele  ti- 
tiriiigiiske,  tamo  yorjcn  po  molis  Boga.  Rj.  74l)!>.  Dolje 
\e'/A\  yore  ne  ustade.  Xpj.  2,  44."!.  Te  barjake  yore 
podigoJe.  4,  3.00.  Ka  lijeku  (jorje  pobljego.se  4,  45(). 
(=  pobjegose.  ixp.  bljeeve).  Ustaj  yore,  nevo  uasa, 
siiba  zora  je.  Here.  330.  t^iuc  Petre,  potegni  me  yore. 
Majko  moja.  ti  ne  mozeS  yore.  310. 

a:6rf>,  adv.  comp.  od  zlo.  Rj.  vidi  gon. 

tforenjc,  n.  Rj.  rerh.  od  gorjeti.  —  /)  utanje  loje 
biiii,  l,(id  ito  yori,  das\Hrennen,  ardor.  Rj. :  Sa2e<;i 
I'e  se  ogiijem  .  .  .  i  zaplakace  i  Ziijaukati  za  ujom  .  .  . 
kad  vide  dim  gorenja  njezinu.  Otkriv.  liS,  9.  — 
'^)  radnja  kojom  tko  yori  (pali)  sto. 

son,  adj.  —  1)  comp.  od  zao,  .tchlechfer,  pejor: 
Bog  zna.  jesu  u  golemu  jadii.  Kiridzija,  ti  si  «  yo- 
rcmu.  Rj.  vidi  zloeestiji.  —  Kazu  da  je  prvi  roj  (Go- 
liibaeke  niiihel  najljuc'-i  i  su  stolen  najyori.  Rj.  93b. 
Xije  s  yoreya,  ne  ee  biti  s  yoreya,  icird  nicitt  scliaden. 
Hj.  95a.  Kad  gjevojka  vigje  zlu  i  yoru,  pusli  jediui 
suzu.  Xpr.  104.  >rora  je  odrala  nego  povala.  (Gore 
je  kad  se  eoek  pridigne,  pak  se  podrugi  put  ra/.boli, 
nego  prva  bolest).  Posl.  43.  Koine  ja  bolji,  ta  mene 
yori.  147  (taj  ineni  yori).  Najmio  se  zao  u  yoreya. 
187.  Xema  Tureina  bez  potureenjaka.  (Jer  su  potur- 
eeiijaei  za  Hriscane  svagda  yori  odprarih  'J'uraht). 
204.  8a  zla  na  yore  (^udariti).  274.  (etverikaju  jare- 
biee.  nii  :a  njihoio  yore,  lovca  zovu.  DPosl.  13.  Jlore, 
ogaiij  i  zena.  tri  nujyora  zla.  ()3.  U  z'o  ca.f  sam  roda 
potrazio,  a  ii  yori  doJ'o  do  Budima.  Npj.  2,  (59.  Al' 
da  vidis  jada  joS  yorijeh !  3,  284.  ()  Radule,  yori  od 
gjevojke!  3,  552  (t.  j.  strasljiviji.  U  C.  (i.  i  sail  kad 
hoee  koga  da  prekore  sto  nije  junak  reku  inu :  Ne 
valjas  koliko  gjevojcina.  Vuk).  Pod  barjake  pokiipi 
jiinake,  sve  helrijii  gorcy  od  gorega,  ajunaka  boljeg 
od  boljega.  4.  3515.  Ne  bi  .s  yoreya  bilo.  da  je  pri- 
mjerom  pokazano.  Opil  XIII.  Svi  su  ovi  gjaci  znali 
prilii'no  fitati  i  pisati;  najyori  je  u  ovome  megju  njima 
bio  Mladenov  sestrie  Jovica.  Sovj.  81.  Jer  ce  se  za- 


M 


'I  i^e  nipn 
iijali  yori  < 

/'.  lid  zlii 

i''g(t  iniie.  Pii»l. 
Naindd  se  zao 
Ne  giili 


kqia  odadrijeti   od  baling     ;  „ 

9.  Itj.  Staini  80  (earevi 

Prip.  bibl.  81.  —  •>)  u,i 

pejitx.  liy  —  Jezik  gore  m. 

113.  Ko  zlo  Hjedi,  (josi  yon 

"  gorega,  iljo  ga  hraiii,  a  </iiic 

kore,  IK  cini  yore.  197.  Ljiit  ooiu  ...niii  Hudu 

udi.  DPosl.   5(i.  No   kun'',   .Maro.  Ui.itjn  iii.i>;a;  jii  (» 

tebe  yore  kloii.  Npj.  1,  17S.  r  Hndimii  gnulii  oudiio 

eudo  ka?,ii.   na   zlo  po  jiinakc,   yore   ;/o   devojke.  1, 

218.  Poplaie  se  oil    njoga    yore    nego   od   Srba.   I»«- 

nie.a  3,   lll7.  ftrcdnji  rod  gTire  na  prijcdloyom  iiii  itpo- 

trehljava  se  ailrerhijalno:  Na  zlo,  Pavle,  soju  miloviio, 

na  (/<))•«  joj  niilosl  donosio!  Npj.  2.  l.'i. 

irorica,  /'.  —  1)  dcln.  od  gora.  Rj.  --  Davori  puxtn 
crna  yoricc!  dosta  ti  s;im  po  lobi  vojovao.  IJj.  l((91i. 
Megju  kitnini  goricama.  Kj.  271a.  ('  jeloroj  gorici. 
Npj.  1.  .3lit).  Sjajii  mil  so  toko  kroz  lirkovo,  kao  jarko 
leroz  goricn  siiiiee.  2.  518.  ."^to  polere  tristii  Hokolova 
a  prod  njima  nesita  ha?,daja.  i  doleee  u  yoricu  Crnu. 
4,  452  (u  Crnu  floni).  (loricc.  zelena  Ii  si!  Hero. 
2.5().  —  'i)  die  Fullsuchi,  epilepsia,  ef.  goni  3:  Ana 
j'  inoja  od  yorirc  hona.  Rj.  ridi  i  gorska  boletft.  goro- 
pad  2.  padavioa,  velika  bolja. 

(•(irTliki).  /'.  ime  iensho:  To  zaeula  bra&i  (forincitui. 
ulivatise  (iorinhit  gjdvojku.  Npj.  1.  .3(!8.  —  zu  mist. 
I  al:c.  isji.  MjMinka.  Boslljka,  Koviljka. 

Ki'irjaiiik.  Ml.  Gehiryslieirohner,  inonticola,  monid- 
nus:  viu'e  yorjaniie!  cf.  goraniii,  gorslak.  Rj.  I'oji 
siri  u  gori  (iovjck,  rul-,   itd.)  ridi   i  goriiii.   —  AT 

i  mil  s'  poljem  konjik  pomolio  na  vraii(i<;ii  ku  na 
yorjiinihn.  HNpj.  4,  8i). 

a'ftrjc,  (u  Here.)  vidi  gore.  Rj.  ridi  i  gorjen. 
a'urjoii,  ridi  gorjo.  gore,  gorjo-n.  za  dodalo  n  isp. 
n.  —  Poleeele  liliringiisko,  tamo  (lorjcn  po  moli^  Boga. 
Rj.  740b. 

irArjoli,  g5r7m,  r.  impf.  Rj.  i'.  pf.  slot.  dogJirjeti, 
iz-.  na-,  0-,  po-,  pre-,  pro-,  raz-  (»  se),  sa-,  ii-,  zji-, 
zgfirjeti.  V.  impf.  sloz.  dogorijevati,  sagorijovati,  raz- 
(se),  zagorij&vati.  gram.  I.  pregj.  gflrjeh.  //.  gfirfib  i 
gcirijrdi.  prilog  sad.  gorooi.  pregj.  giirjevsi,  gorjev.  /. 
pridjev  gfirio,  gftrjela.  //.  pridjer  gfireii.  —  J)  hren- 
nen.  ardco.  Rj.  ncprelazno:  Lila  ima  u  sebi  sinole  i 
inoze  goreti  kao  Inc.  Rj.  328b.  U  jodnoj  sobi  .tveca 
gori.  Npr.  134.  U  peoini  gori  velika  rntra.  189.  (lore 
joj  oci  kao  u  cengije.  (Reoe  se  zenskome  koje  bez(j- 
brazno  gledi).  Posl.  44.  (iori  inu  glara  kao  Futoikom 
knezu.  44.  Kad  hum  gori,  baroiu  lia  se  ooek  ogrijo. 
118.  Ne  gori  ohraz  od  sunca.  vcf  od  posienijeb  Ijndi. 
197.  Gorjet  ne  more  oganj  bez  drva.  DPosl.  24.  Nesto 
meni  dcsni  ohraz  gori.  eiiii  mi  se.  dobra  biti  ne  ee. 
Npj.  1,  tJiM).  Nisam  drvo.  da  na  vatri  gorim.  2,  322. 
Al'  mu  Sovljak  oynjem  yorijase.  4.  183.  !Sve  povii'-e. 
da  -se  bolje  Srbinia  preilati,  nego  zivi  da  gore.  Da- 
nioa  5,  38.  Ovi  posljednji  jedan  sjibat  radise,  i  izjed- 
naei  ih  s  nama  koji  smo  se  c'itav  dan  miirili  i  gorjeli. 
Mat.  20,  12.  Ne  yorasc  Ii  nase  srce  ii  nama.  l.nk.  24, 

;  32.  Jezero  ognjeno,  koje  yori  sumporom.  Otkriv.  19. 

'  20.  Josifu  yora.se  srcc  od  Ijuhavi  prema  bratii  svojcmu. 

i  Mojs.  I.  43,  .30.  (Jora  ognjcin  gora.k.  W.  i,  II.  — 
•i)  prelazno,  ciniti  da  sto  gori.  kao  paliti.  zcci,  hrcn- 

\  ncn,  uro:  Pa  ih  Boze  sunee  izgorelo.  gorelo  ih  tri 
sodine  dana.  Npj.  2.  5.  Bjez'  iz  kulo.  da  te  ne  gorimo. 
4,  114.  Predaj  mi  se  na  vjeni  junaekii.  da  ne  gorim 
Srpsku  hixiomoljn.  5,  115.  Bijaliu  ne  (=  nw)  drvljem 
i  kamenjein,  i  gorahii  slamom  i  sijenora.  i  paljahu 
prahom  i  olovom.  5,  4<it).  Ovo  je  voda.  koja  voda 
osanj  gasi,  koji  oganj  selo  gori.  Hero.  291. 

S'orko,  udo.  od  gorak.  hitler,  ifehmerzlieh,  acerhe.  Rj. 
ridi  srko.  —  i-f^.gorak.  /  prinijere  ondje. 

gornat,  adj.  (u  C.  H.)  ridi  gorovil.  Rj.  sto  je  puno 
iliira.  ydje  ima  mnogo  gora. 

S'uriiii-a,  /'.  qornja  soba,  na  podu.  na  lavanii.  U 
Liei.  ARj.  HI.  "2886. 


::<iriijiik 


—  :{2« 


><i>|):ir 


eoriijiiK  111.—    1)  dcr  WextultuJ.  Piii-ii- 

„,„>■   l;,.  iiijii  rnlar.  Rj.  sii^i-ofim  ilonjak 

•})  K.  •  .  ;i   M'lii'iiii^ui,  liir  I.'iiil'tr.  riiiilhin.   Kj. 

,1  I ,,  I  l-.iiiitii   kinl  iii/i'iKi.  Nii/iii/^iiii  doiijak  1. —  3)  u 

k!in:ini;L  <Uf  Olxn.   Ivj.  siiprotiio  doiijak  2. 

ruraji,  ii<U-  "'""'■•  ■■'■"^<  i'""'-  Kj-  "mirotim  tlonji.  — 
r,.i-ii)V  iV/y.  n.  vidi  zaivlje.  Kj.'.Cia.  Okniglo  mjesto 
11,1. I'm  tijesia  .  .  .  xove  se  ilonja  poflai-tt.  a  gonijn 
..1  ..iko  Jrvo  okriijrlo  koje  sc  mefe  odozgo  vrh  koJa 
ispixi  kobilf.  IJj.  Mtla.  PolH'irne  ixi  iiornjc  ciirdakc. 
.Npr.  •21-'.  -Mi  smo  >ouile  »(  iivriije  poljc.  Npj.  1.  518. 
<  >ne  niece.i  u  ijornjii  trp<'^ii.  2,  ;5i'>t!.  t?to  je  pao  gornji 
kiiiiiit  orkve.  ;5.  T.i.  Izlijeoe  mi  flornjit  htpijii-  i,  2-14. 
Ovii  qoniju  pjesinicii  pjevaju  i  kad  doaju  iievjesti  iz 
nida  11  pohode.  Kov.  44.  I'vo  (a  sovori  se  i  po  (/or- 
iijrmii  prdrilii  u<».  I'osl.  XII.  Kad  se  vise  prednjijeli 
ijiinijijeh  :uhtt  je/ik  lueliie  pa  podiirne.  HIT.  (Jovori 
so  niijijuniji.  Rj.'  XLVI.  Taj  je  red  ovo:  stsui  slo- 
veuski  jezik  .  .  .  tjornji  hiziOki,  donji  luzicki.  Rad 
1.  UK". 

fonijicii.  f.  (u  C'ruiii.)  vidi  vrm'-aiiiea.  Rj.  nu  ojiaiiku 
jtiliiii  od  k((isit  sl«  .«u  nijistu  yoriijc  Atiie.  —  vidi  i 
rruianiea.  vri-niaiiiea. 

(iunijukarloviu-ki.  adj. sto  pripndn  GornjcnmKar- 
hivcit,  t.  j.  Kiirlorcu  h  JTinitskoj.  prema  Donjokar- 
lovaeki.  t.  ./.  i:  Doiijih  Kurluvacd.  is  Kiirlorncu  u 
SUivoiiiji:  Vladika  ilornjokarlovacki.  Brb.  Hrv.  (i. 

UornJulii/.iC-ki,  ndj.  sto  pripuda  Gonijoj  Luzici: 
Za  ove  se  ijontju-Udicke  oblike  veli  da  sii  vokativi. 
Rad  2i).  58.   Pominjudi  gurtijoluhckc  oblike.  2(1,  59. 

jruriijuzrniac,  <rornj6zeinea,  iii.  dcr  Oherliindcr.  iii- 
iiijii  irrrai  siiperioris.  Rj.  aroriijo-zemac,  lorjck  i: 
ilunijc  :tiiiljv,  t.  j.  iz  (jurnjeya  kriija  zeinlje.  isp. 
donjozeiuao,  tujrjoz.emac. 

pornj6zt'niskT,  adj.  oheildndisch.  c parte  supcriori. 
Rj.  sill  iiripuda  ijortijoj  semlji.  sto  je  iz  i/onijc  seinlje, 
iz  ijunijcija  kraja  zemljc.  isp.  doiijozemski,  ualozemski, 
tufrjozemski. 

(iSru,  Hi.  reiirauUch,  v.  Gorcile.  Rj.  hyp.  od  Gor- 
(•ile.  akc.  now.  Goro  (Oan.  49),  voe.  Goro.  —  takva 
h;ip.  kod  Dobro. 

eSrwvijci'-o.  u.  corocvijct,  m.  Vriihlinijsadonis, 
adonis  rcninlis.  c/'.  zerij  iiiak.  cf.  sasa?  Kj.  biljku. 
—  goro-cvijet,  pna  pola  dorodi  sc  orf.  gorjeti ,  ardens 
flos.  isp.  Korijeni  72. 

eoroffsisljiv,  adj.  n.  p.  drvo,  vidi  piJljikov.  Kj. 
poro-jrasljiv.  ijirra  jc  pula  uzetii  od  gorjcti ;  znaci:  sto 
St  i/onci  ijitsi).  Osii.  9ti. 

(i6roj«',  III.  (u  C.  (i.)  muski  nadimak.  Rj.  hyp.  od 
Gon'ile.  —  tnkrii  Injp.  vidi  kod  Blagoje. 

edropad,  /'.  Kj.  goro-pad.  prra  pola  g5ra  3,  driiga 
od  padali.  —  I)  die  7i'((.<(-iti  I'personilizirt),  furor: 
I'siaj,  mati.  iistaj  yoropadi!  Kj.  hje-snoca.  —  '-i)  die 
Vallsuilit.  epilepsia,  ridi  gora  o,  gorica,  gorska  boiest, 
padavieu,  velika  liolja.  Vuk  it  Npj.  1,  57.S  k  rijeeima: 
»Ana  j'  moja  od  goriee  bona<:  dodaje:  t.  j.  goropadna, 
kao  sio  sain  ii  govorii  slusao  ^I'ada  od  gQre.«  ili 
»gornke  bolesti.v  pn  tome  goropad  znaci  i  gora  3, 
jiadavica.  isp.  Korijeni  54:  gora  (epilepsia),  gorica, 
gorsku  bolest,  goropad. 

Koropailan,  go^^>padna,  adj.  —  1)  rasend,  unye- 
stiivi.  Iiiriosiis,  Kj.  bijesan  smiisen.  —  2)  bolau  od 
yoropadi.  od  padavicc:  fioropadna  t.  j.  kao  .sto  sam 
II  govorii  Hlii>ao  .-Pada  od  gore,-  ili  -gorske  bolesti.« 
Npj.   I.  .')7m  iVnk). 

KuropiWIili  sc,  gorftpadim  se,  o.  r.  impf.  rasen, 
I'urere.  Kj.  IJeinjeti.  v.  pf.  sloz.  po-goropaditi  se,  raz- 


ise>.  z-  isei. 


ffurupadnica,  f.  —  1)  die  Rasende,  furiosa.  Rj. 
yoropadna  1,  hijeJina  zennka.  —  2)  unska  yoropudna 
~,  koja  holn,e  od  yoropadi.  isp.  goropad  2,  goropa- 
dan  2. 

Korupadnlk,  m.  Rj.  vidi  goropadnjak.  —  1)  der 
Xwietute,  furiosus.  Rj.  covjek  goropadaii  1,  bijesan. 


villi  sinuSpnik,   ygranov.    —    2)  I'otjek  yornpadan  3. 
kliji  liiihije  lid  yoropadi.  isp.  goropad  2,  goropndaii  2. 

uon^pailiijak,  m.  vidi  soropadnik.  U  Liei.  AUj. 
111.  2;ill.. 

aoroitaKJeiij*'.  "•  ''<''•'  liasen,  furor.  Rj.  verbal,  od 
goropailiti  so.  koje  vidi. 

fforoslasaii,  gJ^rostasna.  adj.  (u  lioei)  sehr  yruss, 
inyens.  Rj.  goro-sUusan.  prva  pola  gora,  driiya  staR. 
vidi  groinoradan.  gromoran.  vrlo  velik.  vrlo  iiotem. 

goritvit,  adj.  yebiryiy.  montuosus,  ef.  gornat.  Rj. 
sto  je  pnno  yora,  yilje  ima  ninoyo  yora.  —  za  nasi, 
isp.  barovit. 

aorskac,  goittkiioa,  m.  uaslanea  veaca  Grnlii.  keslen. 
n  Raiiiji.  ARj.  111.  29:)a.  /. ./.  yorski  kesten.  vidi  gora.s. 
—  rijeei  s  takiin   nast.  kod  gluhao. 

SforskT,  adj.  —  1)  (Ichirys-.  montaniis.  Kj.  sto 
pripada  yori.  yorama.  ridi  i)laiiinski.  — •  (iurska  raza, 
bijel  plaiiinski  evijot.  koji  so  zovo  i  ilokoljtiia  i  'J'areiit- 
evijet.  fine  An  PHanze.  lioibae  goniis.  Kj.  il.'ia.  I'  lieu 
bijela  (djevojkal  kao  yor.-^ki  lijer.  Npr.  130.  O  jelene, 
sumsko  yorsko  zvere!  Npj.  1.  274.  Eto  oliid  do  tri 
yorske  vile.  2.  5L.  I)ok  TuiTina  pjono  popanuse.  bijole 
sii  kako  yorski  snijey.  2.  2S4.  ( )n  iipila  dva  yorska 
hajduka.  .3,  4!l7.  Tko  bi  yorskoy  upuslio  raka?  4, 
145.  Pogubiou  Petrovioa  kiijaza  i  njegove  yorske  vojc- 
vode.  5,  2(X).  Od  sjena  yorskoya  oine  li  se  Ijudi.  Sud. 
9.  3(;.  Kad  biidu  iiobijeni  iijiliovi  .  .  .  na  svijoni  rrho- 
vima  yorskim.  Jezek.  <>,  13.  Priblizi  se  ilan.  kail  de 
biti  poloni  a  ne  jeka  yorska.  7.  7.  —  :i)  sto  pripuda 
yori  ■> :  (iorska  holeJ<t.  die  Fallsueht,  epilejisia,  ef. 
gora  3.  Rj.  95a.  vidi  i  goropad  2,  i  syn.  ondje. 

s:i}Tstiik,  gorstiika.  m.  (u  C.  G.)  (iebirysbeivohner, 
wontieola.  montaiias,  if.  gorjanik:  »ve  gorstake  be- 
ziimne  jitiiake.  Kj.  koji  zivi  u  yori.  vidi  i  goraii  1, 
goraiiin.  isp.  planinac.  —  yorstiik  (pred  >ja<  osn.  u 
yorski).  ( >sn.  2ii(j. 

fforiisiea,  /".  der  Senf,  sinapis.  cf.  .slaf-iea.  Kj.  od 
osniire  ml  koje  je  gorak.  Osn.  319. 

sCurilsii'llT,  adj.  n.  p.  zrno.  Seiif-,  sinapinus.  Rj. 
sto  pripada  yontsici:  Oarstvo  je  nebesko  kao  zrno 
yornsieno.  Mat.  l.'i,  31. 

jfunizda,  f.  (u  C.  G.)  —  1)  ndi  kutao  2.  I\j.  sa- 
iiiotvor  Veliki  sud,  kao  cusu  ili  kablica.  —  Kuditi 
ndijoko  yorilzdom.  Kj.  ()5»b.  —  'i)  als  i^ehimpfn-ort 
fur  eincn  scldeehten  ^leuscllen.  convicium  in  homiuem. 
Rj.  poyrda  ryjievu  lovjeku.  u  ovom  znucenjii  maze 
rijee  Idti.od  gorl.  isji.  Korijeni  54. 

sriisa,  111.  (II  vojv.)  der  Hcrr  (als  EiycntUumer),  do- 
minus,  ef.  gazila.  gospodar:  znaces  ti  za  yosu,  (t.  j. 
zlo  oe  li  biti);  loli  kao  pas  bez  yosc.  Kj.  upravo  je 
hyp.  od  gospodar  u  istoi:  yovoru.  —  (losa  li  se  ropom 
nakitio!  (Kao  ii.sovka  ili  kletva  tiigjem  pscioln  ii  voj- 
vodslvu).  Posl.  44. 

iCosin.  '((//.  des  gosa,  domini:  Gosino  mii  lane! 
(I'sujii  obii'no  Haovani.  Posl.  44).  (ein  Scheltuort  der 
liaieri.  sto  pripada  yosi. 

u'lisiiiiea,  f.  Kj.  zena  yosina. 

urii^pa,  /.  Kj.  voe.  gospo.  —  I)  hyji.  od  gospogja, 
die  Fran,  Buine,  domiiiit.  Rj.  —  Nova  mlada  zove 
zone  yospom.  mainoni  .  .  .  Rj.  211a.  Kao  Sarajovska 
yospa  (n.  p.  stiskuje  usta).  Posl.  132.  .s^luga  kaza  earn 
oestitome,  a  ear  yosjji  cariei  Milioi.  Npj.  2,  2(H).  Njoj 
govori  i^rpski  knez  hazare:  ^(lospo  moja,  eariec  Mi- 
lioe!  2,  289.  Kad  to  zacu  Knlinova  kada . . .  f/namo 
svakog,  yospo  Knlinova  .  4,  2()().  iSveta  lioyorodiea: 
OdvosOu  je  (rospi  na  Omlovo.  meni  oe  je  (iospa  ozdni- 
viti.  Npj.  1,  579  {dodaje  ]'uk:  t.  j.  sveloj  Hogorodiei 
u  erkvi  na  Omlovii).  Petar  Gospi  poriioujo:  po.^lji, 
Gospo,  siiika  tvoga,  uza  nj  poslji  sve  angjolo  i  krilate 
arkangjele.  da  se  5  njinia  voselimo.  Hero.  321.  — 
'^)  eine  (iattuny  Schuanini,  der  Heilkrdfte  zuye- 
sehrieben  werden,  sonst  kneginja,  funyi  yenus.  Rj. 
tlekaku  yljiva,  koja  se  zove  i  kneginja. 
g6.spar,  gospdra,  m.  (u  Dubr.)  mdi  gospodar:  Te^ko 


jfospiirov 


327 


rospnilhi 


kii('i  frje  nije  guspara,  n  baStini  L'je  iiije  piuliini.  Hj. 
iiosjiar  (sazeto  oil  ijuxjiodur  ]jo-to  jc  oiUiai'ono  d). 
()siiove,  111.  nidi  i  srospr.  —  Dobar  duinik  tiijijemu 
je  toboc'ii  (jin^pnr.  DPosl.  17.  (nli  iiijc  f/o.'i/xrra,  i  iiii.4i 
911  ijd^jHiri.  '2',i.  sUstiij  br/.c,  iiiladi  sroHpoibire ! ^  ... 
(los/iiir  siiaAi  tilio  iiro^ovara.  Here.  121.  j-Nc  boj  se, 
I'nvli!  <it)spiim!    211). 

ifuspiiri'v,  aospiirov,  adj.  Ho  pripada  ijospdru,. — 
(rosparcva  kaimiia  lie  moze  ov'o  odiiijeti.  DPosl.  24. 
GoKpttrero  oko  koiija  p;\nv.  24. 

(■6<«piMa,  /'.  iuie  ^.eiisko.  Hj.  —  fii'i.yxwd  (o.in.  u 
Quxpii).  <  'sii.  85.  imcnn  hnislit  s  tiikinm  mint.  Ijjepava, 
Morava,  Staiiava. 

ii;u!spiii,  'idj.  \ij.  .Hi)  prijxidii  iiospi.  —  Gospino  hiljc, 
n.  .Siissbolz,  plyeyrrliiza  i;labni  Ijiiiii.  Rj.  t)5b.  (hiljk(ir) 
Gospino  z'lije,  ii.  die  Feldcypreftse,  hyperieoii.  Kj.  ll.'jb. 
{cidi  Uoiroi-odieiiia  trava).  (ronphi  rf«.s,  m.  Frauenlinai', 
iidiniUiiin  eapilliis  veneris  Linn.  Rj.  i).")b.  biljl-n. 
aospoc  .  .  .,  vidi  i^nspods  .  .  . 

(■o><po(l  ilioir).  ( iospoda,  w.  (sanio  se  kaJie  Bojrii), 
dcr  Uerr,  DiyiiiiHU":  I'oiiiojr'o  ca  (ronpod  Hoa'.  Tsiko 
Ii  jra  (rox/wd  .saiHivao  britke  sablje  Aniijelijea  Viika. 
Kj.  (J  crVroiiiiju  jczihi  pretslu  ii  ititruilni.  Boi/u  kuze 
sc  i  (iospodin,  koje  vidi.  pridjev  Oospodnji.  —  (1d 
vi.se  sile  nije  btio  ozeuiti  se  kao  5to  (lospod  Bog  za- 
povijeda.  Npr.  95.  (iu^pod  j^a  miiiiio,  a  anjrjeli  gn  ne 
susreli.  (Kad  se  kome  reee  gospodin,  koji  to  uc  za- 
aluJ.iije).  I'osl.  14,  Amin,  (iospode.  pomiluj !  Here.  ;i22. 
Blagodat  vam  i  mir  od  Boga  oca  nasega  i  Gonpodn 
Isiisa  Hrista.  Sol.  I.  1,  1.  I'rinese  ?,rlvu  Ooapodu  nad 
vojskaina.  Sam.  1.   1,  S. 

it'ospodii,  /".  {roc.  gospodo)  (eoll.)  die  Herrn.  domiiii. 
Uj.  ijoxpiidiii  se  saila  zainjenjiije  u  mnozini  rijefjii 
gospoda.  ( )bl.  II.  liiidw'U  dn  je  rijec  gospoda  zoi- 
skoi/a  rodit  u  jcdiiini,  to  mu  jc  i  attrihiit  i  nomitudni 
prcdikitt  u  jcdiiini  ioiskuiin  rodii;  a  Ho  jc  intc  kollek- 
tiviio,  prcdikitt  mu  jc  iihiiiolski  rcdovno  m  mnnHni,  uli 
dolnzi  i  II  jcdiiini.  —  C'arevie,  2)  u  (irbljii  tako  zovu 
LaliiR"  i  iiospodn  koJK  jc  u  earskoj  slii/.bi.  Kj.  <SOSa. 
(luKpodit  diige  riike  imaju.  Dl'osl.  24.  Ko  Ii  mudni 
r'jee  izre<?i  pred  iioftpodom  izubrunom.  Npj.  1,  91. 
l\ako  ees  se  obikiuili  .  .  .  bez  i/oxjyodQ  zliora  pune. 
1,  93.  A  vele  mu  r/o/'poda  svatovi.  I,  580.  I  sto  recc 
flun/ioiUt  riSeaiiska  na  sastankii  kod  liijele  erkve,  .^togogj 
rckli.  kod  Boga  se  steklo.  2,  1112.  Kod  iiji'ga  se  sva 
ijiixjiodii  sastd.  2,  187.  Ja  nvijek  po  tri  jamea  driim  .  . . 
Ako  Ii  mi  tima  ne  vjeriijes,  da  imadem  i  druga  (!'etiri, 
■Wii  cctiri  ijoapodc  Turcina.  Xpj.  4,  199  (sturiitifkii  dvu- 
jinii  '^).  Sva  (joapuda  inoze  vecerati.  5,  27().  (iospoda 
mil  dobro  jutro  zvahu.  o,  277.  Vidimo  da  .sw  se  u 
Bosiii  iziiajprije  isturcila  iiajvi>e  ijospoda,  od  koje  su 
ifdjckoji  i  do  daiias  stara  prezimena  svoja  sacuvali. 
Kov.  5.  I'o  svoj  piiliei  imali  sii  i  vise  gospode  koja 
sc  dosta  razlikorida  od  prostoga  naroda.  5.  U  Dubrov- 
iiikii  .  .  .  prva  (juspoda  koja  *■«  nprarljula  zemljom  i 
naroilom,  bila  .sit  vlastela ;  ne  samo  .sto  sii  sc  oni  i 
pravinia  i  gospodstvom  vrlo  razlikovidi  od  svega  njima 
podriienoga,  naroda...  11.  U  iine  toga  ja  sam  ovo 
govorio  u  sjedniei  27  Maja:  >Gospodo  casna!  Bog 
zna,  kad  en  ja  opet  imati  east  .  .  .  Pis.  24.  Zato  jc 
velika  livala  kako  ouoj  ijospodi  kojii  su  oglase  moje 
rasiisiljali.  Sovj.  I.  Pisma  (na  veliku  ijospodu)  kazivao 
rijee  po  rijee.  77. 

ifospAililr,  gospodara,  hi.  Hcrr  (Eiijciitliiiincr),  do- 
iiiiiiiis,  Bi^noTr,;:  ja  sani  quspoditr  od  toija;  ti  nijesi 
tind'i  iiinoiii  fjospodiir.  U  Srbiji  do  1804  godine  .samo 
su  Turke  (i  to  begove  i  spabije)  zvali  ijospodurima: 
a  od  onda  su  zvali  ijospodarom  Crnoga  Gjorgjija  i 
ostale  poglavare  i  vojvode.  Kj.  yuspodar,  a)  iega,  h) 
ccmu.  c)  od  ccyu,  d)  nad  ciin.  i  zcna  kaze  muin  sroniu 
(jospodiu\  kao  sto  ce  se  vidjeti  iz  primjcru.  —  Aga, 
ef.  fjospodnr.  Kj.  2a.  Ban,  2)  ef.  tiospodar.  Rj.  14a. 
(iospar,  vidi  tjospodar.  Rj.  96b.  Oospodar-  od  ijalijc 
nije  znao  gde  je.  Npr.  42.  Ona  (zena)  mu  (caru,  muzii 


ayome)  odgovori:  .Ne  pitaj  me,  (/oxpodaru!'  IIH. 
kakav  ijuspodnr  onaki  i  m/ruj/V.  I'osl.  12:i  l>u  j'  po- 
steiio  hiaiii  nie  ijospodar  drui/i.  Npj.  1,  ;jr,.-,.  l,ji,io 
cmili  lijepa  djovojka,  (o  kaziije  despot'  ,ivs,,udHru- 
'A  da  vidis,  despot  gospodarc!^  1,  .-Hl.S.  Ki.nu.  ga  kralj 
Matijasztm//'«//os;;w/„r.  1,  4:-)i;.  /-  IJubil'  «<>- 

■spodani.  1,459.  Dobro!  kad  je  (/  ,/„.  |,  ;-;i;.|. 

Upadose  Todorove  singe:  >Na  niii..Mi,  / odor-iiospu- 
dimi.U  %  495.  Ne,  za  Boga,  care  <iospodiin-!  2,  (>()!» 
Pii  mu  'vako  Bjelii' besjedio:  ^^^  vahy.  \\.  slttki gonpu- 
diirii!  na  tvom  ilarii.  na  ^slatkoj  be.sjedi.  .1,  275.  Ve(?e 
(ijoigju  Lazo  govorio:  :.Sto  me  zovi-;.  slarin  qospo- 
diiru?  4,  301.  Svraeiinira  od  slariiie  bmia,  sve  Mu- 
rayske  zemlje  yospodura.  4,  341.  Pa  Daiiila  oni  zamo- 
lise:  .Cnjes  Ii  jie  (=  niw),  mili  go.ipoditre.^  5,  20. 
Oyaj  je  grad...  yospodar  od  numiva.  Danieji  2.  45. 
Milenko  i  Petar  postanu  dole  preko  Morave  snwu- 
roljni  gospiidari.  5,  18.  Nili  i  .ita  svoje  ino«e  imati, 
za  sto  l>i  mogao  reCi,  da  jc  on  od  njega  yospodiir. 
5,  85.  Pasa  ostane  yospudar  ii  gradovinniHw/  y'lircim-i. 
Jlilos  132.  Milos  je  neoyraniccni  yospodar  it  Srbiji. 
188.  Moie  biti  da  su  eitliik.saliibije  ostaei  starijeli  zc- 
midjskijeh  yuspodara  za  Srpske  vJaile.  Slav.  Bibl.  1. 
88.  Nije  priznavao  Kara-(ijorgjija  y.n  yli'rnoyn  gospo- 
dara i  upiavitelja.  Sovj.  1.  Sad  oslajete  yos'podari  oil 
sehe.  ()8.  .Sjn  je  eovjeeij  yospodar  i  od  suhijtc.  I/iik.  <i,  5. 
Zena  i\\]o  gospodar  od  scojegn  tijela,  iiego  iniiz.  Kor.  I. 
7,  4.  Jer  je  yospodar  nad  gospodarinui  i  ear  nad  eare- 
vima.  (Jtliiiv.  17,  14.  \Via  gospodar  tiraci Hva]iiy.  .Mojs.  I. 
27,  29.  l!og  me  je  postavio  yospodarcm  srcmn  Misiru. 
45,  9.  Postavi  ga  yospodarcm  nad  domnin  svojim.  P». 
105,  21.  Oospodar  od  sroga  srra  bolji  je  iiego  onaj 
koji  uzme  grad.  Prie.  1(>,  32.  Nemanja  se  naeiiii  .va- 
mostilnim  gospodurnm  srpskoj  zemlji.  DM.  7.  Sam 
Bog  neka  je  gospodar  nad  vama.  Prij).  bibl.  59. 

aospoili\rr'iij*>,  n.  Rj.  rerhal.  od  gospodariti.  riidnju 
kojoDi  tkii  yiispodari  (das  Befehlcn.  Herrsehen,  ilomi- 
iiatio.  Kj.). 

go.spodariM',  a:'"'P"<''^'"i(v,  alj.  K].  ito  pripada  yo- 
spodarii:  (Inspiidarerc  oei  konja  goje.  Posl.  44.  ()0i 
yospodnriiec  konja  ,goje.  2-14. 

ao.spotliVrif- II,  /'.  die  Frau,  Herrin,  doinina,  cf.  go- 
spogja.  Rj.  zensko  celjade prenut  muskomu  koje  je  yo- 
spodar. 

ffospodiiriti,  gosiiodarlm,  r.  imp/',  hefchlen,  herr- 
sehen, dominari:  Kijetko  umije  dobro  (;(j.</)0(J'(n</,  koji 
nigda  nije  sliizio.  Kj.  yos/iodariti  nad  kim.  raditi  kiw 
gospodur,  hiti  gospodar  nad  kim;  vidi  gospoditi.  — 
Koji  je  gledao  upravo  nad  Milosem  da  yospodnri  i 
da  mu  prkosi.  .Milos  4l).  Nemoj  yospodariti  nad  njim 
iiestoko.  Mojs.  JU.  25,  43.  Knka  radljiva  gospodarice, 
a  lijeiia  I'e  davati  danak.  Prie.  12.  24. 

aospiular.skt,  adj.  den  gospodari  ycliorig,  dumi- 
nijriim.  l!j.  .sto  pripada  yospodarima  Hi  yospudaru 
kojemu  yodijer.  —  Kogod  ima  Tnrskoga  roba,  da  ga 
dovedc  pred  gospodarski  eador.  Milos  102.  adv.  L'i- 
ganski  se  valja  pogasrjaii,  a  yospudar.'iki  pla(!-aii. 
Posl.  344. 

aospo«l!lrstvo,  n.  vlast  yospodarska.  —  I  tako  Srbi 
izgube  i  ovo  svcstcnicko  yospodarstro.  Kov.  11  f= 
patrijarsiju).  Tursko  yospodarstro  nad  Srbima.  Da- 
niea  2,  78. 

guspudieie,  m.  d-cr  junge  Hcrr,  domii:dhts(?),  /i- 
lius  doinini  (herilis  fdins).  Rj.  vidi  gospodie.  mladi 
gospodin,  i  sin  yospodski:  Al'  govori  lijepa  ilevojka: 
lO  junaei  i  yospodiciii!  ako  svima  mogii  biti  sluga, 
ja  ne  mogu  svima  biti  Ijuba..  Npj.  1,  314.  Nije  srei'e, 
moj  gospodiciija!  Here.  103. 

ao^pinlieii!!,  /'.  das  Fniiilcin.  yoiori  se  u  lire,  za 
nast.  isp.  bralii'na,  dieverit-na,  sestriena.  akc.  od  Biul- 
iiiana.  AKj.  HI.  307b. 

a'ONp<'>*li(-,  in.  vidi  gospodicie.  —  Gvspodicu,  Mileli^- 
(iaviane!  HNpj.  3,  454. 
aospAdiii,  m.  der  Herr,  dominus.   U   Srl)iji   samo 


iroMpodiBi 


—  328 


i!:os|ioi!jin 


cara  i  kniljn  (ii  pjesmamal,  pasu  ^u  pjesmama,  a  ii  sro-  ! 
\..:  i  mil  kaiu:  >i<>siili  paSoI<),  vladiku,  arhimaiulrita, 
iciiuuia  (u  pjesmama,  a  u  sovorii:  ^oOe  iirumui'!-*. 
pixuu  i  iiiitelja  ^i  iene  gcijekosra  djetii'a  u  ku(?i: 
svokni  ill  iljevera^  zovii  iiospviUnoiii.  Rj.  i(  mno:itti 
:  ■•  i,  tijiiji-  ."•(■  rijtcju  jrospoila.  (JfHi.  gospoJiOit',  go- 
~i  ■iic.  —  rrvijeniJe  //osjjoi/iMf.  dobro  do5ao!...  Stari 
svate  ijospodhic,  dobro  doJao!  Npj.  1,  18.  A  kad 
vidi  care  iinspt>diiie.  1,  UUt.  Siiltaii-care,  »ii7t  i/ospo- 
iliiie!  1,  570.  Hocii,  care,  Jnij/i  (fospodinc.  '2,  133. 
ilnif  ,<f  I  Bo(i>t  (ii  ioiii  (loiiaiijiiju  iiiia  pridjev  Go- 
spodtiji,  koje  ridil:  Kadi,  pa  I'u  li  i  ja  poiiiO(?i,  veli 
lii'^intdin  liuii.  Posl.  :il>8  Susrela  te  dobra  srei'a  i 
iio^pmli II  Bofi!  Npj.  1,  i>2.  Oospodiiu;  Boze  moj ! 
Hodi  k  meni  u  pomoc.  Hero.  o82. 

Sit.spoiliiii  Boj,  i/tcr  (iott,  deiis.  cf.  Gospod  Bog. 
Kj.  sdino  M  ovalcim  rijecinia:  Da  ih  pomoie  nospo- 
dini  B(i(]  i  SYeti!  Npj.  1,  78  (ii  zdrarici).  Da  ni 
i/o^podiiii  Bo<i  pomoze  iiaJega  duhovnika.  1,  79. 

ffospudiiiov,  adj.  Kj.  ito  prijiada  (jospoditiu. 

^or«po<liiisttik,  m.  injeaec  koloioz  u  ];oji  piidd  pru- 
ziiik  ^'tlikll  Oospofiju:  Ilijii5tak  zori  a  (jospodinstuk 
bere.  DPosl.  32.  Lijeu  vrJe  (juajnidiustaku.  o5.  Go- 
fipodiiisUik,  jamacno  mjesec  u  koji  pada  gospogja 
velika  ili  mala.  XI. 

ffo.spuiliti,  gospiidim,  v.  impf.  —  1)  riiditi  kao 
ilvspodiii,  hiti  (jospodin:  znaci  sto  gospodariti,  herr- 
schen,  hefehlen,  domiiiari.    ijuxpuditi   komu    ili   Hcmu. 

—  Gdje  sila  poxpodi,  s  razlogoui  iie  hodi.  DPosl.  23. 
I  oslogoiiac  u  f^pilauu  (jospodi.  30.  Srce  plemeuito  i 
kndjtiii  ijo-ipudi.  113.  Tko  sehi  ijospodi,  ki-aljeve  iiat- 
hodi.  133.  —  2)  sit  se,  re/lekt.  iimditi  sc,  ciniti  se 
i]o:<pudin :  gospoditi  se.  Korijeiii  77.  sloz.  r.  pf.  po- 
gos])odili  se. 

sfospiMlnjat-n,  f.  kmska  koja  dospijeva  o  Gospo- 
irinu  due  (pints  malits  L.  ritr.).  Rj.-' 

Udspudnji,  adj.  (osn.  u  (/ospod).  Nema  u  Vukovu 
rjeenikii.  Osn.  2(>4.  sto  pripuda  Goxpodii,  Gvsjwdinu 
(Bofiii):  Da  ni  (=  uainl  njihove  molitve  valjaju  na 
prijestol  Gospodnji '  Npj.  1,  79  (u  zdravici).  A  to  mu 
se  javi  u  snu  angjeo  Gospodnji.  Mat.  1,  20.  Tada  se 
poOc  prizivati  ime  Gospodnje.  JIojs.  I.  4,  2G. 

ffo><pud6vriiije,  n.  Rj.  verbal,  od  gospodovati.  stanje 
kojc  hn-ii  kad  tko  guspoduje  (das  Leben  wie  eines 
gospodin,  viia  splendida.  Rj.) 

eospoilovilti,  gospfidujem,  i-.  impf.  leben  trie  cin 
Hen;  splciididam  ritam  der/o:  Sve  da  sjedis  i  da 
ijuspodiijci.  Rj.  liiti   tjospndin,  sirjeti   kao    ijospodin. 

—  Gospoihije  a  gladiije.  Posl.  44.  Mi  pijeiuo  i  <jo- 
spodiijenio.  Npj.  2,  203.  Tii  <'ii  vrc'i  brata  Ibiahima, 
da  kraljuje  i  da  ijospoduje.  4,  79.  Tako  je  Milan 
fluspodoiai)  i  zapovedao,  a  Miles  vojevao  i  vojvo- 
dovao.  Milos  45.  Proroei  prorokuju  lazno,  i  sveJtenici 
(juspodiiju  preko  njih.  Jer.  .5,  31. 

easpo(l!>kT,  adj.  den  Herrn  (jehiiriy,  doiiiiiioruiii. 
Rj.  slo  pripuda  gospodi.  kuko  sc  ds  «  ijororu  <:uje 
knu  c,  ijdjekoji  i  pisu:  gospocki.  d  pred  s  i  ttpada: 
gosposki.  —  .\har,  2)  kao  cardak  ili  ijofposka  kitca. 
Rj.  .Sb.  <  )bodDJa,  kad  ii  sehi  scljaoi  idu  redom  na 
kakar  ffosposki  posao.  Rj.  432b.  Sazove  mnogo  go- 
spode  i  gospogja  i  fiospodskili  dcvojaka.  224.  Podaj 
|i">pii  ijopovsko,  a  goHpodi  ijofpodsko,  pa  bjezi  (od 
njih).  2.')0.  lekaj  niene  devet  godinica,  ako  no  si 
roda  ijospockoga.  Here.  45.  Gde  sam  imao  .  .  .  go- 
<pudski  kvartir  i  svakii  drugii  zgo^u  i  potrcbu.  Npj." 
4,  IX.  Za  ovo  inoglo  bi  se  re^i,  da  je  varo.iki  — 
Hoxpodnki  —  iiovor  jiijinoga  narjei'ija.  (Jdg.  na  sit. 
Ii.  adr.  gtiKpodski:  Te  su  od  ouo  doba  gosposki  i.\- 
vcli.  Npr.  (J4.  Bio  lep  momak  i  gosposki  odeven.  2.07. 
Ide  na  .^ekrk.  (Ide  gospodski,  koCi  .se).  Posl.  96.  Go- 
spoda  gosposki.  DPosl.  24. 

iriisp6dstvo,  11.  tidi  gospostvo.  Rj.  —  1)  vidi  i 
gos|io.itina.  vlast  gospodska,  statije  gospodsko.  d  pred 
»  tnuze  i  uipasli:  gospostvo.  —  Muselim  i  kadija  su 


sroja  oospostva  jo5  zakiipljivali,  pa  im  se  valjalo  sta- 
rati  Oil  globa  i  od  mita  da  zive  i  za  i/osyiosf  i'k  .sroja 
da  plaeaju.  Rj.  37r)a.  (.^tvoioii  mu  je  put  k  razlienijem 
sluibama  i  gosposlfiiiia.  Rj.  39l)a.  Gladiio  iiospusivo 
goviui  brat.  Posl.  42.  8mrdi  gospustrom.  (Kad  se  ko 
pouosi  preko  mjere).  290.  Kad  ne  mogu  kroz  Ixizuicu 
prot'i  od  gosjyodstva  Ante  gospodara.  Npj.  1,  501. 
t^kupi  mu  se  sva  !^rpska  gospoda.  pa  jc  redom  u 
sovii  posadi  po  gospustni  i  po  starjesinstvii.  2,  198. 
Ja,  TurOine,  ja  sam  dobar  jnnak,  ali  ti  si  od  inene 
staiiji,  jer  je  va.'e  gosjnidstro  i  oarstvo.  2,  3(i0.  Ti  si 
dzaba  gospo.<:tro  dobio.  4,  250.  E  ti  jesi  gos/mstrom 
staiiji.  4,  280.  Koji  su  za  .\dzi-Miisiajpase  bili  u 
guspostiu.  3,  140.  Ako  si  rad,  da  Ivoje  sudstvo  i 
go^pudstvo  nitd  oroiii  zcmljom  ostane.  Milos  117.  Za 
znak  rrhornoga  gosjiodstt^a  nad  Srhijom.  DM.  19.  — 
'4)  u  otijem  primjerima  neki  se  angjeli  zovu  gospod- 
stva:  (Bogi  posadi  (Hrista)  sebi  s  desne  strane  na 
nebesima,  nad  svijem  poglavarstvima,  i  vlastima,  i 
silama,  i  gospodstriinti.  Efes.  1,  21.  8ve  Sto  je  na 
nebu  i  sto  je  na  zemlji,  Jto  se  vidi  i  sto  se  ne  vidi, 
bili  prijestoli  ili  tiosjjostva  ili  poelavarstva  ili  vlasti. 
KoloJ.  1,  KJ. 

&:u.sposjn,  (u  Dubr.  gospOgja)  f.  —  1)  die  Frau, 
Dame,  domina.  Rj.  vidi  gospoja,  gospodariea,  bauica  I 
2)  bcgiiija.  In/p.  gospa.  dcm.  gCispogjica.  —  Devojka  i 
eareva  tuzna,  suze  proliva,  pa  je  eoban  tesi:  r,  Go- 
spogja seko,  ja  te  molim  uemoj  plakali.  Npr.  48. 
Gjevojka  se  pokloui  i  rere :  t'estiti  care !  kako  ti 
ho(5e§  neka  bude,  same  molim  da  mi  napi.seS...  ako 
bi  .  .  .  mene  od  sebe  uc^erao,  da  sam  gospogja  uzeti 
iz  tvoga  dvora  ono  Ho  mi  je  uajmilije.  107.  On  joj 
(earevoj  kceri)  odgovori:  Gospoyjo  derojko!  ako  si 
rada  znati,  porani  pobolje  pa  de.l  videti.  205.  Kad 
izigje  Jelena  ponosita  gospogja.  Npj.  1,  129.  Tad' 
govori  ml.ad  gospodar  seojoj  gospogji:  »('ujes,  gospo, 
('■ujes,  du5o,  ptice  5to  vele?»  1,  270.  Vigjela  je  (gje- 
vojka) Bogdu  dvore,  pa  govorila:  sDa  mi  j'  ovgje 
samoj  biti  mlada  gospogja. '<i  1,  345.  Moze  1'  biti  svoj 
zemlji  gospogja.  2,  133.  A  surnjaje  gospodske  gospoyje 
divno  zbore.  2,  267.  O  Jeliee,  gospogja  razumna!  2, 
505.  Da'  Bog  dobro,  gospogjo  Erdeljska.  2,  640.  Te 
je  venca  sebe  za  gospogju.  2,  ()43.  Bozja  t'  pomod, 
gosjwgjo  nevesto'.  3,  35.  G.  Teodor  Demeter  Tirka 
sa  svojom  gvspogjom  Marijom  od  roda  Demelica.  Rj.' 
XV.  Ugji  u  tanui,  ketri  Haldejska;  jer  se  ne  I'es  vise 
zvati  gospogja  carstrima.  Is.  47,  5.  —  '^)  velika  i  mala 
gospogja,  dcr  kleiiie  iind  dcr  grosse  Frauentag,  fcstum 
assitmtioiiis,  et  nutule  B.  M.  V.  Rj.  praznici  Bogo- 
rodicini.  vidi  gospojina  velika  i  mala,  gospogjin  dan. 
—  Megjudneviea,  one  tri  nedjelje  daiia  izmegjn  Go- 
spogje  male  i  relikc.  Rj.  .">51b.  Zmiju  krilati<'ii  iihva- 
cenu  izmegju  gospogja.  Npr.  262.  Jlegju  bozieim  stat' 
u  Gnizu  a  mcgJH  gospogjam  u  gradu.  DPosl.  (!0. 
tiospodinStak,  jamaeno  mjesec  u  koji  pada  gospogja 
velika  ili  mala.  XI.  Spomcn  o  smrti  iijezinoj  (pniznik 
veliku  Gospogju)  samo  nekoliko  dana  rastavlja  od 
spomena  o  rogjenju  njezinu  (od  praznika  male  Go- 
spogje).  DP.  330.  —  3)  cf.  gospozda.  Rj.  Bogorodica: 
Posetala  preci.Ha  gospogja,  ona  zemljom  i  svijetom 
Seta.  Npj.  1,  122.  1  ti  sretii  Gospogjo,  ne  pokaraj 
me,  sto  te  vise  iiikad  slaviti  ne  cu!  Npj.  4,  94  (Vuk). 

jsospdsjf'nji',  n.  verb,  od  1)  gospoditi,  2)  gospo- 
diti se.  —  J)  radiija  kojom  tko  gospodi  komu.  — 
'-i)  radtija  kojom  se  tko  gospodi. 

s:5>>pus'ji<-a.  /'.  dem.  od  gospogja.  Rj.  vidi  gospo- 
jica.  —  Pak  besjedi  svojoj  vjernoj  Ijubi:  •()  .Milice 
draga  gospogjice'.i-  Njjj.  2,  (536.  Do  sada  si  biia  ro- 
binjica,  a  od  sad  iei  biti  gosjjogjica.  Here.  UK).  To 
vigjele.  dvije  gospogjice.  bveta  Petka  i  sveta  Negjelja. 
315.  Da  bogme,  milostiva  gosjiotijice!  Priprava  .■>7. 

ffospoi^jicil,  /".  (•/'.  zlatoje.  Rj.  —  Nova  mlada 
zove  .  .  .  iljcvojke  ubavicom  .  .  .  gospogjieom.  Rj.  211a. 

jfOspogjiii,  adj.   dcr  Frau,  domiitae.   Rj.   sto  pri- 


gospo|tJin  (Inn 


—  329  — 


iroSfn 


piidd   fills jirifiji.    ri(U    ^rospojin.    —   Koluc,    yoxjiofijin  ' 
diir  s|ir:ivljcTiici.   Kj.  2.S4b.  1 

ttositoujiii  (lilll,  III  tndi  gospofrja  2.  Rj.  —  Maki- 
vije,  tnk:ikuv  svctac  koji  ('ini  mi  se  rla  i)a(la  prvi- 
dan  (iuijiniijhiit  poxtii.  Kj.  i!42l).  Koil  hijeli"  (luspo- 
(ijiiiv  crkvc.  N|ij.4,  47S.  Je  U  u  oni  dm  piimjcni 
akv.  jrospiVjin?  (.</).  alee,  kod  gospogja  (u  Dubr.)  go- 
gpi\jiiia  i  t^ospozilu. 

ir0s|i)ij!i,  /■.  lidi  frospojrja.  Rj.  dcni.  pospojica.  — 
A  vcli  11111  jiospojii  l-riiljicii.  Npj.  1,  44.'3.  \c6  je  ono 
Jclina  ijiispojii.  1,  o7S.  Dao  bi  ti  ja  lepii  dovojku,  sto 
bi  bila  /a  tebe  yo.ijivja.  2,  571.  Pa  ga  vodi  i/uspuji 
diroji.i.  'J.  t!18. 

i!;i>.s|iojit-sl,  /'.  dew.  ud  go.-tpoja.  Kj.  vidi  gospogjiea. 
—  Vino  pijf  kralju  od  Tiiidima  a  8  kraljicom  svojom 
gospojiriiiii.  Npj.   1,  44."i. 

^Ospojin.  iidj.  vidi  gospogjin.  Kj.  Ho  pripada 
gospoji. 

i;os|K'>jiiia, /'.  (u  vojv.)  vdika  i  mala,  )(V7j  gospogja 
2.  Kj.  /'"'/  i  gospogjin  dan.  hhiffdnii  lioijorudiiiii.  — 
Do  fiuspujiiic  K  piahom.  a  od  i/ospojiiie  s  kaloin. 
Posl.  (12.  Kada  binli'  megju  ifospojinc,  sa  tri  ie  ti 
strain'  |ionio(?  doi?i.  Npj.  •"!,  4li. 

COsposkT,  («//'.  vidi  gospodski. 

ffdspostvo,  n.  dux  Ihrrenthum,  doriiiiiattts.  Rj. 
vidi  gospodslvo. 

ffospAstiiia,  /'.  —  7)  iliin  Hcrrciithiiiii,  doiiiiiiiitiis. 
Rj.  rlaxt  iioapadskii,  stitujc  iioxpoilxl.o.  ridi  gosposlvo. 
gospodstvo.  —  (rosjiustinv  sto  je  u  Kruseveu,  dosadise 
jutroni  i  veeeioin  moleci  se  siiiui  Jug-Bogdanu.  Npj. 
2.  2(i4  (ijospoxka  ccljud'lj  Mene  progje  moja  gospos- 
tinii.  i  drzava  moja  kraljevina:  hoeu  bjeiiat'  preko 
zemlje  iliige.  2.  olio.  —  '-i)  yosjioskd  Mrur:  Tu  s'  za- 
fiidi  Maiko  i  zastigjc,  kad  u  Leke  sagleda  cardake  i 
Lekiiiu  vigje  ijoxpoHinu  .  .  .  Dosta  bjese  vina  izdo- 
bila  i  u  sovru  svake  gospostinc  i  od  mlogo  niku 
gjakonije.  Npj.  2,  231.  232.  —  gospo(d)-5tina.  oxn.  u 
gospodski.  inj).  Osn.  IGit.  rijeii  s  takim  mist,  buda- 
laSlina,  eeimstina.  hrvastina.  (ijakovStiua,  izvrstina, 
kalauStina,  lupeStina,  mrtavStina,  neimastina  osop- 
ftina.  polvorstina,  seostina.  siromastina.  uboJtina,  i  t.  d. 

e'usp67jlsi,  /'.  (St.)  pomozi  (joapoido  ziva  Bogoro- 
diee!  (kad  se  mole  Bogu).  vidi  gospogja  3.  Rj.  iz 
crkreiiDijd  jcziku. 

)!;5.s|)r,  m.  schcrzwcise  rcrkiirzt  von  gospodar.  Rj. 
«  Mi  xkratxHO  od  gospodar.  —  iSrblji  govore  u 
brzom  izgovoni  ruHa  .  .  .  ijospr  .  .  .  mjesto  radi  sta. . . 
gospodar.  Nov.  Srb.  1817.  534. 

gost,  gosta.  III.  dcr  Gust,  hospcs:  OtiJao  it  gostc. 
Nezviuiu  gosfu  mjesto  za  vratima.  Ako  no  bndu 
go.iti  bijesni,  lie  ee  liiti  kuea  tijesna.  Gost  mrzi  iia 
gosta,  a  domai'in  na  obadva.  Rj.  pi.  gen.  gosti  *  g6- 
slijfi,  iiccus.  gosti  i  goste.  isp.  Obi.  il.  —  U  gjekojira 
gazdiiiskim  kucama  gotovo  svaki  dau  ima  gostiju. 
Kj.  H(i!tb.  Zaeiidi  se  kad  vidi  tiikove  gosie  pred 
svojom  kiKom.  Npr.  (53.  Da  mu  i  ti  dogjes  u  goste. 
NS.  VideiM  car  gde  je  (kceri)  uema  zadugo  da  dogje 
iiiigj'  gustc.  poslje  .  .  .  223.  PoruOi  gostima  <la  lie  do- 
laze.  2.');i.  Mislim  gjoga  koiija  umoriti  i  u  gosti,  gjeeo. 
odliuifi.  2.  2li2.  Kad  ^e  Rnski  car  bio  u  gostima  kod 
I'raiskoga  kralja.  Daniea  4,  34.  Otac  joj  (djevojci) 
daje  dobru  molitvu;  »  .  .  .  da  ti  u  ovi  dom  vise  po- 
vralka  lie  bude,  ve<;  ako  gostom  kad  dogjes  U  Npj. 
1,  Xltl  (gost.  zensko  celjade,  isp.  goscaj.  Krckala 
zovu  i  raiiiin  gostom,  i  njega  docekaju  sa  grajom: 
Kvo  krekala!  evo  naseg  raitog  gosta!  Ziv.  30(5.  Gost 
liijah,  i  jiriiiiiste  me.  Mat.  25.  35.  Yjerno  radi*  sto 
einis  brat'i  i  gostima.  Jov.  III.  5  (u  dva  posljednja 
priiiijcra  gost  je  putiiik,  stranac). 

eitstara.  f.  (n  Dubr.)  staklo  §to  se  ii  njemii  drii 
vino  ill  rakija,  sto  se  sad  ponajviSe  zove  botulja,  die 
Fhisclie,  lageiia.  cf.  boca.  Rj.  (  syn.  oiidje.  dem.  go- 
starica.  —  Tko  iialit'  gostarii  ob  jednom  iSte,  vede 
izvau  neg  u  uju  ulije.  DPosl.  131. 


gA^<a^i)'a,  f.  dcm.  od  gnstara.  Kj. 

iri'islillica,  /'.  /iilluss  ron  (liistiii,hi)spHe>i  fngiuiilti : 
Da  iiii  nijr  mioge  gostiiiiw,  od  nira  bi  eiiprije  /.nlali, 
na  siiruci  1)'  vodeniee  mljele.  Kj.  kiiu  cull,  od  gout, 
gosti,  iiiiioHtro  gostiju,  dulnUnje  gosti.  —  Akr)  ti  <lo- 
sagJHJe  gosliiiiia,  ti  na^'ini  porecl  inaiiaHlira  niehanii. 
Kj.  3!i(ia.  Kad  on  dogje  Stojanovii  dvorii.  ali  Stoiun 
krsno  ime  sliiii;  u  dvorii  mu  mloga  goslinica.  Npj. 
.'J,  257. 

fifAslinskT,  adj.  dcii  Giistcn  gihiirig,  hospitiini.  Kj. 
iilii  piijiada  gostima  Hi  gosta  kojewu  gad.  -  ,1a  odoli 
s  doniariiKim  a  gostiiisku  sobti.  .\Kj.  III.  .■1251>. 

irostioiiica,  /'.  das  Gasthaiis.  dvrvisuiiinii  (po  iim- 
nasiirima  tako  se  zove  ona  soba  gdje  gosti  spavaju), 
cf.  straiija.  Kj.  vidi  i  koimba  2,  kri'ina.  lian,  iiieliaiiu, 
birt  1,  bircjuiz.  —  Kodi  sinu  svojcga  prvenca  .  .  .  i 
metiiu  ga  ii  ja.sli,  ier  im  ne  bija.»e  injesta  it  gustio- 
nici.  laik.  2.  7.  Gdje  je  gostionir.a  gdje  >'u  jeMti  pashii 
s  ucenieima  svojijem?  22,  11.  Otisavsi  stauosc  «  go- 
stioiiici  Himaiuovoj  kod  Vitlejeiua.  .Ier.  41,  17.  rijeii 
s  takim  iiast.  kod  djelaonica. 

s:(i!<tiuiii(-rir,  HI.  isp.  goslioniiSarIca  u  niL^c  vrijemc. 
.VRj.  III.  32()b.  koji  drzi  gostionicit.  ridi  krCmar,  i 
sgii.  oiidjv. 

ifAstionii-ririca,  /'.  gazdarioa  (u  gostioniel).  ARj. 
.32(ib.  .-(»((  gostioiiiifilnra,  Hi  zeiia  koja  drzi  gcstio- 
oiiica.  ridi  krcniarica. 

VU>slloili('kT,  ((((/.  ito  pripada  gostioniri.  goslio- 
Diiicaiiiii :  (Joslionieki  sluga,  po9tavljaju(?i  da  rueani, 
kaza  mi  .  .  .  /im.  Iil2. 

edstiti,  srtm.  v.  imp/'.  Rj.  c.  pi',  sloz.  u-gostili.  — 
ij  hexcirtlien.  coiiiiinum  praebeo.  Rj.  ridi  gosiovati 
2,  Castiti  2.  —  Zvau  kao  goscen  (a  p.sovan  kao  bijeii). 
Posl.  88.  Lijepo  ga  baue  dofekao,  gostio  ga  za  pet- 
naest  dana.  Npj.  2,  577.  —  2)  sa  se,  rellcks.  gast- 
maleii,  conrivor.  Rj.  ridi  gostovati  1.  gozbovati.  pi- 
rovati  2,  fastili  se,  gjakonisati.  —  Sad  ceiiio  sc  ve- 
selili  i  gostiti.  Npr.  !«).  Gosti  se  oboritom  rihoiii.  po 
dosta  glava  za  dinar.  DPosl.  24.  Koji  se  guscahu 
s  iijim.  IMat.  14,  i).  Praznova.Se  Uij  dan  gusteii  se  i 
veselei^i  se.  .lestir.  i),  17.  _  . 

(iostivar.  (iostivAra,  m.  varosica  u  nahiji  Telovskoj 
na  Vaidani.  Rj. 

it'ostuljdbiv,  adj.  kuji  gosie  Ijuhi,  rado  ih  prima, 
gastfrei,  gastfremidlieh .  Iiospitidi.s.  vidi  docekljiv;  t^az- 
ben  1,  sozben  2.  —  Vladika  ireba  da  je .  .  .  goslo- 
Ijiibir.  Tim.  I.  3,  2.  Gostoljiibiv  .  .  .  valja  da  sii  iia- 
eiiiili  nasi  knji^evniei  .  .  .  mo^e  se  pomijeiali  niegj" 
nase  rijeii.  Nov.  Zavj.  VII.  gosto-ljubiy.  tako  sloz. 
adj.  kod  bogoljubiv.  akc.  prema  akc.  koji  je  od  Va- 
itiiifa  na  rijeii  boiroljtibiv.  .ARj.  4iHlb. 

sostolji'ibivost,  gostoljtibivosti,  /.  osohiva  onogti 
koji  je  gostoljubir,  Gaslfreandschaft,  liospitalttas: 
Gostoljubirostl  ne  zaboravljajte.  Jevr.  13.  2.  (iasto- 
Ijiibiv  moiie  se  pomijesati  megju  nase  rijeci,  ali  .'/^;•■■'"- 
ijiibije  nema  drustva  megju  njiraa,  za  to  sjun  naeimo 
gostoljabirost.  Nov.  Zavj-  VII. 

s6stov,  '(('/.  Rj.  sto  pripada  gostu. 

ffost6%-aiije.  ».  Rj.  das  Gastmulen,  conriiuiio.  Kj. 

irostftvati.  gftsuijem,  r.  impf.  —  1)  gastmalcn, 
coiiriror,  cf.  gostiti  se,  eastiti  se.  Rj.  i  htli  gost.  — 
Ne  6u  tebe,  pobro,  na  cardake,  ncmam  kade,  pobro, 
qostovati.  Npj.  2,  22(5.  Pozadngo  bane  i;w(<-t<<«,  po- 
zadusro  bane  za6imao,  ponosi  se  bane  u  tazbim.  -. 
2(54  Bese  joj  do  Boara  ?,ao  5to  tako  nialo  gostiau 
tako  mio  qosf.  .lurm.'  28.  —  'i)  prelaziw  go-slovati 
koqa  qostiti.  i-astiti:  Zvan  gostoraii.  Posl.  8<s.  t-o- 
.<:t6rati  putnike.  i.  T.  .Mrnavii=.  Kako  dvi  se.stre  jesii 
Isusa  Hrista  gostorale.  Postila.  .\Rj.  Ill-  32;ia.  (ntp. 
Zvan  kao  goscen.  Posl.  88). 

gSsi-a,  f.  der  ireibliche  Gust,  hospe-s.  hospita.  Rj. 
zensko  sto  je  masko  gost.  —  I  vrijedi!  (PostJiyila 
kiuna  kumi  canak  griiha  i  malo  hajvara,  i)a  sjele 
obje  da  jedu.   Kad   se   gosca   uaklopi    na    hajvar   a 


«:u>i'i>iije 


;«o  — 


ss'(>v«Mlar»>v 


i  •:rah:i« 

i  liiijvar  .  N. 


mda  doma<5ioa  ret^e :     F/mi.  kumo. 
ixlirovrtri:  "Hvjila,  kumo,  doliar  je 


Hiiarim  reie:  ■  Ali  je  liajvar  skup 
oka  |>o  to  i  po    to«.   a   i/osni   odsovori:  >I  vrijodi.> 


l*osi.  !'.">.  I'-p.  kod  rijeci  srost  primjcr  iz  Xpj.  1,  XIll. 
roipi'njo,  II.   Rj.   verb,   od  I)  gostiti,  2)  jrostiti  se. 

—  J)  rudiija  kojom  tka  gosti  kogu  (das  Gastiren  Hj.). 

—  'i)  nidiijii  /.("/oiii  se  tko  iioali  (fonvivatio.  Kj.): 
Od  loca  daiia  odmiUi  se  kod  vjerenikove  kiic'e  po- 
Oiiije  veselje.   pjcvaujc.   igraiiie   i  fioscoijc.   Kov.  47. 

eOsrin,  <idj.  Kj.  sto  pripuda  pusei. 

(■usnn.  /'.  nadimak  ienski.  Rj.  —  (roina  (od  os- 
iiove  koja  je  postala  nastavkom  >9jai  od  imeiia  Gu- 
jisticii;  isp.  Go5o).  Osn.  180.  ijiieim  s  takviin  tiaxt. 
kud  Bekna. 

<i6so,  HI.  nuiski  nadimak.  Rj.  i/cii.  GdSa,  roc.  Goso. 
(iuso  (isp.  (iora.i,  (tojkoV  Osii.  ."ili."!.  iiwie  hiti  hyp.  od 
(uidoiuir.  Gojislav,  UorvWe.  tiikr((  In/p.  ridi  kod  Disc. 

(lU^laif,  Gfvswi,  III.  plauina  izmegju  liercegovine  i 
(.'rill'  Gore:  Ode  s  njima  iii/.  Hiidine  ravne,  dok  iza<rje 
uz  (ivstac  plaiiliiii.  ba^  u   (>ost(iv  navrh  jromiliee.  Rj. 

(lOt,  III.  (lit".  ARj.  III.  ooda.  dcr  Gotlic,  Oolhits: 
Prvi  je  (oce  nasi  prevodio  Vidtila  Gotima  \\  i^rbiji 
375-te  sodiiie.  Nov.  Srb.  1817,  528.  noininativu  sing. 
naiiH  putvrdc  ((Jotiii?). 

sAtov.  iidj.  —  1)  bcrcit.  pnratas.  Rj^  —  a)  vidi 
spreman.  naredan,  opravan.  hazur.*  —  Zena  iia  torn 
doha.  I.  j.  fiotovit  .<c  porodifi.  Rj.  12.^b.  Vec  svi  yo- 
tiiri  di(  idii  iia  vcncaiije.  Npr.  223.  Gotov  kao  baba 
111!  /.(()•.  I'osl.  45.  Gotov  kao  bor  u  triijc.  45.  Kao 
zapeia  piiska  In.  p.  (jotov).  l.'U.  Gotov  bjeSe  u  frrad 
ii.skuiiti.  Npj.  2,  lis.  U  obra/  se  Ijuto  iiamrdio,  yo- 
love  ni  II  .■sh:c  itdariti.  2,  207.  Kat  bjeie  gotov  hitkiuUi. 
DSI.  28.  —  h)  pa.fn.  kao  zgotorljen,  svrscii,  ucinjeii, 
pripritvljtn :  Za  scdaai  dana  bice  grad  gotov.  Npr. 
Ii7.  Sedi  sam  za  gotovom  so/'rom  pa  Vetera.  75.  Kad 
ohitd  bude  gotov  .  .  .  jave  prospodaru  da  je  sve  gotovo. 
2;);t.  Na  gotorii  konjii  uaturise.  Npj.  4,  411.  Delijc 
mil  dorii  izvedose,  pa  gotovit  pojaba  donitn.  HNpj. 
4,  44it.  N:ijrju  ii  Memed-age  mtogii  gotovii  dscbiinic. 
Danica  S.  174.  —  c)  (iktiviw  (rjcgjc)  srotov  biti:  do- 
ersiti,  strsiti,  uciniti:  Krava  stane  kiijrjelju  u  nsta 
u/imati  i  zvalati  a  jrjevojka  na  uho  njezino  zicu  iz- 
vlaiiti  i  motali.  i  odimili  hmtu  gotovc.  Npr.  12li.  Stanu 
ko{>ali  Jaiiae  oko  svejra  locora  i  do  u  jiilru  biidu  go- 
tovi.  Sovj.  4.'!.  Pitao  ine,  ./es7e  /*'  vi  gotovi  -in  67rt- 
ceiiskim  Slovnrem.  I^traz.  l8!St>.  7((4.  —  d)  gotovo  je. 
sto  I'c  doiftd  biti,  oxobito  iicrccno  Hi  lUKgodiio  ito 
god.  ili  sto  vcumn  liisno  mo:c  biti:  Duga  bolest  sinvt 
gotnvii.  I'osl.  71.  Zla  usjirema  .stetii  gotova.  HI.  Kratke 
glavnje  gotovi  ngorci,  jiozna  jrjeca  gotove  sirotc.  ItJO. 
Sironiab  roek  gotov  gjuvo.  285.  Seljaci  viciiei,  da  to 
nije  pravo  ...  To  je  ve6  buiui  gotovn.  Milo.s  181.  — 
*')  po  gotovii,  npotrcbljavn  se  ndvcrbijidno.  potvrqjxi- 
jtii'i  sto  god.  kao  doistit :  Vclike  frospode  molba  jio 
gotovit  zapovijest.  I'osl.  ;j?!.  Star!  \]\i<\\  pogotovu  jrjeea. 
2114.  Tqiljen  spjisen  po  gotovit  blazen.  321.  —  '^)  bnav 
(Getdj.  prnc'iens,  poriitus:  toci  puno  .-((  gotovo.  Kj.  o 
iiovyima.  ridi  jrotovina,  jrotovost  1.  —  Nijesam  se 
riieio,  t.  j.  nijesam  niAta  pazario  zii  gotove  novce.  Rj. 
•;.'>Hb.  Hi  Ii  ill  na  olknpe  zii  gotovc  novce  dao.  Npr.  237. 
Nepo  mi  daj  sto  ovpje  gotovo<^  .  .  .  izvadi  nckolika 
diikala  i  Jiaoi  mu  ii  kapu  .  .  .  ono  sto  mu  je  dato  (( 
gotovn.  45.  Ni  slo  diiian,  ni  dije.sta  gotovijch.  (Ako 
nijesam  vrlo  bogat,  nijesam  ni  vrlo  sironiah)^  223. 
<Jd  gotorih  iiociKit  ne  valja  veresiju  cinili.  (Sto  se 
uio^.e  sad  dobiti,  ne  valja  za  jioslije  ostavljatil.  232. 
Kolje  je  golem  prijatelj  nejr  gotovn  jasprn.  DPosl.  8. 
Dato  Siileiman-paii  gotovili2tH}.<H)(\.  Danica  o,  32.  I 
to  prima  za  gotovo.  0  Sv.  O.  17  (tils  baare  Miinze). 

tcAtovae,  goiovea,  m.  sto  se  gotovi  zu  jelo.  —  Re- 
iliiN-i  desnom  rnkom  i  kaAikoni  mesajicom  promesa 
gotocac,  i  malko  ga  opcDi.   Megj.   151.  Moja  baba 


gleda  da  moj  Rotovac  bude  onakav  kakav  treba  m 
moje  godine.  ZIos.  2!ll. 

S'iMoviiiil,  /'.  die  Bdiirschii/'t.  pcciiiiin  uiiiiicrdta. 
Kj.  gotovi  tiovci.  vidi  gotovost  1,  gotov  2.  —  Goto- 
viiiii.  kao  i  pop  Kosto  in.  p.  hoee,  iitei.  Po.sl.  45. 

iS'tttuviti,  vim.  V.  impf.  Rj.  v.  pf.  slo'z.  do-gotovitj, 
pri-.  U-,  ■/.-.  V.  impf.  slo':.  do-gotavljati,  pri-.  —  1)  n. 
p.  veeerii.  nu'ak.  hcvcitcii.  piiro.  Hj.  vidi  pari(?ati.  spre- 
mati,  sigurati.  isp.  vigjati  2.  —  Otisao  da  gotovi  konuk. 
Rj.  2S8a.  Za  sto  on  toliko  siliio  jelo  gotovi.  Npr.  73. 
No  ostani  kod  bijela  dvora,  te  gotovi  gospodskii  veicru. 
Npj.  2,  182.  Ljndi  .  .  .  gotovise  zrtvc  pnljcniee  \  pri- 
nosiJe  ?.rtve  (iospodu  onaj  dan.  Sam.  I.  (i.  15.  Neki 
sinovi  avestenieki  gotovljnhii  mast  od  tijeli  miriaa. 
l>n.  I.  I),  30.  lioJie,  ti  si  gotovio  hranii  jadnome.  Pa. 
iiX.  10.  sii  se,  puss.:  deln  sto  se  gotove  za  svadbu. 
Rj.  251a.  Gotovljnsc  sc  svaki  dan  po  jediio  govcee. 
Neni.  5.  l,s.  —  •>^  sn  se,  repeks.  sicli  berciten.  panwe 
se.  <•/.  spremati  se.  Rj.  !■/(/*  /  opravljati  se,  sigurati  se. 

irtKovljiMljc,  II.  Rj.  verb,  od  11  gotovili,  2)  golo- 
viti  se.  —  1)  ni'liijii  kijom  tko  gotovi  sto.  it.  p.  jelo 
Idas  Hereiten,  praeparatio.  Rj.):  Samo  eemo  se  zado- 
voljiti  sluzbom.  koju  nam  vatra  cini  za  gotooljenje 
jel'i.  Priprava  Kio.  —  'i)  rudiija  kojom  sc  tko  gotovi 
(sprema  se). 

ffotovo.  beiiitilie.  fast,  fere:  nem;l  gotovo  ni  jednoga; 
gotovo  ne  zna  niJla.  Rj.  adv.  vidi  skoro  3,  inalo  ne  .  .  . 
Starija  braca  skot'e  na  iij.  gotovo  da  ga  ubiju.  Npr. 
(13.  Koji  se  s  Kotoraninia  svaki  dan  gotovo  mijesaju. 
I'osl.  XXII.  (irob  iieopojan.  iKaze  se  staru  eoeku, 
'^'JJ'  j*"  gotovo  umr'ol.  4(i.  Poi-eo  je  prestupiiike  iz 
pistoija  gagjati  (gotovo  kao  Grni  Gjorgjijel.  Oaiiiea 
.!,  l!)(i.  Koji  I'e  reci,  da  u  svemu  gotovo  imam  pravo. 
Pis.  81.  Napuuise  obje  lagje  tako  da  se  gotovo  potope. 
Lnk.  .5,  7.  ( )|)isah  li  .  .  .  gotovo  sve  sluzbe  erkvene. 
DP.  3li!). 

jjot6vo.st.  /'.  IJj.  gcii.  gotovosti.  Pavie,  Rad  LIX. 
il4.  —  JJ  I'idi  gotovina:  ima  li  .sto  gotovosti?  Rj. 
gotovi  iiovci.  ridi  i  gotov  2.  —  2)  osobirta  oitogtt 
koji  jc  gotov.  spreman:  Pojas,  znak  snage  i  gotovosti 
na  sbtzlm.  DP.  14.  Ali  se  .  .  .  u  opee  sa  svakom  go- 
tovoHrn.  isidai'iiju.  R.'ul   17.  171. 

(•ot.skT,  adj.  sto  pripada  Gotima:  ^r'oi.s/ij  Kuniggs. 
( >dg.  na  sit.  8. 

^oVillit-r,  govancela,  n.  dcm.  od  govno.  Hj. 

arovoeili-ii.  /'.  coll.  dem.  od  goveda  (goveee):  ima 
dvoje,  troje  goveeace.  Hj.  iipravo  je  dew.  od  goved. 
-'(  nast.  isp.  eelj.lea  idem,  od  celjad). 

Jf6\  <>?('.  gi^veeeta,  n.  ciit  Hind  (iin  iveitesten  Siune), 
bos,  vacca.  vitnliis.  Hj.  ridi  blasce.  isp.  marvince. 
govecc  (pred  c  osn.  u  govtdo,  kojcinu  je  otpalo  d 
pred  ("1.  Osn.  251.  —  Kibiea,  2)  u  govcceta  izinilra 
od  bid)rega  dolje.  kao  spolja  Sto  je  peC'eniea.  Hj.  (Villa. 
U  sviiija  .  .  .  zove  se  salo,  a  u  govcceta,  u  koze  i  u 
ovee  loj.  Hj.  (i()3a.  Kao  govcee  hcz  rogova  |Sto  osobilo; 
mimo  ostale  Ijudel.  I'osl.  129.  ligjavo  govei-c  sve  tro- 
goie.  270.  Crveni  se  kao  oderano  goveic.  344. 

Jtovf'tl,  /'.  (eoll.)  iiijcsto  pi.  gfiveda  (goveda).  jcdi- 
niea  govece,  govedo.  za  akc.  isp.  Osn.  258.  —  I  sto- 
tinu  konja  j  govcdi.  Npj.  4,  524.  Da  se  Turci  govcgju 
prometnu.  Seep.  mal.  87.  it  ovome  pitk  priinjcrii  kao 
da  se  drzalo  za  gen.  pi.:  I  uze  mi  biljadu  ovaea  i 
stoiinu  konjali  i  govedih.  Npj.  5,  499. 

aiivtMlSr,  goveilara,  mi.  —  1)  der  Bindcrhirt,  6«- 
hiilriis.  Hj.  koji  ('m(V(  goveda.  dcm.  govedarOe.  — 
laidom  muzu  i  govedari  zeiui  piislaju,  a  mu<lroni  ne 
moze  ni  vladika.  I'osl.  171.  Neradin  uzuie  /a  stoku 
govedara.  Npr.  72.  Nit'  su  ovo  Bosanski  sljivari,  nit' 
su  ovo  vlaski  govedari.  Npj.  .5,  l()(i.  -  -  '*)  (u  Jiusenici) 
ridi  brkica.   Hj.  nckakva  mala  ribica. 

aovodi'irec,  goved.'i recta,  n.  ciit  jitnger  liinderhirt, 
bitliitliiis  juvenis.   Hj.  iiitiid  govedar. 

jrovcd.ircv.  a:«v«M|!irov,  adj.  Rj.  slo  pvipada  go- 
vedaru. 


ffovtMliirifii 


—  331  — 


;rov<MlArii-:l.  /.  Kj.  r'uli  ^ovcrlarka,  jrovedariisa.  — 
I)  ilic  fihidcrhiitiii,  hiibiilca:  .la  ne  iiiofru  tebe  oiSe- 
iiiti  sviiijaiicoiu  ili  iionilnricuiii.  Kj.  pustirk-a  f/uic- 
diiiKi.  —  'i)  pticii.  AKj.  III.  .'i-'ifja.  vidi  balejrarka,  i 
syii.  iitidje. 

'  (foMMli'iriiiii,  /'.  (/'(v  RiiKliichl  (die  Beziihlniiii  dca 
liiiidciiiiili  II I.    iiio'ccn   biihiilci.    Kj.   iilitUi    (juccduru. 

—  (((/,(•('  )■//"■'  ''"''  ''■'"'  lii'i'l)t'riiia. 

^rovoililrkii,  /'.  Kj.  ^udi  iroveilarica,  ftovedaniSa.  — 
1)  ridi  liovfiliirica.  Kj.  piiitirku  ijovcdiiiin.  —  ti)  die 
wci.s'.sx'  Jliiclistcl:c.  inotiiciUii  nthn,  rf.  pliska.  lly  pikn. 
vidi  i  bali'fi'arka,  /  si/ii.  oiuljc. 

jfov^ilarski,  ndj.  dcr  liiiidcrliirtcn,  hiihnhornm. 
Rj.  itii  priimrln  iinvediiritiiH  ili  fiiircdnru  kojcma  //<«/. 

—  Kako  Ili  on  I'aiski  siu  u/.eo  iiiircdnrslcn  kccr.  Njii'. 
t7H.  Ovaj  (jczikl  sto  iijiin  irovoii  narod  (i  oiii),  (la  je 
samo  sviiijaiski  i  ijufcdnrxki  jezilc.  i  da  je  pokvareii 
od  [irviiira  (SlavciiMkofra).  IMh.  tST. 

.  ufovciliinisa,  /'.  ridi  edvcdaika.  Kj.  vidi  i  }rove- 
liaric.'i.  hire  jjovedarka  /  pod  1 )  (pustirhn  <}i)vcdima) 
i  jiud  Jl  I  /ilicii).  —  rijcci  s  titVim  iiast.  hod  ajgil•^^sa. 

irowdiiia,  /'.  ridi  };ovejrjina.  Kj.  ijuwujc  mcao. 

;!;6\ t'tio,  n.  (ii.  jednini)  lijetko  se  sovori,  (/iw/o  ifii 
samjciijiijc)  froveCe  (koje  vidi).  Kj.  (liircdn,  o;ov6da, 
w.  pi.  dim  Ix'indvich,  armcnfit,  hoven.  cf.  jrovedo.  Rj. 
Ola.  coll.  stovimI.  —  Sitiio  hliiijo:  ko/.e  i  ovce;  a 
Icrnpiio:  ijoeedn.  Kj.  .jOa.  (luvcda  hm'n  sijcno.  Kj. 
47b.  Iiiia  di'set  </»/((  ijorcdn.  Rj.  102b.  /burn  se  ijn- 
rcdii.  Kj.  'JD.'ia.  dbadaju  sc //<))■«?((.  Kj.  42lib.  Da  za- 
koljt's  slo  iiajl)iiljc  ima.s,  sve  bi  li  «;  strlljtilu  iinvcdu... 
i  od  oiioiia  rasa  maivii  kc  .slaiu'  iitrldjuti.  j'oslc  toga 
doniai-iii  iiiii  pokloui  jicioro  i/orcdn  .  .  .  »t'ija  sii  to 
ijurciliii'  Npr.  7<S.  Stanc  ovu  kiavii  goniti  na  pa5u 
s  ostiilijcm  iiDrcdinm.  126.  Sa  svim  je  ijovcdo,  jo5  da 
inia  rt'p.  27;").  I'resti  ne  cu,  a  iK'^iiniwn  vcsli ;  babi 
no  CM  I'liriiti  fiorcdn.  Npj.  1,  l,")!t.  Ceraj,  pope,  .siircnii 
i/oredii.  4,  407.  I  uze  mi  hiljadn  ovaca  i  stolinu  konjah 
i  ijoiidih.  Ti,  4!(i)  ((.yj.  goved). 

tfO\  t'ajiit-n.  /'.  M  nase  vrijeiiic.  — ■    t)  vrsla  jaliuki'. 

—  •*)  vi'sla  sljivo.  AKj.  111.  3o(la. 

SovcajT.  iidj.  com  Ixiiiilc.  Iiubuiii.':.  Kj.  Mo  pripada 
jimxixtii,  iiovcdiiiiii.  —  liiilcija  iiovcuja.  Kj.  lob.  Thrall 
se  ii'i'aiia,  t.  j.  lopte  koja  so  iiuiijesi  od  i/orcnic  dlul.c. 
Kj.  !I71).  Koisiini.  n.  p.  koiijska,  iiovcij.jii,  ovcija.  Kj. 
2!Mia.  I'anada,  ijorcijjn  jiihii  8  kndioni.  Kj.  4iil)b.  Pod- 
jabiika,  iiorei/Je  ineso  od  bula  ispod  prepoua.  Kj.  .')21u. 

ai'ivosjiiia.  /.  das  Riiidilcisch,  euro  bitbiUa,  cf.  go- 
vodina.   Kj.  iiureinjc  iiie^o. 

^ovoti.  S'^vini  (sroveui?),  v,  iiiipf.  Govi  k'o  ne- 
vjesia.  l>IVsl.  20.  a  Kj.  7()7b  //»<(  !;amo  v.  pf.  sloL 
iifr6voti,  ug(>veni,  1)  vidi  Uijodili.  2)  usroveo  ne.sto,  I. 
j.  porfrjao.  —  U pomciiutoj  podovici  sum-cti.jc  iehiti: 
iKjitiijitli  (Lod  ugoveti  ziKu'eiiJe  pod  1).  praei^cns  od 
goveti  po  poslovici  je  g'oviiu,  po  xloieiiom  iilitfiolu 
srovem.  iihc.  je  amo  preneKen  od  ngf>\eXi.  u  AKj.  III. 
oolil)  imi(  po  jus.  (jovoru  govjoti,  jjfivijeni  (oi^vTiu?), 
/'  piiiiijeiv  is  sitdiisiijega  vrenieiid  iz  Srbije:  Govclu 
im  jv  sto  je  bolje  niOfjla.  .Iiiini.  73.  Mladiou!  .  .  .  tobi 
so  oini  da  omi  (oig-.-iral  fjovc  ttbi,  a  li  svo  dajes,  iijoj 
da  mroveS!  M.  Gj.  Milioovio.  Lepota  oblika  .  .  .  govc 
oovekovoj  diisi.  Zlos.  311. 

irovitaa.  s^vitna,  ndj.  povodijiv  covjek,  koji  po- 
piista.  u  Lijevcu.  V.  Gjorjrjfvie.  —  mozc  biH  du  je 
.•oodiiii  iiovjeli.  AKj.  111.  .'i.'ilib. 

itovnaiijo.  II.  verb,  od  irovnali.  nidiija  Icojom  tko 
jluriiii.  das  liistiije  uiid  imboreohtigto  Eiureden,  contra- 
diolio  niolesta  ot  iniipia.   Kj. 

s;oviiara,  /'.  vidi  govnovalj.  Kj.  i  syn.  ondje.  bu- 
biiiii. 

Sfovin'krije.  /'.  pi.  die  Dreeker,  nugae.  Kj.  goonene 
stviiri.  vidi  goviienica.  prostiwku  rijei. 

jf^viiali.  gJivnam,  v.  iinpf.  irhtig  und  ohiic  Gruiid 
iridemprcrlieii:  objiirgare  iniqiie  et  moleMe:  idi  ne 
goviiaj  ui  (otac  rece  simi,  u.  p.  kad  siu  vifie  sto  na 


oriiiii  ureilbiii.  (■/■  L'ovnoorrizHCi.  My  prigurnrHti  miioijo 
II  be:  nidiiijii.  ifip.  i  j;i,viMli.  )•(/<<■  pnixturkit. 

tto\ nav.  iiilj.  diiTkiij.  i w/kcoh.  if.  govneii.  Kj.  stu 
je  piiiio  govnit.  iioviinm  i^nirtjiiiin.  pnixtiiekn  rijei-. 

iruvaoil,    /((//.  dreekiii.    vnnb.^u-.    Kj.   ,/J,    ■..•uvri:iv. 

ii'uvii<Mii<-a,  /■.  eitte  d: 
Kj.  fioviiciio  sto,  ijovm 
prostucku.  vidi  govnaiijo. 

KftviiPS,  m.  \iy  pogrdit  corjekn:  (iovnpAa  jiiluiil 
Kj.  proMitikn  rijee.  —  rijeii  s  lukim  unit,  lod  biire>. 

KOVliiti,  goviiun,  I'.  iHi/j/'.  —  I  a)  stmikini.  ri.mm 
iiKWeie.  My  :<imetitti  knvgii.  I'lyi.  fjovnatl,  t!". 

—  b)  govnoin    mrljitti.   Ne  govni   loja.  IH' 

'i)  su  so,  reltekn.  sivli  besilimiitzeii.  iiitrdo  i...,..i,...; .. 
Kj.  govnoni  se  nirljali.  —  rijei-  prontarkit. 

K'uviio,    n.   (pi.   govna,    gcii.    v'TnTiiLr.i     ./. .     /(,,,;. 
slercus:  lU'z  guviia  noma  hi  giirn 
Kj.  n'(/i  balcga,  neoirtl;  niaijak,  nil 
3.  detii.  govauee.  —  Kiikti.  ii  djetinjom  govora  guviiu. 
Kj.  2;")!)a.   Kli.siiii<ii,  govno  .4to  n.  p.  knrjak,  limoa  iz- 
baci  od  stralia  u  bjeianjn.  Kj.  27tia.  Kliiuk,  djelinje 
ijoVHO.  Kj.  27l)a.  Zarokla  se  sviiija  da  ne  izije  guvno, 
pa  devetome  vrli  oilgiizla.  Posl.  .Sil.  INh  ni:ioo  (na  Ai- 
■sc/o  fioriio)!  (Kad  kiliuo  ilijoto).  24.S.  !Smail-aga  Ktane 
govoiiti:     Kaki  uskoei !  Kaki  vlasi  i  iiornn!-^  Npj.  4, 
4(>2  (Vuk).  proxtiakii' rijei-;  prinlujnije  neeist. 

y:(ivnos:ri7.anji>,  n.  Kj.  verbid,  od  govnogrizati.  riid- 
iijii  Imjoiii  tkii   iioningrizii. 

^'u\  iiui;ri7.at i,  govnogrtzrim,  vidi  govnati :  ne  govno- 
giiziij !  Kj.  govno-grizati,  kito  govno  gri-fli.  rijei  pro- 
stucku. isj).  igjogrizati. 

«:<>viioiiu^a.  III.  dcr  Drerktriigir.  ipti portnl  stcrciis: 
vodonosa  govnonosa,  in  der  Anekdote  com  gefopplcn 
Wiis.tertniger.  Kj.  govno-nosa,  koji  govno  nosi.  rijeei 
vodonosa  govnonosa  nnliode  .sc  it  pripovljeci  u  ziilu- 
gjivniiom  vodoiiosi.  rijei prostaika.  —  tiiko  sluz.  rijeii 
vidi  kod  biomonosa. 

!>'ih  iiovalj,  in.  der  SUnkkiifcr,  scuridMeiui  aterco- 
riiriiis  Linn.  cf.  govnara.  Rj.  bidnnn.  vidi  i  rovae, 
ronao  3,  znjak,  zunzak.  —  govno-valj,  sto  sc /(O  (/or/m 
vidja. 

s:{i\no\iv,  vi.  ein  komischer  Name  (con  govno.  q. 
d.  .Stercntus):  jest  on  neki  govnovii,  jest!  Kj.  zii  inlii 
iiiiciiijeiiii  rijei. 

aovnjak,  govujaka,  m.  ein  komischer  Name  stnlt 
bniag:  slo  gn-njaka  masia  (u  pripovijeei).  Rj.  za  iidii 
niicinjcnii  rijei  injesto  bnrag. 

Roviijr'iijt'.  «.  verbal,  od  1)  govniti,  2)  govniti  se. 

—  /  ii)  radnja  kiijom  tko  govni  (kavgu  zamcie).  — 
h)  riidnjii  knjom  tko  govni  (govnom  nirlja)  sto.  — 
2)  radnja  ko.joni  se  Ikv  govni  (inrlja  .ie  govnom). 

Jliivor,  m.  \loc.  govftiu).  die  Kede.  Sprnctie,  sermo: 
poznajoni  ga  po  gororu:  enje  .«c  nekakav  goror.  Rj. 
vidi  bcsjeda,  griija,  jeglen,  jcglendzc.  nizgovor.  Xu- 
djcsti,  2i  kavgn.  ijovor,  boj,  t.  j.  zapoi-eli.  Ri.  172a. 
h'azgovijctan  goror.  Rj.  (i3()a.  U  Biogradn  Rckalije 
zovii  .10  Ijndi  koji  u  gororu  znnose  mnogo  ua  lin- 
garski.  Rj.  ti47b.  Onda  inu  baba  doyedo  brain  i  /<«- 
vrati  ma  guvor  i  dusu.  Npr.  Hi).  Ziv  mi  Tcxlor  da 
se  iini  i/oi-or.  (Kad  se  sto  govori  ii  besposlioul.  I'osl. 
81.  I  duvar  nsi  ima.  (."^to  nije  za  govor  ne  treba 
uisgje  govoiili).  !•«.  Ni  pet,  ni  Sest  (nogo,  n.  p.  nz.e 
biitinn,  pa  po  njeniii,  t.  j.  bez  i  kakogn  gororu.  odmah). 
222.  Tu  i  mtilo.  (Kako  jo  onda  o  toin  bio  govur,  tako 
i  ostalo).  322.  Znake  (')  ponajvise  sani  metao,  ali  ii 
pjesmioama,  koje  se  .s  gororom  jednoga  lica  poitnju, 
a  drueo  mu  po  torn  odgovora.  Npj.  I,  IX  (s?).  l*a- 
Jtrovii'i  .  .  .  za  to  su  se  preda  mnom  h  ovome  govoru 
Cuvali  toga.  1,  78  (Vuk.  «  orome  govoni  =  a  ovvj 
zdraviciCl'o  danasnjeaiu  Cakuvnckow  gororu  valjalo 
bi  da  je  szeja*.  Kov.  20.  NaJi  mnogi  Ijndi  ..  .  ii 
ifuvorn  nzimaju  ovo  svo  za  Hokn.  32.  Na.stojaee  .  .  . 
i;  Ijndski.jeni  qovorom  svakome  pooasl  dati.  .')2  (s  '^). 
Nego  je...  toliko  pogrjesaka  ucinio,  da  je  sve  djelo 


S(i\»r:in 


—  3:k  — 


uiivoriti 


O'l  M!:h  ^ariii'i,  k.io  ijoror  lorjtkti.  koji  bunca,  pa 
rfkiio   (K)    kojti    rijeO   prtmetno,   pa   oiiila   sto   ludo   i 

•  '        •■   !'.  Ovo  je  do  sad  svo  bio  (/crci- 

,  lije.  Pis.  li.  Knd  je   S(7<i   iinroru 
-■oimeiiiju.  Rj.'  1.  (»  Sltircnxlinm 
•  toimeiiijf  iUiiijiiiitti,proiw>iitii). 
1  -  -\e  i/oror   :ii   jiniropis,  a  sad  on 

da  vam  kaieiii  sto  i  za  jezik  Vas.  t~lav.  Bibl.  1,  l»l. 
^'a  isiiii'.i  i  ti  si  od  njili ;  jer  /<•  i  i/oror  iroj  hdtijt: 
Mat.  Jti,  7;i.  Seki  jtosrijesivH  xrinuSc  ii  pra;i)e  ;/<>- 
rore.  Tim.  I.  1,  (•.  Govur  svesa  I/.rnilja  doijje  do  earn 
u  kiii'ii  njesrovii.  Siuii.  II.  Ul,  11.  U  istoinum  (joront: 
iiuieii.  uuii-in  .  .  .  u  :ti}mdnom  yovoni  .  .  .  kao  i  ii 
jiiinwm;  uiuijem.  Obi.  !KJ.  O  tome  ne  sovori  iii  ri- 
jei-i,  nejro  Je  rti:eesao  yoror  o  jediiome  rlanku  iz 
Lune.  Vljuic'.  1,  1.  —  .<  prijedlozima  dozcno  do- 
^ovor,  izjrovor,  uairovor,  odsrovor,  pogovor,  picdgovor, 
presovor,  pro.s;ovor,  razsrovor,  usovor. 

ifovoraii,  irovoriia,  ndj.  sto  piip((da  ifovoru.  Da  je 
gledao.  ijunirni  Jc:ik  sam  bolje  da  iiaiK'i.  Odjr.  ua 
ut.  .'>.  Travo  pisati . .  .  pismenijem  (mrtvijem)  znacima 
biljeziti  (tovornc  \zivc)  nhi.^orc.  Rat  li.  U  lepi  .  .  . 
srpski  jezik  utisli  su  oiii  psovke  kao  ueko  pogrduo 
kli'Oaiije  u  diviio  ijovoriio  plaliio.  ZIos.  3(18. 

sovordzijil.  m.  vidi  govorljivae.  Rj.  corjek  I'oji 
rado  iiorori.  ridi  i  covorko.  jeglendzija.  —  govor- 
dziija).  ii((,si(  rijic  s  'J'ursl:im  nast.  takre  rijcci  hval- 
dzija.  lovdiija,  prko/.dzija,  suvajdzije,  iidordiije,  i  t. 
d.  i<^).  I  rijcci  kod  cetedzija  i  djeladiiija. 

eovorf'nje.  ;i.  Rj.  rcrbul.  vd  govoriti.  radnja  Icojom 
tko  yurori  (das  Redeii,  loquela,  sermo.  Rj.).  —  Ako 
ti  je  na  srcu  pomi^ljenje  kao  5to  je  i/ororeiije,  sad 
(e  jagnje  tu  biti.  Rj.  8la.  A  oh  jadan,  Sarajlija 
Mujo!  zaludu  ti  nwje  ijororenje:  »Ne  pij  vode,  ne 
Ijiib'  iidovice.  Npj.  1.  o-i'l.  Koliko  ti  f/ovorenje  nioje, 
prokleto  ti  iieshisaiije  tvoje.  HNpj.  1,  -101. 

sovuriti,  giivorim,  r.  impf.  aprechcn.  loquor.  Rj. 
ridi  besjediti,  divauiti  2,  grajati,  jeglenisati,  praviti 
3,  zboriii.  dem.  govorkati.  r.  pf.  sloz.  do-govoriti,  iz-, 
na-,  nad-,  o-,  od-,  po-,  pod-,  pri-,  pro-,  raz,  u-,  za-, 
po-raz-(se);  na-raz-govarati  se.  v.  impf.  sloz.  do-go- 
varati  (sei,  iz-,  na-,  i  t.  d. 

1.  U'jpce.  hiiho  se  ijovori.  Buljezgati  (i  syn.  ondje; 
govoriti  kojesta  bez  prilike).  Rj.  14a.  Bamtii,  govoriti 
fcoje^ta.  Rj.  14a  («  benetati).  (Jovori  u  hespw'x.  Rj. 
23a.  Blebetati  (i  si/ii.  ondje:  brblati  i  t.  d.|.  Rj.  31a. 
Jlrf/ljuti.  govoriti  brzo  da  se  ne  moze  razumjeti.  Rj. 
41i>.  »  syn.  ondje.  Brzorck,  koji  hrzo  f/orori  ne  mi- 
sleci  ;ta,  pa  rekne  sto  rgjavo.  Rj.  43a.  Buhnjaju 
Ijiidi.  t.  j.  govore  kojesta  javno.  Rj.  4<;a.  Buncuti, 
govoriti  kojesta  kao  ii  snu.  Rj.  4fia.  Vahttati,  ostro 
g()voriti.  Rj.  Vrniaii,  2)  zornig  .sprechen,  mussito. 
Rj.   7i)b    (nezadovoljno    (^eljade   vrnda,   kad   srdito 


t.  j.  sUido^e  govoriti.  Rj.  170b.  Lupati  kojesta.  t.  j. 
govoriti.  Rj.  335b  (isp.  dolje  Posl.  171).  Mudzarati 
(Mad^.arski  govoriti).  Mitcati.  Rj.  37t)a.  Xarija  na 
scoju  ruku.  t.  |.  govori  ono  sto  je  po  nj  dobro.  Rj. 
37!tb.  Satuca  NjemaOki  pomalo,  gebrochen  sprechen. 
Rj.  41i)b.  yeskliipiio  govori  kakav  jezik,  t.  j.  ne  zna 
ga  dobro.  Rj.  418b.  2\jemcuti  (KjemaCki  govoriti). 
(Jdriiito  govori,  fertig,  diserte.  Rj.  447b.  Otrzito  go- 
vori, deutlic-h  iind  bestimmt,  dare  et  directe.  Rj. 
JS<(a.  liiijo/jrizati,  govoriti  kojesta,  ponajvise  rgjavo. 
Rj.  i;4<ia.  Xiti  romori  ni  ijocori.  et  ist  mausenstill. 
silet  plane.  Rj.  i;."j4a.  .Suoi-iti,  sa-staviti  koga  s  kim 
d:i  ,i'<ftri  ic<I:iii  .Im.rnni  ((  oci.  Rj.  721)3.  TaJjiziJitti. 
!  1.  fscliimpfliehl  langsam  reden. 

'■  '<  I'irlniij,  in  den  Tasr  hinein- 

^pr.-.  ij.  II.  ,  Kj.  7.i3a.  IJ  trabuni^f:ovorh\; 

trnliuiiili .  tridjiiiija   po   cijelu    noc,    vidi 

buncali.   Rj.   liia.    Unjkati,   govoriti    kros    nos.   Rj. 


783b  (ri<f»  hnnjkati).  Ne  govori  na  sra  tista  (kad  ko 
sto  zlo  govori  /a  u  napredaki.  Rj.  7iK)a.  Oovori  kao 
cckido  (.  .  .  onako  hrzo  i/ororiti  kao  sto  t^ekalo  od- 
skaiV  od  kamena  i  zveci).  Rj.  821a.  ^^unjav.  koji 
Iiorori  kroz  xos,  cf.  hnnjkav.  Rj.  84;ib.  Kad  (lisica) 
dogje  pred  kosarii.  stane  po  obiiajii  na  vratima  taiiho 
'lororiti :  ■  Kobo,  kobilii'el  otvori  mi  vrata.  Kpr.  177. 
Itovori  kao  he:  rilica.  Posl.  4.'!.  (Jovori  kao  Bog 
s  uama.  (Tako  hido.  kao  da  nije  pri  sebi.  da  mu  se 
mora  rei'i:  Bog  s  nama!).  43.  tiovori  k((0  da  nije 
sinoc  veccrao.  43.  iiovori  kao  iz  hadiija.  43.  /iv  mi 
Todor  da  se  oiiii  govor.  (Kad  se  sto  govori  «  bespo- 
slicii).  81.  Kao  da  ma  .;"<■  firlo  rratilom  provaljeuo 
(n.  p.  govori).  130.  Kao  preko  bundeva.  (Kad  ko  Sto 
govori  bez  .^like  i  liez  praroqa  reda,  t.  j.  kao  da  se 
ide  preko  bnndeva).  1:52.  I.npa  kao  piito  o  lotru. 
(Kad  ko  sto  ludo  govori).  171  (iKp.  i/orc  hipaii.  Rj. 
.33;')!)).  Mlati  jcriknm  kao  pliska  rcponi.  (Kad  ko  mnogo 
govori).  ISO.  Xeslan    roek.    (Koji   govori   sto   mu   na 

1  vsi<i  dofijc).  20'.).  .'^nto  ijel  suteei.  rogalo  (bit'e)  go- 
ronri.  .■>(i2.    ()l)lo  se  ra/log   govori.  DPosl.  87.  Kada 

]  hodi,  kako  vetar  veje;  kad  govori,  kako  S(ddjom  sect. 
Npj.  1.  1(!3.  ])jevojka  je  tilio  govoril.t.  1,  2li4.  Suze 

[  lila,  kroz  j)lac  govorila.  1,  389.  Kad  se  malo  pona- 
pise  vina,  te  im  vince  nnigje  u  lice,  a  rakija  govoriti 

t  pogje.  1,  iVll.  Kad  govori.  gromori  pueujii.  1.  552. 
Pa  on  brze  sitnu  knjign  pise,  a  u  ktijiga  Fati  govo- 
ra.ie.  1.  oi)4.  Tvoja  niajka,  prava  zena,  praro  govori. 

1,  iil3.  Nemoj,  sine,  govoriti  kriro  ni  po  babu,  ni 
po  striceviuia.  vec  /)')  pr((rdi  Boga  istinoga.  2,  193. 
Al'  se  sure  tebe  iiiismijase.  u  jegleui  ruzno  govorise? 

2,  2tj7.  On  oiide  Orcki  govoriti.  2.  449.  Fo  pjamama 
se  govori,  da  su  .  .  .  ali  oni  sami  dokazuju,  da  su  od 
Mrnjavcevic'a.  2.  5i;7  iVuk).  Kolovogja   sestra  titoja- 

j  nova,  a  kakva  je!  da  od  Boga  nagje!  .  .  .  kad  go- 
I  vori,  k'o  da  goliib  giue.  3,  257.  Tad  govori  lijepa 
'  gjevojka  a  na  uro  svom  rucnom  gjeveru.  3,  545. 
Dosta  mene,  sto  govoris  nd>ro.  4,  291  (hrabro).  Jctko 
,  njima  .lovo  govorase.  Here.  2.  Niko  nije  mogao 
s  njime  Ijucki  govoriti.  Dauiea  4,  2G.  iSvi  govore 
razumljivo.  Pripr.ava  122.  T.iko  je  znao  redom  go- 
voriti kao  da  eita  iz  kiijige.  Sovj.  7lj.  Sad  nio^ete 
suditi,  da  on  to  iz  svoje  glare  ne  govori.  Strai.  1887, 
14.  Jer  nam  je  poznato  za  ovu  jeres  da  joj  se  svnda 
na  sxprot  govori.  Djel.  Ap.  'iH.  '2'2.  Sta  mu  govori 
Bozij  odgoror?  Rim.  11,  4.  Jer  t^ete  govoriti  u  rjetar. 
Kor.  I.  i4,  9.  Jer  se  nadam  da  (u  doci  k  vama  i  iz 
usta  ti  M«frt  govoriti.  Jov.  IF.  12  (tako  u  pregja'snjim 
izdanjima:  u  potonjima  ima  pogrjeskom  staniparskom: 
.  .  .  doci  k  vama  i  iz  usta  govoriti).  Usta  njilioca 
govore  ponosite  rijeci.  Jud.  Hi.  (iovori  glasom  rcli- 
kijcm.  (Jtkriv.  8,  13.  Jos  rece  (Jospod  Mojsiju  goru- 
;  reii.  Mojs.  HI.  27,  1.  Odnese  knjigit,  koja  ovako 
govorase:  eto  .  .  .  Car.  II.  b,  (j..  Slusajuci  sto  govori 
zakon.  Xem.  8,  9.  S  bli/.njima  svojima  mirno  govore. 
Ps.  28,  3.  Natpis  i  C'arostavnik  tome  na  siiprot  go- 
vore kazujuOi  da  je  .  .  .  DM.  50.  Te  c«  govoriti 
s  tobom  srojski  o  onome.  DP.  5. 

3.  govoriti  sto.  —  u)  objekat  u  akits.  Popovi  koji 
Slavcnski  mi.iu  govore.  Rj.  87b.  A  niko  ne  govori  ni 
reci.  Npr.  75.  Ka^-u,  sine,  i  govore  Ijudi  u  Turcina 
treiu  vojskti  silim.  Npj.  2,  2(1(3.  Koji  blage  r'jei-i  go- 
vorase. 4,  237.  Sta  mu  gorori  Bozij  odgovor?  Rim. 
11,  4.  Koji  govori  jezike  sebe  popravlja.  Kor.  I.  14,  4. 
Kad  on  povika,  govorise  sedam  gromova  glasove  svoje. 
Otkriv.  10,  3.  sa  se,  pass.:  (iovori  se,  man  sagt,  di- 
citur.  Rj.  {vidi  cuka  se,  gla.sa  se).  Ju  du  ovdje  posta- 
viti  molitvn,  koja  se  govori.  Npj.  1,  77  (Vuk).  P"  na- 
ijeciju  koje  se  u  narodu  govori.  .Slav.  Bibl.  1.  91.  — 
b)  olijckat  «  privezanoj  reSenici.  Moni  moja  stara 
niajka  govori,  da  uranim  svako  jutro  na  vodu.  Npj. 
1,  3N).  ( Idande  olisao  u  Bukres  govorivsi  po  Srbiji 
svijem  svojijeni  prijateljima,  da  on  u  Srbiju  ne  ce 
do6i.  Sovj.  47.  Nego  (5e  govoriti  sto  vuje.  Jov.  16,  13. 


I^ovoriti 


—  333  — 


irozhii 


—  v)  oliJcl.'Kt  i(  f/ovorn  dirchiiiu  (oraiio  dirccta).  Usiid 
»t:tni'  bacilli  \n>  solii  svc  same  dukatp.  ijororeci :  »Kako 
meiii  (lanas,  tako  iijiiiia  do  vijoka«.  Npr.  7:').  No  i/y- 
vori:  lu'ka!  priit'  iiogo  vicliS  nii  trpozi.  (Ne  frovori  da 
se  lie  daje  ili  ne  donosi  ono  slo  jos  ne  vidis.)  I'osl. 
l!)7.  I'astroviei  oliieiio  tjorore  „(/c"  mjestn  .ijjc'*.  Npj. 
1,  7S(Vid;l.  l)jevojkaje  \\\w  (fovorilH:  »Daj  mi,  Bdzc, 
dizijii  diikata-.  1,  'IM.  Koji  Sibi  ijnvore  „dijete'', 
oni  ...-',  251  (Viikl 

•i,  tioriiriti  komu,  liK  hoiiiK.  mcfijii  riuhoiii.  ismcfiJu 
ge,  Jeildn  druii<iiini.  —  <f)  (juroriti  komu:  Mciii  moja 
stara  majka  iinriiri.  da  iiranim  svako  julro  iia  vodii. 
Npj.  t.  •!<'^i>.  Mi'tvom  ''»  ma  ijavariti  slavom.  lINpj. 
4,  441  (kidi.'<n''ii  mit  (/ttivi).  Kako  je  on  take  rijeei 
Htiiodu  fiovvriti  moi^ao.  Stni^..  1.SH7,  11.  Koji  je  .  .  . 
govorio  oceriinn  prvko  proioka.  Jevr.  1.  1.  —  b)  (/o- 
voriti  I'a  komu.  potvrda  xnmo  iz  Vukiirii  prijevodn 
Kov.  Ztivjetn:  Dok  on  jos  (fovorusc  k  IjiuUiiiK,  jrle. 
mali  iijegova  .  .  .  JMal.  I'i,  41).  A  k  Izrailju  (jovuri: 
vas  dan  pruiiali  ruke  svoje  k  narodii.  Rim.  lU,  21. 
Nigda  iz  la><kanja  ne  fir)ri)fismo  k  viinui.  Sol.  I.  2,  f). 

—  c)  (jororiti  s  kim :  ( Idmakni  se,  kako  bi  .s  oroni 
odrptiiiicdm  ijovuriht?  Npr.  "2r);5.  S(t  mnmn  ndadoni 
ne  fioi'ori.  Npj.  1,  4i)l).  Niko  nije  mogao  .s  iijime  IJudxki 
govDriti.  Daniea  4,  2(5.  Te  eu  (jovoriti  s  tuhoiii  srojski 
o  onome  sto  mi  je  na  sreii.  Dl'.  5.  —  tl)  iiovon'ti 
mcfiju  mihfim,  (i\jc<ije)  imictiJH  ache;  Jcdnii  dnujomn: 
McuJii  solioiii  zbore  i  (jdrorc.  Npj.  4,  81.  I  iiieiif  snltiim 
'J'uraki  ijuriirdliu.  4,  .■!07.  Tako  se  poplasc  da  slann 
mefiju  solxnit  fiororiti  i  spreraati  sc  da  ostave  staije- 
sine.  Sovj.  41.  Sute  kao  braea.  iJer  se  obieno  misli 
da  braea  izmeyju  sdie  u  kiu'i  najmanjo  (furore).  Posl. 
3(i2.  Oni  su  izmei/Jii  .febe  najvi>e  (jocorili  Tnrski  .  .  . 
Daniea  2,  ;».').  >>uociti,  saslaviti  koga  s  kim  da  riorori 
jcdiiii  druf/omu  u  oei.  Rj.  72l)a.  Jednu  drufjum  ua 
rastankn  i/orori.  Npj.  1,  402. 

■t.  (jovoriti  0  kontc  ili  o  cenm,  so,  hxjd   ili  za  sto. 

—  a)  0  kome  ili  o  cciim:  U  snu  se  ne  snilol  (Kad 
ko  (jo'rori  o  cemu  Ho  ne  bi  rad  bio  da  mn  se  sni. 
n.  p.  0  ribi  i  t.  d.  Ojekoji  kad  .sc  (jurori  o  unomc 
sto  na  javi  ne  bi  bilo  r<;javo,  reku :  u  snn  se  ne  snilo. 
a  na  javi  se  desilo!)  I'osl.  3;);").  0  svdcciiiti  (jororc, 
pimajvise  o  niima.  Npj.  1,  181).  Dobri  Ijudi  o  zhi  f/o- 
roriie.  2,  431.  —  h)  a)  (jororiti  za  kofjd  ili  s(i  slo 
(=  0  kome  ili  u  cemiij:  Nije  hleo  ni  sliisati  sto  baba 
goruri  za  srojii  k'Jcr.  Npr.  17.  Te  se  dimno  Turei 
iipitase,  Z(t  JaiKdtvo  Tnrei  (lororahx.  Npj.  4,  .'illi.  Jer 
je  to  onaj  sa  koga  jc  gorurio  Isaija.  JIat.  .'i,  3.  iMnojri 
gorore  Z(t  diisii  moja:  nema  mu  pomo(;i  ti  Boga.  DP. 
45.  —  fj)  (di  govoriti  za  koga  znai^'i  i  kao  braniti. 
preporucivati  g(i:  Za  b(tpk(i  je  rijee  gurorio.  Rj. 
15b.  Ovo  sto  eemo  sad  recM,  ueka  ne  misle  eitatelji, 
da  mi  gororimo  za  obratm  poimenee  .  .  .  nego  samo 
da  uvjerimo  citatelje,  da  .  .  .  Nov.  Srb.  1817,  .'J42. 
Starajuei  se  za  dobro  svojemn  narodn  i  gororeci  za 
srecu  svega  .sjemena  svojega.  Jestir.  10,  3.  iStvar  go- 
rori  sania  za  sebe.  1  'M.  75.  To  ne  gorori  dobro  za 
iijcga.  ;U().  ((mu  tie  prtpada  ovaj  primjcr:  Tako  se, 
n.  p.  pripovijeda  da  su  .  .  .  jos  .se  g((,  ixtinitije  yovori 
da  su  .  .  .  Kov.  38. 

.5.  gocorifi  na  kuga,  za  kim.  protir  koga.  —  a)  na 
koga  pokuzuje  uprarlj((ii,je,  -s  kojiiit  je  puiiiijcsanu  tic- 
prijateljstro :  Ako  on  ne  bude  ukrao  ono  .s/()  na  njega 
govore,  ne  ee  se  ozeei  ni  malo.  Rj.  341b.   .Sto   ne  bi 
Coek  ni  u  snu  snio  (n.  p.  govuri  se   na   kuga).  I'osl. 
358.  Niti  oni  mog'u  posvjedoeiti  sta  tebi  sad  na  menc 
(jovore.  Djel.  Ap.  24,   13.  Za  sve  ruzne  rijeei  njihove  ; 
koje  bezbozni  gijesniei  gururise  na  nj  (na  Ciospoda). 
Jud.  15.  Nevaljalae  o  nevaljalslvu  govori . . .  govoreei 
na  Boga  la'z.   Is.  32,   6.    —   b)  a)   (jovoriti  za  kim,  j 
misli  se  zlo,  ako  se  i  ne  kazc  izrijekom;   cee   ako  se  ! 
reie  suprotno:  Vn6e  se  rep  za  njim.   (Govori  se  za 
njim  kojeJta  rujino).   Posl.   40.   Da   nije  Tureiu   pod 
kapom?  (Kad  ko  boue  za  kim  slo  zlo  da  kaic,  i  vidi 


se  da  je  ovo  najprije  rceeiio  gororeci  elo  za  Tiirrima). 
ii.i.  Kad  eoek  nema  svoga  posla.  on  gorori  kojrsto  a 
drugim  Ijudma.  122.  Ne  oivori,  Hoic,  diisiiianlMii 
usta!  (Ne  daj  nin  prilike  da  mo^.e  za  mimm  zlo  (/o- 
voriti).  207.  'I'esko  viiku  za  kimo  ne  luju,  i  jiiiiaku 
za  kim  ne  gorore!  313.  Teiko  vanm  bid  nuinii  kvI 
d()bro  govoriti  zu  rama.  laik.  (>,  2(;.  —  fi)  yocorUi  za 
kim  znaii  poniivljati  rijeii  iijegorc  u  orijcm  primje- 
riinn:  (iovori,  za  popom  (ptrorio!  (Bolestan  na  inpo- 
vijesli?)  Posl.  43.  (iovori,  za  popom  gonmla.  iRvfp 
se  gjevojei,  i  misli  se  da  bi  za  popom  govorila  nn 
\yeneanju).  43.  —  r)  gororiti  protir  koga :  Pomniem 
ti  sprdali.  (Kad  ko  sale  radi  drngome  kome  za  Ijnbav 
gorori  sto  protir  schc.  sto  se  javno  vidi  da  nije  islina). 
Posl.  2.53.  Svak  bi  morao  pomisliti,  da  on  to  gorori 
protiv  menc.  Pis.  28.  ZIoba  gorori  siima  protir  sehe. 
Ps.  17,  12. 

(i.  gororiti  u  sehi,  sum  sehi,  savt  aa  solwvt.  kao 
misliti.  Pogje  da  trazi  drugoga  lova  govoreei  u  st^ii'.- 
'>Kad  se  vralim.  mn'-i  en  ja  tebe-.  Npr.  44.  Pak  .<«fh« 
sebi  gorori:  »Ah,  niili  BoiSe  i  dragi!«  Npj.  1.  lili'i.  A 
sum  (s)  sobom  bio  (p)rorio:  »Avaj,  Jlilre.  glavu  iz- 
gubiol     2,  ()0I). 

7.  gov(triti  cim  —  a)  Usta  su  da  zbore  a  ruke  da 
tvore.  (r'.s?/)«((  moze.s  j/oronVi.  ali  rnkanni  radi).  Posl. 
33().  Kamo  jezik?  njim  ne  gororio!  Npj.  2,  2;i!l.  Bog 
Izrailjev  koji  je  govorio  srujim  U'itima  I>avidu.  Car. 
r.  8,  15.  —  h)  Neka  dokilzuje  kak'jcm  su  jczikom 
govorili  zemljaei  i  vrsniei  Uenia  i  Komula.  Npr.  III. 
Jezik,  sto  njim  govori  naioil.  Hj."  V.  N.irjeeije  . . .  kojim 
gur(jrc  svi  Srblji.  XVI.  Sad  nema  naioda  koji  bi  go- 
vorio tijem  jczikom.  Dioba  .'!.  .s((  se.  pass.:  Da  pisete 
narjeeijem  kojijcm  sc  u  narodu  gorori.  Slav.  Bibl.  1,  1)4. 

ti'iM  orkanje,  n.  dcm.  od  govorenje.  Rj. 

ii6\ orkali,  kam,  dein.  od  govoriti.  Rj.  v.  impf. 

iS'uvSrkinJa,  /".  akc.  ARj.  348a.  Jienska  glava  koja 
umije  govoriti,  die  Itednerin.  —  Novkiiije  su  brze 
govorkiiijc.  Here.  53.  isp.  govorljiviea,  govorusa. 

^Avorko,  m.  u  nase  vrijemc  u  Dubr.  (<;e5(?e  se  kaiSe 
djetetu  :  Koji  nl  govorko !).  P.  Bndmani.  vidi  i  govor- 
Ijivae.  ARj.  III.  348a.  vidi  i  govordzija. 

«(>vorlji\,  (tdj.  dcr  gcrnc  spriclit,  hniuax.  Rj.  koji 
rado  govuri.  vidi  lapatljiv.  —  Blebetusa  kao  hiha. 
(Kaie  se  govorljivoj  ^eni).  Posl.  Ili.  Bio  je  saljiv  i 
ne  samo  govorljiv  nego  i  rjeeit.  Sovj.  7(>.  Zar  na 
mnoge  rijeei  nema  odgovora?  ili  fe  Covjek  govorljiv 
ostati  prav?  Jov  11.  2. 

gov«r!jiv;U',  govorljTvea,  m.  der  Bedscligc,  homo 
l(j(iua.r.  cf.  govordzija.  Rj.  govorljiv  covjek.  vidi  i 
govorko. 

g'ovorljii  ie:l,  f.  die  Bedselige,  mulier  loquax.  Rj. 
(jovorljiva  Icuska  glava.  vidi  govoruSa.  isp.  govorkinja. 

it'6vfiriiic:l,  f.  kao  stolica  so,  kojc  sc  gorori.  die 
J)'cdncrbiilinc,  suggestus.  akc.  isp.  ARj.  111.  .348b.  — 
Kad  je  stao  govoriti  .  .  .  rekao  bi  eovjek  umrcde  na 
govurnici.  Zlos.  23. 

JlovoniTi-kT,  adj.  slo  pripada  govornieima.  ARj. 
Ili.  ;i48b.  vidi  besjednieki. 

g:uvuriiik,  m.  Hovjek  koji  govori,  koji  umije  govoriti. 
vidi  besjednik.  akc.  ic  biti  govfirn'ik,  govornika.  isp. 
odgov6rnik,  ugovftraik.  —  Knjige  bo^austvenijeh  pi- 
sama  i  knjige  premudrijeli  govornika  Bozjih  javno 
sc  navrsise.  DP.  277. 

Ji'ovuniSa,  /'.  die  Bcdselige,  mulier  loquujc.  Ilj.  vidi 
govorljiviea.  isj).  govorkinja.  —  za  nasi,  vidi  Itod 
ajgirusa. 

g:6zba,  /■.  cast,  die  Gasterei,  conririiim.  Rj.  gost-ba. 
promijeiiivsi  se  st  pred  b  na  x.  rijeei  s  iakim  mist, 
kod  berba.  vidi  gozbina,  i  cast  2,  i  syn.  ondje.  — 
Olisla  je  da  gozbu  gozliuje.  Rj.  'J2b.  ()  krsnijem  imcnima 
i  na  ostiUijem  velikijcm  gozlmma  pije  (se)  po  sedam 
zdravica.  Npj.  1,  77  (Vuk).  Tra;?,e  zaeelje  na  gozbama. 
Mat.  23,  6.  Ucini  Avram  vcliku  gozbu  ouaj  dan.  Mojs. 


s-ozben 


."vU 


tt'Dibljirac 


I.  21.  8.  Kod  njeftii  po:bu  u  kui'i,  kiiiio  ruraVd  po:ha. 
8iiiii.  I.  A'',  oi'.   D(iv<ihH  fioibe  kod   kiu-o.  Jov  1,  -t. 

c6zboii,  iidj-  —  1)  tf'./f  pripiiihi  tio:hi :  (Toxheni 
sveiari.  >I.  l!j-  MilitVvii^  —  ?>  W(?i  irostoljubiv:  Ha 
iKi:*  livalo  ila  smo  ijosheni.  vjeriii  i  iski-eni.  S.  LjubiJn. 
AK).  III.  :!."><>ji.  rirfi"  I  i\a/ben,  1-7).  sozboiiik. 

s'ltzbtMiTk,  HI.  th>  ffusti:  Knitak  objed  izft  duff.i 
i^ekanja  ui  livali  sosta  ni  ijinhiiikti.  DPosl.  50.  hive 
pocfrjestio  gozbuik  iiijesto  jrozbenik,  hoje  ima  Stulli. 
«.<;).  wozben. 

Kozbiiiii.  /".  ridi  srozba:  (>j  goisposrjo,  Jelicina  majkol 
Tebo  Kru/.ic  11  iioibiiiu  zove,  u  Jele  se  inusko  Oedo 
iLi-ilo.  Rj.  villi  i  C-ast  2,  •  syn.  ondje.  —  rijeii  s  takvivi 
nasi,  kod  Oazbina. 

suzbiivauje.  n.  dus  Gustiren,  convivaiio.  Rj.  verbal, 
od  L'ozbovati.  sfanjc  koje  biva,  knd  tko  gozhuje. 

S'ozbovati,  ir^zbiiji?iu,  c.  impf.  hei  einer  Gasterei 
."teiii,  voniiciir:  OtiMa  je  da  goihu  godmje.  Rj.  6i7i 
Hit  gozbi. 

KT,  {w  C. 'G.)  vidi  frk:  Ne  k(5e  Tare  ni  faSu  ni 
vino,  no  Jeleuii  za  bijelu  rnkii,  gr  je  baci  za  sobom 
na  vrana.  Rj.  uzvik  koji  se  upotrebljava  kao  adterah. 
syn-    kod  odmah. 

JETS,  graa  {<:ra\,  m.  vidi  grab.  Rj.  «  krajevima  gdje 
se  u  govoni  tie  ciije  ghwi  h. 

STrub.  fji.  die  Weissbuche,  ciirpinii^  bettihts  Linn. 
Rj.  drro.  ridi  grabar.  isp.  bjelogr.ib,  ernograb.  coll. 
grSblje. 

arr&ba,  f.  (n  Hn-.>  vidi  robija:  umr'o  na  grahi. 
Rj.  hive  Njeni.  (iraben  (jarak). 

^nibiic,  grApca,  m.  n.  p.  danas  je  na  drvima  grabac 
(t.  j.  grabe  se  Ijudi  oko  njiliX  das  liuffen.  lieissen, 
rapina.  if.  grabilo,  grabiis.  Kj.  isp.  srrabe^  1. 

arrabiini'ija.s.  grabancijaJa,  m.  Rj.  —  Pripovijedaju 
da  neki  gjaei,  lead  izuce  dvanaest  Skola,  otidu  na 
vrzino  kolo  ida  dovrSe  sa  svijem  i  da  se  zakunu)  .  .  . 
Takovi  gjaci  poslije  zovu  se  grubancijusi.  i  idu  sa 
gjavolinia  i  sa  vilama,  i  vode  oblake  u  vrijeme  gr- 
mljave,  ohije  I  tuce.  GrabancijuU  su  svi  izdrpani 
(>kakav  je  izdrpan,  kao  grabancijas^).  Kj.  7ob.  — 
rijec  twgja.  Osn.  359.  isp.  Bjelostjenac  kod  necro- 
mantes. 

!;rabaiicija>ikT,  adj.  he.venmeisteriseh,  veneficorum : 
uzoo  ono  svoje  grubaHcijusko  japund^e.  Rj.  sto  pri- 
pada  gruhancijasima. 

ffrabar,  grabara  (grabra),  wi.  (u  Slav.)  vidi  grab. 
Itj.  drro.  —  za  gen.  grabara  i  grabra  isp.  bakar. 

irrabarka,  f.  klecatica,  vipera  ammodytes,  otrovna 
guja,  kanicnarka  ili  grabarka  .  .  .  U  Suhoj  planini 
kod  Nisa  ima  ih  mnogo.  M.  (ijuiovi(5.  is^.  crnokriig. 
ARj.  V.  4.Sa. 

sriibeit,  m.  der  liaub,  rapina.  Rj.  —  J)  d,'elo 
kojim  se  sto  ugrabi:  Koji  pnne  knee  gospodara  svojih 
grahezeni  i  prijevarom.  >?of.  1,  9.  Neretljani  se  sluriHe 
po  inoru  srojim  grahezima.  DM.  9.  is2).  grabljenje, 
grabac,  grabilo.  grabus.  ridi  otimafina.  —  2)  ugra- 
bljena  stvar:  Cislite  .spolja  CaJu  i  zdjelu  a  iznutra  su 
punc  grabeza  i  nepravde.  Mat.  23,  25.  Grabez  od 
siromalia  11  vaSim  je  lni('ania.  Is.  .3,  14.  On  <;e  od- 
vesti  narod  i  odnijeli  plijen  i  pograbiti  grabez.  29, 
19.  za  nast.  isp.  derez. 

ertihi'ilj'iv ,  adj.  Kauh-,  rapax.  llj.  ridi  grabljiv. 
xtii  grahi.  sto  ziri  od  grabeza. 

srrabi-^.IJivat-,  gral)(-?,ljTv<;a,  m.  onaj  koji  je  grit- 
lieiljir:  Kad  bi  mil  ko  iigrabio  celjade,  Ireb.ilo  bi 
grahezljiriu  urezati  desno  uho.  8.  TjjiibiSa.  ARj.  III. 
XiiU.  ridi  grabljivac. 

erSihii-,  m.  einc  junge  Weisshw-he,  carpinns  betulus 
Liiiii.  Itj.  mlad  grab,  takvc  rijeiikod  brezi*:.  —  Ima 
jedaii  okriijrao  brijeg.  obr.-UMtao  grabieinin,  i  drngom 
koji-kakvoiii  Mimoiii.  Rj.  2Hla. 

trrabik,  giabika,  w.  der  Weisshueheinrald,  carpi- 
■netuin  {■'j  Linn.  Rj.  ijrabora  inma.  vidi  grabrik.  takvc 
rijet:i  vidi  kod  aptik. 


STilbikapa,  /'.  1.11  C  (i.)  igra  koja  se  11  l.id  zove 
culanje.  Art  Spiel,  ladi  genus.  Rj.  grHbi-kMpa.  tnko 
sastarljene  »//><•"'  ^'o''  listikiu'-a.  —  Od  onijeh  Sto 
ostauii  na  polju  svaki  gleda  da  bi  ugrabio  kapu  koine 
od  oiiiji'h  Mo  su  11  kohl.  Rj.  7()2a. 

li^rabllo.  n.  n  ovome  vra&inju:  »()ve  godino  na 
vratilo  a  do  godine  na  grabilO'  (govori  djovojka  iiz- 
jabavsi  na  vratilo  da  bi  se  udala),  das  Itaffen,  Jieissen, 
rajiina.  cf.  grabac.  Kj.  !)7a.  ridi  i  grabus.  isp.  grabe^,. 
1,  grabljenje.  —  takre  rijeei  kod  bjesnilo. 

iirabiti,  bim,  t'.  impf.  Rj.  ji/".  slo:.  \z-grabiti,  na-, 
0-,  po-,  raz-,  U-,  ■/.-,  za.  —  I,  J)  grcifen,  ruffen,  rapio. 
Rj.  ridi  graMiti.  kao  pohlapno  luimati.  otimati:  Po 
torn  iipita  onu  Slo  ima  grabovu  granOicu  Sta  joj  je 
II  njedriina,  a  ona  odgovori:  rtir.ab,  Aa.  grabe  i  niene 
i  t(d)e  i  tu  ho  gleda  pro  tebe.«  Kj.  151a.  Silui  konji 
da  ne  aavijaju  a  uje.?aci  da  hkhi  grahe  ghirc.  Kj. 
()59b  (ne  =  nas).  Kad  sednii  vec'erati,  sve  je  graliilo 
jedno  od  drugoga,  i  onaj  veliki  kazan  s  jeloin  za  lili 
ias  progje!  Npr.  74.  Ko  j.afi  onaj  i  kobaei.  (grahi 
sebi  ili  prisvaja).  Posl.  140.  Ko  rano  rani,  drije  srece 
grahi.  152.  Grabe  siroi^e  od  dojke  i  sa  siromalia  ski- 
daju  zalog.  .Tov  24,  9.  Jesi  li  skiipio  Ijudstvo  svoje 
da  grahis  grabez?  Jezek.  38,  13.  —  2)  n.  p.  sijeiio, 
rechen.  peetine  colligo  focnum.  Rj.  vi(U  grabljali.  — 
3)  sehiipfen,  haurio:  Mi  raninio,  te  vodu  grahimo. 
Rj.  vidi  crpsti,  i  syn.  ondje.  —  JI.  sa  se,  reciprocno. 
grabiti  se  oko  Cega,  tun  etwas  raffen,  arripcre.  Kj. 
kao  pohlapno  otimati  se  oko  eega:  Danas  je  na  dr- 
vima grabac  (t.  j.  grabe  se  Ijudi  oku  njih).  Kj.  97a. 
Ove  godine  na  vratilo,  a  do  godine  na  grabilo.  {(io- 
vori  gjevojka  uzj.ahavsi  na  vratilo  da  bi  se  stali  gra- 
biti oko  nje  i  da  bi  se  udal.a).  Posl.  230. 

srrjkbljiif ,  grabljiiea,  hi.  eovjek  koji  grabi  (grabljama). 
u  na5e  viijeiue.  .\Hj.  111.  3.5()a. 

ijraliljjteica.  /'.  zensio  I'eljade  koje  grabi  (grabljama). 
u  nase  vrijeme.  .-\Kj.  HI.  ooGa. 

sriibljiiiije,  n.  verb,  od  grabljati  radnja  kojom  tko 
grablja. 

Kriibljati,  grabljam,  v.  impf.  kilpiti,  grabiti  gra- 
bljama, vidi  grabiti  2.  AKj.  111.  35()a.  govori  se  i  sad 
«  Hrr.  r.  pf.  sloL  po-grabljati. 

gri'lbljc,  giabrdja,  /'.  pi.  der  lieclien,  pecten  focna- 
rins.  fSve  su  grahje,  nema  vila,  es  sind  lanier  Lgo- 
isten,  nonnisi  sihi  favcnt.  cf.  grabulje.  Kj.  vidi  gre- 
biilja,  greb.ulje.  orugjc  kojim  se  grahi  sto.  n.  p.  sijeno: 
B'llo,  2)  M  grahalja  ono  u  eeuiu  zupci  stoje.  Kj.  25b. 
GrabljiSte,  drzak  «  grahiUja.  Rj.  97a. 

ffrabljc,  n.  coll.  od  grab,  die  Weisshuchen,  carpini 
hetnli:  Najvisi  Lovden  planina,  u  njoj  je  trnje  i  grahlje. 
Rj.  mnostro  grahova.  jedinicu  grab. 

jjrabljPnjp,  n.  Rj.  verbal,  od  1.  grabiti,  II.  gialiili 
se.  —  I.  1)  radnjti  kojom  tko  grahi,  pohlapno  u-imn. 
otima  sto  Idas  RafTen,  raptiis.  Kj.)  —  "i)  radnja  kojom 
tko  i/rahtjama  grabi  sto,  n.  p.  sijeno  (das  Kechcii. 
collectio  ope  iieelinis  foenarii.  Rj.)  radnja  kojom  ttn 
grahi  n.  p.  rodu  (das  ^ebiiplVn.  haustus.  Uj.):  Kii- 
katka,  za  grabljenje  piva.  Kj.  (i5(ib.  -  ■  //.  radnja 
kojom  se  n.  p.  Ijudi  gralic  oko  iega,  jMltlapno  se 
Otimaja  o  sta. 

s?riibljTsti',  n.  drXak  u  grabalja,  der  Keehenstiel, 
mannhrium  pec.tinis  foenarii.  Kj.  —  rijeei  s  takim 
nasi,  koje  zniii-e  drzak  u  eega  gi-e1)eiiiste,  katariste, 
kosiste,  ojiste,  ostviste,  sapisle,  sjekiriste. 

jfriMiljiv,  '(///.  reissend,  J\'aah-,  rapar.  Kj.  ridi 
grabeJiljiv.  sto  grahi,  sto  zivi  od  grabeza:  'Vn  se  kiipi 
vraiije  i  orlenje  .  .  .  kolika  se  ("eta  sakupila  gralilji- 
voga  skota  perjatoga.  lINpj.  1,  315.  Koji  dolaze 
k  vama  u  odijelu  oveijemii,  a  unutra  su  riiei  grah- 
Ijiri.  Mat.  7,  15.  Nema  vi-ie  grahljire  zvjeradi.  \'n- 
prava  7(). 

irriibljivae,  griililjlvea,  m.  koji  je  grahljir.  ridi 
graliizljivac.  —  .ler  se  bezl)o?,nik  did-i  zeljom  duic 
svDJc,  graldjivca  pDJivaljuJc.  Ps.   10,  3. 


g^nbonos 


—  335 


If  mil  ill 


it:rali6iioM,  araboiiosiic.  »^•■.l,  m.  (u  ('.  G.)  nekakii 
ilebclii  zmija  za  kojii  se  govoii  ilajoj  ko/.e  piiska  lie 
mojic  piubili.  Art  Sclildtific  scrjivnfis  ;/<:»it<,  c/'.  lieoa. 
Rj.  vidi  i  skor.  —  gn\1io-ii;js,  t.-[-;il)o-iiosao  (/.vyVgrabi 
i  nosi?) 

ll^ri\bov.  iidj.  ivvisshtirhcii,  airjiiin  hctiili.  Hj.  sto 
pripiidu  (jrabii.  ridi  iriabiov.  —  Noaeui  u  iijoilrima 
grahoiH  uraiu'ii'u.  Uj.  l.^la.  Z(t  iiiiM.  ov  /.<y).  aptov. 
irralioviiia.  /'.  Wcinstiiliul:,  lUjniim  cnrpiiti  hctiili. 
Bj.  (iriihorii  drri):  Haklja,  oil  firiihoviiic  kao  iverje 
kojp  so  pali  iiijcsto  liira.  Kj.  fi^a. 

jcralirTk.   jriabrika,   iii.   (n   f^lav.)   ridi  grabik.   Rj. 
qr(dinini  Himui.  —  zit  ii{(>tf.  isp.  aplik. 
irriilirov,  adj.  ridi  •:tiiho\.  li].  stu  priijada  grabrii. 
:<i  ii<i>il.  isp.  ajplov. 
itrikiiiilji',  giiibiilja,  /'.  pi.  vidi  grablje.    Rj.  oriKjje 
kqjim  se  (/rtdii,  ii.  p.  stijeim.  ridi  i  grebulja,  grebulje. 
—  rijcci  s  tdkiiii  iiii.it.  kt>d  bakiilja. 

ttTilhriiijara,  /'.  stara  gumnarska  nietla,  kad  se  .  .  . 
Otiva.  M.  .AU'dii'.  ARj.  III.  oy8b.  —  rijeci  s  talcitii 
nHi<t.  hod  ajgirai'a. 

^rrilbu.s,  (u  C.  (J.)  uciniJe  iiralnis;  a  oni  oinla 
gmhit.i!  t.  j.  pograljisc,  razgiabise,  das  liafl'en,  ra- 
pinn.  Rj.  ridi  grabac,  grabilo.  isp.  grabez  1.  isp. 
nagrabiisiti.  —  (jridius  (od  osn.  od  koje  sii  grabulje). 
Oaii.  3M.  s(i  Kust.  i.ip.  \™lfiM. 

i(n\cki,  ridi  gradski.  —  ds  ii  brzu  gororu  ctije  se 
I'au  c,  pa  lnl;o  (jdjckoji  i  pisu. 

$:riU-iiiili.  iiem,  r.  pf.  malo  ogrepsli.  anhratscn, 
radcrc:  dok  se  gdje  malo  (jracncm  odniali  se  da  iia 
zlo.  Hj.  Dniiicir  dorodi  (ilai/ol  ud  Icorijciia  od  hotja 
je  giabili:  ziiaOenje  ki)je  je  u  »grabiti«  prelazi  u  »za- 
dirati   ;  graomti.  Korijoni  (il. 

(irsYi'af,  (iracea,  id.  varosiea  u  Hi-vatskoj :  Da  idemo 
pod  (Iracnc  \\  goru.  ViR''ko  sjedi  (iraicu  iia  kapiji. 
Rj.  ludazi  sc  gen.  i  (iracaca:  A  udari  od  (iracacd 
Paud^.a.  Npj.  3,  4i*7.  —  Grdcac  (osn.  u  grailac,  ot- 
palo  d  pred  <').  Osn.  ;>;iti.  .:ii  gen.  (Tiai'ea  i  (Tra&ica 
isp.  bnkar,  bakra  i  bakara. 

4irA(-:iiii<-a,  /'.  —  1)  varoS  u  Bosni:  [  kasabu  ravnu 
Gracaiiicu.  Rj.  —  Hi)  voda  koja  teee  kroz  zupu  Nik- 
5i6kn,  od  t'-ega  se  zove  i  ziipa  Gracanica.  Dokle 
vodi  Gracttnici  dogje.  Rj.  —  3)  ii  pjesmama  nekaka 
crkva:  Zbor  zboiila  gospoda  RisC-.anska  kod  bijele 
crkve  Gracanice.  Rj.  —  J:)  voda  koja  te<5e  ispod 
grada  t^okola  i  utjeee  ii  Drinu.  Rj.' 

(■rAeniiiii,  III.  Eiiicr  ton  Grafao:  S  pobialinioni 
Grunniinuin  Markom.  Gracani  su  bolji  od  Senjaua. 
Rj.  nirjck  is  Gruica. 

gTiUl,  in.  {loc.  grAdu,  pi.  gradi,  gradovi,  gradova). 
dem.  gradi(?.  hyp.  giadae.  aiigm.  gradina.  —  J)  die 
Festung,  ar.v:  U  grad  kad  hoees,  a  iz  grada  kad 
pusle.  Rj.  ridi  tvrgjava,  forteca.  —  2)  ridi  varoS. 
mjesio  2;  die  Studt,  urbs,  oppidum.  —  Kalo  je  po- 
teze  vasda  znati,  gdje  rijec  grad  snaci  tvrgjava  a 
gdje  varos,  ovdje  cemo  prinijere  staviti  be"  razlike. 
ikad  hocc  ova  razlika  da  se  has  poka^e,  za  torgjaim 
kaze  se  tvrdi  grad) :  Nacini  grad  Zvornik  na  vodi 
Driiii.  Rj.  41.5b.  Idiu'i  tako  od  sela  do  sela  i  od  grada 
do  grada  .  .  .  dogje  i  u  carer  grad.  Npr.  4l).  Bio  je 
veliki  grad  i  m  grada  earski  dvor.  t'>0.  ^'rijeule  grad 
gradi  pa  ga  vrijeme  i  razgradi.  I'osl.  40.  Megju  bo- 
?.i(5im  Stat'  u  (ti-h/.u  a  megju  gospogjam  it  gradii. 
DPosl.  1)0  (grad  misli  se  Uubrovuik.  XI).  ^'ijor 
doloni  diije,  gradoiii  poljuljvje.  Npj.  1,  206.  I'opio  hi 
ravnu  PeStu  i  sav  Budim  grad.  1,  45G.  I  sam  sc 
bane  opkladi  u  sedam  belih  gradova.  1,  587.  Slije- 
vade  II  tope  gjulove,  te  ee  nase  razbijat'  gradore. 
2,  201.  A  Loz'n'ieu  grada  opasati.  4,  248.  Grad  na 
poljii  kad  je  tvrd  i  nredaii,  pa  kad  ti  izagje  kakav 
dusmaniii  da  ga  na  silu  iizme,  vaija  tada  grad  za- 
tvoril'  .  .  .  na  grad  baijak  poperit'.  Kov.  (J7.  Sazida 
tprde  gradore  ii  zemlji  .ludinoj.  Dnev.  II.  11,  10.  — 
3)  igiati  se  grada,  I.  j.  lopte  koja  se  iimijesi  od  go- 


ycgje  dlake.  Rj.  —  4)  grad.  mjcrn  statiju.  it  kakrum 
le  71.  p.  toplina.  rijec  Latiiiska  gradiis,  </.,,;/,(  k  iiiiwa 
od  Nijtniaea  Hi  Talijnna:  ( Isvaniilo  iia  teriniiiiieirii 
l:{  grada  Reomirovijeli  ispod  mile.  I'oni.  .'lli.MH.  poHliiii. 
;{,  slepen. 

irrilil,  »(.  tuea.  der  Ilagel.  grando.  Kad  padn  grad, 
uinogi  iznesii  pred  kiieii  .siiiijii  s  kii.iikaiiiu  .  .  ^  i  lo 
se  Hve  eini  da  bi  grad  prestao.  Uj.  ridi  i  led  2.  inp. 
sugradiea.  —  Ala  .  .  .  grad  mtvodi  na  Ijcliiiii.  Uj.  mi. 
Hije  grad,  slaiia,  piamenjaea.  Uj.  2Ha.  (iradobiliiia, 
one  5to  je  titkao  grad.  Rj.  !)7b.  I'uhio  grad  vino- 
grade.  Rj.  51  la.  Suinuzga.  kad  se  siiijeg  I  i/rad  i 
kisa  ugrusa.  Uj.  7251).  Mori  se  kao  ala  s  berieeiom 
(kad  vodi  oblalce  pa  lioi'e  Ijetinn  da  pohije  qradnm). 
Posl.  28.  (rradjc  ka'  i  vojska.  (Nekiid  udiiri^  n  m-kiid 
i^  ne  udari).  45.  Djeca  su  suhi  grad.  iSironialiu  su 
eoeku  £esta  gjeea  tako  na  dosadu  kakogogj  da  gii 
najvcii  grad  —  snlii,  t.  j.  iSist,  sam,  bez  kipe  —  bije). 
58.  Sve  hilje  ii  polju  potre  grad,  i  sva  drccta  u  polju 
polomi.  Mojs.  II.  !l,  25. 

irrlldiic,  grrtea,  m.  Uyp.  od  gr."id:  I  ako  je  nioj 
mali  gradac.  ali  sam  ja  ii  iijemu  dizilarae.  Rj. 

(■'riitlac,  (iriiea,  m.  u  Jadru  viSe  sela  C'ikota  zidiiie 
navrh  jetliie  glaviee,  i  to  se  ondje  zove  veliki  gradac, 
a  mali  je  glaviea  viJc  sela  ^'OrTcS,  na  kojoj  kaiii 
sad  da  ima  livada.  Rj. 

<ira(li\(-iic,  (Irads'leea  (OradiVsca),  w.  grad  i  varoS 
u  Bosni :  Uteee  im  od  Gradaica  Dedo.  Od  Gradasca 
dva  ( Jradafi'eviea.  Rj. 

(■ri\<l:u'kT.  adj.  —  J)  von  (iradaeae.  Rj.  Hfo pripada 
Gradaijeu:  (iiadaseevie,  tako  se  zove  kapetan  Gra- 
daiki.  Rj.  y7b.  —  2)  sto  pripada  Gracu.  ARj.  HI. 
3(i4a. 

(iradi'lsei'vie,  in.  von  (iradaeae,  tako  se  zove  ka- 
pelan  (iiadaeki:  Od  (iradasca  dva  Gradascerica.  Rj. 
isp.  Zrinovi(-  (od  Zrina). 

JSTililie,  s'ri''*''*'-  graditfa,  m.  dem.  od  grad.  Rj.  — 
U  Krajini  je  varos  (i  mali  gradic,  Sto  je  zidao  Pas- 
mandzija)  Negotin.  Rj.  297b.  Valjadaje  kakav  gradic. 
DUj.  2,  424. 

^('n'uliiia,  /'.  —  1)  der  Zaun,  sepes.  Rj.  »i'di  gragja 
4,  ogiada,  ogragja,  zagrad,  zagrada,  zagragja.  zgragja. 

—  Ispod  zil.a  otic'^i  (tajom.  ute(?i  —  kao  krajem  gra- 
dine  kud  su  zita  posijana?).  Posl.  10.5.  —  'i)  der 
Garten,  liortus,  cf.  vrt.  Uj.  vidi  basea  1,  i  sgn.  ondje 
dem.  gradiniea.  —  Kupuinjak.  kupusna  gradina.  Uj. 
31Gb.  t'ipur,  kao  lijcpa  njiva  ili  gradina  I  vrt).  Uj. 
7()0b.  Vezak  vezle  tri  lepe  devojke  a  gradini  pod 
slatkiin  bademom.  Npj.  1,  452.  Gjiilistan.  gradina 
gje  su  ruze,  der  Rosengarten.  N|)j.'  1,  315.  Osta  kei 
Sionska  kao  koliba  u  vinogradu,  kao  sjeiiiea  u  gra- 
dini od  krastavaca.   Is.  1,  8.  —  3)  uugm.  od  grad.  Uj. 

^riYdiniea,  /'.  dem.  od  gradina.  Rj.  isp.  ba.4eiea, 
bostaneie. 

(iri\(liskn.  /'.  (Nova  i  Stara)  rarosi  u  Slnroniji.  RJ. 

—  U  Gradiski  novoj.  Danica  3,  243. 

<jriY(llsku,  ».  adj.  ime  mjesfit  {starije  imc  Gradiski): 
I'elivani  Savu  preletjeSe:  u  petak  su  Gradi.ikume  doSIi. 
Npj.  1,  445. 

(JnVdistc,  n.  Rj.  varosica  na  Du)Mvu,  megju  Uamom 
i  Goliipcem,  s«  zidinama. 

!jTi»(li!stp,  ».  mjc.itu  gdje  je  nekad  bio  grad.  ridi 
varosiste.  —  Nalazili  sii  razliene  starinske  novee,  ko- 


e 
yecj 


made  od  zemljanijeh  suda  i  druge  stvari  koje  se  na 
laze  po  gradistima.  Narod  onu<la  pripovijeda  <Ia  j< 
ondje  bio  negda  veliki  Griki  grad.  Uj.  114b.  rijec 
s  takim  nasi,  kod  bliitiMe. 

jl^ri\«li(i'lj,  m.  kuji  gradi:  Od  innoitva  jezikopo- 
pravitelja  i  qraditelja  knjiiSevnoga  jezika  odvajaju 
se  .  .  .    Pis.   87.   —   rijeci  s  takim  nasi,  kod  bodilelj. 

griiiliti,  gradiui,  v.  impf.  Rj.  i'.  pf.  sloz.  do-graditi. 
ua-,  0-,  ob-,  po-,  pre-,  pri-,  raz-,  sa-,  ii-,  ■/.-,  za-;  r. 
impf.  sloz.  do-gragjivati,  na-,  o-.  i  t.  il.  —  /.  1)  gra- 
diti  sto  tjelesno.  vidi  praviti.  maclien.  cerfertigen,  condo, 


rraditl 


—  336  — 


fwgja 


n.  y.  opanke,  kiiou.  orkvii.  most,  ciisle.  stadlje,  sedlo, 
i  I.  (i.  lij.  preiiia  vvume  impcrl'tktirit  srrailiti  A"<io  per- 
fekiirti  ubicno  xe  (lovore  luioiiiiti,  napraviti.  —  Aba- 
il/ije  iirade  iiajvise  tiuiijere  od  jrimjske  krpe.  Kj.  la. 
Haovar  koji  /idirf  itrudi.  Rj.  1!>1).  Hra/diti.  fimiiiti 
hra.-iiu.  Kj.  3;tb.  (iratle  biizu  od  kukuniziia  liljeba. 
Kj.  47a.  (iraiuii  (/ivirfi  tri  sodiiie  daiia.  Kj.  ;>7b.  Kad 
jo  prije  iH'koiiko  jrodiiia  (iniiiicii  put.  Kj.  114b.  _A7- 
seluti  od  raso)a.  slo  obicno  ii  Srijeimi  iinide.  Kj.  :*7(»b. 
(idjekoji  i  iiorc  hiksire  s  ovakovijem  kolcacima  tinidc. 
Kj.  l'v>t>a.  Koiiopiic  je  od  koiiopaija  . . .  koje  samo  ko- 
iiopiu-i  ifnide  .  .  .  lii-iiia  je  od  lika,  i  Ijudi  je  sami 
prave.  Rj.  SSSta.  NiJeste  .  .  .  od  kojejra  su  oui  poslije 
(inidHi  pile  i  obtain  jchi.  Rj.  42-Jb.  f^nirfe  /.Koe  i 
osiale  !(iriide.  Rj.  46i1a.  Kad  je  vidio  irdje  fpade  no- 
ailii.  Rj.  501b.  itene  u/.imaju  rastok  kad  (jrade  hoju 
zj»  obrve.  Rj.  ti43a.  Osim  oirka  koji  ratru  gradi.  Rj. 
yiiSb.  < )d  svega  onoga  voska  ijrade  stijefu.  Posl.  3. 
(iradi  ruiiDiJ.  a  zee  u  iumi.  45.  Uzeo  no/-  pa  gradi 
sve  male  iHji'ice.  3G0.  U  (!eliji  je  remeta  koji  gradi 
resef<(  i  zlai'ena  rreteiM.  Dl'osl.  l."5i).  Donesi  mi  jedaii 
liswk  bartije.  da  ti  grudim  jedmi  sitnu  kujigu.  Npj. 
2,  2413.  Kosa  Marko  sjibljom  udara5e,  i)o  drojicu  od 
jednngn  grugjase.  2,  252.  Vec  mu  gradi  seeerli  kolace. 

2.  331.  Pa  on  gradi  orahove  stifke.  4,  241.  Pak  se 
(grana  planinska^  onsje  opet  razdvaja  na  dvije  grane, 
od  kojih  -se  desna  vraca  k  ju^u,  tc  gradi  Rudiiiike 
jilanine.  Daniea  2,  3U.  Ako  Turci  zapale  maiiastir, 
narod  I'e  sa  opet  naOiniti,  kao  5to  je  i  do  sad  gradio. 

3.  180.  Znao  je  krstoie,  punagije  i  pecute  graditi.  4, 
11.  Udave  nekaka  kujuudiiju,  koji  je   iwrce  gradio. 

4.  16.  (iraditi  rjciala.  4,  3().  Pojusere,  sto  su  im  zene 
gradile.  Milo.i  5iS.  Nikakav  majstor  ne  radi  svopi  za- 
nata,  ne  znajuei  sto  gradi  ni  kako  gradi.  Pis.  66. 
Zato  grade  od  jediioga  sloga  dca.  sto  ne  ce  da  izgo- 
varaju  riizmazeno  i  ace(''i  se,  nego  ostro,  n.  p.  snijeg. 
Nov.  Srb.  1817,  664.  (Kaciceve)  nijesii  narodne  jj/cshic, 
nego  ih  je  on  gradio.  Npj.'  1,  XXXVUI.  Gradi  od 
njega  lod  biljai  svakojako  j(os«;ye.  Priprava  5.  Grade 
velike  akute  na  baljinama  svojima.  Mat.  23,  5.  Bogora 
livenijeh  ue  i/rndite  xelii.  Mojs.  III.  19,  4.  Sijeci 
(drveta)  i  gradi  zuklon  od  grada  koji  se  bije  s  tobom. 
V.  2U.  20.  Koji  je  sam  gradio  sloxa  i  .itampao  crkvene 
knjige.  I'Rj.  2,  50.  —  2)  graditi  sto  nctjelesno,  umno, 
duhoviio.  ridi  ciniti.  v.  pf.  naciniti.  —  To  .se  kaze 
graditi  i  naciniti  —  sebi  —  zaduzhinu.  Rj.  173a.  I/.igju 
preda  njib  lijepim  nacinom  i  grade  mir.  Rj.  477a. 
Za  sto.  braeo,  ako  Boga  znate!  bez  nevolje  jer  lyrad*?' 
iierolju?  Xpj.  2,  137.  Sto  ti  Turke  gradii   kauiinia? 

3,  179.  Dovede  je  u  bijelu  crkvu,  od  Hajkune  gradi 
AngjeUju.  3,  363.  Po  Srbiji  te.ski  zulum  grade.  4. 
152.  .Mi  Turci  vise  jade  grade.  4,  153.  Al'  (ijorgjija 
dva  veselja  gradi:  brata  zeni  a  .sestru  udaje.  4,  155. 
Mnogu  stetu  od  Turaka  grade.  4,  409.  Veselje  im 
grade  iz  pusaka.  5,  47.  Da  liatiiii  tu  radost  ne 
grade?  5.  483.  Ba.5  su.  ja  mnim,  vrlo  siromasi,  pak 
ne  mogu  graditi  junastvo.  5,  546.  Kialj  Budimski 
fudan  senduk  gradi,  jost  cudnije  gradi  zaduzbine. 
Here.  62.  Graditi  jos  njekako  novo  (uarjecije).  Pis. 
19.  Opet  je  bolje  iizeti  tugju  rijec . . .  nego  li  naopako 
novu  graditi.  Rj.'  XX.  ,Ier  zakon  gradi  gnjcv.  Rim. 

4,  15.  Nevolja  trpljenje  gradi.  .5,  3.  Ako  reCemo,  da 
ne  sagrije.iismo,  gradimo  ga  (Boga)  lazom,  i  rijeC 
njegova  nije  u  nama.  Jov.  I.  1,  10.  L'  torn  razdjelu 
nije  bilo  Krizani(:u  mnogo  piilike  graditi  jezik.  Rad 
16,  175.  —  .'ij  sa  se,  jiass.:  Gibanica  ...  u  Herce- 
govini  se  gradi  i  posna.  Rj.  85b.  Lonci  se  sad  grade 
u  drugom  sehi.  Rj.  103a.  Nekakva  trava  od  koje  se 
vietle  grade.  Rj.  41.'ib.  Soliosko  polje  .  . .  gdje  .se  negda 
so  morsku  gradila.  Rj.  7(J0a.  Ix)j  i  ckvara  jedna  mast, 
(.ledno  kao  i  drugo.  Ckvara  ili  skvara  se  gradi  od  smi- 
je-ana  li.jai.  Posl.  170.  Dok  su  se  od  stakla  poeele 
ii'ioiari  graditi.  Priprava  130.  Da  se  gradi  danaSnjega 
i^qmkog  jezika  gramatika.  Rj.'  XIV. 


//.  sa  se,  refleks.  —  1)  sivh  zu  etiras  macheii.  es 
spii'len.  siniiilare:  gradi  se  da  je  uc^on.  Rj.  isp.  pre- 
tfarati  se,  sich  verstellen,  simulo.  Kj.  582a.  —  Koji 
nije  nista  a  gradi  se  da  je  sto  veliko.  Posl.  34.  Kad 
<(■  ko  gradi  odvise  pametaii.  72.  Kad  -le  ko  ]jonosi  i 
gradi  bogat.  13(1.  \\:\^  se  \ici  rdiki  gradi.  211.  Kastre- 
sati  gaee  nad  kini.  (Graditi  se  gospodar,  zapovijediiti). 
270.  Koji  .w  graditc  prarediii  pivd  Ijudima.  Luk.  Ifi, 
15.  Ti,  eovjek  Viudui'i.  gradis  se  Bog.  Jov.  10,  33. 
Kad  ,<c  gragjahu  iiiudri.  poludjese.  Kim.  1,  22.  Sto 
se  sam  gra(ijase  prareduiji  od  Boga.  .lov  32,  2.  Ima 
ko  se  gradi  bogat  a  nema  nista,  i  ko  se  gradi  siromah 
a  ima  veliko  blago.  Piie.  13,  7.  Koji  se  gradi  prorok 
megju  vama.  Jer.  29,  27.  i.y).:  eiuiti  se  ko  ili  sto  kad 
finiti  1  c.  izdavati  .se  za  koga  ili  za  .<to  kod  izdavati  5. 

—  3)  nije  lijepa,  nego  se  gradi,  t.  j.  bijeli  se  i  ru- 
meni ;  sie  scliminkt  .nch,  colorem  ftico  meiitior.  Rj. 
ciniti  da  tko  budc  .sto  nije.  —  Svatovi  sami  izmegju 
sebe  grade  se  prosjaei,  kalugjeri,  mlade,  djevojke  i 
ostale  .sale  zbijaju.  Nov.  Srb.  1817,  477. 

JSTililljika.  /■.  ji'dan  komad  od  gragjo,  ein  Stiick  vom 
Baumaierial.  materia :  od  toga  divota  ne  mo?.e  biti 
nikakva  gradljika.  Rj.  —  rijeci  s  takvim  nasi,  kod 
alatljika. 

STiidiiT,  adj.  sto  pripada  gradu,  Hagel-,  gra)idinis: 
(irad  veliki  kao  glava  pade  s  neba  na  Ijude;  i  Ijudi 
buli.se  na  Boga  od  zla  gradnoga.  Otkriv.  16,  21.  Vise 
ih  izgibe  od  kamenja  gradnoga  nego  sto  ih  pobiSe 
sinovi  Izrailjevi  macem.  Is.  10,  11.  Jesi  li  nlazio  u 
rizuice  snjezne?  ili  riznice  qradne  jesi  li  vidio?  Jov 
38,  22. 

S'radubilina,  /'.  ono  sto  je  tukao  grad.  das  von 
Hagel  bachddigtc,  calainitas.  Rj.  grado-bitina  (prva 
pola  griid,  druga  pola  postala  od  partic.  bit),  isp. 
Osn.  164  (b'iti,  b'ijem,  jiart.  jiass.  bit,  bijen,  bjen). 

gradono.siiii,  gradunosna,  adj.  koji  nosi  (.donosi) 
grad.  grandinosus:  I  smiu'eui  nblak  gradonosni.  P. 
Petrovie.  gor.  vijenae  29.  .\Rj.  III.  373b.  roll  Hagel. 

—  grado-nosan.  rijeci  tako  sloz.  kod  bogouosni. 
ST:\d!skT,  adj.  n.  p.  vrata.   Festungs-,  arcis.  Rj.  .sto 

pripada  gradn,  gradovima.  Kako  se  ds  u  gororu  cuje 
kao  c,  gdjekoji  i  jiisii  gracki.  —  On  plati  slijepcu 
(koji  sjedi  ni,t  gradskijem  rratima  i  pcosii.  Kj.  394a. 
Devet  divova  bas  onijeh  krvnika  gradskijeh.  Npr. 
192.  Momeetu  valja  vet'era,  i  grudska  meka  poMelja. 
Npj.  1,  415.  Nagna  konja  niz  grudske  sokake.  2,  606. 
Jedno  bjese  gracka  buljuhasa.  4,  518.  Sto  se  pak  tifie 
gradskoga  popravljunja  i  drugili  Iroskova,  to  sad  da 
se  odiedi,  ili  ie  bill  na  Srpski  rafiin,  ili  na  carski. 
Milos  31.  PogjoSe  u  grad  .  .  .  i  kad  igjahu  uz  brdo 
gradsko,  sretose  djevojke.  Sam.  I.  9,  II. 

ffrasji),  /'.  —  J)  (coll.)  das  Batimaterial.  materia. 
Rj.  ono  od  cega  sc  sto  gradi.  vidi  japija.  —  (Jrad- 
Ijika,  jedan  komad  od  gragje.  Rj.  97b.  Sijefie  gragju 
za  kuciu.  Rj.  162a.  Novu  gragju  iznesosmo,  belu 
crkvu  sagradismo.  Npj.  1,  118.  Po6eo  prepravljati 
gragju  za  Srpsku  gramatiku.  Daiiica  3,  1.  Gragju  za 
lep  Srpski  roman.  4,  32.  Po(;iie  prepravljati  gragju 
za  most.  Zitije  .59.  Bjese  gragja  zida  njegova  jaspis. 
Otkiiv.  21,  18.  Preda  mu...  silu  Boziju  drvenc  gragje 
i  mramora.  Prip.  bibl.  77.  —  2)  u  pjesmi  mjesto 
gragjevina:  Gragju  gradi  tri  godiue  dana,  b'ji'lu  kulu 
i  tanku  avliju.  Rj.  vidi  zgrada  1.  —  Di  je  vcc'e  gragju. 
tu  je  ve(!e  oganja.  DPosl.  Ki.  I  sve  crkve  i  svi  ma- 
niistiri,  to  su  slavne  gragje  Ncmunjica.  Npj.  5,  ,503. 

—  !i)  covjek  slabe  gragje,  die  Leibeshc^cha/fenheit. 
corporis  constitutio.  Rj.  stanje  onoga  sto  je  gragjeno. 
isp.  kov  5.  —  Sam  postaje  svjedok  da  je  Svetit'  bio 
slabe  vioralne  gragje  kad  ga  je  mogla  moralno  ubiti 
moja  recensija.  GPN.  7.  Jer  zna  ((Jospod)  gragju 
nasu,  opominje  se  da  smo  prah.  Ps.  103,  14.  — 
4)  (u  Dalm.l  ridi  ograda.  Kj.  vidi  i  gradina  1,  i 
syn.  ondje.  —  •'i)  (u  Lici)  Sara  na  ztdxininia  u  nao- 
kolo.  Rj.  —  ti)  opula  na  opamiina.   Kj. 


ffra^jniivc 


3J7  - 


lirrnkiiuti 


aTrnjjfliK'c,  jrriifrjrin^ota,  ii.  cin  junger  Fcstuiiysbe- 
loiiluiii'.  jurciiis  ex  (tree:  Ono  je  momcSc  nrnfijance. 
Bj.  whtd  (jrdfijiunii,  momce  iz  ijrada  (iz  tvriijave  Hi 
iz  vnroii).  rid  I  vai'oSance,  viiroSi'o. 

ttTi'mjiiiiin,  )ii.  (pi.  ^rii^jruii)  dcr  I<'cxtiuifi>ihctri)lnici; 
inculii  ((rcis.  V  Cnioj  (iori  svi  Tiirci  NikSiciiiii  zovii 
gc  jiruiijdiii:  'J"e  mi  81ivlje  od  ijrnyjana  fiivaj.  Kj. 
iovjtk  iz  ijrudd,  iz  ttyrtijiivc  Hi  iz  iHiroHi.  vidi  injc- 
Stjuiiii  y,  varoianin.  isj).  dimlijaS.  —  U  Dalmaoiji 
granjdiii  i  val•o^^aIli  i  ostivljaiii  zovu  Vlahom  svakofra 
aeljnka  sa  siihi>  zciiiljo.  Kj.  (Wa.  DoSavSi  u  onaj  srrad 
stanc  raspitivali  kome  treba  pastir.  (iruf/jnui  iiiii  ka?.u 
da  trcha  rani.  Xpr.  4(i. 

;:i'iii!'jaiikil,  /'.  Kiniruhncria  dcr  Fcstung,  fcmina 
ex  (irce.  Kj.  zciii^l.'a  i:i  iiriida  (iz  trrijjave  Hi  iz  raroi^i). 
vidi  nijesiaiikii,  varosaiika,  varoska.  —  Pusti  kainile 
da  polijezii  iza  L'rada  kod  .stiulenca  prod  vci'e  kad 
izla/i'  iirihijitnlcv  da  zahvataju  vode.  ]\[qja.  I.  'H,  11. 
i;TUirjrui.skT,  iidj.  Kj.  Hn  pripadu  firiuijitiiimd.  znai-i 
stn  i  civilni  prcmti  vojnirki,  kriiuinalni,  crkvcni.  ridi 
m]vH;\\\Ad.  -  ]lni};i  jo  ("(';(  vojiiieki,  Ireci  nrKi/jwisl-i, 
a  ('eivrti  seijat'ki.  Daiiiea  2,  12;!.  Ni  ii  iM-kvcnijom  iii 
II  iiriiijjuiiKkijem  kiiji(i<uiia.  Odfj;.  ua  ruz.  15.  II  iijeniu 
(liiikvarii)  su  i  crkvriia  i  ijniiijaintl-a  dova.  Pis.  fjl). 
Hilo  vrlo  malo  narefrjeno  za  dol»azivaiijc  M  strarivid 
(iniiijiiiiskim  i  kriminaliiiin.  DM.  293.  Zakonik  r/cn- 
;j/r(i/.s-/,-(.  ()  Sv.  ().   10. 

Sfriinjoiiica,  /'.  (ii  Here.)  ridi  kaiaiila.  Kj."  vidi  i 
kakviira. 

tfriiifjtMiica, /'.  rakija  koja  nijo  od  sljiva  ispoc'eiia ; 
osoliito  onii  od  spii-ila  nacinjenii  tako  zovu.  AKj.  III. 
;i7!Sa.  M.  Medi(^.  ridi  fjjikan. 

jKniisjoiijts  (i.  das  Miirhen,  confecUo.  Rj.  verb,  od 
graditi.  ntihija  kojom  tko  i/radi  Ho:  Hto  .se  tit'o  fl)V(- 
ilicnja  kiiji;ievnosa  jezika  iiajprije  cu  ovdje  dodati. 
Pis.  SI.  V  vrijcme  ijraiijeiijii  ono  mitre.  Prinij.  ">;'). 
aTiVn'joviiia,  /'.  —  J)  dnn  (iehi'indc,  ai'dificitim,  cf. 
zjrnida.  Kj.  ridi  i  frrasrja  2.  —  Po  objodu  izidii  jjlc- 
dati  (iritfijcriiic  i  dSiardine,  da  take  Ijcpotc  i  d.-irila 
lioiji'fi'a  iiije  bilo.  Npr.  2.')0.  U  navodu  se  nasemu  i 
sad  iiripovijeda,  da  se  iiikakva  vdika  (iriiijjcriiKi  ne 
mo>.e  naeiniti,  dok  se  u  iiju  kakvo  (5e]jade  ne  uzida. 
Npj.  2,  121  (Vuk).  1  njihove  slavne  grayjcvine  .  .  . 
i  sve  ei'kve  i  svi  manastiri,  to  su  slavne  gragje  Ne- 
maiijii'a.  Npj.  ril).!.  Pocei<e  opet  zidati  dom  lio:Xji  .  .  . 
iiiieiuijm'i  Ijiide  koji  givagjaliii  tii  iiragjeriiix.  Jezdi'. 
f),  4.  (idje  su  gi-adili  opeke  za  oarske  finifijcrine. 
Prip.  bibi.  .")7.  —   'i)  vunena  pregja  obojena.  Kj. 

jfri^sJi'vinskT.  (idj.  Mo  pripada  gragjecini  (1),  gra- 
gjiriiKiiiKi :  l.jiidi  seljaei  posle  se  dugo  zadrzavaju 
oko  ei'kve  razgledajiiei  krasne  (iriKijevinskc  ohlike. 
Zlos.  ;i()i). 

grilli,  m.  (11  Here,  i  gr.ig).  —  1)  die  FaHole,  fa- 
xcidiis  riilgiiris  Linn.  cf.  pasitlj.  Kj.  dem.  grasae,  lii/p. 
grasa,  tmgm.  grnsina.  ridi  i  boranija,  brzak,  e.iieavae. 
golubnjak,  klokoeiea,  lezak,  merdzanae,  oein  grab, 
pasiiljiea,  pleeas,  poprdan,  preak,  prdoiija,  prdov, 
prdizvek,  prdozvek,  prebraiiae,  prieanik,  purak,  rogae, 
rogaeie,  seeerae,  visujak,  visnjiea.  —  Mabiiiia  gralnt 
zove  se  moliiiiia.  Kj.  34b.  Varak,  (adj.),  Ho  se  lako 
vari,  n.  p.  soeivo,  grah.  Rj.  53b.  Mahiiiia  se,  n.  p. 
(;)•((/(.  Kj.  .'UHb.  Omlatiti,  n.  p.  probu,  grah.  konoplje. 
Rj.  45i)a.  Papula  od  graha.  t.  j.  kad  se  kimin  grah 
ugnjeei  bez  eorbe.  Kj.  488a.  cf.  tackas,  trkljas.  Liid 
kao  grah  prU-ak.  Post.  171.  Ne  bi  ga  orazumio  tovar 
oralia  (kno  sto  obieno  prosti  Ijiuli  rat^aine  a  grah  i 
u  kukunize).  19.3.  Kuma  kiinii  ijraha  hijdoga.  N|>j. 
1',  53.3.  —  'i)  (po  jugozap.  kraj.)  ridi  grasak.  Rj.  t 
syn.  ondjc. 

$:rrilior,  m.  ffraliorien,  /'.  sralioriiia,  /".  die  Wickc, 

nci((.   i;j.  rrsta    rarira.    ridi  i  graboviea.   grahoviua. 

griiliorast,   adj.   u   Rj.   saiito  graorast,   adj.   ii.  p. 

kokoi,  oei,  IniHtscheckig,  rarius.  Rj.  Graorast,  .5aren 

kao  da  je  graom  posut.  Rj.'  107.  Chruhorast  (koko.5, 


ofii;  0811.  u  grahor).  Ohii.  213.  —  frraonut.  Sarpii 
kao  da  je  graorom  posut.  Rj."  107.  Dika  erna.  al' jp 
milokrviia ;  graorasta,  al'  je   gjavoliwui.  Npj.  1,  t;37. 

gTalibruvinn,  f.  diis  Fiisoliiisir  ^  '  ■„  faseoli. 
Rj.  pi)  tiimaicHJu   \jemuikiim  i   I  j;rah(iro- 

\'\i\:i  jf  graliiiru  slama;  nije   Ii   >; .,,,,.,    nlamay 

itrilliov,  adj.  ii.  p.  list,  f-orbil,  Fasolni-,  /a«to/i ««»(?) 
Kj.  slo  pripada  grahu.  za  nasi.  isp.  aptov. 

);ralio\  ii-a,  /'.  (ii  Raranji)  ridi  grrdiDriea.  Kj. 

ffriiliovina.  /.  ridi  graliovica:  Oko  mora  iilkail 
uista  iiejma,  posle  jediia  trnva  grahuvinu.  Kj. 

griiliovTsto,  H.  Arker  auf  dciii  Fasolcn  gcliaut  ge- 
u-escH,  uger  olim  fascolo  consitus.  Rj.  mjcs'to  gdje  je 
bio  grah  posagjcii.  —  rijcci  s  takvim  nasi,  kod  du- 
vaiiiite. 

ifraliorkiiija,  /".  (u  Dalm.)  vjetar  koji  ge  zove  i 
bura.   Kj."  ridi  i  vjetar  s  kraja. 

<>rilliuvn,  n.  —  J)  komad  zenilje  (kao  kiiei>.iiia) 
iziiiegjii  llereegovine  i  Crne  (Jore  na  zapadnoj  Htrani. 
Kj.  .<!((//  pripadu  Criioj  Gori.  —  Pii  otolc  iia  polje 
(iraliovsko,  osvoji  mi  sve  ravHO  Grahovo.  Npj.  5,  77. 
—  '.i)  nekako  mjesto  tako  se  zove  i  u  Bosiii  kod 
Ijijevua.  Kj. 

(irilliovskt,  adj.  Kj.  sto  pripada  Grahovu:  Pa  oleic 
HZ  Gndiorskc  straiie.  Rj. 

^riija,  /'.  (11  kr.ijini  Negotinskoj  i  u  Criioj  Itijooi) 
ridi  govor:  Stade  graja  iza  gaja.  Rj.  hire  goror 
s  vikom.  isp.  gi'jijati.  —  iStauuc^e  vika  i  graja  okolo 
tebe  vdika  od  hiljadu  Ijudi.  Npr.  231.  C'udne  gruje 
oko  naseg  dvora.  Npj.  1,  535.  Pre.stade  veselje  uz 
bubnje,  nesta^ie  graje  oiiijeh  koji  se  vesele.  Is.  24,  8. 
Proei  ee  .'/'■":/"  '1"  kraja  zemlje,  jer  ras]>rii  ima  (iospod 
s  narodima.  .ler.  25,  31. 

i!:raja,  /'.  (u  V.  G.)  das  GckrHchzc,  crocitus.  Rj.  vika 
lukih  ptica,  kao   rranc.   sokola.  i  t.  d.  isp.  griijanje. 

irnijaiijc,  n.  vidi  govorenje.  Rj. 

ifriijaiijc.  n.  —  1)  vidi  graktanje.  Rj.  —  2)  ridi 
granjivaiije. 

^ritjati,  grajnn,  r.  impf.  vidi  govoriti.  Rj.  v.  pf. 
sloz.  za-griijati.  —  Srbiji  u  Krajini  govore:  grajati 
(mjesto  govoriti).  Rj.  2il7a.  Daniiic  rijec  ovu  dovodi 
od  korijena  koji  snaii  satirali,  i  kaze:  znafienje  »8a- 
tiratii<  preuosi  se  na  'gla.s.  te  biva  »lupati.,  a  od 
tuda  prelazi  u  kliktati.  vikati:  griija.  griija;  grajati. 
griljali.  Korijeni  53.  I'o  tome  grajati  snaii  govoriti 
s  vikom;  a  to potrrgjiiju  i  prinijcri  kod  grdja,  i  srod- 
stro  sa  snijati. 

^riijati.  giajem,  v.  impf.  —  1)  (u  C.  G.)  ridi  grak- 
tati:  Grajc  rranc.  vije  mrki  vuee.  Rj.  vidi  i  grakati 
1,  groktati.  c.  pf  -doz.  za-grajati.  —  t>bje  ptiee.  dva 
zlosretiija  rruHu  .  .  .  jedaii  grajc.  drugi  progovara. 
Npj.  4,  50.3.  Kad  vigjese  dva  sokola  siva,  jcdan  graje. 
driigi  progovara.  Kov.  91.  —  2)  ridi  granjivati,  kojc 
ie  hiti  nacinjeuo  od  v.  pf.  granuti.  —  f^vu  no<-  grajc 
sjajna  miseeiiia.  A.  Prosie.  lip. 

ifri^kaiijo,  ((.  Rj.  rerh.  od  grakati.  —  1)  vidi  grak- 
tanje. Kj.  —  2)  (u  G.  Ci.)  das  Schreicn.  clamor,  cf. 
vikanje.  Kj. 

sriikati,  gra«gm,  v.  impf  Rj.  v.,pf.  graknuti.  — 
1)  vidi  L'laktati:  Kad  to  cule  dvijc  lice  erne,  jedna 
grace,  u'oblake  skaee.  Kj.  ridi  i  grajati,  groktati.  — 
Kako  /«tjadoliko.gi-«ci(.  Kj.  45b.  Ka  ptiea  s  vranom 
iiotuje,  i  ona  i/raic  k'o  i  nan.  DPosl.  40.  t>lavic  poje, 
a  carka  grace.  112.  —  2)  (u  0.  G.)  .sc/ireicii  c7unio. 
cf  vikati:  Gracu  momiad  kako  sokolovi.  Kj.  i^p. 
srr^ijati.  ... 

'  sTiikiiiiti,  sriakncm,  c.  pf  Rj.  r.  impf  grakati.  — 
J)  aafkriichzcn.  crocito:  Prvi  graknii.  drugi  progo- 
vara. Rj.  ridi  grokmiti.  —  2)  povikati  na  koga,  los- 
schrcicn.  comiamo:  Graknusc  kao  na  bijelu  vranu. 
Rj.  _  ;i)  graknn  mu  srce  od  radosli  (ii.  p.  kad  ga 
ugieda),  er  erfrcute  sich,  gaudcrc.  Rj.  znuicnje  kao 
pod  3:  viknu.  podeiknii  mu  .srce  od  radosti,  auf- 
jauchzen. 

22 


irraktaiijc 


—  338  — 


afranicar 


griiktilnjp.  n.  Rj.  rerbal.  oJ  irraktati.  r<i<1iijii  kojom 
(iiitkrt    II.  p.   ihirnni    (das   Kriidizeii.   crocitalio.  Uj.V 

x:r!iklati,  srakceni,  r.  inipf.  krdclizcn.  crocito:  No 
vij  viuo.  lie  (/niAvi  iravrane:  iie  plaM  mi  po  gori  ju- 
naka.  Kj.  ri</»  •rrajati.  .!rrakaii,  sroktali.  pf.  »loL  za- 
irraktati.  —  Dolei'ese  dva  vraiia  iiai-nimt  .  .  .  jedan 
(/rtit'V,  druiri  jirojrovara.  Npj.  •-',  '2\*'2. 

<irani!i(lii.  /.  nokako  mjosto  u  Srbiji  iza  Parai'iua.  Rj. 

rnkiuatii-an.  i-iia,  (k/;.  "itTilniatii-ki,  udj.  sto  pripadu 
flrnmiitiii:  V  iijima  ima  pramaticnijcli  pogrjeSaka. 
Npr.  IX.  Kad  se  kaie  imotiOnO'  drzi\lo.  valja  da  bi 
se  luoglo  kay.ati  i  gnimaiicHa  pogrjeSka  ?  Pis.  40. 
Tako  i  o  gmnidtickom  bioju  .  .  .  i  o  broju  grama- 
tiikom.  Danii-ii5,  ARj.  Iu'2i\. 

STitmatik,  mi.  corjek  koji  se  havi  oko  gramatike, 
grctmmaticui:  Po  svoj  priliei  t'e  inu  biti  i  to  popravio 
"kakav  gnwutiik.  Npj.  3,  5;!1  (Vuk).  Ipak  se  jednoga 
od  njih^  i  to  prvoga,  drie  svi  bolji  grumaiici  slovenski. 
Rad  1.  lit).         " 

aTitniatikii,  f.  grummatica  :  Gramatika  drvena  mo- 
tika.  I  Valja  da  za  to  sto  je  suha  i  oporal.  Posl.  45. 
Megju  ovijeiu  rijeeima  ima  ih  mnogo  koje  su  u  pri- 
rodi  inuSkoga  roda  a  u  grumaiici  ^enskoga.  Obi.  18. 

grhmrAt'i,  zTm.  v.  impf.  (u  t^rijemu)  za  cim,  lechzen, 
cupere.  Rj.  kdo  giiiuti  ^a  cim.  i:  see  duse  teziti  na 
sto.  vidi  hlepjeti."  —  OpStina  (Dubrovnik)  nije  gram- 
zila  za  onom  koriscu.  koja  je  Mletke  neprestano  uvla- 
iMla  u  ratove.  DM.  -iiO. 

|rn\mzljiv,  adj.  koji  gramzi.  »Ali  je  pusto  gram- 
zljiv  za  tiigjom  mukotn.  Gramzljiv  i  prozdrljiv  kao 
vuk.  J.  Bogdanovi(5.  ARj.  III.  3S3b.  isp.  lakom,  po- 
hlepan.  pohlapan,  popasan. 

^itmii'nje,  n.  Ej.  verbal,  od  gramziti.  radnja 
kojom  tko  gramzi  za  cim  (daa  Lecbzen,  sitis  eujus 
rei  ardens.  Rj.). 

STiina,  f.  Rj.  —  la)  der  Zweig,  frons:  metnuti 
djevojci  grauu  na  put,  t.  j.  smesti  je  Cim  da  se  ne 
moze  iidati.  Rj.  vidi  hvoja.  dem.  granfica,  granica  4. 
augm.  graniiia,  coll.  granjc.  i'.sp.  razgranati  se.  — 
Brsnata  griina.  Rj.  45a.  Zapaljenu  granu  lovorike  .  .  . 
bace  na  polje.  Rj.  'J7b.  Ix)ma(!a,  3)  suha  grana  koja 
se  no.si  iz  .Sume  kiu'i  na  vatru.  Rj.  333a.  Otoka,  2) 
grana  koja  iz  debla  izrsiste  kroz  druge  grane  sama 
upravo,  vidi  odroda.  Rj.  477b.  Potku,  grana  koja  se 
udari  u  livadu,  da  ae  zna  dokle  je  zabranjeno.  Rj. 
553b.  I'ustenica,  grana.  Rj.  tJ24b.  Da  joj  (bukvi) 
okrese  grane.  Npr.  2.  Nose^i  svaki  preda  sobom  po 
zelenu  sumnatu  granu.  15lj.  Kuijak  se  ne  plaSi  su- 
snjatom  granom.  Posl.  lf)4.  Ugledao  gje  se  grane  od 
drveca  i  dolje  savijaju  i  gore  uzvijajn.  228.  Rasla 
jabuka  Ranku  pred  dvorom:  srebrno  stablo,  zlacene 
grane.  Npj.  1,  <>0.  ()  narand^o,  vojko  plemenita!  .  .  . 
vjetar  puva,  grane  ti  podvija.  1,  74.  Plemenita  dafina. 
zlatne  grane  spustila.  1,  134.  Vezah  konja  za  jelu 
zelenu,  a  sokola  za  jelovu  granu.  1,  31t).  Visoka  jela 
do  neba,  siroke  grane  podvila.  1,  332.  Odlomio  im 
granu  od  badema  .  .  .  Odvila  se  grana  jergovana, 
pod  njom  sedi  lepa  Julijaua.  1,  452.  Od  gore  je  granu 
otkinuo,  pa  je  pojje  nasred  druma  puta,  a  za  granom 
I'etar  zapanuo.  -4,  55.  l^ipa  Zlato,  neohrana  grano .' 
IINpj.  4,  !i6.  Jaoh  porastao  je  zelen  bore,  pustio  je 
grane  na  sve  strane.  Kov.  lOU.  —  b)  bice  nakit  ne- 
kakav  nalik  na  praru  granu  u  ovim  primjerima. 
Granajlija,  pu^ka  po  kojoj  su  grane  izvezene.  Rj.  98b. 
Na  ramenu  vezanu  maramu  .  .  .  na  njojzi  su  grane 
svakojake.  Npj.  1,  271.  Koje  su  ti  zarukavlje  vezle; 
jedna  vezla,  dvije  tcbe  klele:  »Koliko  je  na  rukavu 
grana.  tol'ko  bilo  na  Jovanu  rana!  1,  271.  Pogj'  u 
I^evant  i  skroj  dolamu  od  grane,  vrati  se  s  atom  u 
grad,  pncke  ti  ne  brane.  liPosl.  07.  bi<;e  neSto  od 
(5ega  se  grade  haljiiie,  valja  da  su  po  njemu  grane. 
XI.  —  iij  u  nogc:  ozdo  je  taban,  a  ozgo  grana, 
nfiere  Flache  dcs  Fusses,  pars  pedis  sujterior:  boli 
ga  noga  baA  na  grant.  Iij.  indi  Ijesica,  splet  3.  — 


3  a)  (u  Boci>  (?<-r  Arm  eincs  Flusscs,  cornu:  Tu 
se  hladna  voda  ustavila,  puSti  grane  na  cetiri  strane. 
Slo  su  vode  riu<i)ustile  grane.  moja  Ijubo,  lui  iJetiri 
strane.  Rj.  vidi  otoka  1.  —  b)  kao  sto  se  otoka  u 
prcncsenom  smislu  zorc  grana,  tako  sc  i  druge  stvari, 
koje  izlaze  iz  icga  kao  grane  iz  dcbla,  zovu  grinie 
onoga  iz  cega  izluze:  Ova  planina  so  razdvaja  na 
dvijo  glavne  grane.  Danica  2,  .".1.  .loclua  grana  iSrp- 
skoga  iiaroda.  Srb.  i  Hrv.  1.  Trgovina  s  industrijom 
narodu  (je)  jedna  izmogju  najglavnijih  grana  driav- 
noga  iivota.  DM.  258.  amo  mozcmo  dodati  oraj  pri- 
mjer:  Grad  gradila  b'jela  vila  ni  na  iiebo  ni  na 
zemlju,  no  na  granu  od  oblaka.  Npj.  1,  152. 

{S^raiiiijlija  (puSka),  f.  (u  C.  (1.)  po  kojoj  su  grane 
izvozone:  Granajlije  puSke  dohvatiSe.  Rj.  —  isp. 
grana  lb.  za  nast.  isp.  dugajlija. 

fffikniit,  graniita,  m.  dcr  Grannt  (Stein),  lapis 
granatiis.  Rj.  kamen. 

^n\na( ,  adj.  dstig,  ramosus.  Rj.  sto  ima  grane. 
isp.  kroJnj.ost.  krosnjat.  —  Gjevojkc  su  ruiSu  brale  .  . . 
od  tratora  graitatoga,  od  uevena  okatoga.  Npj.  1, 
2.'!4.  Granuta  drveta  zaklaujajii  ga  sjenom  svojim. 
Jov  40,  17.  Kad  budu  pobijoui  njihovi  .  .  .  pod  svakim 
granatijem  hnistom.  Jezek.  (5,  13. 

grniii\tTr,  granatira,  m.  (u  vojv.)  der  Grenadier, 
miles  nomen  gerens  grenadier:  Za  putnika  i  vojnika, 
za  pastira,  granatira,  za  orada  i  kopafia,  za  pastira, 
granatira.  Rj.  nekakav  vojnik. 

jj^rilui-ica,  f.  dcm.  od  grana.  Rj.  vidi  granica  4.  — 
'  Noscoi  u  njodrima  grahoru  grancicu.  Rj.  151a.  Od 
onoga  drveta  .  .  .  grancicu  ocebrsni.  Npr.  232.  C'obanin 
se  naslonio  na  grancicu  orahovu.  Npj.  1,  114.  Lepo 
peva  slavujak  ...  na  tananoj  grancici.  1,  482.  Odmah 
se  kod  Zenice  iz  Javora  opet  odvaja  jedna  grancicu. 
Danica  2,  31.  U  ustima  drzi  grancicu  lovorikovu.  Kov. 
52.  Na  grancici  od  narancc.  05.  Daruje  .  .  .  po  gran- 
cicu cvijeca.  05. 

gnVnica,  f.  —  1)  eifie  Art  Eiche,  quercus  genus. 
Rj.  nekakav  lirast.  —  Ranj,  nekakvo  drvo  kao  cer 
ili  granica.  Rj.  t>37a.  isp.  i  grm  1,  sladuu.  —  2)  Grenze, 
linis,  limes,  cf.  krajiua.  Rj.  vidi  i  megja,  kuiitin,  mete, 
meteh,  metej,.  metev,  sinor.  —  I  Gomelju  na  granici 
suvoj.  Rj.  04a.  Zazanj,  grauica  dokle  zoteoei  uzmu 
jediiu  postal.  Rj.  174a.  liazdio,  grauica  izmogju  ujiva. 
Rj.  ()31a.  Kail  jo  krajiua  —  granica  —  1751  godiue 
ukinuta.  Posl.  277.  Da  idemo  s  Cetom  na  granice. 
Npj.  4,  125.  Te  cuvahu  carcvu  granicu.  4,  433.  Sr- 
bija  grauici  ...  8  Austrijskom  vojnickom  granicom. 
Danica  2,  2G  {isp.  grauioar).  Granice  ovijoh  prvijeli 
Hrvata  naznaCuju  se  .  .  .  ali  granice  obl.isti  njihove 
tezo  je  naznaciti.  Kov.  17.  Ufiini  granicu  Jastrepcem. 
MiloS  7.  Ostanu  u  laujskim  granicama.  17.  Od  NiSke 
je  strane  bila  granica  rekom  Toponicom.  19.  Da  iz- 
mogju Slavenskoga  i  t^rpskoga  jezika  uema  granice. 
Pis.  81.  Srbi  ...  za  cijelo  su  se  uadali,  da  (e  gra- 
nice svojo  rasprostrauiti  na  sve  strane.  Sovj.  27.  Nije 
iiu  (Dubrovc'anima)  bio  zabranjen  nikakav  trg:  osim 
ostaloga  iito  i  so  bijase  im  ostavljeuo  na  volju  — 
razumijo  se  s  nekom  granicom.  DM.  240.  Znao  gdje 
upravo  treba  postaviti  granicu  izmegju  kazui  za  (o- 
vjeka  i  kazni  za  druzinu.  318.  Toliko  sam  i  megju 
granicama  samijeb  slovenskih  jozika  odstupao  od 
gdjokoje  dojakosnje  misli.  Istor.  III.  —  !i)  dem.  od 
grana.  vidi  graucica.  —  Usnula  gjovojka  drenku  na 
kor'jenku,  lozi  na  granici.  Npj.  1,  410.  Porasla  je 
granica  cemina  u  Jauda  povi.se  komina,  ouo  uijo  gra- 
nica cemina,  neg'  je  ono  Jaudova  Ijuba.  Here.  225. 

<iri\iiifa,  f.  brdo  u  0.  G.  kod  t'otinja.  Rj. 

ifri\ni(*ar,  m.  (u  Srijomu  i  u  liaiiatu)  der  Grcnzcr, 
miles  Umitaneus.  cf.  krajisiiik.  U  carstvu  Austrijskome 
jedni  su  granicnri  i  vojnici  bez  prestanka,  te  cuvaju 
granicu  od  carstva  'I'urskoga.  Kov.  0.  covjek  iz  gra- 
nice. isp.  kod  rijeci  granica  (2)  primjere  iz  Danice 
i  2,  2B  i  Pis.  8G. 


granij^ast 


—  3;>!» 


irriuti 


irriVliic'ilhI,  adj.  (u  HoL'i):  Za  pojasoiii  od  zlata  ku- 
gjelja,  pri  kiifijclji  svila  <iriinicast(t.  Kj.  —  (iranicasi 
(0  iiekoj  srili  koja  se  jjieile ;  iftj).  ^ranioa).  Osu.  21(). 
isp.  traiia  Iti. 

^n\iii<r'njo,  n.  vidi  megjenje.  Rj. 

jfrjini <•<■»,  adj.  n.  p.  drvo,  f.W,  run  der  (jr<inica- 
Eiclie,  certae  quercun.  llj.  ito  pr'qtada  granici  (1, 
hrustii  nehakvu).  za  nasi,  ev  vidi  l:od  aptov.  ixp. 
lufev. 

jrritnircvina,  f.  dux  Holz  von  der  granica-  Eiclie, 
lignum  certnc  iiiicrais.  Rj.  graniiero  drvo. 

IP'i\ni('iti,  01m,  v.  impf.  gre>i:en,  finitimus  i^um.  cf. 
mcfrjiti.  I'j.  V.  pf.  sloi.  ograiiiciti.  —  nesto  grunici 
sa  drugim  neciin;  granii'a  poka-uje  se  i)i.<:trumen- 
ttdoiii :  Srbija  grunici  od  sjevcia  I'iitvom  i  Dunavom 
8  Austrijakom  vojniCkom  urranicom.  Dauioa  2,  2(5. 
Kotari  od  sjevera  gmuive  Zrtitaiijom,  od  jiiga  Krkom. 
od  istoka  Bukovivom  a  od  zapada  morem.  Rj.  2i)-ia 
(=  Kotarima  je  od  sjevera  granica  Zrmanja,  od 
juga  Krka.  i  t.  d.).  Cnnnit'a,  nahija  koja  grunici 
8  jezerom  Skadarskijem,  s  nahijom  Baiskoni  i  .?  I'a- 
5trovi<:ima.  Rj.  815a.  To  granici  s  grudom  KolaJiuom. 
Npj.  5,  398.  Neki  iia  lesnaestoj  precazi  grunice  sa 
svijem  s  rarvarimu.  I'riprava  13tj.  Vladislav  obe(5a . . . 
da  de  dati  Dubrovniku  krajinu  koja  s  njim  granici. 
DM.  229. 

gri^iiii'nT,  adj.  Mo  pripuda  grunici  2.  vidi  pogra- 
niOni.  —  Dok  dogjofe  u  Hrda  kamena,  iia  granicno 
mjesto  Cruogorsko.  Npj.  4,  i)ini.  Grunicne  vode  oko 
Srbije.  Daiiioa  2,  34.  Bijograd,  granicni  grad  DuJa- 
nova  carstva.  2,  41.  Oiide  ostave  samo  grunicne  na- 
hijc  da  Ouvaju.  MiloS  Iti.  Po  ostaliiu  je  granicnim 
sancevitiui  bilo  .  .  .  vise  Ijiidi.  35. 

fcri'liiiiin,  f.  augm.  od  graiia:  kao  graninom  po- 
mlai'cno  (kad  gdje  boluje  mnogo  celjadi).  Rj.  takva 
augm.  kad  bardaciua. 

t;Ti\uTt$kT,  (tdj.  sto  pripada  granitu  (kamcnu): 
Osiiii  iiajvisijeh  plauiua,  koje  se  zovu  najstarije  ili 
gruiti1.<ikv  planiue.  Priprava  109. 

^riiiiiiti,  granem,  v.  pf.  Rj.  r.  pf.  slos.  ograuuti,  kao 
zaxjati  sc.  isp.  ograuak.  v.  impf.  grajati  2,  graiiji- 
vati.  —  1)  liervorstraMen  (von  der  Sonne),  effulgeo: 
Graiii  sunce  da  ogrijem  riike.  Ni  svanulo  ui  .sunce 
griinulo.  Rj.  vidi  zdrakDuli.  —  Diirniitoie  viaoka  pia- 
nino! iz  tcbe  mi  tri  sunca  granuiic.  Npj.  1,  47.  Dok 
lie  svaiie  i  ne  grane  sunce.  Npj.  4,  IGO.  —  2)  sad 
mi  je  nialo  grauulo,  ist  mir  leichter  geivorden,  le- 
rutu.t  sum.  Rj.  vidi  lamiti,  odlamiti,  odlahiiuti,  od- 
laknuti.  M  prenesenom  smishi,  Ho  je  pod  1)  ti  pravom: 
zasjati  se.  —  znacenje  od  gorjeti  prcluzi  m  sijati: 
granuti,  ogranuti,  6grauak  (sunca).  Korijeni  72. 

giriiujc,  n.  (coll.)  die  Zweige,  frondes.  Rj.  jedinica 
grana.  —  VaSina,  granje  sirovo.  Rj.  56a.  Pokupi  im 
svijetlo  oruzje,  pa  zati-pa  u  jelovo  granje.  Npj.  3,  290. 
Kczi\hii  yruiijc  od  drveta.  Mat.  21,  8. 

granjivaiije,  n.  verb,  od  granjivati,  koje  vidi.  vidi 
griijanje  2. 

I^ranjirati,  graujlvfrni  {dijalekt.  mjesto  granjiijem?), 
V.  impf.  prema  r.  pf.  grauuti,  prema  cemit  cc  hiti 
nacinjcno.  vidi  grajati  2.  —  U  nase  vrijeme:  Ljeli 
sunce  (irnnjiva  iza  ( )sjeiienice,  a  zimi  iza  Ivaujovace. 
It  Bohroseiu.  M.  Medic.  ARj.  III.  389a. 

ffrao  .  .  . ,  vidi  grabo  .  .  .  Rj. 

gn'l.'srilj,  grasiilja,  m.  Rj.  u  pripovijeci  o  Ciganinu, 
koji  )i(t  pitanje:  sta  hoce  da  jede,  gialia  ili  pasiilja? 
odgovori:  grasulja  (t.  j.  graha  i  pasulja).  Rj.  —  isp. 
Przio  hill ,  gospodaiu  (odgovorio  gladan  i  ozebao 
Ciganin,  kad  su  ga  zapitali :  ili  voli  jesti,  ili  se  gri- 
jati).  Rj.  585a.  —  rijeci  s  takim  nasi,  kod  bubulj. 

frntia,   /'.    h;ip.   od   grab:   da   ti   da    majka  grase 
{iene  govore  djeei).  Rj.  gra-5a.  takva  hyp.  grsa,  luSa, 
posa,  seSa,  suaSa. 
grasac,  griiSca,  m.  —    1)   dem.   od  grab:   daj   mi 


malo  graSca.  —  2)  (u  Srijcit i-'  ,riii 

grasac,   srhwurze  linilkr,  !>  ,.  Kj. 

Kni^ak,  pMSka,  m.   die  J..      ,  ^ ,,  _..i|,  2, 

oblid.  Rj.   vidi  i  loziiac,   zeOak.  —  Hrzak,  puiiulj    ill 
graiak,  koji  rauo  dospijeva.  Kj.  43a. 

(irri'lsara,  /'.  (kowi'nh)  die  DuhnenHinie,  d.  i.  der 
Hintcre,  tclum  fahis  plenum,  i.  e.  fiotkx  crepHum 
cdcns.  Rj.  ka:v  se  u  sali  za  zadnjicu,  kao  ila  je  pusku 
grahom  nubijenu.  rijec  prostaika.  —  ryc<H'  »  takim 
nast.  kod  badnjara. 

jjrilsf-ica,  f.  dem.  od  gra^ka.  Rj.  ernce  gralia. 

icrilsina,  /'.  augm.  od  grab.  Rj.  vidi  pMuljiu<i.  — 
takva  augm.  kod  banlacina. 

trrft.ska,  f.  ein  Fusolenkorn,  griinum  faseoli.  Rj. 
zrno  gruhu.  dem.  graScica.  —  za  mist.  isp.  biljka. 

ttTilslvHJt',  n.  vidi  grabljenje  1.  Rj. 

l!;r:is(ili,  Sfiin,  v.  impf  vidi  grabili  1.  Rj, 

Rrilvalja,  f.  (u  Rocil  velika  tigbi  hto  ne   in,,',,   i.n 
.^Ijemenu  i  po  ostalijem  mjestima  gilje  nu  i! 
sastavljcne,    eine  Art   grosserer  Dachzicg' • 
mujoris  genus.  Rj. 

Srb,  »/.  Wappen,  insigne  generis,  vidi  arma,  biljeg 
2,  cimer  3.  —  Dade  njemu  grim  ktija^.t-voga.  .Npj.  5, 
153.  Na  kape  su  grhi  svi  od  zlala.  5,  287.  Na  peiatu 
(na  kome  su  bili  grhovi  Srbije  i  Trivalije).  !^ovj.  2. 
Biljeg,  2)  znak  koji  imaju  driSave,  oi)(^ine,  plemena, 
koje  god  feljade,  te  ga  meOu  u  peOate,  na  oruije, 
ua  zastave,  na  kudo,  na  lagje  i  t.  d.,  kao  grh,  signiim, 
insigne,  symbolum.  Danicir,  ARj.  .305a.  (I  kraljec- 
skom  grhu  .  .  .  u  grhovimu.  Pom.  125. 

jfifba,  /'.  der  Mocker,  gibbus.  Rj.  vidi  goba,  giira, 
—  Odnijede  . . .  bogatstvo  svoje  kamilama  )i«  grbama. 
Is.  30,  G. 

j^rbai-a,  g:rbina,  f.  vidi  legja.  Rj.  —  osn.  u  grlia. 
Osn.  350.  za  nast.  u  gibaca  isp.  ajgiraca.  grbiua  je 
nustavkom   augm.  od  grba. 

Uirbalj,  Grblja,  »«.  komad  zemlje  izmegju  Kotora 
i  Budve:  A  od  (rrblja  Grbljicida  Zana.  Rj. 

UrbaljskT,  adj.  Rj.  sto  pripada  &rblju:  Na  Pre- 
vlaci  (na  dno  G-rbalj.^koga  poija).  Kov.  34. 

iCrbaujp,  n.  Rj.  rcrhal.  od  grbati  se.  radnja  kojom 
se  tko  grba  {Aaa  Riicken,  demissio.  Rj.). 

{[^rbati  so,  gibfim  se,  v.  r.  impf.  sich  bucken,  se 
dvmittere,  cf.  klanjati  se:  Kapu  skida,  po  zemlji  sc 
grba.  Rj.  klanjati  se  tako  da  Icgja  budu  kao  grbavu. 

gifbav,  adj.  hockerig,  gibbosus.  Rj.  u  ccga  je  grba: 
TeJko  kapi  na  delavoj  glavil  a  dolami  na  pleci  ;/r- 
bave.  Rj.  108b.  Nat'i-e  kalpak  na  delavu  glavu,  nior 
dolamu  na  grbava  legja.  Rj.  152a.  Namede  se  kao 
kila  na  grbavo  drvo.  Posl.  189.  isp.  ogrbaviti.  adv.: 
u  prenesenom  smislu:  Grbavo  ce  biti  za  mene,  n.  p. 
ako  ti  toliko  platini,  t.  j.  nepravo,  unrccht,  injuste.  Rj. 

STbiua.  /'.  vidi  legja.  Rj.  vidi  grbada. 

4u-bljanlii,  »i.  (pL  Grbljaui)  dovjek  iz  Grblja.  Rj. 

tJifbljanka,  /'.  eine  von  Grbalj.  Rj.  iena  iz  (rrblja. 

g;rbo>;:i.  /'.  u  zagoneci,  cf  tolaS.  Rj.  —  Zaderab  to- 
la.4:i,  a  tola*  grbosu,  a  grbusa  bjelosu,  a  bjeloSa  bjez' 
te  doma.  Rj.  743a.  odgonetljaj:  mlin  i  braSno. 

Uifbovii-a,  f.  Dunavska  otoka  koja  se  odvaja  prema 
r.iogiadu  i  utjece  u  TamiJ.  Rj. 

grciinjc.  /(.  des  Watcn  (z.  B.  im  hohen  Schnee), 
incessus  !((  2)er  altas  nires.  Rj.  verb,  od  grcati.  ni(/;ij<i 
kojom  tko  grca  (n.  p.  po  snijegu),    ili  grcaju  Ijudt. 

greati,  cam,  v.  impf.  —  1)  tvaten  (im  hohen 
Schnee),  incedo  ut  per  altas  nives:  grca  po  suijtgu. 
cf  gacati.  Rj.  —  3)  Ijudi  grcaju  kad  idu  s  neko- 
liko  strana  na  jedno  mje.'ilo.  isp.  grmiti.  —  .Sa  svih 
strana...  f/rcn/c  s"  gomile  iiaonizaiiib  seljaka.  .Iiirm. 
4(>.  Sve  to"  grca  na  siibor  . .  .  poceo  je  narod  gomibima 
dolazili  manastiiu.  Zini.  42.  Me^tanin  gUda  kako  grca 
iiva  trMvina  velikim  dr^aviiim  drumom.  289. 

gfi'ali,  cam,  v.  impf  kad  se  covjcku  zagrciie :  grcaces 
sta  si  poio:  grca  mu  se,  boce  da  bljuje.  Rj.  Danicid 
dovodeii  rijeci  grkljau,  grcati,  zagrcnuli  se  od  jcdnoga 


ffrv 


i.|it 


grim 


loriiifna  taie:  znaiJenje  >ibijati«  |irol;i/i  u  ^sfis-tiivitj, 
;  hiii'.  Korijeui  54. 

uir.  irWa,  m.  (pL  cK-evi)  rft-c  Krainpf,  spasiims: 
uliMiiio  mil  (jrc  uosrii.  Rj. 

Cfrad,  /■.  (coll.)  j'lififlf  Griechen,  graeca  jureiitus. 
Kj.  Orciii  miade:,  mludi  (rrci. 

(irri^dijil,  /".  (coll.)  die  Oriecheii.  dti.t  Griechcnrolk, 
(inuci.  Kj.  (rrci.  (liiki  narod.  —  ga  nast.  isp.  moin- 
t\iiliJ!V,  NjemAidija,  pasOadija. 

<ifce.  (.irccta,  II.  diis  (iricchlcin,  Graecuhis.  Rj. 
mhidi  (irk:  Otiul  idii  tri  momceta,  sva  tri  (irreta. 
Nj)j.  1,  291.  Al'  se  Grce  stiloin  zaJtitilo.  3,  .'W.  isp. 
Grcii^ 

(ffcenjp.  II.  Rj.  verb,  od  grfiti  (i  se).  —  la)  rtidtijn 
kojoiii  tko  grci  (xteze)  ». p.  iiogu  (das  Zusammenninden, 
coiitractio.  Rj.).  —  b)  stanje  koje  hi'jvi,  kud  sc  sio 
grci  (Meie),  n.  p.  iiogii.  —  '-i  a)  radnja  kojom  tko 
gn-i  koga,  pretvara  gu  h  Grkit  (das  Vergricclieu,  mu- 
tatio  in  Graecum.  Rj.).  —  h)  stunje  koje  biva,  kad 
se  tko  grci,  postaje  (rrk. 

^rciea,  /'.  (u  Dubr.)  nckakva  trava,  Art  Pflanze, 
herhae  genus.  Rj.  mengauthiis  trifoliata  L.   Rj.' 

tJrcii',  III.  more  biti  preziine  idi  i  dem.  od  Grk:  Ako 
r  odu  Grfki  sovoriti,  govorii-e  (rriicu  Manojlo.  Npj. 
2,  448.  sizgubi  me  Grce  na  mejdaiiu<i  ...  »Stan  kur- 
y'lixi.  Grcicu  Manojlol  lasno  j' s  gjecom  mejdan  dije- 
liti.«  3,  30.  Grk  Mauojlo  prodavaSe  majku  .  .  .  Kad 
to  <^uo  Grcicu  Jlanojlo.  Here.  179.  isp.  Grce. 

arcilo,  II.  ridi  grcina.  StuUi.  —  Koje  li  yriilo  0(;utje 
okus  njegov.  Stulli*(to(i  rijeci  okus).  za  nast.  isp. 
bjesnilo. 

(fW-inn,  /'.  augm.  od  Grk.  Rj.  —  takva  aiujm.  kod 
bardaciiia. 

ST^'ina,  /'.  die  Bitterkeit,  amaritudo.  Rj.  osohina 
onoga  ito  je  grko.  vidi  grfilo,  gorcina.  —  Njiliova  su 
iiata  puna  kletve  i  grcine.  Rim"  3,  14.  Gledajte  .  .  . 
da  ne  uzra-ste  kakav  korijeu  grcine.  Jevr.  12,  16. 
Profla  je  grcitut  smrtnii.  f^am.  I.  15,  32.  Ne  da  mi 
da  odahnem,  nego  me  siti  greiimma.  Jov  9,  18. 

^fciti,  cim,  r.  inipf.  —  1  a)  n.  p.  noge,  eiuziehcn, 
contraho,  corrugo.  Rj.  kao  zauijuti.  r.  pf.  zgrciti.  — 
bj  sa  se,  re/leks.  zusammcnschrumpfen,  corrugor.  Rj. 
kao  stezati  se.  vidi  guriti  se.  —  2  a)  graecisircn, 
f'licio  graecum.  Rj.  ciniti  koga  Grkom,  prctrarati  n 
(Irka.  —  b)  sa  ae,  re/teks.  sick  zum  Griechen  maclicii, 
simulo  Graecum.  Rj.  postajati  Grk,  graditi  se  Grk. 
V.  pf.  ne  dolazi,  ali  maze  hiti  pft-grfiiti  (i  se),  kao  sto 
ima  od  turciti  (i  se)  po-tiirOiti  (i  se). 

VK-ka,  adj.  f.  t.  j.  zemlja.  Graeeia.  fh-ckn  se  u 
Btiro  vreme  tim  falila . . .  zaista  je  Rim  imao  pravije 
od  Grike.  Danica  5,  85.  vidi  (ircki. 

(ih'ki,  adj.  griechiseh,  qraccus.  Rj.  stn  pripada 
Grcima.  ridi  .lelinski.  —  Jedna  Cetvrt  od  ovoga  bice 
zakona  Rimskoga,  a  oslalo  je  sve  Gixkoga.  Posl.  XIX. 
adc:  Ako  I'  odu  Grcki  govoriti,  govoride  Grfiidu 
-Manojlo.  Npj.  2,  448. 

fCrA,  adj.  grd  (sada  ii  komp.  gryji).  Osn.  22.  mjesto 
grd  M  positivu  sada  se  upotrebijava  grdan,  koje  vidi. 

KtAa,  f.  vidi  gfdc.  roc.  gfdo. 

<irdan,  m.  inie  muSko.  Rj.  osn.  u  grd.  isp.  Osn. 
139.  —  s  titkvim  nast.  imena  kod  Cvijan. 

arrdan  (gfdani,  grdna  (gfdna),  (gfdni.  adr.  gfdno, 
comp.  grgji).  Rj.  za  comp.  vidi  grd.  —  I.  1)  liasslich, 
def'ormis.  Rj.  ruzan;  nagrgjen,  osdkacen.  —  Kad  sveti 
Arangjel  dogje  sa  suncem  onako  ranjen  pred  Boga, 
onda  zaplaie:  »Sto  (u,  BoJie,  ovako  grdnn?'  Npr.  92. 
l>a  umijem  moje  belo  lice,  da  ne  idem  grdna  megj' 
dcvere.  Npj.  1,  53ii.  Mu(5na  bolest,  one  kruste  velje, 
le  mu  b'jelo  lice  nagrdile  . . .  grdnijega  u  hiljadi  noma 
od  Maksima  sina  Ivanova.  2,  528.  (j^i  sklopih,  grdan 
fuinak  vipjeh.  2,  cAO.  —  2)  zao,  rgjav,  los.  rijec  se 
ora  u  torn  znucenju  najrAse  govori.  osohito  kao  comp.: 
li^.ljc  He  H  boljim  niiili  no  s  grfijim  druiiti.  Posl.  2<). 
Grgja  je  glad  od  kuge.  4().  Nijesam  grgji  ni  grgjevid 


od  tebe.  217.  Frijekor  je  ,(;if(/i  od  snirti.  2i)2.  ( >  ( »smane, 
grgii  od  gjevojko!  Npj.  4,  15l>  (odmcdi  sa  iijcm:  Doiata 
si  gori  od  gjevojko).  Zla  (rakija).  sinko,  i  grdna,  ne 
more  grgja  biti;  ne  dao  ti  je  Bog  pi(i  1  Npj'  4,  XV. 
^Grgji.  gori..  4,  349.  I'oOini  vrlo  grdna  iljcla  idudi 
za  gadnim  bogoviraa.  Oar.  I.  21,  2().  —  :{)  prije- 
konin,  sramotan:  Grdnu  Rosa  rije(5  zapoiV'la.  Npj.  2, 
238.  Bi  r  ovakog  brata  iftctio  ...  a  sa  jeilne  grdne 
kopiline?  2,  24l).  Gtolen  se  grdan  iiovialio.  4,  112. 
Razb'jen,  grdan  u  dniJ.inu  dogje.  4.  511.  —  4)  ne- 
srccan-^Ho  (e  sade  ova  sestra  f/ir/iiri.  M^^  izgubi  brata 
ovakvoga?  Npj.  4,  (54.  Grdnc  li  cos  danke  do&kati. 
Npj.  5,  .5()(i.  —  ii)  golem,  rclik  (samo  o  str<(rim(i  zlima): 
Evo  imaJ  grdna  dusmanina.  Npj.  2,  .">49.  lekaj,  iijo, 
onda  jade  grdnc.  Npj.  2,  .541.  Grgje  nuiko  jesu  n  Tu- 
raka.  3,  177.  Grgji  zulum  posle  paSe  radi.  3,  327.  Od 
njili  grdne  poOiniJe  jade.  4.  351.  —  <i)  o  ranama, 
auch  heslandiges  Epiihdon  dcr  Wunden:  Ako  pije 
u  mebani  vino,  na  grdnc  mu  rane  izlazilo.  Rj.  Da  mi 
lei-is  moje  grdnc  rane.  Npj.  1,  351.  I'arapii'u  Vaso, 
grdna  rano!  ludo  ti  mi  na  gradii  pogibc!  4,  298.  po 
znacenju   mote  ova  ini  pod  1  Hi  pud  5. 

//.  adv.:  Tad  se  Turci  grdno  prepadose.  Rj.  Kad 
mu  je  zlje,  neka  mu  je  (jrgje.  I'osl.  119  (grclaii  2). 
Tad  junaku  grgje  sao  bilo.  Npj.  2,  122  (gore,  recma. 
isp.  2.  5).  Al'  mu  knjiga  dosla  grdno  kaiSe,  knjiga 
kaf.e  gje  ga  kune  majka.  2,  2G4  (3).  A  Sto  hufe,  a 
Sto  grdno  tuce.  2,  2(i('>  {isp.  5).  No  je  celo  grdno  na- 
mrdio.  2,  538  {isp.  1.  5).  A  gjevojka  grdno  progovori. 
2.  ,557  (3).  Te  vas  tako  grdno  izranili.  3,  497  (G). 
Grdno  s  glave  danas  pogibosmo.  5,  471  (4).  Ljudi 
bijalui  grdno  osramoceni.  Sam.  I.  10,  5  (1). 

K(d;o  znacenja  ove  rijciji  prelaze  jedno  u  drugo, 
tie  moic  se  lusno  pravo  znaienje  svagdje  osjeci. 

gfdc,  /'.  (u  U.  G.).  Rj.  pugrda  zcnskoj  glavi:  grde 
jedua.  Rj.  j)o  drngim  krajcrima  naroda  nccsega  rcklo 
bi  se:  noin.  grda,  voc.  gfdo.  isp.  Posl.  XXXI.  —  takva 
hyp.  kiid  bj'ibc. 

g'rdilo,  n.  (u  C.  G.)  der  Griiucl.  res  atrox:  Nemam 
ti  sta  do  grdila  kazat'.  A  tako  joj  jada  i  grdila.  Rj. 
grdna  stvar.  vidi  mrzost  2.  —  Nenadno  te  grdilo 
naslo!  Rj.  417b.  Tako  se  od  mcne  grdilo  ne  dogodilo 
da  se  cuili  nialo  i  veliko!  310.  No  se  mici  bcz  grdila, 
Mujo!  Zar  raislite  Skadru  na  Bojann,  da  grdilo  staro 
ponovite?  5.  191.  Kad  tu  briiku  vigjeh  i  grdilo.  5, 
511.  Jer  je  to  grdilo  i  bezakonjc  za  sudije.  .lov  31, 
11.  Ne  6eh  ciniti  grdila  niti  knkvib  gadova  svojih. 
Jezek.  Ifl,  43.  za  nast.  isp.  bjesnilo. 

sSTdiliJil,  /'.  sve  sto  je  nagrgjcno,  das  Sclicusal,  abo- 
minamcnium.  Kad  se  covjek  ne  occSlja  i  ne  o.snazi, 
rece  mu  se:  grdinjn  jedna.  cf.  grdob.a.  Rj.  —  rijeci 
s  takim  nast.  lotinja,  prokletinja,  pustinja,  svetinja, 
uzetinja,  i  t.  d. 

a:rditi,  gfdlni,  v.  impf.  Rj.  r.pf.  slo's.  iz-grditi,  na-, 
po-,  za-.  V.  impf.  slos.  pogrgjivati.  —  1  a)  Sto,  garstig 
machen,  verunstalten.  foedure:  Lice  grdi,  a  lice  izrasta. 
On  lice  grdi,  sokola  rani;  on  suze  roni,  sokola  poji. 
Rj.  ciniti  da  sto  bude  grdno :  Kad  si  litio  izgubiti 
duSn,  a  tvoj  ohraz  grdii'  pred  svijetom,  ohraz  grdit' 
sestrici  Jelici.  Here.  1)3  (obraz  grditi  u  moralnom 
smislu).  On  v.alja  da  nagje,  kako  (-e  i  ovake  rijeci 
pisati  ne  grdeci  slavenske  ortngrafije.  Pis.  (>.  Nego  ga 
(narodni  jezik)  jednako  kvare  i  grde.  14.  —  b)  sa  sc, 
rcfleks.  sich  hasslich  machen,  veninstaUen,  foedure  .?f. 
Rj.  graditi  se,  ciniti  se  grdan.  —  '-i  a)  koga,  schimpfen. 
convicium  facere.  cf.  ruziti,  psovati.  Rj.  vidi  i  krpiti 
2.  —  Stane  tenu  grditi  Sto  ih  nije  branila.  Npr.  S3. 
Mrzila  na  pastorku,  tukla  je  i  grdila  od  kud  je  god 
iSla.  141.  —  b)  sa  se,  reciproc.  cinander  scMmpfen, 
conviciari  se  invicem:  grdi  se  s  njime;  njili  se  dvoje 
grde.  Rj.  —  3)  grditi  o  srinjamii,  valja  da  giirikati, 
guritati.  isp.  i  roklati.  —  Kad  svinje  dotn'e  valovn, 
(/rdc,  obil.'ize  oko  njega,  a  ne  Cc  da  piju  pomija. 
Npr.  83. 


yriljeti 


—  ;i4i  — 


(JrtMli'lj 


irnlji'li.  K"^"')  '■  ioipf- po!<tajtiti  f^rdskn.  vidi  ARj. 
III.  Aty.iiu  r.  pi'.  stuL  do-fri(ljcti,  za-<rr(ljcti. 

ffrdiijii,  /'.  der  Schimpf,  coiiricinm.  Kj.  rtV/Jpsovka. 
—  /.ato  iijcirova  ijrdnjn,  kao  osvt'la  ineiii.  Otlg.  na 
ut.  2.  .ler  shisain  ijrdiijti  od  iuiioj.'ili.  I's.  3.  —  rijcii 
S  tuhiiii   ii'ist.  hod  c'l'^.iija. 

V;r(l()llii,  /'.  die  HdssUchkcit,  turpitudo,  cf.  grdinja. 
Kj.  usuhinu  iimnjn  sto  jc  (jrdno  (ruzno),  i  stvar  ijfdiia 
(ruzna).  vidi  i  riigoba.  —  rijeci  s  iukim  ntist.  hod 
gnu  sol)  a. 

prdAiiiaji-u'-,  m.  m  C.  G.)  Kao  ukor  ili  poruga,  i 
vttlja  ila  ziKu'i:  kojciuu  je  nuijka  bila  i/rdna,  cin. 
Schimpl'wort,  coiiviciuin.  Kj.  ,r/rfZd-;H(/./'(<-' Ipi'va  je  pola 
osnova  u  staioin  (jrd.  dniira  u  mujkd).  Osii.  2;J2. 

s^rdosijii,  f.  slo  veliko,  etiriis  unijchcnvr  (rrosse-i, 
hfisslirli  firass,  iityeits.  Kj.  Mo  ijrdno  rcliko.  isp.  alo- 
sija,  siii'.iija,  sliMa.  —  za  iiast.  i  prdosija. 

irnluljii,  /■.  (u  C  (i.)  Kj.  yrdtxt,  ritziiu  -enska 
glava  (osuliitu  kno  pixirdu).  aiKjm.  gidnljina.  —  rijeci 
s  takim  )i(t!>t.  kod  bakidja. 

grrdiiljina,  /'.  (ukjih.  od  grdulja.  Kj.  —  takva  augm. 
kod  b;u'il:icina. 

itrfb.  III.  (u  Dubr.  i  po  primorju)  vidi  grob :  Kad 
em'  ovinia  jiirer  prohodili,  ovog  iireha  ovdi  uije  bilo. 
Ovo  jc  i/reli  pobnilinia  moga.  <  )st:i  Ive  na  (jruhu 
Jeliiif.  Kj.  Iiiip.  grt'bak.  volt,  greblji'.  —  Ne  vjeriij 
Ijetini  dok  je  ik'  nu'liu'5  u  ambai',  ni  zeni  dok  jo  no 
metno5  «  (jrch.  Posl.  lyii.  Diibe  sobi  iireh  (januu. 
DPosl.  10.  (jrilt  i  grab  od  i/rcpsti.  i'.s-y.  Korijeni  lil. 
(jrobiifa,  /'.  ridi  ogreb.  Kj.  vidi  i  grobenao.  ogicb- 
nioa,  pi'rajevina,  svlak  2.  sto  ostane  kud  xc  oyrehljc. 
—  rijeci  s  tdkiin  nast.  kod  ojepa^a. 

jfri^bak,  gripka,  m.  hyp.  od  gieb :  Tu  nui  lipi 
yrcbak  iskoi)aSo.  Kj.  vidi  grobnk. 

{ET^haiiioa.  f.  (u  ('.  11.)  cidi  ogrobine.  Kj.  ridi  i 
grebioo,  ogrobak,  ostruzine.  oim  sto  so  oyrebc,  ostruze. 
grSbt'll,  givbona,  ni.  [luc.  grebenu  i  greb&nu).  — 
1)  die  Krniiipi'l,  ciiniicii.  Kj.  /.ove  sc  svlak  i  poslije 
se  gr(;bona  yrdiciiiinn.  Kj.  Mia.  Otpov  babi  yrchcni 
da  sn  joj  zupoi  mjedoni.  Posl.  244.  Uzrok  babi  yrc- 
beni  (da  ue  moze  \(n  na  grebeuanjo).  —  2)  die  Schnl- 
tern  des  I'/'crdcs,  liiiiiicri  eqiii:  Popeo  uui  se  na 
grehcii.  Kj.  it  kmija  iiicyju  plecima  ydjc  jc  lirhat  naj- 
visi.  --  3)  dcr  hcrrorrayende  Tlicil  cines  steilcii  j 
Fiisvn,  promoiitorium,  zric  hei  Porec.  Kj.  koo  kuk  it 
Strme  .■itijeiie,  dijel  Ktijcnc  koji  strsi,  riri:  Posjooe  nin 
kupiis  )(((,  yirbciiijeli.  l)Posl.  i)8.  (^  posje(:'  M. 

iirohi'n,  (irobona,  in.  (loc.  (iiebenu  i  Grebtnn)  zi-  | 
dine  od  stare  kule  viSe  Spljeta  sa  zapadue  strane  l 
Klisa.  Kj. 

ffri'bt'iiac.  grebenea,  m.  (n  Siijemu)  ridi  ogreb.  ; 
Kj.  (■/(//  (  grobaoa,  *  syn.  ondjc.  ' 

;s:r<>b<-iialja,   /'.   die  Kriimplcriii,   curiiiiiKitri.r.   Kj. 
koja   yrebciiu.    —    rijciji  s   tiikiiii    nast.  nizalja.  okro- 
talj:i,  pnilja.   jirinialja,   svalja.    ikalja.   zapevalja,   zlo-  j 
tk:ilj:i.   /■///(■  (  kod  bjelilja.  I 

Srcboiiaiije.    n.    dus    Kriimpeln,    carinitwtiu.    Kj.  | 
verbid,    oil    grebenati.    radnja    kojoiii    tko    yrcbcna:  | 
I'zrok  babi  grebeni   (da   no  uioiSe  idi  na  yrchenanjc). 
Posl.  3;J1. 

irrebenar,  grebeniira,  m.  der  Kriimpelmachcr,  con- 
fvctor  riirniinuin.  Kj.  koji  yradi  yrebene. 

^robtViiati,  nam,  r.  iinpf.  kriimpeln,  carmino.  Kj. 
mli  grepsti  2,  vlaeiti  2.  r.  jif.  slu:.  izgrcbenati.  — 
sa  se.  puss. :  Zove  se  svlak  i  poslije  se  yrebena  gre- 
l)oiiinia.  Kj.  (UTa. 

(ircboiiik,  Giebenika,  in.  ksunenita  straua  izniegju 
Kjelopavlioa  i  Rovaoa.  Kj. 

jSrobt'iiTstc,  )(.  ipl.  grebeniSta)  drvo  na  koje  je 
greben  nasagjen  ili  piiko\'an,  der  Krdinpclsticl,  viu- 
nuhriiim  carinitiis:  .  .  .  drva  lijepijeh  za  yrebenisttt! 
zu  mist.  i^p.  grabljiJle. 

grt'bf'iijo,  H.  Kj.  verbal,  od  I.  grepsti,  II.  grepsti 
se.  —  J,  1)  radnja  kujom  tko  grebe  sto  (n.  p.  iiok- 


tiiiia).  (das  Krallcn,  rnsurn,  Kj.)  —  •>;  ridi  grel.o- 
nanje.  Kj.  —  3)  radnja  kojom  tko  i/nbc  ,i.  ;..  /,„<„,,. 
—  //.  J)  radnja  kojom  se  tko  iirehi  (ilas  Sioli-kral/eri 
TO  seabere  so).  —  -^J  radnja  hojom  se  di-oje  ili  rwe 
celjadi  tjrcbu  meijjii  sobom  (das  gogciisoilige  Kralzon 
TO  seabere  invieein).  —  ,y  radnja  kojom  »e  grelie 
mmka  (das  Kralleu  der  Kalze). 

^n>b6.stak,  grebe.itAka,  m.  t.  j.  mae,  (st.)  Kj.  cf. 
grebe.iko  gvo^gje.  —  f<ijevajn  raaCi  yrehcitari,  i  Ju- 
naCke  polijeou  glave.  Npj.  1,  25.  Kto  grebu  inaei 
grebestaci,  ev'  Skrgii(;n  kosti  od  jiinaka.  4,  2r>K.  gre- 
bcitak  (pred  .ja«  osn.  u  yrebcski,  nepoznala  znatViiin). 
Osn.  2ti(i. 

grftbk'C,  f.  pi.  vidi  ostruiiDC.  Kj.  vidi  i  greba- 
niea,  i  syn.  ondjc. 

Ur6bke,   /'.  pi.   mjeato   u    Rudinaraa;   Na  (hchice 
vojska  poeinula.    U    Crrchiie  da  se  grebu  majke.  Kj. 
ffrtbiste.    n.   (u   Dubr.)   ridi    grobljc.    Kj.    vidi   i 
greblje.  grobovlje. 

griblica,  /'.  yoiori  se  u  Jlrv.  pa  i  «  mmoj  haniji 
ovako  iza  b  sa  1.  orityje  kojim  sc  is  peci  izyrce  n.  p. 
zeravicu.  isp.  AKj.  HI.  4()!lb.  osn.  u  part,  praet.  act. 
grebao,  grebla  (od  grepsti).  —  vidi  greblo  2;  grn, 
grualo,  griijaea. 

lyn'-blo,  H.  —  1)  (u  Morafi)  od  daske  inisagjeno 
na  dugaoko  drvo  kaO  grablje.  te  se  razgreo  ili  rovi 
snijeg,  da  mogu  ovee  pa.><ti  ili  roviti.  Kj.'  —  '.i)  ridi 
grebiioa,  i  syn.  ondjc.  .\Kj.  III.  40|lb.  [ake.  greblo?). 
!fr?bljo.  n.  (coll.)  in  priniorjn)  vidi  groblje.  Kj. 
(•('(//  (■  grcbiste,  grobovlje. 

arrobddcr,  m.  (u  Dnbr.)  koji  nosi  mrtve  liude  u 
groblje,  dcr  Leichentrdycr,  respillo.  Rj.  grebo-der. 
isp.  grobar,  nkopnik.  —  rijeci  tako  sloz.  kozoder, 
kozoder,  kiiokoder,  maokoder,  sipoder,  volodcr. 

ifri'butiiia,  f.  sto  jc  oyrcbeno.  vidi  ogrebolina.  — 
»Od   kud   lebi   te   yrebotinc,  s  kim  si  .se  grebao?<  u 
Dobroselu.  M.  Medio.  ARj.  III.  410a.  —  lakvc  rijeci 
isp.  kod  bijuvotina. 
jfrvbiilja,  /'.  (n  C.  G.)  vidi  grebulje.  Kj. 
irrcbulje,   grobCdja,   f.  pi.   (u   ('.   G.)  vidi  grablje. 
Kj.  vidi  i  grabulje. 
grvd,  vidi  gredom. 

sr6da,  f.  {ace.  gredu,  pi.  grede,  gr^da).  Rj.  dein. 
gredica,  aitym.  gredurina.  —  J)  der  Batkcn,  trahs. 
Rj.  —  Atula,  aftulja.  yreda  krajem  iznutra,  ini  kojoj 
druge  yrede  stoje.  Rj.  8t>.  (ridi  nasjenioa.)  Balran, 
veliki  direk  kao  grcda.  Rj.  Lib.  lire,  brvina,  daska 
ili  yreda,  5to  se  metno  preko  vode,  da  siuuo  Ijudi 
mogu  prelaziti.  Rj.  41b.  Brrno,  dor  Halken,  tignum. 
Rj.  41b.  lay,  niotka  ili  yreda  kojom  se  5to  podiJSe. 
Rj.  ola.  Dirck,  der  Balken,  Pfloek,  trabis  genus.  Rj. 
121a.  Zasovnica,  kao  mala  yreda  5to  se  iz  <luvara 
prevuCe  preko  zatvorenijeh  vrata.  Rj.  195b.  Strijele, 
yrcdc  koje  se  iznutra  isprikivaju  unakrst  (od  balvana 
na  yrede)  kad  se  prevlat^i  litava  zgrada.  Rj.  71!ib. 
Tetiva,  2)  preko  ostalijeh  i/reda  odozdo  na  tavanu. 
Rj.  737b.  (vidi  okagaoa).  Vis'  popa  na  yredi  (pa  u 
popa  gledi).  (Odgovori  se  n  .5ab,  kad  ko  zapitji:  gje 
on  ja  sjesti).  Posl.  36.  Od  dlake  do  yrede.  (Od  naj- 
manjega  do  najveoega).  232.  U  tugiem  oku  vidi  slamku, 
a  u  svome  gredc  ne  vidi.  337.  Pet'o  poje  na  yredi, 
te  on  budi  sna.iicu.  Npj.  1,  520.  U  ku<f-i  ti  kriva 
yreda,  prebila  ti  oou  legja.  Here.  251.  —  2)  (u  Sri- 
jemu)  11  vodi  ili  u  rim  duz  suhe  zemljo,  die  Sand- 
bunk,  syrtis,  cf.  prud.  Rj.  —  3)  (u  0.  G.)  velika  stijcna, 
ili  kosa  od  kameua:  i^ka(-i;  Vjemo  od  yrede  tlo  grede. 
Nekolika  i.\\c  nfatise,  a  ostalo  niz  yrede  slomi.ie.  Rj. 
srri^delj,  m.  dcr  Flhtybalken  (der  GrendeU.  tcino. 
'Ry.  u  plitya.  cf  zadavafa.  —  Kozalao,  1)  u  pluga  ona 
gredica  Sto  sastavlja  yredelj  i  i)laz.  Rj.  2S2a.  Podme- 
taoa,  rasoijepljeno  i  s  kraja  otanjono  drvo,  koje  je 
na  yrcdeliu  gore  podmeinuto  pod  oiviju  koja  drii 
cimer.  Kj.  522a.  rijeci  s  takiin  nast.  kod  brzelj. 
Urt'delj,  in.  planina  u  Hercegovini  Kj. 


prredira 


—  342 


ySJMVJP 


gT«''dii-a.  /".  (Icm.  od  ereda.  Kj.  —  ^ioka,  kao  miila 
proiini.  Rj.  15lU>.  Tiire  iile  iiredicoiii.  zavrglo  se 
soillUxim  (t.  j.  pui).  Rj.  lt>8b.  Kohila,  2)  vi  kaJifare 
voiloiiioe  on:i  iiretliat  Sto  na  iijoj  stoji  kolo.  Kj.  iSOb. 
Kn.-:\lti.v  '1  phipi  oiia  (iredicii,  sto  odozilo  ilrJ.i  stupre 
Rj.  4(v)a.  Proslioa,  -2)  ii  vodenice  kasi- 
idini.  koja  je  iisagyeiia  dolje  u  kraj  kod 
k..;.ilr.   Kj.  :>8lii. 

STi'doni,  iiH  )'orheiiiehen,  in  inntsitu,  cf.  mimowred, 
ii/srt'd.  Kj.  m'l'.  upravo  jc  i"j|v</ci»hi.  od  jrred.  inp. 
•rresii.  vidi  i  uzsredom.  .fiiprotiio  kastcn.  kastile,  ka- 
siilico :  iiavalii'e,  uavlas,  uavo.  —  Ti  se  begu  gredom 
iivralio.  HNpj.  .">,  3iV2. 

sreddTit,  ndj.  uiitben.  holperig,  sulehrosiis.  Rj. 
ridjt  imii  (iridi't  (:)|,  neiavaii.  hrapav.  —  pridjeve 
s  tiikiiii  niisl.  fidi  kod  barftvit. 

ffrodilriiii),  /".  (luijiii.  od  greda.  Bj.  —  tal'va  augm. 
iiid  babiiriua. 

src  .  .  ..  rii/i  jrrje  .  .  . 

ereliovfiiijc*.  ».  das  Sfindigen,  peccdtimt:  Evo  <?u 
se  tebe  ispovigjet'  da  ti  svako  iiiehiiriitijc  kaiem.  Rj. 
rerh.  od  grehovati.  nidiijit  lojom  tko  grchuje. 

ST*>liuriili.  gr?-hujom,  v.  impf.  —  1)  raditi  na 
praznik.  liiicn  Ptititiig  iiielit  f'eieni.  diem  f'extum  non 
velehnirc.  Kj.  —  'ij  sfmdigen,  peccare.  Rj.  rj(?i  gi'i- 
jeJiti. 

rrf'j.  gri'ja,  in.  ridi  greh.  Rj.  ridi  grijeh.  —  Glas 
slova  li  ]iietvara  se  {\)0  uekini  injestinia)  .  .  .  ii  ,/,  n. 
p.  suifj,  fircj.  proja.  a/.daja,  i  t.  d.  Posl.  XII.  j 

sri-k.  greka,  iii.  [a  Srijeinu)  vidi  greh:  Te  je  earn 
iirckf  iipiostio.  Rj.  ridi  grijeh.  \ 

irreo  .  .  .  ridi  greho  .  .  .  Rj. 

srep.sji,  gr^bem,  r.  impf.  Rj.  1.  prcgj.  grfeboh, 
grebe.  II.  gr^bijah  /  gr&brih.  prilog  .sad.  grfebuci. 
prenjiii.  grebavsi,  gr&bav.  /.  pridjcv  grebao,  grfebla. 
II.  grt-ben,  grebena,  grfebeiu,  grfebena.  v.  pf.  sloz. 
iz-grepsti,  na-,  po-,  pre-,  raz-,  za- ;  v.  impf.  slos.  6gre- 
bati,  razgrebati,  pogrebavali;  uagrijebali,  pregrijebati. 

—  I.  1)  kratzen,  kriillen,  ncaho.  Rj.  deruti  Ho,  n. 
p.  koiu  11(1  tijelu,  noktima  Hi  drugim  iim  ostrim : 
Eto  grehu  maei  grebestaci,  ev'  skrgudu  kosti  od  jn- 
naka.  Npj.  -i,  258.  —  2)  Ian,  kudjelju,  krampeln, 
rnrminart,  if.  grebenati :  Baba  babi  yrehla  Ian,  da 
joj  zaman  progje  dan.  Rj.  —  3)  kotao,  poSto  se  u 
njeniu  mlijeko  uzvari,  sehaboi.  radere.  Najvise  iene 
dajii  djeei  te  grehu  kotao;  gdjekoji  kazu  da  ee  ouome 
koji  grehe  kotnu  ili  driigi  kakav  and  n  ovakom  dogo- 
gjaju,  ii'i  ki.'a  kad  se  stane  zeniti  ili  (ako  je  zensko) 
iidavati.  Kj.  vidi  strugati.  —  Kako  sain  postao,  nije 
mi  podrobac  ostao.  (Rekao  nekakav  gost  grebuci 
Iijjehi).  Posl.  127.  Poznajera  te,  lance,  i  prije  sam  te 
grehiio.  252.  —  it)  Bogu  se  moli,  ali  k  brijegu  grebi. 
(Gledaj:  Mahni  i  ti  nikania,  mahniU.  Posl.  20.  Kako 
prepsti  znaci  i  stnigati  (pod  3),  a  strugati  u  pre- 
nesenom  umistlu  znaci  i  bje^ati,  moze  biti  da  i  grepsti 
M  prcncsenom  smislu  znaci  bjezati:  bjezi,  ^uri  se 
k  brijegu!  vidi  i  zagrepsti,  2)  pobjeci.  —   II,  .sa  se. 

—  J)  rellekn.  sich  kratzen,  .ee  scabere:  U  Grebice  da 
.«e  grebu  majke.  Rj.  —  Kad  dogju  ku^'-i,  iznesu  po- 
kojnika  ogjelo  i  oriiije  pred  pokajnice  i  nad  njim 
bijii  .?c  i  grebu.  iiv.  189.  —  2)  reciproc.  einander 
kratzen,  scabere  invicem.  Rj.  grepsti  se  inegju  sohom. 

—  3)  krallen,  scabo:  grebe  se  macka,  die  Katze 
hrallt.  Rj.  Icaze  se  za  macku,  koja  grebe,  isp.  bosti 
se,  klati  se. 

arft.sta,  f.  bijeli  ill  eriii  Ink  opleten  kao  guzva  ili 
vijtnae.  u  Trebinjskoj  nah.  X.  \h\C\L  ARj.  UI.  415a. 

f^iisW,  grfedem  (j^djeSto  i  grem),  v.  impf.  (po  jugo- 
zup.  Vr'ij.)  gehen,  ire,  cf.  idi:  kuda  grei?  neka  gre. 
'  ;  '    gredijahu.    Rj.   —    Brai-ani   pomisle   da 

za  njima,  pa  povi^ii:  ,  &re  Mrdnlja,  yrc.'" 
Ii].  ..ci;i.  ( (('•i  Hu  da  gledu  a  noge  da  gredu.  Posl. 
244.   Xeka  grede  Dunav  kuda  je  naufan.  UPosl.  77. 

—  •'   toga  glagola   uema  I.  glag.  pridjeva   ni   glag. 


pridjeva  pros.  vrem..  a  ni  neodregjenoni  nai'inu  nema 
polvrde;  u  drugwn  pro.«loni  vrenieiui  dolazi  s  cijelim 
umetkoni    ija:    t'esto  glasi  gredijahu.  Obi.  R5. 

ijr^s,  gr^sa,  m.  groJ.gje  koje  uevati  doenije  od 
oslaloga  grosigja  i  za  to  gotovo  nigda  ne  nio^.e  aa- 
zreti,  a  sto  bi  toboiie  i  sazrelo,  svagda  je  sitnije  od 
ostaloga  gro/.gja,  der  llerling.  una  immatHra  acerbii. 
Zeleno  gro^gje  kao  grcs.  Kj.  ridi  greiika  1,  greMjika 
2.  —  Ugreiiti,  poielo  grcH  bivati  (pofio  se  groifye 
ocfisti  od  evijeta  i  jiuca  iiarastu  kao  u  iiresa).  Rj. 
7GSa. 

^r(;sikil,  /'.  Rj.  vidi  gre.iljika  2.  —  J)  (u  Hrv.) 
vidi  gres.  Rj.  —  2)  (n  Liei)  vidi  vinjaga.  Rj.  ridi  i 
lozniea. 

ST^sljikii,  /'.  —  1)  das  (iroschcl  (der  Drcier).  nu- 
mulli  genus.  Rj.  nckakar  sitni  novae,  rijec  postala  od 
Njcm.  (}ri)sehel.  —  2J  (u  Hrv.1  vidi  gresika.  Rj. 

ffri'spa.  /'.  —  1)  (u  C.  G.)  vidi  Supljika,  eesma, 
prijeplet.  Rj.  *  syn.  kod  eesma.  izbuseni  vez  mi  ru- 
kurima  od  kosulje.  —  2)  Jleso  ispod  perja  dviite 
grespe  s  obraza.  ])Po.sl.  liO  (dviiSe  sturo  mj.  di^.e). 
grespa.  bora,  nirsliiia,  ital.  ere.ipa.  XI.  vidi  i  iure?.o- 
tina,  nirska. 

^ST^italicii,  /.  drvo  kojim  se  grozgje  gresta.  u  Hrv. 
vidi  kljukalo,    /  syn.  ondje.  —  za  nasi.  isp.  izjelica. 

ffrSstanje.  n.  verb,  od  grcstali.  radnja  kojom  tko 
gresta  gro:g;e.  u   llrv. 

a'r?s(ati.  slam,  r.  impf.  grestati  grozgje  n.  ]>.  u 
caliru.  govori  se  u  llrv.  vidi  ginezditi,  gnjecati,  gnje- 
diti,  meciti,  niozditi,  niuljali.  v.  pf.  slo,r.  zgrestali. 

iirSz,  adj.  (u  Boci)  grob,  crassns.  ef.  grub.  Rj.  Tal. 
grezzo,  greggio,  roh,  unbearbeitet.  von  Metallen,  JEdel- 
steinen,  neobragjen,  neotesan.  neuglagjen. 

it'r^zali,  grezam,  v.  impf.  propadati  n  anijegu.  vidi 
greznuti  r.  impf.  —  Greza  se.  tic  mos  po  snijegu 
i6i.  u  Lici.  (Ireza  li?  =  propadaju  li  noire  u  snijeg? 
u  C.  G.  ARj.  III.  422b. 

ar«»ziii'i('o,  n.  Stulli.  verb,  od  greznuti.  radnja  kojom 
tko  iduci  n.  p.  po  blatu  grezne. 

UTi^zuali,  znSra,  v.  pf.  (u  Bjelopavlicima)  greznula 
voda  po  polju,  t.  j.  poplavila,  iibcrschu-cninien,  inundo. 
Rj.  r.  pf.  sloz.  nagreznuti. 

gr^xiiiiti,  greznem,  v.  impf.  sinken,  mergi.  govori 
se  u  Hrrittskoj :  iduci  po  blatu  ili  po  snijegu  greznuo 
sam  do  koljcna.  v.  pf.  sloz.  o-greznuti,  po-,  u-. 

aTa'aaJe,  n.  das  Stoehern.  fossio.  cf.  eaekanje.  Rj. 

Srtfati,  gam,  v.  impf.  (u  Biidvi)  zube,  stoehern, 
fodio.  cf.  cackati.  Rj.  vidi  i  ck.ati. 

grgec,  (grgee),  grgfefia  (grg^c^a),  hi.  der  FlussJiiirs, 
perca  lluviatilis:  Kesege  mu  kolo  vode,  a  grgeci  glede. 
Rj.  riha  vidi  bandar,  buljeS.  —  Rogoziti  grgei'a,  t.  j. 
uabosti  mu  rogoza  na  legja  da  ne  moze  potonuti.  Rj. 
652a.  za  tiast.  isp.  bodee. 

a;T!j6tanjc,  n.  verb,  od  grgotati.  radnja  kojom  tko 
grgoce. 

fSrgotixti,  grg6(;em,  v.  impf.  gargurizarc,  fauces 
cotiuere.  Stulli.  grlo  m  ustima  ispirati,  plakati  n.  p. 
vodom.  gurgeln. 

iirgiXT,  m.  Rj.  ime  iiiiisko.  vidi  Grigorije,  (Jligorije. 

—  Ba  njegova  dva  vrijedua  sina:  sa  Stjepanom  a  i 
sa  Grgnrom.  Npj.  3,  5.'{.  odatle  prezime :  A  za  njome 
Grgurevic  Makso.  Njjj.  2,  471).  —  Tako  i  danas  iz- 
baeujemo  i  strano  e,  ae  posle  r  u  imenima  Grqur, 
Grk.  Glasiiik  10,  344. 

ifirarir,  Rj.  371a:  u  zagoneci;  Grgur  mrgur,  zgr- 
gukljala  ti  se  ereva,  dokle  ne  ugonetaS.  odgonetljuj : 
verige. 

grai'itiiiijc,  n.  das  Girrcn.  gemitus.  Rj.  verbal,  od 
grgutali.  radnja  kojom  grguce  n.  p.  grlica. 

gri!:li(a(i,  grgueem,  v.  impf.  ^ra'litniiti,  grgutnem, 
V.  pf.  girrcn,  gcmo:  (irliCiea  grguiala  prema  luci  na 
jabiiei.  Rj.  v.  pf.  sloz.  zagrgutati.  vidi  gugutati.  gukali. 

ffrsjf'njo,  n.  Rj.  verb,  od  I.  grditi  (/  se),  II.  gnijeli. 

—  I,    1    u)    radnja   kojom    tko   iini    da    bade  sto 


grjycvn! 


—  343  — 


irrij<-sili 


grdno  (ruzno).  (daM  Hassiliclimaclion,  foodatio.  Rj.)  — 
b)  niihijii  l-vjom  se  Iko  cini  ijrdun  (ruzun)  (^das  .Sich- 
fliisslichniaclu'iil.  —  'i  a)  rddiijn  l-qjom  tko  t/rdi 
(pnujc)  koi/'t  (dan  SchimplVn,  ooiivicium.  Kj.)  — 
b)  radvjii  kiijinn  se  ieljad  yrde  manju  snhom.  — 
3)  riidiijii  knjom  xvivje  yrde  (ijurihi).  —  //,  stanje 
kojc  I'ira  kiid  tko  ijfd'i. 

jrrajcvif,  »«.  (u  V.  G.)  Uj.  sin  yryjega  (covjekn). 
Najsiromasniji  ("rnotrorac  do  sad  je  niofrao  svakomc 
(flavaru  i  najvcremii  bojratuiui  kazati:  Nit'  sam  grpji 
ni  gryjeric  od  ti'bc  Rj. 

ifki><  I'd j.  romp.  od.  irrdan,  schlechfer,  schlimmcr, 
pejor;  udr.  frrjrjf'.  Rj.  vidi  frrdan. 

irrTb,  III.  Ill  C '.  (t.)  vi'lika  iiircza,  kojom  se  po  blatii 
Skadarnkonu'  livatu  riba,  Art  J-'isclnietz.  retis  iieiius. 
Rj.  —  Zajrrihiti,  iirihom  zalivatiti  po  vodi.  Rj.  17()b. 
Kuljar  kiwa  ;('(  /irilni.  Rj.  ol4a.  Navale  ukljevc  to 
ill  ('nio<roiri  livataju  ii  iiireie,  od  kojijch  se  najve6i 
zovc  iirih.  Rj.  4i")4a. 

irrihili,  cribTm,  r.  iiiipf.  (u  C.  G.1  irriboin  hvatati 
ribii,  iiiit  irrib  jisclieu,  pisiiiri  ope  jrrib.  Rj.  v.  pf.  sloL 
zairribiii. 

irribljr'iijo,  n.  diis  Fisvheit  mit  ijrib,  piscatio  ope 
grib.   Rj.  rerhid.   od  sribiti.   radnja  ko.join  tko  yriiii. 

ifrTf,  III.  (11  Jlrv.)  velika  vrlet,  die  Stcile,  dcclivitas. 
Rj.  rdikii  strmcn. 

(irTirorlje,  m.  iiiie  miisko.  Rad  2(5,  57.  ridi  Gli- 
porije  Codakle  prenescn  niiio  akc),  Grgur.  —  po  Grc. 
yororu;  po  lAit.  (iresorije. 

)(rYjiu-i<-!i,  /'.  —  I)  lift  yrijai'ici  se  konoplje  yriju, 
da  se  lakse  nabijajii.  jer  postaju  krte.  u  Lici.  ARj. 
III.  4'2(>a.  —  'i)  kad  tkaju,  mazii  zice  voskoni  da  se 
ne  trjrajii;  a  da  vosak  ue  stvrdiie  se,  drze  ozdo  rbiini 
i  II  nJDJ  vatre,  i  ovo  se  zove  yrijiicica.  u  Dobroselu. 
ARj. 'lil.  42(!a. 

srijiiMiiii,  /'.  novci  sto  se  plac'aju  za  grijanje  kod 
vatre  (u.  p.  u  Tiirskoj  po  hanovima),  was  man  fiir 
das  Wiirmen  (z.  B.  in  Gtisthiifen)  entricMet,  quod 
pro  calefactione  datur.  Rj.  —  za  mist.  isp.  rijeci  kod 
dimarina. 

(irijak.  m.  ime  miiSko.  Rj.  — tukvo  hyp.  A-orf  Diijak. 

jrrTjaliU*,  trrijaoea,  m.  koji  grije:  ^to  t'  (-e  papar 
yrijalac.  kad  ti  je  criii  pjevalao?  DPosl.  I"i4. 

i^rijalica,  /".  u  zadruznijeh  Ijudi  pored  ku(?e  cso- 
bita  zirrada,  ardje  se  djeca  ziini  yriju,  i  gdje  se  siiJe 
slaniue  (da  ih  ii  km'i  Tiirci  ne  bi  vidjeli)  i  t.  d.  Rj. 
—  Dovijarka  nadgleda  i  sluzi  svii  djecu  ii  yrijalici. 
Rj.  lL'i;b. 

arijaiije.  n.  Rj.  verh.  od  I.  grijati,  IF.  grijati  se.  — 
/.  nidnjii  kojom  sto  grije  koga  (das  Warmen,  cale- 
I'actio.  Rj.).  —  //.  radnja  kojom  se  tko  grije:  Grija- 
i-ina,  novci  5to  se  pladaju  za  grijanje  kod  vatre.  Rj. 
101b. 

ffrijati,  jem,  v.  impf.  Rj.  i,-.  pf.  sloz.  iz-grijati,  na- 
(se\  0-,  od-.  po-,  pod-,  pri-,  raz-,  u-,  za-  (se),  zgrijati. 
V.  impf.  sloz.  o-grijevati,  od-,  po-,  pod-,  pri-,  raz-,  u-; 
razgrijilvati  {vidi  razgrijevati).  —  J.  1)  iciirmen,  cale- 
fucio.  Rj.  ridi  topliti.  —  Grije  zmiju  u  skutu.  DPosl. 
2.").  U  moue  je  za  dosta  dzebane  .  .  .  da  loiimo,  rojsku 
bi  grijali.  Npj.  4,  243.  —  'i)  sunce  grije,  schcint, 
sol  lucet.  Rj.  isp.  sjajati,  svijetliti.  —  Zbog  takijeh 
siince  grije.  (Rei5e  se  za  dobra  i  bezazlena  t'oeka). 
Posl.  88  (pred  tijem :  Zbog  sirota  swwe  sjaje).  Kad 
me  sunce  grije.  za  mjesee  i  ne  marim.  Hi).  Siince 
grije,  ki5a  ide,  gjavoli  se  legu.  29G.  Mesec  greje  earn 
na  vet'eru ;  ona  kune  jasnoga  meseca . . .  ZaJt'  ne  grejes 
danju,  kako  noiJu?  Xpj  1,  l(j3.  Iza  grada  tri  sunca 
yrijiiliii :  Prvo  sunce  vas  Eisau  grijase  .  .  .  koje  sunce 
Risan  ogrijalo,  to  je  sunee  prvijenae  s  kumom.  Kov. 
80.  —  JI.  sa  se,  refleks.  —  1)  sich  inirmen,  corpus 
culefdcerc.  Rj.  prema  grijati  1.  —  Potakne  iin  veliki 
oganj  i  sjeduu  grijati  se.  Npr.  148.  Gjeca  nijesu 
mogla  pristupiti  da  se  griju.  Posl.  3.  Jloja  inati  i 
njegova   mail   na  jednom   sit  se  suiicu  grijale.  182. 


Grije  se  majci  pod  skutom.  DPo«l.  25.  —  2)  kako 
se  grijes?  t.  j.  kako  se  drvariS?  Rj. 

irrTji'.  grija,  m.  vidi  grijch.  Rj.  —  u  krajieima  gdje 
se  gifts  h  ne  iujc  u  govoru. 

grljcll,   grijfha,   m.    —   J)   die  Sunde,  pecenliiin. 
Rj.  —  Samrtni  grijch.  Rj.  (WUb.  I'ohii  ..   ..,7  «...;;;.,), 
grijehova.  Npr.  f)7.  Hog  orijch !  ili:  1 
car  diigove!  (Odgovori  se  kad  ko  r.  ■ 
oprosli!).  Posl.  17.  Da  liog  u  grijch  no  -  I 

ko  kaziije  da  je  5lo  ("inio   5to  nije  prun    , 
Dug  nepladen  grijch  ncopro'stcii.  71.  Koliko  /.nn 
yrija  imuo!  (Kad  se  ko  pravda  da  ne  zna  /a  ' 
rgjav  posao).  145.  Onda  (ei  sc  greka  opv 
.lesam  te'zak  grije  ucinio:  ktiko  hih  sc  or, , 
2,  !I0.  AT  ga  nisam  pitao  za  ear-  .,  ^^J 

je  sagfje'sio.  2.  Iil2.  Koga  traiiiS  ;  ,  i?  . . . 

AT  po  yreku  stara  roilitclja?  2,  ;.i..  i  ■  .,  ,,.,„ij,::  I'o 
yreku  (po  grijehu]  roditelj  ziiai'i  pravi  olaoi.  Kakvi  su 
ti  najveci  yr\iehori?  Hen:  1.  Oni  s  gospndoni  zajedno 
pati  u  orake  yrijchc  protiv  naroda  svojcga.  Kov.  14. 
Isporijcdahu  yrijehe  svoje.  Mat.  3,  (i.  OpiHstuJH  ti 
sc  grijesi  tvoji.  9,  2.  Akc  ko  vidi  brata  svojega  gdje 
yrijesi  yrijeh  ne  k  smrti .  .  .  Inm  yrijeh  k  .<mrfi.  .Tov. 
I.  5,  1()  (Siinde  ztim  Todc.  pcccatum  ad  morlcmj.  Te 
bi  Mas  ti  uvalio  u  yrijeh.  Mojs.  I.  2fi,  10.  Trn}.iw  i 
vidite  na  kom  je  yrijeh  danas.  yiun.  I.  14,  38.  To  //( 
na  yrijeh  doniu  Jerovoaniovu.  Car.  I.  13,  34.  Na- 
pustice  Izraiija  sa  grijche  .Ferovoaniove,  kojima  jc 
yrijesio  i  na  grijeh  naveo  Izraiija.  14,  l(i.  Ne  odstupi 
.Tiij  od  grijehova  .lerovoania  sina  Navatova.  II.  10, 
2!(.  Za  .<lo  da  hude  tut  grijch  IzrailjuY  Dn.  I.  21,  .3 
(u  Njem.  prijc.vodu:  was  zur  l^iinde  gereelini-t  wiirde). 
Blago  ("ovjekii,  kojemii  Gospod  ne  prima  grijehu.  Ps. 
32,  2.  Dar  Duha  svetoga,  koji  daje  vlast  rczati  i  ud- 
rijesiti  grijche.  DP.  ll)!l.  Kad  iiena  vidi  da  se  .losif 
ne  da  na  grijeh  navratiti.  Prip.  bibl.  27.  Niti  nam 
upisi  «  grijeh  prave  krvi.  89.  Gni  su  drzali  za  grijch 
jesti  ona  jela.  9(5.  —  2)  (u  Roci)  kad  kako  deljadc 
pobjesni,  kaJSe  se:  grijeh  je  u  njemu,  t.  j.  gjavo,  die 
Easerci,  furor.  Rj.  ridi  syn.  kod  gjavo.  —  Pogji 
yrijese  (od  mene) !  (Kad  koga  nagje  kaka  bijcda). 
Posl.  252. 

arijcSan,  grijeSna,  adj.  vidi  grjeSan.  Rj. 

ffriji'seiije,  ».  das  Siindigen,  -'i  peccare.  Rj.  verb, 
od  grijesiti,  grijesiti  se.  radnja  kojom  tko  grijesi  ili 
sc  grijesi. 

jjrijfcsiti,  grijeStm,  v.  impf.  Rj.  v.  pf.  sloz.  ogrije- 
5iti,  pogrijeMti,  sagrijeSiti,  zgrijeJiti,  c.  impf.  sloz. 
pogrjeMvati.  vidi  grjebftvati.  —  1)  siindigen.  pecrare 
Rj.  —  I  sveti  su  yrijesili.  pa  su  se  opet  svetili  (jer 
su  se  kajali).  Posl.  104.  Ko  kriva  zali,  pracom  yrijcii. 
144.  Nije  ni  Stani  vjeran  ostao;  pa  ne  sarao  Sto  je 
yrijesio  s  druyima,  nego  se  i  ovoj  prvoj  ieni  opet 
povra('ao.  Daiiica  1,  93.  Nemarni  prepisivaC-i .  .  .  yrijc- 
sahu  osobito  u  brojevima  od  vremena.  Priprava.  193. 
(==  poyrjesivahu,  fehlen,  errarc).  Ne  samo  Mo  svi 
Srblji  ovuda  po  gradovima  protiv  ovoya  grijesc  ii 
govoru.  Spisi  1,  G5.  Ako  ko  vidi  brata  svojega  gdje 
grijesi  grijeh  ne  k  smrti.  neka  moli,  i  dade  niii  f.\\r>[, 
onima  koji  grijesc  ne  k  smrti.  Jov,  I.  5,  lii  (ziim 
Todc  siindigen.  peccare  ad  mortem).  Grljesima  svojim 
kojim  grijesahu  dra?,iJe  ga  ((Jospoda).  Car.  I.  14,  22. 
Grijeslie  o  tvoje  zakone.  Nem.  9,  29.  Ko  o  mene 
yrijesi,  i}mi  krivo  du5i  svojoj.  PriiT-.  8,  3i).  Strah  je 
carev  kao  rika  mladoga  lava;  ko  ga  dra4i,  grijcH 
svojoj  dusi.  20,  2.  Jlogao  bi  grijeseci  ni  malo  o  za- 
kone  samoga  naSega  jezika  misliti  da  .  .  .  Rad  1,  115. 
sa  se,  pass.:  Tako  ne  daj  dux  se  grijesi  zeinlja.  Mojs. 
V.  24,  4.  —  2)  grijeMti  dusu,  die  Seele  mit  .•<unden 
helasten,  peccare:  nije  tako,  brate,  ne  grijesi  duse 
(kad  se  niisli  da  ko  govori  sto  krivo).  Rj.  naraljiraii 
na  diisn  grijeh:  Ne   govor'te  o   mom   roditelju,    ne 

,'or'te,  ne  grijes  te  duse:  nije  babo  raskovao  blago 

uadzake  ni  na  buzdovane.  Npj.  2,  101.  Ne  vjeJaj 


gov 
na 


prrycskH 


344  — 


crizlica 


se    .,.•  ,,^,,.c.  .'.(Sf.  3,  300.  —  3)  sa  se,  refleks.  sun- 
il  ■  kopi,  iieiien  Jeiiinnd  .■ifindifieii,  }wc- 

'I.   Kj.  iniicenje  kao  pod  1.  —  Kad 
.<  i(  .  .  .  o  Urista  se  (irijesite.  Kov.  I. 

?-  ,       "<■  '.irijesiti  u  dijete.   Mojs.  I.  42,  22. 

crlji'ika.  /.  —  1)  kad  se  uvodcOi  ii  brdo  proskoii 
jihIhii  zubai-.  Rj.  —  2)  iwpvcno,  ktid  se  ito  ijud  po- 
ijrijcii.  nehotiie  drukvije  uciiii  neijo  hi  tnlxdo.  ridi 
poirrjeika,  faliiika,  valinsra,  uuiliana.  mana.  —  Ori- 
feskiim,  vidi  nehotice.  Rj.  101b.  Ta  se  mjesto  njejra 
ffrijeikom  ur.ima  druiri.  l>Rj.  1,  l>.  I'  Vukovu  rjer- 
niku  i  '         -toji   kaoii   (mjesto  kalaiil  ().«ii.  177. 

Grie  1  Vuk  ima  »jrrlje>i   bez   sumiije   ka- 

kroin  ■;■.  I       .  c-ft(.Hi>.  Rad.  2i!,  62. 
crijota.  /'.  ridi  jrrjehota.  Rj. 

erimii-a.  /".  ina  Korculi)  ridi  griznica.  Rj.  ridi  i 
griiija,  srrizini.  •rrizlica,  moljao. 

rriniiz,  m.  <ikc.  ARj.  Ul.  4o2a.  ridi  porfira.  der 
I'urpur,  purpuru:  Grimis  nosi  tko  grimis  ne  Wni. 
l»rosl.  25. 

ffriniizan,  jrfimTzna,  adj.  sto  pripuda  nrimizu. 
ARj.  III.  4:!2b. 

rrinta,  /".  (u  Rismi)  ridi  2iviua  1.  (bolestV.  Tako 
me  ijrintit  no  jela!  Rj.  od  Njem.  der  (irind,  kntgta. 
rrlntav,  <iilj.  aehoribus  laborans :  uM  mii  bjehu 
(friutare.  ."^tulli.  kuji  lioluje  od  printc.  isp.  ojrrintaviti. 
crlnuti,  nem.  r.  pf.  losstiirien,  irruere,  cf.  pole- 
tjeti:  I'ade  rtrinn  cekme  Hajsan-ajja,  Milovana  da 
ulati  ziva.  Rj. 

STitOa.  /■.  (u  O.  G.)  vidi  moljac.  Rj.  vidi  i  arrimica, 
I  syn.  ondje.  —  Vuna  sa-rriiijala,  t.  j.  izjele  je  grinje. 
Rj.  tiiHIb.  Prime<?e  stare  (jriiijc.  Dl'osl.  102  iprimec'u 
If  zap.  (jororu  inj.  preiuet'iil.  u  Stuli(/a  trcsti  komc 
grinje  (kod  rijeci  grinju)  znaci  gororiti  zlo  o  njemu; 
tako  i  u  Dubrov.  18(iS  21 1 :  potresaju  grinje  sad 
oromu  sad  ononni.  XI.  Tresti  grinje.   137. 

jcrTiija,  /■.  (u  Boci).  Rj.  vidi  dizija,  niz,  niza,  nizija, 
naniz,  frrivna  4,  jrrotulja,  povorka  1.  dem.  jrrinjica. 
—  l)die  Schnur  (z.  B.  Perlen),  linea  (margarkariim), 
cf.  mz.  Rj.  —  Dvije  grinje  od  biscra,  i  dvu  prama 
Suva  zlata.  Rj.  5iUa.  —  2)  n.  p.  smokava,  oraha, 
ein  Krunz  (z.  Ii.  Niisse),  corona  (nucitm),  ef.  gro- 
tulja,  grivna.  Rj.  niz  kestena  (kustanj'i)  zove  se  u 
baniji  i-&ai\.  P.  Leber. 

CTinjit-a.  /'.  (u  jroriij.  prim.)  dem.  od  grliija:  Pak 
mi  se  hoi'e  darovi:  svakome  svatu  grinjica.  Svakim 
dobrom  ispiiujena,  i  ruiieom  od  proije(^a,  i  yrinjicom 
od  bi.'iera.  Rj. 

irrTska,  /'.  (u  Slav.)  ridi  rskavica.  Rj.  vidi  griska- 
viea,  hrskaviea,  mrJtalica,  nimeidavae.  n.  p.  ri  nosti; 
der  Knorpel,  eartilago. 

rrijskanje,  n.  das  Beizen,  mordificatio.  Rj.  dem. 
od  grizenje. 

eri.skati,  skam,  r.  impf.  {dem.  od  gristi)  beizen, 
mordico.  Rj.  v.  pf.  slot,  iz-griskati.  —  Pobieii  mu 
krnje  ziibe,  da  me  iie  griska.  Here.  238.  Oriska  qa 
dorat  po  miSiei  livoj.  HNpj.  3,  .337. 

)Brrl!ska\ iea,  /'.  vidi  rskavica.  u  Banatu.  .\Kj.  III. 
434b.  vidi  i  griska,  i  syn.  ondje. 

jrrlsti,  grizem,  v.  impf.  beissen,  mordeo.  Rj.  I.  pregj. 
gpzoh.  II.  grizijah.  prilog  sad.  grizPK^i.  irregj.  gri-  I 
zavJi,  grTzav.  /.  prifJjcv  grizao,  grizla.  //.  grizeti.  —  I 
t.  pf  .s/oi._b!-gri.sti,  iia-,  od-,  pod-,  [jre-,  pro-,  raz-, 
ti-,  za-,  zgristi;  iz-pre-grizati.  r.  impf  sloz.  iz-grizati, 
na-,  od-,  pod-,  pre-,  raz-,  u-,  za-,  zgrizati.  dem.  gri- 
skati.  i»;<.  komsati  (t  86).  —  1)  Ali  ga  najposle  stane 
muciti  \  gristi  gde  ne  sme  nikome  da  kaie.  Npr.  1.51. 
Ako  i  iivimo  ii  pojatu,  ne  grizemo  (iii  mi)  slamu. 
Posl.  2.  >e  grizeg  ti  mene  usi,  \e6e  onaj  §to  se  vije 
iznad  mene.  (Kazao  zee  fabi  kad  mu  je  grizla  u.si, 
a  on  od  oria  nije  amio  da  se  makne).  107  Sirde 
Bvoje   lure  najviSe   grizc.  285.   Tako   vie   zivina   ne 

i'l^"  /^-l-   v'5?  J^  ''"^^  '  '"«'"  ari^la,   nije   malt, 
Stetn  uf-mih.  DPobI.  2.  Pa  je  (travu)  me6i  pred  konja  , 


bratiiia:  !.f.'»ir/,  pasi,  ti  bratin  konjicii!«  Npj.  1,  10. 
A  gristi  cu  zeleniku  jabukii.  1,  448.  Starae  FoCo 
podavio  hradii,  pa  je  b'jelu  sa  ziibimu  grize.  4,  13(! 
(sa?l.  HWati  .  .  .  o  sarjesti,  kad  koga  gri:e.  Daniri*', 
.\Rj.  4(;7a.  —  2)  .la  se,  relleks.:  Svila,  ka  se  no8i| 
lie  grizc  sc.  PPosI.  120. 

jjriva, /'.  die  Mahne,  juba:  Oj  dorato  grirc  pozlu- 
cene.  Rj.  isp.  eniogriv,  ernogrivao,  sivogrivae,  /latii- 
grivac.  —  Cor-beg  sjaJi,  Muslaj-beg  uzjasi,  dok  donitii 
grive  otpadoJe.  Posl.  .'524.  Dobrii  kouju  grira  ne  opala! 
Npj.  2,  7(i.  A  jos  ima.i  velikoga  vranea,  grira  mu  je, 
ka'  jcleuu  brada.  3,  429.  Ti  dorate,  moja  Iniro  zlatna' 
HNpj.  1,  42i). 

arrTviist.  adj.  u.  p.  pas,  ueiss  urn  den  Hals,  collo 
alho.  Rj.  If  kojega  je  oku  grla  kao  bijeta  qrinui.  ridi 
grlja.st. 

i!:rTvna,  /".  —  1)  gvozdena  karika  Sto  di/.i  kosu 
za  kosiSte,  der  Sensenring,  urbis  falcis.  Rj.  ridi  nize 
pod  3.  —  2)  narukvica  (srebrna,  zlatna  ili  od  pi- 
rinCa),  rfos  Armband,  nrmilla.  Rj.  karike  takve,  kao 
sto  sii  narukrixc,  meni  sc  i  na  rxku,  oko  vrata  i  oko 
glare,  i  zoru  sc  takogjcr  grime:  Izvadi  eovjck  -?(i/hi( 
grivnu  od  po  sikla  i  metnu  joj  oko  ccla.  JIojs.  I.  21, 
22.  Uzeb  grivnu  koja  mu  bjeJe  na  ruei.  Sam.  II.  1, 
10.  Jer  (Je  biti  vijenae  od  niiliiia  oko  glave  tvojc,  i 
grirna  na  grin  tvom.  Pric.  1,  9.  Obrazi  su  tvoji 
okiC-eni  grivnama,  i  grlo  tvoje  nizovinia.  Pjcs.  nad 
pj.  1,  10.  Metnuh  ti  narukviee  na  ruke  i  grivnu  oko 
vrata.  Jezek.  W,  11.  —  3)  (u  O.  G.)  na  pusei,  der 
Ring  der  den  Flintcnluuf  an  den  Schaft  fcst  hiilt, 
orhis.  cf  karika,  puvta.  Rj.  ridi  i  pafta,  lama,  lima. 

—  kako  rijcv  grivna  uapceno  znaci  kolut,  muze  .sc 
tako  zrati  i  drugi  kakav  kolut,  kroz  koji  se  sto  pri- 
tvrgjujc  ili  privczuje  za  sto.  vidi  grivna  1.  —  Naf  i- 
nile  jos  drije  zlatnc  grime  .  .  .  tako  privezase  na- 
prsnik  kroz  grivne  na  njemu  (na  oplecku).  Mojs.  II. 
39,  20.  21.  —  J:)  (u  Here.)  niz,  n.  p.  oraha,  lje.snika, 
oskoru^a  i  t.  d.,  der  Krunz  (z.  Ii.  Xiisse),  corona,  cf. 
grlnja,  grotulja.  Rj.  i  syn.  kod  gniija. 

griviijai,  grivnj.lsa,  m.  t.  j.  golub,  die  griissere  Art 
der  Hulztaiibcn,  palumlies.  Rj.  grirast  qoliih.  vidi 
Rrlji'^f-  —  yrauj,  2)  uekaka  tiea  kao  golub  grirnjas. 
Rj.  73a.  Divlji  su  golubovi  dvojaki:  jedni  su  veei  i 
zovu  se  grirnjasi,\  ovi  se  legu  u  gnijczdu  na  drvetu 
kao  i  grlice  .  .  .  Oni  se  i  po  gukanjii  razlikuju:  kad 
griviijas  gwce  ...  Rj.  93b. 

grivo,  III.  ein  Hand  mit  cincm  ircissen  Kranzc  am 
Hals,  cants  collo  albu.  Rj.  pas  grirast.    vidi   grivov. 

—  Os  grivo!  Tugje  je  m'livo.  Posl.  245.  tiii\.r\  griro, 
ne  kuni  se  krivo.  294.  gen.  griva,  voc.  grlvo.  — 
takva  hyp.  vidi  kod  balo. 

grivov,  grivova,  m.  (u  (irblju)  vidi  grivo.  Rj.  pas 
grirast.  —  vidi  takva  imcnu  psima  kod  pas. 

SrT/,,  m.  Rj.  augm.  grizina.  —  J)  das  hulbrcrdaute 
Fuller  im^  Magen,  z.  B.  des  Ochsen,  paliulum  indi- 
gcstuvi.  Rj.  na  pola  sazvutatui  krma  u  buragu,  n.  p. 
volovskom.  isp.  iznutri(;a  3.  —  2)  ko  otpada  kad  se 
drvo  testerise,  iSagespiine,  scorbs.  Rj.  —  3)  (u  Hrv.) 
bol  kad  koga  nesto  kao  grize  u  trbuhu.  isp.  griiSa  1, 
trbobolja. 

gr'izalo,  ji.  u  poslovici:  Ako  sto  ne  bi  u  kusalo, 
ne  bi  u  grizalo,  das  Nagen,  morsus.  Rj.  ovoj  se  po- 
slovici (Posl.  !l)  dodajc:  (iledaj:  Ako  se  ne  nakusasmo, 
ne  nagrebosmo  se.  isp.  grizenje.  —  rijcci  s  takim  nast. 
kod  bjesnilo. 

ffrizf'ilje,  n.  das  Beissen,  Kssen,  morsus.  Rj.  rerh. 
od  gristi.  rudnja  kojom  Iko  grize  sto.  isp.  grizalo. 

STiziea,  /'.  (u  Dubr.)  vidi  moljac.  Rj.  vidi  i  gri- 
mica,  I  syn.  ondje. 

grizina,  f.  augm.  od  griz.  Rj. 

grizliea,  grYznica,  f.  (u  Uubr.)  vidi  moljae.  Rj. 
crv  koji  grize,  griska  n.  p.  vunu.  vidi  i  grimica,  i 
syn.  ondje. 


jirrizotina 


—  345  — 


rrlr 


efijMina,  f.  —  J)  lujesto  ugrizeno  na  (Ijudskom 
ili  iiviiiskom)  tijelu.  Kakva  je  ovo  rana?i  jOvo  je 
(jriziiliiKi  .  —  'i)  koinad  ixjrizcn.  Pa  da  ja  ijem 
tvoje  tiriziitiiicU  1*.  Kiidmani.  Al{j.  III.  4;!9b.  vidi 
Ufirizak,  /.a^rii/ak.  —  tttUve  rijci'i  kud  bijiivotina. 

Sfr'ij'.a,  /.  —  1)  tlfi^  Iiuitcli(irimiiicii.  toniiinn.  Kj. 
hokst  had  kof/n  (jrize  u  trlnihu.  vidi  trbobolja.  isp. 
priz  :l.  —  (irizn  te  izjela!  Posl.  4<i.  —  "ij  Xi  iiiuiie, 
iii  qrih.  ni  dobro  veCere  (Niti  ima  briyc,  niti  kakva 
dolira.  Posl.  22I)-  ly. 

jfrjo  ,  .  .  src  rijeci  sto  se  ovuko  poi'-inju,  moiju  se 
i  po  juhiom  (/ovoru  ijovoriti  i  pinuti  i  hez  onuijit  j 
izii  ijUtsa  r;  ilaldc  grjehota  t  grebotd,  grjcsau  i  gre- 
fan,  i  t.  d. 

fcrji'liota.  f.  vidi  frrijeh.  Bj.  —  U  Cucama  ka^u : 
okolilii  so  iliji'te,  a  rodilo  so  velc  da  jc  iirjcluda  rooi, 
jer  ka/.ii :  -  Hofr  so  rodio> .  4.'i5a.  Ako  lazo,  brada  mu 
ne  smota  (mlad  jo,  iiioie  mu  jo5  podiiijoti.  jer  jc 
staru  oooku  osobito  siamota  i  ijr.jvhuta  lagati).  Posl. 
T).  (ijo  jo  obraz  tu  je  i  du.'a.  (f^to  je  sramota  to  jo 
i  firjihtilii).  74.  Nudi  kao  Turoiu  vjerom.  (Turoi 
kaiu  da  iiii  sc  pise  (irjcliota  llrisoaiiiiia  ne  poiuidili 
da  i-c  poturoi).  '2:^7.  Xouioj  tuoi  prvi  danak  Ijube; 
od  Ijiidi  jo  /a/or  i  siaiuola,  a  ud  Bdfia  rclika  ijri- 
jutti.  Npj.  1,  25(i.  I  na  laju  jrlobe  navalismo,  i  f/n- 
jiilu  liu(iii  urini.tiiio.  4,  1;!;").  Miol'  mi  danas  ili  mreti 
sjutia,  volim  [nije  o  niaiije  firijofe  4,  18"2.  .le  li  vaina 
ud  lioija  iirijtita,  a  od  Ijudi  pokor  i  sramota?  Borme, 
iiijesto  Koi;'me  (zIkii/  iirijutc).  Npj.'  1,  315. 

grjcliuviii,  ndj.  sto  prijuidn  firijvhu,  Siinden-, 
sundhdft,  piccnii,  pcraitorum: '/.-Mhi.AQ  sam  49  rijeci 
Slnvoiiskijob  .  .  .  iirjthiirni.  Nov.  Zavj.  VI.  Kad  bi- 
jiismo  11  tijohi,  bijnhu  shisti  iirjclidriic.  Kim.  7,  5. 
Posbi  Hojr  sina  svojejra  ii  ol)lioju  (ijctu  ijrjchovnoya. 
8,  3.  Da  koji  od  nas  no  oilrvoni  od  prijevare  fpje- 
hovnc.  .levr.  3,  13.  Brufi  nas  od  .<»'(  iirjchiintofiu  na 
duhovnu  radnjii.  DP.  121.  .lavlja  duhovno  proljeoe 
oninia  koji  sii  u  ziiiii  iirjeliovnvj.  308.  Misir  ii  sv. 
pisuiii  svajrda  znaoi  tuiini  iirjchornn.  320. 

)(rji>iioviii('n,  /'.  knjiya  (irjchornu,  u  kojoj  su  mi- 
pisdiii  i-iji  iiiijcsi,  yijeiiKic  hi  rckao  Suvdenreyisttr : 
Pa  ffovori  plemenita  Mara:  "I'zmi  Jovo!  knjiyu  (jr'jc- 
huniivii,  pa  ti  vijrji,  sto  ti  knjip-a  kaze,  kakvi  su  ti 
najveoi  j;r'jehovi?<  Uze  Jovo  knjijiu  (jr'jcliovHicu,  pa 
on  uoi,  Sto  uui  knjiira  kaze:  Jcdan  grijeh:  ti  ne 
slu.iaS  majku  .  .  .  Hero.  1.  prema  grjehovni  kud  grje- 
bovnioa  nc  trcliii  ajiostrof  iza  r',  kuo  da  se  (jovori  i 
piic  irrijohovnioa.  izdanjc  Here,  nije  susvijcm  po- 
uzdiini). 

Rrje.saii.  Lirjesna.  ndj.  Kj.  i;irft  jrrijesan. —  I)  siin- 
difi,  pcfciitarius,  iiiijjruliHs.  Kj.  u  kojega  Je  ijrijeh, 
pccvamiitomis:  Koliko  znala  toliko  (irjcsnu  bila!  (Reku 
zene  kad  govore  o  oeuiu  5to  priznajii  da  je  crjebota, 
n.  p.  o  kakim  oininia  i  t.  d.)  Posl.  145.  Tako  mi 
(irexnc  diise  la  duSa  jodna  vrata  inial!  301.  TeSko  je 
iirjcsnu  ionirazonii!  314.  Koji  nam  je  stvorio  vedro 
nebo  i  zoralju,  i  itna  fircsne  na  zemlji.  Npj.  1,  13(i. 
Jao  tiizna!  iirijdtiu  ti  rokoli !  1,  314,  Svatovi, //cyes/ii' 
li  ste,  vodeoi  mlado  za  staro !  Here.  256.  Vezak  vezla 
(jrijcs)M  fiJerojkK,  vezak  vezla  u  negjelju  svetu  318. 
adi::  Ali  dragi  i  ne  haje  za  me  ...  ^O  gjevojko! 
jirijcsno  ti  reie,  i  sinoi"-  te  spominjaSe  dragi-.  Hero. 
102.  —  •>)  grje§no  dijete,  anschuldiy,  innocent.  Kj. 
dijctc  liezdzlenu,  roijjcuu  a  jostc  tickisteno. 

tSTJhsniva,  f.  —  1)  die  Siinderin,  peccatrix.  Kj. 
ijrjesna  :cn<i.  —  Prosto  ti  bilo  od  Boga  i  od  meiie 
Hresnice!  Npr.  114.  (ile,  zena  ii  gradu  koja  bjeSo 
yrjestiica.  Luk.  7,  37.  —  2)  (u  Dubr.)  koja  zatrudni 
bez  miiza,  die  aitsser  dcr  Elw  schuanijer  wild,  ijuae 
extra  matrimonitim  iiiyriiriddtHr.  ])ubrov(5anin  se  u 
kakoj  velikoj  nevolji  zavjetuje  da  ce  najveeu  ;irjes- 
nicu  uzeti  za  ^enu  ako  ga  Bog  izbavi,  i  to  uOiui 
poslije.  Rj.  vidi  kopiku'a. 

grjfesuTi-kl,  adj.  sto  pripada  ijrjesiiicima,  der  Sun- 


der, peccutoriim:  Bbigo  fovjcku  koji...  nil  piilu 
(irjciiiiikom   ne  utoji.  P8.  1,  1. 

tcrj^siiik.  III.  der  Siinder,  pecrator.  Bj.  —  (irijeh 
li  kazoiu,  ali  iirjeiitikn  ne  iu.  I'o*l.  4l'i.  I'a  ii  paklti 
lirjeiinike  glcda.se,  gje  8c  mui'-e  iiiukn  paklenijeh. 
Hero.  311.  /a  to  »e  ne  do  odr;iati  .  .  .  ijijixniei  iin 
zborii  pravednii'kom.  P«.  1,  5. 

srrj&.siilkov,  (/(//.  iilu  pripada  i/rjcsniku,  de»  Sun- 
ders, pcecaturis:  (Jrjesnikoro  imanju  I'aivu  h«  praved- 
niku.  Prio.  13,  22. 

Urk,  III.  der  flricrhe,  ilraeins.  Kj.  deiii.  (iroe,  (iroi*'-. 
uiKiin.  (Tfoina.  ridi  .lelin.  —  Oni  voze  (ir^c  i  Biigare. 
Npj.  2,  324.  Kara-(  ijorgjiju  je  vec";  ( iagie  bio  napunio 
glavii,  da  je  Rodolinik  (hk  kakogod  i  o»lali  (Irci. 
Sovj.  24.  Tako  i  danat<  izbaonjemo  i  Hi  ratio  e,  ue 
poslije  /■  u  imenima  (irgur,  (Irk.  Cibw.  10.  :i44. 

irifk,  m.  u  liaokoj  po  sobnia  zove  «e  yrk  «vaki 
oovjek  koji  drzi  du(an,  dtr  Kaufmamt,  nurcutor: 
gle.  u  ovome  solu  Cifutin  ;/'■''•'  Rj-  •'"''  boltailzija. 
duoandzija. 

Jffk,  grlca,  adj.  (gi^kl.  eoiiip.  grfi),  hitler,  aimtrus. 
Rj.  vidi  gorak.   dvm.   nagrk.   iap.  zagroiti,  zagroivati. 

—  Grko  kao  femer.  Posl.  4li.  Kalina  je  lijepa  glo- 
dati,  al'  je  yrka  zoliuti.  128.  !Slo  je  yrki>,  nijo  slatkn. 
35G.  I^lagji  od  meda,  yrii  od  jcda.  l)P()sl.  112.  Kma 
sam  nui  liarao  pokloiiio,  i  dobro  ga  vazda  darovao, 
kad  je  na  nio  s  vojskom  ndario.  iz  pusaka  yrkijdt 
krusttka.  Npj.  5,  33.  Pa  s  Tiireinia  pije  grku  kufii. 
5,  155. 

ffrkanji',  «.  verb,  od  grkali.  radiija  kojum  yrlica 
yrie. 

^rkati,  grcem,  r.  impf.  ridi  grgiitati,  yirrcn,  yemo, 

o   ijlasii   iirlitjemit :  (irlioioa  yrce,  Jovo   konja   tree. 

Here.  25,S. 

^jfrkavioa,  f.  grk  zaiogaj  O'  preue.senom   smislu: 

Zalosne  ja  s  njim  yrkaviee  proidircm.<  it  Lid).  ARj. 

HI.  442a. 

(iirkinja,  /".  die  (Iriecldii,  flrueea.  Rj.  —  Jedno 
jeste  taiiana  (irkiiija,  a  drugo  je  bijela  Vlahiuja. 
Npj.  2,  lii.  isp.  (irk  1. 

jlirkilija,  f.  n  Baekoj  po  sclima  zona  koja  ilrii 
diieau :  IJ  Vrbasu  yrkinjit  na  gliusu :  earn  duvana, 
lula  okovana.  Rj.  itp.  g'fk. 

icrkis,  grkiSa,  iii.  grki  badem.  u  Dnbr.  Ititttr- 
mandel,  amyydtthis  aniuru  L.  AHj.  III.  4421).  —  za 
iHist.  isp.  hod  blutiS. 

^rkljaii,  wi.  die  Lu/'tnihre,  artcria  iis/xcu.  Rj.  it 
grla  ona  cijev  na  koju  se  dise.  isp.  grlo  2.  Iiy/i.  grsa. 

—  Grkljan  cuje  slast  a  trbub  mast.  Posl.  4<i.  Kad 
kurjaku  Sto  ii  grkljun  iipadne,  tesko  je  isoiipati.  118. 
Svaka  utrobita  o  svom  yrkljaiin  visi.  277.  m  ocim 
puslovicaiiiit  grkljan  Ako  da  znaii  jpdnjak  drzeii 
nurod  da  je  jedna  cijev  na  koju  se  disc  i  jcde. 

srkiiiiee,  ;(.  verb,  od  grknuti.  stanjc  kojc  biva  kad 
sto  yrkiie. 

iS'irkilllti,  neni,  r.  impf.  etuas  bitter  seiii,  siiba- 
mariis  sum:  grkne  nialo.  Rj.  bit i  grko,  postujati  grko. 
sto  se  Njemaiki  i  Latinski  ka:e,  lunuiienje  je  rcie- 
nice:  grkne  malo.  v.  pf.  sloi.  ft-grkniiti. 

Gfkov,  adj.  sto  pripada  Grku  :  Qjrce  pade,  a  Novak 
dopade,  te  Grkovti  osijeoe  glavu.  Npj.  3,  .-54. 

Krla.  /'.  diphtheritis,  bolest  h  (/Wit  od  koje  so  I'esto 
unnro.  it  iia.^e  vrijeine  na  liraiu.  \  Ostojio.  .\Kj. 
HI.  433b.  isp.  griobolja. 

ijrlasce,  (griasce),  ».  vidi  gr'oee.  Rj.  dcin.  od  grlo. 
takva  dcin.  kod  brdaSoe.  —  Pade  ona  (zmija)  Marku 
ua  qrlake.  H Npj.  1,  122. 

jr'rlaf,  adj.  dcr  Schicihah,  claniosiis.  Rj.  u  kojcya 
je  diihro  grlo  te  nioze  vikati. 

ifrlato,  nijcsto  grlo,  u  pje'imi  ti  kojoj  se  pjeva 
kako  oovori  Turcin:  Izidi  na  vrato,  da  ti  vidiin  gr- 
hito.  Hero.  295. 

Srlc,  /'.  /('/;).  od  grlica.  voc.  gfle.  ridi  grija.  takva 
hyp.  kod  bii'be.  —  Grle  (mjeslo  Cega  Vuk  ima  yrlje 


grlira 


—  34i;  — 


grniiilj 


bw:  s\imnje  kakvom  srod  jrrijeSkom).  Kad  3t>.  (>2.  Vuk 
l,..l  1.  , '/  srlje  ittiit    /irimjer:   K   njoj    dohodi   driijra 
u  Njij.  1,  4!'8  iHKi;   K   njoj   dohodi  druga 
1    ij  mi.  i;W«,  jediio  zruo-. 
cHirn,  /".  ifie  TurieUauhc,  tiirtur.  l\j.  dciii.  '^rVifiva. 
^•  ;■.  lt'o.  jrrlja.  —  (irlicti  je  proso  brala,  k  njoj  do- 
1  jrrli".  Npj.  1.  4!'S.  j;W(C(i  gri/uce,  ridi  g;rgu- 
I  ;;r<V,  ci'iJi  fjrknti. 
a:rlii'ii-n,  /'.  ilrm.  od  <rrlioa:    drliC-iva  grcutala.  Rj. 
O'rlicica  grce.  Hero.  L';')S. 

(•flii-iea,  f.  ime  :en~<ko:  .Icdnoj  ime  Ljubicica,  driisoj 
jme  (rrlii-ica  .  .  .  »Ljiibi(.'-ioe,  Ijiibi  mene!  Grlieice, 
^rli  nieuel  Xpj.  1,  4r>4.  imeiui  zcimka  ud  iiroiiitja  ridi 
kud  (.lohibiai. 

;rrli(-if,  hi.  du.^  Juntie  der  TiirteltaiAe,  jii/iiiw  tur- 
turin.  Rj.  pile  ud  griivi: 

griirin,  ndj.  itn  pripadu  ijrlici:  Doftje  vrijeme  pje- 
vaiijii,  i  frlas  grlicin  iSuje  so  u  naJoj  zemlji.  Pjes.  nad 
pj.  2.  12.  isp.  crlirji.  —  rn  pridjenti  iitist.  isp.  ju- 
niiiii.  koJutiu,  ktiniii.  lisi<'-iii,  rodin. 

irrlii-Ji.  iidj.  dtr  Turidiatihen,  turturum.  Rj.  gto 
pri/mdu  iirtivamii.  isp.  frrliciii. 

jrrlir,  jrrliOa,  m.  ii.  p.  ii  piiSke,  ili  u  stakla.  Rj. 
priic  (0811.  u  (/rlo).  Dsn.  238.  ridi  "rrliii.  —  1)  der 
H(ds  der  l'l<ische,  rullum  lu(jenue.  Rj.  grlic  n  staldena 
suda:  BuAi,  staklen  oknisrao  sud  sa  (jrlicem  srore.  Rj. 
50b.  I  u  tikre.  vidi  jrrlin.  —  2)  das  linde  des  Flin- 
tentiiu/'s,  cj-trcmum  c<in(di.t  ifiniromi.  Rj.  u  priskc 
poniji  kraj  cijeri.  ridi  i  srrlo  T).  —  Glava,  6)  u  diijre 
piiJke  firlii:  Rj.  Siia.  t'rnojrorei  za  zid  se  livataju,  za 
firlicc  Turskijeli  pusaka,  na  dvije  ib  pole  piclomaju. 
Npj.  ;■),  221  (mj.  prelamajii  dijalcki.  ili  (jrijeskom  kakom 
ii'idr'i.  —  3)  (u  Dalin.)  jirlo  ii  carape,  die  JiOlire  vom 
■•^tnimjif,  fi$itda,  raixdis  tibialis.  Rj.  vidi  i  naniliak. 
—  4:J  st'j  je  i-ibuku  na  fionijcm  knijii  uyldvljeno,  te 
se  nzima  u  ustu  kad  se  piisi.  das  Mtlndstiick.  — 
Bokin,  ustaJca,  grlic.  Dani6i<;,  ARj.  521b. 

Sf  Itn,  (rrlina,  m.  (u  C.  O.)  n.  p.  u  tikve,  der  Hals 
der  Fhisrhe,  colluin  htgenae.  cf.  srlic,  grlo.  Rj. 

gfliti,  Hm,  r.  impf.  Rj.  v.  pf.  sloL  izgrliti,  odgrlili 
se,  pri<rrliti,  z^jprrliti.  v.  impf.  sloz.  prigrljavati,  zagrijati. 
korijena  kojega  je  grlo.  isp.  Korijeni  54.  —  1)  um- 
urmen,  umplccfor.  Rj.  —  Baba  pritisne  grliti  i  Ijubiti 
ognji.^te.  Kpr.  45.  Tjera  vjetar,  grli  sjemi.  DPosl.  127. 
Da  ti  uzmeS  krilati  iioirttu,  da  ga  grlis,  a  da  se  po- 
nosiJ.  Xpj.  2,  2;37.  8koci  Turfiu  rado  i  veselo,  t/rli, 
Ijiibi  Kraljeciia  Marka.  2,  361.  B'jele  ruke.  fto"  me 
ne  grlite?  3,  496.  U  torn  dogje  Koicii'-Ivane.  Kad  ga 
yigje  lijepa  gjevojka,  od  radosti  grli  ga  rukama.  S, 
542.  Do  godine  u  ovo  doba  grlives  sina.  Car.  II.  4, 
16.  sa  se,  pa.'is.:  ^'rijeme  kad  se  grli,  i  vrijeme  kad 
ae  ostavlja  grljenje.  Prop.  3,  5.  —  2)  sa  se,  reciprocno. 
sich  umarmen,  invieem  se  amplcfiti.  Rj.  Ljubismo  se 
i  grliimo  do  zore.  Npj.  1,  332.  Ruke  5ire,  m  grla  se 
grle.  2,  195.  Sa  svakim  se  pravo  Ijubio,  i  bratiki  grlio! 
Kov.  121. 

pflo,  n.  Rj.  dem.  grlaJce,  gr'oce.  hyp.  gria.  —  1)  der 
Hals,  collum:  Desnom  ga  je  rukom  uhvatio  za  desiiieu 
i  Z!i  britku  sabljii,  a  lijevom  z(t  grlo  hijelo.  Hof'e 
mene  da  objese  o  zlu  drvu  o  drijenu,  o  trom  grlu  o 
bijelu.  Rj.  vidi  vrat.  to  je  znaienje  grlu  u  sirem 
smislit:  uli  se  opet  misli  vise  prednja  strand  rrata 
nego  straiiija.  —  Dade  mu  nekakav  zapis  govoreei: 
=  Lzmi  ovi  zapis  i  stavi  ga  tvojoj  ieni  da  ga  nasi  o 
grlu.  Npr.  212.  Maleno  je  zrno  biserovo,  al'  se  nosi 
Mrt  gospodskom  grlu.  Posl.  174.  Za  grlo  joj  vezite  to 
Mtudeno  kamenje.  Npj.  1,  132.  Biser  mi  treba  Ijubi 
na  grlo.  1,  215.  Ruke  .6ire,  u  grla  se  irrle.  2,  195.  Pa 
obadv'je  ra'irila  ruke,  objesi  se  Maksu  oko  grla.  2, 
564.  Premetnuse  Jovanovu  i-uku  preko  b'jela  grla  Ma- 
rijtnii,  a  Marinn  prebijehi  mini  ispod  gojna  i/rla  Jo- 
tv/,.-yrr,.  Here.  7.  —  tij  die  Gurgel,  guttur:  neSto  me 
boll  «  grlu.  Rj.  tt  uzem,  u  pravom  smislu:  prednja 
strand  vrata   u   kojoj  su   dusnjaci   i  jednjak.   vidi 


grkljan,  giiJa  3,  grotlo  1.  isp.  gut  1.  —  .V)  die  Stimme, 
ru.r:  ima  bjepo  grlo.  Rj.  ridi  ghvs.  kako  iz  grla  do- 
lazi  glas,  u  prenesenom  smislu  grlo  znaii  i  gla.s,  pa 
kako  ,<(•  ta  znavenja  jedno  od  drugoga  u  priiiijerima 
poteze  raspoznaju,  ordje  ceiiio  zajedno  dati  prim  ere 
za  jtrro  znaienje  {pod  2)  i  za  drugo  (pod  3):  (irlom 
riie,  rukom  doniahuje.  Rj.  131b.  Ismiiklo  mu  grlo; 
izmukao  mu  glas.  Rj.  227b.  I'jeralo,  (sclierzhaft)  die 
I  Kehle,  guttur.  Rj.  504a  (u  s(di  za  grlo,  grkljun).  Pro- 
mir'i,  t.  j.  grlo.  Rj.  610a.  ^'ide^'i  da  se  i  njemu  sjutra 
noiic  pod  grlo  spravlja.  Npr.  148.  <!jc  dvoje  govori, 
til  je  treiJi  kost  h  grlu.  Von].  73.  Jiclim  grlom  vino 
pijeS.  Npj.  1,  115.  Pak  je  vila. poklikniihi  iz  nje  tanka 
b'jela  grla.  1,  150.  Cu  11  mene,  slaviij  grlo  jasno! 
da  j'  u  mene  tako  grlo  jasno,  dvije  — tri  bill  pjesme 
ispjevao.  1,  279.  Lcpsc  grlo  ii  Milo.5a  carsko,  jeste  ; 
lep.So  nego  je  u  vile.  2,  216.  Gleda  paSa,  ]):i  .ic  grlom  ' 
smije.  3,  75.  Ko  imade  grlu  poiizdani),  popijcva  pjesme  i 
od  jiinaka.  3,  479.  Vei'  ^tojana  grlom  dozirasc,  grlom 
■rite,  b'jelom  rukom  mase.  4,  192.  8ve  iz  jednog  grla  \ 
procriljese.  4,  198.  Plameuito  grlom  podriknuse.  i, 
308.  A  zavika,  sto  mu  grlo  dajc.  4,  123.  Kad  to  zacu 
IlerceiSe  iS(^epane,  grlom  cice,  a  od  jada  cn'o.  Here.  35. 
Tako  uzdiSn  kad  se  .Sto  o  narodu  govori,  da  bi  I'ovek 
rekao  i  krvi  bi  isjiod  grla  dali  za   narod.    Rj.'  XV. 

—  4)  ein  Stack,  caput:  ima  deset  grla  goveda.  Rj. 
deset  grla  goveda:  desetoro  goveda.  —  ii)  grlo  u  fa- 
rape,  die  Hohre  vom  Struxipf,  jistula,  canalis  tibialis. 
Kj.  ridi  grlic  3,  grlin,  nazubak.  —  (i)  grlo  u  piiske, 
die  Jliiiiduiig,  ostium:  Od  dva  grla,  od  zrna  t'ptiri. 
Strmo  firlo  okrenuto.  Rj.  Za  poja.«  mu  seilaui  samo- 
kresa,  .■<edam  grla,  cetrnaest  zrna.  Npj.  4,  159.  vidi 
grlii^  2,  grlin.  isp.  glava  6.  — •  7)  (ii  V.  (i.)  oko  gdje 
se  riba  bvala;  A  kad  bio  na  grlu  Peaka.  Rj.  — 
Si  Kad  su  bili  grlu  .Semuljeru,  ii  Semoljsku  goru 
prijegjo.5e,  okreuuJe  uz  Bare  zeleue.  Npj.  4,  325. 
grlo  =  zdrijelo,  zvalo,  klanac.  vidi  i  bogaz,  i  syn. 
ondje. 

srrldboljit.  /".  ARj.  III.  447b.  govori  se  i  sad  u  Hrv. 
isp.  grla.  —  grlo-bolja,  kad  koga  grlo  boli.  tako  sloL 
rijeci  kod  glavobolja. 

^rljn,  f.  hyp.  od  grliea.  Bj.  voc.  gfljo.  vidi  grle.  — 
iitkvu  Injp.  isp.  rogja.  (osn.  u  rodica). 

jrrljas,  grljJiSa,  m.  vidi  grivnjas.  Rj.  goluh  grljat, 
grirast. 

ffrljaf,  adj.  vidi  grivast.  Rj.  u  kojega  je  oko  grla 
kau  bijela  grirna. 

srrljt'nje,  n.  das  Umarmen,  amplexws.  Rj.  verb,  od 
1)  grliti.  2)  grliti  se.  —  1)  radnja  kojom  tko  grli  koga. 

—  '-i)  radnja  kojom  se  dvuje  Hi  vise  celjadi  grle  megju 
sobom:  Progj'  se,  momi'e,  grijenjn.  Here.  229.  Vrijeme 
kad  se  grli,  i  vrijeme  kad  se  ostavlja  grljenje.  Prop.  3,  5. 

g:rin,  grma,  m.  {pi.  grmovi).  —  1)  eine  Art  Eiche, 
quercus  genus.  Rj.  nekakav  hrast.  isp.  cer,  graniea  1, 
ranj.  —  Putujiu'i  tako  dogje  n  jednu  veliku  suinu  i 
idudi  kroz  nju  uagje  jednu  sedu  matorii  devojeuru 
pod  jednim  grmom  gde  spava.  Npr.  7.3.  —  '-i)  (po 
jugozap.  kraj.)  das  (iebiisch,  fruticetum,  cf.  gnnen: 
U  grm  glave  ne  vorala.  Rj.  dem.  grmi('',  augm.  grniina. 
coll.  grmenje.  vidi  i  6esta,  dibun,  ?.bun,  di>oinli:i, 
kukrika,  megja  2,  omegjak,  Sevar,  5ib.  —  Kad  haj- 
duci  iza  grmova  poviCu:  »predajte  9e!«  oui  to  ne  po- 
sluJaju.  Rj.  8(X)b.  Lasno  je  iz'i  grma  strijfljati.  Posl. 
166.  Ni  trna  ni  grma  (n.  p.  nema).  (Kad  se  bote  za 
kakvii  zenilju  da  kaiic  da  je  goletna).  224.  —  grm 
premu  grmen  isp.  grum  prema  grumen. 

griiiiilj ,  m.  —  1)  eriphia  spinifrons.  rrsta  raka 
morskoga.  (i.  L.  Faber  252.  ARj.  HI.  449a.  —  2)  V 
vojsci  noma  ne  razumem,t  (jmcf/Ju  jedan!  Megj.  98. 
Eto  sto  ti  je  grmalj,  reie  smejut'i  se:  —  nisaiii  na- 
iifio  skidati  kape,  pa  sam  je,  eto,  zaboravio  ii  sobi. 
324.  (Irmiilj  7.nii('\  prostak,  (5ovjek  kao  grm  kriipan 
a  i  prost  baJ  kao  grm.  M.  (fj.  Mili(;evi(5.  —  za  ntist. 
i.<ip.  bogalj. 


grmen 


—  347  — 


<irii('kii 


)i^riiir-ii,   firmenu,    vi.  [u  Crnoj    (!ori|   das  (lehiineh, 

fnilifctum.  cf.  f^nn,  c'osta:  Nijf  Ui  iirmcmt  iz  koje^rii 
fe  viik  izii'i.  Kj.  —  Lovori  on  po  diibokijom  iiliip;nmii 
i  gustijciii  firiiietiiiitd  iigliMlu  joiliio  jc/.ero.  Npr.  152. 
grmen  pniiia  fcnii  is/),  jiiiimcii  jiicmn  frruin. 

ifriiif'ii.i<',  ".  I'lill-  oil  .irrrn,  jri'iiion.  isp.  buMJc  2, 
fteviirik,  Mhljuk,  Ail)li('.  -  Kupiiiii  (oil  priliki'  sil),  po 
ziipailnijciii  kniji'vimu  j;riu  i  ;rrmcii  i  iiriiievjc.  Nov. 
Zav.  IX.  ..'(  iih'c.   isj).  irrhinonjc,   kriiiiOnJi',   krf'mcMije. 

^riiiii'-,  "'.  ileiii.  (til  {Ti'iii.  Kj.  vidi  ogiimak. 

^rriiik,  fjrinika,  //'.  dcr  Kichcnwald,  iincrceinm.  Kj. 
griiiorii   siiiiiK.    vidi   Knnljak.    —   c«  nast.  isji.  aptik. 

frriiiiii!),  /'.  (DKjm.  lid  niiii.  Kj.  —  tukvu  uugm.  Icod 
banlai'iiia. 

jtriiijclirii,  /'.  (ii  Diibr.)  mala  qiii^rjiiba,  Ideiiic 
OliiSjH'iii.  margiiritii  vitrcn  minnr.  Kj.  l;i(0  hiscr  od 
stnklii.  vidi  i  pui/a,  srjiiijrjuSica.  —  Danicic  dovodi 
rijec  oil  OKiiorc  iilaijida  ^rm]'.-\\.  Osn.  .'i."i4.  zh  nasi, 
tap.  li'tji'lica,  visjt'lica,  za^i'orjolica,  i  t.  d. 

STin.j('(i.  '/rnfi,  v.  impf.  Kj.  r.  pf.  aloi.  iz-grmjeti 
(se),  pre-,  pro-,  za-.  fT.  pi'cijj.  «CrmV\d.\\  i  srhnijah.  ()bl. 
9!).  /.  pridjcii  tji-mio,  <jriiijola.  iiriiii  (iiiipcrson.l:  jrrmi 
tko  ili  sto ;  {iriiii  rim.  —  (rniiljcti,  doiuicni.  toiio: 
Kail  iiritii.  svak  se  sebe  boji.  ICad  najvisc?  iiniii.  naj- 
uiaiijo  kisc  paila.  U  naroilii  ao  naSeiuu  iiiisli  i  s;ovori 
da  svi'ti  ////'(  H/iiii.  Kj.  ■'^iiii  !inni.  zemlja  se  prolama. 
(iriiii  piisl;a,  Cevo  se  ]ir()lauia.  Kj.  (iO.Sa.  Iz  oblaka 
firmi.  Posl.  loo.  Za  njom  rii'c  (jrom,  (irmi  yliisuiit 
velit'aiistv.a  svojciia.  Jov  ."57,  1.  (fnidjulm  firomori 
Ivoji  pc)  iiclm.  I'm.  77.   IS. 

it'riiiljak,  .it'rmljaka,  /».  Kichciiiiuld.  iiitfrrctidi),  cf. 
c;nuik.  Kj.  iiniioca  iiiiiiit.  —  ixp.  ■;rmljak  pruma  fjrmik 
liiid  droiijak  (preinu  dreiiik). 

trrrnl.jiiv:),  /'.  jfrmljnx  inn,  /'.  dus  Boiinerii,  fonitru. 
Rj.  villi  fi'nnljt'iiji.'.  —  ( Inibaiu'ijasi  .  .  .  vode  oblake  u 
vrijomc  iirinljuve.  lij.  7r)b.  Da  (sveti  Ilija)  trri  po 
nebu  ua  kolima,  pa  od  one  hipe  postaje  firmljnva. 
Rj.  102b.  —  Koja  je  firwljiwinu,  i  ue  bi  mnoiro  kise. 
Posl.,  loit.  Ziiiirmjc  (.Tospod  (jvmljavinom  vdikiim  u 
onaj  dan  na  Filisteje  i  .smete  ill.  Sara.  I.  7,  10.  zu 
nciat.  It  a:rmljava  vidi  kod  drzava.  za  nast.  u  grmlja- 
vina  vidi  hud  drj.avina. 

!;;riiiljr>njc,  n.  verb,  od  grrajeli.  radii ja  kojoin  griiii. 
ili  ikii  ili  ko  i/rmi.  dus  Dunnern,  in  tonare.  vidi 
grndjava,  grmljaviua. 

iSTiuov,  iidj.  dcr  Kichc.  Eiclien-,  qticrcinus.  Kj.  sto 
pripiida  iirimt,  (Iirastu).  za  nast.  ov  vidi  aptov. 

scriiiurinn,  /'.  das  Kivhcnliolz,  lifinum  querciiium. 
Rj.  dvvo  i/rmovo. 

STiiiiisa,  /'.  (u  V.  G.)  neka  mala  tiea,  die  Feiyen- 
schiicpfe,  nwtacilla  ficedida.  Liiiii.  Rj.  —  Nije  ovo 
Ju.sa  ni  ijrmusa.  (Nije  ovo  sala  ili  besposliea).  Posl. 
211).  Na  slavicu  je  glas,  a  kad  godi  t/riiiusa  i  Ijepse 
poje.  DPosl.  (5G.  i»p.  krnieguSa. 

ia:ril,  m.  na  dngaeko  drvo  nasagjena  <la«Mea,  kojoni 
se  vatra  iz  pen  fircc:  ova  daSeica  moze  biti  i  od 
gvozgja.  n  Ijk-i.  ARj.  III.  452.  vidi  grnalo  2,  grujaea. 
greblica,  greblo  2. 

afmic,  ghica,  in.  (dolje  preko  Moravel  dcr  Topf. 
ollii,  cf.  lonae.  Rj.  derii.  grne.  —  VraXogrnei  (onuda 
se  govori  i  grnuc  i  lonae).  Ej.  72b.  Grneara.  U  toj 
okolini  sad  ne  zna  niko  fto  je  ijrnac,  nego  svi  go- 
vore  lonae.  Rj.  103a. 

^riinlo,  n.  — ■  1)  daska  nasagjena  na  drvo,  kao 
grablje,  te  se  2ito  gr(;e  na  gumnu  (u  Baekoj),  cine 
Art  Uechcn.  rastri  genus.  Rj.  isp.  grnuti,  grtati.  za 
naxt.  isp.  bu(5kalo.  —  2)  vidi  grn.  u  l^lav.  i  u  Lici. 
ARj.  III.  452a.  i  .ii/n.  oiidjc. 

dlriiciir;!,  /'.  (Donja  i  Gornja)  dva  sela  u  Jadru. 
ViSe  tijeb  sela  na  jeduom  brdu  (koje  se  zove  Gn.iilu 
—  -Sreo  sam  ga  kod  (hijilej  — )  kopa  se  louearska 
zemlja,  a  lonei  se  sad  grade  u  drngom  selu  (u  Ko- 
renic-i)  vise  (rrncare.  U  toj  okolini  sad  ne  zna  niko 
Jto  je  griiac,  nego  svi  govore  lonae.  Rj. 


Rriiiiini,  f.  —  1)  zemlja  ml  loje  se  grade  prnii : 
l.njda,  die  'I'opfererde,  terra  figlina,  crettt  lit/Una,  cf. 
grueiira.  Rj.  i)la.  vidi  i  glina,  ilovnfti.  — "  '4)  kiini 
(zgradal  gdjo  se  grade  grnci.  AKj.  HI.  .1Mb.  —  zu 
nast.  isp.  liadnjara. 

ff'rnc,  grncta,  ».  dcm.  nd  grniie.  Rj. 

irriillH,  gfncm,  v.  pf  Rj.  u  .ijcr.  Ilrratskuj  tilagol 
je  impcrfelUivun;  i  u  priiiijcra  iz  I'omI.  i<\  kao' dii  jr. 
impcrfcklivan ;  pu  tome  ie  hiti  pf.  »  impf.  r.  pf.  sloz. 
iz-gr'niili,  na-,  o-,  od-,  po.l-,  pri-,  raz-,  mh-,  iiz-,  z«-, 
za-o-,  zgrnuti ;  r.  impf  grtali ;  r.  itiipf  sloz.  Iz-grtjiti, 
o-grtati  I  t.  d.  grttlnnti.  m  /.  prcgj.  grmih  •  grtoh. 
IT.  '^hijiih.  r.j)ridjcv  grmio,  gniiila.  [[.  gfiiiil.  gfniiUi. 
isp.  Kad  fi,  7."!.  —  J)  siisammeiuiclinrrcii,  rorrado. 
Rj.  kail  grcuci  kiipiti  Hi  skxipiti  slo:  (Imuo  hi  vnlrii 
rukama.  (Kad  «c  kaziije  za  kogu  od  miiigjijeh  da  je 
poslnsan).  Posl.  l(i.  —  2)  striimeii,  effundi :  griiuHc 
Ijudi;  (inuiHc  svinjo  eoporom.  Uj.  u  skiipu  hr:o  pu- 
trcati  (ili  Ircati)  kitila.  isp.  grouti  2. 

i!:rii,jii('-a,  /".  vidi  grn.  ARj.  i  syn.  ondje.  n  Lici. 

tfj-iijrijkil,  /'.  Slid  od  zendje,  ii  kome  se  dr?,i  sunitka 
ili  sirisle.  it   Kragnjcrca.  Al{j.  III.  4.").1«. 

erftit,  gr(\ba,  m.  das  Oral),  scpulrrxim.  groh  iieo- 
pojan  (rei^e  se  za  stara  eovjoka  koji  je  vci';  potovo 
nmr'o).  Rj.  vidi  greb.  dcm.  grobak.  postanjcm  od 
(grepsti)  greb-en.  za  prctvaraiije  glasa  c  »  o  isp.  log 
(leei1,  idot  (ple.sti),  rok  (reel),  istok  (isteei).  i  t.  d.  — 
Obigravaju  tamo  amo  okolo  groliura  i  okolo  erkve. 
Npr.  'J7.  Holje  n  grab  no  bit'  rob.  Posl.  27.  Tako  mi 
se  c,ri)h  ne  prosjeo  kao  Ariji  bezumnome!  ."JtH.  Nem'o 
dobra,  nit'  kod  crkve  groba  !  Npj.  1,  (iUf).  llitro  idii 
dva  Bozja  arigjela  do  bijela  groba  .lovanovR.  2,  40. 
Ode  w  grob  nejaeak  .lovane.  2,  41.  Ne  t:e  imal'  groba 
ni  ukopa,  ni  ve  s'  Markii  groba  opujati.  2,  238.  Svalive 
me  stara  u  grob  a  tiigom.  Mojs.  I.  44,  29. 

irn'lbnk,  gropka,  m.  dem.  od  grob.  Rj.  vidi  grebak. 
—  .\  na  .Miein  grobak  donosio  Tnzlclina  mule  riisii 
glavu.  Npj.  4,  286. 

griibiir,  m.  vidi  greboder,  koji  kopa  grohove  i  mrlve 
ukopava ,  der  Todtengrdher :  Doklc  ih  ne  ukopaju 
grobari  u  dolini  mnoJtva  Gogova.  Jezek.  3'.>,  15.  rirft 
i  ukopnik. 

jjTobljo,  n.  —  J)  dcr  (lottesacker,  cocmetcrium.  Rj. 
ridi  grebiste,  greblje,  grobovlje.  —  Prolazi  kao  miiiio 
Tursko  groblje.  (Ne  ce  ui  da  pogleda  na  — ).  Posl. 
2()4.  Kad  Omera  na  groblje  doneSe,  tada  Mem  od 
dvora  poiicSe.  Npj.  1,  247.  —  2)  u  ovim  primjcrima 
sto  idii  groblje  coll.  ziiaHi  grobovi:  Al'  kod  crkve 
mlogo  novo  groblje.  Npj.  2,  42.  Te  mrtacko  grohjc 
iskopaSe.  5,  119  (grobje  starije  oblicje  mjesto  groblje). 

g:r&l)uT,  adj.  Grab-,  sepnlcri:  Tako  mi  grobne  zemlje! 
Rj.  sto  pripada  grohii.  —  Sto  je  propisujiu'i  Zvekanov 
gruhni  natpis  pisao.  Opit  VII.  U  Pe,sti  narueeu  (/ryhiit 
kamen  s  natpisom.  Sovj.  84.  Odvali  kamcii  od  vrata 
grolinijeh.  Mat.  28,  2.  Bulori  grubni  opkolise  me. 
Sam.  II.  22,  6.  Ti  se  u  pakao  svrj.e,  n  dnbinn  grobiiu. 
Is.  14,  15.  Iz  utrohe  grobne  povikidi.  Joiia  2,  3. 

gTi>bllif!l,  /'.  die  Grahhiihlc.  .lepulcruiii,  cf.  raka. 
Rj..  kao  jama  grobna.  vidi  i  poklopniea.  —  Obrmi 
se  na  desnojzi  strani,  gje  fe  vigjct'  Petrovu  grobnicu. 
Npj.  5,  13.  Kazvalina  njegova  grobnica.  b,  434. 

grftbovljc,  n.  (u  Crmn.)  vidi  groblje.  Rj.  i  syn. 
ondje. 

grif'oi'C,  n.  dem.  od  grlo.  Rj.  postalo  od  grlce  p're- 
tvorivsi  se  I  u  o.  isp.  vreoee  (osn.  t^relo).  gen.  pi. 
gflaca.  Obi.  14.  vidi  grIaSce.  —  Sinu  lice,  kao  jarko 
sunce,  a  gr'oce,  kano  meseiMna.  Npj.  1,  12(i.  Vidi 
mil  se  vince  kroz  gr'oce.  3,  512.  —  takva  dem.  kod 
barioce. 

Gr6ckS,  f.  adj.  Rj.  vidi  Grfttska.  —  1)  varosica 
na  Dunavii  izmegjii  Biograda  i  Smedercva:  Doma- 
niiSe  kneza  Palaliju  i  li  Gruckoj  njega  pogubiSe. 
Npj.  4,  143.  —  2)  voda  koja  tece  kroz  varosicu.  vidi 
Groeiea. 


(•nu'nniii 


34S 


vroiiifii 


(■rdfanin,  im.  Rj.  iurjek  is  Grorlce. 

^ki.    udj.    Rj.    stu    pripaiiti    Groainima    • 
TiKkoj:  Ir  naliije   (iroiunstce  ii  Ixwuk-u. 

/'.    rjei-ioa  koja   ttnV   kroz  Grotku  i  niie 
u  I'unnvo.  Rj. 
:;riir.  ill.  tikr.  ARj.  111.  4.')(iii.  ilcr  O'rtif.  Madi^  jrrof. 
r  l>i    imao   svojijeh   liaroua.   nrofvni  i  kne/.ova. 
Kov.  ti.  dVo/'  Niko  veliki  rucii^  l)Po.*l.  JX.  —  iniltui 
■ic  i  i>o  yjciii.  (preko  Riisa)  srraf:  I  l)0,!rati  jirafi  i/.a- 
brani.   kesarovi   slavni   fyonornli.    Npj.   5,    2(>r).   .Tavi 
ovo  .  .  .   ijrufu   Kiuiienskoiiu',  i  on  posalje  za  pomoi? 
!?rl>iuia  ijrufii  llrurka.  Sovj.  42. 
irrdfirn,  /'.  die  (Iriifiii:  Rofyeuoj  grofici.  DRj.  1,  III. 
srrohitanjo.  «.  dus  Ha^tseln  au^tieschutteier  Xusse, 
strcpitug  nuciiiii  pnijevtunim.  liy  reibal.  od  s:io\\\tnti. 
rudiijii  kijjoiii  sto  ijruhire. 

srruhitati.  jrrMui'em,  f.  impf.  <rrohi(?u  orasi,  rasseln, 
i',ii,rn  jiiin.  Rj.  r.  pf.  ffrohuuti,  srronuti  2. 
srniliiiiili,  srrohiiem,  r.  ;)/'.  lUU  iironuti. 
eruliut,  HI.  Rj.  ijrout,  u  kiajovima  jrJje  se  ue  j;o- 
vori  li :  sazimanji-m  (jiot.  —  1)  lantes  I.ticheii,  cachin- 
iiiis:  na^mija  se  yiohotoiit,  ili:  u  s.i\\'  grohot.  Gjevoj- 
lioa  vodu  sra?.!.  noge  joj  se  b'jele;  za  njom  momde 
konja  j:iie,  grohutom  se  sujije.  Grohotom  se  Ivo  na- 
smijao.  Rj.  kuo  iz  tilatta,  iza  sreiiii  filusa  sniijuti  .se. 
itp.  frrolioiljiv.  —  Grohotom  se  derviJ  osmjenuo.  Xpj. 
2,  273.  Xa  knjifru  se  ifroiom  uasniijao.  4,  347.  Si'ijcm 
se  je  ijrotuni  Da.suijebnuo.  4,  510.  Kako  se  Wladen 
iiruhvtoiii  iiasmijao.  t^ovj.  81.  —  2)  (u  Boci)  vidi 
kamenjak,  stijena:  Prosuo  se  biser  po  groltuiu.  Rj. 
mjesto  puiio  ktimenju.  —  Ja  usadib  vitu  jelu  u  ka- 
uienu   II  groliutu.  Here.  249. 

STohdtanjo.  n.  Rj.  rerbal.  od  1)  grohotati,  2)  grro- 
liotati  se.  —  1)  riidnju  kojom  sto  grohoie  (n.  p.  uriixi 
H  rreCij.  (das  Riisseln,  crepitus.  Rj.).  —  2)  radnja 
kojum  St'  tko  grohoct;  grohotom  tiinije  (belles  Lachen, 
caehirinus.  Rj.i 

sruliiMati,  srobocem.  r.  impf.  —  1)  (u  Diibr.)  gro- 
hoi'ii  kosti,  ora.si  u  vredi.  rM.t.te/ji,  conc.-epo.  Rj.  ridi 
grohitati.  ti.  pf.  jrrohniiti,  gronuti  2.  —  U  starca  kosti 
grohoiUt.  brzo  ee  .starae  pod  ploCu.  Here.  270.  — 
2)  sii  ,sc,  relkk.iifno.  laiit  lachen,  cachinno:  Kaliijrjer 
ue  grohoi'v.  jad  g'  ubio,  5to  hoee?  Rj.  grohutom  se 
smijali.  riili  kikotati  se. 

srruliotljika,  /'.  pjeskovita  zemlja,  die  Sandcrde, 
term  siihulosa.  Rj.  isp.  grobot  2.  —  zu,  nust.  isp. 
alatljika. 

tn'ohotljiv,  iidj.  potrrgjeao  samo  ndv.  grobotljivo, 
kno  grohotom.  it  grohot:  Prije  sii  je  suze  propanule, 
l)a  se  potljeii  groliotljiro  .siiiije.  Xpj.  2,  3(i. 

srroliiitiisa, '/'.  lu  Diibr.)  nekaka  trava,  ^rt /'//an^e, 

herhiic  genus.  Rj.  —  rijcci  s  takim  itu.-it.  kod  ajgirnsa. 

eriija,    /.   hgp.  od  grozniea:    Ljula    bi    le    uf'atila 

griijii.  Rj.  gni-ja.   tnkra  hyp.  kri^a,   lija,  inajiL,  prija, 

pr<'>ja,  nija,  seja,  svaja,  zi'ija,  i  t.  d. 

rrukniili.  grokuem,  v.  pf.  premu  v.  impf.  grokUiti. 
ridi  gniknuli,  premu  ieniu  je  ordje  akc.  —  X"o  da 
vidiS  dvije  lice  vrane,  jedna  groknii,  druga  progovori. 
Xpj.  4,  :;i3. 

irroktanjp,  n.  Rj.  verbal,  od  groktati.  —  J)  radnja 
kojom  grokce  n.  p.  plica  rrana.  (ridi  graktauje.  Rj. 
—  2)  radnja  kojom  tko  grokce  (potresaj.  (das  Tril- 
lerh,  vo.ii  vibrans.  Rj.). 

erroklati,   groki'era,   v.  impf   —   1)  ridi  graktati. 
Rj.  r.  pf.  <.'rokniiii,  zagroktjili.  —  2)  trillern.  vibrisso, 
cf.  polresati  2.  Rj.  TJanii-ic  docodcci  oraj  glugol  (samo 
pod  2)  od  korijeiia  od  kojegu  je  grohot   kuze:  grok-  \ 
t'iti  ivibriss.ire;  /.•  mjesto  h).  Korijcni  ()3.  i 

sriim,    trr^ma,    vi.    der  Bonner,    tonitru.    Rj.   vidi 
tnjp-':ik.  —    Kad    grom   udara,    onda    ka?.ii    <la   sveti 
Ilija    ^'a-ja    gjavole   (luzvrdao    se    kao   gjavo   ispred 
gromtf);  ay.  to  govore  da  se  ne  vaija  krsiiti  kad  qrom  ' 
puca  .  .  .   Mo  je   u   piiske  i   u   topa  tane,   onoje  «  I 


Ri 


2)  sit 


I  groma  strjeliea:  kad  grom  gdje  udari,  ona  otide  u 
I  zemlJH  .  .  .  nose  uza  se,  kao  kakvu  amajlijn  (valja  da 
od  qroma?),  Rj.  I(l2b.  I'ncc  kao  (siiiji)  grom  [n.  p. 
j  piiska,  topi  Posl.  2(i7.  Tako  me  grom  nc  ubio,  a  vi 
svi  zdravo  i  veselo!  2!tS.  Udri  gromom.  gromovit 
Ilija.  Xpj.  1,  1G8.  A  grom  puce  iz  redroga  ncba,  pa 
u  nase  iidnrio  drore,  2,  4.^.  Xe  svetkiiju  petkii  ui 
uogjelju,  ni  llijii,  koji  gromom  bijc.  2.  2()l>.  Sijeraju 
niiinje  i  gromovi.  4,  8.  Gromori  sa^rmjeie.  Mojs.  II. 
11'.  Ili.  PuSta  (Bog^  svjetlost  svoju  do  krajeva  zomalj- 
skih.  Za  njoin  rice  grom,  griiii  glasom  velieanstva 
svojesa.  Jov  37,  4.  Grmljahu  gromori  tvoji  po  nebu. 
Ps.  77.  18. 

^roiiiila,  /".  ridi  gomila.  Rj.  i  syn.  ondje,  vidi  i 
hrpa,  kaiiiara,  riijnga. 

irrouiiljanje,  ».  ridi  gomilanje.  Rj. 

ifrumilati,  lam.  —  1)  vidi  gomilali 
se,  re/lcks.  ridi  gomilati  se.  Rj. 

!rruiu<kd(>rina,  f.  one  eepke  drveta  koje  je  grom 
raseepio,  na/.iva  naS  narod  uromodcrimim  i  s  jedue  i 
s  driige  strane  Save.  ttj.  Popovie.  AKj.  111.  4l)Ub. 
gronio-derina.  isp.  tako  stoz.  rijcl-  vododerina. 

s:runioradaii ,  gronii^radna,  adj.  (u  C".  G.)  velik, 
nezgrapan,  sehr  gross,  ingeiis,  cf.  gorostasiin.  Rj.  ridi 
gromoran.  —  Gromi'ila,  gromoradan  corjck,  Rj.  103b. 
Dok  ev"0  ti  izagje  iz  groba  jedan  coek  sredovijeean, 
no  gromoradna  stasa.  Xpr.  97.  Tamuo  je  gromiiradan, 
moie  biti  da  nije  slozeno  nego  od  osnove  od  koje 
je  gromoran,  s  nastavcima  da  i  na,  t)sn.  18(5. 

irrouioraii,  gromorna,  adj.  vidi  gronioradan.  Rj. 
velik,  nezgrapan.  ridi  i  gorostasan. 

^TomSt,  )H.  ridi  glomot,  i  syn.  ondje.  —  Sede  Vide 
da  Vetera.  Stade  gromot,  stade  tropot  oko  dvora  Vi- 
dojeva.  Al'  govori lieli  Vide:  ^Izigj',  Ijubo,  te  pogledaj, 
sta  je  gromot,  .^ta  je  tropot  oko  dvora  Vidojeva.< 
Kad  izigje  verna  Ijiiba,  konji  mu  se  kopiiaju  .  .  .  i 
golubi  s  kril'ma  bijii,  /adiiju  se  gospodaru,  da  je 
skoro  s  vojske  doi'o.  Ziv.  7.  isp.  s  tijem  rijecima 
rijcc  gromotan,  ne  maze  biti  sumiije,  da  gromot  znaii 
glomot,  treska,  tropot,  Geriiusch,  strepitus.  isp.  i 
Korijeni  79  gdje  Danicic  od  istoga  korijena  dovodi 
rijeci  grom,  gromotan  i  glomot. 

S:roinutail,  gn'miotna,  adj.  schallend,  sonorus:  gro- 
motno  govori.  Rj.  it  oci/ii  je  gromot.  vidi  glasan  2, 
glasovit. 

grdmov,  adj.  Mo  pripada  gromu,  kad  se  misli  kao 
lice:  Xadjede  im  imena  Voanergcs,  koje  znaci  sinovi 
gromovi.    Mark.  3.  17   (lilii    tonitrui,  Donnerkinder). 

srroniovit,  adj.  sto  pripada  gromu,  sto  je  kao  grom. 
ridi  gromovui.  —  Al'  govori  Ognjena  Marija>  Nemoj 
gromom,  gromovit  Ilija,  nemoj  vetroni,  sveti  Pante- 
lija.  Xpj.  1.  11)9.  Progovori  gromoritiiit  glasom:  »Tko 
to  kuca  halkom  na  vratima?«  3,  248.  takra  adj.  kod 
barovit. 

^r6m5viiT  (grfimovni),  fid;.  Rj.  sto  pripada  gromu, 
sto  je  kao  grom.  vidi  gromovit.  —  Griimdrnd  strijela, 
der  Donnerkeit,  fitlmen.  Rj.  Cub  jednii  oil  Oetiri 
zivotinje  gdje  govori  kao  glas  gromorni.  Olkriv.  (?,  1. 
Postavlja.s  zakon  dazdu  i  put  munji  gromoriioj.  Jov 
28,  2ti.  Koje  razdijebo  jjizove  povodnju  i  put  srjetliii 
gromornoj f'  38,  2b.  Hvalite  ga  (Jloga)  uz  jasiie  kim- 
vale.  hvalite  ga  uz  kimrale  gromovne.  150,  5. 

irroniuvnik,  m.  der  Donnercr  KUas,  Elias  tonans 
(cui  tonitruu  obtigere  in  coclis):  Xju  mi  pita  gro- 
moviiik  Ilija.  Rj.  koji  grmi.  —  U  iiarodu  se  na.Semu 
misli  i  govori  da  sveti  Tlija  grmi ;  zato  se  on  i  zove 
u  narodnijem   pjesmama   gromovnik    Ilija.    Rj.   102b. 

groimila,  w.  gronioradan  covjek ,  sehr  grosser 
Mensih,  ingciis  homo.  Rj. 

irrSiiiea,  /'.  (od  grlo)  die  Briiune  (bei  ScMceinen), 
angina.  Rj.  liolest  u  grlu  od  svinja:  Gronica  vas 
pomorila!  (Kletva  svinjania).  Posl.  4().  isp.  ogron<^-ati 
ae.  —  Gronica  (mjesto  rfix.^l.tllllis,  .^i.  proraijenjeno 
na  0).  331. 


gronicnv 


—  349  — 


srnr/.nii'iiv 


l!:rSiiir'av,  ndj-  hvliUiichtig,  iingina  luborans.  Kj. 
xtu  liulujc  ml  tjiitnicc. 

gn'iiiTk,  ^Tonika,  m.  (ponajviSe  se  covori  pi.  (iro- 
nici)  11  svinjreta  lueso  ispod  ^rla,  dan  flaUstiick, 
collurc,  cf.  iiaiaslii'a.  Kj.  —  qninTk  (iiijcsto  tjr'onik, 
a  to  mjfsto  (jrlniU).  O.in.  "J72. 

Il^riilltllljil,  f.  villi  jrrotiilja.  Kj. 

gr6iiilti,  frionr'ni,  r.  pf.  Uj.  vidi  frrohniiti.  —  1)  he- 
rubsliirzeii  (ram  Uct/cii,  Tlirrinen,  lieruhije^chiittdlcm 
Obxl),  ;l('tlii().  Kj.  i>n.iti,  f:j)<i.iti,  giirori  se  sa  d(i:<},  suzc, 
naire.tcno  roi'r.  rrn)liMiili.  Kj.'  — •  Gruhnnse  mu  xuzc 
niz  obra/.c.  IINpj.:J,  OUil.  —  2)  ijrohnu  haxti,  orasi  u 
vreci,  had  ne  putremi.  r.  imjif.  fjrolioUiti,  frrohilali.  — 
Nujan  jnse  iia  kiilasii  Tale,  iijafriiiio  stani  l)abi'tinu... 
A  poll  iijiiii  »e  kiilas  pomamio  .  .  .  Podvikiijo  stara 
babctina:  >  ILstavi  ua,  iijili  jra  vuci !  (irohnme  mi 
koati  11  mji'sini.B   HNpj.  .'i,  ;!78. 

)i;riinja,  /'.  cin  Fru()il:ircifj  der  Kirxchc,  rnmulun 
cerusi  plenus  fruriii.  Kj.  trexnjiivit  (iriiitu  pnnit  Ire- 
saiiju.  deiii.  i^i-oiijiea. 

i(r&iijit'ii,  f.  dem.  ml  jrioiija.  Rj.  tresnjovd  yran- 
cica  puDK  Ircianja. 

fiths,  gi6Sa,  III.  (gen.  pi.  aros.'i).  Kj.  u  mnozini  i 
groSi'vi  (onim  gen.),  novuc  prerdzliene  rrijedniinti.  u 
razlicna  rrciiiena  i  po  razlicnim  zcmljamu.  postanjem 
od  Njem.  (Jioaehen ,  a  to  od  Latiit.  giossus.  vidi 
groSi*'',  karagroJ.  —  Groi  i  foriiita  srebrna  bill  su 
gve  jedno  ...  na  aviAetku  XVII.  vijeka  bio  je  gros 
dvijo  cvancike  .  .  .  danasnji  gras  iie  vrijodi  vi.4e  od 
pet  sivbniijeli  kiajcara.  Kj.  Krvniiia  je  ova  bila  naj- 
nianje  liiljadii  gnisn.  Rj.  <sila.  Oiwliku  gruiii...  kako 
ail  sad  r;ios(.i'i  spali.  Kj.  10.">a.  (troJast,  Saren  na  gro- 
seve.  Rj.  104a.  Nije  i-ist  grots.  (Nije  posao  ill  stvar 
kao  Sto  treba).  Posl.  2i;i.  .lunaci  ae  ponasiiJe  blaga. 
helih  grom  i  iutili  diikata.  Npj.  3,  43."J.  Kao  ilo  su 
onda  ijrosevi  isli.  MiloS  S.  —  2)  gros!  rece  se  kad 
kome  slaie  piiSka.  Kj. 

^rOsnsf,  adj.  n.  p.  koiij,  t.  j.  Saren  na  groSeve, 
ApfcUrhiiiimcl,  cquu.t  sciitiiliitw.'i,  cf.  pnljat.  Kj. 

irritsic',  m.  —  Ij  der  (deutsche)  (iruschcn,  groasus 
(monetiie  germanicne  genim).  Kj.  Njcmacki  gros.  — 
2)  (u  Hrv.  u  Otofkoj  regcmenti)  jA.  gro5i(5i,  novci 
na  upletnjaku  u  djevojaka.  Rj.  —  3)  znaci  uopce 
Sto  i  groS  1.  —  GroSiear,  koji  radi  5to  na  grosir.  Rj. 
104a.  Ustani  krajeara,  nek  aedne  grnsii':.  (Kad  veei 
di'ie  manjega,  oaobito  gjeea  kad  ae  igiajii).  I'o.sl.  33(5. 

STOsH-ar,  m.  koji  radi  sto  na  grosic  (n.  y>.  kiipuje 
trgovcirna  /ito  jia  iiiu  se  plati  od  vagana  grosie), 
Unterhiindter  der   Kauflcule,   Maklcr,  pararius.  Rj. 

.urosu'iVrAiijc,  n.  dn.i  Miikelii,  vita  -vj  gro.iit%i'.  Rj. 
rerl).  od  groSieariti.  radnja  knjom  tko  qroHieari. 

ifrnsi(-:iriti,  groSii'anin,  v.  imp/',  milkcln,  sum  pi- 
rarius.  Rj.  hiti  groiicar,  raditi  kao  grosicar. 

ifrfit,  m.  —  1)  (u  Hrv.)  u  vodeniea  ko.4  gdje  .se 
iito  zaaipa.  Rj.  vidi  ko5  5.  —  2)  vidi  grobot:  AT  se 
Ivo  u  grot  nasniejao.  Rj.  kako  se  b  «  gdjekojim  kra- 
jevima  ne  govori.  od  groot  sazimanjem  je  postalo  grot. 

grutko,  adv.  vidi  grobotljivo.  kao  da  je  pridjev 
groliotak,  grobotka,  adv.  grobotko,  .«  i.reto  grotko.  isj}. 
grot  2.  saiiio  u  narodnoj  pjesiiii:  Grotko  im  se  pope 
iiasmijao.  Npj.  4,  397. 

«r<'itIo  (griStlo),  n.  —  Ij  der  Schlund,  fauces.  Rj. 
ridi  eeljusti,  i  sgn.  ondje.  isp.  gut  1.  —  2)  der  Eng- 
pa-ts,  fuuce>t,  cf.  jidrijelo,  klanae,  bogaz.  Rj.  ordje  sc 
rijcc  grotlo  uzima  u  prencsenom  smislu.  vidi  i  grlo 
8,  J.drlo,  iivalo  2.  ostala  sgn.  vidi  kod  bogaz. 

UrAttska,  f.  ridi  (iroeka.  Rj.'llL  varosica  i  voda 
u  i^'rhiji. 

iSTutllIja,  f.  kao  brojeniee  od  or.aha,  ili  od  Ijesnika, 
ein  Kranz  yussc,  corona  nucnm.  Rj.  '  idi  grontulja, 
grivna  4,  grinja  '2,  radiS  2.  kao  hrojeiiicc  od  kestena 
(koxtanja)  u  lianiji  zoru  .ic  cilna.  P.  Leber. 

jjrtiza,  f.  der  Schauder,  horror,  cf.  jeza.  Rj.  ridi 
i  je^nja.  djelo  kojim  se  tko  grosi  od  iega.  —  Ja  kad 


I  pomislim,  atrab  me  je,  i  groza  ,iod„:ima  iijilo  nii.je 
.lov  21,  (!  Stiiib  i  irepel  dogje  na  me,  i  -,;i-,.-,j  po- 
ditzc  me.  Pa.  of,,  i,.  Takova  gruza  od  oeijeh  glasu,;, 
pocluzima  bojazno  aree.  DP.  W. 

gr»7.ail,  giO/iia,  adj.  lat.i  —  fj  trauh,-,,., ,. ;,  .,,-,/,.r; 
Pa  on  lomi  grozna   vinograda.  Uj.  <//  .,./,   ,1 

prema  drugim  pad.zima:  grozan;  osi,  .  (inn. 

171!  «  cega  ima  grozgja:  Kad  poglcda.'  I)rdii  iztiwl 
giada,  ave  pora.ale  aniokve  i  miLsbnc  i  jo;  oni  yrozni 
vinogradi.  Npj.  2,  10.0.  .V  <,svuji  iirozne  vinogrn.le. 
&,  4111.  vidi  groz.lan.  —  2j  grozan  lan/.e,  kiSii;  i.an. 
u  grozu).  ().sn.  t7b.  od  ccga'je  grozit,  od  ('ef/n  se  tko 
grozi  (kao  od  siiza),  sto  iiiU  grozu  (kau'kiia).  - 
a)  grozne  auze,  hestandigcs  Epithclon  der  Thn'tncn: 
Groznijem  se  suzam'  iii)rlj:io  .  .  .  groziic  su-c  viilja. 
Rj.  —  Knjigu  iiUi  grozne  suze  Void.  Npj.  1,  i.")!. 
Knjigii  Stije,  grozne  suze  lije.  1,  257.  udr.  M..j  ilil- 
bere,  grozno  «5ii  te  plakati.  IFere.  274.  —  h)  grozna 
ki.Sa,  t.  j.  krupna,  heflig,  rehemens:  Vedn.  ncbo,  grozna 
kisa  pada.  Rj.  —  Kano  grozna  kisa  iz  oblaka,  lako 
s'  proaii  puaka  od  Srbalja.  Npj.  4.  2i')7. 

^rSzd,  m.  {pi.  gii')zdovi)  die  Trauhe,  iii-a.  Rj.  coll. 
gro^gje.  fteiH.  grozdii'.  hgp.  gio/.dak.  —  lirdiin.  .Iva 
grozdu  na  jednoj  lozi  oajei'ena.  Rj.  42a.  Kol>iH(a,  .'li 
grozd,  kad  se  odsijefe  a  lozom  zajedno.  Rj.  2S0b. 
•  )/.6bati,  n.  p.  grozd.  Rj.  4.')ll).  Potigah  joj  .  .  .  i  lo- 
zicii  .s-  grozdimu.  Npj.  1,  2H7.  Toliki  ti  rodili  grozduri 
u  pilomoj  tvojoj  (xjakovici!  2,  142.  Sto  grnz'dora  m- 
hoga  gro^gja.  !^am.  1.  2.0,  18. 

UriV/.da,  /■.  hyp.  nd  (irozdana.  Rj.  roc.  (irOzdo.  — 
liog  mi  dadc  sina  iznenada,  mojoj   Grozdi   Urara  ro- 
gjenoga,  nioja  Grozda  vrb>  biata  zeljna.  Npj.  2,  IM. 
|f nizdak,  grdska,  m.  hyp.  od  grozd :  Svaka  ti  loza 
qrozdak  rodila.  Rj.  —  Jedna  nosi  grozduk  od  lozice. 
IIciv.  336. 
srrozdan.  grozna,  adj.  vidi  grozan  1.  Rj. 
(jirozdaiia,    /'.   ime   zensko.    Rj.    ridi    tirozdijanka. 
hyp.  Grozda.  —  Posveti  so  Momir  i  Grozdana.  Npj. 
2,  167. 

jrnV/.dic,  m.  dem.  od  grozd.  Rj.  —  ^ntokora.  drvo 
koje  ragja  grozdice.  kojijeb  sii  zrna  kao  senica,  er- 
vena  i  kisela.  Rj.  162b. 

Gruzdijanka,  /'.  vidi  Grozdana:  Momir  Ijiibi  seatru 
Grozdijanku.  Rj.  « /y'c.fmt  Nabod  Momir  (Npj.  2,  15.'>) 
sestra  se  Momirova  zove  Giozdijanka,  (irozdana, 
(irozda.  —  iiiicna  zenska  od  hilja  vidi  kod  \'i,<nja. 
S^r6zi(i  SC,  zlm  se,  v.  r.  impf.  —  1)  schaudern,  hor- 
reo.  Rj.  grozi  se  tko  od  ccgu,  kad  ga  poduzima  groza  od 
njega.  pf.  sloz.  zgrrtziti  se.  —  Ali  Sto  ga  Uiarod  Izra- 
iljev)  vise  inueahu  (Misirei)  to  ae  viSe  mnoJ.a^e  i  iia- 
predovase,  da  se  grozahu  od  sinora  Izrailjevib.  .Mojs. 
11.  1,  12.  —  2)  (u  Hrv.)  kome,  drohen,  minari,  cf. 
prijetili :  graze  ite  Ijiidi  da  tiize.  Rj. 

gruznica,  /'.  Fieber,  febr.'s.  cf.  oganj,  ognjica.  Rj.: 
vidi  i  camalioa,  uetvrtaea.  hyp.  gnija.  isp.  ogrnzni- 
caviti.  —  Lomi  me  groznica.  Rj.  .■i3.'!a.  Ma-slaeak,  oil 
groznice  trava.  Rj.  34()b.  Naklapa  kao  baba  »  groz- 
nici.  Rj.  3;)lb.  Rrai'a  kad  ga  (zmaja)  vide,  umajo  ih 
groznica  ne  uhvati.  Npr.  !•.  Tako  me  groznica  ne 
spopala!  Posl.  298,  Da  je  Ijubis  bolan  od  groznice, 
po  Ijiibljenju  ti  bi  prebolio.  Npj.  1,  4.08,  K.id  ngh'da 
Kraljeviea  .Marka,  troljetna  ]c  ubvali  groznica.  2,  249. 
Efendija  popadc  groznica  gledajiu'i  sestoper  pozla- 
den.  2,  359.  Hereegovce  pohr.ata  groznica  od  donjo- 
zemskih  voda.  Danica  3,  213.  Pi'tajii  kad  re  ih  pii- 
siiti  groznica.  Kov.  79.  Kad  mene  prvi  pnt  iihvati 
stra.sna  groznica.  Odg.  na  laz.  23.  \'e6  i  oiiaj  koji  se 
ne  oblafi  svagda  je<lnako  .  .  ,  lasno  nazebo  i  dobijc 
groznicu.  Priprava  40.  Vidjc  ta,<tu  njegovu  gdje  lezi 
i  qroznica  je  trese.  Mat.  8,  14. 

jrnV/.nifav,  adj.  —  J)  fieberhaft,  fcbriculosun.  Uj. 
holan  od  groznice:  Gdjekoje  groznicave  nevjeste  i 
djevojke  pitaju  nevjeatii  kad  c'e  ib  piiatiti  grozniea. 
Kov.  79,  Monu'e,   koje   u   sobi  kod  mene  groznicavo 


irroicujP 


—  350  — 


gnibjeti 


vrrp;!?  dvije   kopije   oil   ouo>r;i    pisina.   Odg.    na  hiz. 

'    Fuller  veruraacJieiKl,  /cdrt'/iec,  n.  p.   voda. 

I  sf  dobijii   (iro;iika:   Biiiiar   voaa   svaka 

.  \uiovi(.'a  svaka  samovoljna.  Po8l.  30. 

Ii'.  II.  Rj.   rcrh.  od  (iro:ili  se.  —  J)  stanje 

^   ,      ',\.i,  kad  se  tko  srozi  od  Cepra  [diis  Schaudcrn, 

hi.n-.'r.   Rj.l  —    'i)  rsidiija   kojoin  se  tko  grrozi  koine 

ir/'i-  Drohdi,  miiitie,  <■/'.  prijeeeuje.  Kj.). 

srroisjc,  H.  (coll.  od  grozd).  —  1)  die  Traithen, 
ui\u-.  —  ',?)  Puho  (morsko)  jTroJ-pje  (krupno  i  sitno') 
Kosiiio.  Zibeben  (/weben),  rosiua.  Hj.  —  .V)  Opre- 
mio  iT.i  u  sulio  grozsije  (I'propastio  <ra.  Posl.  2A0), 
/,  .'  ilin  ;rM  Gntiid  gcrichtd,  ad  hitcniecioiiein  ad- 
dii.rit.  Rj.  —  vrMe  (irozfija  bimber-jrroisrje.  bimbe- 
rovo  groijrje,  bjclina,  bratkovina.  orni  sraJac,  cr- 
niiia,  cavk.i,  i5etere5ka,  OetirireJka,  diiika  (dinjkal,  dri- 
jtiiak  2,  sres  (greJika,  greJljika),  kadarna,  kialjevina, 
kratosija,  krivalja,  lisiea  2,  lisifiiea  2,  mcsan,  miri- 
savka,  niirkovaOa,  niSevka,  pjejraviea,  plavka  2,  plov- 
dinka,  pljiiea,  pueavae,  razaklija,  ruzica,  skadarka, 
slaiikameuka.  surae,  timjanika  (tainjanka),  volujarka, 
/.eleiiika.  —  Kad  uiuaSi  (bijuci  u  tiljin  stap)  onda 
mu  trlja  iiziue  5tap  i  baci  «  suvo  giozgje  (t.  j.  na 
straiuO  .  .  .  trlja  pokiii)i  sve  Stapove  iz  suvoga  grozgja. 
Kj.  14a  (u  bananju).  Bljufti  mi  srce  (n.  p.  kad 
covjck  jede  muojro  grozgja.  Rj.  32a).  Ernti,  1)  n.  p. 
grozgjc.  Rj.  40a.  }'iiiovno  gioigjc,  weimeich,  vini 
ferax.  Rj.  <)2b.  Gaziti  grozgje.  Rj.  82a  (indi  struOati). 
Giijecuti,  giijeciU  n.  p.  grozgje  u  Oabru.  Rj.  ilO() 
(vidi  i  nieciti).  Orozje,  n.  (na  Korf.)  vidi  grozgje. 
Rj.  103b.  (stariji  nasi,  grozdje,  pa  oijiadavsi  d: 
grozje).  Grozgje  zaplavi,  zaplarljuje.  Rj.  213b.  Ku- 
mrino  grozgje,  nekakva  trava  koja  laste  po  zidovima. 
Rj,  315a.  Muljati  grozgje.  Kj.  374b.  {ridi  i  gre§- 
tati).  yabojito  grozgje,  piino  puca.  Rj.  378a  (su- 
protno  rchuvo).  Puce  rinovo,  eine  Weinbeere,  acinus. 
Rj.  623b  (ridi  jagoda  2,  zrno  «  grozda).  Suvica, 
grozgje  koje  se  kuva  u  morskoj  vodi,  pa  se  osuSi  po- 
slije.  Rj.  723a.  Susci.  Rj.  728b  (suha  vinova  puca). 
><dra  2,  §arac  2,  iarak,  kad  grozgje  jiocne  zarugjivati. 
Rj.  833b.  [isp.  zarudak;  rudjeti,  /anidjeti).  Kad  vi'ba 
grozgjem  rodi.  (Xikad).  Posl.  IKj.  Kiselo  grozgje,  ne 
valja,  trnu  zubi  od  njega.  (Kazala  lisiea  kad  nije 
raogla  da  ga  dohvatit.  133.  Sunja  se  kao  pas  iz 
grozgjn  (t.  j.  iz  vinograda,  kad  ide  te  jede  grosSgje). 
3til.  I  ikatulu  grozgja  od  Levanta.  Npj.  1,  300. 
Grozgje  se  mulja  drvetom  .  .  .  izgnjeceno  grozgje  sa 
Sirom  zajedno  zove  se  kljuk.  Pis.  78.  Neka  ne  jede 
grozgja  ni  noroga  ni  suhoga.  Mojs.  IV.  G,  3.  Tada 
Avigeja  brie  uze  dvje  sta  hljebova  .  .  .  i  sto  groz- 
dova  auhoga  groigja.  Sam.  I.  25,  18. 

^;ru^.nja,  f.  (u  Hrv.)  die  Drohung,  minae,  ef.  pr'i- 
jetnja.  Kj.  postaiijem  od  groziti  se  2.  —  U  torn 
Marka  guja  opazila:  >Hvali  Bogu,  Kraljevi(;H  Marko, 
da  se  nisam  prije  probudila,  od  tebe  bi  mnogo  jada 
bilo.<  Kad  je  (Marko)  cuo  te  gujine  groznje  .  .  .  HNpj. 
2,  179.  rijeci  s  takim  nasi,  kod  fie^nja. 

I^rst,  f.  (u  Jioci)  die  hohle  Hand  {ziim  Fasscn 
hingehalten),  maims  coiicara,  cf.  pregrSti.  Kj.  Gfsti, 
f.  pi.  (u  C.  G.)  vidi  prcgrSti.  Rj.  grsti,  pregrSti:  ohje 
sake  sastaiijene  dii  sto  prime  Hi  nose,  grst  (korijenu 
jc  promijenjcno  t  na  s  pred  t  od  na.stavka), /we^i-.sti 
(.•*  sloji  mjesto  si;  grtati:  grnuti.  Korijeni  59.  — 
Xeinani  peccna  hljeba  do  grst  hrasna  u  zdjeli.  Car. 
1.  17,  12.  Bolje  je  jedna  grst  u  mini  nego  ohje  grsti 
B  trudom  i  mukom  u  duhu.  Prop.  4,  (j.  Ko  je  iz- 
mjerio  vodii  grslima  srojim  i  nebewa  premjerio  pegju? 
Ik.  40,  12.  Skvriiite  me  kod  naroda  mojeira  zn  grst 
jefiiia  i  za  zalogaj  hljeba.  E/.ek.  13,  19. 

g|-»ti(i  se,  grsti  mi  Be,  v.  r.  impf.  ekelii,  nameare: 
grHii  mi  se,  ho6u  da  bljujem,  cf.  guviti  se,  grStiti  se. 
l{j.  i;idi  i  sluiivuti  se.  isp.  gaditi  se. 

grsa,  f.  hyp.  od  grlo   Hi  grkljan:    Ve6  mi  je  do 


grse  doSlo  ujegovo  zlo;  dokoijao  ga  za  gr.iti.  Kj. 
gr-Ja,  takra  ligp.  kod  grasa. 

^rsnk,  grfka,  in.  kao  reJetka  u  kr(?aga  kud  voda 
ulazi  i  izlazi,  diirchlocliertc  Oc/l'niing  eines  Kruges, 
orilicium.  Kj.  (/isak  (orificium;  osn.  u  gr.ia  oil  grlo.) 
(Vii.  279. 

ijifSff'iijo,  H.  das  Ekeln,  nuit,<<ea.  Rj.  verb,  od  gr^ 
itiii  se.  stitiije  koje  bira,  kad  se  komu  .vto  grsti. 

K'rsliti  .so,  grsti  mi  se,  r.  r.  impf.  aiickcht,  »uu- 
scare.  Kj.  v.  pf.  slot,  zgrstili  se.  ridi  grstiti  se,  « 
sijn.  ondje.  grstiti  se  (s  stoji  nijoato  s.).  Korijeni  76. 

iCrtiiilje,  n.  das  ZiisammciiscliarrcH,  corrasio.  Rj. 
rcrb.  od  grtati.  radiija  kojow  tko  grie  sto. 

girtnti,  gr(?em,  r.  impf.  zusammenscharren,  corrado. 
Rj.  —  Svaki  vadi  po  deset  dukata,  age  vade  po 
dvaest  dukata,  me(?u  Marku  na  skut  na  dolamu,  gree 
Marko  w  dzepore  nikom.  Npj.  2,  437.  PoerkaSe  ?.abe... 
na  gomile  ih  grtahu,  da  je  smrdjela  zemlja.  Mojs. 
II.   8.    14.    ridi   grnuti,   i   ondje   sloL    v.  pf.    i  impf. 

ji^rub,  gruba  (grulH)  adj.  Rj.  isp.  pogrubjeti.  — 
—  1)  groh,  crassus.  Rj.  —  Je.st  (kraljiea)  ovako  nevi 
besjedila:  "K.ad  do  vcce  k  tebi  zmija  dogje,  gledaj 
dobro,  moja  nevo  draga,  ne  bi  li  je  mogia  preva- 
riti-  .  .  ..Kraljiea  joj  grtihe  srjcte  daJe.  HNpj.  1,  94 
(=  zao).  Koji  sam  niu  kazao  njekoliko  gruhijeh  (all 
pravijeh)  istina.  Odg.  na  ut.  7.  Da  (5e  njemu  biti 
mila  svaka  receiizija,  bila  gruba  ili  u(5tiva.  Pis.  63. 
Kad  se  megju  prostijem  Ijudima  na  grub  iiaciii  sto 
porice.  DaniOic,  ARj.  U)3a.  Diisan  . . .  ali  se  opet  nije 
mogao  sa  svijem  otrgnuti  od  svoga  vremena  i  stati  izuad 
ondaSnjih  dosta  gruhijeh  misli.  DM.  316.  Od  druge 
hartije,  grublje  i  novije.  Glas.  9,  246.  Ziiam  da  je 
grubo  ono  sto  kazem.  Vid.  d.  1861,  18.  Ovakove  rijeci 
izlaze  ili  iz  slijepe  pakosti  ili  iz  gruboga  iicziiunja. 
VLazi(5  1,  13.  adr.  Gar  Tatariu  odgovori  joj  vrlo 
grubo  i  nepristojno.  Npj.  ;>,  84  (Vuk).  —  2)  (u  Dubr.) 
vidi  ru?,aii :  nije  gruba.  Rj.  —  Ako  sam  ja  vlah  u 
gruboj  robi,  ja  imam  vise  blaga  nego  oiii  u  lijepoj 
robi.  Npr.  165.  NajljcpSa  mojemuca  gruba  je.  DPosl. 
68.  Najljepsoj  nerjcsti  pir  cine  kako  i  najgrupsoj. 
68.  Tko  ima  mjedi,  nije  yruli.  129. 

Grftbae,  Grtipca,  m.  ime  muJko.  Rj.  —  Megju 
njiina  (Irnhac  Osman-aga.  Npj.  .3,  217.  —  za.  ruM*. 
vidi  (xjiirac,  Joviinac,  Maksimae,  Kadovanac,  Sime- 
unac,  Triviinac.  Vilipac.  —  za  postunje  isp.  Gruban. 

(irfibfie,  Grubaca.  m.  ime  muSko.  Rj.  za  nasi.  isp. 
Viilar,  Viikac.  —  Z(C  postanje  isj).  Gruban. 

griibilhiiii,  grubahua,  adj.  (u  Dubr.)  dem.  od  grub 
(2),  osobito  se  govori  za  zene,  garstig.  ungest(dtct,  tur- 
piculus.  Kj.  —  takra  dem.  bolalian,  lagahan,  malalian, 
mlagjahan,  ovolihni,  punahan,  lanahan,  truiluliau, 
zivaban,  i  t.  d. 

(■riibaii,  )H.  ime  musko.  Kj.  —  (Uriilian  (od  osnove 
koja  nije  u  obii'aju  saina,  a  koja  je  postala  od  imcna 
koje  sada  nije  u  obicaju  Grubisavj.  Usn.  139.  vidi 
Grubae,  (irubai^,  GrubcSa,  (irubeta,  GrubiSa,  (iruja, 
(inijica,  Grujo,  Gnipko.  s  takvim  nasi,  imena  kod 
Cvijan. 

(■rftbcSa,  m.  ime  mu.^ko.  Kj.  ridi  (irubau.  —  ime 
s  tnkiiH   nast.  isp.  UgljeSa. 

<irnbe(n,  m,  ime  muSko.  Kj.  vidi  Gruban.  —  imeua 
s  takiiH   itast.  kod  Bajccta. 

gnibijaii,  grubijana,  m.  (u  vojv.)  der  Grohian, 
homo  moritius  rusticis.  Kj.  iorjek  grub  (1). 

griibiji\iistvo,  n.  die  Groblicil,  rusticitas.  Kj.  1) 
osoliina  covjvkii  grubijana ;  2)  gruba  stvar.  —  Ovdje 
na  novo  da  jiostavim  sva  moja  gruhijanstvu,  koja 
sam  mu  onda  kazao.  Odg.  na  ut.  5.  To  sii  sve  sanio 
gruliijanstra.  7. 

(•n'lbisn,  m.  ime  nuj.Mco.  Kj.  vidi  Gruban.  —  imena 
s  takim  uast.  kod  DabiSa. 

i^rlibji'lj,  gn'iljTm,  v.  impf.  postajati  grub,  deformcm 
evailcre.  AKj.  111.  47i)b.  v.  pf.  sloz.  po-grubjcli.  u 
Stullija  grubiti.  v.  j'l-  '>l<^^-  ogrubili. 


KTiiboc'a 


—  351  — 


Kru.sati  so 


irriil)U('-!),  /'.  die  (irodlicit.  cri(s.fit>tdu.  Kj.  o^obiiui 
onugu  sio  jc  (jrulio.  —  tiil'rc  rijeci  kod  bistro(?a. 

grQda,  /'.  Rj.  vidi  jirudva.  dem.  firudira.  isp.  finim. 
grumen.  —  J)  frimla  sira  (odiuah  kaJ  se  izvadi  iz 
Burutke  dole  se  ne  isijere  i  posoli),  der  Klumpen, 
gleliti.  Rj.  (</J.  sir  2,  sirat'  1.  iimo  cc  ])ripcidati  i  ovi 
primjeri,  u  kojhiui  irriula  ziuici  viassa,  die  il/«s»e." 
IJze  dvje  sta  urudii  snhih  smokava.  Sam.  f.  2.'),  18. 
Donesite  grudu  suhih  smokava.  Car.  II.  20,  7.  isp. 
t  guka  3.  —  2)  frriida  siiijega,  der  Sclineebatl,  gle- 
btda  nivis.  Rj.  i-idi  kila  3.  —  Pofriikati  se,  pobiti  se 
gpiduma.  Hj.  fjlTb.  I  u  I'aJi  jedna  gruda  stijezana. 
Rj.  ()!>8b.  Zemlja  je  okru<rla  — •  poiiajvi.se  vodom  obli- 
vcna  —  grudd  od  mincrnln.  I'riprava  1.  Tijelo  je 
moje   obiu'eno  u  crve  i  u  griidc   zemljune.  .lov  7,  5. 

jlfrQiliiiijc,  n.  das  Werfcn  mit  Schneehallen,  lusus 
pilii  nivcis.  Rj.  rerfc.  od  grudati  se.  radnja  kojom  se 
tjto  gruda  s  liim. 

ffrAdati  .sc,  dam  se,  v.  r.  impf.  s^c/^  mit  Sclinee- 
ballen  irerf'en.  ludo  pilis  niveis.  Rj.  hiti  se  grudama 
smjeznima.  vidi  irukati  se.  —  Riju  se  kilama,  ili  ^u- 
kajii  se,  t.  j.  grudaJH  se.  Rj.  27i)a.  /imi  bi  se  gru- 
dale  fyevojke,  probaee  mi  po  {rrudu  snijega.  Npj.  2, 
377. 

(irnde,  (irudil,  /'.  })l.  Arnautsko  pleme  blizu  Crne 
Gore.  Kj.  ('(trji'Ii  iz  toga  jtlcnwii/i  Onida.  amo  ie  pri- 
padati  ovi  primjeri:  Xa  torine  Turke  Arbanase  .  .  . 
Na  torinu  Grudc  Omer-age  .  .  .  Omer  Gruda  sa  tri 
svoja  sina.  Npj.  4,  420.  430. 

(Crfiili,  urrudi,  f.p^-  '-''di  prsi:  Donio  bih  ja  i  pleeku 
i  grudi,  ali  ne  dadu  Ijiidi  (u  pripovijeci).  Rj.  vidi  i 
prsa.  —  Svinjarc'e  joj  (carevoj  kceri)  ka/.e,  da  6e  joj 
dati  prase,  ali  da  imi  da  da  joj  vidi  grudi.  Oua  od- 
mah  razdrlji  pr^i.  Npr.  25(5.  I  mladosti  svojoj  kur- 
vahu  se,  ondje  im  pipaJe  grudi,  i  ondje  im  zgnjefiSc 
dojke.  Jezek.  23,  3. 

)t:rlkdicn,  /'.  dem.  od  gnida.  Rj.  ispi.  grumenfiiiS,  gni- 
mii'-ak. 

s:rri<liii,  adj.  sto  pripada  grudima.  vidi  prsni.  — 
Orudjii  ko5  od  oderane  ovce  .  .  .  zove  se  lubina. 
Mil.  21. 

tsrudiiTk,  m.  ridi  {rriidnj.ik.  u  Banatii.  ARj.  III. 
47«b. 

KrQdnjnt-a,  /'.  —  1)  ono  prteno  ejedilo  u  koje  se 
sir  iz  surutke  vadi,  te  se  gruda  naeiiii,  der  Kdftenack, 
sacviix  e.icipicndo  caseo,  cf.  ejedilo.  Rj.  —  2)  (giTld- 
ujaOa?)  torha  sa  dvije  uzice,  ali  su  kr.ijevi  svake 
uziee  utvrgjeni  za  jedan  arornji  i  jedan  donji  ugao, 
pa  kad  se  torba  zaturi  na  leirja,  iiziee  se  ukrste  na 
grudima,  te  su  ruke  slobodne  i  teret  se  lakse  podnosi. 
I.  I'avlovi(^.  ARj.  III.  479a.  —  rijeci  s  takim  nast. 
kod  ajgiraea. 

tcrildiijak,  grudnj.'ika,  m.  kozub  kao  prsluk,  u  Ba- 
mihi.  villi  jrrndnik.  ARj.  III.  47ila.  vidi  i  prsnjak.  — 
za  grudio'i:  i  grudH,/((t  iap.  anatemnik  i  auatemnjak. 

(irndskt,  adj.  Rj.  sto  pripada  Grudama :  Saban 
Cijeka  Grudski  vojevoda.  Rj. 

jfrftdrn,  f.  vidi  gruda.  Rj.  —  rijeci  s  takim  nast. 
kod  baeva. 

i;rnii,  m.  kanienje  sitno,  stueeno.  na  Krku.  .\Rj. 
III.  47ya.  isp.  gruhae. 

irri'iliiic,  gruhilOa,  m.  u  Ljeskoceu.  gruai!,  Sljunak, 
belutak  velirine  jajeta,  oraha  pa  i  Ije^nika,  te  njime 
hlebari  nabijaju  svoje  peei,  da  im  bolje  peku.  M. 
Gjurovie.  .VRj.  III.  479a.  isp.  grub,  za  postunje  isp. 
gruhati. 

jfnihiiiijo,  n.  Rj.  verb,  od  gruhali.  —  1)  radnja 
kojom  griilia  n.  p.  top  (das  Kracben,  z.  B.  der  Ka- 
none,  sonus  tormenti.  Rj.).  —  2)  radnja  kojom  tko 
grulia  it.  p.  dijete  (das  Seblagon  mit  Kraehen,  ver- 
beratio.  Rj.).  —  S)  kukuruze  (.Vbscblageu  der  Mais- 
kiirner,  deiussio  grauorum  zcae  mais.  Hj.).  —  -t)  jecam 
(da.s  Enthiilsen  der  Gerste,  z'o  spoliare  siliiiua  hordeum. 

Rj). 


KTi'iliad,  gruhani,    p.  impf.  Rj.  (•»</i  griivati.  v.  pf. 
gruhiuUi.  r.  pf.  kIoI.  iz-gnihiili,  o-,  ra/-.  ZirnUiati.    - 
1)  Kraehen    trie   die  Kanonc,  tuno :  griiliaju  topovi. 
Rj.  (■.<;;>.   |.ra.skati.  —  2)  srhtagoi    mit    Kr,i<l„i,,  per- 
eutio   cum   sunifu:   Jtn    "luln-    t,,  ,!;i..i..    c;    i.,...,t. 
twH,  udurali  s  bukoin 
ruze,  t.  j.  u  &rdaku  i 
zrnevlje   propada   kroz   lesu,   a   okomci   o- 
absdilagen,   dcrutio,   cf.   obijali.    Rj.   —     /  , 

jecam,  kad  ho(!c  da  se  iiielje,  I.  j.  tii''i  ga  dii  l>i  w 
o<?istio  od  osja,  cniliiilsen  (die  ticrsic  ror  dem  M.thleu). 
spoUurc  siliqua  hordeum  molcndtim.  rf.  griisili  2.  Uj. 

grQIiiiiiti,  griiLncm,  v.  pf.  Kj.  vidi  gruiiuli.  v.  impf 
gruhati.  —  1)  crkrachen,  eoncrcpo.  Kj.  gruhnt  n.  p. 
top.  vidi  prasnuti.  n.  impf.  gruhati  1.  —  2)  mit 
Kraehen  schlagen,  cum  sirepiiu  percutio:  gruliniin 
ga  u  legja.  Rj.  lupnuti  ttdariti  sa  bukom,  sa  ireskom. 
('.  impf.  gruhali  2. 

arrfij,  m.  (u  Dubr.)  nekaka  morska  riba,  der  Meer- 
aal,  conger.  Rj. 

(jrdja,  m.  (ist.)  vidi  Grujo.  Kj.  hgp.  za  poManjc 
isp.  (iruban.  dem.  (Jrujiea.  .la  sam  Ijuba  Novakovie- 
Gruje,  vitez  me  je  nakitio  Gruja  .  .  .  Izdaj  nama 
Novakovic-<?rHj«.  Npj.  3,  35.  odatle  prezime  po  oca 
Gruji:  Sofronije  Griu<?.  Npj.  2,  GtiO. 

UrQjii-n,  m.  ime  mu.^ko.  Kj.  dem.  od  (iruja  —  I 
Grujicu  mlada  prevjesimo.  Npj.  3,  14.  odatle  prezime: 
A  do  Gjoka  Grujiiiiu  .loko.  Npj.  5,  411. 

(irtijo,  m.  (juz.)  hyp.  od  (Jnijica.  Kj.  upravo  je  hgp. 
od  (irubisav.  isp.  (iruban.  gen.  < iruja,  voc.  (irOjo. 
takra  hgp.  kod  Bajo.  —  Sjede  Grujo  veeer'  veeerati . . . 
sto  kueaju  Gruja  po  pleeima.  Npj.  .3,  0.  odatle  pre- 
zime Bo?.o  Grujovii;.  Sovj.  2. 

STUni,  m.  neke  izmegju  ovijeh  rijefi  (kao  grtimen, 
kamHn,  kremen,  plamcn,  pramvn)  izjednafuju(?i  se  jo5 
viSe  8  onima  u  kojih  je  osnova  na  ja«,  nabode  se 
u  srpskom  jeziku  i  bez  krajnjega  >ent  od  osnove: 
grum,  kam,  krim,  2)l(im,  pram.  (Jsn.  104.  Grum.  nema 
u  Vukovu  rjecniku,  ali  ima  u  poslovieama  koje  je 
naStampao  1849:  ^Kako  si?  —  Ka'  i  grum  zcmlje.j 
Osn.  104.  vidi  grumen. 

s:rnnir>ii,  grlimena,  in.  n.  p.  soli,  zemlje,  der  Klum- 
pen, glcba.  Rj.  vidi  grum.  dem.  grumeneie,  gruraicak. 
coll.  grumenje.  isp.  gruda,  od  iega  je  postalo  grum, 
grumen,  otpadavsi  d  pred  m.  Korijeni  79.  isp.  i  kila. 

ifriiiiii'nc-U',  m.  dem.  od  grumen.  Rj.  vidi  grumieak. 
isp.  grudiea.  ;«  nast.  isp.  kamfcneie,  kremfcni'ii',  pla- 
mtnOie. 

jrri'imf'nje,  n.  (coll.)  Klumpen,  glebae.  Rj.  jedno 
od  grumenja  grum,  grumen. 

grumieak,  gnimuka,  m.  vidi  grumenCii?.  Rj.  isp. 
grudiea  —  za  nast.  isp.  jaemiftik  i  jecmieak  (jat'men 
i  jei'men),  kamiftik  (kamen),  kremiOak  (kremen),  pla- 
mieak  (plamen),  pramiOak  (pranien),  kort^eak  (korijen). 

grnnilti,  nem,  vidi  gruhnuti.  Rj. 

tirilpko,  m.  ime  munko.  Had  2G,  54.  (irub-ko  pro- 
mijenirsi  se  b  pred  k  na  p.  hgp.  od  (irubisjiv.  isp. 
Gruban.  takva  hyp.  vidi  kod  Bosko.  —  po  ocu  Grupka 
prezime  Grupkovic.  Sovj.  9(i. 

gnlsiic,  grusca,  m.  kamenita  so  Mo  se  prndaje  im 
Bosni.  j>Dajte  mi  .loli  grusca."^  M.  Medit^.  AKj.  III. 
483a. 

grilisulina,  f.  vidi  gru5evina.  u  Liei.  ARj.  III.  483b 
vidi  i  gruJavina  1,  urda.  isp.  gruSaline. 

sril^ialino,  f  pi.  (u  Here.)  vrijeme  na  izmaku  ba- 
bina :  do'ao  na  grusuline,  reee  se  kao  pod.smjeha  radi. 
(•/'.  <rni.5evina.  Rj. 

ifrflsfuijc,  n.  das  Kiisen  der  Milch,  coagulatio  lactis. 
Rj.  verb,  od  grusati  se.  stanje  koje  bira,  kad  se  grusa 
(mlijeko). 

ffn'l.sati  se,  grfiSa  se,  v.  r.  impf.  t.  j.  mlijeko,  ge- 
rinnen,  coagulari.  Rj.  r.  pf  sloz.  progrtisati  se,  ugru- 
sati  se,  zgrusati  se. 


snisaviiia 


359  — 


s'libonijaf-n 


-ni-,i\in,i         —    7)  (u  Dubr.>  vidi  irruSevinn.  Rj. 

..  nilijeko.  I'ojc  se  osohilu  priiri  prrijih 

<:   kiiivii  oteli.  ridi  i  gruSaliuji,  iirdii.    isp. 

?)  (a   GrbljiO  jelo   od  jaja   i   mlijekn, 

.:      -       -,  :'■*<■  ""'  Milch,  eihi  ex  oris  (;c»ihs.  Kj.  hii'e 

ri;t  I    u  pn-nc^niom  sniixhi  ii  primjeru  orom  :  Te  obali 

s  iit'Oiiie  kiimeiije  iia  ratijeno  i  U!>  mrlve  Tiirke,  ucini 

ae  slnUna  (;rt«.s-<irimi.   Npj.  5,   VJl.  —   sn    nast.   vidi 

Jrfjivina. 

srrrtsi'njo,  m.  Rj.  verh.  od  gniMti.  rtdnju  kojoin  tko 
—  /)  iini.ii  II.  p.  m  (da.<  Stossen  z.  B.  iles  Salze.«. 
Kj.).  —  •*)  gniii  jecam  (das  Kuthiil.^eD,  to  spoliare 
siliqun.  Rj.>. 

srri'liovina,  /".  uirniiano  slatko  mlijeko,  koje  se  oso- 
bito  pravi  prvijoh  daiia  kad  se  krava  oteli,  gcronncnc 
Milcli,  liu-  coiKjulnium.  Rj.  ri(/i  grasavina  1,  gru- 
^ilina.  iirda. 

arri)sili.  gniSiin,  v.  impf.  Rj.  r.  pf.  slo:.  progiuSiti, 
iigniMti.  zgru.iili.  —  J)  ii.  p.  so,  t.  j.  utiu'i  je,  ali  da 
lie  biide  vrlo  sitna,  iftoiincii,  tiDido.  —  "i)  jecam  kad 
iiot'c  da  se  melje,  ciithiiheii  (diircli  Schlagen),  tun- 
diitdi)  si/i'/Nd  spoliurc,  cf.  gruhati  4.  Rj. 

ffritskanje,  n.  d.is  Stosseyi,  tusio.  Rj.  fecft.  od 
grii^kati.  r.idiijn  hojom  tko  griiskti,  n.  p.  kohdju  pe- 
ni'i  je. 

ST&skaii,  kfim,  r.  impf.  n.  p.  koSulju,  periiei  je 
drzeri  jedan  kraj  ii  rukama  lupati  dolje  o  kamen  ili 
o  diLsku  na  eemu  se  pere,  .s^os-sch,  iundere.  Kj.  v.  pf. 
do':,  izgriiskati.  —  upraro  je  dim.  od  griihati. 

(iruski,  adj.  uAv.  ARj.  III.  484a.  Uo  pripada  Gruzu: 
Prate  se  k'o  (int.ski  kumovi.  DPosl.  !I9. 

(iru^,  Orii/.a,  m.  mala  varoSiea  i  pristaniste  i/,a 
Diibrovnika  k  sjeverii,  Italijanski  Orarosa.  Rj.  —  Nije 
Gni:  za  svakoga.  DPosl.  82. 

(■rQia.  /'.  —  1)  voda  u  Sibiji  u  nahiji  Kraguje- 
vaOkoj.  Hj.  —  V)  kneziua  oko  le  vode.  Kj.  —  Svu 
ti  redoiu  odineinuse  rajii :  odinetniiSe  liruzu  i  Moravu. 
Npj.  4.  o.">4. 

(•rnzaiiin,  m.  (pi.  ( iriiHni).   Rj.   vorjek   is    Gruse. 
(•rQ/.anskT,  ndj.  Rj.  sto  pripada  upravo  Gruzanima 
(I  po  iijima  i  Gritii. 

. . .  gub,  .s  orom  rijcccom  ili  sa  rijeccom  stnik  slo- 
zeni  hrojcri  posfuju  umnozni  (numeralia  multiplica- 
tim),  na  pitnnje:  Kolikogub ?  ili  kdlikostiuk?  n.  p. 
dvogiib,  j/t  dvostruk ;  trogub.  trosliiik;  ("^etvorogub, 
eetvfirostruk ;  i  t.  d.  Kj."  XLIX. 

enba,  f.  —  J)  der  Annsaiz,  die  Jiuiide.  lepra:  finha 
ga  razgubalal  ffuha  vjis  poinoiila!  (kletva  kozaiiia') ; 
rodilfi  kao  fjitha  (n.  p.  iljiva,  kriiska,  jabuka),  t.  j. 
vrlo.  Kj.  —  Giiha  ga  gubala!  Rj.  1().')1).  Vidi  sareno 
gubavo  musko  ^.diijebe  .  .  .  izlijeci  ija  od  tjulie.  Rj. 
:}4iia.  Iljevojka  ostade  ci.sta  i  ^cJrrtca  orf  (/i///c.  Npr.  8(i. 
Kiid  r.e  f/uba  iiego  na  jure?  Posl.  Ki.-J.  Tako  guhom 
ne  smrdio!  a'JT.  Tako  me  guba  ne  jela!  298.  Tako  na 
mene  yiiba  ne  xjela!  307.  Covjek  gubav  dogje  ...  I 
odmah  oHnti  sc  od  gtibe.  AFat.  8, ;!.  Guha  otide  s  njcga, 
i  osta  C'ist.  Mark.  1,  42.  Odinali  (jul)a  spade  s  njcga. 
I.,iik.  .5,  l.'i.  Kad  je  guba  na  corjcku,  neka  ga  dovedu 
k  Hvciteiiikii  .  .  .  guba  je  za^tarjela  na  ko?,i  .  .  .  ako 
Ii  se  guha  iznspc  po  kozi  i  pokrije  svu  kozu . . .  Ovo 
je  zakon  za  gubit  na  baljini.  Mojs.  III.  13,  !).  11.  12. 
.'»!).  is;),  nuijasin.  —  2j  gljira,  osoliilo  na  drretii; 
fuiiguK,  Sihuamm.  orumn  jumiicno  ide primjer  koji  je 
poriie  pod  1:  Kodilo  kao  guha  (n.  p.  Sljiva,  kniska, 
jabuka),  t.  j.  vrlo.  is;).  AKj.  III.  484b.  —  :t)  ridi  trud, 
Feucrschiramm,  l}oletus  igniarius  L.  —  po  sjev.  kia- 
jevima.  ZapalivSi  guba  na  luli.  Keljkovi(;.  ARj.  III. 
481b.  —  4i)  coccus,  lecanium,  aspidiotas.  njeke  vrste 
iiviniea  fto  stoje  na  drvc(':u  (osobito  na  vo(''karna)  i 
kvarc  ga;  vidjeti  hu  kao  male  eibuljice  izra.sle  iz  kore 
drvfta.  takovtt  guba  biva  na  Aljivi,  na  gl'igu,  na  ro- 
gai'-ii  I  t.  d.  I>j.  KUyanovi*-.  na  .sniokvi.  P.  Budmani. 
AKj.  III.  485a.  —  /ij  runjav  tjunjac  od  vune.   lugja 


rijei':  guba  (haljiiia^.  Osn.  35.  Madz.  guba,  ein  zottiger 
Miititel  roil    M  ollc.  isp.  guber. 

iilkbac,  giipea,  m.  die  dusserste  Spitse  des  Vordcr- 
theiles  der  Schiffs,  e.vtrema  pars  prorae,  cf.  gubiea.  Rj. 
rt  u  prore. 

iiniialj,  HI.  die  Grindmahre,  cqims  porrigi)tosiis.  Kj. 
koiij  gidiar. 

gnbaiijo,  II.  Rj.  verb,  nd  I.  gubati,  II.  gub.iti  se. 
—  /.  radiija  kojom  .ito  g'libd  kaga.  —  II.  I)  stanje 
koje  bira,  kad  se  tko  guba,  kad  poslaje  gubar  (das 
Aussiitzig-werden,  lepra,  oontagiiim  leprae.  Rj.1.  — 
2)  radnja  kojnm  se  tko  guba  (das  Kratzen,  frietio.  Rj.). 

!!;nbar,  vi.  koji  po  Sumi  kupi  guhu  (gljivel,  pa  po- 
slije  imulaje.  M  Fuzini.  Gj.  Danii'ie.   ,\Rj.  111.  485b. 

sriUtati,  bam,  v.  impf.  Rj.  r.  pf.  sloL  i^gubati  (i  se), 
razgubati  (i  se).  lyj.  razgubaviti.  —  /.  n.  p.  guba 
ga  gubala!  soil  iibcr  ihn  kommen,  corripial  ipsum! 
Rj.  ciuiti  da  .ito  budc  gubaro:  T.iko  mi  .ito  smo 
Zajedno  izjeli  i  popili,  i  tako  me  ne  gub,do\  Posl.  307. 
yto  je  ovo?  rimi  tc  gubalo!  Npj.  4,  91.  Tako  ti  vjeu- 
eanja  i  tako  te  one  ne  gubalo.'  Here.  4.  —  II.  sa 
se,  rejleksir.  —  1)  aussiitzig  verden,  hjira  corripi.  Rj. 
postajafi  gubar:  Tako  se  ne  gubuo  kao  ^.aba  gubavica, 
a  prav  se  Bogu  ne  ukleo!  Posl.  309.  —  'i)  sirh  kratzen 
(schimpftich,  als  nenn  man  aussiitzig  xriire),  fricari: 
sto  se  gubaS?  Rj.  kiize  se  podsmijeha  radi  corjeku, 
koji  se  cese  kao  da  je  giibiiv. 

ts:nbav,  adj.  aussiitzig,  leprosus.  Kj.  nu  kiijcm  ili 
na  i-emu  je gubu.  tsp.  razgubaviti.  —  (iiljekoji  ugljenom 
od  badujaka  ma^u  guharc  smokve.  Kj.  35a  (isp.  guba 
4).  Vidi  sareno  gubaro  muSko  zdrijebe.  Rj.  34fia.  Da 
mu  gubaroga  konja.  Npr.  25.  U  onoga  kralja  Sto  mu 
bjese  seer  gubara.  8().  Kad  je  koza  guJiara,  rada  bi 
sritko  da  je  gubar.  Posl.  111.  (iuliara  jedna  orca  s\'e 
st.ado  razgubavi.  DPosl.  25.  Corjek  gubav  dogje.  Mat. 
8,  3.  liuka  mu  gubara,  bijela  kao  snijeg.  Mojs.  II.  4,  6. 
ffftbavae,  gub.nvea,  iii.  ciii  liaudiiier,  Aus.mtziger, 
leprosus.  Kj.  corjek  gubar.  hyp.  gubo.  —  Gultavae 
uz'o  bi  da  su  svi  gubavi.  DPosl.  25.  Razgovori  ae, 
gubarce,  shitka  ti  je  kr.a.sta.  lOiJ.  V  gubavca  pomasti 
pita.  140.  Gubaviic  na  kom  je  ta  bolest  neka  ide. 
Mojs.  III.  13,  45. 

^ilbavica,  f.  —  Jj  eine  Aussiitzige,  leprosa:  Ja 
mljab  da  je  guhuricu.  Kj.  gubara  zensku.  —  2  (po 
jugiizap.  kriij.)  ^aba   gubavieii,   die   Kriite,   bufo.   Rj. 

—  Kad  eeljade  pozuti  u  obrazu  pa  se  misli  dagaje 
zapuhijula  zniija  ili  zuba  gubarica  ili  pseto.  Kj.  188a. 
Krnstara  zaiui,  die  Kriile,  raiia  l)uf'o.  cf.  gnluiricu. 
Kj.  299a.  Tako  potrbuSke  ue  hodio  kao  za1>a  guba- 
rica'. Posl.  309.  —  :i)  Schimpfu-ort  fiir  Ziege,  eou- 
viciiim  III  capram.  Kj.  kii:e  se  s  pogrdom  kozi. 

(iftbaviea,  f.  Name  fiir  drei  WwiserfiiUe  in  J)ul- 
ntalicn:  jedna  je  Guluirica  u  Krei  vi.'e  Kninja,  a  u 
(Jetini  su  niJie  Zadvarja  dvije:  velika  i  mala  Gubarica. 
Kj.  tri  slujia   u  J>ahnaeiji. 

ijilbpr,  III.  pcikrivae  od  vune,  kao  eebe,  einc  grosse 
Beitdcrkc,  strugulnni.  ( lubere  zene  same  ^'U  kod  ku(?e. 
Kj.  ridi  bijelj.  i  sgn.  ondjc.  —  za  pustanjc  isp.  guba 
5.  —  Padue  (pola?.ajnik)  ])oil  guberom,  kojijem  ga 
domaeiea  boee  da  ognie.  Kj.  12a.  .lorgani  su  po  va- 
ro.iima,  a  po  selima  sc  pokrira  gubcriiiia  i  ponjavama 
koje  zene  same  I'li.  Rj.  255b.  Ne  pru/.aj  se  dalje  od 
gulier<t.  Posl.  2()8a.  Previa  guberti  valja  se  pru/.ati.  2(51. 

s:iib(!riiator,  m.  der  Gotirerneur,  gulicrnator.  i-idi 
guveniadur.  Gulicrnator  \'uko  Kadoujie  NjeguS.  Npj. 
5,  .531.  P)ila  Boka  ;jo(i  gubematorom  od  Dalmucije. 
Kov.  37. 

iriiberiiija,  f.  das  Gubernium:  Boka  .  .  .  .sastavi  se 
X  gubirnijnm   Dalmalinskom.  Kov.  39. 

a^ubcniski,  adj.  .ito  pripada  guberniji,  Gubernial-. 

—  Isto  je  tako  i  u  KiSenjevu  castio  sve  guhcrnske  fi- 
novnike.  Hovj.  71!. 

giibenijaeu,    f.   Art   Kopfbedeckung   der    Fraiicn, 


Kubica 


353 


xudlji'vina 


riitae  genus:  Gjevojkama  kape  gtihernjace.  Rj.  «e- 
kukva  ien.'tka  kiqnt. 

gHhiva,  f.  der  Theil  dea  ThiergexicMen,  an  dem 
die  Kate  und  der  Mund  hefiiidlich,  o.<  miiiiiaUum, 
netnpe  hovis,  cijui,  ovis,  caprue,  ciinis :  I'ojrledaj  mu 
na  iiuhiin,  pa  jra  voili  iia  muzlicu.  Kj.  oita  strana 
gluve  u  Hvotitije  (naime  xi  yoveietii.  konja,  orce,  koze, 
psiij,  gdje  su  nus  i  uxta.  i  o  anjeku  se  kaie  all  s  po- 
grduiii.  vidi  rilica.  uugm.  pubit-ina.  isp.  jrubac.  —  On 
(jarac)  odpovori:  »Po8lao  si  siiahu  da  mi  kreSe  da 
brstim,  a  ona  mi  natakla  jrui^vu  mi  gHhicit,  pa  ne 
mopu.«  Npr.  245.  Brnjicu  na  guhicu !  (Cuti!  jezik  za 
zube!).  Posl.  30.  Ozeo  mu  )e  guliictt.  DPosl.  93.  Ljuto 
kune  lepa  Mara:  lOte!  konju,  pust  ostao!  Strelica  te 
ustR'lila  .  .  .  kroz  uzdicu  u  guliUtt:  Npj.  1,  178.  Kad 
Hriijioa  vijrje  HadiSagifii,  dipli  mu  8e  brci  nu  guhici 
ka  na  vuku  u  zloj  prodinici.  J t Npj.  4,  7f«.  Sveje(dje- 
vojku)  Tale  ii  gubicu  Ijupka.  4,  700.  Jer  bjesniJ  na 
me  .  .  .  za  to  (u  metuuti  uzdu  svoju  u  gubicu  tvoju. 
Car.  II.  i;>,  28. 

rnbit'inn,  f.  uugm.  od  gubica.  Kj.  —  takva  augm. 
koa  bardacina. 

gdbi.s,  gubiJa,  m.  vidi  gubitak.  —  U  brijeme  i  na 
mjestu  gubis  je  dobit.  IJPosl.  13t>.  ima  rijec  i  u 
StuUija.  za  nasi,  i  akc.  vidi  kod  blutiS. 

f^ubitnk,  gubitka,  m.  der  Verlust,  jactura.  Kj.  vidi 
gubis,  izgub.  suprotno  dobit,  dobitak. 

gdbiti,  giibim,  r.  impf.  Kj.  r.  pf.  doz.  iz-gubiti, 
po-,  8a-,  zghbiti,  zag&biti.  —  1.1  a)  verlieren,  perdo. 
Kj.  ridi  satarivati,  tratili,  zararivati.  v.  pf.  izgubiti, 
zagubiti.  —  Nejacica^jrarrfu  gulii.  Kj.  41()a.  Kamatnik 
(i«,si<  ytibi.  Posl.  128.  Ko  staro  Ijiibi,  danke  gubi.  Infi. 
Ne  gubi  cijene.  (KeCe  se  u  §ali  ouome  koji  se  na- 
kaSlje,  i  zuai'i  da  ne  gubi  cijene  kao  konj).  197. 
feuplja  para  cijenu  gubi.  3(51.  Vreme  gubis,  a  mene 
ne  IjubiS.  Npj.  1,  39<).  Uanas  majci  sugjen  danak 
ghivu  gubiti.  1,  613.  Zabunjeni  smo,  ali  ne  gubivio 
nuda.  Kor.  II.  4,  8.  Gubeii  duse  sramotiioga  dobitka 
radi.  Jezek.  22,  27.  sa  se,  pass.:  Da  se  ne  gubi  m- 
jeme.  Ogled  III.  —  b)  gubiti  kovie  sta:  ciniti  da  on 
gubi  sta,  upropascivati  mu,  unistavati  mu  Ha:  Despet 
iiabi  dusu  gubi.  Posl.  .58.  Inat  babi  dusu  gubi.  104. 
»Ma«  gjevojci  srecu  gubi  (n.  p.  kad  se  za  kakvu 
reCe:  dobra  i  poStena  gjevojka,  »ma«  —  ali).  173. 
Da  vi  caru  rojsku  ne  gubiti.  Npj.  o,  337.  isp.  izgubiti 
16.  —  2)  hinrichten  lassen,  intcrficio.  Kj.  ciniti  da 
sto  pogine:  vidi  ubijati,  smicati  2.  pf.  izgubiti  2,  po- 
gubiti,  sagubiti,  zgubiti.  —  Da  gleda  gje  car  cara 
gubi.  Npr.  1.56.  Bog  ne  trubi  za  §to  coeka  gubi.  Posl. 
18.  Ne  gtibi  me  u  dvoru  tvojemu  .  .  .  vec  me  gubi 
gdi  s'  gube  junaci.  Npj.  1,  538.  539.  Da  ne  gubim 
mlagjane  junake,  da  ne  cv'jeljam  zalostive  majke.  3, 
491.  Nego  i  oui  da  gledaju  da  se  umire,  da  se  gla- 
vama  ne  igraju  i  naroda  da  ne  guhe.  MiloS  60. 
Nemoj  to  einiti  ni  gubiti  pravednika  s  bezakonicima. 
Prip.  bibl.  15.  sa  se,  pass.:  Na  teftiSima  se  gube  i 
drugi  Ijudi  osim  hajduka.  Rj.  738a.  Ye(?  me  gubi 
gdi  s'  gube  junaci.  Npj.  1,  539.  —  II.  sa  se,  refieks. 

—  1^  sich  verlieren,  perdi.  Rj.  kao  nestajati  cega: 
U  stldu  postenje,  a  u  strahu  jiinastvo  gubi  se.  Posl. 
337.  Bliie  k  Hereegovini,  to  se  »h«  manje  fiuje;  ali 
k  iatoku  ne  gubi  se  tako  odmah.  Posl.  XXII  ^Vuk1. 
isp.  izgubiti  :i.  —  2)  mager  u-erden,  macresco:  gubi 
se  fovjek  u  lieu.  Rj.  vidi  ispuStati  se.  —  Ali  ga  naj- 
posle  slane  muOiti  i  gristi  gde  ne  sme  nikome  da 
kaie,  te  se  pocne  gubiti  i  venuti.  Npr.  151.  isp.  iz- 
gubiti 4. 

Sikblji>njc,  H.  Rj.  verb,  od  I.  gubiti,  II.  gubiti  se. 

—  /.  1)  radnja  kojom  tko  gubi,  trati  sto  (das  Ver- 
lieren, perilitio.  Rj.).  ridi  trai'enje.  —  2)  radnja  kojom 
tko  gubi  (ubija  Hi  upropa'siuje)  koga  (das  Hinrichten, 
trucidatio.  Rj.).  —  II.  stanje  koje  biva,  kad  .<«  tku 
Hi  sto  gubi  (gine).  vidi  ginu<!e. 


glibo,  m.  vidi  pubavac.  Rj.  ht/p.  gen.  piSba,   voc. 

gubo.  —  takv.i  hi/p.  kod  balo. 

KubAiliiKiiica,  /.  kaie  He  kao  u  Sali  za  dukat, 
sclierzhafte  lienennung  einis  Itukuten.  aureui  (u.  d. 
animum  perdens.  Rj.  "gubo-duinica,  hjjii  gubi  duAu, 
n.  p.  zutica  ii  (dukatj.  vidi  duJoguhac. 

gltciinjo,  n.  das  llinunicrsihlingen,  devoralio, 
deghaiiio.  Rj.  verb,  od  gucali.  radnja  iojom  tko 
guca  sto. 

jefitentl,  eiim,  v.  impf.  hinunterschlingcn .  deroro. 
Rj.  upravo  je  dem.  od  gutati.  r.  pf.  gueati.  —  sa  »e, 
pass.:  Da  se  ovgje  gucalo,  ne  bi  se  ovgje  pueaio. 
(Kazala  Ciganka,  kad  su  je  prekorili  Sto  je  izjcla 
skorup  koji  je  iskala  da  namaic  ispueane  usoe). 
Posl.  .55. 

g:Qciiu(i,  nem,r.pf.  hinunterschlingen,  deroro.  Rj. 
upravo  je  dem.  od  gunuti.  r.  impf.  gueati. 

gDJ^enjc,  n.  vidi  gutoljenje.  Rj. 

iriii-f'njc,  n.  verb,  od  gufiiti.  radnja  kojom  >i.  p. 
golub  guci. 

GQccvo,  n.  ein  Gebirge  am  rechten  Ufer  der  Driua, 
ober  liOzniea.  Rj.  planina  xi  Srbiji  na  desnom  bri- 
jegu  vode  Drine  vise  Loznice:  Dobro  fuvaj  brda  i 
Guveva,  utei'i  (e  u  planinu  Turei.  Npj.  4,  2.53. 

gAi'iti,  (lum,  vidi  giitoljiti.  Rj.  savijajuci  sto  pod 
skut  ciniti  guku  (2).  v.  pf.  sloz.  8,^gu(5ili,  zgilfiti. 

gijeiti,  giiclum,    akc.  AKj.  III.  493a.   v.   impf.   vidi 

gi'ikati,  gugutati ;  i;.  impf.  sloz.  zagu^ati.  v.  pf.  prosti 

guknuti.  girren,  gemo:  Nego  ra.stu  dva  golulia;  jcdau 

'  muc-i,  drugi  guci:  »Ko  me  takne  al'  pomakne,  klju- 

nom  cu  mu  izbit'  o6i.  Here.  236. 

jfltda,  f.  (u  Dubr.)  vidi  kroiaca.  Rj.  i  syn.  ondje. 
—  isj).  gudin,  gudini*;. 

irddiie,  gudaea,  hi.  der  Geiger,  citharoedus.  Rj. 
cotjek  koji  gudi.  vidi  guslar,  hegeduS.  —  Ima  rijefi 
84  kojijeh  nijesam  euo  u  narodu  da  se  govore,  nego 
sam  ih  ja  naeinio:  vikac  .  .  .  gudai.  Nov.  Zavj.  VII. 
Cuh  glas  gudaea  koji  gugjahu  u  gush  svoje.  Otkriv. 
14,  2.  Od  njeira  se  narotliSe  gudaci  i  sviraOi.  Mojg. 
I.  4,  21.    ,      ' 

g'tldalo,  H.  der  Fidelbogen,  plectrum  (1):  Ni  gudi 
ni  gudala  vadi !  sei  still  (fange  nichts  an); . . .  gusle 
javorove,  i  gudalo  od  jadikoviue.  Rj.  za  postanje  isp. 
grizalo  (od  starijega  gusti,  koje  vidi).  za  nasi,  vidi 
kod  buc^kalo.  vidi  gudilo.  —  Ko  istinu  gudi,  gudalom 
ga  po  prstima  biju.  Posl.  139.  Krivo  kao  gudalo.  160. 
Blijepae  razmabne  gudalom  i  zapjeva.  Posl.  324. 

gddilo,  ».  (u  Srijemu)  x:idi  gudalo.  Rj.  —  Kad 
egedu?  pravdu  Svira,  gudilo  ga  po  nosu  bije.  Posl. 
Ii6.  postanjem  od  gudjeti. 

giidin,  gudina,  m.  (u  Dubr.)  vidi  prase.  Rj.  dem. 
gudini(^-.  isp.  guda. 

giidinie,  m.  dem.  od  gudin.  Rj.  j>ra.scic.  isp.  guda. 

glidjeti,  gutfim,  f.  impf  Rj.  ridi  gusti.  pf  s/oi. 
zagudjeti.  —  1)  geigen,  pdibus  cano:  Ni  gudi,  ni 
gudala  vadi.  Kako  koji  slijepi,  sve  gore  gudi.  Rj.  — 
Gud'te  gusle  Milo5u  za  du5u!  Kj.  108a.  Kad  mi 
gusle  ne  mogu  da  gude,  ne  mill  mi  se  ni  Sto  sam 
slijep.  (Pripovijeda"se  da  je  rekao  nekakav  slijepae 
u  5ali).  Posl.  119.  Ko  i.itinu  gudi,  gudalom  ga  po 
prstima  biju.  139.  Ko  poslije  slijepi,  IjepSe  gudi.  151. 
Nikomu  zla  ne  gudi,  ali  ga  ne  iudi,  da  ti  na  glavu 
ne  pade.  DPosl.  84.  Cuh  glas  gudaea  koji  gugjahu 
u  gusle  svoje.  Otkriv.  14,  2.  Kad  gudaC  gugjase, 
dogje  ruka  Gospodnja  nada  nj.  Car.  II.  3,  15.  — 
2)  dumpfschallen,  resono,  murmuro,  n.  p.  kad  se  iz 
daleka  c^uje  pucnjava  topova.  Rj.  isp.  gruhati.  — 
PuJke  praSle,  a  topovi  gudc.  Npj.  4,  251. 

gddljiivina,  /'.  vidi  gudlje\ina,  koja  je  mogla  grt- 
jeskom  cijom  postati  mjesio  ore  (gudljavma).  —  Drvo 
koje  je  Suplje  i  baOva  koja  je  prazna .  .  .  velik  zvek 
i  reliku  gudljarinu  uCine.  M.  Divkovic.  ARj.  III.  494b. 
irddljevinii,  f  ridi  gudljavina  i  gudnjava  2,  i 
syn.  ondje.  —  =l>a  mi  dana-o  poljem  poletimo,  ko  Ce 

23 


riiiliijavii 


—  354 


u'lilikiiiii. 


iir>i.    i.o.l   plAuiuu   ai^i«  .  .  .   I'tinta  polja   stado  ;;i((J-  | 
ilNpj.  ;>.  ii\b.  Si:uK>  onie   zoiiilje   tiitljovina. 
klttc  yudljeriiiii.  jcre  Tiiroi  plaho  udariio. 
4.  Jic'.  lijei-i  a  takini  uust.  kod  liraiijeviiia. 

ffitiliijava.  /".  —  1)  tier  'J'un  der  (:<crhischtii)  roan-  , 
<iciiie,   ,«()HM.<  fidium.  Kj.  (/his   (/»^v(^(  ,/(((•()- 
(//  (  dnii/ili  kakcih  ijoiij).  ixp.  giuljeti  1.  —  i 
2)  an  dumpfer  \Svhall  z.   li.  eiitf'eniter  Kunoneii  : 
stoji  giulnjava  topova.  Uj.  ri'cJi  friidljavina,  ciuUjovinii;  , 
ttitanj.  tutnjava.  tutnjaviiia.  tiitljovina.  i-:p.  sriuljeti  2. 

IcAdiira,  /'.  till  enycs  lUid  tic/'es  Tli(d.  nillis  un- 
ffiista.  Kj.  tijt'SiKi  diihoduliiKi :  Od  jedno-ra  kraja  do 
drii^isra  ove  mt-irje  piijokijom  piitem  iina  oko  I'ctiri  j 
dana  hoda;  a  kad  bi  se  islo  ]>reko  giiditra  i  litioa  , 
pored  iije.  bilo  bi  iiiuoiro  vISc.  Kj.  I'M.  T>n  sin  Srbi  ; 
luaine  u  one  Suuie  i  giidurc,  kioz  koje  valja  proci.  j 
Panica  5,  44.      ,  I 

irAdia,  f.  (u  .Snmad.)  vidi  biid?,a  2.  cf.  kmia&i  2. 
Rj.  pasfir.tkti  iyni,  h  kojoj  se  gndza,  budza  Hi  krmaca  I 
•ore  oho  tri  prsta  diifiuiJco  i  pudchelo  drro. 

sin\/.iin]v.  n.  vidi  l)ndz.anjo.  Kj. 

£riil/.ali  M',  jrudzrim  se,  rirfr  biid^ati  ac.  Kj.  igrati 
se  yiuUe,  hudie  Hi  kniiaic, 

ensrfit,  HI.  das  (rirren,  gemitus  (columbarttin):  Od 
gugitia  tvojih  golubova.  Rj.  glas  goluhov.  vidi  jjuk, 
suka  1. 

Siiffi'ila,  /'.  (u  Baranji)  ridi  kiikiita.  Kj.  hiljktt. 

S'littriirinjc,  ti.  das  Uirren,  ycmitus  (coluiitharuiii). 
Rj.  C(.rli.  ud  giigutati.  radnju  kojom  (golub)  gugurc. 

iriiariitati,  siignt'cui,  v.  impf.  yirrcn,  yeiiio.  cf.  jrii- 
kati,  Rj.  vidi  i  jrnciti.'  gulub  ywjuie. 

sritKUtka,  /'.  Rj.  nckuki  golub.  isp.  kiiniiikusa, 
kumrija. 

giiaji'iiji'.  II.  das  Geigen,  canius  jidimn.  Kj.  verb. 
od  gudjeli.  radnja  kojom  tko  gndi. 

jfOja,  /'.  Rj.  dem.  gnjic.  uugin.  gujina.  —  J)  die 
Schlanye,  se-jjenn,  cf.  zuiija.  Rj.  —  Koga  su  yuje 
klale  i  gu^tera  se  boji.  Kj.  lOOa.  Xupuhasc  h  peixiiia 
guje.  Rj.  lillb.  Doke  nagje  yujn  utroimicu.  Rj.  480a. 
Piduva  yiiju  jezikom.  Rj.  4S(>u.  I'ccnula  ya  yuja.  Rj. 
4!)Sa.  Na.sred  puta  saiila  se  yuja.  Rj.  (iiiOa.  Udari 
qa  yujti,  t.  j.  ujcdc.  Rj.  TGila.  Saika,  sarena  yuja. 
Rj.  tvWa.  A  kakva  je,  siiiulu  je  yuja!  Rj.  839b.  Vije 
se  kao  guja  u  prouijepu.  (Kad  koga  Sto  boli,  pii  se 
previja  i  premeee).  Posl.  34.  Guju  za  rep  ne  bi  iz- 
vukao  (taki  je  sibljak).  4(i.  Kao  da  sii  ya  yiijc  pile 
(tako  je  rgjav  n  lieu).  131.  Drug!  vele:  Ijuta,  kao 
guja.  S'pj.  1,  38.  Guje  mu  se  oko  srca  vijle!  1,  38. 
Guje  mu  se  na  srce  smile!  1,  27(i.  (Jd  zalosli  pisnU' 
kao  yuja.  1,  574.  Niti  ymizu  yuje  i  jakrepi.  2,  70.  Oiia 
ciknu  kako  ljut<t  yuja.  1,  112.  Cvili  Milos  kako  IjuUi 
yuja.  2,  24.").  Prevari  se,  ujede  ya  yuja.  2,  257.  Na 
siniji  uptcteiia  yuja.  2,  392.  (ije  su  tebe  yuje  iz  pu- 
Uije?  2,  40!).  Cara  eii  ti  ziva  douijeli  u  zubiuia  yiije 
sestokrile.  2,  511.  Ono  su  ti  sve  braca  rogjcria,  oim 
su  ti  pod  kamcnom  yuje.  3,  15().  ^e.scili  yuja  u  pri- 
niorju  nema;  oiio  su  ti  guje  prisojkiuje.  3,  1^)1.  Neinoj 
koga  da  uije  guja,  neinoj  koji  pusku  da  isturi!  3, 
307.  Bio  je  nanialovat  go  starac,  koga  su  yuje  opu- 
sale,  te  fni  kolju  i  piju  inu  sise.  Npj.  I,  127  (Vuk). 
Dan  6e  biti  zniija  na  pulu  i  guja  na  stazi,  koja 
ujeda  konja  za  kicicu.  Mojs.  1.  49,  17.  —  2)  (po 
zap.  kraj.)  vidi  glistii.  Rj.  vidi  gujana,  gujavica.  — 
U  Srbiji  guja  znaci  slo  i  zmija,  a  u  Uubrovniku  se 
guja  zove  ylifta.  Posl.  XLVJ. 

K&jana,  /'.  (u  Lici)  nidi  gujaviea  (glista).  Rj.  vidi 
i  guja  2. 

I^iijiivk-a,  f.  der  Spulwiirm,  Hegenp;urm,  lumbricus, 
cf.  gliHia.  Rj.  vidi  guja  2,  gujana. 

r'tjii',  m.  eine  kleine  Schlangc,  parvus  serpens.  Rj, 
mala  yuja.  vidi  zmijii''.  —  Od  osnova  koje  znafe 
#.ivin<;e  mu-^ko  ili  icnsko:  osnove  koje  od  njib  po- 
Kt-'iju  zna<''e  mludo  zivinie:  buCi^i,  vuci(5,  giijiv,  ia.h\(; 


zniijie.   Osn.   232.   po   oroine  jc  gujie  upravn  ndada 
guja. 

^I'ljiiia,  /.  (luym.  od  guja.  Kj.  —  i(d;ni  auyin.  ridi 
kod  bardaiina. 

il'djiiiji,  adj.  Sehlangen-,  serpentuni.  Kj.  sto  pri- 
pada  yuji.  yujavia:  Z.af  ti  lie  znas,  od  t^ibiiija  .laiiko, 
da  mi  jesmo  gn'jezda  sokolova,  a  Turei  su  yit'jezdu 
yitjitijcya?  Npj.  2,  512.  I'biee  ga  jczik  yujinji.  ,Iov 
20,  It).  —  adj.  s  takim   luiM.  kod  budinji. 

Sflk.  III.  ridi  gugut:  Svi  golubi  gukom  gukaliu. 
Kj.  (//((■-•  yohdiiiiji.  ridi  i  guka  1.  —  A  jeilaii  golub 
ijukoin  lie  liui'e.  ijukom  iie  liui'e,  biser  ne  zoblje.  Npj. 
1,  ()0. 

iS'ttka,  /'.  —  J)  das  Girreii  der  'I'aube.  yeiiiitus  co- 
hiiidiae.^  Rj.  ridi  gugut,  guk.  o  ylasu  yohibiiljem.  — 
a)  Ansuuchs  am  l.eibc,  gibbus  Rj.  Ho  sc  na  i}emu 
ispeiije  te  uije  rarno:  Ako  nagju  po  njoj  (po  varici) 
yuke  i  bregove,  onda.vele  da  sluti  ua  bogastvo.  Rj. 
54b.  Goutunar,  kila  ili  ynka  koja  se  kome  na  tijelu 
ispcnjc.  Rj.  941).  Kukulj,  ona  guka  Sto  ?,eiie  nose 
navili  glave  ispod  maranie.  Kj.  303a.  PupuSka,  na 
hljebii  yuka  (kao  na  drvetu  rvoruga).  Kj.  (>21b.  ridi 
evrljuga,  guta,  kila.  —  H)  guka  truda,  zlala.  der 
Kluiiipen.  massa.  Rj.  —  Bubla,  kao  guka,  der  Khinipen, 
iiiiissa.  Kj.  4lia.  Tugja  muka  vrazja  yuka.  Posl.  321. 
Zar  loiicar  iiciiia  vlasti  nail  kaloui  da  od  jedne  yuke 
nai'iiii  jedaii  siid  za  I'asl  a  drugi  za  sraiiiolu?  Rim. 
9,  21.  Vidjeli  lom'-ani  gdje  giadi  lonee.  i  lonae  koji 
gragjase  razbi  inii  se  ii  nikama;  a  on  ga  onda  sabi 
u  yuku  i  naOiiii  drugi  od  iijega.  Prip.  bibl.  94.  isp. 
gruda,  grudva,  gruiii,  grumcn,  kila  3. 

S'iikiinj<',  u.  Rj.  rerb.  od  giikati.  —  J)  radiija 
kojom  yuce  golub  (das  (iirren  der  Taube,  gemitus 
coliimbae.  Rj.):  Oni  se  (golubovi)  i  po  yukanjn  tayM- 
kuju.  Kj.  93b.  (/«)«.  guktanje.  —  2)  radnja  kojom 
tko  guce  sto  kome  no  uho  (das  Kaiinen,  luiiniiu- 
ratio.  Rj.). 

^ttkanjo,  n.  ridi  grudanje.  Rj. 

^'ukati,  gficem,  v.  impf.  Kj.  r.  pf.  guknuti.  — 
I)  girren,  gemo.  Rj.  vidi  giu'iti,  gugiitati.  dem.  guk- 
tali.  ,0  golubii,  rjeyjc  o  sokolu:  Kad  griviijas  gme, 
Ijudi  ka/.u  da  govori  .  .  .  du/iljas  kad  u  proljeee  do- 
leti  i  stidie  yiikati.  Kj.  931).  Svi  yolnbi  yuknm  fiukaliu. 
Kj.  lOlili.  Goluli  dupljas  yutuii  i\  \noV]vic.  Posl.  284. 
Kolovogja  sestra  Stojanova,  a  kakva  je!  da  od.IJoga 
nagje!.-..  kad  govori,  k'o  da  golub  yuce.  Npj.  3, 
257.  i^ivi  soko  dolelio  .  .  .  kada  rueam,  da  mi  yuce. 
Here.  271.  i  djcteiicc  guce,  kad  staue  tepati:  Milutin 
raste,  smije  se  i  guce.  Htraz.  188(),  147b.  —  2)  r<mncn 
{eiuandcr  in  die  Ohren).  in,  aurem  dico,  murmuro: 
neSlo  Ijudi  gueu.  Rj.  saptati  komu  Uo  na  uho,  oso- 
tiito  sc  kaze,  kad  Ijudi  jedan  drugomu  sapcu  sto  na 
tiisi  (ponajvisc  o  kakoj  ryjavoj  stvari). 

^nkati  S(?,  kam  se,  «.  r.  ivijif.  (u  0.  CJ.)  vidi  gru- 
dati  se.  Rj.  biti  se  gukama  snijcga.  r.  pf.  sloz.  p6- 
gukati  se.  • 

^fi'lkniiti,  guknem,  r.  pf.  Rj.  c.  impf.  gukati.  — 
1)  yirreii,  inyemo.  Rj.  yukne  yolub,  jedan  put  pusti 
ylas  gu  :iz  sebe.  —  2)  ins  Ohr  raunen,  murnntro  in 
aurem.  Rj.  sanuti  komu  sto  na  uho :  Natukiuiti  kome 
sto,  kao  nagovijestiti,  guknuti.  Rj.  4U)a. 

It'l'iklaiijt'.  n.  rerb.  od  giiktati.  radnju  kojom  yo- 
lubak  gukce.  isp.  gilkaiije  1. 

^ilkjad,  gukeem,  r.  impf.  bice  dem.  od  giikali  1. 
isp.  graktati  prcma  grilkati.  —  (lole  yv,kce.  ii  Dobro- 
selii.  M.  Meilie.  ARj:  III.  250a. 

^I'lliilha,  /'.  die  Ausschiiluny  (des  Kukuruz),  de- 
corticatio,  cf.  koinidba.  Kj.  radnja  kojom  se  guli  ku- 
kuruz, i  vrijeme  kad  se  guli.  rijeci  s  takim-  iiast.  kod 
bjelidba. 

^I'lliko^.a,  m.  i  /'.  guli-koia,  celjade  nmsko  ili  zensko, 
koje  kome  guli  koiu  (u  prenesenom  smisln)  ylotii  gu, 
dere  i  smudi,  yovori  se  tt  Urv.  —  rijeci  tako  sloz.  kod 
6i8iiku<;a. 


guliti 


—  355 


gunjina 


gftlHi,  gniim,  r.  impf.  Rj.  r.  pf.  sloL  iz-ffiiliti,  na-,  ' 
0-,  po-,  pod-,  Z-,  zfl-;  r.  impf.  sloL  pod}ruliiv:Ui,  za- 
jliiljiviiti,  zjriiljivati.  —  /.  J)  schiiiden,  pcllem  detra- 
lierc.  Hj.  dciati  kuiu  x  koiiu :  i  u  preiiescnoni  smiKhc 
Smudili,  2l  ft'ohili,  (/H/i7i,  deiati.  Hj.  (j'JTa.  Xe  paraju 
sad,  ve6  na  mijeh  nule.  (KaJSe  se  u  sali  ouonie  koji 
iSte  para).  Posl.  208.  Kako  mii  je  bega  privariti,  i 
DH  vjeri  fiiilifi  junahe.  HNpj.  3,  159.  —  2)  auxschiile)! 
(den  Kidiiru::),  decoriico.  Hj.  vidi  komiti,  i  xyn.  ondje. 
guli  se,  lumi  se  kiiktiruz,  kad  mu  se  skida  koiiiusiiia. 
—  3)  ahrinden  (den  Jiaiim),  decoriico.  Rj.  fiuliti  korii 
sii  drvettt:  Ne  gtili  kore,  iie  fini  sore.  Posl.  197.  —  | 

4)  (ii  I'ubr.)  n.  p.  travu,  vidi  Oupati :  Gule  hrade,  a  I 
o  jadu   rade,   e  ne   ziiadu    sto   ie   i  kako   Oe.  Rj.  — 

5)  sitiifen,  poto:  sta  iruliS  toliku  vodurinu?  IJj.  mnogo  \ 
piti.  —  //.   sa    se,    relUkrt.   phirren,  plorurc:  "Sta  9e  | 
jTulii?  (V.?.i.c  mati  <!jetetu  kad  nmogo  plaw).  Rj.  vidi 
bri^diti,  derail  se,  dreCati,  riiljati. 

fniuzan.  gillozna,  adj.  (u  prim.)  gefrdssig,  giilpsus: 
Kdii  kao  bresja  zena.  Ry  prozdrljiv.  akc.  gi\\ozim. 
ARj.  111.  4il8b. 

guljariiia,  f.  vidi  deraCina.  M.  Medid.  ARj.  III. 
499a. 

gtilJC'iije,  M.  Rj.  rerh.  od  I.  giiliti,  II.  giiliti  se.  — 
J.  ])  rndnja  kojom  tko  guli  kohi  (das  Bchindeii, 
detractio  pellis.  Kj.).  —  2)  radn.ja  kojom  tko  guli 
kuhiritz.  vidi  giilidba  (das  Ausschiilen,  decorticatio. 
Rj.).  —  3)  rudnjti  kojom  tko  guli  korii  s  drreta  (da.=i 
Aorinden,  decorticatio.  Rj.).  —  4)  radnja  kojom  tko 
guli,  cupa  n.  p.  travu  (vidi  cupanje.  Hj.).  —  it)  radnja 
kojom  tko  guli,  mnogo  pije.  —  IT.  radnja  knjom  se 
tko  guli.  mnogo  place  (das  Pliirreu,  ploratio.  Rj.). 

ffAljotino,  f.  p>l.  kad  se  gule  krompiri,  onda  se 
ono  ziruljeiio  zove  guljotine.  u  Dobroselu.  M.  Medic. 
ARj.  III.  4!»ila.  —  rijeii  s  takim  na.'st.  kod  bljuvotina. 

Kdninlnc,  giimaoca,  m.  covjek  koji  giima.  ARj.  III. 
4yi)a. 

eitnialica,  f.  zensko  celjade  §to  guma.  ARj.  III. 
499b. 

a^i'iniunje,  n.  gieriges  Fressen,  voratio.  Rj.  verbal, 
od  guinati.  radnja  kojom  tko  guma. 

^Amati,  mam,  v.  impf.  jesti  naglo,  gierig  fressen, 
voro.  Rj.  isp.  gjumati.  r.  pf.  sloz.  nagumati  se. 

.sfiuih.  ii'nmbar,  vidi  gombar. 

EQmiiia,  f.  air.  ARj.  III.  499b,  iize,  ital.  gomenu. 
DPosl.  XI.  vrlo  ddielo  uze  kojim  se  vezu  lagje.  —  Pa 
mu  onda  pruzi  povjesrao  lana  govoreci:  !>Uzmi  to,  i 
od  toga  ima.5  uciiiiti  guminu  i  jedra  sva  §to  je  od 
potrebe  za  jcdan  brod.  Kpr.  lOG. 

jrCininar,  gumnilra,  m.  areator.  Stulli.  covjek  koji 
radi  na  gumnu.  potvrda  i  u  adj.  koji  ide. 

silmiiiirskT,  adj.  sto  pripada  gumnarima :  grabu- 
njaca.  stara  gumnarska  metla,  kad  se  .  .  .  otrca.  u 
Dobroselu.  M.  Medid  ARj.  III.  358b. 

ffumiio,  n.  die  Dreschtenne,  area.  U-Crnoj  Gori  i 
ODuda  po  primorju  gumna  su  postavljena  i  okolo- 
macena  kamenom.  Onamo  se  ponajviJe  na  gumnima 
i  igra.  Igrah  se  zlatnom  jabukom  po  poljii  po  mje- 
denome,  2>o  gumnu  j>o  srehrnomc.  Rj.  vidi  guvno.  — 
(VjeJtice)  najviSe  se  skupljaju  na  gumnu  ...  ni  o 
trn  ni  o  grm,  vec  na  pometno  gumno.  Rj.  6Gb.  Ma- 
sl&(?ak,  popino  gumno,  od  groznice  trava.  Hj.  34Gb. 
Oiuljati  gumno.  Rj.  450b.  Pobiti  gumno.  (uhvate  se 
konji,  pa  se  potjeraju  najprije^jo  neokrc.mnom  gumnu, 
a.  poslije  i  po  okresanom  i  slamom  posutom).  Rj.  511a. 
Ja  cu  gumno  nucinifi.  Kpr.  175.  Primice  vam  sc 
prinos  vas  kao  :ito  s  gumna  i  kao  vino  iz  kace. 
Mojs.  IV.  18,  ■21.  On  ^e  ovu  noc  vijati  jefiam  na 
gumnu.  Rut  3,  2. 

^dudaca,  f.  obicna  trnoSljiva.  u  Hrv.  ARj.  UI, 
500b.  vidi  trnova<!a. 

STiindclj,  m.  (u  Here.)  der  Maikdfer,  scarabaeus 
melolonta.    cf.    pop    zlatar,   zlatni    pop,    kokica.    Rj. 


/i.y;).  gundo.  vidi  i  pop  zuk,  fljivarka.  hruSt  2.  — 
rijeii  s  takim  nast.  kod  brzelj. 

Ruiido,  m.  (u  Here.)  vidi  guudelj:  Paul  uundo, 
pado^e  11  ga('e.  Rj.  hgp.  od  guudelj.  —  lakni  hyp. 
kod  balo. 

irnntlorr'iijo,  »i.  das  undeullicbe  Dahermmmen, 
caiitdlitlio.  Hj.  verbal,  od  gundoriti.  radnja  kojom 
tko  guiiitori. 

irnndorili,    rTm,    r.    in,,,!'    „.,,■.  .-.i ((,./,    ,{aher- 

summen,  cantillo.  Hj.  i  ■,•. 

)s:iiiisri)la,  f  der  7»,  .';r,,;,i;„ 

Rj.  hukii  ?;  huka,  buka  i  i-ika. 

);i'liiK'jaiiJ*>,  n.  vidi  gunjgjanje. 

Itilnigati.  gflngjam.  r.  impf.  vitli  guiijgjiui.  Hm! 
hra!  bni:  gungja  kalugjer.  M.  (}j.  Milirevi*'.  damijali, 
govoriti  kroza  zube  i  ii  njedra  ila  ga  je  niucno  rn- 
razumjeti.  «Ne  znam  5ta  momak  (sliiga)  njeilo  gungja, 
da  mu  nije  Ho  nepravo.«  u  Dobroselu.  M. '  .Medi(5. 
ARj.  III.  501a. 

giiiitilra(-,  guntunWa,  m.  bolest  u  konja  kad  im 
ide  gnoj  na  nos.  Hj.  die  Uotzkrankbcit,  maleus,  ma- 
liasmuf.  cf.  sakagijii.  Rj.'  —  rijeH  s  takim  nast. 
kod  gluhat'. 

gUnuli,  uem,  r.  pf.  einen  Schluck  thun,  devoro. 
Rj.  dent,  gucnuti.  v.  pf.  sloz.  progunuti.  v.  impf.  gu- 
tati.  —  gu(t)nuti.  I.  pregj.  giitob,  gunub.  a  I.  pridjer 
gunuo.  isp.  Obi.  90. 

S^unj,  giinja,  hi.  eine  Art  Oberkleid,  pallii  genus. 
U  Srbiji  je  gunj  od  crna  sukna  ili  ikupovni)  od  krpe, 
koja  se  donosi  iz  Pazardzika,  i  ponajviSe  je  »  ruka- 
vima  i  dugaCak  do  nif.e  koljcna;  a  ima,  osobito  po 
varosima,  i  kratkijeli  gunjeva  do  pojasta;  a  ima  ill 
bez  rukava  i  dugackijch  (kao  n.  p.  u  naliiji  Rud- 
nickoj)  i  kratkijeb  (osobito  u  Bosni  dolje  pored  Drine 
na  Jenama  i  djevojkama).  U  Oruoj  Gori  zove  sc 
gunj  i  bjelaca  tijesna  i  duga  do  viJe  koljena  suknena 
bijela  haljina  s  rukavima,  koja  se  u  Urdima  zove 
gunjina,  a  u  Srbiji  haljina.  U  Srbiji  se  gunj  oblaOi 
svrli  svijeh  ostalijeh  haljina,  i  za  to  se  po  njemu  ne 
opasuje,  a  u  Cruoj  (iori  i  po  ostjilijem  onamo  kra- 
jevima  najviSe  se  oblafi  svrh  koSulje,  i  po  njemu  se 
opasuje.  Za  to  su  u  gunjeva  u  Srbiji  rukavi  mnogo 
prostraiiiji.  Rj.  vidi  i  gunjac.  dem.  gunjic.  augm.  gu- 
njina 1.  —  Abadzije  grade  najviJe  gnnjvcc  od  gunjske 
krpe.  Rj.  la.  Kapot,  gunj  s  kukuljicom.  Rj.  2G4a.  V 
Biogradu  gdjekoji  zovu  kopftran  veliki  gunj  koji  se 
i  postavlja  kozom.  Rj.  290b.  Sugunjiea,  nekaki  gunj. 
Rj.  723b.  Surina,  u  Lici  od  ernoga  sukna  muSka  ha- 
ljina s  rukavima  (kao  u  Srbiji  gunj).  Hj.  72Gb.  T.im- 
barina.  kao  gunj  veliki  postavljen  jagnjetiuom.  Rj. 
731a.  Hiiljak,  kratak  gunj  koji  nije  naiaran  la  koji 
je  naJaran  onaj  se  zove  koporan;  dugacki  pak  gunj 
zove  se  haljina).  Kj.  801b. 

gitnja,  f  die  (^uitte,  malum  cgdonium.  cf  dunja, 
tunja.  Rj.  vidi  i  mrkatunja.  vocka  i  od  nje  rod.  — 
Nasadila  gunje  i  jabuke.  Npj.  1,  13.  Zute  gunje  u 
medu  kuvane,  i  jabuke  za  rose  uzbrane.  1.  284. 
Tvome  bratii  gunju  od  sto  li^sta,  uzrasla  je  luoru  na 
izvoru,  a  sazrela  suncu  na  istoku.  1,  551. 

glinjac,  gtinjca,  m.  vidi  gunj.  Rj.  —  Surdiima, 
od  abad?.ijnskoga  suk-na  s  rukavima  do  sniie  pojaaa 
haljina  kao  gunjac.  Rj.  72Gb.  dem.  gunice. 

giinjec,  giinjceta,  n.  vidi  gunjic.  Kj.  dem.  od 
gunjac.  . 

aCinjgjanje,  ».  das  Murren,  murmuratio.  Rj. 

iriliijirjati.  gjam,  v.  impf.  murren,  murmuro,  cf. 
mrmlati.   Kj.  rldi  gungjali,  i  sgn.  kod  mrmlati. 

iriiiijica,  /'.  uekaka  trava.  Art  I'llanzc,  herbae 
genus.  Rj.  suizak  sib,  raste  po  visokim  brdima.  co- 
toneaster  £.  Rj.' 

giinjii-,  m.  dem.  od  od  gunj.  Rj.  isp.  giinjCe. 

ffitnjina,  f  —  1)  augm.  od  gunj.  Rj.  Neg'  je 
zima  zimovolji  mome:  Kad  s'  oblati,  gunjinu  privlaci. 
H?rc.  15G.   —   2)  (u   Bjelopavl.)  suknena  bijela  ha- 


riinjur 


—  35«  — 


^iisen 


liina  *  rukavima   (i  iensks   i   muSkftl,   cf.   frnnj,  ha- 
IjiiiH.  Kj.  —  fiiiru  (ii<</»i.  kod  baniiu^iim. 

xfi^jor,  adj.  sto  pripaiiit  ijiiiiji,  i^tiHttii-.  imili 
c<i(h»iii.  ritii  diinjov,  tuujov.  —  Od  (junjovii  ilrveta. 
r.  I'.olii-.  Sint.  lH.  r<i  ntist.  inp.  aptov. 

■rrinjski,  adj.  n.  p.  krpa,  fi'ii  sriiuj-reti;;,  pnllio 
oiifirtL-ndo.  Rj.  sto  pripadii  iiiiiijii:  —  Abad^.ije 
^raje  uajviSe  yunjeve  od  iiHii,i<ke  krpc.  Rj.  la. 

»ur.  HI.  na  dupii-ki  driak  iiasadi  se  podebelo  drvo, 
koje  je  dugai-ko  oko  dvije  roguMce  i  s  obje  strane 
7jiMljeno  je;  to  se  zove  ijiir.  Kad  se  pravi  meljta 
l^maliert,  oiida  njime  mute  klak  i  9  prziuom  mijeJaju, 
dok  ne  bude  mutiouii-a  piiua  i  dobra.  ii  Dobrosehi. 
M.  Midk'.  .\Rj.  III.  I*r2\). 

sHra.  /'.  ridi  irrba.  Rj.  rirfi  i  goba. 

rurAbijil,*  /".  mali  koladic  od  meda  i  braJna,  koji 
se  obiOno  i  na  put  nose.   Art   Honiirkuclieii.   placen- 
tulae  genus:  S>e<.'er  s   mora,  smokve  iz  Mostara,  iju-  , 
nihije  na  suneu  pecene.  Rj. 

rurnnj,  gurnja,  m.  motka,  kojom  se  fiura  riba 
ispod  kamenja  u  rijeoi.  O.  Martic.  ARj.  III.  503a. 
—  rijei-i  s  tiikim  mist,  kod  bacanj. 

niranjo.  n.  das  Stosseti,  ittsio.  Rj.  verbal,  od  gii- 
raii.  radiija  kojom  tko  guru  sto.  dem.  gurkanje. 

xaniti,  gurani,  r.   itnpf.   Rj.   r.  pf.  gumuti,  r.  2'f-  '■ 
sloi.  i/.giirati.  —    1)   stossen,  trudo.  Rj.  cidi  komali,  [ 
porivali.  rivati.  tikati  2,  turati  2.  —  3)  sa  se,  relleks. 
stossen,  trudo:  ne  guraj  se.  Rj.  isp.  komati:  iic  komaj  \ 
se.  Rj.  2f>7a.  dein.  gurkati  se.  1 

JtrQrav,  adj.  huckeriy,  gekriimint,  gibbosus,  iiicurvus:  I 
Oiiraio  pra.<e  sve  polje  opaae  (srp).  Rj.  u  ccgu  je  ] 
gura.  cidi  grbav. 

srArbei-ad.  /".  (coll.)  juiige  nomadische  Zigeuiwr, 
jiitentii'f  zingarica  nomadica.  Rj.  mladi  gurhcti,  gur- 
betska  djcca,  Ciganiad  koja  sc  skicu.  jedno  od  gur- 
beiiidi  gurbeee. 

•rilrbefe,  ceta,  «.  ein  junger  Nomade,  zingurus 
ragns  juccnis.  Rj.   gurbe(t)fe.    Cigunie  koje  se  skiee. 

ciirbet,*  m.  dcr  nomadische  Zigevner,  Zingarus 
nomadicus.  Rj.  Ciganin  skitac.  vidi  gurbetaS,  gur- 
betin.  isp.  i-ergaf. 

rnrbetaS,  gurbetiJa,  hi.  vidi  gurbet.  Rj.  Ciganin 
skitac.  lidi  i  gurbetin.  isp.  cergaS.  —  za  nasi.  isp. 
bradaJ. 

(Titrbotin,  j«.  vidi  gurbet.  Rj.  vidi  i  gurbetas.  Ci- 
ganin skitac.  isp.  fiergaS. 

ri'irbetka,  f.  nomadische  Zigeuiierin,  Zingara  no- 
madica. Rj.  Ciganka  skitacica. 

gilTbfttiki,  adj.  nomadL'tch,  uie  die  Zigeunei;  \ 
tayiis  more  Zingarorum.  Rj.  sto  pripada  gurbetima,  I 
sto  je  kao  u  gurbeta,  Cigana  skitaca.  I 

rOrenje,  »i.  das  Ziisummenzichen,  z.  B.  vor  KdltCt^ 
contractio  prae  frigore.  Rj.  verbal,  od  guriti  ae.  stanje  i 
koje  bica  kad  se  sto  gtiri,  n.  p.  od  zime.  I 

rtlrn^ela,  f.  pantljika,  das  Band,  fascia:  Djever 
onda  ponese  snasi  mahaf-  . .  .  gurgjela  (pantljika), 
Jpioda.  Kov.  .51.  Htane  ih  (darove)  ona  (djevojka) 
razdavati :  malijeni  djevojcicama  od  ku<5e  i  rodbine 
crtene  gurgjele.  W>.  isp.  kiirgjelica,  bijela  pantljika 
fid  konaca.  Rj.  iJltjb. 

rnrikiilo,  m.  Rj.  ne  kuze  se  znacenje.  koji  gurice? 
krmak  ■' 

^urikanje,  n.  vidi  guritanje.  Rj. 

arurikati,  guriOem,  vidi  guritati.  Rj.  vidi  i  grditi 
3.  isp.  roktaii.  —  Oitriiu  prusci.  Rj.  108a. 

rArimice,  n.  y.  udario  ga  gurimice,  t.  j.  gurnuvJi, 
gab  ihm  einen  Stoss,  trudendo.  Rj.  —  isp.  komice, 
nakomice,  okomice.  za  kvantitet  na  posljednjem  slogu 
isp.  ametice. 

fDrit,  m.  gjaa  prasecii,  das  Orunzen,  grunnitus. 
Rj.  vidi  guritanje. 

Kuritanjc,  >i.  das  frrunzen,  grunnitus.  Rj.  xerli. 
od  guritati.  radnja  kojom  prasci  guricu. 

^uritiili,  gtirif'em,  v.   imf.  grunzen,   grunnio,    cf. 


gurikati.  Rj.  ridi  i  grditi  3.  isp.  roktati.  i'.  pf.  gu- 
ritnuti.  »  Rj.  ima  :a  cijelo  grije.ikom  kakvom  gud 
guritati,  gurit'em,  guriru  prasoi,  koje  je  od  gurikati. 
isp.  Obi.  101),  gdje  je  guritati  vicgjit  groktati.  gr- 
tati  .  .  .  daluati,  drktati  ili  drbtati,  i  t.  d.;  u  sijema 
orim  glagolima  po  onome.  sto  se  kale  u  t)bl.  104  t 
1IK1,  II  sad.  vrem.,  glag.  prilogn  sad.  i  «  zap.nactHU 
glas  t  slijeva  sc  s  glasoiii  j  [postalim  od  i)  i<  glas  6; 
dakle  guritati,  gtirii'em,  gitrii'-rici,  gurli'i. 

tt'Ikriti  se,  giiruu  se,  r.  iinpf.  Rj.  r.  pf.  s/oi.  p&gii- 
riti  se,  zgiiriti  se.  —  .s'ic7i  ziisanimenziehen  (z.  B.  vor 
Kiilte).  contrahi.  Rj.  ridi  grCiti  se  lb.  guriti  se  n.  p. 
od  zimc,  kao  stcz<iti  se. 

iriiritiiuti,  gtlrltnem,  r.  pf.  grunzen,  grunnio.  Rj. 
guritnc  prase,  r.  iiiipf.  guritati.  gurikati. 

ffiirivrcca,  /'.  Rj.  ne  kaze  ,sr  znacenje.  guri-vreda. 

anrkanji',  n.  dcm.  od  guranje.  Rj. 

itHrkati  sc,  kfrni  se,  dcm.  od  gurati  se.  Rj.  r.  impf. 

irnniiili.  uem,  v.  pf.  an.itosscn,  offeiidu.  Rj.  r.  impf. 
gurati.  —  I'dario  ga  gurimice,  t.  j.  gxirnuvsi.  Rj. 
107b.  Valja  .  .  .  pi.5tolje  za  ledja  gurnuti  ili  gunjem 
zaklonili.  Daniea  2,  88. 

grdro,  m.  (verachtlich)  t.  j.  koji  je  gurav,  der  Uo- 
ckcrige,  gibbosus.  Rj.  hi/p.  kaze  se  s  /logrdom  gurami 
corjeku.  gen.  gt'ira,  coc.  guro.  ■ —  takva  hyp.  kod  bale. 

iflls,  ein  L'lut  die  Gdnse  icegzujagen,  sonus  abi- 
gendis  anseribus.    Rj.    uzvik   kojim   se   odgone  guske. 

tiAsi\,  f.  hyp.  od  guska  (osobito  kad  vabe  guske: 
gusa,  gusa,  gusa!).  Rj.  —  Da  bih  treeu  (godinu)  po- 
iivjela,  ja  bih  gusu  podrauila:  O  li,  susko,  Jigo  migo! 
Here.  287. 

irDsa,  /'.  vidi  gusar:  Ustan'  se  Mare  duJice,  ovudar 
yiisu  prolazi.  Rj.  Kakav  moze  biti  razlog  5to  nije  prim- 
Ijena  stara  rijec  y'iisa  u  pravom  svojem  znacenju,  nego 
je  za  Vukom,  koji  joj  je  samo  nespretuo  pokazao  zna- 
cenje, izjednacena  s  gusaroiu.  Rad  15,  185.  I'o  tome 
je  gusa  Jito  gusariua,  gusarenje,  gusovanje,  t.  j.  radnja 
gusurska,  hajducka,  razbojnicka.  Ali  da  gusa  znaci  i 
sto  i  gusar,  vidi  sc  iz  sturih  Hrv.  rjecnika  i  pisaca. 
ARj.  III.  .504b.  Iz  covjeka  dula,  a  u  imanje  gusa. 
DPosl.  34.  Zamjerala  se  (Neretva)  susjedima  Ijubavlju 
k  samostalnosli  i  morskoj  gusi.  DM.  9. 

irCisak,  giiska,  in.  der  Gdn.ier,  anser  mas.  Rj.  vidi 
giisak,  gusan.  —  Sice  kao  gusak.  Rj.  830a. 

Ki'Isiik,  gusSka,  m.  pi.  gen.  gusdka.  yovori  se  u  Hrv. 
vidi  giisak,  gusan. 
;     8:ils!in,  gusAna,  m.  (u  Slav.)  vidi  gusak.  Rj. 

{Srltsar,  m.  (\\  iJoci).  Rj.  vidi  i  gusa,  usar,  usariu; 
haramija,  pustaija,  lazbojnik,  zalac.  —  1)  der  Idiuber, 
latro,  cf.  hajduk:  ^okohi  dolaze  iz  gore  gusari.  Konja 
vodim  da  ti  ga  napojim,  a  sokola  da  me  razgovara, 
brilku  sablju,  bojim  se  gusara,  a  gusara  oko  vode 
hladna.  Rj.  —  Gxisar  u  na.sim  se  krajevima  samo  u 
pjesmama  moze  Outi,  a  u  Dobroti  i  u  govoru  znaii 
hajduk  ili  junak.  Posl.  L.  Jednoga  gola  ne  mogu  sto 
gusara  odrijeti.  DPosl.  30.  —  2)  gusari  od  mora,  die 
Seerauber,  piratac.  Rj.  —  rijec  tugja.  ()sn.  117. 

gusiirenjC),  n.  verb,  od  gusariti.  radnja  kojom  tko 
gusari. 

STUS^riiia,  /'.  (u  Boci)  die  Seerduberei,  piratica: 
otiSao  u  gusarinu.  Rj.  posao  yusarski.  vidi  gusa. 

g'usliriti,  gitsarlm,  v.  impf.  raditi  kao  gusar.  vidi 
gusovati.  —  Poslije  nastaviSe  (Neretljani)  opet  slobod- 
niji  zivot  gusareci  po  moru  i  branec'i  se  od  Mleci(?a. 
DM.  1. 

ifii'Si'lrljiv,  adj.  n.  p.  gora,  wo  sich  die  Hiiuber  uuf- 
hulten.  latronum:  Dajeovogora  gusarljiva.  Rj.  gdje 
ima  gusara.  vidi  usarit. 

g:Dsarski,  adj.  5to  pripada  gusarima.  ARj.  III.  SOda. 

srfisen,  cf.  pipavica.  Rj.  —  Kad  se  djeca  u  pofetku 
kake  igre  pogagjaju  koje  ('e  najprije  finiti  ono  Sto  u 
igri  v.alja  da  cini  on.'ij  koji  izgubi,  n.  p.  ko  fe  naj- 
prije ^.muriti,  onda  jedno  kao  brojci'i  sve  redom  go- 
vori :  .  .  .  Od  Dunava  do  Dunava,  do  dva  cara  care- 


ffiisinjilk 


357 


(■iisiivac 


viiia,  gusen  iriiseiiio;i,  imlipiiSka  palipaii,  drz'ae  sekoza 
katan,  kataii  bio  frjuliwlaii.  Kliiu'ica.  varrica,  zveckaci 
Ovdje  /.nuiri  uiiaj  na  koine  iloiijo  /.veckuc.  Kj.  5(K)b. 

)(i1siiijak,  f.  hoiak  :a  t/iiskc.  vidi  giiScak.  (jovori 
se  H  Urr.   —  za  ndst.  tup.  poluhinjak. 

(•iVsiiiJiliiiii,  III.  (p?.  (ifisinjaiii)  t'ovjek  iz  (iiisiiija.  Hj. 

(■'il.siMjt'.  II.  injesto  u  jiiznoj  (iStaroj.  Hj.')  Si-liiji: 
0(1   (iii.'iiii.iit  s'raiia  bijclopa.   l{j. 

(■iVsiiijski,  adj.  run  (iiisinjc.  Rj.  sto  pripadti  Gu- 
sinju:  l>o  liivoia  j;;niila  zjxorio  sain,  i  nnliiju  (rusinjsku 
u/.co.  Npj.  :'),  Ml. 

frtlsJi'liit-H,  /'.  die  Jfiiupc,  emeu.  Hi.  —  Hozac,  2)  ne- 
kaka  susjeiiica.  Rj.  tiKia.  Rei'e,  i  dfogjoJe  skakavci  i 
gu.yciuce  lu'biojene.  Ps.   105,  ;!4. 

(ydsjiMiii'uv,  (idj.  a.  p.  voi'-e,  vnll  Jiaiipeii,  eruci.t 
plentis.  Hj.  sto  je  puno  gusjenica. 

frftNka,  /.  {pi.  gen.  s'llsakPO.  Hj.  dem.  fruSc'ica.  hyp. 
grisa.  aiigiii.  giiSOetiiia.  —  1)  (iioi.':,  (inser  femina. 
Rj.  vidi  glopoiijaca.  —  I'atka  i  guskit  lirhore  kad  se 
zafjiijiiri  te  po  vodi  dolje  Sto  traiii.  Hj.  41b.  Klasnja, 
3)  koniadii'  I'-olie  .  . .  sto  .se  (mki  ili  giiski  (n.  p.  kiip- 
Ijciioj)  oraota  oko  noge.  Rj.  27.'Ja.  Kljukitti  gmtkii, 
(lie  (tans  stopfen,  fairio,  .sairino.  I{j.  277a.  Odrede  je 
(djevnjkul  da  eiira  giiske.  Npi-.  "224.  Rano  pojrjoh  na 
pazar,  kupili  gusku  za  dinar;  o  ti  gn.<tko  kercljajko '. 
Npj.  1,  SOI!.  Malo  vceera:  5est  ovnova,  pet  giisHku. 
1,  62,').  —  'i)  cine  grmse  hingliche  Sciiiiiiel,  piiiii.'! 
genu.t.  Hj.  poveii   hijeli  liljehac  (zemicka)  dngvlJKst. 

fCl'Isliilijc,  n.  (/rt.s-  Geigen,  eiintu.i  fidinm.  Rj.  rcrh. 
od  jroslati.  ritdiiJH  kojom  tko  giiitlit.  vidi  j^iiJljenje. 

fCQ.sliir,  111.  koji  gushi.  vidi  fruda(5,  iiejicednS.  —  Ra- 
ziimna  je  nnia  i  pameti,  guslitrn  joj  n  svijetu  nema, 
ne  bi  li  me  gufrjet'  naiK'ila.  Npj.  2,  3.5. 

gftsluroA',  ;e:nsirirov,  adj.  Uo  pripada  gushtni. 

jflislarskT,  adj.  ko  pripuda  quslarimu.  ARj.  III. 
nOJSa. 

K'i'Islati,  sl.ain,  i\  iiupf.  geigen,  lidihus  cano.  Rj.  vidi 
gnsliti. 

it'QsJo,  gus.ala,  f.  pi.  die  (serhische)  Geige,  fidex: 
Gud'te  glide  JVIiloSii  za  du5u!  Sto  an  raoje  gufle  od- 
vugnulc.  Rj.  gorori  se  i  gusli,  idi  gen.  gnsfda.  Obi. 
23.  vidi  (?imane,  hegede.  dem.  gusliee.  —  Graditi  gusle, 
gadlje,  sedlo,  i  t.  d.  Rj.  i)7b.  U  pjesmama  se  sve  pjeva 
da  8u  gusle  jarorove.  Rj.  244a.  Sto  sii  moje  gusle 
ohjusile.  Rj.  4.'J0a  [vidi  gore:  gusle  odviignule).  U  za- 
goneei :  .la  otidoli  u  senderike,  daniizajmi  misli-gnsle, 
doJli  su  uii  stidni  gosti.  Rj.  l)7()b.  Kad  mi  gusle  ne 
raogu  da  gude,  ne  mili  mi  se  ni  sto  sam  slijep.  (Pri- 
povijeda  se  da  je  rekao  uekakav  slijepac  ii  Sali).  Posl. 
llil.  II  mlinu  gusli  ne  trebuju.  141.  Gusle,  ii^  koje  se  ' 
pjecaju  juna(;ke  pjesme.  Daniea  2,  KXi.  Slijepci  uda- 
raju  «  gusle.  2,  109.  Drugi  bi  se  Ijiidi  vrlo  stidili 
slepacke  gitsle  u  svojoj  kiu'i  objesiti  .  .  .  hez  gusidu 
pjevaju.  Npj.'  1,  XVllI.  Umr'o  je  gotovo  .s  guslima 
u  ruei.  4,  XXVI.  Kad  ste  gusle  tako  udesili.  Stra?,. 
188H,  7(59.  Dede  zategnite  gusle  pak  zapjevajte  o  mini. 
188(i,  835.  C'uh  glas  guda(?a,  gugjahu  u  gusle  svoje. 
Otkriv.  14,  2.  Da  te  ispratim  .<;  guslama.  Mojs.  I.  .'il, 
27.  Podignite  pjesme,  dajte  bubanj,  slatke  gusle  sa 
paaltirom.  81,  2.  Uz  deset  iicn  i  uz  psaltir,  i  uzjasne  , 
gusle!  92,  3.  ! 

icQsli,  f.  pi.  vidi  gusle. 

ffftslicp,  /'.  2jI-  dem.  od  gusle.  Sadeljajte  gusliee  od 
.suvoga  javoia.  Rj. 

jcUsliti,  giislim,  v.  impf.  vidi  guslati :  Guslile  su 
gusle  javorove.  u  Npj.  u  Liei.  J.  Bogdanovie.  ARj. 
III.  509a.  —  A  nosio  gusle  javorove,  guslio  je  i  jasno 
popivo.  HNpj.  3,  lliO.  i\  pf.  sloe,  izgusliti. 

gril.snli(-e,  n.  verb,  od  gusnuti  se.  stanjc  kuje  hiva 
kad  se  sto  gusne. 

vn^^nuti  se,  gusne  se,  v.  r.  impf.  postajati^  gusto, 
u  Stullija;  coagulari,  eoire,  condensari.  r.  pf.  sloz.  zgi5s- 
nuti  se. 
g;<ksom%c'a,  /'.  (.u  C.  (J.)   nekaka   trava,   koja   ra8te 


po  barama,  i  jede  se  uz  pladnc  godine,  Art  rflanzc 
herliac  genus.  Rj.  gusomuiit.  Osn.  M. 

Klls(^vaiijo,  )i.  verb,  od  giisovati.  r(j<Jni.(  kojom  tko 
gusuje. 

KiisAvati,  gtlsujem,  v.  impf.  e«di  guwiriti,  biti  yiuur. 

radii  I  kao  gusur:  Ni  trguje  ni  gimuje,  neg  hi>  EOvni 

zakuHuje.  DPoal.  80. 

1       Kust,  giisla  (guslT,  comp.  giliStfi)  adj.    Rj.   suprolno 

j  rijedak  1.  —  J)  n.  p.  jelo,  dick  (ton   Ftussiqieitcm, 

rten.fM.f.  Rj.  gtisio  mole  biti  sto  god   zitko.   vidi   tvrd 

4.  —  Tvrdo  jelo.  juha,    dielit,   ilenBiiH,   of.  gual.    Kj. 

7331).  Sto  je  vise  jaja  to  je   (inkia   corba.   PomI.   355. 

U  popa  je  juha  do  diia  (iwla.    DPohI.  141.  adv.   Pi- 

1  rina('  kuhan  gusto  gotuvf)  kao  ii  naa  pilav.  Kov.  82. 

I  —  2)  n.  p.  Suma,   t.  j.   i.'^esla,  dicht,  denxus.    Kj.   _ 

1  Nabasa  u  nckaku    guslu   goru.    Npr.   9.i.    I,ove(?i   on 

:  po  dubokijem  halugama  i  gustijem  grmenima.  l.')2.  Sto 

je  gusto,  nije  pusto.  35(i.  'U  kovai-a  gusla  basia.  Npj. 

1,  530.  Siiuce  ne  mo;?e  kroz  gusto  tlrvlje  da  probije. 

Piiprava  29.  Sve  je  tu  mrat'no   kao   mijyitiia  pomr- 

lina  . .  .  gledamo  saino  po  niraku  i  gustoj  magli.  172. 

Posta  gust  oldak  na  gori.  Mojs.  ]!.'  19,  K!.  —  :i)  (u 

Dalm.)  vidi  Cctil  (n.  p.  gusto  platnol.  Rj.  —  .Osijevei, 

kad  se  bra.sno  na  gusto  sito  malo  prosije,  pa  ono  Sio 

ostane  u  situ.  Rj.  "470a.  .\  iz  t'esa  svilen'  kita  i/a.^ta, 

te  mu  pada  na  oba  lainena.    Here.    1(>4.  —   4)   kad 

dogje  do  gusta,  t.  j.  kad  dogje  do  nevolje,  aufs  du.i- 

serste,  ubi  res  agitiir.  Hj.    —    Kad   I'ovjeku   dogusti ; 

doguslilo  mu,  t.  j.  do.Slo  mu  do  gusta.   Rj.  127b. 

gilsf,  »).  (u  Dubr.)  der  Gic<to.  Gesihmaek,  gusltu: 
Kogogj  ima  gusta.  ima  i  dizgusta.  Rj.  tij  poslorici 
dodaje  Vuk  u  Posl.  1,37:  Od  prilike:  ko  se  vcseli 
valja  da  se  i  sneveseli.  Tal.  gusto,  kao  ugoduo.st.  vidi 
kus  2. 

ffi'isti.  giidem,  i".  impf.  stariji  oblik  koji  nad  nije 
u  obiijaju,  mjcsto  gudjeti.  koje  indi.  —  Slijepac  ne 
gude  bez  mjedi.  DIosl.  112.  Svoju  gtisti.  120. 

g:(isti('a,  /'.  II  zagoneei.  Rj.  gora  gusta.  —  Progjoh 
goru  gusticu,  nagjoli  kruSku  ?.ulieu.  odgonettjaj :  kosa 
(na  glavi). 

Kiistijt'riia,  f.  vidi  bistijernn,  i  isyn.  ondje.  — 
Po('iio,  vidi  bistijerna,  gustijerna.  Rj.  .'((ilb. 

S'listilia,  /'.  die  Jlieke,  die  IHchthcit,  d^iisitas,  aoli- 
ditas.  Rj.  osiiliina  onoga  sto  je  gusto,  vidi  eestina  1. 
—  Ne  mogaliu  piita  razaznati  ...  od  gustine  rane 
ma(Uurane.  Npj.  1,  39.  Ciora  se  naziva  crna  i  radi 
gustine,  radi  koje  se  ne  vidi  u  njoj  daleko.  DARj. 
83()b.  vidi  I'-estlna  1. 

CiistTs,  gustiSa,  m.  ein  diclites  Ding,  res  (cibim) 
densa,  solida.  Rj.  guMa  stvar,  n.  p.  guMo  jelu.  vidi 
gusti?-a.  —  s  t(ckvim  nasi,  rijeci  vidi  kod  bluliS. 

jtiistiza,  f.  stviir  gusta,  vidi  guatiS.  —  Sveti  Sava 
upita  gjavola:  Sta  voliS,  ortaee,  ili  eorbu  ili  gustihiY 
a  gjavo  odgovori:  Vala  ja  ('u  gusiihi,  a  tebi  diaba 
eorba.  Kad  vinograd  sazri.  ouda  sveti  Sava  obere 
groigje,  metne  u  kacu  pa  posle  isto</i  vino,  a  gjavolu 
ostane  diiibra.  Npr.  277.  ^«  nast.  i.yi.  lopii^a. 

iSftsa,  /■  Hj.  dem.  gusiea.  —  1)  der  Kropf  der 
Viigel,  gitttur.  Rj.  u  ptiea.  vidi  volja  3.  —  2)  der 
Kropf  der  Mewchen.  struma.  Hj.  u  gdjekojih  Ijuili, 
kao  guka  na  grlu.  —  3)  die  Kehle.jugulum,  iilwatio 
ga  za  gu5ii,  cf.  grlo  1.  Kj. 

giisa,  —  J)  f.  guSava  zena,  die  Kropfige,  strumona: 
Rj^  —  2)  m.  (ist.)  vidi  guso.  Rj.  —  voc.  gu.So. 

.crilSan,  guSiina,  m.  t.  j.  goliib,  die  Kropftaulie,  der 
Kriipfer,  columba  gutturosa  Linn.  Rj.  golub  n  velikom 
fiusom. 

gllsav,  adj.  kropfig,  strumosus.  Rj.  it  kojcga  je 
gusa  A?.  —  U  nekijem  zemljama  ima  i  nezdrave  vode, 
gdje  svi  Ijudi,  koji  je  piju,  bivaju  </it,s((ii.  Priprava 
39.  (V?p.  ogusaviti,  den  Kropf  bekommen,  strumoaum 
fieri.  Rj.  439b  Cpostati  gtisar). 

(iilsavac-,  (iVis.Hvca,  m.izvor  kod  Lozniee  (na  lijevom 
brijegu  rijeke  Stire).  Rj. 


jriis»v»r 


—  358  — 


giizica 


tni;i\in-.  ir"i"i;rivi-!i.  m.ijiiiiir  cotjel-:  Omij  bez  sruSe 
.  .  .1  omi  sruSu    n:\  srrlu  i  otkiiie  mu  je. 

\\    i.j     M;;:.<vio.    AHy  111.  ;>14a.  isji).  .ffiUsl  2,  •ruSo. 

xQMivicM,  ;;.  (HifiiMdgfiier  J'tiuhcnkropf,  cuciihalus 
hJitii:'  ff.  oil'iirokii  tmva.  Rj.  eiicuh.  hmeifer  L.  Rj.^ 

jriisrak,  wi.  Ill  Srijeuiul  tier  (riiiisf stall,  eellu  (ni- 
vtTiim.  if.  koCak.  Kj.  kaics  u  koiii  sc  zatvaniju  (jtisle. 
nili  srusiiijak. 

gritiii-ar,  m.  —  1)  der  Gii»sehirt,  aistus  unscrum. 
Rj.  koji  i-urii  gutkc,  pustir  iimtkaiiKi.  Rj.  —  2)  tako 
se  u  Jali  zove  i,u  Srijcmu')  imiz  dok  mu  zeni  ue  proirje 
retrdoset  (laiia  poslije  porojijajii.  Kj. 

rii.sfarro.  iruJiVircVia,  wi.  dijete  koje  (^-uva  guske.  u 
Lie.  AKj.  Hi.  :>14a. 

rAstarica.  /".  zensko  ieljade  koje  Cuva  giiske.  u 
l.ioi.  .\Rj.  111.  ol4a. 

eiksi-e,  srViJOota,  n.  dn.i  Giinslein,  aiisercuiiis.  Rj. 
iiiliitlti  (]iisk<i.  11  niiioiini  tjcvori  se  giiSOici. 

sriisn'^tiiia,  /■  aiKjm.  od  guskn.  Hy  —  takvu  aii(fm. 
kod  babeiina. 

cn»>(-<'vinn,  /'.  (iiin.sekoth ,  sitercits  ansenini.  Rj. 
piiicja  iitxiit, 

eil.si'ica,  /'.  r/t'Hi.  od  jruska.  Rj. 

ffiiM'-ii-i.  siiioii'S,  m.  pi.  jungc  Gi'mse,  anserculi. 
Kj.  mhuU-  tjiiike.  jcdiuku  gH§(5e.  —  Sest  gusaka 
s  gusC-inmu.  Hero.  286. 

VnsfjT,  (ulj.  G'hmcn-,  (inserhuts.  Rj.  sto  pripada 
ijuski,  jiu.fkHmu.  —  Peru  paunova,  pelikanova,  labu- 
dova  i  giiscJK  .  .  .  nijesu  Ijiidma  iia  um  do51a.  Pri- 
prava  1S3. 

rAso,  /'.  pi.  kad  se  konoplje  grebenaju,  izvWe  se 
uajtanji  vla-'si,  pa  se  gore  zavezii  kao  uzao,  da  se  ne 
bi  mrsili,  to  su  qtisc.  Guse  se  vezuju  iizlom  za  pre- 
slioii,  i  od  ujih  se  uzima  potka  za  platno  od  vlasa. 
u  Lici.  V.  Arsenijevic.  ARj.  111.  ol4b. 

ffi'isenjc,  II.  das  ErstUken,  suffbaitio.  Rj.  verhal. 
od  li  guJiti,  2)  guSiti  se.  —  1)  rudnja  kojoiii  tko 
gu.si  .Ho.  —  3)  stanje  koje  hiva,  kad  se  tko  gtisi. 

srn^it-a,  /'.  dem.  od  gusa.  Rj. 

eCisiti,  guSim,  V.  Iinpf.  Rj.  v.  pf.  sloL  od-guliti, 
po-,  pro-,  11-,  za- ;  t.  impf.  sloz.  odgusivati,  ugusivati, 
zagii^ivati.  —  1)  erstkken,  siiff'oro.  Rj.'  116.  —  2)  sa 
se,  re/lcks.  er.':tickeii,  suffocor.  Kj.'  116.  —  I  Srbinji 
od  stra'  poskakaJe,  a  u  8avu  vodu  valovitu.  Kad  se 
f>rbi  stadose  gitsiti.  Npj.  4,  285. 

jjHsljenjo,  n.  rerli.  od  gusliti.  radnju  kojom  tko 
gusli,  vidi  guslanje. 

sfiiso.  III.  (juiS.)  dcr  Kropfiye,  strumosus.  Rj.  gen. 
giUa,  coc.  guJo.  vidi  gilSa  2.  hi/p.  od  guSavac. 

{TQ.sta,  /'.  fidi  testa.  Rj.  vidi  i  guStara.  gusta  suma. 
Hi  gdje  je  gusto  grmeiije.  —  (I'lista  (osn.  u  gust). 
Osn.  66. 

ffQ^tara,  f.  (u  Srijemu')  ridi  cesta.  Rj.  vidi  i  guSta. 
i.s;;^.  mn'ava.  —  rijcci  s  takiiii  iiast.  kod  badnjara. 

ffOiter,  giV'tera,  iii.  {gen.  pi.  guSt^ra).  —  1)  die 
Kideilise,  laccrta:  Koga  su  guje  klale  i  gustera  se 
boji.  Kj.  ridi  guilerica.  —  CUadis  2,  nekakav  jj/are<n« 
guster.  Rj.  ."STb.  Kan'  da  su  vas  zinije  pile,  zmije  pile 
i  gusteriY  Npj.  1,  170.  —  2)  (u  C.  G.)  vidi  zelembac. 
Rj.  —  3)  lu  C.  (_;.)  die  Muskel,  museulus.  Rj.  vidi 
ribir  2.  isp.  miSica  2,  muSka  2.  —  4)  (u  (J.  G.) 
gvoiigje  u  no?,a  megju  kamzaina.  Rj.  —  rijeci  s  takim 
nasi,  kod  cemer. 

ensterk-a,  f.  (u  0.  G.)  die  Eidechse,  lacerta,  cf. 
]i»'~\.cT :  Koga  je  zmija  klala  i  od  gusterica  ga  je  strah. 
Rj.  —  Razmislja  Pracatovu  gustericu.  DPosl.  106. 

irQt,  m.  —  1)  u  //;•(•.  i.sp.  grlo  2,  grotlo  1;  osobito 

jednjak;   n.  p.     zasjelo   mu   k  gutu.^  isp.   ARj.  111. 

.016b.  —  2)  gutljaj.    »l8pio   d-a.'u   na  jedan   gut.«   u 

■'"]   krajini.  V.  Arsenijevii'.    ARj.  III.  516b.  vidi 

!'•,  i  syn.  ondje. 

liiitii,  /'.—  J)  ein  Ausuuchs  am  Leibe,  gibbus,  ef. 
giika  ■>.  Kj.  Ho  se  ispenje  na  tijelu.  vidi  i  fivrljuga, 
gonlunar.  —  2)  (u  Dubr.)  bolest  u  kojoj  oteku  zglavci 


u  nogu  i  II  iiikii.  l\j.  —  guk<i  .  .  .  zuareiije  isto:  g'ittii 
(otok).  Korijeui  57. 

SiUao.  guca,  in.  gutljaj.  —  l'  Fiiiini.  (fj.  Danieii;. 
AKj.  111.  517a.   ridi  i  gut  2,    i  evoka,   i  sgn.  (indjc. 

gi'lliiiijo,  II.  das  Schliicken,  derorutio.  Rj.  rcibal. 
od  giilali.  ntdiija  kojom  tko  guta.  deiii.  gueaiije. 

Si'i'llati,  taui,  v.  impf.  .ichlingen.  dcroro.  Rj.  v.  pf. 
gunuti;  sto:.  progunuti;  nagutat!  se,  progutati.  dem. 
gucati.  vidi  iSderati   1. 

entav,  (1(0.  init  Ausiiiuh.ien  hchaftct.  c.rcre.sccntiis 
afftrtus:  Te^^ko  kapi  na  relavoj  glavi  I  a  dolami  na 
pleci  grbavel  i  kop<.'ama  na  nogc  giitare.  Kj.  h  kojega 
Hi  cega  je  giita.  —  Slijepo  ...  ni  giitaro,  ni  kriistavo 
ni  lisajno,  Sto  je  lako  ne  prinosite  (Jospodu.  Mojs. 
III.  22,  22. 

uitlavac,  giitavea,  hi.  gulav  ijovjek.  .\Rj.  417a. 
ligp.  guto. 

ffniljaj.  III.  dcr  Schluck,  hau':ius.  \iy  sto  sejediioin 
proguta.   vidi  evoka,   i  sijii.   ondje.   —  za  nasi.  isp.     \ 
dogagjaj.  I 

ffi'ito,  III.  einer  der  mit  Aitstriich.u^n  beliaftet  ist, 
e.rcnsceidiis  affectiis.  Kj.  li;iji.  od  gutavae. 

sntoljf'iijc,    n.  dtis  Verliergen   uiiter  dem   Kleide,     \ 
absrnnsi.i.  Kj.  rcrbiil.  ud  gutoljiti.   rudnja  kojom  tko 
gufolji  sto. 

itntoljiti,  Ijini,  r.  impf.  savijati  §to  u  guku,  ili 
pod  skut,  an  seiiinn  Leibe  efuas  rerhergen.  so  doss 
dadureli  eine  guka  ent.'itcht,  in  sinuin  condo,  cf.  gii- 
(jiti.  Kj.  na  tijelu  svomc  sukriruti  ito  tako  da  nastune 
kao  gukit,  guta.  isp.  tutoljiti. 

itiivcrniKlfir,  guveruadiira,  m.  {u  prim.)  der  Gou- 
verneur,  gubernator:  Tad  se  dize  guvernadiir  Vuko. 
Rj.  vidi  gubernator. 

gQviti,  guvTm,  v.  impf.  —  1)  lakomo  sakupljati, 
sfjecati  blago.  u  naSe  vrijeme  u  Liei.  Giiviti.  .sabirati 
bogatstva  i  rukama  i  nogama.  ».\li  ga  taj  i  taj  guvi . . . 
i  krivo  i  svakako,  i  vidic'eS,  da  mu  guvljenje  ue  t'e 
izdobreti.«  J.  Bogdanovic;.  ARj.  III.  5lSa.  —  2)  gu- 
viti  se.  giivi  uii  se,  v.  r.  impf.  ekelii,  nauseare:  guvi 
mi  se,  ho(.'u  da  bljujem.  cf.  grstiti  se,  stuiivati  se. 
Rj.'  vidi  i  gaditi  se. 
_  ffilvljf'iije,  n.  verb,  od  1)  guviti,  2)  guviti  se.  — 
1)  rudnja  kojom  tko  Quvi:  Ali  ga  taj  i  taj  guvi  i 
krivo  i  svakako,  i  vidi(je5,  da  mu  guvljenje  ne  ee  iz- 
dobreti.  AKj.  111.  518a.  —  2)  stanje  koje  biva,  had 
se  koine  guri. 

!!'l)viiO,  n.  ridi  gumno.  Rj.  v  injesto  m.  isp.  goli- 
jevno  injesto  golijemno.  —  Igrab  se  zlatuom  jabiikom 
po  gitvnu  po  srebrnome.  Rj.  44iJa.  Popino  gnrno,  vidi 
niaslacak.  Rj.  542a.  Na  prasnu  gurnu  nije  niravi. 
DPosl.  66.  Kod  popova  dvora  guriio  prerovljeno, 
slalom  popleteno,  na  gurnu  je  rpa,  ,rpa  od  bisera. 
Npj.  1.  102.  Pa  se  biju  uiz  goru  Zupiuu  do  rav- 
noga  Vuksauova  guvna.  4,  124.  vidi  i  priiiijcre  kod 
gunino. 

,a:Oz,  m.  der  LLinterbacken,  clunis:  preme<;e  se  s gma 
na  gus  (kad  se  \\o6e  za  koga  da  kaze  da  ne  radi 
niSta,  nego  da  zivi  sjedec'i  besposlen).  Rj.  jedna  pola 
od  guiice.  vidi  mesna.  —  Sto  uniuz  to  «  gtis.  (Sto 
umuze  to  pojede,  a  ne  ostavlja  niSta  za  poslije).  Posl. 
361.  rijeci  Slovene  s  ovoin  rijcci  vidi  kod  bjeloguz. 

gOza,  /'.  hiQ).  od  guzioa.  Kj.  roc.  guzo.  —  Jeza 
parala,  gma  pladala  (kad  koga  biju  za  rgjave  rijeci). 
Rj.  252a.  Ilot'e  gu:a  niese.  Kj.  HiiSh.  Ko  ne  umali 
guzi,  taj  ne  ugodi  druzi.  Posl.  1.50.  llajdc-  guzo  da 
putujenio  I  (Kad  se  ko  digne  da  putujt-  kud  bez  posla, 
ili  uespremljen  kao  .ito  treba).  .iS'.K 

^I'lzat,  (((//.  init  gros.'ien  Hiiiterbacken.  clunibus 
magnis  praeditus.  Rj.  velikih  guzova.  vidi  prknast. 
isp.  guzonja. 

gitxiea,  /'.  —  1)  der  After,  podex.  Rj.  dem.  guzi- 
^•ica,  augin.  guzii'etina,  giizina.  hgp.  guza.  vidi  dupe, 
prca,  prdalo,  prdenjak  1,  prkno,  rit,  sirainjica,  supak, 
tjelica,  varka  2,  zadnjica.  od  tijeh  rijeii  pristojne  su 


gu7.if^etiiia 


359 


Kvoigje^ 


straiSnjica,  zadnjii'a.  —  Vrti  ynzuom  kao  vodeiii  kos. 
(Kad  ko  neiairno  sjedi  ill  ide).  Posl.  40.  Ko  ne  skvasi 
(jitzicc,  nc  uhvali  iibi<e.   IfiO.  —   'i)  viJi  tuSika.  IJj.' 
u  jtijctii  :iitiihasfija  strana.  xuprntno  vrSika. 
g^iizu't'liiia,  /'.  wujm.  od  guzica.  Kj.  viiU  friizicina. 

—  takrd  itijm.  kiid  babetina. 

^llxiricii.  /'.  dem.  od  iruzica.  Kj.  ridi  dupenco,  du- 
peSce,  pikaiice,  Suprir. 

gilzii-iiiii.  /'.  iiugm.  od  guzica.  Kj.  vidi  guziCelina, 
SupOiiia.  —  ialcrii  au;im.  I'od  barda^'ina. 

gAziti  se,  guzlm  se,  v.  >:  iiiip/'.  fn'cli  hiUken.  dusn 
der  Hintere  ohen  eriicheiid,  mo»stntre  clunes.  Kj.  tako 
se  prcgihati  ill  tuko  puzuti,  dit  se  (juiicu  polcdjuije  u 
It's,  vidi  trciti  se.  v.  pf.  alus.  nagu/.iti  se. 

gdzni,  gi'izna,  adj.  n.  p.  kost,  was  su  den  Jfinter- 
backen  ffchart,  cluiiitini.  Kj.  sto  piipodn  (fuzu  ilj  gu- 
zici.  —  Taiika  kost.  ijiizna  kost.  Kj.  7;Ub.  Ciiiar, 
ijuzno  crijevo.  Rj.  827b. 

guz6boIja,  /'.  II.  p.  da  ja  daiigiibiiu  lili  plai'am)  za 
tiipju  guzoUolju,  t.  j.  u  Oi'iiiii  ja  iii  ni.ilo  nijesam  kriv 
niti  me  se  tic'e.  Kj.  gu/.o-bolja,  kad  kotja  holi  yii:  Hi 
(jiizica  od  lijcnosti  i  sjcgjenjii.  —  tako  slozene  rijeri 
kod  glavobolja. 

{KUzonja,  III.  Grvssarseh,  aiiipli  podicis.  Rj.  koji 
ima  velikii  'juzicii.  i  kao  prezime:  Dok  pogubim  Gjor- 
giija  (fiizo)iju.  Npj.  4,  138.  s  takvim  nast.  imena  za 
l)ude  ridi  kod  bakonja. 

(tSionjc.  ».  das  Kriechen,  s.  B.  der  Kinder,  so 
doss  der  Hintere  ohen  erscheint,  reptatio,  ut  podex 
appareat.  Rj.  verbal,  od  guziti  se.  radnju  kojom  se 
tico  (fuzi. 

gil2va,  /'.  Flechte  aus  schlaiiken  lieisern,  viweti. 
Bj.  guh'a   savija   se  od   (jipka  pruca.   dem.  guzviea. 

—  Vurdelj,  ii  pluga  oiiaj  kliu  Ho  je  za  iijega  zapeta 
guzva  orai-ica.  Kj.  31Gb.  8pora,  kao  ijuzeu  od  krpe, 
Ho  se  inecV  iia  glavu  kad  se  Slo  nosi  na  glavi.  Rj. 
701b.  Pripovijedaju  da  stiiba^ii  .  .  .  imaju  na  nogania 
(juzre  od  Ijudskijeh  Hla.  l!j.  722b.  SuUipite  »ia  guzvu 
suvitc. ,  Kj.  72r)a.  Ona  mi  natakla  ijuzvu  na  gubicn. 
Xpr.  245.  Da  ine  svezu  u  sedam  yuzava  sirovijelt 
neosiisenijch,  onda  bill  izgidiio  snagu.  Sud.  Ki,  7. 

gdivai-a,  /'.  t.  j.  pita,  der  Strudel  (eine  Speise  von 
ijetriekcllem  Teig),  cihi  genus.  Kj.  pita  na  guzvu  sa- 
i;ita.  vidi  guzvara,  —  X.  p.  lista  se  pita,  guzvacu. 
Rj.  330b. 

gClzvaiije,  n.  das  Zcrknieken  (des  Kleides),  compli- 
cutio.  Rj.  verb,  od  guzvati.  radnju  kojom  tko  guzva, 
n.  p.  haljinu. 

JCJkivara,  f.  ridi  guzvafia.  Rj.  pita  na  gusve  snvita. 
vidi  i  povitica,  savijata  1. 

gAzvati,  zvam,  v.  impf.  Fatten  hringen  in  ein 
Kleid,  cs  zerknicken,  plicas  inferre  vcsti.  Rj.  ciniti 
na  i'eniit.  n.  p.  na  haJjini,  kao  guzve  da  nije  glatko. 
vidi  guiveljati.  v.  pf.  sloz.  iz-guzvati,  u-,  z-. 

auzvt'Ijanjo.  n.  vidi  guzvanje.-  Rj. 

aiizx  (•Ijati.  Ijain,  vidi  guzvati.  Rj.  ciniti  na  cemu, 
n.  p.  na  ludjini,  kao  guzve  da  nije  glatko.  v.  pf.  sloz. 
iz-guzvcljati,  u-,  uz-,  z-. 

gAzvicn.  /'.  dem.  od  guiva.  Rj. 

gvarditi,  gvardim,  i\  impf.  (u  Risuu)  bewahren, 
servure,  cf.  gledati,  Ouvati :  Kad  se  5to  ima,  ne  govori 
se:  grardi  me,  uego  nianji  nie.  Rj.  Ali  u  ovom  pri- 
nijeru  leOenica:  gvardi  me  nije  u  naJem  jeziku  nego 
11  talijauskom  (grardime,  cuvaj  me,  u  mletackom 
dijalektiit,  isto  tako  i  poslije  manji  me  (magnime, 
jedi  me),  dakle  ovoga  glagola  nema  u  uaSem  jeziku. 
ARj.  III.  521a. 

gv^rok.  adj.:  Tko  s  eovjekoni  gverokijem  ima  5to 
iinit',  trebuje  mii  obje  0('i  otvorit'.  DPosl.  132.  grerok, 
razrok,  ital.  guercio;  i  Mikalja  i  Delabela  igiiercio) 
piSu  grerok,  a  to  (e  biti  gvirok  ili  gverook.  XI.  vidi 
i  heroglav. 

gviranje,  «.  vidi  gvirenje.  Kj. 

gvirati,  gviram,  vidi  gviriii.  Rj. 


!  ffvirf'iyo,  «.  das  Schauen  mit  geheftelen  AiiiUf 
intudus  ocHlis  deliTiK.  Rj.    verb,  od  gviriti.   raitnja 

I  kojom  tko  gnri. 

gviriti,  nm,  ».  impf  die  Amien  voraitf  fent  hcften, 
O'-ulos  defigtre:  citav  .Ian  gviri  u  knjigu.  Kj.  upirali 
oH  u  sto.  Rj.  Vidi  gvirati.  kod  gviriti  obihiijt  p  ut- 
pada:  viriti,  pa  su  odatle   v.   pf.   sloz.    izviriti,   niul- 

,  yiriti  se,  priviriti,  zaviriti;  znvirriiiti.  v.  impf.  »luz. 
izvirivati,  nadvirivati  se.  privirivali,  zavirivati ;  dem. 
izvirkivati,  zavirkivati.  Korijeiii  HI. 

gvOzti,  Ml.  (11  C.  ({.)  11  planini  kamen  iznuttAo  u 
visinu,  au,s  der  Krde  hervorragendcr  Stein,  saxum,  cf. 
slanae.  Rj. 

!  gvAzdac,  gvftsca,  m.  (ii  l.ici)  die  SrhalU;  fdmla, 
'/'•  pregjica-2.  Rj.  gen.  gvnz(d)ea,  pa  olpidavii  <l 
dofljc  7.  pred  e  i  .pretvori  se  u  s.  ridi  i  pregljicn.  — 
.Sapon,  2)  kaiS  i  gvozduc.  Rj.  i;(i51). 

gvOz<l«'ii,  adj  cisern,  ferreus.  Kj.  gv7>zdoni  (gvoz- 
(lenl),  H.  p.  iiiaj<lan,  riida,  Eisen-,  ferri.  Rj.  .Ho  je  od 
gvozgja.  Mo  pripada  grozgju.  ridi  <U'mir,  dciiiirli; 
zeljezan.  —  .\sov,  gvozdcna  lop'ita.  Kj.  ill),  (ivozile- 
njak,  •2)  gvozdcn  huzdorun.  Kj.  S-lli.  Kad  malo  i'-u-h, 
ali  eto  ti  grozdena  ioreka.  Xpr.  212.  Kao  dii  ga  je 
s  gvozdenim  stapom  (po  svijclu)  traiin  (tako  ga  je 
na.5ao  bas  kao  sto  treba).  Posl.  12!l.  U  Boga  «u  vu- 
nene  noge,  a  gvozdenc  rnkc  me  I'uje  se  kad  dolazi, 
ali  se  dobro  osjeea  k;id  iidari).  325.  Jos  da  bi  polugc 
gvozdenc  dazdjele.  DPosl.  40.  (Ivozdena  se  otvori.ie 
vruta.  Npj.  2,  571.  Te  se  ni  (-eW  ni  sjekira  niti 
kako  orugje  grozdeno  ne  in  u  domu  kad  se  zida-ie. 
Car.  I.  11,  7.  (ivozdeni  put.  Pom.  KK)  (ieljeznical. 
gviizdenlia,  /'.  (ii  Srijemii)  vidi  peraiea  gvozdena.  Kj. 
gvoztit'iiziiha,  /'.  II  .Srijemii  grozdenzuhom  plare 
dje<"u  a  osobito  inlade  prelji',  govofei'i  ila  ona  nosi 
II  loiK'u  ^.ara  i  da  I'e  spaliti  prsto  onima  koje  dobro 
lie  predu.  cf.  baba  korizina,  baba  ruga.  Kj.  gvozden- 
zuba,  H  koje  sii  gvozdeni  znlii? 

gvozdcnjalt,  gvozdenjiika,  m.  —  1)  kotao  od 
gvozgja,  eiscrner  Kesscl,  crater  ferreus.  Kj.  ridi  kot- 
la(5a.  —  Metnc  gvozdenjak  s  kiivaniin  jagnjetom 
preda  se  .  .  .  ostaviv.si  gvozdenjak  prazan.  Danica  4, 
37.  —  2)  gvozden  buzdovan.  Rj.  —  Uze  kadija 
gvozdenjak,  te  udari  iiasega  Muja  nad  prdenjak,  i 
.\Iujo  malo  oklicnu.  Rj.  453b. 

gr62gja,  gv'izgja,  n.  pi.  —  1)  die  Falle,  laquci. 
Rj.  —  Dvoluina  grozgja,  t.  j.  od  dva  luka.  Rj  113a. 
Zapeti,  n.  p.  puSku,  strijelu,  gvozgja.  pruglo.  Kj.  lS8a. 
Xagje  lisicu  gde  se  uhvatila  u  gvozgja  .  .  .  pHSti  me 
iz  ovih  gvozgja.  Xpr.  21.  Po  drugi  se  put  lisica  ne 
hvata  u  gvozgja.  Posl.  251.  Kiina  stara  ne  krvavi 
gvozdju.  DPosl.  52  (gvozdja  stariji  oblik  mj.  gvo^.pja). 
Die  Falle  zuai'i  kod  nas  lazlicno  I)  grozgja  (za  lisice 
i  za  ostale  zivotinjel.  -2)  pastulja.S)  tuljac.  i\  pruglo. 
5)  klonja.  Nov.  Srb.  1817,  7i;5.  ridi  i  kljusa,  pni^alo, 
stiipica.  up.  misolovka.  —  2)  gvoigja  piiirana,  das 
Schloss  am  Feuergcvehr,  claastrum,  cf.  tabandiSe.  Rj. 
ridi  i  taban  4,  oganj  3. 

gvoisjar,  gvozgjAra,  m.  der  ELienhiindlcr,  mercator 
ferrarius.  Rj.  trgnrac  stu  prodaje  gvozgje. 

gvozajara,  ffvozajariiic-a,  /'.  der  Eisenladcn,  ta- 
herna  ferraria.  Rj.  dai'uin  a  kojem  se  prodaje  gvozgje. 

gviigjiirhlii,  adj.  cisenbihtdlcri.'^rh,  ferrarioriim. 
Rj.  st'j  pripada  gvozgjarima. 

gvoiajc,  n.  das  Kisen,  ferrum:  metnuli  ga  u 
gvozgie,  mit  EUen  heschlagen,  ferratus  est.  Rj.  vidi 
ieljezo.  augm.  gvoigjiisina.  metnuti  koga  u  grozfije, 
mefnuti  (/«  k  lanac,  lisice,  okove,  sindiir,  rerige.  — 
Babiea,  3)  oiio  gvozgje  sto  kosci  na  njeinu  otkivaju 
kose.  Kj.  10b.  Hadalj,  oUtro  groigje  usagjeno  u  ostaiij. 
Kj.  lib.  Gar.  one  sto  oipada  od  grozgja  kad  se  kuje. 
Kj.  83a.  Grebesko  gvozgje.  Rj.  KHIa.  (iiister,  4|  grozgje 
u  noJia  megjii  kamzama.  Kj.  lO'Ja.  Ovo  je  grozgje 
drozgavo.  Rj.  141a.  Gjem,  one  gvozgje  na  uzdi  5to 


sv<>icji<>ii»i 


3fiO  — 


njnkornrski 


sloji  konju  u  rubima  i  oko  usta.  Rj.  148h.  Vnrnicn 
se  II  njih  (u  Criiosorai-a^  zove  ono  5to  odskaOe  od 
rrn<-ii  <iro:tij<i  kml  Sf  kujr.  Kj.  "Jivla.  I.jiiskiivo  grohijc, 
koje  se  IjuJli  u  kovanjii,  c/".  drozsravo.  Hj.  ;5;!!)b. 
/Juto  ar«i<u<".  I"''-  nado,  Celik.  Rj.  ;Ml)a.  AVfu  drvo. 
yi-<>.-(i;c.  spnidc.  unbie^sam.  durus,  frajrilisi.  Rj.  ;?0!1b. 
Otruhlio  M  (jrcijy'u  (u  tamnioiK  Rj.  48*tb.  I'ovariti 
iiro:iije,  vrlo  pa  uprijaii  ida  vei'  odmekiie)  i  posiiti 
piieskom  da  s«'  7,a  driifro  tako  i/j/ri/uiio  i/viKiije  ino/.c 
prilijepiti.  Rj.  .'iloa.  rodiimentu  od  firiKfiJii  :estoka. 
Rj.  ;)2(>a.  look  do  koljcna  u  iiv'i:!uc  zukorat.  Npr. 
i;t.').  Kuo  je  7j\tvori-ne  ii  tamnici  i(  (H'o:(jju.  23i. 
Groiflie  valja  koruti  dok  je  rn«V.  Posl.  41.  Lasno 
je  tiipjim  rukama  za  rrelo  qro:(iJe  hvatati.  Ifi7.  Ko 
jTjo<rje  gvoziijf.  sdomit  1%  zuDe.  PPosl.  4ll.  Kad  po- 
nesem  S^iniSir-kaJu  ka  grlii,  i^ini  uii  .sc  si>uUii-gcu}gje 


na  grin.  Npj.  1,  23fi.  l>:i  nui  mottui  tesko  fivozftje  dh 
nosro.  1,  .'JSfi.  I'  ffvozfijc  me  pnstiiviie  a  jednoin  nofrom 
iiz  djevojkn,  s  diiipom  iiosom  uz  snaMcii.  1,  610.  I'a 
jo  oJtrii  sabljii  zasrlcdao:  .-Mili  Uo).c,  I'lida  volikoga! 
Dohru  ijiohijii  11  loia  juiiaka!^  2,  'XA.  U  :clje:  p;a 
jIviKfijc  i)kiij  teSko.  '2,  .'kSI.  I'  luom  viic  buzdovanu 
nenia,  oetrdcset  oka  liliiihut  iiru^fijti.  2,  4.'!ti.  I'rvo 
dobro  aabljii  navalijii,  koja  sere  . .  .  i  stiiiioio  iiioigje. 
2,  502.  Na  'riin'-iiin  okhip  (/razrijc  ima.  2,  5Sfi.  Za 
ostro  »c  gruhjjc  piihvatitc.  ."i,  ',13.  Pa  se  jiinak  titra 
s  Imzdobanom,  uz  huzdohan  iivozgje  popijeva,  nioli 
s'  Rojrii  za  zlo  bez  ncvolje.  .%  308.  Vezite  imi  riike 
naopako.  a  na  nose  iclcz-gvozijje  tesko.  4,  3.')f).  PobiSe 
se,  te  se  poiu'jefaSe,  na  Ijuto  se  (jroiiije  iidariSe.  4,  409. 
tfvo/.ujitsina,  /.  imgm.  od  gvoi'.'rje.  Kj.  —  t((kra 
UHijm.  kud  blaliliina. 


G, 


ij.  ».  sloieno  slovo  za  glaa,  koji  se  u  Viikovoj 
iizbiu-i  biljeii  prosiim  slovom  h,  a  dol.nzi  —  1)  u 
nafim  rijeCima  —  a)  kad  se  /  s  <;lasom  (/  koji  je 
pred  njim,  slaiie  po  svojini  zakoiiinia,  t.  j.  prelijeva 
se  u  gj,  n.  p.  roajen  (rodjen),  vifijcn  (vid-jeu),  zapo- 
tijegju  (zapovijeii-ju)  —  b)  po  jugozapadnijem  kra- 
jevima  u  dijalektickoni  frovoru  dj  (de)  slijeva  se  u 
gj,  n.  p.  gjci-ojka  (injesto  djevojht),  viyjeti  (mjesto 
Vidjeti).  —  2)  u  tupjim  rijefinia  —  a)  d  (osobito 
pred  i)  pretvara  se  11  gj:  gjant  (diabolos),  gjakun 
(diakonosi  !>)  tako  i  </,  n.  p.  Gjcurgjijc  ((ieorpije). 

ijik,  pjii  —  1)  Lovknngsuort  fiir's  I'fcrd,  sonus 
(illiciendi  cqiinni.  Rj.  nzrik  kojim  se  rnhi  konj.  — 
3)  tjja  tamo,  gju  amo.  buld  lti)i,  Ixild  her,  modo  — 
tnodo.  Rj.  cas  —  fas,  casom  -  casom.  kad  -  kad.  isp. 
gjapja,  pjapjaS. 

cjikend,  /'.  coll.  od  pjafe.  mlndi  gjaci.  —  Zivi 
jedan  kabipjer,  i  trojc  gjucadi,  i  jedan  prost  starac. 
Danica  1,  18. 

gjiU-o,  gjAeeta,  n.  ein  Studciiiclien,  jyarvidus  Ute- 
riiruiii  studiosHs:  Protiizilo  samoiiee  (/juce.  Rj.  mlad 
fljiik.  coll.  pjacad.  —  Gjdcc  po  sebi  znance.  (Kad  ko 
za  driipijem  povori  zlo,  pa  ko  }iO('e  da  mu  kai'.e  da 
oil  to  ziia  po   sebi,  t.  j.   sto  je  sam  onaki).  Posl.  72. 

Rjiioc'nje,  11.  diis  Stiident-iccrdcn,  frcifHentdiio  sclio- 
laruni.  Rj.  rerh.  od  gjaciti  se.  staiije  koje  hicu,  kud 
se  tko  gjaci. 

gjikeie,  m.  deni.  od  pjak.  Rj. 

irjrii-inn,  /'.  cidi  pjakela.  Rj.  ituym.  od  pjak.  — 
Gjuciitn  kao  baOina.  Posl.  72.  tnkra  uugm.  kod  bar- 
da^-ina. 

rjiii-iti  so,  (rjiicTm  se,  v.  r.  imp/',  ein  Student 
ircrden,  studere  Uteris.  Rj.  postajati  gjak,  biti  gjak. 
V.  /if.  popjafiti  se. 

KJi'ii-kT,  adj.  sytudentisch,  stiidiosoruni.  Rj.  sto  pri- 
piidii  gjiicima.  —  ISiibota  gjttcka  bubota.  (.  .  .  bio 
obit'.ij  pjake  u  siibotu  poslije  podne  tai\  bez  i  kakve 
krivice  .  .  .).  Posl.  2!)(;. 

irjilign*,  cjiliija.s,  zuueilen,  intcrdwm,  cf.  kaSto. 
Rj.  kiiMo.  iKp.  frja  2.  za  nast.  kod  pjagjaS  isj).  dvaS, 
trji.  —  vidi  syn.  kod  kad  i  kad. 

ejak,  pjAka.  m.  {pi.  pjfici,  ali  u  pjesmama  i  pjd- 
kovii  der  Student,  literurum  studiosus  (od  diai-onus. 
kao  u  Mudzarskom):  Maiii  bjehu  gjaci  manastiraki. 
I  niojijeh  irideset  gjakova.  Rj.  vidi  djak;  ufenik; 
skolar,  skular,  fkolar.  dem.  gjaCid.  augm.  pjafina, 
pjakcla.  fmlad)  pjace.  coll.  gjai'^ad.  —  Pustopjak, 
dijete  koje  ne  ide  u  Skolii  (oppositnm  gjak).  Rj.  022b. 
>loli('-ii  vam  molitvicii  za  sve  kiii^e  dobre  srece  .  .  . 
zarad'  gjaku  uccnika,  radosna  mu  majka  bila!  Npj. 
1,  139.  Mladi   Ijudi,   i  to  gjaci  pi.^u   knjige.  Pis.  70. 


;!;ii\ki>la,  /'.  augm.  od  gjak.  Rj.  vidi  gjacina.  —  za 
niixt.  isp.  gjlkeLa. 

8;j:'lkoii,    ni.    d^:r   Uiacon.   diitcouns.    Rj.   eoll.  pja- 
koniad.  —  Gjakon  Stefan  i  dva  an^ela.  Rano   rani 
qjakone    IStevane    u     nedjeljii     pregje    jarka    snncA.   1 
Npj.  2,  7. 

gjiikonead,  f.    coll.)   pingc    IHakoneii.  diaconi  ju- 
rciics:  Porobiru  triilest  r/J«A'o)i(v((/i.  Rj.  tidttdi  gjakoni.    1 
{•/(/(  djakoni'ncl. 

;;;jak<')iiijn,  /'.  die  Beuirthung,  lautitia:  DonesoSe 
vino  i  rakiju.  i  lijcpu.  svaku  gjakoniju.  Rj.  gospodsko 
jclo.  —  Lepo  ga  je  docekala  majka,  pred  njeg'  nosi  , 
slatku  gjakoniju.  Npj.  2,  7t).  Ugosti  ga  vinom  i  ra- 
kijoni  i  goxpodskoiii  s\akani  gjakonijotii.  2,  114.  Shiga 
nosi  viiKi  i  rakijii,  a  ,7elica  rursku  gjakoniju.  2,  43(>. 

Ifjnkuiiisrilijo,  )(.  das  WuhUchen,  rita  luxuriosa. 
Rj.  verbal,  od  gjakonisati.  rudnja  kojom  tko  gju- 
ktinise. 

UJakAnisiiti,  gjak^niSem.  v.  impf.  jesti,  eastiti  se, 
ivoldlcbcn.  ritam  jucnndum  diico:  ili  I'emo  gjakoni- 
sati, ili  ('emo  vragolisati  (u  pripovijeci).  Rj.  isp.  gja- 
konija. 

it'jakoiijli,  nim,  V.  impf.  Rj.  v.  pf.  sloz.  zagjako- 
niti  (i  se)  —  1)  zum  Diakon  ireilian,  consccro  di- 
aconum.  Rj.  ciniti  koga  gjakonom.  —  Zapopicii  ja 
tebe!  (Izbieu  te,  ili  iipravo,  spopasi'u  te  za  kose  kao 
sto  cine  vladike  kad  pope  i  gjakone).  Posl.  85.  — 
2)  sa  se,  rejleks.  zum  Diakon  gcn-eiht  ivcrdoi,  cun- 
sccror   diaconus.  Kj.  gjakon  postajati. 

ifjakoiiov.  adj.  sto  pripada  gjakonu.  Kj.  —  Al' 
besedp  dva  putnika  stara:  .\jc|emote  gjakonovom 
dvoni,  da  viilimi)  gjakonova  Ijiibii,  sto  nam  radi 
Ijiiba  gjiikonora  .  Npj.  2,  8. 

it'jitkoiiovica.  /'.  Kj.  gjidconovu  zona.  isp.  (iojkovica. 

iSJi'ikonskT,  adj.  diakonisch,  diaconicus.  Kj.  sto 
pripada  gjukimima. 

;!Ji«k(iiijeiijo,  n.  das  Weilicn  zum  Viakon,  conse- 
rratio  diaconi.  Rj.  verb,  od  gjakoniti;  radnja  kojom 
tko  fcpiskop)  gjakoni  koga. 

KJAkox,  adj.  Kj.  .Uo  pripada  gjaku. 

(ijakovac,  ( ijSknvca,  wi.  covjek  iz  Gjakova.  Gj. 
Dniiicic,  .\Rj.  11.  '.t,57b.  vidi  (ijakovac. 

(•JakovaekT,  adj.  sto  pripada  upraro  Gjakovciiiia, 
pa  jio  njiiiia  Gjakuru.  isp.  (ijakovarski. 

(ijakovar,  (ijakov.'ira,  m.  cf.  Gjakovo.  Rj.  po 
madzar.  od  (ijiikovo. 

(■Jnkovi^rnc,  (ijakovArca,  m.  Kj.  covjek  iz  djako- 
vara.   vidi  ( Ijakovac. 

(ijakovarka,  /'.  zena  iz  (ijakovara.  Rj. 

tijakovarski,  adj.  sto  pripada  (rjakovaru.  Rj.  vidi 
tijakovacki. 


Gjakovira 


—  3fil  _ 


•jcbrii 


(■jAkovii-n,  /'.  v;iins  ii  Mctohiji.  Hj.  —  Uilonii  mi 
seatridi  .Iclicii  ii  liji'pn  viiroS  (Ijtiioricii .  Npj.  2,  l<!il. 
dolazi  mjcslii  (iJMkdvii'aiiiii :  Te  iidiirii  (ijukoricu 
Viika  .  .  .  V'eli  njeiiui  Milos  Voinovit':  »Toliki  ti  ro- 
dili  prozdovi  u  pitninoj  tvojoj  ( Ijakovici..  N])j.  2, 
142.    IS/),  l.ika,  I'odporica,  Tofilica,  Tiizla. 

(■ji'lkovii'Mniii.  iii.  {pi.  (Ijakovirfini)  Oovjek  iz  Gja- 
kovii'c.  Kj. 

lijikkovirkT,  mlj.  sto  /irijxidii  ftjiil-orici.  Rj.  — 
Rt'ka,  povixliiii  kiiczina  ii  iialiiji  (fjdkuviikoj  izmepjii 
(tjakovicf  i   Dotaiia.   Kj.  (ilTli. 

(ijftkovii,  n.  villi  <  IjakoviU'.  Uj.  varoHica  u  iS7«- 
voniji. 

(ijiikovo,  II.  bido  u  Siliiji  lilizu  Sliulenioe.  Kj. 

(■Jilk<)vsHnn,  /'.  da.t  (iehict  von  (ijakovo,  Icrrilo- 
rium  Toj  (ijakovo.  Rj.  kraj  oko  (ijakovd,  oUolina 
Ojakvracktt.  —  ixp.  ValjxivStina. 

gJi^ku^itT,  <■/'.  vareiije.  Kj.  rijet^  naiinjcna  u  Hali 
po  fiovoru  pojiovfikom  i  kaluqjeritkom  ixp.  <;lavii5ti. 
—  (tja^e  fijiiku.iti!  oliili  ohiili:  pc<'o  Ii  se  jjci^enje  i 
vari  Ii  »a  varenjo!  Kj.'  tiO. 

^Am,  Ml.  (11  Siliiji)  kao  (icbela  ilaska  odozpo  preko 
dna  u  vt'likc  kaci-  (da  se  no  bi  dno  prolomilo),  ein 
Querhulz  iiher  den  llodcn  yros.tcr  IVminin,  liiinum 
triinnvcrs'i  [undo  hdiri  viajoris  siippositum.  Rj.  Mudz. 
gyiini,  podiipardnj. 

f^iiUT,*  gji'liirin,  iii.  dei-  Ungldnhigc,  infiddin  (non 
Turca);  Nek'  se  clize  tiiOi  iijaurina:  (ijiiiiri  nam  teSko 
dodijaSe.  Kj.  vidi  L'javiir,  srjaviirin,  kaiir,  kaiirin. 
kaviir,  kaviiriii.  tiiki)  zovc  Miihumcduvac  cnvjcka  drit- 
ijoijii  ziikona.  Jer  se  ijjaur  iia  oruije  di?,e.  Npj.  I,  215. 

sjavau,  irjavbi,  m.  vidi  srjavo,  i  xt/n.  nndje.  —  u 
Kj.:  nJOvle,  u  [ijesiiii  voeat.  od  gjiivao  (koje  moze 
biti  da  se  i  frovori  srdje):  Pavle,  (jjuvlc  ne  trledaj 
mc,  no  smij  se  na  ine.  Rj.  Gjtivdo  vara  Ijude.  A. 
Haeie.  Veliko  ranoMvo  (jjavnlif.  M.  Divkovie.  Kojja 
Ii  (jjiivla  nioiru  irore  ueiuiti?  N.  I'alikiu'a.  U  inie 
sviju  tijiirlora.  M.  I'avifie.  (ijdvli  doMi  ziva  na  and 
diei.  (tsvetii.  ARj.  II.  959a. 

S^javu.  crjavola,  m.  (pi.  yen.  gjavola)  dcr  Teufel. 
di(dt()li(x,  cf.  vrajr,  neeastivi:  Xe  da  mu  ijjuvo  mira 
(kad  ko  ne  I'e  da  niimje'l.  Rj.  vidi  i  frjavao,  bijes  2, 
srrijeli  2,  mebin,  p.iklenik,  sotona,  vodae,  vran  .'!. 
dem.  ffjavoU'e,  sjavok'-ie,  tiyp.  srjavobik.  —  AT  je 
isan,  aH  'ijuvu  cnii:'  Rj.  2.32b.  Koji  ^n  (jjavo  mttentno 
na  lo!  Kj.  4()8b.  Ona  kao  besna:  »J)o  yjavalit!  ueniam 
ni  ja  koliko  mi  treba,  a  da  dam  vama.»  Npr.  13(). 
Ta  kiid  ide.s  .  .  .  proyji  se  yjarola,  niolim  te.  197. 
<ij(ivo  si  li  kad  se  natreiS.  (Keee  se  u  iSali  kad  se 
ko  jrradi  odviJe  pametan).  72.  Kad  su  se  tvoji  (;/;«- 
mil)  rasrj.'xli,  moji  su  u  kohi  i^rali.  (Ne  I'eJ  ti  mene 
prevaiiti,  znara  ja  to  bolje  od  tel)e).  121.  Kome  vras: 
tome  i  fijiivo.  14:7.  Ni  yjdvo  nije  onako  cm  kao  Jto 
Ijiidi  jrovoie.  213.  Sunce  sjrije,  kisa  ide,  yjaroli  xc 
leyii.  29().  Za  kameiije  ve^.ite  neciixtive  gjavole.  Npj. 
1,  K>2.  i^tan',  gjerojko,  gjavole!  stala  si  mi  na  nosru  . . . 
Sad  su  Ijudi  gjiivoli,  o  svacemn  ajovore.  Npj.  1,  179. 
IHI).  Bai'i,  dive,  vraga  i  gjuvola.  2,  34.  Koji  te  je 
qjuvo  iKivrotio,  da  ti  dofrjeJ  u  moje  svatove?  2,  398. 
/av  ti  nialo  (^ara  po  krajinam',  no  t'  done.ie  gjdvo 
u  planinu?  3,  332.  .'^to  ee  tebe  selo  i  gjaroli,  otkle 
(c  nas  Vlasi  pocerati?  4,  103.  Koji  ee  gjaro  citati 
30  lista  njczina  hidovanja!  Nov.  Srb.  1817,  (539. 
Dakle  »h«  izostavite  sa  svim!  Neka  ga  gjavo  nasi. 
Straz.  1886.  1225. 

SJnTtlInk,  gjavolka,  m.  hyp.  od  pjavo.  Kad  ufrleda 
pjak  djevojke...  onda  gjak:  »Da  kupimo  onojra  jednog 
gjtivolka  <  Rj. 

iQavdIaii,  gjavohlna,  »».  ridi  vragolan.  Rj.  vidi  i 
vrafrulin.  yjiivoldxt.  ohijexdn  covjek.  —  Da  su  to  ne- 
kaki  yjdroldni,  koji  s  njim  Jalu  provode.  Danica  4, 
35.  Kako  se  nekakav  r^ragolan  razgovarao  s  djevojkom. 
Nov.  Srb.  1817,  487. 

gjardlast,  adj.  vidi  vragolast.  Rj.  obijesan 


Bjaviilfo,  pjnv<'il('etn,ii.  dun  Teiifrlein,  pninn  din- 
holux.  Kj.  tiidU  gjavo.  dem.  pjavobMi'. 

KJavAleh'.  m.  dem.  ud  (yiivolce;  l^a  prnpurci(<i,  ita 
gjdvolriei.    Kj. 

Kjay^lica,  f.  iena  ill  iljevojka.  koja  pjavoli,  die 
Tcitfclin  (miithiriltiga  l-'rimeinimmeri,  femin'i  petu- 
lant ior,  cf.  vragolica:  Ver  ilevojko  gjnvoliir  Kj.  rni- 
goldxta  zenxkd. 

^avi^lisanjo,  »i.  ridi  vragolif«anjc.  Kj. 

Kjayulisali,  (jyaviMiJcm,  vidi  vnigoliHati.  Kj.  ri<(i  i 
gjavoliti,  vrapoliti,  vragovati.  nhijrinu  Inti. 

sJavolKi,  vidi  vrufToliti.  Kj.  riWi  i  f;javiili»nti,  i  si/n. 
ondje.  nliijesnu  hiti.  -  -  (ijavolirn,  J.eiia  iii  djev.ij'kii, 
koja  iijiivoli.  Kj.  147a. 

Kjikvolov,  ddj.  dex  Tcufrlx.  dinhuli.  My  Htu  jiripiida 
gjavolu:  Oei  .lokolovc  i  gjarohre.  U  mene  mt  oi-'i 
gjdvoliivc.  Npj.  1,  371. 

igavol.skT,  adj.  ridi  vra-iki.  Kj.  sto  pripiida  gja- 
volimd:  \'ukodlak  .se  zove  rovjek  ii  kojra  jiosliji-  smrli 
40  dana  iigje  nekakav  gjitvolxki  duh,  i  ozivi  t'a.  Kj. 
79a.  Hitnja  je  gjuvohki  poxno.  Kj.  HlUb  (I'osl.  .3411. 
Zapita  je  je  li  Jiivina  nahranjena.  —  -.lesle  ilal  Kakva 
ti  je  ono  gjavolxka  zivina?  Npr.  14.3.  romoi'u  kneza 
yjiivolxkog  izgoni  gjavole.  Mat.  9,  .34. 

jTJavol.sl vo,  II.  vidj  vragolstvo.  Rj.  vidi  i  gjavoli- 
sanje,  gjavoljenjc,  vragolisanje,  vragovanje.  ohijest.  — 
Zna  gjavola  na  ledii  potkovati.  (Zna  mnogo  kojc^ta. 
Osobito  se  reee  za  onoga  koji  se  rini  iniran  i  jirosl, 
a  pun  je  (tjavolxtvii  i  lukavstval.  I'osl.  9.3.  Herberiii 
od  yjdvuhtva  stane  hvaliti  kako  su  Sarajlije  svi  jn- 
naei.  187.  Kao  mbtd  niomei(5  obuce  se  od  gjavolxtvii  u 
devojaeke  baljine.  Uaniea  4,  8. 

ffjavtiljak,  gjaviiljAka,  m.  gjaee  gjavoljiue !   Rj.* 

KJavoljeiiJc,  ii.  verh.  od  gjavoliti.  rddnjn  kojom  tko 
gjdviili.  vidi  gjavolstvo,  i  xyn.  ondje. 

je;iavulji,  adj.  vidi  vraiJji.  Rj.  ,s(o  pripadtt  gjarolima 
Hi  knjcmit  gogj  gjavolu:  (ijdvolja  muxianija  i  Boija 
sibi.  Npr.  92.  I'ak  se  progji  gjaviiljijeh  itxjiri.  97.  I'rogji 
se  ti,  5uro,  toga  gjaroljey  vraga.  2(HI.  Sve  ru  ravne 
Kuee  izgorjeti,  sve  i^e  poei  gjavoljijem  tragom.  Npj. 
5,  237.  —  takva  ddj. '^eXenyi,  kamilji,  kobilji,  medvjegji, 
o.Mji. 

aJavoljT,  adj.  (osobito  ii  Here,  i  ii  C.  G.)  kein  cin- 
zigev,  ne  unux  qiiidem:  Svi  su  bezi  na  Hereegovinu, 
dok  ne  dogje  bego  Ijubovicii,  ali  nema  bcga  gjavo- 
Ijcga.  Rj.  xamo  tako  u  odricdnju,  i  znaii  nijeilan. 
ridi  vraiji  (Da  je  svaki  dan  boiic,  nc  hi  Uilo  doliu 
rvdiijega.  Posl.  .50);  proklet  (»Daj  mi,  svaea,  jednu 
tikvu.<c  »Bogme  nc  dam  ni  proktetn.  Npj.  1,  517); 
pilieni  {nem((  ni  pilienogd,  t.  j.  nijednoga.  I{j.  500a). 
—  'Piirska  se  je  vojska  uzvij.ala,  uzvijala,  ovee  osla- 
vila,  ne  iigniila'  hrara  gjavoljega.  Rj.  7li7b.  Nania 
nesta  na  bedemu  glava,  u  tamniei  vlalid  gjdvoljeiid. 
Npj.  4,  99  (neiiid).  '^Da  mi  dades  po  dva  C'rnogorca.- 
A  vladika  kaza  gjeneralu.  da  mu  nc  da  bogme  gjd- 
voljegd.  4,  340.  Xe  puxtise  gjavoljega  ziva.  4,  3(;5. 
poxtanja  kojega  gjavftljl,  ali  se  razlikuje  po  akccntit 
i  znaienju. 

Sjilvfk,  m.  (u  Srijemu)  veliki  komad  hljeba,  cm 
qroxxes  Stuck  Brot,  frustum  panix.  Rj. 

SJi^viir.*  sJAviirin,  wi.  nevjernik.  vidi  gjaur,  gja- 
iirin,  kanr,  kaurin,  kavur,  kavurin.  —  (ijaviin  su 
jedni  i  drugi.  Npj.  5,  4S;3. 

iy6,  vidi  ggje  mit  alien  Ableitungen.  Rj.  fidigdje; 
slivsi  se  dj  wa=  ff^JP!  otpadaesi  xprijeda  g:  gje.  tako 
i  oxtale  rijcci,  koje  .«e  dovode  od  ovc  rijei-i,  kao  n.  p. 
gjegogj,  vidi  kad  gdje  i  dalje. 

jye-,  vidi  dj-.  rijeiji  kojima  je  prci  glas  u  govorii 
po  jugozddnijem  krajerima  gj  (10,  a  kojih  ne  nagjcs 
ovdje',  ylcddj  kod  dj ;  n.  p.  gjeca,  gledaj  djeca;  gjed, 
glcddj  djed,   i  t.  d. 

gjehra,'  /'.  ein  lieutel  (von  Zicgenhaar)  urn  I'ferde 
o(kr  auch  Badende  zu  reiben,  strigilis  genus.  Rj.  kesu 


Sj«^f«•^ma 


—  3G2 


gjido 


ifti  sto  se  njime  turn  i'oiyi  a  i  IJMli  kad  se 


CJt'll' 


rum.  /"  eine  Art  IPtsfe  (ohne  Aermel),  tit- 
f.  jetVrma.  Rj.  vidi  i  jelek.  hio  prslul: 
■a.  veil.  ^/.  •yei'eraina,  i<p.  jetVrma,  jo- 
'  !:\mi  kiidilli  lueirrmii.  Hj.  ^.'xSa.  I'od 
■f  fiiecfniui.  Npj.  1,  UVJ.  Po  koJulji 

,   ...,. pak  dolamu  sa  tridest   putaca.  •>, 

UJji.  Vo  koMilji  (yrrci-Hiu  s  tokumn,  po  njoj  tijesnii 
i'Meiiii  ilohunii  do  suiie  koljena.  Kov.  ^1-     _ 

tjfri'rniii-a,  /".  dctn.  od  gjeiJerma.  Uj.'  VII.  ridi 
jeOeniiiia. 

lUfisija.*  /'.  ist.)  vidi  odijelo:  Na  ujemu  je  gjuzel 
iy>i.<yu.  Rj. 

cjoluriiin":  t?jedi  mati,  sjedoh  ja.  gjelorinti  inajkol 
Sjedi  mali  medenal  Siuiri  daiiak  majkol  ^Govo^  onaj 
koji  I'elo  zove  u  koSnioii).  Posl.  lS!i.  —  Turski  gjel 
orinii:  dogji  utalc!  ARj.  III.  oh. 

sjclM'kuiTn.  srjel.^jimina,  m.  (u  primorju)  nekakav 
oijft.  Arl  7V/((ii-(,  herhae  (leniis:  Potrirah  joj  (jjel- 
siimiii.  Kj.  y-i/.  jrelsomiuo,  (Ur  Jasmin,  isp.  cemin.  — 
Daruj  iiu-nc  cvjetak  tjjdsamina.  Here.  OS. 

aji^in.*  m.  Olio  frvozjrje  na  iizdi  Sto  stoji  kouju  u 
zubima  i  oko  iista,  das  (iehiss  am  Ztiume,  oreue,  cf. 
ivale.  Rj.  —  I'zeti  gjcm  ua  ziib.  lOsloboditi  se,  uzeti 
mall  —  kao  koiij,  kad  iizme  gjem  na  zub,  pa  iie  mail 
^to  so  ustezel.  Posl.  330.  A  dorata  svoga  opreinio: 
osedla  sa,  Sto  se  tvrsje  moie,  pa  zauzdu  gjemom  od 
cclikti.  Xpj.  4,  3-24.  ' 

siji-niclija.  /■  (oko  Siiija)  ridi  jemenija.  Rj.  vidi  i 
niarania.  ^amija.  —  Na  glavi  mii  kapa  od  kurjaka, 
privfz'o  je  mikoin  jemcnijom.  Rj.  S.oiib. 

^«yiiiija,*  /'.  (pi.  gen.  jrjeinijal  vidi  lagja.  Ej.  vidi 
I  brod  3,  i  .si/".-  ondje.  —  Ogrudi  taitke  gjemijc,  a  u 
gjemije  mrnare  .  .  .  Sagntdi  tanke  gjemijc,  a  u  yjemije 
uirnare.  Xpj.  1,  418,  419.  I  vtdovi  mora  dubokoga 
mogu  .tru.^it'  na  more  gjemijc.  5,  2(51). 

lijt^ndar,  frjend/ira,  «i.  (u  Liei)  vidi  gjerdan.  Ej. 
pustnnjcm  od  gjerdan,  premjestivsi  se  slora  u  i  r.  vidi 
i  ogrlica  1. 

gj^ne,*  ziemlich,  fere,  sic,  satis.  Rj.  dohro,  dosta; 
pa  jos.  —  Eno  Ibre  ii  tavuici  kletoj  . . .  Gjcne  u  njeg 
nigdi  ni^la  nema.  HNpj.  4,  501.  U  hegbe  je  nasiila 
eekiiia  .  .  .  gjciic  lipa  uasiila  dzepove.  4,  550. 

fljoilferal,  gjenenlla,  hi.  vidi  general,  d^.eneral.  — 
Ojencral  je  cara  posluSao.  Xpj.  5,  426.  ostale  rijcii 
od  ovc  icte  vidi  kod  dzeneral,  i  t.  d.  kod  general,  i  t.  d. 

^i'nt^jer,  i».  (u  O.  G.)  vidi  custek.  Rj.  cim  se  va- 
treiii  kunji  zapinju.  vidi  i  bukagije  (konjske),  njegve, 
piitilo,  puto.  sapon. 

Ujdorjyijc,  m.  ii  pjesmi  nijesto  Gjoryjije:  Krsno 
iine,  sveti  Ojeorgjije.  Rj.  «  toj  se  pjesmi  (Xpj.  2,  96) 
d<dje  kiiie:  sveti  lijorgje.  sveti  (tjorgjije.  vidi  (ieorgjije. 

Kji'tsim,*  gji^rma,  hi.  Rj.  vidi  gjerma.  —  J)  Brun- 
nenscliveiigel,  toUeno.  Rj.  nil  hunuru  poluga  o  kojoj 
visisipka,  a  u  sipci  kahao.  vidi  i  Sibaluk.  —  2)  Schlag- 
hiium,  vcctis.  Rj.  jiohiga  kojom  se  sto  zatvora. 

fd^riek,'  ehcn  recht  (a  proposj,  quoniam  de  hue 
re  loqitimnr,  cf.  zbilja  2.  Rj.  zbilja!  kad  se  tko  sjeti 
iega,  stoje  prema  onome  o  cemu  je  govor.  ' 

«Jtrdan,gjerddna  »n.(7«.« //a/.s'jaiirf,  OT0»t7e.Gjerdane 
nose  f.ene  i  djevojke  o  vratn  ;  oni  sii  od  razlic'nijeh  no- 
vaea  ili  od  binera,  ili  od  gjingjiiha  i  t.  d.  Rj.  vidi  gjen- 
dar,  ogrlica  1.  dem.  gjerdslnie.  —  Jedno  grlo,  tri  drolma 
gjtrdiinu.  I{j.  141a.  Pa  se  sagnu,  gjerdun  dofatila, 
pod  grlo  </«  mlada  znpucila.  Rj.  lOlb.  Gjerdan  zvekce, 
sri-a  jek<'e.  Rj.  203b.  Radi.S,  2)  od  Ijesnika  gjerdan. 
Rj.  •■••J5b.  TeAko  zlatii  na  debebi  platnu!  I  iijerdanu 
na  i/arara  crulu!  Posl.  314.  Vigjeh  iudo,  i  naglcdah 
(fa  ^c  .  .  .  na  lisici  lijepu  gjcrdana.  Xpj.  1,  529.  Xa 
vralii  joj  gjerdun  ud  dukat'i  odijetr'est  i  cetiri  struke. 
ona  /•'' ,  iijrrdan  i^pod  crnta.  1,  (;02.  Stoji  zvcka 
'^V'  ''"""•   -^i  !''■'■    i'od   grlom  joj  tri  sitna 

SJ*-'  '  gjerdan  od  sitna  hisera,  driigi  gjerdan 


od  dragog  kiimenju,  tre(-\  gjerdan  od  Latinskili  rii.ipi 
3,  439." 

,«jordi"liiie,  w.  dmn.  od  gjerdan.  Rj. 

(fij^rdiip,*  Gjerdilpa,  m.  cine  Gegend  in  der  Donau 
leinc  Klippe).  scopitlus  (in  Danuhio).  Rj.  kraj  u  Du- 
nova  gdje  sc  posrcd  vode  vidi  kamenjc.  —  Srbi  po- 
/najii  dva  (rjerdapa  u  Dunavu,  t.  j.  doiiji  i  gurnji  .  .  . 
Po  gornjemu  Dzvrdnpu  slabo  se  kad  vidi  kainenje 
posred  vode  .  .  .  Kad  voda  vrlo  opadne  oiula  nu 
Gjerdapimu  lagje  osobito  natovareiie  ne  mogu  prijetM 
nikako.  cf.  Demir-kapija.  Rj. 

iijt'rdato,  mjesto  gjerdan,  u  pjcami  a  kojoj  se  pjeva 
kako  gorori  'I'nrcin:  Izidi  na  vrato,  da  ti  vidim  gr- 
lato,  da  ti  kupim  gjerdato.  Hero.  295. 

gji^rdok,*  m.  vidi  lo^.nioa:  Kad  gjcrdeku  otvorila 
vrata.  Rj.  —  Mladijence  »  gjtrdck  svedo.5e.  Rj.  3(>2b. 
Podize  .se  Ljubovicu  bego,  da  on  ide  u  gjcrdck  gje- 
vojc'i.  Xpj.  3,  538.  Dvoje  f  mlado  u  gjerdek  svoditi. 
Here.  53. 

Sfji^rgjcf,*  m.  der  Strickrahmen,  jugum:  Na  gjer- 
gjefu  sitan  vezak  veze.  Rj.  vidi  gjergjev.  okvir  na 
kom  .sc  rastcic  tkanje  sto  se  hoce  vcsti.  ARj.  III.  5b. 

—  (tjevojka  jedna  sjedila  zu  zlatnijcm  gjcrgjcfom  i 
zlatnom  zioom  vezla.  X'pr.  9.  Ujevojka  zrake  siineane 
u  ighi  ulijeva,  te  po  gjcrgjcru  vezf  na  postavn  ko- 
jemu  sn  zice  od  junackijeh  percina.  123.  Pred  njom 
je  gjergjef  od  mcrdzana,  na  gjcrgjcfu  Sarajevsko 
platno.  X'pj.  1,  452.  Za  to  Fate  ni  habera  nema,  uego 
veze  za  gjcrgjcfom  veza.  1,  563.  Te  sam  vezak  na 
gjo'gjcru  vezla.  4,  389. 

gj^rajov,  III.  cidi  gjergjef,  i  primjerc  ondje. 

gji^rnia,  /'.  ^u  tSrijemu)  vidi  gjeram.  Rj.  vidi  i  §i- 
baluk.  —  Tulija,  ono  gvozgje  na  sipci  od  gjermc  o 
komc  je  objesen  kabao.  Ej.  755a. 

!;'ji'riiiin,  adj.  u.  p.  pretega,  row  gjerma,  -?,:  gjt^rma. 
l!j.  sto  pripada  gjcrini. 

SJSrz,*  m.  (II  balm.)  kao  momak,  der -Bwrsc/i,  nrfo- 
lescentulus:  Sve  bi  gjerze  za  dva  gjerza  dala.  Rj.  vidi 
mladic. 

gjeviTJir,*  gjevgjira,  m.  —  1)  der  dwchliicherte 
metallene  Deckel  des  Waschheckcns,  operculum  pelvis 
perforatum.  Ej.  poklopac  koritu  nacinjen  od  lima  a 
prohusen  na  vise  mjesta.  —  2)  eiti  iilnilichcs  Wcrk- 
zeuy  in  der  Kiiche,  cribri  genus,  cf.  eetka.  Ej.  sprava 
u  Icuharnici  iialik  na  gjcrgjir  1.  vidi  eijetka.  — 
Gjevgjir  je  od  lima,  a  cetka  je  od  zemlje.  Rj.  811a. 

ajida,  f.  hyp.  od  gjidija:  More  gjido  Eade  kaii- 
rine!  Rj.  vidi  gjido.  —  Todor  eeka  za  vodom  Tru- 
tinom  ...  pa  Ivanu  Boiju  pomoc  daje.  Koliko  se 
gjida  posilila,  on  Todorii  'vako  govoraSe:  sZdravo 
da  si,  Jankovo  kopile!^:  Xpj.  2,  602. 

gjidi,*  u  rijecima:  aj  gjidi!  schiin.  trefflich,  pulchcr : 
aj  gjidi  konj !  aj  gjidi  momak!  aj  gjidi  djevoka!  aj 
gjidi  kupus !  aj  gjidi  meso !  i  t.  d.  Rj.  ii  takim  rc- 
cenicama   gjidi   znai'-.i   divan,   krasan,    vrstan,  valjan. 

—  HTrjgjida*  herrlieh,  wnnderschiin,  praeclariis.  cf. 
gjidi.  Kj.  801a  (Ilaj  gjidi!).  .Vvah,  reee,  gjuli  kixu- 
rinal  gje  je  kaur  usta'  na  ornzje.  Xpj.  5,  198. 

STJidibasa,  m.  Oberspitzhuhc,  homuncio:  Svaki  da.sa 
dobar  daSa  a  neilafa  gjidibasa.  Rj.  gjidi-ba§a,  glara 
ijjidijama,  najgora  gjidija.  —  tako  sloz.  rijeci  vidi 
kod  biisa  3. 

gjidija,/'.  der  Spitzhube, homuncio  (in  iiblemSinne): 
Xuto  gjidije  gjc  naniiguje.  X'eka  gjidija  zubima  cupa. 
U  Ilije,  u  gjidije,  lijepa  je  sci.  Rj.  kao  horjaiin.  hutja, 
ugursuz;  ali  se  ne  uzima  svagda  m  zIh  smislu.  negu 
kadsto  kao  direct  se  kome.  —  Ako  si  svojoj  kn^i 
gjidija,  mojoj  si  eijjfija.  (.\ko  i  jesi  sam  svojoj  go- 
spodar,  naJa  innom  nemas  ni  kakc  vlasti).  Posl.  8. 
i^astala  se  kurva  i  gjidija  (od  veeeras  do  jesena.s,  a 
na  prolje(^e  kiid  koje  hoi'e).  (Kad  se  dva  nevaljala 
coeka  iidruze).  275.  A  do  njega  Milo'a  serdara,  i 
gjidija  vojvodii  Iliju.  X))j.  5,  361. 

gjidu,   III.  hyp.   od  gjidija.   gen.  gjida,  toe.  gjTdo. 


Kjijo 


3fi3  — 


CiJ<ik< 


'    jireiiia   .irji'la    (istofiw):   Tiiinaii    smo   »p    (jjido 

/ill.   iKiiil    koji   koiTii    II    Oi'iu   iilovii.  I'onl.  Jill. 

ijisaiu  licii  odirqjila  /a  .  .  .  vim'  /.a  (//«/«  Jaiikovir- 

lojaiia.  Xpj.  ■'$,   l-i9.  U  Adiijra  inalo  bjeSe  blagit.  al' 

le  .(«(''"  iloliro  inilovaie.  Here.  182. 

pjijii!  \i:ril;  h-ojiiii  sc  tjenijii  ioH/t.  i.s-/).  {rjjjotaljka. 

jljij«i(Aljka.  jrjijotka,  /'.  (u  BaCkoji  v'ciiki  bi<\ 
ojim  so  (.'etiii  koiija  tjerajii  (u  kojemu  se  tjcniiijii 
?8to  vii'o ;  fljiji'!).  cine  FithriinDinK-l'cUmlic,  llmiritm. 
:j.  ridi  {Tjuviialjka.  —  za  irjijotaljka  liiH  rijeii  kuil 
azaljka. 

(ijikiin,  m.  Ill  ('.  (f.)  muski  iiailiiuak:  A  ua  ime 
ijikdiui  seitlara.  Itj.  o.s».  u  (ijiko.  — imena  s  takiin 
(tst.  kod  cvijaii. 

Iljiknn,  m.  rakija  otl  spiriia.  U  baniji.  V.  Arseni- 
^\u:  -\K.j.  III.  7a.  nWi  sriiijrjenica. 

jejikiinjc,  ii.  das  Wucliscn  in  die  llidie,  in  cre- 
■■crc  ill  (dtiivdincin.  Hj.  rcrhnl.  od  ^'jikati,  koje  vidi. 

l^ikati,  "rjikani,  r.  iiiipf.  in  die  ihilic  wtirhsen.  in 
Itiludiniin  crcfrerc:  Na  tavami  iiajrjikala  trava;  iieka 
jikii.  pokosit-e   tlika.  Kj.  rasti  a  risinu.  v.  pf.   aloz.. 
la-iriikati. 

lejikt'la.  VI.  kaze  .se  za  veoma  velikojr  niomka.  B. 
JiiAicki.  A}{j.  III.  7a.  ra  nast.  isj)-  ^jakela.  —  vidi 
iionu'ekanja,  nioniOina. 

I  isjlkniiti,  iiPm,  V.  pf.  (u  Srijemu).  —  1)  pasli, 
I  idhn.  (lido.  Kj.  —  'ij  spriwjcn,  salio.  Kj.  lidi  gjipiti, 
I  koi-iti. 

I    sjikiiiiti,   frjlknciu,    v.   pf.  (u   Srijemu)   sto,   I.  j. 
ikra.sti.  stehlen,  furor. 

Gjiko,  Mi.  (u  i'.  G.)  hjiji.  od  Gjikan.  Kj.  (iji-ko, 
nose  hiti  lii/p.  od  jrjidija.  tiikru  hyp.  kod  Dako.  ake. 
e  kttki  se  <juti/ii  >i  Cinoj  Gori;  drw)djc  jc  num.  < ijiko, 
oe.  (tjiko. 

(■j'ilas,  HI.  ime  nekakvoga  hajduka:  Pozvekiijii  toke 
la   (ijilasii.  Kj. 

jfjlliiii,  m.  (\i  vojv.)  pop  irjilas,  rvn  einem  ausge- 
Utssenen  (ieistlichen.  sacerdos  dissolutiLS.  Kj.  rece  ae 
ta  pupa  raskahthia.  isj).  gjilasnuti. 

sjihtsaiije,  n.  rerb.  od  srjilasati,  koje  ridi. 

ffjil:\s:iti,  orjilasfmi.  v.  impf.  trcati,  skakati  (o  divljoj 
/.vijfii,  II.  p.  o  vukii,  srni).  a  Lici.  j>Vidi  kako  vuk 
prco  iijiva  gjilasa.     Al\j.  III.  7a.  v.  pf.  jrjilasiuiti. 

^jiliiMiiiti,  irjllasneiu,  v.  pf.  skociti  i  ii  jedan  mah 
poliji't'i,  cntlUehen,  aufnijerc.  Rj.  v.  impf.  <rjilasati. 

ii'jiiniigir,  ii  ijrri  prstenu.  Kj.  ali  ore  rijeii  nema 
kod  prstcu. 

JTJiiisgor,  m.  u  pjesiuaiua  :  Kalugjcre  ijjingjere! 
ue  jyinjrjeri  biade:  lie  damo  ti  Mare,  ui  ii  kolii  Sare. 
—  Gjiiuijer  bula  iziriibila,  kaliijrjeia  potvorila:  ti  mi, 
kale,  (ijingjer  nasje.  Kj.  ridi  biser.  Kj.'  XXXIX.  — 
Gjingjer  pade,  .sunoe  zagje,  o  dilberii  moj  1  Here.  272. 

^Tnsjerili,  rim,  c.  impf.  cf.  gjingjer.  Rj.  nekule 
se  znaccnjc. 

jjjinsyorov,  adj.  ysx.):  Ovi  dvori  paunovi,  a  pen- 
dzeri  gjinfijeroti.  Rj.  sto  pripada  gjingjeru.  ridi  bi- 
scrov.  Kj.^  XXXIX.  —  I  de.'ieto  zrnu  gjingjerovo,  ono 
valja  ui  f^tambola  bila.  HXpj.  1,  ISH) 

srjinajiilia,"'  /'.  (pi.  gen.  gjinjrjfilia)  die  Glasperle 
iiherl(((iipt,  margarita  ritrea,  cf.  nirgjela.  Rj.  vidi  i 
mriigjela.  kao  biser  od  stakla.  dem.  gjingjiiSica.  — 
(imiza,  najviSe  se  govori  pi.  gmize,  i  znaOi  male  gjin- 
gjuhe.  Kj.  9()a.  Grmjelica,  mala  gjingjuha.  Rj.  102b. 
(xjerdaiii  sii  od  razliiiiijeh  Dovaca  ili  od  bisera,  ili 
od  gjingjuha.  i  t.  d.  Rj.  14Sb.  Nanizati  n.  p.  biser, 
iiovce,  gjingjuhc.  Rj.  3V)8b. 

igin^iisica,  /'.  dem.  orf  gjingjuha.  Rj.  rjrfj  gmiza, 
mida  gjingjuha,  grmjelira.  lidi  gjingjuvica. 

^insjiiva,  /'.  ridi  gjingjuha.  Kj.  u  krajecima  gdje 
se  mje.ito  h  govori  v. 

gjini(jiiri(>a,  f.  dem.  od  gjingjuva.  Rj.  vidi  gjin- 
gju.iiea. 

iajip,  i».  (/((.•>■  Barigras,  andropog»n  gryllus.  Rj. 
biljka. 


!fji|»aii.  m.  nmnranlhu>i   blitum    Linn.   cf.  stir.  Rj- 

biljkil. 

Kji|>i'inj<',  n.  das  Sprinyen,  saltalio.  Rj.  verbal,  ud 

gjipali.  radnja  kojuin  Iko  gjipu. 

irjiltali,  gjipfini,  r.  impf.  springcn,  mlto.  cf  Hk«- 
kali  1.  Hj.  r.  pf  gjipiti,  gjipnuli.  pf  sluz.  iiagji|Miti, 
pogjipati.  —  Gjipa  kiio  (I)  poinaiiiari.  I'ohI.  78. 

SJipcl,  m.  (u  Srijemii)  ii  rijei'-ima:  vozl  koiij  k  lyi- 
pebi,  I.  j.  s  lijeve  straiie  uz  riidu,  von  dcr  liiiken 
Seitc,  (id  lacviim.  Rj.  od  Mad:,  gyepbi,  gvf|ilii,  cu- 
gjice.  ohogje,  gyepli'is,  das  Hiemenpferd,  kiinj  <  lijeve 
■itranc  uz  rudu. 

ejlpilliifd,  adv.  in  einem  Sprunge,  xallu:  Iz  po- 
'<t<^ljf  gjipimicc  skace.  Rj.  kao  skokoin.  gjipivsi.  —  ta 
kranlitct  na  jiosljcdnjcm  slogu,  isp.  aiiietirc. 

tjtpili,  pTni,  I'.  /)/'.  s-pringeii.  salio,  rf.  xkoOili  1. 
Rj.  vidi  gjipnuti.  r.  impf  gjipati.  —  Svatovi  oiida 
gjipc  da  ga  iilivate.  Xpr.  10.  Kevojka  odiiiah  gjipi 
s  kreveta.  lli.  Oiida  mii  ona  reiV  da  sjedo  njojzi  na 
skut  .  .  .  (jjipi  joj  sa  skiila  pa  bjczi.  123.  Nagje  prslen, 
te  gjipi  odniali  i  poviee:  l)ajte  ovaiiio  kiivara'. 
226.  Gjipila  na  njega  i  hala  I  vrana.  (f?vi  iiMtall 
na  nj).  I'osl.  7.S.  To  s'  Omeru  na  ino  iie  inn^.e,  ver 
on  gjipi  na  noge  laganc,  gjipio  jc,  ide  pred  iljevojkii. 
Npj.  1,  254.  —  ima  i  sa  se,  rclleks.  ali  znaccnja  ko- 
jcga  gjipiti  bez  se:  Pa  sc  iijipi  od  zemljc  na  noge. 
Xpj.  3,  144. 

gjipnuti,  nein,  v.  pf.  ridi  gjipiti:  Vojvode  sii  na 
noge  iijipnule.  Npj.  5,  3t>0. 

(Jjiv.sa.  /'.  naniastir  u  Frii.ikoj  Gori.  Rj. 

gji/.ilin,  m.  vidi  dizgen:  I'hvatila  za  gjizdinc  (yoga. 
Rj.  ('  sgn.  kod  dizgen.  —  U  siisret  niii  niajka  iHtreahi, 
pa  uhvati  za  gjizdine  vranca.  Xpj.  1,  .')47. 

isjuira,  m.  (iat.)  ridi  gjogo.  Kj.  —  Te  odseta  konjnia 
u  ahare,  i  izvede  gjogii  babajina.  Npj.  2,  4'.>0. 

!!J6l{l*l>*  "'•  ''*'■  Schimmel,  cijuus  all)its,  rf.  bijelae, 

gjogin.  Rj.  gjog-at,  hijcli  konj.  isp.  dorat.  hyp.  gjoga, 

gjogo.  —  Vrati  Himo  pomamna  gjoyatu,  u  avliji  konja 

ustavio.   Npj.   2,   68.  Vee   odjaJi    od    konja    njoijuta. 

I  .3,  12.0. 

sj&sratast,  adj.  n.  p.  konj,  Schimmel,  equus  (dbus. 
Rj.  II  ('(•(/«  je  dlakii  kao  J«  gjogata,  t.  j.  Iiijela.  — 
(ijogiisa,  gjogiitiista  kohita.  Hj.  l.TOa.  Za  njima  su  do 
tri  konjauika  u  bijeloj  eohi  \  cdeniekoj,  a  pod  njinia 
konji  gjogatusti,  a   naprijed  junak   na  gjogatii.  Npj. 

sgOsfatov,    adj.   des   Schimmels,  equi   alhi.    Rj.  sto 
'  pripada  gjogatii.  —  za  mist.  isp.  alatov. 

"jo^hr,  adj.  des  gjoga,  equi  albi.  Rj.  sto  pripada 

OJofli- 
I  gjuj;Tii,  gjogiaa,  m.  ridi  gjogat:  Pa  po.-<jede  svojega 
fijotlina.  Rj.  —  Pa  poklopi  bijcsna  gjogina.  Npj.  4, 
42'^.  Pa  nac'era  gaziju  gjogina  .  .  .  tade  natrag  iizvrati 
(fjogina  .  .  .  ubiJe  mu  dehela  gjogina.  4,  428.  s  takvim 
nast.  imena  konjma  kod  konj. 

gjuiro,  )».  (iiif:)  hyp.  od  gogjat.  Rj.  gen.  gjoga,  roc. 
gjogo.  vidi  gjoga.  —  Ljutiei  se  na  ino  ne  moiie,  vef 
oprema  vilovita  gjoga  .  .  .  >Gde  si  dobra  zjidobio 
qjoi/a?  Xpj.  1,  o42.  Gjogo  vrisnu,  soko  pisnu. 
"Here.  277. 

&j6giiSa,  /'.  gjogatasta  kobila,  die  Schimmelslutte, 
cqua  alba.  Rj.  —  rijeci  s  takim    nast.  kod   ajgiruJa. 

g-joarilJin,  adj.  Rj.  sto  pripada  gjogusi. 

gjoja,  kao  adv.  mein'  ieh.  etna,  opinor:  i  on  se 
qjoja  oprema;  on  gjoja  misli  da  mi  to  ne  znamo.  cf. 
kao,  bojairi.  Kj.  kao  da,  rckao  hi:  ridi  i  korsem,  to- 
korse,  loboze.  u  Rj.'  akc.  gjoja?  —  Kao  gjoja  da  se 
sam  pokorio.  Daniea  3,  140.  S>rpske  se  staresine  stanu 
kupili  oko  Beograda,  kao  gjoja  da  se  dogovaraju 
'  s  Turi-ima,  a  upravo  da  ih  fuvaju.  Milo.5  4. 

Gjuka,  (».  list.)  vidi  (ijoko.  Rj. 

Uj^ku.  IH.  (juz.)  hyp.  lid  tijorgjije.  Rj.  gen.  Gjoka, 

vac.  Gjoko.  ndi  (ijoka,  tijiiko.  takva  hyp.  kod  Dako. 

I  —  Prvo  jeste  Gjoko  kapetaue,  a  do  Gjoka  Gruji^ii^u 


sjon 


—  3B4  — 


sjiiniisli 


,loko.  Xpj.  5,  411.  po  ocii  Gjokit  preeime:  >I.  Gjol'O- 
riV.  Si)vj.  UC 

^6n.  cji\n»,  »i.  die  Sohle,  corium  solch  efliciendis. 
M\.  riili  fvuplat.  —  Koia  niu  je  na  obrazu  kao  gjon. 
VoA.  ViS.  V  moje  Oizme  cm  ly'oii  ()\  ienskinje  rekiio 
•  lo'  mjosto  .Cizme«.  ."ISS.  A'<((/  sc  ko  hniu  :iicudi 
.  (V<i  iif  hi  iirfkiio).  Za  ovaku  podlost  mora  (>ovek 
■.:...:'.  ifjoH-l\izii  na  obrazu.  Danica  6,  S"J.  rijcc  Turska. 
XH}.  III.  ;tb. 

tijonisijc,  HI.  ime  inuJko.  Dioni/xius:  Neki  Ijiidi 
prista.ie  uwi  nj  (ur  Pavla)  i  vjerovaJe;  mcirjii  ko- 
jiina  bjeJe  i  (Ijonisijc  Areopagitski.  Djel.  Ap.  17,  34. 
ri</t  llionisije,  od  kojegu  je  posUdo  Gjonisije.  isp. 
jrj  -'a. 

(■jonlijn.  wi.  (St.)  Kugeniwt,  (n.  p.  ii  pjesiui  o  pntn- 
jarii  rarnojevi(?u):  Ported  mojra  (ijoidije  prinoipa.  Rj. 

ejuriln,  /'.  (st.)  vidi  sablja,  cf.  I'orda:  O  bedri  mu 
ustni  iijordii.  Rj.  vidi  i  korda.  —  Ukloni  se,  iieko 
uioja.  s  pvita.  iestok  koiijie  da  te  ne  satare,  britku 
ijjiiid'i  da  to  ne  obrizo.  Npj.   1,  ii'2'2. 

(ijort^ii.  III.  (ist.i  hi/p.  od  Gjorgjije:  Pa  pred  Gjorgju 
rusii  irlavii  bai-i.  Xpj.  4,  3tW.  jid.  bilo  bi  Gjorgjo, 
ali  mil  Ileum  putnde. 

(ijorgjo.  III.  ridi  (tjororjije.  Rj.  Qcn.  GjOrfrja.  — 
Svcti  Ojorgje,  krsno  ime  moje!  Npj.  2,  !(7.  Da  ce 
i'rnof)  (ijoriija  uvatiti  i  ^iva  ga  earn  opremiti .  .  .  Je 
Ii  Cjorgja  earu  opravio?  4,  204.  po  ocu  Ojorgju 
prc:ime:  (tjorgjevii'  F.  Ogled  IXa. 

(■jtirgjija,  m.  Gcorgius.  Rj.  vidi  (xjorgjije,  Gjorgje. 
za  nasi,  (^ijorgjija  i  Ujorgjije  i^p.  Antonija,  Antonije. 
—  t^smanova  ugrabila  vranca,  do  (jjorgjije  ter  ga 
privogjaSe.  Npj.  4,  161.  Bratu  Pern  bjeSe  ostavio, 
bratu  Pern  i  bratn  (rjorgjiji.  5,  3.  Zna  Gjorgjija 
a  vojskom  npravljati.  5,  75. 

(ijOriyijo,  m.  Geurgiiis.  Rj.  vidi  Gjorgjija,  Gjorgje, 
Gjeorgjije.  —  Kad  to  zafn  gospodar  Gjorgjije  .  .  . 
»Eto  na  te  Crnoga  Gjorgjija. ^  Xpj.  4,  224.  Zelen 
konjik,  svetitelj  Gjorgjije.  o,  276.  Xije  priznavao 
Kiirit-Gjorgjiju  za  glavnoga  gospodara.  Sovj.  1.  po 
ocu   Gjorgjijn  prezinic:  Marko  Gjorgjijciic.  Sovj.  93. 

<ijorcjijiiie;i,  /'.  Gjorgjijna  zena:  Javi  im  se  mlada 
Gjorgjijiiica  ...  A  to  Gjorgje  i  gleda  i  sluSa.  N^pj. 
4,  147.  —  vidi  Gjurgjevica,  t  takva  imena  kod  Goj- 
kovic-a. 

sJ6rfiJ6riec,*  (u  Rackoj)  vidi  jedva.   Rj.   i  si/n. 

Olldjc. 

sjurniiti  se,  nem  se,  v.  r.  pf.  (Rj.').  gjornuo  se 
ni:il(i,  t.  j.  opio  se,  sich  einen  ihmsch  trinken,  cra- 
pnhiiii  jiutiirc.  Rj.  i  si/n.  kod  opiti  se. 

sjutliik,*  Hi.  der  hintere  Tlieil  der  Hosen,  der  den 
Hiiitcrn  deckt,  purs  hracarum  nates  tegens,  cf.  tur. 
Rj.  po  tumaccnju  Njcmackom  i  Latin^kom  gjotluk 
je  u  iaksirii  onu  strana  koja  pokrivu  straltijicu. 

sjnbiir,  gji'ihra,  m.  ridi  gjnbre.  U  nafe  vrijeme  u 
Lii-i.  J.  Hogdanovie.  V.  Arsenijevid  ARj.  III.  10b. 
i  sgii.  kod  gjnbre. 

sjubriinica,  f.  rpica  gjuhreta.  Kada  se  gjubar... 
Iz  kola  po  njivT  na  malene  rpe  istresa,  svaku  tn 
main  rpn  zovu  qjubranica.  J.  Bogdanovi('.  ARi. 
111.  l(»b     _  -.J 

ejubriliiTk,  gjnbranika,  »i.  fimet^lm.  rpa  gjubreta, 
iiijexto  qdje  se  gnoj  zgn'x.  J.  Bogdanovid.  ARj.  III. 
lob.  vidi  gnoji.^te,  t  syn.  ondje. 

syObro,*  gjubreta,  m.  der  Diinger,  stercus,  cf.  gnoj 
2.  Kola  gjuhreta  (kaze  se  za  kmpna  a  lijena  covjeka). 
Kj.  ridi  i  gjubar,  gjnbriJ,  bnnina,  gnjoj.  —  Amelj, 
1 1  gjuhrc  u  zitn.  Rj.  5a.  X'alo^e  vatru  (ponajviSe  od 
gjuhreta  i  od  smetli.6ta).  Rj.  47b.  (ilota,  3)  nekako 
njtthre  u  i.iui.  Rj.  8%.  OloA,  svakojako  gjuhrc  5to 
voda  snese.  Rj.  457a.  Smetli.ste,  cf.  njiihre'.  Rj.  6!»4b. 
T'zizati  sc.  n.  p.  njuhre.  Rj.  771a.  Zario  se  kao  svinja 
«  gjiihre.  Po»l.  86. 

(rjOhrrnjo,  n.  das  Diingen,  stercoratio,  cf.  gno- 
jenje.  Kj. 


jjjiibr^vit.  adj.  gut  gediingt,  bene  .'^tcrcoratus.  Rj. 
sto  je  dobro  uagjiibrcno,  u  iviiiii  iiiui  iiuiogo  gju- 
breta. —  adj.  s  takim  iiast.  kod  barovit. 

s^jltbrTs,  gjubriSa,  m.  der  .l/(sf,  stercus,  Rj.  vidi 
irjubre,  i  si/n.  ondje.  —  ,s  takvim  nast.  rijeei  kod 
blutis. 

i^jnbriti,  brim.  c.  impf.  n.  p.  njivu,  vinograd. 
diiiigcn,  stercoro,  cf.  gnojiti.  Rj.  r/rfi  t  gnjojiti.  v.  pf. 
sloL  nagjnbriti. 

iljitiriiin,*  HI.  ein  gros.<ser  kupferner  Was-ierkrug, 
va.'!  aquarium  acneuiii :  Ko  done.^e  vode  u  tjjiiiiiimu, 
da  se  njemn  po  hit  dukal  dade.  Rj.  vcliki  mjcdeni 
krcag  za  rodu:  Donesi   mi  gjugum  rode.  Here.  254. 

(iJAkn,  —  1)  f.  ime  zensko.  Kj.  In/p.  od  Gjurgja, 
Gjnrgjija,   Gjurisava.  —  2)  in.  (ist.)  vidi  Gjuko.  Rj. 

—  Gjuka  Markovid.  Xpj.'  4,  XIX. 

(ijdk.tn,  VI.  ime  muJko.  Rj.  osti.  u  (Jjuka.  Osn. 
1.->!I.  imena  .<  takrini  nast.  kod  C'vijan.  dem.  Gjukan- 
fi<'.  —  A  na  rukn  Gjukanu  serdaru :  ()  Gjukanc  od 
Bjelopavlii'a.  X'pj.  4,  418. 

(•jiikAiH'h-,  m.  dem.  od  Gjukaii.  Rj.  taken  dem. 
Ivancit',  .lovaiu'ii',  Maksimi'ic,  Todori'ii',  /,ivnncii'\  i  t.  d. 

(ijiikikndn.  m.  augm.  od  Gjukan.  ii  Liei.  ARj.  III. 
11a.  —  isp.  Jovfliida. 

(ijnkiin,  /'.  ime  zensko.  Rj.  —  Gjilkna  (osn.  u  Gjuka 
od   Gjurisava).  Osn.  18il.  takva  ht/p.  kod  Bekna. 

(ijdku,  m.  (jui.)  ime  mnAko.  Rj.  vidi  Gjuka  2; 
Gjoko.  hi/p.  od  (fjuragj.  gen.  Gjtlka,  I'oc.  (ijuko. 
taken  lii/p.  kod  Dako.  —  Morao  je  dati  Turcima  u 
taostvo  kneza  Gjuka.  Sovj.  28.  Da  bnde  vojvoda 
Ilijin  sin,  Gjuko.  48. 

gjfti,*   m.    —    J)   vidi   ruza.   Rj.   —    Knpajte   me 

gjulom  rumenijem.  Xpj.  1.  24().  Gjul  inirise,  ide  moje 

j  drago.   1,   251.    Gjul   djerojka    pod    gjulom   za.spala, 

gjul  se  kruni,  te  djevojkn   budi,  djevojka  gjiilu  go- 

'  vorila:  »A  moj  gjule,   ne   kruni   se   na   me.-    1,  287. 

Gjuzel  Anka  umivala  lice,  gjul  cvijeeem  i  rumen'  ru- 

zieom.  Here.  164.  Ti  moga  brata  maraii  ...  na  tvoje 

I  gjul  solufe.  296.  —   2)  artemisia   annua  Linn.  Rj. 

biljka.   —   ,3)  ridi  gjule;   f*lijeva(5e  u  tope  gjulove. 

Rj.  ridi  i  gjnnle.  topovsko  tune. 

^iilitbija,  *  /'.   Rj.   nekaka   crvenn  slatka  jabuka. 

arjiili\sik,*  u:jiil:\sin,  tn.  firennende  Liehe,  lychnis 
chalcedonia.  Kj.  hiljka.  —  gjnl-afik.  isp.  gjul  1,  a^ik. 

gjni-bakli\va,  /'.  Art  Kuchen,  placentae  genus: 
Gjul-haklavu  n  zlatnoj  tepsiji.  Rj.  nckakva  pita. 

Sji"lle,  gjCileta,  n.  Kanonenkiigel,  globulus  torincn- 
tarius.  Rj.  topovsko  tune:  Dnie  vama  praha  i  gjuleta. 
Xpr.  5,  354.  vidi  gjul  3,  gjnnle. 

^iilistan,  m.  akc.  Rj.^  XXIX.  gradina,  gje  su 
rn^e,  der  Eosengarten.   X'pj.'  1,  315.   vidi   cvjctnjak. 

—  Vezir  Zejna   po   bostanu   vezla,   po  bostanu  i  po 
gjulistanu.  Xpj.  1,  383. 

ssjills,*  m.  sjnisa,  /'.  s:jnisija,  f.  das  Rosemcasscr, 
aqua  rosaruin.  Rj.  —  (ijulsija,  gjuls  fvoda  iz  ruze). 
Xpj.'  1,  315.  Ja  sam  lice  gjulsom  umivala.  Xpj.  1, 
63.  L'mij  mene,  neno,  gjulsijoin  vodicom.  1,  260.  Iz- 
mijte  ga  gjulsom  i  sapnnom.  4,  2!(i).  Treca  nosi  u 
boci  gjulsije,  da  mi  5kropi  banovu  Mariju.  Here.  15. 

gjiilvi^zija,*  ffjiilv^zlija,*  f.  vidi  gjnvezlija.  Rj. 
ruHcusta  svila.  —  Xestalo  mi  je  svile  tavlije,  svile 
tavlijr,  i  gjnlvezije.  Xpj.  1,  21. 

iijniiianjc,  ".  verb,  od  gjumati.  radnja  kojom  tko 
gjuma. 

IBjnmati,  gjumam,  v.  impf.  jesti  oblo  i  na  velike 
zalogajc.  M  i/ci.  »Jesi  Ii  vidio,  kako  slatko  gjuma?* 
J.  Bogdanovit'.  ARj.  III.  12b.  isp.  gumati. 

KJi'imbTr,  gjumbira,  m.  Ingiver,  amomum  zingiber. 
Rj.  nekaka  mirogjija. 

irji'imiis,*  m.  ah:.  ARj.  Ill,  ridi  srebro,  srma.  — 
Velike  ('•e.s  dvore  ugledati  pokrivene  limom  i  gju- 
misim.  Xpj.  2,  622. 

SJiimisIi,*  «f/j.  indecl.  vidi  srebrn:  Oni  meciu  jy'it- 
misli  pi.stolje.  Rj.  vidi  i  srmali. 


a^iimruf-ki 


—  365  — 


Kjiiroviii'ii 


(rii'lniriifki,  mli.  Zull-,  vectiyalium.  Uj.  iito  pripuda 

ijj  II  III  nihil,  iijiiiiiritcimd. 

){jiiiiin"li5«lzijii.*  '"■  vidi  frjumriiki'ijii;  carenik,  ca- 
riiiik,  cariiKir,  li:inuii'!ir.  —  KkiI  ja  liijali  iiiorski  (l?.c- 
leluliija,  a  li  I'je'e  morski  jjjamniiid:iiii.  Npj.  .'!,  44!». 
ojumnik-iU.ija,    iiruinijcnivsi  se  ylaa   k  pred   di   nii 

(//(IS  fT-  ,       1     • 

'  njiininik,*  ik.  vidi  carina  1.  Rj.  (•((/('  i  baidarina, 
hannica.  —  A  ti  iie  f^ie  tin  moje  volore  uzet'  (jjumnil: 
groSe  i  ihikate.  Npj.  3,  UU.  Da  uzimlje  (ijumruk  od 
lomira.  Npj.'  1,  XXVI.  Skele  i  njitmrukc  naOstrui- 
njioi  i  II"  Hiofriailii  niko  ilrugi  iiije  mogao  zukupiti 
oaim  iijih  dvojico.  Sovj.  22. 

ftjuiiiriikiliiil,*  /'.  dun  Zullhaus,  tdoniiim,  cf.  carina 
2.  Kj.  zgrudii  u  kojoj  se  phUa  (jjwnriik.  —  rijeci 
s  tukim   iiiist.  kud  ajmrina. 

ijjunirftkcija,*  m.  vidi  carinik.  Uj.  vidi  gjumrug- 
iliija,  carenik,  carinar.  koji  icimit  fijumruk. 

iguiiirClkfijiiski,  ifjuniriikcTjskT,  adj.  vidi  cari- 
ni^-ki.  Kj.  i<t(J  pripndn  ijjumrukcijama.  vidi  i  gjiim- 
kriikcinski. 

nJninkriiki-TiiskT,  adj.  sazeto  od  g-jumkrukCijnski. 
isp.  abadJiinski. 

gjiliiija,*  /'.  diis  W'inkeleiscn,  noniia:  dotjerati  (§to) 
na  svoju  yjuniju,  t.  j,  po  svojoj  volji.  Hj.  alatljika 
kojom  zid'iiri  i  drvodjelje  mjerc,  je  li  sto  ravno  Hi 
priivo  tnu'injciw. 

^jdnlc,  <rjfinlcta,  n.  oidi  gjule.  Ej.  vidi  i  gjul  3. 
toporsko  tune. 

(Jjfir,  <;jura,  wi.  die  Stadt  Eaab.  Janrinum.  Kj.  ef. 
Janok.  Hj.*  qrad  u  rriarxkoj.  Madz.  Oyi'it. 

(Jjiirii,  111.'  (ist.)  rid'i  Gjuro.  Rj.  -  Od  Gjure  Mi- 
lutiuovica.  Npj.'  4,  XIX. 

(ijilnic,  (ijfirca,  m.  (u  C.  G.)  Oeorqitis.  Rj.  Ii>ip- 
od  (ijurat'j.  —  .s  takim  nast.  imena  vidi  kod  (Srubac. 
(ijhriisj,  Gjurjrja,  in.  (icorgius.  Rj.  hi/p.  (ijiika2, 
Ujuko,  (ijukan,  (ijukanda,  (ijura,  (ijuruc,  (ijuran, 
GjuraJin,  (JjuraSko,  (ijnriJa,  (ijurkn,  ( ijuro,  (ijiiroje, 
GjuSa,  (ijuJo.  Da  proslavi  krsn(j  ime  krasno,  krsno 
ime,  svetog  letnog  Gjurgju.  A  kad  Marku  svetid'/H- 
ragj  dogje.  Npj.  2,  433.  Kralju  Ojunjjii,  roditelju 
krasui!  pusti  mene  megj'  Madzare,  babo!  2,  484.  Tc 
su  Gjurgju  skerlet  pokrojili,  pake  sede  s  Ojurgjem 
piti  vino.  2,  bll.  po  ocu  Gjurgju  prczime:  Ljuta  guja 
Gjilrgjevic-Mur-Ate.  Njij.  4,  322. 

Gjilrnn,  m.  Imp.  od  Gjnragj.  «  prezimcmc:  Potr- 
ca§e  preko  tJorevic'ah  vi5e  kule  GjuranoviC'-'^iivsi. 
Npj.  4,  113.  —  takva  In/p.  kod  Cvijan. 

(■jiin\isiii,  m.  ime  muJko.  Rj.  —  imcna  s  takovim 
nasi.  CvjetaSin,  DobraSiu,  Jelasiu,  MilaSin,  NikaSin, 
PetraJin,  VukaSin. 

(ijdrnsko,  m.  hi/ji.  od  Gjuragj.  u  prezimenu:  Od 
Cetinja  dva  Gjuraskovica.  Npj.  5,  91. 

(ijariga,  /".  ime  zeusko.  Rj.  vidi  Gjurgjija. 
♦ijurisje,  m.  ime  muSko.  gen.  Gjurgja.  vidi  <!juragj, 
GjorgjeT  —  Ougje  bjeSe  stari  despot  Gjurgje  sa  Stje- 
panom  a  i  sa  Grgnrom.  Npj.  3,  53.  ,.       . 

<Jjfirs!Jcv,  adj.  sto  pripuda  Gjurgju.  —  GjHrgjcv 
dan.  Rj.  151a.  Gjurgjevo  cvijece,  vidi  gjurgjica:  Na- 
brala  je  amilja  i  bosilja  a  najviSe  gjiirgjeva  wtjeca. 
Kj.  151a  (Vidi  i  gjnrgjic  2).  Gjurgjev  danak  hajducki 
sastanak,  Mitrov  daiiak  bajdiK'ki  rastanak.  Posl.  (8. 
Gjxirqjev  dun  je  Ijetni  svetac.  78.  Tako  mi  Mitrova 
i  Gjiirgjeva  (dana)!  302,  PoSetala  Gjurgjcva  Jeriiia. 
Npj.  2,  479.  . 

SJurgjevac,  gjurgjevca,  m.  vidi  gjurgjevStak.  Kj. 
covjek  koji  slavi  Gjurgjev  dan.  —  za  nast.  isp.  aran- 
gjelovac.  , 

Gjurgjevica,  /'.  Gjurgjeva  zena:  Brojila  ih  mlada 
Gjurgjevica,  sve  jiinake  na  broj  nabrojda,  do  tn 
njena  dobra  ne  uabroji:  prvo  dobro  Gjurgja  gospo- 
dara.  Npj.  1,  217.  vidi  Gjorgjijnica,  t  kod  Gojkovica 
takva  imena.  .       .  ,  ., 

Ujfirgjevina,   f.  (M.)   one   Sto  je  Gjurgjevo  (bilo, 


t.  j.  (ijiirgja  Smcderevca),  (/(i«  Gebiet  den  (ijiiragj 
Smederevac,  impcrium  -oj  Gjuragj  .Smedi\re vac:  Koji 
mi  je  sve  moje  nzeo:  Gjiirgjevinu  i  Hniedfrcviiiii. 
Rj.  riV'i  (!jiirgjcv()  2. 

<Jjflrirjt'vi  Sldbovl  (Stiipovi),  hi.  pi.  —  J)  n«- 
ma-stir  ii  Vasojcvii'ima  na  lijcvoj  stnini  Lima.-  Du 
vidite  Gjurgjerc  ■'^lupoie.  Rj.  —  'J)  zidine  od  niimn- 
stira  blizu  Novoga  Pazara:  Da  vidite  Lavru  Slude- 
niOku  ne  daleko  od  Novog  Pazaru;  da  vidite  Gjur- 
gjcre  Stupore  kod  Deieve  starijeh  dvorova,  xndii^biiie 
cam  8imeuna.  Rj. 

(ijfirajovo,  ».  —   J)  grad  na  Dunavu  u  Vlaikoj 


Rj.  --  "i)  u  picwmi  na  ovome  mjestn  kao  Gjiirgjtiina : 
!Sve  joj  nilaila  u  priJiju  dala:  !Sve  Gjurgjtvo  i  »ve 
Smederevo.  Rj. 

gJurig6v»ikT,  adj.  n.  p.  mjesec,  kiSa,  Georgi-,  S. 
Georgii.  Rj.  stu  pripada  svetomu  Gjurgju,  Gjurt/jci-u 
danu. 

JSJftrigcvsdlk.  in.  dcr  den  h.  Georg  feieri,  ilicn" 
s.  (ieorgii.  Ri.  vidi  gjurgjevac.  koji  slavi  Gjurgjev 
dan.  —  Gdjekoji  Gjurgjeistaci  prislavljajii  (ijiirgiic. 
Rj.  598a.  Ojurgjevstuk  (pred  .ja*  osn.  u  gjurgjevskt). 
Osn.  2ijt>.  zu  nast.  isp.  arangjelovStak. 

gjilrsjTf,  gjurgjica,  hi.  —  1)  klein-Georpi  (den  3. 
Nov.).  Rj.  dan  :>.  studenoga  u  liriscana  istinnoga 
zakona:  Gdjekoji  (ijurgjevJtaci  prislavljaju  Gjurgjic 
(3.  Nojemvrija).  Rj.  598a.  —  'i)  vidi  gjurgjica.  Rj. 
biljka.  vidi  i  gjurgjevo  cvije(5e. 
.  jjjiirsjifa.  /.  .Vaililume,  conrallaria  niajalis  Linii. 
Rj.  hiljkii.  vidi  gjurgjic  2,  gjurgjevo  cvijece. 

Ujl'lrisjija,  /'.  ime  zensko.  Rj.  vidi  Gjurgja.  —  Za- 
vrfetak  imena  ienskib  Cyiij  prenosi  se  k  siraiiini 
imenima  mu.ikim,  te  postaju  ienska  (za  ienskinje): 
Vasilija,  Gjiirgjija,  Nikolija,  Pavlija.  Osn.  75.  hyp. 
(ijuka  1,  (ijukna. 

Gjftrica,  m.  ime  musko.  Rj.  <'c"i.  od  djura.  — 
Kako  ja  tajim  bolnog  Gjuricu.  Npj.  1,  491.  po  octi 
Gjurici  prczime:  f^tevan  Gjuriiji''.  J^ovj.  135. 

Ujiiriii,  adj.  sto  pripada  Gjuri:  Gjurin  p^lak,  o 
Gjurinu  petku,  t.  j.  nikad,  den  30.  Febniar,  ad  ea- 
lendas  graecas.  Rj.  151b.  _ 

Gjdrisav,  m.  ime  muiko.  Rj.  —  Gjun-s(l)av.  tako 
sloz.  imena  kod  Berisav. 

(■ji'irisava,  /'.  ime  iensko.  Rj,  —  imena  zenska 
kod  Dikosava.  .in. 

(ijdri^a,  m.  ime  musko  u  prezimenu:  A  do  l  etra 
Mitar  Gjurisicu.  Npj.  5,  411.  isp.  JuriSa.  -  takva 
Imp.  kod  DabiJa. 

■  (iinrka,  m.  (ist.)  ime  muSko.  vidi  Gjurko.  —  Aa- 
nagj  Baja  i  Rckovid  Peja,  adnagj  Gjurka  od  bijele 
Seme.  Npj.  3,  557. 

(Jinrko,  m.  ime  muJko.  Rj.  vidi  Gjurka.  po  ocu 
Gjurku  prczime:  O  Marijo,  seko  Gjurkovicu!  Npj.  i, 
478.  —  takva  hyp.  kod  BoSko. 

jrinrkovai-  farak,  gjiJrkovca  iTarka,  hi.  ,4rt  .S'c/.ioss 
avl  Feuenieuchr,  ignwrium  quoddam:  Na  njuna  su 
dva  carkd  gjurkovca.  Rj.  Mai'  vukovac  cajak  gjur- 
kovac  i  sablja  dimiSkinja  (valjaju).  Posl.  l.b.  nekak, 
osobiti  carat.  .  ,,., 

Gjiiro,  m.  (juL)  hgp.  od  Gjuragj.  u  Rj.:  <'J»™»"- 
(ist.)  vidi  Gjuro.  Rj.  150b.  .,;«».  Gjura  voc.  Gjuro. 
takva  hyp.  kod  Dobro.  -  Pjau  Gjuro  kao  .  sjek.ra 
Posl  249.  Kupa,  kazu,  od  dvanaest  oka,  beg  je  dade 
Piianici  Gjuru,  Gjuro  popi,  niSta  ne  osjeti.  Npj.  2, 
449.  Pita  majka  Smederevca  G)xira:  A  moj  sine, 
Smederevce  Gjuro!  2,  471. 

Ujnrojf,   HI.  Rad  26,  56.  od  osn.  CJjuro.  —  iakva 

^'^{;\AToy!^aW^^'o  pripada  Gjuru:  7Ao  «nila  Gjurova 
Jerina,  zlo  I'inila,  gore  dot^ekala.  Posl    92. 

ffiarovaca,  /'.  velika  .^aSa  drvcna,  grosser  holzerner 
bS/Iuv,  poculum  lignetwi  majus  (Pjan  C.juro  ka  i 
sjekira).  Rj.  Od  I'ijanice  Gjura? 


|i;|askaiO« 


—  366  — 


hnbordnr 


-ii'ivklnio.    '      -hu-rrf   Arhrit,  hihor.   Rj.  vcrbul. 
'ojum  tko  ftju^kii. 
.11.    r.  impt'.    raiiiti    5to  sa  svom 
>uo^Miii,  ii.  j>.  Ivo^aii,  sjeOi,  schirere  Arbeit  verrkhten, 
l..i,:,r.,r^   Ri, 

;  I).  <xJ   (Jjiinuy.  fii?i  (ijuJo.  —  Gjitsti 

.a  ."i.  47.  Iiikfd  liiip.  kod  DiJa. 

iiju^ii,  !■:.  iiiiji.  od  ttjurairj.  (jcfi.  (.ijiUa,  roc.  GjRJo. 
riiii  <iju>a.  —  (i)uio  jo  VuliOevii-  pogiuuo  u  8me- 
liorovii.  .'~ovj.  13.  iakvii  hiip.  kod  V\io. 

XJdtUTV.'  ifJuo  UK  ilrusro,  s  jednogii  na  drusro. 
osjok.im.  Ill  kaiixch  iiiiif  Bogeii. per  iiversionem.  Rj. 
<i(/r.  riiii  irjiiturice. 

Kjnturira,  /'.  die  liuuscliarheit,  opera  per  aversi- 
oiKiit,  Rj.  Mo  se  radi  tijiiturt: 

<jntiificr>.    ridi  gjiiture.    Rj.  —  Gjuturi&iri   vino- 
rade.   Rj.    152a.   —  la  kvantitet  nu 
;n  isp.  ametioe. 

Iljikturiiar.  hi.  der  Biiiischpiichter,  redantor  per 
(irfrsi'-"!!".  Mnogi  Karloviani  iuiajii  gjiituriiare,  koji 
im  u  lima   sjede  i  vinograde  gjulurice  rade. 

Rj.  ruifi'  (ijiiiuricc. 

cJiiiiini'Mrcv,  cjniiirir-aroT,  iidj.  K^.  sto  pripada 
^utiiriiiirii 

fJDCurirarkii,  /'.  die  Btiiischpachterin,  redemtoris 
iijror.  redeintri.i:  Rj.  nitituriedreva  zena,  ili  ienska 
knjii  radi  yjuture. 

jjClvi'i-e.'  ^tiveiT'eta,  n.  —  J)  zomljani  sud  (kao 
zdjela).  Jto  se  u  ujemu  pede  nieso  u  pei-i,  Art,  Brat- 
pfanne,  sartaginis  genus.  Rj.  isp.  prosulja,  przenica, 
prinica,  tava,  tiganj.  —  2)  ono  meso,  darin  gebratenes 
Fleisch.  Rj. 

l^iiri'grija,  m.  ridi  mladoienja.  Rj.  t'idf  gjuveglija, 
mladeuac,  zenik.  —  Pa  otide  mlada  kroz  svatove 
dokle  naaje  mlada  mjuvcgiju.  Xpj.  3,  496. 


S'jiivt'irijiii.  adj.  .ito  pripada  gjnvegiji.  Rj.  —  Kad 
za'rj.a  Tonkovioa  gjogo  gjuregijnoj  mernu'rli  avliji, 
odma  ga  je  Osiuan  poznavao.  Here.  43. 

igiivt^irlija,  m.  ridi  gjuvegija:  Siiia  moga  liitia 
iljiireglijii.  Rj. 

gjiivt^iidija,  /".  die  Sklarin  ei>u's  krdJSalija,  latronis 
Tureiei  serra.  Rj.  rohiiija  krdztdijnskii. 

iguvoiidTjiiski,  gjiiri^iidTjski,  adj.  sto  pripada 
gjuveiidijama.  Rj. 

itjiivoiuliiiski,  adj.  sazeto  od  gjuvendijnski.  —  ixp. 
abadiiiiski. 

Vjiiveskija,  /'.  ?  u  2>jesmi:  Pod  kiu'om  ti  tri  dunare: 
pod  jediiom  ti  patka  pije,  pod  driigom  ti  pefa  leda, 
a  pod  trecom  gjuvcskija.  Here.  2;")1. 

jKJilvez,*  adj.  indecl.  ro!'enl'(trl)en,  roscu!<,  cf.  iiiii- 
cast.  Rj. 

ajiiv^zlija,*  f.  t.  j.  svila.  Art  roscnfarbige  Seide, 
serici  rosei  geiiuf:  Uvezla  sam  tri  dukata  zlata  i  fe- 
tiri  .«i'i7f  gjtirezlije.  Rj.  rulicasta  svila.  ridi  gjulvezija, 
gjiilvezlija. 

ju;Juviiriljka,  f.  vidi  gjijotaljka.  Rj.  veliki  bic,  kojim 
se  cetiri  konja  tjeraju.  —  rijeei  s  takvini  nasi,  had 
kazaljka. 

gjilzcl,*  «»f?ecZ.  (st.),  schou,  pulcher:  Na  njeinu  je 
gjttzel  gjeisija.  Rj.  lijcp.  —  (ijuzel  Ata  i  lijtpa  I'ata. 
jN'pj.  1.  597.  Gjuzel  Ajka  umivala  lice.  Here.  164.  K 
1  panne  zlatopeie,  spuSti  tvoja  zlatna  perja,  a  raiiri 
gjuzel  repa.  347.  ima  i  gjuzeli :  O  jagluee,  moj  gjn- 
zeli  radnjo!  Here.  118. 

»jii7,eli\iia,  /'.  ef.  Siper-Peana.  Rj.  v  pripjevu:  Po- 
5etalo  je  pet  gjevojaka:  Siper-iieana,  Mkoui-bojana,  i 
gjuzclana.  mimopiosava ,  peta  gjevojka  ripirazana. 
Rj.  840a.  isp.  gjuzel.  Ijepoticai'  ili  je  ime  zensko? 


H. 


h,  «.  slovo  kojega  se  glas  u  gdjekojim  krajevima 
naroda  na'ega  u  govoru  ne  (fiije,  nego  se  ili  —  J)  iz- 
ostavlja  sa  svira,  kao  n.  p.  ora,  lia,  ocu,  itar,  lad, 
Ijeb,  rum:  dogjo.  dado,  gororau,  kinuti,  manuti,  i  t. 
d.  —  2)  ili  se  pretvara  u  dniga  slova,  i  to  —  a)  w 
r,  n.  p.  suT,  glur,  nvo,  kuvati,  i  t.  d.  —  b)  u  k,  n.  p. 
zenik,  grek  (grijeh);  caknitt,  i  t.  d.  —  c)  u  j,  n.  p. 
miej  (smijeli),  jrrej  (grijeh);  proja,  ioja,  azdaja,  kijati 
i  i.  d.  —  fl)  u  g  (u  Here.),  n.  p.  orag  (orah),  vrg  tvrh), 
smijeg  (omijeh),  dogjog,  dadog  (dogjoh,  dadoh),  govo- 
riigu  (govorahui,  ig  (ih),  i  t.  d.  inp.  Posl.  XH. 

hik,  ha:  heu!  Rj.  interj.  govori  se  —  J)  u  zapo- 
rijedanju,  sokoljenju,  nagorarunju:  Ha!  idem  onoga 
kalugjera  prevariti.  Npr.  96.  Ha  naprijed,  kiiivino 
kopile!  Npj.  4,  114.  Ha  na  noge,  dvije  poglavice.  b, 
324.  Poglavice  vojski  govoriSe:  //«  sad,  brato,  sivi 
sokolovil  5,  .3.'53.  cidi  a  U.  1.  —  2)  u  radosti:  Ha 
blapo  mene,  evo  mi  je!  Npr.  112.  vidi  a  H.  2.  — 
:t)  u  ruganju :  Ha .'  \)ri\  od  repa !  (Ka^e  se  -kad  ko 
rgjavo  tn'-i  na  rgjavu  konjii).  Posl.  339.  u  ovom  zna- 
ienju  dnlazi  i  po  dva  puta  i  po  vise  pnta  zasopce: 
Sto  Tir  govori  za  Jeni.salim:  ha  ha!  razbiSe  se  vrata 
narodima.  Jezek.  26,  2.  Neprijatelj  govori  za  va.s:  ha 
ha!  vjci'-ne  visine  postai^e  na-e  na.'Sljedstvo.  .36,  2. 
vidi  a  II.  3.  —  4)  u  smijanjv :  Mi  sino  bogati  Ijtidi, 
ako  i  nemamo  ni.4ta!  ha!  ha!  ha!  HtraiS.  1886,  771. 
Ha  ha  ha  ha!  neka  se  jadu  na.smijem.  V.  Vrcevi*;. 
AUj.  III.  542b. 

h&banjc.  n.  das  Slrupaziren  (des  Bockes),  detritio 
;;aiim  Rj.  verb,  od  hal)ati.  radnja  kojom  tko  haha 
n.  p.  li'iljiHtt. 


Iiabar,"  liabra,  m.  ridi  haber.  —  Te  opali  dvije 
daniekinje,  hidiar  dade  u  svoju  driizinu.   Npj.  3,  21. 

Iiiibat,  m.  (u  Dubr.)  Atfick.  chuhini.  Rj.  kako  se  ne 
kaze  gen.,  hiie  habata.  ali  je  i  hapta.  vidi  apta.  — 
za  gen.  isp.  bakar  (bakaia  i  bakra). 

Iiabati,  bam,  v.  impf.  —  1)  n.  p.  haljinu,  ahtragcn, 
strapazircn,  detcro  pannum.  Rj.  noseci  n.  p.  haljinu 
derati  je.  i.ip.  kvariti,  Stetiti.  r.  pf.  sloL  po-babati,  ti-. 
sa  se,  pass.:  Tu  se  sada  obii'iio  prelazi  jednoiii  stranoin 
mosta  ...  ne  damo  da  se  ceo  must  haha  u  jedno 
vremel  Megj.  8.  —  2)  u  prenesenoiu  smislu  kao  brljaii 
2,  prljati,  mrljati,  crniti,  kuditi:  Sto  ti  h(d)as  mlade 
Crnogurce,  a  faliS  mi  od  NikSiea  Turke?  Npj.  4,  37. 
V.  pf.  sluz.  ))0-liabati. 

Iiilbi'ii,  adj.  zao,  rgjav;  schlecht,  malus.  u  Rj.  pod 
aben  2,  to  je  aheno,  t.  j.  zlo,  rgjavo.  ali  vidi  Kori- 
jeni  313:  habati,  Indien.  isporedi  u  Miklo5i(5evu  rjeC- 
nikii  ,v.\i;i;in.  miser,  JCAii;!  noxu. 

liabiT,*  Hi.  —  1)  Nachricht,  nuncius,  cf.  glas: 
Sinoi?  meni  kara  haber  dogje,  kara  haher,  a  u  kara 
(loba.  Rj.  vidi  babar,  vijest.  —  Od  kule  sii  haher 
ulivatili.  Kj.  793b.  Martiniema  haher  iieinio.  Npj.  4, 
113.  Haher  t'^ini  Kolasinu  gradii.  4,  316.  —  2)  nema 
(za  to)  ni  habera,  I.  j.  nije  mu  ni  brige:  A  za  kiilu 
ni  habera  nema.  Rj.:  Ne  boji  se  ni  koga  do  Boga, 
a  za  braia  ni  habera  nema.  Njij.  2,  234.  Al'  ne  eujeS, 
al'  hahcra  nemai?  4.  442. 

habi'rilak,  lial>erdAka,  m.  ridi  babernik:  1  piijiali 
lopa  liiilnrilnka.  Rj.  i  syn.  ondje. 

iiabi'-riirir,  lialierd-'ira,  m.  ridi  liabcrnik;  I'.'i  on  meOe 
pii-.kii  halierdarn.    Rj.  (  syn.  ondje. 


Iinhoniik 


—  367 


hiijdf 


liaht^riiik,  hivbernika,  m.  t.  j.  top  ili  pii.^ka  (5to  so  ' 
mece  ii:i  L'las),  die  J.drmkiinunc,  tiiniu'iitiim  fumultuvi  \ 
niiiiciioix:  Te  i/.b;ui  piiSkii  hulicrnika.  Rj.  tidi  ha-  ' 
benlak,  linberdnr,  liiibciiijiu':i,  trlasnik  3. 

habt'riijil<-n,  f.  ridi  halicrnik.  Hj.  i  syn.  ondjc.  — 
rijeli  ■<  iiikim  nasi,  kod  aj^'iraca. 

liubrAiiosa,  m.  der  I'osientri'Kjer,  famitjtrntur.  Hj. 
habro-iiosa,  koji  hidnir  (halicr)  nasi,  vidi  gbisonosa, 
j>lH«nik  1,  o^lasiiik.  isp.  stokii<'-anin.  —  rijeci  tako  tdoL 
kod  bremenoSa. 

Iiiki'-ik/'   Kj.  rldi  ank. 

Iii'liliiiii."  Ii.tdiiiiiai'.  biidnmea,  m.  ohfm  Geschleehts-  I 
tlicde,  expcrs  pudoidorum.  Rj.  ludi  5ko{)ac  2,  iiskop- 
Ijenik.  —  .la  imi  kazein:  adumac  sam,  a  on  pita  ko- 
lik"  (Icif  iinaml  I'osl.  108. 

liAiliiiiiica,  f.  Frimenzimmer  ohne  rolkommene  Ge- 
schln-htstlicilc,  midicr  expers  pudendurum.  Rj.  zensko 
ttskiipljcnu. 

Iijidii,*  liikdzija,  wi.  der  Pilf/er  (Christ  der  in  Je- 
rusidem,  odcr  Tiirkc  der  iit  Mekkd  ijeuefen  ist),  pc- 
rejfrinns  reiiijionis  ergo.  Koji  HriSAinin  otide  iia  Je- 
rusalim  a  Tun'iii  na  ^leku,  onaj  se  poslije  zove  i  plsc 
hudzija  dok  jc  ?-iv:  pied  krJteno  imc  dodaje  liadzi,  ii. 
p.  Hadii-l'rodan.  Hadzi-Osmtat :  a  kad  so  kiSteiio  iie 
govori  onda  se  kaze  hudzija:  Dok  poinibim  do  dva 
igiiinana :  Hndzi-(ljeru\  Hudzi-limimn.  Kad  hiidzijc 
polaze  na  cabu.  Kad  se  ?,eni  KiSnjanin  liadzijii.  Rj. 
vidi  pokloiiik.  —  Neuioj,  hudzija,  Bojra  ti!  Posl.  2(M). 

Ilildzijri,  m.  pi.  nekako  mjeslo:  8a  Hadzijua  d\ii 
bega  lladziji'ui.  Rj.  —  llndi.\]6  prezime  pv  oeu  hadziji. 
pise  .<e  i  saleto  lladzTe. 

Iiitdiijiii,  adj.  des  Hadzi,  pereyrini  reliyionis  ergo. 
Rj.  sto  piipada  lia<lziji. 

Iiixlxijiiit-a,  f.  die  Fruii  eines  Hadzi,  uxur  pcrc- 
grinatoris  rcliyiosi.  Rj.  zena  hadzijina.  —  Ko  to  kune 
mofra  niila  sina,  do  jrodine  nioja  snaha  bila.  a  do 
druire  i  sina  rodila,  a  do  treee  hndzinica  bila!  Hen-. 
214.  hadzinica  sazcto  od  hadzijnica.  a  oio  od  hadzi- 
jinica. 

liikdzijn.skT,  liadzTj.skT,  adj.  TIadzi-,  pcregrinatoris 
religioni.  Rj.  upraco:  peresrrinatoium  religiosoriini, 
Mo  pripada  hudzijama,  ili  hadziji  kojemu  god.  vidi  i 
hadzinski.  —  Iladzijnski  barjam,  koji  osobito  piaz- 
nuju  hadzije.  Kj.   llib. 

Iiadzikil^kuii."  m.  koji  se  zove  liadzija  a  nije,  od 
prilike  kao  hudziiicdomak.  Rj.^  badzi-kiiskun;  kuskwi- 
pudirpiiia. 

Iiadziliik,*  m.  die  I'ilijcrschaft,  Filgerrcise,  pere- 
griiiatiu  rcliijionis  ergo:  otisao  na  hadziluk;  bio  na 
hadzilukit.  Rj.  putovanje  iin  sccta  mjesta,  na  Jeru- 
.taliiii  Z(i  kricanc,  na  Meku  za  Mnhamcdovcc.  —  Ja 
polazim  u  inic  ISoga  na  adziluk.  Rj.  2111). 

hndziiioduiiiak,  in.  (kumisch)  ein  I'ilger,  der  uhcr 
nieht  his  an  das  Zicl  seiner  Wallfahri  gegangeu : 
peregrinator  .saccr  impcrfectus,  mendax.  Rj.  liad?.i-ne- 
domak,  poruga  eovjeku,  koji  jc  otisao  na  hadziluk, 
pa  se  irutio  ne  dosarsi  do  svetoga  mjesta.  isj).  hadzi- 
kuskun. 

hi\diTn.skT,  adj.  sazeto  od  hsld^ijnski,  koje  vidi.  isp. 
abadziuski. 

hiidzu,  m.  hijp.  od  hadzija.  Rj.  gen.  hidJSa,  voc. 
badzo.  takra  hyp.  vidi  kod  balo.  —  Knjiare  piJe  Piv- 
Ijaniue  Bajo,  te  je  .^alje  u  primorje  ravno,  a  Tnreinn 
RiSujaninn  Iladhi.  Npj.  3,  448.  Hadzo,  Mujo!  dobar 
ti  si!  —  Hvala  Bogu,  e  ne  mogu.  Posl.  340. 

In\e!  iizvici  ha  i  e  sastacljeni,  te  se  njima  tjeraju 
volovi.  vidi  ae;  haj  5.  —  Hoe,  macouja,  zekonjal 
Nar.  prip.  Bos.  ARj.  III.  545a. 

haekanjo,  n.  verb,  od  haekati.  radnja  kojom  tko 
haece.  —  Kad  knez  cuje  vabljenje  i  haekanje  io- 
bana  ...  rE,  has  je  dobra  stoka!«  Mil.  20. 

hat'knti,  baecem,  v.  impf.  uzvikivati  hae !  tjeriyuci 
stoku.  i'idi  aekati. 

iiiiga,*  m.  vidi  aga;  sa  h  sprijeda  u  Crnoj   Gori: 


<>na  bije  huge  i  bepove.  Npj.  4,  111.  I  dofati  haqu 
od  iMeduna.  4,  118. 

Ili\ill,*  HI.  aiiiiii,*  protivnik,  hajduk.  Npj.'  2,  304. 
nevaljalai-;  ein  nichtsiiiirdigcr  ^f(■^lSl■h;  homo  nei/uam. 
nehulo:  u  treiem  i  ictrrliim  primjeru  hire  psovka  za 
ncprijatel.iskc  lajnikc.  vidi  iiainin.  —  Ilaiii,  iievjenui 
I'ovjek,  izdajiea.  Rj.' 825b.  Haiu  haina  zove:  ('uvajino 
se  od  ove  (varujino  so.  veli,  ovel.'DPosl.  25.  P«i  lajii, 
hain  je  na  steti.  104.  Ti  li  si  ae  care  inSinio,  da  ti 
driiS  carevc  hainel  Npj.  3,  352.  A  izlazi,  careri  haine! 

3,  35;l. 

hiilnin.  m.  vi<U  hain.  —  A  careva  grdna  hainimi, 
koji  mi  je  roblje  zarobio.  Npj.  2,  2H8.  Kopilane,  carev 
haininv.'  2,  281. 

Ililinstvo,  n.:  Ti  ne  kiipi  svate  po  hain.itru,  no  po- 
kupi  svate  po  delijnslvn,  po  ogjebi  i  dobni  orii^jii, 
odzakoviee,  a  sve  siivrst  od  dvadeat  godina.  Rj.  oso- 
hina,  stunje  ouoga  koji  je  hain. 

Ili\ir,*  m.  —  1)  vidi  zaduzbina:  Pa  (-e  njeran  hair 
ueiniti.  Rj.  znuii  uojice  dobro,  sie<^ii,  obilje:  bio  niu 
hair  i  bericet,  da  Bog  da!  Here.  352.  kao  adj.  dobar, 
sreean :  Car  pa'ania  hair  darn  daje.  Npj.  5,  354.  isp. 
bairli.  —  3)  hair!  nein,  non;  daher  aus  J  }(nd  3  das 
Wortspiel:  A.  (u.  p.)  Jesi  li  ga  vigjeo?  B.  Hair.  A. 
Hair  je  na  ViSegradu  tluprija.  Rj.  adv.  hair,  ne. 

liiMrala  ?*  trie,  vas  isti'  quid  ita!  koje  dobro:  Jla- 
irala,  kiikavico  sinja?  Sto  si  tako  rano  doleC-ela'.'  Rj. 
hair-al.'i.  za  drugti  polu  isp.  izdirala. 

hairdzija,  »i.  (n  C.  <i.)  valja  da  onaj  koji  eiui  hair 
lzadiizl)inn) :  Hairdzije  niti  Jieard^.ije.  Rj. 

liairii,*  gliicklich,  prospcre,  vf.  srefno :  Da  Bog 
dade,  hairli  ti  bilo.  Rj.  adv.  i  kao  adj.:  U  mahali 
hairli  gjcvojka.  u  uiahali  sve  momke  smamila.  Here. 
158.  isp.  hair  1. 

Iliij.  m.  PaStrovski  pust  grad  blizu  Zeljeznice.  Rj. 
cf.  Nehaj.  Rj.» 

haj!  holla.'  heus!  Rj.  vidi  aj.  interj.  —  1)  u  po- 
magaiiju  (^2):  Haj  gje  si  mi  .  .  .  Npj.  4,  9.  Haj  po- 
mag.oj !  4,  433.  —  5?)  m  cugjenju:  Haj  gjidi  knpns! 
Posl.  340.  Haj  aferim,  od  Ora.'ea  Tale!  jesi  dobra 
roba  zarobio.  Npj.  3,  21)7.  —  3)  H  bdjenju :  Haj  gje- 
vojko,  zalosna  ti  niajka!  mladu  li  te  majka  udavalal 
Npj.  3,  1().  —  -i)  u  nagovaranju !  Haj  (Jsuiane,  ha- 
irom  ti  bilo!  HNpj.  4,  459.  Haj  more  udrite  otuda! 
Ziv.  270.  —  3)  II  tjeranju  volova:  Haj  yolovi'.  Npr. 
105.  isp.  ae,  hae. 

hrijanjc,  n.  das  Bekiimmcrn  um  etwas,  cura.  Rj. 
verbal,  od  hajati,  koje  vidi. 

hJljiif,*  hajiita,  m.  die  Kammer,  cella,  cf.  klijet, 
ajat,  vajat.  Rj.  (  syn.  kod  klijet.  dem.  hajatie.  augm. 
liajatina.  —  Tiimara  kao  pijan  po  praznom  hajatu. 
Posl.  322. 

Iiiijati,  hajem,  v.  impf.  za  koga  ili  za  sto,  sich 
kiimmern,  euro  cf  mariti:  11'  ne  cujes  il'  ne  hajes 
za  me.  I  reel  (''e  da  ne  hajem  za  njga,  a  ja  /i(y'e»i  i 
duSicu  dajem.  Rj.  vidi  i  hatati.  —  Hajem  sa  nj  ko- 
liko  za  lanjski  snijeg.  DPosl.  25.  Ne  huje  sto  je 
majci  f.'o.  Npj.  1,  13o.   Za  to  Turein  haje  i  ne  haje. 

4,  104.  A  oveari  za  lioga  hajase.  4,  517.  »Nemoj 
tako,  kajala  se  Fato!<  ».\  ja  ne  6u  ni  hajati,  Mujo!« 
Here.  205.  «  Duhrovackom  dijalektu  relleksivno,  pa 
ono  «  <"<;»!«  se  misli  stoji  u  gcnitivu:  Osao  gladan 
hata  se  ne  haje.  DPosl.  91. 

haji^tie,  m.  dem.  od  hajat.  vidi  vajatid 

haji\4ina,  /".  aiigw.  od  hajat.  ridi  vajatina. 

hiijiitski,  adj.  sto  pripada  hajatu,  n.  p.  hajaiska 
vrata.  vidi  vajat-ski. 

Iii\jdai-!  davon!  uhsit!  Rj.  interj.  otide!  ode!  — 
Alov!  vidi  ha.jdac!  Rj.  4a.  fakve  uzvike  vidi  kod  fiistac. 

hi\jdc,  hajd^mo,  hajdeie,  gehen  wirl  [fr.  allonsl, 
eamus.  Rj.  uzima  se  kao  imperativ  sing,  hajde,  p/itr. 
hajdemo,  hajdete;  dolazi  i  okrnjeno:  hajd',  hajd'mo, 
haj'te.  —  1)  u  znacenju  lei:  Hajd'  odatle.  Rj.  Haj- 
dete za  mnom.   Npr.   80.   Hajde  od   niene.   Npr.  84. 


hiijtiureqje 


—  368  — 


hi^taS 


l{i!iU  h  mow   dvor*  kud   rnaJ.  107.  Hnjth  a  tu  i 

.       Kiipi  svate.  hnjde  za   lyovojku.  Npj. 

^4».  Npr.  111.  Hiijtt'  domii.  >"pr.  23i>. 

■  nle.  uesro:  sjedi.  Pi»sl.  o;i.  Ajd'  ovamo 

le!  Npj.   1,  l-*2.  -i;d<-iHi)  siuiiji.  Npj. 

.1.  pravo  mefyu  Turke.  4,  1S5.  Hi{j- 

:ii   svojom.    Mojs.    V.  3,  IS.  —  S)  u 

-■'■'•fi   pnislogt.    iao   sto   moie 

■'.   pa   kiui  se  udcoji.  ."iKit-i, 

,;,.    ,,     ,   ,,    ,   , .<lo:   I'sodiie   na   kobilu   pa 

hiinle   u   polje.   Npr.   I'i.    ^UsedIIe    na   kobilu    pa    u 

jMjIje.   lb.*   S>e«luu   oboje   na  ouo.ira  kouja,   pa  hiijdt 

s  Hocom  putovati.   'Jtj.  Kad   ii  njoj   uairje  rijeku,  on 

pokraj    nje   hajiie,   hajde,   dok   doL'je   ua   izvor.    123. 

J>niotri   vatni  ...  pa   onda   /nyi   k  ouoj  strani.  142. 

A  ja  polagano  Ajy'iJ*   hujde,  te   se  privuOem  blizu. 

Itj3.  I  uievSi  Stap  otolen  hujde  hajde  hujde.  235.  — 

:tt    II    tuigurariDiju   pred   imperut.   driKjoga    glagola 

•  -  . '  ikrt  konjunkcije:  Hujde  kupi  mlogu  silnu  vojsku. 

N ;       4.  355.   Ajte,   brai'o,   meue  poslitsajte.   o,   380. 

.  .  I   :',iii'  nam  bojrove.  Mojs.  11.  32,  1.  Car  Sirski 

/     '.    idi.  a  ja  I'u  poslati  knjisru.  (."ar.  II. 

...  ...  I'uu   wccui   ivojim  jaram   nam  je  otezao,  hujde 

nam  li   otpusti  od   danka   i   od   kuluka,   pa  remo  ti 

1.  •;  ...,l..,ri,i    Vrn.    l.ibl.  li).  —  4)  driigi  glugol,  oso- 

I.  gtoji  u  prues.  sa  konjunkcijom 

•  1.   Rj.   Hujde  ti  du  mi  udarimo 

na  njih  i   prije    roka.   Npr.   35.   Hujde  du  idemo  da 

je   (zemljul   uzmemo.    Mojs.    IV.   13,    31.   Hujde  da 

idemo  na  Jordan.  Car.  II.  G,  2.  Hujdete  du  ga  pre- 

damo.  Prip.  bibl.  2t).  Hujde,  brate,  da  se  rastanemo. 

Npj.  2,  tj21.   No  hujdemo  du   niu   pomognemo.  Npj. 

•!.    12.   Nejro  hujde   mudro    da  postupamo  s   njima. 

M   '-.  II.  1,  10.    —   a)   u  priMajaiijti  na  rolju  drti- 

I     Hujde  neka  bude  lako  kako  ti  veliJ.  Rj.  Hujde 

Npr.  !tl.  Ajde  moglo  bi  i  to  biti,  ali  kako  <femo 

-:a\  junaci  i   vrazi  ...'.'  Rj.'  XXXII.  Ajde  ueka 

■■ai   ;;radski,  izOeznuti,  isSetati  i  t.  d.  ali   zaito  ottvo- 

ritj^  Straz.  188t>,  1311.  »De  da  ronimo,  da  gledamo, 

koji  nioze   diiblje.'    A   gjavo   mu   odgovori:    *  Hajde 

de.     /.U.  22ii. 

hajdui'-enj)*,  «.  cerbul.  od  hajdueiti  se.  Rj. 
hajdiki-iea,  f.  die  Ruuberin,  pracdatrix.  Rj.  Celjade 
/.ensko  sio  /.ivi.  radi  kao  hajduk. 

hujdik<-ijsi,  /'.  (coll.)  die  Hajduken,  hajduci.  Rj.  coll. 
od  hajdiik. 

bajdikeina,  /'.  —  1)  dus  liauherh<indirerk,  latro- 
citiium.  Kj.  posao  hajdu(?ki.  vidi  hajduStvo.  isp.  haj- 
dukovauje.  —  2J  augm.  od  hajduk.  Rj.  takva  augm. 
kud  barJacina. 

bajdut-iti  se,  hajduclm  se,  r.  r.  impf.  sick  als 
hajduk  siillen,  simulu  -n  hajduk.  On  je  mlajrji, 
za.-to  •«?  hujduci.  Rj.  graditi  se  hujduk,  vladati  se 
kao  hajduk  u  ne  biti.  v.  pf.  sloz.  pohajduciti  se. 

Il&jdu(-ka  Ccsma,  f.  izvor  kod  TopCidera  (oko 
jtdnij;.'a  sahala  od   liiograda).  Rj. 

bajdui-ki,  udj.  niuberisch,  lutronum.  Rj.  sto  pri- 
),iid<i  hajducimu  Hi  hujduku  kojemu  god.  —  Na  de- 
lijusku,  t.  j.  kao  Sto  je  u  delija.  Ovako  se  kaze  i:  nu 
hajdtiiku.  Rj.  M:>h.  [isp.  i  na   bratinsku).  Hujduika 


tram,    f.   vidi    (paprac.    Rj.»)    sporiS.    Kad   se    str\ja  ^  plaiiti  ptice  riiuci  ha]  \ 


rfijci  postali  od  Turske  sile  ...  Rj.  vidi  pust;diija, 
gusar,  niy,bojiiik,  zalac,  i  sgn.  kod  gusar.  —  :?labo 
su  se  i  irlasili  hujduci  .  .  .  koji  se  nijesii  odvrgli  u 
hujduke.  Danii'a  3,  151.  Nego  se  odmelue  i»  hujduke. 
4,  IT.  —  '-i)  der  Geiichtsheiduk  in  Ungiini,  Sirmieii, 
haiduco,  huiducus,  lietor.  Rj.  sln:benik  kod  siida  u 
Vgurskuj.  l^rijemu :  pundui;  cetnik:  Hva  hujduka 
devet  kapetana.  (Hujduci  ovgje  zuaOe  pauduri  ili 
i'etnici,  kao  5to  se  obiOno  u  vojvodstvu  govori).  I'osl. 
57.  Kupio  hujduk  gace  za  marjai,  a  popio  Ibrintu 
alvaluka.  (Ih'dje  hujduk  znaOi  pandur,  ili  cetnik,  kao 
Jto  se  obiOuo  u  vojvodstvu  -rovori).  1G4.  —  ,'i)  (u 
PozeSkoj  uahiji)  ridi  nalega.  Rj.  ono  tiw  se  i>  bu- 
reta  vudi  piie.  ridi  i  uategaia,  miteg  1,  teglioa. 

hnjdi'ikuv,  udj.  des  hajduk,  toj  hajduk.  Rj.  sto 
pripadu  hujduku.  —  U  hajdukoi'U  rodhinii  nije  niko 
dirao.  Rj.  800a. 

Iiajdiik6vaiije,  fi.  das  Rnubersein,  latrocinium. 
Rj.  verlnd.  od  hajdukovati.  stanje  u  kojem  ko  hujdu- 
ktije.  isp.  hajdut^ina  1,  hajduStvo. 

hiijdiikdvati,  hajdflkujem,  v.  impf.  ieh  bin  cin 
hajduk,  lutrocinor.  Rj.  }nti  hujduk,  zitjeti,  ruditi  kuo 
h<^jduk.  — •  Nerelljani  po  moru  hajdukovuhu.  DM.  231. 

hajdli^tvo,  n.  die  Jiuuberei,  latrocinium:  Od  ka' 
smo  se  dali  u  hujdustvo.  Progjite  se  vraga  i  hujdustva. 
Rj.  osobina  onogm  koji  je  hujduk.  vidi  hajduCina  1. 
isp.  hajdukovanje.  —  hajduStvo  (osn.  u  hajduk). 
Osn.  243.  promijenivsi   se   k   na  6,  i  i  pred  t  na  5. 

liitjgir,  HI.  vidi  ajgTr:  Obrlatio  kao  hajgir  (?oru. 
Posl.  230.  grijeskom  pisu  i  sa  h  sjrrijedu.  D&mii6, 
AEj.  43a. 

h&jsjidi!*  herrlich,  wunderschon,  praeclarus.  cf. 
gjidi.  Rj.  interj.  pise  se  i  rastavljeno.  isp.  haj  i  gjidi. 

—  Hujgjidi  kupus!  Posl.  340.  vidi  ajgjidi  (s  drugim 
akc.)  kuo  prekrasno,  izvrsno! 

hajka,  /'.  die  Treibjugd,  venatio,  quu  excitatae  a 
serris  ferue,  in  biviis  triiiisque  a  venatoribus  exci- 
piuntur:  Ni  moja  hajka,  ni  moja  za.sjeda,  t.  j.  nijesam 
zapoceo,  ne  eu  ni  raspravljati.  Rj.  lov  u  kojem  jedni 
hajkajui-i  t.  j.  riciuH:  haj!  gone  zrjerad,  a  drugi  (za- 
sjedaii)  je  docekiijti  i  ubijuju  (u  zusjedi).  —  Ti  za- 
metni  hijkn  u  planini,  pa  ti  kreni  zvijera  arslana. 
Npj.  2,  44.  I'odignuti  hajku  na  5to.  Vid.  d.  1861,  21. 

Iiajkac,  hajkiii'a,  m.  —  IJ  der  Treibcr,  actor.  Rj. 
koji  hajka,  goni  n.  p.  scinje.  goveda  vicuci  haj !  haj ! 
isp.  goncin.  —  ^J  Treiber  (auf  einer  Treibjagd),  qui 
cecitat   (eras.  Rj.   corjek  koji  u  lovu  hajka  zrjerad. 

—  Kad  se  hajkaci  priblize  zasjedafiima.  Rj.  194b. 
Zavikase  po  gori  hajkaci  i  kreuu5e  zvijera  arslana. 
Rj.  301a. 

h^jkara,  f.  (u  Srijemu)  die  Ochsenpeitsche,  scutica 
major:  Strpa  mene  u  vre<;u,  pa  on  uze  hajkacu.  Rj. 
kamdzija  sto  rutari  tjeraju  (hajkaju)  volove  njome. 
vidi  bi<5,  i  syn.  ondje. 

hikjkanje,  n.  verb,  od  hajkati.  Rj. 

hiijkati,  kam,  v.  impf.  Rj.  v.  pf.  hajknuti,  sloz. 
za-hajkali.  —  1)  jagen,  venor.  Rj.  naguniti  zrjerad 
u  lovu.  —  2)  B.  p.  svinje,  vor  sich  hertreiben  (vi<5u<5i 
haj  !  haj  I)  Rj.  goniti  svinje,  goveda.  —  3)  n.  p.  6vorke, 
verscheuchen  durch  den  Ruf  haj,  abigo  voce  haj !  Ej. 


raegju  dianinui,  kaiu  da  je  dobra  za  svaku.ranu; 
za  to  lie  zove  i  hujduika  Sto  se  ranjeui  li.ijduci  naj- 
vi-e  njome  lijece.  Rj.  8<XJb.  Hujduike  knee  nema. 
I  Hajduci  se  ne  broie  megju  Ijude  drustva  Ijudskogal. 
Po«l.  34<J.  Hajduikoj  majci  po  oboru  trnje  raste. 
'Ml),    adv.  Ali   su   tuda  stra^ni    puti,   a  ja  hajduiki 

■ "     '     '"'i.    nego   bih  morao  id  danju  carevim 

i">3,    1.04.   \'ieu<!i,   da   to    nije    pravo, 
'  ■  '(■  hvaUti  i  vezati.  181. 

"I.  Rj.   augm.  hajiluOina  2.  coll. 

'/  Strastenriiuher,  lalro;  otiAao  u 

hajaiikf,  er  mt  cm  Huuher  gevorden,  inter   lat rones 

ubiit  .  .  .  Naro<J   uaA   mJHli  i  pjeva  lia  sii  u   tias  huj- 


liiijknuti,  nem,  v.  pf.  (u  Rj.  pogrjeskom  v.  impf.), 
uuftreibcn,  excito:  Tamo  hujkni  zvjerad  iz  planine. 
Rj.  V.  impf.  hajkati.  —  Pa  mu  hajkni  zvjerad  u  pla- 
ninu.  Rj.  204b. 

hi^juN,  hajoSa,  m.  (u  vojv.)  der  Schiff.iknechi,  hcl- 
ciarius,  cf.  lagjar.  Rj.  Madz.  hajos,  od  Madz.  hajo 
(lagja). 

lii\johkT,  adj.  Schiffsknechts-,  helciariorum.  Rj.  sto 
pripadu  hajosimu  ili  kojemu  god  hujosu. 

Iiajta^,  hajt/iSa,  m.  —  J)  .Ho  su  u  kolskih  tockova 
naplaci,  to  su  u  suvuckih  liajta.ii.  DaniOi*;,  ARj.  III. 
hbiiix.  —  ^)  vitao  u  vodenii'e,  rj(/t  .ajla.^.  —  Skupljaj 
hujtase!   (spremaj    se,    pa   hajdc    odatle).    Posl.    288. 


hajtor 


—  869 


h til  (lira 


Mml,:.  liajliis,  hiijlaiii  itjcrnti).  hire  narod,  u  yiome- 
nnfoj  p(i4ovicl,  po  svojoj  tfimologiji  od  Mads.  hajtaS 
pre-ido  nil  niiic  liajile! 

Iifijior,*  111.  (u  V.  (i.)  villi  hater:  Had  hnjfei-ii  nje- 
ii;ovijeli  slii^a.  Kj.  vidi  t  lialar.  voljii,  iiiilont,  Ijxihuv. 
—  Eja  l)i  ni  hnjicr  ui'nuo.  Kj.  ir>21i  (ni  =  uavi). 

Iiikivfiii.*  liajvana,  m.  duit  Tliier,  animal,  cf.  iSivince, 
zvicrKa.  Uj.  ridi  njmaiia  1.  —  Oba  ?,iva  oderao 
brava  . . .  Stoji  ilrcka  jarca  . . .  i>Vi(lile  li,  moja  brat'o 
ilrajra!  Kakova  jo  miika  tia  hajrann.  Ni>j.  3,  287. 
(ioni  ata  jiriil  Iip;;hik-iiu'hanii,  prifi  bcphikoni  odjaha 
hnjeana.  llNpj.  4,  411). 

hi^jvur,  bajvilru,  m.  u  Rj.  2b.  ajvar,  ajvara,  in. 
ridi  hajvar.  —  [losoljena  ikra,  Kaviar,  ova  piscium 
condita.  Kj.''  ixp.  aviriitar.  —  Canak  gralia  i  raalo 
liajvara.  Posl.  !I5. 

hflk/  m.  —  J)  der  Lohn,  die  Besoldung,  stipen- 
diiim,  mcrces,  cf.  plata.  Kj.  —  (Tiahovo  f.e  ruke 
objesiti,  ave  nam  dati  }rrose  i  liarace  i  agama 
iile  sa  zeraalja.  Npj.  4,  437.  Ni  mi  dajii  groSa  ni 
liaraca,  ni  Turskoga  hiika  sa  zcmalja.  5,  350.  — 
'J)  hak  mu  je,  dux  hat  er  verdient,  fs  ist  ilim  rccht 
fjcsrhehcH,  hahcl,  liabet  sihi.  Kj.  pravo  mu  je,  mal 
mu  je.  isp.  mal  2.  —  3)  doci  kome  haka  glave,  eii 
(irmide  richten,  perdo:  I  kad  njemu  halia  lylave 
dojrjoh.  Kj.  —  Dobakati  kome,  t.  j.  daf'i  mu  liaka 
glare.  Kj.  123b.  Skuvali  kome  poparu,  t.  j.  dosaditi, 
doci  vni  gluvc.  Kj.  541a.  DoSlo  mi  je  haka  glavc 
(II.  p.  to  i  to,  t.  j.  tako  mi  dosadilo  da  sam  vee 
gotov  umrijeti).  Posl.  I>!l.  Do(::i  kome  aka  glare,  t.  j. 
opraviti  ga  s  ovog  svijeta.  Npj.'  4,  349. 

link.  111.  duSak,  Haiich,  halitus,  cf.  ak :  I'asji  hak 
niova  ue  muti.  Kj.  indi  i  dah. 

Iial.*  h(ila,  m.  bijeda,  napaat;  Ungliick,  calamitass, 
miseria,  iiuiliiin.  —  No  da  vidiS  hala  i  belaja!   Npj. 

3,  193.  Bii'e,  pa5o,  hala  od  Turaka.  5,  329.  Hem  pro- 
livaJ  suze  iz  ofiiju,  kakvi  su  te  liali  najahali?  HNpj. 

4,  94.  Kto  hala  i  zalosti  teSke!  4,  liSo.  ii  Rj.  3a:  fd, 
Ala,  m.  ridi  bijfda,  napast:  al  te  nasao  I  No  da  vidiS 
ala  i  belaja! 

Iiikin,  /'.  (u  Dubr.)  der  Schmiifz,  sordcs:  vonja  halom. 
Uj.  gnusnha,  necixtoca. 

Iiiiln,*  f.  ridi  Ala.  n  Rj.  Ala  der  Abtritt,  secessus 
(latrina),  cf.  isbod :  UdoviiT,  u  uli  podniee.  Kj.  3b. 
sa  h  fiprijeda  ridi  DAKj.  iJOb. :  Ala,  vidi  liAla.  vidi 
i  djestro,  i  sijn.  ondje. 

Iirtlil,*  f.  vidi  ala,  odaklc  je  ovumo  prcnesen  akc. 
ridi  aidaha.  —  Bije  se  kao  hala  s  beriretom.  Posl. 
13.  ^dere  kao  hala.  79.  Halo  nesita !  340. 

Iiali\,  inter],  ridi  abl.  isp.  balah.  —  Hala,  Dedo, 
da  straSna  junaka!  Npj.  5,  328. 

hrilali,*  in.  ridi  Bog:  Ne  izjedini,  Halalui,  kista! 
Kj.  «  Muhamcdovaca  Bog,  Gott,  Dens,  i  sa  j  mjcsto 
ladnjeiia  U :  Halaj  bilaj,  kaurin  nijesam.  Npj.  5,  513. 
isp.  bilab. 

IliililJ,  III.  ridi  hliliili.  isp.  hala. 

liiUrij-liarjilktar,  m.:  PogubiSe  i  halaj-harjaktara. 
Npj.  5,  .'i.!2.  ridi  alaj-barjaktar.  —  sprijed  je  h  po 
Crnogorskom  izgovorii. 

Iiniiikanjo,  n.  rerb.  od  balakati,  kojc  vidi. 

halslkati.  hal.akam  (biilacem),  r.  iinpf.  rikati  hala(h), 
I  tako  rii'aci  naraljirati.  vidi  alakati,  jalakati.  r.  ^Z'. 
batakiiuti.  —  i^vugj  po  njemu  Turci  halakaju.  Ogled, 
ar.  1  za  njinia  gjeea  halakaju.  ARj.  III.  5.58b. 

Iiali^kniiti.  b.airiknem,  v.pf.  zaivati  Boga  (it  kr.^cuna 
i  M  Turaka),  (iott  anrufen,  Dexim  invocare:  Hala- 
knuSe,  Boga  pomenu5e.  Npj.  4,  11(5.  isp.  alaknuti, 
jalaknuti. 

Iirilal,*  halala,  m.  ridi  blagoslov :  Dao  mi  je  s  ha- 
liilom;  sto  eovjek  s  pravdom  steee,  to  mn  je  halal; 
da  mu  je  liatiil!  Kj. 

Iialiiliti,*  luM.alim,  )'.  ^jf.  rjV?(  oprostiti,  blagosloviti: 
Kad   koji    slo    kupi    od    koga,    a   on   kaze:    ^  Halal i 


brate.'  A  ovaj  mu  odgovori :  .Da  ti  je  halal.c  .lednn 
drugom  krveu  halalik:  l{j.  f.  impf.  Iialaljivati. 

Iialaljiyaiijc,  w.  das  Segncn,  benedictio.  Rj.  bla- 
go^hrljinije. 

Iialaljivad,*  liahMjujcm,  r.  impf.  scgncn,  hencdico. 
Kj.  blaiioslivljati.  r.  pf.  lialaliti. 

Iiillaii,  u  zagoneci:  Halan  juSe  na  halanu,  ham 
mu  je_  kita  do  kopita  (ovanl.  Rj. 

Iiilla.s,  halA.sa,  m.  ribar,  der  Fischer,  piscator.  Mud:. 
halAsz.  u  DARj.  iilas,  alA.sa,  vidi  lialas.  od  hal  (Miidi.), 
riba.  u  Kj.  iM.as,  alA.sa,  m.  (jXieJ?,  dor  Fischer)  vide 
libar.  Kj.  3b.  —  Alas  kapu  nakrivio,  u  meanu  gledi. 
j  ^|lj.  1,  512.  Digo.se  se  po  inoru  alasi,  i  po  luoni 
ribu  pobvataSe.  2,  74. 

liillaskT,  adj.  sto  pripada  halasima.  prema  iManki 
n  Kj.  3b.  —  vidi  ribarski.  —  Sve  se  njive  zelenc, 
a  alaske  erne,  alas  kapu  nakrivio,  u  meanu  eledi. 
Npj.  1,  512. 

Iialiisov,  adj.  sto  pripada  halasu.  prema  alAsov  w 
Rj.  3b.  —  ridi  libarev,  ribarov. 

Iis'llat,'*  halala,  m.  vidi  .alat.  kriro  pridjcveno  spri- 
jeda  h.  —  Bez_  halata  nema  zaiiata.  Posl.  12.  gen. 
sing,  i  halta:  Sto  nemahu  kufe  ni  ba.itinc,  ni  ni- 
kakva  halta  ni  zanata.  Npj.  5,  .004.  das  Werkseug, 
instrumentum.  vidi  orugje.  za  gen.  isp.  bakar  (ba- 
kara  i  bakra). 

1.  Iii'tlav,  adj.  (n  Dubr.)  schmutsig,  snrdidus,  cf. 
gnusaii,  prljav.  Kj.  adj.  od  hala  (gnusoba,  neeisloea). 

2.  lialar,  adj.  ridi  pojedljiv,  pro?.drljiv.  u  Rj.  iilav, 
n.  p.  covjek,  gefrdssig,  gierig,  vorax.  ]<j.  3b.  od  hiila, 
ala,  aXdaha.  isp.  Halo  nesita!  Posl.  340. 

Iial(-«>(lun.  halceddna,  m.  dragi  kamen  plav  kao  nebo. 
po  I  Alt.  govoru  (ehaleedon),  jm  Grikom  (/^a).zTjotuv) 
halkidon,  koje  vidi. 

Iii\lka,*  /'.  —  la)  gvozden  kolut,  ein  eiserner 
liing,  z.  li.  Thiirring,  Fessel,  annulus,  cf.  bioi^ug: 
Ko  to  kiica  halkom  na  vralima?  Rj.  vidi  i  ze(?ir, 
zvekir.  gvozden  kolut,  kojiin  se  ktica  na  vralima: 
Stade  sreka  alke  na  vratima.  Npj.  1,  469.  Bije  neko 
alkom  na  vratima.  1,  476.  Pa  on  kucnit  alkom  na 
vratima.  3,  371.  —  b)  gvozden  kolut  u  okova,  reriga, 
lanca,  sindzira :  V  ona.]  mah  prsnu.se  alke  oko  vrata, 
i  8ve  gvoiSgje  koje  je  BaS-Celika  drzalo.  Npr.  196.  I 
zamaee  singjir  oko  vrata,  triest  alki,  cetrdeset  oka. 
Npj.  3,  37.  po  oronie  iina  halka  gen.  pi.  i  halki.  — 
c)  w  (topova):  Do(5eka  ga  oganj  od  topova,  pogodi 
ga  deli  alka  slatna.  Npj.  5,  363.  —  2)  (u  .Sinju) 
igra  u  kojoj  ndadi  momei  trce(''i  na  konjma  poga- 
gjaju  kopljem  «  haiku,  koja  je  osobito  za  to  naf'i- 
njena,  i  to  se  kaze  iriati  haiku.  Rj. 

Iii\lkrir,  halkAra,  m.  cf.  halka  2.  Rj.  inomak  koji 
I  tiri  haiku.  —  StarjeSina  .  .  .  odvede  halkare  na  bi- 
I  Ijogu.  Kj.  801b. 

Jii'ilkiirskT,   adj.  cf.  halka  2.  Rj.  sto  pripada  hal- 
karima  Hi  halci:  Naprijed  idu  halkarski  momei.  Rj. 
'  SO  lb. 

[      halkidon,  halkiddna  m.  dragi  kamen  plav  kao  nebo, 

Chulcedon,    chalcedonius:   Temelji   zidova  gradskijeh 

bijahu    ukraseni   svakijem   dragijem  kamenjem :  prvi 

}  temelj  bijaJe  jaspis  .  .  .  treei  halkidon.  Otkriv.  22,  19. 

j  vidi  haleedon. 

halobija,  »».  halo-bija,  koji  hije,  ttbija  halu  (ridi 
hiila,*  azdaha).  —  U  Lijeveu  se  ovako  zovc  sveti 
(xjuragj.  Lj.  Kova(!evi(5.  ARj.  HI.  560b.  isp.  rijec  tako 
slozenu  gocobija. 

liiUuv,  hAlova,  Hi.  u  Rj.  Alov,  Alova,  m.  velika 
pregja  Sto  se  ribe  hvataju,  da.s  Fischernetz,  rete,  Rj. 
4a.  «  ARj.  76b:  Alov,  Alova,  m.  halov.  Mad:.  hAld, 
mreia, 

haltSvif,  adj.  koji  je  kao  hala,  ahlaha:  A  on  pusli 
vranea  alorita.  Npj.  2,  585.  Haloritc  konje  i  junake. 
3,  51.  —  takrii  adj.  kod  barovit. 

li:Miis;'a,  f.  Rj.  augm.  haluJ.ina.  —  1)  (u  C  (i.  i 
po  okolinama)  ridi  provalija:   Hok  uljeze  niz  haluge 

24 


haluliiiii 


—  370  — 


hail 


"■  aliisra,  vahign:  aloka,  jaruga,  surduk, 
,;^.    ;_    LoveVi    diibokijem    (i/hi/uhki   i 
■     Npr.  \W2.   —  •/)  0'  Wm^kiy  i  u 
„  korov.  Kj.  viiU  i  iraviiiina. 

,.  ,  ■■1,11.   Oil  lialusra  ^osolnto  halu.saj^l: 

•  M  ,:i   tako   slatkomna,   da  svakii  ((/«.-i»ii( 

■,hK    .  ,.   J.  liojnvuovic.  ARj.  111.  Tilila. 

hilVii.'  —  i>  <••»•<■  Mflihpei.tc  (roti  Wdzeiiinehl, 
<,:,;.i':  lui.f  lionip).  cibi  (itiiiig.  Kj.,  shitlo  jelo  oil 
isiKi,'  vttisUi  I  meda.  —  2)  oil  onilia, 
,.  Kj.  —  Oile  na  jagiuii  kao  iih-a.  {Km\ 
sk'hu  brio  la-sproda).  Tosl.  232.  —  3)  tf.  prsteu  3. 
Rj.  _  Trsiena  se  ijrraju  .  .  .  jcdan  uzmc  prsten  u 
ruku  i  polkrijc  pod  sve  kape  redom  (.a  pod  jediiom 
06bivi  prsteiii  i  uajposlije  u  maianui  (maiiuua  ta  zove 
st>  ii/r<;  ill  zavilakl.  Kj.  tilTb. 

hHlv:t(liijii.*  h.alvadiija,  i;i.  Huhahinidler,  ([Ui 
tetidit  htilia.  Kj.  koji  prudiije  hiilvn.  —  halva-diija. 
za  mist.  isp.  abadiiju. 

bulvtVIuk,'  HI.  dan  Triuk(ield  (uuf  halva),  «t(W  man 
NciiiitkUUleteu  ahfordert,  corolhiriwn,  muniisvulum: 
,1.;  "1ii1n:i1iiV  S.I, it  i/Kiii  u-ie  in  Ocsimrcich :  den 
'■oi):  /drava  bila  Ajko  Atlagic^a, 
di'rala,  a  i  uieiii  cihalnht  dala. 
Kj.  halva-liik.  ui  ublujc  hp.  abadziliik.  kad  tko  ohuce 
iioro  odijelo,  druiji  iMii  od  tijijid  dura  (halvaUika), 
d<i  kupe  lialve;  tiupC-c  sto  sc  kome  daruje  nu  halru. 
—  Kupio  liajduk  gat'e  za  maijai,  a  popio  forintu 
alvuluka.  Posl.  Itil. 

h&IJa,  /.  —  1)  (u  Hrv.  oktrOtocca)  2enska  haljina 
kratka  i  boz  nikava.  Kj.  —  2)  (oko  Spljeta)  muJka 
diigacka  plava  baljiiia,  po  kojoj  se  ne  opasuje,  Art 
Manner-  nnd  Fruiicnruck,  chlamidi.f  ycHiis.  Rj. 

iijiljak,  hi'dikd.  HI.  (u  Sinju)  kratak  giinj,  koji  uije 
uai>arau  (a  koji  je  iiaJarau  ouaj  se  zove  koporan; 
dugacki  pak  zove  se  haljina),  eine  Art  Mantels,  pallii 
<ienu.i.  Rj. 

halji'tak.  haljOtka,  m.  ein  Klcidumjsstiick.  testis. 
Rj.  kumiid  ud  vdijda:  Lstiua,  da  su  •imogi  od  ovijeh 
haljttal.ii  Turski  ili  Arnaiitski.  Odg.  na  \&i.  20. 

haljeliiia,  /".  aufjm.  ud  haljina.  Kj.  —  Uikva  augm. 
cidi  kud  babetina. 

haljina,  /'.  [pi.  yen.  haljinii).  —  1)  u  Sibiji  se  od 
prije  zvalu  haljinu  od  bijela  sukna  kao  gunj,  i  to 
bila  muSku  ili  iensksi,  AH  Obcrkleid  mit  Aanneln, 
clilamidis  ijcnus,  cf.  bjeljaca.  Rj.  vidi  gunj,  }  si/n. 
ondje.  isp.  i  haija,  lialjak,  haljiuae,  haljka.  hy^).  ha- 
Ijinak.  —  2J  ein  Klcid,  testis.  Rj.  vidi  dreha,  riza. 
coll.  haljine  1,  j  syn.  ondje.  dem.  haljinica.  uugm. 
haljetina. 

/.  priroci  huljini  i  haljinamu:  Bjelaia,  bijela  su- 
knena  inuska  haljina  s  riikavima.  Rj.  28b.  Biujiea, 
od  plutnu  ^eiiska  duijacka  haljina  bez  rukava.  Kj. 
44b.  Kastelani  .  .  .  svrli  pojasa  nose  dugad-ke  plavetnc 
haljine.  Kj.  2<i5b.  Mrcina,  zciiska  crna  haljina.  Kj. 
373a.  Pauiuklija,  s  rukavima  kratka  haljina  nalulcna 
pumukom.  Kj.ibiib.  I'oderina,  haljina  stara  poderana. 
Kj.  620b.  .Sparace  haljine.  Rj.  701a.  Dobije  \i(\  careva 
haljine  od  name  miije  koze.  Npr.  223.  Sto  noSase  od 
Kvile  haljine.  Npj.  2,  188.  Sviiei,  sine,  (jospodske  ha- 
ljine., pa  obiiei  Buijarske  haljine.  3,  24.  Izabra  niu 
Kcdaui  Htolin'  Srbsi,  sve  pod  Turskim  svijetlim  hulji- 
numa.  4,  3(J3.  Zene  u  stajace  haljine  obueene  .  .  . 
nevjesiu  ubuku  u  najljcpie  haljine  kao  .sto  su  i 
TJenianc.  Kov.  Itli.  Kako  mu  stoji  haljina  navezena 
zlatom_.  Nov.  Srb.  1817,  4'J3.  Kohia  haljina.  1818, 
.'iSl  (  r,i..!,-  ;••  iiriiio  haljinu  iupavii.  Pis.  32.  Koji 
Hi<'  po  i-arskijem  su  dvorovima.  Mat. 

11.  n,:  haljine.  Sam.  II.  14.  2. 

II.  »U>  hivu  n  haljinom  ili  s  haljinama:  Gajtuniti 
lialiinu.  Rj.  82a.  (Juzrati.  yuzveljaii.  Kj.  lOli  (haljinu). 
Haljina  ne  zhjegla.  lij.  203a  (i:  haljina  se  pokupila, 
nkupila  se;  haljina  ge  kup'ij.  Naloiiti  haljinu.  Rj. 
3;>4a.  Namtzurala  se  haljina.  Rj.  306b  (i  smezwula 


sc).  Pokrojiti.  Kj.  r)32a.  rorc:<iti.  Kj.  544b.  J'ostuviti 
haljinu.  Kj.  i^Mi\.  I'dariti  n.  p.  haljine  iia  .sc  ili  mi 
shiiic  Kj.  'tlWki.  Ilaliati  haljinu.  Kj.  7'.>8a.  Hiti.  sijem. 
Kj.  S40b  (ridi  i  sva  v.  pf.  i  r.  impf.  slos.  od  Jiti). 
Haljine  su  na  njemn  izaynjile,  da  se  ne  mogaie 
poznati.  Npr.  252.  Za  godinu  prosio  gjevojku,  a  za 
driiiru  haljine  krojio.  Npj.  1,  581.  Ta  na  njemn  «t 
haljinu  nema.  2,  145.  Od  Ijutine  haljinu  razdera.  2, 
Ui2.  Te  oblai-i  divno  odijelo  ...  a  na  sebe  iri  kata 
haljina.  2,  227.  l)ok  Turrina  pjene  popanuSe  .  .  . 
Strahin-bana  b'jele,  pa  krvave,  iskrrari  niz  prsi  ha- 
ljine. 2,  284.  Sruci,  sine,  gospodsko  haljine.  3,  24. 
l>aj  ti  nieni  scdam  stotin'  ,Srba  na  batima  i  pod 
niizdracima  i  pud  svijcm  Th ;•.</./ w  ludjlnama.  4,  302. 
Orveni  se  kao  odcrano  goveee.  |Kad  je  ko  sav  nbul}en 
u  vrrenc  hidjinc).  Posl.  344.  Kako  mu  stuji  haljina 
navezena  zlalom.  Nov.  Srb.  1817,  4'J3.  t'oroje  je  imao 
haljinu  eupavu.  Pis.  32.  Koji  meke  haljine  nose,  po 
earskijeni  su  dvorovima.  Mat.  11,  8.  Ubttci  iiiloasie 
hidji)ie.  Sam.  II.  14,  2. 

Iialjiiiac.  haljinea,  m.   (u  Liei)   vidi  haljina  1.  Rj. 

haljinak,  haljiiika,  m.  (u  Kotoru)  hyp.  od  haljina 
1.  Rj.' 

hiMjIiu'.  haljina,  /.  pi.  —  1)  das  Gewand,  vesti- 
menta.  Kj.  vidi  oblaka,  odjeca,  odeitda,  odijelo  (odjelo), 
odora,  oprava,  roba  2,  ruho,  der  Anzuij.  prinijcre  vidi 
kod  haljina.  —  2)  das  Betigcirand,  stragula.  Rj.  ctm 
.se  postclja  pokriva.  vidi  odreno  haljine. 

liMjiiiii-a,  f.  dew.  od  haljina.  Kj. 

haljka.  /'.  vidi  haljina  1:  Haljku  na  bataljku. 
(Nema  niSta  nego  haljinu  ua  Stap  pa  kud  hoiJe.  Posl. 
340).  llidjku  stere  na  zelene  travu.  Kj. 

Ili'lljkav,  adj.  vidi  aljkav. 

Iiaiii,  haiua.  m.  a  DARj.  78a:  am.  .'lina,  m.  vidi 
ham.  isp.  ajam.  —  I'eljuska,  2)  (u  Srijemu)  polovina 
ama  (kao  prsnjak).  Rj.  822a.  Otobolio  usnu  kao  lo- 
govski  am.  (U  vojv.)  Posl.  243.  iz  ova  dva  primjera 
vidi  se,  da  je  am  Madz.  hilm,  kojc  zuaci  sprava 
konju  na  vratu,  kojom  vuce  kola ;  da;^  Kummct,  hel- 
cium.  —  Zasukao  brkove  kao  da  <;e  amove  njima 
krpiti.  (U  vojv.)  Posl.  87.  Halan  jaSe  na  halanu,  ham 
mu  je  kita  do  kopita  (ovan).  Rj.  801a.  i  u  toj  zu- 
goneci  ham  ce  hiti  sto  i  ham,  .■^prava  konjska.  Konji 
krupni  .  .  .  hamovi  novi,  cisti  —  milina  pogledati. 
Megj.  3.  isp.  takuni,  oprava,  prSnjak,  eeljuska,  klaJnja, 
ogrlina. 

iiaiiii^jlija,'^  Rj.  vidi  hamalija.  dem.  hamajlijca.  — 
I)  zapis  ili  ^ini  kakve,  .5to  se  nose  uza  se,  n.  p. 
hamajlija  od  puske,  od  glavobolje,  od  grozniee  i  t.  a., 
der  TuUsiHUH,  signmn  magiciim.  Rj.  vidi  tilisum.  — 
Kamen  bjelulak  .  .  .  nose  uza  se,  kao  kakvu  amajUju 
(valja  da  od  groma?)  Rj.  102b.  Sto  s'  u  jednoj  amaj- 
liji  pise.  Npj.  1,  3(50.  Una  (puSka)  bije  svaku  amaj- 
Uju. 4,  2(;;).  KaSiruje  svoje  am.ajlije  (ti  ouXaxTrjcia). 
Mat.  23,  5.  —  2)  ona  kesiea  ili  kutijea  Sto  se  u  njoj 
nosi  zapis,  das  Talisman-Kiistchen,  capsula  servando 
signo  magicu:  Sarajlije  zlatne /«(»ny7ye,  §to  gjevojke 
nose  u  iijedrinui.  IJj.  —  !i)  (u  U^.  nab.)  cine  Art 
Apfcl,  iiiiiti  genus.  Kj.  nckakvti  jabuka. 

haiiiajlTJca,  /'.  dem.  ud  hamajlija.  Kj. 

Iianiiriija,  f.  ridi  hamajlija;  I  kadija  od  Uizdare- 
vica,  n  koga  je  ("'ilap  hamalija.  Npj.  4,  435. 

Iiiniiriin,"  hamfuiia,  m.  das  Badhaus.  Badczimmer, 
balneum.  Kj.  kuca  ili  soba  za  kupanje.  dem.  ha- 
mamdzik.  —  Falila  se  dilber  Ikouija  u  amamu  megju 
gjevojkama.  Npj.  1,  .5G5. 

Iiaiiii'iiiidzik,'  H(.  (/cm.  o(i  hamam.  llamamdiiik  ima 
u  svakoj  'I'urskdj  sobi  (gdje  spavaju  Ijudi  sa  i^euama) 
za  pcei.  Kj.  —  dzik,  Turski  dem.  nast.  isp.  kod  ar- 
jiadzik. 

Iiaii,  hiina,  m.  der  Chan,  deverticulum.  Rj.  gostio- 
nica.  —  (irijaOina  .  .  .  u  Turskoj  po  hanuvima.  Rj. 
101b.  Putem  jjo  anovima  i  po  kremama  svud  imaju 
gusle.  Npj.'  1,  XXXIV. 


ban 


—  371  — 


harar 


liiili,  tH.  akc.  ARj.  III.  5l\')a.  der  Cliini,  Khun,  po- 
(jlaviat  Tiitarski.  air  'J'ldshi.  —  X'ladalai'  ...  on  si> 
/.ove  i  rar,  kralj,  5ah,  sultan,  Ikdi,  vojvoda,  knez.  Pri- 
prava  IM. 

liAiidriK'ii,  /'.  (u  Dubr.)  vidi  sunia,  cf.  andiak.   Kj. 

—  po  l>.\ltj.  841i  luuhak  zmivi  c'esla,  diimctum. 
\\h\uVl.i\T,*  lianil/.ara,  in.  vcliki  no?.,    dcr    Handhir, 

culler  major,  c/.  jataijan:  I'a  poteze  slw'uiwi  hand:ara. 
Hj.  vidi  i  pala.  —  Pa  yoUv.v  phninnd  hand:nra.  Npj. 
4,  3.'fi(.  l/vadi  hdiidliir.  Npr.  2li3.  Piipasiije  svijetlo 
oruiSje,  u  .lilava  dvijo  pnski'  inalc.  nioL'juiijiina  .fvijetta 
liund:ara.  Npj.  4,  324. 

Iii\n<l^.ija,^  III.  dcr  Clinnwirth,  dominiis  dcremorii. 
Rj.  kiiji  dr:i  luiii.  Iiandzija.  sa  oldicjc  isp.   abadiija. 

—  Kirid/.ija,  kanio  ti  kirija?  —  U  liaud?,ije  i  u  me- 
handiije.  Posl.   I:!;!. 

hitiuliijiii,  adj.  dcs  Chanvirtlics,  domini  deversorii. 
Uj.  sto  pripaila  handiiji. 

liAiKlxijii.skT,  li:)iiil7.TJskT.  adj.  Wirfhs-,  domini 
(Icrcrsarii.  slo  pripada  haijdzijaniu  ili  hand/.iji  kojemu 
god.  i  xaicto  baiulzinskT. 

huiiskT,  adj.  II.  p.  vrata,  des  Chans,  deversorii.  Rj. 
5to  pripada  lianu,  hanima. 

hiiiiiiiu,^  liilniiina,'*  /'.  gospoirja,  die  Fran,  doiiiina. 

—  Aniiiii  .\nk(),  ( •.■(uian-a.<re  majko!  Npj.  1,  371.  ii 
OAKj.  93b.:  aiiiiin,  ridi  lianuni;  anuma,  /'.  vidi  ha- 
numa. 

ImoS,  Ml.  /io:,  da.i  Chaos.  —  Od  te  >prakli('nosti«: . . . 
doSli  su  u  hao.'s  glagoli  u  najvise  naSil\  graniatika. 
Knjiz.  3,  58(>. 

bripK.*  Hi.  der  Arrest,  eustodia:  u  hapsu  c'ovjek; 
mctnuli  sa  u  hajis.  Rj.  —  Lezati  u  fyxsx.  Ej.  477a. 
•Skriiali  ib  sve  u  aps.  Rj.  689a.  ridi  aiest,  i  syn.  ondje. 

hapsAiia,*  f.  der  Arrest,  rf«.s-  Arresthaus,  eustodia. 
Rj.  kuca  u  kojoj  sc  zatvoraju  hapsenici.  zu  nast. 
L<ip.  kod  ajmana.  Otkuda  je  ii  ovu  upsanii  doveden. 
Prip.  2i;;>. 

liil|i.st'ni<-kT,  adj.  Arrestaiiten-,  captivor^mi.  Rj.  sto 
pripada  hapsenicima. 

iirt|is<>nTk.  m.  der  Arrestant,  captivus,  qui  in  eu- 
stodia cM.  Rj.  koji  je  u  ap.^ill..  ridi  ariStanac.  —  Po 
varojima  salje  se  i  hapsenicima  jela  i  piwi  i  svijeca.  Rj. 
111b.  Men-ju  ovim  apsenicima,  ili  robovima.  MiloS  65. 

Iiikp.siti,  b'iips'im,  v.  impf.  arrctiren,  verhaften,  in 
custodiam  mitto.  Rj.  metati  u  htqys,  zatvoriti  u  haps, 
r.  pf.  slo:.  po-hapsiti. 

Iiiip.sf'iijc,  n.  das  Arrctiren,  eustodia.  Kj.  verbal,  od 
liapsiti.  radnja  kojom  tko  hapsi  n.  p.  Ijude. 

hiir,  Hi.  {loc.  hilru).  —  J)  der  Pfcrd^stall,  stahulum 
equorum,  cf.  koujusnic-a.  Rj.  vidi  iihar  1,  i  syn.  ondje. 

—  !?^  (u  C.  (t.)  der  Hof,  aedes,  cf.  kouak,  dvor,  abar: 
Piju  viuo  age  od  NikSida,  na  bijelom  huru  MuJovica. 
Uj.  i  si/n.  kod  dvor  1.  —  Konje  vode  u  konjske  po- 
dnune,  a  .svatove  u  nove  harove.  Here.  51. 

hiir,  /'.  akc.  ARj.  III.  567a.  milost,  milosta,  dar; 
die  (rnade,  die  Liebesgabe;  gratia,  favor,  munus. 
Straiio  je  staro  har  (/ipt;),  a  od  toga  6e  biti  sadanje 
u  har,  ;a  uhar.  Osn.  54.  —  Har  ragja  har.  DPosl. 
25.  Tko  har  iMni,  har  ceka.  128. 

liiirSe,*  liarAOa,  in.  die  Kopfsteuer.  tributum,  cxactio 
capititm.  Haraf  se  platla  (u  Turskome  carstvu)  caru 
od  nuiJkijeh  glava  poOevJi  od  sedam  godina  pa  do 
sinrti.  Rj.  vidi  glavniea.  —  Kad  dijete  jos  uije  dora.'ilo 
za  cijel  haraf,  onda  baraflija  iJte  okrp,  t.  j.  ^wkt  ha-  [ 
raca,  ili  .stogogj.  Rj.  4o6a.  Sto"se  caru  plada  u  op(-e, 
zovc  se  careviua  pa  i  harac,  Hteuer,  tributum.  Rj.  808a. 
I  pokupit'  porez  i  haracc.  Npj.  4,  370.  Kao  da  je 
hariuc  kupio  (take  je  debeo  i  erven).  Posl.  130.  Sve 
je  Tureima  harac  pla(?alo.  Kov.  38.  Carevi  zemaljski 
od  koga  uzimaju  poreze  i  liarace.  Prip.  bibl.  120. 

haraf.'   biuca,  m.  die  Aiidafic,  e.rpensa.  cf.  trosak. 
Rj.  —  U  rukama  pufke  jeduolike,  jednug   aria,   od  [ 
dvaiiaest  drama.  Npj.  4.  i()7.  puske  jednog  aria  koje  ! 
jednnkn  trose?  isp.  barealija,  harciti.  I 


lii\ra('kr,  adj.  sto  pripada  harafu,  Steuer-,  die  Steaer 
bctreffend,  tribiilarius:  I'  Daniel  za  j;.  1827.  ja  sanio 
po  hariicknm  icfleru  .  .  .  naznaiSo  poimenee  SliJka 
8ela.  Rj.  715b.  Uaraike  teskere.  MiloS  74.  Poka2itc 
mi   niinir  harai:ki.  Mai.  29,  19. 

Iiariir-lija.*  »».  dcr  Kopfsteuer- Kin nchmer,  cractor 
irihiiti.  Rj.  Iiarae-lija,  koji  kiipi  harav.  —  Jiinak  bjo.ie 
y-.iy.\\-araclija.  na  noge  se  s  koiija  dobvalio.  Rj.  l;J6a. 
Vigji  ziibun  .  .  .  od  Tiireina  I  engiji'-Sniail-agoI  Kad 
dolazi  da  kupi  iiarace,  on  dovodi  triata  harailiia. 
Npj.  4,  4S5. 

Iiarilelijin,  adj.  des  haraClija,  exaeletri.i  trihiUi.  Uj. 
sto  pripada  liaiaeliji. 

liara('lijn>kT,  Jiari'u-ITJski .  adj.  KopfMeuerein- 
nehmcr-,  e.ructontm  triliuli.  Rj.  i  sazeto  hari\i'nimkT. 
.<to  pripada  haiaelijama  ili  liaraeliji  kojemu  goil. 

Iifiraktrr,  m.  kao  uarar,  riid.  -/i-m-H;.,  dcr  Cha- 
rakter:  I  to  je  bila  posteua  gjevojka!  ;<n(i'V«/«  Hrpskoif 
haraktera!  Nov.  Sib.  1817,470.  Niti  poznaje  haraktera 
naroda  na~ega.   1817.  510.  vidi  karakter. 

Iiarakleran,  biirakteriia,  adj.  .slo  pripada  harakterii. 
vidi  karakteran. 

Iiilralat-,  baraoca,  m.  Iritor.  Stulli.  koji  hara.  — 
rijeci  s  takiin  nast.  kod  envalac. 

Iiiiralicn,  /'.  quae  terit.  Stulli.  koja  hara. 

Iiiirain,*  barAma,  wi.'  proklesivo  [da.t  (legcnllieil  v. 
bulal),  Flitch,  male  vcrlul:  barain  ti  bila  so  i  liljeb, 
sto  si  izjeo  kod  meiie!  Rj.  snprolno  lialal.  —  Ako 
ne  fci,  moj  Jovane  sine!  aram  tebi  materina  lirana. 
Here.  2. 

Iiiiranibasa,*  m.  —  J)  poglaviea  liajdufki,  der 
Rauberhauptmann ,  dux  lalronum.  Rj.  barani-ba^a. 
tako  sloL  rijeci  vidi  kod  ba.^a  2.  —  Kad  ugleda  dvije 
haraiiibase  i  sa  iijima  devedeset  druga.  Npj.  3,  3()8. 
O  Murate  .Srpska  harambaso!  4,  519.  —  ^)  u  vojske: 
Gdi  je  sopra,  tu  je  dolibasa;  gdi  je  vojska,  tu  je  ha- 
rambasa.  Xpj.  1,  449.  Arambasa,  od  Boga  nasao! 
ubi5e  Valjevei  Sima!  Danica  3,  206. 

bi^rauihasiii,  adj.  des  Jxiiubeihauplmaiines,  ducts 
lalronum.  Rj.  sto  pripada  barambaSi. 

bilraiiibasovaiije,  in.  das  haramhusa-sein,  impcrium 
lalronum.  Kj.  verb,  od  baramba^ovati.  stanje  koje  biva, 
kad  tko  harumbasHJe. 

hikraiiiba^orati,  hilrambaSujem,  v.  impf.  haram- 
basa-sein,  impcrilo  latronibus.  Rj.  harambaSa  biti. 

Iian'tiiiija,*  Hi.  der  Biiubcr,  Dieb,  fur,  lairo  (mil 
niedertrachtigem  Nebenhegriff,  nahrend  der  hajduk 
ihn  nicht  hatj.  Rj.  hajduk  u  rgjavu  znaeenju.  ridi 
gusar  1,  i  si/n.  ondje.  —  Sto  se  kuneJ,  Tui-ska  ara- 
niijo?  Npj.  4,  370.  Ako  su  stari  lupeii  i  haramije, 
onda  kradu  i  djeea.  Priprava  45. 

bariliiiid,  haramim,  r.  pf.  verfluchen,  CTsecror. 
Rj.  prokleti,  od  haram.  snj)rolno  halaliti.  v.  impf. 
harauiljivati. 

barnmljirrinje,  n.  das  Verjluehen,  e.rsacratio.  Rj. 
2)rokliii}aiijc. 

barainljivatf,  baramljujem,  v.  impf.  verfhichen, 
exsecror.  Rj.  proklinjati.  od  haram.  suprotno  liala- 
Ijivati.  V.  pf.  baramiti. 

baraiiiziida.^  in.  vidi  aramzada. 

bitrau,  adj.  (u  Dubr.)  abgelragen,  ahgenuzt,  tritus. 
Rj.  kao  iiharaii,  2>o]taban.  partic.  pass,  od  harati. 

hilrail,  bdrua  ibrirni)  adj.  (u  Uubr.)  dankbar, 
gratus,  cf.  zabvalan.  Rj.  ridi  i  blagodaran,  za  po- 
st anje  isp.  har,  f. 

biiraiije,  n.  verbal,  od  harati:  —  On  odniiih  od- 
redi  caja-pa.5u  s  vojskom.  da  ide  da  miri  haranjem 
i  robljeiijcm.  Milos  62. 

Iliirap,  lliirapiii,  ni.  cidi  Arap,  Arapin.  —  Nogo 
vigji  erna  Harapina  .  .  .  eiknu   Harap.    Npj.  3,  322. 

biirar,'  baraia.  m.  vrei'a  od  kostrijeti.  ein  Sack 
von  /.ieiienicollc,  saccus  e  lana  caprina,  cf.  vrec'a.  Rj. 
angm.  bararina.  —  Mutavdzije  su  od  prije  u  Srhiji 
bile   najviSe   Bugari,   koji   su   u   proljeee    dol.azili   te 


hanirinii 


—  37a  — 


hiiSa 


h.. 
imt 
"i" 


1: .ir;,,i;  ;  j.roko  Ijetn  u  varosimsi  ikali 

.c.  Ivj.  ;5Tr)b. 

■'I   harar:    I'osrledajile,   liiiiu- 
aii   bolcsnii-a  tvoja.   Kj.  —  /<iAt<i 

na. 

iiu.  Kail  <!.  I'io.  M  Kj.:  iirati,  ram.  r. 
,  f.rpito.  l\j.  Ob.  Jl<i«  ;i/i;Vmi7(,  Iniriti, 
till  lit  iiViiti.  r.  pt'.  •<?<)--.  i>o-liarati,  za-, 
iia  tjuilo  u  kiii'iuua  ili  ii  p'^'j"  *'''  ''' 
'  I  1.1  izlaze  te  Ijude  (^poiiajvise 
1.  Rj.  8lK)b.  Kazao  uekakav 
^   ■.■;■■  I  siao  kaljavim  iiosrama  na  cn-snii 

;r|'.,/H.  1  >ve    WIS  Tun-i   na   vjeri   htiruju. 

Npj.  4.  -i'.  iviuMi  je  H-aru  liorlijao,  I'arske  /kiivi 
bijele  f?r(irf(>i-e.  5.'-*<Kt.  Hnrali  tiijuvcc  nesrilje  u  I'o- 
tisyu.  5?ovj.  3t>.  IMariJe  na  Keilii,  i  luiraju  (lummi. 
Sani.  I.  2;i.  1. 

Iiarliija.*  /".  >ipka  (drvena  ili  svozdena),  Sto  se 
iin  mala  (mska  kad  se  puni,  der  Ladestoci, 
idiijcndtie  (lUindi  ptiimlicae.  Kj. 

biirri'tlijii/  /'.  pu.ika,  i-oii  ijros^cm  Kidihei;  tcliiin 
majii-i:  \  pu^'ka  jo  moja  liarciilija:  u  puJei  jc  dva- 
uaest  sai'iuuju  svaka  sacma  od  dvanaest  drama,  a  u 
rmu  puno  sodamnaest.  A  pusuica  pnJka  liiirialija, 
do  ramena  olkide  mu  srlavu,  nc  bi  sablja  Ijevse  j)0- 
^uliila.  Kj.  iirailijii,  t.  j.  siroka.  Npj.'  o,  397.  fiMsfcH, 
II  Aoj'ii  in*  iidogo  olora  i  Imiuta.  Npj.'  4,  34!). 

hiin-i>njt>,  ii.  dux  }'ci;ehrcii,  Wrhrauchen,  con- 
^uiiitio.  iibgumtiv.  Kj.  rcrb.  od  harciti.  radnja  kojom 
tko  hiirci. 

h&rt-iti,  cTm,  1;.  impf.  —  1)  vcrhrauchen,  (disunw. 
Kj.  trosHi,  triitUi;  r.  pf.  slo:.  poharciti.  —  Jjto  cu 
ja  sad  od  ovoga  Ivopa  mala,  a  mojega  lijepojfa  dara, 
ili  cu  pa  s  tobom  na  ovo  mjesto  uriiti,  ili  (!u  ga  po 
kome  na  dom  spraviti.  Kov.  (>7.  Ne  muci  so  i  ne 
harci  hlaya.  Npj.  2,  115.  sa  se,  puss.:  Kad  sc  arci, 
nek  se  urii.  Post.  liO.  —  3)  sa  se,  rcfleks.  sich  in 
Unkostcn  sct:cn,  expciisus  facto.  Rj.  tidi  trositi  se 
1.  —  Ne  muci  se,  ne  trazi  becima,  no  harci  ac,  ne 
pradi  melema.  Npj    3,  226. 

hikn-IJiv,  adj.  vvrsclitccndcrisch,  prodigus.  Kj.  sto 
prerci':  harci,  triisi.  isp.  ra.sipac,  raspiku(?a,  trosadzija ; 
riL-ikuca,  raznielkinja. 

hikriiuv,  hardi'iva,  m.  u  Kj.  7a:  ardov,  ardftva;  u 
I'AKj.  Ill3b. :  ardov,  ardOva,  m.  vidi  hardov.  Madz. 
hordij.    vidi  burc,  (  .si/»i.  ondjc.  deni.  hardovi(J. 

hanluvii'-.  m.  don.  od  bardov.  vidi  ardovi(5.  vidi  i 
burence,  bacvica,  kacica. 

hiirom,*  m.  akc.  AKj.  111.  o7()a.  dio  Jciice  Miiha- 
medoriicke,  ijdjc  stauuje  :enskinjc:  i  sumo  ieiiskinjc 
u  tijcniii.  —  I  lake  nacini  citav  harem.  tio\j.  73. 

hiiri'ili*  (Jisanai:  i  dovali  hareiili  ii^anu.  Rj.  lakat 
duga.  Kj.' 

hitrrii,  f.  u  Kj.:arfa,  f.  (u  vojv.)  rftc  Uarfejiarfa: 
.ledna  nosii  zlatnu  arfii,  oce  da  svira.  Rj.  9b.  Sestre 
udarale  mu  a  arfc.  Nov.  8rb.  1817,  403.  Ona  u  arfu 
ni  u  kitani  ne  zna  ni  zapjevati,  nepo  zna  lijepo  vesli 
i  Sili.  Strai.  IHSi;,  \-22\.  Nacini  car  harfe  i  psallire 
za  pjevace.  Car.  Kt,  17.  ()  vrbama  .  .  .  vjeSaamo  harfc 
"voje.  I'm.  137,  2. 

hikriinu,  f.  in  Dubr.)  einc  Art  I'flunze,  herhae 
gcnu.H.  Kj.  tjalega  L?  Kj.^  hiljka. 

hiirmifa,  /'.  carina.  »Nekako  sam  se  ovaj  put 
prokrao  kraj  armice.-  J.  liogdanovic.  ARj.  III.  577. 
od  Mud:,  hamiincz  [tridcsetj,  kao  da  se  carina  placa 
tridtxfti  dio  od  cegu;  der  Ihcissigstzoll. 

h'^rmiear,  m.  tko  uzima  harmicu:  Ne  Cine  Ii  to  i 
cariuici?  ((rjiimrukiije  ili  harmicari).  Nov.  Zavj.  Mat. 
f).  46.  —  iiigje  rijcii  s  takim  nasi,  bez  promjene  glusu 
'■  lui  !■  pred  osnovom  na  >ja« :  pucar,  Sicar. 

hnrmonija.  f.  zy^iw.x,  die  Hurmonie.  —  »Ako  je 
''  je  crkvac  .  .  .  Lepotu  oblika  i  harmonijii 
lali  HU  du«e  od  pola  Habala.  Zlos.  311.  vidi 


lianilonijskT,  adj.  .Ho  pripada  harmoniji:  humio- 
i(/cii,s-.  hurmonisch.  —  Tomojrlo  bi  nam  .  .  .  va5e 
zbiljsko.  harmonisko  razrijanje.  Zlos.  (U.  Dunieic 
u  tiikuiii  dogaiuiiju  nc  salima  isp.  abadzijski. 

Iiiiniik,  /'.  iorjck  kojijc  haran,  zahvalau  :  der  Dank- 
bare,  homo  grains.  —  Harniku  i  voda  je  korisua. 
Dl'osl.  2ti.  isp.  biiran. 

httriiSst.  harnosti,  /'.  (u  Dubr.)  die  Dunkbarkeii, 
grains  unimns,  cf.  zabvalnost.  Kj.  ridi  i  blasrodarnoat. 

Iiilrlija,  /'.  das  I'apicr,  chartu:  Pa  uzima  divit  i 
hurtijn.  Uj.  od  Gri.  /«?-»i.-.  dcin.  bartijoa.  augm.  har- 
tijosina,  harlijotina.  ridi  i^apc.  karta  2,  knjiga  4, 
papir.  —  Propada  hartija.  schliigt  d\ircb,  charts 
transniiltil  litoras.  Kj.  (UOb.  Sto  je  ncbo,  da  jc  litt 
uriijc  .  .  .  ne  bi  niojili  isjiisala  jada.  Npj.  1.  401.  Evo 
Vaui  saljem  onaj  natpis  iz  Studcnice,  koji  sam  meg|u 
kojckakini  artijama  jcdva  nasao.  Star  14,  19(i.  Na 
linoj  rclinskoj  artiji.  Slraz.  lt^H7,  175.  Mnopro  bih 
Vani  iniao  pisali,  aii  no  htjodoh  hurtijom  i  mastilom. 
Jov.  II.  12.  Imam  nokoliko  cksemplara  na  pisacoj 
hartiji.  Koto  15  (14).  Prcda  mu  i  hartijc  na  kojima 
je  on  bio  napisao  crkvu  kakovu  je  mislio  srraditi. 
I'rip.  liil)|.  77. 

Iiarlijca.  /'.  dcm.  od  liarlija.  Kj. 

Iiarlijosiiiia.  Iiarlijcliiia.  /'.  augm.  od  hartija.  Rj. 
za  nasi,  n  liarlijosina  cidi  rijcii  kod  ceresina;  za 
harlijotina  kod  babelina. 

IliirviK,  HarvAta,  m.  w  pjesmi  mjesto  J?JTa«;  Ja 
cu  uzot'  trideset  Harvat(t.  Kj.  isp.  Horvat. 

Iiarzlak,'  ;«.  Svaki  no.si  po  dvadest  pu.5aka,  sve 
na  jedan  hurzlak  izponjene.  Rj.  —  arzlak*.  upravo 
ne  znam  sta  je.  N'ly.'  3,  397  i^Vuk). 

Ilils,  m.  einc  (iegcnd  im  Siidcn  Serbiens,  nom. 
propr.  regionis.  Ila.s  je  negdjc  oko  Gusinja:  I  po- 
kupi  llasu  i  (iusinja.  A  .shiga  mu  crkvu  Sudikovu, 
u  onome  llasu  gizdavome  Rj. 

Iiiisalia,*  (u  U.  (;.)  sto  zcnuko  iz  ocine  kuce  ne 
mo/.e  naslijediti,  kao  n.  p.  kuc'a,  gumno,  zgrada  (gra- 
diiia),  liojata,  i  t.  d.  Rj. 

Ili'isan.  m.  Tursko  musko  ime.  u  ARj.  114b.:  Asan, 
ui.  ...  2)  vidi  Hasan.  —  Gledala  ga  Hasan  aginica 
sa  peudzcra  od  bijele  kule.  Here.  207.  isp.  Asan- 
pusina  Palanka. 

Iiil.sna,  /'.  (u  vojv.)  der  Nntzcn,  Geuinn,  utilitas, 
cf.  vajda,  korist.  Rj.  3/(((?i.  hiiszon. 

Iiit.siiili,  smm,  —  JJ  r.  impf.  nutzen,  prosnm,  cf. 
pouioci.  Rj.  glagol  bice  impf.  i  pf.  cidi  koristovati, 
pruditi.  —  2)  sa  se,  reflcks.  v.  r.  pf.  geuinnen,  lucror, 
cf.  pomoci  se.    Rj.   vidi  koristovati   se,   okoristiti   se. 

Iiasiiovil,  adj.  niitzlich,  utilis,  cf.  koristan.  Rj.  — 
adj.  s  takim  nast.  kod  barovit. 

Iiasla,*  adj.  indccl.  u  DARj.  116b.:  asta,  vidi  hasta. 
u  Rj.  8a.:  hsUi*  adj.  indccl.  r/rft  bolestan :  neSto  sam 
asta;  on  je  asta.  Zabun  asta!  maj,  osladi  usta.  Rj. 
krank,  acgrotus,  bolcstan.  ne  mijenja  se  nista  po  obli- 
cima. 

Iiastillak,  m.  It  ARj.  lllib.:  astaluk.  ni.  turki  hasta- 
lijk.  bolest.  Krankheit,  aegrotatio,  morbus.  is2).  hasta. 

Iiilsiira,  /'.  «  .\Rj.  117a.:  asura,  f.  vidi  hasura.  « 
Kj.  8a.:  asura,  1'.  vidi  rogozina.  die  Schilfmatte,  teges 
cannea.  ridi  i  slura. 

Iia.'siinlzija,  m.  koji  basure  gradi.  n  Rj.  117a.: 
astirdzija,  m.  der  Mattenjlechter,  qui  tegetes  jdectit  e 
scirpo. 

iiasiird/.ijiii,  adj.  sto  pripada  asurdziji,  m  Rj.  117a.: 
asiirdzijiu,  des  Maitcnmachers,  tegetum  confectoris. 

liiYsa,'"  /'.  vidi  abajlija.  Rj.  i  syn.  ondje. 

liiV^a,"  m.  udariti  u  haSu,  ableugnen,  in/itior:  Dok 
je  ha.sa,  dollc  kuda  naJa,  cf.  bah.  Rj.  —  Jiolji  asa, 
nego  pa.sa.  Bolji  je  njegov  a.s(i  nego  moj  paSa.  (Valja 
da  je  oko  neSta  na  audu  jedan  udario  u  a.hi,  a  drn- 
gome  pomagao  jtaJa).  Posl.  27.  nijekanje,  odricanje. 
vidi  i  in(!ar.  isj).  ha.5ati,  haSiti. 


HnSiinin 


—  373  — 


huzuriiTiinJu 


lli\Niiiiiii.  III.  i  jil.  HiiSani)  covjek  iz  Hasci.  —  Hiisane 
I'lisiin)  i/.lnivili  .  .  .  iln  iie  jrledam  (fiisinjsku  iiiiliiju. 
Xpj.  f.,  171. 

Iiitsniiji',  n.  (1((K  Alileuyncii,  iiilitiuUo.  llj.  vvrh.  od 
haJati.  riili  liasenje. 

liHSilrijii,*  VI.  i  /'.  ncMiimio  celjade  musko  Hi  zetisko. 
linJiftrijast,  mlj.  iicMusan.  u  Kj.  ila. :  as^rijast,  ridi 
ueMiihiu.  n  OAKj.  117a.:  a-iriiija,  ridi  haSarija.  — 
ttjevojke  su  I'liiliip  amrije.  Ilcri'.  ir)7.  (ijevojkc  an 
iiiarijc,  lUopii'e  me.  ;?3)S.  ASarija,  rnuiiiljufito  Haljiro 
celjade.  ."(57. 

Iljk.^ali,  Sam,  r.  iiiij)/'.  alileiinncu,  infitinr,  cf.  baSiti 
2.  Uj.  i  nyii.  oiidje.  vidi  i  lia.iiti.  nijelndi.  tajati: 
^ena  nhi  te  asa,  a  shiiri.'  boiiie  prepaiui  se  i  svp 
jediin  po  jeilno  kaJ.u.  Npi'.  V,V>. 

Iiftsr-nje,  ».  rf'i.s'  Lcugncn,  iie()atii).  Kj.  ceW*.  od 
ha.4ili.  riidnjii  kojoiii  il;i>  luisi. 

litLsir,"  }».  haSir  m'initi,  kao  da  znaci  razvaliti,  za- 
trti,  iiiiiStiti;  zcrstiiren,  Hiedcrrcisneii,  rcniicliten ;  erer- 
lere,  funditu.i  tollcre.  —  Svu  krajiiui  do  Skadia  bi- 
jela,  i  proslianii  Zetu  sviikoliku,  bjesino  li  je  iiaiiy 
iiiiiijdi.  Npj.  5,  -113.  ]):i  .Tarniake  .selo  i/jrorimo,  i 
Kokoti'  husir  uciiiiiiio.  5,  420. 

hiksiti.  5ini,  v.  iiiiji/'.  ridi  lia.iati.  l{j. 

lii"liiHi"M"'nji',  n.  11  Ej.  !ib. :  risluOciije,  vidi  iro.ieiije. 

hi'tKliii'iti,  tMin,  V.  iiiipf.  M  Kj.  i)b. :  asIiH'lti,  ("im, 
(die  I'liliusien)  hcstreiteii,  .tiimtitni  ■^iijijicdito;  on  mene 
aJlufi,  t.  j.  troJi  na  me.  u  I>.\Rj.  118b.:  aShiciti, 
ailufim,  vidi  hasluciti. 

Iiikslilk,*  M.  u  Mj.  !)b. :  ashik,  m.  die  Uiikoxten, 
mmtus,  cf.  trosak.  m  HAKj.  lisb.  a.shik,  ridi  hasluk. 
—  2en'  se,  siiiko,  u  dobri  Oas  bilo !  i  ja  eu  ti  ailuk 
uokloniti,  a  blaj;osov  na  teb'  ostaviti.  Npj.  3,  73. 
KazbiSc  nam  liadzije  od  cabe,  nsluk  dabii  nose  na 
CVtiuje.  .'">,  174.  isp.  harac  (hTirca). 

hikitrf'iijc,  n.  riimorum  aiiiputatio.  Stulli.  verb,  od 
haStrili.  nidiijii  kojum  tko  Iiasfri,  n.  p.  vocku. 

Iiilstriti.  hiiStrim,  r.  impf.  (irhoris  riimos  umpu- 
tare.  StuUi.  ridi  kaitrili.  kresati  2,  -ijeci  .s  drveta 
grdiijc  ato  mil  moze  hiti  .skodljivo:  ("jem  6n  hastrif 
imntnce  po  dJiardinu  braca  moga.  HNpj.  2,  87.  v.pf. 
ohaStriti. 

hilt,  m.  vidi  at.  h  i<prijedn  po  Crnoiiorskom  izgo- 
torn.  —  Sad  se  na  nesret'u  narodnu  saslaun  ii  Ueli- 
gradii  dra  hata  na  jednijem  jaslima  (Milojo  i  I'etar). 
8ovj.  28.  OstaviJe  zelene  topove  .  .  .  i  dra  hatn  paSa 
carevijeh.  Npj.  5,  348. 

Iiiktiinje,  11.  u  Ej.  8a.  atiinje,  n.  das  Achten,  attentio. 
Kj.  rcrli.  od  liataii. 

Iiiilar.  »(.  (11  vojv.)  das  Gebict,  ager,  fines.  Rj.  po- 
driu-jc.  MadL  hatiir.  ridi  kotar  2,  srez.  —  Stojsa  .  .  . 
doOeka  (buzdovan)  u  nike  pa  ga  zavitla  preko  zmaja 
(5ak  na  drugi  liatar.  Npr.  29. 

lifUar.^  III.  ridi  hater.  Ej.  ridi  i  hajter.  volja, 
iii(tost.  Ijuhar;  dcr  Gefallen,  yratin,  yratificatio.  — 
8vakom  Juze  hatar  navrSuje.  Rj.  3Slb.  Tezi  hntar 
od  sile.  I'osl.  313.  Koji  ne  rade  po  pravdi,  nego  jjo 
hutain.  340.  Ja  sam  sebe  izabrala  draga  za  moj  hatar 
nioja  stara  majko!  Heic.  122. 

hali^nlzija.  m.  koji  radi  pohatani:  Ihitardzija  ie 
najvise  biti  u  paklu  (I.  j.  koji  ne  rade  jio  pravdi, 
iicgo  po  hatarii).  Ej.  batar-dzija.  za  nasi.  ixp.  abadzija. 

Iiiilarov,  adj.  ridi  haterov.  —  Hatarova  kuca  u 
potoku,  jedva  joj  se  sleme  vidi.  Posl.  340. 

Ili\ta<i,  hatam,  r.  impf.  u  Kj.  8a.  i^tati,  tam,  o. 
impf.  za  eim,  t.  j.  mariti  ili  prianjati  za  ito,  achteit, 
(dtcndcre:  da  ti  ataS  za  tira,  to  bi  ti  naucio.  Rj.  « 
DARj.  119b.  iitati,  atam,  ridi  hatati.  ridi  i  hajati.  — 
hajati.  atati  {h  je  otpalo).  Korijeni  212. 

halcr,"  Hi.  der  (lefallcn,  i/ratia,  (iratificatio.  Rj. 
ridi  hatar,  hajter.  rolja,  miiost,  Ijuhar.  —  Sudi  po 
hutcru:  ne  mogn  mu  kvariti  liatera.  Rj.  Teii  hater 
od  sile,  t.  j.  covjek  kasio  niini  kome  Jlo  za  Ijnbav 
na  Ito  bi  ga  ko   teJko   uatjerao.  Rj.  734b.  Drugomu 


hater,  a  sebi  zater.  I'osl.  71.  MIsli,  da  su  Mrkalj  I 
\  Ilk  po  atent  slova  zadrzavali  i  iz  piziiie  izbacivali. 
Nov.  .Srb.  1«18,  4(M).  /.aklliijem  te  .  .  .  da  ovo  driiS 
bez  lieenijeija,  ne  eiiieei  nisla  jm  hatern.  Tim.  i.  5, 
Kl  tzaia  npocj/.X!7iv,  iit  alteram  partem  dcrlinaiido,  mil 
I'arteHichkiil). 

Iiati-risrnijn,  h.  verb,  od  liateriHati.  radnjn  kojom 
tko  hatfriic  kome. 

lial<Ti.sa(i.  liatfri.iein,  r.  impf.  radili  po  halerii. 
Aterisati.  viu'i  kome  straiiii,  i('i  kome  na  riikii.  obieno 
se  iipotrebljiije  ova  roi-  za  sudijo  koje  kome  pariii- 
earii  itiu  na  rukii,   >aterim  him«.  u  Srbiji.  ARi.  III. 

liiUtTov,  adj.  in  dem  Sprichworie:  Halerova  kiiAi 
u  potoku,  jedva  joj  so  sljeme  vidi.  Kj.  ridi  hatarov. 
—  hater  midi  se  kau  lice  mjesfi,  batard^.ija. 

Iiatiiu'r,  m.  katmer,  alkatmer,  alkatrem.  —  Capti 
Ii  joj  hatmer  i  garanlil.  Here.  221.  Hatmer,  iiekakav 
cvijet.  309. 

ililvala,*  f.  vidi  Avala.  Kj.  a  Kj.  lb:  Avala,  /'.  — 
1)  (rcbirgc  siidiistlich  von  Ikhirad,  mit  Jiuiiicii  einer 
altca  Bury  des  Hitters  J'orca  von  Avala,  nomeii 
montis.  Kj.  brdo  i  zidinc  vise  liiograda :  I'oklikniila 
prebijela  vila  sa  Aralc  iznad  liiograila.  Kj.  —  2)  gradi(; 
u  Tiirskoj  Ilrvat.skoj  na  lijevom  brijegu  Uiie  preinu 
Ostroviei.  Kj. 

Iu\vaii,*  m.  der  Miirser,  mortarium.  Ii].  ridi  mortar, 
stiipa  1.  —  odu  n  arimu  lui\.  I'osl.  37. 

Iii'ivlija,*  f.  velika  bijela  mahrama  (liavli-nialirama) 
sto  se  zavjeSaju  djevojke  kad  se  ndaju,  der  Braut- 
sehleier,  flamntcum.  Rj.  ridi  bavli-mahrama.  —  Kaz- 
vise  im  avlijc  maramc,  i  sa  legja  akidosSe  kaftane. 
Npj.  4,  210. 

In\vli-iiiilliraina,^  /'.  vidi  havlija.  Kj. 

Il:\/.lia,''  /.  -  J)  die  (Uisse.  acrarium,  pecuiiia.  Kj. 
vidi  blagajniea,  ka.sa.  isp.  blago.  —  I)aj  ti  meue 
azHii  i  dzebaiui.  J{j.  Careva  (e  hazna  pokisnuti.  Npj. 
3,  4()  (ovdje  hazna  znaci  d;^cbana  i  orui^je.  Viik).  Da 
mi  dades  azne  i  d:^.ebaue.  4,  SiJII.  Carerii  si  haznu 
napunio.  ."),  173.  ,Ier  je  mnogo  vojske  izgiibio,  i  ve- 
liku  haznu  potrosio.  :"),  211).  Nas  je  care  .  .  .  sedam 
hazni  potrosio.  HNpj.  3,  33.  Uzevsi  srebrnike  rekose: 
ne  valja  ib  metnuti  u  crkrenu  haznu,  jer  je  uzeto  za 
krv.  Mat.  27,  Ii.  —  2)  (u  O.  (t.)  kiirjuk  u  puSke,  dcr 
Bodcn  des  Flintenlaufs,  fundus  sclopeti,  cf.  ftgnjiSte 
2,  torna.  R].  ono  na  sto  je  narrniita   cijen  puscana. 

Iiaziiikdiir,  haznad/ira,  m.  (voc.  hiiznad.lre)  der  Zahl- 
meistcr,  ijuaestor.  Kj.  koji  je  nad  haznom.  —  Po- 
zdravlja  vas  Erast,  haznadar  yradski.  Rim.  16,  23. 
vidi  blagajnik. 

Iiaziiailiin-c,  haznad^rceta,  n.  ein  jmujcr  Zahl- 
meister.  iiuacstur  jnrenis:  I  babino  mlado  haznadaric. 
Kj.  mlad  haznadar. 

Iiaziia<l:)r(>v,  liaznatlitrov,  adj.  des  Zahlmeisters, 
ijicaestoris.  Kj.  sto  pripada  haznadani. 

Ii!l/,na-u(laja,  f.  die  Scliatzkammer,  aerariiim,  cf. 
rizniea.  Kj.  .ioba,  u  kojoj  se  hrani  haznu.  —  Vikiui 
Ivo  svoga  baznadara,  te  odnese  egbe  s  dukatiiua,  i 
ostavi  u  hazna-odaju.  Npj.  3,  206. 

Iii\zur,'  indccl.  vidi  gotov.  spremau.  opravan;  Hazur 
kola  bez  toekova.  Hazur  puska  bez  kremena.  Kj.  — 
Hazur!  hazur!  ki<5eni  svalovi!  hazur  svati  i  liazur 
gjevojka.  Npj.  2,  521. 

Iiilziiralii!*  auf ,  agitc!  spremajte  se:  Uazurula 
kita  i  svalovi.  Rj.  hazur-ala.  za  oblicje  isp.  izdiralii. 
—  Azurala  age  i  begovi :  ko  je  konjik,  konje  opre- 
majte.  Npj.  4,  347. 

Iiaztirati,  ram,  v.  pf.:  ■>'Se  vez'  veska  u  svetu 
negjeljn,  e  je  tebe  ruho  aziirano'  .  .  .  »Men'  je  moje 
ritho  azurano,  azurano  pod  crnoiii  zemljieom.  Here. 
319.  sprijcdu  .<«  h  prema  hazur  znaci  spremiti.  v. 
impf.  hazuravati  (i  se"). 

liaziiriUaiijo,  n.  rerb.  od  hazuravati  (J  se).  radnja 
kojom  tko  hazuraoa  sto,  i  kojom  se  tko  hazurava. 


haznravnti 


—  374  — 


licreoicuvski 


■       •  r:\THtl.  haJittrSvrun.  r.  imp/",   spremati.   S"   se, 
I  11  sf  kinhi  poCe  <«.'Mr<i  ('<««'.  Here.  S8.  r.  pf. 

knidi'kbii.*  hniili^ja.  /'.  nrfi  aidaha,  aiilaja,  cemu 
iV  <iiriif<Ui  dometiiiiti)  li.  dim.  lia^Alajioa.  —  A  iz 
v.).\e  borje  poiiikmilo  i  pod  iijime  nesite  hahhije. 
>;,,;  4.  44^.  l'  zlu  ste  se  nijesiu  udesili.  u  tijesne 
>Tore  kameiiile,  megjii  dvije  velike  huidaje,  me.ayu 
Turke  i  ineaj"  Latine.  5,  i\  llaiJahii.  hala  i  zmaj. 
/a  halu  se  misli  da  inia  od  hazdahe  osobitu  diihovnu 
sihi.  ?.iv.  2-il.  ,,   ,  .       ... 

hnj'.dtkjira.  A  '''"'•  o<*  l>aidaja.  —  Kad  ispade  dvoje 
;i<i.-i/.(M>i.  haid.ijUr.  dvije  zvjerke  male.  HNpj.  1, 147. 

hri-ra.  /'.  ''  >ii>-  •"'  ''^''-  '■"''  '^''''■*'  ^'^■•^''""-  ~"  ^  sinom 
j:di  hd'eJ,  a  s  hierom  jrdi  inoieJ.  DPosl.  109. 

hrorrn.  /'.  dent,  od  luVra.  ridi  eerca,  h<?erca.  — 
Kakva  maika,  takva  i  /i</tn(i.  DPosl.  45. 

hri,  hceri.  /'.  vidi  kfl,  kfOri ;  fl.  (Ten ;  5<n,  Sferi. 
hup.  lu'eni.  rffiH.  lu'erea.  —  Kad  je  kriva  kruJka,  a 
kad  je  jabiika,  da  mu  hci  nije  uikad  zdrava.  DPosl.  41. 

hf.  iii/eTJ.  priatujiici  iiu  sfo.  ti(/i  e,  hej.  —  »Ba5 
do  vijeka  ostajera  i  za  vas  eu  moj  zivot  dati.';  »//?,« 
vele,  >kad  ti  misliJ  naJ  druar  da  budeJ,  ho(5eJ  li  ti 
Ijude  jesti  i  s  nama  u  (Tetu  ii?i?«  Kpr.  190.  He!  tako 
brzo  nije  ni  lo  islo.  Priprava  181. 

hj'fim/  HI.  ii(/i  Ijekar:  Da  traiinio  lagahne  he- 
lime.  Rj.  ridi  i  lijei'nik,  medig,  vidar.  —  Ko  (?e  begu 
ci-im  bid?  Here.  278.  . 

hpt-imlilk.*  HI.  Anneihiindc,  ars  medicinalis.  Rj. 
iiuiiha  heciiiiakii,  lijcciiirliit. 

heeiniKV.  ndj.  tidi  Ijekarov.  Rj.  ridi  i  lijeenikov. 

Iie»ini>ki.  'idj.  tidi  Ijekarski.  Rj.  ridi  i  lijeenicki. 

ht-(-iiii>liua.  /■.  nV^'  Ijekarina:  Jledizima  hciimstinu 
plati.  Rj.  pldtii  hciiviu. 

hHUx,  f.  ridi  efta.  ^VRj.  IH.  587b. 

Iit'sbi',*  f.  pi.  vidi  egbe,  i  bisaci,  i  syn.  oiidje.  — 
1  muse  lieiihe  na  ramenih.  HNpj.  4,  103. 

Iiearbi'ta.*  n.  pi.  vidi  egbeta.  isp.  HNpj.  4,  034. 
ridi  I  l)is;ici,  i'  .si/»i.  ondjc. 

liPseile,  /'.  pi.'  ridi  egede.  —  Zacijukose  hegede. 
.M.  1'.  .-^apeanin.  ARj.  IH.  iJ07b. 

Iiocedfii,  III.  ridi  cgedu.4. 

Iiealeiiisfiiijo,  H.  verb,  od  heglenisati.   vidi  jegle- 

lii>;li]ji-. 

Ii(>s:l('iii>ati,  hegl&nisem,  t;.  impf.  vidi  jeglfenisati; 
iinronti,  razijovurati  se.  —  Ucglenisu ,  u(5ejfili  se. 
Npj.  b,  4'.i4. 

hej,  interj.  vidi  ej.  lod  ej  Rj.  jhi«  cf.  hej,  a  ovoga 
nenia  tiu  xroin  mjcstii.  govori  .s'c  —  1)  pozivajuci: 
Hej  mehandzijal  daj  mu  lilru  vina.  Posl.  324.  • — 
'i)  zulei'-i:  Hej,  starosli,  prteno  oriizje.  Posl.  341.  — 
:{)  ieleci:  Hej,  da  bih  Vam  mogao  preko  Niksica 
doi^i  II  Ostrog.  (ihw.  (13,  1.t4.  —  -t)  koreci  i  prokli- 
njuei:  Hej  Miliee,  da  le  Bog  iibijel  ti  si  mene  iz- 
dala  I-izaru.  Npj.  2,  2(>0. 

liMbftcna.^  da  ako,  ridi  da  7.  Rj.   vidi  elbetena. 

hrliln,  /.  ridi  lieljda.  —  Ol'  is  helde  zbira.  S. 
Miliiliiiiivir.  lUlda  maiije  gjiibreta  se  prima.  J.  S. 
Keljkovir.  AHj.  HI.  rj.SHl).  hyp.  lielja. 

Iirlilii|iita.  /.  flilopita.  pita  od  cldovna  braSna.  Lj. 
Stojaiuivii'.  ARj.  III.  r>,S'Ja.  eldo-pita. 

Ii<>lilu\an,  liekloviia,  udj.  heljdov.an.  vidi  Icod  hel- 
d<.i>ita.  ARj.  HI.  f.M'.la. 

fl<'*lja,  /".  hyp.  oil  lu'ljda.  u  Rj.  l,o3a:  elja,  hyp.  r. 
eljda,  n.  p.  II  pripovijeei:  Hero:  J^to  velis  eljo?  Eljda: 
Ko.i  |)leii  Hero. 

Iicljila,*  /■.  <■/'.  eljda.  Rj.  hyj).  lielja.  piiie  se  i  helda. 
—  /ito  He  zove  tuvaki  iisjev  od  kojega  se  obicno 
braino  melje  i  Idieb  mijesi  (n.  p.  Senica  .  .  .  eljda, 
I'  '•Da.  Ko5  n.  p.  za  pasulj,  za  eljdii  ili  za 

"  nize.  Rj.  29ob. 

(■•'ijiicix  an.  liVljdrivna,  adj.  vidi  eljdovan,  piie  se  i 
Lclduvaii.  h(o  prijiuda  Iteljdi. 

bfeffl,  c'jnj.  —  1)  u  Rj.  eta,  sowohl  —  ah  audi.  etc. 


ct  —  ct.  vidi  hi^iii  (ii  iicma  ga  nil  nvom  iiijcntii):  em 
je  skiipo,  em  iievaljalo.  cf.  bud,  tud.  Rj.  la'Ja.  i  —  i. 
—  2)  til  pa,  i:  Hem  je  lipM  od  svake  divojke.  Ima 
im  i  sad  kula  na  I'dviiii,  hem  kod  kulc  ostarila  niajka. 
HNpj.  4,  (!87. 

Iieiiian,*  »h.  ridi  aman.  Rj.  kvd  ^m.an.  eiudna,  m. 
vidi  hcman.  Rj.  l.'>3a.  —  rim.an!*  I'ardun!  (inude! 
op  rostoije !  m  Host ! 

Iityiiiijn,  f.  "/'i'J'-'*,  die  Chcmie.  —  .\ko  u  nasemu 
naiodnom  jeziku  nema  rijeCi,  n.  p.  za  matematiku  i 
za  hemijii,  valja  da  ima  za  ienidbu.  Pis.  17. 

Iifmsorija,*  m.  ridi  zemljak.   Rj.   hyp.   liemso.  — 
I'rivuee  se  momee  emscrija.   Here    21.3. 
Ii&insorijiii,  udj.  Rj.  sto  pripada  hemseriji. 
Iionisu,  m.  klip.  hemJerija.  Rj.  fattvi  hyp.  vidi  hod 
balo. 

Iioiiilok,'  m.  der  Gndioi,  foa.^ii.  Rj.  ridi  jeudek, 
jarak,  jtilak,  prokop.  —  Kula5  bjeSe  hiiidik  iskopao  . . . 
pa  se  kulaS  sleie  u  heiidekn.  Npj,  3,  llo. 

Ilcnrik,  m.  akc.  AKj.  III.  r)90b.  ime  miifko,  Hein- 
rich,  Ucnricits :  BjeJe  u  druzbi  s  earein  HeiirHcom. 
DM.  20. 

h«'iijati.  henjam,  v.  pf.  (govori  se  u  sjev.  Hrv.) 
prestati,  dufhorcii.  cvasitre.  ima  n  StiiUija  iz  Hnhdeliiu 
heujati,  ccssafe,  dcfiiMerc.  u  krajcrima  gdjc  .«;  ;«  go- 
roru  nc  cuje  glax  h:  enjati  (anjati),  a  gdje  se  nijesto 
glasa  h  govori  j:  jenjati.  ridi  i  popustiti,  suslati. 
V.  impf.  heiijavati. 

lienjtUati,  hi^njavam,  r.  impf.  lu  sjev.  Hrv.)  pre- 
stajati.  V.  pf.  luMijati. 

Hera,  m.  (ist.i  vidi  Hero.  Rj. 
Il^rak,  m.  ime  musko:   Ni  kudi  Heraka.  ni  livali 
Petaka,  oba  su  brata  jednaka.  Rj.  —  Hcrak  i^osu.  u  | 
Hero).  Osn.  2()4.  itikra  hyp.  kod  Dujak.  I 

li^rt'Cij,   m.   od  Njem.   Herzog,   rojvodu.   dux.  pi.  | 
hercezi.  D.VRj.  1,  152.  —  ii  Rj.  samo:  Hi"^reeg  Stjepan, 
m.  (St.)  Herzog  Stephan,  Dux  Stephaiuis:  Maee  vojsku  I 
Herceze  Stjepane.  Rj.  804a.  Hajd'  otole,   Hercegu{1) 
l^eepane.  Here.  34.  a  odmah  na  drugoj  straiii:  Hajd, 
otole,  Herceze  i^eepane.  Here.  35.  Kosai\i  dobi  svojoj 
oblasti  ime  vojvodstvo  sv.  Save,  a  sebi  dostojaiistvo  1 
njemackoga    vojvode    ili   hcrcega,    euvara  groba   sv.  ! 
Save.  DM.  192.  Cesari,  kralji,  bani  i  crcezi.  M.  Div-  : 
kovie.  Princip  iliti  herccg.  F.  Lastri(?.  Maleua  se  stvar  > 
eiujase    hcrccc/u   od   Aula,-  vladaoeu    Flandrije.    Oj. 
Rapie.  AKj.  HI.  59lb. 

liiTfi'sfiiiJa,  /'.  (luchcssu,  du.v  f.  Stulli.  (/(/(•  heree- 
zica.  ('  vojvotkinja.  koja  imu  vlust  herceikxi. 

litTCCsrov.  adj.  ko  pripada  hcrccgu.  —  Pa  doziva 
hercegova  Seepa.  Here.  .34.  j 

llon-eijovac,    Hereegovca,    »!.   ein   Hercegovinaer,  \ 
hcrcegovineiisis.  Rj.  covjek  iz  Hercegovine.  hyp.  Hera, 
Hero,  Herak. 

llereoffOvafkT,  adj.  hercegovinaer,  hercegoviiicniiis. 
Rj.  sill  pripiida  Hcrcvgorcinia  i  po  njima  Hcrccyovi'ni.  ' 
i.y).  lliMski. 

lierei'gtiviiMJe.  ii.  verh.  od  liercegovati.  kojc  vidi. 
Iiereegovali,    lioivegujem,    r.   impf.  biti  herccg.  u 
Stullija  diH-cm  esso.  .\Kj.  HI.  .')92a. 

Ili'reostSveis  llrreegOvCeta,  n.  der  jniige  Hercego- 
vinaer, pucr  e  DucatH  8.  Sahhae:  Nije  oiio  momiJe 
Herccgovie.  Rj.  momce  iz  Herccgori nc. 

lierVe^iOviea.  /'.  hercegova  zcna :  Na  moll>e  hereega 
od  Bertaiije  i  herccgorice  zene  njegove.  .\.  (iueetie. 
(Tospogja  .lelena  hercegovica  (zena  liercega  Hrvuja). 
Spom.  sr.  ARj.  HI.  592a.  ridi  vojvodinica. 

li<Tf(>|!:oviiia,  /'.  di-e  Hcrcegovina,  diicatus.  S. 
Sabhac :  Hereegovina  sav  svijet  ua.seli,  a  sebe  ne 
raseli.  (Posl.  34 1).  Rj. 

Ilerei>u:dvka.   f.   eine   Herzcgovinacrin,   mulier  ex 

Herccgorina.   Uj.  zcna  iz  Hercegorine.  isp.  Herkinja. 

iieri-effovski,  adj.  sto  pripada  herccgorima,  her- 

cezimu.  vidi  herceSki.  —  Izmoli  u  cara  Fridrika  her- 


hercoSki 


375  — 


liintov 


cegonsVo   ime   s   cijelom   vla5(5u   koju    imalni    hercezi 
rimskofTii  carstva.  DM.  It;.'). 

h^rccski.  <ti1j.  itn  pripitdii  herrezimd,  herceiiovima. 
vidi  liert'e;rovski.  —  Iz  jrospodstva  hnceshnja  er  je 
proL'iia?!  liio.  .1.  Kavanjiii.  .\l{j.  III.  5!»3a. 

li(>rco/.ic!i,  /'.  (■/(/('  lu'icririiija,  «  Bjelostijenca  prin- 
cipi»sa,  iliu'issa.  zcmi  l.'aju  iiiin  vlnst  liercesku.  ARj. 
III.  ."iliSa.  vidi  i  vojvotkiiija. 

hPrcefiz.  m.  koine  su  krivp  notrp.  pa  kad  krivfi 
(kao  patka),  ('inec'-i  siraznjiooiu  taiiin  amo.  Lj.  ."^toja- 
novii'.  .\Kj.  III.  r)!i;il).  lieie-friiz.  :it  pint  polu  iij). 
hero.  —  tiil.'o  .«?().".  rijwi  kod  bjelosiiz. 

horirt'la*  liorffjt'l!!.  f.  dnK  Ocx'tUffe,  cqiuivin.  Itj. 
Btado  koiij.-i.  —  I'ustio  koiija  u  crficlit.  Xpr.  1'2.S.  .Tesi  I' 
6uo,  frje  pritjiju  Ijiicli,  <rjo  j'  Milosa  kobila  rodila . . . 
naSli  su  jra  jiitni  u  erfijcli.  Npj.  2,  23il. 

n^riii,  itdj.  u  Hj.  Ifhia:  eriii.  vidi  llcrin  (a  ovoga 
fl«wi(i  nil  sroHi  mjef:tu).  Mo  pripudu  Heri:  Da  Eri 
svojii  kapu  a  Jiriiiu  baci  iia  slavii.  Nj)!'.  302.  ridi 
Herov. 

h^^riti  sc,  henm  so,  f/liifiDl  nc  dnhizi  tulco  })rost, 
nego  .<nm<>  slozen  islu'iiti  sp.  nabeiiii  se,  kojc  vidi: 

llrrkinja,  /".  ridi  Hercejruvka.  Kj.  hiie  hyp.  nd 
Herccgovka,  kao  Mo  Jc  Hero  oil  Ilcrcegovac. 

ll<?ro,    m.    x-idi   Hercea-ovac.   Kj.  Ii>/p.   ridi   Hera. 
j      takra  Inip.  kod  liosnjo.  —  \]\  Hero  o  nitinici.  DPosI. 
4.  Dobro   Hero  stiijclja,    iiesr  nm  na  krivo  pljevnica 
8toji.  17.  Isria  nam  Hero  perlipaja.  31. 
hero,  u  Moienoj  rijeci  iilibero.  ixp.  heriti  se. 
licrAii'Iuv,  adj.  vidi  razrok.  Kj.'  hero-glav  koji  yleda 
nu  hero,  na  krivo.  ridi  i  srverok. 

h^roirliivac,  b^rofrlav('a,  m.  oovjek  heroglav.  Kj.' 
vidi  lieroglav.^a. 

hfrAstlfivfe,  herSglavfcta,  n.  heroglavo  dijete.  Iinni- 
rlnvicn,  /'.  hen\£rlava  /.ena.  Iicrosriiivsa,  in.  beroglav 
covjek.  ridi  heroglavac.  u  Liii.  .VKj.  III.  .Otllb. 

ll<5rov,  adj.  Mo  pripiula  Hern:  Skimio  idar  s  He- 
rove  kobile.  Posl.  US. 

llerskT,  adj.  vidi  Hercegovacki.  Kj.  .Mo  pripuda 
Heritna  {flerceijorcinni)  Hi  Hern  kojeinu  ijod. 

heslibitl.  lifc.taMm,  r.  impf.  prema  esabiti  /  liesapiti, 
koje  ridi.  —  ,Ia  se  inlada  prevarila,  cxidiila.  njegova 
jc.  Rj.  15.3b. 

hosiibljeiije.  ».  vidi  hesapljenjo. 
h^sap."  liesApa,  m.  vidi  taC-un  1.  Rj.  vidi  /  jes.qp; 
rakaiu.  —  Ne  dijele  brojem  ui  esapom,  no  kalpakoiii 
Kosiiica  Stefana.  Rj.  148b.  E.ia}}  —  citap  —  torba  i 
5tap.  Kad  su  novei  same  u  tefteru  —  n.  p.  veresija, 
to  je  gotova  pro^nja.  Posl.  70.  Cesi  eaap  duga  Ijubav. 
34t).  Til  padaju  mitvi  bez  hcsapa.  Xpj.  4,  317.  Oiida 
s  agom  esap  ucinio.  3,  135.  .\  puSkama  iii  jcaapa 
nema.  5,  220. 

hesilpiti,   b&siipim.    v.   impf.   Rj.    v.  pf.   sloz.  pro- 
hesapiti.  — •  J.   IJ  vidi  raOuniti.  Kj.  —  Da  bula  c^api 
5la  me(?e  u  pitu,  nikad  je  ne  bi  jela.  Posl.  48.  Izgo-. 
reSe  Moatarske   svijeee  esapcii  t^arajevsko  blago.  i»8. 
—   'i)    meinen,   dafiirlialten,   cf.   misliti,    cijeuiti:  ja 
he.fupim,  da  je  tako.  Kj.  —  3)  achten,  euro.  Rj.  vidi 
poJtovati.    Rj."  paziti   nu  Mo,   mariti  za  to:   Kako 
junak   puSku  nc  esapi.   Rj.  —  IT.  reciproc.  vidi  ra- 
I'uniti  .se.   Kj.  —  Ne  ortaei   se  s  onim,   s  kim  ces  se 
gologlav  e.tiipiti.  Posl.  207. 
IiosiipljiMijo,  ».  vidi  racunjenje.  Rj. 
liO-spap,*   hesp.'ipa,   m.   (u   vojv.)  vidi  roba   1.  Rj. 
vidi  i  stoka   2,   tig  1.  —   Navale   obojica   da  pazare 
hespitp  na  pntu.  Xpr.  168. 

hic-eiijo,  n.  das  Eilen,  festiiiatio.  Rj.  verb,  od  hitjeti. 
rudnja  kojom  tko  hiii  (brzu). 

hlla,  /'.  sto  ovdje  kuie  Rj.:  Unrecht,  injuria,  zna- 
cilu  bi  ova  rijec  nepravda.  ali  ima  ef.  ila,  a  ondje 
kiize:  Falsehheit,  Betrug,  simulatio,  cf.  prijevara.  po 
pritnjerima  prilicnijeje  poMjednje  znacenje:  Mio  aga, 
dragi  gospodare,  ui  o  Hi,  ni  nevjeri  radini.  Rj.  2.!0b. 
Ca5e  Savo  cara  pokistiti,  no  se  boji  crkvi  Filindaru, 


I  da  mu  care  hihi  ne  ucini.  N'pj.  .3,  72.  Ba«  miiljaiSe, 
da  <'e  prevaiiti,  ter  ovako  iijima  govoraSe:  .fa  vi 
dajeiii  1)0*11  vjeru  tvrdu,  Ha  vi  hile  iiiiiiili  ne  rit. 
4,  3r.!l.    Jesain    tebi    hilii   m-inio.   od    tcbe    sam  ilvi 

!  kiijige  sakrio.  HNpj.  4,  338.  vidi  himba,  obiiija. 

I  llTlav,  adj.  ridi  liiinben,  «'  Sj/n.  ondje.  schlau,  fiilm-h. 
listiii,  callidus.  falnua.  od  li'il'a.  i/   Rj. :  llav,  (u  O.  O.) 

j  vidi^  liikav.  Rj.  230b.  suproino  be.sliilan. 

I       hiljada,   /'.  (pi.   yen.    Inljad.'il    Tau^cnd,   miUe.   cf. 

j  Rj.  yiAti;  {■/{hHi',-).  dem.  hiljadiea.  mijinja  se  po  obli- 

I  einia  kail  i  drmic  imenicc  zenM.-oi/ii  nnhi  ■  .tamo  reftrti 

I  padez  jednine  vasto  stoji  iiijeMo  drufiili  piide:a.  —  Ti- 
se  prosaea  skuj)!  hiljude  na  koiijina.  Ni)r.  103.  (Jnija 
okolo  tobe  velika  od  od  hiljailii  Ijudi  .  .  .  zavikase 
.■{  hiljiidit  strana.  231.  .lediia  glava  hiljada  jczika. 
Posl.  112.  Koji  znade  cijeuit'  posteiije,  jiina.ilva  inti 
II  hiljadu  nema.  Npj.  5,  l.!8.  Kad  pomisli,  da  jedan 
moj-e  pitati,  .~to  hiljade  ne  mogii  odgovoriti.  Pis.  .5!(. 
Ovakijeh  rijei'i  ima  na  hiljade.  Pis.  82.  Ido  (iospod 
s  hiljadama  svetijeli  angjcla.  .liid.  14.  Ijiuli  bijaJe 
tada  na  broj  preko  (ilK).OOO,  a  svega  diiSa  oko  tri 
hiljade  hiljada.  Prip.  bibl.  45.  Jer  je  raoje  sve  gorsko 
zvijerje,  i  stoka  po  plauinama  na  hiljade.  Ps.  50,  10. 
Vo  hiljada  znakova  moga.'e  se  poznati.  da  se  \ef 
priknoiije  posljednje  vrijeme.  Prip.  bibl.  i)2. 

hiljadaii,  liiljadna,  adj.  .Mo  pripada  hiljadi  Hi  ,sc 
hroji  na  hiljade.  vidi  liiljadit,  tisiiean.  —  Odijelo 
ilragdg  podnijelo  k.ao  l)a.4eu  riiza  i  karanlil,  kao  nebo 
hiljadne  zvijezde.  Here.  133. 

iiiljailar,  m.  einer  der  Tausende  besitzt,  homo  mille 
immorum  (divci).  koji  ima  novaca  na  hiljade.  vidi 
tisutnjik. 

hiljailicM.  f.  dem.  od  hiljada.  Rj. 
hiljailii,  adj.  vidi  liiljadan,  tisiK^an;  Mo  pripada 
hiljadi,  der  tausenihte,  millesimus.  —  Lepote  NiSke 
okoline  .  .  ,  najzivlji  opis  ne  mo/.e  predstiiviti  ni  hi- 
IjitdHi  deo  onosa  Sto  bi  oei  videle  za  jedan  casak. 
Megj.  29. 

Iiiljaditi  si',  d7mo  se,  v.  r.  impf.  n.  p.  ovce,  ver- 
tausendf lichen,  auf  tausend  anvachsen,  iiugeri  millies. 
Rj.  mtwziti  se  na  hiljade.  —  Trip\it  ran  se  hiljadile 
ovce.  Npj.  1,  .380.  Sretna  bila  i  hiljadama  sc  puta 
hiljadila.  Prip.  bibl.  20. 

iriljiiv,  adj.  am  Anije  besehiidiqt,  laesiis  oculo.  Rj. 
komu  nije  oko  cijelo.  isp.  zahiljiti,  nabiljivati. 

Iiiinba,  /'.  (po  zap.  kraj.)  vidi  prijevara.  Rj.  hin-ba, 
m  slnji  injcsto  n  pred  b.  Osn.  2(jO.  vidi  obinja,  liila. 
isp.  hiniti. 

hiinlu'ii,  adj.  betruyerisch,  fraudulentus,  cf.  lailjiv, 
lazau.  prijovarau.  Rj.  ridi  i  liilav.  snprotno  beshimben. 
hiiiiboiiica,  /'.  bimbena  zena.  hinibcnik.  mi.  himben 
covjek.  Iiiinboiiost,  hlmbenosti,  f.  osobina  onoga  fto 
je  liimbeno.  eotovo  u  svijem  starim  Ilrv.  rjecnicima. 
ARj.  HI.   liOib. 

Iiiiiilat,*  liindAta,  m.  vidi  indat.  pomoc  (osohito  od 
vojske  vojsci)  die  Hiilfe  (Hiilfstruppen\  auxilia:  Da 
zahuni  Rovca  i  Moracu  ...  da  ne  dogju  tebe  it  hin- 
datu.  Npj.  5,  202. 

Iiiiiiti,  Innim,  v.  impf.  fingere,  simulare.  ARj.  HI. 
603b.  yotovo  u  svijem  starim  Urv.  rjecnicima  i  n  Hrv. 
starih  pisaca.  ima  i  hinjiti,  odatle  je  v.  pf.  sloz.  uhi- 
njiti  se.  i,tp.  licemjeriti,  vuliovati,  pretvarali  se.  /leit- 
cheln,  sich  rerstelicn.  i.fp.  himba.  —  1)  bez  objekta: 
Boga  se  imamo  bojati,  a  ne  lagati  ni  hiniti.  Kateh. 
Uinih,  grabih,  kradoh,  rniSih.  J.  Kavanjin.  .\Rj.  III. 
604a.  —  2)  s  ubjektom :  Voljn  hinit  pri  nevolji.  Cij. 
Palmotic.  U  lieu  Ijubnv  hini.  ARj.  III.  (i04a. 
liinlSv,  hintftva,  in.  vidi  karoca,  karuce,  die  Kiitsche, 

pilentiim.  ^^^ldz.  hinto.  it  Rj.:  intov,  intiNva.  U  pje- 
smama  ponajvise  pi.  intovi:  Vataj,  sine,  konje  u  tii- 
tove.  Rj.  232a.  —  !?edne  ona  s  muiSem  i  s  decom  na 
intov,  pa  ode  ocu  svome.  Npr.  226.  Ti  upregni  konje 
M  intove.   Npj.  2,  573.   Makar .  .  .   iraao   deset   sela   i 

loliko  hintova  po  cetiri  konja.  Pis.  60.  Nego  je  gdje- 


Ilip 


37(5  — 


hhid 


-^ 


voxio   lua  se  mi  hintuvii.   Sovj.  7;>.   On  je 

■ntor  SH  4  konja.  Sirai.  ISt^ti,  17ti!>. 

111.  titWa.  ri(/i  ias,  treii,  trcmiOe; 

...rndiiii.   —    Na   hipn  so  vrijeme 


vni. 
hi 


>-.  Kj. 


(.1.)  slaika  sunitka,  das  Kdscwasscr, 


.  (u  O.  O.)  pWi  tiska:  iuMni5e  hisl'ii  i  ve- 

wijp.  Uj.  ciWi  i  viska,  vriska.  —  (iilje  "-lije  se  zamje- 

iijiije  r  gla«>m  /'  ili  h  :  fisksi,  hishi.  Korijoiii  200. 

bit.  w.  (u  Hn-.)  vidi  liitao.  Hj. 

hKilr,  luoa,  m.  —  1)  iia  joiian  hitae,  km/'  eiiimul, 

nil  Xu.  reitentc.  Rj.  A-iio:  mi  jVi/(i»  put.  —  V^  jetlau 

liitai-  barilla,  t.  j.  oiioliko  koliko  so  puska  moic  iia- 

■    l;\ii[)iit,  Wii  NWiii.ss  I'nlrer.  juntiu  sin- 

■irii.  Uj.   ri</i'  inotanj,  uaboj  3. 

liii  HI  ■•'■.  II.  p.  posao,  prc^ixiiiit,  driiiiiend, 

~  iiiiis.  Kj.   sto   treha   da   se  liitro, 

.---  tli  isfrsi.   i.yi.   preJan.  —  Kad  bi 

li  liitiioiii  jiostom  svaki  dan  po  doset  milja 

bi  ovakoiu  piituiku  trobalo  540  dana.  I'ri- 

prava  V3.  Strnr  oarova  bijase  hiina.   Sam.   I.   21,  8. 

Kaku  zaijoiijest  careva  bija.'o  /ii<h<i  i  pec   vrlo   ii/.a- 

rena,    plameu    ojrnjeni    ubi   one    Ijude,    koji   bacahu 

.■^odraba.  Dan.  3,  22.  (life..-  Jedite  /ii(«o.  Mojs.  11.  12, 

11.  OtidoJo  breo  i  liitno.  Jest.  S.  14.   ridi  bizo,  hili- 

uiioo  2,  spro.ino. 

hllilnje,  «.  —  J)  ndi  baoanje.  Kj.  —  2)  diis 
KiUii.  fixtinatio.  Rj.  ridi  liii'enje.  —  3)  dus  Greifcn, 
jireluiisiu.  Rj.  rudnju  kojum  tko  liita  sto  Hi  se    hitu 

'"■'"' 
hltar.  liiira,  ndj.  sclincll,  relax.  Kj.  ridi  brz,  fiisak 

2,  hiiriD,  obrlaii,  okretan,  ziistar.  —  Vigju   da   si   ti 

hitre  paimti.  i  <la  uniijcS  doliro  i  imidio  zborili.  Npr. 

ItM.  Hititr  budi  >ta  ciili,   a   tih   govoriti.    Posl.   341. 

Doleoiici,  II  jrorii   jrledei'i,  jrdi   dva  brata   itiir  lovak 

love.  Npj.  1,  319.  Criijo  sii  joj  erne  oei  vec  u  gavrana, 

a  hitrije  b'jele  riike  vce  u  terzije.  Here.  244.  Svokro- 

vinia  liitru  poxliisaiije.  Kov.  !S1.  Nemoj  mi  se  riigati, 

hitra  pleturire!  Priprava  145.  Brz  na  plijen,  hiiar  mt 

qritbek.  Is.  fS,   1.   <((/r.:   Pojrje  liitro   u   ouoga   kralja. 

S'pr.  86.  Itru  poitajte.  Npj.  4,  2il9.  Itro  skoei.  4,  30G. 

liitro  ga  je   poshi.Sala   uilada.  4,   303.    No   ga   pope 

/ii(r<j  doeekuje.  4,  4(DS.  liitro  jedi.  Kov.  06. 

hltati,  lutam,  c.  impf.  —  1)  ridi  baeati.  Kj.  i  st/n. 
ondjc.  V.  pf.  prosti  hititi  (r.  pf.  s  iijim  slul.  ridi  kod 
njeijd).  —  Nije  Mara  koj>ile  rodila,  kako  sle  vi  biile 
Itajnoliicke,  to  hitntc  ii  Vrbiis  ii  vodu.  Npj.  1,  483. 
—  'i)  eilcn.  f'cstiiio.  Kj.  ridi  hitjeti,  bizati,  liiliii, 
iiagliii,  prc.iiti,  zurid  se.  r.  pf.  .iloL  po-hitati.  u-.  iiz- 
1*01.  —  Brze  sedlo  nego  koiij.  (Kad  ko  preko  nijore 
liita.  pa  kvari  svoj  |iosao).  Posl.  2it.  Hitio  hituj  i  iiooi 
i  ilnevi,  da  ranijo  driima  iil'atimo.  Npj.  .3,  3oi.  Svaki 
hilii.  za  vl.a<likii  pita.  4,  75.  —  .'f  a)  (11  Diibr.)  grcifen, 
pnluiido,  cf.  hvatati.  Kj.  vidi  lilali.  v.  impf.  sloL 
do-hitati,  pri-,  za-.  r.  pf.  sloz.  po-liitati  2.  —  liita 
niulie  |io  aerii.  IJI'osl.  26.  —  b)  su  se,  re/leks.  (u 
Diibr.)  (/ici/tii,  prclieiido:  Coek  se  11  nevolji  hita 
drvlja  i  kamenja.  Kj.  vidi  bvatati  se.  —  C  ista  se  zlala 
rgja_  lie  liita.  Dl'osl.   13.  Jlitu  se  za  go  mac.  26. 

hilimicii.  /'.  duljinu  koliko  maze  tko  hititi  sto,  a  i 
k'Aiko  iiosi  puiiano  znio.  —  Paleko  ...  po  milje  . . . 
ini.cunu  itimicu.  M.  DobretiiT-.  .\Uj.  III.  614b.  Ako 
llM-li^  Vide  zastavnicc,  da  'a  poteci  jednu  itimicu. 
II. Npj.  4,  355.  amo  ide  maze  biti:  On  se  hiti  dobre 
liiliiiiiee.  isp.  Iiitimice  1. 

Iillimii-i*.  Kj.  adv.  za  kvuntitet  na  posljcdnjem  sloqxi 
"!•■  :iiiip'i'''-.  —  J)  schleudernd,  jactii,  cf  vizimice: 
re  Iiitimice.  Kj.  isp.  hilimica.  od  yla- 
.  b.'icitii.  isp.  izriii^ke,  puslimicke.  — 
'''/,  propcriUim:  Hitiiiuce  knjigii  pro- 
i;j<da   bitjcti   (hitati  2).   ridi  i  brzo  1, 

hlliU,  tun.  —  JJ  vidi  baciti.  Kj.  v.  pf.  sloz.  do- 


hititi,  iz-  (se),  ob-,  po-,  pri-,  u-,  za-.    v.   impf.   liitati. 

—  llilber  Marn  na  cengel  hitik:  Npj.  1,  48.'!.  Zavitla(?c 
to  i  liititi  kao  loplu  u  zoiiiljii  ])rosiianu.    Is.   22,    18. 

—  'i)  refleks.  hititi  se.  vidi  hvatiti  so,  masiti  se.  v.  impf. 
hitati  se.  —  Hitio  mu  se  iivota  (obraza,  srcal.  liPoal. 
26.  Hitio  sc  u  glavu,  nl'  na  glavi  ni  kape,  hitio  se 
u  bradu,  al"  u  bradi  ni  dlake.  Npj.  1,  520. 

Iiiljcli,  liitim.  c.  impf.  eilen,  festino.  Rj.  ridi  hi- 
tati 2,  i  i-i/H.  ondje.  r.  pf.  sloL  po-hitjoti.  —  Kud 
Ititis?  Posl.  163.  Hivasmo  da  vidimo  lice  va.'e  s  ve- 
likoin  zeljoni.  Sol.  I.  2,  17.  Hiteri  (si)  i/.aSao  iz  zemlje 
Jlisirsko.  Mojs.  ^'.  16,  .3.  David  hii'aHc  da  utece  Saiilu. 
Sam.  11.  23,  26.  Blizu  jo  pogibao  Moavova,  i  zlo  nje- 
govo  rrlo  hiti.  Jer.  48,  16.  Konjici  iijcgovi  doletjede 
kao  orao  kad  hiti  na  lov.  Avak.  1,  8.  sa  se  hez  sii^- 
hjckta :  No  placii  mi  djeea  (kod  kuce  —  da  mi  se  hiti). 
Posl.  208. 

Iilllcii,  adj.  (u  vojv.)  cHfcrtiij,  propcrus.  Uj.  koji 
liitro,  brzo  rmii. 

hitiiTk,  Ml.  koji  hiti,  Iiiri  se;  dvr  h'.ilcr,  cir  relax: 
Nijo  li  so  nai'iiditi,  moj  putnicc!  gdjc  si  tamo  uhitio, 
moj  hifiiiic!  Ziv.  180.  ridi  brzac,  brzic. 

hitlija,  /'.  die  Eile,  fcstinntio:  Hitiijii  je  gjavolski 
posao.  (Posl.  ;>41.)  Rj.  vidi  liitost,  hitoSt,  preJa, 
spreSa.  —  Ako  je  hitiija.  nije  siulnji  dan.  Dl'osl.  2. 
Sanac  zapale,  i  topove,  koje  ouako  «  hittiji  nijesu 
mogli  poviici,  pobaciijii  u  Moravu.  Sovj.  31.  I'o  svemu 
putii  l>ija>e  puno  haljina  i  smlova,  kojo  pobacaSe 
Sirci  ((  liitnji.  Car.  II.  7,  15. 

Iiitn.st,  liitosti,  hitust,  In'tosti,  /'.  die  Kile,  fcstinatio: 
u  liit()?li  niai'a  povadio.  Kj.  vidi  liitnja. 

hltreii,  adj.  ridi  liitar.   Hj.  1  siiii.  oiidje. 

hitriiia,  /'.  die  Srhmlliiikcit,  velocitus.  Kj.  riili  hitrost, 

—  I'd])  Pelar  (od  starine  Ciagovic  iz  I'ivo.  ali  su  ga 
ondjc  zhoii  Of:uhite  hitrine  i  plahosti  zvali  lisckom  i 
ti.sek(iviccm).  Rj.  826b.  kako  se  kaze  za  pamot,   dit  je 

\  hilra,  hitrina  ziiaci  i  umna   hitrina,    vjcstiiia,    Itikav- 

j  stina,   himhu:   Nemoj    me   vise   hitrinom    tvojom  va- 

j  rati  .  .  .  Kad  misiiJ  da  le  /.dim  hitrinom  jirevarit',  a 

ti  mi   kazi  .  .  .    Kov.   67.   Zavode   uarod   moj    lazima 

svojim  i  hitrinom  svojom.  Jer.  23,  32. 

Iiitroprolja,  /'.  ^chnellspinncrin,  cita  netrix:  U  dru- 
gome  ,lana  hitroprelja.  Rj.  hitro-prclja,  koja  hitro 
predc.  isp.  tankoprelja,  zloprclja. 

hitrfist,  irilrosti,  /'.  ridi  liitrin.a.  Rj.  —  Junastva  mu 
na  (hdoko  noma,  ni  /((7/o.s(/ i  bistre  pameti.  Npj.  5,  3. 
Iiiza.  /'.  knca,  (/«<  Ilaii^.  domiis.  —  Ninia  ulisti  u 
liizu  ili  iloni  toga.  S.  Biidinic.  AUj.  III.  6221).  Tugja 
jo  hi.:a,  kojo  noma  u  Viikovu    rjecnikii,   ali   ima   hi- 
I  /.ilia.  Osii.  lil.  iap.  i  poliizac.  akc.  prvma  h'izina. 
i      liiziiia,  /'.  ridi  klijet.  Uj.   po  ohliku  jc   augm.   od 
'  hi/.a.  (ili  iiijc  po  zuairiijii.  si/n.  kod  klijet. 
j       llliiea,  /'.  (u  Soiijn)  ridi  carapa.  Rj.  ridi  i  corapa, 
!  bjecva.  —  KhiJnja,  1)  diigacko   bijole   carapo,  preko 
kojih  se  obiivajii  carapo  (kao  u  Lici   nalikacc  2>reko 
;  hluirj.  Rj.  273a. 

!       lililiM',   hlaca,  /'.   jd.    (11    Slav.)   villi   caksiro.    Kj.    i 
si/n.  ondjc. 

IllatI,  m.  (loc.  liladii).  KJ.  /////'.  liladak.  iiiiiiiii.  hla- 
dina.  —  1)  dcr  (Kiihlc)  ISchiiticii,  umbra.  Uj.  mjesto 
zaklonjeno  od  sunra:  Legno  malo  a  hlad.  Npr.  28. 
!  Noka  naciiii  lilad  po  njivi  .  .  .  stanu  zcti  po  liladii. 
162.  V'czak  vezla  scja  tef'tedara  na  oardakii  na  debclii 
hhidii.  Npj.  1,  478.  Eda  Ruga  i  Uiikora  hladii!  lloir. 
214.  Kcdar  11a  Livanu,  lijo]iijoli  grana  i  dcbcla,  lilada. 
.lozi'k.  31,  .3.  Uzraslc  i  postane  kao  sjonica  sa  dcbdim 
hladom.  Prip.  bibl.  8il.  —  2)  u  prenesenom  smislii: 
Sjodi  u  hladu,  t.  j.  u  hapsu.  Rj.  riili  i  orest,  (  syn. 
I  ondje.  —  a)  prvo  i  pravo  znaicnje:  mala  stiiden, 
pouajeise  uijodna  stadcn;  die  Kiihle,  aUjor,  frif/iis: 
Ko  jc  inlad,  tok  da  mu  je  hlail.  (Kad  so  mladi  tuze 
da  jc  ziiiia).  Posl.  141.  Nad  iijiiii  maSe  (scstra)  granoin 
bosiljkovom,  svonic  bratu  cini  Icpa  hlada.  Npj.  2,  162. 

—  J:)  vrijeme  jjrije  royjaja  i  poslijc  zapada   sunca- 


Iiliulak 


—  377 


lilf|ilj<'nJo 


iivga:  Kail  moj  ilikii  iile  od  meiicka,  »ve  jiu  hldtlit, 
111  ^11  lie  |)i)/,miu1m.  N|ij.  1,  (iJO. 

Iilitdiik,  lilj'itka,  m.  hitp.  od  lihul.  Hj.  — ;  A  ko  bi 
mi  lilinlul:  iia('iriio,  ja  bi  njenui  vienm  Ijuba  bila. 
Spj.  1,  17:i.  Vezak  vi'zla  Morinia  iljovojka  iia  peu- 
iiteni  na  dehelom  hluihu.  1,  2oH. 

hlitdan,  hladiia  (liiri<lni),  adj.  —  J)  hiilil,  refrufe- 
ralim.  Hj.  hao  ohliuijcn.  —  PeiViiica  se  obicno  iibiie 
na  Tiicin  ilan  ...  pa  sc  poslije  onako  liladna  jeue 
do  Bo^.iOa.  Kj.  498a.  —  •*)  k(dt,  friijidus.  Rj.  hto 
uludcn.  —  Ko  sc  jedan  put  o?.e/.e,  i  nu  hladno  pu5e. 
Posl.  153.  Cm  li  ol)raz  bio!  kao  jrnida  snejra;  a  srce 
ti  Idddnu!  kao  jarko  siiDce.  Npj.  1,  lOi).  f^  sinoviina 
|)ije  vino  IdddiU).  6,  l(il. 

hlndtMiac ,  liHiderica,  m.  (u  Boci)  cidi  i/.vor,  stii- 
denac,  '/'.  kladcnac:  Navedoh  vodu  sa  tii  liladcnca. 
Rj.  i  kod  izvor  ustahi  .<»/».  —  .lulro  rano  podianile 
Budiiiike  inlade  djevojke,  jutro  lano  zajcdno  na  lilu- 
demic  Idtidiic  code.  KXpj.  2,  Si!. 

hli'tilotin:),  /'.  —  ladetina  (ii  ?[rv.),  /".  die  Sulzc, 
ijeluinm,  cnatiulutii,  cf.  ladnctiiia.  Kj.  ;t20a.  vidi  lilad- 
nctiiip,  ('  xi/n.  o)idJ€. 

Iili'lililo,  ji.  iitjesto  (fdje  sc  Ijudi  hUtdc.  takve  lijcci 
inp.  kod  bjolilo  1.  —  .\  Iladza-ric  .  .  .  izigje  na  hla- 
dilo  Tale  Lit'aniiia.  lINpj.  4,  76. 

Illikililia,  /'.  aiifini.  od  blad.  —  Kril'iaa  ,lovii  blada 
rini,  da  on  upava  u  hhidiiti.   Heir.  .-547. 

hli\(lioMi(-a,  /'.  Slid  u  koji'ni  se  libidi  sto  (piee  ili 
uopi'e  .<to  zilko).  ARj.  III.  <i2r)a.  Kiililfass,  friijida- 
riiHii.  II  stariiii  Iln'.  rjeiniciiiia.  —  za  nast.  isp. 
djeljaoinca. 

liliWIili,  hladini,  r.  inij)/'.  kiildcn,  nj'rigcru.  Rj.  ei- 
niti  da  -^lo  bude  hladno.  r.  pf.  slo:.  iz-hbiditi,  o-, 
od-,  raz-,  za-;  r.  impf.  pro-lda,L'jivali  (.se),  za-.  — 
Varvariea  vari,  a  Saviia  hlitdi.  Nikoliea  kiisa.  Rj. 
.■■);)!).  '?.Q/.c\\  kdhi  hhidi.  I'osl.  Tit.  Vladika  .  .  .  zaiije 
ill  od  oz^o  imakist  vrni'om  mastikom,  koju  sveJteiiiei 
duli(ijiii'-i  lihidc.  Dl'.  3:J7. 

hlil(lii('(iii(>.  /'.  pi.  die  Sulzc,  nelatwii,  coiigulatum. 
cf.  \K\ri\  piiije,  hi(5euje.  Kj.  320a.  vidi  i  liladetina, 
dnV.  diblaliee,  mizlelina.  (  n  jcdit.  (Ladetina,  cf.) 
tudiictiiiii.   Kj.  .">20a. 

hl:\lliiik.  bladiiika,  m.  (oko  Ibra)  dir  Soiiiicii- 
schirm,  iiinhclln.  Rj.  .■^prara.  koja  nam  cini  bla<l  -a- 
klaiijajtii'i  iiiis  od  suiicii.  ridi  seita,  stit  2. 

Iiladiiik,  III.  Lanliciiiiittc,  casa  frundca.  Kj.  vidi 
sjenica.  —  Skiiiija.  rijec  je  Grika  i  znaei  sjenica 
(hladiiik).  Nov.  Zav.  XH. 

llla«lll(W-a.  /'.  die  K'dtc,  friijiis.  Kj.  kad  je  hladno. 
—  Iz  poeetka  otopljava  se,  po  torn  sneg  i  hladnoea. 
Daidca  ;">,  2i).  Pok  ue  naslaju  jaee  je.ienjc  hlaihiocc. 
iM.  (ij.  Milieevic.  ARj.  (i2l)a.  rijcii  s  takim  nast.  kod 
bistroea. 

hiatliiukov,  HI.  (Kaltschmied)  ein  Sehimpfwort  fiir 
eincn  Schiiiicd,  conrieium  in  fabriim  fcrrarium,  cf. 
studenklep.   Rj.  hiadno-kov.  podsmijeli  koraiti. 

Iihuliiiikrvaii,  hladnokfvna.  adj.  bhidno-kivan,  ko- 
jega  ili  icija  je  hliidna  krr,  koji  rudi  .s  hladnom 
krvljii,  hcz  :estinc.  kaltldiitip.  adv. :  Hladnokrvno, 
nemanio  poaledas  na  main  sumporaOii ,  kojom  se 
vatra  pali.  Priprava  131.  isj).  tako  sloz.  rijec  niilo- 
krvan. 

Iih'ldiijaea.  /'.  ridi  bikavacTa.  Rj.  kukuiuzniea  iinii- 
jeJena  liladnom  vodoni  s  peiiuia  od  crnoga  luka.  — 
rijeei  .<  takim   naf:t.  kod  aJL'iiaOa. 

hlikdiijeti.  Idadniui,  v.  iitipf.  kalt  ivcrden,  I'riijesco. 
Rj.  postajati  Madan,  hladna,  dno.  r.pf.sloz.  o-hlad- 
njeti,  za-. 

liladoleskT  ibladMeJki),  adj.  hlado-leJki,  Hto  u 
hludu  lezi.  i.y).  Idadolez  2.  —  Xekad  mu  padne  na 
paniel  te  poredi  biljke  .saniostojne  ■■«  hiljkuma  hlado- 
leskim.  Megj.  157.  I 

hiikdolez  (lilad61ei),  m.  —  1)  die  Zaunwinde,  con-  \ 


volintluK  gepiuni.  Kj.  hiljlca.  —  2)  fovjck  koji  ne 
radi  rado,_  nejro  lioc'e  da  le'.i  a  hladu.  Rj.Milado-le;i. 

llladAvailjc,  n.  die  Krholilumi.  aiirac  captatio.  Rj. 
tcihal.  od  bladovati.  staiije  koji-  hint  kad  tku  liladiijc. 

Iiladuvall.  bladnjGui,  r.  iiiipf.  lu  Diibr.)  im  ,'ieliiiUm 
sich  erhvhlen.  frisehc  l.ufl  sclmpfin,  uurum  capture, 
per  umbras  incedire:  .Soko  leti  preko  f^anijeva,  Iraii 
hlada  gdje  (?e  Idadovati.  Rj.  biti,  boruviti  n  hladu, 
lastovati  u  hladu.  —  Ko  Ijeti  hladitjc,  ziiiii  Kladiije. 
I'osl.  H(i. 

Iilad^viiia,  /'.  die  Kiihle,  friijus  (umbrae,  silvae). 
Rj.  mjcsio  hladno.  ijdje  ima  hladu.  —  .Sideiiio  s  konja 
i,  pritoiamo  ib  pod  brast  n  debelu  hladucinu.  M.  I*. 
Snpi'aniii.  ARj.   HI.  r>27a. 

iililiijaliaii,  Idiifrjaluni,  adj.  dcm.  od  bladan.  (ibw. 
12,  4!M).  /  u  HuMiy.i:  blagjaban,  leriter  friijcfaclus. 
vidi  blajrjan.  —  tnkra  dem.  kod  grubaban. 

Illil^ail,  adj.  dcm.  od  bladan.  Kj.  ridi  blagjaban. 
—  Od  leske  joj  liladak  naeinio,  i  doneo  hhatjanc 
vodice.  Npj.  1,  172.  —  takra  dcm.  kod  uilagjari. 

Illrtig<"'iijt',  n.  das  Kiddcn,  refriperatio.  Rj.  rcrhal. 
od  bladiti.  radnja  kujoin  tko  hlaili  sto. 

llliiniiiiH,  /'.  (11  l>ubr.|  der  I'anto/I'el.  erepida.  l{j. 
vidi  jemenije,  jeuienlije,  pa|Mi<'a.  —  1'.  liudmaui  bi- 
Ijezi  akc.  blamina.  ARj.  III.  t>27a. 

Iililp,  m.  akc.  ARj."  III.  i;27b.  seljak.  tezuk,  pa 
prostak,  neotesan  iovjek,  dcr  JIaucr,  dcr  Liimmcl, 
homo  aiire.itis.  ru.'itieus:  Kaneei  se  hlap  na  vodu,  tii 
se  postaia.  UPosl.  45.  sad  se  rec  slidio  ijorori.  ijip. 
klapac. 

til:t|)liiiiilia,  m.  ka^e  se  covjeku  vjetrenjaku,  koji 
ninoiiu  landa  jezikom  (i  misli  sc  na  psa  kad  bvata 
miibe?),  (/((.s  h'latschniaul,  yarritor.  Rj.  blapi-nndia. 
isp.  blebetalo,  i  syn.  ondjc.  —  rijcii  tako  sloz.  kod 
I'^istikuc'a. 

IlliVpiti,  pira,  V.  pf.  sehnuppcn,  cupto.  Kj.  ridi  lii- 
piti,  blapnnti.  bice  Hto  i  I'apiti,  seapiti,  kojc  se  kulc 
i  za  psa,  kad  gubicum  hoi'e  Hto  da,  uhrali.  v.  pf. 
sloz.  s-blapiti,  za-.  —  I,apiti  i  klapiti,  blapili,  zyra- 
biti  (zayri.'iti).  ».\  Anieu  tapi  pod  vilieu  (IINpj.  4, 
389),  t.  j.  poljubi  je  ii  podvoljak  po  isloenoni  obieaju. 
A  Ruziea  njeuui  jrovoiila:  -()  Ilalihi,  biidalasta  jrlavo! 
Tako  s',  diajfi,  ne  Ijube  divojke.  Tako  vuei  naSe 
koljn  janjce.-  IINpj.  4,  l>98.  Pa  Popovie  Mebii  ul'atio, 
i  njeg  sebi  na  plei'a  baeio  ...  I  ujcyu  lapi  Popovie 
Jovane,  i  iijetra  ,lovan  na  pleea  baeio.  4.  411. 

iiliipiti,  pirn,  r.  impf.  vjetriti.  r.  pf.  sloz.  isblapiti. 
znucenjc  prelazi  u  izvjelrili:  tako  ce  biti  izyubicii 
h:  lapiti,  izlapiii.  Korijeni  222.  cerduustcn.  evanesco 
Hj.  •■i22a.^ 

Illi)pi,ji>lljt'.  )(.  verbal,  od  bbipili:  slanjc  knje  bira 
kad  sto  hlapi  (vjctri). 

hiiipiiuli,  neni,  ridi  bliipiti.   Kj. 

Ilhtptaiijo,  n.  das  Sehlampaiiipeu  iles  Hundc.s,  der 
ctv<is  I'tiisxiyes  isst,  iiianducatio  caiiina.  Rj.  verbal, 
od  Idaptati.  radnja  kojom  hlapee  n.  p.  pan. 

hlikplati,  bliipi'ein,  v.  imp/',  sehlampampen,  manducu 
more  cunino.  Rj.  pjis  blapee,  kail  jede  Sto  zitko.  Lip. 
V.  pf.  sloz.  slaptati  se.  —  Koji  slane  laptati  jezikom 
vodu,  kao  sto  lapce  pas,  metni  u'a  na  stranu.  Slid.  7,  5. 

Iili'piiac,  blopioca.  jii.  covjek  koji  blepi.  ARj.  III. 
ii29b.  —  rijei:i  s  takim  nast.  kod  Oiivalae. 

Iili'pilica,  /■.  zena  koja  blepi.  .VRj.  III.  i;29b. 

hlopiti,  blepTin,  v.  impf.  zivo  zeljeti.  ardcnter  dcsi- 
derarc,  anhclare,  sich  nach  etwas  schr  sehneu.  isj). 
eeznuti,  sraiiizili.  r.  pf.  sloz.  ijoblepiti.  —  Ononiu 
koji  hlepi,  i  brzoea  je  lijena.  lU'osl.  91.  .sit  se  pass.: 
ISto  .ie  hlepi.  ako  je  i  jiriibo  olijepi.  I'Posl.  123.  Ne 
hlepi  viSe  za  castima  i  dobrima  svjetovnijem.  (ij. 
BaJie.  Hlepi  da  jur  bio  dan  svane.  1.  (iumlulii'.  Koji 
hlepe  k  raju  nebeskonin.  .V.  Kaeie.  Praiua  Maiiji  koju 
svi  hlepljahu  viditi.  Cirgur  iz  VareSa.   -VRj.   III.  (530. 

Iilepljenje,  n.  verb,  od  hlepiti.  radnja  kojom  tko 
hlepi. 


niijovno 


—  378  — 


hod 


lllij<>\iio  li  ber  h  Lijerno.  po  znpadnom  govoru 
7.1V.11.,  iK<ii.  u  staroiu  .V'^liKli  staja>  11.  gnid  u  Kosiii. 
Osii.  I7.">. 

Illijovnjiinin.  m.  t'ovjek  iz  Hlijevna:  Od  Lijeviia 
l.iiiii"inni-\icji\.  Npj.  S.  2t>3, 

iiljfb.  III.  —  />  <i'i<  ^^o'.  ;><i>ii-<-  ly.  ii'rf'  knih; 
l>!»ilni:ioa  •-',  braviVrioa.  buhavac.  I'ipovka,  i^esiiica,  dve- 
ko\  '  'fciKluioa.   hladiijaCa,  jei-menik,   kinjai^a. 

kiu  I    kiikiinizovnii-n,  kiikiiriiiniak  ob,  moi'a, 

.■.uiJiiii.'a,  ovsenioii,  pnljavao.  papa,  polo- 
i-ifuica,  prienioa,  psoniOiiik.  raJ.ovniea,  r>.a- 
^:'i  <omun,  simil,  simila,  sirnioa,  sjeR'anion. 
:i,  zobeiiica.  hljeh  «»>--<■  hilt  (k(i:iije  se 
■:\jat.  carev.  domaoi,  dvekav.  irlotaii,  gn^- 
i-av,  jrujeoovaii,  lieljdovan,  jeOnien,  kukunizau.  ku- 
povni,  uieoav,  prijesan.  pSenii'an,  razau  (riSaii),  5u- 
iiljika-it.  zobiMii.  —  a)  (IJitvd:  veliki  komad  liljoba. 
Kj.  147a.  '/.iikuhati.  zakuhavati  hljch.  Kj.  ITiib.  /.n- 
mi'  Kj.  18.'>b.   Xtimjesirati  hljeh.  Kj.  liS-lb. 

ill  i    bolosnika   lohn'   hljeha   i  jedmi  lasii 

vCKlf.  i;j.  :.'^la.  Kuhati  hljch,  cf.  mijesiti.  Rj.  318b.  hljeh 
kad  >■«•  r(i:iiiiikuje  llOb.  Oliorco  .<<■  hljeh  (knd  dusro 
stojii.  Kj.  4tir)a.  I'mUiipio  .•?<■  hljeh.  Vad  mu  se  11  pecenjii 
srornjakoraodvojiodsrediiie.  Kj.  Mia.  I'otkrihtiihljehd 
jKiil  "1  1  ■■■  ■<  ;.Io,  t.  j.  iiasjeci  u  siid  iiajprije  bljeba.  pa 
oil'  li  11a  iij.  Kj.  .'S.Ma.  J'l(i:iibrao  se  hljeh.  Kj. 

6:?T  iitjeh.  vidi  umijesiiti.  Kj.  77Sa.  Tra/.i  hljvha 

pr<  I'osl.  '^'iO.  Ifljeli  aa  Jupljikania,  a  sir  bez 

iiip  .  ^  '.  ;U2.  II"  je  iedno,  il'  je  hljebu  glmlno. 

Npj.  1,  iiiiti.  8jt'de  Marko  s  majkom  veOerati  nuvii 
hljehu  i  crvena  vina.  2,  3(j2.  Xe  vigjeh  hljeha  sido- 
f/iija.  3,  462.  Tri  toearii  hljeha  izloniio  . .  .  nabranio 
ih  hljchoiii  hijelijem.  4,  2(X).  On  dade  kiimi  na  bar- 
daku  vina,  kriikti  hljeha  i  u  iijoj  zaboden  cekin. 
Kov.  90.  —  b)  Tako  mi  soli  i  hljeha. '  (Prijateljii). 
Posl.  30t).  Pobratiin  kaie  da  on  pobratima  svoga, 
s  kojim  je  toliko  mnogo  trgovao  i  soli  i  hljeha  jco, 
ni  po  Sto  ne  I'e  ostaviti  sama.  Xpr.  171.  Brze  li  mc, 
brate,  zaboravi.  i  hhh  i  so  pod  noge  pogazi!  Npj. 
2,  oilS.  (SO  i  hljeb  jesti  s  kim  =  ihuziti  se  s  iijim, 
prijateljovati.  isp.  soihljebnik,  solojednik).  Ja  ove 
Ivoje  dcee  viSe  ne  mogii  gledati,  nego  ih  vodi  iz 
kiii'e.  ili  ne  (?eiuo  ni  nas  dvoje  zajedno  hlehn  jesti. 
Npr.  137.  Ja  ne  ('•u  s  toboni  hlcba  jesti,  ako  toga 
najinlagjefra  .sina  ne  isteraJ  iz  dvora.  209.  (hljeba 
jfsii  9  kim  =  iirjeti  s  iijim).  —  c)  KazaCtu  im  da 
cu  ih  sva^Ui  slusiti  i  raditi  za  otiu  koru  hleba  5to 
I'e  mi  dati.  Npr.  1;)4.  (hljeb  6iji  jesti  =  sluziti  mu 
i  oil  iijcrfa  imati  platu).  Tii  se  hljeba  zadobiti  nada. 
Xpj.  4,  3'.Kt.  Na.ii  knezovi,  kojima  smo  hljeh  dali. 
Danica  3,  ^  154.  Sad  da  vidimo  ko  carev  hljeb  jede  ' 
Sovj.  43.  .Sefe,  tako  ti  hljeba  earevofia!  54.  —  2)  der 
Laib  Brot,  panis.  Kj.  vidi  hljebac  2,  glava  7,  kolai  3. 
—  Sasiavak  .  .  .  kad  se  hljehovi  u  pei'i  sastave.  Rj. 
t)i)t"ib.  I  iznese  Jclcna  ponosita  pospogja  ogoreo  kraj 
hiclia.  Njij.  1,  12i».  Ovdje  ima  jedno  mom^'e  koje 
ima  pet  htjchova  jeimenijeh.  Jov.  l>,  9. 

liljSbiii-.  Idjrpiii,  m.  —  1)  dent,  hljeb,  n.  p.  da 
ti  da  majka  hljepca  (povore  zene  djeci).  Rj.  —  Kud 
gojrj  Hiince  tere,  svmi  se  hljehac  pece.  Posl.  1(;2.  I 
tebe  s;ini  hljehac  poklonio,  iznova  te  stavih  za  scr- 
dara,  Npj.  5,  271.  —  ti)  der  Laib  Brot,  n.  p.  po  5to 
jr  ovHJ  hljebac':^  veliki  hljehac  itd.  Rj.  dem.  od  hljeb  2. 
I'o.ilo  iznesu  hlebac  pred  gosta,  donesu  tikvii  s  vodom. 
Npr.  H2. 

Iilj^bun,  hlJL'bna,  adj.  n.  p.  mjesto,  t.  j.  gdje  ima 
d.wia  hljeba,  brotreich,  pane  abundans.  Rj.  isp.  hljeb- 
nii-a  2. 

lilji^bar,  III.  der  Brotb/icker,  pistor.  Kj.  koji  pravi 
1.1,1.  ■/•/(  fiinindiija  2  (vuriind^ija),  pedar,  pekar, 
I.  —  Pehamik  cara  Misirskojra  i  hljebar 
- larii  Hvojemii.  Mojs.  I.  40,  1. 

''  —  1)  d't  Brolkaiiimer,  cella  penaria, 

<•/■  !•    Kj.  gdje  stoji  hljeb.  —  2)   if  Ej. 


2!S(>b.  kod  ri/cf*  komftdara  ima  cf.  hljebara;  po  ovome 
hljobaia  :iiaci  i  rakijii  od  hljeha. 

hljfbarov,  hljfbilrov,  adj.  des  Backers,  pistoris: 
Daleko  je  hljeharora  kiicii  (kaiu  djeci  kad  festo  iStu 
kruha).  Kj.  sto  pripada  hljcharu. 

hlj^ba^i*■tt,  /'.  ^.enska  koja  iiradi  hljeb.  —  Uzimade 
(kralji  i  ki'eri  vaSe  da  niii  grade  mirisne  masti  i  da 
mu  i)iidu  kuharioe  i  hljchariee.  Sam.  I.  8,  13.  vidi 
kriiharioi. 

hlj^biirskl.  adj.  sto  pripada  hljeharima.  —  Zapo- 
vjedi  car  i^edckija  . .  .  da  mu  (.Teremiji)  daju  svaki 
dan  po  hljeb  .«  nlice  hljeharske.  .Ter.  37,  21. 

blj^biiT,  ((''/'.  Biot,  panis.  cf.  kruSni.  Kj.  Uto  pri- 
pada hljelni:  Tada  r.izumjeSe,  da  ne  rece  kvasa  hljeb- 
iioga  da  se  Ouvaju.  Mat.  Ki,  12. 

iilj^biiicn,  /'.  (u  C.  G.)  —  J)  gdje  hljeb  stoji,  vidi 
hljobara  1.  Rj.  —  2)  gdje  hljeba  dosta  ima,  n.  p, 
zemlja,  brotreich,  pane  ahiaulans.   Kj.   isp.   hljeban. 

hijcbozdcr.  »(.  der  Brotfresser.  pniiis  consiimptor: 
imam  u  kuci  dosta  hljehohlera.  Rj.  hljebo-ider.  ko 
hljeh  idcrc.  ■ —  isp.  tako  .<slo':.  rijei'i  kosloider,  Ijudo- 
zder,  muktozder. 

Iilj^pcic.  m.  dem.  nd  hljeb  2.  Rj.  tipravo  je  dem. 
od  hljrliac  2. 

llljevaiiskT.  adj.  sto  pripada  qrndu  Hlijevnu. 
Osn.  .'ios.  ridi  Lj^vanski.  Hljevanjski. 

lllji'vaii.j.'skT.  adj.  .^to  pripada  Htijernu:  C'uva  1' 
aga  [lolja  Wiraiijskoqa?  HNpj.  3,  391  (zapadno). 
ridi  Hljevanski.  isp.  ARj.  TIT.  Ii34b. 

hni^lj.  hiuMja,  m.  der  Hopfen,  hunuilas  lupulus 
Linn.  Kj.  Iiiljka,  kojii  tipotrclitjnvajn  pivari. 

hiiu>ljeriii:i.  /'.  die  llopfenstaude,  frute.r  humuli 
lupiili  Liiiu.   Kj.  sibljak  hmelja. 

bit,  intcrj.  akc.  ARj.   III.   ()3Ga.  ndruja  se  i  uzvi- 

kiije  H  podsmijeranja.  —  (38tala  pak  velika  gospoda 

i    njini    sinovi    smijahu    se   i    potprdivahu   govore(5i: 

Ho.'  ho!  jadau  ti  je  da  on  prebaci  bedeme  gradske, 

kad  sinovi  Muhamedovi  ne  mogu.«  Npr.  270. 

bitbcr.  liobera,  ni.  —  IJ  (n  O.  G.)  brijeg,  die  Berg- 
kuppe,  moiitis  culinen.  —  2)  der  Kumm  (des  Hahnes), 
crista,  cf.  ober.  Kj.  vidi  i   kuhor,    kresta  (u  kokotu). 

b6b<itiiira,  /'.  uekaka  morska  iivotinja,  octopus 
vulgaris,  dbodnica  {mjesto  hobotnica).  Osn.  332.  su 
rijeci  6bodnica  akc.  amo  prenesen.  vidi  ahtapod, 
atapot.  —  KrSten  je  juhom  od  hobotnice.  UPosl.  51. 
Metat'  ernilom  kako  hobotnica.  GO.  S  matalom  gre 
ua  hobotnice.  108.  it  Rj.  (>bodnica,  die  Aiister,  ostrea, 
cf.  karaenica,  ahtapod.  Kj.  432b.  obodnica  je  .^to  ho- 
botnica, a  hobotnica  =  ahtapod,  i/.-xr^o-j;,  polypus. 
po  tome  obodnica  nije  kamenica,  die  Auster,  ostrea, 
kako  grijeskom  stoji  u  Kj.  isp.  D.\Rj.  41a  kod  ah- 
tapod. It  Stullija  hobotnica,  f.  riha,  polypus. 

luu'-a,  f.  ieusko  celjade  koje  hoce.  )Ako  ne  (3e 
neca,  a  ono  hoce  /iocvt»,  reku  prosci,  kad  ae  djevojka 
necka.  V.  .Vrsenijevic.  ARj.  III.  637a. 

hiii'iik,  hocka,  adj.  willig,  promptus:  liocka  je  to 
zeiia,  konji  su  mu  hocki,  dobro  vuku.  Kj.  vidi  ho<?an. 
koji  hoce,  drage  rolje  iini  .ito:  kao  gotor,  sprcman. 

Iiiji-an,  hocna,  adj.  vidi  ho^iak.  i>On  je  hocan,  na 
svaSto.  rekne  se  kail  je  tko  vrijedan  za  svaki  posao. 
M.  Medic.  AKj.  III.  G37b. 

Iidcf'iijo,  n.  verb,  od  hotjeli.  radnja  kojom  tko  hoce; 
das  Wollen,  -n  relle.  ridi  htijeuje.  —  Po  mome  ho- 
cenju  nista  iiijesam  ucinio.  Magaz.  Ne  moze  hocenje 
BoHje  zabraiiiti.  K.  Mad:>,arovid.  XepoSteiia  po?,e- 
Ijenja  i  hoienja  tjelesna.  M.  Radnic.  -VRj.  III.  (i37a. 

bOeo,  »i.  derjenige  der  will,  qui  vult,  u  ovoj  po- 
slovici:  Ako  ne  (e  neco,  a  ono  (?e  hoio.  Kj.  tko  hoce. 
suprotno  ne<''0,  nehtjcSa,  uekdeSa.  gen.  htV-a,  roc.  htiio. 

hud,  hoda,  «i.  {loc.  hodu).  —  1)  der  dang,  in- 
cessux:  poznajem  ga  po  hodu.  Ovaj  koiij  ima  dobar 
hod.  Uobre  hode'.  (rece  se  u  ("rnoj  Oorii.  Rj.  Hatr- 
gati  se  u  hoda,  t.  j.  bacati  se.  Kj.  171j.  Spadoh  s  nogu, 
n.  p.  ud  mnogoga  hoda.  Rj.  702a.  Vede  gledam  lijepu 


iKIllilC 


;J79 


liomiK'ak 


djevojkii.  i  lijojia  stasa  i  uziasta,  i  lijepn  Ixxht  i  po-  ' 
pleda.  Npj.  1,  -iT^.  —  '2)  Imil  pukacKJe  daljinii:  Po- 
finjc  »('  Vukova  Mejrja  pa  idc  do  Koma  iolco  iri 
dolirn  d«na  liotlaj.  Kj.  24  b.  Koiiak,  S)  die  Tajr- 
reise,  dici  iter:  jcdati  l.iiiiuk  hodit:  od  liiofrrada  do 
Carifrrada  iina  deaet  koiiaka.  Kj.  288a.  Dva  juisku- 
meta  huda.  Rj.  Militia.  Odavde  nema  do  njih  viSe  od 
po  ditna  hudd.  Npr.  lit.  Odavde  je  kjujiii  oko  mala 
dva  daud  hudti  Kijeka.  Kov.  17.  —  3)  sver-ani  liod, 
proccasio :  Tako  piispije  svecaiU  hod  s  jevan<rjeljem, 
koji  .  .  .  znai'i  javiio  propovijedanjo  Hristovo  poslije 
krStcnja.  DI'.  18. 

hdilac,  lu^ca,  »h.  n.  p.  konj,  ili  fovjek,  dm'  gut 
(lelwn  kunn,  pedibus  celcr.  Kj.  iien.  ho(d)ca.  koji  maze 
dohro  hoditi. 

Iii>(liill<-:i,  f.  koja  hoda,  hodi,  ide,  die  geht,  quae 
it  (fuyuluj:  Pjesne  jesu  hodalice  puste,  one  idu  iz 
U8ta  u  usta.  Heir.  101).  ridi  liodilica. 

h<t4iriiijo.  II.  das  Spazircn,  ambukttio.  Rj.  verbal, 
od  liodati.  nidiijii  kad  tko  hodii. 

Iiudali.  liodfuu,  r.  ivipf.  spmiren,  ambulo.  Rj.  isp. 
Setati,  splati  se;  lioditi.  v.  impf.  frequent,  lioo-javati. 
—  Bazdrkati:  bez  posla  hodnii.  Rj.  12().  Najmlasrji 
brat  doirje  na  onu  vodu  i  stane  liodaii  pokraj  nje 
mWoOi,  kako  bi  preSao  na  onu  strami.  Npr.  lil.  Ho- 
dujuii  od  diu'ana  do  diu'ana  .  .  .  dojrje  na  dudau  jrje 
se  pletu  rofrozine.  174.  Baba  tamo  amo  hodajuci.  srei'a 

i'e  nanesc  na  oareva  siua.  2()1.  Prodaje  zjala.  (Kad 
[Q  besposlen  lioda).  Posl.  2(i3.  Kedora  rirja  po  driizini 
hoda.  271.  Hrom  trsrovac  pazari  (t.  j.  koji  ne  liuda 
kojckitda  vei'  iiiva  duOan  i  kiii5u).  34.'!.  Kudjrod  Iiu- 
dali, Iiudali  putem  sirokijem.  Kov.  120.  Ni  jedno 
dijetc  ne  I'e  na  dve  nope  liodati,  ako  od  drugoga  ne 
vidi.  Priprava  43. 

Iiddi.  luidite,  Rj.  imp.  sing,  i  pi.  2.  lica  od  liftditi. 
«  hoj  (^  hotiil.  —  1)  komm  her,  kommt  her,  rcni, 
venite,  adexti:  Rj.  kiio  dogji,  dogjite.  —  2)  laxst  itnx. 
cf.  hajde:  Vee  liodite  da  mi  pobjegnemo.  A  vi  liod'te 
da  ill  dijelimo.  Rj.  Hodi  sakrij  se.  Npr.  29.  Hodite 
da  ga  ubijemo.  Mat.  21,  38. 

htVdilit-ii,  /'.  die  gelit,  quae  it  (vagula):  Rije(5  bjeSe. 
brate.  liodilica,  ona  ode  od  nsta  do  usta.  Rj.  koja 
hodi.  ridi  liodaliea. 

Iioditolj,  III.  u  zagoneei:  tri  t^etiri  hoditelja,  peti 
Sesti  boditelja,  sednii  osmi  poklopi.4  a  deveti  zavrtis 
(vol.  Rj.  koji  hodi.  —  rijei-i  x  takim  nast.  kod  boditelj. 

llAdili,  hodTm,  !'.  iinpf.  Rj.  ii.  impf.  .4oL  do-bftditi, 
iz-,  na-,  0-,  ob-,  od-,  pre-,  pro-,  u-,  za- ;  pobagjati.  r.  pf. 
sluz.  pohoditi,  iznaboditi.  ridi  liodati.  frequent,  liogja- 
vati.  —  1  <i)  gelicn,  inccdo.  Rj.  imp.  i  boj  :  Seko  moja, 
hoj  da  se  uzmemo.  Rj.  80ub.  Hoditi  polako  i  pomnjivo: 
niditi.  Rj.  r)lb.  Hoditi  po~apke :  ua  rukama  i  na 
nogania,  kao  /.aba.  Rj.  52Gb.  I'oiinje  hoditi  dijete : 
postiipa.  Rj.  uolb.  Pocetrorke.  cetvoronoike,  poceteo- 
riile:  'Pako  ne  Imdio  pocetvorke!  Rj.  ri(ila.  (Bajaliea) 
odgovori  (earn)  da  lijeka  ne  zna  nikakoga,  nego  da 
druge  bajaliee  dobavlja.  Car  po  torn  hogjasc  na 
mnoge  bajaliee,  ali  mu  svaka  odgovori  .  .  .  Npr.  ll(i. 
Pop  i  gjak  liodili  kros  jednu  veliku  planinu.  147. 
Potom  one  ne  umijuei  kngj  hoditi,  zamole  se  njemu. 
247.  Bolje  se  i  na  brani  voziti  nego  pjesiec  hoditi. 
Posl.  2(i.  r  evm  hudim.  u  tome  i  spavam.  (51.  Ko 
hodi,  nahodi.  108.  Tako  ne  hodio  na  noge  i  na  rukc! 
Posl.  .308.  Tako  potrbuske  ne  hodio  kao  zaba  guba- 
viea!  .300.  Tako  ne  hodio  ^k  tugjim  oeima!  318.  Kad 
godi  se  i  po  ravnu  liode  vrat  slomi.  DPosl.  41  (bode 
stiiri  (jblik  iiijc.'ito  hodei'i).  Chno  (=  hodimo),  kado, 
Biogradu,  biee  sto  Bog  da.  Here.  24o.  Kad  je  sveti 
Nikola  po  zemlji  hodio.  Danica  0,  i)4.  Vi  ste  danas 
i>  daleka  liodili.  Kov.  lio.  Kogod  mu  is  doma  hodio, 
lijepi  glas  po  svemii  svijetu  nosio.  121.  Brod  ne  moze 
po  mora  hoditi  ni  na  moru  niSta  dobiti  prije  nego 
Be  na  njemu  arbuo  (kaiarka)  pobije.  Kov.  6ii.  lioditi 
nogama.  Sim.  558.  —  bj  u  prenesenom  smiMu,   « 


bibliji  hoditi :  driati  Ho,  drzati  ne  cega,  iivjeti po  .  .  .: 
Koji  hode  po  stopama  vjere.  Kim  i,  12.  Koji  m  11 
llristu  Isusu  i  ne  hode  po  tiji-la  nego  po  diiliii.  H,  1. 
Koji  hode  u  i.fliiii.  .lov.  11.4,  Kngaei.  koji  ee  hoditi 
po  xrojijem  zeljama  i  bezboiinostima.  .lud.  18.  Solo- 
mun  Ijublja-ie  (lospoda  hoderi  po  uredbamn  oea  Hvo- 
jega  Davida.  Car.  I.  3,  3.  —  2)  treqqehen,  abeo: 
Hodi,  gjavole,  od  moje  duse!  Rj.  ciV/i  odtuziti  2.  — 
Od  otole,  Sehovit'a  Mnjo!  Here.  155. 

Iii)diiik,  HI.  der  dung,  porticiin,  vestibulum:  IV.a 
zid  domu  na(!-ini  hodnike  svuda  u  naokolo.  Car.  I.  (i, 
.'>.  Izmjeri  hodnike  od  trijeiiia.  Jezek.  41,  15. 

li6duljo,  liodulja,  f.  pi.  die  Stelzen,  grallac.  Uj. 
vidi  gigalje,  Stule.  Mapi  na  kojima  .««  vaslonjene 
noge  tako,  da  ostaju  njckoliko  i-i.w  zcmlje,  te  ne  Hit 
njima  ide  po  blutu.  V.  Budmani,  ARj.  III.  fAWh.  — 
rijeei  .s  takim  nast.  kod  bakulja. 

Il0djr.a,*  m.  {pi.  gen.  hod^.a)  hodza  (tiirkitehcr  Ocixt- 
licher),  sacerdos  turcicus:  Hodza,  kamo  vakup?  Hodza, 
ne  boje  te  se  djeca;  —  v.ala  ni  ja  djeee  (i'osl.  342). 
Rj.  mxthamedoraeki  duhornik.  aiigm.  boil^.urina.  — 
Zapise  .  .  .  zapisuju  gdjeSto  i  nasi  lju<li,  ali  najviSe 
7'Mr.'!7;e  hodze.  Rj.  188b. 

Iiiidiiii,  adj.  des  hodza,  sacerdolis  titrcici.  Rj.  sto 
pripada  hodzi. 

Ii&tl^.inica.  f.  die  Frau  des  hodza,  sacerdolis  turcici 
uxor.  Rj.  zcna  hod-ina. 

liOd^JlliskT.  adj.  hodza-,  saeerdutum  titrciiorum.  Rj. 
!<to  prijiada  hodiama  ili  hodzi  kojemit  god. 

Iiod/i'iriiia.  m.  augm.  od  hodza.  —  ,Iel  1'  mu  b.abo 
josie  u  ^ivotu,  u  zivotu  hodzurina  stari  ?  lINpj. 
3,  390. 

Iiusja,  /'.  das  Gehen.  itio:  rgjava  hogja  (n.  p.  po 
zlu  putu,   po  snijegu   bez   prtine).   Rj.  isp.  hogjcnje. 

Iioffjiivanjc,  n.  verb,  od  hogjavati.  radnja  kojom 
tko  hogjaro. 

hoifjiivati,  hftgjavam,  v.  impf.  frequentat.  od  hoditi 
i  hodati.  —  Noge  nau^ne  hogjavat'  ne  mogu  9  mironi 
Stat'.  DPosl.  85. 

liAjsjciijc,  n.  das  Gehen,  incesstis.  Rj.  verbal,  od 
hoditi.  radnja  kojom  tko  hodi. 

hoj.  (u  C.  G.)  vidi  hodi:  Seko  moja,  hoj  da  se 
uzmemo.  Rj.  ridi  hoditi. 

hoj,  iiiterj.  glas,  kojim  .«c  poziva.  «  pripjeru:  hoj 
mile  moj.  Here.  283.  da  nije  sto  hoj  ?  koje  vidi.  isp. 
i  oj. 

hdlba,  f.  die  Flasche,  Halbe«,  lagena:  </.  iea. 
Rj.'  akc.  ARj.  III.  t)48a.  »  Hrv.  gen.  pi.  liolM.  mjera 
za  stvari  zitke,  po  oke,  cine  Halbe  (Ma>i.'<J.  —  Rakijc 
daje  se  svakome  po  dvije  holbe  na  nedjelju.  Rj.  39.'ib. 
Popio  je  dve  olbe  pira  uzamee.  Rj.  771b.  Birtai  misli 
jedno  a  pijaniea  drugo.  (Birtas  misli:  ovaj  je  sad 
pijan,  naplatii'u  mu  koja  hvlbu  vise  .  .  .1.  Posl.  14. 

hOli,  mjeslo  horcs  li:  Da  vran  kikilo,  holi  se  miti  ? 
Holi  se  miti,  holi  eeMjati?  —  lloV  mi,  diiSo,  vjeru 
dati?  —  HoV  mu  dati  tvoje  eisto  zlato,  hoV  je  njemu 
dati  za  Ijuboveu?  Rj. 

hdlost,  h(Mosii,  /".  vidi  oholost.  isp.  poholili  .ie.  — 
Ne  eu  .itegjet'  ni  staro  ni  mlado,  sto  pod  sabljom 
udariti  ne  eu,  jer  je  holo^t  vasa  dodijala.  Npj.  5, 
2(50.  ima  i  Stulli  holost  nij.  oholost. 

homo,  (u  C.  G.)  mje.sto  hod'mo  (hodimo).  Rj.  — 
Koliko  se  mi  gledamo,  ne  uzesmo  se,  omo,  kado, 
Biouradu,  biee  sto  Bog  da.  Here.  245.   , 

lioilldljo,  m.  Osn.  iu.  u  Kj.  459a:  Dmolje.  onaj 
knij  I'oiarcridke  nahijc,  gdje  izrirc  Mlara. 

lionioljski.  (H^moljski>.((f//'.  Osn. 308.  iiV/jOmoljski. 

hiiiiifK'-.  hiiillflt.  m.  u  Rj.  459b:  omut  ridi  homut, 
oiiiut-  ridi  omut.  hi/j).  homueak.  11  Rj.  8t»5b:  homut 
n.  p.  sijena,  Handroll,  manipulus.  —  Homut:  saka, 
n.  p.  homut  sijena,  .iaka  .tijcna.  hup.  homueak. 

hoiinii'-ak.  bomiit'ka,  m.  hup.  od  homiie.  —  OmiWak, 
cka,  in.  hyj).  vkli  omm!.  Kj.  45yb. 


hundclj 


—  380  — 


hotjeti 


|i<inili-lj.    • .   u  Konavlju)  Art  Friiuenhnube,  mitrixe 
'  M  .-(N^'d  kapu,  pocelica  u  Koiitirliimi. 

I  A.    m.  plain  pociisti  rtidi:  Fonml 
/lOiiuriiri  i  Jtampa  za  one  knjijrf. 

-.inji«.  II.  rerh.  od  honorisaii.  rudnja  kojom 

i*om.  t:  imp.  i  pf.  hoiiorare  ali- 
II.  ditruti  Hi  dati  koine  hoiwnir. 
.  lie  skole  luoirle  bi  se  Jtampati  i 

.s.  iiu;. 

hop.  liOpa.  interj.  u;vikuje  sc  kud  se  igra  Hi  skace. 
I-  '.  '■■:■.  'iiM.  —  Omla  se  Brko  zaleti,  pa  hop!  preko 
,  stninu.  Npr.  .').  Xajprije  skoi'i,  a  onda 
-i.  1S7.  isp.  oiip,  fiik. 
llu|M>\u.  /(.  manastir  u  Friiikoj  Gori,  i*  Rj.  Opovo. 
llo|l(>\^ki,   (ii'j.  ito  pripada  lluporu.  dsn.  3t)8.  » 
Kj.  '  '(jovski. 
h6rj:itiii.    iii.    lyiu-.irrT,:,    Bimer,   seljak)    Halunke, 
![orjatiiie  i  horjatski   sine!  Tako 
ii.  Rj.  prmvka  iorjeku.  kao  gjidija, 
^■iv,   iijrursuz:  Ti  sa  soboin  voaiti 
kiiuia  i  gjevera.  Xpj.  2,  338. 
liiirj.iilv;i.  ,.  ■  >■  miiipficurt)  dti.1  ireibliche  von  hor- 
jaiin:  I 'a  je  Itiibm  horjatka   rodila.  Rj.  psovka  ien- 
gkoiiiii.  kilo  itu  Je  horjatin  nittskomu.  vidi  horjatkiuja. 
hurjatkiiijii.  /".  ridi  horjatka.  Rj.  —  Horjatkinjo. 
Hu;:arka  L'jovojko!  Npj.  '2,  338. 

horjiklluk.  III.  11  Rj.  468a:  orjiltluk,  m.  die  Schel- 
H«;«i,  iieiinititi.  —  kao  nisturija.  ugursuzluk.  cidi 
liorjatstvo. 

h6rjat>ki.  adj.  .Spiisbuhen-,  nebnlonunt :  Da  jc 
liiiUro  roda  liorjatskogu.  Rj.  sto  pripadti  horjatinima 
Hi  hoijatinn  kujcmu  god.  —  Ida  mu  nazadak  ka'  i 
urjat<kum  sji'tetii.  Posl.  VMj. 

h6rjiit«>lvu,  II.  rirfi  horjatluk:  Bogatstvo  pokriva 
hurjatMro.  Po=!.  17. 

hSro,  »i.  (u  C.  (r.  a  i  u  istocnijem  krajeviina  Srbije, 
osol>ito  po  varoMma)  ri'dt  kolo  3:  Pod  njom  igra  divno 
hiiro.  lyra  huru  na  breg  mora.  Rj.  Gri.  yoo-i;. 

Ilorviiti,  III.  pi.  poinud:arcno  Hrvati,  y.cmlja  Hr- 
ciilska.  —  .1  kod  vode  dobar  junak  spava  ...  To  je 
jiiiiak  od  llunatii  Mato  .  . .  Vec  me  eu  li,  od  Horvata 
Malo!  Xpj.  3,  .313.  344. 

Ilula>,  III.  iiiie  miiJko.  Rj.  iakra  hyp.  kod  Dragas. 
—  Hota.i  (od  osiiofe  okrnjcne  od  imena  Hotimir  ili 
Hoiislav).  (»sn.  .!;')'.». 

Iiolimcr*,  li&tinii(-t>.  ubsichtlich,  coiisulto,  cf.  nava- 
lii-e.  Ifj.  adr.  kao  hotivi,   siojoin    voljom.   vidi   i   na- 
vl:u<t,  iiavhistiee,  iiavhustilo,  navla.',   iiavlastito,   iiavo.  ' 
."iprolno  nihotic-e.  zu  ktaiititct  na  posljcdnjcm  slogu 
i>7>.  anil-tier. 

Iiotjcli.  Ii(j?li.  hiV'ii,  V.  impf.  wollen,  velle.  Rj.  vidi 
kreti  iktjeiil,  Si'eti,  Ijcti,  <;cti. 

/.  iiblici.  sadaiiij.  )ift('ii,  hiice.S,  ho<:-e,    hcK?emo,  hb- 

"'•I'lc.  hiVe  1  liute   (11   t'rnoj   fiori).   Kad   nije  sila  u 

•luroru  na  gtaguln  Irotjeti    i7i   kad   taj  glagol  nije  u 

I'l.iihu,  skrati  mu  ie  sad.  rr.  odbucivsi  Uo,  pak  glasi 

-ei,  i  t.  d.,  u  3.,  lieu  wiiioi.  i  te  prema  bote.  Sa- 

'       /.   arr^riio:  litiT-iiem  i  btjednem,  htjenes,  i  t.  d.  Hi 

III  srrsenim  gl'igola  hhi  (budem): 

ideS,  i  t.  d.  Zapovjednoga  nacinu 

I'ico  pregjasHJc:   hotjeh,    litjeh,'   htjedoh. 

H'linje:  liftt'-fdi,  scab,  feadij.'di,  styah  i  bfijah 

Kad  <;,  hi;  I.  J'rilog  sadasnji:   hoteci   i  ho- 

''■  ^^]-  J'rHiiij  preiijasnji:  bi'iljev,  hotjeviji. 

Iioljela;  silo   {postnlo   od   i6eo); 

.1.  Vriigoga  pridjera  sada  nema. 

c.  pf.  sloz.   priihtjeti,    zahtjeti 

/.  sloz.  zahtijevati. 

■'•    se   glagolom    u    in/i- 

Kj.  30a.   iJaeu   ti    t^e- 

.,        .- "i  «j«fcH«ti.  CJrbin  kazao 


I  da  ho(?e.  Rj.  35a.  (u  Kj.'  40:   ako   oces  jedan   pni  i 

(  meni  sjakiiuti).  Singe  je  lie  litenii  oi\m:i\\  jiust it i  pred 

!  earn.  Npr.  51.  (Maeebal  ninogo  bi  je  ((mstorkiO  puta 

si'ela  ubiti  ili   gje   obc.<trviti  da   je    od    svoga    muia 

smjela.  130.   Hoi?ii   da   te   nznieni.   Ifoces  li  puci  za 

I  mene?  135.  Briu'n  nc  hoteri  buditi.  l.Sl).  .\ko  ti  niJta 

!  lit'  cene  uiiniti.   1!I7.  Zagrli  babii  i  iiikada  se  od  nje 

■  odrojiti  nc  hoihi.ie.  "JGl.  Za  njini  oni  iri^'at'  I'adijahu. 

Npj.  4,  .'J^T.   Tko  vi   stio   naiiditi.  ne   dao   mu  Bog! 

I  Kov.  (il,  81.  JN'c  htjci'si  poslasati.  Milos  3().  Za  iigled 

onima  koji  mu  hoce  vjerovati.  Tim.  I.  1,  Ki.  Zato  scah 

I  prije  pobjeri  u  T:irsis.  Jona  4,  2.  Ja   te  scadijali  ie- 

.siita  uciniti.  Prip.  bibl.  54.   —    '^)  ono  sto  se  hoie, 

izrece  se  rceciiiVom  prirezanom  savezom   da:    Carska 

kiM  lie  htjeilne  ni  da  zna  za  njega.  Npr.   71.   Ifocaie 

uatrag  da  bjezi.  101.  Tako  ti  mene  .icase  da  prevari. 

170.  Pa  javi  govedaru  da  ce  ear  da  mu    nzme  k(5er 

za  sina.  173.  ,Kako  je  scela  zmija   da   njcgovu  <^erku 

ujede.  192.  Case  u  top  da  me  baei.  Posl.  323.  Koliko 

puta  /i/je7i  da  skupiiu  feda   tvoja.    .Mat.   23,   .■!7.   ^Ve 

htjc  da  pije.  27,  34.   Ne   smjedoh   a   cadijah  da  po- 

pravim.  Straz.  1S86,  8(j4.  —  :i)  Kao  preliuni  glagol 

imii  akusativ:  Ho(?e5  batiiiu.    Rj.    17a.   Hode5   fti'iM. 

45e.  Gobi  kost  ui  pseto  ne  ce.  Posl.  4.3.  .\li  zena  hljeba 

hoce.  17li.  Car  brata  ne  ce.  DPosl.    10.   Hoc'   dobro? 

Ne  eu.  Jioff  zlo?  Hoeu.  2ii.   Da  Bog  dade  svakomu 

tko  sto  hove.  Npj.   1.  221.  Lazo  hoce  Milieu  gjevojku. 

2,  lfi5.  Ugrabi  nui  dvije  kuraburlije,  pa  ii  Turke  oblje 

obrnuo,  no  mu  puste  ratru   ne  hocahu,   od   krvi  au 

pu.<ke  zakisnule.  4,  87. 

III.  Buduce  rrijeme  svakomu  glagolu  u  Hrvatskom 
jeziku  postane  tako,  da  se  modregjenomu  nacimi  nje- 
govu  doda  sadasnje  vrijeme  od  glagola  hotjeti;  n. p. 
Hoces  poci,  al'  ces  grdno  proii.  Bog  ce  dati,  te  6e 
dobro  biti.  Kad  ovako  skraceno  sadasnje  vr.  od  hotjeti 
dogje  odmah  za  glagolom,  onda  se  u  glagola  nastavak 
ti  izostaei  pak  se  ostalo  sastavi  u  gocoru  u  jedno  sa 
sadasnjim  vremenom  od  hotjeti,  n.  p.  h\ti\i(n,  hvalicJeS, 
hvalice,  bvalicemo,  hvali6ete,  hvaliee;  tako  ple^du, 
vek'ii,  ozepJeeS,  i  t.  d.  tako  sastavljenu  gdjekoji  i  pisu, 
ali  samoga  izgovora  radi  ne  treba  da  .ve  tako  pise, 
jer  bi  drwkcije  trcbalo  i  druge  enklitike  sastavljati 
s  prednjim  rijecima,  n.  p.  smrc'e  te  uaei  (snirt  ce  te 
naei) ;  iicgo  se  mozc  jiisuti  hvalit  eu.  Sumo  u  onijeh 
glagola  koji  se  u  neodregjenom  narinu  svr.hiju  na 
(\,  ostaje  u  ovoinc  dogagjajii  ii  bitducem  vreiiienii  iiaciw 
neodregjeni  cio.  n.  p.  reel  (u,  peei  iJemo,  doei  eu,  i  t.  d. 
(ali  opet :  Pomozi  se  sam,  ponioc  iw  /=  pomocii]  ti  i 
ja.  Posl.  17.  Posjece  [=  posjeii  ce]  mu  kupus  na  gre- 
benijeb,  DPosl.  98).  tuko  cio  neodregjeni  nacin  ostaje 
u  buducem  vrcmenu  cesto  i  u  glagola  koji  se  u  torn 
naiinu  svrsuJH  na  sti,  a  nc  mozc  .sc  I'cci,  da  tako 
svagda  biva  sumo  stiha  radi :  gristi  (\\,  jesti  eu,  ogristi 
ce,  i  t.  d.  vidi  nize.  —  Nego  cii  te  sluziti  jo5  jednu 
godiuu  dana.  Npr.  40.  Bog  s  tobom,  zeno!  Kako  ce 
se  livada  strici.  144.  .Vko  hocete,  i  vas  hocu  ozeniti. 
194.  Al'  cii  poci,  makar  <hi  ne  doci.  Npj.  1,  .395.  Mi- 
risiicu  Zulu  dunju  na  more,  a  gristi  cu  zeleiiiku  ja- 
buku,  a  jcsti  cu  ienieu  sestoredieu,  a  popicii  vitu  lozu 
vinovu.  a  Ijubicu  niladu  momn  vjeneami.  1,44.S.  Plesti 
cu  mu  konja  usred  grive.  2,  035.  Staui  da  vidimo  hoce 
li  doci  Ilija.  Mat.  27,  49. 

II',  Osobita  znaicnja  i  rccenice.  —  1)  lieb  haben, 
amo:  Dobro  ga  hoce  (u  Dubr.l,  dobro  .se  hoce,  t.  j. 
paze  se.  Namamieu  koga  hocu,  nek  izdere  jeinenije; 
koga  ne  cu,  i  veema,  nek  izdere  i  eetvere.  Rj.  I  ako 
se  ne  celivamo,  dobro  sc  hoccmo.  DPosl.  27.  suprotno: 
koga  zio  htjeti :  nenavidjcti  ga,  mrziti  na  nj:  Istje- 
ram  »vu  srdibii  na  psu,  koga  zlo  hocu,.  DI'osl.  33. 
—  2)  hoi'e  se  n.  p.  za  taj  posao  muogo  triida,  man 
hraucht,  es  ist  noting,  erforderlich,  opus  est:  Jer  sam 
se  skoro  vjerila,  pa  mi  .se  hoce  darovi.  Rj.  trehati.  — 
Majstorija  sc  svaeemu  hoce.  Posl.  84.  VjeStina  se  hoce 
»vaCemu.  103.    Ko  viJe   ima,  vise   mu  se  i  hoce.  13tj. 


hotjod 


—  381 


hotjeti 


Mepjii   ilcsel   hiljjifia  spisatelja  tesko  je  biti  najbolji 

zn  to  .«■  /""•(    N'iland  ili  .liiii!;).  I'is.  (i'i.  tidje  sc  Itoic 

<to  (la  raste,  ondjc  valja  da  ima  Hulie  zemlje  i  vodr. 

I'riprava  5.    -Np  lajiiii    da  w  :n  iiviij  pasao  hocc  aiU' 

mnofro  jace  od  iiiojih.    Ojrled  111.    Onimo  idc  i  ovo: 

I'a  prit'esli    Ni)vitii  i  iMirka,  da   mii-ino  ovdje  ne  jji- 

nemo,  e  se  hoce  jutros  uinirati.  Npj.  fi,  1)4.  —  ,'i)  sin 

se  hofe?   5ta  I'eS  de!   trits  i^t  zu  tinin!  Hj.  viiHi  sc 

ijUigol  ciniti.  uci>iiti.  raditi,  urndili.  —  Pofiic  mrzjoti 

na  svojra   brata   kraija,   te   Hn   ce  kako  li    (•&  da  ga 

Miiiakno  s  ovoga  svijola,  namiii  ila  pi  ubijc  Npr.  109. 

.lao,  baba,  sta  imY  nai'iiiio  i  od  /.lata  lialjino.  223.  — 

4)  Hotjeti  M  proslom  na  driKjim  <il(t(iolom  u  injinitivti 

ili  u  privczdiioj  rcccnici  xu  snfczoiii  da  zndii,  da  hi 

ne  hilo  dt)(iod:lo  oiio  sto  liiiic  dnuji  (jUuiol,  all  nc  po- 

ncyriHe  nijc  zlnlo  jxinidi  smetujc  hiduve.  Hi  nc  umtdo 

rec  nije  dofiodiln:    Ulcdc  od   stralia  ]>aMi.   Npr.   KU. 

Kad  je  vei.'   pod    starost   htio   da    Hnirc.   214.   Zasji'li 

babu  i  uikada  so  od  iijo  udrujUi  nc  hocaic.  21)1.  Ab 

pusti   nioji   darovi!    Koine   nii   caste   ostidi'f'   N|)j.    ], 

;i83.  Tu  liocasc  izfiidiiti  jrlavu,  no  jc  poi)u  dobra  sri'i'a 

bila.  4,  413.  I'oljiibih  jc  i  liva  i  tri  piila,  da  ko  brojl 

licuse   vi.se   hiti.    Here.    lliW.    A    kad   icasc   da  si'ane, 

inoljase  I'avlo.  Dj.  \]>.  27,  33.  N'jeroin  poslusa  Avraani 

kad  bi  po/.vari  da  izifrje  ii  zciidju  koju  Hcase  da  priini 

u  nasljed.stvo.   Jevr.  11,  fS.  (welchc  cr  zmn   Mrhc  cr- 

lialten  xoUtc,   accept  iinis  crut).   Staja.'e   pred   zcuoin 

koia  seaie  da  se  porodi  (crat  paritura).  Olkr.  12,  4. 

Oq   prvenea   Faraonova,   koji   sense  sjcdjeti  na  prije- 

stolii   iijppovii.    Mojs.   11.  11,  ;").    (),  da   seasniu  ostati 

proko  Jordana.  Is.  N.  7,  7.  Uzo  sina  svoje,;;a  prvenea. 

koji  scasc  hiti  ear   na  njefrovo  mjoslo  (dcr  an  seiner 

Stutt   renicren.   sollie,   qui   rctjnaturiis   crat  pro   eo). 

Vav.  II.  3,  27.   Jeremija    napisa    ii  jednu    knjisrii  sve 

zlo  koje  scasc  doci  na  A'avilon.  Jer.  51,  (it).  —  it)  qlaqol 

hotjeti  had  jc  u  tnkura  dojiaiijaju  ii  pracscnsu  znaci, 

da  se  maze  naiiiali,    si'idci  c{(s  dvijuditi  ono,  sto  Tcazc 

drufli  (jUujid:  Zub  mi  nesto  drini  (kad  Iwcc  da  poene 

holjeti).  Kj.  14Ua.  (Jvea  koja  c'e  da  se  Icolje.  Rj.  272a. 

Aivinec  koje  hoce  da  lipsc.  Hj.  32!)b.  (Krava  koja  je 

SOtovo   lipsala.    ib.).    Hoce   da   umre  =  svabio    Seve. 

Rj.  I)<i8a.  PriOekaj  me,  hocu  da  crknem  lebe  vijaju(''i. 

Npr.  20.   Hoce  kuea  da  izgori.   Po.sl.  342.   NaSi  zisei 

hoce  da  se  ugase.   Mat.  2;"),  S.  —    (i)  u  takvim  rece- 

nicama  (pod  5)  vise  se  piita  slaho   mo.'.c   razaznati, 

ima  li  sc  raziimjcti,  da  se  stoyogj  moze  namah,  svaki 

cas  dogoditi,  ili  se  kuie  samo  buducnost:  Evo  <;»  sad 

da  oglcdam.   Npr.  40.   Ja   cu  da  otvorim   vrata.  185. 

No  i  sad  .  .  .   samo   cu   Stogod   o   torn   da  Yam   nii- 

znucim.  Pis.  3.  Za  to  cu  i  o  iijeniu  ovdje  na  svrsetku 

da  kazcm  njekoliko  rijeei.  74.  Ouda  kaiie   da   ce   da 

otrori   velikii    ikolu.    f^ovj.    81.   Ne    znam,    kako   cu 

da    Vam  pol:nem   ovo  pismo.    Straz.  188t),   1385.   — 

7  a)  mjesto:  drzim,  mislim,  da  je   sad   njeSto,   kafe 

se  i  budicce  vrijcmc  dodajuci  ponajvise:  po  svoj  pri- 

liei  ili  rado:  On  ce  rado  sad  tamo  hiti  (ivahrscheinlich, 

hand  duhie).  Rj.  G25b.   Za  kucom    ima   velika  jama 

u  zemlji  .  .  .  po  svoj  prilici  bice  u  njoj  novaca.  Npr. 

16;i.  Izmegju  svijii  ovdje  nastampanih  zenskih  pjesama 

najuovija  ce  hiti.  347.  Npj.'  1,  XXI.  Po  svoj  prilici 

ovo  ce  biti  Bugarska  pjesma,  pa  posrbljena.   Npj.  1, 

40!)  (Viik).  —  b)  a  mjesto:  drzim,  mislim,  da  je  to  i 

to  bilo,   kaze  se  takogjer   budicve   vrijeme,   a    dmgi 

glagol,  koji  pokaziije  sto  je  u  proslosti,  stoji  u  I.  pri- 

djcru:  U  sali  za  pijana  eovjeka  reku:  bice pio  iz  lijeve 

riike.  Rj.  327b.  Iritrab  je  uiene,  hice  poginuo.  Npj.  1, 

4()().  Po  svoj  prilici  bice  u  ua.5  jezik  doslo  od  Bugara. 

Pis.  70.  —  S)  buduce  vrijeme  stoji  cesto,  kad  se  pita 

ili  premislja,  Sta  treba  einiti :  Kako  ne  ce  biti  ialosno, 

kad  nas  tufa  tuee.  Npr.  89.  Traze<?i  kud  ce  da  izagje. 

141.  Kako  ce  carev  sin  znati  zanat?  173.  Kad  se  Ijudi 

oniiani  prepanu,  kako  ne  ce  gjevojka?    231.   Da   im 

se  valja  rano  krenuti,  kako  ce  mor.i  do  podne  prispeti 

u  grad.  240.   Miuistar   pogje,    gdje   ce  vidjeti  cuda? 


iigleda  na  krmi  od  ovopa  brodn  ispisanu  njep'ovii  vje- 
reiiieu.  24'.».  —  !t)  buduce  jc  rrijcme  u  infiiiilir  izo- 
stavljcn,  jer  se  misli  ono,  sto  jc  rcc  rcitno.  Hi  se  mifile 
ylagoli  ii'i,  poei,  einiti  (7i  koji  druyi:    ( iovitri    se   dii 
iiikakva  zvjerka  nc  ec  na  brvljivii  oveu.  Kj.  41b.  .'<in 
CCS  sad?  Npr.  30.  Ne  ziiailose  pro.sei   ;.'je  ce  iii  kuda 
ce.  104.  Koga  (kmo  za   kraija?   110.   iSuidc   virke   da 
gleda  gje  ce  stn  li  ce  ovi  eoek.  152.  Jn  iie  znnm  Sto 
cu,  nijesam  ovdje  uvje^bao  ovo, mjesto.  1!M».  Oun  kaie 
da  ne  ce  ni  za  koga  nego  za  ('elu.  200.  Kako  I'c  sad 
nesretni   sin,    na   koju   li  ce  slrauu.   24«.    Slo  c'e  to? 
Posl.  il2.  Tako  mi  zeudje  ii  koju  cu.  301.  Danaa  niene 
u  tebe  izdala,  a  sjutra  ce  tebe  u  dnigoga.  Npj.  2,  113. 
—  JO)  Slo  ee?  sto  (e  mu?  Sto  (-e  mi?  =  cemu?  ve 
tretja,  ne  treba  mu,  ne  treba  mi:  Sto  ce  mi  oyi  jedan? 
Npr.   100.  Sto  ee  zanat  carevu  sinu?  173.  Sto  ce  sli- 
jepcu  ogledalo?  Posl.  301.  Sto  ce  tebi  Ijuba  nerotkinja? 
Npj.  I,  500.   Sta  ce  svec^e  mloge  u  konakn?   3,    I'JO. 
Sta  ce  raji  gradovi.*   Danica  5,  39.  —  J 1)  ne  hjeti 
kome  nista:  ne  htjcti  mu  zla  ciniti:  Neka  izigje  slo- 
bodno,  ne  cu  joj  nista.  Npr.  50.  Izagji,  nc  cu  li  nista. 
142.  Kad  mu  Bog  ne  ce  nikta,  progji  ga  se  i  ti.  Posl. 
1  Ui.  —  J2)  hotjeti  kome  dobro  (dobra)  ili  zlo  =  zc- 
Ijeti  mu  dobro  Hi  zlo:  Da  ni  pomoXe  Bog  i  svi  sveti 
nasega  brata  domaeina,  i  ko  mu  dobra  hoce.  Npj.  1, 
78  (u  zdraviei).   Neka  se  odbiju    natrag   i   postide   se 
koji  )«(  zlo  hoce.  Ps.  35,  4.  —  J3  a)  u  pripovijedanjn 
0  proslom    dogagjaju   uzima  sc  dosta    cesto  buduce 
vrijeme :  Kad  ib  ear  zagleda,  reee  sviraa  .  . .  ouda  ce 
angjeo  reci:  Znate  li  ita?  Npr.  81.  (Dvije  sirotel  vide, 
gje  ispreil  njihove  knee  progje  carev  sin,  pa   ce  reci 
mlagja.  23.3.  —  b)  buduce  vrijeme  pokazuje  i  sudasnjost 
(reci  ee  =  znaci):  Sto  ce  reci,  mila  moja  majko!  ne 
mogu  mi  nili   ustajati,    ni   srebrno  brdo   udarati,    ni 
zlai'eni  funak  prolaziti?  Sto  ce  reci,  moja  raila  majko? 
Npj.  1,  400.  —   trt)  hoeeS!   kaze  .ie,  kad  se  sto   ne 
moie,  i  kad  se  sto  zakraiujc:  HooeS  batinul  dxi  kriegst 
(thust)  cs  geu'iss  nicht,  ncquaquam  aufcres,  fades.  Rj. 
17a.  Hoees  brus,  cs  ivird  dir  nicht  yelingen,  non  pro- 
fwies.  Rj.  45a.  Hoces  kijak!   du,  bekommst   es  nicht, 
thust  cs  nicht,  non  tibi  succcdct.  Rj.  2()9b.  Pniii  ruku 
s  konja  da  mu  uzme   sjekiricu,   ali  hoces!  ne   moi^.e 
da  je  izvadi  iz  klade.  Posl.  228.  ovamo  pripadit  i  ovo : 
Da  me  malo  poisteS.»   »Ho';u  da.  Bog  zna  kakva  ti 
je  glavurina.«  Npr.  141.  —  lit)  hoee  li  ne  ce  li  znaci: 
hcz  voljc,  oklijcvajuiii,  lijeno:  Endele,   beudele,  n.  p. 
ide,  t.  j.  hoce  li  ne  ce  li,  zandernd,  ennetnns.  Rj.  153a. 
Kakicu   ne  (?u,   t.  j.   eini   hoce  li  nc  ce  li.  Rj.   259b. 
Jesti  bez  volje,  hoce  li  ne  ce  li.  Rj.  57(;a.  —  JOJ  bu- 
duce vrijeme:  ne  fe,  ne   t'e   li,   stoji   mjesto   optatira 
ne  bi  li:  Dos.avsi  ongje,  pomisle   da   ne  ce  u  onome 
cardaku  biti  ujihova-  sestra,   pa   se   odmah  stanu  do- 
govarati  kako  bi  se  u-  nj  popeli.  Npr.  7.  Daiio  Tare 
blizu  napuStimo,  e  su  brata  izgubili   moga,    ne  cu  li 
ga  danas  osvetiti.  Npj.  4,  392.  —  17)  hotjeti  od  koga 
Sto:  traziti  sto  od  njega:  8to  hores  od  mene?  Npr. 
221.  ali  u  reccnici:  pa  sto  cu  autra  od  popa,  kad  me 
nagje  u  jami?  Npr.  109  znaci  od  prilike:   ne   mogu 
od  popa,  Sta  eu  mu  .sutra  redi?  isp.  ne  mogu  od  m.ijke. 
—  IS)  sadasnjc  svrseno:  infinitiv   (htjeti)  sa  .lada.i- 
njim  svrsenim  glagola  biti  (budem) :  Kod  ghigola  dati, 
znati,  imati,  smjeti  i  ceti  (htjeti).  kad  se  sumnja,  ond.a  . 
se  (osobito  u  Srbiji  i  Hereegoviui)  na  kr.aju  mjesto  i 
nastavi  hudem  (a  t  se  pred  b  prelvori  u  </)  n.  p.  .  .  . 
ako  cedhudem.  Rj.'  1-VI.  Ko  htjedhude  da    im  uciiii 
na  i^.ao,  onaj  valja  da  bude  ubijen.  Otkriv.  11,  5.  Ako 
mi  uzidete  na  suprot  i  ne  htjcdbudete  sluSati  me,  do- 
daeu  vam  sedam  puta  viSe  muka.    Mojs.  111.  20,  21. 
Ako  te  htjedhude  uzeti,  dobro.  Rut.  3,  13.  prema  sa- 
dtisnjem  svr.nenom  hljedbudem  ima  htjenem  Hi  htjed- 
nem  i  ushtijera:  Koji  ne  ushtje  (ushtije?)  da  mu  je 
prosto.  (41as.  21,  285.  —  19  a)  Bi  li.  majko.  kakvijeh 
ponuda?   u  ovoj  je  krnjoj  reccnici  izostavljeno  pola 
priroka:  glagol  kojim  bi  se  iskiizala  ielja.   .Siut.   80 


hoifjcldya 


—  382  — 


hraniti 


■  .  ['.  hoijeti.  —  f>)  Blasroslovi  Isava  u  stvarima  koji- 

•  V,  lie  lutiirisl.  .lev.  11,  :K)  (ii  stvu- 

r)  U  oni  cas  oi'iraii  ga  zatrave  i 

innii  oltrnu.  Npr.  319  (^  «  A'aJw 

iiiij;i.     /.    riiJi   oijyelilija,    ilobrodoJnica.  — 
'  '<n\:iii-b:ijraklara,    oba    njeaiu    ItoiijjdtUju 
.,  \         '     '■■■■ 

hnibar.  lAlirT)  itdj.  tupfcr.  fortis.  Kj.  viiU 

.   sloboilui    i   hruhri.   Sam.   II.  13, 

(.iovori.*   ruhro.  Npj.  4,  Si'l.  Srbi  se  oiirie 
'  iiiioa  ;">.  44.  Driimo  se  hrabro  za  svoj  narod. 
^:»m.  il.  10.  V2. 

hriibar.  hrabra,  iii.  u  Rj.  rabar,  bra,  hi.  (st.)  vidi 
vojno.  cf.  Iirabar  (n  hrabar  iieinu  na  svom  mjestn). 
—  0*vanii  rvezda  na  vedroin  uebu,  rdhiir  devojci 
pred  belim  dvorom.  Kj.  iy4a.  Hahur  ee  dot'i,  prsten 
doiieti.  Npj.  1,  1.  Kada  vidiiu  mlado  uezenjeuo, 
Boca  luolim  da  mi  rahar  biide.  1,  457.  Siuoi?  me  je 
inajka  mlmiu  hinhru  dala.  tS.  Meneetic.  \e(e  mi  si, 
hrahre,  sladak,  uego  slatki  sau  pri  zori.  M.  Pelegri- 
novit'.  .VRj.  III.  G73b.  —  hrabar  i  hruhar  (oboje  se 
srovori  bez  >h«).  Osn.  Itlo.  vidi  i  junak  2,  »  syn. 
omljv. 

hrikbnMi.  '"J!  m  priraorjii)  ridi  hrabar:  .lunak 
poikiva  ivnii.    Kj.    —   Tko    vazda    svrhu 

^'ledsu  vik  '  ne  ueiiii  djela.  DPosl.  135.  Bra- 

ttittlj    sn'-ani    i   hrahreni.    B.    KaJic.    adv.:    Suhreno 
fibrani  svoj  iivot.  M.  Divkovic.  AKj.  III.  675.1. 

hnibroiijo.  n.  das  Muthiiiachen,  Ermuthigen,  hor- 
lalio  militiiw,  ut  bono  siitt  aiiimo.  Rj.  verbal,  od 
lirabriti.  ridnja  kojom  tko  lirabri  kogu. 

hriibrili.  hrabrlm,  v.  impf.  anfeutrn,  aiiimum  addo: 
Srbadiju  oko  sebe  hrabrc.  Rj.  vidi  junaditi,  kura^iti, 
slobodiii,  sokoliii.  c.  pf.  slol.  ohnibriti.  —  Tada  je 
otac  uzme  sokoliti  i  lirabriti:  Xe  boj  se.  Xpr.  4*>. 
N<i  topOije  oko  sebe  hrubri.  Npj.  5,  223.  Mogao  bih 
yas  hrahriti  usdma  svojim.  Jov.  16,  o.  Pa  ih  pobozno 
i  f.i\o  brabrase.  Giiia.  21,  2S5.  Vojvode  prije  boja 
hrabre  u^ledima  i  rijecima  vojuike  razDii.iiuei  nemar 
i  strali.  DP.  79. 

_hnlbro.  in.  vidi  hrfibar:  I  tvoj  rnftro  selu  ima.  Ej. 
t)75b.  kifp.  od  hriibar.  Jest  mi,  ter  jest  mladi  hrabro. 
M.  IW.xC:  Cemu,  hrabro.  konja  mori?  ^.  Meneetid. 
.■\Kj.  JII.  iwUb.  —  takra  htip.  kod  bale. 

hnibru^t,  hrdbrosti,  /'.  die  Tapferkeit,  viHus.  Rj. 
o^ubiiiii    unoi/a    koji  jc  hrabar.    —   .SVj    neopisanom 


hnii'ak.  Iiracka,  hi.  ono  sto  tko  ispljune,  had  hrace. 
i.-<p.  .\Rj.  Ul.  i;77a.  {rovori  se  u  Hrvatskoj.  vidi  hra- 
kotina. 

hnikfinjc,  ii.  das  H'iuspem,  screatus.  Rj.  verbal. 
<jd  brakati.  radnja  kojom  tko  hrace. 

hriikali.  hr.'irem,  r.  iinpf.  rduspern,  screo.  Rj. 
0  biikom  I  .iiVoHi  pljtivati,  izbacivati  sluz  iz  grla.  v. 
pf.  prosti  brakouti,  sloz.  iz-braknuti  (i  se). 

hrHkniiti,  brakncm,  v.  pf.  rdusvern,  excreo.  Rj. 
jedunput  uiiniti  ono  sto  znaci  hrakanje.  v.  impf. 
brakati. 

hrilkotina.   /".   .Stulli:  excreutm.   vidi  hrafak.    — 

Lice   hrukotinam'   frnusnijem    izgrgjeno.     B.    Zuzeri. 

.\Kj.  III.   678a.   rijedi  s  takim    nast.  kod  bljuvotina. 

nriim.  liriima,  wi.  —  1)  templum,  die  Kirche,  acdes 

'■I'm.  I'.j.  rf  crkva.  Rj.>  Rj.  dodaje:  u  saljivoj  pripo- 

'".•*podinov!   M.  Alberti.  Kahi<rjeri 

roinjom.   .S.  LjubiSa.  Fresvciomu 

Mon.   Serb.    Da   nam   nije   tii 

''   ijsivecenih   hrama.  Osvetn. 

.';  .  ■«/  gjava,   svetitc,  svelkovina: 

m   na   (Jetinju    hram    i    narodni 

''''etk(jviua  je  i  ouda  kad  je  crkvi 


7ir(im.   kao   Sto   seljaoi   vele   kad   im  shivi   crkva.  M. 
r,j.  Milicevic^  -VRi.  111.  678a. 

Iiriliiiaiijc.  (I.  <(((.<  Hinkcn.  clandicatio.  Rj.  rerbtd. 
I  tid  liramati.  rudnjii  ko.jom  tko  hramlje. 

hriiiiiatl.  brainljem,  r.  impf.  hinkcti.  Haudicare.  Rj, 
!  Iiiti  hrow,  hoditi  liromo.  r.  pf.  .<?()i.  od-braniati.  ' 
itiipf.  filo':.  naluaiiiivati.  —  Ziiam  ja  u  kuju  «.., 
I  hramljan.  Posl.  93.  Markovic,  koji  je  od  ranc  Jm.- 
ramao.  MiloS  13.  IlramaHc  na  stesiuo  svoje.  Mojs.  I. 
.■>2.  31.  Dokle  cete  hramati  lui  olije  strane.  Car.  1.  18, 
21.  Kako  liromi  hnnnlje  nogama  svojim.  Pric.  26,  7. 

hraniski,  adj.  akc.  ARj.  III.  679a.  u  Stnllija: 
templi,  ad  templum  spectaus.  ito  prij^nda  hramu. 
hramima  1.  vidi  crkven. 

Iiri\nn.  /'.  Rj.  —  la)  die  Xahrutig.  iHCtu.i.  Rj, 
dem.  branica.  —  Pica,  lirana,  osobito  za  stoku.  cf. 
kriua.^  Kj.  5l)3b.  Ima  devet  jrrla  govoda  »i«  rani.  Rj.* 
110.  .Sto  je  trod  11  15o,!;a  zivotinje,  sve  se  skupi  na 
hratui.  Npr.  142.  Izjede  konja  trava.  (Kad  je  skupa 
konj.fka  hrana).  Posl.  99.  Hrana  i  obrana.  (Kei'c  se 
za  kakvii  vainii  stvar  bez  koje  se  nc  moze  zivljeti). 
342.  lirana  brabra,  a  mho  irospodara  (ciiiil.  342.  Da 
nabavlja  ranu  i  dzebanu.  Npj.  4,  346.  Slujra  kojcga 
je  postavio  gospodar  ujegov  nad  svojima  domasnjima 
da  im  daje  hranu  na  obrok.  Mat.  24,  45.  —  b)  hrana 
snaii  i  zito:  r.azati.  r.izom  skidati  hranu  s  mjerice. 
Kj.  627b.  —  2)  cf.  zlatoje.  Rj.  kaze  se  od  mila  dnigu 
celjadctu:  Ust.aj  hrano!  ustaj  srce!  ustaj  du5o!  Npr. 
17.  Ima,  hrano  moja.  28.  Suze  roni,  siiui  Uaji  veli: 
Odi,  Oajo,  odi  slatka  rano!  Npj.  1,  {)26. 

Ilritna,  f.  inie  zensko.  Rj.  i.<p.  hrana  2. 

Iiri\iiiea,  /".  dem.  od  hrana:  I5lii6i  hranicu  izgubi 
glavicu  DPosl.  34. 

Iiri\iiii-,  m.  hranitelj.  u  nai-e  rrijeme:  I.akSe  je  stedi 
hranii-a,  ueiro  braui(;a.  ARj.  III.  681a.  za  akc.  isp. 
kolic^ 

Hriliiilu,  m.  ime  muJko.  Rad  26,  55.  od  osnove 
koja  jc  od  Ilranisav.  —  takva  hyp.  vidi  kod  Drailo. 

Iiriliiiuuii'ii.  f.  Slid  Hi  zgrada  u  kojoj  .se  sto  hrani 
(cuvu):  Crkva  svete  Bogorodice  u  kojoj  je  bogata 
hrdniunica  mnogobrojnih  svetiteljskih  moSti.  Zlo8. 
117.  —  za  naM  isp.  djeljaouica. 

Iln'liiiisav,  m.  ime  muSko.  u  Rj.  kod  R.^iiisav  cf. 
Ilranisav,  a  Ilranisav  tiema  na  svom  mjestu.  Hrani- 
s(l)av.  tako  slozena  imena  vidi  kod  Berisav.  hyp, 
Hianilo,  Hranko,  Hranoje. 

hn\iiitclj,  111.  Rj.  koji  hrani.  —  1)  der  Erniihrer, 
nutritor,  altor:  hraniteljn  moj  (kaiu  volu  kad  ga 
miluju);  Kam'  volovi  tnoii  liranitelji.  Rj.  koji  hrani, 
daje  hranu.  vidi  hranic.  —  Darujte  me,  ranitelji, 
ranitelji,  roditeljil  Npj.  1,  138.  —  2)  koji  hrani, 
cura;  der  Erhalter,  der  Bewahrer,  senator,  custos: 
Jezik  je  hranitelj  naroda.  Dokle  god  zivi  jezik  .  . 
dotle  zivi  i  narod.  Spisi  1,  94.  bice  i  u  ovijcm  pri- 
mjerima :  Boze  mira  i  Ijubezni  Ijubitelju  ihraniteljtt. 
M.  .\lberti.  SlraJci  i  hranitelji  ustrpenja.  S.  Budinid 
(ustrpeuje  dijalekt.  mj.  ustrpljenje).  —  rijeii  s  takim 
nast.  kod  boditelj. 

Iiritiiiti,  hranim,  v.  impf.  Rj.  v.  pf.  sloz.  do-hraniti, 
iz-,  na-,  od-,  po-,  pod-,  pood-,  pre-,  sa-,  s-,  ii-,  za-; 
v.  impf.  sloz.  do-hranjivati,  iz-,  od-,  pod-,  pre-,  pri-, 
sa-,  za-.  —  I,  1)  niihren,  alo.  Rj.  —  Hraniti  svinjce 
za  ziminu.  Rj.  210a.  Krmiti,  hraniti  stoku.  Rj.  304b. 
Stane  ga  (konja)  hraniti  i  timariti.  Npr.  28.  Pofine 
je  (va56ieu)  milovali  i  hraniti  iz  ruke.  V'A.  Pocue 
lava  milovati  i  hraniti  pogacom.  134.  On  je  orla 
dobro  hranio,  da  bi  se  §to  oporavio.  239.  Sve  ih 
majka  udova  hrani  na  preslicu  i  desnicu  rukti.  Npj. 
1,  123.  Jtani  majka  devet  mill  sina  sve  .<  preslice  i 
desnice  ruke.  1,  125.  Valja  da  od  onoga  (meda)  5to 
je  bio  ostavio,  da  hrani  kosnice  preko,  zime.  Posl.  73. 
llranjase  Josip  hljebom  oca  .svojega  i  bracu  svojii. 
Mojs.  I.  47,  12.  —  ii)  bercahren,  servo,  cf.  ciivati.  Rj. 
vidi  i  driati  2.  —  Obje  strane  da  ce  do  vijeka  hra- 


Hranoje 


-  383  — 


hripavae 


liti  mir,  brntstvo  i  prijateljstvo.  DM.  216.  Dalje  go- 
t'oraSe  Imus  lu'-enicima  svojiina  .  .  .  da  svagda  liranc 
milont  sto  su  oil  lioira  dol)ili  i  da  se  mole  da  hi  jo.i 
viSe  dobili.  Prip.  bibl.  122.  —  II.  sa  se,  relleks.  — 
t)  xicli  niilircii,  nustcntor.  Rj.  Iirancci  se  zivjeti.  — 
Prose,  iim  ae  oiuula  Ijiuli  ii:ijvi5e  hrcine.  Rj.  IfiOa. 
Nijesii  se  mon;li  drtikeije  hritniti  nef>o  se  on  najini 
da  euva  seo.ska  goveda  .  .  .  /aiiate  Ijudi  uee  da  se 
hrane  njiiiui.  Npr.  17."!.  O  eem  eoek  radio,  o  torn  sc 
i  hranio.  I'osl.  241.  S  inukom  ceii  se  ud  nje  (zeinlje) 
hruniti  do  Hvojega  vijeka.  Mojs.  I.  3,  17.  Od  te  crkve 
starae  da  se  iirani  do  smrti.  DM.  3(5.  —  2)  sick 
Imtteii,  cavio.  Hj.  euvati  se. 

Ilrillioji',  m.  hi/p.  ud  liranisav.  Had  2().  hiS.  — 
tiikvd  hyp.  l;od  lilap:oje. 

Ilriliiko,  III.  Iiiip.  od  liranisav.  (^sn.  293.  vidi  Uanko. 

—  tiilivii  liijp.  kod  BoSko. 

Iiriirijt'iiicn,  f.  —  J)  (u  vojv.)  das  ZucMmddclieii, 
die  /^ielifoilitcr,  pnella  educata  In  doiiio  inea.  Rj.  kojn 
jehraiijenii,  othrnHJena;  icnsko  dijete  od  koijd  othra- 
iijciHi.  —  Hijah  kod  njef;a  hrunjenica.  Pric.  S,  30. 
vidi  naliraiika,  nalirankiiija.  —  'i)  krmaiu.  — Na- 
zinu'o  isiiod  hruiijciiicc,  oblo  kao  valjak.  M.  P.  Sap- 
canin.   AKj.  III.    Ii8(jb.    isp.   hranjeiiiL\>.  hranjeiiik  2. 

Iiraiijoiiieo,  hraiijeuiceta,  «.  t.  j.  prase,  diis  ^fast- 
schwein,  porcellus  saginatus.  isp.  hranjeniea  2,  hra- 
njeiiik 2. 

iiraiij^iiTk,  branjenika, /«.  kojijehranjen,  otlminjen, 
uhranjeii.  —  1)  ZiKjling,  alwmims.  Rj.  covjek.  — Tako 
hranjenik  earske  kceri  postaiie  paslir.  Prip.  bibl.  38. 

—  2)  das  MiistscJmcin,  porcus  fartilis.  Rj.  krmtik.  — 
Kvo  Sara  objed  svoj  ugotovio,  junci  moji  i  hnnijenici 
poklani  su.  .Mat.  22,  4.  isp.  hranjeniea  2,  branjeniee. 

Iiniiijpiijt',  II.  Rj.  verb,  od  brauiti.  —  1)  das  Niiliren, 
altio ,  initiiciu.  Rj.  radiija  kujom  tko  hrani  korja: 
Ljudski  dull  .  .  .  nioze  zadrijemati,  kad  mu  nesre(5na 
klima  .  .  .  i  samo  hranjenje  otezava,  i  osim  ove  je- 
dine  brifre  ue  da  inn  nit  na  §to  drugo  niisliti.  Pri- 
prava  127.  —  2)  das  Bewuliren,  scrvatio.  Rj.  radnja 
kojoin  tko  hrani  (euva)  Sto. 

liriipilV,  adj.  vidi  rapav.  Rj.  —  1)  rnuli.  unehen, 
asper.  Rj.  Ho  iiije  filatko,  nije  ravno:  Hrapavi  puti 
neka  bndii  glatki.  Luk.  3,  5.  Dobar  razum  daje 
Ijubav,  a  2>ut  je  bezakonieki  lirapav.  PriC.  13,  15.  — 
2)  (n  (xrbljn)  vidi  ritav,  prnjav.  Rj.  vidi  i  dronjav, 
i  syn.  ondje. 

Iirilpc,  hrapa,  f.  pi.  vidi  rape.  Rj.  Uiiobenlieiten, 
aspcritas.  takove  nejednakosti  na  fiemii  god,  s  kojih 
je  ono  hrapavu. 

Iiriipuiijii ,  m.  vidi  raponja.  Rj.  dcr  eine  rcmhe 
Hunt  hat,  asper.  koji  ima  hrapavu  kozu.  isp.  rijeci 
za  Ijiidc  s  fakim  iiast.  kod  bakonja. 

hrast,  hri'ista,  m.  vidi  rast  (ntsta)  mit  alien  Ablei- 
tunrjen.  Rj.  die  Eiche,  qiiercus.  cf.  hrast,  sre.  Rj. 
l)42a.  vidi  dub.  dem.  hrastie,  hrasti^ik.  —  Na  jedan- 
put  se  rast  ne  po.sijeee.  Posl.  186.  Pod  svakim  yra- 
natijem  hrastum.  Jezek.  6,  13.  Amoreji,  koji  bijabii 
jaki  kao  hrastovi.  Amos  2,  9.  isp.  bjel,  eer,  crnika  1, 
iesviua,  luiujak,  lu^njaka,  srfi,  str^. 

Iirastelj,  in.  to  Rj.  Rastelj,  in.  (a  Dubr.).  Rj.  G42b.  1 
Po  BiidiiiicnH:  Hrilstelj,  biljka,  heminthia  echioides.  j 
ARj.  III.  t;88b.  —  rijeci  s  takim  nast.  koil  brzelj.      I 

lirtYstie,  m.  dem.  od  hrast.  —  Rastie,  m.  dcm.  od  : 
rast  (riista').  Rj.  643a.  dem.  brastic^k. 

Iirajttienk,  brastWka,  m.  dcm.  od  hrastid.  «  Lici. 
ARj.  III.  688b.  —  za  nast.  vidi  klenieak.  isp.  mladidak. 

ItriYsttk,  brastika,  m.  hrustova  suma.  u  Lici.  Rj. 
UI.  688b.  —  rijeci  s  takim  nast.  kod  aptik. 

liriYstov:  Rastov,  adj.  Hichen-,  y«crccMs.  Rj.  643a. 
Uo  pripada  hrastu.  vidi  dubov,  sreev.  —  Zir  rastov 
i  eerov.  Rj.  156b.  Gladak  kao  rastova  kora.  Posl.  41. 

liriYstovac ,  hrastovca,  m.  rastovac,  ovca,  m.  t.  j. 
kolao  ill  Stap,  eichener  Stock,  haculus  quercinus. 
Rj.  643a. 


hriistuvat'-a,  f.  ritetovac'ta,  f.  —  1)  balinn  liraslova, 
cin  Eirhenstock ,  haculus  quercinus.  Rj.  (;43a.  — 
2)  lagja  hrastova,  ein  Schi/f  rou  Eioltenliolz,  uitvis 
e  lifino  ifiicrno.  Rj.  643a. 

llras(o»  ai'a.  /'.  brdo  u  Velebitu.  Rastova<5n.  Rj.  643a. 
Iira.slov  ilia.  f.  rUstoviiia,  f.  Eichenhoh,  liqitum  quer- 
num.  Rj.  643a.   hnistoio   drro.   —   I'roWe   se   eijcpa 
od  rastorine  ill  ceroviue.  Rj.  616b.  isp,  sreovina. 

Iirbat.  hipta  (hi-bata),  m.  dcr  Jluckcn,  dorsum.  Rj. 
r«  ijen.  isp.  bakar.  —  Trista  bata  (stapa)  po  tunjcmu 
hrbatu  ne  boli  ni  jedan.  Posl.  .■{20.  .\  nlati  popa 
Goloviea,  te  inii  odbij  od  rbata  iiieso.  Npj.  4.  4!)2. 
Na  hr2>tu  gospodinovii.  Mielielanpelo.  AJtj.  111.690b. 
hrfak,  hffka,  m.  ridi  r6ik.  Rj.  dcr  Hamster,  mus 
cricctiis.  zirotinja  nidik  na  miki. 

Iln-ak,  Hreka,  /  Mrekovie,  ni.  mnski  nailimak. 
ridi  Reak. 

hrep,    hreela,    m.   ein  junyer    Windhxind,   caluliis 
rertiuii.  Rj.  hr(t)-c'e,  mladi  hrt. 
Iifilaiijt',  n.  vidi  rdanje. 

Iirdati,  ludam,  v.  impf.  premetati,  orvaii.  r.  pj. 
sloL  ))()lir(lali.  ridi  rdati. 

Iirdoroisa,  /'.  psovka  iSeni  vreme.5noj.  nidi  rdoroga. 
Iihlut,   hrdilta,   m.   nekaka  Ire.^nja   koja   se    rska. 
ridi  rdut. 

Iirfeb,  m.  (po  zap.  kraj.)  vidi  panj.  Rj.  lireb  (truncvs), 
u  .Stulica  je  dugo  e.  Korijeni  223.  —  Tesko  kiiei  bez 
^oeka  a  ognjiJtu  bez  hrcba.  Posl.  315,  isp.  i  <;utak, 
krlja,  krljad,  spiea  2,  5ulj,  Suljak ;  taslak. 

Im'-eak,  bn'^eka,  »i.  (u  Dubr.)  ziliea  u  drvelji,  ir«r- 
zelchen,  radic.ula.  Rj.  dem.  od  brek? 

Iiri'k,  in.  fii  Dubr.)  Stamm,  Strunk,  caudcx,  truncus. 
cf.  stablo,  deblo.  Rj.  vidi  stabar.  isp.  hreb.  —  Graiie 
su  dub,  a  stabar  je  hrck.  DPosl.  25.  Vojka  kraj  svoga 
hrcka  (stabra)  opada.   151. 

Ilrbljii,  m.  musko  ime.  ?*  Rj.  647b:  Relja,  ^[anns- 
name,  noinen  viri.  dem.  Hreljiea.  hyp.  ilreljko.  — 
Na  molbu  protosevasla  Hrelje .  .  .  Protosevast  llrelja 
poininje  se.  DM.  47.  za  h  isp.  i  u  Daniiicevu  rjec- 
nikii  kijd  rijeci  Hrelja. 

Ilrelji»*a,  m.  dem.  llrelja.  Jt  Rj.  647b:  Keljiea, 
dcm.  r.  Relja:  A  lietjica,  Bosaiisko  kojnle. 

Ilreljko,  »(.  hyp.  od  Hrelja.  vidi  Reljko. 

Iirftn,  brfcna,  m.  (u  Dubr.)  dcr  JSIcerrcttiy,  coclile- 
nria  armvracca  Linn.  Rj.  —  Ljfil  n.  p.  ren.  Rj.  338b. 
Natrti  kome  rcna  pod  nos.  Rj.  410a.  lien  raste  sam 
na  polju  i  samo  se  upotrebljava  za  lijek.  Danica 
2,  103. 

Iirganji',  n.  vidi  rgaiije. 

Iirg^atj,  gam,  v.  impf.  abreiben,  abnutzcn,  detero. 
vidi  rgati. 

Ilr^ud, »».  planina  u  Hercegovini  blizu  grada  Stoea. 
Rj.  —  imena  s  takim  nast.  liOpud,  Mrgud.  Osn.  257. 

hrtd,  /'.  i  m.  (loc.  hridu)  (n  Dubr.)  der  Felsen. 
riipes,  cf.  rid:  Ter  se  mede  niz  visoke  hridi.  Rj.  Kod 
rijcdi  rid:  Sigjele  su  tri  gjevojke  ita  ridii,  na  ka- 
menu.  vidi  hrida,  stijena,  kamen.  auijm.  hridiua. 

Iirula,  /'.  vidi  hrid.  Rj.  kod  rijeci  rida:  Odvali  se 
rida  od  ()rida,  i  ubila  sva  tri  pobratima.  Rj.  649b. 
auijm.  hridina. 

hridiua,  /'.  auym.  od  hrid.  Rj.  takva  autjm.  kod 
bardaC-ina. 

Ilrija,  in.  (ist.)  vidi  Rija,  llrijo,  m.  (juz.)  vidi  Rijo, 
hyp.  od  Ilrislol'or.  —  Ilri-jo  (osn.  n  Hristofor).  Osn. 
70.  taka  liyp.  kod  Bajo. 

Iiripuiiji',  n.  das  starke  Uusten,  tussitio  auhcla. 
Rj.  verbal,  ud  hripati. 

Iiripati,  hripam  (hripljem),  v.  impf.  —  1)  keichen, 
stark  husten.  iussio.  Rj.  tesko,  zestoko  kaiiljati.  — 
2)  teSko  disati,  pijehati.  isp.  ARj.  111.  6U6a.  dem. 
hriputati. 

Iiripavai-,  hripavca,  m.  vidi  rikavac.  Rj.  kasalj, 
mugureci  kasalj. 


hripiitaqje 


—  884  — 


nrnjctina 


liriniiianji'.  u.   irrb.   orf   hriputali.   riidiijii   kojom  I 

,ii,   lirtptuvm,    r.  ithpf.  deiii.  oti  hripaii  2.  i 
./..  Al.i.  Ill    •  I  If  I'  ■*/<■'■•  Ilrnitdoj. 

hripiVrljiv.  ripucc.  i>p.  AKj.  III.  «%«. 

I'litfkqj.   Mi  sipljiv,    sipljajiv 


+C.;.  del-  f7iri/so/i//i,  rfr(i;;i  AviiiieH 

i.iva  srrndskijeli   bijalui   ukraJciii 

prvi    temelj    bijase 

•21,  -20.  U  iletvrtom 


liriMitii. 

■dm.  —    I 

.     '   -  kamonjeni : 

.     -  -  iUt.  t  )tkriv 

.,.,„ ..  ,-.  II.  3«t,  13. 

hrisdIitoT.  (ic'j.  ^'i'  pripudu  hrisijlitx  :  tiblicjem  i 

napravoui  bijahu  tockovi  kao  boje  hrisolHovc.  Jezek. 

1.  l'--  J       . 

hrisApniS,  m.  yfj<iorp»io;,  <fer  Chrysopras,  dragi 
iMMicii    rWfHiii.'.f:  Deseti   lirisopnis.   Otkriv.   21, '20. 

hrisoviilj.  'y.  hrlsovilija,  f.   •/yj-siyyjXkm,   isprara 
icm  peiutom.  fid i  i  kn\»ovolj.  — 
[•uuiuje  se  jo5  u  hri.'<ontlji  Milu- 
liuuvuj.  li.M.  li.  Iri  hrisovulja.  DRj.  1,  VII. 

Ilrlst,  m.  fVirisfio-.  (ap.  Script.  Eccl).  StuUi.  (u  pi- 
Nioa  c-rkveDijehl.  vidi  Hristo.«,  Krist. 

Ilrista.  m.  (ist.)  ri(?i  Hristo.  Rj. 

Ilrista,  f.  ime  iensko.  Rj. 

Ilrislan.  m.  ime  inusko.  Rj.  os»i.  m  Hristo.  Osn. 
14ii.  Iiiip.  od  Hristofor.  takia  hyp.  kod  Cvijan. 

llristivojo,  m.  ime  mu5ko.  Rj.  —  Hristi-voje.  isp. 
Hristofor.  imeita  tuko  slosena  kod  Ljubivoje. 

hristjaiiski.  adj.  sto  pripudu  hristjanima.  christ- 
lich.  cliriMitinus.  —  Sto  posIuJa  paSu  Skadarskoga 
(lii-nianina  roda  Hristjaniikoga.  Npj.  5,  431.  —  vidi 
hrik'anski. 

Ilrislo,  i«.  (juz.)  hyp.  od  Hristan.  Rj.  hyp.  od 
Hristofor.  takvu  hyp.  kod  Dobro. 

Ilristoror,  hi.  ime  musko.  Christophorus.  —  Krile 
tllriftofon.  Osn.  127.  hyp.  Hrista,  Hristan,  Hristo, 
Hristivoje.  Krilan,  Krile,  Krsta,  Kista.  i  t.  d. 

hrislojrranjp,  n.  drvo  njekakvo  u  pjesmi  narodnoj. 
«  Rj.  lie  tuniiiceci  rijeii  dodaje  .«e:  Pak  natrgaj 
hrixtoyriinje  zeleno,  a  to  je  iz  Npj.  1,  122:  Take  t' 
lioga,  sveta  djevo  Marijo!  Ti  otidi  u  tu  baJcu  zeleuu, 
pak  natrsr.ij  ln-istogratije  zeleno. 

llrislO!),  Hri«ta  iHristrisji),  tu.  Christus.  Rj.  vidi 
Hrisi,  Krist.  —  Mir  Bozji!  lfi.?fos  se  rodi,  va  istinu 
rixli,  poklanjamo  se  Bisiu  i  Ristovu  ro?.anstvu.  Rj. 
34b.  Da  je  Zvornik  zidao  nekakav  Zvonimir  nezna- 
Imiac  ;>rijV  Hri.iia  na  .SOO  godina.  Rj.  20ua.  Sam  joj 
Hristo^  u  krilo  panuo.  Here.  314.  Jer  <:q  \ni\  lazni 
hristoKi  i  laini  proroc-i.  Mat.  24,  24.  Gospoda  naiega 
Isusa  Hriata.  Sol.  I.  1,  3.  Gospod  naS  Isus  Hristos. 
3.  11. 

Ilristov,  (idj.  Cliristi:  Mi  recimo  tri  rijeci  Hristove. 
Kj.  ill!  jiripuda  Hri.^tu. 

Iiri>luri*-a,  /".  J.ena  Hristova.  —  Ljuljala  se  Histo- 
rira  mlada,  ijujjalo  je  dijete  Jovane.  Here.  211.  takve 
rijeii  kod  Gojkovica. 

hri>>(-anifa.  f.  cine  Christin,  chrisfiana.  Rj.  vidi 
bri-«'-anka:  kr^i'aniea.  —  Kaliigjeri  zovu  .  .  .  Jienu  hri- 
in'iniironi  ili  hriSc'ankom.  Rj.  .S()i)b. 

Iirisi-aniii,  m.  —  J)  der  Christ,  christianus.  Kalu- 
•jji-ri  zovu  svakoga  rovjeka  hriscaninom  (kad  mu  ne 
znadii  imenai  kao  i  ?.cnii  liri5(5anieom  ili  hriseaukom. 
Rj-  —  HrisKtiuiii  rimske  crkve.  (ila-n.  21,  28.').  vidi 
kr'i'anin.  —  2)  Srbin  (irikoga  zakona.  Rj.  hriscanin 
zoT.e  »e  i  Jiuijarin,  Grk,  jermenin,  Humun,  Hus, 
KTaki  covjek  Orckogn  sakoiui.  ridi  pravoslavni  i  syn. 
ondjc. 

hrisi'-aninor,  adj.  des  hri5<!anin,  christiani.  ViyUo 
pripuilii  hriirnninu. 

hrKt^sinkii,  /.  ridi  hri.idanica.  Rj.  ridi  i  kr56inka. 
7~    *"  zovu  .  .  .    iemi    liriri&inleom    ili    hrik- 

'"■'  '"     ''''■    fritdenheit,  piifinlux   Ohristi- 


iinux.  Rj.  xrijei  hriscanski.  vidi  hriS^anstvo.  —  Da 
ri.iniiiJiik  Marka  ne  prokune.  Npj.  2.  242. 

lirisi-ailskT,   udj.   chriatlivh,    christitiiiiis:    I    liris- 
t'diiskii    vjorii   da   ispunjaJ.   Rj.  sto  pripadii  hriica-    ' 
HiHi(«.  ridi  krJi'anski. 

Iirisrfliistvo,  «.  chrisiianesimo.  cliristiuiiHii,  Christi  j 
religio.  <7in.<fia»ii(?  populii.i.  Stulli.  ridi  hriscanluk,  ' 
krst  2.  krsi'anstvo.  —  Kad  se,  bogoljubni  stioi'o,  po-  i 
navljaju  sred  hriKtjaiiittvu  najvef^'e  .lezusu  miike  i 
pogrgjenja?  I.  M.  Mattel.  NiJta  od  liri.<tjaiistva  drugo 
ne  znadu  nego  post,  post  i  post.  K.  Pejkit^  ARj.  HI.  i 
69itb.  "  ! 

iiifka,  f.  Osn.  22.  «  Rj.  rka.  —  1)  dux  Schnarchoi, 
rhoiichus.  Rj.  vidi  brlcanje.  —  i  za  koiija:  Stoji  hrka  I 
ata  prazovita.  HXpj.  4,  30.  —  2)  xeherzhuftcs  Schimpf-  \ 
irort  auf  ein  grohei)  grosses  Kleid,  conricium  »n  ' 
iT.*(e»i  rudeiit.  Rj.  (iola.  kaie  se  u  scdi  podrugujtiU  \ 
se  gruhoj  huljctini.  ' 

hrkar,  hrk.'i(:'a,  m.  u  Rj.  rkaf,  rkAca,  »j.  tako  krS- 
eani  ii  Dalmaeiji  zovu  hriSnine.  Rj.  t)51a.  —  Njih 
zovu  Vlasima,  a  osirn  toga  jo5  Bkacivui  (ili  Hrka- 
i-ima).  Kov.  3.  rijeci  s  takim  nast.  kod  gluhac'. 

hrkrinjc,  n.  vidi  rkanje.  verbal  od  hrkati.  radnja 
kojom  tko  hrce.  —  vidi  hrka  1. 

hrkaiijo,  n.  i-erh.  od  hrkati  se.  Bj. 

Iirkati,  hfi^em,  v.  impf.  schiiarchen,  sterto.  vidi 
rkati,  hropiti  1.  r.  pf.  prosti  hrknuti;  sloz.   zahrkati. 

—  Ko  lirie,  ne  sree.  (Ko  mnogo  spava  onaj  slabo 
jede  5to  kuvano).  Posl.  159.  Turcin  slatko  hrce  u 
sijenu.  M.  Gj.  Mili(^evie.  ARj.  III.  700a. 

hrkati  se,  kam  se,  v.  r.  impf.  (u  C  G.I  kao  tis- 
kati  se,  I'-upati  se  s  kime,  streiten,  rixo.  Rj. 

Iirkiiiiti.  lifknem,  r.  pf.  schnarchen,  rhoitchum 
emitto.  vidi  rknuti.  jedanput  uciniti  ono  sto  znaii 
hrkati. 

lifIT,  adj.  (u  primorju)  vidi  vrli:  hrli  momak,  t.  j. 
dobar,  jak,  zdrav.  Rj.  vidi  hro. 

Iiirliti,  llm,  v.  impf.  hrlo,  brzo  ici,  eilen,  properare. 
vidi  hitjeti,   i  syn.   ondje.   v.  pf.  sloL  do-hrliti,  po-. 

—  Dan  za  nocim  hodi,  a  noc  za  dauom  hrli.  DPosI. 
15.  Hrli  kad  rano  dogje.  27.  I  angjeli  tamo  s  neba 
hrlc.  Osvetn.  ARj.  III.  701a. 

hflo,  (idi:  brzo,  hitro.  cf.  hrliti.  —  Bolje  je  svoje 
i  lijeno  negli  tugje  i  hrlo.  DPosl.  8. 

Ilrmanj,  Hfmnja,  m.  man.astir  pust  na  siihoj  megji 
gdje  se  saslaje  Una  i  Unae;  blizu  njega  imaju  zidine 
od  kule  istoga  iniena.  Rj.  —  imetia  s  takvim  nast. 
Krupauj.  JluOanj.  Ravanj,  Rtanj,  Splavauj. 

Ilriija.  m.  (ist.^  muJko  itue.  vidi  Hrnjo.  i.ip.  Hrnje- 
tina.  —  Kraj  svakoga  dvori  po  djevojka,  kraj  kur- 
viea  Hrnje  Mustaf-age  baS  uz  njega  dilber  Angje- 
lija  .  .  .  Ljuto  gleda  Hrnju  Mustaf-agu.  Npj.  3,  188. 

Iirujnira,  f.  rnjaga,  velika  goniila,  eiit  gro.<iscr 
Haufe,  iiKignus  acernts.  Rj.  (!5ia.  vidi  gomila,  gro- 
mihi,  hipa,  kamara.  za  nast.  vidi  kod  brljaga. 

llriiji'ik.  m.  musko  ime.  Rnjak.  Rj.  G51a.  za  h 
vidi  Danici(?ev  rjeCnik  i  Korijeni  218.  isp.  Hrnjc- 
tina.  —  imena  s  takim  vast,  kod  Dujak. 

Iiriijanjc,  n.  verb,  od  hrnjati  se.  radnja  kojom  se 
n.  p.  ro  hrnja.  vidi  rnjanje. 

Iirnjati  .se,  hrnjam  se,  r.  r.  impf.  vidi  rnj.ati  se, 
njam  se,  v.  r.  impf.  sich  reihen,  adtcri.  Rj.  G51a. 
kau  trljaii  se;  n.  p.  ro  se  hrnja  o  drro.  —  za  h 
isp.:  rnjati  se,  rnjav,  Rrnjak,  Rrnjetina.  Korijeni  218. 

Iirnjnv,  adj.  --  rnjav.  mii  aufgesehlitzteii  Lippeii, 
labiis  diffissis.  Kj.  ()51a.  sto  ima  raspukle  ili  nare- 
zane  vsne.  —  Stani  kurvo,  hrnjavi  Mustafa!  eiju  li 
si  kulu  poharao?  Npj.  3,  285. 

Iirnjaviiia,  m.  —  Rnjavina  cf.  Rnjetina:  A  na 
ime  ihijaviiii  Muju.  Kj.  <)51a.  Od  Udbine  Hrnja- 
vinu  Muja  i  njegova  hidoga  Alila.  Npj.  3,  274. 

Ilfiijetiiia,  m.  11  Rj.  Knjelina  Mujo,  cf.  Hrnjetina. 
Rj.  •J51a.  «  orogii  nema  kod  h.  —  Muju  hio  hrnjav, 


Hrnjicil 


—  385  — 


hrteniea 


)((    ;«M  odnflc    narh'iiud-    Hrnjotina,    Hrnjo,    Hriija, 
llrnjak,  llnijii-;i. 

Ilrnjica.  m.  dem.  ad  IJijija.  u  Kj.  Rnjica,  m.  vidi 
Unjo.  Uj.  liohi.  is/).  ITrDJetina.  —  AT  eto  ti  Hrnjice 
Mustalc.  Npj.  :!,  -iJU. 

liniikAvit,  '((0.  "  1^-  rnjkovit,  n.  p.  konj,  koji 
nijc  (Toliro  porlmetnut,  nen;o  ostao  ajsirovit,  niclit 
qanz  kusirirt,  noii  penittts  cast  rains.  Kj.  651a.  — 
ltd  osnove  od  koje  je  rnjav.  Osii.  -222. 

hrnjo,  »H.  ti  Rj.  r'njo,  einer  der  cine  tiufiienclilitzte 
Lippe  hat,  lahiis  diffissis.  Rj.  Ii:')la.  liii/i.  ml  liriijav 
I'ovjek.  —  dolazi  i  l;ao  nadimak.  vidi  Hrnjo.  i 

llrnjo.  m.  vidi   Hnija.    isp.   Hrnjetina.  —  Tako  ti  ] 
pomojrao  h'nijo  iz  I.iisiine.  (Rece  se  onome  koji   5to 
laino  (iokaziijf.  Piipfivijeda  so  da  je  nekakav  linijo 
[ill  Hrnjo]  bio  neirda  ozidao  kulii  kod   Kosa  i  iz  nje  . 
ae  branio  junai'ki   od   morskijcli    iieprijuteljal.   Posl.  J 
310.  Onda  rere  Hrnjo  Mustaf-aija.  Npj.  3,  lot).  I 

lii'o,  lii'la,  liflo.  (11  (!.  (c.)  vidi  vr'o,  cf.  lirli.  Rj.       j 

Iir6biir,  m.  ridi  nMiar,  rabar,  hrabar.  m.,  *  st/n.  j 
oitdje.  —  Hrabar  {adj.),  lirfdiar  (snjjst.  tsp.  vojno), 
lirabron,  lirabriti.  samoyla.'ino  glasi  o:  zniicenje  kuo 
u  hrabar:  hrfibar  (sup.st.).  Korijeni  223.  Hrabar  i 
lirftbar  (oboje  ae  jrovori  bez  Ii).  Osn.  105.  primjere 
ridi  kod  robar.  —  livbur  mjesto  ruhar !  Tako  mi  je 
kazivalo  jediio  moint'e  iia  t'etiuju,  samo  ho  se  i  ono 
A  (izuiegju  B  i  B)  po  C'rnotrorski  izn;ovara  izmegju 
A  i  E,  kao  5to  je  naponiemito  u  predfrovoni  k  po- 
slovicama  na  slrani  XXV.  Npj.  1,  2()(j  (Vuk). 

lirOm,  udj.  lahm,  hinkend,  claudus,  cf.  cotav.  Rj. 
vidi  i  bagav.  bangav,  santav,  Sepav,  topalast.  isp. 
ohromiti.  —  llroini  dabo.  Rj.  l()9a.  Mom  sam  na 
nogu.  Xpj.  1,  185  (ua  no<ru,  loc.  Sint.  OlO).  liom  sam 
11  nofru.  1,  1<SI).  LiiaSe  Jonatan  sina  hroma  ua  nogii. 
Sam.  II.  4,  4.  Bijaie  lirom  na  obje  noge.  9,  13.  A 
ja  starac  rami  jarao,  kudeeaeu  iiz  iiliou,  ter  6u  ugrist 
ruiieicu.  Npj.  1,  436. 

lirAiiiai',  hr'^mea,  m.  der  Hinkende,  claudus.  Rj. 
koji  jc  hrom.  hyp.  bromo.  —  J)  covjek.  Tada  <;e  liromac 
skakati  kao  jeleii,  i  jezik  nijemoga  pjeva(:^e.  Is.  35,  6. 
vidi  topal.*  —  a)  krmak.  Krme  koje  ohrone  na 
piitu.  Kj. 

Iiruino,  ni.  Injp.  od  hroniac.  gen.  hnjma,  roc.  bromo. 
—  T6pal*,  der  Lulime,  claudus,  cf.  bromo.  Rj.   743b. 

lironiAl'it,  f.  die  Lahmheit,  clauditas.  Rj.  osohina 
onoga  sto  je  hromo.  ridi  hromotinja.  —  rijeci  s  takim 
nasi,  kod  bistroi'a. 

hroiii(Minjn,  f.  (u  C.  G.)  die  Lahmheit,  clauditas. 
Kj.  villi  bromoda.  —  rijeci  s  takim  na.it.  kod  bo- 
soli  nj  a. 

Iironoluii'ijn,  /'.  chronologia.  —  Hronologija  hode 
se  za  istorijii.  Priprava  195. 

Iirripao.  bi^iH'a,  m.  das  Sterherocheln,  extremus 
spiritus:  dosao  mil  hropac.  Rj.  vidi  bropnja  2. 

Iiru|iiirinji'.  J),  ride  bropljenje  l^j. 

Iiriipilali.  bropocem,  ridi  hropiti.  Rj. 

liro|iiti,  pirn,  r.  impf.  Rj.  vidi  hropilati.  —  1)  (u 
l>iil>r.)  schnarchen,  sterto.  Rj.  ridi  hrkati.  —  2)  ro- 
clictn  (vom  Sterbenden),  spiritus  interclusus  ante 
mortem.  Rj.  na  timoru  tesko  i  s  hiikom  disati.  vidi 
i  krcati  3. 

lirApljOiijc.  n.  verbal,  od  hropiti.  Rj. 

Iiriijiuja.  /;  —  1)  (11  Pul)r.)  ridi  sipnja.  Rj.  vidi  i  \ 
liropotiiija,   ])ijehiija,   zadiilia.    bolcst  od  koje  se  tesko 
disc:   asthma.    —    2)    Stcrbcrocheln,   spiritu.s   inter-  \ 
clusns.  Rj.  kiul  tko  na  umoru  hropi. 

Iiropi'itiiija,   f.  vidi  sipnja  Rj.  i  bropnja  1,  i  syn.  i 
ondje.  —  rijeci  s  takim  nasi,  kod  bosotinja.  1 

lirpa.  /'.  u  Rj.  rpa,  /'.  der  Haufc,  cumulus,  acerrus,  ! 
cf.  gomila,  rnjaga.  Rj.  li.T4b.  vidi  i  gromila,  hriijaga,  ' 
kamara.  potrrda  :a  h:  Gomila,  der  Haute,  eiimulus, 
ff.  gniinila,  hrpa,  kamara.  rnjaga.  Rj.  94a.  dcm.  lirpica, 
Kiieim  iijiiu  (slapoml  u  jedan  kamen,  a  to  se  iznifi  j 
iz  njega  rpa  ruSjiija  zlatnijeh.  Npr.  221.  I 


Iirpal.  adj.  cega  imu  mnoqo  n  hrpi:  (Rib))  ii  tPHii 
trsalo  a  ii  guviin  rpato.  Here.  352.  —  adj.  n  takim 
iKist.  kiid  bogal. 

lirpica.  /'.  dan.  od  hrpa.  u  Rj.  fpica.  ««  h  sprijed<i 
prcma  bfpa. 

hrpTstc,  m.  Ort,  wo  ein  Haufe  (Kukuruz) gesianden, 
locus  uliiacermis  fuH.  Rj.  mjesto  gdje  je  "biln  hrna. 
u  Rj.  rplJte.  sa  h  sprijeda  ]>rema  hrpa.  —  rijeei" 
s  takim   nast.  kod  blatlste. 

Il'rpiijak,  HI.  eine  Art  Getreidemass,  modii  genun. 
Kj.  mjera  za  iSito.  u  l{j.  rpnjak.  .sa  h  uprijedit  prema 
hrpa. 

Iifsnk.  hfska,  m.  u  Rj.  fgak,  ska,  m.  kad  se  Sto  u 
jedenju  rska,  Rj.  (io-lb.  —  hrsak,  hrskavae,  lirskav-ica, 
brskati  .  .  .  u  \  nkovii  rjeeniku  bez  h  po  sada^njein 
govoni  nekih  strana.  Korijeni  319. 

iiir.skrinjp,  ».  vidi  rskanje,  n.  rfa*  Krachen  (einiger 
S'peisen)  zuischen  den  Ziihnen,  stridor  cihi  inter  denies. 
Rj.  654b.  vidi  hruskanje. 

Iirskad,  skam,  v.  impf.  —  1)  ridi  rskati,  mil 
Kriichen  zerbcissen,  knorpeln,  cum  fragore  comedo. 
Rj.  gristi  sto,  da  se  cuje  hrsak.  vidi  liriiskati.  v.  pf. 
sloz.  iz-h rskati,  po-.  —  2)  lirskati  se,  ska  se,  v.  r. 
impf.  zicischen  den  Ziihncn  krachen,  fragorcm  edo 
inter  denies.  Rj.  t;.'>4b.  hrska  se  n.  p.  iresnja  hrskavae, 
kad  se  jede.  vidi  lirsUiti.  —  Rdiit,  neka  treJnja,  koja 
se  r.ika.  Kj.  (jKia. 

Iiif.skrtvaf.  lirskavca,  m.  vidi  rskavac,  die  Knorpel- 
kirsche,  cerasi  genus.  Rj.  654b.  tresnja,  koja  se  hr.fka, 
kad  se  jede.  vidi  hrskavice,  hriist  1,  i.^p.  babaje,  rdut, 
vruskinja. 

Iif.skavica,  /".  vidi  rskavica,  vidi  mrStalica.  Rj.  654b. 
n.  p.  u  nosu,  der  Knorpel,  cartilago.  vidi  i  griska, 
griskavae,  nimeiida. 

Iii'skavice,  f.  pi.  vidi  rskavice  (u  Mostaru),  vidi 
bab.aje.  Kj.  6.54b.  vidi  i  hrskavae,  i  syn.  ondje. 

Ii'r.stali.  strim,  r.  impf.  —  JJ  ncprelazno:  Tko 
melje  ii  posjek,  kruli  mu  hrsta.  DPosl.  130.  Hrsiati, 
rskati  se.  XII.  —  2)  i  prelazno:  dentibus  eomminnere. 
Slovinae.  ARj.  III.  708b.  vidi  brskati,  hmskati. 

lirsiiNkT,  adj.  sio  pripada  hrsuzima.  u  Rj.  655a: 
rsuskl,  Diebs-,  furum.  —  Kasapsko  je  meso  po  fietiri 
pare,  lovadko  po  gro5,  a  hr.fusko  po  diikat.  (Jer  lovac 
izdangubi,  a  brsuzin  plada  globu  i  dangubi  ii  zatvoru). 
Posl.  133. 

lirsiiz,*  m.  u  Rj.  rsuz,*  m.  der  Dieb,  fur,  cf.  krad- 
Ijivac,  liipez.  Rj.  655a.  ridi  i  lopov,  tat.  —  Kad  se 
hrsuzi  svade,  onda  jedan  drugoga  izdaju.  Posl.  121. 
Ko  jedan  put  ukrade,  uvijek  se  za  hrsuza  drzi.  141. 
ridi  brsuzin. 

Iifsiizicn,  f.  ?.ensko,  Sto  je  mulko  hrsuz :  kradjivica, 
lupeziea,  tatica.  —  Na  Sto  fxi  se  jadna  povratiti?  Na 
svekrvu  jednu  C'rnogorku  ?  Na  svekrvu  jednu  rsuzicu  i' 
Na  gjevere  zenske  atrasiviee?  Here.  215. 

hrsiizin,  m.  ridi  hrsuz.  Rj.  i  syn.  ondje.  —  .ler 
lovae  izdangubi,  a  hrsuzin  plada  globu  i  dangubi  u 
zatvoru.  Posl.  133.  (Jd  domaceg  hrsuzina  tesko  je  sa- 
duvati.  232.  TeSko  je  od  hrstizina  §to  ukrasti.  314. 
Hrsuzin  hrsuzina  lasno  pozna.  .343. 

Iirsttzliik,*  m.  11  Rj.:  ratizluk,  der  Diebstahl,  fur- 
turn,  cf.  kragja.  Rj.  655a.  vidi  i  kradba,  lupeStina, 
tadbina. 

Iiirf,  m.  Windhund,  canis  vertagus.  Rj.  lovni  jta-f 
dugih  nogu,  ianak,  lagahan  i  brz.  vidi  bondia  1. 
augm.  hrtina.  —  Pred  njima  au  rti  hrzolovi.  U  njega 
sw'rti  brsolovi.  Rj.  4.3a.  I  zutoga  rta  Dukagjinca.  Rj. 
144b.  Udarise  rti  i  ogari.  Rj.  437b.  Hzme  sa  sobom 
jo5  dva  hrta  Sto  mogu  zeea  u  polju  stiei.  Npr.  46. 
List  kao  ii.  Posl.  170.  I  daj  mene  dva  bijela  rta. 
Npj.  1,  183. 

hrteniea,  hrteiijafa.  (.  if  Rj.  rt^uic.a,  rtenjada,  der 
IHickiirat.  spina  dorsi.  cf.  kiemeniea.  Rj.  655a.  hrbat, 
pohrptina,  i  izgubivSi  h:  rtenica  (pred  t  otpalo  je  //), 
rtenjada.  Korijeni  223.  —   Kepnu  um  je  va.iii  saderao 

25 


brtlea 


386  — 


hud 


.vl  trtine  'Jo  rrh  rteiike.  Uj.  .'VTib.  KoJljiva  riV>n,  ii 
kojoj  iiua  kosti  osini  rteiiicc.  Kj.  2!U>a.  ni  nnat.  kod 
hrtenjai^  isj  I  ajirirai^a. 

hrlira,  f.    '  im.  ceriiiija  fi').  Rj.  zeimko  sto 

jf  utHsko  hrt. 

hHifiB,  <«^;.  thr  hrtiou.  vtrUigae.  Rj.  sto  pripada 
hrlici.  isp.  takcf  adj.  kod  srrliOin. 

hrtian,  f.  (iii</ih.  od  hrt.  Kj.  (ii  Kj.  kod  lirtiiia  st<fji 

tjrijeskom   it  ■     •        ' m.   jdii  jc   viitskogti  rodtij ; 

kod  rtiua  f.  'iiijii/). 

hrtov.  lid).  , i<pUls,  vertuf/i.  Rj.  ito  pripadii 

hrtii.  —  -•!   mist,  i.'tp.  alalov. 

hrtiivoi^u.  III.  ridi  rtovosja.  Rj.  der  ^\'indllllndc 
t'uhrt,  CfTtiir/i  ductor  (ids  Vonrurf  fur  eiiicn  Edtl- 
mann,  dtr  immer  iiiir  jiiijt).  Kj.  (iooa.  hrto-voirja  koji 
hrte  rodi.  prijekor  rhistelinti  koji  dniijv  iie  radi  nego 
ide  u  lor.  —  tiiko  slo:.  rijeii  kod  Oelovojrja. 

hr&piti.  liru|imi.  r.  pf.  vidi  nipili,  piin,  vidi  liahmiti. 
Rj.  lU'iTb.  r  Viika  hey.  Ii :  ii  r^tulii'a  luiqiiii,  iiii|>ii)frcrp. 
Korijeni  olS.  —  Ako  .'sjutra  Tiirska  vojska  riipi  u 
Srliiju,  kako  cii  ja  i/.ii'i  preil  Turke '.'  Danica  S,  1(!4. 
Sloracu  iizajinili  od  kojrii-  ako  oil  kiid  kakvi  prcnu- 
merunti  iie  riipiii:  Straz.  liSSd.  (571.  DoiM  iiajilo  iz 
nenada,  linipiti,  balimili.  D.VKj.  74r)b. 

hrOskiinJi*.  n.  u  Kj.  riiskaiijo,  ridi  r.-skaiije.  Kj. 
•iSiSa.   r   Viikovii  rji'i-iiiku  bez  h.  Korijeni  iil'.K 

hr&skilli.  skaui,  r.  iiiijif.  ii  Kj.  ruskati.  skaui,  vidi 
rHkad.  Kj.  i>5)Sa.  L'  Viikovu  rjetiiiku  bez  li.  Korijeni. 
319.  i-i(2i  hrskati,  lir.-itati. 

hrust,  linistii,  m.  —  t)u  Rj.  ruSt,  nUUi,  in.  (pi. 
nistevii.  vidi  rskavac.  Kj.  (i58a.  sa  h  isp.  rskali  i  hrskati, 
ruskati  i  hruskati.  lidi  hrskavai-,  i  si/n.  ondjc.  —  Ba- 
baje,  iiekake  tre-iiji'  koje  se  zovii  i  rskavice.  cf.  rustevi. 
Rj.  tia.  llrenovaia  je  iiajpoznija  treJiija,  tvrda  je  kao 
i  rust,  ali  je  od  iijega  situija.  Rj.  ISKa.  —  :i)  dcr 
Maikafcr,  indolontlut  ru/(/«)-(.s.-_bul)ina  koja  se  zove 
i  gundelj.  gdje  vidi  syn.  —  Sto  osta  iza  skakavca 
izjede  hrnsi.  .foil.  1,  4.  Izje.it^e  te  kao  hrust ;  neka  vas 
je  mno<ro  kao  liniitcrri  .  .  .  Iiruiteii  pado5e,  pa  od- 
letje-e.  N'aiiin  3,  l.'i.  Hi. 

llrviU-aiiin,  m.  iovjck  iz  Hrvdtske.  Hrvac'-Hiiiii.  Ko- 
rijeni ilJS.  —  Ne  bi  li  po  tome  praviji-  bilo  da  se  u 
Da.<emu  jezikii  Ijiidi  koji  stustavljajii  Hrvatskii  kralje- 
nnu  ne  zovu  Hrvati  ne\:o  Hrvucuni?  Srbi  i  Hrv.  (!. 
dolnzi  1  kuo  prtzimc:  ].,uka  Hrvaainiii.  Npj.  S,  57;'). 

Iirviii'-riijo,  H.  verb,  od  1)  hrvatiti,  2)  hrvatiti  ae. 
—  JJ  rudiijit  kojoni  tko  hrvati  koga.  —  2)  statije 
koje  hiva.  had  se  tko  hrvati.  —  das  Kroatisiren. 

hrvaslina,  /'.  (ii  Daliu.)  vino  koje  nniilra  ii  zemiji 
raste,  i  koje  je  dnikcije  od  priuiorsko-ra,  Balnudiner 
Wein  aim  dem  Iiiueru  dcs  Landes,  vinuiii  iiiterioris 
Dalmatiae  a  maritinio  dicersum.  Kj.  hrva(t).stina  (osii. 
hrvatskii.  —  ztt  iiast.  isp.  frospo.Hina. 

Dn'al,  Ifrvata.  m.  der  h'roate.  Croatii.  Rj.  vidi 
Hr\alin.  auiim.  Ilrvatina.  htjp.  Hrvo.  —  Ko  je  god 
zakona  (in'koga  ili  islornoga  onaj  se  uiakar  gdje 
stanovao  ne  ee  odrci'i  Srpskoga  iniena,  a  od  ouijeh 
koji  911  /.akona  KimHkoga  ueka  ka/.e  da  je  llrvat  koji 
go*!  ho<!e.  Srb.  i  Hrv.  (5.  Po  louie  ja  mislini  da  ne 
moze  biti  drugo  nego  da  sii  Srbi  i  Hrvati  jedan 
Daro<i.  Dioba  (i.  imena  s  takim  nast  kod  Kuslat. 

llrvAti,    III.  pi.   Kroatien,  Croatia:  Pa  ti  zovni  « 
Hrvate  ratne,    pobratiina    od  Ilrvata  Malu.  Rj.  vidi  : 
Hrvatska.  isp.  Harvati,  Horvati. 

Urv&lii-a,   f.  Kroatin,   Croata    midier.    Rj.  —  Da 
nije  (riief)   poznata  .  .  .  svakoj  Jlrvatici  ili  Srpkinii.  i 
Ogled  VI.  I 

Hrvatin,  m.  pi.  Hrvliti.  isp.  bftljar,  bftljarin,  pi. 
UjJii'iri.  —  J)  vidi  Hrvat.  —  Petar  (j)oi5<!e  Hrvatiii  ' 
rodom  Hazida  erikav.  S.  Ko«fi(!.  Ni  ye(e  Hrvatiii  ni 
o<l  }Umu-  vitez  fij.  M.  Vetranif'-.  Va.ioj  milosti  ki 
znam_da  .  .  .  Jlrrntin  poiitoviin  jest.  P.  Zoranid.  ARj. 
III.  <14a.  —  H)  prezime:  Hrvatin  Jnraj  h  sinom. 
Mon.  Croat.  Ive  Hrvatina  celo  bcIo  jedno.  ARj.  ITI. 


714a.  sad  se  oro  prezime  ludazi  u  Hrv.  s  pomiidza- 
iTiiim  izgovorom  ITorvatin.  —  !i)  iiekad  jc  dahizilo 
i  kao  iiiiisk:!  imc.  isp.  Hrvoje. 

Ilrvntina,  /'.  augiii.  od  Hrvat.  gorori  se  u  hanyi: 
Ovo  je  ]>rava  Hrriitiiia.  P.  Leber.  —  isp.  takm 
aiigm.  kod  Kosnjai^ina. 

iirviUili,  hrvatiui,  r.  impf.  :ti  akc.  .\Rj.  III.  714a. 
I',  pf.  sloz.  pohrvaliti  (i  sel.  i.yi.  u  StiiUija  pohrvaeen. 

—  J)  koga,  iiiiiti  ga  llrratom:  l>a.  da,  vi  hoi'ete 
da  sret  hrvatitc.  Jl.  I'avliuovii'.  .\Kj.  III.  714a,  — 
3)  sa  se,  rclleks.  hrvatiti  se,  postajati  Hrvat.  —  kroa- 
tisiren, sich  kroatisiren. 

Ilrvat.ska.   /".  Kroatien,    Croatia.    Kj.  t.  j.  zemlja. 

—  Glavno  mjesto  a  sadaSnjoj  Hrvatskoj.  DRj.  1, 
354.  Stanipan  za  skole  «  Hrrat.'^koj.  Kolo  15  (14). 
ridi  Hrvati. 

llrvi'il>kT.  adj.  kroatisch,  croaticus.  Rj.  sto  pripada 
llrvatima.  —  Osnove  Srpskoira  ili  Ilrnitsknga  jezika. 
t)sn.  I. 

Ilrvo,  m.  hjip.  od  Hrvat,  Hrvatin.  isj).  Hrvoje. 
takva  hjip.  kod  Bosnjo. 

Ilifvoji'.  in.  ime  nui.sko.  osnora  inu  je  Hrvo,  a  Hrvo 
jc  hijp.  ud  Hrvat,  Hrvatin.  — Nije  ti  ga  fee*  Hrvoja. 
DPosl.  ,S.!.  takia  hi/ji.  kod  Klagoje. 

H'rvojcv,  adj.  sto  pripada  Hrvoju:  tijuragj,  si- 
novae  Hrrojer.  DJI.  '274. 

Iiliji'iijr,  II.  rerl).  od  liljeti,  das  Wollen,  to  velle. 
vidi  hoeenje.  ■  •  Svjetniku  mogueii  htijeiijc  se  dariva. 
HPosl.  120  (u  jugozap.  kraj.  dariva  se  mjesto  da- 
rnje  se). 

li(J&ti,  hftcii,  V.  impf.  (jugozap.)  uoUen,  rolo.  Rj. 
vidi  hotjeti,  gdje  sii  i  priinjeri.  r.  pf.  sloL  prohtjeti, 
zahtjeti;  v.  impf.  sloz.  zalilijevati. 

Iiltbav,  adj.  hubav.  Osn.  S8.  u  Kj.:  ubav,  (rijetko 
se  govori,  nego  se  enje  ii  pjesmama).  ridi  lijep:  Na 
uhavu  na  poljn  Kosovu.  Kj.  7(via.  —  Ona  je /(«7)rt»a 
mladica.  >I.  Hrzic.  Hej  hiibava,  hej  zalosna.  liej  ne- 
sreena  I'arasiera!  Megj.  53.  adv.:  Mole  da  im  daino 
da  iedii  i  |)ijii  blaeo,  slatko,  huhavo.  M.  Gj.  ililieevid. 
AKj.  111.  71(5a. 

liilbavae.  Hiib.avea,  m.  u  Rj.  Ubavac,  bavea.  m. 
Name  cincr  Quelle  zivischen  Ixcmcta  und  Krusedol 
ill  Si'/inieii,  nomen  funtis  (Bandusiac)  in  Sirinio.  Rj. 
7(!3a.  imc  izvoru  u  Srijeniii. 

liUbavac,  hub.avea,  m.  Stiilli.  hubav  corjek. 

Iiiibavica,  /'.  u  Rj.  ubavioa,  cf.  zlatoje.  Rj.  7tj3a. 
Iiiibara  icnska.  —  >iova  mlada  zove  . .  .  djevojke  uha- 
vicom,  Ijepotieom,  sekom,  gospogjicom,  golubicom, 
i  t.  d.  Kj.  -211a. 

In'ifae,  liiieea,  m.  (u  Risnu)  Art  Ohrenkrankheit, 
morbus  rjuidam  aicrium.  Kj.  bolest  njckaka  u  usima, 
po  svoi  jirilici  od  koje  luiei  u  u.iima. 

Iiiieaiijo,  n.  verb,  od  Imeati.  radiija  kojom  sto  huci: 
Kike  i  poloei  teku  .s  oliolim  hueanjem.  M.  A.  Relj- 
kovie.  AKj.  HI.  71<ib.  Hucanje,  murmur.  Sttdli. 

huead,  lii'icmi,  v.  impf.  govoriti  hu,  ciniti  da  se 
iujc  lui.  V.  pf.  slo:.  pro-lu'icali  (pro-liueim),  za-.  — 
Nesto  liuci  vrliu  na  jdanini,  a  viju  .se  orli  i  gavrani. 
Npj.  3.  41)7.  Vod/t  je.  koje  glavnum  rekom,  koje  drugim 
rastiiknina  i  pototima  tako  httcala,  da  kucani  nisu 
mogli  dobro  euti  jedan  drugoga.  M.  Gj.  Milic'evid 
Huceci  talasi.  K.  I'avie.  .lurve  hui'i  prupast,  jurve  se 
trese  zemlja.  (ij.  Rajiie.  AKj.  HI.  71(jb. 

Iiueka,  /'.  u  Rj.  ueka,  /'.  vika  ili  mala  buna,  i  po- 
najvise  u  smije.^nome  i  sramolnome  smislu,  gotovo 
kao  knoniea,  der  Liirm,  titmuUits.  Rj.  794b,  za  h  isp. 
ukati  (  hnkati  /  hueati. 

hfiil,  lu'ida  (hudi,  comp.  hugji)  (u  Dubr.),  adj.  schlecht, 
iibel,  mains:  Jao  jadiia.  htide  li  sam  srece.  Rj.  vidi 
budan,  nevaljao,  prten,  rgjav,  traljav,  zao,  zioeest.  — 
Ko  eeka  boiSid  na  hoi'i(;  vazda  mu  je  hudi  hozii'..  Posl. 
15;».  Udoviea  wrfo  ime.  32.S.  Jfudoj  materi  i  svoja  sii 
dje<;a  iKuttorei.  DPosl.  '27.  Huda  je  zeiia  s  vrliom 
zajam  ka  ne  vrada.  '28.  Nagla  djeviea  hiulu  muzu  rada. 


hiMliin 


387  — 


liumka 


r>8.  Nail  ratoin  hiifijcrja,  iind  mirnm  boljepa  vremena 
vik  iiiji'.  •i'^.  //'"/  u  nas  ...  tie  znari  siroiiiaJan,  nego 
fvy'o/',  sriilcclit.  I'iM.  44.  m  oroj  posloriri  cini  se  da 
liiido  ('/(((A'  ziiKci  siromasiio,  jail  no  :  Sto  je  hildo  i 
odrpaiio  to  je  bijesno  i  |ioiiiaiiin(i.   I'osl.  ."iaT. 

Iiriililii,  hrulna,  adj.  vidi  Inid :  Moja  zinija,  moj 
liudiii  jKiriide.   Hj.  i  si/ii.  kud  Imd. 

hl)(li(i,  hndnii,  V.  impf.  ridi  luditi.  kiiditi.  r.  pf. 
•tluL  pohiiditi  ((  »e1.  up.  hud.  —  JIfidili  kojra  komu 
pod,  pred  kiji'iii,  iiifttiiiiii  idiquem  notdrc.  Sliilli.  Zetm 
iko  hudi,  kiipus  svoj  uli,  a  tko  i.mn  livali,  bradu  sebi 
pali.  ni'osl.  1()().  .la  saiii  cue...  da  ti  imaS  na  glami 
jrjt'vojku  .  .  .  al'  iii  meite  nc  hude  kraljevi  .  .  .  al'  ja 
nemam  velikoga  blaga,  all  imam  velikoga  glusa.  Npj. 
f),  2fi7. 

hiidohii,  /■.  (u  Dubr.).  —  1)  Ilo.iheif,  malitia.  cf. 
/.lo(?a.  ^  V)  dcr  Biise,  Tcuf'el,  di(diohis:  Htidobo  pa- 
kleiia.  Kj.  ridi  frjavo,  i  siin.  ondje.  —  Ziia  dje  se 
hudvhc  iv'tu.  Dl'osl.  15!t.  ' 

liDtliorii,  /'.  hu<la,  rijjiiva  Icoliba.  vidi  udzera. 

Iii'iirjf'iijt',  n.  rcrh.  od  liuditi.  radnja  kojom  tko  hudi 
lofld.  Stiilti  vituperatio. 

Iinlior,  m.  u  lij.  7y4a:  uhor  (u  Heiceirovini)  ridi 
ober.  Hj.  704a.  vidi  i  hobei-,  /  si/n.  ondje.  —  Kokotu 
pristavi  frarliijose  a  sokolu  huhnr.  DPosl.  47  (srar- 
bijes  =^  jiniporac).  Uz<lvi.srniit'  hnlwr.  148  (uzdvigiiut' 
xtarijc  mj.  novijefin  uzdigiiut'l.  huliur,  kresla,  hober, 
u  Vuka  ulior.  XII. 

Iiuk,  III.  vidi  buka  2.  n  Kj.  fik.  (di  kako  je  iika, 
ukauje  istoga  poataiija  an  uk,  a  piic  -le  i  huka, 
hukaiije,  trehii  pisafi  i  huk.  isp.  bukovi.  StitUi 
link.  —  Vitra  wtraSna  huk.  (xj.  Barakovid  Koiij 
s  svojijeni  phihijcm  hukoiii  dopire  na  stabar.  V.  M. 
(iucetic'.  Ciije  vise  sebe  urHche:iioi  link  aliti  zvizd.  I. 
<TJorfrjii'.  hjiidem  smu(^eniin  od  liukn  morskotia  i  od 
valov.  N.  Raujina.  ARj.  III.  'i-2Uh. 

hnkn,  /'  —  1)  Oeschrei,  clamor,  cf.  vika ;  Sva  je 
huka  nil  vukd,  a  iza  vuka  i  lisica  sita.  Kj.  —  Kolika 
li  /lutrtOd  momaka.  Npj.  5,  224.  —  :<*)  vidi  buk, 
buka,  lupa.  praska.  treska;  Getose,  sircjjitiiit.  —  Iza 
iiekake  Jiiike  i  crveiikasta  protece  (vodal.  Rj.  15a.  Da 
9e  od  velike  nkc  i  treske  i  sav  carev  dvor  zatrese. 
Npr.  15;f.  f^taue  opet  onaka  sila,  hrikn  i  piska  oko 
dvora  farskojr.  liSli.  Slade  huka  krstaea  barjaka.  Npj. 
T),  33;!.  Voda,  koja  sa  vclikoin  hiikotn  pada  u  zaliv 
morski.  Pis.  80.  Koji  utiSavas  huku  morski(,  httlcu  vala 
njiliovijeh  i  buiiu  po  uarodima.  Ps.  G5,  7.  Ali  .s  hukom 
vebkoga  vjetra  raspali  oganj.  Jew  11,  16.  Kao  huka 
roda  miiogijeb.  Otkr.  1,  15.  Babiiii  ukovi .  .  .  Islo  se 
viijeine  zove  u  Bosni  i  hcdiine  hukc.  M.  Ru2ic'i(^. 
HARj.  133a. 

Iillkae,  buk-lea,  m.  koji  Ini/e.  vidi  ukaC-. 

Iii'ikalicii,  /■  koja  hucc?  vidi  ukaliea. 

In'ikaiijo.  n.  vidi  ukanje.  Rj. 

llClkilti,  bueem  (i  linkCivi  po  iijekira  krajeviiiia).  r. 
impf.  fidi  ukati.  Rj.  dciii.  liuktati.  v.  pf.  buknuti.  — 
1)  hu!  iichrcien,  dico  h\.i\  Rj.  ]ih!  yovoriti  Hi  vikati. 
—  Da  mlada  za  atarijem  huku,  cuti  ne  <'e.s  od  iSiva 
dnha.  DPosl.  14.  Bolje  u  pojaUi  t'ukati  uo  u  pohulu 
hukati.  Posl.  2(i.  Ukao  od  zuba!  (Kad  ko  uce  bes- 
poslen).  332.  Te  ne  tiie  Petar  ni  lelete,  da  ne  tura 
strave  u  druiiinu.  Npj.  4,  221.  PiJtab  kao  zdrao  i  kao 
lastavica,  itkiih  kao  (jolubica.  Is.  38,  14.  —  2)  bul 
machen  (in  die  Windc  vor  Kidte).  Rj.  u  ruke  hukati 
■M  zime:  Sveti  Luka  u  nokte  uka.  (Uka  mjesto  uce 
"^'KJe  je  da  se  sloii  sa  Luka).  Posl.  281.  —  S)  hu- 
iati,  lupaii,  tarlahiikati;  isp.  huka  2.  —  Kazu,  sine, 
i  govore  Ijudi  u  Tureiiia  treeu  vojku  siluu  nekakoga 
Tuku  i  Maud/.uku,  a  .5to  Iruce,  a  5to  grduo  tufie.  Npj. 
2,  2ti(i. 

Illikiiiiti.  huknem,  v.  pf.  prcma  v.  impf.  hukati.  M  Rj. : 
likmiti,  uknem,  r.  pf.  —  1)  liu!  srhreien  (iin  Walde), 
dico  hu!  Rj.  777a.  ziivikati  konic  hu,  du  doijje  u 
pomui:  ^erdar  hiikini,  a  Tureiu    zvijuknu.    Rj.  204b. 


uzdahnuti  hu:  S  kuel.Sta.  (Re/'e  ne  u  Snli  knd  kogopj 
hnkiie).  I'osl.  288.  —  •*)  hu !  miichcn  (ror  h'ultc.  iii 
die  Finficr),  facio  hu!  Rj.  huknuti  u  nokte  od  zime. 

linko\  i  biiliiiii.  m.  pi.  vidi  ukovi  babini,  bnbini 
ukiivi.  sinfi.  isp.  huk,  uk.  —  /<;)..•  Islo  se  vrijeme  zove 
u   Bosni  i  Indiinc  hake.  M.  lUif.\(-\6.  DARj.  l*ta. 

Iii'iktaiij*',  n.  vidi  hukanje.  Rj. 

I       llllkliid.  iruk<=em,  r.  im;)/".  fiV// liukati:  Ilodie  vii^u, 

a  deivisi  hiikru.  Rj.  upravo  je  dcm.  od  liukati.  r.  ;>/". 

sloi.  za-huklali  se. 

I      hniil,  /'.  (u  Dubr.).   —    J)  der  Tadel,  vituperatio. 

j  Rj.  jjsorka  nsohito  na  lioga  i  stvari  Bozje;  Idanphc- 

]  mill.  isp.  bogopsovka.  —  Na  JDuhu  svetoga  hula  ne 

6e  se  oprostiti  Ijudiuia.   Mat.  12,  31.   Od   sroa   izlnze 

zle  misli  .  .  .  hule  na  Boya.  15,  19.  Pozna<5cS  da  sani 

ja  Gospod  fuo  sve  tvoje  hule  koje  si  govoiila  na  gore 

Iziailjeve.  Jezek.  35,  12.  —  'i)  u  Rj.  Vila,  der  llalunke, 

ncliiilo.  Rj.  778b.  hula,  tako  ic  biti  izgubiv.'i  h:  "Ola 

(uelmlo).  Korijeui  315.  isp.  pohuliti  se  (postjiti  hula). 

vidi  liulja,  hoijatin,  lopov,  niStavae,  nitkov,  nikogovic:^, 

ugursuz. 

hniiiii,  hulna,  adj.  akc.  ARj.  III.  731b.  Uto  pripada 
hiili,  H  ijcmu  jc  hula.  isp.  bogoliulan,  bogopsovau. — 
Zadrzao  sam  4',)  rijec-i  Slaveuskijeb  .  .  .  hulni.  Nov. 
Zav.  VI.  Kad  anujeli.  koji  ve(5u  snagu  i  sihi  imaju, 
ne  izgovaiaju  na  njih  pred  (Jospodoni  hulnoya  suda 
(liXiiOTiijiov  zfbtv).  Petr.  II.  2,  11.  Na  glavama  njezi- 
riijem  imeiia  hulna.  Otriv.  13,  1. 

hniav,  adj.  u  Rj.  iilav,  ulo  iilava!  du  hundsfutischer 
Haliink,  nclialonum  maxime.  lij.  Ili'ib.  sto  je  vrijcdno 
linljeiija. 

Iiiilavica,  f.  sova,  vidi  i  buljina,  i  syn.  ondje.  — 
8ve  u  gori  drefe  vjeverice,  po  oklincih  hucu  hulavice. 
HNpj.  4,  187.  od  ylasa  hu ! 

IliUiti,  lim,  V.  impf.  (u  Dubr.)  tadeln,  vitupern.  Rj. 
ridi  huditi,  kuditi,  grditi,  psovati,  ruiili  (osobilo  Boga 
i  stvari  Bo^je).  tiuliii  koya  Hi  sto,  i  na  knya  Hi  na 
sto.pf.  sloi.  poliuliti.  —  Nemojte  me  tako  huliti;  dobro 
i  (5e  biti,  ako  Bog  da.  Npr.  Ij4.  f^tanu  je  ru^iti  i  hu- 
j  liti:  Kako  bi  ti  za  slugu  poSla.  20(i.  Nemojte  luditi 
na  Bonapartu.  Straz.  1886,  7G9.  Ovaj  hidi  na  Boga. 
Mat.  H,  3.  f-!to  si  tijeni  djelom  dao  priliku  neprijate- 
Ijima  (Jospodnjim  da  hide,  za  to  ce  ti  umrijeti  sin. 
8am.  II.  12,  14.  Ko^i  hule  na  djcvojaitvo  majke  Bozije. 
DP.  107.  sa  se,  pass.:  Jer  se  ime  Bozije  zbog  vas  hiili 
u  neznaboScima.  Rim.  2,  24.  Gledajte  dakle  da  se  ne 
Jiidi  »!«  vase  dohro.  14,  Ki. 

hniiiik,  »«.  akc.  ARj.  III.  732b.  koji  huli.  isp.  bo- 
gopsovac.  —  Zadr^ao  sam  4'J  rijeei  81aven.skijeh  .  .  . 
huinik,  Nov.  Zav.  VJ.  Koji  sam  prije  bio  hulnik 
(fiX»3S7,'jio;).  Tim.  I.  1,  13.  Ljudi  6e  postati  htdnici. 
II.  3.'  2. 

hillja,  /'.  «  Rj.  ulja,  /'.  (u  vojv.)  vidi  ula  2.  Rj.  77!ib. 
/  syii.  ondje.  —  Preispodnja  tUja.  Rj.  572b. 

hnljrnjt'.  n.  das  Tadeln.  vituperatio.  Rj.  verbal, 
od  huliti.  radnja  kojom  tko  huli:  Nikakva  uzroka  da 
ne  daju  protivniku  za  hiUjenjc.  Tim.  I.  5,  14.  Usta 
koja  govore  velike  stvari  i  hul,jenja.  Otkriv.  13,  5. 
Otvori  usta  svoja  za  hidjenje  na  Boya.  13.  6. 

Iiriiii.  huma,  m.  dcr  Hilgel,  collis.  Rj.  vidi  brijeg 
1,  cot,  glaviea  3,  oglavak.  dcm.  humac.  —  Kameuje, 
koje  je  vagjeno  u  Vini&kome  huinu.  Rj.  7ila.  Po 
torn  <;es  do<'-i  na  hum  Bo^ji.  8am.  I.  10,  5.  PrinoSa.^e 
zrtve  i  kagjaJe  ua  visinania  i  po  humorima  i  pod 
svakim  zelenijem  drvetom.  Car.  II.  IG,  4. 

Ilfim.  Huma,  m.  brdo  u  l.ovi'enu.  Rj. 

Iiuiiiae.  bumea.  m.  dem.  od  hum.  Rj. 

Iiriiiiac.  Ilumca,  hi.  ninoge  se  glavice  tako  zovu. 
n.  p.  u  (irahovu,  u  Boei  kod  Novoga.  Rj. 

Iitiiueiea.  /'.  «  Rj.:  mrginj,  3)  male  umcice,  naiM- 
njene  za  biljezenje  graniee  po  livadama,  Grenzhiigel, 
collis  terminalis.  Rj.  370b.  dcm.  od  humka. 

Ill'lliika,  /'.  der  (Ircnzhiigel  zuischcn  Bcsitzungen, 
tuin^ilus  liuiitaneus.  Uj.  kao  humac  n  pnlju  za  bilje- 


Iliiniuvi 


—  3SS  — 


llVIlljOlljl" 


Hill  luiiik:i,  liuiijkii;   iiiita.  dan.  hum- 

ilumu\i.  m.  pi.  u  Kj.:  I'movi,  m.  pi.  brda  u  Ke- 
•i.tvi.  if.  iiiii  ihumi.  Kj.  78:?ii. 

|i!i    .    >   ■  '    jf  puno  hiiHiuru.  hiifieliii,  clifosii.'', 

(u.  ilj.  ridi  kud   barovit.  —  Uora  je 

Va.-'  -■>>  ...  .••.  ija.  ironi  je  Vasoiiska  (joru  hit- 
mucitii.   I's.  lUS,   If). 

h()>,.'iii  liiinriilin,  m.  oil  2\'jem.  Hiindsfott.  vidi 
vu  .~u/..   I   siiH.  oitdje.  —  Vi  soldati,  kur- 

viii.  HNpj.  4,  :J5IG.  O  Jovaiie,  kurvin  /n«»i- 

cvlme.'  4,  6<7. 

haakH,  f.  u  Kj.:  unka,  /'.  lidi  iimka  Kj.  783a.  n 
kod:  iiiuks.  villi  hiimkii.  Kj.  7t>2a.  —  Mi  digosmo  sa 
I'dviiie  vojskii,  privedosuio  iia  hunku  carevu.  HNpj. 
;>.  414. 

haqjkii.  /.  14  Kj.:  liuika,  f.  (ii  Hrv.  Otock.  reg.). 
vidi  Kiiilii.  Kj.  78iJb.  vidi  hunka  ('  hiimka. 

h&njkanjf.  ».  cerhul.  od  hunjkali. 

hikiyknli,  kam,  r.  impf.  k  Kj.:  uiijkati,  jrovoriti 
kroi  iiO!>,  tidstlii,  de  iiare  loqui.  Kj.  7S3b.  —  Sve  tri 
rijeci  (hiinjkiiv,  liiinikufiai,  hiiiijkuti)  u  Vukovii  rjec- 
niku  hez  A,  u  t^liilii-a  sa  h.  Korijeui  311. 

hQnJknv,  ndj.  u  Kj.  unjkav,  koji  jrovori  kroz  nos. 
Kj.  7iS;!b.  u  Kj.:  siiiijav,  (ii  Kocil  koji  govori  kroz 
DOS,  I'f.  Iiuiijkav.  Kj.  }>49b.  o  Iniiijkav  )wimi   kod   li. 

hDnjkavica,  /'.  ii  Kj.  unikuviai.  f.  (ii  Srijemu) 
vidi  b'lliiliiiii  1.  Kj.  7<>3b.  —  ridi  i  kihavica;  uahlada; 
iiazeb,  u:izeba,  iiazebao;  niizima;  dcr  Sch/iupf'en.  gru- 
vedo,  pituitu. 

hDp,  interj.  idc.  Kj.^  XXXI.  iap.  bupiti.  —  Pri- 
[lovijeda  .se  kako  sii  pitali  iiekakoga  liodzii  koji  je 
upravljau  vakiipuui:  ^Kiuuo  hodza  vakiip?*  a  on 
iilivKliv«i  se  ^Jlkoul  ispod  nosa,  i  poviikavJi  je  preko 
USUI  dolje  niz  bradii  odgovorio:  i  N'akiip  ]iup!f  (t.  j. 
pojeo  ga).  Kj.  52a. 

nOuiti,  hupliii.  f.  iiiijjf.  hlcpiti  zu  Jelom.»  Had  mi 
»rve  liupi  2<i  vciiii,  sad  za  oiiim.^  -Ne  hiipi  uii  sice 
za  nii'iiu,  ma  da  ji-  sada  kokoJijeg  mlijjka.u  n«  Brain. 
V.   iHiiiir.  AKj.  HI.  7;3()a.  isp.  Imp. 

liQ|iiiiili,  iiem,  r.  pi',  pulieni,  intonu:  Uupnu  sestra, 
bratu  govorila.  Kj.  i.yt.  grakiuiti. 

hDlnian,  hi.  kod  riidara  u  pripovijeci  o  Srebrnome 
lairu.  Kj.  A'jcm.  Hiitleiiiuann,  rudur. 

hOzda,  /'.  ridi  iizda,  t'lizda.  po  Crnoyorskom  izgo- 
roru:  I'od  piisatom  liitsdit  srebrnije.  Npj.  5,  348. 

hviilii,  /'.  —  J)  (/(i.s  Lub.  Inns.  Kj.  preiiia  bvaliti 
koga.  polividii,  Ziihvala;  dika,  shiva.  —  Sad  je  naj- 
bolja  rtrp.'ika  .ikola  u  Trstii,  i  to  je  hvitla  i  dika 
Djeziuuuie  uiiUlju.  Kj.  842b.  Prvo  je  iiaineieuje 
Maticiiio  zjiisia  t^rcdnu  Oesti  i  falc.  i)aiiiea  h,  73. 
Onda,  kako  koja  (narikaca)  zna,  niwlavi  hralu  mr- 
tcome,  ialoKl  rodbiiie,  i  Uiko  dalje.  Npj.  1,  8'J  |Vuk). 
Neka  presiigjuju  sta  jc  za  kugjeiije  iui  li  sa  hvalu. 
Odbr.  od  rwi.  13.  Kumc  Jc  hrcda  iie  od  Ijudi  iiego 
od  liuija.  Kim.  2,  '2^).  Hodes  li  pak  da  se  ne  bojiS 
vbwli,  Oiiii  dobro,  a  imaics  livitlu  od  nje.  13,  3. 
Pjesme  «  /n(i/n  i  siavii  Hogu.  Neem.  12,  46.  — 
J^yt  das  Loben,  liuhmcn,  laiis.  Kj.  prema  hvaliti  se. 
ridi  hvalidbu.  —  Potkiij  tvoga  dobru  konja  vraiica, 
neka  ti  je  megju  braconi  fata.  Npj.  1,  1G7.  (ije  je 
vaia  rata  i  junaitvo.  4,  263.  Ta  je  glava  svjema 
Brd'ma  fala.  4,  377.  Petar  He  gradu  lalio:  »Ne  IjepSe 
Ijubi  od  moje  .  .  .€  Kad  vigje  vila  iBlinu,  onda  mu 
Vila  irovori:  ^^fala  ti  fala,  delijo!  ako  I'  je  IjepSa 
ljiil)iivr;i  .  .,  Kov.  87.  Ta  otniica  ostjine  samo  gola 
',,.'/.  ■■  i.iMJa.  Npj.  1,  XXVII.  Da  hrala  vasa 
li"-  II  Hristii  Isusii.  Filil).  1,  26.  On  jc 
■«n  ji-  Kog  ivoj.  Mojs.  V.  lu,  21.  — 
.y  (ier  JJank.  gratiac:  hrala  na  konaku!  hvala  ti 
brate!  hrala  ti  na  numi!  Jhala  lebe  na  tvojoj  zdra- 
viei,  al'  uehvala  na  lukoj  be«jedi.  lij.  mprotno  ne- 
hvaln.  —  llrala  ti  lio/.e^  te  moiemo  gOBta  ugostiti. 
Npr.  82.  Jlrtda  liogu  Ijepote!  nifita  nc  manka  ogje. 


nil 


230.  Hvahi  hogu!  naSno  sam.  241.  Hrali  ti  kao 
O^oeku.  ^Ke(''e  se  u  I'nioj  (iori.  kad  se  boi'e  kome 
vrlo  da  zalivali).  Posl.  ;>41.  .Vk/k  V  fahi.  li'jehi  vilo! 
moja  je  Ijubi  Ijeps'  od  tobe.  Npj.  1,  ir)l.  iMili  KoJSe, 
iKi  KreiuH  ti  fala!  1,  4.')!l.  Fain  Hogu  i  Jiogorodiei. 
Kov.  58.  .Sad  ti  lijcpa  fala!  67.  Nego  opet  tebe  vi- 
fioka  hrala  na  lijepom  drustvu  i  la/.govorii.  IkS.  Ifvala, 
drujte,  hvala,  vrsni  viteic.  73.  ]'ala  ram,  te  relika 
vula!  Neso  veliie:  plali  pa  onda  vala.  Strai.  1886, 
1226. 

Iivalaii,  Inaliia,  adj.  dostojan  livale.  koji  zasluiuje 
hvalu.  kojcga  treba  hraliti.  laudafiilis :  isp.  pobvalan. 
— •  Kudi  (zeno)  hraliia  i  eista.  I.  Uandiilavie.  Day  si 
uui  dal  hraliii  i  c'asni.  A.  Vitaljic.  AKj.  III.  742b. 
Ma  da  nii  je  vrlo  niilo  sto  ti  take  hvabie  vii.ili  do- 
la/.e  na  paniet.  ZIos,  2(K). 

Iiviilil/.ija.  III.  ridi  hvalisa.  Kj.  vidi  i  hvalilac.  — 
bval-dzija.  :a  uast.  isp.  govordzija.  . 

Iivikliillia,  /'.  osn.  «  livaliti  se.  radnju  kad  se  tlo 
hrali.  ridi  falidbji.  rijci-i  s  takim  niist.  kod  bjelidba. 
vidi  bvala  2.  das  ■'^ich-liiihmcn,  liuhmrcdigkeit,  Prah- 
Icrci,  gluriatiu.  jnctatio. 

Iiviklilac,  bvrUioea,  m.  dcr  I'rahlcr,  jactutor,  cf. 
Inali.^a:  Nc  boji  sc  lisica  veccnijcga  hrnlioca,  nego 
jutrenjega  ranioca.  Kj.  jirciiia  hvaliti  se.  vidi  i  hval- 
dzija.  —  rijci-i  s  takim  uast.  kud  Ciivalac. 

Ilviili^ava,  /'.  iuic  zensko:  Falila  se  Falisava:  Nc  i 
cu  slara  ni  bradata  .  .  .  Srce,  diiso,  Falisavo.  Npj.  1, 
21)5.  —  llvali-sava.  takva  imciia  kud  Dikosava. 

\l\hlisil,  III.  dcr  J'rahlcr,  jactutor :  U  hrali.ie  svaSta   | 
vise  (Posl.  338).  cf.  hvalilac.  Kj.  ridi  i  hvalidzija.  — 
Kazcui   hvalisaniu:   ne    hvalitc   sc.    Ps.    75,    4.   rijeci 
s  takim  uast.  sto  se  goruru  za  inusko  icljadc  plati5a,   ' 
stedi.ia,  vralisa ;  za  .stvuri  Ijogi&i,  takisa ;   .:<(  vlastita   ■ 
imciiu  musku  kud  Dabisa.  ; 

liViUili.  IivPdnn,  r.  impf.  —  1)  lohcn,  riihmen,  ' 
lamhi.  Kj.  kao  slariti.  r.  pf.  sloL  pohvaliti.  —  Valja 
hraliti  liuga  sto  je  malo  Ijudi  u  .skole  islo  te  nije 
jo.s  nmogo  gore  postalo.  Kj.  842b.  Da  vidite  svoga 
licaljcnug  sina.  Npr.  64.  Je  li  taka  (sablja)  kao  ho 
jc  hvalitc.  172.  Faljcii  Isus!  Posl.  31.  Kovati  koga  u 
zvijezde  (hraliti  ga).  135.  Herberiu  od  gjavolstva  stane 
hvaliti  kaku  sii  irarajlije  svi  junaci.  187.  Sto  se  u 
samome  djelu  slabo  drzi  onoga  pravila,  koje  kod  dru- 
goga  odobrava  i  livali.  Pis.  48.  Neka  hvale  Gospoda 
za  milost  njegovu.  I's.  107,  21.  ,srt  se,  jxiss.:  Onda 
bi  sc  i  njihuvc  umotvorinc  po  scijetu  livalilc  i  shivile 
kao  narodnc  sto  se  hvalc  i  shive.  Kov.  114.  —  2)  za- 
hvaljivati  (koine),  blaguduriti  (komc),  zahvaljati,  dan- 
ken,  gratias  agcre.  v.  jtf.  sluz.  zahvaliti.  —  Fala  brate, 
I'ala  rode !  ja  ram  falim,  blagodarini  na  vaseuui  slav- 
nom  daru.  Npj.  1,  148.  —  H)  sa  se,  re/leks.  sicli^ 
loben,  ruliinen,  prahlen,  se  laudare:  Ko  se  hvali,  fikta 
se  kvari.  Kj.  isp.  ponositi  se,  i  si/n.  ondje.  v.  pf.  sloi. 
zahvaliti  se.  —  Stane  .sc  livaliti,  sta  je  on  juna.stva 
poOinio.  Npr.  192.  Ja  ciijem  da  se  ti  hvaliU  da  moieS. 
2()SI.  Konj  se  kroz  dlaku  nc  hvali,  nego  kroz  brzinu. 
Po.sl.  150  (Ovdje  prcdlog  kruz  ima  zuacenje  predloga 
radi.  Sint.457.).  Mali  se  obicno  sinuviina  hrali  i  po- 
iiosi.  327.  Pak  se  vali  gradu  Biogradu,  sto  si  junak 
dan:us  zadobio.  Npj.  1,  59!).  Dogje  ujemu  pasa  So- 
kolovif;,  fall  mu  se  care  ea  darove;  po  toni  dogje 
hodza  i  kadija  .  .  .  pak  »'  i  njima  care  pofaljuje, 
kakvi  »u  mu  dari  dopanuli.  3,  79.  Grcka  se  u  stJiro 
vreme  tint  falila,  da  .  .  .  a  Kim  se  osobito  tim  po- 
nosio,  Sto  .  .  .  Danica  5,  85.  8().  Kad  se  car  pred  go- 
spodom  .stane  hraliti  kakar  jc  lijep  grad  nai'inio. 
Kov.  31.  Hvalcci  se  domacinu  kako  sii  ih  kod  djcvo- 
jacke  ku<'-e  lijepo  docckali.  fS2.  Jedni  .se  hvale  kulivia, 
drugi  konjma,  a  mi  iincnum  (iospoda  Koga  svojegft. 
Pa.  20,  7. 

hvilljciijo,  II.  das  Loben,  laudatio.  Kj.  verbal,  od 
hvaliti  «  hvaliti  se,  koje  mdi. 


nmr 


—  389  — 


Hvfir.  HvArn.  iii.  iil-c.  AKj.  III.  74.Sn.  ontrro,  I'lntrus. 
Till.  Lcsina.  vidi  Lijczinn.  -  '/,.\  llnirom  je  Hrar. 
DPosl.  152. 

hvat.  m.  (loc.  hviitii)  die  Klafhr.  (leccmpedu.  Rj. 
vidi  vat,  fill,  iiijeru  sa  dnljixu.  ifp.  seziiiij.  —  Noka 
imeuii  imaju  u  rod.  mnoii.  (jren.  pl.1  /  injesto  a,  n. 
p.  crv,  cfvi  .  .  .  vat,  vdti.  Rj.'  XXXVI 11.  gen.  pi. 
hvilta  /  \\\(\C\.  Oh\.  10.  Ral,  Kimj  hntti  zeiiiljc.  Rj. 
i)36a.  I'ak  nioj  zeko  brzi  od  svocr  barne,  jei'  iri  fiita 
n  fixiiiu  skai'e.  Npj.  3,  422.  Driiia  je  o<l  Zvoriiika 
ilolje  siroka  do  riO  futi.  Daiiioa  2,  34.  .Ifdiia  sc  drva 
prodaju  iM  flit,  druga  na  komad.  (ij.  Popovic.  Kojini 
posao  jest  fiitove  -liri.  J.  S.  Reljkovic  (=  drva).  ARj. 
III.  IMii. 

Iivil(i\lii.iii.  f.  (\i  Barauji)  r/V7f  vczanija ;  \i}.  rddiijii 
k(td  Ijiidf  Iniititju  u  soldiitc.  —  rija'i  .<  tiikitii  mist, 
kod  iiijesaiiija. 

hvittiiiijr.  n.  das  Fdiujcii.  captdiio.  Rj.  verhul.  od 
hvalali  i  hvatati  .se,  koje  t-idi.  —  Radi  liviitmijit  rnka. 
Rj.  (>4.")a.   Radi  hviitdiija  rihc.  Sovj.  .V). 

hvAtiiti,  livatam,  r.  impf.  funfjcn.  c(qjii).  Rj.  r.  pf. 
prosii  hvatiti  (i  se);  pf.  sloz.  do-hvatiti,  nad-,  pod- 
ise),  pri-,  S-,  ii-,  za-,  obu-,  ])odii-;  nabvatati  (i  se), 
pohvatati  (i  se).  r.  impf.  slo.:.  do-bvaiati,  pri-,  za-, 
obu-,  podu-,  pri-  (se);  pod-hvac'ati  (sel,  pri-,  s-,  podu-. 
—  1)  ridi  bitati  3,  fitati.  —  Kad  .lu  liviitdli  M  sol- 
date.  Rj.  5()b.  Po  koliko  o/,-((  (rnkije)  iz  jediio<ra  ka- 
zana  hrnfas.  Rj.  !I4()  {=  dobivaS).  Viitaj  koiije  u  in- 
love.  Rj.  232a.  Jeza  me  hv(it(t.  Rj.  2.52a.  NavaJe  vikljeve 
te  ill  ('rDojrorci  livntajU'  a  iiiyeic.  Rj.  454a.  Tu  i-i/du 
{*  kola  vodeniihiogal  hrataju  ?,ene  uoci  Gjurjrjeva  due. 
Rj.  457b.  (crpu).  Hvatati  volove  u  plwj.  Rj.  543b. 
Uisiio  je  tujrjim  ritkuma  za  vrclo  f/vozyje  hvatati. 
Po.sl.  1(J7.  Koji  hmtajii  rake  Hi  rihu.  Posl.  139.  On 
;/c  fata  za  ruiicu.  Xpj.  1,  92.  Ko  se  skoOi  Perovie- 
Radide,  te  on  vata  t'orovie-Osmana:  jediiom  rukom 
kunja  za  dizgene,  <lriigoin  rukom  Turciiia  za  prsi. 
4,  4.  thtase  gn  troljetna  groznicn.  4,  86.  Ostalo,  koje 
je  brzdiea  ufatila  i  odnela,  saranjivato  je,  srdje  je 
koje  vatano.  MiloS  93.  Vieuci,  da  to  nije  pravo,  eo- 
vcka  noeu  <ijducki  vatati  i  vezati.  181.  .Jos  uialo,  pa 
ce  doc'i  za  liradti  da  vataju.  Straii.  1886,  1734.  ('uvaj 
se  da  ne  Iivata.i  vjere  s  unima  koji  zive  u  zcmlji  u 
kojii  ee5  doei.  Mojs.  II.  .34,  12.  sa  se,  pass.:  Hud  sto 
.s'C  u  njega  hvata  rakija  ispod  kazaiia.  Kj.  2(i3a.  Luda 
se  lisica  hvata  ti  jcdnti  iiogii,  a  mudra  u  sve  celiri. 
Posl.  171.  Po  driifri  se  put  lisica  ne  hvata  n  gvozgja. 
251.  sa  se,  reciproij.:  Fatajte  se,  b  jele  ruke,  gledajte 
se,  erne  oCi.  Npj.  1,  174.  —  2)  sa  se,  refleks.  — 
a)  hvatati  se  iega  (vidi  masati  se  cega):  yie  hvata  se 
rga  zlata.  Posl.  348.  Za  rucicu  vodi  Oerku  Aiigjeliju, 
irece  joj  se  vata  skat'  svil'na  zoljuna.  Npj.  1,  lOti. 
Da  >■'  vatamo  lanke  slanikc.  tauke,  tanaue  .  .  .  Kad 
se  njiva  dozauje,   ouda  sc  zeteoci  licataju  slamke.  1, 


173  (Vuk).  —  h)  11.  p.  u  kolo,  fassen.  prehendo.  cf 
nbvatili  se.  Rj.  l?olje  je  i  siilia  kni.Va  pojcsti  iiepo 
se  iiaopako  n  stnok  hvatati.  I'osl.  24.  Ko  se  u  kolo 
hvata.  u  noge  se  uzda.  loll.  Ujeea  .le  hvatajit  u  Map 
II  igranin.  341.  —  r)  hvatati  se  za  .sto  (vidi  uiji.4ati 
.se  za  ho):  Djeca  se  hvataju  sa  clva  prsta  jediio  druRo 
odozgo  za  kozu  ua  nici.  Rj.  5{K)1).  Kad  se  roek  topi, 
i  za  vrelo  .te  grn-gjc  hvata.  Posl.  .349.  Fata  se  bom 
za  ngranke.  Nuj.  1,  244.  —  tl)  hvatati  .--c  do  kogu: 
l>or  II  polje,  dol'  II  kolo,  ne  vataj  .ic  do  Tomasa  .  .  . 
iivati  se  do  Toiiia^a.  Toma.s  kolom  iiziiiahiije.  Npj. 
282.  V  torn  kolii  <ljevojciea :  on  .s-e  vata  do  djevojke. 
1,  391.  —  e)  hvata  se  sto.  kad  nastaje.  postaje,  kao 
siri  sc:  Vraeala  da  joj  sc  livata  delieo  skornp.  Rj.  93b. 
Sunce  zagje,  sitmraqje  se  vata  725b.  IWiie  sc  i  sitton 
hvatati.  Npr.  50.  —  f)  suiice  Hi  vijesec  hvata  se,  kad 
se  mraii:  Od  Tripuna  do  svetoga  ( ijiirgja  svaku  noicu 
mjetec  .ie  vatase.  Npj.  4,  131.  isp.  I'livatiti  se,  mh- 
Iwivcglich  hleihen,  nicht  lieuegt  iverden,  erstarren,  con- 
sistn,  non  moveor,  ii.  p.  riika,  iioga,  mjesec,  sunce 
(kad  poiiirei).  Rj.  794a. 

hvatiti,  t7in,  r.  jtf.  Rj.  v.  impf.  hvatati  (i  se),  t 
ondje  .ilnz.  v.  impf.  i  pf.  —  1)  ergrcifen,  prehendo: 
llvati  kajtt,  rejo!  (Ka/.e  se  kad  ko  cera  koga.  Posl. 
32).  Rj.  Pa  na  dorii  dizgin  potkupio.  vatin  ga  l>a- 
kraclijom  sj.'ijnom,  i  mi  Tiirke  naeera  dorina.  Npj.  4, 
400.  — •  2)  -fa  se,  refleks.  —  a)  hvatiti  se  brda,  posla, 
dazitknmmen,  ingredior,  aggrcdior.  Rj.  isp.  hititi  se, 
latiti  se,  maiiti  se.  —  Suma  ti  mati,  grma  se  hvati. 
Posl.  361.  Pa  se  fati  rarna  Dragacera,  stize  bane 
pitonioj  Pozezi.  Npj.  2,  175.  Fatise  se  polja  Prizren- 
skoga  ispod  Sare  visoke  planine.  2,  230.  —  b)  hvatiti 
se  u  sto:  Vatih  mu  se  rukom  u  dzepove.  Npj.  3,  3. 
—  f)  hvatiti  .fc  za  .sto:  Da  -ie  jadna  zu  zeten  hor 
vatim,  i  on  bi  se  zelen  osuJio.  Npj.  2,  319.  —  U)  hvatiti 
se  do  cega:  Pa  sc  hvati  do  dzamli-pendJJera.  Npj.  Hiirm. 

1,  295.  C'evljani  se  s  Hanjanima  zdruze,  ter  .se  hvate 
i  do  Korjeui<'-a.  Osvetn.  ARj.  III.  7.52b.  —  e)  s  rece- 
nicom  privezanom  savezom  da :  Megjedovii?  se  odmah 
rukom  livati  da  jedc.  Npr.  .3.  —  /)  mjesto,  kojega  se 
ko  hvati,  izriie  se  i  instrumentalom :  HvatiSe  se  krajem 
Kusidskijem.  Rj.  317b.  —  f/)  i  hvatiti  se  na  .sto,  kao 
liaciti  se  na  nj :  Pa  .ie  gjogu   fati  na  ramena.  Npj. 

2,  270. 

Iiriktljika,  /".  —  1)  ein  Scheit  Uolz.  pars  Ugni 
secta.  Rj.  komad  drva  (iz  hvata).  isp.  b'ilja,  cjepa- 
nica,  ejepka,  glavuja,  poljeno.  —  2)  motka  kojom  sc 
hiljezc  hoatovi.  Zemljak.  1871.  ARj.  ill.  752b.  — 
rijeci  s  tukim  nasi,  kod  alatljika. 

Iivuja,  /'.  (u  Diibr.)  vidi  grana.  Rj.  —  Hvoja  biva 
bus,  a  bus  pak  dub.  DPosl.  27.  Lasno  je  ispravit 
tankii  hvoju.  J.  V.  Bunie.  Posvoji  u  pored  mlade 
hvoje  i  stare  hreke.  H.  Zuzeri.  ARj.  III.  753a. 

hvistc,  n.  vidi  vostje. 


I. 


1,  142.  Za  iiju  dao  lovar  i  po  bhiga.  2,  18;j.  A  on 
idc  eesto  u  plaiiinii,  sobom  vodi  hrte  i  ogare,  i  da 
lovi  srnc  i  kosiite.  4,  389.  (uvdje  i  pu  svoj  prilici  ne 
znaci  nista  ncgo  se  dodalo  da  se  ispuni  vrsta,  kao 
ato  -te  dodaje  tl  pjesmama  a  isp.  a  I  9  i  da  pod  17). 
Privilegije  koje  sii  potvrgjivali  svi  Cxrcki  i  Srpski 
eaievi  ('  kraljevi  i  Mletaeki  dn?,di.  Kov.  .38.  /  tako 
dalje  (i  t.  d.)  Posl.  VII.  A  kad  igjahu  da  jave  uCe- 
uieiuia  njegovijem,  i  gle,  srete  ih  Isus.  Alat.  28,  9. 
—  .';)  '(  odricanjii:  ^atra  puna  robe,  stoje  na  vaSaru 
rica  ne  vidi  svoje  sn;ihe'."'21.5.  Bilo  i  proSlo.  Posl.  I  ne  ce  biti  lepse  i  bogatije.  Npr.  39.  Oienio  bib  se 
319.  Za  putnika  i   vojnika,   za   oraca  i  kopaca.  Npj.  |  i  ja   i  Mija,   ali  nema  hljeba  i  viiia.  Posl.  237.  Tako 


i,  COM./.  —  1)  and,  ct.  Rj.  ridi  pa,  jiak;  te,  ter, 
tere,  terem.  —  a  a)  To  se  pomole  kola  i  konji  i 
mazge  i  niagarci  s  ruckoni.  Npr.  2.  Koja  je  bila 
krupna  ('  zdrava  ;'  lijepa  gjevojka.  4.  Udri  ularom 
po  vodi  (■  reel:  sdiira  babiua  kobila!  2.3  (nize  34: 
udri  ularom  o  zemlju  pii  reel:  dura  babina  kobiIa!«). 
I'ok  upaziS  jednu  bisernu  livadu  i  po  njoj  pasu 
svakojaki  konji.  121.  Te  se  gjak  domisli  ;'  oguli  jeduog 
ovna.  149  (jMvise  148:  domisli  se  te  oni  Jiljak  za- 
vrti  divljanu  u  oko).  Progje  nekoliko  vremena  i  ca- 


3W 


I  bar 


raalo   1   vetjel   (t.  j.  MjndeV 

iMoit'   srovonim    iiikako  prido- 
,,  .,  i,  iiiiose  lijepii  nianunii.  Kov. 

t;7.    «.•»  :•:  jolo   *    I'ice.    Kim.    14,    17. 

_V     ■  ,    I   r.i\   sliisre.   Sam.    11',    l>.  — 

/,;  iiili\>jcnH   rijec:  Svatovi,  sve  th-tt 

,  ;     r.:!.   ()tkidnjo  po   komtit   i   l-omiit 

Rj.  •.'^llu  Sr  .  JHTO  Ooveka  a  on  nosi  iivu 

orluiinn  .  .  .  i  -rest!  . '.  .  N'pr.  «8  ('=  luijprijc). 

-.laiino  dijeu-!  ^lu  cii  /.ii  ovaka  mala  dva  jaja  uhva- 
titt?«  No  ono  mil  odfrovori  da  I'e  miiogo  i  mtioflo 
uhvalili.  lUS.  rutujiii'i  .  .  .  lako  sve  dalje  i  dulje 
najpa*lije  iia^yo  svojii  zoiiii.  iOO.  Poslje  poteni  za 
njom,  i  ODS  je  tnuiUi  i  tndiia,  i  ne  naiavJi  je  vrati 
se.  :W4.  Kad  vei-  dahije  svaki  dan  rise  i  ri.se  osilo 
I>ank-!i  ;{.  lol.  Narod  pak  stane  se  vecma  i  vecma 
biiniii.  3,  KhI.  Senat  je  sve  rei-u  i  rm»  vlast  dobijao. 
Milo*  10.  V  potonjima  je  (kniisama  jezik)  sve  holji 
I  Iwlji.  Pis.  "Jt!.  Oni  sii  vec  (dunio  i  damn)  izvadili 
p«]illir  iz  ikoUu  72.  /)»(/<)  i  dugo  ua  slavii  iiaioda 
Srpskojra  da  niitroiMilitiijele.  Straz.  18^7,  284.  amo 
jir'nuidiiju  i  dvi  primjcri:  TrosTJe  li  ovuda  tal:i  i  tali 
i-oek?  Npr.  ;'>.  Nisi  Ii  "deirod  videlo  takutfu  i  tal;ugn 
i-ot-ka?  .■>7.  Kad  dojrje.5  na  laoji  tu  i  1u  izmepju  dve 
planine.  t>7.  Da  mi  dovedeS  oarskii  devojku  ...  iz 
loijii  i  toga  gnida.  ti8.  Rodilo  se  danas  tolil'o  i  to- 
hko  duJa.  7o.  Evo  s  dobrijem  i-asom  isprosio  sam 
keer  (po  iinetiu  tu  i  tu\  brata  nasega  (toga  i  toga) 
za  svopi  sina.  Kov.  4tj.  udvojemi  je  rijci  >i  pu<itiru 
pa  u  komptirativu  Hi  stiperlatiru:  Da  ce  biti  srccaii 
i  yre.ireraii.  Npr.  111.  On  videi'i  zlu  i  goru,  poruOi 
postima  da  ne  dopju.  2511  ("=  stvar).  Da  je  tcsko  i 
prcte.iko  pisati.  Pis.  17.  amo  mogii  se  dodati  i  ori 
primjeri:  Kad  ne  zuam  ita  si  i  od  kuda  si.  Kpr. 
185.  Tanio  ona  onikovica  i  onakovica!  240.  Tamo 
oni  oraki  i  onaki.'  241.  —  <•)  saves  «  brojeva.  u 
ijtacnih.  Dvadeset  i'  jedan  . .  .  Gjekoji  izostave  kaSto 

I.  pa  povore  ovako  .  .  .  dvadeset  jedan,  ali  je  obii-- 
nije  sa  i.  Kj.'  XLVII.  Trista  i  Je/.deset  /  pet  ticijeh 
^nijezda.  Npr.  1.  Za  hiljadu  i  dvjesta  jrodina.  Kov. 
l!l.  ami)  pripiulaju  i  maki  hrojei'i :  dvade.set  i  petoro 
^et-e.  Hj.'  XLVII.  tiasuprot  u  rednih  se  brojera 
iioslartja  i:  8to  dvadeseti,  trista  pedeset  sedmi,  pet 
stotina  devedeset  osmi;  hiljada  dvadeset  trcii  i  t.  d. 
Rj.'  XLIX.  (iodine  clvadeset  sedme  carovanja  .(erovo- 
amova  .  .  .   Trideset   devete  .  .  .   pedeset   druge.    Car. 

II.  15,  1.  17.  27.  —  d)  savez  i  sa  zamjenicoiii  to 
(rjffije  hcz  tije)  ohjainjujc  sto  je  prijc  recciw:  Pro- 
ualo  je  iiajmanje  oko  tri.'ita  Ijudi,  i  to  sve  po  izborii 
bolji  o<l  boljega.  .Milo.4  <i7.  Tiin-i,  bojeci  se,  da  im  Rusi, 
i  to  po  pravdi,  ne  prebace.  141.  Neka  dogje  tamo 
fia  dvaiiaest  knezova,  pa  i  to  be/,  oruzja.  145.  Ne 
znate  Ii  da  je  voivoda  i  to  veliki  poginiio  danas? 
.Sim.  II.  3,  38.  Hiidobo  paklena!  (kao  psovka  —  * 
povelika).  Posl.  .'MS  (=  i  to.)  Osini  jednog  cara  Bu- 
garina,  i  to  mlado  joS  golobrada.sto.  Npj.  2,  153.  Ova- 
kijeh  pogrjeS.ika  .  .  .  mo^e  se  po  onijem  krajevima 
dosta  (uti  .  .  .  (  to  bez  i  kake  nevolje.  Vuk  u  Npj. 
1,  2"-  —  <■)  kadito  se  savez  i  «  poi-etku  reienice  go- 
rori  kao  i-udecisc:  I  ti  Ii  si  moja  8re(;a,  Bog  te 
iibio!  Npr.  73.  .'^ta  pobratime,  ako  Boga  znades!  Pa 
lo  ivoja  ieaal  i  ti  mogao  s  njom  ?,ivjeti!  145.  I  go  i 
bos,  i  joS  mil  je  zima.  Posl.  U5.  Koja  je  grmljavina, 
»'  ne  bi  mnogo  kiie.  1.51). 

'■i.  i  jn,  1  ti,  soirohl  ich  uls  du,  et  ego,  et  tu:  i 
Uimo  i  amo.  Rj.  vidi  kako  .  .  .  tako  hod  kako  1  d. 
'oirohl  .  ..  ah  audi;  turn...  turn,  tarn...  quam. 
U  taj  mah  nestane  t  konja  t  kupea.  Npr.  38. 
<  i«tad<>  (  on  I  konj  mu  i  pa«  mrtav.  118.  Moze  Bog 
''  "'i  i  bra<-u  i  vodu.  2.37.  /  go  i  bos,  i  jo.^i 

"  ''""I-  JfiJ.  I-jiibav  je  puna  i  meda  i  je.da. 

''  '    •  diivati  t  srkali.  314.  Pa  udri!  i  one 

'  '   '■}•   172.   .Na  /■■ast   im   taka   i  pamet   j 

"'^ '•  ■   I'i"-  47.  RijeC-i:  voda,  noga  .  .  .  i  Srpgke 


'  .fit  t  Slavenske.  82.  Ali  opet  ono  je  ]irvo  t  obifnijc 
(  slarije.  Spisi  1,  23.  S  jedno  siraiic  zavjose  .  .  .  n 
s  druge  strane,  do  vrata  od  trijoina  /  otiida  i  odo- 
vuda,  zavjese  .  .  .  Mojs.  II.  38,   15. 

3.  to  i  zna.  Uj.  —  a)  kao  takogjcr.  (imh,  i/iioquc, 
ctiam.    —    Sjednu    pa   po   (itav   sahat   Hi    ('    vise    po 

,  malo  piju.  Rj.  ;!51b.  Kad  on  (  treOi  put  zamahne  da 
[  ga   lulari,   ouda  .  .  .   Npr.   8.   Tako   i   bude :    kad   se 
I  on  .  .  .  311.   Idi   ogledaj,   *   onako  si   propao.  lid.  Na- 
;  smije  se  otao  put  njega,  no  i  uzdalme  govorcri.  lOB.  ] 
'  Da  je  ('  ona  kao  i  ostale  iene.   157.  Br/.e  bolje  uzme  i 
malo  iita  .  .  .  te  i  ii   oiioj  vodenici  malo  zaspe.  159. 
Zaeude  se  sluga  pa  i  sami  carov   sin.  2511.  Bog  dao,  j 
Bog  /  uzeo.  Posl.   17.  (lost  I'e  biti  pak  *  oti('i,  ali  &■  I 
domai'in  ostali.  44.   /  maslo  je  zai'ina,  ali  ran  se  hoi'e 
naeina.  103.  Ko  zlo  ('ini,    /  docekaee  ga.  138.  U  bo- , 
gata  Vlalia  (  goveda  sii  pameuia.  ii25.  Tiikogjer  i  u  Pa-  j 
Jtrovii'ima  ima  kraj   mora  lijepa  ravnica.   Kov.  32.  U  ; 
torn  umre  /'   Tesa,    te   i  Miles  ostaiie  sirotaii  po  ocii. 
Milos  44.  Nego  su  se  onimajoi  /  podsniijt'vali.  Posl,! 
XXllI.  /  Ii  si  bio  s  Isusoni  (ialilejci'iii.   MM.  2(i,  l>S). 
Hi  je  samo  Jevrejski  Bog,  a 'ne  i  iieznabo/.aekiV  Rim. 
3,  2!).   Koji   umrije,  pa  jo5  *  vaskrse.  8,  34.  —  hJ  u 
odricKiijii :   Zar   i    to    itc   znaS?  Kj.  201lb.  .\li  I  Mle- 
i5ici  iiikud   ove   zeinlje  _»(/e.<H   upravljali   sa  svim  po 
svome  nacinu.  Kov.  'M.  Zivko  . . .  pobegne  noi'ii  iz  grada 
('    lie   kazaisi    rojniciiiut.    JliloS   .38.    Niko   vi.se   i   ne 
inisli  o   njezinu   po.stanju.   Npj.'   1,   XXXI.    Pjevafi 
mlogi  pjevaju   /'   ne  misleci  sta.  1,  XXXlll.  ,\ko  iz 
njih  niko  nista  i  ne  nuiici.   Pis.  3.  Xijo  niario  ni  za 
Mileuka  ni  za  Kara-Gjorgjija,   kao   da  ih  i  iicma  na 
svijetu.  Sovj.  15.   Po   svoj    prilici  ga  vec  danas  niko 
('  nciiDi.  8H.  —  <•)  znaicnjc  sv   suvesu  i  (=  tnkogjer) 
slabi,  ptik  se  save:  gotovo  moze  i  izustariti:  Holjajc 
stednja    nego    i   dobra   radnja.    Rj.    f>2.5b.   Nije    smio 
darmiti,  bas  i  kad  bi  koji  sto  skrivio.  Rj.  82iib.  lli- 
jete  (je)  hraiiio.   k.ao   mu    prije    ;'   mater.  Njir.   1.  Ali 
gospodar  od  galije  ima  sta  /  videti.  42.  On  opet  o?,ivi 
kao  /  bio.  70.  Da  ide  od  kuda  je  (  dosao.  88.  Vrag 
uzeo  i  ovako  ribanje,  kad  se   nista  dingo  no  uhvati. 
IK;.  Moze  bili  da  t'e   se  u  n.apredak  5to  i  popraviti. 
144.  Pomisli  da  su  bolji  i  orasi  nego  mahovina.  IHS.  < 
Ona  gjecu    podoji    i   stane   ih   paziti  kao  i  svoju  ro-  i 
gjenu.   234.   Da   vise   ne   ee  biti  onakov  kakov  i  do 
sad.  241t.  Miuistar  malo   se  ka   i  prepane.  253.  Bilo, 
pa  (i)  nije.  Posl.   13.  Daj  mi  sreru,  pak  me  stavi  (ij 
u  vreeu.  50.  Ljeto  sine  pa   /    mine.  172.  .lovan.  koji 
mu  je  tada  kao  i  pisar  bio.  Milos   10(>.  Ovo  je   prva 
i  najveea  zapovijest.  \  druga  je  kao  i  ova    Mat.  22, 
3i(.  —  tl)   savczom    i    u  poi-eikii    rcrenice  pristnje  sc 
na  prcgjdsnjc,    poknpljujuci   mu   znacenjc:    I    Bof.e  • 
pomozi!    (Kojekako,    moze    poduijeti,     n.    p.    ako   je 
tako,  i  Boze  pomozi!)  Posl.  Il4.  I  vrijedil  (...Na  to  do- 
maeiea   reee :      .\li   je   hajvar   skiip:   oka  po  to  i  po 
to  ,  a  goSca   odgovori:     /  vrijedi  ).  95.  I  diiso  tu  Ii 
si!  (Rado,  dragovoljno  sto  uciniti,  n.  )i.  A.  Bi  bona 
po.sla  za  njega?  B.  Bi,  i  duso,   tu  Ii  si!)  iMi.  /  krivo 
sjedi,  a  pravo  reei,   102. 

4.  vidi  i  »  svezi  sa  a,  ako,  da,  ipak,  jos,  inakar, 
opet,  pa,  .sam,  ta,  te,  i  t.  d. ;  igda,  igdje,  ikad,  ikakav, 
ikoji,  iole,  i  t.  d. 

T,  Rj.  »t  krajevima  gdje  se  h  ne  cujc  u  gororti.  — 
1)  vidi  ill.  Rj.  geii.  pi.  od  zamjcnice  trecega  tica  po- 
znatoga,  koju  u  prrum  padciu  jedniue  sumjenjuje 
zanijcnicn  on,  ona,  ono.  ridi  ig,  gi,  —  2)  vidi  ii.  Rj. 
T  sazeto  od  ii  (i-ih).  vidi  i  ih.  uzrikuje  se  u  cugjcKJu, 
veseljii  i  Ijutini :  !Svi  iza  sovre  pogledaSe  u  ludu 
Smiljanu;  a  mnogi  sam  u  sebi  prosapta:  »I!  aralos 
je  bilo!^  .M.  (Jj.  Mili(?evi<-.  ARj.  III.  7(;4b.  A  njena 
I.jubiea?  i!  da  mi  je  da  vidim  tu  devojeicu!  Zlos. 
122.  P.j. 

Ibar,  Ibra,  m.  Fluss  in  Scrhien.  Il/nr  uljece  u  Mo- 
ravu  n'lie  Karanovea.  Rj.  voda  u  .^rbiji. 


ibrcf'onjo 


—  391  — 


M 


ibroc'-t'njo,   «.  vidi  (^'iifrjenje.   Rj.  verb,  od  ibretiti  I 
se.  rudiiju  kojom  se  tlo  ihrcti.  ridi  iiirli'Hinnje. 

Ibri't,*  )«.  ridi  ('lulo:  Od  nje<ra  jc  ilirct  zauzcln. 
Rj.  —  P.  Hudmani,  AKj.  III.  TGua,  dokaza,  da  ihret 
znnci  jirimjer,  ibretiti  xe  zn&ii  uglidati  se  (na  koga). 
vidi  ibretiti  se. 

ibri-thi  so,  tim  se,  r.  r.  imp/',  vidi  «'iiditi  se.  Kj. 
vidi  ufrb'dati  se.  —  Bjeii  jadiin  pn.'a  osamareii,  kad 
je  vojska  pasu  iisledala.  od  njeijd  je  ibrct  zunzelu  i 
pobjeie  frlavom  bez  obzira.  Otrled.  sr.  otH.  .VKj.  III. 
765a. 

ibrii'ii',  m.  —  1)  dem.  nd  ibrik.  Hj.  inali  .tud  od 
mctidu,  osobito  mali  sitd  od  metidu  sit  umivunje.  — 
2)  klciiic  metidleiie  KuffecUaitne,  hirnea  co/feiie  nie- 
tallicit.  Rj.  kurci>i  xudir  od  metida. 

ibrik,*  ibi-ika,  m.  cine  kupferne  Waschkamie,  van 
cupreum,  itencum.  Rj.  xud  od  bakra,  mjedi  Hi  hikvri 
god  metala,  osobito  takiir  xud  zn  wniranje.  ridi  itii- 
brik.  dem.  ibricii'.  —  /.I'ttttn  ibrik  iz  iiikii  mu  iize. 
sama  poee  cam  slii/.it'  vino.  S\>].  i,  l.'?0.  Pristayili 
kavoie  ibrike  .  .  .  Pokiipi>e  kareiic  ibrike,  pokiipiSe 
grcbriie  tildzaiie.  4,  305.  30;>.  Kosi  ibrik  ii  desnici 
ruci,  te  posiplje  po  basOi  cvijeee.  Heic.  flo. 

ibrisiiii/  m.  svileni  konoi,  Seidenzvirn,  cin  Fridcii 
Seide,  Idum  sericum.  Ri.  ridi  imbfisim.  —  Ihrisim- 
tkanica,  t.  j.  tkanica  od  ibrisima:  Priteze  mu  Cetiri 
kolana,  a  i  petu  ^ri.sim-tkaiiicii.  Rj.  215a.  Kosa  joj 
je  kita  ibriiima.  Npj.  1.  157.  Al'  srjevoji'e  savezano 
tankoin  iSieom  ibrisiniu.  1,  214.  Pod  satoroiii  sitn."! 
trava  zelena  i  na  travi  ilirisima  serdzaza.  1,  386. 
Zaiskase  svihi  po  veziljab,  i  ibriHim  konce  po  terzijali. 
1.  397. 

lea,  /'.  (u  vojv.)  vidi  holba :  lea  tries,  oka  na  momka. 
Rj.  dvtt  satljikd,  po  oke.  Mad:,  iczczp. 

Iciinjp,  n.  ridi  .^tticanje.  Rj. 

leafi  se,  "ii'e  mi  se  (a  moze  biti  da  bi  ko  rekao  i: 
ica  mi  sel,  v.  r.  impf.  ridi  stiicati  se.  Rj.  ridi  i  rigati. 
podrisrivati  se,  stiikati  se,  Stuktati  se. 

Tfii^a,*  m.  Art  iiirkixchen  Adcln,  nobilium  Twea- 
rum  (jenus:  .\li  Turoi  careve  iciiye.  Mlogo  Turak' 
earevili  icaga.  Rj.  nekakar  ^demiv  u  Txiraka. 

ii'i.'idem  (po  zap.  kraj.  i:  "i.^jein),  (Idob  ; 'idah,  "igjah  ; 
isao,  i.'la)  r.  impf.  Rj.  ncodregjeno  upravo  iti,  a  glnsi 
i  isti.  priloij  pregj.  idavfi.  Obi.  81.  /  isavsi.  i^i,  otiti: 
mmoqlasHO  i  iza  ssiimoglasnoga  bivu  suglasno  j  :  Uiljti 
(na-iti»,  pojti,  pn'titi ;  ■■oigla.^rio  j  Mstavlja  se  ■'"i  su- 
ghismm  koje  jc  za  njim,  i  tiiko  je  najobicnije:  ddci 
[mje.'^to  dojti),  izari,  niimoi'i.  nai'i,  nadacJi,  obaei,  po6, 
podai'^i,  prici,  prijec'i,  prodi,  sa(^i,  ii(:i,  za(?i;  pridoci, 
iznaei,  prina^-i,  prona(?i,  snai'i,  poproci.  od  takih  slo- 
zenih  jrrehizi  o  i  u  jcdnostarni:  ii'i,  *  po  njemn  opet 
u  dozene:  izici,  mimoi(^i,  naici,  nadici,  obiiM,  otici, 
odii'i,  jiodici,  preici,  proici,  razici  se,  sit'i,  uici,  iinici, 
iiziOi,  zaici,  prevazici.  iz  sadasnjega  rrcmena  (idem) 
jireldzi  i  If  iiifnutic  d  (koje  se  pred  noj^tavkom  ti 
prctrara  it  s):  isti.  doisti,  izisti,  naisti,  obisti,  oisti, 
otisti.  Korijeni  28.  za  i:  impf.  sloz.  uzimaju  sc  d<Ma- 
ziti,  izlaziti.  izalaziti,  nalaziti,'i  t.  d.  od  v.  pf.  obiri 
r.  impf.    obidivati,   obidovati,  uli  i  obilaziti,  oblaziti. 

I.  (lehen,  eo.  Rj.  ru/t  gresti.  isjj.hoditi.  —  1  (i)  uopce: 
Rasati.  ivi  ne  gledajuci  kiida.  Rj.  l>>b.  Bauljati,  ici  po- 
baiicke.  Rj.  17b.  Biavati,  ici  bez  pameti  kao  ovea.  Rj. 
39a.  Kolovoz,  put  kuda  idu  kola.  Rj.  285b.  Idii  svi 
pjesicc.  Rj.  3Vi2a.  Ide  mu  posao  uatraJke.  Rj.  409b. 
Trapati,  ici  ne  arledajne'i  kud.  Rj.  74(;a.  Trljati,  ici 
ne  gledajiii'i  kud"  Rj.  749b.  Ide  mu  2>osuo  kao  (<arapin 
pocetak.  Rj.  819a.  Sepeljili,  ici  naginjuci  se  za  sva- 
kijem  korakom  i  na  desiio  i  na  lijevo.  Rj.  8;!iia.  Sumali 
se.  ici  polako  na  prstima.  Rj.  849a.  Ti  idi  s  Bogom. 
sad  li  prastam.  Npr.  22.  Id'ite  i  kazite  mu  .  .  .  Idite 
kazite  zmaju.  35.  Idi  bez  tragu  kud  te  oci  vode  i 
noge  nose.  37.  Idi  s  Bogom.  kad  mi  pomoifi  ue  mozes. 
lii).  Idi,  sinko,  idi  ogledaj.  i  onako  si  propao.  Uti.  Idi 
k  caru  i  \Ui  lagju  .  .  .  Idi  isti  u  cara.  Ii7.  US.  Vidi  da 


lagja  ide.  (j9.  Nije  imao_  ni  opnuaka  ncgo  isao  bus. 
72.  Idi  pa  gn  tra?,i.  73.  Slo  nam  se  povetia  ne  dadu 
negosve  nairaske  idu.  74.  Kojii  gjevojku  napjeS,  nemoj 
je  vjeiieati  ako  joj  ovi  prstcn  ne  uzide  dobro  na  prri 
prst  desne  ruko  .  .  .  liore  li  kojoj  (gjevojeil  oni  prsten 
dgbro  ici.  114.  fde  k.io  liez  glave.  Ide  kao  da  jaja 
na  glavi  nosi.  Ide  kolo  naokolo.  |I  zlo  i  dobro  do- 
lazi  redom  na  Ijiide).  Ide  naprijed  ka'  i  komad  u 
saei  (u  nazadak).  Wi  jade  i  C-emerel  Posl.  !)(;.  Kad 
berberin  pocne  svoj  posao,  i  vidi  da  tesko  ide.  188. 
Pred  zoru  se  mrzne.  (Ne  treba  gledati  fto  kakav 
posao  iz  pouetka  dobro  ili  zlo  ide:  i  na  svrsetkii  se 
mosie  druki'ije  okrenuti).  2ii().  Gorom  idu  .Fovovi  sva- 
tovi.  Npj.  1,  41.  I'lar  s  konjem  ide.  332.  Idi  ja.H 
idrala  visokoga.  2,  207.  Vidimo,  da  se  ni  to  ne  da 
G.  v.,  nego  mu  ide  naopako.  Nov.  Srb.  1817,  ."iStJ. 
Kvarenje  jezika  ide  s.ad  mnogo  brze.  Pis.  18.  (ilagoli 
em-sti : ;  ovi  idu  dvojako;  a)  kao  >iresem-  .  .  .  b)  kao 
-pletem  .  Rj'  LXIV.  f  ;)/.<«h./i(  ovako  daleko  nijesu 
iHi  ni  Grci  ni  Latini.  I>XXI.  Kad  je  isao  kud  na  put. 
JSovj.  37.  -Vjde  neka  ide  -iziieniti<=,  ali  zasto  ottvoriti-  ? 
Stra?..  188(),  1311  (neka  ide,  kao:  ne  marim '.).  Ima- 
ju(5i  obc^'anje  zirota  sadasnjega  i  onoga  koji  ide. 
Tim.  I.  4,  8  ii-w.  idui?i).  Ja  idem  kuda  ide  sve  na 
zemlji.  Ls.  Nav.  23,  14.  I.iarsi  svu  noi^  skidofe  lijclo 
!S.aulovo.  Sam.  I.  31,  12.  —  b)  ii'i  s  infinitivom 
drugoga  glagola:  Da  ide  prositi  gjevojku.  Npr.  93. 
Idem  leii.  170.  -Hajde«  veli,  -da  idcmo  bjehitit.  201. 
Idem  -le  za  nj  Hogii  pomoliti.  Npj.  1,  243.  Ide  jaran 
obici  jarana.  Here.  18.  —  c)  mjesto  in/initiva  prae- 
sens  sa  savezom  da:  Idem  ja  da  ih  trazim.  Npr. 
27.  Idi  mati  da  vidi.i.  52.  Idcmo  da  vidimo.  (Vigje- 
('■emo  sta  c'e  biti  od  toga).  Posl.  9i).  Da  idemo,  da  je 
poscsfrimo.  Npj.  1,  1)20.  —  2)  ici  komu  ili  cemii;  ici 
ka  komu  Hi  k  (■emu.  —  fij  Posjedovati  se,  ici  jedan 
druqome.  Rj.  548a.  Idi  duliorn&:u,  pa  kai^i  njemu. 
Npr.  151.  Vei'  on  ide  Gjul-kaduni  mladoj.  Npj.  1, 
567.  Da  mi  «?t.s  bijelu  Legjanu  mome  tastu,  kralju 
Mijailu.  2,  132.  Vi  idite  bijelu  Kosfuru,  kad  dogjete 
ka  Kosturu  gradii.  2,  370.  Pak  neka  idu  svaki  svojoj 
kuci.  Daniea  3.  210.  sa  se,  pass.:  Od  seoakoga  se 
suda  ide  nahijskom  mugistratu,  od  magistrata  velikom 
sudu.  MiloS,  191.  —  Pa  idite  ka  dvoru  bogatoga  Ga- 
vana.  Npj.  1,  132.  K  njemu  idu  age  i  spahlje.  1,  .563. 
—  b)  znaienjc :  pripadati  komu  Hi  cemu  :  Glava  glavi 
i  ide.  Npr.  164.  K  cijelome  Risanskom  odijetu  idu 
jos  za  pojas  dvije  male  puske.  Kov.  42.  A'  ovinia 
(glagolima)  ide  i  »mogu«,  »ako  raogbudem«.  Rj.'LVI. 
amo  mogu  se  dodati  i  ovi  primjeri :  Skalaburiti,  smi- 
jeSati  stvari  koje  ne  idu  zajcdno.  Rj.  685b.  Orgje  ide 
i  ouo  sto  su  kazale  jetrve.  Posl.  56.  Mo^e  biti  da 
orgje  ide  i  ono  5to  je.  318.  Po  svoj  priliei  oramo  idii 
i  ono  5to   sam  ja  u  Hrvatskoj   slu^ao.  Kov.  17.  isp. 

■  nize  pod  3b  i  pod  6b.  —  3)  ici  megju  .  .  .  —  a)  Ko 
I  svaSto  za  zlo   prima,   onaj    megju  Ijude  nek   ne  ide. 

Posl.   153.   Da   umijem   nioje  belo   lice,   da  ne  idem 
irrdna  megj'  derere.  Npj.  1,  536.  —  b)  znaienje:  pri- 
padati megju  .  .  .:  Megju  ove  rijeii  po  proizvodu  ide 
I  i  :,sjecavac«.  Daniea  .3,  8.  Megju  Slovcnce  idu  i  da- 
I  naJnji  Ifrvati.  Kov.  23.  Megju  ore  ide  i  pjesma  lti5. 

■  Ni)j.'  1,  l.VI.  Meiiju  njili  (povelje)  rekao  bih  da  ide 
I  i  ona,  u  kojoj  .  .  .'  DM.  21.  isp.  povise  pod  2b,  i  nize 

pod  fib.  —  4)  ici  na  konju  (jaliati),  ici  na  camcu, 
\  kolima,  lagji:  Vi  Hrvatskoj  vojvoda  se  danas  zove 
sumar  koji  ide  na  konju.  Rj.  70b.  (idje  svatovi  ne 
idu  po  djevojku  nakoiijma,  \e(- na  kolima.  Rj.  392a. 
Da  idc.s  na  momc  konju  da  mu  doneseS  trave.  Npr. 
87.  Ljude,  koji  bi  na  camcima  isU  s  pismima  u  Kara- 
Tlasku.  Sovj.  55.  —  i>)  ici  na  koga  ili  nasto.  — 
a)  Da  svaki  ko  pusku  nosi  ide  na  vojskii.  Npr.  130. 
Idi  na  onu  bunarinu  .  .  .  idi  opet  na  biinar.  209. 
i  211.  Bogati  na  mazgu  sjede,  a  siromasi  idu  na  noge. 
Posl.  16".  ('=  idu  sdmi,  pjesice).  I  na  smrt  ko  ide 
dadu  mu  zboriti.  104.  Koji  je  na  cabu  isao.  206.  Kad 


I^i 


—  892  — 


m 


I,,,,'   ■'■!■   nr.   .rinjr.   iena  ii  krrnui.  Npj.  1,  ."il'J.  Da 

u  jvljo   1'.  1-44.   Vi\   »r  iiUs  nil 

■_*5Ki.    TiiH   Tiirci  i-arii  ii<i  f^imiat. 

idu.  4,  ."kU.  Da  lie 

liesposlii-p.  Danii-a 

iiijo  Muo  ici.  fovj.  r^i.  Danas 

ak.  Strai.  18St>,  i;>fv>.  /<y'(i/ii« 

Ml  ;.ii  imilitvu.  Djel.  Ap.  3.  1.  Kto 

'.    Mojs.    I.  31.  (>.   —   It)  fiiijcrati. 

■<  ila  mil  je  iiestalo  jednoga  konja, 

:i'ka  ga  uznui  njosovi  sinovi ;  ako 

I  i</f  ltd  crJl-iK.  I'l^sl.   X  (=  crkvi 

,1,1  ':i   re<!'eiu   nekoliko   rijei-i   o  onome,  5to 

iijir  I  iH«-»if  stimojiii.    Kj.'  Xir.  Kad  sihi  jro- 

viira   nif   iipnivo   (in    (ilaqol.   LV.   Oiiinia   koji  Ijiibe 

Kopi  svo  uie  iHi  dohr'o.    IJiin.  S,  28.  8vi  visjahu  hii 

.</o  iil(  Viikasiii.  DM.  S"!.  .^vi  ujrovori  iijjahu  na  koriM 

tiviivini.  ±.'4.  Kay.iii  su  osiajale  liez  ouopi  mi  sto  naj- 

vise  lre\>a  da  idu,  a  to  je  >la  so  popravi  rajav  covjek. 

312.  s<i  se.  |>a.«,«.:   Njim   (ZjUvoroiii)   .«<•  ij</o  iki  to  da 

kri\  .  lii   piilijepio.    DM.   .'>!•!•.   uruiiio   idu   i 

oni  :  \'i<liino  Ai«/ii  idc  laki  srovor.  1>M.  !lo. 

Opiif  II  iii-mi  «/<•  .ouiio  (/(I  cnid  za  zlo,  ii  krivca  ono 

ne  dim.   it*?,   ixp.    «i-'c  />(«J  Id.  mu-'c  se  tii  dudiiti  i 

..,.,,    ..,■.,,,..■   Mje.«ei-    idf   na  nidiijiik.   Rj.  34oa.  — 

I  i7i   11(1  stii,  s  Hjtriirljtinjcm  jc  pomijc- 

,  ■  Ijsfro.  i.v/).  Sint.  4!ir).  —  Dojrje  Jakovii 

knjiira  ...  da  povuOe  top,  da  idu  na  I'ohtrcvac.  Da- 

nit-a  3,   183.   Da   vojska  ne   I'e   ici  na  Srbc.  3,  21(>. 

I'uvJi,   da  Jakov  iae   na  njih   s  vojskom.  5,  3t).  Ne 

i<feiii  ja  daniifi  iki  tche,  nejro  mt  dum   koji  vojiije  iia 

uiene.  Dii.  II.  .'So,  21.   DoziiavSi  Miihamed  da  nepri- 

jatelji  idu  na  nj.   vrati  se  u  Jedrene.   DM.  ll.>.   Da 

Ijiidi  iz  Stoiia  i  Rta  ne  iVZii  iki  kralja  kad  bi  se  ot- 

voriii  rat.  210.  sa  se,  pa-s!).:  I'darao  doboS  da  se  ide 

IKI   Kiira-Gjitriijije^  logor.  Jto  je  Kara-Gjorajije  bio 

zatvorio  .  .  .  Sovj.  12.  oidji    idu  i  uei  primjcri:   .\ko 

mi    iiziddc    i:a   stiprot    i  ne   htjedluidete   shisati  me, 

dwlaeu   v:un  scdam   piila   vise   tniika.    Mojs.  111.  2l), 

21.    isp.  prijedliiij  protiv  iii'ic   pod    bh.  —   (i)  ici  tt 

(jt  akiii.i  —  a)  zavarciti  boljeticu  da  ne  idc  u  naprcdak. 

ne^  da  iidari  natras.  Rj.  Itifib.  Pozajmeuici,  koji  « 

zajaiii  jeilan  driicrome  idu  te  rade  sto.  Rj.  r)27b.  Ide 

u  raskumk.  Rj.  iliSb.  Inia  jedan  ii  bud^iku  konj  .  .  . 

on  je  bnit  inopra  konja,  njega  ko  dobije,  mo/.e  u  ne- 

be*a  ici.  Npr.   '22.  I'ozdravio   te   zet   da  mil  i  ti  idei 

II  goste.  .S.S.   Iiijaie  svuda  u  prosnju.  105.  llujde  da 

idrmo  ti  criu.    ll!(!.   Ne  znani  iii  gje  hi  i.iau   sestri  i( 

)/vhode.   185.   (iladnu   svatu   i   divljake    ii  slaxt   idu. 

I'osl.  42.  r  Cignnc   da   ide.  203.    .V  kad   moje  sestre 

1/  rmlhinu  idu.  Npj.  1,  412.  Hi  rodi.  ili  «  rod  idi.  1, 

i;i!i.   Ita   idctiw  u  lor  u  planinii.  2,  45.  Te  za  njima 

iiljt  u  potragu.  2,  <;i{l.  Da  ide  .'?rbima  «  powoe.  Da- 

nii-a  o.  1S.S.   Da  mu  ralo   ore  u  duboko.  a  stado  ide 

u  iirok'j.'  Kov.    120.   Kako  su  potom   isle  u  sctiiju. 

Nov.  Srb.  1.SI7,  472.   .ledni  su   Turci  padali  a  driijri 

su  preko  njih  iMi  u  napredak.  Sovj.  29.  Koji  su  .  .  . 

kixl   R.'tdoiijira  i.ili  u  skolu.  83.  .««  se,  pass.:  Kad  .w 

idt  u  prijatflje  (svojti  u  goste)  svapda  valja  ponijeti 

i  kolae.  Rj.   :>KJb.  —  b)   OH  u  sto:  pripadati  cemu: 

To  ide  vi.ie  u  odijelo,  nego  u  obranii.  Danica  2,  106. 

r  oroj  red  idu  i  ona  imena  na    sak=.  3,  i»4.  Mesta . . . 

kiiia  idu  \  u  razlikoranje  ."^lavenskih  narecija  izmegju 

74.  One  (rijefii  «/«  u  karakieri.ttiku  i  Kara- 

■  II    i  onopa   vremena.   Odp.   na   rui.  h.  Nc- 

koje   idu  u  ruzlikn  izmetyu  narjeeija 

<  'dp.  na  sit.  13.   Sivari  koje  i*  posao 

'".   <»d}r.  na  ut.  7.  Za  koje  sloprove 

idu  ni  u  prvi  rod   kratkib,  ni  « 

■""vn.  Opit.  XIII.  I  saino  pisanje 

I    da  ide   «   krarenje  jezika. 

■  iWii    «  Srpski  jezik.  25.  To 
moj  ;.'ovor.  Rj.'  hXXI.  Ide 

■  ide?  Slav.  Hibl.  1,  !»."..   J!  i. 


-i'.\.-i  I 
i'iv    !•' 
ne 
Ii 


razdio  idu  oni  (^frliifroli)  kojinia  se  osnova  svrsuje  na 
d,  t.  Obi.  til.  isp.  pori.ie  pod'^h.  i  pud  3b.  -  r)  iVi 
II  stv,  ri-ie  stfari  ide  u  jcanu,  t.  j.  jednn  rrijedi  koliku 
one  kiijih  je  ri.ie:  Tri  jaspre  idu  u  jednii  pnrii.  Rj. 
24f>b.  Dvijo  klize  idu  ii  jcdno  cijelo,  ali  iina  kliza 
Jto  vrijede  dva  I'ijela.  Rj.  274a.  I'  gros  idu  i'etiri 
marjaJa.  Rj.  345b.  I'etiri  polreta  idu  u  jidno  cijelo. 
Rj.  535b.  Rupujak.  iitua  nijera,  koje  dvije  idu  u 
injcricu,  a  mjerieo  tri  ii  I'cMaiiski  incror.  Rj.  G57b. 
!.</).  brati  3,  primati  2,  stati  4,  uzimati  5.  —  7)  iii 
za  kim  ili  za  ciin.  —  a)  »  pravom  sniislu :  .lame 
iiKJase  za  habom,  dokle  tei'ija.5e  iz  njezine  nikavice 
osjevina.  Npr.  245.  Isus  otide  odande  .  .  .  Ijudi  iilose 
za  njiin  [ijeJiee.  Alat.  14,  13.  ovtlje  ncka  bade  i  ov(^j 
primjcr:  Tesko  tome  ko  za  tugjom  pameti  idc!  I'osl. 
'  31()  (=  porodi  se  za  drugitii).  —  (>)  u  prencsenom 
I  sniislu.  ici  za  kim:  biti  niaiiji  od  njega  u  cinu,  stuzbi, 
1  pram:  Onamo  je  prvi  starjesina  serdar,  za  scrdarima 
j  idu  vojvode.  .5(1  rojrodama  knezovi,  za  knczorima 
barjaklari.  Rj.  .sUn.  X((  kaba-daliijama  su  i.ile  bim- 
ba.ie.  Dauiea  3,  145.  isp.  ni:e  pud  Sb.  —  <■)  ici  za 
;  ciiii  ili  za  kivi :  biti  postije  cega  ili  koga  po  rrcmenu 
ili  po  mjestu :  Pjesme  ove  ja  sam  se  starao  da  na- 
I  mjestini  ii  red.  kako  koja  za  kojom  ide  (pri  obieajinia). 
Npj.  1,  VII.  Na  smrl  se  je  Jovo  razboljeo.  V  jediioj 
ovoj  pjesmi  iz  l'zi(^-ke  iiahije  za  ovijeni  slihom  ide: 
A  majke  mu  doma  lie  bija.ie.  Npj.  2,  573  (Vuk).  »L< 
kad  za  njim  ide  »e'  ili  »i<:.  Posl.  XXVIII.  Mitro- 
politi  stoje  ovjrje  (ii  knjizil  iz  poi'-etka  ...  Za  mitro- 
politima  idu  kalujrjeri,  popovi  .  .  .  ali  osobito,  i  ii 
redu  .svako  irae  iz  poC-etka.  Rj.'  XIX.  isp.  ni:e  pod 
Sb.  —  tt)  ici  za  cim :  smjeraii,  teziti  na  sto  (kao 
porise:  ici  na  sto,  pod  5b):  Da  bi  se  dostifjlo  ono 
za  eim  kazni  idu,  a  to  je  da  se  zlo  ne  Oini.  DM. 
310.  oi'aino  se  tnoze  metnuii  primjer:  Ne  moze  mu 
kolae  na  rukii  da  nai^je.  (Ne  ide  mu  posao  za  rukom). 
Posl.  205  (ridi:  ici  od  ruke).  —  S)  glagol  iei  it  re- 
cenici  sa  drugiiii  jos  nekim  prijedtozima.  —  a)  do. 
Da  ja  i(?«iH  do  Prilipa  jrrada.  da  donesem  za  otkupa 
bliuro.  Npj.  2,  3ir>0.  Idosino  do  brata  tvojega  Isava, 
i  eto  on  ti  ide  na  susret.  JIojs.  32,  (i.  —  hj  kroz. 
Zaista  je  dosta  tesko  kroza  nj  (kroz  drvo  vukodrzieu) 
ici.  Rj.  7yb.  Kad  ja  igjah  kroz  Kosovo  ravno.  Npj. 
2,  321.  —  <•;  o.  Ide  (^  Atapn.  Rj.  42(;a.  —  tt)  od.  Pa 
on  ide  od  jele  do  jele  kako  ptiea  od  grane  do  grane. 
Npj.  1,  1()0.  Idi  od  mene,  sotouo.  JIat.  4,  10.  t'li  pre- 
ncsenom sniislu):  Iver  ne  ide  daleko  od  kladc  (Mjeslo 
ne  id^:  govori  se  i  ne  puda).  Posl.  ;i4.  Pesiua  ide  oA 
usta  do  usta,  pa  c%  do('i  u  pogana  iista.  Kov.  i>i>. 
Dubrovaeka  pisma  idu  od  najstarijih  rremena  .  .  .  sve 
do  propasti  njihove.  DM.  215.  Prikladnje  mu  stogogj 
radi,  t.  j.  idi  mu  od  ruke.  eelingen,  succedo.  Rj.  3!llb. 
Se  idc  mi  od  ruke,  t.  j.  ne  da  mi  se,  gelingen,  sueeedo. 
Rj.  ()5iib.  Ali  im  posao  ide  od  ruke  odvee  sporo.  Pri- 
prava  142.  —  f)  po  (akus.).  Svatovi  ne  idu  po  dje- 
rojku  na  konjma,  vec  na  kolima.  Rj.  3'.i2a.  Trei'i  ide 
ku(?i  po  uzinu.  Npj.  1,  ,501.  isp.  ni:e  prijedlog  za 
(akus.).  —  /}  po  (lok.).  11  praroiii  sinislu:  Da  ide  po 
svijetu  traziti  gjeeu.  Npr.  235.  Ide  ni  po  zemlji  ni 
po  neliu.  (Kad  se  ko  vrlo  ponosi).  Posl.  !Mi.  Ide  bane 
po  polju  Kosovu.  Npj.  2,  227.  tomu  se  mogu  dodati 
ovi  primjcri:  Sve  barjaci  krvavi  idose  vi.i'  Srbijejoo 
nehu  redrome.  Npj.  4,  131.  Do  Zvornika  idu  po  njoj 
(po  Drini)  l.igje  do.sta  velike.  Danica  2,  34.  Do  250 
brodova  koji  idu  po  sremu  srijetu.  Kov.  40.  u  pre- 
ncsenom smislu:  Koji  (glagol)  ide  po  kome  sprezanju. 
Nov.  Srb.  1817,  ,542.  Iiiia  mlogo  imena,  koja  ne  idu 
po  orom  pravilu.  Rj.'  XLV.  (.ije  nema  ograde,  po 
zlu  ide  bastina.  Posl.  75.  Ko  o  zlu  (radi  ili  misli) 
onaj  i  po  zlu  (ide  ili  mu  se  zlo  dogagja).  151.  Muka 
:  ide  po  Ijudmu.  184.  —  f/)  pod  Oiccus.).  Da  digiie 
.spaije  .  .  .  pak  da  idu  pod  komandu  15ceir-pa5inu. 
I  Danica  3,  188.  —  h)  poslije.  u  prencsenom  smislu: 
I  Osim  tebe   nema  drugoga   koji   bi  otkiipio,  a  poslije 


icindiju 


—  393  — 


iffla 


hhc  idi'iii  Ja.  Kill  4,  4.  Mojjle  (ku)  m'i  ii  rjecnik  Hiimo 
rijeri  koje  idu  pudije  •ispadiiU  I>Kj.  1,  VIII.  isp. 
povisc  pud  7b.  —  i)  jircko.  Idi  sine,  prcho  h'jela 
sv'jetu.  Npj.  '2,  111).  Tako  idc  prelo  ('arujriidu.  2, 
357.  .leiliii  MU  Tiiiri  pailali  a  iliujii  su  picku  iijili 
isU  u  naprcdak.  iSovj.  'J'.K  (u  jncnvH'nom  sinixtu): 
Svi  Srpski  poslovi  iili  sii  pnlio  iijiijn  (Koilofiiiika). 
8ovj.  .'{7.  -  -  .i)  protir.  .ler  jo  irlavna  'I'liraka  sila  mo- 
raUi  pi'ot if  It'uxii  ici.  Milos  10.  isp.  pavisc  pod  uc. — 
]e)  za  faltiK.j.  (ijevojka  sc  svatoviiiia  iiaila  .  .  .  Kad 
svati  ."('  Mum  iiijuhu,  no  mosraliii  |uila  I'azaznati  od 
mirina  sitiia  bosioka.  Npj.  1,  .'>li.  Na  dalek'  pje  se 
spravljahu  po  (5eirii  bana  Jovaiia  .  .  .  Kad  svati  -« 
nju,  igjiiIiH.   1,  304.  isp.  j'Orisc  prijcdhKj    po   (akus.). 

II.  idu  novi'i.  cuursiren,  im  I'mlaufc  schi,  ralcre: 
kako  idu  sad  dukiiti;  u  Turskoj  no  idii  hdiikc  (iia 
ovo  so  II  sali  rooe:  nc  idu  ni  ii  Njoiiiaokoj,  nojco  ill 
noae  Ijiidi).  Uj.  kau  rrijcdiii.  —  Kao  sto  .<«  onda 
groscvi  iMi.  MiloS  ,S,  Sdvji't  jo  izdao  jcdiui  urodbii  i 
^u  novcc.  kako  re  u  zomlji  ('■/.  t^ovj.  II.  Iznijori  mu 
feliri  stolino  xiknln  srobra.  k.-iko  nu  iili  niojrjii  lru;ov- 
cima.  Mojs.  I.  2.'!,  1(j  (sikal  iiariir  Ilcvnjxkh.  Kao  Jto 
911  onda  isli  dtikiiti,  [x)  II  dinar  u  iliikal.  DM.  237. 
Tada  jo  diikiit  ismi  |io  II  dinar.  2:").'!.  Duln'OvaOki  mi 
nvrri  isli  II  Kiibiji  i  liosiii.  2i)4. 

JIl.  kdiiimoi,  venio:  idc  ziiiia,  Ijoto,  bozio;  idc 
vreme  luwi  broiiu';  idc  /inia  kao  ostra  sablja.  Kj.  Ave* 
dolitziii,  r.  pf.  diiri.  —  Kad  iz  crkrc  idc,  iniriso  inii 
diisa.  Ni)j.  1,  lOli.  ('Jul  iiiiriSo,  idc  mojo  draijo.  I,  2.')I. 
Siisrolo  je  mill  jrjevor  k  rojskc  idw'i.  1.  2!M).  Kad 
muii  idc  .s'((  untiijii,  zona  u  krovol.  I,  r)12.  A'rti  idc 
8va  carova  vojska,  pokupii'e  Ivoje  b'jolo  plalno.  1, 
(!(K).  Nc  id'  mint,  nilada  I'avlovioe.  2,  IS.  Sjutra  idc 
dan  svota  uegjolja,  booe  Muiat  tia  I'otrk  planimi.  4, 
322.  XofTO  jcdiioni  kad  .<  rajskc  iddsc,  ukradoh  Ii 
pusoaiiou'a  jiraha.  Hero.  I4(i.  /a  djirovicii  sino  culi  da 
idc:  hvala  vaiii,  to  volika  hvala!  Nogo  volito:  plati 
|>a  onda  hvala.  Straz.  18,S(),  1225. 

/r.  rinncii,  iiitiiinre:  idc  vino  iz  bureta;  idc  krv 
w,  iiosa,  die  Nasc  hhiict  ihin.  Rj.  feci.  —  Zlijob,  drvo 
iakopano,  kao  korito.  to  roda  idc  njim.  Kj.  llSOa. 
KoMJio,  niz  doiiji  i  dulji  ujoarov  krak  idc  rakija  u 
[loslavii.  Kj.  2.s;il>.  &.•-■()•  ti  isiio  iz  ooiju  mjoslo  suza. 
Npr.  140.  Zar  iz  njejra  mlijcku  idc  (a  nc  idc  krv)'! 
(No  valja  sra  so  bojati,  ncp;o  ga  ookali  i  braniti  se|. 
I'osl.  ,Si;.  Srpska  Morava .  .  .  ide  u  zitpmlnju  MorncK. 
Daiiioa  2,  3!). 

r.  ido  kisa,  cs  rciiiiet,  pJnit,  ide  snijoc;,  cs'sclnicit, 
iiiiigit.  Hj.  ridi  padati  2:  da/.djoti,  kisjeti.  iisili;  sni- 
jciiti.  —  Zadazdjclo  se  otuda,  t.  j.  ide  dazd.  Kj. 
171a.  Idc  kiHd  izmuijito.  Rj.  225b.  Idc  kisa  i  iz 
neba  i  iz  zemljo.  Kosl.  tlii.  Idc  kisn  kao  iz  ruk.avn. 
*l)ti.  Ide  snijc[i  kako  jo  inilom  Honii  drago  (vrlo).  '.Hi. 
Islit  kiiii  i  snijcfi  i  cigaiii.  134.  Streha  mu  injcra  a 
rok  (ijiirgjev  dan.  (Reoe  se  siiijcgu  kad  viio  idc). 
'20li.  tti  sc  iiiozc  dodati  priiiijer:  Na  lijepoga  dim  ide. 
Tosl.  lys. 

t'l.  idc  put,  Iinisdii,  kordoii,  megja,  planina,  zid, 
t.j.protcze  se:  Ihug'i  put  idc  iz  Bijograda  na  (Jrockii. 
Danioa  2,  52.  Na.5  je  put  is/io  preko  jedue  ravnino. 
2,  13!'.  PogreboSe  je  na  putu  koji  idc  u  El'ratu.  INIojs. 
I.  35,  lil.  Ali  etc  ti  gvozdeua  oovcka .  .  .  vuoe  bud/.ii 
za  sobora,  sve  ore  zemljii.  idc  za  njim  bmzd'i  kao  da 
osiim  volova  ore.  Npr.  212.  Njogov  je  kordnn  isiw 
od  . . .  Zitije  2S.  Mcpju  je  zemljama  orkve  treskovacko 
ist(t  na  .  .  .  DKj.  3,  4fi3.  Jodna  ((jruua  planine)  idc 
na  lijovo.  Danioa  2,  31.  Znaoi  od  zidu,  koji  je  i.kio 
od  Bijele  Goro.  Rj.  7!ta. 

iriniliji),*  /'.  das  drittc  Gchct  der  Mohamedancr, 
nacli  Miltaij,  uratiotcriia  Mohaiiicdanorum:  Icindiju 
Tnrska  zancilu,  a  Latinoo  blizu  Zadra  dogje.  Rj.  u 
Muhamedovaca  trece  klaiijanje,  i  vrijemc  kad  biva  to 
klanjanje:  poslijc  podnc  do  zahoda   sumanoga.  — 


Zauciti,  11.  p.  podno,  ak.Snni,  icindiju.  Kj.  2iH)a.  Kla- 
iijiili,  n.  [P.  podno,  ak.sani,  irindiju.   Kj.  272a. 

i('-i-(iljflijil  iiiiHii,  /'.  od  dva  tiiga:  Osiiii  iiialih  pasa 
io'-tiiglija.  Rj.  tug,  konjski  rep,  znak  i-ina  u  kujcm  je 
kakar  pasa.  Iiice  rijec  muHkogu  ruda,  jcr  je  i  paSa  i 
uotuglija  iiiuskuga  roda. 

idullil  <(/.s-  inteij.  auf  mid  davon,  uvolat.  Rj.  uzvik 
koji  III  .SC'  ka'c,  da  jc  Iko  otisao,  pohjcgao. 

mIOI,  III.  lik  kojeiim  se  klanja  ncznaliozae,  dan  CtOlzeii- 
bild,  idolum.  ridi  kiiniir.  kako  sc  idol  poiiiislja  kao 
lice,  rijec  ova  uziiiia  u  jcihiini  drngi  pndcz  i  zn  <e- 
tvrti.  —  Imam  Boga  na  domu.  Npj.'l,  I.iO  (\'iik:(iii- 
vana?  Hi  kakoga  idola?).  Kako  se  obiatisto  Bogii  od 
idolCi.  Sol. -I.  1,  i).  Oiia  naiini  idola  u  liigii;  i  Ahh 
izluiiii  idola.  Car.  I.  15,  23.  Sjutradan  nagju  scojega 
idola  gdjo  lozi  na  zomlji.  i'rip.  I't'2. 

MloIopokliMiTokT,  adj.  sto  pripada  idoUipoklunieima. 

—  Kraljioo  .  .  .  igralo  su  do  skora,  |)a  sii  novi  svcStu- 
nioi  zaliraniii  i  iskorijenili  govorei?i  da  je  to  idolo- 
piikloitiiki  obioaj.  Ziv.  3(>. 

idolopokli^iiTk,  idolopoklonika,  m.  —  Otuda  je  (od 
idol  I  iddlii/i'ikloiiik  (koji  so  iduhi  ktaiija,  t.  j.  vjeriijo 
ga  i  iiioli  11111  so).  Nov.  Zavj.  X.  Vraoarima,  i  idolo- 
pokloiiiciiiiu  . . .  njima  jo  dijel  ii  jozorii  5to  gori  ognjoin. 
Otkriv.  21,  S.  za  akr.  isp.  pokloink. 

iddiopokloiislvo,  IK  klanjanje  idnliiiia,  rjcra  ido- 
Uipokliinicka:  idololatria.  —  Otuda  je  (od  idol)  ido- 
lo]ioklonik  i  id<dojioklonstro.  Nov.  Zavj.  X.  Bjcgajle 
od  iduUipokloiistva.  Kor.  I.  10,  14.  Koje  (cariee)  do- 
nosu  svoja  ididopokloustva  u  Jerusalim.  I'rip.  7H. 

idoj.ski,  adj.  sto  pripada  idolima:  Da  jedu  zrtve 
idvlske.  (Jtkriv.  2,  14.  Ukidcse  se  idolski  mnogi  bo- 
gori.  1)1'.  2!>8. 

mIuoi,  adj.  upraro  je  prilog  sad.  od  ii'i.  ali  eini  i 
sliuhn  pridjcva  sto  idc  za  ciiii,  poslijc  icga  po  vrc- 
iiieiru;  dcr  koiiimendc,  venturus.  i.s^i.  budiioi,  dohodni. 

—  Za  to  nainislim  nanovo  to  da  kazem  ii  iduioj  sjed- 
iiici.  Pis.  24.  Idiicc  poste  poslaoii  Vani  pismo  na  Hadzi 
Konstantina.  Straz.  1«S8(),  (hO.  U  poColku  idin'cg  wjc- 
seca.  IS.Stj,  1103.  U  iduccm  PcJtanskom  )•((.•<<()•«.  1887, 
382.  To  oe  poOetkom  iduce  godiiie  biti  predano  uce- 
nome  svijetu.  Rad  5,  1114. 

i^,  gcH.  (i  (iccus.)  ])l.  od  zamjenice  trcccga  lica  po- 
znatoija,  koju  u  prvom  pudczii  jednine  zamjenjujc  za- 
iiijenira  on,  ona,  ona,  mje.tto  ih  u  gdjekojim  krujc- 
vinia  Hercegorine,  gdjc  sc  h  na  kraju  rijcei  izgocam 
kao  g,  n.  p.  orag  (mjesto  orali)  .  .  .  ig  (n.  p.  ja  sam 
ig  vigjeo).  isp.  Posl.  XII. 

iailio.  n.  (ti  primor.l  Mcerufer,  litus:  PoSetale  gje- 
vojoioe  jju  igalu  slana  mora.  Rj.  morska  obala.  isj). 
aiyiaXo?.  vidi  bair,*  brijeg,  jalija,*  obala,  strana. 

igda  (i  gda),  je,  aliquando.  ef.  ikad;  potroi  koliko 
igda  mozeS;  ndario  ga  koliko  iijda  moze.  Rj.  Cobaiiin 
je  veseo,  vesoliji  nego  igda.  Npr.  48.  Oil  svega  svoga, 
sto  bi  i  gda  iniao.  da  i'e5  mi  poloviou  dati.  252.  Ta 
sve  bi  ti  danas  oprostio,  iiiti  bi  to  igda  jirekorio.  Npj. 
4,  18i).  Pripravivsi  se  boljo  nogo  igda  do  sad.  Sovj.  27. 
igdji'  (i  gdje),  (jugozap.)  irgendtvo,  usquum.  Hj. 
juzno  ~iggjo  li  ggje),  istocno  "Igde  (i  gde),  zapadiio 
"igdi  (i  gdi).  Rj.  —  "i.irje  (i  gje),  ridi  iggje.  Rj.  217a. 
Ni  u  sto  sola  noma  svuda  jedue  -Skole,  niti  joj  i  gje 
ima  odregjena  i  postojana  injesta.  Danioa  2,  118.  Sve 
pravijch  Srba,  kakovi  i  ggje  mogu  biti.  Kov.  33.  ^ 

ijjiil,  /'.  ("iglii,  pi.  igle,  igi'da)  die  Nadcl,  acus.  Kad 

ko  da  koine  iglu   u    naruo,   valja   da  ga   njom   prije 

iiialo  liocnc,   liao  da   se  iie  bi   svadili.    Rj.   ridi  aba- 

dzinka,    biljorka,  booka,  ouvalduz,    kolaoara,  obusioa, 

I  obu.ika,  pleti(!a,  prosivaljka,  samaruJa,  sivatioa,  sivatka, 

1  trepoanioa.  dcm.  iglioa,  igliiSioa.  —  Izdjcnuti  iglu.  aus- 

'  fiideln ;  izdjcnuti  se,  n.  p.  igla,  sieh  nusfSdoln.  Rj.  223a. 

Obcu.iili  iiilu,  das  (.>ohr  an    der   Nadel    besehiidigen. 

I  Rj.  428a.  Oliuiiti  iglu,  das  Oebr  sprongen.    Koje  oa- 

!  rape  nijesu  na  poplct  one  su  na  igle,  Rj.  5-13a.  Po  no- 

I  zevim  sitne  igle  cimlije.  Rj.  7t)0b.  Cirdziti,  v.  impf.  n.  p, 


isliir 


394  — 


i^ratl 


i,  ■  -^'ii.  Rj.  7<iiia.  rrrsfi.  uvrzoni.  v. 

,,  I'iiilaiU'lii.  Kj.  7(!tU).   /1//11  iiko 

;  ..i!:i   i--/;t/<.    I'osl.  ;•.">.  Iijhi  I'f  pro- 

I,  koiii  iiosro  siarii.  ^>Ilad  i5oek  valja 

,v,  -     .  iiva  viSe  iioso  star*.  ii5.  i^eua  tirrn- 

:,i.i  i !,■  II  i.;/ii  lia  neMo  sjiJije  ...  ali  . . .  iiije  nioda 

■Mliii.'ih  da  uvrzo,  nejro  svo  v""*"'i»^!>l»  mimo  uJii-e 
iu'lonei.  lTt».  l"bniirjon  (he.:  iijahi)-  (PijauK  S'ili.  Veziii'' 
prrhi  i<r!n  ci'  hiljuni.  Npj.  1.  ■J;)S.  V  kiojat'a  taidn 
„,  -u  mu  sJiH-a.  1,  o7;i.  Kupila  joj  ?jer!rje1' 

0,1  1  i  lijt'pu  (';;/«»  «('  hiljuru.  1,  471.  Po  jn- 

eluka  ■  'i<.  i»  V"  oke  zlata  pohari'^ila.    Here. 

'4.  o  II  •  il<i,  ne  velim  ti  da  razmiJljas.  Pii- 

prava  II:'.  .--ji'vernien.  biisula,  muiindua  igla.  Da- 
n\W.  DP.  XVIII. 

iriSr.  i'-l.ira,  hi.  rf<r  Xudlcr,  opife.T  acuarius.  Kj. 
•Jlilli.  tx/i  iiriidi  igle. 

icK'ni.  luij.  n.  i>.  ii.'i.  ^j.  sto  pripadu  ifili,  iglumu. 

—  /.eim  uvni/ila  kmiae  ii  i^lii  da  neSto  zaMje;  ali . . . 
iiije  moirla  oduiali  da  uvrze,  iicgo  promaJala  minio 
ii.vicc  iijltnc.  Rj.  .'kXb. 

ixli^iiicii,  /'.  (iiV  Sodelhiichse,  pix  ucuariu.  Rj.  iglcnu 
kutijca.  Poiiesu  joj  (vjereniei)  na  dar  haljiuu...  iyle- 
nicii  i  uaprstak.  Kov.  4l>.  vidi  i<rlenka. 

Irlrnka.  f.  11  huniji.  ridi  iglenioa.  M.  Krkljus. 

irlicil.  /'.  —  1)  d<~tn.  od  ifrla,  das  Kddclchcn,  actila, 
(icHiilii.  Rj.  —  Rnitae  spava,  a  sestrica  ve/e ;  seja 
braui  iijlicoi'i  budila.  Npj.  1,  42S.  —  3J  (ponaviSe  pi. 
iplieel  die  .•^^rossi;  gradii-i.  cf.  karva.  Rj.  u  Ivtrc,  « 
tje.ifiira.  cidt  1  preea-ra,  preeaniea.  —  .i)  (u  Dubr.l  ne- 
kaka  ri\)a  iiiorska.  Rj.  Iiistiophonishcloitc  Giintli.  Rj.° 

icliriir,  »i.  (iri-<  plunie.-<(CH!!,  mis  hornu.  Stulli.  tie, 
kojriiui  je  jako  poiJelo  nieati  perje.  Lj.  Stojanovie. 
ARj.  in.  77.Sa. 

iKiit-ica,  /'.  dem.  od  isrliea.  U  dvorima  gjevojciea, 
bjele  dvore  iiietija.^e,  iifliiicom  jasrlueieom.  Here.  173. 

Ixnian,  m.  planiiia,  pod  kojom   izvire   Rosna.   Rj. 

irnja.  m.  list.)  ridi  fgnjo.  Rj.   hyp.  od  Ismjalije. 

—  A  li  brate  Rjelii?  Isriijatije  .  .  .  Idi,  lyiijo,  higom 
zeU'tiijcui    ...  |)ade  7;/h/i  trideset  golaea.  Npj.  4,  281. 

isrnjal.  Is:njittija,  Isfiijiltij**,  m.  Iguatiiis.  Rj.  ime 
miisko.  lyiijui  bogoiiosae.  Rj.  34a.  A  kad  eiio  Rjelid 
Igiijatijii.  Npj.  4,  '2>\i.  'An  Ha  se  .sveti  Ignjatije  zove 
bogonosae.  Npr.  '2iHi.  A  ti  brate  Bjelid  Ignjatije!  Npj. 
4,  L'Sl. 

Jrnjo,  III.  (jui.)  hyp.  od  Ignjat.  Rj.  gen.  fgnja;  roc. 
Ignjo.  .\  kad  riio  Rjelie  Ignjatija,  da  je  Simo  prijc 
iidario.  t-vo  Ignjo  .s  druJlvoDi   pohieeo.   Npj.   4,   2H3. 

irra.  /'.  [nix.  Igru).  Rj.  gen.  pi.  igara  (Obi.  30)  i 
ipri.  —  t)  diis  Spiel,  lusus:  klis,  pi-sten,  krraaea,  vino, 
zee,  Hkakanje,  metaljka,  obrt.iljka,  rvanje,  nisan.  Rj. 
riVfi  J  bruze,  poklopiea  (igra  kartaska),  provogjae, 
piiniSake,  titra,  volanje.  —  (  imieir,  11  igri  prstenu. 
Rj.  14!tb.  Igra.So  se  ir/rc  svakojake. 'R}.-2\6h.I{cizmct- 
hm/i  igni.  abbreehen,  stiiren.  Rj.  I)33b.  ('aratan,  svojom 
majslf)rijom,  igrom  i  Jalom  Ijiide  zaharlja  i  vara.  Rj. 
Slila.  Maeki  je  do  igre  a  mi^ii  do  pla^a.  Posl.  171!. 
Igrii  igrii  pelivan  Asane.  Npj.  1,  445.  Pa  je  Jnjome 
igrii  zniiietnuo.  ponajprijed  11  ruke  prstena.  2,  30.  A 
.MadJ.ari  iijru  znpohse,  prru  igru,  trka  peJaekoga.  2, 
4.H."*.  Momaike  igre:  melanje  kainena,  skakanje,  rvanje, 
i  gagjanje  11  niJan.  Daniea  2,  lOfl.  Igra  se  i  drugijeb 
riizlirnijch  igri.  Z\\\  18.  —  2)  der  Tanz,  chorea.  Rj. 
FiV/i  i)le!i,  Uinac.  igre  Hi  tanci:  horo,  kolo,  madzarae, 
jwlomka,  provlak  2.  —  Bijahu  CscJ  gjevojke  skupile 
Hu  igru,  te  ne  ongje  (earcv  sin)  malo  zaustavi  da  glcda 
gjevojke  i  igru.  Npr.  22iJ.  Pa  on  gjipi  na  noge  jii- 
nai'ke,  Tiikeliji  nuz  iaiu  poigra:  »Na  ^aat  tebi  igra, 
T»kelij!i.<  Npj.  3.  .5.')7. 

irraeija.  /.  Rj.  Vuk  tumaii,  dii  je  rijec  postaln 
preui'i  iu'rati  He  mjrslo  r<'irracija  (recreatia),  i  da  znaci 
J"  '  'I'    na   dar  ucitelju  u  ce- 

''  .  '  "  dopusti  im  igrati  se. 

/,'i  .....  ......  i%.,ji  i„.  .].,[„.ae  igracije,  onoga  (ka.^to) 


zatvori  uOitelj  11  skulu,  10  iiOi  sani  eitav  dan  (tako  ji 
bilo  do  iiaJega  vreniena).  Rj.  —  Uegracija.  die  Re 
kreation,  studiorum  intermissio.  ef.  igracijii.  Rj.  (>46b 

lirriie,  igrsifti,  m.  —  1)  der  Spieler,  Insor.  Rj.  koj 
se  igni,  11.  p.  prstena,  klisa.  zeca  i  t.  d..  Hi  koji  ign 
kurte:  (U  igri  klisu)  .  .  .  lynici  se  podijele  na  dviji 
strane.  Rj.  27r)b.  (U  igri  krmaeil .  .  .  Igrnci  iskopaji 
u  zenilji  povelikii  jamu.  Rj.  3t)4a.  —  "i)  der  Tiinztr 
saltaior.  Rj.  koji  igra  n.  p.  kolo,   koji   izvodi   tance 

i^ri^eica,  /'.  —  1)  die  Spielerin,  feiiiina  liidens 
Rj.  :(:>.<ku  koja  se  igra  n.  p.  pr.<<tena,  Hi  igra  karte 
Igraei  i  igraiice  ulivate  se  upravo  u  kolo,  a  jedm 
mctnu  u  srijedu,  i  ono  se  zove  paun.  Npj.  1,  18< 
(Vnk^.  —  '3)  die  Tdnzerin,  siiltufri.r.  Rj.  zenski 
koja  igra  n.  ji.  kolo,  izrodi  tance.  vidi  igraliea.  — 
PoJto  svatovi  vei'eraju  i  iistanu,  ouda  igraiice  i  pje 
vaeice  jiosjedaju  za  veeeiu.  Kov.  53,  .57. 

iirraeka,  /'.  (u  vojv.)  die  Spiclerei  (fiir  Kinder) 
crcpwndia.  Rj.  ono  ciiii  sc  igraju  djcca.  ridi  igralo.  — 
H  oroiii  priinjcru  znaci  igra:  Igrai^ka  idaika.  (N.  p 
kad  .se  gjeea  najprije  Jale  i  igraju,  pa  se  posliji 
svade  i  pobiju).  Posl.  95. 

iisraeki,  adj.  .ito  pripada  iijracima.  —  Igr.njnc! 
pjevajii  razliene  igrucke  pjesnie.  Kov.  79.  Djevojkc 
Izrailjeva  .  .  .  izlaziee.s  sa  zborom  igraikim.  .Jer.  31,  4 

iirralica,  /'.  u  pjesmi  mjesto  igracica:  A  gjevojk(i 
igraiice,  nadigraee  me.  Rj. 

iifralTsfi-,  ».  der  Spiel-,  Tanzplatz,  locus  salta\ 
tortus:  Sator  penje  I'grin  Janko  xikraj  Save  vodi 
hladne  na  rilino  (V/r«?/s/c,  na  junaOko  razhoji.ste  i  ni 
rueje  vijalistc.  Rj.  mjesto  gdje  .le  igra.  ridi  igriste  i 
poigriSte.  —  rijeri  s  takiin  nasi,  kod  daniSte. 

ig:rnlu,  n.  u  piipovijeci,  das  Spielzeug,  instruinen-i 
turn  lusoriuiii.  Rj.  ono  cim  se  tko  igra.  vidi  igrafikal 
—  za  »!«.<(.  isp.  buekalo.  1 

i&Tiiiika,  f.  ridi  igra.  —  Poslije  veeere  nastancj 
igranka.  V.  Hogi5i<;.  ARj.  77(ia.  isp.  igranje.  —  ea\ 
nasi.  isp.  rije('i  kod  eitanka. 

iu:raiije,  n.  Rj.  verbal,  od  igrati,  igrati  se.  — 
J)  radnju  kojom  tko  igra  n.  p.  kolo,  izvodi  tance. 
(das  Tanzen,  saltatio.  Rj.):  Oduudi  se  kod  vjerenikovt 
kiK^e  po(jinje  ve.selje,  pjevanjc,  igranje  i  gosiJenje.  Kov. 
47.  —  2)  radnja  kojom  se  tko  igra,  n.  p.^  ^M'.s'<e»((. 
Hi  igra  karte  (das  Spielen,  lusus.  Rj.):  C'injati,  (Hi 
igrunju  plojke).  Rj.  S25b,  Tu  ga  nije!  (Obifiuo  se 
govori  u  igranju  prstena  .  .  .).  Posl.  321. 

israoiiiea,  /'.  locus  lusioiiihus  destinatus.  Stulli. 
kuca  Hi  soba  gdje  se  igra.  —  Skola  nije  igraonica. 
Zlos.  2(50. 

igrati,  "igrain,  r.  impf.  Rj.  v.  pf.  sloz.  do-igrati, 
iz-,  na-,  nad-,  ob-,  od-,  po-,  pre-,  pro-,  raz-,  s-,  iiz-, 
za;  V.  impf.  sloz.  do-igravati,  iz-.  *  t.  d.  v.  impf.  si- 
grati  se;  v.  pf.  sloz.  posigrati  se.  —  I.  1)  tanzen, 
salto.  Ej.  ri'rf;'  plesati,  tancati*  tance  izvoditi.  —  Dje- 
rojke  nhvatile  kolo  jia  igraju.  Rj.  Il7a.  Dva  pelirana 
ne  mogu  na  je<lnom  konopu  igrati.  Rj.  289a.  Carski 
sin  uznie  je  (pcpeljugu),  te  igrase  s  njom.  Npr.  224. 
I  Kako  gospodar  svira,  onako  mlaqji  igra.  Posl.  125. 
Vee  euo  ti  slike,  oko  kola  igru.  Npj.  1,  108.  .S'  dje- 
rojkama  igrujuri  iskidao  ga  (pojas).  1,  450.  Marko 
igra  kolom  uz  kadunc.  2,  430.  Na  Rada  je  knlo  na- 
vodila.  preko  Ixada  nogama  igrala.  3,  'M'lO.  .le  li  lestir 
u  kolo  igrati?  4,  157.  Igraju  li  kolo  naokolv.  4,  1.58. 
Obori  ga  u  zelenu  travu,  na  prsi  mu  igra  koljciiiiiia. 
4,  431.  (ijuvendije  su  .  .  .  igrnle  uz  taiiibure.  Daniea 
'  2,  95.  i  o  zivotinji.  .loS  (se)  nije  koza  okozila,  a  kozle 
igra  po  polju.  Posl.  114.  Igrala  je  kosutica,  baf^tina 
joj  je.  Npj.  1,  .59.  A  moj  gjogo  igra  po  mejdanu.  1, 
4K4.  — •  11  prenesenom  smislu.  Igraju  joj  oi-i  kao  na 
zeitinu.  (Rei!e  se  za  nestasno  zensko).  Posl.  95.  Igra 
mi  oko,  nje§to  ie  mi  se  dogodil'.  DPosl.  31.  Bino<^ 
sunce  igrajuci  zagje.  N|ij.  1.  48(5.  I  bijeli  mjesec  na 
zapadu  neka  igra  za  negjtlju  dnria.  3.  (i2.  sa  ae,  pass.: 
Gadlje,  uz  ko/e  se  igra,  i  gusle,  uz   koje   se   pjevaju 


iirriSte 


—  395 


ikiiviir 


jiina<'k<'  i>jcsiiic.  Danica  2.  UN!.  —  'i)  ipidcn,  Intlo : 
da  ifinini'i  htrli;  if.  i<rrali  se.  Hj.  —  Juniti  n  i  hiue. 
Bj.  Ml.  S  wjevcriina  na  zarf  ((jra.  Kj.  li*3I>.  Titra. .. 
ovii  tV/ri(  ifirtijtt  /enska  iljeca  sa  i)i't  kamiraka.  Hj. 
740b.  VJo'"'o  '.'/''»,  II"  .ci'lJi-  Dl'osl.  18.  Iijra  (jluconi, 
a  ne  zna.  ;il.  Sradliu  'limits  /.a  iiedjelju  daiia,  iV/n/.w 
je,  pn  je  jiroijrrase.  Npj.  '2.  oS.  (iluiiKtc  koji  /;//•«  f» 
ted/ru^.  \  l-a/.ic  1,  14.  «(  se,  ;«<<.•*..•  Otpjeva  se  pdje- 
koja  pji'snia  i  uz  pusle,  a  ifirajn  sc  i  ((/cc  svakojnkc. 
Kov.  J8.  Napisao  omi  kiiji<rii  .^to  xc  ii  tcntni  iiira... 
mjesto  jrdje  se  iV/r((.  VI,;izii'  2,  14.  —  :t)  koiija  igiati. 
dan  lYcrd  tiiiiiiiiihi,  iiiinnn  (iijito:  Ipra  konja  koiuar 
monuV  mlado.  Kj.  ciniti  <hi  konj  iiira.  isp.  I  U  .sfo 
W  jtdic  o  ziiiitinji.  —  I/.vedoSf  konja  I,asi;ivicii  .  .  . 
stade  iiirnt'  zmija  LiiKturicii.  Npj.  '2,  i)S.  Iijiai  konja, 
pa  iidri  iia  iiieiie.  3.  ."tlM;.  ( tde  pravo  u  zeiidju  Srbijii 
pjevajiK'i,  kotijit  ii/rdjuri.  4.  .">()!).  —  //.  xa  se,  rcflekn. 

I)  npiehii,  Iniio:  prstena,  klisa,  zeca  i  t.  d.:   Iiiruse 

ne  ipre  svakojake.  Kj.  imuetije  kao  «  aktirnoiia  jxi- 
viie  pod  I  2.  lidi  sigrati  se.  —  Meiii  zejol  (vieu  djeea 
kad  KC  iiiinjii  zeca).  Kj.  2071).  Klisati  se,  ujruti  sc 
ilisit.  Rj.  27.')b.  Da  ne  ifirnwo  »«  piljke.  Kj.  OiKJa. 
Priitetki  se  iijriijii  uz  mesojejrje  .  .  .  Kad  iziirraju  ono- 
liko  konja  u  koliko  su  se  poarodili  da  so  ifiruju  (naj- 
viSe  se  iijruju  u  KIOJ,  onda  .  .  .  Kj.  ()171).  Da  se 
igramo  razlaza.  Rj.  HiWa.  Kao  sto  .ie  djeea  u  Srijemii 
tyem  iiiraju.  Kj.  lia'ib.  Baba  sc  .<  unom  ticom  igrase. 
Npr.  221.  Ne  itjraj  se  s  pjavolskim  poslom  ^n.  p. 
8  puSkom).  lit!),  (za  s  isp.  nizc  primjcr  iz  Npj.  1,  52). 
Igra  se  k"o  niacka  s  misem.  DPosl.  31.  L'j<'po  li  je 
popledali  .  .  .  ffje  sc  nuinja  ijromom  iijra.  Npj.  1,  52 
(Ynk  dodajc:  ijromom  mjesto  .s-  ([roiiiom.  Tafco  se  po 
onijeni  krajevinia  i  ii  irovoru  .<  izostavlja  u  ovakijeni 
dojrafrjajinia).  Sama  sjedi,  potrleduje.  sje  sc  miinja 
.■i  groiiiom  ifira.  1,  152.  Odbefrla  je  zalosiiica  earn 
pod  ^ator,  pa  sc  iijra  s  carevici  ispod  Jatora.  1,  34;!. 
I'a  sc  i(]ra  jahukom  od  zlata.  2,  10.  Kad  sam  se  igrao 
papucc  i  totiiiiui  s  I'iroskim  fi/evojkama.  t>traz.  ISSli, 
S(i5.  Kako  i  Sto  je  radio,  kako  i  iiin  se  igruo.  Trip, 
bibl.  113.  iz  priiiijera  vidi  sc,  da  je:  igrati  .fc  s  kim 
Hi  s  cim  =  igrati  se  h  driistru  s  iijim :  itirati  se  cim 
-~  igrati  se  iijim  kao  igraloiv.  i  o  zivotinji  kao  po- 
rise  pod  I  2:  Vrani  se  konji  igraju,  pod  soboni  janie 
kopajii.  Npj.  1,  303.  —  2)  ne  igraj  se  glavom,  dnmit 
ist  kein  Spass  zu  viachcn.  Rj.  t.  j.  da  je  ne  izguhi.s. 
ridi :  ne  fali  se  jrlavom.  —  Da  se  umire,  da  .sc  gla- 
raiiia  nc  igraju  i  naroda  ne  srube.  Milos  bV. 

iiCrTsto.  H.  |st.)  vidi  ieraliSte:  Ja  usadih  visiiju  n« 
igristii.  Dol'  po  igristii,  po  devojaekom.  Rj.  mjesto 
ildjc  sc  igra.  ridi  i  poigrisie. 

is:iiniaii.   ignmna   (Igumanal,   m.   ('r,fvMiw;).  der 

Igiiiiicn  cines  Klosters,  hegiiinenos  coenobii:  Putiij  ti 

o(?e  igumanc,  ne  brini  se  za  manastir.  Kj.  glavar  ma- 

lui.itini.    isp.    razigiimaniti,    zaisrumauiti.  —  U   Srbiji 

samo  .  .  .  vladikii,  arhimandrita,  iguinna  [n  pjesmauia, 

a  n  irovoru   niu    kazu :    »oi"e   igumne.'*)   zovu   gospo- 

liinom.  Rj.  M:i.  I'ita  njega  starac  igumane.  Npj.  3,  72. 

isiimaiiija,  /'.  ('Tjojuivr,)  die  Oberin  in  einem  Kloster, 

licguiiicna  inonasterii.  Rj.  poglavarica  zenskonm  ma- 

nastiru. 

isiinianov,  cf.  igumnov.  Ej.  sto  pripada  iguiunnii. 

i!Ciiiii:iii>ki ,   adj.   hegumenisch ,    hcgumcnicus.   Rj. 

s(v  pripada  igunianima. 

iffiimanstvu.  h.  die  Hegumenschaft,  inuniis  et  di- 
giiitas  licgiimeni.  Kj.  iguiiianska  cast  i  vlast. 

isiiiiinov,    adj.    ridi   igumanov.   Rj.    sto  pripada 

igiiiinin. 

"igjc  li  gjei  ridi  iggje.  Rj.  ridi  igje. 

iajirot,  w.  der  Kahiius,  acorus  calamus.  Rj.  biljka. 

—  Uzmi  mirisa  najboljih:  smirne  najfislije...  i  igji- 

rota  lakogje  dvje  sta  pedeset  (sikalai  Mojs.  IT.  30,  23. 

ih,  si'e,  cos;  ihrer,  eorum :  ja  sam  ih  vidio;   zovni 

ih;  ja  ih  se   ne  bojim.  Rj.   gen.   i  akus.  pi.  za  sva 

tri  roda  od  zamjenice  trecega  lieu  poznatoga,  koju  u 


prnim  padczu  jcdiiinc  zamjenjujc  zamjenica  on,  ona, 
ouo.  to  je  manji  ohlik,  a  cijeli  je  ublik  ubu  pumenuta 
padcza  njih.  isp.  ( )hl.  32. 

Til,  bire  nzrik  isli  ali  cijcl  knji  i  i  be:  li.  —  Cera 
Ture  Kraljevira  Marka  (.\1  kad  se  Marko  povrali  — t. 
(.  .  .  Jit  kurvo  coraval  Paru  daj.  rnkiju  bljuj;  nili 
valjas  ti,  niti  ti  valja  pjesnia).  Posl.  324. 

ilitijar,*  iluijara,  m.  ridi  starae:  Poglediijder  onug 
ihtijara,  Slono  sjedi  kao  efendija.  Kj. 

ill  CI,  ei '.  interj.  mirantis.  Rj.  uzrikiije  se  i«  <'»- 
gjenJH.  tizeik  i  udrojcn:  il.  Korijeiii  27.  u  krajcritna 
gdjc  se  ne  cujc  u  govont   glas   h:    ilh?   ridi  1  2,  111. 

Tjed,  m.  (ju?..)  —  I)  ridi  jed:  <>d  zalosti  i  ijedu 
bari  kotlc  preko   kui'e.  Rj.  riVZj   gnjcv,  i  sijn.  undjr. 

—  I'lanu  bane,  kako  oganj  zivi,  it  ijcdu  i  toj  iiiuri 
Ijutoj  ne  i(e  vikniil'  ni  prizvati  sliigu.  Npj.  2,  270. 
ali  ijed  iiiirt  i  ostula  znai'enja  rijcci  jed:  —  'i)  die 
GalU;  fel.  Rj.  2.'rf)a.  zui-:  Nagulali  se  ijcda.  Kj.  .isl,,. 

—  S)  (lift,  renenum.  Kj.  2.50a.  olror:  U  jeziku  je  i 
med  i  ijed.  DPosl.  14(7.  Ijed  je  aspidin  pod  usnania 
njiboviina.   Kim.  3,   13. 

iji'dek  Hji'daki,  ij&tka  Hjetkal,  (IjetkT,  adr.  Ijotko), 
((((;.  zornig  (giftiy),  iratus,  cf.  srdit,  Ijulit,  ijedan:  A 
kad  jade  razumio  Viiee,  on  ijednk  jired  pei^inu  pogje. 
Ijctko  je  gjerdan  dofatila,  i  baiM  ga  u  zeleiiu  travu. 
Pa  ijctko  apostola  |)ita.  Ijctko  sc  Jane  napuc'ila.   l{j. 

—  Car  kad  vidi  da  na  trpezi  nema  oziee  .  .  .  rcce 
ijctko:  .Sta  je  ovo?  Npr.  232.  U  rijetko  ma  ijetko. 
Posl.  335.  ridi  jedak,  i  gnjevan,  i  si/n.  ondj. 

Ijedan, "ijedna,  adj.  zornig  (giftig).  irnlu-i,  cf.  ijedak. 
Rj.  riWi  gnjevan,  i  si/n.  ondje. 

iji^diti.  ■ije<rim,  r.'inipf.  Rj.  v.  pf.  sloz.  naijediti, 
razijediti,  ozlojedili,  i  s  uinctniitim  v:  ozlovij^diti.  — 

1)  erziirncn  (oestcrr.  giften),  irrito,  cf.  jediti.  Rj.  — 

2)  sa  se,  rcjleks.  na"  koga,  ziirnen,  irascor:  Pa  sc 
nemoj  na  me  ijcditi.  Rj.  —  vidi  gnjeviti,  i  syn. 
ondjc. 

ijeg_jeiij)',  n.  das  Ziirnen.  ira  ct  irritatio.  Rj. 
rer\>aL  od  1)  ijediti,  2)  ijediti  se.  —  1)  radnja  kojom 
tko  ijcdi  koga  (irritatio.  Rj.)  —  2)  radnja  kojom  se 
tko  ijcdi  lira.  Kj.). 

ijfi!    ijiijill  JKchlic'  io!  Rj.  uzrikuje  .fc  u  resclju. 

ika.  /".  —  1)  hijp.  od  Ivana.  Rj.  roc.  Iko.  —  2)  m. 
(ist.)  ridi    Iko.  Rj.  —  roc.  Iko.  hyp.  od   Ilija  i  Ivan. 

ikad  (i  kad),  irgcndicann,  je,  aliquando,  cf  igda. 
Rj.  _  Bolje  je  i  kad  nego  nikad.  Posl.  23.  Iz  ropstva 
i  kad  a  iz  groba  nikad.  i(K).  Ti  ogledaj  siddju  kakva 
ti  je.-  »Jesi  1'  i  kad  bolju  sakovao?-  Npj.  2,  4iMJ. 
ridi  ikadare. 

Ikadare.  ridi  ik.ad:  .\ko  eeS  me,  vod'  me  dvoru 
tvome.  ali  sada  ali  ikadare.  Here.  12il.  ordje  kao  da 
,<c  ikadare  pomijcsalo  u  znaienju  sa  nikad.  —  ikada-re. 
isp.  re  (dodatak). 

ikakav  (i  kakav),  "ikakva,  adj.  irgendvie  bcschaf- 

fen.  gualiscunque,   cf    ikaki.  Rj.   —    Mnogi   se   Ijudi 

'  poznaju  i   zovu  viJe  po  kr.itenome   imenu  nego  i  po 

kakome   prezinienu.    Rj.  .o71a.   .Sunotok,   1)  med    koji 

I  sam  iz  sata  istefe  (bez  i  kakroga  gnjcccnja).  Rj.  tl'Ua. 

I  OtiSao   u   sampas.  t.  j.  u  skitnju,    bcz   i   kaka   posla. 

Rj.  6(;4b.  Sve  ove  dacije  kad  se  skupe  u  jedno,  manje 

dolazi  na  eoveka,  nego  *  «  kakoj  Europejskoj  drzavi. 

Danica  2.  82.   Da  ne   duse   vjetar   na  zemljii,   ni  na 

more,   iii'l"!'   na   i  kako  drro.  Otkriv.  7,1.   Ne  ce  na 

njih  pasti  sunce,  niti  i  kakva  vruc-ina.  7,  IG. 

I      ikaki  (i  kaki),   ka,  adj.  vidi  ikakav.   Rj.  primjere 

vidi  kod  ikakav. 

ikiiko  (i  kako),  auf  irqend  eine  Art,  alio  modo: 
doirji  ako  /An/.o  uzmoi»eS,  cf  ikojako.  Rj.  kao  na 
kakav  qod  nacin. ,—  Da  gledajii,  ako  se  /  kako  moze, 
'•  da  one"  Turke  u  Cacku  eas  pre  predadu.  Milos  81. 
'  ikavac.  ik.'ivea,  m.  akc  .\Rj.  III.  784a.  Hrcat  koji 
gorori  zapudnim  gororom,  staritisko  e  izgorara  kao 
i,   H.  2>-   <l"i"'   wy'e-s'o   djed:   Sto    u    danasiije    vrijeme 


ik:ivkll 


—  396  — 


nir 


-  ;.     i  llrv.   :;.    (I   IkiiiriiiKi,    koji    s\i 

.\Hl'«,   O. 

^■,  (•/".  Jtuoanje.  Rj.  vidi 
;ik!ivioii.  i>7).  ii'iiiije., 
od  llijii.  Uj.  <ifH.  Ika,  i-oc.  Iko. 
l..;ui  txi   llijrt.    Uj.  iVStla.    Tko  (osn.  u 
'su.  .■>!:?.  fiiAni  lififi.  kod  Ihiko. 
iku  ti  ko>,  ikoija,   irycnd   irer,  qidfipttim.  Kj.  ci'i?/' 
iik... 
ikiijitko.  '  '  ridi  ikiiko.  Rj. 

Iktiji    :  )i',  iriicxd  irclclicr.quisquttiii.R}. 

Ikniikii    ;  K..11M.  .    iriieiid   linc  ^ft•n(|t',  itur  ettca.i, 
,.    Rj.  kilo  iiiakar  koliku.  —  Saiuo  kad  bi 

I...  .i:i  Iniile   (  koliko  na  korist  jeziku  iijiSemu! 

I'is.  SI.  iiiii'  iole,  i^ta. 

ikiina.  /■  ( ;)/.   r;cii.  "ikOiiro  ein   Heilifienhild,   icon 

Ki    ■ ,  (I   inkoiin.  dem.  ikonica.  svctuika  sliku, 

-.1     .j.  (MO.  —  Celivai'a  iktiiii,  ikonii  koja  se  ua 

dan  imofia  svoca  koji  je  na  njoj  namolovan.  uamje.iti 

II  jiitrii  na^iivd  orkve,   te  jo  Jjiidi   cjoliijii.  Rj.  SlOa. 

1/.  ji'diiojja    drvela   ikoiiii   i   lopata   (biva).   Posl.   99. 

.■»%■(•  od  /.lata  krsli  i  ikom:  Npj.  3,  (JG.  Ig  ikonu  8uze 

Uiiari-f.  .!.  71.  Znao  je  ikonc  pisati.  Danica  4,  11. 

ikunicii,  f.  dtm.  ud  ikoiia.  Kj.  —  Pred  jrjevojkom 

1    iriifzii.'a,   u  nici  joj   sveta   ikonica.  Here.  21. 

Ikiiiiija,   /".   ime   icusko.   Rj.    —   Falila   se   dilber 

V^"/M.;l(.  Npj.  1,  5t>5. 

ikonus,  HI.  (?((■  Lcistc  iiii  dcr  )\'(ind,  die  dem  Hei- 
liftiiil'ilde  zitiii  FiiS'^gcftdle  dient,  icoiiophorus  (?).  Rj. 
ridi  iiikono.sae.  oiio  sto  ikonu  nasi,  t.  ,/.  dusiica  mi 
duriirii.  nil  kojoj  stoji  ikunii.  —  ikouo-nos.  sastavsi 
•<■  dm  jcdHiikii  sloijii  jcdan  od  tijili  otpade:  iko-nos. 
i*/i.  bremenosa. 

Tkrai,  /".  der  Fisclirogen,  ova  piscium,  cf.  mrijest. 
Kj.  rildjii  jiija. 

ikras,  ikrii^a  hi.  der  liugner,  piscis  ovis  gravida. 
l!j.  riha  u  kojoj  ima  ikre. 
ila,  /■.  Rj.  riV?«  hila. 

ilal."  ili'ila,  m.  der  Ohrliiffel,  auriscaluiwn.  Rj.  kao 
:lii'ini  za  i-iscenje  usiju. 
llav.  adj.  (u  C.  (t.)  ridi  lukav,  Rj.  vidi  hilav. 
Ilrii,  m.  hyp.  od  Ilija:  Iko:   Iko,   Ilea   i  Ik'an   od 
llij'i.  Rj.  38(ia.  —  za  nast.  Il-i'a  i.sp.  Perca. 

Ilran,  in.  hyp.  od  Ilija.  —  Iko,  l\in  i  Ilian  od  Ilija. 
Kj.  :W<ia.  zu  nast.  isp.  Cvijaii. 

He.  m.  hyp.  od  Ilija:  Ve<-  do  Ila  dogoni  dorata. 
Kj.  ake.  po  Crnogor/tkom  izqovoru:  inace  je  u  nam. 
lie,  a  roe.  He.  is'p.  Posl.  XXXI.  Osn.  51. 

Ili,  Rj.  i-!i,  .xave/.u  i  pristiipa  o/ad  rijecca  li:  Hi. 
Korijfiii  27.  okrnjeiio  iV.  vidi  iliti,  all  2,  oli,  ja  2, 
jali,  voija  2.  —  1)  oder,  aut.  Rj.  kao  sve  jedno,  hila 
koja  god  od  onijeh  iifvari,  koje  se  svezuju  savezom 
ill-  —  i^jednu  pa  po  fitav  sahat  Hi  i  viSe  po  male 
pijii.  Rj.  :i')lb.  Obor,  mjesto  ispred  ku^e  (bilo  zagra- 
pjeno  i7i  ne  bilo).  Rj.  432b.  DoSla  pozvana  gospoda 
Hi  ne  rj.iAlii,  valjalo  je  .  .  .  Rj.  7(>ib.  Da  takoga  da- 
rila  iiije  bilo  ni  ii  jednoga  cara  Hi  kralja.  Npr.  230. 
Ill  hrt  ill  p;u<.  sve  kiirak  ter  kiu'ak.  DPosl.  32.  II' 
iimrl.-i.  iV/preboljela,  ja  ne  mislim  va.4a  snaha  biti. 
Npj.  I,  2Ho.  A  ito  c'uti.i,  >to  mi  ne  be-sediS?  ili  si  se 
na  me  rairdila?  1,  (;07.  Ili  grmi,  il'  se  zemlja  trese! 
il'  iidara  more  u  bregove?  2,  1.  .W  je  sunee,  al'  je 
jawin  injesec?  .  .  .  il'  sii  one  dva  kamena  draga? 
Kov.  nt\.  Ne  znamo  ili  je  bio  niomak,  ili  starac  tVi 
uiladic.  Nov.  Krb.  1817,  .'><»2.  Prvi  8rpski  spisatelj, 
/<io  on  iJositije  ili  Orfelin,  ili  drugi  koji  mu  drago. 
'.''.*•  '.?■  »'^»kle«  .  .  .  je  li  o6  Talijanskoga  »dunque« 


nijp,  za  to  se  ne  du  prepirati.  32.  .Ja  bih  rad 
zn:iti.  da  It  se  ta  rijei  govori  gdje  u  narodu,  ili  jii 
J'  '  '  '  ■  iiai'-inio.  32.  I>a  i^e  njemu  biti  mi'la 
hila  griiba  ili  uCtiva.  t)3.  Vi  sve 
II.'--  ■  ,  ,  ,.,,.,  koja  boi'-e.  roija  vam  ii  Turskii  Hi 
Srbijii.  .-ovj.  74.  \'idj.-i^i-  ho(;c  li  biti  5to  ti  rekoh 
Ut   ne   6e.   Mojb.  IV.    U,   23.   Bilo   na   smrl   ili  na 


iivot.  Saih.  II.  l.'i,  21,  isp.  Njih  tri  eetiri  mogu   ((o- 

I  piti  iiokoliko  oke  rakije.  Rj.  3r)lb.  gdje  se  izoslarlja 

I  i7(.  —  'i)  ili  jii,   ili   ti,   eiiineder  ich,   oder  du,  aut 

j  ego,  ant  tn.  Rj.  svimio  jedno  moze  hiti  od  onoqa  sto 

se  kaze  u  rcienicama  srezanima  savezom   ili.   —  11% 

je  otiJao  u    hajduke   od   bije.^a,    ili  od   nevolje?  Rj. 

,  25a.    ni  je   sila,   Hi  draga   volja?   Rj.   477a.   Da  pa 

pita:  ili  je  bolje  uzeti  gjevojku  (7/  lulovieu  i7/  puSte- 

nieii.    Npr.    154.    Pa    mi    sad    odgovor    dajle,    i7i'  jc 

(se.<trii1  date  ili  ne  date,  hoi'ii  da  ziiam.  185.    Ili  zu 

I  njega  (7/  ni  za  koga.  2()li.  Ili  on  \/.  dvora,  Hi  ja.  209. 

Hi  kupi  halat,  (7'  ostavi  zanat.  Posl.  102.  ()vo  dakle 

blazenstvo    i7«  je    u    ohrezanju    i7('    u    neobrezauju? 

I  Rim.  4,  9.  —  a)  ili.   kiio  to  ./csf,   diis  hcisst.  id  est. 

I  vidi  iliti.  —  Da  se  nariee  ili  tiiii    za   mrlvima.  Npj. 

1,  89  (Vuk).  Prve  ove  pje.'^niiee  zovu  oni  prctkiu'nieo 

]  (/7i  pretkiitiijice,  5to  so  pjovaju  pred  kiicama).  1,  127 

(Vuk).  8tan  zuaOi   kiioii  ili  ono  mjesto,  gdje  ko  ^,ivi 

i7t   stoji,   8tanc,!7i'  se   stani.  1,  2G7  (Vuk).  Djevojka 

klekne  ...  pa  priizi  od  sebe  riike  ...  a  dva   zaitjede 

(i7i'   zastave)    uzmii   joj    veo    s  glave.    Npj.    1,   XII. 

1  Osiiove  Srpskoga  i7f  llrvatskoga  jezika.  0)sn.  I. 

I       llieko.  III.   ime   muJko.    Rj.   Iiy/j.   od   Ilija.    —   za 

nast.  isp.  RalaCko,  Kreeko.  Velioko. 

Tlidza.*  /'.  das  warmc  Bad.  thermae,  ef.  baoja, 
toplioa.  Rj.  —  Otuda  su  sumporite  toplice  (ilidze)  i 
kisele  vode.  Priprava  9. 

llidiiir,  m.  der  Bader,  halntntor.  Rj.  koji  drzi 
Hidin. 

llidzarov.  ilidzftrov.  adj.  Rj.  sto  pripuda  Hidzaru. 
Ilija,  III.  Ulids.  Rj.  ime   iiiuskn.   dem.   Ilijca.   hyp. 
Iko.Jloa,  Iloan,  He,  Ilo.  Ilicko,  Iljo. 
lITjfil,  m.  dem.  od  Ilija.  Rj. 

Ilijn,  adj.  sto  pripada  lUji.  Il'ui  (mjesto  Ilijin; 
cesto  se  u  takim  rijeoima_  sazima  iji  u  i,  pa  neki 
piSu  ijn:  Ilijn).  Osn.  172.  Ilijn  dan  .  .  .  na  Ilijn  dan. 
Rj.  230b.  llijnjaoa,  jabuka  i  kruska  koja  dospijova 
o  Ilijn II  dne.  Rj.  2.TOb. 

ilTjuNki,  adj.  n.  p.  mjesec  (der  JuU),  Elias-,  Eliae. 
Rj.  .sto  pripada  Ilijiiii  danu,  sazeto  Ilinski.  (Isn.  311. 
—  Nego  je  (gjevojku)  nacinile  vile  od  snijega  izva- 
gjena  iz  janie  bezdanje  prema  suncu  Ilijnskome. 
N^r.  103. 

ilTjnstak,  m.  Rj.  ridi  ilinJtak.  —  J)  koji  slavi 
Ilijn  dan,  dcr  den  heil.  Elias  fcicrt,  clieiis  St.  Elinc. 
Rj.  isp.  takre  rijeii  kod  arangjelovJtak.  — ■  2J  (u 
Risnu)  mjesec  Ilijnski,  Monat  Juli,  nieiisis  JiUius.  Rj. 
mjesec  srpiinj,  Julijc,  w  kojcin  je  Ilijn  dan.  —  Ilijn- 
itak  oori  a  gospodinstak  bore.  DPosl.  32. 

ilTjiijai'a,  /'.  jabuka  i  kruJka  koja  dospijeva  o 
Uijnu  line.  Rj. 

ilik,*  m.  vidi  ilika.  —  Nekoliko  momaka  obuiSe- 
nijeh  ii  narodne  svoje  haljine  (oakJire  oko  rastriii 
vezenc  zlatom,  jeeerma  s  ilicima  ili  tokama  .  .  .).  Rj. 
80_lb. 

ilika,'^  (u  Lici)  na  gjefiermi  sprijed  kao  piica  od 
kositera  kroz  koja  su  ii  nakrst  isprovlai'eni  gajtani 
te  se  eini  da  su  toke  na  prsima,  Art  knopfartiger 
I'latten  die  vorne  an  die  Weste  geniiliet  iverden,  la- 
minae vcsti  adsiitne  splendoris  causa.  Rj.  vidi  ilik. 
Ilika  ('e  puce  popuJtiti ;  mlad  (?e  momak  vjerom  pre- 
vrnuti.  Here.   130. 

iliiiian,  ilim.lna.  w.  ridi  viliman.  Kj.  rcliki  vir. 
ilTnen,  /.  (st.):  Mladom  barjaklaru  barjak  od  ilinie. 
Rj.  nv  kaze  se  znacciijc.  rijci  tngja.  Osn.  354. 

IITliku,  /'.  Frauenname,  noiiien  feiiiinae  (von  Elias 
ins  fciiiininum  movirt.)  Rj.  ime  zensko  nacinjcnu 
prema  muskoinc  Ilija.  vidi  Ilka. 

ilTiistfik,  m.  vidi  ilijnStak.  —  Iko  iliiiHaka  ije 
srdjelo,  listopada  im  sere  drace.  DPosl.  129.  ilinstak 
(osn.  11  ilinski).  (Jsn.  2()l>. 

Ilir,  III.  der  Illyrier:  Da  reku  da  su  Iliri  ili  Ilirci, 
to  je  mrlvo  i  tamno  ime.  Kov.  8.  Iliri  ako  samo 
ovako  uznapreduju,   kao   sto  su  do  sad  napredovaJi, 


Ilinif 


—  397  — 


imiiti 


ouda  lie  saino  to  ino?.e,  neso  fc  morati  biti.  Pis.  27. 
,(/,•(■.  .\Kj.,lll.  7!K5ii. 

ilinu-,  lllrcii,  III.  vidi  llir.  -  Du  rekii  da  sii  Iliri 
\\\  Jliici,  to  jc  iiirtvo  i  t:iiiitii)  ime.  Kov.  H. 

ilirski,  (idj.  slo  pripitda  Itirima.  —  Kisiiii,  /.a  koji 
se  oudje  pripovijeda  da  jo  n  njeniu  ?,ivjela  Ilirska 
kraljioa  1'eoka.  Kov.  ^!(. 

lliti,  vidi  ili.  Kj.  ridi  i  aliti.  —  Da  se  prevezu 
preko  jedne  rijeke  iliti  blata  .  .  .  izvme  hc  run  te 
gvi  u  blato.  Npi-.  'J!i4.  U  brokii  si  udrio,  —  iliti  u 
cilj.  l>PosI.  Kii)  (bioka,  lUd.  brocea,  mali  (■aviw). 
Ali-paSa  postavi  svoje  vojvode  iliti  inuselime.  MiloS 
131.  i~  (wijeh  sc  primjcrit  razidiiru,  da  iliti  znaci  ono 
stq,  ili  pod  '2.  ili-ti ;  :"((  driuju  polii  isp.  ti  4. 

Ilka,   /'.  ime  iiciisko  (od  llija).  Kj.  ridi  Uinka. 

flo,  til.  lii/p.  od  llija.  fieii.  Ila,  voc.  Ilo.  tiikvii  hyp. 
kod  Dobio.  —  A  do  Nika  MaSovicu  Ilo,  a  do  Iln 
tri,  su  atotiiiasa.  Njij.  .''),   111. 

ilu(-linill,  III.  fovjek  iz   lloka.   Kj. 

llo)-ki,  itdj.  sto  )iripada  tUikii..  Kj. 

Ilok,  lloka,  III.  Diirf  und  SchUiss  ait  dcr  ])onun 
in  Sirinien,  arcis  itoincii.  Kj.  varosicu  na  Danavu  ii 
Srijeiiiu. 

Tlovafa,  der  Lctien,  argilla.  Rj.  loncarska  eeinlja. 
ridi  gliua,  i  .■ii/n.  ondjc.  —  To  je  ear  salivao  u  rav- 
nici  Jordaiiskoj  u  sevilji  iloraci.  Car.  I.  7,  4(). 

ilj  .  .  .  i^idi  liilj  . . .  l{j. 

fijo,  III.  hyp.  od  llija:  Ovud  lljo  iia(?era  dorata.  Rj. 
gen.  Ilia,  voc.  lljo.  takva  hyp.  ridi  kod  Aljo. 

imiU-l',  n.  die  Ilahc.  facultates,  cf.  iiiuluje.  Kj. 
vidi  i  iinovina,  imiice,  iuiutak.  —  iiiidcc  (osii.  u 
ima-ti).  Osii.  240. 

iinalac,  huaka,  Imaoea,  in.  'iiiialica,  /'.  haliens. 
Stulii.  koji  imii,  koja  iiiia.  Kao  I'laanik,  ijotspodar : 
der  Besitzer,  Eiijcnthiiincr,  Inhidier ;  die  liesitzerin, 
Eigenthuiiicrin,  Inhaberin;  ^yos.s'cssor,  2>o-'ise.'!t.rix,  do- 
mimts,  doiiiinii,  isp.  xuprotno  nemalac,  neimaliea,  — 
On  nudi  svakog  iinaoca  zcmljc,  da  luii  dade  novaca 
11  zajaiu.  Nov.  sr.  l,s;!4.  ifO.  .\Kj.  III.  7;)r)b. 

iiiiaiii.'  iiiuiiiui,  m.  u  kauiisu  ono  sto  se  iiietne  u 
/.id)e,  das  Miiiuhtuck  eincr  Tahakspfcife,  prostomis. 
Kj.  r,idi  bokin,  griie  4,  ii.'^tasea  2. 

illirill,*  imAna,  m.  der  Glauhe,  fides:  A  tako  mi 
dina  i  imann.  Bog  ga  .s  dinom  rastavio,  a  i  s  dinom 
i  s  imaiwin .'  Kj.  rjera,  zakon. 

iiiiiinec,  iuiAnceta,  n.  tiiaydre  (u  Nisu).  (ij.  Danicie. 
.\Rj.  III.  71M)a.  u  starijth  pisaca  uopi'e  domat^a  zi- 
votinja.  isp.  im.4nje  2.  kao  iint'uije. 

iiiiaiije,  n.  das  Hahen,  in  habere,  verbal,  od  imati, 
koje  ridi. 

iniiinje,  n.  —  1)  die  Habe,  habentia,  facultates. 
cf.  iinovina.  Rj.  ridi  i  imai%,  imiic'e,  imutak;  bi(5e 
2b,  dobro,  sennija.  —  (ilavarina  sto  se  dr^avi  placa 
od  kii(?e  (o  imaiiju).  Kj.  Hfia.  t'rkoviiia.  iiiianje  cr- 
kovno.  Rj.  815a.  Prodaj  sve  iinanje  svoje.  Npr.  250. 
Bolje  ga  je  na  putu  odrijeti  nego  na  domii  poharati. 
(ViSe  rau  vrijedi  odijelo  nego  sve  ostalo  imanje). 
Posl.  22.  Pokud-stvo  i  imanje  sve  da  su  Ijiidi  ruz- 
grubili.  118.  Nekakav  Ciganin  razregjujuci  pred 
snirt  imanje  svoje  kazao  .  .  .  Posl.  X.  Djevojka  je 
imanje  do  vijeka.  Npj.  1,  330  (natpis  pjesmi).  Sta- 
rjeJina,  koji  vlada  i  upr<trlja  kiieom  i  srim  iinanjem. 
Danica  2,  100.  Blago  tome  sluzi  .  .  .  postaincc  ga 
(gospodar)  nad  svijem  iinanjem  svojijem.  Mat.  24, 
47.  Kad  ueznabosci  dobiSe  dijel  u  njibovijem  diihov- 
nijcm  imanjiiiKi,  diiini  su  i  oni  njima  (siromasima 
svetima  u  Jerusalimu)  u  tjelesninia  poslu^iti.  Kim. 
15,  27.  Koji  se  rode  u  zemlji  vasoj,  i  li  neka  vam 
budu  imanje.  Mojs.  III.  25,  45.  —  2)  (po  Backoj) 
ovce,  die  Scliafe,  ores,  cf.  blago  2.  Rj.  i  syn.  ondje. 
isp.  imanie. 

iiiiasaii  (imaian),  ImasnaCimaSna),  adj.  vohUiabend, 
dives,  cf.  imatan.  Rj.  vidi  i  imovit,  imue,  iinuean; 
moguc;,  mogu(5an. 


I      liiiataii.  linatna,  adj.  (u  C.  O.)  wohlhahend,  dives, 

I  (■/'.  imur  Kj.  ridi  i  iiiiit^an,  t  syn.  ondje. 

imati,  imam  liiiiademi,  (Imali,  liundoh,  liiiah.  imil- 
dijfdi)  i:  iiiipf.  Kj.  //.  pngj.  rimagjrdi.  OM.  lul.  iza 
lie  nio:c  i  pustati  siiijlasno  j:  nejmali  ;  a  tada  nuj- 
vike  otpada:  neniati.  Korijeni  \\.  pracscns  pf.:  imad- 
budem.  Ako  imadliudcm.  Itj.  lA'I.  vidi  imavHti.  — 
/.  1)  hahen,  huheo.  Kj.  —  Imajtt  ohiiuj  re*"-!.  Rj. 
10a.  Nc  imajuiH  kad  \7.\O\  na  polje.  Rj.  .'lyb.  \'oJHiiti 
8  djecoin,  t.  j.  imati  posla  s  njima.  Rj.  71a.  Iwu  iSenu 
i  gjeeu  na  vratu.  Rj.  7;Ja.  {isp.  nizc:  Sto  nema  nad 
vratom  t'a  Sieve.  Stra?,.  l«8b,  1512).  t)va  trava  takovn 
silu  ima.  Rj.  81a.  Koji  su  vlast  n  riikuma  imali.  Rj. 
95b.  On  imao  zub  na  njcija,  er  lial  eiiien  Zaliu  (Pick) 
auf  iliii,  malum  meditjitiir  in  ilium.  Rj.  2Ma.  Piti  a 
dobro  biti,  zlu  nikad  ue  imati.  Rj.  4(K)b.  Da  ni  ga 
je  u  narok  imali!  Rj.  404b.  (ni  =  nam).  Nemos  ni- 
kake  rulje  to  eiiiili.  Rj.  42(;a.  Ncina  s  njim  nista, 
kao  vjetar  s  opaklijom.  Rj.  4t)la.  Ima  pizmti  na  njega. 
Kj.  4!)S)a.  Iinaj  pozor  na  to.  Kj.  528a.  Megjeilovie 
gladan  nc  imajuci  kud  kamo  prekrsli  se.  Npr.  3. 
S  nauia  cesto  rat  ima.  34.  Sad  skoro  imamo  rok 
da  se  udarimo.  34.  Ti  za  to  nemaii  hriye.  38.  Nije 
imula  od  sira  ^)oro(/({.  51.  Ako  tvoj  sin  uzima  11  svome 
dvoru  svasla  bolje  nego  sto  je  u  mome,  dacii  niu 
devojku.  52.  Imamo  reselje  11  \n\fi.  Onda  car  nemudne 
kud,  nego  da  kceronome.  81.  Nemadijahu  niita  driigo 
do  jodiiu  jediniru  Si'er.  113.  Puataija  se  boje  samo 
bogali  Ijudi,  a  ja  ill  se  nemam  za  sto  bojati.  134.  U 
to  padne  mu  na  um  britvioa  koju  je  imao  pri  sebi. 
Ml).  ( )dgovori  da  ima  nesto  na  srcu,  ali  ne  snie  ni- 
kome  kazali.  151.  Ali  ne  imajuci  ni  iijih  (dva  novca) 
kud  sebe  ostane  mu  ill  duzan.  Itii).  Kad  dogje  bliiSe, 
ima  cudo  i  viijjcti:  devel  divova.  11)2.  Imam  sad  od 
njili  jjomoc.  20ii.  Ta  sta  ti  imas  sa  mnom.  212.  Sjetuje 
da  posan  sega  holji  Ojiaz  ima.  213.  Nc  imajuci  otkuda 
da  sve  svakomc  isplati.  218.  Da  niko  nema  vlasti 
pitati  ga,  ko  je.  237.  Nemajuci  on  .sto  tra^iti  k\i6e 
svoje.  247.  ObeAivajuei  se  da  6c  unaprijed  bolju 
pamet  imati.  248.  BirtaS  misli  jediio  a  pijaniea  drugo. 
(.  .  .  birtaS  misli  :  ako  ovaj  nc  uzima  i-im  platiti,  ski- 
nueu  mu  haljinu).  Posl.  14.  Bolji  ti  ne  mogu  biti,  a 
grgji  nemam  kud.  28.  Ordi  Boi*.e,  imas  i  koga!  4(i. 
Nemala  baba  bijesa,  nego  kupila  prase  ida  je  podrije). 
203.  Nemaii  na  (;emu  (zahvaljivati).  205.  Nemam  ni- 
kakve  potrchc  liitati.  210.  Ne  ce.^  te  srece  imati.  210. 
Nemamo  nista  vi§e  izmcyju  sebe.  223.  Gledati  ko  ima 
pravo  .  .  .  341.  Ne  imao  u  bolesti  sanka.  Npj.  1.  38. 
Selom  idu,  selo  strah  imase  od  Ijepote  od  liepote 
gospode  svatova.  1,  42.  Imni'i  je  gjevojfica  6'y«"f.i"''" 
posestrimu.  1,  1.50.  t)na  ima  svojte  dosta:  sve  zvijezdc 
za  jctrve,  prehodnicu  drugaricu,  a  danicu  zaovicu. 
I,  1.55.  Koliko  hljeba  pojela,  toliko  jeda  imula!  1, 
21)9.  Imala  sam  tridcset  (jodina.  1,  52li.  A  junaka  sa 
soboin  ne  ima  nijednoga.  2,  13fi.  Ni  ce  imat  groha 
ni  ukopa.  2,  228.  Neka  pogje  za  koga  joj  drago,  a 
mi  braea  kavgc  ne  imamo.  2,  235.  .Vko  tamo  kud  na- 
prijcd  nemam,  ni  otrag  se  nemam  kud  vratiti.  4,  23. 
Ncmas  koga  klikovati,  vilo!  Ma  u  tebe  nad  imamo. 
5,  458.  S  drugom  zenom  nije  imao  gjeteta.  Danica  1, 
'J4.  Bimbase  su  imale  pod  sobom  po  nekoliko  bulju- 
baSa.  2,  9ti.  Narod  sto  ima  od  paJe  da  iste.  2,  98. 
Valja  imati  dopustenje  i  od  eara.  2,  107.  Patrijar, 
koji  je  svoju  stolicu  imao  u  Pe<;i,  a  vladu  od  Ma(?e- 
donije  do  Adrijatickoga  mora.  2,  113.  U  varoM  nema 
gje  sjcdiii.  3,  1137.  Kad  mu  ovaj  ncmadnc  iim  da 
plati.  3,  212.  Sela,  koja  su  pod  svojom  rladom  imali. 
3,  228.  Zaista  je  Rim  imao  pravije  od  Grcke.  5,  8(1. 
Ne  imadoh  casti  primiti  odgovor.  (ilas.  63,  1.53.  Naj- 
veiii  dobitak  imaju  od  nlja.  Kov.  39.  No  ovo  mu  imam 
kazati  a)  da  .  .  .  Nov.  Srb.  1818,  389.  ,S'  takima  sam 
kasto  imao  muku.  Npj.'  1,  XXXIV.  Ali  sam  u  skup- 
Ijanju  njibovom  (zenskib  pjesama)  imao  drugu  smctiiju. 
Npj.'  4,  XXXI II.    Kod  iiaroda    iicmajn    [uavoga  po- 


imati 


—  398  — 


ime 


;.  iVlc.   Tin   lai.   3t).   I'mro   u    lUidimu  .  .  .  ve 

Lie  oJ  JJ  ijodinf.   Oph   V.   JVo 

lavofT.*  (laiiii  i<i  sflie.  Pis.  3.  To 

,'i.    Imii    li   Turska   rijei'    vdori^ 

.    iiii  -ilorati'   to  lie  znaiii.  4'2.  Ne 

. \  r--iiistvo  .  .  .   pnil  oiiviii  imati.  Gl. 

ija  iiiKili  sii  <1rijc  ntjtU:  Kj.'  XXXIV. 

I  >y  oriiije.  Sovj.  10.  Iiiiiioje  iia  sehi 

•-'1.   Kacl  potroM   sve   Jto  je   imao,  i 

:iii  piai'iiti  im  .  .  .   oiuia  .  .  .   3!t.    Od 

,  ■<■  tri  sina.  74.  Za  ilalje  je  initio  svaki 

I,, .^li.  7(i.    Ha  bi   imdO   <«/«  fta  :ivljiii 

doirovori  se.  T'J.  Bulioii  iiiVuhi  i'i/kio /)n7ifrt' tia  ill  pro- 
<>iiain.  Strai.  l!S8l).  (>U'>.  ,Ia  sam  mu  srovorio  da  Va.i 
poliodi,  i  obrekao  je  tiko  iisima  ireineini.  188(i,  fiOT. 
Saii  tifiita  lad.  l!St>tJ,  703.  l*a  mi  po.iljiie,  da  inidin 
koii  fehe.  ISMi.  I:?"i4.  Mo  iieiiiii  luid  vratom  la  i^teve. 
lt>M>.  1512.  Iiini  iKijmaiiji  otieirski  ciit.  18i>6,  1767. 
t  )Ddje  *e  opouieiiei  da  brat  tvoj  ima  ueJto  nu  te. 
Mat.  .'>.  i3.  /i/KiHi  ^(/(J  seldom  vojnike.  8,  !l.  BudiiiM 
da  HeiiKihu  :ilti,  posiihiuise.  13,  15.  Ako  imate  fjcni. 
21,  'Jl.  Xe  iiiiarsi  poroda.  '22,  25.  Da  i  meajii  vaiua 
imam  kiikar  plod.  Rim.  1,  13.  Htjeti  ii)itiiii  u  sebi. 
7,  18.  Iwum  radust  u  zakouu.  7,  22.  Svjedoeim  da 
iiimjii  rcriwst  /.a  l>o<ra.  10,  2.  Iiinijte  mir  sa  svijem 
Ijiidiiiia.  12,  IS.  liiitiijci  liriilu  od  uje.  13,  3.  Xeniate 
uedostatka  iii  ii  jednomc  dani.  Kor.  I.  1,7.  Da  imamo 
Ijuhitv  iiieitjii  .wlioin.  Jov.  II.  5.  Kad  imtimo  sto  megju 
sofxjtn.  dolaze  k  meni.  Mojs.  II.  18,  111.  Etc  Aron  i 
(.)r  s  vama ;  ko  bi  imao  sto  iieka  ide  k  iijima.  21,  14. 
Na  svijem  putovima  svojim  iiiiaj  ija  (Gonpoda)  nu 
umu.  Vnt.  3,  ij.  Bastarnik  jit-Hirt  nista  sa  Zetom. 
DM.  8y.  S  Gjurgicm  .  .  .  kojcga  kcer  iiiiase  za  zenn. 
;t;t.  Xarod  inmo  dio  «  riadanju.  33G.  To  tiema  nista 
s  pocetkum  odmieaiija.  Danic-itf,  Sint.  501.  Jlogao  bi 
misliti  da  tu  rijeci  :  vij  i  5zavij«  imaju  Sto  sa  gla- 
golima  >viti'  i  izaviti-;.  Rad  1.  115.  s«  se,  pass.:  All 
sad  se  nema  kad.  Npr.  4.5.  Tako  .se  pripijeva  i  osta- 
lima.  ako  se  iiiiu  kad.  Npj.  1,  Gl  ^^'ukl.  Tako  se  o 
iijemii  (o  pisinui  nije  iiiialo  ita  vise  fiovoiili.  I'is.  23. 
Kad  <f  iicnia  cim  plaliti.  i^traz.  188(1,  17G5.  —  '4)  ii.  p. 
ima  li  u  va.s  zira?  ijiht  es?  Rj.  kao  ncprelazan  (jlagol 
znaie'i  kao  biti,  nalaziti  se.  —  a)  imati  kao  glagol 
lieztiiaii  .sa  gen.  onoga  o  cemii  se  inisli,  da  jest  Hi 
nije:  Kakva  je  proga  vinii?  nema  progje  ni  femu. 
Rj.  GOob.  V  iiiene  ima  sto  zena.  Npr.  14.  Nema  tu, 
siiiko.  nikoga.  5G.  Ali  mu  eisto  zao  bude  ko  joj  (6ii- 
prijii  nema  i  onili  dveju  talpi.  8ii.  Cije  je  mnofio  ra- 
doxti  ima  i  zalosti.  Posl.  74.  Ima  i  devojaekog  inlcka. 
[Jma  sca.ita,  n.  p.  u  du(?aiiu,  u  kii(^-i).  1(J2.  Ima  i  nad 
popom  popa.  102.  U  kolu  ti  nema  slike  ni  prilike. 
Npj.  1,  ll>S.  Jlodi,  brate,  imit  i  nevulje.  2,  137.  Megjer 
ima  11  eara  Txiraka,  megjer  ima  siliiijeh  junaku.  2, 
287.  N'iie  Smedereva  ima  i  kamenog  uglja.  Daiiiea  2, 
•2ii.  ({ovore<=i,  da  buni  sad  nema  xtrcmena.  Milos  GO. 
To  je  ono,  Sto  ja  nasijcm  knjizevnicima  propovijedam 
vee  ima  dcadeset  i  pet  godina.  Odg.  na  ut.  lit.  Da 
iVi  meg-iu  njima  ima  koji  misle  kao  i  ja.  j^lav.  Bibl. 
1.  !r2.  Ni  jednoga  nema  pravedna.  Rim.  3,  10.  umo 
idii  i  ovi  pritnjeri:  Kvo  ima  tri  bijela  dana,  ko  jc 
oe'o  u  lov  u  plaiiinu.  Npj.  1,  ,543.  Evo  ima  cetiri  go- 
dine,  kako  g  toliom,  care,  vojujemo.  2,  173.  Da  tri 
l>olja  ne  ima  junnka  od  nas  ove  tri  Srpske  vojvode. 
'i,  221  —  M  kojim  primjerima  tri  bijela  dana,  fietiri 
podine,  tri  bolja  junaka  u  dualnom  su  gcuetivu.  — 
h)  imati  kao  glagol  neprelazan  liian,  kojemu  je  sii- 
bjekal  ono  o  cemu  se  misli,  da  jest  Hi  nije:  ()ko 
I  niita  nejma,  pOHle  jedna  trara  grahotinn. 
'I  II  tvopa  brata  hH  Milieu.  Npr.  7G.  Initi  li 
jii  iiama  da  «c  vrati  iiatrai;.  172.  f^eno, 
-t  mirife,  koji  imadc?  kazuj  odmah.« 

■     Nema  nikopa.^  i;»7.  (Uu\v  ima  jedan 

lonir,  koji  ne  zna  H  ti<-aina  razjrovarati.  1238.    K'a<l  He 
vee  uifje  u  trrarl.  ;,„„j„  ,Jn  ihrojke,  sU)  6\nle  Bay  grad. 


23S>.  Ima  u  Taida  iopn:,  ali  u  bisasaiua.  I'osl.  102. 
Odi  dirojka  ima  za  udaju  ...  a  jrdi  jiiiiak  ima  za 
ieuidbu,  nek  se  ieni,  neka  Ijubu  tiaii.  Njij.  2,  42.5. 
Tamo  )»i((  (/())•((  Itomanija,  i  u  iijojzi  kosut'  i  jelena. 
3,  8.  Nemoj  k:u',at'  rivljaiiiuu  IJaju,  da  na  meni  yxoi- 
I'jeri  imaju.  3,  4G!t.  Roblje  pobeirne  te  dojrje  na 
Moravu  ...  no  onde  nc  imajiiri  ko  da  pi  biani,  |io- 
skaOe  u  Moravu.  MiloJ  ',>S.  Ne  znajuei,  koje  rijeii  u 
jeziku  imaju  kojo  li  nciiiajii.  IMs.  15.  Xciiia  na  svijetu 
do  samo  ;'e(/)i((  vrsta  code.  Priprava  !•.  No  imajit  mnogi 
glagoli.  koji  od  ovoca  pravila  odstnpajn.  Spisd  1,  71. 
Ako  ima  jo5  kakva  drupi  zaporijcst.  Kim.  13,  il.  A 
imaju  Ijudi  Jerreji,  koje  si  postavio  nad  poslovima 
zemlje  Vavilonske  .  .  .  ti  Ijudi,  care,  ne  baju  za  te. 
Dan.  3,  12.  ^ad  imaju  dra  selu  Braljine  u  Srbiji. 
DRj.  1,  70.  I'  prijepisu  koji  ima  u  narodnoj  bililio- 
teei  u  Biogradu.  1,  77.  I  sad  imaja  zidine  od  njega 
na  rijeei  Krupi.  1,  371.  —  3)  (u  C.  (t.)  n.  p.  imao 
sani  ovu  noe  pijehnuti,  bald  nare  icli  gestorben,  obe- 
undum  mihi  crat.  Rj.  =  malo  nijesam  oru  noc  pi- 
jehnuo.  Imali  smo  se  pomesti,  t.  j.  malo  uas  nije 
snijeg  zamei).  Kj.  537a.  —  4J  kao  trihati.  duzan  biti 
(po  Njeiii.  haben?):  Uzmi  to  i  od  tojra  ima's  ni-initi 
guminu.  Npr.  lOG.  Koliko  ima  oni  narod  pohvatani 
earevine  da  plati?  248.  Usni  da  svake  negjelje  po 
jedan  dan  ima  jednoiiiciti  .  .  .  ako  li  to  ne  ueini. 
2.58.  Zali  nevu  staia  majka,  otkle  ima  poc'.  Npj.  1, 
35.  Tu  ima  doci  mlad  kralje.  Here.  23!)  (tt  posljed- 
njem  primjeru  ima  doei:  venturus  est?).  —  ii)  imati 
koga  rado,  Jeinanden  licb  haben,  diligcre  aliquem: 
Uto(5io  bi  ti  i  krvi  ispod  grla.  (Tako  je  dobar  i  po- 
daSan,  ill,  tako  ima  koga  rado).  Posl.  337.  t)n  ostao 
sani  s  .Acapijom,  i  pitao  je  ima  li  ga  rado.  Nov.  Srb. 
1817,  480.  iSto  je  bio  vrlo  lijep  covjek  i  zeiie  garado 
imale.  Odbr.  od  rnz.  G.  Tako  smo  vas  rado  imali,  da 
smo  gotovi  bill  .  .  .  Sol.  I.  2,  8. 

//.  sa  se.  —  IJ  reflvks.  sich  stehen,  reditus  habeo 
Cuberes  aut  tenues):  dobro  se  ima  on.  Rj.  imati  se 
dobro  Hi  zlo.  kakvo  je  koiite  stanje.  —  2)  2)ass.  ro- 
diti  se,  geborcn  vcrden,  nasci:  Dogje  vreme  breme  da 
se  ima,  nemadc  se  jedno  muSko  icdo,  no  s'  imade 
jeilna  zmija  Ijuta.  Rj. 

iinatiiTk,  m.  (u  C'rmn.)  der  Wohlhabende,  dives, 
(•/'.  bniraiiiii.  Kj.  iiiiataii  cuvjek. 

inii'uriiije,  n.  ridi  im.'uije.  Rj. 

iniiivati,  im.'ivam,  (u  (_'.  G.)  vidi  imati:  Da  nijesam 
imar(('  druzine.  Rj. 

iiiibri'ti',*  'imbrctii,  /'.  jji.  die  Heftcl  (am  Hemde 
unter  dem  HaUj,  fdndae,  cf.  maite.  Imbri-tc  su  od 
mjedi,  a  po  varosima  u  bogatijeh  Ijudi  od  srebra  (u 
nekoga  mosie  biti  i  od  zlata),  a  siromasi  mjesto  im- 
breta  imaju  spone,  t.  j.  sa  svake  strane  po  jedan 
koneic  kojima  se  ve?,e  kosulja  na  zamku.  Rj.  vidi  i 
camprage.  kopec  na  kosulji  pod  grlum. 

iiiibrik,*  imbrika,  m.  vidi  ibrik,  od  cega  jc  jm.'itaUi 
primirsi  m  prcd  b.  isp.  ibriSim  i  imbriSim.  —  Pak 
(?e  tebe  prinijeti  jedan  imbrik  hladnc  rode,  a  u  drugi 
rujna  vina.  Npj.  1,  !I3.  sud  metalan  za  vodu,  vino, 
i  t.  d. 

iiiibrisiiii,'''  m.  vidi  ibrisim,ofi  cega  je  postfdo  pri- 
mirsi  m  prcd  h.  isp.  ibrik  i  imbrik.  svileni  koiiei.  — 
Od  miliiie  nvak  Fatu  dariva:  Mujo  monu'e  laleli  pa- 
piu'e,  Ibro  monu'e  od  zlata  jabuku,  DerviS  moinee 
turn  ivdjrisima.  Here.  17(J. 

Iiiihru,  m.  jwstalo  od  Ihto  primivsi  m  pred  h.  isp. 
ibrik  /  imbrik,  imbrisim  /  imbriJim),  a  Ibro  je  hgp. 
od  'J'urshoga  imena  Ibrahim  [--^  Abraham).  —  U  to 
doba  eelebija  Iiidiro  .  .  .  od  Imbrovu  straha  ne  siiii- 
j.aSe  .  .  .  StaSe  mrazit'  Materinu  zlatu  a  onoga  celebiju 
Indira.  Npj.  1,  472.  u  krscanu  jc  u  iickim  krajevima 
narodii  nasega  Imbio  hgp.  od  Imbrih  (iMiierieus). 

iliic,  "iniena,  n.  dcr  Name,  nomcn.  Rj. 

J.  rijei  uzeta  u  rccenicu  bez  prijcdloga  na,  po, 
pod,  (isp.  nize  3j.  —  a)  zmiicnjc  glavno:  dcr  Name, 


ime 


—  399  — 


iment 


iiomcti.  Rj.  —  liariiiilja,  ime  l.ruri.  Rj.  Kib.  Un  sc 
>(ros|i()il:»r-  ne  zove  iiiko  osini  njejrii  (Milosa),  i  tako 
na  ostale  slarjeSint'  priji'jrje  ime  iinspodin.  Rj.  itr)li. 
Kako  ('cmo  kiinii  ime  fiicxiii'  Rj.  lllla.  I  lepo  mii 
ime  ziikii:<(>'c.  Rj.  ITtJa.  Izdijcvute  ime  kome.  Rj.  223a. 
Izdjenuti,  izdjesli  ime.  Rj.  22.'(a.  Miiofro  (5eljade  i«i<( 
jo5  po  jeiino  ime  osim  kritenoiiu.  takovo  .sc  ime 
danas  onaiiio  -ore  nadiinak.  Rj.  iiSob.  N((flio  mi  ime 
Nahod.  Rj.  illh.  I'rcdijevuti,  }iieiljesti  ime.  Rj.  r)70a. 
Koliko  je  iiieni  do  sad  poznato,  u  narodu  nasenui 
iict;i</  imena  zu  pv.iloeice.  I'osl.  \'1I.  I  tako  vain 
Gospod  dao  i  velika  slava  Ko^a,  i  reliko  kr.'oio  irne. 
Npj.  1,  143.  Dok  nc  iiairji'S  dva  slinia  imena,  dok 
ue  na^je.s  I^toju  i  tStojana.  2,  lUi.  Lijepo  joj  je  ime 
iibirao.  3,  142.  Ja  imena  svofra  kriti  ne  cii.  4,  233. 
Ne  I'mii  se,  drajri  ])ol(iatime.  koji  noxis  ime  ud  Srbina. 
5,  334.  Varoi,  kojoj  .<e  dana.i  iii  imena  ne  zna.  Da- 
niea  2,  4!i.  <)d  (Traiiialike,  ( ieoirralije  ...  nc  zna  niko 
ni  imena.  2,  ll!t.  Novi  vezir  .  .  .  samo  ime  vezirsko 
nosio.  3,  14,').  Imena  sela  u  t?rbiji  ...  ali  mi  je  opet 
i»o  izostaviti  ova  imena  od  .sela.  3,  222.  Tako  oni 
dojakosnje  moje  ime  Srhi .  .  .  odliace.  Kov.  •!.  Oiv( 
krstena  imena  Srpska  .  .  .  zivc  i  dana.'i.  Rj.'  XVIII. 
Sami  su  Criiojevi6  poslije  uzimali  ime  .\ngjel.  DM. 
93.  Ime  Dalmaciju  puda  iia  cijelo  primorje  vizan- 
tijako.  321).  ryer  ime  u  inxtrum.  I  Kojr  sc  imcnom 
zove.  (Kad  se  ko  srdi  sto  ira  zovu  imenom).  Posl.  !)4. 
Dozivlje  I'etra  imcnum.  Xpj.  1,  (14.  Izabra  mu  dva 
momka  vitoza  .  .  baS  imenom  Rama  Petrovica.  5, 
150.  Kalu<rjer  imenom  Maksim.  DM.  1  Hi.  Nemanjiri. 
koji  je  (Zetii)  zvase  iasnim  imenom  djediiia.  139. 
Neki  se  od  tijeh  DiibrovOana  samo  imenom  poiiiinjii. 
DRj.  2,  49.  —  b)  ime  kno  njiomen,  ghif,  slaru:  Dobar 
gla.se  na  zlo  li  me  nap.ise!  (Kad  ko  .««  ■■'rotja  dohrofju 
I  vclikotia  imena  dopadne  kakve  miike).  Posl.  ;)9.  Xe 
valja  svoje  zvono  na  tiijrjeir  oviia  vezati.  (Svoje  ime 
ili  svojii  slavu  ne  valja  dniijome  davt(ti).  U>a.  (Spi- 
satelji)  koji  su  u  eijeloui  svijetu  ha>mri)to  ime  zado- 
bili  pijianjem.  Pis.  ()9.  Stekolt  ti  ime  reliko.  h*am.  II. 
7,  9.  .\li  i  mesrju  Davidovijem  potomcima  .  .  .  vrlo 
je  malo  svijetlijeh  imena  kao  Ho  su  .To.safat  i  Jezekija 
i  Josija.  Prip.  l)ibl.  HO.  —  <•)  ime  knjizi,  kao  natpi.i 
knjizi.  der  Titel  deit  liuehes.  in.icriptio  libri :  Knjizica 

i'e  ova  nasiampaua  .  .  .  i  kad  se  odbije  prvi  list,  na 
:ome  je  ime.  i  [losljednja  strana,  na  kojoj  nema  niSta. 
onda  je  ostaje  samo  13  .strana.  <  )d!r.  na  sit.  4.  To  bi 
se  gotovo  mosrlo  reei  i  za  dnisre  srdjekoje  isto  ovako 
po  imenim((  i  sadr^ajima  svojima  diagoejene  knjige. 
Pis.  18.  Knjiga  se  la  poeinje  ovako  ...  To  joj  je 
ime  .  .  .  Na  imenu  knjiijc  ne  .stoji  kad  se  poeela  pi- 
sati.  Rj."  XIX.  Za  ime  rjeinika  ue  mogu  vain  sad 
nista  pisati.  Stra^.  ISSlJ,  122.0.  —  <l)  u  gramaiici: 
Ne  znadu  nklanjati  imena.  Odg.  na  sit.  17.  Imena, 
koja  .sc  srriujii  na  vc«.  Rj.'  XXXVIII.  Kod  imena 
samostavnijeh.  Slav.  P>il)l.  1,  93.  U  rjecniku  6e  biti 
imena  rlastita  Ijudska.  Ogled  IV. 

2.  rijec  ime  uzeta  u  recenicu  stoji  u  padezima  su 
prijedtozima  na,  po,  pod  ili  u.  —  a)  sa  prijedlogom 
na  (akus.).  —  aa)  na  ime  cije  =  kao  da  je  on,  ill 
harem  s  njegovom  voljom,  na  njegovu  korist :  Kad  kuga 
mori,  gdjekoji  na  njezino  ime  i  kradu.  Rj.  311a.  Crn  ti 
obraz,  od  Barata  Mujol  Na  tvoje  me  ime  prevario! 
ne  kaze  se  Golotrbe  Ivo,  vet-  se  kaze  od  Barata  Miijo. 
Npj.  3,  101.  Kalugjeri,  koji  su  na  ime  kakoga  nama- 
stira  naprosili  sebi  novaca.  Danica  2,  115.  Dosta  pnta 
i  pametan  na  ime  drustva  onakovo  5to  napise,  Jto 
pod  svojim  imenom  ne  bi  niposto  izdao.  Rj.'  XIV. 
Jer  (e  mnogi  doi'i  na  moje  ime  govoreOi:  ja  sam; 
i  mnoge  ce  prevariti.  Mark.  13,  (>.  Napisa  knjigu  na 
ime  Aharoro,  i  zapeeati  je  peeatom  njego\njem  i  posla 
knjigu  .starjesinama.  Car.  I.  21,  8.  Drze  da  nije  (be- 
sjeda)  Ipolitova  nego  da  ju  je  neko  dnigi  napiaao 
na  njegoro  ime.  Rad  13,  230.  —  l»b)  na  ime.  kao 
imenom,  po  imenu:  Niime,  (na  ime)  namentlieh,  no- 


viinatim.  Rj.  390a.  A  drug  drupn  na  ime  iw/iva.  Rj. 
i)i)2a.  Ono  ti  je  curi  gjuvegija  a  na  ime  od  Zadra 
Todore.  Npj.  3,  24.  Knjigu  piii-  agii  od  Meduna.  te 
je  posla  u  Vasiijevire  a  na  ime  (  avii'-Mnstaj-bega. 
4,  293.  (tn  je  dakle  tu  jemae  za  druge,  a  tut  ime  zu 
podanike  bosanske.  1)M.  9i;.  —  rrj  izbili  ga  na  mrtco 
ime.  tiiehtig,  vebementer.  Rj.  izliili  ga,  da  je  goloro 
mrtav.  —  hj  prijedl.  po  (".so  lok.).  kao  imenom:  Nova 
mlada  ne  sniije  (od  stida)  nikoga  u  V.u6i  zvati  po 
imenu.  Rj.  211a.  Kako  se  ti  zoveS,  boga  li, po  iweiiu'i' 
Npr.  195.  (.  .  .  ti  me  zovni  po  imenu  .  .  .).  Posl.  53. 
More  vlase!  iz  koje  si  na'je?  Kako  li  se  zoveS  po 
imenu?  Npj.  4.  233.  Od  takovijeb,  sarao  po  imenu 
Srp.skijeb  gimnazija.  Pis.  72.  ^ena  po  imenu  Milena. 
Sovj.  7.1.  .lodan  od  dvanaestoriee,  po  imenu  Juda. 
Mat.  2(i,  14.  Pozdravi  prijatelje  po  imenu.  J.ov.  III. 
15.  Da  je  Railivoje  dobio  od  Tvrtka  u  dr?.avu  nije- 
stance  7)0  imenu  Kisela  Voda.  DM.  1()2.  —  c)  prijedl. 
pod  (.9  instrum.).  pod  imenom,  kao  imenom,  po  imenu: 
Stig,  bila  je  od  prije  knejiina  .  .  .  sad  joj  nema  spo- 
mena  ui  pod  imenom  .'^'tiskoga  sreza.  Rj.  7l5b.  Spusta 
se  u  Dunavo  kosa  pod  imenom  Grehena.  Danjca  2. 
oi).  Srblji  su  pud  ocim  imenom  poznati.  2,  74.  ."^legel 
izdaje  z.urnal  o  Imlijskoj  literaturi/jorf  imenom  IndiJKke 
hibliotekc.  2,  123.  BoJnjaci  su  dolazili  na  \si^\ams\  pod 
imenom  eamdzija.  3,  147.  Da  su  Srbi  i  Hrvati  bili 
jedan  narod  pod  dva  razliina  imena.  Kov.  19.  Kad 
bi  L.  M.  onu  moju  prvu  Pismenicu  bio  skrpio,  on 
bi  je  pod  srojijem  imenom  i  izdao.  Odg.  na  ut.  20. 
Kad  sam  razmiSljavao,  pod  kaktijcni  bib  imenom 
ovdje  uzgred  popravio  jos  njekoliko  rijeii.  30.  Ovdje 
pod  imen'.m  proritote  ne  treba  razumjeti  .samo  seljake 
i  druge  Ijudc  proste.  <iO.  Nemanja  .  .  .  (jostrigao  se 
pod  imenom  8ava.  DM.  Ki.  Ona  je  (voda)  tekla  u 
more  j)od  imenom  Dobra  Voda.  205.  Kakov  se  narod 
misli  pod  imenom  Fruzi.  O  Sv.  O.  5.  —  (I)  prijedl. 
u  (s  akus.).  It  ime  cije.  kao  po  volji  iijoj,  namjcito 
cije:  u  ime  cegu,  kao  mjcsto  cega,  cega  rudi:  Na.^to 
su  zirovniee  seljaci  plaeali  i  svojijem  spahijama  (gdie 
mu  osjekom  nijesu  plaeali  «  ime  siega).  Rj.  159b. 
Ja  polazim  »  ime  Buga  na  adziluk.  Rj.  212a.  V  ime 
haljina  i  svega  ostaloga  Iroska  daje  mu  se  na  godinu 
od  25  do  40  forinti.  Rj.  395b.  Ali  u  narod  da  se 
nijesi  svratio  «  ime  pisanijc.  Rj.  39Ga.  Opravi  ga  u 
ime  liozijc.  Npr.  23(1.  A  ja  idem  na  boj  na  Kosovo 
H  prearcto  ime  Isusoro.  Npj.  1,  303.  ['  ime  svega 
naroda  napiSe  earn  tuzbu.  Danica  5,  152.  Da  bi  se 
podigla  buna  protiv  Crnoga  Gjorgjija,  i  da  jeon  « 
ime  toga  i  dnigim  Ijudma  dzebanu  davao.  4,  25.  Da 
on  ne  ce  u  to  ime  za  njih  pisati  ni  zla  ni  dobra. 
Milo.s  144.  Davidovic  u  ime  Milosa  procita  ovu 
besedu.  157.  I'  ime  duga  primi  neJto  novaca.  200. 
(iospode  ...   od  kako   izidoh   pred  Faraona  i  progo- 

:  vorih  u  tvoje  ime,  jos  gore  postupa  s  narodom.  Mojs. 

!  1 1.  5,  23.  Sazida  crkvu   a  ime  .fpasovo.  DM.  40.  Do- 

!  znajemo  da  je  to  Dusau  ucinio  u  jme  hvale  Bogoro- 
dici,  koja  ga  je  podigla  od  bolesti.  48.  Nego  se  stvar 
svr.sivala  sudom  u  ime  carevo.  59.  Pjevafi  odgovaraju 
u  ime  naroda.  DP.  17.  Vladika  u  ime  spa.fitelja  po- 
kazujuci  rukom  sveti  hljeb  rece  rijeci  (iospodnje.  30. 
imcla,  f.  vidi  mela.  Rj.  biljka  sto  raste  na  hras- 
tovim  granama. 

irai'ia.s,  imeliiSa,  >n.  (u  Srijemu)  tica  (Voliko  kos, 
samo  sto  je  kra^'ega  repa  i  pepeljava  perjal,  koja  ae 
hrani  imelom,  die  Mi.'iteldrossel.  turdus  viscirorus 
Linn.  Rj.  vidi  melaj.  isp.  drozak,  1  .s;/».  ondje. 

iineiii'f',  in  der  Itedensart :  poimence,  namentlich, 
iiominatim.  nomine  tenus.  Rj.  vidi  poimence. 

TiuiMiT,  adj.  nominum,  ad  nomina  spectan^.  Btulli. 
sto  pripada  imenu,  imenima:  Namen-,  Namen.i.  — 
Molim  vas  da  mi  imeni  .-spisak  brabrib  ovih  oficira 
saopStiti    izvolite.    Nov.    srb.    ISW.    ARj.    III.    820a. 

'  Beja.-e  imeni  dan  oeu.  /los.  3tj.  Siuroslov.  nucill.lll., 

'  adj.  nomini.s. 


iiu(>nirM 


—  400  — 


in6ariti 


llliclllk. 
>i   >(.ir.    il 

\ 


,1    ■••■.•uiiiliei,   supsliintir.   da<  lliiiipt- 
■Irum.  villi  siuuostaviio  ime.  — 
i!\.   Obi.    -2.    Imenice   arednjega 
M<kop\  rO(l:i.  IS. 

■  iiiii    >Hde.i:  t^tiilli.  imetii  npisak. 
'Ill,   i  u  Kdnizlictt:  U  imeiiiku 
,:  i  B.  rftninoriea:  Iiiicnil-hva- 
.oriijie,   lista   dei  difeiisori.  ARj.  III. 
-.  ^pisnk.  —  ill  iiA"c.  ixp.  iilomeiuk. 
iunMUixaiijo.  ?i.  (W  JVc-HMfii,  noniiiiatio.  11).  verb. 
Oil  iiufiivniiii.  niiiiija  kojom  tko  iiiieiiujc  sto. 

Imenovati.   m\eniij?ui,    r.   impf.  i  pf.  ncvneti,  no- 

,„iH<ire.   if.   iiiu'iioviiti.    Rj.   f.  pf.  sIoL  iiaiuienovati. 

\  •■•T;!ij(>    objavi.   da   siuo   zaista  opfinjeni;    on 

t}i<iviihi.   koji  je  u    iiama.  Duiiioa  "2,  13ti. 

.^.   s  dobrijeiu  Oasom:   ."ii  prvijeiioa  poimeiue 

'.  tojra.  Kov.  52.  (^sim   ove  imcnuviite  (iospodc. 

\      ■   -t,   XI.    Ti  imnioviini  bijiihii  kue/.ovi   u   poro- 

:i:i  svojim.    Pn.   I.  4,   38.   DaJe  .  .  .   te  gradove, 

imenovdse  poimeitce.  <>,  (>5.   UstaJe   Ijudi   imeno- 

rtiiii  i  iize.ie  roblje.  I>n.  11.  28,  15  (viri  supra  memo- 

rati,  die  ohcn  iienminten).  (Jospode  .  .  .  jer  ti  glas  ro- 

diieljev   svjodoCaJe   iiiieiiiyiK'i   te   milim   sinom.   DP. 

,"il5.  S\-jedocM  se  u  tome   pisuiii  imenuju   tri  Vukova 

siua.  PM.  105.  .<(i   se.   refleks^:  t^i't'paii  niali  .  .  .  inte- 

iiujw'i  .«(   Kiiskijem  I'arem.  iSi'ep.  mal.  I. 

iiin-ntitvanjo,  )i.  ridi  imenovanje.  Kj. 

Miicnliivali.  "imeiimjem.  lidi  iiiicuovati.  Rj.  izci  n 

uinttniilo    t.    k<io    u    ieiiturina    (mj.    ^enurina).    isp. 

(  'sill.      1."'7. 

Imenjiik,  hi.  der  Nameii.''hrud€r,  ejusdem  nominis 
homo.  Rj.  Hieiii  je  imcnjiik  koji  itiia  isto  ime  kojc 
ja:  Veselini  se  inome  imenjukii.  Npj.  5,  .557.  (3Iilos 
1  >bilii?  Milosu  ( )breiiovi(5iil.  Hjedaju  za  tipe/ii  s  desne 
strane  svaki  kod  svoga  srator.'ikog  imenjaka.  Kov. 
t)5.  Ima  pasa  i  osira  .^arova.  (Kad  se  govori  o  kakom 
foeku  poinieiu'e,  pa  ko  poniisli  da  se  •rovori  i  ka- 
kome  njegovom  imcnjaku).  Posl.  103.  Ve6  i  naM 
imenjaei  —  Srblji  u  gornjoj  i  doiijoi  Luiiici.  f^pisi 
1,  it2.  —  i-tp.   neiuienjak  s   drugojiiiijim  znacenjem. 

Init'njakn,  f.  die  Namensschtrester.  ejusdem  no- 
mini.i  feminu.  Rj.  senska  kojoj  je  isto  ime.  isp. 
imenjak. 

inionjakov,  adj.  sto  pripada  imenjuku.  Rj. 

inicrrk,  m.  Oesta  je  rijer  u  cikvenim  knjigauia; 
iiju  ziiaju  stariji  popovi  ufitelji  i  eak  seljaci,  koji  su 
ucili  citati.  Sloveuski  se  piJe  ovako:  liM.»(iCli(.,  a 
znacM:  Kazavfi  ime  oiiomii  kom  treba.<;  -M.  Uj.  Mi- 
liiJevic'.  —  U  sobu  ugje  vladika  imerek.  Megj.  117. 
ime-rek.  kao:  red  ime.  vladika  N.  N.  reci  ime  n.  p. 
Teodosije,  Miron  itd.  Ha!  Ha!  Ha!  iiasmeja  seyjrc- 
osrcfeni  imerek  —  koliko  malo  poznajetc  svoj  po- 
Maj.  119. 

Imot'-aiiin,  n>.  Covjek  iz  Imoskoga.  Kj.  —  Iviocanin 
(Iniotskii.  <  <Hn.  151. 

iniuriinkn,  /'.  vidi  Imotkiiija.  Rj.  isp.  Imodanin. 

ImoskT,  —  J)  m.  adj.  u  Austrijskoj  Hercegovini 
varo^ica  i  viie  nje  pust  gradi('-.  Rj.  fmoski  (mjesto 
Iniotski).  Osn.  .307.  Mnijavc'eva  (iradina,  izmcgju 
Sinja  i  Imoskoga.  Rj.  372a.  —  2)  adj.  Ho  pripada 
JiiioKkomu :  .\  iiajviJe  Imoski  kadija  .  .  .  ved  iiju  daje 
Inioskom  kailiji.  Npj.  3,  530.  .5.'il. 

imiilkinju,  f.  iena  ili  djevojka  iz  Imoskoga.  Rj. 
ridi  IiiiDi'anka. 

iniiivina,  /".  das  Vermiigcn,  opes,  facultates,  ef. 
iiii^iiije,  imiirc,  imiitak.  Rj.  i  sgn.  kod  imiiiije  1.  — 
Imao  je  tnnogu  imovintt  i  vcliko  bogatstvo.  Npr.  12. 
I'oljc  nam  rodilo  vinom  i  Genicom  .  .  .  naSe  strane  i 
jrlavicc  medom  I  maxlom  i  smkoin  sivom  imoviiwm, 
■  >d   Ii(i;rs  blagoslovenoin  I  Kov.  71. 

imoynn,  Imovna,  adj.  sto  pripada  imovini.  —  Cr- 
n'iiror<-i.  pored  svekolike  imoriie  airomaStine  .  .  .  Zlos. 
1<«.  Svaki  plali  prema  svome  imorvom  slunju.   13!). 

imi'ivit,   adj.    ridi   imaAan,    i   gijn.   otuljc.    —   Jere 


oarstva  niogu  vojevati,  imoriti  jcsii  i  bogati.  i  kra- 
Ijevi  mogu  vojevati,  sa  svai'ini  su  oiii  sigurani.  Npj. 
5,  551. 

iiiiptTlVkat.    inlp^^l'ekta,    m.    iiiiperfechim:   (^blik 

koji  (lobiva  i  impcrfekat  .  .  .  suglaano  »8«  kao  \i  im- 

perfektu    ostaje.    Istor.   317.   za   akc.  i^p.  argvlmenat. 

)iiipr>rijil,  /'.  imperium,  car.'itro:  Kavaleru  sviju  or- 

dena  Ruske  imperije.  Npj.'  2,  III. 

iiiifie,  iniuca,  adj.  rermtiglich,  dives.  Rj.  vidi  imaSan. 
i  si/ii.  iindjc. 

iiiiri('au,  imii(?na,  adj.  vermoglich,  dives.  Rj.  vidi 
iraaSan,  ('  syii.  ondje.  —  Svaka  imui'iiija  kura  . . , 
Jalje  svome  niauastini  po  poskinicu.  Kov.  34.  SInogi 
imucniji  Ijudi  po  selima  iniaju  svoje  l)arjake.  Npj. 
1,  SI  (Vuk).  I'opovi  da  iiziniaju  za  veliko  opelo  od 
imucna  ...  10  groSi.  MiloS  194. 

iiiiiU-o,  )i.  die  Hahe,  das  Vermiigen,  opes,  facul- 
tates, ef.  imiinje:  A  ako  ce5  5(?erce  po  imucu.  sto  U 
zalud  reliko  imme.  Rj.  i  syn.  kod  imAnje  1.  —  Ne- 
vjeinioi  Kueki  ostadose  bez  imiica.  kula  i  cardaka. 
Npj.  5.  264. 

iiiiiUnk,  imiltka,  in.  (u  Lici)  vidi  imovina.  Rj.  vidi 
i  im&nje,  i  sgn.  ondje.  —  rijeci  s  takim  nasi,  kod 
bjelutak. 

Uniife,  sonst,  alias,  sin  minus,  cf.  inako.  Rj.  adv. 
vidi  i  ino,  driikCije,  drugojaiMje,  driigojako. ^is/j.  pre- 
inai'iti,  preinaeivati.  —  Jefto  SaviC',  inaie  (.'otri(';  — , 
bivsi  senator.  MiloS  30.  PoSljite  mi  ih  .  .  .  inace  6u 
vas  tu?.iti.  Stra^.  1880,  157i).  Pazite  da  pravdu  svojn 
ne  finite  pred  Ijudima  da  v.as  oni  vide;  inace  plate 
nemale  od  oea  svojega  koji  je  na  nebesinia.  Mat. 
(5,  1.  Pa  en  vidjeti  je  li  istiua  sto  govorite ;  inace 
;  stc  ubode.  Mojs.  I.  42,  Ki.  U  spomenicima  u  kojima 
je  inace  cist  narodni  jezik.  Istor.  274. 

in:ii-C'nji',  n.  das  Zankcn,  contentio.  Rj.  verbal,  od 
inaliti  se.  radnja  kojom  se  tko  inuti  s  kiin. 
\      iiirul,'^  indda,  m.   vidi   inat:  Megju  svate  inad  za- 
!  metnu    se.    Rj.   —   Bez    inada   otvora^e    ovce.    Npj. 
4,  513. 

iiii\<lili  se,  luiidini  se,  v.  r.  impf.  vidi  inatiti  se. 
isp.  inad  i  inat.  —  Smirite  se,  ne  inadite  se.  Here.  107. 
iiiiUlzijii,*  Hi.  der  Ziinker,  litigiosus.  Rj.  koji  se 
ratio  inuti.  vidi  kavgadiija.  isp.  nabodica,  nabreica, 
nabreko,  nalelica,  nasrtac,  nasrtalo,  natrkuSa.  —  Od 
turskib  koji  u  tnrskom  jeziku  iniajii  nastavak  dsi  ili 
ci:  abadzija  .  ,  .  inadzija.  Osn.  76. 

iiiiV&Jciije,  n.  verbal,  od  inaditi  se.  radnja  kojom 
se  to  inadi  s  kiin. 

'iiiako,  (St.)  cinders,  aliter:  Je  li  lako,  da  nijc 
inako':'  Rj.  vidi  inafe,  i  syn.  ondje.  —  Da  inako 
ne  ueini  ako  zeli  da  njn  uzme  za  zemi.  Npr.  120. 
Ne  niogaSe  mu  se  inako  nego  da  ide.  2()0.  Knjazii 
milo  ovo  ne  bijaSe,  al'  inako  bit'  mu  ne  mogaSe. 
Npj.  5,  225. 

"mat,*  in.lta,  m.  Rj.  vidi  inad.  —  1)  der  (Wort-) 
Streit,  contentio,  cf.  svagja:  Od  inata  noma  gorega 
zanata.  Rj.  —  2)  der  Trotz,  contemtus:  za  inat,  zum 
Trolze,  cf.  prkos.  Rj.  —  Materi  za  itiat  oiieni  se. 
Npr.  21.5.  Inat  je  Marka  ii  Stanibol  zajniio.  Posl.  104. 
Pa  ono  uiti  sam  kazao  u  Ijutini,  niti  kouie  zci  inat 
ili  za  Ijnbav.  Odg.  na  ut.  32. 

iiiiUiti  se,  Iniifim  se,  v.  r.  impf.  sich  eanken,  zan- 
ken,  contendo,  litigo.  Rj.  vidi  in.aditi  se ;  svagjati  ae. 
r.  pf.  sloz.  zainsltiti  se.  —  llkoljiea,  ko  .«c  rado  inati 
i  kolje.  Rj.  777a.  Plati,  pa  se  ne  inati.  Posl.  249. 

iiirar,*  ine.lra,  m.  das  Leugnen,  negati'i,  cf.  hah: 
Od  ineara  nema  boljeg  eara  (Posl.  23.'!).  Kj.  vidi  i 
has.  poricanje,  nijekanje. 

iiii'-ilrr'iij)' .  n.  das  Leugnen,  negatio.  verlnd.  od 
inrarili.  radnja  kojom  tko  im'ari. 

inoitriti,  nuTirlni,  r.  impf.  leugnen,  nego,  cf.  baSiti. 
Rj.  ridi  i  haSati,  haSiti,  nijekati.  odrieati,  porieati, 
tajali,  ndarali  \i  bah. 


iudat 


401 


insfriiiiii>nii( 


indat,'  iiuliUa,  m.  die  Iliilfe,  (Hiilfstnippcii),  au- 
liliii,  (■/'.  ]i()inoo:  otiSao  ]nu  it  indiit :  dosao  mii  indut. 
-iiid  tV  iiama  lijcp  indut  dori,  viirjcrete  jada  od  Tu- 
raka.  Valja  davat'  indut  u  Ijoznicii.  Kj.  vidi  hiiidat. 

—  Ne  iiadam  »e  od  .Senja  indutu.  Npj.  iJ,  213.  Ali 
<i  se  iiii  me  lasrdio,  da  ti  iiisaiu  nu  indutu  bio?  .'i, 
')5().  Tf  ukopah  dva  biata  od  uiajke,  oba  uioja  brata 
bei  indiitd.  4,  40. 

liuli,*  idso,  dcmiiiich,  ifiitur,  itaque,  ertju,  cf.  dakle. 
I{j.  —  To  od  liofra  ne  (•iijciiio,  zaslo  indi  viiujenio? 
V.  Doscii.  Kada  sii  tako  botili,  indi  iicka  i  bude. 
(ij.  Uapic.  Ja  iije  odiieo  nisain,  indi  si  li.  M.  A. 
Reljkovii'.  Car  vam  indi  zapovijeda  silno.  Osvetn. 
AKj.  111.  SSob. 

in<lija,  /'.  Jndicn,  India,  cf.  Inirjija:  PoveSi'u  vas 
II  zemljii  fndiju,  cje  Stir  konju  raste  do  koljeiia, 
ajcteliua  trava  do  raiiiena,  olklc  nikad  ne  zalazi 
siinoe.  Kj. 

indijut,  »H.  (u  l)ubi-.)  vidi  (5urak.  Rj.  i  syn.  ondje. 

|ndijn(a,  /".  (u  Dubr.)  ridi  eiirka.  Rj.  i  xt/n.  ondje. 

iiidij.ski,  (irf/- '^'w  pripifla  Indiji:  Uakija  <  je  rijei 
hidijsku.  Nov.  8rb.  1817,  536. 

indivin,  m.  (u  Here.)  n.  p.  otiSao  u  iiidivin,  im- 
sicAer,  incetium.  Rj.  Jcao  ne  znujuii  litd. 

Indjc,  )i  Rj.:  'iiitrje,  (u  IJoei)  na  drujrom  mjestii, 
tindersiro,  alibi:  jrje  iuuje.  Kj.   iii-dje.   ridi  drugdje. 

—  Indje.  -je-  stuji  po  juznom  tjuvorti,  po  Herceijo- 
rackom  gliisi  iufrje.  AKj.  III.  !S37b. 

Indni'vrupski,  adj.  iiidoeuropiiisch :  Tu  su  izlozeiii 
korijeni  —  sada  poziiati  — jezika  indoerrop.fkih.  Csii. 
III.  r  jezieima  plcmenti  indnerropskocja.  Rad  1,  112. 

indi'Istriji),  f.  die  Industrie.  Ima  stvari  o  negdas- 
iijeni  iiarodnoni  pravu  i  indiistriji.  Rad  6.  214. 

iiidiistrijski,  (tdj.  sto  pripada  industriji.  —  Taka 
ije)  trgovaeka  i  indnntrisku  riidnja  morala  imati  iiti- 
caja  iia  kulturiii  zivot.  Zlos.  112.  za  sa-etu  ij  i.^p. 
harmonijski. 

Indzijol,*  indzijMa,  iiidzil,^'  iiidziUi,  m.  das  Evan- 
(jehxim,  iivtingelium  (ixt  der  Koran  (jemeint):  K  uama 
brie  hodic  i  vaizi !  ponesite  kujij^e  indzijele.  .la  sam 
irled'o  ti  vaSem  indzilu.  Rj.  evanyjelje,  «  Turci  mi.fle 
Koran  sroj. 

ind^inir,  indzinira,  m.  der  Geometer,  Ingenieur, 
ijeometre.i.  Rj.  i.qy.  mjerac,  injereiu. 

indziricn,  /'.  (u  Uz.  nah.)  Art  liirnen.  piri  genus. 
Kj.  nck(d{ra  juhuku. 

Insfit'skT,  adj.:  A  cetvrtu  (knjigu  Silje)  Ingleskoj 
oariei.  Npj.  5,  399.  vidi  Ingleski,  Eugleski,  EngleJki, 
.\nglijski. 

Ingir'skT,  adj.  (u  15oei)  nidi  Aiiglijski:  Mletaekijein 
zlatoin  Jikosaiie,  Ingleskijem  srebrom  potkovane.  Rj. 
lidi  i  Ingleski,  i  st/n.  ondje.  —  E  su  dc^li  carski 
poslauiei...  od  Franeije  i  zemlje  Ingleske.  Npj.  5,  37(j. 

iiiirliziea,  /'.  vidi  ostraguSa.  —  GhiMce  ili  inglizire 
zovu  C'rnogorei  piiske  ostraguJe  Martinijeve  sisteme, 
jer  se  ne  euju  daleko.  ARj.  III.  211b  (sto  su  iz  In- 
gleske  dosle  u  Crnu  Goru?) 

Inaja,  /'.  h>ip.  od  Ingjija  3.  Rj. 

Tnsjo,   Kj.  vidi  indjc. 

Ili^ija,  /'.  —  1)  Indien,  India:  Iz  Ingjije,  iz 
zemlje  proklete.  Rj.  vidi  Iiidija.  —  3)  selo  u  Sri- 
jemii.  Kj.  —  ;i)  ime  zensko.  Rj.  h;ip.  Ingja. 

inkanat,  inkanta,  »i.  auctio,  javnu  prodaja,  kad  , 
se  sto  prodiije  onomc,  koji  izmegjn  svijch  daje  naj- 
recH  eiji.nu.  Tal.  incanto.  ARj.  III.  840b.  —  Kulii 
giadi  eriii  Arapiue  na  inkaiiat  krajem  mora  slana, 
koliku  je  kulii  zasnovao.  Rj.  195b  (grijeskom  stam- 
pann  iiaiiikanatl. 

iiikoiia,  /'.  (u  Roei)  vidi  ikona.  Rj.' 

inkoiiii.sae,  iukonosea,  m.  vidi  ikonos.  Rj.' — pred 
k  umetnuto  n. 

Tiio,  (St.)  (indcrs,  alind :  Na  ino  se  njeimi  ne  nio- 
gale  —  auf  eine  anderc  Art,  alio  modo,  cf.  drnkcije. 
Rj.  kau  drugo.  iap.  iuji.  vidi  i  ina^'e,    i  sgn.   ondje. 


—  Ne  moi'  Jell  nu  ino  cla  bude,  ye(  bcsedi  svojoj 
slaroj  majei.  Npj.  1,  572.  <Jd  ina  se  iijeniu  ne  mo- 
gaSe,  zavede  ga  s  piita  podaleko.  4,  2i!.  Sultanu  se 
od  ino  ne  moie,  ve(-  povrali  silnu  svoju  vojsku.  5, 
21i;.  Mlatisuin.'i,  ne  mogiu'i  na  ino,  izvadi  nckollkn 
dukata.  I'osl.  45.  Jakovii  se  ue  moga.ie  na  ino,  ncgo 
opravi  i  Venijainina.  I'rip.  bibl.  32. 

iiiofa,  /".  inueica,  f  dim.  (si.)  drupa  ieim,  die 
Nelienfriin.  zweite  Frati  (nehcn  der  crsten),  uxor 
altera:  tieVa.  bude  sestri  inoeica.  Uj.  kad  se  ima  vise 
zcnii,  z<:na  koja  nije  prva  Hi  glavna.  osnot^a  «  MHT.. 
(_)sii.  3.52.  isp.  ino.  —  Osam  ill  rodi  Melha  Naboru 
brain  Avramovu.  \  inoia  njegova  .  .  .  rodi  i  ona 
Taveka.  Mojs.  I.  22,  24.  I'istc  iz  iijib  vino  ti  i  kne- 
zoyi  tyoji,  zenc  tvoje  i  imne  tvoje.  Dan.  5,  23. 

illiiekT,  adj.  sto  pripada  inovamu.  —  IJ  jutru  bi 
se  vratila  u  drugu  ku6u  iensku  pod  rnku  Sazgaza 
dvoranina  eareva,  iuvara  inoikoga.  Jest.  2,  14. 

lnou'iir,  )».  ra.selje  (gdie  su  Turci  stajali)  vise  Baiea: 
Na  Inogor  malo  polje  doSe.  Rj. 

iiiokdsaii,  in^kosna,  adj.  einzeln,  einsam,  d.  h.  ohne 
andere  rerivandte  Familienhiiupter,  bloss  mit  seinem 
Weill  und  Kind  im  llattse,  sine  cogtuitis,  cum  sola 
u.rore  et  liberis  degens.  cf.  jedin.  Rj.  inokosayi  (osnova 
u  rijeei  koja  nije  u  obieaju  lllliiKOCTI..  vidi  inokostina). 
Osn.  177.  koji  a  kiici  iivi  sa  zenom  i  djecom  sum 
hez  zadrugc:  uopce  scim  bez  druga.  —  Da  si  gjever 
uz  tanku  Latinku;  no  mi  nemoj  inokosan  po(5i,  kupi 
svate  lomnu  Goru  Ornu.  Npj.  2,  534.  I'ripovijeda  se 
da   jc    na    kuei    bio    potreban    i    inokosan  ...   a   na 


Tre.injevu  bila  je  kuca  PeJikauova  zadru^na  i  silna 
j  i  bijesna.  4,  93  tVuk).  Ako  bude  inoko.'ian,  neka  i 
I  otide  inokosan;  ako  li  bude  imao  2enu,  neka  ide  i 
;  zena  s  njim.  Mojs.  U.  21,  3.  Ima  ko  je  sam,  inokosan, 
nema  ni  sina  ni  bratii,  i  opet  nema  kraja  trudu  nje- 
I  govii.  Prop.  4,  8. 

iniikoistiiia,  /".  der  Znstand  da  man  inokosan  ist, 
I  vita  cognatia  destifnta.  Rj.  stanje  onoga  koji  je  ino- 
kosan. —  Rolja  je  slozna  inokostina  nego  ne.sloina 
mnozina.  PosI.21.«»2j)-otHO  zadruga.  inokostina  (osnova 
u  lIlioKOCTi..  od  IIII0K7.,  a  to  od  tun.  jedan).  O-sn.  157. 
I  iiiukrajiii,  adj.  (u  C.  G.)  iz  druge  zemlje,  ((i(.sWn- 
disel) ,  peregrinus.  Rj.  ino-krajni,  sto  jc  iz  (inoga) 
drugoga  kraja,  okolinc.  isp.  inostran,  inostranski. 

inorija,  /'.  (u  0.  G.)  vidi  nurija.  Rj.  vidi  i  paro- 
hija,  parokija,  plovanija,  iSupa  2,  zupanija  1.  od  Grc. 

iiiOstraii,  adj.  ino-stran,  stoje  iz  druge  (ttigjej  strane, 
auswdrtig,  ausltindisch,  crternus.  vidi  inostranski.  i,5p. 
iuokrajni,  tugjozcmski.  —  Ruski  niinistJir  inostranijeh 
djela.  Sovj.  18.  U  miuistarstvu  inostranijeh  poslora. 
37.  Da  i  ostali  ueeui  svijet  nsis  i  inostrani  vidi  kakav 
bi  bio  ovaj  rjecnik.  Ogled  III. 

iiiostrtina«',  inostnlnca,  m.  ein  Ausliinder,  Fremder, 
peregrinus.  Rj.  inostran  covjek.  vidi  stranac,  tugjin. 
tugjinae,  tugjis,  tugjozemae.  suprotno  domorodao.  — 
Dosta  knjiga,  iz  kojijeh  bi  inostranci  mogli  poznati 
i  naueiti  naS  eisli  narodni  jezik.  Pis.  27.  Oni  kao  ino- 
stranci u  narodu  uijesu  mogli  ni.Jta  nc'initi.  Sovj.  17. 

inostn'kiiskT.  adj.  akc.  ARj.  ID.  847b.  ridi  inostran. 
ato  je  iz  druge  (tngje)  strane.  —  MisletM,  da  (e  za 
inostran.ske  citatelje   biti   korisnije.  Odg.  na  Xai.  32. 

ill6vjerai%  in^vjerca.  /».  ein  Andcrsglihibigcr,  ron 
eincm  andern  Glauhen,  alius  fidei.  Kj.  ino-vjerac. 
koji  je  druge  rjere.  suprotno  jednovjerac. 

iiu'ivjerka.  /'.  eine  Andersgliiuhige.  alius  fidei.  Rj. 
koja  jc  druge  vjere. 

iii.san,*  insiina,  m.  Mensch  ohne  Unterschied  des 
Geschlechtes  und  des  Alters,  homo,  cf.  isan.  Ej.  covjek, 
celjade. 

insfMiNki.  adj.  sto  pripada  insanima:  Ved  (je 
ma:rl.i)  od  pare  konjske  i  insun.ske.  HNpj.  4,  127. 

iiislriiiiiennt.  instriinieuta,  m.  iustnimentum.  vidi 
sprava  1.   —  C'auguni,  Bogific  mi  pisa  da  je  nuiziOki 

26 


instant-ijii 


—  402  — 


iscijepnti 


,„>fn.M„'»nr  <H  .ioiuna.  DPosl.  XI.  sa  ake.  isp.  aigiV 

'r"  .■..,.::.,  f,  Bittsi-hrift.  lihdhts suppJfj;  instnntia. 
p  ,1 ;   Da  nosiiu  VaJu   htstanciju.   Strai. 

iBti*r««s  "H-  ^u  vojv..  u  Dubr.  intferes).  —  1)  d<is 
/,,», .,  c„  ,1.  i.  Zinsen,  feints,  cf.  kamata,  dobit: 
J,  siubi.  Rj.   —  Kamata,  2)  (w  Risnul  ye- 

li'^  ,;iii  inttres  (&  obicui  oudje  se  zove  dobit). 

Ki.  --'lilb.  l»aiiaje  none  pod  iiiteies  n  njibovu  bazmi. 
ITtSl.  -'•-'!'.  Novoe  uzimao  s  pogodboiii  da  ili  rrati 
g  '  iiVJ.   NovOe  ssuuo   da  ciivaju   a   da   ne 

1^' ,  .  .  .  i   da  su   DubrovOani  usiiiuili  norce 

poii  luUixi.   '-'.VJ.   ObiCni  je    intaes   bio  pet  na  sto. 

25->. 'i)  vitli  zauimljivost.  —  Sabor  kod  manii.stira 

svakad  je  pun  intcresa.  Ziui.  -SI. 

int^rosan.  iuttresna,  adj.  ito  je  puiw  intercaa; 
iHteressani .  ridi  zauiiuljiv.  —  Da  ti  javim  kakve 
interesne  noriiie.  Megj.  1. 

int^^^>sovati.  iut^^l\sujem,  r.  impf.  —  1)  intcres- 
jfire-ii,  idiquid  mcCi  intiiest.  vidi  zanimati.  c.  pf.  sloi. 
ra-intoresovaii :  —  Primio  sani  ovijeb  dana  i  »Rad 
1  proOiiao  $to  me  je  najviSc  inieresondo.  Kolo  14  (1.")). 
Osobito  ^  vie  intere-tocale  skole  Crnosorske.  Zlos. 
lOl.  —  'i)  sa  se.  reflek.".  Srbin  .  .  .  koji  se__  viiiogo 
iitieresorao  zii  proslo^i  kneza  MiloJa.  Mil.  17. 

inlov.  intuva,  >«.  Rj.  ridi  bintov. 

iiilulj.  HI.  (u  Dubr.)  wWi  budac,  ciisak.  Rj.^  i  si/n. 
kod  budac.  —  yen.  intiilja.  rijeci  s  takiin  nast.  kod 
bubulj. 

intu.sa,  f.  {u  Dubr.)  vidi  ^ciuka.  Rj.  vidi  itidijota, 
t  budija,  i  .ojn.  undje.  —  Sest  intitsa  s  iiituJciiiia. 
Here.  -iSti. 

inlusac,  intusea,  m.  pile  od  intuse.  vidi  htice,  i 
si/H.  ondje.  —  .Scst  intuSa  s  intuscima,  pet  gusaka 
a  gu.ieit'ima.  Here.  28G. 

inic  n.  der  Kiiiichrcif,  pruiim.  Inje  je  zimi  smrzla 
magla,  a  .<7(i;i/i  je  u  proljece  i  u  jesen  smrzla  ro.sa. 
cf.  sjeverina,  eie.  Rj.  isp.  i  prikala,  rosada,  slana. 

Tnji,  adj.  ein  undcrer,  alter:  inja  vjera,  cf.  drugi, 
ino.  Rj. 

lole  (i  ole),  nur  etu:as,  ntir  ein  teenig,  aliquan- 
tUlum:  iolc:  da  ima  iole  pameti;  da  je  iole  vruee. 
Rj.  Dvamo  idc  i  stare  KAT.,  i  od  njega  u  na.s  s  pro- 
mjenom  glasa  'e<  na  »o  -,  sastavljeno  sprijeda  s  riiei'jii 
»i« :  iole.  Korijeni  17;f.  I'sp.  ikoliko,  iSta.  —  Kad  iolc 
kakav  Turski  poglavica  ili  zlikovac  ide  sokakom,  raja 
mora  da  ustaje  na  noge.  Danica  2,  88.  Koji  i  ole  zna 
Sto  je  gnimatika.  Nov.  Srb.  1818,  40(J.  Svaki  iolc 
pamelan  covjek  mora  priznati,  da  .  .  .  Pis.  82.  Hodemo 
li  imati  iole  koristi  sto  cemo  je  (razliku)  drzati?  Bukv. 
36.  Sa  strane  iole  naucne  .  .  .  bilo  je  to  prijeko  po- 
trebno.  Rad  15,  184. 

Ipak,  dennoch,  tumen :  ali  ipak.  cf.  opet  2.  Rj. 
Savez:  «  (et)  .  .  .  sastavlja  se  sa  |)at:"ipak.  Korijeni 
27.  —  Ko  bi  rekao  Avramu  da  6e  f-ara  dojiti  dijete? 
ipak  mu  rodili  sina  u  starosti  svojoj.  Mojs.  I.  21,  7. 
Ako  i  nije  laki  dora  moj  pred  Bogom,  ipak  je  ucinio 
za\-jet  vje&in  sa  mnom.  t^am.  II.  23,  5.  Vrijeme  je 
muke  .lakovljeve,  ipak  (x  se  izbaviti  iz  nje.  .ler.  .30, 
7.  Povratiti  joj  (dragoojenosti)  ako  i  ne  potpunu  a 
ono  ipak  sjajnu  krasotu.  Knjiii.  3,  140.  Pa  ipak  ja 
najdeblje  svoje  otkose  odbijam  baS  kad  se  ne  midem 
iz  ovakova  hlada.  Zim.  328. 

ipokori.><(ii'ki,  adj.  Utopripada  ipokoristiku,  hypo- 
con 'li-'-h.  'j-ij/.v.\s-.:/.'J;:  !Sto  .se  one  (rijeci)  na  oje^ 
'"  '  i  koje   druge  .  .  .   danas  osjedaju   da  su 

ly  ■.  Rad  2t5,  01. 

ipiikuri!>likun,  m.:  pi.  n.  ipokoristika.  ■J-'j/.ofioTi/.'jv, 
hypocorifitii:um.  rijec  koja  se  gorori  od  mila.  — 
>Li)lim  da  valja  priznati  da  su  i  ova  imena  na  'ojc- 
upravo  ipokorintika.  Rad  2t),  57.  Iinamo  taki  ipoko- 
nttikoH.  2t),  »j2. 


Iporiik,  iporka,  m.  u  pjesnii :  Po  inienu  Iporuk 
PeroSu.  Rj.  iHidimak  ili  p>r:ime':' 

ira  Cira),  f.  (icgerhte  Schafshaiit.  pellis  orilla  de- 
pili-t.  Rj.  uiinjena  oriju  koza.  vidi  irba. 

irlia,  urha),  /".  orija  koza  uatrojeaa.  U  8tulidevii 
rjeeniku.  ARj.  III.  853a.  tako  se  rijec  govori  u  ^et. 
Urvatskoj.  vidi  ira. 

irdiiija,  f.  ironia:  Valja  da  je  ovo  .Tanja  u  ironiji 
rekla  (1).  Npj.  1,  013  (Vuk).  f^red  PiroSa  u  iiajvedoj 
bolti.  Ovo  je  reeeno  !(  ironiji,  jer  je  PiroS  selobliziii 
Novoga  8ada.  1,  (;31  (Xnk).  I 

Is!  Isal  interj.  Lnut,  urn  Schafe  ror  sich  zu  trei-' 
hen,  Sonus  agentis  ores.  Rj.  tizrik  kojim  se  gone  oeee.' 

i.sa,  pripijcva  sc  kad  se  igra  jastucica.  —  Kolo  sej 
triput  bitro  okrene,  pjevaju(3i:  »tsa,  Jsa,  jastu£i6L<' 
2iv.  321. 

Isa.  III.  moie  hiti  hiip.  od  Isaija,  Isak,  Isidor.  —  j 
Kolo  se  triput  hitro  okrene,  pjevajui'i,  -isa,  Isa,  ja-i 
stuC-ica.  Ziv.  .321.  j 

isab6risati,  isabftrisem.  r.  pf.  iz-saborisati.  »Vaj. 
ho(''e  li  nam  ovi  naM  poslanici  sad  sto  dohro  isabo' 
risrtfi?.  u  Lici.  I.  Bogdanovii'.  suhori.hiri  izraditi  ^ 
ispo.'ilorati  sto.  «'.  iiiipf.  prosti  saborisati. 

isaija,  m.  imc  musko.  Isaias.  vidi  Isaije  (odaklt 
(WW  uzct  akc.j,  Isailo.  —  Isuijii  starea  uvatili.  Npj 
4,  263.  /a  koga  je  govorio  prorok  Isaija.  Mat.  3,  3 

l.saijc,  Isiiilo,  m.  Isaias.  Rj.  vidi  Isaija.  za  nast. 
u  Isailo  i.y).  Mojsilo.  —  Petkovicu  porobili  crkvu 
Isaija  zarobili  starea.  Npj.  4,  264. 

isiik,  IsSka,  in.  Isaak,  Isaacus.  Rj.  ime  musko.  hyp, 
Isa.  --  odatlc  prezimc:  Stevan   Isakovic.   Sovj.  134] 

isakaliti,  tlm,  v.  pf.  iz-sakaliti  koga,  uciniti  ga 
sasvijein  sakata.  v.  impf.  prosti  sakatiti.  —  so  se. 
reciproc.:  Dakle  ce  sc  Ijudi  incgju  sohimi  isakatiti] 
ili  poubijati  ili  I'e  se  razbjeci.  Priprava  58.  ; 

isaii,*  isdna,  m.  vidi  insan:  Al'  je  isun,  ali  gjavc' 
crni?  Rj.  corjek,  celjade.  ; 

isfiiikati  so,  is.inkam  se,  i'.  r.  pf.  izvesii  se  nii 
saonii'ania:  hnnlcali  sti  sc  tamo  do  Bilaja.  I.  Bogda- 
npvic.  ARj.  111.  855b.  iz-sankati  se.  i'.  impf.  prosh' 
sanjkati  se. 

iscijvditi,  Iscijecfim,  v.  pf.  auspressen,  cxprim.\ 
Rj.  iz-eijedili.  v.  impf.  isijegjivati.  —  Neki  probmi 
jaje  odozdo  te  iscijcdc  zujcc  i  bjelauce.  Rj.  aoa.  Pi 
torn  ko  li0(.'e  suratkii  iscijedi.  Rj.  1841).  Izazeti.  iieti 
iscijediti.  Rj.  217b.  Ozeti,  iscijediti  rukuma.  Kj.  450b 
Ostrucati,  grozgjc  u  kaei  izgaziti  i  iscijediti.  Kj.  474a 
Sav  bi  pelcn  po  gori  pobrala,  iz  njega  bi  rodu  is- 
ccdila.  Npj.  1,  290.  Iscijedi  riino,  i  istedSe  rose  h 
runa  puna  zdjela.  f^ud.  6,  38.  sa  se,  pa.is.:  Nastay 
se  voda  u  tiganju  .  .  .  pa  .sc  onda  voda  iscijedi.  Ej 
825a. 

iscijclili,  iseijelim,  v. pf.  Kj.  iz-eijeliti.  —  1)  aus- 
heilen,  percuro.  Rj.  vidi  izlijeciti,  izvidati.  v.  impf 
iscjeljiviiti  —  Douese  joj  grozgja  bimberova  iz  carev.s 
nova  vinograda,  s  dim  je  Marko  Ijubu  isc'jclio.  Npj 
1,  286  (s?).  Privedo.Se  mu  sve  bolesne  .  .  .  i  iscijeli 
ih.  Mat.  4,  24.  Kad  Gospod  .  .  .  iscijeli  rune  kojc 
mu  je  zadao.  Is.  ,30,  26.  .sa  se,  pass,  i  reflcks.:  I>ii 
je  gluh,  slijep,  hrom,  iscijelio  hi  sc  od  ove  vude.  Npr 
86.  —  '^)  isceliti  (u  Srijemu)  rid*  izniiriti.  Rj.  Iz- 
miriti,  t.  j.  isplatiti  svc  do  kraja  (Rj.  22<>b);  dakh 
isplaiiti  cijelo.  t.  j.  sve  do  kraja  isp.  iskusuriti. 

iseljc'ljcti,  iseijt-riin,  r.  pf.  iz-cijeljeti,  kau  izlijeciii 
se:  liana  za  dugo  ne  6e  iscijeliti,  niti  bol  uminuti. 
Rad  13,  164.  isp.  ARj.  III.  856b.  v.  impf  prosti  ci- 
jeljeti. 

isc-ijeni(i,  Lscijenim,  v.  pf.  sloz.  iz-eijeniti.  kao 
prema  cijeni  platiti:  Najgori  je  muz  dobar  mui,  r. 
dobroga  mu2a  ni  jedne  aspre  iscijeniti  ne  mogu. 
Posl.  186. 

iseijcpati,  iseijepam,  v.  pf.  Rj.  iz-cijepati.  i'.  impf 
prosti  eijepati.  —  la)  zerspultcn,  discindo,  diffindu 
Kj.  —  uciniti  5to  u  cjepanik,  t.  j.  iscijepati.  Rj.  813b 


isejcgjivnnjc 


—  403  — 


Ishrkniitl 


UdjrjKisc  flrrii  od  koln,  i  priiipsoSo  one  kravo  na 
irtvii  pnljenkni  (iospodii.  8aiii.  I.  G,  14.  —  b)  ridi 
zderali  1,  (  .s'i/».  ondje.  —  Kako  jo  bijo,  sain  pa  Bop 
ibio!  .  .  .  «'»  iscipa  hilu  antcriju.  IfNpj.  1,  324.  isp 
iHcijepali  se.  —  'i)  fti  se,  rejlcl-R.  ssehic  Kleider  zer- 
rissen  hahen.  lacerii  teste  f:um.  l\j.  iinati  poderano 
odijelo. 

iscjPKJ'*''''.!'''  "■  ''"•''  AusjjrcKsen, prcmo.  Rj.  verbal, 
od  ia(^('jrjivali.  nidiijti  l;ojom  tko  iKcjeoJuje  sto. 

isf-jc^sjivati,  iscjrajujcm,  r.  iiiipf.  imsprennen,  ex- 
primo.  Rj.  r.  pf.  isc-ijciiiti.  vidi  izaziinati,  izimali,  i^i- 
vati,  i/.vijati  .'!. 

is<-ji>li\a(i  so,  isijMiijCm  se,  ridi  izljiibiti  se:  ja 
sam  80  s  iijiiiia  iscjelivao,  isrjelividi  smo  se.  Rj.  iz- 
cjelivati  .MC.  ?'.  pf.  reciproc.  r.  impf.  cjelivati  se. 

i.scjt'lji'njc,  H.  Kanitan,  .•ndiis.  iSliilli.  rcrh(d.  od  is- 
fijcliti.  iljchi  Uojim  se  .Ho  ixcijeli:  Sad  ide  krsl  Go- 
spodnji  i  vjonii  <;n  primaju  zeljno,  i  dtihijajti  iscjc- 
Ijcnje  dmi  i  tijclui  svdhoj  holcxii.  DI'.  334.  —  iakva 
rerh.  suhxt.  lod  dopiiStciijp. 

iscjcljivrinjc,  n.  das  Aushcilcn.  percnnitio.  Rj. 
rcrhul.  ad  iscjoljivati.  radnju  Icojom  tko  iscjeljujc  Hu': 
l,i.sce  od  drveta  liijase  za  iscjeljivanjc  nurudima. 
Otkriv.  22,  2. 

i.spjeljivali,  iscjMjiijem,  v.  impf.  auslieilen,  pjer- 
citro.  Rj.  )•.  ;;/'.  iseiji'liti.  —  Iscjcljujnci  svaku  hulest  i 
.svaku  nemoi':  \m  Ijiidiina.  Mat.  4,  23.  Dade  iiii  vlast, 
da  iscjcljuju  od  snike  holcsli  i  svake  iieinoci.  10,  1. 
On  udara,  i  ruke  njegove  ixcjeljuju.  Jov  .''),  lb. 

i.scr*^|)ii(i,  Iscrepljcin  (iscrBpam),  v.  pf.  (u  Duhr.) 
vidi  iscrpsti.  Rj.  iz-erepati.  r.  ivipf.  crepati. 

iscrpsti,  iscrpein,  v.  pf.  rtu.s.s-c/dV/j/'cH,  crhniirio.  Rj. 
iz-erpsti.  ridi  isci'epati.  v.  impf.  pro^ti  erpsti.  —  Da 
mi  javile,  da  ne  eckaui,  nego  da  iscrjieni  iz  »Javora.« 
Kolo  14  (lb). 

isciiriti,  iMcunni,  v.  ]if.  iz-ciiriti,  cnrcvi  ixteci:  Ako 
je  mcd  pod  ko.snicom  ixcxirio.  ARj.  III.  868a.  v.  impf. 
curiti. 

iscvjcfad,  isevjBtam,  c.  ])f.  iz-evjetati.  s-iisma  pro- 
irjctati;  svr.iiti  CDjetanje.  v.  impf.  cvjclali.  —  Isi'etati, 
vidi  kcvjetuti.  Kj.  242b.  Ako  iscrjclti,  ali  ne  oslane. 
DPosl.  2. 

i.SP,*  Iseta.  n.  der  Theil,  der  Antheil.  portio,  cf. 
dijel.  Rj.  —  Hoi!^es  meiie  (datic)  lu-iiiiti  isc?  Npj.  4, 
1!)7.  .lakov  uzevSi  rado  te  novce  i  atove,  ucini  od 
njih  isc  st-iimt  svojim  vojnicima.  Danioa  5,  38. 

isi'kati,  isBkam,  v.  pf.  iz-sekali,  i>:jdjnsl;ati  (vodu). 
isp.  presfckati.  r.  impf.  sekati.  —  Stitoni  vodu  isc- 
ktijtc,  niaficni  Iravu  okosile  .  .  .  Stitom  vodu  isckase. 
maeem  travu  raskosi.5e.  Kov.  02. 

is^Iiti,  iselun,  r.  pf.  Rj.  iz-seliti.  v.  impf.  iseljavati. 
—  1)  iihersiedeln,  transfero.  Rj.  prclazno.  iseliti  ko(j(t, 
kao  prcmjestili  gii  (iz  selti).  DoveSt'^ii  vas  opet  na 
mjesto,  odakle  sam  vas  iselio.  Jer.  29,  14.  —  2)  iiiis- 
zichcn,  iiuswiDidern,  emigro.  Rj.  neprelazno,  kao  ise- 
liti se.  —  3)  sa  sc,  rcfleks.  aii.sziehen,  auswundern, 
emigro.  sedem  muto.  Rj.  vidi  iseliti  2.  —  Knee  .  .  . 
sve  au  bile  sc!j.af;ke  koje  su  oni  mofrli  .  .  .  ako  l)i  se 
ie  sela  iselili.  prodati.  Rj.  S2Ga.  Iseli  se  iz  svojega 
mjesta  na  dnigo  mjesto  na  njihove  oci.  Jezek.  12,  3. 

isoljiirfnije,  «.  Rj.  verb,  od  1)  iseljavati,  2)  ise- 
ljavati se.  —  1)  radnju  kojom.  tko  iseljava  kogn  (das 
Uebersiedehi.  Rj.).  —  2)  radnja  kojom  se  tko  iseljava 
(das  Avisziehen,  Aiiswaudern,  eniigratio.  Rj.). 

isfljsVvati,  isMjavam,  v.  impf.  Rj.  iz-seljavati.  v. 
pf.  iseliti.  —  1)  idiersiedehi,  transfero.  Rj.  prelazno 
iseljavati  koga,  kao  premjestuti  ga  (iz  sela).  —  2)  aus- 
ziehen,  ausioandern.  emigro.  Rj.  neprelaztio,  kao  ise- 
ljavati se.  —  3)  sa  se,  refleks.  ausziehen,  auswundern, 
emigro.  Rj. 

isfrisati,  gam,  r.  j)/".  iz-frigati.  govori  se  u  Rrv. 
ima^  i  M  Stullija.  vidi  isprigati.  v.  impf.  frigati  (J 
prigati). 

iiilioriti  so,  Ishenm  se,  u  Rj.:  izdriti  se,  Izgrun  se, 


r.  r.  pf  vidi  iskriviti  se.  Rj.  isp.  naero  ridi  nahero; 
na<5nti  sc  vidi  naheriti  se.  Rj.  38Ha.  —  iz-lieriti  se, 
posre  sc  naheriti.  kao  prost  ghtgol  ne  dolazi.  isp. 
lieriti  se.  —  II  nase  vrijeme  u  Lici  govori  se  i  bet 
se  rclleks.:  -\'h\\,  kako  je  onu  vra?.iju"  glarti  izerio!< 
J.  Bogdanovic!.  ARj.  111.  8(ll)a.  I'a  prid  sobom  gjer- 
gjet^  isherda,    po    gjergjefu    platno    razavila.    FfNpj. 

isliiliti  so,  Cim  se,  vidi  izvitoperiti  se.  Rj.  iz-hititi 
se.  vidi  i  iznietnuti  se,  iaperiti  se,  izvrf'i  sc.  i.^hiti  se 
n.  p.  daska,  kud  pontane  nerarna. 

ishhUliti,  LsbladTm,  v.  pf.  Rj.  iz-hladili.  ,:  impf. 
bladiti.  —  1)  aiiskiihlen,  rcfrigero:  islihidiSe  djccn 
soIju.  1;j.  —  2)  sa  so,  rclleks.  sich  uuskiihlen,  refri- 
geror :  i»\\\ni\\hi  se  soba;  isbladilo  se  jolo.  Rj. 

i.sliliipiti.  isblJlplni,  r.  pf.  iz-lilapiti.  Znaeenjo  pre- 
lazi  u  i:ij(lriti:  lako  oo  bili  izgubivSi  h :  Upiti,  iz- 
Idpiti.  Korijoni  222.  IzlApili,  ptiii,  r.  pf.  —  1)  ver- 
riechen,  fugere,  cf.  izvjetrili :  ncniojte  da  vani  vino 
izlapi.  Rj.  vidi  i  izdn.iiti  2,  isc^uoati.  —  2)  (u  Srbiji) 
kazo  se  za  Oiovjeka,  n.  p.  koji  u  starosti  postivne  slaba 
lazmna,  schwinden,  evancsco.  Rj.  224b. 

i.sliod,  m.  Rj.  iz-hod.  —  I)  vidi  z.abod  3.  Rj.  — 
vidi  i  iila,  ('  syn.  ondje.  —  2)  kao  ishodak,  srriietak  ; 
Moljonje  na  ishod  duse,  koja  so  pieporneiije  preoistoj 
djcvojoi.  DP.  35!).  —  ,'{)  druga  knjiga  Mojsijeva,  lH)er 
Exodi,  zovc  sc  isbod  K  uvom  primjcru:  U  Bibliji, 
ishod  glava  XII.  stih  7  i  22.  Npj.  1,  117  (Vuk).  m 
Danieiccru  prijcrodu  iove  se  ta  knjiga  izlazak. 

ishodak,  Isliolka,  m.  vidi  .svrsclak:  Kad  doseta  na 
izotku  bila.   Rj.  iz-bodak.  indi  ishod  2. 

itliodaU  so,  Isbodani  se,  v.  r.  pf.  sich  ausgehen, 
obamlndo.  Rj.  iz-hodati  ae.  iip.  iSelati.  v.  impf.  prosti 
hodati. 

isliodilJ,  ishodlm,  v.  impf.  ausgehen,  exec:  Na  litre 
uhodi,  na  drame  ishodi  (bolest).  Na  rane  vam  vino 
ishodilo.  Kamo  li  mil  na  boj  ishodili.  Rj.  iz-hoditi. 
vidi  izihoditi,  izilazili,  izlazili.  v.  pf.  izafi,  izi<;i.  — 
A  dva  sina  prod  nju  izhogjahu.  Npj.  3,  ,'j32.  Jaka 
rijcka  sve  5to  dohodi  na  dilje,  to  izhodi  ini  Sire,  a 
nejaka  se  izgulii.  Dl'osl.  .37.  Sveti,  besmrtni  Du5e,  koji 
tjesiS,  koji  od  ooa  ishodi.i  i  u  sinu  pofiivaS.  DP.  282. 

islidjKJC'njo,  n.  verbal,  od  ishoditi.  radnja  kojom 
tko  ishodi. 

islinVknti,  Ishrakani  (Ishraeem),  v.  pf.  iz-hrilkati 
hrai'uci  izbaoati.  v.  impf.  brakati.  —  1)  excreare. 
Stiilli.  —  Klas  (od  paliulje)  djetetu  odleti  odmah  dalje 
u  usta  i  jedva  ga  izracc  natrag.  Rj.'  o.'JDa.  —  2)  sa 
se,  rcfleks.  excreare.  Stulli.  ishrakati  se,  hracuci  iz- 
bacati  sve  sto  je  u  grlu. 

isliri^kiiiiH,  IsbrPikMcm,  v.  pf.  u  Rj.:  izritkiiuti,  \z- 
ndinom.  Rj.  iz-dOraknnti.  —  1)  aiisrduspern,  exscreo : 
iziaknuo  malo  krvi.  Rj.  hraknuvsi  izbaciti.  —  2)  sa 
se,  rejlcks.  sich  ausriiuspern,  exscreo.  Rj.  hraknuvsi 
izbaciti  sve  sto  je  u  grlu. 

isliriiniti,  ishiamm,  v.  pf.  erniihren,  alo.  Rj.  iz- 
braniti.  v.  impf.  isbranjivati.  —  PotraguSe,  2)  svinje 
koje  se  raeeu  na  zir  gdje  su  ved  jedne  ishranjene. 
Rj.  .55fib. 

isliraiijivSiijc,  n.  das  Erniihren,  sustentatio.  Rj. 
verbal,  oil  isbranjivati.  radnja  kojom  tko  ishranjuje  sto. 

isliranjivati,  ishr.^njujem,  v.  impf.  ernahren,  sus- 
tento.  Rj.  r.  pf  ishraniti. 

Islirgati,  gam,  v.  pf  vidi  izrgati. 

islirkiiutl,  Ishfknem,  v. pf.  u  Rj.:  izr'knuti,  Izfknem. 
Rj.  iz-(b)rknuti.  —  hfka  (rhonohus),  i  bez  h  u  nas: 
rka,  rkati  .  .  .  izrknuti.  Korijeni  317.  —  1)  izrknuti 
(iz  nosa),  ausschnauzen,  emnngo.  Rj.  npraro  hrknuvsi 
izbaciti;  po  tumacenju  Njemackom  i  Latinskom:  usek- 
nucsi  se  izbaciti  sto  (iz  nosa).  —  2)  sa  se,  rejleks. 
sich  ausschnauzen,  se  enmngere.  Rj.  uprarohrknuvU 
izbaciti  sre  sto  je  u  grlu;  po  tumacenju  Njemaikom 
i  Latinskom:  iiseknuv.H  se  izbaciti  sre  sto  je  u 
nostt. 

* 


ishrsknti 


—  404  — 


isknpljivnnje 


U1--.L  .'i.  UhrskSm,  r.  pf.  izjrristi  hrskaju6 :  »E, 
[.  ,roOii   IjeSiiika   isr^ktio.^   I.   Bogdiinovic. 

I-  iiue  lUuSko.  Isitlorus:  JsiiJor  i^tojanovii'. 

>  ''!'!>•  '*^'- 

\!  V.  pf.  iiussieltn,  pcrcrihro.  Rj.  iz-sijati. 
,  ati.  —  Prije  luiikti  Usijtii'  nesr  iito  po- 
^ij...  .  l'U.>..  101. 

i>ij('faiijo.  n.  litis  Aushuuen,  e.rcisw.  Kj.  eerbiil.  od 
isjjecati.  nr'         '  tl'O  i.^'ijecii  sto. 

isijt^rilli,  imp/',  iiiishauen,   crcido.   Rj. 

ir-sijecati.  r.  j/.  i-jm.  izasjeci.  —  su  se,  pass.:  Pjila 
mu  sjekira  u  med.'  (.  .  .  kad  se  isijecaju  fele  iz  dr- 
veta  .  .  .V  l\>sl.  ■_»4t!. 

i>ijt^vaiijo,  II.  dus  Dunhsiehen,  percribmtiu.  Rj. 
rtrhal.  ml  isijevati.  rudiija  kojom  Iko  isijera  ».  /). 
6ro>iio. 

isijt^vati,  isijevaui,  c.  •mji/".  aussiVften,  pcrcrihro. 
Rj.  u-syVr(ifi.  r.  ;i/".  isijati.  —  sa  se,  i)«s.<.:  Isijevt-i, 

1)  ono  braJno  sto  .<«  po  drugi  put  isijeva  (na  rjegje 
sito)  a.  mekiiija.  Rj.  232b. 

isijovi'i.  i<jev."ikri,  hi.  pi.  —  1)  ono  bra.5no  Sto  se 
p..  "isijeva  (na  rjegje  sito)  iz  mekinja,   dns 

A  .  fiiriiia  seciiiida.  Rj.  —  3)  (u  Bosui)  die 

KUiut,  itiilur,  cf.  osjevine.  Rj.  ri'di  J  mekinje,  palje, 
trice  1. 

isiot.  III.  dcr  Zitttrer.  umomum  zedoaria  Linn.  Rj. 
nirciiimi  cedouria.  Rj.'  hiljka. 

isisati.  sain  fisiJem),  c.  })f.  aussangen,  cxsvgo: 
Xijesam  ja  to  iz  prsta  igi.tao  (t.  j.  nijesam  izmislio. 
nego  sani  eiio  od  drugijeh  Ijiidii.  Rj.  ig-sis<iii.  sisa- 
juci  isnui.  cidi  isposati.  r.  imjif.  sisati. 

isitniti,  Isituim.  r.  pf.  zerkleinen,  comminuo.  Kj. 
iz-sitniti,  uciniti  da  sto  bude  sasvijcin  siino.  v.  impf. 
sitniti. 

isjecati,  c.-im,  v.  pf.  zerhuuen,  disseco.  Rj.  iz-sje- 
cati,  kav  si'dio  i.'-jct'i  (2).  ti.  impf.  isijeeati.  dein.  isjeekati. 
—  Z;itop,  kiibaii  i  sitiio  isjecan  drob  od  kakva  zi- 
viiu'eta.  Rj.  I'.lSa. 

isjeckati,  ek.'iiii,  v.  pf.  dcm.  od  isjecati.  iz-sjeckati. 
c.  impf'.  sjei-kali.  —  IJjepo  to  i  Ho  sitnije  meso 
isjcckaj  z:i  k(ib:i.siee.  J.  Bogdanovi(!.   ARj.  ill.  8l>!)b. 

isji'i-ak.  isjecka,  iii.  od  peceua  brava  ono  izmegju 
butova  i  rebara.  das  uur:geliauene  Stiick  eincs  gebra- 
teneii  Lummx  run  der  Hiifte  bis  zu  den  liijijyen, 
pars  e-isectii  ugni  assatt:  taj  se  hrani  isjeCcima.  Rj. 
ifjeien  komad.  vidi  isjek,  boJarija,  bubreznjaci.  isp. 
lubina. 

isjcri,  isijl-c'Sm,  r.  pf.  Rj.  iz-sje(5i.  ridi  iza.sjeci.  v. 
impf.  isijeeati.  —  1)  tiushaueii,  excido,  n.  p.  cele,  ti<;e. 
Rj.  kao  sijekuci  iznijeti,  izdupsti:  Jzreze  sjekirom 
krst  na  kori  onoga  dr\-eta  u  kojemu  su  cele,  pa  drugi 
poslije  ako  i  nagje  one  cele.  ne  smije  ih  i.yeci.  Kj. 
178b.  Yiljevi  dogju  ...  a  dungjeri  ini  iseku  zube  i 
doneflu  na  ono  mesto.  Xpr.  (58.  Metnu  ga  u  novi  svoj 
groh  Sto  je  bio  iyekao  u   kamenti.    Mat.   27,   (JO.   — 

2)  zerhuuen,  disseco.  Rj.  kao  svrsiti  sijecenje,  sijekuci 
uciniti  da  bude  sto  kao  iskomadano.  —  Iskusiti,  n.  p. 
hijeb,  isjeci  ga  na  komade.  Rj.  23.5a.  isjckao  ga  na 
kabli''e  (isprcxijceao  ga  na  onake  komade  kao  Jto  je 
kablir).  Rj.  257a.  Trakanac,  1)  suli  saran  ixja'xn  u 
kuiie.  Rj.  74r)b.  Da  je  svaki  dan  bo^.ic,  ne  bi  bilo 
duba  vra^.ijepa  (svi  lii  i.tjei'eni  bili  na  badnjake).  Posl. 
.50.  Te  on  Mujii  owijcfe  glavii,  isijece  s  nogu  buka- 
gije  I  joi  Miija  na  retiri  straiie.  N|)j.  1,  54(i.  Jednu 
r«j«*M  subljmn  iyekao.  2,  3(i8.  Kao  Ho  se  javno  falio, 
da  je  negde  u  Aziji  nekake  Tiirke  iizeo  na  veru,  pa 
ih  poHle  sre,  jednoyn  po  jednoga,  isekao.  Wilos  134. 
.Ilt  inii  j>>   «r«   iilatii    bila   iseiena   tuku<;i   se   negda 

*       "a    Npj.'  4,  XV.  Isteglise  listove  ocl 

^'  ',  te  izvezo'e  porfiru  i  skerlet.  .Mojs. 

11.  ..■.  ...  i.j,,:„isi  ovna  na  dijeloix  zapali  Mojsijc 
glavu  i  liijcldvc.  HI.  8,  20.  /v<7.o«e  gr.agjane  oftrijem 
maceiii.  t^iitl.  I,  >i.  hijeci  lug  knji  je   kod    njega.    U, 


25.  s(i  se.  rcciproc.:  Tu  sr  teSko  i.yeko^e  vojske.  Npi 
3,  270. 

isjt'k,  iH.  ridi  isjeCak.  Kj.  komad  pecena  bran 
isjeiot  i:)iicgju  hutora  i  rcbuni. 

iskaeknti,  Okfun,  r.  pf.  iz-kai'kati,  kaikajuci  uii 

niti,  da  sto  jioxtaiie  zilko:   I'rije   negoli    poene  jesti 

srako  jelo  pred  soboni  iskaika.  .1.  Bogdanovie.  ARj 

I  III.  f<70b  (ixkacka  zlicom).  ali  i  svinje  iskackaju  blato 

vidi  ka<5kati. 

iskaisati.  iskaiSfini,  r.  pf.  Rad  (>,  122.  iz-kaiSati 
izrczdti  )ii(  kiiiite.  ixjcci  u  kaisc.  r.  impf.  kai.'ati. 

iskajati  so,  jein  se,  c.  r.  pf.  genag  liereuen,  satu 
doleo:  kajem  se,  ne  mogii  .se  iskajati.  Rj.  iz-kajati  se 
V.  iiiijif.  prosti  kajati  se. 

iskiikanjo.  «.  dns  Aufispringen,  cxsultutio  (?).  Rj 
verb,  od  iskakaii.  radnja  kojom  tko  iskaic. 

iskiiknti,  IskriOcin,  v.  impf.  (iiii.ipringen,  exsilio  , 
Od  muke  niu  oil  i^kakalni.  Rj.  iz-skakati.  v.  pf.  isko 
<5iti.  —  Koliko  mu  silan  (doro)  poigrava,  iz  kaldrmi 
iskacc  kanienje.  Npj.  2,  4()().  u  pjcimi  prelazno:  Oi 
uirleda  liabu  Jusuf'bega  gdjc  iz  klanca  iskuka  gjogata 
liXpj.  4,  44',). 

i.skiUali,  iskrdam,  v.  pf.  t.  j.  ribu,  zcrschneiden  < 
disseco.  cf.  kalati.  Rj.  iz-kaluti. 

isksUiti,  isk.ilim,  t.  pf.  t.  j.  srce  na  kouie,  abkiihlen 
den  Math  kiihlcn.  e.rpleo  animum.  Rj.  iz-kaliti.  nprari 
ishladiti,  srce  rrucc  od  mrznjc,  gnjcvu.  r.  impf.  prost, 
kaliti.  —  Xijesn  mogli  i'ikaliti  srce  na  meni.  Danicf 
2,  141.  Opale  iz  pusaka  na  uj  (na  MiloSev  dvor), 
tako  malo  srca  svoja  iskah:  MiloJ  147.  PoStojeovai 
kijem  rijecima  svoje  srce  iskalio.  Odg.  na  ut.  3.        < 

isksUjatI,  Iskrdjain,  v.  pf.    mit   Koth   beschmutzen 
luto  foedo.  Kj.  iz-kaljati.  (kalom)  izmrljati.    v.   impf 
prosti  kaljati.  —  15to  si  sum  iskaljao,  pometi.  DPosl 
124.  Krv  njiliova  poprska  mi   haljinc   i   iskaljuh   svti 
odijelo  svdje.  Is.  (13,  3. 

iskaiiieiti,  cTm,  v.  pf.  ridi  iskauikati.  Rj.  iz-kam-' 
citi.  kami-eci  dobiti. 

i.skiiiukati  0^>k'Unkati),  kam,  v.  pf.  abjammern,  e?a- 
mentor,  cf.  iskamciti.  Rj.  iz-kamkuti,  kamkajiici  dobiti 
—  iSaeuvaj  te  Boze  kamkala;  jer  iskamka.  Pon\.  21b 

i.skan«lzija(i.  jam,  v.  /if.  iz-kandzijati,  izbiti  kan- 
dzijom:  >Bome  .sum  ga  kandzijom  dobro  i-fkandzijuo.^ 
J.  Bogdaiiovii'.    ARj.    III.   872b.    i;.  iwj)f.    kandzijati. 

iskantnti,  tarn,  v.  pf.  vidi  isnovati.  Rj.  iz-kantati. 
kantajuci  izvaditi,  izmii.  n.  p.  crijeva.  vidi  i  olkan- 
tati,  isukati. 

iskaiiJL',    n.   Rj.   verbal,   od  iskati.   —   1)  radnja 

kojom  tko  iHtc  .Ho.  gleda  da  dobije  sto,  zahtijera  sto 

(das  Begebren,    Verlangen,  petitio.  Rj.):   Turei  se   u 

(^arigradu  na  iskanje  Srpsko  rasrde.  Milos  5.  Da  se 

progju  toga  ludog  iskanja  prara  za  zemlju,  ve(?  neka 

istu  knezovske  berate  svaki  za  sebe.  174.  Kara-Ojor- 

gjije  na  tuzbu  i  na  iskanje  Austrijskoga  praviteljstva 

preda    glavnoga    od     onijeh    lopova.    Sovj.    38.    — 

I  2)  radnja    kojom   tko  iste   sto,  gleda  da  nagjc  izgu- 

I  bljeno  (da-s  Suehen,  quaestio,  cf.  trazenje.  Kj.). 

j      iskiinje,  n.  ridi  biskanje.  Rj. 

iskanjerisnti,  Sem,  r.  pf.  upravo  srrsiti  kanjcri- 
sanjc:  ali  .«<:  npotrcbljuva  metaforicki  gutoro  kao  iz- 
mrdati.  iz-kanjeiisali.  r.  impf.  kanjerisati.  —  Taj  }.&- 
losni  i  prezalosni  kjiiijerisalo  ne  ce  nikad  iskanjeri.iati.- 
J.  Bogdanovic.  AKj."  III.  873a. 

iskap,  cf.  iiaiskap.  Kj.  na  iskap,  sve  do  kapi. 

i!>ka|iati,  IskapljP,  r.  pf.  ausiropfen,  anstriivfeln, 
exstillo:  oci  ti  iakajialc!  Dok  su  moje  oci  iskupide 
sve  pletuci  od  zlala  kosulju.  Rj.  iz-kapati,  kapiljuci 
isteci.  v.  impf.  kapati. 

iski'ipUi,  iskapTin,  r.  pf.  au.isehliirfen  (bis  zum 
letzten  Tropfen],  exorbeo.  Rj.  iz-kapiti,  ispiti  sve  do 
kapi.  V.  impf.  iskapljivati.  isp.  naiskap. 

iskapljivanjo.  ».  das  Ati^schliirfcn,  exorptio.  Rj. 
rerbiil.  ml  iskapljivati.  radnja  kojom  tko  iskajAjuje, 
n.  p.  iase  vina. 


iska|>ljiviili 


—  405  — 


iskiliiiti 


itikapljivati,  isk!\pljiijem,  v.  impf.  his  Hiif  den 
■iztcii  Tropfcii  nii'itrinlcni,  c.r.iitrhco.  Kj.  i'.-kiipljivati. 
ijiijttti  see  do  Inpi.  v.  pf.  iak;i])iti.  —  Miijo  pijc, 
K.se  i.ikiijitJKJc.  IINpj.   i,  ii'Sii. 

iiskiirati,  Iskriirun,  r.  /)/".  (ii  Kj.  impf.  poijrjeskom 
Uimpnrsl:(nii)  imsacheltoi  (listen:  (lusiirciiien),  ohjurfiu. 
{j.  i/,-k:ir;iti.  I'idi  iskiiriti,  iskrpili  2,  ispsovati,  i.V-i'- 
Ijiitl  2,  i/f:nliti  2,  izni^.iti,  izvikati  2.  v.  impf.  ka- 
iUi.  —  Miilo  jiA  nijo  ii  top  biuno,  t,  j.  iiio  (ja  is- 
tirao  i  ispsovao.  Kj.  74.-3b.  OUu-  (jn  sa  druijo  prdse 
oft  ve('.mii  iskarit.  ISpr.  25(). 

Iskiirlati,  lam,  v.  pf.  iziiiihiti  Imrtioijcm.  v/.-k&rtati. 
:  impf  kartati  se.  —  »NoftiH  saiii  ishdrluo  pet  raj- 
liiki-.  .1.  lioirflauovit'.  AKj.  III.  87oh.  (rajnicki,  ib- 
iiita.) 

iskiVsnpili.  pnii,  r.  /)/'.  isjciJi  iiieso  (Icao  kasapin). 
z-kasapiti.  r.  impf.  kasai)iti.  —  »lioino,  brate,  ti  to 
aiije  spoio  (leieA,  \-c(-  \i\  .lovaii  rota  odro  i  iskn- 
<(ipio    .1.  lioa-danovic.  AKj.   III.  iST.ib. 

iskasali,  sjlm,  v.  pf.  izici  kasajuci.  iz-kasiUi.  r.  impf. 
rtiUSJiti.  —  It  prcncscnom  sinislu:  Svc  Hu  ziiiie  isku- 
idle,  iskasuiv  vala  i  ova.  .1.  Bogdanovit'.  AKj.  III.. 
■!74a. 

iskiisillljc,  n.  I'crh.  ixl  iskasati.  radnja  kvjum  Iko 
'skasii  II.  p.  tntru. 

iskiisiiH,  lukaSam,  v.  (»»y)/'._  iz-kasati.  v.  iiiipf.  prosti 
koniti,  i:  pf.  iskositi.  —  -  Sto  ti  tu  radi.i?.t  :>Evo 
Dfyi'  nc.^lo  maid  trui'c  iskusum,  ostalo  nam  sinor, 
iihvatio  mrak,  pa  se  iiije  moirlo  sve  iskositi.  J.  Bop;- 
lianovie.  .M\i-   III.  !^71a. 

iski\»>l,jati,  "iskasljcin,  r.  jif.  Kj.  iz-kasljati.  v.  iiiijjf. 
iskasljivati  (se).  —  t)  uiisliiisten,  c.dussiu.  —  Rj.  is- 
kasljiili  stii,  kiislJHi'-i  isjiljiniiiti;  itkusljao,  sersio  kits- 
Ijimje.  isji.  iskrhali.  —  '-ij  .sit  se,  rcfleks.  huslen, 
tiissin.  Kj.  ji'(lnoin  se  di)stu  Hi  riio  prokasljati. 

iskasljivfinjc,  ii.  verb,  iid  iskasljivati  se.  radnja 
kojoni  sc  ikii  iskasljuje. 

i.ska>iljivnti  m',  iskaSljiijem  se,  v.  i:  impf.  prciim 
r.  r.  pf.  iskasljati  se.  —  Mr.^a  nc  iskasljuje..  M.  (ij. 
Milieevie.  AKj'.  IIJ.  874a. 

1.  iskati.'isteiu  (u  I'.osui  po  varoSima'iSeem),  v.  impf. 
Kj.  ('.  pf.  slu.:.  iz-iskali,  po-,  za-.  v.  impf.  slos.  iziski- 
vati.  —  1)  reiiaiiiieii,  peto.  Kj.  iiastujati  dii  se  sto 
ihhijc,  zaiitijeriiti.  .rcljcti.  nidi  pit.-iti  2,  [jrositi  .'5.  iskati 
stu  (aceiis.),  I'cija  (jreii.),  nd  koijii,  u  koija  sto  Hi  koija  za 
Ho.  —  Boji'oraditi,  iskati  Wv^-a  radi.  Kj.  34a.  Okapan 
istuei.  raoleei.  Kj.  4.''r_'b.  (rjevojka  ti  se  iidaje,  od 
tebe  istc  oprostaj.  Kj.  4iir)a.  Daiiasiiji  popovi  istu  da 
im  se  reee  paroh.  Kj.  f)41a.  Kad  u  koija  dimuidsije 
11  jutru  iste  ko  sto  na  vei'esiju.  Kj.  (!.'')<Sb.  Jera  si  nas 
od  Xcke  iskiio.  Kj.  7S21).  Pa  uei  zanat  kad  ti  tako 
srce  istc.  Npr.  ;!(i.  Idi  i  isti  w  earn  na  kom  ee  niestu 
da  biide  vinoirnid.  ii(>.  Upita  .ga  sta  iste  za  njih  (za 
jaja).  HKS.  rokaziijiu-i  kao  da  je  nijeiu  i  da  i.itc  po- 
iiion.  123.  Ts'eprijatelj  /.s'(e  iiiir.  207.  Ako  te  onaj  pre 
koji  ti  i  sudi,  onda  (saino)  Of?  Boija  vaija  suda  iskati. 
I'osl.  iS.  N'inoirrad  nc  iste  molitve,  uejro  niotike.  35. 
Ko  gleda  iia  Boga,  iste  za  Boya.  137.  Ko  za  eoi'boni 
vino  pije,  od  onoya  ne  valja  sarjcta  iskati.  138. 
Svaka  jaja  masla  istu.  276.  iSto  svoj  braCi  ne  po- 
ruei,  da  im  iHtes  oprosienje.  Npj.  1,  ito  (=  njihovo 
<iprostcnje  =  od  njih  oprostenje).  Za  mcne  Turci 
mloyo  tie  istu:  tri  litre  zlata  i  dve  bisera.  1,  214. 
U  ponoei  iste  pitl.  1,  308.  TeSko  tome,  kom'  na  konak 
do^jom!  .  .  •  Iskarii,  iim  vina  od  tri  Ijeta.  1,  486 
(=  oil  iijeya).  Kako  je  Bosr  od  njcya  iskao  udyoror 
za  SO.OtX)  diiSa,  kojo  sn  njeaa  radi  izginnle.  Daniea, 
2,  77.  Kaie  mn,  da  su  iskali  njcya  za  rezira.  o,  42. 
Onda  svaki  svoje  norce  i.Hc  iiatniy.  5,  76.  On  bi  na- 
rodu  ovonie  dao  pravicu,  kakovu  yod  istc.  Milo5  117. 
Nego  istite  najprije  carstra  Bozijcya,  i  pravde  njc- 
ijove,  i  ovo  ce  vam  se  sve  dodati.  Mat.  6,  33.  Sve 
sto  iizistcte  u  molitvi  vjerujnei,  dobit'ete.  21,  22. 
Istite  mi  koliko  god  boOete  uzdarja  i  dara,  ja  6n  dati  . 


3to  god  kaJSete.  MoJ8.  I.  34,  12  (lap.  poviie  primjer 
iz  Spy  1,  !).').)  Koliko  je  zio  Sto  iifiniste  prod  (Jo- 
spodom  iskavsi  sebi  cura.  Ham.  I.  12,  17.  JUlilc 
mira  Jcru.soliran.  Ps.  122,  6.  Pisarska  (e  bit!  po- 
grjeska  .grit  .  .  .  mjesto  »sril  ,  kako  iMe  xlik.  Inter. 
246.  .s-rt  se,  pass.:  Ne  boje(;i  He,  da  i':e  mu  se  kad 
oilyoior  iskati,  zaSto  je  to  u«inio.  Daniea  2,  83. 
Rome  ie  god  nmogo  dano,  miiniio  ee  se  iskali  od 
njeya.  l.uk.  12,  48.  Mogao  je  bili'i  ounj  koji  se  iskitu 
za  kneza  ili  buduei  knez.  DM.  34;').  —  •*)  ui  Dubr.) 
suchen,  quacro,  cf.  tra^.iti.  Kj.  ylcdati  da  se  nai/je 
ko.  Ako  uziste.i,  naees.  DPosl.  4  (naei  i-ck).  Iskat' 
dlakii  u  jaju.  33.  J.skat'  slamc  na  poiarn.  3:!.  U  presi 
lie  isti.  ako  hoe'  sto  nnf.  141.  .Tiinak  mi  koiija  je- 
zdaSe,  predragu  srciht  iskase.  Xpj.  1,  P.M.  —  :ti  su 
»c,^relleks.  Iskati  se,  'i5tem  se  (ii  Hosni  po  varosinia 
Seem  se),  v.  r.  impf  urn  Jirlauhni.'is  hiltcii,  sielt  er- 
hilten,  peto.  Kj.  kao  iskati  dopitsfeiijc  (osobitu  za 
odlazak):  To  ee  zaeiiti  i  eareva  devojka,  pa  ee  se 
iskati  u  oca  da  je  pnsti  da  i  ona  vidi.  Npr.  iV.I.  i.sp. 
iziskati  se  kod  iziskati  3;  izlagati  se  kod  izlagati  2b. 

2.  iskali,  IJlem,  v.  impf  (ii  .Srijemul  ridi  biskati.  Kj. 
iskali  koga,  trijcbiti  ya  od  tiHiju.  —  b'Lskali,  obfskali, 
pobiskati;  mozc  se  abi  i  odbaeiti:  poiskati.  Korijeni 
210.  tako  je  odbai'eiio  i  u  iskati. 

iskaiirid  s<^  iskauri  se,  v.  r.  pf.  iz-kanriti  ne. 
i:  impf  kaiiriti.  —  A  baS  da  se  svi  iskimrimo,  bolje 
bi  ui  bilo  nego  'vako.  Npj.  5,  518  (=  sm  redom  da 
postane.mo  kauri). 

i^>k:iza(i,  Iskfizem,  r.  pf.  ausreden,  zu  liiidcsprechen, 
omnia  di.iissc.  Kj.  iz-kazati.  siyrsiti  kazunje.  r.  impf. 
i.ska/.ivati.  isp.  nciskazani.  —  Nc  pridesi  s'  dobroga 
junaka,  kom'  bi  sroje  date  iskazao.  Rj.  r)88b.  I  pro- 
steiije  svaki  mu  iskase.  Rj.  61()b.  Sve  rcdom  iskuzc 
kako  je  bilo.  Npr.  13r>.  Pa  .sic  po  redu  iskazc,  kako 
se  zendji  ispovedao.  l:")!.  Ko  bi  sad  mogao  iskazali 
radost  ovn,  koja  ih  obuze,  kad  su  se  poznali.  254. 
Kail  iska.iu  Tureimu  tu  iiioViu,  Turci  im  dadu  .  .  . 
Milos  140.  Ko  (''C  iskazati  sihi  (rospodnju?  isprieati 
svu  slavu  ujegovu?  Ps.  10(),  2.  ^^isli  tijem  rijcijima 
iskazane.  Bukv.  18.  sa  se,  jiass.:  ()  moj  zete,  iska- 
sati se  ne  nio^.e  sta  sam  video.  Npr.  W. 

iskaziviiiijo,  n.  i^erhal.  od  iskazivati.  radnja  kojom 
tko  iskazajc  komu  sto. 

iskaxivati,  isk.'izujem,  v.  impf.  iz-kazivati,  do  kraja 
knzirati.  dijalckt.  iskazivati.  v.  pf.  iskazati.  —  Jo5 
eu  ti  se,  aga,  radovati  i  velikc  jade  iskazicat'  za 
Novicu  za  krvnika  tvoga.  Npj.  4,  485. 

isk(''fiti,  Iskceim,  v.  pf.  iz-keC'iti.  ridi  iskesiti.  — 
U  nase  vrijeme  n  Dubr.  Iskecio  zuhe.'-  P.  Budmani. 
ARj.  III.  880b.  V.  impf  keciti. 

iskcTali,  lam,  r.pf.  iz-kefali,  kefom  sasrijcm  oiistiti: 
Svako  jutro  robii  dobro  iskeraj !  u  prenesenom  smislii 
iskarali:  Borne  sam  ya  iivo  iskerao.^  J.  Bogdanovic. 
.\Kj.  III.  880b.  r.  impf.  k^fati.  prcma  toj  akceidua- 
ciji  bice  isk^fati,  isketam.  vidi  i.icetkati. 

iski-siti,  iskesmi,  r.  pf.  t.  j.  zube,  die  Ziihne  weisen, 
rinyor:  Iskesio  zube,  kao  lisiea  na  Jipak.  Rj.  iz-kesiti. 
pokasati  zube.  n.  p.  smijuii  se.  vidi  iskeeiti,  isklibiti. 
f.  impf.  pro.^ti  kesiti  (n.  p.  zube). 

iskiilati,  dam,  v.  pf  Rj.  iz-kidati.  v.  impf.  prosti 
kidati.  —  J)  eiitziiei  reis.seii,  rumpo.  Kj.  kao  kidajnii 
istryati:  IsKidase  knjigu  na  komate.  Rj.  280a.  U  ju- 
naka svilen  poja.s  .  .  .  s  devojkama  igrajuei  iskidao 
ya.  Npj.  1,  450.  Povadite  no?.e  devetore,  na  komate 
knju  i.'ikidajte.  2,  287.  Turski  konji  iioye  iskidase 
sciajui-i  jutrom  i  veeeroni.  3,  52.  Pa  je  iskidao  veriye 
i  puta  izlomio.  Mark.  5,  4.  —  'i)  gjnbrc,  Stain,  aus- 
eiiiuiidcr  ircrfen,  ausfegen,  disjicio,  everro.  Rj.  iskidati 
yjiibrc,  kidajuiH  izbaciti  ya  n.  p.  iz  stale;  iskidati 
.itahi,  oiistiti  je  iskidavsi  iz  nje  yjiibre.  —  3)  .«<«  se, 
rcllcks.  ber.iten.  di.srumpor,  n.  p.  od  smijeha.  Rj.  ridi 
prsnuti,  puei,  puknuti. 

i.skiliati,  iskiham,  v.  pf  iz-kihati.   v.  impf.  kihati. 


i>kiliuiili 


-lor. 


iskoniatlati 


/)  li'!.:i!ii''i  uhm-iiti:  >Ko  i  ujegovo  sto  uiije,  iV 
t^  -      >!?uuii  stoui,   ifk{j(iccs  ti  to  uieni  uii 

m,-  i:iuovi(.'.  —  'i)  s(i  se,  rellcks.  siriiti  ki- 

h,,  -<iiM  .<e  iskihii,  eyitl   uii  je  bolje.*.   »Jesi 

li  ,  J,uy~  r.  liiidmiini.  AKj.  III.  881b. 

i>.kihuuli.  iskilinem,  r.  pf.  i/.kihnuti,  kihuuvM  i/.- 
baciii.  r.  (</'.  prvsti  kiliiiuti.  —  ^Uvatila  me  kija- 
vk-a,  nili  luojjii  kimiti  ui  iskintiti.<^  J.  Bogilaiiovit'. 
AKj.  111.  88:.'a. 

iskilitvili,  iskilavliu,  v.  pf.  Kj.  iz-kilaviti  (t  se). 
I-.  iiiipt'.  pnisti  kilavili.  -  J)  liiien  Bruch  (im  I'li- 
fg^i.  I...  ..  ■■i.csiic/ifii ,  Utrniam  (ulfiro.  Rj.  kilin'im 
iji:  i-.teliti   '2.   —    'i)  s((   se,   rcfleks.  eiiieii 

Sri.  iiitH.  htriiidtn  nccipio.  Rj.  postuti  kiUn: 

riiii  istftiti  se,  prekimili  so.  pretririuiti  se,  utrfruiiti  se. 

iskinili.  isklmiu  uskiujiti,  IskiujTui),  v. pf.  izmuciti. 
iz-kiuiti.  r.  impf.  prosti  kiiiiti  (i  kiujitii  —  1)  sNemoJ 
uuteiu  od  blaia  maknviti  ...  pa  vani  sebc  i  hlatjo  is- 
Kiuio.  i/.ronio,  dok  sam  doveza'.'  —  2)  sa  se,  refleks. 
yjukuiiv  stim  se  daiias  sam  u  drvima  ka'  iiigda.«  J. 
Hosraiiovii'.  ARj.  III.  882a. 

i.skiniili,  iiem,  r.  pf.  vidi  iScupati:  Iskide  mu  iz 
nimeiia  srlavu.  IVliie  mu  je  zile  iskiniila.  Rj.  iz-kinuti. 
J.  prKiJ.  iskidoh  i  iskimib.  1.  pridjer  iskinuo.  //. 
pridjir  iskiuut.  pnluij  preyj.  iskiiiiivsi,  iskinfiv. 

i>kiiijili.  iskinjnii,  r.pf  eidi  iskiniti.  ARj.  III.  882b. 

i>kiiijfli.  iskipim,  c.  pf  iiberlaufen  (im  l^iedcn), 
redumio,  effluo.  Rj.  iz-kipjeti,  kipeci  isteci.  v.  impf. 
prosti  kipjeti. 

iskirijiiti,  iskirijam,  r.  pf.  dobiti  na  kiriji.  iz-ki- 
rijali.  i'.  iwpf.  kirijati.  —  1)  »I^ijep  sam  kriijcar  na 
kiiruzima  Ijetos  i.'ikirijao.  —  3)  sa  se,  refleks.  sKirija 
li  ioJ  i^tojaii?'.  ilskirijdo  se,  ne  (e  viSe.  J.  BogdanovitJ. 
AKj.  HI.  88oa. 

i^kise!ili  se,  lun  se,  f.  r.  pf.  eingeweiclit  werden, 
mactrur:  metni  kruh  u  vodu  nek  se  dobro  iskiseli. 
cf.  iskisati  se.  Rj.  iz-kiseliti  se,  raspasti  se  u  vodi. 
V.  impf.  profti  kiseliti  2. 

iski.sniiti,  snem,  r.  pf.  iz-kisnuti.  v.  impf.  kisnuti. 

—  1)  »Poeekaj  da  tijesto  iskisne."  P.  Budmani.  isp. 
uskisnuti.  —  2)  od  kise:  Ne  ponesoSe  iobani  jutros 
zagrnjacHa,  pa  de  pred  blagom  ka'  misi  iskisnuti.  J. 
Bogdanovit'.  -VRj.  III.  S83a.  isp.  pokianuti. 

iskisati  so,  sam  se,  v.  r.  pf.  (u  Diibr.).  mdi  iaki- 
selili  se.  Rj.  iz-ki^ati  se.  raspasti  se  u  vodi.  v.  impf. 
kiSati  88. 

iskititi,  tlm,  r.  pf.  aufpuizen,  exorno.  Rj.  iz-kititi. 
vidi  iaknisiti.  i\  impf.  kititi.  —  Ti  nacini  krune  po- 
zlaOene  ...  a  iskiti  dragijem  kametijem.  Ispj.  2,  90. 
Sva  avlija  ylavum'  iskiceiia.  2,  420.  Zli  jezici  iskite 
iijegove  pripocijetke  jo5  ve(?ma.  Danica  2,  132.  Ha- 
Ijiiia  joj  je  ildtotn  iskicena.  Ps.  45,  13.  sa  se,  refleks.: 
llladiiijem  se  linum  iskitisc.  Npj.  5,  373  (isp.  nakititi 
Be  viua:  mijiiti  se  vina). 

iskliksati,  sam,  v.  pf  Aehren  bekommen,  spicor: 
isklasala  Jenioiu  Rj.  iz-kla.sati.  kao  pokazati  klusje. 
V.  impf.  klasati. 

isklati,  Iskoljem,  r.  pf  Rj.  iz-klati.  v.  impf.  klati. 

—  J)  zerbeissen,  commordeo:  isklali  je  psi.  Rj.  kao 
iigristi:  —  Ljiib',  junade,  koliko  ti  drago,  al'  me 
uemoj  po  lieu  isklati,  da  mi  majka  ne  pozna  na  lieu. 
Nj)j.  1,  428.  —  2)  sa  se,  reciproc.  isklati  se,  Lsko- 
Ijemo  se,  izmcgju  sebe,  vidi  poklali  se.  Rj.  vidi  i 
iskrviti  sc,  jioOupati  se. 

Isklenali,  "Hklcpljem,  v.pf.  motiku,  sjekiru,  dengeln, 
pulsnnUo  cxaeuo.  Rj.  iz-klepati,  klejdjuci  izostriti.  v. 
impf.  klepati.  —  Iz  vara  klepati  .^to,  t.  j.  vrlo  ugri- 
jati  j>a  isklepati.  Rj.  53a.  I'ovariti  sjekiru,  t.  j.  zatu- 
«ti  Je,  pa  onda  ugrijavSi  je  dobro  na  novo  isklepati. 
{j.  513a. 

isklibiii,  isklilnm,  v.  pf  —  (iovori  se  i  isklibiti 
zul. .  :,'■:,  \,,-j-A  )ri;,^,,jhi  nenia  u  Vukovu  rjeCniku.  Ko- 
f  -l.libiti.  kao  smijuci  se  iskesiti  zuhe.  vidi 

'"  •  -ili.  V.  impf.  sklibiti  se. 


I 


It 


isklijali.  jam,  r.  pf.  herrorkcimen,  progerminu.  Rj. 
iz-klijati.  kad  klica  izagje.  r.  impf.'  klijati.  —  Iza 
njili  isklija  sedaui  klasova  malijeh  i  Sturijeh.  Mojs. 
I.  41,  G. 

iskliiiiati,  miim,  v.  pf.  durth  Wackeln  (z.  B.  nit't 
dem  Kofifc)  ettvas  crrcichcn,  tacillaiis  (e.  c.  caput) 
aitipi.icor:  Ako  jezikom  no  izlanda,  glavoiu  no  »s- 
klima.  Rj.  iz-klimati,  klimajuci  iziskati,  dobiti  sto: 
Ako  jozik  ue  izlaja,  glava  no  i,tklima.  I'osl.  3. 

iskljiU'iti,   iskljfioim,    r.   pf.  e.nlndere,   Stulli.  iz- 
kljuoiti.  ausschlie.fsDt.  ii.  p.  isktjitciti  koga  iz  druHvu, 
odliiiiti  g<i  i  »e  doinistiti  mu  rise,  da  se  u  tij  povrati. ! 
V.  impf.  iskljuoivuti. 

isklji'li-iv .  adj.  c.cclusiriis.  aussMicsseiid ,  am- 
schliesslivh :  Taj  jo  zakon  skuion,  sobioan,  iskljueiv. 
On  je  odcopio  soljako  od  drugih  grsigjana.  Megj.  43. 

iskljiUMvaiijt'.  n.  verb,  od  iskljiii'ivati.  radnja  kojom  j 
tko  ifiklJKcujc  koga  n.  p.  iz  drustva.  ' 

iskljiii'ivali,   iskljfionjem,  r.  impf.   vidi   iskljuditi. 
Stulli.   i/.-kljiioivuli  n.  p.  Ijiide  iz  drustva,  odlucivali 
ih  i  lie  dopustati  im  da  u  )ij  dogju.  —  Ova  ideja...J 
ne  bi  bila  nista  drugo  nego  gniba  sebionost  koja  ts- 1 
kljiii'iije  svakoga  ko  nije  -in^.  /los.  53.  I 

iskljdvati,  iskljiijom,  r.  ;;/'.  pickcn,  rostra  tundo:\ 
A  pilic'i  hlebac  iskljiivali.  KJ.  iz-kljuvati.  kao  kljujuci 
izvaditi,  izbiti.  v.  impf.  kljiivati.  —  Iskljuv'o  jo  oavke 
i  vrane.  DI'osl.  33.  Olbrani  vrana,  da  ti  iskljuje  oct.  89. 

iskoboljati  so,  Ijfun  se,  v.  r.pf.  sich  hcrvorwiilzen, 
expediri  (audi  fig.).  Rj.  iz-kobeljati  se,  kao  izvaljati 
se,  izaei  vuljajuci  se.  ti  prenesenom  smislu:  s  mukom 
izbariti  se  neprilike  kakve.  isp.  iskopati  so  2,  i  syn. 
ondjc.  V.  impf.  kobMjati. 

isk^biti,  iskobim,  v.pf.  erahnden,  omine  consequor. 
cf.  kobiti.  Rj.  iz-kobiti,  kobeiH  uciniti  da  koga  Hi  lega 
nestune.  —  No  ue  fala  mojoj  staroj  majoi,  koja  .suojc' 
iskobi  dijete!  Npj.  2,  3ti.  Ali  Ture  objo  (puJke  male) 
prevai'ile,  te  mu  dobrti  yluvu  iskobile.  4,  11.  —  sa  se, 
pass.:  Jadno  5njela,  a  gore  vidjela,  eto  mi  se  sanak 
iskobio!  HNpj.  1,  401  (sto  mi  je  sanak  kobio,  to  se 
zbilo). 

iskftciti,  iskoCTm,   v.  jif.   ausspringen,  exsilio.  Ej.  i 
iz-sko6iti,  kao  na  polje  skoiiti.  v.  impf.  iskakati.  —  \ 
Kad   je   (Kraljevio   .Alarko    suhu    drenovinu)   stisnuo 
rukom,  ona   prsla   na   dvoje   na   troje  i  dvije   kaplje  [ 
vode  iskocilc  iz   nje.  Rj.  346a.   Iskocio   mu   ijvor  na 
oelu.   Rj.  82()b.   Megjedovio  iskoci  iz  zuha.   Npr.  6. 
Kad  se  nadvine  nad  sauduk,  a  dvije   guje  iskoce  iz 
njega.  143.  Uzmi,  brate,  dvije  puSke  male,  pa  iskoci 
pred    kuhi    Nebojfu.    Npj.^^  2,   .%fi.   Pak   iskoci  proz 
pendzer  od  kule.  4,  103.  Celo  prSte,   oci  iskocise.  4, 
283.  A  sluga  iskoci  pred  njega.  Mojs.  I.  24,  17.  Za- 
sjede  i.<ikocise  iz  mjesta  svojega.  Sud.  20,  33.  »  pre- 
nesenom stiiislu,  kao  izaei:  A  kad  trei^e  jutro  osvanulo, 
i  na  popas  sunce  iskocilo.  Npj.  4,  444.  amo  maze  Hi 
i  ovaj  primjer:  Ma  iskoci  opet  slava,  slava  Bogu!  te  , 
se  gjeca  podigoSe,  Bogu  ruke!  Kov.  108. 

iskukati,  Iskokam,  v.  pf.  Rj.  iz-kokati.  v.  impf. 
kokati.  —  1)  kiikuruz,  Kukuruzkiirner  rdsten,  das  .w 
aufspringen,  torreo.  Rj.  knkurtizna  zrnu  isprziti,  da 
ispucajn.  v.  impf.  kokati.  —  2)  sa  «e,  refleks.  auf- 
springen (von  gerosteten  Kukuruzkornern,  aiich  von 
der  Erdc  bei  einer  grossen  Diirre),  rimas  ago.  Rj. 
iskokaju  se  (ispucajn)  zrna  kukuruzna,  kad  se  prze; 
i  zemlja  se  iskoka  (ispuca)  od  vclike  suse. 

iskolsU-itI,  iskMaoTm,  v.  pf.  iz-kolaoiti  (oci).  vidi 
izbeoiti  (oci),  izboljiti,  i/.buoiti.  izlniljiti,  izvaliti;  i?.dra- 
oiti ;  obeoiti;  razroguoiti.  Na  vojvodo  oci  iskolaci.  Npj. 
o.  362.  Doma(''inov  me  otac  poirleda  iskolaccnitn  oHima. 
M.  P.  i^aiH'anin.  ARj.  III.  887b. 

iskuini\(lati,  dam,  v.  pf.  zcrstiickehi,  in  Stiickc 
schneiden,  diKseco.  Rj.  iz-komudati,  isjcci  na  komade, 
iskidati  na  komade.  isji.  raskomadati.  r.  impf.  koma- 
dati.  —  Komiidara  .  .  .  namijesu  dosta  liljoba  i  ispeku, 


iskuiiiiirdili 


407  — 


iskoziti 


la  i»komn<liijn  \\  kiirii   i  iialiju  vodoni.   Kj.  -i.Slil).  l)n 
e  ih  <'T  xiMJDin  i'<l;i>m<iiliiii.  Npr.   V.Vi. 

iskomanliti,  crim,  r.  pf.  lii  Dubr.l  ko^rii.  t.  j.  i»- 
irebijati,  -nsummoixiltliKjcn.  cuntiiiido.  Kj.  iz-komar- 
liti  (isp.  koin:ird;i,  k:LHa[>iiic-a):  isprebijati  kotja  kao 
<  komtirdi  ?  isp.  ntskoniarditi. 

Iskon,  »«.  (11  C.  (J),  der  Anfumj,  initium:  oil  iskona, 
•on  je  her,  inde  uh  omni  tempore.  Rj.  poictak;  od 
dkona,  od/umaud(.'.  —  Xijesi  li  cuo  da  ja  to  odavna 
Mnim  i  od  iskaiKi  dasam  take  uredio?  Car.  ]I.  li), 
!b.  Prijcslo  tvoj  sloji  od  iskoiui:  od  viji'ka  ti  si.  Ps. 
;)3.  2.  Kraj.  koji  nio?.e  biti  i  prednji  (pocetak)  i  stra- 
?,nii  (.svr.'i'lak):  kon  (od  kona  do  koria),  i.^Ao/i,  nakon, 
pokoii,  napokon,  i  t.  d.  Korijeui  ;51. 

iskAlii'illi,  I'am.  v.  pf.  n.  p.  carape,  mit  Zwirn 
iiiustickcii,  I'lto  piiiifo.  Rj.  i/.-kon('ati,  koncein  izvisti. 
V.  ivipf.  koDoati. 

Iskoiiski,  iidj.  (11  0.  C\.)  VOH  Je  her,  inde  ah  omni 
tempore:  Tako  to  iskoii.ika  rirja  ne  iibila!  Rj.  sto  je 
od  iskona:  Koji  sjedi  na  iiebesima  nehesa  iskonskih. 
Evo  grmi  glasom  jakim.  Ps.  (iy,  33. 

iskop,  »i.  (u  (J.  G.)  die  Vernichtung,  der  Unter- 
gung,  pcrnicies,  interitus,  of.  istraga.  Rj.  vidi  i  is- 
I  kopanjo.  pogibija,  propiist.  —  tijevojke  su  iskop  ali 
I  I'list  kiici.  (Jer  kuiu  zatiru  svojom  luiajom,  ali  se 
I  »  njiiua  opet  steku  prijatelji,  kojima  se  coek  di(5i). 
I  Posl.  72. 

I      iskopaiij)',   )i.   (iskopinje.   StuUi).  rcrhal.  od  iako- 

pati.    djelo    kujim    tko    iskopa    koga.    lidi    iskop,    i 

stjn.  ondje.   —   Tvrdioa   uzevJi    soli   baci   u   piiijatu 

I  govorei'i :   >Eh   nioga    ixkupaiija! i    Npr.  293.   isj).  is- 

kopati.  I.  3.  IT.  1. 

isk6pati,  iskop.'im.  c.  pf.  Rj.  iz-kopati.  za  akc.  vidi 
kod  kopati.  v.  impf.  iskopavati.  —  7,  Ij  iiusgr/dien, 
effodio.  Rj.  —  Tu  mil  lipi  grehuk  iskoj>ase.  Kj.  100a. 
Zlijeb.  drvo  iskopano,  kao  korito,  te  voda  ide  ujiin. 
Kj.  l()Oa.  Iskopiij  ispod  kaniena  toliko  dithine  koliko 
je  on  visok.  Npr.  99.  Iskojjaj  jamu.  Ifil.  Kad  vidi 
da  je  (zeua)  inrtva,  onda  je  zakopa  .  .  .  te  je  no(5i 
iskopaju.  155.  Nize  nogu  huitar  iskojiajte.  Npj.  2,  21i. 
Iskopace  teviclj  od  olova.  2,  201.  I.tkojiase  opknp  oko 
grada.  t^^am.  II.  20,  15.  —  'i)  kome  oci,  anss-tccheii, 
effodio.  Rj.  —  Te  bi  (devojke)  coveku  odmali  oci 
iskopale.  Xpr.  239.  HoceJ  li  oci  ovijem  Ijiidima  da 
iskopas?  Mojs.  IV.  IG,  14.  —  3)  (ii  C  Ct.)  rertilgen, 
rernichten,  perdo.  cf.  istraziti,  zatrti :  1  iskopa  svu 
krajinu  Tursku.  Rj.  vidi  i  istrijebiti.  —  Iskopujak, 
koji  koga  iskopa.  Rj.  234a.  Da  mu  viu'jii  trayu  is- 
kopumo.  Kj.  745b.  ^vu  njegovu  kucu  iskopajte.  Npj. 
4,  441.  —  I  J.  sa  se,  relleks.  —  1)  zti  Grunde  gehen, 
vernichtet  uerden,  inicreo,  cf.  zalrti  se:  Ne  6e  se  svijel 
iskopati  (u.  p.  ako  se  to  i  to  dogodi).  Ka'  se  iskopa 
kui'a  vojvodina.  Ako  mi  se  iskopase  ovce.  Rj.  ovdje 
se  se  mozc  shvatiti  i  kao  pass,  cidi  i  istraziti  se,  is- 
trijebiti se,  propa,sti.  — Tako  mi  .s-e  trag  ne  iskopao! 
Posl.  305.  8  glave  su  se  oni  iskopali.  Npj.  5,  542.  — 
'i)  iskopati  sc,  kao  izvuci  se  ispod  icga,  izhatiti  se. 
isp.  iseupati  se  lb,  iskoprcati  se,  iskobeljati  se.  — 
Mrtav  Musa  pritisimo  Marka,  i  jedva  se  iskopao 
Marko.  Npj.  2,  409. 

i$ko]>i\vanjc,  n.  Rj.  verbal,  od  iskopavati.  — 
1)  radiijii  kojoin  tko  iskojiava  sto,  i>.  p.  kosti  iz 
zemtje  (das  Augraben,  eflbssio.  Rj.).  —  2)  radiija 
kojom  tko  iskopava  (zatire)  koga  (das  Vertilgen,  in- 
teritus. Rj.). 

isko|iiUati,  iskftpavam,  v.  impf.  Rj.  r.  pf.  iskopati. 
—  JJ  ausgraben,  effodio.  Rj.  isp.  iskopati.  1.  —  Ako 
se  o  kom  uvjere  (da  se  povampirio)  i  dogodi  se  da 
ga  iskopavuju,  onda  se  skupe  svi  seljaci  s  glogovijem 
koljem.  Rj.  79b.  sa  se,pass.:  Ne  nahode  se  u  zemlji 
samo  morska  stvorenja  .  .  .  nego  se  iskopavaju  i  kosti 
od  zemaljskijeh  zivotinja.  Priprava  108.  —  2  (u  C. 
G.)  vertilgen,  vernichten,  perdo.  Rj.  {isp.  iskopati  3). 


vidi  istrebljavati,  istrebljivati,  tanianiti,  iitamaiijlvati, 
iiniStavati,  /atirati. 

isk»|Mijuk.    »..   (II   U.  G.)   kuji    koga   i«kopa.,    der 
,   Vertilgir,    iernichter,  e.rstinctor.  lij.  kuji  kogu  inkopa 

(H),  istrazi,  zatrc.  isp.  zatirac. 
I      isk6pnjrli,   iskftpinm,   f.  pf   n.   p.   lubeniea,  ter- 
j  (/c/i«»i,    zerschmel-en,    inuendiq   vertrockncn,  exxivcor, 
■  dissolvor.    Kj.    v.   impf   kopnjeti.  —  iJa   bi    od  tuge 
i  od  suza  vas  iskopnio.  P.  KueJSevie.  AKi.  III.  891a. 
iiikupri-ati  so,  cam  se,  r.  r.  pf.  cincr   \'erk<icnheit 
entkommen,  evado,  cf  iskobeljati   se.  Rj.  iz-kopreiili 
'  .se,  kao  s  mukom   izbaviti   se   neprilike  kakre.    vidi  i 
j  iskopati  se  2,  i  sijn.  ondje.  v.  impf  koprcati  se. 
I      iskurcnjitvanji',  n.  verbal,  od  iskorenjavati.  radnja 
1  kojom  tko  iskorcnjarit  sto. 

j  _   i^sku^<Mljt\vati,  iskortnjavani.p.  impf.  s  korijenjem 
j  cupati.    V.   pf  iskorijeniti.   —   Sto   sam   sagradio,  ja 
i  razgragjujein.    i   5to   sam    posadio,    iskorcnjuvum    po 
svoj  toj  zenilji.  Jer.  45,  4. 

iskorijeniti,  iskftrijerilm,  v.  pf.  ausuurzeln,  eradico. 
Rj.  iz-korijeniti,  s  korijenjem  i.scupati  fi  u  prencsenom 
smislu).  vidi  iskorijepiti.  i;.  impf.  iskorenjavati.  —  Sam 
u  sebi  poniisli :  bas  sti  to  sve  divovi  i.skorijenili  i  po- 
uijeli!  Npr.  191.  Svi  pametni  Ijudi  trude  se  da  bi 
mrzost  zbog  zakona  ili  sa  svijem  iskorijeniti  ili  barem 
umalili.  Kov.  (i.  Pa  6e  se  onda  javili  bezakonik,  kojega 
6e  (lospod  .  .  .  iskorijeniti  svjetlo5(?u  dohuska  svojcga. 
Sol.  II.  2,  H.  .sv<  se,  pass.:  Ovake  nurodnosti  treba 
kupiti  dok  se  nijesii . . .  zagiiSile  i  iskorijenile.  Posl.  IV. 
iskorijt^piti,  iskftrijepim,  r.  pf.  iz-korijepiti.  znaii 
sto  iskorijeniti  Cu  prencsenom  smislu):  Dobro  je  isko- 
rijepit'  zlobe,  da  ne  zlobnijeli.  DPosl.  18  (da  =  ali). 
isp.  iikorijfc|)iti  se. 

1.  iskdriti.lskorlm,  v.  pf.  Kj.  iz-koriti.  ausheften  (z. 
B.  das  Federmesser  aus  dem  llefte  drehenj.  Rj.  iz- 
koriti,  iz  kora  izvaditi.  n.  p.  no:,  suprotno  ilkoriti. 
prema  akc.  fikoriti  bice  iskbriti  pogrijeseno,  pa  valja 
akccntorati  Iskoriti. 

2.  iskoriti,  l.skorTni,  v.  pf.  (u  0.  G.)  ausschelten,  ob- 
jttrgo,  cf.  iskarati :  ved  bi  n  zene  srce  puklo,  kako 
ga  je  iskorio.  Vi  junacka  srca  iskorite.  Rj.  iz-koriti 
koga,  sasvijem  ga  prekoriti.  syn.  kod  iskarati.  isp. 
ukftriti.  ukiVrTin ;  prema  tome  valja  i  ovdje  akcentovati 
iskfirili,  iskiVrini.  .sy(  se,  reciprocno:  Kolasinci  te  se 
iskorise,  ua  Krgjane  juriS  uciniJe.  Npj.  4,  4»)9. 

iskos,  m. :  .Moja  je  bara  wt  iskosu  u  toga  i  u  toga. 
J.  Rogdanovii'.  Uzeti  livadu  na  iskos.  I.  Grupkovi(5. 
ARj.  III.  894b  (da  je  ima  pravo  kositi). 

isk6siti,  iskosim,  v.  pf.  Rj.  iz-kositi.  v.  impf.  k6siti. 
—  1  a)  abreiben,  attero.  Rj.  kao  izdrijeti.  n.  p.  stikno. 
vidi  izrgati.  —  b)  svriiiti  koienje,  sve  pokositi :  ^Danas 
<5emo  tu  i  tu  livadu  iskositi;  ho<?emo  li  onda  odmah 
drugu  uaceti?  .J.  BogdanoviiJ.  ARj.  III.  894b.  r.  impf. 
sloz.  iskaSati.  —  2)  sa  se.  —  a)  re//e.r.  sich  awsreiben 
(vom  Kleide).  dcteror.  Rj.  kao  izdrijeti  se;  iskosi  se 
sukno.  isp.  izlizati  se.  —  b)  reciproc.  iete  se  megju 
sobom  iskosile,  t.  j.  potukle.  Rj.  iskose  se  nera.stoci, 
pcele.  —  c)  reflex,  na  koga,  sich  entgeyen  stemmen, 
obnitor.  Rj.  kao  oprijeti  se.  znaci  i:  na  koga  mrko 
pogledati,  preko  ramena:  jJa  mu  ne5to  samo  u  5ali 
rekob,  a  on  ti  se  na  me  moj  brate  iskosi,  rekao  bi, 
da  ce  me  ziva  prozdrijeti*.  J.  Bogdanoviu.  ARj.  lU. 
895a. 

iskotrljnti,  Ijam,  v.  pf.  iz-kotrljati,  kao  kotrljajxtci 
iznijeti,  rasprsati.  v.  impf  kotrljati.  —  Nagju  8ve 
pedeuje  i  varivo  iskotrljano  kroz  kuzinu  i  sve  pro- 
suto  tamo  amo.  Npr.  259.  »Ma  jedva  i  to  s  mukom 
iskotrljasmo  onaj  kamen  iz  jame*.  u prenes.  smislu: 
»A  nekako  ('u  i  ja,  ako  i  mu<5no  ako  Bog  da,  iz  ove 
zime  iskotrljati.  .1.  Bogdanovie.  ARj.  III.  895b. 

isk6ziti,  IskozT,  v.  pf  —  1)  eine  Menge  uerfen 
(von  Ziegen),  pario:  ova  je  koza  iskozila  sve  ove 
koze.  Kj.  iz-kozi  koza,  kad  mnogo  jaradi  okozi.  t\ 
impf.  koziti.  —  2J  sa  se,   refleks.   iskftziti  se,  Iskoze 


skni 


408  — 


iskrsiuili 


st.,«i.  j.  k  •■  mehrei)  Xitfien),  pario.  Rj. 

l>kM,  /.  .11  I,',  li.i  dcr  Fuiike,  sciiiUlhi,  cf.  varnica 

1  vin.i.ii  sf  u  niih  zove  oiio   Jto  odskaOe  oil  vnicn 

'    ii'l:    I'a   i/.va(ii   dvijo   kuburlije,  i 

lajo.  Uj.  dem.  iskrica.  —  iSir  koji 

.    skaOe,    valja   (t.  j.  sir  luastan,  a 

io.ili(   kad  se  utoiM  ii  i^aJu).  Posl. 

, .  volik  Ofranj.  DPosl.  SS.  Tako  hoce 

koja  mi  je  ostala.  Sam.  II.  14,  7.  Iz 

Iiu'evi,  i  ialre Ofiiijfnc  skuvu.  Jov  41, 10. 

i«<kr:WltiiiJt>.  II.  diis  Jynt^hhlen.  clamlesiitiug  tibitiis. 

Kj.  r</''.  Oil  iskradaii  se.  ladiiju  kojom  sc  tko  isknida. 

isknhliiti  so,   Iskrful.'uu   se,    r.   >:   iinpf.   sich  cut- 

siohk'ii.  olimi  abeo.  Kj.  i/.-kradati  se.  knidum  ishisiti, 

odiliKiti.  V.  pf.  iskrasli  se. 

iskraj.  pruep.  sn  ijfit.  vom  linnde,  ex  murgine: 
Vika  sirai.tt  i,<JIt<i;  polja.  Rj.  prijedlog  slolen:  iz-kraj. 
:iiiicenju  prijedluija  kraj  doduje  sruje  zinti-eiijc  i>ri- 
jalloii  i/.  inji.  f<iut.  2().'i.  —  Znciila  p:a  Oobaiiica  iskruj 
uruiti.  lleri'.  230.  l'siav.<i  u  poiioi'i  uze  sina  luojega 
isknij  me»c.  Oar.  I.  i>,  '20. 

i>kTAsH\,  iskrasiui,  v.  pf.  i/.-krasiti.  vidi  iskititi. 
r.  iinpt'.  krasiti.  —  J)  Sjajne  toke  od  cetiri  oke  .  .  . 
iezeiiijem  i.<skriiiiiic  slalom.  N|ij.  ;'>,  287.  —  2)  su  se, 
rilleks.  1  iliviio  se  iskra.sise  s  vinom.  Npj.  o,  427  (»?). 
ridi  ukrasiti  se,  iskititi  se  (mipiii  .ie). 

iskraslali  .se,  st."nu  se,  c.  r.  pf.  dobiti  kriisie  po 
lijelu:  >Kiio  OeJ  od  iieeistote  da  sc  iia  novo  iskrastas.* 
S.  Novakovic?.  AHj.  III.  8fl7b.  iz-krastati  se.  v.  impf. 
knistati  se. 

iskra.sti  se,  iskrAdem  se,  v.  r.  jif.  sich  cntstehlen, 
i-lam  aheo:  Kako  eii  sc  iakrast'  frjeei  ludoj.  Kj.  iz- 
knisti  se,  kradom  isuci.  otici.   v.   impf.   iskradati   se. 

—  Oiia  s'c  iz  erkve  iskradc  pa  bjezi  kuoi.   Npr.   127. 
iskrbti(-ili.  iski-brn'Ini,  r.  jjf.  iz-krbaciti  kufiu.   vidi 

izlupati.  Stulli.  krhaion  izhiti.  i:  impf.  krbaciti. 

iskh-ati,  e."uii,  r.  pf.  nusladen  (ein  Sdtifl),  exone- 
nire  tuircm,  cf.  istovariti.  Kj.  iz-krcati,  n.  p.  laijju  Hi 
Ho  iz  nje,  Mvari  iz  njc  iznijcti.  stiprotno  nakrcati 
(n.  p.  liisrjiO,  natovariti.  t'.  impf.  iskrc.ivati. 

iskrfjivanjt',  ?i.  rcrb.  od  iskrcavati.  radnja  kojom 
tko  i.skrcuta  ii.  p.  liiijju. 

iskrciirati,  iskreavrira,  r.  impf.  iz-kreavati  ii.  p. 
Iiiiiju.  vitU  istovarivati.  suprotiw  kreati.  c.  pf.  iskrcati. 

—  sti  se,  puss.:  Oua  obala  sdje  .se  iskrcava  naSa  trgo- 
vina.  8.  LjubiJa.  AKj.  lll.'sySa. 

iskreiCi,  IskFt^in,  f.  pf.  ausrodcn,  iiijrum  siivestrem 
exstirpo.  Kj.  iz-krciti,  krieci  izvaditi  n.  p.  trnje  u 
polju.  i:  imjif.  kreiti. 

IskrcD,  adj.  cidi  cistosrdafaD,  prostodusan,  istinit; 
aufriclitig,  siiicerus.  reriis,  atndidus.  —  8  gospodom 
se  vrli)  zaljubii).  i  iskrcnti  Ijubav  otvorio.  Npj.  b,  42(5. 
Tako  ji-  l)i()  iskren  i  prostodusun,  da  mu  ("ovek  iiikake 
tajne  nijc  niojrao  ka/.ati.  Daiiica  1,  8!l.  Va5  iskrcni 
Viik.  8traz.  18<%,  672.  Va5  iskivni  prijatelj.  188G, 
772.  -Molitvii  {MniiH  i  prijateljskii).  188(5,  834.  Tvoj 
i-<Arc;ii  prijatelj  (Jj.  Danicic.  Kolo,  14  (15).  «dv.:  Koji 
Vas  i-ikrenn  Ijubi.  8lrjii.  188(),  772.  Ako  sc  iskreno 
kao  sto  treba  pristiipi  ovoj  lajni.  DP.  205. 

iskrenit-a,  /'.  kaZe  se  za  sreteiije  (2.  fcbr.),  jcr  se 
veli  da  se  lada  spusti  iskra  u  zeiiiljii  kao  na  blago- 
vij.-st  glavnja.  ii  priinorju  (u  Fiizini).  isp.  glavnjenica. 
<ij.  I>ani<:i^  AKj.  III.  8!)8b. 

iskr<^nuli,  Iskretiein,  v.  pf.  vidi  izvriiiiti.  Rj.  iz- 
kreDiiti.  u.  p.  kozith  nnopako.  r.  impf.  i.skretati.  I. 
prey.),  iskrcmdi  i  iskretoli,  /.  pridjcr  i.skreniio. 

Iskrirnjc,   ii.  verb,  od  iskriti   i  iskriti   se.   radnja 

'"' ••'''   iskri  Hi  se  iskri.  —  iskrenje,    kad   iskre 

iitillatio.  u  rjecniku  Bjelostijenccvu. 

'■■  "    ■ill,  IskreScm,  v.  pf  —  J)  u.  p.  vatru,  anschla- 

'jiu  il-tiurj,  crcito  iijnem.  Kj.  iz-kresati,  krehici  izviii 

ogunj.  V.  impf.  kresati.  —  Vec'-   nije  mogao  od  zime 

da  ttkreie  vatru,  i  da  naloii.  Rj.  501a.    -  2)  sa  se, 


rejleks.  n.  p.  iskresale  se  koSidje,  ahijeicetzt  ircrdtn, 
diteri.  Rj.  kiio  izglabati  .«;.  i:jesti  .<<;,  iskositi  sc.  — 
Kresovi  . . .  i^eue  ovijeli  dana  iie  ee  kosiijic  da  peru, 
jer  kaJiu  da  bi  (se)  iskrcMle.  Kj.  ;i01b.  /eno  ovijoli 
dana  ne  c'e  koSidje  da  peru  iiiti  ikakvoga  drugoga 
prtist'i  da  kva.se,  jer  kaiu  da  bi  sc  iskresalo.  Ziv.  6G. 

iskroliinjo,  ».  I'idi  izvrlaiije.  Rj. 

iskrotrtti,  iskreeem,  r.  imjjf.  vidi  izvrtati.  Rj.  iz- 
krotati.  v.  pf.  iskreimti.  —  l)  umwerfeii,  evertu.  Rj. 
It.  p.  higju,  kozuk  ntiopako.  —  2)  rerdrehen,  detor- 
iiueo.  Kj.  221b.  n.  p.  rijciji  iije. 

iskriiati,  bfun,  r.  i)f.  uusliusicn  (con  Tliicren),  ex- 
tussio.  Kj.  iz-kihati.  v.  impf.  krhati.  sto  sc  za  ccljude 
ka'ze  iskaJljati,  to  sc  za  zirotinjii  [n.  \t.  koiija,  maekii) 
vcli  iskrhati.  —  Kad  maeka  zaiVsti  kriiati,  valja  red!: 
svojii  tjlavu  iskrliahi !  jer  luisle  da  to  nije  dobro  za 
ouu  kiieii.  Kj.  349a. 

Tskriea,  f.  —  1)  dcm.  od  iskra.  Kj.  —  2)  (ii  Sri- 
jeiini)  iiokakav  evijet  kao  prstenak.  Art  I'llanze,  hcrba 
iiuacdaiii.   Kj. 

iskriti,  "iskrlni,  v.  impf.  —  J)  iskre  bacuii,  ispit- 
stdti  iz  sclic:  Kaklja  iskri  kiid  goder  se  iiosi.  J.  S. 
Reljkovie.  AKj.  111.  ilOOa.  -  2)  sa  se,  )<//t*.s-.  zna- 
ccnjc  kao  pod  1 :  1  kriinu  i  svite  biserne  joj  zvizde 
iskreii  sc  kite.  A.  Kanizlie.  AKj.  III.  !IIK)a. 

iskrivHi,  IskrTvTm,  c.  pf.  Kj.  iz-kriviti.  r.  impf. 
iskrivljivati.  —  1)  kriimmcn,  iiicurvo.  Kj.  uiiuiti  da 
hudc  sto  krivo.  —  Iskririo  i/laru  kao  crvljivo  paeto 
II  koprivama.  I'osl.  105.  I'ogledaj  djelo  Ko?,ije;  jer  ko 
moze  ispraviti  Sto  on  iskriri':'  Prop.  7,  l.'i.  —  2)  sa 
sc,  rcllcks.  postati  krirn.  vidi  ish(?riti  se.  —  I  pravo 
drvo,  kad  na  krivu  lezi,  iskrivi  s{.  DPosl.  30. 

iskrivljivriiijo,  ».  das  KriimmcH,  incurcatio.  Rj. 
rcrhal.  od  iskrivljivati.  radnja  kojom  tko  iskrivljuje  sto. 

iskrivljivati,  iskihljtijem,  c.  impf.  kriimiuen,  in- 
ctirro.  Kj.  I'iiiifi  d(t  Itiidc  sto  krivo.  c.  impf.  prosti 
kriviti  1.  v.  jif.  iskriviti. 

iskrizati,  iskitzrim,  v.  pf.  in.  Sclieibcn  scltnciden, 
(lisscro,  n.  p.  jabuku,  liibenieii,  dinjii.  Rj.  iz-krizati, 
na  kriske  izrezati.  r.  impf.  krizati. 

iskriiiiti,  iskfmun,  v.  pf.  kad  onaj  koji  (5anie.ein 
upnivlja,  vodii  ispod  njega  vesloiu  kao  izgrne  i  tako 
straziiji  kraj  oilbije  dalje  a  prednji  obrne  na  ouu 
stianu,  onda  se  kaze  iskrnuli.  Rj.  isp.  prilivatiti  4. 
iz-kriuiti.  v.  impf.  iskrinljivati. 

Iskrinljiv.^injc,  n.  vcrhal.  od.  iskrinljivati.  Kj. 

iskrinljivati,  iskrinljuj(?m,  r.  impf.  cf.  i.skrmiti.  Rj. 

"iskniji,  (((//.  (11  Dubr.)  iiiiclister,  pro.iimus.  Rj. 
hlisitji.  iskniji  znmjciijujc  supstantie  kao  i  bli^.nji. 
iovjek  je  corjcku  iskrnji,  dcr  Ndchste,  pro.iimus.  — 
I'o  nekim  uijestima,  a  osobito  ii  Dubrovniku,  eiiju  se 
od  najprostijili  Ijudi  gdjekoje  prave  NIavenske  rijeOi, 
kojo  u  iiasiin  krajevima  ili  nijesu  po/nale  nikako  ili 
su  iizete  iz  erkveiiijeh  kiijiga,  n.  p.  iskniji  (Slavenski 
lliilificnil'l,  der  Niieliste).  Posl.  .Xl.lX.  Blagodaran  iskr- 
iijciiiu  ima  lioga  drnga  u  sveinu.  DPosl.  (J. 

iskrtijiti,  iskrojuii,  v.  pf.  n.  p.  kozii  na  opntn,  die 
Haul  zcr.-irlincidcit  aiif  Schulie  u.  rfy/.,  iliscindo.  Kj. 
iz-krojiti.  kao  krojcci  izrezati.  v.  impf.  krojiti. 

iskrpiti,  pirn,  v.  pf.  Rj.  iz-krpiti.  i'.  impf.  krpiti. 
—  1)  ansjlivkcn,  cunsarcio:  Kakva  inn  je  zeleua  do- 
lania:  da  iskipi,  nova  bi  mn  bila,  ila  iznijcri,  pretegli 
bi  konci.  Kj.  sasvijem  pokrpiti:  Novel  sii  i  u  iskrp- 
Ijeiioj  kesi  povoljni.  Posl.  22t).  Tako  je  (pesma)  po- 
kvarena  i  iskrpljciia  rcciinu  iz  razlienili  drngili  pesnma. 
Npj.'  4,  XX.XNTI.  I'zese  stare  mjclwvc  riiiskc,  pode- 
raue  i  iskrpljciic,  i  obucu  starii  i  iskrpljcnu  na  noge 
svoje.  Is.  Nav.  i),  4.  —  2)  koga,  ausschcltcn,  incrcpo. 
Kj.  vidi  iskarati,  i  syn.  ondje. 

iskrsniiti,  nem,  v.  pf.  ph'itzlich  da  stehen,  repcntc 
e.cisto,  adsio.  Kj.  iz-krsnuti,  iziicnada  poknzuti  sc,  u 
jcduH  mail  javiti  sc.  I.  ijrci/j.  iskrsnnli  i  iskrsoli.  Obi. 
yO.  j.sp.  krsnuti.  —  Jezik  popnzne,  a  istma  iskrsne. 
DPosl.  40. 


UkrNliti 


—  409  — 


iskiiSiKi 


iskrsllli.  iskrstim,  v.  pf.  nach  cituinder  tuufeii, 
bajiti:o  iiliuin  i-.r  alio.  Rj.  iz-krstili,  njili  rise pu  redu 
pokrsliti.  r.  impf.  krsliti.  —  UbivSi  careva  vezira  i 
ixkrutirsi  Turshe  iciic  i  djcru  po  IJiogradii.  Sovj.  'J^i. 

i.skriili,  iskrs'iiii,  v.  pf.  i/-kr5ili,  kdo  siiscijem  skriiiti. 
lidi  i/clomiti.  v.  impf.  krsiti.  —  Tar,  na  vrSaju  sitiia 
inkrscwi  damn  kao  pljeva.  Kj.  7;i2a.  Jer  sam  cordu 
hutiiiii  iskriiiu,  ilones'  komail,  pa  m'  odsici  jrhivu' 
HNpj.  I,  ^-'(i. 

iskrviivili,  iskrvfivTiii,  r.  ;»/'.  bchluten,  crucnto.  Uj. 
iz-krvavili,  krrljii  i^maidti.  r.  impf.  krvaviti.  —  Kako 
»u  me  ilcrali,  iiiji'sii  mc  iii  iskrvariU.  I'osl.  127.  Pjeiie 
popamik" .  . .  .Straliiii-baiia  b'jcle,  pa  kivavc,  iskrravi 
MX  prsi  liiiljiiic,  iskrviici  vizmc  oliailvijc.  Npj.  2,  2^4. 
A  oil  Srbu  i  Slo  jc  oslalo,  .■ire  laiijeiio  i  iskrmiljcno. 
•I  2!!.!. 

i><kr\  iti  sc,  Iskrvtuio  »c,  i:  r.  pf.  streiten,  so  dass 
Jiliit  llicast,  virus  cicv  cruentus.  I\j.  iz-krvili  se,  .sni- 
diti  .ic  i  u  sfdi/ji  putw'U  sc,  dit  tcce  krr.  r.  impf. 
krvili  s;'. 

iskr/.illi,  zam,  r.  pf  Kj.  iz-krzati.  r.  impf.  kizati. 
—  t)  iibiritieii,  idisMeifen,  dctcro:  iskrzao  Jvi^ar  iia 
hiiu.  Kj.  ridi  islrcali.  —  2)  sa  se,  rclUks.  J.slrcati 
»e,  vidi  iskr:ali  se.   Kj.  2IOb. 

iskiu-ali,  o."im,  r.  pf.  n.  p.  Oep,  ill  viaiij  ua  buretu, 
aufkliipfen,  piilsuiido  nvioreo.  Kj.  iz-kiu-ali,  kucajiici 
istjiruti,  i:riidili.  dctii.  iskiickati.  r.  impf.  i,skucavati. 

iskllfiivrilljc,  n.  das  l.osktopfeii,  Aufkloiifcn,  rc- 
motio  ijiiiic  Id  puls<t)Hlu.  Kj.  rcrbal.  oil  iskiicavali. 
radiijd  kiijiiiii  tlii  iskniavu  sto,  u.  p.  cep,  rrniij. 

i*skiiciiY:i(i.  isktic.~i\aiii,  r.  impf.  (iiifkliij)feii,  pul- 
.miidi)  rciiwrco.  Kj.  kncdjuci  istjcrirdti,  vnditi.  r.  pf. 
iskueati. 

isklickali,  kfnn,  r.  pf.  dan.  ud  iskiicali.  Kj.  jiu- 
midi)  hiiidjni'i  iscditifi. 

iskiikljati,  klj.'uii,  i^klllj:lti,  Ijilni,  v.  pf.  hcrdus- 
ictdlen.proruiiipu.  cf.  kuljati.  Kj.  iz-kiikljali,  iz-kuljati. 
tell  istcri,  isrrvjvli.  iskuldjajn  (Hi  iskidjajuj  n.  p.  dim 
iz  peci,  pcelc  iz  kosniic,  crijcva,  krv.  vidi  i  kiikljati. 

i.sklip.  m.  die  y'ersdmvduny.  convcnttis.  Kj.  ridi 
skBp,  sakiip.  postdiijcm  ud  iskiLpiti  =  skupili,  saku- 
piti.  —  Tu  res  brai'u  »«  iskupu  naci.  (■ruogin-fe  »« 
iskttpu  pita.  Lakse  bi  so  zv'jfzde  izbrojile  nearo  Turska 
»((  iskupu  VDJska.  Kj. 

iskfll),  m.  ridi  iskuijljeiije,  olkiip,  die  ErUisung, 
redi'iiilio.  postditjeiii  ud  iskilpiti,  dkc.  premd  olkPip.  — 
Pjcvaci  pak  pjivajii  dalje:  Izvedi  iz  lamuice  dtiSu 
moju  da  bvali  iiiio  tvoje,«  i  kao  radosno  nadajuci  se 
iskdpii  poriui  .  .  .  DP.  41. 

iskfi|Mt<'lj.  m.  koji  iv7,»y«,  der  Erloscr.  redemtor: 
.\li  ziiaiu  da  je  ziv  moj  iskapilelj,  i  na  posljedak  da 
ce  stjiti  i)a<l  praboiii.  Jov  I'J,  25.  rijeci  s  takim  nast. 
kod  boditelj. 

i.^kl'ipiti.  iskupTm,  r.  jif  lo.-tkduffit,  rcdimo:  Iskiip' 
me.  brale,  iz  Tiirskib  ruku.  Rj.  iz-kiipili.  vidi  otku- 
piti.  c.  impf.  iskupljivati.  —  Tskupiu  xi  nas  Bogu 
krvlju  svojom.  Dtkriv.  5.  9.  Od  piijccdre  i  iiiisilja 
iiikiipii'-c  dime  njiliove.  I's.  72,  14.  sd  se,  rellcks.:  Grcka 
iskupi  se  iiDw.iiroiit  zemalja  i  jrradova.  DM.  53. 

iskiipifi,  pun,  !•.  /)/'.  Rj.  iz-kupiti.  (vV^/ skupiti,  sa- 
kupiti.  r.  impf.  iskiipljali.  —  1)  Sdmmelii,  ivUi/jo. 
Rj.  —  t'etu  kupi  Lieki  ilustajbeJSe  .  .  .  dok  iskupi 
rdhi)ijdiu(  tridest.  Kj.  488a.  Da  iskupi  rohljc  rni 
gumilii.  Npj.  4,  352.  Koiej  iskupi  suv  narod  prcd 
cador  zavjeta.  Prip.  bibl.  52.  —  2)  Sd  se,  retlcks.: 
Na  pijacu  prdje  se  sotovo  svi  rdwsdui  iskupe.  Kj. 
tilijta.  Svatovi  sc  iia  broj  iskupisc.  Npj.  2,  548.  Isku- 
pirsi  .sY  svi  Turei  prema  .'^rbiiua,  jedan  dan  udare  1 
Tiiroi.  Sovj.  29.  i 

i!>kri|iljriiije,    H.    dds    Sammcln,   congregutio.    Rj.  i 
nrbdi.  od  iskiipljati.  rddiijd  kojom  iko   iskuplja  stu.  \ 

isku|iljati,  iskfipljaiu,  r.  impf.  Rj.  iz-kupljati.  vidi 
sakupljati,  skupljati.  v.  pf.  iskupiti.  —  1)  Sdmmcln, 
congrego.  Rj.  —  Crnogorei  iskupljaju  ovce,  a  donose  1 


od  Turaku  phive.  Npj.  4,  48.  Luko  xilnii  inkupljusc 
rujsku.  iskupljdsc  pjcice  i  kuiijike.  4,  230.  Iskuplja 
ti  purcz  od  'I'liiiiiiiijc.  4,  49:1.  —  2)  sn  kc,  rclleks.: 
f*vaki  dan  .sc  iskupljuhu  ("ekajiK'i  vt-lika  (Uilesn,  i 
bija.5e  ili  oko  ato  i  dvadesel.  Prip.  Itibl.  171. 

iNkuilljenik,  iskupljenika,  m.  koji  jc  iskupljen 
iotkupljen).  ridi  otknplj^Tnk.  —  Oni  ee  »c  pruzvali 
narod  sveti,  iskupljeiiiti  (iospodnji.  Is.  (52,  12. 

Lskupljcii^t',  11.  Siidli.  wbid.  od  iskiipili  (otku- 
pitij.  djeU)  kojim  tko  iski'ipi  kogn.  ridi  'isktip,  oikup, 
die  J'Jrliisung,  rcdvmlio.  —  Koji  up  priniaju  Idai'odat 
kojii  iniamo  od  iskupljciijd  propiivijodaiio;;a  jevan- 
^'jeljeni.  DP.  107.  Zavrsnje  jevanirjclsko  kazivanje  o 
iskupljiiiju  iidscm.  325. 

iskii|iljivaiij(',  u.  dus  Lo.skuufen,  rcdcmtiu.  Kj. 
vcrbdl.  od  isknpljivati.  raduja  kojom  tko  i.ikupljujc 
kogd. 

iskii|tlji\ali,  iskupljujem,  v.  impf  loskattfen,  re- 
dimo.  Kj.  (■/'</(  olkiipljivali.  i-.  /(/'.iskupiti.  —  (Jospod 
iskupljuje  dusu  sUijia  .svojili.  Ps.  .'U,  22. 

i.<skl'lp^t(i,  isknbeiii,  v.  pf.  dusruufcu,  evello,  vf.  ih- 
eiipati.  Kj.  iz-skupsti.  v.  impf.  skupsli.  za  ziwcenje 
isp.  i  izfriditi  2.  —  Iskuhi  koiuaru  nogu,  crijeva  luu 
su  na  dvoni.  DPosl.  33. 

isklis,  m.  die  Probe,  der  Versuch,  critcrimcnlum, 
proba.  vidi  iskiiienje.  isp.  i.skusanje.  ~  Koji  zcli  biii 
kalufyor,  treba  tri  jrodine  da  kusa  sile  svoje.  (Jvo  .se 
vrijeme  zovc  iskits  ili  isknSeuje.  DP.  257. 

i.skli.sail,  iskusna,  adj.  u  kojcgu  ima  iskuslru,  cr- 
fahren,  expertus.  —  N'ioe  na  i.skusiic  stance,  koji  sii 
ostarili  u  naukauia.  Pis.  lil.  Drufri  je  iskusdti  knjijiiiik 
Srbski  na  sebe  nzeo.  iSpisi  1,  94.  4»opustite  mi  kao 
starn  i  iskusun  opaziti,  da  Seiiiee  bez  kiikolja  nema. 
S.  l.jubisa.  Ou  jo  vrlo  iskusan  kovandiija.  F.  (Jjor- 
L'jevi.'.  .VRj.  111.  907b. 

i^4ku^sati,  Iskusani,  v.  pf.  iz-kiiBati._ri(/('  iskusiti  2, 
iz  kdHikc  iijcsti.  r.  impf.  knsati.  —  Oim  bal)a  puha, 
djod  SVC  iskusd.  DPosl.   13. 

i.-sklisili,  i.sknsnn,  r.  pf.  Rj.  iz-kiisiti.  —  J)  n.  p. 
hljeb,  isjeoi  jra  na  koiuade,  zerschneiden,  roncido.  Kj. 
V.  impf.  kusiti.  —  2)  iz  kasike,  c.tseud  eiiien  Lii/fel 
dusleeren.  plenum  cochlear  ori  infundo.  Rj.  iz  kasike 
izjesti.  vidi  iskiisati. 

iskusiti,  Sim,  v.  pf.  iz-knsili,  kusuju<'i  doziiati  itu, 
aus  Erfdhruny  kcnneii,  c.rpcriri :  Pri  sanioni  djelu 
sve  sum  000  jo.5  vedma  osjetio  i  iskusio.  Spiui  1,  5. 
isp.  iskusati. 

isklislvo,  n.  die  Krfdnung,  e.rpericniid.  suproino 
neiskustvo.  —  Zadrzao  sam  49  rijeci  f^Iavcnskijeh  .  .  . 
iskustvo.  Nov.  Zavj.  VI.  Zuajuci  da  nevolja  trpljenje 
gradi ;  a  trpljenje  iskuslvo,  a  iskustvo  nadanje.  Kim. 
5,  4.  Koji  (Srbljin)  je  iz  tnfrjih  jezika  voce  iskustvo 
k  ovomo  djelu  dobio.  8pisi  1,  6. 

iskiisi'iriti,  iskiisurim,  v.  pf.  alle  liiickstande  he- 
richtigen,  debita  residua  e.rsolvo,  cf.  izmiriti.  Rj.  is- 
plutiti  kusur.   t.  j.  ostatak  od  duga.  isp.  iscijelili  2. 

iskiisaiijo.  II.  (i.skusanje.  Stulli).  rcrbal.  od  iskuJati. 
djelo  kojim  tko  iskusa  koga  ili  sto.  Versuchung,  tcn- 
tatio.  —  Drugo  iskusuiije  ue  dosrje  na  vas  osim  co- 
vje^ijega;  ali  je  vjeran  Bog  koji  vas  no  co  pusiiti  da 
se  iskuSate  vei'^ua  nego  sto  nioiete,  nego  ce  iieiiiiti 
s  i.fkusdnjciii  i  kraj,  da  niozete  poduijeli.  Kor.  I. 
10,  13. 

iskiisati,  sam,  v.  pf.  rersnchen,  tento.  Rj.  iz-ku5ati, 

kusdjuci  doznati.  is/i.  iskusiti,  probati.  v.  impf.  isku- 

savati,  kusati.  —  Pa  sve  Ijubi  ono  meslo  gde  li  kaze 

1  da  joj  je  snaga,  kao  od  miline.  dokle  jv  iskusas,  pa 

i  ceS  mi  posle   kazati   kad   dogjem.   Npr.  45.   Pogjc  u 

I  ujegov  dvor   da   ga  isku.sa,  je  li  istinito  5to  mu  sree 

1  kaze.  250.  Da  vas  kako  no  iskusa  kusac.  Hoi.  I.  3,  5. 

(^  lie  udvcde  na  zlo).  Bog  dogje  da  vas  iskusa.  Mojs. 

IT.  20,  20.  Prcvari  ;/«  i  iskusaj  gdje  mu  stoji  vclika 

snaga.  Siud.  16,  5.  Dogje  da  ga  iikusa  zdgonetkdma. 


i^kiisax  iiiijo 


111)  — 


isiMiStnti 


l'.ir.  I.  I",   1.  sii  se,  fMi!i!<.:   Rojr  ne   (e  pustiti  (In  sf 
v..  ,.,..  nesro  Jto  luoiete.  Kor.  1.  10,  3. 

.-.    M.  ri«Ji   kuJaiije.  Rj.  —  Kiid  bi  joS 

ian  j>ml  all  se  siiiije  i>'iits<ir(iHJi(  pra- 

Mj.'ii.  .iov  :>.  -ii?. 

iokii^ilvati,   isktiMvaui,   r.  imp/',   vcrsuclioi,  teiito, 

1.  Uj.   Jl'MsiyMi'i   rf<».-ii(H'(i<i.  r.  pf.  iskuSati. 

•ii-H  ie  wi  srebiM  i  peo  za  xlato,  a  .vihc  i.<t«- 

I'riiV    17,  3.  ,>.<i  st>,  ^(isx. ;  9er  u  Oeuiii 

L   i  isku.iaii   bi.  u  onome  luoie  pomo(?i 

,  .■:i:m;i  k  ji   v    iskiiidrnJH.  Jovr.  '2,  IS. 

iskiisi^nik,  iskiiseiiika,  in.  tier  yorice,  nuvititis,  di- 

Kj.     -  Koji  ieli  biti  kaliijrjer,  treba  tri  go- 

i   (la   kiiJa  silo   svoje  .  .  .   Ovo   se    vrijeme 

-  ill  iskiiSeiije,    a  koji  ovako  pogje  u  kalii- 

M>l,  /ovi'  so  i.<kiiseiiik.  Dl'.  'J'u. 

iskii-i-iijo.  II.  iiskiiJi'iijo.  Siiilli).  rcrbal.  ud  iskiisili. 

dj(h  kojiiH  lieu  ixkiisi  liskuJa^  koiiti  Hi  sto.  ridi  iskiis. 

....    i.i  ,,;,,„jj._  lm„  47  rijtvi  koje  su  od  ."^laveuskijeh 

....   i.tku.ieiije.   Nov.   Zav.  VJ.  Ja  (a  tebe 

- .,hI    (iisji   isku.ifiijii,  koji  ('e  doi'i  na  sav  va- 

siioni  sviji't  da  iskiiJa  one  koji  zive  iia  zeiiilji.  Otkriv. 
3,  H».  Koji  >.eli  bili  kalujger,  ireba  tri  sodiue  daiia 
da  kdsa  silo  svoje  .  . .  Ovo  se  vrijeme  zove  iskus  ill 
mkuieiijt.  1>1'.  2o7. 

Iskviirili.lskvariiii,  r.  ;>/".  —  1)  vcrderbcn,  corrumpo. 
Rj.  ir-kvariii,  mtfrijan  pokvarHi.  r.  impf.  kvariti.  — 
Da  se  poene  popravljali  ono,  Sto  je  do  sad  iskvu- 
renu.  Pis.  '21.  Kao  Jto  su  uaJi  kuji/.eviiici  iskvarili 
miiuiju  kujeitii  driitio  luirudiio.  tako  su  i  ovo.  54. 
I'lisiieu  na  vas  strah,  suliii  bolest  i  vru(5icu,  koje  (e 
vam  oci  uikvtiriti.  Mojs.  III.  Sti,  1(5.  Da  je  tekst  .  .  . 
iipravo  iikruren  u  poznije  vrijeme.  Ead  15,  181.  su 
se,  pa.<K.:  Jer  se  dogatijiiji  pripovijedanjem  iskriire. 
Milos  VII.  —  '*)  I.'ikrariie  sve  dragoejene  zaklade  nje- 
pove.  Duev.  11.  3l>,  U».  u  orom  primjeru  iskvariti 
:iuici  sto  I  pokvariti,'  t.  j.  istetiii,  postetiti,  ruzviditi, 
zerMHren.  dtniolior. 

Islam,  IslAma,  m.  im  SpricJiuorte:  Kako  t\  je  imel 

—  Isliwi.  —  Tako  sam  ti  i  sam.  Rj. 

isldisnti,*  isR-iJe,  r.  impf.  n.  p.  rana.  flicssen  (von 
der  Witiide),   nmnut  (vint.i  e  riiliierc),   cf.   te(?i.    Rj. 

—  ^'ala,  jrospodo,  kad  mi  (iu><li  lijepo  ne  isleim,  ne 
mill  mi  se  ni  da  sam  oslijepio.  \pr.  285. 

islikoriiti,  Islikujem,  v.  pf.  iz-.slikovati,  Stulli.  svr- 
siti  slikovanje:  sasvijem  naslikovati ;  ausmiden,  pic- 
turani  ulmolvere,  crpingere.  vidi  ispisati  Ic,  izmalati, 
izmolovati.  v.  impf.  slikovati. 

islliiiti,  Isluilm,  v.  pf.  Rj.  iz-sluziti.  v.  impf.  slu- 
ziti.  —  1)  ausdieneii,  fcis  tm  £nde  einer  gewissen 
Xeit  dieneti,  scrcitio  exire.  Rj.  srriiiti  sluienje.  vidi 
dosluiiti,  naslu^.iti  2.  —  2)  diirch  Dienen  etnas  er- 
icerhcii.  servitio  ncquiro.  Rj.  sluieci  steci,  dobiti. 

ismijati  se,  jem  se,  v.  r.  pf.  iz-smijati  se.  vidi 
izasmijati  se,  nasmijati  se  2.  v.  impf.  smijati  se.  — 
Barem  dobro  da  «e  izasmijein.  Npj.  5,  516.  Mal' 
nismo  piikli  od  smija ...  Ja  se  nijesam  onako  is- 
niijau,  kako  IW):'.  .  .  .  .Stra2.  ISSlJ,  8155. 

isndvati,  Lsniijcm,  v.  pf.  n.  p.  crijeva  iz  zaklana 
jafrnjeta,  vidi  isukati.  Rj.  iz-snovati.  vidi  i  iskantati, 
otkantati. 

Isdp,  m.  hyasopus.  hiljkii.  —  Uzraile  kitu  isojxi  i 
zaiiiorilcje  u  krv.  Mcys.  II.  12,  22. 

i.spniirinje,  >i.  dm  Herausfidkn,  elapsus.  Rj.  vtrh. 
od  ispadati.  slniije  koje  bivu,  kad  sto  isj)adu. 

ispadati,   dam,    r.    impf.  lieniusftdlen,  excido.  Rj. 

i/,-pa<lati:  kito  padali   jia  poljc.   v.  pf.  ispadniiti,  is- 

!':(Hli.  —  Da   uzmemo  to  kao  Sto  se  obifno 

ima  ve(:  t;(XXj  (;odina,  kako  smo  na  svijetu, 

obje  prvc  hiljade  godina  gotovo  sa  svijem. 

.-,...., niili,  "ispadnein,  c.  pf  vidi  ispasti. 
i^palii-iii,   lilm,   c.  pf.   (volovej,   izvu(!i  pulice   iz 


jarimi  i  piistiti  volove.  Lj.  Stojanovii?.  ARj.  TIT.  915b. 
iz-pali(''iti. 

ispiilili.  ispfilTiu,  V.  pf  (11  Dalm.)  ])iiskii.  nhfciurn, 
iiicendo.  Rj.  iz-palili.  I'idi  opaliti,  iipalili  2;  izbaeiti 
2.  I  .■ijiii.  kttd  izbaeili  2.  v.  impf.  palili.  —  Tu  ispali 
bistra  dieCcrdana  i  eetiri  kubiirlijc  lualc.  JS'pj.   l,  401. 

i.spaiiiiti,  Ispaneni,  r.  pf.  iz-pamiti.  :ii  akc.  i.ip. 
pripamili,  prl^ll:lniUi.  ridi  ispasti. 

ispapali,  pain.  r.  pf.  iz-papati,  i:jcsti.  v.  impf. 
papati,  iiijcsto  jesti.  Rj.  487b.  —  Tko  krivicu  tiigyu 
('oka,  stiidonu  je  i^papu.  Dl'osl.  130. 

isparakli>,ati.  ispaiaklTsfiin,  r.  pf.  lerfetscu,  dila- 
(■<)•«.  Kj.  iz-paniklisiili.  mole  biti  dn  jc  rycc  naci- 
iijciui  od  ispaiali  2,  /i(N((/ur«  lut  paraklis.  parakli- 
sara.  tidi  izdoiali,  razdorati,  izdrpati.  (v/i.  raspaiakli- 
sati.  kill)  /.rout  ijlaijol  )ic  indiisi  sc. 

ispi\rali,  5si)aram,  r.  pf.  Rj.  isp.  isporili.  r.  impf. 
parati.  —  1)  niisciiuDidcr  nchncidcii,  disciiido.  Rj. 
kau  panijuii  nifjci'i:  Do,!rjo.Se  Ijiidi  iz  Silienia  .  , . 
liizdnijeli  h.aljina  i  isparuni  po  tijclu.  .ler.  41,  5.  — 
'■i)  (u  llrr.)  ridi  poderati  (n.  p.  knjisiii).  Rj.  vidi  i 
izdeniti. 

ispariiviliijc,  n.  Ausdiinstung,  exhidatio.  verbal,  od 
isparavati  se.  .stanje  koje  bira,  kad  se  .Ho  i.<parava. 
ridi  ispaiivatije.  —  Katkad  moie  Siiiua  braniti  koju 
zoniljii  od  rjrjavog  ispararanja  dnige  kakve  zemlje. 
I'lijiiava  31. 

ispariUati  so,  isp.niavam  se,  v.  r.  impf.  iz-para- 
vati  se.  auxdiin>!tcii,  cxliidare,  cxspirare.  gluijol  se 
iialiodi  u   rcrbal.  isparavanje.  ridi  isparivati  se. 

ispariti,  rim,  r.  pf.  Kj.  iz-pariti.  v.  imjif.  piiriti. 
—  1)  ubbriihen,  aqua  ferrida  duu.  Rj.  rrclom  rodom 
isjn'ati,  —  2)  sa  se,  rcfleks.  sicli,  im  Bade  oder  beim 
Fetter  eririirmen,  calefacio.  Rj.  zgrijidi  se  u  kupanju 
Hi  kod  ratre. 

isparivaiijc,  n.  vidi  isparavanje.  —  Sve  su  ba- 
rovite  zemlje  nezdrave  sa  svojega  igjavog  isparivanja. 
Kad  se  bara  istoei,  nezdravoga  isparivanja  uestane. 
Piiprava  31. 

isparivati  se,  ispftriijem  se,  v.  r.  impf.  ausdiinsten, 
exhalare,  exspirare.  glagol  se  nahodi  u  verbal,  ispa- 
rivanje.  vidi  isparavati  se. 

ispasti,  ^spadnem,  v.  pf.  Rj.  iz-pasti.  ridi  ispad- 
niiti, isjjiiiiuti.  V.  impf.  ispadati.  —  Kad  jedna  ne- 
delja  progje  govori  se  djeei:  .ispade  babi  zub.« 
Kj.  Kb.  Kad  kome  ispadne  zalogaj  iz  usta.  Rj.  87b. 
Iz  vrane  .sto  ispane,  teSko  soko  postaiie.  Posl.  97. 
Doke  ujemu  ispanulu  diiSa.  Npj.  14,  31)5.  Voinovid 
je  bio  .  .  .  suvili  diigackih  obraza  s  ispalim  jagodi- 
cama.  Daniea  4,  20.  Tamnoj  majci  oi'i  isjyaHUse.Kov. 
105.  —  2)  ua  brdo,  pied  kulu,  hinauslaufen,  excurro, 
cf.  iskociti.  Rj.  istriati.  —  Kad  ispade  Jovan  na  La- 
budii,  zeljno  li  ga  shige  ugledule.  Npj.  2,  37.  Sva 
Korita  pritisniila  tama,  a  iz  tame  ispadosc  vuci.  3, 
457.  Ne  sinijabii  Blatom  prolaziti  nit'  na  Hlato  lovca 
ispanuti.  5,  413.  (ispauuti  prclazno?  uiiniti  da  is- 
pane  ?). 

ispasti,  ispiisem,  r.  pf.  iz-pasti,  kao  sasvijem  po- 
pasti.  V.  impf.  piisti  I.  —  Ni  goni  ispasena,  ui  Bog 
izmoljen.  DPosl.  79. 

ispasa,  /'.  vidi  paSa:  o</erao  ovee  na  ispasu.  Rj. 
i.fp.  ispasti  (ispasem). 

ispii,s('-anjo,  n.  vidi  ispaStanje.  Kj. 

ispiisi-ati,  l.spasCnm,  ridi  ispaStati.  —  ispASeali  se, 
Ispa-Sfcati  se,  vidi  ispastati  se.  Kj. 

ispasi.stc,  n.  (u  Ilrv.)  mjesto  gdje  stoka  pase,  die 
Weide  (Weidcplatz),  pascuum.  Kj.  isj)iisiste  (osn.  u 
ispaJa).  Osn.  3.53.  vidi  pasiSte,  paSnik,  paSnjak.  — 
rijcci  s  takim  nast.  kod  daniSte. 

ispiistfiMJe,  n.  Rj.  verbal,  od  1)  ispaStati,  2)  is- 
paStati  se.  —  1)  radnja  Icojom  tko  ispasta  Ho  (daa 
Biissen,  Initio.  Rj.).  —  2)  radnja  kojom  se  tko  is- 
pasta fdiis  Fasten,  jcjiinium.  Kj.).  —  vidi  ispaSdanje. 

ispilslati,  ispaSiam,  v.  impf.   iz-pa5tati.  v.  pf.  is- 


ispavati 


-  411  — 


i.siiisivtiti 


i)08titi.  —  1)  5to,  fiir  ettvas  biissen,  liiu,  cf.  ispnscati. 
Kj.  ispKsiiiti  H.  p.  yrijch,  t.  j.  postvci  pokoru  za  nj 
ciniti.  It/),  otpastiiti.  —  ^)  sa  se,  re/lvks.  aiisfusten,  sidi 
zerfd^tcii.  jejuiiiii  nlixumor.  Rj.  pustcci  morili  se. 

ispavati,  Ispavrun,  r.  p/'.  Kj.  i/.-spaviUi.  —  1)  cr- 
schlafen,  duniiiendo  luquiru.  l{j.  spttvajitui  sievi.  -^ 
'2)  stt  se,  rellekn.  sich  misuchltifen,  satis  tlormivisse. 
Kj.  iKi^pni'Kti  se,  luispiiti  sc. 

i.spt'call,  c.-ini,  r.  pf.  iz-pi-cati,  kao  i/.bosti  2.  v.  inipf. 
pecati  1.  —  On  le  nijcsu  ose  ispcciile?  DPosl.  H. 

isp^i'it  iHpbccin,  r.  pf.  Kj.  iz-peri.  v.  imp/',  pei'i.  — 
/)  hdckeii.  j)i»s(i,  II.  p.  hijeb.  Rj.  ridi  uju'i'-ati.  — 
Uuiijeai  oil  /.t'lulje  kolace,  i  i.'<pek(irsi  ill  naiuaze  ih 
inedoui.  Npr.  17i>.  su  sc,  ^^(i.v.s. :  ICad  sc  poiiaOa  is- 
pecc  .  .  .  onda  coso  rc<'o  frjetetu.  Npr.  160.  —  2)  bra- 
ten,  as,io,  n.  p.  jagiijo,  (.''urkii.  Rj.  —  Ovi  I'ofk  za- 
koljp  tieu  ...  pa  reco:  Iipecitc  mi  ovii  (iliirit  i  ovo 
srce  da  izjedeiu.  Npr.  lOi).  Da  mu  umcsi  jodmi  po- 
gafiu  i  ispcic  jcdnu  pdc.  "250.  —  H)  lakijii,  hrcniieu, 
cremo.  Kj.  —  :i)  zanat,  griindlkh  crhriivn,  cotidiscu. 
Rj.  —  hpek(ii)  caiitit  (izuc'io  dobro).  Posl.  105.  fspeei, 
pak  reii.  iJ^iuisli  dobro,  pa  onda  leei).  Posl.  104.  Ti 
ees  bolje  tVy^cc't  neco  rii  ja  rct'i.  (Ti  (.'es  to  boljo  smi- 
slili  nego  Slo  ti  ja  umijom  kjizati).  ;U7.  —  Ji)  kao 
L<spr:iti,  hrenneii,  roatcii.  friiii) :  Spuriti,  kao  izgoreti 
ili  i'tpei'i,  versciigen,  ambiiro.  Kj.  70Gb.  I  lualo  se  oui 
odnioiik',  i  po  jeduu  kurn  iupckose.  Npj.  i,  384. 

ispck,  m.  Kessdziiisf?),  portio  .licerac  pro  commo- 
duto  Icbeie  ad  crcnunuhtvi  siceraiii.  Rj.  vidi  kazauija. 
—  Na  kazan  se  daje  isjjck.  Rj.  3!)0a.  dijel  rakije  sto 
se  dajc  oiionie,  koji  da  u  nanii  kazan  za  pecenje 
rakije. 

ispordiiMiti,  ispfcrdaSIm,  v.  pf.  bei  den  Kilrsehnern : 
ein  Fell  aui^ziehen,  dchnen,  extendo.  Rj.  iz-peida.5iti. 
isteynnti  ko:u,  kao  Uto  cine  curcije.  vidi  operdaSiti. 
V.  iwpf.  pordaJiti. 

ispiriti  so,  isperim  .se,  v.  r.  pf.  vidi  izvitoperiti  se. 
Rj.  iz-pcriti  se.  vidi  syn.  kod  ishititi  se. 

bpcriitati  se,  tam  se,  v.  r.  pf.  n.  p.  koza,  lice 
(kad  iziirje  po  njcmu  kao  periit  Sto  je  po  glavi).  Rj. 
iz-pcnitati  se.  isp.  v.  im])f.  perutati.  isp.  periit,  prliiit. 

ispf'ti,  kpenjcm  (Ispuem),  v.  pf.  Rj.  iz-peti.  v.  impf. 
ispinjati.  —  /.  in  die  Hijlie  heben,  elevo.  Rj.  «  visinu 
koya  popcti,  iidici.  —  II.  sa  se,  relkks.  —  J)  hin- 
aufyehen,  klettern,  ascendo.  Rj.  popeti  se,  penjuri  se 
uzaii  na  sto:  Ti  peiiji  se  gore  na  bedem  .  .  .  Jedau 
.se  od  divova  ispenje.  Npr.  UH).  Uz  jelu  .sc  ispenje  i 
niz  jelu  sigje  na  zemlju.  191.  Da  se  ispne  na  najviSe 
drvo.  Npj.  4,  279.  —  2)  ispeo  mu  se  cir  za  vratom, 
ispela  mu  se  jaSterica  na  jeziku,  ausbrechen,  crumpo. 
Rj.  isp.  izaci  2,  izasuti  se  2.  —  Gontunar,  kila  ili 
guka  koja  se  kome  na  tijelu  ispenje.  Kj.  94b. 

ispifiitura,  m.  (im  Scherze)  der  C'utura-  Austrinker, 
potor.  Kj.  ispi-eutura,  koji  isjiija  iuture.  —  Ti  se 
jcdan  izjedipogacal  jedan  ispicutura !  H,].  22Aa..  rijeci 
tuko  sloi.  kod  cistiku&i. 

ispijanjo,  n.  das  Axstrinken,  cbibitio.  Rj.  verbal, 
od  ispijati.  radnja  kojom  tko  ispija  sto. 

ispijati,  ispijam,  r.  impf  Rj.  v.  pf.  ispiti.  — 
I)  austriitkcn,  cputo :  Ja  nijesam  dojahao  ovgje  da 
ispijam  po  Udbiui  rina.  Stafe  svati  vino  ixjyijati.  Rj. 
iz-pijati.  vidi  istjerivati  2.  —  Ne  ispijaj  svakoj  caSi 
dunce.  Rj.  Ilia.  —  2)  Da  bih  s  tobom  jednu  uo(5cu, 
jednu  uoccu  prenocio,  erne  oci  ispijao.  Here.  276. 
cidi  piti  3. 

ispijMiniiti,  ispijelmem,  r.  pf.  iz-pijebuuti.  vidi 
pijeliniiti,  pljebuem  (i:  pf.);  izdabuuli ;  umrijeti.  v. 
impf  pijehati.  —  <!)na  njega  zagrli,  te  od  velike  ra- 
dosti  i  plai''a  njemu  na  ruke  ispijcnu.  Xpr.  112. 

ispljtvanjo,  n.  verb,  od  ispijevati.  radnja  kojom 

tko    ispijcC'l. 

ispijevati,  ispijevaiu,  v.  impf.  iz-pijevati.  v.  pf. 
ispjevati.  isp.  popijevati.  —  Pod  (!anguru  davorije 
ispijeva.  DPosl.  96. 


ispiliti,  IspllTni,  c.  pf.  iz-piliti,  sfrHiti  piljcnjc.  v. 
I  impf.  piliti.  — -  Za  Sto  ei-S  mi  klaptar  ilrva  ispiliti?* 
J.  Bogdauovie.  AKj.  III.  92la  (kjaptar,  Xjcm.  klatter, 
hvaij. 

ispiiijaiijo,  ;i.  verb,  ud  ispinjati  se.  radnja  kojom 
se  tko  injtiiijc. 

ispinjali  se,  njeai  bc,  v.  r.  impf  iz-pinjali  »c.  vidi 
V.  r.  pf.  ispeli  se.  u  prenesenom  smi.ilu :  kuu  ponusiti 
sc  od  koya.  sich  iiber  Andere  iiberheben,  sc  t/ferre, 
intumcscerc.  —  Da  .se  u  toj  siijeti  nuravno  i  ispinje 
iznad  drugih  Ijudi.  O  Sv.  ().  17. 

ispipati,  pam,  c.  pf  siriiUi  pipanje  (prelazno); 
pipanjcm  obiri  (oyhdali);  pipaiijcm  nari  (i  ii  prene- 
senom smislu).  iz-pipati.  ii.  impf.  p'ipali.  —  =.\jde  u 
janjce,  te  najbotje  ispipaj.  pa  ('cmo  ga  zaklati.'-  >.le«i 
Ii  vec  za  sc  curu  igje  ispipao  i  uapipao?-  J.  Bogda- 
novic.  .\Kj.  in.  9211). 

ispipiUaiije.  n.  rerb.  ud  ispipavati.  radnja  kojom 
tko  isj>ipara  Uto.  —  Tako  lagano  ispipavatijc  tajne 
njemu  se  cinjase  veoma  sporo.  Zim.  144. 

ispipavati,  isplpfivam,  r.  impf.  iz-pipavati,  pipa- 
jiici  oylidali,  doznacati.  potrrda  u  verb,  stipst.  iapi- 
pavanje. 

ispiraea,  /'.  krpa  Sto  se  njom  ispira  Mo  (a.  p.  puJka), 
der  Wischfctzen,  Wischhader,  Wischlappen,  lacinia 
ad  ab.iteryendum.  Kj.  —  rijeci  s  takim  mist,  kod 
cjepaca. 

ispiraiijc,  n.  das  Atisuaschen,  Ausspiilen,  ablutiu. 
Kj.  verbal,  od  ispirati.  radnja,  kojom  tko   ispira   ilo. 

ispirati,  ispTram,  v.  impf.  ausuuschen.  laro.  Rj. 
iz-pirati.  v.  pf.  isprati,  ispercm.  —  Da  mi  Icci.'  moje 
grdne  rane:  zavijaj  ih  belini  ispod  grla,  a  ispiraj 
mcdnijeui  ustima.  Npj.  1,  352.  .sa  se,  pass.:  Ispiraca, 
krpa  Sto  sc  njom  ispira  Sto.  Rj.  235b. 

ispir^ati,  gam,  r.  pf.  iz-pirgati,  sagraditi  pirge 
(kulc):  Grad  gradila  b'jela  vila  kao  Carigrad;  IjepSe 
ga  je  sagradila  nego  Carigrad,  po  njem'  pirge  ispir- 
gala  kao  Pirin  grad  .  .  .  .Je  1'  mi  kakav  grad?  Je  Ii 
IjepSe  ispirgani  nego  Pirin  grad?  Here.  265.  266. 

ispirlati,  lam,  rAdi  istjerati.  Rj.  iz-pirlati.  vidi  i 
izagnati,  izgnati,  izjuriti. 

ispiriilati,  tam,  v.  pf.  erhabcn  wcben,  texendo 
pinyo,  cf.  izraetati.  Kj.  iz-pirlitati,  svrsiti  pirlitanjc, 
utkati.  v.  impf.  pirlitati. 

ispis,  HI.  djclo  kojim  se  sto  ispisc:  »ldem  amo 
Skoli,  danjis  je  upis  i  ispi^  gjaka.«  J.  Bogdanovic. 
AKj.  III.  922b. 

ispisati,  ispTSem,  v.  pf.  Rj.  iz-pisati.  v.  impf.  ispi- 
sivati.  —  I.  1  a)  herausschreiben,  exscribo.  Rj.  — 
l)vi  zakoui  ...  da  su  odandc  od  slova  do  slova  is- 
pisani.  Rj.'  HI.  Ja  sam  ovo  i.spisao  iz  BrankovK^eva 
rukopisa.  IV.  —  h)  svrsiti  pisattje:  Pak  da  piSem 
tri  godine  dana,  ne  bi  mojih  i.fpisala  jada.  Npj.  1, 
401.  —  2)  ubschreiben,  weystreichen,  deleo.  Rj.  kao 
pisuci  izbrisati,  unistiti.  sa  se,  jyass.:  Da  koljeno 
naSe  ne  iScezne,  da  se  naSe  ime  ne  ispise.  Npj.  5,  452. 

—  3)  rerschreiben,  verbrauchen,  consumo  .•icribendo. 
Rj.  pisuci  potroHiti  .sto,  n.  p.  pero.  —  4)  abmalcn, 
depinyo.  Rj.  izmolovati;  izmalati.  —  Bio  je  namo- 
lovan  go  starac  .  .  .  na  njegovom  mjestu  ispisan 
nehdMv  svetac.  Rj.  81a.  Gn  ispise  na  krmu  od  broda 
iznutra  svoju  zenu.  Npr.  24f).  Dr2e<'-i  u  jednoj  ruci 
ki-st,  na  kom  je  ispisan  raspet  Hristos.  DP.  160.  — 
II.  sa  se,  refleks.  —  1)  machen  dass  man  abye- 
schrieben  wird,  deleor.  Rj.  vidi  I  2.  izbrisati  se,  uni- 
stiti sc.  —  2)  sich  satt  schreiben,  sat  scripsisse.  Kj. 
nupisati  se  (dosta). 

isi)isivriiije,  n.  Rj.  verbal,  od  ispisivati.  —  1)  radnja 
kojom  tko  ijipisuje  sto,  n.  p.  iz  rukopi.^a  (das  Heraus- 
schreiben, exscriptio.  Rj.).  —  2)  radnja  kojom  tko 
ispisujc,  pisuci  briic,  uuistava  sto  (das  Abschreiben, 
delctio.  Kj.). 

ispLsivali,   isplsujcm,   c.  impf   Rj.   v.  pf  ispisati. 

—  /.   IJ  herausschreiben,  exscribo.   Rj.   —   Ovi   za- 


i>|iisn!i 


—  412  — 


ispltititi 


kimi  .  .  .  tia  su  ixiancle  od  slova  do  slova  ispisiini .  . . 

::•-,   ii  b"   opot    rekm>  .  .  .   da   su  i  title  i  mali  jerovi 

.  koji  je  i.tpisiruu.  Rj.'  III.  Ktijipi,  iz 

'   rijt>Ji   za    rjeCuik.  Kolo  1.')  tlJi  — 

■  II.  Rj.  }>isuci   hrisuti,   unistuvaii, 

•   U   injitic  kud  i:miri  dug.  — 

-.  <H-h  tiliM-lireiben  lussen,  dclcor.  Rj. 

.  du:iiik  u  kiijiije  kud  ismiri  dug  fli 

f        ...  1-^'   ■!  <  i/ii  ispisu. 

i>pi>nA,  /".  u(t)j.  \\j.')  die  Al'schreihgchiihr,  pecunid 

'■•  ■    ■    ■•'  ■■  ihttiir  scri/idc,  ui  solitio  tribnto  nomcii 

■  t  ill  lodive  dchintiuiii.  Rj.  ptata  kojii 

.  I^iiji  ispiie  diifl  Hi  porezH  kud  xe  iz- 

mtri.  iidj.  ziiiiijtiijiijf  isupatoiitii:  —  Poirodio  nekakav 

ivvek   s  haraolijoiii    da  otprdi   haraO,  t.  j.  da   prdiic 

zjisopoe  112  piita  (zji  svaku  paru  i>o  jedaii  put).  Kad 

navrii  112  piit:i,  a  on   onda   odaiire  jos  jeduoiu   po 

dobro;  a  haraclija   -ra  zapiia:     Za.ito,  to?<:  a  on  od- 

govori:  »Ovo  I'ati  i.<;)i>>i(i.'  Rj."  2(>2.  (.ibuka  se  plai'a 

p«  2  pare  na  kozii  i  ua  oven,  i  ua  buljuk  (od  kuie) 

l>o  1  paru  inpii'nc.  Milos  203. 

ispisnik,  Ml.  vojnik  koji  je  i.spi^an  iz  shizbe  (u  i.slo 
vrijeme  kad  i  koji  drnsri,  n.  ]>.  ou  je  moj  ispisnik, 
t.  j.  u  isto  doba  smo  so  ispisjdi  iz  vojske).  Rj.' 

ispiiali,  Jam,  r.  /</'.  ((icJyii.vsfH,  eminijo.  Rj.  iz-pi5ati. 
piiiijii/i  izifpHiti  (ilii  i:  xcbc).  i:  itiipf.  ispiJavati. 

i.spi.^iivanjt',  >i.  dtis  Auspi.tscii,  aninctio.  Rj.  verb, 
uil  ispisavati.  nidiijii  kojum  tko  ispisuea. 

i.spisiirati,  ispi.i.'ivain,  c.  itiipf.  aiispisseit,  cmingv. 
Rj.  pigiijii'U  izijuiiifi  fsto  ii  sebe).  i:  pf.  ispiJati. 

IspTt,  VI.  i.ramen,  I'riifunij.  lijei-  jc  stunt.  —  Za 
i.<7*if  i  doznavauje  jaCiiie  rakijske.  P.  Bolie.  ARj.  UI. 
!>2oa.  I'oUi:eiiio  posljednje  ispitc.  Me<rj.  171.  Ove  is- 
piie  idiiiuo  dr:e  tri  eiuovnika.  ZIos.  187.  Vee  i  ispit 
iiiittlj^ki  pnluzio.  IS!). 

i>pitfi(-,  ispitiiea,  «i.  koji  i.ipHiije;  cxuminutor,  dcr 
J'riifer,  rntcrsiulier.  ridi  ispitatelj,  i  si/n.  ondje.  — 
J^jtituii  odluOe  da  se  ^bije  na  odaju-.  Mewj.  293. 

i>pTtanTrkT,  udj.  sto  pripada  i.ipitdiiicinut  Hi  ispi- 
Idiiiku  kt/jemu  <jud :  Kaza.^e  mi  da  se  za  iieilcljstvo 
trazi  ispit  .  .  .  u  odre^jeni  dan  sedoli  ua  ixpitanickii 
kliipii.  Zlos.  187. 

Kpitriiiik,  III.  kuji  .s-c  ispitajc,  dcr  VrilHing.  potvrda 
II  iiilj.  is]iitani('ki. 
ispitatelj,  III.  koji  ispituje.  der  Forscher,  Erfor- 
'•»■.  inrestiguior:  Znatnome  ruskom  istoriku  i  i.s- 
i.,r,t.ljn  sdrevnih  rukopisej..  Straz.  1886,  1733.  vidi 
i-pilae,  ispitivae,  istra^ivalac.  —  rijei^'i  s  takim  nast. 
lull  boditelj. 

ispitati.  Ispltam,   r.  pf.  crf'ragen,  c.vquiro.  Rj.  iz- 

pilaii.    k(w  pHajitii   iatruHti   2.   r.    impf.    ispitavali, 

-;     ivati.  (.</».  neispitljiv.  —  Da  ga  i.ipitamo,  od  knd 

-ten  oni  n  rnke   njegove   doSao.  Npr.  253.  Kad 

i  prad  ili  selo  ujrjete,   ispitujte  ko  je  u  njcmu 

■;;in.  >Iat.  10,  11.  .sk  se,   reciproc.:   Turei    njima 

-ji. -'■    prifatili,    za   svoje   sc  zdravlje    ispiUili.   Npj. 

3,  -S.iH.  J         i  IJ 

Kpiliivanje,  ».  vidi  ispitivanje. 

i>pll:ivati.  iKpu.'iv.'ini,  c.  impf.  iz-pitavati.  cidi  is- 
imiv.iti.  r.  pf  isjiitati.  —  ipuurcrc.  iin/uircre,  interro- 
•I'ln;  inre-ifignre,  acaiiiinare.  tftiilli.  Aleksandar  vjega 
is/iilucase.  Aleks.  Od  iiieiic  ixpitant  tajnosti.  A  J 
Kiiezovie.  ARj.  III.  il^Hb. 

i>piti,  Upijeni,  v.  pf  Rj.   iz-piii.    c.  impf   ispijati.  ' 
-   JJ  umtriiikcii,  ebibo.  Rj.  vidi  iBtjerati  2.  Talijq  h 
"traAne   iaie   i.ipio   ui.    Is.   ;)\,    17.    —    3)   Dve   gujc 
-'      >■  .  . .  le  im  iipiju  oii.  Npr.  143.  Usta  moja  oci  i 
•/';'«;  _>"pj.  1,  384.  ridi  ispijati  2.  I 

ispilirai-.  ispitiviii^a,  hi.  kuji  ispituje,  vUU  ispitatelj,  ' 
1  Kju.  undje.    dcr  Forscher,  Erforschcr.  investiguloi: 
—  I  iVni  (Te  ispUirai  i  tada  joS  biti  zahvalan  g.  No-  | 
v.ik'ivi.ii  na  ovoj  knjizi.  Rad  la,  182. 

iNpilivitnje,  h.  dus  Erforsclieit,  cxquisitio.  Rj.  verb 
ud  iKpiiivati.  radiija  kojom  tko  ispituje  koga  Hi  sto 


i  riV/»  ispitavauje.   —  Dade  im  Solonove  zakone  ft&s  i 
kukogu  daljfgu  ispitiruiijd  i  zatezanja.  Daiiiea  5,  89. 
/'«.</<■  dugogii  tumo   ispitiruiija  i  dokazivanja  otptisti 
'  ih  MiloJ  oiiojieu.  Miles  17il. 

I      ispitirati,  ispltnjem,  v.   impf.  crforschen,  e.rqiiiro. 
I  Rj.  kuv  pitujuci  istrusinUi.  ridi  ispitivati.  v.  pf  ispi- 
tati. —  J)   Carev   sin   stane   isjiitiruti  i  muter  i  sue 
dcorune,   ali    ne    mosrase   ni.'ta    razabiati.    Npr.   235. 
Kazaee  i  sto  je  mater  za  sisn  ujco  (n-  P-  na  inukama 
I  ili  onako  kad  ko  mujstor.'iki  i.'ijiitiijc).  IVisl.  123.  Po- 
j  znai^e  sve  erkve  da  sam  ja  koji  ispitiijem  sna  i  bu- 
!  hrege.  Otkriv.  2,  23.  Ulivati  niomka  iz  f^okota,  i  ispi- 
I  tivu  ga;  a  on  mn    popisa  knezovc  Sokotske.  Sud.  8, 
!  14.  sa  se,   iKiss.:   Kad    sc   poslije   stane   istra?.ivati  i 
[  ispilivuti  od  kud  i  kako,  dozna  se  da  je  od  one  elave. 
Rj.  808a.  —  3)  su  se,  recijir.:  Rnke   sire,  ti  liea  se 
Ijubc,  za  jnnaeko  i.yiitiijii  zdravlje.  N]ij.  4,  3!lli. 

i.spixiniti  so,  mim  se,  r.  r.  pf.  na  kojra,  unfuugen 
Jciiiuiid  feiiidlicli  :u  vcrfulgcn,  iitscctiiri  cocpisse.  Rj. 
iz-pizmiti  se,  jjostuti  pizmen  iiu  koga.  v.  iiiijif  pizmiti 
se  (na  koga).  vidi  izvrsti  se  na  koga,  izuzeli  se  na 
koga. 

ispjcvati,  vfim,  i'.  jif  Rj.  iz-pjevati.  r.  impf.  is- 
pijcvati.  —  I.  1)  uuf^siiigcii,  tthxuho  iiiiitum.  Rj.  si>r- 
siti  pjcvanjc:  Da  j'  u  mene  tako  grlo  ja.sno,  dvije-tri 
bill  jijcsmc  ispjeruo.  Npj.  1,  27'.l.  Ona  |irestane  onde, 
dokle  je  is/icvalu.  Npj."  J,  !l.  sa  .se.  jiass.:  Dok  se 
urn  nekoliko  i)uta  ispjeva,  nevjesla  nad  ninivaonicom 
poljeva  svatovima  .  .  .  te  uniivajii  rnke.  Kov.  84.  — 
2)  ersingcti,  raiitu  uciiniro.   Uj.  pjevujuci  steci,  dobiti. 

—  //.  su  se,  refleks.  sich  aussitigen,  sat  cecinisse. 
Rj.  i.ip.  uapjevati  .se  (dostaV 

isplaeivaiijo,  «.  das  Aiis:<ilileii,  .'<ululio.  Rj.  verb, 
od  ispla(;ivati.  rudnju  kojom  tko  ispluviije  sto. 

isplai'ivati,  isplaenjem,  v.  impf.  (luszuhlcn,  solve. 
Rj.  iz-plaeivati.  r.  pf.  isplatiti.  —  sa  .se,  pass.:  Bog 
ue  plaea  svake  subote  ikao  sto  .se  nadnieari  isplmhijii). 
Posl.  18. 

isphlknti,  kplfieem,  r.  pf.  —  1)  n.  p.  usta,  aus- 
spiiloi,  cluo.  Rj.  iz-plakati.  sasvijem  poph'ikati  n.  p. 
usta  rudom.  r.  impf.  phikati.  znacenje  koje  je  M  prati. 
Korijeui  291.  —  2)  sa  se,  rcllcks.  n.  p.  isplukuo  se 
(ili  kao  sto  se  najviJe  govori,  isplakait)  bermet,  kad 
se  dugu  toei  i  doljeva  vinom.   I\j.^ 

isplakilti,  isplacem,  r.  pf.  Rj.  iz-plakali.  r.  impf. 
isplakivati.  —  la)  erueinen,  ikndo  ucqiiiro.  Rj. 
plai-Hci  steii,  dobiti.  —  b)  srrsiti  plakaiije.  isp.  nise 
pod  2.  —  Koje  odi  za  svijetom  plaeu,  brzo  isplucu. 
Posl.  141.  amu  idc  i  ovaj  primjcr :  Jesu  1' svoje  suse 
otlrali,  sto  su  za  me  jucer  isplakaliY  Kov.  94.  — 
2)  sa  se,  rejleks.  siah  ausueineii,  flendi  fiiicm  facio, 
sat   flevi.    Rj.   svrHiii  plakanjc.   isp.   porise  pod   lb. 

—  Isplakali  se  i  pomirili  se.  Nov.  i^rb.  1817,  487. 
Tek  .^10  je  tnzbalieii  svr.iila  i  isplakalu  se,  poene  i 
on  od  milino  i  zalosti  phikati.  Ziv.  201.  Izljiibi  svu 
braeu  svoju  i  isjilaka  se  iiad  njima.  Mojs.  I.  4o,  15. 

ispliikivriiiji>,  n.  Bj.  verbal,  od  1)  isplakivati,  2) 
isplakivati  se  1.  —  1)  radtija  kojom  tko  isplakujc  sto 
(das  Krweiueu,  aeqnisitio  per  Hetnm.  Rj.)  —  '-i)  radnja 
kujom  se  tko  isplakuje  (.das  Answeinen,  Hnis  Hendi.  Rj.). 

isplakivati.  isplakujem,  r.  impf.  Rj.  v.  pf.  ispla- 
kati.  —  1)  erueinen,  fletu  acquiro.  Rj.  pluiuci  teiU. 
dobijati.  —  "i)  sa  se,  rejleks.  sich  ausiveinen,  desino 
jlere.  Rj.  svrsivati  plakanje. 

isplasiti,  'Am,  v.  jif.  iz-plaSiti,  phiseei  istjerati: 
Mlada  Duku  oiienila  majka  s  jednoni  eiirom  piino 
plcmenilom,  pleinenitoin  ali  oliolitom,  pred  kojom  je 
majku  potisnuo,  I'i  bijcla  dvora  isjilasio.  HNpj.  1, 
113  (s?). 

isplata,  f.  die  Auszalilung,  solutio.  Rj.  djelo  kojim 
tko  isplati  Uto:  Glavnica  porasla  .  .  .  koje  isplatom 
priloga  obeeanili.  Rad  .5,  2(K). 

ispliUifl.  Isplatnn,  v.  ^tf.  koga,  konie.  aussahlen, 
ci.sulvo.  Rj.  iz-platiti.  c.  impf.  isplat'ivati.  —  Izmirili 


isplaziti 


—  413  — 


lspo|>riJori(i 


n.  p.  porezii,  t.  j.  i^/ilatiti  sre  do  I'nijn.  Rj.  22b  (villi 
iHcijeliti  2).  Slu^io  sum  befrii  Kailul-befra,  iie  A(?e  »i<»ic 
(dat.)  sluiliu  (III  i^pliiti.  Npj.  2,  139.  Neka  ixjAuii  mir 
dug.  8tra/..  lS)S(i,  17(il>.  svf  se,  jxisii.:  Xe  luoze  .s'<  nik;nl 
ispldtHi  koliko  Cipinska  krv.  Posl.  20."). 

i>|>ln7.ili.  znii,  V.  pf.  t.  j.  jezik,  hervorrccken,  sinn 
Miinilc  liiiKinttstrecken  (die  Ziun/c),  c.ixero,  protendo 
lingiKint-  Kj.  iz-plazili,  iipniro  iHi)iiti  da  sto  i.ymie, 
kai)  izmuliti  (i:  uatu).  —  Da  orao  ne  biulo  iiakaza  .  .  . 
da  ne  razvali  kljiiiiove,  niti  iapliizi  jezirinu.  I'om.  125. 

i.splJ^sH,  i'^pl^tem,  i\  pf.  ilechten,  plecto.  Uj.  iz- 
plesti,  pleturi  mwiniti.  v.  iiiipf.  plesti.  —  AT  tlcvojkc 
mreiii  i,-<plviuie,  ulivaliJe  iiioiiu'e  ne^enjeno.  Npj.  1, 
39G.  Oni  (iiatpisi)  su  poiiajviso  zapisani  slorimii  in- 
pletenim  jeduo  w  dniijo.  Star.  14,  l;i7.  sa  se,  pass.: 
Pokrklja,  jelo  od  bravljijeh  eiijeva,  koja  sc  oei.scena 
isplettt  u  pletenicu  pa  se  oiula  kiihaju  i  jedu.  Rj. 
532a. 

isplivati.  vain,  v.  pf.  heraiisxclininimeii,  enuio.  Rj. 
iz-plivati.  jilivajuci  izici.  vidi  isploviti.  v.  impf.  plivaii. 

—  Slaiu-  plivali  ka  kraju  i  isplivitvsi  izipje  iia  brefr. 
Npr.  37.  Poll  toboiii  ce  vranac  isplivati.  Xpj.  2,  liOl. 

isplAvili,  ^splovTin.  v.  pf.  vidi  isplivati.  Rj.  iz-plo- 
viti.  r.  inijif.  ploviti.  —  On  se  manu  votli  na  obalii, 
i  isplori  iz  voile  I'etinje.  Xpj.  1,  r)71. 

)spljc<i,  isplij^veIn,  v.  pf.  iz-pljeti,  plijevuci  iscu- 
pati.  isp.   opljeti,   oplijeviti.    v.  impf.  pljeti,  plijeviti. 

—  su  se,  pass.:  Plijevor,  one  ito  se  isplijeve.  Rj. 
507b. 

ispljiiiiiiti,  ncm,  r.  pf.  isplji~ivati,  Ispljujem,  aus- 
Speieii,  e.ispiif).  Rj.  iz-pljiiniiti,  pljtinuvsi  izbaciti  iz 
usta.  r.  impf.  ispljuvati. 

ispljliskiiti,  skaoi,  r.  pf.  n.  p.  lairjii,  Hi  voilii  iz 
lapje  ispolcem,  atisspritzeii,  cmitto.  Kj.  iz-pljiiskati. 
V.  impf.  pljuskati.  —  Presekati,  n.  p.  vodit  iz  biinara, 
t.  j.  isjdjushati,  atisschdpfcii,  c.vhauriv.  Jij.  680a. 

ispljCiraiije,  n.  das  Aiisspeicn,  cxspuitiu.  Kj.  verbal. 
od  ispljuvati.  radnju  Iwjom  tku  hptjiivii. 

iitplji'ivati,  ispljCnSm,  v.  impf.  ausspeien,  e.ispuo. 
Kj.  iz-pljuvati,  pljnvajuci  izbacivati  iz  usta.  v.  pf. 
ispljuuiiti,  ispljuvati. 

ispljdvati,  ispljuji'm,  v.  pf.  i-idi  ispljunuti,  aus- 
speicn,  c.rsjuco.  Rj.  pljuvajui'i  izbaeali.  v.  impf.  isplju- 
vati, Ispljuv.Mm. 

ispo,  ispola,  m.  (u  Crran.)  vidi  ispolac.  Rj.  kao 
izdiihena  loputa  kqjom  se  pljuska  voda  iz  lagje.  Ispo 
(HCIIO.M),  ispolae.  Korijeni  287. 

ispobiidali,  ispobadam,  v.  2jf.  iz-pobadati.  s»e  redom 
pohosti,  i\  impf.  pobadati.  —  Mjesto  baijaka,  koje 
su  bill  ispohadali  oko  lanca,  udare  Jumnate  grane. 
Danica  5,  15. 

ispod,  S((  gen.  von  unteu  ireg.   ah  imo,  desub.  Rj. 

—  1)  ti  ovim  prijedlojrom,  slozenim  od  prijedloga  iz 
i  pod,  drug!  padez  pokazuje  micanje  s  mjesta  koje 
se  kazuje  prijedlogom  j'od  i  Sestim  padezem.  !^iut. 
191  [kao  na  pitanjc  odakle?).  —  Kad  tamo,  ali  baba 
pod  krevetom,  on  zgiabi  babu  pa  je  izvuee  ispod 
krcreta.  Npr.  1(5.  Ne  (e  vocka  ispod  dehla .  Posl. 
210.  Utocio  bi  ti  i  krvi  ispod  grla.  (Tako  jc  debar 
i  podaSan.  ili,  tako  inia  koga  rado).  337.  K  njemu 
dogje  siv-zeleu  sokole,  ispod  krila  sitnu  knjigu  puSti. 
Npj.  2,  383.  Bogova  nestaee  sa  zendje  i  ispud  ncha. 
Jer.  10,  11.  u  prcnesenom  smislu :  Ispod  mukla,  heim- 
tuckisch,  suhdole:  Ondar  Vuko  ispod  mukla  pita.  Kj 
23l>b.  Ispod  Boga  uema  se  kugj.  I'osl.  10').  Jspod 
stida  progovara.  Npj.  1,  425.  —  ii)  Micanje  s  ova- 
koga  mjesta  prelazi  u  bavljenje  na  njemu  a  osobito 
po  njemu.  Sint.  193  (kao  na  pilanje  gdje?  vidi  pod). 

—  A  kad  bill  is2iod  Aleksinca.  Kj.  ilatka  .  .  .  sad 
izuad  puta  sad  ispod  pxita  Irei  za  ticama.  Npr.  17G. 
I  maika  se  ispod  sehe  brani.  Posl.  103  (k  toj poslovici 
dodaje  Danicii;:  Kao  da  je  sobom  pritisnuta?  .Sint. 
193).  Lak  je  ispod  kape  (prazue  glave).  1()5.  ( )j  visnjo, 
viJnjice!  digni  gore  grane,  ispod  tebe  vile  divno  kolo  | 


vode.   Npj.  1,   111.    Tspod   togti  potpim  joS  jc  neko 
drugi  potvrjrjujuc'i  ga  dodao  .  .  .  R.-id   1.   185. 

i-spodiiiakiiiili,  isp(%dmakneiii,  r.  y)/'.  ispod-makuuli. 
izmakmiti  ispod  koga,  icga.  Ja  se  malko  podigoli.  a 
o\\  ispodmuknit  stolae..  .1.  IJogdanovir.  ARj.  111.  93,jb. 

i^^pudinicuiijo,  n.  verb,  ud  i.spo<lmieati.  rudnja  kojom 
tko  ispitdmiir  n.  p.  stolove  ispod  eeljadi. 

i>p6diiiicati,  ispftdmieem,  v.  impf.  prema  r.  pf 
ispodiii.ikiuiti.  Nemoj  nikad  ui  u  5ali  ni  u  zbilji  Iju- 
dinui  ispodmieali  stolova  ispod  njih.<  .1.  liocrdanovie. 
ARj.  111.  935b. 

isptxIsiinei^iiTk,  ispodsuiieanika,  in.  (u  Ilrv.)  vjetar 
ispod  sunea  (od  istokai,  cin  Oslwind,  cunt,i,  if.  ustoka. 
Rj.   istoini  vjetar.  vidi  i  isloenik. 

ispiidi'lpirati,  rem,  v.  pf.  iz-podupirati,  xve  redom 
(po  maloj  podtiprijeti.  v.  impf.  podtipirati.  —  (Crkve 
8u)  isjiodupirane  sa  svih  strana.  Pom.  95. 

isp6;efaili(i,  nun,  v.  pf  \{j.  iz-poganiti.  r.  impf  ^o- 
ganiti.  —  J)  verunreinigen,  pijllito.  Kj.  kao  i-iinu- 
siti,  izmrljati:  Ona  (receuzijai  kaie:  ovaj  (jezik'l  >lo 
njim  danas  govori  narod  Srjjski,  da  je  pokvaren  i 
izpoganjen.  Rj.'  XII.  —  'i)  sa  ae,  refleks.  sivh  hc- 
sudeln  (vom  Kinde  das  sick  bekackt),  coneaeare  se. 
Kj.  kao  izgnitsiti  se,  izmrljati  .«c,  posrati  se.  kaze  se 
najvi.se  za  dijcte,  kad  se  posere  (kao  rijci  pristojnija) : 
Segrti  zabavljaju  djeeu  i  zapiraju  ih  kad  se  koje  ispo- 
gani.  Rj.  835b. 

ispoifibati,  ispiiglbamo,  v.  pf.  (u  C.  G.)  umkommen, 
fallen  (von  einer  Menge),  pereo,  cf.  izginnti.  Rj.  kad 
njih  vise  SVC  redom  poginu.   v.  impf.  ginuti. 

isp6klanjati,  njam,  r.  j}f.  naih  cinander  vcrschen- 
koi,  cdono.  Kj.'  VII.  iz-|)uklanjali,  sre  redom  (po 
inalo)  pokloniti.  c.  impf.  pi^klanjati.  —  (Jd  onijeb  (pi- 
.'tolja  i  noiSeva)  on  najbolje  izbere  za  sebe,  a  o.s/u/c 
ispoklanja  znatnijim  monicima.  Daniea  1,  74. 

ispi'ikoj,  m.  kao  pokoj  rjeeni.  u  rijecima:  Za  ispokoj 
duse,  axf  die  Jitilic  dcr  Secle,  ut  rcquiescut  in  pace 
(cin  Trinkspriich  bci  dcr  daea).  Rj.  1751).  Na  daei 
napijaju:  Za  ispokoj  duse  brata  (kako  mu  bude  ime; 
ako  li  je  zensko  a  ono  sestre)  Bog  da  mu  du5u  prusti! 
Kj.  1111). 

i.spolae,  Ispolea,  m.  kao  izdubena  lopata  kojom  se 
pljuska  vo(,la  iz  lagje.  Art  Schoplloffel  (fiir  den  SchifJ'er, 
um  das  Wusser  aus  dem  Schiffe  anszuschopfen),  hau- 
strum  quoddum,  cf.  palj :  (_'unovi  mu  vodoin  plove,  a 
isjwlci  zveee.  Kj.  vidi  i  is|)0,  pala.  —  I.ytljuskati, 
n.  p.  lagju,  ili  rodu  iz  lagje  ispolcem.  Rj.  23i)a. 

ispolimanijf,  n.  (komiscli  =  .'satyri.sch  im  Geiste 
der  MoHchssprache  von  isplfikati)  das  Ausschuemmen, 
Ausspulcn  des  Miindes,  mit  einem  Oluse  M'ein,  bci 
grossen  Tafcln,  nachdem  man  bereits  aufgcstanden, 
und  sich  die  Iliinde  geuaschenhat,  elutio:  nema  vina 
ni  za  ispolakanije ;  dajte  joS  jednii  (ialu)  za  ispola- 
kanije.  Rj.  podsmjeha  radi  po  govoru  kalugjerskom 
(crkveno-Slavenskom)  nacinjena  rijei  mjesto  isplakanje 
(od  isplSkati),  kad  .se  poslije  gozbe  dude  joste  iasu  vina 
kao  za     isplakanje  usta*. 

ispoljilvaiije,  n.  verb,  od  ispoljavati  (t  se).  —  radnju 
kojom  tko  isj)oljava  sto,  ili  kojom  se  .sfo  ispoljava. 

ispoljiivati,  ispftljavam,    v.  impf.   iz-poljavati,   na- 
poljc  iznositi,  pokuzivati;   diisscrn,  prue  se  ferrc.  — 
r  koliko  slraSljivijc  ispoljava   svoje   teznje,    u    tolikn 
iipornije  nastoji  da  svoju  volju  izvrAi.    Megj.  125.  sa  ^ 
se,  refleks.:  Bio  vrlo  blagodaran.  To   se  njegovo  ose-  " 
c.anje  ispoljavalo  tint  5to  .  .  .  Zim.  115. 

ispoprijiteili,  ispi">prijecTin,  f. ;)/".  iz-poprijei'iti.  isp. 
i.sprijeciti  (i  se).  —  1)  V  njeg  aga  oci  ispoprici: 
»Lazes,  sine,  Osmane  jedini!  tebe  uije  zabolila  glava. 
If  Npj.  4.  Ill  Jpojtrijcko  ga  poglcda).  —  2)  sa  ae, 
relleks.  —  a)  Sta  si  se  ti  tu  tako  ispoprijecio  '^  da  se 
eto  kraj  tebe  pro<5i  ne  mo?.e.  J.  Bogdanovit'.  \e('i  po- 
prijeko.  —  h)  Xa  majku  .se  svojn  (eura)  ispoprici,  te 
ovako  besidila  riei:  Tog  ti  ne  cu  nijednog  junak.i. 
A.  Ostojii'.  .4Rj.  III.  9.38b  (kao  okositi  se  na  koga) 


isyonsbolijorati  sc 


—  414  — 


ispraoati 


1 


isporaiholiji'vatl  si»,  isporarbMijovamo  sp.  r.  r.  }if. 

.■   ,         ,  fiiur  Menge).  morho  conij'ior.  ]^j.  hill 

niibole.  rirfi  poir.razbolijevati  se,  po- 


>|K»nMl  I 


pf.  on   die   Seite  stellen,   com- 

ritU  uporediti.  r.  impf.  pftrediti. 

->ii(ini  sunishi:  Mt'Uiisedek . . . 

jim,    i   ostaje   sveMenik   do 

vijc»u.  Jcvr.  T,  u.  ^  luiit  ccte  vie  izjednai-iti   i   ispo- 

rrtiiti?  koca  tfete  mi  uzeti  za  priliku   da  bi  bio  kao 

■    '  ■-    ':■'■.  ;>.  .«(i  se.  pass.:  Ni5ta  .<f  ne  inoJ.e   ispore- 

iOHi.  l>anioa  '2.  1.  Da  ,«<•  nikakav  t^rbin  na- 

iiiiut'i  i  11  ru:\tmu  ne  bi  mogao  ,<  njime 

SS.  —  b)  neprelaiiio.  u  pnivom  umislu: 

-  '-."i:  Glas  dopade  od  Erdeija  banii: 

irosposgu.e  t'koii  bane,  kan'  da 

., ,  :i  se  kouja  dohvatio,  pod  njim  do 

tri   konja  pocrkaJc,   na   fetvrtom   isporedi  s  Jorom. 

Npj.  2,  iyi'i.  —  2)  S(i  se,  relleks.  s  kim,  sich  in  cine 

Eeihe  stelletx   mit  eiiietn,   comparo  ine.   Rj.   —   Koji 

fl'=ii's\  ako  je  i  bio  u  obliOjii  Bozijemn,  nije  se  otimao 

•  ili  .<  Jiugoiii.  nejro  je  ponizio  sam  sej)e  uzevSi 

._'o.  Kilii).  2,  t).  ridi  istakmiti  se. 

i»purili,  Isporuu,   r.  pf.   ausireiden,  exentero.  Rj. 

ii-poriti.  kao  riisporirsi  sto   izvaditi  is  iijega,  n.  p. 

-p.  isparati.  r.  iinpf.  poriti.  —  On  je  najve?u 

ltio  na  debelo  >jer«  (ispm'io  ga,  i  salo  mii 

us.vi.''  iiH  polje).  Nov.  Srb.  1817,  333.  Teleua  crijeva 

neisiikana,  nego  isporena  onako,  kao  Sto  stoje  u  teletu. 

Pis.  -2:.. 

1.  isporiu'iti,  cim,  r.  jif.  (ii  Hrv.)  biti  poruk  za  sto, 
ridi  po<ljem(-iii  se.  Rj.  iz-pomiiti.  ridi  i  podjainciti  sc. 

2.  i.sporiiriti.  ispfirnoim,  r.  2>f-  iz-ponu'iti,  poxvc 
poruiiti.  i<]i.  pon'u'ili,  pftrficTm  {!>agcn  lassen,  nuttido. 
Kj.  .>4<>a).  r.  impf.  poruOivati.  isp.  poriika.  —  Kad 
ugl.aviJe  dan  kad  t'e  da  isporuOi  poslanstvo,  dojrje 
brat  Petar.  (tla.s.  21,  283  (tako  je  Daniiiij  preveo  La- 
tinskii  recenicit:  die  aiitcm  constituto  exponendi  Ic- 
gattoncvi). 

isp6$ati,  Uposem,  v.  pf.  iz-posati,  snci  (sisajuci) 
izriici.  ridi  isisati.  r.  impf.  prosti  sati  (seni').  —  Sad 
ako  ge  narod  osvijcsli . . .  kakve  l.izi  iz  prsta  i^posah. 
!?(?ep.  raal.  3.S. 

isposluvati.  ispftsliijem,  v.  pf.  ridi  izraditi.  Rj.  iz- 
poidovati.  r.  impf.  poslovati.  pushijuci  steci,  dobiti. 

i.spoMiii-a,  f.  ('plija  u  kojoj  se  isposnik  posti,  7''((- 
tieiuitulic.  ciihiciilum  jcjunutoris.  Rj.  —  Isposnik,  ka- 
lugjcr  koji  otide  u  isposnicu.  Rj.  237a.  Oko  (?elija 
prvijeh  pustinika  malo  po  malo  ])ostase  isposnice,  t.  j 
mjesta  za  diihovnu  triidbu.  DP.  25i3. 

isposnik,  in.  kabijrjer  koji  otide  u  isposnicu  te  se 
samo  moli  I'>r);ru  i  posii,  ein  Fastetider,  jejunaUir.  Rj. 

ispustavljati,  )jam,  c.  pf.  iz-postavljati,  src  redom 
postariti.  r.  impf.  postjivljati.  —  Postavi  u  Jadru  voj- 
vodom  Antoniju  lio^ric'evii^a,  i  ispostarlja  nekoliko 
buljubafa.  Danica  4,  19. 

isp6sti(i  se,  ispostlm  se,  v.  r.pf.  Rj.  iz-postiti  (se). 
c.  impf.  ispa.itati  Ii  se),  ispaSc'ati  (i  sc).  —  1)  awsfasten, 
sich  zerfiisten,  jejunio  ahsumi.  Rj.  arrsiti  post,  izmu- 
citi  se  postom.  —  2)  nktirno.  u  rijecima:  ispostiti 
post.  —  Tako  ove  poste  za  psji  ne  ispostio!  (Uz  postl. 
Po8l._3<>S.  Ako  mi  .samo  Bog  lijepo  zdravlje  udijeli, 
svu  c'm  ovu  sretu  korizmu  Cisto  ispostiti.  J.  Bojrda- 
norif.  ARj.  III.  Mlb. 

ispAvidjf'ti,  ispovidim,  r.pf  —  1)  u  Uy  po  ju'znom 
izgororu  :  isp<"ivi}.geti,  ispijvidim  (ju?,.).  ridi  ispovjediti. 
Kj.  kod  opovigjeti  ima  i  opovidjeti.  iz-povidjeti.  v.  impf. 
wi>ovijfdati.  —  Pak  sam  tajao  i  nikad  nikomu  kazao, 
pa  ni  popu  na  ispovije.sti,  nego  sam  mislio  ispovigjefi 
pri  smrti.  Npr.  'JH.  Ona  se  prepade  i  ispovigje  tou  na 
■i  struk  bosioka.  259.  —  2)  sa  se, 
liti  Hf.  Rj.  —  Sve  se  njemu  ispo- 

■  u       ■■• ]'j.  -,  'J'J.  ridi  I  primjere  kod  ispovjediti. 

i.spdvigjetf,  ridi  ispovidjeti. 


isporijati  so,  ispiSvyJim  se.  r.  r.  pf.  sich  irinden,  i 
roiri:  Sitna   se   trava   i':porijala    dol"   po   igriStii,   po 
devojai'kom.  Rj.  iz-povijati  se.  sre  se  po  malo  poriti.  . 
r.  impf.  povijati  se. 

Ispovijod,  f.  die  Bcichte,   ronfcssin.  Rj.  vidi  ispo-  , 
vijest.   —    Visjeli   smo   .VdJ.i-Kostantina,   Kostaiitina,  j 
slavna  isrumana,  sje  Srbinje  junak  prieeSi^iije  bez  ka- 
nona  i  hez  ispor'jedi.  Npj.  4,  1()().  ridi  i  jyrimjere  kod 
ispovijest. 

ispuYij^diinje,  »i.  Rj.  ^-erhal.  od  1)  ispovijedati, 
2)  ispovijedati  se.  —  la)  radnja  kojom  tko  (du- 
honiik)  isporijedu  (das  Beichteliilren,  auscultatio  con- 
fessionis.  Rj.).  —  b)  radnja  kojom  tko  isporijeda,  pri- 
znaje,  n.  p.  rjeru  srojii  (das  Bekenneii,  confessio,  e. 
g.  fideih  Vef  mii  papa  posla  isporijedanjc  rjere  i 
osvecenu  zastavu.  DM.  36.  —  2J  radnja  kojom  se  tko 
ispoi'ijeda  (das  Beiebten.  confessio.  Rj.). 

i.spoTijt'daoiiica,  f.  ARj.  III.  94.oa  stolica  gdje  se 
i-spovijeda ;  dcr  licichtstuhl,  cunfessionale. 

ispovijt^dati,  ispiivijedam,  r.  impf.  Rj.  iz-povije- 
dati.  V.  Jif.  ispovjediti,  ispovidjeti.  —  1  )i)  Jieichte 
hiiren.  ausailtor  confessionem.  Rj.  duhornik  i'ipovijeda, 
slusa  ispovijed.  —  b)  isporijedati  sto,  priznarati  sto, 
bckennen.  confiteri,  profitcri,  fateri:  Prizn.ije  i  ispo- 
rcda,  da  mu  nije  poznata  razlika.  Nov.  t>rb.  1818, 
3i)0.  Sva  se  Judeja  slije/.e  na  Jordan,  te  isporijeda 
grijehe  svojc  I'reteci.  DP.  203.  —  3)  sa  se,  rclleJ;s. 
beichten,  confiteri.  Rj.  kazirati  grijehe  sroje  duhov- 
niku  na  ispovijest i:  Ljiidi  idii  \iz  ta-sne  poste  nama- 
stirima,  te  sc  isporijcdaju  i  price.iiSuju.  Rj.  305a.  Kao 
sto  su  negda  dolazili  da  se  ispor-ijedaju  Jovanu  i 
apostolima.  DP.  204. 

"ispovijest,  /'.  ridi  ispovijed.  Rj.  —  Pak  siini  tajao 
i  nikad  nikomu  kazao,  pa  ni  poini  na  isporijesti. 
Npr.  98.  Da  se  kaje  i  da  ne  lii  koji  hez  i-''}}orijesti 
posao  s  ovoara  svijeta^  98.  Kakva  isporijest,  tako 
odrjesenje.  DPosl.  44.  t  istosidacna  ispovijest.  Npj.  1, 
377  (=  priznanje.  natpis  pjesmi). 

ispurjcdifi,  iTini,  r.  pf.  Rj.  iz-povjediti.  vidi  ispo- 
vidjeti. t'.  impf.  ispovijedati.  —  /  (i)  cinmal  Jieichte 
hiiren,  audio  confessionem.  Rj.  dtthvrnik  ispovjedi 
koga,  cuje  ispovijest  vjcgoi'u:  Do  onoga  protopop- 
Nedeljka  ...  on  je  sv'jetla  cara  priceslio,  prifestio  i 
ispovjcdiu.  Npj.  2,  190.  —  b)  isjmrjcditi  sto,  pris- 
nati  sto,  bckennen,  confiteri,  proliteri.  fateri:  Met- 
nuvsi  Aron  obje  riike  svoje  na  irlavu  jarcii  zivomu, 
ncka  ispoijcdi  nad  njim  sva  bczakonju  sinova  Izrai- 
Ijevih.  AIojs.  III.  IG,  21.  Skiipljaliu  se  u  zoiu  da 
javno  isjiovjcdc  grijehe  svoje  ii  psalm  ima  koji  istra- 
zujvi  i  otkrivaju  tajne  covjecijeg  srca.  DP.  3G.  — 
2)  sa  se,  refleks.  einmal  beichten,  confiteor.  Rj.  is- 
kazati  grijehe  svoje  duhorniku  na  isjiorijesfi :  Kad 
se  vjeStica  jedan  put  ispovjedi  i  oda,  onda  viJe  ne 
nioze  jesli  Ijudi.  Rj.  GBb.  Marko  ode  Svetoj  Oori 
slavnoj,  priresti  se  i  ispovjedi  se.  Npj.  2,  370.  — 
ridi  i  primjere  kod  ispovidjeti. 

ispovJediiT,  adj.  n.  p.  celjade,  t.  j.  koje  se  \ei 
ispovijeda.  Rj.  .Ho  prip(ula  isporijedi. 

ispuTJcdiiTk,  ispovjednika,  m.  —  1)  das  Beichtkind, 
qui  peccata  sua  sacerdoti  confitetur.  Rj.  koji  se  ispo- 
vijeda duhovniku.  —  2)  (u  Dubr.)  Beichtvater,  sa- 
serdos  a  confessionibus,  cf.  duhovnik.  Rj.  svecenik 
koji  isporijeda  koga,  .5^(.sa  na  isporijesti  grijehe  nje- 
gove:  Otide  nekakav  erjeSnik  Hri5<?anin  k  ispovjed- 
nika na  veliki  ponegjelnik  da  se  ispovjedi.  Npr.  297. 
—  3)  koji  ispovijeda,  priznaje  vjeru  Hristovu,  der 
Bekenner,  confessor:  Na  njemu  je  (na  prvom  Ni- 
kejskom  va.seljenskom  saboru)  l)ilo  vladika  .  .  .  mude- 
nika  i  isporjednika  vjere  Hristove.  DP.  279. 

ispracanjc,  n.  das  Hinausbegleiten,  comitatio  dis- 
cedentis.  Rj.  verbal,  od  ispra(?ati.  radnja  kojom  tko 
ispraca  koga. 

ispraeati,  <^.'im.  v.  impf.  Rj.  iz-praeati,  prateci  koga 
izlaziti  s  njime.   ridi  popra^ati.    v.  pf.   i.spratiti.    — 


isprasiti 


—  415  - 


isprohijntl 


1)  hhiausbcfileifcv,  cnmitur  (Usrcdeiiiem.  Rj.  —  2)  sa 
se,  recipr.:  t  oiiamo  ne  ('aste  i  diiriiju  i  ispracuju  od 
prilike  kao  i  ii  pDliodiinii.  Kov.  W. 

isprilsiti,  Isprrisl,  r.  pf.  Rj.  iz-prasiti,  v.  imp/',  pid- 
aiti.  —  1)  (einc  Menyc)  icerfen  (von  der  Sau),  pario. 
Rj.  hde  ^e  zd   Itdkicu,   had  izleie  vise  prtisvicit.  — 

2)  s«  se,  rejlel'K.  t.  j.  kriiia^:e,  wcrfen  (con  mehreren 
Siiiien),  puriu.  Rj.  kidc  xe  zu  vise  hrmni-n,  lead  izlegu 
priiscii'e. 

isprftiaiijc  (1.  verb,  nd  isprasati.  radnja  kojom 
tko  isjirKsii  sto  od  koi/a. 

ispri\.sa(i,  Isprriiam,  r.  impf.  iz-praSati,  prosteii  do- 
birati:  durch  JUtten  crliDigen,  impelrure.  v.  ])f.  is])ro- 
siti  3.  —  hpras.iju  ono  Sto  |)rose  ve(^e  pula.  M.  Div- 
kovi(5.  Sve  Sto  o<l  siiika  tvojjja  prosiS,  vazda  isprasus. 
A.  Kani?.lii'.  ARj.  III.  iilHb.  vidi  izinaljati. 

JsprA^iili,  IspnisTni,  )i.  /)/'.  n.  [).  lialjiini,  bcxtaiiheit, 
pulrerc  adspcryo,  cf.  upraSiti.  Rj.  iz-])raSiti,  l;ao  pruhom 
poxuii.  prdhom  izmrljnti.  vidi  i  opra.^iti  3.  v.  impf. 
prASiti. 

isprati,  Ispeiem,  v.  pif-  uuxiraschen,  chio.  Rj.  iz- 
pniti,  .'ivr.-iiti  pranje,  pa  i  pcruii  ixtrti,  izviiditi  Ho. 
vidi  izapiati.  v.  impf.  ispirati.  —  »A  bijclo  plaliio 
neixpratd^  . .  .  >Ja  I'u  tvoje  izaprati  platno.  Npj. 
2,  121. 

ispratiti,  inn,  v.  pf.  hinuuxlicf/lciten,  comitor.  Hj. 
iz-praliti,  pruteci  iziiH  x  Iciiii.  vidi  popratili.  r.  impf. 
ispracati.  —  Odiuah  ixpr<di  .sum  lu'UfrcjSc'-ena  da  idc 
od  kiida  je  i  dosao.  Npr.  b8.  Jsprativ.si  sec  (zeiic  i 
gjecn)  u  Bosmi,  vrate  se  sanio  oni,  koji  an  za  online. 
Jjanica  3,  174.  Da  im  dadii  lu'kolike  hiljadi-  arosa 
na  put  i  da  ih  ixpnite  itdiraf).  Milos  Kj. 

ispratiija,  /'.  (idj.  dev  Ahxchied,  dcix  Geleitc  auf 
den  H'ei/,  xidutaiio  (oxcuhim,  verbera)  viatica.  Rj. 
djeh)  Icojim  tko  i.tprnti  koya,  n.  p.  cjelivajuci  ga  Hi 
pak  bijuri,  i  t.  d.  —  pridjev  zavijenjujc  imenicii. 

UMprara,  f.  dux  liecht  zu  eticax.  die  lieuiUigung 
der  Hegicrung,  jux  xcriptnm  rci  fnricndae:  douio  i-<- 
pravu  iz  Carifrrada  da  iionovi  (ili  da  iiaOini  i/.iiova) 
naiuastir.  cf.  ispravica.  Rj.  pixiiio  kojiiii  xc  komii  daje 
pritvo.  da  c'j'hj  .ito.  vidi  oprava,  dokiimeuat.  —  Na- 
iem  mil  srne  i  jek'iie,  ne  ce  li  sa  jclon  razhiu'iti, 
da  ti  bade  pred  Ijujjjma  ixjjvava.  i>n  njefrove  ti  do- 
javi  ovce,  ne  bismo^l'  se  od  rsrje  oteli.  Npj.  2,  031 
(kao  oprardaiije?).  iSto  je  pixao  ixpravu  n  kojoj  sc 
spominjp.  DRj.  1,  oil.  Prvi,  koji  se  i  ii  domai'ib  i  ii 
inosti;anib  javnih  ixpravuh  nazivlje  kraljem.  Rad 
17,  K;;'). 

Hspravaii,  ispravna,  adj.  tt  prencsenom  smixlu.  slo 
je  kako  treba,  na  vrijcine,  pravilno:  recht,  gchorig. 
richtiy,  accurat,  ptilnktlich ;  rectus,  diliycnx,  ad  tempus. 
ado.  Ispravno,  reclit,  rede.  Rj.  Podanik  .  .  .  koji  n. 
p.  sve  ispravno  plac'a,  sto  vladalac  zapovjedi  da  plati, 
onaj  je  po.^ten  covjek.  I'ripiava  fi4. 

ispnivtlati,  dam,  v.  pf.  dobiti  na  siidii  rasproni. 
mittels  eincx  I'rozesses  gcwinnen,  lite  axxcqui.  cf. 
pravdati  se.  Ry  upravo :  pravditjuci  se  {s  kim)  dobiti. 

ispravica,  /'.  vidi  ispiava.  Ej.  upravo  je  dem.  od 
isprava,  ali  znurenje  nijc  dcminutivno. 

ispraviti,  vim,  v.  pf.  —  1)  yerade  richten,  corriyo: 
Ne  mo?.e  se  kriva  Drina  ramenom  ispraviti.  Rj.  iz- 
praviti,  uciniti  da  sto  (krivo)  bude  prTiro.  v.  impf. 
ispravljati.  —  S  mojom  yobom  ne  mogii  vas  svijet 
isjiruviti.  Rj.  Ola.  (u  Posl.  182:  Mojom  gobom  ne 
mogu  vas  svijet  ispraviti).  Ilotjet'  krivu  ulictc  ispra- 
vif.  DPosl.  27.  Krmandzije,  ixpravitc  lagje.  Npj.  5, 
416.  Niti  je  mogao  prxta  dobro  skupiti,  ni  i'ipiraviti. 
Danica  1,  79.  Ako  sam  u  cemu  pogrijeSio,  vilo  bi 
mi  mile  bilo  da  me  ko  ispravi.  Rat  (iS.  sa  se,  pass. : 
Ne  moie  se  (kriva)  Drina  ramenom  ispraviti.  Posl. 
205.  —  2  a)  kao  tispraviti,  aufrichten,  erigo,  staiuo. 
isp.  i  'udiG,  poperiti.  —  Plojka,  glatka  kamena  plo- 
eica,  kojom  se  gadja  u  drugi  iipradjeni  kamcii. 
koji  se  zove  cilj.  Rj.  508b.  U  krvi  ga  pozual'  ne  mo- 


gaSe  .  .  .  iz  krvi  ga  nialo  isprario.  Npj.  2,  5()2.  Tsprn- 
rili  vas  da  hodite  pravo.  Mojs.  Id.  2i).  13.  Trfi  i«- 
pravljena  rraia  na  nj.  Jov  15,  2li.  —  h)  sa  HC,  reflcks. 
kao  tispraviti  se,  .'<tali  upravo,'  sicli  uufrirliteu.  isp. 
ispraviti  2a.  vidi  mVU-i  se.  —  Ali  se  niizovi  iiirlvac  ii 
jedan  put  ispravi  i  acdne.  Npr.  172.  Planii  Marko,  kako 
vatra  ;>.iva,  ix/iravi  sc  na  .4areii  vitezu.  Npj.  2.  358. 
Isus  saJSe  se  dolje  i  pisaSe  prstoni  po  zemlji  .  .  .  inpravi 
se  i  rece  .  .  .  Jov.  8,  7. 

ispravljiinJR,  ».  Rj.  verbal,  sup.staiit.  od  I)  isprav- 
ljati, 2  b|  ispravljati  se.  —  J)  radnja  kojom  tko  ix- 
prarlja  koya  ili  .sto  fdas  Geraderichten,  correctio.  Rj.) 

—  2  ft)  radnja  kojom  .<e  tko  ixpravlja. 
ispravljati,  vljam,  v.  impf.  Rj.  v.  pf.  ispraviti.  — 

1)  gerade  richten,  corriyo.  Rj.  ijinili  da  Mo  (krivo) 
buac  pravo  (u  xmislu  pravom  i  prcnescnom):  Dok  je 
Siba  tanka,  trcba  je  ispravljati.  i'oa\.  (14.  (J.  V.  osla- 
vljamo,  neka  ispravlja  jezik  i  izvrtiute  rijei-.i.  Nov. 
Srb.  1817,  53().  Ispravljase  narod  Avinjonski.  (ilas. 
21,  279  (lako  je  Dunicic  preveo  reienicti  Lalinxku: 
popnhim  Avinionenseni  reformante).  —  2  u)  kao 
uspravljali,  aufrichten,  eriyo,  idlevo.  —  Ixpravljajtv 
poflacenogit,  dajite  pravicii  siroti,  branite  iiilovicii.  Is. 
1,  17.  —  b)  sa  se,  rejleks.  kao  uspravljali  .se,  stajati 
(•itTijcm)  upravo,   sich    aufrichten;   i.-p.  ispravljati  2a. 

—  Vladika  driSef!!  na  glavi  krst  sagil)a  se  pod  njini 
do  zemlje  ...  i  po  torn  sc  opct  i.s2>ravlja  kao  oiia 
(cikva)  kad  je  nadvladala.  DP.  335. 

'ispravno,  recht,  rcctc.  Rj.  adv.  vidi  ispravan. 

ispriVziiiti,  ■ispraznlin,  v.  pf.  ausleeren,  evacuo.  Rj. 
iz-prazniti,  uciniti  da  sto  gogj  liudc  prazno.  vidi  iz- 
ruOiti  1.  1!.  impf.  ispraznjivali.  —  Tii  sve  na.<i'  sile  iz- 
lomismo,  i  sa  svijeni  haznc  i.ij)raznismo.  Npj.  5,  492. 
sa  se,  2)axs.:  Sa  svijem  cc  sc  ispruzniii  zemlja,  i  sa 
svijem  ce  se  oplijeniti.  Is.  24,  3. 

isprajiiijivaiijc,  n.  das  Anxlecrcn,  cvacaatio.  Rj. 
vcrli.  lid  ispraznjivali.  radnja  kojom  tko  ixpraznjujc  sto. 

ispra/.iijivali ,  ispraznjnjcm,  v.  impf.  aiislccrcn. 
eractid.   Rj.  V.   'impf.  proxti   prazniti.  v.  pf.  isprazniti. 

—  I -lid  ji'  tko  xvoj  mijch  ixjiraznujc  (yrijcskom  mj. 
isi)ra/,njuje)  zanapiinit'  tiigj.  DPosl.  .57.  vidi  izrm'ivati. 

isprcali,  earn,  r.  pf.  (u  Diibr.)  ispreao  Ink,  t.  j. 
izvretenao,  prorastao,  vidi  izvretenati.  Rj.  —  /'.  Bud- 
mani  kaie,  da  je  zlo  zabiljclen  akc.  Isprcati,  ncyo 
da  ima  isprcati,  isprcam.  >>t)d  velikc  kiSe,  >Jenica 
mil  jp  na  gumnu  isprcala.'-  u  Stonu.  M.  jMila.s.  ARj. 
III.  9571.. 

isprtlak,  Isprtka,  m.-Erzeugniss  des  Furzers,  cre- 
pitus (i) :  Koli.^no  jc  dijete,  kao  isprdak  (osterr.  Furz- 
kntidel).  Rj.  ono  sto  se  isprdnc. 

ispr<l(>Iji'iska<i,  isprdMjfiskam,  v.  pf  (u  Diibr.l 
Fincm  mchrcrc  Ohrfeiycn  gcben,  rolaphis  pcrcutio. 
Rj.  iz-prdeljiiskali,  pirdclJHxnuti,  irritditi  koga  vise 
puta.  i.ip.  prdMjuska  (lUixka). 

isprdjcti,  (tini,  v.  pf  iz-prdjeti.  —  1)  izbazgjeti, 
vidi  isprdjcti.  Rj.  218a.  prdeci  izbacati  sto  iz  scbc. 
ixp.  isprdnuti.  —  2)  xa  se,  rellekx.  .sick  ausfurzen, 
satis  pepcdisxe.  Rj.  dosta  puta  prdnuti. 

isprtlniill,  nem,  v.  pf.  auxfarzen,  e.xpedo.  Rj.  iz- 
prdnuti,  prdnuvsi  izbaciti  sto  iz  sebe.  isp.  isprdjcti. 
izbazdjeti.  —  Potegnem  lisicu  nogom  u  straznjicu,  a 
ona  se  upla.si,  pa  od  straha  prdiie,  i  isprdne  tefter. 
Npr.  163. 

isprcbijati,  isprcMjam,  (-.  pf  Rj.  iz-prebijati.  v. 
impf  prebijati.  —  la)  koga,  sto,  vielfach  zerschlagen, 
contundo.  Rj.  posve  prcbiti;  jako  i  svakojako  izbiti 
koga  ill  sto.  vidi  iskomarditi.  —  Svatovi  polele  na 
tavan,  lisica  skoci  s  tavana  i  utece,  a  jadnoga  ritka 
svega  isprebijaju.  Npr.  180.  Kad  Turcina  u  kneiini 
nagje,  topuzom  mu  rcbra  isprebija.  Npj.  4,  139.  Mlogi 
ixprcbijajii  nogc  i  ruke.  MiloS  102.  —  b)  sa  se,  refleks.: 
Pripovijeda  se  da  je  nekaka  ^ena  .  .  .  poletjevSi  sva 
xe  ixprebijala  kojc  o  sta.  Rj.  Ofib.  —  2)  isprebijati 
jedno  za  drugo,  gegen  einander  berechnen,  compenso, 


Isprcfi 


—  416  — 


ispribijati 


,  •".    prcl'iti :    1  da   oni   zhi    isprehijuiiio.    Rj.   prchiti 
I'-,  ;,>.  kiio  miiiijeniti  jfdno  :ii  ilriigo.  v. 

i>pri^ri . ' Uprv^'iiem ,   (isproiroli .   ispri'Je  ;^  Isprosrao, 

i*.-r»>s:l:ii.  1-.   ftf.  iinAtpuiiiien.  Milco  ei/Mns.  Kj.  iz-preci. 

"      ,  '       i.iiist  filiKjvl  lie  dohui.  isp.'pnVi, 

-i'rezaii.   ispreri   n.  p.  konje.  sn- 

j     -,  -  u[.n.  1.  iicnirnuti. 

i>pr(>d.  ror-hiiiirfg,  f  conspcetH.  l\j.  vidi  isprca:!, 
^j.rjj.  _  /;  s  oviui  prijedlosrom,  sloicnim  oil  prije- 
dloir.1  I-  i  pred,  drusi  pade?.  'ziiai'i  luiraiije  s  mjesta 
koje  sf  ka/uje  prijedlosrom  pred  i  sostim  pade^.em. 
Sint.  VM.  ^A'lt)  Hii^ifiinjcodakle?)  ii /)ri(i«iH  i  pre- 
uesfnom  smi^Iii.  Idi  is/)rc(J  iiifiic.  K|.  Siromaha  iie 
teraju  prazna  isprcd  srojih  kiu-K.  Isyr.  !H».  Isprcd 
Boga  lie  moil'  se  iiikiid.  Posl.  H>5.  I  zvrdao  se  kao 
davo  's/jre-i?  (/iohki.  32!».  Bie/.i  Marko  isp/cfi  roditelju. 
Npj.  '2,  ItM!.  "l>a  bill  ira  odbario  isprcd  sehe.  Jer.  32, 
31.  —  •>)  Micaiije  s'ovakopi  mjesta  prelazi  u  bav- 
Ijenje  na  njemu  a  osobito  po  iijemu.  Sim.  I'M.  l\iio 
I  itaiije  sAye^):  Vrosie  ifprcd  kwx:  \iy  Deca 
/  drura.  Npj.  1,  iUll.  Mrlav  Ibio  i.<:picd 
J.  I-.  iMMC.  o,  i>3.  Prelomi  hljcbove,  i  dade  uconic-ima 
svojijfm  da  metiiii  isprcd  njili.  Mark.  (!,  41.  — 
a>  Znae-enje  dniirotrsi  pade?,a  s  ovim  prijedlogom 
moze  se  preiiijeti  ua  vrijeme.  >>inl.  ti'O.  (na  pitanje: 
kad?>:  Ispred  /JyiiVu.  Kj.  Kad  bude  isprcd  ponoei, 
on  se  probudi.  Xpr.  15.  Kail  bude  isprcd  svrsctku 
Uturgjije,  ona  se  iz  crkve  iskrade  pa  bjeJ.i  km'i.  127. 
Kad  je  bilo  ispred  tavnc  noci,  on  povede  Sarca  na 
jezero.  Npj.  2,  3t)3.  Dopju  natrag  prota  u  pocetku 
mesei-a  Fevriiarija,  a  Teodor  Filipoviii  cak  isjyrcd 
Gjurrjjern  dnc.  llaiiica  .'),  2'.l. 

i^predn,  u  pje.-iini  mjesto  isprcd:  C'esto  gleda  is- 
predti  vielmiic.  Rj. 

ispreiirinji'.  n.  Uj.  verb,  od  ispredati.  radiija  kojom 
tko  ispredii  itu. 

i<«|>K>diili,  i.^prcdam,  c.  iiiipf.  Rj.  iz-predati.  r.  pf. 
ispresti.  —  J)  (r^pinncn,  ncndo  acquiro:  nijp  mu 
maii  je:ik  ispredalit  (da  je  mali  i  slab,  .lego  je  veliki). 
predw'-i  stictiii,  dobijati.  —  2)  prcduii  iiniti  sto: 
fijevojka  jedna  zlatnom  iicom  vezla  .  .  .  druga  gje- 
vojka  zluine  zice  isprediila  .  .  .  tre(!a  gjevojka  biser 
nizala.  Npr.  9. 

ispn'dilviiti,  isprfedajem,  v.  pf.  Kj.  iz-predavati, 
are  redout  prcdaii.  v.  impf.  predavati.  —  1)  nach 
cinandcr  eriicben,  dcdo  uuiim  e.c  alio.  Rj.  —  2)  s« 
He,  refleks.:  .Staresine  .  .  .  koje  se  zateku  unutra  u 
zemlji,  one  ili  sc  posle  Turcima  ispredaju,  ili  se 
hajdiR'ki  kroz  njih  provuku.  JIilo5  42.  Narod  koji  sc 
Turfiiua  bio  ispredarao.  Sovj.  14. 

ispri'sriiiiti,  isprPgnem,  vidi  ispre<;i.  Rj. 

i.>>preeri7,iiti,  isprf-grizam,  v.  pf.  vielfach  zerheissen, 
dimordeo.  Rj.  iz-pregrizali,  sve  redom  (po  malo)  pre- 
tiristi.  r.  inijif.  prcgrizati. 

Kprckidati.  isprf-kld.'ini,  r.  pf.  iz-prekidati,  sve  redom 
(main  pi)  iiiatdj  prekinuti.  t'lV/i' poi.sprekidati.  v.  impf. 
prekidati.  —  Dogagjaji  su  isprekidaiii.  DM.  3.  Pa 
ni  taj  dio  nije  cio,  nego  je  na  tri  mjesta  isprekidan. 
SL  pid.  hn'.  4,  VI.  Jsprckidai'cmo  Hcc  koje  nas  ve^u 
na  starinom.  S.  Ljiibi^a.  ARj.  III.  ILODb. 

ispri'kiviiti,  isprf^klvam,  r.  pf.  insgesummt  iihcr- 
sihmiedcn,  recudo.  Rj.  iz-prekivali,  .sec  redom.  pre- 
korati.  r.  impf.  {ireklvati. 

i.>«pr('ko,  ron  jenseits,  ex  ilia  parte:  ispreko  Save, 

iMfircko    I)nnava,  ispreko    mora.    Rj.  iz-preko,  kao  is 

line    Hlraiie.    ridi  spreko.  —   J'red  prijcdluiiom  prcko 

.../..      ,.   prijedloij    iz,    koji   mu   diidaji:   sroje   zna- 

to  jf;  Hvagila  HZ  vojskii   iSlo  Ijudi  ue  samo 

......la  nego  i  ispreko  mora  (iz  .\zije  i  iz  Afrike) 

koji  Hii  roblje  kupovali.  Rj.  Cfilb.  Kad  He  voj.ske 
.~rp«k<-  .  .  .  vratc  iipriko  Thine,  IJo.^iijuci  odmah  se 
stanii  prikiipljati  k  Drjni.  Hovj.  .33.  U'zeh  oca  vaiiega 
Avrarna  iijinko  rijeke.  Is.  N.  24,  3. 


isprrknijiiti,  ispr^kr^\j^lm,  r.  pf.  sve  prekrojiii  jediiu  \ 
po  jedtio  ili  malo  po  malo:    Te  bi  mi  neSto  djerurliji 
i'sprekrajao  robe.«  J.  Rogdanovi('.  .\Rj.  HI.  !i(>!lb.  iz- 
pri'knijaii.  r.  impf.  prckrajati. 

I>prt>kr.s('ati,  ispr('kiJi'."im,  Isprokrstat i,  isp^•^kf5tam, 
c.  /)/'.  —  1)  nach  cinandcr  in^  Krctt:  leijcn,  dcciisso. 
Rj.  iz-prekr5tati,  sve  rcdoiii  prckr-ititi  S.  vidi  poispre- 
krstati.  r.  impf.  prekrSi'ali,  prekistati.  —  2)  sa  se, 
rclUks. :  Kako  su  .sc  planine  po  Srbiji,  vazgraiiale  i 
isprckrstah:  Oaniea  2,  2!l. 

isprcliiniati,  isprMrunaui,  r.  pf.  nach  cinandcr  zer- 
brechcn.  vonfringo.  Rj.  iz-pri'lainati,  sve  redom  (po 
malo)  jinhtniiti.  ridi  poispreliiniati.  c.  imjif.  prelamati. 

isprt'Iay.iti,  znu,  c.  ;*/'.  iz-prelaziti,  .■>re  redom  (po 
malo)  prijeCi.  v.  impf.  prelaziti.  —  Tako  i  Kara-Vlaha 
ima  na  desnoj  strani  Diinava,  koji  su  u  razlicnijem 
dogagj.-ijiina  .•imo  isprclnsdi.  iSrb.  i  Llrv.  3. 

i.sprcmt'lali,   com,   v.  pf.   iz-premetati,  sve  redom, 
po  malo  prcmetniUi.  vidi  poispienittati.  r.  impf.  pre- 
metati.  —   Nego  je  i  ono,   Sto   sain  ja  piavo  kazao, 
ispremctao  i  zaiiirsio.  Odg.  na  ut.  5.  Ispremcta  trpeee  \ 
onijeh  Sto  mijenjahu  novce.  Mat.  21,  12. 

ispreplctati,  rem,  v.  pf.  nach  einander  iiJicrllechten, 
pcrplccto  aliud  c.r  alio.  Rj.'  VII.  —  iz-prepletati,  sve 
rcdiim  (po  malo)  prcpVsti.  v.  impf.  p^^pletati.  — 
Krosnje,  na  dva  savijena  drveta  isprcjiletano  uzicama, 
te  se  u  njemu  nosi  slania.  Rj.  3()5b.  I'lctenice  ispre- 
pletane  i  vrvee  kao  verige  naeini  na  oglavlja.  Car. 
I.  7,  17. 

isprcprodavad,  isjirepr^dajein,  v.  pf.  iz-prepro- 
davati,  sve  po  malo  prcprodati.  v.  impf.  preprodavati. 
—  Roblje  je  bilo  ispreprodavano  i  razvedeno  po  svemu 
earstvu  Turskomc.  Danica  4,  2!). 

ispr«'sij('i-ati,  ispresijeeani.  r.  pf.  nach  einander 
zcrhaiun,  disscco  anitm  ex  alio.  Rj.  iz-presijecati,  sre 
redom  (po  malo)  presjeui.  v.  impf.  presijeeati.  —  Kad 
nnire  eovjek  za  kojega  se  inisli  da  je  jedogonja, 
udare  mu  glogovo  trnje  pod  nokte  i  no^.em  eruijeh 
kora  isprcsijccajtt  zile  ispod  koljena.  Rj.  2011).  Isjekao 
ga  na  kabliee  (ispresijecao  ifa  na  onake  komade  kao 
Sto  je  kabli(;).  Rj.  257a.  Konjnia  ujihovijem  ispre- 
sijecaj  zile.  Is.  Nav.  11,  li. 

ispre.skitkati,  isprfeskaeem,  v.  pf.  koga,  einen  (im 
Gesjtriiche)  besieyen,  zu  Schanden  reden,  vherredeii, 
supero  sermone.  Rj.  iz-preskakati,  kao  preskoiiti  sve 
jednoifa  za  drugim.  uzimu  se  u  prenesenom  stnislu: 
ispreskakati  koya  u  govoru,  t.  j.  nadyovoriti  ga. 

isprcsti,  ispredcm,  v.  pf.  Kj.  iz-presti.  r.  impf. 
ispredati.  —  1)  erspinnen,  nendo  acquiro.  Rj.  prc- 
duii steii,  dohiti.  —  2J  srrsiti  predcnje,  preduci  na- 
ciniti:  Da  ti  ja  dadem  jcdno  povesmo.  Te  mi  isprcdi 
malu  kohdju.  i,\\'.  15. 

isprcstrizati,  ispr&strTzam,  v.  pf.  (mit  Scheeren) 
nach  einander  zerschneiden,  dtsseeo  unum  e.r  alio. 
Rj.  iz-prestrizati,  sve   redom  prestrici.  v.  impf.  striei. 

ispresivati,  isprfeSTvam,  v.  pf.  nach  einander  zu- 
sammen  niihen,  consuo  idiud  e.r  alio.  Rj.  iz-pre§ivati, 
sve  redom  presiti.  v.  impf.  pi-e.sivati. 

ispri'vrtaU,  eein,  r.  pf.  iz-prevrtati,  sre  redom  (ili 

malo  po  malo)  prcvrnnti.  v.  impf.    prtvrtati.  —  (xle, 

ustavi  vode,  i  presahiui ;  pusti  ih,  i  isprevrcu  zemlju. 

.lov  12,  15. 

I      ispr^'zaiijo,  n.  das  Ausspanncn,  solutio.  Rj.  verb. 

I  od  isprezati.   radiija  kojom   tko   isprcze,  n.  p.  konje. 

isprezati ,  isprc?,eni,  v.  impf.  ausspannen.  solvo 
jnyo.  Rj.  iz-prezati,  )(.  j>.  konje.  v.  pf.  isproei,  ispreg- 
nuti.  snprnlno  uprezati. 

ispriliadali,  isprlbadam,  v.  pf.  nach  einander  nn- 
slcckcn,  adjiyo  unum  c.r  alio.  Rj.  iz-pribadati,  .sre 
redom  jirihosli.  v.  impf.  pribailati. 

ispribijati,  is])rlb7jrun,  r.  pf.  nnrh  einander  an- 
sthlaycn,  iidfiyo  unHm  c.r  idio.  Rj.  iz-pribijati,  sve 
redom  pribiti.  v.  impf.  pribijati. 


isprieiiiijo 


—  417 


Isprsiti  se 


isiirif-aiijo,  (ispiit'nnjo.  Stnlli),  >i.  iJiehi  Injiiii  tko 
si)n(((  l.iiiiu  Hi  xe  iytrica.  u  utaritii  llrr.  rjcriiiciiiid 
:  u  pisacii.  i  it  nase  rrijenie:  Ispiii'anje,  Knt.tchtiltli- 
■IHiiff,  di<'rolpa.  B.  I'etranovic^.  AHj.  IV.  3n.  ridi  iz- 
'ovor  "-.  otimr.  —  tal.Vd  rcrh.  siipxt.  1:od  dopuStenje. 

isiirii-ali,  ispncum,  r.pf.  Kj.  iz-piii':Ui.  —  /,  1)  rnr- 
-rziMen,  eiuirrn:  ispriciij  rai  jednii  pricu.  Kj.  pripo- 
rjediti.  V.  inipf.  prii'ati.  —  2)  auterrdhlen,  eniirro: 
rpkaj  'lok  ispiiram  ovu  prit'u  sto  sum  pofeo.  Kj. 
•uriili  prii-iDijc,  i^lciizitii:  Ko  re  iskazali  silii  (to- 
ipodnju?  ispriniti  svii  slavii  njejrovir'  I's.  lOll,  2. 
_  3)  (po  zap.  kraj.)  eiil.fchuldirien.  e.iru.«o,  cf.  oprav- 
ilati,  izgovoriti  '2.  Kj.  ridi  odgovoriti  2,  ogovoriti.  To 
)tek(i  me  n  tchc  ispricti  Ho  ti  do  sad  iie  pisah.  Kolo 
Ifi  (14).  —  II-  S"  SIS  rcflcks.  —  J)  sich  iinscrzdhleii, 
svit  (KdTKs.se.  Rj.  dosfd,  do  siUi  priporjediti.  vidi  i/,- 
irovoriti  se  1.  —  2)  sich  ctitschuldigen.  excuso  me. 
Hj.  vidi  iz);ovoriti  se  2,  odffovorili  se. 

isprifiiviliijc,  )!.  vcrh.  od  isprii'avati  i  ispricavati 
se.  radnja  kojom  tko  ittpriiava  koga  Hi  se  tko  ispri- 


cuva. 


isprii'ftvati,  isprti'-fivain,  v.  impf.  iz-piii'avati.  f.  pf. 
ispriAiti  3  (t  se).  —  1)  koga.  ridi  iz<rovarati  2,  od- 
iovarati  2,  oprovarati,  pravdati.  —  2)  sa  se,  relkks.: 
Ispriiuriijuci  sc  da  on  nije  bio  .  .  .  1).  Obradovie. 
.\Kj.  IV.  3a.  govuri  se  u  Hrr.  vidi  pricati  se. 

ispritrati,  kSiii,  r.  pf.  vidi  popiigali:  M'jesila  mii 
po<rat'icu,  isprigula  prosuljicu,  utooila  bokaricu.  Rj. 
i/.-prigati.  vidi'  isfriirati.  srrsiti  priganjc,  prigajti'H 
:(jotoriti,  n<triniti.  r.  impf.  prisrati. 
"  isprijoi-a(i,  lsi>rijccrim,  v.  pf.  n.  p.  opanke,  krcuz- 
weise  mit  opiita  liff('>:ti!icn.  decusso  lorn.  Rj.  iz-prijc- 
cali  ato:  mHnnii  puprijdw  na  nj  sto  (joijj ;  n.  p. 
upanke  isprijccati  oputom :  utrrditi  ojnrnkc  metnursi 
poprijeko  nil  njili  opnlii.  r.  impf.  prijet'iili.  —  Mrc- 
zale,  isprijehinv  kao  mreza,  te  se  ii  njcnui  slaina 
nosi.  Rj.  371a.  sn  se,  pass.:  Krpljo,  kao  ol)iiici,  slo 
se  isprijiidjii  (iskrpe)  drctrom  ili  oputmn.  Kj.  3()(ia. 
ispriji'i-iti,  ^spiijecim,  v.  pf.  Rj.  iz-prijorili.  isp. 
ispoprijeeiti  (i  se).  —  J)  n.  p.  piiJku  iia  vialima, 
schief  anlchneti  (dits  (Ictrchr  z.  li.),  addino.  lij.  kiio 
poprclkc,  ko.fo  nasloiiiti  sto.  —  2)  sa  se,  rcllcks.  sicit 
an.itemmen  (jcgen  Jcmund,  adnitor  in  uiiqucm.  Uj. 
kuo  nasluniii  se  na  kuna,  stiiti  prcd_  koija.  njirijcti 
se,  da  lie  maze  daljc.  vidi  razrOL'at'iti  se.  —  Kad  se 
kako  pscto  ili  dijete,  niakar  liilo  iiajmanje  i  najslabije, 
isprijeci  i  st;ine  da  sc  braui,  onila  slal)o  ko  smije 
na  nj  udaiili.  Npr.  311. 

Isprijoka,  ron  dcr  Seite,  a  latere,  cf  izrel)ar.  Kj. 
iz-pnjeka,  prijeko  ii  gen.  s  prijcdlugom  iz,  govori  sc 
kao  adnrah.  kau  iz  strane,  sa  stranc.  —  (xlasniea, 
nipiea  na  korabljania  isjirijcku.  Hj.  SSii.  /aluziti  konie 
11.  p.  s  Icirja  ili  isjirijcka.  Kj.  180a.  Maksim  .a:l_e_da 
jade  i.'fprijcka,  isjirijcka,  ali  poprijeko.  Npj.  2,  .')o2. 
.\li  stade  jeka  isprijeka,  zacu.se  se  jasni  lalambasi. 
3,  111.  Milan  (e  is  prijeka  doci  i  dovesti  tii  hiljade 
Kuca.  5,  38.'). 

isprikivati,  isprtkivrmi,  v.  pf.  insgcsammt  an- 
schmiedcn,accudo.  Kj.  iz-prikivali,  sreredom  Jirikurati. 
V.  impf  piikivati.  —  Oiijiu-i,  da  se  carski  fcrmani 
fate,  i  da  su  jyesto  isprikirani  po  zbjegovima  i  po 
zasjekama,  miod  su  mislili . . .  Danica  3,  177.  sa  se, 
pass.:  Slrijele,  grede  koje  se  iznulra  isprikiraju  una- 
kret,  kad  se  prevlaci  eilava  zgrada.  Rj.  719b. 

ispriisivati,  isprtSivam,  v.  pf.  insgcsammt  anniihen, 

adsuo.   Kj.   iz-prisivati ,    sve   redum   prisiti.  v.   impf. 

priSivali.  —  Coroje  je  imao  haljinu  cupavu,  po  kojoj 

su  bili  isprisivani  kojekaki    repovi,  a  iiajvise    lisit^i. 

Pis.  32. 

isprkositi,  isprko^im,  v.  pf  iz-prkosili,  dobiti  prko- 

;  scnjem:  »Ti  meni  u  svacem  prkosiS,   ma   prkosio   ne 

.  prkosio,   neJ   nista   isprkositi.-^   J.  Bogdanovic;.   ARj. 

IV.  5a. 

isprobihiati,   isprbbadam.    v.  pf  zerstechen,   com- 


pungo.  Kj.  Iz-probndnli,  sre  rcdom  prohostl.  v.  impf. 
probadali. 

isproliijati,  isprclbij.'un,  r.pf.  iz-prol>ijali,  .sir  redom 
prohiti.  r.  impf.  probijati.  —  KrogruJili  led,  ii.  p. 
oko  lagje,  t.  j.  ispro}>ijati.  Kj.  <i05a. 

i)sproil!U'a(i ,  isprfid.ajeni,  r.  pf.  gam  rtrkaufen, 
dircndo.  Kj  iz-prodavati,  .ire  redom  (mala  po  mala) 
prodati.  r.  impf.  proilavati. 

isprApadati,  dam,  r.  pf.  iz-propadati,  sre  redom 
(main  po  malo)  prnpasti.  v.  impf.  propadati.  —  No- 
sii'e  (djeca  vaSa)  kar  za  preljiibe  vase,  dokle  ne  is- 
propudaju  tjelesa  vasa  u  piislinji.  Mojs.  IV.  14,  33. 
isproreziva(i,  ispror^zllj^■ln ,  f.  pf.  insgcsammt 
durchschncidcn,  disiindo.  Rj.  iz-prorezivati,  sre  redom 
prorezaii.  v.  impf.  prorezivati. 

ispros,  m.  (u  C.  G.)  kad  se  isprosi  djevojka.  Rj.' 
isp.  isprositi  2. 

isprosijecati,  isprftsijecam ,  v.  pf.  nacheinunder 
durclischneidcn,  unum  ex  alio  disseco.  Rj.  iz-prosije- 
eati,  sve  redom  prosjcci.  v.  impf.  prosijeeati. 

itiprusiti,  isprosTm.  Rj.  iz-prositi,  proseci  dobiti.  — 
1)  erbetteln,  emendico.  Kj.  proseci  kao  prosjak,  pro- 
sjaceci  dobiti.  ridi  isprosjaciti.  —  Kao  da  si  isprosio. 
(Kad  ko  5to  inalo  donese).  Posl.  130.  Ko  sto  isprosi 
to  doma  nosi.  159.  —  2)  djevojku,  crbitten,  erfreien, 
impetro.  Rj.  isprositi  djevojku  kome  ili  za  koga,  u 
koga.  isp.  ispros.  —  .Ta  c»  ti  isprositi  drugu  gjevojku. 
Npr.  19G.  Bio  poslan  da  prosi  gjevojku  za  drugoga 
pa  je  isprosio  za  sebe.  I'osl.  2<)4.  Radnje  se  zvijezda 
danica,  zeni  l)rata  sjajuoga  mjeseca,  isprosila  viunju 
od  oblaka.  Npj.  1,  15i).  Da  isprosim  it  Lckc  gjevojku. 
2,  224.  U  Kisnu  .  .  .  mjesto  isprositi  djevojku  kaze 
se  rjcriti  ili  cjeriti  sc.  Kov.  43.  sa  se,  jKtw. :  Jednu 
(jabuku  zlatnul  mi  je  moja  majka  dala,  kada  sum  sc 
isprosila  za  tc.  Here.  23.  —  •'{)  proseii  (moleoi)  do- 
biti komu  sto  ud  koga  Hi  u  koga;  durch  Bitten  er- 
langcn,  impctrarc.  v.  impf  sloz.  ispra.^ati.  —  Roditelju, 
Seiikovieu  Gjurgjul  Od  liuga  si  mene  isprosio,  \io% 
je  mene  tebi  pokloiiio,  ja  I'u,  babo,  na  mtjdan  izici. 
Npj.  3,  391.  Spominjc  driige  poklone,  koji  bijahu 
iiiaiiiistini  isproscni  it  cara.  DM.  17. 

isprosjii("i(i,  isprosjartm,  v.  pf  iz-prosjat-iti,  dobiti 
prosjacenjem :  :>Nema  ni  eim  da  miSa  otruje,  nego 
sto  isprosjaci.  J.  Bogdanovie.  i  u  Stullija.  AKj.  IV. 
Sb.  ridi  isprositi  1. 

isp^o^sllT,  adj.  crbeten,  precibus  impetratus.  Rj.  sto 
jc  isproscno:  isp.  isprositi  3.  —  Srblji  pripovijedaju 
da  samo  cetiri  patrijara  treba  da  budu  na  zemlji,  i 
da  se  Srpski  patrijar  zvao  peti  i.<:prosni;  jer  su  ga 
Siblji  isprosili  od  one  letvorice.  Rj. 

isprovaljivati.  isproviiljujem,  v.  pf  iz-provaljivati, 
sve  redom  (malo  po  malo)  proraliti.  r.  impf  prcva- 
Ijivati.  —  No  Turke  iz  erkve  ne  mognu  isterati,  jer 
su  bili  naokolo  puskariiicc  isprovaljivali.  MiloS  109. 
Iskopase  sebi  studence,  studence  isprovaljivane,  koji 
ne  mogu  da  drze  vode.  Jer.  2,  13. 

isprovIiU-ili,  isprftvlaeiin ,  v.  pf.  nach  cinander 
durehziehen  (die  b'dden,  liiemcn,  Heftcl),  trajicio. 
Rj.  iz-provlaeiti,  sre  redom  provuci.  v.  impf.  provla- 
citi.  —  llika,  na  gjerermi  sprijed  kao  puca  od  kosi- 
tera  kroz  koja  su'unakrst  iiprovlaceni  gajtani  te  se 
cini  kao  da  su  tokc  na  i)rsima.  Rj.  230b. 

isjtrovroivati,  isprovreujem,  r.  2>f-  "'"^''  einander 
durchbohrcn,  durchliichern,  perforo  unum  ex  alio.  Rj. 
iz-provrcivati,  sve  redom  provrtjeti.  v.  impf.  pro- 
vreivati.  . 

isproz*iliati,  ispr6zebrimo,  v.  pf.  sich  erkuhlcn  (ton 
einer  Menge),  rcfrigeror.  Rj.  iz-prozebati,  o  vise  Ijudi, 
kad  svi  prozcbu.  v.  impf  prozebati. 

i.sprsi(i  se,  Isprsim  se,  i'.  pf  iz-prsiti  se,  ui-initi 
da  iskoce  prsi,  tc  tako  stajati  Hi  hoditi,  pa  »  raz- 
metati  se,  baniti  se,  sepiriti  se.  Vide,  kako  se  tsprsto. 
M.  Medifi.  t  m  Stullija.  ARj.  IV.  9b. 

27 


isprsknii 


—  418  — 


ispiistiti 


i~:.r«!.  Ill     -Vim,    r.   pf.   zerxpringen,   serhrechnt. 

-prskati.  vidi  [iiSprskati.  i'</).  vrsmiti. 

,,  luloSc    ilijelil'   orii-je:   Soepsui   uze 

Ji  Mitrii   iliij-'   staro   isprskitlo.  Npj.  2, 

I.;;,  i:loiiiiti  .-f,  rii»p<isti  xe. 

isprMiiili.  siiom,  r.  pi',  i/.-prsiuiti,  I'ao  prxnm-fti 
i>-,  -  .  ■  ■  ( ,y.  isprskoh,  isprSte ;  I  isprsmili.  i.  ^i'i(i|/Vr 
i^;  ij1:i;   I  isprsmio.  —   Na   voilokrJte   zimi 

,-,'.  .  iia  poklaae  i  druiro  joj  ispatlo.  DPosl.  (IT. 

i>|triuili,  /nu.  i"-  ;'/'•  i/.-pruziti, poscc  p>-u:iti:  >Ajmo 
11  hlad  malo  Aiw/i'  hpniliii.^  mi  se,  rellcht. :  ^Kuo  jra, 
i>;<™Ji«  ■<<;  u  liladu  kao  krepala  uireina.^  J.  liosrdauo- 
vie.  ARj.  IV.  10b. 

l>|irva.  Isprvii-e,  (iiifuii<ilich,  primUii^.  Rj.  adr. 
L'-prv:i.  <itii.uil  pivo  n  prijctUdtiom  ii.  ri<?i  iziiajprije; 
sprva.  sprv'ue,  u  prviiiu.  —  Iz  prva  kraja,  t.  j.  is-pria. 
Rj.  :?v7a.  /syirr.i  .samo  ustun'iio  ...  a  po  toiii  i  u 
inrnalu.  Pis.  27.  Tako  i  is  prva  ue  znaci  sauio  od 
kdd  neso  i  kad :  l^prvii  ne  kaziih  vam  ovo.  Jov.  IG, 
■4.  Sinr.  182.  Neman  se  iz  prvu  ScinjaSe  .  .  .  ali. 
DP.  311. 

ispriiti,  Roi,  v.  pf.  Kj.  iz-priiti.  v.  impf.  pr2iti.  — 
1)  breniien,  rOsteii,  frigo  (kavii,  dijete).  Rj.  svriiti 
prhnje,  posve  opiliti.  n.  p.  karu  ispvHti  na  riitri, 
dijete  ispriiti  vreloiii  vodom.  —  3)  s«  se,  refleks.  sich 
rerbrenneii,   adiirur.  Bj.  ittprziti  se  n.  p.  na  suncu. 

ispsoviiti,  ispsujeiu,  v.  pf.  ausschclten,  ohjnryo. 
Rj.  iz-pfovali.  vidi  iskarati,  i  .<i/ii.  oiidje.  v.  impf.  pso- 
vati.  —  Malo  jra  nije  u  top  baeio,  t.  j.  vrlo  ifu  iskarao 
i  ispsovao.  Rj.  7i3b.  Te  git  puitcno  ispsujc.  Odg.  ua 
ut.  1. 

i^piii-ati,  t-ain,  v.  pf.  Rj.  iz-pucati.  v.  impf.  pucati. 
—  Ij  hcrsicn,  aufspringen,  rumpor:  ispiiualc  mu 
ruke,  usue.  Rj.  —  Od  jada  mu  usta  ispucase.  Npj. 
1,  WS.  Cnia  zcmljii  i.'^piicu  ud  .su.se.  2,  3.  Ovce  bleje, 
pogleiluju  iia  me,  kad  cii  njimu  jagnjad  ispustili,  a 
u  i»i<;ii«  .srce  i.s/««.'«/o.  4,  38.  —  2)  sa  se,  rcjlcks.  — 
a)  znucenje  kuu  pod  1 :  B'jelo  li  je  lice  potavnjelo, 
zieut  ti  se  vele  ispucao  u  zalvoru  pase  baba  iiioga. 
Npj.  2,  lil4.  —  b)  n.  p.  piiSke,  tojjovi,  sich  sat  .schies.scn, 
satis  suniiissc  fde  torfiicntis):  Juce  su  se  puske  ispii- 
cale.  Rj.  -sirsili  pucaiijc,  pustu  sc  dosta  pucalo. 

i>pii('i,  ispiikiieui,  )•.  pf.  loskruchcn,  sonum  emitto: 
Top  isjiurc  ka'  da  progrmjelo.  Rj.  iz-piu'i.  tidi  is- 
pukmiti.  j>usiiti  iz  sehc  btiku,  glas  kao  ])U)ika,   top. 

ispliliaiti  ."•f,  ispQJem  .se,  v.  r.  pf.  (ii  Diibr.)  ispiihao 
se  vjctar,  sich  aiisbtasen,  satis  llavi.s.se.  Rj.  iz-puhati 
se,  svrsiti  puhaiije,  pusto  je  dosta  puhalo.  v.  impf. 
pubati. 

ispukniili,  nem,  vidi  ispu^i.  Kj. 

ispAljiti,  ispidjTm,  r.  pf.  (u  Srijemu)  (vidi  po- 
moUli)  cf.  piiljiti.  Rj.^  iz-i)uljiti. 

i.spuniti,  iilra,  v.  j>f.  Rj.  iz-puuiti.  v.  impf.  ispu- 
niati,  i.spunjavati,  ispuiijivati.  —  /.  1)  ausfidlen  (z. 
B.  die  Stickerci  nach  inneii  ztij,  expleo.  Rj.  ispuniti 
ito  cim  Hi  iega,  uciniti  da  sto  bude  piinu  ccgu:  Ja 
du  dati  tvoju  ubajliju,  Sto  sam  tebi  kod  babajka 
vezla,  pak  ti  nisam  za  nju  kazivala,  jer  je  nisam  bilu 
ispunila,  a  sad  sum  je  ispunila  zlatom.  Npj.  2,  GSfj. 
Kad  (Tiirci;  ve*'  svojim  mrtvacima  ispune  opkopc  . . . 
onda  .  .  .  Lanica  4,  24.  Bog  nada  da  ispuni  vus  svakc 
radosti  I  mira  u  vjeri.  Rim.  15,  13.  Da  rudost  vaSa 
bude  ispunjena.  Jov.  II.  12.  Znatna  praznina,  koju 
»u  i.ttorici  radi  ispuniti  svaki  po  svome  riizlicnim 
pogrjcikuma.  DM.  i)fi.  sa  se,  2>"ss.:  A  u  pjesinama 
kaito  ne  znaCi  niSta,  nego  se  dodaje  samo  da  .sc  is- 
jiuni  rrsta.  Rj.  la.  ^'  2J  crfiillen  (den  liefchl), 
impleo,  facto  satis.  Rj.  kao  izvrsitisto:  iU\^  joj  Boq 
i»puni  zelju  te  rodi.  Npr.  51.  Tu  sam  svoju  volj'u 
ixpunio.  4,  44.  Hode  junak  zavjet  da  ispuni.  5,  332. 
^alja  tvoju  rijei  da  ispunig.  5,  b'M.  Ova  mi  molba 
ontaiif  onda  neispunjena.  Npj.'  4,  XIII.  Ali  on  ovoga 
obf-anja  smjeiju  ne  ispuni.  Hovj.  73.  Car  ovii  prozhu 
primi  miloHlivo  i  obe<;a  je  ispuniti.   ;^itijc  !).   Ispuni 


sto  si  se  Gospodu  zaklco.  f),  33.  Mat.  21,  31.  Koji 
Ijubi  dnigoga,  zakoii  ispuni.  13,  8.  sa  se,  pass.:  Vnr 
vei'  vidi  da  ce  ono  da  se  ispuni  Jto  mu  je  glava  ka- 
zala.  Rj.  8()Sb.  U  taj  I'as  ispuni  se  la  rijcc  na  Na- 
vuhodonosoru.  Dan.  4,  33  {isp.  rijef  se  izvrSi,  zbije 
se;  rijec  urodi).  —  //.  sa  se,  relleks.  veil  *tcrden, 
imptear  (mjesec,  fiovjek  u  obrazu).  Rj.  postati  jmn. 
mjescc  sc  ispuni:  I'Oijck  se  ispuni  u  obrazu. 

ispi'iiijaiijc,  n.  Rj.  rcrb.  od  1)  ispunjali,  2)  ispu- 
njati  se.  —  J)  riidnja  kojom  tko  ispunja  sto  (das! 
Erfiillen,  impletio.  Rj.).  —  2)  stanje  kojc  biva,  kad 
se  tku  Hi  sto  ispunja  (iiostujc  puno). 

ispiinjati,  ispfinjAin,  r.  impf.  Rj.  vidi  ispunjavati, 
ispuiijivati.  i:.  pf.  ispuniti.  —  /.  1)  ausfidlen,  e.rpleo. 
ispunjavati  sto  i'im  Hi  iega,  ciniti  da  sta  biidc  puno:i 
Ne  ispunjam  li  ja  ncho  i  zcmlju'^  .ler.  23,  24.  —  2)  er-' 
fiillcn  (den  Befchl),  impleo,  fario  satis,  kao  izvrsiruti\ 
sto:  1  Hrist'ansku  rjcru  da  ispunjas.  I  Hrik'auski' 
zakoii  isjiunjate.  Rj.  Rlagosiljaj,  diiSo  moja,  (iospoda... , 
Ispunja  dobrim  zclje  tioyV,^  poiiavlja  se  kao  u  oria ; 
mladosl  tvoja.  Ps.  103,  5.  .Sto  ispunjas  moje  molbe. 
Pom.  oO.  —  II.  sa  se,  refleks.  roll  nerden,  impleor. 
postajati  jtun.  ridi  ispunjavati  se.  I 

ispiiiijilviiiijc,  ii.  Rj.  verb,  od  1)  ispunjavati,  2)' 
ispunjavati  sc.  —  1)  radiija  kojom  tko  ispunjara  sto 
(das  KrluUen,  impletio.  Rj.).  —  2)  stanje  kojc  biva, 
kad  se  sto  ispunjara  {jiostajc  puno). 

i>spiiiij:U'aM,  isptinj.iv.'mi,  v.  impf.  Rj.  vidi  ispunjati, 
ispunjivati.  v.  pf.  ispuniti.  —  /.  1)  ansfiillen,  e.rpleo. ' 
isj)uiijavati  sto  Ctm  Hi  cega,  ciniti  da  st<i  hudc  puno: 
Vidjeh  gospoda  gdje  sjedi  na  prijestolu  vi.soku  i  uz-i 
dignutu,  i  sl:at  mu   ispunjarasc  crkvu.   Is.   (!,   1.   — ' 
2)  erfiillen  (den  Befchl),  impleo,  faeio  satis,    kao  iz- , 
vrsivati  Uto.  —  Kako  ga  (zakon)  valja  po  volji  Hozijoj 
ispunjavati.  Prip.  bibl.  121.  —  II.  sa  se,  refleks.  roll  l 
tcerdcn,    impleor.  postajati  pun.  —  Ne  opijajte   sei 
vinom,  ti  kome  je  kurvarstvo,   nego   se  joS   ispunja- 1 
vajte  duhom,  govore(5i  megju  sobom  u  psalmima.  Efes.  i 
5,  19.  i 

Jspiiiijivaiijc,  n.  ridi  ispunjavanje.  Rj.  rtfit  i  ispu-1 
njanje.  '  ,        .:,. 

ispuiijivati,  ispunjujem,  ridi  ispunjavati.  Rj.  vidt\ 
i  ispuiijuti.  —  Evo  Vam  ovom  kujizicom  ispunjujem 
tu  zelju.  Njir.'  I.  j 

ispiipi-iti  sc,  cim  se,  v.r.  pf.  sich  so  setzen  odei\ 
leyen,  dass  der  Nabel  zu  oberst  kommt,  umbilicum' 
protendo.  Rj.  iz-pupciti  se,  tako  .sje.sti  Hi  Icii,  da  se  [ 
pupak  uzdigne  u  vis,  u  prenesenom  smislu  ka:e  se  i\ 
za  drugu  .stvar,  koja  .stoji  u  vis  uzdiynuto.  kao  da, 
se  ispela.  v.  impf.  puix'ili.  —  tSali  more  (veliku  umi-| 
vaonicu) .  .  .  i  ispod  kraja  njcgova  bijalui  ispupcene\ 
kao  jabuke  svuda  u  uaokolo  po  deset  uajedan  lakat, ; 
kojima  bjese  optoceno  more  ii  naokolo.  Car.  I.  7,24.1 

ispi'ipili  se,  Ispupim  se,  v.  r.  pf.  Rj.  iz-pupiti  se. ; 
V.  inijif.  pupiti.  —  Pupa,  (u  Boci)  nekaka  trava  u  koje' 
je  korijcu  otiJao  u  zenilju  dolje  upravo;  djeca  ogle-' 
daju  ovu  travu  koju  ce  iscupati  upravo  s  korijenom 
i  vukiici  je  gore  govorc:  »ispupi  sc  pupo  na  majcino 
mlijeko<'.  lij.  ()21)). 

i.spiist,  m.  Rj.  isp.  ispustiti.  —  1)  marva  nema' 
iiipusta,  Jiat  keincii  J'latz,  um  dahin  ausgelasscn  zu 
werden.  Rj.  mjesto  kuda  se  ispusti  marva  da  pase: 
Na  sve  gore  . . .  nego  de  biti  ispust  volorima  i  gazi(5e' 
ih  ovce.  Is.  7,  25.  —  2)  dao  mu  ispust,  Uelegeidieit 
verschaffen  zur  I'lucht,  fugue  copiam  fecit.  Rj.  dao  ■ 
mu  jiriUku  dii  pobjegtie. 

ispflstiti,  ispustim,  V.  pf.  Rj.  iz-pustiti.  vidi  ispu-' 
Stiti.  r.  impf.  ispuScati,  ispuJtati.  —  1)  auslasscn,di-' 
mitto.  Rj.   —  IzvrC'i  iz  ruke,  n.  p.  ?.muo  na  tie,   t.  j.  I 
ispustiti,  fallen  lassen,  dimitto.  cf.  izvrgnuti.  Rj.  221a. 
Ongje  je  kouji  ra.skinu,  te  pa.sju  dusu   ispu.sti.   Npr. 
1-32  (umre).  Neka  pusti  kraj  od  veriga  .  .  .  Onda  ona 
verige  ispusti.  158.  (ijevojka  nehotice  ispustila   pred 
proseima,  pa  prosci  udarili  natrag  od  proSenja.  Posl. 


I 


ispiiscanjc 


—  419  — 


isti'(-i 


179  (--=  prdnula).  Pritisni  nocom.  (K;ifl  ko  sto  isfniMi  I  se  Laki<=  Hiiseine:  .Pc.hiatimc.  o.l  Horvata  Matol  Ja 


li  oboii  nil  scinlju,  —  kao  dii  lie  lii  dalje  iilcklo?). 
263.  Ispustit'  is  sake.  DPosl.  3().  Zmaj  prolec'e  s  mora 
na  Diiiiavo  i  pod  kriloiii  pionese  djevojku  ...  Al'je 
zmajii  ze^'ja  dodijala,  inpod  l.rilii  Upusti  djevojku. 
Npj.  1,  Iti.'i.  To  izusii,  a  duiii  is:pusti.  1,  2;ji).  Desnita 
ti  usamila  riika,  ('r  koie  si  nfrcle  isimalio.  2,  SO.  I 
ovako  iiji'iuii  besidila  iziuija)  .  .  .  Kad  je  ziiiija  rljec 
inpuiitilu,  viiiiila  sc  iia  pundzer  od  dvoia.  JTNpj.  1, 
f>6.  Paii  iiije  nikako  liilo  luilo,  da  Miloxa  ixpu^ti  iz 
niku.  Miloi  120.  I'ledascljat-iiiia  oiioj;  vezaiio";  I'oveka, 
a  oni  iijcga  ifipustc.  ISl.  Kad  k.akav  raspu.iteni  luladic 
ispufti  kujii  rijcc  u  itvoj  iiuior,  kojii  iiilada  pli'laiica 
vaija  da  iie  iiijo.  onda  oua  spusU  oci  na  svoje  ple- 
tivo,  i  lra?,i  marljivo  ispusicnii  ztmikii.  I'ripiava  14I). 
—  2)  .111  se,  rcllcks.  —  a)  sick  vcrirahrloscn,  ticiiUyu 
rem  tneam.  Hj.  fidi  zapustiii  .se.  —  b)  on  se  inalo  u 
lieu  is|msti<),  t.  j.  izmiSavio.  Rj.  ridi  izfiubiti  se.  — 
r)  kuo  izici:  I  ja  b'  onjrje  uioc'o  tamnovati  ;rleda- 
juiJi  na  lieu  tvojeniu  .  .  .  .  I'  kojoj  sani  laninov'o 
lavnici,  Boj;  ti  ue  d'o  onjye  lavnovati ;  5to  1'  si  moje 
lice  zamotrio,  podavno  se  jcsam  isjiustio,  te  s'  umio 
i  kosu  obrij'o,  i  naijo  Idjoba  bijelnira  ...  te  u  lice 
krvec  zadobio.  Npj.  o,  131.  IJ  kolu  de  biti  moja 
luajka . . .  stara  ce  se  isjxistiti  majka,  pa  t'e  uljusl'  u 
byele  dvore :  ...  Pa  .sc  stara  iz  kola  pustila,  i  utrca 
u  bijele  dvore.  Here.  ^>.  vidi  pustiti  se. 

iS|Mls('aiijc,  n.  vidi  ispu.^tanje.  Kj. 

ispA^i-ilti,  ispriS(-am.  ridi  ispu.itati.  Uj. 

Ispiisili.  sTni,  V.  pf.  n.  p.  lulu,  ausriiuehcii,  fu- 
mando  cunsnmu,  cf.  poimsiti.  Rj.  iz-pii.5iti.  vidi  izdi- 
initi.  I',  impf.  pnSili. 

ispiiiitanjc.  n.  Rj.  nrU.  od  1|  ispustati,  2)  ispuStati 
se.  —  1)  radiija  kojom  tko  ispuHit  sto  (das  Aiislassen, 
emissio.  Rj.;.  —  2)  stanjc  kojc  bira  knd  se  tko  ispustu. 

isplistati,  ispuslam.  t:  impf.  Rj.  iz-pustati.  ridi  ispu- 
s(!ati.  r.  pf.  ispustiti,  ispustiti.  —  t)  intstasseii,  di- 
mitto,  cf.  ispusdati.  Rj.  —  Ali  nijesnio.  br.ate,  drije- 
inali,  ni  iz  riiku  i;iisa  ispidtitli.  Npj.  2,  100.  Jos  navla.' 
uipustitjte  rukoreli  i  oslavljajic  joj  iieka  kiipi.  Rut. 
2,  1(>.  Jesi  li  vidio  kad  se  kosute  lojru?.  .  .  Kako  se 
savijaju,  mlad  srojii  ispustajii',  i  oprastaju  se  bolova? 
Jov  3'.i,  (i.  Ispustiijii  dusu  srojii  u  uarueju  niatera 
svojili.  I'lae  2,  12.  —  2)  sii  se,  rcllcks.  —  a)  sich 
verindirloseti,  negligo  me.  Kj.  ridi  zapustati  se.  — 
b)  u  lieu,  imiijcr  verdcn.  macresco,  cf.  ispustiti  se  (2  b). 
Kj.  «  lieu  mrsuti,  tiirsnriti;  ti  lic7i   (juhiti  se. 

ispiizilti,  Ispuzcm,  r.  pf.  Rj.  iz-puzati.  r.  impf.  pu- 
zati.  —  J)  liinimskriechen  (trie  die  Kinder),  crepo.  Rj. 
pxduei  izici  (kao  n.  p.  djeca).  —  2)  hinaufklettern, 
enitor,  erepo.  Kj.  puhici  iizici,  popcti  se. 

isri'd  (iz  Sred),  miitcn  aus,  e  medio.  Rj.  iz-sred. 
Prijedloir  sred  uzima  preda  se  drujre  (iz,  na,  po,  s,  u), 
koji  uui  znaeenju  dodaju  svoje.  iSint.  30S.  —  Isred 
grada,  isrcd  vojske.  Rj.  Projrovori  Gospod  k  vama 
isrcd  oijnja.  Mojs.  V.  -1,  12.  UzeJe  dvanaest  kaniena 
isrcd  Jorduna.  Is.  Nav.  4,  8. 

IstS,  (St.)  durcli  poctischc  Licenz  vei-kiirzt,  stutt  od 
istoka,  com  Anfang,  ah  orientc:  Sjelo  sunce  ista  do 
zapada,  a  ne  sjalo  gje  je  moja  majka.  Rj.  «  pjesmi 
rijed  skraeena  mjesto :  od  istoka. 

istiti-i,  istaknem,  r.pf.  iz-taci.  ridi  istaknuti.  v.  impf. 
isticati.  istjccati.  —  1)  kuo  pomoliti,  uciniti  da  se  sto 
osobito  poicaze,  pomoli.  hervorhelien.  —  Elam  uze  lul, 
8  kolima  Ijudi  i  s  konjieima,  i  Kir  istaee  stit.  Is.  22, 
6.  sa  se,  puss. :  Ide  jedno  za  drufrim,  pa  se  hode  prema 
prednjem  da  istakne  drugo.  DARj.  3a.  Da  se  samo 
istuknu  ruzlike  prema  glavuom  ili  prema  prednjem 
znaccnju.  Ogled  VI.  —  2)  sa  se,  rctleks.  sich  herror- 
thun.  erbieten  zu  eincr  Unternehmitng,  exsisto,  cf. 
istaknuti  se:  Istuce  se  silna  poturiea.  Rj.  kad  se  tko 
izmoli  izmegjn  drugih,  pokazc  se  gotor  da  sum  sto 
ucini.  ridi  nataei  se,  istisnuti  se.  —  'Ali  evo  muke 
i  nevolje:  uema  nitko  za  me  u  tamnicu.i;  .  .  .   Istaee 


eupastiza  te  u  Uiniiucu.  .Npj.  3.  31;'). 
,      istiikuiijc.    H.   das  AicisclicHkeii,  c/fusio.  KJ.  cerh. 
I  on.  istakati.  radnju  kojnm  tko  istuije  kto. 

istitkad,  Islaeem,  r.  impf.  ausschenken ,  e/fundo. 
Kj.  iz-takati.  r.  pf  istoeiii.  sa  so,  pasn.:  Breuicnice 
i  barila  .  .  .  osim  one  jame  odoz^o  na  dnu  imaju 
jamu  i  sa  strane  pod  vrhoni,  te  .ie  na  onu  janiu,  Ato 
je  na  dun,  n  iijili  pice  ili  voda  sipa,  a  na  ovu  drutu 
istaee.  Rj.  2i)6b. 

istikkiiiili  so,  mTiu  «e,  o.  r.  pf  iz-takmiti  se  kao 
izjednaiiti  se,  isporediti  sc:  Neistinilo  vijek  ne  is- 
takmi  sc  s  istiniiijcm.  DPosl.  77  (dijideki.  vijek  u 
puricaiijii  nikad).  isp.  takmen. 

iNtikkiiiili  so,  Istaknem  se,  vidi  isUdi  se.  Kj. 

isls'lnoali,  earn,  v.  pf  Rj.  iz-tiindati.  postanjem  ud 
tanak.  ridi  otam'ati.  —  Ij  diinn  tccrdcn,  e.itenuor. 
Rj.  tanak  postali.  —  2)  iceniger  tcerden,  extenuor: 
inia  li  joS  koliko  rakije?  —  nema,  ved  je  istancalo. 
Rj.  miinjc  postati  (sto  postane  fanko,  njega  ima  i 
manjc):  V  taj  (5e  dan  istancati  sluva  .lakovljeva,  i 
debelo  tijelo  njejrovo  omrSaee.  Is.  17,  4. 

isti'iDJiti,  Ist.anjun,  r.  pf.  rerdiinnen,  extenuo.  Kj. 
iz-lanjiti,  uH-initi  da  sto  hiide  tanje,  tanko.  v.  impf. 
istanjivati.  sa  se,  /ji/.s-.f. ;  Kad  se  nadi  n.  p.  sjekira, 
onda  se  na  oJtriee  njezino  n.a.stavi  nada  (delika),  pa 
se  poslije  istanji  i  izo.'tri.  Kj.  381)0. 

istaiijivriiijc,  n.  das  Verdiinnen,  extenuatio.  Rj. 
verb,  od   istanjivati.   radnja  kojom  tko  istanjuje  sto. 

istanjivati,  istanjujGm,  v.  impf.  rerdiinnen,  c.itenito. 
Rj.  iz-tanjivati,  citiiti  da  bude  sto  tanje,  tanko.  r.pf. 
istanjiti. 

IstarskT,  adj.  sto  pripada  Istri,  Istriji:  U  jednoj 
pjesmi  istarskoj.  DAKj.  224a. 

islaslili,  Sttni,  v.  pf.  vidi  izglaiinjeti.  Kj.  iz-taStili. 
postanjem    od   tast,   prazan.  postati  prazan,  gladan. 

istavlli,  vTm,  v.  pf.  Kj.  iz-staviti,  digarsi  sto  sjed- 
noga  mjcsta  stariti  na  drugo.  r.  impf.  istavljati.  — 
Ij  n.  p.  lonae,  ircgstcllen,  remorco.  Kj.  kao  staviti 
na  .^tranu.  —  2J  vrata,  ausheben  (die  Thiirl,  cvello: 
Koliko  ga  lako  udarila,  iz  bojna  ga  sedla  istarila. 
Kj.  —  Dozovii  seoskoga  drvogjelju  s  njegovim  alatom, 
te  istuvi  rrata.  Danica  2,  135. 

istavljaiijo,  n.  Rj.  verb,  ud  i.-itarljati.  —  1)  radnja 
kojom  tko  i^tuvlja  (.tturlja  na  stranu)  iito,  n.  j).  lonac 
(das  W'egstellen,  remotio.  Rj.).  —  2)  radnja  kojom  tko 
istarlja,  n.  p.  vrata  (das  Ausheben,  avulsio.  Rj.). 

istavljati,  vljam,  r.  impf.  iz-stavljati,  dizuti  sto 
s  jednoga  mjcsta  pa  starljati  na  drugo.  v.  pf.  istaviti. 

—  1)  wcgsetzen,  remoreo.  Rj.  kuo  .'itavljati  na  stranu, 
n.  p.  lonac.  —  2)  vrata,  ausheben,  avello.  Kj.  — 
>Kada  budes  na  ulieu,  cuvaj,  ne  lupkaj  :  .  .  .  Kad  je 
bio  na  uliou,  vrata  istarlja.  Npj.  1,  r)22.  NavaliJe 
jako  na  eovjeka,  na  Lota,  i  stadose  istavljati  vrata. 
Mojs.  I.  Ut.  'J. 

istavuriti,  run,  v.  pf.  n.  p.  zimu,  iz  zime,  miihselig 
zubringen,  miserc  transigo,  cf  pretavoriti.  Rj.  iz- 
tavoriti.  tavoreei,  kubtireci  provesti,  n.  p.  zimu,  izaci 
iz  nje.  r.  impf.  tavoriti. 

ist^ei,  istfecem.  v.  pf.  Kj.  iz-tedi.  f.  impf.  istjecati. 

—  la)  aiislaufcn,  eflluo.  Kj.  —  Odnese  pomije  u 
valov  svinjama  .  .  .  pomiju  ni  kapi,  a  oko  valova 
zemlja  suha,  nisu  istekle!  Npr.  83.  Petar  Vetni  jaje 
pece,  ako  puce,  ne  istece.  Posl.  247.  PiSi  .  .  .  kako  ti 
kiid  iz  pera  istci/e.  Kj.'  VI.  {Lsp.  PiJu  kako  im  kad 
izigje  iz  pera.  Pis.  28).  Istece  rose  iz  runa  puiui  zdjela. 
Sud.  G,  38.  —  b)  kao  proii,  minuti:  To  de  prodi,  a 
ti  eeJ  (Koie!)  ostati;  sve  ce  to  kao  haljine  ovet5ati  .  .  . 
Ali  ti  si  taj  isti  i  godine  troje  ne  ce  isieci.  Ps.  102, 
27.  —  2  a)  kao  izici,  ausgehen,  oriri:  I  istekla  ju- 
tarnja  danica.  Rj.  25(jb.  Isteklo  je  iSarko  sunce  da 
iza  gore.  Rj.  758a.  Istece  sjajan  mjesece,  o  bumbule 
moj !  Here.  278.  —  b)  kao  izici,  postati:  Molitve  su 
njezine  (crkve)  s  tolikim  obiljem  blagodati  istekle  iz 


istogliti 


—  420  — 


istina 


tmi  svHijeh  oiac.i.  l>r.  ;tTl.  ( >sobito  (poslovioe)  koje 
*ii  i:   li  ir.M/iKijM  .-iivf.i  istekle.  Kail  ll',  2()3. 

'■■.li'Klili.  rim,  i.stt^srniiCi.  Isiesriiem  r.  pf.  Hj.  iz- 
.li.  r.  impf.  istezuti:  losrliti.  t"<>  niznc^i. 
lieu,  tjlemlo.  protraho:  A  liohvati  sri^ali 
o,;i  mil   iVtiri   kniiata.    Kj.  (hp.  izviti  •2: 

On  I'in  (xi  biljuni.  pa  iju  irri  iia  dvanacst 

kat  uma  isteijli  vrauOini.   HXpj.  1,  143.  A 

on   ■  u    torbii'u  pa  isteze   puue  boce  viiia,  a 

izv.s.i;  hit  na  oijelojra.  4,  4l)t<.  Igtegiise  listove  od  /.lata. 
Mojt  lir  3it,  3. 

Tjttrk&r,  aufs  neue,  ron  vorne,  dmuo,  cf.  nanovo; 
Pa  istelar  puJke  podasuse.  Rj.  iz-tekar.  vidi  tekar, 
potekar. 

Lst^liti.  l<ten,  r.  pf  Rj.  iz-telili.  r.  impf.  teliti.  — 
/)  (fine  Mriuje)  kalben,  pario.  Rj.  I'ldc  -le  tu  kruvu 
kiid  i:U:e  rise  telica.  —  3)  sa  se,  reikis,  kidhen 
froH  mehrern  Kfihen),  pario.  Rj.  i<iie  se  ;a  vise  krava, 
kad  iilegu  telad.  —  Krave  ti  se  istelile,  sve  volove 
viloroge.  Npj.  1,  114. 

ist^sati,  IsteJcm,  r.  pf.  uushauen,  edolo:  Iz  sviikog 
pat\ja  ne  moie  .«•  .svetae  isteiniti.  Rj.  iz-tesati,  tesuci 
i;raditi.  v.  impf.  tcsaii.  —  Istesi  sebi  dvije  ploce  od 
kamena.  Mojs.  II.  34.  1. 

istrzanjo,  n.  das  Au.^dehnen,  cvtensio.  Rj.  verb, 
od  istezati.  radnja  kojum  tko  isteic  sto. 

i^tt■zali,  i.-iiC'iem,  r.  impf.  uusdehnen,  eoiendo.  Rj. 
iz-tezati,  kao  razvlaciti.  v.  pf.  istegnuti. 

isti,  "idi?m,  ridi  ici.  Rj.  —  Srblji  ne  kazu  AtU, 
nego  >ioi<  ili  isti.  Nov.  t^rb.  1817,  541.  I  glagol 
>iti<  uziina  k  osnovi  svojoj  -di  (idem)  .  .  .  umetnuto 
»d»  prelazi  i  u  neodregjeni  iiacin,  gdje  sc  opet  prcd 
nsstavkom  ■. ti-  prelvara  u  ».s=  (kao  u  glagola  kojima 
se  osnova  sivrSuje  na  >d- )  te  glasi  i  isti.  Obi.  81. 

Istl,  udj.  Rj.  —  1)  sdbst,  ipse.  Rj.  has  on  i  ni 
koji  dTiigi.  has  una  i  ni  kuja  dniya,  i  t.  d.  ■ —  Go- 
vore<?i  nni  islu  sto  i  ona  prva.  Xpr.  03.  Vidi  gje  niz 
prozor  nekaka  zcnu  spuSta  svoje  kose  zlatne  .  .  .  kad 
ko  je?  ona  isia  gjevojka.  Obe.scli  se  jedno  dnigome. 
94.  (>d  straha  pade  na  zemlju  i  kao  zaklan  zaspa. 
U  ta  mil  isti  ias  dogjc  opet  na  san  ono  istv  dijetc 
govorcci  mil  .  .  .  Npr.  it5).  Nancse  ga  sicca  u  onaj 
isti  grad.  118.  Kad  knjigu  opremi,  onu  islu  noc 
ukrade  ocu  iz  poiaje  jedan  cudotvorni  noz.  120.  U 
to  isto  rrijeme  Nmotri,  da  ide  jedna  velika  zmija  niz 
duvar.  191.  Una  te  iste  godine  ostane  teJka.  213. 
<  >ba  sina  oieni  i  s<?er  uda  i*  jcdan  isti  cas.  232.  Troje 
pra-^cica,  koji  su  «  isti  muli  krmacu  sisali.  255.  Tvoja 
baba  i  moja  baba  iite  dvije  babe.  Posl.  312.  Opet  to 
isto.  Npj.  1,  321  (natpis  pjesmi).  Ugleda  joj  (lice), 
pa  joj  govorio:  i.Sto  je  tebe  potamnjelo  lice?«  ... 
Ua.<«an  aga  isto  Ijiibu  pita.  Here.  87.  Govore  onakijem 
istijem  jezikom  kao  i  Srbi.  Kov.  7.  Ovo  govore  jedni 
isti  Ijudi  u  cistome  narodu.  Pis.  58.  tjpisatelj  treba 
da  pise  onako,  kao  sto  nalazi  .  .  .  Kuje  isto  i  Jung 
jK)ivrpjuje  .  .  .  Ovom  istinom  naoruzan  sve  recen- 
zenttt.  na  mejdan  pozivam;  zaSto  ako  padnem,  moje 
&  mi:  isto  pero  oboriti  <>0.  Za  to  le  isto  podigob  da 
na  tebi  jwjka^.em  .silu  svoju.  Rim.  !t,  17.  Ja  isti  >'idjecu 
ga,  i  oci  moje  glcdace  ga,  a  ne  drugi.  Jov  19,  27.  Ali 
ti  si  (fJoie!)  taj  isti  i  godine  tvoje  ne  ce  i.stedi.  Ps. 
11/2,  27.  Jedna  igtu  rijec  Htoji  Ca.s  sa  %  ca.s  bez  njega. 
Buky.  32.  —  2)  gunz  derselhe,  ipsissimus:  Isti  isto- 
vetni  otac  (za  dijete  koje  je  nalik  na  oca).  Rj.  240a. 
ridi  i'lti,  puki,  suAti. 

isticiinje,  h.  Rj.  verb,  od  1)  i.sticati,  2)  isticati  se. 
—  J  J  radnjtt  kojom  tko  istice  .sto:  Hi  6e  biti  opi- 
Hivanje,  ili  poregjenje  «  drugim  C-im  i  isticanje  raz- 
lOca.  (Jgled  VI.  —  2)  radnja  kojom  se  tko  istice 
(dan  Hervorthun  zu  einer  That,  adparitio,  oblatio. 
Rj.i.  ridi  i.itjecanje  2. 

i.stit-ati,  isticem,  r.  impf.  iz-ticati.  v.  pf  istadi,  is- 
taknuti.  —  Jj  kuo  pomaljati,  iiniti  da  se  sto  oso- 
bito  pokazujc,  pomulja,  heriorhehen,  hertorzeigen,  ex- 


xcro:  Zvijeri  isticu  sise  svoje  i  dojo  inlad  svojii.  Plaf 
4.  3.  sa  se,  pass.:  Pa  se  .  .  .  pokaze  slog  koji  se  iz- 
megju  driigili  istii'f,  ili  se  njiiiia  .saiuo  rinilo  da  se 
istice:  a  kako  sc  istiie:  cda  li  du^.inoin,  i  kakovom. 
Rad  21),  155.  —  2)  .la  se,  rc/lcks.  isticati  se,  lstic6m 
se,  vidi  istjecati  se.  Rj.  sick  hcivortliuii  zu  etnas,  ea-- 
sisto.  Kad  .vc  tko  izmalu  izmegja  diugih,  pokazuje 
.se  gotov  da  sum  sto  uiini. 

istifan,*  istiKna,  m.  Art  Kopfhedeckung  der 
Fraucii,  vittae  genus:  A  na  glavii  istifan  od  zlata. 
Kj.  nekakav  nukit  koji  zene  nose  oko  glavc  rise  iela: 
Jedna  glava,  tri  su  istifaua.  Here.  13.  govori  se  i 
istivan :  Na  njojzi  je  divno  odijelo:  jedna  glava,  a 
dva  i.s/ii((ii((,  jedne  usi,  a  dvoje  mingjuse.  Npj.  1,  137. 

Istiha  (iz  tiha),  langsam,  leise,  Icntc:  I<stiha  se  pe- 
ceniea  pece.  Rj.  polagano:  Iz  tiha  liodeci  prije  se 
doina  dogje.  DPosl.  34.  Tko  is  tiha  ivata,  muCno  se 
mflze  udavit'.  129.  ridi  istija. 

istija.  (iz  tija),  ridi  istiha.  Rj.  h  se  pretvara  u  j: 
coja,  suaja,  aidaja,  kijati  i  t.  d.  Posl.  Xll. 

istij(^stiti,  istijestlm,  r.  pf.  (u  Boci)  n.  p.  masline 
samljevene,  auspressen,  ciprimo.  Rj.  iz-tije5titi,  tije- 
steci  izeti.  v.  impf.  tij&stiti:  —  sa  se,  puss.:  Koiniua 
od  groi5gja  ili  kao  sto  .se  u  Boci  govori  od  masliua 
po  sto  se  smclju  i  isiijeste.  Rj.  287b. 

istiniiirlti,  istimainm,  r.  pf.  iz-timariti,  svrsiti  tir 
murenjc.  ridi  iscesati.  v.  impf.  timariti.  —  Po5to  isti- 
mure  i  na]>ojc  konjc.  Banica  2,  118. 

Istin,  (idj.  M  Rj.  sumo  kao  odregjen :  "istinl,  irahr- 
haft,  verax.  Rj.  sto  jyripada  istini.  vidi  istinit.  isti- 
niti.  —  Diz'  u  ruke  Hrista  Boga  istina.  Npj.  1,  121. 
Pred  samijem  Bogom  istinijem!  2,  1.  Da  sluzite 
Bogu  zivu   i  i.^fiiiw.  Sol.  I.  1,  9. 

istina,  f.  Rj.  isp.  obistiniti  se.  —  J)  die  Wahr- 
heit,  Veritas.  Rj.  osn.  u  isti.  Osn.  170.  ridi  pravda  2. 

—  Istinska  istina.  Rj.  239b.  (=  cijela,  prava,  .^ama, 
svcta  istina).  Ali  je  i  to  cijela  i.<tina,  da  Jto  je  god 
vlada  Turska  bolja  i  covjecnija  to  je  i  hajduka  u 
zemlji  maiije.  Rj.  799.a.  Stanidaja  tebi  kuzcm  jednu 
praru  istinu.  Npr.  Kit).  I'obau  odgovori :  .\ko  je 
lazno  zborili,  ti  si  za  istinu  vjerorao.  l()(i.  Cijelu  mu 
istinu  otkriJH.  Ko  istinu  gudi,  gudalora  ga  po  pr- 
stima  biju.  Posl.  139.  Je  I'  istina  see,  ho  ohecajeS. 
Npj.  1,  82.  San  je  laza,  a  Bog  je  itstina.  2,  110.  Ti 
se  salio  ili  ne  .salio,  ja  s.am  za  istinu  primio.  Danica 

4,  38.  Ni  on  sain  ne  dr^i  src  za  samu  istinu  .'to  se 
pjeva.  Npj.  2,  (>()  (Vuk).  1  od  jednoga  i  od  drugoga 
moglo  je  ncsto  l)iti  istina.  3,  445  (Vuk).  Kad  hi  is- 
tina hilo,  da  je  .  .  .  <  )dg.  na  sit.  9.  Istina  svega  ovoga 
posvjedocide  se  ovijem.  Pis.  7().  Primjeri,  koji  su  I. 
D.  str.  43.  pripovijedani,  jcsu  istina.  Priprava  120. 
Ako  u  svacemu  pravda  i  istina  mora  kad  tad  )iad- 
rladati.  Slav.  Bibl.  1,  92.  Obradovah  se  vrlo  5tO 
nagjoh  neke  od  tvoje  djece  koji  liode  u  istini.  Jov. 
II.  4.  Obradovah  se  vrlo  kad  jjosvjedocise  tvoju  is- 
tinu, kako  ti  u  istini  zivis.  Jov.  III.  3.  (bihlijski :  ho- 
diti  u  istini,  zirjcti  u  istini  =  zivjcti  po  naw-i  isti- 
nitoj).  Ako  jc  istina  ovo  posljednje  u  Dandolu, 
onda  .  .  .  DM.  339.  O.staje  sreta  istina.  VLazic  1,  8. 

—  2)  otiri  na  istinu,  tiiti  na  istini:  umrijvti.  OtiSaO 
na  istinu  (ist  gcstorben).  Rj.  Blago  Ivi  i  Ivinoj  du5i . . . 
Ivanu  de  Ristos  Gospod  platit',  kada  Ivan  bude  nu 
iatini.  Npj.'  3,  32l>.  —  3)  od  istinc.  isp.  zaista :  Sve 
cu  tebi  kazat'  od  istine.  Npj.  4,  279.  \"\  se  varate 
ako  od  istine  mislite  da  ja  pi,4u(;i  Ercegovacki  pr- 
kosim  Srbijancima.  Straz.  1887,  G3.  —  4}  po  istini: 
istinito:  Otidc  k  ocu  i  kaze  mu  sve  po  istini.  Npr.  15. 
Kazuj.  bane,  po  istini,  da  smo  jadni  i  iaiosni.  Npj. 
1,  91.  iPoznajem  ga,  da  je  Crnogorac«.  »Crnogorac 
jjo  istini,   Vuce,    moj    sinovac,    sin   je    od    vojvode. 

5,  539.  Kome  iskaie  sve  po  istini  kao  Sto  jest.  2i- 
tije  11.  —  5)  va  istinu  (iz  crki:enoga  jezika  mjesto 
u  istinu);  isp.  doista,  i  syn.  ondje:  Va  istinu  Boiju 
(govore  popovi  i  kalugjeri).  Rj.  51a.  »Ristos  vaskrs* 


istini 


421 


isto^iti 


i  odgovarii  se:  va  iittiiiii  vaskis.  Kj.  r)r)a.  Vu  ifitinii 
ti  si  sin  HoJiij.  Mat.  14,  ."j;!.  Djeoi  iijeziuoj,  kojii  ja 
Ijiibiin  v<i  iatiiiu.  Jov.  II.  I.  —  0)  istina  je,  (hi  .  .  . 
all,  (i:  II  tiikim  sc  duiinfijdjimn  sristawik  (kopalu)  je 
i  izustavljn:  iittinu,  tia  .  .  .  uli,  no;  nitpokon  rijec 
istinu  hcz  svcze  gntmitiirnc  s  oxtitlim  dohija  zmi- 
cenjc  iidi-crbijidrw :  istina  .  .  .  iili.  neijo,  no;  iirar  .  .  . 
itbcr;  q  II  id  em  .  .  .  sed  taiiicn:  l^tinu  je,  restiti  care, 
da  »\  mi  to  kiizao,  idi  poirleilaj  sto  si  mi  na  ovoj 
karti  potpixao.  Npr.  lOS.  Jstiiin  je.  ljiibi('ice,  da  »i 
cvijet  M.ad  cvjctov'ma.  a  i  joSt  bi  le|isa  bila,  da  ti 
nije  mala  maiia.  Npj.  1,  227.  —  Izvaii  liijo^rnidskog 
paSaliika  ixtina  da  imam  iz  inloifih  iiabija  po  neko- 
iiko  imena  od  sela,  no  budiu'i  da  ih  iieiuam  sviju, 
zato  c'u  .  .  .  Daiiica  '2,  73.  htina  da  ce  ona  za  vas  i 
tako  propasti;  ali  ]e  opet  boljc  ...  2,  140.  —  Pa  mi 
je  iz  najprije  istiiM  bilo  teSko,  a  poslije  saui  se  bio 
kojcko  iiavikao;  all  kako  ta  prokleta  ^oiia  do;rjc 
k  meni  .  .  .  Npr.  145.  Kad  oni  dojrju  n  Heo<;rad, 
dojrje  istina  i  .lakov.  no  on  udaii  iiatrafr.  Milos  23. 
To  se  >'b  .  manjo  eiijo;  ali  k  istokii  no  piibi  se  tako 
odmah,  nej;o  se,  istina  svc  slabeci,  ])rot('ze  preko 
Zete  moze  biti  Oak  do  Metohije.  Posl.  XXII.  Istina, 
ja  »am  kriv  sto  se  nezvan  istakob,  uli  sam  reci  sta 
me  je  uagnalo:  razmetaiijc  ili  Ijubav?  DP.  ,5. /^lelim 
da  iz  ovoga,  istina,  slaboi;  opisivanja  sam  sebi  sa- 
staviS  u  misli  veliku  sliku  nase  crkve.  372.  U  eem 
hi,  istina,  napominjati  ponajviSe  stvari  yei  poznate. 
Rad  1,  110. 

l!>tinT,  adj.  wahrhaft,  verax.  Rj.  "istinl  (mjesto 
llCTHilhill).  Osn.  177.  primjere  vidi  kod  istin. 

T.stinit,  adj.  u  Kj.  samo  kan  odreyjen:  Istinitt, 
tcahrlmft,  veraiV.  sfo  pripuda  istini.  vidi  istin,  istiui. 
—  Da  };a  iskusa,  jeli  istinito  sto  mil  srce  kaze.  Npr. 
250.  Neistinito  vijek  lie  istakmi  se  .s  istinHijem.  DPosl. 
77.  A  jos  se  za  i.-itiHitijc  fioruri  da  su  .  .  .  Kov.  38.  Isti- 
niti  duiiaiijaj.  Npj.  4,  458  (Viikl.  Zuamo  da  si  isti- 
nit.  M.at.  22,  l(j.  Hljeh  istiniti  s  iioba.  Jov.  (i,  32. 
Dajto  mi  znak  istinit.  Is.  Nav.  2,  12.  J^o  je  napi- 
sano  u  knjizi  istinilui/a.  Sam.  II.  1,  18.  San  je  is- 
tinit, i  tumiu'enje  mii  vjerno.  Dan.  2,  45.  adv.:  Po- 
znadose  istinito  da  od  tebe  (oce!)  izicjoh.  Jov.  17, 
8.  Slu^ite  mil  istinito.  Sam.  I.  12,  24.  Samo  ako  ili 
(grijehe)  istinito  priznamo.  DP.  175. 

Tstinitost,  "istinitosti,  /'.  Veritas.  Stulli.  osohina 
onoija  sto  je  istinito.  die  Wahriiaftiykeit,  veracitas. 
Xe  eete  ni  malo  posumnjati  o  istinitosti  ove  moje 
zelje.  Javor  1885,  439. 

TslinskT,  adj.  n.  p.  istina,  wahr,  tvahrhaft,  veris- 
siinus,  i2)sissiiinis:  to  je  istinska  lai,  (scherzhaft).  Rj. 
(It  sali).  Ovo  je  sve  istinska  istina;  a  i  u  ostalijem 
Crno.sorekijem  pjesmama  vise  je  istorije,  nego  poe- 
2ije.  Npj.  4,  127  (Vuk). 

istirniije,  n.  verlj.  od  istirati.  radnja  kojom  tko 
istire  sto. 

islirati,  istirem,  v.  impf.  prema  v.  pf.  istrti.  iz- 
tirati.  za  ohlieje  isp.  otirati,  6tirem,  p6tirati,  p6tirem, 
i  t.  d.  —  Keee  ove  riei  Lovrinae,  pofie  uhrusom  is- 
tirati, i  ouim  noge  otirati.  P.  Hektorovie.  AHj.  IV, 
lljb.  Iz  kaleza  rujuo  vino  piju ,  kaleznjaeim'  brke 
istiraju.  M.  Pavlinovie.  IV.  771a  (istiiaju  dijalekt. 
mjesto  istiru). 

istiskivSnjt',  n.  das  Hinausdriicken,  e.drusio.  Rj. 
verb,  od  istiskivati.  radnja  kojom  tko  istiskiije  sto. 

istiskivati,  istiskujem,  v.  impf.  hinaii.'tdriicken, 
extritdo,  urijcj  foras.  Rj.  iz-tiskivati,  tiskati  koga  Hi 
sto  da  izac/je.  v.  pf.  istisniiti. 

istisniiti,  snem,  (Wtisnnb,  istiakoh,  istisnu,  istiSte; 
istisnuo,  "istiskao,  istisunla,  istishi)  c.  pf.  Rj.  iz-tisnuti. 
t'.  impf.  istiskivati.  —  1)  hinausdriicken,  e.rtrudo.  Rj. 
kau  tisnuti  koga  ili  sto  da  izai/je:  Iz  itahije  L'zicke 
jo5  iz  poeetka  je  Kara-(ijorgjije  Jakova  bio  istiskao 
8  pomoni  Milana  Obrcnovica.  Sovj.  14.  —  2)  s«  se, 


rejleks.  vidi  istiKJi  se.  Rj.  kad  sc  tko  izmofi  izmcyjii 
drugih,  pokaze  se  ijolov  da  sam  sto  ucini.  vidi  i 
iiatai'i  se. 

i.Stiva  (istiva),*  /'.  meerscliatimene  I'feifc ,  fmtiila 
fumatoria  e  spumu  marina.  Kj.  istiva  jc  upruvo  ne- 
kaka  bijela  zemlja  od  koje  se  grade  Inle,  pa  i  lula 
od  nje. 

islivan,*  istivAna,  hi.  vidi  istifan. 

is(jiM-anj(>,  «.  verb,  od    1)  istjeeati,  2)  igtjecati  se. 

—  1)  stanjc  koje  biva,   kad   sto   istjefe,  n.  p.  siince. 

—  2)  radnja  kojom  se  tko  i.stjeic  (dius  Hervorthuii 
zii_  einer  That,  adparitio,  oblatio.  Kj.).  vidi  iidiejiiije  2. 

istjeeati,  IstjeOem,  r.  impf  iz-tjecati.  —  1)  kao 
teii  iz  Cega.  v.  pf.  istei^i.  znaicnje  vidi  kod  isledi.  — 
Okrenii  se  kiigj  istjece  sunce.  Kj.  311b.  —  H)  sa  se, 
re/leks.  sich  herrortliun  zu  etwas,  ex^isto.  Kj.  isticati 
■•>e,  vidi  istjeeati  se.  Kj.  23'Jb.  kad  se  tko  izmala  iz- 
mcgju  drugih,  pokazuje  .se  gotov  da  sum  sto  ucini. 
V.  pf.  istaci,  istaknuti.  svi  ostali  impcrfektivi  postali 
od  perfektira:  takniili,  dotaknuti  se,  potakniiti,  i  t.  d., 
dotaOi  se,  iiataei,  potaei,  pritaOi  i  t.  d.  nemnju  r,  (e) 
i  i  (kao  sto  je  od  istai'i  se:  istjeeati  se  i  isticati  se) 
nego  samo  i :  tieati,  doticnti ;  nitticati,  prttieati,  prl- 
lieati,  i  I.  d. 

is(jerati,  ram,  v.  pf.  Kj.  iz-tjerati.  vidi  iiicTnti. 
V.  impf.  istjerivati.  —  Jj  hinansjagen,  cxpcllo.  Kj. 
vidi  ispirlati,  izagnati,  izgnati,   izjiiriti,    izvijati  v.  pf. 

—  Nekakva  balia  istjcrala  jarii'e  u  pbininu.  Kj.  10a. 
Ima  Iravii  kojom  jc  on  do  sad  iseerao  nekoliko  gja- 
vola.  Npr.  14G.  .\ko  toga  najmlagjega  siua  ne  istcras 
iz  dvora.  201).  Otac  mu  so  na  to  ra^.ljiiti  ...  pa  ga 
isccra  od  sebe.  248.  Isecrao  ga  iz  koze  (dosadio  mu). 
Posl.  lOO.  Mladena  i  Jugovioasa  svim  da  isteraju  iz 
narodnili  poslova.  MiloS  23.  Zivkovi*!  .  .  .  istjeran  iz 
sluzbe.  Sovj.  32.  sa  se,  puss.:  Najvise  od  ovih  Tur- 
skijeh  rijei'i  mogii  .s-e  bez  svake  miikc  isieruti  iz  naseg 
jezika.  Rj.'  XX.  —  2)  oaSii,  uiL-strinkcn,  ebibo:  Je- 
dnom  na?.o  Ri.snjaniii  Ivaiie  a  iseera  OblafiOu  Rade. 
Kj.  ordje:  iipiti.  uopee  pak  kao  istjcrati  sto  na  kraj, 
svrsiti  sto  sasrijem.  —  Tjera  mak  na  konao  (kad  ko 
sto  booe  do  najmaiijega  da  istjera  na  kraj).  Kj.  .342b. 
Jedan  uhvati  rukom  nadiio  stapa,  pa  drugi  do  nje- 
gove  ruke  .  .  .  dok  ne  iseeraju  na  vrh.  Posl.  341.  sa 
.se,  pass.:  MoJ.e  se  do  mraka  istjcrati  '^oi  jedna  postat. 
Kj.  550b.  —  .'i)  Iseerao  gros  zolotu,  t.  j.  donio  (u 
trgovini  kad  ko  izgnbi).  Rj.  —  4)  neprclazno.  Klipali 
kukuriiz,  t.  j.  osjekli,  istjerali  klijiovi.  Rj.  275.  — 
5)  sa  se,  recipr.:  Po  ravnu  se  poljii  po(5era.se,  ua 
Oarku  se  zbilja  iscerusc.  Npj.  4,  233. 

i.stjerivanje,  n.  Rj.  verb,  od  istjerivati.  radnja 
kojom  tko  istjeruje  sto.  ridi  iStferivanje. 

istjerivati,  istj&rujem,  r.  impf.  Rj.  vidi  i5(?erivati ; 
izgoniti.  v.  pf.  istjerati.  —  Svaito  ne  valja  na  kraj 
iscerivati.  Posl.  279.  .la  ne  ou  sad  ist,jeriva1i  koliko 
se  ovi   ostali  pravopisi  sla^u  sa  Sveti('evijem.  Rat  4. 

Tsto,  Rj.  adi:  od  "inU,  koje  vidi.  —  Ij  n.  p.  tako 
isto.  qerade  so,  eodem  plane  modo.  Rj.  —  Kad  u 
ve6e  ilogje  hala  onako  isto  s  vetrora.  Npr.  143.  Jarac 
isto  onako  uradi  i  njemu.  245.  Orako  isto  od  korenih 
slova  n  ghigolu,  ali  s  dodatkom  A.  Daniea  3,  95. 
U  Malesiji  tako  isto  rade  i  Arnauti.  Kov.  99.  Gdje- 
koje  isto  ovako  po  imenima  i  sadrJSajima  svojim  dra- 
gocjene  knjige.  Pis.  18.  Kakogod  Uo  bi  bilo  nera- 
zumno  .  .  .  isto  bi  tako  bilo  ...  83.  Kara-Gjorgje  i 
Mladen  isto  su  tako  radili  sa  svoje  strane.  Sovj.  47. 

—  2)  vidi  zaista :  Isto  Jovan  ute(!i  mogaie.  Tu  C-emo 
ih  isto  doeekati.  Isto  se.stru  svoga  oca  Janka.  Rj. 
vidi  i  doista,  i  syn.  ondje.  —  Videcf-i  gjevera  koji 
bijase  isto  kao  brat,  kao  da  si  jabnku  razrezao  po 
napoli.  Npr.  118.  No  hajdemo  u  Donje  lugove,  da 
cekamo  (-'eklinske  trgovce,  tu  demo  ih  isto  doeekati. 
Npj.  4,  12(;. 

istoi-iti,  istoeim,  e.  pf.  za  Endc  schenken,  effuiido. 
Rj.  iz-tociti,  uciniti  da  sto  isteie.  v.  impf.  islakali.  — 


I  •_»■-' 


i>itraiiti 


Uviiek  tirfio  a  nikad  isiocio.'  Kov.  1-26.  sii  se.  puss.: 
K\.l  <r  1>ani  istiici,   uezdravoira   isparivanja   uestmie. 

■|vr  -M  'v  ofttlifh,  lib  orivnte  sole.  Rj.  sfd  pri- 
.„,,  I'.iio   tiosiuul    11(1    istoiiiti    i^rutii .'   Npj. 

1_    ;_ _,    (pripovijotki'   sii)   obiu-ene   u   krasno 

mho    jKU'tiOko  po    istoiiiom    luiciiiu.    Priprava    192. 

(I'.M.    a  :cmliii  (.stociiu.  >Iojs.  I.  29,  1.  Bla.irosloyeii... 

.'   se   -rovori  (a  sovori   se  u  narodu    istvcne 

■  sjrovori  se  upravo  kao  part.,  uejro  kao  adj. 
l).\Ki.  4l5a.  U  istohwm  (joiorn  oba  se  le^  slijevaju 
II  jedno  diiiro:  uinem,  ume5,  ume.  lH)l.  93. 

Istornik.  III.  (u  ».'.  (i.)  </«(•  (htiiimi,  cuius,  cf.  is- 
podsuin'!iiiik,  ustoka.  Kj.  islociii  ridar.  ridi  istoOnjak. 

istoi-njuk.  rii.  ridi  isUx^nik.  ARj.  IV.  .^oa.  f/oiori 
sf  u  tiii.ie  rrijane.  —  :a  nasi.  is/),  anateiunik  i  ana- 
temnjak. 

Istok.  ni.  Her  Sonnetuiuftmnri ,  sol  oricns,  oHus 
so/is.   Rj.   iz-tok.  post'iiijfiii   od   istedi,   istjecati.   — 

1)  ruiijaj  ,*Hiit(i)ii,  kud  siiiicc  isijcic.  vidi  i  osraiiak 
->'.  — "Sunacui.  siiiicaui  istok.  Rj.  725b.  A  niala_  li 
tala,  moj  jasiii  mjesece,  iki  istokit  ?,arka  sunca.  Npj. 
1,  4t>t).  Tiiri'iiui  bi  do  istoktt  nika,  od  istoka  obrnii 
iienika.  4,  Uti.  Kakono  se  poziiaje  i  danioa  /.vijezda 
me?ju  svijem  zvije/dama  «<«  istoku  jutrcnoinc!  Kov. 
123.  —  H)  straiiii  iia  kojoj  istjccc  siince:  Ispodsun- 
Oauik,  vjetar  ispod  suuoa  (od  istoku).  Rj.  23(jb.  Istd, 
u  pjesiui  sknu'eiio  nijesto  od  istoku.  Rj.  239a.  No  s' 
obrni  s  desnom  straiiom,  s  desnom  stranom  put  istoka. 
Npj.  1,  53.  Okrenu  se  pravo  ka  Istoku.  2,  325.  Kad 
sam  proS'o  zenilju  i  sradove,  i  obij'o  Istok  do  Za- 
pada.  2,  440.  Kad  s'  danica  rodi  od  istoku.  4,  303. 
U  naJijem  krajevima,  amo  k  istoku  i  k  sjeveru,  vode 
se  zimi  zamr/im.  Npj.  1,  XIII.  Poalije  otide  odande 
na  brdo  koje  je  preinu  istoku  od  Vetilja  .  .  .  te  mu 
Yelilj  bje.'e  sa  zapada  a  Gaj  s  istoka.  Mojs.  I.  12,  8. 

istolkuvali,  istolkujem.  i'.  pf.  (po  namastirima  i 
u  vojv.  po  varoJima)  ridi  istumailiti :  Jo.<  sail  Jela  ne 
istulkovula.  Rj.  iz-tolkovati.  ridi  i  izloziti  3.  i\  impf. 
tolkovati.  —  Grk  i.-:tolkuje  svc  sa  sviin  druki'ije.  I)a- 
nica  5,  SS.  Srpski  rjecnik,  istolkovan  Njemai'kim  i 
I^tiDskim  rijeiiima.  Rj.'  I  (drugomu  izdaiiju  ime: 
Srpski  rjecnik  istumaien  NjemaC-kijem  i  I^atinskijem 
rijeC-ima).  rijec  uzetu  is  crkvenoga  jezika. 

Islom,  Rj.  fioiori  se  i  iStom.  —  J)  nur,  nicltts  ah, 
nonnisi:  do5ao  sam  istom  da  vidim.  Rj.  vidi  manj, 
netom,   poslije  3,   potlje,  sAde*,  samo,   tek  2,  teke  1. 

—  Istom  kaze5  erne  zube.  DPosl.  34.  Sto  se  ho(5e, 
sve  se  mo^e,  istom  da  nije  zlo.  123.  Zovi  me  lopiiom, 
istom  me  ne  razbij.  159.  Po  tebe  me  zniija  zaklat' 
hi&^e,  a  kod  Ijiibe  i.'stom  ne  ho<!aSe.   Npj.  1,  201.  — 

2)  erst,  primum  deinum,  cf.  tek  1:  Istom  oni  u  be- 
sjedi  bjehu.  Istom  afra  za  veferu  sic.  Rj.  ridi  i  netom, 
topn-.  —  Istom  Ciirc  u  be.sjedi  bje.se,  ^liloS  ide,  a 
kula.'a  vodi.  Npj.  2,  144.  Istom  oni  u  besjedi  bjehu, 
dvk  se  pramen  zapojrjede  tame.  2,  22(1.  Istom  oni 
tako  besjefrjahu,  uV  eto  ti  shige  Milutina.  2,  293. 
/.•(/oHi  fstjepan  iz  tazbine  doprje,  jjn  jc  bratu  Gjiiri 
bcsjedio.  3,  93.  Istom  on  to  rece  i  ne  race,  puk  on 
iari  dade  ogranj  iivi.  3,  423.  Istom  oni  u  rijeui  bise, 
krennfe  se  Turci  iz  LjeSnice.  4,  1(>9.  Istom  on  to  iz- 
L'ovori,  u  to  svi  .  .  .  Prip.  bibl.  110. 

istopiti,  istoplm,  i;.  pf.  schmclzen,  liijucfucio.  Rj. 
iz-topiti,  kuo  sitsrijein  rustopiii  (u  vpiijti).  v.  impf. 
topiti  lu  vodi  i  vodom  i  u  ognjii).  Korijeni  iSti.  — 
Smnk,  2)  s;ilo  i  loj  istopljeno  zajedno,  te  se  tijem 
poslije  zai'-inja  ielo.  Rj.  tj9H.  su  se,  pass.:  Tara,  troska 
i^lo  ostane  kail  se  riida  istopi).  Rj.  732a.  Kako  se 
^kiiplja  srehro  i  iiijed .  .  .  usred  po<'-i  te  se  raspali 
•►;o  njepa  da  se  istopi  .  .  .   Da,  8kiipi<:u  vas,  i 

■  »e  ii«rc<l  njejra  (Ofrnja  gnjeva  raojega).  Kako 

—  I.. pi  nrebro  u  peC-i,  tako  V-ete  »c  KJ  istonrti  u  niemu. 
Jezck.  22,  ■M—22. 


istoprviee.  udv.  I  pit'  istoprvice.  PPosl.  30.  vjdi  i 
iznovii'o,  opet. 

istorii-ki,  <(nf./.  iipr^iro  sto  pripudu  istoricimu,  pu 
po  tome  i  istoriji.  vidi  istorijski.  —  Da  je  jo5  prije 
40(K)  godina  Ijiidi  na  zemlji  bilo,  to  se  zna  i  isturic- 
kom  i.^tiiiom.  Priprava  12(i.  udr.  Neke  od  ovijeh  pri- 
povijedaka  opisiiju  iJiste  dogagjaje  iMorii'ki.  192. 

islurijn,  /'.  'n-oy.7,  die  Ucschivhtc,  historiu.  ridi 
povijest.  —  Kad  srr.ii  on  sroju  istoriju.  reee  jedan 
od  siidija.  Danicji  2,  130.  Smc.iiui  se  istoriju  pripo- 
veda,  kako  sn  .  .  .  5,  Hlj.  Dovde  je  istoriju  Miloia 
Ohiriioiicu  opisana  po  redu.  Milos  1.34.  Srdet'i  se  na 
pogrjeSke  ii  istorijumu  dnifiijch  nurudu.  Odg.  na  sit. 
(i.  To  su  vazni  Ijudi  u  srjctskoj  i  Ijudskoj  iftoriji. 
Priprava  50.  f^ta  je  istoriju  cijcloga  siijetu ?  7ii.  Isto- 
riju ohlika  srpskoga  ili  hrvatskoga  jezika.  Istor.  I. 
i^ava,  koji  se  oko  trkreiie  istorije  bavi.  Kolo  15  (14). 
tiovorei'i  prvi  ])ut  o  istiriji  slovenskih  jeziku.  Rad 
1,  107. 

istorijskT.  udj.  sto  pripudu  istoriji,  neschichtlich, 
histvrirus.  ridi  islorieki.  —  Poslije  nastaje  nov  isto- 
rijski srijet.  Priprava  190.  -Vli  se  taj  ruzlog,  koji  se 
uzimao  iz  istorije,  obarao  drugiin,  takogje  isiorijskim. 
Dioba  4.  Da  bi  se  istorijsku  istruziravja  nioglu  u6\- 
niti.  DP.  371.  Buslajev  u  istorijskoj  ijrumatici  ruskoga 
jezika  kaze  saino  ovo.  Rad  1,  llli.  Ima  manje  isto- 
rijskih  stvuri.  Ziv.  s.  S.  i  s.  S.  XL 

isforik.  m.  tko  pise  istoriju,  Geschiclitssvhreiber, 
liistoricus:  Svi  znatuiji  istorici  dokazuju  da  stari  Iliri 
nijesu  bili  Slaveni.  Kov.  8.  Od  g.  II.  Ruvarea  .  .  . 
naSim  istoricima  jamaeno  \e6  dobro  poznatoga.  Rad 
i;,  205. 

istiiskaii,  kam,  v.  pf.  kola  natraske  isturiti,  riick- 
Kmis  liinausstossen,  retrorsum  extrudo.  cf.  toz.  Rj. 
iz-toskati.  viiuii  konju  >-tos«,  ili  »toz«  kolu  itutrag 
isturiti.  ridi  tosnuti.  v.  impf.  toskati. 

istoV!ir;ivaiije,  n.  das  Abladen,  deonerutio,  crone- 
ratio.  Kj.  rerh.  od  istovaravati.  radiiju  kojom  tko 
istovururn  sto. 

i.stMvnravatl,  istovaravam,  v.  impf.  Rj.  iz-tovaror 
rati,  tovur  smituti,  siiimati,  .•ikiduti.  r.  pf.  istovariti. 
vidi  istovarivati.  isp.  iskrcavati. 

istoA'ariti,  rim.  Rj.  iz-tovariti.  r.  impf.  istovaravati, 
istovarivati.  —  1)  uhluden  (die  Waure),  dconero.  Rj. 
tovar  .'<kinuti,  snimiti  sn  koga  ili  cegu.  —  2)  uhluden 
(den  Wagen),  e.voncro.  Rj.  istoruriti,  n.  p.  kola,  t.j. 
sa  kohl  skiiniti  torar.  —  isp.  iskrcati. 

istovarivrinjo,  ».  ridi  istovaravanje.  Rj. 

Lstovarivali,  istovarujem,  v.  impf.  vidi  istovara- 
vati. l!j. 

islovi'liiT,  udj.  gunz  derselbe,  ipsissimus:  isti  isto- 
vetni  otac  (za  dijete  koje  je  nalik  na  oea).  Rj.  vidi 
syii.  kod  isti  2.  —  isto-vetni.  isj>.  bogovetni. 

istAvctiiost,  istftvetnosti,  f.  die  Identitut,  eudem 
vis.  Kj.  o^ohinu  onoyu  slo  jc  istoretno. 

Istra,  f.  ulcc.  ARj.  IV.  63b.  Istrien,  Istriu.  ridi 
Istrija.  —  Vidi  bosiljak  u  Istri.  DARj.  198b.  isp. 
Istarski. 

istrag:n,  f.  —  1)  (u  C.  G.)  vidi  iskop:  ove  6e  go- 
dine  biti  istraga  svemn.  Rj.  ridi  i  iskopanje,  pogibija, 
projjast.  —  Bolja  je  istruya  nego  rgjava  natraga.  (Bolje 
da  se  eoeku  koljeno  zutre,  nego  da  zao  porod  iza  sebe 
ostavi).  Posl.  21.  i^p.  istraziti  1.  —  2)  djelo  kojim  se 
sto  istruzi  (istruziti  ^),  die  I'ntcrsucliung:  Sluzbena 
akta  ...  0  cijeloj  istruzi  s  presudoni  proti  baiiii  Petru 
Zrinskomu  i  knezu  Franu  Frankopanu.  Rad  17,  l(i8. 

istrajali,  jeni,  r.  pf.  vcrbringen,  trunsigo:  Kamo 
moji  Ijctni  danci  5to  ja  istrajah.  Rj.  iz-trajati,  kuo 
trujuci  provcsti.  r.  impf.  trajati. 

is(ri\iitl,  istrazTm,  r.  pf.  Kj.  iz-traziti.  —  J)  (u  C. 
G.)  nusrotten,  extermino,  cf.  zatrti,  istrijeliiti.  isko- 
pati:  Cnwgorce  istruziti  listom.  Rj.  —  Da  koljeno 
njima  pokopanio,  istrazimo  iijihoro  koljeno.  Npj.  5, 
58.  Megjer,  paso,  ti  ai  pomislio,   kad  izgubiS  knjaza 


islruzii  iliac 


4<}3  — 


is(r»V!ifi 


opakoL'Ji,  ilu  si  Crnu  Guru  istndio.  5,  4'M.  an  sc, 
p(m.:  'I'ako  mi  se  tnij;  lie  intrusio!  I'osl.  305.  isp. 
iHtmj^a  1.  —  ^)  hiio  iziskitti.  prctrazili:  unteisinheii, 
crfor.'icheH,  imjiiircrc.  investiijarc.  i:  impf.  islriizivali. 
—  Ovo  bi  sve  vnljalo  oiuiino  na  nijestu  dohio  istni- 
Hti  i  opisiili.  Xpj.'  -1,  XXIV.  Tada  istruH  i  ra.si)iiaj 
i  izvidi  (lobio.  Mojs.  V.  13,  14.  sa  se,  pann. :  Ovo  je 
vrlo  znatiKi,  i  vaija  da  .«c  po  vremeiiu  dol)ro  islrti:i 
;  odredi,  ii  kojiin  rijeeima  oni  iiiiiiju  li  i  li.  Xpj."  1, 
\\X\'.  i-<p.  iieistrailjiv. 

islrii^JviiliU-.  istrazivaoca,  iii.  koji  i.ttraluje:  Mislim 
da  ee  oiia  no  malo  olaksati  Irud  driijriin  istrdzivaocaii. 
Bad  2,  Till,  fidi  ispilatelj,  iapitivac. —  rijeii  s  takim 
naift.  kod  I'livalae. 

islniiiivaiijo,  ».  dux  Zuxummenxncheit,  conquisitio. 
Rj.  irrh.  (Ill  isua/.ivati.  radii ja  kojoiii  tko  istrazujc 
sto:  Da  hi  ixturijxka  istriizivmiju  iiiogla  uciniti  da  se 
viSe  i  iisidiiije  Boiru  moIiS.  Dl'.  371. 

i.s(ra7,i\ii)i,  islniznjem,  v.  impf.  zusamviCHSucheii, 
ronqiiiro.  Hj.  i/.-lia^ivati.  jirema  v.  pf.  istraziti  2.  isp. 
iziskivali,  ispitivali,  pretrazivati.  —  Bace  (zeuii)  u  vodu 
da  vide  mo^e  li  potoniiti  .  .  .  Ov.'iko  su  istnizirali  vje- 
Hicc  i  za  Kara<rjoi\i;jijeva  vrfiiiena  u  J^rbiji.  Rj.  ()7a. 
DIakii  na  cetvoro  cijepa.  (l\ad  ko  sto  do  iiajpoSljodnje 
sitnice  istrazuje).  Posl.  f)!!.  Istniziije  Markove  kunnkc 
(koji'kake  stare  Mvari  i  liexposlicc).  lOy.  ,Ioste  TAiko 
puta  ixtrahije,  a  Turci  se  poljem  poinolise.  Npj.  4, 
26().  iStanu  istrazivnti  i  pribirati  k  sebi  liajdiike.  Da- 
nica  3,  lo7.  .Fezik  nas  valja  <?isliti  i  prarila  iijcijova 
iMrazirati  i  iitvrjrjivati.  I'is.  34.  Preda  ulavnoga  od 
onijeli  lopova  i  staiie  dalje  iftrazivati,  ko  je  jos  u  to 
bio  pomijeSan.  Sovj.  38.  Te  intrahijes  mnje  hezakonje 
i  za  frrijeh  uioj  razbiraS.  Jov  II).  I>.  U  psabnima  koji 
istrazuju  i  otkiivaju  tajne  fevjcrijea:  srca.  1)1*.  3li. 
so  se,  pass.:  Kad  .te  istrazuje  kaka  krivica.  Kj.  77r)b. 
istrcati.  isiiVrmi,  v.  pf.  —  J)  ridi  iskrzati.  Kj.'iz- 
treati  n.  p.  svifiar  nu  biiii.  isp.  otroati.  —  3)  sa  se, 
refleks.  ridi  iskrzati  ae.  Rj. 

istn'ati,  cim,  v.  pf.  hiHanslimfen.  excurro.  Kj.  iz- 
trfati,  treeei  iziii.  vidi  istrkati  2.  r.  impf.  istrimvati. 
—  Slojia  hr}.e  istrci  prcd  kuru.  Kpr.  29.  J.itrii  nu 
swtrct  ribi.  214.  Kad  se  carev  sin  doma  vrati,  istrci 
mu  mater  i  javi,  da  .  .  .  230.  Pa  i.'itrca  na  sokak  na 
vruta.  Xpj.  1,  247.  Koji  su  preJ  jye(/r(  istrcali.  Miles 
7ti.  Istrca  Liiviin  k  corjcku  naslndenac.  Mojs.  I.  24,  29. 
isJreiivanjo,  ii.  das  Hinau.^litufen,  excursatio.  verb, 
ud  istrcavati.  radnja  kojom  tko  i.ttr<::ava. 

istr>'!\vati,  isticavam,  r.  impf.  hiiiauslanfeii,  ex- 
curso.  Rj.  iz-trravati.  trceci  izlaziti.  v.  pf.  istrcati. 
•.'rijeva,  djetinja  isra.  ii  kojoj  se  djei-a  iihvate  za  riike 
11  diii;'  red,  pa  jedau  kraj  /<f)'<>«r«  pred  drniji,  a  svi 
viiHi:  I'reva!  AKj.  S25a. 
i.strebljiivaiiji'.  n.  vidi  istrebljivanje. 
islrt'ltljiivali.  istrebljavam.  v.  impf.  iz-trebljavati. 
vidi  istrel)ljivati.  v.  pf.  istrijebiti.  —  Ti  istrebljavas 
svakixjn  koji  cini  preljubu  ostavljajuci  tebe.  Ps.  73, 
27.  Sloveni  poi-ese  obarati  irradove  i  istrchljavati  Eim- 
Ijaiie.  DM.  324. 

istrcbljivanjo.    n.    verb,    od   istrebljivati.    radnja 
kojom  tko  istrchljiije  sto.  ridi  istrebljavanje. 

istrebljivati.  istr^blj^ljem.  r.  impf.  kau  iskopavati 
~,  zatiruti,  luiisturati.  ridi  istrebljavati.  v.  ;j/".  istrije- 
biti. —  Da  nui  je  car  te  topove  dao,  da  takove  zu- 
himearc  bijo  i  istrchljiije.  Daiiica  o,  37.  Zirotinje . . . 
ponajviJe  cine  stctii  dosljacima,  za  to  ib  Ijudi  hvataju 
i  navalice  istrcbljiiju.  Priprava  28.  Postavljam  te  danas 
nad  narodima  i  carstvima  da  istrehljujes  i  obaraJi,  i  j 
da  zatire.5  i  raskopavas.  i  da  eradis  i  da  sadis.  Jer. 
1.  10.  "  I 

istrosaiiji',  ii.  das  Attsbcttteht,  Ausschiitteht,  ccciw- 

sio.  Kj.  verb,  od  istresati.  radnja  kojom  tko  istresa  sto. 

istK'sati,  Istresam,  c.  impf.  Kj.  iz-tresati,  kao  tre- 

stm  izhacivatiili zbacirati.  tresuci  ciniti  da  sto  ifpada 

Hi  spada.  v.  pf.    istresti.  —  1)  ausbeuteln,   excutio.  i 


1^-  —  ^)  sa  se,  re/leks.  kiio  trciuci  ae  zbacirati  su 
sebe:  Istresiiie,  poSljediiji  siiijef;  .  .  .  kad  vet  nestnUj 
siiije^ra,  pa  se  istrcs  i  nel)o  od  njciju.  Rj.  24<hi. 

istresinc,  /'.  pi.  —  J)  ono  s\.q  se  najposiije  istrese, 
n.  p.  brasDo  iz  vretv  ikad  \e(,  brasna  neslaiie),  dus 
letzle  I'eberbhibsd,  rcliipmm.  Rj.  —  Vy  posljediiji 
snijeg  (osobito  raalo  smrzao  kao  eijjani)  koji  ii  prb- 
Ijece  na  po.iljetkii  udara  (kad  ved  nestalo  snijegu,  pa 
sc  istresa  nebo  od  njega).  RJ. 

istr<''sti,  istr(58em,  r.  pf.  ausbetitcln,  cxcutia.  Rj.  iz- 
tresti,  tresuci  ui^initi  da  sto  ispadiie.  r.  impf.  istresati. 

—  Ltclu  istraic,  i  nanovo  da  je  napiini.  J'osi.  7t>.  Pa 
on  stere  zelenii  mavliitii,  i  i.'<trcsc  tri  ccmcra  zlata. 
Npj.  2,  345.  Istresoh  tijcdra  svoja  i  rekoh:  ovako  da 
istrese  Bofr  svakofra  iz  kw'x  njejjove  i  iz  truda  iije- 
i/ovu  ko  god  ne  ispnni  ove  rijei'i,  i  ovako  da  .ic  islrc.sc 
i  bude  prazan.  Xem.  5,  13. 

istriiriiti,  istrpim,  v.  pf  cntzueircisseii,  rumpo.  Rj. 
iz-trgati.  kao  sasoijcm  potrijati.  v.  impf.  t'f<:ali.  —  Je 
1'  Milosa  s  konjma  i.strijao?  X'pj.  4,  204.  SindJiirIi 
ga  zrna  udarila,  u  Osmanu  srcc  istrfialu.  4,  270.  Iz- 
fjazi  joj  skiite  i  riikave,  (xf )•(;«  joj  biscr  iiijcrdane.  Here. 
15.  Slatke  prsi  razbijala,  zlatne  Avjsc  istnjala.  329. 

i.stririiiiti,  nem,  v.  pf.  Rj.  —  J)  ausreiisen,  eripio. 
Rj.  iz-tr<rniiti,  kao  jednom  a  nasihi  izvaditi  Hi  skinuti. 
r.  impf.  istrzati.  —  Istrze  mu  ylavu   iz   ramena.   Rj. 

—  Istnjne  sablju  te  oseOe  shizi  jjlavu.  Xpr.  19.  Dogje 
na  srebrnu  eupriju  .  .  .  iitrgnc  jednu  srebrnu  talpu. 
88.  Prebirajui'i  njezine  kose  gledaj  nai'-i  ceS  jednu 
dluku  erljenu  kao  krv,  istrgni  je  i  bjeiSi  natrapr.  123. 
Noz  istrze,  pos'jeee  mu  glavu.  Xpj.  4,  .522.  Jer  je 
(tospod  istrijao  carstro  iz  trojc  rukc.  l^am.  I    28,  17. 

—  2)  sa  se,  reflcks.  Razljuti  se  .lovanova  seka,  iz 
kola  se  mlada  istri/nula.  Npj.  3,  492.  Istrze  .ie  Kri- 
voguza  Rade,  nadzakom  ga  ne  bi  doliitio.  HXpj.  4, 
3.55.  Vjereniea  se  od  svega  toga  brani,  i  gjekma  jaka 
istryne  sc  od  njci/a  (od  vjerenika)  i  pobjegne.  Kov.  45. 

istrit-i,  istriiem,  v.  pf.  zusammenschiiitzeln  (mit 
der  Sclieere),  concido.  Kj.  iz-stri<;i,  scrHiti  strizenje, 
sasvijem  pnstrici.  r.  impf.  stri<5i. 

Istrija,  /".  vidi  Istra;  Istricn,  Istriu:  Izmegju  Rijeke 
i  Trsta  je  pohiostrvo  Istrija.  Kov.  28. 

Istrijiinaf,  Istrijiinea,  m.  inxjek  iz  Istrije,  Istre. 
vidi  Istrijanin.  —  Istrijanci  su  svi  zakona  Kimskoga. 
Kov.  28.' 

Istrijanin,  n.  I  pi.  Istrijani)  vidi  Istrijanac.  —  Po 
o.  f.  Franeisku  (ilavinicu  Istrijaninu.   AKj.    IV.  68b. 

istrijebiti.  istrijeWm,  r.  pf.  ausrotten,  extermino. 
Rj.  iz-trijebiti.  vidi  iskopiiti,  z.itrti,  uniJtiti.  v.  impf. 
istrebljavati,  istrebljivati.  —  ProJavJi  Srpski  i  Ruski 
rat  umalio  ih  (krdzalije)  je,  i  gotovo  istrijebio  sa  svim. 
Daniea  2,  9(5.  Hoi5u  da  istrijcbim  sa  zemlje  Ijude. 
JIojs.  I.  (>,  7.  Kako  je  Stefan  isirebio  jeres.  Vid.  d. 
18G2,  18.  sa  se,  pass.:  htrijelii  se  svako  tijelo  zivo 
na  zemlji.  Mojs.  I.  7,  23.  Istrijebice  se  ona  dnsa  iz 
Izrailja.  II.  12,  15. 

istriniti,  nim,  v.  pf.  zerbroekeln,  eonfrio.  Rj.  iz- 
triniti,  kao  izmrviti,  istrti.  vidi  istroMti  1.  v.  impf. 
triniti. 

istrkati,  Istfi'Sm,  v.  pf.  Rj.  iz-trkati.  —  1)  konja. 
laufen  lasgen,  currere  jubco(?j  Rj.  uciniti  da  konj 
istrci.  —  2)  istrkah  pred  kucu,  himiuslaufen,  c.vcurro. 
Rj.  vidi  istreati. 

istrnilti,  nem,  vidi  iltrnuti.  v.  impf.  istrtSavati.  Rj. 
iz-trnuti  n.  p.  srijcce,  vatru.  vidi  i.^tuvati,  obeseliti 
(svijecu),  ugasiti,  utjeSiti  (svijccu). 

istrdsiti,  istroSim,  v.  pf  Rj.  iz-tro5iti.  i:  impf. 
trositi.  —  1)  vidi  istriniti.  Rj.  uciniti  od  icgu  trohe, 
trosiee.  kao  izmrtiti.  —  2)  nach  cinander  verzehrcn, 
crpendo  unum  ex  alio.  Rj.  malo  po  malo  potrositi: 
Mi  smo  miogo  istrosili  blaga,  dok  smo  tvoju  Ijubu 
isprosili.  Npj.  3,  171. 

i.str6vafi,  ktrujem,  v.  pf.  iz-trovati,  sre  otrovati 
rcdom   Hi  pomalo  (ii,  smislu  prarom   i  prenesenom). 


iMrti 


—   til 


Isiisov 


|..  ,  i.  —   S(i   se,  pii.<s.   (7i  iv/'t A'.v. ;  Dok  .<t 

jTR,.  y<-  !^.  l.jubiJn.  AKj.  lY.   lOa. 

i>lru.  'i>u>ui,  Os'r'o-  ^strliil  r.  /)/".  :crrfibeii,  contero. 
Kj.  i/-tni.  riili  izalrli,  arriiti  titnje,  i  titntci  uvuditi 
it)'.  II  I  tiiruci  polruriti  sto,  i  iibrisuti.  v.  impf. 
\mnti.  —  yvi  svHlovi  konje  nizismiJe,  stade  ijrrat' 
■  u  (koDJai  kolifco  je  iijepi  railjiitila,  u 
kiililnnii  i  I'rizn'iia  redom  pokvarila. 
.Nil  ..  .-^.  >!■>  istrei  i:  kla.<oi{i  uovih.  prinesi  ua 
dar.  Xlojs.  111.  2.  14.  iSveJtoiiik  iizevJi  i.itireiioiiit 
litii  i  iilja  SH  svijem  kadom  neka  zacali  spomen.  2, 
1(5.  l:utreii  je  uljeni  od  I'esvine.  DPosl.  35.  mt  se, 
poAi.:  Bilo  joi  nejito  iiapisjino,  ali  .<f  vei?  /.>"(i7i>  te  se 
ne  uioze  proOitati.  Kujii.  3,  302. 

islriltrHli.  isirfiiem,  v.  pf.  (iiisschuheit,  erado.  Kj. 
i/.-strugati,  siisvijem  ostnigati,  t«o  izijrepsti  1.  v.  impf. 

istruhliti.  ITm.  istriihnilti.  i)em,  i-crfuulen.  pii- 
trefio.  Kj.  i/.-iruhliti,  iz-truhiuiti.  poMtiti  inthlo.  r. 
imjif.  inihlili.  truhmiti.  —  (Hiitniijiti.  vidi  ifitnihUti. 
Kj.  AMh.  IftruiiH  mi  jairluk  i  marania.  Npj.  1,  441. 
Mene  vo^je  ku^ti  istruiiiiic  u  tamiiici  Azackoj  pio- 
kletoj.  2.  3.S2.  Oni  ^razliCni  tavani  ininerala  u  zemlji) 
sii  postali  main  po  malo  od  istrulofia  bilja.  Priprava 
10b.  Sjcme  istrunii  pod  L'nidama  svojim.   .Toil  1,  17. 

istriiliti.  Rm,  ridi  istruhliti.  Kj. 

istrilniti,  i.-struntin,  r.  pf.  Kj.  iz-truuiti.  v.  impf. 
tniniti.  —  1)  n.  p.  u5  iz  glare,  herausstobern  (mit 
dan  K(imm),  ejrpitrgo.  Kj.  kdo  truneci  isbaciti,  — 
3)  sti  se.  re/lekg.  cerlorcn  yehen,  perdor  (von  kleinen 
Dingen,  cf.  Iran).  Kj.  iitruiiHi  se  (izgubiti  se).  Korijeni 
VIS.  florori  se  :(i  sitnc  stcari.  isj).  trim. 

islriiiiiiti.  nem,  vidi  istruhnuti.  Rj. 

istrzanje.  ».  verb,  od  istrzati.  radnja  kojom  tko 
ifina  koiiiu  slo. 

istrzati,  zam,  v.  impf.  prenia  v.  pf.  istrgnuti,  koje 
ridi.  sud.  rr.  bice  i  Istriein,  vidi  trzati.  —  Ter  mii 
nove  muke  iidaraju,  iia  kolac  mii  (/».<«  ixtrzaju.  Npj. 
4,  ir>3.  Razbijah  kutnjake  nepraveduikii,  i  iz  zuha 
tnti  isirziih  (jruhez.  Jov  2i<.  17, 

istiii'Uti,  cam,  v.  pf.  iz-tueati.  dcm.  od  isti'itfi.  v. 
impf.  tucati.  dcm.  od  tuci.  —  Txtitcavsi  (jd  (kadj  na 
sitno,  metat^es  jra  pred  svjedocanstvom  ii  Satoru  od 
fUistanka.  JIojs.  IT.  30,  3').  Neka  uzme  pune  pregrSti 
kiiJa  mirisnoga  intucanotia.  Mojs.  IJI.  l(i,  12. 

istdci,  istilcem,  v.  j)f.  Rj.  r/.-iuii.  dem.  istuoati.  v. 
impf.  tutfi.  —  la)  zerschlagen,  contundo.  Kj.  vidi 
isprebijati  1,  izbiti  2,  i  .5J/W.  oiidje.  —  DotrCe  s  bati- 
nama,  iie  misle(^l  nista  manje,  nego  da  me  na  smrt 
i.<tlukH.  Danica  2,  141.  Milenu  topuzom  dobro  istuce. 
Sovj.  73.  —  b)  sa  se,  rccipr.:  Sa<l  mi  kazite,  ako  .se 
mi  i  oderemo  vicuc'i,  ako  .s-e  i  istuiemo,  bo<^emo  li 
s  tim  presiiditi,  cija  je  ludost  najve(;a?  Danica  2, 
12ij.  —  2j  zerstossen,  contundo.  Kj.  tukwH  izmrviti 
sto.  vidi  ntu(!i  1.  isp.  ugni^iti.  zgrusiti.  —  Zgrusi 
malo  soli,  t.  j.  i.Httci  uiakar  i  poknipno.  Kj.  2(M)a.  — 
3)  tuku'H  izcuditi,  izbiti  (1)  Ho:  Jstuk'o  bi  mjcdenicu 
iz  kiimena.  DPosl.  3<j.  inp.  Izbiti  dinar  iz  kamena. 
DPosl.  3.5. 

istiiiiiiii-ili,  istilmacim,  v.  pf.  (po  zap.  kraj).  aiis- 
legcn,  erklfircn,  interpretor.  Kj.  iz-tumaciti.  vidi  istol- 
kovati,  izjo^.iti  3.  i,-.  impf  tumaCili.  —  Kako  tako  is- 
tiimiicivii  tilnrgiju  sad  iu  ti  .  .  .  DP.  35.  Crkva  (je) 
ovaj  post  duhoko  iKtumucila  ii  stihirima.  86.  so  se, 
/)«.«».  .•  Posto  »c  ovo  pismo  procita  i  Srpski  istumaci. 
Sovj.  18. 

istripanje,  ».  dim  Zuriicktreten.  recessus.  Rj.  verb. 
orf_  istupati.  nidnj'i  kojom  Iko  istupu. 

istflpati,  "i.stupam,  r.  impf.  zuriicktreten,  recedo. 
Kj.  iz-stiipati,  k'lo  odstupnti,  ostupati,  t.  j.  izisav.H 
odii^kud  ntupaii  na  .strxnu.  ixp.  i.stiipiti  na  stranu 
kod  istupiti  2. 

iMdpfti.  l.siupTm,  r.  pf.  —  1)  noi,  britvu,  gtumpf 
muchen,  obtundo.  Rj.  iz-tupiti,  uciniti  da  bude  sto 


tupo.  V.  impf.  ti\piti.  —  3)  znriicktrcten,  recedo: 
istupi  na  siranu.  Kj.  iz-stupiti.  kao  ustupiti,  sfiipid 
nolrd.ike.  u  tow  znaccniu  dol(i:i  i  mi  se.  rcllck.s.:  Pred 
cesaroni  poljnbi  prostirku,  i.itupi  .«',  podvis  slade  ruke. 
IINpj.  4,  o7'.>.  (stade  podvivsi  ruke).  v.  impf.  istiipati. 

istilrfliiji',  II.  Rj.  verb,  od  iatufati  u  .■<vijem  £»ia- 
ctnjima. 

istl'irati,  isturam,  v.  impf.  Kj.  iz-tiirati.  r.  pf.  istu- 
riti.  —  ])  (iK.wfy.'-xeH,  c.rirudo.  Rj.  turujuii  i-initi  du 
ito  izliizi,  turtijuci  intiskivnli.  —  3)  ousachiesxcn,  re- 
jicio.  Rj.  vidi  izbacivati  2,  i/.metati  2.  —  H)  los- 
schicfscn,  idifeucrn  (die  l''linfe),  ejuculur  (glundes). 
Rj.  ridi  izbacivati,  izmetati  puJkn.  —  4)  au.<fcl(liigen, 
culcitro:  Istura  nogania  kao  kiilasica  ii  vrJaju.  Rj. 
ridi  batrgati  se,  bacakati  se,  bacati  se,  pracati  se, 
ritati  se. 

istiiri-iti,  ciin,  r.  pf.  Rj.  iz-turciti.  r.  impf.  turiiti. 

—  J)  nucli  cinandcr  iiirkisch  miichcii,  facio  esse 
Turcam  idium  c.r  tdio.  Rj.  sec  redoiii  puturi'iti:  Po- 
rolncu  Iridest  gjakoncadi,  svc  cu  ti  ih  mlade  iMurciti. 
Npj.  3,  (jl.  Da  ce  i  sinovc  joj  i  kccri  i  nju  sumv 
zarobili  i  isturiiti.  3,  84  (Vuk).  —  3j  sa  se,  relleks. 
insgcsammt  Titrken  ucrdcn,  fidcm  iurcicnm  uviplector 
untis  e.v  tdio.  Rj.  kad  svi  redom  (malo  po  malo)  po- 
stami  Turci:  I  oduze  zemlju  Lazarevu,  pa  se  naii  ] 
stari  isturcisc.  Npj.  5,  504. 

istiiriti,  rTm,  v.  pf.  Rj.  iz-turiti.  r.  impf.  isturavati. 

—  J)  ausstossen,  exirudo.  Rj.  turajitci  uciniti  d<i  sto 
izigjc,  luriijuci  istisnuti:  Nagje  starac  sandiik  od  olova,  i 
isturihi  voda  pod  obalii.  Npj.  2,  (54.  Ponajpotle  ostavi 
Zlatijii,  isturi  je  pod  Zulu  naran(;u.  Here.  14.  amo  ide  , 
i:  rijei'-  istiiriti,  kao  rijec  istisiiuti  iz  usta,  izreri,  izu-   i 
.'ititi:  Iz  potaje  iioza  izvadio,  pa  je  Ijiibu  u  srce  udrio, 

i  ovakii  rijec  isturio:  Kucko  jedna,  a  ne  Ijubi  moja! 
Here.  23.  —  2)  ausschiessen,  rejicin.  Rj.  ridi  izbaciti 
2,  izmetnuti  2.  —  3)  abfeuern,  ejaculor  (tjlandes)  cf. 
izbaciti.  Rj.  ridi  ispiditi  pmku:  Pa  je  obje  puske 
tKturid.  Kj.  708a.  Sve  isturi  od  boja  topove.  Npj.  2, 
(!07.  I  isturi  puiku  habcrnika.  3,  329.  —  4-)  hinaus- 
thun,  c.vscro.  Rj.  kao  istari,  isttiknuti:  Uogoni  Ijrate, 
Rade  neimare!  Ostavi  mi  prozor  na  dojkama,  isturi 
mi  nioje  bjcle  dojkc,  kade  dogje  moj  nejaki  .Tovo, 
kade  dogje,  da  podoji  dojke.  Npj.  2.  123.  uwio  idu  % 
ovi  primjeri.  Ti  isturi  hiljadu  Latina,  nek  mi  sretu 
11  polju  svatove.  Npj.  2,  525.  A  mi  cerao  njemu  uda- 
riti  .  .  .  a  po  brdii  pjcSce  isturiti.  4,  437.  Na  suvo  du 
vojsku  isturiti.  5,  3.53. 

istriziti  se,  IstuzTm  se,  v.  r.  pf.  iz-tuJSiti  se,  svrsiti 
tuzenje,  sich  ausklagen,  conquestum  esse.  v.  impf. 
tuziti  se.  —  Po  tiige  odloii,  tko  .se  srfianu  istuzi. 
DPosl.  'J(5. 

isfikati,  isficem,  t\  pf.  Rj.  iz-sukati.  kao  suCudi 
izvaditi,  izvuci.  vidi  iskantati,  isnovati,  otkantati.  v. 
impf.  sukati.  —  lierau^winden,  evolro,  extraho.  n.  p. 
crijeva.  Rj.  Istina,  da  sii  ono,  sto  se  u  Nijemaca  pod 
imenom  ikrezl«  prodaje  i  jede,  teleda  crijeva  neisu- 
kanu,  nego  isporena  onako,  kao  Sto  stoje  u  teletu. 
I'i.s.  25. 

I.sn-Kifsf,  Isukrst,  m.  Isus  llristos,  .Testes  (JJtristus. 

—  Krscanin,  tako  sebe  zovu  8i'bi  zakona  Rimskoga 
(jer  oni  mjesto  Isus  Hristos  ka?,u  Isu  Krst),  a  one 
koji  su  zakona  (irckoga  zovu  hriscanima  (jer  oni  go- 
vore  Hristos).  Rj.  310b. 

Isukrstov,  adj.  .sto  pripada  Isukrstu:  Djela  /sit- 
krstova.  A.  Guceti^'.  ARj.  IV.  75b.  isp.  Krstov. 

Isll^s,  m.  Jesus  Rj.  Vazda  i  Marija!  (Odgovore 
krSdani  oko  .^pljeta  kad  im  sc  nuzove:  Faljen  Isus!). 
Posl.  31.  PJeme  Isusa  Hrista.  Jlat.  1,  1. 

Isii.sak,  Isiiska,  Isiisir,  m.  hyp.  i  dcm.  od  Isus.  — 
Hotijuci  zagrliti  gospu  i  Isuska.  .\.  Kani/.lic.  Odila- 
2a5e  8  svojim  Isusicem.  E.  Pavii;.  ARj.  IV.  l&y. 

Nu.>sov,  adj.  .Jcsu.  Rj.  sto  pripada  Isusu:  A  ja 
;  idem  na  boj  na  Kosovo  ii  presveto  ime  Isusovo. 
,  Npj.  2,  303. 


Isiisovac 


425 


fftr-ii|iiiti 


i.sii>(iViH-,  Isusovr:!,  m.  JesiUta  (nDcietcttis  Josu), 
rediiniil:  dndliv  Isiisovf.  u  dvii  slaia  Hrv.  pisca. 
AHj.  IV.  77a.  vidi  jcxiiit,  jcv.ovan,  je/.ovit. 

isri>ii(i,  IsuSiiii,  r.  jif.  iz-siisiti,  xcrsiti  xu.^ciijc,  uci- 
niti  dii  biidt:  stu  scmriji'in  siiliu.  r.  iiiipf.  isuSivali.  — 
J)  Isiisiu  .saw  slopaiiia  svojiiii  svo  jjutokc  (_'ar.  II. 
19,  24.  —  2)  ■<((  sc,  rc/kkx.  (ijokojo  ne  bare  slabo 
lead  (SMjitf.  Danica  2,  ."it. 

isiisiviiti,  isfi.iiijpiii,  V.  iiiiji/'.  ciniti  da  hitdc  sto 
Mseijciii  suho.  r.  pf.  isiisiii.  —  I'rijolnjom  svojom 
isusujem  more,  obra(''am  rijeke  ii  puslinjii.  Is.  50,  2. 
/aprciHijc  vinru  i  isusitje  ija.  Naiiiu  1,  4. 

isvililli.  lam,  v.  pf.  (u  C.  G.)  isvilali  kiikunizi, 
t.  j.  iiljrailali,  Jiart  hekommen,  spica  tiristunim  vallo 
munilii  i'!<t.  Kj.  U-svilati.  v.  iinpf.  svilati. 

Is,  iiiterj.  der  Luut  )ii}i  die  Jliilincr  zu  vcrtreihen, 
sonm  pelhndh  (i<dliiiis:  H,  luirja,  iJ!  Kj.  iiznik  Icojiin 
se  odijonc  nchc  iirotiiije,  ponajrise  Icokoiii :  Pijevitv 
skoOi  na  korito  pak  zapjeva .  . .  MatVlia  povice:  »/«, 
orao  te  odiiio!'.  Npi'.  12!t.  Is,  ne  prasi !  (Kad  ko  5to 
slaic  ill  sp  livalil.  I'osl.  1()()  (kau  da  jc  kokot  Hi 
kokos':')  Is  otole,  koSutiee!  Here.  247.  7s  panne  zla- 
topore!  .■!47.  is/j.  iSkati,  isiniti. 

isak^tali,  iSaketrun,  v.  pf.  iz-Jakelati,  sakom  izbiti. 
V.  iiiipf.  i.<p.  Sakataii.  —  Kiiez  iiiaketa  rtikom  obojieu, 
i  dotera  ill  u  dvor  na  posao.  Mil.  5. 

JMlrnti,  Uai-rini,  r.  pf.  Kj.  iz-sarati.  r.  itiipf.  iarati. 

—  J)  built  iiinclicii,  varicijo.  Hj.  ticiiiiti  da  budc  i<tu 
sarcno:  liespravilna  smjesa  ova  sva  tri  jezika,  ikirtmn 
jo5  k  tome  mlostvoni  tufrjili  rijeei.  Daniea  1,  102.  — 
'i)  .«(  se,  rejleka.  kiw  pokazati  >tc  sureno:  Ispod  ruke 
glednn  po  ordiji,  al'  fie  Tiirska  vojska  isarala,  jrje  je 
{ador,  til  je  i  robinja.  Npj.  4,  IDG. 

isrtref,*  m.  Wi»k,  iiutuf:  kazao  mu  iknrfom,  t.  j. 
namignuo  na  iijega.  Kj.  vidi  mijr. 

isi'ilsiti,  §iin,  r.  pf.  n.  p.  nogu,  riiku,  ausrenken, 
luxo.  Ej.  iz-fasili.  vidi  tleasiti,  iiganiiti.  i.'^p.  easiea  2. 

—  sn  se,  pdfit!.:  Te  sc  Jakovii  iSi:ai<i  stegno  iz  zulavka. 
Mojs.  I.  -62,  2.'). 

isi'iVhati,  iSeeliam,  r.  pf.  iz-eehati,  sivsiti  cehanjc. 
tidi  isc'ijati.  v.  inipf.  eehati  (eijati). 

isfckati,  kam,  v.  pf.  Rj.  iz-eekati.  v.  impf.  isc'e- 
kivati.  —  t)  ahtrarten,  exspecto :  ,Ia  eu  tebe  brate 
iscekati.  Rj.  —  2)  sa  se,  recipr.  iseekati  se,  -kamo 
se,  cinandcr  enrarten.  ex-ipecture  se  loco  dido:  ovdje 
da  sc  iicckamo.  Rj.  —  I'rvi  Siblji  u  Riiiijane  dosli, 
jo5  poSljednji  .ladar  prelazabii,  ii  Uunjaiiim'  iscckat' 
se  hove.  Npj.  4,  20i!. 

iseekivfuije,  n.  Ej.  verb,  od  iScekivati,  iSeekivati 
se.  —  ladiijii  kojom  tko  isiekuje  koga  Hi  sto.  Hi 
kojom  se  Ijndi  ishkiijii  (jcdan  druyoya)  (das  Sam- 
meln  an  eiiiem  verabtedeten  Orle,  exspeelatio  in  loco 
certo.  Ej.) 

isfekivati,  iSfifekujem,  v.  impf.  Rj.  %•.  pf.  iScekati. 

—  1)  koga,  sammeln,  erwarten  his  allc  beisummcH 
sind,  e.rspcctu  dwii  conveniant.  Rj.  —  Upita  ga  earski 
zet,  sta  on  ovdje  radi  i  sta  isijekiije.  Npr.  271.  Kad 
se  sastajete  da  jedele,  iscekujte  jedan  druyoya.  Kor. 
I.  11,  33.  —  2J  sa  se,  recipr.  iScekivati  se,  iScfeku- 
jpiiio  se,  sich  sammeln ,  exspecture  se  inviccm  loco 
certo.  Rj.  iscckivati  jedan  druyoya,  dok  se  svi  skiqie. 

i^teitrkati,  kam,  v.  pf.  Rj.  iz-ceprkati.  v.  impf. 
feprkati.  —  1)  ausscharreii  (icie  die  Henne),  erado. 
Rj.  kaze  se  za  kokos.  —  3)  zcrscharrcn,  rudcndo 
corritmpo.  Rj.  ceprkajuci  pokvariti  sto. 

ii(-pril|»ati,  pam,  r.  pf.  zerrupfcii,  convello.  Rj.  iz- 
cerupati.  Ado  izguliti  H,  iscupati  U.  v.  impf.  i^erupati. 

isffcsati.  UfeJem,  v.  pf.  iz-cesati.  vidi  iSieJati.  r. 
impf.  lesati. 

i.sfi^sati.  U^eSem,  v.  pf.  Rj.  iz-^e5ati.  vidi  iJOesati. 
V.  impf.  cesati.  —  1)  n.  p.  u5  iz  glave,  Jierauskratzen, 
e/frico.  Rj.  i-csuci  izvaditi,  ccsanje  Hi  cesaiije  sirsiti: 
Svrab   izcesat'  komu   godi.   DPosl.  120.   Tugja  ruka 


svraba  nc  izeeHe.  l.'J.S.  —  •>>  koiija,  striei/eln,  ,v<;i,/iVi 
radtre.  Rj.  villi  istimarili. 

JM-i'sljali,  UreMjam,  r.  pf  Rj.  iz-ieiiljati.  t:  impf. 
ebsljali.  —  /  «^  nuskdmnicii,  pcitino,  cf.  ui'e.MJali. 
Rj.  sirsiti  iestjmije:  l.ijeniis'  iilarn  ne  mije;  I  ako 
je  izmije,  ne  izicilja  jc.  iJl'osl.  ■>:,.  Ku<l  u  tebe  bio 
viat  a  ern  percin  isccsljan.  Here.  2;i4.  —  0)  sa  tw, 
rclleks.  Izicsljiij  se,  blizu  je  Lojiud.  HrosI,  ;(f).  — 
2)  durchhecheln,  schurf  tadcln.  pvrstriiitju.  Kj.  vrlo 
ispsociti,  iskrpiti  2.  si/ii.  kod  iskarati.  —  :t)  ii.  p. 
viimi,  rupfeii,  rarpo.  Rj. 

i.sfolkali,  Iseetkam,  v.  pf.  iz-eetkati,  I'ctkum  isii- 
.sfift;  sasrijim  ocetkati.  vidi  iskel'ati. 

isecziiviiiije,  n.  verb,  od  iseezavati.  slaiijc  koje 
bivd,  kad  sto  iicezava. 

i.^fcziUati,  iiCbzavam,  v.  impf.  iz-eezavati.  v.  pf. 
iSceznuti.  —  Slabiti,  iscezavati,  eiljeli.  DARj.  bSob. 
(.linnti,  Hcezavuti,  smanjivati  se.  DARj.  !S88b. 

isecziiiiti,  nr-m.  v.  pf  (u  vojv.)  rcrsi-huiiideii,  cvh- 
nesco,  ef.  i.ieiljeti.  Rj.  iz-eezniiti,  kuo  oslabiti,  .imaiijili 
se,  nestati.  v.  impf.  iJcezavati.  —  I'oleti  .  .  .  i  tako 
na  jedanpul  iscezne  iz  ocijit.  Xpr.  1!MI.  Da  koljeno 
nnie  ne  iscezne,  da  se  naSe  ime  ne  ispiSe.  Npj.  y, 
452.  Kao  san  odletjeOe,  i  ne  ie  se  na<?i,  i  iscczntice 
kao  nol'na  utvara.  Jov  20,  S.  To  je  »oi  u  ostalijem 
jezieima  slovenskim  slabe<!i  jo5  vedma  iscezlo.  Rad 
26,  59. 

iseibilkati,  kam,  v.  pf.  imsklopfen  (z.  B.  cin  Klcid), 
e.rcnUerc  pulrcrem  e  veste.  Rj.  iz-Cibukati,  n.  p.  ha- 
Ijinu,  cihukajuci  isiisliti  je  od  praha.  v.  impf.  6ibu- 
kati.  vidi  izlupati  3. 

is(-ija(i,  jam,  v.  pf.  iz-rijati.  vidi  i56ehati,  svrsiti 
iiijanje  (I'chaiijc) :  ■>VXo,  djeeo,  eijajte  to  perje,  i  ako 
mi  sve  to  vei'eras  isiijate,  svakom  6a  u  jutro  kolaC 
j  ukuvati.<  J.  Rogdanovie.  ARj.  IV.  82a. 
I  i.sfiljeti,  iseillm,  v.  pf.  ausyehen,  sein  Ende  errei- 
i  chcu  (vom  Wein  u.  dyl.),  dcficio,  c.rtubescn.  Rj.  iz- 
eiljeti,  nestati.  isp.  iseeznuti.  v.  impf.  eiljeti.  —  Bilo 
je  n  stara  vremena  gospode  nase  .  .  .  ali  je  malo  po 
malo  to  sre  isi'iljcio  jo5  prije  nego  vi  Dnbrovniku. 
Kov.  12.  Nego  ee  ti  (tospoil  <lati  oudje  srce  plasljivo, 
oci  isciljelc  i  diisu  iznemoglii.  Mojs.  V.  28,  ()5.  Isiilje 
u  zaiosti  zirot  moj,  i  godine  moje  n  iizdisanju.  Ps. 
31,  10.  Kao  piiz,  koji  .se  ra.seinja,  ncka  iscile  (beza- 
konici).  58,  8.  Zar  nema  vise  mudrosti  u  Temanu? 
isiilje  Ii  mudrost  njikova?  Jer.  49,  7.  Koja  je  (po- 
grjeJka)  postala  otuda  sto  je  rukopis  isciljeo  te  se 
ne  vidi  dobro.  DRj.  3,  48.  Nijesu  niJta  drugo  nego 
od  pravilnijek  infinitiva  isciljelijeh  iz  svijesti  narodne 
na<5ii)jeui  novi.  Rad  1,  120. 

iseiujiiiijo,  n.  verb,  od  iSCinjati.  radnja  kojom  tko 
isiinja  sto. 

isriujati,   iJCinjam,   r.   impf.   iz-einjati,  do  krajit 

ciniti,  posie  ciniti.  v.  pf.   nfiniti,  —  Tko  vele  posla 

ima,  ni  jednoyn  ne  isiinja.  DPosl.  135. 

I      isi'istiti,  stlm,  v.  pf.  reiniyen,  expuryo.  Rj.  iz-eistiti, 

!  sasvijem  oiistiti.  v.  impf.  eistiti.  —  Pritrei  jedan  momak 

I  od  doma  te  im  primi  duge  pttske,  iscwfi   Hi,   napuni 

doma(;inovijem  prahom.  Kov.  65. 
1      iseutliti  se,   dim  se,  v.  r.  pf.  iz-cuditi  se.  vidi 
\  doiiiiditi  se,  naeuditi  se.  —  Svacemu  se  mogu  endit', 
ma  se  cuda  ne  iiiudih  Jto  s'  iieini,  5to  s'  ogradi,  od 
sokola  popa  JIarka!  Kov.  112.  v.  impf.  euditi  se. 

iseCtpati,  pam,  r.  pf  Rj.  iz-eupati.  r.  impf.  c^upati. 

—   1  a)  ausraufen,  ciello.  Rj.  iupujuci  izvaditi,  iz- 

j  vuci.   vidi  iskinuti,   iskupsti,   izguliti   2.   —   Ako  tii 

btikvu  moieS  i.sii(pati  iz  zemlje.  Npr.  1.  Od  orla  des 

I  iz   repa   isiupati  jeduo  pero.   69.   Iscupnj  koniareu 

noqu,  i  crijeva   su   mu    na   dvoru.  Posl.  107.  Kiikolj 

vaija  iz  korijena  isiupati.  163.  Sebe   obje   odgrizoJe 

ruke,  nieiie  zivoj  srce  iscupaiie.  Npj.  3,  457.  L'darit'e 

Oospod  Iziaiija  .  .  .  i  isiupace  Izruilja  iz  ove  dobre 

zemlje.  Car.  I.  14,  15.  sa  se,  pass.:   Bezbozni   ee  se 

!  istrijebiii  sa  zemlje,  i  bezakonici  ce  se  iscitpati  i^ 


i>ipr!iti 


42G  — 


istoiu 


ly*.   Pri^.  3,  :S.   —   h)   su   se,    r<7/»t<. :   Zalninio   se 

1  .     ■  i '•'■   n  luku.  t.  .  .  Oijrsinin   odjrovorio   ila    no 

kriiile,  nejro  se   iihvatio   za   uj   ila  ,ca 
i  na  /emlju.  pa  str  /iiJ-  .■mm  isiupao  iz 
^-.  u  preiie.ifiwm   amisln  kao  isko- 
iiti  .-.r,   iskohdjuii  .«■,   khavifi  se 
V  MiloS  pak.  srledajiu'i   kako   <'f  se 

ia>  itiiule.  sjovorio  je,  da  iiarod  iijima 

in  .;.   ililoJ  ll'O.  —  ;?>  rtcniH/Wi,   diirllo, 

rei  Rj.  <(io    ruiciipiili:   Svilae,    iiciipuna 

krpi  -i"  M   uu'i'e  ii  rami.  Rj.  tiTla. 
liiforati,  raui,  r/Wi  istjerati.  Rj. 
iii'-orivfinjo,  it.  riili  istjerivanje.  Kj. 
iiiMTiviili.  iSo^^ljcm,  r.  impf.  ridi  istjerivati.  Kj. 
iKt-o.sniiiti.  siufuu,  r.  p/'.  diin-hlochcrti  (Art  Stickc- 
rei),   opu.<  perl'ornlum    facio.   Rj.    iz-cesmati,   scrsiti 
ce-tmaiiity  (cciiii)   iKiciiiUi  cesme,   iiipljike.  v.  impf. 
rfsniHti. 

iScJitali.  l!uu,  r.  pf.  ridi  iscvjetati:  Garanfio  na 
pro/.orii,  sinoi'  sain  jra  iisadila,  do  ponoiM  propupcao, 
a  do  zore  iiietuo.  Kj.  iz-i'etaii,  i:-crjctati.  crblUhcn, 
eflloreseere. 

is^il,*'  Ml.  cf.  prsten.  Rj.  —  u  igri  prstena.  Jedan 
uzmc  prsten  u  rukii  i  potkiije  pod  sve  kape  redom 
(a  pod  jednom  ostavi  prsten)  .  .  .  onda  oni  drngi  pi- 
taju  jevlan  dru>r0}ra:  >fye  je  tvoj  Uscd'U  (l.  j.  gdje 
niisli  da  je  prsten).  Rj.  tUTb. 

ist-ositi  so,  5im  se.  r.  r.  pf.  iz-do5iti  se,  veli  se  za 
ktdu,  kojoj  su  tupofi  iuseta  odbili,  te  se  nakrieila: 
a  i  zti  kuiijii.  kdd  se  na  jednu  siranti  zakrene:  A  i 
kula  s'  bila  isi'osila.  HXpj.  4,  22.  A  debar  se  dorat 
pokupio,  na  livu  .«e  stranu  iscosio.  4,  690. 

i^rijriiti,  i>i(-i)(-Tin,  r.  pf.  (u  V.  G.)  vidi  izvjetriti. 
Rj.  iz-cuiati.  vidi  i  ishlapiti,  izduSiti. 
ISO,  u  ovoj  poskofiei:  Ise,  ise,  bi<5e  kiSe.  Rj. 
isetaiti,  iset.-im  (Ueceni),  v.  pf.  herausspazieren,  pro- 
dto.  Rj.  iz-k'tati.  ictajuci  izici.  v.  impf.  setati.  —  U 
tome  je  frradu  iivljeo  jedan  silan  car  koji  je  svakoga 
jutra  iieiao  u  frrad.  Npr.  191  Cisctao  fiz  dvora  svogaj 
u  grad).  (.)n  iseta  pred  knlu  bijelu.  K'pj.  1,  51.  Kad 
to  zaOu  seja  .■Vngrjelija,  isctala  na  g-ornje  cardake.  1, 
534  f=  setajiici  itzicij.  Daleko  ga  majka  ugledala, 
malo  bliie  pred  njeg'  isetala.  1,  540.  I  iseta  is  bijelu 
dmra.  4.  297. 

i.«iibiiti,  bam,  v.  pf.  mit  Buthen  zerpeitschen,  virgis 
cuedo.  Rj.  iz-sibati,  sihajxiii  izbiti,  istuci.  v.  impf.  si- 
bati.  i-<V/i  izviskati. 

iskiinje,  m.  dux  ii-Eufen,  vox  iS,  i5.  Rj.  verb. 
ud  iJkati.  radnja  kojom  tko  iska. 

Tskiiti.  kam,  v.  impf.  ii\  rufen,  um  Hithner  su  ver- 
treibcn,  peltcre  gallinas  voce  is!  Kj.  uzrikivati  ii  od- 
goiiei'i  kokosi  Hi  druge  zivotiiije.  v.  pf.  isnuti.  isp.  ii. 
i.skrbati,  bam,  r.  pf.  Scharten  anhringen.  serratim 
scindere:  no?,  mi  sav  iskrban.  Rj.  iz-5krbati,  uciniti 
da  itu  (n.  p.  nozj  bude  sascijem  .•ikrJittro.  isp.  v.  pf. 
po^krljiti,  n.  p.  noz  o  jrvoi^e,  etiie  Scharte  machen, 
rimam  facere.  l{j.  5(J2a. 

isnuti,  ncm,  r.  pf.  einmal  i5  rufen,  dico  ii\  Rj. 
uzriknuti  is  odgoncu  koko.H  Hi  druge  zivotinje.  v.  imf. 
iSkati. 

_  isdkriti,  ifokcim,  v.  pf  Rj.  iz-Jokfiti.  v.  impf.  §ok- 
'■iti.  —  1)  nach  einander  sum    Sokac   machen,  facio 
One  -m  ^okac  miimih  ex  alio.  Rj.  sve  redom  (malo  po 
mnUj)  posukciti.  —  'Jj  sa  He,  re/leks.  iJftkciti  so,  ISok- 
flmo  He,  nach  einander  Sokci  ucrden,  fio  sokac  unus 
ejralio.  Rj.  kad  .se  mnogi  redom  posokie,  jmstanu  sokci. 
lApan.  i^piina,  m.  (u  vojv.)   der  Aufseher   der  Ar- 
heiter,  pracfeclus  agrum  eolentium,  aut   aliorum  ser- 
rorum.  Kj.  .V«rfi.  ispjin  od  Hrv.  i>.upan.  pristar  koji 
nndzire  poiitenike  Hi  druge  stage,  vidi  dvorski. 
i^plinov,  adj.  till,  jiripada  ispanu.  Rj. 
Kp)inovi<-a,  /.  I'.j.  iiipanora  Lena. 
ispArlali,  tam,  v.  pf.  tiniren,   lineups  duco.   Rj.  is- 
ipartati  (Unijama  ubiljezili?j.  ISti  u  cara  na  kom  de 


mestu  da  bude  vinograd,  pa  iieka  li  ispurtaja ...  On 
otide  k  earn  i  zai.'te  mesto  za  vinograd  i  da  mu  se 
iiparta  gdo  ee  biti  brazde.  Npr.  (i(i. 

iSpiIja,  f.  (u  .VryViiiK  i  a  Buikoj)  drven  Mljak  kojim 
se  pribodn  dva  kraja  n.  p.  na  iatri  ili  ii  eebetu  kad 
se  n  uj  .sto  zavije.  Art  grosser  hidzcrncr  2^agel,  cunei 
genus.  Kj. 

T5ta  (i  5ta),  vidi  ~i5to  (i  5to),  makar  sto,  irgend- 
etwas,  (luidquam.  samjenica  za  stvari.  iSto  prema  za- 
mjenici  za  celjade  itko  kao  sto  prema  tko.  ima  drugi 
padez  ieega  i  i(?esa,  pa  i  ista,  a  tijem  mogu  se  za- 
mijcniti  i  padesi  prvi  i  ietrrti,  I'o  imne  dolazi  cesce 
iSta  nego  ti  isto.  yi.  padc:  iOenui,  li.  padei  ii'im,  7.  ieem 
(ieeniui.  Kade  ga  dobro  sagleda  i  iipazi  sabljii,  psa  i 
konja  da  je  sve  mimo  i  sta  na  svijetu  lijej)o  . . .  Npr. 
117.  Ali  .se  nenioj  saliti  da  (  sto  poi'iies  g  njini  go- 
voriti.  15{>.  Bolje  je  /  sta  nego  nista.  I'osl.  24.  Kad 
sam  sit  *  sta,  nijesani  gbidan  niJta.  119  (sit  i  cega? 
gladan  nieega?).  I'reslanu  ini  ista  davati.  Npj.  4,  458. 
U  takovoj  zemlji  (gde  nema  nikakili  zakona)  niti  i 
sta  svoje  nioze  imati.  Daniea  5,  85.  Ono  iiije  ni  t^rpski, 
niti  (  iita  vrijcdi.  Pis.  93.  I'okazao  je  vet'ii  volju  k  voj- 
nickoj  sluzbi,  nego  i  k  iemu  drugome.  /itije  5  (pri- 
jcdlog  k  stnji  izmegju  i  i  Sto  (Jta).  Koja  (?e  nas  sama 
prije  sloziti  nego  i  sta  driigo,  f'ega  je  dosta  bilo.  Ogled 
VII.  Ne  zeli  tiigje  knee,  niti  i  cega  sto  je  tiigje.  I'rip. 
bibl.  4G.  adv.  kao  ikoliko.  iole:  Jesu  1'  Tiirei  iMo  uz- 
niaknuli;  Tiirei  uisii  nista  uzaiaknuli.  Npj.  4,  245. 

istal.*  ihilla,  »!.  der  JppetH,  cibi  appetcntia:  ovo 
otvora  istal.  Kj.  zclja  sa  jdom. 

istiUi,*  adj.  indecl.  bei  Appetit,  appetens  cibi.  Rj. 
ieljan  jcsti,  koji  ima  zclju  za  jelom. 

i>it<^iiiti,  Uteinm,  v.  pf.  Rj.  iz-Steniti.  v.  impf.  k\k- 
niti.  —  1)  (cine  JSIenge)  uerfen  (von  der  Hiindin), 
par  to  catulos,  Rj.  kase  se  za  kucku  kad  izleze  vise 
stcnaca  (kucica).  —  2)  sa  se,  rcflcks.  iStfeniti  se,  IMene 
se,  siimmtlich  Junge  tcerfen  (von  Hiindincn),  pario: 
iStene  se  sve  kiieke.  Rj.  kase  se  za  vise  kuja.  kad 
izlegu.  stcnad. 

i.stetili,  tim,  v.  pf.  Rj.  iz-5tetiti.  v.  impf.  5tetiti.  — 
1  a.)  beschadigen,  verderben,  corrumpo.  lacdo,  ^ef. 
pokvariti.  Rj.  srriiiti  stecenje,  sasrijeiii  postetiti:  i^to 
.stiirost  isteti,  ui  jedna  stvar  ne  popravi.  DPosl.  124.  Ne 
da  Tiircin  glavii  iikiunti,  ne  da  svoje  ruke  istetiti.  Npj. 
2,  283.  Ako  su  ga  kritste  istetile.  2,  532.  u  prenescnom 
smislu:  Ti  si  hahu  obras  istetila  aMkujui?' s  Oblaci(!a 
Radom.  Rj.  —  h)  istetiti  hcz  objekta  u  narodnoj 
pjcsmi,  ali  se  misli :  istetiti  stvar,  pokvariti,  rasmet- 
nati  sto,  damit  rerdarb  er  die  gansc  Sachc.  Jlislim, 
sestro,  danas  polaziti  ...  da  isprosim  u  Leke  gje- 
vojku.«  ...  A  sluge  mu  konja  izvedoJe  .  .  .  Na  po- 
hodu  Marko  i.itctio:  viknn  sluge,  trei  podrumdzija, 
niegju  sobom  vino  donijese,  do  dva  cabra  ervenoga 
vina  .  .  .  drugi  popi  na  pohodu  Marko,  krvav  Marko 
do  oeiju  dogje.  Npj.  2,  225.  'Kako  bih  te,  brate, 
upitao,  kad  si,  Marko,  davno  istetiu,  sto  poeeJi'e  k  mene 
ne  idete?  2,  233.  U  to  doba  bane  pristasao,  nuidar 
bane,  pak  je  istctio:  na  julru  mu  ne  zva  dobro  jutro, 
niti  Turski  selam  nazivaSe,  no  mu  grduu  rijee  pro- 
govara.  2,  281.  No  i.Heti  Ivan  na  pohodu:  ide  niudro, 
progovori  Indo.  2,  525.  —  2  a)  vidi  i.skilaviti.  Rj. 
uciniti  kilavim.  —  fstccen,  adj.  vidi  kilav.  Rj.  242b. 
—  b)  sa  se,  rellcks.  cinen  Brucli  bckomtnen,  ramicosum 
esse,  cf.  iskilaviti  se.  Rj.  pustati  kilav.  vidi  i  preki- 
nuti  se.  —  3)  (osobito  po  juz.  kraj.)  koga,  vidi  po- 
gubili:  Mo'5  ti  mene  danas  kidisati,  i  mo"5  puAkom 
mene  istetiti.  Rj.  —  K  sebe  ruke,  Kraljevieu  Marko! 
ostav'  sablju,  da  je  Bog  ubije!  Ri  1'  ovakog  hrata 
istetio,  koji  nas  je  krasno  docekao?  Npj.  2,  240. 

islipali,  istlpam,  v.  2if-  serknelpen,  zerkirlcken,  con- 
vello.  Rj.  iz-Stipati,  scrsitl  stipanje  (dosta  stipavsi). 
V.  impf.  ftipati. 

Isto  (i  sto),  ridi  ista. 
liitum,  vidi  istom. 


istuvati 


—  427  — 


iz 


isli'lrati.  vfiui.  r.  jif.  (u  Hoei)  n.  p.  svijeiSu,  ai«s- 
Uischen.  c.itittfiuo,  cf.  ui'oiiti,  obeselili.  Rj.  lidi  i  islr- 
niiti,  (  Klin.  oikIJc.  —  Znsu'enje  (korijenu)  prela/.i  u 
.dull 111 i' :  ('fill  ..  .  Miivuli  (it  stoji  mjesto  sc  od  7.6). 
Koiijeiii  %. /)«  tome  je  Datiici'iu  iSliivati:  iz-htvati, 
U-culniti. 

itillija,  /■.  (ilic.  AKj.  IV.  tub.  Itulini,  Italiu  :  Tuko 
911  (liuiovi  ]>iem'st'ni  iz  I'lTsije  u  -Moriju,  lUtlijii.  Pri- 
pravii  ().  riiU  'I'alija,  Talijaiiska  (zpmlja). 

Itnlijiiniic.  Italij;iiK'a,  m.  cuvjek  is  It  ilije.  —  Dakle 
se  pod  Vlasima  raziimiju  iipiavo  ItaUjunci.  DM.  332. 
vidi  Talijaii,  Talijaiiac.  is-p.  lai'iiuin. 

ItalijiliiskT,  adj.  iito  pripddd  Italiji,  Itiilijaiiciiiiu. 
eidi  Talijaiiski.  —  Db  (stoji)  kod  onijeh  iz  Delabeliiia 
rjiTiiika  s  itiilij<insl;uiii  rijecju.  DPosl.  VI.  I  ii  pri- 
Jevodii  itidijanskom  stoji  ta  rijec.  i'Kj.  1,  11.  itp. 
Lai'inanski. 

ili, 'idem,  c.  impf.  vidi  \(-\.  Rj.  OTrft  » isti. —  Srbiji 
ne  kaiii  iti  nefro  Hi  ili  is(/.  Nov.  Srb.  1817,  541. 

Ilko  (i  tko),  'ikojra,  ridi  iko.  Kj.  iiutl;iir  tko  (ko). 
samjcniiii  zii  vcljcide  itko  (iko)  preiiiu  sumjciiici  zu 
stmri  iSta  (isto)  kau  tlio  (ko)  prema  Sto.  zamjeiiica 
ova  tnijcnja  xe  j>o  pddczima  kao  tko  (ko),  kiije  tudi. 
K(td  hi  /ircd  njii  trehalu  dd  dogje  prijedloij,  ondd 
mu  je  iiijc.std  izmeijju  i  i  tko  (ko) ;  ifp.  ista.  —  Ako 
iko  doirje  (doci  nx  i  ja),  si  (jiiis.  Kj.  iSOa.  Panieti  ne 
prodaj  ni  u  zajam  ikovi  daj.  Dl'osl.  93.  KojiS  li  se 
do.Bojra  i  ko(jd?  Npj.  2,  29. 

Iva.  HI.  (ist.)  vidi  Ivo.  Rj.  roc.  Ivo.  ridi  i  Ive.  — 
U  onoL'a  Seujaiiina  Ire  . . .  Npj.  1,  533.  "Da  moj  brate, 
Senjaniiie  Iro'.t  . . .  Onda  skoei  iSeiijaniue  Ira.  1,  535. 

iva,  /'.  die  Bdchucide.  sdlix  helix  Lin.  Hj.  vidi 
viva  erljena.  iiek<ikd  rrhn.  dem.  iviea. 

Ira,  /'.  planina  u  Srbiji.  Rj. 

Ivan,  m.  —  1)  \i  krk'ana  (kao  i  u  Rusa)  Ivan 
znaoi  .Tovdii.  Rj.  hiip.  Iva,  IvaniJ,  Ivanko,  Ive,  Ivko, 
Ivo,  Ivoje.  dcm.  Ivaiiae,  Ivancii'.  —  2)  U  briScana 
Ivan  i  -loniit  dva  sii  lazliena  imena,  kao  i  Iraixi  i 
Jovana  (ii  Tr.iii'u  su  bile  u  jedno£ra  Oovjeka,  Jovana 
Sfcireeviea,  dvije  kceri  Irana  i  Jovana) ;  take  se  u 
njili  riizlikuje  i  Jovanj  danj  (7  Jan.)  od  Ivanja  dne 
(24.  jiin.).  Rj. 

Ivana,  f.  ime  ien.<A-o.  cf.  Ivan.  Rj.  dem.  Ivanioa. 
hyp.  Ivka. 

Ivitiiae,  IvAiiea,  m.  dem.  od  Ivan.  —  A  moj  sine, 
iobant'e  Irancc!  Npj.  3,  337.  w/i.  Jovdnac. 

ivaii-evijet,  m.  (a  Pastr.)  nekaka  trava,  Art 
i'/''"'-<'.  herbiie  (jenus.  Rj. 

Ivitiu-u'-,  m.  dcm.  od  Ivan.  Rj.  upravo  od  Ivanac. 
kojc  ridi.   i^p.  Jovaucie   (nsn.  u  Jovauae).  Osn.  238. 

iviiiisjf'ljp.  n.  ridi  jevansrjelje:  Pa  uziraa  kujisru 
iraniijrljc.  Rj.  —  I  cjcliva  krste  i  ikoue,  i  dariva 
sveto  irdnnjt'ljc.  Npj.  4,  1(3.  vidi  i  evangjelje.  ii^p. 
indzijel.  imlzil. 

ivaiiiea,  /'.  dem.  od  Ivana.  Rj. 

IviiiiTS,  Hi.  ime  miisko.  Rj.  —  takvd  hyp.  kod 
Bjelis. 

ivanko,  m.  dkc.  .\Kj.  IV.  liilb.  ime  miisko.  Rad 
26,  5.').  hi/p.  od  Ivan. 

Ivanj,  ddj.  sto  prijidda  Iranu.  vidi  Ivanov.  Piava 
posesivna  adjektiva,  kojih  je  sada  manje  uea;o  sto 
ih  je  prije  bilo:  nalaze  se  osobito  uza  supstantiva 
8  kojima  cine  imena  rldstita,  kojima  se  zovii  uijesta, 
dani  itd.:  Iranj  dan  (osn.  u  Irdn).  .Tovanj  dau. 
Miholj  dau.  Nikolj  dan.  ijljepanj  dan.  Tripnnj  dan. 
Osn.  ()7.  —  Irdnj  dan,  Ivanja  dne,  m.  Fest  des  h. 
Johann  dc.i  'l'(iii/'cr.<i,  den  ii.  Juni,  die.'i  fcstus  St. 
Jounni  lidptiDtde  .  .  .  XJ  oei  Ivanja  dne  je  obic-no  na 
nekijem  mjestima  paliti  bilu  oko  tora.  Rj.  vidi  Ivanje. 
IvanjaOa,  jabnka,  koja  o  Ivanju  dne  dospijeva.  Rj.  21i;a. 
/(■(()»,/<"  ;cljc.  n.  (u  Dnbr.)  Art  Kraut,  herbae  genus. 
Rj;  211)3.  (nekaka  trara). 

ivanja,  f.  zidine  od  manastira  u  ."rabackoj  nahiji 
nakraj  Cera  pod  Vidojevicom.  Rj. 


ivanjaea,  /.  jabiikn,  koja  o  Ivnnjii  dne  dospijeva  Rj. 

Ivanjts  n.  vidi  Ivanj  dan.  —  t>d  Icunja  brinii  «e 
kurani.  .1.  S.  Reljkovi(:-.  .3(17.  ARj.  IV.  io;(a.  ijurori 
sc  u  Hrv.  za  nast.  isp.  I'rokoplje. 

Ivanjica,  /'.  varo5i<a  u  Srbiji  iza  I'JSica.  Rj. 

ivanjsku  evijci-c,  »i.  (iSuto  i  bijelo),  das  Leb- 
kraut  (Wdhhtriili,  unscr  Frauen  IkttxtrohJ,  iialium 
verniii  Linn.  Rj.  biljka.  —  Ivanjski,  .ito  pripadu 
Ivanju. 

Ive,  m.  hyp.  od  Ivan,  za  akc.  i  ohlikc  inp.  He. 
vidi  Iva,  Ivo.  —  ( )nda  Jre  Jelici  govori  ...  A  .lelica 
njemu  govorila:  A)  Ivane,  dra?,i  od  ocijii!.  Nui. 
1,  241.  ■"  '■' 

IvtT,  "ivera,  m.  der  Ilolzspann  licim  Ximmermann. 
Sdrmentum:  Kuil  ee  iver  od  kladc?  Rj.  ridi  odljuBak, 
treska,  trostina.  hyp.  iverak.  (/cm.  iverc'-ie.  to//,  iverje, 
—  Majstorski  su  dvori  skoro  sazidani:  kameii  po 
kamenii,  ivcr  po  iveru.  N])j.  1,  105. 

ivi'rak,  iverka,  hi.  hyp.  od  iver.  Kj. 

Ivorak,  Iverka,  m.  (lehirtjc  zirischcn  dem  Fluitsc 
Jadar  iind  dcm  lierge  Cer.  Rj.  kosa  izmegju  vudc 
Jadrd  i  hrda  Cera. 

iv^rfii',  HI.  dem.  od  iver.  Rj. 

ivf'rje,  n.  coll.  die  Sjiiinne.  Holzahfiilk.  sarmenta. 
Rj.  i:<p.  skalje,  trije.4('-e.  —  Vakija,  od  grabovine  kao 
iverje  koje  se  pali  mjesto  luca.  Rj.  52a.  Skalje,  ko- 
madi  od  iverja.  Rj.  72bb. 

iviea,  /'.  —  1)  dem.  od  Iva.  Rj.  —  2)  dan  Fnde 
(am  Tiieh,  an  der  Leinicand),  laius  panni.  Rj.  kruj 
na  suknit,  platnu.  ridi  krajae.  —  3)  kruj  na  ccmu 
druijom :  Strehe  su  (crkviei)  potMvetie  tankim  belim 
daseicama,  podvhKSkama,  a  iriee  im  podresene  rezbom 
od  tanke  bukovine.  Zim.  21.  Ravanjoi  nai'ine  na  irici 
od  crkvene  porte  jednu  ku(u.  30.  Sliva  se  voda  .  . . 
na  pod,  u  najSiru  jednu  liniju,  iz  koje  se  tek,  preko 
ivica  njenih,  preliva  u  vade.  13t). 

ivifenjo,  n.  verb,  od  iviciti,  koje  vidi. 

ivif  iti,  <?im,  v.  impf.  Sto,  nrdinjati  mu  ivicu.  v.  pf. 
oivieiti.  —  Isto  tako  i  ivica  kola  visoka  je,  kao  da 
je  je  neko  marljivo  iriiio.  M.  (Jj.  Milit^evie.  ARj. 
IV.  104b. 

ivTk,  ivika,  wi.  ein  liachucidenivald,  sidicelum,  cf. 
ivijak.  Rj.  ivova  suma.  —  za  nant.  i.ip.  aptik. 

Tvka,  /'.  ime  iensko.  ef.  Ivana.  Rj.  hyp.  od  Ivana. 
i.ip.  kod  Drenka. 

Ivko,  «(.  ime  mu.ikn.  Rj.  hyp.  od  Ivan.  is;».  kod 
BoJko.  —  Stavlja  redom  jednog  do  dnigoga  ...  a 
do  sebe  od  Koujiea  Ivka,  a  do  Ivka  od  Omoija 
^ivka.  Npi.  2.  202. 

ivijak,  ivljdka,  m.  liachu-eidenwald,  salicetum,  cf. 
ivik.  Rj.  I'l'oirt  sKHitf.   —  ivik  prema  ivijak  isp.  dre- 
iijak  ypremd  drenik). 
I       ivnica,  /.  plauiua  n  Ilercegovini  (u  Drobnjaeima). 

ivo,  m.  hyp.  od  Ivan.  Rj.  yen.  fva,  roe.  Ivo.  vidi 
Iva,  Ive.  —  Podize  se  Crnojevie  Ivo.  Npj.  1,  524.  Otale 
mi  Iva  ispratiSe.  1,  52(i.  Pade  na  um  Crnojevie-7'cM. 
1,  528. 

ivojc,  m.  hyp.  od  Ivan.  Rad  2G,  5(5.  —  takva  hyp 
kod  Blagoje. 

ivov,  adj.  von  Baehweiden,  salicis  helici.<.  Rj.  .s(o 
pripadd  ivi.  Zd  nasi.  isp.  aptov. 

ivovina,  /'.  das  liachncidenholz,  ligntim  .lalicis 
helicis.  Rj.  ivovo  drro.  —  Jloze  biti  da  je  iz  poeelka 
prije  bilo  ogledano  od  5a5a  ili  .  .  .  irorine,  nego  Ii  od 
prepredenijeh  vunenijeb  konaca.  Priprava  142. 

iz,  Rj.  pred  nekim  se  ylasorima  doduje  prijedlogu 
ovomu  ozad  a,  da  hi  se  s  njima  lak.ie  izyovorio:  Iza, 
2)  vidi  iz:  viee  iza  glasa.  Rj.  217b.  za  akc.  isp.  bez. 
prijcdloy  iz  slozcn :  iskraj,  ispod,  ispred,  ispreko,  iza, 
izdno,  izinegju,  iznad,  izvan,  izvise.  —  1  a)  S  ovim 
prijedloyom  u  druyom  pddeia  rijei^  pokazujc  da  je 
mjesto,  .s  kojeija  se  sto  mice  ili  je  sto  apravljcno. 
I  opkoljeno  onim  sto  znaci  ona  sama.  (kao  na  pitanje 


is 


—  4->S  — 


iztt 


iiHs,  f-r:  it  vode.  t>  sore,  i:  Iciu'e:  iikraJt'e 
(.'  oka   I.'  boka  (uaOi  iVJ).  Kj.    Kiitl   st-  ido 

jo  .  .  .  viiljn   pouijeti   i  kol!>i\   p.-i   kad  se  i.' 

jiovraoa,   opet .  .  .  Kj.  284b.  Bolje  je  (-rle- 

'■   uesTO   ii  iumnict'.  Posl.  22.  Bolje  sc 

'iti    ne^sro  se   ir  ()/i.:(i  lurziti.  2('i.  Is  ja- 

,1   lu    ,.  nnv   tele   izmjiniio.   5I!S.    /.-  kaiiiciKt  bi  suza 

udarila.  ',•!•.   /.'  obltdu   :rnui.  100.  i.^  ove  koic  nikud 

'  UX).  /;  rupftrti  i  kad  a  i'.-  i)roba  nikad.  llHI. 

.:i  is  kole  (dosadio  mul.  lOtl.  Lsisno  je  i.r 
,  ,.:  ,  .  ,.'<!  pjevati.  !()(>.  I.ije  kisa  kao  iz  kahla.  l(i!l. 
N;uiir;jodio  se  kao  da  I'e  mu  kiJa  /r  cchi  udariti.  189. 
K"o  i.d  s»i<i  govori.  DPosl.  4.').  Skoeih  jadna  U  diiseku, 
da  dam  vode  svekrviei.  Npj.  1,  3lt8.  Da  protera  jarca 
is  oeaea  . .  .»  Id'te,  veli.  uhvatiie  jarea,  izvedite  inalo 
i>  ocaeat.  3,  17ii.  Iz  togu  se  vidi  da  bi  se  Pisme- 
nica  .  .  .  inoiria  razdijeliti  na  . .  .  Spisi  1,  8.  To  je 
Jovau  krsiitelj ;  on  ustade  i:  miirijch.  Jlat.  14,  2, 
."»ami  eusuio  i;  iista  njearovijeh.  Luk.  22,  71.  Imale 
trideset  keen,  koje  rjuiida  i>  kiice.  Sud.  12,  9.  — 
b)  opkvljtiio  mjesio  ydjc  sc  poiinje  (jlagoUka  radnju 
prustiruci  se  (hiljc,  i  u  orim  je  primjerimu  (iitwin): 
Kukolj  valja  ij  korijena  iJeupati.  Posl.  ItJS.  On  po- 
teie  rukam'  i  no^auia,  popiicuju  nike  is  raiiienii,  po- 
pueuju  uope  i:  koljetui.  Npj.  2,  41ii.  f^va  sc  Ijulja 
I J  iemelja  kula.  2,  478.  .«(  svim  je  oviiko  i  oro:  Is 
prra  kraja,  t.  j.  isprva,  aiifatifis,  initio.  Rj.  297a.  Iz 
ore  stope,  t.  j.  ovaj  cas,  uuf  tier  Stelle,  e  vesticiio. 
Rj.  717a.  po  svoj  prilici  ovtimo  ide  i  oro:  Iz  uzde 
u  Budim.  Posl.  lUO.  Pa  je  Krla  prve  sustisao,  pa 
ou  ^Djima  iz  dizgenu  ide.  Npj.  3.  240.  Uiko  je  i  oi'o 
u  prenesenom  znaienju:  Iz  pcinih  zilii  (n.  p.  truditi 
se  oko  ita,  t.  j.  iz  sve  snaffe,  5to  se  gogj  vi5e  moze). 
Posl.  100.  On  povika  iza  svega  yhisa.  Npj.  1,  580. 
Da  slu4i§  Gospodu  Bo<ru  svojemu  iz  svegti  srcu  svo- 
jega  i  iz  sre  duse  svoje.  Mojs.  V.  10,  12.  upruvo  n 
orom  znaienju  mjesto  zanijetijnje  raduja  i  stanje  i 
u  orakim  primjerimu:  Bolje  zlato  poi'/derato  nego 
srebro  i:  nova  kovato.  Posl.  22.  I.itiha  se  pecenica 
peOe.  lOT)  (iz  tiliaj.  Kako  bi  Isiisa  iz  prijccire  ubva- 
tili  i  ubili.  Mat.  2(5,  4.  amo  idu  i  iidverhi.:  i/.nebuba, 
iznebusiee,  iznenada.  —  c)  mjesto  se  vioze  z(tmije- 
niti  vremenom:  Iz  dun  u  dan,  t.  j.  svaki  dau.  Rj. 
Iz  jutra  se  vidi  kakav  I'e  dan  biti.  Po.sl.  99.  osivi 
rijeCi  jutro  {i  dan)  nemu  «  atom  poslu  druge  ime- 
nice  kojn  znaii  vrijeme;  neijo  se  vrijeme  ccsto  za- 
mjenjuje  stanjera  (na  pitunje:  od  kada?):  Dobro  se 
prolje<?e  iz  rana  poznaje.  Posl.  (jl.  Dva  se  draga 
iz  mala  gledala.  Npj.  1,  240.  Ja  se  jo5  iz  djetinjstva 
opominjem.  Pis,  4.  pa  i  na  pitanjc  kada:  Prvi  se 
-tenei  u  bam  baeaju.  (Ne  treba  gledati  5to  kome  iz 
poieika  sre(!a  ide  u  napredak).  Posl.  260.  Koliko  je 
Ijudi  iz  pocetku  bilo  stvoreno?  Priprava  121.  Isprva 
ne  kazah  vani  ovo.  Jov.  It!,  4  (iz  prva).  —  <l)  mjesto 
prije'lloijom  iz  iskazano  moze  ostati  i  onda  kad  se 
misli  da  je  micunje  vec  proslo  pa  se  mjesto  njega 
drugu  sio  o  stvari  kaznje  (n.  p.  izvor,  zavieaj  itd.j : 
Sif.e  Kladova  znadu  se  na  suhu  (osobito  iz  Vlaske 
Strang)  zidine  od  Trajanova  mosta.  Rj.  297b.  Jegji 
zelje  iz  stoga  vrta.  Posl.  113.  Reci  6edu  izokola  Ijudi. 
Npj.  1,  3o4.  Gje  sii  tebe  guje  iz  potaje?  2,  409.  Pije 
junak  crveniku  vino,  sluii  mu  ga  iz  gorice  vila.  2, 
:>\x.  toko  moze  hili  i  ovo:  No  iz  pocetka  ima  protiv 
ovoga  pogije-'aka.  Npj.  1,  VII.  tulo  i  za  vrijeme: 
Moglo  (bi  se)  !ito  nad  u  arhivinia  ili  kakijem  knji- 
L'ama  iz   XVII.   vijeka.   Npj.   .3,  173  (Vuk).  —  e)  u 

'"  znaienju   moze   drugi  padcz  s  ovim  pri- 
iiaiiti  uzrok  radnji  kakioj  ili  ono  ito  koga  ' 

'  ■    ifimjiri:   Da  su  pa  braf'a  iz  zavisti  oslavila 

na  onome   ■•ardaku.    Npr.    10.   Iz  sale  i  pio.so  nikne. 
PobL  HJO  {tomu  ilodaje  Uaniiii:  Istina,  drugo  je  5to 
mkne  a  drugo   Sto  se   Jali;  ali  je  uzrok  opet  dobro 
kazan,  jer  je   posloviei   polpun    smisao:    iz    Sale   se  i 
uiiai  a-  pro»o  nikne.  Sint.  185).  Ja  ovo  Cinim  same  I 


iz  Ijuhiiri  k  naJemu  narodnoui  jcziku.  Pis.  22.  Js 
iizroku.  koji  bi  se  l.asno  mogli  opravdati.  sami  do- 
voljno  ue  poznaju  ono,  u  eemu  su  d\iiiii  druge  upu- 
civati.  2(1.  >ler  nigda  iz  luskanja  ne  govorisnio  k  vama 
kao  Jto  znate,  niti  iz  uzroka  lakomstra.  t>ol.  I.  2,  5. 
OsvetiJe  se  radujutfi  se  iz  srea  i  potiruei  iz  stare 
mrziije.  >Tezek.  25,  15.  Tako  ueiui  za  svakoga  koji 
zgrijeSi  i^  ne:niinja.  45,  20.  /.-  orijch  nizloga  pre- 
dloiib  .  .  .  Ogled  III.  . —  f)  kad  se  stu  promijeni  te 
postune  dritga  Hi  dnikiija  strar,  moze  sc  u  prene- 
senom smislu  tizeti  da  je  izaslo  iz  onogn  Uto  je  bilo 
prije  promjcne  ili  iz  njcgora  ohlicja:  I:  jednoga  dr- 
reta  ikona  i  lopata  (biva).  Posl.  99.  Iz  svakoga  panjii 
ne  moze  se  svetae  istesati.  100.  Bog  .  .  .  stvori  jednom 
ovaj  cijeli  svijet  iz  niiega.  Priprava  1.  Piistiuje  su 
postale  rodne  zemlje,  a  iz  rodne  zcmlje  postale  pu- 
stinje.  15.  Sta  fe  biti  iz  oroga  djdcta  ?  I.uk.  1,  66. 
tako  ima  u  knjizevnika  i  kad  je  jidna  stvar  susUi- 
vljena  od  rise  drugih,  ali  se  ne  imcnuju  upravo  ti 
dijelovi  njezini  ncgo  sc  sumo  ka:e  za  njih  odaklc  su 
uzcti:  Istofna  ili  Binii-Morava  sastavlja  se  iz  dvijc 
male  Moriive.  Danica  2,  39.  Kad  bi  praviteljstvo  od- 
redilo  komisiju  iz  hcspristrasnijch  i  u  ovonie  poslu 
vjcsiijili  Ijudi.  Odg.  na  laz.  2(5.  —  'i)  (u  V.  (}.  i  po 
Zeti).  ridi  od  :  douesi  iz  Jovana  sjekiru.  Rj.  —  Is 
u  Crnoj  (iori  i  u  Zeti  govori  se  i  mjesto  od,  n.  p. 
donesi  iz  June  rakije  i  t.  d.  (kao  sto  se  po  ostalim 
mjestima  govori  samo  kod  mjestu,  n.  p.  iz  kuce,  it 
polja,  iz  planine,  iz  vode  i  t.  d.)  Posl.  XI^VII.  —  isp. 
Sint.  170—185. 

iza,  Rj.  slozeno  iz-za.  —  1  a)  s  oinm  prijedlogom, 
slozcnim  od  prijedloga  iz  i  za,  drugi  padez  pokazuje 
micunje  s  mjesta  koje  se  kazuje  prijedlogom  za  f 
sestim  padesom  (na  pitanjc  odakle?):  von  der  hintern 
Seite,  von  jenseits,  a  parte  postica:  Dogje  iza  ku<Je. 
Lasno  je  iza  grnia  slrijcljati.  Rj.  Viri  iza  vrata.  Rj. 
(joa.  O.sini  toga  Srbin  ima  obii'^aj  .  .  .  prekrstiti  se: 
kad  lioce  da  iistane  iza  trpeze.  Rj.  oIKJb.  Potr^e  kao 
kebu  iza  pnjasti.  Posl.  257.  Isteklo  je  i!arko  sunce  da 
iza  gore.  Npj.  1,  43.  Pak  zasmla  za  jelu  zelenu  .  .  . 
iza  jele  njega  zaiiituje.  Npj.  2,  80.  Iza  drveca  i  iza 
kamciija  opale  na  njili.  Jlilo.4  92.  —  b)  mjesto  ovako 
kazano  moze  biti  i  mjesto  bavljeiij\i  po  tome,  sto  se 
uzima  da  se  s  njega  glcdajwH  nidnzi  nesto  na  njemu 
(na  pitanje  ^Aiel):  Poi'ne  ih  divljan  pipati  iza  vrata. 
Npr.  148.  Ni  koliko  erno  iza  niikla.  Posl.  220.  Kad 
su  bili  malo  iza  gradu.  Npj.  2,  151.  mjesto  bavljenja 
na  orakom  mjestu  imamo  i  primicanje  na  nj,  kad  se 
ne  glcda  foliko  kuda  sc  sto  mice  ncgo  .srdje  sc  had 
primakavsi  se  (na  pitatije  kuda?  kamo?):  Najstariji 
sin  pogje  u  lov,  pa  kako  izigje  iza  gradu,  skofii  zee 
iza  grma.  Npr.  43.  Idi,  sinko,  opet  iza  sela,  ne  bi  li 
te  Bog  namerio  na  onu  devojeieu.  (i7.  Za  to  i\\  vas 
preseliti  iza  Damuska.  Amos  5,  27.  —  2  u)  unakim 
se  mjestom  moze  zamijeniti  vrijeme,  samo  kad  se  nc 
misli  mjesto  nego  vrijeme  (na  pitanje  kad:r.'l:  nach, 
post  (in  der  ZeitJ:  iza  toga;  »'.:«  zime  toplo;  (.■((.  kise 
sunce;  dogjoJe  jedan  iza  drugoga.  Rj.  hdtoga,  t.  j. 
iza  toga,  darauf,  exiii.  of.  iza.  Rj.  218a.  Nakoin, 
nakon,  cf.  poslije.  iza  Kj.  392a.  f^loj.Sa  opravi  sve 
tri  sestre,  i  krene  sve  blago  iza  sva  tri_  zmaja.  Npr. 
36.  Iza  vuku  i  lisiea  se  naije.  Posl.  97.  Casa  iza  cctHc, 
a  iza  iniia  istina.  DPosl.  12.  Kako  i';eS  se  obikiuiti 
iza  svakog  dobra  tvoga  bez  svjetfiee,  bez  straziee. 
Npj.  1,  93.  Knjigu  pise  care  iza  knjige.  1,  621.  .ler 
je  Marko  iza  sna  zlovoljan.  2,  443.  Iza  krasta  lice 
pocrnjelo.  2,  528.  Iza  orijch  rijeci  rekne  mii  da  me 
dovede.  Sovj.  37.  Umre  I'erea  Stankovicf-,  iza  kojcga 
ostane  lijepa  i  bogata  i5ena.  73.  Wtane  (Bog)  na  luirod 
sljiti  zio  iza  zla.  Prip.  bibl.  40.  ha  svega  toga  jos 
jednako  pristiipajuei  pisac  k  poslu  svome.  Kad  2, 
)9().  —  b)  uz  ovako  vrijeme  moze  se  misliti  i  red: 
Prvi  je  serdar,  iza  serdara  je  vojvoda.  a  iza  vojvodc 
knez.  Rj.  279b.   Iza  ovijeh  (te^aka)   u  njih  (Turaka) 


izabirnnje 


—  429  — 


IzajU 


idu  zanallije  i  IrRovci,  po  torn  age  i  spiihije,  pa  onda 
begovi.  Kov.  11.  —  3)  vidi  iz  :  vire  iza  glasa.  Ki. 
-it}).  8iiit.  185—187. 

izabiraiijo,  n.  rerh.  od  v/.-MnaW.  ntdnja  hojom  Iko 
ieahini  >'i>. 

izaliirali,  izabTrani,  r.  impf.  iza  (  =  izVliirati.  vidi 
izbiniti.  birali.  r.  />/'.  izalnali,  izhiali.  —  Saiiia  .sebe 
ime  i:i(liirii,  izabrala  Seiii  ('■(-lebija.  Hero.  'M.  sa  se, 
pass.:  KoMJ  sc  i;iiliira  po  zul)i  a  covjek  po  ,6iiA\. 
DPosl.  i'J.  I'idi  primjcrc  l;oil  izbiinti. 

Izabrun,  adj.  upruro  pa)i.  paxa.  ad  izabrati,  s  oso- 
bitim  ziuiioijem :  Mo  je  po  izlior,  sto  jc  hulje  od  oxtulih, 
valjafio,  ir.'iiio.  ridi  izabran.  —  Ko  li  ce  ih  svjetovati? 
Ko  li  iiHuliu  r'jo('  izrt'i'i  ^jr«?  (josp(}dom  iidliruHom  ? 
Npj.  1,  I'l.  Vi  Macvanske  ('iijtc  buljuba-iie!  C'lipii'i'vi 
Imi  i:i(lirinii.  4,  254.  Ko  prevail  lolie,  pope,  iiuulra 
glavo  izahrunu.  Kov.  112.  Da  sabira  i  doOekiva  vrsiie 
i  izabrane  Ijude.  121.  Odrede  se  iz  svijii  nabija  nuj- 
isuhrauiji  rujnici.  J^ovj.  3'.l.  Jer  je  tijeiii  dio  njegov 
pretio  i  hrana  mu  izuhnina.  Avak.  1,  Ki. 

Izikbmtl,  izaberem,  v.  pf.  enriihlcn,  clifio.  iza- 
(=  iz-)brati.  indi  izbrati.  i.'ip.  obrati  2,  odabrati, 
odbrati.  r.  impf.  izabirali,  izl)irati,  birati.  izabrati 
koya  Hi  sto,  koinii  Hi  za  koija:  izabrati  iz,  izmetjjrt, 
od;  izabrati  koya  za  sto.  —  Njesja  ozeni  jrjevojkom 
koju  je  sebi  izabrao.  Npr.  10.  Jos  dva  liata  za  sc 
izabrati.  Npj.  2,  liKi.  Nejro  ug-je  u  moje  volove, 
te  izalira  boljcij  i  boljeijn.  3,  4411.  Ke  znam,  koija 
bi  od  van  izidirala.  4,  32.  Uzicani  izberu  izme<jju 
sebe  trideset  starih  Tiiraka.  5,  38.  (Jstali  redom  mei^u 
puSke,  osobilo  kad  koga  iza  jrlasa  pripjeva  izabrani 
pjeva<5.  Kov.  (>1.  Onda  .sve  vojvode  ii  douovoru  iz- 
beru MiUisa,  da  uzine  dve  biljade  koiijika.  MiloS  52. 
Sa  dve  hiljiule  (-  ccle  oiidaSnje  rojske  izhranih  pasaka. 
Milos  .50.  f<to  se  pak  ticc  Srpske  terminolojrije,  koju 
je  drustio  za  sad  izabralu  za  posao  svqj,  ja  bih  rekao, 
da  to  nije  najbolji  izbor.  Pis.  14.  Mora  da  izberc,  Hi 
ue  imeiia  sklaiijati  ...  po  f^rpskoj  cramatiei,  Hi  po 
Riiskoj.  G8.  Ko  ('e  optiizili  iibraiiv  Boije?  Iviin.  8, 
33  (izbrani  zamjenjujc  imcnicw  izbranik).  Pozdravite 
Riif'a  izbranofia  ii  (iospodu.  Ill,  1.'!.  IMago  plemeiui, 
koje  je  on  (HogI  izabrao  sclii  za  naxlijcijjc.  J's.  .')3, 
12.  Za  stolic.u  bi  izabrana  Kasa.  DM.  25. 

izAt'i,  iziigjem,  v.  pf.  vidi  iziei.  Kj.  tndi  i  izisti. 
postulo  izaci  od  iz-ili,  iza-iti,  iza-jti.  iza-lji,  iza-ei.  v. 
impf.  izlazili,  izalaziti,  izilaziti ;  isbodili,  iziboditi.  — 
1  a)  au.iydien,  c.tco,  ei/redior:  Tzici  ce  djelo  ua  vi- 
djelo.  Rj.  (iOa.  Volujara,  nekakva  zvijezda,  koju  ra- 
tari  pozuajii,  i  kad  ona  izigjc,  onda  vee  idu  traziti 
volove.  Kj.  71a.  Izisao  slijep  n  sctnjtt  iza  grada.  Kj. 
117b.  Zapekao  se  eovjek,  kad  za  dugo  ne  moze  na 
polje  da  izide.  Ej.  18Sa.  Mujo  izi.'it'  odista  lioease. 
Kj.  223b.  Izidi  mi  na  mcjdan  jnnaeki.  Kj.  .3.52a. 
Oskot'ilo  sunce,  t.  j.  izislo  povisoko.  Kj.  4711).  Izigje 
8  brafem  malo  jired  door  u  setnju.  Npr.  7.  Nije 
mogla  (galija)  izaci  na  svoj  p)ruvi  put.  42.  Kad  iziyje 
iza  gore  mjesec.  228.  Po  objedu  izidu  glcdati  gragjevine 
i  d^ardiue.  230.  Izici  ve  to  ujemu  iiii  wo.s.  (Platice 
on  to;  .skupo  (e-  ga  statil.  Posl.  98.  Izisao  kao  mara 
(u  proljece)  na  sunce.  Hajduk  .se  moze  predati . . .  izvade 
mu  od  pase  buruntiju,  pa  onda  izigje  iz  hajduka . . . 
Daniea  2,  i)4.  Pred  ovu  bunu  izisao  u  Bosnu  u  rod. 
3, 178.  Sad  izisav.U  ju  opct  mcgju  Srpskc  spisatelje,  evo 
i  Dauice  megju  eilatelje.  5,  3.  Kako  koji  svojevoljno 
is  drustva  izigje.  5,  75.  Kad  ti  izagjc  kakav  dusmaiiin 
da  ga  (tvrdi  grad)  na  silu  uzmc.  Kov.  1)7.  Izidi  amo, 
delijo!  izvedi  tvoju  Ijuboveu.  87.  U  Takovu  izigju 
obojica  delibasi  velikoga  vezira,  i  poloze  oruzje  pred 
njim.  MiloS  55.  Ali  su  jeduako  ocekivali,  dok  Milo.5 
izig.ie  iz  Turaka  i  dogje  megju  njih.  73.  Dogje  glas, 
da  ie  iz  Beograda  izaslo  nckolike  stotine  Turaka.  84. 
Kad  on  pasi  na  divan  izigje,  pred  njim  pasa  ua  noge 
ustaue.  Npj.'  1,  XLVIII."  PiSu  kako  im  kad  izigje  iz 
pera.  Pis.  28  (isp.  PiSi  .  .  .  kako  ti  kad  iz  pera  istece. 


l^j-'  yit-  "a  ovaj  rja'nik  ulkad  ne  izigje  na  gvijet. 
Rj.  Xl\'.  Da  bjeiiuio  jeduu  iioe  kroz 'J'iirke,  pa  koji 
tzigjc,  a  koji  pogiru-  lioir  da  ga  prosli!  .Sovj.  i\».  Kako 
tzigje  iz  skotc,  s  mjesta  lajtnaiit.  .Strjii.  1K«(;,  83.3. 
U  Berlinu  jc  jedan  /abavnik  iziiiao.  1881!,  1.38ti 
(=  mt  srijct).  L'zrok,  5lo  (faj  doiiiigjaj)  joS  .lo  ilaiiaH 
".'i^.'V''.".?  '!"  ■'*'■*'  '""'  •^•"  '•'  valjiilo.  j'.ilije  5-1.  Ninev- 
Ijani  izi'H  re  na  sud  a  rodoiii  ovijeiu,  i  osudiee  ga. 
Mat.  12,  41.  Kad  (IVtarl  izigje  k  vralimn  ugledn  gn 
driiga.  2t),  71.  Izigji  od  mene,  (iospode!  ja  sani  rovjek 
grijesan.^  Luk.  5,  8.  Miioge  varaliee  izigjok-  na  svijcl. 
.lov.  II.  7.  —  b)  ridi  uziei,  popeti  se;" /uii'iM/s/eiV/oi, 
nscendo:  Hjezeei  uz  jedno  brdo  vrlo  suslane,  a  kad 
izigje  na  brdo,  nagje  eoeka.  Npr.  5.  Onda  joj  (zmiji) 
eoban  pruzi  svoj  stap  preko  vatre,  a  ona  po  ittapn 
izagjc,  po  njemu  ua  ruku.  10.  La.sno  je  udril'  na 
Moraeu,  no  je  muka  izac'  uz  Uzacu.  Posl.  ll)7.  Prav' 
izigje  gore  uz  iurdake.  Npj.  2,  (;24.  Kad  iin  vince 
izigje  u  lice.  4,  179.  Do  rucaniee  izigju  na  Ccr.  Da- 
nica  3,  200.  Molitve  tvoje  i  milostinjo  izigjosc  na 
pamet  Bogu.  Djel.  .\p.  10,  4  (sind  emporgestiegen, 
uscenderunt).  Ko  ie  izici  na  nebo?  Rim.  10,  G.  hide 
uz  ba.sainake.  Jezck.  40,  G.  —  2)  ausbrechen  (von 
einem  E.ranthemc)  erumpo:  iziSle  kraste  po  njemu. 
vidi  ispeti  se  2,  popeti  se  2,  iziwuti  se  2.  —  I'o  nje- 
zinoni  djctetu,  kad  se  rodi,  izigju  nekakve  rane.  Kj. 
7'Jb.  Isperuta  se  n.  p.  koia,  liee  (kad  izigje  po  njemu 
kao  jyerut  sto  je  poglavi).  Rj.  2.35b.  izi.sli  .Ulopci 
])0  njemu.  Rj.  841b.  tire,  mire,  oko  tcbe  devet  braeo 
bilo  !  (Kad  se  ko  potuzi  da  mu  je  gje  iziiiao  cir,  rekne 
mu  se  u  sali  da  tako  probaie  oko  njega).  Posl.  348.  Izide 
mu  guba  na  celu.  Dnev.  11.  26,  19.  Bo  njima  (kostima) 
izidose  zile  i  meso.  .Jezek.  37,  8.  —  3)  uerden,  ezristo : 
izisao  rovjek;  izigje  lopov;  ako  izigje  kalp;  i  na  tefter 
vojsku  prebrojio,  izigje  mu  sto  hiljade  vojske.  Rj.  224a. 
biti,  ])Ostati,  pokuzaii  se,  dogoditi  sc:  Iz  ovoga  ko- 
mada  cohe  ne  mogu  cakSire  izlisiti,  t.  j.  iziii  Rj. 
225a  (ridi  iznioei).  Jii,  4)  u  pjesmama  se  dodaje  samo 
da  izigje  puna  vrsta.  Rj.  243a.  Ova  je  plata  stala  se 
podizati  tjiko  da  je  do  18;>2  godine  bila  izisla  na 
!^.')(>  gro.ia.  Rj.  .395b.  Ka.^to  sodzbina  izide  rem  nego 
sto  ukr.adena  stvar  vrijedi.  Kj.  ()99b.  Malo  po  malo 
izigje  on  najliogatiji  cocck.  Npr.  12.  Svakonie  jedva 
po  dva  novea  dopalo,  a  jednome  ni  to  nije  moglo  izici. 
172.  Od  plasljiva  zdrebeta  mnogo  puta  dobar  konj 
izigje.  Posl.  235.  Prigje  nego  li  reeeJ,  gledaj  kako  ce 
ti  izaci.  2t>2.  li  robi  i  radi  kako  ti  drago,  pa  (?e5 
videti,  na  sto  ce  izici.  Milos  64.  Od  ^alosli,  Sto  mu 
ni  ovaj  posao  ne  moze  za  rukom  izici .  .  .  razboli  se 
i  umre.  179.  Poharaju  nekolika  sela,  odakle  je  buna 
najviSe  izisla.  184.  Stanu  govoriti,  da  to  ne  de  niti 
moze  dobro  izici.  Sovj.  Iti.  Izigje  zapovijcst  od  iesura 
Avgusta  da  .  .  .  Luk.  2,  1  (isj>.  izdati  4:  zapovijest .  .  . 
izda  se  uredba).  Poeekaj,  kceri  moja,  dok  dozna.4 
kako  ce  izaci.  Kut  3,  18!  Obliri  se  Jonatiin  i  Saul, 
a  narod  izide  prav.  Sam.  I.  14,  41.  Zlo,  koje  moga.'e 
izaci  od  svagje.  DM.  49.  —  4)  n.  p.  iz  nori,  iz  zime, 
iiberleben,  sttperstitem  e.s-.sc;  jedva  jc  iz  nodi  JSiv  izisao; 
Bog  zna,  boc'e  li  iz  zime  izici.  Kj.  224a.  ostati  u  zi- 
voiu:  On  je  vrlo  poJtcn  eovek,  nego  star  i  slab;  Bog 
zna,  hoce  li  izici  iz  ore  zime.  Stniz.  1886.  1768.  — 
Ji)  izisao  iz  svijesti,  i'.st  wahnsinnig  geivorden,  mente 


Daniea  5,  48.  Osobito  je  izisao  na  glas  docekavsi  i 
uzbivSi  Afis-pasu.  Sovj.  72.  —  b)  na  kraj  izici  s  kirn 
Hi  s  aim,  uraditi  sto,  svrsiti  sto  s  njim:  Znate,  da 
ni  s  ovijem,  5to  su  megju  nama,  ne  moi^emo  nikako 
na  kraj  da  izigjemo.  Sovj.  24.  Nego  ('e  mi  mnogo 
novaea  trebati.  ne  znam  kako  o«  nakraj  izici.  Straz. 
1886,  671.  na  kraj  izigje  sto,  kad  se  svrsi:  Dodr'o 
je  ved  vrag  opanke.  (Kad  se  hoce  da  kaie  da  su  cija 


izadiraqjc* 


—  430  — 


izba 


net-itljalH   tijei'i    ve<'  na  Itiij  iiiiln).   Posl.  (iJ.  ixp.  c) 

>-t;>  i-if.  —  r)  r-rijaiie  Hi  iiiko  ito  iiifije.  kiiil  protije, 

■  •.>.,.   sir-.    >!  ;    Kail   se  svi   iirede,    onda  je  jednii 

.~.'i.  a  kail   poOmi  opet  na  novo,  onda  je 

Ivj.  4o2l>.   Kad   i:injc  i  treca  tiodiiiti, 

-      iiini  .  .  .   Npr.  41.  Nodilja  jirosjo.  »■*■- 

,  svak  okrenn  svojoj  douiovini.  Npj.  S.  4l)S. 

-      (Vkali,  da  i.-iVyV  itchic  primirju.  !?ovj.  27. 

iiiHu  iHoii  I't't  i  oviij  primjcr :  Xoh  uiiije  konjmu  oare- 

vijein.  nema  niJta  konjn  MiloJevu.   Npj.  2,  143.  isp. 

poriit  b.   —   ii  primjcra  se  riiU,   dti   se  oblik   izit^i 

mnutio  ceice  gorori  neffu  li  izai'i. 

iz'i^diranjr,  ii.  Rj.  v'erh.  od  izadirati.  —  1)  nidnjti 
kojvm  Iko  i:ttdin-  sto  (Asis  Ausreissou,  evulsio.  Rj.1. 
_  •»)  radiijii  kujoiii  tko  izadire  —  bjcii  (.Flucht, 
fupu  Kj.).  . 

izikdirati,  rem,  r.  impf.  Rj.  i/.a-(=  iz-)dirati.  vidi 
izdiniti.  c.  ^/'.  izadrijeti,  izdrijeli.  —  1)  ausreisseii, 
ettUo.  Rj.  kao  denici,  iupajuci  vaditi,  iziiaiiti,  is- 
triati.  —  3^  Beissuus  luhiucii.  fugio.  Rj.  bjesati  sto 
se  gogj  moie,  pleri  diivuti,  pramati. 

lEikdjesti,  iziidjeuem.  r.  pf.  ridi  izdjesti.  Rj.  iza- 
(=  iz-ldjesli.  viiii  i  izadjeti,  izdjeti,  izdjenuti.  v.  impf. 
izdijevati. 

izikdji'ti,  izadjencm,  r.  pf.  vidi  izdjeti.  Rj.  iza-(= 
iz-ldjeti.  vidi  i  izjidjesti,  i'  ostala  oblicja  ondje.  — 
Lijepo  joj  je  ime  i:udio.  Rj. 

iziidrijeti,  izadrcni,  (izaderem),  "izadr'o, 'izadfla,  r. 
pf.  Rj.  iza-(=  iz-)drijeti.  vidi  izdrijeti.  r.  impf.  iza- 
dirali,  izdinui.  —  J)  licrausreissen,  cvello.  Rj.  kuo  dc- 
riii'i  i:vaditi,  isvuci,  ii^ciipiiti.  —  2)  h'ei-ssdus  nehmcn, 
aufugio:  jedva  je  izadr'o.  B.].  pobjcci  bez  ubzira,  pleci 
(/(ill,  uirviiik  iiziti. 

izilfniati .  izii^n.am  (izazenem),  r.  2>f.  au.ftreiben, 
ejicio,  cititrbo.  Rj.  iza-l^  iz-)gnati.  izgnali,  ispirlati, 
istjerati,  izjuriti,  izvijati  (v.  pf.).  v.  impf.  izo;oniti.  — 
Sokolovi  odnvaii  za  iijoni  i,za  iitvom)  i  odandc  je 
izagnaju.  Npr.  2<>1.  Izagnalu  .iu5a  rogusu.  Posl.  S)7. 
Izrenc  niita  tko  sve  tjera.  DPosl.  3(5.  Po.^to  izgnii 
gjarolii.  Mat.  {>,  33.  Izugnaj  iz  iijega  svakocra  zloga 
i  nei-istojr  duha.  DP.  1S4.  sa  se,  ^Jrt.<s.  i  ri'lleks.:  Iz 
gmia,  li  kogii  $c  jc  jednoui  ktinu  izagnula,  i  opet 
i-e  sc  iztigmtf.  l)Posl.  34.  Izaytui  se  MaJo  barjaktaie 
od  NjcfriiSa,  sela  malaliiioo;a,  na  vclikit  bcga  Mtiso- 
vii'ti.  Npj.  ■>,  131  (iiije  li:  Izagna  se  kakvom  god  po- 
grjciknm  mjesto:  I  sagna  se?i. 

izik|Brnjili,  njmi,  v.  pif.  ipo  jusrozap.  kraj.l  vcrfuvlen, 
piitre/io,  if.  istnihliii.  Kj.  iza-(^  iz-)gnjili,  postati 
giijilo.  pracuciis  izaciijijein.  isp.  gnjiti,  jrnjijem.  vidi 
I  i.stnihniiti.  v.  impf.  —  Viw  bjo.se  vec  pocrnio,  lia- 
Ijinc  na  iijemu  izagnjilc,  da  se  nc  inogase  poznati. 
Npr.  ■>:>2. 

iziilaziti,  zim,  v.  impf.  vidi  izlaziti.  Rj.  iza-{=  iz-) 
Itiziti. 

iziliazenji',  n.  vidi  izhizenje.  Rj. 
izikmljcti,  izanieljeni,  v.  pf.  iza-(=  iz-)mljeti,  svrsiti 
mljertnje.  v.  impf.  mljeli.  sa  se,  pass.:  »Evo  ie  se 
moje  sad  izamljeii,  pa  onda  melji  koliko  ti  drago.< 
.  .  .  Kiid  sc  cosino  izamelje.  i  dijete  za.spe  svoje  .  .  . 
tako  malo  pomalo  dok  .sc  sve  izamelje.  Npr.  1.51).  KJO. 
izi\niga(i,  gj.'ini,  r.  pf.  sich  verliegen,  jacendo  cor- 
rumpi-r  (de  punno).  Rj.  iz-angjati,  pokvariti  sc;  kaze 
se  Z'l  sukno,  kad  za  ihigo  lezi. 

izj^prali,  izaperem,  vidi  isprati.  Rj.  iza-(=  iz-)prati. 
r.  impf.  \*\>\fM.\.  primjcr  ridi  kvd  isi>rati. 

iz&>lpiiDj<',  )i.  Rj.  verb,  od  1)  izaaipati,  2)  iza.sipati 
«e.  —  J)  radnja  kojom  tko  izasipa  sto  (das  Aiis- 
schOtten,  efi'usio,  Rj.).  —  2J  stanje  koje  bivu,  kad  se 
ito  izu.iipu  (da.1  .Xu.sschlagen,  eruptio.  Rj.). 

izskhiputi,  pam  ipljem),  r.  impf.  Rj.  iza-(=  iz-)8i- 
pati.  r.  pf.  iza«uti.  —  1)  ausschiitten,  cffundo.  Rj.  — 
>Ajtc,  l)rn6),  da  dclimo  blago«  .  ..  Kako  koji  izasipa 
blago...  A  kad  Nenad  bvoj'  izasu  blago.  Npj.  2,  76. 
Jej««te  zito  staro,   od   mnogo  godina,   i   izasipai'cte 


staro  kad  dogje  novo.  Mojs.  III.  2l>.  10.  —  2)  sa 
se,  ntUks.  nus.-ichhigcn,  crumpo:  iza.sipaju  se  kraste 
po  njomu.  Rj.  vidi  izlaziti,  ispinjati  se,  penjati  se, 

izJisjiH'i.  izasijK-eui,  r.  pf.  h!i-(^^  iz-)sjeei.  vidi 
isjei'i.  V.  impf.  isijfeeati.  —  Te  mi  moju  izasijeic 
vojskit,  izasijei'c  i  zarobi  iive.  Npj.  5,  398. 

izasmijiili  so.  jem  se,  v.  r.  pf.  iza-(=  iz.-lsmijati 
se.  vidi  isniijati  se,  gdjc  su  i  primjcri.  v.  impf.  sini- 
jati  se. 

izitsrati,  iziisercm,  v.  pf.  Rj.  iza-(=  i7.-)8rati,  v. 
impf.  srati.  —  1)  hcraas.'icJwissen.  procaco.  ifcni<H  is- 
pit.'ititi  is  sebe:  Koji  njegovu  ighi  izjede,  onaj  treba 
euvaldiiz  da  izasere.  Rj.  —  2)  sa  se,  rollekx.  la.rieren, 
evacuari.  Rj.  srr.Hii  srattje  2)osravfii  se  dosta. 

izi\sfiti,  izaspem,  r.  pf.  Rj.  iza-(=  iz-)suti.  korijenu 
je  otpalo  p  pred  mistdrkoit.  nc  nahizi  se  kuo  prost 
glagol.  isp.  suli.  v.  impf.  izasipati.  —  ])  ausschiitten,  \ 
e/fiindo.  Rj.  —  Kako   koji   izasipa  blago  ...   A  kad  | 
Nenad  svoj'  izasu  blago.  Npj.  2,  7(5.  Obratite  se  na  ' 
karanje   moje;    evo  izasucu   yarn  dull   svoj,  kazadu  | 
vam    rijeei   svoje.  Vni.  1,  23.   —  2)  sa   se,   rejteks.  1 
ausschlageu  (aus  der  Haut),  crumpo,  prodeo:  \e6  su 
se  izasnle  kraste.  Rj.  vidi  ispeti   se  2b,  popcti  se  2, 
izaci  2.  —  .\ko   li   sc  guba   iza.ipc  po   kozi  .  .  .  pro-   1 
glaaitV  da  je  6ovjek  cMst.  Mojs.  lU.  13,  12. 

iziktkati,   izai'em   (iz;itkrim),   v.   pf.  fertig  tveben,   | 
perte.ro.   Rj.   iza-(^   iz-)tkati,   svrsiti  tkanjc,  tkujuci   i 
naciniti  stu.  v.  impf.  tkati.  —  Ovi  je  osnovao,  a  oni 
je   izutkuo.  DPosl.  !t3.  Zlo  osuuj,  a  vrag  re  izatkat'.    i 
l.")8.  Oolama  ne  bjeSe  Siveua  nego  izatkana  sva  s  vrha 
do  dna.  .Tov.  19,  23. 

Iz:\tua:a,  t.  j.  iza  toga,  durauf,  e.tin.  cf.  iza,  Rj, 
ridi  kiid  iza.  [ 

izillrii,  'izatrem,    c.  pf.   iza-(=  iz-)trti.    ridi  istrti:    i 
srrsiti  trenje,  i  taruii  izvaditi  sto,   a  i  tarui-i  po- 
kvariti sto,   i  izbrisati.   v.  impf.   trti.  —   Izutrcn  je 
uljem    od    fesvine.   UPosl.   35.   i^p.   kod   istrti  part. 
pass,  istrven. 

izilvrcti ,  izavrT,  r.  pf.  herrorsprudcln,  scaturio. 
Rj.  iz.i-(=  iz-)vreti,  rruci  i.'itcci.  vidi  izvreti.  v.  impf. 
izvirati.  —  Izavrcla  je  bila  i.\\a.  viidn.  S.  Rosa.  U 
dusi  pnivednoga  irfu'rtf  rejedan  kladcnac  bistre  vode. 
Ii.  Ziizeri.  ARj.  IV.  123b. 

Tzazada,  adv.  a  fcrgo.  rdro  —  iza  zada  navaliti 
ua  koga,  a  tergo  uliquciii  uggrcdi.  Stiilli.  akc.  ARj. 
IV.  123b.  iz(a)-zada.  isp.  odzada.  —  Ti,  moj  zete, 
iidri  izazada,  iidarite  lasni  na  umorne,  pa  s'jccite 
Turke  iznenada.  HNpj.  1,  284. 

iznziranjc,  n.  das  Hcrausrufen,  evocatio.  Rj.  verb, 
od  izazivali.  rtidiiju  kojom  tko  izaziva  koga. 

izazivati,  izazu'ilm  (izfi/.lvljem),  v.  impf.  hci'aus- 
rufcn.  cvoco.  Rj.  iza-t=  iz-)zivati.  vidi  izazivati.  zvati 
koga  da  izigjc.  v.  pf.  izazvati. 

izi\zvati,  izazovem,  r.  pf.  heruusrufen,  cvoco.  Rj. 
iza-(=  iz-)zv:iti,  zovnuti  koga  da  izigje.  v.  impf.  iza- 
zivati, izivati.  —  Jedui  pjevajii,  da  Maksim  uije 
Milosa  iznenada  iibio,  nego  da  ga  jc  na  mejdan 
izazvao.  Npj.  2,  559  (Vnk).  Tada  ga  (.Avrama)  isa- 
zove  Bog  na  polje.  Prip.  bibl.  14. 

izii^dcniiti.  nera,  vidi  izagnati.  Rj.  iza-2demiti.  — 
Uaniiii  sumujn  da  sc  taki  infinitiv  govori.  vidi  kod 
dorenuti. 

izi'izf'ti,  izaimem,  ;;.  pf.  (u  Dubr.)  auspressen,  ex- 
primo,  cf.  izeti,  iscijediti.  Rj.  iza-(=  iz-)ieti.  indi  iz- 
viti  3,  iseijediti.  v.  inqif.  izazimati,  izimati.  —  Naranca 
izazetn  na  kos'o  se  meee.  DPosl.  69  (koso,  kosala, 
II  Stullija  kiK^a  rsizorena,  puna  smeca). 

izi'liimanjo,  n.  das  Jlerau.spressen,  expressio.  Rj. 
verb,  od  izazimati.  radnja  kojom  izazima  sto,  n.  p. 
naraniu. 

iztl^iiuati ,  mam,  v.  impf.  (u  Dubr.)  au.'spressen, 
e.rprimo,  cf.  i^imali,  izvijati.  Rj.  iza-(=  iz-)iimati. 
vidi  i  iscjegjivati.  v.  pf.  izaieti. 

izba,  /'.   (u   Here,   i   po   3rb.   oko   Novog  Pazara) 


izbacnti 


—  431  — 


izbazdjeti 


vidi  sobii.  Kj.  )•(■(/(■  *  klijet  1,  odnja.  clem.  i/,bica.  — 
PMar.  iroie  pod  kiovom  u  svftke  /jriaile,  gilje  iieraa 
tavana  1x1  dasaka,  nesro  je  n.  p.  oil  Ijese  (ilolje  je 
pod,   vise   poda   petar,    a   pnd    podoin    konolia.    a   u 

izbikcuti.  izbaoain,  iz-bacati.  —  1)  u  pnmjcni  koji 
uh,  ciiii  xc  da  jc  v.  pf.:  haciti  na  polje  vise  cega 
jed'no  :n  druijim :  Ot\on  ji-daii  kraj  od  vrata  i  pO(?ne 
9tokii  vabili  Ila  ./e(/«o  po  jcdno  hliaca.  N'pi-.  14!).  — 
3)  «  JhmiciiM  r.  impf.  Cake,  izbiicati,  i/l)rn'am  ?  isp. 
impf.  odbaiati):  C'rkva  islxica  iz  svoje  zajednii-e  .  .  . 
one  koji  kazujii  da  nema  Boga  .  .  .  i^tiucu  \  one  koji 
86  ne  klanjajii...  Crkva  ixhacu  i  one  koji  hide... 
Najposlije  ona  odbija  od  sebe  ne  samo  one  koji . . . 
DP.  Kit;.  107. 

izbiU-iti,  izbridm,  r.  pf.  Kj.  iz-baciti.  v.  impf.  iz- 
bacivali.  —  J)  heruuniierfen,  ejicio.  Rj.  haciti  na 
polje:  Po<'iiC  l)ljuvati  te  i  ouo  srce  izbaci.  Npr.  110. 
Divljan  qa  ulivali  i  izhmi  ine}rjii  ostalijein  ovnovima. 
1411.  Trbojna  fra  >:edla  izhacio.  Xpj.  2,  ir)3.  Da  bi 
njega  iz  vojeodstva  izliaciU.  Sovj.  4S.  .s((  se,  pa>is.: 
Moienio  i  mi  izo.staviti  ona  (slova)  .  .  .  ne  vjerujem 
da  bi  <e  jo5  kojc  (sloro)  nioo^lo  izbacifi.  Daniea  1,  101. 
Za  ovaj  nesrec'ni  dofragjaj . . .  iibdct  .<e  Miloje  sa  svim 
iz  sluzhe.  4,  24.  isp.  iznietnuti  1.  —  2)  atisschie^sen, 
r^icio:  izhacio  mu  dcsetoio  >ti:iiija  (tigovac  koji  ih 
kiipuje  —  na5ao  da  ovo  desetoro  nije  dobro  kao  5to 
9U  ostali,  i  zato  ih  nije  htio  u  redu  s  ostalinia  da 
kupi ;  tako  xe  izhacuju  i  govedit,  i  koze  i  ostale  ovake 
atvari  ii  trgovini).  Kj.  vidi  istiiiiti  2,  iznietnuti  2.  — 
3)  pu.ikn,  top,  idifeuern  (die  Flintc).cjaculor  (fjliindef). 
Rj.  vidi  .s-.v".  lod  piiJka.  —  Kad  cobanin  opazi  icii\, 
on  izbdcivsi  pxisku  pobjegue  kiid  lioi'e.  Kj.  TtiOb.  A 
po  jednii  puiikic  izbaciviu,  vi5e  puSak'  neniojte  b.aeati. 
Npj.  4,  ISii.  .>■•((  se,  jHiss:.:  Izbace  sc  po  nekolika  topa. 
Kov.  lil. 

izbaciraiije.  n.  Kj.  verb,  od  izbacivaii  a  nvijem 
enncenjima.  —  U  izbacieanju  i  izostavljanju  pismena. 
Straz.  KS8G,  8(>(;.  Uzima  da  svako  izbacivanje  tijeh 
gUiifora  u  slovenskom  jezikii  biva  najprije  ivsimila- 
cijom.  Rad  2.  liMi. 

izbacivati.  izbaeujem,  r.  impf.  Kj.  iz-baeivati.  r.  pf- 
izliaciti.  —  1)  Iierdtixucrfen,  ejicio.  Kj.  baciti  na  polje. 
vidi  izmetati  1.  —  Zemlja  te  progonila,  a  more  te  iz- 
bacimlo!  iKletva  u  piimorju).  Posl.  90.  Kiieza  seo- 
BkoL'a  postavlja  xehj,  i  izb'uujc,  kad  mu  jc  volja.  Da- 
niea 2,  in;.  Kad  nam  veoma  dosagjivaSe  biira  sjutra 
dan  izbacivaJiu  torare.  I  u  tieei  dan  svojima  rukama 
izbaei.smo  alat  lagjarski.  Djel.  Ap.  27,  IS.  .s-a  repass.: 
Izbaeujc  sc  ;',  n.  p.  oruze  (mjcsto  oruije).  Npj-'  1, 
XXXVI.  —  2)  ausschiessen,  rejicio.  Kj.  ridi  isturati 
2,  izmetati  2.  —  sa  se,  ^jns.s.;  Izbaeio  mu  de.setoio 
svinja  (trgovae  koji  ih  kiipuje)  .  .  .  tako  se  izbacuju 
i  goveda,"i  koze  i  ostale  ovake  stvari  u  tigovini.  Rj. 
218a.  —  3)  los.'<chiessen,  ulieucni,  ejaculor.  Rj.  iz- 
bacirati  n.  p.  pui-lu.  si/n.  kod  puJka.  —  Ide  svaki 
svojoj  kuei  izbacujuci  svaki  po  pusku.  Kov.  58. 

izbiU-itl,  kbaam,  v.  pf.  dijalektii-ki  mjesto  izbaciti, 
koje  ridi.  isp.  baciti  i  baciti.  —  Pa  uljeze  pod  Sator 
Sekula,  sve  izbui:-i  Turke  i  banove,  izbaci  lit  nasrcd 
Kosovoga.  Npj.  3,  220.  .  . 

izbiiilaiijo.  n.  dus  Ausstechen,  effossio,  cicisto.  Kj. 
verb,  od  izbadati.  rudnja  kojom  tko  izbada  sto  (n. 
p.  ocij.  , 

izbiUlati,  Izbadam,  i'.  impf.  ausstechen,  effodio,  £.1- 
cido.  Kj.  iz-badati,  boduci  vaditi.  v.  pf  izbosti.  — 
Izbadat'  oi-i.  DPosl.  35. 

izbaliti,  fim,  v.  pf  rotziy  machen,  muco  maculo. 
Rj.  iz-baliti,  bahima  izmrljati.  v.  impf  baliti. 

izbiksati,  ?am,  v.  pf  iz-basati.  basujiici  iztct.  v.impj. 
basati:  i-Zatrjoh  u  ovu  maglu,  pa  neS  iz  nje  i\\  iz- 
ha.<tati.    J.  Bogdanovic.  ARj.  IV.  127b. 

izbatiuati,  nam,  v.  pf  iz-batinati,  izUiputibattnom: 
•Treba  njesa  batinom   izbatiuati  ...»  ■  .  .■^izbatinace 


■ie  on  «am.'  J.  Bogdanovic.   Al{j.   IV.  127b.   iip.   iz- 
biti  2.  !'.  impf  batinati  2. 

izbavilt'lj,  m.  koji  izbavi  koya  Hi  Ota  od  ccgu  Hi 
iz  ieija  (zla  kakova),  Befreier,  Hotter,  lihcrntor,  vinder: 
Uznie  pod  krilo  curevu  iVrkii.  ?.enu  njegova  izbari- 
telja.  Npr.  1%.  Doi^i  6e  od  Sioua  i.-''>iri7<r//.  Kim.  11, 
2(1.  Davao  si  ini  izhavilelje,  koji  ih  izbavljale  i/.  niku 
neprijatelja  njibovijeh.  Nem.  U,  27.  —  rijcii  s  takim 
jiast.  kod  boditelj. 

izbnvili.  Izbav'im,  v.  ])f.  Rj.  —  1)  befreien,  lihero. 
Rj.  iz-baviti  koga  Hi  st  <  od  koga  Hi  od  ccipi,  Hi  i: 
iegn.  vidi  kurtalisati,  litrositi,  oproHtiti,  osloboditi.  — 
v.  impf.  izbavljali.  Cobane,  za  Boga.  izbavi  mc  iz  ove 
vatre!  Npr.  10.  .la  cu  tebc  ui'initi  wsiiia,  Sto  .«i  me  od 
nje  izbavio.  145.  Ni  od  kuda  zive  diiSe,  koja  bi  git 
izbavila.  252.  Bog  da  Jtivi  Kraljevica  Marka.  koji 
zemlju  od  zla  izbariu.  2,  425.  Xe  bi  1'  sroju  izbavio 
glavu.  2,  457.  »r)a  imade  Turkinja  gjevojka  . ..  u  va- 
5ega  age  Sinan-age,  fini  mi  se,  za  mene  bi  bila  .  .  . 
Kako  bih  jc  jiinak  izbavio?'.  Npj.  3,  132  (izbavili  je 
iz  kuie  roditeljske?  uzeti,  oteti  je?\  Ko  ce  po<'-i  u 
Tursku  Udbinu ,  da  i.-b«i;i  odigjar  Hajkunu,  niilu 
sestru  Gojena  .\lila,  da  pokloni  mene  za  Ijubovcii.  3, 
145.  Izbavi  nas  iz  dusmanske  rnke  i  pa>ine  prevelike 
muke.  4,  344.  Mater  izbavi  iz  ropstv((.  Daniea  4,  2!». 
Sima  ne  dopusti  na  Duni  da  .se  tiiku  s  Turcima  i  da 
izbave  Lesnicu.  Milo5  iilj.  Ne  moguci  MiloJ  svoj  ee- 
Ijadi  Ad?,i-Prodanovoj  pomoi'-i  i  izbaviti  Je  od  ropstva, 
Te6e  ...  til  (nije  bila  joHe  «<  ropstva).  Samo  mladei 
moJSe  izbaviti  naa  od  ove  srumote.  Pis.  94.  .ler  6e  on 
izbaviti  svoj  narod  od  grijeha  njibovijeh.  Mat.  1,  21. 
Jaraacno  je  ovaj  covjek  krvnik,  kojega  izbavljena  od 
mora  and  Boiij  ne  ostavi  <la  iivi.  Djel.  .\v.  28,  4. 
Gospod  izbavi  narod  iz  zemljc  Misirskc.  .lud.  5.  Po- 
biceS  Filistejc  i  izbaviti  Keilu.  Ham.  I.  23,  2.  Neka 
mc  (Gospod)  izbavi  iz  svake  nevoljc.  2(;,  24.  Da  im 
ne  damo  od  plijena  koji  izbavismo.  30,  22.  Moze  li 
te  Bog  tvoj  izbaviti  iz  usta  lavovijeh?  Prip.  bibl.  98. 
—  2)  sa  se,  rejleks.  i  pass,  izbaviti  se  cega,  izbucHi 
se  Oil  cega:  Idi  sad  kuci,  kad  si  se  smrti  izbavio.  Npr. 
203.  Kako  bi  se  ja  sad  od  ove  sumiije  izbavio?  Da- 
niea 2,  128.  Da  se  njegova  zemlja  i  raja  izbavi  od 
ovih  zulumihira.  o,  187.  Da  bi  se  Srbi  izbavili  ove 
dosudc.  Sovj.  72. 

izbavljaiijc,  n.  das  Befreicn,  libcratio.  Rj.  verb. 
od  1)  izbavljati,  izbavljati  se.  radnja  kojom  tko  iz- 
barljit  koqa  Hi  kojom  se  tko  izbavlja:  Bog  me  posla 
pred  vama  ...  da  vam  izbavi  zivot  izbarljanjcm  prc- 
ixlikim.  Mojs.  I.  45,  7.  Ti  si  (Gospode!)  zaklon  moj  . . . 
okruzavas  me  radoslima  «  izbavljaxjic.  Ps.  32,   1. 

izbavljati,  Ijam,  r.  impf  Ri.  iz-bavljali.  v.  pf  iz- 
baviti. —   1)  befreien,  libera.  Kj.  izbavljatt  koga   Hi 

od 
'lom 
i-bavljajte  i  iz  ognja  vadite.  Jud."  23.  Angjeo,  koji 
me  jc  izbavljao  od  svakoga  zla,  da  blagoslovi  djeeii 
ovu.  Mojs.  1.  48,  It;.  Tada  im  Gospod  podizaJe  su- 
diie  koje  ih  izbavljuhu  iz  nikit  onijeh  Sto  ih  phje- 
niahu.  Sud.  2,  It;.  -  S)  sa  se.  relteks.  i  pa.ss.  tzbav- 
liati  sc  iz  cega:  Pravednik  se  izbavlja  iz  nevoljc,  a 
bezboznik  dolazi  na  njegovo  mjesto.  Pnc.  11,  8. 

izbavljeiijc,  ».  libcratio,  servutio  etc.  StuUi.  verb, 
od  il  izbaviti,  2)  izbaviti  se.  —  djelo  kojim  tko  izbavi 
koqa  Hi  kojim  se  tko  izbavi.  Ima  riieci  84  koje  sam 
ia  nacinio:  izbavljenje.  Nov.  Zav.  VII.  Uzdis.rao  ee- 
kaiuci  posinjenja  i  izhavljenja  tijelu  svojemti.  Kim.  8, 
23  Ti  si  ucinio  rukom  sluge  svojega  ovo  izbavljcnje 
veiiko.  Sud.  15,  18.  Strijela  izhavljenja  Go.'^podnjcga, 
strijela  izhavljenja  od  Siraca.  Car.  II.  13,  1*.  Fom- 
ziSe  se,  ne  cu  ih  potrti,  nego  cu  m  sada  dati  izbav- 
ljenje. Dnev.  II.  12,  7.  .,,,-,■•  v>  j- 

izbiizdjeti,  izbazdim,   u  Rj.:  izbaigjeti,  izbikzdim, 


.ito  od  koga  Hi  od  ijeqa.  Hi  iz  icga.  vidi  oprastati  2 
(,■  ge)  —  Izbuvljajtc  Srbiniske  duse  a  od  lurskc  od 
neciste  ruke.  Npj.  4,  201.  Jetlne  milujte,  ajedne  strahom 


ixbe^iti 


433  — 


izbiiie 


r.    1 

i/i 


iti.   Rj.    ir-bilzdji'ti.   Korijeni    lUS. 
i:  .triif.  ixp.  i.-i^irdiiuti. 
r.  pf.  t.  j.  oi^i,  stirre  .iMflcii  iiuirhfii, 
Kj.  i/.-lu'Oili.  nV/i  iskolnCiii,  i  si/ii. 
omljt.  —  i:  iiHj-f.  liMti.  —  Ve^r  ishei-io  ot'i  sn  svo- 
iiniM  i<>vHbijania  u  Husniku.   Npj.  :'>,  4)S6.   Apalekar, 
'(••'  ««  njeqii  (nil  seljiika).  rei-e  mu  .  .  .   Da- 
■ti). 
i/.hcljiii,  l/beljTiu.    r.  pf.   iz-beljiti.   vitli  iskolai'iti, 
i  si/H.  iimlj,.  V.  imp)',  beljiti   so.    --   Vide  jra!   kako 
je...  izltljiu  one  iiiihiciiie...  Sta  si  .sc  tako  /.-MjiV)? 
J.  Boinlauovii'.  AKj.  IV.  13ib.   On   iia   bana   oii  »>- 
ticljiv.  HNpj.  4,  r>7.'>. 

izbt'ziimiti.  iiiTin,  r.  pf.  Kj.  iz-bezumiti.  v.  impf. 
bezimiiii.  —  1)  koira,  ii<//  obeziimiti.  Kj.  ridi  i  izu- 
inili.  izhulili.  izlukaviti.  iipravo  hcziimnim  hoga  ufi- 
Hi*i,  pa  prerariti:  Vi5',  sinko,  te  .<«  me  lole  toliko 
i^litsiwiiU  da  je  Obradovir  jerctik,  da  sam  .  .  .  Mil. 
-*'l-  —  5?^  su  se,  rr//fA>-.  rirfi  obeziimiti  se.  Rj.  upravo 
?>t.'iiiH<iH  poxtiitt.  pa  prerariti  se;  Svi  hizavii  vjeru 
I'eru  da-ie  .  .  .  i  hido  se  isbezumi  Pero.  Npj.  5,  5. 

izbira,  /'.  dem.  oil  izba:  Ako  je  i  u  iitnici,  jo5  nije 
u  ithici^  Nar.  posl.  AKj.  IV.  132b. 

izbijiinjo,  ii.  Rj.  rerlml.  od  izbijati  u  svijem  ena- 
(■enjimii.  radnja  kojom  iko  Hi  sto  izhija. 

izbijati,  izWjam,  r.  impf.  Rj.  iz-bijati.  c.  p/".  izbiti. 
—  1)  herausschlagen,  e.rtundo.  Rj.  hijiiii  ruditi,  iz- 
rhiciti:  Klin  klin  izhija,  a  sjekira  oba.  Posl.  134.  Iz- 
hijaV  sjim  sebi  oci.  DPosl.  3o.  —  2)  izbijaju  saliati, 
schlagen,  pulso.  Rj.  vidi  izbiti  4.  —  3J  i'zbija  kljuc 
(u  vodi,  n.  p.  kad  izviiel,  hervorsehie.fsen,  hcrvorspru- 
deln,  xaiteo.  pronilio.  Rj.  —  U  Dicini  iz  te  stijene  iz- 
vire  izvor  Saviuat-,  i  tako  izbiju  kljui,  da  bi  mogla 
mala  vodenirica  mljeti.  Daniea  1,  3(j. 

izbiJMili,  izbijMlm,  v.  pf  Rj.  iz-bijeliti,  miniti  da 
hade  sto  sasrijim  hijclo.  v.  impf.  bijeliti.  —  u  Rj.  j'c 
rijeC-  ova  pohrkana  sa  rijccjic  koja  ide:  izbijeljeti.  itp. 
bijeliti  i  bijeljeti. 

.  i.^biji'lj)'!!,  izbijMiui,  c.  pf  wcIss  uerden,  alhesm: 
izbijeljela  i-olia.  Rj.  iz-bijeljcti,  postati  sasvijcm  bijdo. 
r.  impj.  liijeljeti. 

izbirfif.  izl)iraca,  hi.  der  Wiihlcr,  der  viel  ausUuuht, 
dif/icdis:  Izbirac  napje  otirac  (kad  se  koji  zeni).  Rj. 
koji  (mnogo)  izhira,  pruhira  (n.  p.  djcvojkc  kad  Iwrc 
dti  sc  zeni):  Ko  trazi  fkau?)  izhirai,  uaci  ce  podlogac. 
.'  }'".■.  *'"''  obiraf,  piobirac. 
izbirikcicn,  f.  clectri.c  Stulli.  zensko  prcmu  izbiractt. 
koja  (miwguj  izbira,  pruhira  nczudovoljna  huduii  cim 
god;  em  tralderisches  Frauenzimmer. 

izbiralv,  izbirka,  m.  dun  Vehcrbleihsel,  der  liest 
rc'idaum.  reliquiae.  Rj.  Uto  ostajc  oda  Ma,  kad  .w 
boljc  rcr  izbcre.  vidi  obirak,  odbiiak. 

izbirrinjc,  n.  das  Au.'<klaubeu,  Wdlden,  clectio.  Rj. 
verbal,  od  izl)irati.  radnja  kojom  tko  izbira  Mo.  vidi 
izabiranje,  biranjc. 

izbiriiti,  izWram.  v.  impf  auslcseii,  uahlen,  eliqo. 
Kj.  iz-birati.  tidi  izabiiati,  Iiirati.  r.  pf  izabrati,  "iz- 
braii.  —  MiKjiti.  t.  j.  izhirati,  odbirati,  auslesen,  se 


lieo.  Kj.  i,..Jb  uidi  i  obirati).  >Kto  uzmi  koji  ho(!e5 
(Ki  tih  sandiika  pa  nosi  ku(^i..  Devojka  izbira  naj- 
«<•-'!,  pa  odnese.  Nj.r.  143.  Izbira  mu  konja  po  izboni  ' 
»  izbira  pumtjM  izboru.  Npj.  2,  r.l(J.  Lijepo  jo/ mhc 
izbinw:  b.la  Zlatka,  pake  Anfrjelija.  3,  142.  NJih  je 
narod  izbirao  is  plcmena  redoin  svakc  podine.  Kov 
•W.  hpMtelj  .  .  .  koji  pramaticima  nauku  daie,  valia 
da  izbira  ono,  .'to  je  pravilnije.  Odp.  na  sit.  17.  Blapo 
onome  koga  izbirai  i  yrimnH.  da  iiyi  u  dvoru  tvom! 

i  k''  '  prtmjere  kod  izabirati. 

Izblstriti  .so,  izbiHlrim  se,  v.  r.  pf  klar,  hell  verden 
(■con  J- luHsigkeitenj,  daror,  limpidus  fiu.  Kj.  iz-bi- 
Mtnti  .-,  ;,„,(„/,  i„^iro.  govori  ne  za  vodu,  vino  i  t.  d 
'V'    '•  impf.  biBiriti. 

izbHiVizbiJtm  f.  pf  Ki.  iz.biti.  ,.  i,npf  izbijati. 
-   1)  lieruu^gchlagen.  elido,   e.xtu.ido.  Rj.  bijuct  iz- 


;  raditi  Mo.  iwiniti  da  Mo  izigje.  ridi  istiu'i  :!   _  Da 

mu  oba  oka  izhijc.  Npr.  21(i.  Ne  eledaj  uie  izbilenu 

oka,  vcf  puna  boka.   I'osl.  I'Ki.  I-'bi  diisa  a  za  liidii 

PPosl.  3f).  Jzbij  iHK  zube.  i  stavi  ga  u  kolijevkii  35 

Izbiti  dniar  ,z  kameiia.  Xt.   Da  izbije  sebi"  ,-  ,,lave 

da  je  vei'  sve   naueio.   Odij.   na   in.'  32.    Jzbiru   m,,' 

mac  iz  ruke.  Jezek.  30,  22.   amo   ide  i  ovaj  primjer 

u  kojem  je  izbiti   isto  je  Mo  i  puMiti  da  'Mo  i-iaie 

piixUtt  da^sto   izruMe:  I'osta   Ookot,  i  pusti   sriane  i 

izbi  odvode.  Jezek.  17,  (i.  su  se,  y«...s-. .-  Kad  vode  ima 

vrlo  lunojro,   onda  .<;«  izbije  i  reliki   tuljac,  pa  melie 

na  kablimi.  Rj.  lib.  -  S  a)  zerschla,,ai,  zerhl.iuJii 

i-oiitundo:  izbih  -a  na  siidu.  Rj.  vidi  istuOi,  iskomarditi' 

isprebijati.  izhatinati,  izbiibati.  izderati,  izdevetati    iz- 

.prnhati,  izlijeniati.  izliipati,  izmlaviti.  —  LbiU  trn  m 

mrtro   ,me.    Rj.   231a.    (jako  izbiti).   NaJ.iriti   dietetii 

jruzicu,  t.  J.  izbiti  ga  prutom.  Rj.  388b.  Na.sladio  sam 

ruku    na   njemu   (t.  j.   izbio  ga  po  srojoj   -elji)  Rj. 

4()ba.   On.eo  je   <^otek   dobar,   t.  j.   izbili  m  <,a.  A 

4.)8a.  Izhih  ga   do  poseriSa.   Rj.  547a.   I'lopustio  m 

malo  kioz  ruke  (d.  i.  ein  iieniq  ahpruneln).  Rj   (Ulb 

(malo  ga^   izbio).    Svetiti   kome'drvena    niasla.  V/.'ft.ei 

ga  podobro  kakijem  drretom).  Posl.  281.  Llo-i-ija<!u  ia 

tebe  uJi.  (Izbicu  te,  proeupai'u  te  za  uSil.  32(;r—  h)  sa 

se,   recipr  :  Izbile  se  ptice   a  o  tugje   proso.   DPosl. 

do.  —  rf>   (u    Boo)   izbila  dijete,   t.  j.   pol)acila.  Ri. 

Iznehiti,  n.  p.  iznebila  ?,ena  dijete,  t.  j.  p.ibaeila.  Rj. 

22.1.  vtdt  I  izvrfi  3,  izjaloviti  se.  —  Una  trei  doma 

I  teke  dopje,  izbi  dijete  musko  mrtro  i  lakom  elavom 

ne  dade.  Jspr.  213.  -  4)  srhlaqen,  pulsare:   sad  su 

izbila  dva  sahata.  Rj.  ridi  izl)ijati  2.  -  -J)  neprelazno. 

kao  (bijiici,  na  sdu)  tztci :  Zarose  se  prozori,  kad  od 

zune  izbije  rosa   iznutra.    Rj.  193a,   u  torn  znuienju 

dolazi  izbiti  (  prelaziio,   kao   xasrim    prubiti:   Izbila 

)e  (=  jii.   niomu)   sitna  rosa,   kao   letnju   preijelieu, 

kojcsenju  lubenicii.  Npj.  1,  330. 

i/JtivanJc,  n.  verbal,  od  izbivati.  staiijc  kojc  bivu, 
kail  tko  izbiva. 

Izbivnti,  izliuani,  r.  impf  u  rijccimu:  ne  izbiva, 
cr  tst  lue  abircscnd,  ist  immer  d<dieim,  semper  ibi 
muratur:  Ne  izl)i\a  kao  kupa  iz  Sarajeva.  Rj.  iz- 
bivali:  ne  biti  gdjc  gogj,  n.  p.  u  selu;  ne  izbivati: 
lull  vazda  gdjc  gogj.  —  ( fjekoji  (cilluksaibijn)  onako 
na  dos.adu  Ijudnia  ne  izbira  iz  selu.  Daniea  2.  SO. 
(irabez  ne  izbira  iz  njegu  (iz  jriada).  Nauni  3,  1. 

.  'zbji'ci,  izbjefrneni,  v.  pf  Rj.  iz-bjcci,  bjezeci  iziU. 
«;«/t  izbjeguuti,  izbjezati.  v.  impf  bjeiati.  —  Kako 
su  dva  puirijarii  nasa  iz  J'eci  izbjeqla  s  narodom  it 
drzavu  Austrijsku.  Rj.  278b.  fSi'aSe  iia  me  uhvati  .  .  . 
izbjegoh  it  njegonjeh  raku.  Kor.  II.  11,  32.  Za  cudo 
jc.  kako  je  muglo  Danieieu  iz  pera  ixtcci  oro  :  zna- 
cenje  ne  bi  smetalo  a  izbjetflo  bi  se  doiiietaiije  glasa 
»f]r«^.  (Jsn.  41  Cne  bi  li  se  to  dohro  kaialo:  uktonilo 
sc  lpaf:f!.l  dametanje  'i). 

i/.l)Jesiiii(i,  neni,  v.  pf.  vidi  izbjedi.  Rj.  vidi  i  iz- 
bjezati. bjezeci  izici. 

izbjezati,  -zTm,  r.  pf  vidi  izbjedi:  Te  izbjeza  iz 
bijele  kiile.  Rj.  vidi  t  izbjepnuli.  bjezeci  izici:  I  ho- 
fciSe  tzbjezat'  na  vrala,  no  mu  ne  da  Tomi(^u  Mihate. 
Nl>j.  3,  447. 

izblcbctati,  izblfebe(;Sm,  v.  pf  iz-blebetati,  izau- 
voriti  svasta  (Indo).  »Jesi  li  laio  5ta  ca  onai  svaJta 
izhhbeta?c  J.  tio{i(hmo\\6.  ARj.  IV.  138b. 

izbK^jati  se,  jlm  se,  v.  r.  pf  izgovoriti  Sto  ludo, 
uusschivutzen,  elfutio.  Rj.  isp.  blejati  1.  blcji  ovca  i 
jagnje.^ 

izblTza  (izbliza,  iz  bliza)  von  nahe,  eominus.  Rj. 
adv.  suprotno  izdaleka.  iipraro  srednji  rod  blizo  od 
rtrf/.  b  iz  (koje  ridi)  u  gen.  s  prijedlogom  iz.  isp.  blizo. 
—  l.olje  se  iz  daljepa  Ijubiti  nego  se  iz  bliza  mrziti. 
1  osl    2(,.  (Jledani  ga,  all  ne  /.-  bliza.  Mojs.  IV.  24   17. 

lzbll/,e,  adv.  —  pred  adv.  hViie  stoji  prijedlug  iz, 
l^oji  znacenje  svoje  sastavljn  s  njeqorijem  i  prima  ak- 
ecnat:  uhhia.   —   Poznavati   ib  (sloven.ske  jezike)  w 


izbljuvak 


—  433  — 


izba«iti 


ili:c,  Iiire  nnm  poslijo  jpclnakn  |iosan.  Diolia  .'!.  Knil 
.(■  isla  slvai-  saiiio  /;  hliic  ka/.uji-.   OKj.  1,  •>. 

izbljuvak,  Izbljuvka,  m.  oiio  ito  se  ii  jcdaii  put 
zliljiijo,  '/(')•  Aitxicurl\  sptttum,  ejectiimentum.  Kj.  isp. 
iljuvotina,  liljiivaiijak. 

izbljAvali.  izbljiijOm,  r.  jif.  Hj.  i/,-bljuvati,  hljujuH 
:lmciti.  r.  imp/',  bljiivak.  —  1)  aiisspeieii,  cxsptio. 
(ij.  —  Kaiicla  jin  je  vrana  na  pniilu  isbljuvdlK.  (Hu^aiil 
'osl.  128.  Budm'i  mlak,  i  nijesi  iii  studen  iii  vru(?, 
Mjvraiu  tc  i:  tistit  svojijfli.  Olkriv.  3.  Iti.  Bhigo 
.10  je  prozdr'o  izhljnvace.  ,)ov  20.  15.  —  2)  na  se, 
c/W's".  siV/i  (in«>:peie>i,  xutin  spiiisse.  Rj.  svrsiti  hlju- 
(iiijc,  doxtij  xe  pohljuvaii. 
izbul6va(i,  izlK^bijPm,  vidi  izboljeti.  Rj.  iz-bolovati, 
\d  hoIoc(i>ij((  hmrsnviti,  olosuti. 

izbdijcti,  izbMim,  v.  pf.  (ihmayern  (diirdi  Kra)ik- 
•eit),  morho  macresco.  Rj.  iz-boljeli,  od  holeMi  i:mr- 
■iiriti.  olositli.  ridi  izbolovali.  —  Al'  g'ovoii  Marko : 
Mol'  Bojra,  devojko,  pde  sum  izhuleo«.  Npj.  1,  121. 
izbor,  »i.  die  AiistrnliI,  dihrtus.  Rj.  posiiiiiJK  liojei/ic 
ie  izabrati.  —  1)  ridi  odabranje,  proliir:  (^  ivda  uzeti' 
5to.  t.  j.  hcz  izhora.  Rj.  t)47a.  Xajstiasniji  sii  bili  za 
(tjorjyija  .  .  .  Jakov  pak  (koji  iiije  bio  »<i  izhoru  Gjor- 
■ljiJ7iu)  s  imenoin  pokojnofra  svoga  brata.  IJaiiica  3. 
>lb  (izbor  u  pass,  znacenju :  djclo  kojim  je.  (Ijorgjija 
liio  iebraii).  Izbor  djcrojciii.  Kpj.  I,  (Voi^  (itatpis  pjes»)i : 
izbor  u  iiktiv.  ziiiicciijit :  djclo  kojim  djevojku  isbira : 
!Sve  Studirain,  kon;a  da  izliiraniK.)  Kad  bisam  slampao 
lies  izborti  sre  pcsmc,  knje  imam  .  .  .  Npj.'  4,  XXXV. 
(Terminologija)  koju  je  dnistvo  za  sad  izabralo  za 
»voj  posao,  ja  bill  rekao,  da  to  nijc  niijholji  izbor. 
Pis.  14.  Ovo  je  bio  izbor  relikoga  knezu.  /^itije  13 
(izbor  iiktiv.  t.  j.  veliki  je  kiiez  izabrao).  Da  o.stane 
HoiSija  naredba  po  izboru.  Rim.  9,  11  (izbor  uktiv.: 
l>o  izboru  kojim  izbiru  Bog).  Znajiu'i,  brac^o  Ijubazna, 
od  Bogn  izbor  vas.  Sol.  I.  1,  4  (izbor  pass.:  izbor 
kojim  stc  vi  izabrani  od  Boga).  —  2)  u  mnogim 
primjerima  rijeii  po  izboru,  po  izbor',  osobito  u  na- 
rodnim  pjesmama,  znace  da  je  onaj  najbolji  Hi  oho 
najbolje,  za  kojega  Hi  za  sto  se  kaze  da  je  po  izboru: 
I'.bira  mu  konja  po  izboru,  a  izbira  jyusut  po  izboru. 
Npj.  2,  .510.  I  za  njime  tridest  C'etiujana  po  izboru 
dobrih  konjanika.  3,  1.50.  Skup'  der,  brate,  pod  barjak 
junake  .sve  po  izbor'  koga  boljeg  zuadeS.  3,  297.  Te 
sakupi  Sezdeset  junaka  sve  po  izbor'  boljeg  od  boljega. 
.'!,  21)8.  isp.  izabran,  izbran. 

izbunii,  adj.  akc.  ARj.  IV.  140b.  .ito  pripada  iz- 
boru, Waltl;  Chur-,  Kur-,  eleciorulis.  —  Bilo  je 
ilriava,  gdje  kad  vladalac  umre,  odmab  izberu  dru- 
iroga.  ()vo  su  se  zvale  izborne  drzuve,  i  takove  su 
bile  negda  Poljska,  Njemaeka,  Madzarska .  .  .  tre(?a 
je  ua  .svoju  srecHi  prestala  biti  izborna  drzuva.  Pri- 
prava  74. 

Izboriiien,  f.  konoplja  bjdojka  koja  nema  sjemena. 
Uelojke  i  crnojke  konoplje  zovu  se  u  Uzifikora 
okruffu  izbornicc  i  semenjaOe.  M.  Gjurovii''.  ARj. 
IV.  141a. 

izb6s(i,  izb6dem,  v.  pf.  Rj.  iz-bosti.  r.  impf.  izba- 
dati.  —  J)  aussteclien,  expungo,  n.  p.  korae  o6i.  Rj. 
boduci  uiiniti  da  sto  izide:  Mnecii  se  eovjek  prikr- 
9tit'  oko  izbode.  DPosl.  62.  (prikrstiti  u  zap.  govoru 
iiij.  prekrstiti).  —  2)  zersteclien,  compungo,  n.  p.  iz- 
bosti  ko^u.  Hj.  svrsiti  bodenje:  i  ubosti  na  mnogo 
nijcstu:  Ako  u  njemu  (grobu)  nagju  covjeka  da  se 
Dije  raspao,  a  oni  ga  izbodu  onijem  koljem.  Rj.  79b. 
l>ove5(.'u  ua  te  Ijudstvo  .  .  .  i  izbosi'e  te  macevima 
svojim.  .lezek.  Kj,  40. 

izbriijiiiijc,  n.  rerb.  od  izbrajati.  radiija  kojom 
tko  izbraja  sto. 

izbrsijati,   izbrajam,   v.  impf.  iz-brajati,  sve  redom 

brojiti.  ridi  uabrajati.   v.   pf.  sloz.  izbrojiti,  izbrojati. 

—  (Gospod)  izbraja   mnosivo  zvijezda,  i  sve  ih  zove 

inienom.  Ps.  147,  4. 

Izbran,  adj.  upravo  part.  puss,  od  izbrati,  s  oso- 


I  bitim  ziiacenjcm:  ko  je  po  izhor.  ito  je  bolje  od 
ostahjeh.  raljaiio.  rrsiio.  riV/^  izabran.  —  I'a  dok  mi 
je  slugu  odbranijeli,  odbrauijeli,  lava  izbranijeh.  Npj. 
4,  290.  Skadroii  najizahranijili  konjikn.  '?M\e  .57. 

i/.brAiiik,  izbranika,  m.  ah:  Alij.  IV.  I42ii.  koji 
je  i:bran.  der  Anseruiililte,  clectiis:  Ima  rijeCi  84 
kojo  saui  ja  uaeinio:  izbranik.  Nov.  Zav,  VII.  Ako 
je  on  Hristos,  izbranik  bozji.  Luk.  23,  35.  Naslije- 
dice  ih  (gore)  izbraitici  iiioji,  I  glugc  moje  na8eli(5e 
se  ondje.  Is.  05,  9. 

izbrati.  izberem,  vidi  izabrati.  Rj.  iz-brati.  r.  impf. 
i/liiiati,  izabirati.  jirimjere  vidi  kod  izabrati. 

izbrbljati,  bljain,  v.  pf.  iz-brbljati,  svriiiti  brbtjanje, 
SVC  izgovoriti  brbljajw'i:  I  lu'ristini  jezikoni  izbrb- 
ljati molitvioe.  A.  Karii?.li(^.  Brbljaj  ti,  brhljaj,  \\A\iei 
Jta  'S  izlirbljati.  J.  Bogdanovir.  ARj.  IV.  143a. 

izbrciak,  Izbreska,  m.  die  Anhiihc,  clivus.  cf.  bre- 
iouljak.  Rj.  vidi  i  bre5i'i('-,  obreiak,  pribrdiea. 

izbrijnti,  Izbrijem,  ?;.  pf.  narhrasircn,  erado.  Rj. 
iz-brijati,  .'ivr.iiti  brijanje,  susvijem  cisto  obrijati.  vidi 
jiobrijati.  v.  impf.  izbrijavati. 

izhrijiUaiijc,  n.  das  Xachrasiren,  crusio.  Rj.  verb. 
od  izbrijavati.  radnja  kojom  tko  izbrijava. 

izbrijiUati,  izbrijavani, )'.  impf.  nachrusiren,  erado. 
Rj.  iz-brijavati,  srrsivati,  Irrijanjc,  sasvijem,  cisto  bri- 
jati.  vidi  polirijav.ati. 

izbrisati,  Izbrisem,  v.  pf.  verwischen,  deleo.  Rj. 
iz-brisati.  najrisc  se  gorori  za  slova :  istrti  ih,  da 
sc  nc  mogu  vise  iitati.  isp.  istrti.  v.  impf.  brLsati.  — 
PoklonivM  nam  sve  grijehe,  i /-?>ct.s((P.si  ^ji.'smo  uredbe 
koja  bjeSe  protiv  nas.  Kol.  2,  14.  Izbrisi  me  iz  knjige 
svoje.  .Mojs.  II.  32,  32.  Nemoj  im  oprostiti  bezakonja 
ni  grijeha  njihova  izbrisati  isprcd  sebe.  Jer.  18,  23. 
Izbrisem  dobro  svoje  suzne  oci.  M.  P.  !^apfanin.  ARj. 
IV.  143b.  sa  se,  pass.:  Zbrisai^u  Jerusalim,  kao  Sto 
se  bri.^e  zdjela,  izbrise  se  pa  se  izvrne.  Oar.  II.  21, 
13  (kao  otrti). 

izbrizicati,  zgam,  v.  pf.  iz-brizgati,  svr.siti  briz- 
gavje  (ne  brizgati  \efe.  kaze  se  o  kravi  itd.  5to  ne 
daje  mlijeka,  iii  ga  daje  malo  i  nedobra):  »Ne  valja 
ova  krava  ni  Supija  boba,  izbrizgala  je.t  J.  Bogda- 
novie.  ARj.  IV.  144a. 

izbrljati,  izbfljSm,  v.  pf.  n.  p.  po  i!anku,  verwirrcn, 
conturbo.  Rj.  iz-brljati.  po  canku  prstima  Hi  kaiiikom 
ispremetati.  v.  impf.  brljati. 

izbroi'ine,  f.  pi.  der  Nachkrapp,  rubia  tinctorum 
seeunda  (der  Satz  der  Fdrbcrriithe,  nachdem  sie 
einmal  gebraucht  icurde).  Man  braucht  ihn  z.  B. 
zum  Fiirben  der  Ostereier,  vie  das  varzilo.  Rj.  iz- 
I  brodine,  ostatak  od  broia,  kad  se  njim  vec  jedan  put 
bojadisulo.  Izbrocinama  se  n.  p.  a  uskrsu  boje  jaja  kao 
i  varzilom. 
j  izbrOjati,  izbrojira,  v.  pf.  vidi  izbrojiti.  v.  impf. 
izbrajati.  isp.  brojati  i  brojiti.  —  (Dijete)  ne  bi  znalo 
izbrojati  do  tri  .  .  .  kad  ne  bi  odraslo  megju  dru- 
gima  .  . .  koji  vec'  znadu  govoriti  i  brojati.  Priprava  43. 

izbrdjiti,  izbrojTm,  r.  pf.  auszdhlen.  enumero.  Rj. 
iz-brojiti.  vidi  izbrojati.  svrsiti  brojenje,  .ive  pobro- 
jiti.  V.  impf.  izbrajati.  —  Sto  cekina  5to  je  za  ticu 
izbrojio.  Npr.  109.  Po.^to  izbroji  novcc,  rei-e  seljaku. 
Danica  4,  40.  Ne  zna  ni  pet  izbrojiti.  Priprava  35. 
Hajde  izbroj  Izrailja  i  Judu.  Sam.  II.  24,  1.  Da  mi 
hiljadu  srebrnika  na  dlan  izbrojis.  Prip.  bibl.  75. 
sa  se,  pass.:  Megju  nekoliko  spisjitelja,  koji  se  za 
jedau  fas  inogxi  m  prste  izbrojiti,  lasno  je  Dili  naj- 
bolji. Pis.  G2. 

izbllbati,  Izbubam,  v.  pf.  (onomatopoeia)  zerblauen, 
contundo.  Rj.   iz-bubati.   vidi  izbiti   2,   i  syn.  ondje. 
I  V.  impf.  bubati. 

izbAriti,   izbri(5im,   v.  pf.   oi\,   die  Augen  hervor- 

'  strecken,  e.rsero  oculos.   Rj.  iz-buciti.   vidi  iskolai!iti, 

i  sgn.  ondje.   iff.  bu(5iti   se.    —  Macak  (5uci  na  pre- 

kladnju,  koledo!  otegao   repetinu,   izbucio  (stampano 

1  pogrjeskom  izbucio)  ocetine.  Ziv.  10. 

■AH 


i/.bii(liti 


434  — 


izdava? 


St  . 


1/lMiiliii.  L  .■...lull.   f.  pf.   niu-h  rffr  JF>Vi7i<-  ^reclru. 

-if..  i(.iM«i  t.i  ii/i'(i.  Kj.  iz-biuliti,  redoni  ^llekoli^•iml) 
,  ,,.  .,'  l.ii.liti.  —  tenure  osrrane  i  svjine 
'■i«/i  to  ustaiui.  Npr.  litl.  1 
mi..  -  .  Npj.  ;!,  iriil. 

izbuhaii.  i/l>uliaiii,  r.  pf.  iz-biibaii  loij'i,  oprostilt 
,j,i  buhi'i.  r.  impf.  biihati.  —  I'rvo  uejro  poirju  djet-a 
u  ve^o  spavnti,  reOe  iin  mati:  >Amo  da  fits  izhiicuiii, 
da  mi  ne  nosite  buva  u  krevet«.  t.  j.  sviiOe  svakom 
kokilju.  to  ispri'uiece  i  tniii  biibe,  pa  ih  pobije.  i  sk 
se,  rfiUks.:  'hhiivujtf  se  prvo,  pa  oiida  ajte  spn- 
vati.«  .1.  Bosrdaiiovii'.  AKj.  IV.  146b. 

izbAljili,  Ubflljim,  t:  pf.  oil,  die  Augeii  hercor- 
streckcn.  is.^ero  viulus:  Izbidjio  oC-i  kao  varen  zei-. 
Rj.  i.'.-biiljili.  ridi  iskolaOiti,  (  siin.  ondje.  v.  impf. 
biiljili.  —  Huljook,  u  kog^a  su  oii  izhuljeite  (velike, 
ispale).  Uj.  4)>a.  Od  debljine  i:buljeno  im  je  oko. 
Ps.  73,  7. 

izbiisiti,  i/.brisim,  r.  pf.  scrlochern,  jHiforo,  pvr- 
fundi).  Hj.  iz-biiJiti,  svrsiti  husciije,  i  »i«  vise  mjcsta 
probuiiti.  r.  impf.  biiJiti. 

izdaliiiA(-t>,  II.  samrtni  fa-s,  das  Sterben,  obitus: 
tako  mi  mojra  izdalmui^u.  Ej.  verbid,  od  izdahiiuti, 
itoJ  tko  isddhne.  vidi  izdauiuV,  iimr<;e.  isp.  izdisanje. 

izdi'lhniiti,  izdahnem,  r.  pf.  aiiS'dlimen,  exspiro.  Kj. 
iz-dabiuiii.  cidi  izdaiiiili,  ispijehnuti,  pijehnuti.  pu- 
Hjediiji  dull  i>pii,<(it»,  umrijeti.  v.  impf.  izdisali.  — 
Kad  se  Sto  zakolje,  ono  se  koprcji  dok  sa  svijein  iie 
iididitie.  Kj.  2;(0b.  ((.'arioa)  tek  5to  ovo  izrece,  iz- 
diihnii.  Npr.  114.  Dok  je  Siaau  dtisom  izdanuo.  Npj.' 
4,  45.  Kad  vidje  kapelan  ...  da  s  takom  vikom  iz- 
dalinu,  rece  .  .  .  Mark,  lo,  39. 

Izdiga,  f.  dcr  Virruth,  proditio.  Rj.  iz-daja.  j'o- 
stiiiijem  ud  izdati  3a.  ridi  izdajstvo.  —  Od  zalosua 
bqja  Kosov.skoga,  od  izdaje  Urankovi^'a  ^'llka.  Kpj. 
4,  72.  Sluzio  je  cara  Njemackoga,  i  izdujii  earn, 
uciniu.  5,  74.  Zavist  kleUi,  izdtija  domaca,  to  je  meue 
k  vaina  iiat'eralo.  ."),  iJ34. 

izdajica,  m.  der  Verriither,  pruditor.  Rj.  koji  izda 
koaii.  cidi  izdajnik,  miirliitin. 

IzdajnT,  udj.  Htu  pripadu  izdaji,  rcrrdtherisch, 
perfidus:  Xe  za  Bogji,  moja  braCo  draga!  dauefiuju 
izdajni  J'ipcri.  Kpj.  6,  159. 

izdajnii-a,  /'.  die  Verrdtlierin,  prodiirix.  Rj.  koja 
izda.  isp.  izdajnik. 

izdiijiiTi'ki,  udj.  ho  pripada  izdajnicima  Hi  izdaj- 
niku  kojetnu  ijod:  Dogovori  se  s  vla-stelom,  kako  e'e 
to  izdiijtiiiko  djclu  svr.^iti.  8.  LjubiSiu  ARj.  IV.  148b. 

izdiijnTk,  m.  der  Verriither,  proditor.  Rj.  koji  izda. 
vidi  izdajifii,  raiirtatiu.  —  Omer  paJa,  rodom  Ijica- 
nine.  a  izdajnik  otaiastva  svoya.  Npj.  5,  108.  Juda, 
izdajnik  njeyov  (Isusor),  odgovaraju(f'i  refie:  da  ni- 
jesaoi  ja,  ravi?  >Lu.  2»;,  25. 

izdaj.stvo,  n.  vidi  izdaja.  —  Ufiinit  izdajstvo.  M. 
Uobrciit'.  Izdamtvo  je  tipropastilo  mnoge  narode.  S. 
Ljubi/^a.  AKj.  IV.  149b. 

izduli'ka  (iz  dalekal,  ro)i  weitem,  eminus,  e  longin- 
quo.  Rj.  adv.  suprotno  izbliza.  upravo  srednji  rod 
daleko  ud  adj.  dalek  m  gen.  s  prijedlogom  iz.  pri- 
mjere  ridi  kod  daleko.  adv.  3  a. 

izdau,  m.  Rj.  iz-dau  (od  osn.  koja  je  u  dno).  Osn. 
42.  —  1)  mjesto  gdje  voda  iz  zemlje  ))i5ti,  Ort  «o 
dun  M'asser  aun  der  Erde  hervorsprtidelt,  scatebra. 
Kj.  gd,e  voda  piidi  kuo  iz  dna.  —  2)  {u  MaC-vi)  vidi 
izvor.  Rj.  (jdje  voda  istjece  kuo  iz  dna.  syn.  vidi  kod 
izvor. 

izdanak,  Izdiinka,  m.  Rj.  mladica  sto  izraste  dr- 
vetu  blizu  korijena,  kuo  iz  dna.  postanje  vidi  kod 
izdan.  vidi  podariak,  prirlanak.  —  2ivi<;,  izdanak  od 
inlada  drceta.  Rj.  15«b.  u  Rj.  iina  sumo  ovo:  ein 
Knuticl  von  pin>T  Staiide  die  am  lioden  abgehaueii 
'*••  ■■   ga  izdankom.    Rj.  (izdanak 

'■"■)'  "    za    batinu).   u  prenesenom 

tiiimiu     :>.  >.;.  j;i  rsijiiji  a  drugi  jede,  i  neka  8e  isko- 


rijeiie  izdanci  iiioji.  .lov  31,  8.  .\li  oe  izat'i  Sibljika 
iz  siabla  Jesejeva,  i  i-dunak  iz  koiijoiia  njogova  i':- 
nikiniri.  Is.  11,  1.  Idu  dani,  u  koje  ru  podigmili 
Davidii  iidiiiiiik  prurcdnn.  .Ter.  23,  5. 

iz<li'iiii:iibi(i,  Inm,  r.  pf.  an  Zeit  verliercn.  pes- 
sumdu  tempns:  izdaiigubio  tri  daua.  Rj.  iz-daiigiibiii. 
izgubiii  dune,  dangubeci  proresti  vrijeme.  r.  impf 
dangiibiti.  —  Jer  lovac  izdaniiubi,  a  lirsuziii  placa 
globii  i  dangiibi  ii  zatvoru.  Posl.  13.3.  l:dunyiibil( 
dane  i  godine,  daugubio,  ko  te  jegiadio!  Here.  20{). 

izdaiiAec,  ».  vidi  izdabmu'e.  Rj.  po  krujerimu 
gdje  se  ne  iuje  glus  h  u  gov  rti. 

izdikaiiti.  "izdaneai,  r.  j)f.  vidi  izdaliuuti.  Kj. 

izdaiijo,  n.  ukc.  .\Rj.  IV.  15()a.  verb,  od  izdati  4. 
djelo  kojim  tku  izda  sto,  n.  p.  kiijigu  iiu  srijet.  tip. 
izdavanje.  —  Pravi  predgovor  k  ovoiue  i:du)iiju  nu- 
sijeh  narodnijeh  pje~iuma  .  .  .  moei  ce  se  samo  iiapi- 
saii,  kad  .  .  .  Npj.  1,  V.  U  izdanju  lli'J'i  lujesto  »gi 
stoji  >y<:  (j)  .  .  .  M  starijem  izduujima  .  .  .  DAKj.  90a. 
Sesto  izdanje.  Obi.  III.  Izdanje  i  stampa  drhinie 
stampurije.  Osn.  I. 

Izdasan,  "izdilSna,  freigebig,  liberulis.  Uj.  iz-dasan, 
sto  rudo  dujc  (izdaje),  n.  p.  milostinju  iihugimu.  vidi 
podasan,  podatljiv.  ■ —  Pelar  Oobrinjae  .  .  .  izdaian  i 
Oazbfii  bio  je  za  t''udo.  iSovj.  7(i. 

■  zdnlclj.  m.  koji  izda  fnu  svijetj  n.  p.  knjigu,  der 
Heruusgeber,  editor.  —  Jliloviiku,  posvcc'uje  izdatelj. 
Daiiica  4,  III.  Predgovor  i;J(((t/yVi'.  Opit  111.  vidi  iz- 
davac,  izdavahie.  —  rijcci  s  tukim  nust.  kod  boditelj. 

izdali.  izduin  |izd;'ideni),  i'.  pf.  Kj.  iz-dati.  c.  impf. 
izdavali.  —  1)  geben.  do:  Oljojici  izdao  za  dusu.  Rj. 
kao  dati.  duti  na  polje.  odsebe:  Obei'alo  a  ne  izdalo. 
DPosl.  87.  Othnab  izdadu  Srbima  fermun.  Milos  142. 
Zakuni  se  Kogoni  da  me  ne  ees  pogubiti  ui  izdati  u 
ruke  mojemu  gospodani.  iSam.  J.  30,  15.  —  2)  teeg- 
geben  heimlieh  com  Huuse,  veruntreuen.  Rj.  dati  sto 
iz  kuce  kradom  (da  ne  zuaju  za  to  sturiji).  —  3)  ver- 
rathcn,  produ.  Kj.  —  u)  i.<ip.  izdaja,  izdajiia,  izdaj- 
nica,  izdajnik.  —  Ko  te  izda,  izdalo  ga  Ijeto!  Rj. 
Danius  meuc  u  tebe  izdala,  a  sjutra  ce  tebc  u  dru- 
goga.  Npj.  2,  113.  Ti  se  menc  izdala  Luzuru.  2,  2G0. 
Da  je  izdao  Jadar  Turcima  za  novee.  Danica  3,  204. 
Mi  eemo  izginiiti  za  vas,  ako  ne  izdate  ove  nase 
stcari.  Is.  Nav.  2,  14.  —  b)  sa  se  —  aa)  rclleks.: 
Stanu  je  pitali:  >-Kako  ti  sa  zmijom  ostade  tnidna?t 
A  ona  .sc  nije  htela  i.dati  .  .  .  »Kako  ti  sa  zmijom 
spava5?«  Oua  se  onda  izda  svekrvi  govore(5i  .  .  .  Npr. 
53.  —  bb)  recipr.:  Dete,  braeo,  da  se  ue  izdamo: 
Ko  izdao,  izdalo  ga  Ijeto!  Npj.  4,  252.  —  >■)  izda  sto 
kogu,  kad  ga  ostaci.  kad  mu  ne  bade  od  korixti:  Iz- 
dale  me  uoge,  oei;  izdala  snaga,  godina.  Ko  te  izda, 
izdalo  ga  Ijeto.  Rj.  Ako  c'-njaA:  ne  izda,  kasika  ne  (e. 
(Dok  u  cankii  ima,  i  malom  se  kaSikoni  mo?.c  foek 
najesti).  Posl.  9.  Tako  me  ortizje  ne  izdalo  kad  mi 
najveea  potrebabila!  299.  OCi  njegove  ue  bijahu  po- 
tamujele,  niti  ga  snaga  izdala.  Prip.  bibl.  55.  Kad 
David  to  cuje,  izda  ga  pregjaJnje  junustvo.  74.  — 
4)  izdati  (ua  svijet),  n.  p.  knjigu,  herausgeben,  (in 
lucem)  edere.  isp.  izdanje,  izdatelj.  —  Kad  bi  L.  M. 
onti  moju  prvii  I'isinenicto  bio  skrpio,  on  bi  je  pod 
svojijem  imenom  i  izdao.  Odg.  na  nt.  20.  Narodne 
pjesnie,-  skiipio  ih  i  na  svijet  izdao  Vuk.  Stel'.  Kara- 
dzic;. Npj.  1,  III.  Poslovice.  Izdao  ih  Vuk  Stel'.  Kara- 
dzic. Posl.  I.  amo  idu  i  ovake  recenice:  Car  u  velikoj 
brizi  izda  zapovest,  da  sraku  ide  na  vojsku.  Npr.  201). 
Sovjet  je  izdao  jednu  uredbu,  koliko  ce  se  popovima 
plaOati  za  njihove  sluzbe.  ISovj.  10.  sa  se,  jmss.:  Izda 
se  vladikama  ova  uredlia.  195.  isp.  i/.a(;i  3:  bila  iziSla 
zapovijest  .  .  .  Izigje  zapovijest  od  (,'esara.  —  ii)  iz- 
dati se  za  koga  Hi  za  sto.  vidi  izdavati  5. 

izdilvae,  izdavdCa,  m.  koji  izdaje,  n.  p.  knjigu,  der 
Heruusgeber,  editor,  vidi  izdatelj,  izdavalae.  —  Izda- 
vaci  Spomeuika.  DM.  338.  Kako  je  izdavai  pod  njim 
dodao  godinu  1488.  DARj.  1,  121. 


izdavnc'cv 


—  43r. 


l/ilirii(i 


izdii v:\Pov,  ndj.  -Ho  pripiidii  i:il(irii(ii :  (  ava«  , .  . 
11  jciliiotiM  iiisfii  proslojja  viji'ka  .  .  .  |>o  niisljciiju  is- 
diiriiiiiii  iiio/.c  liiti  iiijwU)     raina-.  l>AKj.  !ll(!a. 

izthiviilac,  izili'ivaoca,  m.  kiiji  i:diije,  n.  p.  I.njigii. 
vidi  izdali'lj,  iwlavai'.  —  -Amaii  ...  Nar.  ])rip.  bos. 
1,  f)?.  (L'llje  i:din'iiiiri  tiimar-o  da  je  Slo  i  liliziiv.) 
DAKj.  TSb.  Na  svijet  izilao  (ij.  Daiiicic  .  .  .  .Iiiliji 
M.  Obrciiiivii'ki  zahvalni  iuhtnilitc.  Ziv.  kr.  i  arli.  111. 

izdiUaiijc,  n.  Kj.  rcrh.  od  iztlavati  «  nv/jcm  :^)iii- 
cenjivui.  radvja  kojum  tl;i>  izdaje  ito:  Ma,iraiaievi<' 
je  iniao  ."((  izduvanje  Jjjetopisa  na  grodinu  400  for. 
Diiiiii'a  T),  81. 

iz<liiv»(i,  Izdajem,  v.  iiiipf.  l!j.  i  Izdavam.  Obi.  lOS. 
»'.  »)/'.  izdati.  —  1)  yehcH,  do,  l;t(0  duvaii,  diivnti  na 
potje,  od  scbe.  isp.  izdati  1.  —  Kad  pociiii  sviiati, 
sviriilu  isdtije  (jla:t:  >  U  oaia  Tiojana  kozje  u5i.«  Npr. 
151.  A  .loldali  stoje  u  paradi,  i  zdlo.fne  svirke  izda- 
eahu.  Npj.  fi,  US.  Driiki'ije  bi  izdavito  od  xche  same 
illd.iore  kao  iivim'p.  I'riprava  4;).  —  ^)  ivcijciehen, 
inicrverto:  izdaje  iz  kuce  n.  p.  shijia  ili  dnifri  ko  od 
inlajrjijoh.  Rj.  hcz  znniija  i  dvpustciijd  stdrijih.  vidi 
izdati  2.  —  >i)  roTdtlifii,  prodo.  Kj.  —  a)  isp.  izdati 
;!a:  Kad  se  lirsuzi  svadc  oncbi  jedun  driigoti  izdnju. 
Po.<l.  121.  Od  Hojra  je  velika  srrijota  . . .  izdarati  Br- 
ijjime  juiiakc.  Npj.  4,  72.  Va  iatinu  i  ti  si  od  njili ; 
jer  ie  i  tjoror  tvoj  izdaje.  Mat.  2(),  73.  —  b)  sa  se. 

—  aa)  rcflcks.  izdavati  se.  ridi  izdati  3aa.  —  Da  tie 
i  saui  u  tomu  izdaje.  M.  A.  Reljkovic.  AKj.  IV.  154b. 

—  bb)  rccipr.  izdavati  se.  ridi  izdati  3bb.  —  c)  izdaje 
Sto  koga,  kad  (ja  oxtarlju,  kad  nm  nije  od  korisfi. 
isp.  izdati  3e.  —  All  je  ve6  bio  oslabio,  a  i  oci  ga 
pocele  izdavati.  (.)pit  V.  Neiuoj  me  odbaciti  pod  sla- 
rost,  kad  me  izdaje  miuga  moja,  nemoj  me  ostaviti. 
Ps.  71,  'J.  —  -J:)  izdavati  (na  scijet),  u.  p.  knjii?u, 
hermoiriclicn,  (in  lucem)  edere.  ixp.  izdati  4.  inp.  iz- 
davae,  izdavalac.  —  (Novinc),  kojc  izdaje  slavni  Kiiski 
litevator.  Daiiiea  1,  103.  Za  iiiladez  ja  knjizicu  ovii 
najviSe  izdajem  na  svijvt.  Pis.  Ii4.  amo  pripadajii  i 
ovake  rcrcnivc:  Neo:o  im  je  odinab  poceo  izdavati 
zapovijestj,  i  iiresliipiiike  Sibati.  Daniea  3,  UI6.  On 
(senati  staiie  odmab  iidavati  ruzliinc  uredlic,  ii.  p. 
za  Hovce  (kako  ee  iei),  za  pupuvc  (po  koliko  ec  im 
se  plai'ati  za  njiliove  shizbe).  MiloS  12.  —  /i)  izda- 
vati se  zu  koga  Hi  za  sto,  kao  tiradlti  se  ko  Hi  sto: 
On  (Kulin)  je  sam  vrlo  potpomofjao  tu  jeres,  prcm 
da  .<e  izdiivao  sa  rimokatolika.  I'M.  14(i.  Bosanski 
kraljevi,  koji  .se  izdavase  za  jyotumkc  doma  Nema- 
njina.  323.  isp.  eiuiti  se  ko  ili  Sto  kod  Ciniti  le; 
graditi  se  ko  ili  Sto  kud  graditi  2a. 

izdavna  (iz  davna),  von  liinijitt  her,  pridem.  Ej. 
adv.  ujtravo  srcdiiji  rod  od  davan,  koje  vidi,  u  geu. 
.s  prijedlogom  iz.  na  pitanje:  od  kada?  ridi  odavno, 
koje  isto  ziiaci  a  govori  se  cesce. 

izdil2<ljo<i  sc,  izda^dl  se,  v.  r.  pf.  (u  Dubr.)  genug 
reynen,  sidis  pluisse.  Kj.  iz-dazdjeti  se,  kazc  se,  kad 
prestune  dazd,  poito  je  mnogo  dazdjelo.  v.  impf. 
daidjeti. 

i7,d(>klaiiiovati,  izdbklamujem,  i'.;)/'.  iz-deklaraovati, 
deklamovanje  svrsiti;  ausdedamireti.  v.  impf.  dekla- 
movati.  —  Izdeklamova  neinu  narodnu  pesmicu. 
Zlos.  3  IS. 

izder,  m.  u.  p.  platno,  sukno  na  izder,  Leinwand, 
Tuck,  so  Strapatze  ausluilt,  pannits  aut  linteum  lu- 
horis  putien.f.  Kj.  postanjem  od  izderati.  na  izder  je 
stvar,  koja  se  lusno  ne  derc,  pa  se  moze  nositi  za 
dugo  i  u  svakakim  prilikama,  na  putu,  us  ruzno 
vrijeme  i  pri  poslu.  vidi  iznos  1. 

izditrati,  izdereni,  r.  ^^f.  Rj.  iz-derati.  isp.  izdrijeti, 
izadrijeti.  v.  impf.  derati.  isp.  izdirati,  izadirati.  — 
1)  zerreissen ,  laccro.  Kj.  svrsiti  deranje,  sasvijem 
poderaii.  vidi  izdrijeti,  i.seijepati  11),  izdrpati,  isparati, 
isparaklisati;  podrijeti  1.  Vet";  se  eiidim  zeen  i  ga- 
eama:  kud  se  vere  kako  ne  isdere.  Kj.  57b.  Zenu  i 
isderanu  kapu  lasuo  je  steiii.  Posl.  80.   Hto   (5e   tebi 


i-derato  zlato.  kad  ti  more  bill  iiedoratc?  IFcre.  2t;. 
.S'ff  //(  (koniade  svile)  izderem  u  krpe.  Daniea  2,  1211. 
sa  se,   pasn.:    Kukav  re  se  odniah    izderati.  Kov.  V'J. 

—  'i)  durihpriigebi,  verherilias  impleo:  Dobro  sii  ga 
izderali.  Rj.  vidi  izbiti  2,  /'  sgn.  ondje. 

i/.dt'riliji-ska,  /.  {■/»  kerugcsnmkr  Kerl,  homo  ro- 
lia.'itHs.  Ilj.  izderi-lijeska,  zdrara  i  jaka  Ijudimt,  na 
kojoj  mo::es  izderali,  i.lomiti  Ijeskovarii,  i  niita  mu 
nece  liiti.  —  rijeci  tako  sloz.  kod  ('•IsllkiK'a. 

izd(>vt\tali,  tarn,  v.  pf.  izlupati  koga,  zerhliiuai, 
cimiiindo.  Rj.  Iz-devetatl.  vidi  i  izbiti  2,  i  st/n.  undje. 
V.  iui/if.  devetati. 

izdiei,  izdignem,  i-.  i)f.  iz-didi.  vidi  izdipniili.  r. 
impf  izdizati.  ~  1  a)  unfriehtcn,  aufliehen,  criiehen, 
erigo.  lij.  kao  uzdiri,  dici  u  vis:  I'uperiti,  iispraviti, 
izdici,  aufrichten,  erigo.  Kj.  541b.  Na  siniji  opletcna 
guja,  j)ovisoko  qlavu  izdignula.  Npj.  2,  .'('.12.  Zdupi 
za  pas  Pojiovie-.tovana,  izdize  ga  poviiJe  sebeka,  s  njim 
oiinu  0  stiim  sludenii.  HNpj.  4,  411  (s?).  —  b)  sa 
se,  relleks.  sicli  aufriehten,  erigor.  Rj.  ispraviti  .ie, 
nsprariti  se:  Uskakavi'iti  noge,  (legavSi  na  legja  sku- 
piti  malo  noge  da  se  koljena  izdignu,  kao  ii  skakavca 
kad  stoji).  Rj.  78Sb.  Zmija  se  itdigne  i  w  jedan  put 
gjevojku  u  ie\o  niegju  oei  da  ujede.  Npr.  1!)1.  — 
2  a)  (u  CI.  G.)  austreihen,  e.rpello,  cf.  izdizati :  Iz- 
dignuli  ovce  u  Stospude.  Mene  b'jele  ovee  izdigcsc. 
Kj.  izagnati.  —  b)  neprelazno.  krenuti  se,  sicli  bc- 
gehen,  e.reo:  Hodi,  Meho,  da  se  pomirinio  .  .  .  da  iz- 
dignem s  ovcam  u  Kudiae,  da  zajedno  ovee  popasemo. 
Njjj.  4,  518.  isp.  izdiiu  s  oveama  u  planinu,  t.  j. 
kret^u  se,  sich  liegeben,  exeo.  Kj.  222b. 

izdiyruiiti,  uem,  v.  pf.  ridi  izdiei.  Rj. 

■zdij^liti,  Izdijelim,  v.  pf.  iz-dijeliti.  v.  impf.  dijeliti. 

—  IJ  austheilen,  vertlieiien,  distribuo.  Kj.  srr.iiti  di- 
jeljenje,  sve  podijeliti.  —  2)  sa  se,  recipr.  sich  zer- 
theilen,  uuseinander  kommen ,  distribui.  Rj.  svrsiti 
dijeljeiije  mcgju  sobom,  sve  podijeliti  megjii  sc. 

izdlji^vaiije,  n.  das  Aufliringcn  vines  Spitznamens, 
inditiu  nominis  scoiiimatici.  Rj.  verb,  od  izdijevati. 
radnja  kojom  tkti  izdijcra  kome  ime. 

izdij<>va(i,  izdijev.nm,  v.  impf.  n.  p.  Ime  kome, 
aiifbringen  (einen  Spitznamen),  indere  seommu.  Rj. 
iz-dijevati.  v.  pf  izdjenuti,  izdjcsti,  izdjeli.  —  sa  se, 
pass. :  Nek  zovu  i  loue.em,  samo  nek  ne  nizbiju.  (Kad 
se  ko  tjeSi  5to  mu  se  ime  isdijeva).  Posl.  21K). 

izdiiniH,  mini,  v.  2>f.  iz-dimiti  n.  j).  lulu,  isjyusiti, 
do  kraja  pupnsiti.  —  Po  eetiri  lule  izdimismo,  a  po 
osam  kafa  okidosmo,  da  rijeei  jedne  ne  piskosmo. 
^(Jep.  mal.  159.  v.  impf.  prosti  dimiti. 

izdiralii,  interj.  auf  und  davon !  aufugit:  kad  on 
to  eu,  a  on  ouda  izdiraln,  t.  j.  pobjeiie.  Rj.  Izdir'-alii, 
prva  pola  impcrat.  od  Izdirati,  sa  drugu  alii  isp.  ja- 
la(alu).  —  vidi  maknairala. 

1.  izdiralo,  m.  koji  izdire,  der  sich  abmiihet,  qui 
laborat.  ef.  izdirsa.  Rj.  koji  se  trudi  i  muci.  —  rijeci 
s  takim  nast.  kod  bajalo. 

3.  izdiralo,  n.  trud  onoga  koji  izdire,  die  Bemii- 
hung,  labor:  .lednoga  nazivalo,  a  drugoga  izdiralo. 
Njegovo  nazivalo,  a  rlrugoga  izdiralo.  Rj.  k  prroj 
poslovici  dodaje  Vuk:  Kad  se  j<;dan  oko  eega  trudi 
i  muei,  a  za  drugoga  se  misli  da  to  radi.  Posl.  112. 
vidi  izdiranje.  —  rijeci  s  takim  na.'it.   kod   bjesnilo. 

izdiraiijo,  ».  Rj.  verb,  od  1  a)  izdirati,  b)  izdirati; 
2)  izdirati  se.  —  J  a)  radnja  kojom  tko  izdire,  trudi 
.se  i  muei  (die  Hcmiihung,  labor.  Kj.).  —  b)  radnja 
kojom  tko  izdire,  bjezi  (Reis.saua,  fuga.  Rj.).  —  2)  rad- 
nja kojom  se  tko  izdire  »ia  koga. 

izdirati,  rem,  v.  impf.  Rj.  iz-dirati.  vidi  izadirati. 
r.  pf  izdrijeti,  izadrijeti.  —  1)  sich  abmiihen,  laboro. 
Rj.  trnditi  sc  i  mmiti  oko  cega:  Izdire  kao  revka 
na  uvralinama.  Posl.  98.  —  2)  lieissaus  nehmen, 
aufugio.  Rj.  bjezati  bezobzirkc:  AV  to  Turfiin  niSta 
ne  sluSaSe,  no  sve  bolje  poljem  izdirasc.  Npj.  3,  310. 
vidi  nadirati  2.  —  3)  sa  se,   refleks.   Izdirati   se,   iz- 


izilir>il 


—  436  — 


izdiiravnti 


'-    •■;  sr  nn  Vf<!ra.    ''Trlt  schreien,   elamo.  Rj.  rikati 
<  I  I  finjcrcri  ae  ii<i  iij). 
iralo.  l{j.  koji  izdire,  koji  se 
t  1  v  tiikim  mist.  kiikJa,  ni'bojSa, 

•    ■■" -en  (Sttihcn).  c.vspirutio. 

'ojoiii   tko    Udise:   Uto- 

.....    ..V   vo  biti,  i  nadanje   oe   im 

bit  11,  -M. 

i    ,  r.  i")/!/./".  ausuthiiieit,  e.rxpiro.  Rj. 

;'[ifi,  uminiti.  rirfi  pije- 

,:n. 

izdizanjt-.  ».  Kj.  irr;<.  od  1  a)  izdizati,  b)  izdizati, 
■^'  i -H.-viTi  se.  —  i  ti)  radnja  kojom  tko  iidile  sto 
ridueu,  cret-lio.  Rj.l.  —  b)  radnjii  kojuni 
,  fi.  p.  s  orrtima  u  planittti.  —  3)  rudnjii 
U>juii:  sc  tko  Hi  $to  iidize:  Kako  se  podiz.ao  ovaj 
sada  siihi  koiuad  ziniilje?  .  .  .  Ovo  izdhuiije  luojrlo 
je  po  uaravnim  uzrooiiua  na  dva  nafina  biti.  Pri- 
prava  111. 

izdizati.  izdiiem,  r.  impf.  Rj.  iz-dizati.  v.  pf.  izdii5i, 
izdi^uti.  —  i  o)  "'  <*•«  Hiiltc  liiheit,  tollo,  eriyo. 
Rj.  ktM  uzdizitti.  diznti  u  vis.  —  b)  Sii  se,  JC/ZeA-.s. 
-•i.7i  rrlielifii.  iiiil'ricliitn,  eripor.  ispiai-ljati  se,  uspruv- 
Ijdti  St.  —  '-ij  (u  C.  G.)  izdiJ.u  .«  ovcama  u  planinu, 
t.  j.  krei'u  se.  sich  hegehen,  creo.  Rj.  neprelazno.  kre- 
tiiti  se.  isp.  izdiri  2b. 

izdjplilli,  l."im,  r.  pf.iz-iijeliiU,  svriiti  djehtnje,  dje- 
lajiici  iiticiniti  sto:  izniditi.  r.  imj)f.  djelati.  —  Iz- 
djdao  si  bat  za  svoj  hrbat.  DPosl.  35.  oraj  se  glagol 
■ilaho  i/ovori  u  siokaroca. 

izdjpljiiti,  Ijam,  i-.^j/'.iz-djeljati,  izraditidjeljaiijem. 
u  Stultijii  i  H  starih  pisaca:  <)  kri/.u  prisveli,  tko  ve 
ie  izdjeljuf'  X.  XaljeJko\-i<}.  Izdjcljaue  ii  kameiui  c-udne 
slike  kazat  sjede.  Dz.  Palmotir.  ARj.  IX.  15',la. 

izdjcnuti,  iziljesti,  izdjeti,  izdjenem,  v.  j)f.  Rj. 
iz-djenuii,  i  t.  d.  vidi  izadjesti,  izadjeti.  kod  izadjeli 
inia:  ridi  izdjeti,  a  izdjeti  nema  iza  izdjesti,  ydje  hi 
Irebnlo  du  je.  u  juhiom  govoru  i  izgjenuti,  iiSgjesti, 
iigjeii.  koje  vidi.  v.  impf.  izdijevati.  —  la)  ime, 
e<ne>i  Spitznameii  gchcn,  aiifliringen,  impono  nomen 
irrisorium.  Rj.  —  Meui  je  prije  bilo  ime  Anantaja, 
a  sad  me  svuda  zovu  Betel-Anantaja.  Ovaj  je  dofraoyaj 
moga  zivota  bio  uzrok,  te  su  mi  to  ime  izgjenuli.  L)a- 
nica  '2,  134.  —  b)  ijrlu,  ausfadeln,  (Hum  ex  acu  cci- 
mere.  Rj.  izdje-^ti  iglu,  t.  j.  iz  nje  iztuditi  konac.  sit- 
protno  udjeniiti,  iiiljesti,  udjeti.  —  2)  sa  se,  rejleks. 
Izdjene  se,  n.  p.  igla,  sich  uusfiideln,  filum  ex  acu 
excidit.  Rj.  iglu  se  izdjene,  kud  iz  nje  ispadnc  konac. 

izdno.  prijedlog  slozcn  od  iz  t  dno ;  uza  nj  dolazi 
supstantiv  u  geneticu.  znacenju  rijeci  dno  2"''d')lazi 
znuienje  prijvdloga  iz.  —  Izet'  iz  dno  mora.  DPosl. 
3.">.  ridi  dno  2. 

Izdobilii.  ulicrjlussig,  im  Ueberflusse,  uffatim.  izo- 
bila,  ohilato.  u  Rj.  kod  "izobila,  cf.  izdobila,  «  ore 
rijeci  nema  napose.  u  Npj.'  3,  3!I8:  izdohila,  izobila. 
iza  z  umetnuto  d.  ixp.  zreti,  zdreti.  —  Dosta  bje=e 
vina  izdohila  i  ii  sovru  svake  gospoJtine.  Xpj.  2,  232. 

fzddbrcti,  izcl<%brim,  v.  pf.  iz-dobreti,  kao  dohro 
srriiti  se:  Da  sam  banu  ja  odsiko  glavu  .  .  .  cvilila 
bi  mil  na  odzaku  niajka,  vavik  klela  Duralagi(^-Mehii, 
a  ni  vieni  tie  hi  izduhrilo.  HNpj.  3,  ol.  To  ti,  brate, 
izdohriti  ne  ce.  4,  t>'.H).  .-\li  pa  taj  i  l;y  guvi...  vidi&s, 
da  i;iM  guvljenje  ne  ce  izdobreti.  J.  Bogdanovii;.  ARi. 
ill.  r.lsa.  6  J 

izdovuljiti,  Ij'un,  i. /)/".  Rj.  iz-dovoljiti  to;/«,  Hi  .ito, 
uciniti  mu  su.Tijcm  po  volji,  sasvijcm  zadotuljiti.  — 
J)  n.  p.  sree  svoje,  hefriedigcn,  satisfacere.  Rj.  — 
'i)  sa  Bt,  refteks.:  Dokle  se  zemlja  ne  izdovolji  subo- 
tama  Bvojim.  Dnev.  IL  36,  21.  Izdovoljicu  se  na  pro- 
ticnictwa  Bvojim,  i  08veti6u  se  neprijateljima  svojim. 

izdrtipiili,  iz<lrriprim,  r.  /;/.  iz-drapati.  scrsiti  dra- 
pmje,  izdrpati,  rmkiniUi.  c  impf  dn'ipati.  —  Vetrova 


joj  m.ajka  ua  to  rece:  »Ukloni  se  . .  .  jer  I'e  sad  moj 

sin  (vjitar)  doci,  pa  te  moJ.e  svit  izdrapati.'^  Npr.  5!S. 

izdrnviti,  vtm,  ridi  ozdraviti.  Rj.  r. /)/".  iz-zdiaviti. 

—  1)  ptKtiiti  zdnir:  Kako  je  ona,  poslo  jf  izdnirihi. 
pisala  u  dvor.  Nov.  Sib.  1817,  471.  rj'rfi  ozdraviti  1. 

—  S)  ui-initi  koga  zdravti.  ridi  ozdraviti  2.  isp.  izU- 
jei'iti.  izvidati.  f.  impf.  zdr.aviti. 

izdrijt'ti,  V.derem,  ("izdr'o,  "izdfla),  r.  pf.  Rj.  iz-dri- 
jeti.  r.  imj}f.  izdirati.  —  1)  zerreisscii,  hiccro.  Rj. 
posre  poderati.  ridi  izderati  1.  r.  impf.  deuiti.  —  Sleie 
se  narod  na  njili,  i  vojvode  i:dri}eie  im  hidjiiic.  i  za- 
povjedife  da  ib  sibaju.  Djel.  .\p.  It!,  22.  —  3)  lieiss- 
dus  iiehmen.  aufugio.  Rj.  pobjeii  bezohzirke.  v.  impf. 
izdirati  2. 

izdrisknti  se,  kdrlskam  se,  r.  jif.  iz-driskati  se, 
si'rsiti  driakaiije,  jiosto  sc  mnogo  driskalo.  J.  Rogda- 
novii'.  .\Kj.'  IV.  l()2a. 

izdrljiliielti,  i-ini,  r.  pf.  erschtciitzen,  ahschiriiizen. 
cblundior,  emeiidiro.  Rj.  iz-drljaneiti.  drljunceci  dobiii, 
stevi.  r.  impf.  drljaneili.  —  .Tedva  sam  pasjim  zubimn 
otklao.  (.Tedva  sam  izmolio  ili  izdrlj(iu<:io).  Posl.  111. 

izdrljnti,  izdfljam,  v.  pf.  inkrHnht,  eonscribillo. 
Rj.  iz-drljati,  srr,^iti  drljanje  ii,  drljajuci  (nemarmi) 
niipisuti. 

izdrmnti,  izdrmam,  r.  pf.  herausriittehi,  excutio: 
Ta  eno  ga.  mila  neiio,  gdi  dniia  na  vrati,  izdrmao, 
mila  neno,  pola  kljui'anice.  Rj.  iz-drmati,  drmjjtUi 
uciniti  da  .ito  izigje. 

izdriidati,  dam,  r.  pf.  uhkriimpeln,  earminare:  joS 
nije  svii  vunu  izdrudao.  Rj.  iz-drndati,  svrsiti  drndatije. 
vidi  izgarga.^ati,  izgargati. 

izdrubitl,  izdroMm,  v.  pf.  zerhrockeln,  comminuo. 
Rj.  iz-drobiti,  srrsiti  drohljenje,  sve  ruzdrobiti.  isp. 
izmrviti.  v.  impf.  drobiti.  —  Po5to  obojica  simile  is- 
drohe.  Odg.  na  laz.lo.  Jedno  mu  je  tane  topovsko 
teleskop  izdrohilo.  Zitije  50. 

izdrpnti,  izdfpam,  r.  pf.  zerfetzen,  lacero,  lanio. 
Rj.  iz-drpati,  svr.iiti  drpanje,  izderati,  sasvijem  pode- 
rati. ridi  i  isparaklisati.  —  GrabanoijaSi  su  svi  i:dr- 
pani  ("kak-iv  je  izdrpan,  kao  grabancijas«).  Rj.  75b. 
Ona  gledaie  vi.se  puta  s  prozora  iz  dvora  dje(5urliju, 
koja  bosonoga,  izdrpaua  i  neumivena  onuda  trcahu. 
Priprava  37. 

izdrzanje,  n.  djelo  kojim  se  sto  izdrzi:  Da  mu2  do 
konaene  presude  daje  svojoj  zeni  izdrzanje.  JI.  Gj. 
Milicevi(5.  ARj.  IV.  l()3a.  verb,  od  v.  pf.  ridi  kod 
dopustenje. 

izdrzati,  izdrZim,  v.  pf.  iz-dr2ati.  v.  impf.  izdrXavalJ. 

—  Domacin  koji  ima  dosta  hrane,  on  moiSe  mnogo 
druStva  pieko  zime  izdrzati.  F.  (ijorgjevic.  AKj.  IV. 
l()3a.  unterltalten,  erniihren,  snstentare,  alere. 

izdrziUanje,  n.  verb,  od  izdr?.avati.  radnja  kojom 
tko  izdrzava  koga:  Kako  se  upotrebljuju  novci,  koje 
bi  praviteljstvo  Srpsko  odredilo  na  izdrzavanje  skola. 
ARj.  IV.  l(53a. 

izdrziivati,  izdrz.'ivam,  r.  impf.  iz-dr?,avati.  v.  pf. 
izdrzati.  —  Imao  mater  udovieu  koju  je  on  morao 
izdrzavati.  Vrcevii^.  Bog  nsis  sviju  svojom  miIo5(5u 
drzi  i  izdrzava.  J.  Bogdanovi*^.  .\Rj.  I^  .  ll)3b. 

izdiipsli,  izdubem,  v.  pf.  aushiihlen,  e.icuro.  Rj.  iz- 
dupsti,  dtilni'U  uciniti  da  bade  sto  suplje.  v.  impf. 
dupsti.  —  Dubenica,  kosnica  izduhena  u  drvctu.  Rj. 
1421).  Ispolac,  kao  izduhena  lopata  kojom  se  pljuska 
voda  iz  lagje.  Rj.  237a. 

izdiirati,  ram,  v.  pf.  iz-durati.  podnyett,  pretrpjcti: 
Ne  (•»  ja  nikad  moje  svekrve  i  njezina  zla  izdurati. 
J.  Bogdanovi*'.  ARj.  IV.  l()4a. 

izduriivaiije,  n.  verb,  od  izduravati.  radnja  kojom 
tko  iuluraia  sto.  —  Lako  je  svakom  reci:  duraj  i 
duraj ;  ali  to  izduravanje  na(;erava  meni  krvave  suze 
na  oOi.  ,1.  Bogdanovic'.  ARj.  IV.  lG4a. 

izdunU'atl,  izdilravam,  r.  impf.  iz-duravati.  r.  pf. 
izdurati.  —  IJ  Ja  se  volim  utopiti  nego  nju  viSe 
izduravati.  —  3)  su  se,  recipr.:  -E  (!emo  se  vala  iz- 


izdiiSiti 


—  437  — 


ixrnusiti 


iluritvdii,  pa  kome  Siisa,  kome  vuk.  <  >Neka  sc  vrajr 
s  toboiii  isdnrava,  ne  6u  ja.«  J.  Bogdaiiovi<?.  AKj. 
IV.  It! la. 

izdrisiti,  kduslm,  r.  pf.  Kj.  iz-diiSiti.  ts/j.  v.  iiiijif. 
(liiSiti.  —  /)  aiinlilascH,  e.rspiro:  Tcke  dvije  piiJki' 
i/diisiSf,  dokle  drupe  puMvC  zapiu-aii'.  Rj.  hao  i>ipu- 
xtiti  (li'ili,  sii.ivijciii  odiisiti.  —  "i)  (ii  Diibr.)  izvjetriti, 
verdniistcii.  crmifscu.  Kj.  rlili  i  islilapiti,  iii'n6iti.  — 
hdusil'  k:iUo  prdaf  \i  iiai'auia.  DPosl.  85. 

izdvurili,  izdviMlm,  c.  p/'.  Rj.  i:-druriti.  v.  imp/'. 
dvoriti.  —  ])  dwell  dux  Aufn-artc>i  etttdx  eriierbeit, 
mnistcrio  aciiuiro:  I'lvo  iiua  devet  jjodiiiica  kuko 
dvorini  cjini  u  Slainbulu,  iti  izdcDrili  ko)ija  p.i  ortdja 
iii  dolniiic  novo  ni  iitiloviic.  Rj.  dvoreci  duhiti,  ateci : 
Mi  dvoriino  i-ara  od  luali'iia  .  .  .  lie  mo^osmo  dohra 
izdeurili,  kako  dete  Nahodc  Momirc.  Npj.  "2,  l.OH.  'An 
Rahiljii  ji'  slui^io  joS  sedaiii  nodiiia  dok  je  i  iiju  iz- 
dvurio.  I'rip,  bibl.  2-1.  —  '/)  sn-siti  droreiijc:  Ne  dvori 
sra,  da  ih-urlm  Lilruri,  nit'  !;a  dvori,  da  mil  iiajain 
plali.  vol'  da  vidi  njesovu  sestrieu.  Npj.  2,  (ilT. 

izt'rili  .so,  Izcrliu  se,  v.  r.  pf.  vidi  iskrivili  se.  Rj. 
iz-crili  sc,  .idsrijciii  •<<;  nuheriti.  ridi  ishcriti  se. 

izf'ti,  'izniBui,  r.  pf.  is-eii  i::  ('cija,  herdUfinelniicn, 
c.rinierc.  ridi  iziizoli,  i/.vaditi.  r.  impf.  izimati.  —  I:cu 
mu  je  dusu.  ili  l;iit»ji  zuli.  DPosl.  3.").  Izvt'  rijei  is 
!(.<(«.  35.  Ko.n'a  /.lib  l)oli,  izmi  (ja.  47.  na  se,  relleks.: 
Izch  .fi;  iz  kala,  iipadoh  u  potok.  DPosl.  35.  itad  sc  u 
itokiivinii  slaliu  (jdjc  (jovuri. 

i7.^!\iiib:iti,  bfim,  v.  pf.  y/.-p:i\n\]n\t\,  tziiH  gambajuvi. 

—  V  naJc  vrijemc  u  Lici.  .\Rj.  IV.  I(j7b. 
izicikini/.ati,  izffauii?.em,  r.  pf.  herauskricchen,  pro- 

rcpo:  rak,  crv.  Kj.  iz-gamizati,  gamiiuci  iziii.  vidi 
izgmizati,  izrailjoti. 

iZ{B:ari!:i\Niiti,  5am,  v.  pf.  (ii  Dalm.)  vidi  izf^argati. 
Rj.  iz-fjargaSati,   svr.'iiti  ijdryasiiiije.   vidi  i  izdrndati. 

izg:ikrgilti,  gain,  v.  pf.  ctufskrampchi,  carmino.  Kj. 
iz-garjrati  n.  p.  vunu,  .si-rsrti  yiinjanje.  vidi  izgarga- 
5ati,  izdrudali.  v.  impf.  gargali. 

izg:iUilti.  Izgiitrim,  ridi  izvracali.  Kj.  iz-galati,  (jatu- 
juci  d(d>iti,  ■■iteci.  V.  impf.  gatati. 

izgiiziti,  zlm,  V.  pf.   Kj.   iz-gaziti.   v.  impf.  gaziti. 

—  1)  koga,  zertrcteii,  cum-nlcu.  Kj.  sa.fi'ijem  pogaziti 
(noyinnn),  zqaziti:  Ostrucati,  grozgjc  u  kitci  izguziti 
i  iscijedili.  Rj.  474a.  Naigje  zvijerje  Livansko  i  izgazi 
trii.  Dncv.  II.  25,  18.  —  2)  uusxcuten,  evado  e  luto: 
jedva  sain  izguzio  iz  ovoga  hlutu.  Rj.  neprelazno. 
gazcci  izini:  Po  kamenju  i  po  krvci  crnoj  gazi  iunak 
harambaSa  Limo  ...  a  iz  krvi  malo  izyazisc.  Npj.  3, 
312.  —  S)  po  blatu,  mehrmals  in  Kuih  oder  Wunser 
hineiiiirclcn,  iiigredi.  Kj.  viHc  pntu  ugaziii  rf  hluto 
Hi  II  rudu. 

Izifihijn,  f.  vidi  pogibija,  i  syn.  ondje.  —  Etc  pred 
iijim  MaSke  i>i5adije,  pisadije,  iiase  izyibije.  HNpj. 
4.  232. 

izi;iiiiiti,  uC'ui,  r.  pf.  :u  (irHiidc  gehen  (run  Meh- 
rereii)  pcrco,  intcno.  Rj.  vidi  ispogibati.  iz-gimiti,  kcid 
nckiili.rinit  rcdoin  poyinn.  J.  prcyj.  izgiboh  i  Izgituih- 

—  Milos  li  jo,  gospo,  poginuo  kod  .^itnioe  kod  vode 
studciie,  gjono  iidoyi  Turci  i:ginuli.  Npj.  2,  21)5.  I 
izgihc  derct  Jiiyorica  .  .  .  i  njibova  sva  izgilic  vojska. 
2,  297.  Sa  svim  mi  je  drmio  izgiiiiilo.  3,  183.  Gospode! 
izbavi  uas,  izyibosiiio.  Mat.  8,  25.  Svi  koji  se  maSe 
za  no?.,  od  iioza  ce  izyimiti.  2(i,  52.  Osiiii  onijvh  sto 
izgibuic  n  Korvja.  Mojs.  IV.  Kj,  49.  Take  I'e  bezboznici 
izyimiti  od  lira  Buzijvyu.  Ps.  (i8,  1. 

iziflahnti,  biim,  r.  pf.  —  1)  hcuagen.  arrodo.  Rj. 
iz-glabati.   kao   izylodati.    r.    impf.   glabati.  —  2)  .ia  j 
se,  reikks.  Izglabati  se,  ba  se,   sich  ubwctzcn,  dcrati,  i 
cf.  izjesti  sc.  Rj.  ridi  i  izgloilati  se.  j 

izsladiti,  dim,  c.  pf.  ausyldtten,  laevigo.  Rj.  iz-  , 
gladiti,  svrsiti  ylagjciijc,  wciniti  da  sio  bude  glatko.  \ 
isp.  izla.itili.  r.  impf.  gladiti.  i 

izifliidnjcli.  izgladnim,  r.  pf  himgriy  icerdcti,  fume  j 
corripior.  Rj.    iz-gladnjeii,  jjosf.i/t  (susvijcm)  yludan.  \ 


vidt  istnStiU.  r.  impf.  gladnjcti.  —  .lesi  li  mi,  boluu, 
izyladiuor  ITNiij.  3,  540.  Jzyludnjeic  Ma  njegova,  i 
nevoija  ie  biti  gotova  iiza  nj.  Jov  18,  12. 

izsrIAviti,  izglavlm,  r.  pf.  uwidrdten  (z.  IS.  tine 
■'''-"^Pl'lingej,  c.rlorijiieo.  Rj.  iz-glaviti,  izviii,  izraditi 
(rUHJitjui'i)  slo  iz  iicreya  .Ho  mu  je  kuo  i/lura,  n.  p. 
iioz  iz  ktimzi.  suproliio  uglaviti.  v.  impf  i'zglavljivati. 

iziflavljivriiijo,  H.  du.i  Aaiidnlicii,  e.rlorfiio.  Rj.  verb, 
od  1)  izglavljivati.  2)  izglavljivati  se.  —  1)  rudnju 
kojom  Iko  i:ylurljuje  Ho.  —  2)  stavje  koje  bivit  hid 
.s'c  Ho  tzylurlJHJc. 

izjflavljivali,  izglilvljiijein,  v.  impf  Rj.  iz-glavlji- 
vati.  saprotiio  iiglavljivati.  r.  pf  uglavili.  —  J)  uus- 
drehcii,  cxiorquco.  Rj.  iroijuti,  vudili  (izrijajuri)  ito 
iz  iiecega  Ho  mu  je  kao  gluvu,  n.  p.  no;  i:  kumzi. 

—  2^  sa  se,  rcjleks.  kud  se  sto  izvija  iz  iiccega,  Mo 
mil  jc  kao  ylavu,  n.  p.  paoei  iz  nujilatka:  Navodljiv 
to6ik,  kojoga  su  se  paoci  poi'eli  izqluvliimti.  Ri. 
3S()b.  •■ 

Izifled,  »i.  iz-gled.  —  /;  vidi  iigled  2,  primjer, 
Ikispicl,  .Muster,  e.rrmplur,  e.remplinii,  uurtorituit: 
Kakav  izylcd  taka  i  prilika.  Posl.  123.  PhuV  Mirko 
dva  brata  rogjeua,  braeii  lirabru  i  Srpskii  obranu, 
.fvcgu,  Srpstra  izylcd  i  ])ofalii.  Npj.  5,  451.  Jhbur 
izylcd  dobrii  dvorbii  cini.  DPosl.  17.  Nail  izgledom 
nije  zakona.  ()7.  —  2)  isp.  izglcdati  2.  —  Veliki 
narodi  predstavljaju  taleiitima  veliko  polje  za  rad  i 
dobrc  izylcde  za  velike  nagrade.  /los.  124.  Narod 
naS  s  nocim  izyledimu  za  slobodni,  sredni  ?.ivot  svoj. 
143.  —  3)  isp.  izgledati  .3,  vid  lb.  —  Ueja.4e  ih 
(gj.aka)  veoina  lazlicnih  i  odelora  i  ritstom,  i  svim 
spoljuim  izylcdom.  Zlos.  5. 

iz^^Ioiliiiijo,  H.  Rj.  rcrbul.  od.  izgli^dati  it  svijem 
znacenjima. 

iz{a:l6dati,  bcgledani,  v.  impf.  Rj.  iz-gledati.  — 
1)  liinuusschuuen,  prospicin.  Rj.  gledati  na  polje: 
Kod  ]jendzera  sa  Udbine  Mujo,  eesto  Miijo  na  pendier 
izyledu,  kad   i5e   rupit'  do   tri  kapetana.  Npj.  3,  235. 

—  2)  ocekivuti,  zelJHO  cekati,  kao  izglrduti  onamo 
odaklc  .fe  iko  nuda  cemn.  vidi  pogli5dati.  —  Izgleda 
kao  ozebao  -nmcu.  Posl.  5)7.  W'C-  nam  oei  iSfiljeSe 
izgledajuii  pomoc  zaludim.  Plac  4,  17.  Za  to  jo5 
veiSma  izyledahu  obeC-anoga  sinu  Davidova.  Prip.  bibl. 
103.  —  3)  biti  kakuv,  biti  kakvu  oblicju,  au.i.iehen, 
ausschaucn,  S2ieciem  pruc  sc  fcrre.  isp.  vid  lb.  — 
Petrofakta  su  tijela  od  kaniena,  koja  spolja  izylcdaju 
kao  organska  tijela.  Priprava  107.  On  molovaie  s.id 
stvari  tako,  kao  sto  su  izglcdale.  17(5.  Kako  bi  izgle- 
dale  sve  stvari  koje  pripovijeda  frvetii^,  kad  bi  ih 
uzeo  da  opiJe  ko  sa  strane  suprotne.  O  Sv.  O.  32. 
Ma  da  to  izgleda  i^udno,  opet  je  u  uekoliko  istina. 
Zim.  294.  Omladina  vam  izgleda  kao  ueprijatelj  sveniii 
sto  je  na  zcmlji  dobro  i  (Sestito.  Zlos.  40.  Kako  prema 
takvoiu  iadniku  izgleda  veliki  i  svetao  tvoj  eika.  12it. 

iz^leuati,  dam,  v.  pf.  erschauen,  sjiectando  acptiro. 
Rj.  glcdajuri  dobiti,  steci. 

izsludati,  Izglogjeni,  v.  pf.  Kj.  iz-glodati.  o.  impf. 
glodati.  —  1)  zcrmiycn,  corrodo.  Rj.  svrsiti  glodunje, 
susvijcm  oylodafi,  ylogjuei  uniHiti.  isp.  izglabati.  izr- 
gati,  izjesti  12.  —2)  sa  se,  relleks.  sick  abreiben, 
corrudi.  Kj.  ridi  izglabati  se,  izjesti  se. 

izgiuizuti,  izgmizem,  ridi  izgamizati.  Rj.  iz-gmizati, 
ymizuci  iziei.  ridi  i  izmiljeti.  r.  impf.  gamizali. 

izgnikllTk,  izgnanika,  m.  koji  je  izyiian,  dcr  Ver- 
bauntc,  exsiil:  U  istoriji  ima  mnogo  znatnijeh  izgna- 
nika, koji  u  Dubrovniku  nagjose  miran  zaklon.  DM. 
215.  isp.  protjeranik. 

izg'iiati,  Izguam  ^Uenem.  izdcnem),  r.  pf.  austreibcn, 
exturbo.  Kj.  "sadasnje  i  Izreiiem.  iz-gnati.  vidi  izagn.-iti, 
gdjc  su  i  primjcri  .  v.  impf.  izgonili. 

izgiii'isiti,  izgnOsTm,  v.  pf  (»  Dubr.).  —  1)  bc- 
schmutzen,  inquino.  Rj.  iz-giiusili,  uiiniti  da  bud^ 
sto  gmisno,  necisto,  izmeljuti,  izmrljati.  v.  impf.  gnu- 
siti.  —   Sito   koza   ne   izije,   ioj   izynusi.   DPosl.  122 


izgi\je(-ili 


—  438 


i'/.s'ovurili 


,toi  i  iiij.  loV  —  "i)  .-•'!  SO.  rtiUkx.  II  kao 

,1a'  ,o  St:  i>(/MM.<i('  lie  I'e.  DPosl.  140. 

izsiO*'*''''-  i/.!rnjofiiu,  r.  pf.  serquet-'H-hen.  coiiiero. 

,':  /      Ki.    ••-L'liit'i'ili.   siriiti   j/iyVcVri/f,   sasrijem  po- 

iiiti,    oineOiti.  r.  impf.  friijei^iti.  — 

( iKi  (;)vii<</(  sji  sirom  ztijoiliio  zove 

iz^ub(>ljii(i  se,  IjSm  se,  r.  r.  pf.  iz-<robeljiili  sc, 
isaei  kiiti  (johflja  i:  kahi.  —  I'aJre  opet  u  iiemnJtinu, 
i/.  koje  sc  jfilva  icijuheljao .'  Mojrj.  l!il. 

izson.  iH.  iz-iroii.  ni  postaiijc  isp.  izwniti,  izsimiti. 

—  Kail  iko  prodaiie  inaziru,  ali  za  njii  iie  luiini  no- 
vaoa  ill  dnisro  5to,  iieiro  onaj  koji  ju  je  kiipio,  mora 
da  je  isplati  jediiio  iioii><-i  iia  iijoj  za  oiioliko  vre- 
rneua  koliko  je  ii-rovoreno,  voli  se  da  je  tlao  inaz-ru 
nil  uijun.  iia  Braeii.  A.  Ostojie.  ARj.  IV.  178b. 

izg^initi.  Izjromiu.  r.  impf.  Kj.  i:-iioiii1i.  v.  pf. 
izjifrnati,  izjriiati.  —  J  a)  uiistrciluii,  crpcllo:  hyotii 
srroJ  zolotu  (t.  j.  od  srosa  postala  zolota,  Stetovao). 
Ilj.  goueH  ciniti  ihi  ito  hifiie:  Kad  ko  otide  ila  iz- 
goiii  IKI  r<(/,<A-i(  IJiuh.  Kj.  74a.  Kad  iidara  Stiabiuii'a 
bana,  u  seillti  ga  konju  'mjonjttkv.  Npj.  2,  lf82.  <'jo,a:a 
siajie,  dorata  iizja.ie.  pa  izgnni  doin  tui  Iciiiiijii.  4,  244. 
Te  I.:  rojfle  kuiiju  i:<iO)iio,  na  Ijiizara  iiris  lu'iiiio.  4, 
318.  Sam  braee  nc  prima  .  .  .  i  itfioiii  Hi  iz  crkve. 
Jov.  III.  10.  Izmeiiju  Ijudi  bijaliii  izgunjcni  i  vika.se 
se  za  ujima  kao  za  lupeiem.  .lov  30,  5.  s(t  se,  j9«.s.s.  ; 
Da  se  .lugovie  i  Kadoiijie  izijune  iz  sluzhe.  Sovj.  83. 

—  3)  erprenneii.  crigo.  Kj.  tiu  .<i/i(  iskati  sto  od  koga: 
Vladike  globe  i  popove ;  oiii  glohc  iiajviSe  izgonc 
kltivenim  knjignma.  Danica  2,  117.  Slauii  opet  .  .  . 
istrazivati  i  izgoniii  ruho  i  oruzjc.  Miloi  l>8.  Koliko 
su  opeka  doslije  naiinjali  toliko  izgonite  i  od  sole. 
Moj.t.  U.  5,  8.  Kad  poslite.  ('•iiiile  svojii  volju  i  (>- 
gonitc  ste  5to  vam  je  ko  duzaii.  Js.  58,  3.  —  S)  Bvaki 
nosi  po  dvadest  puJaka  sve  iia  jedau  arzlak  izgo- 
njiite,  a  na  jedau  eakmak  dojronjene,  sve  na  jednu 
burmu  zavijeiie.  Npj.  3,  333.  izgoniti  ^=  istjetivdii 
(nil  kriij),  dvtjiriniti,  dogoniti  ? 

iZKOujenjo,  ii.  diis  Aiislreihen,  expulsio.  Kj.  verb. 
od  izL'oiiitj  1/  xrijein  zniiiciijimii. 

izr6ri'lica.  /.  (ist.  i  jui.)  tmli  pojroreliea.  Itj.  ridi  i 
izgorji-lii'a,  po^-effliea.  oiiii  kiipu,  Hi  cariipu,  u  kojti 
se  prsten  sukrije  drnput  ziixopce  kad  se  igrtt  prsteiui. 
izg6relina,  /'.  (ist.  i  jiiz.)  ein  Fluchuort  fiir  einus, 
dem  viiin  Verbrennung  uiiii.icht,  coin-icii genus:  Kamo 
ta  izporelina?  Kj.  kletvu  Hi  psovka  na  sto,  ccmu  .se 
«  Ijutnji  seli  da  izgoii.  ridi  izfrorjelina. 

izirdrco,  izgfirela,  adj.  (ist.  i  jui.}  verbrannt,  adu- 
stun,  combustus.  Kj.  upravo  I.  pridjev  od  izgoreti, 
koje  ridi.  vidi  izporio. 

iztr6roti,  rim,  (ist.  i  jui.)  vidi  izgorjeti.  Rj. 

IzKorijel,  /'.  mjesto  gdje  se  ko  jako  opeCe  (nina  i 
poziljaki.  -Boll  li  te  vrlo  lii?«  »Sla  boli  sve  jedno 
kao  "izgorijel.'  Brundirunde,  combustio.  ARj.  IV. 
17!ib.  —  .-«  akc.  isp.  ziigorijel. 

ize6rio,  izgi^rjela,  adj.  (jiigozap.)  vidi  izgoreo.  Rj. 
upraro  I.  pridjev  od  izgoijeti,  iipotrebljava  se  kao 
pridjcr.  ridi  kod  izgorjeti. 

izeArjelifii,  /".  ijiii.)  vidi  pogorjelica.  Rj.  vidi  i 
])oieglii"i.  znacenje  kod  izgorelica. 

izrurjelina,  f  {jut)  vidi  izgorelina,  Rj. 

i7.^:6rjoli,  izgftrim  (jiii.)  v.  pf.  Kj.  iz-gorjeti.  v. 
iiiipf  goijcti.  —  J)  ubhrennen,  exuror.  Kj.  ncprelazno. 
pn.Mati  goreiijc,  goreci  nnistiti  se:  iive  te  svijcce  sa- 
^layi  II  jcdmi  riikovet  i  zapali  te  izgore  mrtvima  za 
dii.iit.  Rj.  ]731>.  i'ogorelac,  kome  je  kuca  izgorjelu. 
Kj.  .')17a.  /eiidja  .  .  .  hode  sva  da  izgori  od'  sunca. 
Njir.  HI.  I'okraj  suha  drveta  i  sirovo  izgori.  Posl. 
2.J.).  Sarajevo,  ognjem  izgorjclo'.  Npj.  1,  321.  Hjeo 
>iip(;ii,  ne  bijelio  »e,  vcd  u  zivoj  vatri  izgorjeo .'  4, 
•Jtw.  Ne  I'e  ne  nai'i  tako  izgoreo  mozak,  kao  HJegov 
■l»  je.  lianiia  2,  137.  Moje  sii  noge  od  rrucega 
pijeska  bile  gotovo  izgorjele.  2,  140.  —  2)  verbrennen, 


lomhuro.  Rj.  pnhiziio.  ui-i»iii  da  sio  izgori.  sazeci, 
spaliti:  —  Spuriti,  kao  izgoreti  ili  ispei'i.  Rj.  70fib. 
Hajde,  snaho,  da  mi  iijegov  srlak  izgorimu:  ja  6\i 
uiariti  pet'  i  u  vatrii  ga  baciti,  neka  izgori.  Npr.  53. 
Sama  sebe  lijevu  riiku  osijeCe,  a  dcsnii  a  ognjii  iz- 
i/ori.  lir>.  I'zmi  po  tri  diake  repiie,  izgori  na  oganj, 
pa  niiijem  prabom  pospi  raiie  svojoj  Si'eri.  132.  Laka 
lagjo,  ratra  f  izgorjila!  Npj.  1,  324.  Ta  Hi  Jiozc 
.s'uiict  izgordo,  gorelo  ib  tri  goiliiie  daiiali.  2,  5.  Po- 
robii'u  malo  i  veliko,  irgnrjcti  oiiiijcin  ■■<rckuliko.  4, 
.32.  Ne  pogodi  iz  Topole  (Jjura,  no  .lovana  brala  voj- 
vodiiia,  ziro  mil  je  sree  izgorio.  4,  1(11. 

iziroviirriilje,  II.  Kj.  verb,  od  izgovarati,  i  izgo- 
varati  se.  —  1)  radnjii  kiijom  tko  izgorara  sto,  n.  p. 
slorii  (das  Aiisspreeboii,  pronuueiatio.  Kj.).  Slo  je  o 
izgovanniju  ovogii  slova  do  sad  pisaiio.  Pis.  .54.  — 
'i  a)  riidiijii  kojoin  tko  izgovarn,  isjjrii'ara  koga  (das 
Kntsebiildigeii,  exensatio.  Rj.).  -  l>)  radiija  kojom  se 
tko  izgorara.  isj)ricara :  Da  se  ova  »pou<5enija  . . . 
I'ate  bcz  ikake  premjeiie  i  izgovaranja  i  odlaganJB. 
Daniea  1,  45. 

iz.!!:oV!iruti,  izg<iv."ir.~im,  r.  impf.  Kj.  i/.-govarati.  v. 
pf.  izgovorili.  —  J)  annsprciheii ,  pronimcio.  Rj. 
glasoni  iz  iista  kiizirati :  Kouavljuni  .  .  .  se  ni  malo 
ne  razlikuju  .  .  .  vee  ako  po  tome,  slo  „/i-  malo  bolje 
i  i-istijc  od  njili  izgovarajit.  Npj.  1,  19  (Vuk).  Izgo- 
varajuii  .  .  .  samo  posljediijii.  stopu  od  stiha.  1,  90 
(Vuk).  .s((  se,  pass.:  Ove  rijeii .  .  .  da  se  ovako  u- 
govarajti  kao  Jto  su  ovgje  zapisane.  Rj.'  VII.  — 
3  a)  entsi-liuldigen,  c:ri:uso.  Rj.  ridi  odgovarati  2,  ogo- 
varati,  ispricavati:  izgovarati  koga,  kao  prurdati  gu, 
govoriti  za  nj,  da  nijc  sum  krir  Hi  da  nije  mnogo 
krir.  —  b)  sa  se,  rejlcks.  sicli  entschuldigcn,  excuso  me. 
Kj.  villi  odgovarati  se,  (itpirati  se  na  koga,  ispricavati 
se,  prieati  se.  —  Onda  joj  se  iobau  stane  moliti  i 
izgovarati  da  ne  mo^.e  ostaviti  svojih  ovaca.  Npr.  11. 
PndiK'i  da  se  on  tvrilo  izgovarao,  da  o  torn  ne  zna 
nista.  JIilo.4  187.  8amo  aete  se  nioei  izgonirati  protiv 
Zagrepeana  da  .  .  .  Slav.  Bibl.  1,  !)4.  Pusli  prvii  iienu 
svoju  izi/orarajttci  sc  tijcm  5to  bjese  ucrotkinja. 
DM.  32." 

lX!!;ovor,  m.  Kj.  —  J)  djelo  kojim  tko  izgovori  sto, 
«.  ]).  rijeii,  die  Aiisspriiche,  (vocis)  pridatio:  Ako 
smcino  iizeti  za  siidiju  izgoror  nurodni,  on  I'c  nam 
kazali,  da  u  n.aJemu  jcziku  .  .  .  Nov.  Srb.  1818,  221. 
Nego  se  drze  isgovora  i  tako  pi.ki  »Srbin«  i  jSrpski*' 
Pis.  28.  IVIoJSe  se  cuti  tanak  izgovor  slova  »b«.  Posl. 
XXIll.  —  2)  die  Eidschuldigimg,  Ausrede,  excusatio. 
Rj.  djelo  kojim  tko  izgovori,  isprica  koga,  Hi  kojim  se 
izgovori  ili  isprica.  vidi  isprifanje,  otpor.  —  Kao  da 
hi  svagda  imao  izgovor,  da  ga  nije  on  sam  ubio,  uego 
u  dogovoru  sa  svima.  Danica  3,  205.  Pokazuje,  da 
onijem  izgovoroin  trazi  svoje  neznanje  da  pokrije. 
Odg.  na  lit.  19.  Stidi  se  priznati  svoje  neznanje,  nego 
2iod  razlicnijcin  izgovurima  ka?.e,  da  ne  treba  na  to 
paziti.  19.  Na  njih  (tezake)  nove  duuke  namece  pod 
izgovoroin,  da  uanijerava  za  to  nove  putove  nasipati. 
Priprava  65  (dcr  Vorivand,  praetextiis.  species,  tiiu- 
lusj.  Ali  je  to  slab  izgoror.  Rj.'  XXXN'.  Sad  izgo- 
rora  ne  ce  imati  za  grijch  svoj.  Jov.  15,  22.  Da  ne 
izmislja  izgovora  grijesima.  DP.  (54. 

iziruvorlli,  izgovorlm,  v.  }}f.  Rj.  iz-govoriti.  r.  impf. 
izgovarati.  —  la)  ausreden,  sermonem  ad  finem 
pcrduco.  Rj.  srrsiti  govorenje:  Izblejati  se,  izgovoriti 
sto  ludo.  Rj.  218b.  To  govori,  nesretnja  niu  majka! .  . . 
Puce  puska,  ne  da  izgovorit'.  Npj.  3,  308.  fz govori 
citavu  prediku,  kako  se  Srpski  spisatclji  dijele  po 
tome  .  .  .  Pis.  28.  Potrpite  me  da  ja  govorim,  a  kad 
izgovorim,  podsmijevajte  se.  Jov  21,  3.  —  b)  sa  se, 
refleks.  sicli  ausrcdeit,  satis  lociituiii  esse.  Rj.  kaze  se, 
kad  je  tko  mnogo  govurio.  isp.  nagovoriti  se.  — 
2  a)  eiitscliuldigen,  e.vcuso.  Rj.  izgovoriti  koga,  kao 
opruvdati  ga.  vidi  ispricati.  —  Molim  te  izgovori  me. 
Luk.  14,  19.  su  se,  pass.:  To  je  nesrei^'a,  Icoja  bi  se 


izgnihiti 


43!) 


i/Kubiti 


iiiopla  agovoriii.  Pis.  53.  —  b)  sn  se,  iT//t7,i>.  sirh 
•;ntscliuldi(icn.  excum  me.  Rj.  izyuvurUi  se,  kao  uprac- 
'lati  se.  ridi  ispiiruti  se.  —  Za  to  sc  ne  moie.5i  izgo- 
vonti,  o  covjece,  koji  n;oil  siulis.  Kim.  '2,  1. 

Iz^rabiti.  Wm,  r.  /*/'.  iz-L'iabiti,  (jnilievi  LvadUi. 
iserpxti :  Dok  je  njcmu  ('esiir  namirio,  Sest  je  kasi 
svojih  izurnliii).   HN'pj.  3,  3(). 

izilfritdlli,  i/jriadiui.  v.  pf.  iz-jrniditi,  iirrsiti  gra- 
qjenje,  (/nuleri  yxiiiniti.  r.  im/il'.  jrraditi.  —  Oko  nji- 
Kova  saiua  misc  sauce  izgrudiiiKi.  Sovj.  •111. 

izg'rtliti,  izfrfcnm,  v.  pf.  l{j.  iz-^nliti.  v.  iiiipf.  gr- 
(liti.  —  1)  5to,  liiisslich  mitclicii,  diforino:  'An  frjc- 
veroni  liee  kgvdila.  My  ucinili  d(i  hude  grduu,  rahio. 

—  2)  koga,  hcscliiiiijifcn,  iynominiii  (iff'irio,  Rj.  in'rfj 
iskarati,  i  sgn.  oiiilje. 

i7,ifr('lM''nii(i,  iiaiii,  v.  pf.  iz->;rebeiiati,  isvcsljnti 
fireheiiiiiKi.  r.  iiiipf.  jti'i'lu'iiati.  :Je»i  li  ti  rodo  oiio 
svojijeh  kuOina  vie  hgrehenalti  ?^  »Jesain  poi'ela  vcu 
i  presti. .  .1.  Hoirdanovir.  .\Rj.  IV.  IKJb. 

izirrtVpsti,  iz,<rr^belIl,  r.  pf.  Hj.  iz-irrepsti.  r.  impf. 
irrepsti.  —  1)  livraiissdiaheii,  licniuskrat:eii,  crado. 
Rj.  grehnci  izeaditi.  ■ —  'i)  :erl;rnt:en,  litccro  ttngxii- 
litis.  Kj.  SHsvijem  ogrcpsti:  Sav  isyreben  i  poderai>, 
pa  kako  doirje,   iiazva   materi   i)omoz'  Kosr!  Npr.  .'iS. 

izgrijali,  join,  v.  pf.  mit  Ilnh  <iiish<dtett,  liijna 
suppeditiiic.  Hj.  iz-jriijati,    utl:rliiti  drvimu  zii  ogrjer. 

lZ)!;ri>>ka(i,  sk.am,  r.  pf.  dem.  od  izirristi.  r.  impf. 
griskati.  —  Limuna  I'u  ispijati,  a  naraucii  mirisati, 
a  jubukii  izgrisknti,  a  livadii  pokositi.  Here.  237. 

izgristi,  izgrizem,  i:  pf.  zerheissext,  zeriuiycn,  cor- 
rodo.  Kj.  iz-jrristi;  srr.uli  grizenjc:  na  mnogo  mje.'itd 
ugrisii.  dem.  izgriskati.  v.  impf.  grisli.  —  I'usti  Ajku 
iuUi  izgrizcHH.  Npj.  1,  3S8. 

izgriztiiij*',  n.  verb,  od  izgrizati.  mdtijn  kojom  tko 
iigriza  siu. 

izg;rizati,  izgrizani,  >•.  impf.  iz-grizati,  crudere,  cor- 
rodere,   excdcrc,   aitsnagcn,   aushcitzen.  v.  pf.  izgristi. 

—  Nenavidost  koja  i  iias  muokrat  smeta  i  izgriza 
srce  iiiise.  P.  Vuletii?.  AKj.  IV.  ISGb. 

izgrlili,  Itin,  r.  pf.  Kj.  iz-grliti.  c.  imjjf.  grliti.  — 
1)  umarmcn  (mchrere),  umplector  alium  c.r,  alio. 
Rj.  zagrim  nekolicinn  redmn;  zngrliti  (jednoga)  vise 
puta:  Izagji  i  dogji  da  nus  izgrlis  a  mi  tcbe.  Npr. 
"235.  —  2)  .<«  se,  recipr.  Izgrliti  se,  izgrlTmo  se,  ein- 
ander  umarmen,  amplecti  se  inviccm:  Da  se  zeljno 
izgrlimo,  i  od  plaOa  ii(5e5imo.  Kj.  —  Posto  se  izmegju 
sebc  izgrlise  i  izljubiSe  suze  vone6i  otidose.  2spr.  98. 
Jesi  li  sc  s  ■lovom  izgrlila?  Hero.  47. 

izs:riii,  m.  Tobani  (u  Lici)  cuvajiu'i  blago  po  sikari, 
naigjii  gje  pod  grmom  na  miiiju  rupu,  te  stanu  ta- 
koTii  ra.skopavati  u  diibljiuu;  i  nagju  velikii  rpu 
Ijesnika,  i  u  takoj  riipi  kad  i  kad  nagju  i  po  vise 
lilara  Ijesuika.  i  takovu  rupu  zovu  dobani  izgrmom'-. 
'Dauas  sam  naia'  veliki  izgim  IjeSuika.  J.  Bogda- 
novio.  AKj.  IV.  187a. 

iz^rnijcti  se,  izgrnii  se,  *'.  r.  pf.  iz-grmjeti  se, 
kad  sc  scrsi  grmljaciHu,  posto  je  mnogo  grmjeio.  u 
SUillija.  i  u  uase  vrijeme  u  Dubr.  P.  Budmani. 
ARj.  IV.  187a. 

izg:rniiti,  izgfnem,  v.  pf.  Kj.  iz-gniuti.  /.  prcgj. 
izgruuli  i  izgrtob.  Obi.  !K).  v.  impf.  izgrtati.  — 
l)  hertiusscharrcii,  crado,  enio.  n.  p.  ^ar  iz  pen;  iho 
iz  koJa  u  vodenii'i  (izgruuo  mi  je).  Kj.  greuvi  izva- 
diti:  Kad  onaj  koji  (ami'ein  upravlja,  rodii  ispod 
njega  rcslom  kuu  izgriic  .  .  .  oiida  se  kaze  i.skrniiti.- 
Rj.  234b.  Pregrepsti,  izgrnuti  zito  iz  kosa  da  se 
drugo  zasipa  i  melje.  Rj.  5t)0b.  —  2)  vinograd,  yiiu- 
men,  ttblaqueare.  Rj.  viiiogrud  (t.  j.  cokocc  u  njemu) 
It  jescn  se  zagrne  a  u  proljece  se  isgrne.  isp.  odgr- 
Duti  1. 

tzgft.  m.  zemlja  koja  se  o  izgrtu  vinogradskom  i 
otud  i  otud  s  fokota  megju  vrsle  zgrne.  ^^.  Xova- 
kovic.  ARj.  IV.  187a,  —~za  rijec  izgrt  u  primjeru 
isp.  izgrtanje  2. 


izi;r(itnj)>,  ».  Rj.  verb,  oil  izgrtati.  —  1)  rndnjn 
kojom  tko  i:gire  slo,  it.  p.  zur  iz  peci  (das  Heraus- 
aeharreii,  erasio.  I{j.).  —  2)  ruduja  kojom  tko  izgrie 
vinograd  (<la.s  Riiiiracu,  al)la(|ui'atio.  Kj.):  Tre^'c  se 
kopanje  vinogradsko  kod  ima' izgrtanje  YMve.  P.  Holi('. 
,VKj.   I\'.   187a. 

izifrtati,  izgrrcin,  r.  impf  Rj.  iz-grtati.  r.  pf.  iz- 
grnuti. —  /)  luraiisstharreii,  cruo  (z.  li.  da.*  J-'citer 
aus  dim  Ofen).  Kj.  —  Dogje  k  suiu'aiioj  niBJci  i 
iiagjc  je  gde  pee  inn  i  golim  rnkaiiiu  vatru  izgrie. 
Npr.  r)(;.  l<opaju(^i  i  izgnUivi  zimljii,  kad  li  —  za«ju 
iiiu  se  iieslo.  1(H).  -  2)  vinograd,  raiimeii.  ahla./iuare. 
Kj.  rinograd  (t.  j.  iitkore  u  iijcmu)  u  jeneii  se  za- 
grce  a  »  proljece  se  izgrie.  isp.  odgrlaii. 

iz^riiliati.  Izgruliaiu,  t'.  pf.  zersihlagen,  ctmcutiu, 
i-f  izbubati.  Kj.  iz-griihati.  vidi  izbiti  2,  t  xyn.  ondje. 
V.  impf.  gruliati  2. 

.  izirniskall.   Skam,  r.  pf   n.   p.   kosulje,   cf  gruS- 
kati.  Kj.  gniUkiijuvi  oprati  n.  p.  kosulje. 

izcri'iyati,  kgrnvam,  ridi  izgriihati.  Kj.  govori  se 
H  kriijcrimii,  i/dje  -te  gliis  li  u  gororu  uretvara  u  v. 
isp.   Posl.   \\\. 

izgiiU,  m.  ridi  g\ibitak,  giibiS,  der  Verltist,  jac- 
tiira:  .Mi  ne  znaino,  Rijeeki  senlaru,  ba,5  kakvo  snio 
dobro  izgubili  .  .  .  taj  ne  znade  izgub  eijeniti.  Npj. 
:"),  4()4.  Nijesiuo  mnogo  dobili  trgovinoni  ali  ui  iz- 
guba  imali.  .S.  Ljubisa.  AKj.  IV.  187b.  X  Boga  ti! 
lend  ee  vcci  izgab'f  ir^eep.  mal.   148. 

izj^Clbiti,  izgubTin,  r.  pf.  Kj.  iz-gnbiti.  r.  impf.  gn- 
biti.  —  I.  1  fi)  vcrlieren,  umitlo:  I'olje  ti  je  iegii- 
biti  glaru,  nego  svoju  ogrijesit'  diiSu.  Kj.  ridi  zji- 
gubili  la.  saeerdati,  -ieerdati,  satariti,  stra<?iti,  zarariti. 
■ —  KoSniea  se  obezniatieila,  t.  j.  izgubitii  maticu.  Rj. 
427b.  Izgubio  srijest.  Rj.  (i70l).  Spje-Sati,  izguhiti 
siHigii.  Kj.  7U,'Ja.  Vidim  da  si  sumao  du.nt  do  izgubis 
i  da  pokolje.4  onu  jadnu  svoju  gjeeiiui.  Npr.  122.  Jer 
je  ivoja  Seer  zivot  izgiiliila  po  zapovijesti  tvoje  bez- 
bozne  i^.ene.  131.  Ko  izgiibi  sram  Ijudski,  izgiibi  i 
strah  Bozij.  Posl.  13'J.  Ko  trail  vcee  (on)  izgubi  i 
Olio  iz  vrece.  157.  Pade  Pliva  u  Vrbas,  pa  izgubi 
svoj  glas.  245.  Tako  .si-o/m  rjeru  ne  izgubio!  309.  Ja 
se  bojim,  izguliicu  rojna.  Npj.  1,  5G2.  Ja  (!ii  s  tebe 
izguhiti  gliivii.  1,  577.   Tu  su  Srblji  izgubili  carstvo. 

2,  304.  .S'  kog'  si  mbida  srecu  izgubila  '^  2,  418.  Sve 
mu  drusto   izgubilo   lice,   a   iz   liea  izgubi  se  krvca! 

3,  177.  t^to  ueini,  pamet  izgubila!  3,  221.  ()(!ejunak 
da  izgubi  glavu,  da  od  koga,  ved  od  balie  sroga! 
3,  402.  No  sad  je  i  Krajina  ta  prava  sroja  izgubila. 
Daniea  2,  97.  Velio  bi  za  nevolju  i  nmrijeti,  nego 
doziviti  sriimotu  izgubljene  opklade.  2,  13»j.  I  prosti 
je  narod  izgubio  volju  opet  tako  postati  raja  Tnrska. 
3,  219.  Zar  bi  onaj  posuo  moj  bez  onoga  potpisa 
sto  izgubio?  Odg.  ua  ut.  23.  Oglune  .  .  .  Tako  iziju- 
bivsi  jedno  od  najglavuijih  <:ustra.  Opit  IV.  (ide  je 
izgubio  bitku  protic  eesaraea.  Zitije  38.  Mjesee  [fe) 
svoju  scjetlost  izgubiti.  Mat.  24,  29.  —  b)  izguhiti 
komu  sta:  uciniii  da  tko  izgubi  sta,  ujiropaMiti  mu, 
unistiti  mu  sta:  Nesretni  sine,  ito  ueinil  Za  Sto  li 
izgubi  moje  blago  bez  i  kake  nesre(!e?  Npr.  24S. 
Bolje  je  zemljn  prodati  nego  joj  obicaj  izgubiti.  Posl. 
23.  Ojak  izgubi  popu  rucak.  (Sto  je  i  on  poSao 
s  popom,  pa  kad  ih  eoek  vigjeo,  uiMnilo  mu  se  ranogo 
eastiti  dvojieu ;  a  da  je  bio  pop  sam,  ea.stio  bi  ga). 
72.  ^faksimu  si  srecu  izgubio.  Npj.  2,  554.  Jest  mu 
rn.su  izgubio  glavu.  4,  393.  —  2)  ritii  pogubiti,  Rj. 
vidi  i  sagubiti,  zagubiti  lb,  zgubiti :  Car  boeaSe  ir- 
gubiti  Ijubu  ...  ma  je  singe  izguhit'  ne  dadu.  Npj. 
2,  2t).  Lasno  li  je  starca  izgubiti,  no  je  muka  momee 
do(5ekati.  4,  318.  Na  prsi  mu  igra  koljenima,  odisui 
ijti  izgubii'  hoease,  zubima  mu  zivot  izvaditi.  4,  431. 
Pobi  narode  velike,  i  izgubi  carcre  jake.  Psjil.  135, 
U).  —  //,  1)  sa  se,  rcjleks.  i  pass,  verloreii  gchcn, 
perdor.  Rj.  kao  nestati  cega.  kad  tko  sto  izgubi.  ono 
se  izgubi:  BOerao  gro§  zolotii  (.kad  se  izgubi  na  kakoj 


izKubljoigv 


440 


izjaditi 


iiyov 
s  list 


ovini>.  Kj  :?i;!ii.  Koleda  .  .  .  Ovjij  ge  ohiinj  srotovo 

svijeni  uiiubio.   Rj.   iSSsu   Mltjeko  pomijeJavsi  se 

Slalom  viniom   hiliil>i  se  sa  svijeiu.   Vosl.  273.  I' 

•<!-jio    iiijfsio    je    (.Wk    kao    dusa    iziiuliljeiKi.    3o7. 

-Y  i:;iiihilai.  ,Iaka  rijeka  sve  Jto  dohodi  na 

ishoiii    na   Jire,    a    iiejiihi  gc  izijiihi.  DPosl. 

■.•I.  >vo  mil   driisto   izjriibilo  lioe.  a  h  lien  hfiiihi  se 

krrcti.  Xvj.  3,  177.  Xi  jodiio  slaviio  miijeitro  .  .  .  ne 

<V  "■    ■■- '  '■    Pripniva  12S.  i'sd.  zairtlbiti  se,  ziV 

jnil'  '■■  perdor.    lij.   171a.  —  '*)  sa  se, 

rf/Zi-,..  i...,..">-,  ,/;i  (iisUlitf  iibniiiiieni),  iiuui'sco.  Ry 
ismriiiriti:  t'pasti  s  mesa,  iziiuhiii  se  u  niesii.  t.  j. 
Umrsaviti.  Rj.  3.T3b.  tsp.  giibiti,  S)  gtibi  se  iorjck 
u  lieu. 

iz|Miblji^njo,  »i.  verb,  od  izgiibiti.  djclo  kojim  se 
slo  i:<jubi:  V  preSi  je  izgiihljetije,  a  u  ustrpljenju 
spasenje.  OPosl.  141. 

iz^aiili,  IzsrilTiu.  r.  pf'.  Rj.  iz-guliti.  ■.  inipf.  jrii- 
liti.  —  1)  durch  \ti<icn  enthlOsseii,  erodo:  izguliti 
Jumu;  iz^iilile  ko/.e  jljive.  Kj.  srrsiii  guljciije,  sa- 
srijtm  otjuliti.  (luleei  horn  stisrijem  odcrati  n.  p.  n 
drretti.  —  '>)  (po  juijoiiip.  kraj.l  vidi  ifeupati :  Izgtdi 
koniaru  nojrii,  i  erijeva  sii  mii  na  dvorii.  Rj.  —  Pre- 
ineoui'i  dlake  po  glavi  .  .  .  jedva  uacje  ohm  dltdu 
crijenu,  i:guli  je,  pa  bjeii  natrag.  Xpr.  123.  C'aic 
Halil  pasti  na  koljeua  .  .  .  ufati  ga  mali  Omerioa, 
i:guli  ga  it  kulii  diniviju.  HNpj.  4.  348. 

izriirtili.  izgririiin.  f.  pf.  Kj.  iz-gurati.  v.  impf  gu- 
r:"'-  _—  J)  liiitiiusslossen,  e.vtrudo.  Rj.  gurajuci  is- 
lisiiiiti,  izagnati.  —  2)  zersfo-isen,  zti  Grunde  richten, 
elido.  Kj.  kao  stui-i,  zgruhati,  iniistiti. 

iz^usliti,  sliui,  r.  pf.  iz-gnsliti,  gu-^levi  dohiti,  .ifeci. 
r.  (iiipf.  gnsliti.  —  (iiisle  gude  a  slip.ic  popiva  .  .  . 
Hodali  su  piina  tri  niiseoa,  iiaprosili  mala  ffotovoo-a, 
nije  Side,  i:guslio  Tale.  JrXpj.  3,  145.  " 

izgitivati,  vaui,  izsruzveljnti,  Ijam,  v.  pf.  zerkni- 
cken,  comprimo,  if.  zguzvati.  Rj.  iz-guzvati,  iz-guzve- 
Ijati.  simijem  zguzvati.  v.  p.  haljuiu.  v.  impf  gu- 
ivati.  guiveljaii.  —  Uzguzveljati,  vidi  izguzveljuti : 
sva  mu  se  haljina  uzguiSveljala.  Rj.  772b. 

izioi.  Izlgjem  (izTdem),  v.  pf  Kj.  iz-it'i.  vidi  izai'i, 
gdje  su  pnmjen.  v.  impf  izilaziti,  izlaziti. 

izidati,  Wd.'un  (gjem),  r.pf  ausbauen,  exuedificare: 
Iznlao  1  spravio  dvore.  Rj.  iz-zidati,  svrsiti  zidunje. 
r.  iiiip/.  zidati. 

izigrrati,  izigrfuu,  r.  pf  Kj.  iz-igrati.  v.  impf  izi- 
pravati.  —  1  a)  erspielen,  ludendo  lucror.  Rj.  ifira- 
juc,  (n.p.  karte)  dohiti:  ,Sto  djeca  na  tresku  iziqrase 
toj  Stan  na  stapijeh  platiJe.  DPosl.  121.  —  b)  zu 
±.H<lc  sptcten.  tOisolvo  ludum.  Kj.  si-rsiti  igranje  (n. 
p.  karataj:  Kad  izigraju  onoiiko  puta,  do  koliko  su 
pogoddi  da  iene  trlju,  onda  ga  zene.  Rj.  14b  — 
r)  zu  Elide  tanzen,  absolvo  sultum.  Rj.  srrsiti  inratije 
(n  p.  kola).  -2)  sa  se,  re)leks.  -  a)  sicli  ausspielen, 
satis  lusisse  Rj.  scrsiti  igranje  (n.  p.  karataj,  kad 
sc  tko  re:  dosta  naigrao.  isp.  izigrati  lb.  —  b)  sick 
austaiizen  satis  sattasse.  Rj.  srrsiti  igranje  (n.  p. 
Kola),  kad  se  tko  vcc  dosta  naigrao.  isp.  izigrati  Ic 
amo  moze  ici  ovaj  primjer:  Evo  danas  ne  puna  go- 
'lina,  od  kako  smo  boja  pozeljeli,  da  se  sjiitra  s  njima 
izigramo  po  planini  ravnoj  Sinjavini.  Npj.  4,  398 
I  kao:  da  se  oglcdamo  na  mcjdunu). 

izitrriivanjp,  n.  Rj.  rerb.  od  izigravati.  -  1)  radnja 
kojow  tko  igrajH.H  dobiju  (da.s  Gewlnnen  dnrch  Bpiel 
iM-rnn.  e.x  h.sn.  Rj.,.  _  2)  radnja  kojom  tko  svrmne 
"ir-nje  n  ,,  karata  (das  Ausspielen,  Vollendcn  des 
!■'■  Is  ab.olutio  ludi.  Rj.,.  _  :i)  radnja  kojom  tko 
-"■•"jc  igranje,  n.  p.  kola  (das  Austanzen,  Volle.iden 
'ler   lanzes,  absolutio  saltus.  Rj.). 

i/i!';lTr**'"";.'''''"'''"''':'"'  '•  '"•}>'■  '^J-  i^^-'Vravati.  r.pf 
■  /i(.r.iti.  —  JJ   crspielen,   ludendo   arquiro.  Rj    iari- 

uh,olto  ludum.   Rj.  ,„stvaU  igranje  (,i.  p.  karata). 


—  ,t)  zu  Elide  tanzen,  ahsolvo  saltum.  Rj.  .ivrsimti 
igranje  (ii.  p.  kola). 

i/.ili6<liM,  izihodTm.  r.  impf    izi-liodili   (za   domet- 

nuto  i  /.fji).  izilaziti)  prema  isbodili.  kao  izilaziti  premu 

izlaziti.  v. pf  iziei,  izai'i.  »  Rj.:  izioditi.  lodTm,  u  pjesmi 

ridi  izoditi.  ridi  izihxziti  izalaziti,  izlaziti,  ishoditi.  — 

I  Kad  su  bill  bclom  manastiru,  iziodi  staii  i<rumaiie  i 

I  sa  Jnjime  pope  svesteniee.   te  sretoSe   nmisToia   Ma- 

nojla.  Npj.  3,  32i>. 

TzijtMl,  /■.  kad  koga  iziiu  vjeStiee;  inui  iiekaka  trava 

I  od  izijcdi,  n  koje  je  list  kao  u  jasoda  a  cvijet  iut.  Rj 

izijesaii.'izijeSna,  .((?/•.  es.fgieri'g,  cda.r.  lij.  .Ho  rado 

.Ifde,^  mnogo  izjcde.  vidi  je.^an. 

izilaziti,  zlm,  r.  impf  ridi  izlaziti.  Rj.  izi-laziti 
s  domelnntim  i  glagola  iOi.  Koiijeni  18.  vidi  i  iza^ 
l;iziti,  izihoditi. 

izilazOnjo,  n.  vidi  izlaiienje.  Hj. 
iziiiiati.  izimrim,  r.  impf.  iz-iniati.  f.j;/'.  izeti,  kojc 
vidi.  izjmali,  uzimati  iz  iega.  vidi  izi'lziinali  (odakle 
je  I  akc.  amo  prcncsen).  —  Tko  veee  u  lirod  stavlja, 
vece  1  izima.  DPosl.  13.'').  .«((rf  se  u  .itokaraca  vise  ne 
govori. 

izioditi,  izlodlni,  u  pjesmi  ridi  izoditi.  Rj.  izi-oditi, 
It  kra.cvima  gdje  sc  glas  h  ne  i-iijc  u  qororu,  wjesto 
izi-hoditi  (koje  vidi),  a  ovo  prema  isbodili  kao  izila- 
ziti prema  izlaziti. 

iziskati.  izistem,  r.  pf  Kj.  iz-i.skati.  v.  impf  iz- 
iskivati.  —  I.  J)  erhtngen,  aeqiiiro.  Kj.  iMicJi  dvbiti 
po.Hi(-i.  .isp.  izmoliti  I,  izvaditi  4.  —  .jdi  k  caru  i 
iSti  lagui  .  .  .«  On  oiido  k  caiu  i  iziitc  src.  pa  ouda 
otide.  Npi-.  (!8.  Stane  moliti  poslanike,  da  hi  i/a  is- 
iskali  k  sebi  .  .  .  Poslanieima  je  taki  t'ovek  lipr.avo 
Irebao,  zato  g.i  dragovoljno  izistu,  i  otisavsi  odiinde 
s  njime,  dogju  u  Peteibuig.  Danica  [),  29.  Vuk  je 
l'>iankovie  iziskao  u  Duhrovc-ana  da  moze  u  ujiliovu 
giadii  podi(?i  pravoslavnu  c-rkvu  ako  kad  k  njima 
dogje.  DM.  .')7.  Jedno  eu  iskati  od  vius. . .  I  bjeSe  na 
mjeru  zlalnijeb  grivana  .Ho  iziska  tisuc'a  i  sedam  sto- 
tina  sikala  zlata.  Sud.  8,  2G.  —  2)  (po  ji.sozap.  kraj.) 
vult  izuaei.  Kj.  kao  istraziti  3.  isp.  iskati  2.  traiiti. 
—  II.  .iu  se,  re/Uks.  cincr  Bittc  Geirahrunq  erlangen, 
vott,  fio  comjms.  Kj.  kao  dohiti  dopustenje  'da  .  . .  isp. 
iskati  se  hyd  iskati  3;  izlagjili  sc  kod  izlagati  2b. 

iziNkivaiijc,  n.  rerb.  od  iziskivati.  radnja  kojom 
tko  i.-.iskuje  -ifo. 

izisliivari,  izlskujera,  v.  impf  iz-iskivati,  kao  iskati 

1,  zahttjevati,  crfordern,  fordern,  rerlangen,  deposcere, 

postidare,  requirerc.  —  U  tugjoj  kuei  knez,  a  u  svojoj 

jez.  (Kad  ko  u  tugjoj  kuOi  zapovijeda  i  iziskuje  kojesta 

(n.  p.  za  jelo)  a  u  svojoj  se  ni  ziv  ue  kaze).  Posl.  337. 

Nego  ih  je  (pismena)   taman   toliko,   koliko   svojstvo 

.Srpskog  jezika  iziskuje.  .Spisi  1,  12.  sa  se,  jjass. :  Niti 

.^  moze  iziskivati  od  jednoga  Covjeka,  koji  mu  drago 

bio,  da  sad  na  jedan  put  postavi  piavila.  tfpisi  1,  7. 

izisti.  IzTgjem  (Izidem),  vidi  iziei:  JIujo  izist'  odista 

hocase.  Kj.  iz-isti.  ridi  i  izaOi,  gdje  su  primjeri.  v.  impf 

;  izilaziti,  izihoditi,  izlaziti,  ishoditi. 

j      izititi  «si'.  t7m  se,  vidi  ishititi  se.  Rj.  u  knijecimu, 

ylh  sc_  ne  (■iijc  glas  h  u  govoru. 
I      iziranjp.  n.  verb,  od  izivati.  radnja  kojom  tko  iziva 

koga.  vidi  izazivanje. 
!       izivati,    izivam,    (izlvljem)    v.    impf   herausrufen, 
I  evoco.  iz-zivati.   zvati  koga   da   iziirje.  vidi  izazivali. 
r.  pl.  izazvati.  —  I'a  iziva  staru  majkii  iz  belih  dvora. 
>pj.  1.  tiI4. 
(      izjadati,   izjadam,    v.  pf   ansklaqen,  aiisjammcrn, 
queror,  cf  izj.aditi :  Tri  je  jada  iiad'  njini  izjadala.  Rj. 
iz-jadati.  svrsiti  jadanje,  iskazati  jud. 

izjaditi.  dim,  v.  pf  Rj.  iz-jaditi.  —  1)  vidi  izja- 
ilati:  .V-c  tu  (irujo  j(((fc  izjudio.  Jedua  drugoj  iade 
tzjadisc.  Kj.  Tnjejada  nad  njim  izjadita.  Kj.  4'4(;b. 
—  2)  sa  se,  re/leks.  sich  aiisklugen,  auyammern,  qite- 
relis  Icvor,  recrcor.  Rj.  znaienjc  kao  pod  1,  i  i.ika- 
zavsL  jade  kao  utjesiti  se. 


izjiiifnjili 


—  441  — 


izjesti 


i'/Jiiunjiti.  nJMii,  r.  jif.  Kj.  iz-jafrnjili.  indi  izja- 
iijiti.  '■.  iiiijif.  jiifTiijiti.  —  1  ii)  ucrfen  (con  Schiifen), 
luiiniieii,  jiurio,  cititor:  ova  je  oven  Izjugnjiln  tc  sre 
orce.  Hj.  ku-e  ac  zn  oirii  l.dd  ojuyiiji  (izleze)  rcdom 
vise  jiujatijavn.  —  h)  .Icsi  Ii  ti  nvojc  wee  hjiifinjio 
(utifzulicii).  Kj.  (poiJijiijiii,  podiii).  —  ^)  sn  sc,  reflcks. 
izjagnjf'  se,  t.  j.  ovce,  verfen  (von  mclircren  Selinl'enj, 
pario.  Kj.  vidi  izjanjiti  se.  Kaze  se  Zd  rise  oraea, 
kad  ojinjnjc  (izle<iH)  jaijnjad :  Kravo  ti  se  istelile  .  . . 
ovec  ti  St"  izjaiiniilc,  svc  ovi'ico  sviloiinie.  Njy.  I,  114. 

izjulinti.  i/ja>fMii,  )■.  pi'.  Itj.  i/.-jali.ili.  vidi  Izjati.  v. 
impf.  jaliHti.  —  J)  i/.  kaka  injesla,  itnureiten,  cvchur 
eqtio.  Kj.  jasttei  izivi.  —  2)  koiija,  cin  I'fird  kiis- 
reiteu,  ciiuiim  vehcndo  ercrceo,  ef.  iirojaliiiti.  ii^.jaiuei 
kovjd  izvicd-Jiuti.  niiftvijcmprojahdti.  —  .'i)  :u  Sriiitndc 
reittn  cin  I'f'erd,  equHando  pessumdo:  Ka<la  .st.iSc 
konjo  (liji'liti,  meni  daJc  staro  izjiduivo.  Kj.  odvisc  ja- 
suei  )iokvariti.  —  -Jt)  ridi  uzjahati:  I'prav  sone  niz 
Likii  Viu'jakvi,  izjnhuse  iiavri\  Vui-ijuka.  HNpj.  .'!,  .'!03. 

Izjalftvrc,  Izjalnvreta,  n.  akc.  .\Kj.  IV.  "J(ISl).  zi- 
vinic  polxii'enu,  knd  se  izjuluvi   ii.  }i.    krnvn,   l.ohila. 

—  Beii  SI.'  kai)  krava  iiu  izjnhrne.  I'osl.  1".^. 
ixjaloviti,  vim,  v.  pf.  Kj.  iz-jaloviti.  r.  imp/',  jalo- 

viti.  —  1)  iiin  die  I'Vuthl  hiiniien  (diirch  Verldmny), 
eine  Fthliidiurt  vertirsuchen  (vim  Tliiiven),  nbortum 
creo.  Kj.  uciniti  da  se  izjuluvi  sto,  n.  p.  krava  da 
pohaei  tele,  kalnla  da  pobaei  zdrijche,  i  t.  d.  —  Kako 
In  kojii  knbilii  opasao  (krilati  konj),  on  bi  je  udario 
nopama  ii  trbuli,  te  se  izjalovi  .  .  .  Kad  opase  jcdnu 
kobibi,  onda  on  (Momc'-ilo)  poenc  hipati . . .  te  se  po- 
plaSi  (krilati  konj1  i  ne  uzinia  kad  izjaloviti  kobile. 
Npj.  2,  H)(i  (Vuk).  —  2j  sa  se,  rcileks.  —  a)  um  die 
Frucht  koinmen,  eine  Feldijehurt  than  (von  Thieren), 
abortum  pati:  izjalovila  se  krava,  kobila,  t.  j.  pob.a- 
cila  tele,  zdrijebe  i  t.  d.  Kj.  —  On  bi  je  (kobilu)  udario 
DOgania  ii  trbuli,  te  .se   izjalovi.   Npj.    1,    llMi   (Vuk). 

—  b)  II  prcnescnom  siiiislu.  kud  eemii  ne  bade  na- 
preika :  ,Toi  .«e  nije  ziina  izjalovila.  (Doi^i  <'e  zima 
inakar  i  docnij(0.  I'osl.  114.  Da  njega  (dofiufijaja  na 
Cvijeti)  nije  bilo,  ili  da  .se  (kao  vise  starijih)  izjalovio, 
uc  bi  svega  potoiijega  bilo.  rem.  1"21. 

i'/.janjili,  iijuii.  vidi  i/jasrnjiti.  Kj.  i  .sa  se,  refleks. 

—  .\  ovee  nti  sve  se  izjanjile.  Npj.  1,  361. 
i'/.jsiniiiti,  izjarmim,  v.  pf.  abjochen,  jugum  demo. 

Rj.  izjarmiti  n.  p.  voluve,  skiniiti  im  jaram.  suprotno 
ujarmiti.  pot-tanjem  od  jaram. 

iyjati,  izjalem,  vidi  izjabati.  Rj.  iz-jati.  izjabati  u 
krajevima  gdjc  se  ne  izgovara  glas  h :  izjaati,  suzeto 
Izjati. 

izjailkati,  izjaudem,  v.  pf.  Kj.  iz-jaukati.  v.  impf. 
jaukati.  • —  1)  erklagcn,  erhculen,  cxiilulo,  nlulatu 
acqiiiro.  \lj.  jancitci  dobiti.  Meet.  —  ^)  sich  aualieulen, 
uMando  defessas  sum.  Rj.  kaze  se  za  onoga  koji  na- 
Jaukarii  se  svrsi  jaukanje. 

Izjara,  /'.  iz-java.  isp.  izjaviti.  djelo  kujim  se  Uto 
izjavi.  —  Evo  kakav  slucaj  izazva  ovu  karakterna 
izjavii.  /dos.  12(J.  On  bolove  snosi  obieno  bez  velikih 
iijava.  SW. 

izJiU'iti,  izjavTm,  v.  pf.  Kj.  iz-javiti.  —  1)  n.  p. 
ovco,  hiiiatisleitcn  (die  Heerde),  edueo:  I  izjavi  na 
planinu  stado.  Kj.  izvesti,  n.  p.  ovee.  r.  impf.  javiti. 
Kako  izjavis  ovee,  one  odmah  idu  onamo.  Npr.  46. 
I  izjavih  stado  na  planinu.  Npj.  1.  ."itiO.  —  2)  kazati 
misao,  izreii,  na  znanje  dati,  ausdriieken,  verbis  e.r- 
primerc,  dcclarare.  r.  impf.  izjavljivati.  —  Da  biste 
imali  dobrotii  izjaviti  moju  toplu  zahvalnost  gospodi. 
Pom.   1(>.  Izjavi  mti  moju  srdaOuu  zahvalnost.  38. 

izjavljivaiije,  n.  verb,  od  izjavljivati.  radnja  kojom 
tko  izjuvljuje  sto. 

izjavljivati,  izjavljujcm,  c.  impf.  iz-javljivati,  ku- 
zivuti  misao.  v.  pf.  izjaviti  2.  —  Izjavljajuci  . .  .  za- 
hvalnost na  svakom  daru.  Kad  y,  201.  Isti  clan  is- 
javljujuei  zalost.  17,  165. 

i^ediniti,  izj&dinim,  v.  pf.  vidi  ujediniti:   Ne  iz- 


jedini,  halahii,  krsta.  Kj.  iz-jediniti,  sattvijem  ujediniti. 
v.  impf.  jediniti. 

izjiMli|)(iu:a(a,  ni.  (u  Sal!)  der  pogaia-Verzehrer, 
frages  eoiisumere  ualtis  C^J:  ti  si  jedaii  izjedipoijaca ! 
jeilan  ispieutiira.  Kj.  Izjedi-pi^'rara.  tako  sluz.  rijeii 
kod  ('istikiii'a. 

i/j*MlHii<'iti.  izjedniVTm,  ii.  pf.  Kj.  iz-jednaeili.  p. 
impf.  izjcdnat'ivati.  —  1)  gleiihstellen,  pnrrm  punere: 
izjednaiio  nie  s  njiin.  Kj.  :i('initi  slojednako,  uiiniti 
du  sto  liude  jednako  s  eim  dnigim :  to  sf  moic  uciniti 
i  sumom  mislju:  iMislei'i  ostalo  jjri  staia|innju  popra- 
viti  i  izjcdnaiiti.  \\)n\.  XXV.  Ovi  poMjednji  jeilnii 
saliat  r.'uliSe,  i  izjednavi  ih  s  noma  koji  Hmo  xe  cilav 

;  dan  inurili.  Mat.  20,  12.  .S'  kirn  I'ete  dakle  i:jcdnariti 
lioga^  Is.  Id,  l.S.  Ovdjeje  Sriiija  izjednuicna  su  Zetom. 
D.M.  13.  romenute  ncjednakosti  ja  sain  izjednaiio. 
Kiijii*.  3,  110.  —  2)  sa  se,  rcjteks.  ili  pass.:  ProBti 
Ijudi  oduiah  primaju  njegove  (kakvoga  goHpodiiia) 
rijei'i,    da   lii   se   V)areni    n   tome   izjcdnneili  s   njime. 

I  Pis.  IS.  Nego  (^enio  vani  ui'initi  po  voiji,  ako  ette  sc 
izjednaiiti  s  nama.  Mojs.  I.  34,  l.'i.  Da  lit  se  (vladika) 
za  lo  vrijenie  if  smjernosti  izjednaiio  s  ostidijim  iife- 
nicima  rijeri  liozje.  DP.  21. 

izit'diiai'-ivaiijc.  n.  verb,  od  1)  izjednaeivali,  2) 
izjednacivati  se.  —  J)  radnja  kojom  tko  izjednacuje 
koga  Hi  .ito  (s  kim  ili  s  eim).  —  2)  radnja  kojom 
se  tko  ili  ato  izjednai^iije  s  kim  ili  s  eim. 

izjodiiaeivatl,  izjednileujeni,  v.  impf.:  v.  pf.  Iz- 
jednaCiti.  —  t)  einiti  sto  jednako,  ciniti  da  sto  hudc 
jednako  s  eim  drugim;  to  se  tnoze  einiti  i  .<iamom 
miiiljxi:  C'ovjek  si  a  ne  Bog,  i  izjednaiiiijc.'i  .iree  srojc 
sa  srcem  Boi^iin.  Jezek.  2S,  2.  IzjednacujicH  posuo 
svoj  .<!  pravom  istorijoin.  O  Sv.  O.  7.  —  3)  sa  ee, 
refleks.  Hi  puss. :  Oni  .se  (?.upani  i  knezovi)  izjcdnaeiijii 
s  vlastelima  zemaljskim.  DM.  14.  Ima  glagola  u  kojih 
se  svaki  ovaj  umetak  izjednaitije  s  glasom  kraJDJim. 
Obi.  53. 

i/jclica,  f.  —  1)  der  Vielfrass,  gulo.  Rj.  koji 
maze  mnogo  izjesti.  vidi  izjeSa  1,  izjelovae;  crijevonja, 
pokusalica,  pojedljivae,  proidrlica,  zderalica,  ideronja. 

—  Gle  eovjeka  izjeliee  i  pijanice.  Mat.  11,  l!l.  —  2)  air 
Abfresser,  devorutor.  Rj.  koji  tugje  dobro  jede.  vidi 
izjeSa  2,  badavad?.ija  1,  rauktadiija,  ploftid^.ija,  pro- 
palica.  —  Svjctska  gladniea.  {fzjelieu,  n.  p.  kakav 
poglavar  koji  rado  mit  primaV  Posl.  282.  Tu  knezovi 
nisu  radi  kavzi,  nit'  su  radi  Turci  izjeliee,  al  je  rada 
sirotinja  raja.  Npj.  4,  131.  Izmegj'  sebe  daju  zulum- 
<?are,  zulumeare  izjeliee  Turkc,  predaju  ih  u  Srbinjske 
nike.  4,  151.  rijeei  s  takini  nast.  mnogoznalica,  ne- 
smjeliea,  pokusalica,  popilica,  iiriselica,  pristalica,  pro- 
palica,  pro?.drlica,  sveznalica,  sustalica,  i  t.  d. 

izjelovae.  izjelovca,  m.  vidi  izjelica  1,  i  si/n.  oiidje. 

—  Di  je  vele  djelovaca,  ondi  jo  i  izjelovaca.  DPosl.  16. 
izjesti,  izjedem   (izijem),   izio  (Izjco).  izjela,  i'.  pf. 

\  K.  iz-jesti.  r.  impf  jesti.  —  /.  /  a)  aufessen,  aiif- 
fres.fen,  dcvoro:  izjeo  bi    masno   cebe.    Kj.   sa  svijem 

j  pojesti.  vidi  ogruhati  2,  ofukali,  opr'cati.  opucati, 
opuckati,  sniazati.  —  Kad  (vjestica)  nagje  eovjeka  . .  . 
te  mu  se  otvore  prsi  dok  izvadi  srce  i  izjede,  pa  se 
onda  prsi  opoi  snislu.  Rj.  66b.  Izjede  sve  u  meden 
kus.  Rj.  317b.  Izedu  na  jedan  obrok  pun  kazan  jela. 
Npr.  77.  Ako  je  pits  ))itu  izio,  tepsija  je  oslala.  Posl. 
4.  Vuci  te  izjeli!  H).  Dosta  je  kupusii  izio.  (Inia  mu 
dosla  godinai.  68.  Izrauci  seb.arski,  a  izjegj  vlasteoski. 
DPosl.  36.  ^to  si  sam  udrobio,  izjegj.  1"24.  —  h)  it 
prenesenom  smisla:  Izjesa,  2)  propalica  (koji  je  dru- 
gima  novee  izio).  Rj.  224b.  Tu  su  za  sedamnaest  dana 

!  takovu   vatrii  izjeli  i  muku   podneli,   kakova  ni   na 

'  jednome  kraju  Srbije  nije  bila.  Milo^  51.  —  2)  nagcn, 
erueio:  Izjede  ga  ukor  i  sramota.  Rj.  kuj  izmuiiii, 

'  .satrti',    «ii'/s(i«j;   Armija   te  izjela.'  (da  bi  crklal^Rj. 

I  7b.   Izjede  neopraustina.  Rj.   417b.   Griza   te  izjela! 

,  Posl.  46.  Sto  je  tvrgje  od  gvo'zgja  'f  pa  ga  opet  rgja 

I  izije.  356.  Vehtice  su  me  izele ;  majka  mi  srce  vadila. 


izje.^ 


442  - 


izlnziti 


yi,;,  1.  1(^1  (isfi,  pnvi^  imd  I  a  primjer  i;.  Rj.  66h). 

■   -i.lankii?  Da  1' sa  ni.i,e  iievjera 

pobratiiiui?  ;5,  .'574.  I'a  sirouia 

me  dm-  iie  Uiede.  3,  THK?  (VA 

-;i;f-  iid  litjeti*.  ilcVHoat  za  kiu'u 

...  .■•■\.  L',  IT.  —  3)  i.i.<i>i,  vometio,  cf. 

-am  f-i'o  (ich   hube   vicl  (iv(ie^icii):   mi 

'-    \>:\  snio  omla  losli.    Kj.   xrriiti   jc- 

I'orivi  jcilaii  dan  jciliiolii'ili,  neso 

Npr.  "-W.  ritli  pori.it   1  a.  —  II.  su 

I)  sicli  iihl'rejixfii  (tor  Aerfier,  Kttmmer), 

.  /.iv    sam   se   i/.io.    Kj.  tiio  izmnciti  se, 

siilrlt   sc,   uiiistiti   ae   ml  jtida,  hrigc.  (sp.  poriie  lb. 

—  'i)  l/ielo  so  jrvoijyi'.  osovina,  xich  itbreiheti,  dctcri, 
c/".  irgloiiali  so.  IJj.  ridi  i  izwlabati  se.  —  Kotiira.4an 
tcH.'^ik,  kail  .<€■  tilitriiiiii  ujeile  iziuitra,  pa  tocak  kla- 
uiieo  i  krivo  ide.  Kj.  2!li)a.  rldi  poviic  pod  i;.'.  pri- 
mjer I.-  I'osl.  .">.")(!.  isp.  izrirati.  —  3/ izjelo  se  simce, 
rcrfiHstirt  inrdfii.  deficere.  c/'.  poiuriati,  uhvatiti  se.  Rj. 

i^rsa,  til.  I  /".  (u  Diibr.).  —  1)  Vielfraa^,  ijiilo: 
izjeJi  uiJia  dosta  iiije.  Kj.  i;ijeiiio  iseljude  miisko  Hi 
:<rH.iko.  ridi  izjolira  1,  i  siiit.  oiidje.  —  2)  l-idi  pro- 
palioa  i^koii  jo  driisrima  uovoe  izioV  cf.  izjelica  '2.  Rj. 
i  ,<!/«.  oiidje. 

i^Ariti,  izjuruu,  r.  pf.  herausjapeii,  expello.  Rj. 
iz-jurili.  ridi  istjerati  1,  /  ,<i/H.  oiidjc.  v.  impf.  jiiriti. 

izltiirrinji'.  II.  (/(i.s-  Aitshtdeti,  Herauxlegcn,  eapositio. 
Rj.  rtrl'.  'id  izl:iiraii.  radiiju  kojom  tlo  izlide  sto. 

Iz  kola  kni-ki-,  It.  p.  da  se  igramo  iz  kola  kiiCke, 
Art  .Spieles,  ludi  genus,  treha  sasttiviti  iz-kola-kucke. 

izlikditi,  izladini,  ridi  ishladiti.  Rj.  i  izladiti  se, 
cidi  ishladiti  se.  Rj. 

izlitrali,  iziriiem,  t'.  impf.  herauslegen,  expono.  Rj. 
iz-la$rAi.i,  kuo  poltiguti  na  polje,  n.  p.  robu.  v.  pf. 
izloiiti.  —  S  tosra  ti  ja  i  ne  moaru  hladno  izlaguti 
srojih  misli  o  svojoj  ikoli  i  .ikolovanju.  Zlos.  35. 

izliksrilti,  izlazem,  r.  pf.  Rj.  iz-l.agati.  r.  impf.  Ijiajati. 

—  1)  ahliiyeii,  emeiitior.  Rj.  hizwH  dobiti,  steci: 
Bozic  dogje,  zima  projrje.  (Kazao  Ciganin  mole6i  ne- 
kakva  coeka  da  uui  da  sijena,  a  poJto  sijeno  izlase, 
onda  rekne:  Boiie  je  jesenski  svetac).  Posl.  •20.  Pak 
se  uzfrred  u  Stambol  svratio,  i  od  cava  fernian  izla- 
gtio  za  stotiiiu  httijeh  dukata,  da  vlasima  bogomolju 
gradi.  Npj.  4,  141.  On  bio  doSao  (s  izlagaiiim  pismom  od 
Crnogii  Ojorgjijii),  da  vodi  naJe  Srblje,  da  ih  naseli. 
.Strai.  INS",  14.  —  2  a)  sich  ausliigen,  satis  menti- 
tum  esse.  Rj.  srrsiti  lagttnje,  kud  se  tko  nalagao:  Ooso 
poOnc  kojeJta  lagati,  ovamo  onamo  a  kad  se  \tC  izlaze  i 
nraori,  onda  mu  dijete  rece  .  .  .  Npr.  IfiO.  —  h)  lazuci 
dobiti  ilopiiHteiijc  (osobito  za  odlazuk),  izbiiviti  se 
otiakle :  Jzlazc  .te  a  selo  na  prelo.  nije,  kucka,  ni  vidila 
prelje.  Npj.  1,  tJ34.  Haznadar  .  .  .  nekako  se  izlaze  u 
Zemun,  kao  da  Irazi  novaca  u  zajam,  pa  odande 
preko  J^rijema  iitece  n  Bosuu.  Dauica  3,  213.  2iv- 
kovii-  se  nekako  izlaze  iz  Carigrada,  kao  gjoja  da 
kaze  narodu,  da  se  ne  protive  Aiis-paSi.  MiloS  5.  isp. 
iskati  »e  kod  iskati  3;  iziskati  se  kod  izi.skati  3. 

izlajiiti,  jera,  v.  pf  Rj.  iz-hijati.  c.  impf  lajati.  — 
I)  tlttrtJt  Ihllen  {/igiirl.)  erlangcii.  elatro:  jedva  savi 
tu  izliijao.  Kj.  lajwu  dobiti,  steci:  Ako  jezik  ne  iz- 
laja,  plava  ne  isklima.  I'osl.  3.  —  2)  sa  se,  refleks. 
siih  ausbelleii,  sat  latrassc  (audi  fig.).  Rj.  svrsiti  la- 
i'liije,  kad  se  tko  (Hi  sto)  re<:  nalajao.  —  goeori  se 
oboje  {pod  1   I  -J)  punajrise  it  prencscnom  sinislu. 

izldmuli,  izlamani,  c.  impf.  iz-lamali,  su.sryem  po- 
laiiutti.  r.  pf.  izloniiti.  sa  se,  rejteks.  Hi  pass.:  Ne.staje 
tijela  njepova  na  ocicled,  i  izlamaju  se  kosti  njegove, 
kojc  se  prije  nijesii  vidjele.  Jov  33,  23. 

izl&ndiili,  dam,  r.  pf  Rj.  iz-landaii.   v.  impf  lan- 

nriti.    -       /;   ,/„,,/,,    l;,,]e,i  ctuas   erreichen,   loquens 

■  'C  tzlanda,  plavom  ne  isklima. 

,'   dobiti,   steiH.   isp.  izlandati 

**=  -"•  ~   »>  "«  >«:)  rc/lcks.  —  <ij  sich  satt  herumgelien, 

Hutu  iriese.  Rj.  scriiti  landanje,  kad  je  tko  mnogo 


laiidao  ^liitao,  vrljao).  —  b)  sich  .^att  reden,  sntis 
lociitum  esse.  Rj.  srrsiti  luiidanje,  kad  je  tko  iimogo 
laitdao  (blebctiitiK  isp.  izlandati  1. 

izlitiiiiti  SI',  izlaiu'in  so,  r.  r.  pf.  sich  ciiifahreii 
lasseii  (rill  Vort),  sino  iiiihi  clahi.  Kj.  iz-l;nuiii  se, 
ktro  iitltntifi'  .sto  izustiti.  isp.  liliuiti,  eiiimul  hcllen, 
adlatro.  Rj.  3"22a  (zaltijaii).  po  tame  je  izlaiuiti  se 
kao  drill,  ml  izlajati  se.  isp.  zatrOati  se  2,  zatii'avati 
so  '2.  —  >Dovod'to  mi  pobiatima  niosa.*  Izltiiu  se 
moinCe  iz  Tiiraka:  >-Davno  ti  jo  pobro  poiriuuo.c 
Npj.  3,  .Ub. 

izliipili,  izliipim,  r.  pf.  Rj.  iz-lapiti,  iz-hliipiti,  ia- 
hlapiti,  /.•(>/(■  ridi.  isj).  izeriti  se,  izoditi,  /  isheriti  se, 
islioditi. 

izltkstid,  izlitstTm.  r.  pf.  ridi  izirladitl.  Stulli.  it- 
lastiti.  crpolire.  atisgliitteii.  v.  impf.  prosti  laStili. 

izlnz,  m.  .lusi/aiig,  critus.  Rj.  ?•/(//'  izlazak  1.  — 
Jzlazi  im  (klijetima)  i  vrala  bijalui  jodiinka.  Jezek. 
42,  11.  Pivzi  sioom  svojim  na  sve  iilazo  u  doni  i  na 
sve  izlaze  iz  srctiiijc.  44,  6. 

Iziaz,  III.  na  srornjemn  (ijerdapii  nijoslo  iz  Nje- 
maoke  st ratio.  Rj. 

izlazak,  izlaska,  m.  —  1)  tier  Ausgang,  c.iitu,<t,  cf. 
izlaz.  Rj.  —  Da  bi  svaki,  koji  upravo  zua  sto  jo  jezik 
i  .sramatika,  odiiiah  poznao  (da  mu  se  podnesn  i  bez 
preiiiciiit  izlaska),  ili  je  pre  pisano  ^Irkaljovo  sale 
debeloga  jera,  ili  Vukova  pisinenioa,  ili  t'ra  Matije 
nauk,  nadam  se  da  6e  i  to  poznati.  Nov.  Srb.  1818, 
4()0  /('  bez  vrcmcna  izlaska:  da  mu  se  i  ne  kale 
rrijeme  kad  su  izisla  na  srijet  pomcnuta  djela,  Mr- 
kaljevo,  Viikovo  i  Fra  Matijnoj.  Drii.s;a  knjifra  Mojsi- 
jeva  koja  se  zove  izlazuk.  Mojs.  II.  1,  1  (ime  kiijizi 
u  kojoj  sc  pripovijeda  izlazak  sinova  Izrailjerijeh  iz 
Misira).  Po  izliisku  sinova  Izrailjevijch  iz  zemlje 
Misirske.  C^ar.  I.  6,  1.  Pokazi  ira  oblik  od  doma  i 
red  i  izlaske  i  tilaske.  Jezek.  43,  11.  Iz  tebe  ie  mi 
iza(Si  koji  oe  bili  gospodar  n  Izrailju,  kojeinu  su  ii- 
lasci  otl   pooetka,   od   vjeonijeh  vremeua.   MiL.  5,  2. 

—  2)  vidi  uzhizak ;  der  Aufgang.  ascensus.  isp.  iz- 
laziti  lb.  —  Slavni  ulazak  u  Jerusalim  .  .  .  izktzak 
njcgov  na  nebo.  DP.  317. 

izlaziti,  izlazTm,  (■.  impf.  Rj.  iz-laziti.  vidi  izalaziti, 
izilaziti.  isp.  ishoditi,  izihoditi.  v.  pf.  izi(!i,  izisti,  izat'i. 

—  1  a)  ausgehen,  e.reo.  Rj.  isp.  izadi  la.  —  Ba5 
kad  su  svatovi  iz  crkve  izlazili  doleti  megju  njih. 
Npr.  9.  Imao  tri  koeri,  i  jednako  ih  dr^ao  u  potaji 
da  nisu  nikad  na  polje  izlazile.  2(i.  (isp.  nize  primjer 
iz  Mojs.  \.  23,  12  gdje  izlaziti  na  polje  imn  drugi 
smisao).  Zapovedi  da  svi  izlaze  jedan  po  jcdiin  .  . . 
Izlazeii  tako  jedan  za  drugim,  eto  ti  i  brai'e  njegove. 
.50.  Kad  galija  vet-  stane  u  kraj,  onda  stanu  izlaziti 
na  brcg  svi  rcdom.  70.  Prckrsti  so  prema  siiiicu,  koje 
u  oui  tren  izlazase  99.  Malo  je  kad  izran  kiv'e  i  iz- 
lazila.  213.  Pa  izlazi  prcd  bijclc  dvorc.  Npj.  1,  259, 
Pa  izlazi  na  avlijnska  vrata.  1,  5()t>.  Izlazi  mi  im 
megdan  JMiiaoki!  2,  281.  Skoro  ie  mi  dusa  izlaziti. 
2,  347.  Pa  metnuse  sahlie  iznad  vrata.  ispod  sablje 
izlazahu  Turei,  tri  hiljade  izljeze  Tiiraka.  4,  321)  (po- 
grjeska  izlazidiu  injcsto  izlazahu).  Osobito  cu  gledati, 
da  jo5  ranije  izlazi  (zabavnik  Danioal.  Danioa ."!,  XXIII. 
Spahije  su  jodnako  izlazile  u  scla  i  uzimalo  dosolak. 
Slav,  liibl.  1,  ,S9.  Zivi  .  .  .  o  svakoj  rijooi  koja  izlazi 
iz  iista  Bozijih.  Mat.  4,  4.  Eto  zenika  gdjo  ide,  izla- 
zitc  ma  na  susret.  25,  6.  Kad  kome  bude  podesot  go- 
dina,  neka  izlazi  iz  te  slu^bc  i  vise  noka  ne  sluii. 
Mojs.  IV.  8,  25.  Imaj  mjesto  iza  okola  gdje  ces  iz- 
laziti na  polje.  V.  23,  12  (isp.  porisc  primjer  i:  Npr. 
26,  gdje  izlaziti  na  poljo  ima  drugi  smisao).  Najgornje 
klijeti  bjelui  tjosnjo.  jer  klijoti  donjo  i  srednje  u  zgradi 
izlazahu  voi'ma  ne.iro  one.  Jezek.  42,  5.  I:la:i  im 
svijet  jedan  od  onijeh  poslova.  DRj.  1.  V.  .ia  se,  pass.: 
Inia  samo  jedan  prozor  na  kiioi  kroz  koji  se  ulazi  i 
izlazi.  Npr.  92.  —  b)  ridi  uzlaziti,  peiijaii  se  1,  peti 
se;  hinaufsteigen,  uscendere.  isp.  iza(!i  lb.  —  Jeda- 


izla2enje 


443  - 


i'/.loknti 


nakak  na  noge  skofila,  na  divan  je  Inihi  klasila.  Npj. 
2,  (il3.  Kad  i:la:use  na  nebo.  DP.  lo7.  —  2)  ispi- 
iijiUi  f^c  ~'  li,  izdxiiiiiii  xc  :J.  penjftti  .<e  2  h.  ituslircihen 
(eon  ciiieni  I'hanilteme),  erumpo.  hp.  \7,;M  2.  —  Ho- 
bice,  k;io  iiiale  kiiistc  koje  i:litze  u  I'lirii'a  pu  (jlari 
kad  so  l><)l>:ijii.  Hj.  ."J'ilj.  —  .V  n)  hiio  liiti,  pnxfiijiiti. 
pokiisirati  sc.  ilot/ntiidti  sc.  isj).  izari  ;•.  —  Sto  jrod 
iiaiimi'.  i:lu:iix  ti:  i  na  p\iloviiiia  tvojiiii  svijetliue 
vidji'lo.  .lov  '22,  "28.  Za  to  xiid  i:l(i.:i  i:upitijcii.  Avak. 
1,4.  ]'iijed)i()sl  ]>frpeninia /./(C/ joi  na  jcdiiom  iiijestu. 
DRj.  -2,  290.  I  od  '<^U  i  od  ^kt  i  od  -hU  Uti  ula- 
soW  i:l<i:e  u  svakoni  joziku  slovenskom.  Rad  I,  lis. 

—  h)  iiliizi  stn  iz  icfin  loiiicki,  (diirimx)  foUjt,  coii- 
sequitur:  Pa  cenio  onila  vidjeti  sto  is  tijch  razlika 
illuzi  zii  diohit  slcivenskili  jozika.  Diiilia  l;5.  Ncinanja 
je  iijiina  (arl)aiiaskiiu  ^ladovima)  vladao.  Oro  izlazi 
is  rijcii  si|>skili  Ijctopisara,  ali  se  |)Olvi<rjuje  rijw'ima 
Stefana  Prvovjem'aiiojra.  DM.  K).  .Mi  iz  ovufiii  pore- 
fljrnjn  misliiii  da  ne  izluzi  dii  se  ii  sloveiiskim  jezi- 
I'iiua  vise  iiiijcnjaju  koiisonanti  iiejro  vokali.  Had  2, 
I!l3.  Iz  tofjti  nikako  ne  izlazi  itii  se  sada  jos  nc  smije. .. 
iiiita  driifro  liiiili.  2,  l'.t4.  Ako  je  jr.  N.  litio  .  .  .  oil 
ttuld  jos  ne  i:lu:i,  da  mu   je   trebalo   dali.    15.    I7i(. 

—  4)  kao  pre-<tajiiti,  tins  Cz.  B.  dcr  Mode)  kommen: 
Od  luda  slo  sii  lu'ki  padezi  iioniiiialne  deklinacije  ii 
narodiioiu  srovoiii  izhtztU  iz  ohiC-djd.  Star.  3,  (j4.  isp. 
izaei  li  e. 

Izlil'/.rMijt',  n.  das  Aunfiehen,  e.citns.  Kj.  rerh.  od 
izlaziti  »  srijem  zniucnjimn. 

i/l«''<''i,  izleiem.  r.  j)f'.  Rj.  iz-lcci.  v.  impf.  I(5i'i.  — 
1)  iiiifiliiiitcn.  iiuUos  exrludo.  Rj.  kokos  izleze  piliie: 
Tada  mil  ear  dado  tiideset  jaja  i  rec'e  niu :  »Ponesi 
ovo  tvojoj  seeri  i  reei  joj  iioka  mi  iz  tijeli  jaja  izleze 
pipliid.  Xpr.  lO'i  (nekii  w'ini  dii  se  izleze).  (xje  je 
soi'H  izhfllu  siikola  ?  Posl.  74.  ali  se  tnoze  kazati  i  za 
svaku  drufiu  iivotinju.  da  izleze  (mlTide):  Prug  izlei 
orla  ne  more.  DPosl.  104.  Pcele  jajea  unesu  u  ma- 
tienjak  i  izlegti  schi  mfiticu.  ¥.  tijortrjevie.  .\Rj.  IV. 
217b.  isp.  Jesi  li  vidio  kad  se  kohite  legu  ?  Jov  X), 
6.  —  2)  ■<«  se,  rejleks.  uusijehriUet  u-erden,  e.rcludor. 
Rj.  izleze  se  pile:  Kad  te  car  zapita  kako  moiie  rodili 
vareni  bob,  a  ti  reei:  ^kao  i  iz  carenijeli  jaja  izleii 
se_  pipldd.  Npr.  lOo.  SiromaSka  jest  mi  (iora  Crna  . . . 
gnijezdo  se  zove  sokolovo,  cesto  mi  .se  sokoli  izleht, 
ter  Tureiuia  vade  oCi  erne.  Npj.  5,  267.  i  za  druge 
sivotinje,  usim  ptica,  maze  se  kazati,  da  se  legu  i  iz- 
legii:  Izlegose  sc  i  uzrastoSe  dva  otrovna  crva.  V. 
Lastrif!.  I'i-ela  se  dana.s  izlegla,  a.  sutra  zna  raditi  kao 
i  matorka  peela.  F.  Gjorgjevie.  ARj.  IV.  218a.  i  za 
celjade,  ali  samo  od  sale  Hi  preziranja:  Dobro  .se  ne 
izle'zete,  a  sve  znate.  M.  Drzid.  Od  njega  .se  izlegli  gu- 
buvci:  P.  Pelrovie.  U  nas  .«e  izleze  novi  Juda  Iska- 
rijot.  S.  Ljubisa.  ARj.  IV.  218a. 

izl6fjoti,  izlbtim,  r.  pf.  ausfliegen,  evolo.  Rj.  iz- 
letjeti.  V.  impf.  izlijetati.  gorori  se  i  u  prcncsenom 
smisln.  —  Ako  km'a  izfrori,  dug  na  odzak  izleti.  Posl. 
5.  Vrana  o  biinjiJtu,  a  soko  o  mean  (zivi),  pa  ohojc 
na  Gjurgjev  dan  izlcte.  39.  Svi  zajedno  puSke  izmel- 
nitc  .  .  .  pa  u  jedno  na  drum  izlctite.  Npj.  3,  31t). 
JItiti  mil  .  .  .  izleti  pred  kucu  u  kolo.  Kov.  78. 

i/.l^zad  sc,  zim  se,  r.  r.  pf.  sich  sutt  liegen,  sat 
ciibuisse.  Rj.  iz-lezati  se,  svrsiti  lezanje,  kad  sc  tko 
nalehio.  r.  impf.  izlezavati  se. 

i/.lcziivanje,  n.  rerh.  od  izlezavati  se.  koje  ridi. 

izloziUali  sc,  izltzavaui  se,  i'.  impf.  freq.  iz-le?.a- 
vati  se,  kau  mnogo,   i    mnogo  piita    Uiati   bez  posla. 

—  Vi  da  hladujete  ?  .  .  .  Ne  dam  ja  da  se  vi  o  so- 
mnnu  iJezavate  u  hladoviui.  Mil.  234.  Pocne  ih  ko- 
riti :  A  Uo  mi  se  vi  ovuda  i:lezavate.  majku  vam  vaSu  ! 
!^ta  mi  radite  u  ovoj  kuc'i'.'  252.  i:  pf.  izleiSati  se. 

izlijceiti.  izlijeeuu,  v.  pf.  Rj.  iz-lijeeiti.  v.  impf. 
lijeeiti.  —  1)  licilen,  sano,  medcor.  Rj.  isp.  izdraviti 
2,  ozdraviti  2,  izvidati.  —  Vidi  .^are^io  g-ubavo  muSko 
idrijebe  .  .  .   izlijcii  ga  ud  gube.   Kj.  346a.   Kao   da 


nikoni  odnese.  (Kaie  se  za  lijek  koji  kakvii  holcfl 
odmah  izlijcci).  Posl.  1.30.  Ako  vidi  dii  Je  ttlijeiena 
gulia  ua  ^rubavi-u,  omla  fo  .  .  .  Mojs.  III.  14,  3.  — 
'i)  su  se,  reflcks.  Hi  iiass.fieheill  irerden,  sanor.  Rj. 

—  Uana  ako  .sc  izlijcii,  poziiaie  «e  biljc^ra.  I'onl.  2li;». 
To  iiliija  nadeidii,  da  <'e  se  oil  te  nesrece  na  «koro 
mi)ri  izlijiriti.  Pis.  54.  PoSto  se  izleti  od  rune.  9M\]e 
13.  Neka  prou'lasi  sve.Slenik  da  je  <'i»ta  (kiiCnl,  jer  ne 
izlijci-ila  holcst.  Mojs.  III.   14,  48. 

izlij^iiiati,  izlijemam,  v.  pf.  zerbliUien,  eontiindo. 
Rj.  iz-lijemati.  r.  impf  lijeniHtl.  pidi  izbill  2,  i  «;/«. 
ondje. 

izliji'laiijc,  H.  das  Aiisjliegcn,  emlutio.  Rj.  verb, 
od  izlijetati.  railnja  kojom  iilo  izlijeie. 

izlijiitati,  izlijeeem,  r.  impf.  nusfliegen,  erolo.  Rj. 
iz-lijetati.  r.  pf.  izletjeti.  gorori  se  i  u  pnncscnom 
smisln:  Kakva  (je)  duplja,  oiiake  i  i-cle  izlijerii.  (Kad 
ko  .ito  ludo  jrovori).  Posl.  124.  Skaee  ]uista  bedevija, 
ispod  nosrii  kinntn  izlijerc.  Njij.  2,  39(1.  Sanio  sii  guc- 
koji  dimori  iz  eibuka  izlctiili.  MiloS  1.30.  Te  ga  op- 
kolili  II  Stalaeii...  a  on  jediiako  izlijetao  nu  rraticti, 
te  sjekao  Tiirke  oko  jriada.  Npj.'   1,  XVI. 

izliji'vailjc,  n.  das  Ausgiessen,  c/fu^io.  I{j.  rerh. 
od  izlijevati.  radnja  kojom  tko  izlijcva  sto:  t  )pijelo 
sc  zapoeinje  psallirom,  ovijem  eiidesnijem  izlijcranjem 
radosti  i  pliii;a.    DP.   3t)l.    iiV'f    izlivanje,    iJ.ljevanje. 

izlijt^vali,  izlijevaiii,  ii.  impf.  —  1)  ausgiessen, 
cffniido,  cf.  if.ljevati.  Rj.  iz-lijevali.  vidi  /  izlivali.  v. 
pf.  izliti.  gorori  se  i  u  prcncsenom  smislu.  —  Un 
izliva  vodu  iz  vizama.  Npj.  1,  599.  Izlijcvum  dusn 
svoju  pred  Gospodom.  ISaui.  I.  1,  15.  Hlapoilatni  si 
dazd  izlirao,  Bo^e.  Ps.  G8,  9.  —  2)  sa  se,  refleks. 
Hi  puss.:  U  sam  istok,  od  ktidu  valja  da  .se  izlijeva 
duhovna  scjetlust  na  svu  crkru.  UP.  34t;. 

izDujati  sc,  njiim  se,  v.  r.  pf.  (u  Boci)  vidi  oslabiti. 
Rj.  iz-liujati  se.  ridi  i  iznemo^i.  v.  impf.  linjati  ae 
(dlakii  (jnbiti). 

izlistati,  atam,  v.  pf.  sich  belauben,  effrondeo.  Rj. 
iz-listati.  r.  impf.  listati.  izlista  gora,  siima,  kad  joj 
lis(':e  izrastc. 

izlisiti,  IzliST,  v.  pf.  (u  vojv.)  n.  p.  iz  ovoga  komada 
eohe  ne  mogu  eakSire  izliSili,  t.  j.  izi<;i,  auskommcn, 
sufficere.  Rj.  iz-li5iti.  za  postavjc  isp.  lib.  Korijeni 
24.  vidi  i  iznioiii. 

izlif  i,  "izlijem,  i'.  pf.  Rj.  iz-liti.  f.  impf.  izlijevati, 
izlivati,  izljevati.  govori  se  i  u  prenesenom  smisln.  — 
1)  ausgiessen,  e/fundo.  Rj.  —  Da  izliju  vodu  u  nji- 
hove  sudove  .  .  .  Momci  odmah  izliju  rodu  iz  suda 
brata  najmlagjega.  Npr.  242.  (Jiia  izlivsi  miro  oro 
na  tijelo  moje  za  iikop  me  prigotovi.  Mat.  2ti,  12. 
Rekoh  da  en  izliti  jarost  sroja  mi  njih.  Jezek.  20, 
9.  —  2)  sa  se,  rellcks.  Hi  pass.:  Izlije  se  sva  voda 
iz  njega  (\z  viika)  te  polije  dolje  svatove.  Npr.  179. 
Zbog  Diinara,  koji  sc  bio  izliu.  &o\y  29.  Jcr  .se  Ijuhuv 
Bo?.ija  izU  u  srca  naJa  Duhom   svetijem.  Rim.  5,  .5. 

—  3)  ncprelazno.  znaienje  kao  pod  .2:  Kad  izlije 
roda,  te  konji  ne  mogu  lagje  da  vuku,  onda  se  .  .  . 
Rj.  408a  fda  nije  pogrjeskom  stamparskum  mjeato: 
Kad  se  izlije  voda?). 

izliv,  ?H.  iz-liv,  djelo  kojim  se  sto  izlije:  Ergiiss. 
za  obticjc  isp.  zSliv.  —  Dalje  eu  spomenuti .  .  .  Pal- 
motic%,  onako  znatna  po  zadaluiut'ii  i  po  izrazu  pe- 
snickih  izliva.  Zlos.  115  (za  izraz  (.s^».  izrifaj*. 

izlivanje,  n.  (zap.)  vidi  izlijevanje.  Rj.  vidi  i  iilje- 
vanje. 

izlivati,  izlTvam,  (zap.)  vidi  izlijevati.  Rj.  ali  se 
gorori  tako  nc  samo  u  zapadnom  nego  i  u  istw'nom 
i  u  juznom  gororu,  iemn  potrrde  vidi  kod  izlijevati. 

izlizati  sc.  izlTzem  se,  r.  r.  pf  sich  abreiben  (rom 
luchc),  dcteror.  Rj.  iz-lizati  se,  sukno  se  izli'ze,  kad 
nosenjcm  spadne  u  njega  af  (rudica),  pa  se  vide  zice. 
isp.  iskositi  se. 

izlukati,  Izloecm,  v.  pf.  n.p.  voda  put,  ausfressen, 
ausleckcn,  e.cedo.  Rj.  iz-lokati.   voda  pxU   izloie  kad 


izlomili 


—  «4  — 


izma^i 


i  niido  raJiri.  Rj.  303a. 
luliili  sto   (.'    uiioiia   sto 

■     .     .      \  uk    kaii    viUi  u  iije  (u  lisii-e)   sirao,   zapita 

•,■  ,.!i;i  .■;(  ioj.  a  oiia  mil  oiiirovori  da  je   izlokalu   U 

'  viiliJ  koliki  jo  sirac  u  voiii,  neso  lori, 

'.■<(/i    Icao   i  jii  sioj  ito  sum    Ulukttla.* 

izlAmiti,  izlomini,  r.  pf.  Kj.  i/.-lomiti.  r.  impf.  i/.la- 
iiiaii.  —  J)  :frhrec}teii.  fiuintjo.  Kj.  siisvijim  pohnnili. 
cidi  iskriiii.  —  Kail  pnOiie  liijeie  iOi,  oiula  uiniji'se 
fHHtiu'ti  .  .  .  te  jf  l:lumc  iljotctii  viSe  jrlave.  Kj.  ;'>.')lb. 
J>cii  -Ti'liriia  i:lviiiise  iioui,  ilok  nizbiSo  iia  irjerdeku 
vniia.  Xpj.  1.  .'>84.  Sve  t'u  tvoje  l;o.<ti  izlumiti.  3,  ;503. 
Mnosre  sjim  mu  silc  i:tomii}.  5,  33.  Kara-Ujorirjije 
ii/uie  .<tolicu  j>a  i  vcliko«ra  vilact.skoga  sudijxi  i  po- 
pei-itelja  iiioslninijelt  poslova  sve  iijome,  dok  je  srif 
o  njili  tiije  Ulviiiio!  Sovj.  4!l.  Jer  je  miiogo  puta  bio 
metiuit  u  piiu  i  u  verige,  pa  je  iskidao  verige  i  pitiii 
islumtu.  Mark.  .5,  4.  —  5?)  su  se,  rc//eJ".s'.  i7/  ^)«.«. 
zrrltreiheii,  fiiiiigor.  Kj.  —  Uinaciu'i  je  (iukiO  n  slatku 
vodu  irlja  se  o  k:uiieu,  to  fc  uiio  sto  je  kao  drvo 
iWiimi  i  jioispada,  i  ostaiic  same  vlakno  kao  u  laiia. 
Rj.  KUa. 

izloibii,  /■.  ah:  .-\Kj.  IV.  2:?3b.  djelo  kojim  sc  sto 
i:lu:i  (izloziti  ^).  die  Ausstelluiiii :  Piiopci  izvjestaj 
o  moskovskoj  elnojrrafskoj  i:luzlii.  Rad  5,  102.  Pu- 
tovi  su  kao  iiok;>  pokretna  tzlozba  njisIT  i  radnja 
jediie  zemlje.  Zim.  2S0. 

izldiiti,  izloiim.  r.  pf.  Kj.  iz-loziti.  c.  impf.  izhigati. 

—  1)  durvh  Leijeii  icrhraiichen,  consumo  imponcndo 
(lignu  super  foco).  Rj.  lozcci  (drva  na  ratrii)  istrositi. 

—  2)  herauslegen  (die  Wuure),  cxpono.  Rj.  poloziti 
nil  polje.  II.  p.  rohii.  —  3)  istumaciti:  Grigorije  iz- 
lozi  rjcrniiiKi  prema  silama  Ijudskim  ttijnu  sv.  Trojice. 
DP.  -JSl. 

izli'lbi'inliiti,  dam,  r.  pf.  (u  primoiju)  puJku,  t.  j. 
izbaciti  je.  uhfeiteni,  ejaculor.  Rj.  iz-Iubardati.  syn. 
kod  piiska.  i:  impf.  lubardati,  luuibardati. 

izli)diti,  uiridlm.  i:  pf  Rj.  iz-luditi.  isp.  zaliiditi, 
zahiirjivati.  —  Jj  kopi,  t.  j.  prevariti,  iiherUilpeln, 
iircutnvinio.   Rj.    ridi    izbeziimiti,    i   syn.    ondje.   — 

—  2j  r.  r.  pf.  sick  tihertolpehi  laissen,  circumvcnior. 
Rj.  preiariti  se.  ridi  izbeziimili  se,  i  syii.  ondje. 

izll^kaviti.  vim,  v.  pf  Rj.  iz-hikaviti.  —  I.  1)  kopa, 
hecortheilen,  defraudo,  cf  prevariti.  Rj.  vidi  izbe/Ai- 
miti,  1  syn.  Ludje.  —  2)  kome  sto,  entlocken,  elicio. 
Rj.  cidi  izvarati  1.  lukarst rom  isinamiti  kome  sto.  — 
If.  r.  r.  pf  iziukavili  se  Ijudi,  listiy  werden,  callidtim 
fieri.  Rj.  postuli  hikaci. 

izlQpati,  izlupfim,  v.  pf  Rj.  iz-liipati.  i-.  imj)f  lu- 
fiati.  —  J)  ridi  izdevelati.  Kj.  vidi  izbiti  2,  i  syn. 
undjc.  —  2)  zcrschlaycn  (Ocscliirr,  Niisse),  franyu, 
effrintjo.  Rj.  Iiipajiiei  izloraiti,  razbiti  n.  p.  posugje, 
oriihe.  —  H)  aiisklopfen  (cin  Kleid),  e.rcutcre  pul- 
cercm  e  teste.  Rj.  izltiputi  haljinu.  lupajuci  iscistiti 
je  od  prtihit.  vidi  iseibiikali. 

izldiiti,  izlujinn,  r.  /)/".  n.  p.  Vohi  (u  opaneara), 
heizen,  mnceru.  Kj.  iz-liizili,  u  lugii  umek-iati  (ii.  p. 
kozit).  r.  impf  lii?,iti.  —  Varagovati,  strugati  islu- 
zenu  kozu.   Hj.  ."531). 

izljifiv,  iidj.  .iiinabilis.  ^^tlllli.  ridi  izvidan.  .sjt- 
piotiio  nelzljeeiv.  iz-ljeeiv,  Uto  se  mozc  izlijeiiti,  stu 
je  od  prebola.  —  Krivovirstvo  jest  boiest  mufno  izli- 
riia.  A.  Kaiiii^.lid  AKj.  IV.  22.')b. 

izljeci,  izljegnem,  v.  pf.  cidi  izljeci.  Rj.  iz-ljeei. 
^idi  i  izljesti,  iiljesti  (isp.  Ijei'i,  Ijesti);  izaci,  izi(-i, 
zi»ti.  r.  impf.  sloz.  iz-ljiziti,  i  syn.  ondje.  od  izlje<-i 
I.  pni/j.  izljejrob.  priloy   /jre^J.  izljcgavsi.  I.  pridjcv 

''" '    ■■'■'••    /.  pre<fj.  izljezoh.  prilog  pre.ij. 

'    izljezao.  —  Pile   pisti  u  Ijusi-i : 

,    (I,   fale   Ot   me   izjesli.  Kj.  2171i. 

:i<-  Kilipe.  yi/jcr/dw  pred   l)ijehi  erkvii. 

'  .;■:  Hi'  zaklanje.  Rj.  217b.  .M'alo  je  kad 


on 
i 


I  izvau  kiuV"  izlazila,  a  ako  je  kad  i  izljeghi.  ostavljala 
je  zapis  doma.  Npr.  213.  Ko  iiljeze  prav,  ne  izljeze 
zdrav;  ko  iiljeze  kriv,  ne  izljcze  f.'w.  Posl.  l.')!S.  Gje 
zvijezde  kraju  pribjegnule,  a  daiiioa  krvava  i^ljegla. 
N'pj.  3,  223.  Xu  izljezi  meni  ua  mejdaii.  1.  317.  Iz 
ovoga  doma  izljegla  ii  dobii  I'as,  a  u  dnigi  uljegla 
u  bolji  Oas!  Npj.  1,  XIII.  Drugi  ueeniei  dogjoSe  ua 
lagji  .  .  .  Kad  dakle  izljezose  na  zemlju.  Jov.  21,  9. 
Kao  biibine  zemaljske  drheuei  izljcUce  iz  rupa  svojih. 
Mill.  7,  17. 
izlj«»sli.  izljezem,   v.  pf.   vidi  iiljesti.  Kj.  iz-ljesti. 

i  ridi  izlji'ei,  (/(/;<•  .'sh  primjeri. 

izljiibiti,  izljnWm,  v.  pf.  Kj.  iz-!jubiti.  vidi  ii- 
ijiibiti.  V.  impf.  Ijubili  1.  —  J)  der  lieihe  micli  ab- 
kiissen,  ccosculor  iiliam  e.v  alia.  Rj.  poljubiti  neko- 
licinu  rcdom :  Sve^gjevojke  nadigrao,  a  nevjcste 
izljuhio.  Here.  347.  (.'estita    sreca,    koja    ie    nas  .  . . 

I  brat.ski  izljuhiti.  Kov.  72.  —  2)  sa  se,  recipr.  sieh  der 
li'cihe  nacli  abkiisscn,  cxosculari  se  inriccm.  Rj.  — 
Mirbozaju  se,  t.  j.  izljube  se  svi  redom  ^o\'ove.(\:  'Mir 
Bojijilt  Rj.  34b.  Eto  ti  i  braee  njegove;  on  se  s  njima 
zagrii  i  izljnhi.  Xpr.  50.  Po-sto  se  izmeglxi  sebe  izgr- 
liSe  i  iHjiibiiie  suze  roueei  otidoSe  08.  Pozove  svu 
sknp.itiiui,  te  sc  s  njome  izljnhi.  drzec'i  akte  u  nici. 
Izljubivsi  se  tako  sa  svima  .  .  .  .Milo.^  170. 

i/.lji'ititi  se,  kljutTm  se,  r.  r.  pf.  sick  salt  zurnen, 
satis  iraium  esse.  cf.  izljuliti  se.  Rj.  i/.-ljuliti  se,  dosta 
se  naljutiti.  v.  impf.  Ijutiti  sc. 

iziniUMti,  izmaci,  v.  pf.  Rj.  iz-maciti.  v.  impf.  ina- 
eiti.  —  J)  (einc  Menge)  irerfen  (con  der  Kutze), 
pario.  Rj.  kaze  sc  za  macku,  kad  izlcze  vise  maciia. 

—  2)  sa  se,  refleks.  izm.Hce  se,  t.  j.  niaiSke,  werfen 
{ion  melircren  Katzen),  pario.  Rj.  kaze  se  za  vise 
macakii,  kad  izlegu  macad. 

iziUitei,  izmaknem,  v.  pf.  Rj.  iz-ma(5i.  vidi  izmak- 
nuti.  V.  impf.  izmicati.  —  I,  1)  iregrucken.  reiiio- 
veo,  u.  p.  lonac  od  vatre.  Rj.  kao  odmui-i,  odmuk- 
niiti:  Prva  se  stolica  iznese  na  Boiic  ujutru  pod 
polazajuika,  ispod  kojega  je  gdjekoji  izmakuu  te 
padne  pod  giiberom,  kojijem  ga  doma(!^iea  hoce  da 
ogrue.  Kj.  12a.  U  igri  baiiauju . .  .  gdje  se  earev 
5tap  ustavi,  ondje  mora  trlja  svoj  Map  da  zamje.sti 
(t.  j.  da  ya  izmakne).  Kj.  14a.  Zato  Ciireija  ovu 
Jadransku  vojsku  izmakne  od  Drine  pod  Koviljacu. 
Danica  3,  195.  —  2)  abloekcn.  elicio.  e.rtoniueu,  cf. 
izmamiti.  Rj.  • —  PritiJte  ga  Mustaj-beie  Lieki  sa 
trideset  i  ietiri  druga,  izmace  mu  svijetlo  oruzje.  Npj. 
3,  119.  —  3)  vorausgehen,  andere  hinter  sicli  lanscn, 
praecnrro:  izmakao  pred  njima,  ne  bi  piiSka  dotti- 
rila.  Rj.  otici  naprijed  tako  da  drugi  saoslnnu:  Idudi 
tako  eovek  izmakne  nupred,  a  iena  zaostaiie.  Npr. 
13.  Pol)jegao  (Janko)  poljem  .<irokijem.  za  iijim  trci 
dvjesta  janjiOara.  Jeduo  Tare  izmaknuhi  bilo,  ne  bi  1' 
Jaiikii  iigrabilo  glavu.  Xpj.  2,  323.  Tako  su  pred 
nama  izmakli  Englezi  .  .  .  tako  su  iza  nas  zaostali 
mlogi  divljaei.  Danica  2,  3.  —  4)  izmace,  er  lihift 
davon,  aufugit.  Kj.  pobjeci.  —  Pod  (xjorgjijoni  ubise 
dorata;  evo  (ijorgje  pjesice  (^Hi(«x'.  Npj.  -1,  270.  Ako 
ovi  .sad  izinitkosc,  i  mi  ostadosmo  sauii,  svc  ce  nan 
hajduci  pobiti.  Danica  3,  172.  Nego  on  srecom  bio 
izmakao  preko  Morave.  4,  14.  —  II.  izniai'i  se,  iz- 
maknem se,  V.  r.  pf.  —  1)  n.  p.  od  vatre,  od  aoUx, 
zuriickriicken,  recedo:  izmakni  se  malo.  Kj.  kao  uz- 
maci  se.  usmaknuti  se,  ustiipiii.  —  Provuco  se  paSi 
pod  iatora  .  .  .  izmace  se  malo  pred  .^atora.  N'pj.  3,  03. 
Ovi  uzalud  cekavJi  do  pred  zoru,  jedva  sc  izmaknu 
iiatrag.  Danica  4,  12.  Zato  se  i  Kara-(ijorgjije  i  knez 
Tima  .  .  .  izmaknu  sa  svoje  pregjusnje  grantee.  JliloJ 
!•).  ('n  sc  pred  Tnrcima  izmakne  proko  Morave.  40. 

—  2)  n.  p.  izmace  se  konj  iz  ruke,  cntniiidct  sicli, 
e.rtorijuctur.  Radojicin  konj  s'  izmace  lepoj  Mari  u 
bosiljak.  Rj.  izmakne  se,  n.  p.  ito  glatko  iz  ruki. 
ir^p.  izmicati  se  2.  —  Stanu  se  u  nju  (jarau)  nadvi- 
rivati  .  .  .    dok   se  jednoj  izmakne   vrcteno   iz  ruke  i 


izinngno 


—  445  — 


i/iiit'itjii 


pailno  II  .i:iiiiii.  Npr.    l-i.'i.    u   prene^cnoiii  smialit :  AH 
iim  «■  l):iviil  izmarc  tlva  piila.  Sjiiii.  1.  IS,  11. 

Iziiiriit'iii).  »  rijccimii:  iilo  kisa  i/,mag.ao,  fZiw  i\'cM- 
rcisscti,  jiluit  ac  si  nehuhiv  (Icliihiintur.  llj.  zn  kiin 
izttKiillicii  I'aze  se  da  ide  izmugiio.  iz  nKKjuhi  ^=  iz 
vKKjiiV  '--  iz  iiiKfiao?  zii  t'lj  nhlil;  isp.  mehur,  izust. 
ixiiiairlicn,  f.  kisi  koj.i  iile  i/miifrao,  der  Nebdreiieu. 
pluria  iichiddc  siiitilin.  Rj.  kisii  koja  ide  iz  muf/alii? 
sitna  k'lu  inaiila. 

i/,iiiilliiiitiili,  i/.mrihiuiriin,  r.  2'/'.  (u  I'ubr.)  ridi  wa- 
ludoviiti  SI'.   Kj.  iz-iiiMliiiiliiti.  r.  impf.  iiialiiiitati. 

iziiiiiliiiiiti.  izinriliiiem,  r.  pf.  Kj.  iz-uiahiiuti.  r. 
imp),  iiiahali.  —  J)  rim,  (in^liohii  uiii  zu  sclilancn. 
hrucliium  iiddvco,  cf.  zaiiialiiiuli.  Rj.  iziiiiihnv,  zii- 
muhiic  tl.'O  iim,  n.  p.  riikuin,  da  udnri.  —  NajTJe 
jediui  setlii  miUoi'u  ilevojcuru  pod  jcdiiim  j^rmoni 
cde  spava,  pa  iztiialme  stapom  te  je  opnli  po  straz- 
iijici.  Npr.  7.'i.  (hida  carii'u  izmulnie  sdkuiii  te  ujepa 
po  obnizu.  24;!.  Ako  sum  izmuhiiiio  rukum  na  si- 
rotit  .  .  .  neka  mi  i.Mpadne  rame  iz  pleOa.  Jov  31,  21. 
Izmalnic  nozciit  da  zakoljc  wiua  svoga.  I'rip.  bilil. 
18.  —  2)  su  se,  rc//(7,'.v.  oit fallen,  excidu:  I  nosi  uui 
.sabljii  izmasivii,  kako  mabiu'  da  mu  se  izmalnic.  Kj. 
ftcnr  sc  izmalne  lead  komii  ispadne  izmahnuvsi  njume. 
izniiik,  m.  n  rijciiiiia :  na  izmakii  /  na  izmak,  am 
Endc  (z.  li.  dcs  ]\'iiiicrt:),  decedcnie  (v.  c.  hicme): 
Knd  sii  bili  na  izmak  Korita.  Kj.  kraj  vrcmemi  Hi 
mjcsfu,  knjciia  se  oiidjc  iziuit'e,  nestaje.  —  Gnifa- 
lino,  vi'ijonio  na  izmakii  hahina.  Rj.  l()5a.  Crkva  iz- 
bira  veronijc  doba  za  pobo/.iU)Sil  ra/.vijajiici  na  izmak 
duiia  svcija  diviia  raznialiaiija.  DK.  /iOil. 

iziiii'ikiiiili.  iziiiakm"in,  iziiiakiiiiti  sf.  iziiiakiiem  se, 
vkli  iziiiai'i,  izmakniili  se.  Rj.  primjcri  kod  izmaii. 

f'/.nialii  (iz  mala)  is  djetinjstva.  —  Iz  mala,  von 
Kindheit  an,  a  parvo,  cf.  malcn:  Dva  se  diaga  iz 
mala  gk'dala.  Rj.  oi'Sb.  vidi  izmalena,  od  malena. 

iziuiilaiijc,  n.  Rj.  verb,  od  1)  izmalati,  2|  izraalati 
se.  —  1)  radnja  kojom  tko  izmala  .Ho  (das  Jlervor- 
zeigen,  promptio?  Rj.)  —  2)  radnja  kojom  se  tko 
izmala  (iza  cega)  (das  llervorkommen  —  biiiler  dem 
Berge  —  apparitio.  Kj.i 

1.  i'/.niiUati,  izmrdam,  v.  impf.  Rj.  iz-raalati.  vidi 
izniilati  1.  r.  pf.  iznioliti.  —  /)  herrorzeiyen,  promo. 
I'j.  pu  undo  pokazirati  sto  iza  cega :  Nc  izm(djiij 
iza  jell'  glave.  UNpj.  4,  33y  {za  ij  isp.  pomaljati. 
promalati).  —  2)  sa  se,  rejleks.  hervorkommen,  sicli 
zcitjcn,  apparco,  prominco:  izmala  se  iza  brda.  Rj. 
po  malo  se  pokazivati  iza  ccpa :  Nestaje  tijela  nje- 
gova  na  oiiigled,  i  izmalaju  se  kosti  njegove,  koje  se 
prije  nijesu  vidjelc.  Jov  33,  21.  —  isp.  pomAljati, 
pom/djati  se;  promalati. 

3.  i/.malati,  izmrdam,  v.  pf.  akc.  AKj.  IV.  230b. 
iz-malati.  iz  NjemaH-koiia  ausmalen.  v.  impf.  mPdati. 
vidi  izmolovati,  islikovati,  ispisati  1  c.  • —  Nijesam 
dao  Ai-si  one  razvalinc,  da  izmala.  StraX.  188(),  225. 
ixiiialena  (iz  malona),  von  Kindheit  an,  a  puero. 
Kj.  )'-  djetinjstva.  vidi  izmala,  od  malena.  —  Ova 
gjevojeioa,  ovo  je  jediua  seer  careva,  koju  sam  ja 
iz  malena  gojila.  Npr.  247.  Oni  su  se  iz  malena  g\e- 
dali,  iz  malena,  do  golema  djeteta.  Npj.  1,  401. 

i7.m;\ljniije,  n.  verb,  od  izmrtljati.  radnja  kojom 
tko  iziiialja  kome  sto. 

izniiUjati,  izmaljiim,  v.  impf.  iz-maljati,  moleei  do- 
birati,  teci.  isp.  isprasati.  durcli  Gebet  erlangen,  pre- 
cibus  impctrare.  v.  pf.  izmoliti.  —  Marija  ismalja 
njima  osobite  milosti.  P.  Knezevie.  ARj.  IV.  230b. 
u  tStullija  i  sa  se,  re-lleks. 

izuiiimiti.  izmamim,  r.  pf.  Rj.  iz-mamiti.  v.  impf. 
izmamljivati.  —  1)  hcrauslocken,  elieio:  izmamili 
pscto  (u.  p.  iz  kude,  u  planinu).  Ej.  mameii  koga 
priroljeti  da  izigje.  vidi  izmai'i  2.  —  Iz  jalove  bi 
krave  tele  izmamio.  Posl.  08.  Spustio  se  malo  u  Ud- 
binju,  do  pod  kulu  Gliimca  Osmau-age,  izmamio 
Olumicvu   Fatiju.   Npj.   3,    101.   Oni   koji   su  mu  o 


glavi  radili,  izmnnic  ga  oHande  dnljp  nn  MIciicak.  1, 
4(;i  (\  uk).  —  2)  alilockcn,  elieio:  iziiiaiiiio  mu  iiovec. 
Rj.  maweei  dobili  sto  od  kui/a  Hi  ii  koga.  —  I-matiiio 
bi  H  Cigankc  dijelc.  Posl.'  SKI.  I  Uiko  kojekak..  z,i 
sto  1  pcileset  dukata  izmnmi  od  iaja-nasc  iziiiilcM- 
kent.  .Miloi  71. 

i/.iiiaiiilji\aiijo,  n.  dan  Jlerumlocken,  to  clicere. 
Rj.  verb,  od  izmiimljivati.  rudnju  kojom  tko  ismavi- 
Ijuje  .sto. 

iziiiaiiiljivati,  izmrimljujGm,  r.  impf.  heramlockeii, 
abloeken .  elieio.  Kj.  i:mamljivali  koi/a  (da  izigic). 
izmamljieati  sto  u  koga  Hi  od  kuga.  Up.  r.  pf.  izina- 
niiti.  —  Kao  sto  orao  izmamljtijc  orliec  sroje.  iliie 
se  nad  ptieima  svojim  .  .  .  tako  .  .  .  Mojs.  V.  32.  11. 

iziiii)iiiiti,  izmruR'ni,  ridi  iziiialuiuti.  Rj.  u  krujc- 
viiiia  gdje  sv  u  gororu  iie  eiijc  glas  h. 

iziiiiislili,  izmristuii,  r.  pf  iz-inastili,  posve  omastili, 
u  St nllija :  bene  tingerc,  bene  nniierc.  r.  impf  niastiti. 

—  -Dala  sam  lialjiiiac  n  mastilo,   i  krii-ala  sani  nia- 
stilji,  da  mi  samo  lijepo  i  uredno  sve  omasti  i  izwasti- 
.1.  Uogdanovie.  ARj.  IV.  231b. 

iziiiasickf',  (u  I'aStr.l  n.  p.  baciti  karacu,  vidi 
omaske.  Rj.  adv.  kao:  izmahnuvsi  kamcnom  baciti 
ga.  za  kvantitet  nn  posljcdnjem   slogu  isp.  ametice. 

iziiiasiti,  Izmaslm  (izmasiti,  lzma,sim),  v.  pf.  iz- 
masiti,  ma.iivsi  se  u  stfi  izvaditi,  izhaciti  Ho.  v.  impf. 
ma-iiti  1.  —  Te  se  inaii  u  stnine  zobuiee,  te  izmasi 
sedam  mrtrili  glava,  baci  glavc  u  travu  zelenu.  Npj. 
3,  2()5. 

izmsVsiv,  adj.  u  pjesmi,  das  leicht  entfaUt,  qui 
excidit:  I  nosi  mu  sabljtt  izmusivu,  kako  niabne  da 
HIM  se  izmahne.  Rj.  .Ho  se  lusno  izmuhnc,  lasno  is- 
padne. 

izniaznti,  izmazem,  v.  pf.  iz-mazati.  r.  impf.  mazati. 

—  1)  posve  pomazati,  namazaii  {cim  masnijcm):  tlz- 
ma^i  sva  kola  dobro,  i  gje  god  gvoJSgjo  o  gvoiSgje 
^ulja,  tu  osobito  dobro  j«marj«.  J.  Bogdauovi('.  — 
2)  vidi  iskaljati;  »Sav  si  izmazan  i  iskaljant.  >Ovaj 
se  sav  izmaza,  ne  bi  ga  kvarta  luga  oprala^.  J.  Bog- 
danovic.  ARj.  IV.  232a. 

izmdziti,  izmazTm,  v.  pf.  iz-maziti,  razmuziti  rise 
djece  Hi  jedno  sasvijem.  »Svu  je  djeeu  izmazio.<  ^Ala 
si  ti  ovo  dijete  straSno  izmazio  i  razmazio."  J.  Bog- 
danovic.  ARj.  IV.  232b.  v.  impf.  mazili. 

izmet'C,  Izmeceta,  w.  jagnje  Sto  se  izvadi  iz  ovce 
kad  je  vuk  zakolje  (to  iSene  ostavljaju  lijeka  radi). 
Rj.  —  Vukojedina  se  kadi  izmecetom  i  tijem  se  lijeCi. 
Rj.  79b.  izmc(t)(5e  (osn.  izmetak).  Osn.  2r>I. 

iziiiti-iir,*  izmeci'ira,  ui.  vidi  sluga.  Rj.  isp.  izmet*. 

izmcSearka  .*  /'.  vidi  sluSkinja:  Te  doziva  ralade 
izmecarkc.  Rj. 

iziiiOjs:jii,  Kj.  prijedlog,  slozen  od  prijedloga  iz  i 
megju,  dolazi  s  drugim  pudezem.  —  t)  koji  pokazuje 
micanje  s  mjesta  koje  se  kazuje  prijedlogom  megju 
i  scstim  padezem  (kao  na  pitanje  odakle?):  Izigje 
s  brat'om  malo  pred  dvor  .  .  .  u  jedan  mail  doleti  iz 
neba  zmaj,  siepa  gjecojku  izmegju  brace  i  odnese  je 
u  oblake.  Npr.  7.  I'rotrci  de  zede  sad  izmegju  nogn! 
Posl.  2(j4.  Koja  je  tu  moja,  jaoi  .se,  devojko,  izmegj' 
devojaka.  Npj.  1, 110. 1'okupe  izmegju  sebe  neJto  oruija. 
Danica  3,  21G.  —  2)  tako  i  kad  iz  vec'ega  broja  vulja 
pokazati  manji  (koje  biva  i  prijedlogom  od  i  .lamim 
drugim  padezem):  Dok  se  jednoj,  koja  je  bila  naj- 
Ijepsa  izmegju  njih  (gjevojaka),  izmakne  vreteno  iz 
ruke.  Npr.  125.  Kroz  Gacko  ne  pjevaj.  (Jer  ka^.u 
da  su  izmegju  sviju  Hercegovaca  u  Gaekome  najbolji 
pjevaci).  i^osl.  Kil.  Jedan  izmegju  ras  izda<!e  me. 
Mat.  2f),  21.  —  .'f)  mjesto  ovako  kazuno  moze  biti  i 
mjesto  bavljenju  (na  pitanje:  gdje?).  isp.  megju.  — 
Veliko  je  Duboko  izmegju  Biograda  i  Paleza,  a  malo 
izmegju  Paleza  i  Sapca.  Rj.  142b.  I  izmegj  i^retijeh 
ima  rijeOi.  Posl.  101.  Za.Sto  su  mloge  pjesme  izmegju 
sebejednake.  Npj.'  1,  XXXIIT.  Mauastiru  je  DeCanima 
kralj  Stefan  De(5an3ki  izmegju  ostaloga  dao  planiuu. 


iznioljnii 


-  44G 


iziiiijosati 


/        '  -•■  '       '  /  mozf  hiti  i  ;)ri- 

■  Vi\  cele  nsijposlo 

Npr.    ;i>.    HaJka   oe   nam 

m;i7i    inije  jio^diliti.  Npj.  2. 

,    ,:iin(ijii    "die.  Diuiii.-n  3.  lilO. 

.i.yii   pmhi'i  f  oriiii  prijeilli>;iom 

iia   viijeuie   (iki  pUmiJe  knd?): 

,ik   u  neiijelju   i:majju    maicrica   i  hoHfUi. 

Ljiitit    kao    /.mij.i   umecju   gospoiiju    (uz 

.  ion,   kad  se  valja   da  sprema  da  odlazi  sn 

[  \.sl.  1V:>.  !.■.>  raegju  1.  '2.  II.  2.  —  isp.  Siut. 

K->7  — It';'.  „.     . 

izmt^ljiiti.   iznicljain,   r.  pf.   vidi  uprljati.   Kj.   iz- 
meljati:    viih  i  iz.srnusiti,   izmrljati.   r.    impf.  nieljati. 
i^m^sti.  izlu^tem,  i:  pf.  hiintitskehrcii.  ererro.  Rj. 
iz-nie*ti.  so.n-ijem  pomhti.  v.  impf.  m^sti. 

izm^sti,  izmfti?m,  r.  pf.  gut  eiiiriihmi.  immi^cco. 
Uj.  iz-mi'sti,  srisiti  imieiije.  —  Mlado  maslo  istom 
hmrtfiiu.  .1.  S.  Reljkovk^  ARj.  TV.  '2Mh.  v.  impf. 
ni^sti. 

izniot.  HI.  der  Ausschuss  (das  !>chlechteste),  reji- 
ciiliiiii.  Kj.  ono  sto  se  iimetne  (izbiici,  i.ituri)  ismegju 
ostiiloffti  kuo  iicviiljido,  rgjavo.  i-idi  izmetak.  postti- 
iijem  od  izaietnuti  2. 

izmet,*  m.  die  Bedieiiung,  soritiis:  otiSao  ua  izmet; 
iiui  mu  izmet.  Rj.  sht:ha.  —  Da  Tiiiciuia  ne  cini  is- 
metii,  da  ne  uosi  vode  ni  gjiitriima.  Npj.  2,  442.  XaSem 
caru  timet  uciiiimo.  4,  18.  isp.  izmei^ar,  iznie(?aika. 

izmetak,  izmetka,  m.  —  1)  der  Ausschuss,  reji- 
culiim.  cf  izmet.  Rj.  —  2)  PtiHak,  ptitiaOic,  kao  maliJ, 
i:metak,  Zwerg-,  pumilus.  Rj.  ()2;3a.  vidi  i  kepec,  star- 
mali ;  maljenica  2,  malo  2,  maiijo  2. 

izin6tiiljka.  /".  ^u  vojv.)  djevojacka  igra,  nalik  na 
(Franc.  1  cotillon,  Art  Tans,  saltus  quidam:  isrraju  se 
idevojkci  izmetaljke.  Rj.  —  rijeci  s  takvim  nast.  kod 
kazidjka. 

izm^tanjis  >i.  Rj.  verb,  od  izmetati  i  izmetati  se 
u  srijcm  zniti-enjiiiiu.  —  1)  das  Ausicerfen,  ejectio. 
Rj.  od  izmetati  1.  —  2)  das  Ausschiessen,  rejectio. 
Rj.  od  izmetati  2.  —  ^i)  das  Einuebcn  banter  Farben, 
TO  iiitexere.  Rj.  od  izmetati  3.  ridi  pirlitanje. 

izmiytati,  izmeecm,  r,  impf.  Rj.  iz-metati.  v.  pf. 
izmetnuti.  —  I.  1)  ausicerfen,  ejicio:  Izvir  voda 
izrirala,  b'jelu  pjenu  izmetula.  Rj.  kao  na  polje  me- 
tati.  isp.  izbacivati  1.  —  A  kako  ih  lako  udaraJe,  iz 
bojnih  ih  sedaV  izmetase.  Npj.  2,  495.  —  2)  aus- 
sehies.<<en,  rejicio.  Rj.  ridi  izbacivati  2,  isturati  2.  isp. 
izbaciti  2:  izbaeio  mu  desetoro  svinja  (tro;ovac  koji 
ib  kiipuje).  —  3)  einueben,  inte.ro.  Rj.  utkivati  5a- 
rene  boje.  vidi  pirlitati.  —  Nafinise  koSulje  od  tan- 
koga  platna  izmctunoga  Aronu.  >Jojs.  fi.  39,  27. 
Tanko  phttno  Misirko  izmetano  razapinjao  si  da  su 
ti  jedra.  Jezek.  27,  7.  —  4)  puske,  abfeuern,  emitto 
jaculum:  .Sto  izmeces  pttske  bez  uevolje.  Ni  na  Tuike 
puske  izmetase.  Rj.  syn.  vidi  kod  puSka.  —  5)  (u 
gornjem  prim.)  n.  p.  masline  dobro  izrae6ii,  sind  er- 
giebig,  copiam  effundere.  Rj.  kao  davati  koristi,  do- 
bitka.  —  Izmece  li  ti  ra.Mca?  DPosl.  3G.  —  IT.  sa  se, 
refleks.  —  1)  sich  icerfen  (vom  Holse),  rejici,  cf.  iz- 
\ntoperiti  He.  Rj.  izmece  se  n.  p.  daska,  kad  se  iskriv- 
Ijuje.  vidi  vitoperiti  se.  v.  pf.  izmetnuti  se.  —  2j  aus- 
arten,  degenero.  Rj.  i.^p.  izmetnuti  se  3,  izvrdi  se, 
izroditi  se.  kao  postajati  gore  od  onoga  od  cega  se 
raijja. 

izmetnuti,  ncm,  v.  pf.  Rj.  r.  impf.  izmetati.  — 
/.  J)  ausirerfcn,  ejicio.  Rj.  metnuti  na  polje  isp. 
izbaciti  1.  —  Izmetnuce  zemlja  stanovnike  svoje. 
Mojs.  IL  18,  2b.  Zemlja  6e  izmetnuti  mrtvaee.  Is. 
2t>,  19.  —  2)  ausschiessen,  rejicio.  Rj.  vidi  izbaciti 
2,  i_Hturiti  2.  isp.  izbaeio  mu  desetoro  svinja  (trf,'ovac 
koji  ih  kupiije).  —  :ij  abfeuern,  emitto  (jaculum)  c 
tormento.  Rj.  izmetnuti  puiku,  t.  j.  ispaliti.  syn.  kod 
puika.  —  Ncmoj  niko  puUke  izmetnuti.  Npj.  3,  316. 
—  II.  sa   DC,  refleks.   —    I)  sich  hinaus  werfen,  se 


rjieerc:  Tz  bojnosra  se  sedla  j-t»f/iii(0.  Rj.  isp.  izme- 
tati 1.  1 :  iz  bojnih  ih  sedal"  izniolaie.  —  2)  sicli  nirfen 
(rom  Hoht),  rejici,  cf.  izviloporiti  se.  Rj.  ridi  i  iz- 
vrOi  se  1.  ishiliti  se,  ispeiiti  se.  izmctiic  se  n.  p.  dusku. 
kad  sc  iskriri.  —  3)  ausarten.  degenero,  cf.  izvrt'i 
se  2.  Rj.  ridi  i  izroditi  se  2.  postuti  gore  od  onogu 
od  cega  sc  ragja.  —  Ja  te  posadih  lozu  izabrami. 
sve  sjenie  istinito;  pa  kako  mi  se  promijeni  i  izmetmi 
se  odvoda  od  tujye  loze?  Jer.  2,  21.  iSto  se  novinn 
njegova  (Dusanova)  na  skoro  izmetnu  na  zlo.  za  to 
nije  on  kriv.  VSl.  o4. 

izmioanje,  n.  Rj.  rerb.  od  1)  izmicati  i  2)  izmi- 
cati  se  «  srijem  znacenjima.  —  Da  zakloni  izmicanje 
Riisko  srarde.  2itije  23.  od  izmicati  se  1. 

izmicati,  izmiceiu,  v.  impf.  Kj.  iz-micati.  r.  pf.  \x- 
maci,   izmaknuti.  —  I.   1)   uegriicken,   rcmoreo.  Rj. 
kuo  odmicati  1,  n.  p.  lonac  od  rutre.  —    I:mii}c  ga 
iz  te  mloge  krvi,  umiva  jra  lagjanom   vodicom.   Npj.  | 
2,  315.  —  2)  vorausgehen,  praecurro,  cf.  odmicati  2.  i 
Rj.  ici  naprijcd  tako  da  drugi  zaostaju  :  fc^vako  gleda 
te  zanju(?.i  brze  izmice  od  svojega  susjeda.  Rj.   822*. 
-;-    3)  prema    izmaci    I.  4   kao  uzmicati ,    ustupati: 
C'ekat'  caSe,  nego  ne  smijase,    no   sve   bjcii  i  izmife  I 
vojskom.   Npj.   5,   167   (sa   vojskom?).  —  II.  sa   se,  | 
refleks.  —  1)  zuriicktreten,  recedo.  Rj.  uz-mieati,  u.itu-  I 
2)ati,  us2)rezati.  isp.  izmicati  I  3.  isj).  izmaci  se  II 1.  1 
—  Stade  mi  sc  pasa  izmicati,  a  k  njemu   se   knjaie 
primicaSe.  Npj.  5,  166.  Izmicuci  se  pred  Turcima  dogje  | 
u  Negotin.  Danica  1,  84.  Oni  se  poplase,   i  stanu  se 
izmicati  na  trag.  Slilos  106.    —  2)   sich    entieinden,   ! 
extorqueor :  izmice  se,  n.  p.  .5to  glalko  iz  ruke.  Rj.  —  i 
Nije  ga  za  5to  uhitit' :  izmice  sc  kako  jegulja.  DPosl. 
81.  —  3)  izmice  se  hljeba,  gelit  zu  Endc,  deficit,  cf.  \ 
premaci  se.  Kj.  nestajuti.  ridi  i  premicati  se.  i 

izmic-iliiz!    intcrj.  (schcrzhaft.  germanisirend)  auf  1 
and  ddvon!  fugiim !  Rj.  izmic-auz,  sale  radi  nacinjeno 
od  izmat'i,  izmicati  (  od  Kjemacke  rijeci  aus   ("=   na   \ 
polje),  te  znaci:  pobjeze!  izadrije!  uze  utreuik!  i 

izmigoliti  se,  lira  se,  izmi^uljiti  se,  Ijmise,  r.  r.   I 
pf.  entschlupfen,  clahnr.  Rj.  iz-migoljiti  se,   dcm.  od 
izmaci  se  II  2.  v.  impf.  migoljiti  se,  dcm.  od  micati  se.   | 

izmijt^iiiti,  izmijeuim,  v.  pf.  Kj.  iz-mijeniti.  r.  impf. 
izmjenjivati.  —  /.  I)  Jto,  icechseln.  muto.  Kj.  kao 
redom  promijeniti:  Kazboli  se  .  .  .  tako  da  je  u  dvije 
tri  godine  daua  sve  Ijckare  nad  sobom  izmijenio.  Npr. 
297.  Gdekoji  su  iirpski  juuaci  po  deset  konja  Turskih 
taj  dan  izmenili.  Milos  100.  Du5an  je  dosta  jasno  na- 
redio. . .  ali  je  godine  1350  vec  izmijenio  na  staro: . . . 
DP.  261.  —  2)  koga,  ublosen,  subire.  cf.  izruciti  2. 
Rj.  izmijeniti  koga,  kao  doci  na  njegovo  mjesto:  vidi 
i  odniijcniti.  —  Kad  ovu  vojsku  oko  txlogave  izmeni 
Praiski  landver.  ^itije  22.  —  II.  sa  se,  refleks.  Hi 
pass.  —  I)  sich  ilnderii,  mutor.  Kj.  isp.  izmijeniti  1. 
—  2)  abgelost  icerden,  a  statione  recedo.  Kj.  isp.  iz- 
mijeniti 2.  —  Poslo  Mletacka  republika  propadne,  u 
Boci  se  za  nekoliko  godina  izmijenc  i  Austrijanci  i 
Kusi  i  Francuzi  i  Anglezi.  Kov.  39.  Samih  sekretara 
u  Ho\^etu  izmijenilo  se  8  —  i  to  samo  u  Biogradu 
od  god.  1807—1813.  Nov.  Brb.  1817,  662. 

izmijenjati,  izmijenjam,  v.  pf.  uusxcechseln,  muto. 
Rj.  iz-mijenjati,  dati  Hi  metnuti  jednu  stvar  za  drugu. 
V.  impf.  mijtnjati.  —  Nego  su  i  u  drugima  (pjcsmama) 
mnogc  rijeci  (na  stotine)  izmijenjanc  i  ditavi  stihovi 
nagrgjeni.  Npj.  2,  385  (Vuk). 

izinijesati,  izmijcSam,  r.  pf.  Kj.  iz-mije5ati.  r.  impf. 

mijesati.   —    If)  rermischen,   commisceo.   Rj.  posve 

pomijesati  razlicnc  stvari:  Karisik,  izmijesano  kojeSta. 

Rj.  2641).  Od  zmijc  je  jcda  nato6ila,  izmijesa  medom 

u  maJtrafi.  Here.  8.  I'  Novome  . . .  izmijesani  sn  Ijudi 

od  obadva  zakona.  Kov.  33.   Ni   ona   (pjesmica)  nije 

!  sa  svim  cista,  nego  izmijesana  sa  Sestoslo^.nim  stiho- 

j  vima.  1,   LX.  —  b)   sa   se,    refleks.    Hi  pass.:    Oguli 

jednog  ovna,  pa  se  obuce  u  onu  ko?.n  i  izmijesa  megju 

I  oece.  Npr.  149.  NiSta  se  s   obrazom   nije   izmijesalo. 


iziiiilanjo 


-  447  — 


iziiiji-iijivunjc 


I'osl.  22r>.  A  k.idu  sf  Tnrrini'  izm'jemmo.  Npj.  4.  18(>. 
To  lom  .«(•  ^lovi'iii  Jiiko  imiijesdiic  .1  tijcm  iiarodom. 
DM.  .'Ml).  —  'i)  viiiriihrcti  (deii  'fop/'),  peniiixcco.  Kj. 
jiosrc  itroiiiijciidi  Htu  iitku:  Uzbuiljati,  izinijeSuti  i 
uKmiiliti  5to  (zilko).  Kj.  772a. 

ixmilarijo.  n.  Hj.  verb,  od  1)  izmilati.  2)  iziuilati 
86,  "  ni'ijnii  .tnucciijimd.  —  J)  tinx  Hervoi::ci()en, 
ndjmrHio.  Kj.'  ud  i/milali  1.  —  3)  du.s  zu  linde 
Mulilen,  periiiolitio.  Kj.  od  izinilali  2. 

izitlilad,  i/.ni"iirini,  r.  im/if.  l{j.  iz-niihiti.  —  /,  ])her- 
vorzeigeii,  prumo,  c/'.  izmalati.  il'y  po  vialo  puhazivtiti 
Ho  izu  vajii.  r.  pf.  izinolili  2.  ridi  i  pomaljati.  — 
2)  zn  liitdt  maiden,  permulo.  Kj.  srriivati  mljeienje. 
V.  pf.  iz;\niljeti.  —  //.  sa  se,  refleks.  ill  jmixk.  — 
1)  sich  hervdrzeiijen,  proiiiiiico,  itppnreo.  Kj.  iap.  iz- 
milati 1.  vidi  izuiJilati  se.  po  iiialo  pokitzividi  se  iza 
cegit.  —  2)  zu  K)idc  yciiudden  trcrdcn, peniiulor.  Kj. 
prvshijati  tnljcroijc.  r.  pf.  izamljeti  se.  isp.  izmilati  2. 
iziliiljcli,  iziiiitTui,  v.  pf.  hcriiaskriechen,  prorepu, 
11.  p.  raei  iz  torl)e.  Kj.  iz-wiljcfi.  milcii  iziii.  v.  impf. 
miljeti.  vidi  izgainizati,  izgmizati. 

iziniriti.  IzmTnm,  r.  pf.  n.  p.  poivzu,  t.  j.  isplatiti 
sve  ilo  l^raja,  imszahlcn,  persolvo.  Kj.  iz-miriti.  vidi 
i  i.seijcliti  2,  iskusuriti.  c.  impf.  izmirivati.  —  Odlazili 
iz  Rosne  iw  izinirirsi  duquva.  DM.  303.  sa  s%,  pass.: 
Da  se  izmiri  dug  Tvitka'  I.  DM.  202. 

izmirivriiijc,  n.  die  Auszaliluiig,  solutio.  Rj.  verb. 

od  izmirivati.  rtidnja  kojom  tko  izmiruje,  n.  p.  dug. 

izniirivnti.  izmiiujem,  v.  impf.  atiszahlen,  pcrsoho. 

Rj.  iz-mirivati,  )(.  p.  porvzu,  t.  j.    ixplarivdti  svc  do 

kraja.  r.  pf.  izinii-iti. 

Izini.slili,  slim,  ti.  i>f.  fto,  erdenken,  excogito.  Rj. 
iz-mislili.  mislca  pronaiH  sto.  r.  impf.  izmisljati,  iz- 
misljavati.  —  Nijesam  sam  ja  to  iz  prsta  isisao  (t.  j. 
nijesam  izmislio,  neiro  sam  cuo  od  dnigijeli  Ijiidi). 
Rj.  232.  Naplfesti,  3)  na  koga  Slo,  t.  j.  izmisliti,  po- 
tvoriti.  Kj.  4()lb.  Od  kako  je  izmiMjend  liartija.  Od 
kako  je  iztnisljett  harut.  Od  kakoje  izmisljeno  .H(im- 
punje  kujiga.  Dauiea  1,  V.  Adzamina  je  izmisljeno 
ime.  Npj.'  1,  XXIV.  Ja  in  samo  gotovo  da  skiipljam 
ono  sto  je  nnrod  8rpski  vee  izmislio.  Npr.  III.  Merii 
je  Mladeii  jiripovijedao,  da  je  ovii  uredbu  izmislio 
on  s  (inijovieem.  i^ovj.  50.  Nije  tako  kako  ti  ka^eS; 
iiego  si  sum  izmislio.  Nem.  ti,  8.  Ljetopisei  . . .  izmi- 
slise  za  zenu  mu  (Lazaru)  Milieu  da  je  od  koljeiia 
Vukana  brata  Stefana  Prvovjeneanoga.  DM.  8t>. 

izinisljae,  izmisljaea,  m.  der  Au.isimier,  excogitator. 
Kj.  kdji  irmi.iljci.  isp.  izmiJljalo.  ■ —  Ima  rije.Ci  84  koje 
sam  ja  naeiuio . . .  izmisljac.  Nov.  Zavj.  \'1I.  §aptaei, 
opadaO-i  .  .  .  izmisljdCi  Zdla.  Kim.  1,  30. 

iziiii^ljlij,  m.  onu  Mo  se  izmisli.  isp.  izmi.Sljenje, 
izmisljotina.  —  Nijesu  ino  neg  sni,  mnenja  i  izmi- 
sljuji  (orjecanski.  f?.  Rosa.  Ni  vrag  iie  fe  izmisliti 
5to  on,  pa  se  onda  ne  Ijuti,  to  je  sarao  njegov  izmisljnj. 
.1.  Hogdanovic'.  ARj.  IV.  242b.  ima  i  u  StulUja.  rijeci 
s  tdkim   nasi,  kod  dogagjaj. 

izinisljiilo,  m.  der  Spintisirer,  excogitator.  Rj.  kaze 
se  kito  s  podsmijehom  za  corjeka,  koji  izmislja,  izvija 
(kojcstd).  isj).  izmiJljaf'.  rijeci  s  takim  nast.  kod  bajalo. 
izini.sljaiije,  n.  vidi  izmisljavanje.  Kj. 
izmisljati,  izmiSIjam,  ridi  izmiSljavati.  Rj.  r.  impf. 
iz-misljati.  misleci  pronaldziti  sto.  isp.  izumijevati,  iz- 
vijati.  V.  pf.  izmisliti.  —  Tiirei  (vele)  see  zulume  iz- 
misljnse,  pak  sad  najposlije  naumiSe,  da  naa  sve  isi- 
jeku  i  pobiju.  Dauiea  3,  157.  Napuuih  ga  diiha  sve- 
toga  ...  da  ijcito  izmislja  kako  se  sto  mo^e  naciniti. 
Mojs.  II.  31,  4.  Jer  oni  ne  govore  o  mini,  nego  na 
mime  na  zemlji  izmisljdju  lazne  strari.  Ps.  35,  20 
(=  potrorati,  bijediti.  isp.  kod  izmisliti  primjer  iz 
Rj.  401b). 

izniisljilriinje,  11.  das  Erdenken,  excogitatio.  Rj. 
verb,  od  izmiisljavati.  radnja  kojom  tko  izmisljava  sto. 
vidi  izmisljanje.  —  Kvarili  staru  Slavensku  azbuku 
izmisljavanjem  novih  slova.  Danica  1,  98. 


izmiMJtiynti,  iziiiUljavam,  r.  imp/,  dussiniifii.  i.r. 
ciigito.  if.  izmisljati.  Uj.  iz-iiiisljiivali,  misleci  proiiti- 
laziti  .ilo.  isp.  izumijevati;  izvijati  I.  v.  pf.  izinisliti. 
Zdconesu  i:iiiiiliiili  mudii  i  postciii  Ijiidi.  Dauiea 
5,  84.  Kad  kiijiJ.ovnik  lioee  du  iznii.Hjura  novc  riitri 
za  kakar  jczik.  Pis.  15.  Pelopida  izmiiljava  Ai/iipiji 
(smurici  xiojojj  nacin,  kako  re  He  saHtali  11  ee«li  nii 
SJvetozaroiii.  Nov.  Srb.  1817,  .50-4. 

iziiiisjjeiijt',  n.  inventiim,  inventio,  e.Tcogitidio. 
iStulli.  rcrh.  od  izmisliti.  djelo  kojim  tko  izmisli  sto, 
i  OHO  sto  se  izmisli.  isp.  izmiiljaj,  izmifiljotiiia.  —  U 
O.  Svetiea  ni.ita  iiije  novo,  trjiJiti  sebi'  slavii,  kao 
piije  neeuveiiu  noviiiu  i  svoje  izmisljcnje  kaziijm'i 
ono,  sto  sii  diugi  vei?  prije  kazali;  f)dg.  na  sit.  !l. 

izmisljodiia,  /'.  simr  izmisljena;  uzima  se  ohiino 
u  rgjdcn  smishi,  kao  laz:  Ostalo  sii  sve  pakosiic  i:- 
mistjutinc  i  lajti  mojijeh  zavisnika  i  neprijatelja.  <  Idbr. 
od  I'll?,,  ll).  Dosta  SII  izmisljotind  za  vangjelje  pri- 
piodavali.  8.  Roza.  »Ta  vidiJ  li,  to  su  samo  scuskc 
izmisljoiiHe<'.  J.  KogdanovicJ.  AKj.  IV.  244a.  isp.  iz- 
miJljaj,  izmiJljeiije.  —  rijeci  s  takim  nasi,  kod  bljii- 
votiua. 

i/initi,  "izmijem,  v.  pf.  Rj.  iz-miti.  v.  impf.  iziiii- 
vati.  —  /.  1)  den  Kopf  ica.ichen,  laro  caput:  lioili 
da  te  izmijem.  Kj.  posve  umiti  koga  Hi  komti  gtaru: 
Odmab  mti  donesoSe  .svijetlo  i  novo  ogjelo,  izmise 
ga  i  obiikoSe.  Npr.  2.54.  Izmiti  koga  bez  sapuna  ipre- 
variti  ga).  Posl.  iW.  Izwij  mu  glarii  u  icstokoj  liksiji. 
DPosl.  36.  —  2)  ausiiaschcn,  lava.  U  narodii  se  naj- 
viSe  govori  za  glavu  izmiti,  za  ruke  i  za  obraz  kaie 
se  umiti.  a  za  noge  uiti  bi  se  reklo  izmiti  ui  umiti, 
nego  samo  oprati  (koje  bi  se  i  za  ruke  i  za  obraz 
moglo  re(5i),  za  sve  tijelo  pak  kaze  se  okuputi.  Rj. 
isprati  obraz,  nike,  noge,  tijelo  Hi  sto  drugo:  A  sluge 
mu  dora  izvedose,  izmili  ga  gjulsom  i  sapunom,  osed- 
lali  sedlom  srebrnijem.  Npj.  4,  299.  —  //.  su  se, 
refleks.  sieh  den  Kopf  waschcn,  lavo  milii  caput.  Rj. 
izmiti  sebi  glavu:  Da  sc  izmijes  sulitrom  i  uzmes 
uinogo  sapuna,  opet  .  .  .  Jer.  2,  22.  Izmijte  sc  i  bi^ete 
eisti.  DP.  101. 

iziiiivaiijc,  «.  Kj.  tcril*.  od  izmivati  (i  se).  — 
/.  radnja  kojom  tko  izmiva  koga  Hi  komu  glavu; 
ill  izmiva  sto  (das  A\'aseheu  des  Kopfes,  ablatio  ca- 
pitis; Auswasclien,  lotio.  Rj.).  —  II.  radnja  kojom 
.sc  tko  izmiva. 

izmivati,  Izmivam,  r.  impf.  Rj.  iz-mivati.  v.  pf. 
izmiti.  —  J.  1)  den  Kopf  uusuasclicn.  lacare  caput. 
Rj.  posve  wnivati  koga  Hi  komu  glaru.  i.y).  izmiti  1.  1. 
—  2)  ausuasnhcn,  lavure:  Tu  umorne  tiee  poeinuse, 
i  hladne  se  vode  uapojiSe,  i  od  krvi  krilu  izmivase. 
Rj.  isptrati  obraz,  ruke,  noge,  tijelo  Hi  .Ho  drugo. 
isp.  izmiti  II.  2.  —  II.  sa  se,  refleks.  sich  den  Kopf 
ivaschcn,  lavare  caput.  Rj.  izmivati  sebi  glavu.  up. 
izmiti  se. 

Tzmjcna,  f.  der  Wechsel,  die  Ablosung,  rices.  Rj. 
djelo  kojim  se  sto  izmijeni,  promijeni;  djelo  kojim 
tko  izmijeni,  izruci  koga.  —  Staue  ga  psovati  i  ru- 
i\ti  .  .  .  zaJto  im  ne  posla  izmenu  na  Ravanj.  MiloS 
51.  Knez  Aksentije  da  sedi  onamo  (kao  Srpski  agenH 
do  izmene.  127  (za  sve  te  primjere  iip.  izmijeniti 
koga).  (Zemlja)  se  veonia  izmijeuila,  a  i  danas  se Jo§ 
mijenja.  Daj  da  vidimo,  kakve  su  te  izmjcne.  Pri- 
prava  13.  za  taj  primjer  i.y/.  izmijeniti  se  1. 

izmjt^iice,  dolazi- s  prijedlogom  na:  na  izmjence, 
naizmjeuce.  kao  izmjenjujuci  se.  —  Naizmj^uce,  ab- 
■icechselnd,  vicissim,  n.  p.  euvaju  strain  naizmjence, 
t.  j.  jedan  pa  drugi.  Rj.  389b.  Slase  ib  (Ijude)  na 
Divan  po  deset  tisuea  svakoga  mjeseca  na  izmjence. 
Car.  I.  5,  14.  Pjevalm  na  izmjence  bvaleei  i  slaveiJi 
Gospoda.  Jezdr.  3,  11.  —  Kako  je  adrerab  izmjence 
vazda  slo'zen  s  prijedlogom  na,  valjalo  bi  pisati  ne- 
rastavljeno  naizmjence. 

izmjeiijivtiujo,  n.  Rj.  verb,  od  izmjenjivati.  — 
1)  radnja  kojom  tko  izmjenjuje  sto  (die  Abanderung, 


iznijeiijivati 


—  448  — 


izmiisti 


Hi.).  —  9)  rndnjn  tojoni  lio  knijenjuje  I'ofiii 

-i-n,  vices.  Kj.>. 

wmjiiijivrtti.   izmj^niujem.    r.  imp/'.  l\j.  r.  ;)/'.  iz- 

•  iii.     -    /i   liiidrrii.   miito.   Kj.    «'</).   izinijoniti  1. 

s  ■  •(;•<•.  Posl. -WT. —  •>;  <iM<isf II, 

III,  A'lio  dohi:Hi  »i<i  iijcfforo 

'  I    .       1.11..     t    1  li  L  I      ~. 

i/iiijoniii.  i^mjiTiia.  atlj.  koji  se  moie  izmjeriti  ("oMfo 
»,u»  .M(^ni<ii'i  iitljtktirii  neizmjeran) :  DiiJa  iiaSa  is- 
uijrrnit  ne  luoze  vidjeti  Neizmjernopi.  I.  Cijortyic?. 
ARj.  IV.  24t>l>.  uH.<nies!>h(ir.  vermc-slnir.  u  StulHja: 
mensurabilus  tiuitus,  circiimscriptus,  limitatus. 

izmjrriti,  rim.  r.pf.  Rj.  iz-nijeriti.  srrsiti  mjerenje. 

r.  iiiipf.  mjeriti.  —  1)  uiismes.ifii,  metior.  Rj.  i:mjcriti 

reliCiiiii  (Viiiii.  —  Ja  s.ini  prvi,  ja  sam  i  posljednji .  . 

moja  je  desnica  hmjerila  nehesa  peniii.  Is.  4S,  13.  u 

l.'ciu-'rynin  ffiiislu :  htiijeriti  loifii  od  pete  do  glave 

i  dobro;.  Posl.  US).  —  2)  tihir(i;icii.  pendo. 

.ti  /eiiriii  mnii.  —  DvaS  (u  ti  flu  iziiijerif 

,<.!   ;.',i(u«i.    Rj.   112b   (sa?^.   Iimjeri  jediiako,   da  je 

milo  svakome.  Posl.  519.  Od  euda  su  plocu  izmjerili, 

<:in\:\  ploOa  Sest  litara  dosje.  Xpj.  3,  336.  Iztnjeri  mi 

!  '/ ri    HiifH   slatii.  Here.  1113.   Avram   cuvM   Efrona 

u  srebro.  JIojs.  1.  23,  It!.  JVei'«  me  i;mjeri 

ma   pravijem,  i  neka   Bog  pozna   dobrotu 

ui,|u......  ;;i,  (5.  Ko  je  ufiyerio  vodu  }}rstimu  svojim... 

i  gore  izmjerio  nci  mjerila  i  bregove  na  poteg?  Is. 
4n.  12. 

izmliitlti,  izmiruTm,  r.  pf.  zerdrcschen,  contundu. 
Rj.  iz-nilatiti,  nrsiii  mlw'-enje,  sa.svijem  pomlatiti.  v. 
impf.   mliititi. 

izmlariti,  vuu,  riWi  izlijemati:  izmhivila  me  ki5a. 
Rj.  r.  pf.  iz-mlaviti.  ridi  izbiti  2,  i  syn.  ond.e.  v. 
ivipf.  mlaviti:  mlavi  ga  kiJa;  mlaviti  koga  balinom. 
Rj.  3i;2b. 

izmoci,  izmogne,  r.  pf.  Rj.  iz-modi,  znaccnje  je 
uopce  da  subjekat  sa  svom  silom,  sa  svom  mo(?i  na- 
stojei'i  dokuci  njeslo.  .\Rj.  IV.  248b.  —  1)  (u  Srijemu) 
rirti  izli?iti.  Rj.  —  3)  isplatiti,  dati:  Manja  mista  gdi 
nc  mogu  ni  desetka  da  izmogti.  V.  DoSen.  ^Daj  ovo, 
daj  ono,  to  treba  tu,  to  treba  oiigje,  a  ne  pitaS,  bo(1u 
li  ja  to  sve   izmoci.  J.  Bogdanoviii.  ARj.  IV.  249a. 

izmoliti,  izmoTim,  v.  pf.  Rj.  iz-moliti.  —  I.  1)  er- 
hiitcn,  impetro.  Rj.  muleii  dohiti,  stent,  v.  impf.  sloz. 
izm.'iljati.  —  .Jedva  sam  pasjim  zubioia  otklao.  (Jedva 
sam  izmolio  ili  izdrljancio).  Posl.  111.  Dobro  djelu 
izmoljeno  prodano  je  skupo.  UPosl.  17.  Car  ho(;a5e 
izgiibiti  Ijubu  .  .  .  ma  je  sliige  izgubit'  ne  dadu,  no 
se  mole  caru  festitome,  te  gospogju  svoju  izmolise. 
Npj.  2.  26.  Izmolim  ga  na  nekolika  sahata  te  dogje 
k  meni.  Xpj.'  4,  YIII.  Dok  .  .  .  ne  potra?.e  ih  .  .  .  i 
ne  izmole  od  Turuka.  Sovj.  66.  Pavle  pristupi  k  po- 
glavaru  sveAtenifkome,  i  izmoU  u  njega  poalanice  u 
Damask  na  zbomice.  Djel.  Ap.  9,  2.  Izmoli  preko 
Hunjiida  potvrdu  od  ugarskoga  kralja.  165.  Dubrov- 
nik  bi  .  .  .  u^inio  ugovor,  u  kome  hi  izmolio  sehi 
nota  prava.  346.  ii<p.  izvaditi  4.  sa  se,  pass.:  Drago 
se  kupuje  ito  se  izmoli.  DPosl.  20.  —  2)  hcrvorzei- 
gen,  promo.  Rj.  hau  pokazati  ito  iza  cega.  it  torn 
znactnju  ne  dolnzi  kuo  prost  glagol.  isp.  —  moliti. 
r.  impf.  izmfilati,  izmilati  1.  —  to  kamenjem  prsi 
zaklonite,  a  vi  duge  puske  izmolite.  Npj.  3,  306. 
Kaiu,  da  i  sad  iz  onijeh  prozora,  gdje  su  .vise  bile  iz- 
moljeve,  ieie  nekaka  mokrina.  Npj.  2,  124.  —  II.  sa 
se,  re/kks.  —  J)  sich  etuas  erhitten,  impetro.  Rj. 
moleii  dobiti  dopuilenje  (osohito  za  odlazak).  isp. 
Ukali  se  3,  izlagati  se  2b.  —  Izmoli  se  ona  da  ide 
da  \-idi  svoga  oca,  mui  je  pusti,  i  ona  se  obu^e  sva 
u  zlato.  Npr.  135.  Vratih  se  k  caru.  i  poslije  neko- 
liko  ^o^lina  izmolih  se  opet  u  cara.  I  kad  dogjoh  u 
.  .  Nem.  13,  6.  —  2)  siiih  hercorzeigen, 
men,  prodeo,  promineo.  Rj.  kao  pokazati  se 
i:u  rcija.  vidi  namoliti  se  2,  pomoliti  se  1. 


izniolorati.  1zmoluj?ni,  r.  pf.  (w  vojv.1  malm,  de- 
pingo,  u.  p.  Oovjokn.  sobu,  i-ikvu.  lij.  iz-nuilovati. 
ridi  izinalati.  islikovaii,  ispisati  4.  r.  iwjif.   niol(>vi\ti. 

—  liledaju  irpezarije  (kao  n.  p.  ii  kavanii-i,  gdje  je 
izmoloniiHi  Kosorska  bitkii).  Rj.  395a.  Vrlo  bi  dobro 
bilo,  kad  bi  ga  mogli  izmolornti  s  giislama.  tStrai, 
1896,  1226. 

i/.iiiAriti,  Izmorlm,  !•.  pf.  iz-moriti  koga,  uiiiiiti  da 
budt'  sii.iri.jcm  nmoran,  trudan.  v.  impf.  moriti  2,  — 
1)  Kvo  I'u  ti  danas  poginuti,  Tursko  we  je  momie 
izmorilo.  A.  Ka(?ic.  PogjoSe  pocinuli  bivsi  od  puta 
izmoreni.  J.  Palmotic.  ARj.  IV.  250b.  —  2)  sit  se, 
reflek-i.:  Prenida  se  bjohu  putujuci  sasma  izmorili. 
I  I.  Ojorgjic'.  ARj.  IV.  251a. 

izmrcviiriti,  izmrcvarim,  r.  pf.  izranifi,  is,jevi,  ts- 
!  kidafi:  Sav  je   iiy  izmrcvaren.  J.  Bogdanovii'-.  .-VRj. 

IV.  251b.  iz-mrcvariti.  v.  impf.  mrcvarili. 
iziiirr-eiiicn.  /'.  (u  Dubr.)  ridi  pepeljuSa.  (/.  iznirciti 

se.  Rj.  ridi  i  pepehizniea,  hizniea,  pepeljuba.  zenskii 
glara  izmrceiui,  nagarcna,  osohito  nprljana  pepelom, 
radeC-i  mnogo  n  kuhini.  vidi  i  syn.  kad  pcpcljuSa. 

izmreiti,  fim,  (u  Dubr.)  ridi  nagariti.  Rj.  iz-mri'-ili- 
r.  impf.  mrciti.  —  1)  posve  omrciti,  upruro  uiiniti 
da  sto  bude  2>osrc  mrko.  crno.  —  2)  sa  se,  rcfleks. 
(u  Dubr.)  ludi  nagariti  se.  Rj.  posve  se  omrciti;  po- 
stuti  pusrc  mrko.  crno. 

izmrljati,  izuifljam,  v.  pf.  besudchi,  conspurco.  Rj. 
iz-inrljati,  sa^vijcni  umrljati.  vidi  izgnusiti,  izmeljati. 

V.  impf.  mrljati. 

iziiir.siti,  izmfsun,  r.  pf.  n.  p.  lonee,  mit  Fleiseh- 
speiscn  fiir  die  Fasttage  rcrimrcinigeii,  coutaminare. 
Rj.  siid  kdkur  ii.  p.  lonac  mrs)tom  hranom  uciniti 
necist,  du  se  ne  moze  u  iijcmti  kuliati  hruiia  posna, 

iziursariti,  vim,  v.  pf.  iz-mrJaviti,  jwstati  mrsav. 
cf.  omrfaviti;  zbondzati  se,  zgondzati  se.  v.  impf. 
mrJaviti,  rarsati.  —  On  se  malo  u  lieu  ispustio,  t.  j. 
izmrsavio.  Rj.  239a.  Spasti  s  mesa,  izgubiti  se  u 
mesu,  t.  j.  izmrsaviti.  Rj.  353b.  PustivSi  sviiije  kad 
vidi  kako  su  izmrsavile,  staue  zenu  grditi  5lo  ih  nije 
hranila.  Npr.  83. 

iziiirviti,  vim,  v.  pf.  zerbroseln,  perfrio.  Rj.  iz-* 
mrviti,  posre  smrviti,  u  mrve  rasciniti.  isp.  izdrobiti. 
i".  impf.  mrviti. 

izniucati,  cam,  v.  pf.  iz-mucati,  izgovoriti  muca- 
juci:  Jedva  ono  rijefi  i  to  sa  ^alosti  devctorom  iz- 
muctt.  J.  Bogdanovi(5.  ARj.  IV.  253a. 

izmi'ifiinjo,  n.  vidi  zaragjivanje.  Rj. 

izmi'it-ati,  Izmufiim,  r.  impf.  vidi  zaragjivati.  Rj. 
iz-nuicati,  ,s  mukom  zaragjivati.  v.  2>f.  izmueiti  2. 

izmui-iti,  elm,  v.  pf.  Rj.  iz-muOiti.  —  I)  koga, 
abqualen,  discrucio.  Rj.  srrsiti  muicnje,  kad  se  vei 
mnogo  mucilo.  v.  impf.  mueiti.  —  Kad  je  (svekrvu) 
vidi  kakva  je  izmucena,  zaplaee  se.  Npr.  84.  I'oSto 
ga  strasno  izmuce,  posijeku  ga.  Danica  3,  155.  sa 
se,  refleks.  —  2)  Sto,  miilisam  verdienen,  lubore  ucquiro, 
cf.  zaraditi.  Rj.  s  mukom  zaraditi.   v.  impf.  izmucati. 

—  Koji  se  muci  ta  i  izmuci.  Posl.  143.  Izmtici  se- 
barski,  a  izjegj  vlasteoski.  DPosl.  36. 

izmi'iei,  Izmuknem,  v.  pf.  (u  Dubr.)  vidi  promudi: 
izmuldo  mu  grlo;  izmitkao  mu  glas.  Rj.  iz-mudi.  ndi 
izmuknuti.  vidi  i  promuknuti. 

izniiiilriti,  izinndrmi,  r.  ^/'.  koga.  vidi  nadmudriti. 
Rj.^  iz-mudrili.  u  Lici  prevariti:  »Nude,  ne  bi  li  ga 
kako  ti    izmudrio?"   .1.  Bogdanovi(?.    ARj.  IV.  254a. 

izmi'ikiiiiti,  izmuknem,  v.  pf.  (u  Dubr.).  vidi  iz- 
m\\(\.  Kj. 

izmiiljati,  Ijam,  v.  pf.  iz-muljati,  svrsiti  muljanje, 
sasvijem  smxdjati.  vidi  izgnjeciti.  v.  impf.  muljati.  — 
On  nabere  grozgja,  izmulja  i  odnese  caru  slatka  vina 
I  u  marami  groigja.  Npr.  67. 

izmusti,  izmuzem,  v.  pf.  n.  p.  mlijeko  iz  viniena- 
ausmelken,  emulgeo.  Rj.  iz-musti,  viuzuci  izvuii.  v- 
impf.  muati. 


l 


izniiititi 


—  449  — 


Iznenagjei^e 


izniCititi,  izniniTm,  r.  pf.   (po  jiipoznp.   Icrnj.l   rer- 

ivirnii.  jifrliirliii :  AV  joj  i-use  kaac  iziinitiii  (isp.  kosii 
riizbanisili).  Ver  kiiko  ji'  koiijn  znlcc'ela,  i  snttove 
bilii  i:mutilii,  sve  svatove  pri'ti-kiiiila  redom.  Hj.  iz- 
imiliti,  jiosrc  xiiiKtili.  r.  imjjf.  mi'itili. 

T-Aiiiii^.ii,  /'.  kiiiva  ?(•  (hiji'  )i(i  izmiihi,  t.  j.  dn  je 
onaj  liniiii  a  da  jc  muse.  J.j.  Stojaiiovi(5.  ARj.  IV.  255b. 

izni)!'!,  iznagjcm,  v.  pf.  aus/hxtii/  mtichai,  invenio 
fomnia  qunc  commisisti).  ]{j.  u.-ni\(\.  iziakati  2.  kao 
i4ra;tiju;-i  naii,  pronuci  (sto  jc  i  kuico  jc).  v.  impf. 
nala/iti.  — •  Koiiio  je  I'ela  za  klobukom  (i  Ham  se 
sje6il.  (.  .  .  da  Likiiiju  ko  jc  uknio  kosuii'u  .  .  .).  I'osl. 
147.  Vrijedno  bi  bilo  iziun'i  kaku  jc  ovo  postalo.  Slav. 
liibl.  1,  88.  Okreloli  so  srceui  svojini  da  poznain  i 
izvidim  i  iznufijcm  mudrust  i  raznm.  Prop.  7.  25.  .svi 
se, /)«.<«. :  .Vko  smo  mi  radi  da  vf  w  nascmii  jeziku 
pnwila  jedan  put  izmiijju  i  ulvrdL'.  SUiv.  Bibl.  1,  90. 

izniul,  von  ulien  lieriili,  (Ic.  Hj.  S  oviiii  prijcdluiiom, 
4ozenim  od  prijcdloga  iz  i  nad,  drugi  padez  poku- 
zuje  —  J)  niicaiije  s  inje.sta  koje  se  kuzuje  prijedlo- 
flom  nad  i  sestitii  padezem  (kao  iiu  pifaiije  kiula  Hi 
kamo?);  duliu  se  ydje  uvo  prostv  ziiuicnje  HJefjovu  ' 
iisto  pokdzuje:  I'roljetje  tica  izuad  mene.  Rj.  Okrc- 
nui'si  je  (prat'u)  nekolika  puta  sebi  izniul  (jhive.  Xpr. 
7.  Soko  gjojio  pade  ua  koljeua,  iznad  njetja  kop)je 
preletilo.  Npj.  2,  282.  —  Da  se  u  toj  sujeti  uaravno  i 
ispinje  iznad  dru(jih  Ijudi.  O  Sv.  (.).  17.  —  2)  miioyo 
je  uhicnije  bavljoiijc  na  mjestii  tako  kazanum  (mi 
pitanjc  frdje?  isp.  nad);  To  ne  bio  oblak  izjuid  dje- 
vojiik'.  Npj.  1,  2.  Vjetar  donese  od  mora  prepclice, 
i  pospe  ill  onuda  .  .  .  sve  dm  lukta  iznad  zemlje. 
Prip.  bibl.  51.  —  S)  amo  idu  i  prhiijeri,  n  kojima 
se  misli  ijornji  kraj  onnj,  koji  iiiuiju  stvari,  kail  se 
HS  did  (jledaju :  Progje  iznad  knee;  ode  iznad  ijrada. 
Rj.  >Sad  iznad  puta  sad  ispod  puta  tr('i  za  ticama. 
Npr.  17(5.  PjeSake  ostavi  iznad  Vidinskoija  polja  u 
brdima.  Daiiica  1,  84.  Provehla  je  jasna  zora  iznad 
mjesta  h'jcla  liisna.  Kov.  62.  —  4)  s  haiijenjcm  je 
pomijesi'mo  priniicanje:  Nadvi  ae  oblak  iz)iad  dje- 
vojak'.  Npj.  1,  2.  Kad  pogledas  s  grada  iznad  sche, 
niSta  nemaS  lijepo  vigjeti.  2,  1U5,  —  isp.  ii\ni.  190 
do  191. 

iznali6diti,  iznahodim,  vidi  iznalaziti.  Bj.  iz-na- 
Uoditi.  I 

iziirij|irije  (iz  najprije),  unfiimilich,  principio,  pri-  j 
mitna.  Rj.  kao  iz  prcoija  kraja,  t.  j.  isprva,  isprvioe, 
sprva,  sprvi'.'e.  ne  znaci  sanio  ml  kad  nerju  i  kad. 
correl.  poslije,  po  torn,  najposlije.  —  Mati  se  obra- 
duje  iznajpre  kad  vidi  svoj  porod,  all  se  odmidi  za- 
briiie.  Npr.  51.  Muz  je  iznajprije  zeuu  od  toga  od- 
vraeao,  all  najposlije  kad  se  zena  nije  .'(?ela  okauiti, 
prislane.  12().  t)tide  k  Redzepu,  pa  iznajprije  postaue 
kod  njega  pandur,  a  po  torn  kao  buljubaSa  uad  pan- 
durima  ...  a  najposlije  kao  nastojuik  nad  soli.  Da- 
nioa  2,  115.  Da  su  se  u  Bosni  iznajprije  istureila  naj- 
viSe  gospoda.  Kov.  5.  Perpera  je  iz  najprije  bila  ^'j 
a  poslije  '/.,  dukata  svojega  vremena.  DRj.  2,  291. 
/aharija  iznajprije  ne  htjene  vjerovati  ovome  Cudno-  , 
vatu  glasu,  uego  zaiJte  znak.  Prip.  bibl.  107.  | 

iznakiW.iti,    iznakazim,  v.  pf.  iz-nakaziti,  nagrditi  < 
koiji,  uriniti  da  postane  kao  nakazu:   -Mn  Sla  si  ouo 
od  djeee    uradio?   kako   si    ih    ouo    i.MSa',    svu  si  mi  ■ 
djecH    iznakazio.   J.    Hogdanovie.    ARj.    IV.  259a.    v. 
pf.  i  pro.tii  nak.aziti. 

1.  iznikliU.iti.  zim,  v.  pf.  awftreiben,  invenio.  Rj.  j.s- 
iialiiziti,  kao  istuci  naii  sve  redom  Hi  malo  po  malo. 
nidi  iznaluiditi.  isjj.  poiznalaziti.  v.  inqif.  ualaziti.  — 
Naravna  mudrost  njegova  postavi  ga  u  slanjc  sva 
ona  sredstva  svijesuo  iznalaziti  koja  mu  potrebna 
liijahu.  n.  Iv  Bogdani('-.  ARj.  IV.  2o9a. 

2.  iziiiilaziti,  znn,  v.  impf.  prema  v.  pf.  iznaei. 
i.tp.  ARj.  IV.  259a. 

iziiiilazeiijo,   «.    verb,   od   iznalaziti.  (v.  impf.).  — 


Mi    smo   radi   da   iznahizenje  lopova  tnko   iideHimo, 
kako  .  .  .  Megj.  288. 

izililiiii'tati.  iznamerem,  c.  pf  nach  einnmUr  auf- 
dringin.  uhtnido.  Rj.  iz-nametati.  are  redom  Hi  malo 
po  malo  namctttuti. 

iziiaAijiti,  iznAotlim,  vidi  iziinlioditi.  Rj.  u  krnje- 
vima  ijdjc  narod  nc  izyovara  sluva  li. 

iziiaupiU'i(i  se,  iznaf>p."ic7m  se,  r.  r.  pf.  uostali 
naopako.  verkehrt  xrcrden,  pervertor :  sve  se  izuao- 
[lafilo.  Rj.  iz-naopaCili  se.  vidi  izopiSi'iti  se.  r.  impf. 
opiU'ili  se. 

izii(^lii(i,  jznebijem,  v.  pf  (u  Gospidu)  n.  p.  izne- 
bila  ?,ena  dijete,  t.  j.  pobaeila,  misggelmreu.  ahortio, 
cf.  izbiti  ."J.  Rj.  vidi  i  izvr<:'i  3. 

izii6biiha  (iz  nebulia),  vidi  iznenada,  of.  nebuh.  Rj. 
i  syn.  kod  iznenada.  —  Iz  nebuha  jedna  pade  flil;i, 
Tiirski,  sine,  od  Jedrene  care.  Npj.  2,  2()5. 

izii«Mtii.Mer',  adv.  Iz  uebu5iee,  (.  j.  iznenada.  Rj. 
413a.  syn.  kad  iznenada. 

iz  iiidaj  Koira.  (u  Risnu)  vidi  iznenada.  Rj.  slo- 
ieno  od  ne  daj  Bog  t  prijcdloga  iz,  kuo  da  je  ne 
daj  Bog  jc(?«((  ryec  (uedajbog),  imeniru  muskoga  roda; 
pu  tome  hi  se  moijlo  i  pisuti:  iznfedajboga,  kao  iznfe- 
buha^  I'o  ovom  udverbu  narod  drzi,  da  nije  dobro, 
kad  Uto  god  bude  iznenada.  —  syn.  kod  iznenada. 

iziKMiiii^aiije,  n.  verb,  od  iznemagati,  stanje  koje 
bira  kad  tko  izncmaze. 

izn(':iiias:ali,  iznfemaicin,  v.  impf.  iz-nemagati.  po- 
stajati  slahomoijan.  ijubiti  moc,  snugu.  isp.  uialaksa- 
vali.  V.  pf.  iznemoei.  —  Kad  izncmaqase  dostojanje 
tvoje,  ti  si  ga  krijepio.  Ps.  ()8.  9.  'iJjehu  gladni  i 
zedni,  i  duJa  njihova  iznemagase  u  niima;  ali  zavi- 
kase  ka  (tospodu  u  tuzi  svojoj;  i  izbavi  ih  iz  nevolje 
njihove.   107,  5. 

izii(Mn6«-i,  iznemognem,  ti.  pf.  schwach  uerden. 
debilitor.  Rj.  iz-nemo(5i,  sasi-ijem  onemocati,  postati 
slabomocan,  oslabiti,  izgtihiti  moc,  snagu.  vidi  izne- 
moriti  se.  izlinjati  se,  raalaksati,  o.slabiti.  v.  impf  sloi. 
iznemagati ;  prosti  nemotii.  —  Nerotkinja  rodi  sedmoro, 
a  koja  imaie  djece,  iznemoze.  Sam.  I.  2,  5.  Od  jadii 
iznemoze  oko  moje.  Ps.  31,  9.  Koljena  moja  iznemo- 
gose  od  postn.  109,  34. 

iznvinog^ao,  iznem6gla,  adj.  upravo  partic.  praet- 
act.  od  iznemftci,  ali  se  uzima  kuo  adj.  —  Iznemogli 
opasaSe  se  snagom.  Sam.  1.  2,  4.  Dok  je  umorau  i 
iznemoglijeh  ruku.  Sam.  II.  17,  2.  Ako  ugjem  u  grad, 
eto  iznemoglijeh  od  gladi.  Jer.  14,  18. 

iziiein6riti  .s"*,  iznfcmorTm  se,  v.  r.  pf.  (u  Dubr.). 
vidi  iznemoei.  Rj.  i  sy)i.  ondje.  iz-nemoriti  se. 

Iziicnaila,  wnvcrho/ft,  e.v  insperato,  cf.  iznebuha, 
izubaha,  izobusice,  izneve.st.  Rj.  iz-nenadu.  nenad  i= 
neufanje)  kao  da  je  imenica  mus.  roda,  s  prijedl.  iz. 
iznenada  bira,  cemu  se  iiitko  ne  nada.  vidi  i  izne- 
buSice.  iznedajboga,  iznenatke,  nenaduo.  Na  jedan 
put  se  pronieliiu  gjevojkom  i  niegju  one  dvije  izne- 
nada stade.  Npr.  200.  Radosi  iznenada.  Npj.  1,  222 
(natpis  pjesmi).  Da  su  Turci  posjekli.  koga  su  onako 
iznenada  zatekli.  Danica  3,  202.  Jedan  (5e  dot'i  iz 
nenada.  Dan.  11,  10. 

Tzneiiadan,  'iznenadna,  adj.  fortuitiis.  Stulli.  koji 
iznenada  bira,  postaje.  dogagja  se.  vidi  iznenadauji; 
nenadan,  nenadnji.  —  Je  li  ono  srusenje  grada  moglo 
biti  iznenadnije'^  (rj.  Rapi*"-.  ARj.  IV.  263a. 

iznentiditi,  izn&nadim,  v.  pf.  iznenada  se  javiti 
(objektu),  iznenada  se  doijoditi,  pa  tako  uplaiiti: 
Turke  iznenadi  grubanje  topova.  S.  Ljubiia.  .\Rj. 
IV.  2()3a.  uberraschen.  —  Koliko  nas  to  iznenadi, 
toliko  nas  i  obradova.  Zlos.  65.  Mene  je  i  iznenadilo 
i  obradovalo   ovako   uzdanje   u  narodnu    Skolu.    135. 

IznonadiijT,  adj.  Stulli.  vidi  iznenadan. 

iznenag'ji'iije,  n.  verb,  od  iznenaditi.  djelo  kojim 
ito  iznenadi  koga;  die  Ueberraschung :  Nego  ga  je 
zbunilo  ono  isnenagjcnje.  Zim.  343.  Ja  ozbiljno,  bez 

29 


iznoiintke 


—  4fK>  — 


rlr.i  i.-H«(iii.<; ViijiJ,  rokoh:  To  jc  ruiiio. 
'1.  —  tiikrti  verb,  kod  dopuStenje. 

ako.   ARj.  IV.  2(x5b.  iznpii.ul-ke. 
,-,,  II.   oiitlje.    —  Slv:u   /u<rjeiia  (:«<> 

iiiU*'    :■-■■     1 'ii'si.  IIG.  J.-iifnnftf  nagje  so  na  kriiju. 
R  K:iii.-.'AKj.  IV.  StJSb. 

iznesti,  izn^sem,  v.  2>f-  ''>di  iznijeti. 

Iraevest,  o'  B.-iiiatu1  ridi  iznenada._  Rj.  tnlo  Je  u 
isliK-tii^tn  .)<.i"ru;  14  juznoine  jiimaino  'iznevijest. 

untM  iji'>t.  adr.  i/.neii:ula.  ridi  'iznevesit. 

izni'vjeriti,  run.  1:  pf.  ko-ra,  verruthen,  ireulos  an 
einem  hatuUln,  prodo.  Kj.  iz-iievjeriti  koga,  uciniti 
w»u  nfvjeni,  postiiti  mu  iierjerun.  —  Ti^  me  toliko 
eodiua  sluri  verno,  a  sad  me  iinereri.  Npr.  240.  A 
Balala  ^ei-a  isneijeri.  Npj.  4.  -268.  Doista  su  uioj 
narod.  sinovi,  koji  nc  ie  iznefjeriti.  Is.  63,  8. 

izniriinje,  11.  das  Aut'sprie.t.<en,  germinatio.  Rj. 
rerfc.  od  iznicaii.  radnja  kojom  iziiive  sto,  n.  p.  zrno. 

iznicati,  iznii-em.  r.  iwpf.  aiifspriessoi,  gennino. 
Rj.  iz-nicati,  nii-uci  i:hi;iti,  kao  11.  p.  posija)W  zuw. 
r.  pf.  izni(?i,  izniknuti. 

izsiri,  iznikuem,  f.  pf.  aufspriessen,  germino,  cf. 
izniknuti.  Rj.  u-iiiV-i.  tiicuc'i  i:ici,  kao  n.  p.  posijano 
smo.  isp.  nici,  iiiknuti.  r.  impf.  iznicati.  gocuri  se  i 
M  prenesenom  siiMu  kao  ujedan  put  nastati,  poka- 
zati  se.  —  Iziiikose  ruke  kakve  8u  i  bile.  Npr.  115. 
ViSe  kuce  izniknuce  ti  dvije  sahljc  zlatne.  117.  Ali 
teke  ito  ^a  (krilatojra  koiija)  bje5e  uzjahao,  iznikose 
i  iralju  krila.  153.  Tako  mi  troskot  na  ojrnjiSte  ne 
uniknuo!  Posl.  306.  1  n  vrtu  iznikne  fto  vrtar 
ne  posije.  DPosl.  31.  Izniklu  jahiika  usred  Budve 
grada  pred  svetim  Jovanom.  Npj.  1,  495.  Oni  11  je- 
oanput  ispod  brejra  kao  iznikmi.  Zitije  71.  Ali  ce 
izaci  Jibljika  iz  stabla  Jesejeva,  i  izdanak  iz  korijena 
tijegova  iznikniii'c.  Is.  11,  1. 

iznijeti,  izntsetn,  (izn^ob,  Iznijeh,  'iznese,  iznfe- 
sosmo,  iznijesmo,  izn&soste,  iznije.ste,  iznfesoJe,  izui- 
je&e;  iznio,  Iznijela,  lo),  v.  pf.  Rj.  ridi  iznfesti,  iz- 
n^m,  osiale  ohtike  gram,  ridi  kod  donijeti.  v.  impf. 
iznositi.  —  J.  1)  hinatistragen,  effero.  Rj.  kao  do- 
nijeti Hi  odnijcii  iznutra  napolje:  Kad  dojrje  kiK^i, 
baba  mi*  iznese  ritiak.  Npr.  24  (odmah  nize:  Kad 
dogje  kuOi,  baba  mu  da  ruiak.  25).  Nagje  decu  koja 
su  bila  izncla  maika  da  ga  iibiju.  41.  Zaroni,  i  iz- 
nese u  zubima  pije-ska  morskoga.  91.  Zakolje  brava, 
i  kad  ga  isne.'iu  za  reieru,  jostave  od  njega  glavu 
cobanu.  163.  Kasljediiika  carskog  iznese  si-eca  na 
jednu  reku  podaleko  od  kraja.  251.  A  sva  dobra 
sreia  iznijela  igumana  8vetogorca  Vasa.  Npj.  2,  443. 
Ne  bi  ni  on  glare  iznesao.  4,  232.  Iz  ku6a  pored 
kojijeh  prolaze  (svatovi)  iznose  im  se  zdravice  .  .  . 
Na  svakoj  iznescnoj  zdravici  po  jedan  iz  puSke  za- 
hvaljuje.  Kov.  62.  Posla-'^te  ime)  da  iznesem  preda  nj 
(Gospodai  molbu  vaau.  Jer.  42,  9.  Zadovoljavaju<;i  se 
potpuDO  tijem  Sto  mogu  ovu  knjizevnu  starinti  nasu 
iznijeti  na  scijet.  Star.  4,  63.  sa  se,  pass.:  Pred 
kuma.  (Dobro,  da  se  moze  pred  kuma  iznijeti).  Posl. 
260.  —  2j  hinauftragen,  effero,  Rj.  kao  uznijeti, 
ponijeti  na  vise  mjesto.  isp.  izvesti  2.  —  ZagrabiSe 
vode  iz  Dunava,  na  Nebojsu  kulu  iznesose.  Npj.  4, 
132.  Porito  viik  8  teSkom  mukom  iznese  lisicu  na 
taran.  Npr.  179.  —  3J  austragen,  aufbringen  unter 
die  Leute,  effero  in  valgus:  na  njega  su  iznijeli  da  je 
ukrao  konja,  a  nije,  cf.  potvoriti,  obijediti.  Rj.  — 
Sto  je  unto  rgjav  glas  na  djevojku  Izrailjkii.  Mojs. 
V.  22,  19.  —  4j  iznijei^e  do  deset  forinli,  betragen, 
tficere.  Rj.  isp.  iznositi  4.  —  Krvnina  je  u  novija 
vremena  Cda  hi  vise  iznijela)  udarana  i  na  sva  okolna 
mjewa.  Danica  2,  82.  —  S)  (u  C.  G.)  iznio  je  nogu 
(od  Hvijehi,  t.  j.  boiji  je  od  svijeh.  Rj.»  —  IJ.  .sa 
Be,  refleks.  n.  p.  koko.i,  sich  auslegen,  alle  Eier  gc- 
legt  hahen,  edUlisse  ora  omnia.  Rj.  za  kokoH  se  kaze, 
da  seje  iznijela.  kad  prestane  msiti  (juja).  isp.  iznosak. 

Iznlkao,  Izn'ikli,   f.  das    Aufgesprossene,  germen. 


cf.  ponikao.  Rj.  iz-nikao,  oho  sto  iznikne.  —  rijeci 
s  takim  nast.  izraslao,  nazebao.  pogibao,  ponirzao, 
ponikao.  potkisli  (pl.V  pregibao,  luotisli  ipl.).  smrzao. 

i'/.liikiiliti,  lu-m.  ridi  iznii'i.  Kj. 

iznislati,  tiim  iziiislnvitl.  vmi  r.  pf.  zu  Xichte 
gemaclit  irerden,  ad  nihilum  venire.  Rj.  izniStati,  iz- 
nistaviti,  postati  nista,  ni.itavo. 

izn6jili  sc,  izuojnn  se,  v.  r.  pf.  iz-znojiti  se,  vrlo 
sc  oznojiti.  v.  itnpf.  znojiti  se.  —  Danas  smo  se  iivo 
izuojili.  J.  Bogdauovit^  ARj.  IV.  270a. 

iznos,  m.  das  Abtragen.  detritio:  dobro  sukno  za 
iznos,  fiir  die  Strapatze,  if.  izder.  Rj.  postanjem  od 
izuesti,  iznositi.  na  iznos  jc  strar,  koja  se  maze  no- 
siti  sa  dugo  i  u  srakukim  prilikamu,  a  opet  da  se 
lako  ne  izder e. 

iznu.snk,  iznoska,  m.  malo  jaje  sto  kokol  snese  na 
poJljetku,  kad  vec  hoCe  da  prestane  nositi,  das  letzte  1 
Ei,  die  die  Henne  zu  legen  aufhiiri,  orum  postremum  I 
gallinae.  cf.  iznijeti  se.  Rj.  : 

izn6.siti,  iznosim,  v.  impf.  Rj.  v.  pf.  iznijeti,  iz-  i 
nesti.  —  J)  heraustragcn,  exporto.  effero.  Kj.  kao  do-  \ 
nositi  Hi  odnositi  iznutra  napolje.  isp.  iznijeti  1.  — 
Iznosi  trg  svakojaki  preda  nju  sve  lepSi  i  lepsi.  Npr.  ] 
69.  Kad  bude  na  trpezu  .  .  .  nemoj  iznositi  ni  ozice 
ni  noia,  nego  onako  neka  car  jede  rukama.  232.  Iz 
kanra  roblje  izvodili,  iz  kaura  iznosHl  glare.  Npj. 
3,  273.  PosijeCe  .  .  .  starog  Gjustovica,  za  liradi:  mu 
isno.sio  glavu.  4,  483.  Po  zivu  je  srcu  udario,  na 
nozu  joj  iznosio  sina.  Here.  207.  Zemlja  koja  ragja 
povrce  dobro  ...  a  koja  iznosi  trnje  i  iicak,  nepo- 
trebna  je.  Jevr.  6,  8.  Pismo  iznosio  je  sudija  caru  , 
da  ga  vidi.  DM.  280.  —  2)  lieraiiftragen,  effero.  Rj.  kuo 
uznositi,  nositi  na  vi.se  mjesto.  isp.  iznijeti  2.  «  pre- 
nesenom  smislu:  Njega  ti  iznosi  slavaii  glas  do  zvizda 
umom.  H.  Luci(5.  Proz  nesrece  sreca  iznosi:  iz  krvi 
se  kniua  erpe.  I.  GundiiKc.  ARj.  IV.  271b.  —  3)  auf- 
bringen, unter  die  Leute  bringen,  effero  in  rttlgus. 
Rj.  isi).  iznijeti  4,  —  Al'  me  nemoj,  momce,  na  glas 
iznositi.  Npj.  1,  438.  Ne  iznos'te  globa  ni  poreza,  ne 
iznos'te  na  raju  bijeda.  4,  134.  sa  se,  pass.:  Ovake 
su  .se  bijede  ('•esto  iznosile  na  Ijude.  Rj.  89a.  —  4)  iz- 
nosi deset  grosa,  betragen,  efficere.  Rj.  kad  se  uzi- 
mujii  Zajedno  n.  p.  rise  noraca,  kaze  se  da  iznose 
toliko  i  toliko.  isp.  iznijeti  4.  —  Tri  DubrovaCka  du- 
kata  (koje  u  danasnjijem  novcima  uije  iznosilo  pU' 
nijeh  pet  crancika).  Rj.  704a.  Za  40  kesa  karagroSa. 
Ako  karagros  ovdje  znaci  Turski  gros,  onda  oi'o  iz- 
nosi 20.000  forinti.  Kov.  10.  isp.  ciniti  la.  primjeT 
iz  DM.  2.54.  —  5)  iznositi  lialjinu,  kao  noseci  ha- 
bati  je:  Uze  odandc  iznosenijeh  haljina  i  starijeh 
rita,  i  spnsti  ih  Jereniiji.  Jer.  38,  11. 

izndscnjc,  «.  Kj.  verb,  od  iznositi.  —  1)  radnja 
kojom  tko  iznosi  sto  napolje  (das  Heraustragen,  elatio, 
exportatio.  Kj.).  —  2)  radnja  kojovr  tko  iznosi  (nasi 
na  vise  mjesto)  sto  (das  Hinauftragen,  elatio.  Rj.) 
—  3)  radnja  kojom  tko  iznosi  sto  n.  p.  na  glas. 
(das  .\ufbringen,  elatio  in  vulgus.  Rj.), 

Tznuvil  (iz  nova),  cf.  iznovice.  Rj.  adv.  iipravo 
adj.  nov  u  gen.  srednjega  roda  s  prijedlogom  iz.  vidi 
nanovo.  —  1)  von  neuem  (i.  B.  aufbauen),  ab  integro. 
Rj.  slo  jos  nije  bilo,  sad  prvi  pui:  Bolje  zlatg  i 
poizderato  nego  srebro  iz  nova  kovato.  Posl.  22.  .Sto 
je  u  nregjenoj  i  gotovoj  kiici  lakfe  upravljati  nego 
je  iznova  naiSiniti  i  urediti.  Kov.  16.  Kad  bi  u  jednoj 
polovini  naroda  trebalo  iz  nova  poOinjati  Sto  je  u 
drugoj  poslije  velike  borbe  svrSeno.  Ogled  VIl.  — 
2)  denuo,  opet,  po  drugi  put.  vidi  nanovo.  —  Popa- 
lili  ono  Hrpskih  koliba,  .Sto  je  iznova  bilo  pogra- 
gjeno.  Danica  3,  202.  Pokvari  ae  u  ruci  lon^-aru  sud 
koji  gragja.Se  od  kola,  pa  nac'ini  iz  nova  od  njega 
drugi  sud.  Jer.  18,  4.  Odlncih  dat'  je  (pripovijest)  i> 
nova  na  svitlost.  M.  Dr^ici.  Pocni  opet  iznova  ver- 
nije  Ijubiti.  D.  Ranjina.  ARj.  IV.  272. 

iznoviec,  vidi  iznova.  Rj. 


iziiiitra 


—  451 


iy.ukula 


iznOfra,  inirendip,  intuK.   Rj.    hao   s   unutramje 

ilraiic  (Mil  pitdiije  (idiikle?  h  iimilni,  iimil;ir  nn  pi- 
iiHJr  jriljc  (7/  l;iid:r.')  siiprotiio  spoljn,  izvanka.  — 
I'ko  jc  u  ti'linoj  jami  ?  A  jnrac  i.:iiiitr(i  orlirovori : 
la  sam  jarat'  J.ivoili'nic.  Npr.  'Jlfi.  S  polja  ;rliiJaf  a 
ziiutra  jadac.  Posl.  292.  I  piiLTiui  kolasUi  azdiju  .  .  . 
)ti5lo  je  tridest  resa  bla.!;a  dok  i.:}iii1ra  iid'rio  po- 
<lavii,  a  ,s'  lieu  joj  iii  licsapa  iii'iiia.  Npj.  2,  22.S.  Koji 
iele  jozik  iiaJ,  no  samo  s  polja,  nejro  i  hnutru  po- 
aiali.  I'anica  3,  XXUI.  Slova,  koja  .  .  .  sn  iziiutra 
po  priiodi  wvojoj  srodiia.  Pis.  2il.  Kakva  je  zemlja 
iz  nwird  nc  znamo  frotovo  niSta.  Priprava  101.  Jer 
<ain  iiHutnt  inin  ofrnja.  I's.  3S,  7. 

)zniitriisii,iT,  adj.  ake.  .\Rj.  IV.  273b.  ^to  je  k- 
luitrii.  riuproino  izvanji,  .spoljaJiiji.  —  Da  so  iitvr- 
ilitp  Diilmiii  njefrovijeiii  za  i-.  mil  ruin jc<i  oovjeka. 
Kfes.  3,  1().  K<id  iznuiruhijeiju  se  pi'otvaranja  ."^votii' 
ilrti  govora,  a  koil  spoljasMJej2;a  drii  se  korijona.  Kat. 
22.  Vidi  Hoir  one  nase  imutrusnje  misli.  J.  15anovat^ 
ARj.  IV.  273b.  isp.  iinutniSnji. 

i/,iiiilri<-n,  /'.  Rj.  uupce  ono  Ho  sc  poku.nije  iznutru, 
Ho  liirii  inintru.  —  1)  die  imncrc  KranlcheH,  morbuti 
interniis.  Rj.  izinitrusnjii  bolest.  Takav  outi,  a  iznu- 
tricu  ga  jouo.  Mogj.  I.'i2.  —  2)  i.-nniruhiji  posao: 
Da  dovise  noke  i  neke  iznutrice  u  sobama.  Zim.  30. 

—  3)  sto  su  profintale  zivotinje  Ho  prezivuju,  poHo 
su  iHnm  })rvi  put  pri>zriii(de :  ()vce  i  kozo  ...  preiii- 
valui  svoju  iznutricu.  Zim.  121.  i.sj).  jifriz  1. 

i'/Jijiliati,  izMJllifun  (iziijTSeni),  v.jif.  iz-njibati,  nvrsiii 
iijiliiinjr,  pijsre  odiijiliuti.  v.  impf.  njihati.  —  Ljeto  i 
ziuia  iiodinii  i:iijiliu.  Posl.  172. 

i/.ubali,  izobljeni,  v.  pf.  i^idi  pozobati:  A  groiSfrje 
sani  s  toboni  iziihnkt  Rj.  iz-zobali,  svrsili  zohanjc, 
idnrijem  pozobati.  v.  impf.  zobati.  —  Ja  usijah  Si- 
iiiiSir  .  .  .  navrani  se  kordovan,  izolm  mi  simiHr. 
Kj.  )S:i!)l,. 

izubii'iijiti  se,  izobk'aj'i  se,  v.  r.  pf.  lu'i  ii  obioaj : 
izobioajilo  se,  cs  iH  Sitte  (jewordvn,  invulu.it  confmetudo, 
cf.  uobicajili  se.  Rj.  iz-obieajiti  se.  —  imu  i  .su.ivijcm 
priitivno  ziKU-oijc,  t.  j.  izici  it  obicuja,  prc.ttati  biti 
ohii-uj:  Bila  .w  naSijeh  starijeh  oljieaja  izubicujilu.  .1. 
Bofrdanovie.  Danas  noma  onib  stiirili  Dtinioa  .  .  .  Ma 
da  sc  izoliiciijila  stara  otuiica,  opet  ...  M.  (ij.  Mili- 
eevir.  ,\Kj.  IV.  275b.  i  u  Stullija  obsolescere. 

i'/.obila,  iUierlHiK^ig ,  im  TJeJierjluft.^c ,  iilfutim,  cf. 
izdobila.  Rj.  adv.  iz-obila.  i^p.  obil.    vidi    i    izobilno. 

—  iSW;a  imamo  izobilu.  Npr.  89.  Podaj  njima  piti 
villa,  vina  dosta  izobilu.  Kov.  89.  Za  sedani  rodnijeli 
soilina  rodi  zemlja  uvuHa  izobilu.  Mojs.  I.  41,  47. 

i/.oltilan,  'izolnlna,  udj.  idicrxclnvcnylich,  reichlich, 
uhtinduns:  To  je  Raeka  iitom  itohilnu.  Rj.  izobilan 
Hm.  It  cem.  ridi  obil,  (_>bilan,  obilat.  — TejeFrnSka 
vinom  izobilna.  Npj.  1,  497.  Svak  mu  dolazio  nu  izo- 
bilnu  i-ast  a  na  poSteu  glas!  Here.  3.53  (u  nupijulici). 
Izobilun  sam  rudosmi  pored  svijii  brijija  nasijeh.  Kor. 
II.  7,  4.  Kako  ste  u  svemu  izobilni.  8,  7.  Da  imadete 
izobilnu  Ijwbav  jedan  k  drugome.  Sol.  I.  3,  12.  Da 
hivatc  sve  izobilniji.  4,  1.  udv.:  U  zdravlje  doma^i- 
uovo  izobilno  jedosmo  i  pismo!  Hero.  355  (u  nupi- 
jalici).  Dan  i  no6  molimo  se   Boffu  preisohilno.  Sol. 

I.  3,  10. 

i'/.obiliiost,  izobilnosli,  /'.  onobinu  onoga  Ho  jc  izo- 
bilno. vidi  obilnost,  izobilje,  obilje.  —  Blagodarno 
zadovoljstvo,  svaka  radost,  izobilnost.  Npj.  5,  530. 
Prekomjerua  izobilnost.  P.  Bolit^.  ARj.  lY.  276a.  za 
like.  ixp.  zadovoljnOst  premu  zadovoljan. 

izftbilovanje,  n.  die  Fulle,  abimdantiu.  Rj.  verb, 
od  izobilovati.  Hanje  Icoje  hivu,  kad  tko  izobiluje  civi 
Hi  u  i-ciu.  vidi  obilovanje. 

izobilovati,  izi^bilujem,  v.  impf.  in  Fiille  liuben. 
uhundo.  Rj.  iz-obilovati  cim,  u  cem.  vidi  obilovati.  — 
Zadrzao  sam  49  rijeei  Slavenskijeh  .  .  .  izobilovati. 
Nov.  Zavj.  \'I.  Da  i  u  ovoj  blayodati  izobiliijete.  Kor. 

II.  8,  7.  Oboli  zamei'e  kavgu ;  a  ko  se  iizda  u  Gospoda, 


tzohilovm-e.  Pri«.  28,  25.  Vinova  loza  ploilom  . . .  izo- 
biluje. P.   liolic'.  ARj.  IV.  27<;l..  imu  i  u  Stullija. 

i7.6bTlj<>,  (I.  Fiilte,  uberlas.  Rj.  viili  obilje.  izobil- 
nost,  obdnost.  —  Ima  47  rijet'i  koje  su  od  Slaveiiskijeli 
posrbljene  .  .  .  izobilje.  Nov.  Zavj.  \'I.  Koji  primajii 
izobilje  bluyodati.  Rim.  5,  17.  Da  imate  izolulje  u  luiilu. 
Id,  13.  Nije  bogato  moje  rodno  injeslo;  ii  njemu  iiejma 
izobilja.  M.  (ij.  Mili(?evi(;.  ARj.  IV.  27t!b. 

i7.6bra7J(i,  zim,  ii.  pf.  iz-obntzili.  v.  im.  izobraia- 
ynli.  —  1)  kuo  nucinili  komu  Hi  ccmu  (<i.  p.  aliku- 
juiU  Hi  djeljujwH)  obruz.  oblik,  lik,  uti.<ibildt;i,  hildcn, 
iKjurure,  fwgere:  Knjiga  jedno  evanfrjelje  . .  .  u  njemu 
(sul  izobritzenu  sva  ietiri  jevanijjcli.Hu,  svaki  pred 
svojira  jevangjelijem,  s  razlii-uim  Sarama  i  (rmnama. 
Daniea  1,  4.  Lijeva  je  koriea  ovopa  jcvaiigjelija  sva 
postavljena  srcbrnom  ploiom,  na  kojoi  je  u  erijedi 
i:obruzc7W  varedenije.  1,  12.  Vidi  se  jedan  mramor 
na  komu  je  izobmzeno  Ijeljena,  cvijetja.  S.  Hudmani. 
ARj.  27()b.  —  2)  u  viiniom  umislu.  uusbildeii,  bilden. 
cicolere.  aihre.  w/j  obrazovati ;  izoiSlriti;  prosvijetiti, 
prosvijetlili.  —  JJjevojka,  kojujeonaj  srec'iii  isprosio, 
uije  samo  lijepa  i  bogata,  ricgo  jos  i  izobruzcnu,  a 
to  do  re(;i :  zna  eitati,  pisati  i  racuniti.  cila  novine  i 
romane.  Priprava  171.  /roimic/ia,  apolja  svijetla,  bo- 
pita  Gn-ku.  DM.  53. 

izobra^iivaiijc,  n.  verb,  od  izobraiSavati,  koje  vidi. 

izubra^iUati,  izobra^riv."im,  r.  impf.  prcmu  v.  pf. 
izobraziti.  ridi  obrazovati,  prosvjecivati,  prosvjetlja- 
vati,  prosyjetljivati.  za  obliijc  i.ip.  preobrazili,  pre- 
obrazavati.  — .««  se, /)'(.ss. ;  Soldati  koji  se  u  regimen- 
tama  izobrazuvujii.  Nov.  Sr.  ARj.  IV.  277a. 

izobraJtoiio.sl,  izftbra/.euosti,  f.  osobina  onoija  Ho 
je  izobrusciio;  die  Bilduiig.  cultux,  urbunilii.s,  eruditio. 

—  Na  5to  se  iipotrebljavaju  poelski  idarovit  i  cste- 
tieka  izobriizenoH.  Pom.  104.  i.'^p.  izobrazenje,  obra- 
zovauje;  kultura.  ixp.  proavjeta,  prosvjcStenje,  pro- 
svjetljenje. 

izubrazviijc,  n.  verb,  od  izobraziti.  djelo  kojim  se 
Ho  izobrazi.  isp.  izobraJienost  i  .<//».  ondjc.  —  Jof  i 
dnigo  ni'Sto  znaei  prosvjela  (izobrazenje)  kod  nekijeh 
inalijeb  varoJaiia.  Priprava  170.  Ne  mo^.e  se  kazati 
da  Dubrovuik,  Spljel,  'I'rogir  i  Zadar  nijesu  bill  ra- 
stilo  riiii.'ikom  izobruzenju.  DM.  327. 

izubiiNiei*.  (u  Paekoj)  vidi  iznenada.  cf.  zabuSice. 
Kj.  i  sijn.  kod  izneuada. 

izod,  m.  vidi  ishod.  Rj.  iz-(h)od.  u  krajevima  gdje 
se  u  govorii  ne  cuje  glus  h. 

ixodak.  izotka,  m.  vidi  ishodak.  Rj.  iz-(h)odak. 

izudad  se,  izodiim  se,  vidi  ishodati  se.  Rj.  iz- 
(h)odati  se. 

izodili.  izodiin,  vidi  ishoditi.  Rj.  iz-(h)o(liti. 

izodjciiiiti,  iz(nljes(i,  iz6iljoti,  izbdjenem,  iz6- 
djedeni.  r.  pf.  Rj.  iz-odjesti,  iz-odjenuti,  iz-odjeti;  iz- 
ogjenuti,  izogjesti,  izogjeti.   v.   impf.  odijevati   (i  se). 

—  1)  vidi  odjesti:  A  ja  cu  vas  izogjesti  divno  da 
biidele  Ijevsi  od  svakoga.  Rj.  —  2)  .sn  se,  relleks.  v. 
r.  pf.  vidi  odjesti  se:  Kad  .«c  gora  izogjedc  listom. 
Kada  mi  se  izoijjcdc  Vuko,  dobra  mi  je  konja  pojahao. 
Rj.  —  A  kakva  je  Beguna  gjevojka!  I  kako  se  izo- 
gjclu  mlada!  Here.  28. 

izu(l8ij(!iMtti,  izftdsijeeam,  v.  pf.  iz-odsijecati.  vidi 
izosijecati,  sre  rcdom  odsjeii.  v.  impf.  odsijecati.  — 
Te  ih  pobije  i  glave  im  izodsijcca  i  odnese  u  Biograd. 
Sovj.  72.  Ruke  i  noge  izodsijecavsi.  E.  Pane!.  ARj. 
IV.  27Sa. 

iz6a;rija(i,  iz^grijem,  v.  pf.  iz-ogrijati,  svrsiti  gri- 
janjc^  V.  impf.  grijati.  —  Daj  ti  mene  od  tamnice 
klju(5e,  da  izvadim  kosti  Jovanove,  da  ih  male  izo- 
grije  sunce.  Here.  G5. 

izokola,  ruud  herum,  von  der  Seite,  e.r  omni  parte, 
e.r  parte.  Rj.  adv.  iz-okola.  isp.  okolo.  (na  pHanje 
odakle?,  rjegje  gdje?).  —  l'  Baranji  pirnici  se  zovu 
oni  koji  uoAo/«  stoje  i  gledaju.  Rj.  .501b.  Podmladiio 
se  nebo,  kad  se  na  vedrini  iz  okola  poka2u  mali  tanki 


izopiiMti 


—  462  — 


izrai-iiniti 


ol  ■  ,  "    "        ':i  SO  kaie  da  fe  biti  kiSe.  Rj.  523a.  Koji  ' 
Ti  u/iiru,  ujinia  radi  i'.-  oknla  raja.  Kj.  775a. 

K«-. :  k'h:  I.   I'A'd/ii  Ijudi.  Npj.  1.  ."i.'vt.  Kozaiko  je  Oetf 
slaiv  le  .<ii  ill  izokohi  uziu'iiiirivale.  Aiiije  2l>. 

iavplriti,  u^paiJTm.  r.  pf.  i/.-opaiili.  r.  impf.  \7.o- 
pHi>ivati.  —  J I  iiiiiiiti  il(t  hiiilf  sto  opalo:  ]-judi  i:- 
vptifetiofla  umu.  Tim.  II.  3,  S.  Da  promiui  i  i:opaH 
tiyij/c-.  A.  Kaniilii'.  Orih  izopiiii  i-olju.  U.  Leakoyit'. 
Ako"  sto  iiopacini . . .  evo  on  I'e  isspraviti.  8.  I.jubi.la. 
ItopaeUi  8u  sivot  svoj.  J.  Velikauovit^.  .VRj.  IV.  27il. 
—  ?^  sa  se.  refleks.  t  pasf.  v.  r.  pf.  rerkehrt  uiftdeii, 
pervertoT.  Kj.  pontuti  opuk.  ridi  iznaopai'iti  se.  — 
ZnaiuiJi  da  se  tako  isopaiio.  i  grijeSi,  i  sani  je  sebe 
osudio.  Tit.  3,  11.  liopniio  nc  je  sadanji  iiarod.  J.  j 
Bauovac.  Da  .«*  isti  nauk  iiijo  mojrao  kao  hopaciti? 
J.  Velikaiiovii'.  ARj.  IV.  271tb.  280a. 

izopiii-ivaqjts  »i.  verb,  od  izopaeivati.  radnja  kujom 
tko  i:upitrujf  Mo. 

izuuni-ivati,  izopiifujein,  v.  impf.  iz-opaCivati,  ci- 
nili  <Ui  hude  sto  opako.  v.  pf.  izopaiiti.  —  Nasilje 
obezumljuje  mudroga,  i  poklon  izopncuje  srce.  Prop. 
7,  7.  .«!  se,  re/ZeA'.*.  impf.  opai^iti  se. 

izopcili,  inm,  r.  pf.  Stulli.  iz-op<!iti,  izminuti  ?> 
opciiie  (crkrene).  e.icommunicare.  —  Da  bi  ih  Farizeji 
izagnali  iz  skupiiine  i  izop(?ili.  S.  Kosa.  ARj.  I\  ■ 
2.'«>b.  r.  itiipf.  izopi'ivali. 

izupi'-onii-a,  /".  f>tulli.  izopienu  sciiu. 

■  /.opri'iiik,  m.  ytulli.  isopcen  eotyjek. 

izupi'-i'njr,  II.  Stulli.  djelo  kojijem  se  tko  izopci. 
rxeomimiiikiitio. 

izopi'-ivanjc,  ii.  radtija   kojom   tko  izopiuje  koyu. 

izopi-ivali,  iz(%p(5iijem,  t;.  impf.  Stulli.  isyoniti  iz 
opcine  (crkieue).  e.irommunicare. 

izopijatl  .se,  iz6pij.nm  se,  v.  r.  pf.  iz-opijati  se, 
opiti  se  malo  po  mulo,  iti  svi  redom.  v.  impf.  opijati 
se.  —  Tako  se  bili  izo2)ijuli,  da  \e6  gotovo  nijesu 
vigjeli  jedan  drugoga .  .  .  onako  pijani  sretu  Turke. 
DaDica  3,  182.  Kad  spahije  vide,  da  Milo.^  ne  kle 
do(5i  u  Beograd,  oni  se  srditi  jedan  dan  izopijaju,  pa 
onako  pijani  .  .  .  MiloS  147. 

izopirati,  iz^plrfini,  v.pf.nach  einander  abicascheii, 
abhw.  Rj.  iz-opirati,  .s'l'e  redom  oprati.  v.  impf.  opirati. 

izor,  VI.  dus  Ackergetreid,  frumentum  aratorium : 
dao  volove  pod  izor,  ili  ««  izor,  t.  j.  dao  drugome 
da  Dji.ma  ore  pa  da  mu  da  za  to  zila  koliko  ugovore. 
Rj.  t'oek  ubvatio  moga  celca  u  ralicu,  pa  ore  za 
proso  ...  Pa  mi  da  celca,  i  jos  punu  torbu  prosa  od 
izora.  Npr.  161  (Lai  za  opkladu). 

izoran,  izorna,  adj.  (vo)  koji  se  drii  nii  izor: 
>Imam  jcdnog  izornog  vola,  da  mi  je  ma  jo5  gje 
jednog  dobiti«.  J.  Bogdano\'iL'.  ARj.  IV.  281a. 

izirati,  izorem,  v.  pf.  nusackern,  exaro.  Pripovijeda 
se  kako  je  uckakav  covjek  oriidi  izorao  saranu.  Rj. 
iz-orati,  oritci  izvttditi  (u  jtrednjcm  primjtru):  oruci 
dobiti,  steii  (u  primjeru  koji  ide).  v.  impf.  orati.  — 
\eC  on  ore  careve  drumove  .  .  .  »To  sum  tebe  danas 
isorao'..  Xpj.  2,  439  (tebe  dativ). 

izo.sij^cati,  Izftsijecam,  r.  pf.  iz-osijecali,  sve  redom 
osjeri.  ridi  izodsijecati.  v.  impf.  osijecati.  Mnoge  po- 
bije  i  ylave  im  izosijeca.  Njjj.  4,  459  (Vuk).  Da  fe 
im  izosijecati  nosove  i  usi.  Stra2.  1887,  14. 

iz6stajanje,  n.  das  Ausbleiben,  absentia.  Rj.  verb. 
od  izoMlajati,  koje  ridi. 

izustajali,  icostajein,  r.  impf.  ausbleiben,  ahsum. 
Rj.  iz-ostiijati.  km  ne  dolnziti,  kudu  bi  trebulo  do- 
laziti;  idiici  oitajnli  iza  drugoga.  za  posljednje  ziui- 
ienje  isp.  v.  pf  izoHtali.  —  Zove  svako  jio  imenii,  i 
rtidi  velike  sile  njegove  i  jake  mo<;i  ne  izoslaje  ni 
]earw.  Is.  40,  26.  Svako  jutro  iznosi  sud  svoj  na 
yidjr'lr,,  rir  izostoje.  Sof.  3,  5.  u  prenesenom  smislu. 
■  11  /lalil)orii  .  .  .  daleko  izostaju  od  kuva 
,  Huljaka.  Zim.  173. 

izu.-ttuuok,  iz<)8taiika,  w.  kad  tko  izostune.  —  Pri 


torn  fitatiju  iiostanaka  .  .  .  kojo  dote  ostane  od  Skole. 
/los.  2(!4. 

izdstaniili,  iicin.  ridi  izostati.  Rj. 

i/Ostall,  iz^staiiT'in,  r.  /)/'.  —  J)  (tuxbleibeii,  absum 
cf.  izostaiiiiti.  Kj.  iz-oslati.  kito  ne  duri  kudu  bi  tre\ 
balo  doci ;  idu&i  ostati  izu  drugoga.  v.  impf.  izostajati.l 

—  Izostao  kao  baba  za  krstima.  Posl.  100.   Mislim, 
da  ill  je  (pjesmol  boljo  i  ovdje  nastaiiipati,  nogo  dai 
izostanu  sa  svijeni.  Xpj.  1,  188  (Vuk).  ^Hajdo  malo 
da   izostauemo«  .  .  .   Kad   su   bili   do    Klisure    blizii,| 
izostase   do   tri   Siftirdzije.  2.  141.   l)ani^■a  je  za  pro- 
SavSe  cetiri  godiue  izost((la  zato,  sto  sain  ja  otiJao  u 
Srbiju.  Daniea  a,  3.  Dozovite  mi  sve  proroko  Valove. . . 
ni  jedan  da  ne  izostane.  Car.  II.  10,  lii.  —  2)  amo 
pripadaJH  i  ovi  primjeri,  n  kojima  ne  izostati  znaei 
kao:  ne  ostati   nenavrsvrto,  ncispunjeno,  neuCinjeno. 
isp.  izostaviti  2.  —  Nije  izostalo  nista  od  svoga  dobra 
5to  vain  je  obrekao  (lospod  liog  va.s  sve  vani  se  na-i 
vrSilo,  nije  izostalo  nista.  Is.    Nav.  23,   14.  Nijc  izo- 
stala  ni  jedna  rycc  od  ovijeli  dobrijeh  rijei'i  njego-[ 
vijeb.   Car.   I.  8,  56.   TraJSite   u   knjizi   Go.spodujoj   i[ 
oitajte,   niSta  od  ovoga    ue  i-e  izostati  i  ni  jedno  ne: 
ce  biti  bez  drugoga.  Is.  34,  16.  I 

izoslaviti,  vim,  v.  pf.  —  1)  auslasscn,  ueglassen,] 
07tiitto.  Kj.  iz-ostaviti.  uopic:  ostaviti  sto  iz  cega,] 
ostaviti  sto  da  ne  bude  tu  i  tu.  r.  impf.  izostavljati. 

—  Dobra  rijec  ne  kosluje  uovaca.  (Za  to  je  ne  treba 
izost'iriti).  Posl.  60.  Zao  mi  je  izostaviti  ova  imenu 
od  sela.  Danica  3,  222.  Srblji  su  izosturili  u  ienskom 
rodu  ,?'«".  Nov.  Srb.  1818,  392.  L'zrok,  Sto  je  Bliher 
ovaj  dogagjaj  izostavio  u  svojoj  relaciji.  Zitije  54. 
sa  se,  pass.:  l]  pjesmama  kad  zalreba  i^ust((vi  se  „«'" 
(kao  sto  se  i  ostala  samoglasna  slova  obicno  izostav- 
Ijaju).  Kj.'  XVIII.  —  2)  ne  izostaviti;  ne  ostaviti  sto 
nenarriieno,   neuci'ijeno,    ncispunjeno.    isp.  izostati  2. 

—  KiJta  ne  izostavi  od  svega  sto  bjese  (jospod  za- 
povjedio  Mojsiju-  Is.  Nav.  11,  15.  Nemoj  izostaviti 
nista  slo  si  rekao.  Jest.  6,  10.  sa  se,  pass.:  Na  veliki 
fictvrliik  .  .  .  onda  se  izostavi  pranje  nogu,  ali  ne 
sveStnuje  masla,  koje  biva.  DP.  355. 

•izAslavljaiije,  «•  das  Auslasscn,  omissio.  Ej.  vei'b. 
od  izoslavljati.  radnja  kojom  tko  izostavlja  sto:  Zu 
prelvaranje  i  izostavljaiija  slova,  cinite,  kako  Vam 
drago.  Pis.  8. 

izo.slavljati,  Ijiim,  v.  impf.  weglassen,  omitto.  Rj. 
iz-ostavljati.  za  znaienje  isp.  v.  pf.  izostaviti.  —  su 
se,  pass.:  Ovakove  rijeci,  u  kojima  se  »in«  ne  izo- 
stavlja. Danica  3,  20.  U  pjesmama,  gdje^  se  samo- 
glasna slova  poslije  »y  izostuvljaju.  Pis.  7. 

izdistriti,  IzoStrlm,  v.  pf.  ausschleifeu,  ausschdrfen, 
exacuo.  Rj.  —  1)  iz-ostriti,  svrsiti  ostrenje,  sasvijem 
naostriti  i(.  p.  noz,  bntvu,  sjekiru.  r.  impf.  ostriti. — 
sa  se,  pass.:  Kad  se  nadi  n.  p.  sjckira,  onda  se  na 
oStriee  njezino  nastavi  nada  (felika),  pa  sv  poslije 
istanji  i  isoUri.  Rj.  386a.  —  2)  sa  se,  refleks.  ili 
pass.  V.  r.  pf.  sick  abscldeifen,  c.rpolior,  ivitziger 
werden.  cxacuor.  Rj.  —  Sto  se  viSe  Ijuili  tako  sastane 
i  Zajedno  o.stane  ...  to  se  bolje  mogii  izostriti  i  ugla- 
diti.  Priprava  49.  ovamo  ide  i  ovaj  primjer:  Nije  ill 
sramola  ugledati  se  na  ove  istina  umiljate  i  izostrene, 
ali    |iii    1(1111  i  vooina   bezobrazne   zcne.   Priprava  40. 

i'/.ulkidali,  izfttkidaiu,  v.  pf.  iz-otkidali,  sx-e  redom 
otkinuti.  V.  im/if.  otkidati.  —  sa  se,  re/leks.:  Konji 
im  se  jo5  izotkiilaju,  pa  udare  preko  logora.  Danica. 
1,  7(;. 

i7.6tpada(i,  iz6tpadam,  v.  pf.  iz-otpadati,  sve  redom 
otpasti.  V.  impf.  otpadati.  —  Izolpudasc  koujma  ko- 
pila  od  tjpianja  junaka  njihovijeli.  Sud.  5,  22.  Na- 
knagjiijiu'i  sto  .sit  drugi  nastavci  ispred  njih  izotpadali 
Obi.  36. 

izrai'Cuiili,  izracunim,  v.  pf.  iz-ra^nnili,  svrsiti  ra- 
cunjenjc,  racuneii  iziiaii  koliko  ima  i-cga,  ausrechnen, 
coinputare,  rutionem  rei  inire.  v.  impf.  racuniti,  ra- 
iuuati.  —  Francuz  Bifou  izracunio  je  da  14.000  go- 


izriula 


—  ir.3  — 


izrcziiti 


flina  treba  ila  postaiie  brclaJee  glinsko  od  1.000  se- 
zanja.  l'i"ii>rava  111).  Ko  ima  um  tieht  izrucuni  broj 
/.vijeri.  Otkriv.  13,  l.S. 

Tzraila,  /'.  sto  se  dohije  radujum :  »Kako  nai  Mile 
jivi  tamo  doljc  u  fc^lavoniji,  duli  iSto  bolje  ncg  opye?« 
=Sveje(liio,  brate,  ka  i  ogje,  od  ftumc  iirade  zivi.^  J. 
Bopdauovic.  ^ivit  na  i-radi.  J.  (inipkovic'-.  AKj.  IV. 
•.>«4b. 

izradiik,  izralka,  m.  iito  se  irnidi.  J.  (inipkovit'. 
iARj.  IV.  I'iSlb. 

I     izniilili,   izradlni.    v.  pf.    Kj.  i/.-raditi.  v.  impf.  iz- 

'rapjivali.  —  1)  er<trhciten,  lahurc  acquiro.  Ej.  rudcri 

ilobiti,  sleiH,  postici  sta,  vidi  isposlovati.  —  Ko  radi, 

izradi.   Posl.  1.52.   Milan  istina   iimre  u  Biikre.iii,  ali 

zft  iivota   izriidi   te   se  odredi    da  .  .  .  Sovj.  51.   Koji 

izradi  u    (^arinradu  te  se   skine  kletva.  DRj.  1,  415. 

—  2)  srrsiti  nitijetije,  riidiiju,  ktio  iiaciniti  sto,  aus- 

(irbtiten,  eluliontn:  per/lcerc :  Svakoinu  vje5tom  f ovjeku 

II  8rce  iliidoh  vjeJtinu  da  izrade  src  Sto  sam  ti  zapo- 

\  ii'<lio.  Mojs.  II.  31,  ().   Dosav  k  earu  t^olomunu  iz- 

mu  ftnv  poKno.  ('ar.  I.  7,  14.  Kako  mislim  izra- 

ijeaiik.  Ojrled  HI. 

iznVgjii^jo,    n.   verb,   od   izragjati   se.   stanje  koje 

hipa,  kad  xe  sto  izriigja. 

izniajati  so,  izra}rj."iin  se,  t'.  r.  iinpf.  prcnw  v.  pf. 
i  i/.roditi   se  2.  —    ■Neiiui   niJta   od  danasnjega  ovoga 
naroila  .  .  .  sve.vv  to,  inoj  grospodine,  poCelo  izragjati.'! 
,1.  Kogdaiiovic.  ARj.  IV.  '2X>h. 

izracjivruij*',  n.  das  Krarbciten,  ucquisitio  per 
Uiboraii.  Kj.  lerb.  od  izrajrjivati.  radnjn  kojom  tko 
izragjiiji-  sto. 

iznij^jivali,   izrairjujcm,   v.  impf.  erarbeiten,  labo- 
nindo  iivqtiini.  Hj.   radeci  dobijati,  feci.  v.  pf.  izra- 
I  <liti  1.   —   Ja   sad    novce   morem   izragjivat'.   M.   A. 
I  Keljkovir.  AKj.  IV.  2«5b. 

izriikiiiiti,  izraknein,  Rj.  i/.-(h)raknuti.  indi  ishra- 
kiiiiti. 

izraiia  (iz  raua),  kno   odiitah,   isprva.  ixjj.   riino  2, 
zarana.  -  -  Dobro  se  proljei'e  iz  runa  poznaje.  I'osl.  01. 
izraniti,  mm,  v.  pf.  —  1)  diirch  uml  durch  ver- 
ii'undcK.  ndneribus  eonpcio.  Rj.  iz-rauiti  koya,  zaduti 
mu  mnoyo  rand.  r.  impf.  izranjati.  —  (ije  li  su  va.s 
prevarlli  Turci,  jrje  fas  lako  ijrduo  izraniU?  Npj.  3, 
■l!t7.  Da   bi   kako   piedoljela   izrunjenii  srcu   tvoine. 
Here.  330.  —  2)   sa   se,  pas.'i.:   AV   ,se    .Marko   Ijitto 
izruiiio:  sedamdeset  raua  dopanuo.  N|ij.  2,  368. 
izntniti,  i/ianim,  vidi  ishraniti.   Rj.  iz-(h|ranili. 
izninjati,  izr.Hnjam,  r.  impf.  iz-raujati.  prenui  v.  pf. 
izraniti.   —   Ne   izranjaj    mitea.    M.  RudDiO.    Ako   se 
obzire  na  zloce,  izranja   duSu   svojii.  ARj.  IV.  28(b. 
i.<p.  ranjavati. 

izranjiviinje,  «.  vidi  ishranjivanje.  Rj.  iz-(h)ranji- 
vanje. 

izranjirati,   izranjujem,   vidi  ishranjivati.   Rj.   iz- 
{h)ranjivitti. 
izri^Ktanje:  n.  verb,  od  izrastati.  Rj. 
izrastau,  izrasli,  /'.  der  Ausiruchs,  stolo.  sarcoma.  \ 
Rj.  uiio  sto  izraste  na  cemu.  n.  p.  na  drvetu.  —  ri-  I 
jeci  s  takim  ntcst.  kod  iznikao.  | 

izrastati,  izrastiiin.  v.  impf.  —  1)  herauswachsen.  \ 
excresco.  Rj.  iz-rastati,  rastuii  izlaziti.  v.  pf.  izrasti. 
—  Loze  eokota  katkad  visoko  izrastuju.  P.  Bolic.  Ix 
srca  mu  zloba,  ko  iz  zeuilje,  izrasla.  I.  Gjorgjic.  Listje 
i  vo(^e  koje  izra.sta  iz  ovoga  stabla.  F.  Lastrii?.  AJRj. 
IV.  288a.  —  2)  renvachsen  (von  einer  Wunde),  exo- 
leico:  Lice  grdi,  a  lice  izrasta.  Rj.  lice  izrasta,  t.  J. 
zarasta.  vidi  zaraslati.  isp.  izrasti  2.  —  3)  iz  haljina, 
das  Kleid  verwachsen,  ita  crescere  ut  vestis  uon  am- 
plius  apta  sit  ad  corpus.  Kj.  toliko  rasti  da  haljine 
bivuju  jirekratke  za  odijevanje.  isp.  izrasti  3.  . 

izrilsti,  izrAstem,  v.  pf.  —  1)  heraujswachsen,  ex- 
cresco. Rj.  iz-rasti,  rastaci  iziei  (iz  iega).  v.  impf. 
izrastati.  —  Gvozd,  u  planini  kamen  izrastao  u  visinu. 
Rj.  84a.  Vi§e  dragog  zelen  bor  izraste,  a  viS'  drage 


rumena  ru«ca.  Npj.  1.  240.  —  2)  vertmchxen  (von 
emer  Wunde),  ejcolcico.  Rj.  izrantc  n.  p.  ram,  t.  j. 
zarastc.  —  3)  iz  haljina,  dai  Kleid  rcricachaen,  ila 
cre-were  ut  vestis  non  ampliut  apta  sit  ad  corpm.  Rj. 
toliko  naru.<!ti,  da  haljine  budu  prckratke  za  odije- 
vanje. 

izriivnati,  nam,  r.  pf.  au.<igleicheH,  compono.  Rj. 
iz-ravnati,  scrsiti  ravnanje,  posve  poravnati  n.  p.  cn- 
vagjcne.  v.  impf.  ravnati.  —  i  sa  se,  recipr.:  .Niti 
ga  je  Bog  stvorio,  ko  bi  na.i  dva  iiravna',  ne  izrav- 
nasmo  se  nas  dvojiea  tako  lako.«  J.  Bogdaiiovi*'. 
ARj.  TV.  28ria. 

iznlvniti,  IzravnTm,  v.  pf.  ebncn,  exaequo.  Kj.  iz- 
ravniti.  svrsiti  ravnjenje,  uciniti  da  bude  sto  posvc 
ravno  n.  p.  sa  zemljom.  v.  impf.  ravuiti.  —  sa  se, 
pass.:  Mnoge  kule,  bijeli  d-ardaei  sa  crnom  se  zemljom 
izravnisc.  Npj.  5,  201. 

Izrebar,  izrebra,  von  der  Seite,  a  latere.  Rj.  iz- 
rebar.  rebar,  -ftariji  oblik  gen.  pi.  od  rebro.  za  oblik 
isp.  izmagao,  iziist,  izrebra,  od  rebro  gen.  sing,  s  pri- 
jedlogom  iz.  sa  strane.  vidi  isprijeka.  —  Rcbriim,  n.  p. 
pendzer,  t.  j.  sa  strane,  izrebra.  Rj.  <>4t)b. 

izrfeci,  izrfeCem  (izreknem),  i'.  pf.  Rj.  iz-re(!i.  vidi 
izustiti.  V.  impf.  izricati.  —  1)  aussprecheit.  eloqiwr. 
Rj-  —  I  ne  izrckao  bje.se  trecu  rijec:  >u8taDite  .  .  .« 
oboje  ustadoSe  na  nogc.  Npr.  11.3.  Ono  je  podijie  govo- 
re(5i  .  .  .  Ovo  izrekuvsi  izvadi  jedan  prsten.  215.  Toje 
Arap  kuli  izrekao.  Npj.  2,  387.  ISto  sam  se  usiidio  iz- 
reci  onu  presudu  o  Miizi  njegovoj.  Odg.  na  nt.  31. 
—  2)  -la  se,  rcllcks.  sich  vcrreden,  dico  quod  nolim 
di.visse.  Rj.  nehotice  izreci,  izreci  sto  se  nije  htjelo 
reii.  isp.  izlanuti  se. 

Tzredan,  izredna,  adj.  e.vtraordinaritts,  pracciputis. 
Stulli.  iz-reilan,  sto  kno  izluzi  iz  reda,  izran  reda  je. 
vcoma  dobro,  izvrsno,  liolje  od  ostaloga :  Imaee  do- 
voljno  izrednoga  rina.  Megj.  28  (E.ctrauein). 

izruditi,  Izredlm,  v.  pf.  —  /)  nach  der  Jleihe  eticas 
verrichten,  ordinc  conficio:  Poklc  tako  izredili  bill, 
diigo  bilo.  i  vrijeme  progje.  Sav  je  Solun  p(^rez  izredio. 
Rj.  iz-rediti,  .si'e  redom  sto  dati,  uciniti.  isp.  obrediti, 
V.  impf.  obregjivati.  —  2)  sa  se,  refleks.  Da  se  dana.s 
zgotovi  cast  kod  jednoga  seljaka  ...  a  sjutra  kod 
drugoga,  i  tako  redom  dok  .ic  svi  ne  izredc.  Posl.  85. 
i.y>.  narediti  se  2,  obrediti  se. 

Tzri'doin,  adv.  u  pjesini  mjesto  redom,  der  Kcihe 
nach,  ordine:  Sve  daruje  izredom  svatove.  Rj. 

izr^&jati,  izrediim,  r.  pf.  ordncn,  reihen,  dij<pono. 
Rj.  iz-regjati,  svrsiti  regjanje,  sve  poregjuti,  sve  po- 
staviti  u  red.  v.  impf.  r^gjati. 

izr6uilti,  izrenem,  v.  pf.  (po  jugozap.  kraj.)  vidi 
izagnati.  Rj.  Danicic  samnja,  da  se  taki  infinitiv 
govori.  isp.  dorenuti. 

izreskati.  kam,  v.  pf.  zerschnitzeln,  di'<cindo.  Rj. 
iz-rcskati,  dem.  prema  iz-rezati.  svrsiti  rcskanje,  iz- 
rcutti  na  vrlo  sitne  komadiie.  v.  impf.  reskati. 

izresi'tati,  tiim,  r.  pf.  zerlochem,  perforo:  sav 
barjak  izreSetala  taneta.  Rj.  iz-ret5etati,  isprobijati  sto 
da  bude  kao  rdefo.  v.  impf.  resetati.  —  Izresetanim 
zaklopcem  pokrivaj.  P.  Bolie.  Onda  Turci  opale  na 
njega  citav  plotun,  i  svega  ga  izresctaju.  M.  Gj. 
Milicevie.  ARj.  IV.  293b. 

izrezak,  izreska,  m.  der  Atisschnitt,  segmentum. 
Rj.  iz-rezak,  ono  sto  se  izre'ze  (iz  cega  Hi  od  iega). 
isp.  odrezak,  narezniea,  rezanj. 

izrezati,  izrezem,  v.  pf.  Rj.  iz-rezati.  —  1  a)  he- 
rausschneiden,  e.vscco.  Rj.  rezui'i  izvaditi:  Viljevi  ce 
se  opiti  i  popadati,  a  duugjeri  onda  neka  im  sve 
zube  izrezu.  Npr.  (57.  —  b)  izrezati  znaci  rezitci  (iz 
drveta,  place,  kamena  i  t.  d.)  naciniti  sto  na  drvetu. 
ploci,  kamenu  i  t.  d.:  Loza,  na  tijestu  ona  dva  di- 
reka  ili  .■ituba  sa  strane  koji  su  na  zavoj  izrezani. 
Rj.  332b.  One  ploce  na  kojoj  je  izrezan  (natpis)  nema 
viJe  ondje.  So>'j.  84.  Ovo  je  izrezano  na  kamenu. 
Star.  14,  196.  ij  da6emo  izrezati.   Straz.  1886,  1225. 


izrezivaiije 


—  454 


izrnSiti 


SK>vi\  .  .  .    iMM.iu  .  .  .   vlali    isrfsati   iia    Imkrii.    18t(l>, 
1312.  sii  se,  ^(i.'W.;  /ato  bi  trebalo  tiajbolje.da  >y  ovo 
......   ,,  i...Lrii.  .•^trai.  1887,  •_';>;•.    r.  impf'.   l/rezivali. 

,!!(/( (I.  conciilo.    Kj.    iriHi'i    ixkomadati. 

.i.  —  Haba  smo  li  t.Wa  otiorali,  im  (k/iui 

si»   *■«<•  i:rez<ili.  Rj.  7;">7a.   Kiuh   Uictiii   bez   tnuia 

je  blajp)van.  DPosl.  ol.  .-.(i   se,  puss.:   Kad   .w  meso 

i-rc-'f  till  komtidii'e.  Pis.  41. 

izre/ivaiyp.  >i.  iJn-'  -iH-v.^c/iiieHfe",  e-rsertto.  Rj.  verb, 
oil  i'.rezivati.  riulnja  kojom  tko  i;ie^uje  sfo. 

izrozivati,  izr^/."ujem,  r.  impf.  tiitf:.fi'hHciden,  easeco. 
Rj.  i/.-rezivati.  r.  /)/'.  izrozati. 

izrriiti,  jram,  r.  pi',  abreiheu.  abnutzeii,  detoru.  Rj. 
iz-rpili,  njaJHci  pohubati.  i.tp.  izjrlodati,  izjesti  I  2, 
sailiajraii.  is/),  i  iskositi  so.  r.  impf.  rjrali.  —  rgati 
(h  je  otpaloi.  izrjrati.  Korijeiii  "-'•20.  vidi  ishrgati. 

izricjnti.  izriyfuii,  r.  pf.  iz-rirjati,  siisniu  porgjati. 
—  Izilao  bill  i-.rtiinim  coidit.  HNpj.  1,  "290. 

izribati.  izribiim,  r.  pf.  Rj.  iz-ribati.  r.  imp/',  ribati. 
(u  8rijeiuii^  —  i^  n.  p.  sobu,  ((K.vici'ftoi,  defrk-o,  cf. 
opniti.  Rj.  i.<p.  istrii.  —  2)  kupus,  schneiden,  disseco. 
Rj.  rifceioiii  isjecati. 

izrifiiujo,  ii.  rcrfc.  orf  izrieati.  rudnja  kujom  tko 
izriif  sto. 

izrieati,  izneem,  r.  impf.  iz-rieati.  kao  lijecima 
ku:iriiii.  r.  pf.  izreei.  —  ^rbija  dobila  dizavno  zna- 
cenje  .  .  .  prekrasno  izrice  dr^.aviiu  misao.  DM.  14. 
Tako  je  I  Stefan  Rosacea  izricao  iie  jedauput  vjerno.-it 
.sfty'iJ  sultaiiu.  182.  sa  se,  paxs.:  Koliko  se  ili  kako 
se  eijeni,  izrice  se  itdverbima.  DARj.  788b.  One  se 
driale  za  naj  jaeii  potvrdu,  po  kojoj  .se  \q6  isricula 
suiiKt  pn:<uda.  DM.  270.  Kako  .se  ona  (rijeC)  i>nce. 
P.  Rosa.  ARj.  IV.  2'J5a. 

Izrii-aj,  m.  —  U  naJe  viijeine  u  Dalmaciji.  »Xa- 
tovarit  ure  (I'-'^tegnut)  nije  lip  (--)•«•«/.«  .1.  Grupkovid. 
.\Rj.  IV.  21)r)a.  ova  rijec  Hi  izrijek  mogla  bi  se  lijepo 
govoriti  mjesto  rijeii  od  Ceha  uzete  izraz;  der  Aiis- 
druck ,  crpressio.  —  rijevi  s  tukim  nasi,  vidi  kod 
dogagjaj,  prema  kojima  je  i  ovoj  rijeci  zuhiljezen  akc. 
izrigrati,  gam,  izri^iiiiti,  nem,  r.  pf  —  1)  aiis- 
ri'ilpfeii,  eruilo.  Rj.  iz-rig.iti,  iz-riguuti.  rigajttci  iz- 
baciti.  V.  impf.  rigali.  isp.  ieati  se,  Stucati  .se,  Jtuktati 
se.  —  2)  znaii  sto  i  izbljuvati,  tdi  je  nepristojnija 
I  proi<iiju  rijec:  »Eno  onaj  sve  Sto  je  pojo  i  popio 
izriga.t  ObiCno  i  psu  rekii:  »Eno  riga,«  a  ne  »Eno 
bljuje«.  J.  Bogdanovi(j.  Izrigaj  vas  otrov  tvojili  zlo(;a 
(na  ispoiijedi).  Ant.  Kadfi^.  ARj.  IV.  295b. 

izrijek,  tn.  dolazi  sarao  instr.  izrijckom.  ARj.  IV. 
2fH)a.  ora  rijef  ili  izrifaj  mogla  bi  se  lijepo  upotreb- 
Ijiiriiti  mjesto  (Vckkogaj  izraz. 

Izrijckom ,  bei  seinem  eigcntlichen  Nmnen,  z.  B. 
ton  ohsconen  Gegen-ftrinden ,  rocabulo  proprio.  Rj. 
tipravo  je  .sesti  padez  bez  prijedloga,  a  upotrehljava 
se  kao  udverab.  kuzati  Mo  izrijekom  znaci  kazaii  ono 
pratim  rijeiimn  ne  mareci  da  li  se  take  rijeci  drze 
za  nepristojne  ili  hoce  li  kome  biti  neugodne.  — 
Tamo  njemu  (rekavSi).  (Kad  se  izrijekom  kazuje  kako 
je  nekom  .^to  opsovato  ili  onako  rus^no  re^eno).  Posl. 
311.  Tamo  on.  ((rovori  se,  kad  se  izrijekom  Sto  ruino 
za  koga  kazuje  ili  govori,  n.  p.  tamo  on  pas  i  t.  d.). 
311.  >Ja  .s'  ne  bojim  vlaha  ni  smokava.«  Smokva 
ovgje  znaii  pogan.  Hmail-aga  je  ovo  kazao  izrijekom, 
kao  .^to  se  u  narodu  govori;  ali  pjeva<5  valjada  je 
ovako  malo  zamotao.  Npj.  4,  480  (Vuk).  (=  Smail- 
aga  je  kazao  izrijekom  igovana  •).  ,Sto  sain  do  sad 
okoli.'io,  ovdje  du  izrijekom  da  ka^eni :  ila  se  u  svemu 
narodn  na.Semu  nigdje  ne  govori  Srpski  lako  riizno 
i  pokvareno,  kao  ii  Srijemu,  u  BaCkoj  i  u  Banatu. 
I'i-.  X.').  —  a  sad  u  knjizevnika  ^izrijekom  kazati^ 
■<>pi':e  kazaii  Ho  pravim  rijecima;  ausdriicklich, 
r.  diwrte,  aperte:  .Vko  i  nijesu  bile  izrijekom 
'  inlje  carfkoga  doma  od  zenialja  drsJavnih, 
''.  '    vidimo  da  sii   srpski   vladaoci   imali   i 

hS'.j..  .,-.,i,]i)e.  DM.  .08.  Pa  Be  izrijekom  ka^e  samo 


'  onda   kad   ga   treba    radikovati.  l>l\j.   1,   128.  Koje 
.•^lajher  i:rijekom  tvrdi.  Rjid  1,  109. 
izrili,   r/.rijcm,  r.   /)/'.    Rj.  iz-riti,    v.  impf    riii.  - 

1)  ansuiihteii,  criw.  Rj.  rijiici  i:caditi:  hrij  kii 
svinja  a  izjedi  kao  gospodar.  (l.^obro  radi  a  dobr 
jedi).  Posl.  100.  —  2)  zcruiihleii.  ruciulo  corrumpi 
Rj.  sasvijcm  razriti:  Rivaea,  jama,  n.  p.  Sto  svinji- 
izrijc.  Rj.  t>49b.  Da  vidimo  kakvaje  zeiulja  spolja.. 
izrivctin  motikom,  biidakom  i   |)liigoni.  I'riprava  lOJ 

izrkmiti,  IzfkiiPm,  r.  pf.  liz  nosa).  Kj.  iz-rkimt 
upraru  iz-Oi)rkiuUi,  isbrkuiiti,  koje  vidi.  —  izrknui 
se,  Izfknom  se.  )•((/(  i.slirknuti  se. 

izrod,  m.  dcr  Ausirxrf,  das  Aitsgcartete,  degenei 
Rj.  0(10  sto  se  izrodi,  ,ito  jiostaiic  gore  od  onoga  oi 
cega  se  rodi  Hi  Jzmegju  i'cga  itikiie.  isp.  izroditi  s 
2.  —  I'j'dj.  u  Seniei  nekakav  izrod  nalik  na  5tu 
jeiain.  Rj.  33i)a. 

izroditi,   izrodnn,    r.   pf.    Uj.    iz-rodili.   —   J,  (i, 
Meiige)  erzeugen,  ziir  Welt  briiigeit,  gigno.  Rj.  rodil 
mnogo  (djece):   S'avrljala  miiogo  djeee,  t.  j.  izradilu 
Rj.  381a.    Rodi  majka  devet   posobaea,  izrtidila.  pa! 
obudovila.  Npj.  1,   12.'!.  Lijcp   jiorod   izrodio  .si/./ooie 
dvije  s^eri   i  letiri  aina.  3,  142.   David  izrudi  jo5  si 
nova  i  kceri.  Dnev.  I.  14,  3.  —  //.  1)  sa  se,  i'.  )'.  pi 
(in  Mengc)  geboren  iverden,  nasci.  Rj.  roditi  sc  mnogi' 
(djece).  —  Tako   sii  u   TrSi(?ii   samo   stari    Ijiuli,  koj 
sii,   .sc    izrodili   u    Ilereegovini,    govorili:    gnig.  Posl' 
XXIII.   Megju   Jakovljevijem   sinoviiiia   sto   su  sc  i; 
Mesopotamiji   izrodili,   najmlagji  je   bio  .losif.  Pripl 
bibl.  25.  —  2)  ausarten.   dcgenero.   Rj.  kao   izici  i\ 
roda  srojega,  piostati  gori  od  stariJi  .nwjih    isp.  izrod' 
vidi  izvrdi   se  2,   izmetniiti   sc.  i'.   impf.  iznigjati   Bel 

—  ,7a   kako   se,    braeo,    izrodisino!  te   nestadc   megi 
nama  jiinaka,  kao,  brac'^o,  Sto  je  u  Tiiraka.  Npj.  4,  37 

izrojiti  se,  izrojmi  .se,  v.  r.  pf.  iz-rojiti  se.  govor.\ 
se  za  pcele:  svr.siii  rojenje,  pusto  su  se  mnogo  rojilc, 
V.  impf.  rftjiti  se.  —  Mi  dogjosmo,  glas  donesnio' 
trmke  tije  izrojile,  sve  rojaci  ka'  oblaei,  krave  ti  bi 
istelile.  'Z\v.  8.  KoSuiee  koje  su  se  izrojile,  vide  se  1 1 
njima  ranogi   tnitovi.   F.  Gjorgjevi(!.   ARj.  IV.  298b' 

izruiiili,  izionlm,  v.  pf.  edirollen,  devolve:  izrouihi 
voda  zemlju.  Kj.  iz-roniti,  svriiiti  ronjenje,  sasvijem  od\ 
roniti.  V.  impf.  rouiti. 

izriisiti,  izrosTm,  v.  pf.  Rj.  iz-rositi.  v.  impf.  rositi 

—  I)  bctltauen,  rare  inadcfacio.   Rj.  sasvijcm  urositA 
y^sto,  uctniti  da  biidc  sto  sasvijem  mokro  od   rose.  —  1 

2)  sa  se,   refleks.   sicli   Itetlumen,  rore  humector.  Rj  ^ 
sasvijem  se  orositi,  susvijem  se  smokriti  od  rose.        ] 

izriielti,  Izrueun,  v.  pf.  Rj.  iz-ruciti.  postanjcm  ocr 
rdeiti,  nika.  isp.  Korijeni  15.  —  1)  ausleeren,  vu-\ 
cxiicfacio.  Kj.  isprazniti.  v.  impf.  iznieivati.  —  Kail 
dogju  svaki  svojoj  kudi  i  izruce  hespap  iz  vrccci, 
onda  vide  da  ni  jodan  upravo  nije  prevaren.  Xpr 
169.  U  budzaku  koJia  bivoljaca,  zalivena  Latinskijeli 
ru.Spi  .  .  .  Hajduci  se  ongje  tovarise,  i  svu  oni  kosii 
izrucise.  Npj.  3,  438.  Kad  ga  napoji,  reCe:  i  kauiilara;i 
(u  tvojim  naliti  neka  se  napoje.  I  briic  izruei  krcag 
svoj  u  pojilo,  pa  opet  otrCa  na  studenae.  Mojs.  I.  24, 
20.  L'ze  bra.^na  i  zaniijesi  i  zgotovi  jelo  pred  njim  i 
skuha.  Po  torn  uzc  tavicu  i  izruei  preda  nj;  ali 
Amnon  ne  hlje  jesli.  Sam.  II.  13,  9.  Ana  ...  ne  bi- 
ja.Se  vise  ;?a!oHtiva,  jer  izruei  .tree  svoje  pred  Bogoiu. 
Prip.  bibl.  Ijl.  .s«  se,  refleks.  ili  pass.:  Kuenu  njim  ii 
jedan  kumen,  a  to  .sc  izruei  iz  njcga  rpa  rii>|iij:i 
zlatnijeh.  Xpr.  221.  —  2)  (u  C.  (i.)  abloscn,  suliev. 
cf.  izmijeniti :  Te  Pipcrc  dobro  Izrucise.  Da  izruei 
I'eja  i  Abmeta.  Kj.  —  Tnidiia  sinka  da  izrucim,  ja 
du'  teJiak  kriz  nositi.  M.  Vetranid.  ARj.  IV.  299b.  — 
.'{)  kao  prcdati:  Knjigonosi  Bog  i  sreea  dala  .  .  . 
Vukasinu  knjigu  izrutio.  Kad  on  vigje,  Sto  nui  knjiga 
piSe.  Here.  7(j.  Kopitaru  sam  izriiiio  mnogo  po- 
zdrarlja  od  Vas.  Straz.  188(5,  511.  I'ozdrave  cii  iz- 
ruciii.  Pom.  39.  Jzruci  papa  poklisarom  dvi  kiijige, 
jednu  za  eara,  drugu  za  Foeija.  A.  Kaniilid.  Ne  znain 


izriH-ivanjc 


—  455  — 


i7.ll7.illlll(i 


ic  ja  m'it,  nego  cu  tc  sriri  u  ruke  izruHt.  Njezinoj 
brigi  kruceito  bijtise  xtado.  AKj.  IV.  2!t9b.  3(K)a. 

istrin'ivriiijc,  ».  dun  Auslecren,  vucucfucfio.  Kj. 
verb,  ml  iznuMviiti.  radtijit  lu/join  tho  izruaije  Htu. 

iznit-iviili,  i/itir-iiji?in,  v.  imp/'.  iz-riuMvati.  v.  pf. 
izrufiti.  -  1)  uuMetren,  vacuc/ucio.  l{j.  I'idi  Ispra- 
JSnjivati.  —  K:i<l  izrjtrirnhii  rrcce  svoje,  frif,  svakoiiif 
u  vrei'i  hjelm  ii  zavctljajii  iiovci  ujepovi.  Mojs.  I. 
42,  Mf".  I'miosi'i'i  (prilou-l  metahu  u  kov(5e^  .  .  .  vi- 
djcvSi  ila  iina  niiiogo  novaca  .  .  .  izruiivKhu  kuvcet). 
Va.  II.  24,  11.  —  '-i)  Avio  prcduruti.   isp.  i/.nu'iti  3. 

—  Bo?.e  moj  i  arkaiigjele  gospodine,  kojim  luirefrjiijes 
i  iirmiijcs  uajvece  poslove.  A.  Kanizli(;.  Komu  menc 
ostavljaS  i  kruiujcii?  na  se,  rellcks.:  Izruiujcm  se 
volji  tvojoj.  ARj.  IV.  3()(lb. 

izriu'ki'.  (11  Siijeimil  n.  p.  udario  ga  batinom  iz- 
rucke.  vidi  vrziuiioe.  Rj.  iidv.  bacivsi  iz  ruke.  vidi  i 
hitimice.  luistimii'ke. 

izriikov«><lali.  dam,  r.  pf.  (u  Srijemu)  handvoll- 
weisc  Icyii,  in  iiiaiiijiiihiK  coJliijcre:  sve  smo  zito  iz- 
rukurcdtdi,  ali  iiijesiiio  povezali.  Rj.  iz-rukovedati, 
u  nikoredi  .</.•»;)('<!.  r.  imjif.  riikovedati. 

izriliiti,  izruztm,  r.  pf.  (tusschiiiipfen,  convitiis 
obruii.  Rj.  iz-niziti.  vidi  iskarati,  i  nyn.  omije.  v.  impf. 
ruiiti:  —  Tako  ga  iskaraju  i  izruze,  da  jedva  bez 
boja  ostaiie.  Npr.  25(1.  Ostali  uhvatiJe  sluge  njegove, 
ieruzisc  ih,  i  pobi.'-e  ih.  Mat.  22,  6. 

izAbiiha.  (u  lioi'i)  vidi  iznenada.  Rj.  i  syii.  ondje. 
iz-ubaha.  isji.  bahuuti,  iznenada  doci. 

izikc-iti,   iziK'Tni,    v.  pf.    Rj.   iz-uciti.  r.  impf.  nihi. 

—  1)  uudcrnen,  edisco.  Rj.  nvriiti  lucnje,  sve  nau- 
iiti.  kaze  se  za  uno(ia,  koji  je  ucio  n.  p.  Knjigu,  pa 
je  si'u  naucio.  —  Neki  irjaci.  kad  izuce  dvanaest 
skula,  otidu  na  vrzino  kolo.  Rj.  Toa.  Deto  koje  jp  vcc' 
dobro  frjavolski  zanat  izul-ilo  bilo,  odmah  skoci  na 
vodii._  Npr.  37.  Ispekao  zanat.  (izui-io  dobro).  Po.il. 
105.  Cudiio  Simo  kiijigu  izucio,  ne  boji  se  gjaka  ni- 
jednoga.  Xpj.  2,  64.  .s((  se.pa.fs.:  Nema  lu'enika  nad 
ui'itelja  8vojega,  uego  i  sa  svijeiu  kad  .le  iztiii,  biile 
kao  i  ■  uOitelj  njegov.  Luk.  (!.  40  (y.o:-rr,f-.{-j[jimi;).  — 
2)  auslehroi,  edoceo.  Rj.  svrsHi  ucenjc,  poucavanje. 
kuze  sc  za  onoga,  koji  tu'i  drugoga,  pa  ga  sve  naucio. 

iziidid,  izudim,  v.  pf.  iz-iuliti,  rastaviti  na  wde. 
V.  impf.  uditi.  —  Zakolji  oviia  ...  A  ovna  izndi,  i 
operi  drob  i  noge  i  metni  ih  na  iidove  njegove  i  na 
glavii.  Mojs.  II.  2i(,  17. 

iziimnkati,  iztimacem,  v.  pf.  n.  p.  fiitav  hljeb, 
diiichs  Eintunkeji  vcrzchreji.,  immersum  consumo.  Rj. 
iz-umakati,  izjesti  n.  p.  citai-  hljeb,  umacuci  ga  « 
vino.  r.  impf.  umakati. 

iziili\riti,  izillanm,  v.  pf.  iz-ulariti,  skinufi  ulor: 
Izulari  to  kljuse.  sa  se,  retleks.:  »Xa5  .««  parip  svaku 
noi^  izulari. «  J.  Bogdanovic''.  ARj.  IV.  303a.  suprotno 
zaulariti. 

Tzuni,  m.  ono  sio  se  izumi:  -To  je,  brate  njegov 
izum  .  J.  Bogdanovi(^   ARj.    IV.   303b.  t)idi  izuinak. 

izuiiiak,  izfimka,  m.  vidi  izum.  ARj.  IV.  303b. 

izumij^vanjf,  /(.  das  Erfmden,  inventio.  Rj.  verb, 
od  izumijevati.  radnja  kojom  tko  iztimijcva  sto. 

iziiiniji'vati,  izfimijevam,  !'.  impf.  erfmden,  in- 
venio.  Rj.  utnom  prnn<dazHi.  vidi  izmiJljati,  izmiSlja- 
vati,  izvijati  1.  v.  pf.  izumjeti. 

iziiniili,  miin,  v.  pf.  (ii  C.  G.)  Rj.  iz-ximiti.  — 
1)  bethoren.  decipio,  induce,  cf.  obezumiti.  Rj.  pre- 
variti.  vidi  i  izbezumiti,  izluditi,  izlukaviti.  —  2)  sa 
se,  rclkks.  vidi  obezumiti  se.  Rj.  prevuriti  se. 

izilnijeti,  iziimijem,  (iztimio,  iztimjela),  v.  pf.  cr- 
findcn,  inrenio.  Rj.  iz-umjeti,  nmom  iznuci.  vidi  iz- 
misliti.  V.  impf.  iz-umijevati.  —  Ima  nekijeh  uc'itelja 
Ijudskijeh,  koji  nijesit  nista  izuinjeli.  Priprava  .54.  Koje 
je  Czanatc)  Ijudski  uw  izumio.  165.  .fa  se.  pass.:  .AInogo 
se  kojesia  vdiko  izHmjelo  samo  siecoin.  Priprava  53. 

izi^mrijoti.  izumrem.  v.  pf.  —  1)  aus^terben,  e.i- 
stinguor.  Rj.  iz-umrijeti.  vidi  obamrijeti  2,  zamrijeti. 


.nv  redom.  malo  po  malo  pomrijeti.  —  .ler  su  uamrli 
koji  sii  traiiili  du^ii  djetinjii.  Mai.  2,  20.  Dokle  ne 
izumrije  u  okolu  sav  onaj  uarii.ilaj.  Moj«.  V.  2,  14. 
~  2)  u  ova  dva  primjcra  kuo  da  znaii  obamrijeti  I: 
Oil  Ijutine  sva  je  prebl'jedlla,  od  iesline  miilo  po- 
tavnila,  a  od  tuge  vecc  izuwrla;  ye/.uf  prebi  iglu 
od  biljiira.  Npj.  1,  258.  Ako  i  osUirl  u  zemlji  ko- 
njen  njegov  (od  drveta)  i  u  praliu  iiumre  panj 
njegov;  iim  osjeti  vodu,  opet  napupi.  Jov  14,  8. 

izun,*  m.  ridi  dopuAtenje.  Rj.  —  Imam  (-loi  Uikvi 
od_  sultana,  da  pokupiiii  po  Bosni  nizaine.  Npj.  .5,  312. 

iziis(,  iz-ust.  doluzi  samo  slozeno  s  prijaUogom 
na.  ridi  na  izust.  isp.  izustiti.  —  la  oblik  isp.  iz- 
raagao,  izrebar. 

izltstiti,  izustlm,  v.  pf.  aussprcchcn,  cio'/uor:  To 
iziisti.  a  dusu  ispusti.  Rj.  iz-ustiti,  upravo  iz  imta  ispu- 
stiti  (rijec),  izrcci.  —  Tek  Sto  on  to  izu-sti,  a  Tiir(!iii 
mil  u  ref :  vValaj  baJ  smo  u  jednoj  misli.-  Npr.  257. 

iznti,  iziijem,  n.  pf.  Rj.  iz-uti.  //.  glag.  pridjev: 
'izul;  izflven,  izuvf-na ;  iztivenl.  Rad  (1,  59.  uti  nahodi 
se  sumo  slozeno:  ob-uti,  na-z-uti.  akc.  je  u  sad.  vr. 
po  Rj.  izujera ;  ali  Danicic  Rad  t>,  60  kaze.  da  je 
Izujem;  a  tako  ima  a  Rj.  i  m\znti,  niizujem ;  obuti, 
obiijem.  suprotno  obuti.  v.  impf.  izuvati.  —  1)  koga, 
obu(?u,  ausschulieii,  e.rculceo.  Rj.  izuti  koga,  t.  j. 
izuti  mu  obucu:  Pa  ga  (starca)  izuju  i  pocnu  ga 
istiha  odgrijevati.  Rj.'oOlb.  Otide  pobrzo  naprijed, 
pa  izuje  jedan  opunak  pa  ga  baei  na  put.  Npr.  166. 
Izttj  obuiu  sa  svojijeb  nogu.  Djel.  .\p.  7,  33.  Ja  mu 
nisam  dostojan  iztiii  nogu.  I.  Anfi*!.  S  izutijem  iio- 
gama.  1.  (ijorgjitf.  ARj.  IV.  307b.  —  2)  sa  se, 
reflcks.  sicli  atisschuhen,  c.rcalccor.  Rj.  —  Da  .<>€  izuju 
i  noge  operu.  (ij.  Barakovic.  Mnogi  se  i  izuju  tcr 
dohode  bosi  k  tebi.  P.  Kneiievie.  ARj.  IV.  207b. 

iziivanjc,  n.  das  Ausziehen,  .\u8.sehuhen,  excal- 
eeatio.  Rj.  verb,  od  1)  izuvati,  2)  izuvati  se.  — 
J)  radnja  kojom  tko  izttva  koga  Hi  izuva  komu 
obucu.  ■ —  2)  radnja  kojom  se  tko  izuva. 

izi'ivati,  izuv.'un,  v.  impf.  Rj.  iz-uvati.  r.  pf.  izuti. 
suprotno  obuvati.  —  J)  koga,  obui?u,  ausschuhen. 
e.realceo.  Rj.  —  U  druge  su,  u  devojke,  iute  cizme 
do  kolena,  voleo  b'  ih  izuvati,  nego  s  carera  u  lov 
i<5i.  Npj.  1,  341.  —  2)  sa  se,  rejleks.  sich  aus.'^chuhen, 
cvcalceor.  Rj.  Ne  valja  se  izuvati  prije  vode.  Posl.  196. 

iziiz^'tak,  izuzdtka,  hi.  djelo  kojim  se  sto  izuzme  ^ 
n.  p.  ispod  prarila,  die  Ausnahme,  e.cceptio.  isp.  izu- 
zeti  1.  vidi  izuzimanje.  —  Megju  izuzetke  moglo  bi 
se  pomisliti  da  idu  i  glagoli  5este  vrste.  Rad  6,  148. 
Oni  koji  redovno  zatim  i  ru5e  gde  god  vladaju,  nisu 
ni  u  Vranji  cinili  izuzetaka.  M.  Gj.  Milieevid.  ARj. 
IV.  308b.  L'ceniee  .  .  .  fiine  u  torn  vrlo  sretan  izu- 
zetak.  Zlos.  323. 

izAzi'ti,  kuzmem,  v.  pf  —  J)  i;-uze1i.  uteti  iz 
cega,  izmegju  cega,  ispod  prarila.  ausnehmcn,  exci- 
pere.  ridi  izeti.  i-sj).  izuzetak.  v.  impf.  izuzimati.  — 
Ja  bi  to  i  sam  svakome  Srbljinu  kazao,  samo  bi  .<iebe 
izuzeo.  Stra^.  1886,  769.  Samo  je  Smederevo  izuzeo 
ispod  toga  zakona.  DM.  239.  Po  njegovoj  ?.elji  iz\t- 
zco  je  (crkvu)  sv.  Sava  ispod  vlasti  vladike  zet-skoga. 
DRj.  1,  155.  —  2)  sa  se,  rejleks.  na  koga,  fcindlich 
verfolgen,  in.iecto.  Rj.  kao  navaliti,  nabahnuti  na 
koga.  eidi  ispizmiti  se  na  koga,  izvrsti  se  na_  koga.  — 
Kad  svjetina  uzme  uk.  (Kad  se  narod  na  sto  izuzme 
i  stane  vikati).  Posl.  120.  Nije  on  izuzet  na  mene. 
M.  P.  §api!anin.  ARj.  IV.  308  b. 

izbzimanje.  n.  verb,  od  1)  izuzimati,  2)  izuzimati 
se.  1)  radnja  kojom  se  tko  izusima  sto  n.  p.  Ltpod 
pravila :  Bez  i  kaka  izuzimanja.  Daniea  3,  72.  Od 
ovoga  prostoga  znafenja  po.ita  izuzimanje.  Sint.  272. 
isp.  izuzetak.  —  2)  radnja  kojom  se  tko  izuzima  na 
koga  (das  t'eindliehe  Verfolgen,  insectatio.  Rj.). 

izi'izimati,  m.am  (mljem),  r.  impf.  iz-uzimati.  vidi 
izimati.  v.  pf.  izuzeti.  —  1)  uzimati  iz  cega,  izmegju 
cega,  ispod  pravila,  ausnelimen,  excipere.  isp.  vaditi. 


icvaibili 


—  45G  — 


1.  izresti 


Ksko   ic  ona  vEyropa)  prije  30(X1  godina  pnsta  i 

(^samo  tsitzimiijuci  malu  (irH'ii  i  Iw- 

114.  .«<i  se,  p<iss..-  Kojn  si'  (imenii)  i: 

'  1.   f^pisi  1,  2iS.   Mislim  da  sc 

u  oa  reeeMOflii  prtirihi.  Rad 

.1    Kiio  Mo  su  luiti,  liti  .  .  .  hH:i- 

drusrili.  Vid.  d.  18»!1.  3. 

i/:«!ibiii.    .  >.!.•. Ill,    V.  j>l'.   i/.-vabiti,    itihcci  iiciuHi 

<Jii   Iko  i.i<yV.  r.  imp)',   vabiti.  »Jeste  li  pse  toru  iz- 

nibili/'  ,1."  IJojidauovii'.  AKj.  IV.  3(ft)b. 

Uvttdak.  izvatka.  hi.  iz-vadak,  s/o  se  izradi  i:  ce<ia: 
dcr  .li4-<.-M<;.  ej^tnutus.  —  Izvadak  iz  izveStaja  Jkol- 
skosra  uadiornika  o  Jkoli.  Zlos.  2^1. 

izradili.  irim,  r.  pf.  Rj.   iz-vaditi.  v.  impf.  vadUi. 

—  1)  hcrausnchmen.  henorhokn,  promo.  Rj.  Pova- 
diti,  u  pjesmama  u.  p.  sablju,  t.  j.  iznidUi.  Rj.  oloa. 
TurOin  dim  odnisUi  i.-i'(i(Ji"  i/otorc  norce  bez  reiM.  Xpr. 
3t>.  Ja  (?u  iuaditi  kljitc  iz  mitii.  53.  Te  on  odmi\h 
isvadi  im  majku  i'.-  tumnice.  32(!.  Izvadi  atidzur,  zakla 
je  i  srce  iz  i\je  izcadi.  263.  t)dista  .ga  izg-ubit'  hoi'aJe, 

'  i(  iivoi  izruditi.  Npj.  4,  431.  A  Jakovii  kulu 

.  .  Pok  eto  ti  bega  Asan-befra,  te  na  vjeru 
I.....W  ..'..iota.. 4,  445.  Jzi-tide  wti  ata  brnjastofra.  4, 
470  (=  izvedii).  Ufati  je  za  bijelu  ruku,  na  muke 
joj  zirut  izrudio.  Hero.  70.  Arhipastiri  se  najviJe 
morajii  starari,  da  skupe  novaca,  da  izvade  i/luvtw  i 
dohiiak.  Dauica  2,  115.  Oni  su  \ci  (davno  i  davno) 
izrtidili  pftdtir  i  cAslovac  iz  skolu.  Pis.  72.  Izntdivsi 
r^rpskii  vojxku  iz  Dcliymdu  Milenko  otide  k  PoreiSu. 
.S)vj.  ;J0.  Traze  dusu  moju  da  je  izvade.  Rim.  11,  3. 
Izradite  zloga  izme0u  sebe.  Kor.  I.  5,  13.  Izvadi  zlo 
iz  nebe.  Mojs.  V.  1!>,  Itt.  Nego  sam  sve  same  izvadiu 
IZ  dniijih  knjiija.  UP.  372.  Boze  . .  .  Izvadi  me  iz 
ruku  brata  mojesra  Isava.  Trip.  bibl.  24.  sa  se,  re- 
fleks.  Hi  pas.'i.:  Hritku  (:u  mu  sablju  zatoi)iti,  da  .« 
tu  dn  izcadit'  iz  kora.  N'pj.  2,  107.  (;>de  sablja  od 
ruke  do  ruke,  dogi'  u  ruke  Kraljevit'u  Marku,  mima 
viu  sr  sahija  izvaUihi.  2,  342.  BuljumbaSu  dorat  pri- 
lisnuo,  ne  nioze  se  Turciu  izvaditi.  4,  40.S.  —  2)  pjesmu, 
crfindcn,  dichten,  carmen  condere.  Rj.   I'idi  izvesti  5. 

—  3)  (8t.)  kavgu,  anzetUln,  excito,  cf.  zametnuti ; 
Seaie  Milof  da  izvadi  kavgu.  Rj.  kao  zapoCeti.  vidi 
i  zakuiiati  2,  zaturiti  2,  zavrti  3.  —  4)  u  pjesmi,  er- 
irirken,  impetro:  Ja  <;u  iijemu  mjcsto  izvaditi  kod 
cesara  kod  cara  naJega.  Rj.  kao  izmoliti  1,  iziskati 
I,  moleii,  istwii  dobiti.  izvaditi  u  torn  znacenjti  ne 
dolazi  same  u  pjesmi:  Izvadio  opravu  pa  ponovi 
namastir.  Rj.  4(i3b.  Tu  mu  izvade  od  j)ase  bitriintiju. 
Kj.  SOOa.  Da  ti  inoies  dobit'  uf/aluke,  najprije  hi 
sebe  (sebij  izvadio.  Npj.  2,  343.  i^anio  da  oui  izvade 
dopiistenje.  Daoica  3,  174.  Ohn6uC-\,  da  de  im  oni  na 
to  izvaditi  ferman  od  cara.  3,  175.  Samo  mi  kaiite 
kud  koja  ieli.  da  joj  izvadim  pa-sos.  Sovj.  74. 

Izrafii,  /'.  dn-o  izvaljeno  iz  zemlje.  M.  Ruii6i<;. 
ARj.  IV.  315a. 

izrilili,  izvalim,  v.  v.  Rj.  iz-valiti.  ne  nalazi  se 
kao  prosi  glagol,  nego  sumo  kao  sloien.  isp.  valiti. 
t.  impf.  izvaljivati.  —  /.  1)  umuerfen,  everto,  pro- 
sterno:  (ije  je  majria  panj  izvalila.  Rj.  kao  obuUti. 
oboriti:  Duva  vetrina,  kr5e  se  dn-a,  misliJ  sve  ce  iz 
korena  iztaliti.  Xpr.  142.  sa  se.  pass.:  Izvalise  se, 
padc^e  »vi.  Is.  Hi,  2.  —  2)  o6i,  scharfen  Blick  uerfen, 
rigidis  oculis  intueor:  izvalio  na  njega  svoje  velike 
ot-i.  Rj.  —  B^£iti  of:\,  znaC'i  upravo  4to  i  izvaljivati 
ort,  iztaUrsi  oci  pledati.  DaniC-i(^,  ARj.  21%.  vidi 
inkola^'iti,  i  syn.  ondje.  —  II.  izv.lliti  se,  Izviirim  se, 
tJ.  r  pf.  sich  hinwerfen,  procumho.  Rj.  kao  Uci.  kad 
He  kaze  za  celjade,  obiino  se  misli  da  je  leglo  na 
iiarin  nepristojan.  isp.  izvaljati  .se  3.  —  Izvalio  se 
...1.  1..1-.  I'osj.  !j7.  Medvjfd  ugleda  drijen  jrje  je 
.  .  pak  se  izvali  poda  iij.  Npr.  312.  Kad  se 
_  1  ua  vniflni  izvalio  i  razbaeio  sve  <'etiri  nope 
I  fcp  1  t'javu  svako  na  svoju  stranu.  Posl.  XI. 

izvaljati,  izvaJjam,  v.  pf.  —  I.  heraubwidzen,  pro- 


rolvo.  Rj.  iz-valjati,  raljajuci  uciniti  da  sto  izigje.  v. 
impf.  valjati.  —  II.  sa  se,  retleks.  —  I^  sicli  heraus- 
iralzin.  provolvor.  Rj.  ndjajnci  se  izici.  —  2)  sich 
satt  irdlzeii,  satior  volutando.  Rj.  svrsiti  vidjanjc,  kad 
se  tko  vec  dosta  valjao.  —  3)  isp.  izvaliti  se.  —  Pilj 
vino,  ]>a  se  opojili,  za  stolieom  oni  .s"  izvaljati.  HNpj. 
4.  i>41  (izv<djali  .■.•('  ^^  izvalili  se  sve  jtdan  za  drngim?) 

izvaljiviilijo,  ».  Rj.  verb,  od''!)  izvaljivati,  2)  h- 
valjivati  se.  —  J)  radiijn  kujom  tko  izvaljuje  sto 
(das  Umverfen,  prostralio.  Rj.).  —  2)  radnja  kojom 
se  tko  izvaljuje  (das  llinwerfeu,  prostratio.  Rj.). 

izvaljivati,  izvaljujem,  v.  impf.  —  I)  umuerfen, 
prosterno.  Rj.  kao  uhaljivati,  ohaliti.  v.  pf.  izvaliti 
1.  —  Ovaki  duhovi  (jodogoiije)  po  planini  izvaljuju 
drveta  te  se  njinui  biju  izmegju  sebe.  Rj.  251b.  — 
2)  oCi.  isp.  izvaliti  (2)  oci.  —  Bt^titi  o<?i,  znafi  upravo 
5to  i  izvaljivati  oci,  izvalivsi  oil  gledati.  Daniiid, 
ARj.  2Uib.  —  //.  s(i  se,  re/leks.  sich  hinuerfen,  pro- 
sternor.  Rj.  kao  lijegati.  kad  se  kaze  za  celjade, 
obicno  se  misli  da  lijeie  na  nacin  nepristojan. 

izvan,  (po  Here.)  (sa  gen.)  uusser,  extra :  on  je 
izvan  scbc.  Rj.  vidi  van  1.  —  1)  Drugi  pade^  s  pti- 
jedlogom  izvan  pokazuje,  da  rajesto  na  kojemu  Ato 
biva,  ne  zauzima  ono  sto  znaei  rijec  koja  stoji  o 
drugom  pade?.u;  i  u  smislu  prenesenom:  Prije  nego 
dogje  do  jezera  upazi  izvan  jezera  jednu  zenu.  Npr. 
153.  Izvan  oiiju  izvan  pumeti.  Posl.  il7.  Ko  piu^A 
noge  izvan  bjeljine,  ozepJee  mu.  152.  Prorok  ne  moic 
poginuti  izvan  .Terusalima.  Luk.  13,  33.  Ona  "logje 
izvan  sebe.  Oar.  I.  10,  5.  Razlika  je  u  tom  sto  se 
ondje  i  u  pitanju  kao  i  izvun  pitanja  isticu  obje 
refeniee.  DARj.  71a.  Kako  im  valja  ?,ivjeti  po  kiu'ama 
svojima,  kako  li  izvan  kura  izmegju  sebe.  Prip.  hibl. 
45.  —  2)  bavljenje  izvan  cega  odvajajudi  se  od  pro- 
stoga  znacenja  prelazi  ti  izuzimanjc.  isp.  do  .'!.  manj, 
osim,  poslije,  potlje,  razma,  samo.  —  Voda  sve  nosf 
izvan  sraiiwte.  Posl.  37.  —  isp.  8int.  130 — 141, 

izvanlia,  draussen,  foris,  cf.  spolja.  Rj.  iz-vanka. 
na  pitanje:  gdje?  vidi  i  van  3,  vanka.  —  Ostaje 
izvanka  oblii'je  kruha.  I.  T.  Mrnavie.  Misnikom  ne 
ma2u  se  ruke  iznutra  na  dlauu,  nego  izvanka.  L. 
TeT?A6.  ARj.  IV.  323a. 

izvanredaii,  izvanredna,  adj.  akc.  ARj.  IV.  .323a. 
adj.  i/.van-redan,  sto  je  izvan  reda,  sto  nije  redovno, 
sto  je  kao  neobicno;  ausserordentlich,  extranrdinarius. 
suprotno  redovan.  —  On  ^senat)  je  ot)pravljao  sve 
znatnije  i  izvanrcdne  poslove.  DM.  341.  Jediio  izmegju 
njih  svojom  rijetkosi'u  i  izvanrcdnum  nauruom  vri- 
jeduoSdu  zadaje  mi  duinost  da  ga  .  .  .  spomenem. 
Rad  17,  170. 

izvaiijT,  adj.  (u  PaStr.)  (iusserlich,  ejternus,  cf. 
spoljasnji.  Rj.  ,^to  je  izvan  cega.  vidi  i  dvoini,  na- 
dvorni,  spoljni.  suprotno  iznutraSnji,  unutrasnji. 

izvarati,  ram,  v.  pf.  Rj.  iz-varati.  v.  impf.  varati. 
—  1)  uusliigen,  emcntiur:  izvarao  u  njega  deset 
groia,  cf.  izlukaviti.  Rj.  varajiici  dobiti.  steci.  — 
2)  koga,  melirmals  betrugen,  decipio.  Rj.  vise  ptita 
prevariti.  isp.  navarati.  —  Mlogo  si  me  mlada  izva- 
rala.  Npj.  1,  323.  Dosta  sie  mi  strica  izvarali.  5,  237. 

izvedriti,  izvedrlm,  v.  pf.  Rj.  iz-vedrili.  f.  impf. 
vedriti.  —  1)  heiler  machen,  aufhcitern,  sercno:  ovaj 
ce  vjetar  nocas  izvedriti.  Rj.  uciniti  da  bude  sasvijem 
vedro,  posve  razvedriti.  —  2)  sa  se,  rejlcks.  izvedri 
se,  I',  pf.  heiter  iverden,  screnor.  Rj.  postati  sasvijem 
vedro,  sasvijem  se  razvedriti.  —  Ililjadu  hiljad  puta 
izvedrilo  se  i  naoblafiilo.  .1.  Banovae.  VirujeS  li  ti  da 
se  je  izvedrilo  neho?  N.  Palikuca.  ARj.  IV.  32lib. 

izvcn'l^ati,  gam,  v.  pf.  schldngelicht  machen,  sinuo. 
Rj.  iz-verugati.  uciniti  da  se  sto  veruga  (da  bude  sto 
kao  veriyaj,  da  se  sto  vijuga. 

1.  izvesti,  izvedem,  v.  pf.  Rj.  iz-vesti.  ne  nalazi  se 
kao  prost  glagol,  nego  samo  kao  sloien.  isp.  vcsti 
(vedem).  v.  impf.  izvodili.  —  J)  hinausfuhren.  educo: 
/zveo  ga  iz  ku(;e.  Rj.  kau  dovesti  iz  cega,  nupolje.  — 


3.  izvesti 


—  457  — 


4.  izvljati  se 


Pa  r/rt  011(1:1  izrcde  luixrefl  droni.  Npr.  23.  Car  jc 
(kcer)  omia  >:reilc  iia  .iiid  jircil  niinistre.  222.  Kad 
ih  izveihi  /;  devojci  da  poiratrjajii.  2.'')7.  J':resti  kofid 
ua  vasco:  (Osraniolili  jra  prod  Mvijotom).  I'oal.  !»7.  Kako 
ga  zavede  kao  da  t'c  ga  Skopili.  (Kekii  Crnofiorci  kad 
ko  kojia  i.:  dru-iiie  iijiliorc  i^rcilc  mi  Mrnim  da  s  njiiii 
proi^ovori  iia  sanio).  12;").  J.:i:cdi,  brale,  ws-fcit  tin  iifiled. 
l)P<)nl.  2ii.  A  shine  mil  koiija  izuedoxc.  Npj.  2,  224.  J.:- 
vedi  iiic  i:  luinnici:  inajko.  2,  .'{7M  (:a  orn  dvii  primjcra 
isp.  h'lid  izvadili:  'j'l'  on  odinah  izmdi  im  mnjku  i£ 
taninicc.  Npr.  2;jli.  Izvude  ?«h  hIu  brnjastOKa.  Npj.  4, 
470).  I'vatise  jarca  u  ovi'aina,  ir.rcdu.ic  inalo  is  ovuca.  3, 
177.  Da  hi  ili  (Bou:)  opamelio  i  mi  pravi  put  izceo. 
Danica  2,  2.  Ako  li  mi  ne  vjerujeS,  izvcscu  ti  tri 
svjeduka.  Kov.  57.  Po<rje  da  iizme  Milosa  od  njega, 
i  da  yd  on  izvede  veziru,  kao  da  ga  je  on  predao. 
Milo.4  55  (^  vorxtcllcii).  Izveduvsi  svotia  sinovca  pruta 
«((  srijedu,  stane  frovoriti.  Sovj.  33.  Molii'u  ga,  da 
me  on  izvede  knczii  Urczumovskimie.  StraiS.  1!S8<!,  1459 
lisp,  povi.ie  primjcr  5Iiloi  55).  Da  izvede  HriMa  iz 
mrtvijeh.  Rim.  10,  7.  hvedi  ga  izmeyjii  brace  nje- 
jfove.  far.  II.  II,  2.  sa  ne,  puss. :  Zapovedi,  te  .se  I'oj.tka 
izvede  ii  red.  Milo.5  108.  —  2)  hiniMffilhren,  cdnco. 
Rj.  uzresfi,  kuu  poreati  na  rise  mjcsto.  isp.  iznijeti  2. 

—  Izvedosc  lijepii  devojkxi,  izvedosc  na  kidii  risoku. 
Npj.  2,  .58.  Na  iijcniu  je  kola.sla  azdija,  ]io  azdiji 
isplftene  sriijc,  povisoko  izvedenc  iilare,  ii  iistiina  .sve 
dnifjo  kanienje.  2,  5S)4.  Uze  Isus  Fetra  i  Jakova  .  .  . 
i  izirde  ih  na  gorv,  vi.soku  .same.  Mat.  17,  1,  Una  //( 
bjese  izvela  >ta  krov.  Is.  Nav.  2,  li.'  aino  pripadu  i 
una  sto  ide  pod  .1.  —  .'{)  vodu  na  kaku  visiuu,  himiuf- 
Iciien,  educo.  Rj.  ridi  izvesti.^wrf  3.  —  4)  sjcme  n.  p. 
od  hika,  kiiinisa,  repe  i  t.  d.,  erzeugcn  (Snmen  einer 
Vjhtnze),  piuducu,  cf.  izvoda.  Rj.  iiciniti  da  sto  od 
ccffii  ili  IZ  cega  iziiikiie,  izleze  se,  (iiopce)  postaiie: 
liakonia  kroi'kii  ne  inoze  pipliia  izve.fti.  Poal.  I(i5. 
Ne  hih  te  trpljeo  da  bill  zuao  e  ca  sokohi  izvesti  od 
tchc.  194.  Zemlja  i:i:edc  trave  i  stabla  zaradi  naSe 
koristi.  M.  Kadiiii'.  AKj.  IV.  32Uh.  aiiiu  iiioze  pri.'itdti 
i  oeuj  primjcr :hoedi  nam  kolo.  DPosl.  3(5  (isp.  izvo- 
diti  taueel.  isp.  sto  ide  odmali  pud  5.  isp.  i  proizvesti. 

—  '^)  pjcsmu,  ausfiihren  (ein  Lied),  cuncino,  cf.  iz- 
voditi  2.  Rj.  ispjevati,  isp.  izvoditi  5.  —  (i)  izvesti 
sto  logit'-ki,  f'olqerii,  schliessen,  cinen  Schluss  machen, 
cundiidere,  coUigere.  vidi  zakljiieiti  2.  —  sa  se,  pass.: 
Otuda  se  smije  same  izvesti  da  jo  bila  zapadni  kraj 
srpske  drzave.  DRj.  1,  369.  Iz  nje  se  ne  moJSe  izvesti 
postniije  ni  uaseinu  glasu  »d«.  Rad  1,  llii.  Od  ovud 
izvede  Ivan  dvi  istine.  A  Kani^lid.  Iz  evaiigjelja  ne 
mo?.erao  ni.sta  driigo  izvesti,  nego  da  je  Isus  umro  u 
petak.  ARj.  IV.  329a.  isp.  izvoditi  (i. 

8.  izv«''s(i,  izv^zem,  v.  pf.  stickeii,  acu  perseribo.  Rj. 
iz-vesti.  svr.'iiti  cezenjc,  sre  navesti.  v.  impf.  v^sti.  — 
Oranajlija  (puSka),  po  kojoj  su  grane  izrezene.  Rj. 
98b.  I  papiu'e  5iko.«ane,  zlatom  izvezene.  Npj.  1,  515. 
Koret,  liidjina  .  .  .  izvezena  svilenijem  ili  zlatnijem 
gujtunimii.  Kov.  41. 

S.  izviisti,  izvfezem,  v.  pf.  Rj.  iz-vesti.  kao  prost 
glagiil  ne  mdazi  se,  nego  samo  kao  slozen.  isp.  vfesli 
(vfczem).  old.  gram,  vidi  kod  dovesti.  r.  impf.  izvoziti. 

—  /.  Ijherausfiilireii,  ereho.  kao  dovesti  n.  p.  mi  lagji, 
nil  koliina  iz  eega,  napolje.  —  Dogje  dragi  i  doveze 
lagjti;  i  izveze  iz  jezera  Muni.  Npj.  1,  202.  S  mrtvim 
Markom  sjede  na  galijii  .  .  .  izveze  ga  pod  Vilindar 
crkvu.  2,  444.  Provuku  se  .  .  .  Turske  lagje,  te  izvezu 
nesto  vojske  na.ired  Poreea.  MiloS  39.  Car  Izrailjev  . . . 
refie  svojemu  vozacu:  savij  riikom  svojom  i  izvezi  me 
iz  boja,  jer  sam  ranjen.  Dnev.  II.  18,  33.  —  2)  hinmif- 
fiihrcH  aiif  dcm  M^agcii,  eveho:  da  te  izvezem  uz 
ovo  brdo.  Rj.  povesti  (na  kolima)  na  vise  mjesto.  isp. 
iznijeti  2,  i/.v^sti  (izvfedem)  2.  —  II.  sa   se,    relleks. 

—  1)  landcn,  im  terrain  e.cire:  Drugu  vojsku  niorem 
opravio,  da  s'  izveze  Risnu  na  gabclii.  I^j.  pristati, 
izici  na  suho:  Naveze  se  trista  kalugjera,   uaveze  se 


11  to  Binje  more  .  .  .  Izveze  ne  trista  kalugjera,  izveze 
se  zdravo  i  veselo.  Npj.  2,  1(K».  Iz  mora  se  zdravo 
izvczosc.  2,  547.  8tane  kopati  raetcrize  pored  Ilrinc, 
gje  hi  se  Turci  mdgli  izvesti.  Danica  3,  194.  Kad  se 
je  Kortez  ea  svojijcni  l^panjolciiiia  izvezao  ua  nji- 
hove  brcgovc,  earnki  dvor  poJlje  odmah  slikarc  (ino- 
lerel.  I'riprava  1715.  —  2)  aiisfahren.  erclior  l{j.  po- 
vesti se  (I.  p.  na  lagji,  nu  kolima  iz  I'ega.  napolje: 
Izvezli  sc  na  more.  !•"  Lastrii'.  Da  je  izvezao  sc  na 
polje.  .M.  A.  Reljkovie.  ARj.  IV.  .3301). 

izi'fcstiiti,  5tam,  f.  pf.  veralten.  obsolesco.  cf.  ovet- 
Sati.  Rj.  iz-ve.5tati  (=  iz-vetSati),/)Ox(«f»  w.fryeHi  relho, 
■staro.  —  Vetah,  ovbtsati;  i  s  premjc»leDini  glnflovima: 
izvestati,  povtslati.  Korijcni   191. 

izvidati,  Izvldrmi,  v.  pf.  Iieilcn,  aiiskurircn,  viedeor, 
cf.  izlijeeiti.  Rj.  iz-vidati,  kowu  n.  p.  rune,  koga  (od 
rana).  v.  impf.  vidati.  isp.  izdraviti  2,  ozdraviii  2.  — 
Vilenik,  eovjek  kojega  je  bila  vila  nstrijclila  pa  ga 
ana  sama  i  izvidala.  Rj.  ()2a.  Cjepanirkijeni  uljem 
izvid'o  ga  je.  DPosl.  11.  Pa  nabavi  od  mora  hci'-iina, 
svoga  hrata  od  rana  izvida.  Npj.  2,  (133. 

IzvTd,  m.  spcctiitio,  e.ramen,  djelo  kojijem  se  izcidi: 
Da  ga  zakonito  iskiiSaju,  da  mu  cine  zaknnito  izvid. 
A.  d.  Ik'Il.a.  Kad  ti  tvojega  iskrnjega  sudis  lirez  izvida. 
AKj.  IV.  3311).  isp.  izvidjeti. 

'izvulan,  "izvldna,  adj.  ridi  izljei'^iv.  koji  sc  maze 
izvidtdi.  11  Stullija  saiiabilis,  medtcabilis.  AKj.  IV. 
.33lb.  snpridno  neizvidan. 

izvidjeti,  IzvidTm,  v.  pf.  in  Augensclicin  nehmtn, 
bcaugen.sclieinigen,  coram  ilispicio.  Kj.  iz-vidjeti,  iMra- 
ziti  stvar  kao  vidjevsi  je  svojim  ocivia.  v.  impf.  izvi- 
gjati.  —  Kad  je  trebalo  ii  kakvu  iiabiju  poslati  Ijude 
da  sto  izvide  ili  urede.  ^^ovj.  10.  PoJalju  .  .  .  da  to 
izvide.  48.  Kad  dogje  Lisija  vojvoda,  izridjecu  vusu 
stiHtr.  Djel.  .\p.  24,  22.  Ra/.berimo  Mo  je  pravo,  iz- 
vidimo  mcgju  suborn  sto  je  dobro.  .lov  34,  4.  Nekim 
korijenima  mislim  da  treba  jo5  bolje  da  izvide  i  od- 
redc  oldiijc  oni  koji  se  bave  poregjeujem  jezika  indo- 
evropejskih.  Korijeiii  III.  .sa  se,  pass.:  Kad  se  stvar 
izridje  i  nairje,  bisc  objeSeua  ona  dvojiea  na  drvo. 
Jestir.  2,  23. 

izvisjSi'JL',  n.  verb,  od  izvigjati.  radnja  kojom  tko 
izvigja  sto. 

izvigjati,  izvigjaui,  v.  impf.  iz-vigjati.  istraiivati 
stvar  kao  rideri  je  svojim  ocima.  v.  pf.  izvidjeti.  — 
SjedoSc  prvoga  dana  desetoga  mjeseca  da  izvigjaju 
stvar.  ,Iezdr.  10,  16.  SluSao  sam  razloge  vaSe  dokle 
izvigjaste  besjedu.  Jov  32,  11.  Siide(?i  i  izvinjajuci 
svaki  sehe  u  zivotu.  F.  Laslric?.  Koji  izvigja  srca,  zna 
Sto  zeli  duh.  J.  Velikanovi*^.  ARj.  IV.  334a. 

izvijaiije,  n.  Rj.  verb,  od  izvijati  v.  impf,  u  svijem 
znacenjimu.  radnja  kojom  tko  izoijii  sto. 

1.  izvijati,  b.vijam,  v.  impf.  Rj.  iz-vijati.  v.  pf. 
izviti.  —  1)  crsiniien,  ausspintisiren,  c.rcogito:  izvijii 
kojekakva  jela.  Rj.  vidi  iziiiiMjati,  izumijevati.  — 
Ostalo  sve,  sto  G.  S.  o  ovome  izvija,  samo  je  za  one 
Ijude,  koji  znadu  maiije  od  njega.  Odg.  na  ut.  9.  — 
2)  au.swinden,  hervorziehen,  protraho,  n.  p.  C-'ivijii.  Rj. 
vijuci  vaditi.  isp.  izviti  2.  —  ,9)  ausjire.ssen,  e.rprimo, 
cf.  izimati:  Iz  pelena  b'  vodu  izvijala.  Rj.  —  7^  raze 
bi  vodu  izvijala,  te  bi  tebe  lice  umivala.  Npj.  1,  290. 
i.sp.  izviti  3.  —  4)  (u  C.  G.)  oganj,  tiiraHsbringen, 
evolco.  cf.  izviti  oganj.  Rj.  izvijajii  oganj  taruci  droje 
driijadi  jedno  o  drugo  dukle  .se  ne  upale.  isp.  izviti  4. 

2.  izvijati.  Izvijam,  v.  pf  hinausjagen,  e.rpello: 
Kad  to  b.aba  opazila,  zarilom  ga  izvijala.  l<].  iz-vijati. 
vidi  istjerati,  i  sgn.  ondje.  v.  impf.  vijati. 

3.  izvijati,  Izvijem,  v.  pf  ivorfehi,  evanno,  cf  ovi- 
jati.  Rj.  iz-vijati,  svrsiti  vijiinje  (zita).  sasvijem  ovi- 
jati  (zito).  V.  impf.  vijati,  izvijAvali.  —  Za  lo  <!u  ih 
izvijati    vijaiom    ua  vraiima   zemaljskim.   .ler.   15,  7. 

4.  izvijati  sc,  IzvTjam  se,  v.  r.  pf.  sich  v-inden, 
evehor,  sublimis  feror :  izvijao  se  orao  pod  oblake. 
Rj.  kako  je  u  Rj.  vise  puta  kod  glagola  nesvrsenijeh 


irrijaraivlp 


^  458  — 


izvjcstan 


,,...■.>;.■.>   n<i«t<nNiMino:   v.  jif..  «    nusiiprot   kod   .<rr- 

\\>{.,  ar:im  (iti  je  i  ovifjc  .^(imo  pogrjfskoiii 

V.  r.   jif.    iiijesto:    v.  r.  inijil".   /<•  t1<i  je 

/jicmii  izviii  se  r.  /)/'.  I'sp.  izvijati 

■   (>od  oblako,  i:  izviti  se:   izvio  se 

'        isp.  i:  tizviti.    iizvijein,  (opci 

•o  V.  \)(.)  hiiiaut'wimieii,  toUo; 

.      1    ->.  ...  .  M> ...  >, ,  ..  r.  pf.  sieh  empoi-si-hwiuireii. 

siihliiiie    ferri :    i    ii/.vijnti,    itzvijaui,    v.    imp/',   hiuaiit- 

wiiuliii.  lollo.  Kj.  7V:?a.  po  iome  je:  izvijali  se  =  «,-- 

rijuti   ><■■  ili:<iti  .<(■  i(  t'lA". 

izvijiivAnjo,  ;i.  (f<i.<  M'orfeln,  to  era/iMere.  lij.  rerfc. 
I'  *  i/.vijavati.  radnjti  kujom  tko  iivijava  (zito).  vidi 
v'ijanie. 

izvijiivati,  izvijavam,  r.  im^/".  Korfclti,  eruiiiio.  Hj. 
iz-vijavati  (:(/i<>.  nili  vijati.  r.  j)/'.  3  izvijati. 

izvij(>><titi,  IzvijesiTiu,  r.  pf.  iz-vijestili.  v.  impf. 
izvje.ii'ivaii,  izvjeJtavati.  ixp.  vijest.  —  1)  i:vijesiiti 
ko;iii  o  i-emu,  ditti  mu  ffltts.  vijest,  hrjcstaj  o  njcmii: 
Uenclit  erstatten,  hei>uchrirliten.  heiiachrichtigen,  ccr- 
tiorem  nliqucm  f'acere  de  re:  I:vijv.itciii  od  aiisrjela 
dii  se  vei'  ne  vrate  k  .leriidu.  S.  Rosa.  ARj.  IV.  J!37a. 
t>  tosii  su  me  k  tehi  otpravili.  da  te  vidim  .  .  .  da  ili 
I'-islo  o  tehi  izvijestim.  jesi  li  im  zdravo  i  veselo.  ."^t'ep. 
nial.  IKt.  —  2)  sa  se,  rf/ZcAs. ;  OOekivao  sam,  da  sc 
Sto  izveMim  o  Vtikiii  poslu.  8trai.  1886,  loll^  Ja  (•» 
se  izvt'stiti.  Mil.  -25:?.  ,loi  ranije  i:vestio  bih  se  hiko 
je  svakom  mom  {rjaku  na  kui'i.  Zlos.  261. 

izvikati,  izviOem,  r.  pf.  Rj.  iz-vikati.  —  1)  diirch 
Geschni  ettras  heuirkeii,  clamore  a.'isequor:  toliko  si 
vikao.  pa  nijesi  ni§ta  izvikao.  Rj.  ricuci  dohiti,  steci. 
—  S)  (11  Dubr.)  iiti.s!schelteii,  ohjurgo,  cf.  iskarati,  is- 
psovati:  izvikao  me.  Rj.  ;'  si/n.  kod'  iskarati.  —  3J  (u 
vojv.)  koga,  IN  iiblen  liuf  hringen,  verrufen,  infamo. 
Rj.  ricuii  nu  koga  ozloglusiti  gu. 

izvir,  m.  (St.)  firfi'izvor:  /n-ir  i-0f7a  izviiala,  b'jehi 
pjenu  izmetala.  U  planini  izrir  node  hiadne.  Rj. 

izviriinje,  n.  dus  Herrorsprudehi,  .icainritio.  Rj. 
eerh.  od  izvirati.  nidiija  kojum  Mo  izvire,  n.  p.  vodu. 

izvirati.  izvire,  v.  impf  t.  j.  voda,  entspriiK/en, 
■iC'iturio.  Rj.  iz-virati.  v.  pf  izvreti,  izavreti.  —  "ima 
pod  Vidojevicom  niali  izvor('i(?  (upravo  i  ne  izvire 
roda,  nego  kao  piSti).  Rj.  6()a.  Svi  riedaju  otknd  iz- 
vire. a  niko  ne  gleda  kud  ponire^  Posl.  282.  Ima 
jedna  stijena  .  .  .  iz  te  stijenc  izvire  izvor  Savinac. 
Hanica  1,  36.  Vidi  se  u  svako  doba  godine  kako 
roda  11  viru  izvire  iz  duhine.  Kov.  28. 

Izyiriti,  izvirlm,  r.  pf.  hinuusspdhen,  prospicio. 
Rj.  iz-viriri,  poviriti.  kao  pogleduti  odakle.  r.  impf. 
izvirivati.  —  Iz  Oar^ije  mi'  ne  smijemo  nit'  ««  vodu 
Drinu  izviriti.  Xpj.  4,  241. 

izvirivfinje,  n.  da.s  SpiVien,  speculatio.  Rj.  verb, 
od  izvinvati.  radnja  kojom  tko  izviriije  (iz  kiikva 
mjestaj.  dem.  izvirkivanje. 

izvirivati,  izvlrujem,  v.  impf.  herausspdheu,  spe- 
culor  e.r.  —  Rj.  iz-virivati,  viriti  iz  cega.  dem.  izvir- 
kiyati.  V.  pf.  izviriti.  —  Po  sobi  slabo  je  koji  (miSl 
joj.  trcao.  nego  mi  izviricali  iz  jama.  Xpr.  43.  Vefc 
>}nw  drnmom  putovaie.  pa  na  Turke  iesto  izviruje. 
>pj.  4.  2.'<2. 

izvirkivanje,  »i.  dem.  od  izvirivanje.  Rj. 
izvirkivatl,  izvlrkujem,  dem.  od  izvirivati.  Rj. 
izvisKi.  izvlslm,   V.  pf  iz-visiti.   vidi   uzvisiti,   ilz- 
vi,-un.  crAo/ie;.,  erigo,  effero.  Rj.  772a.  kao  uciniti  da 
imite  Kto   rise,  duH  u  vis.   v.  impf   izviSivati   (prema  \ 
.   —    Bogorodid-ino    kolo,    pred    oltarom    ii 
111  crkvama  izriseiio  kolo,   gdjc   se   oita  je- 
apostol  i  t.  d.  Rj.  34a.  Nil  .svojim   godis- 
i'om   ponese   blata   i   izvisi   malo   po   malo  ' 
-"•.    Pnprava    18.   Kako   je   sv.   Matiju    na 
■  0  apostolsko  izri.«io.  E.  Pavi<:-.   Svak   svoj 
...i  L ':!'', -''""'■   "'•  '^^  l«^'Ukovi<:-.  ARj.  IV.  339b. 
l/.»  .>Kati    kjim,  r.pf  ampctschen,  flaqriif  medere, 
'f.  L-iOati.  Kj.  iz-viNkati.   Jy.ce  postalo  premjestanjcm 


I  qhimva   od  izviksati,    Xjem.    answiehsen.    AKj.    JV 

'  33!ib. 

izvi^an.  izviSna,  adj.  ridi  iizvi.ien.  Stidli.  ridi  i 
uzviJan.  e.vcehun,  insigiiis,  coit.'ipiciiii.i :  irhaheii.  — 
A  oti5(5e  izviina  gosjioda  uz  Primorje  Zailrii  kame- 
nome.  HXpj.  4,  148.  Dvanaest  sjelo  izrisnih  xerdura 
i  iVliri  obor-kapetana.  4,  344. 

^zvist',  praep.  akc.  ARj.  IV.  340a.  —  8  nvijeni 
prijedlogom  sloienim  od  iz  i  vise,  drugi  padez  poka- 
ziije  micaiijc  s  injcsta  koje  se  kazuje  prijedlngoni 
vise  i  drngim  p.adeiom;  mieaiije  s  ovakoga  mjesta 
prelazi  a  barljcnji'  na  njcmu.  —  Xe  mogii  mi  bit' 
usi  izrise  glare.  DPosl.  73.  Uzrasle  ti  su  usi  izvise 
glavc.  149.  Progje  izvi.ie  njega  erni  oblak.  .\.  Kali(?. 
Kad  ideJi  izrise  a  kad  izniiSe  praroga  pttta.  Kijela  je 
poklikuula  vila  s  Stologlava  izvisc  Siisice.  Ogled  Sr. 
Ludost  izrise  svijeh  zvijezda  hoi''o  se  popeti.  JI.  Ve- 
trauid.  ARj.  IV.  340a.  —  isp.  Sint.  143. 

izvisivanjo,  n.  rerh.  od  izvirivati.  radnja  kojom 
tko  izvisnje  sto.  ridi  uzvisivanje. 

izvirivati,  i/visujem,  r.  impf.  iz-viSivati.  ridi  uz- 
viJivati,  iizviJiijem,  v.  impf  crlidhen,  effero,  crigo.  Rj. 
772a.  kao  ciniti  da  bude  sto  rise,  dizuti  u  ris.  v.  pf. 
izvisiti.  —  sa  se,  rcjleks.:  Xiti  se  izvistije  nad  zem- 
Ijacima.  S.  Rosa.  ARj.  IV.  340.  iwia  i  u  Bjelostijen- 
ieru  rjeeniku. 

izviti,  "izvijem,  !•.  pf.  Rj.  iz-viti.  II.  glag.  pridjev: 
"i/vTt  i  izvijen,  izvijfeua;  izvijem.  Rad  6,  59.  r.  impf. 
viti,  izvijati.  —  /.  1)  fertig  irinden,  necto:  Izvila 
je  tri  zelena  venca.  Rj.  svrsiti  uijenje.  —  u  prene- 
senom  smislu,  kao  saviti  tako  te  se  ne  maze  odinah 
razabruti:  I  naiui  je  .Toav  5ta  (e  govoriti  .  .  .  Zena 
odgovori  i  reee:  Sluga  je  tvoj  Joav  uflnio.  te  sam 
ovako  izvila  besjedit  svoju.  8am.  II.  14,  3.  20.  — 
^)  uusirinden,  herrorziehen,  protraho.  elicio:  On  iz- 
vadi  durbin  od  biljura.  pa  ga  izvi  na  dvanaest  kata. 
Rj.  (isp.  istegnuti:  A  dovati  srcali  durbina,  isteze  mu 
ietiri  kanata).  vijuci  izvaditi.  isj).  iz%'ijati  2.  —  3)  vodu 
iza  5ta,  auspressen,  exprimo,  cf.  izazeti.  Rj.  isp.  iz- 
vijati 3.  —  4:)  (u  U.  G.)  oganj,  lierawshringen,  erolvo. 
Rj.  —  "izvHi  oganj,  oganj  koji  se  izvije  iz  lipova  dr- 
veta.  cf.  zivi  oganj.  Bj.  220a.  —  //.  sa  se.  refleks. 
sich  entivinden,  sicli  cmporivinden,  cvelior:  izvio  se 
orao  nebu  pod  oblake.  Rj.  vidi  uzviti  se.  dici  se  m 
vis.  isp.  iz\-ijati  se.  —  Izvila  se  sveta  gora  zelena; 
to  ne  bila  sveta  gora  zelena.  \e6  to  bila  sveta  crkva 
Sofija,  Xpj.  1,  121.  Molitve  njezine  dostigo^e  najviSe 
savrSenstvo  do  kojega  se  dith  c-ovjeeiji  izviti  moze. 
DP.  11. 

izvitdporiti  se,  run,  v.  r.  pf.  sich  verfen  (vom 
llolze),  rcsilio,  cf.  izvrei  se :  daska  se  izvitoperila.  Rj. 
iz-vitoperiti  se.  izvitopcri  se  n.  p.  daska  kad  postaiie 
lijoj^era,  lihopera,  izvrgnuta,  neravna.  vidi  i  ishititi 
se,  i  syn.  ondje.  v.  impf.  vitoperiti  se. 

izvjekuvati,  izvjfeknjem,  r.  pf.  ausleben,  satis  su- 
perque  ri.visse:  ja  sam  vec  izvjekovao,  t.  j.  proveo 
sam  svoj  vijek.  Rj.  iz-vjekovati,  svrsiti  vjekovanje.  v. 
impf  vjek6vati. 

izvje.siti,  sim,  v.  pf.  iz-vjesiti,  objesiti  vise  strari: 
♦  Izvjesi  uieso  na  dim  nek  se  suM.';  J.  Bogdanovid 
ARj.  IV.  342a.  ridi  vjesiti.  isp.  izvjeSati. 

izvjestan,  lz\'jesna,  adj.  akc.  ARj.  IV.  342a.  kao 
odregjen,  bestimmt ,  cert  as.  adr.  izvjesno.  suprotno 
neizvjestau.  —  Ove  su  glavne  graniee  same  po  sebi 
izvjesno  naznafene.  Danica  2,  26.  Ostale  graniee  .  .  . 
ne  mogii  se  za  sad  izresno  naznaeiti.  Milo5  19.  Imena 
(adj.)  .  .  .  koja  pokazujii,  da  je  sto  same  jednoga  iz- 
vesnog  imena  (snpstant.).  Nov.  Srb.  1818,  391.  Pa 
je  .  .  .  to  je  svuda  izvjesno.  Npj.'  1,  LVil.  Jezik  u 
kome  . . .  srakoj  (rijeci)  sroje  izvjesno  znacenjc  odrc- 
gjeno  i  mjesto  naznaeeno.  Pis.  64.  Kad  §to  izrjesnije 
razberemo,  javicu  Vam  odmah.  Straz.  1886,  1670. 
Za  Manojla   se   samo   toliko   zna   iivesno,   da  je  .  .  . 


izvjesnti 


—  459  — 


izrolijpvatl 


^ilije  :l.  Sve  izvcsnije  iin  se  cinilo:  da   ee   se  skoro 
sasiaii.  Ziiii.  93. 

i/.vjcsiKi,  5am,  /•.  /)/'.  )iuch  der  Beilic  henkcn,  su- 
spenilii  uliHiii  ex.  alii).  Kj.  i/,-vjesali,  see  redoiii  objeniii. 
fiili  p()vje^ati.  (.•>7;.  izvjesiti.  r.  imjif.  vjeSali.  —  Vei' 
nauiare  (Id  (level  d^elata,  te  in-esii  devet  reiirofd 
proi'ii  crkvo  o  jvli  zctcitoj.  Xpj.  2,  HiCi.  Kiiezvvc  cit 
njiinc  i:rcii<iti,  a  vojvode  na  kolje  ud'riti.  4,  212. 
Dallas  saiii  sve  hiinne  na  pod  izvjcsuo.  J.  B(Ji;da- 
novi('.  AKj.  IV.  3421). 

izvjrscivriiij<>,  n.  verb,  od  izvje.si'ivati.  rudnju 
kojom  tl;o  i:ijcscuje  hoga  o  cemu.  luli  izvjestavanje. 

iy,VJoi<''ivati.  izvj^s('ujcln,  r.  imp/',  prenia  v.  pf. 
izvijfstiti.  II  Stutliju  izvjestivali  i.  hrecijara.  u  Vol- 
timiij"  izvjc'siivali,  izvjesinjfiu.  In-jesciraii.  licricliteii, 
riferiie.  H.rotiaiiovir.  AKj.  IV.  .343a.  rkli  izvjestavati. 

Izvjestfij,  m.  djdo  kojim  se  o  cemu  hrijesti,  der 
lieriM,  rdatio.  —  Zavr.iujiu'i  oriij  uvjcstaj  samo 
ielju  .  .  .  ispunjani.  Kad  5,  201.  O  torn  suditi  uije 
mjeslo  u  orom  i:rjestujii.  17,  1(17.  Istina  vain  ja  ovaj 
ii:rjtitiij  podiwsim  po  diizriosii.  Zlos.  313.  l/.vadak  iz 
iivcitiija  .'kolskoira  nadzornika  o  skoli.  321.  :<t  oldirjc 
i  ((/.•(■.  I.-";/,  rijt'ci  ki/d  doiia^jaj. 

izvjo.sliivanji',  «.  rob.  od  izvjeJtavati  (i  se).  raduja 
kujuiii  tkii  Urjestaru,  Hi  kujom  se  tko  izvjestava.  vidi 
izvjeS('ivaiije. 

izvjestiivafi,  izvj&stiivrim,  c.  iiiipf.  vidi  izvje5(?ivati. 
r.  pf.  izvijcstiti.  —  J)  Da  izvcstuva  o  nupredovdvju 
poljskili  ladova.  Mejij.  I'J.  —  2)  sa  se,  refleks.: 
Motri.  razbiraj,  izve-itavaj  se,  tako,  da  se  svud  po- 
u(Ms.  Zlos.  oO.  Izvestavuti  se  i  saziiavati  Jta  zna  celo 
jediio  sell).  227. 

izvjestiti  so,  hvjeitim  se,  v.  r.  pf.  durch  Versuche 
und  Eif(ihrnn(jen  zu  Eenntiiiss  kommen,  peritum 
esse.  Kj.  pustati  vjest.  —  Nek  divojka  svaka  bude 
viSta  .  .  .  kada  tako  izvisfi  se  vele,  nju  nek  piosci  od 
svakuda  zele.  J.  S.  Keljkovi('.  .VKj.  IV.  343a. 

izvjof  riti,  rim,  v.  pf.  misnmcheii,  emtporor.  Rj.  iz- 
vjetriti.  fidi  ishlapiti,  ik'iu'ati,  izdnsiti  2.  v.  impf. 
vjetrhi  1.  —  Jeie  sii  izvitriU  kakono  dim  dnevi 
moji.  B.  Kasie.  Otvnrila  li  se  srccd,  nemoj  da  izrjetri. 
S.  LjubiSa.  Kazidose  se  megju  pogane  i  izvjetrise.  S. 
Rosa.  AKj.  IV.  344a.  Star  sam  ijovek,  iscetreo  sum 
daviio.  Megj.  307. 

izvjezbati,  izvje^bam  (Stiilli:  izvjeebati,  vidi  uvje(5- 
bati),  V.  pf.  iz-vjezbati  =  iz-vje5tbati  (promijenivsi 
se  it  pred  h  na  i ;  pred  z  puk  dolazi  id:)  =  izvje- 
dzbati.  —  1)  koga,  uciniti  ga  vjesta,  nauciti  ga 
rjezbiiiijem :  Sad  izvjezbtij  sina  Xika,  da  ti  bnde  fast 
i  dika.  (u  Dubr.)  A.  Kaznaei(;.  AKj.  IV.  344b.  — 
2)  su  se,  refleks.:  Jos  se  toliko  izvezbao  u  knjizi  i 
pismu,  da  je  pisao  tu^be.  Zim.  99. 

izvjozbiiivruije,  n.  verb,  od  iz-vje^bavati  (i  se). 
ritdiija  knjoDi  tko  izvjezbava  koga,  Hi  kojom  .se  tko 
izrjezbarn. 

izvjozhiivati,  izvjfezb.avam.  v.  impf.;  v.  pf.  i/.\]ei- 
bati.  —  s(i  se,  refleks.:  Ko  .se  izmalena  ne  pocne  u 
sraisim  vjezbati  i  izrjezbavuti,  kaSnje  to  mufino  ide. 
J.  Bogdanovit'.  ARj.  IV.  344b. 

izvliVft'iije,  n.  Rj.  verbal,  od  izvla(5iti.  riulnja  kojom 
tko  izvluci  sto. 

izvIiU-iti,  izvlaeini,  v.  impf.  Rj.  iz-vlaciti.  v..  pf. 
izviiei.  —  IJ  herausziehen,  e.xtruho.  Rj.  rukuci  vaditi: 
Kiava  stane  kugjelju  u  usta  iizimati  i  zvatati  a  gje- 
vojka  na  iibo  njezino  zicu  izvlaciti  i  motati.  Npr. 
12t).  On  (Gospod)  izvhtci  iz  zamke  noge  moje.  Ps. 
25,  15.  Da  c'e  vani  evo  doci  daui,  te  de  vns  (Gospod) 
izrlaiiti  kukamu.  Amos  4,  2.  sa  se,  pass.:  Badelj, 
neka  liba;  teJko  se  stiuze  i  ne  pori  se,  nego  joj  se 
crijera  izdace  na  usi.  Rj.  lib.  —  2)  hinaufziehen, 
e.rtraho.  Rj.  vuci  na  viie  mjesto.  ridi  izvu(;i  2.  isp. 
iznijeti  2,   iznositi  2,   izv^sti  2,   izvoditi  2,   izvoziti  2. 

izroil,  m.  iz-vod,  ono  sto  se  izvede  (i~fpise)  is  cega. 
postanjcm  od  izvesti,  izvoditi.  der  Atisziig,  excerptum. 


—  Kad  Hii  pisali  konziliiiinii  za  moj  rjeenik?  i  Stu 
811  pisali,  i  kakav  su  mii  i:fod  poxlali?  Slnii.  lbM7, 
tJ2.  Koja  (pisma)  je  izdavae  ovt-  kiijigc  doilao  nu 
kraju,  neka  eijd'a  a  ueka  it  izvodit.  (ilii><.  21,  2St>. 
Nije  eijelo  djelo  nego  sanio  i:ioil  iz  iijega.  Suir.  I,  2. 

Izvuda,  /'.  glaviea  kiipiisn,  ili  ilrugoga  kakvog  |»o- 
vrea,  sto  se  oslavi  za  sjoiiie.  Kj.  isji.  izvesti  3,  iz- 
voiliti  4.  i/(/i  prijeliranak,  prijeranak. 

izvuilali,  Izvodain,  u.  pf.  ii.  p.  konia,  iihcrfiihren 
(da.i  I'ftrd),  tirruiiidueo  cijUHm  sitdunlem :  Doliro 
konje  Tiiiei  izvoda.Se.  Kj.  iz-vodati,  i:i-esli  nu  prose- 
tiriiiijc  ».  p.  konjii  :nojua.  r.  impf.  vodali.  —  Kad 
pred  haiioin  niajslor  sjase  .s  konja,  Segrt  vaija  odiiiali 
da  ga  iiroda.  Uj.  S.'i5b. 

ixvuditi,  i/.vo(ruii,  r.  impf.  Kj.  iz-vodili.  v.  pf.  i/.- 
vesti.  —  J)  lnrHiinfiilircn,  cdiico.  Kj.  roditi  ii  cega, 
napoljc.  ixp.  izvesti  I.  —  I'o  sviii  uvodi,  a  po  trnjii 
izrodi.  Posl.  25().  Ne  donose  vo.itane  svijec'e,  vee  po 
mrakii  izrode  gjcrojkii.  Npj.  2,  134.  Iz  |)Otaje  konja 
izrodila,  osedla  ga  i  iiakili  lepo.  2,  452.  ).'  kaura 
rublje  izvodili,  iz  kaura  iziiusili  glave.  3,  2i">2.  Da 
izrode  roblje  nu  sunaJee.  3,  5()7.  Zar  liidiijeS.  Kavie! 
muoge  te  knjige  izcode  iz  pumiti.  Djel.  .\p.  2(i,  24. 
Izviidi  potokc  iz  knmcnii,  i  vodi  vodu  rijekania.  Ps. 
78,  IC.  Kako  nas  tiigje  knjige  i  naSe  iinidiovanje 
izvode  iz  svijesti.  Pom.  99.  —  2)  liinauffiihrcn,  educo. 
Rj.  uzroditi,  vudiii  na  rise  wjeslo.  isp.  izvesti  2. 
amo  pripada  i  ono  sto  ide  pod  .3.  —  3)  vodu  na 
kakn  visinu,  hinanfleiten,  educo.  Rj.  nidi  i/.voditi 
pod  3.  isp.  izvesti  3.  —  4)  sjeme  oda  Jta,  erzeugen, 
produco.  cf.  izvoda.  Rj.  ti'iiifi  da  sto  iz  cega  Hi  od 
cega  iznikne,  izleze  se,  (uopce)  postanc.  amo  moqu 
pristati  ovi  prim,)eri:  Svegj'  vile  tance  izrode.  Kj. 
62a.  Devojkama  kaiu  Budim  grad  zidati,  Biidim  grad 
zidati,  kide  izvoditi.  Npj.  1,  2I.S.  Tada  id  izroditi 
ovu  pricu  o  cam  ^'avilonskom  i  re6\  <;e5  ...  Is.  14, 
4.  isp.  izvesti  4.  i.s^;.  i  proizvoditi  2,  voditi  2.  fidi 
sto  ide  odmah  pod  5.  —  ii)  (,uf<fiihren  (ein  Lied), 
concino:  Ona  im  pjesme  izrodi,  u  svakoj  mene  pri- 
p'jeva.  Rj.  popijerati:  Pod  kulom  je  kolo  gjcvojaka, 
ter  vesele  pjesme  izrogjahii.  Npj.  4,  155.  Kolo  vodi 
a  pismc  izrodi.  HNpj.  4,  154.  isp.  izve,sti  5.  —  ii)  iz- 
voditi sto  Ingicki  iz  (n.  p.  razlogu  tih  i  tili),  folgern. 
scldiessen,  Schliisse  muclicn,  concludere,  colligerc.  ridi 
zakljueivati  2.  —  Odutle  inodimo:  1)  zemlje,  za  koje 
Diibroveaui  plai^aSe  danak,  bijalui :  Kouavlje  .  .  .  DM. 
235.  Od  tuda  izvodim  da  se  srpski  jezik  najprije 
odijelio  od  zajedniekoga  staroga.  Dioba  15.  sa  se, 
pass.:  Izmegju  svijeh  razloga  iz  kojih  se  izrodi  ta 
misao  najznatniji  je  Ho  su  C'irilo  i  Metodije  .  .  .  bili 
iz  Bugarske.  Dioba  4.  S  toga  se  iz  ovijeh  glasooa 
ovako  postalijeh  nema  sta  izroditi  .^k  srodstvo  jezika 
sloveuskib.  Rad  1,  HI.  isp.  izvesti  (5. 

izvodiija,  f.  adj.  (u  C.  G).  —  j;  poSljednja  letur- 
gjija  sto  se  mrtvorae  za  du5u  sluii,  letzte  Todtin- 
messe,  nltimum  sacrnm  piaculare.  Kj.  izvodnja,  t.  j. 
liiurgija.  —  2)  rui'ak  koji  se  onda  popovima  daje.  Kj. 

izv6a;jt'iijc,  ».  Kj.  rerb.  od  izvoditi,  u^srijem  zna- 
i-enjima.  radnja  kojom  tko  izvodi  sto.  —  Covjek  kako 
bi  se  mogao  «  izvogjenjii  drugijch  strorenja,^  koja 
su  kao  i  on,  izjednaditi  sa  JiiviniSetoin.  DP.  215.  isp. 
izvoditi  4. 
j  izv6jstiti,  izvojStim,  r.  pf  (u  Dubr.)  naCi  makar 
otkud,  allerdini/s  rerscba/fen,  omnino  comparare.  Rj. 
I  iz-vojstiti.  isp.  V.  impf.  v«)j5titi  is  djecom,  t.  j.  imali 
posla  s  njima,  muoiti  se  oko  njib).  Rj.  71a. 

izToliji^vaiijf,  ».  das  Ausklauben,   W'ihlcn,  ddec- 

I  tio.  Rj.  verb,  od  izvolijevati.  radnja  kojom   tko  izvo- 

i  lijcva  sto.  .       _ 

I      izvolijt^vali,  izviMijevsim,  r.  tnipf.  ausklauhen,  ae- 

ligo:  nemoj  ti  raeni  tu  Izrolijcrati  kojcsta,  nego  jedi 

Sto  ti  se  donese.  Rj.  —  Kao   trudiia    zena.   (Kad  ko 

izrolijeta  sad  jedno  sad  drugo).  Posl.  132.  Narod  mu 

je   u   Jakama,   pa   izvohva  kako   da    muci    sirotinju. 


i/voIjavanj<» 


—  460  — 


iavrli 


.1 


■M,} 


'-volijevati.  kito  hbirati;  ali  se  iz  privijei'a 
:  colijf Vii  kojesta,  koji  hoie  sad  jedtw 
V.  pf.  izvoljeti. 
i/.\i>ljavanjo,  «.  r<r6.  od  u\o\)a\i\ti.  rmlnja  iojom 

(i.  I   .:'\i!j:ir,i  sto. 

uvoljiivati,  izyMjavaui,  r.  impf.  iz-voljnvnti,  hc- 
lUhoi.  ■iich  II  iirdigtn,  diqmiri.  premii  r.  pi',  izvoljeti. 
—  Cnwiioiiiirv.  I'ijo  iiaroil  ieli,  iiko  milost  tvoja  kvo- 
Ijiicii,  da  mil  kaieiu  .  .  .  !?Oep.  nial.  17.  isp.  milovati  3. 

Uvdijcti,  IzvolTm.  c.  pf.  heliilicn,  sich  i(i/rrfi;/e»i 
(ill  den  A'/iw/cni,  und  in  deii  l^tddtcu)^  phiceat.  di- 
ijHftur  u'  MaJiiirskojl  Rj.  Icao  iiiutti  rolju,  duhrotu, 
}iotieti  sto  ffod  ttciniti.  iiil-ad  .te  govorilo  naiuo  po 
"(I  I  grudodtiiii,  oaohilo  ii  ^f(ld:ar.■'koj.  v. 
javati.  Sadi  kiima  jednojj:  do  driisrogra,  pa 
M  ..im:i  .-vatoiu  okrenula:  »Vi  ostali  kit'eni  svatovi! 
i-rulitc.  dobri  prijaieljil-  Npj.  2,  243.  IzrulUc  milo- 
siivo  priiiiiti  ovu  kujifiu  moju.  Milo.*  V.  Kiien:inja 
.liilija  M.  dlironovii-ka  .  .  .  iivolje  mc  i  ii  ovoiu  poslii 
kao  u  prejrjaJujima  niilostivo  poipotnoci.  DPosl.  III. 

izvor,  HI.  dtr  rrsprung  cine.^  Flu.t.'<es,  die  Quelle, 
iviitnriijo.  Rj.  postatijcm  od  izvreti  (izvirati).  vidi 
iivir.  izdan  2,  slava  o,  hladeuac,  oko  3,  vrelo,  vrutak. 
Iiiip.  izvorae,  </«iii.  izvori^i(5.  —  1)  u  pravom  umisln: 
Na  saiiiom  i^forii  ore  rode  jiieljii  vodenioe  po  s  dva 
kiuneiia.    Kj.    15a.    Ispod    izrorii    Vuricine.  Rj.  346a. 

I  tko.  .■>>  i.ror  ^rdje  voda  tiho  izvire,  der  Quell,  Ions. 
Kj.  4.'>4a.  l^^dvorak,  mali  izror  pod  obaloiu  iikraj 
veoe  voile.  Rj.  olUb.  iStudenac,  isror  iz  kojega  se 
voda  zabvata.  Rj.  721b.  Hhideiiae,  vidi  drur,  stu- 
ileiiae.  el",  kladeuae.  Rj.  804b.  'Sii6i  ces  rijeku,  pa 
hajde  iizji  njii  dok  joj  dojrjeJ  tui  isvor.  Npr.  122. 
hror  cudit  izvirala  bistra  studeiia.  Npj.  1,  2!l4  (isvor- 
rodu.  rodii  od  i-rorii).  \iie  Zvornika  Spre('i  na  iz- 
roni.  2,  212.  UlivatiJe  vodu  od  izvoni.  2,  51)7.  Iz  te 
stijene  i^ciiv;  izror  Sarintic.  Daniea  1,  35.  Tako  isto 
nilopi  imena  pokaziiju  izrore  mineraliiih  voda,  n.  p. 
^<mrdljiva  bara,  hladan  mincndni  izvor.  2,  29.  Ne 
daleko  od  .lolaiiih  izvora.  J^itije  55.  Taj  dan  razva- 
li.ie  se  svi  i.-ron  velikoga  hezdana.  Mojs.  I.  7,  11. 
Koji  pretvara  kanien  u  jezero  vodcno,  granlt  u  izvor 
rodeni.  V».  114,  8.  Kad  jo5  ne  bijaSe  izvora  obila- 
lijcli  vodom.  Prie.  S,  24.  —  2)  u  prenesenom  .•imi.'iki: 
Tako  su  i.-i-ori  i.siorije  nuse  bili  svagda  pripovedauje 
i  tutrji  pisatelji  .  .  .  Koliko  su  ovi  izrori  nepuuzduni. 
Milos  VII.  Isti  spisak  .  .  .  isporedivAi   ga  aa  spiskom 

II  Farlata  i  .<  izcorima  ii  Asemana.  DM.  22.  Prilo- 
zeni  p  pi.-!  Izcora  do  sad  upotrehljenih  to  I'e  poka- 
zati  potanje.  (!)gled  IV.  Izvori  iz  kojili  crpnh  ovo  su. 
I.-stor.  III.  Poalovice  iz  .<?•«  cetiri  pomenuta  izvora 
ja  sain  ovdje  sloiiio  u  azbuCni  red  zabiljezivSi  kod 
"vake  iz  koga  je  izvora.  DPosl.  V. 

izviirac,  Izvorca,  in.  hyp.  od  izvor.  Rj.  —  Neka 
■  >u  ir.-i  iiogama,  a  baba  neka  leti,  i  koje  prije  su  iz- 
roreii  ispod  te  i  le  plauine  vode  donese,  onoga  da 
je  opklada.  Npr.  274. 

ixvoran,  izvorna,  adj.  kuji  pripada  izvoru:  Laka 
izrornn  voda.  P.  Bolii?.  ARj.  IV.  3.50a. 

i/.*"6n'i('',  m.  dew.  od  izvor,  upravo  od  osnove  iz- 
yorae:  Ima  pod  Vidojevieoin  mail  izrorciv  (upravo 
I  ne  Izvire  voila,  nego  kao  jii.sti).  Rj.  60a.  za  akc.  isp. 
l5var,  tovarac  U<>varea),  tiivarfit-. 

izyorNki,  adj.  ito  pripada  izvoru,  izvorima:  Otnda 
progjoh  na  izvorxka  vrata  i  na  catsko  jezero.  Nem. 
2.   14  {zum  (/tiellthore,  ad  portam  fontix). 

i7.t6>titi,  IzvofttTin,  v.  pf.  ausu-ichsen,  auxprilqeln, 
ihdoto.  Kj.  iz-voAiiii.  v.  impf.  yhHhi.  —  ])  auswichsen. 
Rj.  <.r.si(i  roii'xnje,  sanvijem  navoitiii,  voxkom  na- 
!".','■'".''.•  "  "***  vrijeme  u  Dubr.  P.  Budmani.  ARj. 
I\.  .'irjUb.  —  2)  austpriigein,  dedolo.  Kj.  u  prene- 
neiiiim  Hmi4u.  vidi  izbili  2,  t  it\jn.  ondje. 

izvoz,  m.  Rj.  iz-voz.  ixp.  izvesti  (izvezem),  izvo- 
ziU.  —  J)  dm  luhren,   vectura.   \{j.  vidi  izvoienje. 


—  3)  die  Au^fuhr.  exportatio,  n.  p.  na  gjerdapu. 
Rj.  —  isp.  correl.  provoz,  uvoz. 

izvozaii,  Izvozna.  adj.  sto pripada  izvozii :  Au.ifuhr-, 
E.rport-.  isp.  correl.  provozan,  uvozan.  ■ —  NajviSe  se 
izvozilo  ?.ito,  stoka  i  nietali  .  .  .  Kako  ova  glavna  it- 
rozna  roha  prijeko  trebaSe  Dubrovdanima  ....  DM. 
258. 

izr67.ili,  izvozim,  r.  impf.  Rj.  iz-voziti,  r.  pf.  iz- 
v^sti  (izv^zem).  —  1)  lieriiu.ifiihren.  fiihren,  veho. 
Rj.  vozHi  iz  — ,  napolje:  Dusan  je  piema  okolnostima 
zabranio  izvoziti  oru^je  u  Biigarsku.  DM.  240.  .««  se, 
pass.:  Junaci  se  iz  mora  izrozc.  Npj.  217.  NajviSe 
.•ic  izvozilo  hto,  stoka  i  metali.  DM.  258.  —  2)  hiuauf- 
fiibren,  ercho.  Rj.  tizvoditi,  roditi  na  ri.ie  mjesio.  isp, 
izvesli  2. 

izvftienjo,  n.  Rj.  verb,  od  izvoziti.  —  1)  radnja 
kojom  iko  izrozi  sto  (napolje)  (das  Herausfiihren, 
evectura,  eveetio.  Rj.).  isp.  izvoz.  —  2)  radnja  kojom 
tko  izrozi  (na  rise  mjesto),  uzrozi  sto  (das  Hinauf- 
f'iihren  (aiif  dcm  \\'agenl,  eveetio  Rj.). 

izvri)eati,  izvrru'am,  r.  pf.  envahr.'iagen,  acquiro 
Vdticindndii.  Rj.  iz-vraeati,  vraiujuii  dohiti,  stevi.  i.sp. 
izgatali.  v.  impf.  vraeati. 

izvraeanjo.  n.  das  Wenden,  rer.tio.  Rj.  verb,  od 
izvi'aeati.  radnja  kiijom  tko  izvracn  sto. 

izvrai'iiti,  (''ruii,  r.  impf.  iroiden,  rerto.  Rj.  iz-vra- 
eati, n.  p.  kola,  haljinu  i  t.  d.  t.  j.  iiniti  da  bnde 
dolje,  sjiolja,  koso  i  t.  d.  sto  bi  trvbalo  d'l  bade  gore, 
iznutra,  upravo  i  t.  d.  v.  pf.  izvratiti.  —  Ja  iiiislim 
jediiako,  da  je  mlogo  bolje  i  pametuijc  uzeti  i  tugje, 
nego  Ii  SlarcHsko  naopako  izrraeati  i  kvariti.  Nov. 
Srii.  LS21,  .•iSf).  isp.  izvrtati  2. 

izrriititi,  izyrfittin,  v.  pf.  uenden  [uvwenden), 
everto,  n.  p.  kola,  haljinu,  if.  izvrnuti.  Rj.  iz-vratiti, 
uiiniti  da  bude  dolje,  spolja,  koso  i  t.  d.  sto  hi  tre- 
balo  da  bude  gore,  iznutra,  upravo  i  t.  d.  v.  impf. 
izvraeali.  —  Ako  izvratih  kozu  naopako.  DPosl.  2.  (isp. 
kod  izvrnuti:  Kad  izvruem  ko?.uh  naopako,  t.  j.  kad 
se  rasrdim).  Na  kola  izvraeena  svak  ruku  stavlja.  65. 
Tada  usta  Kraljevieu  Marko,  on  izvrati  curak  od 
kurjaka,  i  izvrati  kapii  od  kurjaka.  Npj.  2,  31)7. 

izvrci,  izvrgnein,  r.  pf.  Rj.  iz-vrC"'!.  vidi  izvrgnuti. 
vrei,  vrgnuti  =  metnuti.  —  I.  J)  n.  p.  puSkii,  ent- 
ladcn,  lo'isschiesscH,  ejacidor.  Rj.  vidi  syn.  kod  pnSka. 

—  Ouda  Gjorgje  veselje  ueini,  i  isvrzc  trideset  topova. 
Svi  Brbini  veselje  einise,  na  gradov'uia  puease  topovi. 
Npj.  4,  30!>:  —  2)  111  Dili)]-.)  iz  ruke,  n.  p.  :5muo  na 
tie,  t.  j.  ispustiti,  fallen  la.iscn,  dimitto.  cf.  izvrgnuti.' 

—  3)  kao  izbiti  3,  iznebiti  t.  j.  jwhuciti,  verwerfen, 
mis.fyebdren,  abortio:  Konj  koji  ima  otit'  u  boj,  ni 
ga  kobila  izvrze  ni  vuk  nije.  DPosl.  48  (sad.  vr.  iz- 
vriem).  govori  se  i  u  kajkavaca  samo  za  zivotinju. 
11,  sa  se,  refleks.  —  1)  sich  icerfen  (vom  IJolze), 
rejicior,  resilio.  Rj.  izrrgnc  se  n.  p.  daska,  kad  pu- 
staue  neravna.  vidi  ishititi  se,  i  syn.  ondje.  —  I^ijo- 
pera  n.  p.  daska,  vrata,  t.  j.  izvrgnuta.  Rj.  328a. 
Izrrgla  se  vrata.  Rj.'  XVIII.  —  2)  ausarten,  dege- 
nero.  Rj.  vidi  izmetnuti  se  3,  izrodili  8e,2.  —  Izvrdi 
se,  n.  p.  izvrgli  se  Ijudi.  Rj.'  XVIII.  Cans  u  ovom 
smislu  (koji  je  vodio  svatove  i  megju  njima  red  drzao) 
izvrgao  se  poslije  u  svata  koji  silu  zbija.  DARj.  ',11511. 

izvrcti'iiati.  nrun.  v.  pf.  in  Dubr.).  izvreleiiao  Ink, 
t.  j.  prorastao,  treiben  (von  I'ltanzen),  emitto  germen. 
Rj.  —  Isprcati,  isprcao  luk,  t.  j.  izvretenuo,  prorastao. 
Rj.  238b. 

izvreti,  Izvri,  v.  pf.  iz-vreti.  vidi  izavreti.  v.  impf. 
izvirati.  —  Pak  (-e  u  istoku  izvrjeti  jezero  ognjeno. 
M.   Vetranie.  ARj.   IV.  354a. 

izvrffiiiiti.  nem,  vidi  izvrci.  Rj.  )zvrgnuti  se,  nem 
se,  vidi  \v,\tt\  se.  Rj.  vidi  primjere  kod  \7.\t6\. 

izvrli,  praep.  akc.  ARj.  IV.  354a.  S  ovijem  jiri- 
jedlogom,  slo^enim  od  iz  i  vrh,  ilrugi  padei  pokaziije 
micanje  s  mjeata  koje  sc  kazuje  prijcHllogom  i;»7i  i 
drugim   pade^om.   —  Izvrh,   von   oben  herab,  desub: 


izTriJecl 


—  461  — 


Izvnii 


teie  voila  i:rrh  hrdn.  Kj.  Do  ilva  biala,  dvn  Turtina 
iiilada,  obu  brata,  izvr   i'ukoi'ijii.  Npj.  4,  171. 

i/,vrij^(''i,  izvrJem,  v.  pf.  i/.-vi-ijo(^i,  poxve  ovrijeiH 
(zitu):  I'JeniOno  zrno  ii  klasu  ii  slami  iif  luoie  is- 
paati.  ako  sc  ne  izrrse.  S.  Margetir.  Xe  luarim  viSe 
vrije<5i,  ovaj  je  vrSaj  i>iTxeii«.  J.  Bogdaiiovi(5.  ARj. 
iV.  .•!54b. 

izrriiiiti,  \zvfiK'in,  V.  pf.  wnnerfen,  everto.  Kj.  iz- 
vrnuti,  ueiiiiti  da  hiidc  dolje,  spolja,  Loso  i  t.  d.  Hn 
bi  trehulo  dn  hmlc  ijore,  i-niitin,  itpruvo  i  t.  d.  vidi 
iskremiti,  izvratiti.  (;.  imp/',  izvrtati.  izvrnuti,  pred  n 
je  otpulu  t:  i7.vr(l)nuti ;  preiiui  tome  je  I.  preijj.  izvrniih 
i  Izvrtoh;    uli  I.  pridjev   namo  izvrnuo.  Up.  Obi.  91. 

—  1)  u  pnivom  smi:tlii.  Kail  pada  giad,  iznesii  pred 
ku<!ii  -rdjekoji  i  -itolicu  ir.rrnHtH.  Rj.  ",t7b.  Obuku  se 
nekoliko  raoinaka  ii  koziie  haljiiic  izvrntirsi  dhiku  nu- 
polje.  Rj.  I4.SI1.  Kad  isvriwm  ko:i(h  iiaopako.  (Kad  se 
raardim).  Po«l.  117.  Ne  ispijaj  .svakoj  lasi  dance,  izir- 
nui'es  u  iiebo  prknncc.  '-'Od.  Krojai- . . .  iiiti  liiT/ic  jedan 
konmd  colie  iiu  tire,  a  diiigi  na  iialii^je.  Pis.  I>7.  .sti  se, 
refleka.  Hi  //«.«.:  Da  se  prevezu  preko  jedne  rijeke  ilili 
blala . . .  istrne  se  cuii  te  svi  11  blato.  Xpr.  2!t-l.  Izbrise 
se  (:djela)  \)H  se  izrrne.  Car.  II.  21,  31.  —  '-i)  u  prc- 
nesenom  smidu.  isp.  izvrtati  2.  —  Privenae.  (da  nije 

—  rijer  —  isirnuta  od  -prvenac!:  ?).  Rj.  58(ib.  Postace 
IJudi  koji  re  govoriti  izrrnuUi  ndukii.  Djel.  Ap.  215, 
30.  Hof^e  da  irvrnu  jevanfijelje  Hristovo.  Gal.  1,  7. 
Nemoj  izir)tuti  prutde  siroiiialui.  Mojt).  II.  2."5,  G.  sk 
86,  pass.:  /ar  se  5to  ue meiija  kad  se  naopuko  izvrne'^ 
Vid.  d.  lS(il,  18. 

izvr.>tiiTk,  m.  iovjek  u  cem  Hi  uopce  izvrstan:  Po- 
ietnici  .  .  .  i  iztrstnici.   J.  Kavanjin.  .\Rj.  IV.  350a. 

)zvrsiiu!s(,  izvrenosti,  /'.  osuliina  uiiof/a  .sto  je  iz- 
vrsno.  cidi  izvritina.  —  Koji  sc  naresi  svim  izcrsino- 
stima.  .1.  Banovac.  Da  ga  ljid)imo  radi  njegove  iz- 
vrsnosti,  dobrotc  i  Ijiibavi.  J.  A.  Nenadic.  (tdi  sve 
rajske  izrrsno.'iti  zdriizila  je  narav  znana.  Dz.  Pal- 
motic.  ARj.  IV.  ;557. 

izvrstnn,  izvrsna,  adj.  (u  Dubr.)  ausseroi-dentlich, 
amyeieichnet ,  eyregius,  insiynis.  Rj.  iz-vrstaii,  kao 
jos  hulje  od  onoija  sto  je  vrsno,  valjano.  —  Bog  daj 
gospodiim !  (Odgovore  zene,  kad  iiii  izrrstan  ioek 
nazove  Boga).  Pes).  17.  Koliko  je  laeuiji  gospar,  to- 
liko  je  izvrsniji  kuhuc.  DPosl.  48.  Ljepota  ako  nije 
mila,  nije  izmsnu.  56.  Tu  je  posao  g.  Novakovi(5a 
izrrstati.  Rad  15,  178. 

izvrsti  .se,  izvrzem,  v.  r.  pf.  na  koga,  kao  napasti, 
omrznuti,  pofeti  vikati  na  koga.  anfeinden,  infesto. 
Rj.  iz-visti  se.  V.  impf.  vr'sti  se,  vrzem  se.  vidi  ispiz- 
miti  se  na  koga,  izuzeti  se  na  koga. 

izvrsi^nje,  n.  verb,  od  izvrsiti.  djelo  kojim  se  sto 
izvrsi.  —  Ima  rijeOi  8-t  koje  saui  ja  naoinio  .  .  .  iz- 
trsenje.  Nov.  Zavj.  VII.  D.'iklera  je  Ijubav  izirsenje 
zakona.  Rim.  13,  10.  Po  izvrse))jH  sv.  mise.  M.  Dra- 
,ci(?evi(?.  Za  izrr.ievje  tijeh  dogagjaja.  S.  Rosa.  ARj. 
IV.  3(;2.  isp.  izvrSetak.  takvci  verb,  supst.  kod  do- 
pnftenje. 

izvrst'tak,  izvrS^tka,  m.  die  Fiille  (der  Zeiten), 
plenitudo  (teiuporum),  ^cXTJpwpia  (-<ov  zaiioiv):  Za  uredbu 
isvrsetka  vremnu't  da  se  sve  sastavi  u  Hristu.  Efes. 
1,  10.  isj).  izvrJenje. 

izvrSitclj,  m.  perfector.  ^tulli.  koji  izvrsi,  izvrsuje 
sto.  ridi  izvr.inik.  —  l^tarog  zakona  izrrsitelj.  E.  Pavic. 
Ubojica  je  izrrsitelj  onoga  Sto  mu  je  zapovigjeno. 
M.  Radni^.  ARj.  3«2b. 

izvrsiti,  IzvfSuu,  v.  pf.  —  J)  vollbriiifien,  perficio. 
Rj.  i:-rrsiti.  vidi  ispuniti  2.  r.  impf.  izvrSivati.  — 
Nalog  majka  izvrSuje  cerke,  sre  izrrsiHo  je  nalo- 
iila.  Rj.   3!)4a.    Hodi.   pobro,  u  pitomu  Zupu,  da  mi 


mojih  rijeci.  Sam.  I.  15,  11.  Isvrsivii  na  tebi  siulove. 
Jezek.  5,  10.  —  2)  izvrSiti  se,  \z\rSi  se,  t\  r.  pf.  n. 


p.  voija  (Mja,  vollbrarht  u-crden,  exeo,  perficior.  Kj. 
««  se,  relteks.  i  pass.:  No  iz  erkve  izljegok-  Turci, 
dok  se  zakon  izorii  hritnuinski.  Npj.  3,  till.  Ovo  Je 
sve  bilo  da  se  izcrsi  sto  jc  ( lospod  kazao  preko  pro- 
roka.  Mat.  1,  22  (isp.  ispuniti  se,  zbili  se;  rijec  je 
urodila).  Ovo  treba  mi  mvni  da  se  izwiii.  22,  :il. 

izvrsivaiijt',  h.  dm  \olleiiden,  ahsututio.  Rj.  verb, 
od  izvrJivati.  radnja  kojvm  ikii  izcrsuje  sto. 

izvrsivii(i,  izvrSiijQni,  r.  impf.  —  1)  loUenden, 
perficio.  Rj.  iz-vrsivati.  vrSiti.  vidi  ispunjati  2,  ispu- 
njavati  2,  ispunjivati.  v.  pf  izvrAiti.  —  Muselim  za- 
tvora  Ijnde  i  izrriiujc  ono  Sto  kailiia  presucli.  Kj. 
375a.  A'aloji  majka  izi^rsuje  <!erke.  Uj.  3!l4a.  Nego 
su  izi-rsirali  beratlijske  sluzlie.  2,  '.»7.  Oni  se  iz- 
megjii  sebe  dogovore  kad  ee  i  kako  koji  sroj  posao 
izrrsirati.  Kov.  53.  Ko  izvrsujc  rolju  o.m  11,,,;,-,,  .  . . 
onaj  je  brat  moj.   Mat.  12,  ii>.  hvrsul  .  ta- 

povijest  njegovii.  Duev.  II.  14,  4.  .Jiij  1..  ..«(« 

na  domu  Ahavovu.  —  "i)  izvrMvati  se,  izvrsiije  ne, 
V.  r.  impf.  volleiidet  werden,  in  KrfiiUunij  yehen,  fit 
satis  e.  y.  voluntati  divinue.  Kj.  (izvrsuje  sc  n.  p. 
rolja  Boija).  sa  se,  rcjlcks.  Hi  pass.:  Jer  ovo:  ne  Oini 
preljube  .  .  .  i  ako  ima  jo5  kakva  druga  zapovijest,  li 
ovoj  sc  rijeci  izvrHuje,  to  jest:  Ijiibi  bli/.njega  svojega 
kao  samoga  sebe.  Rim.  13,  9. 

izvrsnik,  m.  koji  izvr.u,  izvrsuje  Ho.  vidi  izvrsitclj. 
cxsecutor,  VoUzieher.  '—  Jzvrsnici  toga  ubistva  nizi- 
gjose  se.  Mil.  213. 

izvr.stiiin,  f.  (u  Dalm.)  d«r  Vorzuy,  praestantia, 
primae  partes,  11.  p.  svakoga  otmifara  osude  na  pet 
godina,  a  mlado^enjn  :it  izvrstinu  na  sest.  Kj.  oso- 
binu  onoya  sto  je  izvrsno.  vidi  izvrsnost.  —  ryect 
s  takim  nast.  kod  gospoStina. 

izvrtaiijo,  ».  Rj.  verb,  od  izvrtati,  u  .ivijem  zna- 
ccnjima.  radnja  kojom  tku  izvrce  sto. 

izvrtati,  izvri'em,  v.  impf.  Rj.  iz-vrtati.  vidi  iskre- 
tati.  V.  })f.  izvrnuti.  —  J)  umierfen,  cvtrto.  Rj.  u 
pravom  .wiislu.  iiniti  da  bade  dolje,  spolja,  koso  i 
t.  d.  sto  bi  trebalo  da  hude  gore,  iznuira,  upraro 
i  t.  d.  —  Vijoglava,  nekakva  mala  tica,  koja  jeduako 
izvrce  glavu  ias  na  jedna  cjis  na  drugu  strana.  Rj. 
(>la.  (tdjekoji  na  bijele  poklade  izvrcu  vcriye  naopako 
od  vjestica.  Rj.  i;7a.  Jzvrce  kao  pijan  torbit.  Posl.  517. 

',  —  2)  verdrehen,  detorquco.  Rj.  u  prenesenom  smistu. 

I  vidi  izvraf'ati.  —  Gdjekoji  ove  moje  rodoljubive  mi.^li 

I  izvrcu.  Odg.  na  laz.  16.  Primahu  poklone,  i  izvrtaha 

I  pravdti.  Sam.  I.  8,  3. 

izvrtjeti,  izvrtlm,  v.  pf.  Rj.  iz-vrtjeti.  v.  impf. 
vrtjeti.  —  IJ^zerbohreii,  perforo.  Rj.  vrteci  probiti, 
izdupsti.  —  L'csta  kaplja  kami  izvrti.  DPosl.  12.  — 
sa  se,  puss.:  Isto  tako  ne  valja  ni  ^-nadeven  kupus' 
mjesto  »sarma« :  to  bi  se  same  onda  moglo  kazati, 
kad  bi  se  kupusna  ylava  izirtjcla  pa  uadjela.  Pis. 
40.  —  2)  herauszichen  (den  Schuss  atis  der  FUnte), 

!  evacuo  tclum.  Rj.  vrteci  izvaditi,  n.  p.  naboj  i:  puske. 
izvrvjeti,  izvrvlm,   r.  ;)/'.  herousstrnmcn,  ctfamli, 

I  se  effundere:  izvrvljeSe  Ijudi  iz  grada.  Rj.  i_z-vrvjeti, 
rrreci  iziei.  r.  im2)f.  vrvjeti.  izvrvljeli,  «  jitznom  yo- 

1  voru.  Rj. 

izvAei,  izviit'em,  v.  pf.  Rj.  iz-vuei.  i'.  impf.  izvla- 
eiti.  —  I.  1)  herauszichen,  extraho.  Rj.  \-ukui;i  izva- 
diti, izvesti.  —  Zapariti  bure  ...  da  voda  izvuce  ako 
u  njemu  ima  kakav  ryjav  vonj.  Rj.  187b.  Tzvtici  (res) 

\  lutriju,  t.  j.  zlo  <5eS  proei,  bieeS  bijen.  Rj.  33()a.  Vrali 
se  natrag  u  onu  sobu  gje  je  zmaj  mrtav  lezao,  pa 
ga  izvuie  na  polje.  Npr.  !).  Guju  :a  rep  ne  bi  i:vi(kao 
(taki  je  Jibljak).  Posl.  46.  Ni  s  cetiri  konja  ne  bi  mu 
iz  glare  izntkao.  (Kad  ko  sto  sebi  uvrti  u  glavu). 
223.  Zgrabi  mai  njegov  i  izvuce  ga  iz  korica.  Sam. 
I.  17,  51.  Izvuci  ce  inaieve  svoje  na  Misir.  .Tezek.  30, 

I  11.  —  2)  hinaufziehen,  extraho:  ne  mogu  koDJi  na- 
tovareni  kola  izvuci  uz  ovo  brdo.  Rj.  vukinH  uznijeti, 
dovui-i  na  vise  mjesto:  Kuea  vrata  nema  a  prozor 
visoko  .  .  .    vidi   gje   niz   prozor   nekaka   iena  spuSta 


iidi>niiti 


—  462  — 


j« 


'■■  on  pritrtM   i   iihvnti    so    za   one 

kiii'ii.  'S[h:  Vt4.  Kojii  iinroiiO  kad 

.    III!  Irni.  Mat.  l;>",  4!S.  —  //.  sd 

.-;.  —  1)  sicli  licniut:Uhen,  .<e  cvlra- 

:  ■  kiu'-c.  Kj.  —  l?oji   se   dii  xe   i.ipod 

Ilia  sra  no  provaro).  Posl.  21.  — 

.  ,«•  ,<iiJi(ci//i (•)•('..  Rj.   A-((0   m--«i(I('m' 

;io  i  lie  opazi:  Oj  (.'upioii,  zinaju  od 

\  -t'.  Mioro,  I.-"  hura,  pa  se  svairda  ukraj 

li.;;u    h.i-ji.  -\pj.  4,  28t!.  Svokrva  i  iijezina  ki'i  lojrnu 

—  luvifsiom  dft  spavaju.  pa  kad  opaze  da  jo  nevjesta 

10  >r  puliiko  iztidii  i  nijesto  sebe   poJalju 

..  Kov.  !•!.  StaroJino  Srpsko  .  .  .  i'.thAk  se 

.  ,  linipim  iKi  polje.  a  narod  ostano  sam.  MiloS 

J       —   :it   iV.vukli   so   konji,   t.  j.  malaksali,    diirch 

,.'<,. /I  (rmattcii,  thhititaii.  Rj.  nihitri  mahiiltuti. 

iziloniiti,  nem.  r.  pf.  vidi  izafrnati.  Kj.  iz-idenuti. 
ruli  tiiiitiiieiije  rijeii  kod  izaideunli. 

iidnU-i(i.  Udraiun,  r.  pf.  u.  p.  ooi,  fidi  i/.bei-iti. 
Rj.  iz-*draOiti,  uriditi  oci.  st/n.  kud  izbeiMli.  isp.  zrak, 
iiijttto  z  quturi  se  i  i :  iriik,  metjju  ?,  «  r  h»hc<;c  ae  d : 
zdrak.  Korijoiii  72.  .-«  :nminjc  ixp.  zrakav  (ruzrok). 

iidriji^biti,  Udrijolum,  v.  pf.  Rj.  iz-zdiijebiti.  v. 
impf.  zdrijobiii.  —  J)  uerfeii  (von  Sititen),  enitvr: 
ova  jo  kobila  izdrijehila  to  sve  koujc.  Rj.  —  2)  sa 
se.  re/kks.  l^drijebe  se,  t.  j.  kobile,  insge.'^ammt  werfen, 
eitHHur  uliti  ex  iilia:  sve  sn  se  kohile  izdrijebile.  Rj. 

lip,  tikf.  ARj.  IV.  3Gyb.  ime  slovu  i  u  ushuci:  Na 
sin-ii  lif,  ali  sirca  ni^.o.  28!). 

izt^ilnjcli,  iifednTm,  r.  pf.  iz-zednjeti,  jwsvc  ozed- 
njiti.  V.  impf.  proMi  iednjeti.  —  Ja  sam  vrlo  pica 
izednio.  HNpj.  3,  .^^29.  A  suinji  se  gladni  prigodili 
i  riijnoga  limi  izediiili.  4,  520. 

ii^doniat',  iztdoiuoa,   ni.  starosjedilao,   domorodac. 

—  u  jiiznoislocnoj  .Srl)iji  u  naSe  viijcme.  M.  (ij.  Mi- 
lioovio.  .\Rj.  IV.  37(Jb.  iiVZi  i  otadzbenik,  starosjedilac. 

iz^lliti,  izeium,  v.  pf.  Rj.  iz-zeniti.  v.  impf.  zeiiiti. 

—  JJ  nach  viiKinder  verlieirathen,  colloco  filios:  sve 
je  sinove  iicnio.  Rj.  sve  n.  p.  sinure  redovi  useniti. 
tidi  pozeiiiti.  —  .SVc  si  sliKje,  care,  izenio  .  .  .  mene, 
care,  no  kce  oieniti.  Npj.  2,  181.  —  H)  iiSfeniti  se, 
iienimo  se,  v.  r.  pf.  sich  nach  einander  verlieiratlien, 
uzores  duccre  alius  ex  alio:  svi  su  se  izenili.  Rj.  six 


se  redom  ohniH.  ridi  poieniti  se.  —  'r;iko  ono  monuH^ 
o^.eni  so  carevom  dovojkoin,  a  ostali  momci  sto  su 
s  iijini  iJli  lifiK-  se  onim  dcvujknm<i  Mo  su  bile  pored 
oarsko  kceri.   Npr.  71. 

iioti,  "iimem,  vidi  izaJSeti.  Rj.  iz-zeti.  s,(  se,  pu-is.: 
Doklo  se  spenga  ne  stisue,  niJta  se  ne  ihuc.  DPosl. 
19  (speuga,  sungjerl.  v.  impf.  izimati. 

iisjoiiiiti,  nem,  ridi  izdjoiuiti.  Rj.  kako  se  u  juhiom 
pororu  dj  i/orori  kao  gj,  od  iz-djoniiti  posUdo  je  iz- 
gjoiuiti,  ((  z  pred  gj  2»'omijenilo  se  )m  i.. 

i7,srJo.sti,  Ugjonem  (izgjedem),  vidi  izdjesti.  Rj.  ■viii 
i^gjoniui. 

iziiiianjo,  n.  dus  Ausdriickeu  (des  Wassers),  ex- 
pressio.  Ej.  verb,  od  izimati.  radnja  kojom  tko  iiima 
sto.  vidi  izazimanje. 

iiimati,  liTmam,  v.  impf.  uusdriicken,  crprimo.  Rj. 
iz-J.iniati.  ridi  izaiimati,  iitivati.  v.  pf.  iieti. 

izivSiijc,  H.  ridi  i^.imanje.  Rj. 

i/.ivati,  iJSlvam,  i'.  impf.  (u  Banmji).  vidi  iiSimati. 
Rj.  iz-zivali.  izimati,  sa^imati . . .  MijeSajudi  ove  gla- 
gole  sa  »-iiivatii<  govori  se  rajesto  ujih  i  izivati,  sa- 
zivati.  Korijeni  53. 

izlijt^biti,  izlijeb'im,  r.  pf.  iz-zlijebiti,  izdnpsti  kao 
ziijeh:  »()vu  si  mi  zdjelu,  ili  korito,  ili  zlijob  slabo 
ili  malo  iHijel>io.<'  a  za  uac^ve,  a  i  za  korito  reku 
»iskopati.-<  J.  Rogdanovic.  ARj.  IV.  371b.  r.  impf 
zlijcliiti. 

izljovfuijo,  n.  vidi  izlijevanje.  Rj. 

izljcvati,  vain,  ridi  izlijevati.  Rj.  iiS-ljevati.  od  iz- 
Ijevati,  prumijenivsi  se  ■/,  prcd  Ij  nu  i.  —  Mitrii  zetu 
od  zlata  kosulju,  koja  nijc  tkana  ni  predena,  ved  u 
zlatan  kaliip  izljevuua.  Npj.'  1,  XXIX. 

izljc«*i,  iiiljegnem,  vidi  izljeci.  Rj.  ii-ljedi.  od  iz- 
Ijei'i,  iivomijcnivsi  se  z  pred  Ij  na  i. 

izljesti,  izljozem,  v.  pf.  (U.ljozoli,  izljezao,  i^ljezla), 
vidi  izljesti.  Rj.  iz-ljcsti.  od  iz-Ijcsti,  promijoiivii  se 
7,  prcd  Ij   iia  z. 

izlji'ilihi,  IzljuMm,  vidi  izljiibili.  Kj.  izlji'ibiti  se, 
izljfilHino  se,  ridi  izljubiti  .so.  Rj.  iz-ljiibiti.  ud  iz-lju- 
hiu,  jiromljenii:si  se  ■/.  pred  Ij  na  z. 

izlji'itid  se,  litljilfim  so,  vidi  izljuliti  so.  Rj.  iz-lju- 
trti  se.  (jd  izljutiti  se,  promijenivsi  se  z  2}>'ed  Ij  na  i 


J. 


j,  «.  —  1)  praefixum.  glas  se  ovaj  iestu  pridijeva 
sprijeda  rijecima,  koje  se  pocinju  stimoghtfnim,  oso- 
hitu  rijecima  tuyjim;  n.  p.  jajer  (at-r),  Jana  (Ana), 
jar  far),  jaspra  (aspra).  jaSik  (usik),  Jedrene  (Edrenc). 
Jeva  (Eva),  jopet  (opet),  JuroS  (Uro5),  i  t.  d.  —  2)  sitf- 
fixvm.  doduje  se  kadsto  na  kraju  adverbima  i  zamje- 
nicama  demonstrativnim :  dnadSj,  Bndaj,  tildaj,  tuj, 
togaj,  toj. 

ja,  pronomen.  ich,  eyo.  Rj.  zamjenioa  za  prvo  lice. 
gen.  mt^ne,  me.  dut.  mfeni  (mone),  mi.  accus.  mfeno, 
me.  instrum.  mnom  (mnome).  loc.  mcni.  pi.  mi.  koje 
vidi.  —  J)  nom.:  Nego  ti  koji  si  mi  bio  to  iito  ja 
sam,  dnig  moj  i  znanao  moj.  Ps.  5,'),  13.  Ja,  ja  6u 
zgrabili  i  niko  ne  fe  izbaviti,  Os.  .0,  14.  —  2)  gen. 
dut.  I  accus.  imaju  dvojakc  oblike,  vecc:  mfcne,  meni, 
mfene,  i  miinje:  me,  mi,  me.  Od  njih  se  govore  veci 
—  a)  kad  je  na  zamjenici  sila  u  govoru:  Mene  li 
He  ne  i^ete  bojati?  veli  Gospod.  Jcr.  5,  22.  Dao  je  i 
lebi  i  meni.  Tebe  su  zvali  a  ne  mene.  Obi.  2(5.  — 
b)  uz  prijedloge,  n.  p.  od  mene,  k  meni;  samo  se 
ririHH.  ijorori  i  manji  poslije  prijedloga,  n.  p.  u  me, 
za  111.-  preda  me.  Obi.  26.  Govori  se  oboje,  n.  p.  za 
mene  di  me,  pred  mene  ili  preda  me.  Rj.'  L.  — 
rJ   \ecim  ublicima  gdjekoji  dodaju  na  kraju  rijecce 


ka,  kar,  karena,  n.  p.  menika,  meuikar,  monikarena, 
menc^ka,  men^kar,  menekArena.  isp.  Rj.'  ].,.  Meneka, 
menika.  Korijeni  31.  —  ffj  Inace  se  srayda  gororc 
manji  oblici  ((di  ne  mogu  stajati  u  pucetku,  nego  ili 

j  t(  pocetkii  .Kimjenjuju  oni  reci).  n.  p.  boji  me  se.  Obi. 
26.  Kad  ga  (dijete)  nagjete,  javite  mi.  Mat.  2,  8.  Vi  c'ete 
me  vidjeti.  .Jov.  14,  lit.  A  da  je  kita  od  draga,  meni 
je  dragi  daleko.  Npj.  1,  224.  Ako  sam  ti  brata  pogiibio, 
mene  jeste  mladost  zanijela.  3,  466.  —  3)  dativ  je 
imao  u  staro  vrijetne  na  kraju  I'  mjesto  sadasnjega  i ; 
sa  to  se  i  sada  govori  i  mene  {mjesto  meni),  ;  to  ne 
samo  po  istocnom  gororu  nego  i  po  juznom ;  To  me- 
ne nije  zlo,  nego  mi  je  dobio.  Npr.  I(i5.  Daj  ti  mene 
dva  ronea  junaka,  i  daj  mene  dva  liijela  rta,  i  daj 
mene  dva  siva  sokola.  Npj.  1,  183.  Hodi  /r  mene,  da 
mi  lice  ljubi.4.  2,  29.  ■ —  o)  dativ  zamjcnjuje  pro- 
nomen possessimim  moj  (a,  e).  —  Ka?,ile  nui  nek  mi 
idft  iz  dvora.  Npr.  35.  Onaj  mi  je  brat,  koji  mi  je 
dotiru  rad.  Posl.  238.  Kad  mi  dragi  ispred  dvora 
progje.  Npj.  1,  2.37.  Zast'  mi  zakla  ('edo  ii  kolevoi? 
2,  17.  Pla^ajte  mi  slugi  melomaS6e.  2,  431).  —  h)  umo 
ide  dativ,  koji  se  u  zakletrama  iesto  tipotrelil^ani : 
O  tako  nn,  stari  svat  od  svata!   Npj.  1,  40.  ()  Boga 

I  mi,  moj  a  slara  majko!  1,  542.    A  tako  mi  J5oga  isti- 


ja 


—  463  — 


jiihiikil 


loga.  1,  553.  —  e)  amo  se  nioie  dodati  i  daiimm 
iliicus,  koji  pokiiziije  da  je  otiotiiu  koji  ifovori,  stulo 

a  onijeni  o  renin  fiorori :  Nemoj  mi  sp  ponositi  mhida! 
Vpj.  1,  3.  (iosjiod  »u' v:im  ziliiivlji- dao!  1,  HU.  Kula 
HI  ti,  desna,  niko!  1,  147.  Zetvu  ie\e  tri  jetrve.  le- 
;o5e  mi  pospavali.  I,  170.  Nju  mi  pita  (iromovnik 
llija.  y,  1-  Sinjfriio  mi  »e  earn  pokloniSe.  3.  79.  Jesi 
i  mi  zdravo  piitovao?  Kj.'  L.  —  4-)  wriis.  ima  \'ul- 
u  starijim  iljiliiiui  i  m^,  t.  j.  kdo  ohto  od  me  je, 
me  e,  me  (me'.'i:  Menc  je  istinita  revnost  k  rodu 
iiiome  oboilrila,  i  })riniidila  me  da  zazmurim.  Spisi 
1,  5  (pisano  1814.  tfodinel.  Tiiko  je  ^'Hk  pisao  i  se: 
On  .ST  kaiao  .  .  .  ovde  bi  upravo  moralo  bid:  on  se 
je  karao;  no  ovo  je,  u  ovom  .^bu-aju,  naiod  ne  izgo- 
vara,  nego  samo  .se  rastejijne.  Spisi  1,  73  (pisano  1S14. 
irodine).  J.y).  ae.  —  .5J  instr.  ninom.  dodiije  se  kad 
kdd  e  na  krajii.  Obi.  2().  —  I'dri  mnome  o  zemljii. 
Npr.  31).  Mete.4  mnoiii  kako  metlom.  DPo.sl.  (U.  Toke 
nosi,  mnome  se  ponosi.  Npj.  1,  llifi.  To  sii  jadi  .  .  . 
tvoji  zu  mnom.  1,  403.  L'veni,  diiSo,  sa  mnome,  1. 
4G7.  Dallas  (e^  biti  .ia  mnom  u  niju.  l-uk.  '2>i,  43.  — 
/jj  lot:  Sap(?ii  0  meni  me'rjii  soboiii  noprijatelji  nioji. 
I's.  41,  7.  —   isp.  Obi.  25. 

j&,  —  1)  ja  (Njem.),  ita:  A.  .le  li  tako?  B.  Jest 
ja.  —  ja,  bogme,  c/'.  da.  Rj.  usvikom  se  ovijem  diije 
iwrt  sila  Gnome  sto  se  kaze.  —  Gje  si  ja?  (u  C.  G.) 
\ite  miy>.  zenu,  i  ona  njefra  tako.  Rj.  14!)a.  isp.  nise 
I  pod  4,  odaklc  hi  gdjckoji  primjeri  moze  hili  pristajali 
I  (iwio.  —  y>  ja  ja,  jii  ti,  entueder  ich  oder  du,  aut 
I  eflo  aut  (if.  Rj.  save;,  ridi  j;iH,  ili,  ali;  ta  2.  —  Po 
nialo  pijii,  a  uiezeta  za  svakom  easom  ja  koji  iizme 
nialo  jV(  no  uzme.  Rj.  351b.  Ali  sve  zahidu;  on  kaze: 
»/«  nju,  ja  ni  jedniil-  Npr.  173.  Ja  vuk  (dru^n  put) 
ne  doei,  ja  su5e  ne  nai''!.  Glcdaj:  Hi  vuk  ne  dot'i  ili 
5u5e  no  naci.  Posl.  107.  Ja  ja,  ja  on  (zivljeli  ili 
Hnirijeti).  (Kad  .se  kome  prijeti  u  fjlavu).  107.  Ja  kuj, 
ja  ne  mn'i  saea.  108.  AT  ti  drajro  udrit'  na  torinii 
Kajovica  ja  Miistafagit'a.  >>pj.  4,  425.  .Ta  m'  izvadi 
pobru  iz  taviiiee,  ja  zakolji  svoju  poseslrimu.  UNpj. 
4,  494.  —  3)  aher,  at  (rijetko  se  }rovoii).  <•/'.  a(Il): 
ostjivio  si  otvoreua  viata,  ja  da  su  dosli  hajdud.  Ja 
da  budc  negde  na  mcjrdanu.  Rj.  savez :  iS'e  ie^  izi(^' 
ui  iznijet'  glave  iz  nasega  grada  Dubrovnika,  ja 
nekmoli  izvesli  gjevojke.  Npj.  2,  470.  —  4)  u  pjes- 
mama  na  nekijem  mjestima  gotovo  ne  znaci  niSta, 
nego  se  dodaje  samo  da  izigje  puna  yrsta,  n.  p.  Ja 
kada  se  ponapiSe  vina.  Kada  vigje  O'upieu  Slojane 
ja  u  boju  Crnobaica  Stauka.  Ja  dva  viana,  dva  po 
Bogu  brata.  Rj.  vidi  a  (I  9),  i  sy)i.  ondje.  —  Boj  ci- 
ni§e  piiuo  i  za  mlogo,  ja  ii  dauu  puno  sedam  sata. 
Npj.  4,  172.  Nije  li  se  u  kog  dogodilo  ja  viJeka,  da 
nama  dokuci.  4,  173. 

jaa  .  .  .,  vidi  jaha  .  .  .  Rj. 

jabi\na,*  f.  —  1)  die  Fremde,  terra  extra:  nije 
mi  jabana  (t.  j.  rod  mi  je,  svoje  mi  je),  er  ist  mir 
nicht  frond,  er  ist  mir  etwas  verwandt,  est  propinquus 
mihi.  Rj.  tugja  zemlja,  tugjinstvo,  tugjinac,  tugje.  — 
Za  Sto  blago  dadoste  drugome?  .  .  .  Brie  vraeaj  sa 
jahane  blago.  Npj.  2,  558.  Ko  (5e  biti  i  odklen  (e 
biti,  je  1'  jabana  ili  Crnogorae.  5,  48(5.  isp.  jabanae, 
jabanlija.  —  2)  ne  govori  na  jabauu,  iiicht  tinge- 
rcimt,  nicht  hefremdend,  non  insolite.  Rj.  govoriti  na 
jabanu:  govoriti  nesklapno. 

jabtinac,  jabAuca,  jabiinlija,*  m.  der  Fremde, 
alienus,  cf.  tugjin.  Rj.  lidi  jabandiija. 

jab&ndzija,*  m.  vidi  jabanlija,  jabanac,  tugjinac. 
za  nast.  isp.  abadzija.  —  Nije  ono  momak  jahandsija. 
Npj.  3,  485. 

ji\brniskT,  adj.  fremd,  alienus,  cf.  tugj.  Rj.  sto 
pripada  jabani.  vidi  i  tugjinski. 

j&blaii,  m.  —  1)  italienische  I'appel,populus  py- 
ramidalis.  Jahlan,  topola,  jagnjed  i  jasika,  sve  je 
nalik  jedno  na  drugo,  ali  se  opet  jedno  od  drugoga 
razlikuje   koje   manje   koje   viie:    na  jahlanu   grane 


I  rastu  iiz  deblo  ii  visinu  i  ovojrn  Hrveta  jn  ii  Srbiji 
nijeaani  vidio  prije  dok  nijesani  <ioJao  ii  liiograd. 
Rj.  hpp.  jablanak.  —  11'  si  rasla  nu  bor  pledajiiel. 
d  na  jiddun  drvo  pUnunito?  Npj.  1,  31.'J.  —  •»)  ne- 
kakav  evijet,  dux  I'appelkraxit,  malru  (trolliim  euro- 
peus  h.  Rj.  ):  Planiue  se  nakile  >(/<;unom.  Kj. 

jablilnak,  jablanka,  »«.  hyp.  od  jablnn.  —  ()  jh- 
hlance  tanko  drvoe!  pod  toboin  me  nnpn»it  iiiieip 
Npj.  1,  5O0.  ■' 

•lAhlanica,  f.  voda  koja  se  viSe  Valjeva  simlnje 
H  Obnicom,  i  odande  .se  dolje  zove  Kohdiara.  Rj. 

•lilblanik,  m.  planina  u  Srbiji.  Kj. 

jilblaiiik,   m.  jahlanova   siima.    mjesto   gdje   raiilu 
I  jalilani.  jiiblanik  (os;i.  jablan).  Osn.  271.  —  :a  nast. 
vidi  aptik. 

Jiiblanov,  adj.  Pappel-,  populeus.  Rj.  sto  pripada 
jahlanu.  vidi  jablanski.  —  za  nast.  isp.  aptov. 

ji'ibliinski,  adj.  von  Pappel,  populeus:  .la  fix  tebi 

ponude    doneti :    s  jablan'    drva   jahlanskih    jabuka, 

;  suvih  sljiva  sa  sirovili  grana.  Rj.  sto  pripada  jahlanu. 

vidi  jablanov.  isp.  pridjeve  vinov  i  vinski,  uiai<linov 

/  maslinski. 

jikbm'an,  j'aburna,  adj.  koji  pripada  jahwi,  jahu- 
kama:  Sprenia  jahuina,  cclla  pomaria.  Htulli.  iStablo 
jabucno.  A.  Bacie.  Vino  jabucno  .  .  .  Jahuina  kisc- 
lina.  P.  _Boli(''.  ARj.  IV.  38.5a.  vidi  jabiikov. 

jilbui-ar,  m.  —  ])  der  Aepfelkriimcr,  pomarius, 
poma  vendens.  Rj.  koji  prodaje  jahukc.  —  2)  der 
Liebhubcr  ion  Aepfeln,  qui  amat  mala.  Kj.  koji  rado 
jede  jabuke.  —  it)  jedan  od  onijeh  koji  otidu  na 
jabuku  (na  prsten,  na  ugovor),  da  j/rstenuju  dje- 
vojku  i  da  ngovore,  kad  ie  je  voditi.  vidi  prstrnd?,ija. 
—  Na  ugovorcni  dan  dogju  jahucari  ili  prstend^ije... 
j  kad  pogju  ku(;i,  onda  djevojkine  drugariee  prate  ja- 

bucare  pjevajui'^i  pjesme.  ^iv.  304.  isp.  jabuka  3. 
'      jilbiifarcv,  jabuearov,  a,  o,  des  jabufar,   Tdii  ja- 
I  buc'ar.   Rj.  sto  pripada   jabucaru. 

jiibiu'-M-a,  /'.  —  1)  dem.  od  jabuka.  Rj.  —  3)  der 
.idamsapfel,  pomum  Adami.  L'  naa  se  jtripovijeda  da 
Adam  onu  jabuku  .^to  mu  je  Eva  dala  da  izije,  nije 
prozdr'o,  nego  je  sazvatao  pa  mu  atala  u  grlu,  i  oluda 
u  Ijudi  da  je  postala  jtdnu-ica,  koje  iene  nemaju.  Rj. 
ono  sto  sc  u  muskoga  na  grkljanu  kao  ispelo.  — 
."i^  jabucica  erljena  (u  Dubr.l,  J'aradiesapfel,  solunum 
hicopersicum  Linn.  cf.  patlidian.  Rj.  —  4:)  Kurjaije 
jabiKicc,  nekakva  trava.  Rj.  317a. 

jiibaoie,  m.  ein  junger  Apfelhaum,  mains  parva. 
Rj.  mlada  jabuka  (drvo).  —  takve  rijcci  kod  brezid. 

Jabjli-ilo,  m.  ime  konju  Momiilovu :  Monu'il  ima 
konja  Jabucila,  Jabucila  konja  krilatoga.  Rj.  imena 
s  takim  nast.  kod  Drailo.  —  Jabucilo  I,  kratkosti 
radi,  cilas  i  cile  .  .  .  Npj.  2,  10(i  (Vuk).  Njemacki 
Apfelsebimmol?  isp.  konj  groJast.  puljat. 

jabuka,  /".  {pi.  gen.  jabuka).  —  J)  der  Apfelhaum, 
mulus.  Rj.  drvo.  —  BaSca,  Mjivik,  ili  ono  mjesto  kud 
•su  posugjene  jabuke  i  kruSke.  Rj.  I'Ja.  O  jabuko, 
tedena,  zeleniko,  redena!  5to  s'  ioliki  rod  rodila.  Npj. 
1,  177.  vidi  pod  2.  kako  se  naziva  rod  od  jabuke, 
tako  i  jabuka  sama.  —  2)  der  Apfel,  malum.  Rj. 
rod.  jabuka:  avajlija,  bedrika,  bjelica,  bjelojabuka, 
branica,  brasnara,  bra'nava,  budimka,  erijenka,  cr- 
vena,  ervenjaca,  cavoljak,  denjaca,  divljaka,  divlja- 
kinja,  govegjafia,  gjulabija,  hamajlija,  ilijnjafa,  iva- 
nja(;a,  jablanska,  icandumanka,  kiseljaiJa,  konjuvaca, 
kraljica,  lijepa,  ludaja,  medenjaea,  mekaea,  mekuSa, 
merdian-jabuka,  pamuklija,  poskurnjaOa,  prutovaca, 
prutulja,  runieua,  samoniklica,  sarajlika,  sinabija,  sr- 
cika,  sarenika,  Je6erlija,  Jerbetliia,  larnjanka.  tanjirai'^a, 
titralica,  vidovat^a,  vodena,  vodnjikava,  zelena,  zele- 
nika,  zimnjaia,  zlatua,  od  zlata,  zukva,  zukva^a,  zu- 
kvaja,  zukvara.  —  Brati  n.  p.  kukuruze,  jabuke, 
grozgje.  Rj.  40a.  Oljustiti,  kriiSku,  jabuku,  jaje,  repu. 
Rj.  457b.  Oljustine  od  kruSke,  jabuke.  Rj.  457b.  Bi- 
jaJe  isto  kao  brat,  kao  da  si  jabuku  razrezao  po  na- 


jMbako 


—  464  — 


Jad 


....1.  N'l.r  1 1 S  JiiAmJIm  koja  liookan  Sd-n.  dusro  stoji. 

1  vrlm  jrroijyeiu  rudi,   siivi  jiivor  jii- 

.  1  lt>.  Kao   r/(((H(i  jiiliulcii.  ^Ke^>e  se 

:      J      •;.    ...,(.1   ilijele).   lol.   .Suaho   iiioja,   o</   ^/(J<(I 

-U'  >>   lebe   fvijet   od   narani'e?   Npj.  1,  41. 

.1    .  .     p»    :iiiirizt»ili.  I.  :?S3    (Viik   dodajc:  I 

^.Mu  obii-aj,  kad   se  jabuka   kome  svome 

~i    malo  Z!ijrri/.e,  saiuo  da  se  poznaju  zubi). 

pomide  uosili . . .  i  jc/f)MJlv  za  rose  iishrune. 

1,   ".'^1.    1   utreicii    zeleuikii   jahtiku.    1,   447.   Njemu 

mlada   bjeJe  opravila  t<  jtihuri  stotimi  dukata.  3,  '2'2 

[u  jabuku  rabodenijeh).  Zelena  jitlmku.  frdje  si  nisla, 

iTiije  r  si  uMniiiuia:  3,  3(H).  PoslaiHi  fi  lijepii  iuhtikii, 

"..-   .  ,1  „:.,  stotimi  dukata.  3,  40t)  (Up.  primjcr  is  3, 

i:i  ka'  jdlmku  siiia.  Here.  61.  —  ,'i)  otiJli 

;...    [     Kj.   —   Kad   otidu   pro-soi   da    prstenuju 

djevojku  (vee  isproJenu)  i  da  iisrovore  kad  <5e  je 
voditi  onda  se  kaie  (na  iiekiiu  injestima,  kao  n.  p. 
u  JadriK:  otiili  nn  koltue :  na  uekim  mjestima  jro- 
vore:  olisli  tut  prsitn ;  na  nekim:  na  K(/oior,  a  na 
nekim:  otisli  iiu  juhuku  (na  nekim  uijeslima  n.  p. 
u  Baekoj,  idu  najprije_na  prsten,  pa  iki  jahuku.  pa 
ua  ueovorl.  Uj.  285a.  t"to  je,  Fate,  u  Alila  blaga,  to 
Oe  Jemin  m.-  jabuku  daii.  Kpj.  1,  ()14.  Dok  on  dade 
prsten  i  jahuku,  potrosio  tri  tovara  blajra.  2,  514. 
Nit'  je  prosi,  ni  jahuke  daji,  \e(  ti  kupi  kieene  sva- 
tove.  3,  olii.  iKp.  jabucar  3.  —  4J  tvoja  jabuka  ne 
ee  poginuti,  Cic-<(ln'iik,  donum.  Rj.  dur,  pukloii.  pri- 
nijeru  itvoja  jabuka  ne  I'e  pojrinutit  u  Poslovicama 
doditje  Vuk:  Kad  ko  kojra  za  Sto  moli;  i  znaci  da 
mu  ne  it  biti  zabadava  ako  mu  one  ueini,  nego  da 
ce  mu  Mo  pokloniti,  kao  prijatelj  prijatelju  sto  da 
ili  posalje  jahuku.  Posl.  312.  Ostani,  brale  ...  pa 
ako  bude  istina.  da  ti  dam  jabuku.  Xpr.  78.  —  3J  na 
istolju  nakraj  kundaka.  Rj.  Tepehtk,  2)  u  duge  puSke 


kj 


raj  dolje  od  kundaka,  a  u  pje.smama  jabuka  u  male 
uske.  Rj.  73Gb.  i  «  kopjja:  Na  troje  se  koplje  salo- 
milo:  do  jahtike  i  do  de.sne  ruke.  Npj.  2,  282.  — 
O)  na  sedlu,  Satlelknopf,  umbo  sellae,  cf.  obluk:  Pa 
se  savi  sedlu  na  jabuku.  Rj.  vidi  i  oblucje,  koJ,  un- 
kaJ.  u  sedla  sto  je  i.ipeto  n«  prednjoj  i  sirainjoj 
strani.  —  O  vrancu  su  eetiri  kubure,  te  mu  vise 
fedlu  0  jahuci.  Npj.  5,  383.  —  7)  7iakit  nalik  na 
jahuku:  Nad  Emkom  je  tubre  nacinio,  po  tubretu 
ilai:ene  jabuke.  Npj.  1,  480.  Na  fadoru  od  zlata  ja- 
buka,  ona  .sija,  kako  jarko  sunce.  2,  272.  Nacini 
svijetnjak  od  i-isloga  zlata;  stup  mu  i  grane,  CaSice 
i  jabuke  i  cvjetovi  izla^ahu  iz  njega.  Slojs.  II.  37, 
17.  —  S)  pod-jabuka  (u  govefeta  meso  od  buta  ispod 
prepona,  za  to  tako  uazvano  sto  se  jaraacno  zove 
jabuka  mjesto  ispod  kojega  je  to  meso).  Osn.  42. 

jibuko,  II.  (St.)  vidi  jaljuka:  Sto  je  juhuko  krvav' 
u  njedrima?  Rj.  —  Iz  njedara  jabuk'  izvadila,  al' 
jabuko  frvo  u  krv  oblito.  Npj.  2,  5G4.  jabuko  sie- 
dnjtga  roda.  dohizi  samo  gdjeito  u  pjesmama. 

jilbuko%',  adj.  Apfel-,  muli:  jabukova  voda  *.  j. 
jabukovaOa:  Opila  se  i  odrla  strina  da  oda  5ta  ne 
bih  ni  J.alio,  veC-  od  poke  rode  jabukovc.  Rj.  Jabu- 
koro  drvo.  .1.  Jablanci.  ARj.  IV.  389b.  sto  pripada 
jahuci.  vidi  jabu(^an.  —  za  uait.  vidi  aptov. 

jikbukovac,  jabukovc-a,  m.  ein  Stab  vom  Apfel- 
Imum.  bnculus  e  malo.  Rj.  jabukov  sfap. 

•labukovac,   Jiibukovca,  jii.   brdo   u  Velebitu.  Rj. 

jilbukoviii'a,  f.  —  1)  der  Cider,  cidrus.  Rj.  pice 
od  jabuka  kao  vino:  Krimari  krime  vino,  rakiju  i 
jahukovacii.  Rj.  .3'.t5a.  I'revarenik ,  prevarena  jabuko- 
raia.  Rj.  .'>f;7b.  Uezi  n.  p.  vino,  jabukovaca.  Rj.  (i47b. 
r«/i  jabukovik.  —  2j  rakija  od  jabuka,  ApfeWrant- 
wein,  crematum  e  potnis:  hoC-ai,  piti  jabukova(^e?  Rj. 
Txdt  -•■•■•'•  ■   ■    •  


jji<'  jaco!  Laut  urn  dett  Bock  zu  locken,  vox  alli- 
cifiitis  cai.rum.  Rj.  uzvik  kojiin  se  vahi  jarac:  Sad  \ 
pogje  baka.  uzme  u  rukavicu  osjevina,  i  stane  proei-  I 
pati  za  sobom,  vabei'i  jarra:  „Jav  jaco,  jac  jaco!"  I 
Jarae  igjaJe  za  babom.  Npr.  245. 

jiieija,*  /".  die  fimfte  Betzeit  der  Tiirkcn,  hora 
ijuiiita  orandi  Turcarum.  H).  peta  tnolitva  po  zakonu 
Muhamedoru,  poflijc  aksania,  i  po  njoj  i  vrijeme  kad 
Muhamedorci  klanjaju  oru  molitru.  Pa  kad  Lodia 
i<iii("-i  jaciju.  Rj.  20()a.  Kad  je  bilo  noci  po  jaciji. 
Npj.  2,  43.  A  kad  bila  rclika  jacija,  zauci.ie  hodie 
na  diamijam'.  2,  1124.  IT  Novom  .Sad\i  kad  zvoni  u 
veie  (zimi  u  [3?]  sahata  a  Ijeti  u  [5?]  kaie  se:  zvoni 
»i«  jaciju).  Ondje  ima  i  osobito  zvouo  u  koje  se  tada 
zvoni.  Ri." 

ji\cTj.ski,  adj.  sto  pripada  jaciji.  —  Jacijsko  zvono, 
n.  (u  Novom  Sadu)  u  koje  se  zvoni   na  jaciju.  Rj.* 

jjleanjo,  ii.  Rj.  verb,  od  1)  jafati,  2)  jat'ati  se.  — 
1)  -ttanje  koje  biva,  kad  tko  jaca  (das  Erstiirken,  yi- 
rium  lirniatio.  Rj.).  —  2J  radnja  kojom  se  megjv 
sobom  jaiuju  n.  p.  djeca. 

j!\tati,  <5ani,  v.  impf.  Rj.  —  1)  starker  tcerden, 
vires  assumo.  Rj.  jwstajati  jaci.  v.  pf.  sloz.  nad-ja- 
cati,  ob-,  od-,  o-,  pod-;  v.  impf.  nad-jacavati.  suprotno 
slabiti  2.  v.  impf.  prelazni  isp.  krijepiti.  —  A  dijete 
raslijale  i  jacase  duhom.  Luk.  1,  80.  Filologija  . . . 
tako  je  od  skora  pocela  dora.stati  i  juhiti  za  poslove 
toga  reda,  da  se  nikako  ne  smijemo  tuziti  na  njn. 
Rad  1,  10'!.  —  a)  sa  se,  recipr.  djeca  se  megju  sobom 
jaOaju,  t.  j.  rvu,  riugcn,  luctor.  Rj. 

jrieica,  f.  dem.  od  jaka  (najvise  u  koSuljaV  Rj. 

jai'iiia,  f.  die  Starke,  fortitudo.  Rj.  o.^obina  onoga 
sto  je  jako.  vidi  jakost,  jakota.  jaka  2,  jarka,  krepost, 
snjiga,  snaznost ;  isp.  sila.  —  Marko  Krajjevid  .  . . 
bez  vina  nije  mogao  nikud,  i  prema  jacini  svojoj 
mnogo  je  mogao  popiti  da  se  ne  opije.  Rj.  346a.  Jesi  U 
ti  dao  konju  jacinu  ?  Jov  .39,  22. 

jaeincii,  jaeinii-ak,  cka,  m.  (osterr.  die  Gerste)  ein 
Auyeniibcl,  (loliis  quidam  oculorum,  cf.  (■miiak.  Rj. 
vidi  ('micae  i  jefmen,  jeCmenik,  jecmi(^ak.  boljetica 
na  oku,  t.  j.  upravo  na  trepavici  bubuljica  gnojava 
nalik  na  zrno  jecma. 

ji'u'enje,  n.  verb,  od  jatiti  se.  radnja  kojom  sejate 
n.  p.  ptice. 

jiid,  7)1.  der  Kummer,  das  Weh,  aegritudo.  Rj.  tuga, 
nciolja,  zlo,  nesreia.  —  Idi,  jad^  i  Oemere '.  jade  ne- 
siti!  jadi  ga  ubili!  Od  jada  se  Vuee  preobuee.  Oj 
gjevojko,  moj  te  jad  ubio.  Nek  su  njemu  dvoji,  troji 
jadi:  jedni  jadi  gje  se  ne  vigjesmo,  drugi  jadi  gje 
se  ne  sastasmo,  trec'i  jadi  gje  se  ne  Ijubismo.  Rj. 
Ljuti  su  ga  jadi  zahusili.  Rj.  165a.  Vjernoj  Ijubi 
jade  zaduvase.  Rj.  171a.  Jadi  ga  zadesiU!  Rj.  171b. 
Tri  je  jada  nad  njim  izjadala.  Jedna  drxigoj  jade  iz- 
jadise.  Rj.  224a.  Vigjecete  jada  od  Turaka.  Rj.  231b. 
Jad  jadujcm.  nikoni  ne  kazujem.  Rj.  245a.  Jedva  na 
jedcine  jade.  Rj.  2o0a.  Nad  ujome  ?e  jade  provoditi. 
Rj.  604a  [isp.  poviie  2>rimjer  iz  Rj.  224a).  Bio  nekakav 
silan  6oek  koji .  .  .  u  svaka  bezakonja  upada.'e,  daje 
cijeli  grad  od  njega  na  jadima  bio.  Npr.  95.  Tako 
»ii  sveta  negjelja  ja(7e  ne  nanijela!  Posl.  'iOi.  Tako 
u  jadu  ne  kukala!  311.  Trista  jada  (u.  p.  na  njega 
poi'initi,  t.  j.  iskarati  ga).  320.  Ma  si  samo  sagreSio, 
ucinio  vclje  jade,  sto  ostavi  rauku  svoju.  Npj.  1,  91. 
Da  on  traje  u  jadu  godinc.  1,  385.  To  su  jadi  i  tvoji 
i  moji,  tvoji  za  mnom,  a  moji  za  tobom.  1,  463.  Uzori, 
Maro,  ravnine,  te  posij  svoje  jadove:  ako  ti  nikno  ?.ut 
neven  ...  1,  467.  Babiu  dvore,  tiio;  veliki  jade!  1, 
479.  .Mi  Turci  rise  jade  grade.  4,  154  (rise:  veie). 
Jedan  drugom  Ijute  jade  ditje.  4,  233.  Od  njih  grdne 


di  rijeci  g  lakvim  nuxt.  koje  znaie  rakiju  kod  rakija.  i  poiinise  jade.  4,  351.  Ako  tebe  iitekoSe   Turci,   ti  si 
j&bukatik.  m.  iiV/i  jabukovaca  1.   Rj.   i.</).  preva-    jutros  u  jad  Mi/ario.  4,  425.  Koji  jVif/e  po  Turtfiji  radi. 


renik,  prevarena  jabukovaca 

Jabuko\inu,  f.  A/ifelhoh,  lignum  mali.   Rj.  jalni 
kovo  drc<j. 


4,  446.  I  njegovu  pogubili  glavu,  i  od  njega  jade  na- 
I  cinili.  4,  503.  A  kakav  je!  tri  gajada  smela!  4,  506. 
I  Evo  zeman  i  vrijeme  dogje,  ako  Bog  da,  da  mi  jade 


jadiic 


465  - 


jajfllka 


lacat:.  4,  522.  Kv'  ovo  sii  judi  povrh  jaila.   4,  5211.  I 
)pct  su  lie  (uccus.)  osvojili  Tiiioi,  sc/Ac  sii  ni  (dut.) 
■ide  uiliirili.  5,  M.  N  jmloiii  sain    ti    iia   rivor   doAla, 
((/  jc  nuiif!   Kov.  110.   Jer   mi    vetikc  jttdc   zttdndc 
vrii'io^nu'i.  Kul  1,  20. 

jililiK'.  jai'ii,  '"•  j<tditn  covjek.  isp.  jndaS,  jndiiik.  — 
;  polja  Rladac  a  iztiiitia  jiidnc.  (Kad  je  Sto  uii  oCiiiia 
ijepo,  a  11  scbi  iicvaljaloi.  Fosl.  2!I2. 

jftdilll.  jridn.i,  itilj.  iinii,  iin>!('lif),  migliickUch,  mificr. 
;j,  riW(  jadiiiji,  jailovaii,  jadovil,  ojafrji-li,  /ajadnji ; 
lijedan,  l)olaii  2,  kiikav,  kiizaii  2,  iiemoi'aii,  tii?,aii, 
aloHtaii.  --  Koj::  je  iiju  (s<:er)  umndrio  i  xxahi  jadiiit 
iromu'itiiKt.  Npr.  10:').  Vrati  ni^  jndtiii  i  hdontim  doiiia 
lez  /,aloj;aja  krijha.  108.  A'alaj  nijo  dobro.  no  je  zlo. 
i  kralj  m-e:  >Sto,  jad(n>?<  11)5.  ■hulni  viik  poi'iie 
I'  (lisieu)  noaiti.  IT'.t.  Svejoj  je  platno  od  siiza  niokro, 

iulo  zlato  od  jadii  jddiio.  Npj.  1.  4!tl.  »Kojoni  bi 
lie  sinreii  iiinorio- ?  ■htdnom  bi  te  swriUi  umorio: 
ek'o  bi  to  iia  cetiii  straiie.  1,  .54.').  Da  ne  \nwnjaduo 
rce  moje  'rlcdajiii'^i  sirotiee  svoje.  3,  ."ilJl.  .\li  Sto  6e 
ia5c  jiidiic  duse'^  4,  24;).  Zadobio  sebi  agaluke  .  .  . 
Jadni  (?e  mi  biti  (iguluriU  4,  331.  »Kakve,  <!erce! 
mjjndnijc  muhe?'    Here.  174. 

jiidriiijc,  n.  dafi  Klujicn,  questus.  Rj.  eeih.  vd  ja- 
lati.  radnjd  kojom  tko  jiida. 

.Iiidiir,  ,I;'ulra.  m.  —  1)  voda  u  i^rbiji  koja  izvire 
I  iiahiji  Valjevskoj  i  teCe  dolje  izme<rju  Cera  i  Gu- 
■eva,  i  utjeee  u  Driiiu  ni^e  Ljesniee.  Kj.  —  'i)  kne- 
iiia  oko  le  vode.  Kj.  —  3)  Crni  Jadar.  voda  u  Bosni 
izvire  u  Kraljevoj  (Jori  pod  KaSlatom).  Rj. 

juilas,  III.  Tesko  Viija.5u  i  jadasu!  Rj.  isp.  jadae, 
;i(lnik.,/r('/i(M  covjek.  —  ytjecis  takim  nast.  kod  hrndni. 

Jikdati,  diiin.  r.  iiiipf.  klagen,  qiteror:  I  on  ode 
Ivoru  jiidtijuci.  Rj.  kao  pokagivati  jad  scoj.  n.  p. 
■ijecima,  pluceni.  vidi  jaditi,  jadikovati.  v.  pf.  sloL 
zjadati. 

jiltlika,  /'.  falix  hahylonicu  L.  rrsta  rrhe  kojoj granje 

tiice  nishrdo  visi:  Pa  ouda  kladenae.  pored  kojrii 
iidi  kakva  tiihia  jndika  (vrba).  Jlegj.  4().  Jadiku, 
-ali.x  liabylonica  L.  Rossi,  u  8pljetii.  AKj.  IV.  400a. 
■((/(■  strinoiiled,  strmogred. 

jiidikov.  adj.  (st.)  Jammer-,  qucstufi:  Pod  grlom  joj 
'Kcf  jiidikiifo,  kiidgoi:  bodi,  neka  jadikuje.  Kj.  sto 
iripiida  jadici  (drvctu).  kod  toga  se  svagda  misli  na 
ud,  jadikoraiije.  —  Ako  1',  konju,  udo  dovedemo, 
)pleSi'e  ti  jade  jadikove.  Npj.  1,  15. 

jftdikovac,  jadikovca.  m.  (st.)  Jammer-,  quextus: 
'.agazieei  u  klanee  tijesne,  Boga  mi  su  klanei  jadi- 
■orci:  onde  mloge  jailikujii  majke.  Rj.  isp.  jadikov. 

jikdikovaiije,  n.  das  Wehklageii,  lameiitutio,  eju- 
idio.  Rj.  verb,  od  jadikovati.  radnja  kojom  tko  ja- 
likiijc. 

ji\(likovati,  jiidikiijem ,  v.  impf.  uehklagen ,  la- 
iieiitor:  Kudgod  hodi,  neka.  jadikuje.  Rj.  kao  poka- 
:iputi  j((d  scoj,  n.  p.  rijecima,  placem  i  t.  d.  vidi  ja- 
lali,  jaditi.  —  Jeleu  pase  .  .  .  za  dan  pase,  za  driigi 
loluje,  a  za  tredi  jade  jadihtje.  Npj.  1,  273.  Nad 
ijim  Vredrnf:  jade  jadikuje:  »J'o  Nenade,  mojejarko 
mnee!  2,  81.  Ljuto  cvili,  do  Boga  se  f  uje,  jadikuje 
-iano  kukavica,  a  prevri'e  kako  lastavica.  4,  208. 

jjtilikoviiia.  f.  (st.)  Trauerbaum  (?).  —  —  gusle  ja- 
lorove  i  gudalo  od  jadikovine.  Rj.  drvo  jadikovo. 

jAdiiiji,  adj.  vidi  j.adan:  Vino  pije  Senjanine  Ivo 
iiasred  Sonja  grada  bijeloga  na  jadinje  gitvno  Deaan- 
■i(.<a.  Rj.  vidi  'i  jadovan,  jadovit.  —  takva  adj.  kod 
nidinji. 

jaditi,  dim,  v.  impf.  Ej.  vidi  jadati,  jadikovati.  v. 
u/'.  sloL  do-jaditi,  iz-,  o-,  po-  (se).  —  1)  klagen,  qucror. 
Kj.  kao  poka:ivati  jad  svoj,  n.  p.  rijecima,  plaiem 
■  t.  d.  —  Ne  (!e  slavuj  da  peva,  nego  hoee  da  jadi. 
Npj.  1,  482.  Poirje  Isiis  krst  nosedi,  sveta  majka  jad 
iadeci.  Here.  332.  —  2)  sa  se,  retleks.  kome,  sich  be- 
klagen,  conqueri.  Rj.  vidi  tuiiti  se  kome   (na  koga). 


—  Jo5  se  baba  jaditi  lioea.lc,  no  Joj  ne  da  I'clre  apo- 
stole.  Npj.  2,  15. 

.J!\*liii<-a,  f.  die  Armc,  miseni.  Kj.  jadna  iennka 
glava.  ridi  ojagjenica.  isp.  ne8re(?nica.  —  Spopanu 
jadnicu  i  zakoljii.  Npr.  2t)0. 

jadiiii-e,  jadnifeta,  n.  iingliicklichcK  Kind,  mixer! 
Rj.  jad  no   dijcle. 

jildiiTk,  jadnika,  m.  der  Arme,  miser!  cf.  ojagjenik. 
Rj.  jadan  cuvjck.  isp.  nc.Mrel^nik.  —  VcHelire  jedan! 
kad  koga  karajii,  mje.Mlo:./((d(ii('c,  nesretniee!  Kj.  .5<Sb. 

jadli6('-a,  /'.  osoliina  onogu  sto  jc  judno:  No  da 
vidis  Petrovie  ( 'joigjije,  koliko  inii  na  jadnoii  liilo, 
iiiti  spava,  nil'  se  razgovara.  Npj.  5,  21.  —  zu  nasi. 
vidi  kod  bislrilila. 

jadol  inlcrj.  pripijeva  se  gdjeMo  ii  pjeHmania,  ii. 
p.  Da  Ii  mi  jc,  jado!  jedna  litra  zlata,  da  pozlatiiii, 
judo!  Bogdauova  vrala.  Rj. 

jadoliku,  adv.  traurig.  triste,  cf.  ialosno:  kako 
tioe  jadoliko  grailii,  sa  krila  iui  br^DO  perje  8ka£e. 
Rj.  kao  nalik  na  jad. 

jiiduvaii,  jadovna,  adj.  w/j  jadan,  ialostan:  Pope 
Jove,  jadovna  ti    majka.   Rj.   ridi   i  jadiini,  jadovit. 

—  BjeiSi  k  meue  jadovna  (jjerojko!  Npj.  4,  G4. 
jiidoviinjc,  n.  das  kummervolle  Lebcn,  der  Gram, 

uegrititdo.  Rj.  verb,  od  jadovati,  koje  vidi. 

ji'ldovati.  jaibijem,  r.  im/if.  sich  grdmen,  ingemo: 
J.id  jadujem,  nikom  ne  kaziijem.  Rj.  kao  u  jadu  zi- 
rjeti,  u  jadu  biti.  —  Jaduje  dusa  u  nevolji  ovoga 
svijeta  i  vapije.  DP.  45. 

jad6vit,  adj.  vidi  jadan:  I  u  gori  kamen  stano- 
viti,  pod  njim  sjedi  Mujo  jadoviti.  Ku(5ko  Fate,  ja- 
dovita  bila.  Rj.  ridi  i  jadinji,  jadovan. 

•ladoviiTk,  m.  planina  u  Srbiji  (prema  Jadovniku 
ima  ibugo  visoko  brdo  koje  se  zove  Kukavica) :  1 
Pavlieu  ispod  Jadovniku.  Rj. 

•ladraniii,  m.  Einer  aus  Jadar.  Rj.  covjek  iz  Jadra. 

■Is\dranka,  /'.  Eine  aus  Jadar.  Rj.  zenska  i;  Jadra. 

.liidraiiskT,  adj.  —  1)  von  Jadar.  Rj.  Sto  pripada 
■tipravo  Jadranima  i  po  tome  Jadru:  Antoniju  Bo- 
gi(5evicu,  vojvodi  Jadranskom.  N|>j.  1,  .500.  —  2)  iidri- 
atisch,  adriuticus.  vidi  Adrijatski.  —  Otoci  Jadran- 
skoga  mora.  Srb.  i  Hrv.  4.  Po  gradovih  svega  slo- 
venskoga  primorja  jadranskuga.  Kad  9,  195. 

jiigaiiei,  jaganaca,  m.  pi.  gorori  se  rijetko.  a  samo 
u  mnozini  kao  i  jaganjei,  koje  ridi.  u  jednini  janac, 
janjac,  jagnjie  (sre  trojc  rijetko),  jagnje,  janje.  — 
Momcii?   Ouva  jagance   u   zelenoj   iumici.  Hero.  255. 

jaaaiijci,  jagaiijaca,  m.  pi.  die  Lrimmer,  ugni.  Kj. 
ridi  jaganei,  Jaujoi.  coll.  jagnjad,  janjad,  dem.  ja- 
ganjc'ii?i,  janjiMoi.  sing,  kod  jaganoi.  —  Ova  ovoa 
jaguji  svake  godine  po  dvoje  jaganjaca.  Rj.  244a. 
•lareniea,  jarina,  viina  od  jaganjaca.  Rj.  247b.  l)ao 
bib  mu  biljadu  ovaca  i  pod  njima  bijele  jaganjce. 
Npj.  3,  145. 

jatfi'injeiei.  '«•  P^-  f'«"'-  o^  jaganjei.  Rj.  vidi 
janjcitji. 

JAs'lf',  '».  presime  po  materi  Jagi.  Jdga  hyp.  u 
kajkavaca  od  Jagata.  —  Jagic  se  trudi  istumaciti 
gragju  .  .  .  Rad  17,  H)G. 

jdgla,  f.  ein  durch  Braten  geborstenes  Korn  Ku- 
kuricz,  granum  zeae  tostionc  diruptwn,  cf.  kokica  4. 
Rj.  iskokano  kukuruzno  zrno. 

jJislae,  m.  (u  Baranji)  vidi  jagovcina.  Rj.  vidi  i 
jaglika  1,  jagoi'evina,  jagori-evina.  primula  ucaulis 
■Tacq.  primula  suaveolens  Bertol.  Rj.^  biljka. 

jiVi^luk,*  m.  (u  C.  U.)  vidi  jagluk:  I  jagluke  na 
njih"omrfio.  Kj.  vezen  ubrus  (za  otiranje  znoja).  — 
C'itavu  nedjelju  dana  vise  (.djevojci)  o  C-uku  jaglaci 
od  kojijeli  se  mlada  gore  ne  vidi  .  .  .  onda  se  jaglaci 
skiuu.  Rj.  7(;ib. 

jiisllka,  f  —  J)  (u  C.  G.)  vidi  jagoeeyina.  Rj. 
vidi  i  jaglac,  i  si/n.  ondje.  —  2)  u  zagoneci,  cf  ku- 
krica.  Rj.  —  Majka  kukrioa,  otac  jaglika,  gjecioa  ma- 
uita  l«okot,  grozd  i  vino  ili  rakija).  Rj.  313a. 

30 


.laslikii 


_  4(!t'.  — 


.Ins:*)  (I  a 


imeiia  icnska  od 


JikrlikA.  f.   ime  iensko.    Kj. 
hilja  tihi  Visnjn. 

JMclikov.  •idj.  sio  pripiiilij<i<iliri  1:  Sve  mi  s'  gore 
jHiklouiic,  s;iuu>  njesii  do  tri  gore:  jediio  goni  j<i- 
(llih't- 1,  litre.  ;t34.  id  mwf.  ov  isp.  nptov. 

j;iilii>'ic!».  /".:  I'  dvoriina  sjevoji^ioa,  bjele  dvore 
ni,  ioora  jitgliieieom.  Hero.  L>73.  :H<ii-enje? 

if;  jilfrlllk. 

ji'ialiu'ir,  m.  (/fiH.  orf  jagluk.  Kj. 

Jiisluk.*  Ml.  etii  gcsiickict  Sclnreisi'turJi,  sudariutn 
((it'll  piitiiiiu.  Rj.  r«rcH  tihri(!!  ;<i  oliraiije  znqju.  vidi 
jairlak.  drm.  j:»i.'lii<>i(.'.  —  Na  jednoj  so  vodi  iimivali, 
ojohii,  sr  jiiijliik  iitirtili.  Npj.  1,  2(jt5.  Oiia  mi  je 
K.^oi  jaffliik  dala,  i/iifoiii  le.-fH,  ii  gjulsii  uh'jcljen. 
1.  ixU.  ".\rapove  oiM  izvadio,  oi-i  zavi  m  tanku  ju- 
glukii.  2,  4t>S.  Pa  ga  briSe  srileiiiiii  jctghikom.  3,  49(5. 

j^nna,'  /".  l«oc.  jitgrnu^  mi  jagmn,  nisscnd  (geht 
die  H'drtrr  <i'i;,  rtiptiiii  (n-iididi).  Rj.  —  Ode  >i« 
jagmu  kao  alva.  iKad  sic  5to  brzo  rasproda).  Posl. 
232.  ri</i  jagmiti  se  oko  Jia.  isp.  grabilo,  prrabiis, 
grabao:  daniv*  je  na  drvima  grabac,  t.  j.  grabe  ,se 
Ijudi  oko  njih.  Kj.  i'Ta. 

j^Kmiti,  mim,  c.  impf.  —  1)  sich  tim  eticas  reis- 
sen,  rupio.  Rj.  riV/i"  gr.ibiti.  v.  pf.  sloz.  pojagmiti, 
ujaginiti.  —  'i)  sa  se.  rcflehx.  oko  sta,  sich  dninyen, 
rei<u>en  um  eficus,  rupio,  diripio,  eino,  distndio  eer- 
tatim.  Rj.  »<i  jiigmi'  s*o  n-imati,  kupotati.  isp. 
jagnia. 

jasrraljenje.  ».  verb,  od  jagmiti  i  jagmiti  se.  radnja 
kojum  tkv  j(tgmi  sto   Hi  kojom  se  tko  jagmi  oko  sta. 

jftrnjaid,  f.  coll.  juiige  Lammer.  rWi  jaganjei.  Rj. 

■ridi  janjad.   Onda   fe   ti   svi   kouji   sami   doci  i  kao 

jagnjiid  padnuii   pred   tobora.    Npr.    121.  Zaklase  mi 

cetr'eM  jayitjadi.  Npj.   4,   3S.  Stoji  bleka  ovce  i  jag- 

njadi.  4,  Hil. 

j&gmje,  jagnjeta,  ii.  das  Lamm,  agnus,  cf.  janje. 
Rj.  ridi  i  jagnjii?.  janae.  janjac  (oro  trujc  rijetko). 
pi.  jaganjei,  jaganei.  cull,  jagnjad,  janjad.  dem.  jag- 
njei-cf.  j<;;;iijc  niei'i.  isp.  meOati.  —  Je  li  vei'e  ./aH;'e  za 
zaklanje?  Rj.  ITiib.  hinece,  jagnje  ito  se  izvadi  iz  ovce 
kad  je  viik  zakolje.  Rj.  22i;l).  /'<;«,  pos!  uzvik  kojim 
se  vabi  janje.  isp.  Rj.  :>4l)a.  Prehodni  ovan  (prve  godine 
jagnjc,  druge  dvizae,  treee  namljeeak,  6etvrle  pre- 
bodnik  i  onda  jednako  prehodi).  Kj.  584a.  Sugare, 
croo  jiignje.  Rj.  723a.  Uhotka,  u  prolje<^e  jagiije,  u 
jesen  Jiljezc,  na  driigo  proljei'e  dviziea,  a  na  tve6e 
ako  se  ne  ojagnji  onda  je  uhotka.  Rj.  7y4a.  Umi- 
miljato  jagnje  i  dvije  majke  pose  (a  omraziio  ne  <!e 
ni  jedne).  Posl.  333.  I  donose  gospodske  pouude  .  .  . 
i  jagnjeta  prije  prainaljei'a.  Npj.  1,  285.  Nije  zora, 
vec^'  je  mesec,  pospavaj,  jagnje,  kod  raene.  1,  34fi. 
Stade  njeuiu  care  lie.sjedili :  >.Jagnje  moje,  Rade  ne- 
imare!  gradii  li  mi  Ravanicu  (•rkvu<  ?  2,  207.  Za.spa 
Jovo  kako  jagnje  ludo.  3,  1U5.  I  izljegne  jagnjc  za 
zaklanje.  4.  211.  <)vo  iei  prinosiii  na  oltaru :  dra 
jagnjeta  od  godine.  .Mojs.  II.  29,  38.  Samuilo  uze 
jedno  jagnje  odojce,  i  prinese  ga  svega  Gospodu.  Sam. 
I.  7,  '.>.  Kao  jagnje  na  zaklanje  vogjen  bi.  Is.  53,  7. 

jiirnjcrl  Ijagnjei'tl),  adj.  Lamm-,  agni.  Kj.  sto  pri- 
pada  jagnjeta,  jaganjcima.  vidi  janjeci.  takxa  adj. 
jarei'-i,  jiine<'-i,  krme('-i,  magarei^i.  ovne(:i,  pileci,  pra- 
8ei5i,  pse(^-i,  Hrnei'i,  svinje<;i,  telei'i.  —  Bagana,  jagnjcia 
kozica.  Rj.  11a.  Mnogi  Srbi  prije  Gjurgjeva  dne  ne 
jedu  jagnjc'hga  mesa.  Rj.  151a.  Pod  jagnjevum  kotom 
mnogo  pijia  kiiijak  \ei\.  Posl.  251.  Seljaci  jagnjeii 
opornjak  zovii  kraljica.  Pis.  2<i. 

jikrnji-d,  jagnj^da,  m.  der  Pappelhaum,  die  Pap- 
pel,  populus  (nigra  L.  Ri.^).  cf.  jablan.  Rj.  vidi  ja- 
gnjeda,  janj  i  jftnja.  —  .Jablan.  topola.  jagnjed  i  ja- 
"■'■  '  '    jedno  na  drugo,  ali  .se  opet  jedno 

['  'ije  koje  manje  koje  viSe  .  .  .  topola 

'  J    ■    ' '■    ••'»  da  je  jedno.  Rj.  243a. 

jiiirnjeila.  f.  tiili  jagnjed.   Rj.  —  Jasike  debele, 


kao  Jto  su  topole  i  jtigttjede.  ja  nigda  nijeaam  vidio 
Kj.  24;5a.  vidi  i  j.'inj  i  jitnja. 

jJliiiijtMlov,  adj.  .ito  pripada  jagnjedu:  V  velikon  i 
bakiiu'ii  kiiva  se  liJce  leskovo,  topolovo  i  jagnjcdovo\ 
M.  (ij.  Miiieovii'.  .\l\j.   IV.  412a.  gorori  se  i  u  Hrr 

J!'iaiiJ*'"j<''  "■  <'"'■'  Lammcn,  partus.  Rj.  rerb.  oi. 
jagnjiti  i  jagnjili  se.  radnj((  kojom  oi'ca  jagnji  ili  s, 
jagiiji.  ridi  jaiijoujc,  mlagjenje.  isp.  jagnjivo. 

jiVs:iijt>.Ji('i>,    (I.   (/(■)".   od  jagnje.    Rj.  ridi  janje5ee 
takra  dem.  kod  djeteJee.  —  I  iiisla  mi  ne  dado,  razmi 
jedno  jagnjcsce.  Npj.  1,  131.   Ne  imade  pouizuije  ii ! 
vine  od  jagnjcsca.  I.  .\nei(5.  Kakono  jedno  mirno  ja\ 
njc.ice.  A.  Kaeie.  .\Rj.  lY.  412b.  I 

jikiflijotillil,  f.  Rj.  nrfi  janjeliua.  —  1)  das  inm  j 
'  merlleisrh.  euro  agnina.  liy  jagnjere  mcso.  vidi  i  j&ny 
Oevina.  —  Is  otole.  orlelinol  nije  ovo  jagnjetina  neg( 
moja  muzetina.  Here.  239.  —  3)  das  Lammfell,  pel . 
lis  agnina.  Rj.  jagnjeca  koza:  Taml)arina,  kao  gnn_ 
veliki,  po.stavljen  jagnjetinom.  Kj.  731a.  "i 

jiisiijolov,  adj.  sto  pripada  jagnjetu.  kad  se  po' 
iHisZ/u  kao  lice.  —  Sakrijte  nas  .  .  .  od  gnjeva  jagnje 
tora.  Otkriv.  fi,  Hi.    Dogje  svadba  jagnjetova,  i  iem. 
njegova  pripravila  se.  19,  7.  I 

jit^'Oii'*''  /•  ^"  ^-  C"  ^  zcnsko  jagnje,  ein  ireiblichei' 
Lamm,  agna.  Kj.  vidi  janjiea.  dtm.  jagnjifica.  —  T 
uama  voiliee  i  jarice,  janjice  i  mii.ske  glavice  .  .  .  Ds 
se  ragju  jariee  i  hijele  jagnjicc.  Rj.  54b  (ra^u  dijn- 
lekt.  mjcsto  ragjaju). 

jika:!!]!!-!^!),  /'.  dem.  od  j.agnjiea:  Provre'  ia  sc  ja- 
gnjiiirom.  Kj.  —  Ufati;"-!!  ^(((/(ytacit,  prosueu  joj  ja- 
renieii.  Kj.  247b. 

jiia:iiji<-,  )».  (u  Dubr.)  vidi  jagnje.  Rj.  ridi  i  janae 
janjac.  —  NavrvljeSe  okolo  njega  Bog  zna  kolikc 
jagnjica  od  svake  vrste.  Npr.  101.  ' 

jria:njilo,  h.  mjesto  gdje  se  jagnje  ovoe.  cf.  ja-, 
gnjivo.  Rj.  —  rijcii  s  takim  rta.'it.  kod  bjelilo  1.        ' 

jil^iijiti,  njTni,  v.  impf.  Rj.  vidi  janjiti.  v.  pf.  sloz 
iz-jagnjiti,  o-,  ob-.  —  1  a)  lammen,  cdo  agntim,  enitor. 
ova  ovea  jagnji  svake  godine  po  dvoje  jaganjaea 
Rj.  kaze  .«e  za  ovcu  kad  ispusta  iz  sche  jagnje.  i.<rp  ' 
jagnjiti  se.  —  l>)  ovce  cuvati  dok  hudu  sjanjne  (hregjcj 
i  dok  se  izjagnje:  Bozo  sestre  divno  razregjuje  .  . 
tre<3ii  Salje,  da  mu  jagnji  orce.  Here.  335.  —  2)  su 
se,  rejleks.  lammen.  pario  (de  ore):  ovce  se  jagnje 
ve6.  Rj.  znaienjc  kao  jagnjiti  la.'!  razlikom  sta 
ovdje  nema  ohjekta.  —  Dnigojagnjcniea,  orca  koja 
sc  po  dnigi  put  jagnji.  Rj.  141b.  Mladiti  se,  vidi  ja- 
gnjiti sc.  Rj.  302b. 

jasiijivo.  n.  (st.)  das  Lammen,  agnorum  partus: 
»L)a  grdne  crkve!  a  bijesnih  svetaca!  cudna  mjesta 
za  jagnjivo!  ustavidete  konje,  da  se  pusta  Boga  na- 
j  molimo^  (pripovijeda  se  da  je  rekao  nekakav  llerce- 
i  govac  kad  je  udario  pored  nekakva  velikog  nama- 
slira).  cf.  jagnjilo.  Rj.  vidi  janjivo.  jagnjivo  =  ju- 
gnjenje.  —  za  nast.  isj).  jedivo. 

jnar6r-orina,  f.  Art  Pflanzc,  herbae  genus.  Rj.  vidi 
[  jaglae,  (■   si/n.  ondje.  —  jagofevina   {go  stoji   mjesto 
gao,  a  to  mjesto  TAl.).  Korijeni  4. 

jiigoda,  /.  —  1)  die  Erdheere,  fragiim.  U  Dii- 
broviiiku  se  kaie  j«(/o(i«  pozemljnsa.  Rj.  »'(Vij  dreteza. 
dem.  jagodica.  —  8  golim  grlom  «  jagude  (poi^i  ili 
dignuti  scV  (.  .  .  Kao  da  lii  eoek  posao  da  bere  jagude. 
a  ne  ponio  suda  nikakvoga).  Posl.  283.  <)  jagodo. 
za'vo  moja  I  Sto  me  zove.^,  nevo  moja  I  Here.  282 
{isp.  Snalio  moja,  od  zlata  jabuko!  Npj.  1,  41).  — 
2)  ridi  puce  1  (vinovo).  vidi  i  zrno  (u  grozgja).  — 
Proitdr'o  bi  ga  «  .jagodi  grozdja.  DPosl.  i04  (grozdje 
starije  mjesto  groiSgje).  govori  se  i  u  Hrr.  —  S)  pi- 
u  obraza  gornji  dijel  ispod  oka.  vidi  jagodiee  2.  — 
Gjuzel  Ajka  umivala  lice  .  .  .  do  jagoda  solute  spu- 
5tala.   Here.   1()4. 

JilvriMla,  /'.  ime  zensko.  Rj.  —  Red  dopao  Jagodi 
zaovi,  al'  ne  smije  Jagoda  gjevojka.  Npj.  1,  584. 
imena  zen.ika  od  hilja  kod  Vi.^nja. 


jni!:u(li<-a 


'1(!7 


jiiK;o<li(>a,  /'.  ---   Ij  (Ivm.  ud  y.vj:od:i.  Kj.  -      '•>  JMjfd- 

ice.  pi.  ilic    W'anyeii.  i/eiiac:    V   Milicf   (hijro    tropa- 

ice   pri'Ufile  joj    riiiiien'  jiiiiodicc.  jiujodicc    i    bijelo 

ii'e.  Hj.  »  (>hr,i:(i  ijoniji  dijcl  ispod  iil;ii  knji  jc  ohicno 

mneiiiji.    ridl    jajrodo   .'!.   —   ,lc.s'  viiloo    nijni)  vino? 

liiaki"  SM  jiiiiiidicc..   Npj.   1,  .'i^f).    Hoiiinvir  jc  Uio  .  .  . 

iivili  iliiuaOkili  obruzii  s  iitpidim  jitiiddiriiniii.   |)!iMii.'a 

,  20. 

JaK'iiilin:!.  /■  viiroJ  (i  ziiliiifi  u  Si-liiji  hli/u  .Mm-iivc.  Rj. 
•laK'Oilinac.  .la^orliiu-a,  iii.  ciiicr  run  Jaf;:<jiliMa.   Hj. 

ovjfk  i:  ■laiiiidinc. 

■iairt'xiriika,  /'.  F.inc  von  .lafiodiiia.  lij.  icnska  glava 
:  Jdfindiiic. 

.la«'6(llll.skT,  '('/;'.  fan  Jajjoiliiia.  Kj.  sfo  jiiipiid<c 
Uifjodiiii. 

iliku'odiija,  /'.  (idj.  linlo  u   Uafrjevini.  Uj. 

jikeiuliijara,  /'.  t.  j.  kniska.  vine  Ail  Frnlibirnen, 
liri  iiiiiluri  iiniiis.  l\j.  kruska.  —  rijcci  s  iakiiii   iinKt. 

(id  ajuii'ai'a. 

jAtrodiijak.  Ml.  mjoslo  jrdjo  jagode  lasUi,  J'Jnlhcc- 
■enxtrnucli,    frnfictumY    Rj.    —   rijcci  s   takim   nasi. 

idi  kiid  bn>tMJak. 

jaifOrroviiia,  /'.  (u  yrijemu)  vidi  jagoceviiia.  Rj. 
:ij;oii''ovina  ()■  (5e  bili  umclmito  po  Sto  .'te  pravo 
iblirji'  rijec^i  /.aboravilo).  Kurijcni  1.  ri<li  i  jaglae.  i 
■  ijn.  iiiidjc. 

jiiKUVi'ilia.  /'.  (u  Baiiiji)  );«/(' jairoOeviiia.  Kj.  jagov- 
■iiia  (V  jc  iiiiu'tiiulo,  lujesto  jdijociim,  a  to  lujesto 
iiujiwcinii).  Korijeni  4.  vidi  i  jaglae,  i  syn.  oitdjc, 

jitS'l"/./  "'•  dcr  Fuchiis:cliiiniiicl,  eqiiim  raricyatux. 
Kj.  Injeli  konj  s  rifijiiMijcm  pjci/amii.  ARj.  IX.  lltil). 
—  Izlijoi'o  Bakal  iMilosavo  iia  jiuyrzu  konjii  vplikome. 
Npj.  1,  211. 

jAirrzafit,  (idj.  klciii  geschiicM,  cquus  varicijatus. 
Kj.  .s((i  jc  sarcno  kiio  konj  j'tfirz. 

jiufrzov,  iidj.  des  Fiiclis.tcliiimnels,  equi  variegati. 
Kj.  sti)  iiripiida  jiKjrzw  (koiijii).  —  sa  nasi.  inp.  alatov. 

ja^jt'iijo,  H.  i-crb.  0'/ jaditi  i  jaditi  se.  radnja  kojom 
'ko  judi,  Hi  se  jitdi  (kome). 

jiiha,  /'.  ixp.  jabauje.  der  liiit,  eqtiitntio.  —  Eto 
[lami  dv.oju  koiijanika!  .  .  .  nake  jahe  u  svoj  Lici 
nenia.  lINpj.  4,  iiS.  Na  njegovu  jahu  gledaju(!i,  ko 
kad  je  husar  i/  Prini-ipovine.  4,   100. 

jiilifK',  jabi'u'a.  m.  kujijase;  dcr  Ecitcr,  cqiiex,  xeifaor. 
lidi  konjik,  koujaiiik,  atlija.  —  Ti  si  mi  bio  malj,  oniiije 
iibojuo .  .  .  tobom  zatrb  konja  i  jahiuui  iijegova.  .fer. 
:")1.  21.  Dohitr  jiiluic,  dnigo  ne  ziiaui  nisla.  St'ep.  uial. 
111.  .Jidiiic  ga  drzi  uzdoiii.  M.  (ij.  Milicevii'.  AHj.  IV. 
117a. 

jaliitfov,  adj.  kto  prij)iida  jitlmcu.  govori  se  u  ITrv. 

J!llia(''ki,  adj.  H.  p.  hii:.  sto  pripiida  jithucima  Hi 
I'dtiiiu  kojcmu  ffod. 

jiYliaoT,  adj.  II.  p.  knnj,  Beit-,  equitatoriuK,  cf.  ja- 
5,a('i.  \\].  Mo  jtripadu  jiihaiiju.  —  Binjak*  (jaha('-i  konj). 
lij.  2<ia.  Ti  odja.5i  konja  jididccqa,  pa  uzjasi  na  jedeka 
svnga.  \(ij.  3,  2G8.  y.n  mist.  ixp.  kod  brijai'i. 

jillialica,  f.  —  1)  dns  Nelicnpferd  des  Sautnfuhr- 
iihiiiii>:,  <hi.<f  sein  Gebdck  trdijt  uiid  da.i  er  zuweilcn 
sellist  reitet,  cquus  jwmcntarii  cqiUtalorius,  Kj.  konj 
povoditik  koji  kiridiiji  nasi  prtljaijti,  a  i  sum  kiri- 
d-ijii  na  njcmit  katkud  ja§e.  —  3)  dcr  Trimnfu-urf 
im  kWs-Spicl,  jactus  victor  in  ludo  klin,  qucm  vide: 
Rj.  <  )naj  sto  baca  klis,  cuva  palic-om  da  ne  pogode 
11  konja  .  .  .  otida  im  baci  klis  tripiit  s  konja  .  .  . 
onda  im  baci  posljednji  put  jalicu:  pa  ouda  gdjc 
padno  klis,  itzjasu  svi  one  sto  su  nadigrani,  i  jasu 
ih  do  konja.  Rj.  27.%.  vidi  jalka. 

jalinlka,  /'.  jahaliea,  ja(ha)lka.  Korijeni  2y.  vidi 
jalka, 

jiihanjo,  n.  das  Itciten,  equitatio.  Rj.  verb,  ud  jahati. 
rndnjfi  kojom  tko  jase,  n.  p.  konja.  isp.  jaba.  —  U 
eijelome  Risnu  ne  znam  imaju  11  sad  dva  konja  za 
jahaiijc.  Kov.  (19. 

jilhati,  jaSem.   v.  impf.   rciteii,  equito,  vehor  equo. 


mil  jezditi.    v.  pf.   sluL   do-jahati,    i/.-,  lui-,  ob-, 
1)0-,    pre-,    pro-,  laz-,  s-,  iiz-;  po-jabmili,  nizjali- 


I  od-, 
niiti,  iizjaliiiuti ;  posjaliivali.  r.  impf.  iito:.  do-jaliivati, 
na-,  od-,  pre-,  pro-,  s-,  nz-.  /,  /  „)  jiihali  ne  ka- 
zujiiri  slo  ili  nil  renin:  .Vsan-aga  kroz  gorii  jWkmc. 
na  vitu  se  jehi  naslonjase.  Npj.  1,  '271.  .la  otidoli 
jaliat'  II  Drobnjake,  lioi'ii  knpil'  gro5e  i  Harare.  4,  471. 
•s'l  se,  puss.:  Dizgen.  od  nzde  oiii  kaiii  flo  w  drie  ii 
nikania  kad  sc  ja.^c.  Rj.  119a.  ~-  b)  jtilntti  na  icmn 
(na  koiiJH,  na  miiijarrH,  i  t.d.):  Od  prije  hii  jedini 
kaiugjeri  bili  naroiiiia  gospoda:  na  dobrijem  konjma 
jahali.  Rj.  ;i9lia.  Jasc  iiui  na  vrutn.  Dl'osI,  .■17.  .ledan 
eovek  jao  na  niagarcu.  Dauien  ;},  2.'iri  (jaliao  r- 
jao).  Imase  triileset  sinova,  Voy  jahahu  na  iridcsctoro 
magaradi.  Sud.  Id,  4.  —  r)  jaliati  Hlo.  n.  p.  kuiija : 
(Ide  li  je  konj  slo  ga  jcjahao.  Npr.  27.  Tiaii  ii  vojsei 
ata  vrana  \n\)i.'i\  nejaliana.  \'.i'2.  Kno  da  .sh  <;«  ( 'igaiii 
jahali.  (Rece  sc  za  igjava  konja.]  Tosj.  l.'ll.  Ilrani 
konja  kao  brala,  a  ja.si  ga  kao  dujimaiiina.  3-12.  Ja.sa 
konja  adzaniijii.  Npj.  1,  Mr)2  ('.laiia  rajeslo  jaa,  iipruvo 
jahali.  Ova  |iogrjeska  iile  megjii  one,  ilo  se  govori  .  .  . 
mjesto  jahali  jasein :  jasiti  jaSim.  mirisili  iiiiri.iini, 
injesto  mirisati  miriSein.  Viik).  —  //,  sa  ne.  — 
1)  rejlcks.  ili  pass. :  dobro  se  jaJe  oviij  konj,  sich 
reiten  la.s.ten,  eiiuitari(?).  Rj.  —  2)  recipr.  ja.iu  se 
djeca,  n.  p.  kad  se  igrajii  kliaa,  einander  reiten, 
equitat  alius  c.c  alio.  Rj. 

jaliSr,  jiibora,  m.  (u  C.  O.)  vidi  javor  mil  alien 
Ablcitungen.  Kj.  po  biljesci  Njcmackoj  u  Crnoj  se 
Gori  u  svjcma  od  rijeii  javor  doeedcnijem  rijciima 
mjesto  V  ciye  h ;  dakle :  jahorina,  Jahorje,  jahorov, 
jaliorovina. 

•lAliorina,  /".  vidi  Javorina:  Kolika  je  Jahorina 
planin.i.   Kj.  vidi  i  Jaorina. 

.lahdrjc.  n.  ime  planini.  Ti  protnri  glase  na  Ja- 
hurjc.  ,\|ij.  o,  274.  ridi  .lilvorje. 

jiiliurov,  adj.  vidi  javorov.  jrtiiorovina,  f.  vidi 
javoroviiin.  isp.  jabor. 

Jiiija,*  m.  vidi  pjeSak :  Ku^'jaiju,  careva  pjeSaka.  Rj. 

jiiiz,  III.  (n  Hrv.)  nekakva  vodena  ilea,  kao  iaplja, 
ali  je  odozgo  erna,  i  jede  se.  Rj. 

jaj,  uivik  u  pripjevu  narodne  pjesvie:  Ej!  jaj  giga 
ga.  Here.  27T. 

jiNiiijT,  adj.  II.  p.  Ijiiska,  Ei-,  ori,  Rj.  sto  pripuda 
jajetii.  vidi  jajiiiji,  jajski. 

jikjaea,  /'.  t.  j.  sljiva,  Art  grosser,  weisser  P/laumen, 
pruiii  genus.  Kj.  jajai'a  (osn.  u  jaje).  Osn.  iiuO.  sljiva 
kriipna  bijela  (kao  jajc  ?).  vidi  jajara,  l)jelopandara, 
mudaea. 

•(i^jaekt,  adj.  von  Jajce:  Pokraj  Jajca  poljem  Ja- 
jackijeiii.  Ti  se  vrati  .lajen  bijelome,  te  ti  i^uvaj  Ja- 
jui-ka  goveda.  Rj.  sto  pripada  Jajcu. 

jikjara,  f.  t.  j.  .sljiva,  Art  grosser,  vwix.ser  I'llauiiicn, 
pruni  genus.  Rj.  sljiva  krupna  bijela  (kao  jaje?). 
jajara  (osn.  jaje).  Osn.  109.  vidi  jajaea,  bjelopandara, 
mudaea.  —  rijcci  s  takim  nast.  kod  badnjara. 

jiYjat,  adj.  u  cega  su  jaja :  Ziri  kopuna  jajaia. 
DPosl.  ifiO.  isp.  jednojajae  (koji  imu  samojedno  jajej. 

jajce,  n.  dem.  od  jaje.  Rj.  it  gdjekojiin  krajcvima 
izguhilo  se  znaccnje  (leminntiva,  pa  i  s  tijem  nast. 
ziiaci  sto  i  jaje.  —  Ima  li  sla.sti  u  biocu  od  jajca? 
,Jov  G,  t).  Koji  (noj)  snese  na  7.em\y\  jajca  svoja.  39,  17. 

Jiljee,  n.  ime  gradii  u  Bosni:  Ti  se  vrati  Jajcu 
bijelome.  Rj. 

Jiijeaiiiii,  m.  covjek  iz  Jajca:  Kuhi  gradi  beie 
Jajcaninc.  Rj. 

jrtjo,  jajeta  (jflja),  n.  Rj.  dem.  jajce.  —  1)  das  Ei, 
ovum.  Rj.  Jajc  ima  dvojako,  ali  saino  u  jednini:  jajeta 
i  jaja,  u  jajetu  i  jaju,  a  vi  mnoziiii  ima  samo  jaja, 
jajima,  itd.  Obi.  IG.  —  O  vaskrsenijn  se  tuku  sare- 
nini  i  crrenim  jajima,  t.  j.  iidaiaju  vrhovima  jaje  o 
jaje,  pa  koje  se  razbije  ono  uzme  onaj  koji  je  razbio. 
Rj.  5.')a.  VrSika,  2)  u  jaja  vrh  zaoSiljiust.  Rj.  7Sa. 
^abnjak,   zablja   jaja.    Rj.  154a.    Iznosak,   mato  jaje 


jajor 


—  4(!8  — 


.lakovljev 


Jlo  -t    ii:\    poMjotkii   kail  vei'  hoi-e  d:i  pre- 

,-,  Kj.  -J-iSa.    Kaliigjor,  "Jl    iislrhijc  samo 

(a  koie  jo  i  pixuiio  i  omaSceno,  ono  se 
Kj.  itjOb.  .l/iii-d^-  Rj.  oTfib  (.;iyV  is  kojepn 
,<j  V.'/ff-i'  /)i7c,).   Za    vurunom  dva  nugadu 

:„  ...  NatiH-ak.  fiT(f()  jiyV  kojijem  se  drujra 

:j;iju  (o  uskrsuV  Rj.  nob  (vidi  tiR^k  2). 
kruiku,  jabuku.  j<ijV,  repu.  Kj.  457b.  0^ 
•.  I'.i.  .  kokoJ  iajc  Kj.  4Tlia.  Poloj:.  pije  Jto  se  osta- 
vlja  na  gnije/du,  ila  bi  kokoJ  opet  suijela  oiuije.  Rj. 
M4b.  Prouos  pronosak,  prvo  Juje  koje  pilii-a  pro- 
nese.  Rj.  iU"b.  liotituiio  jii,ie.  vidi  rorito  jaje.  Rj. 
(v>lb  (Hifilo  ,;<yV^.  TuJika  u  j(i;Vf(i  zatubasiija  strana 
koja  se  lOve  i  gu:U<i.  Rj.  75Sa.  Obari  jiyV  na  iiinak. 
Rj.  TfiOb.  rskrJnjak,  jiijc  (ohojeuo/iM  i  .tareno)  koje 
se  o  uskrsii  kome  daje.  Kj.  78'Ja.  Cisiac,  l)  juje  koje 
pod  kvoekom  odleii  ono  vrijeme.  za  koje  se  piliei 
izlegu,  pa  .  .  .  niti  se  pomuti,  ueg:o  ostaue  Oislo.  Rj. 
S25b.  Tada  mu  ear  dade  tridciei  jaja  i  rece  niu: 
•  Ponesi  ovo  tvojoj  Jeeri  i  reei  joj  neka  mi  iz  tU^f' 
juja  hlele  pipUid'  .  .  .  »kao  i  is  vurenijeh  jiija  i/leei 
se  piplad.«  Npr.  105.  Daje  liea  siiijehi  dm  jaja.WS. 
Koja  kokos  muopo  kakooe,  malo  jtiju  nosi.  14(1.  Na5ao 
bi  diaku  u  jaju.  Posl.  182.  Ooek  je  tvrirji  od  kainena, 
a  slabiji  od  jujeta.  348.  Oudje  (■(•  se  gnijezdili  ihik  i 
nositi  jaja.  Is.  34.  15.  —  :i)  die  Hodv,  tcstivtilits. 
Rj.  rirfi  miido,  pi.  litre,  isp.  jednojajac  (koji  ima 
samo  jedno  jaje).  —  3)  kaiitarsko.  Rj.  gvosdena 
kiiijla,  nulik  na  jaje,  !<tu  iia  kuntarti  pomiiuci  se 
pokasuje  tesinu  stvari  kuje  se  mjere. 

jSjcr,  in.  Lai.  aer,  lidi  aer,  ajer;  povjetaree,  vazdiih, 
zrak.  akc.  sa  aer,  ajer  anio  prenesen.  za  sprijeda  do- 
metnuto  j  I'.sp.  j  1.  —  Sveti  Petar  erkvu  jjradi  ni  na 
nebii.  ni  na  zemlji,  no  pod  nebom  u  jajeru.  Here.  324. 
jaj<'r>ki.  adj.  sto  pripuda  jajeru.  vidi  aerski, 
ajerski. 

jt^inji,  adj.  vidi  jainji.  stu  2>ripada  jajetu.  vidi  i 
jajslu.  —  Gdjekoji  mrve  jujinje  'Ijuske  da  se  ue  bi 
vjestiee  u  njiina  niogle  voziti  preko  voda.  Kj.  Ii7a. 
jiijinji  (jaje).  Osn.  1%.  —  takra  adj.  isp.  kud  budiuji. 
jajnik,  m.  —  J  J  uskr5nji  kolae  s  jajem  (u  primorju). 
Gj.  l)aniei(;,  .\Kj.  IV.  422a.  —  2)  vidi  prigauica.  StuUi. 
jelo  od  jaja.  Eiersj)ei.<e. 

jaj»>kT,  adj.  akc.  ARj.  IV.  422a.  sto  pripadn  jaju: 
Vratilom  se  opasala,  zaStikalom  poftapila,  u51a  u 
jajsku  Ijvsku,  utopila  se  u  morskii  pucinii.  Rj.  367b. 
riii  jajinji. 

jikjii.sa,  f.  u  tepsiji  pei'ena  sinjesa  kao  pita  od  kii- 
kuruzna  bra.^na,  jaja,  sira  i  ma-sti.  Lj.  Stojanovid 
AK^.  I\'.  422a.  —  rijeii  s  takitn  nasi,  kod  ajgirusa. 
jak,  jiika  (jaki,  comp.  j'acT),  adj.  .itark,  rohustus, 
forti.'i,  /irmus,  n.  p.  I'ovjek,  kouj,  rakija,  duvan,  vino. 
Rj.  suprotno  nejak.  slab.  —  Jak  kao  vjedogonja.  Rj. 
*i5a.  Dune  jaki  vetur  le  oduese  galiju  Bog  zna  kitda. 
Npr.  42.  Sunce  na  istok  a  jaki  Bofi  na  pomoel  1)9. 
Bolje  je  boiie  ku?,an  nego  juzan.  (jer  nie<rju  Ijudma 
viric  bolesti  ima  kad  je  zima  slaba  nego  kad  je  jaka). 
Posl.  22.  Jaka  je  kobila  narod!  108.  Jut  kao  zenilia. 
108.  Jak  kao  megjed.  108.  Jaku  brastvu  j'uAvi  i  pravda. 
108.  ./«<■«  ryja  od  l)ijesa.  110.  Jaiegu  kapom  a  ne- 
jucega  Sakom.  (Jucemu  valja  se  moliti  s  kapom  u  ruci, 
a  od  nejaeeya  mo?,e  se  i  braniti).  111.  A  iz  vode 
borje  proniknulo...  j«Ao  Jiorjc  po  vodi  stanulo.  Npj. 
4,  448.  Zape  za  nju  kopca  od  tozluka,  za  njezine 
ga<;e  Handalije;  kopi'a  jaka,  i  gace  prijake,  privuCe 
me  do  Hebe  gjevojka.  Here.  \\\1.  Mo2e  biti  da  su 
oni  Ijudi  jaii  i  ?,ivlji  umom,  kao  sto  su  i  tijelom. 
Nov.  Srb.  1817,  519.  Juko  tn  u  tvojoj  ruei  biti  carsivo. 
f<am.  I.  24,  21.  Jiuna  posta  jaka.  Sam.  H.  15,  12. 
Mudar  je  srcem  i  jak  snagom.  Jov  9,  4.  Jezikom 
Hmo  j«Ai.  Ph.  12,  4.  Bogom  smo  jaki.  (50,  12.  TeSko 
onima  koji  hii  jaki  pili  vino.  Is.  5,  22.  Zapovjedi 
"">  J"f '»n.  Ijudima  ...  da  Hveiu  Sedraha.  Dan.  3,  20. 
U   njoj   (Srbiji)  bijafie  jako  vlasdu  i   veliko   brojem 


svfstenstfo.  DJI.  118.  Od  tri  vrste  norista  .  .  .  slab: 
aorist  .  .  .  jaki  gdje  je  u  dnigima  slabi.  Star.  3,  72 
isp.  jakostan,  krepak,  si]an,  sileni,  silovan,  silovit 
snaian.  tvrd.  adv.  jako  vidi  ni:e  napo.^e. 

1.  jiika,*  f.  indi  kolijer.  Rj.  dem.  jaeiea.  od  ndijtlu 
onaj  dio  koji  stoji  oko  riatn.  vidi  i  ogriea,  ogrlica, 
oidrijelje.  —  Kikad  ne  (e  imati  tri  jake  za  vratom. 
(Nikad  ne  <!e  steei  da   obuce   tri   lialjine)..  Posl.  21!l. 

3.  jiikn,  /■.  (u  C.  G.)  n.  p.  uas  je  jiika,  t.  j.  muogo, 
jaki  smo,  rid,  tiiniti,  cf.  jai'ina,  jarka.  Rj.  jaka  (co- 
pia,  kor.  kod  jak).  Osn.  2(52. 

j&kai'a,  /'.  u  zagoneci:  U  nas  koza  jakaea,  jaka 
sina  rodila  i  unuka  manita.  Kj.  odgoiietljaj :  vinova 
loza. 

•liiketa,  ni.  hyp.  od  Jakob,  Jakov:  t^to  du  od  Ja- 
kete  i  od  Jaketine  bnule?  l)l'osI.  121.  —  hyp.  s  tukim 
nust.  kod  Rajeeta. 

ji'lkija,*  /".  das  I'flustcr  (von  Scif'c,  Brantirein  und 
Eicrn)  auf  die  Stellc  des  Ff'erdruckcns,  die  roin  Sat- 
tel  uund  gerieben  ist,  empla.'^trutii  in  dorsum  equi 
attritniii  a  sella.  Rj.  melem  (od  sapuna,  rakije  i  jaja) 
konju  na  sadno,  na  rami  od  .ledla. 

jaklikn,  f.  u  ovoj  zagoneei:   Majka  kukrica,   otac 
.jaklik((,  gjeeiea  manita  (cokot,  grozd  i  vino  ili  rakija).  i 
Rj.  313.  vidi  jakaea. 

1.  jilku,  vidi  sad.  Kj.  ridi  i  sada.  isji.  jakom,  ja- 
kosuji.  —  Do  jako  si  pila  sinotnjicu  .  .  .  od  jako  cei 
piti  jutrosnjieu.  Npj.  1,  45  (vidi  dojako,  odjako).  Al' 
mi  visnja  jako  za  trganje,  al'  mi  kona  jako  za  Iju- 
bljeuje.  1,  3(51,  Tripiit  si  me  ropstva  oprostio,  a  jalv . 
si  u  ropstvo  zapao !  3,  39.  Slatki  Kogo !  Jto  li  6ix  ti  i 
juko?  4,  247.  I 

2.  jiiku,  selir,  valde,  cf.  zdravo,  vrlo:  osramotismo 
se  —  te  jako,  jako!  Kj.  adv.  pretnu  pridjevu  jak. 
vidi  i  veoma,  puno  4.  —  Ou  se  juko  prepane.  Npr.  ■ 
187  (na  strani  373:  uplaSe  se  zestoko).  Kad  ear  to 
vidi,  juko  se  obradiije.  192.  Car  se  na  to  juko  rasrdi. 
237  (nize:  Car  se  .ftruHno  rasrdi).  U  nevolji  se  jako 
Bog  moli.  Posl.  334.  Jer  si,  sine,  juko  uerazuman. 
Npj.  3,  392.  Pozdrav  vojnikov  tako  im  je  juko  na 
srcu  leiao,  da  .  .  .  Danica  2,  126.  Udri  jos  juie  na 
grad  i  raskopaj  ga.  Sam.  II.  11,  25.  Carstvo  se  nje- 
govo  iitvrdi  juko.  Car.  I.  2,  12. 

•lilkob,  w.  akc.  ARj.  IV.  432b.  ime  muSko,  Jacobus, 
vidi  kod  Jakobov.  po  Lat.  govoru;  po  Grckoni  Jakov. 
hyp.  Jaketa,  JakJa.  Ja.^a,  JaSo. 

tliikobov,  adj.  sto  pripada  Jakobti:  No  nagjoSe 
tri  Marije:  Prvo  Maru  Mandaliju,  drugo  Maru  Jako- 
bovu.  Here.  329. 

jakom,  sad  tek  (n.  p.  sta(:;e  Ijudi  to  govoriti),  od 
jako,  er.ft,  vixdum,  cf.  tek,  toprv.  Rj. 

jilkusaii,  sna,  adj.  vidi  jakostan.  Kj.  jmstalo  od 
jakostan  prema  druqim  padeHmu:  jakosna,  jakosnu. 
i  t.  d. 

jilkust,  jSkosti,  f.  akc.  ARj.  IV.  434a.  osobina 
onogu  sto  je  juko.  vidi  jafina,  jakota.  isji.  i  jaka.  — 
U  Turaka  sva  jukost  nestade,  tad  Brgjani  na  Turke 
udri.^e.  Npj.  4,  373. 

jikko>staii  (jakosan),  jakosna,  adj.  mdchtig,  stark, 
potens  (iiieist  von  Gott):  Bog  je  jakostan.  Rj.  w  ko- 
jegu  je  jukost.  govori  se  najvise  za  Boga.  vidi  jak,  i 
syn.  ondje. 

ji\kusnjT,  adj.  itzig,  qui  nunc  est.  Rj.  sto  je  jako 
(sud).  vidi  sadaSnji.  sadanji. 

jak6ta,  f.  die  Stiirke,  fortitudo,  cf  jaeina.  Rj.  vidi 
i  jakost.  za  nust.  vidi  rijeii  kod  cistota.  —  Vrisnc 
baba  da  se  sve  brdo  od  jukote  pocne  drmati  kao  kad 
je  najvetfi  potres.  Npr.  221. 

ilitkuv,  Jak6va,  m.  Jucohus.  Kj.  ime  musko.  pu 
Grckom  govoru.  vidi  Jakob  (jyo  Latinskom).  hyp. 
.laSa,  .laSo,  Jaketa,  JakSa.  —  Ti  kaii  Jukovu  a  Jakov 
(■e  svakomu.  Posl.  3I(!. 

.Iak6vij«v,  adj.  dcs  Jukob,  Jacobi.  Rj.  sto  pripada 
I  Jukovu.  vidi  Jakovov,   Jakobov.    udj.  s  tukim   nasi. 


Jakovljcvac 


4*;:  I 


jiitii:i 


':od  bfrovljev.  —  Dok  pojrubim  Stevu  Jakovljevn. 
Spj.  4,  138.  odatle  prczime:  OcutiSe  Jakovljevic  Pilja. 
lij.  481a. 

.InkdvljcviH",  Jakftvljevca,  m.  koji  pristaje  zu  Ja- 
kovom.  tiihu  sti  se  zndi  mumri  Jakova  Kctiadovlia; 
ktiu  itu  vit  fc  mumci  Gjornjija  Cui-<'(/'e,((''urtc)  naii- 
ndi  C'liitinovci.  tuhva  imenu  vidi  kod  C'lirtiiiovac.  — 
Onda  t'lircija  pobjeciie  preko  lojrora,  a  Jakorljevci 
(jovWii:,  Aj,  more!  iidiito  liiijcluka!*  ...  pobiju  viSe 
od  30  (iiitiiiovaoa.  Danica  .'!,  207. 

Jakavov,  adj.  klo  prijiada  Jakui'u.  vidi  Jakovljev. 
Jakobov.  —  Njejra  ubi  Jakovovic  Anto  .  .  .  Pred  bi- 
jelu  Jukuvovu  kulu,  tu  ih  Jakov  divno  doCekao.  Npi. 
4,  444. 

JAkrt'i*,  *  »».  dcr  Skorpioit,  scorpio,  ncorpiiis,  cf. 
spiirak:  lije  plivaju  gnje  i  jakrepi.  Uj.  vidi  i  akrep 
(od  ce'/ii  ./e  jakrep.  isp.  j  1),  skor|)ija.  —  Otuc  vas 
je  moj  bii'em  sibao,  a  ja  cu  va.>i  jakrepimu  (ovako  sii 
se  zvali  m-kaki  bicevi   .s  bodljuma).  I'rip.  bibl.  99. 

J&ksil,  HI.  Mdiinsnante  (roii  Jakob?),    nomen  viri. 

Rj.  hijp.  od  Jakob,  Jakov.   titkvu   hyp.   kud   DriikJa. 

-  Pooiiuie,   Jakiii   kapctane!   Npj.  2,  581.   ixp.  Do 

(Iva  brata,  dva  Jukiina  sina.    Npj.  2,  o80.  Al'  eto  ti 

dva  Jiiksi'ja  iiilada.  2,  o82. 

j»\hl*  (»i.)  ha!  (hcim  Allah!),  heus,  hercle:  Jala 
kardas!  jiiras  na  diismana.  Kj.  uzvik  kujiiii  se  nugo- 
i-iirn.  Hi  .•>"('  pokazuje  zalost  Hi  cuijjenjc.  znari  upravo 
Hoie !  Hi  Hojra  mi !  od  baliih  (koje  vidi)  postalo  halaj, 
jalilb,  jala.  —  Jain  more,  velikofia  vraga!  Npj.  5, 
73.  Jala  braOo,  ako  Boga  ziiatel  o,  108.  Jala  Ijube, 
ve<!  ja  lie  .sasnila!  5,  434.  Jalah  Tiirci,  zlo  li  dore- 
kivsmo!  .'i,  4it8. 

jalllh!*   vidi  jala. 

jiMak,*  III.  der  Grabcn,  Kaiial,  fossa,  vf.  jarak.  Kj. 
vidi  i  prokop,  liendek,  jeiidek. 

jali^kaiijc.  n.  das  jala  rufen,  exclamatio  jala!  Kj. 
verb,  ud  jahikati.  radnja   kujom   tko  jalaka   (juluce). 

Jalikkali,  jalakfim  (jalaeein),  v.  iiiipf.  }a.]a.-rufen, 
exclamo  jala!  Rj.  vikati  jala  I  jalah!  vidi  alakati,  ha- 
lakati.  v.  p/.  jalakiuiti. 

jnliikiiiiri,  jalaknem,  v.  pf.  jala-r!t/e»,  exclamo  jala: 
Kad  li  bolan  Tuiei  jalakiiK.ic.  Ej.  ^aOTfotii  jala !  jalah  I 
ridi  hulaknuti.  v.  impf.  jalakati. 

jikli,  oder,  aut,  cf.  ili,  ali.  Kj.  conj.  okriijeno  jal'. 
i'auiiii' :  .save/.:  a  (at).  —  pridijeva  mii  se  sprijeda 
j:  ja  (at);  ja  —  ja  (aut  —  aut).  i  samomu  «,  i  kad 
nm  je  pridjeveuo  sprijeda  j,  pristupa  ozad  joJ  i  ri- 
jeOca  li,  te  biva:  "ali  (sed,  aut),  jiili  \aut).  Korijeni  1. 
vidi  i  oli.  —  Jul'  je  vi  udajte,  jal'  je  uauia  dajte. 
Npj.  1,  98.  I)a  li  mi  je  cuti,  jal'  vidjeti,  il'  boluje, 
ili  ajikuje!  1,  2G7.  Gje  reOemo,  da  se  sastanemo,  j«i' 
u  mome,  jal'  u  tvome  dvoru,  jal'  u  baSci  pod  iSutom 
iiaran(?oiii.  1,  354.  ^laui,  Marko,  jali  da  omanem.  2, 
408.  Ja  ti  vracaj  blago  sa  jabane,  jal'  uaprijed  iii 
krofiti  ne  cu.  2.  555.  A  ua  domu  ima  staru  majku, 
juli  majku,  jali  Ijubu  veriui,  jali  braea,  ja  sestru 
ropjeau.  3,  299.  Jesu  V  zdravo  ovee  i  eobani?  jal' 
da  nisi  duSmaue  gledao?  3,  334.  No  se  misli  dobro 
oieniti  ja  Moravkom,  jali  $umadinkom.  4,  356. 

jalica.  /"■  vidi  jabalioa.  Rj.  ja(h)alica,  saicfo  jaliea. 

jiVlija,"  /'.  das  I'fer,  ri/ia,  litiis:  Mrtva  ilarka  na 
svog  konja  vr2e,  pa  ga  suese  mora  >M  jaliju.  Rj.  vidi 
brijeg  2,  igalo,  ^obala,  strana,  bair*. 

jalka.  /'.  (u  §umadiji)  vidi  jahalica.  Kj.  ja(ha)lka, 
aazeto  jalka. 

jillkllliiC'i,  Hi.;  Tu  tiei  j((Z/cH (lit' J  legu.  Uj.  znacenjc 
iiepoziiato.  isjj.  delkuSica,  dilkusica,  nekaka  ptica 
(papagao?). 

JiUnian,*  m.  dcr  Flintenschaft  his  ziim  Schloss, 
scupus  tcli:  Kqjano  je  zlatom  obliveiia  od  jalmana 
do  gornjeg  nisana.  Kj.  u  duge  pit.ske  od  tahana  ono 
dolje.  vidi  stoliea  4.  —  Duga  puJka  toska  .  .  .  ona 
je  od  arnautke  malo  kra^a,  a  «  jalmanu  5ira  i  pra- 
vija.  Rj.  85a. 


jilluv,  adj.  Rj.  sio  ne  doiio.ii  roda  uupi'e.  —  J)  n.  p. 
zemljii,  unfruchtbar,  sicriti.i.  Kj.  vidi  bezrodan,  i  ly/i. 
ondjc.  —  Neke  su  zemljc  rodiie  ...  A  druj^e  itu  opet 
jatovc  ili  piisiiiije.  Priprava  .'i.  —  '*)  a.  p.  krava, 
ovea,  ijelt,  nun  praeiinans.  Kj.  —  Iz  jalove  bi  kruve 
tele  izmamio.  Posl.  98.  I  na  Suunbol  on  namelnu 
namet:  sve  na  noijeii  po  jalovti  orcu.  Npj.  2,  .'^9. 
Na  Soinn  je  porez  ndario:  sve  na  dvora  po  ./(i/oivi 
ovna.  2,  461.  isp.  jalovac,  jalovii-a,  jalovka.  --  ;i)  u 
prcnesenom  smi.flu.  sto  je  iizalwl,  bez  koriili,  bez 
napretka.  —  Jalova  curba,  {.  eine  .\rt  Suppe,  juB- 
culi  genus.  Rj.  246a.  (i:orba  nekakva).  Svemu  je  selu 
sramota  kad  se  iz  scia  otmo  djevojka,  a  olmirarima 
jo5  ve6i  kad  se  vrate  jalovi.  Kj.  477a.  tSve  bacljeiije 
u  B.  ostalo  jalovo.  Pom.  129. 

jalftvat',  jalovea,  in.  n.  p.  ovan,  unfruchtbar,  ver- 
schnitten,  sterilL^,  caslratus.  Kj.  mitsko  iivince  jalovo, 
t.  j.  uskopljcno.  isp.  Skopae  1. 

jalovan,  m.  C-ovjek  koji  (po  svom  zanatu)  volove 
ili  koiije  j(i?ori.  djecu  nbieno  slio-ie  jiilovanom.  »Bje- 
zite  djeco,  eto  jalovana!t  J.  Bogdanovie.  .\Rj.  IV. 
443a.  akcentuacija  bice  krivo  mciniita,  moze  bill  mj. 
jal6van  ili  jal5v5n.  vidi  jalovae,  i^trojac,  Strojar. 

jilloviea,  /".  —  J)  n.  p.  krava,  ovca.  yell,  non 
pracijiians,  stcrilis,  cf.  jalovka:  A  Jeniee  iz  ravna 
Srijema  i  debela  .s  jalovic.e  mesa.  Itj.  jalovo  zensko 
zivinije.  —  2)  neuzoraiia  njiva,  unbehauter  Acker, 
uycr  sterilis.  Rj.  —  !i)  (u  Dubr.)  malo  tele  koje  jo5 
sanio  sisa.  Rj. 

jalOvTnjc,  n.  du.t  gelte  Vieh,  pecus  sterile.  Rj.  ;"«- 
lova  stoka. 

jilloviti,  vtm,  v.  impf.  Rj.  v.  pf.  sloz.  izjaloviti,  u-. 

—  /.  iiniti  da  bade  sto  jalovo.  —  J)  ovna,  ver- 
schneiden,  castro,  geltcn,  unfruchtbar  niaihen,  reddo 
sterilem.  Rj.  vidi  napravljati,  strojiti,  .'trojiti,  skopiti. 

—  2)  kravu,  kobilu,  ovcu,  durch  Misshandlting  um 
die  Frucht  bringen,  fucio  abortire.  Rj.  ztostaredi 
kramt,  kobilu,  ovcxi  ciniti,  da  se  izjalovi,  t.  j.  da  po- 
baci  tele,  zdrijebe,  jagnje  i  t.  d.  —  II.  sa  se,  rellekn. 
n.  p.  krava,  kobila,  konimt  um  die  Frucht,  abortit: 
svake  mi  se  godine  jalovi  po  jedna  krava.  Rj.  ja- 
love se,  II.  p.  steonekrave,  t.  j.  pobacuju:  Oirc  tvoje 
i  koze  tvoje  ne  jalovise  se.  Mojs.  I.  31,  38.  Bikovi 
njiliovi  skaeu,  i  ne  promaSiiju ;  A"rn»c  njihove  tele  se, 
i  ne  jalove  se.  Jov  21,  10. 

Jiklovka,  f.  vidi  jalovica  1.  Rj.  jalova  n.  p.  krava, 
ovra. 

ji'ilovljenjc,  h.  Rj.  verb,  od  1.  jaloviti.  IT.  jaloviti 
se.  —  J.  1)  radnja  kojom  tko  jalovi  (stroji,  skopi) 
n.  p.  ovna,  vola  (das  Versehneiden,  eastratio.  Rj.)  — 
2)  radnja  kojoin  tko  zlostaveci  jalovi  n.  p.  kravu, 
kobilu.  il.  stanje  koje  biva,  kad  se  jalovi  (pobacaje) 
n.  p.  ovca,  kozu  (das  Misswerfeu,  abortus.  Rj.). 

jainn,  die  Gruhe,  fovea,  cf.  rupa.  Rj.  vidi  i  sorta. 
dem.  jamica.  aug.  jametina,  jamurina.  kao  mjesto  is- 
kopano,  izdubeno:  kao  nesto  sto  je  ostavljeno  prazno. 

—  Tako  se  ne  ambisao,  kao  jama  bezadnjica!  Rj. 
5a.  Argat,  jama  na  kakvoj  zgradi,  kao  puSkarniea. 
Rj.  7a.  BuSotina,  jama  na  dasei,  ili  na  drvetn.  Rj. 
51b.  Golubnjaia,  jama   u   zemlji.    Rj.   94a.  Ihoroga 

•jama,  t.  j.  koja  ima  dva  uhiska.  Rj.  113b.  Zarinuti, 
zuritijamu,  verschiitten,  obruo.  Rj.  192b.  Biire  odozgo 
na  srijedi  ima  jamu  na  koju  se  piee  u  nj  Ijeva  . . .  i  koja 
se  vranjem   zavranjnje.   Rj.   266b.  Igrtiii   m  igri  kr- 


Oumurnica,  enmurnjaea,  jamu  gdje  se  Oumur  pali. 
Rj.  762.  Ubao,  jama  kao  biinar,  iz  koje  se  vadi  voda 
caproiu.  Rj.  76;!b.  Po  sobi  slabo  je  koji  (miS)  joS 
treao,  nego  sn  izvirivali  iz  jama.  Npr.  43.  Prele  jye- 
vojke  kod   goveda  oko  jedne   duboke  jame.  125.  Is- 


jamiic 


-  470  — 


Jamstro 


I.  .  .  pa  onda  opet  Johih  :utrpiij.  151.  Si- 

r,  hM.  loiM,  dok  mu  trirne  voda  nazad.  I.i- 

-•  ;i  :  ..  ...^.ia  /(iHiti  .-iifiVtie-,  p:i  mil  retV:  >  LoOi,  viijo. 
-ai  <■-  Ulokali.  ITi'.  Bjeii!  bjeii!  te  u  lisujii  janiu. 
■_:\-.  K'.l.,i  io  MifjyVrf,  iri?;av5i  u  proljei'e  gladan  /-• 
,'  drijen    gje  je    lu-vatio.    Posl.    X.    Rai 

jn  ...  u    vojvodstvu   se   sipa    rai   u  jtime 

nijesui'  ambara  ili  koJevai  -JHO.  Povedi  sra  zelenom 
planiiiom,  te  pra  baOi  u  jimu  Miidenti.  Xpj.  o,  33. 
."?i7mm  jiimu  ukraj  druma  uasrje,  pa  ga  j(imi  «  rfit- 
WjiMM  bat^i.  -2,  34.  Stanoja  mi  u  j<imn  /unsf.  2,  -tliS. 
Bokeljska  jo  kapa  irore  nasred  vrha  tako  smi-skana 
da  je  osiahi  jumu  malo  ve6\  od  evaiu-ike:  i(  or" 
jidiiii  L'djckoji  podmotnu  iTveue  ili  /.eleue  kadite  iz- 
ve/eiie  ilatom.  Kov.  41.  XnniiHe  po  ovoj  dolini 
iiiHoiiu  jumu.  Oar.  II.  3,  IG.  Ko  ii//f-'e  u  jiiHif,  \ihva- 
lii'e  se  u  zamku.  Is.  24,  18. 

j&mar,  jjimea,  »i.  ri<?i  jemae.  Rj.  ruli  i  poriik,  der 
Biirfie,  sponsor.  puManje  villi  koiJ  jeraao.  —  i^premo  j 
.-<i  d'izala  [Jcmiic.  i.  j.  zao  za  jroresra  ili  za  jednaka: 
jedan  sproma  s  puis,  a  driisri  di?.e,  t.  j.  obojiea 
kraduV  Kj.  lU'a.  Ko  c'e  biti  jemac  zu  tc?  Rj.  lt>3a. 
Ujekojijem  su  Ijudima  Turri  osijeciili  otkup,  pa  ih 
iKi  jtiiu-e  ili  zalojrii  puitali  da  prose  i  otkup  da  sasta- 
vljajii.  Rj.  t>51b.  .■\ko  uijesi  diizau.  budi  jkhkic.  DPosl. 
3.  Jiimtic  platao.  37.  Da  se  moliiu  Peri  gospodaru,  da 
me  ptisti  na  Boyn  nit  jemcii.  Npj.  2,  SHi.  Da  me  pustis 
dvoru  bijelome :  trrda  cu  ti  jtiiitca  vstanti,  tvrda  jamca, 
Bofltt  ijitinituiin,  driKjog  jumea  Bozu  rjcrw  tvrdu, 
kako  i-u  ti  otkup  donijeti.  2,  275.  Zii  kojeya  jemac 
ne  izide,  hoce  njeira  pasa  pojrubiti .  .  .  Za  jednoga 
jeintic  ne  izide.  za  junakn  majstora  Manqjla.  3,  323. 
Toliko  boljejra  lavjeta  posta  Isiis  juinac.  Jevr.  7,  22. 
On  je  dakle  tu  jemac  sa  druye.  DM.  96. 

jikmaeno,  adi\  verld,-:slicli,  fietii^is,  certo,  certe.  Rj. 
pustdiija  kui/d  jt:  jamao.  jTimacno  (samo  u  srednjem 
rodu  kao  adv.).  Osn.  177.  vidi  doista,  doisto,  izvjesno, 
majde,  mtitlak*,  obista,  odista.  sigurno,  za  cijelo, 
zaista,  zjiisto,  /jinago.  —  Obrece  onaj  Ho  je  duzan 
dva  novca  da  I'e  ih  jamacno  platiti.  Npr.  170. 
Neka  gleda,  da  dahije,  iive,  ili  glave  njihove  dogjii 
Srbima  u  ruke,  da  se  jamacno  iivjere,  da  njih  vise 
nema  na  ovome  svijetu.  Daiiita  3,  210.  Kad  se  \e6 
cuje,  da  .\lis-pa.-a  kupi  vojskii  i  oprema  se  jumaino 
na  .Srbiju  ...  .0,  39.  Posle  MiloAeva  dokazivanja,  da 
je  on  to  jamacno  doznao,  koje  oni  nisu  mogli  do- 
znaii,  narod  se  iitiJa.  Milo.^  111.  Da  je  Srpski  zakouo- 
pisat-  iipravo  poznavao  narod,  za  koji  piSe  zakone, 
jamacno  bi  on  n.  p.  ono  .  .  .  mogao  uapisati.  Pis. 
16.  Turske  rijeti  (koje  sam  od  prilike  znao  da  su 
jamacno  Turske)  naznaeio  sam  zvjezdit-om.  Rj'.  XX. 
Prije  Avgusta  ne  6e  bill  gotova  knjiga,  a  onda  ce 
biti  gotova  jamacno.  Straz.  1886,  1476.  tSumi  zuate 
jamacno  da  6e  dan  Gospodnji  doi'i  kao  \n\ief.  po 
noOi.  Sol.  I.  5,  2.  Knez,  jamncno  isti  koji  se  pisao 
i  .  .  .  DRj.  2,  294.  Ko  uztne  na  urn  ito  rekob  .  .  . 
jamacno  I'e  vidjeti  da  je  dosta  zamr^en  posao  koga 
sam  se  laiio.  Rad  20,  1.55. 

jitmak,*  m.  der  Vice-Fahnenlrdyer,  siijniferi  vi- 
cariun.  Jamak  ide  za  barjaktarem,  ako  bi  njemu  to 
bilo,  da  on  odmah  barjak  primi :  Zeleu  ga  je  barjak 
oklopio,  a  jamaka  kita  od  Ijarjaka.  Rj.  zainjenik  har- 
jaktarev. 

j^munjc,  «.  vidi  jeraanje.  Rj. 

jikmar,  m.  —  1)  koji  Hvi  n  jami,  vr-tla  goluha. 
ii<p.  duplj!i,i.  (jolub  jamar,  columha  oenas,  columha 
mifjratoria.  .\Rj.  IV.  447.  —  2)  koji  kopa  jame.  u 
Mrc. 

jamast,  adj.  izduhen  kao  jama;  pun  jama:  .*>to 
j  iznutra  Suplje,  a  izvana  ./nm«v<o  l^  {odr/onetljaj :  na- 
prhlak^  Nar.  posl.  ARj.  IV.  447b. 

jamati,  miim,  v.  impf.  (u  Spljetu)  vidi  jemati.  Rj. 
j,o-t".nje  rijcH  vidi  kod  jemac.  vidi  i  brati,  trgati  2. 


Ji\niiitva.  /'.  (oko  8pljeta)  vidi  jematva.  Rj.  ridi 
berba.  <  .■>■//».  ondje. 
ji'iiiieoiije,  )i.  vidi  jemfenje.  Rj. 
jrniii-iti,  tlxa.  vidi  jemOiti.  Rj.  r.  impf.:  slo:.  v.  p 
pojanu^iti,  podjamoiti  se,  ujamOiti  T.  1  a)  :iir  liur, 
.irhaft  anffoidcrn,  vador.  n.  p.  seljake  jednnga  j 
drugoga.  Rj.  253b.  t.  j.  i^initi  ili  pozivati  ib,  da  hud 
jami-i  jedan  za  drugoga.  .<«  se,  pans.:  Kad  se  Ijui 
iumce  da  se  u  napredak  Jto  zlo  uciniti  ne  ee.  Rj.  775' 
—  b)  nepitlasno.  bHijamac.  (•/(?(' jamoiti  se.  —  Dajii 
ko  ce  jami-m  kod  lobe;  ko  jo  taj  koji  i'e  se  rukova 
sa  mnom?  .Tov  17,  3.  —  2)  kad  hooe  fto  da  se  Sij 
pa  se  najprije  \ijenu^i  (I.  j.  konoom  porazdaloko  pr 
bvati\  an.<clila(ien,  afjiyo.  Rj.  253b.  —  II.  sa  » 
relleks.  sich  verlnirfjcn,  spundio.  Rj.  253b.  biti  jamu 
vidi  jamoiti  1  lb.  vidi  dobar  biti  za  sto,  dobar  sij 
jati  kod  dobar  7.  —  f"ve  .se  jainci  jedan  "a  drugogi 
Rj.  24i<b.  Tclal  vife  po  Rudimu  gradu.  da  sc  jcdii 
:a  drnijoija  jcmci :  za  kojega  jiunae  ne  izide,  hoi 
njega  pafa  pogubiti.  Xpj.  3,  323.  .la  ti  se  jamcim  ; 
)(j,  iz  moje  ga  ruke  isii.  Mojs.  I.  43,  9.  Imanio  c 
Ojurgja  8tra.iimirovioa  zapis,  u  koin  sejamiu  zn  Ijiide. 
da  nc  I'v  dirati  u  diibrovaoko  trgovco.  DM.  95.  SJi 
se  jamcim  da  sam  sve  izbrojio.  Rad  15,  186. 

jaiiii^tiiia,  f.  aiiym.  od  jama.  Rj.  vidi  jamina,  ji 
murina.  —  takva  auym.  kod  babeliua.  i 

jiiilliea,  /'.  dem.  od  jama.  Rj.  isp.  jamio.  —  Igrni' 
[\i  igri  krmacil  iskopaju  u  zenilji  poveliku  janiu,  pi 
oko  nje  uuaokolo  toliko  manjijob  jamica  koliko  j| 
njih.  Rj.  304a.  Opanoi  se  onda  nabodu,  t.  j.  vrhoi 
od  uoza  naoine  se  svud  unaoko  jamive  kroz  koje  si 
provbu'i  oputa  kad  sc  grade.  Rj.  377a.  Kad  na  outu  j 
ima  kaka  jamica  onda  odiso  na  ovu  jamicn.  Rj.  4431 1 

jaiiiit-ak,  jami^ka,  m.  (u  81av.)  vidi  truokop.  R' 
viJii  I  budak,  i  syn.  ondje.  orngje  kojim  se  trn  kopi 
kojiiii  se  krci. 

jaiiiii-ati,  Ham,  i:  impf.  «  Stullija :  fodere,  sere 
bieulos  facere.  u  nase  vrijeme  u  Lici.  vidi  kud'ifit 
J.  Bogdanovid.  ARj.  IV.  449b.  kopafi  jamice.  jamivi\ 

jiiinii-,  m.  im   Weinherye  die  Ttehyruhe,   fovea   vi\\ 
serendac.  Rj.  jt  vinoyradu  jamica  sto  se   iskopa  zi 
s<iyjenje  lozc.  —  .lamiti,  1)  kopati  jamice.   Rj.   246i| 
I  za  nust.  isp.  kapii;. 

I  jitinina,  f.  auym.  od  jama,  takva  auym.  kod  bai, 
dai'ina.  vidi  i  jamelina,  jamurina.  —  Kameu  baoih  1 
tu  jamurinu  .  .  .  XeSto  irno  iz  jame  iskoci,  pa  utecl 
opet  u  jaminti.  Npj.  5,  512. 

1.  jiliiiiti,  mim,  v.  impf.  kopati  jamii^e,  jKebgr«6ei| 
muchen  im  Weinhery,  fodio  rineam.  Rj.  vidi  jamil 
postanjem  od  jama.  i.'>p.  Korijeni  173. 

3,  jriiiiiti,  jamim,  r.  pf.  —  la)  u-eyraumen,  tolh 
nufero :  jami  to  s  puta;  jami  hi\n.  Rj.  uzevsi  ukloniti 
ostaviti.  —  Jami  mrtve  prcije,  ve<^  dr^i  za  moo.  Pes 
;  108.  Huramaga,  jami  petljaniju!  5to  nam  lazeJ, 
}  pravo  ne  kas5e§?  HNpj.  4,  37.  Muoi  Petre,  jami  bv 
daliju:  4,  691.  —  b)  v.  r.  pf.  ridi  okaniti  se,  proi' 
se:  jami  me  se,  molim  te.  cf.  jamiti  la.  Rj.°  —  2  a)  (i 
Dubr.)  eryreifen,  capio,  cf.  spopasli.  SSepati:  jumt' 
ga  za  vrat.  Rj.  —  SkoCi  Mitar  ii  baSfiu  zelenu.  p; 
on  jami  dvoje  djece  malo,  pa  ih  sveza  za  se  na  ko 
njica.  HNpj.  1,  107.  -Neg  jamite,  u  more  bacite. 
Jamisc  ya  i  uvaliSe  ga.  1,  121.  ^ —  b)  sa  se,  relleks 
za  znacenje  isp.  jamiti  2  a.  —  .Javiise  se  kiike  i  mo 
tike,  pa  mu  drugo   greblje   iskopase.    HNpj.    1,    120 

jiiiiiljenje,  n.  das  (Irahcn  der  J^cbyruheu  im  W'ein 
hery,  fossio  vineae.  Rj.  rcrh.  ofi  jamiti,  i'.  impf.  radnji 
kojotii  tko  jami  (kopa  jamice  u  vinoyradu). 

•liininicii,  f.  kao  mala  knezina  u  Hrvatskoj.  Rj. 

jamst\'o,  ().  jamcen'e,  die  Biiryschaft,  sponsio.  viil 
jauistvo.  —  Jamstvo  je  blizu  itete.  DPosI.  37.  Zli 
prolazi  ko  se  jamiHi  za  tugjina;  a  ko  inrzi  na.  jam  si  vn 
bez  brige  je.  PriC.  11,  1.5.  On  (Du-ian)  je  htio  da  b 
mu  Srbija  dobila  tvrdo  jamstvu  za  dalji  naprodak 
DM.  54  (isj).  sigurnost).  Svelinja  (Je)  dane   rijeoi  jo- 


471   - 


.liinjdk 


znmjenjiviilii  sva  forntithvt  jumatva.  2i)l.  Haino  se 
ondii  z;itvanio  krivac  kad  nije  imao  zu  sebe  jamstva 
da  i':c  do  roka  |)laliti  fflobii.  307.  Ali  iti  iiujmiinje 
jamstia  nemariio  ila  nije  poiriijeSio.  Kad  (i,  214. 

jiiiiii'iriiiii,  /'.  ridi  jainetina.  Rj.  niujm.  od  jama. 
ridi  »  jaiiiiiia.  takva  urKjiii.  pidi  Icod  baburiua.  —  I 
lu  bjese  ji^dua  jutnurimi,  kamen  bacih  u  tu  jtimu- 
rinu  .  ■  ■  NeJto  cnio  i/.  jamc  iskoci,  pa  uteCe  u  ja- 
minii.  N|JJ.  ;"',  i'll-- 

Jiiiiil,  /.  vidi  ,lanja.  Rj.  voc.  Jano.  Ana,  sa  j  sprijeda 
pridjireiiiiii.  ridi  Jane.  dcm.  Janica  —  No  se  Janko 
u  jnd  doiiiislio,  ii  taniiiicii  knjijrii  uakitio,  te  jii  poshi 
svojoj  sestri  .Jani:  15rte  Jano,  da  si  dvoni  mome. 
Npj.  •!,  •I'i'l.  itnilicije  Danicic:  ■Ij'iiija  (osu.  u  Jnn<t, 
11  kojoj  je  opct  saieto  Jvraini).  Osn.  (iil.  ali  vidi 
printjer  hud  .)arija. 

jAnilill.*  '"''■.  na  strani,  seiUciirts,  a  Inicre:  Sto  je 
mouiak  jandid  od  svatova.  Rj.  —  Te  Maksinia  jMurfci/ 
0(!ii5nuse,  a.  MiloSa  zetora  ucinise.  Npj.  i,  iAl. 

Jikiidtik,*  m.  vidi  tarOiip.  Rj.  povenu  l.ohta  torha. 
—  Sihij  je  dvojak  .  .  .  u  dnijri  se  pistolji  metuu  pa 
se  objesi  preko  raiiiena  k&o  juudiik.  Rj.  (J80a.  C'litura, 
kojii  je  u  JaiidJUni  nosio.  Npj.'  4,  XV. 

Jiiiio,  /.  ime  zensko.  voc.  Jane,  vidi  Jana.  —  Ijetko 
se  Jtiiii  napucila.  Rj.  'iSOa.   tnkvu  hyp.   kod  Dobra. 

ilitllii'il,  /'.  dcm.  od  Jana:  Uljeze  s  ndadoni  ./«- 
nicum.  Rj. 

jiiiiiear.'  )«.  vidi  janjiear,  jenjiear.  tako  se  nekud 
irao  'I'urski  rojnik  regulas.  —  Ovamote,  TiircijaHj- 
cari!  Npj.  3,  326. 

jAllijil,"  /'.  Art  Fleischxpcise,  cibi  ijenu^:  T  aranii 
od  ovna  janiju.  Kj.  jelo  od  iiieitu. 

jiiiika,  /'.  itkf.  ARj.  IV.  4.")3a.  neka  mala  nire^.a 
kojom  se  riba  lovi.  Dl'osl.  XII.  Crepje  more  jioitc/wi. 
Urosl.  11  (erepje  dijalckt.  injesto  LTeplje,  koje  ima 
udmtili  iza  toyu:  Creplje  more  ozicorn). 

jiknkcsn,*  f.  (torba  5to  se  nosi  aa  strane.  Rj.'): 
Melnu  frlavu  u  jaitkesu  pasu.  Rj.  —  On  se  maJi  u 
janke.'iK.  pasu.  Npj.  3,  402. 

Jilnkie,  Jaukica,  m.  deni.  od  Janko.  Rj.  —  takva 
iinenu  dcm.  MarkTiJ,  MUric,  I'avrie,  P&trid. 

Janko,  "I.  2Iannxnume  (com  Jovan?),  nomen  viri. 
Rj.  ime  tiniiiko.  u  nakeijn  naroda  zopadne  crkve  Janko 
je  Ivitn  evunyjeli.st,  a  Ivan  je  Krxtitelj.  dcm.  Jankir. 
hyp.  .b'lujo.  Jau-ko,  prva  pola  sazetu  od  Joan(nes), 
driKja  pola  niistarak  liyp.  kao  ii  rijcci  koje  vidi  kod 
Bo-Vko.  isp.  ( )sn.  2'J3.  —  Janko  misli  o  bojii.  DRosl.  37. 

Juilkovii-a,  /'.  Jankova  zena:  Platno  beli  mlada 
Jititkoiifii  .  .  .  Slnfao  je  Janko  gospodaru.  Npj.  1, 
4utj.  —  tukve  rijeci  kod  (iojkoviea. 

Jilnoi-kT,  adj.  von  Janok:  On  pokupi  Janoike  ka- 
tane.  Uj.  .sfo  pripada  Janoku.  vidi  Janjoeki. 

•iikiioekinja,  /.  zenska  (jiava  iz  Janoka:  U  Janoku 
isprosi  devojku.  plemenitu  Janockinju  Janu.  Npj. 
2,  637. 

Jiknok,  Janf)ka,  m.  nekako  nijesto  u  pjesmi :  Jesi  1' 
hio  od  Janoka  Janka.  Rj.  (ponajvise  u  pjesmama. 
die  .S'tadt  liaah,  Jaiirimim.  cf.  Gjur.  Kj.')  ru?/ Janjok. 

.lanos.  Hi.  akc.  .\Rj.  IV.  454b.  ime  miiiko  Ma- 
dzarsko.  Ivan,  Janko.  hyp.  Jaujo.  —  Pod  jarakom 
Dikli<;a  Jayio.iu.  Rj.  247a. 

janClar,  januara,  m.  prvi  mjesec  u  godini.  —  Mjesec 
januar,  sijeOanj.  M.  L»ivkovi(5.  Januar  ima  dan.  31. 
F.  Glavinic'-.  ARj.  i\.  4ooa. 

1.  jaiij,  m.  m/j  jajrnjed.  Rj.  —  jagnjed,  jajrnjeda;  i 
be/,  g:  janj.  Korijeni  4. 

3.  janj,  m.  (u  Hrv.).  itfKjasen.  Rj.  jlisen  . . .  i  bez 
suglasnoga  (s)  od  korijena:  janj.  Korijeni  2ti. 

3.  Janj,  m.  u  pjesmi  nekakav  grad:  Rani  care  « 
JunJH  devojku.  Rj. 

Jiinja,  f.  —  1)  Frauenname,  nomen  feminac.  Kj. 
ime  -ensko.  Jana,  Ana.  voc.  Janjo.  —  Car  nebesni  kad 
zenjase  sunee  . . .  otidoJe  sveci  po  gjevojku  u  gjevojke 
svetoduhe  Janje  .  .  .   Otolen  se  svati  podigoJe,  i  na 


nebu  trudui  poelnuse,  najlrtidnija  svetoduha  Jaiija. 
Here.  304.  Vuk  dodajc:  I'jevatiea,  koja  je  ovu  pjexmu 
kazivala,  refe,  da  je  Jnnja  Hvcta  Ana,  inajku  svete 
Bogorodice.  —  drukcije  Danicic:  Jdnja  (osn.  u  Jaiui, 
koje  je'  opet  saieto  u  Jovnnal  Osn.  (i'J.  ali  se  ii  same 
pjcsme  (Here.)  vidi,  da  je  Jaiiju  Ana,  majka  xveU 
lioijorodice.  —  2)  erkva:  Crkvii  Jttnju  u  Htarome 
Vlahu.  Rj. 

jlVnjil,  /'.  (11  Hrv.)  vidi  jaj^njeil.  Rj.  ridi  janj.  kao 
sto  je  jfinj  prima  jagnjed,  tako  je  jAnjn  prcma  ja^;- 
pnjeda. 

Ji\nja,  f.  —  1)  varoMca  u  ZvoriiiOkoJ  nahiji  (na 
lijcvoin  brijepu  Drine).  Rj.  —  2)  dcr  I' lass  iter  sie 
darchllienst,  Rj.  voda  koja  Icic  onuda. 

jllnjac,  jiinjca,  m.  da.i  Lamm,  aynii-i  (rijetko  se 
govori).  Rj.  ridi  janae,  jagnjic;.  jAnjae  (izbac^eno  g, 
vidi  jaganjcil.  Osn.  :537.  —  Janjfevina,  nieso  ud 
janjca.  Rj.  24()b.  Za  no(?  l)ii(le  po  trista  janjaca. 
Npj.  2.  150.  .Stoji  meka  janjac'  za  oveama.  4,  187. 
!^vi  poklaui  kao  mali  junjri.  Here.  41.  pred  c  mjctito 
nj  ima  i  ii :  fSvaka  ovca  po  jagnjieu  dala  iivodniea 
janca  i  jagnjieu.  Here.  33().  igp.  ARj.  IV.  4!)5b.  kod 
rijeii  jaganjae,  i  45(>a  kod  rijeri  janjac. 

jilnjail,  /'.  (coll.)  vidi  jagujad.  Rj. 

j<injara,  /'.  obor  za  janjee.  u  ISarajevu.  \)r.  Oj. 
.•^urmin.  —  ^(t  nast.  isp.  badnjara. 

jfinjfi,  janjaea.  m.  pf.  vidi  jaganjei.  Rj.  primjere 
vidi  kod  janjae.  dem.  janjei<;i. 

jiinjear,  janjeiira  (jauje.'ir,  janjiara),  in.  cohan  sto 
cuva  janjcf.  J.  Bogdanovie.  ARj.  IV.  4.078. 

jiknjeariea,  f.  koja  iava  janjce.  .\Rj.  IV.  457b 

janjecvina,  /'.  meso  od  janjca,  Lammslleisch,  ag- 
ninu.  Rj.  vidi  jagnjetina,  jan  jetiiia.  —  rijeii  s  takim 
nast.  koje  znace  sto  od  zivotiiije  muskoga  roda  jar- 
I'evina,  misevina,  ovnovina,  praSeevina,  prCenna,  riso- 
vina,  samurovina,  ,5kopeevina,  zei^evina. 

jiliijeii-i,  m.  pi.  dem.  od  janjei.  Rj.  vidi  jagaujeii?!. 

jiiiije,  jiinjela,  a.  I'trftjagnje.  Uy  primjere  vidi  kod 
jagnje. 

jiYnjecT,  adj.  vidi  jagnje(;i.  Rj.  primjere  vidi  kod 
jagnje(?i.  .     .      ,.. 

janjenjo,  n.  vidi  jagnjenje.  Kj. 

jiinjescc,  n.  dem.  od  janje.  Kj.  vidi  jagnjeSce. 

jiinjctiiia,  /'.  vidi  jagnjetina.  Kj. 

Jiinjcvo,  n.  u  Kosovu  viSe  Pristine  varoSica  (oko 
300  ku<''a):  Janjevo  ravno.  Kj. 

jiknjica,  /'.  vidi:  jilgnjiea,  zensko  jagnje.  Rj.  244a. 
primjere  vidi  kod  jagnjiea. 

jinjiear,  m.  vidi  jenjiear.  Rj.  vidi  i  janii^ar.  tako 
.se  nekad  svao  Turski  vojnik  regulas.  —  Kazu,  sine, 
drusru  vojsku  silnu  ognjevite  janjicare  Turke.  Npj. 
2,  2G6. 

jilnjiearskT,  adj.  sto  pripada  junjicarima:  Kako 
je  .  .  .  lijepo  priraio  janjicarskoya  poglavicu  Deli- 
Ahmeta.  Odbr.  od  ru:^,.  10. 

Jilnjina  IManina,  f.:  Kroz  nekakvu  Janjinu  pla- 
ninu.  Rj.  i.tp.:  Izdaj  nam,  sokole,  ./awinu /j/aiunM. 
Npj.  1,  iS7. 

j!\njiti,  njim,  vidi  jagnjiii.  Rj. 

jiinjiti  sc,  njTm  se.  vidi  jagnjiti  se.  Rj. 

j^njivo,  n.  vidi  jagnjivo.  Rj. 

Jiinjo,  m.  ime  musko.  hyp.  od  Janko,  JanoS.  gen. 
Janja,  voc.  Janjo.  takva  hyp.  kod  Aljo.  —  Dikli(! 
Janjo  iardak  napravio.  Npj.  2,  273  (Dikliai  je  druydje 
ime  Janos,  koje  vidij.  PiSi,  sine,  list  knjige  bijele,  te 
je  poSlji  5eru  Dmitrovici  starcu  Janju  od  starine 
kuezu  .  .  .    sStarfie   Janjo,    od    Srijema    kneie!'    2, 

580.  581. 

JjinjoekT.  adj.  sto  pripada  Janjoku,:  On  okrenu 
kroz  .Jaujoka  grada.  ode  pravo  poljem  Janjockijem. 
Xpj.  3,  ii7.  vidi  .Janof-ki. 

.iiliijok,  Janjoka,  m.  (u  pjesmama.  vidt  Janok  Rj-f): 
\'ino  pije  od  Janjoka  kralju  ii  Janjoku  gradu  bije- 
lome.  Rj. 


.liiiijoklijii 


—  472  — 


jam  III 


Janjoklija.  »i.  Kincr  ron  Jnujok.  Kj.  coiyVt  i: 
.lanjoka.  naft.  J'tirfki  li,  i  nas  ja.  isp.  BeiMija,  Saraj- 
liJH.  i  t.  d.  Osu.  7l>. 

JAqjor.  ltd),  slo  fyripadu  Jfinjii:  A  sa  kumom  od 
Sibinja  Jaiikom  i  Jiiiijonm  siiioin  Milovanom.  Npj. 
■J,  ivS;>.  isp.  uiij.  Aliov. 

jAoI  jftojr!  (u  Heri-e^oviiii),  jiloh  !  jiioj  !  ji^ok! 
<iuWi,  irth;  heu.'  Kj.  infikuje  se  ii  juJii  i  hilosti.  od 
oblikii  jao  postadoic  ostali  oblici:  jao,  sfti  Sf  h  svufidjc 
ne  i:iioriir(i:  jaog.  jaoj  i  jaok,  ,</o  se  h  <idjesto  «  (/o- 
r«>rM  prrtiiira  u  sr.  j  <7i  k.  !>;).  Posl.  XII.  fidi  i  aoli, 
avaj.  jaoh.  joj,  juj.  —  Jiio  maii  do  Boga  milosn! 
teJko  meni  do  Bo^a  niilosa!  Kj.  32b.  Jiioli  za  Bojra ! 
nijosam  ja,  uego  striko.  Npr.  Itj8.  Juo,  baba,  5ta  <?u? 
2l'3.  Jiiij,  moj  siiiko.  iiema  le  srei'e  u  nas.  257.  Jau;/ 
nietie  (dat.)  do  Boira  milopra !  Mo  iHi  sjid?  olVi.  Tako 
me  pu>ka  ue  ubila,  da  ne  refem  ui  jaoh !  Posl.  29!». 
t^uoA  fi  SI  meni  u  /.hi  dobra  Oekati.  DPosl.  37.  Juu 
miiiu!  lele  muzu!  uinreti  hocul  Npj.  1,  ol2.  Jao, 
moje  Stete  i  sramote!  1.  58G.  i?to  sjun  jadna  majka 
doOekala,  e  jaoh  '.  Kov.  UK).  Govoiec'i :  jaoh  !  jaoh  .' 
jrrade  velifci  Vavilone,  jrrade  tvrdi,  jer  u  jedau  Oas 
dogje  Slid  tvoj '.  l)ikriv.  l!S,  10.  Kece  ocu  svojemu : 
jaoh  glava.  jutiA  jjlava!  A  ou  rptV  momkii:  nosi  ga 
luateri.  Car.  11.  4,  lit  (a  yjeiii.  Jleiu  Kopf  lliiil  mir  wch). 
Ne  (.'i'  narioali  za  iijim:  jaoh  brate  moj  !  Jer.  22,  18. 
BjeJe  u  njoj  (kujizi)  napisaii  plaO  i  uarioanje  i  jaoh. 
Jezek.  2,  U(.  —  I' primjerima  iz  Npj.  1,  5SG  geiiitiv 
znaci  cuiijenje,  a  uz  to  stoji  ttsklik  aob,  kojenm,  se 
cnai-enje  slaze  .«<»  cugjenjem.  isp.  t?int.  115. 

jikuk,  m.  vidi  jauk,  .s  kojega  je  i  akc.  uzet.  isp. 
jaokanje.  —  Narod  ostupasc  s  njegovog  groba  .  .  . 
s  kiikanjeni,  da  se  sve  gore  prolamahu  od  velikog 
jaoka  i  zalosti.  Npj.  5,  453. 

juukanje  (jaokiiuje),  ii.  vidi  jaukanje.  isj).  jaok. 

jaukati  ijaokati).  jaoCem,  v.  impf.  vidi  jaukati.  v. 
pf.  prosti  jaoknuli,  sloL  zajaokati.  —  JeCi  i  jaoce. 
M.  (Jj.  Mili.'evie.  ARj.  IV.  461b. 

jauknnti,  jaoknem,  vidi  jaukniiti :  Koj'  od  rune 
jttokiiuti  ne  ce  pored  sebe  poplaSiti  druga.  Kj.  Gje 
jaokiian.  svi  ce  jaokuuti,  gje  poginem,  svi  ce  poginuti. 
Npi.  2,  541. 

■Iftorina  (.lavorinat,  f.  planina  u  Bosni:  Kolika  je 
Jaoriiut  plauinji,  zlato!  Kj.  vidi  Jahorina,  pa  gdje 
fc  II  (jororu  ne  iiije  glas  b :  Jaorina. 

jilpa,  m.  (u  vojv.  po  varoJima)  Pupa,  tutu.  Rj. 
otac.  dent,  japiea.  govori  se  i  u  sjev.  Hrv.  syn.  kod 
babo. 

japad,  /■  (loe.  japildi)  mjesto  gdje  sunce  ne  dopire. 
■tthattiger  Ort,  locus  opucus,  cf.  zapad  (f.),  osoje.  Rj. 
cidi  i  lalo^Jiia.  isp.  japadno.  siiprottw  prisoje.  — 
osiiova  ce  biti  u  upu,  kojoj  je  dometuiito  sprijeda  j. 
USD.  25S. 

jikpadno,  gdje  sunce  ne  dopire,  schuttig,  opacus : 
ovdjc  jc  jupudno.  Kj.  isp.  japad. 

jApica,  in.  dem.  od  japa.  Kj. 

japija,*  /■.  vidi  gragja.  Rj.  od  Cega  se  5to  gradi. 
Uoi'tka  ga  Oinovic-Muralc,  i  udari  sila  na  jupijii. 
Npj.  4,  .S7. 

jiipili,  jiijM,  V.  impf.  n.  p.  jape  vrala,  l.  j.  stoje 
oivorena  siroiu,  kta/fen,  offen  sein,  hiarc.  Rj.  v.  pf. 
sloien  odjfipiti,  ogjapili. 

jiipncn,  udj.  sto  pripada  japiiu :  On  biJe  u  du- 
bravi  pec  japneiiu  vidio.   B.  BaSid.   AKj.  IV.  4(i2b. 

ji\pncnica,  f.  —  1)  (u  Hrv.)  der  Kulkofeu,  die 
Kidkhiitte,  calcaria,  cf.  krefana.  Rj.  pec  ii  kojoj  se 
pull  japno.  vidi  i  vapnenica  1,  kla^ina.  —  2)  jupnenu 
zemlju.  tidi  vapnenica  2. 

JApno,  n.  (u  Rijeci)  vidi  vapno.  Rj.  vidi  i  klak. 
krec. 

japftnUic,  japilndieta,  «.  der  Mantel,  pallium: 
Po«bje  kiAe  japunic  ine  treba).  cf.  kabanica.  Rj.  vidi 
1  _pla.li.  Uzco  ono  svoje  giabancija.sko  japundJe.  Rj. 
'Ji&.  Lasno  je  ispod  japundzeta  prstima  pncati.  Posl. 


1(>(>.  Otkiid  vjctar  diiva,  odoiuul  valja  i  j((itUHd:( 
okrenuti.  243.  Pokrivaju  sabljc  juptiiidzeti,  da  ini 
Marko  ne  vidi  sabalja.  Npj.  2.  422. 

jar,  /".  u  rijccinia:  posijao  iito  ua  jar,  (»i  (iegen- 
s.ttz  der  ^yill^ersaat,  semcntem  feci  rernum.  Rj.  pro- 
Ijece.  —  jarT  (vermis),  jur.  jartna  ( friiges  vornae), 
jftrik,  jarica.  Korijcni  173.  .lara  zenilja  (gdje  se  sijt 
iKi  jar).  Rj.  247b.  na  jar:  na  proljece.  siiprutno  ozim, 
na  ozim. 

jar,*  in.  vidi  fthar,  ftar,  iir,  sa  prijedlogom  sprijeda 
glasom  j :  jar.  isp.  j  1  konjuhiica.  —  Posto  sestrn 
odvedo  konja  u  jurove  a  brata  na  kulu,  pita  brata 
kako  je  do^ao.  Npr.  1!I8.  isp.  jara  2. 

jfira,  /'.  —  1)  die  Hitze  (von  Ofcn,  valor  (furnacis). 
Rj.  vrucina,  zestina.  it  prciusenom  smislu  jarost, 
jura,  jarost.  jaric,  jarko,  jarka   (copia).  Korijeni  28. 

—  Knjigu  pise,  pa  se  juruin  jari.  Kj.  247.  Kace  ih 
u  zaiiarenu  pec.  Dok  ih  pobacaju  ii  pec,  od  teske 
jure  mrtvi  popadaju  oni  koji  su  ih  bacali.  Prip.  bibl. 
!I7.  —  3)  (u  Dalm.)  kao  naslon  gdje  stoka  zimi  stoji. 
Art  Stallung,  stubuli  genus.  Rj.  isp.  jar*. 

ji'irac,  jarca,  m.  (pi.  jarci,  jariievi)  der  Bock,  caper. 
Rj.  dcin.  jarci6.  augm.  jarcina.  —  Jiokile,  inie  jarcu. 
Rj.  3()b.  Jirnjo,  2)  ime  jarcu.  Rj.  44b.  Ja  sani  jurac 
domcdezu,  —  kazao  jarac  kiirjaku.  Kj.  131b.  .la  sam 
jurac  zivodcrac.  Rj.  141b.  Kikilo,  inic  jurcu.  Kj.  2(jl)b.  I 
Lugar  (u  sali)  jurac  (jer  i  on  najviso  ii  sumj  zivi).  ! 
Rj.  334b.  Macko,  2)  ime  jarcu.  Rj.  34!tb.  Ciihrile, 
ime  jarcu.  Kj.  82!)a.  Zgri'io  se  kao  jiriecit  jurac  na 
prtiui.  Posl.   88.  Keca,  jarcc,   dopadnuo  miika!    Npj. 

3,  17(5.  Adzajlija  bjeJe  naredio  kaurima  da  kolju 
jurceve.  5,  501.  «  pjesnii:  jarac  mjesto  jareca  mjesina, 
puna  vina:  »Pa  megju  se  jarcu  oborili  (poloiili).« 
»Tale  jurcu  grlo  otvorio.  mali  Rade  tegli  za  noi^.icu«, 
t.  j.  Tale  pije  na  onom  zavezanom  a  sada  odvezanom 
kraju  mjeSine,  gdje  je  bio  vrat  jarcev,  a  Rade  pije 
ua   onom   mjestu,   gdje  je   bila  jarceva  noga.  HNpj. 

4,  fiyi. 

jilractMijo,  Ii.  das  Voridien  des  Bosses  zum  Wctt- 
renneii,  eiitii  exerciiium  ud  cursum.  Rj.  verb,  od 
jaraciti.  rudnju  kojom  tko  jaraci  konja  zu  trku. 

jilraciti,*  elm,  v.  impf.  t.  j.  konja  za  trku,  dass 
lioss  zum  Wettrenneii.  voriihcn,  exerceo  equum  ad 
cursum.  Kj.  jaraCiti  konja  t.  j.  pripremati  ga  zu 
trku.  v.  pf.  sluL  ujaraciti. 

ji'iradar,  m.  koji  cava  jarad.  jiiradnrica,  /'.  koja 
cuva  jarad.  u  I^ici.  J.  liogclanovi?. 

1.  jarak,  j."irka,  m.  der  (irahen,  Kuiial,  fossa,  cf. 
jalak.   Kj.  vidi  i  prokop.  hendek,  jendek.  dem.  jiirfid. 

—  Taj  se  juritk  uapuni  vodom.  M.  (ij.  Milicevic.  Pak 
siromah  onim  jurkom  ide,  51.  A.  Reljkovic.  a  orunju 
i  sagjenju,  hruzda:  Da  se  jarci  razliciti  tvore,  ili 
dnblji  ili  hoce.5  plice  kakvi  zemlji  probitacni  bit  cc. 
J.  S.  Keljkovic.  AKj.  4(Job. 

3.  'larak,  Jarka,  m.  selo  u  i^rijemu.  Kj. 

3.  j:\rak.*  m.  (u  Dalm.)  vidi  oruzje:  Pod  odoroiu 
Stipurinovica,  pod  jurukom  Diklica  Janosa,  na  koiijicu 
Bojadinovit'a.  Rj.  vidi  i  pusat. 

jaram,  jiirma,  m.  das  Jock,  jugum:  jaram  volova, 
t.  j.  dva  vola;  vuce  na  dva  jirrma,  t.  j.  na  Celiri  vola. 
Rj.  I'alicnjak,  t.  j.  svrdao,  sto  se  njim  na  jarmovima 
vrte  rupe  za  palice.  Rj.  48lia.  Preglava,  poklapuSa, 
ono  drvo  o  koine  visi  jarum.  Kj.  oilila.  l*Msliiie,  kao 
jastufici,  Sto  se  met'e  na  jaram,  da  ne  ubije  vola  u 
vrat.  Rj.  622.  I  to  ^'■e  yroii.  (.  .  .  jednoga  svog  ruha 
uhvatio  u  jaram  te  orao  na  njemu  .  .  .).  Posl.  10(5. 
Jarmove  na  tavau  digiiuti.  d'rodati  ili  pogubiti  vo- 
love).  110.  Otelila  krava  vola,  da  vozi  u  jurmu  kulu. 
242.  Jeleni  volovi,  kuloper  jarmovi,  bosiljak  palice. 
Npj.  1,  98.  Ko  ti  dade  ndade  vode,  i  jarmove  juvo- 
rove,  i  palice  simSirove?  1,  161.  Neka  uzmu  juiiicu 
iz  goveda,  koja  nijc  vukla  u  jarmu.  Mojs.  V.  21,  3. 
I'jVO  volova  za  zrtvu  paljciiicu,  i  kola  i  jarmovu  vo- 
lujskih  za  drva.  !?am.  II.  24,  22.  u  prcnesenom  smislu: 


jarnmax 


—  473  — 


JarHi 


njocii  iiii5;i  imike  iloimmiti  i  {Mil  Turskim  jarmom 
ostamiti.  Npj.  4,  845.  r/.milc  jaram  moj  na  xehc  .  .  . 
\ev  ie  jiiniiii  iiioj  hlaij.  Mai.  11,  29.  30.  N'e  dajte  se 
opet  «  juram  ropstf((  iilivatiti.  Gal.  5,  1.  Ali  (c  clo<?i 
vrijenie,  te  ces  .  .  .  xkrsili  jdrnm  njegov  s  vratu  svo- 
ieea.  MoJ8.  I.  27,  40.  Tvoj  je  otac  metnno  n<i  nus 
teiiik  jaram.  Car.  I..  12,  4.  l)ao  si  nast  u  jitraiii  io- 
vjcku.  I's.  <>•>,  12.  ^alost  koja  jc  dolazila  od  Jurma 
tur.ikuijii.  DM.  200.  Naramnik,  koji  znari  ne  saino 
\aram  HriMov  u  koji  sc  zojirdc  s\u?a  llristov,  nejjo 
i  juriiin  u  koji  se  nam  ]Iri!itos  supreyno.  Dl*.  lo.  Na 
tiiJtiioin  istdku,  koji  uzdise  pod  jarmom  Muhamcdov- 
skim.  37. 

Jiirikiiinz,*  III.  ((/.(■.  ARj.  IV.  4(i7a.  zlikovac,  ncva- 
Ijciliic:  Zalo  Silje  prvojra  vezira,  da  po  Bosiii  cera 
jiirammc.  Npj.  4,  .'iliii. 

jArriii,"  jarilna,  m.  dcr  Frciiiifl,  Vertraute,  familiari,% 
(■/'.  dni^',  prijalelj:  Oj  {rjevojko,  moj  tyVAvi  jarane!  O 
juraiu.  bole  li  te  rane?  da  ne  bole,  ne  b'  se  rane 
zvale.  Hj.  iiorori  .ic  za  musko  i  za  zeiixko.  za  miisko 
vidi  jaranik,  za  ien.<ko  jiuaiiica,  jaianika. 

jnritnii-ii.  /'.  die  \'crtrai(tc.  Frcaiidiii,  amicu,  sociu. 
Rj.  prijatdjicd,  driiqa.  riili  jaranika;  jaian.  —  Pod 
njoni  (jeloni)  sjedi  Sarajlija  Miijo,  na  riiko  niu  dvijo 
jaraiiitc:  jedno  n\ii  je  bii'la  udovica,  a  driigo  je  pod 
prsien  irjevojka.  Npj.  1,  321. 

jarililik,  jaianika,  m.  der  Vertraute,  Freiiiid,  avii- 
(■H,<,  .tociits:  Sto  ti  zalis  u  siroku  Liku:  dal'  Tiircina 
kakva  jarunika.  Rj.  prijntelj.  dnuj.  cidi  jaian. 

jiiriinikii,  /'.  ridi  jaranica:  Te  daiova  tiista  jtini- 
nihi.  Kj. 

jan^iiiti  si',  jaianlm  se,  v.  r.  iiiipf.  (a  BanatiO 
Litli.^chafteii  haben,  niiiare,  cf.  niilovati  se.  Kj. 

janiuslvti,  «.  die  Ga^cUsie'liaft,  Vertrautschuft,  so- 
cietiis.  iicvessitado.  Rj.  drustro,  prijateljxtco. 

jarbul,  jaibola,  jitrbiio.  jfubula,  m.  vidi  arbuo  (.w 
i  sprijeda  pridjereiiiiii.  i>:p.  j  1),  katark.i.  —  Sveti 
"Lnka\l8.  listopada)  ii  jarbolc  lupa.  Nar.  posl.  .V. 
Oslojic.  u  Stullija  jarbuo.  ARj.  IV.  -liwb. 

ji'ln-fir,  jarfiiia,  in.  koji  euva  javee.  V.  Arsenijevic. 
AUj.  IV.  idSa.  isp.  ko/.ar. 

jari-ov,    adj.    des   iJocA-.s,    capri.    Rj.   sto  pripada 

./'"■<"■ 

jilrt'cviiia,  /'.  ('((*■  Bockjleixch,  caro  caprina.  Hj. 
jarcje  meso.  za  nast.  i^).  janjtVvina. 

jiirfie,  m.  dcm.  od  jav'ae.  Rj.  —  Rrc  Mareii,  ne 
bojini  te  se:  moji  jari-ici  petoroJeiei.  Rj.   lUa. 

jrireic,  m.  deni.  od  jarak.  —  Valja  jurCice  ili  gra- 
bicc  iskopati.  J.  .lablanei.  ARj.  IV.  4t!8a. 

ji\ri-iiia,  /'.  auijm.  od  jaiae.  Rj. 

ji\ri'.jr.  adj.  n.'p.  ko^a,  Bocks-,  hirciiuis.  Uj.  .ito  pri- 
pada jarcima,  jarcu.  —  Ni  s  Arei;;!*  jurvijum,  niii 
leleeom,  nefto  kroz  svojii  krv  ugje  jednom  u  svetinju. 
Jevr.  !),  12—14.  Jarcija  trara,  vidi  bediinae,  ern- 
puia,  jiimpineUa  saxifraija  L.  DARj.  ^4711. 

.jiirc,  jareta,  n.  ein  jniujes  Siiick  Zicgenvieh,  ca- 
pella  aid  caper  jiireiiis.  Rj.  mlado.  vidi  kozle.  rfew. 
jarenee,  jaresee.  :ensko  jare  jarita,  jariiMc-a.  /jL  jariei. 
colt,  jaiad.  —  Dok  sisa  donde  je  kozle,  a  poslije 
jare  clo  aodine,  pa  onda  dvize,  pa  trecak,  a  ?,ensko 
uhotka,  iivotka.  Rj.  282b.  Kud  (!e  guba  nego  na 
jare?  Posl.  1«3.  Od  zla  duinika  i  kozu  bez  jareta 
(valja  uzetii.  233. 

jarcb,  Ml.  (u  !^pljeliO  die  Sieinhcniie,  perdi.t  .<«- 
xatilis  (pervi.v  rubra  Briss.  Rj.=l.  cf.  Jkrga.  Ej.  ptica. 
—  Skrga.  mala  poljska  jarebica  i,a  velika  u  koje  sii 
crvene  noge,  kljun  i  oko  oOiju,  zove  se  jareh).  Rj.  S43a. 

jari'bii-a,  /'.  (■('(/*  jerebiea.  Rj.  ptica  razlicna  od 
jareba.  dcm.  jarebicica.  —  Pale  sii  .  .  .  prepelif^e  u 
ravno  polje,  a  jarebice  u  ludiniee.  Rj.  655b.  C'etvc- 
rikajii  jar'ebice,  nu  za  njibovo  gore,  lovea  zovu.  DPosl. 
13.  I  ildoJe  u  lov  n  planinu;  oni  dihi  ticc  jarcbicc, 
napu5(^aju  sive  sokolove,  te  fataju  tice  jarebice.'S])}. 
2,  47.  Kao  5lo  jarebica   lezi   na  jajima.  Jer.  17,  11. 


jart'bit'iva,  f.  dem.  od  jarebica.  vidi  jerf-bifica. 
Moja  jdic'xoKe.'  M.  Driii'.  ARj.  IV.  Wilb. 

jar^bifjT,  adj.  vidi  jerebicji.  Rj.  .itu  pripada  ja- 
reliici,  jarehieama. 

jilrcc'iik,  hi.  jare(!a  oije^ina.  J.  BoRdanovii!.  AUj. 
IV.  470a.  isp.  jaretina  2.  za  oblicje  teliV-ak. 

jiireci,  adj.  Bocks-,  huedi.  Rj.  !ito  pripada  jarctu, 
jaradi.  takva  adj.  kod  jagneei.  —  Reveka  ciluiOe 
.lakova...  \  jareciiu  ko:ii-ama  obloJ.i  niii  nike.  .MoJB. 
I.  27,  Itj.  Zar  ja  jedeni  meso  voliijsko,  ili  krv  jarecu 
pijem?  Ps.  M,  13. 

jnri'iifi',  jar(5nceta,  n.  vidi  jareSee.  Hj.  takca  dem. 
kod  burenee. 

jar{>Hica,  /'.  die  Liiminerirolle,  laiia  aijninu,  rf. 
jiirina:  Ufati<;ii  jagujificu,  prosiK^u  joj  jarenicu.  Rj. 
vnna  od  jagaiijaca.  jarica,  jare  .  .  .  negda  je  bilu  i 
ime  ovci,  od  tuda  i  sada:  jarina,  jareniea.  Korijeiii  II. 
jitrf'iijl'.  II.  rcrb.  lid  jariti  se.  radiija  kojoiii  se  tku 
jari.  isp.  jata  1,  jarost. 

jj^resfC.  ji\re5eeta,  dcm.  od  jare.  Rj.  cidi  jarenee. 
—  takva  dem.  Ao(/»djeteJce. 

ji\rotiaa,  /'.  —  J)  Fleisch  von  jaiuien  ZicijcH. 
euro  liaedi.  Rj.  jarcce  me.io.  —  '~)  das  X/fj/eii/'c//. 
peUis  haedi.  Rj.  jarecu  kozica.  —  Ciglii'ala,  jaretina, 
eiglicala  drvelina,  eiglieala  ti  diisa,  dokle  mi  ne  iigo- 
netas  (dipli).  Rj.  7(iOb.  I'jagmi  joj  (sluskinji)  jarctimi 
vina.  HNpj.  3,  3311  tjitreca  mjcHiia  puna  rina.  vidi 
jareeak). 

jftrurovaii.  III.  (u  Haranji)  vidi  jorgovaii.  Rj.  vidi  i 
jergovan.  —  Tugje  sii  jarijiaiin  ijerijiivan  \  jorijiivan. 
"Osu.  141.  po  tome  ake.  nu  jitrgovan  valja  poprariti: 
jargi^van,  jargovAna,  kao  sto  je  i  na  jergftvan  i  jor- 
govau. 

jarT,  adj.  n.  p.  zeuilja  (gdje  se  sije  na  jar),  dcr 
Boden  no  das  ,Sommer<jctrcide  gesiiet  wild,  scmeiitix 
trimcstris;  jaro  i\lo,  Summer-,  ucstivus.  Hj.  .ito  pri- 
pada jdri,  proljecu;  i  po  tome  oiio  sto  sc  sije  na  jar 
(na  proljece),  ono  gdje  se  sije  na  jar.  vidi  jarni.  .iii- 
protno  ozimi. 
I  .Ian  Jilsou,  HI.  mjesto  gotovo  navrh  Kapele  (od 
!  istoi^ne  strane).  Rj.  isp.  j.ari. 

jilrica,  /'.  t.  j.  Jeuica,  Sommericeizen.  triticum  (te- 
st'ivum.  Rj.  jai-rt  psenica.  suprotno  oziniic-a.  rj'rfj  jarik, 
jarina. 

jariea,  /'.  eine  junge  Ziegc,  capclla.  Rj.  zeusko  jare. 
-  Podaj  vnkn  varie'e.  da  ne  kolje  jaricc.  Npj.  1.  5(.)2. 
jarif,  iH.  (n  primorju)  die  Licbesgluth.   aestiis  pe- 
ctoris. Rj.  jara   I  od  Ijubavi.  —  za  ntist.  isp.  branie. 
osn.  u  ./'('■".  Osn.  353. 
jarif'ii-a.  /'.  dcm.  od  j'ariea.  Rj.  inulo  zensko  jure. 
jririt-i.  jiirWa,  mi.  pl.  vidi  jarad.  Rj.  sing.  jare.  — 
Veka  stoji  koza  za  jarici,  a  jarica  dreka  za  kozama. 
Npj.  4.  187. 
.iilrida,  /'.  ime  Zensko.  Rj. 

j:\rik,  jarika,  m.  n.  p.  jecam,  Ian.  Sommer-,  ae- 
sticus.  Rj.  jari  jei'am,  jari  Ian,  uopce  jaro  zito  koje 
je  muskoga  roda,  kao  sto  je  jiirica  uopfe  jaro  zito, 
koje  je  zenskoga  roda,  n.  p.  psenica.  isp.  jarina.  — 
suprotno  ozimac. 

jiirina,  /'.  vuna  od  jaganjaea.  Wolle  von  T.ammern, 

lana  agniiia,  cf.  jareniea.  Rj.  dem.  jariniea.  postanje 

I  vidi  kod  jareniea.  —  Drndati,  razhijati  jariiiu.  Rj.  14(tb. 

'      jarina,  /".  die  Sommerfruclit,  frugcs  ae-itivue,  vernae. 

Rj.  jaro  zito.  isp.  ji^irioa,  jarik. 

jririnira.  /'.  dcm.  od  jiirina.  —  Ufati(?u  jagnjiiicu, 
prosiicu  joj  jarinicu.  Npj.  1,  435. 

jariti,  —  J)  jAriti  se,  jar!m  se,  i;.  r.  impf.  in  Httze 
koiiimen,  effervcsco:  Knjigu  ciui,  pa  .se  jaroin  Jan. 
Rj.  vidi  cnjeviti  se,  i  sgn.  ondjc.  —  v.  pf.  sloz.  po- 
djariti.  prijarili.  razjariti  se.  sjarili,  ii/jariti.  —  .2>  ocf 
se  rcfleks.:  akticno:  Na  to  ban  i  ne  sluSa,  vatru,  ,)aTi, 
poboljma.  Nar.  pj.  Nasred  polja  loncic  van;  nit  mu 
ko  jari,  ui  podjaruje.   Nar.   zagon.  U  pee  jarnn.  J. 


jHrka 


474  — 


•Tiisikovac 


Bi^snliumvi*?.  JdtHi  hrant.  mijeiuti,  ruspidjiraii.  XI. 
Psvlinovio.  AHj.  IV.  471a. 

jarka.  /'.  Ill  <■'.  0.1  vidi  jSkii  i>.  Kj. 

jitrki.    (iilj.    sad   sc   tiovori   stinio   la   (Mlii(«._  Ji'trlo 

-•11.1.1   ■:\  sreiiiiii   rod;   osn.   u  jTirti).   Osn.  305.    viili 

'    vito  suiioe.  II  Kj.:  iarko  sunoe,  n. 

me)  Son»e.  hiriihis  sul  it  validiis: 

■  jnrko  suiu-e.  Jurko  simce  na  visoko 

li  -  !o  i  itikV. 

jiiiiii....  j.irmuk.  i«.   die   ll'i/i/c  (ttm    U'agcn),  ju- 

iiiim.    iri>r((ii    die   iilrepi'iinii'i   (Ort.whcit,    Schiroigel. 

',^t,  .1     lir.tr.Ti,  cf'.   prekorii<rje.  Rj.    it   kOli'i,  o  iemit 

I.  —  jiiriniic  (osn.  u  janim).  Osn.  337. 

11  juram :  a  mnetnuto  mogjii  nik  u  iiom. 

jedii.  iisiaje  i  ii  dnisriiii  pailezimaV  Osn.  '2S'2. 

jiirm^nifa.  /.  ^u  ^riji'mm  ono  drvo  sto  u  lagjara 
stoji  preko  prsijii  ksul  vukii  lairjii  (kao  u  vola  j'tram). 
Art  ./in7i,  jiiiiuiii.  Rj. 

■larinriika.  /'.  imo  iensko.  Rj. 

jarnit-njaia.  /'.  oua  ilonja  letva  ua  jarmu  sto  stoji 
volovima  i>i.>Hl  vraia.  M.  Ruzicic;  ARj.  IV.  472a. 

jftrnifojak,  m.  t.j.  svrdao.  der  Juchhohrcr,  tercbni 
jui)o  ptiforiiiidu.  Rj.  .-II  probijttnjc  janiia.  isp.  pa- 
lii-njak. 

jiirni,  adj.  n.  p.  zemlja.  fidi  jari.  Rj.^ 

jilrost.  jiirosti.  /'.  iponajviie  ii  vojv.  po  varoSima) 
fidi  ?njev.  Rj.  isp.  jara  1,  jArenje,  ji'iriti  se.  —  Go- 
spodel  u<?moj  nie  .  .  .  nakaziti  u  jarosti  svojoj.  Ps. 
;tS.  1.  Da  i/lijem  na  njih  srnjev  svoj,  srit  zestiim  ja- 
rosti svojv.  Sof.  3.  S. 

jikrutra,  /'.  Rj.  dein.  jaruiica.  —  1)  die  Bergriese, 
iilreiis  de  inuiite  deciirrens.  Rj.  vidi  aloka,  halupa, 
valiip-a.  provalija,  uvala,  surduk.  i/dje  jc  iin  primjcr 
put  tiiegju  dva  lirda  te  iijiin  teije  voda  od  kise.  — 
'■i)  (11  Hrv.)  ridi  jaz.  Rj.  u  codenice  kuo  ilijeb  kudu 
roda  tece. 

jikriih.  111.  —  1)  u  Srbiji  mladi   zee  (do  Boiida). 

—  3)  u  Istri  jagnje  (poznol.  —  ARj.  IV.  473b.  rijeci 
s  takim  luist.  kod  traljuh. 

jikniiii-H,  /'.  deiii.  oil  jaruga.  Rj.  —  Vodftjaia,  kao 
mali  jaz  ili  jaruUca,  kud  te6e  voda,  osobito  od  kiSe 
i  od  snijejra.  Rj.  liiJb. 

jas.  HI.  i  i.  kuo  sijetlost,  ju.snoca.  —  jCis  (u  Mi- 
kalje  i  u  Stulit'a),  jiisan,  jasnota.  Korijeni  28.  ««  Stul- 
lija:  jas,  iii.  sphiidor,  nitor,  fulgur,  lu.v,  lumen.  — 
Vlailanje  njegovo  ne  imaSe  ottu  jits  i  izviSenost  koja 
...  D.  E.  Bojrdanic;.  Glas  velicine  i  jusi  Kresusa 
prosu  se  po  svemu  svijetu.  ARj.  IV.  474. 

jasak.'  jaska,  m.  dus  Verbot,  interdictitm,  cf.  za- 
brana:  Car  Suleman  jamtk  ticinio,  da  s'  ne  pije  uz 
Ramuzaii  vino.  Rj. 

jasiUif-ija,*  m.  der  tiirkisclie  Geleitsmann,  comes 
et  dcfensm.  Jasak<''iju  vode  u  Turskoj  vladike  i  veliki 
trpovci.  Kj.  prutilac  i  brunii.  isp.  i  pratidzija. 

jasi^kMjin,  itdj.  des  Geleitsinanns,  comitis.  Rj.  sto 
pripadii  jusnkiiji. 

j3!san,  ja-sna,  adj.  —  1)  hell,  liquidus  (de  voce). 
Rj.  kaze  sc  zn^  gliis,  koji  se  dobro  itije  i  razbira.  isp. 
$rla.«an  2.  —  (  u  Ii  mene,  .slavuj  grlo  jasno!  da  j'  u 
mene  lako  grlo  jasno,  dvije  —  tri  bib  pjesme  ispjevao. 
Npj.  1,  2711.  ZaciiJe  se  jtisni  ialambasi.  4,  34(5.  Lijepo 
je  hvaliti  Gospoda...  uz  jasne  ijitsle!  Ps.  92,  3.  Jasan 
(■<■  biii  jezik  mutavijeb.  DP.  314.  ndv.  Jasno  pjeva 
za  gorom  gjevojka.  Rj.  Ona  jasno  od  radosti  visnu. 
Kj.  'Wa.  Svirala  mu  jasno  odgovara.  Rj.  442a.  Ongje 
.«e  on  iglas  ■-h')  jasno  euje.  Razlo^^J  kraljii  . . .  jasno 
i  odreSito  ftako  prer.ede  Daniii'':  Latinske  rijeci  clare 
et  Btreniiet.  Gla.s.  21,  285.  —  2)  u prenesenom  smislu, 
kuo  riicgovijetno,  bistro,  sto  se  moze  dobro  i  ne  tcsko 
umom  shvatUi.  razumjeti.  isp.  objasnili,  objaSnjavati. 

—  Kojc'sra  (.Stojkovii^al  nauei  i  jasnim  mislima  i^est 
i  po.'ienje.  ali  je  u  jeziku  i  u  ortografiji  on  jo5  crnji 
i  gori  od  Rai<<a:  Danica  1,  1(J2.  Ali  bas  da  reCemo, 
da  je  i  .  .  .  opet  je  jasnu  znah,   da  je   narod  Srpski 


prije  500  godina  govorio  kao  i  danas  Sto  govoii.  Rj.' 
III.  ^fjisto  tamuo,  koje  bi  moglo  biti  d ,sta  jasno 
kad  bi  se  uzelo  da  je  »past«  iza  mogli«  sfadere*. 
DARj.  101b.  Znacenje  nijc  u  svakoin  piiiiijom  sa 
Sfijem  jtistio.  2lK1b.  \e(-  svijetli  bez  prokida  svjetlost 
istoiijska  i  dugagjaji  hinijn  sir  jasniji.  Il.M.  3.  Kad 
se  bezbohii  .\rija  usudi  dirati  u  slaii  teiiielj  vjeri  u 
(iospoda  Isiisa  n'.isitprot  jasnijini  rijcaiiin  sv.  pisiua. 
DP.  281.  Da  Ii  saiu  ja  za  njih  (za  djecii)  dosta  jasan? 
Zlos.  158.  adr.  I'isano  jc  t^rbski.  i  da  je  inalu  ja- 
snije,  moglo  bi  podnijeti  za  eoveka,  koji  nijc  iipravo 
nista  ueio.  Nov.  Srb.  1817,  (i(i4.  Rckao  bill  da  se 
jasno  raspoznaju  tii  glaviia  razdjela.  Kad  1,  120.  — 
S)  kuo  Sfijctio,  sjajnoi,  Ona  kune  jasnoga  incscca. 
Npj.  1,  1(>3.  Kad  se  njine,  od  njc  sunee  sine,  ispod 
grla  jasna  injesccina,  iz  njedara  dvije  jasne  zr'jczde. 
1,  3(i5.  Uzegole  venjer  jasnic  svecii.  2.  325.  Prije 
danka  i  jasnoga  sunca.  2,  537.  Provehla  je  ,((.<ii« 
zora.  Kov.  1)2.  ZaJto  bi  Oinili  ud  jasna  duna  pomr- 
Oinu?  Spisi  1,  83.  adc.  SunhSce  na  zahodii !  kao  Sto 
ti  ovaj  venae  sada  vidiS,  tako  jasno  i  lepo  d.ij  ila  i 
ja  u  snu  nocas  vidim  onoga  koji  mi  je  od  Boga 
siigjen.  Ziv.  326. 

Jiiseii,  jasena,  in.  —  1)  die  Esche,  fraxinus.  Kj. 
drro.  vidi  jesen  On.).  ] Any  7(_y;).  jas(5nak.  co/?.  jasenje. 
—  U  jasena  silna  resa.  po  njoj  pala  niedna  rosa. 
Here.  247.  —  2)  (u  PaStr.1  jasen  pitonii,  nekaka 
irava,  .\rt  I'llanze,  herhae  genus.  Rj.  is/),  jasen.^k  2. 

ja«<i^uak.  jasenka,  m.  —  1)  hyp.  oil  jasen  (koje 
se  slabo  govori).  Rj.  za  nasi.  isp.  jablanak.  —  2)  (u 
SrijemiO  dictaiiinits  albus  Linn.  Kaiii  da  u  ofi  Spa- 
sova  dne  vile  otkinii  rrh  jaseiiku:  za  to  alosanu 
celjad  nose  te  ostave  onu  nof  pod  jasenkom  .  .  .  Pri- 
povijeda  se  da  u  jasenkii  evijeta  norii  nestane,  kad 
se  u  veee  uzbere  i  ostavi  gdje.  Rj.  btljka  isp.  jasen  2. 

.lasi'niea,  f.  —  1)  voda  Sto  leee  s  Kudiiieke  pla- 
nine  i  utjece  u  JMoravii.  Kj.  —  2)  kne?.ina  oko  te  vode. 

jas6nTk,  jasenika,  m.  der  Eschcnuald.  fraxiiietiim. 
Rj.  jasenova  sumo.;  mjesto  gdje  jasenje  raste.  za  nast. 
isp.  aptik. 

Jasenov,  (jilsenov),  adj.  escheii.  fruxineus.  Rj.  sto 
prCpada  jasenu:  Ako  s'  resla  fatim  jascnoru,  prsnut 
6e  ti  6elo  na  petero.  HNpj.  3,  340.  —  za  nast.  vidi 
aptov. 

jil.sciiovae,  jaaenovca,  m.  ein  Eschenstab,  baculus 
fra.rineus.  lij.  jasenov  Hup. 

.lasi'novae,  ,Ias^nov^■a,  m.  varoSica  u  Slavoniji.  Rj. 

jasi'iKivaea.  /'.  der  E.ichenpriigel,  ftistis  fraxineus. 
Kj.  jasenova  batina. 

jaMciiovina,  /'.  Eschenholz,  lignum  fruxineitm.  Rj. 
jasenovo  drvo. 

jJtsenje,  «.  coll.  Eschenbiiume,  frcucini.  Rj.  mnostvo 
jasena.  —  Okolo  dvora  jasenje,  u  ovom  dvoru  ve- 
selje.  Npj.  1,  58.  Tamo  raslo  kleuje  i  jasenje,  megju 
nama  zdravlje  i  veselje!  3.  ll)7. 

jitsieii-a,  /'.  dem.  od  jasika.  Kj. 

jilsieie,  in.  eine  jmiye  Aespe,  populus  parva.  Rj. 
inlada  jasika.  za  nast.  isp.  brezie. 

jJlsTk,  jasika,  m.  der  Aespemcald,  populetum.  Rj. 
jasikova  suina:  mjesto  gdje  rastu  jasike.  za  nast. 
isp.  aptik. 

ji\sika,  f.  die  Aespe,  populus  treinula.  cf.  jablan. 
Kj.  drvo.  vidi  trepetljika.  dem.  jasifiica.  za  nast.  isp. 
aptika.  —  ShiSala  ih  Bo^ja  majka,  svako  iJedo  umufi- 
kava  i  po  gori  svako  drvce,  a  jasike  ne  umncka,  ved 
jasika  trepetala  ...  ».\  jasika  ne  rodila,  ved  jasika 
trepetala  usred  Ijeta  i  bez  vjetra.«  Npj.  1,  119. 

•liksika.  /.  ime  iensko.  Rj.  imena  zenska  od  bilja 
kod  Viiiija. 

jilsikov,  adj.  rispen,  popicleus.  Rj.  sto  pripuda  jar 
sici.  —  za  nast.  isp.  aptov. 

jAsikovae,  jasikOvea,  m.  Aespenstul),  baculus  po- 
puleus.  Rj.  jasikov  stap. 

JiisikoviU-,  .ja.sikovea,  in.  izvor  u  Loznici.  Rj. 


jHsikoriK'-a 


475  — 


Jatak 


jiVsik(>vii('-ii.  /.  tier  Ac.ipenstocl;,  ftistis  populens. 
Hj.  jusikura  hatiiui. 

jiisikoviiin,  /'.  dus  Aenpcnholz,  lignum  populeuiii. 
Kj.  jiixiktjvo  (Irro. 

jSnIo,  jftsli.  jasrUfi,  /".  /)/.  ilic  Krippe,  pnicsepe. 
Rj.  r  oliiciijii  je  uvoj  rijici  driuii  piidcz  iiinoz.  sii)no 
prenid  prvuiiiu  padczii  mii.  jiisle,  daklc  saiiio:  jiisain. 
Obi.  '2i.  (/( HI.  jaslicc.  —  Dvii  aia  ii<i  Jcdiiim  iusUina 
ne  mosrii  biti.  Uj.  8a.  Bio  jedan  vraii  koiij  za  ja- 
sliiiiii  pine:an  .  .  .  -'(  Jdslimii  stKJxu  bijel  konj.  Npr. 
8.  Inia  ilvanaest  konja  zu  jaxhtmn.  22.  Holja  je  i 
bobova  slamii  nefxn  pniziicjddi.  I'osl.  21.  Ako,  konjii, 
dobro  ilovfdcino.  opleSi^e  ti  jn>:le  javorocc  .  .  .  .\ko  1' 
konjii,  udo  dovfdemo,  oplesce  ti  janlc  judikorc.  Xpj. 
1.  15.  Ne  odrjc.'iije  li  svqjega  vola  ili  majrarea  vd 
jdstild  ?  Liik.   li),  If). 

jikslir*',  /'.  pi.  doii.  odjasle.  —  Plai-e  ditek-c  inet- 
niito  II  iije^ne  ja.tlire.  V.  Lastrii?.  Tko  trc-i  oiiamo 
k  jdslicdiiiu?  A.  Tomikovii'.  ARj.  IV.  4i:)2a.  , 

.lil.sna  I.IAsiia),  /".  ime  zensko  ("<;.  d.  luoida).  Bj. 
isp.  jiisan,  j;i.sua.  nii  akc.  Jiisua  iina  vue.  Jasiio. 

ja>n6('-a,  /'.  osohina  onixja  itu  je  juxno  (u  urijem 
ZHiit'ciijiiiui).  vidi  jafufila,  jasuo.-it.  —  Od  tuda  jc 
ovoj  knjizi  velika  istiiiitost  i  velika  jasnuca.  Knjii. 
3.  o!S().  :<(  itast.  inp.  bistrJli'a.  j 

ja.snuMt.  jiisnosti,  /'.  osuhina  onoya  sto  je  jasno.  [ 
ridi  jasDOoa,  jasnota.  —  Na  nebu  prikaza  se  jedna 
bistriiia  i  jd^iiost  ncohiinu.  P.  Rosa.  Jn!<nijsiim  uje- 
iiova  nauka  zablijeSteni.  Jcisnost  slave.  .VKj.  IV.  4b2a. 
jUMiota,  /'.  die  Ildle,  tiaritm:.  Kj.  oxuliina  oiioyii 
sto  je  j(tsHo  (n  svijem  znaeenjiina).  vidi  jasnota, 
jasuost.  za  muit.  isp.  ^istota. 

jiispid,  m.  ake.  AKj.  IV.  483a.  drayi  kamen  zar- 
kni't,  ".I-;-'.:,  '.xz-iioi.  —  Udarise  po  ujemu  cetiri  reda 
kauieiija  .  .  .  u  ('etvrtom  redii  brisolil,  onih  i  juspid. 
Mojs.  II.  3i»,  13. 

jaspra.  /'.  der  Axper,  numi  yenus.  Tri  jnipre  idu 
11  jediui  parii.  if.  jrazeta.  Kj  vidi  aspia,  sprijeda  pri- 
djcifiit  yliif  }.  IS/),  j  1.  dewi.  jaspriea.  xititii  srebni  novae 
Turski  odreyjeiie  vrijednasti,  a  po  njemn  uopee  novae 
ili  novel:  Bolje  je  irolem  piijatelj  ne^  yotova  jatipra. 
DPosl.  8.  —  jaspia  a  mnoz.  vidi  napuse. 

jii![(|ira,  f.  nekakav  evijet,  Art  I'lhinze,  herbae 
genus.  Kj. 

jiispre,  jaspn,  /'.  pi.  .l.<pcr)i,  (ield,  numi.  Rj.  vidi 
i  aspre,  diuari,  uovei,  pjenezi,  speiiza,  spale.  isp. 
jaspra.  —  Za  crue  oblake  bijele  jaspre.  DPosl.  152. 
i»  iiinozini  kao  rijeii  zenakoya  roda  s  osnovom  na 
a:  jilspie,  i  kao  rijeii  .s  osnovom  na  i:  aspri;  gen. 
pi.  ja.spn.  isp.  Obi.  21. 

jaspri'iiT,  adj.  n.  p.  jasprfena  kesa,  Geld-,  numi.  Rj. 
sto  pripndti  jasprama. 
jri!sprl.  jaspri,  /.  pi.  vidi  jaspre. 
ja.'sprifa,   f.   J)  dem.   od  jaspra.  Rj.  vidi  a-sprica. 
—  2)  (u  81av.)  vidi  Mjoka.  Rj.  isp.  titreike. 

jTlstog,  m.  (u  prim.)  morski  veliki  rak,  loeusta  ma- 
rina. Kj.  [pcdiniinis  vulynris  Liitr.  Kj.^).  —  Puu  je 
k'o  j'lstoy,  a  .slini  k'o  spu2.  DPosl.  105.  isp.  ra- 
kovuiea. 

.Iastr<''l)ac,  .Jastrepca,  hi.  planina  u  Srbiji  iza  Kru- 
Jevca.  Rj. 

jastrebast,  adj.  n.  p.  kokos.  geierfarb,  coloris 
nilturini.  Ej.  u  ieya  je  perje  ili  boja  kao  u  jastri- 
jeba.  —  .\  tvoje  je  oko  jastrebasto,  poznat  de  te 
Dujman  kapetane.  HNpj.  4,  384. 

jastreliiisa.  /'.  jastrebasta  koko^,  eine  geierfarbene 
Hcnne,  yallina  coloris  rulturini.  Kj.  za  nast.  rijeci 
kod  ajgiruSa. 

jastrijeb,  m.  {pi.  j'a.strebovi)  der  (Hiihner-)  Geier, 
ruUur.  Kj.  ptica.  vidi  sokoli^"-  2.  isp.  kokosar  3.  I 
pijana  koka  zna  Sto  je  jastrijeb.  Posl.  104. 

jiistroka.  /'.  ui  Grblju)  ime  ovci.  Rj.  —  jastroka 
l.prva  6e  pola  jastr  biti  od  korijena  koji  je  ii  jas-an, 


s  na.si.  »ra.,  pa  je  me^ii  .sr  iimotiiiuo  l,  a  driipi  je 
pola  okii).  Osii.  43. 

jilMafio,  HI.  dem.  od  jastiik.  Rj.  --  .Ia«luk,  3i  u 
.\rnaiit.skijeli  jiiStoIja  na  tabaiuU.elii  kao  mati  jajitiirir, 
ila  Ink  ne  bijo  ii  nikii.  Rj.  248b.  Pu.Mtlnc.  kao  jn- 
sttuici.  Sto  se  iiieiV  na  jaraiii,  da  ne  ubijc  vola  ii  vrnt. 
Rj.  <)22.  Onda  se  oko  stola  itrra  ■•iasliir-'n  j^iv.  .'t2<l. 
ji^sdlk,"  HI.    I)  dii.'i  Kisstn.  dir  V"  •mm. 

Itj.  vidi  blazina,  blnzinja,  mndjela.  iiz^i  'vlje, 

iizjrlaviiia,  vankiii.  vaiijkti>.  -  I'ovlaka,  n  ji-'ni-ii  ono 
u  I'eniii  perje  sioji.  Kj.  4{<4a.  Mek'a  mi  je  ivoju 
desna  ruka.  ne;;'  cdiri  najmekiia  jaHliika.  Npj.  1,  !!">. 
Pa  s  earieipia  \vie  na  jaslake.  2,  2.'J7.  —  'ij  drvo  >.io 
stoji  po  osoviiii  (kod  kola).  Rj.  —  3j  ii  .Vrnaulskijeli 
piJlolja  na  tabandzetu  kao  mali  jasttiifi*',  da  Ink  ne 
bije  u  rnkn.  Rj.  —  4)  (n  vdv.  po  varoJima)  d  is 
Kisseii  (eine  Art  kolo-yWii-y,  eiioreae  giinis.  Kad  .-i, 
iyra  ja.'<tuka,  i^rraOi  se  uhvale  u  kolo,  a  jedno  ^laiir 
unntra  s  jastitkom,  pa  pred  kofra  baei  jicidiA',  s  unijcni 
se  poljubi,  pa  onda  ono  iz  kola  iizme  jastiik,  a  ono 
se  ulivali  na  njepovo  mjesto  u  kolo  i  t.  d.  Rj. 

•Iiisa,  Ml.  (ist.)  i'((^(  JaJo.  Uj.  roe.  .I.lso.  hiiji.  vd 
Jakob,  Jakov.  za  nasi.  isp.  UiSa. 

j:\^at-?,  adj.  Beit;  eqiiitiitorins,  if.  jahaei.  |{j.  Mu 
pripadu  jahanju.  —  takra  adj.  kod  brijaei. 

ji^sik,*  ridi  a5ik.  uLjuldjen:  uciniti  ja.sik  un  koga : 
uljiibiti  se  u  koya.  sprijeda  pridjcren  ghis  j.  isp.  j  1. 
—  Kada  care  npazi  L'jevojkn,  od  jada  jra  ntati  j:roz- 
niea.    na  yjerojkn  ja.iik  ucinio.  Here.  20. 

jiiiikovanji'.  ».  ridi  a^ikovanje.  Rj.:  Razbolje  se 
bostanil^.ija  AIujo,  od  zla  bola  od  jaiikuvaiija.  Here.  17. 
jitslkovati.  ja.iikujcm,  (n  Boei)  vidi  a.^ikovati.  Rj. 
uljuhljenu  Ititi,  pokazivati  se  takac,  Ijiihiti  sc.  — 
Podize  se  stara  baba,  da  pod  starost  jasikuje.  Rj. 
74ya. 

js\siiiat-ar,  m.  (u  Kot.)  postav  za  jasniako,  Art 
Leinirand  ans  tvelcher  jasniak  verfertigt  tcird,  punni 
genus.  Kj. 

jiX-siiiak,"  m.  (u  Dalm.)  iSenska  povezaea,  das  Kopf- 

tuch   der  Frauen,  viita.  Rj.  vidi  okrnga.   —    Neven 

evijet   profrovara :    »<rjevojkam'    me    razd'jelite.    gje- 

'  vojke  me   dobro   nose,   ob  dan  nose  za  jasmakom,  a 

u  veCe  u  vodieii.»  Here.  2.")2. 
I      ,U\so.  m.  i'yii.)  h/p.  od  .lakov.  Rj.  gen.  JfiSa,   roc. 
:  JiiJo.  vidi  .li'iSa.  takra  hyp.  kod  Di.io.  —   A   f-iea  se 
I  Jakov  prepadnuo...  sCiOa  Jaso!  Ho  si   polupjeo?« 

Npj.  4,  17(1. 

I      jiiSJoriia,  f.  —  1)  eine  Hitzpustel  an  der  Zunge, 

im  Munde,  pustnla  in  linyiia,    in    ore.    Rj.  cibuljiea 

sto  izigje  na  jeziku,  u  ustima.  —  Kud  jaMerica  izigje 

kome  na  jeziku,  onda  ka^u  da  je  neko  nala^ao  neJto 

na  njejia.  Rj.   Ispela  mu   se  jasteriea   na  jezik.   Rj. 

235b.  jasteriea  (u   star.   slov.   lacerta,   musculiis;   za 

zna(3enje  isp.  guster).  Korijeni   29.  —  2)  nmetak  iz- 

I  megju  neravnijeh  brvana,   kad   ku<^n   od   brvana  sa- 

I  sijecaju  . . .  u  fnpljotimi  zateiiu  i  iitisnu  komad  driiL'otr 

drveta.  i  to  drvo   zovu    Jastericom".   J.  Bogdanovii-. 

ARj.  IV.  488a. 

i      jat^scaii,'  HI.  veliki  noi,   eine  Art   Ilirschfangers, 

cutter    major:    Jatagane    mei?u    na   tavane.    Kj.    ridi 

I  handcar,  pala.  —  On  izvadi  svopa  jatagana,  jatagana 

I  ispod  talairaua,  te  udari  f^ulja  Diakovii'a,  udari  pa  u 

!  prsi  juuai-ke,  na  ple<:i  mu  jalayan  ispao.  Npj.  4,  127. 

:  Da  potrqne  jatayana  noza.  4,  3."58. 

jiltaki*  m.  —  1)  der  (Diehs-i  Heliler.  receptator 
latronum  «ut  furum :  Ka/.uj,  knrvo,  driiiinu  osUilu  i 
jatake.  kud  ste  doliodili,  dohodili,  zime  zimovali.  Rj. 
ko  kod  sebe  sakriva  hajduke  ili  kradljivce.  —  Ne 
moJSe  biti  hrsuzin  bez  jataka.  Posl.  205.  Ne  odajte 
vi  jatake  na.se,  kod  kojili  smo  zime  zimovali.  Npj.  3, 
35G.  Da  se  tra?.e  hajduiki  jataci  i  da  se  hvataju  haj- 
1  duci.  Daniea  2,  il4.  —  2J  kwa,  uop'c  mjesto  a  i 
krevet  ydje  se  sakrivaju  hujduvi  ili  kradljivci.  — 
]  Unese  ga  u  kulu  kamenu,  pa  na  jatak  pobru  povalio 


jiitakoraiO<* 


—  476 


1.  javiti 


i  utfjmi    nine   po   njemuks.  HNpj.  4,  li;l.   A   ostade 

.   u   :in:iru    iki    ni<7iil'ii  jatiikii.   4,   4"21 

.km.  Stauu  pribinili  k  sebi  i  hnjUuke, 

^     .  -  .    ,   .  ;.     doba  {Todine  bili  pu  jataciiiui.  l>anii'a 

..7     H;ii>iin-!  /iiui  nil  jiitukii  danjii  leie  ii   polaji. 

.Nl.j.'   1.  XXXIV. 

jikl:iko\  tiiijo.  H.  rerh.  ud  jatakovati,  koje  Mi.  — 
liua  li  111  Ijudi  kojima  jejiifuA'ordiy'c  kao  neki  zjinat? 
Ziiii.  !!•;•. 

ji\tilkovHti,  i^takujeIH,  r.  impf.  hiti  jutak,  raditi 
1,1'j  j'luik:  Ovilje  bi  jatiikoitw  pairijar,  kad  bi  niorao 
ovdji-  liii  iivi.  Ziin.  liKi. 

jati.  jfiJem,  ri'</i  jahati.  Kj.  jahati,  jiwti,  jSti. 

jAliM'rka,  /".  vidi  lebiserka.  Rj.  ii  sali  izntisljeno 
ime  ptici.  ja-li-serka,  jti  ii  rierem.   rijei  je  proaiacka. 

jAliti  si»,  tlm  se,  r.  r.  impf.  skupljaii  se   it  jaio. 

—  Vidih  orli  da  se  jatc.  Gj.  Barakovit'.  »!?ta  se  vi 
toliki  lu  jilt ite'i't  J.  Bojrdanovii''.  ARj.  IV.  489a. 

jiilkn!  intcrj.  der  Anne!  iiiistllim:  ostao  sirotan, 
intkii.'  Hj.  n:fik  kvjim  .<f  kmuje  stihdjacuiijc.  f.  iidj. 
.mI  jiidak.  jatka.  Rj.'  XXXIX. 

jhlnik.  III.  (11  C  CJ.)  I'oyjek  od  bratstva  u  kome 
'  i  jireko  pedeset  pu^aka  —  iz  jata,  eiii  Mitcjlied 
oiitcneyriiiischcn  jato,  meiiihnim  toj  jato  nigri- 
...i.M,',i/i(.  Rj.  fidi  jato  2. 

jiilo.  (I.  —  1)  ein  Tnipp  Viiijel,  agiiien  itviuiii:  U 
'  ''".  irolube,  da  te  kobac  ne  odnese.  Rj.  miiostvo  iega 
■  fi,  puiiajicicc  pticii.  oiida  piciti,  skakavaca.  — 
i  --.nlo  jato  ievrljuya.  Rj.  250b.  f^tapci,  2)  nekakve 
lotiri  zvijezde  . . .  >pojas«  u  ivjeidanom  jatu  Orionn. 
Rj.-^  Sioa  (SiernhildJ.  Jere  nalece  jedno  jato  iela. 
Xpr.  ItJo.  Pojeli  sve  kao  skakavoi.  (Ovgje  ae  misle 
oui  skiikarci  Jto  jatimii  dolijedu  kaJto  iz  Azije).  Posl. 
252.  Svaka  tiea  k  scome  jatii  (leti).  277.  Otud  led 
juto  i<okolova.  Npj.  1,  lli2.  Za  njima  su  ostali  .sfrt- 
tori,  i)ii  jata  su  hiiiw  goluhovi.  4,  279.  Skakavci, 
koji  ucuiaju  eara,  ali  opet  idu  svi  jatom.  Pric.  30, 
27.  Tada  Bog  poMje  silna  jata  prepelica.  Prip.  bibl. 
44.  —  2)  (11  C  G.)  bratstvo  u  kome  ima  viSe  od 
pi'deset  puJaka.  cf.  jatnik.  Kj. 

jikloniice,  adv.  schaareniceise,  catervatim.  Rj.  ja- 
tiiiia,  iia  jutu. 

jiktoran,  jiitonia,  adj.  jatOran  (osn.  nezn.).  U  Vu- 
kovii  rjet'niku  sanio  koinpar.  jaturniji,  ali  vidi  u  Stii- 
Vuhi:  jatoran,  vividiis,  alacer.  Osn.  177.  po  ovome  je 
jatoraii:  kocoper.ii),  okretan,  otvoren  2,  ziv  6,  zivaliau, 
zusiar.  i«  Rj. :  JatrnuijT,  .■^tiirker,  firmior  (za  djecu.  i 
z:i  ostalo  iniade  iivolinjei.  Rj.  (jaii,  krepci,  snaziiiji). 

—  I'  dvoru  kavazi  koji  no  su  jutorui  n  snazi.  Osvetn. 
.\  jntonii  rulori  prezivaju  ukraj  podine.  JI.  P.  $ap- 
Oanin.  .\Rj.  IV.  4;Hlb. 

jiink.  III.  die  Wcliklagt,  lumentatio :  stade  frajnui:. 
r>omai-ine.  done.si  jabuka,  da  ne  bude  po  kuci  ./aut«. 
Ri.  lidi  jaok,  jaukanje.  —  Da  s'  naslusam  triipka 
od  konjica  i  jnuka  od  dobrih  junaka.  Npj.  2,  .009. 
■Jauk  suide  pa.'inih  delija.  :UH.  Moje  matere  stane 
junk  i:u  gltiMa.  Danica  2,  135.  Kao  voda  razljeva  se 
jauk  inoj.  .Jov  :(,  24. 

jailkalac,  jaukaoca,  m.  f/iii  ingemiscit.  StuUi.  koji 
jiiuie.  —  za  na.st.  i.sp.  (Juvalac. 

jaiikalica,  /'.  —  JJ  pjesma  kojom  tko  jauce  za 
mrtrim.  cidi  tuzaljka,  tujibalica.  —  Zajrorske  jauka- 
lire.  Ziv.  179.  —  :ij  quae  gcmit.    .^tulli.   koja  jauce. 

jailkiinji-  (jaukanje),  ii.  dan  Wehklagen,  lamentatio. 
lij.  itrh.  od  jaukali.  radtija  kojom  tko  jatiie.  vidi 
jaokanje:  jaukljavina.  —  <  idje  se  posUjc  plafa  i  ja- 
ukutija  iako;.'jer  pije  i  jede.  Kov.  99.  Gla.^  u  Rami 
<'u  He,  pla('',  i  ridarije,  i  jaukanje  uinogo.  Mat.  2,  18. 

jailkali  ijaukatii,  jaucein,  r.  impf.  —  1)  iichklagen, 
laincitlor:  Uj  gjevojko,  moj  siari  jarane,  daja  umrem, 
bi  V  ti  j.iiikala.  Rj.  ridi  jaokati.  r.  pf  jaiiknuti,  ja- 
"^'  ■  ■  /'/"•  ■■*'"-•  zajaukati.  najaiikali  He.  iy).  ku- 
1,  naricali,  ridali,  lugovali,  iu;iili,  ialili.  — 
J'       V      /megju  Hebe   izberu   te   nariee   i  jauce   iza 


I  glasa.  Ej.  n29b.  Xo(?as  jedi  i  suviSe,  a  sjutra  jattei 
od  gladi.  Posl.  22(i.  Dijete  se  stane  previjati  \jaiikati 
da  ija  boli  trbuh.  354.  f^vi  plakabu  \jiiuk(dii(  :a  iijom. 
Luk.  8,  52.  —  "i)  jauce  macka,  kad  iiiaiice:  .Taukava 
macka,  t.  j.  koja  innogo  jattce.  Rj.  249a.  cidi  krina- 
ukati,  krnjaukati,  maukati. 

Jai'ikav,  adj.  (u  Hubr.)  n.  p.  jaukava  maeka,  t.  j. 
koja  mnoiro  jauiV.  klagend,  queruhis.  Rj. 

jai'iklija,*  f.  vidi  zaiuOnica:  V  selu  je  moja  jor 
uklija,  kude  mi  je  troji  piosioci.  lij.  vidi  i  vjerenica. 
^  jai'ikija villa,  /.  c/rfi  jaukanje.  IJ  Sarajevu.  Dr.  Gj. 
ir<uiniin.  —  njcii  s  tiikim  mixt.  kod  drzavina. 

Jai'ikiiiiti,  jauknem,  v.  pf.  wehrufen,  ejulo.  Rj.  Wd» 
jaoknuli.  jcdiiom  rikiiuti  jaoh  Hi  kuki  drugi  uzvik 
hUoiiti.  V.  impf.  jaukati.  —  Jaoh  zlotvoru  i  earn  Tur- 
skome!  (Kad  ko  jaukiu^.  Posl.  109.  Ja  ovu  straSinu 
mnku  otrpim,  ne  maknuvsi  se,  nili  juuknutsi.  Da- 
nica 2,  13(j. 

jfiv,  »H.  u  fijeciiiia:  ni  strva  ui  Java,  ctiva  der  ScliciH, 
das  Xeichen,  signiim.  Rj.  po  yjemaikom  i  Liitiiiskom 
tumai-enju  kao  ziink,  oiio  cim  se  sto  pokazujc:  ono 
cim  .<c  stojavlja  [jiiy  post  an  je  kojega:  javiti,  javljati), 
kao  gJas.  —  A  ti  mi  se  ne  ozivljcS,  krilijt  sine!  liaj; 
ti  ne  znam,  j'di'  ne  cujcin,  jad  me  cno!  Ziv.  204.  .\1' 
mi  otud  Hi'  Java  ni  slasa.  Pjev.  Cin.  ARj.  IV.  493a. 
Xisrde  Java  od  eoveka  ili  zivotinje.  Megj.  199.  Cilas 
se  razlegao  iz  brda  u  bido.  ali  juva  ui  otkuda!  Zim. 
143.  Ko  ne  dosje,  druzina  mu  tia?.i  bilo  strv  bilo 
jav.  189. 

jiVva,  /'.  budno  stauje,  der  iviicheiide  /.iistand.  « 
rijeciinu:  na  javi.  ((Rj.:  uajAvi  (lui  jdvi)  in  waeheudem 
Zustande,  vigilans.  Rj.  390a.  (idjekoji  kad  se  govori 
o  onome  sto  najavi  ne  bi  bilo  rgjavo,  reku:  u  snu 
se  ne  snilo,  a  tin  javi  se  desilo!  Posl.  335.  O  sre(?nijem 
napretku  uiko  nije  mosrao  ni  sanjati,  a  kamo  li  iiajari 
misliii.  Danica  3,  219.  kuko  je  u  rijecima  najilvi  (na 
javi)  Java  prava  imenica  u  lokativii  sa  prijcdlogom 
na,  treha  svagda  pisati  rastuvljeno :  na  javi,  kao  stO 
se  pise  i  suprotno:  u  snu,  na  snu. 

javail.  javna,  adj.  —  1)  (iffentlich,  offenhar,  ma- 
nifestiin.  Rj.  sto  jc  kao  ocito,  sto  svak  mole  vidjeti 
ili  cnti  Hi  ziiati,  .^to  hivii  pred  svijctom.  vidi  bjelodan, 
oeit,  publican,  snprutno  tajan.  —  Da  se  otkriju  lajne 
koje  nijesu  bile  javne  do  onda.  Npr.  124.  Ne  ustaje 
na  me  javni  neii'ividnik,  od  njesa  bih  se  sakrio.  Ps. 
55,  12.  Bolji  je  javni  ukor  nesro  tajna  Ijubav.  Pric. 
27,  5.  U  ovom  poslu  ima  stvaii  o  kojinia  je  dobro 
cuti  i  javno  misljenje.  Ogled  III.  —  'i)  sto  ne  pri- 
pada  sumo  jednome  ieljadetu,  ncgo  opiini,  gradii, 
zeinlji  ili  drzavi;  iiffcntlich .  piddicus.  suprotno  po- 
sebau,  privatan.  —  Casnik  .  . .  tko  je  u  kakvoj  sluzbi 
javnoj,  te  je  zato  u  drugih  u  casti.  DARj.  903a.  Oni 
su  kupljeni  javnome  muzeju  u  Moskvi  za  2o.0(H)  ru- 
balja.  Rad  13,  231. 

jiU'i,  gerade  so,  tvie,  plane  ut:  javi  kao  hid  ide. 
Rj.  javno,  ocito,  npravo  (kao),  has  (kao):  Zadrhta 
kao  ^popla Jena  kosula  i  stade  javi  kao  ukopan.  M. 
P.  J^apcanin.  ARj.  IV.  494a.  —  jav,  Java,  javan, 
jari.  Koiijeni  25. 

1.  jiUiti,  javun,  v.  pf.  Rj.  —  /.  hekannt  machcn, 
publico,  manifesto.  Rj.  uciniti  da  sto  bude  javno, 
poznato.  obznaniii.  dati  na  znanje.  v.  pf.  sloz.  izja- 
viti  2,  objaviti,  pojaviti  se,  prijaviti.  v.  impf.  javljati. 
V.  impf.  .■iloz.  izjavljivati,  objuvljivati,  pojavljivati  se, 
i  prijavljivati.  —  Kad  dogju  kod  cara,  jave  wit  nesrecu, 
koja  im  se  u  putu  dogodila.  X'pr.  251.  Gospodin  je 
Atanackovid  u  pismii  svoine  javioTekcWyi,  da  bi  se  . . . 
Pis.  11.  Za  Aleksu  Va.iega  imam  Vam  nepovoljne 
glaite  javiti.  Straz.  188f!,  16ti7.  .Tavite  mi  o  torn,  sta 
6u  mu  kazati.  1887,  382.  sa  se,  pass.:  Kojima  se  ne 
javi  za  njcga,  vidjet'-e.  Rim.  15,  21.  —  //.  sa  se, 
relleks.  —  l)  kome,  sich  melden,  einsprevhen,  se  osten- 
dere:  javi  mi  se  kad  pogjeS.  Rj.  dcm.  javnuti  se.  — 
Ribica  mu  se  u  jedan  put  javi  iz  vode:  'Kta  je  po- 


2.  jariU 


477  — 


Jniii 


bratime?  Npr.  23.  Kojn  je  tu  moj.i,  javi  se.  devojkd. 
izmei/j'  dcvojukd.  Npj.  1,  110.  I'ak  ti  idi  svoiue  beloui 
dvorii,  \>nV  se  lirani,  dok  ti  x'  sreiUt  jari'.  2.  220.  Knd 
umiijc  J^tef'aii  Kosaca,  a  sinovi  .s-e  njegovi  tie  jttrif^e 
sa  uciini  ostiii-K.  Diiljiovcani  insaSe  .  .  .  DM.  250.  ixp. 
kftjasiti  se,  kojasmiti  se.  —  3)  sich  ofl'cnharen,  er- 
scheinen,  udparco.  Kj.  isj).  pojaviti  se.  —  Jediiu  nor 
u  snu  javi  iiiu,  se  nekakva  inelijcpa  f.enn  i  rece  imi. 
Npr.  111.  Jcri  w  (Isus)  kad  iijili  jedanaeatoriea  bijahii 
za  trpezoni.  JIaik.  l(i,  14.  DopjoAe  (?-ene)  govore(?i  da 
su  im  .«■  aiijrjeli  jarili  koji  su  kazali  da  je  on  f.'w. 
Luk.  24.  2:i.  'I'ada  podi/.e  Bog  .  .  .  Gedeona,  ku  hojemn 
ge  javi  augjeo  ( ios])odnji  i  reee  mu  .  .  .  Prip.  bibl.  hi. 
2.  jiU'iti,  javlm,  c.  impf.  ovce,  vur  den  Schafen 
hergehoi  itnd  nic  leiien,  diico  oviculas.  Kj.  voditi  ovce 
iduei  pred  jijinia.  i:  pf.  sluz.  iz-javiti  1,  ua-,  od-,  po-, 

§re-,  pro-.  —  Tnda  loban  svoje  siado  juvi,  utado  jax'i, 
jevojei  besjedi.  Npj.  1,  (iOO.  I  hijele  pojaviJe  ovce 
uz  (loliju  visokii  planinu;  Turci  jai'e,  a  japogledujem. 
4,  40. 

jrivkanjt',  n.  dem.  od  javljanje.  Kj. 

jikvk:i(i  so,  kam  se,  deiii.  od  javljati  se.  Kj. 

jiivljuiijc,  n.  das  Meldeu,  significatio.  verb,  od 
1)  javljati.  2)  javljati  se.  —  J)  radnja  kojom  tko 
javlja  sto.  —   'i)  radnja  kojom  se  tko  javlja. 

jilvljnti,  javljam,  i'.  impf.  Kj.  v.  pf.  javiti.  v.  pf. 
i  V.  impf.  sluz.  kod  javiti.  —  7.  melden,  significo.  Rj. 
—  iStane  da  gleda  u  ba5(5u  ne  javljajiici  ni  ocu  ni 
muteri.  Npr.  205.  ijtigne  i  Tatarin  od  Ali-j)a5e,  po 
kome  Ali-pa5a  javlja  Jifilosu,  kako  so  .  .  .  MiloS  177. 
Sad  vam  e\o  jadjum  te.<eli  ylas.  Stra?,.  ISStj,  llOil. 
Glasite  ime  iijegovo  (Gospodnje) ;  jnvljajte  po  naro- 
dima  djda  njegova.  Duev.  I.  1(>,  8.  8to  se  tiee  Tia- 
vuuije,  o  njoj  izvoii  uiSta  nc  javljaju.  DM.  152.  Singe 
koje  su  poJiljane  na  svijel  da  javljaju  za  Jfcsiju.  DP. 
40.  Bog  javlja  naprijed  caru  sla  je  nauniio.  Prip. 
bibl.  29.   —   II.  sa  se,    rc/lcks.  —  1)  isp.  javiti  se. 

11.  1.  —  »Otvori  mi  vrata*:  .  .  .  Ali  niti  se  ku  javlja 
niti  yrata  otvara.  Npr.  178.  Pa  se  njemu  jimacki 
juvljase:  »Ja  sam  kiirvo,  pa5o  Ali-pa5o!<  Npj.  4,  2()7. 
Sam  sc  Uospod  sa  nebesa  javlja:  iKrsti  eedo,  krstitelj 
.'nvauel-  Here.  315.  —  2)  is}),  javiti  se.  II.  2.  — 
I'rorok  kad  je  megjn  vama,  ja  (u  mu  se  Gospod 
javljati  11  iitvari  i  govoricn  s  ujim  u  snu.  Mojs.  IV. 

12,  (5. 

jilvljOiijo,  11.  Rj.  verb,  od  jAviti.  —  radnja  kojom 
tko  juri  ovce. 

jiiviiu.  liffentlicli ,  offetdiar.  manifeste.  Rj.  adv.  prema 
adj.  javau  1.  vidi  oOito,  publieuo.  suprotno  tajno.  — 
Sam  ti  ka^eJ,  da  ti  javno  lazeS.  Npj.  4,  370.  Tako 
podgovore  Jakova,  te  Ourciju  javno  osramoti  i  iskara. 
Danica  3,  181.  Kao  §to  se  jacno  falio,  da  je  negde 
11  Aziji  nekake  Turks  .  .  .  isekao.  MiloJ  134.  Ja  en 
svakome  .  .  .  u  predgovoru  javno  blagodariti.  Posl. 
I. II.  Ja  govorib  javno  svijetu  .  .  .  i  ni5ta  tajno  ne 
govorih.  Jov.  18,  20. 

jikviiiiti  s«s  javnem  se,  dem.  od  javiti  se.  Rj.  — 
}"isnuti  se,  kao  javnuti  se,  sich  melden,  adparere. 
Rj.  58b.  Javnu  mu  se  Starina  Novate:  »Be  aferim, 
dijete  Gruiea!«  Kpj.  3,  10. 

jiivor,  jilvora,  m.  der  Aliorn,  acer  platanoides  Linn. 
Rj.  drvo.  vidi  jabor,  jaor.  augm.  javoriua.  colt,  ja- 
vorje.  —  Kad  vrba  grozgjem  rodi,  suvi  javor  jabu- 
kama.  (Nikad).  Posl.  116.  O  javore,  zeleni  javore! 
lepo  r  ti  se  sa  tebe  vigjaJe,  kad  Bedir-beg  devojku 
vogjase.  Npj.  1,  583. 

jav6ri(-.  m.  mlad  javor.  isp.  brezid.  —  Kadno  lista 
bukvi(5  i  javoric.  HNpj.  3,  434. 

■Inv<>riiia,  f.  planiua  u  Bosni  blizu  Bisine,  cf.  Ja- 
horiua.  Rj.  vidi  Jaorina. 

jiivorina,  f.  augm.  od  javor:  Star  ie  vojno  trula 
javorina.  Rj.  —  takva  augm.  kod  hiuaaCiua. 

jivorje,  n.  coll.  Alior^dume,  acera:  Sedloni  bije 
0  juvorje  a  kopitom  o  mramorje.  Rj.  mnostvo  javora. 


—   l'o[H)vi   811    dvori    liorjeiii   ograpjeni,   borjuiii  i  ja- 
lurjcm.  Npj.  1,  101. 

.)i\vurj(',  ».  planiiia  izmegiu  Drobniaka  i  MoraOe: 
<  )d  Jarorja  zeleiie  plaiiiiie.  Kj.  ridi  .lalmrje. 

jiVvorov,  «(//.  von  Morn,  acernus.  U  pjeHiiiainii 
se  sve  pjcva  da  su  gnslc  javorore.  Rj.  Mu  pripudu 
javorit.  —  'i'aino  kazu  yorif  jarvrovu.  i  u  gori  vodu 
Bosiljkovu.  Npj.  1,  1.''>S.  Ko  ti  diide  iiilndc  yoke,  i 
jarmovc  javurove'!  1,  1(11.  Na('ini(!u  drure  jatorote. 
1,  371. 

jiivuruviim,  /'.  Moniholz,  lignum  merniim.  Kj. 
javororo  drvo. 

jfiz,  m.  (loc.  jA/u).  —  1)  (bci  der  Mulile)  der 
Ableitkunul  neben  dem  Wehr,  Canalis  prutlcr  molem, 
aciua  mole  rediicta.  Rj.  it  rudenice  kao  tlijch  hula 
voda  teie.  vidi  gat  1.  jaruga  2.  savak.  -  V'odojaia, 
kao  mali  jas  ili  jaruiica,  knd  tcre  voda,  osobilo  od 
kiae  i  od  snijega.  Rj.  Wlb.  Malornjak,  stara  vodl^  od 
koje  86  odvede  ,;■«?.  Rj.  347b.  Oiii  nekakini  podzem- 
nim  jazom,  kud  se  poiuije  sipajii,  ugju  iioeu  u  grad. 
Danica  3,  143.  Ko  je  razdijelio  jazove  povodiiju  i 
put  svjetlici  giomovnoj  ?  Jov  38,  25.  —  2)  der  lirat- 
fisch,  cgprinus  ballerus.  Rj.  idus  melanvtua  Ileck. 
Rj.'  iHie  ribi.  —  .jt>  duboka  jama,  propast,  liezdana. 
Ponor  od  je5e,  jaf  od  pise.  DPosl.  !t8.  Pred  iijiiii 
jazovi,  a  za  njim  vnkovi.  1(X).  moze  biti  da  amo  ide 
i  ovaj  primjer :  Pade  juz  u  Vrbas,  i  izgubi  sebi  gliis. 
DPosI.  93  (isp.  Pade  pliva  n  \'rbas,  i  izgubi  svoj 
gla.s.  Posl.  245).  —  4)  (u  Bjelopavl.)  pregrad  u  vodi 
(radi)  lovljenja  ribe.  cf.  sup.  Kj.'  ii'di  i  daljan.  garda. 

iliizai-kT,    adj.    von   Jazak.  Rj.  iito  pripada  .lasku. 

■lazak,  Jaska.  m.  (loc.  JAsku).  —  1)  nainustir  ii 
FruSkoj  Ciori.  Rj. :  Mole  sveea,  kud  ie  svetac  poei, 
da  kojoj  (ie  Laza  zaduicbiui:  il'  Opovu,  ili  KruSedolu, 
il"  de  Jasku,  ili  BeJenovoj.  Npj.  2,  32G.  —  'i)  selo 
kod  tog  namastira.  Rj. 

jazavae,  jazavea,  m.  der  Dachs,  meles  (ursus  meles 
Linn).  Kj.  —  Pritio  kao  juzavac.  DPoal.  102  (pritio 
u,  zapadnom  govoru  mjesto  pretiol. 

jazavi'ar,  m.  pas  koji  lovi  jazavce.  govori  se  po 
Hrv.  der  Dachshund,  canis  vertagus  L. 

jiizavfjT,  adj.  n.  p.  jazavfji  trag,  Dachs-,  mclis. 
Rj.  sto  pripada  jazavcu,  jazavcima.  —  Pokrivaii  od 
koza  jazavcijili  (^douesose).  Mojs.  II.  39,  34.  za  nast. 
jazavuiji  i  jazavOji  isp.  Boiij. 

jazbiiia,  /'.  rnpa  u  zemlji,  das  Dachstoch,  carerna 
mclis.  Rj.  osobifo  jazavcja  rnpa.  jiizbina  (osn.  u  .tta- 
rom  jazva  s  promjenom  glasa  v  na  /)).  tisii.  ItJl.  — 
Setajuc^i  se  opazi  Stojia  u  aviiji  jednu  veliku  juz- 
binu  —  otisla  pod  zemlju,  pa  onda  reee:  --Kako 
mo^eS  u  svome  dvoru  trpeti  toliku  propast  ?<•  .  .  . 
5to  nteee  u  ovu  jazbinu,  ono  ostane.  Npr.  34. 

jazidiija,*  m.  vidi  pisar:  Idozivlje  m\aAajazidziju. 
Ej.  isp.  jazija. 
1      ji'izija,*  /".  vidi  pismo  1:  I  hartije  knjige  hozjazije. 
•  Rj.  ono  sto  se  pise.  —   Pa  pustiSe   po  knjizi  jazijii. 
Rj.  280a.  Po  listu  du  pisati  jasiju.  2,  558. 

jikzik,  m.  (u  Spljetu)  ridi  jezik.  Rj.  —  jezik,  koji 
wdje  gdje  glasi  i  jazik  i  s  premjeMenim  glasovima 
''zaik.  Osn.  278. 

jilziti,  jazlm,  v.  impf.  das  Wasser  ablciicn.  duco 
aquam.  Rj.  odvoditi  vodu.  v.  pf  sloz.  na-jaziti,  od-, 
pre-,  pro-,  za-. 

jiiziik!*  Schade!  dolendum!  cf  5teta.  Rj.  kao  uzvtk 

1  kojim  se  sto  zali  Hi  kori.  —  Jazuk!  toliko  sp  Stetc 

udini.  Npr.  1<)5.  To  je  .jazuk  caru  u  Stambolu.  Npj. 

'  5,  176.  Jazuk  nama  pred  Bogom  i  Ijudma.  Here.  94. 

jaia,    f    (u   Srijemu)   Ablauf-Kanal ,    das   kleine 

Bachlcin,   das  aus  einer   Quelle  fliesst,   rivulus,^  ex 

scaturigine  aquam  deducens.  Rj.  isp.  jaz  1,  od  cega 

I  je  na.ftalo.  zlijeb  kuda  tece  voda;  potocic  sto  teie  iz 

izvora.  —  Okno  od  jaze  (u  vodenica).  Rj.  454a.  Te  ill 

i  (djeCicu)  ne  Sdedne  zakopati  u  zemlju,  nego  ih  baci 


jaionjo 


—  478  — 


1.  jedan 


,,  i..,i»M    ;,,:m  oii   mlina  .  .  .   Onu   isiu  veOer  /.atisne 

idif  i  zaustave  se  kola  od  lulina.  Npr.  234. 

.    M.   dus  Leiteii   lUs    iVtissers,   -o   uquaiii 

Uj,   rerh.   od  jaziti.  rtuUiju  kojom  tl:o  jazi 

j,>,  —  J)  iitt.  est.  Kj.  i-iVfi  biti  (budem).  —  2)  sie. 
(im:  ia  sara  je  vulio.  c/".  jii.  Kj.  vidi  on. 
JtVa.  /'.  iBi«  ir«.<!JI:y  (Elisjibetlii  Kj.  roc.  Jcvo.  hyp. 

•  nl  .K-lcna  I  .leliisaveta.  Osn.  347.  iakra  hiip.  Dooa, 
M  ,  ;i.  —  Sto  I'u  jiinak.  ustroli  me  strela,  iliiso  Jeco, 

■  >'.:  Vlojr  licaV  Npj.  1,  3;')!. 

jeciilo.  m.  dcr  .Stottirei:  luilbHs,  cf.  nuico:  Jecalu 
ji/ik  smeta,  a  nieiie  ne  m  GrbljuV  Rj.  isjj.  jecjiv, 
miK-av.  iiuiiav.  —  en  nasi.  i<p.  bajalo. 

j^ran.  ji'i-:iiia.  m.  eine  .Irt    Srhireine   (dttx    frVi/cii- 

th,  i!  run  nian^iilaot.  die  />ih;;.<(I»i  fctt  zti  nuiclicn  sind, 

null  Mitiitjel  (Ttrdfitu  kiinnen,  porci  genus.  Rj. 

•■(■<i  xviiijii   kojii   ■<poro  dcldjii  a   woif  hrjeti  o 

I  hrani.  Up.  librasto  svinjOe.  xuprotno  mangulac, 

I'li-iilj. 

jf  c'iinjt'.  n.  da.<t  SchltKhzen,  .tinpxUin'.  Kj.  fer&.  od 
jocaii.  nidiija  kojom  tko  jeea.  —  Veliki  je  plai^  i  ri- 
danje.  reliko  jecanje  i  zalost  kad  se  duJa  rastaje! 
DP.  :n\s. 

jfrnti.  cam,  c.  iiiipf.  fchluchzen,  sinfitiltio.  'Ryjcca 
tko  kiid  niH  <e  od  gurkoga  pluca  prexijeca  gln.t  u  grlu. 

j^«-av,  uiij.  u.  p.  dijete  jecavo,  t.  j.  koje  teiko 
grovori.  gtotternd,  halhus.  Rj.  isp.  jecalo.  vidi  mutav, 
raiieav. 

j^«•kAnje,  n.  dan.  od  jecanje.  Rj. 

j^ckati,  jeckam,  r.  iinpf.  dcm.  od  jecati :  Gjerdan 
zvoi'-i,  sn-e  jeei;  irjerdan  zveeka.  xrcc  jecka.  Rj. 

jei'am,  j^Cma,  n>.  die  GerMe,  hordeum.  Rj.  —  Gru- 
hati  jeiani,  kad  hoce  da  se  melje,  t.  j.  tuc^i  ga  da  bi 
se  ooistio  od  osja.  Rj.  HJoa.  Jurik,  jecam.  Kj.  247a. 
Ozimiic.  jecdtii.  Rj.  4.^1a.  ■levani  tree  a  lakiju  vice. 
I  I'hranjeu  konj  trci,    a  pijan    toek    vice).    I'osl.    114. 

•  ijevojka  je  ,;ccum  zitu  klehi:  ^Jeeam  zito,  u  Boga 
lepotal  Ja  te  zela.  a  ja  te  ne  jela!  Svatovski  te  konji 
pozolialil  -  Xpj.  1.  297. 

jrfanje,  n.  Rj.  rerb.  orf  jecati.  —  1)  radnja  kojom 
stu  t)i.  p.  yoraj  jeCi  (das  HaUen,  sonitus.  Rj.).  vidi 
jektanje.  —  'i)  radnja  kojom  tko  jeci  (stenje)  (das 
Aechzen,  geniitus.  Rj.i:  Zborbilj.  n  ovce  kad  otvrdno 
ono  .-to  preziva.  Kazu  da  se  taka  ovea  poznaje  po 
stenjaiiju  ili  kao  jeranju  kad  preziva.  Rj.  2()3a. 

jC'i'ati,  j^cim,  r.  impf.  Rj.  dem.  jeckati.  v.  pf.  je- 
knuti.  r.  pf.  sloz.  nad-jecati,  po-,  pro-,  uz-,  za-.  — 
1)  h'ltlen,  sono.  Rj.  citiiii  da  se  juk  glus  razlijeze. 
riii  jeklali.  —  Polje  tiilnji,  a  planina  jcei.  Jvpj.  2, 
.">43.  Zniilja  jeci,  vedro  nebo  zveci.  4,  2o8.  Jece  topi 
na  jipdam  gradova.  5,  474.  Za  to  utroba  moja  jeii 
kao  gusle  za  Moavom.  Is.  KJ,  11  (sonabit,  tiinet).  — 
2j  liehzen,  ingemo.  Kj.  ixp.  stenjali.  —  Jeko  jeii  a 
zdrav  zveci.  Posl.  113.  Mnogi  je  bolestan,  ali  ne  jeci. 
iNije  samo  zlo  onome  koji  se  tu?,i).  18(J.  Tako  ne 
jti-uo  od  Gjurgjeva  do  Mitrova  dana!  308.  Po  svoj 
zemiji  njegovoj  jeiaie  ranjenici.  Jer.  51,  52. 

jeferma,  /'.  Kj.  g.  pi.  jeC-erama.  Obi.  21.  dem.  je- 
I'ermica.  —  Jj  ridi  gjccerma.  Kj.  vidi  jelek.  kao 
pr-^luk.  I^ao  bib  mn  toke  i  jeiermu.  Npj.  4,  13.  — 
~y  loko  .'^inja)  zensk-i  plavetan  zubiin  (bez  rukava).  Rj. 

joeermifa,  /.  dem.  orfjecerma.  Rj.  i(V/i  gjecermica. 

jt'i'mai'il,  f.  t.  j.  kruSka,  eine  Art  liirn,  pijri  genus 
''to  do-ipijeva  kad  i  jecam).  Rj.  ridi  jecmeiijaca. 

ji'i'men.  adj.  n.  p.  jefimen  hljeb.  jecmena  slama, 
Gersteii-.  horileuccu.'t.  Kj.  kto  pripuda  jecmii.  —  Arpa- 
ka.;a,  jecme»«  kniiu.  Rj.  7b.  Ovdje  inia  jedno  momce 
koje  ima  pet  hljehura  jecmenijeh.  Jov.  (i,  '.).  Dogjo.-c 
u  Vitlejem  o  po<'etku  jeimene  zetve.  Knt  1,  22. 

jSi'men.  jTcmena,  m.  riV/i  jei^-nii6ik.  Rj.  ixyn.kod 
jaZ-men. 

jeemcnii-a,  /'.  dux  fierslenbrot,  patm  hordeitcetm. 
Kj.  jecmen  hljch.  —  Pargal  dere,  jecmenicu  iidere.  Rj. 


489a.  Xiti  ije  mesa  debeloga,  neg  tjelicu  kruhn  jei-me- 
nice.  HXpj.  1,  125.  ridi  j^cmemk. 

jt'f  iii^iiTk,  jecmenika,  hi.  vidi  jei>miCak.  Rj.  i  .si/n. 
kod  jai'mon. 

j^cnioiiTk.  m.  iecmeni  hljeb.  ri'rfijecmenica.  —  Hlagji 
gladnii  jcriiiciiik  negli  situ  psenicnik.  DPosl.  112. 

j^enipnjaea,  /'.  ridi  jecniaca.  Rj.  kniiika  sto  rfo- 
spijeru  kad  i  jecam. 
jeeniieak,  jecmicka,  m.  ridi  jadmen.  Rj.  i  sipi.  ondje. 
j^i-niisfe,  n.  Orl  aiif  dem  citimal  G'crste  gebuuet 
uorden,  locus  ubi  hordeum  f'uit  insitum.  Rj.  mjesto 
gdje  je  bio  posijan  jecam.  —  za  iiast.  isp.  dnvaniSte. 
jed,  m.  Rj.  ridi  ijod.  —  JJ  die  Gallc.  fcl:  pun 
SJira  jeda.  Rj.  hii-.  —  Koliko  bljeba  pojela,  toliko 
jeda  iniala!  Npj.  1.  2tj9.  —  'i)  Gift,  rcncnum.  Rj. 
vidi  cenier,  otiov.  -  Dok  je  nashi  gujii  otrovnicu, 
zaklala  je  zlacenim  prstenom,  utocila  po  koudira  ./fdo. 
Rj.  —  Ljiibav  je  puna  i  nieda  i  jcdu.  I'osl.  172.  Ne 
budi  nied  da  te  razlizu,  ni  jed  da  to  raspljuju.  212. 
Pauk  po  cvijecu  bere  jed,  a  Oela  sakuplja  incd.  246. 
Vino  je  njibovo  otrov  zmajevski,  i  Ijuti  jed  aspidin. 
Mojs.  V.  32,  33.  —  .'fj  der  Zorn,  ira:  puce  od  jcAi. 
Rj.  ridi  gnjev,  i  syn.  ondje.  primjcre  ridi  kod  ijed. 
j&tla,  sarcz  za  pitanje  kao  cda,  od  cega  je  postalo 
dobivsi  sprijeda  glas  j.  sada  .se  slabo  govori.  Jeda  mi 
je  za  glavu?  DPosl.  37.  Jeda  si  se  s  Bogom  pobratio? 
37.  Jeda  si  uhitio  Boga  za  bradu  ?  37.  Jeda  si  volove 
izgubio?  37.  w  .sryem  ovim  jirimjerima  pita  se  u  citdu. 
vidi  eda. 

jeilak  (ji^dak),  jetka  (jetka)  (jetki)  adj.  (ist.)  ridi 
ijedak.  Rj.  gorori  se  i  u  juhiom  gororu.  isp.  jed  prema 
ijed.  —  adv.  A  Milan  ih  jedko  docekiva,  zelenka  je 
konja  rasrdio.  Npj.  5,  391.  .fetko  njima  Jovo  govoraJe. 
Here.  2.  Gnu  njemu  jedko  odgovara.  107.  vidi  pri- 
mjere  hid  ijedak.  !;((/i  i  ijedan,  2  jedan.  srdit,  Ijutit. 
1.  j^dnii,  jf'dna,  adj.  —  j)  einer,  unus.  Rj.  su- 
pratno  nijedan.  isp.  nijedni.  —  a)  nije  mnostvo:  Kad 

'  ujutru  ustauu,  uajprije  otide  jedno  te  donese  vode. 
Rj.  34b.  Videci  ga  gola  i  bosa,  odmah  niu  da  jedne 

,  opanke  i  novaca.  Npr.  72.  U  ovu  kucu  ne  snie  niko 
da  ugje  .  .  .  a  ti  jedna  nisi  se  plasila  ovamo  dodi. 
135.  Jedan  coek  ne  nioze  sve  znati.  Posl.  111.  .Jedno 
ali  vrijedno.  112.  .Tednu  manje!  (Kad  se  kome  ostro 
prijeti  da  ne  govori  vise.  Gledaj :  Jezik  za  zube).  113. 
Osta  jedan  kao  panj  u  lazinu.  242.  (Kad  kome  svi 
pomru.  ('  Crnoj  Gori).  242.  Jedne  rukc  raalo  uogu. 
DPosl.  38.  Nitko  rosu  proc''  ne  mo^e,  nego  jeihia  bosa 
Mare.  Npj.  1,  1,54.  Svako  jutro  cvijel  obl.ozila;  jedan 
danak  ona  g'  ne  obiJla.  1,  286.  Nek  je  jedan  viSe  u 
druzini.  2,  139.  Evo  tebe  jedna  ciznia  blaga  . . .  Evo 
tebe  dvije  cizme  blaga.  2,  .■>35.  Tako  stade  od  godine 
jedne,  od  godiue  za  devet  punijeh.  2,  531.  Ja  (u  jedan 
udarit'  na  Turke.  4,  182.  Kad  sam  gogje  na  nju  do- 
lazio,  sve  po  jedno  druga  ostavio.  Neka  znate,  i  sad 
(e  ostati,  ostanuti  koji  gogje  brata.  4,  279.  Posjeci 
<5e  vas  .sve  do  jednoga.  4,  370.  Nije  narod  u  jednoga 

I  iojka,   nije   carstvo   u  jednoga   cojka.   5,  493.    (ilobi 

I  Turke  i  raju  jednako,  i  jo5  Turke  po  na  jednoga 
viSe,  jer  su  bogatiji.  Daniea  2,  84.  Ka^e  jedan  iz- 
megju  prvijeh  danaSnjijeh  Kuskijeh  spisatelja.  Pis.  5. 
Kad  jedan  od  prrv  litiske  gospode  zajiita  .Srpske  po- 
slanike,  ko  im  je  staije5ina  u  ^rbiji,  proto  Neuadovi(5 
odgovori ,  da  neniaju  nikakroga  jednog  starjcsine. 
Sovj.  1.  Dar  nije  kao  grijeh  jednoga;  jer  za  grijeh 
jednoga  bi  osugjenje.  Rim.  5,  llj.  Kojima  ne  ja  jedan 
zahvaljujem,  nego  i  sve  crkve.  16.  4.  Ko  se  ne  6e 
pobojati  tebe,  Gospode?  Jer  si  ti  jedan  svet.  Otkriv. 
15,  4.  Uzmi  od  njih  po  jednu  palicti  od  svakoga 
donia.  Mojs.  IV.  17,  2.  Ja  <?u  biti  s  tobom,  te  ces 
pobiti  Madijance  kao  jednoga.  !^ud.  6,  16.  ProdavaSe 
pravednika    za    novce   i   ubogoga    za  jedne   opanke. 

I  Amos  2,  6.  Jedno  treniice,  i  sve  smrt  primi.  DP.  364. 

j  Jnie  jcihiom  od  vlaha  .  .  .  inie  jcdnom  izmegju  Ijudi. 

.  DRj.  1,  73.  —  b)  jedan  po  jedan,  kno  najprije  samo 


1.  Jodan 


479  - 


JtMlllllllOSti 


jcthiii  pu  onihi  ilriDji,  nmki  napuxc.  —  Carev  sin  /.a- 
povcili  da  svi  izhize  jedttii  po  jcdan  .  .  .  I/.lazeci  tiiko 
je(l;ui   za   driiirim.   eto   ti   i   brac'p   njefrove.    Npr.  50. 
Jediin  po  jc(l<ui  ispovji'ililo  mi  se  na  lajtio.  SHS.  Kad 
staiies  provati  jcdiiu  po  jednu  od  ovijcli  lialjiiia,  ne 
(w  iiiko  kod  lias  da  biidc.  W>.  i^liifio  boj^inc  prepanu 
ae  i  sve  jcdiio  po   jcdno  kazu  SUt  jo  i  kako  je  liilo. 
132.  (-'ar  iiaiua('i'  dva  dzclnta  nilada,  otki<la  ill  jcdnoq 
po  jcdiiofia,  ti'  ill  baca  dole  ii  bcv.dami.  Npj.  '2,  Mw. 
anio  nuKjii  .<c  doditii  ovi  pritnjcii:  Dva  covjeka  koji 
ge  pazc!  a  iiiiajii  jcdiin    iniisko  jedun   iSensko   dijcte, 
vjerc  dji'cu  joi  u   kolijevci.   Kov.  4/!.   Raspese  s  njiiii 
dva    bajduka,   jcdnoija    s   dcsiic    a  jcdiiofia    s   lijcvo 
atraiie.  .\lal.  27,  /iS.  —  »■)  ji'daii  .  .  .   dniiri,  jediio  .  .  . 
driipjo  (u  nubriijiivj\ij :  jcdaii  prcmn  driujoiite.  —  Dva 
gjeti('a  —  onako  jrladni  —  izjodii  jcdan  f;lavu  a  druyi 
sri'e,  pa  pobjcjinii.  Npr.  lOi).   Bio  cock  uoozeiijen,  pa 
ga  jedni  iiudili  cjcvojkoni,  di-wji  udovicoui,  trci:l  pu- 
Steiiicoiii.   l.'')4.   Jcdaii  drobi  a  drugi  kusa.  Posl.   111. 
Jfdtio   misli,   druijo   govoii,    a   trere  tvori.  113.  Ona 
vijc  tri  vijciK'a :  ,/ef/»';i7((  mi  bratu  vijc,  drugi   I'etni 
vjeroiiiku.   trcri  iiilada  saiiia  sebe.  Npj.   1,  8.  D-ve  .se 
vode  puteiu  prpticale :  jediio  .Sava,  a  druijo  Morava. 
1,   42ti.    Ovoe   pask'   dvijc   cohanice,   jcdno    Mare,    a 
driuio  l.jiljaiia,  siijima  pa.sii  dva  I'obana  mlada,  jedno 
Niko,  a  driujo   Nikola.   1,  o'i."").  .\  ti    uze   jcdno   niro- 
cadi,  iizo  iije};a  na  lijovu  rukii,  ilrui/i)  uze  iia  dosnicu 
riikii.  '2,  ■'!.')(<.   r  Sibiji  su  kaliiojcri  jos  stariji  od  po- 
pova,  jcdno   slo   .sit   bopitiji   i  o^jeveniji    od   iijih,  a 
drugo  Uto  bolje  razuniijii  I'rkveiio  pravilo.   Daiiiea  2, 
112.   I'd    iiekijfui   krajeviiiia    n  jcdno   doba    raslo  jc 
jedno  hilje,  a  «  drugu  opet  (kun'o.  I'riprava  li").  Jcdno 
zrna  padoSe  kraj  puta ...  a  drtigu  padoie  iia  kame- 
nita  mjesta  ...  a  drugu  padose  u  trnje  ...  a  druga 
padusc  na  zemljii  dobrii.  Mat.  13,  4 — 8.   Jedun   rece 
ovo  a  drngi  ono.   Dnev.  II.  18,  19.  jedun  preniii  dru- 
gome:  Hrara  Driujani  (t.  j.  jcdan  ka'  i  drugi).  Kj.  140a. 
Da  svi  izhize  jedan  po  jedan  . . .  Izlazcci  lako  jedun 
za   dnigim.    Njir.  oO.  Jcdna   mu    noga   drugoj  dol)i-a 
DC  inL^li.  Posl.  112.  Jedno  dnigomu  (valja  da  pouia- 
ienio)  a  lioi;  (I'e)  svakouui.  112.  8ilo  za  o};:iijilo.  (Jcdno  za 
drugo,  ili:  jediiako  za  jednako).  352.  Jedne  oci  drngc 
ride,  a  sobe  ne  vide.  DPosl.  38.  AT  u  Musi  tri  sroii 
jiinaeka,    troja  rebra  jednu  po  drugijcni.  Npj.  2,  4o;i. 
-Nek  postavi  tvrde  strafe  sve  jcdnit  do  druge.  4,  2(il. 
Jcdni  driigini  (:  Srhi  i  TurciJ  vjerii  zadajete.  4,  273. 
Tako  bi  eovek,  od  prilikc,  iiiojrao  uzeli  sva  aela  sjc- 
dnoga  na   drugo    po   50   kuea.   2,   ',19.    UzevSi  jcdno 
s   drugijcni    iiioze   se   reel   da   Boka   ?.ivi   najviie   od 
mora.    Kov.   40.    Hlova,    koja  .  .  .    uijcsu    tako    nalik 
jedno  nu   drngo  .  .  .    ali  .  .  .    pretvaraju   so  jedno   n 
drugo.   Pis.    29.    Kad    sii    Ijiidi    iniali   za    5to    raspni 
jeditn  a  drugijein.  Rj.  predg-.  IV.    C'a5(5ii  jcdan   dru- 
goga  receq  Unite.  Rim.  12,  10.  Jcdna  krv  stizc  drugu. 
Os.  4,  2.  Kazlieiia  znaeeiija  mogu  i&  jedno  ga  drugim 
bez  ikakve  smetuje.  DAKj.  74a.  vidi  primjerc  i  kod 
drii<ri  1.  —  )t)  jcdan,  kao  isti;  jedni,  kao  isti:   kao 
jcdiiuki.  kudHo  se  isti  i  dodajc  isrijekom.  —  Topola 
i  jajrnjed  moze   biti    da  je  jcdno.  Rj.  243a.    dni   sii 
jiarnjaci,  t.  j.  jednijcli  su  godinu.  Rj.  489a.  Sve  jcdno, 
te  jcdno.   Rj.   G()9a.    Car   po.^ilje   driigoga   vezira,   ali 
govedar   kaze   jcdno    te  jedno.   Npr.    174.   Oba   sina 
oieni  i  seer  iida  u  jedan  isti  dan.  232.    Dva  ata  na 
jednim  jaslima    ne   mogu  biti.  Posl.  5(>.    Iz  jednoga 
drreta   ikona  i  lopata    (biva).  99.    Dva  se  drapja  vrlo 
milovala,  na  jcdnoj  se  vodi  umivala,  o  jedan  se  pcskir 
otirala.  Npj.  1,  239.  Su  njegova  dva  ata  zelena,  jednc 
dlake   kako  jcdne   inajke.   4,   421.   Jednijch  pjesama 
razlitino  pjevanje   po   narodu    pokazuje   oeevidno,  da 
sve  pjesme  nijesu  odmah    poslale   onake,    kakve   su. 
Npj.'  1,  XXXII.  Ne<ro  i  danaSnji   dan    (ne  saoio  na 
jednomc   tabaku,    nego    na  jednoj  strani  i  gotovo  « 
jcdnoj  trsti)  jcdnc  rijeci  .sad  pise  ovako,  sad  onako! 
Odg.   na  sit.  12.    »Kalfa«  i  >iortak-:  u  nas   ne   znaee 


\.lcdno.  Pis.  42.  Da  jednoduSno  jednycm  wtima  liva- 
I  lite  Hoga.  Kim.  15,  H.  A  ovo  svi'  rini  jcda,,  i  laj  .</, 
Dull    Kor.  I.  12,  11.  Neprestaiio  kapanje  knd  je  vclik 
dazd,  1  h'un   svadljiva,  jcdno   .sri.    Prie.  27,   15.   Ako 
mi  ue  kazete  .4to  sam  snio  i  sto  znati,  jedun  ram  je 
sud.l)m\.-2,\).  Oba  mogii  biti  ./«/h(h/,(  rrcnunn.  Kad 
1,   175.  aino  idu  priinjeri  s  rijeiima'sw  jedno:  tiroi 
1  forinla   bill   hu   sve  jcdno.  Kj.  KHa.    DrJ.ali  jalovu 
kiavu  i  saliat  to  je  sec  jcdno.  I'osl.  70.   Hi  jnje    kii- 
uienu  ili  kaiiien  jajetii  (prikiii'io,   sec   jcdno,  jaje   (-e 
se    razbiti    le   razbili).  102.   Ta  se  ii  bari,  ta  ii  moru 
iidavm   (see  jcdno  jc).  .312.   Na.A  je   nnrodni  jezik  i 
Srpski  jezik   sve  jcdno.    Pis.  93.    Kao   dn  je  jezik  i 
[iiaviipis  see  jcdno.  Uat,  5.  —  isp.  jeilnoni,    iiajedno, 
njedno,  iizajedno;  jeilan  put,  na  jedan  put,  ii  jedan 
put  ikod  rijcci  put).  —  2)  rin,  ulitiuis.  Kj.  —  a)  kao 
nckakav:    Dogje   pred  jcdnu    pcnnu    iz   koje    izigjc- 
mcgjed.  Npr.  1.  Jije/.e^'i  uz  jcdno  brdo  vrlo  sustaiie. 
5.    Bio  jedun  car,   pa  imao  tri  sina  I  icdmi  ki?er.  7. 
Dogje  jedan  put  ua  jcdno  jezcro.  i  onile  nagje  jediic 
relike  i  hogate  dvorc.  17.    Bio  jcdan    siromah    iorck, 
pa  sc  pribije  u  nekakva  bogata  eoveka.  40.  V  jednoga 
kralja  bila  dva  sina.  84.  Krene  .jcdno  jutro  earev  sin 
u  lov.  92.   Upazi  ili  jednu  mala  straza.   Npj.   I,  215. 
Meni  nije  nikake  nevolje,  vee  sam  Oula  jcdno  iudno 
cudo.  2,  108.  Mi  nij(^smo  jcdne  zen.ikc  glare.  4,  170. 
Ovo  je  pisalo  od  jednc  slurc  zcnc.  Npj.  1,91  (Vukl. 
Jedun  mlad   gospodin    nnpise   odgovor   na   to.  Odbr. 
od  riiJi.   1.  Vidjeli  u  plijenu  jedun   lijep   plail  \'avi- 
lonski.   Is.  Nav.  7,  21.  Ovo  posljednje  enh  u  Biogradu 
od  jednoga  gos]:odina  s  istoenili  krajeva.  ( tbl.  55.  isji. 
nekakav.  —  b)  jedno  znaH  sto  « ;  blizu   Id,  do  (vidi 
prijedlog  do  le),    neko,   oko  2a,   za  8:    Od   grailskih 
5anaea  na.  jcdno  400  koraka  sloji  varos...  i  na  neko 
50  koraka   pogragjene   straJ.are.  Danica  2,  42.  Po.'ao 
u  pomoe  sa  jedno  sto  Ijudi.  3,  198.  Sa  jcdno  ilvesta 
Grnogoraea.  Milos  82.  —  !})  jedni  kazu,  cinige  (die 
einen)  sagcn,  aliqui  dieunl.  Rj.  kao  ncki:  Tii  su  sta- 
novi,  jednc  ?,ene  stoku  muzu,  jedne  nileko  razlivajii, 
jcdne  skorup  skidaju,  jcdnc  sir  sire,  jedne  maslo  tope. 
Npr.  8t).  Mjesto  »dopala«  jedni  kaiu  »dostala'.  Npj. 
1,  14ti  (Vuk).  Vi  eete  jcdne  pobiti  i  raspeti,  a  jedne 
biti  po  zbornicama.  Mat.  23,  34.  Tada   pljnnuse   mu 
u  liee,  i  udarise   ga  po  lieu,  a  jedni  ran  dase  i  pri- 
u.ske.    2(1,  li7.    aino   moze   sc   didati   i  ovuj  primjcr: 
DonoSabu  (zrna)  rod,  jedno  po  sto,  a  jedno  po  se.sel, 
a  jedno   po  trideset.  Mat.  13,  8.  —   4)  rijee  jedan, 
jedna,  jedno  dodana    rokativu    utvrgjuje  ono   sto   se 
kuzvjc  rokatirom  (pogrda,  jhiovka,  prijekor,  opomcna 
s  prijetnjomj:    Idi    ajwuno  jcdna!    Rj.   3a.   Nagrdo 
jedna!  Kj.  383b.  Idi  nuletc  jcdan!    Rj.  393.1.  Nepo- 
dobo  jedna!   Rj.  418a.  Idi  pogani  jedna!  Rj.  5H)a. 
Jigjo  jcdnd!  Kj.  (i4l)a.  O  eoveee   pravednifel  jcdan 
Bozij  slvzbcnice!  Ako  mislis  Bo^.ij  biti,  eini  dol)ro  za 
^ivota.   Npj.  1,  137.   Id'   odatle,  jedna   otrovnice!   1, 
216.   Kucko  jedna,    ne  jetrva   moja!    1,   559.    Pselo 
jedno,   Tursko   momee    mladol    1,   599.   A    tu    11   si? 
jedan  kopilune!  2,  281.  Idi.  bane,  jedna  luda  glavo! 
2,  (542.  llajd'  odatle,  jedan  horjaline!  Here.  15.  ^to 
ueini?  jedna    nerjerniec!  187.    i    osim    rokativu:  Ne 
mogosmo  dobra  izdvoriti,  kako  date  Nahode  Momire, 
jedno  mlado  jueeranje  dete.  Npj.  2,  158. 

2.  jcdan,  jedna,  adj.  zornig  (giftig),  iraius.  Rj. 
.■irdit,  Ijutit.  vidi  ijedan,  jedak  i  ijedak. 

jediiliae.s,  vidi  jedanaest,  eewiu  je  otpalo  krajnje 
t.  —  Na  Rada  su  jcdanaes  rana.  Npj.  3,  27(j. 

jcdilnaesf,  elf,  eilf,  undecim.  Rj.  vidi  jcdanaes, 
jcdnonaest.  —  Jedanaest  uuenika  otidose  u  (ialileju. 
Mat.  28,  l(i. 

jodiViincstcro,  vidi  jedanaestoro.   Rj.  sing.  sred. 

roda.  jedanaest   necega  sto  je  srednjega  roaa  ili  je 

koje  jednoga  u  kojc  drugoga  roda.  vidi  i  jednonaestero. 

jcdiknnesti,  adj.  der  clftc,  undecimus.  Kj.  ivrfi  jeda- 


jedanHestorirA 


—  480  — 


jedinkulo 


nesti.  I''  jfdanaenti  sahat  iziSavSi,  najge  druge.  Mat. 

j«>daiiiiost6ri««.  f.  isp.  Kj."  XLVII.  sloji  sa  jeda- 
n:ii-t  ,'i:(</i  iti  -irotiHJti  tituikogu  rodii.  —  .lavi  se 
ilsusi  km!  iijili  jediiniteslorica  bijahu  za  trpezom. 
Mark.  !<',  14.  .laviSe  sve  ovo  jetl<tniie$torici  i  svima 
ostalijem.  l.iik.  24,  9. 

jonikiiaestoro.  ti'iu'  Xalil  rou  elf,  uiiilfciiii.  <•/'.  ilvoje. 

K      r  I.   '.•.laii:io#tero.  jeduoiiaestero.  —    (.lakov)  uze 

i  dvije  robiiije  i  jcdmniestoro  djcce  svoje; 

:    brod   .lavok.    Mojs.  I.  32,  22.  uziniii  se  u 

recrnicu  kao  cetvoro,  koje  vidi  kod  i^etvori. 

jrdJkBilk,  Hi  Or.  (J.)  ghkh,  uuf  der  Sidle,  illico, 
cf.  jediiak.  odiuali.  Rj.  ndr.  vidi  i  jeduuakak.  jedino, 
I  si/H.  kod  oduiah.  doUtzi  i  su  prijedlojium  iia.  — 
yiijcdaiiiik  za  sotVom  sjedoJe,  ijeduiiuk  piti  zapot'eJe. 
All  jedttntik  svati  pristupise.  Kj.  Nekakijem  itapom 
takne  u  vratiiice  te  vrata  jediinik  buJiJe  na  tie.  Kpr. 
21u.  Te  svi  nti  jedumik  o?.ivje5e.  221.  Oiii  cuvadari 
jedtiuak  skooo  i  u  kuiimi  utree  te  je  ("jevqjku)  uhvate. 
2.">;1.  Svi  jethiiuik  na  iiojre  usiaJe.  Npj.  5,  88. 

jedanftkiik,  u  pje.^mi  mjeslo  jcdaiiak:  Jedanakak 
na  no'.;e  skoiila.  Kj. 

ji'di\uOsir,  (tike.  ARj.  IV.  523a)  vidi  jedanaesti. 
isp.  dvanesti  i  dvanae.^ti.  —  Jeduii'estu  kiijigu  opre- 
mio  ka  onome  Kara-lejzi  mladu.  Xpj.  4,  215. 

jediknput  (t.  j.  jedan  put).  —  J)  einmal,  scmel.  — 
S)  ciiimal,  titiijtiundo.  cf.  jednoiu.  Rj.  vidi  jedared. 
vidi  diilje  kod  put. 

ji^dar,  j^dra,  adj.  dicht  und  fest,  solidris:  jednu, 
all  jedru.  Rj.  crrst,  piin  i  tvrd.  —  Sedam  klasovu 
izraste  iz  jednoga  stabla  jedrijeh  i  lijepijeb.  Mojs.  1. 
41,  5—7.  Koji  sii  zasafrjeni  u  domii  Gospodnjem, 
rodni  su  u  starosli,  jedri  i  zeleni.  Ks.  02,  14.  Nasit^ava 
te  jedre  psenice.  147,  14.  isp.  jedrati,  jedrii)a. 

j^d^lree,  »i.  dcm.  tid  jedro.  —  Jidrce,  dem.  od  jedro 
(u  frornjem  priiuorju,  a  u  nas  bi  kazali  jtdurcc).  Rj. 
251b. 

jt'diired  (t.  i.  jedan  red),  (u  rojr.).  vidi  jedanput. 
Rj.  Jedared.  dvared,  trired,  eitimtd,  semcl,  b/s,  cf. 
jednom.  put.  Rj.  ij47a.  ridi  jedno(!,  jeduom.  jednoJ. 
—  1)  jedared,  jcdaii  put  (ne  riie  puta),  einmal, 
son  el :  I'a  za  to  sam  joJ  jedared  doJao  po  tebe.  Xpr. 
2t^2.  Vi  stanite,  da  vam  odudarini  po  jedared  inojim 
buzdovauoui.  Npj.  2,  43<).  —  '^)  kao  nekad  (n  proslosti), 
kao  ktida  gor/j  (u  buducnosti),  einmal,  aliqtumdo :  Ja 
<;u  tebi  jedared  vrlo  trebovati,  same  uzmi  od  mene 
Ijusku.  pa  kad  ti  zatrebam,  same  je  protri  male. 
N'l.r.  20. 

jfcdek,*  m.  —  1)  vidi  uze.  Rj.  —  »Ne  zal'te  mi 
xcilenih  jedeka-  .  .  .  Kad  to  zaOu  trideset  momaka, 
odxeko'e  stiltne  jedeke,  povezoSe  uiz  vodu  MoriJa. 
Npj.  2.  lUl.  —  2)  da.i  Paradepferd,  eipms  ad  pompam : 
i  on  vodi  careve  jedeke.  Kj.  konj  sto  se  vodi  u  pa- 
radu  M  noiodu.  isp.  povod,  povodac.  —  Ti  odjaSi 
konja  jalia(?ef.'a,  pa  uzjaSi  na  jedeka  svojra.  Npj.  3, 
2t>8.  —  3)  n.  p.  lagjeni,  dui'anski,  das  Zuhehiir,  in- 
strumenta.  Kj.  sprava  kojekakra  stu  treha  u  ducanu, 
»i(i  lafui  (uia?  inp.  1),  ;'  (.  d. 

j6dSnje,'  «.  Rj.  verb,  od  jesti.  —  1)  das  Essen, 
exus.  Rj.  radnja  kojovi  tko  jede.  —  2)  (u  krajini 
Nepotiuskoj)  die  Speise,  cibus,  cf.  jelo.  Rj.  i  syn. 
ondje.  ono  Uto  se  jede. 

Ji'diktT,  adj.  vidi  jedini,  jediniti,  jediti.  —  NemaSe 
drujro  nikoga  nego  jednoga  jediktotja  sina.  Npr.  215. 
/alio  sam,  .Vto  Mlefii?!  nemajii  svi  jednu  jedikiu  glavu, 
dajh  jednijem  mahom  posijeCem.  S.  LjubiSa.ARj. 
525b. 

jSdin,  adj.  n.  p.  dovjek,  die  einzige  Mannsperson 

in  eintr  HauHhaltung,   solus  in  familia.  cf.  jedinac, 

ii.'i  .-:in.  Hj.  «(o  ne  zivi  u  zadrusi,  sto  je  inokosno. 

.opiavac,   sainac.    isp.   nejedin    s  drukiijim 

—  Ojedinil),  OHtati  jedin,  n.  p.  kad  pomru 

kutaiii.  lij.  452a. 


Jodfnac,  jedinea,  »».  —  1)  der  einsigc  Solni,  filius 
KHiVf/v.  Rj.  jedini  sin.  vidi  jediuak.  —  Bio  jodan 
eovek  pa  iniao  jedinca  sina.  Npr.  3(i.  ,ler  pogubi 
Ostroi'-kapotana.  ludo  d'jete,  jedinca  u  uiajkei'  Npj. 
4,  20il.  —  2)  der  einzige  in  einer  Haushaltung, 
anus  jniterfaniilias,  cf.  jeduoglavac:  Kad  bude  do 
nevoljo.  onda  i  jcdincc  potjeraju  na  vojsku.  Kj.  jedin 
iorjek  ^ridi  jedin).  ridi  i  samac. 

jcdinnk,  jedinka,  m.  —  1)  vidi  jedinae:  Sve  mi- 
linke  od  raajke  jedinke.  Rj.  jedini  sin :  Imao  nekakav 
bogati  <'ovjok  jedinka  sina.  Npr.  217.  Ti  ostade  je- 
dinak  u  viajkc.  Npj.  5,  44J5.  —  2)  piiSi'auo  zrno 
koje  se  po  jedno  mec'e  u  puSku,  einc  Fli)itcnkugel, 
glanf:.  Rj. 

jcdiiirat,  adj.  /,«o  jedini,  ali  s  vecoyn  silnm  :  »Imam 
evo  jedini  jedincctti  vorint«.  j>Ima  jednu  jcdincatu 
kravicu«.  J.  Bogdauovid.  (  «  Dubr.  V.  Budiuani.  .\Rj. 
528a.  isp.  za  na.^t.  ejeleat. 

jcdiiieo,  jcdinceta,  n.  das  einzige  Kind,  filius  (fdia) 
unicus  (unica).  'Ry  jedino  dijete.  —  Namiee  kao  mati 
»■  jedincetom.  Rj.  .■)il7b. 

ji'dTiiT.  adj.  einzig,  unicus.  Rj.  samo  on  (jedan), 
sumo  onu  (jedna),  samo  ono  (jednu).  vidi  jedikti.  je- 
diniti, jediti.  iitvrgjujuci  kaze  se  i  jedan  jedini.  — 
Jedina  ruko  Boija!  kad  se  sto  osobito  pripovijeda, 
n.  p.  udari  kiSa,  jedina  ruko  Bozja!  i  iz  neba  i  iz 
zenilje.  Rj.  T.jubio  sam  ii  majke  jcdinu,  cesto  sam 
joj  slao  armagane.  Rj.  7a.  Dadu  za  njega  avo^u  jedinu 
kcer.  Npr.  146.  15io  je  mu>;  i  ?.ena  i  imali  su  jedi- 
noga  sina.  24G.  Vala  Bogu!  va\a.  jedinome!  Npj.  1, 
lfi8.  Ovi  (unmastiri)  su  do  danas  bill  pravi  i  jedini 
stubovi  i  cuvari  zakona  hriSeanskoga.  Danira  2,  108. 
U  torn  je  pokojui  TeSan  Podrugovii:'  bio  prvi  i  jedini 
izmegju  sviju  koje  sam  ja  . . .  sluJao.  Npj.'  1,  XXXIIL 
Broj  slogova  i  odraor  to  su  u  naSim  narodnim  pe.s- 
mama  glavna  i  jedina  pravila.  <  'pit.  XIX.  Da  jedan 
jedini  covjek,  koga  vlad.aoca  nazivamo,  sve  sam  fini . . . 
to  nije  moguee.  Priprava  6!'.  Kadite  i  pjevajte  jednako: 
to  je  jedini  nacin  blagorodno  se  svetiti  neprijateljima. 
!Stra2.  1886,  835.  Izmegju  Ijudi  u  njega  jcdinoga  po- 
laze'sve  svoje  uzdanje.  DAKj.  47(ib.  Sad  javlja  arh- 
angjeo  Cravrilo  jedinoj  uepropadljivoj  i  liobroj  golu- 
bici.  DP.  321.  Jedino  rim  Slajber  polvrgjuje  tu  diobu 
na  dvoje  .  .  .  jesu  glasovi  5d<  i  ?t-.  Kad  1,  107.  U 
svemu  je  uarodu  nasem  jedini  Biograd  gdje  se  ufi 
ruski  jezik,  15,  183. 

ji'dinica,  /'.  —  1)  die  einzige  Tochter,  fdia  unica. 
Rj.  jedina  kri:  U  dvoru  mu  ostala  jerf(»it((  /.(■/.  Npr. 
60.  —  2)  rijetko  sukno,  sto  se  tka  u  jednu  zicu; 
neki  ga  zovu  klaSuje.  Rj.  —  Jednozicno  sukno  (koje 
je  uvedeno  u  jednu  zicii).  cf.  jcdiniea.  Rj.  251.  — 
.3)  komadie  (uzak  kao  brazda)  zemlje  izmegju  dvije 
njive,  (irenzlinie,  limes.  Rj.  —  rt)  u  matematici. 
brojevi  od  1  do  !)  zoim  se  jediniee.  —  Brojevi  kanli- 
nalni  od  10  do  20  kazuju  se  jedinicama  i  desetieom. 
DKj.  1,  264.  (50),  iza  kojega  broja  kao  da  je  bio  jo5 
jedan  za  koju  jedinicu,  ali  se  ne  vidi.  Star.  1,  81).  — 
3)  kako  jedinica  znaci  uopce  stcar  jedina  zenskoga 
roda,  tako  u  ovom  primjeru  znui:i  jedina  du.4a,  koja 
je  jednu  u  covjeka:  Izbavi  od  maia  duJu  moju,  od 
psa  jedinicu  moju.  Ps.  22,  20. 

j^diiiitT,  adj.  u  pjesmi  mjesto  jedini:  TuJSjela  je 
gjevojka  jedinita  kraljeva.  Rj. 

jediuili,  jfedinlm,  r.  impf.  r.  pf.  sloz.  iz-jediniti,  o-, 
sa-,  S-,  U-.  r.  impf.  sloz.  s-jediujavati,  sa-.  u  Stullija 
jungere,  eonjungere,  eoagmentare,  alligare  ete.  — 
Ljubav  8  Bogom  jedini.  Y.  Andrija.sevic.  Ispravljati 
5to  je  krivo  i  protivno  jediniti.  B.  Betera.  sa  se, 
refleks.:  S.  Isukrstom  se  .  .  .  jedinimo.  A.  Komu!ovi(''. 
AKj.  IV.  530b. 

jcdinkalo,  m.  u  zagoneci:  PoSetalo  jato  Cevrljuga, 
a  pred  njima  jedinkulo,  a  za  njima  paiitoi;  jcdinkalo 
jedinkati  .s(5aSe,  ne  da  pantoJ  ni  gledati  na  se.  Rj. 
odgonctljaj:  ovce,  vuk  i  pas. 


jetliiikiiti 


—  481  — 


Jcdimko 


joilinkiiti,  kfiin,  r.  impf.  ii  zagoneci.  cf.  jedin- 
kalo.  Kj. 

Jt'diiiu.  iidi\  za  (the.  isp.  ARj.  IV.  5291).  vidi  je- 
ililniik,  jfiliiak;  odmali,  /  st/n.  ondje.  —  Svi  na  noge 
jedino  }rji|)i?^e.  Npj.  .'»,  3fj2. 

Jediiioilnsaii,  Sua,  adj.  jedino-diifi.an,  lioji  je  jediie 
(isle)  dust-  ••>■  ilriKjim  (n  prenesenoiii  smidu).  einmutliiy, 
uniinimia.  ridi  jeiliioduSan.  —  Ima  47  rijeci  koje  sii 
od  fSlaveiiHkijch  posibljene .  . .  jedinodusim.  Nov.  Zav. 
VI.  Ispuiiilo  mojii  radost,  da  jedno  mislite,  jednu 
Ijubav  iniate,  jcdinoduhii  i  jediuoiiiisluui.  Filib.  2,  2. 
u  Nov.  /av.  (u  izdanju  od  JiitiS.  {iodine  poiUrald  se 
pogrjeska :  jicdaodn^m.  uki:.  vidi  hod  nrfi\  jediiioduSno. 

Jediliudnsiio,  cinhdliij,  unduimi  consensu.  J{j.  udc. 


■dinoduJan.  rtrft  jiHliiodiiSiio.  —  Oni  luc  tiiJSe 
starjosinaiiia,  kojo  me  jedinodii.sno  o.'iude.    Danica  2. 


preniii  jiiii 


141.  Jedinodiihw  boiite  se  /.a  vjeru  jevangjelija.  Filib. 
1,  27.  u  Nov.  Zav. 

Jedinoiiiisloni,  adj.  jediiio-iuisloni,  koji  je  jedne 
(iste)  miati  .s  drni/im.  isp.  jcdnoinislcnik.  —  Zadriiao 
sam  4!)  rijeri  Slavonskijidi  .  .  .  jcdi nomislcni.  Nov. 
Zav.  VI.  Da  jediiii  Ijubav  iiiiate,  j('d(i)nodii§ni  i  je- 
dinuiiiiahiii.   I'"ilib.  2,  2. 

jodiiioiiiiNloiilk,  m.  cocjek  jedinomiilen ,  koji  je 
jedne  misli  s  dniiiim.  I'idi  jediioinisleuik.  —  Valja 
da  bi  (i.  K.  P.  sa  oslalijem  svojijem  jedinomideiii- 
cima  kazao  .  .  .  I'is.  .').'». 

jodino|>I(Miu'iii,  (tdj.  jcdiiio-plemeni,  kojijejednoya 
(istvijii)  plemcna  s  druijim.  —  Kvo  lliisi,  iiaSa  jedino- 
vjeriia  i  jedinoplcmcna  brac^a.  Pis.  72. 

Jedinorudni,  adj.  jedino-rodni,  kojijejedini  rogjen, 
einycliorfH,  iDiigcnitu.s.  —  .Tcdinorodni.  Nov.  Zav.  VI. 
Ne  vjei'ova  u  imo  jcdinorodnvijn  sina  BoJiijftra.  ,Iov. 
3,  18.  U  slavu  jidinorodiiuga  sina  Hozjeira.  DP.  18. 

jcdinost.jediuosti, /'.  oso'ona  onoga  sto  je  jedno,  die 
Einlicit,  ^tnitus.  ridi  jedinslvo  2,  jeduinu  1.  —  Za- 
driao  saiu  49  rijeili  t^lavenskijeh;  jedinost,  jedinstvo. 
Nov.  Zav.  VI.  ()vo  811  oui  .^to  se  odvajaju  (od  jedi- 
nosti  vjere).  .lud.  19.  Trojstvo  ili  trojicna  jedinost. 
E.  Pavid.  All  o  du5e  nebeski!  jedinosti  i  slo^nosti 
duJe!  (Jj.  Rapid.  ARj.  IV.  534a. 

jcdiiio.siu'-an,  jedinosiu'na,  nd/.  jediiio-sui'an,  u  koga 
ili  u  i-iga  jedno  je  (isto)  sucanstvo  koje  i  M  dru- 
gogu;  consubstantialii.  *n'rft  jedinosuStan.  —  Sin  Bozji 
rogjen  od  oca  Bojra...  iste  nnva\i,jedinosu6un.  8.  Bu- 
dinid.  Jere  jest  jedinosuean  (Dub)  siiiii.  Da  je  Isiikrst 
njegov  sin  .  .  .  jcdinosucni.  B.  Kasid.  AKj.  IV.  534a. 

jcdinosustan,  jedinosuJna,  adj.  jedino-sustan,  u 
koga  Hi  iega  jedno  je  (isto)  suManstvo  koje  i  xt  dru- 
goga;  eonsnhstantiidis.  vidi  jedinosiii'an.  —  Da  bismo 
moirli  jednoduJno  priznavati  oca  i  sina  i  svetoga  duha, 
Trujicu.  jedinosuhiu  i  nerazdjelnim.  DP.  27.  Da  pje- 
\'Amo  jedinosnsnx  Trojicu.  325. 

jcdiuuvjcrui,  adj.  jediuo-vjeiui,  koji  je  jedne  (iste) 
rjere  s  drugim.  vidi  jediiovjcrau.  —  Evo  Rusi,  naSa 
jedinovjeina  i  jedinoplemena  brada.  Pis.  72. 

jcdinstven,  adj.  postanjem  od  jedinstvo.  isp.  bo- 
ianstven  od  bo^anstvo.  —  1)  kao  jcdan  od  mnostva 
napose,  einzeln,  singuli.  vidi  pojedini.  —  Ovo  su 
obiine  opSte  globe;  a  slu<5ajnima  za  bijede  ««  j'cdi/i- 
stvene  Ijude  (u.  p.  da  je  koji  Sto  rekao  protiv  Turaka 
i  t.  d.) . . .  nema  ni  bioja.  Daniea  2,  83.  Osim  ovijeli 
glavuijeh  razlika,  koje  so  prostiru  na  viJe  rijeiM,  ima 
mnogo  razlika  u  znacenju  jedinstcenijeh  rije(5i.  Posl. 
XLIV.  —  2)  u  gramatici  u  mn.  broju  .  .  .  u  jedin- 
stvenonie.  Pis.  35.  jednina,  die  einfuche  Zahl,  mimerus 
singuluris. 

jedinstvo,  n.  —  1)  (u  Boci)  die  Einigkeit,  unani- 
mitus:  Mir  i  jedinstvo!  (kad  se  nazdiavlja).  Rj.  sloga. 
U  nas  nigda  prave  sloge  nema,  prave  sloge  i  prarog 
jediustca.  Npj.  5,  444.  —  2)  vidi  jedinost,  jednina  1. 
die  Einheit,  imitas:  Te^nja  pojedinib  Ijudi  kjedinstvu 
narodnom.  Vid.  d.  1862,  18.  Pleme  se  ne  pokazuje 
drukCije   nego   kao  jedinstvo  izmegju  kma.  DM.  68. 


lajm.   ur.   1.1.   .Jcdtnsiro   erkve.    <  !las.   21,  2S1  ytaku 

prevede  J^anivii)  Lutinske  rijeci:  iinioiiem   EceK-siae). 

jcdiiijuk,  m.  zovc  se  (u  NiSu)   bcli  luk  ii  kotra  jc 

glaviea  sva  samo  jedno  ('•eno.  ( )vo  l^mo  ili  rexno,  zovc 


Tvrdislav  stupa  u  druibu  i  jcdinxtvo  »  Ththrovnikom 

bu.  1  rosyjelljuje  je  (diiSui  Vrojiiko  jedinndo  u  svetoi 
tajm.  _DP.   51.   .fedinslvo   crkve.    <  !la«.   21,  2S1  (iako 

'    ■ ). 

e 

,,.      .     , zovc 

se  u   H.pnjii  krcelj.  M.  (i\.  Mili.'-evj.''.  AKj.  1\'.  53tib. 

jrdiiijiMljo,  11.  vcrh.  0(/ jedinili.  nidnju  ki.jum  Iko 
jeduu  sto:  Tt  jcsi  prislatko  jed.njenje  dnba  n.i^epa 
s  Bogora.  A.  Ciiidctic'-.  Bla^.enslvii  tvoniii  zdrii*ujem 
tf6  s  jedinjcnjem.  I.  Malovic  is?(.  AKj.  IV.  .5361.. 

j6diti,  jedlin,  r.  impf.  Kj.  i«/i  ijetliti,  i  v.  pf.  nloi. 
ondje.  —  1)  erziirnen  (listerr.  giften).  irrito.Rj.  vidi 
gnjeviti,  t  s;/n.  ondje.  —  2)  sa  se,  relleks.  liirneti, 
trascor,  stonwchor.  Rj.  vidi  gnjeviti  se.  —  Bezboinik 
vidi  i  jcdi  se.  Skrgiide  zubima  svoiim  i  saline.  P« 
112,  10. 

j6dTtr,  adj.  vidi  jedini.  Rj.  nidi  i  iedikti,  jodiniti. 

j6div,  koji  se  mo:e  jesti.  n  .StuUija  esculentiiB. 
ARj.  IV.  537a.  essbar. 

jftdiyo,  «.  vidi  jelo:  Imajii  Ii  piva  \jediva.  Rj.  vidi 
i  jedenje  2,  jestvina.  —  za  nast.  isp.  derc-ivo,  jagnjivo, 
koljivo,  kresivo,  meljivo,  peclvo,  pletivo,  predivo,  so- 
Oivo,  tetivo,  i  t.  d. 

jf^dljiv,  adj.jiihzornig,  iracundm.  Rj.koji  .ie  lasno 
jedi.  vidi  gnjevljiv,  i  syn.  ondje. 

jcditiU'eiijo,  H.  das  Ausgleiclien,  aequatio.  Rj.  verli. 
od  I)  jcdnai'ili,  2|  jodnaciti  se.  —  1)  radnja  kojom 
tko  jednaii  koga  s  kirn.  —  2)  radnja  kojom  se  tko 
jednaci  s  kim. 

jedntVr-iti,  jfednacira,  v.  impf.  Rj.  v.  pf.  sloz.  iz- 
jednaciti,  raz-,  u-.  v.  impf.  sloz.  izjednacivati,  raz- 
jednacivati.  —  1)  glcich  machen,  aequo.  Rj.  ciniti  da 
bude  .Ho  jednuko.  isp.  poredili.  —  Nenioj  jcdnaciti 
sluskinje  svoje  s  nevaljalom  zenom.  Sam.  I.  1,  16. 
—  2)  sa  se,  relleks.  s  kim,  sich  Jemandan  gleichstellen, 
aequare  se  cum  aliquo,  cf.  porediti  se.  Rj.  —  (Diil^au) 
u  hrisovulji  gdje  se  jednaci  s  Konstantinom  velikim. 
DM.  50. 

j^dunk,  adj.  gleich,  aequalis.  Rj.  jednak  s  kim  ili 
s  cim,  rjegje  komu  Hi  cemu:  jednaki  izmegju  sebe. 
comp.  jedniciji,  suprotno  nejednak.  —  Arar  i  vreda 
jednuke  su  velicine.  Rj.  75a.  Obidaj  je  da  u  zastavu 
posade  jednakoga  s  onijem  koji  sjedi  u  gornjemu  Oelu. 
Rj  1951)  (vidi  ravan  2).  Kad  rece  jednak  jednakome 
»more!«  onda...  Rj.  368b.  Obradovalase  rgjagvoigju. 
(Kad  nagje  jednak  jednakoga).  Posl.  230.  Svi  gjaci 
jednaci.  282.  Takni  u  oganj  i  u  zub,  jednako  je.  297. 
Xiste  gori,  vef  meni  jednaci.  Npj.  4,  277.  Da  su  Turci 
i  Srbi  od  prije  jednaka  prara  imali.  Daniea  3,  189. 
Zasto  su  mloge  pjesmc  izmegju  sebe  jednakc.  Npj.' 
1,  XXXIU.  Kad  su  rijeci  skupljene  i  jednake  s  jed- 
nakima  u  rcdove  postavljene.  Odg.  na  ut.  10.  Da  nam 
jezik  u  knjigama  bude  Uiko  jednttk,  da  se  svaka  knjiga 
moze  od  slova  do  slova  preStampati.  Pis.  20.  i^to  su 
u  glavnome  sve  (diplonie)  bile  jednakc,  a  u  manjijem 
stvarima  gdjekoje  su  bile  i  drukcije.  Sovj.  64.  Kad 
smo  jednaki  s  njiin  jcdnukom  smriju,  bidemo  i  vas- 
krsenijem.  Rim.  6,  5.  Duzina  i  visina  i  Sirina  jednaka 
jc.  Otkriv.  21,  16.  Ti  su  glagoli  ukcentom  jednaki  sa 
slozenima.  Kad  6,  79. 

jednak,  adv.  (u  0.  G.)  gleich,  aufder  Stelle,  illico, 
cf.  odraah,  jedanak :  Jednak  vezir  cara  posluJao. 
Jednak  tanke  puske  izmetabu.  Rj.  vidi  i  jeilanakak, 
jedino;  ostata  sgn.  kod  odmab.  —  I  igumnu  kad 
knjiga  dogje,  jcdH«/;  brJSe  uakonja  usjede.  Npj.  4,  372. 

j&dnaku,  adr.  —  J)  gleich,  aeqnalitcr.  Rj.  prema 
jednak  adj.  kao  bez  ruzlikc,  ne  drukcije.  dolazi  i 
s  prijcdlogom  na.  —  (ijevojka  mala  ili  velikii,  jcdn/ifeo 
joj  se  hode  svatova.  Posl.  72.  Izmegju  ovib  narjedija 
meni  se  dini  da  se  mijjednacije  izgovaraju  rijedi  u 
Resavskome.  Rj.'  XVII.  Ne  misli  se  svuda  jednako 
koje  su  Srbi  koje  Ii  Hrvati.  Dioba  5.  Ondje  sluga 
i  gospodar  jednako  stoje,  car  i  vojnik,  bogati  i  ubogi 

31 


jednakost 


—  482  — 


jodiiook 


Ha  jfdnalo.  DP.  369.  PiSemo  jednaJco  n.  p.  ♦djed-s  i 

>r\v1ien<.  Osled  VI.  —  ?)  hesidndig.  in  eiiiaii  fort. 

".-     ■  '-'  sve,   iivijek,    ifp.   noprosiano,   be/, 

-     iKi,  l>o/.  iirostankn,  bez  prekidn,  bez 

,.,.  I.....       :.U_mi  Jo  jediKiko  kojeJt.T  ilonosio  i  dijeto 

hnuiio,   kao  mii  pr'ije  i  niator.   Npr.   1.   Od   to   dobii 

..■.-i-   u'  m^iinii'K    tiihuiko   iiiio   i  Trojan.s  brijao.  150. 

.  k.iko  bi  iemi  svoju  izbavio.  201. 

.  bez  pre.«taiika.  Npj.  2,  24o.  .\.n<rjeli 

njiiiori  na  ui-lie.>*iiiia  jid)i(iko  sledajii  lice  oca  mojeira. 

Mai.  18,  10.  l>gaiij  na  oltarii  nekn  jcdmiko  gor'x.  Mojs. 

m.  6.  ii. 

JednAku!«t,  jednslkosti,  f.  die  Gleichheit,  aequa- 
lHas.  Rj.  ofobina  unoau  sto  je  Jednuko.  suprotno  ne- 
jednakost.  —  Kao  brdski  narod  mosraoje  svasda  biti 
u  vecoj  slobodi  i  jednakoati  iimegju  sehe.  Kov.  o. 
Pnivdu  i  jediKiko^t  i-inite  shisraina.  KoloJ.  4,  1. 

jednina,  /".  —  J)  osohina  onoga  sto  jc  Jedno.  vidi 
jedinost,  jedinstvo  2.  —  Seljak  t-ini  ono  5to  sii  (i- 
nili  njejrovi  swri  sanio  za  to  fto  to  dokazuje  njegovu 
jedniitu  s  njimti.  M.  Gj.  ililieeviC-.  ARj.  IV.  534a. 
—  3)  u  iinimutici.  jcdinstveni  broj,  die  einfache 
Zahl,  Humerus  simiularis.  Oblika  ima  za  jedninu  i 
za  mDoi*.inii.  Obi.  i.  igp.  dvojiiia,  mnozina. 

j^dnui-,  vidi  jediiom.  Rj.-'  adv.  vidi  i  jedno(?,  i  syn. 
ondje.  —  1)  jeduoc  (ne  vise  pnta):  Jednoi  u  godini 
dana  pristupe.  F.  Iji.^trii'.  Jednoi  i  vei5e  puta  da 
razmisli.  ;».  Matijevir.  ARj.  IV.  544a.  —  2)  kao 
nehid  fu  proslostt),  kao  ktida  gogj  (u  hudmnosti): 
Hodeei  jednoc  od  Nazijanza  ii  .\tene.  F.  Glavinic?. 
Jednoi-  sjede  pred  kiic'ii.  Nar.  prip.  bos.  ARj.  IV. 
o44b. 

j^dnor,  vidi  jednom.  Rj.  adv.  vidi  i  jedared,  jedan 
put,  jednoi-,  jednoS.  —  1)  jednoc  (ne  vi.ie  puta), 
einnial,  semel.  I'  jednoc  mu  odsijece  jrlavu.  Kpj. 
4,  307.  —  2)  kao  nekad  (u  proslostij,  kao  kudu  gogj 
(u  huduinosti),  etnmtd,  aliquundu.  Jednoi  Bog  poslje 
angjela  da  vidi  kako  ova  braca  zive.  Npr.  79.  Kaza 
Isiis  jednoi  pricu  ovu.  Prip.  bibl.  139. 

jodnodrzavnosl,  f.  onobina  drzuvc  koja  je  jedna: 
Sve  do  1  iii>ana  koji  osnova  u  upravi  samovlaanost 
i  jednodrzurnd^t.  DM.  11. 

jednddu.^un.  jednoduSna,  adj.  vidi  jedinodusan. 
jedno-duJan,  koji  je  jedne  (iste)  duSe  s  drugim  (u 
prenesenom  .<imi$lu);  einmiithig,  unanimis.  tako  sloi. 
rijeci  kod  bopodusan.  —  Svi  jednodusni  u  molitvi 
budite  ustrpljivi.  I.  Bandulavi(5.  Da  ce  vazda  s  njime 
jednodusni  biti.  .\.  Kanizlid  ARj.  IV.  54t)a.  adv. 
Da  jednodusno  jednijein  ustima  slavite  Boga.  Rim. 
15,  t)  ttako  i  u  Nov.  Zav.).  Tada  se  skupi  sav  nai'od 
jednodusHO  iia  idicu.  Nam.  8,  1. 

jedn6Kla.san,  jedni^glasna,  adj.  akc.  ARj.  IV.  546b. 
jedno-gliisiin,  u  kojega  Hi  u  iega  je  jedan  (isti)  glas 
koji  i  u  drugoga,  einstimmig,  una  voce,  rijeci  tako 
gloz.  kod  bezglasan.  —  Ali  jednoglasan  sud  razlicnih 
Ijudi  nije  mogao  Svetii-a  niiemu  nauf-iti.  O  Sv.  ()..  2. 
adc.  vidi  jednoglasice,  jednogrlice.  —  Za  sto  sve 
ietiri  Budije  jednoglasno  ill  viSe  njih  ka^u  da  je 
uzeto  Diibrovniku  .  .  .  ono  treba  vratiti.  DM.  320. 
Svak  zna  da  te  je  Akademija  . .  .  jednoglasno  iza- 
brala.  I'om.  4.S. 

jednoirla.sicc,  adv.  (u  Boci)  einstimmig,  una  voce, 
cf.  jednogrlii-c.  Rj.  vidi  jednog!a.sno. 

jednoi^lavac,  jednoglavca,  n.  jedin  Covjek,  koji 
ima  u  )s.\i(\  Hamo  jednu   (svoju)  glavu,   der  Einzige 


koji  u  kuii  iivi   sum   sa  zenom  i  djecom  svojovi  bez 
brace  i  drur/ogit  roda.  vidi  inokosan. 

jKdnogodisnjlk,  m.  u  Rj.  samo  u  mnoimi;  jedno- 
gftdifnj'id,  'ika,  m.  pi.  die  in  demselhen  Jahre  ge- 
boren  sind,  eodem  anno  nati.  Rj.  koji  su  jedne  (iste) 
godine  rogjeni :  jedno-godiinjik.  Osn.  271. 


'  jodndyrlieo,  adr.  einstimmig.  nna  voce,  cf.  jedno 
glasice.  Hj.  jodno-grlice,  kao  kad  biva  sto  »  jedno 
grlo.  vidi  I  jednoglasno.  —  ^\\  jednogrlice  znvikiisino: 
»Daj  pope  niku !  daj  pope  ruku!«  iSpr.  295.  (isp. 
A  kad  k  njinia  Rndoica  (togje,  svi  «•  jedno  grlo  za- 
phikaio.  Npj.  ;>,  35S). 

jt'tliiojajac,  jedu(^jajca,  n>.  der  Einhoder,  (/iii  uno 
tantnm  tc-iticnlo  e.-^t  praeditus.  Rj.  jedno-jajac,  «  kogu 
Hi  u  iega  je  (samo)  jedno  jaje  (mndo). 

jrdiK^lii-krs  adv.  zugleicii,  una:  Prepade  se  i  MiloS 
i  Marko,  jcdnoliike  na  noge  usta.iie.  Rj.  u  jedan  (isli) 
I  ius,    u  jedan   put,   znjedno.    vidi  jednoliko.    —   ga 
I  kvantitct  na  jioxljednjem  -ilogu  iy).  ametiee. 
I      jednulik,  adj.  gleichcn  (Icsichtcs,  faciei  ueiiualis: 
j  Tri  gjevojke,  sve  tri  jednolike.  l\j.  jedfio-lik,   ii  koga 
I  Hi  u  iega  jc  jedno   (isio)   lice   kao    u    drugoga.  tako 
slol.   adj.    kod    bjelolik.    —    (TJeverima    do    raniena,  ; 
s'  srojim  rahrom  jednolika.  Npj.   1.  48.  Okupiiu  sez-  j 
deset  hnjduka,   sve   hajduka   srca  jcdnulika.  3,  319.  I 
Dva  viteza  i  gospodicica  .  .  .  jednolika  lika  i  orutju.  I 
5,  287. 

jodiiuliko,  adv.  lice  sto  i  jednoliiJke:  it  jedan  (isti)  \ 
cas,  u  jedan  put,  Zajedno.   —   Sa  svih  strana  Srblji 
udariSe,  jednoliko  slozuo  udariSe.  Npj.  4,  257.  ] 

jcdii6ljo<kiiija,  /'.  (u  Hrv.)  n.  p.  niladica  (odjed- 
noga  Ijeta — godine),  ein  ei^ijiihriger   .^'prdssling  eines 
Baumes,  surculus    iinius   anni.  Rj.  kako  sc  ka'ze :  n.  ' 
p.  niladica,  moze  jednoljetkinja  biti  i  kaka  god  drugu  • 
stvar,  koja  je  od  jednuga  (samo)  Ijeta,  godine  a  roda  | 
je  zcnskoga,  n.  p.  zivotinja,  hiljka  kaka  gogj.  j 

jcdnuin,  Rj.  adv.   vidi  jednoc,  jednoc,  jcdno5,  je-  j 
dared,    jedan   put.    —    J)    cinmal,    scmel.    Rj.  jedan 
put  (ne  ri.^e  puta):   Zapita   ga  jos  jednom.  Npr.  37. 
.Jednom  se  ragja  a  jednom  umire.  Posl.  113.  Ljiibnu  , 
je  jednom  i  drugom.  Npj.  1,  223.  Tvoj  se  babo  triput 
ozeuio,  a  ti  jednom  i  to  udovicom.   227.    Prijegje  po  i 
V\x(\  jednom    tamo    i  jednom   amo.    Car.   II.   4,  35.  i 
uzima  preda  se  prijedloge  ob,   od^   po,   u,    koji  mu  \ 
znuienju  dodaju  svoje:  Tko  nalit'  gostaru  ob  jednom  j 
iJte,  \-e6e   izvan   neg  u   nju    ulije.   DPosl.    131.  Ako  | 
mn  od  jednom   osecem   glavu,    baS  je  dobra  (sablja).  1 
Npr.  172.   Tu  po  jednom   puske   izmetnuSe.    Npj.  4,  i 
410.  U  jednom  mu  odsijece  glavu.  Npj.  4,    174.   vidi'' 
najedno.  —  2)  einmal,  aliquando.  Rj.  kao  nckud  (u  | 
proslosti),  kao  kada  gogj  (u  buduinosti):  Carev  sin  I 
opet    dugo    putuju(f-i  .  .  .    pogje    unapredak    i    jedva  i 
jednom  dogje  u  grad   zmajev.   Npr.  21.  Bice  jednom 
i    u    puklu    va.^ar.    Posl.    14.   Jednom    bijah    u  zemlji 
Arapskoj,  pa   udarih    na    vodu    catrnju.    Npj.  2,  376. 

jcdiioniislenik,  m.  t•i■d^  jedinomislenik.  ko  je  jedne 
(iste)  misli  s  drugim.  —  Pftar  pak  uzdajuci  se  u  svoje  ; 
prijatelje  i  jednomislenike.  Sovj.  28.   Kuzmanii'  i  os-  | 
tali    njegovi    zemljaci    i  jednomislenici.    Slav.    Bibl.  : 
1,  90.  _  \ 

jediiomj^seflt-i,    m.   pl.    Geschwister    deren    Ge-  \ 
burtslag  in  den  niimlichen  Monat  fallt.  Kad  se  jedno  \ 
od  jcdnomjeseiiiu    2eni    ili    udaje,    onda    drugo    ne 
smije  biti  kod    kucc.    Rj.   brain   i  sestre,  sto  se  rode 
jednoga  (istogn)  mjeseca,  a  razlicnih  dakako  godina. 

jcdiioilii'Izatica,  f.  (u  pripovijeci)  ?.ena  koja  je 
iniala  jednog  niu^.a,  die  nur  einen  Mann  gehabt  hat, 
univira.  Rj. 

jedii6iia<;st,  (u  C.  G.)  vidi  jedanaest.  Rj.jedno-na- 
(d)es(e)t. 

j<MlnAna<>s(cro,  (u  C.  G.)  vidi  jedanaestero.  Rj. 

jcdnoiiica,  /.  ohrok  kad  sejednoniii.jednoHiienje: 
Izjela  l)al)a  jednunicu  u  napredicu.  u  Srbiji.  V.  Ilid 
ARj.  IV.  552a. 

jedn6iiiounjc,  n.  vidi  jednougjenje.  Rj. 

jc'diioiik'iti,  <um,  vidi  jeduouditi.  Rj.  jedno-niCiti, 
samo  jedan  put  na  dan  jesti.  —  Usui  da  svake  ne- 
gjelje  po  jedan  dan  ima  jednonieiti  doklen  rodi. 
Npr.  258. 

jcdn6ok,  adj.  jedno-ok,    u   kojega  je  jedno  oko: 


jednorog 


483  — 


jedva 


Da  jra  je  njkoji  jed)wnj;  iidario.  A.  Kanif,Ii<?.  Tii  Gor- 
goni  jednodki.  i  Cerbei'i.  .1.  Kavanjiii.  ARj.  IV.  552a. 
njeci  tnkn  atoz.  kod  buljook. 

Jcdiic'iroit',  III-  jeiliio-ro^,  iivotinja  s  jcdiiim  rogom, 
das  NKnliiirn,  rhinoceros,  rijeii  tako  !<loL  kod  rii- 
vorop.  MoJ.eS  li  vczati  iiXom  jednoroiju  da  ore?  Jov 
39,  12.  13-  -fednorozi  t'e  sitli  s  iijima  i  junaci  s  bi- 
koviiiia.  1h.  34,  7. 

jpdiiori)»'ov,  adj.  Mo  pripadu  jednorogii.  za  nast. 
ov  vidi  alatov.  —  Hog  ga  je  izveo  iz  Misiia,  a  on 
mu  je  kao  siiaga  jednorogovti.  Mojs.  IV.  23,  22. 

Jcdli6.slu2iin,  jeilnftslozna,  adj.  jeilno-slo^.an,  sto  je 
od  jednoyii  sloya,  ciiisilliiii,  monosyllulms.  tako  .^loz. 
rijeci  kod  (•<iiyoTO!i\ohm.  —  »A«  ponajviSo  nepostojano, 
ved  ako  u  jednoritoznim  rijecima.  Uanica  3,  !t3.  Sva 
imeiia  .  .  .  osobito  ji'diiosloziia  iiaraslu  u  mloi.  broju 
na  .evi=  ili  »ovi'.  Kj.'  XXXVIH. 

jednAstiivaii,  jediiftstlvna,  adj.  aus  cinem  Stuck, 
ex  una,  coiiihiuus,  cf.  saniolvor:  I  dvostruka  rcbra 
jednostavna.  Rj.  jedno-slavan,  .sto  jc  nacinjcno  od 
jednoflu  (sumo)  komuda.  vidi  pro.st  3.  suprotno  sloiSen. 

—  Misli,  da  su  oni  za  Ijiibav  nialome  »jeru':  traJ.ili 
jednostaviie  oblikc  za  dr.,  \u,  nb.  Nov.  Srb.  1818,  4t)(). 
Nai-ini  svijetnjak  od  zlata,  jcdiioslaraii.  Mojs.  II.  37, 
17.  liecenice  samostalne  jcdna  prema  dnicoj,  jedno- 
starne  ili  sloieuc.  I'ARj.  7a.  l>atoke  plaiiiiie  .  .  .  ono 
njihovo  jcd)iiiHar)io  plavilo.  Zlos.  81. 

jedll68tr!lii,  adj.  parziule,  adercntc;  faxitor,  stiidi- 
ostts.  t^tuUi.  jedno-stran,  u  koga  je  kao  jedna  strana 
samo,  olizirc  sc  samo  na  jednu  stranu,  kao  pristrastan. 

—  Vlast,  radec'i  jednosiraoo,  samo  Strpka  nirvu  po 
mrvu  poslusnoati.  Zlos.  19. 

Jodii6s<raiiost,  /'.  furor,  studiavi.  Stiilli.  osobina 
onoya  koji  jc  jediioatran. 

jcdii6slriik,  (((//.  jedno-struk,  koji  jc  jedne  atruke, 
vidi  jediiostavaii  (od-  ceya  se  razlikuje  n  tome  sto  mu 
suprotiio  nioze  hiti  i  dvostnik,  troslruk  i  t.  d.),  sim- 
plex (lion  duplex).  Htulli.  cinfach.  AHj.  IV.  55.')b.  — 
Priprostim  iliti  jednostrukim  slovinia.  M.  Dobretii'. 
Vira  je  jedna  i  jednostruka,  to  jest,  virovati  sve.  F. 
Lastrie.  Zasto  Boga  v.oseii  jednostr'nka?  Dakle  je  duh, 
indi  je  jcdnostruk.  I.  Vclikanovic.  Bog  sa  jednostruko 
stostniko  daje.  F.  Vraneic'.  AKj.  IV.  55(ja.  adv.  Nc 
umije  sebar  jednostruko.  DPosl.  76. 

,j(>dnus,  jJirfj  jednom.  Kj.  vidi  » jcduoc,  i  syu.  ondje. 
jedno-s.  za  pridjereno  s  isp.  dvaS. 

jcdn6iiditi,  dim,  r.  ivipf.  nur  einmal  des  Tages 
csscn  (an  gcwissen  Fastiayen,  oder  sonst  aus  Andacht). 
nounisi  semel  dc  die  mnnduvo.  Kad  oilrasli  Ijudi  i 
icne  hoec  da  se  prieeste,  svagda  valja  uedjelju  dana 
da  jcdnoudc,  ili  >  dr^e  sedmieu«,  cf.  jednouiciti.  Rj. 
jeduii  put  samo  na  dan  jesti  (na  neke  posne  daiic, 
ili  i  u  druye  dane  iz  jiohoznosti).  —  Bedmiea,  2)  ne- 
djelja  dana  koja  sc  jednoudi,  n.  ]).  kad  hoee  eovjek 
da  se  piieesti:  ne  moze  mi  iziei  sedmiea  (kad  pocne 
jednouditi  u  utornik,  pa  hoi'e  u  nedjelju  da  -se  pri- 
fiesti).  Rj.  ^u5a,. 

jodn6iis:jr'ii,j<>,  n.  das  nur  einmal  des  Tages  Essen, 
mauducatio  unica  de  die.  Rj.  rcrh.  od  jednouditi. 
vidi  iednonieeiije. 

jrdii6iiiii,  adj.  jedno-um,  koji  jedno  (samo)  umije 
((7)'  umuje),  pa  po  tome  tvrdoglav,  koji  sve  rudi  po 
stujemu  ((»)».  (syi.  jednouniae.  —  A  pak  .svi  sn  ./'crfHw- 
umi,  ler  priatupit  ne  dadu  mi.  J.  Knezevic.  AKj.  IV. 
55()b.  vidi  i  jogunast,  i  syn.  ondje. 

jodii(>iiiii:ie,  jeduftumca,  m.  (u  Boei)  covjek  tvrdo- 
glav, koji  sve  radi  po  svojemu  nmu,  ein  eiyensin- 
nigcr  MchscIi,  humo  qui  nimium  sui  juris  sententiaequc 
est.  Rj.  jeduo-umae,  corjek  jcdnoum. 

jcdndvjerac,  jedndvjerca,  m.  jedno-vjerae,  ijovjek 
koji  je  jcdne  (iste)  vjcre  s  druyim.  suprotiio  inovjeiac. 

—  Oni  su  svi  braca  i  rogjaei,  i  oni  su  vaSi  jedno- 
rjerci.  Npj.  5,  ir>0. 

jedii6vjerau,  jednuvjeiua,  adj.  jedno-vjeian,   koji 


.je  jedne  (ixte)  v.jere  s  drufiim.  vidi  jedinovjerni.  — 
I'atiijarsi,  narna  oprostite,  i  vi  na^i  carl  jednoijerni. 
Npj.  fv  553.  _ 

jcdiii}vSInik,  hi.  covjek  koji  imii  sumo  jednoga 
vota:  I  koga  je  bilo  dobrili  volova  i  vredne  moin- 
Oadi,  on  bi  Hoga  radi  priuuio  u  Mprrgu  po  nekogn 
jednovolnika  ili  dvovolnika.  M.  CiJ.  Mlli<:evi<;.  ARj. 
IV.  557b. 

jcdii62uii.slvu,  M.  Slulli.  monogamia.  gtaitje  u  kojem 
muz  ima  (sumo)  jednu  ienu.  ARj.  IV.  558b.  isp.  be- 
ienstvo. 

Jt'diiA^ji-ail,  jcdniV-iena,  adj.  lu  Imosk.)  n.  p.  sukno 
(koje  je  uve<leno  \i  jednu  i\i-»),  Art  Titch,  punni 
genus,  cf  jediniea.  Uj.  jedno-itieaii,  sto  se  tka  u  jednu 
zicu.  —  Jediniea,  2)  rijetko  sukno,  sto  »e  tka  u  jednu 
iiCM;  neki  ga  zovu  klaiinje.  Rj.  250b.  rijeci  taku  sloz. 
dvoziean,  mnogoziean. 

jcdlljilk,  IH.  (u  Srijemu)  die  Speiserohre,  oesophagus, 
cf.  duSnik.  Rj.  j'oslanjem  od  jesii.  isp.  Korijeni  ti. 
ona  cijcv  u  yrlii,  kuda  ide  hrana  iz  usta  u  zeludac. 
vidi  i  Ijetnik.  isp.  grkljan. 

jed*>KOiija,  m.  (u  Risnu)  covjek  iz  kojega  u  sou 
izigje  duh  (od  prilike  kao  iz  vjeitiee).  Rj.  vidi  vjedo- 
gonja;  tenae,  tenjae.  —  tjedoaonja  i  odbacivsi  v: 
jedogonja.  Korijeni  20!).  vidi  dalje  tumacenje  i  pri- 
mjere  kod  vjedogonja.. 

jcdAvafa,  /'.  jedovnn  zmija:  On  prevrara  drvlje  i 
kamenje,  dok  je  na.5o  kaeu  jedovaiu.  HNpj.  2,  511. 
villi  otrovniea.  —  za  nast.  isp.  ajgirac'a. 

jt^dovan,  jfcdovna,  adj.  akc.  ARj.  IV.  559a.  vidi 
jedovit,  giftig,  renenatus;  u  ecmit  imajeda  2  (otrova): 
(uvaj  se  sunea  mareaiioga  k'o  podskoka  icrfof«o««. 
DPosl.  13. 

jcddvit,  adj.  giftig,  venenattis.  Rj.  vidi  jedovan, 
otrovan,  otrovit.  u  cemu  ima  jcda  i>,  otrova.  adj. 
s  takim  nast.  kod  barovil.  —  Kako  iz  pakla  izlcdeJe 
jedovite  zle  neniani.  J.  PalmotiiJ.  U  kojoj  se  legu 
svaki  dan  na  stotine  jedovite  one  zmije.  B.  Zuzeri. 
ARj.  IV.  559b. 

jt'draiije,  n.  das  Festxverden ,  consolidatio.  Rj. 
verb,  od  jedrati.  stanje  koje  biva,  kad  sto  jedra,  po- 
staje  jedro. 

j<>drati,  dram,  v.  impf.  fest  werden,  eonsolidor, 
n.  p.  grozgje  jedra.  Rj.  postajati  jedro.  v.  pf.  sloz. 
naj&drati,  zajedrati. 

j(>drcc,  H.  dcm.  od  jedro  (u  gornjera  primorju,  a 
u  nas  bi  kazali  jedarcc):  Vozila  se  tanana  galija 
ispod  b'jela  grada  Dubrovnika,  jedrca  joj  od  svile 
bijele.  Rj. 

Jcdrt^lie,  .ledrenetji,  n.  Adrianopcl.  Adrianopoli-l, 
cf.  l)rci\opolje:  8to  Jedrenc  driie  kulu  bilu.  Kad  t' 
odvedem  gradu  Jedrenetu.  Rj.  rjegje  t  Jedrcna:  Turski, 
sine,  od  Jedrcne  eare.  Npj.  2,  2ti5. 

jt^drenje,  n.  (po  prim.)  das  Segeln,  iwvigatiu.  Rj. 
verb,  od  jedrili.  radnja  kojom  tko  jedri. 

jt'drina,  /'.  die  Festigkcit,  Dichtheit,  soliditas.  Rj. 
osobina  onoga  Uto  jc  jedro. 

j6drHi,  drim,  v.  impf.  (po  primer.)  segeln,  navigo- 
Rj.  akc.  u  Daniiica  Had  (i,  1(J7 :  jedriti.  isp.  broaiti 
2,  ploviti.  r.  jif.  sloz.  do-jedriti,  pre-,  u-,  za-.  —  Jedri 
li  mi  drayo  moje,  vije  li  mu  bandijera.  Rj.  lib.  Brod 
je  jcdrio.  Npr.  251. 

Jt^dro,  n.  (u  prim.)  Segel,  velum.  Rj.  dcm.  jedaree, 
jcdrce.  —  I  it  nasa  ee  jedra  vjetar  puhat'.  DPosl.  31. 
Ide  na  sra  jedra.  31.  Jedra  je  otvorio,  a  sidara  nije 
izvadio.  39.  Odrije'sio  je  vein  jedra.  90.  Skupit'  jedra. 
112.  Vidim  brod  bcz  jedara.  Kov.  (;7.  I'odignuvsi 
jedra  plovljahu  pokraj  Krita  .  .  .  spustisino  jedra  .  .  . 
rasirivsi  malo  jedro  prema  vjctrieu  koji  duhaSe,  vo- 
iSasmo  sc  kraju.  Dj.  Ap.  27,  13.  17.  4().  OslabiJe  Ivoja 
u^a,  ne  mogu  tvrdo  drzati  katarke  svoje  ni  razapcti 
jedra.  Is.  33,  23. 

jedva,  kaum,  vi.t;  jedva  jedvice,  kaum  und  kaum: 
To  je  ililosjcrfra  docekao.  Rj.  t'iiJi  gjorgjorice,  koraaj. 


jedvh-e 


—  484  — 


jckniiti 


:■     "   '  ' Tci-\a,  prva  poJa  je  i  ii  jedin 

•  'i/d,   tiruflii  polii  rO<'('C(i  va, 

,. ., I  o-vaj.  Osii.   l.'>ti.  -i«  diH<iii 

■  •:  —  Ali  ou  jtdfii  i-ckajiK'i  da  vidi 
J..  ;..  Ill  sliiSati  Sto  baba  ^ovori.  Npr.  17. 

i\i-  itiliiom  dosrje  II  grad  /.majev. 

•jl.  I  if  napita,  dooje  prod  dvore. 

;>4.  :ii   oiitioi^f,  a  tebe  jcdva  dopadoh  i  ja. 

!^,.-  ■!  kraj  s  krajem  sa.stavljani.  (Jedca  ua- 

..ui>  sto  mi  treba  za  zivljeiijel.  111.  I  tako 
.f  jedrii  dogje  MiloJ  u  Beojrrad.  Milos  12S. 
JcT  j«it'u  ko  umrc  za  pravednika.  Rim.  5,  7. 

jMvief.  <«<'''.  "  rijei-imii :  jedva  jedvice,  mit  grosser 
Ml, '  '      .  Bj.  s  rtlikum   miiegom.  —  Jedva  jcd- 

rict  .  i  da  jra  brai'a  ue  pozuadii.  Prip.  bibl.  32. 

ji'tl»  nil.  I''.;.  M  rijfciinii  :  jedva  na  jedriiie  jade, 
wii*  grosser  Miiln,  emlliih  riiimal,  tandem.  Kj.  s  pre- 
rtlUcom  naiegom  i  mukom.  —  Tako  Srbi,  mjesto  5to 
su  se  za  oijelo  nadali  graniee  svoje  rasprostraniti, 
jedru  se  iiu  jedvine  jade  odrze  u  onoine  ho  su  iraali. 
Sovj.  33. 

jMiek,'  HI.  vidi  jelo.  Rj.  i  st/n.  ondje. 

Jeriniija.  f.  ime  zensko  (Euphemia):  Kad  to  za<5u 
I'jepa  ■Jf/imija.  Rj. 

J^fta.  J^rinii,  J^nit-a,  .loltimijc,  J^fto,  vidi 
.levto  (mit  tiUcii  Aldciiuuyent.  Kj.  vidi  Jevla,  Jfevtaii, 
.U'vrioa,  Jevtimije,  Jevto. 

jSrtin,  adj.  vidi  jevtin,  vohlfeil,  vUis,  ef.  cijene. 
Rj.  24yb.  rirfi  oijenan,  slahak.  —  Jeftin  espap  kesu 
prazui.  Po.<l.  114.  Od  jeftina  mes;»  Oorba  za  plot.  233. 
adc.  Blago  nama,  evo  nam  areata!  jeftino  ce  radit' 
vinograde.  Npj.  2,  370.  Jer  se  ondje  zivi  jef'tinije 
nego  na  mnogome  drugom  mjestu.  Kov.  4(J.  vidi  pri- 
mjere  i  kod  jevtin. 

jcrtin6ra,  /". :  C^eno(;a,  cf.  jeftinoca.  Rj.  813b.  vidi 
jevuno('a. 

J^jtrar,  Jegra,  m.  —  1)  (st.)  nekako  mjesto:  Ti 
nijesi  druma  pogodio,  to  ne  ide  Jegru  bijelome,  ve6 
Janjoku  gradu  kaurskome.  Rj.  —  2)  Stadt  Erlau 
in  I'ngarn,  Agria.  Rj.  grad  u  Ugarskoj.  bice  jedno 
Jegar  pod  1  i  pod  2. 

jl'iri',''  jfegeta,  n.  die  Feile,  lima,  cf.  pila.  Rj.  isp. 
turpija. 

jeglen,'  »«.  vidi  jeglendze,  cf.  besjeda,  govor,  raz- 
govor :  I  veliki  jeglen  otvorise.  Rj.  vidi  jeglena.  — 
Xa  jeglen  se  Ture  zafalilo.  Npj.  4,  100.  O  svacemu 
jeglen  zaturise.  4,  336. 

je^'lt-ndie,*  jeglend^eta,  n.  der  Discurs,  confabu- 
latio.  if.  jfgk-n.  Rj.  i  syn.  kod  jeglen. 

jeirli'naiija,*  m.  der  Schwatzer,  confabviator.  Ej. 
corjek  knji  rado  jeglenise,  govori,  razgovara  se.  isp. 
govordiija,  govorljivac. 

jeKlunlsanji;,  n.  das  Sprechen,  Sehwatzen,  confa- 
buliitio,  cf.  razgovarauje.  Rj. 

jedcniisati,  nisem,  v.  impf.  sehwatzen,  confabiilor, 
cf.  govoriii,  razgovarati  se.  Rj.  vidi  heglenisati.  — 
Ko  koga  begeniae,  «  OKi'ni  i  jeglenise.  Rj.  19a.  Stanf 
malo,  da  jeglenisemo,  li  Ciju  6ei  odvesli  gjevojku. 
Xpj.  3,  162. 

jego,  hao  da  je  uzeto  iz  sturoga  Slovenskog  jezika 
fcrkvcnoynj  mjesto  njega.  —  To  je  preko  jeyo,  jego. 
(To  je  premnogo.    U  vojv.   po   varoJima).   Posl.  318. 

JerrMija,  m.  (st.)  Einer  von  Jegar:  Cisto  zlato, 
•Tegrelija  Miijol  Ti  nijesi  druma  pogodio,  to  ne  ide 
Jegru  liijelome,  ved  Janjoku  gradu  kaurskome.  Rj. 
corjek  i:  .Jegra.  nast.  Turski  li(ja).  isp.  Budimlija. 

Jfi)^aba,  /■.  Jcguba  uz  bukvu,  jeguba  niz  bukvu, 
jeijuha  k  zemlji  pade,  jegiibici  prionuSe  (ko  mo^e 
vite  puta  zaHopce  brzo  izgovoriti  da  se  ne  pomete). 
Kj.  isp.  kundrac. 

J^l^ubit-,  m.  cf.  jeguba.  Rj. 

Jt'KuIJa,  f.  der  Aid.  amjiiilla,  cf.  ugor.  Rj.  riha. 
—  Ugor,  jegulja  leia  od  po  oke.  Rj.  7ti8a.  iJrii  jegulju 
za   rep.  Ui'oul.   20.   Jegulje  se   u  mutezu  hitaju.  39. 


I      j'^Si".   /"•  {"  *-^-  S-)   ''"*»  jelo:    Kakva  je0a  takva 
'  mesya.  Rj.  sgn.  kod  jelo. 

jt'^ajonjc,  11.  <^l^■  Zurnen,  mi  et  irritatio.  Rj.  verb, 
jd  1)  jediti,  2)  ji'diii  se.  —  J)  radnja  kojom  iko  jedi 
koga.  —  '-i)  radnja  kojom  se  tko  jedi. 

J^sJiipiK'ki,  adj.  ridi  Oiganski :  Ne  moie  se  platiti 
koliko  .IciiiujMuka  krv.  Rj.  )<to  pripadit  Jeyjiipcima. 
I  —  JiiU'tpacke  jo  trage.  DPosl.  39. 
[  J^igupak,  Jt'gjupka,  tn.  (u  C.  (i.  i  po  okoliui)  vidi 
i  Ciganiu.  Rj.  npravo  je  sto  i  Jegipi'anin  (MisiraoL  Jer 
,  se  drzaln  da  su  Cigani  .tiarinom  iz  ■Jeyipla  ( ^^isira). 
I  si/»i.  i'i(/i  kod  Ciganin.  —  Cari  se  dzilitom  a  Jegjupei 
I  karaeuom  ^kukom^  umc(?u.  DPosl.  11. 

.Ji'!yii|tf(\  Jtgjupoeta,  n.  eidi  Cigance.  Rj. 
ji'ajiipei'iijt',  11.  rerb.  od  jegjupoili.  radnja  kojom 
tko  jciijupii. 

j^^jii|)i-iti,   cTin,   v.  impf.   vidi  oiganisati.  oiganiti 
se.    isp.    ciganoiti.    raditi    Hi   postupati    Jegjupaiki, 
i  osobito  prositi  Hi  iskuti  naraljujuvi,  ne  odstupajtt6i. 
I  —  Jegjupcil'.  DPosl.  39. 

!      Ji^gjiipka,  .l(-!(jii|ikinja.  /".  ftrft  Ciganka:  NaJli  su 
ga  u  jutni  na  sokaku,  -leyjupkinja  njega  odojila.  Uj. 

—  Mjesece  lijepo  sjaS,  ali  malo  grijeS,  rece  Jegjtipka. 
DPosl.  62. 

ji'iiiil.  f.  vidi  sova.  Rj.  vidi  jejina,  eja;  *  syn.  kod 
buljina. 
jt^jina,  f.  tako  pise  Danicii  rijei  jciua,  koja  ridi. 

—  jejina  (osii.  u  eja.  s  kojom  se  jednaci  ii  znaienju). 
Osu.  153. 

j6k,  wi.  —  J)  der  Hall,  sonitus.  cf.  jeka.  Rj.  oiio 
sto  se  cuje  kad  .sto  jeci.  —  2)  die  uahreste  Zeit  su 
etnas,  temiicstiritas :  A.  Ima  li  i  sad  grozgja?  B.  Ima, 
sad  u  najveci  jek.  Rj.  pravo  rrijeme,  u  koje  ima  iega 
najvise.  —  U  najveci  jek  (n.  p.  ima  treJanja,  evjeta 
vode  i  t.  d.).  Gledaj :  U  velike.  Posl.  333.  U  velike 
(n.  p.  ima  tresanja,  gjevojka  za  udaju,  vode  ovjeta, 
t.  j.  M  najbolje).  32().  U  kojih  se  knjifevnost  u  one 
doba  razvijala  it  najveci  jek.  Vid.  d.  1862,  18. 

jeka,  f.  der  Hall,  soititus:  Stade  jeka  konja  oko 
dvora.  Rj.  vidi  jek  1.  ono  sto  .se  cuje  kad  sto  jeci: 
Stade  jeka  zila  i  borija.  Rj.  209b.  Zapalicu  trideset 
topova  .  .  .  neka  ode  jeka  pod  oblake.  Npj.  2,  533. 
' —  Stoji  jeka  mrtva  i  ranjena  .  .  .  stoji  jeka  ranjena 
jiinulu.  5,  102  (isp.  jedati  2,  achzen,  ingemo).  Kad 
je  (kosulju)  junak  nije  uabodio,  jest  ya  te.ika  jeka 
uhvatila,  kako  jedi,  sva  odaja  zvedi.  HNpj.  1,  94. 
Priblizi  se  dan,  kad  de  biti  polom  a  ne  jeka  gorska. 
Jezek.  7,  7.   Prekinudu  jeku  pjesuma  tvojih.  26,  13. 

J^ka,  f.  ime  zeusko  (od  Jela,  Jelena).  Rj.  hyp. 
Je-ka,  moze  biti  i  od  Jelisaveta,  i  t.  d.  voc.  Jeko. 
takra  hyp.  zensku  kod  Daka. 

jekmi^diija,"  )«.  der  Brotbiicker,  pistor.  cf.  pekar, 
bljebar.  Rj.  vidi  i  jekmekdija  (i  primjere  ondje),  fu- 
rundzija,  piserdzija. 

jcknicdzijiii,  adj.  des  Backers,  pistoris.  Rj.  sto 
pripada  jckmcdziji. 

jekuii'diTjnica,  /'.  der  Baekerladen,  taberna  pi- 
storia.  Kj.  jekmcdzijski  ducan. 

jekraedzijnski,  jckm^dzijskT,  adj.  Biicker-,  pi- 
'  storius.  Kj.  (  sazeto  jekmfedzinsk'i.  sto  pripada  je- 
kmediijama  Hi  jckmedziji  kojemu  god. 

jekmedziluk,*  m.  die  Bdckerei,  ars  pistoria.  Rj. 
I  ekmedzinski  posao,  zanat.  —  za  'Turski  nast.  isp. 
I  abadziluk. 

jckmfekeija,*  m.  vidi  jekmed^ija  (init  alien  Ablei- 
tunyenj.  Rj.  sve  rijeci  dovedene  od  jekmediija  moyu 
mjesto  d?,i  imati  i  kdi :  jekmekdijin,  i  t.  d.  —  U 
Loznici  jekmekcijc  imale  su  otprije  (a  sad  ne  znam 
kako  je)  prvo  obidne  somune,  iU  simite,  po  torn  na- 
tren'ike,  pa  onda  bocmane.  Rj.  38b. 

j^knilti,  jeknem,  v.  pf.  Rj.  kao  pustiti  iz  sebe  jek, 
jeku,  uopce  ylas.  v.  impf.  jedati.  —  J)  aufdchzen, 
ingemisco.  Rj.  kaze  se  za  bolesna  Hi  ranjena.  vidi 
zajedati.  —  Da  ne  jekne  niti  zalelede.  Rj.  180a.  Eno 


jeko 


—  485  - 


Jelik 


lilmla  oko  Biidim'  jrnicla,  cje  bohije  Budinika  gje- 
vojkrt;  kail  mi  jekne,  vas  mi  Budiin  zvekne,  kad  iiz- 
dane,  vas  liiulim  iistaiie.  Hero.  2H>.  —  3)  erschalleii. 
intono.  Kj.  <l'iti  od  sehe  (jlax  uopce,  uviniti  da  sc 
glas  radcyne:  Volj'  ti  piti,  volj'  kapii  kupiti.  (... 
Kad  lalijer  padnc  ua  Aabii,  ona  jekne  i  da  od  sebo 
glas  -.pit<  .  .  •);.l|osl.  3!). 

j<!^ko,  III.  koji  jeci,  Einer  dcr  liclizet,  qui  inijcmit: 
jeko  jec'i,  a  ziirav  zveri  (u  (irbljiil.  Rj.  ohUijem  je 
hyp.  Os".  l!'-  tien.  j^ka,  voc.  jcko.  korijena  kojeya  je 
jefiati.  inp.  Korijeni  2. 

J<'ko,  m.  ime  musku  (od  JcvtoV).  Kj.  hyp.  gen. 
J^ka,  voc.  Jeko.  osn.  od  Jcvtiniije  ili  Jcitrcm.  Osn. 
312.  iakra  hyp.  kud  Dako. 

J^ktiilljp,  n.  (/ri.s  JJtiIlcn.  sotlitus.  Kj.  verbal,  od 
jeiclati.  radiija  kojum  Mo  jekce. 

j^ktati,  ji'kt^cm,  V.  imp}',  hallcn,  sfono.  Kj.  davuti 
od  sebe  .'//'(■•',  I'initi  da  sc  (jlns  ritzlijeze.  vidi  jeuati 
1.  dem.  ieckati.  r.  pf.  jekniiti.  —  (ijeidan  7.vek<?e, 
srce  jckrc.  Rj.  203b.  (iorom  idii  I'etrovi  svatovi, 
gorom  idu,  (fora  jcktijase,  poljeni  idu,  polje  zve<5ijaJe. 
Npj.  1,  12  (jektijaSe  mj.  jektaSo  kdo  i  zve6ija.5e  mj. 
zvecaSe  bire  il  pjefuni  da  .<c  dobijc  jedun    slocj   vise). 

j^ktifav,  (idj.  hiktisch,  tube  luborans.  Rj.  koji  bo- 
luje  od  jekiike,  .^uhc  hotesti,  suiiice.  (Teodor  Filipovid) 
doSao  VI  .\ikov  za  profesora,  no  budui^i  da  iiiii  ae, 
osobilo  kao  jekticaru  coreku,  ona  zemlja  nije  dopala, 
zato  stani.-  moliti  .  .  .  Danita  5,  29. 

j^ktika,  /■.  (u  vojv.)  die  Hektik,  hectica,  cf.  suha 
bolest.  Rj.  vidi  i  tMfija,  i  syn.  ondje.  —  GrC.  IzTtzdc. 

jfel,  vidi  jer:  Jel  se  vatra  sa  slamoin  ne  gasi.  Rj. 
savez:  jcre.  jcr,  jcra;  taj  se  aavez  govori  i  bez  re 
pa  mu  se  i  .;'  odbaci:  e;  tada  mu  se  opet  dodaje  li 
1  okrnjcno  I:  'Hi,  el;  i  sa  j  sprijeda:  jcl.  Korijeni 
172.  —  Voljela  bib  ...  no  .  .  .  Markova  se  nazivati 
liuba;  jel  je  Marko  Tnrska  pridvorica.  Npj.  2,  238. 
Tadc  konjic  usred  poija  stade,  jel  poznade  druga 
Dmitrovoga.  3,  341. 

Ji'la,  /'.  (pi.  jele)  die  Tanne,  abies.  Rj.  vidi  jela, 
jebka,,  eiim.  coll.  jelje.  —  Kad  si  rasla,  na  Sto  si 
gledala?  al'  na  Uinku  jelu  ponositti?  Npj.  1,  2.30. 
Bolan  Jovan  po  gori  bodio,  na  vitu  se  jelu  naslonio: 
'Vita  jelo,  raene  boli  glava.«  1,  271.  Visoka  jela  do 
neba,  siroke  grane  podvila.  1,  332.  Dva  su  bora  na- 
poredo  rasla,  megju  njima  tankovrha  jela.  2,  14.  Al' 
zelena  usanula  jela.  2,  107.  (ijeno  ima  suhovrha  jela. 
3,  301. 

J6la,  /'.  ime  ^eusko.  Rj.  roc.  Jelo.  hyp.  od  Jclena. 
vidi  J eMiK.  —  Kaloper  Pero,  leljo!  Kaloper  Pero! 
—  Sto  zoveJ,  vita  Jelo'^  Sto  zoveS,  Jeloi'  Npj.  1,  277. 

jMa,  /".  (u   Hrv.)  cidi  jela.  Rj. 

.lelaea,  /'.  ime  zcnsko.  Rj.  —  Jelaea  (osn.  u  Jela). 
Osu.  350.  ime  s  takim  nnst.  Stilnafia  (osn.  u  Slana). 
O.sii.  3i'i(l.  pirezime  pu  matcri  Jelaii:  Jelaeiu.  Npj. 
2,  (i53. 

j&las,  III.  ime  volu.  Rj.  isp.  jelen  3,  jelonja.  — 
iinciia  ridorima  .■<  takim  nast.  kod  vo. 

•lelAsiii,  III.  ime  miiAko.  Rj.  —  Dauicic  Osu.  14fl 
dovodi  od  Jezdirair.  bice  od  Jelesije,  Jclisije.  —  takva 
hyp.  kod  (tjuraSin. 

jWasj*',  11.  (eoll.)  das  ErlengebUsch,  alni  (cf.  jelSa): 
Zagje  joj  se  kosulja  za  zeleno  jelaiije.  Rj.  innostvo 
jclsa.  villi  joSje. 

jik'P,  n.  dem.  od  jelo.  akc.  od  Biidmana,  ARj. 
IV.  575b.  vidi  jeoee.  ISIeka  dogje  .  .  .  i  zgotovi  prcda 
mnom  dva  jelca  da  jedem  iz  njezine  nike.  Sam.  II. 
13,  (i.  RraSance,  jclec  iii  malo  jela.  Danici^i,  ARj. 
5S).3a.  tukvii  dem.  kod  bariooe. 

J6lc,  /'.  ime  zeusko.  hyp.  od  Jelena.  vidi  J61a.  — 
L'jepa  li  je  Zrniceva  Jelc!  Here.  21.  voc.  Jele.  isp. 
takva  hyp.  kod  Dobre. 

.lilpf.  Jelfe&i,  in.  varosiea  u  Hereegovini  blizu 
Fore.  Kj.  rijeci  s  takim  nast.  kod  Gftdee. 

Jilet-anin,  m.  Rj.  iovjek  iz  Jelcca. 


JMofkT,  adj.  Rj.  ito  pripada  Jelecu. 

Jc'lcekinja,  /'.  Rj.  hiiska  qlara  iz  Jcleia. 

jMek,'  /.  vidi  Kjceerma.  Rj.  ridi  i  jei'erma.  kao 
pr.'^iuk.  —  Sakiij  sebi  toke  na  jeleke,  toke  nosi,  innome 
se  ponosi.  Nnj.  1,  IW.  Nosi  I'  Soka  .  .  .  po  koiulji 
siju-jelek  do  bedre.  1,  35!). 

jfelfin,  m.  —  1)  der  Hirsch,  cerens.  Rj.  vidi  jeljen, 
Ijeljen.  hyp.  jelenak,  jelenko,  Ijeljcnko.  —  Nek  iilovl 
zl'ilnorof/a  jelena.  Rj.  211a.  IJ  ovoga  doma  dobra 
domaOina  jclcni  volovi,  kaloper  jarmovi.  Npj.  1,  'JM. 
Urapila  .  .  .  stara  majka  .  .  .  Siisretc  je  sveli  IVlar 
n«  jelenn  zlaloroyu,  zlatoroyu  i paroiju.  1,  IKJ.  (Indii 
ode  II  zeleiiu  baseii,  jc/eii-rogom  wirea  osedlala.  1,  U'M 
(mjestn  jelenov  ili  jelenji  rog  vidi  ni:e  kod  jelenov). 
()  jelene,  Jiimsko  gorsko  zvere!  1,  274.  Zaigra  mp 
mlada  uiz  svatove,  kano  jclcn  ml  yodine  dana.  2,  :137. 
Jesam  juce  bio  ii  planinii,  ranio  saui  plavoya  jelena. 
2,  ()2y.  Ti  mu  hajkni  zvjerad  iz  planine,  n'azeni  mu 
srne  \  jelene,  ne  6e  li  ya  jelen  razbuciti.  2,  tvll.  lUknu 
jelen.  a  riknu  koSuta.  3,  9.  Talc  vice,  k'o  kad  jekn 
rice.  3,  239.  A  jo.s  ima-<  vtlikoga  vranea,  griva  mu 
je,  ka'  jelenu  brada.  3,  329.  I,apouci  (iive)  od  sje- 
vernoy  jelena  (ReniiOiier).  Priprava  2i.  —  2)  der 
Hirschkdfer,  cervits  volans  Linn.  Rj.  hubina.  —  3^  u 
Hrv.  (Hie  volu.  \\cVov\(\  isp.  jelaJ,  jelonja. 

JMeiia,  /'.  ime  Jiensko.  Rj.  Helena,  vidi  Ljeljena. 
hyp.  Jeea,  Jeka,  Jela,  Jele,  Jelaea,  Jelenka,  Jeliea, 
Jelka.  —  Kad  prcminu  earc  Kostadine  i  eestita  ca- 
riea  .Jelena.  Npj.  2,  1S9. 

jch'nak,  jel?nka,  m.  Rj.  za  voc.  isp.  danak,  dance, 
jablanak,  jablance.  —  1)  hyp.  od  jelen ;  Jelenak  mi 
goru  lomi,  putak  da  nui  je.  Rj.  vidi  jelenko,  Ijeljcnko. 
—  Pasla  iiioma  jelcnke,  na  vodu  ih  navraea,  jclcnci 
joj  pregjoSe.  Npj.  1,  1()7.  —  2)  vidi  jelenski  je/.ik. 
Rj.  trava.  vidi  i  jeljeuji  jezik,  jezieac  2. 


jfclC'lK'C,  jelenfetA,  n.  das  Jlirschkalb,  pullus  cer- 
vinus.  Rj.  mlade  od  kosute,  mlad  jelen.  vidi  Ijeljenf-e. 

—  Tu  bijaSe  za.spala  gjevojka;  a  u  krilu  sareno  je- 
lenije.  Npj.  1,  317.  L'lovio  srnu  i  koSiitu,  i  jelenie 
zla(?enih  rogova.  1,  319. 

J^lcnka,  f.  ime  ^ensko.  Rj.  hyp.  od  Jeleua.  takva 
hyp.  kod  Drenka. 
j«^lciiko,  III.  hy2>.  od  jelen.  vidi  jelenak  1,  Ijeljenko. 

—  Crveno  vino  ispijabu,  jelenko  im  uz  trpezu  Seta, 
te  im  ca5e  prislu^-uje  vina.  Kov.  .54. 

jelenov,  adj.  sto  pripuda  jelenu.  vidi  Ijeljenov. 
za  nast.  ov  isp.  atov.  —  Jelen-rog,  u  pjesmi  mjesto 
jelenov  ili  jelenji  rog.  Rj.  253a.  vidi  %  jeljenji. 

j^leiiski  j('7,ik,  m.  trava,  die  Hirschzunye,  scolo- 
pendrium  ufficinaram.  cf.  jelenak  2.  Rj.  vidi  i  je- 
ljenji jezik,  jezieac  2. 

jfelcnjT,  adj.  Hirsch-,  cervinus.  Kj.  sto  pripada 
jeleniiiia.  vidi  jeljenji,  jelenov.  —  Strugotinc  od  jc- 
lenjey  roga.  '/.  Orteliii.  ARj.  IV.  578b.  takva  adj. 
kod  gjavf»iji. 

J 
Jut 
obidc. 

oko      -  ,  „      „ 

dan  15.  Jnnija).  Rj.  59b.  vidi  Jelisej,  Jelisije.  i.ip. 
JelaSin. 

j61i  f  (je  li)  gelt  l<it's  so9  Nicht  wahr?  an?  nonne? 
Rj.  kako  je  je  (=  jest)  ylagol  a  U  osobita  rijccca 
kojom  .w  pita,  treba  pisati  rastavljeno  je  li.  —  JoS 
reee:  je  li?  za  moga  vijeka  bi<-e  mir  i  vjera?  Is.  39, 
8.  vidi  kod  biti  (budcm)  2. 

.I^Iiea,  /'.  ime  zensko.  Rj.  dem.  od  Jela. 

jftlica,  /'.  nckaka  trava  za  koju  sc  govori  da  ?.ena 
moze  od  nje  dijete  pobaeiti,  herbac  getius.  Rj. 

j6lir,  /'.  mlada  jela.  takve  rijeci  kod  brezie.  —  On 
se  pope  u  kiu\  jclicii.  HNpj.  3,  544.  A  Alija  saje/»crt 
sigje.  4,  407. 
"jfelik,  jelika,  m.   Taimenwald,  silva  t^ietum.    Rj. 


jolikn 


-  486 


jondof'icn 


/rfoni  Jmuki.  riVJi  jeljaV.  —  r»;><'i  s  tuknii    iia^i.  koil 
rtpiit.  .  ,.,  , 

jMika.  /■.  ri<J<  jelii  1:  Kasla  (dii^d  jt-tda  na  ilva 
!  •  ;:\  velika;  to  no  bila  jfliku.  voo  devojVa  velikn. 
Ki.  Baoi  oiM  )>oil  jelii  zelemi  .  .  .  pjau  katana  ^xx? 
jihkom  syuwx.  Npi.  S,  lit',  m  "■'•>'•  <■''*'  aptika. 

JMin,  .lelina.  hi.  fin  Tlellou;  IfiUtii.  Za  miioc:e  se 
'ove  po  iiaSijem  zi'mljaiiin  ju-ipovijeila  tla  su 
■leliiii.  Kj.  oif  "llJ./.T.v.  r((/i  (irk. 

JOiiuski,  <irfj.  helleiiixch.  hilleiiiciix.  Kj.  •■J/o  pripaila 
JWi'iiimu.  riih'  Urt^ki. 

Jclisavn,  /'.  nic.  -\Kj.  IV.  f)81b.  I'mf  ieiisfro.  ndt 
.lelisiivota.  —  C'eli  se  slojrovi  iia  krajii  odbacuju  u 
straiiim  imenima  .  .  .  prerna  I'enui  i  govorimo  iiiiena 
Jelisiirii.  Pantelije.  lilas.  10,  34S. 

JelisiUotii,  .h'lisavkn.  /".  J-:ii.<iihefh.  Rj.  rldi  Jeli- 
sava,  Saveta,  Elisnboia.  h;/p.  Jeoa,  Jeka;  t^-lva,  Savka. 
—  rii  iiiisi.  i(  .lelisiivka  villi  imcnn  kod  Prenka. 

Jolisej  i  Jclisije,  h.  ime  nuiSko.  Eliseus.  —  Za 
proroka  ./e/isfjd.  Liik.  i,  -27.  I'o.ajoSe  Ilija  i  Jclisije 
iz  Cialpila.  Car.  II.  2,  1.  ciV/i  Jeleisije.  i.y).  JelaSin. — 
-a  mist.  isp.  Dositej  i  Dositije. 

Jelka.  /'.  ime  iensko.  Hj.  Inip.  od  Jelena.  —  taka 
hiip.  kod  Drenka. 

jHo,  M.  [pi.  gen.  jela).  —  1)  die  Speise,  cibun: 
Nije  ga  (grijehai  \i  jcln,  veo  u  zlu  irjelu.  Kj.  o»o  .s<o 
.«<■  jVrf<r.  nrfi  jedenje  2,  jedivo,  jediiek*,  jegja,  jestivo, 
jestvina,  je§ji,  je/.biua,  niaiid/,a.  dem  jelee,  jeoee.  — 
Baba  korizma,  kojom  ?.ene  pla.5e  djecu  da  ne  istu 
vtrsna  jela.  Rj.  9b.  BraJanica,  braSiieuik,  brasnjenik, 
braJnjeniea,  je/o  ko  ne  nasi  na  put.  Kj.  41n.  Bulumac, 
iiekdkro  jelo  od  hrasna.  Rj.  48a.  Zf/otoviti  nn-ak,  jelo. 
Rj.  20»)a.  Oijlediiti  jelo,  kosten,  gusto,  cf.  ohici,  ohi- 
luziti.  Rj.  438a.  Nesto  mi  "e  jelo  odbilo.  Rj.  441a. 
J'o<;io  jelo.  Rj.  .550b.  Za  Jto  on  tolilco  silno  jelo  go- 
iovi.  Npr.  73.  Kakva  vjera  onakva  i  ve&ra.  (Kad  se 
ko  uz  post  pravda  5to  je  rfijavo  jelo).  Posl.  124.  Jelo 
od  mesa  (Fleisobspeise).  Npj.'4,  350.  »Bra5iio<!  mjesto 
jelo  moie  se  cuti  u  Ormnici.  Posl.  XLIX.  Zapovije- 
daju  uzdriavati  se  od  jela  koja  Bog  stvori  za  jelo. 
Tim.  I.  4,  3.  —  2)  djelo  kojim  ne  jede.  vidi  jedenje 
1.  —  Eda  li  ima  sto  sa  jtlo.  Npr.  3.  Kakav  je  ko  }ia 
jelu  onaki  je  i  na  gjelu.  Posl.  123.  Zapovijedaju  uz- 
driavati  se  od  jela  koja  Bog  stvori  fa  jelo.  Tim.  I. 
4.  3.  Vide(!:i  da  je  rod  na  drvetn  dobur  za  jelo.  Mojs. 
I.  3,  (5. 

j^lonja,  HI.  ime  volu.  Rj.  iniena  volovima  s  takim 
luist.  kod  vo.  isp.  jelaS,  jelen  3. 

jfelov,  adj.  Titnncii-,  abiegnu.i.  Ttj.  sto  pripada  jeli. 
ridi  ^'amov.  za  naxt.  itp.  aptov.  —  U  jelovoj  gorici 
na  studenoj  vodici  tu  djevojke  dolaze.  Npj.  1,  3(i(;. 
Crkvu  grade  dva  Mrljavcevi6i,  pokrivajii  jelovijcm 
kliiiom.  2,  203.  Sjajn  mu  se  toke  kroz  brkovc,  kano 
mjesec  kroz  jelove  grane.  3,  155.  Ja  in  uciniti  svu 
volju  tvoju  za  drva  kedrova  i  za  drva  jelova.  Car. 
I.  5,  8. 

fl^lovica,  f.  planina  u  BaDJanima:  Da  im  ne  da$ 
bjeiat'  Jelovici.  Rj. 

j6loTina,  f.  'I'annenholz,  lignum  abiegnum.  Rj.j'c- 
lovo  drvo.  vidi  (!amovina. 

jMornik,  m.  ccdulja  na  kojoj  su  napisana  razlifita 
jela  {n.  p.  u  gostionici):  U  Zlatiboru  i  u  Rujnu  evo 
kakav  je  najobii-niji  slavski  jelovnik:  isira,  kajniaka, 
i  t.  d.  .M.  (jj.  U\\K<i\\i.  ARj.  IV.  .583b.  Tu  i  stoka 
menia  svoj  jelovnik:  mesto  sena  —  uzima  slamu.  Megj. 
12.  Kad  vidi  ovako  raznovrsnu  sadriinu  nasib  jelov- 
nikii.  rjiK  Speisekarte,  Speisezettel.  —  osn.  u  jelo. 

jSl.^,  f.  (u  Hjev.  Hrv.)  die  Erie,  alnus,  cf.  j6va. 
Rj.  'coll.)  j'laije. 

jftliov,  ndj.  nidi  jovov.  Rj.  Ho  pripuda  jelii.  vidi 
johov.  za  h'IkI.  isy).  aptov. 

JSKovina,  /".  jHiuvo  drvo.  (jovori  se  u  Hrv.  gdje  i 
jelJov.  riV/(  johovinii. 


jMjilk,  jeljiika.  »i.  ri'i/i  jelik.  za  ohliije  i^p.  drenjak 

/  drcnik.  —  Zeo  pasao  po  gustiui  jeljucima.  Mil.  170. 

joljc,  H.  coll.  od  ji'la.  —  Ogaiij  gusto  jdje  u  pcpel 

obrati.  I.  T.  Mrnavit'.  Kad  bila  u  uajcci'k  jeljc.  I'jev. 

(TU.  .VRj.  IV.  584h. 

JMjeii,  H.  (u  Here.)  vidi  jelen.  Rj.  vidi  i  Ijeljen. 
—  Zatrca  se  bitro  niz  planinu,  kako./eycii  od  godine 
dana.  Npj.  3.  Ml. 

jMjiMijT  jezik.  ii>.  (u  Pubr.)  ridi  jo'.icae  2.  Rj. 
trarn.  ridi  i  jelenski  jezik,  jolt-nak  2.  itp.  jelcnji. 

j^iliac.  jeniea,  ni.  der  Biirge,  sponsor.  Kj.  ri>?t  janiac, 
gdje  su  i  primjeri.  —  od  kor.  od  koga  je  stiiri  Hrv. 
glagol  jeti  (imeni,  janioni)  ;)/'.  raperc.  isp.  ARj.  IV. 
G2!la.  isp.  dojniiti.  Korijeui  10. 

ji^inaf-,  jemsica,  m.  (u  Dubr.)  vidi  berat'.  Rj.  i}ovjek 
kiiji  jema  (here)  n.  p.  groh/je.  vidi  i  brai-,  trgalac. 

jeiiiiifiea, /'.  (u  Dubr.)  riiit  beraciea.  Rj.  ien.ika  koja 
jevui  (here)  n.  p.  grtizgje.  ridi  i  brariea. 

jt'^iiiai'ki,  adj.  [u  Dubr.'i  n.  p.  jemafki  ko5,  vidi 
beraOki.   Rj.   ito  pripuda  jemiK'imH.  ridi  i  brai'ki. 

jt'inaiijo,  (I.  (u  Dubr.)  das  Lcscn,  lectio,  cf.hran'je. 
Kj.  rcrh.  od  jeuiati.  r((diijii  kojom  tko  jema  (here)  it. 
p.  grohjjc.  —  Prut  kralak  dugo  jcmunje.  DPosl.  104. 

jt'lliati,  jeniPuu  (j'Oniljem),  r.  impf.  (u  Dubr.)  u.  p. 
grozgje,  lescn,  lego,  cf.  brati.  Rj.  vidi  i  jamali,  trgati 
2.  za  postanje  jeniati  i  jamati.  isp.  jemae  i  jamac. 
ICorijeni  11. 

jt^iiiatva,  f.  (u  Dubr.)  die  Lcse,  spicileqium,  vinde- 
miac,  cf.  berba.  Rj.  vidi  i  jamatva.  nject  .s  takim 
nasi.  isp.  kod  kletva. 

jftnn'ciijc,  n.  Rj.  vidi  jamrouje. 

j&iiif-iti,  cim.  r.  impf.  Rj.  *  jcnu'iti  se,  eim  se,  v. 
impf.  Kj.  vidi  jamciti  i  jamci{i  se,  gdje  su  i  pri- 
mjeri. 

jcnieiiija,*  f.  marama,  Samija,  eine  Art  Kopftuch, 
rittae  genus:  Na  glavi  mu  kapa  od  kurjaka,  privez'o 
je  nirkom  jemcnijom.  Rj.  vidi  enienija. 

jSiiicnije,  j^iiiciilije,*  /'.  pi.  die  Pantofeln,  san- 
dalia,  solcae.  Kj.  kuu  pupuh.  vidi  firale.  —  U  Cari- 
gradu  se  berallijc  razlikuju  od  ostale  raje  i  po  odijelu 
(/■ini  mi  se  da  suiiju  nositi  zute  mestve  i  ervene  je- 
mehije).  Rj.  22b.  Namami6u,  koga  hof'u,  nek  izdere 
jemenijc;  koga  ne  (w,  i  vedma  cu,  nek  izdere  i  cetvere. 
Npi.  i,  3(57.^ 

1.  j^mTii,*  jeniina,  m.  vidi  zakletva:  Jer  sam  Bogu 
jcmin    ncinio,    da    t'   u   oca   viSe   prosit'   ne    ("^u.  Rj. 

3.  J<>inin,  m.  upravitelj  ouijeh  .sela  koja  nemaju 
spabije,  nego  desetak  od  njib  pripada  caru,  der  Emin, 
magisiratus  turcici  genus:  Zabrinuo  se  kao  jemin  o 
Martu  (jer  se  o  Martu  mijenjuju  jemini).  Rj. 

jcminliik,*  Hi.  sela  koja  su  pod  jeminom,  das  Emin- 
tlium,  dignitas  et  munus  -.oj  jeuiiii.   Kj. 

jeniiiiuvac,  jcniinovca,  m.  einer  von  dcs  Emitis 
Lenten,  homo  to5  jt^min.  Kj.  covjek  jeminov,  koji  je 
pod  rlasihi  jeminorom.  zii  nust.  isp.  carevac. 

jc'ininskT,  adj.  Kmin-,  twv  jfemin.  Rj.  sto  pripada 
jemin  ima  Hi  jeminu  kojcmu  god. 

ji^injo.s,  m.  (u  C.  (1.)  vidi  \emek  Rj.  vidi  i  IjemeS, 
i  s  preinjeSlenim  gla.sovima:  jcmljcs,  a  to  opet  i  bez 
l:jemjes.  Korijeni  177.  i  lemjeS,  lemljeS;  oralo,  raonik. 

jtMiiljes.  m.  (u  Grblju)  !;«/»' leme§:  Sirotinjska  suza 
jcmljcs  probija.  Rj.  vidi  postanje  i  syn.  kod  jemjeS. 

jfini.stvo,  n.  nidi  jamstvo,  gdje  su  i  primjeri. 

jC'niii^a,  f.  vidi  joniuza.  Kj.  mlijeko  istom  iznvur 
zeno,  necareno.  —  jc-rau?.a,  jomuza.  prva  je  pola  u 
obje  rijeci  stara  rijeC  HMH,  koja  glasi  i  Ifilii  i  ItSh... 
ta  je  prva  pola  izgubila  zavrsetak  'A'"  u  rijeci  jf-wiiirt, 
a  u  jo-muza  postalo  je  od  iCMi  u  srpskora  jeziku  jeo, 
a  po  torn  se  e  izjedna^ilo  s  o  i  dva  se  o  saiiela  u 
jedno).  (Jsnove  59.  druga  pola  od  musti.  isp.  Kori- 
jeni 165. 

jemtiitan,  jemu?,na,  adj.  i^di  jomuzan.  Rj.  sto  pri- 
pada jcmuzi. 

jfendctica,  /'.  u   ovoj   zagoneei:  Jendek  ide  ispod 


jendek 


—  487  — 


jorptik 


kiioe,  jcnilecH'ii  iziiail  kiu'e,  jrje  ae  stnse  tii  se  jeii- 
clekaie.  Kj.  odiiunctljuj:  Kad  tele  niigje  knivu  te  pose. 

jt-iidck/  m.  ridi  —  1)  hendek.  Kj.  vidi  i  janik, 
i  siiii-  otidjc.  —  2)  u  zagonefi,  i^-p.  jendecMca. 

jciidi-kilH  so,  kara  se,  v.  r.  impf.  u  zajroneci,  cf. 
jendcrica.   Rj. 

jt^n^a,'  jj'imjibiila.*  jt'iigjija,*  /".  die  Fruu  die 
mil  den  svati  kih  die  linini  iiclit.  diimit  dicne  tin/' 
dem  Wcyc  niiht  iillciii  nnter  ileii  Miinucni  nei,  coiHt.s- 
nuptiie:  Svate  jediiakc,  jcmijc  devojke.  Ni  jrjevojke 
tne^jii  .jeniijijiimii.  Kj.  icnsko  hojc  idc  sa  xiutoviiiKi 
po  dicriiilit,  dii  lie  liiide  nnii  .laiiiii  meiija  iiiHsl.iiiiti. 
vidi  ensrja,  enL'jcbiila,  enL'jij;i.  —  Ona  kupi  kicene 
svatove:  .  .  .  ■Iciuijilnilit  Oirnjcmi  Marijii.  Njij.  I,  IfMi. 
Kad  ]iovi'li  Ijepolii  djevojku,  jasu  koiija  \ni\c  jenyji- 
buk,  snjiiua  ja.ie  Fatima  djevojka.  1,  fili). 

ji^'lijati,  jeuj."ini,  r.  pf.  [u  Hrv.)  naohlasseii,  reiiiitto: 
jenjala  kisa,  bolest,  c/'.  ciijati,  )jopiiatiti.  Uj.  vidi  i 
anjati,  sustati.  v.  pf.  riloi.  prejenjati.  —  u  yev.  Tfrt\ 
govori  se  lifnjati,  libTijaiii,  v.  impf.  henjavati,  «  zna- 
ienjit  p7-estati,  pnvtiijnfi.  ii  krajeviiiid  gdje  xe  gla.s 
h  nc  iujc  u  tjurorii :  enjati  (anjati),  a  u  J;riijenma 
gdje  .*c  ntijeiiju  mi  j:  jeiijati.  i  Stulli  iiiia  is  Huh- 
delii'ii  henjati,  cessaie,  desistere. 

jiiijifar,*  m.  (ponajviSe  pi.  jfenjicari)  die  Jenit- 
scharen,  pnietoriani  Turairum:  IsjekoSe  Tiirke./cH./i- 
iore,  je)yic'«rc  careve  sinove.  Kj.  ridi  y.unC-M;  janjirar. 
tako  sc  iickiid  zvao  1'urriki  vojnik  regulas. 

j6iiji('arskT,  ndj.  Janitscharen-,  jyraetorianorum. 
'Rj.  sto  pripiidti  janjiciirinni.  —  Ona  siiimi  poSii  je- 
njieiirsku.  HNpj.  4,  iiil. 

jftoce,  )i.  dem.  od  jelo.  Kj.''  i(V/i  jtlce.  jel-ec,  a pro- 
mjenom  ijhi.iu  1  iia  o:  jeoce.  I'sp.  barioce. 

j^niskupovtic,  jt'piskopOvca,  iii.  Engles  Kalvino- 
mc,  Koji  priznaje  jepiskope  sa  crkvcne  .■<t(irjesine  Kvoje. 

—  Englez  jepiskopiiiiic  od  Engleza  prezbiterovca  ne 
zazire  ni  malo.  ZIos.  163.  i:idi  episkopovac. 

Ji'^pto,  III.  rndi  Jefto.  Rj.  jrrvmijeiiii-^i  se  glas  f 
nil  p.  is]).  {.  gen.  Jijfla.  roc.  Jefto.  vidi  i  Jevto. 

1.  jfi")  jfrn,  —  J)  wiirmn,  cur:  (xovorile  driiga- 
rice:  Jer  ga  uisi  lazgledala?  Rj.  conjunctio  iiiier- 
rogativa.  sarez  kojim  se  pita:  zaSto?  Kad  se  zeni5, 
jer  se  tie  oieniS?  Tvoj  se  babo  triput  ozenio,  a  ti 
jeduom,  i  lo  udovicom!  Npj.  1,  '227.  Naianeo,  vojko, 
nevojko!  .  .  .  Jer  mi  se  ne  daS  naspati  malahnini  \ 
Cedom  na  riici?  1,  333.  (malabnini  mjestn  s  malahnini.  i 
Vuk).  Slo  finite,  jer  se  ne  bijete?  -1,  ISO.  Kad  smo 
deli  unatoc  raditi,  jera  si  nas  od  JCeke  iskao?  4,  2S3. 

—  2)  deiui,  ueil,  enim.  cf.  zasto.  Rj.  ridi  i  jcre. 
jerbo;  e  1;  el,  eli;  jel.  ,'sares  koji  pokaziije  razlog 
onomu  sto  ,s-e  prije  kaze.  (nasvprot  budui^i  da^2^''Jf(- 
zuje  razloq  onomu  sto  se  poslije  ka^e).  —  A  (I'lipica 
stoji  bez  (iinara:  jera  ea  je  Cupii?  zadobio  od  Tur- 
(■ina  Pejze  Memed-age.  Kj.  172b.  Mesedevajoj  majka 
odgovori  da  se  malo  skloni  za  viata,  jer  (o  sad  doCi 
mcsee  Ijntit  i  umoian.  Npr.  57.  Drzi  pii  sebi  ovi 
Ijesnik,  jere  (?e  ti  sluziti.  93.  sKako  ti^moze  biti  korist 
kad  ti  se  toliko  Jenice  prometmi?*  Coban  mu  odgo- 
vori:  »Jere  nalei'e  jeduo  jato  fela,  pa  sve  pritiSte 
one  bnkve  i  jele.-  165.  Za  to  sam  kriv  jere  sam  ziv. 
Posl.  87  (ohicni]c:  za  to  .  .  .  .5to).  Xe  valja  5arati, 
jcre  (5emo  umrijeti.  196.  Xe  budi  mi  Jpva  moga;  jer 
je  trudan  i  umoran.  Xpj.  1,  194.  ^^ali  ;^arae  tebe-  go- 
spodara,  jer  eete  se  brzo  rastamiti.  2,  440.  Da  sa- 
hrane  protopop  Jovana,  ere  se  je  starac  prestavio. 
5,  118  (ere  starije  mj.  jere).  Ali  se  prevario,  jer  ne 
dobije  nikake  driige  sluzbe.  i^ovj.  50.  Ne  imadijahii 
djece;  jer  Jelisaveta  bjese  nerotkinja.  Luk.  1,  7.  Eda 
li  je  dakle  zakon  protivan  obeOaujima  Bozijim  ?  Boze 
saOuvaj!  Jer  da  je  dan  zakon  koji  moiie  ozivljeti, 
zaista  bi  od  zakona  bila  pravda.  Gal.  3,  21.  Operi 
me  dobro  od  bezakonja  mojega  .  .  .  Jer  ja  znam  pri- 
jestiipe  svoje.  Ps.  51.  3. 

1.  jer,   it  starom   Slovenskom  jeziku   imc  drjema 


1818, 
jer 


[  samoglimitma:  i.  i  b;  prvo  je  dehclo  (Hi  veliko)  a 
drugo  tuiikn  (Hi  miilo)  jer.  u  jeiliiini  je  rijec  jer 
I  srediijegti  roili  (mi.ili  se  slovo),  a  u  mno-ini  miiikwi. 
■  u  ..Srbuljama  stoji  sviida  tiiiiko  jer.  Nov.  8rb. 
il8,  397.  (Jje  je  u  staromc  Slavenskoin  jtv.ikii  mnto 
.  i-  (1.).  Posl.  X.XVI.  Mo«e  biti  .la  mi  i  title  i  ,„„/,• 
.;erovi.  (i.)  prevarili  onoga,  koji  je  ispisivao.  I{j.'  III. 
Netti.<i  iiigje  dehcloga  jeni  ncgo  sviida  mulu.  XXXIV. 
Kiiil  je  dehelome  jera  ( i.)  dato  onoliko  nijesl.a,  dniBta 
')i'  tiiiiko  u  zasliizilo  vise  mje-stn.  Biikv.  14.  Ovak.ije  i 
<  jcroviiiia. 

j<'riirall,  jeri'irha,  m.  hierurcliu,  Uyif,/7,<;,  duhovni 
glavur,  rliidiku,  hiskup.  —  Za  to  se  oVijeni  trima 
jcriirsima  .  .  .  pjeva  da  hu  .oriigja  Diiha  .  .  ..  DP. 
305.  z'lnom.  i  akc.  i.tp.  patrijarali. 

•Ifirltan,  m.  u  ovoj  zagoneci:  Progjc  ban  Jerban 
s  mora  na  Dunavo  konjskom  vriskoiu,  iuiiai'kom 
vikoni,  malo  ga  ko  vidje,  svak  ga  (5u.  Kj.  oihionetljaj : 
idralovi. 

^  jBrbo,  savez  slozen  od  dra  siiveza  jer  i  bo,  a  zniiii 
sto  i  sviiki  oil  dra  iiaposc.  pokazuje  riizlog  onomu 
ato  se  prijc  kiize.  i  idi  bo,  jer.  2.  —  lio  .  .  .  u  voj- 
vodstvu  po  varoSinia  dodaje  se  poslije  jer.  te  se  go- 
vori  jerho.  Kj.  32a.  Ho  (jer)  osobito  se  govori  i)0slije 
zasto,  n.  p.  zasto  bo  je  znao  (otuda  ee  biti  doSlo  i 
n  Madiarskn  jerho).  Posl.  XI. IX.  Pak  ako  se  i  onda 
koine  ne  vidi  po  volji,  a  on  neka  mi  oprosti,  jerho 
ja  svima  ne  bi  mogao  niMniti  po  volji  inakar  kako 
da  sam  |>isao  .  .  .  Druge  (pogrjeSke) .  .  .  noka  izvini 
i  oprosti,  jerho  ovde  pecataju(?i  tcSko  se  od  njili  sa- 
Cuvati.  8pisi  1,  7.  Obrekao  se  da  i^e  na  godinu  u 
septemvru  nijesecu  {jerho  toga  mjeseca  ima  fakaciju) 
do(?i  u  Srem.  Strai.  1886,511.  Vuk  u  potoiije  rrijeme 
nije  pisdo  jerbo,  a  JJuniiii:  nikail. 

jere,  —  1)  ridi  jer.  Rj.  sarez  koji  pokaziije  ruzlog 
onomu  sto  se  prije  kaze.  ridi  jer  2,  gdje  su  priinjeri 
i  za  jere.  —  2)  dass,  ut,  cf.  da:  .la  sam  Ouo,  kaie- 
vali  su  mi  jere  imaS  mladii  popadiju  koja  pije  s  de- 
lijama  vino.  A  bijesni  Turci  pojj'jevajn,  ne  bi  reka' 
jere  su  trideset  no  jere  su  stotiua  punana.  Rj.  u  orom 
znaienju  dolazi  rrlo  rijetko;  nema  gotovo  drttge  po- 
tvrde  razma  ta  dra  primjera. 

jeri>bica,  f.  das  Jiepphuhn,  perdix.  cf.  jarebica. 
Rj.  (/'.  jareb,  Skrga.  dem.  jerebiciea. 

jert^bifica,  /'.  /fcm.  orf  jerebic.a.  Rj.  ui</(  jarebifiica. 

JcrebifJT,  adj.  Jiepphuhn-,  perdieis  et  perdiciim. 
Kj.  stu  pripada  jercbici,  jerehicama.  ridi  jarebicji. 

flpri'niija,  Jerftmijc,  wj.  Jcremias.  Rj.  ime  musko. 
—  Jcrcmijc  u  polje  a  sve  zmije  u  more.  Posl.  113. 
Jeremija  Gagic.  Rj.'  XXIIIa.  Ato  je  kazao  prorok 
■Teremija.  'M.&t.  2,  17.  Sta  vidis,  ./erem(;"«?  Jer.  1,  11. 

.lert'niijev,  adj.  sto  pripada  Jeremiju.  Jer'emijev 
dan,  m.  H.  Jeremia-sfest  (9.  Mail,  dies  St.  Jeremiae 
festus.  U  Grblju  onaj  koji  je  rad  da  mu  onoga  Ijeta 
zmije  ne  dosagjuju,  na  ■hremijev  dan  u  jutru  lupa- 
juci  oko  knee  u  prosulju  govori:  Jeremije  u  polje  a 
sve  zmije  u  more.  Rj.  ridi  Jeremijin. 

Jeri^niijiii,  adj.  .s<o  pripada  Jereniiji.  vidi  Jere- 
mijev.  —  Proeita  Varuh  iz  knjige  rije<5i  Jeremijine 
u  domu  (Jospodnjem.  Jer.  36,  10. 

jeres,  f.  ridi  krivovjerje,  krivovjerstvo ;  haeresis, 
ate.;::?,  die  Hiircsie.  —  Jeres,  nafin  miSIjenja  i  vje- 
rovanja  drukciji  od  drugijeh  Ijudi.  Nov.  Zav.  X. 
Ustade  poglavar  svestenifki  .  .  .  od  jeresi  sadukejske. 
Djel.  .Vp.  5,  17.  UstaSe  neki  od  jeresi  farisejske. 
15.  5.  C'ovjek  bogomilske  (babunske)  jeresi.  DARj. 
492b. 

jt^retiekT,  adj.  sto  pripada  jereticima  (a  po  tome 
i  jeresi).  ridi  krivovjernifki,  krivoNJerski.  —  JInoge 
crkre  .  .  .  koje  prigje  bijahu  jerctickc.  (ilas.  21,  287. 

jtretik,  in.  corjck  koji  pripada  jeresi.  hnerct ii:u,'>, 
der  Hiiretiker.  r(dt  krivovjerao,  krivovjernik.  —  Knjiga 
je  ova  neiskazano  vaina  .  . .  zato  .  .  .  §to  niko  ne 
mo2e   teCi  da  su  je   kaki  jeretici  pisali   i   na  svijet 


j«>r«'tikov 


488  — 


josf  astro 


iidali.  Danii-a  1.  45.  Sadiikeji,  bili   su  u  liviitn  no- 
kaki  jeixtu-l.  Xov.  Z:iv.  XII. 
j^r^tikov,  <idj.  koji  pripadii  jtrdiku:  Olavn  jerc- 

?r  ■'  r  I'rtila  na  zemlju.  Transit.  AKj.  IV.  bWsu 

.Ifrc/.  HI.  u  Kitosrii  voda  kao  baia,  koja  ide  iz 
."•^ukoca  potoka  od  l.joJiiioe,  i  mjeOe  u  t^avii  viSe 
t^apoa.  Rj. 

J^rrefe,  »i.;  Na  njiin'  sedi  Alaj-bego  Jenjccc.  Rj. 
biix  lukiikiir  iKuUiiKik. 

jerrjkvSn.  jersoviSiia,  ni.  spanischer  Hohinder,  sy- 
ri(ii7<i  nii<itiris  Linn.  c/".  jorsrov.iii.  Rj.  hiljkn.  ridi  i 
jonrovan.  —  Odbi  se  •rraiia  od  jeniovutiti,  i  lepa 
t'lnilja  od  svoje  majke.  Npj.  1,  33. 

j^ribiLsmn/  f.  t.  j.  kru>ka,  Art  Birnc,  piri  genus. 
Rj.  blju/.p«(>a. 

J^rina^  f.  ime  ieiisko  (Kspilvr,).  Rj.  Irena. 

J^rinin,  ndj.  sfo  pripada  Jerini.  n  Rj.:  Jh-!nin 
(Irud.  in.  zidiiie  od  staroara  srada  ii  Srbiji  u  nsvhiji 
.lasodinskoj  na  lijevom  brijejru  5Ioras-e.  Rj. 

j6risti»,  (I.  Art  ^ft•hlmuss.  pnlti.i  gentt.^.  cf.  saXrica. 
Rj.  jelo  od  hrusiHi. 

ili^rko.  III.  iiue  musko.  Rj.  takrii  hiip.  kod  Bosko. 
J^rko  ( .  .  .  od  Jereiiiijii).  Dsn.  293.  u  kutolika  Je 
http.  od  Jeronim.  isp.  Jero.  —  Knjigu  piSe  Jerko 
Ijitinine  .  .  .  odvede  ih  ■hrkii  Latiiiinu.  Npj.  3,  297. 

J^rmcnin,  hi.  der  Anneiiier,  Armenius.  Rj.  copjek 
iz  Jermeifke. 

J^rmenka.  f.  die  Annenierin,  Armenia.  Rj.  senska 
is  Jeniie>i<}:t'. 

J^rnlo^^ki'i,  f.  adj.  t.  j.  zemlja.  —  Prorok  Jezekilj 
svjetovao  je  zarobljenike  n  Jeniienskoj.  Prip.  bibl.  93. 

J^rmenski,  adj.  arinenisch,  armenius.  Rj.  sto  {.ri- 
pada  Jiriiitnima.  —  U  Becu  ii  Maiupariji  Jcrmcnskogu 
manasiira.  Nov.  Zav.  (natpis). 

JiTO,  m.  line  musko.  i^p.  Jerko.  gen.  J^ra,  vac. 
Jero.  /«J:r((  /ii/jj.  kod  Dobro.  —  Poslah  dragog  u 
mlin  mljeti  ...  Ne  bi  Jera  ni  do  tre^e  .  .  .  Kamo, 
Jero.  tvoje  mlivo?  Here.  238. 

jero,  i(  rijecima:  najero:  SpuSlila  fesak  na  Celo, 
a  ruse  kose  iia  jero.  Here.  230.  vidi  hero,  u  sloL 
rijeci:  nsihero,  schief,  oblique,  cf.  nukrivo,  naherce. 
Kj.  411b. 

Jerdjrlavae,  ,Ier6glavca,  m.  (u  pjesmi,  i-idi  hero- 
jrlavae.  Rj.'i :  r^  svojim  slusrom  Jervglavac-^larkom, 
koji  junak  za  Boga  ne  zuade.  Rj.  u  krajevima  gdje 
se  gJas  h  govori  kao  glas  j.  isp.  jero  (mj.  hero). 

jordsrlif,  wi.  Hierogh/ph ,  UpoyXjio;.  —  Ovakovi 
^vojevoljni  znaci  zovu  se  jeroglifi.  Priprava  177.  Tada 
su  vet'  Misirci  rezali  jeroglife  na  obeliscima.  184. 

Jf-runiui,  m.  akc.  .\Rj.  IV.  (iOia.  inie  muJko,  Hiero- 
luimu.i.  hi/p.  Jero,  Jerko.  —  Vladiku  Jeronima.  M. 
(Jj.  Milieevie.  Na  dan  s.  Jeronima.  J.  A.  Nenadi(?. 
Jeronim  Mirkovic.  Mon.  Croat.  ARj.  TV.  602. 

J^rosim,  m.  ime  mu^ko.  Rj.  Euphrosynus?  isp. 
Jerosima  i  .levrosima. 

J^ru><iina,  /'.  ime  iensko.  Rj.  vidi  Jevrosima,  Efro- 
sinija.  Enphroiiyne. 

J^ru>aleni,  m.  ridi  Jfrusalim.  Koji  icador  zakona) 
sad  u  Jerufdhmu  namjeste  .  .  .  Ali  je  uajprije  valjalo 
Jcramlem  nanovo  osvojiti.  Prip.  bibl.  (1850),  94.  po 
Littinskom  yororu. 

Jeriisak'inai-.  Jerusalemca,  m.  ridi  Jerusalimac. 
M/).  Jerusalim  i  .lenisulem.  uopce  covjek  iz  Jerusalemu, 
a  napoyt  kaluajer  odanle. 

•lonisali'iiiNki  iJerusjilemski),  adj.  sto  pripada  Je- 
riiKiihiiiu.  vidi  Jenisalimski. 

•il■rll.^ali^l,  m.  .Jerusalem.  Rj.  —  Koji  HriSdanin 
ntide  (lu  Jerusalim  .  .  .  onaj  se  poslije  zove  i  pi-5e 
b:iilzija.  Rj.  8<t3a.  No  ti  pi.4i  jedan  sitan  ferman,  te 
•ja  prati  ka  .Jerusulimn  starcii  Savu  vlaikom  patrijaru. 
Npj.  3,  iu.  pij  Grckom  gororii. 

•loriisnlimac,  Jerusdimca,  m.  vidi  boXogrobac.  Rj. 
fcntsalima,  a  napoHC  kalugjer  odanle. 
.  Janin. 


Jonisnlimljiiiiin.  m.  za  akc.  isp.  .-VRj.  IV.  604b. 
iiiijil:  i:  .Itrusalimii.  Jcro.^oh/mita.  —  IzlaiaJe  k  rijemu 
(k  Jovanul  sva  J>idejska  i  .Tcrusalimljani.  Mark.  1,  5. 
ridi  Jernsidimac. 

•l6rii.snlTiusk?  (JerusiMTmski),  adj.  Rj.  sto  pripada 
Jerusidimu.  —  I  oetiri  stara  patrijara:  prvo  I'edki, 
drugo  Oarisrradski,  Vasiljenski  i  Jerusalimski.  Npj 
2.  326. 

Ji^sani,  i(7i  bin,  sum.  cf.  biti.  Kj.  ridi  biti  (budem). 

J^sap.*  jesiipa,  hi.  ridi  t-siip,  liesap.  racun.  —  A 
puJkama  ni  jesapa  ucma.  Npj.  5,  210.  vidi  primjwe 
kod  hcsap. 

1.  jfsen,  f.  (loc.  jes^ni.  Rj.")  der  Hcrbst,  auctum- 
mis:  do  nirtve  jeseni,  cf.  podzimak.  Rj.  —  Ji.fcn  je 
bogata  a  zinia  rogata.  Posl.  114.  Do  jeseni  i\  mom 
dvoru  bila!  Npj.  1,  381.  Da  ti  nieni  o  jeseni  dogjeS, 
o  je.ieni,  o  Dmitrovu  danku.  2,  35o.  I'od  jesen  je 
vodio  Ruskn  vojsku  na  Varvarin.  Danica  1,  79.  Za 
to  leiao  pod  ilrijenom  cekajuci  do  mrtiw  jeseni. 
Posl.  XI. 

2.  j^sell,j^sena(jesgn,jesena.  .\Rj.  IV.  (!20a. jarema 
jaseii,  jSsena).  m.  (na  (irobniku  izniegju  Rijeke  1 
Karlovca)  vidi  ja.9en  (a  .510  se  u  uius  zove  je.ien  oni 
ka^.u  pod:iiiiak).  Rj. 

jfseiias,  jl>s^Ila!sk(^  diesen  Herbst,  hoe  antumno. 
Rj.  slozeno  od  jesen  i  stare  zamjenice  cb  (=  ovaj) 
=  jeseni  ore.  za  dodunn  ke  isp.  ke.  —  Udala  se 
kurva  za  gjidiju  od  veoeraa  do  jesenas.  (Kad  se  jed- 
naki  sastanu).  Posl.  326.  Sto  ce  biti  jesenas,  neka 
bude  veceras.  3()().  Ne  ces  daua.s,  uo  jesenas.  Here.  268. 

ji'.senasiiji,  adj.  ton  die.^em  Herbst e,  hiijus  attc- 
tiiinni.  Rj.  sto  je  od  jesenas,  sto  pripada  oroj  jeseni. 

Jpsf'iiiti  s<»,  jest-nl  se,  r.  r.  impf.  zum  Herbste 
gchcn,  auctuinnus  apj)ropinquat.  Rj.  kaze  se,  kad 
nastaje  je.ien. 

j»>sPn.skT,  adj.  herbstlich,  auctumnalis :  BoJSif!  je 
jesenski  svetac.  Kj.  sto  pripada  jeseni.  vidi  jesenji.  — 
0\'\  su  .  .  .  jesen.ika  drveta  nerodljira,  koja  su  dvaput 
unula,  i  iz  korijeua  iJcupana.  Jud.  12.  | 

jtseujafa,  /'.   (u  Vi.  nah.)  Art  Birn,  piri  geiuts.   | 
Rj.  kruska  koja  u  jesen  dospijera. 

j<^senjT,  adj.  uidi  jesenski:  Od  jesenja  danka  Mi-  | 
trovoga.  Rj.  sto  pripada  je.seni.  —  Koja  se  guja  vidi  I 
poslije  jesenjega  Kr.<stora  dne,  za  onu  se  knie  ... 
Rj.  106b.  Izbila  je  (momu)  sitna  rosa,  kao  Ijetnju  j 
piepelicu,  k'o  jesenju  lube7ucu.  Npj.  1,  330.  Duge  | 
su  noci  jesenje.  Here.  257. 

j<iser,  (u  Boci)  vidi  eser.  Rj.  za  je  sprijed  pridje- 
veno  j. 

ji^setra,  /'.  der  Stiir,  accipenser  sturio.  Rj.  Dick. 
ace.  schi/pa  Giildst.  Rj.'  riba.  vidi  tok.  —  Somovi 
mu  zito  seju,  a  jesetrc  zanju.  Npj.  1,  513.  Hvatamo 
Stuke,  sarane,  jesetre  .  .  .  Priprava  22. 

jcstiistven,  adj.  sto  pripada  jestastvii.  vidi  na- 
ravan,  naturalan,  priroduii ;  yatur-,  natiirlich,  na- 
turae, naturalis.  —  Kad  je  samo  dvjenia  dusania 
razlicnoga  roda  sajediujcniiii  s  neba  dan  blagoslov 
da  ragjaju  djecu,  onda  bi  i  samijem  jestastveuijem 
zakonima  protivno  bilo  kad  bi  se  pokvarila  ovakova 
sveza.  DP.  215. 

ji^stastvo,  n.  akc.  ARj.  IV.  G22a.  ridi  narav  2, 
natura  2,  priiodA;  die  Natur,  natura.  rijcc  naijiiijena 
od  stare  slovenske  jesttstvo :  izmcgju  osnoi^e  jestb, 
kojoj  u  nasem  jeziku  otpada  b  te  joj  ostane  na  kraju, 
suglasno,  i  izmegju  nastavku,  koji  se  upet  poiinje 
suglasnijem,  umetnuto  je  u  nasem  jeziku  a:  jestiwtvo 
(a  tada  se  wnetnutomu  a  jos  moze  dodati  n,  n.  p. 
otaeastvo  /  oiiu'anstvo).  isp.  Osn.  244.  U  ruke  mu 
(vladici)  dadu  po  svijclnjak  sa  tri  i  sa  dvije  svijece, 
za  znak  vidjela  sv.  Trojice  i  vidjela  dvojnkoga  jesta- 
stra  spasiteljeva.  DP.  16.  Postarati  se  i  za  nemoi'i 
jastastvu  corjeiijcqu.  S5.  I'ijelo  jestastro  glasom  stihija 
svojih  kazuje  r.idost  svoju  (rospodu.  3(11.  Samo  ne- 
bcski  gla.s  o  uskrsenju   mrtvijeh   moie  pomirili   du- 


jpsti 


—  489 


•levrejski 


hcriiii  jcKtd^tvo  n  eovjehi.  s.a  RlrnSnom  prilikoni,  koja 
atoji  prt'il  iijiiii  |joI;;i;  iijui'i  viviiioiiu  siiiil  tijclii  nje- 
govu.  3<ir). 

jfNii.  ji'dPin  (jrjii,  "ijiiii),  i  pdoli,  jcli ;  jco,  jm,  jV-lii; 
po  zap.  kraj.  iiiijio:  i:  ji'irji),  v.  impf.  Uj.  //.  prenj. 
jcdiili  '  joL'jali.  Obi.  (54.  —  r.  j)f.  .ihi:.  ilo-jesti,  1/.-, 
niljcsti  sc.  ojcsti  w,  (^bjl'sti  m,  pftjettli,  pl•^j^'sli  se, 
prftjwti  se,  liiz-,  fi-,  ■/.:[-.  zatljesti  sc.  v.:  iinpf.  slo:. 
nnijf'ilali,  ojiVlali  se,  prcjOilati  so,  prcijfMlati  so,  razi- 
jfcdati,  iijiVlati,  llij^dati,  zajcdati.  .<  Hiiictiiutiin  v:  r.  pf. 
ilvjcsti,  iiiipl'.  ^lvij^dali.  (tctn.  jotk.-Ui.  —  I.  J)  c.ixeii, 
edo:  Sei'or  ijii.  a  rakijii  pijii.  Jcnji.  kralje,  od  Ivojili 
ainova.  Kj.  —  Gumati,  jcsti  iiaiilo.  Rj.  107a.  (ijdlo- 
nigati,  jesli,  Oa.'itili  sc.  Hj.  ItTb.  ZiiUtijidi,  4)  essen, 
comedo,  cf.  zaloziti.  Rj.  ITiib.  Kusati.  IJj.  ;517  (punii 
ilicu  uuositi  u  Jisiaj.  Jcile  nn  ubrol;  ili  nhroLom ; 
djooa  jedn  lies  ohrol;<t.  Rj.  l.'flb.  I'ltpaii,  jcsti.  Rj. 
487b.  hilo  dnstu  jeKii  i  piti.  Rj.  r)72b.  Premhffirnti, 
jcsti  be/,  voljc,  liofe  li  ne  ce  li,  ii.  ]>.  kad  je  eovjek 
sit.  Kj.  r)7tia.  Tritrinjiiti.  iiunier  tiiebts  als  essen.  Rj. 
74r)a  (sve  samo  jesti  pa  jesti).  Fiihoti,  jcsti.  Rj.  7;i8a. 
Ojuiiiiili.  jesti  i)blo  i  na  velike  zaloi;'ajc.  .\Rj.  IJI. 
t2b.  Kail  diiiijc  km'i,  haba  iijcmn  <lu  Je.it i.  Npr.  24. 
Viknii  lualef  da  im  doiicxc  jcsti.  l.'iO.  Da  iiii  se  (lit 
jesti.  21(1.  Jcde  kao  niceava  (sijcno  i  shimii).  Posl. 
111.  Kal'ii  pije,  a  kasii  ijc.  li!."!.  Ko  vise  io,  no  bio 
mi  mio.  Kiii.  Li^e  kao  iiiaeka,  a  ?,dere  kao  viik.  (Kad 
ko,  osobito  kako  ^ensko,  jcduci  hoi'e  da  se  stidi,  a 
jcde  za  dvajicii).  KiS.  8rei'ni  jedii  ni(  uhiidvije  rilice. 
293.  Ti  tiiffjim  iubimii  bljeb  jcdcs.  ;!I7.  Miijajrini 
koiiji  .  .  .  niti  tmm  jcdu.  niti  vode  piju.  Npj.  1,  387. 
Ko  jc  bolan,  nek  jabiike  jede.  1,  .07(1.  >A  nijesam, 
moja  mila  kiimo,«  (a  dijetc  drii  na  koljeuu),  »ta  ue 
ijo  ud  oiHXja  nie.i().«  2,  20.  t^to  iraaju  po  zenilji  ti- 
mare  i  sto  jedit  hljeba  curevo(j(t.  2,  •J(>5.  Kad  jeyjuie 
u  kiu'i.  Mat.  !),  10.  TeSko  vania  .  .  .  sto  ledeic  kuce 
udurickc.  23,  14  (u  prene-tenom  smislu).  Niti  za  ba- 
dava  Jiljel)  Jedofsnio  w  kufia.  8o!.  II.  3.  8.  Nije  li  uas 
driao  kao  tiisrjinke  kad  nas  je  prodao?  pa  je  jot!  i 
naSe  uovcc  jednako  jco.  Mojs.  J.  31,  15  (u,  prene- 
setiom  miinlu.  isp.  pori.ie  primjer  i,:  Mat.  23,  14). 
Kad  biide  vrijeme  jesti.  Rut  2,  14.  Jedavsi  otide  te 
\eie  kod  stoga.  3,  7.  set  se,  2kiss.:  Ste^a,  nckaka 
trara,  koja  se  od  srdoholje  jede.  Rj.  714b.  Tz  prazna 
fanka  niti  se  ije,  ui  pije.  Posl.  100.  —  2)  u.  p.  jedii 
ga  buhe,  vasi,  beissen,  mordco.  Rj.  isp.  klati  2,  nje- 
dati,  razijedati.  — Tako  me  yubd  ne  jela!  Posl.  298. 
Tako  nie  nc  jela  fitihii  do  pasa,  a  iivinii  od  pasa! 
2i)y.  U  njojzi  (taniniei)  je  voda  do  koljena,  a  u  vodi 
guje  i  akrepi,   giije   piju,  a  akrepi  iju.   IS'pj.  3,  344. 

—  II,  s<i  se.  —  1)  essbar  sein,  comedi:  Ne  jede  se 
nicso  od  svake  tiee.  B.j.  jede  se  =  jedivo  je.  —  2)  sich 
abgrdmcn,  initceror.  Kj.  kao  mitci'ti  se,  iiiiistaruti  se: 
A  zavidljivac  tuscuje  i  jede  se  kad  vidi  dobro  u  dru- 
pojra.  M.  (ij.  Milieevie.  ARj.  IV.  tj25b.  —  3)  recipr.: 
Ali  ako  se  mcyju  sobom  koljcte  i  jcdctc.  gledajte  da 
jedan  drugoaa  ne  istrijebile.  0;i\.  5,  15.  —  4)  ovo 
se  uioze  se  dodati  svakome  glagohi,  n.  p.  ne  pjeva 
mi  se.  jede  mi  .fc,  place  mi  se,  ne  eeka  mi  se  i  t.  d. 
Rj.'  Will. 

jt'slivo,  II.  vidi  jelo,  (jdje  su  i  si/)i.  it  Ej.  sumo  it 
mnoliiii:  jestiva,  ii.  pi.  die  Speisen,  cibi.  Rj.  —  Niti 
hoce  pica  ni  jestira.  Kj.  2ya.  I'osla  jestiva  ocu  na 
pul.  Mojs.  I.  45,  23.  rijcci  s  takiin  iinst.  kod  jedivo. 

.I^strak,  III.  imp  musko.  Kj. 

.j^s(viii:i.  /".  (u  Dalm.)  vidi  jelo.  Rj.   i  sijii.  undje. 

j<'.si"li(,  jesuita,  lit.  vidi  Isusovac,  je?.ovan,  jezovit. 

—  Jcsititi  i  teatini.  A.  d.  Co.sta.  ARj.  IV.  ti27b. 
jcsi'litski,  adj.   koji   pripada  jesuitima.    ARj.    IV. 

fi27b. 

1.  .It'sa,  /'.  ime  zensko.  Rj.  roc.  Jeso.  —  hyp.  moze 
biti  od  .Iclena,  Jevrosima,  i  t.  d. 

'i.  .It'sa,  m.  (ist.)  vidi  .Jeso.  Kj.  takoa  hyp.  kod  DiSa. 

jfesa,  /■  (11  Dubr.)  oidi  jelo.    Rj.  i  syn.   kod  jelo. 


je-sa,  rijeci  x  tiikim  mtst.  kod  daia.  —  No  pnwli 
jesii  kn  se  vnica.  Dl'osl.  74.  I'onor  od  jeie,  Jaz  od 
pise.  98. 

j&sail.  jesria,  (((//.  ludi  izijeSau.  Kj.  ito  rado  jede, 
iiniogo  jcde.  lakvd  iidj.  kod  dnruSnii.  —  Jeiau  konj, 
koji  dobro  jcde,  kako  «e  pusli,  odmah  jede.  I,.  K. 
l/awirevie.  AKj.  IV.  ()28a. 

.h'so.  III.  {']»},.)  hyp.  od  Jevreni  i  od  .Icvto.  KJ. 
.le-fo,  yen.  .li'Sa,  voc.  .le.so.  iiifi:e  Uili  i  hyp.  od  Je- 
loniMi,  .(ezdimir,  i  I.  d.  takm  hyp.  Amj"  1  )iSo.  ridi 
.lesa,   m. 

j^lkaiijr.  ».  dciii.  oil  jedeiijf.  Kj. 

jMkali.  kam,  r.  iwpf.  deiii.  ud  jcsti.  Kj.  jcsti  miilo 
i  politijitim,  hoce  li  ne  <':e  li.  u  Sluroniji  kazu  za 
obliiporno  i-cljade  du  jetka,  k(td  polayano  jede  duie 
iKislade  nidi.  Ivekovic'. 

jt'lra,  /'.  (u  Diibr.)  die  Lclier,  jecur,  cf.  dii;j;eriea 
erna,  utrobiea.  Rj.  dem.  jctriea.  —  !^to  je  ea  jetru 
boljc,  toj  i)luen  kolje.  DPosl.  122.  Mrc^.ic.u  Sto  je  nn 
jctri,  ncka  je  izvadi.  Mojs.  III.  3,  4. 

jf'trk-a,  /'.  dem.  od  jetra.  Kj. 

Jf'lrva,  /'.  iSene  dvojicc  brace  jctrvc  »u  jedna  druf;oj, 
die  i^chwdycrin,  leviri  ii.ior.  Kj.  djcnroru  :enu.  dem. 
jctrvica.  —  .\  ni^.ice  milijeni  zaovam',  a  violc  milini 
jetrnima.  Rj.  137b.  .fetrrii  i  svekrva  ni  od  gnjilc 
nije  dobra.  l>Posl.  40.  ()  jetrvo,  gospogjo  kraljiecl 
Npj.  2,  121.  Kvo  tebe'lijep  peJkeS  dogje:  od  jelrvu 
zlaceni  terzluei.  Here.  30. 

jt'trvifM,  /'.  dem.  od  jetrva.  Rj.  —  Oj  bregovi,  moji 
deverovi!  lll)alice,  mile  jetr vice!  Rj.  427a. 

jf'trviii,  adj.  Kj.  sto  pripada  jctrii.  —  Uze  ciira 
jctrrina  sina.  poljubi  ga  u  oba  obraza.  Here.  44. 

.I6va,  /'.  Eva  (^ena  Adamova).  Kj.  —  Da  se  guja 
zvala  krasa  dok  nije  -Teru  prevarila.  Rj.  KMia.  Adam 
nadjede  Xeni  svojoj  ime  Jera.  Mojs.  I.  3,  20.  vidi  Kva. 

fleva,  /'.  Kj.  ime  zensko.  hyp.  od  .letimija.  ridt  Jela. 

jevi"lnttjt'lij(',  joviliigjf'ljc,  n.  evanyelium.  Kj.  vidi 
evangjelije,  evangjelje,  evangelije,  ivangjeljc;  indiijel, 
ind^.il.  —  I  jcranyjelijc  dugo  nije  lijcpo  slusati.  Posl. 
101.  Navalio  kao  Vuja  na  jevanyjelje.  185.  'I'ako  mi 
cctvero  jevunyjclija!  307.  ProliogjaSe  Isus  . . .  propo- 
vijedajiu'i  jevanyjelje  o  curst vu.  Mat.  i),  35.  Tadu 
gjakoni  iznoJahu  sveto  jevanyjelje.  DP.  9.  —  sa  oblike 
cvangjeiye,  jevangjeZye  isp.  bogojavljenije. 

jcvaiigjelist,  m.  cvanyelista.  vidi  evangjelist.  — 
Jevanyjelisti  nijesu  nigda  perima  pisali.  Priprava  18;5. 
Ovo  se  vidi  iz  jedne  pripovijetke  jevangjelista  Luke. 
Prip.  bibl.  113. 

jcvaiiffjilskT,  adj.  sto  pripada  jevantjjclju.  vidi 
jevangjeijski.  —  Tece  .(ordan  tiho  iidaraju(=i  o  bi- 
blijske  bregove  svoje  dokle  ne  utct-e  ii  jevanyjctsku 
pripovijest.  DP.  310. 

jeviiiia;if'lj(S  «.  vidi  jcvangjelije. 

jcvaiiffjc'ljskT,  adj.  istu  pripada  jcvaufijelju.  villi 
jevangjelski.  —  Prvi  gjakon  uapomcnc  mn  dui^.nost 
jevaiiy'icljskim  rijecinia:  .Tako  da  sjaje  vidjelo  tvoje 
pred  Ijudima  .  .  .■<.  DP.  Ui. 

jfevcrk'a,  /'.  ridi  vjoveriea.  Rj.  :ivotinja.  —  otpalo 
v  isprcd  j.  isp.  jedogonja  iiijesto  vjedogonja. 

j&vcricii-a,  f.  dem.  od  jcverica.  Rj.  ridi  vjeveririca. 

jcvorieir,  m.  vidi  vjevericic.  Kj.  »i/("/((  jevcricu, 
mladunee  od  jevcriec. 

jfevcriejT,  adj.  Eichhorn-,  sciiironiiii.  Rj.  vidi  vje- 
verieji.  sto  pripada  jeverici,  jevcricama. 

.I6vra,  /'.  ime  ^.ensko  (hyp.  od  .Icvroslma?).  Rj. 


Icvrcjin,  III. 


Hebriier,   Hebracus:.  IJ  proklela 


eara  Jcrirjina.  Kj.  Cifiitiu,  i  syn.  ondje.  —  Slo  .leercji 
krsle  sakovali  na  priliku  kako  uaM  ktsti,  da  se  na.'i 
krsti  nc  poziuuUi.  Npj.  2,  88. 

.It'vrcjka.  /'.  die  Uebriierin,  llebraea  miilicr:  A 
pristnpa'  proklcta  Jevrejka.  Rj.  ridi  C'ivutka,  i  syn. 
ondje.  —  Da  svaki  otpusti  Jevrejina  i  Jevrcjkti.  .ler. 
34,  'J. 

Jii\T^ski,  adj.  hebrciisch,  hebraicus:  O  veliki  care 


.Icvrora 


—  490  — 


jczti-nica 


Kostmlitie!  X;\?i  ^'  krsti  u^  zenilji  Jevrfj^l-oJ.  Rj.  Mo 
\  ridi  «.'ivutski,  i  .<i/h.  oiidje.  — 
.>i:omolja.  l!j.  lb.  (i<h:  BjeJe  napi- 
.-^.:  .  (..roki.  Latinski.  Jov.  li*,  20. 

.Ir\  r.  111.      .  Kjihreni.  Rj.  ime  mitiko.  vidi  Jefreni. 

.It>vrti>im:i,  /'.  ii(/i  Jcnwiiiia.  Rj.  iinc  icnsVo.  Eupliro- 
svno.  'iWi  I   KlViisinija. 

Jt^vla,  III.  ^isi.)  I'itU  .Icvlo.  Uj.  riili  i  Jeftn.  <1ew. 
Jevtioa. 

J^vtan.  til.  iinc  imiJko.  Rj.  ridi  Jeftnii.  —  tulrn 
tiiip.  kod  I'vijaii. 

Ji^vtlrn,  m.  deiii.  od  .levta.  Rj.  ridi  .Teftioa. 

Jt'Ttimijo.  III.  line  iimiko.  Kuthyiuiiis.  riV7i  Jefti- 
iiiije.  Iii/p.  .levta.  .Tevtau.  .levto.  —  Kahiajer  Jeiii- 
mije.  '?Av.  Sim.  i  sv.  S.  X. 

Jftrtin,  11(0.  irohlfeil.  rilis,  ef.  eijeue:  Od  jevtiim 
luesii  O'orba  /a  plot.  Rj.  vidi  jeftin,  i  -tyii.  ondje.  — 
iirfr.  Kese-ni  pobijc  i-ijemi  moruni.  (I  mala  stvar,  kad 
se  jerliiio  ilaje.  pokvari  oijenu  i  velikoj).  Posl.  133. 
srediiii  rod  jevtino  .•>■((  prijcdioriom  po,  udreiiiijuliio: 
DaiViiio  iiu  ovoe  po  jertliio.  Npj.  4.  424. 

jevtin6(-a.  /".  (rJft-jvoTr,;),  die  W'olilfeilheit,  riliitis 
(iiiiiviiiie.  ridi  jel'linoca.  I'jenoi'a. 

J^vfo.  HI.  (jiiz.)  f/.  .Tetto.  Rj.  Iti/p.  nd  .levtimije. 
ridi  i  Jetto.  .fevta.  —  .lediio  bje5e  obor-kiieze  Jevto, 
a  dnigo  je  obor-kiiez  Miloje.  Npj.  4,  220. 

j^zu,  f.  —  J)  hiip.  od  jezik.  Rj.  Jem  parala,  gruza 
pla(?ala  (kad  koira  biju   za   rsrjave   rijec^ii   Posl.   113. 

—  'i)  hvata  me  jezn.  der  Schuuder,  horror.  Rj.  rirfi 
jeinja.  i.'sp.  drhat  (liriitu  me  driiat),  jrroza.  ('•■/j.  je/an. 

jezan,  jezna,  adj.:  Prepadoh  se  da  <5u  poginutk 
jar  su  jVrju  Turci  nu  Moskore.  iifep.  mal.  19.  —  u 
ARj.  IV.  63.oa:  jezan,  jezna,  adj.  koji  prlpada  jezi, 
koji  uzrokuje  jezu,  strasan:  Goleiui,  jcnii;  mene  piogje 
SUA.  B.  RadieeviO.  «  sjev.  Urr.  jezan  na  koga  bill 
znaci:  hiii  na  nj  gnjeran,  Ijutit ;  kuo  da  to  znaci  i 
u  'Sdep.  mid.  19. 

j^zaa,*  jeziSna,  «i.  das  Gehet,  uelches  der  tHrkische 
hodzti  roil  Minaret  herunterruft,  oratio  quaiii  docet 
saccrdos  iiircicus  de  turri :  A  munare  popast'  paii- 
oina:  ne  ce  imat'  ko  jezan  ui'iti.  Rj.  molitra  kojii 
liodza  uii  sa  munare.  —  Kada  bismo,  moja  braCfo 
Turci!  .  .  .  na  C'elinje  jezan  izuiili.  Kpj.  5,  177. 

Ji^zara,  f.  otoka  Moravska  koja  pod  Smederevom 
utjece  u  Uunavo.  Rj. 

j5zbinn,  f.  (u  Lici)  vidi  jelo.  Rj.  i  sijn.  ondje. 

.h'zda.  HI.  (ist.)  vidi  .lezdo.  Rj. 

•Irzdimir,  m.  ime  muSko.  Rj.  Jezdi-mir.  imena  tako 
sloziiia  kod  Biidimir.  ht/p.  Jezda,  Jezdo.  —  Ali  ga 
(haramba^u  Kula.5al  Topal-paJa  nije  smio  po^biti  od 
njetrova  druJtva,  od  Kokora  i  od  Jezdimira.  Rj.  314a. 

j^zditi,  dim,  r.  impf.  =  J)  reiten,  eqiiito,  cf.  ja- 
hati:  Gorom  jVrdi  Kraljevi('u  Marko.  Rj.  rirfj  jezdjeti. 
je^.jrjeti.  r.  pf.  sloz.  do-jezditi,  od-,  po-,  pre-,  pro-.  — 
Ka!\s.o  jezde  kif'eni  sviitovi:  Npj.  1,  12.  Junak  mi  koiija 
jezdiise.  .  .  Mlado  momce  jezdi  konja.  1.  191  (jezdase 

—  treba  da  je  jeiSgjase).  K  njiraa  jezdi  Vladeta  voj- 
voda  mi  dorntu  na  konju  dobrome.  2,  307.  —  2)  u 
prenesenom  smiulu,  kao  Hi,  hoditi:  Sarac  jezdi  po 
sredi  planine.  Npj.  2,  217.  Brod  ne  moze  po  mom 
hoditi  . .  .  prije  nego  se  na  njemu  arbuo  (katarka) 
pobije  ...  pa  ti  tek  onda  Jilfro  jezdi  i  napreduje.  Kov. 
•;<;.  Eto  opet  .swuce  jezdi  hitrim  tijekom,  put  zapada. 
.).  Kavanjin.  .\Rj.  IV.  (;37a. 

j^zdjoli.  dim,  v.  impf.  firfi jezditi, jezgjeti.  —  je!5- 
pjeti  (u  juinom  govoru  mjesto  jezdjeti\.  Korijeni  22. 

J^zdo,  ni.  (iui.)  hyp.  od  Jezdimir.  Rj.  gen.  Jezda, 
roc.  .lezdo.  takra  hyp.  kod  Dobro. 

Jpzfra.  /I.  ;)/.  polje  u  Hercegovini  (blizu  Durmi- 
torai:  Rano  rani  u  lov  na  ./c^cni.  Izvede  je  na  Jc^^crK 
ranta.  f^imti  paAa  na  .Jezera  pade.  Rj.  sad  u  Crnoj 
<«>ri.  —  I  ma  preko  40  jezera;  s  toga  se  taj  do  pri- 
jedjel  zove  Jezera,  a  Ijudi  Jezerei.  Glas.  ¥),  38.  ARj. 
IV.  ii37b. 


.loz»^rae.  .Tezt'^rca,  m.  corjek  s  Jezi'rd.  ARj.  TV.  638a. 

j^z?^ce,  M.  (/«iii.  od  jezero.  Rj.  —  U  Imoskome 
im.iju  </)•(!  jezerca.  Npj.  1,  132  (VukV 

J^z^''r^*p.  ii.  u  pjesmama  iiekakav  grad:  .Teduo  .lajce 
a  drugo  Jczerre,  u  Jezercu  .lezerkinja  Mara.  Rj. 

.l^zfTkliija,  /'.  iSena  ill  djevojka  iz  .lezeroji:  U  Je- 
zercu .lirirkiiijii  Mara.  Rj. 

j^zOrkiaja,  /".  Sceheirohncrin,  quae  lacuin  incolit : 
Izilazi  zinija  jezerkinja.  Rj.  ito  sivi  u  jezent  a  zen- 
.tkoga  je  roda. 

jijzpro,  n.  der  See,  lacu!),  cf.  bl.ito.  Rj.  i/c»i.  je- 
zerce,  akc.,  uii  P.  Budmani  (.\Rj.  IN'.  li38bt,  mijcuju 
se  n  loc.  sing,  jezferu,  i  u  sroj  iniiozitii:  jez^ra,  je- 
zera, jez^rinla.  —  Batuu,  voda  koja  stoji  na  jednom 
mjestu,  mania  od  jezera.  vidi  bara.  Rj.  17b.  Da  ga 
probudi,  kad  se  jezero  zadrma  . . .  u  jodau  \nil  jezero 
se  zanjiha.  Npr.  2()().  I  stai5e  votlo  Dunavi  i  drnga 
bistra  jezera.  Npj.  1,  11.  Namjera  ib  uanijela  bila  na 
zeleno  ii  gori  jezero.  2,  42(5.  Kad  dogjoJe  na  jezero  i 
inutno,  po  jezcru  utve  zlatokrile.  2,  450.  Po  Crnoj  , 
Gori  i  po  svini  okolinama  iijenim  »blato<  znai?!  jezero. 
Posl.  XLVl.  Ninevija  bijaso  kao  jV.~c;'o  vodeno  od  kako 
je.  Naum  2.  8. 

joziTskT,  adj.  dem  See  gehiirig,  lacustris.  Rj.  Uo 
pripada  jezeru,  jczeriina. 

jeziji'irica,  /'.  der  Kern,  nucleus,  yranum.  Rj.  vidi 
jezgra,  ?,garit'a.  ono  sto  je  pod  Ijupiiianui  n.  p.  kod 
lje.inika,  oraha  i  t.  d.  za  jelo. 

j<^z^ra,  f.  —  J)  der  Kern,  nucleus,  granum.  Rj. 
ri'rfi'  jezgariea,  zgarica.  —  Kokoska,  3)  cituva  jezgra 
iz  oraha.  Rj.  284a.  —  2)  fig.  das  Iteste,  //o«,  robw. 
Rj.  u  prenesenom  smishi.  sto  je  u  iega  najbolje,  kao 
n.  p.  jezgra  .ito  je  u  oraha,  Ijesnika  i  t.  d.  —  Srbi 
izgube  jezgrti  srojih  vojnika.  Danica  3,  183.  Jezgiu 
oroga  naroda  sotovo  su  sve  sami  seljaci  i  teiaci. 
Kov.  11. 

jozgran,  adj.  sto  pripada  jezgri:  Ne  previgjajudi 
niMa  jezgrano  u  propisanoro  programu.  Zlos.  522. 

ji'zifae,  j^zi(;ca,  m.  Rj.  jiziinc  (osn.  u  jezik).  Osn. 
337.  demiiiutirna  rijcc,  koja  se  prenosi  nu  drugo  sto, 
cemu  hira  ime.  Osn.  335.  —  1)  pera  u  katanca,  die 
Feder  des  Schlosses,  momentum  serae.  Rj.  —  2)  die 
Hirschztinge,  Asplenum  Ceternch  Linn.  Rj.  hiljka. 
vidi  jelenski  jezik,  jeljenji  jezik,  jel^niik  2.  —  3)  na 
pregjiei  ono  Ha  se  kroz  kaiS  promoli,  das  Ziingelchen 
(an  d-er  Schnalle),  w.us.  Rj.  —  4-)  (u  Dalm.l  der 
Glockenschwengel,  campanae  pistiilluin,  cf.  klatno, 
zveCak.  Rj.  vidi  i  jeziCak  2,  brence.  it  zvona  ono  sto 
visi  ti  njemu  i  cim  se  udara  u  nj. 

jczieak,  jezii-ka,  m.  —  1)  (u  Slav.)  vidi  resa  2. 
Rj.  resa  u  koze  pod  grloni.  —  2)  vidi  jezifac  4,  t 
syn.  ondje.  —  Na  njem'  tna  ovnu)  zvono  od  suvoga 
zlata,  i  u  njerau  devet  jezicaka.  HNpj.  1,  189. 

JL'ziran,  j&ziOna.  adj.  —  J)  sto  pripada  jeziku, 
Zuiigen-,  Sprach-,  linguae:  Gora  ubiliea  jezi(")i«.  nego 
rucna.  Nar.  posl.  u  Lici.  V.  Arsenijevie.  -VRj.  (i41a. 
—  2)  geschwiiizig  (viel  redend),  luqiiax  (linguux): 
Oj  ti  zrno  .ienii'no!  ti  ne  budi  jezicno,  pa  ces  biti  ie- 
stito;  ako  1'  budeS  jezicno,  ne  cei  biti  ueslito  (pjevaju 
djevojci  kad  je  ubragjuju).  Rj.  vidi  brbljav,  govorljiv, 
landav,  proliven.  isp.  lajav.  —  Usta  ima,  a  jezika 
nema.  (Kad  se  za  koga  —  ii,  hvali  —  ho(5e  da  kaiSe 
da  nije  jezicun).  Posl.  336.  Covjek  jezicaii  ne  ^-e  ae 
utvrditi  na  zcmlji.  Ps.  140,  11. 

ji'zif.'iiije,  H.  verb,  od  jeziOati  se.  radnja  kojom  se 
tko  jeziia  s  kiin. 

j^zi(-ati  se,  ("am  se,  v.  recipr.  impf.  immittere 
linguam  in  os  alterius  (in  osciilatione).  U  Bosni.  Gj. 
.■iurniin.  ARj.  IV.  rt41b. 

j^zifii',  III.  dem.  od  jezik.  Rj. 

jezina,  f.  augm.  od  jezik.  Rj.  —  Da  orao  ne  bade 
nakaza...  da  ne  razvali  kljunove,  niti  isplazi  jezicinu. 
Pom.  125. 

j('zii*nii'a,  f.  geschwatziges  Frauenzimmer,  loquax 


io7.i('iiik 


—  491 


jntriinica 


(miilier).  Kj.  /.•')/'(  Je  jesicna.  vidi  govorljivii^n,  govo- 
riiJa,  lajiivica. 

j6/,i("iiTk,  )ii.  koji  je  jczifan,  (jexcUwiitskjer  Menscli, 
loqu'ii'  (homo).  Hj.  vitti  trovoiljivac,  liijavac. 

j^Kik,  m.  (pi.  gen.  joz'ikfi).  Hj.  rirli  jazik,  zaik. 
hiip.  je/.a  1.  <lciii.  jezi('ii'.  uiKim.  jeziriiia.  —  J)  die 
Xuiifli;  VuKjuu:  Jediia  jrlavii,  liilj:iila  jesikn.  Hj.  u 
corjel'((  i  "  iirotiiijc  ml  u  iintiiiui :  Znplet'e  ;je:i- 
koiii.  slotloin,  hai'sito  liii>riia.  Rj.  l.Sitb.  (=  iimcati) 
hpla:iti  ji-zih-.  Kj.  •2:>(r.i.  Nijc  mii  iiiiiti  jezik  inprc- 
dalii  (ila  jt'  iiiiili  i  slali,  uciso  jt'  vrlikil.  Kj.  2;j7b. 
I'dluiii  iiiija  ./<v-(7.(»/».  Kj.  48l)a.  Illa|iiiiuilia,  kaie  s(! 
c'ovjeku  vji'tivnjaku,  koji  niiioso  liiiida  jezikom.  Kj. 
8(l!')a.  I'liti!  ./(■.-//,•  za  zi'ibi'!  l\)sl.  iiO.  MUiti  jeziku'm 
kno  pliska  icpoin.  (Kail  ko  ninofro  govoril.  l<5().  Tako 
mi  »i' jczik  ne  zavezao!  .')t)4.  .fceik  Iijezi  ii^e  ziiU  boli. 
DPosl.  40.  .7e^(A'  pojinziie,  a  istina  i.skrsiie  40.  Xli  jc- 
zici  iskite  njefrove  piipovijetkc  jo5  vpi'ma.  Daiiica 
2,  132.  OH  re  jezik  .ivuj  kao  zinija,  jor  je  (iKpidin  u 
iistima  iijihi)vijem.  Ps.  140,  S.  —  2)  die  Spritclte, 
lingua.  Kj.  goror  po  kojem  .s'c;  n.  p.  nizlikujc  ititrod 
od  niirodu.  —  a)  JSHjepei  sovoie  kaslo  izmeirjii  sebe 
(in  ih  (Initri  Ijiidi  ne  moan  i-azumjeti,  i  to  se  zove 
geganiiki  jezik.  Kj.  Xv.i.  yjemitsti  Jezik,  u  pripovi- 
jetkama,  die  Spiache  aller  Tbiere,  aenuo  omuiuni 
snimaliiini.  Kj.  42r)b.  I  Arapslci  jezik  rasmnijc.  Npj. 
2,  2(>!*.  Na  Tiiisku  je  jezik  prcrrnuo.  4,  92.  8  tofra 
ic  11  iiajviJe  [n-ijevofla  jezik  rgjav  i  tezuk  razumjeti. 
Nov.  Zav.  I.  (iororni  jezik  ila  naiiei.  Od}r.  na  sit. 
8  (Conrernutloiis-sprdche).  (Jovore,  da  wirodni  jezik 
nema  rijefn  za  iiauke;  da  i  Nijemei  imaju  knjizemii 
jezik,  koji  i  mi  valja  da  gradimo  i  da  nucinimo. 
Pis.  81.  .loS  je  u  kiijizi  ovoj  jezik  kao  suza  —  cist. 
V.  Lazii'  2,  15.  —  b)  u  iuninijn.:  Pocuu  .«c  razgo- 
varati  nwoiimjezikum.  \pi-.  12.  Sto  se  nasijem  jezikom 
onanu)  zove  vhib,  ono  se  'J'ulijan.ikijem  i  po  ovonie 
NjeiiKtckijem  zove  inorlak.  Npj.  1,  3  (Viikl.  Pored 
tiipjijeb  jezikit,  kojimii  pottlorc  .sUiiibeiie  rdde  i  ii 
druStviiiia  ■•)€  razgoninija,  zaboravili  sii  Srpski  i  mi- 
sliti.  Kov.  13.  Ja  aani  se  tnidio  tla  ovaj  prijeeod  bude 
vjeran  ...  ali  .  .  .  da  hudc  i  naiijein  ristijem  nurnd- 
nijem  jezikom.  Xov.  Zav.  I.  C'rkvi  ii  kojoj  .<e  njini 
(Slavenskim  jezikom)  jioje  i  sluzi.  Rj.'  XIII.  Razasla 
knjige  .  .  .  svakomii  narodu  iijegovijcm  jezikom  .  .  . 
svakoija  naroda.  .Test.  1,  22.  Da  je  dosta  bilo  .  .  . 
gdjekoju  ti  molitvu  kttzati  jezikom  koji  bolje  lazu- 
mijes.  DP.  371.  Jevrejskim  jezikom  ovo  ne  nazove 
mana.  Prip.  bib).  44.  Pjesnicka  brvatskim  jezikom 
pisiimi  djela.  Had  5,  194.  —  c)  u  akus.  s  prijedlogom 
na:  Koje  su  (narodne  pjesme)  na  ruzlicne  jezike  \>rc- 
vogjene.  Xpj.  2,  387.  (Vuk).  Koliko  je  Evaiifrjelije 
izgubilo  od  svoje  svetinje  sto  je  pr.evedeno  s  GrO- 
koga  jezika  na  Slavenski.  Rj.'  XIII.  —  il^  n  lok. 
s  prijedlogom  na:  Ne  imajiK^i  svoga  pisma  ni  kiijiga 
HO  scome  jeziku.  Kov.  u.  Pored  tugjijeb  jezika  mi 
kojima  nanke  slusaju  .  .  .  zaltoravili  su  Srpski  i  mi- 
sliti.  14.  Ja  sain  eitao  na  yjemnckom  jeziku,  kako 
ufen  Xijemao  prekrasno  opisuje  .  .  .  Npj.  4,  298.  Evo 
i  na  Srjiskome  Jeziku  Novoga  zavjeta!  Nov.  Zav.  I. 
Uceci  naiike  na  ovijem  tiigjijem  jezieima.  Pis.  17.  U 
Evropi  ima  mnogo  hihlija  u  3I(daharskom  jeziku, 
koje  su  ovako  pisane.  Priprava  182.  Xarodi.  koji  na 
svom  Jezikti  nemaju  xkola.  Rj."  V.  Zato  sani  kiijjio 
Adelunga  na  rnxkom  jeziku.  Htraz.  188(5,  1579.  Rimska 
crkva  .  .  .  imabi  shizlm  na  slocenskom  jeziku  svetima 
CJrihi  i  Metodu.-Rad  .5,  193.  —  (■)  u  lok.  s  prijed- 
logom u :  Od  velike  bi  koriati  i  potrebe  bilo  kad  bi 
se  skiipilo  )t  Cakavai^'kom  jeziku  sve  ono  sto  danas 
nije  Srpsko.  Kov.  22.  Reei,  koje  u  zivom  jezikuj\\ko 
sve  znati  ne  moze.  Npj.'  4,  XLI.  Vaal  [u  Civnt- 
skome  jeziku  znaci  gospodar).  Nov.  Zav.  JX.  Misli 
koje  se  H  latinskom  jeziku  izricu  rijeeju  »placere.« 
Rad  5,  192. 

jezikogn\ditelj,  m.  Pis.  91.  koji  gradi jezik.  jeiiko- 


is|>i<iil<>lj,  m.  Pi».  M.  koji  igpitnje  jezik.  jc/.ikopii- 
prs\viti>lj,  m.  Pis.  91.  koji  popnirija  jcuk.  Ore  tri 
rijci-i  Vuk.  uzevsi  ill  od  prolirnika  utojili  ili  niiii- 
nirsi   i  siVm    upotrehljarn   t  pinlmnijehimi. 

.ji>7.ik<ivaiijo,  n.  dii<i  \'<r.ipreelien,  promi/iitio.  Kj. 
rerli.  od  jezikovat'.  nulnja  kojom  Iko  jeiikujr. 

j«>7.ikuvii(i,  jrzikiijeiii,  r.  impf.  (ii  i)nbr.)  ranpre- 
ihen,  prnmitlii,  if.  obreei.  Kj.  lidi  obfeavali,  oliri- 
eali,  ()brieati  se.  po  pnslunjii  uromc  i  po  tome  Uto  se 
II  Rj.  kaze:  ef.  obreri,  nioze  liili  oriij  glngol  i  per- 
fektiriin.  n  Is'liillijn:  verbis  expre.xsis  iiollie>ri  (=^  i>- 
rijekom  oheeati).  —  Sto  mi  jezikoruli,  to  se  veselo 
svrSilo.  S.  Ljiibitin.  .la  rii  po('i,  da  s  iijiiii  jtzikuiem 
(u  ova  dva  primjera  ili  harem  u  po4jediijim  kao  da 
znaci:  dogovarati  se,  iigovarati,  dogovorili  ."e.  iigo- 
vorili).  J  u  Hirem  ttmislu:  Jezikovali,  govorili.  Wlo- 
vinac.  1884.  AKj.  IV.  (MTa. 

]ii'/.\\.  adj.  (11  Imosk.l  —  t)  iiefiihrlieh,  pcririilosiiD. 
Rj.  vidi  opiusan,  pogibeljan.  pogibjebiii.  —  .Mi  je  ovi 
nauk  jezir.  A.  KadOie.  Ne  hodi  naprid  ii  .•<lritri  tidiko 
jeziroj.  Sve  hole.ili  jezirc  su  jer  sve  niogii  sinrt  zn- 
dati.  P.  Knezevie.  Kiicl  pod  krene.4  jezivo  je  po  nju. 
Osvetn.  —  2)  Vatiiiie  dorodi  rijee  od  korljena  ko- 
jemu  znaicnje  prehtzi  u  itresti,  driitati,  bolovati<: 
jeza,  jeziv,  jezivost.  Korijerii  5.  prcma  tome  jcziv  je 
bolestan,  slab,  u  Sinllija  mrSav  od  iinutraSnje  bo- 
lesti.  ridi  jezivav.  .\Kj.  IV.  (i47a. 

jC7,ivav,  adj.:  Tiigja  mati  jesiimvo  dijete  otlirnni. 
DPosl.   138.  vidi  jeziv  2. 

j6zivo.st,  jfezivosti,  f.  (n  Dalm.)  die  Oefuhr,  peri- 
ciiliim.  Rj.  o.wliina  onoga  .sto  je  jezivo.  ridi  opns- 
nost,  pogibio. 

jf'i,  m.  ]{j.  n  ses'<«m  pudezu  jednine  zee  i  je?. : 
zecom,  Jezom.  Obi.  7.  —  J)  der  Igcl,  eriiiaceus.  Rj. 
■ —  Jez  je  s  svake  strane  o-ilar.  DPosl.  40.  —  2)  (u 
Diibr.)  je^  morski,  nekaka  morska  riba.  Rj.  diodon 
li;/stri.K  L.l  Rj.» 

ji'ZOT,  adj.  von  Igel,  erinucei:  Obiila  mii  jezeve 
opaiike.   Rj.   .Ho  pripada  jezu.  za  niist.  i.sp.  alatov. 

JAievien,   f.:  Pod   Banieora  crkvu  Jezericu.    Rj. 

jc^f'iiji',  H.  rfn.s  Seliaudern,  horror.  Rj.  rerh.  od 
jeJiiti  se,  koje  vidi. 

j«iig.jenje,  n.  verb,  ori  jezditi,  jczdjeti.  radnja  kojom 
tko  jezdi. 

jfcijrjcti,  jfezdim,  vidi  jezditi:  Plava  je  konja  jci- 
gjela.  Rj.  vidi  jezdjeti. 

jt^iina,  f.  (u  Dalm.)  Art  cashare  Seemuschel,  concha 
quaedam.    Rj.    nekakva  mor.^ka  Holjka  koja  .sc  jcdc. 

j(:i,Ui  sc,  jezira  se,  v.  r.  impf.  das  Haar  utriiuhen 
(v:ie  je?.,  z.  Ii.  vor  Kdlte),  schaudern,  erigo  crine-s, 
horreo:  je'zi  mi  xe  koza;  5ta  se  ti  jezi.s?  Rj.  npraco 
pontajati  kao  jez  kad  se  priiza.  i.sp.  kostrije^iti  se. 
vidi  groziti  se  1.  i'.  pf.  sloz.  najeiiti  se. 

j«''ziijn,  f.  der  Schander:  horror.  Rj.  vidi  jeza  2, 
hvata  me  jeza,  Sehauder.  borror.  Rj.  252a.  isj».  groza, 
drbat.  —  Jeznja,  za  koju  se  kaie  da  je  kao  da 
su  kome  mravi  pod  ko?om  ili  da  ga  podilaze  mravi. 
Danieie.  ARj.  fi85a.  rijeei  s  fntim  na.st.  kod  feinja. 

je-2Avan.  jeiovslna,  hi.  _(st.)  der  .Tesuite,  Jesuita 
(u.  p.  11  pjeanii  o  patrijarhu  ('arnojeviiiii):  Pored  raoga 
Gjonlije  prineipa,  gjeno  le?.e  moji  jezovani.  Rj.  vidi 
jezovit,  Jesuit,  Isusovac.  redovnik  druzbe  Isusore. 

joiAvTt,  jeJSovita,  hi.  der  Jesuit,  Jesmta.  cf  jeio- 
van:  Tamo  ima  devet  jezovita.  Rj.  i  .sgn.  kod  je?.ovan. 

J6ca,  m.  (ist.)  vidi  Joco.  Rj. 

.l(ieo,  m.  [}»}..)  hyp.  od  Jovan.  Rj.  gen.  Joea,  voc. 
JOfo.  iiWi  Joea,  Joko,  Jole.  moze  hiti  i  hyp.  od  Josip. 

j6)Miiiast,  adj.  cigensinnig,  hartniiekig,  pervicax, 
cf  tvrdoglav.  Rj.  vidi  i  jednoum,  tvrdovrat.  is;),  uz- 
jogiiniti  se.  —  Od  tiigje  rijeei  koja  se  sama  u  iia-s 
ne  fovori:  Jo7iKi«.<f.  Osn.  217. 

jAsiiiiieil.  ill.  '■  /'•  der  oder  die  Eigensinnige,  per- 
tinax.  Rj.  jogunasto  celjude  miisko  ili  zensko. 


Jiiininliik 


—  493  — 


JoS 


josunliik.'  "I.  cf«T  Eiptnsinn,  pertiiinciti.  Rj.  »'iV?» 
tv 

J..  .<a:eto  od  JHoh.  ridi  joj!  —  Job  ti  sta 

-<    .:..  ...  (.K.  virusromu,  teJko  bonu,  5to  mil  ilriigi  dadii. 
llNi.i.   1.  249.  " 

j6lin,  f.  (n  Piibr.)  die  2irle,  alnus,  ef.  j6va.  Rj. 
riili  •"  jelJjv,  i  oiulje  postunjc  rijeci  joha. 

j6hav,  ii'O.  o'lf",  'ilneus.  Rj.  sto  pripadu  juhi  fjosij. 
vidi  jovov,  jelJov. 

j6hovini),  /".  du.'s  £rtetthoh,  liijnum  iilHeum.  Rj. 
joliuio  dno.  ridi  iovovina,  jeUovina. 

joj  I  i"i</i  j:ioj.  Rj.  iizrikuje  .«t'  u  jadu  i  salosti. 
siiltto  lid  jiioj.  ridi  i  joh,  juj. 

joj.  i7ir,  illi  ifeminne):  kaii  joj.  Rj.  treci  padez 
{uiiinji  ohlik,  vcci:  njoj)  jedn.  zcnskoga  roda  od  licne 
;timjenice  on,  ona,  ono,  l:i\ie  ridi. 

j6j8!  rijei^  kojoin  volove  poii  kolinia  ili  pod  plngom 
ustavijaju.  J.  BogdaiioviO.  AKj.  IV.  (>ot>a. 

jdk*  iifiM,  noil,  ef.  ue,  iiije.  Rj.  C'orbe  ('ok,  mesa 
jok.  Posl.  34!i,  ii<p.  joktur. 

J5ka,  /".  hiip.  od  .lovaiia.  Rj.  dein.  .lokica.  ridi 
Jokiia. 

jokfinjc,  »i.  rerh.  od  jokati,  kojc  vidi. 

jiiknti,  joi-eiu,  r.  iinpf.  rikitti  jo.  u  Bosanskoj  krajiui 
ol)it-!ij  jf  me£rjii  koscinui,  ako  koji  kos:ic  prcbije  kosu 
ili  dnikOije  pokvari  ili  izirubi  Jto  od  kosaOkoga  alata, 
da  rail  pjev.iju  podrii<rljivii  pjcsmii  iia  koju  se  svak 
odzivlje:  l>j  jojqjoooo!  to  zovu  jukati  i  jokanje.  M. 
Ruzicic.  AKj.  r\'.  (ioGa. 

JSkica,  m.  deiii.  od  Joko.  Rj.  —  mitiika  dem.  s  tu- 
krim  iiu-<t.  kod  Antioa, 

■U'ikica,  /".  dem.  od  Joka.  Rj. 

.lOkiiii.  /'.  ime  zeniko.  Rj.  —  Jokna  (osn.  u  Joka 
od  Joriiiiii).  Osn.  189.  takva  hyp.  kod  Bekna. 

J6ko,  HI.  hi/p.  od  Jovau.  Rj.  Jo-ko.  takva  hiip. 
kod  Dako.  —  U  to  Joko  Siuanovif^  dojrje  .  .  .  Stije- 
njani  uc  sluJ.iju  Toka.  Npj.  5,  191.  192. 

fiSksim,  HI.  ime  muJko.  Rj. 

jdktur,'  iidario  joktur  u  kesu  (Nema  novaca.  Posl. 
.'527l,  nicht.^   da:   nihil  est!   vidi  nema.  Rj.  isp.  jok. 

jMdas,*  III.  ridi  drug.  Rj.  —  Hodi,  joldas,  da 
pijemo  vino.  Npj.  2,  46li.  Ali-pasa  Melia  sjetovase: 
>0  jiildasu,  Orugdziji'u  Meho!«  Npj.  4,  226. 
^  J6le.  HI.  hjip.  od  Jovan.  Jo-le.  takva  hyp.  Krile, 
8ole,  f^ule,  Vule ;  rijtci  takve  kod  brale.  —  O  Jovane, 
pile  od  sokola!  jesi  1'  mene  u  iivotu,  Joh?  Npj.  5, 
loS.  U  senata  Piletida  Jola,  Jole  uze  polak  od  Pi- 
pera.  ."),  245.  dolasi  u  nom.  i  voc.  i  Jolo:  U  to  prispje 
Alasovicii  Julo.  Npj.  5,  417. 

jullara,*  /'.  Art  Kcisepfaune,  vasis  genus.  Rj.  jol- 
lava,  nekaka  turn,  protulja  .Ho  .sc  ttosi  nu  put. 

j5lllllia,  f.  mlijeko  nevareno,  frisch  gemolkenc 
Milrh,  lac  receiis.  Rj.  vidi  jemiiJSa,  gdje  xe  kazvjje 
poxtaiijc  rijei-i.  — .  Z'aljeva,  kad  se  uspe  joiiriiza  na 
kiselu  siiriitkii  pa  ono  ho  se  dipne  na  vrh.  Rj.  182a. 
!»amokisc'lina,  s;ima  joinuza  kisela.  Rj.  (iljSb. 

jomiiian,  jomuzna,  adj.  n.  p.  sir,  roti  frisch  ge- 
niolkcntr  ^fll^h,  dc  lacte  rcccnti.  Rj.  xto  pripadu 
jomiili.  villi  jemu^.an. 

jdpt't,  ridi  opet.  (Ciiiii  .-<  pridjelo  .■'prijeda  j.  iiip. 
j  1.  -  Ne  bi  li  kakopod  oca  sklonili,  da  jra  jci;)et 
k  wbi  primi.  Npr.  24S.  Ti  sto  si  se  joi:et  zamucila 
do  mojcpa  dvora  bijelojra?  lINpj.  1,  S'M.  Jopet  mu 
je  Vila  besidila.  2,  317. 

jdrdam,*  jordiima.  in.  xtolzes  Gepriinge,  fastus: 
Od  njihova  velikojr  jurdaiiia.  Rj.  kao  dika.  ponos, 
uholn,  oholoKt.  —  Prodajc  Jordan.  (Kad  se  koji  ciin 
ponosi  da  pa  Ijiidi  vide).  Posl.  2t)3  (bice  pogrjcxku 
Jordan  nij.  jordaint.  A  kad  oni  raji  dodijaSe  sa  ziiliimora 
i  svojini  jordamom,  skoC-i  raja  sa  Cetiri  kraja.  Npj. 
1,  194.  J         iJ 

jnr(IAind^.ijil,*   m.  der   .Siolze.   Stolzireiide,  saper- 
lucn^.   Kj.  kiiji  jordavii.  koji  ne  dici,  nadivia  se. 
jordamld,  j-'irdfimim,  r.  impf.  slolziren,   superbio. 


Rj.  ridi  kerebei^iti   se,  taslaisati.  kao  diciti  se,  nadi- 
mati  se.  jxniositi  se. 

jordiiinljiMije,  n.  das  Stolziren,  siiperbia.  fimtus. 
Rj.  verb,  od  jordamiti.  radiija  kojom  tko  jordaini. 

jdrgaii,*   m.   eine  Art  Betideckc,   die  gcwahnlichc 

deiitsche  TIettdeeke,  stragiili  genus,  ef.  pokrivai'.  Jor- 

gani  sn   po  varoJima,   a  po  selima  se  pokriva  gube- 

rima  i  poiijaviiiua   koje   zone  same  chi.  Rj.  dciii.  jor- 

jjanCiO.  —  .lorsanliik,  liee  od  jorgana.  Rj.  2r)5b. 

jdriraiirit'*.  in.  dem.  od  jortran.  Rj. 

jorsri^iiliik.*   III.    liie  od  jorgana,   dax  obere  Blatt 

der  Jiettdeeke.  .ftraguU  j'ars  media  et  princeps.  Rj. 

jorsrAvitli,  jorsroviina,  hi.  ridi  jergovan.  Rj.  vidi  i 

I  jargovan.  biljkn. 

•Idsif,  hi.  ime  iiiusko.  Joseph,  Josephux,  'lio7i)s.  vidi 
Josip.  —  Ni  11  moje,  ni  u  naJe  zdravlje,  ni  u  onog 
Josifa  eesara.  Npj.  '.i,  »tu.  No  nagjo5e  tri  Marije  . .  . 
i  Josifa  staru  luajkii.  Hero.  329. 

J6sip,  III.  ime  musko.  ridi  .Tosif.  —  p  i  f  I'esto 
stoje  u  ua5em  rnkopisu  jedno  mjesto  drngoga  . . . 
prema  tonic  i  govoiinio  ."^tepan.  Josip,  Tripiin,  pasulj, 
i  t.  d.  Gla.<!.  10,  34t).  Kako  sii  Josipa  br:u-a  piodala. 
Prip.  bibl.  (1850).  2!l. 

jSs,  noeh,  etiam,  adhuc,  ef.  joSt,  joSte.  Rj.  vidi  i 
joJter.  —  fdUte  (M;uit€  ;  mjesto  sk),  jTiHter,  jost,  jos. 
ICorijeni  29.  —  la)  adrerah  jo.5  pokuzuje  da  nije 
■fiimo  to  i  to  iiego  i  k  toma  ,ito:  t)n  se  spremi  i  jos 
s  jednim  slugom  pogje  u  svet.  Npr.  17.  Sve  opucka 
do  mrve  .  .  .  i  reee:  >.\ha,  sestro,  da  bijaJe  jos!*  29. 
Prikn^e  se  jami  jos  blize.  125.  Vide  haljine,  postelju 
i  jos  Sto  5to  careva  sina.  200.  U  radiSe  svega  biJe, 
u  5tedi5e  joste  v\ie.  Posl.  334.  Da  li  se  govore  joste 
gdje  osim  Vr.Sea.  Pis.  77.  Eda  bi  se  joste  5to  otelo 
od  smrti.  Sovj.  111.  Dalje  se  samo  to  opominjem,  da 
je  iza  jo.5  jednoga  ili  nekolika  stiha  bilo:  -Stidite  se 
vi  .  .  .«  87.  Koji  umrije,  pa  jos  i  vaskrse.  Rim.  8,  34. 
Ima  li  joste  ko  da  je  ostao  od  doma  Saulova?  8am. 
II.  9,  1.  —  b)  Kao  sto  je  u  narodnim  pjesmama 
osobito  novijima  metuuto  da  kadsto  tek  da  se  dobije 
jedan  slog  vise,  tako  Hiii  se  da  je  pred  da  iiietniito 
joSt  saiiio  da  s<  dobije  i  jos  jedan  slog,  u  ovakim 
stihovima :  Jost  da  veli  Ali-paSa  .  .  .  JoUt  da  veli  Ali- 
-paiinica.  Here.  83.  -/o.si  da  veli  care  gospodare.  160. 
■Tost  da  veli  Jovo  momce  mlado.  218.  tsp.  da  17.  — 
2  o)  adv.  joJ  pokazuje  da  je  sto  jediiako,  bez  pre- 
kida;  kao  jos  jediiako,  noeh  iminer,  etiam  nunc,  usqiie, 
adhuc  .semper:  To  im  je  ime  onako  ostalo  joH  i  do 
danas.  Rj.  81b.  U  torn  svane;  ali  bra(?a  juste  spavaju. 
Npr.  187.  Da  slusa  na  vratima,  kiipa  li  se  ./o.s.  223. 
Jos  to  oni  n  rijeci  bjehii,  .al'  dogjoSe  .singe  despotove. 
Npj.  1,  399.  Hristos  jos  kad  slabi  bjesmo  umrije. 
Rim.  5,  6.  Je  li  joste  >>.iv?  Mojs.  I.  43,  17.  —  — 
b)  tako  i  u  negatirnim  rccenicama:  Jos  te  r'jeci  ne 
izrece,  k  njoj  dolec^c  plahi  zniaje.  Npj.  1,  18!).  MiloS 
pogje  s  Klifevca  u  svoj  camac;  no  jos  ne  dogje  u 
ujga,  a  ova  se  trojica  dogovore  ,  .  .  te  Cukic  ubije 
kneza  Petra.  .Miles  90.  Jos  dok  se  iiijesu  bili  sastali, 
nagje  se  da  je  ona  triidna  od  Duha  svcloga.  -Mat.  1, 
18.  U  sestom  vijeku  jos  dok  crkva  nije  hila  razdije- 
Ijenji.  DP.  5(5.  —  ti)  kao  rec:  noeh  (diinn),  sehoii: 
Varica  se  obifno,  golovo  svuda,  jiristavi  jos  n  vefe 
(uoci  Varina  due),  ])a  se  iijiilru  glcda.  Rj.  .54a.  Sto 
je  ],.aza  sagradio  crkvii  za  iivota  joste  svojega.  Npj. 
2,  32ti.  Srpska  je  crkva  jos  od  starine  bila  ]iod  patri- 
jaroni  t'arigradskijem.  Kov.  9.  Ona  je  (litnrgija  pregje 
osvecena)  postala  jo.i  n  prva  hriScanska  vremena. 
DP.  5l).  —  4)  adrcrab  jos  pokazuje  iiesfo  kao  sii- 
protiii),  ncoeekiraiio:  Kaknva  je  to  lepa  liaSca  i  kako 
je  iir.agjena,  a  radi  je  samo  jedan  covek,  pa  jos  da 
je  kakav,  nego  niali  kao  SuSica !  Npr.  205.  .la  le 
zovem  i  nioliin,  a  kad  ne  I'eS.  joH  volim.  Posl.  110. 
Kakva  (je)  dnplja,  jos  dobre  Cele  izlijecn.  124.  On 
ne  samo  5to  se  ne  boji  recenzenta,  nego  mu  se  jos 
radiije,  i  ieli  ga.  Pis.  (i3. 


JoSanica 


493  — 


Jufoistofni 


Jfilianien,  f.  —    1)  namastir  u  Srbiji  (l)li7.ii  Jago- 

,|i„e).  Uj.  -  'i)  I'jcka-  l^j-.       ,  ...        ..... 

.)6s«'\  ii-ii,  /'■  "  Valjrvsko]  nahi|i  voia,  koja  izvire 
11  poijii  Lipuvii-i  uvili  Hela  l.iiiliiiiii'a  i  uljece  u  Ko- 
hibiiru  fl  lijfve  strane  niiif  Iba.  Kj. 

j6sic',  I",  einc  jwu/e  hrle,  iiliius  paiva.  Kj.  mlmla 
u,ha,  jura.jvUa.  -' takve  rijeiii  kod  hte^M. 

J6.sik,  joSika,  >ii.  ein  LHcnwulil,  Mlcnhustii,  ul- 
(irfMm.No  <:'e  li  i  u  na.ieni  jusihu  dreuova  batiiia 
imrasli.  Hj.j'o/icni  siiiiki;  nijesto  gdje  joke  ni.itu.  vidi 

''' josji',  "•  (foil.)   ein   Erlenbusch,   aim,   vf.  jelaSjc. 
Ui.  miioslvo  johu.  ,.  ,        ,  , 

jdsljak.  joiljAka,  m.  cm  Ort  u-ujunfjc  Krkn  stcheii, 
(dmiiiiii.  Hj.  inje.'ito  qdje  josici  rdstu.  ridi  jovljak, 
joSik.    -  -   joSljak   jyremK    joSik    ixp.    droujak  prem<( 

ilrenik,  i  t.  d.  ,..,,• 

J6So,  "I.  .lo-so,  hyp.  od  .lovaii,  ,losip,  i  t.  tl.  nalusi 

•it  i(  pn:iiiieint:  I  iiliiSe  sivopa  ttokola  .  . .  po  imenii 

Mitra  Joiurira.  Kpj.  5,  4-22.  —  iukva  hyp.  kod  Disi). 

i5it,  jftsU',  jbstor,  vidi  joS.  Rj.  jidje  su  t  pniiijen. 

1.  jova,   /:   die   Eric,   itiiim,  <;f.  jelsa,  jolia.    Rj. 

prum'ijciiivsi  se  u  govorti  (jlax  h  na  v.  tsp.  cniojova. 

J6va.   m.    (ist.)"tn'rfi   .lovo.   Rj.   —   Zenidba   Jov^ 

Biulinilijo.  Kad  se  ?.eni  Budimlija  Jova.  Npj.  1,  Iia7. 

ikm.  .Tovica.  ... 

8.  j6va,  /'.  11  t^rbiji  znai'i  joru  .sto  u  brijfiiMi  In- 
Iniiga,  t.  j.  kljiise  koje  se  na-rje  ii  selu  (ili  ii  poljii) 
hex  gazde,  vidi  bitaufra  2.  Rj.  vidi  i  ajuiana,  iiiakup. 
.Idvaii,  HI.  ■lohann,  .loannex.  cf.  Ivan.  Rj.  imc  mu.iko. 
vidi  iito  je  recetiu  kod  Ivan  o  radici  izmcfiju  om  dim 
imena.  —  dem.  Jokica,  .lovica,  Jovic,  Jovanae,  Jo- 
vaiiOii'.  hyp.  .loca,  Joeo,  .loko,  .lole,  Joso,  .lova,  .lovo. 
ali  mucin  iidjckoja  hiti  hyp.  i  od  .loksini,  Josip,  i  t.  d. 
JOviilia,'  /■  .Tohanna,  Joanna,  cf.  Ivana.  Rj.  une 
zensh).  —  <>vce  cuva  Jovo  i  Jovana.  Here.  21S.  hyp. 
Joka  {dcm.  .lokii-a),  .lokna,  Jovauka,  Jove,  .fovka. 

JoViiliac,  Jovanca,  iii.  dem.  od  .lovan.  Rj.  takva 
dem.  Maksimac,  Radovauae,  Simeunac,  Tiipunac, 
i  t.  d.  dem.  Jovanci6.  .  , 

.loviliu'ie,  m.  dem.  od  Jovan.  Rj.  — /owwctc  (osn. 
II  Jiiranac).  Osn.  238.  upravo  dem.  od  Jovanac. 

.loviiiula,  m.  auym.  od  Jovan.  —  Vlah  Jovanda 
s  i.olja  (ilamockoga.  HXpj.  3,  504.  isp.  Gjukanda. 
Jovi'.  /'.  ime  zensko.  hyp.  od  Jovana.  takva  hyp. 
kod  Uobre.  —  Ovce  <;uva'Jovo  i  Jovana  .  .  .  Jost  da 
veli  Jovo  momfie  mlado:  »DuJo  Jove,  ispod  grla 
kivcf!.  Heir.  218. 

iuvaiiiiiiiti,  mim,  v.  impf.  um  des  heitigen  Johan- 
nes irillen  Intten,  obsecro:  Kumim  tebe  i  jovammm 
te.  Rj.  (svetim)  Jovanum  zakliitjati  koga. 

jftvaiiimljenjc,  n.  verb,  od  jovanimiti.  radnja  kojom 
iko  jovanimi  koga.  ,    i  r.      i 

.Idvanka,  f.  vidi  Jovana.  Rj.  takva  hyp.  kod  Urenkii. 
J6vaiij,  adj.  sto  pripada  Jovanu.  za  nasi,  wh  kod  , 
Ivanj.  —  Jovanj  dan,   J6vauja  dne,  «i.  etn  Fest  bt.  I 
Johannii  den  7.  Jduiicr,  dies  festus  S.  Joannt  Bap- 
tistae.  Rj.  svetac  sv.  Ivana  Krstiielja  dne  7.  sijecnja 
po  starum  kalendaru.  isp.  Ivanje.  [ 

jivanjskT,  adj.  n.  p.  miaz,  Johanms-,  z.  B.  Aalte, 
friyus  quod  solet  incidere  circa  diem  festum  b.  Jo- 
anni.  Rj.  Mo  pripada  Jovanju  dne,  sto  biva  Qko 
Jovanja  dne,  n.  p.  jovanjski  mraz. 

j6vanjstak,  m.  iovjek  koji  slavi  Jovanj  dan,  Jitnej- 
der  den  h.  Johann  als  Haiispatron  feiert,  cUcns  b. 
Joannis.  Rj.  jovanjstdk  (pred  .ja<=  osn.  u  jovanjslci).  j 
Osn.  2G6.  isp.  arangjelovStak, 

J6vica,  m.  muSko  ime.  Rj.  dem.  od  J6va.  —  taUa 

dem.  vidi  kod  Antica.  •       o     •/ 

.I6vie,  m.  dem.  od  Jovan,  od  osn.  Jovo.  isp.  KogiC. 

—  «  prezimenu:    Pak   poziva  jednoga  junaka,   bas 

serdara  Joiiceric-Sava.  Kpj.  o,  339. 

Jovka,  /'.  ime  iensko.  Rj.  hyp.  od  Jovana.   isp. 
Jovauka. 


jiH'ljak,  jovljrtka,  hi.  der  Erlemtuld,  alnelutn.  Rj. 
jtirorii  (johora)  mma;  mjexio  gdje  rattu  jore  (juhej. 
vidi  joiljak,  josik. 

•Wvo,  HI.  (jiii.l  hyp.  od  Jiivaii.  Rj.  iiikra  hyp.  kod 
Dobro.  —  Odncm;  nie  Hog  i  Bn-ea  Juni  na  dvore. 
Npj.  1,  34.  Tl)  Jovove  dvore  ogrijalo.  I,  47.  l"  Jorit 
je  sederti  tambiira.  Here.  'J. 

j6voV,  adj.  crlen ,  alnetiK.  cf.  johov.  Rj.  ridi  i 
jelfov.  sto  pripada  jori  (johi,  jeUi):  Krbiiija,  kno 
kotarica  od  sirove  kore  s  mlada  drveta  (n.  p.  jurorn, 
lipova).  Rj.  3(Jl)a. 

j6vorina,  f.  das  Erlenholz,  lignum  alneum.  Rj. 
jorovo  drvo.  ridi  johovina,  jelSovina.  —  <ia.«ljikevo 
drvo,  1.  j.  koje  se  giLsi,  ne  iiioie  vatni  da  drii,  kao 
n.  p.  vrboviua,  jovot-ina,  lipnvina.  Rj.  H-ln. 

jtt!  cf.  iju.  Rj.  —  Iju!  ijiiju!  juchhe!  io!  Rj.  230a. 
uzvikuje  se  a  rcselju. 

jilee,  jftfcr,  jClfcra,  gestern,  heri.  Rj.  znaOenje 
koje  je  H  veic:  juier,  jucera.  jui-e.  Korijeni  2IH>.  isp. 
piekjuee,  nakjuCe.  —  Jesii  I'  svoje  siize  otirali,  5lo 
su  za  me  jucer  isplakali?  Kov.  !»4.  l)a  je  uvo  »e«, 
preiiia  starini,  od  juce  iimetnnto  u  Rusiji.  PIh.  48. 
Isus  Hristos  juic  je  i  daniw  onaj  isli  i  vavijek.  Jevr. 
13,  8. 

jaffranjllan,  den  Tag  rorher,  pridie  ejus  dtci.  !{j. 
dan  prei/je.  juixranj  i  juirranji  (od  jucera  KTiVCfi* 
od  vecer).  O.sn.  2()f>.  —  Hogjii  glasovi  iza  legja, 
da  sii  Tnrei  i(  juicranjdan  preko  Mac've  otiili  n 
Sabae!  Uaniea  3,  201.  Zato  .-(u  c'eli  da  je  (Teodoru) 
poilju  Liiki  Plalonovii  bratu  (gdje  su  ovi  «  jnce- 
ranjdan  nocili).  Nov.  Srb.   1817,  48(). 

jui'iraiijT,  jiifora.siijT,  adj.  gestriy,  hestcrnns.  Rj. 
sto  je  od  .;ucp.  —  I  sad  mi  buei  glava  od  juicranjey 
pica.  Rj.  5()b.  Jeduo  lulado  juceranjc  deic,  kako  b' 
lepa  dobra  dodvorilo.  Rj.  127b.  Jer  shio  mi  jui'irasnji, 
i  ne  znarao  nista,  jer  su  naSi  dani  na  zenilji  sjen. 
Jov  8,  9.  Jer  je  tisuca  godina  pred  oiSima  ivojima 
kao  dan  juieramji,   kad   mine,  i  kao  straiia  no<:na. 

Ps.  9(J   4.  • 

jftda,  ni.  vidi  Civutin.  Kj.  syn.  kod  Cifutin.   isp. 

Jutkinja. 
jClfka,*  f  Rj.  vidi  jupka,  Ijupka,  kora  .i,  obga.  — 

1)  der  ausgeu-alkte  Teig,  massa  farinacea  distenta.  Kj. 
razriieno  iijesto.  —  Kakvii  ko  pitu  zeli  jesti,  onake 
i  jufke  razvija.  Posl.  125.  —  2)  eine  nudelartige 
Paste,  die  auch  iiber  den  Winter  aufbeuahrt  Kcrdcn 
kann,  macheronifO,  pastillonm  genus.  Rj.  od  razn- 
jena  tijesta  nacinjeno  kao  rezanci,  a  moze  ostah  i 
preko  zime.  —  Bilo  mu  probitacno  kao  jarcu  jufUa. 
IValja  da  su  kakvoga  jaiea  tukli,  ili  zaklali,  5to  je 
poio  jufku).  Posl.  13.  .  . 

iftff  m  —  1)  Sad,  meridies.  Rj.  jedna  od  celm 
strane  svijeta  (j"g,  sjever,  istok,  zapad).  -  Heogradski 
paSaluk,  koji  sad  granici  od  severa  ^avom  i  Dunavom; 
od  zapada  Drinom  .  .  .  od  juga   planinama  .  .  .  a  o.l 

!  iatoka  dole  Moravom.  MiloS  133.  Odanle  otide  Avram 
dalje  idu6i  na  jug.  Mojs.  I.  12,  9^  Neka  se  kre<-e 
6k6  koji  je  prema  jugu.  IV.  10,  6.  Ovo  su  gradmi... 

I  dui   meaje   Edomske   k  jugu.   Is.  Mv.  lo,   21.  - 

2)  Siidwind,  amter,  notus.  Rj.  juzm  wetar  vidi. 
■  Selojug,  juzni  vjetar  bez  kiJe.  Rj.  29a.  !  bj»^l"  l[?° 

zimi  kad  dime  jug  pa  se  snijeg  po^ne  lopiui.  Rj-  430a. 
isp.  sjever,  sjeverni  vjetar. 

jag,  HI.  Jug  Bogdan,  otac  devet  Jugovica.  Rj.  imc 
hvp.  JuJko. 

jugavac,  jugavca,  m.  vidi  prudelj.-  macroglossa 
stellatarum.  ijeki  leptir,  koji  se  .  z.m,  vid>  da  leU 
no  kuei,  kad  puSe  jug.  bide  mu  od  toga  i  .me.  AKj. 

iucMstoenT,  adj.  sto  pripadajugoistoku.vidiiuf.no- 
istoeni  -  Vranja,  varoJica  u  jugoistocno)  SrhtjUij. 
73a.  Udvije  polo  vine:  u  jugoistocnu...  i  u  zapaanu. 
Dioba  10. 


Jnffoistok 


—  494  — 


June 


iiisi'ii^lok,  m.ju^o-istok.  s/roHd  svijeta  Umegiiu  juga 
-  Tetovo,   mjesto   n   staroj   Srbiji   k  ju;io- 
.  'luh.  One  sii  ^zemlj^')  bile  Srbiji  s  jiigo- 
imnuiii,  jui^s  i  jii()oi.<tokii.  DM.  7. 

jDsor,  "<(/.  n.  p.  suijeLT,  I'fs  SudtriiKh;  aiixtri.  Rj. 
itu  pripatlu  jiiiju  (rjelni).  vidi  juiau. 
jnmviiiii.  f.dii^  Siroccit- Wetter.  Thaittcettei;   htii- 
'  '    "I  et  fiUwieii).   Rj.  jugovo   vrijemc, 

lijcij   i  led.   i-idi  ju/.iiia.  —  Nje- 
>   iii-i  uai  melje.  (Kiul  je  o  Krsi-auskom  bo- 
.iiul.  Post.  327. 
j..i;«/.t|>rnl,  m.  jugo-z.ipad,  slraiia  scijeta   izmegjn 
jiiiia  I  laptida.  —  Od  Piitorine  k  jugo:<ip(id>i    preko 
briia.  Rj.  4.')la.  One  su  ^zemlje)   bile   Srbiji   s  jugo- 
:<ip<idii.  }w^:i  i  jiijroistoka.  DM.  7. 

jus;6zii|ia(lni,  udj.  gto  pripuda  jiigozapadu.  —  Od 
jugoziipatliie  strutie  meirji  Krajiiia  s  Kljufem.  Rj. 
2;t7b.  Po  ju/.nijem  i  jiigoxapudiiijcm  krujcviina  uaroda 
naiejra.  i*is.  4.  Neniaiiji  dakle  dopade  jugozapadni 
ugao  prave  Srbije.  DM.  4. 

jiiha,  /".  (po  zap.  kraj.)  die  Suppe.  jus.  cf.  (!orba, 
polijevka:  Badanj  mesa,  a  kasika  jithe.  Rj.  dem.  ju- 
siea.  —  Panada,  govegjii  ju]iu  s  kruhoni.  Rj.  48l)b. 
LuiOvu  jiiliti  tobolae  opiiba  (vino).  Posl.  17U.  Lud  u 
Dnbr.  znaei  ueslan,  n.  p.  ludu  julid  (Oorba).  XL VI. 
Kuljeiiueit  Juha  do  (d)na  je  gusui.  DPosl.  (il.  Meso 
vareno  u  .■frojoj  jusi.  Mikalja.  ARj.  IV.  (;7Ga. 

jAhfir,  juhara,   m.   ridi  juhopija.   «    Sitillija,   i  u 
iKiit  rrljeme  u  Duhr.   P.    lUidmani.   ARj.   IV.  67(jb. 
jl'ibat,  adj.  (u  Dubr.)  -fuppig,  JHrulentii.i.  Rj.  sto  je 
puno  jiihe.  u  cega  ima  miiogo  jnhc.  ri'li  corbast. 

juhopijn.  »i.  i  f.  icljade  kojc  mnogo  Hi  rado  pije 

julie.  11(7/  juhar.  «  .'>tullija  juris  appetens.  ARj.  IV. 

tj7tjb.  juho-pija.  rijeii  tako  sloz.  ridi  kod  krvopija. 

J&hor,  m.  plauina  u  Srbiji  u  nabiji  Jajrodinskoj.  Rj. 

jOj !  vidi  jaoj.  Rj.  vidi  i  joj.  mvikuje  ne  u  zalosti 

i  judu. 

Jul,  m.  juliu.'^.  mjesec  srpanj.  vidi  julije.  —  Minej 
za  mjesec  jul.  Rad  1,  178. 

•laiii,  f.  (u  vojv.)  Julchen,  Juliola.  Rj.  Iiyp.  od 
Julijana. 

jDiar,  julara,  i».  vidi  ular.  Rj.  rijeii  ular  sprijcdu 
pridjeccno  j.  i>ip.  j  1.  ridi  i  povod,  povodac.  ide  na 
kojem  se  konj  rod/.  i.</).  zajiilariti.  —  (iledali  u  pleue... 
one  zile  od  <5a5ice  zovn  se  jular,  i  po  tome  se  gleda 
kako  su  konji  u  domacina.  Rj.  .')U7a. 

Jiiliji'iiut,  f.  (u  vojv.)  Juliana.  Rj.  ime  zcnsko.  hyp. 
Jula,  ,lulka. 

jalijc,  m.  Julius,  mjesec  srjianj.  —  Mjesec  julije. 
Gla-s.  11,  194.  vidi  Jul. 

•lulkn,  /'.  (u  vojv.)  Julchen,  Juliola.  Rj.  ime  zensko. 
hyp.  od  Julijana.  lukra  hyp.  vidi  kod  Drenka. 

jitmak,*  7h.  kao  niali  mosuri<;  na  cemu  se  zlato  i 
svila  prodaje,  die  Spule,  tubulus:  Al' je  sivi  soko  do- 
letnuo,  odnosi  joj  na  jumaku  zlato.  Privi  se  Petru 
deliji  kakono  srila  k  jumaku.  Rj.  —  Mara  suCe  na 
jumaku  zlato.  Nesta  Mari  .s«  jumaka  zlata.  Here.  1. 
jun,  m.  juniu.s,  icsti  mjesec  u  godini,  lipanj,  junije. 
—  Jun  ima  dana  80.  ^ivot  (svetaca)  miseca  juna.  V. 
Glavinic.  ARj.  IV.  (;7«a. 

Jdnac,  jiinca,  ///.  der  junge  Ochs,  Stier,  juvencus. 
Rj.  mukko  June,  musko  mlado  goreie.  dem.  jun(^i(?..  — 
Lhvatak,  junac,  koji  se  bvata  u  plii<r.  Rj.  793b. 

jdnai-an,  jiinai^na,  adj.  ist).  junacki.  —  Junacniji. 
Rj.'  IlajdiK-i  su  obieno  momci  otresni,  vrijedni,  ju- 
naini.  Zini.  202.  vidi  hrabar. 

junsU'eiiju,  n.  Kj.rerli.  od  1)  junaCiti,   2)  junaCiti 

»«■  —  J)  radnja  kojom  Ikn  junaii  koga.  —  2)  kojovi 

se  tkojunuii  (das  Tapferthun,  virtutis  ostentatio.  RJ.). 

jiiniifie,  »/.  dem.  orf  junak:  Junaii'iu  crnooCidu.  Rj. 

junarina,  f.  awjm.  od  junak.  Kj.   —  takva  augm. 

kod  bari]ai':ina. 

juniUili,  jiinacim,  v.  impf.  Ri.  v.  pf.  sloz.  nadju- 
naciti.  —  /;  t)Wi  hrabriti,  sloboditi,  sokoliti,  kura^.iti; 


anfeuirn,  unimum  addo,  facio,  junaeiti.  Rj.  31tib.  — 
Vazda  zdrav  bio...  veselo  bio  i  druzinu  juiiacio  kako 
pravi  bral  i  vrsni  svat !  Kov.  72.  —  3)  sa  se,  relleks. 
sieh  als  Held  stellen,  virtuteni  ostento.  Rj.  gniditi  se 
junak.  ridi  zoriti  se.  —  Ti  si  ti(?  od  kukavire.  (U 
Criioj  (lori  rei'e  se  kakvoj  kukavioi  kad  se  jttnaci). 
Posl.  ;il7.^ 

ji'iniirkT,  adj.  lieldinmassig.  heroicus.  Rj.  sto  pri- 
pada  jiinacima  i  junaku  kojemu  gogj.  isp.  junaCan. 
—  Na  vilino  igraliJte,  na  JHitaiko  razhojiste.  Rj.  2l6b. 
Po  irjcrjrjevn  veze  na  postavu  kojemu  su  iice  udju- 
naikijelt  periina.  Npr.  123.  Janaika  mati  prva  za- 
plaee.  DPosl.  40.  Teke  dogje,  ^'oin  se  razboljc  a  od 
srca  hole.'iti  junacke.  3.  .Vil.  Aenskib  pak  i)jcsama 
mislim  da  ima  d.anas  najvise  amo  dolje  (knd  je  manje 
junui^kijch).  Npj.'  1,  XIX.  JeJeete  nies  t  junat'koga  i 
pii'ele  krvi  knezova  zomaljskib.  Jezek.  3i),  18.  adv. 
Junacki  je  umr'o.  (Kad  se  zamijeni).  Posl.  11:').  Samo, 
braco,  ilr/.'te  se  junacki.  Npj.  4,  185. 

jniiad,  /'.  (coll.)  junge  Ochsen  oder  Kiihe,  juvenei 
aut  juvcncae.  Rj.  jedno  June. 

jilliak,  juuilka,  m.  {roc.  juniice).  Rj.  junak  osn.  n 
starom  udj.  IOHt,.  Osn.   2(;r)   (koje  znaci  mlad).   vidi 
djeti<^,  gazija,  krvavac,  ubojuik.  dem.  juiiaOiO,    augm. 
juuafina.  —  J)  der   Held,  heros.   Rj.    —   Drobujaci  i 
su  iiczumni  junaci.  Kj.  21a.  Boj  ne  bijp  svijetlo  oruije,  , 
ve<;  boj  bije  srce  od  junaka.  Posl.  21.  Otud  ide  neznan  ' 
dohar  junak.  Npj.  1,  372.  Dobra  {jvoiifrja  u  losa  ju- 
naka! 2,  354.   Mi   nijesmo  jedne   ^enske   glave,   ve^  I 
hajduci,  tibojni  junaci.  4,  170.  Udrise   se   dva  krsni 
junaka.  4,  317  (kr5ni  mj.  krsna.  dijalekt.).  Za  Severom 
desetak  Turaka,  hiranijeh  na  glasu  junaka.  4,   362. 
Kolasinci  s'  od  boja  junaci.  4,   .398.   AT   pop   Scepo 
junak  od  junaka.  4,  4.o4.  Svc  birajtc  krvave  junake, 
jer  sam  dobar  Sii'ar  uvodio.  5,   tio.   MiloS  je   bio  .  .  . 
vrlo  veseo  i  Saljiv;  a  junak  nei.'ikazani.  I)anica4,  30. 
Hrahur  je  junak  i  ubojnik.  Sam.  J.  Ifi,  18.  —  2)  (u 
Starom  Vlabu)  vidi  muz,  cf.  vojno.  Rj.  vidi  i  covjek 
2,  djeti(5  1,  hrabar,  hrabro,  hrobar.   —   ^i)   (u    Polji- 
einia)  der  Diener,  scrvus,  cf.  momak.  Rj.  sluga,  slue- 
bevik.  vidi  i  djetic  5. 

jlinilkov,  adj.  —  J)  des  Hcldcn,  herois:  .Itmakova 
majka  najprije  zaplafie.  Rj.  .sfo  pripada  junaku  (hrubru 
corjcku).  —  2)  des  Braiitigams,  sponsi:  Ma  ve  moli 
majka  junakova,  da  joj  brzo  snahu  dovedctc.  Rj.  sto 
pripada  junaku  (vojnu,  muzu).  —  S)  des  Dieners, 
servi.  Rj.  sto  pripada  junaku  (momku,  slnzi). 
juiiakovanje,  ».  rerb.  od  junakovali,  koje  vidi. 
jiinnk6vati,  jun.'ikujem,  v.  impf.  biti  junak,  raditi 
kao  junak.  —  Bez  muke  Je  junakovut'  Jako,  ma  pod 
krunom  od  olova  teSko.  St-ep.  m.al.  .'53.  Kad  6,  144. 
jiiniifityo,  n. das Heldenthuin,  der  Ucroismus,  virtus, 
Rj.  osobina  onoga  koji  je  junak  (isp.  hrabro.st);  ju- 
nacko  djelo.  —  Otvoriti  junaiitvo,  t.  j.  pokazati.  Rj. 
47.oa.  Lasno  im  je  ciniti  junastvo.  Rj.  775a.  Stane  se 
faliti,  sta  je  on  junastva  pocinio.  Npr.  192.  Jcsi  li  i 
ti  stogogj  minio  od  junastva?  193.  Te  ne  biste  sa 
mnom  na  Kosovu,  da  Unite  s  Turcimu  jimastvo,  de- 
site  se  niene  u  nevolji.  Npj.  2,  288  (mene  dat.).  Neka 
mene  na  sabljam'  raziiesu,  nek  ;)w/i)(CTH  junak  jiajM- 
1  nastvu.  2,  322.  Izigju  jos  na  veci  glas...  pokazanitn 
junastvom.  Danica  5,  48.  8va  junastva  njegova  nijesu 
li  zapisana?  Car.  II.  10,  34. 

jilnt-H',  m.  dem.  od  junac.  Rj.  —  Da  sc  ragju  ja- 
rice  i  bijele  jagnjiee  i  gjetici  ijuncici.  Rj.  54b  (ragju 
dijalekt.  mj.  ragjaju). 

ji"liu"jT,  adj.  von  einem  jungen  Stier,  h'arr,  juvenei. 
Kj.  .sto  pripada  juncu,  juncima.  —  Ne  marim  za  krv 
juniiiju  i  jagnje6u  i  jarecu.  Is.  1,  11.  juncji  i  junciji. 
isp.  Bozji  i  I'oziji. 

jCino,  jiineta,  m.  ein  junger  Ochs  oder  Kuh,  junges 
Hind,  juvencus  aut  juvencu.  junac  Hi  junica,  mlado 
govece.  coll.  junad.  —  Prekrmak,  musko  june  od  go- 
dine  dana,  od  prilike  kao  oziuu'e.  Rj.  574a. 


Jnneci 


—  495  — 


Jntrenji 


jAiiei'i.  iiitj.  voiii  June,  jiircnci  aiit  juvenciic.  Rj. 
sto  prip<ula  juiietu.  —  takra  adj.  hod  jagnjei^i. 

J^llica,  f.  (lie  junije  Kuli,  jincncu.  Uj.  -eiido  June, 
zensku  mlado  (forcie.  dcui.  jiinirifii.  —  rL-iiicsi  mi  ju 
nicti  od  iri  (iodine.  Mojs.  I.   1;'),  !l. 

Jitiiii'it'ii,  /'.  dcni.  od  jiinica.  Rj. 

Jiliiiriii,  (idj-  ran  der  junfien  Kith,  der  Fdrse, 
juveiifue.  Kj.  sto  pripuda  junici,  —  Jer  ako  krv 
junfija  i  jan-ija,  i  pepeo  jitniein  .  .  .  osve<;iije  na  tje- 
lesnii  (5ist(itii ;  a  kamo  li  ne  fe  krv  Urisla,  koji  .  .  . 
Jevr.  9,  13  (ixp.  Mojs.  IV.  lil,  i).  10:  pepeo  od  junice). 
la  nasi.  isp.  grlirin. 

Junijf,  )«.  jiDiiiis,  mjesec  lipanj.  —  Mjesec  junije. 
Glas.  11,  1!U.  ridi  juii. 

Jitnik,  m.  Ainautsko  selo  u  Reci :  I  pokiipi  Rckii 
i  Junihi.  Rj. 

JAnos,  m.  u  pjesmi,  vidi  mlailit' :  .ledaii  jiinos  Kra- 
Ijevi**!!  Marko.  l\j.  od  o.i)i.  od  koje  je  junak  {jun  = 
mladj.  —  rijeci  •'  tiiki  nasi,  kod  bogatoS. 

Jdnj^a,*  f.  n.  p.  masla,  t  j.  oka  i  po  (u  Srbiji  i  ii 
Bosni),  eii(  Mass  fur  liindschwitlz  im  Geieivhie  von 
I'/s  oka.  Rj.  —  TrSii'ani  davali  su  mu  (citluk-sahi- 
biji)  .  .  .  na  ku<?u  po  junj(ju  niasla.  Rj.  8"2()a. 

J(l|ikil,  /'.  (u  Baranji)  vidi  jufka.  Kj.  za  p  mjesto 
f  isp.  f. 

jttr,  (po  zap.  kraj.  ii  kr.icaiia)  schon,  jam,  cf.  vei. 
Rj.  xudi  jnrvo.  —  Tako  ini  bija.'pju)-  i  navistio  me.itar 
ncbe.ski.  F.  Lastiii'.  Kada  je  jur  blizii  sunt.  P.  Ra- 
doveie.  Jur  sani  Maiku  dao  zapovijedi.  Osvetn.  ARj. 

rv.  (;>s(ib. 

tinraj,  .IVirja,  in.  Gcorgius.  vidi  Ojura^j  (Gjur^a). 
hyp.  Jure,  JuiiJa.  —  Sveti  ,lur(ij  mneeiiik.  M.  Div- 
kovic'.  U  erkvi  svetoga  Jurja.  B.  KaSi(''.  Jurja  Sti5- 
pnnii'a,  Jitrjo  Radivojevi^^a.  Mon.  serb.  ARj.  IV.  (iSTb. 

jAriit,  juiiUa,  m.  (u  vojv.  po  varosima)  der  Jurut. 
jurdiu.t;  Mojim  .^orom  nikad  blata  nema  sve  .^valeri 
na  Stikla  razneli,  advokati  i  mladi  jiirati.  Rj. 

J6rc  (Jure),  111.  lu  Bosui)  h;ip.  od  Gjorgjije:  Do 
podne  Jure,  od  podne  .\le.  Rj.  iakva  hyp.  kod  Ale. 
—  Da  moj  brate,  Jure  barjaktare!  Npj.  3,  419. 

jrtrf'iijc,  II.  —  1)  ridi  tjeranje.  Rj.  —  2)  radnju 
kojoiii  tko  juri  kudu,  tri^i. 

ji"lrg<>ta,  /'.  dugaeka  tikva,  koja  se  zelena  kuha  i 
jeile,  I'laschcn-Kilrbiss,  cucitrbitue  genus,  cf.  tikva 
Rj.  ridi  i  buiuleva  3.  —  Jurgeta  (Trorapeten-Kiirbiss), 
ona  je  vilo  duguljasta  .  .  .  jiirgete  zelene  po  varosima 
uadijevaju  se  mesom  i  kuhaju  za  jelo.  Rj.  739a. 

jftrT.s,*  m.  der  Sturm,  impetus,  cf.  uriS.  Rj.  —  Taj 
<5e  juri.s  hez  uzinuka  cinit'.  Rj.  774a.  Pa  juris  mi 
tijey  ucini.  Kpr.  187.  Ujedanput  break  udari  iz  jezera, 
kad  imaS  5ta  i  vigjeti!  azdaba  sa  dvije  glave,  pu  juris, 
pa  ib  sva  tri  (eareva  siual  proiJdere.  188.  A  ti  Turke 
juris  ucinise.  Npj.  4,  82.  Juris,  brate,  da  im  udarimo, 
da  se  kuci  ni  vratiti  ne  6e.  4,  101.  Jala  karda.^,  juris 
na  dusinana!  4,  174.  Dignu  se  na  Jagodinu,  i  kako 
dogju,  odmab  udure  na  juris,  kao  i  na  Eudnik. 
Daniea  3,  1(57.  Srbi  uznui  Beogradsku  varos  na  jtirii. 
MiloJ  8.  Da  udare  na  sanac  juri.sem.  104. 

Jiirisa,  m.  ime  muSko.  Rj.  hyj).  od  Juraj  vidi 
Gjurisa.  —  takva  hyp.  kod  DabiSa. 

jiirisaiijc,  n.  das  Stiirmen,  oppugnatio.  Rj.  verb, 
od  juriSati.  radnja  kojom  tko  jurisa.  I'oslc  dugoga  i 
straJnoga  boja  i  jurisanja  uhvate  Turci  Koeu  ziva. 
MiloS  3. 

jurisati,  Sam,  v.  iinpf.  stiirmen,  impiigno.  Rj.  v^idi 
uriiati,  urisivati.  ciniti  juris,  v.  pf.  juriSiti.  —  Ele 
su  oni  gledali,  kako  Turci  na  ove  jurisuju  i  ovi  se 
brane.  Milos  15. 

jiirisiti,  jilrTsim,  v.  pf.  stiirmen,  impetum  facio.  Rj. 
uciniti  juris,  v.  inipf.  juriSati.  —  Al'  eto  se  pomoli 
aidaha  sa  tri  glave,  pa  na  IjraiJti  jurisi,  da  ih  sva 
tri  proidere.  Npr.  189.  Nije  1'  majka  rodila  junaka, 
da  potrgne  jatagana  noza,  da  jurisi  na  most  megju 
Turke.  Npj.  4,  338. 


jiirili,  jurTm.  —  7^  pre?(/=rMo.  nWi  tjernti.  Rj.  .«7i). 
i!«</(  kod  gonili.  v.  pf.  slui.  o.ljiiriti  1,  pojiirill.  pro- 
Jiiriti  1.  —  Idii  po  kueama  te  jure  :ene  <la  im  iziii'Hu 
Jto-za  jelo  ili  za  pice.  M.  lij.  Milieevi(?.  Ko  hrtovi 
kada  zeca  jure.  Osvetn.  ARj.  IV.  fi'.lla.  —  'J)  iirpre- 
laznn.  tri-uli,  kao  leljeti.  v.  pf  jurnuti.  r.  pf  hIo:. 
dojurili.  odjuriti  2,  projuriti  2.  —  Oivore  vraln  nli 
pored  kiu'e  jura.sc  rebi  kao  da  joj  je  tii  mnlica!  M. 
Gj.  Milii'evii"'.  E  Novica,  li  ijcs  jurit  nu  topovc  bojne. 
Osvetn.  A  vogjen  siirovim  nagononi.  jiirio  jc  kno 
razjareni  vuk.  .M.  P.  Supninin.  .\Rj.  IV.  lUdb. 

jCirniiti,  juruem,  r.  pf.  kao  udnrili,  navaliti  iijedsu 
put,  angreifcn,  aggrcdior.  Rj.  c.  im/if  jurili  2.  — 
Jurnuse  da  ib  otmu.  Vrata  istavise  i  jurnuic  uniilro. . 
Mebmed-Ali-pa.4a  otvori  vraUi  i  sa  svima  svojima 
jurnu  iz  kule,  vikniivSi  ...  M.  Gj.  MilideviO.  AKi. 
IV.  692a. 

•IQro.^,  m.  vidi  Uro5.  Rj.  UroS,  i  g  pridjevenim 
sprijeda  j:  Jilros.  Osn.  359.  —  imena  s  takvim  iiaxt. 
kod  Bjelo^. 

•Idriik,  HI.:  Sve  Jitruke  i  Hugare  nilade.  Rj.  cf. 
Pomak?  Rj.^  XXXIX.  —  Juruk,  Bugarin  zakona 
Turskoga.  Npj.'  4,  350. 

jftrvc,  allcrdings,  omnino.  cf.  Jamafno,  zaista.  Rj. 
jur-ve.  za  doduim  rijeccu  ve  isp.  jed-va.  Korijeni 
188.  jurve  ziiaci  upravo  sto  i  jur.  za  znacenjc  knjc 
joj  daje  Vuk,  nema  Jiotvrdo,  ka:c  Jludmant.  .\Rj. 
IV.  (;93b.  —  Jere  je  imao  jurve  zlii  odUikii.  .\.  Bai'i?. 
Jurve  brat  bratu  ne  eini  vjerno  ni  uzdano.  M.  Div- 
kovie.  Kako  jurve  rekosmo  ozgor.  M.  Dobretie.  Hrvat 
zive  jurve  njemSki.  J.  Kavanjin.  Jurve  znailete  da  su 
dvi  zapovidi  od  Ijubavi.  F.  Lastrie.  Da  su  ji(i-ie  za 
putovanje  pripravni.  K.  Pavi(;.  Ueiniti  pokoru,  kada 
bude  jurve  star.  P.  Posilovif'.  Ah !  te  tko  bi  mcni 
dao  krila  da  jurve  onamo  uzlctim  I  (ij.  RapiC-. 

jjk.sica,  /.  deni.  od  juha.  Rj.  vidi  corbica. 

JAsko,  trt.  ime  musko,  hyp.  od  Jug?  i.sp.  takva 
hyp.  kod  Bosko.  —  it  prczimenu :  .Mkom  kuca  Jus- 
kovie  Matija.  Npj.  4,  382. 

jiltarce,  n.  dcm.  od  jutro.  Rj. 

jiktarnJT,  adj.  (u  C.  G.)  Morgen-,  matulinus,  cf. 
jutrenji;  I  istekla  jitteriya  daniea.  Rj.  ridi  j  jutra.^nji, 
julreni,  jutrnji. 

Jtttkiuja,  f.  .Tiidin,  Judaea.  Rj.  vidi  Civutka,  gdje 
su  i  syn.  isp.  .Iilda. 

jntraSiijT,  adj.  sto  pripada  jutru.  vidi  jutarnji,  i 
syn.  ondje.  —  Od  .sabaja  jutrusnjega,  zlo  mi  jutro! 
do  zapada  sunaJnjega,  ilje  mi  sadek!  ne  bi  sestra 
pobrojala   mnoge   jade.  Kov.  107.  Molitva  jutrasnja. 

1.  T.  Mruavic.  ARj.  IV.  G95a. 

jtttreiiT,  adj.  sto  pripada  jutru.  ridi  jutarnji.  i 
syn.  ondje.  —  Kakono  se  poznaje  i  daniea  zvijezda 
megju  -svijem  zvijezdama  na  istoku  jutrenome!  Kov. 
123.  Stivenje  jutreno  dneva  prvoga.  M.  Zorieie.  ARj. 
IV.  (i95a. 

jfttrenja,  /".  die  Mette,  sacra  matutina  (antelucana): 
Na  jutrenji  i  na  leturgjiji.  Rj.  vidi  jutrenje.  juirenja 
sluzba  Bozja.  —  U  Risnu  se  u  crkvi  poslije  jutrenje 
Ijube  na  Boiie  ujutru  .svi  jedan  s  drugim.  Rj.  35a. 
Drugi  dan  vaskrscnija  ko  ne  ode  u  crkvu  na  jutrenju, 
Onega  ho(5e  da  poliju  vodom.  Rj.  55a.  .\  kad  bude 
na   vaskrsenije,   i  budemo    na  jutrenji   scetoj.   Npj. 

2,  159. 

jtttrcnjo,  11.  ridi  jutrenja:  Sva  gospoda  do.'la  na 
1  jutrenje.  Rj.  —  Poranio  Milie  barjaktare  iiu  jutrenje 
MiljeJcvei  crkvi.  Npj.  3,  515. 

jtttreiije,  ».  verb,  od  jutriti  se.  stanje  kojc  hira, 
kad  se  jutri. 

jfttrpnjT,  adj.  vidi  jutarnji.  Rj.  t  syn.  ondje.  — 
Ne  boji  se  lisica  vecernjega  hvalioca,  nego  jutrenjega 
ranioca.  Rj.  .Jutrenja  rosa  padala,  mene  je  vibi  dojila. 
Npj.  1,  ti5.  Bi('e  kao  svjetlost  jutrenja,  kad  siince 
izliizi  jutrom  bez  oblaka.  Mojs.  II.  23,  4.  Govorih  ti 
1  0  sluzbi  jutrenjoj  i  vecernjoj.  DP.  370. 


jutritise 


—  496 


1.  k 


jntriti  se.   iuiri  se,  r.  r.  impf.  posUfjati  jutro.  u  | 
Slullii  I  liieiu  "oriri.  v.  pf.  flo:.  od-juiriti  so.  po-oii  — . 

\\'  •  ,-;-  ,i.1avno  pocelo  bilo  jutnti,  kail  smo  jiosli. 

.1.  1.  AKj.  IV.  tiytJa. 

jil'  .   sto   pripiiihi  jiitrn.   ridi  jutarnji.    i 

KaJ  jittriiji-  nunce  oirrijido.   Nuj.   4, 
;■  kako  jhOhju  rosti.  DTosl.  til.   Kail  pje- 
vaiui  .laiiiino  :rijt-de  jiilrujc.  .lov  oS,  7. 

jfttro,"  »i.  Kj.  liiii  uiro,  objutro. 

i.  Mor<itii,'ni(i)ie.  Rj.  —  1)  u  imm.,  iltit.  i  (ikin>.: 
1'iu.i  da  ti  :lo  jutro  ue  dosrje.  Posl.  24G.  Starije  je 
JHtro  od  vt-iVra.  i^Kad  se  o  Oemu  ii  vei^e  ra/goyara, 
p.<ik  se  ostavi  do  u  jvitru  da  se  odredi).  2y4.  Cesta 
.<H  jiitrii  i  veOeri.  (Kad  se  govori  o  Oemu  Jto  treba 
svaki  dau).  340.  Jcdno  jutro  uskrseuje  dogje.  moja 
r.i:nk:i  .!o  pred  erkvii  pogje.  Npj.  2,  13.  Kad  u  jutru 
niulo.  '2.  t>7.  Vigje  zeta  jutru  na  uranku. 
-ji.  Sim.  3(>4.  praua  tome  je  iovo:  NaSli  sii 
ga  jn<rn  H<i  ■■'okuku.  '2,  239.  Sto  iijaku  sanak  kazivao 
u  iabljakii  jutru  na  pohodu.  2,  M2.  isp.  ."^iut.  36ti). 
Te  on  njimn  dohro  jutro  daje:  iDohro  jutro,  kunie 
i  gevere!'  2.  SSV.  O  Jsiksici,  Ho  vam  jutro  bilo! 
al'  Oujete,  al'  se  ne  brinete?  2,  CO.").  —  2)  iitstruin. 
jutrom  poka:uje,  da  sto  hiru  dok  jutro  traje:  Turski 
konji  noge  iskidase  Jetajui?i  jutrom  i  vererom.  Npj. 
:i.  52.  Bit'e  kao  svjetlost  iiitrenja,  kad  suuce  i/.lazi 
jutrom  be/,  oblaka.  f^imi.  11.  23,  4.  tSve  Slo  se  javlja 
jutrom    i  veOerom  ti   budis  da   slavi   tebo.  Ps.  65,  8. 

—  3)  s prijidJozimii.  —  a)  do  .s  (jcii.:  Keka  ue  ostaje 
uiita  do  jutru.  Mojs.  111.  7,  15.  amo  idc  i  ovaj  jiri- 
m.ier:  Jed'te,  pijte,  do  u  julru,  Turi-i!  Npj.  3,  39.  — 
/<)  iz  .<  <ien.:  Iz  jufra  se  vidi  kakav  ce  dan  biti. 
I'osl.  ;»9.  i'esto  u  veoe  place  koji  se  iz  jutra  smijao. 
;U<j.  —  c)  od  .s  geti. :  Bili  su  se  od  jutra  do  mraka. 
Danica  5,  44.  —  tt)  »  s  gen.:  s  jutra  vidi  sjutra.  — 
e)  za  s  gen.:  Te  se  nosi  sa  jutru  rakija.  Npj.  3,  6. 
ovumo  ce  ici  i  ovaki  primjeri:  Neka  za  tri  jutra 
popije  na  Jte  srca.  Npr.  262.  Tiha  roso,  ko  ne  padaS 
na  me?  Padala  sam  za  dt-a  jutra  na  te.  Npj.  1,  489. 

—  t)  u  •>'  akus.:  Poc-inu  Jane  ranjena,  u  vefer  tuina 
umrije,  ;«  jutro  mladi  ^lilenko.  Npj.  1,  312.  Kad  u 
jutro  jutro  osvanido,  Bajo  kupi  mlade  Golijane.  4, 
3-S5.  Kad  u  jutro  bio  dan  osvanu,  podranila  Jovanova 
majka.  Here.  5.  I's/j.  u  .s  lok.  nize  pod  b.  —  ff)  na 
.«  lok.:  Ode  pravo  caru  Cestilonie,  na  jutru  mu  nazva 
dobro  jutro.  Npj.  2,  173.  —  h)  u  .s  lok.:  U  jutru, 
morgen,  eras:  dogji  u  jutru;  kad  bude  u  jutru.  Ej. 
Kad  ujutru  ustanu,  uajprije  otide  jedno  te  donese 
vode.  Rj.  34b.  Kad  u  jutru  zora  zab'jelila.  Npj.  2, 
44.  Pravo  ode  ka  Bolunu  gradu  baS  u  jutru  u  svetii 
negjelju.  2,  383.  Kad  «  jutru  jutro  osvanulo.  3,  420. 
U  jutru  kad  svanu,  otpustiSe  Ijude.  Mojs.  I.  44,  3. 
isp.  u  s  aku.i.  povise  pod  f. 

II.  (u  vojv.)  (fer  Morgen.  das  Juchart,  jugerum 
(u  Srbiji  se  kaze  dan  oranja).  Rj.  ridi  i  dnina  (oranjal, 
lanae  zemlje,  plug  zeinlje,  ralo  zemlje.  (.sp.  ral. 

jOtroklf'k,  m.  (in  einem    mttthwilligen  Sdierzc  aU 


Arznei  angerathen)  der  Mcn.<schenkoth,  stercus,  q.  d. 
dtr  .Morgenhovk :  A.  Boli  me  zub.  B.  Metui  male 
jutrokhka.  Kj.  jutro-klek,  iovjeija  iiecist.  rijcr  pro- 
stai-ka  nacinjcna  po  tome  ito  seljaci  iduci  \\  jutru 
nitpolje  iuic  (kao  khve)  sa  kucow. 

JQtros,  jntrSsko,  heute  friili,  hodie  mane.  Ej. 
jutro-s.  sloieno  od  jutro  i  sturc  zamjenicc  cb  (=  ov(^j) 
=  jutro  oro.  i.fp.  ke  dodatak.  —  Blago  meui  jutros 
i  do  vijeka!  Npr.  102.  Da  Bog  da  mi  svaka  sre6i 
posahnula  i  ne  iniala  napretka  kao  ova  slamka  po 
jutrun!  iprekinuv.ii  slamkii).  (Zakletval.  Posl.  47.  Sva 
trojica  jesmo  pobraiimi,  sva  trojioa  jutros  nciienjeni. 
Npj.  2,  234. 

jntrosnjT,  adj.  ron  diescm  Morgen,  hujus  mane: 
Pomozi  Bo?,e  i  jutrasnje  jutro  (reku  u  Risnii  pre- 
krstivSi    se   ujutru   put   istoka).  Rj.  Uto  je  od  jutros. 

jfttrosnjica,  f.  M'a.t.ter  ron  heute  friili,  aipia  hausta 
lioc  mane:  A  moja  bi  majka  ./!(Y?W)i./(CM  pila.  Rj.  ju- 
trosnja  tvdu.  xuprotno  sinoi'nica,  sinotnjioa. 

jtiva,  f.  vidi  juha.  Rj.  «  krajevima  gdjc  se  glas  h 
u  gororu  pntrara  n  v. 

jltzaii,  jiizna,  adj.  ju^m,  adj.  Rj.  .Ho  pripuda  jugu 
(I  i  2).  —  Juznv  vrijeme,  vidi  jugov.  Ej.  xiidlich, 
meridionalis.  Ej.  Bjelojug,  juzni  rjctar  hex  kiie.  Rj. 
29a.  Bolje  je  bozic  kuzau  iiego  juzan.  Posl.  22.  .fuznu 
bo~icu  i  prijateljskom  kolai-u  ne  valja  se  radovati. 
115.  Juzni  Srbi .  .  .  sve  amo  pn-ko  planina  k  sjeveru 
zovu  Morava.  Npj.  4,  320  (Vuk).  Nai'ini(?e5  Irijem  Sa- 
loru  na  juznoj  strani.  Mojs.  11.  27,  9.  Koji  se  trude 
bolje  poznali  staru  bistoriju  i  knjiievnost  juznili  Slo- 
vena.  Ead  9,  iy3. 

jiizarkn,  /'.  konoplja  juzarka,  visoka  debela  ko- 
noplja  od  kojc  se  sm'u  konopci  i  druga  uza  (oko 
Niial.  M.  Gj.  Milieevic.  AKj.  IV.  702a.  j-u«arka,  po- 
stanjem  od  juic  (kaho  inia  Stulli)  =  \ii.e. 

jftzeujc,  n.  das  Einfallen  des  Thauueiters,  solutio 
niriiim,  glaciei.  Ej.  t'crfc.  ot?  juziti  se.  staiije  koje  biva 
kad  se  juzi. 

jDziiia,  f.  I' Jit  jugovina.  Rj.  juzno  vrijeme,  od  ko- 
jeya  se  topi  snijeg  i  led. 

j&iiti  se,  juzT  se,  v.  r.  impf.  u.  p.  vrijeme,  e» 
iliauet  auf,  solvitur  nix  et  glacies.  Rj.  kad  se  topi 
snijeg  i  led.  v.  jjf.  sloz.  objuiiti. 

jllZu6isto(-llT,  adj.  juzuo-istotni,  sto  pripada  jxi- 
znomu  istoku,  jugoistokw.  vidi  jugoistocni.  —  Kuska 
grana  juzno-istocne  polovine  razdijeli  se  na  dva  je- 
zika.  Rad  1,  108. 

Jiiziiosli\venskT,  adj.  Ju^no-slaveuski,  sto  pripada 
juznim  Slavenima.  —  »(.'est«  pak  u  uaSerau  (ju'zno- 
slavenskome)  jcziku  znafii  .  .  .  :  komadvi  ili  i>dijel».  Pis. 
4.  Frema  juznoslavenskomc  crkveuom.  Posl.  XL\'1I. 
vidi  Juznoslovenski. 

•luznosldvLMiskT,  adj.  Juino-slovenski,  sto  pripada 
juznim  Slorenima.  —  !»lajber  .  .  .  jednu  naziva  juzno- 
slovenskoni  a  drugu  ruskom.  Ead  1,  108.  vidi  Juzno- 
shivenski. 


K. 


I.  k,  2.  ka,  Kj.  prijedlorj.  —  U  treiem  pade'zu 
»  ovim  prijedloyom  rijec  pokazuje  da  se  neSto  m\6e 
onamo  gdje  je  ono  Sto  ona  sama  ■/.naii,  ili  da  je 
onamo  obmuto  ili  upravljeno  (i  u  prenesenom  smislu). 
—  1)  zu,  ad:  k  meni,  k  vama  (i  samo  meni,  vama). 
Kj.  Kad  pogje  t  crkvi.  Rj.  30a  (u  Rj.'  35:  Kad  pogje 
erkyil.  ObruuvSi  se  ka  kazanu.  Rj.  .S04a.  HtJine  pli- 
vati  ka  kruju.  Npr.  37.  (Jnda  re<':e  najstariji  k  ocu  : 
•  Habo,  liO(^u  da  me  ieniS..  60.  PuSti  ga  u  kamaru 
ka  yjcvojci.  86.    Potrdi   brie   bolje   ka   kuritu  te   ga 


digne.  130.  Idemo  ka  kralju.  164.  Dogje  /.'  tiua- 
rimu  .  .  .  ona  otide  k  .ivinjarima  .  .  .  onda  ona  otide 
ka  govedariina.  176.  Oarevif;  pogje  ka  vratima.  195. 
Kad  dogju  vile  k  ocima.  (Kad  uogje  do  nevolje).  Posl. 
116.  Ne  valja  svaSto  A'  srcu  primati.  195.  Tako  mi  pri- 
jatne  bile  molitve  ka  gospodu  Boiju!  304.  Kit  sa- 
toru  Uro^a.  Ti  otidi  ka  Vrgorcu  gradu.  Rj.  257a.  (ii 
nurodnih  pjcsama).  Junaci  su,  le,  k  iyri  dosli,  le,  le, 
leljo  le!  Npj.  1,  276.  Srbija  je  gotovo  sva  brdovita... 
1  po  velikim  brdima   k   Busni  i  k  Ercegovini .  .  .  ima 


3.  k 


—  an 


kuekaiiju 


i  jelove  i  borove  (5ume).  Daniea  2,  27.  U  torn  su 
ge  Tiiiri  jednako  prepravljali  k  ralu.  MiloS  32.  Pravi 
predffovor  k  urome  i:d(utiju  iiasijeh  uarodnijcli  pje- 
sama.  Npj.  1,  V.  l!i  i;las  (TOs[iodnii  k  njcmit.  Djd.  .\p.  7, 
31.  Iiiia  jiiiji'h  /.■  amrii.  Jov.  I.  5,  1(5.  Da  (;uva  put 
ka  drretu  od  zivota.  Mois.  I.  3,  24.  Neka  so  spusti 
ta  mejrja  ka  Jurdanu.  IV.  ."54,  12.  Po  koniadi<'  alavio 
ka  hljelni  izabianoni.  DP.  8.  Prenosi  uas  od  plai'a  .  .  . 
ka  ijlasu  koji  prosvjetljuje,  k  veselouni  ijlusu.  7.'). 
Ljubav  k<i  svukumu  naprctkn  narodiioinu.  Ojiled  VII. 

—  2)  ziiacenje  ono  (pud  I)  mo?,e  so  prenijeti  i  iia 
vrijeme;  rijc-t-  h  piijedlojrom  k,  ka  pokaziije  primi- 
canje  vremeua  onojja  kojc  oiia  .sama  znat'i.  —  (Jje- 
vojka  se  veseli:  UdaOu  sc  k  jeseiii.  Rj.  4S3.  Kad  je 
bilo  k  vcceru,  pofrju  lijogati.  Npr.  118.  Vodi  kolo, 
moj  rukav;  ako  i^taka  inn  biide,  bii'e  k  Ijetii  jo5  i 
Stan.  (Pripovijeda  sc  da  je  u  kolu  podvikivala  ne- 
kaka  zloprelj.a).  Posl.  37.  —  isp.  iSint.  3()(i — 372. 

2.  k,  dodatak  gdjekojim  rijeci.  Ka,  ke  i  k,  Sto  sc 
dodaie  kad  kad  dnifjim  rijecima.  kao  da  bi  im  se 
utvruilo  znai'enjo :  ouda/r,  ovpjenaA-,  odik,  polafc  (po), 
napolaA".  Korijeni  31.  vidi  i  sadek. 

3,  ka',  —  J)  u  pjesini  mjesto  kuko  3:  Evo  iina 
tri  podiiic  daua,  ka'  je  Janko  tame  dopanuo.  Rj  — 
Evo,  vilo,  dvaiiaes  godiua,  k(t'  siuo  u  rat  s  lijelo- 
pavliciiiia.  Npj.  4,  123.  Pa  su  Srbi  rasirili  ruke,  ka' 
8u  svoga  knjaza  dobavili.  5,  73.  —  2)  mjesto  kao: 
Miniatar  .  .  .  malo  se  ka'  i  prepaiic.  Npr.  263.  Hijeli 
se  ka'  i  Ciganska  majka.  Posl.  12.  Ja  idob  po  svijetu 
ka'  i  ic\a  po  cvijetii.  Kov.  70.  ridi  ko,  k'o. 

3.  ka,  rijecca  sto  se  do<bije  kad  kad  drugim  rijecima 
kao  da  bi  iiii  se  utvrdilo  znatenje:  mcneku,  tebeA((, 
mcnit«,  tebiA«,  njemuA'a,  sadcta.  Korijeni  31.  Gje- 
koji  dodaju  u  gen.  dat.  aceus.  i  u  loc.  jedu.,  i  u  dat. 
i  loc.  muoi.  ua  kraju  ka,  kar,  kurciia,  n.  p.  menU'H, 
menikar,  menikdrcna ;  teblA'K,  meneka,  iijegilka,  i  t.  d. 
(u  muJkome  i  srednjem  rodu).  Rj.'  L.  Meneka  ne 
kudi  drui^.ina.  Npj.  3,  384.  Ucuvaj  se  od  grada  Zvor- 
nika,  da  tebeka  Turci  ne  prevare.  4,  288.  vidi  kar, 
karena. 

4.  kit,  gen.  koje.  —  relativna  samjenica  zenskoga 
rodu  u  jedn.:  u  starom  hrvutskom  jeziku  prema  sa- 
dasnjcm  ohliku  koja.  vidi  ki.  —  Zena  je  samo  dobra 
ta  ka  jezika  ne  ima.  DPosl.  159.  sad  se  u  knjiscv- 
nomu  jeziku  )te  upotrchljava. 

kiMta-dnhija*,  m.  Unterdahiu.  Poslije  smrti  IladJSi- 
Mustaj-paJiue  u  Biogradu  su  bile  eetiri  velike  daliije, 
koje  su  sav  Biogradski  pasaluk  izmegju  sebc  bile 
podijelile,  a  oni  su  opet  imali  svaki  svoje  kaba-da- 
liije,  tako  je  n.  p.  !^ain-avdija  bio  kaha-dahija  Fo- 
cieev.  Rj.  —  Kaba-daije  su  se  zvale  manje  daije, 
koje  su  bile  pod  ovinia  velikim.  Za  kaba-daijama 
su  isle  bimbaSe.  Danica  3,  145. 

kiYltan,*  kab.lna,  m.  «At.  ARj.  IV.  708.  vidi  kaba- 
nioa,  (  si/n.  ondje.  —  Za  uboga  covjeka  kaban  od 
dubre  srite,  kuea  od  dubovine,  Casa  od  srebra,  a 
lonac  od  mjeda.  DPosl.  153.  Kuban,  kabanica,  i  u 
Mikalje  a  za  njim  i  u  Stulica.  XII. 

kabiliiii-ii  ^kabanica)*,  f.  der  Mantel,  pallium,  cf. 
plaSt:  Kabanica  kuca  bez  Jljemeua.  Rj.  vidi  i  kaban, 
japund/ie,  ogrnae,  ogrnjaC,  ogrtac.  —  Mugax-kaba- 
nica.  Rj.  46a.  (Bugarska  kabanica).  Divan-ia6«»uc((. 
Rj.  118a.  Prigriinti,  priyrtati,  u.  p.  kabanicu.  l*j. 
588a.  Obukose  mu  skerletnu  kabanicu.   Mat.   27,  28. 

kiVbao,  kabla,  m.  —  1)  der  Waasereimer  (Kiibel  ?), 
aquuli^  uriia.  Rj.  drveni  sud  za  vodu.  dem.  kablic. 
augm.  kablina.  vidi  (Sabar,  kova,  kravljaca,  pucerica, 
romijenia,  rumendiSa,  sic,  vedrica  1,  vedro  1,  vidra  2. 

—  Kad  sc  kidiao  rasalinc  ua  suneu,  pa  ne  moze  da 
drii  vudu,  ouda  se  metue  u  vodu  da  zabrekne.  Rj. 
164b.  Koba,  diiguljasta  dna  kabao,  u  kojemu  se  drii 
i  nosi  maslo,  skorup,  med  i  t.  d.  Rj.  280a.  Stru^.njak, 
kubau  u  koji  se  ovce  na  struzi  muzu.  Rj.  721a.  i>Ti 
samo  jedun  kabao  izvuci  iz  bunara«  .  .  .  izvude  kabao 


^'?fp-.^.P/-  211-  -  2)  (u  Dalm.)  vidi  niuzlini.  !<].» 
vidi  1  UiJSva,  t  syn.  ondje. 

ki\l>ar(>,*  /'.  pi.  vidi  toko.  Rj.  «y,i.  kad  toke.  dem. 
kabarice. 

kabari<-(>,  f.  pi.  dem.  od  kabare.  —  Sve  po  dibi 
■>utne  kabarice,  vrlo  silne,  al'  od  auliog  /.lata.    HNpj. 

kabast,  adj.  vom  grossen  Urn  fang,  luU  patens: 
nije  tcsko,  ah  je  kubasto  (n.  p.  vreda  vune  ill  perja). 
hystv  je  lako  a  zaprcnia  vinogo  prontora.  mprotno 
sprelan.  u  prenewnom  .fmislu.  kao  velik:  Zanietnut 
cu  kabnsto  vcselje.  II.Vpj.  3,  458. 

kiMilar,  kabliira.  ,«.  der  Kufnet,  opifex  urnarum. 
Ky  ko,)i  gradi  kahle. 

Kiiblar,  Kabhira,  m.  planina  ii  Srbiji  vife  Ca6ka 
na  hjevoj  slrani  Moravc.  Prema  Kublaru  jc  s  onu 
stranu  Morave  Ovcar.   Rj. 

kabliin'v,  kabliirov.  adj.  des  Kiifners,  urnarii. 
Rj.  sto  pripada  kublaru. 

kiiblar.>ski,  adj.  der  Kilfncr,  urnariorum.  Rj.  sto 
pripada  kablurima  Hi  kublaru  kojemu  god. 

kablica,  f.  eine  Art  kabao,  fiir  .Milrli,  Kiise,  f(i«is 
genus  lacti  aut  caseu  udservando.  Rj.  nekakav  kabao 
u  kojem  se  cava  mlijeko  Hi  sir.  dem.  kablicica.  — 
rijec  kablica  u  znaicnju  nije  dem.  prema  kabao  ncgo 
je  7iastavkum  ka  (c-)  znaccnje  rijeci  kabao  prcne- 
senij  na  drugu  stcur  iste  rrste.  isp.  Osn.  318. 

kablicica,  /'.  dem.  od  kablica.  Rj. 

kablic,  m.  dem.  od  kabao,  das  Eimcrchen,  urnula: 
isjekao  ga  na  kublice  (ispresijecao  ga  na  onake  ko- 
m.yle  kao  Uo  je  kablic.)  Rj.  —  Pak  trgoJe  noic  od 
pojasa,  u  kublice  bega  uciniie.  Npj.  3,  376. 

kiUtlina,  f.  —  J)  augm.  od  kabao.  Rj.  —  2)  im 
Miihlbau  eine  Einsatzriihre.  tubus  immissus  canuU. 
Rj.  u  vodenice  kasii'are:  Badanj  se  namjcsii  ua  skok, 
pa  se  dolje  u  uiSenui  kraju  udari  u  nj  kablina,  koja 
se  utvrdi  drvenijcm  klinima  da  ne  mo?.e  ni  ispasti 
niti  se  lasno  izvaditi,  te  tako  badanj  postane  dolje 
jo§  tjeSnji,  a  da  bi  bio  joi  tjesuji,  u  kablinu  se  uda- 
raju  tuljci:  kad  ima  dosta  vode,  ve6\,  a  na  manjoi 
vodi  manji  (u  koji  se  ni  ruka  ne  moze  uvui'i),  a  kaa 
vode  ima  vrlo  mnogo,  onda  se  izbije  i  veliki  tuljac, 
pa  melje  ««  kablinu.  Rj.  lib. 

kilca,  f.  Rj.  kiica  (osn.  u  Ka^i.,  od  tugje  rijeii). 
Osn.  347.  dem.  kacica.  —  1)  die  Kufe.  Wanne,  la- 
brum.  Rj.  vidi  kada  3,  badanj  2.  —  Vurnica,  kaca 
ukopana  u  zemlju,  u  kojoj  opancari  kozc  zaiui'.uju. 
Rj.  54b.  Zukiseliti  kacu,  da  zabrekne.  Rj.  17(>b. 
Kupiisura.  n.  p.  kaca.  Rj.  316b  (kaca  za  kupus). 
Mcdenica,  kaca  za  med.  Rj.  3.')0b.  Sirna  kaca.  Rj. 
681b.  —  2)  (u  Banatu  oko  TemiSvara)  svako  bure, 
h'uss,  dolium.  Rj.  —  Kuca  je  (pod  I)  upravo  svaka 
odozgo  bez  dna  i  stoji  uspravo,  i  ponajviJe  je  u  dnu 
Sira  nego  u  vrhu.  —  Bare  je  (kaca  pod  2)  zadniveno 
s  obje  straue,  i  stoji  poloSke,  pa  odozgo  na  srijedi 
ima  jamu  na  koju  se  pit'e  u  nj  Ijeva  i  nategom  iz 
njega  vadi,  i  koja  se  vranjem  zavranjuje;  a  sa  strane, 
na  duu  ima  iep  na  koji  se  pice  iz  njega  toci ;  ono 
je  svako  na  srijedi  dcblje  ili  .lire  nego  na  krajevima. 
Rj.  vidi  bacva,  barilo,  bremenica,  cobanja,  d;2ban,  fu- 
cija,  zbau,  ?,banj. 

kacida,  /'.  (u  Boci)  der  Helm,  cxssis:  Na  glavi 
mu  srebrnu  kucida,  na  kacidi  triest  perjanica.  Rj. 
od  Lat.  cassida.  kapa  od  metala,  n.  p.  od  mjedi.  vidi 
kaciga.  Jljem.  isp.  kasket. 

kilciffa,  f.  ridi  kacida,  Sljem.  isp.  ka.iket.  — ■  Mi 
koji  smo  sinovi  dana  da  budcmo  trijezni  i  obuceni 
u  oklop  vjerc  i  Ijubavi,  i  .s  kacigom  nada  spascnija. 
fSol.  1.  5,  8.  (galeum  spem  salutis;  mit  dem  Helm 
der  Hoff'nung  d-cs  HeilsJ.  isp.  Metnu  mu  na  glavu 
kupii  .svoju  od  mjedi.  Sam.  I.  17,  38  (galeam  aeream ; 
ehcrnen  Helm.) 

k^ckainje,  n.  das  I'ropfeln  (Abfallen  des  Gewinns) 

32 


kackati 


—  498  — 


kad 


,)i(W,  luceiti  adttnttts.  Rj.  rerh.  orf  kac- 


h, 

karkali.  kiickii.  t'.  impf.  tropfehi,  htceUum  niut: 
knoVn  pnra.  Uj.  dan.  od  knpati.  hi:e  .sc  at  dobituk 
II  i III,  gto  kiio  po  mulo  kiipljf.  r.  pf.  kacnuti. 
vpod  prsta  kackdt'.  DPosl.  81. 

kitcuuli.  kiicucm,  r.  pf.  prem<i  v.  impf.  kackati. 
dfiii.  ('</  kamiti.  —  yKurni  mi  ^edanput  da  lacneru 
dvaput.«  t>.  Xovakovii'.  ARj.  ]^  .  711b. 

Kara,  /".  vidi  zuiija,  StuUi.  —  On  prevrai^a  drvlje 
i  ktunenje.  dok  je  uaio  kiicii  jedova<?u.  HNpj.  2,  59. 
goruri  ,<e  u  .yVc.  i/rr. 

km'amnrar,  m.  drvo  kojim  se  mijeSa  kacamak.  Lj. 
V.  Stojanovic.  ARj.  IV.  712a. 

kaiitiuak,  m.  dtr  Kukiinuhrei,  Polenta  von  Mais, 
poleiiUi  e  red  mats  Linn.  cf.  kulja.  Rj.  jelo  od  kuku- 
nuiioga  hrasna,  kao  zganci.  ridi  i  makarun,  mama-  ( 
Ijuga,"  palenta,  pura  1.  — -KulijeJ,   kao   kafamak  od  | 
situa  bunsrura.  Rj.  314a.  rijec  iugja.  Osn.  269.  \ 

Kai-anik,  m.:  V  Klisuri  ispod  Kacanika.  Osta  Musa 
uvrh  Koiunika.  Rj.  varoMea  u  staroj  Srbiji  kraj  vode 
Nerodiuilje.  Od  Kaiaiiika  uaniiSe  pored  vode  nastaje 
Aii*-iir,i  i  drii  oko  i-etiri  sahata.  Rj.' 

kiU'anJt'.  II.  verb,  od  kacati.  Rj. 

k&(-ar,  til.  der  Fasshinder,  vietor.  Rj.  koji  gradi 
kace.  vidi  bat^var.  —  Potuk,  drvo  kao  klin,  Sto  kacar 
metne  na  obruc  pa  udara  na  njega  maljicom  kad 
pokueuje  obruce.  Rj.  557b. 

kar-ara,  f.  zyrada  gdje  stoje  kace,  die  Hiitte  ico 
die  Fiisser  mit  I'fiaumen  siehen,  tugtiriiim  ad  labra. 
Rj.  —  rijeii  s  lakim  nast.  kod  badnjara. 

kilfarev .  adj.  des  Fassbinders,  vietoris.  Rj.  sto 
pripada  kaiuru.  vidi  kacarov. 

kacaristc,  n.  Ort  no  einst  kacara  gestanden,  locus 
tibi  kaOara  fuit.  Rj.  mjesio  gdje  je  nekad  bila  kacara. 
—  rijeii  s  iakiin  nasi,  vidi  kod  bliitifte. 

kui'Urov,  adj.  vidi  kacarev.  Rj. 

kilc-ati,  (5."im,  v.  impf.  (u  Boci)  kafia  riba  (kad 
iza<ge  iiavrh  vode  i  vrcne  sc),  auf  des  Wassers  Ober- 
lltlche  sitli  uerfcii  (voin  Fische),  prosilio.  Rj. 

kariea,  f.  dem.  od  kaca.  Rj.  —  Bacanj,  koSar  (kao 
kaiica  be/,  i  jednoga  dna)  5to  se  po  vodi  baea  te  se 
u  njemu  riba  hvata.  Rj.  18a.  Smrceva  kaiica.  Rj.  697a. 

-kariti,  Oim,  glagol  koji  se  tie  nahodi  tako  prost, 
vei  samo  slo^eli:  nklkafiiti,  6ka6iti,  skaciti,  zakafiiti. 
V.  impf.  natkacivati  se. 

karka,  f.  (u  Banatu).  —  1)  igra  2enske  djece,  ein 
Kinderspiel,  lusus  qiiidam  puellarum.  Rj.  —  Gledao 
(8am)  gdje  se  male  Hrpkinje  igraju  kacke  i  slusao  kako 
broje  >kacka  una,  kacka  doj«.  Pis.  78.  —  2)  kratko 
drvi-e  (kao  klis)  zaoMljeno  s  obje  strane  koje  se  po 
jednome  kraju  udara  palicom  te  odskafie  u  visinu. 
cf.  piljcika  1.  Rj. 

kai-kiinjo,  n.  das  Fliissigfretten  des  Kothes,  con- 
culcutio  luti.  Rj.  verb,  od  kackati.  radnja  kojom  n.  p. 
svinje  kaikaju. 

kai-kali,  ^kam,  v.  impf.  —  1)  den  Koth  zerwaten, 

conculco  lutum:  otjeraj  te  svinje  da  ne  kackaju  ispred 

ku<!e.  Kj.  gazcci  po  blaiu  ciniii  da  postane  zitko.  v. 

pf.  slot,  iz-kai^-kati,  raz-.  kackati  se  moze  i  jelo  Hieom, 

da  postane  zitko:  ».i>to  si  ilicom  kaikas  tu  palentu?" 

J.  Bogdanovic:-,  ARj.  III.  870b.  —  2)  sn  se,  rejhks.: 

Svinje  se  kackaju   po   barania   i  kUljama.  Megj.  10. 

kai-kavica,  f.  ijaatschigei  Wetter.  Rj.  hlato  raska- 

ckano,  iitko.  isp.  bljeckavica,  brfkavioa,  bijuzgavica. 

kai-ni,  adj.  n.  p.  obrud-,  Fass-,  Wannen-,  labrorum. 

Rj.  sto  pripada  kaci,  n.  p.  kaini  obruO.  vidi  badnjev. 

Ti'  ■:  cli  Hmo  .svaki  po  lb  kacnih  ddga.  Rj.'  XXXVI. 

'  iiTk,  m.  glavni  (■ey  na  prednjem  dnu  od  baCve. 

...  ua  £epi(;u  a  ne   na   kacnikw   (nar.   posl.)   na 

liraOu.  A.  Ostoji*;.  ARj.  IV.  713b.  gen.  kaCnika.  osn. 

kai'iii. 

ka«uo,  kafiila,  m.:  Imcuo,  kaCula,  kotao  u  Stuli(;a. 


DPosl.  Xll.  All  lopiia  k  kaculu,  ali  kacuo  k  lopjii 
svegj  lele  lopiii.  4. 

kAi-iiiora ,  kiti-ipOrka,  /".  cin  FruHcnzimmer  da. 
sicli  girn  sicri ,  mnlicr  comta.  Rj.  kaci-pora,  ka(!i 
perka,  :tnsko  kojc  se  kacuni.  mnogo  sc  kiti.  ridi  ki 
(?enka  2,  gizda  2.  —  druga  pola  peia,  perka  ud  pfero 
ceiiiH  kurijcn  ima  znaccnje  mahati,  subimi  miuiati 
pra&iti  se,  pruiati  se,  stiMti.  isp.  Korijeni  284. 

kai-fili,  III.  —  1)  (11  Brdimal  I'vijot  koji  ii  zemlj 
ima  kai'iiuice  (koliko  puSiano  zrno),  koje  djeea  ko 
paju  i  jedii,  das  Knabenkraut,  orchis  satiirium:  OBJe( 
se  kao  kac'un.  Rj.  hyp.  kacunak.  —  2)  iiiie  volu  koj 
je  vrlo  lijep.  Rj. 

kai-i'iuak,  kiu'i'iuka,  wi.  vidi  kacun  1.  upraio  hyp\ 
od  kacuu.  vidi  Osn.  279.  | 

kaei'liiii'a,  /'.  (u  Brdima)  Knabeiunirz,  radi.r  i,rchis\ 
Rj.  knrijen  ud  kacuna  1.  —  Kat^iin,  1)  evijet  koji  i  j 
zemlji  ima  kaiiinice,  koje  djeca  kopaju  i  jedii.  Kj.  266a  I 

kai'iiiiiti  .se,  ka<;finim  se,  v.  r.  impf.  (u  Brdima 
sich  schmiicken,  zieren,  exornor.  cf.  kititi  se.  Rj.  vid 
i  gizdati  se. 

kaelinjf'nje,  n.  (\i  Brdimal  das  Zieren.  crornatio 
Rj.  verb,  od  kai'uniti  se.  radnjn  kojom  sc  iku  kacani 

kad,  m.  das  liaucheriverk,  suffimcntum.  Rj.  oni 
cim  se  kadt.  —  Xajvece  kada  kadiocii.  DPosl.  68 
Izabrah  ga  sebi  za  sveStenika  ...  da  kadi  kadom 
Sam.  I.  2,  28.  Cine(?i  cast  tijelu  Hristovu  i  krvi  nje  i 
govoj  kadom  od  iamjana.  DP.  21.  1 

kad.  kada,  Rj.  vidi  i  kade,  kadno.  I 

1  a)  udiin,  qiiando?  Rj.  adverab  interrogatitmi\ 
u  koje  rrijeme?  u  pravom  pitanju.  Kad  li  se  prijil 
poturci,  kad  li  (I'almu  stefie?  Posl.  118.  Gospode!  fcoi' 
te  vidjesmo  gladna  ili  zedna?  Mat.  25,  44.  —  b)  i 
nepravom  pitanju.  JoJ  bi  vas  molio,  kad  biste  m 
mogli  naznaciti,  kad  je  postala  Karlovaeka  Bogoslo 
vija?  Strai.  1886,  1513.  Tako  Bog  sveti  zna,  kad  6 
mu  pismo  vase  doii.  1887,  14.  On  ne  osjeti  ni  fca< 
ona  leze  ni  kad  ustade.  Mojs.  I.  19,  33. 

2.  od  znaceiija  pod  lb  nije  dalcko  znaccnje  adverbi 
kad  za  vrijemc  neudrecjjeno.  —  a)  da,  qunndo:  ka( 
b'ilo  da  bilo;  kad  kako,  wie  es  sich  triffl.  Rj.  Bangjeij 
covjek  . . .  slabo  kad  smije  i  spavati  u  kui'i.  Kj.  14b' 
Kako  kad,  trie  es  sich  triff't,  cf.  kad  kako.  Kj.  259b' 
3Ialo  je  kad  izvau  ku<5e  i  izlazila.  Npr.  213.  Eda  1 
si  Clio  kad  od  koga,  da  ima  taki  i  taki  grad?  238 
Kad  i  kamp!  (Kad  se  kazuje  da  je  Sto  davno  bilo) 
Posl.  117.  Cudna  s'  cuje  zurba  u  avliji,  jer  kad  k<^i 
puSka  otrguje,  a  pivaju  momoi  i  divojke.  HXpj.  4 
536.  Jadrani  otidu  da  grade  kolibe  ...  a  ostali  8i 
kad  koji  stanu  izmieati.  Danica  3,  203.  Da  sve  mon 
biti  dobro,  kakogod  kad  uapisu.  Pis.  29.  Ako  bi  8el< 
poslije  kad  btjelo  da  raskmeti  (kmeta).  Slav.  Bibl 
1,  85.  Vi  biste  u  ovome  sad  pretekli  Zagiepcaue,  je 
de  i  oni  to  morati  piimiti  kad  tad.  1,  94.  Jer  komi 
od  angjela  rece  kad:  sin  moj  ti  si?  Jevr.  1,  5.  Gle 
dajte  braco,  da  ne  bude  kad  u  kome  od  vas  zlo  srce 
3,  12.  —  b)  udrojeni  adverab  kad  .  .  .  kad  znaii 
6a8  .  .  .  cas;  u  jedno  vrijeme  . . .  u  drugo  vrijeme.  — 
Kad  je  kriva  kriiska,  a  kad  jabuk.a,  da  mi  \\(-i  niji 
nigda  zdiava.  DPo.sl.  41.  Poicza  nije  svagda  jednak; 
kao  harac,  nego  je  kad  mauja,  kad  veca.  Danica  2 
82.  isp.  kad  kad,  kad  i  kad,  kadSto,  kasto,  katkad 
kojekad. 

3.  imati  kad,  ne  imati  kad,  imati  vremena,  tu 
imati  vremena;  biti  dokolan,  ne  biti  dokolan;  vidi  . 
doko'.ica,  kolje.  —  Nemam  kad,  icii  hahe  keinc  Zeit 
non  est  mihi  tempus:  imas  li  kad  da  mi  ovo  naciniS'. 
ako  sad  nemas  kad,  a  ti  mi  nacini  kad  uzimas  kad 
cf.  kolje.  Rj.  Kemam  kade,  jiobro,  goslovati.  Npj.  2 
226.  Ja  bih  te  nilada  brala,  ali  sada  nemam  kada 
ja  se  ml.'ida  na  put  .spremam.  Here.  302.  Ni  jedai 
se  nije  imau  kad  vratHi  ii  svoju  kolebu,  da  uzim 
5to.  Miloi  108.  Nc  imajw'i  kad  tu  baviti  se.  SovJ 
42.  Ali  6e  do(;i   kad   imadbu.de  kad.   Kor.  I.  16,  12 


kad 


—  4!)0  — 


kiuliiKod 


4.  kail  pokuzuje  ielju.  —  Kad  hi  samo  i  rlnujii 
onakiiv  bio  kao  Ho  noc'ii  biva.  Npr.  ;").").  Maj,  kad  bill 
vain  iiiogao  pieko  Nikiii^a  doci  u  Ostro^'!  Gliis.  (13, 
164.  <)  kad  bi  taj  iiarod  bio  pod  mojom    rukoin,    da 


smetiicin  Aviiiieltka!  Sud.  !),  29.  Kad  bi  mitovi  moji 

iipravljeiii  da  t' 
isp.  da  3,  kauio  3. 


bill  Iipravljeiii  da  Ouvam  naredbe  tv 


M  bi  mitf 
I'oje!   Ps. 


119,  5. 


5.  kad  kao  savez  rclutir>ii.  —  a)  pokaziije  pogadhu 
Hi  razloy  rvmu.  kao  ako  Hi  da,  Hi  kau  buduci  da, 
kako  4,  §to.  —  Vidi  ako,  u-eiiii,  duiii :  Kad  si  lu'io, 
valjii  da  znas.  Rj.  Blaso  tebi  kad  ima5  dva  vesclja 
a  jedaii  put!  Npj.  1)4.  Kad  je  take,  ona  je  raoja.  1&2. 
Kad  ni  mi  vec  iitokao,  iia  ti  ovi  itap.  14i).  Hvala 
Bofru  kad  ^ivi  pobejrosiiio !  172.  Kako  I'li  jc  dati,  kad 
ne  znaiii  Sla  si  i  od  kiida  si.  liSo.  Kad  se  Ijiuli  orii- 
iani  i>ivpaiui,  kako  ue  ('e  sjevojka?  2.'tl.  Bla^o  tebe. 
Avid  si  hid!  I'osl.  l().  A'(((/ vidis  .*taje,  sto  pitas?  IKi. 
A'«(/  I'u  bill  Aiiirji  lobinjica,  voliiu  biti  Vuku  sjospo- 
fyica.  Npj.  3,  3S1.  Kad  on  sad  ovaku  neveni  iii"iiii . . . 
kako  I'li  mil  ja  verovati?  Miles  (JT.  Kad  smo  mi  vec 
ovako  11  ra/.frovor  usli,  ueka  nam  se  dopusti  jo5  njeJto 
napomcmiti.  Pis.  73.  Kad  svi  bocete  cara,  ho<!^u  ga  i 
ja.  SSovj.  34.  Kako  mo^.ctc  dobio  govorili,  kad  ste 
zli?  Mat.  12.  34.  Kad  si  tako  lu'inio  .  .  .  zaista  cu  te 
blanrosloviti.  Mojs.  I.  22,  !(!.  Kad  ti  ne  ces,  a  ono 
neka  ide  s  nama  .\mnou.  t^am.  II.  13,  2fi.  Sto  si  Ilea 
nevesela,  kad  uijcsi  bolestau?  Nein.  2,  2.  —  b)  rela- 
tiviii  xuiez  kad  jtokazuje  vrijemc,  kao:  kad...  onda, 
vrijcme . . .  kad.  corr.  a  to,  al',  e,  eve  li,  evo,  odmah, 
onda,  ondar,  od  tada,  tad,  tadar,  u  oni  dan,  u  laj  cas, 
u  taj  dan,  i  t.  d.,  i  poiiajriie  bcs  korrchdiva.  ridi 
kadli  2.  —  Kad  jrjevojka  odraate,  jeduo  vece  zamoli  se 
ocu  svome  da  joj  dopusti.  Npr.  7.  Ona  kad  vidi  biata 
svoga,  uplaSi  se.  S.  Kad  to  zmaj  euje,  odmah  sedne 
na  koiija  pa  potenij.  2G.  Kad  podiic  prigreje,  tada 
besedi  aidaja  .  .  .  41).  To  je  bilo  vrcme  kad  nigde 
nema  jiiozsrja.  67.  fktd  ueka  ti  pomo^e  piavda  kad 
si  bez  OL'i.  85.  Tainan  kad  sveti  Araiigjel  korai'i  jeduoni 
k  Bojtu  na  nebo,  oiida  gjavo  stigne.  i)2  [w  Npj.  2, 
85  Viik:  Taman  kad  .  .  .  gjavo  ga  stigne  (bez  onda)J. 
Kad  nie  vidite,  tadar  mi  se  nadajte.  111.  Kad  car 
iinire,  u  oni  dan  umre  i  ovea.  IIG.  Kad  prijegjeui 
pieko  mora,  u  torn  stigne  i  noC-.  IGl.  Ona  ondar  kad 
se  veselje  pocue,  obiice  srebrne  haljiue.  225.  VaSke 
onda  najviJe  bjesne  kad  je  miiogo  strviue.  Posl.  32. 
Kiid  uzimam  raiiza,  opade  mi  ruia.  Npj.  1,  301.  Kade 
nijo  (lore  koiija  moga,  ueka  nije  ui  mene  junaka! 
1,  (lO.j.  Kad  ja  bijali  Slivju  sirokoine,  cvc  li  ti  dva 
sina  Amzina.  4,  43.  Kade  Lukii  kujiga  dopanula,  te 
on  vigje,  .5to  uiu  knjiga  pise,  no  se  dimno  Luka 
ogjenuo.  4,  !)l).  Vojvodama  kada  ouo  dodje,  ono  ujinia 
Boga  ue  uaziva,  vei'  ovako  njima  progovara.  4,  17!l. 
'Kad  dogjose  u  ordijii,  kado,  e  su  sjcli,  noge  prekr- 
stili.  4,  3yi.  Kad  u  jutru  svane,  a  to  od  Srba  niggje 
nikoga.  Dauioa  1,  77.  Doci  ce  vrijeme  kad  6e  se  otel'i 
od  njib  zenik.  Mat.  9,  15.  Do6i  <?e  gospodar  toga  sluge 
«  dan  kail  se  ue  uada,  i  u  cas  kad  ne  misli.  24,  50. 
Kad  Scase  Irod  da  ga  izvede,  onu  noc  spavaJe  Petar. 
Djel.  Ap.  12,  G.  Kad  ga  (.losifa  Misirac)  postavi  uad 
domom  svojim  ...  od  tada  Gospodiu  blagoslovi  doin 
toga  Misirca.  Mojs.  I.  3!),  5.  isp.  osim  kad  .  .  .  vidi 
kod  osim.  —  e)  kad,  kad  li,  kad  tamo,  kad  li  tamo, 
kad  imaii  sia  vidjeti !  takviin  rijecima  I  rcccnicama, 
ponajvise  krnjima,  izrice  se  eu<jjcnje.  vidi  kadli  1.  — 
Otide  ou  u  sumu  da  vidi  sta  je.  Kad  tamo,  ali  se 
zapoiarilo  pa  u  pozaru  zmija  pisti.  Npr.  10.  Kadjedau 
put,  ali  zmaj  vec  da  ih  stigne,  onda  .  .  .  2G.  Kad 
malo  c((.s-,  eto  ti  zmaja.  35.  Nekaka  zeua  .  .  .  izvuce 
^ga)  u  kucu ;  kad  ko  je?  ona  isla  gjevojka.  S8.  Ko- 
pajuci  izgiciici  zemlju,  kad  li  —  zasja  m»  se  neSto... 
kad  li  sto  je?  zmaj  spava  na  onome  blagu  .  .  .  po- 
gleda,  kad  li  doleceo  vilenik.  100.  Obay.re  se,  kad  li 
mu  gjevojke  nema.  105.  Ujedanput  break  udari  iz 
jczera,  kad  imas  sta  vidjeti!  a^daja  sa   dvije  glave. 


188.  Pa  ga  Cekaju,  kad  ctu  ti   zmjijakog   cara!    l'.»7 
Stanii  virjeti  ko  (e  doi^i;  kad  li  tamo  Sto  je!  gjevojka 
.zjatuijeb  kosa.  259.  Pljuni  vrh  scbo,  kadli  an  ohnu. 
Posl.  249. 

C.  Kid  brie  ti  (dogje),  so  schnell.  Uj.  Kad  brie! 
(n.  p.  dogje,  lufini,  pojede).  PohI.  115.  Onda  care 
Marku  kujigu  piSe:  Brie  hodi,  nioj  posinko  Marko: 
propade  mi  triest  biljad  vojske.  Ali  .\Iarko  earn  od- 
goyara:  Kada  brze,  care  poociinc!  Npj.  2,  .'Jiii'i.  Kad 
brz'  ode  sa  junaka  glava!  2,  424.  Uvori  moji,  ognjoin 
sagoreli!  a  kade  mi  brze  prokapaste?  2.  4(jl.  "Digni 
se,  posadi  se  da  jede.i  lova  mojega.«  .V  Imik  reOe  oinu 
svojemu:  >A(«?  brze  nagje,  sine?*  Mojg.  27,  20  (Quo- 
mudo  tarn  cito  itirenire  poluisti?  Wic  hast  dti's  so 
bald  finden  konneii?).  —  brie  bez  porcyjtnja.  vidi  br/, 
2  c.  moze  adverbu  brze  sprijvda  stajati  kad,  kad  se 
pita  Hi  iudi  kako  jc  mofilo  iito  biti  tako  brio.  Uftni(?i<f, 
ARj.  l>92a  isp.  kad  porise  pod  5  c. 

kiUlii,  f.  —  1)  hi/p.  od  kaduiia.  Uj.  gospa  (Tur- 
kinja):  »Staiii,  kado,  da  ti  jade  kazcm<  .  .  .  Kad  to 
Cula  Tnr.ska  bnla  mlada . . .  Npj.  4,  390.  Sve  se  kade 
po  bostanu  ^ecu.  Here.  17.  —  2)  zelena  kada.  Rj. 
vidi  zelenkada.  narcissus  pseudonarcissus  Linn:  Dva 
cvijeta  u  bostanu  rasia,  plavi  zumbul  i  zelena  kada. 
Rj.  207b.  ;<i7j7.(/,  crijet.  —  3)  die  Wunne,  labruni. 
lacus,  vannus.  Rj.  vidi  kiica  1.  —  Zaisle  kadii  rode 
i  dve  bele  patke,  »da  se«  veli  >okupHm,  tako 
valja«.  Npr.  223.  Ugjite  te  gazite,  jer  je  kada  puna; 
presipaju  sc  donje  kade.  DP.  87.  SveStcnici  idii  s  kr- 
stovima  u  prc[)ratu,  gdje  je  namjeStena  velika  kada 
s  vodom.  313. 

kiiiliiifOd,  ktk<la^:i)i!j ,  ridi  kadgod.  Rj.  kadgod, 
kadgogj,  kadgodi  (zapadno),  kiidgogje.  rijee  je  o  vre- 
menu.  —  1)  znaii  kao:  inakar  kad,  kad  mu  drago, 
u  kojc  god  vrijemc,  u  svako  doba,  svaki  put.  Kadgod, 
kadgogj,  wann  immer,  quandocumiue.  Rj.  258a  (ali 
u  ovoni  znaceiiju  god  se  jace  istice  akccntom:  kiid 
god,  kiid  gijgj.  Budmani,  ARj.  IV'.  727b.;  po  tome  bi 
trebalo  i  ovdje  da  je  ukc:  kiidgod,  kiidgogj,  t  da  se 
pise  rastavljeiio  kiid  god,  kiid  gogj,  jer  se  i  enkliti- 
kama  rastavlja :  kiid  se  g<)d,  i  t.  d.).  Kad  se  god  po- 
bijemo,  svu  nas  trojicu  nadbije.  Npr.  34.  On  kadgod 
dogje,  pitace  te  jesi  li  ito  naucio,  a  ti  mu  svagda 
kazi  da  nisi  nista.  37.  Evo  ti  ovi  5tap,  kad  ti  gogj 
bude  potrcba  od  novaca,  njime'u  ^togogj  kucnes, 
ondole  (;e  izlaziti  aspre.  90.  Kad  bi  god  polazila  po 
Iravu  i  po  vodu,  svagda  bi  prikricila  .  .  .  177.  Kad 
je  god  liteo,  mogao  se  pretvoriii  u  najlepSega  foveka. 
20().  Da  (5e  mu  kad  god  bi  Sto  imao,  od  svega  po- 
lovinu  dati.  254.  U  Boga  su  pune  rukc  (inoie  dati 
kadgogj  Sto  hoce).  Posl.  325.  Kad  sam  gogje  na  nju 
dolazio,  ta  na  njoj  sam  »\(-nt  zadobio.  Npj.  4,  279. 
Na  vojsku  su  bill  duzni  svi  ici,  kad  bi  ih  god  pra- 
viteljstvo  pozvalo.  Kov.  38.  Siromahe  imaie  svagda 
sa  sobom,  i  kadgod  hoiSete  moiete  im  dobro  ciniti. 
Mark.  14,  7.  Cuj  ih  kad  te  god  prizovu.  Car.  I.  8, 
52.  —  2)  kao  jednom  2.  w  ovom  ziiaccnja  kao  i 
daljc  pod  3 — 4  god  se  ne  i.<stii-e  akcentom :  kadgod, 
kadgogj,  i  ne  rastarlja  cnklitikama  od  adrerha  kad, 
pa  i  u  pisanju  ne  bi  trebalo  rastarljati.  —  Tako  mi 
kadgogj  jaduoj  Bog  pomogao!  Posl.  301.  Poginucu 
kadgod  od  rukc  Saulove.  t^am.  I.  27,  1.  Da  bi  mw 
ispod  .^lita  ove  crkve  na  zemlji,  gdje  vojiije.  kadgod 
primio  u  iijedra  njezina  na  uebu,  gdje  slavi.  DP.  372. 
—  3)  znaii  sto  kad  2  a:  Ako  bi  sc  kadgogj  na  me 
rasrdio  i  mene  od  sebe  olerao,  da  sam  gospogja  uzeti 
iz  tvoga  dvora  ono  sto  mi  je  najmilije.  Npr.  107.  tako 
i  udcojenl  adeerab  kad  godi  .  . .  kad  godi  znaii  sto 
udrojcni  kad...  kad.  tiirfj  kad  2b:  Brijeme  kadgodi 
mati,  a  kad  godi  raaceha.  DPosl.  9.  —  4j  kad  god, 
kad  godi  znaii  i  sto  kad  i  kad,  katkad.  —  Kad  god 
po  riigii  proso  rodi.  DPosl.  41.  Kad  godi  hoii6  i  u 
petak  dogje.  41.  Kad  godi  ;  pravi  za  krivoga  plati. 
41.  Kad  godi  i  tko  ne  podrani,  dobro  se  nastani.  41. 


kntliiiidiika 


500  — 


kadiiiiiiiiikii 


kailaiiiUika,'  /.  riifi  kaduudiiksi :  PokrstiJe  bule 
kiul<i':il:ii:i.  Kj.  ilciii.  oii  kiidiiua.  ;(i  Tiirski  dem.  »l<(S^ 
i.<p.  ar^ijiiiiik.  ridi  i  kiuluuica.  yospotijica  {Turlciiijii). 
—  Ta  mil  uze  koiija  i  oriiije  i  njesrovu  bulu  kudan- 
J-iku.  Npj.  4,  lli>. 

kiidar.*  ksVlni,  ndj.  fiihiih  iiii  Stttndt;  potis.  Rj. 
koii  '■•■'■■  •■'•li  kailer:  poiioban,  vrijedaii  3  b.  —  Ja 
iiii,  iii  s:\ma  sebe  hrauiti.  Xpr.  2(!1.  Valja 

da  -  1  A(i</ri  priznali,  da  naJi  stari  ouijeh  vj:e- 

meoH  iiiti  su  bili  gori  ni  lusrji  od  uas.  Pis.  29.  !Sto 
obe«?a,  hidiir  je  i  u<>iiiiti.  Kim.  4,  21. 

kadikriini.  m.  (u  C  O.)  nekako  crno  grozgje,  Art 
Tratihc:.   ui\ic-  (lenu.i.  Rj. 

kikda>nji,  <i<0.  '"O"  irtinn,  von  irdclicr  Zeit  her,  w 
quo.  Rj.  Kiidusiiji  (od  kada).  Osn.  'M'>.  Sponienuvsi 
St-  od  icopi  mil  i  od  kudtihijiiid  mu  grijeha  rfniyo . . . 
M.  Divkovir.  Na  bure  se  udari  kruua  i  sodina  ka- 
diisitji  je  ibroi'l.  Oj.  Popovic.  ARj.  IV.  726b. 

kikdsrod,  kikdeuig,  inoui  immcr,  iiuaiidoeunque.  Kj. 
cidi  kadairod.  kadairoaj,  i]djc  su  i  primjeri. 

k)\di>,  fi(/i  kiid.  Kj.  primjeri  kod  kiid. 

kiider,*  udj.  vidi  kadar.  i«  primjerima  nahodi  se 
oniko  samo  i<  muikom  rodu  jedn.  —  Ko  je  ovu  ticu 
kader  dobaviti,  on  <?e  najsretniji  .  .  .  biti.  Npr.  220. 
Jesi  li  ib  kttder  docekati?  Npj.  5,  67. 

ki'idet,  kad^ta,  m.  (u  vojv.  po  varoSima)  der  Cadet, 
jurenis  ad  niilitidm  publice  informandus :  Ve(5  je  tela 
gledala  kudeiu.  Rj. 

ki^detskf,  udj.  sto  pripada  kadetima.  —  Imao  dva 
sina,  koja  su  oba  umrla  u  Peterburgu  u  kadttskome 
korpiisu.  Sovj.  77. 

kadiTa,*  f.  (po  varoMma)  vidi  kadiva.  Rj.  vidi  i 
kadipa;  velud.  —  glas  f  u  tugjim  rijecima  mijenja  se 
kadsto  na  v  i'  p.  isp.  f.  —  Al'  on  zastrt  svilom  i  ka- 
dirom.  Rj.  iy6a.  Na  serdzazi  hioj- A-adi/e  jastuci.  Npj. 
1,  38lj.  .K  one  je  stari  Jemin-aga,  §to  j'  na  njemu  ze- 
lena  kadifa,  a  sjeda  mu  brada  do  pojasa.  1,  615.  U 
ovu  jamu  (na  fesu)  gdjekoji  podmetnu  crvenc  ili  ze- 
lene  kadift  izrezene  zlutoin.  Kov.  41.  —  2)  (kadivica) 
die  Satiimetbliime,  tagetes  Linn.  cf.  kadipa.  Rj.  258a. 
biljka.  crijet.  dem.  kadifica,  kadivica.  —  Za  goiicom 
selo  pomaleno  . .  .  kroza  njga  se  prodi  ne  mogale  . . . 
od  onoga  cve<5a  svakojaka:  od  kadive  male  i  velike. 
Npj.  1,  493. 

kadifeli,*  adj.  indecl.  vidi  kadifli:  Stade  skidat 
kudifeli  ruho.  Rj.  kadife-li.  sto  pripada  kadifi.  vidi 
I  kadivli. 

kadifk-a,  f.  ridi  kadivica.  Rj.  dem.  od  kadifa  2. 

kadifli,'  adj.  indecl.  Sammet-,  holosericus :  Po  do- 
lami  k'tdilli  gjeierma.  Rj.  vidi  kadivli,  kadifeli. 

kadifljja,*  /'.  t.  j.  kapa,  Art  Sammtmiitze,  mitrae 
genus,  cf.  ki(:enka :  Po  glavi  im  kape  kadijlije.  Rj. 
kadifli  kapa,  t.  j.  kapa  od  kadife. 

kiidija,*  hi.  der  Kadi  (Richter),  judex.  Rj.  sudac, 
sudija,  sudnik,  sugja,  sugjaja  (u  Turaka).  —  Kad  ko 
tuii  koga  kadiji,  kudija  poSalje  po  nj  muraselu  po 
kadincu.  Rj.  375a.  Gdje  je  kadija  ondje  ima  i  mu- 
selim,  pa  kadija  .ludi,  a  muselim  zatvora  Ijude  i  iz- 
vriuje  ono  .sto  kadija  premdi.  Rj.  375a.  Te  odose 
na  sud  pred  kadijom.  Kad  dogjoSe  na  sud  pred  ka- 
diju:  >Hudi  pravo,  tako  bio  zdravol-   Here.  170. 

kftdijin,  adj.  des  Kadi,  judicis.  Rj.  Ho  pripada 
kadiji.  —  I)o8la  puta  iiiuselimi  6ine  i  bez  kadijna 
stidii  .ito  iin  je  volja.  Kj.  37.5a. 

kitdijnica,  f.  kadijna  iJena.  Rj. 

kiidijn.ski,  '«//.  rfer  K.idi,  judicum.  Ry  sto  pripada 
kudijitma  ili  kadiji  kojemti  god.  i  sazeto  kildinski 
{isp.  abadiinski).  —  Vuk  audi,  ter  M  calmi  kadinskoj. 
DPo-l.  151. 

kiid  1  kad,  dinn  und  uann,  interdum.  cf.  katkad. 
Kj.  fi',r,iTi  -v.  I  kad  i  kada  uiVii;  t  kad  kad,  kad  god  4, 
^''  dnokada,  kadSio,  kafto,  kojekad,  Stokad, 

PJ';-  ■'•  —  On  im  katkad  usta  zatiska-^e.  Rj. 

I'Jil).   .Njiii.;i  hi  8C  mote  biti  kad  kad  dosadilo  biti 


I  samijema.  48.  .Tank,  koji  se  po  kad  kad  otme  iz  raz- 
[  hijenoga   srca.    01'.  .'>li2.    (idi   odaviia   kiidikada  kap 

na  kami'U  .  .  .  pada.  V.   OoSon.    1  siivHc  da  kudikud 
\  jedno  driigo  poljubi.  Nar.  prii'.  .\Rj.  IV.  72",la. 
:      ki\dilat',    kildiora,   m.  koji  kadi.  — •   Najvece  kada 

kadiina.  DPosl.  68.  —  takce  rijeii  kod  luvalao. 
k)\dilo,  II.  orugje  kojim  se  kudi,  vidi  kadionica.  — 

Pirn  i  miris  idu  nerazdiono  iz  kadila.  DPosl.  16.  Vas 

dim  popii  i;  kadihi,  a  pogaOa  meni  ma  i/.  bisaka.  149. 
j  rijcci  .s  takim  »<i.<^  kod  buckalo. 

kadiliik,*  hi.  der  Gerichtshezirk,  Gerichtssprengd, 
\  dioecesi.t  judiciali.-'.  Rj.  jmdrucjc  kadiinsko.  —  Hrodno, 

kne^iua  u  JJuboOkonu'  kadilakii  u  Hercegovini.  Rj. 

45a.  Kiiprcz,   kao   knezina  Ljevanskog  kadiluka.  Rj. 

316a.  Svaki  ode  kadlluk^l  sromc.  Npj.  4,  437. 

kadiiiai-,   kadinca,    m.    der    Gcricht<dicncr,    lictor, 

riator.  Kj.    kadijnski    shiUicnik,    kadijin    momak.   u 

osuovama   na   ija   sazima  se    iji    u  i:   kadinac.  Osn. 

344.  —  Kad  ko  tuf.i  koga  kadiji,  kadija  posaljc  po  nj 

muraselu  pu  k(tdincu,  te  ga  kadinac  dovede.  Kj.  375a. 
ki'ldioiiT,   adj.   stu  pripada   kagjenju.   —   Ima  47 

rijeci  koje  su  od  t^lavenskijeh  posrbljene  .  .  .  kadioni. 

Nov.  Zavj.  VI.  Stajaie  s  desne  strane  oltara  kadio- 

noga.   Luk.    1,    11.   Nacini   oltar  kaJioni  od   drveta 

sitima.  Jlojs.  II.  37,  25. 

ki\diuuica,  f.  die  Baucherpfannc,   (?«.<  liauchfass, 

thuribulum.  Kj.  sud  m  kojem  se  kiid  puli.  ridi  kadilo. 

—  ImaSe  kadionicu  zlatnu  .  .  .  uze  angjeo  kadiunicu, 
i  napuni  je  ognja  s  oltara.  Otkriv.  8,  3.  5.  rijeii 
s  takim  nasi,  kud  djeljaoniea. 

kadipa,*  f.  vidi  kadiva.  Rj.  vidi  i  kadifa,  gdje  su 
primjeri. 

kiiditi,  kadim,  v.  impf.  riiuchern,  fumigo.  Rj.  «. 
pf.  sloz.  ua-kaditi,  o-,  pod-,  pre-,  za-.  v.  impf.  sloe. 
na-kagjivati,  pod-,  pre-,  za-.  liabrab  ga  sebi  za  sve- 
Jlenika  da  prinosi  zrtve  ...  i  da  kadi  kadom.  Sam. 
I.  2,  28.  Na  visinama  prinoSase  iSrtve  i  kaajase.  Car. 
I.  3,  3.  Niti  sam  te  trudio  da  mi  kadis.  Is.  43.  23. 
sa  se,  puss.:  Vukojedina  se  kadi  izmeCetom  i  tijem 
se  lijefii.  Rj.  79b. 

kadiva,*  f.  Rj.  vidi  kadifa,  kadipa.  —  1)  der 
Sammet,  Sammt,  panni  homhgcini  gcnu^.  Rj.  vidi  i 
velud.  —  2)  (kadivica)  die  Sammethlume,  tagetes 
Linn.  Rj.  • —  za  proiiijcnu  glasa  f  na  v  isp.  f. 

kadivic-a,  f.  dem.  od     kadiva  2.  Rj.  vidi  kadifica. 

kadivli,*  vidi  kadifli,  kadifeli.  sto  pripada  kadivi. 

—  On  obufe  tananu  koSulju,  po  koSulji  kadivli  yje- 
cermu.  Npj.  3,  111. 

ktui  kad,  adv.  tako  se  pise  rastavljeno  rijec  katkad. 
vidi  i  kad  i  kad,  gdje  sit  primjeri. 

kadii,  Kj.  adv.  sastarljen  od  kiid  i  li ;  pise  se  i 
rastavljeno  kad  li.  —  i)  ^  to,  siehc  da.  ccce:  I  na 
Tisu  vodu  nagazise,  kadli  Tisa  voila  ustanula.  Rj! 
ridi  kad  li  kod  kad  4  c.  —  2)  a  kad,  d«  liu/i,  cmhj; 
Kadli,  bolan,  Turci  alaknuSe.  Kadli  Ana  sretno  kudi 
dogje,    al'    istiua  5to  su  govorili.  Rj. 

kiidlio,  vidi  kiid.  Kj.  —  No,  3)  dodaje  se  gdje- 
kojijem  rijecima  na  kraju  bez  i  kaka  osobitoga  zna- 
cenja,  ii.  p.  gdjeno,    kadno.  kojino,  kaono.  Kj.  422b. 

ki'idiiokiid,  kiidiKikilda,  vidi  katkad.  Rj.  kadno 
kad,  kaduo  kada.  vidi  kad  i  kad,  gdje  su  syn. 

kitdsto,  adv.  u  govoru  se  ponajvise  d  pi-ed  i  ne 
cuje,  po  tome  se  i  govori  i  pise  kaJto;  ali  kako  se  d 
pred  5  govori  i  pise  u  drugim  rijecima,  n.  p.  odsalica, 
odsetati,  odsiti,  moic  se  i  govoriti  i  pisati  i  u  ovoj 
rijeii:  kadSlo.  —  Neki  claiici  pokaziijii  da  su  kadsto 
i  vlastcli  zaklanjali  haj<luke.  DM.  72.  Kadsto  se  pre- 
suda  izriciila  po  zakonu  sv.  otaca.  314.  I  kadsto  krajiije 
>a«  izostavlja.  Sint.  285.  —  syn.  vidi  kod  kad  i  kad. 

ki\dulja,  f.  (u  Mostaru)  vidi  falfija.  Rj.  vidi  i  kuS, 
pelin  1. 

kadilniaiika,  f.  (u  Ui.  nah.).  —  J)  Art  Aepfel, 
pomi  (/((IMS.  l{j.  nekakva  jahuka.  —  2)  Art  him, 
piri  genus.  Rj.  nekakva  kruskn.  Kj. 


kndiinn 


—  501  — 


kiOatI 


ki\(liinii/  /'.  ('(V  Dtdur.  matrona:  U  A-ad«we  Omer- 
begovice  dvije  kt'eri  ii;i  ik1:iju  kaJ.u.  Rj.  (jonpogja 
(gamo  »e  frovori  za  Tiirkiiije  Uj.).  hyp.  IcAda  1.  (hm. 
kadaiiil/.ikii,  kadiimlzika,  kailunica. 

kiiiliinil/Jkii,  /'.  1"//  kailunica.  Ki.  ridi  i  kadan- 
dfjka.  (Itni.  (Ill  kadiiiia.  —  liili  I'cS  kaaundiika  mladu. 

Npj.  .'i.  •■!•;• 

kiKllinicii,  /'.  dciii.  0(1  kadiina.  Rj.  fioxporjjiea  (sanio 
se  govuri  za  Tiirkiiiju).  ridi  kadandzika,  kadiind^.ika. 
ki^ilnniii.  "'//.  ''<'''  /'"""",  iiiatrondc.  Rj.  Mo  pripuda 
kadiiiii. 

kiMii,*  /'.  (u  vojv.  po  varoSima)  tnde  kava  mit  alien 
Ablcitunfieii.  Rj.  kao  slu  sc  rijei-  kat'a  (juvori  i  kava, 
tako  !>c  (/orore  i  xre  oM(de  rijcvi  od  njc  doredenc: 
kafana  /  kavana.  kafoni  /  kavoni,  i  t.  d.  —  J)  dir 
Ku/I'ef.  cuffed.  Rj.  Diiija  ktifd,  die  Fcigboline,  lii- 
pimia  liirsutiis.  Rj.  llSb  (liiljkd).  I'iiniti  kdf'ii  (u 
Dubr.l,  t.  j.  na('initi,  skuliati.  Rj.  7JI4b.  ^ecerU  joj 
kafu  donosihi,  kafu  piUe,  dokle  popiSe.  Xpj.  1,  473. 
vidi  i  prhiijere  kod  kava  1.  —  ii)  das  Kdtfcehnus, 
tiiberna  coffediiii,  soha  (jdje  sc  pr(jddjc  kafd.  vidi 
kafeana,  kavana.  ridi  primjere  kod  kava  2. 

kari^nn,'*  /'.  vidi  kafa  2,  kafeana,  kava  2,  kavana. 
wba  qdje  se  prodaje  kafu.  za  nasi.  isp.  ajmana. 

kikfaiiski.  adj.  Ho  pripuda  kafuni:  Iznad  kdfan- 
skih  politic'nra.  O  Sv.  O.  22.  za  akc.  isp.  jabanskl 
KariVAli-Kilzicn,  f.:  L'jepo  ime  kafazli-Rii?,iea,  f. 
kafazli-liu'.icK.  Hj.  —  Mo  je  u  knfezit  (kavezu) r(islo(?). 
knIViliiil.*  /'.  fidi  kafa  2,  kafana,  kavana,  kava  2. 
—  Sad  se  fale  raladi  Crnosrorci  proz  meane  i  kdfeane. 
Npj.  T),  375.  za  miM.  isp.  ajiuana. 

kaft'dziJM,*  m.  vidi  kavedzija:  Knfedziji  zaife  i 
fildJiane.  Hj.  gospoddv  od  kdfaiic. 

kalV'd^.ijiii,  adj.  Mo  pripada  kafedziji.  vidi  kavc- 
diijin. 

kari'dzijiiifa,   /'.   zciia  kafedzijud,  gospodarica  od 
kttfane.  vidi  kavedJ.ijuiea. 
kaf^ni,  adj.  Mo  pripadd  kitfi.  vidi  kaveni. 
kAlVz.'  m.  vidi  kavez   gdjc  sc  rijce  iumtH-i.  — Bio 
jedan  car,  pa   imao  tri  sina  i  jednu    kcer,  koju  je  h 
kufczu  hranio  i  cuvao  kao  oci  u  srlavi.  Npr.  7. 

kiM'fan,*  n.  der  Kdftan.  tunicac  seu  togac  genus: 
Bosiljak  se  .:«  kaftan  zadeva.  Rj.  ^ornjc  udijelo  dugo 
i  siroko.  —  Sad  ce  inene  rei'^i  nioja  Mara,  da  devojki 
srilen  kaftiui  skidam.  Npj.  1.  249.  Srezacii  ti  erven 
kaftan  do  zemlje.  1,  343. 

kiVffjf'iijt',  ».  verb,  od  kadili.  rddnja  kojoM  tko 
kadi.  Dim  od  kagjcnja  u  molitvama  svetijch  izigje 
od  ruke  ansrjelove  pred  Bojra.  Otkriv.  8,  4. 

kiiu-a,  /'.  ein  Kopfscliwuck  von  Miinzen,  ornatus 
capitis  numaritis.  Rj.  n((kit,  t.  j.  novci  Mo  zene  nose 
na  (jlavi.  dem.  kaicica.  —  Gdj^'koje  gazdinske  ^enske 
nose  i  kaicn  sprijed.  Rj.  732b. 

Kriii-a,  m.  ime  musko:  Kaicom  je  sofru  zafelio. 
l!j.  K'ajica.  dem.  od  Kajo,  koje  vidi. 

kaicica,  f.  dem.  od  kaiea.  —  Devojcice  kaicice, 
koledo!  ;';iv.  it. 

kaigdzija,*  m.  der  Fiihrmnnn,  Schiffer,  portitor. 
Kaigdzije  u  kaicima  prevoze  Ijude  iz  Riograda  u 
Zemun.  Rj.  kaig-dzija,  promijenivsi  se  k  jjred  di  na 
g.  vidi  kaikfija. 

kikik.*  m.  eiue  K(din.  ettra  10 Leutc  fassend,  seapha, 

cf.  fuu.  Rj.  cun  u  koji  moze  stuti  jedno  deset  Ijudi. 

isp.  cam,  ciiu,  funica,  oriinica,  pram  1.  —  Kaigdzije 

u  kaicima  prevoze   Ijiide  iz  Biograda  u  Zemun.  Rj. 

259a. 

kaikcija,*  m.  vidi  kaigdiSija.  Rj. 

ki\il,*   a,  o,   zufricden,   hereit,  parattis,  contcnttis, 

cf.  rad:  Tome   Rade  rrlo  kail  bio.  Rj.  gotov  1,  rad, 

zadoroljan.    vidi   kaio.  —  Pa  kako  nam  on  presudi, 

da  mi  dva  kaili  biidemo.  Nar.  prip.    ARj.  IV.  735a. 

Ri\in  i  .\v<'lj.  Gdjekoji  pripovijedaju    da   su    ono 

A'(tiH  i  Avelj  sto  se  vidi  u  mjesecu  kao  nekaka  sjenka, 


1  da  ih  je  Bog  ondje   naznafio  Hvijetu  za  uglcd  kao 
prevebki  grijeh  Sto  je  brat  bratn  iibio.  Kj. 

kjiiu,'  kiiila,  adj.   ridi  kail.  —  Kaio  sum  mejdaii 
dijeliti,  1  gjevojkii  Biibljom  odvojiti.  Npj.  3,  28. 

kftIS,  m.  —la)  dtr  Uicnin,  lorum.  Rj.  ridi 
remen,  reuiik,  kajas  kaja«a.  il,,,,.  kaiiic.  —  Dizgcn 
od  iizde  oni  kaiH  .;io  »e  dr?.e  u  riikama  kad  se  jiiAe.' 
Rj.  ll!)a.  ObuiiK-i  kais,  der  Schuliriemcn,  liabriin. 
Rj.  435a.  I>asa(''i  kais,  I.  j.  kojini  ne  opaaiije.  |{j.  4'.X)ii 
Sapon  2)  kais  i  gvozdac.  l{j.  (;i;5b.  Trakanac,  hiiIi 
Saran  i.yccen  u  kaisc.  |{j.  745b.  IVSko  jc  psa  od  iia- 
mazana  kaisa  ol'erati.  Pool.  314.  —  b)  it  prciie-'dmxn 
smislti:  njcka  kockarnka  igra,  pa  pu  tome  prijevara 
pred  8udom,  pa  i  unprc  prijevara.  i;  na.4e  vrijenic  ii 
Srbiji.  M.  (Jj.  Mili&.vii!.  ali  i  n  Turakome  je/iku  kajtii 
znaCi:  prijevara,  kragja.  iV/j.  i  kai.iar.  Biidinani,  AKj. 
IV.  735b.  —  2J  cin  Bret  mm  Schifflmu,  taliula.  Kj. 
dasku  za  gragjenjc  lagje.  —  3)  (ii  Vr.iicii.  na  kozari) 
pe(!enica  od  vrata  do  buta.  A'ki.si  .se  ovi  tako  izreitu 
da  jc  na  svakome  po  jedan  l)ut  a  gore  su  na  vratu 
ol)adva.  Kj.-' 

kaisaiij*',  ».  das  Riemenschneiden,  dissectio  in  lura, 
tidiiilds.  Kj.  verbal,  od  kaiSati.  radnja  kojom  tko 
kaisa  Mo. 

kaisar,  kaiSdra,  »i.  kamatnik.  za  postanjc  isp.  kai! 
lb.  —  OguliJe  narod,  prokleti  kaisari!  .M.  (ij.  Mj- 
licevic.  Kdisar  (novijarijec).  Wnclierer.  V.  Ilic.  Aitj. 
IV.  7.';()a.  vidi  i  lihvenik. 

kaisiirOnje,  n.  verb,  od  kai^ariti.  radnja  kojom 
tko  kais  iri.  das   Wnchern. 

kaisitrili.  kaUartm,  v.  impf.  raditi  kao  kai.^ar.  u 
nase  vrijeme  ii  Srbiji.  V.  Hie.  .\Rj.  IV.  73Ra.  uuehern, 
Wiicher  treiben,  foencrari,  foenus  iniquum  c.rercere. 
vidi  kamatovati,  lihvovati. 

kaisati,  Jam,  v.  impf.  rezati  na  kaiSe,  n.  p.  slaninii, 
in  liiemcn,  Breter  suhneidcn,  di.<iseco  in  lora,  t(diiilas. 
Rj.  iz  tumacenja  Njemaekoga  i  Latinskoga  vidi  sc, 
da  se  i  duske  za  gragjenje  lagje  kaisaju,  t.  j.  rezu  se 
na  kdise.  isp.  kaiJ  2. 

ki\i.si«-,  7)1.  dem.  od  kaiS.  Rj.  —  TirSe,  n  <;urfija 
tanka  kozica  koja  se  sijece  na  vrlo  uske  kaiiiie  te 
se  njima  Saraju  haljine.  Rj.  740a. 

kaislijc*  m.  pi.  t.  j.  opanei.  Art  Opanken,  hypo- 
dematis  genus.  Rj.  kais-lije,  opanei  od  kaih't  gragjeni. 
kiij,  zanijenica.  Hrvati  kajkavci  govorc  kaj  mjesto 
Uo,  kao  cakavci  Mo  govorc  ca.  —  Kekavac,  der 
Kroate,  der  kaj  (statt  rSta^)  spricht,  slavn.s  Croata, 
qui  kaj  dicit  (pro  »5ta<0.  Rj.  2i)8a.  I.jnbis  Doro  Mar- 
tina? (Za  kaj  bih  ga  ne  Ijubila?!.  Posl.  172  {kajka- 
vica  bi  rekla:  Za  kaj  ga  ne  bi  Ijubila). 

kikjiinjc,  n.  Rj.  verb,  od  1)  kajati,  2)  kajali  se.  — 
J)  radnja  kojom  tko  kaje  koga  (das  Riiehen,  ultio. 
Rj.).  —  2)  radnja  kojom  se  tko  kaje  (da.s  Bereuen, 
poenitenlia.  Rj.):  Po  smrti  nema  kajanja.  Po-al.  25(i. 
Prcko  sveStenstva  uli  bratu  tako  duboku  pobo?,nost 
i  cisto  kujanje  da  ae  progjo  svakog  niijeJanja  u  dr- 
zavne  poslove.  DAI.  31.  Priuesi  Bogu  za  kujanje  suze. 
DP.  !I5. 

kajiironjp,  n.  das  Eichen,  ponderum  (men.turarum) 
ad  archct)/pum  cxaminatio  et  signatio.  Rj.  verb,  od 
kajariti.  radnja  kojom  tko  kajari. 

kaji\rl<i,*  kajarim,  v.  impf.  eichen,  ad  pondcris 
publicc  probati  normam  redigo.  Rj.  traziti  i  nazna- 
civati  iemu  mjeru  po  mjeri  jarno  odregjenoj. 
kikjas,*  kajjisa,  hi.  vidi  kaja-sji.  Rj. 
kajrtsa,*  /".  Rj.  vidi  kajas.  —  J)  der  Gurtriemen, 
lorum  cinguli  tquarii.  Rj.  kais  od  kolana.  —  2)  der 
Siibclriemcn,  lorum  acinacis:  Tri  puta  je  opasao 
pasom,  a  eetvrtom  od  sablje  kajasom.  Rj.  kais  od 
sablje.  —  ridi  kais. 

kikjati,  jem.  v.  impf  Rj.  v.  pf  sloz.  iz-kajati  (se), 
(■)-,  pfi-  (j  se),  r^z-  (se).  —  J)  koga,  riiehen,  ulciscor: 
Teiko  onom  koga  car  kaje.  Rj.  vidi  osvecivati  (koga), 
svetiti  3  (koga).   —   Dokle  ...   ne   siidiS   i   ne  kajes 


kiijba 


—  502  — 


kakilo 


Jtm"   nasf  h<i  onima  Mo   iive  na  lenilji?   Otkriv.  (>. 

10.  —  'i)  .«<!   se,   reikis,   hereiien,  poeiiitet.   Rj.  vidi 

\:\)V:VA   ><•   •-'.    i=P-   teSkati  se.  —  FoiV  sr   hijaii  uil 

i   do  smrti   svoje  Viijuo  xe  i  siro- 

\\>T.   110.    Ludi   se  penje  da  visoko 

r.jtdc;  a  kad  Uiidi' do  besjede.  AujV  ,fe  sfo  onsrje  sjede. 

Posl.  171.  I'jedji  se  jye  ne  valja  tkad  se  Jo  sfo  lnje). 

Xil.   KK'la   so  -jrjevojka  v'jeiu'a   ne  nositi.  i  vinca  ue 

iiiti.  Ill  rabra  ijubili  .  .  .  Kajii  sr  gjevojka  vjoiiea  ue 

.    A'(i./ii    .<(■    ejevojka    viuea    du    ne  pije .  .  . 

.rjevojka  rabra  da  ue  Ijubi.  Npj.  1,334.  Jer 

V,   ,  .I!"!  .-■(<'  sjun  ih  stvorio.   Mojs.  I.  tj,  7.   Znah  da 

si   Boi:   milosiiv  .  .  .   i   l-ttjes  se  oda   zhi.  Joua  4.  2. 

Zemljo  •sluJaj    srlas  koji  se  kaje  Bogu  i   pjeva  njega. 

DP.  l»5. 

kajba.  f.  ridi  kajpa,  srajba.  ShiUi:  gahbia,  cavea. 
—  Tamerlan  zatvori  Bajazeta  u  velikugvozdenu  l-ajbu. 
A.  Kanirlii?.  AKj.  IV.  73Vta. 

kAjda,*  /".  die  ^f\mK■noU•.  modus  miisiciis:  Od  te 
kiijde  uema  vajde.  Rj.  jtikiA-  id  glas  u  mnsici.  vidi 
nota.  —  r  Here.  '271  iniii  iiiitpis:  Knjde.  Pjcsnie, 
koje  imaju  uza  svaki  stih  neki  svoj  pripjev  Ui  nalik 


pnpjcva.  i  ove  se  u  iiarodu  najradije  pjevaju. 
pripjtrii:  sto  god  iiulik  iiit  pripjev f). 


(iitdik 


k&jsnina."  f.einv  Art Eierspeise,  ferculnm  ovorum (?). 
Rj.  iiekdko  jelo  od  jiijci. 

Krijira,  m.  inie  nuisko.  vidi  Kaiea.  dem.  od  Kajo. 
iukvu  dem  kod  Autioa. 

kaijkavac,  kjijkrivi-a,  m.  ridi  k^kavac,  k^kavca.  — 
Ilnati  .  .  .  koji  mjesto  sto  govore  kaj,  te  ih  za  to 
zovu  ktijknrciiiui.  I)ioba  5. 

kiijkavski,  adj.  stv  pripuda  kajkavciina.  vidi  k6- 
kavaOkl.  —  Ho(;e  li  uei  u  rjefnik  i  kajkarskc  lijeci^;? 
Ogled  IV.  adv.:  MjeJtaui  govore  kajkavski.  DARj.  85a. 

kikjmak,"  »i.  vidi  skorup.  Rj.  vidi  i  pavlaka  1,  po- 
vlaka.  —  Okajmaciti,  ski(piti  kajmak.  Rj.  452a.  Ski- 
nuti  kajwak.  (I'zeti  ono  5to  je  najbolje  u  kakvoj 
stvari).  Posl.  298.  Polje  nam  rodilo  vinom  i  .Genicom 
planine  urdom  i  tjeuicom.  —  tjenica  ovdje  znaoi 
skonip  n^ajmak).  Kov.  71. 

kajmilkrin,*  kajmakiiua.  m.  i  kajmakam.  Tiirski 
nunije--'iiik,  ■(ijiorjidiiik.  ARj.  740a.  —  Dok  posijece 
mlada  kajiiiakama.  Npj.  5,  371.  Srpska  vlast  pise  u 
Kraljevo  kajmakanu  da  -sc  oni  Ijudi  pohvataju.  Kov.  3. 

Kiijo,  Ml.  ime  musko.  gen.  Kdja,  vac.  Kajo.  hpp. 
iiiiena  kujemn  je  prci  slog  Ka.  n.  p.  Kazimir.  isp. 
Osn.  314.  takva  ligp.  kod  Bajo.  dem.  Kajica.  —  Ute- 
ko5e  tri  Kajova  siua,  i  stari  se  Kajo  sumaknuo.  Rj. 
725a.  Na  torinu  Razajaikog  Koja  .  .  .  i  Kajoen  Zilu 
uvad^e.  Npj.  4,  42(;.  Gje  naja\-i  ovce  Kajovica.  4,  427. 

kajpa,  f.:  Pustio  je  ptit'a  iz  kajpe.  DPosl.  105.  l' 
kajpi  morski  slavie  ne  poje.  140.  —  kajpa,  krletka, 
kavez  i  na  brodu  gornji  kraj  katarke  gdje  su  jedra 
privezana,  ital.  gabbia.  XII.  vidi  i  kajba,  gajba, 
koba^'a. 

kftjser  (kajsar)*,  m.  Kurmesinleder,  coriinn  coc- 
cineum.  Rj.  kuht  crvena  kao  grimiz. 

kijsorii  (kajsarli*,)  adj.  indccl.  von  Kurmesin- 
leder, coccinexts:  Da  ne  pra5i  kajsarli  papuCa.  Rj. 
kjiiser-li,  sto  pripada  kajseru  (kajsaru). 

Kdjsija,*  f.  —  1)  die  Aprikose,  prttnus  arme- 
niaca  Linn.  Rj.  drvo.  —  2j  die  Frucltt  davon,  pru- 
num  armeniacum,  praeeoquum.  Rj.  rod.  —  vidi  iev- 
telija,  zerdelija. 

kiika,  f.  Kak  (in  der  Kindersprache),  stercus.  Rj. 
H  djdinjsl:om  govoru  ne(5ist  fiovjecja.  (govno).  isp. 
kikiti.  —  Vi  kiika!  (kaie  se  djeci).  Rj.  498b. 

kikkay,  k^kva,  adj.  ivas  fin  ein,  qualis.  Rj.  gen. 
ltd.  moze  imati  kao  odregjeni  Hi  neodregjeni  pridjer. 
ridi  kaki,  kakov,  kakovi ;  cesov.  isp.  ikakav,  nekakav, 
nikakav.  —  J)  kao  zumjenicu  interrogativna.  — 
u)  '      '  '  pravom:  Lijep  je  gledati,  no  kakav  je 

nj'  -I.    ira.  Je   li    kakva   Kopfi(-a    kaduna? 

Npj.   .,   I..  .  kakovi  je   bio  tucak  junak?  3,  407.  Je 


li  kakva  ta  gjevojka?  Here.  261  (=  je  li  lijepa?) 
Pitajni'i:  Kakav  ]c  to  jezik?  Pis.  83.  Kaka  re  korist 
imati  i'ovjek  ako...?  Luk.  9,  25.  t^nmuilo  reie: 
kakva ie  to  bloka  ovaoa  u  uSima  mojim?  Sam.  I.  15,  14. 
—  b)  II  pilaiijii  ncpravom :  /.ariidi  se  kakva  su  to  stvo- 
renja.  Rj.  147a.  Ja  to  gledam,  siigjen  gospodaru,  kakuv 
(5eJ  mi  sada  nank  dati.  Npj.  1,  tjO.  sSimoiine  .  .  .  ti  se 
ne  znas  od  roda  kakva  si.  .  .  .  Kore  mene  ...  da 
se  ne  zuam  od  roda  kakva  sam.«  2,  (>5.  To  kazujo 
Starini  Novaku,  kake  Gri5e  sabira  snilovc.  3,  25.  Na- 
migivaliu  oou  njcgovii  kako  bi  on  blio  da  ran  na- 
djenu  ime.  Luk.  1,  G2.  Vidite,  kakve  je  velikc  stvari 
uoinio  za  vas.  Sam.  I.  12,  24.  —  2)  kao  zamjenica 
neodregjena,  kao  koji,  kakav  god:  Alija,  spidiijnska 
zemlja  koja  niti  je  naseljena  niti  pripada  kakome 
selii.  Rj.  4a.  Zaluoiti  kakovo  jchi.  Rj.  lS2a.  Opravi 
se  konj  kao  kaka  tica.  Npr.  28.  Idite  u  kakvu  varos, 
te  zasluzite  po  maramu.  GO.  Zagjem  u  sumii  da 
ulovim  kaku  zvjcrkti.  Itjl.  Kad  so  pije  iz  ('iilure  ili  I 
iz  drugoga  kakvog  suda.  Posl.  89.  Biiaj  platna,  ka- 1 
kvoga  ti  drago.  Npj.  2,  (jlo.  Pak  (■u  otie  oetu  po-l 
vratiti  ...  ne  bi  V  kaka  roha  zarobio.  3,  409.  Kad  ...\ 
ciiju  da  kakav  gospodin  govoii  dnikcije  od  njih. 
Pis.  18.  Da  i5te  kaka  pravoga  Itusa.  Sovj.  24  (malo 
nize:  neka  iJtu  kakoga  pravog  J-tusa).  Da  vam  dam 
kakav  duhoviii  dar.  Rim.  1,  11.  On  se  sada  sakrio  M  ■ 
kakii  jiiniu  ili  na  drugo  kako  mjesto.  Sam.  II.  17, 
9.  amo  idu  i  ovi  priinjeri,  u  kojima  kakav  znaci 
kao  kako,  koliko:  Boze  moj,  kakva  je  to  lopa  ba5<fa 
i  kako  je  uregjeiia.  Npr.  205.  Kakav  je  (izdrpan), 
oprosio  bi  njime  bijoli  svijet.  Posl.  123.  Ovaj  kakav 
je  liid,  on  oe  to  i  uciniti.  I)auica  1,  78.  Katl  se  car| 
pred  gospodoni  stane  hvaliti  kakav  je  lijep  grad  na-  '■ 
einio.  Kov.  31.  —  3)  kao  relutivna  zamjenica.  eorr. 
ovaki,  onaki,  onakov.  taki,  ouako,  tako;  i  ponajvise  i 
hez  korrclativa :  Kakav  takav,  so  wic  er  ist,  jyrout  1 
est,  tidis  ijualis.  Rj.  Odvoji  se  od  pobratima  te  onaki 
kakav  je  krenu.  Npr.  96.  Provrze  se  fiovjekoni  kakav 
je  i  bio.  97.  Kiikva  je  onako  sam  je  i  nahranila,  ba- 
tinom.  143.  Kaka  je  taka  je;  a  moJSe  biti  da  ce  se 
u  .napredak  sto  i  popraviti.  144.  Premeouoi  oni  prsten, 
kakoga  jos  ii  svome  vijeku  nije  vigjela,  tako  je  bio 
lijep.  21fi.  Do  viie  nc  I'e  biti  onakov  kakov  i  dosad. 
249.  Ti  se  provrzi  kakva  si  danas.  2t)().  Kakav  go- 
spodar  onaki  i  mlagji.  Posl.  123.  Kakav  je  ko  tako 
i  fini.  123.  Kakav  otae  taki  sin.  124.  V  kakvo  kolo 
dogje.<  onako  i  igraj.  332.  Kakav  tat  krasti,  taki  se 
kleti.  DPosl.  44.  Konj  mu  nije  kakvino  su  konji. 
Npj.  2,  249.  Kakovi  su  danaSnji  naJi  knji?,evnici, 
mogao  bi  koji  reC-i.  Pis.  fi.  Onaki  Ijudi,  kakovi  su 
jezik  nas  kvarili.  IS.  Kakorijem  sudom  sudite,  ona- 
kovijem  6e  vam  suditi ;  i  kakoroni  mjerom  mjerite, 
onakom  I'e  vam  se  mjeriti.  Mat.  7,  2.  PopadaSe  (ska- 
kavei)  .  .  .  silni  veoma,  kakih  prije  nigda  nije  bilo 
niti  I'e  kad  biti  ouakih.  Mojs.  II.  10,  14.  Skupi  vojsku 
kakva  je  bila  ona  koja  ti  je  izginula,  i  konje  kakvi 
su  bili  oni  konji,  i  kola  kao  ona  kola.  Car.  I.  20,  25. 

ki^k:iv.u:))(l,  kiikvagod,  kakvogod,  vas  immmer  fur 
ciner,  iiaalineumque.  Rj.  vidi  kakavgogj.  «i((A-«r /.■«/,((», 
kakav  mu  drago.  isp.  kakav  2.  —  Dok  oarev  sin  ne 
naufi  kakavgogj  sanat  .  .  .  dotle  .  .  .  Npr.  174.  Stanu 
gledati,  da  1'  ima  kakoga  god  traga.  18G.  U  oni  ciw 
ofiima  ga  zatrave  i  «  kaku  gogj  hoce  zivinu  obrnu. 
219.  Car  bi  narodu  ovome  dao  pravicu,  kakovu  god 
iSte.  Milo.i  117. 

ki\ki,  kaka,  k.'iko,  vidi  kaVav.  Rj.  osim  nominat. 
maze  imati  oblike  kakve  imaju  pridjeri  neodregjeni, 
isp  Obi.  34.  vidi  i  kakov,  kakovi.  primjere  vidi  kod 
kakav. 

ktkkijBrOd,  (kaki  god),  kilkagod,  kkkogod  vidi  kakav- 
god,  gdje  su  i  primjeri. 

ki'ikTiriiej  (kaki  gogj),  kakag7)gj,  ktlkogogj  vidi 
kakavL'od,  gdje  su  i  privi'eri. 

kitkilo,   m.   kaiie   se   za   covjeka   koji  raste^.e  rijef 


kakiti 


—  503  — 


kako 


kad   f,'ovoii,    der    verdriessUch    Itntfisam   sprivht,    qui 
lenie  («■  mokstc  JiKjiiitur.  cf.  kakiti.  Rj. 

kiikiti,  kliii,  V.  inipf.  k<tl;en,  cam.  Rj.  «  djcthij- 
d-uvi  f)iir(ini  Hrati.  v.  pf.  kakiuiti.  ixp.  kdka.  —  Kakicn 
nc  I'li,  t.  j.  t'^ini  lioi'c  1'  no  I'c  1'.  Rj.  it  prevcsenom 
smiMu.  prost (li-l; i . 

ki'ikiiilli,  nPiii,  V.  pf.  hiL-cii,  cavo:  A.  Kako  je? 
B.  hdliiii  pa  lazni  (pa  (?eS  vidjeti  kako  je).  Rj.  pro.i- 
taiki.  11  djetinjshnn  (lororu  posrali.  v.  impf.  kakiti. 
Mp.  okekati  se. 

ktkko,  Rj.  adv.  ridi  2  ka',  kakoiio,  kakonoti. 

/,  vie,  (iiiomiido.  Rj.  —  a)  it  pitaiijn  upravnom 
(i  u  usklicimii  koji  .ic  izjcdiKiruJu  s  pHaiijcm):  h'ulu 
je?  icic  i/cht's;  qunmodu  rides.  Rj.  Ada  kako'f'  Rj.  2a. 
Da  kako  ;]e  kad  nijo  tako?  Rj.  'lOSIa.  Da  l:ako.  Rj. 
lOfta.  0  iiioj  siiiko,  kako  no  bill !  Npr.  45.  Kako  ti 
m  zmijom  ostado  triidna?  63.  Rosr  s  tobom  Jicno! 
Kako  I'e  se  livada  stiifl?  144.  Kiiku  ne  zaboravi 
ga(!e  vezati !  (Kad  je  ko  vrlo  zaboravau).  I'osl.  12(). 
Kako  ne  6u  bleda  biti?  N'ojno  mi  je  pijaiiiea.  Npj. 
1,  490.  Je  li  /•((/,(*  trjevovati,  Jane?  Ileir.  !()(!  (=  jc 
li  lijepu?).  Je  li  kiiko  veCerati  saniu ?  100.  Kako  au 
vam  vinofrradi  i  si  jive?  Kako  li  iitti  i  ostali  uisjeVi? 
Stra«.  lH,S(i,  1812.  Ta  to  ti  je  iena;  kako  si  kazao: 
sestra  mi  je?  Mojs.  T.  21!,  9.  Kako  opustjel  posta 
loia  zvijeijiil  Sof.  2,  15.  nmo  viole  .se  dodati  ovaj 
jmmjer:  »Hi;  Srblji  neraaju  ni  u  kakvoj  rijefi,  a 
ostali  Slaveiiski  narodi  imaju  (te  kako).  Rj.'  X.  — 
b)  u  pilaiijii  iHHpriieiiDiii :  Zapita  snabii  kako  bi  o-a 
mopla  videti.  N|)r.  5o.  Pitalo  je  Vuka  i  Savu  Teke- 
Kju,  kako  oiii  niisle  o  ovoj  stvari.  Pis.  3.  takvo  jc 
znacenjc  adiHrhii  i  u  nrakiiii  rercnicama  Ho  idu: 
Umije,  nebore,  i  Latiiisku,  te  da  znas  kiiko.  Rj.  41.'5a. 
PoeeJe  se  raz.uovarali  kako  bi  pobeiili.  Npr.  22.  Bop- 
zna  kako  jc  (sinl  i  j;de  je.  (54.  lijeii  zna  kako  boli 
a  sirak  kako  se  nioli.  Posl.  15.  Takovi  sii  n.  p.  ko- 
madi  od  pjesme,  kako  je  ii  Biojjrad  doSao  uekakav  zao 
paSa.  Npj.'  1,  XLVIII  ('j'.sp.  n ike  pod  !>).  All  ee  mi  slabo 
ko  vjerovati  i  I'aziimjeti,  kako  je  pripovijetke  teSko 
pisati!  Rj.'  IX.  —  v)  od  znaceiija  pod  h.  nije  duleko 
znavenje  neodregjcna  nacina:  kao  kakoffod,  na  koji 
pod  uafiin.  —  Pocem,  11  etwa,  forte,  ako  poi.'-em  doirje, 
ef.  kako,  kakof/od.  Rj.  5(ila.  Pogje  opet  po  sumi  ne 
bi  11  kako  iz  nje  iziJla,  ali  Suma  sve  gnSea  a  kraja 
nikako.  Npr.  133.  Obrnem  se  tamo  nmo  ne  bib  li  se 
kako  izvadio.  I(i2.  NikSid  je  mislio,  da  mu  je  same 
kako  Molera  makmiti  s  piita.  Milo5tl37.  Za  Miljka 
laskala  im  je  nadeida,  da  I'e  aa  primamiti  kako.  17(). 
Da  ne  doajii  kako  ueeniei  ujesjovi  noeu  i  da  ga  ue 
ukradii.  Mat.  27,  (54.  Da  vas  kako  ne  iskiisa  kiiSac. 
Sol.  I.  3,  5.  Za  to  ih  je  svjetovao  da  se  poprave  eda 
bi  ih  kako  posribija  minula.  Prip.  bibl.  93.  —  d)  relii- 
iirni  adverab  kako  sa  korelativniiii  tako,  onako,  /' 
he!  tijcyii.  Kako  tako,  so  wie  ea  ist,  prout ;  kako  kad, 
wie  es  sieh  ti'ifl't,  cf.  kad  kako.  Rj.  Kako  meni  danas, 
tako  ujiraa  do  veka.  Npr.  75.  Kako  je  meni  bilo  onu 
noe  kad  se  ko  rodio,  onome  i'e  onako  biti  do  veka. 
7(5.  Kako  ti  hoeeS  neka  biide.  107.  Ti  si  mlada  i  ze- 
Icna,  pa  kako  ti  I5og  da.  2(51  (krnja  recenica).  Ako 
ue  mo^.emo  kako  hoeemo,  a  mi  <5emo  kako  moierao. 
Poal.  tj.  Kako  ko  zna  onako  i  pjeva.  Kako  koji  sli- 
jepi,  sve  gore  gudi.  125.  Kako  mi  je  tako  mi  je.  12(5. 
Kako  onda  i  lani.  (Kako  je  ostalo  ouda  tako  stoji 
danas).  12(5.  Pa  vi  raja  kako  sto  se  bili.  Npj.  4,  370. 
Nemojte  nas  zaboraviti  kako  i  mi  sto  nijcsmo  vas. 
Kov.  71.  Zajaui'u  ii  glas  kako  koji  moze.  99.  Kako  si 
vjcrovao  neka  ti  bude.  Mat.  8,  13.  Kako  sto  se  dakle 
kukolj  sabira,  i  ogujem  sa^ize,  tako  6e  biti  na  po-  j 
sljclku  ovoga  vijeka.  13. 40.  amo  pripadaju  i  primjeri,  I 
u  kojima  rijeci  kako  . . .  tako  ziuwe  sto  od  prilike  i . . .  ; 
i  (vidi  i  II) :  Srbi  stanu  . .  .  donositi  tain,  kako  lieiiiT- 
pasi  i  Agi-Asan-paSi,  tako  i  (lusancu.  Danica  3,  210. 
Haljina,  koja  je  kako  sprijed  tako  i  ostrag  po  §aro- 
vima  izvezona  svilenijem  gajtanima.  Kov.  41.  Da  im,  1 


kako  putem,  tako  i  na  Vra6iru,  dajii  liranu  i  ilrvn. 
MiloS  124.  Osim  Dubrovnika  gla»  ovoga  slova  (.li.| 
Ciije  .se  kako  oviida  po  okolini,  luko  i  gore  k  jiijfu. 
Posl.  XIV.  Srbyi  (kako  (irrkogn,  tako  i  TurHkopi 
zakona).  Rj."  X^  I.  dntfiojacije  je  zmUnijc  rijci'imn 
kako  tako  n  ovijevi  priwjcriina:  Kako  tako  iittutna- 
eiv.5i  liliirgijii  sad  (!ii  ti  ii  kratko  ra/lo?.iti  i  driige 
crkvene  sluibe.  DP.  35.  Toliko  uie  je  izmueio  ovaj 
posao  da  avr.Mv  ga  kako  tako  ne  mogu  ii  Hcl.i  zndr- 
«ati  zahvalnnsti  kojii  osjeeam  .  .  .  (Jan.  HI.  (knko  te 
dalo,  kako  se  moglo).  —  e)  kako  ridi  kao.  najviie 
po  jiKjozapadnini  krujetinut:  I'iuc'ela  kitko  iultov 
evijet.  Rj.  l(!lb.  Posalje  (Crnome  <!jorgjijii)  nekoliko 
atova  i  eiirkova  na  dar  kako  svomo  pobratimu.  iJii- 
nica  3,  221.  Idem  dvorit'  Koslii  dvore,  Kostu  dvore 
kiiko  viojc.  Kov.  (i.!.  DruJ.imi  junaeio  kako  pravi  brat 
i  vrsni  svat !  72.  Harjak  li  treptio,  a  ti  pod  njim  koko 
pelivan  letio.  72.  Kako  da  ('•eS  ii  svatove,  diviii  svale! 
10(5.  vidi  povise  pod  d  primjerc.  u  kojima  into  kako 
Mo  za  kao  Sto.  -  f)  Kako  tako,  so  vie  cs  ist,  pr»ut. 
Rj.'  —  Kako  kad,  irie  es  sich  tri/ft.  rf.  kad  kako. 
Rj."  —  Te  kako  kako,  und  wie.  Rj.' 

2.  sohald.quamprimuin:  Kako  dogjp,  poinama  ga 
nagje.  Rj.  Vim,  sobald,  simnlae,  ef.  kako.  Rj.  H25a. 
s  komlativom :  odmah,  tako,  onda,  upvit.  s  mjesta,  a, 
licna  zamjcvica  ti,  on,  /  t.  d.  i  hez  korrelativa.  — 
Kako  poOnu  Ijudi  mnogo  umirali  po  selii,  ouda  poenu 
govoriti  da  je  vukodlak  ii  grobljn.  Rj.  79a.  Kako  \\f\ 
oprnate,  tako  polijec^u.  Rj.  4(;4b.  Kako  dogje  k  njima, 
a  on  legne  nieice.  Npr.  4.  Kako  ga  iidari,  zmaj  ostarie 
na  mjestu  mrtav.  8.  Carev  sin  kako  ugje  unutra, 
odmah  reee  cariei.  2(5.  Otae  kako  ga  iigleda,  daleko 
istrOi  preda  nj.  37.  ^Sad  ga  pogubi  kako  izigje  iz 
ga!ije.«  70.  Kako  gjavo  zaroni,  a  sveti  .\rangjel  pre- 
krsti  rnkom  more.  91  (u  Npj.  2,  8-1  |Vuk)  lies  kor- 
relativa a:  Kako  gjavo  zaroni,  sveti  .Vranpjel  .  .  .). 
Kako  mu  voda  pospe  glavii,  «  onaj  mah  prsnuSe 
alke  oko  vrata.  19G.  Sntradan  kako  zora  zabeli,  oni 
ponstaju.  240.  Kako  kum  prase,  ti  ndtiiah  vrecii.  Posl. 
12(5.  Kako  dolctis,  pod  pendJ.er  padni.  Npj.  1,  477. 
Kako  dogjem,  hoeii  s'  potureili.  2,  565.  Snje  pole<:e 
tridest  kukavica  . . . /iViJ'o  pale,  uput  zakukale.  4,  448. 
Kako  izigje  iz  ikole,  .s  mjesta  lajtnant.  Strai.  188(), 
8.33.  Idite  a  selo  .  .  .  i  odmah  kako  ngjete  u  njega, 
naei  (ete  magare  privezano.  Mark.  II,  2.  Kako  ih 
nasitih,  stadoSe  einiti  preljubn.  Jer.  5,  7. 

3.  seit,  seitdem,  e.v  quo:  Kako  sam  postao,  nije  mi 
podrobac  ostao.  Rj.  od  kako,  od  onoija  vrcmena  kad. 
vidi  2  ka',  otkako.  —  Evo  dva  dana  kako  se  s  ai- 
dajom  bori,  pa  mu  niSla  ne  naudi.  Npr.  48.  Od  kako 
je  ovoga  grada,  jos  ovake  galije  nije  bilo.  (59.  Koliko 
ima  kako  te  Bog  ostavio?  (Kad  ko  sto  ludo  ill  neva- 
Ijano  radi).  Posl.  145.  Ud  kako  je  Novi,  svak  .sebc 
voli.  233.  Evo  dvadeset  godina,  kako  pesnie  traiini 
i  kupim.  Npj.'  4,  XLI.  Od  kako  je  zemlja  vidna  i 
suha  .  .  .  bit's,  sad  oko  5est,  sedam  hiljada  godina. 
Priprava  12.  C'etrnaeste  godine  od  kako  se  uze  grad. 
Jezek.  40,  1.  Ima  viSe  od  deset  godina  kako  skuplja 
gragju  za  ijeenik.  Ogled  UJ. 

4.  da,  dum.  Rj.  vidi  kad  5,  budu('-i  da.  —  Kako 
je  sad  lijepo  vrijeme,  mogli  bismo  Ato  railiti.  Kako 
sad  ide§  onamo,  mogao  bi  oti<5i  k  njemu.  Kako  ovaea 
nemam,  pasa  ne  euvam.  Rj.  —  Ja  (-u  i(?i  blizu  druma, 
Zeko!  Kako  mogii  vigjet'  na  sve  strane,  sve  eu  tebi 
kazat'  od  istine.  Npj.  4,  279.  Kako  sii  kui'e  bile  sve 
drvene  .  .  .  tako  vatra  za  jedan  fas  obuzme  svu  varoS. 
Daniea  5,  38.  Kako  Turski  car  po  torn  .  .  .  pogazi  I 
-Vkermanske  ugovore,  i  opet  se  zavadi  s  Rusima,  to 
i  ovi  poslanici  ostanu  u  Carigradu  u  zalozi.  MiloS 
172.  Kako  sad  opstih  gloha  nema.  tako  su  glavne 
daeije  zemaljske  harae,  poreza,  dimniea,  I'ibuk  i  spa- 
hijnsko.  201.  U  Srpskom  jeziku  ima  glasova,  kojijeh 
Slavenski  jezik  nema ;  a  kako  ima  glasova,  mora 
imati  i   slova  za   ujih.   Rj.'  IX.   Tako  se  skupStina 


kakodaknnjo 


—  504  — 


kiilam 


saxove  odmdh  po  novome  Ijetii,  pa  l-ulo  iin  njoj  ne 
hude  ni  Milenka  ni  Petra  ni  .Inkova,  voJYOcie  sve 
prime  novu  uredhu.  M.  Kako  »n  brac'a  ,liirjevi(5i 
fmali  Oorsku  iiiipii,  po  tofiif  mislim,  da  su  Drijeva 
bila  ili  u  Oorskoi  ^upi  . . .  DRj.  1,  SVJ.  Ovo  je  odaviio 
narutVno,  ali  kiiko  jo5  ne  posla,  uiislim  da  ne  moie 
da  nasrje.  Kolo  15  (14). 

.5.  ridi  da  (VA  jrdje  (TT.  21.  —  Onda  niii  niati 
priforetU  sve  po  redii,  H-nt"  je  imala  tri  kt'eri  kao 
tri  niie,  i  iako  ih  nestalo.  i  lnio  su  ih  tr.iiili  ii/alud 
na  sve  strane.  Npr.  '2'.  Onda  joj  ona  Itde  svu  ne- 
volju  svoju,  i  kuko  je  bila  kod  snnca  .  .  .  i  rece  kako 
je  sunoe  poslalo  da  pita  meseca.  57  (=  da).  Kad  se 
ova  posl.ina  srjevojka  privnee  te  ridi  kuko  krava 
kujqelju  u/.ima  i  zva<?e  .  .  .  ona  se  vrati  kui'i.  126 
(kako  =  gdje).  >leden],  jedem,  pa  ne  moiru.  (Tuzio  se 
neko  kiiko  jesti  ne  moieV  Posl.  112.  Tiirci  pak  .  .  . 
posjii  iz  (.'aOka  k  jucni,  kako  fe  preko  Jelice  u  Bosnu. 
MiloJ  99.  Dok  .  .  .  ne  donesu  fernian.  kako  ear  Srbiraa 
opraJta.  123.  [i.<p.  Dok  .  .  .  ne  donesu  femian.  dn  car 
Srbinia  opraJta.  1241.  Tj/Wo  pa  paJa  sa  fardaka  kako 
jaJe  pomamna  dorata.  Npj."  1,  XLVIII  (kako  =  gdje). 
Osvanu  .  .  .  na  zidu  prikovane  prc'ntdc,  kako  se  IMi- 
lenko  i  Petar  izgone  iz  zemlje.  !?ovj.  55  (=  da  se 
izg'jiiei.  Cult  ste  kako  je  kazano  starima:  ne  fini 
prt-ljiibe.  5Iat.  h.  27. 

kakodiikanje,  n.  ridi  rakoljenje.  Rj. 

kakodiiknii,  kakftdacl'em,  v.  impf.  ridi  rakoliti  se. 
Rj.  kokoi  kad  hoce  da  snese  jaje.  onda  kakoda<:e. 
lidi  i  kakotati. 

kukosrod,  kaktisrugj,  ridi  i  kakogodi.  i  rasiarija 
se  enklitikaiiia :  kako  je  god,  kako  se  gogj.  —  J)  uie 
imnier,  utcumijue.  Rj.  mukar  kako,  «<(  koji  ijod  nacin. 
ridi  kako  (1  c1.  isp.  kako  mu  drago,  poiSem.  —  Ja 
sam  zadovoljan  kakogod  ti  uradif.  Npr.  71.  Pa  (-t  te 
slu^ti  kakogogj  ti  hot'eS.  155.  Kiidijengogj  pasaSe, 
posaJe  (n.  p.  ovce  ili  krave,  i  znaci:  kako  je  gogj  bilo, 
ele  se  Jteta  ucinila).  Posl.  Iti2.  Izbavljaj  naa,  kakogodi 
znade5,  ne  pusti  nas  ti  u  Turske  riike.  Npj.  4,  198. 
Svima  sam  bio  sve,  da  kakogod  spasem  koga.  Kor. 
I.  9.  22  Cpofetn?)  Ako  se  srpski  dohodak  kako  god 
ofteti.  DM.  235.  —  2)  u  poregjenju :  kao,  kao 
Ho  .  .  .  tako.  isp.  kako  (1  d  i  el.  —  U  otmicni  se  ide 
9  oru^jem  kakogod  na  vojsku.  Rj.  47(5b.  Kakogogj 
sto  zene  vezu  o  matericama.  tako  Ijude  o  ocima.  Rj. 
481b.  Zato  je  bio  nacinio  nekoliko  kozaka,  s  kopljima 
i  sa  sabljama  kakogogj  sto  su  Ruski.  Danii'a  1.  90. 
Kako  se  gogj  bojao  (Jakovl  njega  (Curdije),  tako  se 
bojao  i  njegova  luomka.  3,  2(H>.  Boka  je  zemlja  zdrava, 
kakogod  Hercegovina.  Kov.  33.  Kako  pocnu  o  svome 
jeziku,  odmah  zastrane,  kakogod  da  su  pobjegli  iz 
ludnice!  83.  Vi  znate  da  sam  sluzio  ocu  vaSemu  kako 
sam  god  mogao.  Mojs.  I.  31,  6. 

kukosrOdi,  ridi  kakogod,  kakogogj. 

kfiko  mil  ilraffo,  C:a  akc^iso.  k6ji  mu  dragol.  isp. 
kakosrod,  kakogogj  1.  —  finite,  kako  Vam  drago. 
Pis.  8. 

kitkono,  ridi  kako  (cf.  no):  Ba5  kakono  mulu  u 
me.i('-emi.  Rj.  ridi  kakonoti,  kaono,  kano.  —  Da  ti 
kaie,  kakono  je  bilo.  Npj.  4.  272.  Ej !  kakono  ti  reie 
meni,  da  se  molim  Bogu?  Danica  5,  95.  Sad  da  si 
mi  pozdravo  zdrav,  kakono  bih  i  sam  sebi  rad !  Kov. 
70.  Odbi  se  Stane  od  roda  kakono  cela  od  roja,  privi 
se  k  milom  gjeveru  kakono  zlato  k  junaku.  77. 

kiikonoti,  vidi  kako.  Rj.  kakono-ti.  ridi  kaonoti, 
kakono.  —  Da  priprave  ovaj  naprijed  obrec'eni  va5 
blagoslov  da  bude  gotov  tako  kakono  ti  blagoslov, 
a  ne  kao  lakom.stvo.  Kov.  II.  9,  .5. 

ktikotanjc,  n.  das  Gaksen,  clangor.  Rj.  verb,  od 
kakotati.  rudiija  kojom  kuko'ie  n.  p.  kokos. 

kiikotnti,  kAkor'em,  v.  impf.  kaksen,  clango.  Rj. 
tJ.  pf.  .^l<,:.  okakotati,  otkakotati,  ra-kakotati  se.  vidi 
kakodakati,  kokotati.  rakoliti  se.  —  Kad  kokoS  hoC-e 
da  prone.ae,  ona  najprije  kakoce.  DPosl.  118.  Kakove 


kao  kvofka.  (Osobito  se  govori  ienama,  kad  se  5to 
niiiogo  karajii  i  viful.  127. 

kiSkor,  adj.  ridi  kakav.  Rj.  ridi  i  kakovi,  kaki. 
prinijeri  kod  kakav. 

ki'ikoririid  (kakav  god),  kakovagod,  kiikovogod, 
ridi  kakavgoil  (gdje  su  i  primjcri).  kakigod. 

kitkoviriisj  ikakov  gogj\  kakovagogj,  kilkovogogj, 
ridi  kakavgod,  gdje  su  i  primjau. 

kilkovT,  adj.  ridi  kaki,  kitkov,  kakav.  —  Prelazeffl 
u  pridjeve  rijeci  onikori,  onakovi,  takori,  kakovi 
niogu  po  starinski  biti  bez  toga  i.  Obi.  34.  prinijeri 
kod  kakav. 

kakvdi'n,  f.  osohina  onogit  Uto  je  kakro,  qunlitas. 
—  Pokazuju  kakrocu  imena.  Rj.'  Xl.ll.  I'okazuje 
kakroihi  neizvjesne  stvari.  XI. II.  .Test  neka  k<ikroca 
(vqualita»)  vrhunaravna  ili  Bozji  dar.  T.  Ivanovi<'. 
Za  ranu  od  jedne  do  dvanaest  krvi  po  kakcoii  rane. 
PravdonoJa.  ARj.  IV.  762b.  rijeci  s  takim  nast.  kod 
bistro<'a. 

kni,  ni.  ridi  kao.  Rj.  ridi  blato,  Cagalj,  glib,  klanac 
2,  mura.  prinijeri  kod  kao. 

kalahitliik,*  m.  ridi  innozina.  Rj.  —  Nemoj  kiipit' 
kahdnduk  vojske.  Npj.  4,  488. 

kalabi'irf'iije.  h.  das  Mischnumhen,  confusio.  Rj. 
■rerli.  od  kalaburiti.  radiija  kojom  tko  kalaburi. 

kalabi'irltl.  kalabunm.  r.  impf.  mischmachen,  con- 
fundo.  if.  kalanuititi.  Rj.  mijesati  stvari  koje  i  ne 
idii  Zajedno,  r.  pf.  slo:.  skalaburiti. 

kalabi'irnja.  /'.  dcr  Mischmasch,  res  confusac,  con- 
turJiatae.  Rj.  stvari  sknhOntrenc,  smijesane,  koje  i  ne 
idu  Zajedno.  —  NaSi  su  spisatelji  od  I  irilovske  azbuke 
ui'inili  dar  mar,  i  ja  po  tom  poi-evJi  se  starati  o  pra- 
vilima  jezika  na.5ega,  iz  sve  one  kalaburnje  izabrao 
sam  ovaj  svoj  pravopis.  Odbr.  od  ruz.  16. 

kiMae.  kalea,  ni.  das  jungc  dras,  herba  recens. 
Rj.  mlada  trava:  Pustio  koiija  na  kalac.  Rj.  «  sali 
kaze  se  za  Turke,  kad  nijesu  obmeni:  Pustio  guzieu 
na  kalac.  Rj. 

kaladzija,  m.  lovjek  koji  kala  ribu,  eincr  der  sich 
mit  Aiifsrlinciden  and  Dinren  der  Fische  beschdftigei, 
qui  torrendos  pisces  dissecat.  Rj.  —  kaladzija  (od 
kal(i-ti).  Osn.  78.  Turski  zavrsetak  dzi(ja)  presao 
k  iiarodnoj  rijeci  kalati.  isp.  djeladiija. 

kaladzTJnica,  f.  zgrada  (ili  mjesto)  gdje  se  riba 
kala.  Rj.  —  za  nast.  i^p.  djeljaonica. 

kal:\dziii>ska  voda,  /'.  (st.):  Ja  bih,  sinko,  sa  bukve 
jabuka  iz  velike  vode  kaladzinskc.  Rj.  —  Iz  velike 
vode  kaladlijnske.  Npj.  2,  31. 

kalAi.sati,  kalaiJem,  nV// kalaji.iati,  gdje  je  i  primjer. 

kikliij.*  kalaja,  m.  vidi  kositcr.  Rj.  ridi  i  cin.  — 
MozeJ  dati  orahovu  lagju,  a  na  njojzi  dumen  od  ka- 
laja, od  kidaja  i  suvoga  zlata?  Npj.  3,  344.  Kngleska 
ima  bakra  ili  nijedi  i  kalaja  ili  kositera.  Priprava  8. 

knli\jdzija,*  m.  —  1)  der  Verzinner,  qui  obducit 
Stan  no.  Rj.  koji  kalaji.se.  —  2)  der  Hansirer,  insti- 
tutor,  cf.  torbicar.  Kalujdzije  su  od  piije  u  i^rbiji 
nosile  po  selima  rubu  te  prodavale:  gdjekqji  su  iSli 
na  konjma  i  rubu  nosili  u  bisagama,  a  gdjekoji  su 
iMi  pjesice  i  rubu  nosili  u  torbi  na  legjima.  Rj.  vidi 
i  torbar  2. 

kaUXjisanjc,  n.  das  Verzinnen,  inductio  stanni.  Rj. 
verii.  (id  kalajisati.  radnja  kojom  tko  kalajise  sto. 

kaliijisati,  kaliijiJem,  v.  impf.  i  pf.  verzinnen, 
stanno  induco.  Rj.  vidi  kalaisati.  kalaj  narlaciti  i  na- 
vuci  na  sto.  Tasovi  su  ponajviSe  od  bakra  pa  kalai- 
sani.  Rj.  733a. 

kaliijiija,*  /.  ein  zinnerner  Teller,  orbis  stanneus. 
Rj.  kahijui  tanjir.  —  Za  uzdarje  bacaju  na  kalajliju 
po  koju  krajcaru.  iiv.  309.  ' 

kalajiiT.  adj.  zinnern,  stanneus.  Rj.  sto  pripada 
kalaju.  vidi  cinen,  kositeran. 

kjilani,*  m.  das  Pfropfreis,  Einsetzling,  Pehreis, 
I'elzer,  surculus.  cf.  kalein.  navrt.  ^j.  ono  st')  se  na- 
kalemi,  navrne,  pricijepi.  vidi  i  navrtak  2,  vijoka. 


kalnmnnnk 


605  — 


kalenfeii 


krililiiliiiiilk,  kiiliinianka,  m.  pileolus  quo  lllyrii  in- 

fiuitiimi  recciiter  natonim  caput  cooijcrire  solciit.  — 
Kakav  u  kalamanhn,  takav  i  u  na;rlavku.  i^tiilli.  ka- 
picd  h'dkruni  llrrnii po  ohicaju  svomc  jiolrivajv.  glavu 
djeri  nDVorof/iciiiij. 

ktilikiiiar,  kalaiuAra,  m.:  Evo  jn  imam  pri  scbi  ka- 
hiviiir  i  pcm,  akn  uiiiijeS  pisati  da  mi  sc  potpiieS. 
Npr.  ^J-i'J.  I'iili  ilivit.  s/)r<(i'((  .'((  viiixtilii.  I'inienfuss; 
Till,  caliunani,  calamajo.  l\[fid:.  kalamrtris. 

kiMililiili,  nnm,  r.  impf.  —  1)  pfniiifvii,  innm-o.  cf. 
iiavrlati.  Kj.  I.iihimiti  n.  p.  roikn.  r.  /)/'.  sfof.  iiaka- 
laniiti.  —  ridi  kalemiti,  I'ijepiti,  presajrjivati,  privrtati, 
pricjcpljivati.  —  2)  ospifo,  impfen,  vaccina.  Rj.  vidi 
i  propisivati,  presii<rjivati  3. 

ki'iliiiiiljOn.jc.  n.  diis  Pfnipfdi,  iiinHio.  Rj.  verb,  od 
kalaiuili.  nidiijii  k'>jom  tko  kaliimi  n.  p.  rocku  Hi 
(;.«/;  ire. 

kaliiilirirr'iijc.   ((.  ridi  kalabiucnjf.  Hj. 
kiilaniiitid,  kalamutTm,  v.  impf.  ridi  kalaburiti.  Rj. 
»i//(>v(?/  «/(•(()■/  kojc  i  ne  idu  ziijcdno. 

kalilii  (11  Vukovu  rjfciiiku  f^rijeSkom  stoji  kTion. 
Osii.  177),  (kaonl,  kiiona,  kaono,  ri<li  kaljav.  Rj.  2fi3a. 
i/dje  iiiiii  kida.  ntfii.  kud  lilatan. 
kiUanjo.  ».  rerbid.  od  kalati.  Rj. 
killas,'  kalilsa,  m.  —  J)  dcr  TmKjettichts,  lAniip, 
hiiiiio  iiiliili.  Kj.  ridi  iiitkov,  piist,  i  sj/h.  oiidjc.  — 
'>)  [u  Dulir.)  ridi  varalioa  (osobito  koji  uzima  u  zajam 
ne  misl('<'-i  vratiti).  Rj.  isp.  kalaSiti. 

kal!isr'ii.i<-,    II.   (u    Diibr.)   das   Betriigcn.   dcceptio. 

Kj.  rcrli.  (id  kalaSiti.  radiija  kojom  tko  kaUisi  (vara). 

kalil.sili,  kalaslm,    v.   imjif.    (u   Dubr.)    ridi   varati 

{osobito  uzimati  u  z.ajam  ne  mislec'i  vialiti).   Kj.  ridi 

knla.5  2.  isp.  v.  pf.  slo.:.  raskalafiti  se. 

kali^sliira,  /.  cin  Schimpfvort  rum  lliiiidc.  ronri- 
riiiiii  ill  riiiicin.  1^.  poprdii  psu.  ridi  (U.ukela.  —  Tugje 
sn  ili  lannia  postanja:  kaUistura.  Osn.  ll'J. 

ki\lali,  kPilani,  v.  impf.  t.  j.  ribii,  den  Fiich  auf- 
.<)dnicidcii  itiii  ill II  :u  diirreii,  disscco  pisrem  torroidiim. 
Rj.  cijcpaii  rdiu  :a  susenje.  v.  jif.  .sVoi.  iskillati,  po- 
k^lati;  raskoliti.  ridi  raspbistiti  (i-il)ul.  —  u  Hrraiskoj 
kale  sc  kabUi  drva  t.  j.  eijepati.  i  kabati  voiSe  «.  p. 
Mjive.  isj).  kaloline.  ridi  i  piiOili. 

killati,  kalam,  v.  pf.  (u  Srijenui)  oslabiti,  matt 
nrrdeii  (run  eincr  Krankheii),  fiitiijari,  urtus  fessos 
liiihcrc.  Rj.  oshdiiti  od  holesti. 

kali^iira.'  /'.  (u  Hrv.)  ridi  karaula.  Kj.  strazara, 
slniiiirski  fiiratij.  s  pretiijcUenini  (ilasorima  mjesto 
kaiaubi. 

KalAiira.*  f.  u  Udbini  jedan  veliki  kamen,  kod  ko- 
joiia  jo  nesrda  bihi  karaula.  Kj.  —  Novi  u  Lici  .  .  . 
zidiue  na   iirdu  Kalauri.  Rj.  423a. 

kal;>iiN('(',  kab~iu§ceta,  n.  der  junge  Wegweiser,  viae 
du.i'  jamiis.  Rj.  mladi  kalauz. 

kali\iistiiia,  /'.  Geld,  die  Belulmung  fiir  den  Kalauz, 
pecuniae  dchitae  -w  kabauz.  Rj.  plata  kalauzn. 

kali'liiz/  m.  —  i)  der  Wegtreiser,  dux  viae:  Zemlja 
tugja,  kalimza  nema.  Rj.  kuji  pokaztije  kome  put.  ridi 
kazivai\  kaziput  2.  —  Kad  se  vidi  selo  PiroS,  ne  treba 
nam  kalauza.  Posb  120.  Te  potrazi  lake  kalauzc.  Npj. 
4,  398.  —  2)  der  T'nterhdndkr  des  Schveinhiindlers, 
procurator  suum.  Rj.  vidi  burgijaS  2.  ko  ide  po  sclima 
za  prare  trgorce,  to  kaparisava  svinje  ili  motri  gdje 
se  mogu  duliro  kupiti. 

knli^uziti,  zuii,  v.  impf.  den  Wei]  weisen.  monstro 
viam:  A  pied  njima  Purko  barjaktaru,  barjak  nosi, 
vojsci  kalaitzi.  Rj.  hiti  kome''kidiinz,  pokazivaii jmt. 
—  Upute  se  k  vilinoj  gori  sve  stranputicama  nekijem, 
kalauzeni  otkupljenik  a  mladiif;  sustopioe  za  njim,  dok 
tako  dogju  u  nekaku  goru.  Npr.  218.  A  pred_  ietom 
tri  Srpska  viteza,  kaliuzi  Petar  Pustahija.  4,  53.  Ku- 
lauz'tc  nama  uz  planinu.  4,  3i)9. 
■  kah'kiiioiije,  n.  das  Wcgirdsen,  monstratio  viae.  Rj. 
verb,  od  kabiuziti.  radiija  kojom  tko  kalaazi. 
kaljivaei'iije,  n.  das  Kalfatern,  refectio,   densatw 


navifi.  Rj.  rerh.  od  kAlavatitl.  radnja  kojom  Iko  ku- 
lavati  Clatiju). 

kalAvanji',  n.  ridi  sWaf.enje.  Rj. 
kiklnrar,  m.  (u  Srijcmu)  ii  (5iirOiju  klupa  na   ilvijo 
koBe  na  kojoj  se  HJede^-i  stru^.ii  koie.  Rj.  —  rijec  iinpa. 
Osn.  117. 

knli\vat/  »N.  Kulfuterarbcit,  dcnuatio  nuvin.  Rj. 
djelo  kojim  sc  kularati  lagja.  isp.  knlavni^Piije. 
Kali^vat.  »».  u  Vla.'knj  mjcslo  premii  Vidinu.  Rj. 
kaliUad,  kiMavam,  r.  impf.  In  Hoei)  ridi  Milnziti. 
Kj.  —  Maiijega  zvjereta  a  popinijeira  «lvrirctu  nijc 
bilo  'od  kako  je  svcti  Vasiiije  ni/.a  stubo  kalavuo. 
Rj.  714a. 

kal!^rn(i^,  t7m,  r.  impf.  t.  j.  Inpjii,  kalfatern,  re- 
ficio,  denso.  Rj.  zaiiskavuti  joj  iupljine,  kako  ne  6e 
potjecati.  isp.  Superiti. 

kftlavro,*  /".  pi.  cine  Art  kurzer  Hosen,  ef.  pclen- 
ga(5e.  Rj.  nekakve  kratkc  raksirc. 

kiMfilU',*  kiiliMna,  /'.  pi.  od  sukiia  kao  veliko  <!n- 
rape  5to  se  nose  u  ('izmania  (ii  Srbiji  i  u  Bosni),  einc 
Art  tiichciier  SIriimpfe,  tibialiam  genus.  Rj.  —  A 
povrati  od  sajka  kaliiiie,  te  zakloni  kovfe  i  fakSire. 
Npj.  3,  441.  Do(5cka  ga  majka  ii  odaji .  .  .  prid  njeg 
metnu  fizme  i  kah'iiic.  lINpj.  3,  3(!(!. 

kaltlrnia,*  f.  die  Ilcerstrasse,  gepjiasterte  Strussc. 
awh  I'lhtstrr.  via  strata,  stratum.  Rj.  put  kamnuim 
iiaprarljcii.  StuUi.  drum:  siindz,  tiiraea.  —  Oslalo  je 
blago  pohaii'io  zidajur.i  po  kalu  kaldrme.  Npj.  2,  101. 
Stade  zveka  mcrmerli  kdldnnc,  cto  ide  pa.^a  sa  Za- 
gorja.  3,  20. 

kalilrnnl/.ija.*  hi.  der  Fflustcrer,  qui  rias  lapidc 
.'fteniit.  Kj.  koji  kaldrmi. 

kaldriiilsaiiji>.  n.  vidi  kaldrmljcnje.  Kj. 
kaldrnii>ati.  kaldimiscm.  ridi  kaldrmili.  Rj. 
ki'ildrniiii.  mini,  r.  impf.  pjlustcru,  inunio,  steriio. 
Kj.  vidi  kaldrmisati.  graditi  kaldrmu.  v.  pf  sloz.  po- 
kaldrmiti. 

kfil^lrmljonjo,  )i.  ('(is  rilastern,  mHiiitio  viae.  Rj. 
verb,  od  kaldrmili.  radnja  kojom  tko  kaldrmi. 

kale,  HI.  (zutraulieh  rou  kalugjer)  licher  ^fd>ll•h, 
munai'lndus:  \\o(-e  kale  Boga  mi!  Ne  lie  kale  zelja 
brati.  Rj.  hup.  od  kalugjer.  gtii.  kSla,  roc.  kfde.  isp. 
i  Posl.  XXXI.  —  Gledec'  kale  kako  Marko  sjjava  vi5e 
Marka  kujigu  opazio.  Npj.  2,  444. 

k;Moni.*  m.  —  1)  liolirfedcr,  calamus.  Rj.  trska 
kojom  se  na  Tstuku  pise  kao  u  wis  perom.  —  Nil  daj 
mene  list  knjiire  bijele  i  kalemn,  i-im  se  knjige  piSu. 
Npj.  3,  349.  Kalcm  iiije  pero,  iiego  je  trska.  Pis.  40. 
—  2)  ridi  mosur.  Rj.  rclika  cijer  drcena,  sfo  zene  m< 
nju  motaju  pregju  (kad  hoee  da  snuju).  —  3)  ridi 
kalam.  Rj.  ono  sto  se  nakalemi,  narrne,  pricijepi.  vtdi 
i  navrt,  uavrtak  2,  vijoka. 

kiiloiiiaea,  /'.  kruSka  ili  druga  koja  voi'ka,  kc))a  je 
nakalemljena.  it  Lici.  V.  Arsenijevie.  ARj.  IV.  7r,9b. 
ridi  ejepika.  —  rijeci  s  takim  nast.  kod  ajgiraiTa. 
kiileniiti,  mlm,  )•.  impf  vidi  kalamiti,  i  si/n.  ondje- 

Presagjenik,  u  Boci  zvao  se  nekakav  (!-ovjek,  koji 

je  voce  presagjivao,  t.  j.  kalemio.  Rj.  579b.  isp.  kalein 
3.  V.  pf.  sloz.  nakalemiti. 

killiMiiljfMi.it',  11.  verb,  od  kalemiti.  radnja  kojom 
tko  kalemi  n.  p.  voce. 

kalt^'iidar.  kaleudAra,  hi.  der  Kalender,  calendarium. 
vidi  sveeanica,  sveeanik  2.  —  Kad  progje  svetenije 
proSla  jc  zima;  ali  sveti  Blait,  koji  je  po  Ilimskom 
kalendaru  prvi  dan  po  sreteniju,  veli  da  je  to  lai. 
Posl.  128.  Ovaj  kalendar  nije  gori,  ako  uije  bolji.  od 
nasijeh  danaSiijijeb  kalcndara.  Pis.  5(j. 

kaltMidarskl,  ((('.;.  stv  pripada  kalendaru,  kalen- 
dariina.  —  Kalendarsko  proroJtvo  o  ovoj  godini.  Da- 

nica  5,  19.  ,       ,,  ,      • 

kalt^nk-a,   f   (osobito   dolje  preko   Moravei   erne 

irdene  ScMssel,   Iftnx   fictilis.  Kj.  zemljana   zdjela, 
iinija. 


kalei 


—  506  - 


kalu§a 


kiUei.  I".  (11  f^lav.  i  u  C.  G.'l  ridi  putir.  Rj.  ri'rfi 
i'  k:ili.'.  iii>fttiiijc>»  od  Lat.  calix. 

kiilciuiiik.    HI.   tkiininii   iojom   katolici  pol-riviiju 

"    '        '     '    '   '  \  riijiio  piju   vino,   kaleinjaeim'  brke 

\  linovii*.  ARj.  IV.   771a.    —   za    iiast. 

kfiirn,'  III.  der  Oesell.  opift'-r:  Ti  se  stvori  u  Jiu-auii 
.•i!v:i.  ja  <'ii  biti  u  dui'anu  frdZ/Vi.  Rj.  vidi  kalva.  goi. 
;./.  kalti.  —  To  je  bilo  ovako,  kao  5to  se  danas  Jetaju 
s!,:  i  l.'i<k:ikve  i  l;dfc  —  iii({istorsl-e  —  sa  sluJki- 
ni.  Nov.  Srb.  1817,  494.  Bilo  je  Sesrrta, 
ill  i  iiKijsiomlih],  trirovaca,  majstora, 
prupalica,  i  (.  d.  1817,  (il>3.  Kalfa  i  ortak  u  n.is  ne 
znaOi  jedno :  ortak  je  drug,  a  luilfa  je  najamnik. 
Pis.  4-2. 

kiMilo,  »i.  (u  Srijemu)  vidi  kalju^a.  Rj.  ffdje  se 
srinje  hiljiisiiju.  vidi  i  kaljiisa,  klackaonioa ;  brljuff. 

—  Imlilo  (osn.  u  I'liD.  Osd.  \'2b.  s  talim  mist,  rijeci 
kod  bjelilo  1. 

ki\liDii,  /".  die  Jiheintceide,  ligiistrum  vulgare  Linn. 
Rj.  /i(7;A(i.  —  Katina  je  lijepa  gledati,  al'  je  grka 
zobati.  Posl.  128. 

Kiklinn.  /'.  ime  iensko.  Rj.  —  imena  lenska  od 
hilj'i  l"d  Visiija. 

KiMipolje  (Kalipolje),  «.  (GaUpolj?  Rj.'):  Na  ubavu 
Kiilipoljit  ravnom  megjii  vodom  TuudXom  i  Ma- 
ricoui.  Rj. 

kiUiti.  krilTm,  v.  impf.  n.  p.  gvozdje,  kiihlen,  refri- 
geni  (feirum).  Rj.  hhiditi  n.  p.  vrelo  (fvozaje.  v.  pf. 
sluz.  ii^kiiliti,  nakAliti,  okiiliti.  —  Ne  dam  tebi  toke 
tridestere  od  ijistogu  srebra  kaljenoga.  Kpj.  3,  450. 
Svrh  koJulje  zelene  jeferme,  kaljenom  su  ftrmom  \z- 
vezene.  5,  287. 

kiilii,  HI.  vidi  kdlei.  —  Putijer  u  Crmnici  casa 
(a  5to  je  u  niLs  putir  oni  zovu  kalis).  Kj.  ()22b.  — 
od  Lilt,  calix. 

ktiliziti  SP,  kariiim  se,  r.  r.  impf.  (u  Boci)  kirn, 
od  koga,  far  eitie  Schunde  halten,  prohro  habere,  ef. 
stidjcii  se:  Tako  se  svijet  od  mene  nekaliliu!  Kjim 
se  Ijiidi  kalizili.'  Rj.  vidi  i  libiti  se,  sramiti  se,  sra- 
movati  .se.  —  Danicie  dovodi  rijec  od  korijena  od 
kojega  je  i  kfd,  kaljati,  it.  d.:  znacenje  mijeSati,  mutiti, 
prljati  prdazi  «  sramotiti  se  :  kaliziti  se.  Korijeni  242. 

kalu&ra^il,  /'.  vidi  gaziblato.  Rj.  kalo-ga^a,  koji  gazi 
po  kiiht.  s  podsniijehom  kaze  se  za  nizcgu  cinovnika, 
koji  se  bani.  —  rijeci  tako  sloz.  kozopa.5a,  kutoleia, 
sredokrai'a,  uholaia,  vodojaza,  vodovalja,  volopaSa, 
ziropagja,  itd. 

kalooka,  f.  ridi  urnooka.  isp.  kalu.?a,  kaluMoa.  — 
.\  djfvojko,  kaVoko!  id'  upitaj  majkato.  Ej.  342a. 
Kutook'i,  t-rnooka.  Npj.'  1,  316. 

kal6p(>r,  im.  —  1)  das  Frauenblatt'l,  die  Kosticurz, 
halsaiiiilu  vulgaris  Linn.  Rj.  tanacetiim  balsamita  L. 
Uj.'  hiljka.  —  2)  balsamita  major  Desf.  Rj.^ —  biljka. 

—  Ti  si  ])0sej.ala  ststoper  kalopcr  i  rani  bosiljak.  Npj. 
1,  MSt.  kalo-per.  tako  sloz.  rijeci  lijoper,  Saroper,  Sesto- 
per,  zl:itoper. 

k:\lotiiic,  f.  pi.  (u  8rijemii)  suho  vo<;e  (§to  je  cije- 
ijano  ili  sjefenoi,  gedorrtes  Obst,  poma  tosta.  Rj.  ka- 
toiine  (od  kor.  od  koga  je  kdlati).  Osn.  167.  s  takim 
««.</.  rijeci  kud  bijuvotina. 

k»l6rit,  adj.  gdje  ima  mnogu  kala.  vidi  blatftvit. 
s]in.  kod  blatan.  —  I  ostale  nebrojene  Turke  od  6e- 
Hiite  Jiosiie  kalovite.  Npj.  o,  374.  Kratki  danci,  a  diigi 
konaci,  kaloviti  drumi  kroz  plaiiinii,  Here.  43.  Bog 
te  cai'uvao  kulovita  luga !  Kov.  126. 

kikip,*  adj.  indecl.  falsch,  unecht,  falsus,  cf.  ne- 
valjao.  Kj.  koji  nijepravi;  lazan, prijevaran.  —  Ako 
iziL'je  kutp.  Rj.  224a. 

kalpai-ii',  m.  dem.  od  kalpak.  Rj. 

kalpai'ina,  /'.  augm.  od  kalpak.  Rj.  takva  atigm. 
kod  l>ard:i<'-ina. 

kal|iairil^.ija,'  m.  vidi  kalpakcija.  Rj.  kalpak-diSija, 
promijtiuiH  HC  k  prcd  d?.  na  g.  koji  kalpake  gradi. 


kitlpak.  m.  die  Miitze,  galeru.s  (trie  die  Pehmutce 
der  T'ngani).  Rj.  kao  .hibara  n  Madzara.  dem.  kal- 
piii^ii'.  augm.  kalpat^'ina.  —  Nat'ce  k<dpak  na  ('elavu 
glavu.  Hj.  152a.  .'^amur-kaljink,  t.  j.  od  samurovine 
kalpak.  Rj.  l!()4b.  Poigraj,  lepi  Pavle,  poigraj,  da(?emo 
ti  .«i'i7(»i  kalpak.  Npj.  1,  185.  Na  glavii  kalpak  sa- 
wurli,  za  kiilpak  perjc  voliko.  1,  5!H).  Na  oiM  kidpak 
nami/c.  1,  ."JiiO.  Stajara  kapa  bila  od  samara  ili  od 
kune  kalpak.  Kov.  42. 

kalpi\k(-ija,*  hi.  der  ^^iitzenmacher,  galerarius.  Rj, 
koji  gradi  k(dpakc.  vidi  kalpagd^.ija. 

kaipdzan,"  m.  cin  falsclicr,  bctriigerischer  Mensek, 
homo  falla.T.  Rj.  kalp  corjek,  lazan,  prijevaran  covjek. 
isj).  prokiilpozaniti  se.  vidi  telbiz. 

kiMliSTJor,  m.  —  1)  der  ^f(inch,  monarhiis.  Rj.  hyp.     i 
kale,  kalugjerak.  dciii.  kalugjeice.  augm.  kaliigjerStina. 

—  r>ervi5,  Tarski  kalugicr.  Rj.  116b.  I'rcijus,  kalugjer 
koji  ima  prt'-iju.  Rj.  618b.  Za  zla  opata  zao  kalugjer.     i 
DPosl.  154.  [ 

kaliis;j<'>rak,  kalugj^rka,  m.   hyp.  od  kalugjer.  Rj.     j 
ridi  i  kale. 

kaliiajt^ri'P.   kalugj^nVta,   n.   das  Miinchleirt,  mo-     i 
nacliisius.  Rj.  mladi  kalugjer. 

kiMllsjiTeilje,  n.  Rj.  verb,  od  1)  kahigjoriti,  2) 
kahigjeriti  se.  —  ])  radnja  kojom  tko  kahigjcri  koga 
(das  Eiumimehen.  immouaohatio,  conseeratio  raonachi. 
Ej.1.  —  2)  radnja  kojom  se  fkti  kahigjeri. 

ki"iluffjorir'a,  /'.  die  Konne,  moiiialis.  Rj.  —  Opatica 
(u  krSc'aiia)  vidi  kahigjerica.  Rj.  4(ilb.  Uredila  ondje 
manastir  za  kalugjerice.  DRj.  1,  58. 

kiMiigjeriein,  adj.  der  Nonne,  monialis.  Rj.  Mo 
pripadu   kaliKijcriri. 

kfiluffjcriti,  rim.  Rj.  r.  pf.  sloz.  pokalugjeriti  se, 
raskalugjeriti  [i  se),  zakahigjeriti.  —  1)  r.  impf.  eiii- 
moncheit,  consecro  monnchum.  Rj.  ciniti  koga  kalu- 
gjerom  ili  kalugjcricom.  —  2J  sa  se,  pass,  ili  re/leks. 
V.  r.  impf.  Miinch  uerden,  consecror  monaclius.  Rj. 
postajati  kalugjer.  —  Kad  se  ko  kalugjeri  u  drugo 
doba  a  ne  na  liturgiji,  i  onda  se  6ita  apostol  i  jevan- 
gjelje.  DP.  2(U. 

kiMiisjprov,  adj.  des  kalugjer,  nionachi.  Rj.  sto 
prijiada  lalngjcru. 

killiiajcrtski,  adj.  miinchisch,  moiiasticus.  Rj.  sto 
pripada  kaluiijerima  ili  kojcmu  god  kalugjcru.  — 
Markovo  bhigo  za  ^larkovu  duSu.  ( . .  .  kako  je  Marko 
Kraljevii?  preobui'en  u  kalagjerske  haljinc  doSao  Mini 
od  Kostura  .  .  .).  Posl.  175.  adv.:  Je  1'  slobodno  na 
veselju  tvome  poigrati  sM^nkalugjerski!  Npj.  2.  372. 

kiMiiaj«'r.stvo  (kaUigjerstvo),  n.  das  Mihuhthum, 
res  monastic'!.  Rj.  kalugjerski  stulez.  —  Grgiir  sin 
Cijurgja  despota  «  kaliigjerstvu  German.  DRj.  1,  240. 

kalii;srj6rstiiia,  m.  augm.  od  kalugjer.  Ej.  —  takva 
augm.  rtganstina,  lijenStina. 

kiiliip,*  m.  —  J)  n.p.  za  puSi'ana  taneta,  za  kratove 
sto  djeca  lijn  od  kositera,  das  Modell,  die  Form, 
forma,  cf.  tvorilo.  Rj.  —  J'usruni  kahip.  Rj.  (i24b. 
Teredze,  das  Model  (der  Goldarbeiter),  protoplasma 
(aurifabrorum),  cf.  kalup.  Rj.  736b.  A  za  pojas  dvije 
puske  male,  u  zlatan  su  kalup  saljevane.  Npj.  3,  350. 
Cijelu  stvar  na  sroj  k(dup  dotjerati.  V.  La/ii'  2,  10. 

—  2)  n.  p.  u  opam'-ara,  der  Leisten,  crepida:  udariti 
na  kalup.  Rj.  kao  nuga  drvenu  na  koju  se  iiabija 
opanuk,  cizma  ili  postola  kad  se  sije.  —  ,'i)  kalup 
duvana,  ein  J'ack  liauchtahak,  fasciculus  nicotianae. 
Rj.  svczanj  duhana.  isp.  com  dubana.  —  Zaiska  da 
joj  doda  nov  kalup  sapuna.  Zim.  3.55. 

kiMiipiti,  pim,  v.  impf.  n.  p.  duvan,  den  liauch- 
tabak  jyresscn,  compono.  Rj.  u  kalup  metati  sto,  n.  p. 
duvan. 

kitliipljf'njc,  n.  das  I'ressen  des  Rauchtabaks,  com- 
positio.  Rj.  verb,  od  kalupiti.  radnja  kojom  tko  ka- 
lupi  sto,  n.  p.  duvan. 

kaliisn,  /'.  imc  bijeloj  ovci  u  koje  su  erne  u5i.  isp. 
kalooka.   dem.    kaluiica.   B.    J.   Pelivanovi(5.   Kalusa 


knlu.i^icn 


—  507  — 


1.  kamen 


imp  bijploj  ovpi,  koja  jo  po  gliivi  nirkii.  J.  PiivlovicS 
ARj.  IV.  77!)b. 

kiMiiNii-ii,  /'.  (hm.  od  kaluSa.  —  Ovce  ti  se  izjag- 
njilc,  Mve  ovcice  hiilusicc.  ^Av.  8. 

kiMil^.:l,  /'.  (u  Uirtiiu)  injesto  pdje  se  bara  smetliSte, 
Kerirliljdatz,  lorus  prajicieiidis  qiiisquiliis,  fimctum. 
Rj.  vidi  bunifte  1.  biinjiik,  bunjiite  1,  ko/aliiia,  smet- 
liSte 1.  —  auijm.  kaliiiiiuii. 

kiMii/.iiiM,  /'.  (iinini.  od  kaluia.  —  U  svakoj  ulici 
svoja  kttlii:iiui.  DI'ob!.  142. 

kfilra,  f.  vidi  kalfa.  Rj.  1'  u  tiii/jim  rijeciiiut  iiiijenja 
se  ('cs/o  u  fiororu  mi  v. 

ki'llvTll.  kalvina,  )».  der  Kalriiur,  Caleini  usxecUt: 
Koj'  (lonrsp  je/ik  orl  Ktdvinn.  Kj.  tndi  Ivalviuovac. 
iofjek  zahimi  Ktdnnuvii. 

kiklvTiikii,  f.  eine  Kalvineriti,  Calviniana.  Rj.  zena 
sul'OiKi   Kidriiiiiinc. 

Kalviiioviif,  Kalvinovca,  m.  i'ovjek  zukona  Kalvi- 
novit.  ridi  K'alviii.  —  Danas  sc  AladJiar  Kidriiiomv 
od  Mail^.ara  Fiiitoi-ovca  nc  ra/likuje  ni  iiialo.  Zlos.  K!,'!. 

kiMviilskt,  ailj.  ];ulvini>!r]i,  Calriiiiaxiis :  Be/,  iii- 
kakva  je/.ika  Kidrinskuri.  Rj.  slo  pripiida  Uidriyiima'. 

killj,  k:ilja,  m.  (u  vojv.)  die  Kii<ltcl.  tcMa  fornit- 
ctdin.  cf.  [ii'i'iijak.  Rj.  vidi  i  loiicii'  2.  pecujuci  .sit  od 
loncur.flic  :fiidjc,  te  so  od  njih  grade  peci.  —  Njem. 
rijec,  Kacbel. 

ki'kljn,  /',  eiiie  Art  Speise,  rihi  genus.  Rj.  nelcalcvo 
jelo.  —  Kiseli  kiipus  s  paslrmoni  (5to  se  ii  Herce- 
goviiii  zove  hidjiij.  j\l.  (!j.  Milic'evic!!.  ARj.  IV.  78hi. 

kal.ja,  /'.  ridi  kaljiifja,  /  .s'l/x,.  ondje.  —  Svinje  se 
kaekajii  po  banuiia  i  kaljama.  Mejrj.  10. 

kiMja*',  krdji'a,  m.  zub  u  konja  po  kojeimi  se  po- 
znaje  staroNt  konjska.  Rj.  vidi  kaljak.  i.sp.  koljac. 

kiMJak.  kaljka,  m.  ndi  kaljac.  Rj. 

kiiljiinj*'.  ».  das  Jlciuddii  mit  Koth,  inquiimtio 
coeiri.  Rj,  vtrh.  od  1)  kaljati,  "2)  kaljati  se.  rudnju 
1)  kujniii  tkii  ktdjtt  ito;  2)  kojoiii  .sc  tko  kaljti. 

kiiljati,  kPdj.lra,  r.  impf.  Rj.  ridi  bbititi.  v.  pf. 
sloL  iskaljali,  nakaljati,  okaljali,  raskaljali  so,  ukaljati. 

—  1}  mit  j'ujtii  besudclii,  cocnv  inqiiino.  Rj.  kulum 
prljiiti,  ciiiiti  da  Imdc  Ho  kaljavo.  —  Da  ne  kalja 
('•oliali  papuce.  Rj.  829a.  —  2)  sane,  reflek.i.:  lailahu 
kao  slijepci  po  ulioama,  kidjajwH  se  krvljit,  koje  ne 
niO!:;abu  da  se  ne  dotioii  lialjinania  svojim.  I'lac.  4,  14. 

killjav,  adj.  mit  Kotli  lic.tchvtutst,  rocuo  iiiqui- 
natiis,  cf.  kaon.  Rj.  ridi  kabm.  gdje  imu  kala:  sto 
jc  kalom  iiprljanv.  vidi  blatan,  i  syn.  ondje.  —  I 
siuK'o  prolazi  kroz  kaljara  mjcsia.  ali  se  ue  okalja. 
I'osl.  105.  Ne  g'leda  Boa;  na  kaljavc  noge,  vee  ua 
oisto  sree.  Posl.  I'JG.  Evo  "A  dakle  sad  gola,  kuljava, 
neooosljana  i  s  dugadkim  kaljavim  noktima.  Pri- 
prava  125. 

kAIJf'njo,  /;.  das  Kiihlcii,  refrigcratio.  Rj.  vcrh. 
od  kabli.    radnja   knjom   tko   kali  Ho,  n.  p.  grohjje. 

killj (i^t'a,  /'.  gdje  so  svinje  kaljuJ.aju,  die  IaicIic, 
rfi(f.:e  ii-orin  sich  die  Schweiiic  iridsen,  rolutabrum. 
villi  kalja,  kaljii/.a,  kalilo,  kLaekaonica;  brljiig'.  — ■  Sad 
nijesto  svega  toga  stoji  velika  smrdljiva  kuljuga.  Pri- 
prava  IG. 

ktlljuii,  kaljuna,  m.  die  Galione,  nuvis  genus: 
UvatiSe  dva  guljuna  zbitna.  Rj.  nekakva  lugja.  vidi 
brod  o,  (  syn.  ondje. 

ki^ljiiza,  /'.  gdje  se  svinje  kaljuzaju.  Rj.  ridi'ka.- 
Ijiiga,  i  syn.  ondje. 

kalji'lzaiije,  n.  das  Wdlzen  der  Schiceine  in  der 
Lathe,  rolutatio  suum  in  palude.  Rj.  verb,  od  kalju- 
^ati  se.  radnja  kojom  se  kaljuza  Ho,  n.  p.  svinja. 

kaljdzati  se,  iam  se,  v.  r.  impf.  sich  in  der 
Vfidze  icidzen,  vohttor  in  palude.  Rj.  valjati  se  u 
kaljnzi.  ridi  brljiigali  .s-e.  i'.  pf  slo^.  pi-okaljuzati  se. 

—  Kaljnga,  gdje  -se  svinje  kaljuzaju.  Rj.  2()la. 
kiim,  kamena,  m.  (po  jiigozap.  kraj.)  vidi  kamen: 

kam  iz  ruke,  a  rijeo  iz  usta.  <  )no  reoe,  za  Avon  za- 
pauuo.  Rj.  U  C'luoj  Gori  i  po  svim  okoliuama  njenim 


Kovori  se  Aawi  mjesto  kamen,  krem  nij.  kremcn,  plum 
mjeato  plumcn.  Posl.  XLVIII.  (iruni,  k7tm,  kroni, 
pliim,  pram.  Misliin  da  sii  te  rijefi  lake  |iONlalc 
(od  grumeu,  kamfn,  kroniCn,  i  t.  d.\  Knmo  okrnji- 
vanjem.  Osn.  1(>4.  ridi  i  kami.  —  l^to  «'  od  Hmiii 
nc  otr^.e,  kam  da  mi  je!  Rj.  4;l3b.  Kuono  njim  u 
kam  govorci'i:  »tSve  iiili  cekini  da  biidiil«  1  cckini 
iz  kamena  porevaSc.  Xpr.  tHl.  Pod  borom  trorogi  kam  . . . 
iskopaj  ispod  kamena.  '.ly.  Kam  na  kiuiii  niiHlnuja  »e. 
DPosl.  45. 

kiiniara,  /'.  —  J)  ridi  gomila,  n.  p.  kaniara  t.'iln 
na  giimnii,  kamara  siiena  Hi  slame,  kamara  }.\tn  ii 
snoplju  kao  sto  se  zadijeva  u  Srijeniii  (ova  kamara 
uije  oknigla,  nego  je  na  c'^etiri  ugla,  sumo  Slo  je 
dnia  nego  Siral.  Rj.  —  (iolema  kamara  tek  ostriiene 
vune  stoji  na  idici.  7Aon.  278.  —  2)  (u  priniorju)  dan 
Zimmer,  die  Kammer,  cuhilc,  rf  sobu,  koniorn.  Rj. 
od  Lat.  camera,  camara.  ridi  i  klijet  1,  i  syn.  ondje. 
dcin.  kamarioa.  —  Dok  svaniilo  i  sunoe  grannlo,  no 
se  diJSe  (ijeizele/.-.Alija,  pa  poglcda  iz  zlatnc  kamare. 
Rj.  Kamara  od  posjetu  (HoHiiebzimmer).  Itj.  Mlh. 
I'otajnica,  2)  die  gobeime  Kammer,  eaninicra  »c- 
ereta.  Rj.  552a  (potajna  kamara).  Kad  kralj  razn- 
mije,  pu.Sti  ga  u  kamarii  ka  gjevojoi.  Npr.  8i).  7m- 
liidu  zatvori  rraia  od  kanairc  gje  mu  je  iievjesta 
spavala.  215.  u  prenesvnom  sniisla:  DruStvo  ovako- 
vijeb  Ijudi  zove  se  .srtbor  ilr/.avni  (ili  zcraaljski)  .  .  . 
u  Francuskoj  kamara  i  t.  d.  Priprava.  7."!. 

ki'liiiarii-a,  /'.  dem.  od  kamara.  ]{j.  -  Dadoie  mii  ka- 
maricu  main,  kao  da  je  manaslirsko  gjaro.  Npj.  5,  15. 

kiliiiala,*  /'.  —  Rj.  Od  Korogri:  i.i.\xn.-v..  .\Ri.  IV. 
784a.  vidi  liliva.  —  1)  die  Zinse.  Jntcresse,  fcnuK: 
dao  novee  na  kamatn.  Rj.  vidi  dobil  2,  interes.  — 
Kamatnik,  koji  uzima  rcliku  kamatn  na  novce.  Rj. 
261b.  I'latit'  glavno  i  kamata.  DPosl.  95.  Novaca 
nemoj  mu  dai'ati  na  kainatu.  Mojs.  III.  25,  37.  — 
2)  (u  Risnii)  veliki,  nopravedni  interes  (a  obiiSni 
ondje  se  zove  dobit),    \i'nrlicr,  fcnas  iniquum.  Rj. 

kaiiialan.  kaniatna,  adj.  Ho  pripada  kamati,  ka- 
matama:  Koji  dohitkc  kamat)ie  u'/imlju  na  zaloge  i 
zajrae.  .1.  Banovae.  Kamatne  ugovore  iineCi.  F.  I^as- 
trit^.  ARj.  IV.  7S5b.  ridi  lihven. 

kriinadiiea,  /'.  fencratrix.  Stulli.  koja  uzima  ve- 
likn  kamaiii  »i((  norce. 

ki'iniatniekT,  adj.  usurarius.  Stiilli  '•/(/(■  libveniOki. 

kiiinalaTk,  w.  koji  uzima  veliku  kamatn  na  novoo, 
der  Wuvhercr,  fenerator:  Kamatnik  diisu  gubi.  Ka- 
matnika,  seko,    i   mitnika.    Rj.   ridi  kaisar.  lihvenik. 

kainatovaiijo,  n.  fencratio.  Stulli.  vidi  libvovanje. 

kainatovati,  kamatujcni,  r.  impf.  fenerari,  fe- 
nori  dare.  Stulli.  davati  novee  (a  i  drugo)  na  ka- 
matn, raditi  kao  kamatnik,  ?.ivjeti  kamatom.  ARj 
IV.  78()b.  vidi  kaisariti,  libvovati. 

kainei'lijc,  n.  vidi  kamkanjc.  Rj. 

kiinieUi,  kamcim,  v.  imp.  vidi  kamkati.  Rj.  .jcd- 
nako  jaduti,  teSkati  .se.  r.  pf  sloz.  iskauiciti:  vidi  i 
kamikati. 

ki"inu'-f'uje,  n.  das  M'immeln,  -o  scatere.  Rj.  verb, 
od  kamtiti.  radnja  kojom  Ho  kamti  (vrvi). 

ki\ni(lxija,*  /'.  die  Karltatsche.  die  Knnte.  der 
Kandschu,  .tcntica,  llagellam.  Rj.  vidi  kand^ija,  korbae, 
krbae,  bic.  —  Struka,  2)  kamdzija  od  tri  struke.  Rj. 
421a.  Ajkaoa,  kamdiija,  .ito  ratari  <;eraju  volove  ujome. 
Npj.'  1.  315. 

kanitlzijaujc,  n.  das  I'eitschen,  flugellatio.  Rj. 
verb,  od  kamdiijati.  radnja  kojom  tko  kamdzija. 

kaiiidzijati,  j.am,  r.  impf  peitschen,  flagello.  Rj. 
kannUijom  liiti.  vidi  kandiSijati. 

kaiiu^eak,  kameoka,  m.  (u  Srijemu)  vidi  kamieak. 
Rj.  kamieak,  koji  glasi  i  kameiak  (jamaCno  za  to  da 
bi  bio  bli^i  obiOnoj  rijeCi  kamen;  osn.  u  kami).  Oan. 
280.  vidi  i  kamen('-it^ 

1.  kiluieii,  kamena,  m.  {loc.  kamfenu)  der  Stein, 
lapis,  cf.  kam,  kami:  Od   kamena  niSta  do  kamena. 


S,  kttiRcn 


—  508  — 


knmeqjnk 


Ri.  (7r-"i.  ];;inionfi^,  kamet^k,  kamu^ak.  coll.  kanienje. 

'       "  iiioa.   —    J>    I   H    svnkoj    beseeit 

■J'A>.  Bini<ifrr-l-(imen.hin}tnkl'ame)i 

iiiji  koni.  Rj.  2(!b.  T'l/wf,  obal  kanieii. 

;i  valut.  Rj.  iV2b.  Yoilenira  oil  tri  vitla. 

t.  j.  koI;i,  kojf   svako   ohriV  /i«  jfdui)  kanicii  (za  to 

bi   se   lujesio   tri   vitla   reklo   i    rodenica   od   iri  I'a- 

infiia).  Rj.   tUa.    (tro:d.   vi  planiiii  lioiien  knistno  « 

r«.«iiiM.  Rj.  i>4a.   (•orujiik,   kameii  vodenii'ni.  Rj.  i>5a. 

Donjalc.    kamen    vodenii^iii.    Rj.    132a.   Driifiiie,   t.  j. 

kanien,   drasri   kameii.    Rj.    13Ta.    Zirac   kutnen.    Rj. 

15Sa.  /fiT,<f,  raekan  kaincn.  Rj.  205a.  Koiiixki  kaniev. 

Rj.  2!>;ib.  AV.S-,  21   cf.   kanien.  Rj.  310a.  Ktil\  -2)  ve- 

liki  kiunen  (stijenaV   Rj.   312a.   i.jiitur,   t.  j.   kamen. 

Rj.  339b.  Mrmiior.  kamen  udaren  u  zemljii.  Rj.  370a. 

'»'liit'ik.  obao  kamen.  Rj.  431b.  Oiiii  l-unien.  of.  konji'ki 

n:i::..  M.  Rj.  4f<2b.  I'liirac,  kamen.  Rj.  504b.  Pluretni 

■  !    '  II,   vidi  oi^ni  kamen.    Rj.    5(Hb.    Pobijali,  pohiti 

kaiHfii  vodeniOni.  Rj.  511a.  I  na  njima  drufii  kumenovi, 

pri  njima  so  vidi  pntovati.  Rj.  585a.  Stunac  (kamenV 

Ri.  Ti2a.  Stiiiwrnn.  staiiorit  ktimen,  cf.  stanao.  Rj.  712a. 

s'lii.iiii.  Rj.  715b  {ixp.  kukV  llwiiii  kamex.  Uj^lCAn. 

Ifrid,  hridd.  hridinn.   Rj.  8(X>b   ^=   stijena).  Skalja, 

2\  komadi   od   kanienja,   koji   se    u   zidanju   raeiSu  u 

u  klak  izmejrju  kamenja   velikog.   Rj.  841a.  Skrajm, 

sitan   kamen.   Rj.    48;?a.    Iznese    mu    jedan    mermer 

kiimen,  lepo  ote.^an  na   oetiri   usla.   Xpr.   43.  Siffjele 

su  tri  <rjevojke,    mi   ridu,   na   kiimeiui.   Npj.    1,  320. 

Cma  sroro.  }.ao  mi  je  na  te,  u  tebi  je  kamen  atano- 

n'li.  1,  367.     Kazi.   majko.   Jto  si  zsrrije.^ila?  Ne  bib 

li  ti  du5n  izbavila^.   No   Mariji  majka  jrovorila:  i-Ja 

nemam  5to.  do  kainena  kazat!;  2,  13.  Skaou  skoka, 

meC-u  se  kitmcna,  preskaoe  im,  kamenom  odmene.  2,  65. 

Poornio,  kao   kamen   sinji.  2,  403.  Ta  nijesfim  ni  ja 

od   kamena,   ne    zalite    mrijet'    za    postenje.  4,   31tt. 

Muoi.  ."^tano,  stale  joj  kamenom .'  4,  4.50.  Rijeka,  na 

kojoj  bi  moglo    mljeti  pedesef  k'lmcnu.  Kov.  28.  Na 

pajtanu  iri  kamoia   sva   tri   dragana.  Kov.  50.  Pak 

se  sad  iRejmsko  jevan<rjelijeK .  .  na  k amenu  izrezalo 

i  n.iJtampalo.  Pis.  23.  Grubni  kamen  s  natpisom.  Sovj. 

84.  Meinu  sra  u  novi  svoj  grob   ito  je  bio  isjekao  u 

kamenu.  Mat.  27,  60.  Jer  se  spotakoSe  na  kamen  spo- 

ticanja.  Rim.  !>,   33.    Ukova.'Se   dra   kamena   onilia  u 

zlato  .  .  .  da  budii  kameni  za  spomen  sinovima  Izrai 

Ijevim.  Mojs.    11.  39,    6.   7.   sa  prim.jere  Npj.  2,  13. 

i«y).   kami   adrcrhijalno.   —   2)  (a   C.   G.)   otisao  na 

Kcoj  kamen,  t.  j.   na   svoju  postojbinn ;  tako  se  kaJe 

i:  Ne  Ce  da  ostavi  svojega  kamena,  i  t.  d.  Rj.' 

2.  kampn.  <idj,  —  1)  steinern,  lapideu>::  Pa  izigje 
na  kiimeiiu  kiilu.  Rj.  sto  je  od  kamena.  —  Ja  udarih 
frvozdenim  maljem  u  kanien  grad.  Rj.  114b.  Ni  ka- 
mena kamenica.  ni  vjetru5na  vjetrusnioa.  Rj.  367b. 
Ponese  oara  u  kamenu  peMnu.  Kad  se  oar  n  peoini 
probudi.  Npr.  107.  Svu  kamenu  Jiosnii  preledeSe. 
Xpj.  4,  .341.  IzginuSc  Turske  poarlavice  od  kamena 
Sko/ilja  na  Krajini.  4,  351.  Te  ovcari  ujaviSc  ovce 
u  kamenu  zemlju  Oesarevu.  4,  454.  Ikonii,  koju  je 
skoro  izdao  u  kamenoj  stampi  Al.  Ditrih.  Daniea 
1,  120.  Kraj  Dnnava  vi^e  Smedereva  ima  i  kamenoga 
iiglja.  2,  29.  SpuSta  se  u  Dunavo  jedna  kamena  i 
strmena  kos  i.  2,  36.  Zatvori  se  u  kameni  grad.  3.  142. 
Izvadi(?ii  iz  tijela  njihova  kumeno  xrce  i  da<;ii  im 
srce  mesno.  Jezek.  11,  19.  —  2)  (u  Risnu)  n.  p.  pi- 
njata,  irden,  fictilis,  cf.  zemljan.  Rj.  sfo  je  od  zemlje 
Vmiarske,  pak  se  tniuli  kao  da  je  od  kamena. 

1.  k:iin6nar,  kamenSra,  m.  dcr  Steinmetz,  lapicida. 
Kj.  koji  kamen  teie.  —  Hiram  car  Tirski  posla  k  Da- 
vidu  drvodjelja  i  kamenara.  Sam.  II.  5,  11. 

2.  kikmonar.  m.  (u  Diibr.)  vidi  zidar.  Rj. 
kamcnarkii.  /.  kler-atica,  ripera  ammodyteK,  otrovna 

gyia.  kiiMienarka  ili  jrrabarka.  U  Sciboj  "planiui  kod 
Ni-:i  iiMu  ill  ninofro.  M.  (iiurovif!.  isp.  crnokrue. 
AKj.  V.  4Ka.  '  I 

kameniirski,  adj.  sto  pripada  kamendrimu  ili  ka-  I 


mcnaru  kojemu  pod.  —  VjeMinom  kamenarskom, 
kojom  se  reJ.n  peAiti,  izre/at'oS  na  ta  dva  kainena 
imena  sinova  Tzrailjovijeb,  Mojs.  II.  28,  11. 

kiiint'iioio,  »i.  dem.  Sleinchen,  lapilhis.  Rj.  vidi 
kanu'i\ik.  kamii^ak. 

K:iiiit'>ndara,  f.  nokaka  planina:  Kamendara  pod 
Stnmbolom  gradom.  Rj. 

kain^niea,  /'.   —    /)  jedan  kamen,  ein    einzelner 
Stein,  lapis,  sa.ruw.  Rj.  ridi  zipa.  —  kamen  ne  itIo 
reliki,  sto  se  moze  u   riiku   uzeti   i  liaciti.  ARj.  IV. 
798a.   —   2)  put  od   kamena.   u   Sarajev\i.   Dr.  Qj.     ' 
Surniin.  ! 

Krimoiiica.  f.  —  t)  tako  se  zovu  mnosra  sela,  kao 
n.  p.  K((menira  u  Rrijemu,  u  .Tadrn,  u  Klju(:'u  (kod 
Kladova.  <rdje  danas  noma  ni  jednosra  ^rl>ina,  nepro 
Vlasil.  Rj.  isp.  kamenioa  3.  —  2)  rijeka  u  Uiidnii'koj 
naliiji.  Rj. 

kiiiiiciiica.  f.  —  /)  (u  primorjnl  die  Auster,  os- 
tren.  Rj.  —  Kopitnjak,  2)  kao  kopito  u  mora  a 
unutra  kao  kamenira  (ostrisal.  Rj.  290a.  Mi,  koji 
^mo  vei'-  prosvijei'eni,  joS  u/.ivamo  gdjekoju  atvar  si- 
rovu  i  neuragjenu  .  .  .  (ostrike,  kamcnice).  Priprava 
165.  ridi  ostrika,  ostriga  isp.  liipar,  priljcpak.  — 
2)  (u  primor.1  u  kamenvi  iskopann  ili  samo  od  sebe 
izdiibeno  kao  sud  kakav.  U  Zadiu  se  tako  zove 
iitna  mjera  od  kamena.  koja  se  ne  nosi.  nejro  stoji 
na  mjestu  gdje  se  zito  prodaje.  Rj.  —  .?)  hipicidina, 
lanlamiae,  mjesto  edje  se  isko])ava  kamenje.  .\Rj. 
IV.  798.  !>Heinhriich,  Steingruhc.  odiitle  se  mnoga 
sela  zoru  Klimenica.  —  -i)  kamenica  refe  se  i  za 
vjeStiou  kad  se  pravo  ime  ne  (?e  da  spomene,  i  valja 
da  se  misli  kao  da  bi  se  okamenila.  Rj.  —  Mora 
bora!  ne  prelazi  prek'  ovoga  b'jela  dvora  .  .  .  ni  ka- 
mena kamenica,  ni  vjetruSna  vjetriiSnica.  Rj.  367b. 
isp.  kamenjak. 

kiimPiiH  (kam&nit1,  adj.  steinig,  jctrnsus:  Pa  se 
maSili  Rosne  kamenite.  Rj.  gdje  ima  nniogo  kamenja. 
—  PrevLioi  branu,  pak  hajde  u  Bosnii  na  liranu.  (Go- 
vore  Lioani  koji  po  knmenitoj  zemlji  no  moiru  duboko 
da  oriil.  Posl.  260.  I  poletnu  s  ojcvojoioom  ii  te  spilje 
kamenite.  Npj.  1,  189.  Brina  ...  jer  je  vrlo  brza  i 
kantenita.  Danioa  2,  34.  Izmesjn  prevolikijeli  kame- 
niti/eh  gora.  Kov.  28.  Brus-a  (zrnal  padose  na  kume- 
nita  7njesta,  jrdje  ne   bijaSe   mnogo   zemljo.  Mat.  13, 

5.  IMojsijo  .  .  .  jia  se  opet  sakrio  ispred  lioa   (lospod- 
njeira  u  kamenite  rasjeline  Sinajsko.  DP.  140. 

kiinipnlti  so,  mm  se,  v.  r.  impf.  versteinern,  stu- 
pefio,  sa.rcKs  fio:  ja  se  fudim  i  kamen  im.  Rj.  kao 
postajati  kamen  (od  iruda).  r.  pf.  sloL  okainoniti  se, 
skameniti  se,  zakamoniti  se.  —  Ja  se  kamcnim  i  dr- 
venim  In.  p.  od  I'uda).  Rj.  138b.  Mramoroni  so  mra- 
morila  a  kamenom  kamenila.  Rj.  370a. 

kjimonoviinjo.  >i.  rerh.  od  kamenovali.  radnja  ko- 
jom tko  kamenvje  koga. 

k:\ni<>iiova(i,  kamennjem  v.  impf.  i  pf.  lapidarc, 
lapidihns  uhrucre,  appetere.  cacderc.  Stiilli.  kameii jem 
zasipati  ili  zasuti  knga ;  steinigen.  —  Prost  vi  J.ivot, 
vi  me  kamenujfe.   I^i'^ep.  mal.   137.   ktimenovati.   Rad 

6,  145. 

ki'iinoiijaoa,  f.  —  1)  (\i  Vi.  nah.)  Art  Birnen, 
piri  genus.  Rj.  nekaka  kruska.  —  2)  koza,  der 
S'teinhock,  ihe.r  Linn.  —  Ovo  su  J.ivotinje  koje  oelc 
je,«ti . . .  divokozu,  jednoroga  i  kozu  kamcnjacu.  Mojs, 
"V.   14,  5. 

kaiiu'iijiik,  kamenjdka,  m.  —  1)  Ort  wo  riel  Felsen 
liegen,  locus  saxosus.  Rj.  mjesto  kamenito,  gdje  ima 
mnogo  kamenja,  stijenja.  vidi  grohot  2,  krS,  stijenje, 
stjenjak,  timor,  valovlje.  —  Vile  ^ivc  po  volikim  pla- 
ninama  i  po  knmenjacima  oko  voda.  Rj.  616.  Srbija 
je  gotovo  sva...  osim  gjekojih  kamenjaka  po  velikim 
brdima  .  .  .  zaraala  u  5umu.  Daniea  2,  27.  Sakrise  se 
po  pedinama  i  po  kamenjaeima  gorskijem  IHkriv.  6, 
15.  —  2)  (II  liaranjit  Art  Topf,  ollae  genus.  Rj.  ne- 
kakav  lonac;  hice  lonac  kamen,  zemljan.  isp.  kamon  2. 


kainiMijak 


—  509  — 


kiiniil 


Boci)  der   Wolf,   hipus   cf.   vuk  I  SpiUe  eines  Gehiajcs,  cat-umtn  montis.  Rj.  karai-viio. 
til  okiuiKMiila,  da  ne  zsikolje  Sto).     isp.  prcsit. 


ki\ilicnjilk,  m.  (II 

(kuo  da  l)i  imi  sc  us 
Bj.  isp.  kamenira  4. 

kiHiicnj*',  n.  (coll.)  da>i  (Icstcin,  Mcxa.  Rj.  jediiiicu 
kaiiien,  kami'iiica.  —  I'ijrii  iia  nj  prokletu  <roinilu, 
t.  j.  iibili  jra  kamenjcm  iizev.^i  svaki  po  jedaii  kaiiifii 
i  bacivSi  na  nj.  Rj.  ti07a.  Soviiija,  1)  sitnu  kuiiicnjc 
Sto  se  u  ziJaiiju  meCv  izmogju  vclikog  kuiiieuJK.  Rj. 
&Ma.  U\  ti  k  vetrii  ...  oti  prcvrcc  drvlje  i  kameiijc 
i  zavlai'i  so  sviiila.  Npr.  57.  Za  jirlo  joj  veiite  to 
studeno  kamcnjc.  Npj.  1,  132.  Sitno  drdiju  kumenjc 
\z  neba  je  padalo.  1,  ITf).  Kad  od  ineuc  sva  jjora 
miri.se,  i  po  <rori  stanovno  kamenje.  1,  3(j8.  Ubija.5 
prorokc  i  Zdsipcii  kamenjcm  poslane  k  sebi.  Mat.  23, 
37.  Zapovjedi  car  da  siiose  reliko  kumettje,  skupurjeiio 
kamenjv  za  tomclj  domu,  tesaiio  kamenje.  Car.  I.  5,  17. 
kAiuoiijOiijc,  )i.  das  Versteinern,  stupor.  Kj.  verh. 
od  kamcQili  se.  stanjc  koje  biva,  kad  se  sto  kameni. 
kainrur,  m.  camplaira,  mirodija  Sto  so  dobiva  iz 
njekoga  drveta  sliciia  lovorici,  i  5to  se  upotrebljava 
i  kao  lijck  i  kao  nacin  da  se  tkanja  i  liartija  na. 
grizu.  —  Huinpora  i  kamfora  istiiku.  11.  (ij.  .Mili- 
devic.  .\Rj.  IV.  WMb. 

kiliui,  (po  juirozap.  kraj.)  vidi  kamen:  kami  li  u 
srce!  Kami  majci  da  uteci  mogu.  Rj.  kTimi.  tako  je 
do  skora  bilo  u  srpskoui  jeziku  i  plami  i  pranti,  a 
bilo  ih  je  i  viSe  takoga  postanja.  Osu.  101.  Kami 
samo  je  u  prvoiu  i  cetvrtora  pade?,u  jeduine,  ostali 
su  mu  oblici  jediiaki  s  oblicima  rijeci  kamen.  Obi.  11. 
kanii  adverbij(dno  upotreliljuva  se  kao  teJkoI  —  Kami 
onome  koga  biju.  Posl.  128.  Ako  ti  je  mucno,  a  ti 
glavom  o  kanii.  DPosl.  4.  Hi  kami  k  loucu  ili  lonac 
k  kamenti,  svakako  uapokon  loucu.  32  (uapokon  = 
naopako?).  Kami  ki  se  valja  maba  ne  prima.  45. 
Kami  vrh  kamena  uzraate  do  ueba.  45.  Kami  tome 
svakonie  jtinaku,  kotra  kuja^e  na'^e  bez  junaitva. 
Npj.  5.  218. 

kaniirak,  kamicka,  m.  ridi  kamenfiic.  Rj.  dem.  od 
kamik,  koje  vidi.  vidi  i  karaecak.  —  Titra,  1)  igra  u 
kojoj  8e  okrugli  kamiici  bacaju  iz  ruke  u  visinu  .  . . 
U  VrScu  ovu  igru  igraju  zenska  djeca  sa  pet  kami- 
caka.  Rj.  740b. 

kilniik,  TO.  —  Deminutiv   mi.slim  da  je  i  »remik« 
(remen)  i  u  starim  knjigaraa  kamik  od  »kami«  (koje 
i  danas  imal  Glas.  12.  475. 
kiiiiiikaiijo,  n.  vidi  kamkanje.  Rj. 
kaniikali,    kTumcem,   v.   impf.   vidi  kamkati.   Ej. 
jednalii  jadati.  jediuiko  tcskati  se.  ridi  i  kamciti. 

kilniila,  /'.  Kameel,  camcliis  (/.i/r^Xo;),  i-f.  dfeva:  Ne 
jilasi  se  kamila  rcSetom.  Rj.  —  Tako  ?.ive  Arapi  od 
kamila  (deva).  Priprava  21.  Trideset  kamila  dojilica 
s  kauiiladiua.  Mojs.  I.  32,  15.  (_)duijcce  bogatstvo 
svoje  kamilnma  na  sfrbama.  Is.  30,  (>. 

kikiiiilad,  /'.  coll.  nddd  od  kamila,  mladc  kcimile. 
—  Poslje  na  dar  Isavu  bratu  svojemu  .  .  .  trideset 
kamila  dojilica  s  kainiladma,  cetrdeset  krava  s  dese- 
toro  teladi.  Mojs.  I.  32,  15. 

kainilajka,  /'.  (u  C.  G.)  vidi  kamilavka:  Pa  ski- 
doJe  kape  kaniilajke.  Ej.  kapa  kiduiijerska. 

kamilavka,  /'.  die  Jlonvhskajipc,  cticidus  monaclti. 
Ej.  kapa  kidagjerska.  ridi  kainilajka. 

kikilliljT,  adj.  sto  pripada   kamili,   kamilama.  vidi 
devski.  —  Jovan   imaJe   baljinu   od   dlake  kamilje  i  \ 
pojas    ko^au    oko   sebe.    Mat.    3,   4.    takva   adj.   kod 
gjavMju  ^  _  I 

krinii.s,*  m.   das  I'feifenrohr,   tiibulus  fistulae,  ef.  | 
6ibuk.  Ej.  M  Itile.  1 

K:\iiiisiiicu,  /'.  Rj.  planina  u  Dalmaciji.  ' 

k:\aiisoviiia,  /'.  der  SchUnybaum,  viburnum.  Rj. 
biljka.  I 

kitiiiiTao,   kamivala,   to.    osobito  se  govori   instr. 
kamivalom,  kad  se   pokaznje   kakva  granica,  i  znaci 
whom  planine,  odakle  bi  se  kamen  sam,  samo  da  ga  i 
ko  potisue,  mogao  odvaljati  na  obje  slrane,  dusserste  \ 


kamiiola,  /:  akc.  ARj.  IV.  miU.  ,ldi  koroi.  — 
Nevjestu  obukii  u  uajljcpse  lialjine  kao  Mo  hii  i  vjcii- 
<5ane  .  .  .  o  vratii  kordun,  na  nieri  kamiivlu  ili  koret 
oil  crvene  kadife.  Kov.  !M!.  Jul.  camiciuiila. 

kamkalu,  m.  der  immer  jamnwrt,  iiui  conlitmo 
lamentaiar.  Rj.  koji  kamka.  —  HaOiiviij  to  Bo*e 
kamkala;  jer  iskamkn.  Posl.  275.  —  »  takim  nwit. 
rijcci  kod  bajalo. 

kaiiikaiiji',  n.  das  Vorjammern,  lamentatto.  BJ. 
verb,  od  kamkati.  rudnja  kojom  tko  kamka. 

kamkati,  kam,  v.  impf.  rorjammcrn,  laineiitor.  Rj. 
kao  jednuko  teikati  .ie,jednako  jadati.  t'lV/i  kamikali, 
karafiiti.  r.  pf.  .iloz.  iskamkati. 

kilmo  ?  —  J)  ivo-hin?  (piorsiim?  kamo  se  ti  ?  wo 
bist  da?  kamo  on?  kamo  novel?  kamo  te  jil?  (u  C. 
G.  vice  -ami.  '/.qww,  a  i  ona  njega)  cf.  gdje.  Bj.  pita 
se  kao  (jdje  si?  gdje  je  to  i  to,  kad  se  .^to  ne  maze 
naiU  ili  ncma  vise  iega.  kamo  seti(djede)?  qdjc  si? 
kamo  te  se  (kamo  se  djedoste)?  —  Kad  pa  vide  hnifa, 
povii^u  na  oca  i  mater:  »Kumo  te  se  da  vidite  svoga 
hvaljenog  sina  Sto  ide  i  krade  kojeStale  Kad  ga  otac 
opazi,  refe  mu ;  »Nesreco,  gde  si  bio  do  sad?  kamo 
tebi  devojka?«  Npr.  G4.  Kad  ga  brat  ugleda,  raiSali 
mu  seizaplaCe:  yKamo  se  od  toliko  vrcmena?<  72. 
Kamo  Sto  ne  dovedete  ovgje  onu  niu^u  kobilu.  1(J2. 
Kad  i  kamo !  (Kad  se  kazuje  da  jc  Sto  davno  bilo). 
Posl.  117.  Kad  je  vojsku  vojevati  onda  se  vice:  kamo 
junak  Kraljevicu  Marko?  A  kad  je  iicnr  ilijeliti,  go- 
vore  mu:  Otkuda  si  neznana  delijo?  117.  ham',  (ije- 
vojko,  mama  i  pomama?  Npj.  1,  .■!()!.  Prcko  Drine 
malo  ko  prijegje,  kamo  cudo,  .'to  u  Drini  osta!  Drina 
voda  ne  tra?.i  teftera,  ve(;e  2dere  bez  broja  junake. 
4,  259.  Iz  same  Srbije  odvedu  viJe  cd  2(HUKH)  duSa 
u  ropstyo;  a  kamo  iz  Bosne  i  iz  Ercegovine!  Danica 
2,  76.  C'urcija  gii  zapila:  »Kamo  ti  vojska?*  3,  180. 
—  2)  kiimo?  (^osobito  po  zap.  kraj.)  ridi  kud.  Bj. 
K'iid,  1)  wohin,  wo  vorbei?  quo?  qua?  cf.  ako.  Bj. 
311a.  po  zapudnim  krajcvima:  kamo  ('eS?  po  osta- 
lima:  kuda  deS?  (Ako  Bog  da?),  isp.  nikamo.  — 
3)  kamo  sreda,  i  samo  kamo  u  istom  znacenju,  po- 
kaziije  zelju,  utinam,  dass  doch,  o  duss  dock.  —  Kamo 
srec'd,  da  se  ovo  posljeduje  nije  posvjedocilo!  Uaniea 
2,  129.  EekoSe  im  siuovi  Izrailjcvi :  kamo  da  smo 
pouirli  od  ruke  Gospodnje  u  zemlji  Misirskoj !  Mojs. 
11.  KJ,  3.  Kamo  da  sav  narod  Gospoilnji  postanu 
proroci  i  da  Gospod  pusti  dub  svoj  na  njih!lV.  11, 
29.  Kamo  srecu  da  lb  se  Sto  viSe  moze  doznati!  Ogled. 
W.  isp.  da  3,  kad  4.  —  4:)  kud  kamo,  kugj  kamo: 
uije  kud  k<imo,  kao:  ne  maze  se  drukcije.  vidi  kud. 
isp.  nikud  nikamo. 

kamo  li,  um  so  mehr,  um   so   weniger,  co  minus, 

eo  magis.  Rj.  kao:  to  manje,  to  vise,  vidi  a  kamo  li, 

a  nekmo  li,  {kud  a  I  4),  atoli   (—  a  to  lit.   da  kamo 

li  [kod  da  I  IG),  nekali  (neka  li),  nekmoli  (nekmo  li), 

toll  (to  li).  —  Sila  nlrae  zemlju    i   gradovc.   kamo   I' 

meue  konja  ne  de.  Bratac  braca  poznat'  ne    mogaSe, 

kamo  li  ce  Turcin  kaurina.  Ej.  To  je   zazor   cam    u 

Stambolu,  kamo  V  tebe   carevu  vedilu!   Npj.  4,   211. 

kilmtiti,  tim,  v.  impf.  wimmeln,  scateo,  cf.  vrvjeii.  Rj. 

kikmzc*  f.  pi.  n  no^a  ono  gdje  se  At'/,\  rukom,  das 

Mcsserlieft,  manubrium    cultri:   Bas   od    noi>.a   kamze 

salomio.  Rj.  vidi  kore  2.  —  Bjelokorac,  noi  bijelijeh 

kora  (kamzi).  Rj.  29a.  Gustcr,  4)gvo^gje  u  noia  megju 

kamzama.  Rj.  l()9a.Oruokorac,  uoicrnijeh  kora  (kamzi). 

Rj.  81.')b. 

kanjibe,*  kanilbeta,  n.  vidi  kanape.  Bj. 

kaiiaci'lljc,  «.  das  Fachen,  to  intertignium  strucrc. 

Rj.  verb,  od  kanatiti.  radnja  kojom  tko  kanati. 

kitiial  (kilnao)  kanala.  m.  ridi  konao,  prokop,  der 
Kanal,  canalis.  —  Dolirota,  kao  varos  od  Kotora  dolje 
pored  kanala.  Ej.    12(ja.   Zaliv   (koji  se   ouutia   zove 


kail  lip 


—  510  - 


kantiiri£ 


tamil  ill  konaoi.  Kov.  :>£!.  Ali  vodene  putovo  ili  pro- 
kopo  (  liiiKi/fi  rado  irrsuie.  Pripniva  17. 

kiknii|i.  kaiirtpa,  m.  iter  llaiiif'tiiien.  Spagat,  funi- 
.  ii/ii-  c  ■'i:)iii''iiin,«,  ('/.  lirotvrt,  vrvi'a.  Rj.  Iconopljuim 
1 1  [1  I.  I'p.  koiiofi.  koiiopao.  —  Priitilo,  ua  sto  se  kanap 
.<  uiiioom  veil'.  Kj.  lUya. 

kanikpo,*  kaniipeUi,  ii.  dcr  Sofa,  das  Kanapce,  lectus, 
(•/".  kanabi'.  Kj. 

kannrski,  aJj.:  Kao  kanarski  pas:  ko   prije  ja5e, 

a  i  ide.  (Kad  ko  nenia  gospodara  niti  radi 

volji,  uciTO  sve  pristaje  za  druirijeiu).  Posl. 

i  ■!    K;i,iarski  hii'e  mesai-ski.  k  jedimtia  pinca  IS.  lijiku 

kaiiara*  =  mi:-<(irnica.  i<p.  AKj.  IV.  Slob. 

kftnat,*  HI.  n.  p.  u  aiubaru  brvna  izine.irju  dva  di- 
reka,  rf(i<  Fdd.  intiitipnium:  opleo  sam  jedau  ktaiat 
u  lure,  t.  j.  od  direka  do  direka,  cf.  pregrada,  pretin: 
Ja  gdje  pade  (joniji  kanat  erkve.  Rj.  —  A  dohvati 
srcali  durbiua,  istegiiu  mu  ciiiri  kaniita,  pa  pogleda 
do  Nikoljske  orkve.  4,  ioS.  sto  se  ovdje  ii  aurbiiia 
Hurirn  kanat,  dnnidjc  fc  :ove  kat:  On  izvadi  durbin 
od  biljiini.  pa  ga  izvi  iia  dvanaest  kata.  Rj.  220a.  isj). 
koljenee,  koljeno  2).  B'jele  dvorc  zatvorila  a  kanatc 
ziicarlilti.  Here.  273. 

kiinatili,  urn.  ».  impf.  fachen,  intertignium  strttere. 
Rj.  iiruditi  kaiuite,  ophtati  kaiuite.  isp.  kanat. 

k:\navil,  /'.  (,11  Booi)  vidi  tfeiiua.  Rj.  n(d)ijena  kudjelja. 

kauiirnc,  kamivca,  m.  (u  Dubr.)  vidi  krpa,  rita. 
Rj.  —  kdnarae  (osu.  u  katiuca,  koja  je  tugja  mjesto 
kunopljii).  Osn.  .337.  konopljanii  krpii. 

kauiivu,*  kanavet.a,  n.  dcr  Flaxchcnkeller,  lla.<idien- 
korh,  sjyoria  ampitllaria,  cf.  boi^njak.  Rj.  sprema  za 
hocc,  kutarica  u  kojoj  sc  nose  boee. 

kancMiir,  kancelAra,  hi.  cancdlarius.  —  Bio  neko- 
liko  godina  kancelur  dvojici  kraljeva  kiparskih.  Glas. 
21,  277.  lidi  kancelijer. 

kancciarija,  /".  cunccllaria  {?),  Kanzlei.  —  Seuat. . . 
namestivM  se  u  Smederevu  i  uredivSi  svoju  kaiicela- 
rijtt,  siane  se  i  u  uredbe  zemaljske  mesati.  Danica 
5,  52.  i-idi  pisarnica. 

kanecliirTJskT,  adj.  Uo  pripadu  kancelariji.  —  To 
su  bill  .Mehikaiiski  kancelarijski  laporti.  Priprava  177. 

kaueerijer,  kaueelijbra,  »».  vidi  kancelar.  —  Pak 
8U  ovi  kiiezovi  .  .  .  birali  velikoga  kneza  i  vojvodu  i 
kancclijevd.  Rj.  53<ia.  —  tugje  rijeci  s  takim  nasi, 
kod  dacijer. 

kaneelo,  n.  ein  Striihn  (Band)  Zwirn,  fasciculus 
filorum  tortorum.  Rj.  cHlic  Hi  svitak  konca.  isp.  ka- 
nura.  —  rijec  ttiyjit.  ()sn.  125. 

Kiiiiila  (Kanda),  /'.  ime  iScnsko.  Kanda  uije,  8anda 
uije.  na  srijedu  torbe  nije.  Rj.  —  bice  hyp.  od  Kan- 
dosija,  koje  vidi. 

kanda,  slozeno  kao  da,  kano  da,  kan'  da.  —  Kanda 
ga  je  vrana  na  prudu  izbljuvala.  (Ruzan).  Posl.  128. 
Namr.iiio  se  kanda  (.a  mu  kiJa  iz  cela  udariti.  18'J 
[isp.  Xamrgodio  se  kao  da  de  mu  kisa  iz  dela  uda- 
riti. 18f)). 

kiindTI,  kandila,  vi.  (st.)  vidi  kandilo :  Zlatan  kandil 
orl  dvanaest  oka.  Rj.  vidi  i  kangjelo.  lukijernar  kao 
xrijetnjak  sto  se  pidi  ohiino  pred  Bogorodicom.  isp. 
iif.ak  1.  —  od  Lat.  candela. 

k&ndiln,  »(.  die  lliingelnmpc  (vor  der  Mutter  Gottes), 
lueerna  Clampusj  pmsilis.  Rj.  ridi  kandil,  kangjelo. 
dent,  kandioce.  —  /^izak,  2i  ono  Jto  se  nietne  u  kan- 
dilo pa  se  usied  njega  metne  slijenje.  Rj.  1.09a.  Zna 
Bog  6iie  inaslo  u  knndilu  gori.  Posl.  93. 

kiindiof^e,  n.  dem.  od  kandilo.  vidi  kangjeoce.  Rj.' 
—  takcd  dem.  kod  barioce. 

Kandosija,  f.  ime  iensko.  —  Vino  slu?,i  provizur 
Mijajlo,  a  svijctli  sestra  Kandosija.  Npj.  2,  129.  Iiyp. 
Kanda. 

kandia,"  f  —  1)  die  Krulle  (d^:s  Adlers),  ungms. 
Rj.  vidi  panea,  pand^a,  ganaO,  gand^.a;  nokat  u  grab- 
Ijive  ptice,  n.  p.  u  orla.  isp.  (':apak,  ('aporak.  —  2)  der 
ilacken,  harpago  (auf  Sr.Utffen),  <f.  daklja.  Rj.  motka 


.<  gro:de>U)m  kukom,  tc  se  njom  sto  priclavi  i  odvlaii, 
II.  p.  lagiu. 
ktkiid^ija.*  f.  vidi  kamd^ija.  Rj.  korbai;  krbai,  bii. 

—  I  izvadi  tro.itriiht  kandUju,  raJdera  mi  detiri  ro- 
binje.  Here.  ll>. 

kaiid>.ijanji>,  »i.  vidi  kamd?.ijanjo.  Hj. 

kaiid/.ijati.  jam,  v.  impf.  ridi  kaiinl/ijati.  Rj,  kan- 
d:iJom  liiti.  V.  pf.  slo:.  iskandiijali. 

ki\iigjclo,  II.  (u  C.  tx.)  ridi  kandilo.  Rj.  ridi  i 
kandil. 

ki'iiitt'ji'oce,  n.  dem.  od  kangjelo.  ridi  kandioce.  Rj.' 

kiiiiiiM,  /'.  Rj.  dem.  kanii'iea.  —  1)  vidi  tkanica. 
Rj.  tkan  poja^.  —  2)  (u  Boci)  od  smokava  (naniza- 
iiijeli  na  tanko  drvo)  kao  Ijesica   ua   detiri    ugla.  Rj, 

—  ikiiuiea  {\  odbacivfi  t:  kdniva).  Korijeui  82. 
kaaii-ica,  /'.  dem.  od   kanica:   Kanicicom   opasana 

a  gajtauom  potpasana.   Rj. 

kilniti  so,  kiinini  se,  r.  r.  impf.  sich  (inschieken, 
paro  me:  kanio  sam  se  da  ti  liogjem.  Kj.  kau  spre- 
mati  se.  —  1)  Bio  je  jedau  doek,  iiinogo  siromah  i 
piinan  gjeoe...  viJe  puta  se  k((nio  da  ill  jeduo  jutro 
pobije.  Npr.  122.  Kuneri  se  hlap  na  vodu,  tu  .se  po- 
stara.  DPosl.  45.  —  2)  i  bez  rcjteks.  se:  Udri,  pope, 
giom  te  ubio,  sto  ne  ulo?.is,  nego  sve  kanis  {\x  pri- 
povijeci).  Rj.  779b.  i;.  pf.  sloL  na-kaniti  se,  o-  (se), 
od-  (se),  po-  (i  se),  s-  (se),  u-  (se),  za-  (se).  v.  impf. 
sloL  na-kanjivati  se,  po-,  s-  (se),  za-  (se). 

ki^iikOv,  kank6va,  vi.  (u  vojv.)  der  Tripper,  go- 
norrhucii.  Rj.  tccenje  sjemena  (bolcxt).   Nudz.  kankd. 

kano  (kaouo),  tcie,  v,t,  qncmadmodum.  Rj.  Barjaei 
su,  kano  i  oblaci,  a  dadori,  ka'  bijcle  ovee,  bojna 
koplja,  kano  gora  darna.  Npj.  4,  311.  vidi  kao,  kaono, 
kono. 

kanoni,  cf.  kauovc-i.  Rj.  vidi  kfiiio  s  pridjevenim 
m.  isp.  dakle,  dakleni. 

kikiiuii,  m.  (st.T  A"«»o»t  (Kirchcnsitie).  canon:  Gje 
Sibinje  junak  pridesduje  hcz  kunona  i  bez  i.ipov'jedi. 
Rj.  crkveno  pravilo.  ■ —  Na  jiitreujem  kanonu  sastav- 
Ijena  su  .  .  .  sva  ova  proroAtva.  DP.  33(1. 

kikiKiiiik,  m.  canonicus,  Domherr.  —  Za  (xjurgja 
Krizanida,  kanoniku  Zagrebadkoga  .  .  .  zna  se.  Kad 
16,  1,')9. 

kslnuvci,  k&novaca,  m.  pi.  {moie  se  jednome  redi 
i  kdnomc).  Po  nekim  selima  u  Biogradskoj  ualiiji 
imaju  Ijudi  obidaj  te  ,a-ovore  gotovo  uza  svakii  rijed 
kanom.  kaiiom  bato.  Na  vradaru  1804.  .irodiiie  pro- 
zvali  su  ih  /a  to  kanorcima.  Rj. 

kaiita,  /'.  Kaudcl,  Art  Wussergefiisses  mit  lland- 
hiihe.  hi/driae  genus  (e  Gcrmania  adlatum).  Rj.  ne- 
kaki  rodhil  sud  s  rukiinicom. 

kctlltiinjo,  ».  das  Herausziehen  der  dcdiirme,  to 
educerc  intestina.  Rj.  verb,  od  kantati.  radnja  kojom 
tko  kitnta. 

kiiiitar,''  m.  —  1)  die  Schnellwage,  statera:  Kantar 
kadija  (mjeia  vjera),  die  Wage  soil  es  entscheiden.  Rj. 
sprava  su  mjcrenje  (raganje)  bez  kantarnica.  uugm. 
isp.  nijerila,  terczije.  —  Bazdarski  kantar.  Rj.  12a. 
Okas,  kautar,  die  Wage  die  auf  oka  eingeriehlet  ist. 
Rj.  4521)  (kantar  kojim  se  mjeri  »)«  oke).  Potegnuti 
ua  k:inuir,  putezati  ua  kanlar,  wiigen,  peudo.  Rj.552b. 
Fiintdi,  fniitdski  kaniar,  kojijera  se  ue  mjeri  ua  oke 
nego  na  i'uutii.  Kj.  798b.  !^to  de  uiene  stotiiia  dukata? 
Na  kdntar  ih  mjeriti  ne  znadeni.  Npj.  2,  141.  Bog 
te  saduvao  kriva  kantdra.  Kov.  127.  —  2)  (u  Dubr.) 
pedeset  i  pet  oka,  n.  p.  jedau  kantar  drva,  ein  GeiricM 
von   ')')  oka,  ponderis  genus.  Rj. 

kaiifara,  /'.  (u  C.  G.)  kao  louae  od  bakra,  Art 
klip  ft  r  licit  J'opfes.  ollae  gcnu^.  Rj. 

kaii<;'irdzija,*  m.  der  Wagemeister,  zygostates.  Rj. 
nastojiiik  uko  kantara. 

kaiilard/.ijjii,  adj.  des  Wagemei-^ters,  zygostatae. 
Rj.  sto  pripada  kantardziji. 

kruitarld,  m.  (u  0.  G.)  koji  se  oko  lonaca  ualazi, 
(als  Scliimpfivortj  der  Niischer,   ciippes.  Rj.  kaze  se 


kantarinii 


511  — 


1.  kiiu 


kau  pu(jrchi  torjehu,  koji  se  obUzuje  (olco  lonaca,  oku 
kaiititra). 

kiiiiti'iriiia,  /'.  —  1)  das  Waycydd,  pecunia  pro 
pendendu.  liyplata  zu  nyerenje  na  kantar.  —  Ji)  augm. 
od  kantar. 

kiliiturni«-a,  f.  (u  C.  G.)  die  Waysclmle,  hiiir.  Hj. 
M  vijcritii.  It  tcreziju  kao  idjcla,  u  koju  sc  meie  oiio 
Ho  sc  iiijcri  (vaze). 

k&iitarskT,  adj.  ii.  p.  kuka,  jaje,  Wage-,  librae. 
Rj.  Mo  pripiida  kunturu. 

kiknfati,  lAui,  v.  impf.  (u  .Sumad.)  vudi  crijeva  iz 
kraljice,  licraufizielien,  educo.  Rj.  kantati  (sukati). 
Korijeni  227.  v.  pf.  .'<loi.  iskantati,  otkaiUati. 

kantor,  m.  (u  Dubr.)  nekaka  raorska  riba,  Art 
Seefisch,  piMiis  qiiidam  mar inus (kantor?  =  cantharus 
lineatux   Wliite.  Kj.^)  Rj. 

kt^ntflii,  kautuna,  m.:  Tako  luahnit  sva  cetiri  kaii- 
tuna  svijeta  ne  obisao!  Posl.  21)8.  —  I'al.  cantone, 
ugao,  siraiia. 

kaiiti'inat'a,  /'.  (u  Hoci)  rirft  SiSana.  Rj.  jmska.  vidi 
i  SeSaua,  Stiic.  piiska  koja  se  naziva  i  stuc. 

kikiiiira,  /'.  et'n  Striihn  (Bund)  Baumuollengarn, 
fa.icicnlus  filorum  gnssypiiiorum.  Kj.  vitlic  Hi  xvrtak 
pamuCiiogii  kunca.  isp.  kaiicHo. 

kikllliti,  kiiiiem,  V.  pf.  iropfen,  decidit  stilla.  Rj. 
kane,  kad  kiip  padne.  vidi  kapnuli,  od  iega  Je  ka- 
nuti  izifubirsi  p  prcd  u.  <lcm.  v.  impf.  kapati.  v.  pf. 
sloz.  zak;\initi. 

kiiiijac,  ki'mjca,  iit.  (a  Dubr.)  uekaka  inorska  riba, 
Art  Seefisch,ptscis  quidain  marintis.  Rj.  Schriftbarsch. 
serranus  scriha:  cf.  pijerka.  Rj.' 

kilitjc,  f.  pi.  (u  Srijemu)  kapei  na  oCima,  die 
Augenlieder,  palpebrae.  Rj.  mt  ocimii  ono  sto  ih  za- 
klapa.  i-idi  kapak  3.  —  isp.  nakanjiti  se:  Sto  si  se 
nakaujio?  Rj.  ."591  a. 

kiinjt'njc,  n.  verb,  od  kaniti  se.  radnja  kojom  se 
iko  kaiii. 

kanji^ri^alu,  m.  koji  kaiijerise:  Taj  iialo.^ni  i  prc- 
ialosni  kaiijerisalo  ne  ce  nikad  iskanjerisati«.  .1.  Bofi- 
danovic.  ARj.  lU.  973a.  —  rijeci  s  takim  nasi,  kod 
bajalo. 

kaiiji^risaiijc,  n.  das  Vorsiiigen,  praecentus.  Rj. 
verb,  od  kaujerisali.  radnja  kojom  tko  kanjerise. 

kauj6ri.><ati,  kanj&risem.  v.  impf.  (po  manastirima) 
osobito  u  Srbijil  corsingen,  praecino  (vom  Novizen, 
der  in  btichcrarmen  Kirchen  den  Octoich  u.  a.  von 
einer  Seite  der  Sd)ige.r  auf  die  andire  ubertrdgt,  und 
zugleich  den  Sdngcrn  vorsingt).  U].  kaze  se  zu  iskit- 
senika,  koji  u  crkvama  gdje  ima  slabii  knjiga,  pre- 
nosi  okloilt  i  drugv  take  knjige  od  pjevaia  na  jednoj 
strani  k  pjcvucima  na  drugoj  strani,  i  zujedno  pje- 
vacima  poi-inje  pojanje. 

1.  kiio,  wie,  gnemadmodum.  Rj.  kao  (izmesrju  o  i 
0  izbat-eno  je  k;  isp.^KO  i  preko).  Korijeni  31.  vidi 
ka',  kako,  kano,  k'o. 

1.  kao.  —  la)  znaci  poregjenje  Hi  jednucenje: 
Potrze  kao  kebu  iza  pojasa.  Rj.  268a.  KoljevCar,  kao 
nije  junak,  nego  cuva  zeuu  i  koljevku.  Rj.  28(;a  (bez 
sniiDijc  kao:  nije  junak).  Ali  ne  jrovore  cisto  ni  Bu- 
garski  kuo  ui  i^rpski.  Rj.  ()-17b.  Meirjed  je  jednako 
kojesta  donosio  i  dijete  hranio,  kao  mu  prije  i  mater. 
Npr.  1.  On  opet  ozivi  kao  i  bio.  70.  Kad  te  car  za- 
pita  kako  nio^e  roditi  vareui  bob,  a  ti  reei:  »kao  i 
iz  varenijeb  jaja  izleoi  se  piplad*.  105.  Carica,  kao 
.'ivaka  niati,  skoei  brze  bolje.  146.  Pa  se  ucini  kao 
mrtva.  155.  C'uvaj  lonea  k'o  i  oea  (kad  Je  pun  ?).  Posl. 
350.  Nije  zmija  jruju  docekala,  kao  tupic  Memed- 
kapetana.  Npj.  4,  193.  Kad  se  svatovi  krenu  s  dje- 
vojkom,  izbaee  se  topovi  kao  i  kad  su  doSli.  Kov.  78. 
Upravo  ovako  mislite,  kao  i  ja.  Pis.  7.  Da  se  morao 
bojati  i  Srba  kao  i  Turaka.  Sovj.  14.  Da  bude  volja 
tvoja  i  na  zemlji  kao  na  nebu.  Mat.  (>.  10.  (Vidjeli) 
usred  sedam  svijetnjaka  kao  sina  covjerijega.  Otkriv. 
1, 13  (similcm  fdiit  hominis;  einen  der  einem  Mensehen- 


sohne  glieh).  Dade  mi  sc  trska  /• '■••■•    M    \       • 

lamus  similis  virgac:  glcivh  eitf 

konje  kakvi  su   bill   oni   konji,  i  

Car.  I.  20,  25.  Ne  bi  takoga  kao  Aliav,  k 
dade  da  i-ini  zlo.  21,  25.   Sad  puk  .  .  .  i  (.: 
raisli,  i  to  onako  kao  i  mi.  D.\i.  17.  —  hj 
ima  itza  se  savez  da  Hi  kad.  za  znat'eiijc 
po  1  a  i  nize  pod  2:  Pane  prcd  njom  na  (."• 
kao  da  joj    so   umoli.   Xpr.  215.  Vri«in'   I. 
sve  brdo  od  jakote  poi'ne  drinati  Avi.. 
potres.  221.  Njega  muuje.iti  kod  ni-ka 
da  mu  I'uva  ovee.  Daniea  1,  71  (tuln,  ,  -i, 

veli,  pred  svakoga  metnuo  raskriljenu  t . . . 

tako  i-csta  lete  taneta.  3,  173.  Iznesu  nr^.i^.,  i;t/|Jivo 
pismo,  kako  da  .su  Turei  udarili  na  lianjii.  Milii;i  '£i 
(tobozc).  I/.mami  od  laja-pa.ic  .  .  .  dopuJtcujc,  rhi  olide 
do  kude,  kao  da  dotera  volove  na  vodu.  71  fiohaze). 
Kad  ae  u  Srbiji  podifrne  buna  na  Turke,  i  njemii 
kao  da  upje  sto  Siljaka  pod  koi.n.  Npj.'  4,  IX.  Na 
miopo  mesta  uema  ni  pravoga  smlsla  ni  reda,  nego 
onako,  kao  kad  I'ovek  bunca  u  bolesti.  4,  XXXVJI. 
Gdjekoje  njihove  rijeei  pokazuju,  kao  da  su  se  ondje 
njekad  doselili  od  njekuda  iz  juinoga  primorja.  Pis. 
86  (od  prilike).  MuJke  pripovijetkc  .  .  .  tako  su  iz- 
misljene,  kao  da  bi  Oovek  rekao  da  su  istluite.  Kj.' 
IX  (iini  se).  I  sad  molim  te,  gospogjo,  ne  kao  da 
ti  novu  zapovije.st  pifem,  nego  koju  imamo  iz  poeetka. 
Jov.  II.  i").  Kao  da  je  bilo  selo,  s  kojiui  je  niegjilo 
selo  .  .  .  DRj.  2,  54  (cini  se).  vidi  kanda.  —  2)  kao 
znuii:  od  prilike,  cini  se,  rekao  bi,  bojugi,  gjoja,  lo- 
boze,  tokorse:  Bojagi,  {kao.  rekao  bi).  Rj.  35b.  Poslije 
toga  je  Grabovo  kao  i  Tursko  i  Urnogorsko,  ali  je  vi.4e 
Crnogorsko.  Rj.  99a.  Babu  metnuo  u  bukagije,  pa  je 
pustio  BoCu  da  ide  po  livadi :  pa  kao  gdje  bi  se  bu- 
kagije same  od  sebe  otvorile,  ondje  mora  bill  ras- 
kovnik.  Rj.  638b  (bojagi).  Raspou,  u  plnga  ona  pre- 
caga  iznutra  viSe  plaza,  Sto  kao  raspinje  rurieu  od 
rutice.  Rj  641a  (iini  se,  rekao  bi).  ^^ukneziea,  koji 
se  k(w  zove  kncz  a  nije  pravi.  Rj.  724b.  Poenu  kao 
plakati.  Npr.  112  (toboze).  Ministar  .  .  .  maIo_  se  ku' 
i  prepane.  253  (cini  se,  vidi  sc).  8incderevci  i  !*upeani 
bili  su  malo  kao  pod  Srpskom  vladom.  Daniea  3,  220 
(cinilo  sc).  Kao  i^rpski  Plutarh,  ili  zitija  znalnili  .Sr- 
balja  u  iSrbiji  naSega  vremena.  4,  1  (od  prilike,  einc 
Art  .  .  .).  Kalugjer,  kao  uplaSen,  odgovori.  5,  88.  ili- 
loSev  .Sura,  Jovan,  koji  mu  je  tada  kao  i  pisar  bio. 
106.  s  takim  znaienjem  moze  rijcc  kao  biti  i  pred 
samim  glugolom:  (Na  Bo^ic:)  ponese  (jedno  eeljade) 
iita  te  pospe  vodu  (kao  polazi  je)  kad  k  njoj  dogje. 
Rj.  34b  (toboze).  Streca  n.  p.  vh  kad  raste  i  gnoji 
86,  pa  kao  bocka.  Rj.  719a  (rekao  bi).  L'skuSljalo  se 
iito  (kad  polegne,  pa  ne  polegne  sve  na  jednu  stranu, 
nego  se  kao  zamrsi).  Rj.  789a.  (Ju  se  kao  pomiri 
s  Ali-begom.  Daniea  3,  215.  amo  idu  po  znacenjii  i 
neki  primjeri povise  pod  lb  gdje  savez  kao  ima  uza 
se  savez  da.  —  3)  savez  kao  pokaziije  priroini  (pre- 
dikativni)  dodatak,  kojim  se  sto  stezc  na  okolnost 
kakra:  Ja  sam  joS  kao  dijete  sluSao.  Rj.  119a.  Ja 
sam  se  kao  dijete  eudio  gledajuci  u  kui'i  ikonu  sve- 
toga  Arangjela.  Rj.  597b.  {isp.  Miliea  je  kaliigjericom 
pisala.  DM.  10b.  Gjuro  umre  kahigjerom.  115).  iimo 
pripadaju  i  ovi primjeri:  Jakov  sUiue  Kara-(ijorgjiju 
porueivali,  da  mu  kao  starciina  ne  prelazi  preko 
Kolubare.  Daniea  5,  48.  Ja  ovo  einim  .  .  .  kuo  Han 
druStva  tog.i,  po  duznosti.  Pis.  22.  Kao  Coijck  go- 
vorim,  za  slabost  vaSega  tijela.  Rim.  6,  19.  i  ovi 
primjeri:  Ali  Bog  kao  Bog  —  hvala  ujeniu  i  slava ! 
—  U  oni  (5as  .  .  .  ueini  te  .  .  .  Npr.  131  (Bog  buduci). 
Bog  kao  Bog,  vala  njeuiu,  oduznie  mu  vid  oeiuji. 
285.  a  moze  pripasti  i  ovaj:  Poruci  gostimji  da  ne 
dolaze,  nego  ih  pozove  kao  sjutra,  te  tako  i  bude. 
Sutradan  kad  bude  sve  spravno  .  .  .  Npr.  259. 

II,  savez   kao  imu  uza  se  savez  Sto  «  privezunoj 
recenici,  koja  ima  glagol  (cUav),  a  glagol  je  predikut. 


3.  kao 


—  512  — 


knpiiti 


,-,..,    •  oi.^  >  .>    VMkosrod  Jto.  —   1)  surf:  5to  s/o/i  do 
-to :  I  samu  zeiulju  mogli  su  (seljnci) 

in  iiToiom   kao  sto  su  jc  oni   dritnli. 

kj.  M'tja.  Jc  ii  taka  kao  sto  je  hvalite.  Npr.  172. 
farsk.i  reiulja  k'u  sto  je  i  bila.  Npj.  4,  2!IG.  Kao  sto 
vidile,  moje  odijelo  uije  baJ  najljepJe.  Danioa  2,  128. 
Ovo  je  upravo  kao  sto  neki  tlaua^nji  naJi  kujiiev- 
niei  piJu  >l'ik'a«  mjesto  »l'iiee»!  2o.  Biuluei  da  ovi 
pe.iaci,  onako.  kao  sto  su  u  gomili  beiiili,  nisu  mogli 
na  vniia  ui5i  u  Oamac  .  .  .  Milo5  Utj.  Kao  sto  je  ova 
pix-iljediija  ipripovijetkat,  ovaku  mi  je  od  priliko  po- 
slala  .  .  .  Npr.  VIII.  Matiea.  uzevii  je  za  ouakovu, 
kao  sto  se  u  poeetku  sjima  objavihi.  uije  od  potiebe 
i  od  koristi  iiarodu  iiaJemu.  Pis.  3.  Pa  se  piSe  tako, 
kau  sto  se  jrovori.  2it.  A'du  sto  onda  u  Biogradii  iiije 
bilo  Jtamparije,  odjrovor  ovaj  nije  ui  Jt.impan.  Sovj. 
8t).  I'kao  sto  =  kako  =  buduci  da).  Koine  iskaie  sve 
po  istini  kao  sto  jest,  ^itije  11.  Kao  sto  6n  ti  po- 
kazaii  .  .  •  tako  da  naeiniie.  Mojs.  II.  25,  9.  A  upravo 
je  Nemanja  umro  u  Ililandaru,  kao  sto  svjedo(5i  lii- 
landarski  tipik.  DM  17.  —  2)  kao  Sto  more  se  i  ra- 
stariti  jedno  od  drugoga.  a  sto  u  takome  dogagjaju 
dola-i  ponajviie  pred  glagol:  Kad  ko  na  polasku 
reOe:  >s  Bo.ffom  ostaiI»  odgovori  mu  se:  »u  dobri 
i\as  poJao!'  kao  i  kad  se  Jto  zlo  dogodi,  sto  se  kaze: 
>u  zao  casU  Rj.  125b.  Vjeuir  ga  bad  cak  u  uekakvu 
zeinlju  gje  se  o  ujegovu  carstvu  niSta  i  ne  <5uje  (kao 
ni  on  o  ovome  Ito  do  sad  uifta  nije  euo  ni  znao). 
Npr.  173.  Zidine  od  gradica,  koji  se  zvao,  kao  i  ono 
sve  brdo  sad  sto  se  zove,  Avala.  Daniea  2,  50.  Trava, 
koja  se  u  onini  zemljama  ivat'e,  kao  u  nas  duvan 
sto  se  pu5i.  2,  131.  Kad  su  njihove  stareMne  bile 
onake,  kao  i  oni  danjis  sto  su.  MiloS  173.  Kao,  u.  p., 
sto  nije  mislio  ni  DoJen,  piSuci  .\zdaju.  Opit  XX.  Kao 
n.  p.  sto  se  govori.  Pis.  58.  Oprosti  uam  dugove  nase 
hio  i  mi  sto  opraStamo  duznieima  svojijem.  ilat.  6, 
12.  Jer  nijesu  od  svijetji,  kao  ni  ja  sto  nijesam  od 
svijetji.  Jov.  17,  14.  tt  tijem  primjerima  nemu  prive- 
zane  recenice,  koja  bi  stajala  pred  glavnom  svojom. 

U  retenici  (povise  pod  I  1  a):  Kad  te  car  zapita 
kako  moze  roditi  vareni  bob,  a  li  reci:  ^kao  i  iz 
varenijeh  jaja  izle<5i  se  piplad«.  Npr.  105  —  glagol 
izle(5i  se  nije  predikat  nego  se  misli  moie;  a  kad  bi 
se  glagol  moie  uprai^o  kuzao,  onda  bi  trebalo  da  se 
rece:  kao  sto  se  moze  i  iz  varenijeh  jaja  izle(''i  piplad, 
i7i:  kao  i  iz  varenijeh  jaja  sto  se  moze  izle(-i  piplad. 
amo  idu  jamacno  i  oti  primjeri,  u  kojitna  je  izo- 
stavljeno  je  Anje  glugol  iitav):  Dijete  (je)  hranio,  kao 
mu  prije  i  mater.  Npr.  1  (kao  sto  mu  je  .  .  .):  On 
opct  o^ivi  kao  i  bio.  70.  Pa  da  budem  vrba,  k'o  i 
bila.  Npj.  4,  1(58  (=  on  opet  oJSivi  kao  sto  je  i  bio; 
pa  da  Dudem  vrba,  k'o  sto  je  i  bila).  OStar  tup,  ka' 
i  bio,  gjecu  klao  ka'  i  do  sad.  (ReCe  se  u  5ali  kad 
se  navlaci  noz).  Posl.  245. 

2.  kilo,  kala,  m.  vidi  blato,  glib.  Rj.  vidi  i  kal.  — 
Zitui  kao,  soherzhaft  fiir  Menschenkoth,  stercus.  Rj. 
lt>i>a  (ii  sali  kaze  se  za  coejecju  neiist).  Jedna  gobela 
u  kao  a  druga  iz  kala.  Npr.  l55.  Do  gospojine  s  prahom, 
a  od  gospojine  .s-  kulom.  Posl.  62.  Pljunu  na  zcmlju 
i  naeini  kao  od  pljuvanke,  i  pomaza  kaloiii  oOi  slije- 
pome.  .lov.  y,  <i.  Noviiiarsko  pisanje  .  .  .  nauci<!'e  Ijude 
misliti  i  govoriti  o  Ijudma  kao  o  kalu  na  ulici.  Pom.  HI. 

kSon,  a,  o,  vidi  kaljav.  Rj.  vidi  kalan.  —  kiilan. 
L'  Vukovu   ijecuiku   grijeikom   stoji  kaon.  Osn.  177. 

kiiono,  vifli  kao  icf.  no).  Rj.  kao-no.  iip.  no  4. 
ritJi  kano,  kakono,  kono. 

kilunoti,   vidi  kao,   kaono.   Rj.  kaono-ti.  isp.  ti  4. 

ridi  kakonoli.   —   Srbi   su   nas   pohvatali  i  porobili, 

katmo  li  roblje.  MiloS  102.  Stane  sve  Grke  Biograd- 

be  prizivati,   kaonoti  Ijude  od  svoga  roda 

-  >vj.  25. 

KM]!,  /.  —  Ij  der  Tropfen,  stilla:  pade  kao  kap. 
Rj.  vidi  kaplja.  dem.  kapca.  isp.  naiskap.  —  l^kropae, 
kad  vjetar  k  planine  nanosi  po  gdjekoju  kap  kise.  Kj. 


i>43b.  Svinje  ne  <5e  da  piju  pomija  .  .  .  kad  tauio,  a 
to  pomija  ni  kapi.  Xiir.  83.  Jer  je  glava  moja  puna 
rose  i  kosjt  moja  nornijch  kapi.  Pje.s.  uad  pj.  5,  2. 
—  2)  (u  C.  G.)  uHirV)  od  kapi,  der  SchlagiluAi,  apo- 
plexis.  Rj.  I'.sp.  Ustrijelilo  ga,  ram  Schlaglhissc  ge- 
tro/f'cn  icerden,  upoplexi  arripi.  Rj.  790b.  fwmr'o  od 
kapi). 

kapa,  /'.  die  Kappc,  Miitze,  cappt (?),  ciiculus.  Rj. 
dem.  kapica,  augm.  kapetiua,  kapuriua.  Kape  su  abe- 
njak,  asaujka,  barbeza,  bareta,  ('ainulja,  eepae,  iitar 
kinja,  t'elepoS,  C'elepus,  Ouk,  iliiijailij:i,  diega,  fes, 
tinilolj,  golokapioa.  gubenijai'-a.  hoiulelj,  kaeida,  kaciga, 
kadillija,  kaniilajkn,  kaiiiilavka.  kapiar,  karikaSa,  kari- 
klija,  kasket.  kii'euka,  kitka,  klobuk  1,  kolariua.  kongja, 
kolarkinja.  kovrdJ.ak,  oviljiua,  pitVula.  poeeliea,  pot- 
kapak,  raynjaOa,  samur-kapa,  sanuirlija,  skovija,  spa- 
vaea,  Sapka,  iiSak,  Sljem,  Subara,  SuAljaica,  ves,  vuie- 
tina,  vuci-kapa.  —  Na  glavi  mu  kapa  od  kurjaka, 
privez'o  je  nirkom  jemenijom.  Kj.  253b.  Pa  skidose 
kape  kamilajke.  Rj.  2l!2a.  I  da  krivc  kape  nakrivimo. 
Pak  itakrire  vuiji-kape.  Kj.  392b.  Katari  kapu  na 
glavu.  Rj.  408a.  Natuci  kapu  na  glavu.  Rj.  4lOb. 
I'ostaviti  kapii  na  glavu.  Rj.  55()a.  Hajduci  nosUi 
su  .  .  .  na  glavi  ili  celepose  ili  fesove  ili  srilene  kape 
kiienke.  Rj.  79yb.  Kosio  pruzivsi  viu  svoju  raskri- 
Ijenu  kapu  rekue:  »Nego  mi  daj  Sto  ovgje  gotovo.« 
Lak  je  ispod  kape  (prazue  glave).  Posl.  ItJS.  Kupu 
skida,  do  zemlje  se  svija.  Npj.  2,  (>7.  Me.tnu  mu  na 
glavii  kapu  svoju  od  mjedi.  Sam.  I.  17.  38.  Kape 
Kuez  MiloS!  Ono  beSe  pametau  covek.  Mil.  297.  Rijefi 
od  koje  eovjeku,  osobito  varoJaniuu,  raste  kapa  na 
glavi  .  .  .  To  su  hajduci!  Zim.  176. 

Kilpa,  f.  planina  u  Hercegovini  izmegju  Drobnjaka, 
Morace  i  Kolasiua:  Dok  od  Kape  pukoJe  gromovi.  Rj. 
kitpak.*  kapka,  m.  —  1)  n.  p.  od  kazana,  od  ten- 
d?.ere,  Helm,  Deckel,  operculum,  cf.  zaklopac.  Rj.  vidi 
i  zaklop  2,  poklopac,  poklopuica,  pokriv  1.  —  Kada 
digla  kapak  od  suuhika.  HNpj.  4,  243.  Kazansld 
kapak.  Rj.  258b.  —  2)  na  prozoru  (koje  se  najviSe 
govori  pi.  kapci),  der  Fensterladen,  foricula.  Rj.  ono 
cim  .se  prozor  zaklapa.  isp.  Salukatre.  —  3)  na  oku, 
das  Augenlied,  palpebra,  cf.  kauje.  Rj.  ono  cim  se  oko 
zaklapa.  —  4)  kapci  na  rukavima,  t.  j.  ono  dolje 
5lo  se  moze  spucili  oko  ruke  i  Jto  se  uzvra6i  kad 
nije  spuceno,  der  Umschlag,  limbics.  Kj. 

k:\|>:llion,  /'.  sud  Sto  se  u  njega  hvata  rakija  ispod 
kazana,  ein  Au/}'i(ngegescliirr  in  der  Brantueinbren- 
nerci,  excipula  quaedam.  Rj.  postanjein  od  kapati: 
sud  u  koji  kaplje  rakija  iz  kazana.    vidi   postava  2. 

—  Mamak,    onaj    konciiS    uadno   kazanske   lule,   niz 
koji  rakija  tece  u  kapalicu.  Rj.  344b. 

kiipaina<l^ija,'^  m.  der  JJcckenmacher,  opifex  stra- 
guloriim.  Rj.  koji  pruvi  pokrivace  (Turski  kapame). 

kapaiijc,  n.  das  Tropfeln,  stillatio.  Rj.  verbal,  od 
kapati,  koje  vidi.  —  Neprestauo  kapanje  kad  je  velik 
dazd,  i  iena  svadljiva,  jedno  su.  Pric.  27,  15. 

ki'tpara,  /'.  (Ital.  caparra)   das  Angeld,   arrha.  Rj. 

—  Deset  krat  bi  te  prodao  i  od  kapare  piti   d.ao,  a 
ti  ne  bi  ni  zn.'io.  DPosl.  15. 

kap:iri.>tati,  riScm,  v.  pf.  verangelden,  arrha  firmo. 
Kj.  (/(((('  kuparu.  V.  imp/',  kaparisavati.  - —  Trgovac 
najjirije  svinje  pogodi  i  kaparisc.  Kj.  2021j. 

kaparisiivriiije,  n.  rerb.  od  kaparisavati.  radnja 
kojoni  tko  kapari'iava. 

kapari.SiUati,  kaparisavam,  v.  impf.  davati  kuparu. 
V.  p/'.  kaparisati.  —  BurgijaS  .  .  .  ko  ide  po  sdiraa 
za  prave  trgovce,  te  kaparisava  svinje  ili  motri  gdje 
se  mogu  dobro  kupiti.  Danicic,  ARj.  740b.  Trgovac 
dao  burgijaSu  novaca  da  mu  kaparisava  zito.  Mil.  210. 

kapaii,  kapljcni,  v.  impf.  Rj.  v.  pf.  kanuti;  r.  pf. 
sloz.  i/.-kapati,  na-,  o-,  po-,  pro-;  zakannti;  v.  impf. 
sloz.  prokapljivati;  dem.  kiickati.  —  J)  triipfeln,  stillo. 
Rj.  is]).  tiijali.  —  .\ko  ne  curi,  a  ono  kaplje.  Posl.  7. 
Kiiia  kad  hoce  da  padne,  najprijc  pocne  kapati.  134. 


1 


knpaivicn 


■)I3  — 


ka|iu(iau 


Kapljft  Vtiplje  u  kabao,  i  nakapa  pun  kabao.  Ul'osl. 
45.  N'jefiovom  ((Tospodnjom)  miidioscii  razvaliSe  He 
lieztlaiic  i  ahliici  hiiplju  roxom.  PriC.  3,  20.  Taila  (v 
(/ore  kiipiiti  .ilutkim  viiium.  Joil  3,  18.  —  2)  schmnchfen, 
ronpcior:  kapati  nad  knjifrom,  ii  laiiinici.  S  tebe  dana.s 
kapljcm  11  lainiiici.  Kfrjom  /.•«/«('  dok  iiiu  je  koljeua. 
Rj.  ('■iljcti,  iicslujitfi,  piopndiiti,  (liiiuti :  Voliin  inasUiii 
Uiqiitii  iiejro  irladaii  plakati.  (Valja  da  je  ka/ao  ne- 
kakav  kradljivai',  da  voli  kapati  s  vjciala,  ili  .«  kola, 
ili  .v  kocu'^).  I'osl.  38.  Oei  fv  tvoje  fjlecbiti  i  kapui'c 
jednako  zn  njima  (za  sinovinia  i  ki'erima  tvojiina). 
.Mojs.  V.  28,  32  (videntibus  ociilin  titix  et  deficien- 
lihiix:  deine  Augen  .  .  .  werden  nchinacliten). 

kilparicii,  f.  (u  C.  G.)  voda  od  kiSe  5to  kapljc 
s  kiu'a,  (/'(.'!  rOHi  Dache  herahtriiufelnde  liefienirassir. 
aqua  pluriatiii  dc  tcrio  utiltaiifi.  Rj.  vidi  kapoica  3, 
streva.  is;),  daideviea,  diidevica,  kiSoiea. 

klipca,  /'.  dcm.  od  kap.  Rj.  fidi  kapljiea.  —  zu 
iKiM.  if/i.  djeca. 

Kikpi-hl,  /'.  planina  u  Hrvatskoj.  Rj. 

k:\p('la.  /'.  die  Kapelle,  capella.  deni.  kapelica.  -^ 
I'okraj  ,koje  kapela  sv.  lerezije  dioi  se.  M.  A.  Relj- 
ko\\i.  J^ta  je  uaSa  Rakovica  spiam  one  bosomoljc  — 
kupela.  M.  P.  liapcvnin.  ARj.  IV.  840a. 

kApt'licii,  /'.  dem.  od  kapela:  U  PozcSkoj  kapelici 
lavri'tanskoj.  A.  Kanizlic.  U  kapelici  ei-kve  sv.  Avgu- 
slina.  .1.  .1.  P.  Lu.-i('.  ARj.  IV.  SlOb. 

kap6taii,  m.  der  Haujjtiiuinn ,  Feldhimptniann, 
IrihuiiHK.  du.r.'VJ  Bosni  sii  kapctaiii  starjeJiue  i  upia- 
vitelji  od  <;radova  i  njihovijeh  okoliua.  Rj.  »Molim 
vas,  sta  se  ta  plac  u  biodii  vaSem  ciije?«  .  .  .  »Vo- 
zimo  roblje«  .  .  .  »Upitajte  kapeiana  vaSeg,  bi  li  ih 
na  otkupe  za  gotove  novce  dao?a  Npr.  247.  isp.  ra.s- 
kapetiiiiiti  (i  se),  zakapetaniti  {i  se). 

kapotiliiicn.  /'.  ?,ena  kapetanova.  Rj. 

kap<>li'liiji'-iii.  adj.  Rj.  sto  pripada  kapetaniei. 

knpeli'liiija,  /'.  das  Kommando,  imperium  i  mamts: 
izgubio  kapctaiiijit;  dosao  s  kapetanijom.  Rj.  vlast 
kapetawka  (ixp.  kapetanstvo) ;  ceta  kojoj  zapovijeda 
kapetan ;  i  podrucje  kapetausko.  —  Izmegju  mora  i 
zaliva  su  dvije  opstine  ili  kapetanije:  LuStica  i  Ki- 
tole.  Kov.  .'!(). 

kap(>li\iiov,  adj.  Rj.  Ho  pripada  hapetann. 

kap<>t:iaovac,  kapeldnovca,  m.  einer  von  des  Ilaupt- 
maniis  Lcutcn.  homo  ducis.  Rj.  iovjek  kapetanov.  za 
nuM.  isp.  eaievac. 

kap^tfiiiiikT,  adj.  n.  p.  plata,  Feldhauptmanns-  (z. 
B.  Sold),  ducix  et  duciim.  Rj.  sto  pripada  kapeta- 
itinia  ili  kapetanu  kojemu  (jod. 

kapotitii!;tro,  n,  die  Feldhauptmannschaft ,  iiii- 
l)erium.  l{j.  r^f.sf,  sliizha  kapetanska.  isp.  kapelanija. 
—  Za  to  iiiu  t^Kofi)  Xijemei  dadii  kapetanstvo  u 
Srpskijom  I'rajkorima.  Rj.  295a. 

kapotina.  /.  aiigm.  od  kapa.  Rj.  —  Xikakih  drugib 
lialjiua  nije  iiuao,  osiin  nekake  stare  kapctine,  kroz 
kojii  nui  je  percin  bio  propao.  Danica  5,  90.  vidi 
kapurina.  —  takva  auijm.  kod  babetiLa. 

kiipicn,  f.  dem.  od  kapa:  Kapica  ti  kapica  mi 
(t.  j.  Ili  malo  nijesi  bolji  od  mene)  (Posl.  133).  Rj. 
lidi  ('epioa,  iepica.  —  Popiua  kapica,  nekakva  trava. 
Uj.  542a.  Poeelica,  zenska  kapica,  5to  .-se  njom  same 
kosa  pokrije.  Rj.  559a.  Korotuj  ga  i  mlado  i  staro  . . . 
prevrnite  na  glavu  kapice,  cinovnic-i  crni  velj  na  ruci. 
Npj.  5,  53.  Povuce  sa  soboni...  uekoliko  kola  ahenih 
kapica  .  .  .  kapice  da  razda  narodu  meslo  fesova  i 
salova.  Danica  5,  43.  Nase  djetiujske  kapice  pokva- 
rile  su  nam  u5i.  Priprava  39. 

kapU-,  »).  —  1)  der  Theil  des  Kopfes,  den  (lie 
''tiirkische  Fess-)  Miitze  bcdeckt,  pars  cajntis  cui  in- 
fidet  mitra.  Rj.  onaj  dijel  ijlavc,  koji  fes  pokrije.  — 
'i)  u  I'urune,  der  Uuth.  Rj.  u  peri  rrh.  —  kapic 
osn.  u  kapa).  Osn.  233.  za  nasi.  ifp.  jiimic  (osn.  u 
iamu),  k\a<l\6  (osn.  u  kladaj,  oblii'^,  polic?,  zivit;,  i  t.  d. 
Osn.  233. 


kapid^Jjii,*  m.  (/er  Thi,,  niitor,cf.  vnilnr. 

Rj.  kujt  knpiju  i'-uva.vidi  ,  iju.  —  On  bijiiie 

carev  kapidiija.  Npj.  5,  170.  *  •tvor'  vraUi,  rajiiki 
kapidzija!  Here.  308. 

kap'ltl^ik,'  wi.  mala  vrai.'  ,  kura, 

osoliito  u  Turaka.  Rj.  ridi  kapi- 

dzik.  takca  Turska  dem.  vnii  l:ud  arpml/.ik. 

kiipija,*  /".  d(ts  Thar,  porta,  cf.  vrala.  Rj.  dem. 
kapidiik.  —  J>ciiiir-kapija  (ii  p'  !.■ 

Tlior  (in  der  iJonaii),  porta  IVi  i 

Ojvuzdena  vrala).  Na  avlijii  dti,.,,^,  ,../.,,..  ,.|  ,.^ihK 
(grozdciia  rrata).  Kad  se  dogje  u  grad,  na'kapiji 
stoje  dvanaest  lavova  i  euvaju  grad.  Npr.  239. 

kapiiiika,  /'.  (u  Dubr.)  lirft  bagrcua.  Rj.  drco  — 
Kapinika  ctijase,  nin?,a  ^ena  zva.^e,  a  on  joj  i*e  ozvn 
uazobavsi  grozdja.  DPokI.  45. 

ksiplar,  III.  der  Korporal,  decurio.  Rj.  vidi  kapurttl, 
deseear,  deselar,  desetnik  {slarjesina  desctorici  voj- 
nika).  dem.  kaplarfic'.  —  ObrJler  ue  znaju(!i  8  Tur- 
cinom  govoriti,  posadi  ga  ti  sobi,  te  sjedoe,  a  kaplara 
posalje  po  tobnaC-a.  Posl.  77. 

kapl:\rr-i(',  m.  dcm.  od  kaplar.  Rj. 

kapli'irija,/'.  die  Korpondichafl.  imperium  et  manus 
dviurionis.  Rj.  kaplariika  sluilia,  clast;  i  ceta  kojoj 
kaplar  zapovijeda. 

kilplarov,  adj.  des  JCorporals,  decurionis.  Rj.  slo 
prijiadii  kaplaru. 

kaplaruvica,  /'.  Rj.  zena  kaplarora. 

kilpIja,  /'.  vidi  kap:  Kaplja  te  zgodila!  Rj.  gen. 
pi.  kapalja.  Obi.  21.   dem.   kapljiea.  —  1)  vidi  kap, 

1)  der  Tropfen,  stilla:  Marko  kraljevic  uzeo  u  ruku 
subu  drenovinii,  pa  kad  ju  je  stisnuo  rukom,  ona 
prsla  na  dvoje  na  troje  i  dvije  kaplje  rode  iskoeile 
iz  nje.  Rj.  34Ga.  Visi  kao  kaplja  o  listu.  Posl.  35. 
Kaplja  po  kaplja,  eto  Morai'a!  .59.  Kaplja  kaplje  u 
kabao,  i  nakapa  pun  kabao.  DPosl.  45.  Kaplja  vina 
u  vele  vode  ne  euje  se.  45.  Ko  je  rodio  kaplje  rusne? 
Jov  38,  28.  Kisnini  kapljuma  razmekSava.' je  (zemlju), 
blagosiljas  je   da   ragja.  Ps.  05,  10.  —  2)  vidi  kap, 

2)  umr'o  od  kapi.  Rj.  2(;3a.  k  torn  znaienju  hice  rijec 
u  ovom  primjeru:  Kaplja  te  zgodila!  (Kletva  u  Risnu). 
Posl.  133.  isp.  ustrijelilo  ga. 

kilpljica,  /'.  dem.  od  kaplja,  rfi(.s  Tropfchen,  stilla: 
KiJa  pada  kapljicama,  pak  napada  lokviejima.  Rj. 
ridi  kapea.  —  Nijesam  pjaniea,  ma  mi  je  mila  ka- 
pljica.  Posl.  217. 

kilpljcviiia.  /'.  mast  iz  brava  ili  svinjCeta  Sto  is- 
tece  kad  se  pace.  M.  Ruiicit'.  ARj.  I\ .  S47b.  Ho 
kaplje. 

kikpljiv,  adj.    vidi  pokilpljiv.  —  Od  Vuce  kapljive 


„  krova;  kapavica,  streva.  u  Lici.  V.  Arsenijevi(?. 
ARj.  IV.  S48a.  —  3)  mjesto  pod  strehom  od  kai-e 
gdje  kaplje  voda  s  krova.  u  buniji.  M.  Krklju§.  vidi 
podstrcsje. 

kilpilllti,  kiipnem,  r.  pf.  ridi  kanuti.  r.  tiiipf.  ka- 
pati. —  E  c'e  od  men'  kapnut  kaplja  krvi.  Pjev. 
eru.  ARj.  IV.  848a.  qovori  se  i  u  Hrv. 

kaporast,  adj.  n."  p.  golub,  kokoS,  ridi  (^ubast. 
Rj.  vidi  i  krnnai<t,  kukmast.  .s(o  ima  na  glavi  vubu 
kiikyuu,  kao  kapu  (isp.  kaporka),  kao  krunit. 

kaporka,  /'.  kokos  koja  ima  na  glavi  kao  kapu, 
die  Sfhopt'henne,  gallina  criMata,  cf.  euba.  Rj.  ka- 
porasta  kokos.  kapOrka  (pred  r  osn.  u  kapa).  Osn. 
301.  ridi  i  c'ubaOa,  kapura,  kukniarka. 

kitpot,  i».  (u  C.  (i.)  gunj  s  kukuljieom.  Rj.  vidt 
kaput  2.  Razumijemo  se  kao  kroz  rukav  od  kapota. 
(Ne  razumijemo  se).  Posl.  2()9.  Tugja:  kapot.  Osn. 
218.  augm.  kapotiua. 

kilpotiiia,  /'.  (u  C.  G.)  augm.  od  kapot.  Rj.  —  takta 
augm.  kod  bardafina. 

33 


kiipski 


—  514  — 


karnntaii 


Kapski,  tiilj.  slo  pripiitht  Kapii.  ron  Cap:  Jo5  je 
lulturje  od  ovoir:i  Kap.<ko  vino.  Priprjiva  25. 

kftptar,  m.  od  luba  kno  kiipa  5to  se  me<?e  u;i  fco5- 
iiioe  lia  ill  Ouva  od  kiJe.  Kj.  Tugjsi:  kuptitt:  Osu.  371. 

kipula,  f.  ^u  Dubr.>  die  Xiriebel,  ctiepti,  cf  luk. 
Rj.  luk  crni,  crJjenac,  crreiiuc.  —  Tugja:  kapultt. 
Osn.  126. 

k%pun,  in.  fidi  koptiu,  odukle  je  amo  prenesen 
akc.  —  Gospareva  kapiina  ne  moie  or'o  odnijeti. 
PPosl.  24.  Ai(/)ii»i  i  udovii-a  sve  Jto  papa,  sve  ne 
zbavlja.  4ti.  Ziri  kupuiia  jujuta.  160. 

kikpuni,  /■.  (u  Grblju)  ridi  kaporka.  Rj.  i  s;in- 
omije.  kt-porasta  kukvs.  kak.i  je  u  kaporka  osnova 
kapa.  tako  je  be;  siiiinije  i  u  kapura. 

kiipdnio,  kapurAla.  m.  der  Korporal.  noininutivu 
MCI/Ill  putrrde:  mu:i  btfi  i  kapflnd.  hp.  dieuferao  i 
dieniTiU,  gen.  dzenerala,  prcma  cemu  je  oedje  i  akc. 

—  Stavidu  vi  dobre  desecare,  desefare,  to  su  kapii- 
raili.  Npj.  5,  235.  ridi  kaplar,  i  si/ii.  oiidje. 

kapilrina,  f.  (lugm.  od  kapa.  Rj.  vidi  kapetiua.  — 
takra  aiigm.  kud  baburina. 

kikput,  kapdta,  m.  —  1)  der  Kuput  (osten:),  Kapot, 
genus  togae.  Rj.  —  Ne  treba  mii  kaput,  nego  <;eino 
mu  naiMniti  frak.  Strai.  ISSH.  864.  —  3)  (u  C.  G.) 
vuli  kapot.  Rj.  gunj  s  kukuljicom. 

1.  kar,  m.  -:-  1  a)  das  AusscheUen,  increpatio:  Od 
kara  glava  ne  boli.  Kj.  vidi  karba,   karnja;  karanje. 

—  Gotov  kao  baba  na  kar.  Posl.  35.  —  bj  kuo  kaztin, 
kastiga,  pedepsa.  pijenu,  Ziichtigung,  custigatto,  sup- 
pliciuiii :  K(ir  je  Bozji  dar,  ali  je  zlo  kiid  biju,  pa 
ne  dadu  plakati.  Posl.  133.  Nosire  (djeca)  kar  za 
preljobe  vase.  Mojs.  IV.  14.  33.  Ovo  je  dan  nevolje 
i  kara  i  ruga.  Gar.  II.  19,  3  (Ein  Tag  . . .  der  Ziichti- 
qung).  Xe  cu  te  ostaviti  sa  svijem  bez  kara.  Jer. 
46,  28  (ich  trill  dich  strafen  mit  Mass).  —  2)  kar*, 
ridi  briga,  Sorge,  ctira.  Rj.  Sav  koraSiluk  i  sve  selo 
viOe  da  im  s  marvom  oiii  (pastiri)  ^-ine  kvare,  i  u 
tomu  men'  zadajii  kare.  M.  A.  Reljkovii^  Ove  je  go- 
dine  lipa  jesen  bila,  pa  su  se  unile  masliue  bez  kara. 
M.  Pavlinovii;.  ARj.  IV.  S51b.  isp.  kariti  se,  raska- 
riti  se. 

2.  kar,  postulo  od  ka  Mo  se  dodaje  kad  kad  drugim 
rijecima  kao  da  bi  im  se  ulcrdilo  znacenje  (Korijeni 
31).  I  od  re  od  cega  se  samoglasno  e  najrise  odha- 
cuje:  sad^A-ar;  menikar,  lehikar.  Korijeni  69.  Me- 
nU'ar,  tebi/-nr;  meneAar,  tebdAnr;  njegd/rar  i  t.  d. 
Rj.'  L.  vidi  ka,  karena. 

1.  kHra,  f.  pahis  infamans  (?).  {Njem.  Pranger, 
Franc,  pilori,  Tal.  berlina),  pedepsa  pod  Diibro- 
vadkoni  republikom  po  kojoj  bi  se  krivac  postavio  i 
vezao  na  javno  mjesto,  gdje  bi  njekoliko  vremena 
ostao  izloien  sramoti.  Postanje  nije  jusno.  —  tt  rjec- 
niku  Stuli'xcu  -berlina» :  na  karu  koga  vezati,  pri- 
vezati.  Vidjeh  na  kari  PetruSu  nebogu.  N.  NaljeS- 
kovid  ARj.  IV.  851b. 

2.  ki\ril,*  adj.  indecl.  vidi  cm:  I  metni  mu  rastok 
na  obrve,  kara  boju  na  kara  zulove.  f^inof;  niene 
kara  baber  dogje,   kara  liaber,   a  u  kara   doba.  Rj. 

—  Uzimlje  boju  karabojti.  Npj.  2,  384. 

k&rabc,  karaba,  f.  pi.  vidi  karablje.  Rj.  dem.  ka- 
rabice. 
kstrabicc,  f.  pi.  dem.  od  karabe.  Rj.  vidi  karabljice. 
karablje,  /'.  pi.   Rj.   vidi  karabe.  dem.  karabljice. 

—  1)  eine  Art  Hirtenflote, /istulae  genics.  Ry  nekaka 
pantirskn  svirala:  La.sno  je  gjavolu  u  ritu  svirati  (ii 
karaUjej.  Rj.  650b  (toj  poslovici  dodaje  Vuk:  Jer 
ondjr-  [u  ritu]  trske  ima  dosut  za  karablje?  Posl.  166.) 

—  :ij  na  gadljima,  das  Fliitenstiiek  am  Diidehuek, 
fistula  utriculi :  padljar  u  karablje  udara  prstima,  a 
dolji-  'u-  ,111  I  iirdldjama  rop.  Rj.  —  Glasnica,  rupica 
"f  "  isprijeka.  Rj.  88a.  Roziijak,  prst  iiiaj- 
V'f"  ■'  He  njiin  roii,  t.  j.  udara  u  poiljcduju 
rupicu  na  karahljama  gadljarskima.  Rj.  653b. 


khrabljivP,  f.  pi.  dem.  od  karablje.  Rj.  vidi  ka- 
rabico. 

ki'irabiXirtiriiiiska,  /'.  adj.  die  ^fohlal^,  Moldavia: 
Duiilar  u/.c  zeralju  Karabogdanskii,  Korabogd.msku 
i  KaravlaJkii.  Rj.  Kara-Bogdnnska  i  Karavlaska  sad 
su  Zajedno  kraljcvina  liimiuuska. 

ki\raboja,*  /".  kiira  boja,  crna  boja.  Uzimlje  boju 
karabiijit.  Xpj.  2,  384.  vidi  kara*. 

kiVrai'-,  karAca,  hi.  der  Schelter,  objurgator.  Rj.  ho 
kara:  Ima  rijeci  84  koje  .  .  .  sam  ja  nacinio:  vikaf, 
karac.  Nov.  Zavj.  VII.  Zlatna  je  grivna  i  nakit  od 
najboljega  zlata  mudri  karuH  onomc  koji  sluSa.  Prit. 
25,  12.  prcma  kara(5ica  karac  je  i  onaj  koji  .«c  kara. 

kari\t-ii'a,  /".  oua  koja  sc  kara,  die  Schclterin,  quae 
increpat,  objurgat:  A  jctrve  karacice.  Rj.  po  Nje- 
mackom  i  Latinskom  tumacenju  karaiica  je  i  ona 
koja  kara  koga.  isp.  i  karac. 

kari'ilTlje,  «.:  Vrlo  miri  cv'jeile /i(()v//i7/e.  Rj.  359a. 
razlicnc  oblike  ovoj  rijeci  ridi  kod  karaulil. 

kilra^ros,  m.  cr)ii  grok  nckakav  novae.  Grci . .  . 
zakupc  iSrpsku  patrijarsiju  .  .  .  za  40  kesa  karagrosa. 
Ako  kuragros  ovdje  znaci  'J'urski  gros,  onda  ovo  iz- 
nosi  20.000  forinti  u  srcbni ;  ako  li  zna(5i  Spanjolski 
talijer,  onda  dva  put  loliko.  Kov.  10.  isj).  gtoi, 
grosid. 

kariigiilj.  karagiilja,  m.  (u  Dubr.)  nekaka  morska 
riba.  Rj.  —  t}igjii  rijec.  Osn.  132. 

kitrakundziiia,*  /'.  (u  Biogradu)  cf.  nekrSteni  dani. 
Rj.^  oni  daiti  od  Bozica  do  Krstora  due:  I  tada 
svaka  nef-isla  sila  ima  oblast  nauditi  coveku  koga  bi 
u  nedoba  desila  van  kuce ;  a  osobito  neka  avet  koju 
zovu  karakondhdu  i  kojoj  je  radost  da  nagna  koga 
nocu  stigiic  na  putu  da  je  nosi  kud  oua  hoi5e,  dokle 
petli  ne  zapevaju  pa  onda  oua  bozi.  M.  Gj.  Mili- 
cevic.  AUj.  IV.  854b.  Pokazala  sam  im  (susjedama) 
da  razboj,  koji  one  cesto  zovu  »kar(tko>id:ula',  moie 
da  bude  i  Icp  kao  kakav  cvct.  Zlos.  327. 

kikrako.>s,  adj.  kara-kos.  vidi  crnokos.  u  Rj. :  kira- 
kosa,  /.  die  Schtvarzhaurige,  puella  nigris  capillis,  cf. 
crnokosa:  Oj  devojko,  karukosa,  ne  gledaj  me  gola 
bosa.  Rj. 

krirakti'r,  m.  der  Charaktcr,  yava/.Ti^p.  vidi  ha- 
rakter.  —  8to  se  tice  Kolasova  karaktera,  on  je  Covek 
po5tcn.  Straz.  1887,  382. 

kiirakteraii,  kiuakterna,  adj.  sto  pripada  karak- 
teru :  charaktcristisch,  Character-.  —  Evo  kakav  sluiSaj 
izazva  ovu  karakternu  izjani.  Zlos.  129. 

karitiiiaiika,  f.  eine  Art  Birne,  piri  genus.  Rj.  ne- 
kukva  kruskii. 

Karaiiiiiiilija,  ?n.  Turcin  zakona  HriS(?anskoga.  Bj. 
Kanunuii-lija.  corjek  iz  Kuramanije. 

Karaii,  m.  ime  muSko.  Rj.  osn.  u  Karo.  hyp.  od 
Kariman?  Iigp.  takra  kod  Ovijan. 

kan'iiilie,  m.  (u  .Srijemu)  die  Geuiirznclke,  caryo- 
phyllus  aromaticus  Linn.  cf.  karautil.  Rj.  i  ondje 
razlicne  oblike. 

karikiilil.*  m.  vidi  karavilje.  Rj.  die  Nclkc,  dianthm 
earijopliyllHs  Linn,  biljka,  cvijeic,  i  od  njcga  miro- 
dijii.  ova  rijec  duluzi  u  prerazliinim  oblieima:  ga- 
ranfil,  garaiifilje,  garanfio,  garaviljc,  garol'au,  garo- 
iilje,  karafilje,  karanfii?,  karantil,  karauliljc,  karavilje; 
dzcnd?.elil  ?  —  Nakiti  me  cvedeni  svakojakim,  ponajviSc 
cvedem  karanfilom.  Npj.  1,  250.  Bel  bosiljak,  zut  ka- 
ranfil.  1,  330. 

kariliilTljr,  n.  vidi  karaufil.  —  Na  cibuku  lula 
od  mcrdzaua,  a  u  luli    tutum   karan/ilje.    Here.   121. 

Karanovac,  KaranOvca,  m.  varoS  (nada  Kraljevo. 
Rj.'')  Ill  Srl)iji)  na  desnom  biijcgu  Ibra,  koji  odande 
dolje  iiedalcko  uljece  u  Moravu  (Kuranovac  je  iz- 
mcgjii  Ibra  i  Moravcl.  Rj.  za  postunjc  isp.  Karan. 

kiiranovacki,  adj.  Hj.  Ho  pripada  Karanovcu. 

karaiirxt'aniii  (Karamivcanin),  m.'  Einer  von  Ka- 
ranovac.  Kj.  i-ovjck  iz  L'aranovca. 

karanlaii,  karantaua,  m.  (u  primorjiu  vidi  krajcara: 


karaiije 


—  015 


Kiirihiiini 


Ko  ne  ('uva  hirantane  ne  broji  cekinje.  Rj.  —  Tul. 

caranlaiio. 

kiiraiijo,  n.  Hj.  verb,  od  1)  knrati,  2)  knr,ati  ac.  — 
1  a)  (liifi  Au^flieltcn,  ohjurijuiUi.  Rj.  rmbijn  kujoin 
tko  kiird  koga.  kni>  ukornranjc:  I'oslije  mnofrofra  ka- 
ranJH  i  svjelovanja  veli  iiiii  (Kara-(!joifrjije  I'etrii) . . . 
Sovj.  10.  V  iliiiirom  je  ukor  ujeprov  ((iospoduji)  Je- 
vrejima  . . .  i  kao  kuninje  7,s\.  pirijelie.  DP.  52.  —  b)  kito 
kaz)ij('>i,ie.  kaiti(jOfnnjc,  dus  Strafcn,  Zuchtigen,  cnsli- 
fjiiiiu.  tile,  blaffo  covjckii  ko^a  IJoj;  kara;  i  za  tone 
odbaiaij  kuratija  Hveiiio;ru<!ef;a.  .lov  5,  17.  BicfeS  rug  . . . 
kad  i/.vr,5im  siidove  na  tebi  p:njevom,  jaroSt'u  i  Iju- 
tijem  karanjem.  Jezek.  5,  15.  —  !i  a)  nidiija  kojom 
se  kiiriijn  n.  p.  iene  izmegju  scbe.  —  h)  rudnja  kojom 
se  tko  k(ira,  kao  Ijuti. 

ks'iriir.  karam,  m.  dan  Gleich()eiiicM,  acquilibrium: 
8aiii  je  liofT  na  karuru.  Rj.  (Vnk  dodajc  ioj  puslo- 
vici:  t.  j.  savrSen  i  svagda  jednak).  i'osl.  ST'l.  — 
stanjc  po  ktijemu  se  sto  ne  mijenja  i  ne  pomijera, 
jer  jc  11  avakom  dijelu  navrseno. 

kflrfis,  kariisa,  m.  riba.  govori  se  u  llrv.  ridi  karaJ. 

ki\rns,  kanlAa,  in.  die  Karansche,  ci/priiius  ctirus- 
sius  Linn.  Rj.  riba  kojoj  narod  u  nekim  krajevima 
ka:e  karas.  —  dem.  kara5(5i<^. 

kiirilsfir.  ni.  dem.  od  karaS.  Rj. 

Kari^Mca,  /.  voda  u  Slavoniji,  Name  eines  Flusses, 
fluvii  nomcn.  Rj. 

karilsii-aiiiii,  m.  rovjek  koji  iivi  pokraj  KaraSice, 
Einer  der  an  der  Kanisica  ivohnl.  Rj. 

karasl:\iiia,*  /'.  nckake  rane  tiesnje,  eine  Art  Kir- 
schen.  rerasi  genus:  Karaslame  u  medu  kuhane.  Rj. 
vidi  araSlania,  arJlama,  rSlama;  rauica. 

1.  kiirali,  kariim,  v.  impf.  Rj.  r.  pf.  sloL  iz-karati, 
na-,  0-,  po-,  pro-.  —  I.  1)  aiisschclten,  oltjurgo.  Rj. 
kao  tikorarati:  Majka  Mai'u  i  bije  i  kara,  gje  je  bila 
od  jiitni  do  poiliia.  Npj.  1,  232.  Da  ja  znadein  .  .  . 
da  mi  tche  biju  i  karajn.  sa  mojega  6esta  dola:enju. 
1,  .'577.  Kad  g(c  onda  Turci  stanu  karati,  zasto  zbija 
§alii  sa  svetinjom  .  .  .  Daiiiea  3,  238.  Staue  ga  karati, 
sto  jc  toliko  blago  propio.  5,  90.  Mene  je  proto  .  .  . 
prcd  Ijudima  u  ofi  korio  i  karao  i  gotovo  ruiio  sa 
ovo.  t^ovj.  4.  —  2)  kao  kazniti,  kastigovati:  Ja  kojegod 
Ijubiui  one  i  karam  i  poueavam.  Otkriv.  3,  It)  (die 
strafe  iind  ziiclitige  ich).  Ako  nie  ni  tada  ne  stiinete 
sluJali,  karacu  vas  joS  sedmu  puta  viSe  za  grijehe  rase. 
Mojs.  III.  26,  18  (will  ich  cure  Strafen  siebenfach 
mehrcn).  Karacu  ga  prntom  Ijiidskim  i  udarcima  siuova 
Oovjecijih.  Sam.  II.  7,  14.  —  11.  sa  se  —  1)  recipr. 
einandcr  sclicltcii.  objurgare  se  invicem.  —  Kakoee 
kao  kvoeka.  (().sobito  se  govori  /.cnama,  kad  se  Ho 
muogo  kiiraju  i  vicu).  Posl.  127.  Karaju  se  erijcva. 
(Kad  konie  kree  crijeva  u  trbiibu).  133.  —  2)  refleks. 
n.  p.  kara  se  otae,  Koga,  ziirncn,  irascor.  Rj.  kao 
Ijiititi  .<('.  Kara  se  Boga  (kazu  djeei  kad  grmi).  Rj.  33a. 

3.  kilrati,  in.  pi.  (n  0.  U.)  plata  knietovima  ili 
sudijama  od  onijeb  kojima  sude,  die  I'rozesskosten, 
litis  sKtnina.  Rj. 

Kan'ltuiia,  /'.  voda  ii  Rijeckoj  naliiji  u  Crnoj  Gori.  Rj. 

kari^iila,*^  /'.  der  Waclittliurm  ,  .specula,  furris  ex- 
cubitoria.  Rj.  vidi  kabiura,  gragj^Ilica.  striizaru,  sira- 
iarska  knl((. 

Karitvida.  /'.  ime  zensko.  Rj. 

kari4»ilj«'.  n.  die  Nelke,  dianthus  caryoplnjllus 
Linn.  Kj.  riili  razlicne  oblike  ovoj  rijeci  kod  karanfil. 

KAravlali,*  m.  der  Walache  aus  der  Walachei, 
Vulachus  propric  e  Valachia.  Rj.  Kara-Vlah,  Vlah 
is  same  ]'l((ske  (Human  iz  Kumunske).  —  A  na 
ravuoj  zemlji  KaravlaJkoj,  ongje  bjeJe  Karavlah 
Eadiile.  Npj.  3,  54. 

Ki\ravlaliinja,  /".  die  Walachin,  mulicr  Valacha. 
Rj.  Vlaliinja  iz  same  Vlaske  (Kumunka  iz  Rumunske). 

Kilravlaika,  /'.  adj.  die  Walachei,  Valachia.  Rj. 
Bumunsku.  —  A  na  ravnoj  zemlji  Karadaskoj,  ongje 
bjeSe  Karavlah  Eadule.  Npj.  3,  54. 


KikravIaSkT,    adj.   walachisch,   vahichiis.   Rj.    l{u- 

munski. 

kitravritnat-,   k^ravr.^noi,   m.  ki.,  r  ,,iac  („ 

VCQ  je  vranac  cm  konjj.  —  Ti  nr..  ,   kara- 

vranca,  mo'/.A-A  ti  je  vodii  zamaliao.   Kj,   i>ji,. 

_ki\rl)a,  f.  {»   Boei)  das  Ausschellcn,  increpntio,  cf. 
kar  la.  Rj.  ridi  i  karnja,  karanje. 

karh6iiar,  karbon^ira,  wi  m  vojv.)  po  varoltlnin)  Art 
Mantel,  pallium:  U  svalera  k'arbonnru  nema.  Kj. 
nekaki  pla.it. 

karbikiikiil,  m.  dragi  kamen  rarkiut.  Carfunkel, 
carbunculas.  —  Bio  si  ii  Edcmu  vrUi  Boijein;  po- 
krivalo  le  je  svako  drago  kiunenje :  wirad,  topa/.  .  .  . 
kurbunkul.  Jezek.  28,  13. 

ki\rtlas,'  m,  priiatelj.  akc.  Rj.'  XXIX.  —  .lulu 
kardas!  juriS  na  diismana.  Rj.  2l.')b.  Ala  kardas! 
Cudnijeb  prilika!  ono,  joldas,  po  uiw  dobro  nijo. 
Npj.     I,  l;(2.  govorc  .Muhamedovci. 

kardinalni,  adj.  cardinalis.  —  kardinalni  brojevi. 
DRj.  1,  2()5.  vidi  osovni. 

ki^nirin,  karduna,  m.  ridi  gilrdun,  carduus  satirus. 
Rj.  83a.  biljka.  —  Kardun  koji  ima  bosti,  s  draeom 
izniknc.  Dl'osl.  4G. 

kiiriM-eiijc,  n.  das  Strafen  beim  prsten- .Spi'*/,  mul- 
tatio  in  ludo  annuli.  Rj.  mdnja  kojom  tko  karcti  koya. 

kitn'iia,  vidi  rijcicc'  ka,  kar,  koje  se  doduju  kad 
kad  drugim  rijeiima  kao  da  bi  im  se  utvrdilu  zna- 
ienje  (Korijeni  31);  kar  jt  mjesto  kixre  otpudarsi  mu 
(itt  kraju  e  (Korijeni  ()8);  rijecci  pak  kare  dodaje  se 
jos  i  rijecca  na  kao  utvrgjujuci  joj  joste  znaicnje 
(isp.  tiiiio,  ovdjeHrt,  Korijeni  111)):  Memkdrena,  tebi- 
kdrena;  raenckdrena;  njegaAiirciiK,  i  t.  d.  Rj.'  L. 

ktlrciijc,  H.  verb,  od  kariti  se.  radnja  kojom  se 
tko  kari. 

ksiret,*  m.  die  Strafe  beim  ^rsten-Spiel,  mulcta 
(poena)  in  ludo  annuli.  Rj.  kastiga  kojom  se  u  igri 
prstenu  kustiguju  oni  .Ho  su  nudigrani.  —  Po  nckim 
mjestiina  . . .  kriju  prsten  u  ruke  .  .  .  i  tu  nema  kareta 
uikakvoga.  Rj.  618a. 

k:\retiti,  tim,  v.  impf.  im  [irsten-Spicl  strafen, 
multo  in  ludo  annuli.  Rj.  u  igri  prstenu  kastigovati 
one  sto  su  nadigrani.  i^j).  karet.  —  sa  se,  pa.ss.: 
Onda  se  karcte  razli(5no:  jedne  (one  Sto  su  nadigrani) 
gare,  jedne  briju  (iverom  ili  kakviin  drvetom).  Rj. 
Iil7b. 

k:\rikn,  f.  der  Keif,  King,  der  das  liohr  der  Flinte 
befcstigt,  ortis,  cf.  pavta,  grivna,  lima.  Rj.  ridi  i  lamn, 
pai'ta,  papta.  ifp.  kohit  2.  —  U  krilu  mu  Icii  pav- 
lalija,  na  njojzi  jo  tridcset  karika.  Npj.  3,  119. 

karikai-a,  kar'iklija,  /'.  eine  Art  runde  Miitzc  der 
llerccgovincr,  galcrns  hcrcegurincnsium.  Kariklija  je 
od  crvene  abe  ili  Oobe,  odozgo  je  zatuba-sta  kao  fes, 
a  sa  strane  ima  emu  postavu,  za  koju  se  odozdo 
mo^e  sto  zadjesti  (gdjekoji  u  bojevima  pozadijevaju 
tiSeke  da  su  im  naruc'niji  uego  u  kesama).  cf.  5i5ak. 
Rj.  kajia.  —  karikaca  (osn.  u  karika).  Osn.  350.  ista 
je  osHDCit  (  i(  kariklija,  .tamo  siu  je  ordje  nast.Turski. 

Kariiiiiiu,  m.  Tursko  ime  musko,  kao  junak.  ARj. 
IV.  865b.  —  Vino  pije  Ogra.sit-  serdaru  sa  dai<l^.om 
starcem  Karimanom.  Npj.  3,  272.  Kad  uskoei  Toma- 
novie  ^ivko,  nama  uskok  u  Trebinje  dogje ...  a  lijepo 
ime  izabr!X.smo,  ime  Tursko  uskok-Karimane.  4,  98. 
Karo,  Karan  bice  hyp.  od  Kariman. 

karisik,*  »i.  —  1)  izmijeSano  kojeSta,  das  Gemcng- 
,«t7,  mi.vturu.  Rj.  vidi  mje.-avin.a,  smjesa,  sunijesa.  —  Zob 
i  pir  smijefau,  to  zovu  karisikom,  ovu  smjesu  .skapa 
i  siju.  Vrlo  ju^.an  snijeg  pomije.san  s  blatom  zovii  i 
to  karisikom.  »Ne  mos  po  ovoni  karisiku  mahnuti<:. 
It  Lici.  J.  Bogdanovie.  ARj.  IV.  866a.  —  2)  Pir, 
nekakvo  2ito  (eini  mi  se  da  se  zove  i  karisik).  Rj. 
501a.  KariMk,  der  Spelten.  J.  Bogdanovi(5.  ARj.  IV. 
.S66a. 

K:\rTsiiica,  f.  rijeka  u  Dalmaciji  izmegju  Velebita 
i  ravnoga  Kotara.  Rj. 


kariiail 


—  5u;  — 


knsn 


■       'V^     "    ritiSda,   m.  (u  PaStr.)  vidi  ialost:   Ajte 
vu  kad  ko  uinrel.  Rj.  —  Tal.  caritilde 
....  mO- 

kiriti  se,  karim  se,  r.  r.  impf.  hire  impf.  j>rema 
I  •■  ■•■"i-\  ;ri'!  .-so.  vUii  zsibriuuti  se  (Rj.  G3Sa),  preimi 
mo  iiictnut:  i  preiiui  tome  je  gniiceiije: 
•I  u  hrizi.  —  Ni'iua  nieni  roka  ni  po- 
gleua;  ni  se  kari,  luoja  stara  majko,  dok  ne  vidiJ 
mene  kod  m"~  dvora.  Npj.  3,  131.  itp.  kar  2,  kdrli. 
siin.  h'ti 

'  kirli.*  bekiimmert,  soUiciius,  vidi  briian. 

Rj.  od  kiir    ^l";  s  lurskim  niist.  li. 

karlieii,  f.  die  Muldt,   ah-eus.  Rj.  poveea  drvena 

'    '  ?/■  Jkip   1.   dein.   karliiMca.   —  Domain  .  .  . 

-  idi  u  iito,  koje  sioji  na  sofri  u  kakeoj  kar- 

i:'  .  ...  II  Oankii.  Rj.  34a.  Cigraui  MaJki  grade  kaSike 

(vretena,  korita  i  knrliccX  Rj.  "iGTa.  U  Srbiji  se  umiva 

po  <elima  ii'id  kukroin  kariicoiii.  Kov.  S4. 

karli(-i(-a,  /'.  dem.  od  karlica.  Rj. 

karlistinjo,  ii.  das  lif'tere  Aus-  und  Eingehen.  Rj. 
verb,  od  karlisati.  rudnja  kojoin  tko  karlisa. 

karlisati,  kartisam,  v.  impf.  oft  aiis-  und  eingehen. 
Rj.  Ce,<to  i;t(i:iti  i  ulaziti. 

Karlo,  rw.  ime  tintsko,  Karl,  Caroltis.  akc.  prema 
Karlovao,  Karlovoi.  i  t.  d.  —  Katio  veliki.  Priprava 
81.  Karlo  TV.  Glas.  21,  279.  Xaiega  vernoga  sluge 
viteza  Karla.  Mon.  Croat.  Karlo  Maroevid.  Norini. 
ARj.  IV.  S67b.  —  nije  ni  u  kakvom  srodsti-u  s  nasim 
Draqutinom. 

Karlorae.  Kiirlovca,  m.  Karlstadt,  Carolostadium. 
Rj.  grad  u  Hrvatskoj;  save  se  take  po  pocetniku  svome 
Karlu  arliivojvodi. 

karlorae,  karlOvoa,  m.  nekakav  talijer.  Art  uesterr. 
llialer.  numi  genus.  Rj.  od  cesura  Karla?  isp.  di- 
rekae,  direklija,  krstaS  1,  ledenjaca,  orlaJ. 

kiirlovai-ki,  adj.  —  1)  Karloiiiizer,  Carlovieensis. 
Rj.  sto  pripitda  Karlovcima.  da  se  ovo  raslikuje  od 
onoga  pod  3,  ovo  se  ka'e  i  Donjokarlovacki,  a  ono 
Gornjokiirlovatki. — 2)  Karlstiidter,  Carolostadiensis. 
Rj.  sto  pripada  Karlovcu.  Gornjokarlovacki.  vidi  pod  1. 

Karlo vei,  Karlovaea,  »i.^)^  Karloicitz  (in  Syrmien), 
Carlovicium.  Rj.  raros  u  Srijemu.  U  Karlovcima.  Ziv. 
kr.  i  arh.  V. 

Karlovi-aniii,  wi.  —  1)  Kurloirititr,  Carlovieensis. 
Rj.  rorjek  i:  Karlovaea.  Mnogi  Karlovcani  imaju 
pjuturicare.  Rj.  152a.  —  2)  Karlstiidter,  Carolosta- 
rfi'en.-'i.?.  Rj.  covjek  is  Karlovca.  —  Kao  VinkOvcanin 
iina  akc.  joJ  Karlorianin.  Yuk  doista  biljezi:  KHr- 
locianin.  no  ili  to  nije  pravo,  ili  ako  je,  onda  de  biti 
i:   V'lnkovcanin.  A.  1  avid.  Rad  59,  68. 

K&rlovka,  f.  ienska  ii  Karlovaea  ili  is  Karlovca. 
—  Besedila  Karlovka  devojka.  Npj.  1,  635.  vidi  Kar- 
lovkinja. 

KarloTkiiija,  f.  —  1)  Karlowitzerin,  Carlovieensis 
tnulier:  A  sto  su  mi  Karlovkinje  bele  rumene.  Rj. 
ienska  iz  Karlovaea.  —  2)  Karlsladterin,  Curolo- 
stadiensi.'i  miilier.  Rj.  zenska  iz  Karlovaea.  —  vidi 
Karlovka. 

kilrljir,  adj.  sto  se  rado  kara.  vidi  pokarljiv,  zdn- 
kiich,  rixosus.  vidi  i  svadljiv;  przni.  —  Od  kude 
kiipljive  i  od  zene  karljive  slobodi  (iikloni)  nas  Boze. 
DPosl.  88.  isp.  karljiv  prema  pokarljiv  kao  kapljiv 
prema  pokapljiv. 

kiirinina  ikarmlna),  f.  (po  zap.  kraj.)  vidi  dada.  Rj. 
ndi  i  sedmiua  2,  trpeza  2.  gozba  za  spomen  mrtcima. 

kdmja,  f.  ridi  kar  1  a,  karanje,  karba.  —  Goiov 
k'o  baba  na  karnju.  DPosl.  25.  isp.  Gotov  kao  baba 
na  kar.  Posl.  35.  —  s  takim  nasi,  rijeii  vidi  kod 
deinja. 

Kliro,  m.  ime  muiko.  —  Iz  Pozara  Petrovida  Kara. 
Npj.  .'),  114.  bice  hyp.  od  Karinian.  isp.  Karan. 

kiirofU,  f  vidi  kiruce,  f  pi.  (od  Ital.  carozza)  der 
M'ayvn,  die  Kutsche,  rheda,  cf.  intov.  Rj.  26.oa.  ridi 
hinlov,  kodije.  —  Carica  spravi  kurocu  i  ponese  cara 


I  u  kamenu  pedinu.  Npr.  107.  OtpraviJe  konje  i  karocu. 
Npj.  5.  294. 

ki'irpiiza,*  f.  (u  Boci,  a  i  Srbiji  i  u  Bosui  po  va- 
roMma  raoie  se  duti)  vidi  hibenica.  Rj.  —  Pipun,  (u 
Bocil  ('/'.  dinja  (a  dinja  i  karpaza  ondje  ae  zove  lu- 
beniea.  kojesa  imena  oni  sa  svijeui  iie  pozuaju).  Rj. 
bOUx. 

karta,  /".  Rj.  gen.  pi.  karata  (Obi.  21.)  i  karti  (po- 

lu'if  priiiijer).  —  1)  die   Spielkarte,  charta  lusoria. 

Rj.  za  igranjc:  (.lornjak  i(  knrtamn.   der   <>bere.   Rj. 

95a.  Desetic<i  n.  p.  banka.  ili  karta.  Rj.  llTa.  Donjak 

t(   kartama.   Rj.    132a.    Da   igramo   kartc.   Uj.   21t)b. 

Bazmctdti  karte  (kad  se  vrada).  Rj.  633b.  Da  nijesu 

znali  govoriti,  nego  da  su  morali  tck  uditi .  .  .  igrati 

se  karti  i  jedan  put  jedan,  to  se  samo  po  sebi  razu- 

niije.  Priprava  118  [karti,  gen.  pi.).   —    2)    (po   zap. 

kraj.)  vidi  liartija.  Rj.  vidi   i   cage,    knjiga   4,    papir. 

—  Samo  molim  da  mi  napiJeJ  na  karti  svojom  rukom. 

j  Npr.  107.  Na  jedan  listic  kartc  zapiSe.   213.   Nu  do- 

;  uesi  nekoliko  kuric,  raakomati  knjigu  ua  komate.  Npj. 

'  5,  318. 

I  kartae,  hi.  die  KaHdtsche.  vidi  kartud.  —  Topove, 
iz  kojih  su  neprcstano  leteli  kartaii.  /itije  39.  Kako 
tuda  posiplju  kartari.  Pjev.  cm.  ARj.   IV.  S72a. 

kartiinje,  h.  das  Kartenspiel,  lusus  chartarum.  Rj. 
verb,  od  kartati  se.  radnja  kojom  se  tko  karta. 

k:\rtiir,  kartsira,  m.  der  Kartenspieler,  lusor  char- 
taritis.  Rj.  ko  se  karta.  vidi  kartaS. 

ki'irtara,  /'.  die  Kartenaufschlagerin,  vetula  echartis 
hisorius  vaticinuns.  Rj.  zensko  celjude  sto  razmevuM 
kartc  vraia.  vidi  kartasica. 

k:'^rtiis,  kart:iJa,  hi.  vidi  kartar.  Rj.  ko  se  karta. 

kartiisev,  adj.  sto  pripada  kartasu. 

karti'isiea,  /'.  vidi  kartara.  Rj. 

ki'irtaski,  adj.  stu  pripada  kartasima  Hi  kart(d» 
kujemti  god.  n.  p.  druStvo  kartaSko. 

kiirtati  so,  tarn  se,  v.  r.  impf.  Karten  spielen, 
litdo  chartis.  Rj.  igrati  karte,  igrati  se  karata  (karti). 
V.  pf.  sloz.  iskartati. 

kartiic,  1)1.  Cartouche,  Kartusche.  vidi  kartad.  kod 
topa  naboj  u  kojega  nije  jedito  veliko  tane,   ncgo  ih 
ima  mnogo  malijeh  sto  se  ras^irsaju  kod  pucanja.  P. 
Budmani.   ARj.   IV.   872a.   —   Grme   topi,    prosiplju 
kartuci.  Npj.  5,  333. 
j      ki\rtuu,  kartiina,  mi.  (u  vojv.)  der  Baumicollemeug 
(Cattuu.  vsterr.  gemein :  Karton),  textuin  xylinxim.  Hj. 
2iamuciw  tkanje.  —  Sto  no.se  zene  po  vojvodstvu  oni 
(zubuni)  su  od  kariunn.  Rj.  214b. 
I      k:\riieo,  /'.  pi.  (od   Tal.   carozza)   der    Wagen,  die 
Kutsche,  rheda.  cf.  intov.  Rj.  vidi  bintov,  karoca,  ko- 
dije. dem.  karudice.  —  Ko5  it  karocu   ostrag  gdje  se 
prtljag  sprema.  Rj.  295b.  Daj  mene  od  zlata  karuce. 
I  Npj.  2,  255. 

hiirui',  m.  vladidansko  oko  u  jezeru  Skadarskom, 
JVnme  eines  Fischfanges  in  Lago  di  Scutari,  piscina 
quacdam.  Kj. 

ki'irufice,  f.  pi.  dem.  od  karuce.  Rj. 

ki'iruciii,  adj.  n.  p.  konji,  Kutsch-,  rhedarius.  Rj. 
sto  pripada  kurucuma. 

kiirra,  /'.  (ponajvise  se  govori  pi.  karve)  predage 
u  lotre,  die  Sprosse,  gradus,  cf.  iglica  2.  Rj.  vidi  i 
predanica. 

ki'lrriin,*  karvdna,  m.  die  Karnuane,  commeatus, 
comitatus.  Rj.  gomila  tjudi  s  konjma  i  prtljagom  sto 
putujxi  Zajedno.  AHj.  W.  S74a.  —  Razbijaju  careve 
kar  vane.  Npj.  5,  71. 

kas,  ni.  (loc.  kiisu)  der  Trab,  gradus  iolutilis:  idi 
kasom:  ovi  su  konji  dobri  iia  kasu.  Rj.  —  Trupkalica, 
mali  kas  koiijski.  Rj.  753a. 

kiisa,  /'.  —  1)  die  Ca^se,  area,  aerariuiii,  pccunia. 
vidi  blagajnica,  hazna.  isp.  blago.  —  Dok  je  njemu 
desar  namirio,  sest  je  kasi  svojih  izgrabio.  HNpj.  3, 
3().  Da  bi  .se  kasa  ohogatila,  odrede  se  Ijudi,  da  pro- 
daju  Turske  miljkove.  Aiilos  13.  Svaki  savjetnik  iniao 


knsaba 


—  517  — 


kiiv.ikn 


jc  iz  nnrodne  k/ise  po  12CK)  gro5a.  Sovj.  8.  —  2) 
/,"(s«  lisii,  !isa  /.((«(  lisice!  vii'u  iljecu  l\-6»('i  po  suijc 
Ilj.  Sa. 

kiissMta,*  /'.  miila  varoiica,  ein  Flecken,  MarlitflccVen, 
oppiihiliim  virux.  Rj. 

kiksi'u',  kns.'l&i,  m.  ii.  \\.  koiij,  koji  dobro  kasa.  rfer 
Traher,  iirniliiiis  tulutim.  Kj.  /.yj.  kasalica,  kasalo. 

1.  ki'isiilica,  /'.  unpre  Icoja  him.  —  J)  zeusko  6v- 
Ijade  slci  kiKit  (skafe.  trfi,  ali  u  prijekornom  smislu): 
One  (Icvojke  zovii  se  kod  nas  hoctic  kd.^alicc.  G.  Zeli?-. 
ARj.  IV.  STi'ia.  —  3^  vrijcme  0"'<'jflJ!0  u  koje  ?.ene 
l-ax((iu  (ixj).  1).  Trapavica  (trapava  iicdjolja),  zenshi 
kuKiilii'ii.  «  bitniji.  V.  Arscnijcvic'.  AHj.  IV.  875a. 

8.  kftsalica,  »».  (u  Zcimuni)  oiiaj  Sto  so  s  parlalo- 
rije  saljc  u  varoS  to  zovo  koga  na  razjjovor.  Rj.''  /ay't 
fr«S((,  Irii.  isj).  kasai',  kasalo. 

k&.salo,  m.  Traher.  yradiens  inlutim.  Rj.  haze  sc  zu 
Ica.iaia  uli  kao  s  podstnijchom.    isp.   kasaf,   kasalica. 

—  rijei'i  s  tulcim   nasi,  vidi  hod  b.-y'alo. 

kftsalov.  udj.  dcs  kasalo,  z.  B.  kod  kasalove  ku(?e, 
•tclikhi  man  janand  (in  April),  ivciin  man  ilin  durch 
fergchlirhc  (jiuiije  fopjien  will,  tidutim  (iradicntis.  Rj. 
Ho  pripada  hastdu.  —  Kod  husalorc  kiu'e.  (Kad  ko 
za  sU)  pila,  pa  ouaj  koji  se  pila  ne  ie  piavo  da  imi 
kaJSe,  iiefro  ga  vara,  t.  j.  da  hafa  jednako  iizalud). 
Posl.  137. 

kAsan,  kasna,  adj.  ridi  docan.  n.  Rj.  dolazi  sainu 
hoo  adrerah:  kasno,  ridi  dockaii.  Rj.  ■2G5b.  kasno 
(sumo  u  srcd)ijciii  rodii.  hao  adrerh.).  Osn.  177.  camp, 
adv.  kasnije.  —  Vaija  /uati  i  u  kome  su  se  redu  do- 
gagjale  (promjenc) . ..  koje  su  se  dogodilc  ran ije,  koje 
li  huKiiijc.  Pripi-ava  80.  dritpdjc  .te  u  Vuh<(  i  u  Da- 
niiiid  i-ita:  prije  .  .  .  poslije,  doeiiije,  poznije,  hojc 
ridi.  V  oro'in  xtarijem  priiiijcru:  Ni  srua  hasiia,  ni 
kiina  ncvulivena.  DPosl.  80  —  kasan  je  hoji  nije  hrz, 
a  u  torn  znnh'iiju  gorori  sc  i  sada  u  llrr.  u  orom 
primjcni  iz  sttdainjcf/ii  rrcmena:  Rani  ranilac  i  J'a.s'»i7 
ka.snilae  kiicu  teee.  Nar.  posl.  u  Lici.  V.  .\rsenijevii5. 
.'\Rj.  JV.  875b.  —  suprotno  je  adj.  rani.  i.sp.  kasniti. 

kil.'siinje,  n.  da.'!  Tralien,  gradu.t  tolutilis.  Rj.  verb. 
od  kasati.  radnja  hojom  ha.'ia  n.  ]}.  honj. 

k!\stl]m\,*  VK  vidi  inesar:  Novi  haxajii  pod  rep 
kolju.  Rj.  vidi  i  komardar. 

kikNapUi,  pTm,  v.  impf.  .sjeei  meso,  Fhdsch  aus- 
hntieii,  liDiiua  >nim.  Rj.  sjcci  ihcko  hao  hasapin,  r.  pf. 
xloL  iska.sapiti. 

kiksaplj^iijc,  n.  das  Fleischhnncn,  ars  lanii.  Rj. 
verb,  od  kasapiti.  radnja  hojom  tho  ha-'^api. 

ki^Ma|iiiiea,  /'.  ridi  mesarnica.  Rj.  vidi  i  komarda. 
gdjc  sc  nicso  sijcce.  ridi  i  mesniea. 

kiksa])skT,  adj.  tndi  mesarski.  Rj.  sto  priintda  ha- 
sapima   Hi  hasapinu  hojemu  gogj.  —   Kasapsho  je  I 
meso  po  fetiri  pare,  lovai'ko   po   groJ,  a  lirsusko   po  | 
dukal.  (Jer  lovae  izdangubi,  a  hrsuzin  plai'a  globu  i 
dangi'.bi  ii  zatvoni).  Posl.  1.S3. 

ki\sfir,  kasilra,  m.  Njcm.  Kusernc;  kasarna.  u  Hrv.  i 
V.  Arsenijevie.  ARj.  IV.  878b.  vidi  i  kasarma.  , 

kiisiiriiia,  /'.  (u  C.  G.)  die  Kuserne,  casfra:  .\  glas  , 
begii  na  hasarnru  dogje.  Kj.  ridi  kasar,  kasarna. 

kiksania,  /'.  vidi  kasarma.  vidi  i  kasar.  —  Kasarna, 
kasar.  u  Bachoj.  V.  ,\rsenijevi<?.  Nova  hasarna.  M. 
Gj.  MilieeviiJ.  Na  misto  onih  .  .  .  hasarni  uzidane  su 
ktuV.  M.  A.  Reljkovic;.  ARj.  IV.  878b. 

kiisati,  sam,  )'.  imj)/'.  trahcn,  tulutim  incedo.  Rj- 
ici  hasom.  v.  pf.  sloz.  do-kasati,  iz-,  na-,  po-,  pre-,  j 
pro-,  S-;  V.  impf.  sloz.  dokasivati,  prokasivati;  dem. 
kaakati.  —  Tvrd  viJe  daje,  a  lijeu  dalje  kasa.  Posl. 
312.  AT  eto  ti  jednoga  junaka,  sve  hurjacki  kasa 
preko  polja...  >  Morete  li,  braC:o,  poznavati  ono  pseto 
ho  kasa  uz  polje?«  Npj.  4,  105. 

kasija,  f.  casia,  mirisava  hora  od  nehakva  drveta. 

—  Sve  lialjine  tvoje   mirisn  smiruom,   alojem  i  ka- 
sijom.  Ps.  45,8.  Dola/.ahii  na  sajme  tvoje;  uragjeno 


gvoiSgjo  i  hwiiju  i   elmet   mijcnjnhii  8  tobom.  .I.z.k. 

kikskaiijis  H.  dan.  od  knsniijo.  Rj. 

kitskati,  kam,  r.  impf.  dem.  od  kaxati.  Rj.  dan. 
iwpf.  sloz.  (lokaskivati,  poktwkivali,  prokimkivnti. 

kilsiiilae,  kiisnioea,  m.  lorjek  knji  kaim:  Rani  ra- 
nilae  i  kasni  kasnilac  knf'u  tc('f.  ttar.  pinl.  u  IJd, 
y.  Arsenijcvi*'.  koji  ka.sno  lijczc.  ARj.  IV.  K80b.  tKp. 
doenolegalae.  —  iakra  sapst.  kod  (■■iivhIhc 

kAsniti,  smm,  (u  vojv.)  ridi  docniti.  Kj.  r.  impf. 
hasuo  in,  doluziti.  v.  pf.  .ilo:.  ftkimniti,  z.^kiuiniti  (i 
se).  I),  impf.  sloz.  zakaSnjnvati  (/  ne). 

kilsiio,  (u  vojv.)  ridi  dotkan.  Rj.  udv.  prema  ndj. 
kasan.  —  .K  taj  moniak  kwnio  uglodao,  dok  h'  od 
morn  niagla  otisnula.  lIXpj.  :),  524. 

kil.soroiija, /'.  (u  (\  G.)  nckaka  travn.  koja  u  vodi 
ima  rod  kao  keslenje,  koji  nvinje  jedn,  Art  Siimpf- 
kruut,  hcrha  qiiacdain  palustris.  Kj.  trnmi  nntitns 
L.  Rj.»  ' 

kftsta,  f  ahc.  ARj.  IV.  881b.  die  Kuste.  —  Da 
su  svi  Indijani  razdijeljeni  na  fietiri  fina  (kunte).  U«- 
niea  2,  123. 

Kastt'la.  /(.  pi.  osam  sela  pored  mora  izinegjii 
Spljcla  i  Trogira.  Rj.  od  Lot.  eastellum,  fortcca,  grad, 
hnla,  trrgjava.  i.s/j.  kastol,  ka.itio.  —  I!  Knsl'ilimn 
prijiilelji  onoga  koji  uiiire.  najme  narikaru  i  poSalju 
mu  km'i.  te  ga  iSali  i  za  njim  nari<?e.  Rj.  7&4a.  ali 
ridi  KaStela. 

ki^sloii.  kilstTIo,  kastilic-r',*  udr.  gerade,  cigens, 
proprie,  dircvte:  otisao  mu  hastitc  za  to  (ne  nzpred 
ill  eega  drugoga  radi).  Kj.  kao  ba.4  b,  navaliee,  na- 
vlaS,  navo,  upravo,  upraviee,  npravit^ke.  isp.  nakaHtiti, 
(nauniiti). 

knstr6la,  /'.  die  Ca.'iserolle  (Kustrolle),  sartago 
mamihriafa.  Rj.  nckaka  tarn  s  rucicom. 

ka.s,*  m.  vidi  unkaJ  (ef.  obluk,  oblueje):  Pa  ?.eravu 
0  kus  obesio.  Rj.  indi  i  jabuka  (>.  u  sedla  sto  je  i>- 
pcto  no  prednjoj  i  straznjoj  strani. 

1.  kii^a,  /".  hyp.  od  kafika:  Kad  prinesem  SimSir 
kasu  ka  grlu.  Rj.  —  Simsir-A'f/.w,  SimSirova  kaAika. 
Kj.  839b. 

2.  kilsa  (kiiSa),  /'.  der  Brei,  die  Grfitze,  alica:  Kad 
je  mlijeka  nije  kose,  a  kad  je  hase  nije  mlijeka.  Kad 
se  Stogod  vrlo  niskuva,  ili  se  izmijefa  lake  da  su  ne 
zna  Ha.  je,  der  Brei,  puis:  naeinilo  se  kao  hTi.sa.  Ri. 
—  ArpakilJa,  jcctncna  hasa.  Rj.  7b  (ahc.  kA5a  hicc 
samo  hod  rijevi  arpakaSa  Madzarshu  buduci:  iSrpa- 
kilsa).  ^eiSen  haiiu  liladi.  Posl.  79. 

kast\g:ija,*  /'.  der  Striegcl,  strigilis.  Rj.  orugje  sa 
iesavje.  vidi  ^esagija,  t^esalo. 

kilsalj,  ka.'lja,  m.  der  Hiisten ,  tus.iis.  Rj.  vidi 
liripavae,  magare<?i  ka^Salj,  rikavae,  subi  kaSalj. 

kiksir'ar,  m.  —  1)  Loffdmacher,  cochlearius.  Rj. 
ho  gradi  hasihe.  —  2)  (u  Srijemu)  die  Loffelgans, 
platalea  leucorodia.  Rj.  ptica. 

kasieara,  f.  —  1)  t.  j.  vodenica  (potofara),  Sto 
joj  kolo  stoji  uspravo,  a  pera  su  takovog  kola  kao 
ka^ike,  eine  Bachmiihle.  mit  niifrechtcm  Hade,  molae 
piirvae  genus.  Rj.  vidi  lopatara,  prekaja.  —  Radanj, 
1)  velika  Suplja  klada  §to  kroz  uju  teee  voda,  te 
obr(?e  kolo  ««  kasicari  rodenici.  Rj.  lib.  —  2J  sud 
gdje  se  spremuju  kasike:  Dalje  na  desno  poliea  je 
na  kojoj  su :  tepsije.  ('inije,  kaleniee  i  kasicare  s  ka- 
Sikama.  M.  (Jj.  Milieevie.  ARj.  IV.  885b. 

kiisiearcv,  adj.  ridi  ka.siOarov.  Rj.  sto  pripadu 
kasicaru  1. 

kftsii-arka,  /'.  (VlaSka  Ciganka)  Loffelmacherin, 
cochlcaria.  Rj.  zenska  koja  gradi  kasihe. 

kiisii-arov,  adj.  Rj.  ridi  kaJidarev. 

ki^yiMi-a,  f.  dem.  od  kaSika.  Rj.  ridi  i^,li^ica. 

kiVsifiiT.  adj.  Lo/fcl-,  cochlearis.  Rj.  .sto  pripada 
kasici. 

ki'isika,*  /'.  (pi.  gen.  kaSikS)  der  Loffel,  cochlear, 
ligula,  cf.  f.lica,  oiica,   laiiea.  Rj.  vidi  i  lofica.  dem. 


kaSIInk 


518  — 


kiitcluM 


kaiiiMca.  hup.  k:iSi>.  —  Kiisjilo,  ii  kiisil-e  ono   sto  se  \ 
mti'f  11  iistii.  Kj.  olib.  rji'iijaOn.  kniiku  Jlo  se  njome 
v'  ■  -.  l!i.  "xMli.  Pii  moie  popio  bi  ga  i»  kuiki  vudv 
i  nil  uj*.  Posl.  ;■>!.  Kasike  .  .  .  (pude   Kiirii- 
_:iiii.  Oiiuica  '2.  lOi. 

kaiiluk,"  III.  <f«T  S<<iA/  r<(ii  der  Flinie).  chahihg 
sctopi.  vf.  o^njilo.  Rj.  «  puske.  vidi  i  Oakiuak,  i-arak. 
iVkii-  lOekii').  —  Ulopiik.  iitopac.  iki  hisiluku  ono  li 
<lo  udani  kremen.  Uj.  7!i:-'b.  j 

kik^ki'-t,    kajk^ta,    m.   dtis    Ciis-yurf,   (/(i/ciif   (laitis:  1 
Koil  lesara  obrJteri   biJc,  i  nosiSe   ocJ  j/k^i   kitskctc. 
Rj.  l<i;)(i  till)  kiicida,  kiiviffa,  sljem. 

kit>lji'iiijc.  II.  ('ii.''  Hiisleii,  tii.t!<i1iiiio.  Rj.  iwJi.  od 
kaJljati.  iiii/ii/d  kojuiii  tko  kiiiljf. 

ktVslJali.  kiUljem,  i:  iinpf.  huslen,  tufsio.  Uj.  r.  pf. 
xloz.  i/.-kailjati,  o-,  iia-  (se),  pro-  (se");  r.  iinpf.  nloL 
iz-kiisljivati  (set,  po-.  Jfiii.  kailji'icati.  kp.  fikasljiyiti 
(ktiiatj  doliitij.  i.ip.  hrkati,  kide  sc  nijcsto  kailjati 
:a  koiiju  i  iiuiC-kH. 

kiksljiiv,  iidj.  stt  like.  iKp.  /«Ai-(i  ndj.  Osn.  86.  vidi 
kasljiv.  —  Suv,  kniljur.  Batalaka  je  svim  starijim 
Ijiuinm  ziidavao  brisre.  M.  Uj.  Milicevie.  AKj.  IV. 
t>)S7a.  I  II  t^tullija. 

kiksljavai-.  kiisljavea.  m.  kasljav  covjek :  Za  ka- 
sljarce  i  prsobouike.  Bos.  vila.  188G.  ARj.  IV.  887a. 
I  u  Stiillija. 

ks'tiiljiv,  adj.  den  Husteyi  huhend,  tuxsi  lahorans. 
Kj.  ii(?i  ka.iljav.  holestiin  od  ku.slja,  koji  mnogo  kaslje. 

kiksljivat',  kiJljIvca,  hi.  kasljiv  corjek.  Slulli.  — 
I  ha.iliirce  baS  nemilo  tuzi.  J.  S.  Reljkovii.'.  AKj. 
IV.  887a. 

kailj I'lcaliea, /■.  iciia  to/rt  knsljuca:  Ti  si  ona  pre- 
kukava   Lailjueidica.   J.  BosrdanoxW.  AKj.  IV.  887a. 

ka^iljAcalu,  m.  iovjek  koji  kagljuca:  Ti  si  onaj 
prezalosni  kct.iJjiteido.  3.  Bogdanovii.^.  ARj.  IV.  887a. 
—  :ii  mist.  isp.  bajalo. 

kasljucaiijc,  ii.  dem.  od  kaSIjanje.  Rj. 

knslj Ill-all.  ka-iljucaiu,  r.  impf.  dem.  od  kaSljati.  Rj. 

kJlinJenjc,  ii.  lidi  docnjenje.  Rj.  verb,  od  kasniti, 
koje  lidi. 

kikstar,  kiiStra,  adj.  n.  p.  vino,  herb,  sauer,  aeerhus. 
Rj.  vidi  kiseo.  ixp.  opor,  oporan. 

Kii^CcIa,  KiUtela,  n.  jd.  ovako  zove  sela  izmeyju 
Spljdu  i  Troyini  tumosnji  narod,  kao  sto  dokaza 
Budmani.  ARj.  IV.  8801),  a  ne:  Kastela,  kako  ima 
u  Rj.  zii  poatiinje  i.ip.  kaStio,  kaSteo  (kastel). 

Ka.stMaiiin,  m.  covjek  iz  kustelu.  ARj.  IV.  880b. 
u  Rj.  ijrijeikom:  Kastelaiii  svi  su  zakona  Rimskoga. 
Kj.  '2f>hh.  —  za  nast.  i.ip.  Bacvanin. 

kik^tijfn,  f.  (u  vojv.)  die  Strafe,  poena.  Rj.  vidi 
kazan,  pedepsa,  pijena.  i.ip.  kiir  lb.  —  To  je  kod 
nas  narodna  kazan  (kaitiga)  za  iene.  Danica  2,  132. 

kik.stiffoviiiijo,  n.  das  liestrafen,  punitio.  Rj.  verb. 
od  ka^ligovati.  raditju  kojom  tko  kastiguje  koga. 

kii^tiirovati,  kaStifrujem,  r.  pf.  i  impf.  bestrafeti, 
punio,  caitiijo.  Rj.  vidi  kazniti.  pedepsati.  isp.  karati 
12.  —  poKtanjem  od  Lat.  eastigare. 

kikslio  (kii'teo),  kastjela,  kiWela  (kastela),  (k.  ca- 
stelluni,  das  Castell.  (jradii,  kida.  —  Zidat'  kastjele 
u  ajeru.  DPosl.  157.  (ide  Jovo  put  kascela.  Here.  243. 
Jedan  ima.'e  kakteo  kako  jedan  gradac.  JI.  Divkovi^'. 
Xahogjase  se  u  jednomu  knstehi,  iliti  gradi<;u.  J.  Fili- 
povi(-.  Trsat  jest  kastel  dosta  tvrd.  F.  Glavinid  ARj. 
IV.  8!X)a.  iJva  od  ueenikov  njegovijeh  hogjahu  u 
kuilio.  X.  Kanjina.  ARj.  IV.  Syia.  za  nasf.  kastio, 
VaiMa.  isp.  andjo,  angjela;  mu^katio,.  muSkadela; 
/udio.  Zugjcla  (Zudjela). 

ki\.sto,  zutceilen,  gubinde.  Rj.  od  kad  Sto,  otpadavsi 
d  pred  5.  ali  d  pred  5  moie  i  stati  kao  i  pred  s : 
kadPto,  koje  vidi.  vidi  kad  i  kad,  i  syn.  i  primjere 
ondje. 

kasfrf'iijp,  0.  verb,  od  kaStriti.  radnja  kojom  tko 
kaMri  n.  p.  ijranje  s  drccla.  vidi  haStrenje. 

kii^iriiia,  /■.  osobinu  onoga  sto  je  kastro:  Pide  pri- 


jatnoni  kastriiiom  usta  i  jezik  grize  i  lazdra/.ava.  P 
Bolie.  Ai;j.  IV.  8'Jlb. 

ka^lrili.  kiislrim.  r.  impf.  ridi  haStriti,  kresati  2. 
sjeci  s  drvctu  giitiije  Mo  mit  mole  liiti  skodljiro.  v. 
pf.  sloz.  okastriti.  —  (^no  stablo  kako  sc  kastri.  Gj 
Rapie.  ARj.  IV.  8yib. 

kiU.*  HI.  —  J)  da.i  Stockicerk,  coiitigiiatio:  ku& 
na  dva  kata,  cf.  boj,  tavaii.  Rj.  i'i(?i  i  pod  1,  podina. 
—  C'elije  su  bile  iki  din  knta.  Dauiea  1,  17.  If  pr- 
vome  kiiiii  \\  najvet'oj  sobi  skupljali  su  se  sovjetnici. 
l:>ovj.  10.  (.'ardak,  u  visoke  zgrade  na  cisc  kaiova 
iltiniji  katori .  .  .  osim  onoga  pri  zemlji.  I'anieit',  ARj. 
8!(3b.  isj).  dvokafan.  dvokalniea.  —  i  it  dinbina:  On 
izvadi  durbiii  oil  biljura.  pa  ga  izvi  na  dvanacst  katu. 
Rj.  22()a  (vidi  kanal,  koljenee,  koljeno  2).  —  H)  eine 
Jx'eilie  Sell )i arc  am  Khidc:  udri  tri  kata  gajtaua.  Rj. 
kao  red  I.  rrsta  :J.  oramo  wioit  biti  da  idii  uvi  pri- 
mjeri:  OblatM  divuo  odijelo  ...  a  na  sebe  tri  kata 
haljina.  Npj.  2,  227.  Js'a  gjevojku  dva  kata  haljina, 
a  dva  kata  od  .mruga  zlata.  Here.  223.  Skroji  i 
sjaku  i  ueitelju  po  kat  lepili  lialjina  od  ervene  <Soje. 
Mil.  21fl. 

Kiita,  /".  hiip.  od  Katarina,  I'oc.  Kiito.  ridi  Kite.  — 
T.ijepa  Kata.  Rj.  32r>a  (ime  cnjctit).  Miira,  A'((<a,  Vida. 
Piisl.  XXXI. 

ki'ktan.  cf.  pipaviea.  Rj.  —  Od  Dunava  do  Dunava, 
do  dva  cara  earevina,  guscii  gusenioa,  palipuska  pali- 
pan,  dr?.'  se  .=>eko  za  kaifiii,  kat  an  bio  gjulistaii.  Klin- 
eiea,  vareiea,  zveekae!  Ovdje  ?,muri  ouaj  na  koine 
dogje  :reckac.  Rj.  TiOOb. 

kiilaiia  (katana),*  m.  ein  Kriegcr  zu  Pfcrdc,  miles 
cuiics:  Skidaj  rnbo  neznana  kntano.  Rj.  u  pje.imi  zeii- 
skogii  roda.  vojnik  koiijik.  Mad:,  kalona,  vojiiik.  coll. 
katanija.  —  Kuhu'-kesa,  ii  kutana  Sto  visi  ostrag  (do 
ispod  koljena).  Rj.  314a.  I  pred  njima  paiiiia  katuna 
beg  Dzindz-aga  iz  donje  krajiue.  Npj.  4,  443.  U  torn 
udari  spabija  sa  svojim  katiinom  podaleko  pored  njih, 
pak  reee  katani .  .  .  Danica  3,  238. 

kiitaiiae,  katanca,  m.  —  J)  das  AnhangeschlosSy 
sera  apposita  (Franc,  le  eadenas).  Rj.  vidi  dilit,  lokot. 
Ovakovi  je  rob  imao  oko  vrata  gvozdeuu  balku  s  ka- 
tancem  pod  grlom.  lij.  Golb.  —  2)  da.i  GclbkratU, 
reseda  luieola  Linn.  Rj.  hiljka. 

katilnija,  f.  (coll.)  die  Krieger  zu  Pferde,  inilites 
cqiiiies:  Pa  uzinia  trista  katanije.  Rj.  mnostvo  kutana. 

katiiiiski  (katanski),  adj.  den  Kriegern  zu  Pferde 
geliiirig,  militum.  equitiim.  Rj.  .sto  pripada  katanama 
Hi  katinii  kojcmii  god.  —  Katanskom  oficiru.  Strai. 
1887,  .•!82. 

Kali'irTna.  f.  (akc.  ARj.  IV.  894b)  ime  zensko: 
Katarina  i;ariea  Ruska.  Npj.  5,  530.  hypi.  Kdta,  Kite. 

kafjirHto,  n.  (u  C.  G.)  die  Fahnenstange,  hastile 
vcxilli,  if.  koplja6a.  Rj.  driak  u  zastave.  —  za  nast. 
isp.  grabljiSte. 

kiltarka,"  /'.  dcr  jMasthaum,  malus.  Rj.  vidi  arbuo, 
jarbuQ,  jarbol.  • —  Greta,  mala  barka  bez  kutarke.  Kj. 
92b.  Na  kutarci  zmija  Jestokrilka.  Rj.  837b.  Brod  ne 
moie  po  moru  hodili  ,  .  .  prije  nego  .se  na  njemu 
arbuo  (katarka)  2)ot)ije.  Kov.  ()(i.  OslabiSe  tvoja  uia, 
ne  mosu  tvrdo  drzati  katarkc  svoje  ni  razapeti  jedra. 
Is.  33,'  23. 

kalilrnia.*  /'.  kao  dijete  sluSao  sum  vrstu  iz  uekake 
pjesme:  :  Sini  munjo  da  katarmu  nagjems.  —  i  mislim 
da  zuaei  uzda.  Rj.  —  Kaiurma,  uzda.  (u  Bosni).  7^. 
Radonjii'.  Tvrdokorno  5to  je  ono  je  na  svako  zlo 
piignnto,  niti  ga  ikoja  katarina  zauzdati  mo?.e.  (rj. 
Rapie.  ARj.  89oa. 

Krttc,  /'.  hyp.  od  Katarina.  vidi  Kilta.  —  roc.  Kate, 
ostali  padezi  kao  u  Kiita.  m  Crnoj  Gori  i  jt  nom. 
Kate.  Posl.  XXXI.  i.ip.  Osn.  51.  —  Sveta  Knte, 
k  ogiiju  gnjate.  DPosl.  119. 

kalelii-f  (katohi^ta),  katMicta,  hi.  /.xTriyr^r/a  po  Lat. 
izgovoru;po  Orckom  kalihet,  katiheta.  ^jrcHia  ryecimM 


katilida 


—  519  — 


kavaz 


arhiniiiMiIrit,  jevaiifrjelist,  initropolit  itil.  holje  Je  Icatc- 
hct,  katiliet,  neyu  It  kateliota,  kaliheta. 

killiliota,  m.  riitfcheUi,  dcr  KutechH.  itcilelj  rjerc 
i  ziditiKi:  ()  (Iriigima  (•e  li  kazud  kiitihctu.  Priprava 
98.  tiiko  po  fin:  kgovoru.  po  Lnt.  katelieta.  boljc 
katihet,  katehet. 

kittil,*  )ii.  villi  krvnik.  Rj.  —  Kako  je  isao  u  Cari- 
graii,  te  onome  /loin  paSi  donijo  /.vfdV-l'erniaii,  i  po- 
gubio  pi.  Npj.'  ],  L. 

kiXtismn.  /'.  to  /.iU-njix.  —  Dvijc  hatismc  .  .  .  Saiua 
rijeiJ  ktitisiiiK.  t.  j.  sjepjenje.  pokaziije  rla  je  slobodno 
gjedjeti  oilmora  radi.  Na  ovakovili  dmdcsct  katisitmn 
rayiiiji'ljiii  je  sav  psaltir.  Dl*.  47. 

ki'ltkad.  (lanii  uiid  icann,  fsiihinde.  Rj.  aastavljeno 
od  kad  k:icl  syii.  i  primjcrc  vidi  kod  kad  i  kad. 

ki'llolii-ki,  adj.  ato  pripada  katolicima.  cutliulicus, 
lliillioliscli.  —  Zelei'i  snirl  da  bi  se  uinnoiSila  kdiulifku 
vjcra.  (ilas.  21,  285. 

kAtolik,  m.  caihnlirun,  Kntholik.  vidi  Biinjevac, 
Kraiijac  2,  Mad/.ar  2,  Lalinin  3,  Nijemac  2,  Sokac; 
lopatas.  —  'Aw.xi  dobro  da  suio  tiii  svi  kutolici  i  vjcnii 
riniskc  crkve.  (Mas.  21,  287.  Da  jc  bio  katolik.  Had 
12,  2(»2. 

ksllrsiln'iiirii-,  m.  (u  Mainania)  7  svesteiiika  obukii 
odo?.de  i/.vnu'ene  i  iizniu  u  nike  po  svijeiu  okiemitii 
naopako,  pa  prokliiiju  oiioira  koji  je  sto  ucinio  (a  nc 
zna  se  ko  jel.  U  Bjolopavlieima  ovo  se  zove  kletvcnii 
bdeuija.  Rj.°  —  po  svnj  prilici  od  On:  /.i-aoivxai, 
proklinjera.  ARj.  IV.  8!)!tb. 

kittriiiii,  III.  (\i  C.  (J.)  ridi  katraii:  Nainaza.se  pra- 
bom  i  katritiiwiii.  Rj.  —  Mater  njejrovu  zatvore  ii 
jednii  bacvu  katmmuiii  oblivemi  i  zaMe  je  nasred 
grada.  Npr.  23(i. 

kiXIraii,"  (Franc,  froudron,  'J'd!.  lalramel  dan  Schiff- 
pech,  Thcr,  pix  liiiiiida,  axximjiii.  Rj.  ridi  katram.  — 
Paklina  kao  kittian,  sto  se  kola  main.  Rj.  485a.  Na- 
mazaSe  piabom  i  katianom.  Npj.  2,  38. 

kiktrtinica,  /'.  (/«■<  GefdfS  fiir  die  Wagensehmiere, 
vas  in  ijuo  axungia  scrvatur.  Rj.  sud  it,  kojem  se 
cuva  katraii. 

kiXtraniti,  nTm,  v.  iiiipf.  niazati  katranoni,  v.  pf. 
slo:.  zakatraniti.  J.  Bo.trdanovK^.  ARj.  IV.  9()((a. 

kiiJraiijt'iije,  n.  verb,  od  katranili.  radnja  kojom 
tko  katnini  sto. 

ki'ltun,  katv'ina.  m.  (po  juL  kraj.)  die  Sennerei, 
locus  et  Cdsct  mulgcndis  aestnte  ovihutt,  c/'.  slan:  Ra-  I 
zapese  I'iperi  katuiie.  Na  kittuiie  Tiirske  iidarise.  Rj. 
ridi  i  bai'ija,  bacina  1,  niandra.  u  planini  mjcttto 
i  kolibii  gdje  se  Ijcti  ovce  itiuzit.  —  Tugja  kdtun. 
Osn.  173. 

Ki^tfiiiskii  nahija,  f.  cin  Bezirk  in  Montenegro, 
regionis  numen.  Rj.  u  Crnoj  Gori. 

kufik,  m.  —  1)  dcr  Laut  des  Truthahns,  galli 
indici  .tonus.  Rj.  glits  budinji,  iur.ji.  onomatopoeia. 
—  2)  kauk,*  vidi  Calnia.  Rj.  vidi  i  saruk.  —  IIocu 
njinia  nilio  prom'jeniti.  a  u  Tursko  mho  oblaCiti:  oko 
prlave  bijde  kauke.  Npj.  2,  2(58. 

kadkaiijo,  n.  das  Schreieu  dcr  Tntthenne,  vox  gul- 
linuc  indicae.  Rj.  verb,  od  kaukati.  radnja  kojom 
kant'c  puran. 

kaAkati,  kauoem,  v.  impf.  kadkiiiiti,  kiluknSm, 
i'.  pf.  ein   LiUt   des  Truthahns  von  sich    geben,  cdo 
sonum  gain  indici.  Rj.  pustati,  puxtiti  od  sebe  glas  j 
citrji.  —  onomiitopoeia. 

kadlin,  kaulina,  m.  (u  Dubr.)  der  Blumenkohl,  ^ 
braxsica  botryitis  Linn.  Rj.  biljka  vidi  brokule.  — 
Ktiulin  od  zagranaka,  t.  j.  koji  nema  glava,  nego 
se  razgrana.  Rj.  17()b.  Tid.  brdccolo  (klica  od  zelja). 
k!"»iir.*  m.  ncvjernik.  ridi  kaiirin ;  kaviir,  kavurin; 
gjaiir.  sjaiirin;  gjaviir,  gjavurin.  — Avab,  rere,  gjidi 
kaiiriiial  gje  je  kanr  usta'  na  oruzje.  Npj.  5,  198. 

kiiHrf'iijV',  M.  das  zum  kaur-iH«t7ic)!,  to  fttcere  tov  , 
kaurin.  Rj.  verb,  od  kauriti.  radnja  kojom  tko  kauri  \ 
koga.  I 


li 

0«. 


kAiiriii,*  ni.  dcr  I'ngUiiibiiie,  incrednlm.  Rj.  nt 
pcrnik.  ridi  kaiir,  /  si/n.  uudje.  —  Avah.  refe,  pjir 
kdiirtna!  <rje  jc  kaur  usta'  na  oni^lje.  Npj.  5,  \W. 
Halaj  l)ilaj,  kaurin  nijcsani.  5,  5l.'t. 

kiklirili,  rim,  c.  impl'.  :iim  kanr  miichen,  furio  tov 
kanriii :  ^<ta  kunrik  Tnrke  boz  uevolie.  Kj.  ciniti  koga 
(iHrctna)  kaurinom.  v.  pf.  slos.  is-kauriti  (w),  po- 
kanriti.  "^ 

kitiirkiiija,*  f  die    /'ngliubige,   incraliili:  Vf.eMo 
mlade  kanrkinjc.  Rj.   zcnsku  be:  {/irare)  vjere. 
kiii'irnia.'  /.  riili  drob.  Kj. 

Ki^iirNkii,  f.  dtlj.  das  Laud  der  I 'nqluubigen.  terra 
mcrcdulorum  (fngern  uiid  Deutuchlu'nd).  :enilja  koja 
pripadit  kmtrima,  u  kojoj  zirc  kauri  (Cinrd-u  i 
Njematka). 

kJkiirskT,  adj.  nngli'iubig,  incredulorum.  Rj.  ito  pri- 
pada  ktmrimii.  —  Kuurski  lonac,  (n  Srbiii)  lonac 
5to  se  donosi  iz  Auslrije,  za  razliku  od  onijeh  loiiacii 

Sto  .se   prave   n  Srbiji,    kttji   sn   crui  i  mn' \-\.r.\ 

od  onijeh.  Rj.   2(i()a.   Kaurski  marjas,  (n  .' 
8iebzelinor,    nnmus   27   cruciferornm.    lij. 
vrijedi  17  kraji'ara,  a  zove  se  kaurski  marjaS  za  raz- 
liku od  drnjroga  marjasa  koji  vrijedi  10  para. 

kiiva,*  /;  Rj.  ridi  kala.  —  1)  dcr  Ka/fce,  coffca: 
Ustavlja  ga  gospogja  kraljioa  na  secerli  karu  i  rakijn. 
Rj.  ^  Kad  su  mrku  kavn  okinuli,  iza  kare  f.ulu 
amberiju.  Rj.  238a.  /'ci'i  karii,  I.  j.  kuvati.  vidi  i 
primjere  koil  kafa  1.  —  2J  das  Ka/lechau.t.  tiibcnui 
co/fearia,  cf.  kavana.  Rj.  vidi  i  kafana,  kat'cana.  — 
OtSetase  «  karu  velikn,  pa  sjedoSe  po  Aviri  velikoj. 
Rj.  — .^'li'  Turei  iz  kaix  igjahu.  Npj.  4,  H. 

kiVvful,*  m.  eine  Art  ireiblichen  Obcrkleids,  lunicae 
muliebris  genun.  Rj.  ncknko  zensko  odijelo  slo  se 
obluci  rrh  drugoga  odijcla.  tiein.  kavadir.  —  ( >d  sve- 
krva  ti  erven  kttvad  do.Vo.  Npj.  1,  280.  Djever  snail 
■fvilcn  kavad  kroji.  1,  313.  (Jbladi  mu  svoje  odijelo.  . . 
vrli  kosnlje  tri  kavada  zuta.  Here.  13. 

kavi'liile,  wi.  dem.  od  kavad.  —  U  ifvilcnu  kava- 
dicu  i  u  ?.uti(h)  cipeUca(h).  Npj.  1,  118.  za  akc.  isp. 
komad,  komildi<!. 

KJiriij,  Ki\vaja,  m.  eine  Festung  in  Albanicn,  urbs 
Albanidc:  U  Kavdja  pokraj  mora  grada.  Rj.  grad 
u  Arbaniji. 

KiivajskT,  adj.  von  Kavaj:  Prvu  §alje  begu  Kavaj- 
skoine.  Rj.  .sto  pripada  Kavaju. 

kiival,*  m.  eine  Art  kitrzer  (stntzenartiger)  Flinte, 
flintae  genus.  Kaval  je  spolja  kao  i  SeJana,  same 
lio  iznutra  nema  aneta.  Rj.  kratka  puska  kao  Hue, 
saiana.  isp.  kavalija  top. 

kavalija  top,*  m.  Art  Kanonen,  tormcnti  genus: 
I  ponese  tope  kardlijc.  Rj.  —  Kavalija  top,  t.  j.  Ink, 
mali,  koji  se  svuda  lasno  moie  vu<!i  (i  nositi  na 
konju?)  Npj.'  4,  3.")0.  isp.  kaval. 

kaviXliJiT,  kavalijfera,  m.  kaviiljOr.  kavalj(?ra,  m. 
vidi  vilez  2.  dcr  Cavalier,  Tal.  caralierc.  —  Pred 
ujima  eu  stavit'  striea  moga,  karaljcra  Petroviea 
Gjura.  Npj.  5,  285.  Pred  njinia  je  viteie  i  bane,  Pe- 
trovidu  karulijcr  Gjuro.  5,  28(5.  Ovde  leii  telo  .  .  . 
kavalera  Kanka.  M.  Gj.  Mili<!evi<5.  ARj.  IV.  904b 
(po  istoi-.  govoru). 

kavi\iiai*  /".  das  Ka/feehaus,  taberna  coffearia,  cf. 
kava  2.  Rj.  villi  i  kafana,  kafeana,  kafa  2.  —  rijeci 
s  takiin  mist,  kod  ajmana. 

kikviiiiski,  adj.  sto  pripada  karani,  kavanama, 
n.  p.  kavanski  politicari.  ridi  kafanski. 

knvnto,  mjc.ito  kavad,  it  pjesmi  u  kojoj  se  pjeva 
kako  govori  Turcin :  Izidi  na  vrato,  da  ti  vidim  ple- 
dato.  da  ti  kupim  kuvato  (=  kavad  Pvavat?]).  Here. 
295. 

kiivSz,*  kaviiza,  m.  kavasi  su  najbliii  momel  kod 
Tui-skijeli  pa5a  .  .  .  Za  vremena  Ornoga  Gjorgjija 
zvali  su  se  kavazi  momei  koji  su  u  >sovjetu=  atajali 
na  vralima,  te  Ijude  prijavljivali  i  unutra  pul^tali.  Kj. 
kao  pandur  2. 


kavediija 


—  520  — 


kiiznti 


kav^dlija.'  m.  drr  Kiiffresifilci:  cnupo  coffeariu.i. 

T;;    ,7,..ih.i?  ir  ()(/  kurane.  vidi  katV'diija. 

Kj  \  iMl/ijiii,  (i((/.  ties  A'dZ/W'-titrffTs;  thermopoUie.  Rj. 
1  kafedziji.  ridi  kiifedJijin. 

ka\t>«lxijnii-a,  f.  die  A(i//ttwi<</<nii.  thcrmopolae 
ujcor.  \\\.  :<>iii  kartdlijiiiti,  ijospudaiico  od  kavaiic. 
cidi  kiilVdiijniea. 

kav^nt,  udj.  Xii/fee-,  coffeae  insernens  {s.  B.  Liiffel, 
Scluilc).  Kj.  sto  pripoda  ktivi.  ridi  kafeni.  —  Jllinar. 
kamui  vodcnica.  Kj.  364b.  Pristavili  hiioie  ibrike. 
a  unwiili  srobrne  lildJ.ane.  Npj.  4.  ;>().n. 

kftvez.*  HI.  da-  Kd/ig.  rami.  Kj.  vidi  kafez,  jjajba, 
kajba,  kajpa,  krlelka.  —  Kobaca,  oil  drveta  kao  kr- 
letka  (kare:).  sdje  se  drie  kokoSi  ili  kakva  driiga 
zivad.  Rj.  2!S0b.  TatMnjak,  kare:  u  kom  so  patke  za- 
tvorajii.  Rj.  4!t2a.  V  naJijeni  narodnijem  pjesm.ama 
i  liji'vojke  se  drzo  ii  kdvesiiiiti :  Vei'  on  Ijubi  Ome- 
rovo  zlato,  kojcno  je  k  kurczu  rivslo.  Rj.  I'odigla  se 
tanana  robinja  srotoviti  srcipodsku  veCeru,  da  je  nosi 
Zlatki  i(  k(H-eze.  Npj.  3,  137. 

kavcra,*  /'.  dir  Zunk,  lixa,  cf.  svasria:  t'iiioar 
Janko  od  Orida  jrrada,  koji  kavije  po  svijetu  traii, 
gje  je  kavffd  da  se  onprje  iiafrje.  Rj.  vidi  i  svadnja, 
raspra.  razmirica  "2,  zadjevii'a.  —  /Carrii  kaviju.  Rj. 
168b.  ZdiyVriVii  1)  iizrok  za  koji  .«'  kargu  sagjene. 
2)  svagja  ili  kni-fin  .^(iMKi.  Rj.  174a.  Ztikulnmtti,  za- 
kiihiiti  kufflu.  Rj.  179b.  Zdiiietati,  rennet  nut  i  kart/u. 
Rj.  183a.  Zatiiriti  kavfiu,  (■(.  zamclmiti,  zavrci.  Ej. 
199a.  Zitcelu  se  knrtia.  Ej.  201b.  Kako  do,L>-jc  odmah 
kargu  zir}i)i.  Rj.  209a.  J:>uditi  kav(ju,  of.  zamot- 
nuti.  Rj.  219a.  {' A'«c--i  xh  Ijiile  kav^adzije.  Rj.  257b. 
A  8ve  radi  knigii  da  ogradi.  Rj  438b.  Lasiio  je  kargu 
zamdnuti,  al'  je  te.'ko  kavzi  lUevap  daii.  Rosl.  166. 
Da  inegj'  nama  posle  tiije  km-ge.  Npj.  2,  359.  Kad 
s*  wini  medj'  svatovi  kavga,  (ira  ide  te  kargu  za- 
miri.  3,  506.  Jer  imamo  s  gjtmrinum  kavgu.  4,  213. 
2\-uja  kavga,  za  toboiii  smo  poSli,  ti  iidari  sa  svojom 
dru^.inom.  4,  281.  Znade  dorat,  da  &  putovati,  a  na 
kargu  na  raejdan  izi(?i.  4,  300.  I  na  CaOku  ucinise 
kargu.  4,  355.  No  cekaju  na  krajinu  kavgu,  jrje  je 
nije,  i  .sanii  jc  grade.  4,  511.  Zametmi  se  strahovita 
kurga.  5,  387. 

k&vgadiija,*  hi.  der  Stanker,  ri.rator:  V  pidu  su 
teske  pijaiiice,  a  u  kavzi  Ijute  kargudzije.  Rj.  tko 
rado  zamere  kargu:  Jer  su  oba  kargudzije  mladi,  te 
te  nama  zadenuti  kavgu.  Npj.  3,  211.  ridi  iuadzija. 
i.ip.  nabodica,  nabrcica,  uabrCko,  naletica,  nasrtaC, 
nji.srtalo,  natrkuSa. 

kavr^isati,*  iSem,  ik  pf.  umnieten,  rcplico.  Rj.  za- 
glarili  (n.  p.  klinacj.  AEj.  IV.  908a. 

kikvrika,  f.  (u  Lid)  nekaka  trava  za  sijeno,  Art 
Pflunze,  herbue  genus.  Rj.  —  rijeci  .5  iakivi  nuxt.  kod 
aptika. 

kitvur,  ki\Turiii,  mi.  ridi  kaur,  i  syn.  ondje.  ne- 
rjernik.  Dono.'aJe  od  kurura  glave.  Npj.  5,  175.  Ne 
pitamo  tebe,  kavuriue.  Pjev.  cm.  .\Rj.  IV.  908a.  — 
za  umetnuto  v  isp.  Arnavutin  prenia  Arnautin. 

kiivii-nje,  «.  das  Zunken,  rixatio.  Rj.  verb,  od 
kavziti  ft.  radnja  kojom  se  tko  kavzi. 

kaviiti  se,  kaviim  se,  v.  r.  impf.  sich  zanken, 
rixari,  cf.  svagjati  se.  Rj.  vidi  i  gIo2iti  se,  i  syn. 
ondje. 

ktizulo,  H.  na  poictku  ili  svrsetku  knjige  da  se 
moze  naci  na  kojoj  je  .Ho  strani;  Inhultsverzeichniss, 
indcr.  —  Kazalo  evangjelja  nedjeljnijeh.  J.  Matovic'. 
Kuzulo  onijii  Htvari  koje  se  u  ovoj  knji^.ici  nahode. 
M.  A.  Reljkovii'-.  ARj.  IV.  900b. 

ki\zaljka,  /.  —  J)  \i  djece  kad  ufe  Citati,  der 
y.rii\ir  der  Kinder  beim  Syllabiren,  index  puerormn 
hl'f'(x  in  syllabus  colligentium.  Rj  ono  dim  djeca 
j^nhi.uju  slova  kad  uie  citati.  —  2)  na  sahatii,  der 
'/.■ff.r  an  der  Uhr,  index  horaruvi.  Rj.  uno  Ho  na 
sitliatu  pokazuje  vrijeme.  vidi  skazaljka.  —  rijeci 
s  iakim   nasi,   bacaljka,   (^egrtaljka,    dudaljka,    gjijo- 


taljka,  izmctaljka.  inahaljkn.  obrtaljka.  ]nil\;iljk:i,  str- 
caljka,  vozaljka,  zavrtaljka,  i  t.  d. 

kilzaii,*  in.  Rj.  dem.  kazanfic.  —  1)  der  Kessel 
zuin  Ihanntueinhrcnnen,  ahenum:  nacradio  kazan; 
\>e^e  kazan ;  hajdemo  na  kazan.  Kojrod  dosrjo  na 
kazan  (gdje  kazan  pefe)  valja  ga  poc'astili  ral^ijom; 
za  to  SG  ret'e  za  one  koji  nialo  koniine  imajii:  dokle 
peOe  dotle  i  lei'-e.  Rj.  ridi  rakijnski  kotao.  .\  to  na 
!  vatri  retiki  kazan,  kuva  se  u  njemu  vecera.  Npr.  73. 
Onaj  rf/i'A-i  kazan  s  jcloni  za  tili  ('as  progje.  74. 
Glavni  kmet  . .  .  mo^c  nemiiiiima  Ijiidina  i  skitatMma, 
koji  idu  od  kazana  do  kazmui,  udariti  do  25  batina, 
Milo.i  191.  —  2)  V  igri  knnac'i  .  .  .  velika  ona  jama 
u  srijcdi  zove  se  kazan.  Kj.  391a.  —  ,'i)  k((o  kolo- 
rrat,  rir,  rrtai'a  rrtlog:  Iznu'gju  Porera  i  K.5;ive  .stoje 
kazani,  u  kojima  se  voda  jediiako  obrrp,  i  lagje,  oso- 
bito  male,  kojo  na  onaj  kolovnit  uaigjii,  ho^'e  da 
progiila.  l)anica  2,  37. 

kazan,  ka/ni,  f.  die  Strafe,  poena,  ridi  kaJtiga, 
pedepsa,  pijena.  isp.  kar  lb.  akc.  ce  biti  kazan,  kiizni, 
is/i.  A.  PaviO,  Had  LIX.  97.  —  To  je  kod  nas  na- 
rodna  kazan  (kastigal  za  iene.  Danioa  2,  132.  Za 
manje  su  kiiviec  obicne  kazni  boj  i  zatvor.  MiloS 
192.  Ali  .sit  i  kazni  bile  hstoke  za  kragju  i  poharu. 
DM.  72.  Male  (e  se  na(5i  u  njinia  (dahnatinskini  sta- 
tutinia)  kriviea,  za  koje  bi  bile  odregjene  tjelesne 
kdzni.  297.  Za  sve  su  druge  krivice  bile  kazni  mo- 
raine i  tjclefine.  314. 

kaziliu-ie.  in.  dcm.  od  kazan.  Rj.  vidi  kotlii'. 

kazi'liidzija,"  i«.  der  h'csselchinied,  Kcsslcr,  ahe- 
nurius.  Rj.  tko  prari  kazane.  ridi  kotlar. 

kazikiiija,  /'.  vidi  ispek.  Rj.  dijel  rakije  sto  .ie  daje 
onv»ie,  koji  dd  u  narui'  kazan  za  peeenje  rakije. 

kilzaiiski,  adj.  n.  p.  kapak,  zuin  Branntueinkcssel 
gelwrig,  ahcnarins.  Rj.  sto  pripiula  kazanu.  —  Konjifi, 
raiivasto  malo  drvo,  koje  se  zavuce  odozdo  u  ku- 
Zdnsku  hihi,  te  niz  donji  i  dulji  njegov  knik  ide  ra- 
kija  u  postavu.  Rj.  289b. 

kaza(i,  kfiiieni,  v.  pf.  (u  praes.  i  v.  impf.  n.  p.  Vnin, 
man  sufit,  dicunt)  sagen.  dico.  Ej.  vidi  povigjeti,  po- 
vjediti,  reei.  r.  pf.  sloz.  do-kazati,  iz-,  od-,  po-,  pod-, 
pri-,- pro-,  II-,  za-;  v.  impf.  kazivati  (dijalekt.  ka^e- 
vati,  kazivati). 

1  a)  uopce,  kako  se  komu  kaze  sto:  Kazu,  man 
sagt,  dicunt.  Kazi  mi  da  ti  kazcm  (kad  ko  pita  koga 
za  ono  sto  onaj  ue  zna).  Rj.  Pa  joS  slugi  ndustice 
kaze.  Rj.  411a.  Kazdo  mu  u  oi-i.  Rj.  482a.  I'letiko- 
tarica,  u  Srba  se  ovo  kaze  konie  za  podsmijcli.  Rj. 
507a.  Kaze  mu  sve  jio  istini  Npr.  15.  On  niu  kaze 
sve  jio  redu  svoju  uevoljii.  7(i.  Ja  ti  na  to  ne  umijem 
niSta  kazati.  154.  Najposlije  sum  sebi  kaze:  »A  Sto 
bi  se  BaS-Celika  boj.ao?;!  201.  Je  li  istiuito  Sto  mu 
srce  kaze.  250.  Blago  raene!  evo  moga  kuma,  sa- 
mljece  mi  bez  njma.  {Kazno  nekakav  u  sebi  .  .  .) 
Posl.  15.  Da  nije  Tincin  pod  kapom?  (Kad  ko  ho(5e 
za  kim  sto  zlo  da  kaze  .  .  .].  53.  Mi5a  mi  za  lava 
kazes.  DPosl.  61.  Sto  sam  do  sad  sve  okolisio,  ovdje 
6u  izrijekom  da  kazem.  Pis.  85.  Ili,  drugima  rije- 
cima  da  kazem,  gje  je  gogj  .  .  .  Posl.  XXVI.  Lalinin 
kaze  jednom  rijeci  amor,  laudor,  rogor  i  t.  d.  Rj.' 
LIV.  Ve<?  je^  kazato  .  .  .  kao  Sto  je  i  malo  prije  ka- 
zano.  LVI.  f^to  je  Gospod  kazao  preko  proroka.  M&t 
1,  22.  Klo  vam  kazah  naprijed.  24,  25.  —  b)  ohjekat 
je  u  akiisatiru  (i  u  infinitivu)  ili  ,e  privezana  rece- 
nica:  Da  ti  kazem  jednu  pjesniu,  pripovijetku.  Rj. 
U  Omer-begovice  dvije  kceri  na  udaju  kazu.  Ej.  258b. 
Kazite  mu  nek  mi  ide  iz  dvora.  Npr.  35.  Onda  joj 
ona  kaze  svu  nevulju  srojn,  i  kako  jc  bila  kod  sunca. 
57.  On  mu  kaze  sve  po  redu  svoju  nevolju  i  da  je 
doSao  da  ga  pita.  76.  Okie  mo^e  biti  zlo  kad  ti 
kazes  toiiko  dohro  .^  165.  .Ie  li  lijep,  koliko  ga  kazu.  Npj. 
1,  9.  Junacima  fctiiw  tanku  pregju  presti.l,  218.  »Koje 
ona  lijepa  delija?  <  . . .  Svatovi  joj/crt^d.vc  Voina.  1,  .526. 
JoSte,  bra(?o,  da  vam  rijee  kazem:  »Izvadite  drvene  cu- 


kazaz 


—  591  — 


kii>.lpnt 


tiire  .  .  .«  4,  186.  Pa  pa  onako  pekli  prema  vatri,  da 
kaie  nel;tikc  take  i  pistolje,  za  koje  se  bilo  (!ulo  da 
8U  u  njejrii.  Milos  (iS.  Ako  ste  Vi  Nj.  Kk.tirhiirlji 
mojii  molhii  kaziili.  Strai.  ISHG,  59.  I)ni;rii  polovinu 
odfrovor.i,  kojn  kuhie  da  cete  idu(?e  jjoste  poslali. 
188G,  70;!.  Neiro  Viis  inolim,  da  mii  ka:t:le  nioj pozdrur. 
1887,  382.  Da  nam  kuzd  jesi  U  li  Hiisto.s?  Mat.  SG, 
63.  PomaiSi  ouopa  /.or/a  ti  knzem.  Sam.  I.  KJ,  3.  — 
««  drostriikim  akusaiiroiii :  .Sta  hi  dao  onome  junakii, 
koji  hi  ti  ii('((  ivf^'o  Murkn?  Npj.  -2,  -lOS  (ovdji-  je 
kazati  kfio  pokaziiti).  ,Iel  i/'i  Adiit  odvi.'e  junukn. 
Npj.  3,  307.  ilzjriuin'c  braca  Morawini-  .  .  .  »Slo  mi 
bracu  Mortimne  kuhs.  .svaki  ima  riike  i  oniije,  pa 
neka  w  brane  od  Turaka.  4,  323.  —  f)  kazati  slo 
na  kofia,  protiv  kof/a:  Nij'  istina,  sto  iiu  dctc.  kazeS. 
Npj.  2,  161  (uprarljaiijc  .«  kojim  ,je  pomijexano  ne- 
prijiiicljstru).  Sto  (i.  P.  B.  protiv  toija  knh:  ()i)it 
XIX.  Ovo  su  najvetre  smetnjo  .  .  .  za  to  je  potrcbuo 
ovdje  i  protiit  iijih  sto  kazati.  Pia.  81.  —  tl)  kazati 
sto  o  cemu.  isp.  za  ponize  pod  e:  Ima  zidiua  .  .  .  o 
kojinia  se  za  sad  ne  moze  iiiHa  kazati.  Daiiiea  2, 
52.  Ali-paSa  im  o  torn  ni  rcri  nije  mojrao  kazati. 
MiloS  141.  Ua  Yum  ka'zcm  mkoliko  rijeci  o  Matiti. 
Pis.  3.  Sto  je  kazano  o  posloricama.  Posl.  LIV.  — 
e)  kazati  Ho  za  ko(fa  Hi  za  Ho.  isp.  o  povisc  pod 
d:  Ne  bi  li  mu  znao  kazati  Ho  za  dcvct  zlatuih  pa- 
iinica.  Npr.  19.  Te  je  raziimela  Ho  su  Civiiti  materi 
hizuli  za  njonofra  brata.  13i).  No  on  jo]  kaze  za  ze- 
tove  kako  su  mu  .  .  .  202.  8ta  bi  dala,  cla  ti  za  njili 
ka'zeni?  Npj.  1,  218.  Izi.SavSi  im  na  sastanak,  ka'zu 
ZH  Kara-Gjorjyija  da  je  otiJao  po  velike  topove.  Da- 
nica  5,  35.  Za  naseljc  njihovo  prvi  nam  kaza  Kon- 
stantin.  DM.  1.  Kaze  za  sehe  da  je  sin  sevastokra- 
tora  Branka.  105. 

3.  sa  se.  —  a)  pa.'is.:  Majstor  pletikotarica.  U  Srba 
se  ovo  kaze  za  podsmijeh.  Rj.  .507a.  Ima  zidina...  o 
kojima  se  za  sad  no  moze  niHa  kazati.  Danica  2,  52. 
Kad  se  za  koya  hoc'e  da  kaze  da  je  sreean.  Posl.  361 
(Vuk).  —  b)  retlcks.:  Kad  do^je  na  vrata,  onde  gn 
zaustavi  strata  i  zapita  ko  je  i  od  kuda  je,  pa  poi^to 
se  on  kaze,  otidu  te  jave  carici.  Npr.  III.  Po  tom  se 
carev  .nn  kaze  ko  je  on  i  od  kud  je.  50.  Ta  ti  li  si, 
dijete  Milosu!  Za  §to  mi  se  od  prije  )ie  kazes!  Npj. 
2,  154.  'I  mene  se  kuii  po  imenu.«  \  ov(5ar  mu  rijee 
govora.<e :  -Ja  sam  Sayo  Nevaljalovi<^u><.  4,  65.  Dok 
8u  se  tako  strafno  lukli  na  ave  straue,  Kara-Gjorffjije 
se,  pri  svemu  svome  prepiavljauju  i  obrieanju,  j^otovo 
nije  ni  ziv  kazao.  Jlilos  40.  Kaza  se  Jakov  Rahilji 
da  je  rod  oi-u  ujezinu.  Mojs.  I.  2U,  12. 

ki^Ziiz,*  kaznza,  m.  dcr  Posamciitierer,  Bortenwirker, 
limhorariiis.  Rj.  tko  pravi  serite  (pasamane).  isp. 
gombar,  aumbar. 

Ki\ziiiiTr,  III.  ime  muSko.  Rj.  K^zi-mir.  prru  polu 
doi:<)di  Banicir  od  korijeita  od  kojeija:  kazati.  isp. 
Korijeni  230.  takva  iinenn  kad  Budimir.  hi/p.  isp. 
Kajica.   Kajo. 

Ki^ziiiilra,  /'.  ime  ^ensko.  Rj.  isp.  Kazimir. 

kiiziriii',  kazivACa,  iii.  der  Weiser,  monstrator :  Pa 
oprenia  vranea  kazivaca,  koj'  kazuje  po  noei  drumove. 
Rj-  kiiji  pokazxije  Ho,  n.  p.  drumove.  vidi  kaiSiput  2, 
kalauz. 

kaziriiiijo,  n.  Rj.  rerh.  od  kazivati.  radnja  kojom 
tko  k(i:uje  Ho.  —  Carev  sin  .  .  .  po  kazivanju  oc'inu 
nabasa  na  jezero.  Npr.  153.  Nesro  bi  kazao,  da  je  to 
budalastiua.  koja  nije  za  pamc^enje  ni  za  kazivanje. 
Npj.'  4,  XXXVI.  ZamrSeuo  i  ue\'jerno  kazivanje  o 
srodstvu  Crnojevi(^a  sa  Hrvojem.  DM.  96. 

kazirati.  kazujem,  v.  impf.  —  1)  sugen,  dieo.  Rj. 
dijalckf.  kazevati,  kazivati.  vidi  povijedati.  v.  impf. 
sloz.  do-kazivati,  od-,  po-,  pod-,  pri-,  pro-,  u-,  za-.  v. 
pf.  prosti  kazati.  i  ondje  r.  pf.  sloz.  —  a)  iiopce, 
kako  sc  (koimi)  kazuje  Ho.  isp.  kazati  1  a :  Kako  sam 
kupio  onako  sam  i  prodao,  t.  j.  kako  sam  iHio,  onako 
i  kazujem.  Rj.  316a.  Tamo  njemu  (rekavji).   (^Kad  se 


idio 


Ul      I'il'l 


tzrijekom  kazuje  kako  je  nckom  Jto  opsovato  ili  onako 

riiJino  Tpf eiio).  Posl.  311.  Nek  kazuja  svuila  po  srijttu 

Npj.   1,  545.   Pjesme  je  hnlvn,  t;,;  i>   hnfinr.    Nnj. 

1,  XXXIII.  Ivan.Jutrm  ^- 

se  u   P.aekoj.  Sovj   77.  1 

kazivao  rijee  po  rijer  u.  j.  .iikiirau;.  n.  <  !i, 

innofro  u  prii'aina.  Mat.    13,  ;}.  (iliwno   pii 

javijujte,  kazujte,  razfrlaSnjIe  do   kraj. 

la.  48,  20.  —  h)  ohjekal  jc  aku<.  Hi 

t'enira.  ridi  kazati  b. :    '•  •■    •    -  •  luu  /,„,,, 

davno.  Npr.  27.  Ka:,r  ;  da  He  kiije.  9H,  Za 

tebe  <!^ujem  da  uniije;^  '  .     ^t.,;.     r     i|     jr, 

—  c)  kazirati  Ho  na  kogii.  ,  ,tj  ,.. 

—  (I)  kazivati  .Ho  o  koine.  -  -luuu 
o  njima  (Srbima)  <^ude«n  kazivati.  l)anirn  3,  178.  — 
<')  kazivati  Ho  za  koga  ili  za  Ho.  ridi  kazati  c.:  Ne 
kazuj  nikome  za  none.  Rj.  l(>2b.  Niti  je  i  kome  za 
to  5to  kazirao.  Npr.  249.  —  2)  »a  se.  —  (t)  paio. 
ridi  kazivati  2  a. :  Nek  se  priea  i  nek  se  /. 

je  pa.ia  vojsku  podifrao.  Npj.  4,  360.  —  // 
ridi  ka/ati  2  b. :  Za  to  kad  su  Turei  kupili  hai;i' , 
sriiki  se  kazirao  po  iuienu  svoje^a  oea  ili  matere.  Rj. 
571b.  vidi  i  priinjcre  kod  kaievati.  —  H)  kao  poka- 
ziviiti:  Ako  li  dudjinei  ne  valja.ie,  ondar  ill  nikoiuu 
ne  (u  kazirati.  Npr.  102.  Pa  se  krilo  na  Oefcrk  okrei'-e, 
te  kazuje,  koji  vjetar  puJe.  Npj.  3,  156.  Ljndi  nas  po 
prstu  kaziiju.  S.  hjubiSa.  ARj.  IV.  922n. 

ki\ziiia,*  /'.  (u  vojv.)  na  motku  nasa^rjeiio  okrut'lo 
irvojSjrje,  kojim  sc  kopaju  rupe  na  va^arii  za  satre.  Rj. 

kiVzilionicn,  /.  zfiradn.  kw'-a  ifdjc  se  kuzni,  (jdje  su 
kaziijeniti.  Strafliaus,  Ziuhtliaiis.  .ARj.  IV.  92Ka.  Tijei- 
u  iiorije  rrijeme  ali  dohro  naeinjena.  za  akr.  isji. 
kiidioniea. 

kilziliti,  kaznini,  r.  impf.  i  perf.  sirafrn,  piinire, 
castifpire.  ridi  ka.stifrovati,  pedepsati.  isp.  karati  I  2. 

—  1)  Kad  Bop:  ho(?e  koga  da  kazni,  najprije  mu 
uzme  pamet.  (Ove  rijeei  tdZHi'd' ja  nijesam  cuo  u  na- 
rodu  da  se  irovori,  ali  se  posloviea  irovori  osobilo  u 
vojvodstvn.  Istina  da  su  narodu  nasemu  poznate  rijeC-i 
nakaza  i  iiakaziti,  ali  opet  moze  biti  da  je  ova  po- 
sloviea postala  negdje  u  varoSi  od  knjizevnikal.  Posl. 
115.  Ima  vla-st,  nepokornog:i  kazniti.  Daniea  2,  117. 
Za  kriminalne  stvari  reaje  su  bill  tjclesno  kaznjeni. 
DM.  62.  —  2)  sa  ae,  pass.:  Da  se  kazni  po  zakonu. 
Daniea  2,  133.  Vlasteli  su  .ie  mogli  kazniti  zatrornni, 
smrihi  i  drugim  tjelesnim  kaznima.  DM.  61.  Kako  se 
kaznilo  u  Dalmaeiji  i  u  Srbiji,  mimojrred  smo  ua- 
prijed  spomenuli.  310.  Kaznio  se  ponajviAe  moralno. 
314.  UHro  su  se  kaznili  kalufrjeri  314.  Sto  se  vla- 
steli lak.ie  kazne,  to  je .  .  .  Odretrjujc  da  kuzni  za 
nasilje.  317.  akc.  bice  klizniti,  kaznim.  isp.  nakdziti, 
D^kazTm. 

kiiziik,*  in.  vidi  kolac.  Rj.  —  Kazuk,  stupif;  za  koji 
se  laprja  na  obali  veie.  u  Posavini.  F.  Hefele.  .\Rj. 
IV.  924a. 

kaziiki^rliiil,  /'.  daea  od  kazuka  za  privezanu  lapjii. 
u  Sisku.  F.  Hefele.  .\Ri.  IV.   924a.   vidi   kazuka.See. 

—  rijeei  take  ridi  kod  dimarina. 

kilziikusee,*  kazukaSeeta,  n.  novci  Sto  lajgari  pla- 
(?aju  kad  s  lagjom  gdje  u  kraju  stanu,  das  Vfcrgeld. 
Rj.  kazuk-a5(5e  (aJee,*  akee'  novci.  isp.  binja-'cel.  ridi 
kazukariua. 

kiiza,  f.  die  Sage,  nuncium:  hvala  ti  na  kaii  (t.  j. 
5to  si  mi  kazao).   Rj. 

kazirati,  kiiujem  (kazcviimi,  mjesto  kazivati  go- 
vori  se  u  Ornoj  Gori,  ali  se  nioiSe  Cuti  i  po  svoj  Dal- 
maeiji i  Hrvatskoj :  Svojoj  ujni  sauak  kazcrao.  Rj. 
vidi  i  kazivati.  jedno  i  drugo  dijalektiiki. 

kitziprst,  m.  ridi  kaziput  1.  —  KaziprHom  desne 
ruke  udara  u  palae.  M.  Gj.  Mili(?evi(;.  ARj.  925a. 

kaziput,  m.  —  J)  der  Zeigefinger,  digitus  index. 
Rj.  kazi-put.  vidi  kaiiprst  (tako  sloz.  rijeii  molibog, 
pamtivijek,  probisvijet,  tarikameui  drugi  prst  na  ruvi, 
kao  da  se  njime  pokazuje  put.  —  PreStunuli,  paleima 


kaXivati 


—  522  — 


kcknvnc 


!  h^rfrmtimn  obuhvatiti.  Rj.  SSoa.  KaskreiMvSi  kniiput 

vi-si  luiOiui  od  njili  kao  Jostar,  pa  iiaslonivM 

I  no--l.i  okrene  iijima  kao  Jcstaiom.  Rj.  ■ — 

/  ii(.  riili  kazivai\  kalau/.  —  Ona 

i   kti:ipiit  ujihov.   S.   Marfritii'. 

iii'dii  K(i: ipiitii  Voji  I'o  <ra  do  iijesrove 

-li.  M.  A.   Koljko\ii=.    AKj.   IV.   !»25a. 

^./n.lll.  rv...  iijeiii.  lidi  ka/.ivati:  .'a  I'li  tebe  pravo 
'..  Hj.  (lij,iltktivl;i.  ridi  i  ka/.ovali. 

k.i/.iijt'iil(-kT.  Ki/j.  ifo  pripuda  l;a:iijein'cima.  ARj. 
IW  i'L'.M.. 

ka/.nji^iiik.   kaiujeiiika,   in.   corjck  koji  se   kasni. 
\ ' :     IN'.  H25b.  —  rijec  u   novije  vrijeme  ali  dobro 
nicnii.  .-II  (ikc.  isp.  Osii.  275.  der  Strafling. 

kii/iijOiijr.  11.  verb,  od  kazniti.  radnja  kojum  iko 
k:i:iii  kosra. 

kt-cr,  ki'i-ri,  /".  upraro  je  akiis.  od  k<?i,  «/»  .'c  po 
nckim  AT.yVnmii  j/orori  i  h  iiom.  kcer.  Obi.  25.  ridi 
Jeer,  iVr. 

Ki-^nuin,  /".  ime  :ensko.  Rj.  Kcirtina  (osn.  u  fc«r). 
Osii.  141.  ridt  (."traiia. 

kctTfjl,  /'.  deiii.  od  k<?i.  vidi  {6rcu  (odakle  je  amo 
pre»(.<cii  like.)  dan.  od  ki'er.  ridi  i  i%ra,  I'erka,  Cer- 
I'ioa,  st'era.  k'eroa.  —  Ajde  s  Bogom  mojit  kierce! 
Rj.  12;ia.  Jlajka  ki'ercn  kara,  a  nevjesti  prigovara. 
DPosl.  58.  I'dala  bi  se  i  kcerca  i  majka,  no  nema 
sa  I'-ini.  a  nema  za  kim.  Posl.  326. 

kcoriii,  i((/;.  der  Tochtcr,  fdiue.  Rj.  Uo  pripada 
k'\ri.  ridi  cerin. 

k(-i>rin.skT,  adj.  sto  pripada  kcerima  ili  kceri  kojoj 
ijod.  ridi  rerinski. 

kc«'li.  (hlocu,  i^u  Pastr.l  ridi  btjeti:  dokle  Acein  volja 
Bo/.a  (kad  se  nazdravljal.  Rj.  hotjeti,  htjeti,  (^hi'eli), 
cell,  kccti,  sceti.  i^p.  za  mijeiijanje  slova  h  nu  k  i  s 
kri.  —  f^vo  kccrsi  po  sudu  biva  ni5ta  po  jjiitii.  DPosl. 
lis.  Ne  kce.se  im  niSta  oduzeti,  nego  bule  natrag 
otpravise.  Xpj.  5,  69. 

ki-T,  ki~'ri,  /".  die  Tochter,  fdia,  cf.  der,  i(\.  Rj.  u 
starom  ^lorenskom  ,\7ilUTII.  od  HIT  ^ii:((  srojim  nacinom 
c,  tdko  ,V1>  pred  v  ih  otpndu  {=  d)  Hi  od  njega  pred 
I-  hira  li,  kojc  iijiet  iiirn  ili  k  {■=  \(\)  Hi  5  (=  §(?i). 
iip.  Korijeni  112  [i.<p.  htjeti,  h(?eti,  k(5eti,  s(?eti).  gramm. 
sing.  gen.  dui.  vuk.  lok.  kferi,  aktis.  kcer.  instrum. 
ki'crjii  ('  k(M?ri.  po  nekijem  .ie  mjestima  gorori  i  u  nom. 
sing,  kc'er.  phir.  nom.  akus.  vok.  k<?eri.  gen.  kdferi. 
dat.  instrum.  lok.  ki^ferima.  Obi.  24.  dem.  vidi  kod 
ki'erea.  ci'rft  mezinioa,  mljezinica,  poskupica;  jedinica; 
prveniea.  —  Brataniea,  hrutora  kci  sestri.  Rj.  40a. 
Sestrit'ina,  scstriOna.  Rj.  (j77b  fsesirina  kci).  Sinoviea. 
Kj.  t)8(Jb  fbrutoru  kci).  Eto  ti  joj  mai^ehe  sa  kcerju 
svojom.  128.  Kri  udiina  susjeda  nazvana.  DPosl.  46. 
•S'a  kceri  Stefana  Jakovljeviea  .  .  .  dogje  u  Pan&vo. 
MiloJ  66.  vidi  primjere  i  kod  6i,  Hi. 

ko,  dodaje  se  frdjekojijem  rijedima  na  kraju,  n.  p. 
datiiL'iA'c,  noeasAe,  jutrosAe,  sino(5Ac,  a  inoi^.c  se  Cuti  i 
viisAf,  nasAe,  i:  fini  mi  sAc,  (mjesto:  cini  mi  se):  I 
vasAc  (u  mesom  naranili.  Cini  mi  sAe,  izneti  je  ne 
6ei.  Rj.  —  Ka,  ke  i  k,  Sto  se  dodaje  kad  kad  druirim 
rijeOima  da  bi  im  se  iitvrdilo  znacenje:  IjetosA'e,  pro- 
IjetosAe,  tiijA'c,  ondajAc,  fini  mi  s'  ke.  Korijeni  31. 

k^'ba,  f.  (ponajviJe  ii  BaOkoj),  ein  kleines  Taschen- 
niesser,  cultelliis  plicahilis:  Polrie  kao  kcbu  iza  pojasa. 
Rj.  dem.  kebiea.  nudi  noz  sto  se  nosi  u  dzepu.  ridi 
bckula,  bi(ak.  brica  1,  britva  1,  britviea,  kustura, 
Skloea.  —  .S'  kebom  u  korijenje,  l.  j.  propalo  sve,  niti 
Be  ima  lira  drugim  hraniti,  nego  da  se  ide  u  kupu- 
hiJte,  jrdjc  je  kupus  posjefien,  da  se  tra^i  korijenja. 
Hj.  2;jlb. 

kt'bftnjp,  n.  das  Lauern,  Abpassen,  auctipium.  Rj. 

■     '  '  '    ''  "'.  riidiija  kojom  tko  keba  sto. 
'     'I  IH,   r.  impf.  lauern,  abpassen,  aucupor, 

■■'■  ■/.  vrebati.  Rj.  kebali  sto.  vidi  i  pre- 

vrzali.  v.  pf.  iik(''bati. 
/.  dem.  od  keba.  Rj, 


I  krr.  keea.  »,  das  Ass  in  Karten.  monas  (char- 
tanim  lusoriarum).  Rj.  —  Makorski  kec.  Rj.  343, 
kiirta  (za  igranje)  na  kojoj  je  samn  jedan  znak  n.  p. 
makorski. 

kfi'I  kftoa!  interj.  Laut,  urn  die  Xiegen  eu  treiben, 
sonus  agcntis  eapras:  Volim  ret''i:  ne  ('u,  nego  vazdan: 
kec!  kcc!  Rj,  k  oroj  po.ilorici  ]'uk  dodiijc:  Valja  da 
je  noko  kazao,  koga  sii  I'erali  da  euva  kozo,  Posl. 
38,  ii:rik  kojiiii  se  gone  koze.  —  Keen,  jariv,  dopad- 
niio  muka!  ncmoj  mene  proterivat'  stado,  Npj,  3,  176. 

k^criiijo,  ».  das  kec-rufen.  ro.r  kee!  Rj,  verb,  od 
keeati,  radnja  kojom  tko  kcca.  dem.  keckaiije. 

k^cati.  eam,  r,  impf.  kee  rxifcn,  dico  kee!  Rj.  go- 
voriti  kee!  goncci  koze.  v.  pf.  keciiuti,  dem.  keekati. 

ki'eeija,  /'.  die  SchHrze  (das  Vortiirh)  der  Fratten, 
praccingHlum,  cf.  bosca,  pregaea,  Hj.  ridi  i  opregafa, 
i  sgn.  ondje.  dem.  keeeljiea,  —  Za  svilene  nianime, 
za  klecane  kecclje.  Hj,  274a, 

keeeljiea.  f  dem.  od  kecelja.  Rj, 

ki'ekanje.  n.  don.  od  kecaujc.  Hj, 

k^ekali.  kPini,  v.  impf.  dem.  od  keeati.  Uj, 

k^ciiiiti.  iir-iii.  r.  pf.  (die  Zicgc)  mit  dem  Ausrufe 
kee  rcriretben,  forikei:cn,  abigo  capcllam.  Hj,  uzvikom 
kee!  potjcrati,  otjcraii  kozti.  r.  impf.  ]<eeati, 

1.  kCf'f'llje,  II.  das  Aufpasscn  (z.  li.  im  liallspiel), 
captatio.  Rj,  verb,  od  keCiti,  r.idnja  kojom  tko  k'eh 
n.  p.  lopfu. 

2.  k«''i'f>iij«',  n.  rerb.  od  keeiti,  radnja  kojom  Iko 
keci  zubc. 

k«^r-i.s:a,  k^eika.  /'.  Slierl,  Sterlet,  Stiir,  accipenser 
stellatus.  cf.  uoslviea,  Hj.  vidi  i  eiga, 

1.  keeiti,  eim,  r.  imp>f.  aufpassen  (im  Ballspiel), 
capto  (pilam).  Rj.  ridi  trliti.  kao  kebati,  rrebuti.  v. 
pf.  xikeeiti,  isji.  potkeeak,  —  Svinjari  uzmu  zaostrcn 
klinie  iviriz).  pa  ga  jedni  soraju  stapom  u  visinn,  a 
drugi  stapoviina  u  visiui  kece  (zgagjajii),  Hj,   63a, 

'i.  keeiti.  keeim,  u  zagoneei  mjesto  kcsiti:  Put 
tebe  ide,  oOi  beei,  a  znhe  keci,  a  tebe  sve  na  manje 
iSivot  dolazi.  Rj.  odgoneiljaj:  pseto.  vidi  kesiti.  v.  pf. 
sloi.   iz-keeiti. 

kedar.  ki^dia,  m.  drto  zio^^oc,  Cedcr,  pinus  cedrus. 
—  Pruitili  su  se  kao  kedri  na  vodi.  Mojs.  IV.  24,  6. 
Pravednik  .  .  .  kao  kedar  na  Livanu  uzvisuje  se.  Ps. 
92,  12.  Posta<;e  krasan  kedar.  Jezek.  17,  23.  vidi 
cedar. 

ketlrov,  adj.  .sto  pripada  kcdrn.  —  .Ta  fw  ueiniti 
svii  volju  Ivoju  za  drva  kedrova  i  za  drva  jelova.  Oar. 
I.  5,  8.  ridi  ecdrov. 

kt'drovina.  /'.  kedruro  drro.  ridi  cedrovina.  — 
Pustos  ee  biti  na  pragovima,  jer  (-e  se  poskidati  Ae- 
drovina.  Kof.  2,  14. 

kiSfa,  f.  vidi  eetka;  die  Biirste.  govori  se  u  Hrv. 
i  sa  V  mj.  f:  keva.  isp.  f.  Madz.  kefe.  isp.  ARj,  1\', 
932a,  dem.  kefiea, 

kefaiije,  n.  verb,  od  kefati,  radnja  kojom  tko  kefu 
sto.  villi  eetkanje, 

ki'iati.  keiam,  v.  impf.  kcfom  cistiti;  bjir.stcn.  vidi 
celkati,  v.  pf  sloi.  iz-kefati,   o-,  isp.  ARj,  IV.  932b, 

kMiea.  f.  dem.  od  kefa,  vidi  ieitcii. 

kejiisali.*  kMiisem,  v.  pf.  (u  0,  (i.)  vidi  kidisati: 
Bjelopavlie  njima  kcliisao.  Rj,  navaliti  na  koga,  uei- 
niti mu  silu,  zadati  mu  smrt.  —  8a  bezorja  Turei 
kcisase.  Kj,  20b.  Dostigose  haramije  Tiirke,  stigoSe  ill 
na  seliSta  stara.  Da  da  li  je  pogledati  kome,  kad  (Hi 
Srpska  .sila  keisala!  Npj,  3,  277.  A  t^maile  tanku 
puiku  pali,  te  pogodi  Stojkoviea  ilata,  desuu  mu  je 
nogu  salomio,  pa  na  njega  Tiirei  keisase.  4,  121. 

ki'isati,*  kt'^ij-em,  vidi  kehisati. 

keka.  /',  lu  Banatii)  po  ritoviraa  nekak;i  tiava  kao 
rogoz,  od  koje  se  sree  moJie  jesti  za  nevoljii  i  kad 
se  sazvatfe  pusti  iz  sebe  sok  nalik  na  ndijeko.  Art 
Pjlanze,  lierbii  iiuaedam  piilitstris.  Hj.  sagittaria  sa- 
gittifolia  L.  Rj.^  isj).  vragolie, 

kekavae,    k^'kavea,    m.   Hj,    vidi  kajkavac,   Hrvat 


kokiirnf-ki 


—  523 


kt'xT 


l-uji  norori  kaj  mjestv  sto  Hi  ('a.  i.y).  rakavac,  Stbka- 
vac.  —  Mji'sto  stO"  Kovore  >kaj<  (po  ceniu  ill  nasi 
i  Kckui'ciiiia  zovu).  Kov.  23. 

kokaViU-kT.  ndj.  Mo  pripada  kchaixiniu.  vidi  kaj- 
kavski.  —  Cakavarki  i  Kek<ti(wl;i  padeiS.  Npj.  3,  oiiS 
(Viik).   r  h'd-iiriicl.omc  (jozikiO.  .Slav.  liilil.  1,  95, 

kokt'ljcn,  u  zajroncci,  c/'.  c-ijrnljiii.  Hj.  u  ovoj  ztt- 
goncci:  C'ifruljin  cici.  civra  voilu  vuce,  hekcljcnc  (Irii^c, 
kamo  uidjc  ii/.e.  Uj.  Sill),  udi/ututljitj:  kad  prasci 
sisajii,  ]ia  kad  kojc  iziiubi  si.su  i  firc^i  tiaii  jo. 

ki'h'raliil,  /'.  die  Kulilriihe  ( Knhlndii).  brux.iica 
goiiiji/hiidcft.  hiljkii,  pripiidii  povrfti.  —  Kt'lj,  hele- 
ruini,  mrkvii  (iiiitii  repu)  i  spaiia(?  jjotovo  niko  i  iic 
poznaje.  Daiiira  2,  lO.'J.  Kao  n.  p.  5to  so  nadijevajii 
tikvo  ili  kclertdia.  I'i.s.   11. 

1.  kelj.  m.  ((Ac.  AKj.  IV.  !K!11).  (/,)■  Kohl,  Blidt- 
kohl.  hiljkd,  jiripadd  poirru.  isp.  samadina,  Somadiiia, 
Suuiaiiia.  —  Krccav  n.  p.  li.sl  u  kclju.  l?j.  :5Ulb.  Kclj, 
keleiabu,  nirkvu  (zutu  lepiU  i  spana(-  gotovo  niko  i 
nc  poznajt'.  L)ani(,'a  2,  103.  Tako  ti  je  kdj  iz  Cipra 
doiicaeu  ii  Savojsku.  rripiava  (i. 

'i.  ki^lj.  III.  ridi  kc]jt\  klija,  lutkalo.  dcr  Leim.  u 
Lici.  J.  Bojrilanovio.  AKj.  IV.  'J3r)a. 

kt'ljaviic,  ki'lj.lvea,  m.  u  Neretvi  nckakva  mala 
riba  za  koju  se  kaze  da  je  puna  kosliju  kao  dlaka 
(dlakava\  'Rj. 

k&ljo,  II.  Stulli.  ridi  kelj.  govore  w  sjev.  Hrv. 

k^ljoiijc,  II.  verb,  ud  keljiti.  radnja  kojom  tko 
ktl.ji  stti. 

kMjiti,  IjTni,  V.  impf.  lijepiti  kdjciii.  vidi  tutkaliti, 
tutkalisali.  Iciiiicn.  u  Lici.  J.  Rojijdanovii:.  ARj.  IV. 
i(35a.  ('  i(  oMidiij  Hrv.  v.  pf.  sloL  sa-kcljiti,  s-. 

ki'iijac,  kenjfa,  in.  (u  Here.)  vidi  mairaiac.  Rj.  vidi 
i  inajraran,  osao,  ovOij  konj.  —  kenjttc  (od  tugje  ri- 
jeci).  Osin.  337. 

koiijai-a,  f.  —  J)  mast  sto  se  uhvati  iia  glavcini 
ili  na  osovini,  die  Wmjcnuclniiierc,  die  sirischen  der 
Achse  imd  der  N(dje  sichtbar  u-ird,  u.iuiigia  uppa- 
rens  ex  parte  utruqiie  rotae.  Rj.  /<;;.  okenja(;iti.  — 
2)  HI  Boci)  ridi  magarica,  rf.  krnjica.  Rj.  vidi  i 
oslifa.  irsp.  keiijac. 

k(?iij('pv,  iidj.  vidi  magiiiicv.  Rj.  sto  pripada  Icenjcu. 
ridi  i  oslov. 

kt''iijica.  /'.  (u  Here.)  vidi  magarica.  Rj.  indi  i  ke- 
nja(^a  2,  oslica. 

kPiijkanjo,  n.  vidi  knjezenje.  Rj. 

k^iijkati,  kam,  v.  impf.  ridi  knjeziti  se.  Rj.  kud 
se  tko  prci  kao  da  re  plakati.  ridi  i  kisati,  kme- 
ziti  se. 

kfepee,  J)!,  der  Zuerg,  nanus,  cf.  raanjo,  maljenica, 
staimali.  Rj.  ridi  i  pr(5  2,  i  izmetak  2,  i  ondjc  syn. 
Tu.<rje  9u:  kec,  k'ifpcc.  Osn.  313.  —  Jedni  su  (Ijudi) 
veliki  kao  divovi  .  .  .  drujji  .su  veoma  maleni  i  zde- 
pasti  sotovo  kao  kcpeci.  Priprava  .34.  Od  divova  po- 
staju  kepeci.  77. 

ki'pct'f'niM'Ie.  u  zagoneci,  cf.  titirin-guske.  Kj.  u 
ocoj  zagoncci:  Pokn'ele  titiringuske,  tarao  gorjen  po 
mojisboga,  susrete  ill  opeceniele:  »Gje  idete  titirin- 
guske? ^Gje  idemo  da  idt^mo,  tebe  ne  pitamo«  (var- 
uice  od  ognja  i  verige  ili  tavan).  Rj.  740.  kao  sto  se 
vidi,  u  ovoj  zagoneci  nenni  rijeii  kepe(;en6ele,  nego 
ima  nijesto  nje  opefenc^ele ;  po  tome  kepeienCele  znaci 
sto  i  opecen(;ele  *.  j.  rerige  (Hi  tavan). 

kit,  m.  I, pi.  kerovi)  der  Spiirhund,  eanis  ■■^aga.r. 
Kj.  pas  sljednik.  dem.  keree.  hi/p.  kdra.  dem.  kerica. 
eidi  kbrusa.  vidi  biza,  bizin  (bizdin).  —  Ker  ujuSka 
i  nanjuii  tiag  zecu.  Rj.  42()b. 

k('Ti\,  f.  hyp.  od  ker.  Ej. 

kerec,  kerivta,  n.  das  Spiirhiindchen,  catiilus  sagax. 
Rj.  iiKili  pas  iljednik.  —  !§ibe  kerce,  ne  laj  na  5va- 
lercTe.  Rj.  S35a. 

korf-beeeiijo,  «.  das  Stolzieren,  incessus  mugni- 
/icKs.  Kj.  rerb.  od  kerebeciti  se.  radnja  kojom  se  tko 
kerebeii. 


kor«>l)(>iili  M'.  run  w,  v.  r.  impf.  |ii  Hiu'koji  •.'..' 
zieirii,    mugnifii'c    iueedi-rc:    Kail    He    diku    u    >. 
uSika,  pa  se  bei"-!,  pa  se  kerebeci.  H].  ponuDilo  b,  <  ■ 
ridi  jordaiuiti,  HiHlaiwili.   ixp.   koeili   ne,   kokolili   no, 
kopuuiti  se. 

kt'Top,  m.  (u  Hiv.l   —    1)  skela  o.l 
zauijeh  (ukerepljeiiijchK  )iuhreic  an 
dene  Schi/fe  znr  I'cbirfiihr,  ptani    , 
Rj.  isp.  skerepiti,  ukereiiili.  —   ti)   . 
ili  lagja  na  kojoj  sioji  vodeniea  I'lm 
stoji  kuea  a  na  iiialiiiiie   ajtai),   dai 
cheiii  die    U'asxermiihlc  ruliit,  ii  iri/i    .......    ,.,y,|.,, ,.,, 

suppijsita.   Rj.   —  Mad:,  ken'p. 

kercpiijak,  m.  nesio  oko  vodenice.  Ki   •-•■   l....,,  .. 

keruja.  /.  akc.  Rj."  XXIX.  m  igri 
mjcxtii  s  kojegii  .<e  odbija  piipik.  —  I'  , 
pustimii'ke  odbija  ili  sagimi  s  kergje.   Kj.  a42H. 

k«''rica,  /'.  dem.  od  kera.  Kj. 

kerostac,  k&rosea,  m.  (u  iMibr.)  der  Lt" 
delabntm,  cf.  svijetnjak,  ('irak.  Kj.  —  Od  ii. 
Osn.  341. 

koroi',  adj.  des  Spiirhitndcs,  sugacis  canin.  Uj.  ito 
pripada  kerit. 

kerovIJi,  adj.  n.  p.  trag,  der  Spiirhuiide,  caiium 
sagariiim.  Rj.  Uto  pripada  kerovima  ili  keru  kojemu 
gogj.  —  takra  adj.  kod  ('-VDrkovlji. 

ki'riisa,  /'.  die  Spiirhiiudin,  eanis  sugax  femina. 
Rj.  zenska  prcma  muskurcu  ker.  —  rijeci  s  takim 
nast.  kiid  ajgiriisa. 

k^^llsin,  (((//.  Rj.  -Mo  pripada  kerasi. 

kftsa.'  /'.  Rj.  vidi  c'esa.  dem.  keaieji.  aiigm.  kese- 
tina,  kesuriiia.  —  1)  der  lieulel.  criimeiia,  sacculu.i: 
.'Vko  snio  mi  bia(5a,  nijesn  nam  kese  sestre.  Rj.  vidi 
burea,  tobolae.  —  Barntna  kcsa.  Rj.  l<>b.  Diivan- 
kesa,  dinmnska  Ac«(.  Rj.  143a.  Gjebra.  Rj.  148a  (kesa 
od  kostrijeti).  ■TaKprena  ke<a.  Rj.  24.Sb.  Knhie-/,f.«i, 
n  katana  sto  visi  ostrag  (do  ispod  koljena).  Rj.  311a. 
Knljar,  ke-s.t  na  gribu.  Rj.  314a.  Norcana  kesa.  Kj. 
423b.  Pletivat'a.  Rj.  oOoa  fke-^u  .sto  iiiiadu  phlr'i.  . 
Bei.sanka,  kesa  u  kojoj  ima  svasta  kao  i  n  lovaiu 
na  seisani.  Rj.  675a.  Kutuji  slarjeSina  .  .  .  drzi  kesu 
od  novaca.  Rj.  713a.  Tutun-Af-fd,  vidi  diivanke.sa.  Rj. 
757a.  C'apra,  2)  A-f.svi  od  koie  kojom  se  vadi  voda  iz 
buuara.  Rj.  818b.  Ni  mi  je  (tol  u  ke-iii,  ni  iz  kese. 
Posl.  221.  Barjaktar  valja  sve  svatove  iz  seoje  kese 
da  (T'asti.  Kov.  iiO.  —  2)  der  Jieutel  als  bestimmtc 
Zahl  (')00  Piaster),  enimena,  saecidui  contincns  ,'iVO 
piastros.  Rj.  A'Ma  «  kojoj  ima  .'illO  grosa.  —  Za  nju 
dade  tride.<it  kesa  blaga.  Npj.  3,  413.  Evo  tebe  dvijc 
kese  blaga.  4,  381.  —  .i)  (ponajvise  se  govori  pi. 
kese),  die  Patrontasche,  emholornm  theea,  cf.  pripo- 
jasnice.  Rj.  ridi  i  palaeke.  —  Za  pojitsom  dva  pi- 
Jtolja  i  veliki  noz,  a  oko  poja.sa  baiem  drije  kese 
pripojatni^e  i  o  njima  ognjilo,  mazaliea  i  barulni 
rog  ili  tikvica.  Danica  2,  105. 

kesaroA',  adj.  vidi  (^esiirov.  —  Ke«arovi  slavni 
gjeneiali.  Npj.  5,  265.  i-<p.  kesa  i  <$e9a. 

k&sediija.*  m.  ein  fiirkischer  Stra.ssenrduber  zii 
Pferde,  hitro  turcicus  eqno  vectus.  Rj.  h  Turaka 
hajduk  na  konju.  vidi  <:eserdija,  krdialija.  —  1  'furci 
imaju  hajdukii,  koji  se  zovu  kcsvdzijc,  ali  su  oni  ko- 
njiei.  Rj.  8(X)b. 

kOsega,  f.  dcr  Weissfisch,  cgpriiius  alhurnus: 
Kesege  mu  kolo  vode,  a  grgeiM  glede.  Rj.  abramis 
ballerus  Cur.  Rj.'  riba.  dem.  keseiiiea.  —  Kesega 
pobije  eijenu  moruni.  (I  mala  stvar,  kad  se  jevtino 
dajo,  pokvari  eijenu  i  velikoj).  Posl.  133. 

kfcser,*  m.  —  1)  eine  Art  Ziminerajrt ,  asciac 
genus,  dolabra.  Kescrom  se  ne  sijei^-e  kao  sjekironi 
ili  bradvom,  nego  od  prilike  kao  motikom,  a  s  druge 
strane  ima  kao  podugac'ke  u-iec,  kojima  se  klini  za- 
bijaju,  kad  se  zsrade  diuskom  ili  Mudrom  pokrivajn. 
Kj.  _  ^j  (scherzhafl)  dcr  Bart,  burba.  Rj.  «  sali 
kaze  se  za  bradu. 


kesetina 


—  524  — 


ki^cn 


^p<;^f  inn.  f.  augm.  od  kesn.  vidi  kesiiriDA.  —  iiiVrn 
'\ibetina. 

ui.  koji  kesesre  rado  jede  ili  njiuia  traruje. 

KarlovOane  ii  Jali   zovu   l^esekarinut,  jer 

,o  snJe  i  jedii.  Kj.' 

kc^i'/icM,  ;'.  i\em  od  koscsrji.  Rj. 

k^sil■ll.  /".   —    1}  dtiii.   0(1   kesH,   das  Beutelchen, 

'■  ')■'.  —  Prii'esak,  kao   mala   l-esica.  Rj. 

1  lao.  kao  ke<icii  od  srebra.  Rj.  710a. 

1:  — I  kesini  ili  kiitijra  Jto  so  u  iijoj  nosi 

-  ii'b.  —  '-i)  boli  ilijeie  ko-iiea,  Hodeitsack, 

-  .'■}.  ririi  inoJnje,  mosnjioe. 

kesini.*  m.  —  1)  cine  Bitugchsumme,  arersio: 
Vlaika  plai'a  Turskome  caru  ka>im,  t.  j.  oyekom.  Rj. 

—  Po  .«mrti  I,ay.jirevoj  postane  Srpsko  despotstvo 
pod  Tiirskim  A-f-imom.  Danii-a  2,  7(5.  —  2)  Micihe 
fur  den  Fruehtpenuss .  ttrersiu  pro  usHfriictii,  die 
meijft  in  eincm  Theile  der  Fruclit  seUi/tt  henieht:  dao 
krave  pod  kes'im.  Rj.  —  Volovi  se  daju  na  izor,  krave 
i  ovoe  pod  keshii.  Rj.  3fH)a.  t'rkve  pod  kesim  tarendu) 
da  se  viJe  ue  mo<ru  davati.  MiloS  194. 

ki'simiU-il,  f.  ovca  koja  se  dade  pod  kesTin,  ein 
Scliuf,  dus  fiir  den  Frtuhtfictiusf!  ahgepehcn  n'ird, 
ovis  pro  usiifruciii  prdesianda:  I  on  kupi  Turske 
kesimace.  Rj.  i  krare  sc  doju  pod  ke.iim,  isp.  kesim 
2.  pu  tome  kesimai'a  iiioze  hiti  i  kntra.  ^to  xe  dade 
pod  ke^im.  Da  je  vjera  DjSaradiicu  Vidu,  koji  goiii 
paJi  kesimace.  Xpj.  i,  447.  I  ostade  krava  kcsimaca. 
5,  499.  No  I'e  zamit'  oece  kcsli»a<'c.  5,  5(X). 

k<^siti.  keslin,  i-.  impf.  Rj.  ridi  k^citi.  r.  pf.  iskesiti 
(cidi  isklibiti  zube).  —  JJ  t.  j.  zube,  die  Ziihne  neisen, 
osteudo  denies,  ringor.  Rj.  pokazicati  suhe.  —  Ke- 
gt6ziib,  koji  kesi  suhe.  Rj.  —  2)  sa  se,  re/leks.  lacheii 
tind  die  Znhne  ueisen,  ringor.  Rj.  smijati  se  pa  po- 
kazivati  zube.  ludi  sklibiti  se. 

k^sizub,  «i.  (u  Risnu)  koji  se  jednako  smije,  der 
Lachlustige  (schimpflich),  ri'xtic.  Rj.  koji  se  jednako 
kisi.  ridi  kestozub,  pestozub.  tako  sloz.  rijeci  kod 
krezub, 

kfsten,  kestena.  m.  (gen.  pi.  kest&aV  Rj.  coll. 
kestenje.  —  1)  die  Ka^anie  (usterr.  die  Kesten), 
liuum  and  Fniclit,  caxtanea.  Rj.  eorski  kesten.  drvo 
i  rod.  ridi  koslanj,  gora5,  jrorskac.  —  2)  oka  Gline 
kdsu  kesten  krompiru,  a  kestenu  pod  1  govore  kesten 
gorski,  gora-J,  jrorskac.  ridi  krompir,  i  si/n.  omlje. 

Ri'stciiii  planinn,  f. :  I  Kestena  \-isoka'  planina.  Rj. 

kcst^nfir.  kestenfira,  m.  koji  kestene  prodaje,  Kasta- 
nienrtrl.aa/'er,  qui  castaneax  rendit.  Rj.  ridi  kesten- 
diija,  kostanjar. 

kestenirica,  kestj^narka,  f.  Kastanienverkauferin, 
mulier  castaneas  renditanx.  Rj.  koja  kestene  prodaje. 

kest^ndiija,*  hi.  vidi  kestenar.  Rj. 

kcstfrnir,  m.  dim.  od  kesten.  Rj.  —  takva  dem.  kod 
brezit. 

kcstenik,  kestenlka,  m.  d^r  Kastaniemrald  (Kesten- 
tcald).  rast'imtitm.  Rj.  —  rijeci  s  takim  nust.  kod  aptik. 

kfjstpnov,  adj.  slo  pripada  kestenu.  Uze  Jakov 
pnilova  kentenorih.  Moja.  J.  30,  37. 

k^steiije,  n.  (coll.)  die  Kastanien,  eastaneae.  Rj. 
vmoitvo  kestrnfi.  —  Kasoronja,  nekaka  trava,  koja 
u  vodi  icaa  rod  kao  kestenjc,  koji  svinje  jcdu.  Rj. 
26ob.  Orasi  ra.stu  sami,  kao  po  gdjekojim  mjestima 
i  kextenje.  Danica  2,  104. 

kost6ziib.  ffl.  (u  C.  G.)  vidi  pestozub.  Rj.  kesto-zub. 
koji  kcii  zuhe.  vidi  i  ke.sizub. 

krsiirinn,  f.  augm.  od  kesa.  Rj.  vidi  kesetina.  — 
takca  augm.  kod  baburina. 

kt'if-njo.  H.  verb,  od  kesiti  i  kesiti  se.  radnja  kojom 
tko  IfAi  zulie  ili  se  kesi. 

ki'sk*'.'  kf-ikeUi,  n.  eine  Speise  von  Weizen  und 
J-ltmrh,  cihi  genus  (solemn ioris).  Xajprije  se  Senica 
fj.rn^i.,  .1,.  .,  „j„j  ^g  j,,„|g  nijta  do  samoga  zrua,  po 
'"  I'i   obijc,  tc  spadne   Ijuska  a  nje,  pa  se 

'^'  jzima.  ili  s  ovOljini  niesom  tako  ukiiha  u 


kothi  da  se  meso  sve  raspadne :  onda  se  kosti  povade 

napolje,  a  nieso  se   lopaticom   tako  iziuijesa  s  onom 

ra.-^kiilianom   Genicom   da  se  ni  nialo   iie  ra.-^poznaje; 

po  toni   kad   li0(?e   keske  da  se  jede,  vade  se  po  ne- 

kolike  kaMke  n  tiganj  te  se  pogrije.    Rj.  vidi  (SeSke. 

kMcMl.'  m.  {\\  Hrv.l  vidi  (oWn.  Rj.  vidi  i  Ian. 

k«'t(MiTsl(>.  (I.  njiva  na  kojoj  je  Ijeto.s  keten  rastao. 

,T.  r.oirdanovic.  ARJ.  IV.  941b.  vidi  I'eteniste.  laniSte. 

kt't(>iiov,   adj.   sfo  pripada   ketcnu.  isp.  ARj.  IV. 

941b.  ridi  t'etenov,  lanen. 

kt^toHS,  m.  eine  Art  scrbischen  Tunzes,  choreae 
serbicae  genus.  Rj.  Mudz.  ketti'istiincz,  pas  de  dcua:. 
vidi  ketiisa.  nekakva  igra,  tunac.  ridi  ketuSa. 

k^triea.  /'.  vidi  toriea.  Rj.  a  I'etriea  ocwin  u  Rj. 
—  Oil  tiigjih  su:  kclrica  i  cetrica.  Osn.  32(j. 

ki'(ii»;a,  /'.  ridi  keteu.l.  nekakva  igra,  tanac.  Madz. 
kett  istAncz.  —  I5tu  svati  dopiiMeuje  od  knnia  da 
smedu  igrati  s  mladom  ...  i  to  se  obit'no  igra  kctuse. 
Ziv.  318. 

h<?va  (KevaV  f.  ime  fensko.  Rj.  —  Kira  i  Keva 
bic'c  okinjeno  Paraskeva.  Osn.  94. 

kovtaiijc.  n.  das  Befzen  der  Jagdhunde,  allatratio 
ca>iis  rcnatici.  Rj.  verb,  od  kevtati.  radnja  kojom 
ktrce  n.  p.  ker. 

k«^vtati.  kT''V(''em,  r.  impf.  befzen  vie  ein  Spiirhund 
(kl(iffcn),  latro  iif  canis  sagax,  gannio.  Rj.  osuhitim 
nacinom  lajuti,  kao  ker,  kao  pas  n  laru.  ridi  c'evkati, 
Stchtnti,  Stektati,  ^evkati.  ;>;/).  skaniutati. 

K^znii,  m.  (u  0.  G.)  niuSki  nadimak.  Rj.  za  nasi, 
isp.  Kreun. 

kT.  gen.  kojega,  relativna  zamjcniea  muskoga  rodu 
u  starom  hrvatskom  jeziku  prema  sadahijcmu  ohlikii 
koji.  vidi  ka.  —  Kami  At  .se  valja  malia  ne  prima. 
DPosl.  45.  Ki  mufi,  uci  sto  ne  ziia  da  zna.  41!.  TiAko 
onomu  ki  sve  svoje  vidi.  12(5.  Zamjeiiioa  koji  ii  staro 
je  vrijenie  glasila  i  ki,  tako  inia  sada  samo  sloiSeno 
neki.  Obi.  33.  sada  se  ne  pise  »  knjizevnom  jeziku. 
kleO-S  in.  ciii  Zicrling  (vom  Mannc).  qui  mollius 
inccdit.  Rj.  inuskurac  koji  se  mnogo  kiti,  kingjuri, 
koji  sc  kicosi.  vidi  vrkoc,  fii'tiric'.  —  Zar  mogii  iz 
jedne  porodice  izat^i  .  .  .  divovi  i  maljenice,  kicosi  i 
golic'i?  Priprava  33.  Kicos  (osn.  nezn.,  i.«p.  kiceljiv). 
Osn.  3.59. 

kieoseiije,  n.  das  Zieren,  mollior  incessus.  Rj. 
verb,  od  kicoMti  se.  radnja  kojom  .te  tko  kicosi. 

kTcositi  .se,  51m  se,  v.  r.  impf.  sich  zieren,  mollius 
incedo.  Rj.  mnogo  se  kititi,  nakieen  hoditi,  pono^ito 
hoditi.  ridi  vrko6iti  se. 

kii-nc,  n.  Nad  kilom  kicac.  (Refe  se  za  coeka  koji 
je  5to  osobito).  Posl.  186. 

kici'ljiv,  adj.  (po  jiigozap.  kraj.)  horhmiithig,  .iu- 
perhus,  cf.  ohol,  ponosit.  Rj.  isj).  pokiceljati  se.  isp. 
kicos. 

kifMjistvo,  n.  der  Hoehmuth,  superbia.  Rj.  ulio- 
lost.  ponositost.  —  kicelji(v)stro.  Korijeni  33. 

kiciea,  /'.  Rj.  kli-ica  (pred  c  je  otpaio  t,  od  oanove 
koja  je  u  kiia).  Osm.  317.  —  1)  die  Krone  am  J'ferdc- 
fuss,  corona.  Rj.  nu  nozi  konjskoj  slraga  nud  l:o- 
pitom  gdje  su  duge  dlake.  ridi  kitiea  3.  —  Dan  t'O 
bili  zniija  na  putu  i  giija  na  stazi,  koja  iijeda  kouja 
za  kicicu.  Mojs.  I.  49.  17.  —  2)  der  Busch,  crist-t: 
De  se  popni  jeli  na  kicicu.  Rj.  i-rh  n.  jt.  od  jele.  — 
3)  das  J'ausendguldenkraut ,  gentiana  centaurium 
Linn.  cf.  kitiea.  Rj.  biljka.  —  4)  (u  ^^rijemu>  ridi 
pisaljka.  Rj.  orugje  za  pisanje.  —  Za  prvijeli  (i  stvari, 
na  kojima  se  pisalo,  valjalo  je  dlijeto  od  kosti  ili  od 
gvoJigja.  A  za  potonje  raekSe  osim  boje  trel)ala  je 
kidica  (kao  jos  i  sad  u  Hini)  ili  trska.  Priprava  183. 
kiSfiiea. 

kToiiia."  f.  ridi  legja.  Rj. 

kii-iiiciiica,  kieiiit-iijnea,  f.  der  Biickgrat,  spina 
dorsi.  Rj.  vidi  rteiiica,  rtenja&.  —  osn.  u  ki£ma. 

kl(-4>ii,  adj.  upravo  part.  puss,  od  kititi.  vidi  kitan 
2.    u   Rj.:    k'lcenl   svatovi   (i   cauSi),   m.  pi.   (at.)   das 


kiconka 


525  — 


kikili) 


stehemtc  Epilhetoii  tier  HoehzeiUiHsle,  cf.  kiliti :  Di- 
(joso  se  kicciii  sviitovi.  Povikiise  kii'xid  iiiusi.  Rj. 
NuciuiSe  kosulje  .  .  .  i  kiipii  oil  taiikoga  plulua  i 
l-iipicc  kiiene  od  tiuikofrii  platna,  i  gatiu.  Mojs.  JI. 
3!),  28.  —  villi  kila  i  svatovi  kud  kila  2. 

klii'r'iikil,  /'.  —  1)  t.  j.  kapa,  ciuc  AH  Miitze  mil 
(^lim^lni,  (kite),  tiarac.  ijchus,  derylcwhcn  besondcru 
die  liajihu'i  lidficn.  Rj.  knpn  .<<  kitanid.  —  Hajiliici 
iiosili  sM  .  .  .  iia  jrlavi  ill  I'cli-poSo  ili  fenove  ili  svilcin> 
kape  kirciikt;  oil  kojijeli  su  svilciio  kite  visile  .sjedne 
Blrniie  niz  pisi.  Hj.  7!)!)b.  —  2)  sieiisko  kojc  se  ninogo 
kiti,  ciii  /jierUiuj  (vun  Fraucn),  quuc  mullius  inccdit. 
Rj.  !'r',/(  ka(?ipura,  karipcrka. 

kli(*f'lijl%  n.  das  Sill  III  iicken,  ornatio.  Uj.  verb,  od 
kitili.  nidiija  kojom  iku  kiti  Mit.  Uj. 

Kioo,  ni.  (\i  ('.  G.)  imiSki  luuliiiuik.  Rj.  (/c«.  Kica, 
rue.  Kii'-o. 

kUdaiije,  n.  Rj.  vcrli.  od  1)  kidati,  2)  kidati  se.  — 

1  a)  das  Kiil/.weireisst'ti,  niplio.  Rj.  radtijii  kojom 
tko  kidu  n.  p.  koiicc:  Ujalovljoiio  uvrtanjeni,  liiOeujem, 
kidtinjcm  ili  lezaiijein,  iie  piinosite  (iospodii.  ^Iojs. 
111.  22,  24.  —  b)  das  .Viisniisten,  purKatio  stalnili. 
Rj.  rudiija  kojom    tko   kidu  ii.  p.  kuioni,  lyulire.  — 

2  a)  stiiiijc  koje  hipa  kud  se  kiditju  ii.  p.  kunci.  — 
b)  xtuiije  koje  liivu  kud  se  tko  kidu  n.  j).  od  knke 
muke. 

ktdiloiiica,  /'.  (u  Hrv.)  nipa  na  ko.sari  kroz  koju 
se  jrjiibre  bara  na  polje  (kad  .'se  ko.sara  kidu),  tin 
Loch,  hei  wclrhem  der  Mist  uus  deiii  Stulle  hinuus- 
yeworfen  teird,  hiatus  ejicieiido  e  stahulo  fnno.  Rj. 
s  tukim  iiast.  rijcei  kod  djeljaouica. 

kidati,  dam,  v.  impf.  Rj.  —  /.  1)  reis.sen,  nimpo. 
Kj.  (•/'.  tisjali  1.  kidati  n.  p.  konce.  v.  pf.  sloz.  iz- 
kidati,  na-,  o-,  po-;  Iz-kinuti,  o-,  od-,  pod-,  pre-, 
pro-,  ra/,-,  a-,  u-,  uz-,  za- ;  v.  impf.  sloz.  o-kidati,  od-, 
pod-,  pre-,  pro-  raz-,  s-,  u-,  uz-,  za- ;  r.  pf.  poskidati, 
poisprekidati.  —  2)  n.  p.  kosarii,  jyiibre,  uusmisten, 
puryo  stabuliim.  Rj.  kidati  kosaru,  stidu:  is  ko.iure, 
iz  stale  bacitti  yjiihre  nupolje;  kidati  (ijubrc:  metati 
rpi  n.  p.  na  kola.  v.  pf.  Iskidati,  ukidati,  pftkidati, 
raskidali.  sa  se,  pass.:  Kidaonioa.  nipa  na  koSari 
kroz  koju  se  gjubre  baca  na  polje  (kad  se  kosaru 
kida).  Rj.  ■2()9b.  —  JI.  sa  sc,  rejleks.  isp.  kidati  I  1, 
gdje  su  i  v.  pf.  i  v.  impf.  sloL  isp.  i  Icinuti  se.  — 
1)  rcisseii,  ruiiipi:  ovi  se  konci  kidujii.  Rj.  —  2)  kida 
se  eovjek  n.  p.  od  kake  muke,  od  brigo  ili  od  velikoga 
posla,   .s-(t7i   IK  Jieschteerlichkeit  bvfinden,   luboro.  Rj. 

kidi^ati,*  Jem,  v.  impf.  gewaltsame  Huiid  anleijcn, 
rim  infero:  ho(!e  sam  sebi  da  kidisc:  Ko  bi  mog'o 
liridu  kidisati.  Rj.  u  Rj.'  i  u  Rj."  .lioji  da  je  v.  pf. 
vidi  keliisati.  —  Ma  NiksiiJi  sorno  kidi.suse.  Rj.  214a. 
Mo's  ti  mene  (dat.)  danas  kidisati,  i  mo's  puskom 
mene  iStotili.  Rj.  242b.  I'ridzguti,  kao  navaliti, ^('rfi-saij 
za  sto.  driingcn,  urgeo.  Rj.  (iUlb.  Kad  joj  se  miii 
probudi  i  ne  nagje  punane  sto,  kidise  Joj  tuko  daje 
pofrubi,  te  ona  ad  straba  baei  na  nj  one  eekine.  Npr. 
110.  Sc'ase  .l.,eki  srlavu  da  ukine  .  .  .  Ne  da  MiloS  Leki 
kidisati.  ]S"pj.  2,  24(.).  Mene,  brate,  dodijase  Turei,  ki- 
disalisii  eetiri  strane,  robe,  pale,  a  .sijoku  glave.  4, 
336.  Sto  su,  Ijubo,  Iri  sokola  siva,  te  sti  iiusoj  kidi- 
sali  kuli,  to  su.  bogiue,  tri  gazije  carske,  zatekle  se 
earu  i  veziru,  da  ce  moju  douijeti  glavu.  4,  451.  Ki- 
di.iati  komu,  cemu,  ne  .5tedjeti,  ue  postedjeti.  (Za  one, 
koji  znadu  Latinski,  najbolje  je  tumai'enje:  parcere 
—  lie  kidisati,  non  parcere  — kidisati).  i>Jsemoj  mojoj 
kidisati  (ilavi!<i  »0n  je  vrlo  koiiju  kidisuo.U  Ja  ti 
krivo  ueiniti  ne  (u,  ni  obrazu  kidisuti  tvome«.  >Jer 
sam  jako  riiiu  kidisala^<.  HNpj.  4,  &.)L 

kYUIJiv,  adj.  n.  p.  prejrja,  uus  gem  reisst,  quod 
fuiile  rampitur:  Musko  mi  cedo  plafljivo,  tanka  mi 
prejrja  kidtjiva.  Rj.   sto  .se  luko  kida. 

kitiaiijc,  II.  dus  Xiessen,  sternntutio.  Rj.  verb,  od 
kiluUi.  rudiija  kojom   tko  kiha.  ridi  kijanje  1. 

kihnii,  kTham,  v.  impf.  nie.^seii,  sterituto.   Rj.  ridi 


kijali  1.  i\  pf  kihnuti.  .iloz.  iz-kihnli  (i  se).  iz-kihnuli. 

—  hilmee  on  to  (plaliee,  .skupo  t'o  ga  sl^iii).  1^)^|.  1:J4. 

Kad  kiha  kao  da  nuinja  sijeva,  a  ori  su  mu  kao  irc- 

pavice  u  zore.  Jov  41,  9. 

kiliavica,  /.  Rj.  ridi  kijavicn.  —  ])  das  Niengen, 

stcrmUutiu.  Rj.  kao  kihaiije.  —  2)  vidi  niizeb,  i  si/n. 

oiidje.  —  Ralabaii,  1)  naz.d)a,  kihuviva.  |{j.  13b.  .-^teglo 

me  u  nosu  (kad  ko  iiiiu  kiharicu).  Rj.  7Mb. 

kihnuti,  kibnem,  v.  pf.  iiies.ieii,  slernulo.  Rj.  v.  pf. 

.s/oi.  iz-kibnuti.  v.  impf  kiliati.  —  (»siin    lofra   Srbin 

ima  obieaj  reel:  .Hoze  pomi>zi«  .  .  .   kad  lio.'c  ija  u/,- 

jase  lui  konja  i  kad  kihiic.  Rj.  3t;7a.  Zdrav,  pjovojei 

na  ruci!  (Uiv-c  sc  u  ftali  onome  koji  kilmei.  I'onl.  Hit. 
I  KTja  Osjeklija,  m.  isi.);  Dienerito  /(■:■  '•"■-,, 
[  on  otido  Jeer  liajnoj  luci.    Rj.  —  Osjckl  i. 

Turskim   Ii  i  indiiii  ja  iiijesto  Osjceunin.  <  ,..    a u- 

lija  /   .Moslaranin. 
kijafa,  /'.  ridi  kijak.  Rj.  bntina  ukojeje  na  gonijem 

krujit.  rror.  dem.  kyai'ica.  vidi  ludiiiu,    i  syit.  oiidje. 

—  Utornik,  2|  (u  suli)  kijara.  Rj.  7S)2b.  iiametnuvSi 
je  (bukvu)  na  ramo  kao  kijaiu  da  ide  u  sviji-t.  Npr.  2. 

kijarit-a,  /".  dem.  od  kijai'a.  Rj.  ridi  kijaeid 
kijili'ie,  m.  dem.  od  kijak.  Rj.  ridi  kijaeiea. 
kijaeki,  iric  mil  eincm  Kuilttvl,  ecu  fitstc:  Udnrio 
ga  puskoni  kijai-ki  (mil  dem  Kollicn).  Rj.  (udario  ga 
puskom  kijiiiki,  t.j.  kundukom).  kijuiki:  kuo  kijuni'm. 

—  On  raspalivSi  puskom  kijuiki  Tureina  po  glavi, 
ouesve.sti  ga  malo.  Danica  4,  IS.  'I'urei  .  .  .  stanu  se 
sa  Srbima  biti  pu.4kaina  kijurki.  Sovj.  2!l. 

kljuk,  Ml.  —  1)  der  KniUtel,  fuslis:  Ja  pravim 
drialicu,  a  ono  se  na(^ini  kijak:  ja  hijuk  i  volim.  Rj. 
dem.  kijaeie.  —  Nakasao  kao  pas  na  kijak.  I'osl.  iH7. 
vidi  batina,  i  syn.  ondje.  —  2)  hoi'eS  kijak!  du  he- 
kummst  es  nicht,  thust  es  nicht,  non  tibi  suvccdel.  Rj. 
kao:  od  toga  nema  ni.Ha.  ridi  kod  hotjeti  k):  hoeei 
balinu!  boi'eS  brus!  hoeei  .'ipak!  eic!  njaka ! 

kijiiiiu't,*  j».  der  Sturm  (eiy.  u.  fig.),  der  Welt 
Elide,  muiidi  interitus:  kuda  fe'*  ti  na  lorn  k  ija  met  u? 
Kao  u  oei  kijumeta  (kad  je  vrlo  ruzno  vrijeme,  a  oso- 
bito  kad  je  mei'ava.  Posl.  133).  Rj.  —  Smitk  svijela, 
Ende  der  Welt,  finis,  interims,  el",  kijainet.  Rj.  ()y4a. 
Kijumet  zagrmio!  Kijumet  pukao!  (kad  se  sto  kao 
prokliuje).  Pis.  61. 

kijanje,  n.  —  1)  vidi  kihanje.  Rj.  —  2)  stanje 
koje  biva,  kud  kija  snijeg,  niecura:  lloee  Ii  ovo  kijanje 
mec'avc  ikad  prestati?  .1.  Rogdanovi(5.  ARj.  IV.  i)4Sb. 

kijati,  kijam,  v.  impf.  —  IJ  ridi  kiliati.  Rj.  u  kra- 
jeviinu  ydje  se  glus  h  u  gororii  pretcaru  u  ylas  j.  — 
2)  (u  Dalm.)  kija  snijeg,  t.  j.  ide  ili  naliodi.  Rj.' 
Kijati,  padati  snijeg  za-sebiee  (reee  se  o  snijegu): 
Snijeg  kija.  M.  Pavlinovi(^.  -Mi  ga  na  dvoru  meeava 
kija!  J.  Bogdanovi('-.  ARj.  I\'.  !J4Sb.  i:.  pf.  sloz.  za- 
kijati. 

kijavicn,  /'.  vidi  kihaviea.  Rj. 

klka,*  /'.  der  Zopf,  cauda  (cupilloruin);  rijetko  sc 
euje  u  prostom  govern  nego  ii  pripovijetkama  i  u 
pjesmama,  n.  p.  Spop.ide  ga  zu  kiku.  t  iOa  se  obn'e, 
kika  se  omiee.  Hajduk  Oeslja  kiku  u  bukviku,  sa 
svojom  se  Af'AoHi  razgovara:  Kiko  moja!  gje  ('e.s  opail- 
nuli?  Rj.  ridi  cot",  kosa  3,  kurjak  2,  pcles,  pen-in, 
pletenioa  1,  vijenae  3.  —  Pusi  mu  .se  kiku.'  (Kad  je 
ko  u  vilikome  poslu  i  u  brizi).  Posl.  2(>7. 

kikiilijc,  n.  dus  Ziehen  lieim  Xnpfe,  -n  capiUis  se 
iiirieem  trahere.  Rj.  verb,  od  kikati  se.  radnja  kojom 
se  n.  p.  zene  kikaju. 

kikati  so,  kani  se,  v.  r.  impf.  \\if\  se  s  kini  za 
kiku,  sich  bei  dem  Zopfe  nchmen,  eapillis  se  inrirem 
traliere.  Rj.  v.  reUproe.  pf.  pok'ikati  se. 

kUkav,  adj.  koji  imu  kiku:  ztipfig.  —  Vidje  ^'la,ice 
u  travi  meraji,  kikato  VlaSOe  zelcnib  ociju.  HNpj. 
3,  42(). 

kikilu,  HI.  ime  jareii :  Neg'  uzavrela  ka/au  liksije, 
pa  zove  svekra  da  ga  izmije:  Davran  kikilo!  oli  se 
miti?  oli  se  mill,  oli  cesljati?  Rj. 


kikin«l:i 


—  526  — 


kipIjeiOo 


kikinila.  /".  vjiroi  ii  R<ui!»tu.   Rj. 

K  ',iiiJ>ki,  mi).  Mil  Kikiuila.  Kj.  sto  pripiida  Ki- 

KikiiiEJaniii.  m.  Einer  roii  Kikinda.  Ej.  covjel'  i: 

K- ■'■■'■- 

!.  Ill  Grbljii)  ime  volu.  Rj.  f<iA-r(i  iiHe»ia 
vo. 

-lovioi:  To  Jto  Vla5e  hil:os?  Nekaka 

■oiii  pa  to  kaz.ila  u  iiodjelju  svojemu 

rla  jrdje  iiosi  kokos  da  proda.  Kokos 

I,  jor  lii  to  bilo  po  Srpski   a   ona  je 

lit;,!.-.  .,., kao  Tiirkinja;  a  take  mu  je  i  Vluh 

rekla  kao  da  jr.i  i  ue  pozu.-ijo.  Rj. 

kikut.  m.  iip.  kikoianje:  I  uje  se  titof  mladih  de- 
Tojaka.  Javor.  Ui.  ARj.  IV.  !»51a.  Ve«eo  kikot  ispuni 
naJu  sobii . . .  JoJ  se  sniej  ne  beJe  stiJao . . .  Zlos.  43. 

—  tdhft   rijei-i  kod  jrlomot. 

kikulanjf,  >i.  das  laute  Lachen,  cachinnatio.  Rj. 
rerh.  o'i  kikotati  se.  riidiija  kojom  se  tko  kikoce. 

kikutati  sc.  kikoccm  se,  v.  r.  impf.  laut  liichen, 
ctichinnor.  Rj.  smijuti  se  is  gltisa.  ridi  groholati  se. 

kiln,  f.  —  1)  der  Brucli  im  Uiiterleihe,  htriiiia. 
Rj.  rifii  pridori,  prijedor,  proder;  presega.  inp.  klini. 

—  2)  dtr  Austniihs  un  ei>ieii>  Batime,  tnher:  Name(5e 
se  kao  A-i7(i  na  jrrbavo  drvo.  Rj.  sto  se  ispcujc  n.  p. 
nil  drretu  Hi  na  itljadeiu:  Gontuiiar.  kila  ili  guka 
koja  se  kome  na  tijelu  ispenje.  Rj.  i»4b.  Nad  kilom 
kicae.  (Rei-e  se  za  coeka  koji  je  Sto  osobito.  Posl.  18(). 

—  3)  (u  C.  G.)  {rruda  snijeara,  cin  Scli)ieclndl,  (ilehulu 
niris:  Ijiju  se  kiiama,  ili  gukaju  se,  t.  j.  srudaju  se. 
Rj.  ridi  gruda,  grudva,  guka.  —  -t)  ein  Geircidemass, 
modii  genus.  Rj.  nekaka  mjcra  za  :itu. 

kllav,  adj.  der  einen  Brucli  hat,  herniosus:  Svi  su 
bolesui,  osim  kilavogu  braje.  Rj.  sto  ima  kihi.  vidi 
i^teeen,  kvaran  2,  prosut,  stetau  2.  —  U  koje  rasade 
bokvice  nema,  ili  ako  je  kilava  hokvica,  od  uje  gla- 
vica  biti  ne  moze.  Rj.  3Gb.  Gje  je  mnogo  babica  ki- 
laca  SH  yjeca.  Posl.  Ii. 

kllaviea.  f.  kilava  zenska:  Puva  bura  na  Radula, 
te  pomela  dva  Riidula...  i  Milieu  kilavicu.  Here.  242. 

kiliU'iti,  kilavim,  r.  impf.  koga,  cinem  (durch  An- 
strenguiKjj  einen  Bruch  rerursachen,  concilio  herniam. 
Rj.  iiniti  da  tku  postane  kilav,  ijerajuci  ga  n.  p.  na 
pusao  vdvise  tehik.  v.  pf.  iskiiaviti  (i  se),  okilaviti, 
pokilaviii  ii'  se). 

kihivljf'oje,  »i.  das  Verursachen  eines  Bruclis,  con- 
ciliatio  herniae.  Rj.  verb,  od  kilaviti.  radnja  kojom 
tko  kilavi  koga. 

kiljiT,  kilj^ra,  in.  (u  Srijemu)  vidi  riler.  Rj.  i  syn. 
ondji:  dein.  kiljerac. 

kiljeraf,  kilj<?rcii,  m.  dem.  od  kiljer.  Rj. 

kiui,  til.  hiljka  /.j;jivov,  cyminum,  der  Kiimviel.  vidi 
2  koinin,  kumin.  —  Liccmjeri,  Sto  dajete  desetak  od 
metvlre  i  od  kopra  i  od  kima.  Mat.  23,  23.  Ne  sije 
Ii  gralior  i  kim'^  Is.  28,  25. 

kiinak,  klmka,  in.  (u  prim.)  vidi  stjenica.  Rj.  isp. 
camak.  —  Xalio  se  kako  kimak.  DPosl.  69.  kiinak 
od  Lut.  eimex. 

kinianjo,  n.  rerh.  od  kimati.  radnja  kojom  tko  kima. 

kiinall,  kimam,  r.  impf.  klimati  gluvom.  isp.  kli- 
raaii.  —  Varuj  se  iene  ka  miga,  i  mladi(3a  ki  kima. 
DPo-l.  140.  Kimase  glavom.  S.  Rosa.  ARj.  IV.  953a. 
r.  /jf.  kiinmiti. 

kiinnuli,  k'imnem,  r.  pf.  jedan  put  uciniti  ono  sto 
zuni'i  kiiiiali.  —  Neka  glava  tvoja  od.'ovori,  to  jest 
hu,  gl'ironi  kiiniti.  M.  Divkovie.  ARj."lV.  953b. 

kinipija.  f.  (u  (.'.  G.)  silno  vrijenie,  n.  p.  kiSa,  snijeg, 
"-,  -ichnee- Wetter,  tempestas  pluvialis  aut 

'II.  (po  firckotti  govoru)  7:J;i';:i.Xv/, 

1,  po  Lut.  yororii.  die  Cymbel. 

'II II.  i-ji.  zile.  —  L'daraliu  u /.•(7»iv(Je  ny'c- 

"  I.   15,    19.   Hvalite   ga  (Hogai   uz  jasne 

/.i;/...,..,  ...alite  ga  uz  kimvulc  grumocne.  P«.  1.50,  5. 


kiiiuji'iri'Mijo,  II.  das  Aufpuieen,  exornatio.  Rj.  verb, 
ud  kius.jiiiiu  se.  radnja  kojom  se  tko  kingjuri. 

kiiiajAriti  se,  klngjuiuu  se,  v.  r.  impf.  sic/i  putzen, 
eomiir.  ef.  kititi  se.  Rj.  r.  pf.  nakingjuriti  se. 

kiiiili,  kiniiu,  v.  impf.  ridi  kinjiti.  muciti  koga 
r.  pf.  'sloL  iz-kiniti,  na-.  —  J)  Kad  ga  straSna  ve<S 
smrl  Aiiii.  V.  Do5en.  O  zoro,  neraoj  mi  srduica  ki- 
nit,  sini  skoro.  A.  Kanizlie.  Zeljan  svoje  filo  kiniti. 
A.  Tomikovii'.  —  '-ij  sa  se.  refleks.:  Ah  I  uzdi.^e,  H'lnt 
.•>e,  u  sreu  ga  tiili.  J.  Raji<''.  Jer  u  lipnju  ciin  .te 
drugim  kini.  I.  !S.  Reljkovic^.  Oni  o  njnj  veoma  se 
kinc.  Koliko  se  je  kinio  da  raznietne  ovu  njihovu 
odhiku.  A  Tomikovic?.  ARj.  IV.  9.54b. 

kinkavica,  /'.  ^u  PaJtr.)  ridi  zizole.  Kj.  nekakav 
sitni  grail. 

kiiiiiti,  Mnem,  indi  kihnuti.  Kj.  u  krajevima  gdje 
se  u  gororu  ne  iuje  glas  h. 

kliiiiti  s»',  nem  se,  v.  r.  pf.  sich  fortpacken,  amo- 
liri  sese:  kini  mi  se  s  ociju.  Rj.  ki(d)nuti  se.  I.  pregj. 
kidoh  se.  isp.  r.  impf.  kidati  (i  se).  —  Kini  mi  se 
s  duSe!  (Progji  me  se,  ne  dosagjuj  m\).  Posl.  133. 
isp.  vui'i  se,  3)  vuci  se  odatle.  paeke  dioh  von  dannen, 
appage;  vhci  sc  kiiei.  Rj.  bOa. 

kiiijba,  f.  die  Plage,  nxaiio.  Rj.  vidi  muka.  — 
-a  postanje  isp.  kiniti,  kinjiti.  rijeii  s  takim  nast. 
kod  berba. 
,  kiiijf'iijc,  n.  das  Blacken,  excruciatio.  Rj.  verbal, 
supstant.  od  kiniti  i  kinjiti.  radnja  kojom  Ik  >  kini 
Hi  kinji  koga.  vidi  muCenje. 

kinjiti,  klujlm,  v.  impf.  muciti  koga,  placken,  ex- 
crucio.  Rj.  ridi  kiniti  (t  se).  v.  pf.  .lilo:.  iz-kinjiti.  na- 
(i  se).  —  J)  1  vigjeti  Lii-kog  Mustaj-bega,  kako  kinji 
iijeg  od  Zadra  bane.  Nar.  pjes.  Hiirm.  Tijclo  svoje 
kinji  i  muci.  M.  Divkovic.  —  2)  ViSe  ie  se  kinjiti 
i  muciti  nepravedni  stidom  i  srainom.  F.  Lastrii?. 
Di'ie  i  s  njim  u  mloStvu  sc  kiiijc.  ,1.  S.  Reljkovic'. 
;  ARj.  IV.  956a.  Gdje  se  stara  lako  kinji  majka  za 
svojijem,  za  sinom  jedinim.  HXpj.  1,  47. 

kip,  kipa,  in.  (u  vojv.)  die  Bildsdule,  signum, 
statiui.  Rj.  vidi  tik.  isp.  ukipiti  se.  —  Nijed.in  kip  nije 
pruzip  ruku  od  sebe,  uego  svaki  prigrlio  k  scbi. 
(Slabo  ko  daje,  nego  sve  iite).  Posl.  214.  Giad  Kt'es 
slavi  veliku  boginju  Dijanu  i  njezin  kip  nebeski.  I>jel. 
Ap.  19,  35.  Evo  vidi  jedan  kip  (Jtatuu)  divice  Ma- 
rije.  J.  Banovac.  Kad  vide  kipove  svete  i  prilike  Isu- 
sove.  F.  Lastric.  3IadL  k^p. 

K'ipar,  Kipra,  m.  o.strvo  po  Grckom  gororu,  po  La- 
tinskoni  Cipar,  koje  vidi.  Kj-io;,  ('i/prus,  Ci/pern.  Pro- 
gjose  tja  do  Kipra.  l>jel.  .\p.  11,  19.  Odaude  otidoSe 
u  Kipar. 

kiyiiXT,  k'ipra,  m.  hiljka  zJ-io.-,  Cyprus,  Cyperldnme. 
—  Bilje  je  tvoje  votnjak  od  Sipaka  s  vot%m  kras- 
nijeni,  od  ki2)ra  i  narda,  od  naida  i  Jafrana.  Pjes.  nad 
pj.  4,  13. 

kipariM,  m.  drvo  zu.-iiijso:,  cyparisnus,  cuprc.s.ius, 
die  Cypresse.  ridi  cipres,  dcpariz,  cenipres.  —  Slava 
(•e  Livanona  doci  k  tebi  u  kiparisu,  born  i  kedru. 
DP.  332. 

kTpar.ski,  adj.  sto  pripadn  Kipru  (oMrvu),  cyprisch, 
Cyprius.  —  Kancelar  dvojici  kraljeva  kiparskili.  Gla.s. 
21,  277.  akc.  od  Daniciia.  .\Rj.  801b  kod  rijeii  (Si- 
paiskl. 

kipjoll,  kipTm,  v.  impf.  iiherlaufen,  redundo.  Rj. 
vidi  prfcvirati.  v.  pf.  .iloL  iz-kipjeti,  po-,  uz-.  —  .Sto 
nema  odmah  osude  za  zlo  djelo,  za  to  srce  sinova 
Ijudskib  kipi  u  ujima  da  cine  zlo.  Prop.  8,  11.  Lonac 
kad  vri,  sve  Sto  vei'e  pokriva  se,  sve  vecnia  kipi. 
DPosl.  56.  .\\i  ohohsiu,  covice,  Ii  kipi.i.  I..  T.  Jlr- 
navic.  Kotlovi  olovom  kijieci.  Sav  «  gnjevu  kipi.  J. 
Rajic.  Dan  u  koji  ce  tresti  se  planiiie,  kipiti  more. 
;  (ij.  Kapic.  ARj.  V.  lb. 

j  kipljeiijc,  n.  das  Ueberlaufcn  des  sicdcndeii  Was- 
I  sers,  redundatio.  Rj.  verb,  od  kipjeti.  radnja  kojom 
i  sto  kipi  n.  p.  voda. 


kiprov 


—  527  — 


klJia 


kipror,  iiiij.  .s'o  pripitdd  hiljci  hiprn.  zu  naxt.  isp. 
apUiv.  —  Diiifri  mi  je  uinj  grozd  kipruv  iz  vino- 
pradii  Kn^adskili.  I'jes.  iiad  pj.  1,  14. 

kinidzijii  (Uiri'ijdzija)*,  /'.  dcr  Mietu'ohiui;  Mieth- 
niaiiii,  iiiiiidlhius.  Kj.  Icoji  stunuje  n  Uiyjoj  huii. 
vidi  iikiu'aiiiii  1,  ziljer. 

kirWI^ij:),'  /'.  der  Fuhrmunn,  der  Saumer,  veetu- 
rariris,  vector  diidlurms:  Kiridsiju,  kamo  ti  kirija? 
U  haiulzije  i  im'hand?,ije.  Rj.  l;oji  liriju  vozi  na  ko- 
lima  Hi  pnvusi  na  osamarcnu  iiviiiietu.  vidi  (-'m- 
diija,  kiiijas;  liuuiar;  vozac.  —  Sastavi  nekoliko 
konja  i  namcsli  sc  .  .  .  da  zivi  kao  hiridziju.  Npj.' 
4,  1\. 

kiridzTJMskt,  kiridzTjski.  '('(/.  n.  p.  konj,  soha, 
Fraclit-,  rcctuitriKK.  Kj.  *  suzetu  kirldzTnski  (isp.  aba- 
diinski).  slo  pripada  hiridzijama  Hi  kiridziji  ko- 
jemu  find. 

kiridzttviliiji',  n.  dax  Fuhrmannsgeschaft,  vita 
fecliiitrii.   Uj.  rcrh.  od  kiridzovali,  kojc  vidi. 

kiridi(tviiti,  kirld^.ujcm,  r.  imp/'.  FuhrnKinnsge- 
aclinft  tnihen,  veeluarium  iKjcrc.  Hj.  hiti  kiridzija, 
raditi  kao  kiridzija:  vidi  kirijati. 

kirij.'i.  /'.  Rj.  vidi  virija  —  ])  die  ISiidhe,  merces 
condui-ti.  Rj.  /)/((/((  kiridziji  Hi  od  .itiina.  —  Kuda 
se  uzme  ill  da  pod  kiriju.  Rj.  3'.<()a.  Tunuar,  onaj 
koji  nosi  sto  pod  kiriju.  Rj.  75Gb.  No  morate  svoje 
zemlje  i  kuce  prodati  odiiiah,  nego  je  moiete  dati 
pod  kiriju.  Javor  1880,  70.1.  —  2)  die  Fracht, 
merces  rectiirac:  tra?,i  kirijc,  er  sticht  wan  (Schliige), 
quiierit  W(di(m;  aratns  ti  kirijo,  sigji  mi  a  kola.  Kj. 
tovar.  roh((,  espup.  —  Eicegovci  kad  nose  kakvu  ki- 
riju. Nov.  Srb.  1817,  494. 

kirijaiijo,  n.  verb,  od  kirijati.  radnju  kojom  tko 
kiriju':  i-Kakvo  'e  to  tvo'e  kirijanje,  kad  ti  ne  mo5 
sebe  111  kouja  iz  kirije  brauiti?':  J.  Bogdanovic. 
ARj.  V.  r.a.  

kirijiis,  kiiijii.sa,  m.  ridi  kirkUija.  »0n  je  kirijas, 
pa  mil  'e  lako  dokraj  I'ara  doi'i«.  J.  Bogdanovid.  ARj. 
V.  ,5a.  —  rijeci  s  takim  iKtst.  kod  bradaS.         ^ 

kirijilski,  adj.  koji  pripada  kirijaiima.  »Ci'  su 
to  koiiji?'.   y Kirijaski."  M.  Jledid.  ARj.  V.  5a. 

kirijati,  kiiijam,  v.  impf.  vidi  kiridicovati.  »Vavije{k) 
kirijaii,  a  uikad  ni  solde  u  dzepu  iiciu.a.5.«  J.  Bogda- 
iiovii'.  .\Rj.  V.  5a.  v.  pf.  sloz.  iskiiijati. 

kis!  kls!  vo:v  qua  canes  in  Illyrio  alliciuntur. 
StuUi.  ylas  kojim  se  vale  psi.  —  t!dje  mi  je  ku(5ak? 
kis  kis!  evo  ga  o!  F.  M.  Appendiui.  ARj.  V.  5b. 
inj).  kiskati  2. 

ktsriiije,  n.  das  Anschieken  zum  Weinen,  vmnnur 
ad  jlctum  vergens.  Rj.  verb,  od  kisati.  rudiija  kojom 
tko  kisa. 

kYsaU,  k'isam,  v.  impf.  (ostcrr.  raunzen)  sich  zwn 
Veincn  anschieken,  os  ad  {Ictiim  deduco.  Rj.  kad 
se  tko  prii  kao  da  ce  plakati.  vidi  keujkati,  kmeziti 
se,  knjeziti  se.  dem.  kiskati.  —  Kisati  (kisa  dijete). 
Korijoni  270. 

kl.sclifa,  f.  —  1)  der  Saucrampfer,  rumcr  uec- 
tosa  Linn.  Rj.  biljka^  vidi  kiseljak  1.  —  2)  saure 
Suppe,  jus  acidmn  :  kiselica  od  rasohi  ili  od  octa,  ili 
triOiia  kiselica,  5to  obicuo  u  Srijciiiu  grade:  Teraj 
kume  logova  preko  toga  koiova;  daleko  je  Mitro- 
vica,  ohladi  se  kiselica.  Rj.  kiscla  juha.  vidi  mcki- 
Djara.  amo  ide  i  ovaj  primjcr:  Skrobiti  pregju:  vii- 
nena  se  pregja  nietne  (k.io)  u  kiselica  od  mekinja, 
pa  se  osuSi  i  piotre  se.  Rj.  tiSSb.  —  S)  Weinhefen, 
fae.i;  faeces:  stoji  vino  jos  na  ki.'ielici;  dobrog  je 
vina  i  kiselica  dobra.  Rj.  isp.  droida,  drozdina,  t 
syn.  ondje. 

'  kisdiiia,  f.  die  Sdure,  acor,   aciditxs.  Rj.  osohina 
onoya  sto  je  kiselo. 

kTsoliiia,  /".  (u  Hrv.)  kiselo  mlijeko  (kao  slatko 
varenika),  saure  Milch,  oxygala.  Rj.  Al'  mu  dobrii 
pripiavim    veeeni  .  .  .    bra.^ujenicu    kruva   ovscnii-e,  i 


mjeSiuu  mljeka  kisjcUne.  Hero.  lOd  (su  kigjelina  i«p. 
/.orf  kiseo:  Deveta  voda  kisjela.  Dl'osl.  1(>). 

klisolill,  ITui,  I',  impf.  Rj.  istmin  iii,<lai,ja  i  tuu- 
(V»j((  kiio  kvitsili:   glasovi    >v:i  i    so  ii   >u', 

kojc  se  produljiije  te  u  sloveu  .ma  biva  u. 

Korijeiii  270.  —  t'.  pf.  sloz.  iz-kiMliii,  na-,  po-,  ra/-, 
U-,  za-.  isp.  k'isDUti.  —  1)  n.  p.  jelo.  iiiliji-ko.  miurrn. 
acidum    reddo.     Rj.    riniti    dn 
3)  n.  p.  opanke,  kugjcljii,  tiH I. 

seliti  iil().  n.  p.  koiulje  u  mdi.  w.m  „;-iii.  -.i  .i-. 
pass.:  y.nka  .se  najprije  mclni/  ii  inon'  to  «>  /.i,«7t 
nekoliki"   nedjelje  ilana.    Rj.    KUa.   Jlori'-  ijo 

sc  kiseli  kudjrija  i  Ian.  Rj.  yii'Jb.  isp.  k\  i. 

kisMjai-a.  /.  /;  (u  Vi.  mih.)  Art  A.,.,...  ,.  ..ni 
genus.  Rj.  nekakra  jahuka.  —  2)  (u  Uubr.)  Nauer- 
klcc,  o.ralis  acetosella  Linn.  Kj.  hiljka. 

kLsi-ljak,  kiseljaka,  m.  —  J)  vidi  kiselii-a  I.  Kj. 
biljka.  —  2)  III   ISosiii)  vidi  ki»cla  voda.  Kj. 

klsoljf'iijc.  n.  Kj.  verb,  od  kiseliti  1,  2.  —  2)  das 
SiiuerD,  t'eiiiientatio.  Rj.  ruduja  kojum  tko  kineli  ilo 
n.  p.  jclo  (da  bade  kiselo).  —  2)  das  Einweichcn, 
maceratio.  Rj.  radnja  kojom  tko  kiseli  n.  p.  kosulje 
u  vodi.  vidi  kiJanje.  isp.  kvaieoje,  moi'enje. 

kisco,  klsela,  adj.  [cotnp.  kisMiji)  saua;  acidiis. 
Kj.  dem.  nakiseo.    —   Badnjevo  zelje,  kisco  kupu^  ii 


glavicaina.  Rj.  12a.  Vaiviiika,  2)  svako  vilijiku  kojc 
nije  kiselo.  ]{j.  54a.'  Kiselo  kao  visl.  Rj.  (i5a.  Kiselu 
voda,   f.    1)    <lcr   KaiU'ibniiiiicii,    Tons   aipiac    ai-idac: 


oti.iao  na  kisclu  vodu.  2|  licr  .Saiicrbriiiiiicii  (U'at<!ier, 
aquae  acidae:  pije  kisclu  voda,  pomogla  mil  kisela 
voda.  vX.  kiseljak  2.  Rj.  270b.  Kiselo  drro,  n.  (ii  vojv.) 
der  Essigbaiim,  rims  typhiiiiim.  Kj.  270b.  (r/ii*s  ty- 
hpina  L.  Rj.^).  Kisiii  kolac  .  .  .  i<  kiselo  umijcicn.  Rj. 
80()b.  Kiselo  grozgje.  ue  vaija,  trnu  zubi  od  njcga. 
I'osl.  133.  Deveta  voda  kisjela.  DI'obI.  Ki  (za  kisjela 
vidi  kisjelioa  kod  kisdina). 

ki.siti,  kisTin,  v.  impf.  sduerlich  schmecken,  subaci- 
duhis  sum.  Kj.  ponesto  kiselu  biti,  nakiselu  biti. 

kiMkaiijc,  H.  —  1)  dem.  od  kisaiije.  Rj.  —  2)  verb, 
od  kiskati  2.  radnja  kojom  tko  kiska  psa. 

kiskati,  skam,  v.  impf.  —  J)  dem.  od  kisati.  Rj. 
kiska  dijete  kad  hoce  da  plaice.  —  2)  zvuti  psa  go- 
voreei  kis  kis.  ARj.  V.  9b. 

klslica,  /'.  (11  f<rijemu)  na  sukuji  postava  odozdo 
iznutra  (oko  jedne  podlaniec  siroka),  cf.  siiid;icl'.  Rj. 
—  osnova  u  partic.  pract.  act.  ylagola  kisiiuti  2.  isp. 
Osii.  .•!;54. 

kisiil'ii'-e,  n.  verb,  od  kisniiti.  —  1)  stanje  koje  biva, 
kad  sto  kisne  (postaje  kiselo).  —  2)  stanje  koje  biva, 
kad  tko  kisne  (od  kise). 

kii^iiiiti,  snem,  v.  impf.  Rj.  v.  pf.  sloz.  n:\-kisnuti, 
0-,  po-,  pro-,  UZ-,  za-;  v.  impf.  sloz.  na-kisivati,  pro-, 
11/.-,  za-.  —  grainm.  I.  pregj.  k'isniib  i  kisob.  //.  preyj. 
klsuj.ali.  I.  pridjcv.  kisniio,  kisnula,  /  kisao,  kisla,  isp. 
Rad  G.  81.  —  J)  saner  werdcn,  acescu.  Rj.  kiselo  po- 
stajati.  —  Zakiselila  ieua.  u  sobi  loiiac  mlijeka  orida 
leie:  'Kisni.  ne  misli,  stiglo  me  do  vrata'.«  t.  j.  da 
se  mlijeko  iikiseli  dok  ona  bude  do  vrata  .  .  .  Posl. 
134.  Tako  kisne  (siri^e)  budiu'i  na  vrui'ii.  J.  t^.  Kolj- 
kovic.  ARj.  V.  10a.  —  2)  vom  liegen  benetzt  ircrden, 
pluvia  madesco.  Rj.  mokro  postajati  od  kiic:  U  dvorii 
kao  i  na  dvoru  (kisne).  Rj.  lllfa.  Niti  kisne,  nit'  ga 
sunce  ze?.e.  Posl.  223.  Kuce  .  .  .  kisnu,  kadgogj  udari 
plalia  kiJa.  Danica  2,  -44. 

kisa,  f  der  lieyen,  pluvia,  cf  diiid.  Rj.  dem.  ki- 
Jica.  od  korijcna  id  kojeya  je  kva.xiti,  kisnuti,  kiseliti. 
isp.  Korijcni  270.  vidi  t  dazda.  —  Blagodat  Boija 
pada  na  zemljii  (kad  ide  kiiia).  Rj.  30a.  Groznu  kisa, 
t.  j.  krupna:  Vedro  ncbo,  yroznaki.ia  pada.  Rj.  lt»3a. 
L)a  udiiri  rosna  kis<t.  Rj.  128a.  t  cka  dokle  kisa  pre- 
stanc.  Rj.  12yb.  fljuryjevska  kisa.  Rj.  151b.  ide  kiiia 
izmaiian.  Rj.  225b.  Kapavica,  voda  od  kise  fto  kaplje 
s  kiu'a.  Rj.  2tj3a.  Kisa  pada  kapljicama,  pak  nakapa 
lokcicama.  Rj.  2G3b.  Kisa  maze,  noge  puze.  Rj.  375b. 


kiSa 


—  528  — 


kititi 


y.i.-,  I-.;.  .-I.  nahoditi.  Kj.  3;l3a.  Iz  oblakii  liliu 
y  kiSa  Ijetnti  porosicu.  Rj. -tlla.  Pn- 

f  'l.i    ,=  pnMtitit).    ridha,  pliihovitu 

i  ,  .  (k.    iler  Phitzresen.   Kj.   5l«ib. 

2  ...    I'oraii'i    lis. I.    l{j.  ;)44a    {ridi 

I  I,  porosHiVd   (kiJa).  Kj.  r>iol>. 

J  .   i  (vidi  y>omiA'k\h\).  Prokiipljuif 

/(•(ill.  Uj.  tiuTa.  I'lomice  kisn.  liCJb.  J'ropadd  kisa. 
Rj.  tjlOb.  h'ominjii  kiiti.  Rj.  (iMa.  Ji'csi  Aisn.  Rj. 
6543.  I'dri  kisii  ro>mljii.  Rj.  i;.o4b.  h'sinii,  S)  plaha 
Ici^a  s  vjetrom.  Rj.  fi58b.  Sipi  kisii.  Rj.  GSlb.  .Sluta. 
fHiia  ki.iu  sa  snijesrom,  of.  sM.<(ijV.-(<vt,  UipKficti.  Rj. 
.^Ms»i7i  .<c  .  .  .  Spustati  $e,  n.  p.  ki.iu.  Rj.  TOtib.  Su- 
muz?a,  ka<l .«'  snije?  i  grad  i  kisa  iiyruia.  Rj.  7-25b. 
Vd<iiii\t  kisa.  t.  j.  kao  ugagja,  pocinje  ici  polagano. 
Rj.  TiJ'.ib.  Idf  kisa  i  i^  Hdt7i  i  i.-  rew/jV  ("it/oJ.  Posl. 
9t>.  Idf  A-isu  ka#i.'  i-i(A-(ii-(i.  ;it>.  Lije  kiM  kao  is  kahla. 
169.  Til  se  prosii  krvca  od  junaka  kako  buriui  kisa 
iz  oblaka.  Npj.  4,  374.  Oko  Rijeke  Senjske  godina 
se  zove  lijtpn  kisa.  Posl.  XLV.  £;irff  primjcrv  i  kod 
daid. 

ki!«a,  /'.  rfer  liiissd.  rostrum  suis,  cf.  (^uSa,  siirla, 
rilo.  Rj.  guhiva  u  sviiiji^eta. 

klsan,"  k'iJna,  ndj.  —  Jj  vidi  kiSovit.  Rj.  kaie  sc 
:a  rrijeme  kod  jc  wnogo  kise.  vidi  i  kisljiv.  da?.div. 

—  Sije  teiak  po  Ijutoj  zimi  i  kihwj.  M.  KadBi(?.  TJ 
trijaiie  zimno  i  kihio.  J.  Velikanovic?.  .\Rj.  V.  lib. 

—  '3^  slu  pripada  kisi.  vidi  kisni. 

kisfinjo,  n.  (u  Dubr.)  das  Einweichcn,  maceratio. 
Rj.  verb,  od  kir^ati.  radnja  kojom  tko  kisa  n.  p.  ko- 
siitje  M  vodi. 

ki^^uti,  ^m,  V.  impf.  (u  Dubr.)  Rj.  r.  pf.  sloL  \z- 
kiJati  se,  na-,  za-.  —  1)  kiseliti  Sto  n.  p.  koJulje  u 
vodi.  tiiHceichcn,  macero.  Rj.  —  2)  sa  se,  ^jfj.ss.  po- 
kiselili  se,  raspa.^ti  se  u  vodi,  eingeucicht  warden, 
maecrari:  da  vidimo  ho<?e  li  se  beikot  dobro  kisnti. 
Rj.  upravo:  kiseliti  se,  raspadati  se  u  vodi,  huduci 
c.  impf.  vidi  kiseliti  2.  pass. 

kliti-icn.  f.  vidi  faraljka.  Rj.  orngje  kojim  se  sto 
sura  Hi  slikuje.  —  kisi-ica  {sc  stoji  mjesto  CTl>li,  od 
osnove  postale  nastavkom  >ka«  od  osuove  koja  je  u 
rus.  i  Oe5.  KUCTi.).  Osn.  317.  isp.  kiCica  4. 

kisonje,  ».  verb,  od  1)  kisiti,  2)  kiSjeti.  —  1)  stanje 
koje  bivu  kud  sto  kis'i. 

ki^icit,  /".  dem.  od  kila.  Rj.  vidi  daidic 

kisiti,  kisi,  (u  Boci)  vidi  kiSjeti.  Rj. 

kisjeti.  kifi,  r.  impf.  (u  Boci)  regnen,  pluere,  cf. 
da?.djeti.  Rj.  vtdi  kiSiti.  v.  pf.  .iloz.  ftkisiti  se;  okiSati 
«e.  riL-ikiJati  se.  ridi  i  Jiiiti,  iiJuijati. 

kisljiv,  iidj.  (u  BoL-i)  vidi  kiSovit.  Rj.  vidi  i  kiSan 
1.  daidiv. 

kl.siiT,  adj.  n.  p.  voda,  liegen-  (z.  B.  Wasser),  plu- 
vius.  Rj.  sto  pripada  kisi.  vidi  kiSan  2.  —  Daicde- 
vica,  ki.hta  voda.  Rj.  110a.  Kisnim  kapljama  raz- 
mek^avai  (Bo^e!)  je  (zemlju),  blagosiljaS  je  da  ragja. 
Ps.  6.'),  111. 

kisDit-ii.  f.  (u  Backoj)  vidi  daidevica.  Rj.  kisna 
voda.  ridi  i  dizdeviea. 

kisobnin,  m.  kiio-bran,  stit  koji  od  kise  brani. 
isp.  kolobran.  —  Neraah  srca  staviti  ga  (Stap)  u  sta- 
parii,  irdjf  stoje  oOevi  Atapovi  i  ki.sobrani.  Megj.  180. 

kisovit,  ttnj.  n.  p.  godina,  regnerisch,  pluviosus. 
Jij.  kiite  se  za  vrijeme  kad  je  iiinogo  Ai.se.  vidi  ki.^an 
1,  ki-ljiv,  dazdiv.  —  l^oza  i  koza  vodu  ne  milujii  (ne 
miluju  kisovito  vrijcmej.  Posl.  170.  takva  adj.  kod 
barovit. 

kU,  m.  (u  Dubr.)  Wallfisch,  halaena  mysticetus. 
Rj.  morska  riba  od  Ore.  /.^to;.  —  Slvori  Bog  kitove 
relike.  .Moj.n.  I.  1,  21. 

kit,  kit!  interj.  ruft  man  den  L-immern  ztl,  indem 
ni'in  nie  run  den  Miittern  ahlreibi,  vo-t  separantis 
"■'  iignos  a  matrilms.  Rj.  vidi  kit  lu^:.  uzvi- 

I  •  !'ima  odlticujuii  ih  od  ovaca  watera.  isp. 

kiu^iii. 


klta,  /'.  Kj.  ()(/  korijena  od  kojega  i  kititi.  isp. 
Korijeni  2(>3.  dcm.  kitioa.  —  1)  der  Strau.<:s,  TiuKchen, 
scrtum :  kita  I'vijei'a.  Po  kitu  ruzive.  po  lirugu  Ijubire. 
Rj.  —  Podiie  se  peteljeva  vojska,  te  oi^era  po  Icdu 
goveda  kad  mi  bjeSe  u  kitu  i^seiiica.  Rj.  4;tGa.  Ukititi, 
ukiOati  cvijet  «  kitu.  Rj.  77l)b.  8  veOera  ce  bosUjak 
nikuuti  .  .  .  a  u  zoru  h  kite  se  riti.  Npj.  1,  22.  Idu6' 
s  vode  cvijet'e  sam  brala,  sarila  sam  do  Oetiri  kite. 
1,  232.  Da  r  da  bcrvm  kitu  creca?  1,  331.  Kako 
je  vise  I'vjetova,  oiida  nije  strut,  nego  kita  od  mlogo 
strukora.  Straz.  ISSti,  17<)t>.  —  2)  tst.)  kita  i  svalovi, 
t.  j.  ki(Jeui  svatovi,  kao  u  Vergilija:  arma  viruDKiue. 
Rj.  —  Veseli  se,  kito  i  sratovi,  koji  jeste  knjazu  u 
svatove.  Npj.  5,  297.  Kad  pogleda  niz  polje  zeleno, 
kad  eto  ti  kite  i  sratova.  lleir.  39.  kita  znaii  i 
druiina,  druStvo,  «  ovakim  jirimjerima :  L'jepo  ta 
je  pogledati,  kako  srati  kitom  sjede.  Npj.  1,  66.  E 
<5e5  tamo.dobra  na(5i:  diviiu  kitu  svojte  ivuje.  1,  93. 
—  3)  die  Quaste,  cirrus,  fimbria :  Kita  na  fesu,  na 
barjaku.  Od  krstova  zlatnc  kite  vise,  te  kucaju  HoSka 
po  pleciina.  Rj.  isp.  potkita,  resa  4,  rojta  —  Nosi 
kitu  zlata,  da  pozlati  vrata  i  oboja  poboja.  Npj.  1, 
117.  Kosa  joj  je  kita  ibrisima.  1,  157.  Kite  kiii, 
podveziee  plete,  svaka  kitu  od  dukata  zlata.  1,  158. 
Ja  sam  biser  prosula,  pomo/.i  mi  nizali  i  u  kitu  kititi. 
1,  180.  Vjerenit-a  danije  .  .  .  djeveru  lijepu  s  kitama 
duvaukesu.  Kov.  45.  —  dj  lata  i  kiUi,  das  miintdivhe 
Glicd  der  Kinder.  Rj.  u  muskica  srumni  iid.  vidi 
kitica,  beja,  resa.  i!>p.  koka. 

kita,  /'.  vidi  kita  4. 

KTtn,  f.  —  1)  ime  zensko.  Rj.  —  2)  planina  u 
Hercegovini:  Doklen  dogje  pod  Kitu  plauinu.  Kj. 

kitan,  k'itna,  adj.  —  1)  vidi  kilnast:  megjii  kitnim 
goricama.  Rj.  .sto  je  kao  kita,  nalik  na  kitu  (1).  vidi 
i  kita.st.  —  2)  kii'en,  geschmiickt,  ornutus:  Pa  uhvati 
kitmi  Crnogorku.  Kj. 

kitara,  /'.  musii-ka  .ijrrava,  Grc.  ziS-ifa,  cithara,  die 
GitJier,  Laute.  vidi  citara.  —  Ona  u  arfu  ni  «  kitaru 
ne  zna  ni  zapevati,  nego  zna  lijepo  vesti  i  5iti.  Strai. 
1886,  1224.  Kad  cujete  rog,  svirale,  kitare,  gusle . . . 
popadajte  svi.  Dan.  3,  5. 

kltast,  adj.  vidi  kitnast.  Rj.  vidi  i  kitan  1.  sto  je 
kao  kita,  nalik  na  kitu. 

kitica,  /'.  —  1)  dem.  od  kita.  Rj.  —  Pa  savija 
cv'jei^e  u  kitice.  Npj.  1,  40  (is/),  kita  1).  PokupiJe 
krvcu  ji  kiticu,  poStrapaSe  n'jeme  i  slijepe.  Here.  317 
(isp.  kita  1).  Tobolae  su  zlatnijcm  kiticama.  Kov.  90 
(isp.  kita  3).  Kitica  ili  resa.  Kj.  283b  (isp.  kita  4).  — 

2)  (St.)  die  zierlichc,  ornata :  Odovle  (u  preselili,  kado, 
u  kiticu  varoJ  Podgoricu.  Rj.  kao  kiiena,  kitna  ^.  — 

3)  vidi  kieica:  A  zat'uzda  jednora  iieom  zlatoni,  okiti 
mu  kitu  do  kitica.  Te  joj  Ijube  rukc  i  koljena,  Sarca 
konja  dolje  «  kitice.  Rj.  na  nozi  konjskoj.  ridi  ki- 
eica 1.  —  it)  (u  Dubr.)  das  Tausendguldenkraut,  gen- 
tiana  centaurinm  Linn.  cf.  kieica  3.  Rj.  biljka.  — 
5)  u  muskica  sramni  ud.  vidi  kita  4,  resa  6.  —  Koka, 
der  weibliehe  Schamtheil  bei  kleinen  Kindeni  (wie 
bei  den  miinnliehen  kitica  oder  resaj.  Kj.  283b. 

kitilia,  /'.  die  Schneebuschen  auf  den  Bamnen  nach 
frischgcfaltenem  ydinee,  nives  in  arboribus:  kitina 
u  planini,  ne  moze  se  niSta  sjeci.  Kj.  kitina  (osn.  u 
kita).  Osn.  101.  kad  zapane  snijeg,  ono  sto  se  na 
drvc'hi  nacini  kao  kite  od  snijcga. 

k'ititi,  tlm,  r.  impf.  Rj.  v.  pf.  sloz.  iz-kititi,  na-, 
0-,  od-,  pod-,  pri-,  u-,  za-;  v.  impf.  sloz.  potki(!ati, 
uki(5ati ;  priki(?ivati.  —  1  a)  zieren,  schmiicken,  crorno. 
Rj.  vidi  gizdati  (koga),  kra.siti,  resiti.  —  Placite  za 
Saalom,  koji  vas  je  kitio  zlatnijem  zakludima  po 
huljinama  va.4jm.  Sam.  II.  1,  24.  —  b)  (u  pjesmuma) 
kititi  sto,  n.  p.  cvijece,  u  kite,  kao  savijati  ga  u  kite: 
Trgaj  mi,  sele,  cvijede,  pa  mi  ga  kiti  u  kite.  Npj.  1, 
23.  8to  ja  kitim  cv'je<5e  u  kitice.  1,  40.  amo  ide  i 
ovaj  primjer:  lii.ser  mi  se  prosuo,  da  pomozeS  kupiti 
i  u  kite  kititi.  Here.  228.  —  f)  (u  pjesmamaj  kititi 


kitkii 


—  529 


kluui-ui^t! 


I'vjifiii,  pisdti  knjiiiu:  Donesc  mii  rlivit  i  hartijii,  tc 
je  sitnu  l;nii(iu  iiakilio,  iie  kiti  je,  kutl  je  iijojzi  knf.e, 
no  jc  kiti  prcko  iiioni  sinjcjj.  IS'pj.  2,  ;W2.  —  2)  ku 
Be.  —  o)  pdfs.:  Idu^^i  (pjcsma)  ofl  ustii  do  ustii  riisto 
i  kiti  .10,  a  kaito  se  i  iimaljiije  i  kvari.  Npj.'  1,  XXXII. 
—  h)  rclU-ks.  villi  ('('lel)ij:iti  so,  erizdati  ac,  {rladili  He, 
kaduiiiti  sc,  kiiifrjuriti  hc. —  (Sladionifa,  koji  sc  kiti. 
Rj.  H71).  ].,iii1io  nioja,  pitoma  rii?,ice!  Ij'jepo  ti  mi 
bie.^e  procvatila!  al'  zaliidii,  kad  .s'  iic  kitili  tohom ! 
Npj.  1.  4(U).  N jih  radi  si  so  kiipala,  mazala  ot-i  svoje 
i  kitila  se  ndkitam.  .lezek.  2."},  40. 

kltkn,  f.  iskic'cna  kapa  Sto  zeii.ske  nose  na  pjlavi 
u  Srbiji  ii  okriijui  Ni.^kom.  AHj.  V.  20a. 

kl'tkaiijc,  n.  rfit.s-  Vh-rufen,  actio  voce  kit!  Rj.  verb, 
od  kilkati.  rndnja  kojom  tko  kitkn. 

kttkiiti,  krun.  V.  im)if.  kit  kit  xatfcn,  dieo  kit.  Rj. 
jagavjcimit  mrikivati  k"it,  k'it!  odlucujiici  ili  od  oviicit 
matcrit. 

kit  luf,  vidi  kit,  kit!  Kj.  i>ij>.  kilkati. 

kllnnst,  adj.  husrhig,  dcn.ius,  n.  p.  bosiljak.  Rj.  sto 
je  kao  kita  (I),  iialik   na  kitu.   vidi  kitan  I,  kilast. 

KHoif,  Kitftjra,  m.:  Pofrubi  fra  pope  Hiiiiljanic'u  u 
Kitoijv  hiirii  zelenome.  Kitoij  pioOi  i  u  Sal)ao^  doi'i. 
Rj.  veUki  Inij  u  Macri  izmcgju  Driiie  i  gradd  tSapca. 

kKuiija,  HI.  ime  volii.  Kj.  kltonja  (kitast).  Osn.  litb. 
taktui  imcna  volorima  koil  vo. 

kltor,  adj.  sto  pripadu  kitii.  (rilri  morskoj):  Za- 
driao  sam  4!)  rije(5i  Slavenskijeh. ..  ti'toi;.  Nov.  Zavj. 
VI.  Kao  Sto  je  Jona  bio  h  trhuhu  kitovom  tri  dana 
i  tri  no<^i:  tako  Ce  biti  .  .  .  Mat.  12,  40. 

kiviiu,  klvna,  adj.  na  kopa,  der  etwus  wider  einen 
auf  dem'Hcrzen  hat,  irafus  ulieui.  Rj.  koji  ima  na 
koga  sto  na  srcii,  koji  gnjeveii  se  na  koga  hoce  mu 
zlo.  vidi  nazuban  na  koga,  pizmeu  na  koga.  i.<sp.  giban. 

Mai;  klilea,  m.  koji  kolje;  der  ScJdachter,  Schldehter, 
jugulator,  mavtator.  osn.  u  kla-ti.  isp.  brae  (<)(/  brati), 
tkai'^  [od  tkati).  —  Zakoljii  nokolike  ovnove  . . .  klai'' 
naoitri  iiojicve  i  hitm  pokolje  ovnove.  Jlil.   l;!!l. 

kliirOnJc,  n.  vidi  kiedcnje.  Rj. 

kli\i-ina,  /'.  (u  C.  G.)  vidi  kreeana.  Rj.  pec  u  kojoj 
se  pali  klak.  vidi  i  japnenica,  vapnenica.  —  Prljai!a, 
od  srvozgja  kao  ?.arafi,  6im  se  drva  turaju  u  klacinu. 
Kj.  6t)2a. 

klili-iti,  Cini,  V.  impf.  vidi  kreiiti.  Rj.  klakom  ma- 
zati,  kliikom  hijeliti. 

klAi'knoiiicii,  /'.  ridi  kalju^.a.  Rj.  gdje  se  svinje 
katju:aji(.  ridi  i  kalilo,  i  siin.  ondje.  —  rijeci  s  takim 
nasi,  kod  djeljaoniea. 

kliU'i'iiji',  »i.  verb,  od  klatiti  so.  radnja  kojom  se 
tko  klati. 

klatlii,  f.  der  Klotz,  Block,  trabs,  trtmcus.  Rj.  isp. 
pain",  trupina  2.  deni.  kladiea,  kladie.  augm.  kladetina, 
kladiirina.  —  Radanj.  velika  hiplja  klada  Sto  kroz 
Mju  teee  voda,  te  obr(?e  kolo  na  kaSieari  vodeniei. 
Kj.  lib.  No  to  Ivo  i  aluSa  i  gleda,  pa  se  Ivo  vere 
oko  klada,  k'o  siigava  koza  od  obada.  Npj.  3,  197 
(leo  jc  II  plan  in  i). 

kliidiiricii,  /'.  na  velikijem  vodama  vodeniea,  koja 
ne  stoji  na  lagji  nego  na  izdubenim  kladama.  Art 
Wiisscrmiihlc,  molae  aquariae  genus.  Rj. 

klildo,  /'.  pi.  der  Block,  codex,  career:  raetnuli  ga 
u  klade.  Rj.  vidi  tomruei.  iipravo  dvijc  klade  otesane 
sto  se  itz  duljinii  priljubljuju  a  izduhene  sii  gdje  se 
nogc  polazu  te  se  zajedno  trrdo  sklapajw.  —  Ova- 
kovoga  okrivljenika .  .  .  saino  baie  n  tamnieu  i  metnu 
sindiir  na  viat  a  noge  u.  klade.  Rj.  fS!»a.  Zgodno  kao  j 
Ciganinu  u  kladamii.  Posl.  .SH.  Pazi  na  svakoga  C-o-  j 
vjeka  bezumna  i  koji  se  gradi  prorok,  da  i7j  nieces 
n  tamnien  i  m  klade.  Jer.  2y,  28.  | 

klildenae.  kladenca,  m.  (st.)   vidi  studenac:   Moie 
caine  oei  dva  bi.'itra  kladenca.  Kad  dogjoSe  na  vodii 
kludenac.  Rj.  vidi  i  hladenac,  t  izvor  i  vndje  ostala 
syn.  —  Uze  glavu   svetoga  Lazara,   zavi  u  skut  ko-  . 
laste  azdije,   pa  je   nosi   do   vode   kladenca,   spuSta  ' 


glavn  u  vodii  kladcnac  Stajida  je  glava  u  kludeiicu. 
Npi.  2,  324.  Studenae  i  kladenac  je  butuir  (gdjo  ne 
voda  zalivata  ili  viiiH').  J'is.  42.  hludenae,  kladenac 
(k  nijeato  h).  Korijcni  221.  ali  isp.  i  kliutti  (kludcm), 
pidiiijano  leci. 

kliUlenjts  h.  verb,  od  klnsti  (v.  impf.).  radnja  kojom 
sto  klade.  n.  p.  gnoj  iz  rane. 

kladi'lltia,  /.  augm.  od  klada.  Kj.  vidi  klftdiiriiitt. 

—  Jnnak  luixli,  da  je  kladetina;  kad  He  trie,  ali  bu- 
betina.  Npj.  1,  34.S. 

klililiea,  /.  kli'ulle,  m.  dem.  od  klada.  Rj.  —  ea 
kladi('-  isp.  dcm.  kud  kapie. 

klililili  so,  dim  se,  v.  r.  impf.  wcttcn,  pignore  cerlo. 
Rj.  vidi  klagJBti  se.  v.  pf.  .tloz.  okladiti  He,  opkladili 
se,  ukladiti  »e.  vidi  obloiiti  ho  2.  r.  impf.  .ilo:.  ftp- 
klagjali  He.  vidi  oblAgati  He  2.  —  Kad  sam  se  jiiie 
kladio  sa  onim  mladim  l.anS-banom  o  muqa  konja 
dorata.  Npj.  1,  581).  Kladila  se  vila  i  fyevojka:  vila 
daya  ailnovito  blago,  a  gjevojka  na  raniena  glave, 
koja  I?  prije  uranit'  na  vodu.  Here.  I'.Hi. 

kli'ldnja,  /'.  ein  Garben.icliober,  mcta  viergitum,  cf. 
krstina.  Rj.  gen.  pi.  kladanja.  (Jbl.  20.  ridi  i  krst  4, 
skladnja.  —  Kfst,  gomila  od  2(t  nriopa  iita;  a  krstina 
je  nianja  od  krsta.  Rj.  307a. 

kliidiije.  II.  u  Hosni  ili  ii  Here,  nekako  mjesto: 
\  (h1  Kladnja  Kamo'  barjaklare.  Rj. 

Klildovu.  II.  Stadt  und  Feslung  an  der  IJotntu, 
Ostlicit  von  Orscliora.  Eiiicn  Kanoiieiischitss  ostliclier 
sind  die  liuincn  der  Briicke  I'rajans.  cf.  Kljne.  Kj. 
varos  i  grad  na  Dunar-u,  na  istok  od  liiave.  Xa  iMok 
dulje,  kolilio  moze  tane  topovsko  zahvatiti,  naliode  se 
zidine  od  mosta  Trajanova. 

KliiduvskT,  adj.  Kj.  sto  pripada  Kladovu. 

kladiirina,  /'.  augm.  od  klada.  Rj.  vidi  kladetina. 

—  tukva  augm.  kod  baburina. 

Klitdu.sa, /'.  Stadt  in  Tiirkisch-Kroatien:  Sad  sam 
po.S'o  u  krsnii  Kladasu,  da  ja  pronim  Mujinu  Haj- 
kuiui.  Kj.  varos  u  Jarskoj  Jimitskoj. 

klagjati  so,  gjam  se,  v.  r.  impf.  kladiti  se,  okladiti 
se  .  . .  klagjati  se;  opklagjati  se.  Korijeui  251.  —  Bog 
Ijiidi  stvara,  a  sami  .se  klagjaju  tkolju).  DPosl.  6. 
Biidmiini  ilrii,  AKj.  V.  2()b,  da  se  ovdje  klagjati  se 
krivo  iumaci :  klati  se. 

kliiajf'iijt'.  "•  da.<i  Wetlen,  contentio  (pignore).  Rj. 
verb,  od  kladiti  se.  radnja  kojom  se  tko  kladi. 

klikk,  m.  (u  C.  G.)  der  Kalk,  cah;  cf.  kree:  BiSe 
grada  tri  godine  dana,  ne  odbise  klaka  od  kamcna. 
Kj.  vidi  i  japno,  vapuo.  —  Bez  klaka  stijena  iMni 
megjn  a  ne  niir.  DPosl.  5.  Da  nam  budii  (erkve)  bi- 
jele  i  lijepe.  okieene  i  oriiiaiie,  s  dvora  klakom  i 
kamenom,  a  iznutra  srebrom  i  zlatoni.  Kov.  123.  — 
kliik  (bii'e  od  tugjega  cal.r).  Osn.   Hi. 

klainilaiiji',  ».  das  U'ackcln,  nutatio,  agitiitio.  Rj. 
irrli.  lid  klamilati.  —  I)  stanje  koje  bira,  kad  Ho 
kliiiiiicc.  —   '*)  radnja  kojom  tko  klamiie  sto. 

klaniilad.  klamiiJeui,  r.  impf.  —  1)  irackcln,  nuto. 
Rj.  ncprelaznu.  kao  micati  se,  Ijuljati  se,  kad  sto  nijc 
dobro  ittrrgjeno.  —  KoturaSan  tofak,  kad  se  glavfina 
izjede  iznutra,  pa  tofak  klamice  i  krivo  ide.  Rj.  2il5a. 
Kao  babini  zubi.  (Kad  je  sto  slabo  i  klamice).  Posl. 
120.  vidi  klepetati  2.  —  ,3)  vackeln,  agito.  Rj.  pre- 
lazno.  ciniti  da  sto  klamice:  kao  drmati.  v.  pf.  sloi. 
rasklamitati  (rasklamati,  nusklimati). 

kliWinc,  kbinea,  ni.  —  1)  der  I-Jngpass,  angusta  via: 
Od  kuda  su  klanci  ponajtje.snji.  Da  nhodi  klance  i 
bogaze.  Rj.  vidi  bogaz,  i  sijn.  ondje.  —  Markova 
kapija,  vrlo  iijesan  klanac  iza  Sotije  (k  Carigradul. 
Rj.  345b.  Kim  se  druitvo  pohvali,  brie  klanac  zavali. 
Posl.  133.  Til  8U  Tnrci  klance  pohvatali.  4,  338.  — 
"i)  Kotli,  latum:  klanae  do  koljeua.  Rj.  vidi  blato 
1,  (■  sgn.  ondje.  —  kliinac  (od  korijena  od  koga  je 
khiti :  sjcci,  eijepati).  isp.  Osn.  337. 

kliliK-anjo,  n.  das  sich  miide  gehen,  fatigans  in- 
cesstts.  Rj.  verb,  od  klancati.  radnja  kojom  tko  klanca. 

34 


klaiii-ati 


—  530  — 


1.  kliisli 


klikncuti.  I'iim,  r.  impf'.  "ich  mude  iieheii.  fatipari 
t»inl>.  Ki.  fi'/<ito  k'i  Ai  se  utntdis.  Tesko  ii-i;  A7(>ii- 
(• ;//.  Konjeni  'H'i. 

1.  klitiiirii.  /.  U>  Bosnia  vidi  koJara.  Rj.  pojuU  od 

fllfttTil. 

3.  khknii-ii.  /'.  (u  Uiibr.)  n.  p.  ovoa  koja  oe  da  se 
kolje,  iJ<i.<  Siechschaf,  ovix  nd  ciiUnini  deMinutu.  Rj. 

I'bijaju  naa  la  tebe  svaki  daii:  s  uaiua  postiipajii 

kao  s  orrtiina  khitticamii.  Ps.  44,  22. 

kluBJulica.  /.  cine  Aii  Lieder  der  Blhideii.  mit 
-  der  L'rde  xit!eitd  um  Ahiwuen  bitten, 
coecornm  eleemosi/nam  nHiidicaiitiiim. 
ivi.  -  -.J"  I"  posjedaju  na  zemlju,  pa  kao  pjevajm'i 
uz  susle  moK",  da  im  se  5to  udijeli.  Ove  pjesme  oui 
zovii  kUnijidice  (kojima  .«•  Ijmlima  llanjii  i  moli). 
Slijepai-  Filip  Viinjic,  kad  je  Ouo  u  Srijemu  ove  Ma- 
HJiUice.  podsiuijevao  se.  >'pj.  1.  127  (Vuk). 

kliknjtiiijc.  M.  Rj.  verb,  od  1)  klanjati,  21  klanjati 
se.  —  1)  diis  Befell  (ioii  TfirJ.en),  oratio.  Rj.  radtija 
kojom  n.  p.  Turi-iii  klutija  aksam.  —  2)  das  Ver- 
Hcigen,   inclinutio.   Rj.   rtidnjti   kojom  se  tko  klatija. 

—  V  Jordauu.  kad  si  se  kretio,  Gospode,  javi  se 
Trojiiko  kluHJittijc.  DP.  315. 

klAiUilti,  ujam,  v.  impf.  Rj.  f.  pf.  sloz.  na-kl6niti 
(se).  od-  (se),  po-,  pre-,  pri-,  s-,  sa-,  u-,  za-.  isp.  klft- 
niti  se :  doklanjafi.  r.  impf.  sloi.  po-klonjati,  pre-,  u-, 
za-,  na-klanjati  (se),  o-,  po-,  pre-,  pri-,  s-,  ti-,  za-.  — 
J)  n.  p.  podne.  akSam,  icMndijii,  beten  (von  Tiirken), 
oro:  Tiirski  klanjam.  .<rpski  lioga  molim.  Rj.  Muha- 
medovci  klanjitju  podne,  aksam,  icindija  i  t.  d.,  kad 
se  o  podne,  o  aksamu,  a  icindiji  i  t.  d.  Bogu  mole. 

—  Te  klunjaju  Turskoga  namaza.  Rj.  394b.  Tako 
ne  klanjao  gje  Turci  klanjaju!  Posl.  308.  —  2)  sa 
se.  reflrks.  sich  verneigen,  inclinor.  Rj.  —  Grbafi  se, 
sich  biieken,  se  deniittere,  cf.  klanjati  se.  Rj.  99b. 
Klanjam  tarn  se!  Posl.  134.  Ko  nije  vigjeo  crkve,  i 
peci  sc  klanja.  150.  Tako  se  citapu  ne  klanjao,  a 
prijed  mi  Bog  dao  srart!  310.  Nikome  se  i  ne  javija, 
no  se  rodu  lic.em  klanja.  Npj,  1,  0.  Klanjaju  se  zli 
pred  dulirima.  I'r'iC:  14,  19. 

kllinjo.  H.  Rj.  verb,  od  1)  klati.  2)  klati  se.  — 
1)  (/«.<  Schlachten,  macfatio.  Rj.  radnja  kojom  tko 
kolje  siu:  PrJ.e  nas  kao  ovee  koje  sii  sa  klanje.  Rim. 
8,  36.  (iospod  ima  zrtvu  u  Vosoru  i  veliko  klanje  u 
zemlji  Edomskoj.  Is.  ,34,  {>.  Odvuei  ih  kao  ovce  na 
klanje.  .ler.  12,  3.  —  2)  Zuietracht,  rixa:  u  njihovoj 
jc  ku<5i  do  vijeka  klanje  megju  icnama.  Rj.  u  pre- 
naenom  smislu.  vidi  svadnja.  isp.  klati  se  II.  2. 

kidpu,  /'.  der  Wahn,  van  Has:  l^aii  je  klapa,  a  Bog 
je  istina.  Rj.  ridi  tlapnja.  isp.  trabun.  —  Ovo  nije 
klapa:  Bivalo  je  viJe  puta  Ijudi  koji  sii  ov.ako  u 
siimi  odra-sli  .  .  .  Primjeri  .  .  .  jesu  istina.  Priprava 
120.  Od  debljine  izbuljeno  im  je  oko,  srce  puno  klajie. 
Ps.  73,  7. 

kliipuc,  klApca,  »i.  odrastao  momak.  isp.  hlap.  — 
Kttipiir.  defak.  Ima  dvije  cure  i  jednog  klapca.  u 
l.ici.  V.  Arsenijevid.  ARj.  V.  34a. 

klftparii-a,  /'.  —  1)  (u  C.  G.)  vidi  lapavica.  Rj. 
gitna   kisa   sa  snijegom.  vidi  i  alauia.    i   st/H.  ondje. 

—  2)  nekakii  knjiya:  Kod  njeg  sidi  pope  dubovni(5e, 
obisio  dupe  brojanice,  rasklopio  knjige  klapaviee. 
HXpj.  4,  315. 

I.  klikpiti,  plm,  V.  impf.  —  I.  1)  traben,  eo  aegre: 
cijeli  dan  klapio  pjeSice.  Rj.  tesko  Hi,  kao  kasajuci 
ii-i.  —  2)  ova  svijecJa  klapi,  kad  gori,  t.  j.  topi  se 
mnogo,  rinnen,  mano.  Rj.  —  3)  vidi  hlapiti,  lapiti. 
u  krajevima  gdje  se  glus  h  »  govoru  pretvara  m  glas 
k.  —  II.  sa  se,  rejleks.  kliipiti  se,  kliipl  se,  pjenuSiti 
»e,  srhi'iumen,  spumo:  Klapilo  se,  ne  klapilo,  jeK-u 
te,  platio  sam  te  (sapun  mjesto  sira).  Rj.  toj  postovici 
dodnje  Vuk:  Pripoviieda  se  da  je  kazao  Hero  kad 
je  j'o  s.ipun  koji  je  bio  knpio  mjesto  sira.  Posl.  134. 
t.  pf.  ziikiapiti. 

3.  kliipiti,  p'lm,  b.  impf  —  ])  vidi  tlapiti.  Rj.  v. 


impf.  sloz.  nakliljiati.  priklilpati.  Tlapiti.  svu  noi?  sam 
tlapio  koje.'ta,  of.  kldpHi.  Kj.  741b.  vidi  i  bulazniti, 
buncati  (govoriti  kojcsta,  kao  u  snu).  (Savarijati,  pet- 
Ijati,  trabuniti,  trabunjati.  —  2)  sa  se,  reihks.  kl4- 
piti  se,  kliipl  se,  (\\  luiosk.t  meni  sc  klapi  da  de  tako 
biti,  scheinen,  ridetur,  ef.  Oiniti  se.  Rj. 

klapfiijiinjo,  ».  das  I'lappcrn,  blattratio.  Rj.  verb. 
od  klapinjati.  radnja  kojom  tko  klaprnja. 

klaprnjati,  nj.'un,  c.  impf.  plappcrn,  blatero.  Ej. 
siDi.  kod  blebetali. 

klas,  m.  Kj.  pi.  kliisi  i  kliisovi.  Glas.  8,  10.  dem. 
klasic.  hyp.  kla.'iak.  <■(///.  khisje.  —  J)  die  .lehre,  spica, 
ef.  vlat.  Rj.  —  Klas  niu  otezao  i  pretezao,  od  Bojjega 
dara  i  behara.  a  od  zemaljskoga  roda  da  nasiti  voljna 
i  nevoljna.  Here.  352.  Zcmlja  .sama  od  sebe  najprije 
donese  travii,  po  torn  klas,  pa  onda  ispuni  pJenicu  u 
klasu.  Mark.  4,  28.  t^edam  klasova  izraste  iz  jednoga 
stabla  jedrijeh  i  lijepijch;  a  iza  njih  isklija  sedam 
klasova  malijeh  i  sturijeh.  Mojs.  I.  41,  5.  —  2)  (po 
jugozap.  kraj.)  kiikuruz  sa  zrnima,  die  Maisdhre,  spica 
zeae,  cf.  klip  1.  Rj.  vidi  i  kukuruz  2,  mosur  2,  5a- 
Sarika  2,  liirica  2.  —  Sturac,  kukuruz  u  komini  (a 
kad  se  oljuSti  onda  je  klas).  Rj.  722a.  —  3)  (u  Hi-v.) 
vidi  okoniak  {cf.  oklasiua).  Rj.  Za  ono,  na  cemu  su 
zfna  .  .  .  k.aze  se  okomak  .  .  .  kocanj  .  .  .  eokanj  i 
lokov  .  .  .  tiduz  .  .  .  otueak  .  .  .  sasarica  i  klas  .  .  . 
oW((.s()!rt  .  .  .  kukuruzni  korijen  .  .  .  sipnrina  (sepu- 
rina  i  sapurina).  Pis.  77.  I'idi  i  I'ukuudruk,  komu- 
Jina  2,  komuSkiua,  kukuriizina,  okominja,  5a5arika  1, 
tuluzina.  —  4)  (u  Hrv.)  kukuruzna  resa,  Kcitzchen 
an  der  Maisiihre,  julus  zeae.  Rj.  vidi  mosurina,  ovr- 
5ina  1. 

kKlsa,  /'.  classis,  die  Klasse.  vidi  razred,  isp.  raz,dio, 
red,  vista.  —  Megju  njima  ima  .visa  klasa''  naroda. 
Kov.  11.  I'rosta  klasu  naroda  naSega  (t.  j.  ona  klasa 
koja  u  danaJnje  vrijeme  uarod  sa.stavlja).  IH.  Kod 
nje  nema  druge  ni  treee  klase,  nego  su  sve  emimensi. 
Nov.  Srb.  1817,  G38.  Po  tome  se  svi  ti  narodi  dijele 
na  tri  glarne  klase,  na  divlje,  varvare  i  u  pravom 
smislu  prosvijei'ene  narode.  Ali  svaka  glavna  klasa 
ima  opet  niiie  redove.  Priprava  134. 

klil>sak,  klAska,  hi.  hyp.  od  klas.  Rj.  —  Tri  su  tice 
s  neba  doleiiele  .  .  .  druira  nosi  klasak  od  pSenice. 
Here.  33G. 

kl<l.sriiije,  n.  das  Ausschiessen  der  Aehren,  spica- 
7-um  cmissio.  Rj.  verb,  od  klasati.  radOT;'o  fcojom  n.p, 
jccam  klasa. 

kl€l.sat,  adj.  u  cega  ima  puno  klasja.  —  Sjeme 
sijao  .  .  .  Od  neba  mu  rosilo,  a  od  zemlje  rodilo;  bilo 
mil  «  klasu  klasato  a  u  busu  busato,  u  trsu  trsato. 
Here.  .■).o2. 

kli\»iatl,  sam,  v.  impf.  in  Aehren  schicssen.  spicas 
emitto,  spicor.  Rj.  vidi  vlatati.  isp.  klipati.  v.  pf. 
sloz.  isklasati.  —  Kojegod  naS  brat  doma<:in  sjeme  iz 
doma  iznosio  .  .  .  u  dno  mu  se  busalo.  u  srijcdi  trsalo, 
na  vrliu  klasalo.  Kov.  121.  Propade  Ian  i  jeeam,  jer 
jeaim  bje.ic  klasao,  a  Ian  se  glavieio.  Mojs.  II.  9,  31. 

kliksie,  m.  dem.  od  kla.s.  Rj. 

klstsiiia,  /'.  (u  Bosni).  vidi  ovrSina.  Rj.  nastavkom 
je  augm.  od  klas. 

kliiisjcs  n.  (coll.)  die  Aehren,  spicae.  Rj.  mnostvo 
klasova.  vidi  vhife.  —  Ktipi  klasje  po  lanjskom 
strniStu.  Posl.  1<54.  Da  idem  u  polje  da  pabircim 
klasje  za  onijem  pred  kini  nagjem  milost.  Rut  2,  2. 
Bii'e  pSenice  na  zemlji  izobila,  po  vrhovima  gorskim 
lelijacc  se  klanje  njezino  kao  Livanska  5uma.  Ps. 
72,  r,.  ■ 

klas6licr,  hi.  der  Aehrenleser,  Nachstoppelcr,  spici- 
legus?:  Jedna  kita  klasolieru,  druga  kita  postatniku. 
U  naJega  klasohera  svilcn'  kita  nad  oeima.  Rj.  kla.so- 
ber,  koji  bere  klasje.  tako  sloz.  rijeci  kod  buhober. 

1.  kiasti,  kl^idem,  v.  pf.  (u  Hrv.)  stellcn,  legen, 
pono,  cf.  metnnti.  Rj.  v.  pf.  sloz.  ritsklasti.  isp.  v. 
impf.  sloz.   prikladati   se.  —   ])  P.  Budnumi  (ARj. 


2.  kliisti 


—  531  — 


kl.'kii 


V.  ;i!l:i):  stdiijati,  pustavijati,  mcUiti  (ii  Viikovii  jt- 
rjcriiikii  z:il)iljf/.t'M  kao  pcrftktivni  fil'Kjol,  ali  iieiiiii 
priiiijer.'i  n  ki)jciiui  ne  bi  nio<rao  biti  imper/'cl.tiiuin ; 
niiiijurfehtivuH  je  i  u  (lriif;ijeni  slovoiiskijoiii  jezifima): 
Sad  iiiDJ  Idcide  lonac  na  brbat.  Xar.  prip.  Mikiil.  Ifj. 
AKj.  V.  3%.  —  2)  kliisti,  kladi'iii,  vaditi  jcla  i: 
zdjele.  u  Lici.  Y.  Arseniji'vic.  AKj.  V.  41b.  ali  ho 
vadi  jcla  iz  zdjele,  on  ga  mcce,  khule,  m  uxta  Hi  na 
tanjur,  pa  je  znaitenjc  ylagolu  ocdje  koje  i  pod  1. 
Ivekovic.'. 

2.  klik.sli,  klJldem,  v.  inipf.  n.  p.  klAde  Riioj  iz 
raiic,  iiiozak  iz  jrlave,  la)iii>iam  tend  dick  llicxscn  (trie 
Uonitj,  llulz),  Icntc  fburc.  Kj.  kazc  sc  za  ijustu  stvar 
(kao  nu'd,  bale,  sliiiel,  /,(((/  pohKjano  tcrc. 

klAsiij:),  /'.  Hj.  gen  pi.  klaiaiija.  kli'csnja  i  klainje 
(kor.  uezii.).  Xt'ki  niisle  da  jc  od  tiifrji'  rijefi.  ()sn. 
202.  —  1)  (u  Kotani)  dusaOiie  biji'le  (■arapi-,  picko 
kojib  se  obiivaju  caiape  (kao  u  \,\v\  nalikai'u  pieko 
hlaCa),  Art  Strninpf.  tibiidium  genint,  cf.  bjecva.  — 
2)  (u  Hrv.)  dji'vojai'ke  Sareue  dokoljeuice.  —  3)  u 
Srijemii  komadit'  Oohe  ili  dnifrc  kake  krpe  §to  se 
durki  ili  siiski  (u.  p.  kii|>ljeiioj)  oiiiota  oko  noge"  da 
bi  se  inoii'la  poznati  ako  bi  kiiil  olisla.  Uj.  moze  biti 
da  ovamo  ide  ovaj  priiiijcr:  Skrojicu  ti  tainbar  od 
klasanja,  a  knpiti  {rjerdan  od  oraha.  Here,  ifi.'j.  — 
4)  (oko  Viiikovaea)  na  aiiiii  ono  od  koie  kroz  koje 
8U  proviu'ene  .5traujke,  da  ne  bi  atrugale  konja  po 
rebrima.  l\j. 

kliisiijinici).  /■.  (u  Imosk.)  igjava  Coha,  ScltimpC- 
tcort  fi(r  (in  >:cldeclit('!i  'J'hcIi,  conriciwni  in  pannum, 
cf.  klasnje.  Kj.  cidi  i  jediuiea  2. 

kliisn.j)',  n.  vidi  jediniea.  Kj.  rijetko  sukno,  sto  se 
tka  n  jcdnu  zicu.  ridi  i  klasiijaviea.  —  Na  samaru 
ima  drveiiica  i  stelja.  IStelja,  koja  je  od  klaknja  i 
naloiena  uzduz  eitavom  slamom,  stoji  po  konjii. 
Rj.  G(i;3a.  Digni  magaretii  klasnje,  magaretu  lasuje. 
Posl.  m._ 

kliitiirr'iijo,  )i.  das  i'mlursireiclien,  vaijalio.  Rj. 
Vcrh.  0(1  klatarili  se.  radnja  kujom  se  tko  klatari. 

kliitiiriti  se.  klatanm  se,  v.  r.  impf.  (u  Hrv.)  kla- 
tari se  po  svijelu,  t.  j.  vuee  se,  umhcrstreichen,  vagor, 
cf.  potiieati  se,  skitati  se.  Rj.  ridi  i  klatiti  se,  pobijati 
se,  potezati  se  .'3,  polueati,  prebijati  se,  tepsti  se,  tue- 
vati  se,  liu'i  se  (po  svijetu). 

klati,  koljeni,  v.  impf.  Kj.  v.  pf.  sloz.  d&-klati,  iz-, 
iia-.  0-,  od-,  po-,  pri-,  s-  (se),  sa-  (se),  za-.  gramm.  II. 
pregj.  klfdi  i  koljfdi.  Had  (j,  l."!3.  —  1,  1)  absteclien, 
schlnclifen,  macto.  V  Srbiji  i  danas  muskarei  kulju 
initrru  i  zivinu.  Rj.  — ■  Neaioj  mrciniti  to  ?.ivinee, 
nego  ga  Ijiidski  zakolji  (kad  ko  stu  rgjaw  kulje).  Rj. 
373a.  Ja  sam  jarae  zivoderac,  ii\  klan  ne  doklau. 
Npr.  24(5.  SveStenici  kUihu  zrtrc  riarodne.  Rriji.  bibl. 
411.  sa  se,  pass.:  Osam  slolova  na  kojiina  sc  koljaie. 
Jezek.  40,  41.  —  2)  stechen,  piitigo:  koljii  nie  biilie. 
Rj.  ridi  jesti  2,  ujedati.  —  Hlavor,  velika  imija  zii- 
bata,  za  koju  ka^.u  da  ne  koljc  Ijudi,  nego  zinije  koje 
Ijiidc  kolju.  Rj.  2yb.  Koga  su  gujc  klale  i  gustera 
se  boji.  Rj.  l()!)a.  Kvo  ovgje  me  nesto  iijede  .  .  .  Kvo 
ovgje  me  nesto  koljc.  Npr.  4.  Pokriv.ii  se  po  lieu 
jedu9m  od  one  tri  niaranie  da  ga  make  ne  kolju. 
2S.  C'livaj  se  pscta  koje  mueke  kolje.  i'osl.  350.  — 
//.  sa  se.  —  1)  V.  r.  impf.  bcissen,  bissig  sein, 
niordco:  kolje  se,  n.  p.  maeka,  konj ;  dijete,  ne  kolji 
se!  Rj.  kaie  se  za  i-cljadc  ili  rirince  kuje  koljc,  ujeda, 
gotoco  je  ujesti  koga.  isp.  bosti  se  2a ;  grepsti  se  II  3. 

—  2)  ranfen,  rixor.   Rj.   reciprocno.    u  prenesenom 
smislu.  sragjati  sc,  gloziti  se,  kositi  se.  isp.  klauje  2. 

—  Ukoljica,  ko  se  rado  inati  i  kolje.  Rj.  777a.  Po51ji 
meni  onu  krpu  platna,  Sto  ste  prele,  kada  ste  se 
klele;  Sto  ste  tkale,  kada  ste  se  klale.  Npj.  1,  oGO.  j 
Ako  se  megju  soboni  kuljctc  i  jedete,  gledajte  da  ' 
jednn  drugoga  ne  istrijebite.  Gal.  t>,  15.  —  3)  reci- 
procno. kao  jcsti  se,  ujedati  se,  u  pravoin  smislu.  isp. 
klati  1 2.  Nagje  na  putu  dve  kiickc  gde  se  kolju  jcd- 


iiako.  Npr.  89.  ,SV/nje  se  kolju  izmegju  sebc,  ali  kako 
kurjako  opaze,  one  se  sve  sloiSe  na  njegn.  I'osl.  -JH-J. 

khiliti  sc,  klatira  se,  v.  r.  impf.  hbilili  se.  za- 
klatiti,  uklatili  se.  ncma  w  Vuka.  Kad  tl,  H'J.  i'  do- 
klatiti  se.  vidi  klatariti  se,  t  si/n.  oiidjc. 

kliUllu,  »i.  (u  vojv.)  der  (ilockenschucngel.  cnm- 
panac  pislillum,  cf.  zveeak.  Rj.  vidi  i  breuce,  i  syn. 
ondjc.  u  zoona  ono  sto  visi  u  njemu  i  dim  se  luiara 
u  nj. 

klAto,  (I.  (u  Hrv.)  troje  drvljadi  Hastavljeuo  krmetu 
oko  vrata,  da  se  ne  nio^.e  provndi  kroz  ognulu  (jediii 
govore  ogrtica  kmieea).  V  Srbiji  nijeslo  ovoga  sveie 
se  krmetu  |)od  grio  jedno  podiigai'koilrvo  poprijeko.  Uj. 

kliivir,  klavira,  m.  das  Klavicr,  Fratictavier.  — 
Pjcva  i  lijpa  po  stogod  na  klariru.  Priprava  171. 

kl*>l)i-c:iii,  m.  (n  8rijemii  i  u  Baekoj).  vidi  Smokljan, 
budala.  Rj.  syn.  kod  bezjak. 

klSfitlu,  n.  kao  mabi  klupa,  na  koju  se  kleknc  (u 
krJ6iuskim  crkvaina  u  Slavoniji),  Kniebank,  ocani- 
num.  Rj. 

klftcriiijc.  n.  das  Wanken  der  Fiisse  (ror  Srhwdche), 
vucillatio  pedum.  Rj.  ccrb.  od  kleeati.  radnja  kojom 
klccaju  noge  (od  slabostij. 

kl^ciiti,  earn,  i'.  impf.  icankcn  (von  den  Fiisseti), 
cacillo:  kleeajii  mi  noge.  Rj.  klccaju  noge  od  slabosti. 

klt^euk,  klet'iika,  »i.,  kl^eak  (nijesto  gdje  nwle  kleka; 
osuova  u  kleka).  —  Nenia  u  Vukovu  rjecniku,  ali  se 
govori.  Osii.  2<)4.  za  nasi.  isp.  IjeStak,  trSeak. 

1.  klrefiiije,  )i,  das  Knicn.  jlexio  gentium.  RJ.  verb. 
od  klcrati.  radnja  kojom  tko  kleci. 

2.  kleeanjo,  n.  verb,  od  kleeati.  radnja  kojom  tko 
krecii:  V  lepi...  srpski  jezik  utisli  su  oni  psovke  kao 
neko  pogrduo  kleianje  u  divno  govorno  platno.  M. 
(ij.  Milieevie.  ARj.  47a. 

1.  kK>('ti(i,  ctm,  t'.  im})f.  knien,  nitor  gcnilius.  Rj. 
V.  pf.  kleei,  kleknuti ;  v.  pf.  sloz.  pfikleei,  pokleknuti ; 
V.  impf.  sloz.  pokleeivati.  —  Na  obadva  kolina  kleccci. 
M.  RijankoWc.  Domaein  kleii  na  kolinili.  M.  .V.  Relj- 
kovie.  AKj.  V.  48a. 

2.  kl&(-a(i,  klee.am,  v.  impf.  tkati,  (di  onda  kad  se 
H  jiritvo  tkanjc  kuka  sura  (n.  p.  ciUmska)  utkiva  ru- 
kama,  ne  cunkom.  Zivojiu  iz  Srbije.  ARj.  V.  48a.  — 
Za  svilene  maranie,  za  klccane  keeelje.  Rj.  274a. 

kleciYticii,  /'.  cipera  ammodgtes,  otrovua  guja,  ka- 
menarka  ili  grabarka  .  .  .  tako  prozvata  izvesno  sa 
one  eik-eak-linije  niz  eelo  lelo  odozgo,  kao  u  Sarana, 
te  liei  na  klccane  keeelje.  M.  (ijurovie.  isp.  crnokrug. 
ARj.  V.  48a. 

kl&i'ka,  /'.  raevasto  i  probuseno  drvo,  Sto  se  klinom 
zatvori  govecetu  (u  Srijemu  i  kljusetu)  oko  prednje 
noge,  da  ne  moXe  daleko  otici,  eine  Art  Fussklotz 
far  iceidendes  Vieh.  com jiedis  genus  pro  armcnto.  Rj. 
—  kUika  ^od  osnove  koja  nije  u  obiCaju  a  biee  po- 
stala  od  korijena  od  koga  je  .  .  .   klccati).    Osn.  2'.)7. 

kl&ei,  kleknem,  r.  pf.  niedcrknien,  in  genua  pro- 
cido.  cf.  klrknuti,  klekueMn.  Rj.  gramm.  \.  pregj.  klVkoh, 
kleknub.  prilog  pregj.  klekav.  klekavSi ;  kleknuv,  klek- 
nuvSi.  /.  pridjcr  klekao,  klekla;  kleknuo,  kleknula. 
r.  ptf.  ^^<J~-  pokleei,  pokleknuti.  v.  impf.  kleeati,  po- 
kleeivati. —  Metanije  su  male  i  velike...  velike:  kad 
klekne  na  koljenu  i  na  rukc  pa  dohvati  glavom  do 
zemlje.  Kj.  354a.  Onda  bi  ona  (spravljeniea)  khkla 
pred  gospogju.  Rj.  705a.  Pak  ti  idi  earu  gospodinu, 
klekni,  hrano,  pred  njim  na  koljena.  Npj.  1,  (>2(>.  To 
izree.e,  crnoj  zemlji  klece,  svojoj  juuak  Sarci  vatru 
dade.  4,  332. 

K16k,  Klfeka,  »n.  —  1)  kamenito  brdo  u  Hrvatskoj 
vise  Ogulina  ...  da  se  vjeStiee  skupljaju  na  Klcku. 
Rj.  —  2)  uzak  komad  zemlje  koji  razdv.ija  Dalma- 
eiju  od  Dubrovaeke  drzave.  Rj. 

kl6ku,  /'.  vidi  venja.  Rj.  —  1)  die  Wachholder- 
staudc,  juniperus  commtmis.  Rj.  57b.  vidi  i  snireka, 
smre,  smrea.  —  Kleeak  (mjesto  gdje  raste  kleka).  (Jsn. 
2()4.  —  2)  die    ]Vac!ilwlderl)eeren,   (zum   liduchcrnj, 


klokiiiili 


532  — 


kloti 


.  rf.  Ivloka.  Rj.  r)7b.  A/cAore  hole,  rod 
j'upuljica,  siurekiiija,  smn^ka. 
klt'ktiiKl,  klVkuem.  r.  /)/'.  n'</i  klei'i.  Rj. 
kU'kon.  u  ovoi    /.aironeoi:    l'    iliio   raJ.auj,   u   grad 
'    '     '     I.  Rj.  oii(ioiittljaj  luaOka. 

ii'iicliliolilcrlioh.jiiiiijicn'iis.  Rj.  Mo 
....     ..  [ilrvdu).  ridi  i  smrOev,  smrekov. 

—  .-ii  'icisf.  ridi  aptov. 

klS'kuvai-a,  /'.  rakijn  od  veuje.  L.  Y.  Stojanovid. 
AUj.  V.  ;Vlb.  od  kleke,  kkkocti  rtikija.  imcna  raki- 
jama  f  tiikim  iiust.  kod  rakija. 

Kl^k(>vil■ll.  /'.  planina  u  Starome  Vlalui.  Rj. 

kU^ko\in!i.  /'.  U'ttcMiolderhoh,  liiinum  jitnipereum. 
Rj.  kUkoco  drco.  vidi  smrcevitia,  timrckovina. 

kl^mpav,  adj.  mit  hiiinjendcn  Olireii,  uuribus  pen- 
doitihus.  Rj.  cemu  usi  vise,  ridi  kloiupav,  klopav, 
klopast;  klempo.  —  s  wnehuitim  m  prcd  p;  isp. 
kleiupe  I  klepa,  kloiupav  /  klopav. 

kl^mpe,  kl^mp(•ta,  ii.  citi  llidi  mit  einem  Finger 
tiuf  diis  Olir.  Rj.  ud(trne  pi.ttum  po  tiliu.  rif?/ klepa. 

kli^mpo,  HI.  der  hiingcndc  Olirtn  hai,  qui  htibet 
iiure.<  peiidentes.  Rj.  kuji  je  klempav.  upnico  je  hyp. 
tak vii  hup.  kod  bAlo. 

kl^n,  kleua,  «i.  Rj.  vidi  klijen,  kljen.  —  1)  der 
felddhorn,  ucer  cumpistre  Linn.  Rj.  drvo.  vidi  kun 
1.  dcm.  klenic.  —  2)  uekaka  riba,  sqiialitis  dobxila 
Hevkel.  Rj.  —  Piparac,  2)  klen  maiiji  od  oke.  Rj.  840a. 
dem.  klenOi(:. 

kl^ni-ii-,  HI.  dem.  od  klen  2.  Rj.  isp.  Jiparac  2. 

klt'iiio.  HI.  dtm.  od  klen  1.  Rj.  mludi  klen  1  (drvo). 

—  ttikve  rijeii  kod  brezic?. 

klenieak,  klenu'ka,'  m.  dem.  od  klenid  u  Lici.  V. 
Aisenijevic.  .\Rj.  V.  ola.  —  za  nust.  vidi  hrasti(5ak. 

kli'Dlk,  klenika,  m.  der  Ahornwald,  aceretum.  Rj. 
klenova  suma.  rijeci  tukvc  kod  aptik. 

kl6nov,  (tdj.  von  Felduhorn,  ex  acere  campestri. 
Rj.  sio  pripuda  klenu  (drvetu).  —  Mi  te  viSe  hra- 
niti  ne  mpzemo,  nego  iizini  dva  klenova  stapa.  Here. 
11 H).  :n  nuat.  vidi  aptov. 

klenorac,  kltnOvca,  m.  klenov  §tap,  ein  Stab  von 
Feldidiorn,  hticuluq  e.r  acere  campestri.  Rj. 

kli'iiovat-a,  f.  kleuova  batina,  ein  Stock  von  Feld- 
uhorn, fugtify  ex  acere  camj)estri.  Rj. 

klt'iioviiia,  /'.  Uoh  von  Felduhorn,  lignum  uceris 
cumpcgtrin.  Rj.  klenoto  drvo. 

klvaje,  »i.  (ist.)  cidi  klijenje.  Rj.  dolazi  i  tijuznom 
govoru  kao  i  klen  (mjesto  klijen).  —  Tamo  raslo  klenje 
i  jiisenje,  megjii  nama  zdravlje  i  veselje!  Npj.  3,  167. 
colt.  mnoHvo  kli'nii. 

kISpa,  f.  (u  Hrv.)  vidi  klempe.  Rj.  udarac  prstom 
po  uhii.  —  Znafenje  (korijenu)  iidarati:  kTcpa  .  .  . 
kR-pati.  s  unietnutim  Hi  predjj;  klempe.  Korijeni  254. 

kK'-pae,  kK-poa,  tn.  (u  Hrv.)  kosui  cekic,  der  Denyel- 
hammer.  malleolus  fenisecae  tundendae  falci.  Rj.  cekic 
kojim  se  kosa  utkiva  (kleplje).  «  Hrvatskoj  se  kale  i: 
klepati  kosu  mjesto  otkivati;  odatle  klepac,  klepci. 
isp.  I  klepac,  sjeCivica. 

kl^palo,  n.  das  Ldutebrct,  die  Bretglocke  (in  den 
serbischen  Klostern),  tabula  campanae  loco.  Rj.  po 
pratoslavnim  manustirima  daska  u  koju  se  udara  za 
znak,  kao  iio  se  drugdje  zvoni.  vidi  bilo  4,  cekalo  2, 
kli-petalo,  zveCka.  —  Petli  peSe,  klepala  udrise,  sve- 
Slenici  staSe  na  jutrenje.  Npj.  2,  161). 

kl^panjc,  H.  Rj.  verb,  ud  klepali.  —  1)  das  Schlagen 
an  dan  Liiiitebret,  pul.satio  tabulae.  Rj.  radnja  kojom 
tko  kleplje,  udara  u  klepalo.  —  2)  daw  Dengeln,  acutio 
(ijuae  til  pnJHando).  Rj.  radnja  kojom  tko  kleplje  n.  p. 
sjckira. 

kl<-ii;iti,  ti-pljem,  v.  impf.  Rj.  v.  pf.  klepnuti;  v. 
Pf-  I'Jiti,  po-,  raz-.  —  J)  ndarnli  ii  klepalo, 

""  !'>   schlagen,  pulsarc   labulam.   Rj.    — 

'•i)  "iru,  dengeln,  jiulsando  cxacuo.  Rj.  kao 

«''"■  'i<«.  «'«;).  otkivati  2,  pokivati.  —  Iz  vara 

Uepali,  I.  J.  vrlo  ugrijiHi  pa  iBklepati.  Rj.  53a.  Drvo- 


djelja  hrabraSe  zlatara:   koji   kleplje  hrabraSe  onoga 
koji  kiije  na  nakovnju.  Is.  41,  7. 

klopt-i,  klepaca,  Jii.  pi.  (ii  Hrv.)  kosni  kov  (babica 
i  klepac),  das  Dciigcheng,  instruminta  fenisecae  ex- 
acuendac  falci.  Rj.  isp.  klepac. 

kl^pciea,  /'.  dem.  od  klopka.  Rj.  vidi  klcpeliiSica. 

kl^pC't,  m.  Rj.  vidi  klopot.  —  1)  das  (Ictdn  der 
Kuhglocken,  crcpitacHlornm  somis.  Rj.  zvek  khpuka, 
khpctusa,  pa  i  nozcva,  sabalju,  i  t.  a.  —  Stoji  cika 
malijeh  puSaka,  kUpet  stoji  nohi  i  sabalja.  Npj.  5, 
331.  —  2)  das  Getos  (der  I'unto/fel),  soiiitus:  btade 
klcpct  nieslva  i  papuca.  Rj.tropot  .ito  .•se  cuje  kad  tko 
ide  u  papucumu. 

klopi'talo,  n.  daSfica  poprijcko  objesena  predkui'om, 
u  koju  se  po  grauici  i  po  paoiiji  lije  su  vojnici  kaki 
uamjesteui,  udara  kiul  Ijiuli  treba  da  idu  na  zapovijest 
ili  vojnici  da  svojc  konjo  namiruju.  KUpittilii  se  udari 
najprije  pred  stra?.om  pa  ouda  pred  o.slalijeiu  kui'ama 
i  to  svaki  udara  dotle  dok  njoirov  susjed  ne  cuje  i 
nc  stane  udarali.  Rj.  isp.  klepalo. 

klopt'tanjc,  n.  das  SrliaUcn  der  Kuhglocke,  sonitm 
crcpitaciili.  Rj.  verb,  od  klepetati.  radnja  kojom  sto 
klepcce. 

klopt'tiir,  klepctilra,  wi.  (u  C.  G.)  vidi  zvono,  klepka: 
A  Ulrica  ispod  klepetura.  Do  jednoga  ovna  s  klepe- 
iarom.  Rj.  vidi  i  klepetuSa,  gdje  su  syn.  isp.  klopolar. 

kk'pt'tati,  klfcpecem,  v.  impf.  —  1)  schallen,  sono. 
Rj.  vidi  kloi)Otati.  —  2)  uackeln,  qnatio:  Nek  sve 
daske  klepecu,  a  Sljeme  nek  niiruje.  Rj.  (toj  poslovici 
dodaje  Vuk:  pa  ce  dobro  biti.  Posl.  201).  tuko  kla- 
milali,  trcsti  sc,  da  se  ciije  klcpet. 

klepotiisa.  klgpka,  die  Kuhglocke,  tintinnabulum. 
Rj.  dem.  klepetuSica,  klepcica.  —  zvono  sto  se  veie 
n.  p.  na  kraru,  ali  se  veie  i  na  ovna,  kao  sto  se  vidi 
kod  rijeci  klcpetar.  vidi  i  bakarusa,  bronza,  cingara, 
caktar,  caktor,  klcpetar,  mjedenica,  mjedenjaca.  — 
(Naricanje  za  mrtviuia)...  gdjekoji  jos  uzmu  po  jednu 
klvpku  u  ruke,  te  se  ujome  biju  u  prsi.  Kov.  II'J. 

klopt'fu.sifa,  f.  dem.  od  klepetuSa.  —  Kad  i  kad 
kicpnc  klepetusica  na  kozi  rigji.  Zim.  121.  vidi  klepfiea. 

klepnuti,  nem,  v.  pf.  kUrroid  schlagen,  sonitum 
edo  pulsando :  klepnuli  se  sabljama  dva  tri  put.  Rj. 
udariti  da  se  cuje  klepet.  v.  impf.  klepali  2. 

kler,  m.  clerus,  crkveni  Ijudi,  svecenstvo. \KAda, 
kler  to  jest  redovuici  i  gjaci  .  .  .  vezani  jesu.  8.  Bu- 
diuic.  ARj.  V.  5Ga.  isp.   klerik.   vidi  i   duhovniStvo. 

klerik,  m.  clcricus,  Cleriker:  Da  se  Stampa  ili  na 
posljednjoj  strani  ovoga  lista,  gdje  su  klcrici.  8tni4. 
18.S7,  23'J.  Nikoji  klerik  iliti  crkovui  gjak.  A.  Kaniilid 
ARj.  V.  5Ga. 

kicrikalac,  klerikalca,  m.  der  Clerikale,  pristalica 
klerii.  —  ZaSto  centralistima  pisete  prezimena  na  kraju 
sa  »(;«  a  klerikalcimu  sa  »c«?  Stra?,.  1887,  207. 

klf't,  adj.  Rj.  upravo  je  partic.  2)ass.  od  kleti.  — 
J)  (schersiveise)  der  Schelm  (ostcrr.  ver/lixt),  albue 
gallinae  filius:  ne  ce,  klet,  ni  za  Sto  da  se  prihvati; 
kakva  je,  kleta,  ne  nio/.c  je  se  Covjek  nagledati;  na 
uogama  gn6c  sarovite,  kakve  su  joj  kleie  iski(5ene. 
Rj.  govori  .se  u  cugjenju,  i  u  zavigjeuju,  ^.eljenju. 
isp.  pust  3:  lijepa  je  pusta  kao  vila!  isp.  i  puanica, 
pusnik.  —  2J  vidi  proklct:  Marko  sine,  jcdini  u 
majke,  ne  bila  ti  moja  hraua  kleta.  Rj.  vidi  klctan. 
—  Dok  Krnjevo  kletu  uniiiuise.  Npj.  4,  382.  Ni  svi 
tvoji  sveti,  ni  svi  moji  kleti.  Posl.  223. 

kl<''(aii,  kK'tna,  adj.  vidi  klet  2.  —  A  za  sobom 
vrancica  povede,  ne  hofe  se  povesti  vranci(5u,  kletan 
mu  se  vranac  uraorio.  Npj.  4,  412. 

klc(av,  /'.  (u  C.  (t.)  vidi  klctva.  Rj.  gen.  kletvi.  — 
1)  djelo  kojim  tko  prokune.  —  2)  djelu  kojim  se  tko 
■akune.  vidi  priscga,  zakletva.  —  Svi  vladici  klclav 
ucinisc,  da  lirgjane  izdavali  ne  ce.  Npj.  4,  73.  .s  tukim 
nast.  JOS  je  s  imo  prokletav. 

klcli,  kCtuem,  v.  impf.  Rj.  gramm.  sad.  vr.  kfinem... 
kuu^mo,    kunete.    zaporj.    kfuii,    kiuiinio,    kiinilc.    /. 


kictnieii 


—  533  — 


klii'i 


prcfij.  kloli,  kle;  kli^smo,  klfete,  W'ie.  IF.  pngj.  kit- 
nijaii,  kfiMJfih.  priloi/  atid.  kiJiiuci.  pregj.  klcv,  klevsi. 
/.  pruljcv.  klro,  kli'la.  //.  klPt,  klela.  Had.  C,  C.S.  r. 
pf.  slo:.  o-klfti  (sel,  pro-,  u-,  za-.  r.  imp/'.  sIvL  o- 
klinjati  (scl,  pre-,  pro-,  ra/-,  u;  (sel,  za-.  —  1)  jlucheit. 
exsecror.  Rj.  —  To  kad  <'iila  Caja-paMnica,  Ijtiln  l.inic 
dvije  ticc  tranc:  »K  da  lioir  da...«  Npj.  4,350.  Ne 
6u  viSe  hldi  zeinlje  s  Ijudi.  Mojs.  I.  8,  '21.  vidi  i 
pritujere  kod  klet  2.  —  2)  sii  se.  —  a)  ic/leks.  .tclmii- 
ren,  juro:  V  nns  .<c  Ijiidi  kuiiit  onijcm  slo  im  jo  iiaj- 
milije  ili  najsvelije,  n.  p.  sestra  se  kunc  bniloin  [}.iv 
mi  brat!  ili:  take  mi  i\v  brat!),  mati  .siuom,  roditelji 
djeeom,  djera  roditeljiiiia;  Uosoiii  (take  mi  Hojra,  ili 
fioga  mi!),  duSom,  zivotom,  zdravljem,  vjerom,  sn- 
mrtnom  svijceom,  iirieesrem,  crkvom,  ali  i  zemljom 
i  nebom  i  vatrom,  a  jiiiiaoi  i  koiijom  i  oru^jem:  De- 
gnica  mi  ne  iisala  nika!  Dobru  konju  "iriva  ne  opala! 
I  britka  mi  sablja  ne  rirjala!  l!j.  (-'rnofrorci  se  i  kiuiu 
i  zakliujii  amdinttoiii.  Rj.  41).  Ko  vifrjase  Boiiotn  sc 
kiinjuie  d(i  mu  gjojrat  zemlje  ne  doliita.  Rj.  ISlia. 
OklcStrina,  oua  plata  sto  se  daje  onijem  koji  sc  zu 
drugoga  kttnu  .  .  .  Ovako  se  ouamo  ne  samo  kunu 
Ijuai  za  ono  5lo  upravo  ne  zuadu,  n.  p.  seljaei  za 
kakogit  svoo  seljaka  da  nije  .slo  iitinio,  ueo:o  . . .  Rj. 
453.  Marko  jvj  se  kunc  i  prekliujo.  Ej.  573a.  Cipati 
se  n.  p.  Kogom.  Kj.  S12b  (klcti  se  nesmoireno).  Wog 
ti  a  du5a  ti  f.  .  .  nc  kuni  se  kriro  .  .  .).  Posl.  I'J.  Da 
vidi  da  pati.  (Kad  se  kazuje,  kako  se  ko  vrlo  kleo 
za  slo).  48.  Khli  su  se  Tnrci  na  poyacu,  da  ne  idii 
nikad  na  MoraOu.  134.  Klela  se  devojka  v'jeuca  ne 
nositi.  Npj.  1,  334.  —  b)  rccipr.:  Te  ne  sliisaS  jada 
avakojaka,  }rje  se  kunu  dvije  jetrvicc...  Kako  s'  klcle, 
tako  se  iiklele.  Npj.  1,  559. 

klvtiiicn,  /".  os)i.  u  kletan.  isp.  kletnik.  —  1)  quae 
jurat.  Sliilli.  koja  se  kunc.  —  2)  kletu,  kletno  sto 
god  zcnskoya  roda:  Nut'  Moskova  u  po  naJeg  grada 
gdie  khtnicu  pogragjuju  crkvu  (govore  Turci).  Osvetn. 
ARj.  V.  (;ib. 

kleillTk,  HI.  —  1)  juruiis.  Stulli.  koji  se  kune: 
ZakKHvu  lada  govori  napred  pop  a  za  njima  kletnik. 
M.  (ij.  Milieevie.  .-VRj.  V.  (Ub.  —  2)  coijek  klet: 
Kletnik  opali  puSku.  Bos.  vila  1891.  ARj.  V.  (Ub. 
iip.  kletan. 

klelva,  f.  Ej.  yen.  pi.  klctava.  ridi  kl^tav.  —  1)  der 
Finch,  c.csccratio.  Kj.  djclo  kojim  tko  kune.  isp.  kleti 
1.  vidi  i  ukletva.  Bijes  le  skolio!  (Kletva  pseiu).  Posl. 
13.  Voda  li  stalal  (Kletva  marvi,  a  osobito  vulu  i 
konju).  37.  Jli.ii  ti  u5i  odgrizli!  (Kletva  lijenoj  nuti-ki). 
180.  Kletva  na  drayoya  i  njegovc  roditelje.  Npj.  1, 
2(j5  (natpis  pjcsmi).  Kletva  na  kupinu.  1,  439  (natjns 
pjesmi).  A!  stigose  ya  moje  kletvel  vcc  ti  se  ne  de 
izbaviti.  Daniea  4,  10.  Za  mito  i  ein  im  ae  (sveste- 
nicima)  uzimao  i  metula  se  na  njili  kletva.  DM.  314. 
—  2)  vidi  zakletva.  Kj.  djclo  kojim  .sc  tko  kune.  isp. 
kleti  se  {'2  a),  vidi  i  prisega.  —  Kad  ko  potvori  5lo  i 
na  koga,  pa  se  ouaj  na  koga  se  potvori  opravda  ^ 
kletvom,  onda  mu  onaj  koji  je  potvorio  valja  da  plati 
potvorstinu.  Kj.  ,55'2b.  Car  joj  se  obeea  i  ziikune  . . . 
htio  bi  kletvu  prcstupiti.  ali  ne  smije  od  stralia  da 
ga  ne  postigne.  Npr.  114.  Mladic  nc-ini  kletvu,  da  se 
ne  ie  ozenili.  120.  Dogjose  te  se  zaklese  i  kletvom 
savezase  da  hodimo  po  zakonu  Boiijemu.  Nem.  10,  29. 

kli'tveiiT,  adj.  u.  p.  knjiga,  Fluch  enthaltend;  ex- 
secratorius;  daher  ein  Flndibrief  dcs  I'atriarchen, 
u.  dyl.  gegen  suspendirte  I'riester,  und  Interdikt  an 
einc  Gemeinde.  Rj.  sto  pripada  kletvanta,  u  ccmu 
sti  kletvc.  tako  niozc  hiti  klctvena  knjiga  od  patri- 
jarha  ili  od  dnigih  protiv  ra.''popa,  protiv  nepo- 
slusnih  opstina,  i  t.  d.  —  Sednui  posla  ev'  knjigu 
kletvenu  na  BoJnjake  Turke  Muslomane.  Npj.  4,  240. 
Ciiju  kletvenc  mulitvc.  S.  IJubiSa.  KaUigjeri  prijete  ■ 
da  ie  di(5i  na  mene  kletvenu  hdenja.  AKj.  V.  tiSa 
(isp.  katrabunar). 

kletvupreistripnTk,  m.  akc.  AUj.  ^'.  C3a.  koji  pre- 


.ilupi  kletvu  (znkletvu).  der  Meineidiye,  ptTJuriu.  — 
Zadrzao  sani  49  rijeei  .'^lavenskijeli  .  .  .  kleleoprc- 
."tupnik.  Nov.  Zavj.  \'l.  Znaiut'i  ovo  ilu  pravediiiku 
zakon  nije  postavljcn,  nego  be/.akonieima  . . .  kUtvo- 
prcslnpnicima.  Tim.    I.    I,    10.    —    vidi   krivokletnik. 

kl^veta,  /'.  calumnia,  ohtrcctaliu.  ridi  bijeda  2,  i 
si/n.  ondje.  —  Klevelnike  grdne  i  klcrctu.  ]'.  IVirovii'. 
gor.  vijeii.  To  jo  kleveia !  lo  je  lai!  M.  i'avlinovii'. 
ARj.   y.  i;3b.  ima  i  u  .Stullija. 

klcvi'tiilli-n.  f.  zen.^ko  celjade  sto  klerece.  u  Lid. 
.1.   I!og(lanovi<'-.  AKj.  \'.  (L'tb.  ri(/»  klovelnioa. 

klovt-tiilu,  »M.  I'orjek  Uii  klereve.  w  Liei.  ,1.  Uogdii- 
novi.'.  ARj.  V.  (>3.  vidi  klevetiiik. 

klovotan,  kl&vetna.  adj.  sto  pripada  ktcveti:  Kle- 
vetnini  jezikom.  D.  ()bradovi(?.  AKj.  V.  (^'jb.  adr. 
klevelno,  cahinmiosc.  Stulli. 

klcv6(aiije,  ».  vcrli.  od  klevetati.  rtidnja  kojom 
tko  klerece  na  koya:  Kto  klcvetanje  u  puku  protiva 
poponi.  ,\.  Kadoio.  <  )stavi  se  klcvelanjii .'  J.  Bogda- 
novie.  .\Rj.  Y.  (i4a. 

klevi'tati,  klovedem,  v.  impf.  na  koga,  ohloqui, 
obtrevtare,  caluniniuri.  Stulli.  vidi  bijediti,  t  k;//i. 
ondje.  r.  pf.  sloz.  oklevetati.  —  Klcvecu  na  ovu 
istinu.  S.  Budinie.  Zli  u  kletve  straJne  udara^i  kle- 
rece i  ^amori.  P.  Kanavelie.  Ktevetaliu  na  nj.  S.  Ko- 
■}.iii6.  Na  njili  klevecuci  govoreno.  P.  Zorani('.  ARj. 
V.  (i4a. 

kU'^vetiiien,  f.  lensko  celjade  sto  klevecc:  To  je  hvo 
ona  klevetnica  .  .  .  od  mciie  uradila.  J.  Bogdauovio. 
ARj.  V.  G4b.  Klevetnica,  obloquens,  detraclans.  Stulli. 
vidi  klevetalica. 

klt^vetnik,  m.  curjck  koji  klevece:  Ova  pregreSenja 
tvore  i  Oine  klevetnici.  S.  Budinic:.  Klcretnikc  ijrdnc 
i  klevotu.  P.  Petrovie,  gor.  vijen.  Klintn'ik  der 
Verleumden.  .1.  Bogdanovie.  .VRj.  V.  (i41i.  Klevetnik, 
oblocutor,  detractor.  Stulli.  vidi  klevetalo,  i  bijednik 
i  .s,!/».  ondje. 

kITca,  /'.  Rj.  dem.  klioica.  —  1)  der  Keim,  cyma. 
Rj.:  ProraSljika,  one  klice  Uo  prorastu  u  repe  i  rotkve. 
Rj.  ()llb.  —  2)  n  mladijeb  tioa  one  batrljiee  iz  ko- 
jijoli  poslije  perje  izraste.  Kj.  isp.  badrljica  2. 

1.  kllicaiije,  n.  verb,  od  klicati.  radnja  kojom  tko 
klice.  ridi  klikovanje. 

3,  klieaiijc,  «.  germinatio.  Stulli.  vidi  klijanje. 

1.  kITcati,  kriOcm,  r.  impf.  ridi  klikovati.  —  1)  vi- 
cuii  zvati:  Kliou  Turci  Muja  i  Aliju.  Npj.  5,  115.  — 
2)  jubilnre,  gcstire,  canere.  Stulli.  vikati  od  resclja: 
Neka  poju  i  veselo  klicu.  D.  Obradovio.  Ki  god  euje 
od  v&ielja  klice.  Nar.  pjes.  istar.  AKj.  V.  Ilob. 

2.  klieati,  kUefun,  r.  impf.  yerminare,  .■iurculos 
emittere.  Stulli.  vidi  klijati.  —  Yrije^  koji  je  atoprv 
po(5eo  klicat.  (ij.  Basic.  Na  ujoj  mi  (na  ovoj  zemlji)... 
moje  pleme  od  Ko.sova  klica.  S.  LjubiJa.  Klicati 
»keimeni.  Podunavka.  ARj.  V.  6tja. 

klirak,  klicka,  m.  djetinje  govno.  Rj. 

kllPav,  adj.  iovjek,  der  anfihigt  graue  Haare  zu 
bekommen,  incanescens,  Rj.  kao  prosjed,  komu  pocne 
kosa  sijedjeti. 

Kllfcvae,  Kn^gvca,  hi.  —  1)  brdo  kod  Valjeva. 
Rj. —  2)  brdo  vise  Skocida  na  lijevoj  strani  Drine: 
Pokliknula  prebijela  vila  sa  Klicevca  od  grada  Ko- 
stiira,  te  dozivlje  kamenu  Stocicu.  Kj. 

klli-iea,  /'.  dem.  od  klica.  Rj. 

kiico,  HI.  co>jek  koji  je  klidav,  der  yrau  uird, 
incanesccre.  Rj.  hyp.  gen.  kliC-a,  voc.  klico.  —  takea 
hyp.  kod  balo. 

"kHci.  kfiknom,  r.  pf  (kTikao,  kla)  rufen,  u:ie  die 
vila,  clumo  ut  dryas,  cf.  kliknuti:  hlice  vila  iz  gore 
zelene.  Rj.  yramm.  kao  kod  kleci  i  kleknuti.  r.  pf. 
sloz.  p6klici,  pokliknuti,  proklidi;  r.  impf.  klikovati, 
klicati,  r.  impf.  sloz.  poklikivati.  —  t'arev  sin  pre- 
krsli  se  put  istoka  i  kliknu  jakoga  Boga  u  pomod. 
Npr.  94.  Klice  vila  .  .  dozivati  Sq)skome  logoni. 
Npj.  4,  263. 


klijai^r 


534  — 


klinae 


kliinnlo.  '1.  diis  Keimen,  genninatio.  Kj.  nih.  od 
Vlil  kiijom  hlijii  n.  p.  sjriiie. 

kii,      ,  .     r.    imfif'.   kehiini,   (/eniiiiw.    Rj.    fidi 

kliciiii.  ( .  >./.  .Wei.  iz-klij«ti,  pro-,  ii-.  Sjeiiie  najprije 
i.'i.i,  {111  uikne.  Pis.  iT). 

kiypB.  m.  (u  C.  «.)  ridi  klen.  Kj.  rirfi  *'  kljen, 
kun  1. 

klljon.  adj.  ridi  klijenit.  Rj.  ijcJi  i  saknt,  uzet. 
i-p.  kljast. 

klijt^nnk.  Kly^iiksi,  hi..-  Iz  Klijeiika  grada  bije- 
lou-a.  Ixj. 

klfjcnil,  <i((;.  (u  *^"-  O.)  sakat,  da  se  ne  moie 
luaoi.  ridi  uzet:  Tako  klijeiiitu  ne  sigjela!  Rj.  vidi  i 
klijen,  uzet.  i>;i.  kljast.  —  Oboli  i  klijenit  ostane 
savriijeh  nosn  i  ruka.  Npr.  262. 

klljonjc,  II.  (toll.)  der  Ahirmrtild,  aceretum.  Rj. 
ridi  klenje.  miio.Hvo  klijena. 

Klijt^njr,  II.  selo  u  Maovi:  U  Klijenje  selo  dole- 
I'e^ie.  Rj- 

klijosla,  II.  ;-/.  klijt'>l(',  /'.  pi.  —  1)  die  Zunge, 
forceps.  Rj.  dem.  kljeMii;e.  —  Kova<?  za  to  ima  kli- 
jr.itf  da  riike  ne  ieie.  (C'oek  za  to  inia  mlnsjega  da 
sa  n  teJku  iioslu  zamijenil.  Posl.  135.  Povadi  mu 
klije.Hima  ziibe.  Npj.  2,  208.  —  2)  U'  Hnbr.)  die 
J.ivhtxchfire,  eiiiiiiictoriniii,  cf.  mumakaze.  Rj.  vidi  i 
usekar.  itipaljka.  vim  sc avijei-a  nseknekad  rgjaro  gori. 

Rliji^itt'vii-n,  /".  brdo  u  8rbiji  u  ^nmadiji.  Rj. 

klljct,  /".  (u  Here.)  eiiic  Kummcr,  celhi.  Klijet  u 
.'-'rbiji  na  nekijem  mjestima  (kao  n.  p.  po  .Jadru  i 
po  Poeerini)  zovu  njat  ill  rujut,  a  na  nekijem  mjestima 
(kao  n.  p.  po  Jloravil  stasina  i  (iiHii.  Rj.  Spfhna, 
eine  Vorrathskamnier,  cella.  ef.  komoru,  kucer,  iiler, 
vajat,  klijet.  stasiua  (vajat,  klijet  i  stasina  osobite  su 
zgrade  zji  sebe,  a  komora,  (?iler  i  sprema  ponajviSe 
su  u  kucii.  Rj.  705b.  t-iVfi  i  hajat,  hizina.  —  Tada 
se  car  sneveseli,  i  pope  se  u  gornju  klijet  uad  vra- 
tima,  i  .stade  plakati.  Sam.  H.  18,  33.  Odvedi  ga  « 
u  niijtajniju  klijet.  Car.  II.  9,  2. 

klik,  m.  (u  C.  G.)  der  Buf,  clamor.  Rj.  glas  sto 
se  citje,  kiid  se  klikne.  vidi  poklic.  isp.  vika. 

kllknuti,  ncni,  r.  pf.  ridi  )d\i,\.  Ry  i primjere  kod 
kli(?i. 

kllkovaiijo,  II.  das  liufen,  clamatio.  Rj.  verb,  od 
klikovati.  nidiija  kojom  tko  1)  klikuje  koga;  2)  kli- 
kltjc  Old  rndoxtij. 

klikovati,  kfiknjem,  r.  impf.  Rj.  vidi  Wicati.  v.  pf. 
kli<5i ;  t;.  impf.  sloz.  poklikivati  (prema  v.  pf.  poklii!'!). 

—  J)  (u  C.  G.)  rufeii,  rocu,  clamo,  cf.  vikati:  Stade 
Marko  hrula  klikovati.  A  klikuje  od  Niksica  Turke. 
Rj.  —  Bijela  je  klikovalu  vila  od  Javorja  zelene  pla- 
nine,  te  doziva  u  Mora^-u  gornju  a  na  ime  Wlimi 
rojerodu.  Npj.  4,  375.  A  klikiiju  ruhre  Crnogorce,  da 
im  dogje  kogogj  u  pomoeu.  5,  142.  —  2)  neprelazno. 
kao podrikiiuti  (od  rudosti),juheln,  jauchzen,  jubilure. 

—  Sav  narod  Izrailjev  pra(;ase  kovCeg  zavjeta  Go- 
spodnjega  klikujttii  i  trubeoi  u  trube.  Dnev.  I.  15, 
28.  Klikuj^  i   pjevaj,   koja  sjedis  u  Sionu.  Is.  12,   6. 

kiiktitnje,  n.  das  JIackcn  des  SpecMs,  das  Jhifen 
der  vila,  soiiii.*  pici,  rilae  (dryadis).  Rj.  rerh.  od  klik- 
tati.  radiija  kojom  klikce  n.  p.  soko.  vila.  —  (ijet- 
lii^i  «  jezika  ginu  (jer  ih  po  kliktanju  nalazi  lovac). 
Posl.  78. 

kliktati,  krik<5em,  v.  impf.  vikati  kao  ^una:  kli, 
kli,  kli !  t/en  Ton  des  Hpechts  oder  der  vila  von  sich 
gehen,  edo  sonum  piei  vel  dryadis  vocantis.  Rj.  pu- 
"tali  od  sebe  glas  kao  hma,  .soko  Hi  djetlic  (isp. 
klikunje),  Hi  kao  rila  kad  klikuje  koga.  v.  pf.  sloz. 
iiokliktati,  zakliktati.  —  ViCe  Anto,  k'o  da  soko  klikee. 
Npj.  4,  243. 

klllo,  n.  ein  (traghares)  Mistbeet,  zu  Gurken,  Me- 
lontn,  areue  stcrcorariae  genus.  Metne  se  u  kakvo 
korito,  ili  u  Sto  drugo,  gjubreta  i  zemlje;  u  ono 
gjiibre  inelne  se  sjeme  (liibenif'no  ili  od  krastavat-a) 
ti-  irulUlit  i  lulnc,  pa  se  poslije  (kad  se  ved  ne  boje 


slane)  rasagjuje.  Rj.  rasadnik;  koji  se  maze  prenositi. 
s  takim  nasi,  rijeci:  b'llo,  nulo,  ralo,  rilo,  SMo,  vrlSlo 
;•  /.  (/.  Osn.  119. 

kliiiin.  /'.  (po  Njemackom)  (/««  Klima.   ridi  klimat. 

—  Zemlja  bjoJe  razlii'-na,  u  opSlo  pu  klinii  i  plod- 
nosti.  Priprava  4.  Oa  provcdo  xinui  u  bhi'zuj  klimi 
Zlos.  105. 

klUiiialica.  /'.  Kad  ii  mjosoiu  Juliju  koiiji  khmaju 
(flarom  te  se  brane  od  muba,  koje  im  u  nos  uava- 
\jujii.  Rj.  ■  , 

kniiiiiiijt',  II.  das   M'ackeln  (:.  TI.  mil  deiii  Kopfe),    ' 
niitatio  rapiti.i.  Rj.    verb,   od    klimati,    radnja  kojom 
tko  klima. 

klillial,  m.  ridi  klima.  od  (Ire.  zXiua,  z>.ijiaTo?,  das 
Klima.  —  Najvise  iivotinja  i  bilja  napreduje  aamo 
If  nekijem  klimatimti  ...  .\  rovjek  mozo  pu  svima 
klimatima  zivjeti.  Priprava  4. 

kliinati,  miim,  r.  impf.  u-ackchi  (:.  Ii.  mil  dem 
Kopfe),  nuto.  Rj.  isp.  kimati.  —  Kliinalica  .  .  .  kad 
konji  klimaju  glarom  te  se  brane  oil  mulia.  Rj.  274b. 
Cubaljka,  kad  so  metne  daska  ili  balvaii  preko  bal- 
vana,  da  klima  i  na  jednu.  i  na  drntju  strauu.  Rj. 
iSHia.  Ko  sto  ima  onim  i  klima.  Posl.  l.'i'.l. 

kriinavica,  /'.  iap.  klimanjo.  —  Jleno  spopala  kli- 
niaviiii  i  drijemez.  S.  Ljubisa.  ARj.  V.  74b. 

krniiaviiicc.  /'.  jd.  uaprave  (kao  neke  terazije)  u 
kojinia  stoji  karaenje,  te  tczinom  svojom  pretcie  i 
podize  mi'hove,  sto  u  pei'  duhaju,  te  se  zagreva  i 
topi  iSeljezo  u  Mrkoj  Poljani.  M.  Gjiuovir.  .\Rj. 
V.  74b. 

kluiioii,  m.  u  ovoj  zagonefi:  Klimen  visi,  penda 
zja,  klimen  pcmlii  vurdolja.  Rj.  odgonctljaj:  zvono  i 
zvecak. 

Kliinr'iitn,  f.  der  Clementiner  (alhanesische  An- 
sicdlcr  in  SirmicnJ,  Clementinus.  cf.  Cimirota.  Rj. 
Klimente  su  Arhanasko  pleme,  od  kojih  su  se  neki 
doselili  u  Srijem. 

Klioieiititsica,  f.  die  Clementiuerin,  Clementina. 
Rj.  hnskd  koja  pripada  Arbanaskomu  plemenu  Kli- 
mcnfama. 

klimpcsta,  /'.  ii  zagoneci,  cf.  klinkov.  Rj. 

klin,  m.  l!j.  pi.  kPiui,  klina.  —  1)  der  Nagel, 
claims.  Kllna  ima  i  gvozilenijeh  i  drvenijeh.  Rj.  vidi 
kliiiac,  ('avao  (gvozden  klin),  ciikalj  [klin  o  koji  se 
puSke  \;jesajii  ii  kiK'i),ekser  (gvozden  klin). —  Zakucati 
klin,  bineiust'hlageii,  immitto.  Rj.  179b.  Keser  s  drugs 
straiie  ima  kao  podugai'ke  u.^ice,  kojima  se  klini  zahi- 
jaju,  kad  se  zgrade  daskoni  ili  sindrom  pokrivajq.  Rj. 
2G8b.  Obesi  njegovu  pu5ku  o  klin.  Npr.  65.  RijeCi 
su  mudrijeb  Ijudi  kao  i^alci  i  kao  klini  udareni. 
Prop.  12,  11.  —  2)  u  prednje  osovine,  koji  kroz  sr- 
(5anicu  udara,  der  Beibniaiel.  Rj.  —  Srcanik,  klin 
gvozdeni  u  srfanici  kod  strai^njijeli  tockova.  Rj.  710b. 

—  3)  der  Keil,  cnneus.  <)vijem  se  klinima  t'ijepaju 
drva  ili  prosi'-e.  Rj.  liadanj  se  namjesti  na  skok,  pa 
se  dolje  udari  u  uj  kablina,  koja  se  utvrdi  drrcnijem 
klinima.  Rj.  lib.  Klin  klin  izhija,  a  sjekira  oba. 
Posl.  1M4.  Pouzdan  kao  vrbnv  klin.  257.  —  4)  klin 
u  kosulje,  der  Einsatz  bei  den  Nahterinen,  cmtcus 
indusii.  Rj.  isp.  latiea,  klincic  u  kohilje  pod  paziihom. 

—  fij  klini,  der  llodcnhruch  (lici  den  Kin  dem), 
oscheocele.  Mnoga  djeca  imaju  kline,  pa  u  giljekojijeh 
progju,  a  u  gdjekojijch  ostanu  i  poslije  budu  kilavi. 
Rj.:  Kad  detetu  (muskom)  oteku  moSnjice,  kai£e  se 
da  su  mu  klinovi.  M.  Gj.  Mili(;evi(?.  ARj.  V.  76a. 

kliiiac,  klTnea,  m.  der  Nagel,  cltirus,  cf.  cavao: 
Dok  se  klinae  ispece  (kafc  se  u  5ali  kad  ko  ne  moic 
^to  da  ceka).  Ver  uziiiite  dvadeset  klinaca,  udrile  ih 
pod  noktove  Radu.  Jij.  ridi  kod  klin  1.  dem.  klineici. 

—  Zaklineiti,  zakorati  klincem.  Rj.  177a.  Klint'anik, 
kud  (klincimu)  jiotkovani  konji  idu.  Rj.  27.5a.  Moro- 
klinac,  klinae  kojim  se  sina  prikiva.  Rj.  3681).  Po- 
('■inak,  konjski  klinae.  Rj.  5(;ib.  PoOlniti  konjskc 
klince,  t.  j.   fekicem    na    nakovnju   kao   zaoStriti   ih. 


klinarifii 


535  — 


kliziiti  si> 


Rj.  5()lb.  Prikliiifiti,  prihiti  lUiicima.  Rj.  5011).  Ko 
iali  kliiKic,  izgulii  jiolkovii.  I'osl.  138.  Opiriiite  mi 
doni  oil  iiu'jilaiia:  novo  njeimi  ploi'e  iiroin'jenite,  .-^f- 
nijtiii  ijii  liiiiciiiiii  jwtl.ujtc.  N|)j.  4,  2!l'J. 

kh'iiiirica,  /'.  I'ivihik.  ii  llrv.  V.  Aiacuijevio.  ARj. 
V.  7l!l).  jiiKhiija  dasl;u  Hi  gvosfije  sa  nekoliki)  klinii, 
kto  «'   :akira    zii   :iil  da    se  rjesa  sto.  isp.  ciikalj  2. 

klliiiiv.  (('//•  koji  ima  viSe  od  dva  jaja.  u  Sarajevii. 
Dr.  (ij.  .'^iiniiiu.  ixjj.  klini. 

kliiii'i^nik,  kliiaanika,  m.  t.  j.  kud  (klinciiiia)  pot- 
kovaiii  kciiiji  idu,  der  W'eii  filr  hesclilurjeuc  I'ferde, 
via  eqiioium  (((^trK^orMm  .■  liajde  upravo  kliiimiiikom. 
Bj.  —  .<f  Uikim  nasi,  rijcci  kuje  znace  put,  vidi  hod 
iavlcnik. 

kITiu't'njc,  II.  das  miissige  Stehen,  otium.  Rj.  verb, 
od  k!iii(-iti.  gtaiijc  l.ujc  biiut  lad  Ho  kliiici. 

kliiK'ii'il,  /".  ff.  pipavica.  Kj.  —  Jcduo  kao  brojeui 
gve  redoiu  ^'ovori:  ^I'ipavicc,  mipavioe  .  .  .«  govori  so 
kaSto  i  ovako  .  .  .  >IcUncif:a,  varfica,  zveckac!»  Ovdjo 
£muri  onaj  iia  komc  donjc  :>zveckao.'v  Rj.  5()0b. 

klin(-i(-,  »(.  —  1)  deiii.  od  klinao.  Rj.  Te  se  u  uju 
(dasku)  opet   druffi  klinac  (klincit:)  zabodc.  Rj.  835a. 

—  2)  Jiritioa,  klincic  u  kosnlje  pod  pazubom,  -der 
Arni:uickel,  cuneus  tu)iicac.  Rj.  223a.  iyi.  klin. 

kITnt'iti,  oTm.  v.  impf.  mihiuj  da  stehcii,  oiiosu^ 
sto,  ('/".  opatizati  se.  Rj.  stajati  nu  mjestu  onako  be: 
posla  (kao  klinac?).  opstizati  se  ima  malo  drukcije 
macenjc  koje  vidi.  v.  pf.  slos.  pri-klin(;iti  (pribiti 
klincima),  za-klini5iti  (zakorati  klincem). 

knn(-6rbii,  /'.  die  NugeUuppc  der  Anekdote,  jus- 
culuin  clavcum(?).  ...  »A  ti  mi  daj  barem  tiganj  i 
malo  vode  da  na(5inira  klincorbu  ■  .  .  .  same  da  vidi 
od  fiida  kakva  oe  to  biti  klincorbu  .  .  .  onda  skiiie 
9  vatre  i  klin  izvadi  ua  polje,  a  klincorbu  izjede.  Rj. 
ova  prijKn'ijetka  iiiia  i  u  Posl.  135. 

kllniti,  mm,  v.  impf.  (u  Srijemu)  koga,  vidi  na- 
krii-ivati.  Rj.  kao  kriieci  preporucivati,  nalagatikome 
sto.  (zaliijati  sto  kao  klin  komc  u  fllacu?).  vidi  i  pri- 
kriOivati,  jrlaviti  2. 

kliiikuv,  adj.  u  ovoj  zagoncci:  Raslo  drvo  klin- 
koio,  iia  klinkoru  klunkovo,  na  klunkovu  klimpe.sta, 
na  klimpesli  novjesta  (tako  u  Zagonetkama).  Rj.  od- 
ijoncttjaj:  smokva. 

kliii6vit,  adj.  n.  p.  djeoa,  koja  imajii  klino,  hoden- 
briichifi,  hemioifus.  Po  gdjokojijoni  nijestiina  u  Bosni 
sakriju  se  briisovi  na  badnji  dan,  da  ne  bi  djeoa  bi- 
vala  ktinoeita.  Hj.  isp.  klin  5. 

kllfnjPnjc,  n.  verb,  od  kliniti.  radnja  kojom  tko 
klini  kngii. 

klip,  klipa,  m.  —  1)  die  Maisahre,  spica  zeae: 
daj  mi  jodnu  vreia  klipova;  prodao  kukuruze  u  kli- 
povima,  cf.  kla.s.  Rj.  (  «»/"•  kod  klas  2.  —  Grubati 
kukuruze,  t  j.  u  fardaku  na  Ijesi  tuoi  kliporc  maljem, 
da  zrnovlje  propada  kroz  Ijesu,  a  okomi-i  ostaju  gore. 
Uj.  lU5a.  —  '-iJ  (u  Dalm.)  koniad  drveta,  kao  pusti- 
mioa:  udri  ga  klipom.  Rj.  dew.  klipio.  isp.  klipak  1. 

klipiik,  klipka.  m.  —  1)  eiit  Holzpriigcl,  fastis 
(minor).  Rj.  komad  drveta  kuo  batina  (ne  cclika).  — 
Tegliti  se  klipka  (s  kim).   ein  Spiel,  lusus.  Rj.  igra. 

—  Kad  .se  Ijndi  tegle  ili  vuku  klipka,  sjedu  dvojioa 
na  zemlju  jodan  prema  drugomu  oduprvM  jodan  dru- 
goga  tabanima  u  tabane,  pa  onda  uzmii  obojioa  rii- 
kama  ^(i  klipak,  koji  stoji  poprijeko  izmegju  njih,  i 
vuku  svaki  na  svoju  strauu  koji  oe  koga  nadvuci, 
t.  j.  podiguuti  sa  zemlje.  Rj.  —  3)  i'lg.  vuku  se 
klipka.  strciten,  contendere.  Rj.  it  prenesenom  smislu. 
Iiahtati  se  oko  cega,  boiiti  se,  goniti  se,  prepirati  sc, 
tjerati  se.  —  Vuku  se  klipka.  (Kad  se  ko  s  kime 
goni    i    prepire).    Posl.  40.    Tegliti   se   klipka  (s  kim 

—  t.  j.  corati  se).  313. 

klipuii,  m.  vidi  zavrzan.  Rj.  vidi  i  zavrzalo.  pogrda 
veliktt  nezgrapnu  covjeka.  isp.  zinzov,   veliki  zinzov. 
klipaiiicii,  /'.  Stogogj  kao  klip  ili  klipak.  Rj. 
kliiiaiiji',  «.  verb,  od  klipati,  koje  vidi.  isp.  klasanje. 


klipati,  pam,  r.  impf  (ii  Dubr.)  n.  p.  kiikuruzi,  t.  j. 
osjokli,  isljorali  klipovi  (ja  sam  oiio  gdje  kc  govori : 
klipao  sijcrak,  t.  j.  kla.-aol,  mV/i  ahren,  npitam  con- 
cipere.  Rj.  isp.  osijooali  4.  —  iz  primjera  razubira 
se.  da  je  gtagol  klipati  i  pcrfektivan. 

klipu',  m.  dcm.  urf  klip  -J.  (Viriz,  djetinja  igra)... 
Sviiijari  uzmu  zaostreu  klipic  (viriz)  pa  gu  jednl 
Soraju  slapom  u  visinu,  a  drug!  Stapovima  u  vinini 
kooe  izgagjaju).  Rj.  (>3a. 

kllpili.  pun,  r.  /)/'.  (u  Risnu)  t>iWi'  uzjiiliati,  n.  p. 
klipi  niu  ua  vrat.  Rj. 

klis,  m.  —  J)  das  Hiilzchcn,  das  in  dem  nneh 
dim  benunnten  Spiel  in  die  Feme  gescldugen  irird. 
Rj.  ono  drvo  koje  sc  u  klisauju  baca  na  di'dcko.  isp. 
naoklis  (=  na  kruju  na  uze).  —  2)  das  Spiel  sellist. 
Rj.  igra  sdina.  —  U  ovoj  igri  ima  konj  (drvo  kao 
5tap),  palica  (kao  pola  .stapa),  klis  (drvo  malo  kra<;e 
od  leporka,  zadjeljano  sa  sve  cetiri  strane)  i  trlica 
(Sumnata  graua)  .  .  .  jedan  baca  klis  od  konja  i  od- 
bija  palioom  .  .  .  drugi  trie  (t.  j.  smetaju  klis  da  ne 
ide  daloko).  Rj.  —  3j  eine  Art  Dachscbindel  {far 
Kirchcn),  scitulae  genus.  Rj.  nekaka  Hindra  (za  crkve). 

KITs,  m.  viSe  Solina  na  glavici  mali  gradio  i  oko 
njega  nokoliko  kuoa.  Klis  (/Xv.;)  Gn'ki  zna<?i  kljui  .  .  . 
Kad  kauri  Klis  j;rad  porobise.  Rj. 

kli.><aiijo,  )i.   Rj.  verb,   od  1)  klisati,   2)  klisati   sc. 

—  1)  radnja   kojom    tko  klisa.  —  2)  radnja  kojom 
se  tko  klisa  (das  klis-.spielen,  ludi  genus.  Rj.). 

kli.sara,  /'.  Riiba  kl'isara,  baba  sto  mijosi  poskurioe. 
Rj.  9a.  vidi  i  poskuricara.  —  rijeii  ■•>  takim  nast.  kod 
badnjara, 

kh.sati,  kfisam,  r.  impf.  —  1)  vidi  skakati  {kao 
klis?).  V.  pf.  klisiti.  —  Sve  nui  (alat)  od  bisa  u  visinu 
klisa.  HNpj.  4.  97.  A  divojke  ii«  noge  klisaju.  4,  513. 

—  2)  sa  se,  refleks.  igrati  se  klisa,  klis-s/jiWen,  ludo 
klis.  Rj. 

klisiti,  kRsTm,  v.  pf.  daher  springen  (tcie  ein  klis), 
exsilio:  klisi  lisioa  ispod  klade.  Rj.  skociti  (kao  klis), 
iskociti.  —  To  mil  reoe,  pa  na  noge  klisi.  HNpj.  4, 
458.  Pa  divojka  u  odaji  klisi.  4,  502.  i'.  impf.  klisati. 

kliska,  /'.  sprava  5to  veJSu  pod  crevlju  da  se  mogii 
klizati  po  ledii  (Franc,  patin).  Schlittschuhe  (u  .Sapou 
kliskcj.  .1.  Bo5kovi(?.  ARj.  V.  81a.  kliz-ka. 

klisnii-a,  f,  der  Schmiss  (z.  B.  des  Wolfs,  Fuctises) 
vor  Schrccken,  quod  cacatur  pracmetu:  izbaoio  klis- 
nicu  (n.  p.  kurjak  u  bjeianju).  Rj.  ono  sto  od  stralia 
klisi  iz  zadnjice  koine,  (necist),  n.  p.  kurjaku  kad  ga 
gone.  —  isp.  oklionuti. 

klisiira,  /'.  der  Bergpass,  die  Klissuru,  fauces.  Rj. 
klanac  izmegju  hridina.  —  Dotle  su  ih,  kado,  do- 
tjerali,  u  klisuru  siiiju  na<?erali,  a  kad  bise  uz  kli- 
suru  Turci,  izigjo5e  iz  gore  hajduci  .  .  .  hajduoima 
sustadoSe  ruke,  sijekuoi  jio  klisuri  Turke.  Npj.  4. 
353.  vidi  klanao,  i  sgn.  ondje.  od  Grc.  -/Xdnuxi^j.  (Lat. 
olausura),  zatvoreno  mjesto.  ARj.  V.  .Sla. 

Klisara,  /'.  ;io»i.  prop,  (u  Bugarskoj?):  U  Klisuru 
ispod  Kaoanika.  Rj. 

kliza,  /'.  (u  vojv.)  u  djeoe  kad  se  igraju  dugmota 
nekako  dugme.  Dvije  klize  idu  u  jedno  oijelo,  ali 
ima  kliza  5to  vrijede  dva  oijela.  cf.  poloe.  Rj.  — 
Cetiri  poliJeta  idu  u  jedno  oijelo  (dugme).  of.  kliza. 
Rj.  535b.  Celo,  nekako  dugme  u  igri,  cf.  kliza,  polCe, 
pulija.  Rj.  810b. 

klTzak,  kriska,  adj.  vidi  klizav.  Rj.  vidi  i  sklizak. 
na  ccmu  sc  lasno  oklizne  n.  p.  noga. 

klizalTsto,  n.  mjesto  gdje  se  zimi  Ijudi  klizaju  po 
ledit  zu  zabavu.  J.  Bogdanovio.  ARj.  V.  83a.  — 
rijef-i  s  takim  nast.  kod  daniSte. 

klizaiij<>,  H.  das  Gleiten,  lidmcits  incessus.  Rj. 
verli.  od  klizati  se.  koje  vidi. 

klizati  se,  zam  se,  v.  r.  impf.  gleiten,  labor:  kli- 
zaju so  noge.  Rj.  vidi  kliziti.  v.  pf.sloz,  okllzati  se; 
6kliznuti  se,  p6kliznuti  se;    v.   impf.  sloi.  okiizivati 


kliuiv 


—  536  — 


-klopiti 


se.  Led&njSk.  kao  gvoxdeuR  sriiiva  5to  se  nosi  na 

■■   ■■         ■  '..Jm  iieilhti.  Rj.  ;V>4:i. 

II.    p.   put,   f:chlupfrig.   hibrictts.   Rj. 
!ik.  iKi   ieiHH   ff  hixno  oklUiie  n.  p. 
\,  ^.i  biide  put   njihov   tnmHn   i  kliiur,  i 
-       ■  •:  iiokn  il\  prosroni.  Ps.  35,  5. 

;  :u  (itheu.  lubricu  via.  Rj. 
,\ifa.  —  Za  to  Oe  put  ujihov 
hill  Kuu  »iHii'iii<  po  iiuui.  Jer.  "23,  V>. 

kliziti,  a.  i:  impf.   (jleitcn,   labor.  Rj.  vidi  klizali 

kliii-njo,  H.  verb,  od  kliziti,  koje  vidi. 
klobdJiin.    III.    A'Hi.-ffTi/oW,    I{uu.ichflohl .   atinim 
trcmuliim,  cf.  Jik.  iik.  Rj.  vidi  i  kozar  2,  telej,  varak. 

—  Vitlii5  klohodima  ili  /.lata,  iler  t^trahn,  c(.  svrtak. 
Rj.  tvJb.  Tamne  su  i  pouajvise  tugje:  bavan  .  .  .  klo- 
Imdaii.  l>sn.  1-k). 

klubili-rir.  klobuWra,  m.  (u  Dubr.)  jidi  JeMrdiija. 
Rj.  tko  qnidi  i  produjv  klobuke.  —  Kao  5to  6\ne 
naie  !ie5i"rd4ije  (klobucari).  Priprava  14'2. 

klubClriini,  /".  pileurum  thecu,  lustudiii.  8tulli.  kii- 
tijii  II  kojoj  .<(■  drii  klohuk.  u  nit.ie  rrijone  u  Dubr. 
P.  Budmaui.  ARj.  V.  S4a.  —  rijeci  s  takim  nasi,  kod 
hiiilnjara. 

klobi'i)-i(-,  IK.  —  1)  dem.  od  klobuk.  Rj.  vidi  ie- 
Sjrii.'.  —  3)  (»  Dubr.1  nekaka  trava.  Rj.  Zimbelkraut. 
lintirid  cymbularia  L.  Rj.' 

klubdi-inn,  f.  —  1)  itugm.  od  klobuk.  Rj.  ridi 
-<-irina.  —  'i)  der  Fih,  coactile.  Rj.  svtdjuiia  dtaka. 
tap.  pust.  pustiua. 

klObiik.  m.  die  Blase  des  siedenden  Wassers,  bulla 
aquae  hull ieiifis:  izbijaju  klobuei.  Rj.  kao  nijehur  na 
rodi,  kad  ona  ii.  p.  vri.  ridi  bobuk,  klopac.  isp.  pot- 
klobuciti  se.  —  Xa  gornjemu  Gjerdapu  slabo  se  kad 
vidi  kameuje  posred  vode,  nego  samo  kljucevi  i  klo- 
bukori.  Rj.  14;ia. 

kldbuk,  klobiika,  hi.  dem.  k\6buii<:.  augm.  klobu- 
lina.  —  J)  die  Mittze  (Hut  ohne  Krempe),  g/derus. 
Rj.  kupa  (klohuk  hez  oboda).  —  3)  (u  I)ubr.)  der 
Hut,  peta-iun,  if.  5eMr.  Rj.:  Kr.nlj  ima  na  glavi  klohuk 
iskiien  cvijecem.  Rj.  2i)8b.  Kome  je  cela  za  klobukom 
(i  sani  se  sje(?al.  Posl.  147.  I  klohuk  ima  svoju  sjen. 
DPosl.  28.  G.  G.  nije  nam  onda  bio  ni  na  kraj  pa- 
meti;  ali  kad  mu  je  cela  za  klobukom,  neka  se  pipne 
malo.  Nov.  .Srb.  1817,  t;(>8.  —  'ij  (u  Boci)  ein  Ge- 
treideinass  (od  po  bukile,  bagaJa),  modii  genus.  Rj. 
tnjer'i  zu  zito. 

kl6liuk,  Klobiika,  m.  grad  blizu  CrneGore:  Ljuta 
guja  Scjovic  Osmane  iz  Klobiika  grada  bijeloga.  Rj. 

kl&calii-ii,  /".  t-iiie  holzerne  dem  I'ferdekopfc  iihnliche 
^t  i-'hine,  deren  Mund  man   nach  Beliehen  auf  und 

-  II  u:hen  kann,  machina  lignea  caput  eqtiinum  prae- 
"cnluns.  Rj.  spravu  od  drveta  nacinjena  kao  konjsku 
glava,  kojoj  He  usta  mogu  po  volji  otvorati  i  satvo- 
rati.  —  Ovaku  je  glavii  iraao  u  Dubrovuiku  eoroje, 
a  ja  sam  i  u  Poiareveu  .  .  .  gledao  gdje  se  momci 
ipraju  «  ovakom  klocalicom.  Rj. 

kl&cunjo,  n.  dan  Schnappen,  frendor.  Rj.  verb,  od 
klocati.  riidnja  kojom  tko  kloca. 

kl6ca(i,  cam,  v.  impf.  klocniiti,  cnem,  v.  pf. 
schnappen,  dentibus  crepurc.  Rj.  vidi  Jklocati.  Cda- 
rati  zub  o  zub:  Sklocati.  Korijeni  24(5.  —  Pa  njom 
(klocalicomj  gore  kloca  i  plaii  iSene  i  djeeu.  Rj.  276b. 
Turii'a  je  jednako  klocala  svojijem  zubima.   Pis.  33. 

kloi-o,  f.  pi.  (u  Hrv.)  fidi  Skloce.  Rj.  od  drveta 
kno  krpele,  u  gto  ne  mecu  konji,  kao  u  bukagije. 

kl&kui'-,  m.  (a  C.  G.)  vidi  kiokotika.  Rj.  ritii  i  klo- 
kor<»vin!i.  biljka.  —  rijeci  «  takim  nast.  kod  brkljoC. 

kliikin'i-vliia,  f.  (u  0.  G.)  vidi  klokoiika.  Rj.  ridi 
^Ijha. 

•  ii.   f.  (u   Srijemu)  grah   sitan    mrki,    Art 
J>i;        jiiiineoU  genus.  Rj. 

klok6rlka,  f.  die  Piwpernuss,  stapliyleu  pinnata 


Linn.  Rj.  hitjka.  ridi  klokoi>,  kloko<"evina.  —  rijeci 
s  takim   IKI.-/.  kod  aptika. 

klokt'ifikov,  adj.  von  Pimpernuss,  e  staphidca  pin- 
nata. Kj.  ito  pripada  klokoi'iki.  za  nant.  ridi  aptov. 

klokdrikuviiin,  /".  dan  Jlol:  der  Pitnperniiss,  lignum 
slufihiilcae  pinnatac.  Rj.  klokocikoro  drro. 

klfikSt,  m.  da.i  Oeriiusch  rfe.<  hcrrorsiirudelnden 
Wassers,  .sonus  aquae  scaturicntis.  Rj.  glas  sto  se 
cuje,  kad  izbija  kljuc  u  rodi  koja  izvire.  —  rijtii 
s  takim  nast.  kod  glomot. 

klukiytiiiijo,  n.  das  Hervorsprudeln  des  Wassen, 
scaturitio  cum  strepitu.  Kj.  verb,  od  klokotati.  radt^a 
kojaiii  roda  klokoce. 

klokotali,  klokot^em,  c.  impf.  hervorsprudeln,  her- 
vorrauschen,  .^caiurio  cum  strepitu.  Rj.  izvirati  s  klo- 
kotom. 

kl6in|inr,  adj.  vidi  klempav.  Rj.  vidi  i  klopav, 
klopast.  ccmu  usi  vise.  isp.  kloinpo.  —  klopav  (i  s  umet- 
nutim  m  pred  ;).•  klompan).  Korijeni  253. 

kloiiiti  se,  nim  se,  v.  r.  impf.  koga,  ili  Oega,  eintn 
(etwasj  iiicidcn,  vito.  Rj.  gorori  se  i:  kloniti  se  od 
koga  ili  od  (-ega.  isp.  klanjati  i  ondjc  sloz.  r.  pf.  i 
V.  impf.  —  Covjekii  bi  se  reklo:  zazire^od  njega,  kad 
se  koga  kloni  bojeci  ga  se.  Rj.  17oa.  8ervAnjiti,  klo- 
niti .ff  cega,  oklijevati.  Rj.  83Gb.  Kloni  sc  i  sjena 
njegova.  Posl.  135.  (Jd  takovili  .sc  prijatelja,  koji  no- 
vaca  iStu,  klone  Ijudi.  Straz.  1887,  (i2.  Kloni  sc  odu 
zla,  i  cini  dobro.  Ps.  34,  14.  isp.  uklanjati  se,  iiklo- 
njati  se.  vidi  krstiti  se  3,  i  syn.  ondje. 

kluiiiili.  kU'iiicm,  r.pf.  sinken,  inclinor:  Klouu  ruka 
niz  (!'oJnii  dohiinii.  Kj.  kao  tiinlnksati,  spasti,  spustiti 
se.  —  Pa  on  puJca  ttideset  Turaka  ispod  sablje  tav- 
nici  na  vrata;  kad  naljoze  Kiiua  Hasan-aga,  klonu 
sablja,  otpade  mu  glava.  Npj.  3,  2i)2.  Pak  neinojte 
da  se  prepadnemo  . . .  pak  nemojte  da  ni  srca  klonu. 
.5,  472.  Ali  su  oni  vec'  hili  kloituli  duhom  i  niSta  ih 
to  nije  moglo  nagovoriti  i  obrabriti.  Sovj.  54.  Kad 
cu  sin  Saulov  da  je  pogiuuo  .\venir  u  Hevronu,  klo- 
nuie  ruke  njcgove,  i  sav  se  Izrailj  smete.  Sam.  II.  4, 
1.  Tada  ce  najhruhriji,  u  kojib  je  srce  kao  srce  lavovo, 
klonuti.  17,  10.  Jer  I'u  uapojiti  umornu  dusu,  i  uasi- 
titi  svaku  klonulu  dusu.  Jer.  31,  25.  Opet  te  vigjah 
gdje  brzo  klonu  i  to  viSe  duhom  nego  tijelom.  DP.  4. 

kl&njn,  f.  eine  Art  Falle  far  die  kleinen  Viigel 
(z.  B.  Meisen)  meist  aus  Kiirhis  gemacht,  decipula 
avicularum.  Rj.  sprara  «  koju  sc  luvc  male  ptice,  n.  p. 
sjenice.  vidi  klopka,  kljusa,  paetulja.  isp.  pruglo,  pru- 
?,alo.  —  die  Falle  znafi  kod  uas  razlicno  ...  4)  (od 
drveta  i  od  konea)  pruglo  (za  tice).  5)  (od  bundeve, 
od  loze  ili  od  prn6i)  klonja  (za  tice).  Nov.  Srb.  1817, 
765.  —  klonja  ikorijen  .  .  .  od  koga  je  zaklop,  pred 
nast.  je  otpalo  korijenu  p).  Osn.  193. 

kloiijeiijc,  n.  verb,  od  kloniti  se.  radnja  kojom  se 
tkii  klotii  koga  Hi  cega. 

kli>|ia(-,  kKpi-a,  m.  (u  0.  G.)  die  Wasserblase,  bulla, 
cf.  klobuk.  Kj.  cidi  i  bobuk.  kao  mjehur  na  vodi,  kad 
n.  p.  ryi. 

klopiiraiijc,  n.  das  Foltern,  tumultuatio.  Rj.  verb, 
od  kloparati.  radnja  kojom  tko  klopara. 

klopitrati,  ram,  v.  impf.  poltern,  tumultuor.  Rj.  kao 
hucati  a,  klopotati.  vidi  luparali,  tandrkati,  tarlabu- 
kati.  —  Kloparao  jc  dugo  dugo  po  kovt'egu  dokle 
ga  je  napipao  u  mraku.  M.  Gj.  Milic'evid.  A  vodeuica 
kloparase  4ivo :  taka,  taka,  taka.  M.  P.  SapCanin.  ARj. 
V.  89a. 

kl5past,  adj.  ridi  klopav.  Rj.  vttiu'klompav,  klempav. 
cemu  usi  vise.  isp.  klempo. 

klupav,  adj.  ridi  kloinpav.  Rj. «)j(iji klopast,  klempav. 
cemu  usi  fisc.  isp.  klempo. 

-kl<)piti,  glagol  kao  prost  ne  nalazi  se,  nego  samo 
kao  slozoi;  okUipiti,  poklopiti  se. 

-kl6piti,  glagol  k  .o  prost  nc  nahodi  sc,  nego  s  mw 
kao  slozen:  uakl6piti,  oklopiti,  olklopili,  poklopiti,  \m- 


klopka 


—  537  — 


kijuf 


klopili,  priklopiti,  rasklopiti,  sklopiti,  guklopiti,  iiklo- 
piti,  /iiklopiti.  r.  Impf.  slnz.  nakliipati,  etc. 

kli'ipka,  /'.  vidi  kljiisa.  Kj.  —  8akriveno  mii  je 
pniplo  rill  zt'mlji,  i  ktopl.a  im  stazi.  Jov  18,  10.  — 
klopka  (osiiova  »lo?.ena  ii  cukhji).  Osu.  'JiH. 

kl&|i5t,  m.  ridi  klepet.  Klupoi.  Koiijeni  253.  — 
J)  zvek  kUpuk((,  iioicrn,  leriija  i  t.  d.  Up.  klepet    1. 

—  t'uje  kliipiit  svakojakih  verifia.  Npr.  95.  —  2)  liopot 
ito  se  iiije  kail  tku  ide  u  pitpticunia.   isp.   klepet  2. 

—  Stoji  klupoi  iiiestrtt  i  piipuca.  Here.  79.  —  rijeii 
S  takiiii  )iiist.  kod  trlomot. 

klnpiXilnji',  n.  vidi  klepetanje.  Rj. 

klup6tar,  klopot/ira,  m.  (ii  V.  (i.)  ovan  sa  zvoiiom, 
der  (ihii'kentriiijcr  (z.  Ii.  W'iddcr).  uries  tintinnuliulHm 
aestann:  .W  evo  ti  jeilaii  krd  ovacji,  a  pred  njima 
aobar  jiiiiak  jedan  gdje  preda  se  goni  klopoUire.  Hj. 
itp.  klepptar. 

kluputati,  kl(Npo(?ein,  c.  impf.  ridi  klepetati:  IJ,  o 
koke,  kokorajko!  iie  kokoi'i,  nc  klupoiU.  Hj.  —  15  pauue 
ilatopere!  ne  Setukaj,  ne  zagucaj,  iie  §ubo6i,  ne  klo- 
poci.  Hero.  347. 

klSstar,  klostra,  tii.  Lai.  clau.slnira,  Njem.  Kloster. 
vidi  lunnastir.  dem.  klostri<;.  —  lieniardin  iilize  u 
klcitur  iiialo  bratjc.  F.  (xlaviiiic.  Da  su  Febronija  iz 
klostra  izveli.  F.  Vrancii'-.  AHj.  V.  901). 

klOslrii-,  Hi.  dem.  od  klostar.  —  I'lize  Anion  ii 
klostrii-  jedan  od  onih.  F.  (ilavinit'.  AKj.  V.  90b.  ridi 
monastiric. 

klubiirak,  kliibsirka,  m.:  Ziite   iabe  platuo   snuju 

0  ktuharkii  droioromc.  Kj.  —  kltihiirak  (znafenje  ne- 
poznato;  pred  r  osnova  u  staiom  i>uj;(i,  od  kojc  je 

1  klupko).  Moze  biti  oblicu.  Osn.  284.  za  nant.  isp. 
BHvarak. 

klubiksot*,  n.  (u  Diibr.l  dem.  od  klupko.  Rj.  vidi 
Uup6\6.  —  takra  dem.  kod  brdasoe. 

kinko,  «.  (u  gornjem  priniorju)  vidi  klupko.  Kj. 
Mjc.sto  J)  pred  k  moze  biti  i  c,  koje  moze  i  otpasti: 
kluvko,  kluko.  Korijeni  255.  vidi  i  kUipOe. 

kli'Inkov,  adj.  u  zagoneei,  <•/".  klinkov.  Rj. 

kli'ipa.  /'.  ipl.  klfipe).  Kj.  dem.  klupiea.  —  J)  die 
Bank,  scuminim.  Rj.  —  Kahivar,  u  (Juirija  klnpa  .'sa 
dvije  kose  na  kojoj  se  sjedeei  stru?.u  ko?,e.  Rj.  259b. 
Kleialo,  kao  wala  klupa,  na  koju  se  klekne.  Rj.  274a. 
Skiimijii,  die  Bank  in  der  (^c-hule,  seamnum,  ef.  klupa. 
Rj.  ()85b.  Oko  groba  klupe  napruvite  .  .  .  od  umora 
»!((  klupe  (nek)  xedajii.  Xpj.  2,  26.  —  2)  (u  Hrv.  u 
krseana)  vide  stativie:i.  Rj.  it  stunu  tkaluckoga  jedno 
od  hrraiiu  sto  ifioje  ai^pravno  a  ismeoju  njih  vratilo. 
vidi  i  stiinica,  stativa,  statva. 

klnpi-e,  klupOeta,  n.  vidi  klupko.  Rj.  vidi  i  kluvko, 
kluko. 

kinpi-it'',  m.  dem.  od  klupko.  Rj.  vidi  klubaSee. 

kll'Ipica,  f.  dem.  od  klupa.  Kj. 

klApko,  klfipka,  n.  [(jcn.  pi.  klubaka),  Knaiiel 
(Knduel),  fflomns,  cf.  kluvko,  kluko,  klupce.  Rj.  ije'i. 
King,  klupica,  nc  klilpka.  L)anit'i(?,  Glas.  11,  7.  klupko 
(p  stoji  mjesto  b  pred  k):  mjesto  p  pred  k  moze  biti 
i  r,  koje  moze  i  otpasti :  kluvko,  kluko.  Korijeni  255. 
isp.  koiJoSka,  polumotak,  smotak.  —  Kamotaj  ti  pregju 
na  010  klupko  . . .  namotala  sam  danas  de-iet  kluhaka. 
Rj.  3y8b.  Bolje  (bi  bilo)  da  sam  rodila  klupko  prcgje 
(nego  njega).  (Re(5e  mati  za  svoje  nevaljalo  dijete). 
Posl.  22.  Kako  je  pas,  skupivsi  se  u  klupko  na 
mrazu  od  zime,  rekao  da  druge  zime  ne  6e  iekati 
bez  ku(^e.  XT. 

klQvko.  n.  (u  Grblju)  r(f/i  klupko:  Tako  se  ne 
zgreio  kao  kluvko  u  reSeto!  Rj.  vidi  i  kluko. 

klji^jo,  m.  vidi  kljako.  roc.  kljajo.  u  Lici  i  u  Duhn. 
J.  Bogdanovic.  M.  Pavlinovii'.  Alij.  hyp.  klja-jo.  tukva 
lii/p.  kod  brajo.  kljakav  covjek. 

kljrikav,  adj.  an  der  Hand  rerstiimmelt,  manu  mu- 
tilu.<!,  </'.  kljast.  Kj.  u  kocja  je  ruka  slomljena  Hi  .<a- 
V'jena.  Hi  ndsjerena,  nije  uiu  iitava.  ridi  i  kljajo, 
kljdko.  —  I  (iarivaj  sl'jepe  i  kljakave.  HXpj.  1,  110. 


kl.jsikf),  m.  eiii  an  der  Hand  verntiimmelter,  manu 
mulilu.-:.  Rj.  cor:jeh  kljakar.  upraroje  hiip.f/en.  klj&ka, 
roc.  kljako.  ridi  kljajo.  takra  hijp.  kod  luilo. 

kljil.st,  adj.  vidi  kljakav.  Rj.  koji  neiiia  ruke.  Hi 
koji  radi  kakrc  holeMi  ne  moie  iinrati  rukoni :  ali  se 
nalazi  i  u  iirem  Kuii.slu  kau  u/el,  klijenit,  sakat.  .\l{j. 
V.  9.3b.  isp.  okljasilli.  —  ,In  sam  onda  Kada  nkopao, 
i  njegovo  potrosio  blago  liijelei'l  kljaulu  i  xlijepu. 
Npj.  3,  308.  Ako  II  le  nika  Ivoja  sablaiiijavu,  odsijiM-i 
je  i  baci  od  sebe:  bolje  li  je  uei  u  iivol  klju^tu, 
nego  li  8  dviji-  ruke  da  te  baee  u  oganj  vjei'iii.  .Mat. 
18,  8.  ridi  i  kljajo,  kljfiko. 

kljftii,  kljfena,  in.  (u  V.  G.)  vidi  klcn.  Rj.  vidi  i 
klijen,  kun  1. 

klj^iiTk,  kljcnika,  m.  (u  Bjelop.)  drvo  na  mref.i  za 
koje  se  drJ.i  rukom,  kail  se  nireia  baei  u  vodu.  Rj." 

kljcpac,  kljepca,  ni.  (u  '.  )to(Vu)  vidi  Hjecivica.  Kj. 
ono  (jBozfije  sto  .se  njim  sijeie  rodenica.  isp.  klepai-, 
klepati  2. 

klj?stie«',  /'.  pi.  (u  Boci)  klijeSta  Sto  se  f.Wn  vije, 
die  Drahlzanyc,  forceps  fillis  nietallicis  duccndis. 
Kj.  upraro  je  item,  od  klijeste,  k  .je  ridi. 

kljQc,  kljni'!  kad  se  kazuje  kako  je  ko  Ho  sjckao 
rgjavo,  ein  Wort,  unfiesvhicktes  Hacken  zu  bezeichnen, 
.sontts  inepte  tundentis.  Rj. 

kljQcaUi,  m.  der  Hacker,  Picker,  qui  cultro,  sccnri 
tundit:  stani  ti  kljucalo,  sa(it  die  Mutter  zum  Kinde, 
dais  niit  dem  Messer  auf  den  I'isch  hackt.  Rj.  koji 
kljuca.  f^tani  ti  kljuealo!  k((:e  mati  djetetu.  sto  no'zem 
kljura    u    sto.  —  rijeii   <  takorim    nast.  kod   bajalo. 

kljncanjf,  n.  dem.  od  kljuvanje.  Rj. 

kljAcali,  earn,  r.  impf.  dem.  od  kljuvaii.  Rj.  ridi 
kljuekati.  v.  pf.  kljuenuti.  —  (ijevojka  biser  nizala, 
i  pred  njom  na  zlatnoj  te|:isiji  od  zlata  kvocka  s  pili- 
cinia  liiser  kljucalu.  Npr.  9.  Tako  nioje  tijelo  vrun 
ne  kljucao .'  Posl.  307. 

kljnckaiijo,  n.  vidi  kljucanje.  Rj.  dem.  od  klju- 
vanje. 

kljQi-kati,  okam,  r.  impf  ridi  kljuoati.  Rj.  dem. 
od  kljuvati.  v.  pf.  kljuenuti. 

kljiU-iiiiti,  cnem,  v.  pf.  dem.  od  kljunuti.  Rj.  r.  impf. 
kljueati,  kljuekati. 

kljfit",  kijiR-a,  m.  Rj.  dem.  kljucic.  —  1)  der  Schliis- 
s-cl,  Claris.  Rj.  —  Bati<;,  21  odsjecen  pr.st,  prebijen 
kljuc.  Rj.  17b.  Uzme  kljiiceve  pa  otvori  sanduk.  Rj. 
SOSa.  Cariea  mu  na  polasku  da  kljucere  od  drauaest 
podruma.  Npr.  19.  Ukrade  joj  kljuie  od  riznice.  Here. 
81.  —  2)  der  Hackin.  zum  Jhuraufen,  uncus  foeno 
crtruheiido.  Rj.  —  Oekljuii,  kuka  u  kljuiju.  kojim  .ie 
sijeno  cupa.  Rj.  821a.  —  S)  (u  C.  G.)  rog  na  ku- 
eama,  der  schiefe  Duchbalken,  tral)s  tecti  oldiqua. 
Rj.  —  Lijes  na  kuei:  iljeme,  kljurevi  (royovi)  i  pa- 
uznice  (iioke).  Rj.  32Sa.  Mora  bora!  ne  prelazi  prek' 
ovoga  b'jela  dvora,  e  su  na  njem  tvrdi  kljui-i.  Rj. 
3i;7b.  —  4)  das  Hervorvallcnde  dcs  aicdenden  oder 
iiberhaupt  sprudelnden  Wasscrs.  aqua  bulliens:  bije 
kljud.  Rj.  kad  voda  n.p.  vri  Hi  izrire,  ono  .ito  izhijc 
zove  se  kljuc,  a  za  vodu  kaze  se  da  kljuca.  —  Na 
gornjemu  gjerdapu  slabo  se  kad  vidi  kamenje  posred 
vode,  nego  samo  kljuieri  i  klobukovi.  Rj.  149b.  I:- 
hija  kljuc  (u  vodi,  n.  p.  kad  izvire).  Rj.  218b.  — 
5)  die  Kriimmun/j  des  Flusses,  curratura  /(umiiiis 
(kao  n.  p.  kod  Kladova).  Rj.  po  Njemackom  i  La- 
tinskom  tuwaccnju  kljue  je  ono  sto  je  okuka,  okue, 
krivudanjc  rode;  a  sto  se  dulje  kaze:  'kao  n.  p.  kod 
Kladova*  tijcm  .<e  veli,  da  je  odatle  i  ime  knczini 
Kljueu  (Kladovskoj  nahiji).  i-tp.  KYjuC-  2.  —  Na  levo 
pak  iigjiskali  su  kukuruzi  kao  u  kakvom  moravskom 
kljueu.  Zim.  330.  —  «>  qornji  zylarak  na  zadnjoj 
nozi  u  koiija  Hi  rola:  Tad  (konj)  trbusim  o  tie  udario, 
a  na  zadnje  kljuie  pokleknuo.  HNpj.  1,  2.55.  —  7^_Po 
Vuku  kihjesi  vele  amo  kljuci  (kljuc),  a  i  kljucnn 
kost.  u  Liei.  B.  Bu<lisavljevi('  pi.  Prijedorski.  tako 
vele  i  po  ostaluj  Hrvutskoj. 


Kljiu- 


—  538  — 


kttict 


Kljui-.   Kliiii'a.  m.  —  J)  Rrad  u  Herx-esrovini.  Kj. 

■     :  II  Si1>iji.  Kladorgld  ntihijii. — 

:iiie    nieirji    Krajina    .-■   Kljuvem 

...111...  r  Ktjin'ii  jo  varoJ  i  mali 

na   Pmiavii.  Rj.  2t)7b.  (.</).   kljuc'  o. 

II.  u.   rupii  ikud   se   kljuO   zavlaOil 

i;j.  >  WjiicM. 

klii'  —J)  dcr  Hieiiel.  pesmihis:  V  avliju 

-ikova,  u  svaki  je   hljuoinica  zhitini.  Rj. 

il,  I  ,<i/n.  on(J;V.  —  t^alomi  vrata  na  dvojc, 

II   iia   troje.   Npj.    1 .   42.   Olvorila   devet 

i   desetii   bnivii   DiibrovaOku.   o,   436.  — 

iva,  .s\7i/o.«,  scrni:  V  kiu'i  sveto  ulje  neka 

iiesro  lis  se  sliraiii  u  kojoj  strani  oil  orikvc 

'  '     ■('HI    -ii<iorfiiom.   M.  Bijankovic. 

1  ii-m   sain   ja   vjizda   zivio   nejma 

nik.iicov,-   '.ijiii'itif,.  A.  T.  Blagojevii.'.  .VRj.  V.  99a. 

I  diiHus  imii  ovo  mticeitje  u  Hrv.  u  Stiillija  ima  oba 

iiiiii'eniit  serra,  veotis. 

kljilraiiji'.  n.  dus  Sieden.  Aufuallen,  aestus.  Rj. 
lerh.  i,d  kljuiati.  radiijii  kojom  kljuca  n.  p.  voda. 

kljiki-ao,  kljtii'ala,  adj.  siedend,  huUieiis:  polio  ga 
kljunilum  rodom.  Rj.  upruvo  Je  I.  glag.  pridjev  od 
kijui'aii.  —  Opanifa,  kljiUalom  vodom  zamijeSena 
pOi;ai-a.  Rj.  Hila.  isp.  vreo,  vruu. 

kljdi'nr.  kljiu':ira,  m.  der  Beschliesser,  clariricr  (in 
dfii  h'l"<leni).  Rj.  i«  koga  su  kljucevi  od  po'druma, 
od  xpretr.e  i  t.  d.,  koji  upravlja  kiKom.  isp.  konobar, 
podnimar. 

kljiu-iiri'v.  kljufiirov,  adj.  des  Beschliessers,  clavi- 
tjeri.  Hj.  stii  priptidn  kljuiaru. 

kljiu-ikrica,  f.  die  Schhlsselbeirahrerin,  clavigera. 
Ri.  hinkii  u  koje  su  kljiU'ei-i  od  konohc,  od  sprcme, 
I  t.  d..  lojd  kw'om  upravlju.  vidi  konobarica  1. 

kljili-arski.  udj.  Bescliliesftcru  eigen,  cluvigerorum. 
Hj.  iiii  pripad<i  kljucarimii  Hi  kojcnui  god  kljucaru. 
kljdi'-ati,  C-a,  p.  impf.  n.  p.  voda,  iiallen,  aestuo. 
Rj.  —  Striiji  voda  u  kothi,  ill  stniji  kotao  (kad  hoce 
da  uzavri;  najprije  stniji,  pa  vri,  pa  onda  kljuin). 
Rj.  721a.  Vidi  iriie  n  jednome  velikom  kazanu  kljuca 
viidii.  i  u  njoj  se  kuvaju  Ijudske  glave.  Npr.  89. 

kljik)-i<-,  m.  deiii.  od  kljuc.  Rj.  Zlatati  kljucic  carev 
prad  dtvori.  Posl.  91. 

kljQi-iti,  cim,  i\  pf.  anrithren,  attingo:  nijesam 
pa  kljiu'io.  Rj.  darnuti,  dirnuti  u  koga,  u  sto. 

klju(-ni.  adj.  sto  pripada  kljucu.  —  Po  Vuku 
krlijeii  (SMiisselheine,  juguluni)  vele  amo  kljuc-i 
(kljuC-)  a  i  kljuina  ko.tt.  ii  Lici.  B.  Budisavljevic  pi. 
Prijedorski.  iako  vele  i  u  ostuloj  Ilrvaiskoj. 

kljuj-drvo.  m.  (ii  C.  G.)  velilci  djetao,  J.rt  <S^ec/it, 
pici  genus.  Rj.  i.ip.  tocokljun. 

kljuk,  HI.  —  J)  die  zerdriickten  Trauben,  uvae 
comprexnae.  Rj.  izgnjcceno  grozgje  su  sirotn  Zajedno. 
—  Kljuk  vinovan.  Rj.  62b.  Trkttlj,  die  Tresler,  cf. 
kljuk,  masulj.  Rj.  74'.ta.  —  2)  med  s  voskom  izmi- 
jf?:in  zaji'dno.  Kj. 

kljQka.  /'.  (u  Boci)  vidi  kuka  2.  Rj.  kljuna,  fiaklja, 
objetelica,  pijuk  3.  sjedne  slrane  kao  pouzak  trnokop, 
a  s  druge  kao  celiki  kljun.  —  Onako  sam  ulozi  ko- 
pati,  i  tek  5to  je  tre<;i  put  kljukom  udrio  u  zemlju, 
zai'ii  .  .  .  Npr.  99. 

kljDkalo,    H.   vidi   muljalo.    Rj.    motka   kojom   se 

niutja  grozgje.  isp.  za  postunje  kljuk  1.  vidi  i  gme- 

caljka,  greJtalica,  mefka,  mulj  1.  —  Grozgje  se  mulja 

dn-etom,  koje  se  zove   muljalo,  a  kljukalo  u  ovome 

■   nijesam  <5uo.  Pis.  78. 

jf,  H.  das  Stopfen,  fartura,  saginatio.  B,j. 

rl-:;it!.  radnja  kojom  tko  kljukn  n.  p.  gusku. 

kliiikili.      'ill,    r.    impf.    n.   p.   gusku,    'lie    Guns 

•'Kiiiio.   Rj.   V.  pf.  sloz.   nikljukati, 

'  he,  pass.:  U  Srijemu  se  kljuka, 

1  moglo  bi  86  i  drvetom.  Pis.  78, 

kljiinui.  Rj.  dem.  kljuni(;.  —  J)  der 

//I.  Rj.  vidi  (Sun.  —  Kuka,  2)  sjedne 


strauo  kao  pouzak  trnokop,  a  s  druge  kao  veliki  kljun. 
Rj.  ;>12a.  Gjetao  ii  kljunu  nagje  tzlo;  cuje  ga  lovac 
gje  kljuji"  pa  ga  dovreba  i  ubije).  Posl.  78.  Da  orao 
uo  bude  iiakaza  ...  da  ne  tazrati  kljunore,  niti  ia- 
pla/i  jezii-inu.  Pom.  125.  —  2)  (u  C  Ct.)  vrh  od 
opanka,  !^pH;c  am  opanak,  Rj. 

kljltna,  osterr,  der  Krampen,  harp<iflini.t  genus,  cf. 
kuka  2,  I'aklja.  Rj.  vidi  i  kljuka,  (  .<//».  ondje.  sjedne 
straiic  kim  pouzak  trnokop,  a  s  druge  kao  vtiiki  kljun, 

kljniiat,  adj,  geschndbelt,  rostratiis.  Rj.  u  iega 
je  kljun. 

klji'lilit-,  HI.  dem.  das  Schniibelchen,  rontellum.  RJ. 
dim.  od  kljun. 

kl,iniiuti.  nem,  r.  pf.  picken,  rostro  peto,  tundo. 
Rj.  </tHi.  kljucnuti.  —  v,  impf.  kljuvati.  —  Vrabac 
kad  sva  zrna  pozoblje,  pogje  da  i  ono  po.iljed)ije 
ispod  careve  Cizme  kljnne,  ali  .  .  .  niatak  vrapca  za 
vrat.  Npr.  40. 

kljAsa, /'.  die  Falle.  luqueus:  Upao  u  kljusu.  (Kad 
se  ko  uhvati  u  tijesno.  Posl.  334).  cf.  pastulja,  klonja. 
Rj.  sprara  u  koju  se  lore  ptice.  ridi  sj/n.  kod  klonja. 

kljlksful,  /■  (coll.)  die  I'fcrdc  (als  Guttung),  cqui, 
jununta.  Rj.  jedno  od  kljusadi  kljuse.  —  Imaj  goveda 
i  kljusadi  koja  se  zavaljuju  kod  omrSave  i  oslabe. 
Rj.  165b. 

kljfisc,  kljCiseta,  n.  dasl'ferd  (die  Gaitung),  equus. 
Rj.  gorori  se  ponajvise  o  konju  koji  mulo  rrijedi. 
augm.  kljusina.  isj}.  kljuserina.  —  Bitanga,  2)  kljuse, 
koje  se  uagje  u  selu  ili  u  polju,  a  ne  zna  se  fijo  je. 
Rj.  27b.  Kurada,  rgjaio  kljuse.  Rj.  316b.  Samn  se 
ne  treba  ni  u  kosa  uzdati  nego  u  se  i  u  svoje  kljuse. 
Straz.  1886,  1386. 

klji'lisiiia,  f.  imym.  od  kljuse.  Rj.  —  Kljusina  je 
moja  durnovita,  kad  odjaJeS,  uzjati  se  ne  da.  Npj.  2, 
590.  takra  augm.  kod  bardacina. 

klji'lviiuje,  n.  das  I'ickcn  der  Henne,morsus  gal-, 
linae.  Rj.  verb,  od  kljuvati.  radnja  kojom  kljuje  n.p. 
kokos. 

kl.ji'ivati,  kljiljcra,  V.  impf.  picken,  hacken,  rostro 
tundo,  mordeo.  Rj.  kljunom  udarati,  uziinati.  dem. 
kljiicati,  kljuckati.  r.  pf.  kljiinuti.  dem,  kljiu'nuti.  v. 
pf.  sloz.  iskljiivati,  nakljuvati.  prokljuvati;  ukljuniiti 
(isp.  kljuDuti).  r.  impf.  sloz.  prokljuvati,  prokljiivati 
se;  —  Petao  dogje  i  staue  kljuvati  u  koiiuul  (hleba). 
Npr.  14.  Gavran  harambaSa,  da  ga  kljuju  vrane  i 
gavraui.  Npj.  3,  313. 

kljiiviriiia,  /'.  rgjavo  kljuse,  der  Gaul,  caballus, 
cf.  kuraila.  Rj.  upraro  je  augm.  isp.  kucerina.  — 
vidi  i  jjrdujava  2,  raga. 

kin<''("!in,j(',  n.  verb,  od  kmeCati.  radnja  kojom  kmeii 
n.  p.  jagiije. 

km^^i'ati,  km^flm,  i'.  impf.  upravo  kao  izgovarati 
kme,  kmc.  r.  pf.  kmeknuti.  —  J)  o  malenu  djetetu: 
Mati  kada  cujc  i  vidi  da  joj  dijcte  kmeci  i  pla6e. 
M.  Divkovir.  Mi].  IV.  104b.  —  2)  o  kozi.  vidi  vefati. 
—  Sta  ona  koza  vavijek  kmeci?  .M.  Mila,s.  ARj.  IV. 
104b.  —  3)  kmeci  zee  kad  ga  pas  pritisue,  i  mis  kad 
ga  pritisne  macka.  A.  Ostojii?.  ARj.  IV.  104b.  —  4j  o 
jagnjetu.  vidi  mccati.  —  Ovce  blece,  mali  j((»yct  kmecc 
HNpj.  3,  355. 

kiii&ka,  /'.  isp.  kinecauje.  —  Zafiuje  se  kod  snale 
piska  ili  kmeka  sina  ili  sceri.  Bos.  vila.  .\Rj.  V.  104b. 
vidi  meka. 

kmSkniiti,  nem,  v.  pf.  prema  v.  imp.  kmecati.  — 
Malo  cfdo  kmeknu.  A.  Ostojii'.  ARj.  IV.  104b. 

kinestvo,  ».  das  Amt  eines  kuiet,  munus  v>j  kinet, 
cf.  kmetstvo:  Mirili  su   mrtve  i  ranjene,  i  u  kmestvo    . 
sijedali  krivo,  i  prokleto  uzimali  milo.  Rj.  rlast  koju 
ima  kmct.  —  Uzrasa'  je  zelen  bor  uz  Alagin  bio  dvor, 
tu  je  kmestvo  i  divor.  Rj.  119a. 

killgt,  m.  Rj.  pi.  kmeti,  kmetovi.  —  1)  u  Prbiji 
Hu  se  kmetovi  zvali  znatniji  seljaci  .  .  .  Za  vladanja 
kneza  MiloSa  Obrenovii'a  kmctove  slane  postavljati 
ve(!a   vlast,   i   tako   sad   svaka    op5tina   ima   oko   tri 


kill  el  if  a 


—  539  — 


kn<''>Jiiski 


hnetii,  mcfrju  kojima  je  jcdan  nuj^tariji  .  .  .  seljaeima 
audp  za  kojckake  nitnioe  .  .  .  kupc  pore/.ii  .  .  .  Kj.  — 
2)  u  C'nioj  Gori  kiiietovi  ae  znvu  sudijo  kojc  parci 
izberu  <la  ini  ito  presude  .  .  .  Schicd.srichter,  arbiter. 
Rj.  isp.  za  I)  i  i.')  rasknietili.  zakmetiti.  —  •'{)  \i  Kosiii 
se  zove  hnet  (pi.  knuti)  scljak  koji  sjedi  na  tugjoj 
zeiniji  i  ii  liipjoj  kiii''i  .  .  .  <:/'.  kmetic'-.  Kj. 

kfiiMii-:i.  /'.  (lie  Fr<m  ties  kuiet,  uxor  toj  kinct.  Rj. 
hna  kmelova:  Ovuko  sii  na  spravii  najviSe  slii?,ile 
kmetice  kod  vlastelo.  Kj.  70')a.  (unljcje  kiuc-tii'a  .■.ensku 
prcmit  niiiskoni  kincl  3.). 

kiiii^tit-,  m.  (u  Hoci)  koji  na  tuj;joj  zemiji  sjedi, 
di'V  JjcIioiiiuoiii,  ftiidiitdrius.  Kj.  ridi  kmot  'd. 

kniMov,  (('(/.  (/('<  kiiu't,  tou  kmet.  Hj.  Mn  pripada 
kmetii.  —  Ako  sn  a;;ini  volovi  i  on  da  MJenie,  ondn 
mil  kmet  od  Ijotine  dajt'  polovimi,  a  l;ad  su  yolovi 
kiiietori,  trerinu.  Kj.  27<Sa. 

kiiiiMovriiijf,  II.  Kj.  verb,  od  knietovati.  —  1)  nidnja 
kojuni  Iko  kiiietuje,  eini  stu  kind  :3  (das  Kichten,  zn 
jus  diceiT.  Rj.).  —  '<!)  rndiiju  kojom  tko  kinetuje,  eini 
sto  kmet  1  (das  Befehlon,  dominatio.  Kj.). 

kiiiiHoviiti,  kmrtnjFni,  r.  iiiipf.  —  J)  n.  p.  potr- 
vene  knknnizt',  ili  /.a  driigu  kakvu  atvar,  cntncheiden, 
id>.<ieli(HitH,  uc.'ititHO  litem  :  Nenia  brata  ni  kirena  avata, 
nema  brata  tome  da  kmetuje.  Nn  kniotnjte  vienc  (diit.) 
i  ^filoi'H  zii  iinsefjd  dura  iz  Latina.  lij.  („za  naseya 
dura"  iz  Ijatiiia  —  .stoji  drnsii  p.adtv.  mjesto  (5etvrtoga. 
Danit'ii',  Sint.  44f)).  Ua  kiiietuju  koliko  je  stete  uei- 
iijeno.  Slav.  I'ibl.  1,  8(5.  kao  suditi.  prextKjjieati.  isp. 
kmet  'i.  —  2)  befclileti,  den  Herrn  xpielen,  dumiiiari: 
nemoj  ti  meni  tn  kmetovati.  Rj.  kao  zapuvijcdati, 
goKpodariti.  ixp.  kmet  1. 

kiii&tovski,  adj.  den  knieti  eiyen,  -wi  kmeti.  Rj. 
ridi  kmotaki.  Mo  pripada  kmi'lovima  Hi  kqjemu  god 
kiiKtu. 

kiii&tskT,  (((//.  vidi  knietovaki:  Ljurkom  snagom 
mudroni  n'lavom  kmet.'tka  diko.  Rj.  sto  pripada  kme- 
tima  ili  kojemu  god  kvietw. 

kni^tsU'o,  /(.  r«/t  kmostvo.  Kj.  vlant  koju  ima 
kmet  (1,  '1). 

kmi^7,iti  .SIS  zTm  se,  i\  r.  impf.  (u  Srijemu)  I'idi 
kiijiv.iti  ae.  Rj.  kud  se  tko  prci  kao  da  ce  plukuti. 
ridi  i  keiijkati,  kisati. 

kiiii^zf'iiji',  n.  verb,  od  kmeziti  se.  radnja  kojom 
se  tko  kiiiezi. 

kiiil,*  k'lia,  f.  Art  Fdrbepulvcr  f'nr  die  Haare, 
fitci  genus:  Nasoj  Mejri  k'nu  poataviJe.  Rj.  mustilo 
iiekiikro  sto  Turkinjc  njime  mastc  ili  bojc  kosu.  — 
isp.  kniti. 

kii^^S'liijii,  f.  —  IJ  die  Frau  des  knez,  uxor  xoii 
kiit'z.  Kj.  ridi  kneiSevica.  knezeva  zena.  vidi  i  knje- 
Ifinja.  • —  Svijelloj  Koapogji  kiteqiiiji  srpskoj.  Ziv. 
kralj.  i  arhiep.  III.  —  2)  nckaka  gljivu,  koja  se  zove 
i  gDapa,.  —  kuzii  za  nju,  da  je  Ijekocita. 

kii^o'iiija,  /'.  Frauenname,  iiomeit  feminae.  Rj.  ime 
ienako.  ridi  Knjeginja. 

kii(>!!:iiijiii,  adj.  der  kneginja,  uxoris  toj  knez.  Rj. 
ato  pripada  kneginji  I. 

kni'.seie,  m.  dem.  od  knez.  Rj. 

kiu'stvo,  n.  W'iirde  eiiies  knez,  -.:sj  knez  dignitus. 
Kj.  rlast  i  zemlja  koju  ima  knez.  —  Huraska  je 
zemlja  XIII  vijeka  bila  A-«es(?;o.  DRj.  3, -tlli  (=  fc/te- 
tevina).  Kada  je  hrvatsko  knestvo  postalo  kmljevstvo. 
Rad  17,  li;5. 

knez,  m.  {pi.  knezovi  —  po  jugozap.  kraj.  i  kne- 
?.evi  —  knezova,  knezfivima).  Rj.  isp.  baS-knez,  knez- 
l)aaa,  oboi'knez,  ankue^.ica.  —  1)  der  Fiirst,  princeps: 
knez  Lazar.  Rj.  vladalac  uknezevini,  i  uopc.e  rladalac, 
gospodar  od  zemlje  kakre.  —  Kneze  Janjo  od  Srijema 
glavo.  Rj.  8()a.  Knezovi  narodni  zapovijedaju  naiodu. 
Mat.  20,  ^lb(principes  gentium,  die  FUrsten  der  Viilker). 
Dvanaeat  knezora  nad  srojim  narodima.  Moja.  I.  25, 
IB.  Sibem  sin  kneza  one  zemlje.  34,  2.  Ne  postavljajte 
me  knezum  narodu.  Is.  3,  7.  —  2)  knez  od  knezine  . 


vladom  Turskoin  u  .Srbiji  Bvaka  je  kne^ioa  imala 
ta  kneza,    koji   kc  radi    razlike  od  aeoskijeh  knc- 


Pod 

Bvoga  kneza,  koji  kc  radi  razlike  od  aeoskijeh 
zova  zvao  i  oborknez,  rilaetiki  kniz,  na  nekiji-iii  nijc- 
atima  /<«.;A»cr  i  reliki  knez;  gdjekoji  od  ovakijidi  kne- 
zova imali  su  i  carske  berate  i  zvali  an  ae  luratlije  . . . 
Ovakovi  knezinski  knezori  po  Hereegovini  ae  dutiKM 
zovii  vojvode  .  .  .  (Za  vremena  MiloSu  Obrcnovicja) 
nahije  au  Imale  po  glavnogu  kneza,  koji  jo  bio  nad 
svima  knezinskim  .  .  .  U  Crnoj  (iori  ti  avakonu-  pie- 
menu  ima  knez,  za  kojega  se  mo?.e  re*'-i  da  je  po 
gospostvu  u  zemiji  treC'i:  prvi  je  aerdar,  izu  aerdara 
je  vojvoda,  a  iza  vojvode  knez.  Rj.  h' raj i nski  ic  knez 
sjedio  u  Negolinu,  a  od  Kljuea  u  Kladovu.  Rj.  2!>7b. 

—  S)  knez  seoski:  Oaini  kneza  od  kne^.ine  svako  je 
aelo  u  Srbiji  inialo  avoga  scoskoga  kneza  .  .  .  Za  vre- 
mena Milo.seva  ukine  se  ime  i  orijeli  knezora  i  nijeato 
njili  oatann  samo  knietovi.  Kj.  —  Sukneziea,  koji  ae 
kao  zove  knez  a  nijc  pravi.  Rj.  724b.  Za  zdravlje 
naSega  okoliSnog  kapetana,  knezeva  i  vitezova,  brzi6i 
i  ndailii'a.  Ivov.  124. 

kiiOx-ltilsii,  HI.  kao  glavd  knezovima.  vidi  baSa  3. 

—  Pripovijeda  (ioapodar  MiloS  Obrenovii!,  da  mu 
je  govorio  Skopljakov  eaja-paSa:  »Knez-h((sa.'  ako 
ja  uspitani  avijeta  .  .  .    Daniea,  3,  237.  isp.  baa-knez. 

klie/.ovriiiji',  n.  das  knez-.s"e(;i,  imperium  toj  knez. 
Rj.  (•(•)■/).  od  knezovati,  koje  vidi: 

kiie/.Avali,  kn^znjem,  v.  impf.  knez-.sctn,  impero 
ut  knez.  Rj.  liiti  knez.  —  Ne  fe  viae  knc/a  Petra 
da  im  kuezuje.  MiloS  1H2. 

kiu>7.6rskT,  adj.  den  knezovi  gelidriy,  -■'<■/  knezovi. 
Rj.  .Uo  pripada  knezovima  ili  kojemu  god  knezit. 
vidi  knezevski.  Knczovska  je  vlast  bila  gotovo  joS 
nianja  nego  pod  'J'ureiraa.  Kj.  27!)a.  .ledan  je  od 
njih  pucao  na  knezovskoga  momka.  Milos  129.  adv. 
Karapandziei,  koji  su  .  .  .  narodom  doata  knczorski 
vladali.  Daniea  2,  1)7. 

Kiiei-pOlje,  II.  u  Bosni  u  naliiji  BajnoluC-koj  kao 
knezina  Kj. 

kiiezeiijc,  ».  Rj.  1)  kneiSiti,  2)  kne^iti  se.  — 
JJ  radnja  kojom  tko  kneiii  koga  {das  knez  rufen, 
appellatio  vocabulo  knez.  Rj.).  —  2)  radnja  kojom 
se  tko  knezi. 

kiiC'zev,  adj.  des  knez,  -vj  knez.  Rj.  sto  pripada 
knezu.  —  ()j  Uoga  ti,  knezeva  vojvodo!  Npj.  2,  307. 

kiu^icviea,  /'.  knezeva  zena.  vidi  kneginja  1,  knje- 
ginja.  —  On  kneginju  starii  podvikuje :  .Br^e,  Ijubo, 
kubajder  poga(5e!«  Knezevica  apremila  pogaeu.  HNpj. 

3,  569. 

kiu'^cvk',  m.  knezcv  sin:  Lovio  po  ])lanini  nekaki 
knezevic.  Nar.  prip.  vil.  1SI)7.  .\Kj.  V.  115a. 

kii6i^eviua,  /'.  akc.  AKj.  V.  115a.  zemlja  knezeva, 
zemlja  kojom  knez  vlada.  isp.  kneJSina.  —  Prema 
broju  kne:evina  Filislejskili  .  .  .  jer  je  zlo  jednako 
na  svima   vama   i   na   knezovima   vaJim.    Sam.   I.  li, 

4.  Sada.5nja  knezevina  Vrna  flora.  URj.  3,  473. 
kiii'^tH'skl,  adj.  stu  pripiula  knczevima  ili  kojemu 

knezu.  vidi  kuezovski.  —  Kako  su  lijepe  noge  tvoje 
u  obn(?i,  k'Jeri  knezevska.  Pjea.  nad  pj.  7,  1.  adv. 
Knez  smisija  knezevski,  i  ustaje  da  radi  knezevski.  Is. 
32,  8. 

kiii^ziiia,  /".  das  Gebiet  eines  knez,  pruvincia  -.u\> 
knez.  Rj.  podrueje  knezeto.  isp.  kneiSevina.  dem.  kne- 
f,inioa.  —  U  Srbiji  je  od  prije  avaka  nabija  bila  raz- 
dijeljena  na  nekolike  knezine,  u.  p.  MaiH'a  je  bila 
jedna  knezina  Sabacke  naliije  .  .  .  Rj.  V  Crnoj  Gori 
pleme  znaei  ono  sto  je  u  Srbiji  od  prije  zuaeila  kne- 
zina. Rj.  50t)b.  U  Brdima  su  tri  male  knezine  ili  op- 
Jtine.  Kov.  31. 

kne^iiiiea,  /".  dem.  od  kneiiina.  —  Orahovac,  kne- 
ziniea  win  Dobrote.  Rj.  4t>7b.  ViJe  Risna  je  na 
planini  knezina  Krivosije  sa  jo5  di'yc  male  knezinice. 
Kov.  29. 

kneziiiski,  adj.  von  knezina.  Rj.  sto  pripada  kne- 
:ini,  knciinama.   —   Knsiinske  starjesine   i   upravi- 


kneiiti 


540  — 


kiijizitniicA 


.,,15,"  -Tsli  «ii  ««•  vf>ivode.  Ri.  70a.  Knpetanima  se  nn- 

'    ,.ri'.    Rj,   :>(K>1>.   N:ilujc   su  iniale 

koji  je  bio   lutd  sriiiKi  knr^iii- 

•n.  v.  impf.   Rj.  r.  pf.  xloL  okneiiti, 

/      '    ' '■'■■':) en,  (ippello -m  knez. 

riti  kotiiii  liK-.  2)  sa 

,,., „ /.!)!,  !>ich  ilieacii  ytiiiieii 

rroi/urr  sibi  toi  knez  dignHatem.  Rj.  gru- 

Knin.  Knina,   in.   lidi   Kuinj.    .\Rj.   V.   116b.  isp. 

ZriD.  Zriiij,  —  t;io.l;i   ^'llMlM.  HNpj.  3,  518. 

KnTnskt.  (irf  ■('"  Kniini.  .\Rj.  V.  117a. 

—  Voilo  Anil  7\  .jeuerala.  HNpj.  3.  518. 
Kninj.    Kninja.   in.    i;iiosic(i    u   Balmuciji.   ovako 

pi.iii  Jhi'itfj  i  Vuk.  .\Rj.  V.  117a.  (iJc.  orf  Budmuna. 
adj.   kiiinjski.   HNpj.   3,   351.   ridi  Kiiiu    i  Kniuski. 

—  Jetiua  je  IJiibavioa  u  Kroi  viJe  Kninja.  Rj.  105b. 
knlti,  knijeui.  r.  imp.  hojiti  knom.  r.  pf.  sloL  na- 

kuiti.  0-.  —  tHiiCaj  7,((Vi  iiokte.  Bo.<.  vila.  1880.  Kako 
il(iyii  riiko  u  irjevojko.  Nar.  pjesm.  hurm.  so  se,  p<(,<s..- 
kiiijc  ,-f  mlada,  t.  j.  boje  joj  nike  i  noge.  ARj.  V. 
117a. 

knjaz.  Ml.  iz  JiU^kogu  injesto  knez.  I  sam  Milos 
jirvli.li  ".i.lina  gvojesra  vladanja  zvao  se  i  potpisivao 
\  :.  (lokli-  !ra  njegovi  pisari  i  driige  udvo- 

r  ■     nagovorili  da  se   nazove  knjaz.  Rj.  27i)b. 

knji'fiMJa,  /'  ridi  kneginja.  Rj. 

Knji-siiija.  /'.  ime  zensko.  ridi  Kneginja. 

knj^ziti  se,  zim  se,  r.  r.  impf.  Miene  muchen  zum 
^\'^illen  lufUrr.  ruiinzcn),  OS  ud  fleUim  didiico.  Rj. 
kiid  .<e  tko  pri-i  kiio  da  ce  plttkuti.  ridi  i  kmeziti  se, 
kenjkati,  kisali. 

kiijfzfnjo.  M.  dus  Micnc  maehen  zum  Weinen 
(iisiirr.  dm  Iiaun:cn).  Rj.  rerb.  od  knjeziti  se.  radnja 
kojum  sc  tko  knjezi. 

knjlc^l.  /'.  fpl.  gen.  knjTga).  Rj.  dem.  knjiziea.  migrn. 
knjiietitia.  kiijizurina.  —  J)  dcr  Briefs  litirue.  epi- 
vfii/<( :  N:i  koljenu  fsitnii  kiijiifi  pise.  CaSom  zdravi 
Riinjanin  Ivane  a  Mih.ijlo  knjiyom  iz  njedaru.  Kad 
se  sitnc  kiijige  rasturi.if  od  tog  mora  do  zelena  Lima. 
Rj.  ridi  pisanica,  pisma,  pisnio  "2,  poslanica.  —  U 
narodnijem  pjesmama  gavrani  najviJe  nose  zalosne 
knjiije  I  gliisove  o  bojevima.  Rj.  81a.  Ti  I'eS  meni 
knjigii  otkititi.  Rj.  476a.  Gjegogj  k6en,  na  konaku 
budeA,  odsvakle  mi  sitnu  knjiyii  vriiti.  Rj.  448a 
(=  pofljii  (U  pjesmi)  knjigu  oturiti,  t.  j.  opntviti. 
Rj.  480b.  Da  mi  sitnu  knjigu  mipnivimo,  siljimo  je 
gradii  u  NikSice.  Rj.  83'Ja.  Tiinkn  gii  knjiya  dopade, 
dn  ide  du^du  na  voj^'ku.  Npj.  1,  74.  Crna  knjiga,  a 
u  doba  cruo,  cmom  bjeSe  bulom  zabulaua,  a  krvuvim 
slor'mu  nupisana;  knjigu  glusi  vd  moje  gjevojke,  d:i 
se  skoro  misli  udomiti.  1,  Sito.  Donesi  mi  jedan  list 
hartije,  da  ti  gradim  jednu  sitnu  knjigu.  2,  246.  Sto- 
je(?i  je  knjigu  prouHo;  kada  vigje,  sto  mu  knjigu 
kaze.  2,  247.  I  nucini  jednu  sitnu  knjigu  .  .  .  Ode 
knjiga  u  Banjane  ravne  na  koljeno  Koprivici  Vuku 
>Otkle  knjiga?  Ognjem  izgorjelu!  te  je  cutis  .5'  su- 
zam'  od  oiiju?'^  4,  14.  JoSte  pa.'i  knjigu  otpisite. 
4,  33.  Pa  smo  sitnu  knjigu  nakitili,  opravismo  u 
NikSi<?a  grada.  4,  42.  I  on  vigje  Mo  mu  knjiga  pise. 
4.  W>i.  .Sedmu  posla  ev'  knjinu  kletrenu  na  Boinjuke 
Turke  Muslomane.  4,  240.  Cesto  knjige  zcmlju  pre- 
lazise  od  Topole  .  .  .  od  Gjorgjije  .  .  .  na  gospodu  i 
na  vojevode.  4,  287.  Ovako  mu  u  knjigi  gorore.  4, 
•'''      "  Injigu  nacinio,ri!iiimo,  i)aje  opravio 

vif'-vezira.  4,  488.  sOklen  tebi /iii/tga 
j'-  lako  pusta  zalorita?"  Here.  35.  Prosci 
-trane  <!'etiri,  vidi>  knjiga  tvojih  prosiic- 
I  ■■  ,  •  .  •■  •'  ■-')-■(•!  dodijali.  HNpj.  3,  466.  Ne- 
"■"lovii-  ii'i,  ,,  u /Ceinunn  }e(\nome  prijatelju 

■^  ■•■■'     '         ..ako  je.    Danii-a  .3,  14!).  Ako  je 

'■  i,  da  mi  se  dade  knjiga  na  knezove  preko 

f'  " '■  prate  dokle  ne  doLriim  11  .Tiideju.  >em. 


2,  7.  —  3)  das  Buch,  liber:  Kod  cara  je  Marko 
pisar  bio,  11  njega  su  knjige  staruslarnc.  Dole  i/.vadim 
knjige  slaro4arne,  da  ja  glcdam.  sinoi.  u  knjigama 
je  r  Miliea  I,a/.u  sugjeniea.  K  nama  bize  hodie  i 
vjiizi!  ponesite  knjige  indzijclc,  te  gledajte  sto  nam 
knjige  ka:u.  Rj.  —  Oataliea.  knjiga  u  kojoj  su  ko- 
jekakve  pripovijetke,  ill  gatnje.  IJj.  83b.  h'lipiiMira 
knjiga.  sehimptlieb  fiir  oiu  alles  zerfctztos  Huch.  Rj. 
3161),  I'rarilegja,  stare  knjige,  kao  na  dnigim  mjea- 
tima  knjige  stai-ostarne  (privilegiiuu).  Rj.  56;!b.  Spi- 
sati,  verfassen,  eonseribo:  spisao  knjigu:  Kj.  702b. 
fkorii/iti  knjigu.  Rj.  777b.  Nekakvome  eoekii  iimi- 
ralni  gjeca.  Svuda  je  na  prororice  hodio  i  na  pro- 
roke  knjigu  otvurao,  ali  niSta  fajdisalo  nije.  Npr.  212. 
Uzmi  Jovo!  knjigu  grjeliornivii,  pa  ti  vigji,  sto  ti 
knjiga  kale,  kakvi  su  ti  najvet'i  gr'jehovi?  Here.  1. 
Pjesme  je  kazivao  kao  iz  knjige.  Npj."  I,  XXXHI, 
.\ko  ko  pusti  ienu  svoju,  da  joj  da  knjigu  raspusnu. 
Mat.  5,  31,  Nema  kraja  sastarljanju  mnogih  knjiga. 
Prop.  12,  12.  Kapisali  knjigu  .  .  i  uzeh  knjigu  0 
kupovini.  Jer.  32,  10.  llauei  njegovi  .  .  .  nijesu  za 
periodsku  knjigu.  O  Sv.  O.  3.  —  3)  i^tudien,  litcrae. 
Rj.  kao  nauk,  nauka  1:  tieiti  knjigu,  kao  Hi  u  skoltt. 

—  Dali  dijete  na  knjigu,  zum  Studieren,  izuiio 
knjigu,  httt  ganz  ausstiidiert :  zna  knjigu  (t,  j,  fiitati 
i  pisati).  Cudno  Siino  knjigu  izucio,  ne  boji  se  gjaka 
nijednoga.  Rj.  —  Koji  misle  biti  popovi  i  kalugjeri, 
uee  knjigu  po  namastirima,  Daniea  2,  118,  Po  ma- 
nastirima  krijufji  se  .itanu  nciti  knjigu  .  .  .  poJto 
knjigu  izuci,  onda  .  ,  ,  4,  8,  Od  ovijeh  12  sovjetnika 
za  cetvoricu  uio2e  se  re(?i  da  su  znuli  knjigu.  Sovj. 
8.  —  4r)  das  Papier,  eharta,  cf.  hartija.  Pak  dohvati 
list  knjige  hijele.  Iskidime  knjigu  na  kouiate.  Pa  pii- 
stiSe  po  knjizi  jsiziju.  Rj.  ridi  i  eage,  karta  2,  papir. 

—  ]^onesi  mi  jedan  list  hartije,  list  hartije  knjige 
bez  jazije.  Npj.  2.  213. 

kiiji!:'<>iioSi),  m.  dcr  Brieftriiger,  tubellarius.  Bj. 
knjigo-noSa,  koji  iiosi  knjigu  (pisino,  poslanica).  vidi 
listonoSa,  posta  3,  sahija,  straiSaS,  isp.  knjigonoSCe.  — 
Al'  eto  li  post e  knjigonoie.  Rj.  562b.  Te  izvadi  dvanaest 
dukata,  te  ih  dade  mludu  kiijigonosi.  3,  109.  Pa  na- 
pisa  kujigu  sarovitu,  pa  mi  duhra  knjigonoiu  nagje. 
5,  127.  Pii  dobavi  hitra  knjigonosii,  Silje  knjigu  Marl 
u  Mletkama.  Here.  11.  rijeci  tako  sJoz.  ridi  kod  brc- 
menosa. 

knjig:6iiosce,  knjig5no§(5eta,  n.  ein  junger  Brief- 
triiger, tabeUarius  jurenis:  Zavika  mu  momce  knjigo- 
noSCe.  Rj.  mladi  knjigonosa. 

kiijiaropisae,  knjigopisca,  m.  akc.  ARj.  V.  125. 
knjigo-pisae,  koji  knjige  pise,  der  Biicherschreiber.  — 
Sad  (la  vidimo,  kako  ovakovi  knjigopisac  ispravlja 
jezik.  Nov.  Srb,  1817,  b2lj.  ova  rijcc  moze  hiti  purugu 
knjizevniku.  isp.  tako  sloz.  rijee  Ijetopisae. 

kiijisfdvcza,  m.  knjigo-ve^a,  corjek  koji  veze  kiijige, 
Burhliindcr.  I  u  Liei.  J.  Bogdanovi*;.  ARj.  V.  126b. 

knjizau,  knjizua,  «d/.  Rj.  sto  pripada  knjizi,  knji- 
gama  (knjiga  pod  2  i  3).  isp.  knjizevan.  —  Kako  jo5 
neraamo  pravih  knjiznih  trgovaca,  oni  su  (gg.  skiipi- 
telji  i  prenumcrauti)  najvedi  pomagaei  i  Mecenati  knji- 
^estva  naSega.  Danica  3,  XXIH  (knjizestva  mj.  knji- 
zevnosti),  Kako  jo5  nemamo  knjizne  trgovine  . . .  ona 
(prenumeracija')  je  jedini  natin  knjigu  izdati  na  svet. 
Npj.'  4,  xLin. 

kiijl^.iir,  m.  der  Buclibinder  und  Buchhiindler,  U- 
brarius.  Rj.  koji  knjige  produje.  —  Knjizari  tesko 
primaju  gramatike  da  ih  o  svome  troSku  .^tampaju. 
Odg.  na  ut.  25.  Knjihir  bi  se  starao,  da  knjige  ra- 
zasilje,  gdje  zna  da  trebaju  .  .  .  spisatelji  bi  svoj  ru- 
kopis  davali  knjizaru  ...  a  poslije  knjihir  ee  apisa- 
telja  moliti,  i  s  njim  (-e.  se  pog.agjati.  Pis.  74.  Sopikov 
je  bio  ])rost  trgovac  (knjizar).  Stra?,.  1886,   1768. 

knjYiarcv,  adj.  vidi  knjizarov.  Rj.  sto  pripada 
knjizaru. 

kiijli^ririiica,  /'.  die  Biichhandlung  und  die  Buck- 


kiiji^nrov 


—  541  — 


kob 


bintlerei,  ofpcinii  Uhrurin.  Kj.  ducan  gclje  se  knjige 
produju.  —  U  l:iiji;ii(rnici  Vr.  Folke.  Npj.'  4,  I.  U 
knjihtrnici  Fr.  Zupiina  na  pioclaju.  DPosl.  I.  rijeii 
s  Utiiriiii  iiiist.  vidi  hod  ceihiljaniica. 

knjW.arov,  adj.  dcs  knji/.ai-,  lihrarii.  Rj.  vidi  knji- 
iarev. 

kiijli^rirskT,  adj.  sto  pripadu  knjisarima  Hi  knjizaru 
kojcmii  (jod.  —  AH  ne  znam  kako  bih  im  ktijise  po- 
slftO.  Nt'  bistc  li  dopustili  da  posljom  vama  pak  vi 
otuila  (la  im  posljete  lcnji.:iirsl,im  putem?  Kolo,  15(14). 

kii.ji/.i'liiiii.  /'.  iciiiiin.  Oil  kiijiga.  Rj.  vidi  knjiiiunua. 
—  t((kri(  nil;/)!!.  Icod  bab(>tiiia. 

kiijl/.r'vaii.  ktijiievna,  adj.  literari.icli,  i/clehrt,  eru- 
ditu^.  Kj.  ato  pri})adu  kujizi  (iiauci.  iap.  knjiffa  3), 
knjiieviiosti.  isp.  kiijizaii.  —  Pocetak  skiipljaiija  i  iz- 
davanja  ovih  narodiiili  pjesaina  (kao  i  osttalih  aviju 
mojih  knjihrnili  pu4ova)  bio  je  u  Be6u  1814.  jrodine. 
Npj."  1,  LXII.  Siuiju  izici  na  svijet  pred  toboJSnju 
knji:(vnu  pnbliku.  Odbr.  od  riiz.  14.  Osobile  slruke 
prosvjcle  jesu:  moialua  .  .  .  najposlije  ucevna,  knji- 
ievna  prosrjcln.  I'ripiava  170.  Cirade  knjizevni  jezik 
(zaJto  oni  iiii.slo,  da  sii  knjizevni  jczici  ostalijeh"  Da- 
roda  iiac'iiijfni).  Ej.'  VI.  Kjeciiik  iz  kiijizevnili.  stariiia 
srp.skili.  I'Kj.   1,  I. 

kiijT^.rviiica,  /'.  knjizcrna  zcnit.  isp.  knjiievnik.  — 
Vrlo  mi  kiijizevnice!  A.  Kanizli('.  AHj.   V.   12'Ja. 

kiijlzcviiifki,  adj.  sto  pripada  knjilcvnicimu  Hi 
kojcmu  (lod  kii^izevniku.  —  Doista,  gle,  h\i  ucini 
lailjiva  pi.itil/kd  kHJiecniicka.  Jer.  8,  8.  KnjizecHiiki 
prijevod  hiliiiskoga  ^proverbian.  Had  12,  201. 

Kiijl^oviiTk,  »!.  der  Literator,  der  GeleJirtc,  eru- 
ditHs,  literatus.  Kj.  knjizeiHin  covjek.  vidi  knji/.iiik. 
MID.  knjicopisai',  pisac,  spisatelj.  —  Neka  kupi  hodze 
i  hadiije  i  derviSe  Turske  knjisevnike.  Npj.  3,  62. 
Najtjbiviiijo  poftrjeSke  u  jeziku  naSemii  postale  su  od 
naSijeli  dojakosnjijcb  spisatelja  i  kiijilevnika.  Odp:. 
na  sit.  17.  ^^allra\•si  s\e  glavare  sveSteuicke  i  knji- 
zeviiike  narodtu:,  piiaSe  ih.  Mat.  2,  4. 

kiijliitoviiosf,  kiij'izevnosti,  /'.  literatuia.  Btiilli.  isp. 
pisiiieucsl.  —  Pjesiiie,  zagonetke  i  pripovijesti,  to  je 
gotova  narodna  kiijizevnost.  Npr.  IV.  Ktijizeviiost 
(od  rijeci  „kn,iizev(iii^^)  znaci  upi'avo  literaturu.  Pis. 
21.  Ovc  811  obadvije  kujizic^c  vrlo  vaziui  za  istoriju 
>iase  kiijizernosii.  57.  Pozuato  je  da  jo  M.  Svelic?  radio 
u  razticnim  razdjeliina  knjizcvnosti.  O  8v.  O.  4. 

kiijl2u-il,  f.  deiH.  das  BUnhlcin,  lihellas.  Rj.  dem. 
(id  kiijiga.  — Tanka  je  kao  Sibika,  bijela  kao  knjizicu. 
Here.  298.  Da  izdam  nudu  knjizicu  narodnijeli  Srp- 
skijeb  pripovijedaka.  Npr.  III.  Da  ih  obradujeni  jos 
kakoni  knjizicom  o  narodti  nasciiiu.  Sovj.  II. 

kiijuiiii-a,  f.  zgrada  Hi  soba  ijdje  stojc  knjige.  vidi 
bibHoteka.  —  'J'ada  car  Darijo  zapovjcdi  te  traiiSe  u 
knjiznici  gdjc  se  o.stavljaSe  bbigo  u  Vavilonu.  1  na- 
gjose...  kujigii.  Jezdr.  (J,  1.  Ovo  bi  bio  poOelak  kiijiz- 
niva  po  op.stinama.  Zlos.  2()G. 

kiijiziiiefir,  m.  Stulli.  naslojnik  nad  knjiznicom. 
ridi  bibliolekar.  —  Knjizniiar.  P.  Budmani,  AEj. 
V.   l;)lb. 

klijjziiik,  III.  (od  kiiji.rtin),  l;njihiH  anjek,  koji  se 
liavi  i/ki)  kiijige.  isp.  kiijizevnik  (od  knjizevan).  •— 
Dnigi  je  iskus.-ui  kiijihiik  f^rpski  na  sebe  uzeo.  ISpisi 
1,  94.  i^vijeni  A'ii//:')(«'m' zadosta  je  ocito.  I.  Gjorgjie. 
>>mrl  kosi  i  kiijiinike  i  oriizuike.  M.  Vetranid.  Ne 
najdoh  jo.n  uijednoga  pisca  ni  knjihiika.  P.  Vilezoviii. 
AKj.  V.  130a. 

kiiji/.ilriiiii.  /'.  ridi  knjizetiiia.  Kj.  Otvori  veliku  i 
starn  liiji'.uriiin.  f>.  l.jnbiJa.  .\Kj.  V.  131b.  —  takvu 
atimn.  kod  Ijaburina. 

1.  k6,  ki"iga.  Kj.  Zamjenica  trei'ega  liea  nepozna- 
toga  koja  sada  u  prvom  padeiiu  glasi  /,()  ib  il:o,  imabi 
je  do  osuove  k  u  torn  padezii  na  kraju  jo.^  slog  to 
(kto),  pa  k  i  (  promijeniSe  svoja  nijesta  a  na  kraju 
osta  (),  te  posla  tko,  kako  je  to  bilo  samo  ii  prvom 
padezu,  za  to  n  ostalijem  pade^.ima   uije   moglo   biti 


niti  sada  ima  onoga  t.  DoSavSi  tako  naprijed  (,  nuj- 
poalije  otpade,  te  se  sada  govori  i  ko.  Ona  jo  siuiio 
miiSkoga  roda.  Obi.  32.  Ova  zanijeiiieii  inia  huiiio 
jednimi,  a  ii  njoj  oblike  s  nastaveima  kakvi  su  u 
ostalijeb  zarajeniea,  saiiio  u  Seslom  neiiia  sad  ijo  u 
naatavku,  nego  joj  laj  padez  ghisi  kirn,  tako  i  kad  Je 
slo?,ena:  neko  {netko,  ill  njctko  po  jii^.noiii  govoni), 
niko  (nitko),  svako  (svatko),  kojcko.  V  icstoiii  padc^ii 
moiic  uzeti  na  kraju  c:  kime.  Tree!  se  padei  k'jmii 
moze  i  okrnjiti,  kao  i  u  druglh  zanijeniea,  all  tada 
uziuia  e,  bez  kojega  niogu  biti  druge:  komc ;  kad  jo 
sloJSena  mo^.e  biti  i  ona  be.;  toga  e;  nikuiii.  Obi.  33. 
vidi  i  slozcnu  zamjcniru  gdjeko.  —  J)  tcer?  quia? 
Rj.  ko,  tko  kao  zanijeniea  interrogalictia.  —  a)  u 
'  pravom  pilaiiju.  1  ti  li  si  moja  srci^a,  Bog  le  ublo! 
Ko  tebe  meni  dado?  Npr.  73.  Za  rucak  mi  nije  brige, 
all  ko  ie  toliko  proso  pokupiti !  127.  Ku  od  ran  bri- 
nedi  se  ino?,e  primaknuti  rastu  svojemu  lakat  jedan? 
Mat.  (),  27.  Ko  je  mali  moja,  i  ko  su  brai?a  moja? 
12,  48.  Ko  si  ti  koji  sudi.^  tugjemii  sluzi?  Kim.  14, 
4.  Ovi  obueeni  u  bijele  haljine  ko  su?  Otkriv.  7,  13. 
Isav  reee:  ko  su  ti  ono?  A  .lakov  reee:  djeea,  koju 
Bog  niilostivo  darova  sliizi  tvojemu.  Mojs.  I.  33,  5. 
Ko  su  ovi?  48,  8.  Mojsijc  reee  Bogu:  ko  sam  ja  da 
idem  k  Faraonu?  II.  3,  II.  —  b)  u  nipraroiii  pi- 
tanju.  Stanu  pogagjati  ko  se  povampirio.  Kj.  79a. 
Navali  na  svoju  mater  da  mu  kaie  /.o  je  njegov  olae. 
Rj.  ()78b.  Da  vidimo,  tko  bi  to  bio.  Npr.  •i\U.  Ne 
maris  ni  za  koga,  jer  ne  gledas  ko  je  ko.  Mat.  22, 
IG.  —  2)  ko,  tko  kao  zanijeniea  neodregjcnu :  >Za 
svega  podrueja  tvoga^  (kad  napijaju  koine  u  zdravlje). 
Rj.  525a.  Progj'  se,  ko  si,  te  rabote  danas!  Npr.  99. 
Ovi  je  svijet  strmenit:  tko  po  njem  sla/.i,  a  tko  uz- 
lazi.  DPosl.  93.  Prosti  se  vojniei  ni  onde  ne  stane, 
nego  pr.snu.  kud  je  ko  znao.  MiloS  37.  Kad  se  svl 
uhvate,  onda  onaj  pusii  slamke,  pa  so  Ijube,  ko  se 
s  kim  bude  ubvatio.  Npj.'  1,  47.  .Samo  moie  tko  (da 
ne  reknem  svatko)  pomisliti:  Kaku  reeenziju  zasluiuje 
to  Sest  lista  i  no?  Odg.  na  sit.  4.  All  ie  mi  slabo  ko 
vjerovati.  Kj.' IX.  .ler  jedva  ko  umre  za  pravednika. 
Kim.  5,  7.  Po  danku  eijelom,  koji  tko  plaea,  on  se 
zove  u  Srbiji  cijela  glava.  DARj.  779a.  Cvjetar  .  .  . 
tko  goji  i  tko  prodaje  cvije(?e.  872a.  —  3)  ko,  tko 
kao  relativua  zanijeniea  sa  kirreluticinia:  ko . .  .  on, 
ko^..  onaj,  ko  .  .  .  ono,  ko  .  .  .  taj,  ko  .  .  .  svak; 
onaj  .  .  .  ko,  niko  .  .  .  ko,  svak  .  .  .  ko,  svaki  . .  .  ko, 
svatko  .  .  .  ko.  cesto  bez  korrelativa.  —  Nije  fajde, 
moj  sinko!  kome  Bog  tome  i  svi  sveti.  Npr.  43.  Kako 
je  meni  bilo  onu  noe  kad  se  ko  rodio,  onomc  6e  onako 
biti  do  veka.  7(i.  Da  svaki  ko  puiku  nosi  ide  na  vojsku. 
130.  Niko  ko  se  tu  namjerio,  ne  vigjo  kugj  se  gjede. 
214.  \'jerii  ko  lomi,  njcga  I'e  vjera.  Posl.  3().  Ko  vina 
veiiera,  vode  ruca.  13(5.  Ko  vraga  svije(''oni  Irazi,  taj 
(?e  ga  i  naei.  13(5.  Koga  tiSti,  onaj  i  vristi.  13lj.  Tako 
ja  zdrav  bio  i  ko  mi  je  miol  297.  S  kijeni  je  noee- 
vali.  nije  ga  vuhovat'.  DPosl.  108  (s  kijem  .itari  je 
oblik  mjes'to  s  kim).  iS'«  koga  padne  jabuka,  oiioya 
Toda  da  Ijubi.  Npj.  1,  289.  Ko  se  rodi,  srak  I'e 
umrijeti.  Kov.  110.  Ko  je  sve  stvorio.  ono  je  Bog. 
Jevr.  3,  4.  Cio  dogovor,  kad  je  ua  njemu  svak  tko 
treba  da  je.  DARj.  80<Ja. 

3.  ko,  ade.  pisii  ponajvise  k'o,  postalo  od  kao  (iz- 

megju  k  i  o  izbaceno  a),  i  k'  {otpadavsi  mi  kraju  o). 

isp.  Posl.  XXVII:  doSao,  rekao,  kotao:   dos'o,  rek'o, 

kot'o.  uputiebljavanje  rijeci  ridi  kod  kao.  —  C  uvaj 

lonca  k'o  i  ooa  (kad  je  pun?).  Posl.  350. '  7v'o  da  ga 

je  iz  pu<5a  zaorp'o.  DPosl.  45.  Ljep5e  6u  ti  dvore  na- 

I  einiti  pored  mojih,  ko  i  moji  .ito  su.  Npj.  2,  31)9.  Pa 

I  da  budem  vrba,  k'o  i  bila.  4,  1(58.  Ako  1'  tebe  sugjen 

'  dauak  nagje,  earska  zemlja  k'o  sto  je  i  bila.   4,  29i). 

[      kob,  /■.  Kj.  dem.  kopca,  In/p.  kobak.  —  J)  susret, 

die  Bcgignuiig,  oceiirsus:  dobra  kob!  (govore  po  Kra- 

jiui  Negotinskoj   kad  se  sretu    dvojica).    Hj.    —   Kob 

I  ga  kobi  8tel'auova  Ijuba.   Rj.   281b.   isp.   ukopee.   — 


kiili!) 


549  — 


koltiti 


i:i.;a. 


-  '=iepe  hobi.  Rj.  hojii  na  cot\je(3etn 
Miial,  brkat.  M.  ravliiiovu'-.  Xji- 

. v.. „...-.>.  I IpeiVtie  i  iTue   kohi.   Alij.   V. 

^-  7)  hup.  Oil  kobiln:  ^to  koha  viSe  skaOe, 

—  Sva^da  bi  prikrioala  idrebetii  ila 
Uis  i  na  iije/ine  rijeiM:  •A'uio,  kobi- 

;  uii  vraia.'  Npr.  177.  —  2)  (u  Srijeiuu  i 

'  uli  kobao.  Rj.  iipnuo  je  hiip. 
iiii,  /.  ^u  Lii-i>  diiciiljasta  dna  kabao,   u  kojeiuu 
:  i  ntwi  maslo,  skonip,  mt'il  i  t.  d.,  Art  Kiihel, 
ufi^.t  Uj.  iip-  siikobioa. 

koli.i.  wi.  aer  Speiber,   uisus:  Svaka   tioa 

i;  I  ,-i.  ail).  Rj.  hyp.  koba  2.  rirfi  piljuga, 

;.  jjjc.  —  PoletiOe  kuhiic  aranica,  odvesti  i5e 

sjtiu.  u  ^Hvojku.  Rj.  lb.  Zasrnao  se  lobar  da  uhvati 
kokoi.  Rj.  lO'Jb.  PobjeproSe  po  polju  delije,  kao  vrapci 
od  iti>;><'(i  po  irnju.  Npj.  2,  ■12)S. 

kub:'kcunji',  ».  dus  Schnrren  mii  den  Ftissen,  stre- 
pitii'  p-.'lum.  Rj.  verb,  od  kobaoali  se.  radnja  kojom 
se  tkv  kuhiica. 

kobiu-ati  SP,  cam  se,  r.  r.  impf.  viit  den  Fiissen 
scharren,  .■iirepu  pedibiis.  Rj.  kuo  nogama  ijrepsti,  hiti. 

k6h:u-:i.  /'.  (II  Hrv.l  od  drveta  kao  krletka  (kavez^ 

kokoM  ili  kakva  druga  ?,ivad,  der  Hiihner- 

iiri'um.  Kobacii  se  od  krletke  razlikiije  po 

(oii.c,  jio  je  krlctka  mala  za  tice,  a  kubaia  velika  za 

kokoM   i   drugu   zivad.  Rj.  vidi  gajba,  kajba,  kajpa. 

kobacf-njc,  ».  dus  Jieissen  an  sieh,  raptus.  Rj. 
rtr'i.  vd  kobaciti.  radnja  kojom  tko  kobaii  Ho. 

kobai-iti,  dm,  r.  impf.  (u  Hrv.)  an  .tick  reissen, 
riiptu:  Ko  jaci  onaj  i  kulnu-i.  Rj.  prisvajuti  sto  nit  silu. 

kubak.  kopka.  m.  hyp.  od  kob:  Bobar  kralja  kobak 
sukobio.  N'pj.  2,  4.S1,  vidi  kftpca,  dem.  od  kob:  Bobra 
ga  je  kopca  sukobila. 

kSbun,  k&biia,  adj.  osn.  ti  kob.  —  1)  infaustus, 
infclix,  mali  omini.i.  i^tuUi.  nesrecan,  t.  j.  koji  jest 
ili  koji  je  bio  uzrok  ne.'ireci  (ni  u  jednom  primjeru 
n«  kaze  fc  o  celjadctu):  Vigjenje  mu  kobnijeh  strana 
stupii  ne  da  bcz  iizdaha.  I.  Giindulic.  Ide  kubni  grab 
pledati.  P.  KanavelK;.  Iznad  kobnu  polja  Xevesinja. 
Osvetn.  Vitice  —  kobne  zamdice  za  nestaSno  srce.  M. 
P.  ."iapC-anin.  ARj.  V.  134a.  —  3)  auguralis,  auspi- 
calis.  Stulli.  po  cemit  se  sluti,  po  cemii  se  moze  snati 
sto  <•€  biti:  (_)nu  kobnu  pticu  (gavrana).  Gj.  Barako- 
vi<!.  Naliode  se  zlamenja  doSaste  njcgove  srece  .  .  . 
nahode  se  jo?  takvi  od  iijega  kobni  dogagjaji.  A. 
KaDi21i(^.  I  u  hip  kobun  neka  ih  \rie  (doJa.ste  =  bu- 
do(e\.  J.  Kavanjin.  Kobna  knjiga.  epistola  auspi- 
calis.   kobna  zrijezda.   cometes.  Stulli.  ARj.  V.  13i5b. 

kobftsii-n,  f.  Rj.  dem.  kobasicica.  augm.  kobasii'-iiia. 
—  Ij  die  Wurst,  farcimen,  botulus.  Rj.  vidi  djeve- 
nica,  kuleniea.  sudiuk.  Kuljen.  kao  velika  kobasica. 
Rj.  3Ua.  Mesnjaia,  meSnjat'a,  kobasica  s  ntesom.  Rj. 
:}6ob.  Bzigerna  kobasica,  dzigernjaca.  Rj.  831b.  ko- 
biisice  (08D.  u  starom  kobasa,  oil  starijega  klobasa. 
•'■emu  je  ispalo  I:  kor.  nezn.).  Osn.  320.  —  2)  od 
v:Uina  nastavljeni  snopi<?i  kad  se  brijeg  tvrdi  da  od- 
bija  vodii.  Rj. 

kobiksicii,  f.  planina  u  Sibiji  ii  nahiji  KruSevafi- 
koj.  Kj. 

koh 


hiihiear,  m.  Rj.  i-idi  djeveniCar.  —  1)  der  Wurst- 
er,  farlor.   Rj.   ko  pravi  kobasice. 
haher  eon    Wiirsten,  amans  farciminum.  Rj.  ko  rado 


murher,  fartor.   Rj.   ko  pravi  kobasice.  —   2)  Lieb- 
■    ■  "■■  .1.  Rj.  ko 

jede  kobasice. 


kubi'isit'an-r,  kobsiMi*-arov,  a,  o,  dcs  kobasiear, 
l'irt',ri<<.  hotularii.  Rj.  ito  pripada  kobasicaru. 

K'ili;i!,iMc-a,  /'.  dem.  od  kobasica.  Stulli.  —  Onu 
m.'ilu  kohasicicu  svari  nii  za  veieru.  J.  Bogdano- 
....  Al:j.   V.  i:i4b. 

kobi'iNii'-inii,  /'.  augm.  od  kobasica.  J.  Bogdanovid. 
Alij.   \-.   l.-Ub. 

kuht-ljaiijc.  n.  das  Wiilzen,  liollen,  lolutio.  Rj. 
terb.  od  kobeljad.  radnja  kojom  tko  kobelja  sto. 


kubMjali,   IjAiu,  r.  impf.  rollcn.   rolvo,   cf.  valjati. 

Rj.  r.  i)f.  slo:.  iskobMjati  se. 

k6biln,  /.  —  1)  die  Siule.  equa.  Rj.  dem.  kobi- 
lioa.  augm.  kobiletina.  —  vidi  alatuJa  (alalasta  ko- 
bilal,  bedevija,  bijelka  3,  doriiSa  (doralaiitii  kobila), 
gjoguia  (gjogatasta  kobila*,  kulaJioa  (kiilata.-<ta  mlada 
kobila),  kuliiSa  (kiilaiasia  stara  kobila),  kiisorepa,  mr- 
kuJa.  oniakinja,  osmakinja  ikobila  od  osaiu  godina), 
rigjuJa,  sedniakinj.i,  siJakiiija.  —  MuJket  vitV  a  ko- 
bila rice.  Rj.  lS9a.  Ova  je  kobila  irdrijebila  te  sve 
konje  .  .  .  sve  su  se  kobile  izdrijebile.  Rj.  217a.  U 
nekakvoni  jezerii  bio  krilat  konj.  pa  izlazio  no6a,  te 
pusao  Momrilove  kobile,  koje  sii  paslc  po  livadi  oko 
jezera;  no  kako  bi  koju  kobilu  opasao,  on  bi  ie 
iidario  nogama  u  trbuh,  te  se  izjuluvi  (da  ne  bi 
ozdrijebila  krilata  konja)  .  .  .  Kad  konj  opase  jednu 
kobilu,  pa  pogje  da  sigje  s  nje,  onda  ...  te  se  konj 
poplitii  i  ne  uzinia  kad  izjuloviti  kobile  ...  a  kobila 
ostane  suzdrebna.  Npj.  2,  HHi  (Viik).  Jesi  1'  6uo,  gje 
prii^ajii  Ijudi,  gje  j'  Milo.Ja  kobila  rodila  .  .  .  bedevija, 
5to  zdrijebi  idrale  .  .  .  kobila  ga  sisom  odojila.  2,  239. 
Da  bi  me  ne  rodila  majka,  ve<5  kobila,  koja  konje 
ragja !  3,  481).  —  2)  n  kasicare  vodenice  ona  gredica 
sto  na  ujoj  stoji  kolo.  Rj.  vidi  niagarac  3.  —  .'{)  (u 
Boci)  na  tijesku  oua  gieda  gore  koja  8a,stnvlja  loze 
i  orasima  se  dolje  pritiskiije  kad  se  tije.ite  masline. 
Rj.  —  4)  vidi  kobilica  2.  Rj.  ridi  i  lomilii-a.  onu 
raivasta  kost  u  kokosi  pod  gusom  koja  se  lomi  za 
opkladu.  i  u  ptice.  —  vidi  uskockobila,  uskiiOkobila, 
nekaka  igra. 

kobilar,  m.  —  1)  der  Stutenhiiter,  Stutenhiindler, 
custos  equurum  ant  questum  earum  exercens.  Rj.  tko 
cuva  kobile  ili  trguje  njima.  —  2)  Schimpftvort  fur 
einen  ungeschirkten  Jteitcr,  convicium  in  equitem. 
Rj.  pogrda  iovjeku  kuji  rgjavo  jase. 

kobilMlna,  /'.  augm.  od  kobila.  Rj.  —  takva  augm. 
kod  babetina. 

kAbilica,  /'.  —  J)  dem.  od  kobila.  Rj.  —  Svagda 
bi  prikiiOala  idrebetii  da  pazi  na  njezin  glas  i  na 
njezine  rijeei:  >Kobo,  kobilice!  olvori  mi  vrata«.  Npr. 
177.  isp.  oniakinja.  —  2)  das  Brustbcin  der  Viigel, 
OS  stcrni  avium,  cf.  lomilica.  Rj.  vidi  i  kobila  4.  ona 
raivasta  kost  u  kokosi  (ili  m  ptice)  pod  gusom  koja 
se  lomi  za  opkladu.  —  Ciui  mi  se  da  i  Aiiiauli  gle- 
daju  ovako  ne  .samo  u  piece,  nego  i  u  knhilicu  od 
kokosi.  Rj.  507b.  l'fati(?n  prepelicu,  slomicu  joj  ko- 
bilicu.  Npj.  1,  435.  —  3)  (u  Bocil  giozd,  kad  se 
odsijece  s  lozom  z.ajedno,  da  se  ostavi,  Bebschoss  mit 
Trauben.  Kj.  —  -tj  vidi  konj  4.  Rj.-'  vidi  i  konjic  3. 
k(M)iliu,  '((//•  der  Siute,  equae.  Rj.  sto  pripada 
kobili.  —  takva  adj.  kud  grlifin. 

Kublija    (ilitva,    f.  planina  u  Hercegovini:  Al'  to 

glcda  Bajo  i   l.imune  sa  stijeue  iz  Kobiljc  glare.  Hj. 

kobiljc,  n.  planina  u  Starome  Vlaliu,  cf.  Kovilje. 

Rj.  —  Kovilje,   namasiir  u  Starome  Vlahu  pod  pla- 

ninom  Kobiljem.  Rj.  281b. 

k6biljT,  adj.  der  Stute,  equae.  Uj.  sto  pripada  ko- 
bili, kohilama.  —  takva  adj.  knd  gjavMjI. 

KdltiljT  l>o.  )».;  Na  siioku  dolu  Kobiljemu.  Rj.  na 
pntii  od  8arajeva  \\  planinu  Treskavicu.  Rj.'' 

kobiljiijat-a,  /'.  nekaka  trava,  Art  I'jlanze,  herbae 
genus.  Rj. 

k6biti,  b'liu,  r.  impf  —  1)  koga,  t.  j.  slntiti  kome 
da  ga  nestane,  n.  p.  kad  bi  Covjek  iinao  Iroje  djece, 
pa  dvome  da  kiipi  kapii,  a  trecemu  nisia,  onda  bi 
88  rcklo:  kobi  dijete,  den  I'ntcrgang  atnidcn.  prac- 
sagio  interilum:  tSvi  sn  konji  zopcu  pozobali,  a  moj 
doro  ni  taknuo  nije :  nogam'  bije  a  u4ima  stride, 
desto  gleda  na  Kostac  planinu,  ili  kobi  mene  ili  sebe. 
Rj.  V.  pf.  sloz.  iskiibiti.  Broji  zalogaje.  (Rece  se  pse- 
tetu,  kad  ('•oek  jede  a  ono  gleda  ii  nj  .  .  .  kao  da 
pseto  Coeku  zavidi  i  kobi  ga).  Posl.  30.  /lo  vam  bilo, 
dvije  tice  vrane  .  .  .  te  kobitc  moga  gospodara.  Npj. 
4,  342.   Koji    Srpski  jezik  kobe,   i   ka^u   da   on  nije 


kobljeiijo 


—  543  — 


kod 


nikakiiv  jczik.  Kj.'  IX.  Ali  ja  ne  ^'u  sa  svijem  ovako 
da  kohiin  Hrvata,  kao  sto  ih  luhe  njiliovi  rodoljiipci. 
Sri),  i  Hiv.  1.  isp.  kobac.  —  "i)  begefpien,  uccuriu: 
Kob  jra  kobi  Stffanova  ljul>a.  Kj.  ■tritali.  i\  pf.  sloi. 
Bk&biti,  siikftbiti,  uknbili. 

k(>bljr-iij(<,  «.  lij.  verb,  od  kobiti.  —  1)  nidiija 
kojom  till  kobi  koyii,  aliiti  nni  propast  (das  Ahneii, 
praesa^'itio.  Kj.).  —  2)  rudiija  kojom  iko  kobi  (sreta) 
koi/ii  (da.s  Hojrefrnen.  occursiin.  Hj.). 

kSbilifil,  /'.  quae  iiugiiratiir.  Stulli.  kojii  kohi. 

k&liiiTk,  HI.  uuyui;  aus-pc.r.  Stidli.  koji  kohi.  —  Al' 
eto  ti  isloira  kobiiika.  Osvctn.  AKj.  V.  139a. 

kAlM;lj,  m.  (osdbito  uo  jiiz.  kraj.  a  i  ii  Srbiji  u 
nahiji  !^aba(^koj  iiua  .sclo  Koceljeva)  der  Alidni.alumcn, 
cf.  stipsa,  tip.sa,  sap.  Rj.  za  nant.  isp.  br/elj. 

kOekti.  f.  der  Wiirfel,  teaaera,  talun,  cf.  JSdrijeb. 
Rj.  kosf-ka  (osn.  u  kost:  po  5to  je  izmefrj"  ■''  od  os- 
nove  i  k  od  nastavka  otpalo  t,  piomijenilo  se  .<!  prod 
k  na  c;  isp.  ckvaral.  Osn.  "iilH.  ridi  i  sorak,  ?,drijeb.  — 
Bazdijoliic  baljine  njcfrove  bacivsi  kocke.  Mat.  27,  35. 

k&i-kfiiijt',  M.  dtis  GliicksKpiel.  alca.  Rj.  verh.  pd 
koi'kati  so.  rudnja  kojom  se  tku  kocka. 

ktifkfir,  »i.  Gliicksspieler,  aleaior.  Rj.  tko  se  kocka. 

—  Jorbo  kurkiir  sve  proigrat'  znade.  M.  A.  Keljkovic. 
ARj.  V.  llOb. 

kilckiirKki,  ndj.  sto  pripada  kockurima:  »Kai5«  je 
kockursku  iyra.  M.  Gj.  Milidevid.  ARj.  IV.  735  (= 
Husardspiel). 

kdcknti  se,  ck.am  se,  v.  r.  impf.  GlUcksspiel  spielcu, 
Itidere  aleti.  Rj.  iyrati  se  kocke,  pa  ttopce  takrc  igre 
It  kojima  odlucuje  slucaj ;  hasardircn. 

K6i'a,  m.  (isl.)  vidi  Koco.  hyp.  od  Kostantin.  voe. 
Ko6o,  za  nasi.  Ko-oa  isp.  Gaoa.  —  Vidi  da  je  Koia 
ondje  8  frajkorima  .  .  .  uhvate  Turoi  Koiu  ziva.  Rj. 
295b._ 

kdvak,  kocAka,  m.  vidi  kofiina  2.  Rj.  pregradak  za 
zirad.  pKc.  si-inje.  —  kdcfik  (osn.  u  kotac).  Osn.  2G3. 

k6(-aii,  kooilna,  m.  (u  Dobroti)  vidi  kocanj  1.  Rj. 
II.  p.  «  ktijiuxa,  ono  od  zcmlje  do  glavice.  vidi  i 
koianioa.  odkanj.  —  Obraslioa,  ono  sto  na  kocanu 
od  zolja  preko  zime  izrasto  nanovo.  Rj.  433b. 

ko('i\iii(-ii,  /'.  vidi  kooau.  Rj.  (  syn.  ondje. 

k6(-uiij,  koc^iija,  m.  —  1)  {i\  C.  G.)  n.  p.  u  kupn.sa, 
t.  j.  ono  od  zemlje  do  glavice,  Stiingel,  Strunk,  catilis. 
Rj.  vidi  koCan,  i  syn.  ondje.  —  Skooanjiti  ae,  smrz- 
uuti  se  ili  onako  otvrdnuti  kao  kocanj.  Rj.  (j87b,  vidi 
i  korijon  2.  —  2)  (u  Brijemu)  ridi  okomak.  Rj.  vidi 
i  klas  3,  (  syn.  ondje.  —  rijei}i  s  takiin  na.<t.  kod 
ookanj. 

k6f6lijc,  71.  Rj.  verb,  od  I)  kooili,  2)  kooiti  se.  — 
1)  rudnja  kojom  tko  koci  n.  p.  kola  (das  Hemnion 
des  Ha<les,  iubibitio.  Rj.).  —  2)  radnja  kojom  se  tko 
koii  (das  Steifworden,  rigor.  Rj.). 

kftfCt,  f.  —  1)  ridi  kostrijet.  Rj.  ridi  i  koi'ina  1. 
kozina.  kozlina,  kozjevina;  struna,  struuja.  kozjii  dliika. 

—  2)  podeblja,  kruca  dlitka  u  sviiije,  osobito  po  le- 
gjima.  oko  Otoooa.  vidi  c5ekinja,  cetina  2,  peraja. 

kit-i'tur,  n.  covjck  koji  po  srom  zanatu  obragjitje 
kooot  (ceslja,  prede,  ie).  isp.  nuuavdiSija.  —  kiicetarn 
iiua  malo  na  broj.  M.  (ij.  IVlilic'evio.  ARj.  V.  14ib. 
vidi  i  dlakar,  /  syn.  ondje. 

kufie,  Hi.  —  l)  dem.  od  kolac.  Rj.  kol-cic  (koo-Oiic?), 
ki)ii6.  —  Konjic,  4)  kocic  na  kome  vitao  stoji.  Rj. 
One  glave  Sto  bjelm  osjecene  i  na  kocice  pobjene  u 
redu,  poOe  svaka  suze  prolijevati.  Npr.  101.  —  2)  (u 
Brijeniu)  nekaka  rilia.  Art  Fische,  piscis  gentis.  Rj. 
Streber.  aspro  vulgaris  i.  Rj.^ 

koPijas,  kooijaSa,  m.  der  Kutscher,  auriga.  Rj.  isp.  \ 
vozao.    syn.   ondje.  —  Te   poirubi   mlada   koi'ijasa,   i 
ustavi  od  zlata  kocije.  Npj.  3.  282.  (Jrk  rece  Bacva- 
"inii :    More  kocijasu,  zakolji  to  jasrnje -.  Danica  4,  36. 

kooijiVsenjt',  ».  das  Kutschicren,  auriyatio.  Rj.  verb, 
od  kocijaSiti.  radnja  kojom  tko  Aocyn.st.  ! 


koi'ijiiScv,   adj.  des  Kutschern,  auriijue.   Rj.  Ho 

pripndfi  kiii-ijasu. 

koiijiisiti.  koiijWlin,  v.  impf.  kutschicren,  uurigor. 

J'   '".'.{ J'.^'p"'''  <^""''  *■'"-''!'  kocijaiku. 

kof-ijaskt,  adj.  Kutscher-,  auriqarins.  \i\0to  pri- 
pada koi':ija.sinm  ili  kncijusu  koje'mu  yoder.  —  .Moii- 
le.skije,  da  obiifc  i  koi-ijasku  haljinu.  bio  hi  Kva^'da 
onaj  pametni  Monteskije.  Pripravail.  Kucijaski  qovor. 
Vid.  d._  KSIil,  18  C=  prostacki). 

ki>i\]a,  f  vidi  kooijo.  —  Pa  je  tnotnii  u  koriju 
zlatnu.  Xar.  pjes.  juk.  Od  kinije  pendier  otvorila. 
ARj.  V.  142b. 

k6i'ij«',  kooTja,  /'.  pi.  der  liauerniragen  mit  ztrei 
Pferden,  currus.  Rj.  kola  seljacka  sa  dva  konju.  — 
Onda  (careva  kdi)  .  .  .  scdno  s  ujini,H«  kocije  i  otide 
u  erkvii  te  se  s  njime  venoa.  Npr.  tj3.  1  on  seila  na 
lake  kocije.  pak  on  ide  seslri  u  dvorove.  Xpj.  1,  W.V.\. 
Iz  Kotora  izisli  avatovi,  mcpju  njitna  ud  zlata  kocije 
prekrivene  crvenom  kadil'oni.  3,  l.'>3.  h  orijcm  pri- 
mjcrima  kooijo  .vi  yosposka  kola,  ridi  koeija,  hiutov, 
karooa,  karuoo. 

kOoiiia,  /■  —  J)  vidi  kofiet.  Ri.  i  .lyn.  ondje,  — 
2)  Verschlay  (far  Hiihner,  Hunde,  S'chiccinvJ.  zootheca. 
Rj.  pregradak  za  zivad,  j'sc,  srinje.  ridi  kooak.  — 
koiina  (osn.  ii  kotac,  all  se  povori  i  nijosio  njojrai. 
Osn.  153.  —  Psi,  x\e  osjeoajnoi  nikakva  noznanoa, 
uviikoiie  se  dobro  ii  svoje  kocinc.  Mejrj.  IHS). 

k6(-i(i,  ko<Hm,  r.  impf.  Rj.  kodjoiti.  v.  pf.  slot. 
ukooiti,  ukooiti  se.  —  la)  kola,  hemmen,  inhiheo. 
Rj.  kor'i  se  (zaustavlja  se  koeein?)  locak  na  kolima, 
kad  se  ide  niz  brdo.  vidi  paooiti.  —  b)  palare,  pcdare. 
Stulli.  kdce  u  zcmlju  zubijati.  ridi  koliT'iti.  —  2)  sa 
se,  re/teks.  stcif  thun,  fa.itum  excrceo.  Hj.  drzati  sc 
kao  kolac.  vidi  drveoiti  sc.  —  Ide  na  ookrk.  (Ide 
gospodski,  koci  se).  Posl.  96.  Koci  se  ka'  i  noga  ne- 
varena.  151). 

Kdeo,  m.  (jni.)  hyp.  od  Kostji.  Rj.  K6io  (osn.  u 
Kostadiii).  Osn.  354.  gen.  Kooa,  voc.  Koio.  takva  hyp. 
BuCo,  Peoo.  ridi  Kooa. 

kiii-operaii,  koooperna,  adj.  lebhaft,hurtig,  strenuxis. 
Rj.  vidi  Ceperan.  kao  zivahan,  brz,  nestaiian,  (o  dje- 
tetu,  celjadetu).  k'ucojjcran  (druga  pola  u  pero  kao  ii 
zlatoperni,  a  prva  nije  u  obioaju  saraa  nego  je  od 
nje  kociti  se,  vidi  kocan,  isp.  kocoperiti  sc).  Osn.  185. 

koi-operenjr,  n.  das  Strduben,  fastus.  Rj.  verh.  od 
koooporiti.  radnja  kojom  -fe  tko  koioperi. 

koi-opiTiti  .so,  koooperTm  se,  r.  r.  impf.  sich  strdu- 
ben, insolentius  se  efferre.  Rj.  biti  kocopcrnu,  pa  ne 
pokorarati  se,  ne  slusati. 

k6<*eiiji',  n.  verb,  od  kotili  t  kotiti  se.  —  radnja 
kojom  n.  p.  macka  koti  macice  ili  se  koti. 

kod,  Rj.  prijedlog.  isp.  pri.  za  akc.  vidi  prijedlog 
bez.  —  1)  bei,  apud.  Rj.  —  a)  Kako  je  prijedlog 
kod  postao  od  staroga  kon  promijenivji  n  na  d,  koji 
je  jediioga  korijena  s  rijeoju  konac  (kraj),  jasno  je 
da  s  njini  rijeo  u  drugoni  padezu  pokaziije,  da  je 
mjesto  na  kom  se  sto  havi  ondje  ydje  je  kraj  onome 
ito  znaoi  ona  sama:  Sjedi  kod  mene.  Rj.  Kod  popa 
pio,  kod  Cigana  ve<5erao.  Posl.  137.  Gradiou  ti  dvore 
u  Stambolu  kod  mojijch,  boljo  od  uiojijoh.  Xpj.  3, 
61.  IznesoSe  je  i  zakopaso  kod  mnbi  njezina.  l>jel. 
Ap.  5,  10.  —  h)  mjesto  bavljetija  na  pravome  ovakoin 
kraju  moze  se  niisliti  da  sto  stoji  u  kakvoj  god  svezi 
s  onim  Sto  znaoi  rijeO  koja  stoji  uz  prijedlog  u  dnigom 
padeJ.u,  i  onda  niii  moze  biti  i  dalje  od  kraja  nje- 
gova  i  bliJEe:  Ostao  kod  kucc.  Rj.  Ne  iniajuc'-i  ni  njih 
(dva  novoa)  kod  scbe  oslane  mu  ih  dn^an.  Npr.  16'J. 
Sinu  zora,  a  ja  jo5  kod  drora.  Npj.  1,  317.  Trgovac 
po  torn  u  krcmi  kod  zelenoga  drveta  pripovodi  ovaj 
dogagjaj.  Danica  4,  35.  —  c)  jo5  je  dalje  od  pravoga 
zuaoenja  svojega  drugi  padez  s  ovim  prijodlogom  u 
ovakim  primjerima,  gdje  se  niisli  barljenje  a  kw'i  ili 
It  zaviiuju  ili  podrucju  nnoga  5to  znaoi  rijeo  koja 
stoji  u  drngoni  padeiu :  Kad   saiu   kod  njcga  bio  na 


kiidorosif 


—  544  — 


koji 


kle  ti  je  twJ  niujcicf.  mirnija  je 
,   lull  H(i.<  je  dobra  uestiilo.  101. 

jlijii,  *io  sjim  tebi   Iwl  buliujkti 

■J.  i^t.  Kati   do?je  \i  Beoprail,  ou  odjaJe 

.,       .   P:.;i'.:\  i.  \'X  I  Cenik  oiiaj  bjese  po/.nai 

7((.   Jov.    18.    15.  —  tl)  u 

i.i  noma  ni  takojra   nijestu, 

.  oiiugii  sto  znai'i  rijeO  koja 

.     .    .    ._   in  pade/.li:    1  sto   reiV   go- 

a  ua  cLsiauku  kod  bijele  crkve,   5to- 

lioga   se   steklo.  Npj.  l',  102.  Dauas 

Im;  .;  ou'i  :iL':iuike  kiid  ii((.<t(;(i  tvud  cistHoffu.  2,  343. 

I'aiif  na  urn  Crnojevio-lvu.  ja  kakvii  je  rijec  ostavio 

!•  I    iioni  prijtiteljti.  •>,  b-2S.   Jllogi   se  A'od 

0,  te  i  sluzbe  dobiju.  Dauica  3,  141.  Sad 

jt     .,.r.i,    j.rvi  Slid  u  sell!  kod  filtiviiojia  jcmetu.  Milos 

liU.  Isus  uapredovaSe  .  .  .  u  milosti  kod  Bugii  i  torf 

Ini.i:.  Luk.  2.  .V2.  Da  osianemo  kud  premetaiiju.  Rad 

_'.  —  e)  premda  se  •rlasolom  kazuje  priiuioanje, 

druori  pade^   ne   pokjiy.ujc    kiida  je   primieanje  | 

upravljeiio,  nefro  satno  gdje  to  hiid :   U    njoj    ^crk^•i) 

poju  k'siofcrilni  anirjeli,  kod   njih    doMa  sveta   djeva 

Marija.  Npj.  1.  121.  Te  kod  ciira  na  divau  i/.igje.  2, 

•;'»'.  Kalu^jer  i  gjak  doJli  kod  uekukc  babe  da  svete 

1.   Posl.  3.   —   'ij   prijedloc   pokazuje,   da  jext 

10  znace  rije<5i  koje  stoje  ma  iij  ali  bira   nesto 

ka"  iienadano,  neocekiraiio,  ili  ne  biea   sto   se   misli 

da  bi   trebalo    da  biva:   kod    novacii    gladiije;   kod 

koiijti  ide  pjesice;  kod  zene  ide   neopran.   Rj.   Kako 

bi  ti  uzeo  onojra  gubavog  kod  tukih  krusnili  kotija .' 

Npr.  '2o.  Kod  iuUka  gazdasaga  moga   nisaui    kadar 

ni  devojke  nat'i.  Npj.  1,  630.  Oni   vode   svezana  ju- 

naka  kud  iijegova  srijeiht  nruzju.  3,  121.  Nije  pravo, 

da  narod   mre   od   gladi   kod  ie  proje.   Danica  4,  3. 

Da  ce  i  one  Jto  uiogu  uraditi  kod  svijeli  nedustaUtka 

biti  korisno.  Ogled  IIT.  vidi  pored  4,  pri  2b.  —  isp. 

Sim.  Itto— 201. 

k&duru^ic,  m.  (u  C.  G.)  nekaka  tiea,  koliko  kos, 
Art  ^'ug(t,  oris  quaedam.  Rj.  coda  rossa  (Tid.)  = 
crvenorepka.  Rothsclitranzchen,  Tuticill'i  phoenicurtiS 
L.  Kj.'  ridi  i  crljenguza. 

kudzaniiti  i'6vjek.  n.  p.  nijesi  ti  dijete,  nego  ko- 
dziimiti  ioijek.  dit  bist  kcin  Kind,  sondern  ericach- 
sen,  lilt,  gescheiit  (mator  I'ovjek),  homo  adult iis.  Rj. 
kuifod.  kogasrod.  kdgusj,  kogagogj,  k&KUSJc,  ko- 
pagogje.  uer  ivimer,  qiiinquis.  Rj.  vidi  t  ogod,  tkogogj. 
kao  ko  (tko)  mu  drago.  niakar  ko  (tko).  za  oblike  vidi 
ko.  —  .Sad  sam  sabiji  Koiju  rijei  dao:  kogagogje 
sreteni  u  susreci,  erne  I'u  je  krvce  napojiti.  Rj.  4oia. 
Ko  me  god  vidi,  misli  da  sam  kaka  avet.  Npr.  13.o.  Ko- 
gogj  sto  gjelja.  preda  nj  pada.  Posl.  137.  Ko  je  gogj 
siriio  izio.  braca  Milivoja  krv  sikala.  141.  Ko  nas  gogje 
vidi  od  Turaka,  svak  re  mislit',  njima  indat  ide. 
Npj.  4.  l.'v).  Koga  god  putem  sretnu,  nnde  ga  i  caste 
rakijoni.  Kov.  til.  Ko  je  se  god  opomene,  prepaJce 
se.  is.  19.  17. 

kucuvii-,  HI.  (u  l.icil  n.  p.  kogoviv  si  ti?  kogovic 
je  on  (ona)?  i  t.  d.  ridi  cegovi<;.  Rj.  cegovic  =  cegov 
je.  ccgor  je  sin  =  ciji  je,  i-iji  je  siii.  isp.  i  nikogovid, 
nikogodi(?. 

Kija,  HI.  (i.Ht.)  ridi  Kojo.  Rj.  hyp.  od  Kostadin. 
roc.  Kojo. 

kojiidiko!  pripijeva  se  gdjefto  u  pjesmama:  Oj ! 
koliko  je  uz  more  gradova,  oj !  kojndiko  iiz  more 
;jr;i'iova.  oj !  ii  svaki  sam  junak  dolazio,  oj  I  kojudikr 
jiiii:ik  dolazio.   Rj. 

K(ij;'i<lin,  111.  hup.  od  Konstantin.  —  On  ugleda  dva 

:na,  Koj  idina,  mlagjeg  Miladina.  HNpj.  3, 

'  li]ip.  kud  Miladin. 

ki'ija-tili  se,   sun   so,   kojiiKiiiiti   se,  nem  se,  v.  r. 

jtf.  ^irh  nejieit  hiaaen.  qriiieiii.  procterienn  suluto.  Rj. 

'  "I'iti.  —  Od  obraza  pali 

-10  koja-iilo    dernuse  ga 
Uwj.-  -iiio/.irjiji-.  .^pJ.  1,  :;.-5.  J  urcima  »e  sreda  Jt<ya«7a, 


te  po  noci   Turci   poUjegoSo.   5,  128.    i<<p.  prekftjaaiti 
se.  prik^jasiti  se. 

kuji'iii.  III.  ime  muSko.  Rj.  —  Kojcin  (od  osnove 
koja  je  postala  nastavkom  >ka'  od  Kojo  od  Kostadiii^, 
Osii.  14y.  ttikva  blip,  kod  Dojein. 

kojeifdjf,  hie  mid  da,  hinc  inde.  Rj.  adv.  kao  na 
raztiiiiim  wjeMiiiia.  —  Jakov  .  .  .  kojeggje  po  oblii- 
njim  selinia  nakupivSi  malo  vojske,  pogje  opet  k  ouima 
u  pomoc.  Danica  3,  1S3.  Diplome,  sto  se  nalaze  kqje- 
gje.  Rj.'  IV.  Pocetak  se  tome  ve<?  i  pokazuje  kage 
gdje  i  koje  u  cem.  Kolo  15  (14). 

kojoki'id,  dann  uiid  uann,  interdum.  Rj.  vidi  kad 
i  kad.  i  sun.  oiidje. 

kujcks'tkav,  kojekakva,  kvo,  trie  immer  beschaffen, 
iliiali.icunquc.  Rj.  ridi  kojekaki.  od  razlicne  rrste,  pa 
i  od  vrste  ne  bus  dobre.  —  t)ni  izvade  svaki  svoju 
muramu:  njihove  bile  kojekakve,  a  kad  on  svoju  iss- 
vadi,  svi  se  zacude  .  .  .  Dolazile  aveti  i  pravile  .ftravu 
kojekakru  oko  njega.  Npr.  (12.  Nego  su  tukli  koru 
od  kojekuka  drtica  i  od  toga  bleb  mesili.  82.  Pri- 
brali  se  k  njima  kojekaki  begunci.  Danica  5,  33.  Po 
toin  stanu  piti  rakiju,  kafu,  i  jesti  slatkisa  kojekakvijeh. 
Kov.  ."i8. 

kojekikki,  kojek.akii,  ko,  vidi  kojekakav.  Rj.  i  pri- 
vijcre  ondje. 

kojekiiko,  «fie  immer,  utcimqxie:  kako  ziviS?  koje- 
kako  (schlecht).  Rj.  na  nacin  razlicit,  pa  i  na  rgjav, 
na  tezak.  —  Tako  tako,  t.  j  kojekako,  svakojako.  Rj. 
".30a.  <)d_  ostaloga  (gvozgja)  buzdovan  slupa  kojekako. 
Npr.  2.  Sto  trazi  mene,  kojekako;  ali  tebe!  147.  Bolje 
je  niJta  ne  znati  nego  kojekako.  Posl.  24.  Jedna  (kci) 
kao  nijedn:v,  d\nje  ka'  i  jedna.  a  tri  misli  ti.  (Jednu 
je  lasno  udati,  a  i  dvije  kojekako,  ali  kad  su  tri  onda 
je  nevolja).  112.  Sve5tenici  njibovi  ne  razlikuju  se  .  .  . 
osim  5to  znadu  kojekako  citati  i  sto  zapisati.  Kov.  12. 

kojeko.  kojekftga,  irgend  uer,  units  alterve.  Rj.' 
VIII.  prema  ko  i  tko:  kojetko.  ovaj  ili  onaj  od  Ijudi. 
isp.  gdjetko. 

kojcknd.  kojekilda,  bin  und  her,  hinc  inde.  Rj. 
kao  na  razlicna  mjesta.  —  Tumaraju(?i  kojekuda  po 
planiui.  Npr.  139.  Hrom  trgovac  psizari  (t.  j.  koji  ne 
boda   kojekuda,  ve(5   cuva  du(5au   i   ku<''ul.   Posl.  343. 

kojckiide.  govorio  je  Karagjorgjije  cesto  uz  rijeC, 
za  to  se  i  sad  dodaje  kad  ko  pripovijeda  kako  je  on 
Jto  govorio.  Rj.  ridi  kojekud,  kojekuda. 

koje«)ta,  kojec^ga  (kojestal,  allerlei,  icas  immer, 
varia,  quidquid  in  buvcam  renerit:  govori  kojesta. 
Rj.  kojckake  steari.  —  Poletjevsi  (zenai  sva  se  ispre- 
bijala  koje  o  sta.  Kj.  66b.  Pa  ga  sve  Turci  bijedili 
koje  za  .itu  i  globljavali.  Kj.  78b.  I  s.id  kad  ko  ko- 
jesta iste  ninogo,  re(5e  mu  se:  jol  da  ti  platim  i  iva- 
kalicu.  Rj.  lo.5a.  Narod  nas  pripovijeda  mnogo  ko- 
jesta smijesno  od  Nasradin-bodie.  Kj.  407a.  Ka/.uju 
joJ  koje  je  .  .  .  kao  i  ninogo  driigo  kojesta.  Rj.  .'i07a. 
Vufie  se  rep  za  njim.  (Govori  se  za  njim  kojesta 
ruzno).  Posl.  40.  DodavJi  k  njoj  jo.i  kojeita  svoje. 
Danica  3,  152.  Obecavajuci  mu  novce  i  dritgo  mlogo 
kojesta.  MiloS  176.  Ovo  je  kojesta,  pa  nista.  Nov. 
Srb.  1818,  390.  Mislim  .  .  .  dodati  jos  kojesta  onakoro 
novo.  Npj.  1,  V.  Kao  5to  su  uaSi  knjizevnici  iskvarili 
mnogo  kojesta  drugo  narod  no,  tako  su  i  ovo.  Pis.  54. 
Koji  bi  se  o  mnogome  kojeiemu  mogli  razgovarati.  83. 
Trgujuci  knjc  ciine  iivio  je  gospodski.  Sovj.  76.  I 
|)ita  ga  mnogo  koje  za  Uto.  Luk.  23,  9.  Pocetak  se 
tome  vec  i  pokazuje  koje  gdje  i  koje  u  cem.  Kolo 
15  (14).  Mislim  da  je  i  lu  kao  u  mnogom  drugom 
kojeitm  glavno.  Rad  1,  117. 

kdjciko,  kojekftga,  ridi  kojcko.  isp.  gdjetko. 

kuji,  koja,  koje,  uelchcr,  qui.  Rj.  graiiim.  Zamje- 
nica  koji  u  staro  je  vrijeme  glasila  i  At,  tako  ima 
sada  samo  sloieno  neki.  Zamjenici  koji  osnova  je 
koj.  Kojima  se  osnova  svrJuje  na  oj,  kao  moj,  tvoj, 
svoj,  koji,  u  njih  se  u  nastavku  mo^e  glas  e,  ako 
nije  sam  na  kraju,  izjednaciti  s  glasom   o   koji  je  u 


ko,  j  i 


545  — 


koji 


osnovi  pred  njim,  islinuvSi  ispred  aebe  ,/,  koje  ga 
rft/.ilviijii  od  oiioftii  o,  pa  se  oiida  oba  o  slijevaju  u 
jedno  dufio;  za  to  se  injesto  kojttja,  kojemit,  kojcm 
(ifovori  i  l;ii(iu,  komu,  kum.  Takav  scdmi  padei  (komj 
mof.v  na  kniju  dnbiti  e:  kome.  isp.  Obi.  ;!4.  Zamje- 
nici  koji  iiiop'u  se  na  kmju  dodati  rijet'co  no,  zi: 
kojiiio,  kojizi,  koje  vidi.  isp.  ifdje,  Sto,  te.  —  u  dru- 
gojuvijcin  snacenju.  dcr  trie  riehte,  quotiix.  Rj.  n.  p. 
koji  si?  jesi  li  prvi?  ili  driigi?  —  1)  kno  zamjeniea 
intcrru(i(itir)Ui.  —  a)  u  pnivom  pitanju.  Koji  ono 
junaka  uajprije  dofge?  odiiese  mi  lisicu  I  Rj.  .'JUlb. 
Bog  ti  pomogao,  sinko;  a  koje  dohro?  Npr.  23.  Pa 
ih  upita:  tKoji  ste  i  5to  ste  vi?<t  98.  »Zeno,  ovdje 
6oc(ja  kost  mirii<o,  koji  imadc?  kazuj  odmah.«  Oua 
mu  reie:  »Nenia  nikotra.*  111?.  Za  kosa  si  se,  sestro, 
ti  lulnia,  koji  jo  Ivoj  Ooek?  1!)'J.  Koji  ti  je  ukradeii 
konj?  Zeloiii.  Nov.  !^rb.  1S18,  3!K).  Koji  je  od  ove 
dvojire  ispuuio  voljii  oc^inu?  RekoSe  mu :  prvi.  Mat. 
21,  31.  "  vaskisenijii  dakle  koyn  ('e  od  sedmorice 
biti  iSena?  jei-  je  za  svima  bila.  '22,  28.  Idite  ...  A 
koji  su  sto  (5e  i(!i?  Mojs.  11.  10,  8.  .Vvenir  se  odazva 
i  reee:  koji  si  ti  Sto  viees  eara?  fc^am.  1.  2G,  14.  — 
h)  u  iicpraroiii  pilaiiju.  De  da  rouirao,  da  p:ledaiuo 
koji  mozc  diiblje.  Npr.  91.  Zac^uajeii  Ijopoli  oiiijch 
gjevojaka,  ne  nioiiase  ra/.likovati  /.()/<(  je  od  koje 
IjepSa.  111.  U  I>alniaeiji  so  po  izjrovaraiiju  ove  dvije 
rijeiH  poznaju  soljaei,  kogu  su  zakona.  Od.^'.  na  sit. 
17.  Vaija  pomisliti,  koje  je  od  ovoga  dvoira  pamct- 
nije.  Pis.  17.  Koje  su  se  (rijeei)  od  ujih  u  nas  iziru- 
bile,  koje  li  se  povore,  to  je  za  sad  tesko  odrediti. 
79.  Nc  nioffu  vani  kazati,  n  kiijoj  sam  ja  sad  nernlji. 
Strai.  1887,  207.  Da  l)isto  moji'li  kusali  koje  je  dobra 
i  ugodna  i  savrscna  volja  Hozija.  Rim.  12,  2.  Izmcsyu 
nje  (stoke)  treba  da  uzniemo  eiui  C^emo  posluzili  t!o- 
spodu.  a  lie  znamo  kojiiii  eemo  posUi?.iti  (Jospoibi. 
Mojs.  II.  10,  2().  Ne  inisli  se  svuda  jediiako  koje  su 
8rbi  koje  li  Hrvati.  l>ioba.^).  Pobiju  se  izmcjrju  sebe 
ne   znajuei    koje   su    neprijatelji.   Prip.   bibl.   58.   — 

2)  kao  ziimjeniea  neodrefijena.  —  ti)  Koji  si  da  si. 
Rj.   l)o(''i   (?e   koji  dan,   koji  eas,   gleich,  atatim.  Rj. 
Kazujui'i  narodu  da  se  kaje  i  da  ne  bi   koji   bez  is- 
povijesti  poSao  a  ovoe;a   svijela.  Npr.  98.    Osledajuei 
svakoj  frjevojei  papueu  na  nosru,  ali  kojoj  duga,  kojoj 
kratka.  kojoj  uska,  kojoj  .iiroka,  ne  mosie  nijednoj  da 
pristanc.  129.  Kad  vidi  kakva  je  zivina,  uzme  batinu 
pa  kom  nocu,  kom  glavu,  kom  krilo  odbije.  143.  Mo- 
dite  koji  od  vtif:  da   mi  piika.fete.  190.    Da   idc    ^enu 
Mia  iia   koji   mu-in    ukr.asti.   203.   Za   tili    fas   vojska  i 
neprijatcljska  prsne  i  razbetrne  se  kud  koje.  207.  Sa-  I 
zove  sve  tiee  te  ih  zapita:  ».leste  li  kad    koja  ridele 
taki  i  taki  grad?«  239.  Koja  je   a:rmljavina,  i  ne  bi 
nino;.'0   kise.    Posl.  l.')9.    I!ra(:^o   moja,    Ijubimna   dru- 
?.ino!  Nemoj  koji  pusku  opaliii...  Ako  ne  bi  Ibra  po-  i 
godio,  udri  koji,  rodila  ga  majka!  Npj.  4,  38(5.  (tpro- 
stivJi  jedan  drugome  ako  je   koji  kome  Sto   na   iiio  | 
ueinio.  MiloS  78.  Te  ih  sre  rasleraju  kud  kof/a.  95.  Da  ' 
su  8rbi  mogli  poeekati  jos  koji  dan.  111.  Kad  (5ovek 
bunea  u  bolesti  pa^govori  koju   s  brda,  koju  s  dola. 
Npj."  4,  XXXVII.  C'ekati  Bog  zna  koje   vrijeme.  Pis. 
74.  Neka  mi  dadu  mjesto  u  kom  gradii  ove  zemlje. 
Sam.  I.  27,  5.  —  b)  koje  . . .  koje,  adeerhijalno.  Koje, 
theih,  aliud,  partim :  koje  ja,  koje  ti;  koje  tamo,  koje 
amo;  koje  otud,  koje  odovud.  Rj.'  VIII.  isp.  nesto... 
ueSto  (3).  —  Ali  se  opet  jeduo  od  drugoga  razlikuje  ' 
koje  mauje  koje  vise.  Rj.  243a.  Jadna  earica  koje  od  , 
stida  koje  oA  bolesti  i  od  zime  do  malo  dana   umre.  j 
Npr.  230.  §to  su  ova  mjesta  koje  vodom  koje  kame-  | 
njaeima   zatvorena.    Kov.  3tj.    IG-ti   Januarija   progje 
koje  u  easti,   koje  u  sastavljatiju  i  prepisivauju   ovih  I 
aktova.  MiloS  170.  Golijeui  mu  od  gvo?.gja,  a  stopala  ] 
koje  od  gvozgja   koje   od   zemlje.    Dan.  2,  33.    Liena 
zamjeniea .  . .  ali  se  ona  jako  pomjerila  koje  u  samoj 
osnovi  koje  Sto  je  izgubila  neke  padeiSe.  Obi.  29.  — 

3)  kao  zamjeniea  relativna.  —  a)  uo2>ce,  korrelatic-  , 


nim  zamjenieoma:  koji  ...  on,  koji  .  .  .  onaj,  Icoji . . . 
taj,  koji .  . .  takov;  on  . . .  koji,  onaj  .  .  .  koji,  ovaj  . . . 
koji,  onakov  .  .  .  koji,  avaki  .  .  .  koji.  rento  he:  takih 
korreltitini.  —  Kojegn  biju  onaj  legne.  Rj.  r.2b.  Ve- 
ziliie,  t.  j.  koji  veze  viiiograd.  Rj.  i>i>h  (a  Rj.':  iVezilne, 
t.  j.  sto  ve^.e  vinograd).  U  koji  mah  to  reee,  u  o»i«j 
86  mah  obazre.  Rj.  808b.  ^ikip,  2|  korito  u  kom  ae 
peru  koSulje.  Rj.  841a.  Kto  od  dvaniiest  konja  biraj 
kojeiju  hof'-i'S...  Daj  ti  ineni  koya  ja  lioeii.  N|tr.  25. 
Koji  zna  najmanje  zanata,  iuj  avaki  bolio  iSivi  od 
avakoga  teiiaka.  3().  V  koji  mah  on  to  reCe,  iito  ae 
upali.  79.  Koju  je  sjrota  na  mcne  zaulakala,  avaka 
njczina  suza  vri  u  kazanii.  84.  Imam  laeulet  «  kome 
su  ;,iee  irake  suneane.  101.  Koji  je  mladii;  na  konju 
preteee  da  ('e  biti  njcyom.  103.  Olac  iijezin  nije  je 
alio  nikome  drugonie  dati  do  onome  knji  bi  ae  naiiao 
miidriji  od  njega.  1113.  Koji  koiji  popiiLSi,  onaj  prvo 
da  porne  jesli.  1(57.  Da  kazu  svakome  koje  pored  nje 
progje,  Sta  je  rodila.  230.  Ne  euje  ga  zemlja  po  koj 
liodi.  pPosl.  70  (po  koj  injcsto  po  kojoj,  dva  o  iati- 
snuvSi  izmegju  sebe  glas  ;  alila  su  ao  u  jedno  dugo 
o).  A  ia\\  junak  poginuti,  kom  je  aabija  i  otae  i 
majka.  Npj.  4,  350.  Kapelani  vojaku  okrenuSe,  preii 
njima  su  Srpskc  rojerorle,  koji  Jiele  vojevat'  a  Tur- 
eima.  5,  322.  Ona  vije  dva  vijeiiea;  koji  Kostu  na- 
mjeiijiije,  ii  nj  mi  zdiavija  priiii^.uje.  Kov.  Ii3.  Zapo- 
vjedi  da  ae  nosi  barjak  u  crkvu,  koji  barjaktar  uzevSi 
pogju  svi  put  erkve.  88.  IJog  mu  udijelio,  a  najvi.So 
srdaenoga  veselja  i  jiinaikoga  zdravlja,  koji  icjitnaci 
svud  na  dobro  potef'i.  120.  Tako  iskupi  sve  Tiirako 
roblje  iin  jedno  mesto...  ii  koje  biide  ranjeno,  onima 
naredi  lekare,  te  zaviju  lane.  Milos  102.  Vala  wit 
koji  nam  to  kaie.  Nov.  8rb.  1817.  ()(J2.  Ka  ovomc 
(bukvarii),  koya  je  raeni  poklonio  prijatelj  moj.  .54 
(koya  kvariio  mj.  fryj'ij.  Is  kojih  sam  uzroka  izdao... 
iz  ouljeh  istili  evo  izdajem...  Rj.'  VII.  Poeeli  su  akra- 
(5ivati  onokore  rijeei,  koje  Cesto  dolaze.  XXXIV.  Koji 
se  pak  slogofi  izgovaraju  oStro,  ondje  se  u  juinome 
narjeeiju  izgovara  »je«.  81av.  Bibl.  1,  92.  Sto  ueini  Da- 
vid kad  ogladnje,  on  i  koji  bijahu  a  ujiin?  Mat.  12,3. 
Na  kamenii  posijauo  to  je  koji  aluSa  rijee.  13,  20.  Baei 
iidieu,  i  koJH  prvu  uhvati.s  rihu,  uzmi  je.  17,  27.  Nema 
il<t  koji  eini  dobro.  Rim.  3,  12.  .ler  su  shuje  Boiije 
koje  su  za  to  isto  postavljene.  13,  (j.  Da  sam  ja  koji 
ispitujem  srca.  Otkriv.  2,  23.  VratiSe  se,  svaki  kojega 
podize  sree  njegovo  i  koya  god  dub  pokrete  ^drago- 
voljno,  i  donesoSe  prilog.  Moj.s.  II.  .35,  21.  f>ta  ste 
uiinili  od  dva  eara  Amorej.ika  koji  bijabii  preko 
.lordana.  Is.  Nav.  2,  10.  Ove  t^etiri  velike  zvijeri  jesu 
cetiri  euro,  koji  ee  nastati  na  zemlji.  Dan.  7,  17. 
IJauduri  dovodi  s\Jedoeanstvo  Tuberoio,  koji  veli 
da  .  .  .  DM.  195.  Ziipa  konavaoska,  koja  pripada.Se 
i^ankovirima  /  oni  je  dadoSe  Dubroviiikii.  207.  Neke 
su  gragjanake  duinosti  na  Ijiidima,  koji  se  po  du- 
znosti  koju  izvrJuJH  ne  mogu  nazvati  cinovnici,  ali 
koji  rade  poslove,  za  koje  ae  hoce  oaobito  poStenje. 
272.  Ko  ne  bi  posluSao,  on  .  .  .  brojio  se  k  Judi  i 
koji  predadoSe  Hrista.  285.  PoiV^(?u  od  ona  dva  (pra- 
znika),  koja  dolazetfi...  saatavljaju  spomen  o  Hriatu 
sa  spomenom  o  svetoj  majei  njegovoj.  DP.  319.  tSto 
au  na  Tavoru  bila  dvojica,  koji  su  Boga  gledali.  325. 
U  ovom  pade?.u  i  it  oba  koja  .■«»  sada  s  njim  jcdnaka 
nema  u  nastavku  glasa  »i«.  Obi.  8.  U  rukopisu  .  .  . 
istom  koji  pominje  Vuk.  Rad  1.  181.  —  b)  napose, 
zamjeniea  relaticna  koji,  koja,  koje  u  genitivu;  samo 
ako  je  rijei;  s  kojom  je  ova  relativna  zan\jenica  « 
svezi,  roda  muskoga  u  jednini  i  znaei  lice,  onda  se 
mjesto  koji,  koja,  koje  uzimu  relativna  zamjeniea 
ciji,  eija,  Oije.  —  Badalj,  nekakva  trava  koje  je  list 
bodljikav.  Rj.  11a.  Od  onoga  po  kojega  se  imenu 
ova  megja  zove,  niSta  se  vise  u  narodu  danas  ne  iuje. 
Rj.  79a  (od  onoga  po  c-ijem  se  imenti).  Koji  zire  svinje 
u  Sumama  drugijeh  sela,  oni  i  sad  pla(:aju  iirovnicu 
kojijeh  su  planine.  159b.  2utokora,  drvo   koje   ragja 

35 


koji 


54G  — 


koji  iiiii  ilrago 


-1  .-(11(1  kiio  t.eiiii'a,  iTveiia  i  kisela. 

\   tocak,  kojaja  su  so  paoci  poi>oli 

'.  .iCHili.  NiiirjisyuJa.  koinad  phitini.  ko- 

1    krtij    obavijo   oko   vralila.    Kj.   oSob. 

■   •'     ■  •  I  je  dru.soiue   kriijn  frvozden 

.    icao   velike   litre,   s  pomoi'ii 

.1  tovare  i   s  kola   skidaju.  Kj. 

si'I  iHivajte  se  vi  te  jame,  jer  da  koje 
If  rrthito  11  iiju,  one  bi  so  uiati  odmiUi 
pn?tvoriia'  u  fcravii.  Npr.  V2b.  Kazalo  dijtte  kojcga  je 
otiic  bio  Tutskoga  ziikona,  a  luati  Hriscauskoga.  Post. 
353.  KazJiOne  dr-uct,  kujije}i  su  se  poiilavari  naziyali 
iupani.  Daniea  2,  74.  Cnioj/orci.  o  kojih  <?enio  udijelu 
poslije  povoriti.  Kov.  42.  Koyu  im  se  ugovori  o  mini 
u6ine  bolji,  oiiosra  da  prime.  Milo5  119  (ciji  im  se 
t4<jort>ri^.  Truje  ieljudi,  kojijih  su  imena  bila:  eoroje, 
Vila  i  tiirica.  32.  KiiUmlar,  na  kojega  zaiihidjii  u 
srijedi  stoje  slova  Z.  O.  ob.  KazaJe  /.a  Gulilcjce  ko- 
jijeli  krr  pomijeJa  Pilat  sa  ?,rtvama  njibovijem.  Luk. 
13,  1.  Bjese  neki  earev  iorjek  kojeija  sin  bolovaJe. 
Jov.  4,  4ii  liorjek  ciji  sin).  Marija,  koje  brut  Lazar 
bolova^e,  bjese  oiia  sto  pomaza  Gospoda.  11,  2.  Po 
mjeri  prarilii  kojtija  uam  Bo<r  mjeni  razdijeli.  Kor. 
II.  10,  13.  tisialima  jwmutiucima  mojima,  kojijeh  su 
inxftid  u  knjizi  iivota.  Filib.  4,  3.  Kamo  li  mi  koji  se 
odrifemo  nebeskoga,  kojcga  qlas  potrese  ouda  zemlju. 
Jevr.  12,  25.  Hristos  postracia  za  nas...  koji  grijeha 
ne  ufini .  .  .  kojega  se  ranom  iscijeliste.  Petr.  I.  2,  24 
(iijom  se  ranom  iscijeliste).  Izberite  sebi  danas  .  .  . 
ili  bogove  Amoreja  u  kojUi  zemlji  zivite.  Is.  Nav.  24, 
15.  Vojroda,  na  kojega  se  ruku  car  naslauja^e,  od- 
govori.  Car.  11.  7,  2  (na  ciju  ruku).  Preko  Jordana, 
po  kojega  dnu  prolaze  sve.'teniei.  DP.  310.  Smrt,  na 
koje  je  vruta  slavno  proSao.  329.  tukav  genitiv  i  za- 
mjenicu  ciji  u  takcum  dogagjaju  samjenjujc  i  dativ, 
I  yenitiv  s  prijedlogom  od  ili  u :  Vucic  je  dodavao 
kako  je  jedan  njegov  drug,  kojemu  sam  itne  zabo- 
ravio  polrcao  u  fauac.  Odbr.  od  ru^.  11.  Kako  je 
mogao  drugome  podsmijevati  se  za  one  rijeiji  kojijem 
smida  ne  razumije?  Slav.  Bibl.  1,  95.  V  Hristu  Isusu, 
kojemu  postadoh  sluga.  Efes.  3,  7.  Jer  cekase  grad 
koji  ima  temelje,  kojemu  je  zidar  i  tvorac  Bog.  Jevr. 
11,  10.  Govori  Jelisije  zeni,  kojoj  sina  povrati  u  i^ivot. 
Car.  U.  S,  1.  Ne  (SaljeJ  se)  k  muogim  narodima . . . 
kojima  rijeci  ne  bi  razumio.  Jezek.  3,  6.  Namastir 
(od  kojega  se  i  sad  zidine  poznaju).  Kj.  uGSa.  Pre- 
kaja,  rodenica  u  koje  daske  na  kolu  sloje  poprijeko. 
Rj.  572b.  Ja  sam  u  Besarabiji  gledao  divljijeh  pa- 
taka  u  kojijeh  su  krila  kao  pozlacena.  Kj.  791b.  — 
c)  kad  se  relativtwm  zumjenicom  hoce  da  kuie  sveza 
sa  iiiavom  pregjasnjom  recenicom,  t.  j.  s  mislju  u 
njoj  izrecenom,  pa  relativna  zamjenica  dolazi  it  no- 
minatiru  ili  u  akusativu,  onda  se  upotrebljava  za- 
mjenica koji  u  srednjem  rodu  jednine:  koje;  ali  kad 
relativna  zamjenica  treba  da  je  u  drugom  kojem  god 
padezu  (osim  nom.  i  akus.),  onda  se  tukvi  padezi 
uzimaju  od  zamjenice  §to:  d-ega,  cemu  i  t.  d.:  Voj- 
voda  u  svatovima,  koje  ponajviSe  biva  ujak  nihido- 
ienjin.  Rj.  70a.  KlaJnjji,  na  amu  ouo  od  koze  kroz 
koje  su  provucene  stranjke.  Kj.  273a.  Sluge  probude 
gjeyojku  kazujuc^i  joj  da  im  je  gospogja  njeziua 
maceba  naredila  da  je  vode  u  proietnju,  na  koje 
ona...  dragovoijno  pristane.  Npr.  131.  Ako  Bog  da? 
iMjeslo:  kuda  <5e5,  kuda  si  poSao  ili  kuda  si  uaumio, 
koje  nijedno  kaiu  da  ne  valja  rail).  Posl.  1.  MiloS 
pak  govorio  je,  da  narod  njiiiia  ne  ia  verovati,  nili 
<;e  ih  posluiati  (koje  su  i  knczo\-i  sarai  svedofili). 
MiloS  120.  ililos  posle  s  paSom  ugovori  ovo  (za  koje 
8e  govori,  da  je  posle  i  fermanima  potvrgjeno):  1) 
da  Hu  Turci  ,  .  .  132.  No  budu<:i  da  se  on  tvrdo  iz- 
govarao,  da  o  torn  ne  zna  nista,  koje  i  Mijailo  po- 
Bvedoci,  take  ga  puste.  187.  Treba  da  piJe  onako, 
kao  Bto.  .  .  Koje  isto  i  Jung  potvrgjuje.  Pis.  60.  Tr- 
govci  i  majstori  iz  reieniii  mjesta  rado  (5ate  cno  Sto 


razumiju ;  koje  5  ovgje  sad  svjedo<!e  mlogi  prenuine- 
ranti  od  njih.  Kj.'  XV.  Navale  oko  Jakova  da  se 
postavi  senat,  koje  i  Jakovu  bude  po  volji.  Sovj.  2. 
Kao  gospodari,  uzmu  sebi  viSe,  a  Gagicii,  kao  pisaru 
svome,  dadii  raanje,  na  koje  Gagicu  bude  zao,  i  j-a- 
srdi  se.  24.  Odmah  sjutia  da  odlazi  iz  Peterbuiga  u 
Besarabiju,  koje  I'otar  i  ucini.  7(5.  Ja  sam  se  ii  ovome 
driao  govora  pro-sto-uaiodujeg...  koje  ce  mi  priznati 
svaki  i:?rbljin.  Spisi  1,  7.  Onda  kum  zapovjedi  voj- 
vodi  da  zove  momkove  roditelje  i  srodnike  ...  no 
koje  vojvoda  ove  iskupi  i  u  sobu  dovede.  ^iv.  309. 
Nadjenuce  mu  inie  Emanuilo,  koje  ce  reci :  s  nama 
Bog.  Mat.  1,  23.  Ne  smijein  govoriti  sto  koje  Hristos 
ne  ucini  kroza  me.  Kim.  15,  lb.  Sedam  iiiaka  og- 
ujeuijeli  gorahu  prod  prijoslolom ,  koje  su  sedam 
duhova  Boiijih.  lUkriv.  4,  5.  Iz  grada  Davidova. 
koje  je  Siou.  Dnev.  II.  5,  2.  Iziailj  nacini  stati  ispod 
sedamdeset  palmovijeh  drvetfi,  koje  napominje  broj 
apostola  i  uicuika  Hristovijeh.  DP  310.  .\li  je  ^upa 
trebinjska  bila  mauje  znatiia,  koje  valja  misliti  i  po 
tome  sto  je  ostala  samo  iupa.  DKj.  3,  415.  Ako  nije 
sredujega  roda,  koje  ne  bih  rekao.  Istor.  33.  Istom  je 
rukom...  zapisano  neito,  koje  ne  bih  rokao  da  ovako 
glasi.  Kad.  1,  17(j.  —  evo  potvrdc  kad  relaiiena  zamje- 
nica M  takim  doyagjajima  treba  da  je  u  drugom 
kojem  god  padezu  (osim  nom.  i  akus.),  kako  se  onda 
uzimaju  pudezi  od  zamjenice  sto:  Samo  se  u  jcdnom 
pismu  nago\'je5cuje  da  na  prijesto  bosanski  mozo  dodi 
tuj^jin,  iega  u  drugim  pismima  ujegovijem  noma. 
DM.  16t).  U  clanku  je  odrogjcn  broj  porotnika  prema 
velicini  cariue,  cemu  je  po  svoj  prilici  bio  ugled 
Dufanov  zakouik.  205.  Napiijed  govori  o  sudu  i  od- 
regjuje  ko  6e  suditi,  iza  (cga  prela/.i  na  svjedoke. 
276.  Za  UroJa  I  po  svoj  prilici  jos  je  malo  bilo  Ni- 
jemaca  u  Srbiji,  iega  radi  i  ne  spomiuje  za  njih  u 
svojim  pismima.  320.  Orbini  kaze  da  je  Danijau  vladao 
od  1260  do  12G2,  poslije  cega  je  Dubrovnik  na  novo 
izabrao  mletackoga  knez.a.  339.  —  4)  zamjenica  koji 
u  2>jesmama,  u  poregjenju  znaci  sto  zamjenica  kakav: 
IzvadiSe  konje  iz  podrunia:  dobra  gjoga  bega  L\6&- 
nina,  Sto  ga  jaJe  na  mejdan  junafki,  i  vrancica  Ijube 
Lifianina,  koy  brzega  u  krajini  noma.  Npj.  3,  125. 
Ono  su  ti  pod  kamenom  guje,  kojili  zescih  u  pri- 
morju  uema.  3,  156.  Mozes  dati  iz  potaje  gjoga,  kog 
gjogina  u  krajini  noma.  3,  345.  Nemoj  nikog'  vodit' 
od  krajine,  do  Hajkunu  svoju  vjernn  Ijubu,  koje  danas 
u  Turciua  nema;  a  ja  ne  cu  nikoga  vodili,  neg' An- 
gju5u  moju  seju  milu,  koje  danas  u  primorju  nema. 
3,  377.  Eno  vama  vranca  i  dorata,  kojih  nije  na 
krajini  bilo.  3,  400.  amo  ide  i  oraj  prim  jer:  Ako  li 
si,  sele,  naumila  uzol',  sole,  dilbera  juuaka,  kume 
snage  i  Ijepote  nema.  .  .  uzmi,  sele,  vojvodii  MiloSa. 

2,  237.  ({  moze  biti  da  amu  jrripadaju  i  ori  prinijeri: 
Koja  grniljavina,  i  ne  bi  uinogo  kiSc.  Posl.  139.  Ne 
niogu  vam  kazati,  u  kojoj  sam  ja  sad  nevolji.  Strai. 
1887,  207.  Vjerujle  mi,  da  na  Bozi<!  nijesam  imao  za 
sto  kupiti  funte  mesa...!  Mislec^i,  koji  je  onda  dan, 
plakao  sam  kao  ludo  dijete.  1887,  207. 

koji^iid,  kojagod,  kojegod,  kojigodi'r,  kojagijder, 
kojegoder,  kojigiidir,  kojagodir,  kojogodir,  koji^Sgj, 
kojagogj,  kojagogje,  k«jlff6g-jt',  kojagogje,  kojegogje, 
kojijfftgjor,  kojagogjer,  kojegogjer,  leer  immer,  qui- 
cumqe,  qiusquis.  Kj.  isp.  koji  mu  drago.  —  Da<;u  ti 
konja  kogagod  hodeJ.  Npr.  23.  Kojigod  coban  tamo 
otide,  onaj  se  viSe  ne  vrat^a  natrag.  46.  Neka  znate, 
i  sad  <;e  ostati,  ostanuti  koji  gogje  brata.  Npj.  4,  279. 
Od  kojegogj  koji  rjcre  i  z.ikona  bio.  Kov.  121.  Jer 
je  za  va.s  obccauje  i  djocu  vaJu,  i  za  sve  daljne  koje 
6e  god  doznati  Gospod  Bog  nas.  Djel.  Ap.  2,  39. 
Koji  smo  gud  dakle  savrSeni  ovako  da  mislimo.  Filib. 

3,  15.  Xa  kojem  god  mjestu  zapovjedim  .  .  .  doci  cu. 
Mojs.  II.  20,  24.  Koji  ga  god  htjedbudu  dignuti, 
satr(5e  se.  Zah.  12,  3. 

koji  luu  driigo,  kojega  mu  drago,  iccr  immer,  quis- 


kojino 


—  547  — 


kokot 


qici.i.  Kj.  isp.  koji  god.  —  Ostrvljaiii  zovu  Vlahoin 
svnkoga  seljaka  sa  suhe  zomljo,  I'oje  mil  drago  vjere. 
Kj.  .la  Slavi'iiski  jivik  Ijuliim  i  postujem,  kao  i  tlru^i 
koji  mti  diuujo  Sililjiu.  Kj.'  XIII.  Da  bi  po  mom 
miSljenjii  bilo  iia  rast  i  iiajnaprednijoj  kojoj  mu  druyo 
knjiievnosti.  Kad  15,  17S. 

k6jinu,  vidi  koji  {cf.  no):  Kojeno  su  pet  atotin' 
dukata.  Ni  ostalii  muku  tvojii,  kojuno  si  ti  mu6io. 
Kojunu  je  u  kave/.u  rasla.  Kj.  i.y).  no  4. 

kijixi,  ridi  koji  i  zi.  —  Kojizi  su  lakomni  na 
blajro.  Kj.  20!)a.  8vc  uizama  po  izbor  soidata,  kojiii 
su  Skolii  uauOili.  Npj.  5,  .'ill. 

K6Jo,  III.  (Jul)  In/p.  od  Kosta.  Itj.  f/eii.  Koja,  voc. 
E8jo.  vidi  Koja. 

1.  k<)ka,  /'.  Iiiiji.  od  koko.^:  Vidi  inoja  oka  gdjese 
peie  kokii.  Neka  je  kuku  Sarena,  pa  niakar  i  no 
sDijela  jajcla  (l.  j.  neka  je  lijepa  —  zona  ili  djevojka 
pa  makar  nista  ne  znala).  Kj.  vidi  koke,  ko5a  2.  — 
kako<'e  kao  koka  na  sjedalu.  Posl.  127.  Kano  pojrjob 
na  pa/ar,  kiipib  kuku  za  dinar;  oj  ti  koke,  kokorajkol 
a  ti  pile  pilelnl  Npj.  1,  6(»5. 

S.  k&ka,  /'.  (II  Siijemu)  der  u-eibliche  SchumtJheil 
bei  kleiiicii  Kiiidcrit  (wic  hei  den  mfinnlichen  kitica 
oder  resa\  muliehria  i)i/'(()i(f>.  Uj.  sramiii  ud  u  zen- 
skiea,  ki(o  n  muskica  kita,  kitiea,  resa. 

k6kalo,  /".  der  ko  ««/<,  qui  protulit  ko:  A.  Ko 
je  to  rekao?  B.  Kokalu  (du  solbst).  Kj.  koji  kazc 
ko:  Ko  je  to  rekao?  Kokalo  (ti  sam).  vidi  kokSa. 
rijeei  s  takvim  nast.  kod  bajalo. 

Kdkaii,  m.  Kj.  mnski  nadimak.  Nema  kola  bez  Ko- 
ianu.  Kj.  (Posl.  203). 

kdkiiiiji'.  II.  daf!  Briiten  (ItiiMen)  des  Kwkuriiz  in 
Asche,  tos-tio  fructus  zeae  mais  Linn.  Kj.  verb,  od  ko- 
kati.  rudnjii  kojuiii  tko  koka  n.  p.  kukuruze.  —  Pu- 
vare,  one  kukmuzno  zrnevlje,  koje  «  kokanju  ne 
ispuca,  neco  so  onako  ispede.  Kj.  (i2()a. 

kdkati,  kokaui,  r.  impf.  n.  p.  kukuruze,  bruten 
(den  Kukiiruz)  torreu.  cf.  kokica.  Kj.  pcci,  puriti  n. 
p.  kukuruze.  v.  pf.  sloz.  iskokati  (t  se),  rasliokati  se. 
k6k)',  /'.  Injp.  od  kokoJ.  ('/<//  koka.  roc.  koke,  ox- 
tali  padezi  kao  ii  koka.  isp.  Posl.  XXXI.  Osn.  51. 
—  Rano  poejoh  na  pazar,  kupih  kuku  za  dinar;  oj 
ti  koke,  kokorajko!  Npj.  1,  505.  Ja  bih  koku  podra- 
nila:  .\  ti,  koke,  jaja  nosi.  Hen;.  28<>. 

k6kiea,  /'.  —  1)  dem.  od  koka.  Kj.  —  2)  das  Ha- 
selhuhti,  tctrao   bonasia.  Kj.  vidi  IjeStarka.  ptica.  — 
3)  (u  Friiskoj   Uori)   der  Maikdfer,  scarabeus  mclo- 
lonthu.  Kj.  cidi  gundelj,   i  sijn.   ondje.  —  4)  geriis- 
tete  Kukuruzkiirner,  grana  zeae  mais  tosta.  Kj.  isko- 
kano  kiikiiriizno  zrnevlje.  —  o)  kad  se  iz  lule  istrese 
ujedno  duvan  koji  jo5  jrori.  Ovu  kukicu  mcilu  duvan- 
diije  vrlo  rado  na  lulu  kad  se  napuni  na  novo.  Kj.' 
kdkin,  adj.   der    Hemic,   gallinuc:  Vec  sam  kokin 
tancovoirja.   Kj.  sto  pripuda  k/Jki. 
kokirno,  /'.  brdo  u  Velcbitu.  Kj. 
kokoi'-oiijc,    n.   dus   Stolziercn    irie  ein  Huliii,  sii- 
perhia  gulli.  Kj.  verbal,  siipst.  od  kokotiti  se.  radnja 
kojom  sc  till  kokoti. 

kok6rajka,  f.  u  pjesmi  Epitheton  fiir  die  Henne: 
O  ti  koko  kokorajko!  Kj.  imc  ito  se  ti  pjesmi  pri- 
dijeva  kokosi.  —  kokdrdjka  (pred  »j>t  osnova  od  koje 
je  kokorav).  Osn.  301. 

kokftrav,  adj.  (u  C.  G.)  vidi  dupav.  Kj.  vidi  i 
knSljav,  kuJtrav,  raskukoren  (neoccsljan). 

kokonisa,  /'.  (u  Barauji)  cirfj  paserka.  Kj.  a  rijeei 
piiserka  ncma  na  iiijcstu.  —  kokoru.ia  (od  osnove  od 
koje  je  kokorat').  Osn.  3(51.  kokorava  kukos  =  koko- 
rajka?  rijeei  s  takiin  nast.  vidi  kod  ajgiruJa.  —  ili  je 
biljka:  Aetbusa  cyuapium  L.  AKj.  \.  17()b? 

kokusov,  adj.  sto  pripuda  kokosii,  Cocos-.  U  In- 
diji  joJ  i  sad  piJu  na  liJdu  kokosovu  drveta.  Pri- 
prava  1!S2. 

kdkS.s,  kokoSi,  f.  {gen.  pi.  kok65i  i  kok6Jiju)  die 
Henne,  gallina.   Rj.   vidi  kokoJka   1.  dem.  kokosica. 


hyp.  koka,  ko5a  2.  kokog  maze  hiti:  bijelka  (bijela 
kokoS),  crnkiilSa,  pi(rulja,  prahorasta,  jastrebanUi,  ja- 
strebuSa,  kaporka,  kokorajku,  kokoliifa,  kusa,  kuS- 
trava,  niorska,  nosilja,  pctoprsnica,  prezduiika,  sUm- 
bolka,  .Aarenusa,  Sarka,  Jepeljioa,  zmijoplavl^  iutaricu. 
—  (Jd  slame  .  .  .  ostavi  domacjiea  po  m-.lto,  pa  kad 
na.sagjuje  kokoHi  pod  svaku  metne  po  malo  .  .  .  Ko- 
kosi zohlju,  a  domac'iea  rekne:  >Kako  mi  h  skiipu 
zobale,  tako  mi  u  skupu  i  nosileU  Rj.  35a.  Kukos 
naleH^  cf.  nasudiU.  Kj.  3'J3b.  Kokos  jaje  oikakocc. 
Kj.  47(la.  KokoH  kad  hot^e  da  snene  onda  se  rakoli. 
Kj.  33lja.  KokoH  .se  raHkroie.  Rj.  tvJSa.  Kad  kokos 
bode  da  pronesc,  ona  najprijc  kakoce.  Posl.  US.  Kao 
sto  kokos  skupija  piliee  svoje  pod  krila.  Mat.  23,  37. 
kok<>sar,  kokoSftra,  vi.  —  1)  der  Jluhnersfall,  gal- 
linariam.  Kj.  kocak  zu  kukoiii.  vidii'mnw/.,  kokoi^iiijak 
1.  isp.  sjedalo.  —  2)  der  Hiilincrmann,  galUnunus. 
Rj.  tko  trguje  kokosima,  ili  ik  cuva,  ili  krade:  (eHo 
bi  (Veljko)  jrovorio:  •  .  .  .  Kako  Turci  udare,  odmah 
niene  stanu  malo  odlikovati  od  ovih  kokosarw  (Tako 
je  zvao  one  vojvodice).  Danica  1,  Hi).  —  3)  kokoSar, 
ime  jastreba  sto  kokosi  lori  i  hvata.  J.  Bogdanovid. 
AKj.  V.  171b.  isp.  .sokolid  2. 
k<iko>.('iiia,  f.  augiii.  od  kokoska.  Kj. 
kukii.sic:!,  /'.  dem'.  od  kokoJ.  Kj.  —  Piliea,  cf.  ko- 
kosicii,  piplica.  Kj.  5(K)a. 

kokOsinJak,  m.  der' HiiUncrstaU,  gallitiarium.  Rj. 
kocak  za  kokoHi.  vidi  dumez,  kokosar  1,  kurnjak.  isp. 
sjedalo.  za  nast.  vidi  frolubinjak.  —  2j  der  Jfiihncr- 
mist.  stcrcus  gallinacciim.  Rj.  kokosinje  ijjubre.  isp. 
maCjak,  miijaic,  pasjak.  —  <i)  bolest  na  prstu  u  ruke, 
Art  Geschuiir,  ulceris  genus.  Rj.  der  Nagelwurm, 
panaritium.  Rj.' 

kok6»iiiiji,  adj.  Hiihner-,  gallinaceus.  Rj.  ito  pri- 
puda kokosi,  kokosima.  vidi  kokoSji.  —  Zalui'ili  ka- 
kovo  jelo,  n.  p.  kokosinje  mcso.  Rj.  182a.  Lisica  kad 
dogje  pod  sjedalo  kokosinje.  Rj.  193b.  —  Kokosinji 
lurak,  kao  ocinja  bolest,  od  koje  dovjek  u  veee  ne  vidi 
niSta,  Art  .Uigenkrankheit.  morbus  qiddam  oculorum. 
Rj.  2.Sla.  Koliko  jaje  kokosinje.  Rj.  761b.  taki-a  adj. 
kod  budinji. 

kokoNJT,  5jii,  Sje,  vidi  kokoMnji.  Rj.  sto  pripada 
kokosi,  kokosima. 

kdkoska,  /'.  Rj.  augm.  kokokMna.  —  1)  vidi  kokoS, 
Kj.  Ad?,ajlija,  kako  ti  zitnica?  U  Ktnice  zatvaraj  ko- 
koske.  Npj.  5,  501.  Ja  (pijetao)  mog'  biti  odabaSa 
na  stolinu  kokosaka.  Ziv.  10.  —  2)  ein  Kniiitel  rohes 
Gum,  glomus  filoram  erudorum:  mota  pregju  na 
kokosku,  nanjotala  veliku  kukosku.  Ova  kokoska  nije 
okrufrla,  kao  drupro  klitpko,  nepu  je  dusuljastn  kao 
lubenica,  a  u  srijedi  malo  suplja;  pa  kad  se  stane 
motati  na  molovilo.  onda  se  poene  iznutra.  Rj.  isp. 
klupko.  Ako  ovo  svc  dana.s  ne  opredeS  i  u  kokosku 
ne  smotas,  ne  idi  mi  dovece  kui'i.  Npr.  125.  Ti  je 
(JSicu)  uhvati  pa  odmab  motaj  na  kokosku.  12(5.  — 
3)  eitava  jezgra  iz  oraha,  der  ganze  Xusskern,  nu- 
cleus integer.  Rj.  —  4:)  ptica.  scolopax.  Stulli.  die 
Waldschncpfe?  ridi  sljuka.  isp.  kovac  2. 

kokiiske,  adv.  kad  se  dvojica  rvu,  pa  padnu  obadva 
na  rebra  tako  da  se  ne  zna  koji  je  koga  oborio,  onda 
se  kaJSe:  pali  su  kokoske,  gleich  fallen  (im  liingen) 
ohne  Entscheidung.  daher  der  Kampf  von  neuem  an- 
geht,  acqualiter.  Rj. 

kdkot,  m.  —  1)  (po  jujroz.ip.  kraj.l  der  Hahn, 
gallus,  cf  pijetao:  tijefroiri  kokot  popijevji,  ongje 
svaSta  ima  (t.  j.  mejrju  Ijudima  svaSta  biva).  Posl. 
73.  Kud  s'  ne  euje  vaske  ni  kokotu.  Rj.  —  15  ko- 
kote  balabane.  Rj.  13b.  U  torn  zapjeva.se  kokoti,  i 
vile  pogjose.  Npr.  8t5.  Ja  (?u  umrijeti  prigje  no  treci 
kokoti  zapoju.  114.  ridi  i  pijevac,  oroz,  slambolac. 
—  2)  das  Gackern  der  Hemic,  garritus  gidinae.  Rj. 
vidi  kokotanje.  —  3)  (u  Dubr.)  nekaka  morska  riba. 
Kj.  triglu  lineuta  L.  cf.  lastovica.  Kj.'  —  kokot 
babin,  ptica.  vidi  kod  babin. 


kokotav 


—  548  — 


kola«ki 


kok(V(:ic.  koktioa,  mi.  (u  Dubr.1  nekaka  trava,  Jlfe- 
Ji7ffc.  lui/i/cfii-f".  Kj, 

kokikiAiijr,  »i.  dds  G<irJ:#m,  (lan-Uio.  Rj.  verb,  od 
kokotati.  rutinju  kojom  kokoce  ii.  p.  kokoi.  I's/i.  kokot  2.  , 

kok(Nt:iti.  kOko(5em.  r.  impf.  gackeni,  (larrio.  Rj. 
r.  '        r;\*koki*tati  so.  —  U,  o  koke,  kokorajko ! 

)i  :  ■  klopoi5i.  lie  luidi  mi  Jova  moga.  Npj.  1, 

llt-i.   '  .■!    N..kodakati.  k.ikotati,  lakolili  se. 

kukiMir.  III.  ^ll  Dubr.1  deiii.  od  kokot.  Rj.  —  Boiji 
ti  jo  i^u  Ai>to(ii'.  DPosl.  51  (kokotii'  boiji,  ^<(i'((,  upupa. 
StuUi'.  Kukotic  poklonski.  47. 

koki)tiiijn.  /".  (u  Dubr.>  nekaka  trava,  Osterluzei. 
aristolochia.  Rj.  cleiiuititi.f.  Rj.^  —  rijeci  za  bilje 
s  takiiii  iKist.  kod  brekinja. 

kok6tiiiji,  adj.  guUiiMceus.  StuUi.  .sfo  pripadu 
iokotii,  kokutimu.  —  t<ikva  adj.  kod  budinji. 

kok^titi  se,  kiikOtini  se,  r.  r.  impf.  stohieren,  nie 
ein  lliilin,  suptrbio  ut  i/ullus.  Rj.  ponositi  sc  kau 
kokot,  poiiosito  it}i.  ridi  kerebeciti  se,  koC'iti  se,  ko- 
puniti  se.  r.  pf.  sloL  nakokotiti  se,  iiskokotiti  se. 

kok6tiisa,  /'.  ^u  Grblju^  ime  kokoJi  koja  prilikuje 
viJe  kokotu  nego  koko5i.  Rj.  —  rijeci  s  takrim  nasi, 
kod  ajgiruia. 

k5ksil.  III.  vidi  kokalo:  A.  Ko  jc  to  rek.ao?  15. 
Koksii  iz  DivoJa.  Rj.  koji  kaic  ko.  rijci  nacinjena 
od  kokalo  jurciHrt  imenimii  DriikJa,  Jilk.Sa,  JFrkSa,  i  t.  d. 

k6kuln,  /'.  bice  sio  i  k6kulica,  tonsura.  —  Ne  tegni 
(tiiit  u  kokulu.  DPosl.  75.  Udri  dje  nije  udreno,  nu 
cuvaj  kokiile.  145.  Valja  da  jc  isto  5to  i  kokulica, 
koja  se  iiidiodi  i  u  Stuli(;a  i  Vvika  i  u  Pareit^a.  XII. 

kAkiilii-a,  /'.  (u  Diibr.l  die  Tonsiir,  ioiiswa.  Rj.  vidi 
kokula. 

k&l,  m.  (u  Hrv.)  n.  p.  mi  ccmo  pristati  u  va5  kol 
^kolo?),  der  Kreis,  circulits.  Rj. 

k5Ia,  kola,  w.  pi.  —  1)  der  Wagen,  plaustnim: 
Na  Djemu  se  slomila  kola  (dogodila  se  nesre<5a.  Posl. 
180),  er  hat  fitr  Alle  gehiisst.  Rj.  vidi  taljige,  tariiice. 
dem.  kolica.  —  Vrndulji,  samotvoii  tockovi  ili  kola 
od  takovijeh  tockova.  Rj.  7(jb.  Zaokrenuti,  zaokretati 
kola.  Rj.  187a.  Kolovoz,  put  kuda  idu  kola.  Rj.  285b. 
kociti  kola,  hemmen,  iuhibeo.  Rj.  295b.  Svatovi  sad 
ne  idu  po  djevojku  na  konjima,  \e6  na  koliina.  Rj. 
392a.  Odaslrijeti  n.'p.  kola,  vre^u.  Rj.  440b.  Pletnjica 
(kod  pluga  i  kod  kola  volujskijeh).  Rj.  507a.  Teretna 
kola.  Rj.  7.'l(ib.  Topocska  kola.  Rj.  743b.  Kola  na  Si- 
roki  ili  uzani  trap,  kola  na  dugaeki  trap.  Rj.  746a. 
Kad  vidif  sto  je,  sto  pitaJ?  (JS'os/o  nekakav  coek  otvo- 
rena  kola  puna  kiikuruza,  a  kad  ga  ueko  zapita  sta 
ima  na  kolima,  on  odgovori  da  su  drva  .  .  .).  Posl. 
116.  Kad  se  kola  slome,  putova  dosta.  120.  Kola  gju- 
breta.  (Kaze  se  za  velikoga  i  lijena  Coeka).  144.  Kola 
nenamazana  .ikripe.  144.  Jilalog  hvali,  a  golemog  ccraj 
(konja  u  kolima).  175.  Na  cijim  se  kolima  vozis,  onoga 
i  konje  hvali.  192.  Zaklac'^u  mu  vola  ispod  kola.  Npj. 
1,  486.  Nije  ni  obi&ja  da  .sc  na  kolima  putuje,  niti 
koiijskih  kola  ima...  Istiua  da  .s-e  gjekoje  stvari,  kiid 
kola  mogu  ici,  vuku  na  volujskim  kolima,  ali...  Da- 
nica  2,  53.  Sinovi  Avinadavovi  upruvljahu  novijem 
kolima.  Sam.  II.  6,  3.  —  2)  kola  na  nebu,  ur.m 
major  et  ur.ta  minor.  Rj.  zvijezde.  —  Onoga  tra^ite 
koji  je  stvorio  zvijezde  kola  i  Stapc.  Amos  5,  8. 

k6la,  f.  —  1)  hyp.  od  kolaC:  da  ti  majka  umijesi 
kolu  (iJene  govore  djcci).  Rj.  —  2)  hyp.  od  koli- 
jevka.  Rj. 

kdliic,  koca,  to.  fpl.  k6ci  a  u  Crnogorskijem  pje- 
smama  i  k(')6evi,  gen.  kolfica)  der  Pflock,  Pfahl,  palus: 
Sad  fe  tvoje  ovce  na  tragove,  a  Turacke  glave  na 
koccve.  Rj.  dem.  koi5i(!.  coll.  kolje.  itp.  kazuk.  —  Gio- 
Kovac,  kolac  ili  §tap.  Rj.  89b.  Nahijati  koga  na  kolac, 
Kj.  377b.  Namaci  koga  na  kolac,  vidi  nabiti.  Rj.  396b. 
Aamicati  koga  na  kolac,  vidi  nabijati.  Rj.  397b.  Koji 
«  koca,  koii  s  konopca  (n.  p.  sa-slali  se,  t.  j.  sve  ne- 
valjali_  Ijuai.  obje.^cnjaci).  M3. 
•  k61iki-,  kolica,  m.  Rj.  dem.  kolafiid.  augm.  kolaCina. 


hjip.  krtla.  —  1)  eine  Art  radfiirmiges  Brot,  pants 
genus.  Rj.  —  kolai'  moie  biti:  bijel,  t-ni,  dobar,  helj- 
dovan,  ki-siii,  krSnjak,  luk,  ineden,  prebijel,  provrtaif, 
s-omun,  Socerli,  Jupalj,  tohariea,  vasiljioa.  zao.  —  Kad 
se  ido  u  prijatelje  .  .  .  valja  ponijeti  i  kolat^  (t.  j.  se- 
nieaii  bljeb),  pa  kad  so  i/  prijatelja  povrada,  opet 
odoniida  tukori  kolac  valja  da  nui  spreme ;  za  to  se 
kaie:  Juiuu  boii(?ii  i  prijatcljskom  kolacu  ne  valja 
se  radovati  (jer  prijatelj  ako  Jcdun  kolai;  doneso,  on 
nekolika  pojede,  i  opet  ran  jodan  valja  spremiti  da 
pouese).  Bolji  je  i  cm  kolai  nego  prazna  torba.  llvala 
mu  kao  i  telki  be;  kolacu  (t.  j.  uehvala  mull  Rj.  — 
Ustanu  u  slavu  i  lome  kohw.  Rjj  35a.  ProvrtaO',  iiipalj 
kolai:  Rj.  604a.  Zla  kolaca!  (Steta!  Kad  so  JSali  gje 
se  Sto  nepovoljno  dogodilol.  Posl.  9i).  Nije  se  toin 
kolacu  nadao  (toj  nesreoi).  218.  Za  dobar  glas  dollar 
kolai.  DPosl.  152  {dar  onouie  koji  donese  dobar  glas. 
XII).  I  umesi  prebele  kolace.  Npj.  1,  211.  Dve  jotrve 
kolac  viju.  4,  414.  Sta  t'e  naSe  roblje  vcccrati?  Nek 
devojke  medeiie  kolace.  1,  487.  Ta  ne  6eka  dok  jutro 
osvane,  vei5  mu  gradi  scicrli  kolace.  2,  331.  »Pri- 
fekaj  me  tii  bijela  dana,  dok  iim'je'iim  bijcle  kolace... 
Od  ina  se  majc-i  ne  mogase,  vei5e  spreini  a  brasnii 
kolace.  2,  374.  Kuraj  meni  bijele  kolace.  3,  130.  — 
2)  eine  kleiner  Laib  Brot,  den  die  Mutter  filr  das 
Kind,  bci  Gelegenhcit  dcs  Backcns  mitbackt.  Rj.  onaj 
hljepiii  sto  mati  pekwH  kruli  za  dijetc  osoliito  is- 
peee.  —  3)  ein  Laib  Brot  bei  feierlichen  (•'elegcn- 
heiten,  n.  p.  krsni  kolac.  Rj.  glai'a  kruha,  hljeli  kruha, 
hljebac  kruha,  osobito  u  svecanim  prilikama.  — 
Metnuv.^i  kod  bole.suika  kolac  hljebic  i  jeduu  6a§u 
vode  a  drugu  viua.  Rj.  248a.  Osim  ostalijeh  darova 
pohoiyani  nose  veliki  kolac  krulia,  i  nekuhan  pr.^ut. 
Kov.  95.  —  4)  kolai  obruca,  odregjen  broj  savijonijeh 
obru6a  i  svezanijeh  zajedno.  Rj.  —  5)  u  buniini,  t.  j. 
drven  temelj  na  kome  se  zid  poiMnje.  Rj.  vidi  krug 
2.  —  0)  (u  Dubr.)  gospogjin  dar  spravljenici.  Rj.  ixp. 
povise  pod  1)  primjer  iz  DPo.^l.  152,  gdje  kolac?  ziiaii 
dar.  —  7)  kolafi*,  skok  u  konja  kad  trei  uzagrapce 
(Galopp  dcs  Fferdcs),  samo  u  mnozini.  Budniani,  ARj. 
V.  186a.  —  Tesko  bio  ualjulio  dora,  dobar  doro  na 
koldie  3ka6e,  u  prijeko  dvanaest  arsina,  u  duXinu 
dvadest  i  Cetiri,  u  visinu  tri  koplja  junaeka.  Npj.  2. 
384.  Te  mu  gjogo  it  kolaic  skac'e.  Pjev.  cm.  ARj.  V 
179b.  Pod  MiloJem  siva  bedevija,  koja  mu  se  u  ko- 
laie  svija.  HNpj.  1,  278.  Dobar  dorat  iz  kolaia  sinu 
do   tri  boja  gori  u  visinu.  1,  416. 

kulili-iir.  kolai?:'ira,  m.  ijui  sjiiras  eonficit,  vel  vendit. 
Stulli.  koji  kolace  pravi,  ili  prodaje. 

kul:\('ara,  f.  igla  Sto  ima  na  glavi  kao  kolacii  (po 
Srbiji  i  Bosni  nose  zene  takove  igle  za  kapama),  eine 
Art  Schmiicknadel,  Haarnadel,  acus.  Rj.  isp.  babljaca, 
i  syn.  oiidje.  —  (Na  tarpoSu  je)...  preko  sauiije  pri- 
bodena  iglama  (trepcanima  i  kolaiarama)  bijela  ma- 
ramica.  Rj.  732b.  rijeci  s  takim  nast.  kod   badnjara. 

koliVei,  m.  pi.  kad  otidu  prosci  da  prstenuju  dje- 
vojku (ve6  isproSenu)  i  da  ugovore  kad  ce  je  voditi, 
onda  se  kaze  (na  nekim  mjesliraa,  kao  n.  p.  u  Jadru): 
otisli  na  kolace  (ii'i  (5emo  na  kolace;  bili  smo  na  ko- 
lacima  i  t.  d.);  na  nekim  mjestima  govore:  otisli  nit 
pr.^fen;  na  nekim:  na  tigovor;  a  na  nekim:  najabuku 
(na  nekim  mjestima,  kao  n.  p.  u  Backoj  idu  najprije 
na  prsten.  pa  na  jabuku.  pa  na  ugovor).  Rj.  vidi  i 
uglava. 

kol<l('iv,  m.  —  1)  tlem.  od  kola^.  Rj.  —  (Jurabija, 
mali  kulacic  od  meda  i  brasna,  koji  se  obicno  i  ua 
put  nosi.  Rj.  107b.  Mijesi  mu  se  kolacic.  DPosl.  61. 
—  2)  vidi  ustipak.  Rj. 

kol  ike  ill  a,  f.  augm.  od  kolac.  Rj. 

ktilaeki,  adv.  wie  einen  I'fahl  (in  die  Hiihe  heben 
mill  nicderpjlanzen.  im  liingcii),  ut  pahitn  defigo.  Hj. 
M  rvanjii  u  vis  dici  i  ntt  tic  spustiti  koga  (da  udtiri 
nogama  o  zcmlju)  kao  kolac  (sto  se  zabija  u  zemlju). 


kiiliiirjf 


549  — 


kniibiij; 


kolaifjfr!*  kao  5to  se  u  Ham  rekno  nidimi:  fiirovn 
ti!  t;iko  se  ilolje  na  lijevoui  brije^rii  Driiu-,  u  Sem- 
beriji,  rekne:  Kolugjcr!  Ali  sain  zaboravio  sta  He  na 
to  od^ovori.   Rj.  /((/.■  (/  })iu  trtul!  AKj.  V.  lU8b. 

koliiiiiM,  kcMaijna,  /'.  das  Medaillon,  yroxse  Denk- 
miinzv,  numus  nuiiiorinlis  nuijor :  L'jepa  su  mi  daro- 
vali  dara:  Svekar  bane  lulninc  zlatuc.  Ni  na  iir\o 
slutna  kulaina.  l!j.  ridi  medalja.  meilulja  2.  —  Otidi 
ru  na  Celinje  kialjii,  izdvorit'  mu  ad  :liita  hulnjnu. 
Npj.  4,  323.  Tu  sii  nmofre  Srpske  starjeSine  za  svoju 
liriibiost  ilobile  zhttnc  ili  srehrnc  huliijitc.  Sovj.  40. 
Kiilak.  III.  vaija  da  je  bio  nekakav  liajduk  ili  ke- 
scdzija:  Tesko  Koluku  na  zlu  konaku  (Posl.  314\  Rj. 
kulilllje,  /'.  Rj.  lolidijc  (od  kulo).  Osn.  77.  —  J)  toko 
savijeiie  kao  kobitovi,  kao  5to  se  i  .sad  nose  u  Dal- 
luaeiji :  Na  prsiuia  toke  knhilije.  Rj.  —  2)  '^nve,  valja 
da  Sarene  na  knhi,  t/'.  kolast:  Za  Ankine  gaee  kula- 
lije.  Ej.  —  u  Rj.'  iiiia  kolalije.*  kola-lije,  niisa  rijei 
s  Tiirxkiw  iKi^fKi'kom  ?  inp.  sajnlija. 

kolftluiii  liUuni!  pripijeva  se  nababinama:  Kohdoin 
lalom  ko  niu  otac  bjeJe?  Rj.  —  Kulalom  lulom  taj 
mil  otac  bjcSe.  Kolulom  lulom  ko  mu  deda  bi.e5e? 
i  t.  d.  Rj.  10a. 

kdlan,"  m.  —  1)  der  Sattelyiirt,  cingiillum  sellac 
equariac:  Prite^e  mu  fetiri  koluiia.  Rj.  pus,  pojas 
(na  konju).  ridi  popnicr,  potprug.  —  Potprejrnuti  konja, 
t.  j.  kolanum  sedlo  mu  svezati.  Ej.  SSGa.  Da  piikruti 
na  konja  kulane.  Rj.  .")92a.  Da  kolune  konjma  pri- 
tejrnemo.  Npj.  4,  184.  —  2)  zenski  pojaa  na  paftama, 
vidi  Ikanice.  Rj. 

k6lankliijii,/'.  I.j.  iorda,  kojajenakoiumxkonjskom: 
A  dade  nui  kolunkinju  <;ordu.  HNpj.  3,  3()6. 

kdltir,  III.  der  Wufpier,  jiluii.ftrarius.  Ej.  ko  gradi 
kola.  —  Kolur  je  toCak  nabrcio,   ali  joJ   nije   obuo. 
Rj.  378b. 
kSinrov,  adj.  vidi  kolarov.  Rj. 
kolAriii,    kolarina,    m.   ugrlica,    der   Uuhschmuck, 
moiiile:  collier,  'Jul.  coUarino.  —  Kupi  Mari  kolarina, 
da  ne  Ijubi  sola  viata,  netro  Main  punu  zlata.  Here.  243. 
koljirina,  f.:  Pak  na  srlavu  kupu  kolariuu,  o  kojoj 
8H  do  tri  krila  zlatna.  Rj. 

kOlarnica,  f.die  Wagnerei,  Werkstdtte  des  Wagners, 
officina  pluustruria.  Ej.  soba  ili  zgrada  u  kojoj  radi 
kolar.  —  rijeci  a  takrim  nasi,  kod  ceduljarnica. 

kolarov.  a,  o,  des  M'ugiiers,  plaustrarii.  Ej.  vidi 
kolaiev.  sto  pripada  kolaru. 

kulast,  adj.  Jaren  na  kola,  rundgefleckt,  maculoeus : 
V  skut  svilen  kolu.':te  azdije.  Ej.  —  A  to  ovnovi  i 
jarci  bijabu  sareni,  .«  biljegama  prutastim  i  kolastim. 
JIojs,  I.  31,  10. 

Kolil>.in.    m.    —   1)  grad   u   Hercegovini.    Ej.  — 
2)  kao  knezina   izmegju   Novoga  Pazara  i  Peei.  Ej. 
Kolil^injaiiiii.    in.   Eincr   von  Kolasin :  Tusinjani 
i  Kiihiiiiiijuiii.  Rj.  covjek  i:  Kolaiina. 

kolee,  ».  deiii.  od  kolo.  rotula.  StuUi.  —  Ajde  mi 
jedno  nialo  .  .  .  kolce  napravi.  J.  Rogdanovit;.  ICako 
god  .'(vinja  koja  u  svojim  nozdivama  zlatno  kolce 
imade  ...  J.  R.-iji^.  AEj.  V.  184b. 

k6l(-ak,*  HI.  —  1)  (n.  p.  u  Srbiji)  na  CakSirama, 
t.  j.  zakrpa  na  koljenima  kad  se  cakSire  prodru;  ali  , 
kad  se  koK-aci  iidaraju  nacine  se  jednaki,  i  po  §vu 
se  priSiju  gajtani  te  se  i  ne  poznaje  da  su  Caksire 
zakrpljene,  nego  bi  se  moglo  pomisliti  da  su  satene. 
Cidjekoji  i  nove  c^akSire  s  ovukurijem  kolcacima  grade. 
Ej.  —  2)  (u  yojv.)  der  Muff',  manicue  genus.  Ej.  kao 
rukuv  od  vuiie  ili  krzna  u  kojem  gospogje  drze  ruke 
zimi. 

kdlfenje,  n.  verb,  od  koWiti.  radtija  kojom  tko 
kolci. 

k6l(-iti.  kOk^Tm,  v.  impf.  ridi  kofiti  lb.  koce  (kolce) 

zabadati  ili  zabijati  u  zetiilju,  kad  ii.  p.  hoce  indzinir 

da  mjeri.  r.  pf.  sloz.  pokoWiti.  oko  Zagrebu.  Ivekovic. 

kol^banjo,  n.  dn.t  Schirankcn,  flv.ctuatio.  Rj.  rerb. 

od  kolebati   se,  koje   vidi.  —  Nema  u  njima  ni  naj- 


manje  kvlebanju  ho<?e  Ii  hc  Ato  pORrbiti  ili  ne.  Vid.  d. 

1802.  111. 

koh'had  sv,  bam  (kiMeblji-m)  se,  v.  r.  impf.  gchuan- 
kcii,  rucillo.  flwtuu.  Rj.  r.  pf.  .iluz.  pokolebali  ((  «el, 
iiskolebati  se.  —  1)  Ko  j.-  to  flo  «e  diie  kao  potok. 
1  vode  mil  se  kolcbaju  kao  rijeke?  Jer.  Hi,  7.  Rusi 
su  sc  \>U{\(-\  knjige  kulcbuli.  Vid.  d.  lHi;2,  I'.».  — 
2)  hcz  se,  aktivno.  uijitiire,  jactarc,  cumiiiortre.  Stiilli. 
Smatrao  sam  ga  kaoslalui  trskii  k»JH  najiiianji  vjctar 
koleba.  D.  Obradovir.  Kad  ih  (oblake)  staiiii  vjelri 
kohbuti.  Pjev.  Cm.  ARj.  V.  222b.  i.«m.  drinati,  Ijuijati. 
Stalli:  koljebati.  ■* 

kol^ekas,  koleiki'iia. 


,  n.  p.  vo,    koji  j 

do  kokVaka  upregniit.  Rj.  iip.  potkonjak. 


odiiiah 


kOlei-kc,  /".  pi.  die  Riidcr  am  I'llugc,  rotulae  urairi- 
Rj.  viali  ioikovi  na  plugu.  —  KoleckiiS,  vo  koji  je 
odmah  do  kolecaka  uprcgnut.  Rj.  2S5b.  Kad  se  Seat 
volova  upregnu  u  plug,  onda  dva  dogju  pod  koleike, 
dva  na  pogonu,  a  dva  naprijcd.  Rj.  517a.  kolecke 
(pred  c  osn.  n  kolo).  Osn.  .302. 

k6lc<la,  /'.  Rj.  r((/('  kolenda.  rijcc  postala  od  Lat. 
ealendae.  —  J)  Od  prije  su  iJla  momcad  uoi'i  Bo?,ic'a 
od  ki\6e  do  ku(;e  te  pjevala  pjesme  od  koledc,  u  ko- 
jima  se  uza  svaku  vrstu  pripijeva:  koledo! .  .  .  Da 
okupam,  koledo!  malog  Boga,  koledo!  i  Bof.iH,  ko- 
ledo !  .  .  .  Oitava  koledu.  ref e  se  i  sad  kad  ide  mnogo 
Ijudi  Zajedno.  Rj.  —  2)  kao  vcselo  drustro,  prijattljski 
sastanak  na  kom  se  razgovaraju  i  piju:  Jo.5  mi  ca6i 
sidi  n  koledi.  Npj.  3, 127.  Vi<?u  eini  bane  Zadranine  . . . 
iz  begluka  pii^e  polo?,io.  Najstrag  duka  u  kohdu  dogje. 
3,  274.  Svoje  druStvo  na  planini  nagje.  A  on  sprti 
Sarenu  torbicu,  pa  isteJSe  pune  boce  vina,  a  izvadi 
hljeba  bijeloga,  posida  mu  u  koledu  druStvo.  4,  40'J. 
kdlogjaiii,  m.  pi.  Ej.  —  Od  prije  su  ifla  momcad 
uoci  Bozii^a  od  ku<?e  do  kude  te  pjevala  pjesme  od 
kolede  .  .  .  Momcad  ona  5to  igraju  i  pjevajii  zovu  se 
kolcgjani.  Ej.  285a. 

kai(^u(la,  f.  (u  Dubr.)  vidi  koleda.  Ej.  liudmani 
akccntiijc:  k&lenda.  AEj.  V.  187b. 

kol6ii(laiij<>,  )).  (u  Dubr.)  verb,  od  kolendati.  Rj. 
kolt'iidar,  kolendilra,  m.  (ponajviJe  se  govori  pi. 
kolenduri)  (u  Dubr.).  vidi  kolegjani.  Rj.  koji  kolenda. 
kuli^iiilati,  dam,  v.  impf.  (u  Dubr.)  am  Chrisiubend 
Oder  um  das  neue  Juhr  von  Huus  zu  Haiis  gehen 
und  gewisse  Lieder  singen,  respere  natalitii  Jesu 
Ghristi  aut  calen.  jan.  certa  carmina  canere  ante 
fores.  Rj.  uoci  bozica  ili  o  noroj  godini  ici  od  kuce 
do  kuce  te  pjcvati  pjesme  od  kolende. 

koI6nika,  f.  Rj.  vidi  koljenika.  —  1)  taslak  od 
vretena,  tine  noch  nicht  ausgearbeiiete  Spindel,  /'i/.su.» 
necdiim  confcctus.  Rj.  —  2)  s  obadvije  strane  zao- 
Jiljeno  drvo,  kao  druzica,  na  koje  se  suce  pregja  (kao 
na  mosurl,  kad  boce  da  se  snuje.  Rj.  —  .3)  U  u(M- 
teljskoj  sobi  vide.^e  .  .  .  kolemke  u  prozoru  pokrSene; 
ucMtelj  Janko,  mrtav,  lezi  na  patosii.  Megj.  205. 

kijlera  (koler.a),  /'.  akc.  ARj.  ^'.  18Sa.  die  Cholera, 
holcsf.  —  Kako  se  koleru  sad  u  naJijem  zemljama 
pojavila.  ninogi  je  Ijudi  zovu  kratelj.  Rj.  299b. 
kol6tanji',  n.  vidi  mjihanje.  Rj. 
koli'tati,  tarn,  v.  impf.  (u  C.  G.)  kao  mahati,  schirin- 
gen,  ribru.  Rj.  —  Ti  a  barjakom  mozeJ  upravljati, 
kad  ga  vjetri  pocnu  koletati.  Npj.  o,  27(5. 

kdliba,  /'.  die  Hiitte,  eusa.  Rj.  dem.  kolibica.  — 
koliba  mole  biti:  cobanska.  glada,  ku<!er,  kuderica, 
kulaca,  lubujaca,  niigon  3,  ognjarica,  pluziua  (pru- 
iina),  previjaca,  pudarska,  pudarica,  savijaca,  savrndak, 
strad,  slracara,  Sumnjaca,  trnica,  udiera.  —  Jadrani 
otidu  da  grade  kolibe  i  da  se  prepravljaju  z»  ziiuo- 
vanje.  Danica  3,  203.  Nacini  ondje  kvlibu,  i  sjegjaJe 
pod  njom.  Jona  4,  5. 

kolibiiK,  kolibilJ'a.  m.  der  Quarantdnediener  (eigen- 
tlich  der  einer  koliba  vorstcht,  n.  p.  u  Zemunu), 
servus  publicus  qui  pestis  caussa  separatos  observat. 
Rj.  upraro  koji  zivi  u  kolibi;  pa  onda  koji  pazi  na 


kolibira 


—  550  — 


kolikosrod 


one  Ho  sn  u  kolibu  smtjesceni  l-Hi.e  rudi,  da  se  odmah 

tic  inijfi^iju  s  o<ttiIijem  xvijftom. 

k6libiril.  /'.  i'<i.<  Hutichen,  ctisiihi.  Kj.  </<nH.  od  ko- 
liba.  —  Syesria.  kao  odur  ili  lidihua  nail  vodom, 
odakle  se  rib.i  hviita  i  bije  ostvama.  Rj.  (j8;U).  Na- 
i^iu"  main  icoIthicH,  i  onde  stnne  ziveti.  S\>r.  41. 

kolifil,  n.  pi.  —  1)  dem.  od  kola.  Kj.  —  Dori  <:e 
Da  te  s  koliuia  i  .<  loUciimi  i  s  toi'kovima.  Jezek.  23, 
■_»4.  —  'i)  dtr  Ahklikarren,  puho.  Rj.  —  S  jeduoga 
iiijesta  oa  dru<;^>  oiii  su  viikli  kolica,  an  kojiiua  su 
bijeni.  So\'j.  21. 

k6li(-,  koliiVi,  III.  koji  koli  lozu.  gotori  se  u  Djev. 
Hrr.  sit  like,  kukur  je  «  kftpri(>.  --«  nast.  isp.  braniO. 
—  Kolic,  teiak  koji  koli  vinosrrad.  oko  Zagreba.  Gj. 
PaiiiOii^.  .\Rj.  V.  i;K)a.  iikc.  iiije  takiw. 

kuli(-»k  (koUraki.  kiMicka  (koliOkal  adj.  augm.  od 
kolik.  Rj.  kau:  kiiko  vdik.  i<p.  ovolWki. 

kolii-iuit.  /".  quuntita.  nuantitii.^.  StuUi.  osobiiia 
onogii  sio  je  koliko.  i.tp.  mno^.ina,  velifina.  —  Od 
Beofrrada  do  NiJa  nigde  se  ne  vidi  livada  s  vecom 
koliciniiiii  sens.  Mepj.  12. 

kdiidbn,  /".  rudnja  i  rrijeme  kad  se  koli  loza.  vidi 
koliiva.  gorori  .h-  u  Hrr.  za  mist.  isp.  bjelidba. 

k6lijepkn,  /".  rirfi  kolijevka.  —  Izbi  mu  zube,  i 
stavi  ga  u  kolijepkxi.  DPosl.  35.  Kad  vrag  ne  iidre 
kolijebkoiii,  takoj  udre  grobom.  43.  8to  se  n  kolijcpci 
nauOi,  nigda  se  ne  odiifi.  124.  —  h  pred  k  mijenja 
se  na  p.  m  postaiije.  i.«/j.  kolebati  (koljebati). 

k6Iijcr,  kolijtra,  m.  der  Kragen,  limhus  collarist 
Franc,  le  collier,  cf.  jaka.  Rj.  od  odijela  onaj  die 
koji  stoji  oko  rrata.  ridi  i  jai'ica,  ogrica,  ogrliea. 
ozdrijelje.  —  Srbi  u  sebicu  nos,'  .  .  .  preko  ga(5a  do 
koljena  kosulju  vezenih  rukava  i  kolijera.  Danica 
2,  105. 

kdlijerka,  f.  die  Wiege,  cunae,  ef.  Sika.  Kj.  ridi  i 
kolijepka,  zipka,  be5ika  1.  hiip.  kola  2.  —  Imaju 
(valja  da  na  gdjekom  pleeu)  male  jamice,  kao  da  je 
iglom  ubodeno,  neke  se  od  njih  zovu  raka,  a  neke 
kolijevka.  Rj.  507b.  Xa  kraju  na  mjesto  «  dobivaju 
I  n.  p.-  brazda,  vrsta  .  .  .  kolevka  . .  .  (u  gen.  plur.) 
brazdi,  vrsti  ...  i  t.  d.  Spisi  1,  22.  kolijevka  {v  mjesto 
6,  isp.  kolebati  se).  Osn.  297. 

kdlik,  kolika,  koliko.  Rj.  dem.  koliSan.  augm.  ko- 
li(5ak.  —  1)  vie  f/ro.ss,  qwtntus.  Rj.  Da  je  mlika 
kolika  je  Lika.  bio  bi  sir  koliko  Zir.  Pos).  50.  Kakva 
je,  i  kolika  je  (gramatika),  da  je ;  uvjeren  sam  da  i-e 
biti  bolja  od  prve.  Rj."  XIV.  Gle,  mala  vatra  i  kolike 
relike  5unie  sazei^e.  Jak.  3,  5.  Duzina  je  njegova  to- 
lika  kolika  i  Sirina.  Otkriv.  21,  16.  —  2)  als  gross, 
qttaiitus.  Kj.  —  koliki  si  (veliki),  a  gat'a  nema§,  t.  j. 
mator  si  covjek,  a  nemaJ  pameti.  Rj.  83b.  Kolika 
je  Miloseva,  da  je  puna  proskurica!  Posl.  144.  Kolike 


svu  no(;  ja  zaspat  ne  mogo(h).  Jvpj.  1,  222.  Kolika 
je  sila  u  Turaka!  4,  18fi.  Ja  ne  umijem  iskazati  ko- 
liko ste  dohro  iicinili.  Kolo.  13. 

koliki,  a,  o,  vidi  kftlik. 

koliki  ffod,  vi^li  kolikogod. 

k&liko,  —  J)  11  ie  vicl,  quantum.  Rj.  —  a)  u  pruvom 
pitanju:  Po  koliko  (oka  rakije)  goniS?  t.  j.  po  koliko 
oka  iz  jednoga  ka/ana  hvata.4?  Rj.  l)4b.  Kad  dakle 
vi  .  .  .koliko  (e  vise  otac  nebeski  dati  .  .  .?  Luk.  11, 
13.  Kad  za  grijeh  jednoga  earova  smrt  kroz  jednoga, 
koliko  6e  ve<:ma  oni  .  .  .  carovati  kroz  jednoga  Isusa 
Hrisia!  Rim.  5,  17.  Koliko  ima,  kako  mi  nijeste  pi- 
»ali;  Strai.  188<),  1733.  —  b)  u  nepravom  pitanju  i 
neodreijjeno:  Ima  li  jo5  koliko  rakije?  —  nema.  Rj. 
2.3'Ja.  Ovo  je  dijete  zivljelo  Bog  zna  koliko  i  dokle. 
Npr.  214.  Je  1'  koliko  vojske  u  Jakova?  \pj.  4,  1(55. 
Naregjuje  se,  koliko  bu  diiini  zemlje  raditi  crkvi, 
koliko  li .  .  .  DRj.  2,  256.  —  2)  soviel,  quantum.  — 
a)  koUko  pijevac  s  praga  skoC-iti  mo?.e.  Rj.  Tre(;i  put 


se  urimakne  koliko  moie  skoCiti,  a  fetvrti  put  koliko 
je  aug  kad  pru^.i  ruke.  Rj.  13b.  Potri'i  koliko  igda 
moies;  udario  ga  koliko  igda  moh:  Rj.  21(ib.  Bu- 
bina,  nialo  tanja  od  srSljena.  ali  je  dngac^ka  koliko  i 
on.  l\j.  ti87b.  Stane  lelekali  koliko  da  je  glavom  po- 
giuuo.  N'pr.  213.  Ali  ih  no  poznavaJe,  koliko  ni  oni 
niega.  230.  Koliko  bi  pljunuo  I'ook  (tako  je  blizu). 
Posl.  14,'>.  Koliko  je  go  i  opet  mu  je  zima.  (Ka2e 
se  i^eku  koji  je  zimi  slabo  oburenV  145.  Koliko 
crno  iza  nokta.  146.  Ta  se  ne  broji  koliko  ni  laujski 
snijeg.  312.  Koliko  je  meni  poznato,  u  narodu  na- 
5emu  nema  imena  za  poslovice.  ^^I.  AT  da  vidiS 
vojvodinu  Jelu,  koliko  je  krasna  i  ugledna!  Npj.  4, 
155.  Indijana  ima  gotovo  dvaput  koliko  Slavena. 
Danica  2,  122.  No  i  on  se  vrati  ne  ucinivSi  uiSta, 
koliko  ui  Turci.  3,  162.  Makar  koliko  bio  i^ovjek 
uvjeren  o  vrednodi  svoga  posla.  opet  rado  sluia.  Npj.' 
1,  V.  Ono  (e  i  onako  biti  savrieno,  koliko  je  moguce. 
Pis.  64.  .\li  je  to,  koliko  je  istina,  po  svoj  prilici 
morale  bili  davno.  Primj.  20.  Ako  je  raogui^e,  koliko 
do  vas  stoji,  imajte  mir  sa  svijom  Ijudima.  Rim.  12, 
18.  amo  pripadaju  i  oraki  priiiijcri:  Babin  kokot, 
nekaka  tica,  koliko  kos.  Rj.  10a.  V  taj  cas  postane 
mu  glava  kuliko  osmak.  Rj.  33b.  Dinar  je  koliko  naj- 
veca  pregjaSnja  para.  Rj.  120b.  Da  nije  mogla  svoga 
pastorka  koliko  krv  na  of  ima  vigjeti._  Npr.  130.  Ne 
zna  niSta  koliko  magarac.  Posl.  ISii).  t'etiri  .  .  .  piece 
koliko  talijer.  Kov.  97.  Samo  fto  sam  ih  (pjesama) 
ja  cuo,  bile  bi  f'itave  dvije  knjige  koliko  ova  tre<!a. 
Npj.  1,  XXXIX.  mjesto  koliko  ilulazi  i  kolik  (kolik'). 
Moja  kokoS  kolik  tvoj  soko.  DPosl.  63.  Vira  moja, 
mila  m.ajko   moja  I   nerogjena,   kolik'  i   rogjona.  Npj. 

i  1,  581.  Kad  je  bila  i5edu  godinica,  kolik'  drugo  od 
tri  godinice.  Npj.  2,  (54.  Saul  u  jedan  put  pade  na 
zemlju  kolik  je  dug.  Sam.  I.  38.  20.  —  h)  u  relaciji. 
koliko  .  .  .  toliko,  koliko  .  .  .  onoliko,  toliko  .  .  .  kuliko, 
onoliko  .  .  .  koliko.  —  Na  koliko  uedjelja  prije  Gjur- 

;  gjeva  dne  zagrmi  prvi  put  od  godine,  j'o  onoliko  groJa 
kazu  gdjckoji  da  (e  one  godine  biti  sto  oka  zita,  Rj. 
102b.  Iskopaj  ispod  kamena  toliko  dubine  koliko  je 
on  visok.  Npr.  99.  Guska  koliko  leda  moze  prozdrijeti 
onoliko  (e  i  odbiti.  Posl.  46.  Onoliko  znamo  koliko 
u  pameti  imamo.  239.  Koliko  je  vino  slagje,  toliko 
fini  ocat  Ijutiji.  DPosl.  48.  Boje<;i  se  koliko  jedan 
drugoga,  toliko  svi  Turaka.  Danica  3,  218.  Mi  imamo 
dakle  jo5  jedan  put  onoliko  glagola,  koliko  ostali  na- 
rodi.  Rj.'  LV.  korrelativa  onoliko,  toliko  mogu  se 
i  izostaviti:  Ne  mogo5e  feljad  ni  polak  jesti  koliko 
su  donde  jela.  Npr.  78  (onoliko  .  .  .  koliko).  Careva 
brada  valja  koliko  tri  kiSe  Ijetne.  1(J7  Ctoliko  .  .  .  ko- 
liko). Gjevojka  sirota  idu(5i  za  govedima  prela  je  ko- 
liko je  mogla.  125  (toliko  . . .  koliko).  Ako  ga  Bog  zna 
koliko  ja,  zlo  po  nj.  Posl.  2  (toliko  .. .  koliko).  Koliko 
\\ie  kleci,  svoj  rep  meci.  145  (koliko  vise  .  .  .  toliko 
rise).  Jer  ima.4,  Juda,  bogova  koliko  gradova.  Jer.  2,  28 
(toliko  .  .  .  koliko).  sa  koliko  od  3)  do  ovdje  isp.  kako. 
—  f)  koliko  toliko,  kao:  harem  nesto,  harem  nialo: 
Tako  su  mogli  vatru  nacH  i  koliko  toliko  poznati  je. 
Priprava  1.57.  Trcbalo  bi  se  i  na  to  oboje  koliko  to- 
liko obzirati.  Bukv.  5.  Da  bi  i  oni  mogli  poznati  ovu 
graniatiku  koliko  toliko.  Vid.  d.  1861,  3.  —  3)  n.  p. 
doi5i  6e  koliko  (je)  dana.s,  koliko  (je)  sjutra,  er  kommt 
vielleicht  heutc  noch,  quam  proxime.  Rj.  doci  ce  moze 
biti,  poccm  jos  damis,  sjutra. 

kolikuif&d,  kolikosrfigj,  —  1)  soviel  immer,  qican- 
tumcunque.  Rj.  vidi  koliki  god.  —  Koliko  je  god 
starac  zacenio,  toliko  je  Turcin  odmah  platio.  Npr. 
.39.  Uz  Dunav  (dogju)  vojnicke  lagje,  kulike  je  god 
Dunav  mogao  nositi.  Milos,  35.  Kolikogod  sto  je 
Jugovi<?  bio  nauCen  i  pametan,  toliko  je  bio  ponosit 
i  ijijesan.  Sovj.  Koliko  ih  god  po  ovome  pravilu  ?,ive, 
na  njima  bi(!e  mir  i  milost.  Gal.  6,  16.  ('ar  Tirski 
dado  Solomuuu  drva  kedrovijch  koliko  mu  god  volja 
bje.^e.  Car.  I.  9,  11.  —  2)  soviet  immer,  quantumvis. 


kulikogub 


551  — 


koloviifigu 


Rj.  Into  premdti:  Kolihn  je  (jn<ij  nastojala  rla  je  villi, 
niita   uij(^   mojila  iiriiiili.    Npr.  216.  I'ei'atao  je  .  .  .  i 
l-ulihofiiKjj  nijpsu  ziiali  Sta  je,  opet  jo  poznao  Riiske 
poslnvict".  Htraz.   USSII,   17G7. 
kollk6!>'iili,  kolikfttfuba,  adj.  —  KoKkoijuh?  ili  ko- 


p.   c 


I  VI 


trojriib,   retvorOfTul),  i  t.  d. 


likostnikY    n 
Rj.'  XIJX. 
kolikostriik,   kolikftstruka,  adj.  —  Kolikogiib?  ili 

Imlikostnil,':'  ii.  p.  rlvoslnik,  Irostnik,  cetvorostruk, 
pelDi'ostnik,  i  t.  d.  Rj.'  XTJX. 

kitVikrut,  k(i!ili'-l:ral,  kolii-o-ln-ut,  koliko putn :  Toli- 
krat  sc  mati  udaje.  kolikrat  je  punica.  DPoal.  137. 
ixp.  krat. 

k<Misaii  (kolisan),  5na,  5no,  dciii.  od  kolik.  Rj.  l:ao: 
kiiko    miilcn.   za    nasi    isp.   onoliSui,  ovoliini,  tolisni. 

—  Koli.imi  je  dijete,  kao  isprdak.  Rj.  2.'!71).  Stairi 
koji  su  ziipaintili  prcfijaSnju  kiu^u  ((TOspodnjiU,  briznu 
plakali  videi'i  koliHiut  se  sad  poOinje.  Prip.  bihl.  100. 

kiMiti,  Iiui,  r,  impf.  n.  p.  lozn,  udnrati,  kidje  ttzu 
nju.  ijorori  sc  u  Hrv.  vidi  priticali,  trklj.ili.  v.  pf. 
doz.  ua-koliti,  za-.  —  Kolii',  teJtak  koji  koli  vinograd. 
oko  /Caijrelia.  (tJ.  Danii'ir.  ARj.  V.  IDOa.  I  kad  zecjak 
atancS  koliC  fjranjcm.  J.  S.  Reljkovic.  ARj.  V.  2(i()l). 

kiMUvil,  f.  radnja  kad  w  koli  viuoLn-ad  (oko  /a- 
jjreba.  (ij.  Di'.iiii'it'.  —  In  Bjelostijpiu'ovM  rjefnikii: 
koliiva.  palatio,  impalatio*.  .\Rj.  V.  20(ib.  ridi  ko- 
lidba,  prcma  kojoj  je  atarijn  kolitva.  isp.  uiolitva. 

kfilllT,  adj.  kotar,  i^tulli.  sto  pripiida  kolima.  vidi 
koni.  isp.  kolski.  —  Kuhie  piiske  iiisu  im  vrijcdne. 
J.  A.  Nenadic-^.  ARj.  V.  18'2a  (=  topovi). 

koliiica,  f.  vidi  konica.  u  Lici  vele  kolnica.  J.  Bog- 
danovii'.  ARj.  V.  SOtib. 

koliiTk,  m.  vidi  komk. 

kOlo,  n.  Rj.  dem.  kolce.  —  1)  n.  p.  vodciiii'no,  od 
kola,  das  Had,  rotn,  cf.  toi'ak.  Rj.  vidi  i  kotac,  tekun. 

—  Vodenica  od  tri  vitla  t.  j.  kola,  koje  svako  ohrce 
po  jedan  kaineii.  Rj.  ()4a.  Ohiiii  kolo  (toi'akl.  Rj.  4;J.')b, 
Ilpuociti  kolo.  ^j.lSSh.  {i\  inipf.  padciti  kolo).  Fn'ka, 
kolo  ua  drSku.  kojijem  se  u  stapu  maalo  in^te.  Rj. 
798a.  Ide  kao  kolo  he?,  naplatka.  Posl.  96.  Ide  kolo 
naOkolo.  (I  zlo  i  dobro  dolazi  redom  iia  Ijude).  9(j. 
Kiicku  kurvu  Bosii'evic-Anta  .  .  .  hot'u  iijegu  na  kolo 
vrgnuti.  Npj.  4,  239.  Sigjob  u  kueu  lonijarevu,  i  gle, 
on  ragjaSe  po.sao  >ia  svom  kolu.  Jer.  18,  3.  —  2)  der 
Kreis,  orhis.  Rj.  kao  kriifi,  pa  kao  sktip,  kad  se  vise 
njih  skupe  na  vijcsto  kakro  unaokolo.  ■ —  Vra2<la, 
vidi  krcno  kolo.  Rj.  Boyurodieino  kolo,  pred  oltarom 
u  jjdjekojijetn  crkvaina  izviseno  kolo  .  .  .  jrdje  se  6ita 
jevangjelje,  apostol  i  t.  d.  U  jednoj  pjesmi  zove  se 
kolo  crkveno.  Rj.  ."j4a.  Kovrtauj,  savijeno  sto  n  kolo. 
Rj.  281b.  Kolalije,  .a;a(?e  valja  da  Sarene  na  kola.  Rj. 
284b.  Krvno  kolo,  lead  se  skupe  kmetovi  te  sudc  za 
krv  i  mire  krvnike  s  rodbiuom  ubijenoga.  Rj.  300b. 
Taj  je  bio  i  na  vrzinu  kolu.  (Kad  se  za  koga  misli  I 
da  je  mnogo  u^io  i  zna).  Posl.  297.  Tako  mi  kola 
ncheskofia!  301.  —  3)  Art  Tanz,  choreae  geniis:  Ko 
se  u  kolo  hvata,  u  noge  se  iizda.  Rj.  igra,  tanac. 
vidi  oro,  horo.  —  Djevojke  uliratile  kolo  pa  igraju. 
Rj.  147a.  Zarcsti  kolo.  Rj.  165b.  Zavoditi  kolo.  Rj. 
167a.  Zavrtati  kolom  u  igri.  Rj.  168a.  Ostale  djevojke 
uhvate  oko  uje  (kraljiee)  kolo  kao  sr}]  ■  .  ■  ali  .sc  oni 
ne  hrataju  za  kolo.  Rj.  298b.  Sareno  kolo,  kad  ve(' 
gotovo  na  svrSetku  igranja  n.atjeraju  mladoiSenju  i 
nevjcsUi,  te  se  i  oni  uhvate  u  kolo.  I!j.  834a.  Nabasa 
na  uekakvo  kolo  krilatijeh  gjerojaka  .  .  .  opazi  ga 
kolovogjica.  Npr.  219.  Dala  liaba  parii  da  .w  iihvati 
u  kolo,  a  poslije  dvije  da  se  pusti.  Posl.  51.  Ko  kolo 
vodi  taj  i  poi-inje  143.  Mara  knpUa  kolo  vazdan  u 
subotu,  da  igra  vazdan  u  negjelju.  203.  Oj  ti  kolo 
veliko!  —  fc<to  nas  zoveS,  maleno?  —  Im.ate  li  dje- 
vojak'?  —  Ima,  kolo  veliko!  Npj.  1,  1.  Digo(h)  se, 
odo(li)  u  kolo,  ali  se  kolo  rwipusti.  1,  222.  YqC-  po- 
gjoh  dolje  do  kola  .  .  .  kad  li  se  kolo  razvrglo.  1,  223. 
TomaS  kolom  uzmalmje.  1,  282.  Da  ja  progjem  i  pro- 


vedem  dirvo  kolo  djerojuka.  1,  366.  Nn  livudi  knlo 
uhvarcno,  u  torn  kolu  Ijuba  Dauiljanova.  1,  lO.'i.  -.Sto 
u  tebi  (u  .'<clu)  sad  kolo  ne  igra?'  .  ..  >Kad  uiulre 
Mali  Radoiea,  koji  im  je  kolo  izvodio'.  1,  572.  A  pred 
dvorom  divno  kolo  igra,  kolo  rodi  Jellna  gospoja  .  . . 
naopako  kolow  okrcnula,  okrenula,  pak  se  uHtavila. 
1,  .580.  Car  Snleman  jasak  m'inio  .  .  .  da  w  ue  igr(t 
kolom  uz  kadunc;  Marko  igra  kolom  uz  kadiiiie.  2, 
430.  I  !(  kola  seatra  Makainiova,  rije  kohiw  kako 
yijor  gorOMi.  2,  564.  r /.y^i  /c  seka  .Jovauova,  kolom 
igra,  kolu  pjeainu  ka^e  .  .  .  h  kola  se  inlada  islrg- 
nuhi  .  .  .  Jivuti  .<(c  do  iiicnc  u  kolo".  3,  492.  Igra 
bula  i  kalugjer  kolo  Haraiio  .  .  .  kolo  smriicno  .  .  kolo 
reselo  .  .  .  kolo  smijcHvo.  246.  iVe*"'  je  vakat  '  kolo 
rasipati,  ha  vi  hajle  svaka  svojoj  kuli«.  Ondn  kolo 
divojke  rasusc.  11  Npj.  4,  517.  NaSe  seatre  .  .  .  kolo 
vodile,  po  kolu  se  gizdale,  srijem  kolom  njiliale.  71. 
—  4r)  Suplje  kolo,  da.t  Quarre,  orhis.  Rj.  —  Siiplje 
kolo  8  vojskom  uiinio.  Rj.  849b.  Al'  ne  bjc?,i  junak 
KadripaSa,  no  ustavlja  carava  nizama,  suplje  kolo 
cini  od  nizama.  Npj.  5,  342.  —  iij  die  Ttcifiingszeit, 
z.  Ii.  der  Kurhis.ie,  Melonen,  n.  p.  prvo  kolo,  drugo 
kolo,  i  t.  d.  Rj.  kako  n.  p.  hundeve,  lubeniec  i  t.  d. 
lie  dospijevaju  sve  m  jedno  vrijemc,  vee  neke  prije  a 
neke  poslije.  to  ono  vrijemc  kad  prte  dospiju,  zove 
se  prvo  kolo,  knd  drugc  drugo  kolo.  i  t.  d.  kao  red, 
opiiogja.  —  nioze  hili  da  hi  se  amo  mogao  dodiili  ovaj 
priiiijer:  BjeJii  Marko  oko  b'jele  (u'kve,  oko  b'jele 
crkve  Samodre!!e,  bje?.i  Marko,  a  cera  ga  kraljn,  dok 
su  tripiit  kolo  sastavili  oko  b'jele  SamodreiSe  crkve. 
Npj.  2,  196.  tjerajuci  kralj  Vuka^in  Marka  tri  pitta 
oko  crkrc  sastavio  je  s  njim  tri  puta  kolo,  tri  red  ga 
tjcrao  oko  crkve,  uiinio  tri  ophogjc. 

kniobriiii,  wi.  drven  ili  kanien  stupac,  ukopan  u 
zemlju,  visok  do  ]io  metra,  pokraj  ceste  na  mjcstima 
gdje  su  strmeniee  i  ponori.  Rijet'  ovu  euo  sara  prvi 
put  g.  1885.  od  nekakvog  liosnjaka,  koji  me  je  vozio 
u  Vranograe,  a  poslije  od  Jose  Klobutara  iz  Seli56i 
sela  kr.aj  Gline.  Nijemac  takvom  slupcu  ka?,e  Wege- 
stein.  ]'.  Leber,  kolo-bran,  sto  kola  hruni,  da  se  ne 
skotrljaja  niz  strmen.  po  tome  su  iohro  naiinjene 
rijev.i  domobran,  kisobran,  Srbobran    i  t.  d. 

kfiloinaf,  m.  (u  C  O.)  n.  p.  na  g.imnu,  die  Ein- 
fassung.  mnrgo.  Kj.  kao  ohod,  optok,  ograda  tt.  p.oko 
gnmna.  —  Onamo  su  gumna  potavanjena  kamenjem 
i  ?,ito  se  ua  njima  slabo  vrse,  nego  se  ndati,  a  i  ko- 
lomat  je  unaokolo  svud  od  kamena,  te  se  na  njemu 
mo2e  sjediti,  i  na  njima  se  eesto  i  dogovara,  a  kaSto 
i  igra.  Rj.  isp.  kolo-mat,  druga  pola  od  kor.  od  koga 
je  metati,  molati,  omotafi.  Korijeni  157.  okolomatiti, 
okolomai'ivati. 

k&lonifiz,  m.  die  Wagenschmiere,  axungia.  Rj.  kolo- 
maz,  ono  Mm  se  kola  mazu.  isp.  kalrani,  katran,  pa- 
kliria. 

kolAiiiIja,  /'.  vagaS  u  brdu,  das  ^\''agengeleise,  or- 
hita.  Rj.  kolo-mija  (druga  je  pola  od  mitmti).  Korijeni 
243.  ona  jamica  Hfo  osiane  od  toikova  na  putu  kud 
miiiu  kola,  ridi  i  kolosijek  1. 

kftlopcrka,  /'.  datura  stramonium  L.  biljka.  A. 
Ostojie.  ARj.  V.  213a. 

k<tl6i»li't,  kftlosfik,  m.  du'i  Drehrad.  rota  toiqueus. 
Rj.  kolo-plet,  kolo-suk,  druga  je  pola  od  plesti,  .lukati. 
kolo  kojim  sc  plete,  suce. 

k&iosijck,  m.  kolo-sijek.  —  1)  put  kojt  torkori 
od  kola  ohraici  se  sijeku.  govori  .w  u  Srhiji.  vidi 
vasaS,  kolouuja.  —  2)  sninica  u  kojoj  se  kolje  sijefie. 
u  Jlrr.  ARj.  V.  313a. 

kol«itur<>,  f.  pi.  na  razboju  ono  o  fiemu  vise  niti, 

cf.  .ikoljei,  Skokei.  Rj.  vidi  i  koloturice,  koloturiei,  ko- 

turiri,  skocki.  —  koloture  (moze  biti  od  osnove  postale 

nastavkoni  ta  od   osnove  koja  je  u  kohA.  Osn.  371. 

kolotiirk-c,  /".  pi.  (u  Hrv.)  ridi  koloture.  Rj. 

koiotiiriei,   m.  pi.  (u   Srijemu)   eidi  koloture.  Rj. 

kolitvasja,   f.   kolo-vagja,   druga  pola  od  osn.  gl. 


holovir 


—  553  — 


koljcno 


voditi  ( —  vasJHti).  —  kontw.pokriveii  kroz  koji  se 
slijeva  voda  kad  je  kiJa.  V  luiJe  vrijome  >i  Stonu : 
>K»ko  kroz  oiui  koloititiju  dere  vodii!-  il.  Milas. 
ARj.  V.  -iUa. 

Kolovir.  Kolovira,  mi.  brdo  u  Lovreiiu.  Rj. 

koliivosj:).  Kj.  III.  kolo-voirja.  koji  kolo  rodi.  sn- 
ftrvtiio  zavrokola,  pritm-alo.  —  J)  i/cc  Aiifiihrer  im 
Kulot  iiiz,  fhuraau.-i-  Kj.  koji  vodi  iiini  kulo.  —  Kolu- 
ruiii'i  diko  naJa,  okom  treni.  kolom  kreiii.  Kov.  8(i. 
ieiifkoiiii  loda  miiii  I(ii.<ko  koje  kulo  todi:  Hratav 
na  ieiiidbu  .  .  .  da  ga  mi  ieiiimo  nusoin  kuloroiijoni. 


Npj.  1.  UiT.  ridi  kolovosyioa.  —  3)  t'<l-  ''<''"  Aiifiilirer  |  V.  2-2()a.  vidi  koljcati 


koliltir.  III.  dan.  od  ko\ut.  l\j.  —  Agrfak,  kao 
iiiiili  koliitii'  od  kosti  ili  od  rosa,  sto  J.ene  nation  na 
vroteno.  Uj.  'Ja.  Hrnjica,  1)  kohitii:  yvozdeii.  Kj. 

ktMjfK'-.  HI.  u  prasoa,  a  osobilo  u  nerasta  onaj  za 
vinuti  ziib  i 
koljafciii.    u 
jiuxttiiije  i^j' 

kiiljiiiijc, 

koljiili,  koljam,  r.  I'm/)/'.  prol>ijati  kocem  zeniljn, 
kad  se  hoi'o  Sto  da  ladi.  it  //)(".  V.  Arsenijevitf.  AUj. 


u  jrornioi  a  i  ii  donjoj  viliri  zovo  uarod 
Lici.   .i.  ■Bo!r<ianovi.-."AKj.  V.  -21%.  sa 
klati  (koljenil.  isp.  kaljae,  kaljak. 
)i.    verb,   od   koljati.    radiija   kojoiii   tko 


uherhiiupt,  rfuj',  choratius.  Kj.  u  preiiexeiioiii  siiii.<ilH, 
rogj  uopce,  sturiesiiiu.  —  Starjesina,  ili  kolorojija  od 
prperuJa  zove  se  prpao.  Kj.  iJlTa.  (.'istac  kolovof/ja .' 
iBjeiil  ntetV!).  Posl.  348.  Najprije  preda  petoricu  od 
zmiliiijili  kolorofija  ondaiiijc  hunc.  Miles  ti"2.  Za  koje 
se  trovorilo  da   su  bili   kolorot/je  ofe  huiie.  f^ovj.  21. 

kul6vo!gicn,   /'.    koja    kolo    vodi,    Anfuhrertn   im 
Kolottim,  chorugo.  Kj.   ridi  kolovosrja  I  k  primjeru. 
iz  Npj.  1,  107.  —  Nabasa  na  nekakvo  kolo  krilatijeh 
syevojaka  .  .  .  opazi  pa  koloroijjicd.  Npj.  219. 

kol6vuz.  III.  Kj.  kolo-voz.  —  1)  put  kuda  idu  kola. 
Rj.  n'lJi  kouik  ^kolnik).  Po  Srbiji  bi  se  mogli  putovi 
naOiniti  ...  ali  onaino  ne  samo  Jto  se  kolovozi  feiie 
zavaljujii  i  zjisijecaju,  nego  se  popravljaju;  \e6  nije 
ui  obinija  da  se  na  kolima  putnje.  Danica  2,  53.  — 
S)  (u  Dubr.)  nijesee  Avprust.  Rj. 

Kol6vuz,  HI.  put  iznieaju  Spuza  i  Podgorioe:  Oti- 
dose  H  Eoloru:  tvrdi.  Rj. 

kdluvrut.  III.  Kj.  kolo-vrat,  drugoj  poll  osn.  koja 
je  u  vrtjeti.  —  J)  der  iyus.'<eruiihel,  vortex.  Rj. 
voda  koja  ,«e  vrti  naokolo.  ridi  vrtacia,  vrtlog.  —  Iz- 
megju  Porei^a  i  RJave  stoje  kazani,  u  kojima  se 
voda  jednako  obrde,  i  lagje,  osobito  male,  koje  na 
onaj  kolovrat  naigju,  hoi5e  da  proguta.  Danica  2,  37. 
—  2)  yjtmaika  preslica,  da.f  Spinnrad.  —  Kolovrat 
(Spinnradl  ili  NjemaCka  preslica  tek  oko  godine  1530. 
na  svijet  doSao.  Priprava  141. 

kol6vrtn,  f.  Cija  reda  po  goveda,  Jcolovrta  navrta, 
i  t.  d.  .ipreclten  die  Hirten,  indem  sie  einader  ziih- 
lend,  diircli  die-ie  Art  Los  eiitsclwiden,  tier  von  ihnen 
z.  B.  das  Vieh  von  da  oder  dort  ivecitreiben  soil. 
formula  pa-ttorum,  tiuis  rejiciat  penis.  Rj.  one  rljeci 
gotore  pastiri,  kad  pogagjaju  koji  ce  od  njih  ici  da 
n.  p.  goveda  otjera  otkle;  t.  j.  jedun  govoreci  one 
rijeii  broji  sve  redom  pa  tia  kome  se  rckne  kolovrta 
navrta,  omij  valja  da  vrati  goveda.  kolo-vrta. 

Kolozfin,  Kolozvlna,  m.  veliko  brdo  izmegju  Orne 
Gore  i  primorja  (blizu  Budve).  Rj. 

kOlski,  adj.  —  ]j  sto  pripada  kolima;  Waqen-, 
plaustrarius.  i.sp.  kolni,  koni.  —  Podreza  David  ?,ile 
svijem  konjma  kolskiin.  Sam.  II.  8,  4.  Naprava  u 
tijeh  toekova  bijaSe  kao  naprava  u  toikova  kolskih. 
Car.  I.  7,  33.  —  2)  Ho  pripada  kolu  (igri) :  U  koju 
je  (svirajku)  svirao  ne  samo  sve  kolske  igre  nego 
(5ak  i  neke  pesme  na  glas!  Zim.  40. 

Koldbarii,  f.  Rj.  voda  u  Valjevskoj  nahiji,  u  Sr- 
biji. cf.  Obnica  i  Jablanica.  Rj.  —  jablanica,  voda 
koja  se  vi.^e  Valjeva  saataje  s  Ubnicom,  i  odande  se 
dolje  zove  Kolubara.  Hj.  243a. 

kOlut,  m.  Kj.  dem.  kolutic.  ridi  kotur.  —  1)  die 
Scheibe,  Wurfscheibe,  discus  (ivird  aueh  so  gespielt, 
tcie  der  ih/.o-.j.  Rj.  isp.  kolutali  se.  —  2)  der  lieif, 
King,  orbis,  circulus.  Rj.  —  Biocug,  gvozden  kolut. 
Rj.  2(jb.  Kolalije,  toke  savijene  kao  kolutovi.  Rj. 
284b.  Toke,  2)  sedam  do  devet  srebrnijeh  kolutova. 
Rj.  742b.  Halka,  1)  gvozden  kolut,  cf.  biocug.  Rj. 
8<Jlb. 

kiilCi(unjc,  n.  das  Spielen  mit  der  Wurfscheibe, 
disci  tusus.  Rj.  verb,  od  kolutati  se.  radnja  kojom 
se  tko  koluta. 

koliitati  sc,  tarn  se,  v.  r.  impf.  die  Scheibe  verfen, 
discum  mitto.  Rj.  nietati  se  koluta.  ridi  koturati  se. 


ktMji-rinJi',  n.  verb,  ud  kolji^ati.  radnjii  kojom  tko 
koljiii. 

koljt'ilti,  cam.  r.  impf.  kod  nas  ^u  l.ici)  ne  siju 
kukuruze;  nego  kada  se  orauje  lijepo  pobrana,  uznie 
se  kohic,  ozdo  tubasto  zaoJtren,  pa  po  tom  oranju 
tijem  koccm  grade  se  Skulje,  ili  rupice,  a  jedno  ce- 
Ijade  ide  odmah  za  tijoni  Sto  kocem  fini  rupice,  te 
u  ove  niece  po  jedno  zrno  kiikuruza  i  odm.ab  ih 
nogom  zasiplje.  J.  Bogdanovii?.  ARj.  V.  220a.  vidi 
koljati. 

kOIji',  n.  (coll.)  die  I'fiihle,  dus  Ffahlirerk,  pali. 
Rj.  /.7<V;',  kdceri  (pi.  od  kolac).  ».«j).  prakolje.  —  Onda 
se  skupc  svi  seljaei  s  glogovijvm  koljvm.  Rj.  70b. 
Uhvate  Turoi  Koi^u  ziva  i  Sezdeset  frajkora  .  .  .  te 
ih  ondje  ponubijaju  na  kolje.  Rj.  205b.  Podvore  .  .  .  u 
Srbiji  kaiu  sijensko  kolje.  Rj.  519b.  A  vojvode  na 
kolje  udriti.  Npj.  4.  212. 

kDl.je,  (u  0.  Ct.)  J/«.?.fe,  Zeit,  teinpus  wcMum;  nije 
mi  kolje  (a  moze  se  (5uti  i:  uije  mi  kolj<i,  kao  geu.) 
t.  j.  nemam  kad.  Kome  je  putovati,  nije  mii  kolje 
drijemati.  (k  tome  dodnje  Vuk :  Nije  ma  kolje  zunci: 
netna  kud.  Posl.  147).  Neka  zove  i  prizivlje,  sad 
nemam  kolje.  Mi  nemamo  kade  piti  vino,  danas  mi 
je  kolje  Hi  tamo,  da  junacki  megdan  dijelimo.  Rj. 
isp.  dokolau  (nijesam  dokolan),  dokolica. 

kolji'iitliijo,  »i.  das  Driicken  mit  Knie,  to  genibus 
compriiitcre.  Kj.  verb,  od  koljeuati.  radnja  kojom  tko 
koljhid,  koljenima  gnjeii  sto. 

kolji'iisili,  nam,  v.  impf.  biti,  gnjeciti  koljeuima, 
mit  Kiiien  driccken,  eomprimo  genibus.  Rj. 

kiljf'iu'i',  H.  (pi.  gen.  kftljenacii)  dem.  od  koljeno: 
I  donesi  durbin  od  biljura,  pa  mu  pru^i  sedam  ko- 
ijenaca.  Rj.  vidi  koljeuo  2.  isp.  kauat,  kat.  —  sLako 
je  da  sjen  otide  naprijed  de.set  koljenaca;  nemoj, 
nego  neka  ae  vrati  sjen  deset  koljenaca  natrag.«  I 
vrati  (lospod  sjen  po  koljencima  po  kojima  bijaSe 
otiSao  na  suncaniku  Ahazovii  nalrag  za  deset  kolje- 
naca. far.  II.  20,  10.  11  (decern  lineis  .  .  .  decern 
gradibus). 

koljoiu-f'iijo,  n.  verb,  ud  koljenC-iti.  radnja  kojom 
tko  koljeiici  n.  p.  kunja. 

kolji'iii'-ili,  cim,  r.  impf.  ispod  koljcna  uzetom  sa- 
pinjaii  ii.  p.  konja.  u  lirv.  Za  rog  i  nogu  vezati 
kravu  ili  vola.  u  Tupolovcu.  P.  Brautner.  ARj.  V. 
224a.  r.  pf.  .iloz.  pod-koljenciti,  u-.  postanjem  od  ko- 
Ijence  (koljeno). 

kulji-iilkii,  f.  vidi  kolenika.  —  TJ  Lici.  M.  Medic?. 
U  Bosni  se  zove  koljenika.  Bos.  vila.  1800.  ARj. 
V.  224a. 

k6ljeno,  n.  (pi.  gen.  koljena).  —  1)  das  Knie, 
genu:  bili  kome  do  koljena,  t.  j.  prvi  poslije  njega. 
Ti  deS,  Marko,  prvi  carovati,  a  ja  ('•u  ti  biti  do  ko- 
ljena. Rj.  —  I'kolenciti  (ukoljcnciti)  ispod  koljena 
konja  ularom  sapeti.  Kj.  777a.  Pokoljence,  n.  p.  i6i, 
t.  j.  na  koljenima.  Rj.^  548a.  Strasno  smo  se  pobili 
Snjime,  krv  pade  do  koljena.  Npr.  100.  Skoi'i  u 
susret  svekrvi,  i  pade  prcd  njoin  na  gola  koljena  kao 
da  joj  se  umoli  i  oproStenje  iSte.  215.  Da,  ne  mufii 
Peeirep-Lazare,  vec  se  juuak  propc  na  koljena,  pa 
ovako  Marku  besjegjaJe.  Npj.  4,  37.  Vec  padnse  oba 
na  kuljena.  4,  171.  Evo  zemlji  na  koljena  pade.  4, 
348.  Obori  ga   ii  zelenu    travu,  na  prsi  mu  igra  ko- 


koljnnovie 


—  553 


komanduviinjr 


Ijenimu.  4,  4:U.  Ne  prelloiiiiie  Iculjeiiti  ured  Vaalora. 
Him.  11,  4.  Ne  stnnsc  l.oljeiiu  prefl  \iiloni.  Car.  I. 
29,  IS.  —  2)  (liiK  Oclenh,  urtuHlus:  Pa  izvaili  (luiliin 
od  biljiira,  razviice  pa  )i((  dct-et  loljcna.  Kj.  citU  ko- 
Ijenee,  kaual,  kat.  —  3)  n.  p.  u  trskc,  Absatz,  r/e- 
niculuin.  Kj.  tidi  preiljeii  2,  Ire.Sljcii.  —  -i)  die  <lt- 
neration  (dux  (Icsvldcrht),  dcr  Sluiiiiii,  genua:  svc  di) 
devet  ktiljoia:  deveto  livljeno  nioze  se  iizeli.  I'loklelo 
mil  pleine  i  koljinu.  Uj.  iajt.  faiiiilija,  loza  '.i,  pa-s.  — 
Adiimiho  holjino.  Kj.  '2:\.  I'onajvi.^e  slave  Nikoljdaii . . . 
i  to  se  ne  mijeiija,  neiro  ostaje  od  holjeiia  )iit  koljeno.  Uj. 
30IU>.  Nepiaveilno  tecivi)  im  tre'-c  l.-<jljiiiu  ne  .«iliizi.  Po.il. 
208.  < >d  roda  je  od  velika,  koljina  je  iioapvdslojiK. 
Npj.  1,  I).  Ona  kuja,  oijdlsko  koljoiu.  1,  .>13.  Od  oca 
je  ostanulo  simi,  j;jetctu  je  od  kuljeiia  carstvo.  2,  IDG. 
El  je  Maksim  Icrniiiko  koljiiio.  2,  .54(5.  Je/.iei  jo.s 
nijesii  tako  poziiati,  da  bi  se  iiiopla  koljena  (stepeni) 
srodstvii  iijilionx)  iiaziiai'ili.  Daiiica  2,  122.  Zaplakaee 
za  Djim  .sivi  koljena  zciiialjska.  Oikriv.  1,  7.  I'ostav- 
nakon  tebe  od  koljena  do  ko- 
Taj  danak  pripadase  svemu  po- 
iniiskom   koljena  .  .  .  poslije  po 


IJiuu   zavjet   svoj  .  .  . 
Ijentt.  MoJ8.  I.  17,  7. 
tomstvii  njepovii   po 
zcnskoni.  DM.  211. 
kAlj<>iiuri(-,   in.   (u 


Heic.l  ein  ^feHS^■h  von  gutein 
alten  IIkuxc,  von  Fdntilie  (koljeno),  ilhistri  loco  nutuf!, 
cf.  plemic,  odiakovii?,  kuf'ie.  Rj.  I'orjek  od  starii 
dohra  koljena.  ridi  i  kiidevi<^,  odiaklija  in.,  pleraenitas. 

koljr'iijo,  »(.  verbal,  od  koliti.  radiija  kojoin  tko 
koli  H.  p.  lozK. 

kolji'veilr,  koljevC'lira,  m.  (\i  ('.  G.)  SchiiiipfKort 
fiir  einen  Mann,  conriciiiin  in  virum,kiio  nijejunak, 
neiro  eiiva  i*eiiu  i  kolijerku.  Rj. 

k<Mjik<)iij(>vi(',  m.  u  pjesmi,  Pferdeachlacliter,  qui 
equus  martat :  Do  sad  smo  se  zvali  Kraljevitji,  a  po 
sada  koljikonjeriri.  Kj.  kolji-konjevic,  koji  kolje  koiije. 

kuljivni,  adj.  (u  iJalm.)  n.  p.  varieak  (senice),  Uo 
se  daje  sveSteniku  o  kisnom  imenu  (u  ime  koljiva). 
Rj.  sto  pripada  koljivu. 

kiiljTvo,  n.  gekochter  Weizen,  der  bci  dem  Todten- 
inulc  (na  dai?i)  und  am  Putrontage  (na  slavi)  voin 
I'nester  gesegnet,  und  von  den  Gdsten  verkustet 
nird,  (tritictim)  siliccrnium,  cf.  panaija.  Rj.  vidi  i  pa- 
nahija.  varena  psenica  sto  na  daii  i  na  .slari  pop 
blagoslori  i  gosti  jedu.  —  Prije  rueka  ili  na  rucak, 
treba  da  doirje  i  pop  da  prekadi  i  da  oc'ati  koljivo  . . . 
Ustanu  u  slavii :  pomole  se  Bogu,  jedu  koljivo,  obrede 
Be  vinom  i  lome  krsni  kolac.  Rj.  306b.  MiriJe  na 
koljivo.  (Gotovo  unir'o).  Posl.  179.  za  nast.  isp. 
jedivo. 

k&m,  kiraa,  m.  (u  Srijemu)  vidi  komiua.  Rj.  vidi 
i  braee,  *  .ii/n.  ondje. 

KOin,  K6ma,  m.  mnofia  se  brda  tako  zovu,  n.  p. 
Koiii  u  Vasojevicima.  Rj.  znacenje  strinu  biti:  Kvm 
(ime  brdu),  kumao,  Komaca,  K6mi(5,  6komito,  komice, 
uakomiee.  6kouiiee.  Koiijeni  3(i. 

k6ni:u-.  k6mca,  in.  vidi  strmen.  Rj.  vidi  i  strmae, 
stmienica,  strmo  (n.),  brina.  strineiiito  vijesto.  «'.«/>. 
Kom.  Korijeni  36. 

Koiuai-a,  /'.  u  Krbavi  jedna  glavica,  na  kojoj  kazu 
da  su  zidine  od  dvorova  Ivaua  Karloviea.  Nize  Ko- 
inaee  je  selo  Komie.  cf.  Kom.  Rj. 

kSiiiad,  m.  (-'o  /.o;j.!j.i-:!ov)  das  Stiick,  fruxtum.  Rj. 
vidi  komat,  parfie.  coll.  komagje.  dem.  komadic,  ko- 
niadieak.  augm.  koiuadina,  komadeska.  —  Gradljika, 
jedan  koinad  od  gragje.  Rj.  97b.  Xalazili  su  koinade 
od  zemljanijeli  sitAi.' Rj.  114b.  Gjavrk,  veliki  komad 
hljeba.  Rj.  147a.  Iskusiti  n.  p.  hljeb,  i.yeci  ga  na  ko- 
made.  Rj.  23oa.  Isjekao  ga  na  kabliee  {ispresijecao 
ga  na  onake  koinade  kao  sto  je  kablie).  Rj.  2o7a. 
Krajina  Negotinska:  jedan  komad  zeinlje  izmegju  Ti- 
moka  ...  Rj.  297a.  Krnjadak,  komad  od  zuba  koji 
ostane  u  viliei.  Rj.  305a.  U  koinade  knjige  ucinio, 
pa  ib  baei  na  travi  zeleuoj.  Kj.  5r)7a.  Zmaj  sav  prsiie 
na  koinade.  Npr.  26.   Azdaja  kad    padne   na  zemlju 


^I'a  se  )i((  koinade  razbije.  49.  Te  mu  noktima  iz  la-, 
bana  ii  dnige  nope  isiMipa  rcliki  komad  mexa.  92. 
Dan  i  komad.  (irto  zasluii  Id  iM.jede).  Posl.  M.  Melmili 
kome  ivn  komad  ii  toibii.  (L'(Mnili  uiu  kakii  Alelu). 
17S.  0  xvom  komadn  liigja  goveda  eiivali.  241.  Po- 
slati  uiisli  svoje  na  komadu  burtijc.  Daiiica  2,  I. 

k<)iiiik(iriii.j<>.  n.  Rj.  verb,  oil  I.  kofiiadati,  II.  koniu- 
dali  He.  —  /.  radiiju  kojom  tko  kmnuila  xlo  (diis  Zer- 
stiieken,  disseelio.  Kj.).  —  //.  t)  xtanje  koje  biva, 
kiid  .xc  xto  koinada  (raxpadu  se  lui  komade).  —  radnja 
kojom  se  slo  komnda  (raipadit  na  koimide).  —  3)  radnju 
kojom  se  tko  koinada  (gnjeei  xe).  (dm  Krziiriieii,  ira- 
ciiiidi.i.  Kj.). 

koiiiitilara,  /'.  rnkija  od  kukuruza,  ili  od  drupog 
kakva  zita,  der  Koriibrannlirein,  rlnuin  u.ittim  e  fru- 
inentix.  Srblji  lakovii  rakijii  ovako  peku:  namijefle 
dosta  bljeba  i  ispeku,  pa  ixkoinadaju  ii  karu  i  nalijii 
vodom ;  kad  to  uskisne  i  prevri,  onda  pekii  rakijii. 
ef.  hljeliara.  Rj.  —  koinitilara  (osn.  ii  komad).  (.)»u. 
108.  rijei-i  X  takiin  nast.  kod  badnjara. 

kuiniitiati,  dam,  ».  impf.  —  I.  zersHirkeln,  disxero 
in  friisfu.  Rj.  ciniti  sto  u  komade,  kiihdi,  sjeci  na 
komade.  v.  pf.  sloL  iskoiuadati,  rawkomadati.  —  Ni- 
kakav  krojac  ne  uzme  noiice  u  nike,  pa  da  koinada 
voliu.  ne  znajuci  ili  ia  od  onijeb  komada  biti  (^akMre 
ili  dolama.  Pis.  66.  —  II,  xa  se,  refleks.  —  J)  n.  p. 
komada  se  kamen, .  zerfullen  (in  Stiicke),  dilabi.  Rj. 
raxpadati  se  na  komade.  isp.  komadati.  —  2)  sich 
crziirnen,  irascor.  Rj.  ridi  gnjeviti  se,  i  sgn.  ondje. 
V.  pf.  sloz.  raskomadati  se,  xich  erziirnen  daxs  man 
alles  ill  Siiicken  hauen  iniichte.  Rj.  638b.  po  ovom  ttt- 
maceiiju  Njeinaikoin  komadati  se  znaci  tako  se  gnje- 
viti da  bi  corjek  sve  ixjekao  na  koinade. 

konii\(le.skn,  /".  augm.  od  koinad.  Rj.  vidi  koraa- 
dina,  komatina.  —  za  nast.  isp,  baljeSka. 

koiii:\<li('-,  n.  dem.  od  komad,  das  Stiickchen,  fru- 
stulum.  Rj.  vidi  kom.aditak;  pareence.  —  .Icdiiiica, 
3)  komadii  zemlje  izmegju  dvije  njive.  Rj.  250b.  Kad 
se  meso  izreze  na  komadice.  Pis.  41. 

komndioak,  komadieka,  in.  dem.  u  Sarajevu.  Dr. 
Gj.  f^urmin.  upravo  je  dem.  od  komadic.  ixp.  hra- 
slidak,  klenii'ak.  govori  se  i  u  Hrv. 

Kuniitdija.  /'.  ein  Ort  in  i'ngarn :  Od  Pispeka  i  od 
Komadije.  Rj.  injexto  nekakvo  u  I'garskoj. 

kouiiidinn,  /'.  augm.  od  komad.  Rj.  vidi  komatina, 
komadeska.  —  Odvrakao  komadinu  hljeba.  Rj.  442a. 
Svomc  djetetu  pruzivsi  velikit  komadinu  rekne:  Oem- 
preS  da  crkneS.  Rj.  812a. 

kdnia&jt',  n.  (coll.)  die  Stiicke,  frusta:  Gladan  pas 
0  komagju  sanja.  Rj.  mnostvo  komada. 

k6iiiaj,  adv.  vidi  jedva.  govori  .se  u  Hrv.;  u  Liei 
bez  krajnjega  j :  kftina.  —  Komaj,  vidi  jedva.  !?tiilli. 
Od  radosti  koimij  di.^e.  J.  Kimpoti(!.  ovamo  ce  ici  i 
ovaj  primjer:  Daniei<;  ae  vrlo  obradovao  iu\i\  ree 
koiiuij  u  Grliekoj  klisuri.  vKoliko  je  odavde  do  Pro- 
se(5enice«'?  »Bide  komaj  pola  sabata^,  odgovori  jedau 
seljak.  A  ta  se  reC  govori  u  Vranji  i  u  svemu  Vranj- 
skom  okrugu.  M.  Gj.  Mili(?evic.  .VRj.  V.  23oa.  Od 
Gospi(?a  do  Divosela  /.•(Jm((  ima  jedna  ura.  Sustao  sam, 
kdina  evo  dogjoh.  J.  Bogdanovie.  Koma.  jedva.  Koma 
je  doSao  iiv.  V  Dobroselu.  M.  Medie.  ARj.  W  232a. 
za  akc.  isp.  ARj.  V.  232a.  235a. 

k6inaiid»,  f.  Tal.  commando,  kao  zapovijedaiije, 
upravljanje.  —  Da  digue  spahije . . .  pak  da  idu  pod 
koinandu  Becir-pasinu.D'.\mc!i  3,  188.  PrimivM  f//((i,-H« 
komandu  po  smrti  kneza  Prozorovskoga.  Milos  17. 
Da  primi  koinandu  nad  avangardom  protiv  Mainca. 
iiitije  59. 

koiiii^ndanat,  komiindanta,  hi.  der  Commandant, 
upravitelj,  zapovjcdnik  vojnicki.  vidi  komendanat,  ko- 
medat.  —  Oni  tree,  kaiu  komandantu.  Npj.  5,  366. 
—  Tal.  commandante. 

kdiiianduvaiijc.  ».  verb,  od  komandovati.  radnja 
kojom  tko  komanduje. 


koninnilorati 


—  554  — 


1.  komin 


kAmrmiloviiti,  ki>ra3ndiijem,  r.  impf.  saporijedati 
r.  ■    .  ;4-,),„;  Svirai'  prisrje,  i  stnde  im  A"- 

I)  svojii    svinijkii.   "SI.   Gj.    Milioevii''. 

AU  :...•.    .,.<luje   fdjVi'i.  Osvetn.  AKj.  V.  L'otSii. 

konifiojc,  II.  (/ii<  ^<),<.<fii  iiiit  dcr  Hand,  -'n  (nt- 
ihri  miinit.  Rj.  rerh.  od  komati.  rudnjn  kojom  tku 
kvma  kogtt. 

kOmar,  koniAra,  m.  (u  Dubr.  komSr,  komjira)  ri<?i 
komarnc:  Isrni  kouja  komur  momfe  mlado  pokrnj 
eoJka  kozje  diisrerice.  Rj.  ri'Ji  i  komarica;  cilinkuJa. 
-  I'lKkUi  7mija,  miiha,  komur.  Rj.  784a.  Iziruli  ko- 
fiKirw  noffu,  i  orijeva  sii  niii  na  dvoni.  Posl.  98.  1 
komiir  je  muJka  irlaviea.  DPosl.  28. 

komiinic,  komfirwi,  hi.  die  .l/ticAe,  culex  empis 
{eule.T  pipieiis.  Rj.')  Liiiii.  cf.  komar,  komarica.  Rj.  i 
cilinkuSa.  —  Blanda,  kao  Jklopao,  u.  p.  kad  ujede  ko- 
marnc. Rj.'  :Ul>.  Isoupaj  komareu  nogu,  i  erijeva  su 
mu  na  dvoru.  Posl.  107. 

kOniart-a,  /".  [\i  Dubr.)  nekaka  morska  riba.  Rj.  vidi 
dinisrhi,  i'  syn.  ondje. 

koniilrf-ov,  adj.  der  Mficke,  culicis.  Ej  sto  pripada 
komiircu. 

komarda,  /'.  (u  Dubr.)  vidi  kasapnica.  Rj.  vidi  i 
mesarnii-a,  mesnica;  gdje  se  meto  sijcce.  —  Do  podne 
sani  stajao  u  toj  blaienoj  komardi  dok  sam  oku  mesa 
kupio.  Rj.  30b.  i^p.  iskomarditi,  raskomarditi. 

komartlar,  ni.  (u  Dubr.)  vidi  mesar,  kasapin.  Rj. 
!«/).  komarda. 

kuiunnlart'V,  kimardarov,  adj.  Stulli.  sto  pripada 
komiirdaru. 

komardarskT,  adj.  Stalli.  sto  pripada  komardarima 
iJi  koniardtiru  kojcmu  god. 

komi\rica,  f.  vidi  koniarac.  Rj.  vidi  i  komar,  ci- 
linkuJa. 

k6inarnik,  m.  das  Xets,  oder  der  Vorhang  gegen 
die  Ziidringlichkeit  der  Mucken,  plagu  ad  urcendos 
culice.'i.  Rj.  zarjes  kao  mrezica  za  odbrunii  od  komaraca. 
kOmat,  HI.  —  1)  vidi  komad:  Otkiduje  po  komat 
i  komat,  dokle  obje  sablje  isjekose.  Rj.  Te  udara 
Amaut-Osmana,  od  jednoga  dva  komata  gradi.  Npj. 
3,  215.  Raskomati  knjigu  na  komatc.  5,  318.  —  2)  (u 
C.  G.)  malo,  ucnig,  paululum:  Od  vojske  se  komat 
odvoji^e.  Rj.  od  Grv.  /.oa|ii-:iov. 

kumati,  mam,  t>.  impf.  koga  rukom  dirati,  gurati, 
mit  der  Hand  stossen,  manu  trudere:  ne  komaj  se. 
Rj.  V.  pf.  komnuti. 

komiktina,  f.  aHi/m.  o<7  komat:  X^OHinij'n^  na  zemlju 
baciie.  Rj.  ridi  komadina,  komadeJka. 

k6mbost,  m.  cine  Speise  von  yekorhtem  Sauerkraut, 
cihi  genii.t,  e  hrassica  acida:  isijefie  se  kiseo  kupus 
na  prokole  pa  se  skuva;  pa  se  onda  zaluCi  bijelimr 
lukom  (ili  pospe  sla(''icom),  i  tako  se  jede  (uz  post). 
Rj.  od  compost?  compositum? 

k6medija,  f.  comoedia.  —  Hvi,  koji  su  ovo  gledali, 
zgledali  su  se  od  euda,  ne  znajudi,  5ta  6e  da  misle  o 
oroj  komediji.  Daniea  2,  137.  vidi  komendija.  inp.  ko-  I 
mendija  i  komedija;  prema  komendijaJ,  komendijaJev,  [ 
komendijaiica,  komendijaski   vwze  se  kuzati  i  kome- 
dijas,  komedijalev,  komedijaSica,  komedijaSki. 

koin<'dija>>,  komedijdSa,  in.  vidi  komendija^.  isp.  ko- 
medija i  komendija.  —  vidi  i  komedijat 
komodijit^i'v,  adj.  vidi  komendijfiJev. 
dija  I  komendija. 

komt'diji'isica,  f.   vidi  komendija§ica. 
dija  i  komendija. 

koincdija^kT,  adj.  vidi  komendijaSki. 
dija  i  komendija. 

komedijat,  komedijdta,  m.  vidi  komedija?,  komen- 
dija.'. —  Ko  je  u  Alini,  u  Rimu,  u  Parizu  i  u  Bei'u 
prvi  komedijat  bio  ?  Priprava  o5.  —  Tal.  commediante. 
koDii-dijati,  komedljam,  r.  impf.  glumiti  (kome- 
dijuj.  u  /.rcnexenom  smislu:  saliti  se,  zhijati  sale: 
Moram  mu  se  smijati,  vavijek  neSto  komedija.  J.  Bog- 
danovid  ARj.  V.  23'Jb. 


isp.  kome- 
isp.  kome- 
i.tp.  kome- 


koin^iidanat.  kom^ndanta,  i«.  vidi  komandanat, 
kouieudat.  iipruritelj,  zitporjcdnik  vojnicki.  —  Mladen 
je  bio  Koiiicnda)it  Biogradski.  Daniea  4,  22.  za  ohiivjc 
i.'ip.  iigenat,  argumenat. 

kuiiii'adat.  koniendilta,  m.  der  Kowninndant,  dux. 
cf.  poglavar,  upravitelj :  Ta  Jakova  Srpskog  komcn- 
daid.  Rj.  ridi  komendanat,  komandanat.  —  Fiazarevid 
Luki,  komcndatn  ud  Sapca  hijela.  Npj.  4,  247.  .\d/.i- 
JFelentije  .  .  .  kowendnt  nahije  Sokoski:  17.  On,  kao 
korpusni  komendat.  Aitije  5."). 

koiuondiitov,  adj.  des  Kommandantcn,  imperantis. 
Rj.  sto  pripadii  komendain. 

koni^ndatski,  adj.  Kommandanten-,  imperantiiim. 
Rj.  sto  pripadi  kowindatima. 

kuniondija,  f.  (mil  dem  Rhincsmus)  die  Komiidie, 
comoedia.  Rj.  vidi  komedija,  od  ccga  je  jmslulo  ko- 
mendija izgovaruJKri  e  na  nos  kao  da  je  nasulno. 

komondija^^,  komeudijitsa,  m.  der  Komodiant,  co- 
moedus.  Rj.  ridi  komedijaS,  komedijat. 

komoiidijiisev,  adj.  des  Kowodimden,  comoedi.  Rj. 
sto  pripada  komcitdijasu.  ridi  komedijaSev. 

koHKMidijri.sica,  f.die  Komiidiantin,  comocda(mima, 
mulier  sceiiica).  Rj.  vidi  komedijaJica. 

kuuHMidijiiskT,  adj.  komodiantisch,  scenicus.  Rj. 
sto  pripada  komoidijniitna.  ridi  komedijaSki. 

koiiioiidiranji',  ».  das  Kommandiroi,  Commmaiido, 
imperiuiii.  Rj.  n.rh.  ud  komeudirati.  vidi  komandovanje. 
komondirati,  kom^nd^^am,  r.  impf.  kommandireti 
(gebieten),  i»i/)cro,  t/'.  upravljati:  Prvojeste  Lazarevi<5 
Luko,  koji  SajKem  komcndira  gradom.  Rj.  ridi  ko- 
mandovati.  —  za  nast.  irati  isp.  akcentovati. 

koinesar,  komesfira,  m.  der  Commissar,  comissa- 
rius  (?).  vidi  komisar.  isp.  povjerenik.  —  Da  pokaiu 
Ruskim  komesnrima.  Milo>  143. 

koiiit'sija,  /'.  vidi  komisija.  —  Kad  bi  kojom  sredom 
praviteljstvo  Srpsko  odredilo  komesiju.  Odg.  na  laf.i  26. 
koMit'sanjo.  n.  die  Beivegiing,  commotio    Rj.  verb, 
od  komeJati  se,  koje  vidi. 

konicSati  sp,  Jiirn  se,  v.  r.  impf.  sich  in  Beiregung 
setzen.  commoreri.  Rj.  kao  pokretati  se.  v.  pf.  proko- 
mefati,  uskomeJati  se. 

kdiuCt,  kom^la,  m.  der  Komet,  cometes,  cometu.  vidi 
repata  zvijezda.  —  Imenuj  mi  sad  sve  suncane  si- 
steme  ...  ne  zaboravljajuci  ni  kometa  ili  repatijeh 
zvijezda.  Priprava  95. 

kdmicG,  vidi  nakomice.  Rj.  vidi  i  okomice.  kao 
odbijajuci.  —  po  ovom  tumai-cnju  rijei  komice  bila 
hi  jednoga  korijena  kojega  i  komati,  komnuti ,  a  po 
tumacenju  Dunicinevu,  Korijeni  3G  (vidi  kod  Kom), 
bila  bi  korijena,  kojemu  je  znacenje  strmu  biti.  pri- 
licnije  je  tumaienje  Viikoro.  isp.  komati,  koga  rukom 
dirati.  turati.  Rj.  287a.  komnuti,  udariti  dime  oko- 
mice. Rj.  287b.  isp.  gurimiee. 
komii-enjo,  n.  verb,  od  komiciti  se.  Rj. 
koinieiti  so,  kf>mTfim  se,  r.  r.  impf.  (u  Barauji) 
oral)  kad  sazre  da  se  moze  Ijuska  s  njcga  skinuti, 
onda  .se  komici,  sich  scliiilen  lassen.  Rj. 

k6inidba,  f.  das  Abblaten  der  Kukuruzkolben, 
wobei  ein  Nachbar  dem  andcnt  hilft,  demtio  foli- 
orum  a  fructu  zeae.  U  Srbiji  ponajviSe  beru  kuku- 
ruze  s  komu.iinom,  pa  poslije  idu  na  komidbu,  kao 
na  mobu,  jedan  drugome  te  kome  i  pjev.iju  i  pripo- 
vijedaju.  Rj.  radnja  kojom  se  kukuruz  komi,  i  vrijcme 
kad  se  komi.  za  nasi.  isp.  bjelidba. 

komilae,  komioea,  m.  der  (Kukuruz-)  Schciler,  ex- 
corticatur.  Rj.  koji  komi  kukuruz.  —  rijeci  s  takim 
nast.  kod  cuvalac. 

1.  kiiinTii,  komina,  m.  —  1)  (u  Dubr.)  die  Kiiche, 
culina,  cf.  ku?,ina.  Rj.  vidi  i  kuharnica,  i  syn.  ondje. 

—  In  kominu  Boga  moli.  DPosl.  30.  Itul.  eammino. 

—  2)  der  liauchfang,  Schornstein,  fumarium  (lt(d. 
eammino),  cf.  dimnjak.  Rj.  vidi  i  dimljak,  badza, 
6d2ak  1. 


3.  komin 


—  555  — 


koni^Ua 


2.  k6inTii,  (Jivlji  i  pitoiui),  m.  (u  Diibr.)  Irava, 
.1)7  I'lhinzc,  herfxte  tjciiua.  Kj.  vumiiiuin  ct/minuin  L. 
H).'  riili  kim,  k\iiiiin. 

kOiniiia,  /'.  —  1)  die  Treber,  recrcmc.ntmn,  n.  p. 
koiiiiiiii  0(1  frro^.jrja  ill  kao  Sto  se  ii  Koci  govori  od 
maslina  po  sto  se  sniclju  i  istijesto.  Rj.  vUU  koin,  ;' 
biat'e  i  xyn.  uiidjc.  —  \'ri  h'nmind,  vino.  Kj.  Taa. 
Poloviiik  od  vinoce  kominc.  Kj.  fivMb.  —  2)  od  oraha, 
die  iiriinc  Sclmle  dcr  Nuss,  cortex  iiuci.i.  Rj.  zelout 
Iju/iku  od  uruhu;  i  od  Vukurxi-a:  Sturac,  (ii  (irbljul 
kukuniz  u  kaiiiiiii  (a  kad  sc  oljiiSli  oiida  je  kl.a.s). 
Rj.  Ta-Ja. 

koininiirii,  f.  (u  Dubr.)  ruli.  pcpcljusa.  Rj.  ridi  i 
pcpeljiiffa  I,  ('  xi/H.  oiidjc.  iciiKku  kuje  nc  mnoyo  huvi 
u  koiniuii  (u  l-uliini)  pa  se  uprija  pepdom.  —  rijeii 
a  idhim  nusf.  kod  ajsriraCa. 

koiniiiaiijc,  II.  vidi  komiiijaiije.  Rj. 

kumiiiali,  nam,  ?;.  iiiipf.  [u  I3oci)  inxli  kominjati, 
n.  p.  onihc.  Kj.  IjiiMiti  n.  p.  urithe,  kiiknrtiz.  syn. 
kod  koniili. 

koiniiiJAiiJc,  II.  ridi  koniljenjp.  Kj. 

k()iiiiiij!i(i.  nj.~nn,  v.  iiiipf.  (u  Baranjil  I'lV/j  _  komiti 
1.  Kj.  (  fii/ii.  koil  komili  (knknru/.l. 

koiuisilr,  koniisilra,  m.  ixp.  povjcrcnik.  —  Biun- 
baSir,  arap.  miibasir,  kumisnr.  Daniel^',  ARj.  732b. 
vidi  konie.'<ai'. 

kumiNijil ,  /.  die  Cnminis.^iion ,  rmnmiasioi'!).  vidi 
komcsija.  —  Da  jc  odirsrjcna  osohitn  koiiiisija,  koja 
I'e  toa:a  radi  skoro  doc'i  u  Ni.^.  Miles  2!). 

koiHisiliijo,  II.  vidi  komljenje.  Rj.  dem.  komiSkaujo. 

koinisMti.  5am,  v.  iiiipf.  knkurnze,  vidi  komiti  1. 
Rj.  dcm.  komiSkati. 

koini.skaii.jc.  n.  dem.  od  komiSanje.  Kj. 

koiniskafi,  Skam,  (u  Boci)   dem.   od  komiSati.  Rj. 

komiti,  nam,  v.  imp/'.  Rj.  v.  pf.  sloL  nakomiti, 
okomiti.  —  1)  arliiileii  (den  Kukiiru,-),  solvo  cortiee. 
Rj.  komifi  kiikiirii:,  Ijustiti  (ja.  vidi  cil'iinjati,  sruliti. 
kouiinati,  kominjati,  komiSati  [dem.  komi.^kati),  komu- 
5ati,  korubati,  Ijustiti,  sui^bati.  —  Idu  na  komidbii, 
kao  na  mobu,  jedan  drugome  te  kome  i  pjevaju  i 
pripovijedaju.  Rj.  287b.  —  2)  auskiirnen,  tjruna  exi- 
mere,  cf.  krnniti.  Rj.  Kruniti  kukuruze,  .suho  cvije<'e 
(n.  p.  da  se  iz  njega  .sjeme  izvadi).  Rj.  308a.  vidi  i 
ruuiti,  mrviti  2,  vrijeci  2  (sa  klipa  kukurusnoga 
zrnje). 

kdmljeiijo,  n.  Rj.  verb,  od  komiti.  —  1)  radnja 
kojom  tko  komi  ii.  p.  kiikurns  (das  Abblaten,  demtio 
foliorum.  Ej.).  —  2)  ritdiija  kojom  tko  komi,  kruni 
n.  p.  kukuruze,  suho  cvijeee  (das  Auskornen,  exemtio 
granoium.  Rj.). 

K&nintMi,  m.  ime   muSko   {od   Ore.   Ko(j.vr,vo'; ?).   Rj. 

KoiiiiKMiiJn,  f.  ime  ?.ensko  (Anna  Comnena).  Rj. 
— •  Eto  ti  sestre  Komnenije    Npj.  3,  4(i4. 

kbiiiiiiiti,  nem,  )'.  pf.  udariti  C-ime  okoraice,  einen 
Stoss  (jeben,  offeiido.  Rj.  v.  impf.  kfimati. 

kdnio<l,  komoda,  vi.  akc.  ARj.  V.  245a.  eoramo- 
ditas.  vidi  last,  niir  2,  zgoda;  zevak.  —  Ko  (e  komod, 
nek  ne  ide  u  brod.  Posl.  157.  Kuda  mu  je  velika, 
ima  u  njoj  lijep  komod.  Nemam  u  kut'i  komoda.  J. 
Bogdanovic'.  ARj.  V.  245a. 

koiiiodljika,  /'.  (u  C.  G.)  vidi  lopub.  Rj.  biljka.  — 
za  tiast.  ixp.  alatljika. 

kuindiiiiija,  /'.  (u  Dubr.)  die  Kummile,  clw'momilla 
(L.?).  Rj.  imttricdriit.  Rj.-'  u  Stullija:  Mamaemelon. 
biljka.  isp.  carev  cvijet,  prstenak,  raraan,  ramenak, 
titrica. 

kniii6iiika,  f.  der  Beifuss,  artemisia  vulgaris  Linn, 
(wird  in  der  Backa  als  Fcuerschwam  gebraucht).  Rj. 
biljka.  vidi  komotljika.  —  rijeei  s  takim  nast.  kod 
aptika. 

kdmora,  f.  —  1)  (u  vojv.)  die  Kammer,  camera, 
cf.  kamara.  Rj.  vidi  i  (^iljer,  i  .sy«.  ondje.  dem.  ko- 
morica.  —  2)  (u  Srbiji,  Bosni  i  Hercegovini)  da.i 
Feldfuhrwesen ,   die   Lebeiismittel,  commeatus :   otiMi 


da  nose  komoru;  joS  nam  nijc^u  konwre  doSle.  Rj. 
isp.  aerarium,  fiKcus.  Stulli.  —  Sviiko  je  selo  imnlo 
nekoliko  odregjenih  Ijuili  s  koiijiiiii,  koji  hu  (dva  put 
u  nedelji  dana)  vojnirima  od  njihovih  kiini  noHili 
hrarui,  uiakar  oni  gile  bili,  lovi  hu  sc  Ijudi  zvali  ko- 
moid/.ije,  :i  njiliovi  lovari  kumore).  Miloft  11.  Kajii 
goni  konje  i  konuirc.  Npj.  •!.  28<t. 

koiiiitriliti.ja/  m.  dcr  Fuhrer  einex  I'aekpferdes, 
der  J'liekkiieilit,  mciituum  ilitetnr,  ikjum:  I  pogubi 
deyct  kiiiiiordzija.  Rj.  —  (tdrcgjcrii  Ijudi  »  konjiiin 
koji  su  vojnicinia  od  njiliovib  ku('a  nosili  linuiu  .  .  . 
zvali  su  se  komordzije,  u  njiliovi  tovari  koiiiore.  MiloA 
11,  isp.  komora  2. 

k^iiKirica,  /'.  dem.  od  komora.   Rj.    ridi  kamnrica. 

kAiiloriiicii,  /'.  koja  pripadu  kiimori,  koja  sluzi  u 
koiiiiiri :  hdiimiermiidcheii,  Knmmerjungfer.  Kammer- 
frtiulein,  euhieulariii.  isp.  sobariea.  —  ((iospal  iznjde 
van  iz  komore  sa  svojimi  komuriiicami.  Mirak.  Alii. 
V.  249a. 

kAiiioniieki,  adj.  sto  pripadu  komornicama.  ARj. 
V.  2t!ta. 

k(>iiiuriiik,  m.  koji  pripada  komori,  koji  sluzi  u 
koiiiori;  Kammerdiencr;  Juimmercr,  Kammerhcrr; 
cubiculurius;  cubiruli  pracpusitus.  —  Komornik,  eu- 
bieulai-ius,  servus  a  eubiculo.  Stulli.  Svcti  I'roto  i 
Jacinto  bibu  eunubi  ter  komorniki  nike  gospodi^ne. 
F.  (ilaviniC-.  ARj.'  V.  249b.  vidi  posteljnik. 

k6iiiosfr<>,  k^most^u•^l,  f.  pi.  (po  zap.  kraj.  osobito 
u  kr.4(?ana)  ridi  verige  1.  Rj.  vidi  i  komo.Stre,  lanac, 
sindj.ir.  —  Gjedova  baba...  nose(!i  na  ramenu  sedam 
Stapova  i  za  sobom  vuknci  komostre  (verige)  ide  po 
varoM  i  ska(5e  ispred  ku6i  i  vice:  »bu!  bu!  bu!« 
Rj.  9b.' 

koiMOsfro,  kftmostara,  f.  pi.  vidi  komostre.  Rj. 

koiiiotijika,  /'.  vidi  komouika.  Rj.  biljka.  —  za 
iiust.  isji.  alatljika. 

k<\iiiov,  adj.  von  Trebern,  e  recrementis.  Rj.  sto 
pripiida  komu.  zn  nast.  isp.  aptov. 

kuiiiDA'aca,  k(\iiiovica,  f.  der  Treberbrannticein, 
lora  ustii.  Rj.  komora  rakija,  rakija  od  komu.  — 
rijeH'i  s  takrim  nast.  sto  znace  rakiju  vidi  kod  rakija. 

kuiii|)a,  /'.  (u  Xovom  Sadu)  die  Fdhre,  ponto.  Rj. 
skela  S,  srela.  ^fadz.  komp. 

koiiipari'ltTA',  komparativa,  hi.  comparativtis(gradus), 
drugi  red  poregjenja.  —  Dolazi  sam  positiv  kao  kom- 
parativ,  prelazedi  sa  »naj«  u  superlativ.  Rad  2(),  72. 

koinpariltTvaii,  komparafivna,  adj.  comparativus. 
sto  prripada  purcgjenjn  (komparaciji).  —  Bop,  koji  je 
osnovao  komjiarativiiu  iiauka  o  jezicima.  Rad  2,  193. 

koiii|iosicija,  /'.  compositio.  —  1  jedni  i  drugi  po- 
staju  ili  nastavcima  (suffixi)  ill  kontrakcijom  ili  kom- 
posicijom.  (tlas.  12,  474. 

kftiiiracf'iije.  ».  vidi  kuburenjo.  Rj. 

k^iiiraciti,  cTm,  v.  impf.  vidi  kuburiti.  Rj.  znaienje 
zlo  zivjeti.  Korijeni  237.  sijii.  vidi  kod  kuburiti.  isp. 
skomraciti. 

kdnisanjo,  ».  verb,  od  komsati  (i  se).  radnja  kojom 
tko  komsa  ili  sc  komsa. 

k6iii.sati,  sam,  v.  impf.  —  J)  vidi  gristi,  iderati: 
Vidi  kako  onaj  komsa  ka'  i  vuk.  i  u  prenesenom 
smislu:  Od  Ijubavi  velike,  sve  oko  sebe  komsa  ka'  i 
vuk.  J.  Bogdanovji;.  —  2)  sa  se  —  a)  rejleks.  od 
zalosti,  od  tuge:  8ta  se  komsas  toliko,  mani  se  toga, 
samo  sebi  5kodi5.  M.  Medit^  ARj.  V.  251a.  —  b)  re- 
cipr.:  Kako  koji  dobra  konja  hrani,  kako  s'  komsa 
s  Turci  po  granici.  HNpj.  3,  211. 

kOnisa,  m.  (ist.)  vidi  komJo.  Rj.  voc.  komJo.  — 
vidi  i  kona,  kono.  hgp.  od  komSija. 

kAinsija,*  m.  der  Nachbar,  viciiius,  cf.  susjed.  Rj. 
vidi  kou.4ija.  hgp.  komia,  komSo;  kona,  kono.  —  (Sjavo 
otidc  u  keer  drugoga  vecega  cara,  koji  je  bio  kom- 
sija  s  ovijcm.  Npr.  14(;.  Pa  najposle  pogje  za  dru- 
goga, da  za  koga  ne  bih  ni  ^alio,  no  za  moga  da- 
cauom  komsiju.  Here.  129. 


komsjjia 


—  556  — 


konakorati 


k6HsiJiii.  iidj.  Ses  ICiKhhurs,  vieini.  Rj.  sto  pri- 
/.<«•'  fiisjtdvr.  riiii  koD^ijin. 

K'  ridi  komJijiuoa,  susjeda.  —  Komsijka. 

Of  koiia. 

K  ■  I',  (lie  yaclihariii,  ricinit,  if.  susjeda. 

llj.  -  jk:i.  koiiiijiiii-a. 

koniNijnski.    k6niiTj>kT.    adj.    nachhurlicli.    vici- 

'  ri  .  Ki.    '  >  :.-(f(j  komJ-liiski   [isp.  abadziiiski).  sto 

'.  vidi  i  konJijnski,   kouJijski,  su- 

,isijiisk(<  kucft  srori,  pazi  na  svoju. 

1  •>.--!.  ... 

koiii*>iliik,*  »»'.'  die  Kaciibursehiift,  vicinia.  Rj.  vidi 
koiiMluk,  susjedstvo 

ktim^o.  HI.  ridi  kono.  Rj.  vidi  i  koinSa,  kona.  hijp. 
od  komJija. 

komiinilfiil.  f.  (a  PaJtr.)  ifie  Gemeinde.  communi- 
tiis,  c/'.  opJtina:  U  zdnivlje  glavarah  na5e  iomuni- 
tiidi  ikad  se  nazdravlja).  Rj.  ri'tii  t  op<?iua.  —  'J'al. 
comiini!.4de. 

kon]il$'finj(',  n.  rffis  iSchiihii  (dcr  Niisse),  excorti- 
aitio.  Kj.  (fr!).  o<?  komuJati.  radnja  I'ojom  tko  lo- 
miiiii  H.  p.  titihe. 

koind^^ali.  ^am,  t>.  inipf.  d.  p.  orahe,  schalen,  ex- 
corrico.  Kj.  ri(7(  komiti,  i  siin.  ondjc. 

koniAsina,  /".  —  i)  die  BlUter  des  Kukuruzkolhens 
nuch  der  kuniidhii.  cf.  oljvina.  Rj.  lulnnnna  flama. 
ridi  i  labudina,  IjuStika,  suzbina.  coll.  komuSje.  — 
U  Srbiji  najvise  beru  kukiiriize  s  lomusiiwm.  Rj. 
2&7b.  —  2)  (u  Boci)  ridi  okomak.  Kj.  ohomljen  lu- 
kitniz.  ridi  i  komiiskinja  (komuJkina),  okomiDJa,  tuluz, 
tiiluzina,  Sipurina  2. 

kAmfiijt'.  (i.  (coll.)  (u  Htv.)  vidi  komu5ina.  Rj. 

kuiiiii>kiiia,  /".  (u  Boci)  vidi  okomak.  Rj.  kdmus- 
liiui,  bii-e  pojrrjeSka  mjesto  komuskinja.  Korijeni  36. 
ri'rfi'  komu^ioa  2,  i  si/ii.  ondje. 

kumiiikiiija.  /'.  ridi  komuJkina. 

k5n.  III.  (11  Sentandriji  i  u  .Slavoniji)  u  rijecima: 
od  kona  do  kona.  ili:  od  kon  do  kon,  t.  j.  od  kraja 
do  konca,  row  Anfong  bin  Knde,  ah  initio  u.sque  ad 
fincm.  Rj.  —  Prijedlog:  kud  postao  je  od  staroga  kon 
promijenivfi  »  na  d,  koji  je  jednoga  korijena  s  rijeiyu 
konav  (krajl.  Sint.  19o.  nalazi  se  joi  i  sad  kao  pri- 
jedlog  uli  rijetko:  Tu  zakopan  eare  je  Lazare,  oba  cara 
jedan  kon  dnigoga.  HNpj.  1,  286.  Znacenje  prene- 
seno  na  kraj,  koji  moze  biti  i  prednji  ipocetak)  i 
strazDJi  isvr.'etaki:  kon,  iskon,  nakon,  pokon,  napokon, 
pokoDJ,  napokonj,  napokonje.  Korijeni  34. 

k<)na,  /".  rf<«  Nafhharin,  vicina  (hyp.  od  komSij- 
nica):  Kona  komi  preko  plota  zvala.  Rj.  Kono  moja! 
da  ti  jade  kazem.  Here.  220. 

k<tna,  m.  (ist.)  ridi  kono.  Rj.  hyp.  od  komSija.  vidi 
I  komfa,  komSo. 

kunai',  kiinca.  —  1)  ein  Zwirnfaden,  Xicirn.  filum. 
cf.  konci.  Rj.  dmn.  konciii.  —  Vunica,  2)  runeni  konei. 
Rj.  t)(ta.  Zakidati  konac,  cf.  otkidati.  Rj.  176b.  IbriJim, 
svileni  konci.  Rj.  215a.  Prede  konce:  kupio  sam  ko- 
naca.  Rj.  289a.  Zena  w>razila  konac  u  iglu  da  neSto 
zasije.  Rj.  358b.  Obrvka,  1)  dvostruki  konac  na  koji 
se  nite  niti;  3)  onaj  konac  kojim  se  brda  uvezuju. 
Rj.  4;i4a.  Tiriplik,  hijeli  konci,  Jto  se  prodaju  po  du- 
<:anima.  Rj.  740a.  Ujamak,  onaj  konac  kojim  je  bilo 
Sto  ujamceno.  Rj.  775b.  Ko  staro  krpi,  konce  trati. 
Posl.  156.  Al'  je  tanka  vjera  u  Turaka,  ka'  od  rune 
konac  u  vezitku.  Npj.  4,  121.  —  2)  das  Ende,  finis, 
ali  se  rijetko  govori,  n.  p.  sve  mu  kaza  od  kraja  do 
konca.  Rj.  ridi:  kon  (od  kona  do  kona,  ili:  od  kon 
do  kon,  t.  j.  od  kraja  do  kona).  —  Xe6  tredi  dan 
vrljaie  po  istoj  pustinji  i  nigdje  ni  kraja  ni  konca 
%i(rjeti  ne  mogo.^e.  Npr.  188.  Xema  ni  kraja  ni  konca 
(n.  p.^  kakav  posao;  t.  j.  zamrseno  sa  svim).  Po.sl. 
2ii;i.  Tako  mi  konca  koji  me  6eka!  .301.  Cera  mak 
iiu  konac.  (Kad  ko  Sto  ho(;e  do  najmanjega  da  Mera. 
na  kraj).  324.  Suian  ie  se  oprostiti,  ja  slepo<-e  ni  do 
veka,  ni  do  i-asa  umrloga  i  do  konca  samrtnogu.  Npr. 


1,  140.  .ledan  namastir  sazidan  u  nahiji  Sabafkoj  na 
koncti  proJavJega  vijeka.  Danica  2,  108.  Ka  konac 
preponu'ujom  .  .  .  Spisi  1,  94.  Komim  mjeseca  sep- 
temvra  bii-e  sve  gotovo.  K^traz.  1886,  1602.  Nalaze 
se  do  konca  XY.  >'ijeka  ovake  rijeii  iqednaiSene. 
Istor.  128. 

Ki^iiat-,  Konoa,  m.  u  Hereegovini  polje  u  kome  je 
varosioa  Ljubiuje.  Rj. 

kjtiiai-an.  ki^nacna,  adj.  .sto  pripada  koncti,  kraju; 
ito  ima  kraj  i  konac,  sto  nije  he:  kraja  i  konca; 
endlich,  /iniiu^,  finalis.  suprotno  be.skonaOau.  —  Do 
konacnoga  zatreuija  togoje  naroda.  >^.  Koiii^ic.  Povrnu 
konucnn  pravdu  pred  vas.  Mon.  croat.  Tadaj  konacno 
bi  rei^eno.  Mon.  serb.  .VRj.  V.  258a. 

kdnarar,  m.  (u  Hrr.  podravini)  tko  liri  na  konaku 
4.  vidi  ba<5,  i  Syn.  ondje. 

konafciijo,  n.  das  Uebernachten,  pernoctatio.  Kj. 
rerh.  od  konai^iti  koje  vidi. 

k6iia(-if',    m.   dein.    od  konak.   —   Kneginja  je   i( 

'  walom  konacicu  nad  manastirsknm  kapijom.  Mil.  45. 

i  akc.  ARj.  V.  258b. 

I  k6iia4-iti.  fim,  v.  impf.  i^v.  pf.  iibernachten,  per- 
nocto.  cf.  konakovati:  Na  Cevii  je  vojska  konacila. 
Gjegogj  svati  konak  konai^ili.  Kj.  vidi  i  nai'ati,  no- 
(5ivati ;  no(''iti.  r.  pf.  sloL  pre-koiiaciti,  za-.  Pr\'u  no6 
k.ad  smo  doJli  konacili  kod  jednog  jezera  .  .  .  Npr. 
193.  Pa  ga  vodi  u  svoju  kiunaru,  i  kod  njega  noccu 

■  konneio.  Npj.  4,  54. 

I      konai-kT,   adj.  sto  pripada  konaku,   konacima:  U 

',  avliji  konaHkoj  bila  je  jedna  srna.  Mil.  5. 

(  kon<lsr(!zija.*  m.  dcr  Quartiermacher,  designator 
hospitiorum.  Rj.  konak-diija,  k  se  pred  dz  pretrorilo 
u  g.  ridi  konakcija.  koji  naregjuje  konuke. 

konak,"^  m.  Rj.  dem.  konaciij.  —  1)  der  Hof,  aula, 
cf.  dvor,  odzak:  vladidin  konak,  novi  konak,  stari 
konak,  Sareni  konak  (n  Kragujeveu  Miloiev  prvi 
dvor).  Rj.  syn.  kod  dvor  1.  —  Namjestili  se  u  naj- 
IjepJu  lai<?u  u  Biogradu  («  konake  ili  dvore  Mehmed 
age  Fock'ai  Son'J.  22.  —  2)  das  Kachtltiger,  munsio: 
primio  na.s  na  konak:  otiJao  da  gotovi  konak.  Gdjeno 
sinoi?  ^na  konakii  bjcsnio.  Na  Zagorju  konak  uiinise 
kod  C'engij<;a  dvora  bijeloga.  Rj.  vidi  noiJiste.  isp. 
kvartir,  stan  4.  —  Gjegod  svati  konak  konacili.  Rj. 
288b.  Da  de  uofas  na  konake  doci.  Rj.  435a.  Da 
ranije  konak  uhvaiimo.  Rj.  504a.  Kratki  dauci,  daleki 
konaci.  Npj.  3,  239.  Silni  Turci  na  konak  punuse. 
4,  38.  Xa  konuke  rohlje  naredio,  pa  im  daje  rufak 
i  vefieru.  4,  200.  I  gradi  mi  konak  u  Prizrenu.  4,  214. 
Ongje  t^emo  konak  doraniti.  4,  474.  Da  ja  pogjem  u 
Petnicu  kuli,  da  ti,  aga,  konak  sigururam.  4, 493.  Kad 
Milo5  Oiije,  da  Odza-(?an  ide,  on  mu  naredi  konak  u 
Beogradu.  Jlilos  143.  — •  3)  die  Tagrcise,  diei  iter.  Rj. 
jedan  dan  hoda.  —  .Tedan  konak  hoda ;  od  Biograda 
do  Carigrada  ima  deset  kanaka.  Daleko  je  Tijana 
planina:  odavde  je  do  mora  sinjega  rarnih,  Zuko, 
trideset  kanaka,  a  uz  more  tridesct  i  cetiri  do  Tijane 
visoke  pianino;  uz  planinii  kazu  tri  kanaka,  gje  je 
kula  KostreJi-baramba.ie.  A  daleko  kosti  zanijeti  bra(?i 
naSoj  preko  mora  sinja,  preko  mora  cetr'est  konaku, 
gje  nam  tamo  svoje  vjere  nem.a.  Rj.  —  4r)  u  Hrr. 
podravini  konak  je  majur,  salaS,  stan  2;  dcr  Meier- 
hof,  villa,  vidi  i  bacija,  i  syn.  ondje.  isp.  Sesvetslri 
Konaci,  zaselak.  ARj.  V.  260b.  is/),  koiiafar,  kazese: 
ode  na  konake,  na  konacima  je. 

konflkcija,*  m.  vidi  konagdiija.  Kj.  konak-cija. 
koji  naregjuje  konake. 

kdnakovanji',  >i.  das  Absteigen,  T'ebernachten, 
pernoctatio.  Rj.  rerh.  od  konakovati,  koje  vidi. 

liunakovafi,  kfin.'ikujem,  r.  impf.  iihernachten,  per- 
iiocto,  cf.  konafiti,  noi^iti.  Rj.-  U  koga  li  konakujcs? 
Here.  257.  Konakovati,  kad  bi  ko  u  Srpskome  jeziku 
rekao,  znafilo  bi  nociti.  Pis.  41.  —  kako  je  noditi 
glagal  perfektivan  a  konaiiti  imperfektiran  i  perfek- 


konao 


557  — 


konopljnn 


than,  hez  sumnje  jc  i  konakovati  impf.  i  /if.  vidi 
iia(^ati,  noi'-ivati 

koiiiii),  koiiilla,  m.  (u  lioci)  der  Kannl,  canalis.  Rj. 
vidi  kanal,  prok'>l^  — •  Prokljan,  moraki  koniio  n- 
meirjii  Skrailina  i  Sibenika.  Rj.  (i()7b.  ud  Lid.  oanalis; 
ixp.  iiiorp  ('  Lilt,  marc,  oltar  /  altare,  orati  i  arare, 
(irjiian  /  ai'iiiarium,  i  t.  d. 

KoiiiUika,  /'.  vidi  Konavoka.  Rj.  zenaka  iz  Kona- 
vala.  —  Koniivolca  (mjeHlo  Koriavaoka,  osn.  u  Ko- 
nuvli]  i  hez  r;  Koniioka.  Osn.  '.VY.i.  -  Uudmuni  kaie: 
Mnic  biti  da  bi  ko  tako  u  l)r/.f>m  govoru  rekao,  ali 
ne  znani  da  sam  ijrda  iHio.  A]{j.  V.  2(jla. 

ki)Mii(,  m.  (u  priinorju)  vidi  raciin:  Homai^i  konat 
iia  piilii  ne  vaija  nista.  Rj.  konat,  fieii.  konla:  Sa 
/la  ki/ntii  na  bolji.  Dl'osl.  109.  koiiitt.  ilal.  conto, 
cijena,  poStovaiijo.  XII. 

kAiiilta,  /'.  (u  prinioiju)  nekaka  vinska  mjera,  Art 
Weiitiiiiia.f,  inensunt  quiiedum  viiiaria:  U  njcm'  viua 
trideset  konatii.  llj.  —  I'olutkinja,  mjera  od  po 
konnte.  Rj.  5iJ5b.  rijei  tugjit,  od  konao,  canalis. 
Osn.  212. 

Koiifu'lo,  /'.  pf.  Kc'tiirivli,  Hi.  pi.  —  Vuk  ii  rjecnikii 
ima  .,h'ijn/irljc  ii.~,  ali  kako  mi  ka?.e  jodan  prijatelj, 
sada  se  zovu  Koiiuvli  i  Konitvle,  <;en.  Kunurula.  dat. 
Konitvlima.  Ifitnr.X)'.}.  Konavoka  imjesto  Konavaoka, 
osn.  u  Konavli).  Osn.  .'iO.^.  U  Konnrlnh  ni  u  crkvii 
8am.  DPosl.  140.  vidi  K^navIje. 

KuiuU'ljiiiiiii,  ni.  Einer  von  Konavlje.  Rj.  I'orjt/.' 
iz  Konitvljti.  iz  Koniwaln.  —  Crnji  su  od  Koniivljanii. 
DPosl.  li. 

Konavlje.  n.  kao  kuczina  u  Dubrovuickoj  dr^avi. 
Rj.  vidi  Konavle,  Konavli.  —  Cesvinica,  nekakvo 
crno  vino  dobro  iz  Konavlja  i  Stoua.  Rj.  822b. 
Sankovici  dajiK^i  Dubrovniku  Konavlje  i  \  italjinu. 
DM.  332. 

KoiiiVroka,  /'.  Eine  von  Konavljo.  Kj.  zenska  iz 
Koimvlju.  vidi  Konaoka.  —  Kunavokn  (rajesto  Kon.a- 
vaoka,  osn.  Konavli).  Osn.  31)3.  a  Konavaoka  mj. 
Koiiavalka. 

KoiiiUd;ikT,  adj.  roii  Konavlje.  Rj.  sto  pripuda 
KoiiKvljii,  Konavlima.  —  Konavoski  (mjesto  Kona- 
vaoski,  o.sn.  u  Konavlje).  Osn.  408. 

k6iict'ra(,  kftncerta  (za  akc.  i  umetnuto  a  ixp.  age- 
nat),  »(.  diis  Concert,  concertatio  (?).  —  Sada  Holan- 
dezi  po  velikim  dvorovima  daju  konr.erte.  Pnprava  18. 

koiici,  kouaca,  in.  pi.  der  Zvirn,  fila:  prede  konee; 
kiipio  sam  konaca.  Kj.  ridi  primjere  kod  konac  1. 

k<>ii('anj(>,  n.  Rj.  ver}>.  od  konCati.  radnja  kojom 
tko  konca  Ho. 

k(>ii(-ati,  ciim.  v.  impf.  —  1)  n.  p.  i^arape,  mit 
Zivirn  Micken,  pin(jo  acii  fdo  munita.  Rj.  vexti  kon- 
cimu.  r.  pf.  sluz.  iskfincati.  —  2)  drvo  konopcem 
(podebelim  kuiicciii)  u  boju  umo(5enim  za  tesanje  bi- 
Ije^iti:  .\jde  koni-iij  te  komade  da  te§emo«.  »Jesi  li 
sve  komade  okoncao?'.  J.  Botcdauovid.  ARj.  V.  2()4b. 
V.  pf.  .tloz.  okoncati.  —  3)  is}).  dokoncati.  r.  impf. 
Slid  nije  u  obicaju. 

krtiifii',  n.  dem.  od  konac.  Rj.  Sii-omasi  mjesto 
imbieta  imajn  spone,  t.  j.  sa  sv.ake  strane  po  jedan 
konx-ic  kojima   se  ve^e   koSulja   ua  zaudvu.  Rj.  231a. 

Kfiiida  (Konda),  lv6iidi,ja,  f.  ime  ^ensko.  Rj. 

konda,  ado.  suzeto  i  skraceno  kaono  da:  Konda 
ti  to  nijesi  znao.  J.  Bogdanovid.  ARj.  V.  2t)5a.  Stade 
jeka  niz  Drinu  ledenu  konda  ona  u  abez  okvenu. 
HNpj.  3,  100  tabez,  ahyssus,  bczdana). 

kdiidijt'r,  kondijfera,  »«.  vidi  kondir:  I  kondijer 
^e^ene  rakije.  Rj.  —  Pije  Tiiirin  vino  kondijerom. 
Npj.  2,  273.  takve  tuijje  rijeci  kod  daoijer. 

koiidTr,  kondiia,  m.  —  1)  (st.)  der  Becher,  pocu- 
Iwn :  Kondir  vina  od  dvanaest  oka.  Donesi  mi  kondir 
vina  od  tri  godine.  Rj.  vidi  bokal.  i  syn.  ondje.  — 
2)  (u  Srijemu)  u  rezauju  vinograda:  kad  se  loza  na 
kondirc  odsijece,  ouda  viSe  rodi.  Rj.  isp.  lucanj. 

k*)ngja,   /'.  ubradac   zenski   (osobito   po  Sumadiji), 


eine  Art  weibliche  Kopfhedtckung,  vittuc  genus.  Rj. 
vidi  df.c^ix,  tunjga. 

koni,  adj.  vidi  koini.  Ho  pripada  kolima.  isp. 
kolski.  —  Koni  svrdao.  u  I,iei.  V.  Arennijevic?.  ABi. 

V.  2t;7b.  '  ' 

kSiiiea,  f.  (ii  Baranji)  Wngi'iischoppcn,  reocptncv- 
luni  curriiam.  Rj.  koniia  (mjesto  KO.«l.Mlll|:i).  (»sti.  431. 
i  lad  se  joH  it  mnogim  krajevima  narnda  nuseiia  go- 
I'ori^kolniea.  ima  i  Htulli.  zgradii  u  kojoj  se  drzc  kola, 

kSlllk,  m.  (n  C;.  G.)  put  za  kola,  Fiihrireg,  via,  cf. 
kolovoz.  Rj.  koni  put.  vidi  kolovoz  1.  kOnTk  (mjesto 
KUAhlMlKi.).  ()sn.  273.  i  sad  se  joi  u  mnogim  kraje- 
vima govori  kolnik.  —  s  takim  nust.  rijeci  koje  znaie 
l)ut  vidi  kod  cavlenik. 

k6iio,  m.  (ju?,.)  hyp.  od  komslja.  Rj.  gen.  kona, 
voc.  kono.  villi  kona  (m.),  komSo,  komiia. 

kono,  adv.  suzeto  kaono.  —  A  za  njima  do  dvjesta 
.Srbiua  na  atima,  a  pod  mizdracima,  kono  srodno  jato 
golubova.  Npj.  4,  183. 

k6iioba,  /".  —  1)  (po  zap.  kraj.)  podriim,  Keller, 
cclln.  Rj.  vidi  i  pivnica.  —  2)  (u  Hrv.)  soba  pri 
zendji,  gdje  se  pije  i  jelo  gotovi.  eine  Art  Sdienke, 
raupona.  U  Senju  pjevaju  Ijudi  iza  glasa  ne  samo 
po  konuhama,  nego  i  po  ulieama  i  po  podne.  Rj.  vidi 
krcma.  —  Tugja  konoba.  Osn.  260. 

koiuM)aiijCi  n.  kiimmerlichcs  Ixhcn,  vita  pnrca. 
Rj.  verb,  ud  konobali  se.  radnja  kojom  se  tko  konoba. 

kdiiobar,  hi.  —  1)  (po  zap.  kraj.)  vidi  kljnCar.  Rj. 
u  koya  su  kljuievi  od  konolie.  isp.  konoba  1.  vidi  i 
podrumar.  —  2)  (u  Hrv.)  koji  ima  konobu,  ein  Ga.it- 
wirth,  caupo,  cf.  krcmar.  Rj.  is]>.  konoba  2. 

k(iiiobarii-a,  f.  (po  zap.  kr.aj.)  vidi  kljuearioa.  Rj. 
zcnska  n  koje  su  klJHccvi  od  konobc.  isjt.  konoba  1. 

—  2)  111  Hrv.)  zena  koja  ima  konobn,  die  Oast- 
ivirthin,  cimponu.  Rj.  vidi  krcmarica.  isp.  konoba  2. 

kon6ba<i  s»%  bam  se,  v.  r.  impf.  trudom  otimati 
se  od  zla  i  od  sirotinje,  sich  kiimmerlicli  liehelfen, 
puree  ac  duritcr  vitam  agere:  dobro  se  ovaj  tSovjek 
konoba.  Rj.  vidi  kuburiti,  i  syn.  ondje.  isp.  i  6eme- 
rati,  /  syn.  ondje. 

k(tiio]i,  m.  (po  zap.  kraj.)  vidi  kouop.ac:  Dva  peli- 
vana  ne  mogn  na  jednom  konupu  igrati.  Rj.  —  Ludi 
.lovan  rastegnu  riikama,  na  sedinoro  konop  raskintio. 
Npj.  2,  30. 

koiiuitac,  kiNnopea,  m.  ein  Strick  von  Hanf,  funis 
cannabiniis.  Rj.  ridi  konop,  Jtranjga,  uJSe.  dem.  ko- 
nop(5i(;.  —  Konopae  je  od  konopulja  i  dobro  je  usukan, 
koje  samo  konopari  grade;  uzica  moze  biti  i  od  ko- 
nopalja  i  od  vnne;  ali  nije  usukana,  nego  je  opletena 
i  svaka  je  2ena  sebi  plete;  licina  je  u.sukana  kao  i 
konopae,  ali  je  od  lika,  i  Ijudi  je  sami  prave.  Rj.  — 
I  saslavi  tridest  konopuca,  i  zasuka  po  dva  u  jednoga, 
te  napravi  petnaest  komota,  pa  ae  Rade  preko  pasa 
sveza.  Npj.  2,  35.  Na  satoru  isekli  konopce,  pade  Sator 
ua  sokola  Marka.  2,  374.  Ukradi  uoze  od  matere,  te 
preseci  na  ruku  konopce.  3,  40. 

k(^iiopaii,  kftnopna,  adj.  sto  pripada  konopljama. 
vidi  konopljan.  —  U  ruci  mu  konopna  fitilja  .  .  .  Sto 
nc  pali§  na  kuli  topove?  HNpj.  4,  596. 

kftuopar,  m.  (u  Dubr.)  der  Seiler,  rcstio.  Rj.  ko 
gradi  konope.  —  Konopae  je  od  konopaija  i  dobro 
je  usukan,  koje  samo  konopari  grade.  Rj.  289b.  vidi 
konopear,  uiar. 

kdiiopi-ar,  m.  ko  gradi  konopce.  vidi  konopar,  u^ar. 

—  Od  seljaka  ima  kova^-a,  tufekfija,  terzija  .  .  .  ko- 
nopcura,  po  gjekojim  mjestima  i  lonfara.  Danica 
2,  102. 

kduopi'io,  m.  dem.  od  konopae.  Rj. 

KAiiopIja,  /'.  ime  iSensko.  Kj.  imena  zenska  od  bilja 
uzctn   vidi  kod  ViSnja. 

kuiiupljiik,  m.  Rj.  vidi  konopljiste?  Rj."  —  Koju 
je  (fiegrtaljku)  jedan  Porecanin  namestio  «  konopljaku. 
Zim.  88.  za  nast.  isp.  Sljivak. 

koiiupljan,   adj.   Hanf-,  cannahinus.   Rj.  ito  jiri- 


konoplje 


—  558  — 


koi\{ 


pada  konopljiima.  t'tWi  konopau ;  kudjeljui.  —  Pa  se 
onda  nilati  kunopljinio  njane.  Rj.  SlU).  Porada,  od 
koHopljanijdi  kotuicti  kao  vrJa,  te  se  riba  u  nju  hvata. 
Rj.  r44a. 

konopljo,  k^uopalja,  /".  pi.  der  Hunf.  caiiiiahh,  of. 
kudjelja.  Kj.  ri<i«  bjclojka,  ornojka,  i/.boniica.  jiiiarka. 
—  GlaviiMue.  fjeme  od  kouopulja  poJto  se  osijece 
s  riH'ioa  a  joJ  se  uije  ouilatilo  .  .  .  Konoplje  se  u  nas 
ciipnjii  dvaput :  prre  (iiui  mi  se  dal  se  zovu  nude 
konopijf,  koje  sjeniena  ili  u6majvi  ili  joJ  iiije  zrelo, 
i  za  to  se  i  ne  srleda  na  iij,  a  druye  kad  se  poC-upaju 
i  M  riicice  povehi,  onda  se  i  od  rucioa  na  kakouie 
drvetu  srlavidine  osijeku,  pa  se  onda  mlati  konopljano 
sjeme.  Rj.  86b. 

kuiiiip]ji(-iiia.  f.  (iUfltn.  od  konopljika.  Ej. 

koiuipljika,  /',  die  Hdiif'sttitide,  der  Hanfsiaiiycl, 
euiiiiiilii^:  uiuka  kao  konopljika.  Kj.  .ttnik  konopulja 
za  mist.  ig/i.  apiika.  —  iiMiy/H.  konopljic'iua. 

k6nopljTsti>,  ".  Oii,  no  Hunf  gc$tanden,  ager,  in 
quo  cunntdiii  fuit  siitu.  Kj.  mjtsio  gdjc  su  bile  po- 
sijiine  konoplje.  ridi  kudjeljiSte.  isp.  konopljak.  — 
Paluioi,  kao  u  nas  konopljista,  ili  kao  dobro  jjunino, 
drze  se  za  njive  i  livade.  Kov.  33.  —  za  mist,  vidi 
rijeci  kod  diivaniste. 

konsekvoiitan,  konsekventna,  adj.  consequens,  con- 
sequent, ridi  dosljedan.  —  Toliko  je  konsekventan. 
KnjiiS.  3,  589. 

konsistorij,  m.  consistorium.  ridi  konsistorija.  — 
U  vic'u  ili  konsistoriju.  S.  Budinid.  AKj.  V.  :373b  (u 
vidu  =  u  vijeeu). 

konsistorija,  f.  consistorium.  vidi  konsistorij.  — 
Vijei'ahn  u  konsistoriji.  Glas.  21,  279. 

koiis6n:iiiat,  konsftnanta,  m.  suglasno  slovo.  —  Dva 
konsuntintu.  Kad  20,  153.  nominatir^^  nema  potrrde. 

Koiisti\iitiii,  m.  fwe  HiKst'j.  Coustaulinus.  —  Ko)i- 
stantin  ear  (ircki.  Xpj.  5,  530.  vidi  Kostautin,  Ko- 
stdtin,  Kostadiu.  hi/p.  Kosta,  Kosta,  Kosto,  Koja, 
Kojadin,  Kojcin,  Kojo,  Konjo,  Koca,  Koco. 

koiisiil,  »H.  consul,  x-idi  konsuo.  —  Posla  njinia 
svojegra  konsula.  Npj.  5,  54.  Konsul  bjese  od  te  Ciore 
Cme.  5,  430. 

koDM'llat,  konsuliita,  m.  consulatus.  ova  se  imenica 
nahodi  u  pridjevu  konsulatski. 

koiisCllatskT,  adj.  sto  pripada  konstdatu.  —  Kon- 
sulatski agenat  aiistrijski.  Rad  5,  196. 

konsuo,  konsula.  m.  consul,  vidi  konsul.  —  Konsuo 
Ruski    Petkovic.   Xpj.  5,  479.   Tako   konstio.  Obi.  4. 

kdnsija,*  »h.  vidi  komSija.  Rj. 

kouMJiii.  a,  o,  vidi  komMjiu.  Kj. 

k<')ii>jjni(':i.  /'.  vidi  koin.5ijniea.  Kj. 

k6ll^.Tjn.ski,  konsTJslit,  vidi  komSijski.  Rj. 

kuii>iliik,*  m.  vidi  komJiluk.  Kj. 

kuuteniati,  lam,  v.  pf.  (u  primorju)  ridt  zadovoljiti: 
Obe(5aj  a  ne  daj,  ludu  srce  kontentaj.  Rj.  —  Tal. 
contentfire. 

kontrobanat,  kontrbbanta,  m.  Obi.  3.  Franc,  eon- 
trebande. 

kontilma*-,  kontumdca,  in.  vidi  kontumanac,  i  sijii. 
omljc.  —  I'rebegne  i  on  u  Srem,  i  odinah  jo5  u  la- 
zaretu  (kontumucu)  stane  kupiti  frajkor  za  Nemee. 
Danica  4,  14. 

kuntniniinai',  kontumanca,  m.  vidi  kontumac,  ko- 
tromanae,  lazaret.  —  neko  vrijeme  za  koje  putnici  iz 
mjesta  kuznih  ost'iju  odijeljeni  od  ostalih  Ijudi,  dok 
se  saznu,  jesu  li  zdravi  ili  nije.su.  —  Otomanska  Porta, 
boje<-i  se  kolere  iz  Italije,  bijase  postavila  kontumac 
od  deset  dana.  M.  (ij.  Milic^evici.  AKj.  V.  280a. 

kuntrolisanjc,  n.  verb,  od  kontrolisati.  radnja  kojom 
tko  kontrotise  sto. 

koiitr6lJsati,  kontrMiSem,  v.  impf.  eontroUren.  — 
Polieiski  C-inovnik  mora ...  da  kontrolise  cistodu  zlata. 
Mepj.  19. 

kftnj,  k^nja,  m.  (gen.  pi.  ki)nja).  Rj.  U  trec^em  pa- 
deiu   mnoi.  i  u   oba  koja  su   sada  8  njim  jednaka 


nema  u  nastavku  srlasa  i  u  rijei^i  konj  uego  gliisi 
konjma.  Obi.  8.  Kobila,  izgnbivSi  b  pred  nastavkom 
nj:  konj.  Koiijeni  236.  —  1)  dns  I't'erd,  cqiius.  Rj. 
vidi  at*,  kljuse,  parip.  dcm.  konjie,  konjicie.  augni. 
konjina.  hiip.  konjifak.  —  a)  konj  nwie  biti  (kaie 
se  imenicom):  (su  zavrsetkom  acl  bijelae,  cruogiivao, 
karavianae,  kusae,  lisac,  plavae,  sivac,  hxrnr,  vranae, 
zlatogrivae;  (sa  zavrscikom  aJ)  bjelaS,  brazdaf,  brnjaJ, 
brvnaJ,  (SilaJ,  duplaJ,  kulais,  miSkulai,  obdnljai,  ta- 
IjigaJ,  vrljikaS;  (sa  zavrsctkoni  aljl  gubalj ,  kusalj, 
rorealj,  mrkalj,  putalj,  sivalj.  zekalj ;  (su  z<ivrsc*kom 
in)  buin,  dorin,  gn!in,  gjogiu,  kiilin,  malin,  Sarin; 
(sa  ncliinint  savrsecinui)  adi^.aniija,  Tdat,  ak'a,  barna, 
binjak,  bjelau,  brnjak,  eavkun,  oile,  dorat.  doracic,  doro, 
gjoga,  gjogat,  gjogo,  bodac,  jabui'-ilo,  jagrz,  kasai\ 
kazivac,  kljuvenna,  kr'at,  krelaO,  kule,  kurada,  logov, 
mitnjak,  nnvo,  mrkan,  mrkov,  nuisjo,  nutrak,  odrliiia, 
pelivan,  popusteuik,  povoduik.  prdnjava,  raga,  rigjan, 
rigjo,  rudnjak,  rukimioar,  sedleuik,  .seisaua,  SarOic, 
saro,  sarun,  savrau,  vila,  vitez,  vifui.  vranee,  vrauOic, 
vraneina,  zekau,  zeko,  zekun,  zelenko,  iHr;  (po  godi- 
nama)  cetvrtak,  desetak,  devetak,  dvogoiSe  (.^.drijebe), 
petak,  omak,  osniak,  sedniak,  Sestak,  treeak ;  (imena 
konjma  od  ptica)  gavran,  golub,  labud,  lastavica, 
jidral,  2erav.  —  b)  konj  moze  biti  (kazc  se  pridjevum) : 
abraSljiv,  ajgirovit,  alatast,  bangav,  bijel  (bjelaJ),  br- 
ujasl,  brz,  brzovat,  busat,  ervogriv,  crnorep,  erven 
(alat,  erven  konj),  eukljaiv,  feskin,  debeo,  dobar, 
dorast,  doratast,  go,  grosast,  gubav,  gjogatast,  ho(^ak, 
hrabren,  jahaei,  kariK'ui,  kiridzijuski,  kolski,  kosat, 
krasau,  krilat,  knipan,  Ijut,  mekoput,  mekoust,  me- 
zilski,  mrsav,  mrtav,  nazorljiv,  nejahan,  nerniran,  ovfij 
(konj,  kaze  se  u  Jali  nijesto  magarac),  pastuiast,  plah, 
pjegast,  pjegav,  plemenit,  postanski,  pretio,  ]n-njieav, 
putast,  putouog.  putonogast,  razloniljoii,  rgjav,  rudui, 
sadnit,  sedlaat,  sedleni,  silan,  spadljiv,  starokov,  str- 
moguz,  sirok,  tarnicni,  tovan,  tovarui,  trom,  tvrdoust, 
vatren,  veliki,  vileui,  vilovni,  visok,  vran  (vrani),  zao, 
zazorljiv,  zvjezdast,  ^estok,  zut-bijel  (.Npj.  1,  4,')3).  — 
c)  U  Hrvatskoj  vojvoda  se  danas  zove  Jumar  koji 
ide  na  konju.  Rj.  70b.  Doniuz,  nekakav  otok  na 
konju.  Rj.  132a.  (ijem,  ono  gvoiSgje  na  uzdi  5to  stoji 
konju  u  zubima  i  oko  iista;  2vale.  Rj.  i48b.  Zai- 
gravati  konja.  Rj.  175a.  Zaigrava  se  ko)ij.  Rj.  175b. 
Zamanica,  ponio^  koju  lagjari  na  kakijeni  nijestima 
uzimaju  k  obicnijem  konjma  ili  Ijudma  koji  lagje 
vuku...  Zamahao  konj  vodti,  t.j.  ne  moze  da  mokri... 
Zamahnuli  konji  nekud,  pa  ill  ne  mogu  da  nagjem. 
Kj.  182b.  Zaulariti  konju.  Kj.  199b.  Turci  svoje  konje 
zobe  n.ajvise  jeimom,  a  seljaei  kukuruzima.  Rj.  213a. 
Izvodati  konja.  Rj.  220a.  Kaljak,  kaljae,  zub  u  konja 
po  kojem  se  poznaje  starost  konjska.  Rj.  261a.  Korae, 
C:eki6  §lo  se  konji  ktiju.  Rj.  2yia.  Njisne  konj.  Rj. 
426a.  Njisti  konj.  Rj.  426b.  Obuti  konja,  vidi  pot- 
kovati.  Kj.  435b.  Oklopiti  konja,  t.  j.  uzjaliati  na  nj. 
Rj.  456a.  Okonjiti  se,  ein  Pferd  bekoinmen,  equum 
naneisci.  Kj.  454b  (dobiti  konja).  I  i?arcii'a  konja 
okroiio.  Rj.  456a.  Opkroi'iti  konja,  t.  j.  uzjahati.  Kj. 
462b.  Penjati,  pHi  konja.  Rj.494a.  Posjedati,  posjesti 
konja.  Rj.  548a.  Potplecavati,  potplecati  konja.  Rj. 
555b.  I'otpregnuti  konja,  t.j.  kolanom  sedlo  mu  sve- 
zati.  Rj.  556a.  Prejahati  konja  (na  konju)  n.  p.  preko 
vode.  Kj.  572b.  j\Ii  njegova  konja  prekovali,  srebrne 
inu  klinee  udarili.  Hj.  573b.  Sapeti  konje  u  preko- 
noz  .  .  .  tako  je  konjma  mnogo  teiSe  ici.  Kj.  573b. 
Propeo  sc  konj.  Kj.  610b.  liuzigravnti,  razigrati  konja. 
Rj.  632a.  Urzati!  Rj.  649a  (konji  rzu).  Sdpi,  das 
Kreuz  des  Pferdes,  elunes  er)ui.  Rj.  665b  (u  konja). 
Konji  fiste,  sokolovi  piste.  Kj.  797a.  Uvedemo  svc 
tridesctero  konja,  pa  konje  rusiovurimo.  Npr.  6.  Pa  se 
opravi  sa  zenom  kuei,  i  pogjit  na  konjma:  pod  njime 
bijase  konj,  a  pod  zenom  kobila  .  .  .  Onda  konj  pod 
Oovekom  za'rze.  1.3.  Car  se  prepane  te  onako  na  konja 
gola  uzjaSe,  kad  se   konj  polja   dohvuti,  polece  kao 


koiijaiiicki 


—  559  — 


konjoharkn 


munja  do  jczera.  153.   Carev   sin   usedne  no   konju 
pa  pojrje  suviiii  da  putiije.  238.   Vid'la   iaba   gje   se 
konji  kuJH,  pa  i  ona  di^la  nojju   (. . .  Juuak  putkivn 
koiijii  lirahreiia  .  .  .).   Posl.  34.   I  honj  od  sto  (liikiitK 
posrne.  101.  Kao  konj  pastuh  (n.  p.  pol)ji'snio).  131. 
Ko  lolikoj  voJMci  konje  oscdla?  157.    Malo;;   hvali,  a 
golemog  ceraj  (konja  u  kolimu).  175.  Nu  konju  (biti 
t,  j.  dobro,   n.  p.   ou  je   na  konju).  188.   Konj  koji 
ima  vele  zobi  prnjkn  se.  DPosI.  48.  Konj  from,  dug 
put;  konj  hrz,  kratak  (lak)  put.  49.  Konja  plemcnita 
bolje  vlada  slatka  ruka   neg   tvrda   uzda.  49.  Konju 
tvrdoHstti  tvrdo  ivalo  (potrebuo  je).  49.  t^a  :la  konja 
na  gori  shodi  uehajavat'.  109.  Relja  konja  sedla,  Jela 
odscdlava.  Npj.  1,  110.   Jeleii-rogom  .sarcu   osedlala. 
IJutoui  ga  je  zmijoin  .-((((rrfciZu,  jo.s  ga  Ijucom  zmijoni 
osibuje.    1,    1<)0.    .Mlado    momC'e  jezdi  konja.  1,   191. 
Yrisni,    kunjii,    dobro    moje.    1,    198.   Ja  joj    dadoh 
konja  provaiijati,  ona  konju  tiho  govorase :    »0j  do- 
rate  grive  jjozhiuene!"  1,  299  [isp.  zlatnogrivac).  JaSa 
konja  adzaniijii.  1,  352  (jaia  injesto  jaa,  upravo  ja- 
hab.  Vuk).  Sedlah   konja   dobra   musja.  1,  3(jl.  Dva 
devera  konjc  prezu.  1,  414.  A  ti  dogji   konje  prepi- 
njati.  1,  428.    Uhvatise  konje  u  kociju.   1,  539.   Pod 
njima  se  dohri  konji  Ijube.  2,  43.  Dobiu  konju  griva 
ne  opala !  2,  7(>.  Momfiil'  ima  konja  Jabui'ila,  Jabuiila 
konja  krihdoya.  2.  Iil7.  Sarca  konja  i  ijrli  i  Ijubi... 
Vi&i&e  jczdi  po  siedi  plauiue.  2,  217.  K  njima  Je^rfi'  Vla- 
deta  vojvoda  na  doratu  na  konju  dobrome:  Yladeta  je 
konja  oznojio  i  u  b'jdu  pjenu  -obtikao.  2,  307.  Dobri 
ne  konji  poholjcli  od  bolesti  konjskc  sakagije.  2,  314. 
Daj  mi.  eare,    konja   razlomljcna,    nejahana,    na   boj 
ne(;erana.   2,  322.   Ponajpivi  ide   pied   druzinom   »i« 
vranciiu  konju  kosatome.  3,  2(i.  Tocni  konji,  a  bijesui 
Turci.  3,  74.  Izvadi.ie  konje  iz  podruma.  3,  125.  Dok... 
opremim  dva  konja  riteza:  nieue   Vila,   tebe  Lasta- 
vicu.  3,  249.  MaSiSe   se   konjma   na  ramenu.  3,  250. 
Vrane  konje  roda   Bosanskoga.  3,  319.   Brzo   dobre 
konje  posjvdnite.  4,  146.  Ode  Luko  su  fetr'est  druga, 
konja   Ijuti,  a  pred    Tuike    ide.   4,   267.   PjevajuOi, 
konja  igrajuci.  4,  309.  Turite  ga  na  konje   niezdske. 
4,  355.   Pod    njima  su  konji  kao  vile.  5,  277.  (Konj) 
usima  munja.  a  kopa  nogama.  B.  Islamovic.  37.  Rp. 
Skoci  na  konja ...  pa  potrei,  da  vidi,  i^la  je.  Danica 
4,  7.  Otpoeiuimo  da  konje  prektijemo.  Kov.  69.  Obode 
k^nja  i  pobegne.  Milos  104.  Konji  mu   ne  kopitaju. 
Ziv.  8.  Podreza  David   zile   svijem   konjmu   kolskim. 
Sam.  II.  8,  4.  Jesi  li  ti  dao  konju  jacinu?  jesi  li  ti 
okitio  vrat  njegov  rzanjem? ...  frkanje  nozdna  nje- 
govijeh  straJno  je  .  .  .   Od    nemirno(?e  i  Ijutine   kopa 
zemljii.  Kad  truba  zatrubi,  on  vristi.  Jov  39,  22 — 28. 
—  2)  der  stehendc  Siab  im  klis  spid.  Kj.  —  U  igri 
(klisu)  ima  konj  (drvo  kao  5tap),  palica   klis  i  trlica. 
Ej.  275b.  —  3)  dcr   Massstub    im    klis-  und  prsteu-  j 
spiel:  dva  konja,  tri  konja.  Rj.   mjera  u  igri  klisu  i 
u  igri  prgfcnu:  Onaj  mjeii  palicom  od  klisa  do  konja, 
i  koliko  bude  piilioa   onoliko   broji   konjii.   Kad   vee 
izigiaju  onoliko  ko)ija  u  koliko  su  se  pogodili  da  se 
igraju,  onda  .  .  .  Rj.  275b.   Prstena  se  igiaju  uz  me- 
sojegje  nodu  .  .  .   onda   kazu   da  je   »ubio   patku«,  i 
broje  mu  svi  desct  konju  .  .  .  onda  se  broje  svi  konji, 
kao  i  kad  se  ubije  patka  .  .  .  pogore  svi  konji  5to  su 
dotle  bill  izigraui.  Kad  izigr.aju  onoliko  ko}ija  u  ko- 
liko su  pogodili  da  se  igraju,  onda  se  karete  nizliOno. 
Rj.  617b.  —  J:)  (i  konjie)  der  Stcg  iditr  gusle,  ponti- 
cuhts,  cf.  konjic.  Ej.  ridi  i  kobilica  4. 

k<kiijauTekT,  adj.  StuUi.  sto  pripada  konjunicima: 
S  njekoliko  6eta  konjanickih.  J.  Zanicii;.  ARj.  V. 
284a. 

kuiijuiiik,  m.  der  Eeiter,  cques.  Rj.  vidi  konjik, 
jabae,  aJija.  —  Car  poslje  za  njim  dva  konjaniku 
da  idu  kradom  da  vide  Jta  on  radi.  Npr.  47  (dalje 
na  str.  J.s;  (")na  dva  konjika  joJ  su  pre  od  care- 
voga  sina  bila  doJla  u  dvor).  Te  se  prosaca  skupi 
biljade  na  konjma  .  .  .   Konjanici  svi  se   pogledaju. 


I  104.  I  on  razdeli  ono  male  svojih  konjaniku  na  dvoje. 
.Mdo5  9.5. 

koiijiiiiiilvo,  H.  equitalus,  mnoHvo  konjaniku: 
B'J!i-e  pako  konjanistro  duSuuma  golemo  veoma  .^ 
Stelaiiar.  ARj.  V.  284a. 

kiiijar,  konj^ira,  m.  cijuorum  pastor,  tii/aso.  Slulli. 
(Orjek  koji  cura  konje.  —  Konja  ju  imam,  konjara 
nimani.  Nar.  pj.  istr.  ARj.  V.  284b.  Ta  lakvi  «u  bnnu 
govedan,  govedari  i  hudi  konjari.  lIXpj.  2,  26.  rUli 
konjusar. 

kdiijfe,  kftnj&'tii,  n.  ein  liosslcin,  equuleus.  Rj 
mhtd  konj.  isp.  omak. 

kAiijctina,  /".  konjsko  meso.  J.  Uotrdanovii':.  ARj. 
\  .  28.)a.  —  takte  rijeiji  ridi  kod  bravetina. 

koiijev,  adj.  .ilo  pripada  konju.  —  Oalov  poHluh, 
konjcv  razum  i  bivolska  snaga  cine  momka  svakomu 
ilraga.  DPosl.  91.  i.ip.  alatov. 

kOiijie,  m.  (coc.  konj7i-u).  Rj.  dcm.  konjieid.  hyp. 
konjiOak.  —  1)  dcm.  od  konj  (st.):  Ja  ne  ^ledam 
tavnoj  no6  doba,  nit  moj  konjic  mutnoj  vodi  broda. 
Hi  mu  konjic  ohronu?  Oj  kunjicu  dobro  moje!  Rj. 
—  Kobile  se  iidrebile,  sve  konjiee  puiunogc.  Npj.  1, 
114.  Pod  njim  konjic  ztit-bco.  1,  453.  Nema  kade 
konja  osedlati,  no  se  baea  nu  gola  konjica.  Here.  22. 
Vranac  konjic  bez  biljcga.  Kov.  85.  —  2)  Name 
eines  Insekts,  insecti  nomen.  Rj.  nekakar  Icpir.  ridi 
vilen.ski  konj.  —  3)  na  guslama,  vidi  konj  4.  Rj. 
ificli  i  kobilica  4.  —  4)  kocid  na  kome  vitao  stoji. 
I^j-  —  5)  kukavidji  konjic,  kukavidki  konjic,  der 
Wicdehopf,  epops.  Rj.  vidi  i  babin  kokot,  hoijak  2, 
bozji  kokotid,  pupavac.  ptica. 

KoiijTe,  Hi.  —  1)  grad  na  Neretvi  izmcgju  Bosne 
i  Hercegovine  (pola  ga  je  Bosansko  a  pola  Herce- 
govaukoi:  Ved  Turdina  Bogom  pobratima  u  Kunjicu 
bega  Ali-bega.  Rj.  —  2)  immastir  uckakav:  .Mana- 
stiru  bijelu  Konjicu.  Rj. 

konj  leak,  konjidka,  m.  hyp.  od  konjic.^  Rj.  —  Za 
njim  pogje  i  malo  i  veliko,  a  s  njima  i  IJela  ho  jc- 
dnom  konjii^Jcu.  Npr.  207. 

koiijicir,  m.  dcm.  od  konjic.  Rj.  —  Do^avM  Lo- 
riston  na  kozadkom  konjicicu.  '^Axije  52. 

k6iijTckT,  adj.  Reiter-,  equitnm :  dvauae.st  konjiikih 
sahata  od  Biograda.  Rj.  sto  pripada  konjicima  Hi 
kome  god  konjiku.  —  t?a  Jest  konjiikih  topovu.  i,i- 
tije  19.  Sest  lopova  konjicke  artilcrije.  21. 

konjii-kolovacki,  adj.  sto  pripada  konjicima  lov- 
cima.  —  Sef  konjidkolovaOke  regemente.  Zitije  33. 
k6ivJTi'>  konjida,  m.  (u  Eudnidkoj  nahiji)  radvasto 
malo  drvo  (ponajviJe  Jljivovo),  koje  se  zavude  odozdo 
u  kazansku  lulu,  te  niz  donji  i  dulji  njegov  krak  ide 
rakija  u  postavu.  U  Jadru  je  kiizanska  lula  na  dnu 
.iuplja  s  douje  strane,  pa  se  mjesto  konjicu  kroz  onu 
jamu  provude  kao  mala  uzidica  od  vlakua,  te  niza 
nju  ide  rakija.  Rj. 

koiijTk,  m.  der  Eeiter,  eques.  Rj.  vidi  konjanik, 
atlija,  jabad.  —  Ona  dva  konjika  jo5  su  pre  od  ca- 
revoga  sina  doSla  u  dvor.  Npr.  48  (sprijed  na  .sir.  47 : 
Car  po51je  za  njim  dva  konjaniku).  Pjesak  na  konjika 
^uvijek)  mrzi.  Posl.  249.  SakupiJe  petuaest  stolina 
laka  pjeSca  i  brza  konjika.  Npj.  4,  506.  Cetiri  rege- 
mente lakih  konjika.  Zitije  39. 

k6iijiiia,  f.  —  1)  augm.  od  konj.  Rj.  —  Take  vrat 
ja  ne  slomila  s  ove  konjinc,  redom  demo  u  planina 
svake  godine.  Posl.  280.  —  2)  Jiosshaut,  pdlis  equina. 
Rj.  konjska  koza.  isp.  take  rijeci  sto  znace  koze  od 
zirotinja  kozina  2,  kozlina  2,  kravina.  kurjadina  1, 
lisidina  1,  medvjedina  1,  ovdina  2,  vudina  1,  i  t.  d. 
Kunjo,  Konja,  »i.  hyp.  od  Konstantin.  —  Drugo 
vitez  ytankovidu  Konjo.  Npj.  5,  39.  voc.  Konjo.  prema 
tome  prezime:  David  Konjovii:  Rj.'  XXVIlb.  —  od 
Kon-stantin  Konjo,  kao  sto  je  od  Ko-stantin  Kojo. 
isp.  tukva  hyp.  kod  Aljo. 
kunj6barka,  f.  (a  Srijemu)  najsilaija   vjestica,  koja 


koi\joder 


—  560  — 


kopati 


fovjeka  .<!  konja  ohara  ofimn.  Kj.  Konjo-barka,  drucia 
polii  oil  kur.  ud  kogii  je  obarati.  isp.  Osii.  3lR). 

konjdilor.  tn.^ftiljiv  nmir  sa  onoga  koji  crknutu 
kljiifiid  dere:  ^Oernj  tOira  koiijodtra  i/a  slolice,  kako 
S  iijiin  niozete  jesti"..  J.  Bosdanovii*.  ARj.  V.  288b. 
konjo-der.  takve  ryct'i  kod  <rrcboder. 

koiijukriulifil,  f.  der  Tferdedieh,  fur  e<iiMrum.  Kj. 
koDJo-kradica,  koji  kutije  kradi:  i   i>iuSko(i<i  je  rodu. 

—  Osude  iickakra  koiijokrudicit  na  veiala  .  .  .  Ko- 
iijokradica  je  bio  joS  ziv.  Danica  4,  38.  —  isp.  Iju- 
dokradica,  medokradica,  svetokradiea,  zvjerokradii-a; 
kradikoza. 

konj6iiiun),  f.  i  m.  veliki  biiijadzija,  koji  mciri 
konji',  till  heftiger  Btiter,  apies  vehemeii.'i.  Rj.  konjo- 
inora. 

konj6zobii')i.  f.  (u  Hrv.)  vidi  zobnica.  Rj.  koiijo- 
zobnica,  konjska  sohnica,  harar  (ireca)  is  kojega  konj 
sohlje. 

kSnjskt,  adj.  Pferde-,  equiiius.  Rj.  sto  pripitda 
koiijii.  koiijnia.  —  Baga,  nekaka  holest  konjska.  Rj. 
11a.  Biilegii,  n.  p.  ffovetrja,  konj.tka,  ov(5ja.  Rj.  13b. 
BaShik,  2i  oyhtrur  koiij'>ki.  Rj.  19a.  VuJkija,  kuiijska 
mokructi.  Rj.  80b.  K(jr  knnj/ski.  Rj.  2S\n.  Koiijxki  ho- 
siljak,  HI.  die  AValdnuinze,  iiientba  silvestris  [I)  mentha 
L.  Rj.'.  —  2)  meutba  aiiuaticii  L.  Rj.^.  Rj.  289b 
(hiljku).  Kuiijski  kanien,  m.  das  Blauvitriol.  Rj.  289b. 
vidi  ocni  kamen,  plavetni  kamen,  plavetujak.  lionjski 
rep,  m.  (u  Diibr.l  nekaka  trava,  cauda  equina.  Rj. 
289b.  equisetiim  L.  Rj.*  lidi  preslica  3,  \oU-e,  voslika. 
Konjsko  kopito,  n.  (u  Dubr.)  vidi  kopitDJak.  Rj.  289b. 
I'otrkaliste  koiijuko,  ill  covjeeje.  Rj.  o57a.  Piisat,  2) 
konjska  odora  (uzda  i  prsine).  Rj.  G22a.  Jsit'  se  vidi 
nebo  ni  zemljica . . .  od  pure  konjske  i  junaCke.  Npj. 
3,  270.  Kiti  koiijskih  kola  iiua  na  drugom  mjestu 
08im  ravne  Macve.  Danica  2,  53. 

Konjsko,  n.  adj.  planina  blizu  Lukavioe.  Rj. 

kiiiij^tak.  konj.itiika.  ni.  —  1)  iznutra,  spina  ven- 
iosa.  Rj.  —  '^)  s  polja,  taphus.  Kj.  —  J.  2.  njeka 
holest  (priit).  P.  Budmani.   Grcka  rijec  taphus :  grab. 

—  1)  bole-si  u  kustima,  caries,  tuberculosis  ossium, 
Beinfrass.  —  2)  s  polja  ispne  se  koza  izuad  bolcsne 
kosti,  pa  kad  se  to  provali,  klade  iz  njega  gnoj.  — 
konjstiik  (pred  5Ja«  osn.  u  konjski).  Osn.  267. 

konjdsiir,  konjuJiira,  hi.  der  Pferdehiiter,  custos 
equonim.  Kj.  koji  ciiva  koiije.  vidi  konjar.  konjiimr 
(od  staroga  KOIllO.vi).  Osn.  117.  —  Neradin  uzme  za 
stoku  govedara,  za  konje  konjusara,  za  ovce  ovCara. 
Npr.  72. 

koiijusiirlca,  f.  u  (Lici)  t.  j.  zmija,  ri.di  srauk  (kaJiu 
da  ih  ima  dugafkijeL  preko  dvanaest  stopal.  cf.  ko- 
nju^tica.  Rj. 

konji'iKnicn,  f.  Pferdestall,  stalmhim:  Pa  ukrade 
kljufie  od  rizuice,  od  riznice  i  ud  konjusnice.  Rj.  zgrada 
gdje  stoje  kovji.  vidi  ar,  ahar.  bar,  kosaia,  podruni, 
pojata,  prezid,  staja  1,  stajnica,  Stala,  .^talog.  —  KobiUi 
uvede  u  konjusnicu.  Npr.  24.  Namesti  konja  u  kovjus- 
nicu...  izigje  «  konjusnicu,  kad  tamo,  a  konj  nije  ni 
takao.  88.  ' 

KdnJOsnicn,  f.  zidine  u  Pocerini.  Rj.  —  U  Poee- 
rini  ima  selo  Dvori5te  i  kod  njega  blizu  zidine  koje 
se  zovu  Miloseva  konjusnicu.  Rj.  113b. 

koiijfistica,  f.  (u  C.  G.)  vidi  smuk.  cf.  konjuSarica. 
Rj.  —  osn.  u  konJHska  od  konjuh.  Osn.  333. 

korijiivac'a,  f.  (u  Jadru)  eine  Art  Aepfel,  pomi 
rjenus.  Rj.  nekaka  jabuka.  —  konjuvaca  (v  stoji  mjesto 
h;  osn.  u  KOlltoxi).  Osn.  350. 

kop,  f.  u  Gjorgjii5a.  pastinatio,  fossura.  Stulli.  go- 
vori  se  u  Hrv.  o  kopanju  vinogradu  i  kukuruza :  sad 
je  prva  kop;  to  je  bilo  o  drugoj  kopi.   vidi  kopnja. 

kopa,  f.  (\i  Va.sojev.)  vidi  slog   1.   Rj.'  stog  zitu. 

kopui'-,  kop4i-a.  Hi.  der  Gniber,  fossor.  Rj.  koji  kopa. 
—  Za  oraCa  i  kopaia,  za  paslira,  granatira.  Kj.  98b. 
U  kopaia  mrke  noge  a  bijela  pogaca.  DPosl.  140. 


kopAfcv,  adj.  d€s  liriiber.s,  fossori-s.  Kj.  sto  pri- 
piidii  kopacii. 

kupiteiea,  /".  die  Griiherin,  nuacfodit.  Rj.  koja  kopa. 

kOparki,  adj.  Ho  pripada  kopafinia  Hi  kopavu  kome 
god.  —  I  oiai-kih  i  knpackih  i  primaljskih  rijcci  i 
revenica.  Kolo,  14  (15). 

kbpaii,  kopna,  adj.  schneelo.s,  ubi  .solutae  jam  sunt 
nires.  Kj.  gdje  je  reC-  okopnio  snijeg.  —  kopan.  Sto 
u  pisaoa  ima  kopno  (suha  zeinija  prenia  moru)  zna- 
6enje  je:  gdje  je  vode  nestalo,  te  je  suho;  —  tako  i 
"■danas  je  kopno-^  t.  j.  topic,  nema  kiSe  ni  studcni. 
Korijeni  235. 

kopanju.  /'.  cine  hdlzerne  Scliusscl,  scutulu,  scutra, 
ef.  zdjela.  l!j.  f/ireH<( rrfj(7((.  (Jem.  kopnnjiea.  — Prospe 
po  kut'i  piinu  kopanju  pros<t.  Npr.  127.  Da  s'  douijo 
llugursku  kopanju,  ako  bih  ti  i  usiio  vina.  Npj.  2, 
143.  Br?,e  zanujesi  tri  kopunjc  hijeloga  braxiia.  Mojs. 
I.  18,  G.  —  «  nekim  krajevimu  naroda  nasega  ko- 
panja  jc  sto  i  v(doi;  i  prosfo  korito  :n  pojenje  stoke. 

kOpanjc  n.  das  Grahen,  fo<isio.  Rj.  verb,  od  ko- 
pati. radiija  kojom  tko  kopa  sto.  —  K;id  se  u  jesen 
ne  zagrne  vinograd,  onda  se  u  proljece  prvo  kopanje 
zove  pokopica  (ili  sebiea).  Kj.  531b  (isp.  kop,  kopnja). 
Svaka  je  knezina  iuiala  po  nekoliko  gvozdenih  lopata 
poradi  kopanju  suncevu.  MiloS  12. 

k6panju-a,  f.  —  1)  dcm.  od  kopanja.  Rj  drrena 
zdjelicu.  kopanjica  JC  i  stidii:  n  kojein  se  ptici  «  krleci 
duje  voda.  Ivekovid.  —  2)  (,u  C.  G.)  vidi  valja.  Kj. 
vidi  i  falja.  rupicn  nu  pusci,topu,  gdje  se  pripaljuje. 
isp.  prasuik. 

Kt^paoMik,  )».  planina  u  t^rbiji    Rj. 

k&pnr,  kopra,  ni.  Dill,  uncthnm  yruveolens  Linn. 
Rj.  hiljku.  —  3firogjija,  vidi  kopur.  Rj.  359b.  Sto 
dajete  desetak  od  metvice  i  od  kopra  i  od  kima.  Mat. 
23,  23. 

kopttranje,  n.  vidi  T-eprljanje.  Rj. 

kopi'lrafi,  rfun,  r.  impf.  (u  Risnu)  vidi  ceprljati. 
Rj.  vidi  i  ceprkati,  prJkati.  kao  kopkati,  dem.  od  ko- 
pati. —  kopara  n.  p.  kokos,  kad  razhacuje  iiogamn 
pijesak,  gjubre,  i  t.  d.  a  kopura  i  ieljude,  kad  kao 
kopka  prstima  po  cemu. 

kdpati,  pam,  r.  impf.  gridien,  fodio.  Rj.  zu  akcenat: 
U  Vukovu  rijec.  kod  iskdpati  stoji  da  je  u  sad.  vrem. 
iskopam,  a  kod  prostoga  kopati  i  ostalijeh  njegovijeh 
slozenijeh  ostavljcuo  je  kao  da  nema  promjene  u  sad. 
vr.  Ali  mislim  da  i  taj  glagol  pripada  megju  ove. 
Rad  (i,  119.  Danicii  dukle  misli,  da  kopati  i  slozeni 
imuju  u  sad.  vrememi  (osim.  S.  mn.):  k'opani,  dft- 
kopam,  nitkopam,  i  t.  d.  (3.  mn.  kftpaju,  dok6paju, 
nak5paju  i  t.  d.).  v.  pf.  sloz.  dokftp.ali,  iz-,  na-,  o-, 
ob-,  od-,  pod-,  pre-,  pro-,  raz-,  u-,  za- ;  v.  impf. 
sloz.  iz-kopavati,  na-,  o-,  ob-,  od-,  pod-,  pre-,  pro-, 
raz-,  n-,  uz-,  za-;  potkapati ;  dem.  k'opkati;  kopilrati. 
—  1)  Kopati  kukuruze,  vinograd,  kupus,  i  t.  d.  Rj. 
Gjuskati,  raditi  sto  sa  svom  snagom,  n.  p.  koputi, 
sjef'i.  Rj.  151b.  Zdjela  jo  kopaua  teslom.  Kj.  20()b. 
Bunar  ukraj  rijeke  kopati.  (t'initi  ono  Sto  |nije  po- 
trebno).  Posl.  30.  Zao  covjek  s  tobom  jede  i  pije,  a 
jamu  ti  kopa.  85.  Kutnji  lupe?,  kncu  kopa.  1()4.  Sve: 
ne  iu,  ne  du,  a  ovamo  i  nogom  l;opa.  (Kad  ko  govori 
za  Sto  da  ne  (?e,  a  jcdva  fieka).  281.  Kopajte  mi  raku 
u  polju  Siroku.  Npj.  1,  393.  .\  ja  konjic  zedau,  gladan, 
kopum  zeinlju  do  kolena.  1,  454.  3Irtre  nose,  i  do- 
gnase  ovce.  a  krenuSe  braiu  da  kopaju.  4,  124.  Tu 
se  dorat  boju  osjetio,  pa  prvijem  zakopa  nogama, 
nogam'  kopa,  a  uSima  strize.  4,  229.  Htaiie  kopati 
meterize  pored  Drinc.  Danica  .3,  194.  Kopnjuei  po 
kaliniejdanu  sunceve.  4,  13.  Onu  pecinu  bio  poCeo  ko- 
pati car  Stefan.  Kov.  30.  sa  se,  pass.:  iJobro  je  ua- 
kislo,  niogu  se  kopati  kukuruzi.  Kj.  391b.  (_>je  ko  mre, 
ongje  se  i  kopa.  Posl.  75.  Stane  se  kopati  oloro.  MiloS 
12.  Ne  moie  niu  se  .  .  .  dublja  propast  kopati.  Kj.' 
XIII.  —  2)  II  prcnescnom  smislu:  Stane  misliti  u 
sehi:  »Sta  bi  to  bilo  u  dvanaesloni  podrumu!«  ...  ali 


kopc!) 


5(U 


kopnjonjo 


(/(t  opft  stane  l.opHti:  5ta  bi  to  bilo  u  tome  podriimii! 
Kpr.  20.  Nr  hnpitj  tricut  (Protrji  «e  besposlioe  i  bii- 
dalastinel.  Posl.  201. 

k^pca,  /".  (lent,  od  kob:  Dobra  ga  je  kopca  suko- 
bila.  Kj.  ridi  kobak. 

k&pril,  /'.  ridi  kovOa.  Rj.  vidi  i  spoiia  S.  dciii.  kop- 
iMca.  —  Kovc'ai-,  mu.ikti  kovca.  Kj.  2S2a.  Oupiua, 
kopcn  (Sctiska).  Rj.  S30b. 

k^pi'iliije,  «.  Art  Kinderspitlcs  mit  Kwipfen,  hidi 
genua.  Rj.  verb,  od  kopcati  se.  radnja  kojom  .9e  tko 
kopcii. 

kdprati  .sc,  ('fini  se,  w.  r.  impf.  (u  Hrv.l  bacati 
puce  (duirme)  ili  kopcu  u  jamicii,  Kniipfcnspielen 
(ein  Kindtrspid  mit  Kniipfen),  modidis  ludere.  Rj. 
igrati  .se  kopce. 

k&p<'*>,  /'.  j)l.  vidi  kovoe.  Kj.  die  Heftel,  fibulae, 
ridi  iiiibiete,  maite,  zi^lobi.  od  kopii  jedmt  je  miiska 
(kovi'ai-,  kukai',  muzjak),  druiin  ^enska  (kopca,  kovca, 
tHipica).  —  Ko.iiilja,  ue  imajiu'i  kopc't  ni  sapetljaC'a, 
razdrljila  mu  se.  Zim.  274.  (;)/.  (jen.  kopci).  Za  to 
prinosimo  (iospodu  prinos,  svaki  sto  je  ko  zadobio, 
zlatnijcb  zaklada,  kopuea,  nanikvica.  Mojs.  IV.  31, 
50  (ati  isp.  gen.  pi.  kopfi,  i  kod  kovce:  Npj.  3,  119 
kovci). 

ki>pei*-a,  f.  dem.  od  kopca.  Rj.  vidi  kovCica. 

kop'ilaca,  f.  djevojka  koja  rodi  kopile.  cf.  greSnica. 
Rj.  vidi  i  kopiljaca. 

kdpiirul,  f,  (coll.)  die  Bastardc,  spurii.  Rj.  djeca 
nezakonita.  vidi  midad.  — jedno  od  kopiladi  kopile  1. 

kopiiaii,  >«.  Rj.  vidi  kopiljaii.  —  1)  ein  iSuhn 
(tusser  Eke,  fdius  ^purius.  Rj.  ne:iil;onit  .lin.  vidi 
kurvic  1,  spiirjaniii.  —  2)  ein  tiiehtiycr  Kcrl,  nebula, 
cf.  kurvic  2.  Rj.  vidi  i  kopile  2.  —  if:p.  klel  1. 

kiJpTlo.  k'opileta,  ».  —  J)  ein  Kind  uusser  dcr 
Ehe,  spurius,  spuriu.  Rj.  dijcte  nczukonito.  ridi  spur- 
jance.  —  S  meka  obraz.a  dcvcto  kopile.  (Kad  coek 
vidi  da  mu  se  Ho  na  Stetu  iSte  ili  fiui,  ali  od  do- 
brote  ne  t'e  druffonie  volje  da  kvarii.  Posl.  2'JO.  Sjedi 
s  rairom,  ^^ad:(lrsku  kopile!  Npj.  2,  3M.  Ha  iiaprijed, 
kurrino  kopile!  4,  114.  Stan'  Lazare,  od  kurve  kopile! 
4,  318.  —  2)  ein  tiivhiiyer  Kcrl,  nebuln :  I  odve.-iti 
Kosu  Smiljanica  za  kopile  od  Zadra  Todora.  Rj.  vidi 
kopilan  2,  kurvid  2. 

kupiliea,  /'.  —  1)  ein  vor  dcr  Zcit  triichtigea  Scliuf, 
Zicgc.  ovicula  gravida  ante  juMiim  aefatetii.  R'y  prije 
prare  dobi  .ijanjna  ovca  ili  skozna  koza.  isp.  kopi- 
liti  se.  —  2)  Schimpfuort  fiir  ein  Frauenzimmer, 
convieinm  in  viulicrcm:  A  zbog  jedne  grdne  kopilice. 
Rj.  pogrda  zenskome. 

kopiliti  so,  k6pinui  se,  v.  r.  impf.  triicMiy  tcerdcn 
in  cinem  Alter  von  cincm  Julirc  (rom  !^chafe,  von 
der  Ziege),  inyruvidari  ante  justum  actatcm.  li}.  kaze 
se  za  ovcu  (i  za  kozti)  kad  imajiici  iatom  godinu 
dana  postaje  .yanjna  (skozna).  isp.  kopilica  1.  — 
v.  pf.  .<!o:.  okopiliti  se. 

kopiljaca,  /'.  vidi  kopilafa.  Rj.  zcnska  koja  rodi 
kojiih:   vidi  i  prrjesniea  2. 

kopiljaii,  Mi.  vidi  kopilan.  Rj.  -  Kopiljane,  Ba- 
bovic-Jovane!  Kpj.  4,  191. 

ko|)ilJaiiskT,  adj.  dem  kopiljau  gehorig,  filii  sjiurii. 
Rj.  sto  pripada  kojiiljanu  kojemu  god. 

Kopilje,  n.  polje  u  Pipcrima:  Da  izjavim  na  Ko- 
pilje  ovce.  Rj. 

kopiljeiijo,  n.  das  friilie  Tragen,  ingravidatio  ante 
actatein.  Rj.  verb,  od  kopiliti  se.  koje  vidi. 

kopiraiijc  n.  das  M'immeln  der  Wiirmer.  circum- 
reptatio  (scuturitio)  vermium.  Rj.  verb,  od  kopirati. 
radnja  kojom  n.  p.  crv  kopiru  u  rani. 

kopirati,  lam,  v.  imf.  trimmeln,  scaturio.  Auch  ein 
einziger  ]]'urm  kopira  u  rani.  Rj.  kao  vrvjeti,  kaze 
se  za  crve,  a  i  jedan  crv  kopira  u  rani,  vidi  vrvjeti, 
koporati. 

kopitaiije,  n.  verb,  od  kopilati.  radnja  kojum  se 
kopita  n.  p.  konj. 


kApifnti  so,  kftpitam  se,   v.  r.  impf.  —  Rnnji  mu 

.<c  kopitiijn.  Ziv.  a.  kopilom  udarati. 

kt'ipiliiik,  m.  (II  V.  (,;.)  vidi  kopitnjak.  Rj.  —  ta 
nasi.  isj,.  anatemnik,  anatemnjak. 

kopitnjak,  m.  Rj.  vidi  kopitnik.  —  IJ  europiiische 
Ildseluurz,  asarum  vuropaenm  J. inn.  Rj.  biljku.  — 
Bjelusiua,  trava,  nalik  ntt  kopitnjak.  Rj.  -jllb.  — 
2)  (u  primorju)  kao  kopito  u  moru  a  umitra  kao 
kamenica  (ostrijra).  Art  Scemuschel,  ostreae  genus.  Rj. 
morska  ikoljka.  ridi  konjsko  kopito. 

k6pito,  H.  der  lluf,  ungula.  Rj.  —  Stoji  cika  ro- 
jena  l.abuda,  J,abud  bije  jamu  kopitima  (od  kopitah 
cjepauice  skacu)  .  .  .  V'iSti  Labud,  kopitima  kaze.  Npj. 
2,  34.  Konjsko  kopito,  n.  (u  bubr.)  vidi  kopitnjak. 
Rj.  2891)  (morska  skoljka). 

Kopito.  n.  planiua  u  Ilercefroviui.  Rj. 

ki'ipkaiij<>,  n.  dem.  od  kopanje.  Rj. 

k(')pkall,  kani,  v.  impf.  dem.  od  kopati.  Rj.  —  (C'e- 
prka)  i  celjade  kad  po  cemu  kao  kopka  prstima  ili 
cim  god.  D.VRj.  942.  isp.  koparati. 

k6pljaca,  f.  —  1)  die  FaUnenlunze,  lancea  signi- 
fera.  Kj.  drzalica  od  koplja.  —  Sijedi  za  polace, 
mladi  s«  kopjaie.  DPosl.  110.  (kopjaca  stariji  oblik). 
Kopljaca  od  koplja  mu  bjese  kao  vratilo.  Sam.  I. 
17,  7.  -—  2)  (u  C.  G.)  stap  s  panpanetom.  Rj. 

k6pljaiiTk,  m.  Lanzentrdger  (Lanzier),  hastatus. 
Rj.  koji  nosi  koplje.  vidi  kopljanik,  inizdraklija. 

k6pljo.  n.  die  Lanze,  lancea,  hasta:  Poslije  boja 
kopljem  u  trnje.  Odskocilo  (ili  iskocilo)  sunce  s  koplja. 
Rj.  stariji  oblik  kopje,  vidi  bilevija,  diSida,  kosto- 
lovka,  ko.5tunica,  mizdrak,  iSaiialica.  isp.  sulica.  —  I'obi- 
jati,  pobiti  koplje.  Kj.  511a.  I'obosti  koplje.  Rj.  5I2a. 
Pa  je  bojno  koplje  poliusao.  Rj.  512a.  < iagja  njejra 
kopljem  ubojnijem.  Rj.  7i;4a.  Zmija  krilalica  .  .  .  u 
sunce  poirleda,  i  doklen  sunce  doliro  kojjljc  ite  0!<kov\, 
slijcpa  stoji.  N'ljr.  2l)3.  Koplje  je  rito  uzdan  drug. 
DPosl.  49.  Sad  oni  kopje  lome.  109.  Vise  jrlavo  kopje 
udarise.  Npj.  I,  11.  Kopajte  uii  raku  u  polju  .iiroku, 
dva  koplja  siroku.  celiri  dugacku.  Npj.  1,  393.  A  viJe 
mi  glave  koplje  posadite.  1,  394.  Jiaci  koplje  bijelo 
I.atince  na  Milo.Sa  u  prsi  junacke.  2.  14l).  Vranac 
mu  se  mahom  itoinamio,  ^w  tri  koplja  ii  nebesa 
skace.  3,  23(i.  Vrobodc  mu  rebra  kopljem.  Jov.  19, 
34.  RekoSe:  da  ne  bi  gradili  .levreji  maceva  iii  ko- 
pulja.  S.am.  I.  13,  19.  Tada  se  ."^aul  baci  kopljem  na 
nj  da  ga  ubije.  20,  33.  Da  ga  pribodem  kopljem  za 
zemlju  jedan  put,  ne  cu  vise.  II.  2(!,  9.  Kad  zvekce 
nad  njim  tid  i  sijcva  koplje  i  sulica.  .(ov  39,  20. 
geti.  i  kr>pljeta.  pi.  kupljfta,  kopljct.'i:  Puska  puca, 
britka  corda  siva,  a  kiipljcta  stoji  krhljevina.  HNpj. 
4,  450.  A  koplji'lii  stoji  krbljevina,  a  izlicu  konji  se- 
dlcnici  a  brez  svojih  jadnih  sabibija.  4,  (i(>4. 

K6pljo,  n.  planina  u  Ilercegovini :  Neka  bjeii  uz 
K'jpljc  planinu.  Rj. 

kopljenik,  m.  vidi  koi)ljanik:  Kucajinska  bojna 
kojdjcnika.  Rj.  vidi  i  mizdraklija. 

Kopljovic,  »«.  zidine  od  nainastira  negdje  u  na- 
hiji  Sabackoj.   Kj. 

kopniiia,  /.  schnecloser  I'latz,  locus  nivibus  vacuus. 
Rj.  nijesto  kopni',  gdje  je  vev  okopnio  snijeg. 

kitpno,  «;  ridi  .suho  (suha  zemlja,  snhozemski). 
isp.  k'opan.  Sto  n  pisai'a  ima  kopno  (suha  zemlja  prema 
moru),  znacenje  je:  gdje  je  vode  nestalo,  teje  suho; 
—  tako  i  sdanas  je  kopno«  t.  j.  toplo,  nema  kiSe  ni 
studeiii.  Korijeni  235.  Kopno,  terra:  posred  kopna, 
posred  mora;  kopnom  i  uiorem;  na  kopnu  i  na 
moru.  Stulli. 

k(tpii,ja,  /'.  (?«■•>•  Umgraben,  I'mhauen  des  Wein- 
berger, dcs  Kukuruzackers,  fossio.  Rj.  vidi  kop.  isp. 
kopanje.  —  Pra.'ak,  prasidba,  vinogradska  kopnja 
poslije  pokopice.  Rj.  2i;5a.  vidi  kop.  isp.  kopanje.  — 
rijcci  s  takvim  na.<'t.  kod  ce?,nja. 

kopiijiMijc,  II.  Stulli.  rerb.  od  kopnjeti.  stanje  koje 
biva  kad  kopni  n.  p.  snijeg. 

36 


kopnjeti 


—  562  — 


Kon-iilaiiski 


k6pnjoti,  kfipnun,  r.  impf.  schniehen,  iiqiiesco  (roni 
Schiiff.  iil'cr  iiwh  vow  Ahliefjeii  der  reifen  irnsscr- 
MiWi'iit"'.  Kj.  kopiii  fnijcj-  kad  (ju  iitsdijV  »i.  p.  u 
proljice  («J  topline:  <i  kopiii  i  Iiibtnica.  kiid  duttpije 
jHi  ■<(  o^tciri.  r.  pf.  sh:.  iz-kopujeti.  o-,  pro-,  u-.  — 
A  ti  iijuui  ouu  arrudii  snoirtuu,  pa  je  metui  u  nedarca 
do  srca:  kako  A-o^hi  oiia  (jnidii  siiehiiui.  'n&ko  kopiii 
srct  iiu'jf  :a  tubom.  Npj.  1.  403. 

kopuniD,*  »i.  eine  Art  Kleides  mit  Acrmehi,  vefitis 
manieaiae  genus.  U  Srbiji  po  selima.  u.  p.  u  Jadfu, 
ioporan  se  zove  od  plavetne  iohe  haljiua  s  nikavima 
donijie  pojasa.  koja  se  obhuM  vrli  sjeOerme,  po  kojoj 
se  opasuje.  a  ii  Bioa;radu  srdjekoji  zovu  loporait  ve- 
liki  gunj  koji  se  i  postavlja  koiSom.  Rj.  —  Hfiljak, 
krntak  jriiuj.  koji  uije  uaJarau  (a  koji  je  naJaran  onaj 
se  zove  koporun).  Rj.  bOlb. 

kop6riinje,  ii.  verb,  od  koporati.  radnja  kojom  Ho 
kopore. 

kopdrati,  kftporem,  v.  impf.  —  koporati  u  Mikalje 
micati  se.  DPosl.  XII.  isp.  kopirati,  vrvjeti.  —  zna- 
fenje  pracuti  se,  vrcati  se;  kopirati.  Korijeui  234.  — 
I  crijevce  kopore.  DPosl.  28.  Kako  pregalj  ii  siru 
kopore.  44.  Nije  mjesto  bez  ro^obore  gdi  jezik  ne 
pristav  kopore.  82  (=  ne  prestav). 

kuprcanje,  «.  dan  Zappelu,  palpitatio.  Rj.  verb, 
od  kopreati  se.  radnja  kojom  se  sto  koprca. 

kuprcati  .se,  cam  se,  c.  r.  impf.  zuppeln,  palpito, 
n.  p.  kad  se  .'to  zakolje  ono  se  koprca  dok  sa  svijem 
ne  izdahne.  Rj.  znacenje  ikorijenii)  vrcati  se,  oti- 
mati  se.  Korijeni  234.  v.  pf.  iskoprcati  se,  —  Osude 
nekakva  konjokradicu  na  Ye5ala.  PoSto  ga  vesaC,  na- 
metnuvJi  mu  licinu  na  vrat,  otisne  s  merdivena,  ou 
staue  za  dugo  of-i  beciti  i  kopreaii  se.  Danica  4,  38. 
Onda  spahija  potegne  iz  piStolja  njega  posred  srijede, 
pa  ostavivJi  ga  u  sobi  jo5  koprcajuci  se,  pobjegne  u 
Njemadku.  Kpj.'  1,  XXX.  Sto  se  god  G.  S.  bude 
viSe  vrcao  i  koprcao  j'rotiv  onoga  moga  suda,  on  ie 
86  sve  vise  zapletati.  Odg.  na  ut.  32. 

kdprena,  f.  —  1)  (po  zap.  kraj.)  ridi  mahrama: 
Ne  udri  jelu  po  grani,  neg'  mladu  Janu  po  glavi, 
mudra  je  Jana  gjevojka,  koprenom  ranu  pokrila.  I 
skide  joj  koprenu  sa  glave.  —  2)  (n  Dubr.)  der  Flor, 
panni  genus.  Rj.  nekakvo  sukno.  —  3)  velum  . .  . 
pod  koprenom,  sub  specie.  StuUi.  vidi  perda,  prije- 
vjes  1,  veleta,  velj,  veo. 

kdpriva,  f.  (pi.  gen.  kopriva),  die  Nessel,  urtica, 
cf.  iara:  Ne  ie  grom  u  koprive  (Unkruut  verdirbt 
nichtj;  trnje  bode  a  Ao^j-j»e  zare.  mrtva  kopriva,  die 
Taubnessel,  lamium  purpureum.  Rj.  dem.  koprinca. 
—  Oiarila  me  kopriva.  Rj.  450a.  Steradu  mu  kopriv 
jasttik,  da  ae  naspava.  Here.  238.  —  kopriva  (osn.  u 
kopar).  (Jsn.  94.  rijeci  s  takvim  nasi,  odiva,  stativa, 
tetiva. 
k6privica,  /'.  detn.  od  kopriva.  Rj. 
Kuprivica,  m.  nadimak  muski:  Doceka  ga  Kopri- 
vica  8tanko.  Npj.  5,  372.  isp.  nadimke  Vatrica,  Vr- 
bica,  ^eraviea. 

Kdprivnjiik,  m.  izvor  u  .Jadru  (izmegju  sela  Trsica 
i  Paskovcai;  mislim  da  bi  se  tako  zvalo  mjesto  gdje 
rastu  koprive,  ali  ja  nijesam  cuo:  Konj  do  konja, 
junak  do  junaka,  od  Mednjaka  do  Koprivnjakit.  Ej. 
k6privnjak,  m.  mjesto  gdje  rastu  koprive.  isp. 
Kopriviijak.  Daniiic  pise  rijec  kao  imenicu  oiicenitu: 
kopriviijak.  (Jsn.  268.  kopriva,  koprivica,  koprivnjak. 
Korijeni  234.  ima  i  Stulli:  koprivnjak,  locus  urticis 
consitus  I  mjesto  gdje  rastu  koprive).  —  za  nast.  vidi 
rijeci  kod  brotnjak. 

k&pun,  m.  der  Kapaun,  capo.  Rj.  vidi  kapun.  — 
kopun  prema  Lat.  capo  isp.  konao  (canalis),  oltar 
(altarei,  i  t.  d. 

koplinill  sc,  k^ipuDun  se,  v.  r.  impf.  siolzieren, 
superbio,  efjerur.  Rj.  podnositi  se  kao  kopun,  pono- 
sito  hoditi.  vidi  kokotiti  8e,  i  syn.  ond^e. 


koprtiijeiijc.  »i.  da')  Siolzieren.  s^tperbitio.  Rj.  verb, 
od  kopiiiiiti  se.  rudnjn  kojom  se  tko  kopuni. 

k&ra,  f.  Uj.  dem.  korica.  ridi  i  kore.  —  /)  n.  p. 
ua  drvoUi,  die  JUnde,  vorte.v.  Kj.  —  Zabijelili  drvo, 
t.  j.  podijuliti  mu  korii.  Rj.  l()3b.  Mekokorka,  bijela 
bundeva  (u  koje  je  kora  vieka).  Kj.  3r)2a.  Ogiditi 
koru  u  drvet!\.  Rj.  439b.  Nego  su  tiikli  korii  od  kuje- 
kaka  drreca  i  od  toga  hleb  mesili.  Npr.  82.  (iladak 
kao  hrastova  kora.  Posl.  41.  Podmetnuo  mu  liitie- 
Hi'cnii  koru  pod  nogii  ^te  pao,  t.  j.  prevario  ga,  na- 
vr.alio  ga  na  zloi  251.  —  2)  u.  p.  hljeba,  die  liinde. 
crustu.  Rj.  —  Pokorusiti  se,  smr/.nuti  se  malo  (kao 
da  se  po  zemlji  uhrati  kora).  Rj.  531b.  Tako  na  tugja 
vrata  ne  dolazio  da  koru  hljeba  piiam .'  Posl.  307.  — 
ii)  (u  Resavi)  vidi  jufka.  Rj.  vidi  i  jupka,  Ijiipka, 
obga.  razrijcno  tijesto.  — •  rt)  Ijuska  u  spuza:  Svi  se 
kralji  natrag  povukose,  kako  spuzi  u  .wojim  korama. 
S(ep.  mal.  7t>. 

kiiral),  ki>rabalj,  korPiblja,  m.  das  Schiff,  naris,  cf. 
lagja.  Rj.  —  Tugja  misli  se  da  je  kordbalj  kao  i  korab. 
Osn.  133.  vidi  brod  3,  i  si/ti.  ondje. 

k&rar-aj,  »».  passus,  gradus.  grcssus.  Stulli.  govori 
se  u  Hrr.  ridi  korak,  korakljaj.  —  rijeci  s  takim 
nast.  kod  dogagjaj. 

kori\eanj<',  n.  das  Schreiten,  gressus.  Rj.  verb,  od 
koracati.  radnja  kojom  tko  koraca. 

kun\(-ati,  <5rim.  v.  impf.  schreiten,  gradior.  Rj.  ridi 
krakali.  v.  pf.  koraciti,  krociti.  v.  impf.  slo:.  opko- 
racavati,  prekoradivati ;  zakoracivati.  v.  pf.  sloz.  opko- 
raciti,  prekoraOiti,  r.iskoraciti  se,  zakoraiHti.  —  Opazih 
megju  djecom  bezumna  mladi(5a,  koji  .  .  .  koraiase 
putem  ka  kuci  njezinoj.  Pric.  7,  8.  Troje  lijeno  ko- 
raca, i  cetvrto  lijeno  hodi:  lav.  .  .  30,  29. 

koriii-iti,  kiiracim,  v.  pf.  schreiten,  gradior.  Rj. 
vidi  kroi'iti.  v.  impf.  koracati,  kod  cega  vidi  v.  impf. 
i  pf.  sloz.  —  Taman  kad  sveti  Arangjel  koraii  jednom 
noyom  k  Rogu  na  nebo,  onda  gjavo  stigue.  Npr.  92. 
Jednom  nogom  koracio  u  grob.  Posl.  35. 

kdrat-  korAca,  m.  (u  0.  G.)  ceki(5  Sto  se  konji  kuju, 
Art  Hammer  Pferdc  zu  beschlagen,  malleus  calccaiido 
equo.  Rj.  dem.  koraci(5.  —  tugja  rijec.  isp.  Osn.  230. 

korficic,  »).  dem.  od  kora(?.  Rj. 

kiirak,  kSrakljaj,  m.  der  Schritt,  passus,  cf.  .5krok. 
Rj.  Oko  dvjestu  koraka  od  mosta  .  .  .  poznaju  se  ostaci. 
Rj.  114a.  za  nast.  u  korakljaj  isp.  nategljaj.  vidi  i 
koracaj. 

kdral  (kftrao),  kordla,  k6ralj,  koriilja  (Stulli),  m. 
cidi  merdzan.  die  Koralle,  coralhtm,  corallum.  — 
DolazaSe  na  sajme  tvoje  sa  smaragdom  .  .  .  koralom 
i  ahatom.  Jezek.  27,  16  (nominativu  nema  potvrde). 
Od  koralju  usti  objavi.  Gundulid.  n  Stullija. 

k6raljan,  kftraljna,  adj.  coralii:  Proz  koraljna  neka 
vrata  zarko  sunee  izide.  Gundulic.  Stulli.  sto  pripada 
koralju.  corallinus,  korullenroth. 

kdrriii,"  konina,  m.  vidi  alkuran.  Rj.  vidi  i  kuran, 
musaf,  knjiga,  zakon  Muhamedov.  vidi  i  ditap. 

Koraiia,  /'•  voda  u  Hrvatskoj.  Rj. 

k6rao,  kor.lla,  m.  ridi  koral. 

Kurava,  /'.  Name  eines  Flusses,  fhtvii  nomen:  Na 
sastavak  Save  i  Koravc.  Rj.  ime  vodi. 

koravica,  f.  (u  Sinju)  squalius  Turskyi.  Heckel. 
Rj.  riba. 

Korivljica,  f.  selo  u  Hercegovini:  Imam  kmete 
sela  Koravljice.  Rj. 

k6rba,    f.    Vorrcurf,   exprobratio,   cf.   ukor :   Nije 

umrla    baba   od   korbe,  ved   od   prazne   torbe.   E  je 

njojzi  korlia  dodijala  i  od  oca  i  od  stare  majke.  Rj. 

vip.  korenje.  za  nast.  isp.  berba. 

'      ki'irbar,  korbaca,  »i.  (po  Hrv.  i  po  Slav.)  vidi  kam- 

diija.   Rj.  korbad  po  Mudz.  govortt   vidi  krbaC.  vidi 

i  kand^ija;  ajkafa,  bi<5. 

Kuri-iila,  /■.  die  Inset  Curzola,  Corcyra.  Ej.  ostrvo. 

1      Kori-iilaiiskT,  adj.  von  Korfiula.  Rj.  sto  pripada 


korda 


5G3  — 


koristiin 


Kon'uli.  —  Zubac,  3)  KurvulunnVi  kanieii  koji  se 
mei'u  oko  pro/oru.   Itj.  ■J14b. 

kurilii.  /.  II  pjfsiui,  xndi  i';oi(la:  I  daj  meni  kordu 
zar(jj<ili(.   Rj.  xiildjd.  vidi  i  gjorda. 

kurdijal,  konlijrtla,  m.  (Itd'l.  conliale)  Ijekovito  pide 
Ato  se  onobito  daje  ononiu  koji  padne  u  nesvijest,  da 
hi  dosao  k  sebi,  die  IterzMiirkutU].  laxamentum.  Rj. 

kiinloviiii,  m.  das  Curdaiin-Lcdcr,  uhtta  dordit- 
heiisi^.  U].  linn  iiriiijeiid  kozii,  osolnto  jurcja  Hi  kozja. 
is(j.  waklijaii. 

korduviiiKl/.ijii,  m.  der  Corduan-Fuhrikant,  alu- 
turiiis.  Kj.  ko  prari  kordovun. 

k6r(iriii,  korduiia,  in.  Franc,  cordon,  verizica,  sin- 
dsiriil  —  Na  ghivu  joj  (ncvjp.sti)  nariiie  kiikiiljicu . .  . 
o  vratu  kordiiH  (zlatan  siiidziiic  koji  jo  zavijeii  oko 
vrata  iiekoliko  puta  i  po  loni  sa  zlatnom  kolajuom 
visi  iiiz  prsi  do  pojasa).  Kov.  W>. 

kOre,  kora,  f.  pi.  Hj.  dcm.  koiit'e.  vidi  i  kora.  — 
1)  n.  p.  od  uoza,  die  Scheide,  vagina,  cf.  noiSnice. 
Rj.  OHO  iz  ieija  sc  n.  p.  sahlja  Hi  noz  vudi  i  u  Uto 
se  povraca.  vidi  i  cagrije,  noinica,  krnja.  —  Pavle 
uze  zlH<'ene  uoi*,eve,  pa  ih  vadi  iz  srehrnih  kora.  Npj. 
2,  l(i.  Pa  obrisa  niaca  zideiioga,  povriiu  <^a  u  kore 
srehrne.  3,  18i).  Kai'a-(!jorgjije  pucao  na  nj  i  .  .  .  zrno 
rail  iz  pistolja  dohvati  lualo  kuru  od  snhlje.  Sovj.  31. 
—  '4)  u  britve,  das  Heft  des  Ttisi'licnmesscrs.  Rj.  u 
noza  ono  gdje  se  drzi  rukom.  ridi  kamze.  —  Bjelo- 
korac,  noz  bijelijeli  kora  (kamzi).  Rj.  29a.  BrHrenc 
kore.  Rj.  -l-la.  Cniokorac,  n(i.i  crnijch  kora  (kamzi). 
Rj.  SLOb.  ykloca,  hritoa  drrcnijeh  kora.  Rj.  841b.  — 
S)  u  knjisie,  der  Einband,  tegumentuin,  Rj.  isj).  ko- 
rifiti,  ukoriciti  (knjigu). 

kor^c'iik,  kor^c'ka,  m.  (u  Brijemu)  hyp.  od  korijen. 
Rj.  vidi  korijeiiak.  —  za  nasi.  isp.  kod  wi-uujK-ak. 

korekftiriii,  adj.  sto  pripada  korekturi.  —  I'  ko- 
rekturnim   talKirinia   cifre    iic  izlaze  I'itko.  Mil.  XII. 

K&reii,  m.  brdo  koje  razdvaja  Otocku  regementu 
od  Like.  Rj. 

kSrcn,  adj.  sto  pripada  korijemc,  vidi  korenit.  sa 
nast.  i  akc.  isp.  kiimen,  plamen,  i  t.  d.  —  Sve  rijeci 
u  jeziku  mogu  se  po  etimologiji  razdijeliti  na  korene, 
proizvodue  i  slozene.  0  korenima  ovgje  nema  ni  rijeei, 
nego  samo  o  proizvodnima  i  slo^.enima.  Daniea  3,  2. 
Osuovna,  ili  korena  imena.  Spisi  1,  30. 

k&riMiit  (J  korfenit?  isp.  Kor("^nita;  kamenit  i  ka- 
mi>nit),  adj.  sto  pripada  korijenu.  vidi  koreu.  —  U 
aoristii  ne  stavlja  ga  (akcenta)  na  korenitom  slogu 
5>ja«  nego  na  rijeOi  »se«  .  .  .  ali  u  aoristu  nije  (ak- 
cenat)  na  korenitom  slogu  kao  u  ostalijein  primjerima 
nego  na  prvom.  Star.  1,  36. 

Kur^nita,  /'.  voda  i  selo  u  Jadru.  Rj.  —  Kor'enita 
(ime  rijeei,  bide  adjektiv  pa  se  uzima  za  supstantiv, 
osnova  moze  biti  u  korijen).  Osn.  220. 

kdrf'iijc,  n.  die  Vorwiirfe,  exprohratio.  Rj.  verb, 
od  1)  koriti,  2)  koriti  se.  —  1)  radnja  kojom  tko 
kori  koga.  —  2)  radnja  kojom  se  n.  p.  zene  kore, 
jedna  drugu. 

k6ret,  m.  (u  C.  G.).  —  1)  zobuu  zenski  (bio  od 
fiohe  ili  od  sukna),  Art  langes  Frauenkleid  ohne 
Aermel,  Testis  genus.  Rj.  —  2)  kao  (5uree  diigafkijeh 
tijesnijeli  rukava  s  kapcima.  Art  kurzes  Kleid  mit 
langen  cngen  Aermeln,  testis  quacdam  mamdeata.  Rj. 

kSrica,'/;  —  1)  dem.  od  kora.  Rj.  Da  je  ovde  ono 
na§e  dvoje  deee,  clali  bismo  im  ovo  malo  korica,  te  l)i 
i  oni  mogli  vecerati.  Npr.  138.  isp.  kora  2.  —  2)  od 
knjige,  der  Einhand,  tegumentum,  cf.  kore  3.  Rj.  — 
Straznja  korica  u  jeduoga  koznog  apostola.  Glas.  11, 
173.  Na  listu  prilijepljenu  na  straznjoj  korici  piSe  . . . 
Rad  1,  177.  vidi  i  korice  3. 

1.  kOrice,  /'.  pi.  dem.  od  kore.  Rj.  —  1)  Bijase 
pripasao  mai  uz  bedricu  u  koricama.  Sam.  II.  20,  8. 
Jaoh,  macu  Gospodnji,  kad  (5eJ  se  smiriti?  vrati  «e 
M  korice  svoje,  stani  i  smiri  se.  Jer.  47,  G.  isp.  kore 
1.  —  2)  Mali  nozic  crnijch  korica.  Kov.  81.  isp.  kore 


2.  —  3)  Jer  je  (knjigai  na  (inoj  vclinHkoj  artiji  tt 
drayim  koricama.  Strai.  1887,  176.  isp.  kore  3,  ko- 
rica 2.  isp.  i  koriciti. 

2.  kAricc,  w.  Rj.  kori(t)c.e.  —  J)  dem.  od  korito. 
Rj.  ridi  koritancc.  korilasco.  —  g)  (u  Hrv.)  nmlno 
grola,  odakle  zito  pada  ii  kainen  (grot  u  Srbiji  se 
zove  ko5,  a  ono  korice  canak).  Rj. 

kftriff-njc,  n.  verb,  od  korifiti.  radnja  kojom  tko 
korici  (knjigu). 

kOrU'iti,  fim,  v.  impf.  korice  ndurati  na  kHJiqu. 
—  Koriciti, jaema,  ti  Vuka.  Rad  (i,  10i(.  v.  pf.  uko- 
riciti. isji.  korice  3. 

korijaiiilruv,  adj.  sto  pripada  korijandru  fbiljci), 
Koriandcr-,  coriandri.  —  A  mana  bjeSe  kao  sjemc 
korijandroro.  Mojs.  IV.  11,  7.  za  nast.  isp.  aptov. 

kiirijoii,  m.  Rj.  dcm.  korjeni'ic.  hyp.  korLV'ak,  ko- 
rijenak.  coll.  korijcnje.  —  la)  die  Wurzel,  radix. 
Rj.  vidi  iila  2.  —  Diiva  vetrina,  kr.'o  se  drva,  niisliS 
sve  ce  iz  korena  izvaliti.  Npr.  142.  Kukolj  valja  iz 
korijenu  iseupati.  Posl.  1(;3.  Sjenic  .  .  .  pasta  dolje 
korijen,  a  gore  rastii  stabla.  Pis.  2.0.  VidjeSe  sinokvu 
gdje  se  posmila  iz  korijena.  Mark.  11,  20.  —  b)  u 
prcnescnom  xmislu,:  Jer  je  korijen  sviju  zala  srebro- 
Ijiiblje.  Tim.  I.  (>,  W.  Gledajte  da  ko  ne  ostaue  bez 
blagodati  Bozije:  da  ne  uzraste  kakav  korijen  grcine, 
i  ne  ui'ini  pakost.  Jevr.  12,  Ih.  —  c)  gramm.  Proiz- 
vodne  rijeei . . .  koje  au  proizvedene  od  prvoliitnoga 
korijena.  Daniea  3,  2.  Jediii  u  pisanju  rijeei  glcdaju 
na  korijen  ili  etimologijii.  Pis.  28.  Korijen  je  dio  rijeei 
II  kom  joj  je  glavno  znaeenjc.  Osn.  1.  —  2)  u  kupusa, 
der  Krautstrwnk.  stirps.  Rj.  ridi  kocanj,  n.  \).  u  ku- 
pusa, t.  j.  ono  od  zemljc  do  glacicc,  Stiingel,  fStrunk, 
caulis.  Rj.  295a.  —  amo  pristuju  i  ovi  primjeri:  Pa 
ce  mi  le,  bosioce,  mlada  potrgati  ostrom  Oordom,  bo- 
siocc,  po  b'jelu  kor'jcnu.  Npj.  1,  7.  Ono  na  cewu  sit 
zrna,  n.  p.  u  Jadru  se  kaiie  okomak  .  .  .  u  Dalmaciji 
gdjeSlo  ku-knruzni  korijen.  Pis.  77.  —  3)  (u  Boci  i 
po  okolini)  vidi  drvo  1,  n.  p.  deset  korijena  maslina.  Rj. 

koriji^uak,  koriji^nka,  m.  hyp.  od  korijen.  Rj.  — 
Zaspala  devojka  drcnku  na  korenku.  Rj.  291a.  vidi 
korlcak. 

kurijt>iij<>,  )(.  (coll.)  —  1)  die  Wurzeln,  radices. 
Rj.  —  M(^ska,  korijenje  od  rogoza,  koje  svinje  jedu. 
Rj.  353b.  Ako  je  Irava  pokoSena,  ostalo  je  korijenje. 
Posl.  4.  Gomila  Ismailjaca  igjaSe  s  kamilama  nato- 
varenim  mirisavoga  korijenja.  Mojs.  1.  37,  25.  Koji 
brahu  lobodu  po  cestama,  i  smrekovo  korijenje  bje5e 
im  brana.  Jov  30,  4.  —  2)  Krautstriinke,  stirpes: 
S  kebom  n  korijenje,  t.  j.  propalo  sve,  niti  se  ima 
cim  drugim  hraniti,  nego  da  se  ide  u  kupusiSte,  gdje 
je  kupus  posjeceu,  da  se  trazi  korijenja.  Rj.  kocunji 
(sto  ostanu   na  kupusistu).  isp.  korijen  2. 

korisaii,  k6risna,  adj.  vidi  koiistan.  Rj.  za  ispalo 
t  isp.  bolcsan. 

kdrilac,  kftrioca,  hj.  Stulli.  koji  kori.  —  takve  rijeei 
kod  cuvalac. 

kdrtst,  /'.  der  Nutsen,  das  Gedeihen,  iitditas:  Mrzost 
na  slranu,  a  korist  preda  se.  Rj.  vidi  hasna,  fajda, 
vajda,  probitak.  —  Cuvaj  kudu  i  radi  o  koristi,  oca 
poStuj.  Npr.  117.  Kako  ti  mo2e  biti  korist  kad  ti  se 
toliko  senice  promelnu?  1115.  Koja  je  korist  od  one 
krave  koja  da  pnnu  muzlicu  mlijeka,  a  potegne  nogom 
te  pro.spe?  (Rece  se  za  celjade  koje  je  vrsno.  ali 
s  druge  strane  eini  Sto  uepovoljno).  Posl.  140.  Od 
velike  bi  koristi  i  potrebe  bilo  kad  bi  se  skupilo.  Kov. 
22.  Tako  bi  druslvo  ucinilo  jezika  .  .  .  neiskazanu 
korist.  Pis.  27.  Da  bade  i  koWko  na  korist  jeziku  na- 
semu!  81.  I'potrcbi  to  na  svoju  kori.<it.  DM.  3.  Nije 
znao  ni  za  koristi  koje  trebaju  postojbini  n\  /.a.  koristi 
vlastcoskc  .  .  .  Vukaiin  je  radio  samo  za  svoju  korist 
na  Stelu  zemlji.  83. 

k^rJNtan,  kftrisna,  adj.  gedeihlich,  salvus:  Koristau 
ti  vo,  krava!  Rj.  vidi  korisan,  hasnovit.  isp.  blago- 
sloven,  napredau,  Jlo  se  uiida,  probitacan.  —  Novinc 


koristorati 


—  564 


Knriina 


(koje  bi  moJ-e  biti  ki  jcil'  i  za  svii  literatuni  bile 
korixnijf.  neiro  sve  trojo  politii^ko,  Mo  imamoV  Odsr. 
na  sit.  o.  Svo  je  pismo  od  Bosra  dauo,  i  koriaiio  zti 
urcH/V.  Tim.  11.  3,  1(!. 

kdristovati.  stujem.  v.  pf.  —  1)  nutsen,  jirorfesse. 
Rj.  /(i7i  korixtitn.  i<p.  probuiliti  (probiulemi,  pnuliti. 
—  2)  su  se.  relkks.  (u  liovi)  ^'iitjen  :ielieii  roii  eiir(t.% 
(ruciiim  capere  ex  re:  ne  i?e5  se  koristovati.  Rj.  iipo- 
trijebiti  sto  nn  korist  sroju.  vidi  ok^ristovati  se.  okt*- 
risiiti  se.  —  «  priwjeru  koji  ide  bive  r.  impf. :  Kiu'a 
je  bila  jedno  cijelo  tijelo.  kojemu  i'lanovi . . .  trebase 
da  dobijaju.  da  se  hrane,  da  .<e  koristiiju  i  odgova- 
raju  svi  zajedno.  DM.  2yG.  pu  tome  je  ovuj  glagol  v. 
pf'.  i  V.  impf'.,  pu  i  u  Rj.'  hna  v.  (im)pf. 

Korita,  KoritS,  >i.  pi.  ^Vald  in  der  Hereegovina, 
salt  us  in  Uercegovina :  Udarismo  kroz  Korita  ravnu, 
sva  Korita  pritisnula  tama.  Rj.  —  suma  u  Hercc- 
gorini. 

kuritaiico,  »i.  dent,  od  korito.  ridi  koritasee,  2  ko- 
rice.  —  Totik,  u  sredini  baJte,  tocec'i  bistru  vodu  u 
ninimorno  koritancc,  diiSe  vrevu.  Megj.  76.  takva  dvm. 
kod  bjelance. 

k6ritast,  adj.  ausgehOlt,  trogartig,  aheatux.  Kj. 
iidubeno  kao  korito,  nalik  na  kurito. 

kOrita^ce,  n.  rfas  Triiglein,  ulceolus.  Kj.  dem.  od  ko- 
rito. vidi  koritance,  kftrice.  —  takva  dem.  kod  brdasee. 

k6riti,  kftrim,  r.  impf.  Rj.  r.  ;^/".  slo:.  i/.-k6riti,  po-, 
pre-,  pro-,  u-.  v.  impf.  sloz.  pokoravari,  prekoravati, 
ukoravati.  —  1)  koga,  einem  Voruiirfe  maclien,  e.r- 
probro.  Rj.  —  Stane  koriti  sina.  zasto  je  \'jeneao 
gjevojkii,  koja  nije  njemn  prilika.  Npr.  233.  Ako  kore, 
ne  more.  Posl.  5.  Reci  mi  dok  ti  nijesam  rekao.  (Kad 
ko  koga  kori  vim,  eim  bi  valjalo,  da  onaj  njega  kori). 
271.  Kad  to  cuo  beze  gospodine,  da  ga  kori  begovicoiii 
mladom,  on  dozivlje  begovicu  mladu.  Npj.  1,  611. 
Oni  ga  korili  za  zuhim  i  nepravde.  Danica  3,  161. 
Mene  jc  proto  Nenadovi(5  pred  Ijudima  »  oci  korio 
i  karao  i  gotovo  ru^io  za  ovo.  So^•j.  4.  —  2)  sa  se, 
recipr.  einander  Vonciirfe  machen,  exprobrare  sibi 
invicem.  Rj.  —  Tako  opravi  brai'u  svoju;  i  pogjoSe; 
i  reCe  im:  nemojte  se  koriti  piitem.   Mojs.  I.  45,  24. 

k6rito,  »!.  (gen.  pi.  korita)  der  Trog,  alveus.  Rj.  vidi 
na<'-ve,  tekne.  dem.  koritaSce,  koritance,  korice.  — 
Prosta  korita,  (n.  p.  za  pojenje  stoke,  za  luzenje  ko- 
sulja  po  selima  i  t.  d.)  grade  seljaci  svaki  sebi.  Rj. 
735a.  Skip,  2)  korito  u  kom  se  peru  koSulje.  Rj.  841a. 

korizma,  /'.  tu  primorju).  —  1)  die  grossen  Fasten 
tor  Ostern,  jejunium  qtiadragesimale,  cf.  Casni  post. 
Rj.  post  citavih  cetrdeset  dana  pred  uskrs.  od  Lat. 
quadragesima,  cetrdeset.  — 2)  haba  korizma;  ovijem 
imenom  u  Crmnici  pla§e  main  djecu  kad  iiz  post 
zai^tu  Sto  mrsno.  Rj.  —  (U  Risnu)  na  iisti  ponedjeljnik 
obuC-e  se  kakav  momak  u  zenske  haljine  i  naeini  se 
kao  gjedova  baba  .  .  .  ide  po  varoSi  i  skafie  ispred 
kuiia  i  vi^e:  »bu!  bu!  bu!«  i  ovo  se  zove  baba  ko- 
rizma. Rj.  9b. 

kdrizmont,  adj.  Stulli.  sto  pripada  korizmi,  quadra- 
gesinuilis. 

korji'iiMr,  m.  dem.  od  korijen.  Rj.  vidi  ?,ilii'a  2. 

korjeiiiri,  m.  pi.  u  Hercegovini,  u  Niksi6kom  ka- 
dilukii,  kao  knezina,  u  kojoj  ima  i  HriJcana  i  Turaka. 
U  Korjenicima  je  na  stijeni  grad  Klobuk.  Kj. 

Korjriiit'kT,  adj.  von  Korjenii-i.  Kj.  .ito  pripada 
Korjenicima.  —  PoC-e  kupit'  . .  .  Kara-Mahmiil  Korje- 
nicke  Turke.  Xpj.  4,  438. 

kjtrman,  korinAna,  m.  das  Steuerruder,  guberna- 
culum,  cf.  krma.  Rj.  vidi  i  dumen.  ono  eim  se  lagja 
tipravlja.  —  Kao  lagja  bez  kormana.  (Kad  Sto  nema 
upraviteljii,  n.  p.  kakva  ku<^a).  Posl.  131. 

kormiiniti,  krirmanlm,   v.   impf.   steuern,  guberno, 

cf.  kruiili.  Kj.  ridi  i   dumenisati.   npravljati  lagjom. 

—  L;i.sii()  je  na  dobrom  vremenu  kormaniti.  Posl.  166. 

kirnitinos,    m.    der   Steuermann,   gubenuitor,    cf. 

krmar.  Bj.  vidi  i  krmandiija,  dumendiija.  koji  upravlja 


lagjiim.  apravitflj  lagje.  —  Oniidn  lagjari  odozgo  idiit'i 
uzimaju  obiC-no  kormanose  iz  oiidasnjijoh  mjesta.  Kj. 
14V)a. 

k(>riiirill<>!<(>V.  adj.  der  Steiternianns,  giibernatoris. 
Kj.  sto  priptiila  kornatnosu. 

knrinsiiijrMiJe.  n.  das  Steuern,  gubernatio.  Rj.  verb, 
od  kormaniti.  radnja  kojom   tko  kormani. 

kdriiio.s,  HI.  (n  KaOkoj)  nekaka   buba.   Art  Insekt. 
insectiim   ijaoddam:   Muti   kao   kormos  po  sirkii.  Rj. 
isp.  Preme(!e  se  kao  pregalj  po   siru.   Posl.   261.  — 
rijec  tugja.  —  Osn.  360. 
1      ki'irnjaea,  /'.  die  Schildkrdtc,  testudo.  Rj.  vidi  I'an- 
I  eara,  zelka,  ^.elva.  —  dem.  kornjaeiea.  —  Da  Rog  da 
I  proraetmila  mi   se   letiirgjija   lahom    kornjac'om    i    po 
I  ku('i  mi  pioskakala!  Posl.  48.  Drugi  love  zvjerad  .  .  . 
'  kornj'de  i  t.  d.  i  jedu  ih.  Priprava  21. 
I      kurnjaeif!),  /'.  dem.  od  koinjaOa.  Kj. 

kunijai-in.  adj.  der  Scliildkriite,  testndinis.  Kj.  sto 
2)ripada  korn/aci.  —  KornjaHna  trava,  Art  Pflanze, 
lierbae  genus.  Rj.  292a  biljka. 

K6rwna,  /'.  uvrh  Ovt'ara  vi^e  uamastira  Sretenija 
jedna  doliiia  zove  se  mida  Korona,  a  viSe  ove  do- 
line  .  .  .  rclika  Korona,  a  ispod  njih  zove  Korunski 
do.  Pripovijeda  se  da  su  .  . .  bacali  krunu  u  nebo,  da 
gledaju  na  konie  (e  se  mjestu  nstaviti,  pa  ondje  da 
grade  crkvu ;  i  od  toga  ostalo  ime  Korona.  Kj. 

kurot,  m.  (u  Dubr.1,  k«Vota.  /'.  (n  C.  G.),  ialost  za 

mrtvim,  die  Trauer,  htctu^:  u  koroti  smo.  cf.  zalost. 

\  Kj.  —  Carev  sin  ras  grad  u  korotu   stavio  za  svoje 

I  Ijubazniee.  Npr.  261.  Tuge:  kdrot  (eorrotto)  .  .  .   ko- 

rota.  (Isn.  218. 

korutovanje,  n.  das  Trauern,  luctus.  Kj.  verb,  od 
korolovati.  radnja  kojom  tko  korotnje  koga. 

k6rotova(i,  karotujem,  r.  impf.  (po  zap.  kraj.)  trauern, 
lugere,  cf.  zaliti:  Zeua  muzu  korotnje  toliko  koliko  vri 
zemljana  pinjata  kad  se  s  ognja  digue  (Posl.  80).  Rj. 
kdrov,  »!.  ('«■•>•  Unkraiit,  hcrba  inutilis:  Nema  ga 
ni  od  korova  (kad  koga  ne  mogu  da  nagju.  Ni  od 
korova,  valja  da  kao  pseto  kad  se  vabi  pa  izigje  ot- 
kud  iz  korova).  Rj.  u  Danicica  akc.  korov.  Osn.  91. 
tugje  rijeci  s  takim  nast.  kod  akov.  vidi  haluga  2, 
lomina  (draca  i  korov),  plijevor,  travuljina,  travurina. 

—  Bodljivom  kororu  nije  Bog  dao  rogove.  (Bog  nije 
kriv  Sto  Ijudi  zlo  cine).  Posl.  20.  Zasto  je  ovdje  njiva 
zarasla  u  korov.  Pis.  73.  MadL  koro. 

k^rpa,  f.  (u  vojv.  po  varoSima)  vidi  kotarica  i  syn. 
ondje.  Rj.  Njcm.  Korb,  a  ovo  od  Lat.  corbis. 

kdrpus,  111.  Lat.  corpus  (tijelo,  gomila,  zbor,  stalez), 
ti  znacenjii  Franc,  corps.  —  Dva  sina,  koja  su  oba 
umrla  u  Peterburgu  u  kadetskome  korpusu.  l^ovj.  77. 
Odrediga,  da  ide  sa  letecim  korptisom  u  varos  Cvi- 
kavu.  Zitije  33. 

korpiisiiT,  adj.  sto  pripada  korpusu.  Corps-.  — 
\Preda  se  staresini  od  korpusnoga  sfaba.  Zitije  29. 
On,  kao  korpusni  komcndat.  55. 

korsem,  vidi  tokorse.  Rj.  po  Danicicevu  jc  mi- 
aijenju  rijec  tokorse  slozena  od  to  (=  ta,  taj),  ko  (od 
korijena  od  kojcga  ko,  tko)  re  (odbacirsi  e ;  isp.  jere, 
jer  i  t.  d.)  i  Ch  (stara  zamjenica).  Korijeni  31.  44. 
69.  81.  —  vidi  i  bojagi,  gjoja,  kao,  rekao  bi,  tobo?,e. 

korlsov,  korSf>va,  m.  (u  vojv.)  vidi  krcag.  Kj.  ridi 
bardak,  i  syn.  ondje.  —  3Iadz.  korso.  tuyje  rijeii 
s  takim  nast.  kod  akov. 

kuriibanjc,  w.  das  Auslosen  (von  Kukuruz),  ex- 
corticatio.  Rj.  verb,  od  korubati.  radnja  kojom  tko 
koruba  kukuruz. 

koriibati,  bam,  v.  impf  (po  jugozap.  kraj.)  IjuStiti 
kukuruz,  ausliisen  (den  Kukuruz),  solvo  corticc,  cf. 
komiti,  suiibati.  Rj.  vidi  syn.  kod  koniiti. 

kdriina,  f.  vidi  kruna:  Na  glavi  joj  kruna  i  koruna. 
Car   korunu   vrze   pod   kapien.  Rj.  vidi  i  vijenae  4. 

—  Pa  ugrabi  od  zlata  korunu.  Npj.  2,  83.  isp.  Korona. 
K6ruiia,  /'.  Name  eines  Flusses,  nomen  fluvii:  Da 


Koriiiiski  Do 


565  — 


kositi 


pOL-uva  fardak  na  Koruiii,  da  ne  progje  od  Karlovca 
banc.  Rj.  imc  vodi. 

kiiriinskT  l>6,  »i.  cf.  Korona.  Kj. 

kiiniska,  /'.  adj.  t.  j.  zemlja,^KiirntUeti,  Curinthia. 
—  Novi  sloveuski  jezik  u  S^tajerskoj,  Koruskoj  i 
Kranjskoj.  Dioba  o. 

kos,  lit.  (pi.  kosovi,  kosovfi)  die  Amscl,  merulu.  Rj. 
ptica.  tidi  kosovac,  kosovica.  • —  ^'odeni  kos.  Kj.  (jDa 
(vodcna  ptica).  (ije  kosovi  siidc.  (LI  Sumi,  gje  nema 
nikakva  siida).  Posl.  75. 

kSs,  adj.  schief,  ohlimma.  vidi  adv.  kuso,  schief, 
oblique.  Uj.  2it2b.  isp.  kosnik.  —  Gdje  mi  se  suiisla 
radi  ciiiilo  poirebno  dodavSi  kosim  slovima  »ili<.  Da- 
m6\(,  DPo,sl.  VI. 

K6sii,  f.  }i;ip.  od  Kosana.  Rj.  —  Jes'  vidio  Knsit 
Srailjanic'a?  Npj.  3,   117. 

kdsii,  /'.  (akus.  k'osii).  Rj.  dcm.  kosica.  —  IJ  die 
Sense,  fal.r  foenarin.  Rj.  ridi  trpamlzuk.  —  Rabica, 
3)  ono  gvozsrje  5to  kosci  na  njeniu  otkivaju  kose.  Rj. 
10b.  Dvoplatna  kosa.  Kj.  lUia.  Doc'  ce  kusa  do  bnisa. 
(Mjesto  »do  bru9a«  govori  se  i  »do  kamena«).  Posl. 
GO.  Sad  j'  udrila  kosa  u  sijcno,  kose  Turei  Siroke 
livade.  Npj.  4,  51.  —  2)  t'urOijnska  kosa,  das  Ab- 
zielteisen.  lij.  ahitljika  curcijii.^ka.  —  3)  die  Haare, 
capilli;  bi  mi  u/.  kosu,  zutiidci:  Kj.  vidi  dlaka,  vlas, 
vlasi.  sve  dlake  sto  se  nalwde  ivljadctu  na  ylaii, 
zotni  se  kosa  Hi  kose,  i  vlasi.  —  Vila  je  svaka 
mlada  .  .  .  i  dugacke,  niz  Icgja  i  jirsi  raspustene  kose. 
Rj.  61b.  Viliiia  kosa.  Rj.  62a  (biljka).  AT  joj  nme 
kose  iimiilio.  Rj.  227b.  Krecava  kosa  (koircasta). 
Rj.  301b.  Striic  kosu  djetetu.  Rj.  314a.  Kumstvo  Ji- 
sano,  11  kome  kiim  djetetu  veo  poodraslu  sijcce  kosu. 
Rj.  315a.  Oplcsti  ko.iu.  Kj.  463a.  Ostai-iii,  ostavljati 
kosu,  bradu,  brkove  (da  rastu).  Rj.  473a.  Popula  ih 
kosa  do  pojasa.  Kj.  541b.  Za  koira  je  dika  kosu  po- 
pustala?  Rj.  544b.  I'royrusala  se  kosa,  brada,  pofela 
sijedjeti,  t.  j.  promijefale  se  bijele  dlake  sa  crnima. 
Rj.  605a.  liazbarusHi  kosti.  rudiarusiti  .sc.  Rj.  627b 
(t  razbarusivati).  Baspraiiti  kosu.  Rj.  641a.  Pak  niz 
pleci  kosu  rasprosula.  Rj.  641b.  Onjrje  C-ei  nuCi  jednu 
gjevojku  . . .  prosutijeh  kosa  niz  pleCi.  Npr.  122.  I're- 
birajnci  njesine  kose  gledaj  naei  ces  jediui  dlaku  .  . . 
jedva  nagje  onu  dlaku  crljenu,  pa  je  odvoji  0(?  rfiw^c 
kose.  123.  Hascesljaj  mi  kose  i  pusti  mi  polovieu 
sprijed  a  polovieu  niz  ple<5i  ...  pa  rasplete  joj  kosu 
koja  pade  po  dolini  sva  crna  kao  ugalj,  samo  gjegje 
koja  sijeda.  228.  Ja  cm  prodati  moje  zlatne  kose . . . 
odreze  bic  kose  zlatne  i  po51je  babu  na  pazar.  261. 
Zar  se  svaka  opletena  uda?  (.  .  .  u  Hercego\nni  i 
zeuskoj  gjeei  briju  kosu  .  .  .  dok  joj  i  ne  naraste 
kosa  .  .  .).  Posl.  86.  I  ocesljaj  svoju  rnsu  kosu.  Npj. 
1.  60.  Oj  kueko  devojkol  ne  plet'  na  mac  kose,  ne 
mami  mi  sina.  1,  104.  Sedila  Kosana,  te  kosu  cesljalu. 

I.  109.  Kosa  joj  je  kita  ibrisima.  1,  157.  Moja  sitna 
kosa,  zelena  livada.  1,  171.  liusii  sam  kosu  pustala, 
a  drobui  biser  prosula.  1,  309.  Bog  t'  ubio,  moja 
Jo.?o  rusa!  sto  sam  tebe  gojila  zaludu.  1,  338.  Te 
2)lete  kosu  siroko.  1,  359.  Al'  te,  seko,  kosa  pokva- 
rila;  jer  si  tako,  seko,  osedila?  2,  418.  Gjuzel  Ajka... 
oplela  kose  na  osmoro.  Here.  164.  Agapija  poleiela 
Teodori  u  kose.  Nov.  Srb.  1817,  485.  Za  opadanje 
kose  nisam  joS  bio  kod  Beleekoga,  nego  cu  otidi,  i 
pita(?u  ga  mene  radi  (zaSto  i  ja  eu  da  ostanem  celav). 
Straz.  1886,  1513.  Dragi  je  moj  bio  i  rumen...  ko.'ia 
mu  je  ktidrava,  crna  kao  gairan.  Pjesm.  nad  pj.  5, 

II.  —  4)  eine  Art  Serge,  montis  genus:  otiJao  uz 
kosu.  kosom.  Kako  viju  po  kosama  vuei.  Rj.  dem. 
kosanjica.  kako  je  kosa  od  prilikc  sto  b"ilo,  grdda, 
striiua,  to  se  kosa  razlikujc  od  brda  po  torn,  sto  se 
kosa  pruza  u  duz,  a  brdo  ide  u  siljak  te  strsi.  isp. 
ARj.  61Sa  kod  brdo.  kosa  je  opct  manja  od  bila.  — 
Kilo,  kao  velika  kosa,  iz  koje  su  manje  kosanice 
otiMe  na  stranu.  Rj.  25b.  Greda,  3)  velika  stijena,  ili 
kosa  od  kamcna.   Rj.   100b.   PoJik,   kosu  sa   strane 


drage.  Rj.  562a.  SpuHa  se  u  Dunavo  jedna  kaniena 
I  strmena  kosa  pod  imenom  (irebena.  Danica  2,  36. 
k6saf,  ki%sea,  hi.  —  Ij  der  Miiher,  Mtidtr,  foeui- 
seca.  Rj.  koji  kosi.  ridi  kosae,  kosilac.  —  Kozbiiia, 
koji  naprijed  kosi  /ired  kosviina.  Rj.  282b.  —  2j  (u 
Srijemu)  onoliko  livade  koliko  jedan  kosac  za  dan 
mo:5e  pokositi,  Mahd,  falcastruiii.  Kj.  —  3j  eitic  Art 
Insekt,  insecti  genus.  Rj.  phatangium  opilio  L.  Rj.» 
nck<iku  liuba. 

kiVsfu',  koH<i6t,  HI.  vidi  kosae  1.  Rj.  koji  kosi.  vidi 
I  kosilae. 
kdsiu'kT,  adj.  sto  pripada  koscima.  —  Kovafka  je 
j  kva.iilica   mnogo   xvfa   od   kosacke.  Rj.  267b.  I»vra, 
1  kosai-ka  uiina.  Rj.-'  343b. 

Kd.sajeir,  m.  cf.  Kosajniea.  Rj.  —  A  na  ovoj 
ravnoj  Kosajniei,  ongje  bjeSe  Kosajcii:  Ivane.  Rj. 
292b.  t'ovjek  iz  Kosajnirc  za  nast.  isp.  Mleiiic'. 

KOsajnica,  f.:  A  na  onoj  ravnoj  Kosajniei,  ongje 
bjeSe   Kosajfii?   Ivane.   Rj.   rijeka  i  kraj    u   iSrbiji.  u 
r  Toplirkom  okrugu.  Kj.-* 

K6sana,  /'.  ime  iensko.  Rj.  hgp.  K«)sa.  —  Kosana 
(osn.  u  kosa).  Osn.  141.  s  takim  na.<!t.  imena  zenska 
I  kod  Andrljana. 

ko.si\njica,  f.  dem.   od   kosa  4.   Rj.   —   Kilo,   kao 
velika   kosa,   iz   koje   su    manje   kosanjice  otiSle   na 
j  strami.  Kj.  25b. 

kosat,    adj.   langhaarig,   comafus.    Rj.   u   cnga  je 

duga   kosa.  vidi  kosmat,   koanat.   —   Ponajprvi   ide 

pred  driiiinom  na  vram'ieu  konju  kosatome.  Npj.  3,  26. 

kdsifa,  f.  —  1)  dem.  od  kosa.  Rj.  —  U  gjevojcice 

erne  ocice,  a  u  junaka  ruse  kosice.  Npj.  1,  3.55.  .Su- 

zama  ga  \imivala,  kosicam'  ga  otirala.  Here.  327.  — 

I  2)  ona  uziciea,  kojom  je  bic  za  drzalje  privezan.  Rj. 

[      k6si«lba,   /".   die   Mahd,   foenisecatio.   Rj.   radnja 

\  kojom   se  sto  kosi,  i  vrijeme  kad  .se   kosi.    s  takim 

nast.  rijeii  kod  bjelidba. 

k6sijcr,  kosij&ra,  m.  das  liebenmesser,  falx  vini- 
toriit.  Rj.  krivi  noz  za  rezidbu.  vidi  kosir.  dem.  ko- 
sjerie.  —  Kuien  (u  Bot-i)  vidi  kosijer  (naS,  a  u  njih 
kosijer  ima  mnogo  duii  driak,  i  njime  se  sijefe  draCa 
i  sasijeca  se  granje  stoci).  Rj.  319a.  Kosijer  mokar, 
bacva  puna.  DPosl.  49.  Kosijer  moli,  a  gnoj  zapo- 
vijeda.  49.  I'okuj  njima  krive  kosijere,  i  daj  njima 
lagane  motike.  Npj.  2,  370.  Zamabni  kosijerom  svo- 
I  jijem  ostrijem,  i  odrezi  grozgje  vinograda  zemaljskoga. 
Otkriv.  15,  18.  kosijer  (osn.  u  kosa).  Osn.  112.  zu 
nast.  vidi  vodijer. 
I  Ko.sijircvo,  n.  namaslir  u  Hercegovini  (iuo2e  biti 
da  je  sad  i  pust?).  Rj. 

kdisilae,  k^sioca,  m.  koji  kosi.  vidi  kpsac,  kosac-. 
—  I  ugleda  trista  kosilaca  na  livadi  C'engiji^-Alaj- 
bega.  Npj.  4,  54.  iijeci  s  takim  na.tt.  kod  cuvalac. 
kosTstC,  n.  der  Sensenstiel,  manubrium  falcix.  Rj. 
drzak  u  kose.  —  Babak,  na  kosistu  onaj  drScic  sto 
se  dr^i  rukom  za  njega  kad  se  kosi.  Rj.  9a.  za  nast. 
kod  grablji^te. 

kdsiter,  m.  (yjxiiheooi)  das  Zinn,  stannum.  Rj.  vidi 
cin,  kalaj.  —  llika.  na  gjecermi  sprijed  kao  puca  od 
kositera.  Rj.  230b.  kositer  prema  Ore.  kassiteroa  kao 
konao  prema  Lat.  canalis. 

kdsiteran,  kftsiterna,  adj.  zinnern,  stanneas:  Sakuj 
nama  Jajku  kositeriiu.  Rj.  sto  pripada  kositeru.  vidi 
cinen,  kalajni. 

k6siti,  koslm,  v.  impf.  Rj.  —  I.  1)  mahen,  meto, 
foenum  seco.  Rj.  v.  pf.  sloz.  iz-k6siti,  na-,  od-,  po-, 
pod-,  pre-,  pro-,  raz-,  u-,  za-;  v.  impf.  sloz.  iskaSati, 
pok.lsati,  ukasati.  —  Kadgogj  kosi  rukavice  nosi.  Rj. 
KozbaSa,  koji  naprijed  kosi  pred  koscima.  Rj.  282b. 
Toljati  zito.  t.  j.  kositi,  da  upravo  pada.  Rj.  743a. 
Ne  vidis  da  to  nije  koseno  nego  striieno!  Npr.  144. 
Kose  begii  zclenu  livadu  na  sramotu  a  ne  s  dobre 
volje.  Npj.  4,  54.  !:>to  ce  tebe  kosena  livada,  kad  ti 
moze  biti  nekosena?  Here.  26.  sa  se,  pajssiv.  O  pro- 
hinoj  zetvi.  (^Nikad,  jer  se  proha  u  uas  obicno  kosi, 


ko^erir 


—  566  — 


Rostolae 


a  ne  Jtnje  se'v.  Posl.  240.  —  3)  u  prenesowm  xmisht  : 
Oovjek  se  vivn,  kad  t^esto  zahadii  prste  u  srlavu,  ili 
kad  rdmeiiimii  Ad-i  kao  da  jo  usljiv.  Kj.  r)!>b.  — 
J  J.  ssa  se.  —  1)  reileks.  n.  p.  siikno,  sicli  uhreibeii, 
deteri.  Kj.  rtfati  se,  hahati  se.  itp.  kr/.ati  se.  — 
S)  reeipr.  kose  se  iierastovi,  t'ele,  raufen  (i-oii  Hheru 
utul  Bieueiii,  ri'.iviri.  Rj.  kno  koikiiti  sc,  kldti  .«e.  — 
Xasge  dva  bravca  a  oiii  se  jednako  kose.  Npr.  85). 
r.  pf.  sluz.  iskositi  se. 

kosjt'rii*.  wi.  deni.  od  kosijer.  —  Kosjerii  reie,  a 
motika  kopa.  DPosl.  4!l. 

K6siunj,  K^t:nlaj!l,  wi.  ein  Berg  in  dcr  Belgrad^r 
ntthija:  Pala  mairla  po  soloiii  Koitiiuiju.  Sa  Kofimajii 
na  .lankove  dvore.  (HI  Kostmijit  irn'jezda  sokolova. 
Rj.  brdo  u  nahiji  Biogradskoj.  imetia  s  takini  nast. 
kod  Bilaj. 

kSsniat.  adj.  haarig.  pillosus:  Kroz  kosniate  gornje 
trepavioe.  Rj.  u  cegii  jc  diigii  knsa,  u  iega  ima  mnogo 
dlaka.  ridi  kos:it,  kosiiat.  —  A  za  ujinie  Scepanovic 
VuCe  na  njesova  kosmata  i-rancica.  pala  mii  je  kosa 
do  kopita.  X'pj.  4,  oitl. 

kosmatien.  f.   u   zasoneei.   Rj.   kosiimta  stray.  — 

—  Yijjela  je  visjeliea.  pod  iijom  sjedi  ko-vnatica, 
Boga  moli  kosmatica  da  joj  padue  visjeliea  (djeve- 
nica  i  maC-ka>.  Rj.  (iSb.  macka  (kosmata). 

k6smuv,  kosmftva,  m.  inie  psetii.  Rj.  kosmat  pas. 
imeiia  psivia  s  takim  nast.  kod  pas. 

kosmiira,  /'.  iii  Dubr.)  nekaka  trava.  Rj.  — rijeci 
s  takim  tutst.  kod  djevoji5ura. 

k5snat,  <idj-  langhaarig,  pillosus,  cf.  kosmat:  I 
tvojeara  kosnata  mrkovii.  Jasi,  brate,  kosuata  dorata. 
Rj.  u  cega  je  duga  kosa,  u  iega  ima  mnogo  dlaka. 
viii  i  kosat. 

k6snT,  adj.  n.  p.  kov,  gladilica,  Sensen-,  folds  mes- 
soriae.  Rj.  sto  pripada  kosi.  —  Klepac,  kosni  cekic. 
Rj.  •273b. 

kosnlk,  kosiiika,  hi.  direk  (u  kui5e  od  pletera),  koji 
u  duvaru  koso  stoji.  Rj.  kosi  direk.  isp.  kos. 

k&so.  schief,  ohliipie.    Rj.    udr.  od  k"6s,   koje  indi. 

—  t^jedi  ietelaOki  (kad  ne  mogu  sjesti  svi  oko  sofre 
lijepo,  nego  svaki  sjedne  ko.'^o).  Kj.  157b.  Kosnik, 
direk  koji  u  duvarii  ko.'^o  stoji.  Rj.  2y2b.  Ukositi,  2) 
namje-stiti  5to  koso.  Rj.  777b. 

koisd^lar,  adj.:  I  dva  kosoglava.  Rj.  koso-glav,  u 
koga  je  kosa  glava.  komu  glava  stoji  kdso.  isp.  tdko 
slozene  rijeri  kod  buc'oglav. 

k6sor,  HI.  u  Dalm.  na  velikoj  moci  kao  kosijer, 
(5iine  se  draca  sijeee,  Art  Messer  Born  zii  schnciden, 
culter  secandis  rcprihus.  Rj.  kosor  (osn.  u  kosa  falx). 
Osn.  110.  isp.  rijefi  .s  takim  nast.  kod  divor. 

k&sorae,  kosovea,  m.  (u  Boci)  lidi  kos.  ptica.  vidi 
i  kosoviea. 

KOsoTac,  KTisovea,  m.  eovjek  iz  Kosova.  Rj. 

Kosoviea,  /'.  rijeka  (ili  potok)  u  Dalmadji,  koja 
izvire  pod  planinom  Kozjakom  i  viJe  Kninja  utjeue 
II  Krku.  Kj. 

kosoviea,  f.  (u  Hrv.)  vidi  kos.  Rj.  ptica.  vidi  i 
kosovac. 

kosovir,  m.  das  Jungc  d^ir  Amsel,  pullus  merulae. 
Kj.  mhidi  kos.  —  sa  nast.  isp.  6vork6vi«;. 

K&sovka,  /■.  ein  Frauemimmer  von  Kosovo:  Po- 
raiiila  Kusorka  gjevojka.  Rj.  iena  iz  Kosova. 

kosuvlji,  adj.  Amsel-.  merulae.  Rj.  sto  pripada 
kvsu,  kosorima.  adj.  takva  kod  Cvorkovlji. 

Kdsovo,  n.  —  J)  das  Amsclfeld,  Campus  meru- 
laritm.  Rj.  kaze  se  Kosovo  Polje  i  aamo  Kosovo,  u 
pjesmi  i  kao  pridjev:  <  ItiSa'  je  .lanko  u  Kosovo  .  .  . 
Pa  potrca  it  j)olje  Kosoro,  on  nagoni  Kosovijem 
vranoa.  Npj.  3,  218.  I  pogleda  poljcm  Kosovijem. 
;!.  219.  —  ^)  It  Dalm.  dolina  opkoljena  kamenitijera 
planinama,  ii  kojoj  je  devet  sela.  Kj. 

Ko.soV!skT,  adj.  —  1)  von  Kosovo,  Cossovinus.  Rj. 
sto  pripada  Kosorii:  Komadi  od  razliCnijeh  Kosov- 
skijeh  pjesama.  Npj.   2,   309.   (Vuk).  —  2)  alt,  noch 


von  den  Zeiten  der  Kosoro-Schlacht,  Cossovimts  (ma- 
rathnnius).  Rj.  Kosorski  (n.  p.  on  je,  star  je  kao  da 
je  joS  od  boja  Kosovskoga).  Posl.  !.'>(;. 

kost,  kosti.  f.  {gen.  pi.  kiNstiju  i  ki^stTt.  Rj.  dem. 
koSeiea.  augm.  koSeina.  —  I)  das  Bein.  os:  \o  mil  je 
kost  u  grill  (t.  j.  to  ga  vrlo  nirzi  i  niiu'-i).  Rj.  — 
Vratna  kost.  Kj.  73b.  (luzna  /.osf.  Rj.  lIHib.  Njegova 
mi  je  silii  dorrela  do  kostiju.  Kj.  127a.  Koji  sii  go- 
tovo  svi  osim  iijega  ii  Sibiji  kosti  osiarili.  Kj.  31()a. 
(2iogin)di).  liOmilica;  ona  racrasla  kost  u  kokosi  pod 
guSom  koja  se  lomi  za  opkladu.  Rj.  3;53a.  ^frtva 
ko.tf.  Kj.  372b.  Soma  sa-da)iti  kost,  kaiSe  se  za  bole- 
snika,  koji  se  od  bolesti  osiiSio  i  pkoreo.  Kj.  (>()3a. 
Tanka  kost,  giiziia  kost.  Rj.  731b.  Coga.  kratka  kost 
kojii  djeoa  igiajiu'-i  se  gone  Stapovima.  Rj.  S28a.  Idite 
i  kaiiite  mu  nek  mi  ide  iz  dvora,  jer  ako  nni  dogjem, 
ne  i'c  mu  ni  kost  s  knseii  ostati.  Npr.  35.  Do  sto 
godina  ni  kostiju  ni  mesa  (od  nas  ne  (e  biti).  Posl.  08. 
DoSao  gost  na  giilu  kost.  (iit.  DoSli  gosti,  da  oglogju 
kosti.  ()!•.  I'bila  me  rgja  od  tavniee,  jedra  nosim  u 
kost  ima  dusu.  Npj.  2,  447.  Kvo  grebii  maiTi  grebeStaei, 
ev'  skrgm'n  kosti  od  junaka.  4.  25s.  Okreeeni  gro- 
bovi,  koji  .  .  .  nnntra  sii  piini  kostiju  mrtvackijeh. 
ilat.  23,  27.  Vrai'ahii  se  lagje  Tarsiske  donose<'-i 
zlato  i  srebro,  slonorc  kosti,  niajmune  i  panne.  Car. 
I.  10,  22.  —  2)  uhratiti  -te  u  kosti,  ili  porvati  se 
s  kime  u  kosti,  t.  j.  obuhvatili  jedan  drngoga  nikama 
pa  gledati  ko  <?e  koga  oboriti,  ringen,  luctari.  Rvati 
se  kaSto,  po  pogodbi.  nc  rvu  u  kosti  nego  u  pojas  . . . 
kad  se  nhrote  u  kosti  slabo  vjeStina  pomale,  nego 
snaga:  Od  dobrijeh  konja  odskofiSe,  siepase  se  u 
kosti  junafke.  Rj.    vidi  koJtae:  uhvatili  se  ii  ko5tac. 

—  3)  od  ribe,  die  Gnite,  spina  j)iscis.  Rj.  —  U 
ribe  dlaka,  t.  j.  sitne  kosti.  koje  sn  kao  dlake.  Rj. 
123a.  Rj.  2l')Sa.  —  4)  (u  Dnbr.l  ridi  koJiMea  (n.  p. 
od  iljive).  Rj. 

1.  Kfista,  HI.  (contr.)  Constaniinus.  Rj.  hyj).  s  takim 
akc.  Krsta,  Mii^'a,  Mna. 

2.  Ko.sta,  HI.  (ist.)  vidi  Kosto.  Rj.  hyp.  od  Kostatin. 
Kosfildiii,   Hi.    Constaniinus.    Rj.   ime  musko.  vidi 

Konstantin.  —  Vino  pije  care  Kostadine.  Npj.  2,  85. 
Konje  jasu  do  dva  pobratima,  beg  Kostadin  i  Kra- 
Ijevic  Marko.  2,  355. 

Ko.stajnica,  f.  varoS  u  Hrv.  (kod  vode  Une).  Rj. 

Kostajiiieaiiin,  m.  Einer  von  Kostajnica.  Rj.  covjek 
iz  Kostajnice. 

K6stajni(-kT,  adj.  von  Kostajnica.  Rj.  sto  pripada 
Kostajn  ici. 

Koistiliitiii,  m.  vidi  Kostadin.  Rj.  vidi  i  Kostj'itin. 
za  izostavljcno  n  isp.  Vicentije  prema  Vincentius. 
vidi  Konstantin.  —  A  Kostantin  ieS<;i  od  Lesandru. 
Npj.  5,  492. 

kostanj,  »i.  (u  Boci)  ridi  kesten.  Rj.  prema  castanea, 
kao  konao  prema  canalis. 

kuslanjar,  kftstanjara,  m.  castanearum  assaruin 
venditor.  Htulli.  koji  prodajc  pecene  kostanje.  vidi 
kest&nar,  kestendzija. 

Ko?>tiUin,  Ml.  11.  p.  car  Kost'itin  lu  pripovijetkama), 
vidi  Kostadin.  Rj.  vidi  i  Konstantin. 

ko.stiio,  n.  ein  M'crkzeug  dcr  h'icmcr,  insirttmentum. 
Rj.  ridi  sikalo.  kod  uzdara  od  drveta  cim  kozu  glade. 

ko>lilja.  f.  (11  Boci)  ridi  koSi'ela.  Kj.  ridi  i  kostjela. 

kosljt'la,  /'.  vidi  ko.^(?ela,  kostilja.  t^tulli:  dub,  car- 
pinus. 

Ki'isto.    Ili.  (jiiz.l  hyp.   Rj.  gen.  Kostii,  voc.  Kosto. 

—  Kaalo  iKostailin).  Osn.  49. 

kosli'ibolja,  /'.  thronischc  Gicht.  arthritis.  Rj.  kosto- 
bolja.  ridi  bogavica,  iilozi.  isp.  nogobolja.  —  Tako 
Milenko  kad  potroJi  sve  ...  a  iiz  to  se  on  jo5  raz 
holi  od  kostubolje,  onda  se  pomiri  s  Kara-Gjorgjijem. 
Sovj.  39.  t(cko  sloz.  rijeci  kod  glavobolja. 

Kdstolac,  Kostoca,  m.  zidine  od  staroga  grada  na 
desnoj  strani   .Mlave  gdje  ona  utjefie  u  Dnnavo.  Kj. 


kustoloMi 


—  567  — 


kosicie 


om.  bice  castelliim,  od  Icoje  sii  n.  p.  i  Kostel,  Kostelsko. 
•tela  M  ]Jrv.  iaj).  i  KaStela. 

kiislAloiii,  111.  eine  erdichtdc  I'llun-e  (wiirtl.  Jieiii- 
hrcclur),  lurha  ficta  (g.  d.  oasifrugus) :  Kad  nabrahi 
koxtiiloma,  vratoloma.  I{j.  kosto-loiii,  ismisljviiu  trava, 
kojti  hdjagi  kosti  loiiii. 

kos(dl(iniiH,  mnu,  r.  impf.  jdngen,  midtraitiren, 
ve.rarc,  cf.  iiiuc'ili  (n.  p.  kakijfin  poslom).  Kj.  tnko 
miii'Hi  koijit  II.  J),  ti'skhii  podoiii,  dii  mu  .te  kao  kosti 
Inmc. 

kosloloililjr'iij)',  11.  dtis  IHiigen,  rcvatio.  Rj.  r^erh. 
od  kostdlomili.  indiija  kojoiii  iko  kustohtmi  kogn. 

kuKl6ldvkii,  /'.  ka:e  se  :ii  ko/ilie;  hez  numiijc  xc 
tako  kasc  mjeato  kostolonika,  sto  kosti  loiiii,  pretra- 
ricsi  se  m  iia  v.  —  Pa  pote^.o  koplje  koxtolovku,  na 
Jaiika  pi  Jure  iipiistilo.  Npj.  .'?,   115. 

KOstovo,  n.  iickako  mjeslo  u  Kosovti :  U  planinu 
na  Kostovo  ravno.  Kj. 

kost62(ler,  m.  ptica,  niltiii:  Stiilli.  kosto-?,der,  koji 
ko.'iti  hlere?  lukiiki  ja.'^irijch.  —  takce  rijeii  kod 
liljebo^der. 

KAstrcs,  in.  inie  iiekakojra  hajduka  koji  se  n  pjes- 
mania  aptiminje:  Kiisires  liarambasa.  Rj. 

kd.strcs,  III.  (u  Hrv.)  iiekaka  riba,  mo^.e  biti  peS. 
Rj.  I'idi  bijeljka.  Rj.'  vidi  i  bjelioa.  sa  nasi,  ridi 
kod  bari'.5. 

ku.'stri'tii,  adj.  indecl,  od  kostrijoti,  von  Ziegenicollc, 
c  hiiui  ciiprinii:  O  ramenu  kustretli  torbic.u.  Rj. 

kostrijt'>sf'nje,  ii.  da.i  .<<trup2)ige  Ausnehen,  hirxutus 
a.spcctiis.  Rj.  verti.  od  kostrijeSiti  se.  radnja  kojom 
se  sto  kostrijcsi. 

kostrij^^iti  si',  kostrijeStm  se,  v.  r.  impf.  dtis 
Haar  strdubcn,  arriyo  coinam.  Rj.  vidi  remeiiti  se. 
isp.  je^iti  se.  ciniti  d(i  dlake  Hi  kosa,  xtrsi.  v.  pf.  sloz. 
nakostrijeSiti  se. 

kfistrijct,  /'.  ZiegentroUe,  laiia  caprina,  cf.  kozina, 
koiJet.  Rj.  vidi  i  kozjevina  2.  —  Kakva  je  koza  takva 
i  loza.  (Stara  koza  slabo  daje  i  ralijeko  i  kosfrijet,  a 
tako  i  star  vinograd  alabo  ragja).  Posl.  124.  Razdrije 
.lakov  haljine  svoje,  i  feza  kostrijct  oko  sebe,  i  tu/.ase 
za  sinom  svojim.  Slojs.  I.  37,  34.  Metnu  mu  pod  gbivu 
uzglavljc  od  kosfrijeti.  Sam.  I.  19,  13. 

k6strikn,  /'.  (u  C.  G.)  nekaka  trava,  Art  I'flanze, 
herba  qiiaedam.  Rj.  riiscus  aeuleatus  L.  Rj.'  Danicic 
kaze  da  se  gorori  i  koStrika.  Osn.  270.  pa  tako  iina 
i  Stitlli:  kostrika  i  kostrika.  — ■  za  iiast.  isj).  aptika. 
R6strikoviea,  f.  namastir  u  Roveima.  Rj. 
Kdstiir,  Kostura,  m.  noin.  propr.  —  1)  einer  Stadt 
in  Mnzedonien:  U  zavadi  s  Minom  od  Kostura.  Rj. 
varos  u  Maiedoniji.  —  2)  Euinen  am  Bcrge  Klicevac 
(na  lijevoj  strani  Drine  nize  Zvornika):  Sa  Klicevca 
od  grada  Kostura.  Rj.  zidinc  na  brdu  Kliievcu. 

KostfirskT,  adj.  von  Kostur;  Okaljao  se  da  ga  ni 
Kostursko  jezero  oprati  ne  moiSe.  Rj.  sto  pripada 
Kostuni. 

k6s,  kftsa,  m.  Rj.  dem.  koSie,  kofit^,  koSieii?.  augm. 
kofina.  —  1)  za  kukuriize,  Art  S'cheiier  von  i'lecht- 
ircrk  fi'ir  Kuknruz,  horrei  genus.  Ovaki  so  koscri 
pletii  oil  Ijeskova  pruca  okrngli  .  .  .  Rj.  —  Kotobanja. 
2)  kukariizni  kos  nalik  ua  Oardak.  Rj.  294b.  Oplesti 
vijenac,  kos,  kosii.  R.  4i;3a.  isp.  kukuruznjak  iia.  —  i 
2)  n.  p.  za  pasulj,  za  eljdu  ill  za  obijene  kukuruze, 
Art  Kuril,  corbis  genus.  Ovaki  sii  kosevi  ponajvise 
od  bijele  loze  ili  od  rakitova  prueica,  pak  se  ulijepe 
balegom  govegjom,  i  mogn  se  premjeSiali.  Rj.  —  Raz 
jamii  puni  ( .  .  .  U  Backoj  se  sipa  raz,  a  kasto  i  dnigo 
zito,  u  jame  mjesto  ambara  ili  koseva).  Posl.  2W>.  Sve 
delije  u  demije,  a  u  ko.se  zita  nije.  280.  —  3)  za 
ribu.  Art  Korb  Pisclie  zu  fangen,  nassae  genus.  Rj. 
—  Bubanj,  2)  kos  od  pruca,  kojim  se  riba  hvata.  Rj. 
45b.  vidi  ko.'ar,  baeanj.  —  :i)  u  karuca  ostrag  gdje 
se  prtljag  sprema,  die  Schosskelle,  cf.  zakosak.  Rj. 
vidi  i  koSak.  —  3)  (u  Srbiji)  ouo  gdje  se  i\io  zasipa 
kad  se  melje  .  .  .  zito   is   kosa  samo  ide   u  (5anak.  a 


iz  I'anka  ga  I'ekako  izgoni  u  kameu.  Rj.  t'iV/«  grot  2. 
—  O)  (u  Dubr.l.  dar  spravljeiiii-i  od  gospogjina  roda. 
Rj.  —  r  od  kiide  djevojarki"  valjalo  je  da  joj  se 
(spravljenicil  poSalje  na  spravn  barem  jedan  ili  dva 
kosa,  granania  od  Mi:Lsliiie  lijepo  Iskic'ena,  s  razlii- 
nijem  daroviiiia  .  .  .  Kuscne  ore  iiosile  sii  po  dvijo 
lijepo  obureiie  djevojke.  Kj.  7(>lb.  po  orome  d.trori 
spravljenivi  od  roda  iijeziiia  nosili  su  se  u  ko.Srviniii, 
ali  se  oni,  a  ni  darovi  od  gospogjina  roda,  iiijesu 
svali  kosevi  (vee  ako  kadsto  u  p'rciiesenotii  smix/u^. 
ordje  koA  znaci  kotarica.  vidi:  ko.Sic  (u  Hoci)  dem. 
od  ko§  (kojc  onaino  znai^i  I  kotarica).  Rj.  29t;a.  vidi 
I  koSinei^"-.  amo  idu  i  ooi  primjeri :  .lemnrki,  beraOki 
/.o.s'.  Rj.  2.5.'ia.()kriiglo  mjesto  [ia  diio  tije.sta.  na  koje 
se  medu  kosi  s  maslinama  sainljevenijem,  zove  se 
donja  pogaea.  Kj.  altia.  ("erjen,  2)  kao  plilak  kos  u 
kojemu  se  su5i  iSito  viJe  vatre.  Rj.  822b. 

k6sa,  f  —  1)  hyp.  od  koSnlia.  Kj.  —  U  zemljn 
wieff  6e  9v'je(!e,  na  meni  se  kosa  osuiiti.  HNpj.  1, 
50.  —  2)  hyp.  od  kokoS.  vidi  kdka.  —  VrativSi  se 
s  vode.  pospu  varicom  po  kiu'i  govore<'-i:  »Uvoliko 
Ijudi,  volova,  brodova,  konja,  uliSta,  pila,  kosa,  da 
se  plodi  plod  i  rod«.  Rj.  54b. 

kSsak,  koSka,  m.  (u  Baranji)  ridi  zakosak.  Rj. 
vidi  i  koS  4.  «  karuca  ostrag  gdje  se  prtljag  sprema. 

ko.^ilnicii,  /'.  livada  u  baniji.  P.  Leber,  koja  se 
kosi.  syii.  kod  livada. 

kSsiir,  111.  ein  ko5  zum  Fi.schfange.  nassae  majoris 
genus.  Rj.  povelik  kos  za  hvatanje  ribe.  indi  koS  3, 
baeanj. 

k6snra ,  f.  —  1)  n.  p.  konjska,  goveprja,  ovdja. 
Stall  von  Flechtuerk,  stabulum  vimineum.  Rj.  pojata 
od  pletera.  vidi  klSniea.  —  Kidaoniea,  rnpa  na  kosari 
kroz  koju  se  gjubre  baea  na  polje  (kad  se  kosara 
kida).  Rj.  2()9b.  Ovcara,  ovearica,  ovcja  kosara.  Rj. 
437a.  optinjiti  kosaru.  Rj.  4f5()a.  Podboj,  patos  u  ko- 
sari koiijskoj.  Rj.  518b.  Metne  zdrijebe  u  kosaru... 
da  ne  otvora  vrata  na  kosari  .  .  .  sakrije  se  za  sjek 
od  kosare.  Npj.  177.  —  2)  corbis.  StuUi.  govori  se 
u  Hrv.  vidi  korpa,  i  kotarica  i  syn.  ondje.  dem.  ko- 
Sarica. 

k5sarica,  f.  dem.  od  koSara  2 :  DrvenjaCa,  kosarica 
pletena  od  pruda.  oko  Zagreba.  Gj.  Dani6i6,  ARj.  II. 
819b.  vidi  kotariCica,  kroAnjiea. 

kdsaTa,  f.  u  Srbiji  oko  Dunava  vjetar  neki  koji 
odozdo  uz  Dunavo  du^e.  Rj.  isp.  koJljiv  2.  za  nast. 
isp.  kod  dr?,ava. 

kdscica,  /'.  —  1)  dem.  od  kost,  das  Beinchen, 
ossiculum.  —  2)  der  Kern  (in  der  Pflaume  u.  dgl.). 
nucleus.  Rj.  vidi  kost  4,  koStiea;  piea.  —  Glogjva, 
bre.'ikva  koja  se  ne  mo2e  rascijepiti,  da  otpadne  oil 
koscice.  Rj.  89b. 

k5si'in»,  /".  augm.  od  kost.  —  Pa  udari  snjime  o 
kaldrmii.  stade  praska  n  Talu  kosrina  kano  plota  od 
sedam  godina.  Npj.  3,  261. 

k6s(-pla.  /'.  (u  C.  G.)  nekako  drvo  i  rod.  Rj.  celtis 
aiistralis  L.  Rj.'  ridi  kostilja,  kostjela.  dem.  ko§<:eIica. 

koseclica,  /'.  (n  0.  G.)  dem  od  kosrela.  Kj. 

Roseoliea,  /'.  (u  0.  G.)  glaviea  viSe  Grnojeviiia 
rijeke,  gdje  su  dvije  velike  koscele:  Ne  bi  znao  naSe 
KoSdelice.  Kj. 

kiseujo,  n.  Rj.  verb,  od  1)  kositi.  2>  kositi  se.  — 
J)  radiija  kojom  se  kosi  (das  Miihen,  messio.  Rj.).  — 
2  a)  radnja  kojom  se  kosi  n.  p.  sukno.  —  b)  radnja 
kojom  se  kose  n.  p.  nera.ifovi. 

k6^cvina,  /'.  eine  eben  abgemnhe  Wiese,  pratum 
rccens  dcsectum.  Rj.  livada  skoro  pokosena.  —  Pod- 
otaviti  se,  kad  na  novo  naraste  trava  po  kosevini  ili 
po  strniStn.  Rj. 

k("isi('.  koMca,  »«.  (\i  Boci)  dtm.  od  kos  (koje  onamo 
znaci  i  kotarica).  Rj.  isp.  kos  0.  vidi  koSie.  ko5i<5i(?. 
-    takva  dem.  od  da2dic. 

k6siei<*,  hi.  dem.  od  k6STc.  —  Ode  Jovo  put  kaSdela 


kosi^ 


—  5tJ8  — 


ko»iiljit>n 


ill  iosicU  beJkotina.  Hero.  243.  isp.  konjU'^ii'-  (osii.  u 
l-onjic).  Osa.  2o7.  vidi  koJ^ii?. 

kdsii*.  wi.  —  1)  (ffm.  od  koJ.  l\j.  lidi  koiic,  koJicid. 
—  :?>  (u  Dubr.)  loanji  dar  Jto  doiiese  cliilji  rod  go- 
spoirjin  sprsvljenici.  cf.  ko5  t>.  Kj. 

k6sijn,*  /".  —  1)  vidi  trkiJ.  Kad  bill  bio  ogledati 
dora,  ogledati  nii  iii(ijoj  kosiji,  more  li  mi  uzimat' 
ioSije.  (Npj.  o,  231).  kj.  riVfi  i  trkija.  —  3)  ono,  5to 
se  metne  na  trku.  Npj.'  4,  350.  ;u  ovo  smuenjc  isp. 
6bdnlja:  oiio  Ho  se  da  ononie  koji  utece  na  trkii.  Kj. 
4-?7b. 

k6^inil,  /".  aufjm.  od  ko5.  Rj. 

ko^int-ii',  HI.  (u  Dubr.)  ridi  kotarica.  Kj.  I  .iiit). 
ondje.  —  tosim'iV  (osn.  kosina,  koja  jo  aujrmeutativ 
koJul.  Osu.  237. 

kS.sknnJo,  h.  das  M''oi-ticechsel,  ultercatio.  Rj.  verh. 
od  koJkati  se.  radnja  kojom  sc  it.  p.  veJjad  koskaju. 

kOsknti  St>.  koJkam  se,  r.  r.  impf.  sich  zunken. 
irortireclLieln,  altcrcor.  Rj.  k'u.^kati  sc  (isp.  kositi  se). 
Korijeni  37.  kao  kositi  se  rijecima.  vidi  gloiSiti  se.  i 
syii.  ondjc. 

kosljc,  )i.  (u  RisniO  ridi  plotina  3.  Rj.  vidi  i  skosje; 
okresine.  ovrJiue.  otio  .•ito  se  kosijeroiii  s  diTcta  s(t- 
sijeie.  —  koslje  (kor.  od  koga  je  kositi).  Osn.  130. 

kdSljiv,  adj.  —  1)  11.  p.  riba  (u  Here.),  ii  kojoj 
ima  ko!<tiju  osiiu  rteiiiee,  ii.  p.  jesrnlja  i  pastrma  nijcsii 
kosljive,  a  Saraui  su  ko.Hjiii.  Kosljira  se  riba  oiulje 
dijeli  na  kosljiru  (u  kojoj  netua  dlaka)  i  na  dlakavii. 
Rj.  ki'sljir  (u  znaeenju  u  kom  je  rilia  kosljiva,  osnova 
je  pred  >lj  -  koja  je  u  kost).  ().sn.  W>.  —  2)  (u  Diibr.) 
kosljiro  vrijeme,  tinster,  tri'the,  uuhilus.  Kj.  kosljivo 
vrijciiie.  t.  j.  ruziio.  Korijeui  37.  —  kosljiv  (u  znaeenjii 
u  koni  je  vrijcmc  kosljivo,  bice  osnova  koja  je  ii  ko- 
siti. i.'sp.  okositi  se  na  koga).  Osn.  9G.  isp.  kosava. 

kosnira,  f.  der  Bienenkorh,  ulveure.  Kosnice  su  u 
Srbiji  i  u  Srijemu  opletene  od  bijele  loze,  a  spolja 
ulijepljene  goveojoni  balesom.  (/.  uliste.  Kj.  ridi  i 
bezniaiak,  dubeniea.  nerojka,  iieelae  (eclao)  2,  praz- 
niea,  pniznik.  snd  (siida)  2,  trmka.  —  Znkaditi,  ii.  p. 
liure,  kosnitu.  Rj.  17()a.  Krajnik,  u  kosnici  knijiii  sat. 
Kj.  2!*8a.  Ftidrczati,  podrezivati  kosnicu.  Kj.  .'')24a. 
Ljupka,  die  Zelle  (ii  satu,  ii  kosnici).  Rj.  351a  (ridi 
okce).  Putkaditi,  i>otka<rjivati,  ii.  p.  koHnicn,  kad  lioee 
da  .se  podrcziije.  Rj.  553b.  Dobro  tiJi,  a  u  srlavu  ne 
tiC-i.  (Reee  se  za  C-e\e  kad  sc  .•iuhijajxi  v  kosnicu,  i  znaei 
da  ih  zvizdei3i  valja  zvati,  a  u  ylavu  od  koHniec  ne 
ticati,  da  budu  dobre).  Posl.  (51.  Donese  malo  ineda 
u  ka.iiei  (valja  da  od  onoga  §to  je  bio  ostavio,  da 
hrani  kosnice  preko  ziine).  73. 

kft.stiic,  u  rijecima:  uhvatili  se  u  kostac,  t.  j.  u  kosti 
kad  se  rvu.  Rj.  vidi  kost  2.  —  Uhvatili  se  u  kostac. 
(Nose  se,  I'eraju  se).  Posl.  338. 

K6Mtnc,  Ko.sca,  m.  planina  blizii  ('rneGore:  Cesto 
gleda  na  KoHac  plaiiinu.  Rj. 

1.  k^stan,  HI.  cine  I'flanze,  hcrlme  genus.  Rj.  sorghum 
halcpcnse  I'ers.  Rj."  vAdi  ccsljik,  ko5tanj. 

2.  ku^itaii,  koStana,  adj.  heinern,  osseus.  Rj.  sto 
pripada  kosti,  sto  je  od  kosti.  —  Na  ti,  vrana,  kostun 
zub,  daj  ti  mene  gvozden  zub.  Kj.  214a. 

kustaiij,  n.  (u  I'.aranji)  nekaka  trava.  Od  zile  ove 
trave  djeca  prave  liile  te  piise.  Rj.  —  kiistunj  (od 
osnove  iste  od  koje  je  1.  kostan,  jamac'no  i  znaeenja 
iatoga).  Osn.  193.  rijeci  s  tukim  nust.  kod  (5okanj. 

kdstica,  f.  vidi  ko5Cica  2.  Rj.  n.  p.  od  tresnje,  od 
sljire  i  t.  d. 

ko.st6vati,  ko.^tiijem,  r.  impf.  od  Njem.  kosten,  a 
ovo  od  T.iit.  eoiistare.  ridi  dolaziti  3.  stajati  3.  — 
Dobra  rije6  ne  kostuje  novaea.  Posl.  (50.  Bi<;e  (rjecnik) 
(rotov,  ali  6e  silu  BoHju  da  kostuje.  HUai.  1886,  703. 

kostri'ha,  /'.  (u  PoiieSkoj  nahiji)  nekaka  riba 
(smufrj/i  Rj. 

koitrika.  /'.  tidi  kostrika. 

kititrikc,  /".  pi.  (u  Kotoru)  nekaka  trava  5to  se  jede 


kao  u  Dubrovuiku   kukc  3.    Kj.   asparagus  L.?  Rj." 
ridi  kuka  3. 

k^stiiiiica  kupljo.  ».  (st.):  Zaiska  nin  koplje  ko- 
stuniru.  Rj.  —  Kumu  daje  od  zlala  siniju  ...  a  eauSu 
koplje  kostunicu.  Npj.  2,  517.  Kostunica  (koplje  od 
drveta  koje  se  obifuo  zove  kesten).  Osn.  327.  i.s^.  ko- 
stolovka  i  kostunj,  kostiinjav  i  t.  d.  hice  priliinije 
trasiti  rijeci  koStuniea  osnovu  u  kost.  isp.  i  okoM, 
2  koStan. 

kostiiig  (orah),  »;.  (st.)  ri(?«  kostunjarae:  ViS' kiu'e 
mi  ko.Hunj  orab,  te  sam  ziibe  poloniila.  Rj.  ridi  i  ko- 
stunjak.  —  osn.  u  kost.  isp.  2  k'osian,  okoSt,  koStunjav. 
trrdi  ortdi. 

kostiiiijak,  kostunjka,  iii.  (orab)  vidi  kostiiiijavae. 
ridi  i  kosimij.  tvrdi  or(di. 

kosliiiijiiv,  adj.  hurt  (.:.  li.  die  Ntiss,  idier  aiich 
der  Mcnscii),  durus.  Kj.  trrd,  n.  p.  oridi.  (di  i  iovjek. 
isp.  kostunj,  okost,  koitan. 

koslitiijavtic,  kostfinjavea,  m.  t.  j.  orah.  liartc  Nuss, 
nu.v  durii.  Kj.  ridi  kostunj,  kostunjak.  tvrdi  orah. 

ko.siririiit-a,  /'.  das  Beinhuus,  ossurium.  \\].  gdje  sc 
nalase  kosti  inrtvacke.  —  I  danaskc  stoji  kosturnica 
od  h^rbalja  i  jos  od  Turaka  vis'  Vraiijevea  duboka 
potoka  na  visoku  brdu  goletnonie.  Npj.  4,  175.  Do- 
iavsi  na  nijesto  koje  se  >;ove  (lolgola,  to  jest  kostur- 
nica. Mat.  27,  33. 

k6siilja,  /'.  (pi.  gen.  koiulj.'i).  —  1)  dus  Hcmd, 
indusium.  Rj.  dem.  kosuljiea.  augm.  kosiiljetiiia.  Itiip. 
kijJa.  —  vidi  kosulja  odrpulja,  rita  (ritava),  stajaeiea 
(slajaeal,  sukncnjaea,  Saptalica,  vjeiu'aniea  (vj&neriniv), 
ndadbenica  (udadben.a),  iikopniea  (iikopna),  nskrsnjaea 
(uskrsna),  iizvodlija.  —  ( )plec'ak,  2  kratku  -cnska  ko- 
suljit,  po  kojoj  se  sknti  opasiiju,  cf.  oplei'e,  kosiiljac. 
Kj.  4()3a.  Skabliea,  u  zcnske  kosuljc  gornji  kraj  (po- 
loviua  <lo  |)ojasa).  Rj.  G85a.  JSkuti,  donji  kraj  kosulje 
osobito  zcnske.  Kj.  (JSDb.  Dznpa,  ruiicna  kosulja  zenska. 
Kj.  8321).  Preko  dan  je  zinija.  ali  kako  vei'e  dogje, 
on  svuee  sa  sebe  onu  zniijinju  kosulja,.  Npr.  55 
(^  svlak).  D.aj,  da  dariijemo:  niladom  barjaktaru 
svilcnu  koiulju.  Npj.  1,  104.  Dok  mi  ne  sukroji.i 
od  maka  kosulju,  od  svile  rukave!  1,  110.  Da  ne 
mete,  jado!  hurundzuk-kosulje.  1,  202.  Ja  bill  posla 
i  dar  ponijela:  f^vekru  babi  od  svile  kosulju.  1.  2('i(i. 
Po  gaeania  od  crira  kosulja.  1,  281.  Po  gaeama  hu- 
rundzukli  kosulja.  1,  359.  Kazvija  joj  ziit  kavad  i  ve- 
zcnu  kosulju  . . .  imam  seju  vezUju,  navcsve  ti  kosulju. 
1,  439.  Pa  uzima  tananu  kosulju.  1,  ()20.  Najastuku 
od  zmije  kosulja,  u  duSeku  dobar  juuak  spava.  2,  59. 
Ona  veze  sacmenu  ko.suljw.  Here.  29.  —  2)  pi.  ko- 
sulje, die  Wiische,  albae  vestcs :  juce  smo  prali  kosulje 
(t.  j.  i  ko.<idje  i  gaee,  i  skute,  i  oplei^.ke,  prega(5e,  i 
peSkire,  i  earsave).  Kj.  isp.  prtiSte,  niblje,  rubina,  ru- 
biSte.  —  O  mijeni  zene  ne  (e  da  pern  kohilja,  jer 
kaiu  da  (-e  se  onda  svako  prtiSte  u  vodi  omijeniti, 
t.  j.  postati  kao  truhlo...  Za  to  se  reCe  u  sali  „omi- 
jenio  kosulje"  (kad  je  ko  poderau).  Rj.  3b6ti.  Odra- 
rivati,  u.  !>.  pregju,  kosuljc  (kad  se  pent).   Kj.  441b. 

ko^iCiljac,  koSi'iljea,  m.  (u  i^rijemu).  —  1)  zenska 
kratka  kosulja  po  kojoj  se  skuti  pripasuju.  Kj.  u 
Srijemu  i  u  Backoj  malo  zena  nose  dugaike  kosulje, 
uego  kosuljce.  Rj.  (589b.  —  2)  mu.ska  kratka  ko5ulja, 
koju  tezaei,  n.  p.  kad  zanju,  oblaee  syrh  ostaloga 
odijela,  der  Kittel,  amiculum  linteum.  Zenski  je  ko- 
suljac  od  IjepSega  platna  nego  skuti,  a  muski  je  od 
debeloga.  Rj. 

kosiiljetiiia,  f.  augm.  od  koiiilja.  Kj. 

ku>iiljii'a,  /'.  dent.  —  1)  das  Ilemdclien,  indusiolum. 
Rj.  mala  kosulja.  Iz  one  zabe  izigje  krasna  devojk.t, 
samo  zahlja  koza  ostane  na  zemlji  .  .  .  izvuee  se  iz 
one  kosuljire.  Npr.  208  (isp.  zniijinja  koSuJja  kod  ko- 
Sulja).  —  2)  das  Schafheutchcn  (hciin  foetus),  amnion, 
cf.  vodenjak.  Koje  se  dijete  rodi  u  koiuljici,  za  ono 
se  misli  da  je  vidovito.  Rj.  —  Kad  li  evo  rodi  sina 


ko^uta 


—  5G9  - 


kotlunoSc 


M  krraroj  Icomljki .  .  .  sjeti  se  da  je  vjedogonja. 
Npr.  '213. 

k(i>iita,  /'.  Rj.  dcm.  ko^;lltica.  —  J)  die  Himchhiih, 
Jlihultii,  lervii.  Hj.  —  Veseli  sc  ^.eiiom  mladosti  svoje. 
Nekii  ti  je  ];ao  kusiitK  mila  i  kao  arna  ljii|>ka.  Prii'. 
5,  1!).  Kosiitu  u  polju  ostavlja  mliide  svoje,  jer  uenia 
trave.  Jevr.  14,  6.  Dare  mi  no::;e  kao  it  kosiite.  Avak. 
3,  18.  —  2)  ime  kiavi.  Kj. 

Kdsilta,  /'.  ime  zeiisko.  Kj.  imcnu  senska  od  zivo- 
tinja  kod  (ioliiliiea. 

kAsiitii-a,  /■.  ~  1)  dem.  od  kosula.  Rj.  —  Moja  rosna 
kosxUicc!  sto  si  skuce  obrosjela!  Npj.  1,  7(j.  —  2)  ne- 
kaka  biljka.  Rj.  f'ritittiriu  ineledijris  L.  Rj.-' 

Kiksntira.  f.  plaiiiiia  u  Dalm.iciji  "s  lijeve  strane 
Cetina  i/nail  manastira  Dragoviea:  K  Komt ice  \hoke 
planiiie  lij. 

koNiiliii,  adj.  stopripodii  knUuti.  —  Kohitina  hradti, 
f.  vidi  sreaiiik.  Rj.  'iiliih.  Srnmik,  11  tiava  od  srdo- 
bolje  (u  l.ici  srrciijuk.  ii  Dalm.aciji  srceiijacii,  a  gjeSto 
koiuiinn  hrtd.t.  ireniiaiia  Ititea).  Rj.  710b. 

k6Mita.iak,  m.  injesto  (/.agragjeiio)  gdjo  frosMfe  i  je- 
leiii  stoje,  der  Ilirschflarten,  vivarium  cervorum.  Rj. 
za  nast.  isp.  ribiijak. 

1.  kot,  kotu,  m.  —  1)  (u  C.  (i.)  die  Brut,  pro- 
genies, cf.  skol,  pod.sad,  vrijeia.  Rj.  ridi  i  nakot,  leirlo. 
sto  Hvotinja  koti.  —  2)  (u  OsijekiO  vidi  kotac.  Rj. 
mala  kokira  (pojata)  n.  p.  sa  jucinjad,  jurad  i  t.  d. 

2.  kftt,  cin  Wort  Griiinc  zii  trcihen,  vox  2)ellcntis 
(iMSfrt.s.  Rj.  rijcvca  kojoin  ae  tjcruju  guske. 

kdtai-.  kftca.  m.  —  1)  cin  klciiter  St(dl,  z.  Ji.  fiir 
Ldvimer,  Zieglcin  u.  dig.,  !<t(iliulum  ^jdjwtiH;  Pleli 
kotae,  kao  ti  i  otae.  Rj.  (toj  posloviei  I'ufc  dodajc: 
Radi  i  iivi  oiiako  kao  Sto  ti  je  i  otac.  Posl.  -24!)).  vidi 
1.  kot  '2.  mala  komra  (poj(da)  n.  p.  za  jagnjdd.  jarad 
i  t.  d.  —  2)  (u  Srijcmu)  u  barania  zgr.ada  u  kojii 
se  riba  hvata.  Rj. 

k^tfie.  kotaca,  m.  (u  Hrv.')  vidi  to6ak.  Ej.  —  Tocak 
(gdje  trdje  se  govori  s  proinjeitenim  glasovima  i  s  pro- 
diiljenim  a:  ki^tae).  Osii.  2.S4.  .\li  inoze  biti  dajeod 
korijena  od  koga  je  kotiir,  i  tada  mu  je  u  iiastavku 
suglasiio  <".  372.  vidi  i  kolo  1,  tekiin. 

kot!\]a(>,  kotiilea  (kotaoea),  m.  —  1)  die  TIMung 
dcs  Schliifinclliciiis,  jugidiiiii.  Rj.  iupljiwi  u  krlijesa. 
—  2)  u  uitiiiia.  t.  j.  ziea  u  srijedi  za  drugu  z.akop- 
rana  .^to  se  oko  daske  omota,  i  na  cuvaldiizu  iia- 
makne,  i  obrvka  iiaOini.  Rj.  —  Obrvka,  2)  zamka  se 
iiafini  oko  obrvke  na  kottdcu,  i  tji  zauika  zove  se 
obrvka  nn  kottdcu.  Ej.  4.34a.  —  kutitltic,  koji  gla.si  i 
kutlac  (u  prvoui  je  umetuuto  «  megju  tl;  osnova  u 
kotla;  isp.  kotcdi).  Osn.  337. 

kutali,  111.  pi.  (u  Boci)  kamene  ploee  koje  se  moeii 
povrh  zida  da  bi  od  njega  odbijale  vodu  koja  kaplje 
sa  strelia.  Rj. 

kotao,  kutla,  m.  Rj.  dcm.  kotlie.  aiigm.  kotlina.  — 
1)  der  Kcsnel,  cacahits.  Rj.  vidi  kazati,  bakrae,  gvoz- 
denjak,  kotlaca;  isp.  orauija.  —  Haci  koilc  preko  kuc'e. 
Rj.  ISb.  Snijeznica,  jama  gje  Ijeti  ima  -snijega...  na 
takovijem  se  mjestima  Ijeti  snijeg  topi  «  kotlovima  i 
u  korilima,  te  se  stoka  poji).  Ej.  GitSa.  Kotlove  krpe... 
Turski  eigani  po  vai-osima.  Dauiea  2,  102.  —  2)  (u 
V.  G.I  lakijuski  kotao,  vidi  kazau.  Rj. 

kdtar,  m.  —  1)  der  Zaun  urn  den  H&usehober 
(urn  das  Vicli  ahzuhalttn),  scpimcntum  circum  metaiii 
foeni.  Rj.  ogruda  oko  velikoga  sijeiia.- —  2)  tcrrito- 
riimi,  status,  ager,  dominium.  Stulli.  vidi  hutai,  srez: 
der  Bczirk.  sto  je  u  Srhiji  srez,  u  Hrv.  je  kotar. 

Kotiir,    KotAra,    m.    vidi   Kotari;    u   pjesmama   se  ! 
Kotar  uzima  i   kao  grad  kakav:   Bjezi   mlada  bijehi  [ 
Kotaru.   Kotarii  se   vrata  otvorila,   iz  Kotaru  izisli 
svatovi.  Rj.  —   Bukoviea,    \)  istofni   kraj    Dalmacije 
izmegju  .  .  .  raviioya  Kotaru  i  Otresa  |)laiiine.  Rj.  48a. 

Kotiirat',    Kotarca,    m.    covjek    iz    Kotara:   Al'  ne  i 
gleda  Kutaruc  Jovaue.  Rj.  vidi  Kotaranin.  I 


kotiWnt'a,  f.  (u  (irbljii)piit  kroz  koji  protjeCc  vodu 
iz  kakve  lokve.  Rj.  kolnraca  (osn.  u  kotar).  Osn.  350. 

Kotiiraniii,  m.  eovjek  iz  Kotjira:  Uoke  tvoji  Kota- 
rini  dogju.  Rj.  ridi  Kotarac. 

kulart''.sa,  ?i.  pi.  u  pripovijeei:  ,'^edi  bako  u  kota- 
ra I,  da  te  vueeni  ua  iiebesa.  Kj. 

Kotllri,  wi.   pi.    Rj.  ridi  Kotjir.   kraj   u  Datmnriji. 

—  Kotari  od  sjevera  grauice  /rniaiijoui,  od  jiiga 
Krkom,  oil  istoka  Biikovieom  a  od  zapada  iiiorem : 
.lesi  r  cuo  Latiiisko  priiuorje,  kod  priinorja  RiAniii«ke 
Kotare.  Slojaii  ode  «  ravne  Kotare.  Rj. 

kfitarica,  /".  der  Korh,  corbis.  I{j.  dem.  kotarii'ica. 

—  ridi  koi  (i,  kosara,  koSineie,  korpa,  krbuljii,  krto, 
kroSiija,  mjeiiea  1,  rildnjak,  saciira,  sepcl,  sepetka, 
sprtva,  laviiik,  vreteiiara.  —  Zagjii  ...  pa  nelinia 
namasiirski  gjaci  s  kotaricama  te  dajii  navorii  za 
jaja.  Rj.  .')ua.  Ubvati  dva  noja  .  .  .  pa  iiii  onda  pri- 
ve?,e  za  iioge  veliku  kotaricu  ii  koju  on  iigje.  Npr. 
15!).  Majslor  pletikolarica.  (.  .  .  u  uarodii  iiu»emu 
svaki  coek  zna  kotaricu  ople.ili  .  .  .).  Posl.  174.  Jlva- 
Ijeiie  jagode,  priiznc  kolarice.  341. 

kjilarieica.  /'.  dcm.  od  kotariea,  dit.i  Kiirhchen,  cor- 
hiila.  Rj.  ridi  koSarica,  krosiijiea. 

kotiirka,  /'.  (ii  Bauatu)  kao  ambar.  Art  Scheuer, 
hurrci  gcnu>s.  Rj.  ridi  i  iitiiiea,  luagaeiii,  magaza. 

kittarkliija,  /'.  knpii  kakra  sc  nasi  u  Kotarima: 
A  na  glavu  kitpu  kotarkinju.  II Npj.  3,  555.  A  na 
glavii  Uni  kotarkinju.  4,  33.5. 

kdlarnliia,  /'.  (ii  Srbiji)  novel  Sto  8u  se  pladali 
spabijania  u  ime  desetka  od  sijena,  der  Ileuzchntc, 
daiiiiiac  foeni.  Kj.  isp.  kotar  1. 

kutiirski.  adj.  ad  ierritorium  .ipcclans.  Stulli.  sto 
pripada  kotaru,  kotarima.  vidi  sroski. 

kotllioa,  /'.  koja  koti.  —  Sedani  ima  brai'e  Hrnji- 
(iea,  i  imaju  kotilicu  miimu.  HXpj.  4,  .323. 

kotilo,  n.  mjesto  gdje  se  ko  okolio,  Gehurisort 
(schimpflich),  locus  natidis.  Rj.  za  covjeka  kaze  se 
s  porugom.  isp.  jagnjilo.  —  Is  njima  se  ua  kraj  ne 
dolazi,  dok  s'  uevjerno  ne  litre  kotilo.  S(;ep.  mal.  li>4. 
za  nast.  isp.  bjelilo  1. 

kftUfi,  kfttini,  v.  impf.  Rj.  v.  pf.  sloz.  ua-kotiti  se, 
o-  (('  se),  u-  (ae),  za-  (i  se).  —  J)  werfen  (von  der 
Hilndin,  Katze),  purio.  Rj.  kaze  se  za  kuiku,  maiku 
Hi  za  kakim  god  drugu  zivotinju  (za  oru  potonju 
s,  pogrdom),  kad  ispusta  iz  sebe  mlade.  isp.  K'vi.  — 
iS'((j  raacka  koti,  sve  miSe  lovi.  Posl.  357.  ^[acku 
kufke  ne  koti  (ne  plodi).  DPosl.  58.  Jala  Turci,  kuja 
vtts  kotila!  HXpj.  1,  271.  —  2)  sa  se,  rejlcks^  werfen, 
purio.  Rj.  znaccnje  kao  kotiti,  s  razlikom  sto  ovdje 
nemu  objckta.  isp.  \6c\  se. 

kfttla.  f.  (u  gornjeni  prim.)  kao  Sto  je  ii  pluga 
cimer,  tako  je  u  rala  kotla:  samo  sto  je  ona  od  dr- 
veta,  i  nije  odozdo  provucena  kroz  lemeS,  nego  kroz 
ralicu  pred  njim.  Rj.  vidi  kotlja.  —  isp.  rijee  s  takvim 
nast.  metla. 

k6tlae,  m.  vidi  kotalao.  Rj.  —  Siromasi  (irei  odii 
s  duSom  M  kotlacu.  Mil.  246  (u  velikom  .<<trahuj. 

kotlaea,  /'.  vidi  gvozdenjak  (kotao).  Rj.  kotao  od 
gvozgja. 

kotlar,  kotl^ira,  »i.  der  Kessclschmied,  ahenarius. 
Rj.  tq/(  gradi  kotlc,  vidi  kazand^ija. 

koliiiri'V,  kotlitrov,  adj.  Rj.  sto  pripada  kotlaru. 

KotleiiTk,  III.  planina  u  Srbiji.  Rj. 

kill  lie.  III.  dcm.  od  kotao.  Rj.  —  Xauini  sve  po- 
augje  za  oltar,  louee  i  lopatice  i  kotliie  i  viljuske  i 
maSioe.  .Mojs.  II.  38,  3. 

k6tlina,  /'.  uugm.  od  kotao.  Rj. 

kutlokrp,  m.  der  Ke-isdllicker,  ahenorum  refector. 
Rj.  koji  kotlc  krpi. 

koti6kr|>ov,  adj.  sto  pripada  kotlokrpu:  Nsizimac 
kus  kopa  bus  pod  kotlokrporom  kiicom  (ovo  je  ne- 
kakva  zagonelka,  ali  ne  znam  sta  znaei).  Rj.  odgo- 
nctljuj \knica  i  krtienjak. 

kotl6iiui>e,  kotl6nosi,  /'.  pi.  prve  ospice  koje  se 


kotliiSa 


—  570  — 


k(>vnn(l^.ijnlia 


pojave  u  kaVvoiuo  mjestu.  Kn2u  i1:i  se  l-otlonoie  liisno 
pn>bolijev!ijii,  i  slabo  ko  iimire  od  iijih,  Rj.  kotlo- 
iioJc.  —  rijeci  tako  sIo:eiit'  loil  breinenoSa. 

kdtlu&n,  f.  (\i  Iiuosk.,  11  11  Sinju  ^iiAni,  u  primorju 
lupi:n)  zemljan  siui  koji  se  uiistavlja  iia  vatru  kao 
kotiio.  Art  inh'iieit  (le.'>chirr.  r<i.<  qiioddum  fictile).  Rj. 
nifi  1  pinjata.  —  Provrislo.  jirovraz  (u  kotla  i  u  kot- 
hige).  Kj.  (itUa.  Ako  stijeiia  kotl ii.H^  jao  kotlitii:  ako 
)l°o(Iu.«(i  stijeui,  jao  kotluiii.  Posl.  t>.  »•(/«'(  ,■'  takim 
lutst.  kod  ajsiruJa. 

k&t|ja.  f.  (u  Hrv.1  od  drveta  sto  se  prod  cimerom 
od  one  daske  iia  kojii  se  natiee  lemeS  proviiee  gore 
fcroz  sredelj  (kao  i  eimer).  cf.  kotla.  Rj. 

kotobiiniti  .se,  kot^banim  se.  v.  r.  impf.  (u  C.  G.) 
ri<Ji  baniti  se.  Rj.  dUiti  se,  hviiliii  se,  ponositi  se, 
raiinetati  st. 

kotdbanjn,  /'.  —  J)  {n  Srbiji)  der  Hiihnerkorh, 
(lallinarium  I'nd  ora  ponenda).  Takove  se  kotobanje 
opletu  od  bijele  loze,    pa  se  objese  ispod  strehe.  Rj. 

—  h'lnju.  Ista  rijei^  mislim  da  je  driiga  pola  u  slo- 
ienoj :  koto-lnntja.  a  prva  je  pola  osnova  u  kot.  Osii. 
192.  kot,  kotac,  kot<trica,  (jdje  kokosi  nose  jaja.  — 
3)  (u  Srijemu)  kukiiruzui  ko5  nalik  na  i^ardak,  ei»e 
Art  <''ardak  :um  Kukuruz,  horrei  genus.  Rj.  vidi 
kukuru^njak.  3a. 

kotobihijenje,  n,  (u  C.  G).  vidi  banjeuje.  Rj. 

kutor.    »i.   Cattaro.   Rj.  grad  u  Juhioj  Dtdmaciji. 

Koturaiiin,  »».  Einer  von  Cattaro,  Cattarensis.  Rj. 
iorjck  is  Kotora. 

Kdtorka,  /'.  Ein^  von  Cattaro,  Cattarensis  mulier. 
Rj.  :c>iska  i:  Kotora. 

KdtorskT,  adj.  Rj.  sto  pripada  Kotoru.  Nije  zime 
ni  zimiee  do  Kotorske  tripunjice.  Posl.  215. 

k<>trlj,  wi.  —  1)  srehrom  ili  zlutom  izrezeni  vrh  u 
lenskih  kiipa  dziga.  —  Tepe,  kotrlj  svrh  tjemena  u 
diega,  ef.  tepeliik.  Rj.  73fia.  vidi  i  tjemenja(!a  2.  — 
2)  oglarnik  koji  zene  stavljaju  na  glavu  za  nositi 
teske  stvari.  f^tulli.  vidi  kotuljaC,  spara,  svitak  3.  — 
za  ohliije  Ksp.  ovrlj,  odakle  umo  prenesen  akc. 

kotrljan.  n.  die  Feldmannstreu,  eryngium  cam- 
pestre  Linn.  Rj.  biljka. 

kotrljanji',  n.  das  ItoUen,  Kollern  (ein  Spiel), 
volutio.   Rj.    verb,   od   1)  kotrljati,  2)  kotrljati  se.  — 

1)  radnju  kojom  tko  kotrlju  sto.  vidi  kovrljanje.  — 

2)  radnja  kojom  se  tko  kotrlja,  dem.  kotrJkanje. 
kotrljati,   Ijam,   v.  impf.  —  1)  rollen.   volvo.  Rj. 

vidi  kovrljati,  kotiirati,  vdljati.  —  2)  sa  se,  re/leks. 
rollen  (spielen)  volvo:  Kotrlja  se  Golotrbe  Ivo.  Rj. 
vidi  valjati  se.  Rj.'  dem.  kotr.^lvati  se.  v.  pf.  sloz. 
skotrljati  se,  uskotrljati  se.  • —  Pecen  hljeb  jecmen 
kotrljiise  sc  k  okohi  Madijanskom.  Sud.  7,  13. 

kotruni:iiiai-,  kotrom:'inca,  m.  u  Rj.:  T^azaret,  die 
CJuarantiine,  cf.  kotromunac.  Rj.  o20b.  a  rijeci  nema 
nil  mjestu.  vidi  kontumac,  kontumanaf. 

kotrskanjv,  n.  dew.  od  kotrljanje.  Rj. 

k6trskati  sc,  kaiu  se,  v.  r.  impf.  dem.  od  kotrljati 
se.  Djeea  se  kotrskuju  o  vaskrseniju  polupanim  jajima 
(u  Srijemu).  Rj. 

kotdljar,  kotuljiifa,  in.  (u  Podgorici)  vidi  spara. 
Rj.  kao  gtizvii  od  krpe,  sto  se  mece  na  glavu  kad  se 
.sto  nosi  na  glavi.  vidi  i  kotrlj  2,  svitak  3. 

kdtur,  jn.'Rj.  dem.   koturid.  —  1)  vidi  kolul.  Rj. 

—  2)  der  War.hsstock,  glomus.  Rj.  vostani  sritac.  — 
znacenje  (korijenu)  vrtjeii  se,  savijati  se,  okruglu  hiti: 
kotae,  kotiir  .  .  .  kotuljafi  .  .  .  kotrljan,  kotrljati  .  .  . 
Korijeni  231. 

kotiiraiije,  n.  das  liollen,  volutio.  Rj.  verb,  od  1) 
koturiiti.  2i  koturati  se.  —  radnja  1)  kojom  tko  ko- 
tura  stn:  :.'j  kojom  sc  sto  kotura. 

kOtiira.vin,  koturri.Sna,  adj.  t.  j.  toiak,  kad  se  glav- 
eina  izjede  iznutra,  pa  toi'ak  klamiiie  i  krivo  ide.  Rj. 

kotiirati,  ram,  v.  impf.  —  1)  rollen,  volvo.  Rj. 
tidi  kotrljati,  kovrljati.  isp.  valjati.  v.  pf.  sloz.  doko- 
turaii.  —  2)  sa  se,   rejleks.   —  a)  vidi  kokitati  se. 


Kj.  meiati  se  kotura  (dLtkosa).  —  h)  kao  okretati .«« 
unaoknlo.  —  Nikada  ne  prest.ajuCi  kotura  .te  oua 
i^zemlja^  okolo  siinea.  I'riprava  !t3.  Oko  ovijeh  pla- 
nela  kofiirnJK  se  opet  driige.  !I4. 

kud'irie,  m.  dem.  od  kotiir.   Kj. 

koti'irii-i,  m.  j>l.  vidi  kolotiiro.  Kj.  /  stpi.  ondje. 

kov,  kova,  m.  —  1)  konjski,  das  (ieriith  rum 
Pferdcbcschlagen,  instrumenta  calccandis  cquis.  Rj. 
orugjc  za  potkivanje  konja.  —  2)  kosiii,  ilas  Den- 
gelzeug,  instrumenta  fenisecae  falci  acucndac.  Rj.  — 
klepei,  kosni  kov  (babiea  i  klepae)  Rj.  273b.  Otkov, 
vidi  kov  ko.'sni.  Rj.  47()a.  —  3j  ienski,  vidi  ukovica. 
Rj.  ukovuni  novci  sto  zene  nose  kao  nakit  na  glavi. 

—  4)  der  Heschlag,  ornamentum:  Zlatni  kove  i  sre- 
brui  da  I'jepo  ti  ,<!ja5.  Rj.  kau  okov,  okovica.  Zlatni 
kore  i  srebrni,  lijepo  ti  sjaJ!  ]'tik  tumaii:  t.  j.  toke, 
kop<5e  i  ostjvlo  srebro  i  zlato  na  baljinama  i  na  oruiju. 
Npj.  1,  69.  Zarki  kove  i  srebrni,  da  divno  ti  sjaJ! 
Kov.  83.,  —  ii)  eovjek  starogu  kova  (t.  j.  jak  i  zdrav 
kao  5to  sii  stari  Ijudi  bill),  SMag,  constitiitio.  Kj. 
vidi  graarja  3.  —  8taroga  je  kovu  (zdrav  kao  Ijiidi 
prenjaSnji  Sto  su  bili).  Po.sl.  294.  81u5kinja  ona  kaJ.e 
maloj  kraljevoj  keeri,  da  je  ona  bas  sasvijem  drugoga 
kova,  nego  li  Sto  su  drugi  Ijiidi.  Priprava  57.  —  kov, 
okov  .  .  .  kovati.  Korijeni  39. 

kbva,*  f.  Schiipfeimer,  urceus.  Rj.  sud  kojim  se 
voda  crpa  iz  bunara.  ridi  kabao,  roinijenca,  rumendia, 
sic,  vjedro  (na  biinaru).  —  Onda  ide  na  tavniCka 
vrata,  i  donese  jednu  kovu  vina,  na  uzicu  spiiSti  u 
tavnicii.  Npj.  3,  122. 

kdviif,   kovfi(5a,  m.  —  1)  der   Schmied,  faber.  Rj. 

—  Kovac  kiije,  kovacica  prede.  Rj.  281a.  Xalbanta, 
kovac  .4to  potkiva  konje.  Rj.  393a.  .'^tndenklep,  vidi 
hladnokov.  Rj.  722a.  Hladnokov.  Rj.  8(>lb  (pogrda  ko- 
vacii).  Kovac  za  to  ima  klijeJte  da  ruke  ne  zeie.  (Coek 
za  to  ima  nilagjega  da  ga  u  teSkii  poshi  zamijeni). 
Posl.  135.  itugm.  kovafina.  —  2)  (u  Sumadijil  vidi 
sljuka(?).  Rj.  alcedo  ispida  L.  Rj.'  ptica.  isp.  kokoSka 
4.  —  3)  (u  Dubr.)  nekaka  morska  riba.  Rj.  Herings- 
konig,  zeus  faJier  L.  Rj.' 

K6vaf,  KovAca,  m.  vidi  Kovaci:  Pokupi  mi  po 
ravnu  Kijvacu.  Rj.  nekakav  kraj. 

KoA'iieaiiiii,  m.  covjek  iz  Kovafia;  Pokupi  mi  po 
ravnu  Kovacu  pet  stotiLa  silnih  Kovucana.  Rj.  isp. 
Kovacina. 

koViVeev,  adj.  des  Schmiedes,  fabri.  Rj.  sto  pri- 
pada korai^u. 

KovAei,  m.  pi.:  Te  je  salje  u  Kovaie  ravne.  Kj. 
vidi  Kovaf.  kraj  nekakav. 

kovjieiea ,  f.  die  Schmiedin,  uxor  fabri :  KovaC 
kuje.  kovacica  prede.  Kj.  kovaceva  zena. 

kovileina,  /'.  —  1)  die  Eisenspiinne,  strieturae 
ferri.  Rj.  ,s/o  otpada  od  gvozgja  kad  se  kuje.  isp. 
opiljci,  pospa.  —  2)  augm.  od  kovac.  Rj. 

Koviii-iiia  Ramo :  Na  Tiircina  Kovacina  Rama. 
Rj.  Prvu  Turcin  knjigu  nakitio,  te  je  salje  u  Kovace 
ravne  na  'J'urcina  Korncinu  Kama.  Npj.  3,  109.  po 
ovomc  Kovacina  kao  da  je  stu  i  Kovacanin. 

k^vaekT,  adj.  der  Schmiede,  fidirorum.  Kj.  sto  pri- 
pada kovacima  ili  kovacu  kojcmu  god.  —  Kvasilica 
kovai'-kn.  Rj.  2()7b.  Lijevom  riikom  masi  se  za  kolac 
a  desnom  za  malj  kovacki".  Sud.  .'),  2(5. 

kdrai-uica,  /'.  die  Schmiede,  fahricu  ferraria.  zgrada 
n  kojoj  kovac  kuje.  ■ —  rijeci  s  takim  nast.  kod  cedu- 
ljarni<;a. 

K6vana.  /'.  ime  zensko.  Rj.  —  Kovuna  (osn.  de 
biti  11  Kova.  koja  nije  ii  obicaju),  od  Koriljka.  Osn. 
141.  iiiicna  zvnska  s  takim  nast.  vidi  kod  Andrijana. 

kovi'^ndzij:),''  m.  der  Jiienenudrter,  apiarius.  Rj. 
Kj.  villi  ])celar.  —  Neradin  uzme  .  .  .  za  cele  kovan- 
dziju.  Npr.  72. 

koraiidzijin,  adj.  Uy  sto  pripada  kovandziji.  pce- 
larev,  pielaror. 

koviknd^ijnka,    f.  die  Fran  des  Bienenwdrters, 


kovaiiliik 


—  571  - 


k<i7.ar 


uxor  iipinrii:  Da  siibiise  Ijube  VovandHjnlc.  :\  aii- 
([h]e  iiiliule  stiinarict'.   Kj.  zoki  knriiii(Uijiiii<. 

koviiiiliik  (kovaiiliiki*.  )ii.  ridi  uljaiiik.  Kj.  vidi  i 
pri'liiijak.  —  A  i^laiiojlo  oilc  liijeljini,  i  Djitrazi  Tiiit<ki' 
h-iiri(iihil:c.  Npj.  4,  33^. 

kctvanjp,  II.  ditx  Scliiiiifdcii,  ctt^io.  Kj.  rcrh.  iid 
kovati.  rnihijii  I'l/jum  ikn  l:ujc.  —  Ljiiskavo  gvoJ^.jTJe, 
kojo  90  Ijiiili  u  koviinju.  l{j.  .'i;;!)l>. 

kihilraii,  kovarn.%  ddj.  (u  V.  (i.)  fahch,  (tstutus, 
cf.  liikav:  niuilar  i  koniran.  Kj.  —  kovttnin  (od  oa- 
iiove  koja  iiijc  u  obii'ajii  a  knja  jo  poslala  od  osiiovo 
koja  jc  u  kov).  Osii.   ITS. 

kovAr.sfvo,  II.  die  SMauhcit,  astutia,  cf.  liikav 
stvo.  Rj. 

k6viUi,  kujGm  (po  ist.  kraj.  moze  so  outi  i  ki'ivcm), 
r.  inijif.  Kj.  v.  pf.  do.:,  na-kovali,  o-,  od-,  po-,  pod-, 
pre-,  pri-,  ra/.-,  h-,  sa-,  u-,  za- ;  isprokivali,  v.  impf. 
sloi.  o-kiv.iti,  od-,  po-,  pod-,    pro-,  pri-,  raz-,  u-,  za-. 

—  J)  sclniiieden,  cudo.  Kj.  —  .\li  <ra  foi'M fjc)  on  lojio 
ooisti  i  urodi  to  .tino  kao  novo  kovano.  Npr.  28.  Holjo 
zlato  i  poizderato  nofjo  sreliro  iz  nova  kovnto.  I'o.sl. 
22.  Koj;  ubio  sidiadzijo,  koji  kiiju  zlufiie  sa'tc!  Npj. 
1,  18(i.  Knvao  klijoitiina  radi  ua  zivom  iifrljevlju,  i 
kuje  cckicem.  Is.  44,  12.  sa  an,  /xi.w.:  Variiica  se  u 
njih  (u  tjrnog;oraoa)  zove  ono  Sto  odskaoe  od  vruca 
gvokjja  kad  se  ktijc.  Kj.  2;!4a.  u  prcncsenom  smi.ilu: 
David  doznavSi  da  niu  (^aid  do  kvje,  reoo  .-Vvijataru. 
Sam.  I.  23,  i).  —  2)   novoe,   (hid  prriigeii,  cudo.  Kj. 

—  3)  konja,  das  I'ferd  hescldugeii,  mnnio  pedes  eqiii 
soleis  fcrris:  To  junaci  koiije  kuju.  Kj.  vidi  potkivati. 

—  Mila  konja  na  Bosni  potkiva,  ne  kuje  >jii,  (Mm  .sc 
konji  kuju,ye('  fja  kuje  srcbroin  i  olovoin.  Njy.  1,  lo. 
sa  se,  pass.:  Mrtvi  se  konji  ne  kuju,  nego  raskivaju. 
Posl.  183.  —  4)  kovati  koga  u  zvijezde,  t.  j.  hvaliti, 
Rj.  Koniti  i!i  podizati  koga  u  zvijezde.  Kj.  2(Ma. 

kSvea,  /'.  dds  Heftel  (eigentlich  das  Uelir),  I'thula. 
Rj.  vidi  kopoa.  upravo  zenska  kovcn.  isj).  kovoar, 
kovoe.  dent,  kovoica.  vidi  cupica,  spona  3. 

kov("i>li,  adj.  indecl.  init  Hefteln  geziert,  fibulatus: 
( )bukla  jo  kovcali  oak.sire.  Niy.  3,  .3.50. 

kAvfar,  kovo.'ira,  ni.  (ii  O.  U.)  muSka  kovca,  der 
Ilacken  (eines  Heftels),  fibula.  Rj.  vidi  kukao,  muiijak. 

kSvee,  /'.  pi.  die  Heftel,  fibiihie.  Kj.  kovca  muska 
i  zenska  Zajedno,  vidi  kopoe.  —  Matte,  kovce  na  pr- 
siraa,  cf.  imbrete.  Rj.  342a.  Sa  straue  manje  plooice, 
pod  kojima  sii  kovce  (za  spucanje).  Rj.  I)21a.  Na  no- 
gama  kuvce  i  cakSire  . . .  iz  kovci  an  aindziri  od  zlata, 
na  sindiirim'  sitno  titreike.  Npj.  3,  119  (isp.  gen.  pi. 
kod  kopoe  —  Mojs.  IV.  31,  50  —  kopaoa).  Dade 
braCti  pnSke  Talijanke  .  .  .  i  ubave  kovi^e  i  oakSire.  3, 
208.  Zlatne  »u  im  kovce  do  koljena.  5,  288. 

kovcois'.  »!•  (u  Hero.)  die  Kiste,  'I'rulic,  area,  cista: 
Ta  odoSe  n  bijclu  orkvu  do  kuvcega  viSo  I'otra  svetog, 
svetog  Petra  kovceg  colivaSe.  Rj.  vidi  sandnk,  skrinja, 
Skrinja.  deiii.  kovOeiio.  —  Kad  stvari  ove  slo?,e  n 
skrinju  (kovl-eg),  svak  baoi  n  njn  po  kakav  novae. 
Kov.  51.  Naoini  aebi  kovceg  od  drvela.  Mojs.  I.  (i,  14. 
Umrije  Josif .  .  .  i  pomazavSi  ga  mirisima  nietnnSc 
ga  u  kovceg.  50,  2(>.  rijeci  s  takiin  nasi,  kod  c^epceg. 

kAvfozn'-,  m.  dcm.  od  kovi^eg.  Rj.  ridi  saiidnc'ii?. 
—  (ijeou  lid  materc  aakrije,  zatvori  ih  n  jedtni  kor- 
cezic  .  .  .  llajde  s  ovijem  kovceziicm  te  ga  zakopaj  u 
zemljn.  Npr.  234.  Kovceziu  za  istoriju,  jezik  i  obi(!aje. 
Kov.  I.  Kad  ga  ne  moze  viJe  kriti,  uze  kovcezic  od 
site.  Mojs.  II.  2,  3. 

kSvf'iea,  /'.  dem.  od  kovfia.  Rj.  vidi  kopcica. 

Koviljaoa,  /'.  selo  u  .ladru  (pod  Gui%vom,  blizu 
Loznice).  Rj.  u  Srbiji. 

kftvTIje,  )(.  das  Pfriemengras,  stipa  pennata  Linn.: 
Lepa  Pava  a  kovilju  spava,  ujoj  ae  Rado  kroz  ko- 
vilje  krade.  Rj.  —  Smiljo  i  kovilje  (n.  p.  to  je,  ovo 
je;  t.  j.  to  je  prema   drugome   zUi   uista).  Posl.  290. 

RAviljo,  ».  namastir  u  Staronie  Vlahu  pod  pla- 
niuom  Kobiljem.  Rj. 


Kr>\  iljka,  f.  line  iienHko.  Rj.  zcnslm  imeiui  od  bilji.i 

kod  Visnja. 

k*)vilU-a,  /'.  die  ^fiinzc  (dux  ^fiin;hauil),  tiioiiiia. 
'^j-  sgrada  gdjc  sc  kuju  norci.  —  II  nan  noma  ni 
livnioe  ni  kovnice.  Kj.  327a. 

kuvrcan,  in.:  ()j  niaoano  kovrcane  (reic  ne  mai^ku). 
Kj.  isp.  kovroaKl. 

k(\vrfas(,  adj.  kraiis,  criKpus.  Kj.  vidi  kyrO,  krcoav, 
kudrav,  kuzdrav.  —  I'agnn,  bagunac,  Hvinjn  koja  ima 
kovri'-astH  cekinju.  Kj.  lla. 

kAvrof'iijc,  II.  das  Kriiuschi,  to  crisparc.  Kj.  verb. 
od  kovroiti.  radiija  kojom  tko  kovrci  sto. 

kdyn'ica,  f.  (u  Srijemu)  ponajvi^c  se  govori  pi. 
kovrcicc.das  jfaarliickchen,  cinciiinulu.<!.  Rj.  kovrcasta 
dlaka,  kovrmsti  vlasi.  vidi  nvojka,  vitioa;  krkmetn, 
znlovi. 

k6vr<-i(i,  oim,  v.  impf.  kriinaeln,  crispo.  Rj.  iiniti 
da  liude  sto  kovrcasto.  v.  pf.  zakovroiti. 

kovriliii  (mae),  ne  znam  ni  ja  kakav  je  to  mu£. 
Njjj.'  2,  304  (Vnk).  —  PotegoSe  mace  kovrdine.  Npj. 
2,  185._ 

kovrilzak.*  m.  die  ciilindrische  Miitze  dcr  Miiiiner 
in  liosuieii,  mitra  cylindrica  virorum.  Rj.  visoka  a 
obla  muska  kupa  u  Bosni.  —  Delije  su  sve  konjioi, 
i  imajii  visoke  orne  kape  kovrdzukc.  Rj.  115b.  vidi 
kovrd^ik. 

kovnlzik,*  w.,(n  Srijemu)  vidi  kovrdzak.  Kj. 
kovrljak,    kovrljrtka,   »i.   (n    Petrovu    poljul    kao 
guJ.va   od    orvena  i  orna,  Sto   iSene   nose   na   glavi,  a 
preko   toga   okrnga    ( jaSmak-boSCu),    Art   Kopfbedc- 
ckimg,  vittae  genus.  Rj. 
kovHjanje,  n.  ridi  kotrljanjo.  Kj. 
kovrljati,  Ijani,   v.  impf.   (u  O.  G.)   vidi  kotrljati. 
Kj.    vidi   i   kotnrati.   isp.   vAljati.   v.  pf.  sloz.  skovr- 
Ijati  se. 

kovrtaf,  kovrtAfia,  m.  onaj  kolutid  (od  gvoigja  i!i 
l)irinca)  Sto  se  njime  liatovi  od  tijesta  sijekvi,  iisterr. 
Krapfenrad'l,  cf.  dcvermavi.S.  Kj.  vidi  i  maviSnjak, 
mamuza  2. 

k&vflanj,  kovftnja,  ni.  savijeno  5to  u  kolo,  n.  p. 
kosa  na  glavi,  die  Jiunde,  orbis.  Rj.  rijeci  s  takim 
nasi,  kod  baoanj. 

k67,a,  f  (gen.  pi.  kijza).  —  1)  die  Ziege,  capra. 
Rj.  dem.  kozica.  —  knza:  baljasta,  baljava,  biira, 
bckarioa,  bilja,  br'nja  (brnja.sta),  brnjeSa,  ervenika, 
ovjetoSa  (cvjetasta),  oadeSa,  oidoka,  dragoresa,  goln- 
bioa,  jaka('-a,  kamenjaoa,  Lisa  (la,sasta),  loniigora,  Ije- 
poSeta,  make,  morasa,  mnzara,  pojasioa  (pojasasta), 
prvoko.ska,  dvokoska.  trokoska,  rigja,  rigjeSa,  rogoSa, 
aabljarka.  siigava,  silka  (Sukava),  Susa  (.SiiSava),  ve- 
kaviea,  vraneSa,  zelenosa,  znlarica.  —  Brlzga,  n.  p. 
krava,  ovoa,  koza.  Rj.  43b.  Ova  je  koza  iskozilu  sve 
ove  koze.  Kj.  2.33b.  Iskoze  se  koze.  Rj.  233b.  Opo- 
dojciti,  n.  p.  kravM,  ovcu,  kozu.  Kj.  4(>3a.  Dokle  ne 
bi  prebrojila,  ...  ua  kuoki  dlake,  na  kozi  strimje. 
Rj.  3()7b.  Prca  se  koza.  Kj.  tU9a.  11  svinja  .  .  .  zove 
so  salo,  a  u  goveceta,  u  koze  i  u  ovoe  loj.  Rj.  (i(i3a. 
JoS  (se)  nije  koza  okozila,  a  kozle  igra  po  polju. 
Posl.  114.  Koza  ne  prska  dokle  ne  vidi  vuka.  138. 
Pa  se  Ivo  vere  oko  klada,  k'o  sugava  koza  od  obada. 
Npj.  3,  197.  Sedam  biljad'  bijolih  ovaoa,  pet  hiljada 
ervenijeh  koza.  4,  1815.  I'eka  stoji  koza  za  janfi,  a 
jarica  dreka  za  kozama.  4,  187.  —  3)  vidi  pi.  koze. 
Rj.  vidi  lazila,  makare,  skele.  —  3)  koza  (llohbank), 
za  rezanjo  drva.  u  t:iarajevu.  Dr.  (ij.  Surmin.  sprava 
na  kojuse  mctnc  cjepanica,  da  se  prepili;  dcr  IIolz- 
bock,  Siigebook.  Ivekovio. 

kozi\lae,  loa.  III.  —  1)  u  pluga  ona  gredica  §to 
saatavlja  gredelj  i  plaz.  Kj.  —  2)  nekaka  trava,  artt- 
iiiisia  dracuiiculus  Linn,  cf  kozlao,  zakozlik.  Rj.  arum 

A  Rj.' 

k(V.aliiia,7'..0'  Risnu)  vidi  kalusSa.  Rj.  mjcito  gdje 

se  baca  .viietliste.  tugja  kozdlinu  (oasalino).  Osn.  163. 
k6zar,  kozdra,  m.  '—  1)  der  Ziegenhirt,  caprarius . 


Kosar 


—  572  — 


koian 


Rj.  toji  ittra  kose.  vidi  kozopaSii.  —  Uzme  za  ovoe 
ovoara,  za  koze  hKnni.  Npr.  72.  —  2)  (u  Dfibr.) 
knit  varak,  rfn*'  Knisterfiold.  aitntm  tremidum.  Kj. 
isjy.  kloboiian.  ielej,  jik.  iik. 

K6zar.  Koz:ira,  m.  plaiiiua  u  Bosui:  I  uteiJe  u 
Koziir  planinu.  Rj. 

k(>zarn,  /".  der  Pint;  iro  die  Ziegcn  gesvlilachtet 
icerden,  ninceeliim  cupraritim.  Rj.  iiiesdrnicii  gdje  sc 
kolju  kote.  —  Tu  se  iiaOini  i  kozarn,  jedni  seku, 
jedni  mere,  jedni  novoe  primajii.  Npr.  80. 

R6/.;iri»,  /'.  plaiiina  u  Bosni  vise  Motaioe.  Rj. 

ktiziirnc,  Kozan-a,  m.  -rrad  u  Bosni  pod  soroni 
Koziirom  na  rijeei  KozariiSi,  koja  utjeOe  u  Gomionicu 
((Tomionica  u  Saiiii.  a  8aua  u  Unu).  Rj. 

koxarov.  ndj.  ridi  kozarov.  Rj. 

koy.i'irica,  /'.  —  J)  dcr  Ziegenstall,  stahuJnm.  Rj. 
kiKJa  kosani.  —  3)  die  Zitgenhirtin,  capraria.  Rj. 
ko}ii  iuva  ku:e. 

kozitrina,  /".  das  Ziegengeld  (fur  den  Hirten),  pc- 
ciitiia  pro  eapni  pnscendu.  Rj.  plain  kozant  Hi  ko- 
:nriei. 

k«t/.i\rov,  <idj.  Rj.  sto  pripadii  komru.  vidi  kozarev. 

kdzar.ski,  udj.  —  1)  der  Ziegenhirtcn,  cnprari- 
ortim.  Rj.  ito  pripuda  kosarima  Hi  ko:aru  kvjemu 
god.  —  2)  govori  kozarski,  eine  Art  Jiothiriilach : 
kido)irgii  krwifkrin",  t.  j.  doarji  nieni;  krrfokrHekrsi 
kri-okr(/f.  t.  j.  doiie.si  vode,  i  t.  d.  Rj.  isp.  gegavacki, 
po.<lovii"ki. 

Koz:'krusa,  f.  rijeka  u  Bosni.  Rj. 

kSzbasa.  /'.  i^u  Lii-i)  koji  naprijed  kosi  pred  ko- 
scima.  njemu  se  obicno  za  .stoloiu  daje  od  bravceta 
rep,  Mnher  dcr  den  andern  vnnmgehct,  foeniscca 
primus.  Rj.  koz-basa,  prra  pola  od  kositi,  druga  pola 
baJa,  koje  ridi. 

kozo,  /".  pJ.  {.gen.  koza)  das  Baugerust,  machina 
acdificationis.  Rj.  282a.  ridi  lazila,  makare,  skele.  — 
Vlacale,  koze  od  drreta  na  kojinia  se  pUig  vozi  od 
kuire  na  njivu  i  s  njive  kuci.  Rj.  68b.  Nije  se  ka- 
menje  moglo  nositi  driikOije  do  nn  koznma.  Rj.  283a. 

kozica,  /'.  —  1)  dcm.  od  koza.  Rj.  —  2)  (u  Hrv.) 
ein  irdener  Brcifusx,  tripus  fictilis.  Rj.  vidi  lerpa, 
serpenja,  Jerpinja. 

k6ziee.  f.  pi.  (u  Baranjil  vidi  ospiee.  Rj.  ridi  i 
boginje,  kraste,  5e5e. 

k&zina,  f.  —  1)  die  Ziegenuolle,  lana  cuprina,  cf. 
kostrijet,  koeet,  kozjevina.  Rj.  kozju  dluka.  vidi  i 
koc'ina  1,  kozlina  1.  —  2)  Ziegenfell,  pellis  caprina. 
Rj.  kozja  koza.  vidi  kozlina  2. 

k(»ziti,  kozTni,  c.  imjjf.  Rj.  r.  pf.  ,sZoi.  iskoziti  (i 
se),  okoziti  (i  se).  —  1)  uerfen  (ron  der  Ziege), purio. 
Rj.  kale  se  za  kozu,  kad  ispusta  is  sebe  mlade.  — 
—  2)  sa  86,  rejleks.  trerfen  (von  der  Ziege),  pario. 
Rj.  znaienje  kao  koziti,  s  razlikom  sto  ovdje  netna 
ohjekta.  —  Dvokoska,  koza  koja  se  dnigi  put  kozi. 
Rj.  113a. 

Kuzjiik,  m.  planina  u  Dalmaciji  (u  Kosovu  blizu 
Kninjal.  Rj. 

Kdzjan,  tn.  planina  u  Hrvatskoj  u  OtoCkoj  rege- 
menti.  Rj. 

kdzjcvinn,  /'.  —  1)  das  Ziegenlleixch,  caro  caprina. 
Rj.  kozje  meso.  —  2)  die  Ziegenuolle,  lana  caprina, 
cf.  kozina  1  Rj.  i  si/n.  ondje. 

k5zji,  adj.  Zi^gen,  caprinus.  Rj.  sto  pripada  kozi, 
kozama.  —  Vek,  kozji  glas.  Rj,  56b.  Kozja  hrada, 
f.  der  Bocksbart,  tragoi)ogon  pratensis  Linn.  Rj.  282b 
(biljkii).  Kuzji  rogovi,  m.  pi.  dreitheiliger  Zweizahn, 
bidens  tripartita.  Rj.  282b  (hiljka).  U  cara  Trojana 
kozje  Hsi.  Npr.  160. 

kozjnbrad,  m.  ein  Sclumpfwort ,  convicium:  Od 
kad  mi  je  \f  dom  doJIa,  svakome  je  ime  naila:  svekra 
zove  kozjohrade.  Rj.  «  kuga  je  hrada  kao  u  koze, 
kozja  hrada.  pogrda  covjeku.  isp.  kozo§.  —  isp.  tako 
sloi.  rijei  gol6brad. 

k6zlaf,  kozl^-a  (kozMca),  m.  (u  Srijemu)  vidi  ko- 


zalao.  Rj.  —  Kozabic,  koji  glasi  i  kozhic  (u  prvom 
je  unietnuto  a  megjii  si;  od  osn.  od  koje  je  kozle). 
Osn.  337. 

kBzlo,  kVizlota.  n.  (po  jvigo/.ap.  kraj.^  ridi  jare  (u 
Cinoj  ttori  dok  sisu  dondo  je  kozle.  a  poslije  jure  do 
godine,  pa  ouda  drize,  pa  trecak,  a  zensko  uliotka, 
nvotka):  Jo5  (se)  nije  koza  okozihi,  a  ko:le  igra  po 
polju  (Posl.  114).  Rj.  —  Od  zla  duinika  i  kozu  hez 
kozlitd.  Posl.  233.  /)/.  kozliei. 

k6zlotiiia,  /'.  koia  od  kozleta,  d(is  Fell  von  cincr 
jungcn   Ziege,  pelli.'<  capellac  aut  rapri  jtivcnis.  Rj. 

—  takre  rijcci  kod  divljetina. 

kdzlit-i,  )i.  p.  ipo  jugozap.  kraj.)  vidi  jari<'-i.  Rj. 
jedinica  kozle.  —  Babinijarci,  hahini  kozli<'i,ha.h}n\ 
pozajmeuiei,  babini  ukovi.  Hj.  10a.  Kako  I'e  odijeliti 
jaganjce  od  kozlica  sani  iiebeski  pastir.  DP.  106. 

k&zlina.  »».  —  1)  vidi  kostrijet.  Rj.  kozja  dlaka. 
vidi  i  kozina  1,  i  s)in.  undje.  —  2)  (u  (J.  (i.)  kozlina 
kozja  koza,  Ziegenfell,  pcUis  caprina.  Rj.  I'/rfj  kozina  2. 

KOziiTk.  m.  zidino  od  slaroga  gradii'a  u  nahiji  Kru- 
Sevat'koj  na  dosnoj  si  rani  Hasine.  Rj. 

koziiilor.  kozoiMor,  w.  (u  Dnbr.)  rgjavo  vrijeme 
(osobito  u  proljoi'e)  kad  koze  crkarnju.  cf.  kozodcr. 
Rj.  —  Kozomor  zao  je  zinii,  a  goii  Ijeli.  DPosl.  50, 

—  kozo-mor,  mor  (korijen  koji  je  ii  mrijeti),  kozomor, 
miJomor.  Osn.  24.  kozo-der,  druga  pola  od  drijeti, 
derati.  tako  sloz.  rijeci  kod  greboder. 

kozddorae.  kozoderea,  m.  (u  Dahn.)  uekakav  vjetar 
od  koga  erkavaju  koze.  Rj.'  isp.  kozoder. 

kozupasa,  m.  (u  Hoi-i)  der  Ziegtnhirt,  caprarius, 
cf.  kozar:  Kozopase  nadmontaSe.  Rj.  kozo-paSa.  koji 
koze  pase.  —  poslorici:  KozopaJe  naduiontaJe  dodaje 
V%ik:  Oni  koji  su  bill  niSta  —  pasli  koze  —  posta- 
do5e  gospodari  —  nadvisiJe  nas).  Posl.  139.  isp.  tako 
sloz.  rijei  voI6pa.5a. 

kozo.s,  HI.  matori  kozos!  refe  se  st.aru  fovjeku, 
Schimpfuort,  convicium.   Rj.  pogrda.  isp.  kozjobrad. 

—  Kozos  (osn.  u  koza).  <  )su.  359.  rijeii  s  takim  nast. 
kod  bogato^. 

k'oin,  f.  Rj.  ridi  koiina,  capra  1.  dem.  ko^.ica.  augm. 
koietina,  kozurina.  —  1)  Haut,  cutis.  Rj.  u  covjeku. 

—  Vasa,  komad  koze  sto  se  odadre  s  tijela.  Rj.  55b. 
Jei\  tni  se  koza.  Rj.  251b.  Koza  i  kosti.  (Oledaj : 
Jedva  mil  koza  kosti  drzi).  Posl.  138.  Koza  mu  je 
na  obrazu  trrdit  kao  u  vola.  138.  Koza  nam  se  iie 
derc,  meso  nam  se  ne  ije,  ako  nemamo  obraza,  §ta 
imamo?  138.  U  zloj  sc  kozi  uahodi.  (Zlo  mu  je). 
331.  Kad  se  u  Srbiji  podigne  buna  na  Turke,  i  njemu 
kao  da  ugje  sto  siljaka  pod  kozu.  Npj.'  4,  IX.  — 
2)  das  Fell.  }>ellis.  Rj.  od  zivotinje.  —  koza :  atibur, 
bivoljaea,  crkaniea,  capra,  gagrifava,  izluzena,  konjina, 
kordovan,  kozina,  kozletiua,  kozlina,  miSja,  mrledina, 
ovcina  (ovcja),  ovniijska,  pocelak,  poguzina,  prijesna, 
saktijan,  slanica  (soljena),  suJica  (suha),  vin'etina, 
Tucina  (vurjat,  zecina,  zablja.  zavka.  —  Varagovati, 
strugati  izluzenu  kozu  (kod  opancara).  Rj.  53b.  Var- 
nica,  2)  kaea  ukopana  u  zenilju,  u  kojoj  oi)antari 
koze  zaluhiju.  Rj.  54b.  I'erdasiti  kozu.  Rj.  494b. 
Prijesna  koza  (koja  nije  suha,  nego  onako  odmab 
kad  se  skine  sa  zivineeta).  Rj.  590b.  Strojiti  kozu, 
cf.  (-initi.  Rj.  72(]b.  I'strojiti  kohl.  cf.  uciniii,  usta- 
viti.  Rj.  79bb.  Ckrnjati  koze,  cf.  lesiti.  Rj.  827b. 
Staviti  kozu.  cf.  ciniti.  Rj.  845b.  Ojak  u  onoj  kozi 
ovnujskoj.  Npr.  149.  Iz  one  zabe  izigje  krtusna  de- 
vojka  .  .  .  samo  zahlja  koza  ostane  na  zemlji.  208. 
Da  svaki  covek  donese  po  toliko  i  toliko  koza  od 
miseva,  i  tako  za  nekoliko  dana  dobije  k<5i  eareva 
haljine  od  same  miUje  koze.  223.  —  3)  das  Leder, 
corium.  Rj.  ucinjena  koza.  —  Prikivacka,  komad 
koTc  Ho  se  metne  na  peticu,  te  se  utvrdi  klincima. 
Rj.  5yib. 

k5iaii,  koiSna  (ko^ana),  adj.  von  koia,  coriacetis. 
Rj.  .ito  pripada  kozi,  sto  je  od  koze.  —  Obukii  se 
nekoliko   momaka   u  kozne  haljine  izvrnuvJi   dlaku 


ko£ar 


—  573  — 


kng 


iiiipolje.  Kj.  148b.  Jovaii  iinasc  .  .  .  pujds  kohin  oko 
nobc.  Mat.  3,  4.  Stra/.iija  koricu  ii  jciliiosra  koimKj 
itpostiilit.  (ilas.  11,  M'.'j.  (Iliiikoli  «o  u  sniokovn  liSct' 
i  11.  Vo.iimr  lialjinc.   1)1'.  Sil. 

kb/.fir,  m.  dcr  (ivrlicr,  coriariini.  Kj.  koji  utraji  i 
jiruiliijc  koie.  vidi  tftbak  '2. 

kozf'iijc,  II.  iJiiK  Wcrfcn  der  Ziegc,  piirtus  cuprite. 
Kj.  rcrli.  oil  koziti  i  koziti  se.  —  rddnjn  kojom  koia 
ko:i  l:ij:lirc  Hi  sc  kozi. 

kozt^liiia,  f.  anii'iii.  od  koza.  Kj.  vidi  ko?,iiriiia. 
tnkra  iniijm.  kod  l)abetiiia.  —  Ja  s'  ne  bojim  ni  iSiva 
kiirjaka,  a  kamo  li  iiirtvih  koietina.  Npj.  3,  392. 

kiizicil,  /'.  dcm.  od  koza.  Kj.  —  Bagana,  kozica 
JiKirijcru.  Kj.  11a.  Skriijetii-a,  nuda  jugnjecu  koticu. 
Kj.  81:!a. 

kij/jiiii.   /'.    (u    knijiiii    Negotinskoj)   iridi  koiia.  Kj. 
k(^xii,jsir:i,    /.    bolest    ko?,e.    v,    Sariijevu.    Dr.    (ij. 
!^iii'iniii.  I.o'.tm  litdcM.  za  nust.  isp,  ajgirac'a. 

koi>,iMlt>r,  III.  kail  ii  prolje<;c  udari  nu'cava,  te  po- 
lipSo  stoka,  cin  sclilecliIcK  dcm  Viclic  .icliiidiiche.i  Wetter, 
teiiqic.'itaa  pccorihiiif  periiiciusa,  cf.  kozonior,  kozoiler. 
Kj.  —  ko?,o-der,  prva  polu  rijeci  od  koh\,  di-mjn  od 
(lorati,  ilrijeti.  rijeci  taku  ,s"/oi.  kod  greboder. 

ko/.iili,  III.  der  I'elz,  rctitis  pelliccu,  pelti.f  villosa. 
Kj.  Iiiiljiiiii  od  ko'-c  s  dlitkom.  ilem.  koiuSc'^ii''.  augin. 
koi^.ii.iiiia.  Iiyp.  koJiiiSak.  vidi  kuntoS  2,  prSiijak  2.  isp. 
opaklija.  —  Ustriiiiie,  ona  viuia  Sto  durcije  sa.strigu 
s  kohtlia.  Kj.  474a.  Kad  izvrneiu  kosiih  iiaopako.  (Kad 
se  ra.^rdiiiO.  I'osl.  117.  Na  iijeiiiu  je  kohdi  od  mc- 
(jjedii.  iS'pj.  ;j,  ol.  rijeci  s  takim  na.'it.  kod  jraljub. 

kftziiliiir,  m.  der  Kiirschner  (I'elzer),  pellio.  Kj. 
koji  pnivi  kohilie.  vidi  (lurrija,  krznar. 

kdziiliarev,  koziiliaruv,  adj.  des  I'elzers,  pellionis. 
Kj.  iito  pripada  kozuharu.  vidi  (■urcijin. 

kt^ziilifirskT,  adj.  sto  pripddn  ko.iuliiiriiiKi  Hi  ko- 
zuliarii  kojiiiiu  god.  —  Cehmai.iter  riifela  kozuhar- 
skoya.  Daiiica  4,  88. 

kozi'lriea,  /'.  —  1)  die  Scinrartc,  callum.  Rj.  po- 
delilja  koza,  h.  p.  svin.jska.  —  2)  (ii  Boci)  die  I'lippe 
(/«,<  Seidenv-urms,  nyinpha  hoiiihyei.i,  cf.  i5aura.  Kj. 
ono  u  sto  se  upredc  svilena  huba.  vidi  culuu'a  3. 

kozilriiia,  f.  vidi  kozetiiia.  Kj.  iakra  augm.  kod 
babiiriua. 

koziisak,  koziiska,  m.  hyp.  od  kozuh.  Kj. 
k^zuscic,  m.  detii.  od  kozuh.  Kj. 
koziiMlia,  f.  augm.  od  ko^uh.  Kj.  —  takva  aiigm. 
kod  bardacina. 

kriu-a,  /'.  vidi  plecka,  der  VorderscMnken,  petaso. 
deiii.  kracica.  —  govori  se  ih  Hrv.  osn.  u  krak. 

krAfaiijo,  n.  das  Kurzwerdcn,  to  brevem  fieri.  Kj. 
verb,  od  kraiiati.  stanje  koje  biva  kad  sto  kraca. 

krAi-ati,  ("'ain,  v.  impf.  kurz  werdeii,  brevior.  Kj. 
kratak  postajati.  v.  pf.  sloz.  okrafiati,  skr&cati  se.  — 
postanjeni  od  kratak,  pretvorivsi  se  k  Jt  6  ispalu  je 
t  pred  c. 

kraf'ica,  f.  upravo  je  dem.  od  krafa;  ali  u  Baniji 
govori  se  uopce  za  kracii.  P.  Leber. 

krsii-an,  adj.  dem.  od  kratak.  takva  dem  kod  iiilasrjan. 
—  Porasle  sii  do  tri  j.ele,  od  odoljcna,  od  umiljeua, 
od  tratora  granatoga,  od  nevcna  kracanoga,  od  Sebuja 
i  ruzioe,  hoj  miU'  moj !  Here.  283. 

kriieaiijp,  n.  das  Kurzerxeerden,  breviatio.  Rj.  verb, 
od  krac'ati.  stanje  koje  biva,  kad  sto  kraca. 

kr:'kcati,  (;'am,  v.  impf.  n.  p.  dan  kraea,  kiirzer 
werdcn,  breviuri.  Rj.  kraii  postajati.  v.  pf.  sloz.  okril- 
(iati.  —  postanjem  od  krai'i. 

krilcSnje,  n.  Rj.  verb,  od  kratiti.  —  1)  radnja 
kojom  tko  krati  sto  (cini  da  bude  kratko)  (das  Kiirzeu, 
breviatio.  Rj.).  —  2)  radnja  kojom  tko  krati  koiiiu  sto 
(ne  dopuMa)  (das  Hinderu.  impcditio.  Rj.). 

krtVdba,  /'.:  Dijela  ukradhi  ue  t'e  bog  ni  boginje. 

DPosl.    1<5.    kradba,    kragja;  ima   i    Stulic.  Xll.  vidi 

i  tadbiua,  lupeStina,  hrBiizhik.  —  za  nasi.  ixp.  berba. 

krtYdikuza,   m.  (u   U.   G.)    Ziegendieb,  qui  caimis 


furatur.  Kj.  kradi-koza,   knji  kratle  koec.  up.  fconjo- 

kradioa. 

kri\(liiiii(-r>,  vidi  kri^Som.  Kj.'  adv.  vidi  i  krmloMi, 
i  syti.  ondje.  za  kmntitct  na  poiljcdtijem  sloi/u  inp. 
anielioe. 

kr:\ill,jiv,  adj.  dicbi^ch.  fura.v.  Kj.  koji  rado  kradc. 
—  U  Ivrda  oca  kradljira  gjeca.  1'ohI.  ;i:t7. 

kn\«IIjiva<-,  kradljiven,  »i.  diebiwher  Mciisch.fiirax. 
Kj.  kriidljir  i-nvjck.  i.ip.  bnnistar,  lirKuz,  hrxiiziii.  koiijo- 
kradica,  lopov,  lupei,  polirar,  polo/.ar,  tat.  Tako  krud- 
Ijivac  mora  dvapnt  uknuleini  stvar  platiti,  ill  je  vra- 
titi  i  jedan  put  platiti.  Milo.4  192. 

kr;\<lljivica,  /'.  die  Slelikriii,  iliebisrhcs  m-ib,  fur, 
femiiia  fiinix.  Rj.  kradljiva  zcn.ika.  vidi  lupeiiea, 
hrsuziea. 

krailuin,  heimlich,  occulte.  Kj.  ndv.  vidi  kradiniiee, 
kridimice,  kriiniee,  kriomice,  kri^onl;  natajno,  potnjno, 
tajno,  tajoui;  ispod  ?,ita  (kao  krijuii).  —  Sto  mi 
se  kradom  ue  krade  kroz  one  luge  zelene.  Rj.  4SI31i. 
iSmignuti,  kradom  pobje(;i.  Kj.  S44b.  iJa  sjutrii  ii 
jutro  rano  kradom  do  nje  dogjo.  N'pr.  120.  Sn- 
kupio  trideset  junaka,  a  sve  kradom  od  sestriea  svoga. 
Npj.  3,  211.  Za  sto  tajno  pobje?,e  i  kradom  otide  od 
mene?  iMojs.  I.  31,  27.  —  postanjem  od  krad  (krasti) 
koji  se  samo  u  instrum.  govori  kao  advcrab. 

krikirfij,  kragilja,  m.  nokaka  tiea  koja  se  pripitomi 
pa  livata  druge  tiee  kao  soko  (vrsia  sokola,  Wiirg- 
falk,  fiko  fcldeggi  Sclileg.  Rj.''),  cf.  akmad?,a,  inriea. 
Kj.  hyp.  kragujac,  kragujak.  —  8va  gospoda  sokole 
ponela,  a  Dragija  malena  kragnja  .  .  .  kragiij  ptica 
utve  ne  uhvati.  Npj.  2,  450. 

Krilaflj.  ICragi'ija,  m.  ime  muSko.  Kj. 

kragi'ijae,  kragiijca,  m.  hyp.  od  kraguj.  vidi  kragu- 
jak. —  Kragujac  je  da  lovi,  a  prepelica  da  bje?.i. 
DPosl.  .50. 

krajt'l'ljak,  kragujka,  m.  {roc.  kragujee)  hyp.  oil 
kraguj:  o  ti    vuee,   moj  kragujce.  Rj.  vidi  kragujac. 

kraiiiijov,  adj.  sto  pripada  krayuju.  —  Te  staze 
ne  zna  ptiea,  niti  je  vidje  oko  kragujevo.  Jov  28,  7. 
za  nasi.  isp.  alalov. 

Kn'iiSiijcvaf,   KrAgujevea,    m.   varoS   u    Srbiji.  Rj. 

KriVaujt'vai'ki,   adj.    Rj.   .Ho  pripada  Krayujevcu. 

Kraffiijoreaiiin,  m.  Kj.  I'livjek  iz  Krayujerca. 

krilaja,  /'.  dcr  Diebstahl,  fiirtum.  Rj.  vidi  kradba, 
i  syn.  ondje.  — •  Kod  (toliko  brai'e  i  kod)  sve  kragje 
pa  na  bozit^  bez  mesa.  Posl.  137.  Niti  se  pok.ijaJe  od 
ubistva  svojijeh  .  .  .  ni  od  kragja  svojijcli.  Otkriv. 
0,  21. 

Kn\isav,  m.  ime  mufko.  Rj.  takva  imcna  kod  Be- 
risav.  —  Kraji-sav  (prva  je  pola  od  krajj.  (Isn.  17. 
hyp.   KrajOin. 

KriM><ava.  f.  ime  ?,en.sko.  Rj.  takva  imena  kod 
Dikosava.  Krajisava.  Osn.  19.  hyp.  Kraja. 

kraj,  kraja,  m.  (pi.  krajevi,  kraj^va).  Rj.  dcm.  kra- 
ji<5ak.  —  1)  dcr  Hand,  das  Ende,  der  Sawn,  finis, 
niaryo,  limes:  kraj  od  marame;  otiJao  na  kraj  svijeta; 
od  kraja  do  kouea.  Kj.  kao  konac,  svrsetak,  meyja, 
ono  u  ceya  sto  je  okrajika  m  hljeba.  vidi  iSenar  1.  — 
Ajam,  ono,  kao  prednji  kraj  od  samara,  Sto  stoji 
upregnutu  konju  oko  vrata.  Rj.  2b.  Aftulja.  greda 
krajem  izuutra,  na  kojoj  druge  grede  stoje.  Rj.  8b. 
Oni  (bangjeni)  kasto  dolaze  i  u  varoS.  ali  samo  s  kraja 
i  to  jedn.'iko  na  oprezu.  Rj.  14b.  Tjera  mak  na  konac 
(kad  ko  lito  hoee  do  najmaujega  da  istjera  na  kraj). 
Rj.  342b.  Kui'a  od  sjeka,  t.  j.  od  brvana,  koja  su  na 
krujevima  usjeeeua  jedno  u  drugo.  Rj.  •iS3b.  Skuti, 
donji  kraj  kosulje.  Rj.  (;89b.  Uperak  «  debela  konca 
tanji  kraj.  Kj.  784a.  Zove  divljau  gjaka  da  s  njim 
jede  .  .  .  gjak  mece  u  usta  pa  opet  Inica  u  kraj.  Npr. 
148.  Sjedue  u  jedan  kraj  od  ba.sce.  253.  Jedva  kraj 
s  krajem  sastavljani.  (Jedva  nabavljam  ono  sto  mi 
treba  za  ?.ivljenje).  Posl.  111.  Pohvatali  mu  se  kra- 
jevi (od  la'zi).  257.  Cuje  se  glas  ovoga  slova  (h)  vrlo 
dobro  na  kraju  rijeci.  XXII.  Gjevojka  se  svatovima 


kt»i 


—  574  — 


kngnji 


undiu  po  polju  je  bosilje  sijala,  fcrajem  poljii  nnneiui 
ruiiini.  Npj.  1,  oi>.  AH  Ciui-ar  i.?  Iriija  povika:  -Stani, 
Ture!  iiijesi  uteklo!«  4,  2(17.  Boie!  vijor  oil  plaiiiiie 
piiJii,  da  ruidiiuti  luajrlu  i<  krujtre,  da  ja  visrjii,  Oija 
_sriiie  vojska.  4,  o7t?.  Ne  moirasmo  tume  krajn  <?<»'•/. 
o,  4j^!'.  Krttjtm  konjd  koplje  poloiio.  UNpj.  4,  ;i!'2. 
t-to  se  drvoe  sirom  nUirilo  i  pokrilo  s  kruj  iia  kraj 
srijeta,  to  I'e  svijel  od  srrijeha  pasti.  Here.  313. 
iS  OFijeni  ((ircima)  nc  luozemo  nikako  >ia  kruj  da 
Uiiijeiiw.  Sovj.  24.  ProC'itajto  ovo  pisiuo  do  kitiju. 
Strsii.  18S<j,  144;».  Da  bill  ja  umr'o  siurrii  praved- 
niokom  i  kruj  moj  da  bi  bio  kao  njihov  I  Mojs.  IV. 
23.  10.  Hoi'e  li  biti  kruj  prtunljein  rijeeivia.  Jov  IG, 
3.  I'ciiiili  kruj  pjcsmama.  Is.  IG,  10.  Jo5  ««  kruju 
XIV  vijeka  dolazi.  Istor.  90.  Obliei  se  u  ove  rijeOi 
moau  .«  kraja  krnjiti  .  .  .  i  na  krajii  im  se  moiSe  do- 
dati.  Obi.  52.  —  'i)  die  Gepctid,  repio:  u  naJemu 
kruju  toga  nema.  Kj.  ridi  predjel,  mete,  metej,  uieteh. 
—  U  istoinijem  krujerimu  Srbije.  Rj.  142a.  Ku  sveiiiu 
oiiome  kruju  najslavniji  liarambaJa  svoga  vremena. 
Panica  3,  17St.  Bolje  je  poznavao  oiiuj  kraj  i  Ijude 
«(i  njemu.  Sovj.  Go.  —  3)  iz  prva  kraja,  t.  j.  isprva, 
anfuiigx,  iniiio.  Rj.  kao  iz  pocetka.  —  4)  kao  ohalu, 
suliu  :emlja  premu  vioru,  jezeru,  vodi.  —  Biira  se 
po  primoiju  srdjeJto  zove  i  vjetar  od  kraja  (t.  j.  sa 
zemlje).  Rj.  49a.  Galija  vei-  stane  «  kraj.  Npr.  70. 
NajljepSa  je  Jetnja  blizu  mora,  a  brodidba  ;(/(--«  kraja. 
DPosl.  68.  Otvorio  je  jedra,  a  jos  je  za  kraj  vezan. 
92.  Kao  mre^a  koja  se  baci  u  more .  .  .  koja  kad  se 
napuui,  izvukoJe  je  na  kraj.  Mat.  13,  48. 

kraj,  Rj.  ^  ovim  prijedlogora  rijec  u  drugom  pa- 
dezu  pokazuje  da  je  mjesto  gdje  5to  biva  na  krajit 
onoga  5to  ziiaei  ona  sama,  i  to  na  kruju  sa  strane. 
Sint.  204.  — •  neben,  bei,  an,  ad:  Gjevojka  sjedi  kraj 
mora.  Gjevojka  je  kraj  gore  stajala.  Kj.  Za  to  se  i 
sjid  Wde  dvije  strazare  kraj  puta.  Rj.  3(U)a.  ,Spopaue 
ga  i  ubije,  navrti  na  razanj  i  metne  kraj  ogtija  da 
se  pefe.  Npr.  148.  Ja  posijah  bjelicu  Jcnicu  dalek' 
sela,  blizu  puta,  kraj  luga  zelena.  Npj.  1,  502.  Na 
vode  je  tridest  Udbinjana,  kraj  svakoga  dvori  po 
devojka.  3.  188.  za  akc.  isp.  bez.  prijedloy  kraj  uzima 
preda  se  drugv:  iskraj,  nakraj,  pokraj,  .skraj,  ukraj, 
koje  ridi. 

Kriija,  f.  ime  zeusko.  Rj.  /ij/^j.  od  Krajisava.  Osn. 
70.  takva  hyp.  kod  Boja. 

kr&jae,  krajca,  m.  das  Ende  (con  Tuch),  latus 
paiini,  cf.  ivica.  Rj.  vidi  i  cenar  3,  dizga.  kraj  od 
iohe,  sukna. 

krcljcara,  /'.  (gen.  pi.  krajcara)  ein  Kreuzer  (oster- 
reichi.iche  Miinze),  numi  genus:  Nije  pargal  Cetr'est 
krajcara.  Rj.  Austrijski  novae,  vidi  karantan.  — 
Kako  prvi  da  vrvi.  (Vele  trgovci  kad  ujutru  prvu 
krajcaru  puzare).  Posl.  12t>.  Ustani  krajcara,  nek 
sedne  groMd.  (Kad  veiSi  dize  manjega,  osobito  gjeca 
kad  se  igraju).  336. 

krijcaras,  wi.  koji  radi  5to  na  krajcaru,  ein  Kriimer 
der  kreuzerueise  handelt,  caiipo.  Rj. 

Krikjfin,  m.  ime  muSko.  Rj.  hyp.  od  Krajisav. 
takva  hyp.  kud  Dojein. 

krajeu^alan,  krajeugaona,  adj.  kraje-ugalan  (Stulli 
krajouglan),  sto  pripadu  krajnomu  uglu,  Haupteck-, 
summus  angularis,  po  Orckom  izioyioviato:.  —  Ima 
47  rijefii  koje  su  od  iSlavenskijeh  posrbljene . . .  kraje- 
ugalan.  Nov.  Zavj.  VI.  Evo  me<;em  u  JSionu  kamen 
krujeugalan  izbrani  i  skupocyeni.  Petr.  I.  2,  6.  na 
drugom  mjestu  ima  Vuk  kamen  od  ugla:  Gdje  je 
kamen  od  ugla  sam  Isus  Ilrintoti.  Efes.  2,  20.  a  tako 
i  llaniiic:  Ja  me<:em  u  Sionu  kamen,  kamen  izabran, 
kamen  od  ugla,  skupocjen.  Is.  28,  16.  isp.  Ko  joj  je 
(zemlji)  metnuo  kamen  ugaoni?  Jov  38,  6. 

krajii-ak,  krajWka,  m.  dem.  od  kraj,  dusserstes 
Ende,  pdrs  extrema.  Rj.  kao  krajnji  kraj. 

kr&Jii-ni,  adj.  sto  prijiada  krajini,  granici:  Uzmi 


sobom  .  .  .    Korjenice,   krajii-ne  juuake.   Npj.   5,   77. 
i.<^>.  krajii'nik. 

kn\ji(-iiik,  m.  (w  C.  G.)  vidi  krajiSuik:  Kako  brane 
krajienike  Turke.  Rj.  vidi  i  graniiar.  scratlija.  ivrjek 
koji  zivi  na  krujini,  na  grunici,  meijji.  —  No  pokupi 
Ivoje  krujiiniki;  moj  serdaru,  listom  Moracane.  Npj. 
4.  395.  Kad  boj  biju.  po  talijer  davaj  na  svakoga 
moga  krujiinika.  5,  7().  \ 

kriijiua,  /".  —  1)  die  Grenze,  finis,  cf.  megja: 
Kojino  je  bio  desno  krilo  e'jele  Bosne  i  njene  kru- 
jine.  Rj.  vidi  i  granica,  serat.  isp.  i  pokrajina.  — 
r^vaki  bratao  sebi  za  uiitak  a  krajini  Sipak.  (I'otisku. 
kad  je  krajina  —  granica  —  1751  godiue  ukinnta'). 
Posl.  277.  U  Hrvatskoj  vojnickoj  krajini.  Kov.  22. 
Da  Bog  da  da  budu  niegju  svojom  braeoni  i  tugjom 
krajinom  vazda  stimaui.  70.  —  "i)  der  Krieg,  bellum: 
Oj  krujino!  krvava  haljino!  krvav  bio,  ko  te  zaigrao. 
Rj.  rat,  razmirica.  —  Zumetnuti,  zumitati,  n.  p.  kra- 
jinu,  kavgu.  Rj.  183a.  Otae  njezin  otpiJe  da  narod 
primi  ono  momee  za  eara,  ako  li  ne  (e  da  6e  on 
dignuti  krajintt  na  njih.  Npr.  71.  Od  tada  se  zakrvi 
krajina.  Npj.  4,  330.  Da  po  Bosni  dera  jaramaze,  i 
umiri  si'e  krajine  redom  po  svoj  Bosni  i  Hercegovini. 
4,  366.  Naskoro  znvrgnu   se  krajina.  Prip.  bibl.  62. 

Kriijina,  /'.  Rj.  «  ruzlicnim  zemljamu  ime  kraju 
koji  je  bio  Hi  je  jos  i  sad  na  krajini  (mcgji,  granici) 
zemlje.  —  1)  Krajina  Negotinska:  jcdau  komad  zemlje 
izmegju  Timoka,  Dunava,  Kljuca  i  Poreekijeh  planina. 
Rj.  —  2)  Krajina  u  Bosni  na  Hrvatskoj  granici, 
Tiirkisch-Kroatien.  Rj.  Turska  Hrvatska.  —  3)  n 
Boci  Novska  Krajina.  Rj. 

kriljiiiiti,  mm,  v.  impf.  Krieg  fiihren,  bellum  gero: 
I  kraljevi  s  carem  umiri.Se,  te  se  nema  s  kime  kra- 
jiniti.  Rj.  zametati  krajinu,  ratovati,  vojevati.  v.  pf. 
sloz.  zakrajiniti. 

KrSkjiiiskT,  adj.  sto  pripada  Krajini.  —  Krajinski 
je  kuez  sjedio  u  Negotinu.  Kj.  2y7b. 

kriljiiijenjc,  n.  die  Kriegfuhrung,  to  bellum  ge- 
rere.  Rj.  verb,  od  krajiniti.  radnja  kojom  tko  krajini. 

Kfiljisav,  til.  ime  muHko.  vidi  Kraisav.  Kraji-8(l)av. 

Kriijisaia.  f.  ime  zensko.  ridi  Kraisava. 

kriijisnieki,  adj.  den  (tiirkischen)  Grenzern  ge- 
horig,  conjinis.  Rj.  sto  pripada  krujisnicima. 
1  kn\jisnTk,  »«.  der  Angrenzer,  confinis.  Rj.  corjck 
;  koji  zivi  na  krajini  (granici,  megji).  vidi  krajiCnik, 
granicar,  seratlija.  —  Ljuto  li  nam  placu  krajisnici. 
Npj.  5,  466.  krajiinik  J,^kA  n  osnova  u  starom  kru- 
jiste).  Osn.  273.  isp.:  Zupe  na  granici  zvahu  se  kra- 
jista.  DM.  58. 

krajiiT,  adj.  vidi  krajnji.  Rj.  ,Ho  jjripada  kraju, 
Ho  je  na  kraju.  isp.  skrajni,  skrajnji.  —  Zastavnica, 
krajna  daska  u  kreveta  (pro.stoga).  Rj.  195b.  Krajnik, 
u  koSnici  krajni  sat.  Rj.  298a. 

krajuiei,  krajuika,  m.  pi.  die  Geschwvlst  der  Ohr- 
driiseu,  tumor  parotidum.  Rj.  otok  zausnika.  isp. 
poduSnice. 

kriijnik,  krajnika,  m.  u  ko.^nici  krajni  sat.  Rj. 

kriijnost,  krfijnosti,  /'.  osobina  onoga  sto  je  krajno; 
das  Extreme.  —  Kralj  je  Vukasin  znatan  covjek;  on 
je  sobom  pokazao  zlu  krajnost  novog  poretka.  DM. 
83.  Uro5  na  sebi  osjeti  krajnost  novoga  reda  Du5a- 
Dova.  131.  -'\li  dogje  druga  krajnost...  Nesrecna  se 
krajnost  pokaza  na  VukaMnu.  133. 

krajnji,  adj.  dusserst,  extremus.  Rj.  sto  pripada 
kraju ,  sto  je  na  kraju.  vidi  krajni.  isp.  skrajni, 
skrajnji.  Najskrajnji.. .  dolazi  sam  positiv  kao  kom- 
parativ,  prelaze<;i  sa  naj  u  superlativ.  liad  26,  72. 
—  Poznaju  se  zidine  od  iiekakve  zgrade,  za  koje  se 
ondje  pripovijeda,  da  su  krajnji  ostatak  Gavanovijeh 
dvora.  Npj.  1,  132  (Vuk).  Kad  to  OuSe  I'jepe  gje- 
vojke,  ohje  krajnje  srednju  pogledaSe.  2,  151.  Iza- 
gna(?e  se  u  tamu  najkrajnju.  Mat.  8,  12.  Raspali  se 
na  njih  oganj  .Gospodnji,  i  sai^eie  krajnje  u  okolu. 
Mojs.  IV.  11,  1.  Krajnje  se  stvari  novoga  poretka  na 


krajober 


575  — 


Krtt^lae 


skoio  |ii)knzaSe  iia  njekiiii  vliwleliina.  DM.  71t.  Otpadsi 
Irrajiijf  n  oil  Omiovc.  Old.   15. 

kriljt'ihcr,  m.  der  Schuilter  am  liande.  messor  nb 
e.iircmo  latere.  l{j.  kniji)-l)er,  kiiji  tiii  kraju  here  t.j. 
ianje.  —  Kojii  vrsta  .Htratoiova,  to  jo  vrwta  lirajohera. 
Kj.  71S1).  rijeci  tako  nhieiie  kod  biih^bcr. 

krii.j^lM'ra,  /'.  die  Sehnilterin  am  lUtnde,  mulicr 
iiutins  (lb  extremu  latere.  lij.  koju  na  kraju  here  t.j 
htnje. 

krak,  vi.  ein  lanqes  liein  (vsterr.  die  Hackscn), 
erus  IdUfium.  Oihiijoli  jc  kraci  (u  5ali  varaju  dijelo 
kad  zapita  ^iljf  imi  jc  iiiati).  Kj.  stediuj.  isp.  badiak. 
—  SiiuH'-  an  mi  fiace  iikrailene,  da  jc  s  ploUi,  nije  iii 
snimola,  ncf^o  s  kriika,  zalosna  lui  inajkal  Here.  11)1. 
Ne  mari  (Gospod)  za  sihi  koiijsku,  uiti  su  nui  iiiili 
kraci  iuvjeciji.  1'h.  147,  10.  ii  prenescnom  sminln,  ono 
Ho  se  u  iega  raMuvlja  kao  kraci,  kuo  nogc  u  covjeka, 
n.  p.  u  rai'vaxta  drveta,  u  rijeke,  i  t.  d.:  Konjid, 
racvaxto  mido  drro,  koje  .se  zaviiee  odozdo  u  kazaiisku 
lulu,  le  niz  donji  i  dulji  njet/ov  krak  ide  rakija  u 
poatavu.  Hj.  i!8i(b.  Gospod  .  .  .  lualiiuu'e  rukom  svojom 
avrh  rijeke  sa  siliiijeiu  vjetroiii  svojim,  i  udaiiee  je 
po  .^cdaiii  knikura  da  se  nioze  prelaziti  u  obuei.  Is. 
11,  Iii.  u'-'<p.  srrana  o,  otok  2,  otoka).  .Sva  ona  zemlja, 
koju  Neretva  utjeeuei  u  more  obuzima  scojim  kracima. 
DKj.  L>,_381. 

kriikiie,  kraki'iea,  m.  (u  U.  G.)  koji  dobro  kraCe,  der 
gut  schreiten  kann,  qui  bene  graditur:  kolik  je  on 
krakac!  Kj. 

kriikalu,  hj.  (u  C.  G.)  vidi  skakalo.  Kj.  prijelaz  na 
vodi  iidje  ne  prelazi  s  kainena  na  kamen. 

knikaiijo,  «.  vidi  koraftiiije.  Kj. 

krikkat,  adj.  langbciiiiij,  lonyis  critributs.  Kj.  K  kuya 
,s-tt  kraci  (daye  noye). 

kntkati,  kra^em,  v.  impf.  (u  C.  G.)  vidi  koraiati: 
Kg  krace  viSe  nego  moie  dokroeiti,  prebiee  unjatove. 
Hitro  krace,  a  oeima  smatra.  Kj.  v.  impf.  kroeiti.  — 
Krakat',  koji  dobro  kralje.  Rj.  ^itSa. 

kri'ilijcs.  Hi.  (u  Dubr.)  vidi  brojanice.  Rj.  vidi  i 
brojeiiiee,  eislo,  krlijeSi,  kruuiea,  oeenaAi.  Kupim  ti 
ih  u  kralijes.  DPosl.  52.  kralijes,  koji  frlasi  i  krlijcsi 
(brojeniee)  biee  zajeduo  sa  »s:<  tugja  rijee.  Usn.  3G1. 
is-p.  JSladi.  khiris.  od>  koral. 

kralj,  kralja,  m.  der  Kiiniy,  rex.  Rj.  dem  kraljie. 
isp.  zakraljili  (i  se).  —  Potkupe  iiarod  da  jeduoga 
od  ujih  dva  stave  za  kralja.  Npr.  109.  Kraljii,  svetli 
kralju!  Npj.  1,  97.  Kad  me  pitaS,  kralju  yospodaru  . . . 
Tebi,  mome  kralju  od  liudima.  1,  443.  ()tiei  I'u  iia 
Cetinje  kralju.  4,  323.  (t.  j.  kuesu  Crnoyurskomu; 
tako  i  inucc  kralj  znaci  uopce  vladalae).  Opremi  se 
Vuka.5ine  kralje.  Here.  75  [U  pjesmama  ima  i  zmaje 
i  kralje  (voe.)  Obi.  ij].  Nazivahu  sebe  kraljevima 
svemu  srpskome  narodu.  DM.  1. 

krJlljaca,  /'.  (u  Dalm.)  drveu  sud  (kao  riaSa  krav- 
Ijaia),  kojim  se  zahvata  i  vadi  voda  iz  buiiara  (a 
naSa  kravljaca  i  muzlica  onamo  se  zove  kaba')  Kj.' 

kr.iljev,  adj.  des  Kiiniys,  reyis.  Rj.  slo  pripada 
kralju.  —  Dakle  su  na  sud  kraljcv  iii  carev  iSli 
DubrovCani  za  velike  kriminalne  stvari.  DM.  2G1. 

KriVljeva  G6ra,  /'.  plauiaa  u  Bosni.  Rj. 

kriljevac,  kraljevea,  m.  [n  Drobnj.)  trava  (carlina 
acaulis  L.  cf.  kravljak)  u  koje  je  list  bodljikav  pa 
u  srijedi  izraste  kao  mala  glavicica  iz  koje,  kad  se 
list  ofiehne,  udari  mlijeko;  i  ova  je  glavifiica  dobra 
za  jelo.  Kad  ova  trava  sazri,  iz  glavidice  izraste  kao 
suncokret.  Rj.' 

kralj  6v<aiijp,  n.  die  Herrschaft  des  Kiinigs,  regimen. 
Rj.  verb,  od  kraljevati.  radnja  kojom  tko  kraljuje. 

krnlj^vati,  kraljujem,  r.  impf.  KOnig  sein,  reyno. 
biti  kralj.  —  glayuli  kojima  nasi,  u  osnovi  glasi 
eva,  joste  su  su^njevati,  vojevati.  —  dijalekticki  ka- 
2evati  (wy.  kazivati),  nodevati  {mj.  uodivati);  tako  ie 
biti  i  earevati  {mj.  earovati).  suprotno  vidi  kod  bo- 
^idovati. 


kriilj«viea,  /.  vidi  kraljica  I:  .la  <;ii  tebo  kralje- 
vicii.   Kj.  kraljeva  zeua.  isp.  banovicu  i  bHtileu. 

krilljcvio,  m.  der  KoniysHiihu ,  filiiis  reijis.  Uj. 
kridjcr  sin.  vidi  kraljic?  2.  —  ZeUi  .  .  .  preslii  biti 
osobina  koja  se  dava-^e  kraljeriritmi.  DM.   131. 

KrAljfvi<-a  Skakala,  n.  pi.  cf  .MriijavtVvu  ^ra- 
dina.  Rj. 

knVljevu-ev,  adj.  sto  pripuda  krutjcvii:».  Riid 
14,  89. 

knVljoviiia,  /'.  —  J)  des  Kiinigs  Land,  das  Kuniy- 
reich,  reyiium.  Rj.  kraljeva  zemlja.  zemlja  kojnm  vlaila 
kralj.  vidi  kraljevstvo  2.  —  Kralj  se  ra^ljuli  .  .  .  pa 
najposlije  turi  glas  po  svemu  svijelu  ...  iia  it  iiiu 
dati  polovinu  kraljevine  svoje  ill  blago  iiebrujcno. 
Npr.  227.  —  2)  rrsta  yroiyja :  Diiika,  vrsla  jrro^.pja 
koja  se  tako  zove  u  Srijeinu,  a  u  i^rbiji  pluvdiukn, 
niSevfiica,  lisicica,  a  u  Zagrebu  krntjevina.  Gj.  Da- 
niei(;.  .Mlj.  U.  404b.  jidi  i  dinjka. 

krAljt'vka,  /'.  (u  .Sumadiji)  ovca  u  koje  se  nngju 
eetiri  bubrega.  Rj. 

Kraljevo,  h.  varo.5  u  Karavla.^koj.  Rj.  Nijetnci  piUu 
Krajova.  Rj. 

kriiljcvski,  adj.  kiiniylicli,  reyius,  regidis.  Kj.  slo 
pripada  kraljevima  ilikr(djukojemuyod.  ridi  kraljski. 
—  Dusan  ugje  u  kraljevski  dvor.  DM.  44.  'J'rebaSe 
ime  kraljevsko  promijenili  ua  earsko.  131. 

kriUjcvstvo,  n.  —  1)  das  KoniylUum  (Wiirdc  des 
Kiiniys),  reynum.  Rj.  cast  i  vlast  kraljevska.  —  Pri- 
povijeda  se  da  su  se  u  Zici  vjeneavali  na  kntljersiro 
kraljevi  Srpski.  Rj.  KiOa.  Da  cc  se  ua  skoro  brat 
njegov  od  druge  matere  opasati  na  kraljevstco.  DM. 
44.  —  2)  das  Kiiniyreich,  reynum,  Rj.  vidi  kralje- 
vina.  zemlja  kojom  vtuda  kralj.  —  U  bosanskom  At<i- 
Ijecstru  kao  da  je  bila  iiupa.  DRj.  1,  375. 

kri\lji(-a,  /'.  —  1)  die  Kiinigin,  reyina.  Rj.  vidi 
kraljevica.  kraljeva  zena.  —  Kralju,  svetli  kralju, 
leljo!  Kraljice  banice,  leljo!  Npj.  1,97.  Podaj  .  .  . 
svetloj  kraljici  od  zlata  mingjuSe.  1,  101.  Vino  pije 
kralju  od  Hudima  a  s'  kraljicom  svojom  guspojicom. . . 
Kazi  pravo,  kraljice  yosj)OJo!<'  1.  443.  —  2)  (u  »u- 
madiji)  u  braveeta  ono  iz  eega  se  crijeva  izvuku,  cf. 
opornjak.  Rj.  —  -i)  (u  Uiic.  nah.)  Art  Apfcl,  pomi 
genus.  Rj.  nckaka  jabuka. 

kriMjifC,  kriiljica,  f.  pi.  Dcset,  do  petnaest,  lijepo 
obui-eriib  i  miki&nijeb  djevojaka,  koje  idu  o  Trojicinu 
dne  od  kuce  do  kuiJe  te  igraju  i  pjevaju.  Jedna  se 
djevoka  megju  njimu  zove  kraljica,  dniga  kralj,  trei'a 
barjaktar,  a  i^etvrta  dvorkinja.  Rj.  L'stan',  mila  majko! 
te  daruj  kraljice.  Npj.  1,  101. 

kriiljii-iii,  adj.  der  Konigin,  reyinae.  Rj.  sto  pri- 
pada kraljici.  Rj.  —  Kraljicina  Vrdta,  n.  pi.  na 
Velebitu  izmegju  kamenja  ti,jesno  mjesto,  kroz  koje 
se  prolazi  iz  Hrvatske  u  Dalmaciju  .  .  .  Iduei  od  Alana 
k  Vratim<c  Kraljicinijem  poznaje  se  stari  put,  za  koji 
mi  koeijaS  odgovori  da  ga  je  gradila  crna  kraljica. 
Rj.  299a. 

kriiljifki,  adj.  n.  p.  pjesme,  der  Kiiniyinen,  regi- 
narurn.  Rj.  sto  pripada  kraljicama  Hi  kraljici  kojoj 
god.  —  Pjesme  kraljickc.  Npj.  1,  97. 

kriYIjic,  m.  —  1)  dem.  od  kralj,  —  Koniglein, 
regidus.  Rj.  —  2)  der  Koniyssohn,  regis  filius,  cf. 
kraljevie:  Kraljica  ti  udovica,  a  kraljici  siro6i(!;i.  Rj. 

kralj skT,  adj.  vidi  kraljevski.  Stulli.  govori  se  u 
Dalmaciji. 

krilljust,  f.  vidi  krljuJt.  Rj.  vidi  i  kreljuSt.  Ijuska 
od  ribe.  —  Gde  nosi  Sarana  u  Cunu,  sve  su  mu  zlatne 
kraljusti  .  .  .  Od  orla  6ei  iz  repa  i5(5upati  jedno  pero, 
od  Sarana  kraljust.  Npr.  G9. 

krikmar,  kramftra,  ih.  der  Hauptfrachter,  der  die 
Fracht  fiir  sich  ^iitd  seine  Gesellschafter  bedingt,  vec- 
tuarius  primariits.  Rj.  ylavni  kirijas  koji  uyovara 
kiriju  za  sebe  i  za  druyove  svoje.  rijec  tuyja.  Osn.  117. 

KrU^jac,  Krfinjca,  m.  —  1)  der  Krdiner,  Carnio- 


Kraiijadija 


f.-(;  — 


krat 


lantis.  Rj.  corjek  is  Kranjuke.  -  2)  vidi  katolik,  i  | 
stiH.  ondjc.  —  Izvailio  Jpanjursko  odilo,  Jto  sra  nose 
krtiHJci  j>o  Kotarih.  HNpj.  i!,  -117.  Vino  piju  Kotarski 
senlari  .  .  .  Kad  se  pira  napojili  kiatijci.  o.  iiU.  Sto 
su  slasi  siJli  do  Gospii5ji,  da  sii  te  kruiijci  u  more 
baeili.  4,  303.  —  Krutijac  mjcsto  Kriijiuav.  Osn.  341 
(o.*H.  kraiinal.  S>lovenoi,  ili  kao  sto  ih  mi  zovemo  , 
Kranjci.  Kov.  '2o. 

kniiiji'tdija.  /'.  coll.  od  Kranjci.  —  Ja  liJoa  nasrojila 
uis:im.  da  ga  zuta  Ijubi  Kranjadija.  HNpj.  3,  217 
('AViiijiic  =  kiitolik). 

kr'SiiJi'.  II.  vidi  krhanje.  Rj. 

kriinjit-a,  f.  die  Kraiiierin,  Carniolanu.  Rj.  i«ii(i 
i-  Kruiij^ike. 

kninjskti,  /".  adj.  —  1)  Krain,  Krainlutid,  Car- 
niiiliii.  Ciirniii.  Rj.  t.  j.  zetnlja.  Novi  slovenski  jezik 
u  Stajerskoj,  KoruSkoj  i  A>«ii./sAo/.  Dioba  5.  — 
'i)  ;emljii  u  kojoj  zire  Krunjci-katglici:  .\  kotarski 
pukose  topovi.  i  na  Zadrii  pa  na  J^ibeniku :  Sva  se 
Ariiii.jVAd  semlja  zapalila.  HNpj.  4,  09G. 

KraiiJ!<kT,  udj.  krainisch,  ainiio/aiiKs.  Kj.  Sto  pri- 
piida  Krunjcima.  —  Hrvati  u  varmegji  Zagrepskoj  . . . 

—  kojijeh  iejeiik  kao  prijelaz  I'r  Kranjskoga  u  Srpski. 
Kov.  23. 

kri^osica,  f.  u  pjesmi,  Art  Schhmge,  serpens  quidam : 
(^na  ima  zlatoruka  sina,  a  banica  zmiju  kraosicu.  Rj. 
ri'rfi  kravosii'a.  —  kraviisica  i  bez  v :  kraosicu  (druga 
pola  stoji  mjesto  ClCHl).l,  kao  i  u  sati).  Osn.  328. 
smija  koja  krat-u  sisa. 

krilp,  III.  (po  jugozap.   kraj.)  vidi  Saran.   Rj.  riha. 

—  krap  (carpio).  Osn.  17. 

kras,  ni.  (St.)  kao  krasota:  Sve  je  kolo  glavom 
nadvisila  i  divnijem  krasom  pokrasilu.  Npj.  4,  155. 
isp.  nlkom  poniknuti ;  stadom  stati. 

kntsa,  /".  Srbi  pripovijedaju  da  se  zmija  zvala  krasa 
dok  nije  bila  Jevu  prevarila.  Rj.  —  knisa  (korijen 
koji  je  i  u  krasan).  Osn.  IS. 

krjlsan  (krasan),  krisna  (krasna),  (kr.Hsnl)  adj.  schiin, 
pithher,  cf.  lijep.  Rj.  dcm.  krasan.  —  Ne  skrvi  mi 
moje  I'lHC  krasno.  Rj.  688a.  Najposle  ga  konj  done.se 
na  jednu  prekrasiiu  liradu.  Npr.  89.  Da  se  jarka 
sunca  nagrejemo  i  lepote  krasne  n.agledamo,  kako 
jezde  ki(5eni  svatovi!  Npj.  1,  12.  Ili  si  se  danas  po- 
turcio,  cjisDog  krsta  poil  noge  zgazio,  casnog  krsta  i 
krasiiog  zakoiia.  2,  7.  Dok  je  bio  care  Kostadine, 
casni  krsti  na  zemlji  sijali ,  sjali  kraxnom  nurodu 
hriscanskom.  2,  89.  S  tobom  da  smo  kraniti  prijatelji. 
2,  235.  Kra.ina  ti  si  .<ita.sa  i  uzrastu!  2,  418.  Kralju 
(ijurgju,  roditclju  krasni!  2,  484.  Krusiio  cedo,  sa- 
mouce  gjace!  3,  72.  Koliko  je  krasna  i  ugledna!  4, 
IJjo.  Blagodarimo  .  .  .  svoj  kra.inoj  i  cestitvj  guspudi. 
Kov.  72.  Kako  je  tijepe  i  krasno,  kad  sva  brada  zive 
Zajedno!  Ps.  133,  1.  adv.:  Ri  1'  ovakog  brata  iStetio, 
koji  na.s  je  krasno  docekao  ?  Npj.  2,  240.  Ucen  Nijemac 
prekrasno  opisuje.  4,  298  (Vuk). 

kriisiti,  krisim,  v.  impf.  Rj.  v.  pf.  sloz.  iz;-krasiti, 
na-  (se),  po-,  s-,  u- ;  r.  impf.  sloz.  ukraSavati,  ukraM- 
vati.  —  IJ  schmiicken,  orno.  Kj.  vidi  kititi,  re.siti.  — 
Krasio  Gospod  Bog  dom  tvoj!  Kov.  121).  Licemjeri, 
Ho  zidate  grobove  prorocima  i  krasite  rake  praved- 
iiTka.  Mat.  23,  29.  —  2)  s«  se,  refleks.:  Zaludu  se 
krasis,  preziru  te  milosnici.  Jer.  4,  30. 

krasni,  hi.  adj.  (u  Kotaru)  zovu  zene  djevera.  cf. 
zlatoje.   Rj. 

krasnlca,  /'.  krasnazena:  Kad  vidim  ovoga  krasnika 
i  ovu  kra-tnicu.  Megj.  92. 

kriisnTk,  kra.snika,  hi.  lijep  iovjek,  ein  schoner 
Mann,  vir  lenustus :  pogiboSe  onaka  dva  tr«.s«iA-a.  Rj. 

krasnorjci-iv.  adj.  knwno-rjeciv,  u  iega  su  krasne 
rijei'n,  sto  umije  krasno  govoriti.  —  Njib  je  ipjesme)  iz 
kras  nor jecitih  usta  svetoga  pustinika  izviiklo  saialja- 
vanje.  DI*.  :i:'J9.  isp.  ljeporje('nca;  rccec?,  rijecan,  rjecit. 

krasiiurjoejc,  ».  Ikrcdsnmkeit,  cloqiienliu.  vidi  rje- 
ditost.  —  U  torn  je  njegov   kum   8ii   avojim   krasno- 


recijem  malo  pomalo  ved  bio  postao  prvi  posle  Crnoga 
Gjorgjija.  Danica  4,  21. 

Rrii.sojo,  ni.  iuie  muSko.  ^ytakra  hyp.  kod  Blagoje. 

krasuta,  /".  die  Schiinlicit,  piilrhritiido.  cf.  Ijepota. 
Rj.  —  Kad  dogje  na  onu  ciiprijii,  zacudi  .se  njenoj 
kra.ioti.  Npr.  89.  Povratiti  joj  (dragocjenosti)  ako  i  ne 
poipunu  a  ono  ipak   sjajnu    krasota.   Knjii.    o.    140. 

krilsta,  /'.  (pi.  gen.  krastal.  Rj.  dem.  krastica.  — 
1)  die  Blatter,  pastula,  cf.  kra.ste.  Rj.  is^i.  i  boginje, 
kozice,  ospice.  5eJe.  —  2)  der  (irind,  crusta.  Rj. 
kraste  mogu  hiti :  bobice,  nepomenuse,  pljuskace, 
pljuskavice.  pljuske,  stroka  (Stroka),  strap,  idjczina, 
iivi  ogauj.  —  Izasipaju  se  ve<5  kraste  po  iijemu  . . .  vei3 
su  se  izasule  kraste.  Rj.  218a.  Izisle  kraste  po  njemu. 
Rj.  223b.  Poslace  prah,  a  od  njega  ce  postati  kraste 
pane  gnoja  i  na  Ijudinia  i  na  stoei.  Mojs.  If.  9,  9. 

krikstanjo,  n.  Rj.  verb,  od  1)  krastati.  i  21  krastati 
se.  —  J)  radiija  kojom  tko  kra.<:ta  koga  (infectio 
crustarum.  Rj.).  —  2)  stanje  koje  biva  kad  se  tko 
krasta.  Rj. 

kriistati,  siam,  r.  imjyf.  Rj.  i".  pf.  sloz.  iz-kra- 
stati  se.  o-  (i  se).  —  1)  mit  Grind  anstecken,  scabie 
inficio.  Rj,  ciniti  da  se  tko  Hi  sto  okrasta.  —  2)  sa 
se,  refleks.  den  Kopfgrind  bekommen.  porrigine  cor- 
ripi.  Rj.  krasta  se  onaj  po  kome  izlaze  kraste. 

krastav,  adj.  grindig,  porriginosus.  Rj.  «  iega  ima 
krasta.  —  Baburaca,  velika  krastava  viiga.'ita  zaba. 
Rj.  10b.  jiogonja,  iovjek  krastai-e  glave.  Rj.  844b. 

krhstarae,  krastfivca,  hi.  die  Gurke,  c%icumis:  Pro- 
daje  bostandziji  kra.stavce.  Rj.  vidi  krastaviea,  ku- 
kumar.  —  Metati  kupus,  krastavce.  Rj.  354b.  od 
osnore  koja  se  nahodi  ti  pridjeva  krastav. 

krastarii-a,  /'.  vidi  kra.stavac.  Rj. 

kriistc,  krasta,  f.  pi.  velike  i  male,  I'ocken,  Blattern, 
variolae,  cf.  boginje,  ospice.  Rj.  i-idi  i  krasta  1,  ko- 
zice, 5e5e.  —  Ogrubiti  n.  p.  od  krasta.  Rj.  439b  (od 
boginja).  I'odbole  se  kraste  (boginje),  t.  j.  na  srijedi 
kao  ulekle  se  malo.  Rj.  518b.  J'repisati,  prcpisirati 
kraste.  t.  j.  kalamiti,  navrnuti.  Rj.  578a.  Presaditi 
kraste,  cf.  prepisati.  Rj.  579b.  J'resagjivati  (kraste). 
Rj.  579b.  Xa  Maksima  kraste  napanule,  te  mu  bijelo 
lice  nagrdile,  bijelo   mu   lice  nasarale.   Npj.  2,   528. 

knisti,  krddem,  v.  impf.'^y  v.  pf.  sloz.  na  do- 
krasti  (se),  iz-  (se),  na-,  po-,  pod-,  ])ri-,  u-.  v.  impf. 
sloz.  dokrddati  se,  iskradali  se,  potkradati.  —  gram. 
I.  pregj.  kriidoh,  krade.  II.  pregj.  kriidijah  (i  krAdah). 
prilog  sad.  krAdudi,  pregj.  kiadiivJi,  kradav.  I.  pridjer 
krao,  kriila.  IT.  pridjcv  kraden.  —  la)  stelden,  furor. 
Rj.  krasti  sto  kome.  —  Iz  ociju  krasti  (sa  osoliitom 
vjestinom).  Posl.  100.  Nema  slagjeg  mesa  od  kradenog. 
204.  Svasta  mu  se  za  ruku  prilijcpi.  (Krade).  279.  TeJko 
su  mi  Turci  dodijali . . .  pak  mi  Marvu  iz  prevare  kradti. 
Npj.  4,  179.  —  b)  krasti  koga,  besiehhn  Jemanden, 
fiirtiim  idicui  faccre.  —  Ko  oca  krade  srojega  i  mater 
sroju,  i  govori:  nije  grijeb,  on  je  drug  krvniku.  Prif.  28, 
24.  ("aru  lavu  dvorani  oblagase  druga  svoga  da  ga 
krade.  ^^tar.  2,  30l>.  —  2)  sa  se,  refleks.  herausschleichen, 
urrepo.  Kj.  kradom  ici.  vidi  Sunjati  se.  —  Lepa  Pava 
u  kovilju  spava,  njoj  se  Rade  kioz  kovilje  krade.  Te 
se  krade  od  jele  do  jele.  Rj.  —  .Sto  mi  se  kradom 
ne  krade  kroz  one  luge  zelene.  Rj.  493b.  Sto  se  sunce 
pokraj  gore  krade?  Npj.  1,  578. 

kr&stiea,  f.  dem.  od  krasta.  Rj. 

kriistunja,  iii.  der  Grindtge, porriginosus.  Rj.  krastav 
iovjek.  s  takim  nast.  rijeii  za  Ijude  kod  bakonja. 

kril.saii,  krii.iana,  adj.  (u  Lici)  dem.  od  krasan.  Rj. 
lakva  dcm.  kod  mlagjan. 

krisenjo,  ii.  Kj.  verb,  od  1)  krasiti,  i  2)  krasiti  se. 
—  J)  radnja  kojom  tko  krasi  sto  (das  Schmiicken, 
ornalio.  Kj.l.  —  2)  radnja  kojom  se  tko  krasi. 

kr'af,"  m.  Art  arabischen  Pferdes,  egxii  arabis  genus 
(zclen  konj.  Rj.^i:  Kudgogj  ide  on  tr'ata  jaie.  I  kr'ata 
koiija  u  kojiito.   Rj. 

krat,  vidi:  put  3,  jedan  put,  dva  putt,  red  2,  je- 


krafak 


—  577  — 


KrbiiTa 


(iaroil,  (Ivared,  trired.  u  guroru  i  pismu  stisUwlju  ae: 
(Iviikrat,  Irikiiit,  stokrat,  jcr  ne  ne  iiiijeiijii,  kiw  i 
(Ivarofl,  triied,  i  t.  d.  —  Kolje  se  jediiom  zacrljenjet' 
iit'fro  "lo  knil  blijcdjet'.  DPosI.  !l. "i>/v(  frci/f  dajt- tko 
brzo  dajc.  21.  ProSIa  hi  ])ioz  usi  igle  (lemiM<ijc  tri 
hntl  kovaiif.   104.  Sad  :it  jtrri  Irnt.  S|iisi  1,  !)3. 

knUiik,  kratka,  (kiatkl,  com]!,  kriic'i)  adj.  Awr.-,  hrcms. 
Kj.  —  (  ovjfk  krjithn  rijel-ii.  Hj.  rila.  U  laii  sii  hrnlhc 
noge.  Posl.  'M'l.  Ki)<r'  sn  jjubo  dosle  sjeiovalo,  .s  diigoni 
kosoni,  a  pumeihi  iriitlnm?  N|jj.  2,  r>32.  Cista  .svila 
do  zciiiljc  spu>('(Mia  a  kadil'a  ii  hraicm  skrojena.  •!, 
107.  OdroL'jiijo  sto  jc  hio^ikV  /,■)•(('•(  vol.-.  Kov.  7!t.  Pa 
su  (rijeci)  opct  Irathe  u  iiliinn.  Rat  10.  mlr.  i  srcdnji 
rod  xing.  (kiatko)  sit  j)riJcdlo:iiiiiA  iia,  ii  iidecrliijalix) 
ujxitrehlJKvaii.  —  Nii  Irratko  iiasajrjoii.  (Koji  tic  ziia 
ninon;o  za  .iahu.  Posl.  ISS.  /'  l.nitl.o  da  naziiaOim. 
Kov.  17.  Odaiidc  fyi  za  sad  nidrntlii  naponieiiiui  saimi 
ono,  sto  .  .  .  -MiloS  l;!i.  Ova  istoiija,  ovako  «  kraiku, 
bila  IjepSo  uapisaiia  ncjro  svc  . .  .  .Sovj.  8(t.  Had  sain 
ti  n  l;rutko  reel  slo  i  za  ostalc   (piaziiike).    DP.  .'ii;). 

kriUolj,  m.  nekaka  bolest,  (iiach  der  Truditiun) 
cine  Kididiicit,  iirycr  <ds  die  I'cM,  die  in  cino'Ndcht 
tddtct.  Der  Todte  liitt  eineii  Fufof  kiir'er  ah  den 
andcrn  (dahcr  der  Name,  ron  kiatak,  kurz).  ICako  se 
kolera  sad  u  nasijem  zemljama  pojavila,  iiinoj;!  je 
Ijudi  zovii  kratelj.  Kj.  I'liprivijediijn,  dn  je  kratelj 
gora  holest  od  kuijc;  mrtcueu  da  je  jednn  nugu  krai'a 
od  drugc.  pa  oduile  imc  hulcMi.  —  rijcIJi  x  takim  nast. 
hod  hrzelj. 

kr'ati,  .lin,  lidi  krhari.  Rj. 
^  kriUili,  kratim,  v.  impf.  Kj.  v.  p/'.  doL  o-kratiti, 
po-,  pod-,  pre-,  S-,  su-,  ti,  u-,  za-.  r.  impf.  doL  po- 
kracivati,  pod-,  pre-,  ii-,  za-.  —  1)  kiirzcn,  hrevio. 
Rj.  ciniti  da  budc  ilo  krutko.  —  2)  ja  ne  kratini, 
ich  liubc  nirhts  dairider,  per  me  licet.  Kj.  krafiti:  ne 
dati,  ne  dupiistati. 

krntkA(-ii,  krii(kd.s(,  /'.  die  Kiirze,  breoitas.  Rj. 
osobina  onoga  .Ho  je  kratko.  —  Govoreoi  o  diizini  i 
kratkosti  slogova.  Slav.  Jiibl.  2,  233.  za  iiast.  isj). 
drajjoca,  drajfost. 

kratk<>rc|>,  adj.  kratko-ie|i,  u  vega  je  kratak  rep. 
siiprotno  duirorep.  iakra  adj.  kod  cniorep.  —  Tree! 
koiij  (je)  pak  vran,  krutkorep.  i\[il.  310. 

kratkuiiinaii,  kralkftmnna,  adj.  kurzsichtig  (irenig 
Ein.sicJil  liidicnd),  .Hullu.f:  Kratkonmna  diio;okosa  bila. 
Rj.  kratko-uman,  u  koga  je  kratak  urn,  urn  koji  da- 
leko  ne  riili.  isp.  maloiiman. 

kratkuvid,  adj.  kiatko-vid,  it  koga  jc  kratak  rid, 
rid  koji  didcko  ne  ridi.  u  prcnesenom  smishi  kao 
kiatkouman :  Pod  slabijem  i  kratkocidim  Uroscm  ob- 
lasui  namjesnifi  otpndoJe  od  sredino.  DM.  71).  Sveti(; 
je  i  tu  tako  kratkorid  da  ne  vidi  ni  kako  sam  protiv 
sebe  govori.  O  Sv.  (>.  27. 

kratkdvjoraii,  rna,  kratkuvjok,  arfj. Stulli.  kratko- 
vjecan,  kratko-vjek,  sto  je  kratka  vijeka.  suprotno 
dugovjccan,  dugovjek. 

krj\tosija,  /'.  (u  V.  G.)  nekakvo  criio  groiigje,  i 
od  njega  vino,  Art  Hebe  and  Wcin,  vitis  et  vini 
genus:  Ti  ne  pije.5  mlauenicu  butoin  bivenu,  nego 
vino  kraiokiju  kiikoin  tiapljenu.  Pijte  vino,  gosti 
uaSi,  nije  voda  to,  nego  rino  krutosija.  Rj.  —  Jija, 
kratosija,  krivosija.  Osn.  (i3. 

Kratuvac,  Kratovra,  m.  Einer  von  Kratovo:  U 
Kiatovu  mjestii  pitoniome,  ongje  bjeJe  Kratovuc  Ra- 
donja.  l\j.  eovjek  iz  Kratova. 

Kratovo,  n.  (varoS  u  Staroj  Sibiji) :  T'  Kratmo 
grada  bijologa.  V  Kratova,  mjestu  pitomoine,  ongje 
bjese  Kialovac  Radonja.  Rj. 

kriiva,  f.  {pi.  gen.  kraval  die  Kiih,  racca.  Rj.  dem. 
kraviea.  axigm.  kravctina,  kravQiiiia.  ligp.  krAva.  — 
krava:  barnuija,  i)jelulja,  budiinlja,  evjetulja,  cadulja, 
(■■iptilja  1  (I'ipavaK  dobrulja,  dragulja,  kiisidja,  ma- 
eulja,  medulja,  ninogulja,  mikulja,  ozinikiilja,  plavulja, 
risulja,    rogulja,   sivulja,    Jaiulja;    bjelava,    bjelavka, 


bondia  (nir.5ava  krava),  dojilica,  diiporcpa,  mladafna, 

ndijoena,    nuizara,     inuzovna,    neteijena,    tipa^a.    ozi- 

niai'na,  poStrkiisa,  pregorjela,  sruava,  slalaia.  -  -  Hnzga 

II.  p.    krava,   ovca,  koza.    Rj.  43b.    Vodi  krava;  kad 

je   rodila    ova   krava'::'    Vodi   se   krava.   l{j.    Kta.    7m 

vitoiogijeli  volova  i  dagorepijeli  krava.  Hj.   I  l.tb.  .?fi(- 

I  rikase  krave.  Rj.  192b.  (Ipodujcili  n.  p.  krara,  oven, 

kozH.  Kj.   Uma.   Krarc   rivu   oko   kiK'e.   Npj.  1,  ;M(i. 

Pet  biljaila  crvenijeli  koza,   tri  liiljade  krava  muzov- 

I  nijch.   1,   ISIj.    Sloji    rika    krava  za  teladina,  a  leladi 

I  nieka  za  kravama.   A,    1,S7.   UzniitP  ilvije  krave  dnji- 

liee.  Sam.  I.  (1,  7. 

krava,  /'.  hyp.  od  kriiva.  Kj, 

krav!"l('ac.  kravaeea.  m.  (li  liiiln.i  .1/7  I'llanzc, 
licrba^  ilHiirdam.  Kj.  isp.  kiavljak  (?).  Kj.»  liiljka. 

kravaj,  kiavaja,  m.   ridi   kravalj.  isp.  kravajno.Sa. 

kravajiiosa,  /'.  (n  l5a<'koji  ona  koja  kravalj  iznosi: 
Danijtc  naiti  kravajnusn.  Kj.  kravaj-no.'a.  tako  slo:. 
rijeci  kod  liremeiiosa. 

kriivalj,  kraviilja,  m.  lu  Srijemu  i  ii  Ba<'koj)  ca«t 
Sto  .svatovi  i  zvanicc  nose  na  svadbii.  Rj.  —  kravalj 
(vidi  kravaj).  Osn.  130. 

krilviir,  m.  koji  Oiiva  krave,  der  Kuhhirt,  bu- 
lialcns.  Rj. 

kravt^liiia,  /'.  augm.  od  krava.  Rj.  Kad  sii  Turei 
Marka  opojili,  izvali  se  kao  kravctina.  HN]ij.  2,  31. 
-  vidi  l<raviirina.  takva  augm.  kod  babetina. 

krilvica,  /'.  dem.  od  krava.  Rj.  Ko  se  ilrii  praviee 
,  taj  ne  nuize  krariec.  Posl.  153. 

kriiviii,  adj.  der  Kuh,  vaccae.  Rj.  sto  pripuda 
kravi. 

krUviiia,  f.  die  Kukhaut,  coriuin  vaccae.  Rj.  kravlja 
kola.  --  takvc  rijeci  kod  konjina  2. 

kri\viti,  kravtm,  r.  impf.  Rj.  v.  pf.  slol.  otkraviti, 
j  raskraviti ;  r.  impf.  sloz.  otkravljivati,  raskravljivati. 
—  1)  auftliauen,  regelo.  Rj.  znaicnjc  korijeitu:  Ciniti 
da  Sto  teee,  topiti.  isj)-  Korijeni  2G7.  —  2)  sa  se, 
relleks.  aufthaueii,  regeluri:  kravi  se  na  poljii.  Rj. 
topiti  se. 

kriivljat-a.  /'.  die  Gelte,  der  Mclkkubel,  mulcta,  cf. 

nmzliea.  Rj.  sud  u  koji  .se  muze.  vidi  i  dizva,  i  sgn. 

I  ondje.  —  Nanuizao  punii  kravljaiu  mlijeka.  Rj.  398b. 

krrivljiik,  m.  (u  Dubr.)  Ehencurz,  cltamaelcou.  Rj. 
1  carlina  acaulis  L.:  cf.   kravaeae  (?),   kraljevac.  Rj.-" 

biljka. 
,      kri\vlj6iijc,  H.  das  Auftliauen,  regelatio.  Rj.  verb. 
I  od  1)  kraviti,  2)  kraviti  se.  —  1)  railnja  kojom  n.  p. 
■  jugovina  kravi  snijcg.  —  2)  stunje  koje  biva,  kad  se 
kravi  n.  p.  snijeg. 

krrivlji,  adj.  Kuh-,  vacearum.  Rj.  sto  pripada  kravi, 
kravama.  —  DouesoSe  .  .  .  i  sira  kravljega.  Sam.  II. 
17,  29. 

kravA.sifU,  f.  (u  C.  G.)  vidi  kraosica.  Rj.  kravo- 
siea,  zmija  koja  kravu  sisa. 

kravi'iriiia,  /'.  vidi  kravetina.  Rj.  —  takva  augm. 
kod  baburina. 

krbai-,  krbaea,  m.  Ilagrum,  virga,  lorum.  Stulli  iz 
Mikalje.  vidi  korbaf. 

krbiU-C'iijc,  n.  verb,  od  krbafiiti.  radnja  kojom  tko 
krbaci  koga. 

krbi'ii-ie,  m.  Stulli.  dem.  od  krbaf. 

kriiiieili,  kr-baelni.  t'.  impf.  aliqnem  rirgis  caederc. 
Slalli.  koga,  biti  ga  krbaiem.  v.  pf.  sloz.  iskr- 
baOili. 

krbaiij,  krbiiDJa,  m.  vidi  vrg.  cf.  tikva.  Rj.  dem. 
krbanjie.  augm.  krbanjina.  vidi  i  krga  2,  susak,  tu- 
kvanj.  —  'J'ikava  ima  od  ninogo  riiku  .  .  .  b)  rrg  ili 
krbanj  .  .  .  ovom  se  tikvom  probusivJi  je  sa  strane 
zahvala  i  pije  voda,  a  kasto  i  vino.  Rj.  739a.  rijeci 
s  takim  nast.  kod  tokanj. 

krbitiijii-,  m.  dem.  od  krbanj.  Rj. 

krbiknjiiia,  f.  augm.  od  krbanj.  Rj.  takva  augm. 
kod  bardaOina. 

Krbava,  /".  —   JJ  voda  koja  teCc  ispod  Udbine, 

37 


krbnUa 


—  578  — 


krt'inaroT 


Ijeti  vrlo  oslabi.  Kj.  —  S)  zemlja  od  Like  k  istoku, 
u  kojoj  je  glavno  mjesto  I'dbina:  Te  je  sulje  Lioi  i 
Krlniri.  Kj. 

krbiiljil,  f.   kao  kotarica   od   sirove  kore  s  mlnda  ' 
drveia  (n.  p.  jovova,  lipova).  Krhiilje  ponajvisc  gnide 
djeoa  za  jasrode.  Kj.  rijcii  s  t<ikim  mist,  kod  bakiilja. 

Krrii.  wi.  ^u  C.  Ci.)  nadimak.  Rj.  iipraro  inie  miiiko. 
u  klocnoiii  goi-oru.  u  jiiznom :  Krco,    koje   ridi.   vidi  ] 
I   Krceta.   Kroun.   uk':.  je  Kfca   ti   goiorit    Cnwiior-  j 
nkoin,  inace  Krca,  roc.  Kfco.  ixp.  Posl.  XXXIX.  Osn. 
51.   —  Kmi   (^osn.    u   Krstn).   Osn.   347.  tnkva  hjip. 
kod  Aca. 

krriin,  m.  (a  Srijemu)  svat  koji  od  mladoJ.enje 
djevojackoj  kui'i  nosi  uoi^i  svadbe  meso  i  drugo  ko- 
jeJta  za  jelo.  On  vulja  da  je  faljiv  i  smijeSan,  i  jcdva 
fra  cekaju  da  se  vrati  od  djevojaike  kiu'e  da  ka^.e 
nadaju  li  se  svatoviniii,  je  li  zdrava  i  vesela  dje- 
vojka  i  t  d.  if.  variineso,  krtan,  krtoprjrja,  krckalo, 
sukalo.  debeli  svat.  Rj.  krcun  (osn.  moie  biti  h  AV- 
Ciiti:   Osu.   139.   —   rijeri  s  ttikiiii  luixt.  kod  brajan. 

1.  krcanje,  ».  ridi  tovarenje.  Rj. 

2.  kreaiij*',  ii.  d<i.<<  Kiiackcii  (Aufkracken),  fractio, 
eJisio.  Rj.  verb,  od  kreati.  radnja  kojom  tko  Ffcu  n.  p. 
orahe. 

kreat,  udj.  —  1)  purtic.  ;j((.«s.  od  kreati.  -^  2)  (u 
Boci  i  u  Srijemu)  puno  kreato,  t.  j.  uvrSno,  nabijeno, 
voUdtif.  a/f'(iiim:  u  Roei  se  kaze:  krcata  kuila  zena. 
Rj.  pun.  rrlo  })U)i,  jtun  puncat,  pii»  puncii.  — Knat 
je  do  vise  oci.  DPosl.  50. 

1.  krcnti,  cam,  r.  impf.  (u  priraorju)  n.  p.  lagju. 
ridi  tovariti.  iltal.  larivare).  Rj.  f.  pf.  sloL  iskrcati, 
nakroati.  prekrcati. 

2.  kfeati,  cam,  r.  impf.  kmtcken  (z.  B.  Nii-^se)  den- 
tihiix  frungo.  Rj.  zubima  hrskati  n.  p.  oridic. 

Krceta,  m.  (u  C.  G.)  nadimak  muski.  Rj.  upravo 
line  vtidko.  ridi  Krca,  Krco,  Krcun.  —  inien:i  s  takim 
»ifl.<rf.  kod  Bajceta. 

krekalo,  m.  (u  Srijemul  vidi  krcau.  Rj. 

Rrco,  Hi.  ime  musko.  u  juhiom  govorti;  u  istocnom 
Krca,  koje  cidi.  gen.  Krca,  roc.  Krco.  vidi  i  Krceta. 
Krcun.  ta}:va  hyp.  kod  Aco.  —  Odgovara  Petrovi<'a 
Krco.  Xpj.  5,  100. 

Krcuu,  »i.  (u  V.  G.)  nadimak  muski.  Rj.  upravo 
ime  musko.  ridi  Krca,  Krco,  Krceta.  K'reun  (osn.  u 
Krcoi.  Osn.  173.  —  Jedan  Drago,  a  drugo  je  Pero, 
a  tre(;e  je  najmlagji  Krciine.  Npj.  5,  11.  takva  hyp. 
Mllun,  Piijun,  Kadfin,  Vladiiu.  \ 

kn-ag,  krcaga,  in.  der  Krny,  urceus.  Rj.  dem.  kr- 
is£i6.  ridi  bardak,  cmula,  korJov,  pehar,  testija,  vri, 

—  Xagni  krcag  da  se  napijem.  Mojs.  I.  24,  14.  Idi  i 
kupi  kri-ag  zemljan  u  loncara.  Jer.  19,  1.  krcag  (osn. 
u  KpliYi.  faber,  od  koje  je  kramt).  Osn.  365.  rijeii 
s  takim   nuxi.  mutljag,  prtljag,  5iprag. 

kn-alc,  /".  pi.  ridi  krcele,  krpele.  Razvalio  vilice 
kao  krcale  ikad  ko  ninogo  govori).  Rj.'  ; 

kh'alo,  n.  kao  palica  ili  zavoranj  za  koji  se  uhvati 
kad  se  plug  otiskuje  ili  privlaci:  Tjze  Marko  ralo  z« 
krcalo.  Kj. 

krci\nTk,  krfanika,  m.  (u  Srbiji)  put  koji  je  kr- 
ienjem  nacinjen.  Rj.  ridi  krcenik.  .5  tiil:im  nast.  rijei-i 
koje  znace  put.  iap.  kod  Cavlenik. 

KK-aniu,  m.  covjck  iz  nama.stira  Krke.  Rj. 

krt-anjo,  n.  Rj.  rerh.  od  krcati.  —  1)  radnju  kojom 
krci  n.  p.  rojska  u  polju  i^das  (ierausch  einer  spre- 
cbenden  Menge,  strepitus,  susurrus  loquentium.   Rj.) 

—  2J  radnja  kojom  krce  n.  p.  crijern  od  gludi.  (das 
Knurren  [im  LeibeJ,  crepitus.  Rj.).  —  3)  radnja  kojom 
krci  n.  p.  prase  kad  se  dohro  ne  eakolje  (das  Rucheln, 
spiritus  interclusus.  Rj.(. 

kreati,  cim,  v.  impf.  Rj.  v.  pf.  krkuuti.  —  J)  -tum- 
men  (ron    rielen    Hedenden),   susurrare:   krci    vojska 
u  polju ;  puna   mehana   krCi.   Rj.   kao  zuiati,  zujati, 
kful  se   mnogi  razgor.araju.  umo  pripada  i  ovaj  pri-  1 
mjer:  Prislavila    u   lon6i<!e,   loniic   krci,  momak  trCi,  ' 


ka'no  pasce  preko  ba5ce.  Npj.  1,  3.^0.  i^p.  vreti,  2) 
it/  tamo  neMo,  es  ist  eiu  Getiise,  Tumult,  tumul- 
tnantur.  Rj.  75a.  —  3)  n.  p.  krtV  mu  crijeva  od 
gladi,  knurren.  erepo.  Kj.  ridi  karati  se,  mrslati.  — 
Karaju  se  crijeva.  (Kad  konie  krrc  crijcrti  u  trhuhu). 
Posl.  133.  —  3)  krci  n.  p.  prase  kad  se  dobro  ne 
zakolje,  rocheln,  fpiritum  interchi^um  diu'ere:  Polo- 
mljeni  konji  i  junaci.  no  po  polju  krie  ranjenici.  Rj. 
na  umoru  iesko  i  s  liukom  r/i.<((().  —  Krlca,  2)  bolest 
na  poodraslim  gusiirimii  od  koje  krce  i  lipsuju.  Rj. 
303b.  -ridi  hropiti  2.  liropitati. 

Krcava,  f.  varos  u  Skopaljskom  pa^ahiku.  Rj. 

krcii/.ic,  f».  dem.  od  krcag.  Cmulica,  eiu  kleiner 
King,  urcmlus,  cl'.  krcaiir.  Rj.  S27b. 

krcele,  /'.  jil.  ridi  krpele.  Rj.  ridi  i  krcale.  sprava 
kojn  sastarlj  i  jarmore  rolorit  u  phigu.  —  krka,  kr- 
kai'n,  krkaika,  kiiele  (jer  su  oko  vratal.  Korijeni  247. 

krcenik,  krcenika,  mi.  ridi  krcanik.  Te  je  putove 
valjalo  provoditi  kroz  goru  koja  se  morala  krciti.  Za 
to  su  ti  putovi  na/.vani  krccnici.  Zim.  290. 

krfeiije.  n.  da.s  Itodcn,  xilruc  caesio.  Rj.  rerb.  od 
krciti.  r  tdnja  kojom  tko  krci  .ito.  —  Laz,  2)  mjesto 
sdje  je  mnogo  Jume  isjeceno  (n.  p.  krcenja  radi). 
Rj.  320b. 

kreerhia,  f.  das  llodclund,  terra  silris  liherata, 
norale:  Nema  ofevine  bez  kr<:erine.  Rj.  zemlju  krcena. 
vidi  trebezina.  —  Orite  sebi  krievinu,  i  ne  sijte  u 
trnje.  Jer.  4,  3. 

kreidba,  f.  das  Ixoden,  erutio  silrue:  bajdemo  na 
krcidbti.  Rj.  radnja  kojom  .se  sto  krci  {vidi  krcenje), 
j  rrijcme  kad  se  .Ho  kri-i.  rijeii  s  takim  nast.  kod 
bjclidba. 

kn-ilae,  krcioca,  m.  der  Uoder,  qui  .lilvani  caedit. 
Rj.  koji  krci.  vidi  trebezuik.  —  za  nast.  ijsp.  cuvalac. 

krciti,  kfcini,  c.  impf.  rodtn,  eruo,  caedo  silvam. 
Rj.  r.  pf.  sloz.  iz-krciti,  o-,  pri-,  pro-,  raz-,  za-.  v. 
imj)f.  sloz.  prikrcivati,  raskrOivati,  zakrcivati.  —  >Eamo 
ti,  Milosu,  Macvani?'  .  .  .  -Ostali,  ccsliti  kneie,  da 
kn'e  i  da  siju  5enicu.«  Rj.  349a.  Mogao  je  nafriuiti 
kucu  .  .  .  i  sebi  krciti  njive  i  livade.  Rj.  67(ja.  Na 
noge,  sokole,  ^jm*  krci,  a  svatove  vi6il«  Kov.  73  (isp. 
krcanik). 

ki-ciiia,  /'.  —  1)  die  ScUenke,  caupona.  Krcme  su 
se  u  irrbiji,  u  Bosni  i  u  Hercegovini  do  skora  gotovo 
samo  u  pje.smama  spominjale.  Kj.  ridi  gostionica,  i 
syn.  ondje.  —  L'  Zemunu  u  krcmi  kod  Kraljevica 
Marka  vidio  sam  .  .  .  Rj.  212a.  Ve<?  on  ide  iz  krcme  u 
krimu.  Xpj.  2,  368.  Trgovac  po  torn  u  krcmi  kod 
zelenoga  drveta  pripovedi  ovaj  dogagjaj.  Danica  4, 
35.  —  2)  prodaje  na  krcmu  (u.  p.  jabuke),  klein- 
weise,  en  detail,  vcnditio  minuta.  Kj.  prodaje  na  malo. 
—  3)  na  njemu  je  ostala  krcma,  er  hut  das  letzte 
(Has  ausgetrunken  und  muss  duller  frischeti  lI'eJH 
nachholen  lassen.  Rj.  ko  ispije  jwsljednju  casu,  na 
njemu  ostaue  krCraa,  t.  j.  na  nj  je  red  da  zove  opet 
rina. 

Krcmar,  Krcmara,  m.  brdo  u  Lici  kod  Gospi<;a 
vi5e  Smiljana;  navrh  ujcga  su  zidine  od  negdaSnjega 
gradi(;a.  Rj. 

krcmar,  krCmftra,  m.  der  Wirth,  eaupo.  Rj.  vidi 
bin  2,  birtaS,  go.stionicar,  handiSija,  konobar  2,  me- 
handiija.  —  Krcmari  krcme  vino,  rakiju  i  jabuko- 
vafu.  Kj.  395a.  Krcmari  odmab  stanu  tovariti  svoje 
mje.^ine  s  picem.  Danica  3,  197  (ovdje  su  krcmari  kod 
roj-^'ke:  margetani). 

krciiiiirev,  adj.  ridi  krcmarov.  Rj. 

krcniarica,  f.  die  M''irthiri,  u.cor  cauponis.  Rj. 
krcmareva  zena,  ill  zena  koja  drzi  krcmu.  vidi  go- 
stioni^'arica.  —  Pitat'  krcmaricu  ima  li  dobra  vina. 
Dl'osl.  '.».'). 

krciiii'iricin,  adj.  der  Wirthin,  copae.  Rj.  sto  pri- 
pada  krcmarici. 

krcmiirur,  adj.  des  Wirthes,  cauponis.  Rj.  sto  pri- 
pada krcmaru.  ridi  krfmarev. 


kn'miirski 


—  579 


kronuM 


kri'iiiar.skT,   adj.  dcr    Wirtlie.   cauponum.    Hj.   sto 

jiri)ii((l(i  krciiKirivKi  ill  kixmaru  Icujemu  (/ud. 

krt'iiiiti,  imm,  r.  impf.  lij.  ziiaieiiji'  (liorijenu)  ajeii, 
cijepiui,  na  iiiulo  produvati.  Korijeni  247.  —  1)  aun- 
scheithcit,  siiiijnlidim  vendo  riinim.  Rj.  vinv  tuciti,  na 
maid  }>rodni-titi.  —  Krrinari  Lrcme  rino,  nikijti  i 
juhuL(jruiii.  Hj.  oOiy.i.  Da  mojxu  krimiti  pice  po  iijogo- 
vijein  /emijaiiia.  DM.  239.  —  ^)  jahiiko,  klcinueise 
verkanfcii,  iiiiiinUm  vendo  poma.  Rj.  nu  mulo  pro- 
davati  n.  p.  jabukc. 

kfi'iiiljf'iiji',  n.  Rj.  verb.  <id  krrniili.  —  J)  radiija 
kojum  tko  krc'mi  pice  (rlas  .Viissohenkcii,  venuilio  vini. 
Rj.).  —  2)  rndnja  kojum  tko  krimi  t.  j.  na  main  pru- 
dajc  n.  p.  jidinke  (das  kleinweise  A'crkaulcii,  vciulitio 
miiiuta.  W'].]. 

krt'-iiiiirnijc,  n.  das  Strduhcn,  renisus.  Rj.  verb,  od 
krciiniati  sc.  radnju  kojom  se  tko  krcuma. 

kri-i'liiiafi  so,  ni.am  se,  v.  r.  imp/',  kao  olimati  se 
oila  5la,  ill  O'lipati  se  s  kime,  .9«7»  strduben,  renitor. 
Rj.  V.  2>f-  sloi.  pokrOtlniati  sc. 

khi  (kfd),  VI.  (ii  C.  ti.)  die  Heerde,  <jrex:  Tu  na- 
gjose  jcdan  krd  ovuva.  Rj.  vidi  Corda,  staxlo.  isp. 
ukrditi.  —  Daleko  od  njih  piwijase  veliki  krd  srinja. 
Mat.  8,  30.  Ukroti  zvijcr  u  rilu,  krd  volova  s  teo- 
eima.  Ps.  US,  30.  Ispied  stadali  sve  idii  cobani,  kad 
opaze  otrov  na  pasistu,  ne  pii.staju  po  njiraa  krdoce. 
Si'ep.  mal.  174. 

knlar,  kidara,  m.  Schweintreiber,subulcu^.  Rj.  koji 
cuva  krd.  vidi  fiordni. 

khiisati,*  krdiSem,  v.  pf.  rernichten,  perdo:  Stono 
mojii  krdisase  voj.tkit.  Rj.  krdisali,  razbiti,  pokvariti. 
Npj.'  4,  350. 

kniza,  f.  (u  Srijeinu),  .let  wilder  Enteii  klcinster 
Guttxmg,  minor  qiiacdam  anas  fera.  ef.  kiiSa.  Rj.  ne- 
kaka  mala  dirlja  patka.  vidi  i  krzulja. 

kni/.alija,  m.  krdialije  su  liile  kao  Tiirski  liajduci, 
koji  sii  postal!  u  I'riinieidiji  poslije  pofljednjepi  Njc- 
ma(5koiira  rata  .  .  .  Krdinlijc  sii  iJle  na  konjnia.  Rj.  I 
11  Tnraka  inia  hajdnka,  koji  se  obicno  zovii  kese- 
dzije  .  .  .  i  bndiu'i  da  ill  je  iz  pouctka  najviSc  liilo  iz 
varoiSi  Krdze,  zalo  se  prozovu  KrdzaUje.  Daiiica  2,  Do. 

k'nIialT.jiika,  /'.  duf^a  puska  kakovc  sii  krdzalije 
nosile:  IJ/.c  Liiko  pusku  krdzidijnkii.  Rj.  —  Krdza- 
lijnki  iivn  valru  dado,  puOe  Sara,  pusta  ostat'  ne  6e. 
Npj.  4,  2(>i». 

krtlznlTjnskt,  adj.  den  krdzalijc  fiehoriij,  -''>i  krdza- 
lije.  Rj.  itii  pripada  krdhdijama.  i  xazeto  Imlzannskl. 
i!i]>.  abadiinski. 

krftcav,  adj.  (u  VrSenj  n.  p.  kosa  (cf.  kovr&iat), 
list  u  kelja,  kraus,  crispus.  Rj.  I'idi  i  kiidrav,  kiizdrav. 

krt'cclj,  m.  u  bijeloqa  hika  jedinjaka  glarica  je 
sva  s-amo  jcdno  cetio.  ()vo  ceiio  ili  desuo  /.ove  se  u 
Ripiiju  kri'celj.  M.  Gj.  Milii'^evic.  ARj.  IV.  53()b.  rijeii 
s  takim  nast.  kod  bizelj. 

krftf,*  krfct'a,  »i.  der  Kalk,  calx,  cf.  klak,  vapno. 
Rj.  vidi  i  japno.  — •  Zayasiti,  n.  p.  krec,  2efrj.  Rj. 
lf)8b.  Kiec'ar,  k<iji  krei:  pece  ili  prodaje.  Rj.  3011).  Po- 
digni  sebi  veliko  kamenje  i  nama^i  ga  krciiem.  Mojs.  V. 
27,  2.  SaiSeze  kosli  eara  Edomskoga  it-  krec.  Amos  2,  1. 

krcfJllia,'  f.  der  Kalkofen,  die  Kalkhiltte.  calcaria, 
cf.  klat^ina.  Rj.  pec  u  kojoj  se  pece  krei.  vidi  i  japne- 
nica,  vapnenica.  —  rijeci  s  takim  nast.  kod  ajmflna. 

kriH-anje.  n.  das  kre-Schreien  der  Hcnne,  clan- 
goris  genus.  Rj.  radnja  kojom  kreci  n.  p.  kokos,  kre- 
stalica,  svrnka. 

kri^far,  kiccdra,  m.  koji  kre6  pefie  ili  prodaje,  der 
Kalkbrenner  oder  Verkiiufer,  calcarius.  Rj.  kako  se 
kreO  u  mnogim  krajerimu  naroda  nasega  zore  J  japno, 
vapno,  tako  se  i  mjestn  kreear  kaze  japnar,   vapnar. 

kr^i'Kti,  cim,  V.  impf.  kre-schreicn,  clango.  Rj.  vi- 
kati  kre  kre.  kao  kokos,  krestalica  ili  svraka.  vidi 
kreStati,  krijeStati. 

krif-eiijo,  n.  das   Weissen  mit  Kalk,  illitus  calcis, 


dealbatio.  Rj.   verbal,   od   kreCiti.   radnja  kojom   tko 

krci-i  iito. 

krticiti,  kreeiui,  r.  impf.  mit  Kalk  iccixsen,  illino 
calcem.  dcalbo.  Rj.  kreiem  mutati,  krecem  hijeUti.  v. 
pf.  sloi.  okrcciti. 
_  Kn>r-ko,  HI.  imc  muiko.  —  No  da  vidi*  Kreika 
Kiicievii'a!  ...  Ne  naprijed,  Krerko  Kin-feviiCu !  Xpj. 
4,  410.  hi/p.  od  imcna  koje  sc  poiinjc  slogom  Kre-. 
za  nast.  isp.    Balat'^ko,  Ilic'ko,    Velieko.   ixp.    KrcBoje. 

kri^r-llT,  adj.  n.  p.  kamen,  Kalk-,  calcarius.  Rj.  Mo 
pripada  krccu.  —  Kad  sve  kamenje  oltitrmi  ray.metne 
kao  raidrobljeno  kreCno  kamenje.  Is.  27,  '.>.  Narodi 
ee  biti  kao  peci  krecnc,  izgorjo(;e  ognjem  kao  trnjc 
posjeeeno.  .33,  12. 

kr6(la,  /'.  die  Kreide,  crcla:  pi.Si  krcdom  na  duvaru 
(t.  j.  nema  od  toj^a  ni.Ha).  Rj. 

kr<\ja,  f.  vidi  krcSteliea.  \i].  upravo  je  hyp.  od  krc- 
stelica.  takva  hyp.  kod  groja. 

kr6jiii,  adj.  dcs  Ildhers,  graculi.  Rj.  sto  pripada 
kreji. 

krdka,  f.  du.s  Geschrei  (kre  kre!)  dcr  Hiihner, 
Frosche,  clamor  gallinae,  ranae.  Rj.  vika  (kre  kre) 
kokosi,  svrakc,  zabe.  —  A  svrake  staue  kreka.  Kad 
jjgavo  cuje  svracij  gia-s,  onda...  Npr.  1(2.  vidi  krecanje. 

krckt>»aiij<>,  u.  das  Quacken.  coaxatio.  Rj.  verb, 
od  krckctati.  radnja  kojom  krekecc  zaba.  vidi  kreka. 

krckotati,  krtke(5em,  v.  impf.  ipiacken,  coaxo.  Rj. 
krekece  zaba  cicuci.  —  Sada  Holandezi  po  velikini 
dvoiovima  daju  konuerle,  pdje  su  prije  zabe  po  ba- 
rama  krcketale.  Priprava  18. 

kroketiiSa,  /'.  die  Quackcrin,  coaxatrix  (i.  c.  der 
Frosvh).  Uj.  t.j.  zaba  Uto  krekece.  —  Napniji^nSo  kre- 
ketuso!  kurvina  magarieo  (govorio  rak  zabi,  kad  8u 
se  psovali).  Rj.  401b. 

krekiiiili,  kiekncm,  c.  pf.  kre  schreien,  clamo  (ut 
gullina,  graculus).  Rj.  zaoikati  kre  kao  kokos,  kreste- 
lica  ili  svraka.  v.  impf.  kre^tali. 

kr^lja,  f.  poiiajvisc  pi.  krelje ,  die  Fischohren, 
branchiae,  cf.  Skrjre.  Rj.  u  ribe. 

krftljusf,  /'.  vidi  krljiisi.  Rj.  vidi  i  kraljiiSt.  Ijuska 
od  ribe. 

kr^iii,  kiemeiia,  m.  (ii  C.  G.)  vidi  kremen.  Rj.  — 
kiciii  jirciiia  kremen  isp.  griini  (prema  firrunieu). 

Kri^iiialj,  Kreniija,  m.  tvrgjava  u  Muskri.  —  Izifye 
11  Kremalj.  Zitije  10.  Skiipi  se  svestenstvo  a  Kremlju. 
DP.  355.  za  nast.  i  akc.  iip.  tirl)alj,  tSrbalj. 

krcmeeak,  kremeeka,  ;;/.  (u  Srijcnui)  Katarrhzcltel. 
Rj.  upravo  jc  dcm.  od  kremen,  koje  glasi  i  kremicak. 
ieier  nalik  na  kremen.  za  oblik  (syi.  karai'cak,  kor^eak. 

kr^nieii,  kremena,  m.  der  Fcucrstein,  pyrites.  Rj. 
ridi  krem.  dcm.  kremciieie,  krcmieak.  coll.  kremenje. 

—  Ja  6u  njemn  dosta  opraviti,  opraviti  praba  i  olova, 
iz  Sili.slre  ostroga  kremena.  Npj.  4,  313. 

Kr&ilir>il,  Kremen.a,  ;«.  —  1)  planina  u  Krbavi.  Rj. 

—  2)  linlo  u  Slunjskoj  ref;;ementi,  i  na  jijemu  crkva 
8v.  Nikole.  Rj. 

kremt'iieie,  m.  dem.  od  kremen.  Rj.  vidi  i  kre- 
mieak.  za  nast.  isp.  gnimeiu'ic'. 

kr^iiieiijc,  n.  (coll.)  die  Feuersteine,  pyritae.  Rj. 
mnostro  kremena. 

krcniu'ak,  kremWka,  m.  vidi  kremendi*!.  Rj.  za  nast. 
isp.  griimieak. 

kr6nuti,  krenem,  v.  pf.  Rj.  v.  pf.sloz.  iz-krenuti, 
na-,  0-,  od-,  po-,  pre-,  pri-,  s-,  za-,  preo-,  zao-.  v.  impf. 
kretati;  sloz.  vidi  kod  kretati.  gram,  osnuva  ovoga 
glagola  postujuci  nastavkom  nu  gubi  pred  n  suglasno 
t:  kre(t')nuti.  /.  pregj.  kr^nuh  i  kretob.  —  /.  1)  n.  p. 
drvo,  kamen,  beuegen,  von  der  Stelle  bringen,  moveo. 
cf.  pokrenuti.  Rj.  isp.  makniiti,  ma<!i,  odnijeti.  iiklo- 
niti.  —  a)  krenuti  koga  Hi  .sto:  Ako  Ii  bi  koja  (dje- 
vojka)  otiSIa  (drugome  u  sluzbu),  irospodar  je  imao 
vlast  na  silu  jc  odontid  krentdi  i  k  sebi  dotjerati.  Rj. 
704a.  Gospodar  dotura  kola  pa  otkopaju  vrata  od  po- 
druma  i  krenti  blago  kuci.  Npr.  12.  Zao  spahija  o6eta 


krcpak 


580 


kroStaliea 


jedQU  knivii,  n  liobar  dvije.  (,. . .  kako  su  Ijiuli  iz  iu>- 
kakvopi  selii  luiili  i  Ireiiuli  hmegjtt  sebe  siiddsii  sto 
nije  SOeo  s  iijima  da  st>  iiiijosa  i  ni'.srovara  . .  .1.  Posl. 
84.  Cije  je  hladna  voda  porevala  . . .  svu  inu  Iciilu  is 
leiiuljii  krenu.  Xpj.  4.  44t>.  Hrat  djovojoin  sjede  na 
gkriiiju,  i  ue  da  jf  s  wjcsta  krciiiiti.  Kov.  ol.  Oa  bi 
yd  u  Hiix/niiJd  Jto  prije  krenuli  i  od  Peira  i  Milenka 
odvojili,  uaOiue  pisino...  Sovj.  b'2.  — b)  kreiiuti  vim: 
Kolovogja,  diko  nasa!  okom  treni,  koloin  kreni.  Npj. 
1,  17li.  —  'ij  u.  p.  zeca,  aul'ireiheii,  c.rciio:  kreniiu 
sum  daiiiui  tri  njca,  pa  nijednoiia  nijesain  mojrao  iilo- 
vili.  ZavikaJe  po  jrori  hajkaO-i  i  kitiiiiif  srijent  cirsUnui. 
Ej.  kctu  poijirtiii:  Knitc  oi\r  i  posrje  u  grad  sviia- 
jiu'i  u  jrajde.  Npr.  47.  Kad  pojrjoJe  i  krctose  ovce, 
ioban  piitem  jeduako  voseo.  48.  —  3)  n.  p.  voj-sku, 
das  Latjer  aufhrcilieii,  custrti  morere :  Kreitii  vezir 
siluu  miio^u  vojsku.  Kj.  —  Kad  se  posuiuraci,  a  ti 
A-reJii  (/(iliju.  Npr.  (iil.  Dcd' ustaiii  i  f/oidc'c  Aito/.  Npj. 
4,  250.  —  Jr)  n.  p.  ua  put,  uuf'brecheii,  skh  uiif  (hit 
Weg  macheii,  pruticisri,  se  dare  in  viam,  cf.  krenuti 
se,  pot'i:  (^)tleii  kreiiii  gore  iiz  planinu.  Ej.  — Krene 
jedno  jutro  nirev  sin  u  lov.  Npr.  92.  On  uzme  kruh 
i  kreiit  dtdje  i  tk)  malo  srete  opet  drnstu  babu.  'J3. 
Ereitu  put  doma.  111).  Na  ti  ovi  5tap  da  t'eras  stoku, 
jer  ti  bez  njejra  ne  cc  nijediui  krenuti.  149.  Evo  sum 
kreiiHo  k  tome  i  tome  kralju.  1(U.  Kad  kreiitda  iz 
sroti  rodu,  da  krene  u  dobri  cas.  Kov.  73.  —  3)  (n  Dubr.) 
glavoin,  I.  j.  poludjeti.  Ej.  —  II.  sa  se,  refleks.  auf- 
brechen,  pro/ieisci,  cf.  krenuti  4:  Pa  .se  vezir  iz  Ko- 
sova  krenii.  Ej.  —  Odntle  se  on  krene  i  otide  u  Srbiju. 
Ej.  G78a.  Po  torn  <x  se  odmah  yalija  krenuti . ..  Take 
se  on  krene  s  galijoui.  Npr.  70.  Te  s'c  opet  krenu  pu- 
torati.  239.  Krenulo  se  mcdu  i  veliko,  da  se  boja  bije 
sve  koliko.  Npj.  4,  31(5.  Krenun  se pasa  Dzinalija  xn 
sokvht,  Milosa  vojvodu.  4,  317.  Kad  se  svatuvi  krenu 
od  knee  po  djevojkn.  Kov.  (U.  Krenuvsi  se  is  Eafi- 
dina  dogjoSe  u  pustinju  Sinajsku.  Moj.  II.  19,  2.  Si- 
uovi  Izrailjevi  kreto.ie  se  su  svojega  mjesta.  Sud.  20,  33. 

krepuk.  krepka,  iidj.  kruftig,  stark,  tirmus.  Ej. 
cump.  kr^pL-ijl.  Obi.  46.  vidi  krjepak.  — •  Krepka  ti 
desna  ruka  bila!  Npj.  3,  393.  Ijudi  A»:7c!pAu' ««  sZwibw. 
Dnev.  I.  9ti,  8.  !?veti  IJoze  . .  .  .sveti  krjepki .  .  .  sveti 
besmrtui.  DP.  282. 

krepati,  piim,  v.  pf.  krepiren,  pereo,  of.  crdi,  lipsati. 
Ej.  f.  imjif.  krepavati.  —  Da  vodi  jarca  ti  5umu,  da 
mu  uakreie  da  ne  bi  krepuu  od  gladi.  Npr.  244. 

kr(>p:traiijc,  n.  das  Krepiren,  interitus,  mors.  Ej. 
verb,  od  krepavati.  stanje  koje  bica  kad  sto  krepnva. 

krcpiU'iiti,  krfepavam,  t;.  impf.  krepiren,  umkommen, 
pereo.  Rj.  vidi  crkavati,  lipsavati,  lipsivati.  v.  pf.  kre- 
pati. 

krcpeinn,  kr&pkost,  krepkosti,  /'.  firmitus,  constan- 
tia.  Stulli.  osobinit  onotjn  sto  je  krcpko.  vidi  krepost,  i 
si/n.  ondje.  —  On  slavljase  po  uaeinu  u  svoj  ures 
rajske  zide  i  nebesku  svu  krepcintc.  Palmotic.  m  StulUja. 

kropusnica,  f.  krcpo.snTk,  kreposnika,  m.  virtute 
excellens.  Stulli.  covjek  krepostan.  zena  kreposna. 

krfepost,  krepo.sti,  f.  die  Starke,  firmitas,  cf.  snaga, 
jaeina.  Ej.  vidi  krjepost,  krepeina,  krepkost.  —  J'o 
Kaiea,  inoje  cedo  drago!  diko  moja  svagda  na  di- 
vanu  ...  a  kreposti  megju  vojvodama!  Ej.  Ti  si  pr- 
venac  moj,  krepost  moja  i  poc-etak  sile  mojc.  Mojs. 
I.  49,  3.  i  u  moralnom  sinislu,  die  Tayend,  virtus: 
Posluh  je  otKc  krepostima,  a  ncposluh  svijem  zlo(5ama. 
DPosl.  99.  vidi  dobrodjetelj. 

krgpuittuii,  kreposna,  adj.  virtute  prneditus,  or- 
nutus,  excellens.  .Stulli.  u  koga  ima  kreposti  {u  mo- 
ralnom smislu),  doljrodjetelji.  lugendhaft. 

krivsanjo,  n.  Ej.  verb,  od  kresati.  dcm.  kreskanje. 
—  1)  radnja  kojom  tko  krese  vatru  (das  Feuer- 
schlagen,  excussio  ignis.  Rj.).  —  2)  radnja  kojom 
tko  krese  n.  p.  Ijrsnato  granje  (die  Abiistung,  abseissio 
ramorum  iirboris.  Rj.). 

kre.>>ali,  kreSem,  v.  impf.  Rj.  v.  pf.  kresnuti;  v.  pf. 


sloz.  iz-kresati,  na-.  o-,  pod-,  s-,  u-;  r.  imi>f.  slo':.  po- 
kresivati,  s-.  dem.  kreskati.  —  2  a)  Feucr  schlagen, 
c.rcutio  iynem.  Hj.  —  Povadi  ona  sva  Iri  pera  i  kro- 
sivo,  pa  stane  kresati  dok  malo  vatru  priieJ.e.  Npr. 
202.  Age  OiiSe,  ali  ue  doeuSe,  nego  kresu  a  u  lulu 
pu5u,  ma  ne  krese  Asan-Hegovieu,  nego  Asau  paSi 
odgovara.  Npj.  4,  99.  sa  se,  puss. :  Kad  se  ratra  krese  pa 
trud  ne  (e  da  se  zapali,  kaie  se:  ne  ee  da  uhvati.  llj. 
,  793b.  —  b)  u  prcncscnom  smislu:  Knez  je  sedeo  kod 
Milovana  i  Milenka  .  . .  Ne  i.%;iio  iii  lozili,  gospodaru, 
veli  Milovaii,  a  okom  krese  Jlitenku  i  misli:  same 
dok  ti  legneS!  Mil.  G9.  —  2)  die  Aestc  abknuen, 
abscindo  ramos.  Ej.  kao  osijecati  n.  p.  brsnato  granje. 
vidi  ka.^triti.  —  Zuljati  gumuo,  t.  j.  iiiolikom  kresati 
tr<iru  po  njemu.  Ej.  l(ilb.  On  (jarae)  odgovori :  »Po- 
slao  si  snabu  da  mi  krese  da  brstim«.  Npr.  245.  sa 
se,  pass. :  EaJtan,  kupus ...  pa  m  u  se  Usee  krese  i  kuha. 
Rj.  G45b.  —  ,'i)  sa  se,  recipr.  isp.  komsati  se.  —  Ti 
si  prva  duka  eesarova,  §to  .se  s  Turci  kreses  po  gra- 
niei,  dobro  euvaS  kraljeve  graniee.  Npj.  3,  330. 

krt'.>siti  ^s(^  krcsim  se,  r.  r.  impf.  (u  Baranji)  u 
rijeC'inia:  krese  se  varuiee,  t.  j.  leta  u  iiebo  i  razila- 
zeei  se  jedna  od  druge  nestaje  ih,  cf.  krijes,  kresovi. 
Ej.  u  gdjekojim  krujcrimu  kresiti  se  znaci  sto  i  sjati 
se,  svijelliti  se  kao  iskrc. 

krfesivo,  n.  das  Feuerzcug,  igniarium.  Ej.  vidi 
sjeealo.  sprara  sa  kre^anje  vatre,  t.  j.  ocilo,  ognjilo 
i  krcmcn.  —  Onako  bez  vatre  (valja  da  nije  imao 
kresiva,  ili  ve6  nije  uiogao  od  zime  da  iskreSe  vatru). 
Ej.  501a.  Povadi  ona  sva  tri  pera  i  kresico,  pa  stane 
I  kresati  dok  malo  vatru  prizeze.  Npr.  202.  za  nast. 
j  isp.  jedivo. 

kr&skanjc,  n.  dem.  od  krosanje.  Ej. 

kr&sknti,  sk."ini,  r.  impf.  dem.  od  kresati.  Rj. 

kr&sniiti,  snem,  v.  pf.  einen  Schlag  fithren,  um 
luner  aufztischlagcn,  silicem  tundo  chalijbe.  Ej. 
j  udariti  ognjilom  u  kremen.  vidi  sjeknuti  4.  v.  impf. 
kresati  1.  —  Ako  u  kremen  ne  kresnemo,  nigda  ne 
I  ce  iz  ujega  iskra  i.skofili.  Priprava  117.  —  u  prene- 
senom  smislu:  Govoreci  to,  Pop  Jevrera  kresnu  tre- 
pusom  od  levoga  oka.  Megj.  107. 

Krft.sojc,  m.  ime  mukko.  hyp.  od  Kresimir  (ili 
Ivresislav)?  isp.  Krecko.  —  Jest  ga  i  nad  Kresojem. 
DPosl.  40.  Nad  Kresojem  ga  ne  ima,  a  do  Vrtoja 
nije  ga.  I!7.  takra  hyp.  kod  Blagoje. 

krfesovi,  iii.pl.  nekoliko  daua  oko  Ilijna  dne.  Ovako 
se  n.  p.  u  Srbiji  zovu  tri  daua  prije  i  tri  poslije  Ilijna 
dne,  1  zene  onijeh  dana  ne  ce  kosulja  da  peru,  jer 
kazu  da  bi  .se  iskrcsale;  ali  ce  po  svoj  priliei  ovo  biti 
pi.  od  krijes.  Ej.  isp.  Blazeua  Marija,  ( >gnjena  Marija. 

krSsta,  /'.  vidi  ober.  Ej.  vidi  bober,  huhor.  —  Kresta 
curanova,  f.  vidi  tratorak.  Ej.  301b  (biljka).  Petlova 
kresta.  Ej.  49l)b  (biljka).  Curcija  kresta.  Ej.,  762b 
(biljka).  Poznaje  sepijetao  po  kresti.  Posl.  252.  C'urani 
su  ugojeni:  erveue  ini  se  one  kresie  kao  ieraviea. 
Zim.  27ti. 

1.  kreSi'iijo,  /(.  verb,  od  kresiti  se.  Ej. 

'*.  krftsi'iijc,  n.  das  Gedeihcn,  profectus.  Rj.  verb, 
od  kresiti.  stanje  koje  biva  kad  sto  kresi  (raate). 

kroscvo,  11.  das  Gcmetzel.  magna  caedes:  citavo 
kreSevo,  cf.  ograSje.  Rj.  zestoku  bitka.  vidi  i  okrS, 
okrSaj.  —  Znaccnje  (korijenii)  s\iakixi\,  wAsiXAii,  sjedi: 
kresati  .  .  .  kresevo.  Korijeni  25G. 

kresiti,  Jim,  I',  impf.  (w  Pastr.)  ivachsen,  gedeihen, 
proficere:  Da  ti  kresi  i  reusi  svaka  tvoja  rabota  (t.  j. 
raste  i  napreduje.  Npj.  1,  XIII.)  kako  voda  o  Boii<5u, 
a  list  i  trava  o  Gjurgjevu  dne!  Rj.  rasti.  vidi  kre- 
Sivati.  Ital.  cr(5scere. 

kreNivaiijc,  n.  das  Gedeihen,  incrementtim.  Rj.  vidi 
kreJenje. 

krcsivati,  krcSTvam,  v.  impf.  (u  Boei)'rasti,  napre- 
dovati,  (ledcilicn,  cresco.  Ej.  vidi  kreSiti.  Jt(d.  cr(5scere. 

kri^stalica,  krestclioa,  /'.  dcr  Haher,  graetdns,  cf. 
kreja.  Ej.  cidi  marusa,  sojka.  ptica  sto  kresti. 


kreitanjc 


—  581 


krijiimrnr 


kn'stfinjo,  h.  rcrli.  ml  kreJtuli.  nidnja  kojom  itu 
h-iHi. 

Uri'st-Mi,  kr^Stim,  r.  iiiip/'.  —  hrstiiti.  Neraii  u 
Vukovu  rjeOiiikii,  hII  iiiislim  da  se  govori.  Korijciii 
•257.  rih-iiti  kre  l:re.  vidi  krijeJtati.  /.«;>.  kroOati. 

kr(''s(('li<'!i,  /'.  Rj.  cm/j  krestnlica. 

kn'^lclii'.ji.  iidj-  If  filler-,  gri<tutoruiii.  Uj.  sto  pri- 
piiila  hrcstfUci,  krcsfcliciiiiiu. 

kri'tiii-,  krct/ira,  m.  konj  koji  tiobro  krece  kola.  Rj. 

krt'(iiliic,  kr^taoca,  m.  wore/w,  dfiitunn.  .Stulli.  koji 
krcce.  —  rijfri  .<  tiikiin  iidst.  koti  riivHlac. 

kr(>(alii-ii,  /'.  iiuiie  »»■  n-t.  Stulli.  koj(t  krece. 

krt'dlnji'.  »i.  Kj.  rcrh,  od  kiolali  (i  krelati  sc.  — 
J)  niiliijii  l.iijoiii  tko  krci'c  kugii  Hi  ito  ».  p.  s  injenUi 
(das  von  der  Stellc  Brin^cn,  niolio.  Rj.).  —  2)  radiija 
kdjom  n.  p.  loritc  krece  zecu  (das  Auttreiben,  excitatio. 
Rj.).  —  !t)  radttja  kojom  tko  kreee  n.  p.  vojukii.  — 
■t)  n'.iliijn  kojom  tko  krerc  Hi  sc  ki'crc,  t.  j.  polazi 
(das  Aiifbrcclion,  inotio,  prot'ectus :  Rckia  mi  jc  iiiajka 
n((  kretnnju.  Rj.).  —  ii)  ntdnjii  knjoin  tko  (jlarum 
krci'x.  t.  ./.  postaje  liid  (das  Niirrisch-wcrdcn,  -'<  mente 
oapi.  Rj.). 

KD^tati,  krecem,  r.  impf.  Rj.  r.  impf.  sloz.  iz-kre- 
tati,  na-,  o-,  od-,  po-,  pre-  (i  se),  s-,  za-,  zao-;  po- 
krcrivati.  v.  pf.  kr<?iuiti,  kojc  ridi  i  kod  iijega  v.  pf. 
sluL  —  /.  J)  von  der  Stellc  heircijen,  moveo.  Rj.  — 
a)  kretati  koqa  Hi  stu:  Kretat-,  konj  koji  dobro  krcce 
kolti.  Rj.  3illb.  Nemoj  »((.<  knlnti  odavde.  Mojs.  If. 
33,  1.").  —  b)  kretati  vim:  Kud  niii  Rii?,a  sci'c,  i  ple- 
vimn  krece.  Npj.  1.  2()2.  ixp.  kirnuti  1.  —  2)  aut- 
treiben, excite:  Oni  krchi  arne  i  koJiite.  Rj.  Krecite 
tice  jarebice.  Npj.  2,  44.  isp.  krcnuti  2.  —  3)  n.  p. 
voJ8ku,  diis  Lager  uufbrechen,  castra  morere.  Rj.  i.-ip. 
krenuti  3.  —  4)  aufhrevhen,  proficisci,  cf.  polaziti. 
Rj.  n.  p.  rirt  put.   vidi  kretati   se.  —  isjy.  krenuli  4. 

—  />)  (u  Dubr.)  frbivoin,  niirri^ch  iccrdeii.  mente  capi. 
Rj.  postiijuli  hid.  —  JI.  fia  se,  rcflvkx.  kao  mirati 
se.  vidi  kretati  4.  —  Fzdi/.u  s  oveaiiia  u  planinii,  t.  j. 
krevu  se.  Hj.  222b.  Trmizali,  poniicati  so  s  mjesta: 
ne  trniiie,  t.  j.  ne  krece  sc  s  mjesta.  Rj.  749b.  Kad 
laiieS,  kreuu  li  ti  .te  zubi?  Posl.  118.  l^ozniea  .se  is 
temelja  krei'c.  Npj.  4,  243.  Tada  neka  xc  krei'e  ftko 
koji  lefi  prema  islokii.  Mojs.  \\ .  U),  5.  isp.  krenuti  se. 

kri'v^ljiMije,  (1.  das  M'einen  mit  rerzogenem  Mnnde, 
lletu.<t  geniif!.  Rj.  verb,  od  kreveljiti  se.  radnja  kojom 
se  tko  krerelji. 

krcvt^ljili  se,  krtsveljTm  se,  r.  r.  impf.  mit  rer- 
zogenem Afunde  veinen,  jleo  ore  obliquo.  Kj.  napr- 
civsi  se  Hi  usta  nakririrsi  plakafi. 

kr6vot,  m.  Rj.  dem.  krevetie.  —  1)  das  Bett,  lec- 
tulus  (grahatiis.  -/.'^i'^ci-o:),   cf.  oilar.  Rj.  ixp.  postelja. 

—  Zastavniea,  krajna  daska  u  krercta  (prostocja).  Rj. 
195b.  Car  kako  legne  \i  postelju,  on  se  zauese  .  .  . 
Kad  legnu  u  krevct,  on  se  ueini  kao  da  spava.  Npr. 
59.  —  2)  oko  varniee  imuzviSeno  mjesto,  na  koje 
eaiufrdzijc  koze  iz  varnice  raecii.  Rj. 

kr^vetic,  m.  dem.  od  krevet.  Rj. 
kri'/.av,   adj.    Okrezali   se,   zfim   se,    c   r.  pf.    cf. 
krezav.  Rj.  4o5b.  a  rijec  krezav  nije  u  Rj.  na  mjestti. 

—  sto  se  laxno  okreza? 

kri'zo.  m.  zahnluckiger  Mensch,  edentulus  homo. 
Rj.  krezub  ioijek.  gen.  kreza.  roc.  krezo.  hyp. 

kri^zub,  adj,  zahnlUckig,  edentulas.  Rj.  «  koga  sii 
skrbavi  ziibi.  takra  adj.  bezub,  oStrozub,  isp.  gnjilozub, 
kesizub,  kestozub.  pestozub.  —  krizuh  (mjesto  krei- 
zub;  prva  je  pola  adjektiv  koji  nije  u  obi(^aju,  od 
korijena  od  koga  je  i  krezun  i  krezo  i  prijedlog  kroz). 
Osn.  44.  i.<p.  okrezubiti. 

krt^zubica,  /'.  (der)  die  sahnliickige,  edentula  (eden-  • 
tuhisj.  Kj.  krezubo  ixljadc  zensko  (a  i  mnsko). 

Kr^ziili,  m.  (u  C.  G.)  mnJki  nadimak.  Kj.  —  krezun 
(osn.  u  krezo).  Osn.  173.  za  na.it.  isp.  kod   bopatuu. 

Kff,  HI.  Uorcvra,  Oorfn.  Kj.'  Grcko  ostrro.  akc. 
Rj.'  XL. 


ki'if.i.  /.  t)  (u  I'odjroriei)  ridi  <5okot  (3(P<)  krpa 
u  jednu  motikni.  Kj.  vidi  i  Irf.  —  2)  (u  ('.  (S.)  rtrfi 
krbanj :  I'a  zavrjie  krgu  i  matarn.  Rj.  i  ityn.  kod 
krbaiij. 

krlniiijf.  //.  Rj.  verb,  od  kriiali.  —   1}  radnja  ko- 
jom  tko   krha   sto   (d:iH   Zerlireehen,    fnietio.  Rj.).  — 
2)  radnja  kojom  krha  fkasljc)  n.  p.  konj  idas  HuHten 
]  des  I'lerdos,  tuiwitio  ecpii.  Rj.). 

kriiati,  krhani,  c.  impf.    Rj.    r.  pf.  slo:.    iz-krhati, 

I  0-,  raz-,  S-,  U-,  za-.  —   IJ  brerhen,  frango.  :.  li.  vrat. 

Rj.  vidi   krsili,    lomiti.    —   2)   hapten    (com    I'ftrde), 

tnssio.    Itj.    kad   konj   Hi   niai-ka   kailje.   kaze   te  du 

krlia.  —   Kad  tnarkn  zaiVsti  krhati,  vnlja  re**!:  avoju 

'  plavii  iskrbala!   Rj.  319. 

kriiljt'viiia,  /'.  isp.  krhanje  1.  djelo  kojim  se  sto 
:  krha.  krsi,  tomi.  ridi  londjava.  —  \'e(:  sabalja  stoji 
I  cikljevina,  a  kopaija  stoji  krhljerina.  HNpj.  4,  126. 
!       kfhiiiiti,  krlinem,  r.  /)/'.  ridi  krnuti. 

krieanjo.  n.  das   Vurpredigcn.  admonilio   nudesta. 

Rj.  verb,  od  kriiati.  radnja  kojom  tko  krici.  isp.  krika. 

krii'ati,   cim,    r.    impf.    vorpreiligen ,   admoneo   u( 

I  caveat.    Rj.   (ricuci)   opnminjati    koga   (iesto),   lUi  se 

I  kani  iega.  r.  pf.  prosti  kriknuti;  .1/0;'.  zakrirati;  na- 

krieiti,  prikriOiti;  r.  impf.  slo:.  nakrieivati.  prikri<'ivati. 

krliliniico,  (u  Boeii  ridi  kriSoni.  Rj.  nrfr.  od  kr'iti: 

kriSom,  kridiniioe,  krimice,  kao  krijuvi.  isp.  Korijeni 

2()7.  vidi  i   kradom,   /  si/n.   ondjc.   —  To  sve   troje 

tizmi  kridimice  i  ne  kazuj    nikome.  Npr.  122.   Carev 

sin  I'ujuri  za  to  jczero   krene  jedno  jutro  kridimice 

od  oca.   153. 

krijf'iijo,  »i.  das  Verbcrgen,  occultatio.  Kj.  rerft. 
od  kriti.  radnja  kojom  tko  krije  sto. 

kriji'piti,  krijepTm.  v.  impf.  —  r.  pf.  sloz.  okrije- 
pili,  pokrijepiti,  potkrijepiti;  v.  impf.  sloz.  pokreplji- 
vali,  potkrepljivali.  —  J)  ciniti  da  bitde  sto  krcpko: 
Hljeb  .ore  t'ovjeku  krijcpi.  P».  104,  15.  Slabijeh  ne 
krijepitc,  i  bolesne  ne  lijeiMte.  Jezek.  34,  4.  —  2)  s(t 
se  refleks.:  Oni  .s-e  svaki  dan  krijepljahu  na  velike 
trude  nebeskim  hljcbom.  DP.  20(5. 

krij«'^|»Ijf'iij<',  n.  verb,  od  1)  krijepili,  2)  krijepiti 
se.  —  J)  radnja  kojom  tko  krijepi  koga  Hi  sto.  — 
2j  radnja  kojom  se  tko  krijepi. 

krijes,  m.  (pi.  kresovil.  —  1)  (u  Hrv.)  vatra  sto 
se  lo^i  uoei  Ivanja  dne,  uoci  Vidova  dne  i  uoei  Gjnr- 
gjeva  dne,  das  .1  oh  an  nis  fetter.  Rj.  —  2)  <lrujra  svaka 
vatra,  koja  se  lozi  po  brdima  o  kakom  veselju  (n.  p. 
uz  berbu),  jedes  Jielustignngsfeuer.  cf.  kresovi.  Rj. 
—  3)  krijes,  cicada.  .Sluili.  isp.  krijeStavae.  hnbina 
sto  krije.iti.  —  Ceie  krijesa,  neka  krijesti.  DPosl.  12. 
Krijes  odnese  sokola.  .50.  KrijeSti  krijes  dokle  pukne. 
50.  Krijes  u  Delabele  (cicala)  i  u  Stuliea  crrcak. 
Xin.  t'/(/('  krijeS.  moze  biti  da  je  krijes  po  krarnom 
govorii  mjesto  krijeS. 

krijt^sniea,  /'.  (u  Hrv.  a  u  Slav,  svitaljka,  u  Dubr. 
svijctnjak)  vidi  svitae  1.  V  ITrvatskoj  se  pripovijcda 
da  su  iskre  od  krijepi  o^ivljele.  i  take  od  njih  po- 
stale  one  bubine.  Rj.  vidi  i  zlatna  bubica. 

krijes,  m.  (u  Dubr.).  Rj.  ne  kaze  .ie  znacenje.  bice 
sto  i  krijes  3,  t.  j.  bubina  sto  krije.Hi.  i  Sulek  ima 
kod  rijeci  Cikade:  krije5,  i  kod  rijeci  Banroprille 
(Cicada):  kriJ.  —  postanja  kojega  i  krijestati?  i.ip. 
krijestavac. 

krijestilnje.  11.  verb,  od  krijestati.  radnja  kojom 
sto  krijesti. 

krijestati,  krij&StTm,  i\  impf  vikati  kre  kre.  vidi 
kr^Stati,  krecati.  —  I'eJe  krijesa.  neka  krijesti.  DPosl. 
12.  Krijesti  krijes  dokle  pukne.  .50. 

kriji^stavac,  krijcJtavca.  m.  vidi  popak.  Rj.'  die 
,  IlnHsgrillr.  grgllus  doniesticns  I.,  vidi  i  pftpid,  pole. 
hnbina  sto  krijesti.  isp.  krijes  3.  krijes. 

krijesva,  /'.  (u  Dubr.)"  vidi  Ircsnja.  Rj.  —  od 
y.:':»7o:,  cerasus:  krijeSva,  creSnja  (kajkavski),  tresnja. 
za  nast.  isp.  rijeci  kod  bacva. 

krijfimear,   m.   der   Schmuggler,   qui   mercaturam 


krijiinir:ireiij(> 


—  582  — 


kristal 


rftiiiim  facU.  Rj.'  corjek  J'o/i  <r;;  I'nkuv  pronosi  kri-  1 
jui'i  '•(.-  i(riii'-. 

krijiinit-itronjo.  »i.  tier  Schlekhhitndel,  die  Schmti(i- 
nelfi.  mercatiirii  vetHa.  Rj.  rcrh.  od  krijumi-ariti.  rad- 
HJn  kojom  tko  krijumiiiri. 

krijiinu'-itriti,  krijilmi'Anm,  r.  impf.  {n  primorju^ 
tKT  kakav  pronosiii  krijuri  bez  oariiie,  Schhichhnndel 
trfilidi,   schmuciffelii,   merctituruin  retitiim  facere.  Rj. 

krlki),  f.  Stulli.  i-uje  sc  krika.  kad  tko  krici.  isp. 
krWanje. 

krikniili,  kriknem,  r.  pf.  (u  0.  G.)  aiifschreien, 
exol;inio:  Savio  vikuii  ka'  da  soko  kriknu.  Rj.  r.  impf. 
krii'ali. 

kriliU-a.  /".  (u  t".  0.1  nekaka  mala  tica,  Art  Vogel. 
(iri'.s'   flCHM.s'.   Rj.  —  knlititi   (osn.  u  krilo).  Osn.  3oO. 

Krilnii.  m.  ime  rausko.  Rj.  —  Krihm  (osn.  bice  u 
Krile).   t)sn.  139.    imeim  .<  tnA-i'm   niisf.   kod  Cvijan. 

krllil.st,  adj.  u.  p.  svinjfe,  povefe,  eiiien  weissen 
Fleck  (trie  Fliigel)  fiber  den  Bauch  hahend,  notiim 
(qwtsi  alurum)  ludicns.  Rj.  u  cegii  je  po  trbtihu  s  ohje 
strane  bijehi  hiljega  kao  da  .<i<  krihi.  isp.  pasast, 
poja.«a.«t. 

1.  krilas,  krilsUa,  m.  —  der  Adlertluder,  thiderus 
cum  tiqnila  (loco  cnicis).  Rj.  talijer  sa  orlom  (mjesto 
krsta).  ridi  krstaJ.  iap.  krilak'^ic.  —  2)  Art  Schiffc 
an  der  Donau  von  liehirad  (dnciirts,  navis  genus. 
Rj.  nckakti  hipja  kukie  idti  od  Biogradu  niz  Danavo. 

2.  krllas,  m.  ridi  krilonja.  Rj.  krilust  vo. 
kriliiSi-K-,   »i.   cesarski   dukat,   ein   dsterreichischer 

Ducatcn,  aureus  austriacus,  cf.  madzarija,  krmencija. 
Rj.  ixp.  krilaS  1. 

krilat,  adj.  gefliigelt,  alatxts.  Rj.  u.  koga  Hi  u  iega 
su  krila.  isp.  okrilatiti.  —  Nevid,  2)  nekake  male 
krilate  bubice,  koje  samo  kolju.  a  ne  vide  se.  Rj.  413b. 
Ugleda  krilata  konja  i  na  njemu  krilata  ioeka.  Npr. 
152.  Xabasa  ua  nckakvo  kolo  krilatijeh  gjevojaka. 
219.  Glas  Ha  krilatijem  kolim.  DPosl.  23.  Nije  Jala 
jedan  krilat  junak .' Syy  2,  22d.  V  kolu  su  svi  Bozji 
angjeli  i  krilati  redom  urkaniijeli.  Here.  320.  Stvori 
Bog  .  .  .  sve  ptice  krilate.  Mojs.  I.  1,  21 

krilatiea,  /'.  nekaka  /mija:  Hi  cici  7.m\]s.  krilatica. 
Rj.  krilata  zmija.  —  Udarila  te  krilatiea!  (Kletva). 
Posl.  326. 

Krilatira,  m.  der  riefUigclte,  rilatus,  Beiname  des 
Heldcn  Relja:  Relja  Krilatira.  Rj.  pridjevak  Relji 
Bosnjaninu.  —  Kimia  kumi  Debelic'-Xovaka  ...  a 
t'rauJa  Relju  Krilutiiu.  N'pj.  2,  471.  vidi  Kiil.itnik, 
Krilatovi('.  isp.:  No  da  vidis  divna  gjuveglije,  gjuve- 
glijc,  l{elje  Kril'ttoga!  Xpj.  2.  229. 

Krilatnik,  m.  vidi  Krilatiea,  Krilatovic.  —  Sjede 
Janko,  te  ti  knjigu  pise,  a  na  riike  Relji  Krilatniku. 
HNpj.  2,  259. 

Krilatovif',  »h.  pridjevak  Ihlji  Bosnjaninu.  — 
Ongje  bjeJe  Relja  Krilatovi''.  Npj.  3,  54.  vidi  Kri- 
latiea, Krilatnik. 

Krile,  m.  In/p.  od  Krsta.  Kj.  —  Krlle  (Hristo/or). 
Osn.  127.  vidi  Krilan.  —  Kri-le.  takva  hyp.  Sule. 
Vule.  isp.  opi':enite  rijeci  s  takim  nust.  kod  brale. 
akc.  je  ovdje  po  govoru  Crnogorskom:  drugdje  nom. 
Krile,  gen.  Krila,  vor.  Krile.  isp.  Poal.  XXXI.  Osn.  51. 

kriliti,  krlfim,  v.  impf.;  t.  pf.  sloL  pre-kriliti,  raz-, 
za-.  V.  impf.  sloL  raskiiljivati.  —  J)  protegere.  defen- 
dcrc,  tueri,  patrocinari,  favere,  contegere.  rttulli.  kao 
braniti,  stititi  (krilima).  pod  okriljem  drzati,  pod 
okrilje  primati  koga.  —  2)  sa  se,  refleks.  kriliti  se, 
alas  expandere.  Stulli.  kao  krila  siriti:  Ter  se  krili, 
tere  leti.  Palmoti<;.  «  Stullija 


u  isto  vrijenie  tiriiif  pod  krilo  earevn  I'erku  .  .  .  i 
iJi'tv.ne  iz  oeiju.  19t>.  Dok  evo  ti  oduekud  doleve  na 
krilima  preda  iij  oni  I'ovjek.  219.  Krila  su  mu  pala. 
DPosl.  5(t.  Daj  mi.  Boie.  oei  sokolove  i  bijela  krila 
labudova.  Npj.  1,  S.  PoSlji  mi  sivog  sokola« ...  »Pkoro 
je  u  lov  i5ao,  vitko  je  krilo  slomio.  1,  213.  Da  iifati 
rihu  od  5es  krila.  2,  (51.  Te  pogubi  tolike  rojxodc  i 
polomi  krila  od  krajine!  2,  5(M).  Doklen  p'jevci  u 
krila  ud'rise.  4,  112.  Koji  mi  jo  ,Iadar  posvojio  i  pod 
svoje  krilo  prihvatio.  4,  239.  O  yojvodo,  sokoloro 
krilo!  5,  273.  Na  levo  krilu  arniijo.  /.itije  24.  —  2)  der 
Schoss,  sinus:  Dr?.i  dijele  M  krilu.  (iospodar  gospogji 
na  krilu  zaspao.  Rj.  ridi  narui^je.  —  Dogje  i  jodna 
mala  vak'iea,  stane  se  oko  nje  (sirote)  umiljavati,  a 
oua  joj  odlomi  pareeuee  pogace  pa  je  uzme  na  krilo. 
Npr.  134.  Jlladen  prekrstivSi  noge  driao  po  obiiHiju 
sablju  prcko  krila.  8ovj.  31.  .Ta  ti  raetnuh  na  krilo 
robinjii  svoju.  Mojs.  I.  IG,  5.  Ona  ga  uspava  na  krilu 
svojem.  8ud.  16.  19.  Da  dogjc  u  krilo  rim.tke  crkve. 
Glas.  21,  279  (prijerod  rijeci:  ad  gremium  Ecclesiae 
Romanae  venire).  —  3)  (u  O.  G.)  od  eadora,  Vor- 
hang  (statt  der  Thiirc),  rclum:  Hoi'u  njemu  pod  6a- 
dora  doei,  od  cadora  osjec^i  mu  krilo.  .K  kad  dogje 
satoru  na  vrata,  podiie  mu  krilo  dieferdanom.  Rj. 
zarjes  od  cadora  (mjesto  rrittCi):  krila  su  i  na  vra- 
tima  (drokrilnim).  —  Na  ulasku  u  erkvu  na(!'-ini  .  .  . 
vrata  dvoki'ilna;  na  dvije  sc  strane  otrorase  jedno 
krilo,  i  na  dvije  strane  otrorase  se  drugo  krilo.  Car. 
I.  6,  34.  ZitlaSe  vrata  ovOija,  i  osvetiJe  ih  i  metnuSe 
im  krila.  Nem.  3,  1. 

krilo,  m.  krilast  nazimac,  poreellus  alarum  notam 
gereiis.  Rj.  In/p.  takva  hi/p.  kod  biilo. 

krilonja,  m.  ein  Oclis  der  am  Bnuche  iveiss  ist  (als 
hdtte  er  ein  Vortuch),  bovi.<i  nomen.  Rj.  krilast  vo. 
vidi  krilai.  imena  volovima  s  takim  nust.  kod  vo. 

krilosa,  /'.  ein  am  Bauche  weisses  Schwein,  stis 
alba  circa  alvum.  Rj.  krihista  svinja. 

kriljf'iijc  n.  verb,  od  kriliti  /  krilite  se.  —  J)  radnja 
kojom  tko  krili  koga.  —  2)  radnja  kojom  se  n.  p. 
ptica  krili. 

kriniicS,  (u  Cetinju)  vidi  kridimice,  kriSom.  Rj.  adv. 
kao  krijuri.  vidi  i  kradom,  i  s;in.  ondje. 

kriiniiialaii,  krimlnnina,  adj.  criminulis,  criminal-, 
crimincll.  vidi  krivican  2.  —  Oni  su  presugjivali  sve 
civilne  rasprc  po  svojim  obiOajima  (a  za  kriminalnc 
sudili  su  providuri).  Kov.  37.  Dakle  su  na  sud  kraljev 
ili  carev  VA\  Dubroveani  za  relikc  kriminalne  stvari. 
DM.  261.  U  drugom  slucaju  kao  da  kriminalno  pruvo 
u  opstinama  nije  gledalo  koga  je  reda  onaj  kome  se 
cinilo  krivo.  312. 

krili,  )».  (u  vojv.  po  varo.iima)  vidi  bogorodicino 
evijeee.  Rj.  vidi  i  lijer,  Ijiljan.  —  Grbovi  Srbije  — 
koji  su  na  srijedi  svezani  jedan  za  drugi  i  izmegju 
njih  raste  krin.  fc'ovj.  2. 

kriiK-a,  /'.  scutelln.  Stulli.  vidi  ziijela,  i  syn.  ondje. 
dem.  kriuci<'a. 

kriiu-ica,  /'.  (u  Dubr.)  eine  kleinc  Schale,  scutella. 
Rj.  zdjelica.  dem.  od  krinca.  —  Krineieom  more  mjeri. 
DPosl.  50.  krini'ica,  zdjelica  u  Mikalje  i  u  Delabele 
(scodella),  i  u  Stulica.  XIII. 

krillka,  /'.  larva.  Stulli.  vidi  cuvida,  i  syn.  ondje. 

Kriiijii-c,  /'.  pi.  mjesto  kamenito  u  naliiji  Rijefkoj: 
Prcko  Sinjcii  i  prcko  Krinjira.  Rj.  u  Crnoj  Gori. 

kriocc.  )i.  dem.  od  krilo.  Hj.  kril-ce.  gen.  pi.  kri- 
laca.  Obi.  14.  takva  dem.  kod  barioce.  —  Pa  se  DraJku 
savi  )(  krioce.  Npj.  4,  62. 

krioinicc,  adv.  vidi  kradom,  i  syn.  ondje.  —  Mu6i 

Maksim,  muf.i  i  djpvojka,  kriomice  na  nju  poglegjuje. 

Stullija:  kriom  (iz  brev.  glag.) 


krilo,  li.  Rj.  dem.   krioce.  —  1)  der  Fliigel,  ala 
Kj.  u  ptice,  u  ribc  ('=  pero),  u  angjela,  u  covjeka  i.  HNpj.  1,  3.50.  isp.  u 
drugoga  iega  (u  prcnesenom  smislu).  —  Sveti  Sesto-  '  ridi  kradom. 
krili    arangjele!   zakrili    me    krilom   tvojim.   Rj.   6b.  j      kris.  m.  (u  vojv.)  der  dries,  glarea  frumenti.  Rj. 
Bogme  gjevojka  odvojila  bjese,  jer  pusti  nekaka  mala  I      Kr'ist.  m.  vidi  Hristos:  Da  se  maSim  ramena  Krista 
krila  ispod  pazuba.  Npr.  104.  Vidi  Jednu    I'Uku  5a-  I  Boga  ranjena.  Npj.  1,  137. 
renu  gje  krilima  lepece.  108.  Bai-Oelik  .  .  .  poleti  i  I      kristal,   kristdla,  m.   Crystall,  xpuaiaXXos.   —  Pred 


kriNt'ien 


583 


krivilii 


prijostolom  bijaSp  stakleno  more,  kno  hri.itul.  Olkriv. 
•i,  (!.  Niul  ■;l;ivam;i  iivotinjaniii  hijaSe  kao  uobo,  po 
vijrji'iijii  kao  kririttil.  Jezck.  1,  22. 

krisricii,  /'.  dcm.  cin  Schnittchen,  parvum  segmen- 
turn.  Hj.  (km.  od  kriska.  —  Daju(?i  pastor^etu  tanku 
kriscicii  hljchu.  Kj.  S12a. 

kri^kii,  /'.  n.  p.  jabuke,  liilienicp,  sira,  hiieba,  cine 
SilniHtc,  sejimoiliim.  Kj.  dcin.  kriJt-ica.  vidi  skriSka, 
skrizalii'a,  skala.  (.s-;;.  velija.  znficenje  primjeru:  »]c(;\, 
(•ijf|iali.  Koiijeni  24!).  Kao  odsjacalc,  oyccalc.  —  Top- 
Ijonica,  kriska  hljchu  5to  se  natopi  u  vrcloj  masti. 
Hj.  7l3h.  Da  mii  udcli  kriskit  sirn.  \pr.  82.  Krisk(( 
.ttdiiiiie  i  koiiiad  srediiie  i^dobro  je).  Posl.  llil.  Kao 
kriiika  iipka  jajrodice  su  tvojc.  I'jos.  iiad  pjew.  4,  3. 

kriskarn,  /'.  einc  Art  Miit:c,  niitrae  litivis  di- 
.ilinctae  yeiiii!!.  Kj.  {u  Mai'vi)  kapa  od  iste  tkaiiine  od 
koje  i  fes,  sauio  iie  od  jodnojr  neso  od  viSe  komada 
koji  su  uSiveni  jedaii  za  dnij;-!  kao  kriske.  Kj.'  XL. 

—  zu  na.tt.  isp.  badiijaia. 

krisoin,  Itcimlirli,  uccuttc.  Rj.  ((di\  kr'isa  (koje  se 
jrovori  saiiio  u  instriim.  krisoiii ;  kor.  kriti).  Osii.  358. 
ridi  kiaiiom,  ('  si/n.  oudjc.  —  Ondn  carevid  ode  krisoni 
i  dofije  zeni.  Npr.  203. 

kri(i,  krijein,  r.  impf.  Kj.  r.  pf.  sloz.  nad-kriti,  od-, 
po-,  pod-,  pre-,  pri-,  s-,  sa-,  u-  (se),  za-;  v.  impf.  sloL 
nad-krivati,  od-,  itd.  {ir/im.  zaporj.  knj,  /.  preijj.  krih. 
kri.  //.  pregj.  krijrdi,  11.  prtdjev  kiTt  i  kiiveti,  kii- 
v&na.  —  t)  rerhcrijeii,  occuUo.  Kj.  ridi  veniti,  zavirati. 

—  Tuloljiti,  raditi  Sto  kao  kriji'iri,  n.  p.  kad  mali  u 
zadni^.noj  kiu'i  daje  svome  djetetii  sto  za  jelo  krijuri 
od  ostale  djere.  ]ij.  7f)7a.  Arije  kao  Ki'j'i  iioge.  Posl. 
Kil.  Nije.sDio  rail  ni  rat  objavili,  no  krijuci  na  njeir 
udaiismo.  Npj.  5,  528.  Pa  su  oiide  kao  f  uvali  MiloSevu 
kui'u,  a  upravo  su  kod  njegove  kuce  euvali  i  krili 
svoje  glare.  Milos  72.  Ali  on  to  nije  ni  krio.  Pis.  28. 
NiJta  lie  krije  od  mcne  osim  tebe,  jer  si  nui  2ena. 
Moj.s.  I.  39,  9.  Rodi  sina;  i  videt'i  fra  lijepa  krijnsc 
ga  tri  mjeseca.  II.  2,  2.  —  2)  nu  se,  refleks.  Verati 
se,  kriti  w,  provlaeiti  se.  Rj.  57b.  Ko  se  od  Ijudi 
krije,  bolje  ila  ga  nije.  Posl.  154.  Nc  krije  se  poStenje 
nikome.  201.  Koji  (su)  sanio  zazirali  od  Turaka  i  krili 
se  po  Hiimi.  Danioa  3,  151.  Eto  me  tjeras  danas  iz 
ove  zemlje  da  .-.c  krijem  ispred  tebe.  Mojs.  I.  4,  14. 
iSanio  dvoje  nenioj  mi  uOiniti,  pa  .sc  ne  cii  kriti  od 
lira  tcojcga.  Jov  13.  20. 

kritikii,  /'.  die  Kriiik,  ars  critica,  zpiTtzTJ.  isp.  ocjena. 

—  Svaka  Stampana  kritika  lui  ovaj  prijevod  moj  h\ie 
mi  vrlo*  mila.  Nov.  Zavj.  XIV.  Na  oiioj  toboznjoj 
kritici  nije  niko  polpisan.  Odbr.  od  ru?,.  1.  Ako  bi 
se  i  ?.eljelo  u  oba  elanka  vise  kritike.  Rad  2,  20tj. 

krTv,  kiiva,  (kiTvl,  komp.  krivljl)  adj.  —  1)  krumm. 
curriis.  Rj.  (u  tjelesnom  smislu)  suprotno  prav,  2)«<(yj, 
drro.   gerade,   rectus.   Rj.   5(33a.    —   Kriva,    1)   kriva 
sahlja.    Rj.   302a.    Krivalja,    frroigje  kojega  su  pwca 
dufruljasta  i  krirn.  Hj.  302a.  KrivaJ,  krir  veliki  noz.  , 
Rj.  3()2b.    Kriri   rjetar,    (u  Hrv.l    ludi  krivac  2.  Rj. 
302b.  Kiivodrska,  nekaka  kruska  s  krivijem  drskom. 
Rj.  302b.  Kriro  kao  gudalo.  Posl.  160.   Ne  mo?.e  se 
(kriva)  Driiiii  ramenom  ispiaviti.  205.  Kriva  drva  na 
ognju  se  prave  (a  prava  kiive).  DPosl.  50.  Krivo  drro 
ognjem  ispravi.   50.  adv.:   Na  nja  paSa  krivo  pojrle- 
diva  .  .  .   da  je   kriro  okom  poaflediva.   Npj.   1,  564. 
isp.  naknvo,  nakiiviti,   nakrivljivati.  dciii.  niikriv.  —  ; 
'ij   schiildig   (eiiics   Verbrechcns),   reus.  Rj.   suprotno 
priiv  1)  unschuldig,  insons.  Rj.  563a  (a,  moralnom  Hi 
umnom  smislu).  —  a)  kriv  koinu  Hi  iemti :  Devojka 
onda  okiene  plakati :  ^Ti  si  mi  kriva :«  a  suze  krvave 
polete  joj  niz  obraze.  Npr.  141.  Ko  je  kome  krir  sto 
je  zdrav  i  iiv?   Posl.   141.   Ako  je  kume  sto  kriv  ili  ! 
duzan.  Kov.  4.  Ovoj  je  buni  nujrise  kriv  Marasli-Ali-  I 
pasa.  Milo5  174.  Ko  ubije,  biee  kriv  sadu.  Mat.  5,  21.  | 
Sav  svijet  da  biide  krir  Boiju.  Rim.  3,  l!l.  Za  5lo  da 
mi  uc'inite  da  budem  gtarom  kriv  cam?  Uan.  1,  10.  | 

—  b)  kriv  za  sto:  Ljudi,  koji  ni  raalo  nisu  krivi  za  ■ 


ove  hiidalastine.  Daniea  5,  82.  Zu  ona  nekoUka  r, 
Sto  se  nalaze,  mialimo  da  jc  kriv  slagac.  Xov.  8rb. 
1818,  222.  .\ko  krvnika  ubije  osvctnik,  ne  fe  biti  kriv 
za  krv.  Mojs.  IV.  35,  27.  .la  sani  kriv  :a  .sve  duse 
doma  oca  tvojejia.  Sam.  I.  22,  22.  Xn  to  on  nije  krir, 
nego  drugc  stvari.  DM.  54.  Koji  bl  se  .Srbin  poka/ao 
kriv  Dubroriaiiinu  za  .sto  iiiu  drai/o,  njofrn  je  trebnlo 
izdati  glavom.  308.  --  r)  kriv  u'cemii:  Da  ja  dan- 
frubim  za  lug-ju  Ruzobolju,  t.  J.  ri  iemu  ja  ni  iiialo 
nijesatn  kriv  niti  me  se  tii''e.  RJ.  KMJb.  Ja  nijeHnm 
kriv  u  krvi  ovo?a  pravednika.  Mat.  27,  24.  —  tl)  uop- 
ceiio:  Ona  u<^uti  i  pomisli  u  sebi  da  je  snnia  kriva. 
Npr.  241.  BofT  nije  kriv  sto  ljudi  zlo  rine.  Posl.  20. 
Kad  me  n;'"l>i.^e,  kriva  me  uapjoSe.  119.  Od  svaSta 
mu  daje  dijo  krivi.  Npj.  2,  6.31.  Kad  kojra  Turci 
zatvore,  kriva  ili  ^>rava.  l)auica  2,  98.  Hop  te  <5iivao 
kriva  kaiitara.  Kov.  127.  Xego  ga  (jezik)  okro<'-u<!i 
svaki  po  srome  krivome  znavju  .  '.  .  jednako  kvare  i 
grde.  Pis.  14.  Mislite  li  da  .su  oni  najkrirlji  hili  od 
sviju?  laik.  13,  4.  Da  se  nc  bi  uvlai'ile  krite  misli 
u  poznavanje  naSepa  jezika.  Had  2,  204.  Krirlji  je  oni 
koji  dade  budali  vlast  u  Jake  nefro  ja.  Mil.  216.  — 
(■)  adv.:  Otae  je  (jabuku)  kriro  podeli:  aeb'  uze  viJe, 
neg'  meni.  Npj.  1,  209.  On  joj  se  krivo  kunijaie.  2, 
20.  Ncmoj,  sine,  tiororiti  kriro  ni  po  babu,  ni  po 
stri&vinia,  \ef  po  pravdi  iJoga  istinoga.  2,  193.  Da 
su  nie  mnogi  od  niih  krivo  ruziimjeli.  Pis.  24.  — 
3)  (raoze  se  <?uti  gdjeSto)  .<<rlinldi(i  (<ldd),  (/iii  debet, 
debitor:  ja  sam  tebi  neSto  krir.  Kj.  t.  j.  duzan. 

1.  krivi),  /".  —  J)  kriva  sablja,  ein  .'<abcl,  acinaccs: 
Od  bedre  sam  kriru  izva<iio.  Rj.  isp.  krivaea.  —  2)  (u 
Lioi)  nekakav  novae  (cini  mi  .se  od  30  krajcara),  Art 
Miinze,  numi  genus.  Rj. 

2.  krivu,  f.  adj.  nekaka  bolcst  svinjska,  od  koje 
se  svinjee   zguri,   pak   se  obrde.   Rj.  isp.  okrivati  se. 

kriviic,  krivea,  hi.  —  J)  der  Scliuldigc,  Verhrecher, 
reus:  bijeda  na  pravoga  krirca.  Rj.  koji  jc  kriv  (2). 
—  Rukostavnik,  krivac  koji  je  ruku  stavio  ra  Mo. 
Rj.  6.57a.  Velikim  krircima  .  .  .  ne  sudi  magistral  ni- 
kako.  Milos  191.  Vlada  i5tu<?i  od  iijili  krirca  nije  se 
daljc  mijeJala  u  sud.  DM.  299.  —  2)  (u  Hrv.)  ne- 
kakav vjetar,  koji  se  zovc  i  krivi  vjetar.  Rj. 

kririu'il,  /'.  (/«->•  Krummstuvk  (ah  ein  Spottname 
filr  den  Sahel),  curvus  acinaces.  Rj.  poruga  sahlji. 
isp.  kriva  1. 

krivaeki,  n.  p.  udario  ga  puSkom  krivaiki,  t.  j. 
kao  balinom  ili  krivaiom,  uie  mit  einem  Priigel,  ui 
fiisti.  Rj. 

krivihink,  krivfitka,  m.  das  gekriimmte  Zeug  (z.  B. 
cine  schlechte  Flinte,  Pistole).  Rj.  kaze  se  kao  s  po- 
grdom  za  kaku  krivu  (ili  iskrirljenii)  stvar,  n.  p.  za 
nevaljalu  pusku,  pistolj.  —  za  nast.  isjy.  krnjadak, 
truhladak. 

Krivaja.  /'.  —  1)  rijeka  u  Pocerini.  Rj.  —  2)  na- 
mastir  na  toj  rijeei.  Rj.  —  3)  u  Bosni  nekaka  voda. 
cf.  Va/,u6i.  Rj. 

kriviik,  krivAka,  m.  ein  iSiebzehnerstiick,  numus 
septemdeciiii  cruciferorum.  Rj.  novae  od  sedamnuest 
krajcara. 

krirnija,  f.  (u  Dubr.)  groigje,  kojega  su  puca 
duguljasta  i  krira.  Hj. 

kririinjo,  ii.  das  Neigen  aitf  eine  Seite,  incurvatio, 
inclinafio.  Kj.  verb,  od  krivati.  koje  vidi. 

kriva.s,  krivilSa,  hi.  kriv  veliki  noJS.  ein  langes 
kruiiimcs  Mcuser,  cidtcr  longior  curvus:  On  krivasa 
v.idi  iza  pasa,  na  Tureina  juriJ  ucinio.  Rj.  suprotno 
pravac  2. 

krirati,  kriviim,  v.  impf.  sich  neigen  auf  eine  Scite, 
inclinor.  Rj.  kao  nakrivo  t.  j.  na  jednu  s-tranu  na- 
gibati  -te,  iiaginjati^  se.  —  Pa  naloei  tuluminu  vina, 
objesi  jc  o  unkaJ  Sarinii,  s  desne  strane  teJku  topu- 
ziuu.  da  ne  Acini  ni  tamo  ni  amo.  Npj.  2,  248. 

krivda,  /'.  das  Uiircclit,  injuria:  ako  pravda  ne 
pomoie,  krivda  ne  6e  pomoC'i.  Rj.  isp.  krivo.  suprotno 


krivii'it 


oS4  — 


kriviidaiijo 


pravda,  pravioa.  —  'Sad  je  bolja  Irivtla  iieeo  li 
uravda-.  .  .  .  'Hajde  da  se  okladimo  da  nije  bolja 
tTic<J<i  od  pravdev.  Npr.  S5. 

kririra,  (i  krivlca),  /".  Schiild.  ciilpu:  Kj.'  crimen, 
Verijtlit'n.  Verhrechen.  krivira.  Iji'vica.  Ovijeh  obiju 
nema  u  Vukovu  rjeO'nikii.  C^sii.  Ji'Ji).  —  Bio  je  obii-aj 
da  ajake  .  . .  uOitelj  bije  he:  ik(d-e  kririce  .  .  .  ako  je 
ko  .  .  .  bio  bijen  -■<(  kaku  krivicu.  to  mii  se  niJta  nije 
brojilo.  Rj.  Ilia,  ijvii  kriricu  na  ujeija  oborise.  Rj. 
4o3a.  Lasno  je  odbiii  kriricu  iiu  mrtvosra.  Posl.  107. 
Baciremo  krivicu  ixi  njesca.  Danica  3,  llio.  Ti  ,<;'  pod 
krivicum,  i  moras  ii^i  u  sovet,  da  se  pnivdaJ.  Miles 
47.  On  uteOe  i  odnese  kriricu  S(i  soboiii.  ti7.  Da  siide 
t^rbiiua  id  rece  kricice.  132.  Kriricu  hi  st  orti  mutiht 
tijem  oprardiiti,  5to  su  oni  proveli  mladost  .  .  .  Pis. 
lii.  Vikali  su  najviSe  .  .  .  na  Miloja  i  na  JujroviOa, 
i  nalazili  su  im  (lUirne  kririce:  1)  da  oni  .  .  .  !r*ovj. 
IS.  MetnuJe  mu  viJe  srlave  kriricu  njetjoru  iiapi- 
suuu.  Mat.  21,  37.  Ako  je  kaka  kriricu  na  meni, 
ubij  me  sam.  t*ani.  ].  20,  8.  Neka  ji«  me  i  ua  dom 
oea  mojesra  pudne  kririca.  II.  14,  9.  Od  vremena 
otaea  svojih  do  danas  pod  kriricum  smo  relikom. 
Jezdr.  9,  7.  Ti  skide  «  mene  kriricu  su  krivicntn,  da 
ne  dogju  do  pravde  tvoje.  69,  27.  Svu  krivicu  za 
sljepocu  svoju  hiicu  na  oca.  DM.  40.  ?>vji<rda  je  poslije 
zakletve  bivao  ci'sf  od  kririce  koja  se  na  njega  iz- 
nosila.  203.  .ledno  ili  viSe  sela  odjrovarase  za  krivicu 
ucinjeu}!  na  njihovoj  zemlji  .  .  .  Opste  je  jemstvo 
bilo  sarao  :ii  kriiiiinalne  kririce.  kao:  ubijstvo,  pozegr, 
poharu.  vr.iOanje  itd.  299.  Ja  nikakre  kririce  ne  na- 
lazim   na  njemu.  Prip.  bibl.  158. 

krivii-an  (krivieanl,  kriviena  (krivii'-naV  adj.  — 
J)  ridi  kriv.  Stulli.  i/orori  se  u  Hrv.  ridi  i  nepra- 
vedan.  suprotno  praviean.  —  2)  vidi  kriminalan.  — 
Polieiski  ciuovnik  mora  ...  da  izvrsuje  krivicne 
prexude;  da  i/.vrJuje  osude  carinareke.  MeaJ.  19. 
Onda  si  kriv ;  i  kazniS  se  po  tacci  11.  §.  365.  krivic- 
noga  zakona.  139. 

kriviiin,  f.  die  Kriimme,  curvitus.  Rj.  osobina  onoga 
sto  je  kriro  CI,  u  tjelesnom  smislu). 

kriviti,  krlvim,  v.  impf.  Rj.  —  I.  v.  pf.  sloz.  iz- 
kriviti,  na-,  o-,  pre-,  s-,  u-,  za-;  v.  impf.  .iloi.  iz-kri- 
vljivati,  na-,  u-.  —  J)  Jto,  kriimmen,  curve.  Rj.  ci- 
niti  da  bude  sto  kriro  (1,  u  ijelesnom  smislu)  kao 
iskrirljirati.  sa  se,  pass.:  Kriva  drra  na  o<niju  -fe 
prave  (a  prara  krire).  DPosl.  50.  —  2)  koga  beschul- 
digen,  accuso,  incuso.  Rj.  kririti  koga  za  sto,  krivicu 
na  nj  bacati.  i.</).  bijediti.  (  syn.  ondje.  —  Provo- 
dadziji  n.ijprije  opsuju  mater.  (.  .  .  oboje  krive  pro- 
vodadziju).  Posl.  263.  Pa  Matioa  opet  mene  za  to 
onako  ludo  i  bezobrazno  krivi!  Dauica  5,  81.  Ne 
kriti  U  ovdje  G.  M.  Gj.  M.  mene  i  ne  kudi  li  raoju 
knjisru  na  jiravdi  Bozjoj?  Odbr.  od  ru^.  3.  Za  to 
mislim  da  me  po  pruvdi  niko  ne  moze  kriviti.  Opit 
VII.  Starjesine  krivile  ili  za  propast  na  Kamenici. 
Sqvj.  34.  8tane  ga  moliti  za  oprostenje  krite'H  Ja- 
ko'va  i  dnifre.  48.  Bijediti  .  .  .  kriviti  prava  (znaju<5i 
ili  ne  zn.ajuc^i  da  je  prav)  kao  potvorati.  DARj.  291b. 
—  Jl.  kriviti  se,  krlvlm  se,  v.  r.  impf.  briiUen  (wie 
der  Ochsj,  audi  vom  Kinde,  alamo.  Rj.  krivi  se  lo 
k'td  rice:  a  i  za  dijete  se  kaze  kad  se  dere.  v.  pf. 
slol.  raskriviti  se.  —  Vrepja  jarca  vuna  od  ovaea, 
on  se  krivi,  do  Bofra  se  cuje.  Npj.  3,  177. 

krivljcnjc,  n.  Rj.  verb,  ud  kriviti  i  kriviti  se.  — 
/.  J)  radnja  kojom  tko  krivi  (iskrivljujc)  sto  (das 
Kriimmen,  curvatio.  Rj.)  —  2)  radnja  kojom  tko 
krivi  koga  (za  kako  zlo  djeloj.  (das  Beschuldigen, 
accusatio.  Rj.)  —  II.  radnja  kojom  sc  tko  Hi  sto  ' 
/.Tiri  (dere  sei.  (Briillen,  clamatio.  Rj.i.  isp.  krivnjava. 

krirnjava,  /'.  das  liriiUen  (des  Jiindviehesj,  mu- 
gitus:  stoji  ga  krirnjava.  Rj.  radnja  kojom  se  tko 
ili  sto  krivi  (dere  sej.  isp.  krivljenje  IF.  —  za  nasi, 
isp.  driava. 

krivo,   uiirecht,  injuria:  Brate  Mido,    nije   po  te  , 


kriro.  Rj.  pridjer  !>rcdnjega  rodu  zamjenjujuei  ime- 
nicu.  vidi  kriviea.  suprotno  2  pravo.  —  Nesto  mi 
bi  za  despet,  t.  j.  ucini  mi  se  krivo,  kao  da  mi  je 
nepmvda  ui^injena.  Rj.  117b.  Kome  je  kriro,  namirio 
rail  Bog!  Posl.  147.  Da  vas  pitamo,  sta  vam  je,  od 
koga  je  kriro,  te  ste  se  podigli.  Daniea  3.  171.  .Vli 
su  one  (pjesme)  tobo/.njijem  popravljanjem  tako  is- 
kvarene  i  niigrgjene,  da  ./<•  krivo  po  sur  narod  nas. 
Npj.  2,  384  i^Vuki  Varna  ako  je  sto  kriro,  eto  vam 
polja,  pa  se  udrite  sami.  iSovj.  39.  Prijaielju!  ja  tebi 
ne  cinim  kriro.  Mat.  20,  Vi.  Komn  sam  uiinio  krivo? 
Sam.  I.  12,  3. 

krivddfskn,  /".  nekaka  kruSka  s  krivijem  drskom. 
Rj.  krivo-iir?.-ka. 

krivuirlav,  adj.  koji  glavu  na  krivo  nosi,  Kritmm- 
kopf,  incurviceps,  cf.  krivovrat.  Rj.  krivo-glav.  iakve 
rijei'i  kod  bii(?oglav. 

kririiffllZ.  adj.  Krummar.'<ch,  curri  podicij!  Rj.  krivo- 
guz.  krirljeh  guza.  rijec'  prostai;ka.  rijcci  takve  kod 
lijeloguz. 

krivoklt'tnii-a ,  /'.  perjura.  Stulli.  koja  se  kriro 
kunc. 

krivoklotiiik.  krivokletnika,  m  der  Meineidige, 
perjurus.  Rj.  krivo-kletuik,  koji  se  krivo  kune.  — 
Grgji  je  nevjeruik  nego  kriroklttnik.  Posl.  46.  isp. 
kletvoprcstupnik. 
j  krivoklotnikov,  adj.  sto  pripada  krivokletnika. — 
:  Da  se  lie  /aboiavi  ni  popov  nig  ni  krivokletnikor 
strah.  Zim.  209. 

krivonog',  adj.  krummbeinig,  curripes.  Rj.  krivo- 
uog,  krivijeh  nogu.  tako  sloz.  rijeii  kod  bosSnog. 

kriv.6ll0S,  adj.  adunco  naso  prueditus.  Stulli. 
krivo-nos,  u  koga  je  kriv  nos.  isj).  tako  sloz.  adj. 
dugonos,  kiikonosast. 

kriv6sija,  hj.  der  Krummhalsige,  incurviceroicus. 
Rj.  krivo-sija.  koji  siju  (vrat)  na  krivo  nosi.  vidi 
kriviivrat. 

krivu»>ijaiiin,  m.  (pi.  Kriv65ijani)  Einer  ron  Kri- 
vo.'ije:  Da  nije  Risnjana  i  Krirosijana,  Boka  bi 
Turcima  harat-  plarala.  Rj.  covjek  i;  Krivosiju. 

krivotvorae,  krivotvorca,  m.  documentorum  cor- 
ruptor  ret  ipii  falsa  documenta  componit.  Stulli.  koji 
krivotvori  sto,  n.  p.  dokumente;  der  Falscher,  Falsi- 
ficator. 

krivotvoriti,  rini,  r.  impf.  adulterare,  vitiare,  cor- 
rumpere.  Stulli.  krivo-tvoriti,  Ivoriti,  einiti  sto  da 
hude  krivo,  lazno,  falschen,  falsificiren. 

kriTdiist,  adj.  distorto  ore.  Stulli.  kiivoustj  u  koga 
su  krira  usta.  tako  sloz.  adj.  mekoust,  tvrdoust, 
Zlatoust. 

krivdvjerac,  kriv6vjerca,  j».  christicolu  simulatus. 
Stulli.  covjek  krive  cjere-.jeretik,  der  Haeretiker.  vidi 
krivovjernik. 

krivovjeraii,  kiivftvjerna,  adj.  Stulli.  koji  je  krire 
vjere. 

krlv6vjcrjo,  n.  Stulli.  vidi  krivovjerstvo.  jeres, 
kriva  vjera. 

krivovjcrnica,  f.  Stulli.  zena  krirovjcrna. 

krivoijcriiTekT,  adj.  Stulli.  .ito  pripada  krivovjer- 
nicima.  vidi  jeretieki. 

krivovjiTiiTk,  m.  vidi  krivovjerac.  Stulli. 

kriv6vj«'rskT,  adj.  Stulli.  sto  pripada  krivovjerju, 
kriroxjcrstvu. 

krivovjerstvo,  n.  Stulli.  vidi  krivovjerje 

krivovrat,  adj  krummhalsig,  incurvicervicus:  Svi 
bi  momei  krirovrati  bill  gledajuci  u  zvezdice  sjajne. 
Rj.  krivo-vrat,  koji  vrat  na  krivo  nosi.  vidi  krivoSija. 
isp.  krivoglav.  tako  sloL  rijcci  golovrat,  tvrdovrat. 

krivCidalo.  »i.  der  nicht  den  reehteii  Weg  folgt, 
exorbitator.  Kj.  koji  krivuda,  koji  ide  krivim  putem, 
ne  ide  pravim  putem.  —  rijeci  s  takim  nast.  kod  bajalo. 

kriviidanjo,  n.  Rj.  verb,  od  krivudati.  —  1)  radnja 
kojom  sto  krirudn  (ovamo  onamo,  n.  p.  put)  (das 
Schlangeln,  sinuatio.  Rj.).  —  2)  radnja  kojom  tko  kri- 


krivudati 


—  585  — 


krIiJeSi 


vii(l<i,  t.  j.  «t  ide  prninm  juitciii  (diu  Aliweichunp;, 
exorbilatio.  Rj.). 

krivi'idiili.  ilum,  r.  impf.  —  1)  sich  schlcingeln, 
xinuor :  put  kiivuda  ovamo  oiiaino.  Rj.  JuVZt  veriifiati 
RC,  vijiifrali  sc,  zavijati  sc.  —  Zaliv  .  .  .  krivudajwU 
iziiK'frju  ])rovclikijch  jjora  otcze  se  k  jugoistokii  oko 
5cst  saliala  lioila.  Kov.  28.  — •  2)  niilit  den  rechtoi 
Wen  vcrfohieii .  txarliHn.  Rj.  ii''i  kriviin  puieii),  )>e  iri 
pmrim  piiteiii :  IJ  ovome  iijcfrovii  iizmiiMiijii,  »  kojini 
je,  oviimo  ciiianio  kfiendajw':i,  varao  i  zauiauiljivao 
Fraiicii/.c  .  .  .  /.ilije  27  (8?). 

krivi'iljast,  adj.  krumm,  curvus.  Rj.  sto  je  kao  krivo 
(I.  n  Ijelcxiiom  smklii)-  —  Tadii  t'e  (iospod  pokarati 
imu'eiu  svojiiii  .  .  .  levijatana,  krii^uljitsta  zmlJH.  i 
ubii'e  /.iiiaj;i  koji  je  u  morn.  la.  27,  1.  za  Hunt.  isp. 
diifrtiljasl. 

kriziiiil,  /'.  (u  Boc'i)  FiiiiU'liiiisr,  coiilirmntio.  Kj. 
chrixiiui,  yolTia:  ma-it.  n  kaiolika  jcduu  iz)iieijjii  .ledaiii 
Sdkrdiiiciiiita.   vidi  krizmanje. 

krU'/.inanjc,  ii.  das  Firnielii,  eonfiriiuttio.  Hj.  verb. 
od  kriziuali.  nidnjii  kojom  tko  (t.  j.  hiskK/ij   krizma. 

krl'xiiiati,  iiiaTii,  v.  impf.  (u  krSi'aiia)  firmcln,  cun- 
firmo.   Uj.  fihKjol  je  i  v.  pf.  davati   (i   daii)    krizmu. 

krii,  kiiza,  vi.  Rj.  rfcis  Kreuz,  erux.  dem.  Vniw. 
hjip.  ki-izak.  vidi  ki-st;  propece,  i  s//h.  nndjc.  («;).  kri- 
i,\W  (i  se).  —  Tako  zovu  krst'ani  krst  od  drveta  iii 
od  i''cpi  druirojra,  ali  krst  koji  covjek  prekrstivSi  ae 
nariiii  na  sebi,  ne  zovu  kriz  uejro  krst,  kao  Sto  p;o- 
vore  i  krstiti  sc  i  prckrstiti  sc  i  t.  d.  Tako  i  hriic^ani 
koji  ne  povore  kriz  ncgo  krst,  govore  svuda  raskri- 
ziti,  kriztiti  i  kri.skii.  Kj.  —  Noma  kriza  za  poljubiti. 
(Nema  nista.  Kriz  znaiSi  krst).  Posl.  2()i5.  Vianu  kosu 
niz  plei'a  pustnbi,  a  oplete  sitne  pletenioe.  ii  uplete 
za  sedain  kistova  .  .  .  pa  iiplett-  dvii  krizii  od  zlata, 
8vaki  seilani  madzarija  vaze.  HNpj.  4,  508.  U  baniji 
kaiSu :  sve  ide  u  kriz  i  na  krst;  es  geht  alles  ins 
Kreiiz  II.  in  die  Quere.  P.  Leber. 

kri^a,  kriiia,  «.  pi.  vidi  krsta  1,  nadrepak,  nadre- 
pina.  —  Care  leii  na  meku  duSeku,  Milos  nui  se  nosje 
pribvatio  .  .  .  n,  krizimn  cara  rastavio.  HNpj.  1,  270. 
(jovori  se  u  Hrr. 

1.  kriiak,  krifctka,  m.  (u  Hrv.)  vidi  krstaS  1.  Kj. 
vidi  i  kriJ.ar.  kri'zar  talijcr. 

8.  kri^ak,  krifika,  m.  Iiijp.  ud  kriJi.  Kj. 

krizanjt',    ii.  Rj.  verb,  od  1)  krizati,   2)  krizati  se. 

—  J)  das  Scloiciden,  scissio.  Kj.  rudnja  kojom  tko 
kriza.  (reze)  n.  p.  bibenicu,  jabuku.  —  2)  stanje  koje 
biva,  kad  se  n.  p.  dvojica  krizaju  na  putu.  —  3)  knd 
se  krizajn  putovi. 

kriiar,  kriziira,  m.  (u  Dalm.)  vidi  krstas  (talijcr). 
Kj.  vidi  i  1.  kr^zak. 

krizati,  krlzam,  c.  impjf.  —  1)_  svhnciden,  disseco, 
n.  p.  lubenicu,  jabuku.  duvan.  Kj.  rezati,  sjeii.  v.  pf. 
sloz.  iz-krizati,  na-,  pod-;  rnskriziti.  —  2)  sa  se,  reci- 
proi5.  n  Hrv.  vidi  iniraoilaziti  se  i  raimoiei  se.  u  ovom 
je  znaccnju  i\  impf.  i  v.  pf.  n.  p.  ja  sam  iSao  na 
Kaptol  a  ti  s  Kaptola,  pa  smo  se  krizali,  t.  j.  nijesmo 
se  na  putu  susrt'li  ni  vidjeb.  Ivekovii;.  —  ,'i)  (h  Hrv.) 
kriiSaju  sc  putovi  na  krizopucu;  die  Weye  kreuzen  sich, 
rill  iiUeva.  liHC  fert,  altera  illuc.  Ivekovic. 

Krizevac,  Krizevoa,  m.  —  1)  polje  u  nahiji  Kud- 
uickoj  lizme.L'ju  Brusnice  i  sela  Lunjevice).  —  2)  varoS 
u  Hrv.  Rj.  iiarod  (fovori  Kri^evci. 

krizii',  m.  dem.  od  kri2.  Rj.  vidi  Ivrstic. 

kriziti,  krlzim,  v.  impf.;  v.  pf.  .s'Zoi.  pre-kriziti  (* 
se),  raz-.  —  1)  siijno  crucis  munire.  StuUi.  ciniti 
znak  kriza  na  kome  Hi  na   LCmu.  vidi  prekrScati   1. 

—  2)  sa.  se,  relleks.  signo  crucLs  se  muni)-e.  Stulli. 
zniik  kriza  ciniti  na  sebi.  vidi  krstiti  se.  —  yovore 
katolici  u  Hrv. 

kri'znT,  adj.  sto  pripada  krim.  vidi  kreni  3.  — 
Krizna  vrata,  n.  pi.  u  pjesmi :  Krizna  vrata  otvoraj. 
Rj.  303a.  Krizna  vrata,  valja  da  su  ltrstata\']].  Npj.' 
1,  316. 


kriiiViiosa,  »i.  ijui  cruccm  fert.  Stulli.  kri^.o-noAa, 
koji  kriz  nosi.  takve  rlje(5i  kod  bremenoSa.  ikji.  krsto- 
uo§a. 

kri26pii(-t>,  ».    (u    Hrv.)   ridi  raj<kriS<!i>.    lij.   kri?.o- 
pu('c,  giljc  sc  krizaju  initi.  vidi  i  krstat  put,  rnxkrHnioa. 
krj^pak,  krjcpka,  adj.  vidi  krcpak. 
krii^jiosl,  krjcpo.sti,  /'.  vidi  krepost. 
Krka,  /".  —  J)  voda  u  Dalmaciji,  koja  niJ.c  Skra- 
dina  utjere  u  more.  Rj.  —  .lediui  je  jiiibavica  i»  A'rci 
vi.Se  Kninja.  Rj.  105b.  —  2)  uiana.stir   kod   te  vode. 
Rj.  IJ  nianastiru  A'rci  pripovijeda  se  da  se  oiidje . . . 
Rj.  372b. 

krka,  /'.  (u  vojv.).  —  J)  I'orba  od  slalku  viria  (dok 
jos  nije  prevrelo),  Art  Mostsup/ic,  jus  e  nittsto.  Rj. 
—  2)  bolest  na  poodraslim  };u.4cicima  od  koje  krce 
i  lipsiiJH,  cine  Krankheil  dcr  jiingcn  GAnsc,  niorbm 
quidam  unseriim.  Rj. 

kirkac!  Wort  einen  rauschenden  Fall  za  bezeichnen. 
Rj.  iizvikne  se,  kad  s  glomotom  sto  padne.  isp.  takve 
uzvike  kod  cistac  I 

krkni-a,  /'.  n.  p.  nosili  dijete  na  krkace,  das  Kind 
auf  dem  Jiucken  (Inckcpackj  tragcn,  so  da.<is  es  seine 
Hilnde  am  den  Hals  des  Tragcnden  schlingt,  gcslo  in 
dorso.  Rj.  ridi  krkafka.  corjek  uprti  dijctc  na  tcgja, 
a  dijctc  mu  obiihvati  riikuma  vrat.  —  Ja  sam  kiijra, 
ved  bajde  da  me  nosiS  tamo  i  tamo  ikuil  ona  bocel. 
Onaj  (covjek)  je'  uprti  na  krkacc  drajrovoijno.  Rj. 
311a.  ( tiiiij  valja  da  ide  da  donae  na  krkaie  onojra 
kojega  jo  .  .  .  Rj.  500b.  krkai-a  (osnova  u  starom 
lifi-Mi'l.  (■olhiiu  (vrat).  Osn.  350. 

krkacka,  /'.  (u  C.  O.)  vidi  krkafa.  Rj. 
krkli\ma,*  /'.  (u  Srijemu)  ona  vuna  koju  (^urcije  sa 
I  Sivenijeb  kozulia  sastrigu.  Rj.  itp.  krkleisali. 

krklt'isatl,*  krkliiiSem,  v.  pf.  sastrici  vunu  ii  ko- 
^uba  oko  rukava  u  naokolo,  stutzen,  abscindo.  Rj.  isp. 
krklama. 

krkljriiiji',  H.  '('(.s-  Jiratiscn  des  siedendcn  Wussers, 
fremitus.  Rj.  verb,  od  krkljati.  radnja  kojom  n.  p. 
lonac  krkija,  kad  Jt  njemu  sto  vri. 

krkljati,  kljam,  v.  impf  n.  p.  lonac,  kupus  u  loncu, 
branscn  (im  siedendcn  Topfc),  fremo.  R'].  lonac  krkija, 
kad  11  iijcmu.  Mo  vri.  vidi  krktati.  dem.  krkoriti. 

krkiiicta,*  krkmeta,  n.  pi.  vidi  zulovi.  Rj.  ridi  i 
kovrcica,  *  syn.  ondje. 

kirkniiti,  krknem,  v.  pf  n.  p.  ne  smije  od  njega 
krknuti,  cr  darf  niclit  mucksen,  muttio.  Rj.  ridi  p'isniiti 
2.  V.  impf.  krcati. 

ki^korf'iijc,  n.  dem.  od  krktanje.  Rj. 
k'rkorili,  rim,  v.  impf.  dem.  od  krktati.  Rj. 
Ki-kota,  Hi.  (u  U.  G.)   muJki   nadimak.    Rj.   —   ■^<* 
nast.  isp.  imena  RSdota  (osn.  u  Rado),  Vukota,  Zlota, 
ZTivota. 

krktanje.  n.  ridi  krlcljanje.  Rj.  dem.  krkorenje. 
krktali,  krkccm,    v.  impf   vidi  krkljati.  Rj.  lonac 
krkce,  kad  «  njemu  sto  vri.  dem.  krkoriti.  v.  pf.  sloz. 
zaki'ktati. 

krkiisa,  /'.  cine  Art  Flussfisch,  piscis  genus.  Rj. 
Griindling,  gobio  (luviatilis  Flem.  Rj.')-i7«(.  dem.  krku- 
§ica.  —  za  nast.  isp.  ajpiruSa. 

krkiiisiea,  /'.  dem.  od  krkusa.  Rj.  —  Pak  otide  moru 
na  obalu,  suze  roni,  potijo  jovori:  .'Oj  bregovi,  moji 
deverovi!  obalice.  milejetrvice!  krkuiicc,  raoje  zaovice'. 
Npj.  1,  534. 

krletka,  /'.  (u  Hrv.)  der  Kiiftg,  cavea,  e/.  kavez, 
kobaca.  Rj.  vidi  skrljelka.  —  Kobaca  se  od  krletke 
razlikiije  po  lonie  sto  je  krletka  mala  za  tice,  a  ko- 
baca velika  za  kokosi  i  driigu  iivad.  Rj.  280b. 

krlijcsi,  hi.  pi.  (u  Dubr.)  vidi  brojanice.  Rj.  vidi 
cislo,  /  syn.  ondje. 

krlijc^i,  m.  pi.  (u  Boci)  Srhliisselbeine,  jugulum. 
Rj.  dcije  kosti  koje  od  pleci  preko  prvih  rebara  pre- 
lazeii  cine  zglob  sa  prsnom  koscu.  sv^ka  od  njih  zove 
se  i  kljud  i  kljucna  kost. 


krU 


—  586  — 


krnj 


kirlj.  "I.  (u  Srijemii)  die  Saudistel,  sonchiis  oleracom 
L.   Kj.  ricinw!  cohihiuhi*  L.  Rj.'  hiljkti. 

krljii,  /,  riW/  krpelj.  Rj.  rM/  i  krpijel,  krpuSa, 

krija,  /".  ei'ii  Block  Hoh,  caudcr,  if.  krljad.  Rj. 
isp.  I  kreb,  •  si/m.  ondje. 

KrIja,  f. :  Evo  sum  ti  O'etii  poditrao :  du  hijele  Krlje 
rinuiircidii.  Kj.  —  Ode  pravo  Krnjetiua  JFujo  ka 
hijfloj  Krlji  rinoffradtt.  Npj.  3,  280.   tine  riiwgriidu. 

kfljfld.  Ml.  eiii  Block  Uoh,  ctiude.r.  Rj.  vidi  krlja. 
dim.  krijadak,  krljadic. 

krijiiililk,  krij.'itka,  m.  dem.  od  krljad.  Rj.  indi 
krijadio. 

krljildii-.  »».  dem.  od  krljad.  Kj.  ridi  krijadak.         I 

krljust,  m.  die  ■'^chuppe.  .•'qiKimd.  Kj.  tidi  kraljiiJt, 
kreljust.  //ii.<Ah  od  rihe.  —  Krljiiid  su  m\i  Juki   5ti-  I 
tovi  spojeni  tvrdo.    Jov  41,  G.    l\^iuit'ii  da  se  ribe  u  '. 
rijekaiua  tvojiin  nahvataju  na  kreljusti  tvoje.  Jezek. 
•2il.  4.  i 

,  Rfni.  Kriua,  iii.  Stadt  Kritii:  8avi  knjisru,  posla 
Kriiiii  b'jolom.  Kj. 

kriiiil.  /*.  Kj.  dem.  krniioa.  —  1)  m  Hrv.)  hraua 
/.a  marhu:  sijoiio.  slama  i  t.  d.  das  (Winter-)  FuHpi; 
pidnilum,  (■/'.  pu'a.  Rj.  —  2)  (?«<  Stenemidcr.  (juhcr- 
iiitciiliim.  cf'.  konnaii.  diimeii :  Na  araliji  stotina  Tu- 
nika  od  stotina  Tiirskijeh  a:radova.  a  na  krmi  Kicic  i 
Useiiie.  Rj.  ono  cim  se  lagja  npravlja:  i  pa  njemit 
ziidnji  kraj  u  higje  (gdje  je  krma).  suproino  prova, 
piira.  —  l^n  ispiJe  (ki  knnu  od  broda  izniitra  svojii 
zenii  a  na  provn  onii  staricn.  Xpr.  249.  Bi  njegda 
))«  At/hi",  a  sad  ai  na  puri.  DPosl.  5.  Od  pure  do  I 
knne.  88.  1 

krniai-a,  /'.  (pi.  gen.  krmai'a).  Rj.  dem.  krniacica.  i 
augm.  krmai^ina,  krmaeetina.  —  ])  die  Sau,  porca. 
Rj.  x-idi  cora  3,  giida,  opara,  pra.sica.  —  Biikari  se 
krmava.  Rj.  47b.  Zeljuga,  zelena  krmaca.  Rj.  208b. 
Skiii  krmafa.  Kj.  tjHiib.  Troje  jiraseic-a,  koji  su  ii  isti 
mah  krmat':u  sisali.  Npr.  26.0.  Od  krmace  kud  ce  ple- 
menitije  Jta  biti,  koja  po  osnioro  oprasi?  I'osl.  234. 

—  2)  ein  Hirtenspiel,  ludi  genus.  Kj.  pusiirska  igra. 

—  U  ovoj  iffri  krmai'a  se  zove  oko  tri  prsia  dugafko 
i  podebelo  drvo  (od  prilike  kao  pokrat.ak  vranj).  Kj. 
ridi  bud^.a  2,  t'ula,  gudza. 

krmaear,  m.  koji  goni  krnudu  kad  se  iara  kr- 
mace. Rj. 

krniai't'tiiia,  /'.  augm.  od  krmaca.  Rj.  vidi  krm.i- 
t-ina.  —  iakra  augm.  kod  babetiua. 

krinn('ica,  f.  dem.  od  krmaca.  Rj. 

krinai'in,  adj.  der  Saxc,  porcae.  Rj.  Mo  pripada 
krmuri. 

kfinac'ina  (krraafiina),  f.  augm.  od  krmai'a.  Rj.  vidi 
krmat'etina.  takva  augm.  kod  bardacina. 

kfmad,  /'.  (coll.)  die  Schueine,  sues,  porci.  Rj.  vidi 
krmci,  svinje.  jedno  od  krmadi  krrae.  —  Jo5t  kad 
krmad  u  Stambol  sadrece.  S<?ep.  mal.  169. 

krmak,  krmka,  m.  {voc.  kPmce)  das  (mannliche) 
.Schtrcin,  porcus.  Rj.  vidi  prasae,  vepar;  kukuni^.njak, 
^.irovnjak.  dem.  krm^-ii^.  —  Krmak  prascu  brat  a  svinji 
otac.  DPosl.  50. 

krniilndzija,  m.  ridi  krmar.  —  Krmandiijc  ispra- 
vite  lagje.  na  jrjemiji  Otmanovi(?-cara.  Xpj.  5,  41(!. 
Krmandhje  lagje  ispraviSe,  i  srjemiju  carskii  opko- 
lise  . . .  On  iz  lagje  sko('i  u  gjemiju,  krmandiiji  osijefie 
glavii.  ."),  417. 

krmar,  kmiAra,  m.  der  Steuermann,  guhernator, 
cf.  kormanoJ,  dumend^ija.  Rj.  vidi  i  krmand?.ija. 
upravitelj  lagje.  —  Mudart-i  tvoji,  Tire,  5to  bijahu 
u  tebi,  bijahu  ti  krmari.  Jezek.  27,  8.  Lagjari  tvoji 
i  krmari  itoji  .  .  .  pa.4(;e  u  srce  moru.  27,  27. 

krmaiikanjo,  ii.  tidi  maukanje.  Rj. 

krmaiikali,  krmauCem,  v.  impf.  ridi  maukati.  Rj. 
macka  hrmance.  vidi  i  krnjaukati,  jaukati. 

krmci,  krmaka,  m.  pi.  die  Hchweine,  sues,  porci. 
Rj.  krmad,  svinje. 


krmeir,  iii.  dem.  od  krmak.  Rj. 

k'riiic.  krmeta,  »i.  das  Schtrein,  sus.  Rj.  ridi  svinjfe. 
coll.  krmad.  dem.  krmesce.  —  Hromao,  knne  koje 
ohrone  na  putu.  Rj.  807a. 

krmei-iici,  krnieeilka,  m.  pi.  (schershaft)  opanei  od 
krmcic  ko/.e.  Kj.  kazc  se  u  salt.  —  :a  nasi.  isp.  ja- 
re&ik,  leloi'ak. 

krmoi-T,  adj.  Schireins-,  suillus.  Rj.  sto  pripada 
krmetu.  krmndi.  vidi  krmski,  svinjei''i,  svinjski.  — 
Klato,  jedni  govore  ogrlica  krmeca.  Rj.  272b.  Krme- 
i!aci,  o|>ani'i  od  krmeie  ko~e.  Rj.  304b. 

kniu'^t'ii.sn,  f.  (u  0.  (i.)  micaka  tica,  Art  Vogel, 
avis  quacdam.  Rj.  isp.  grmuJa. 

kirmelj,  /'.  —  1)  die  AugenhuUer.  gramiae.  Kj. 
nekaka  bijcla  mnkrin  i  koja  klade  isjhid  iika.  —  Nagje 
jednu  scdu  matoiu  devojOuru  gde  spava  .  .  .  ona  se 
jedva  digue  i  jedva  otvori  oci  od  krmelji.  Npr.  73.  — 
'i)  u  loze,  cf.  oko  i  krmclj.  Kj.  —  Oko  i  krmelj  na 
lozi.  kad  se  reze  vinograd.  Rj.  454a. 

kraiMjaiijc,  n.  das  iriefen.  lippitudo  ocHlornni. 
Rj.  vivli.  lid  knueljati.  radnja  kojom  oko  krinclja. 

kriiiMjali,  Ijfun.  r.  iinjif.  tricfvn,  lippio.  Rj.  oci  kr- 
incljaju  kad  jioMajit  kniicljirc.  r.  pf.  sloi.  zakrmeljiti. 

krmt'ljiv,  <(dj.  roll  .iugenbtiUer,  graiiiio!<us.  Rj.  ,ito 
je  piino  krmelji. 

krmf'iu-ija  (knu^ncija),  /'.  ridi  mad^.arija.  Kj.  Ma- 
dlarski  diikat.  Mad:.  Kiirmoezi  (=  Kreiutiii.'ki,  «■ 
Kremnici  kurnnij.  vidi  i  madiarlija,  krilaJiiie. 

kfme^t'C,  kfmesceta,  n.  das  Schtveiiichen,  sucula, 
suculus.  Rj.  dem.  od  krrae.  vidi  prasence.  —  dem. 
taliva  kod  djeteJee. 

krmetina,  /'.  das  Schwcinlleisch,  caro  suilla.  Rj. 
krmece  mcso.  —  Navadio  se  kao  Turein  na  krmetinu. 
Posl.  185.  vidi  praSeevina,  sviujetina. 

krmica,  /'.  dem.  od  krma.  Rj. 

krmifi.  kfmim,  r.  impf.  —  Jj  luauili  stoku,  fiitiern, 
pahulo.  Rj.  V.  pf.  slo:.  do-krmiti,  na-,  pre-,  pri-.  — 
2)  stenern,  guhcrnct.  Kj.  liiti  na  krmi  (2\  nprurljati 
lagjom:  Krmi  u  zapad  na  sva  jedra.  DPosl.  50.  Krmi 
put  Napule.  51.  —  ii)  cim,  lenken,  reyicren,  rego, 
cf.  upravljati.  Rj.  znaccnje  preneseno  od  lagje  na 
drugo  sto,  cim  se  upranlja. 

krraljf'iijc,  ».  Rj.  verb,  od  krmiti.  —  J)  radnja 
kojom  tko  krmi  n.  p.  stoku  (das  Fiittern,  pabulatio. 
Kj.).  —  2)  radnja  kojom  tko  krmi  na  lagji  (das 
f^teuern,  gubernalio.  Rj.).  —  S)  radnja  kojom  tko 
krmi  (npravlja)  cim  (das  Lenken,  Regieren,  Leiten, 
rectio.  Rj.). 

krmiiica,  /'.  ridi  krvnica,  od  cega  je  postalo  pro- 
mijenivsi  v  na  in.  —  Ilajte  s  vojskom  .  .  .  na  Stnbieu, 
Turacku  krmnicu.  Npj.  5,  79.  Crmnica  je  Turacka 
krmnica.  5,  80.  koja  je  ucinila  krr. 

kfmski,  adj.  (u  C.  G.)  vidi  krmedi,  svinjski :  kakav 
Vlah,  krmska  poturice!  Neka  bje/.i  krmska  poturica. 
Rj.  sto  pripada  krmadi.  ridi  i  svinje('i. 

krndija,  /'.  velika  gomila  fega  bez  reda,  grosser 
Haafen  itbercinandcr  geaorfener  Gegenstiinde,  cu- 
mulus: cijela  krndija  po  sobi.  Rj.  —  Kad  npade 
Omerica  mali,  al'  krndija  lezi  po  odaji.  HNpj.  4,  342 
(poxjeceni  hajduci). 

Krndija,  /'.  planiiui   izmegju  NaSica  i  PoiSege.  Rj. 

krnTeliT.  adj.  (u  Boci)  vidi  krvnicki.  Rj.  sto  pri- 
pada krnicima  (krvnicima). 

kriiTk,  krnika,  m.  (u  Boci)  vidi  krvnik :  Na  snagi 
ti  glave  nije,  krnici  je  osjekoie.  Rj.  vidi  i  prekrnik. 
krrn'ik,  i  bez  v:  krnik,  prcknilk.  Osn.  273. 

Kiriiovo,  n.:  Dolazio  u  ravno  Krnovo.  Rj.  u  C'rnoj 
(iori. 

kiriiiiti,  nem,  r.  pf.  —  1)  schlagen,  2)ercutio.  Rj. 
udariti.  —  2)  krnuo  ga  o  zemlju,  nicderwerfcn,  pro- 
jicio.  Rj.  baciti.  moie  biti  da  se  izgubilo  h:  krhnuti. 
isp.  Korijeni  2G9.  r.  pf.  slol.  isp.  okrniiti. 

kflij.  krnja,  njc.  (kfnjtl  ridi  krnjav;  Corava  ienn 
i  krnj  lonac,  steta  gotova.  Ko  uajprvi  dogje  jc/s  krnjoj. 


kr^jii 


—  587  — 


krotilae 


Kj.  ridi  i  krnjast.  —  Krnj  sud  ne  moie  ae  liisno 
ru/.liit'.  Dl'osl.  50.  Bojrdiinova  pec  diije  hleb  s  knijoiii 
mjcrum  .  .  .   >  Slo  piodnjeS  jeksik  lilelx.  Mil.  210. 

kriijil,  in.  (ist.)  vidi  krnjo.  Rj.  roc.  kfnjo. 

k'riij:i,  /'.  (u  llrv.)  kore  od  noza  ili  od  siiblje,  die 
Sflicide,  r(i()iiiii.  Kj.  vidi  caj;rije,  kore,  koiiee,  no^nica, 
no?.nice. 

krnjiu'a,  /'.  m  baniji)  kukurnzan  liljeb  u  kiselo, 
gcKihuiti^  Ktikiiruzhrot,  jninif  feniwnttilit^  e  zcit.  Kj. 

knijiUlak,  kinjatka,  m.  (ii  Boei)  komadak  od  zuba 
koji  ostane  u  vilici  {n.  p.  kad  se  ziib  vadi  pa  se 
slomi),  dcr  Stummel,  mutilum.  Kj.  —  osn.  u  adj.  krnj. 
Osn.  28fi.  za  mist.  i.tp.  krivadak.  triihladak. 

kriija^n,  /'.  komad  od  cepa  razbijenoc;a  (tikve,  suda), 
ein  (digchroclicnen  Stuck,  friKimcnttim,  cf.  rbitia.  Rj. 
osn.  u  krnj.  za  nasi.  rijcH  kod  brljajra. 

kfnja.st,  ad],  vidi  krnjav.  Kj.  vidi  i  krnj.  —  Krnjast 
oblik  ^11  irrnni.)  Star.  3,  41. 

krnjai'ikriiijo,  n.  ridi  krinaukanje.  Kj. 

knijailkali.  krnjaiu'em,  v.  inqif.  ridi  krmaukati. 
Rj.  krnjouce  n.  p.  maika.  vidi  i  jaukati,  maukati. 

kiflljav.  adj.  n.  \>.  lonae,  'plitterii/,  lissilis.  Kj.  ridi 
krnj,  krnja.st.  —  Nenia  ti  irorofra  od  liasrava  covjeka, 
krnjara  lonca  i  corave  rediiJe.  Rj.  11a.  Pak  ce  onda 
za  krnjari  hardak  da  pije  rakije.  Rj.  3Uoa.  Nagje 
jedan  krnjav  zuli.  Npr.  o. 

kriijeiijc,  n.  das  ZerspUttern,  diffmio.  Ej.  verb, 
od  krnjiti.  radnja  knjnm  tko  krnji  sto. 

Kfnjevo,  n..-  Dok  Krnjevo  kleto  uminuJie.  Rj. 

krnjiti,  kfnjiin,  r.  iinpf.  zersplittern,  diffindu.  Rj. 
r.  pf.  slu:.  okrnjiti,  otkrnjili;  c.  impf.  .■ilvz.  okrnjivati, 
skrnjivati.  —  Poce  liospod  krnjiti  Izrailja.  Car.  II. 
10,  32.  sta  se,  pass,  ili  rejieks. :  Ne<ro  im  se  jo5  i  sama 
osnova  krnji.  Obi.  1."). 

krnjo,  m.  (ju?,.)  n.  p.  eovjek  (bez  uha),  vo  (bez 
roga),  sud  (okrnjon),  splittcrig,  diffissus,  nicht  (junz, 
mutilus,  z.  B.  ^fenscll  mit  abgesrlinittenein  Ohr,  u. 
dgl.  Rj.  krnj  i-orjek  ili  stvar  krnja  koja  je  muskogu 
roda.  gen.  krnja,  roc.  kfnjo.  ridi  kruja.  ^  Nekakav 
Krnjo  harandiasa  .  .  .  »joA  pet,  pa  krnja  za  uU  (t.  j. 
jos  da  sveze  pet,  p.ik  ce  onda  za  krnjavi  hardak  da 
pije  rakije).  Krnjo  C-uvk:  to  spolja  . .  .  Rj.  iisp.  >Sknijo|. 
—  Zapalii'u  trideset  topova,  pa  zapalit'  Krnja  i  Ze- 
lenka.  Npj.  2,  533  (■=  krnj  top). 

kirujonos,  adj.  krnjo-nos,  «  kuga  je  krnj  nos:  <>naj 
kaplar  bejaSe  neka  omalena  krnjonosa  ■'iatrar.  Mejij. 
!i7.  —  tako  sloz.  adj.  kod  duoronos. 

kirnjoro!!',  adj.  horngestiimmelt,  mutibis  cornti.  Kj. 
u  ccga  jc  krnj  rog.  —  tako  sloz.  rijeci  kod  ilivorojr. 

kifiijoroga,  f.  eine  horngestiimmeltc  Ziege,  capra 
curnu  niHtila.  Rj.  krnjoroga  koza. 

kr^r-iti,  kroilm,  v.  pf.  einen  Schritt  thun,  gradum 
facio:  bolestan  je,  ne  moze  krociti.  Skoei  TurOin  ka' 
da  se  pridrnu,  jednom  kroci,  da  konja  dokroci,  drugom 
kroci,  konja  pojahao.  Rj.  r.  pf.  sloz.  do-kroeiti,  0-, 
pre-,  za-.  vidi  koraciti.  v.  impf.  krakati. 

krfti-ciije,  n.  rerh.  od  1)  krotiti,  2)  krotiti  se.  — 
J)  radnja  kojom  tko  kroti  koga.  —  2)  stavje  koje 
biva,  kad  se  tko  kroti. 

kroj,  kroja,  m.  der  ScJniitt,  sectiun.  Kj.  —  Oku- 
pirii  .  .  .  erne  kape  kroja  BHgar.<!koga.  Xpj.  3,  310. 
Ako  hoee  azbuku  bez  krpe^a,  po  kroju,  ili  svojstvu 
jezika  nasega.  Nov.  Srb.  1,S21,  389. 

kr6ja(',  krojil^a,  «i.  Rj.  za  postanjc  isp.  krojiti.  — 
1)  der  Schneider,  sartor,  rcstilicti.s,  cf.  terzija,  Javae. 
Rj.  i^p.  krpa,  krpedzija.  —  Nikakav  krojac  nc  uzine 
nozice  u  ruke,  pa  da  komada  lohu,  ne  znaju(?i  .  .  . 
Pis.  66.  —  2J  u  cureija  kratak  i  Sirok  noz  kojim 
kozu  kroje,  ein  .'^chneideirerkzeng  der  Kiirscliner, 
cnlter  qiiidam  pelliontim.  Rj. 

krojiW'ev,  adj.  des  Schneiders,  sartoris.  Rj.  sto pri- 
pada  krojacu. 

kroji\(-i(-a,  /'.  sartora,  quae  suit.  Stulli.  icHrt  koja 
kroji,  sije;  i  krojueeva  zena.  —  vidi  Svalja,  terzilica. 


kr(\ja('kT,  adj.  Schneider-,  sartorum.  Rj.  sto  pri- 
pada  krojriiima  ili  krojacu  kojeniu  god. 

krOjt'iijo,  11.  das  Zuschnciden  des  Kleidg,  seclio 
ad  formutam.  Rj.  verb,  od  krojiti.  radnja  kojum  tko 
kroji.  _ 

krdjiti,  jTni,  r.  impf.  zuschneiden,  seco  ad  for- 
mulam:  Dvaput  nijeri,  trecom  kroj.  Hj.  r.  pf  sloz. 
iz-krojiti,  na-,  o-,  po-,  pre-,  raz-,  s-,  xa-;  r.  impf  slot. 
ra.skrojavati ;  prekrajati,  raskrajati.  vidi  rezali.  la. — 
ICrojae,  2)  u  (^ureija  kratak  i  Sirok  no*  kojim  kozu 
kroje.  Rj.  ,305b.  Stane  oareva  s(?cr  provali  koMiljti  i 
diugo  ostalo  .  .  .  i  sve  joj  pogje  kao  da  je  o  njoj 
krojeno.  Npr.  102.  Njima  iohu  nckrojenu  daje.  Npj. 
2,  37.  Kakvu  (;e  haljinu  da  kroji.  Pis.  (ifi. 

kr^iiiid,  m.  (u  Podgorici)  crni  Ink,  die  Zuiebel, 
I'cpa.  Rj.  vidi  kromiti  Ink. 

kr6iiiitT  ink,  m.  (u  Boci)  ridi  kronii.l.  Rj.  crni 
luk.  —    Ingja  rijec  kromiti  Ink.  Osn.  222. 

kruiupTr,  krompira,  m.  od  Xjem.  Grnndbirn,  Kr- 
diipfcl.  Karlo/fcl.  ridi  kesien  2,  krtola,  ra.iak  2.  — 
Baverac,  .Vrt  Erdiipfel.  Rj.  10b  (nekaki  krompir). 
Brasnar  krompir.  Rj.  41a.  Krompiri  sii  od  skora 
poznati,  i  vrlo  se  malo  sijii.  Dauiea  2,  103. 

krdpilu,  n.  in.'itninicntum  quo  aliquid  aqua  asper- 
gimus.  Stulli.  orugje  kojim  sto  kropimo.  vidi  skropilo. 
—  za  nasi.  isp.  biu'kalo. 

krdpioniea,  /'.  -vas  aquae  histralis.  .Sliilli.  sud  u 
kojem  se  drzi  blugosovljena  roda  za  kropljenje.  vidi 
Skropionica,  —  za  nasi.  isp.  djeljaouica, 

krdpiti,  plni,  v.  impf.  spriitzen,  aspcrgo.  Rj.  ridi 
.^kropiti,  straptati.  v.  pf.  sloz.  nakropiti,  pokropiti.  — 
Kvasilica,  2)  u  kovai'a  cim  vatru  krope.  Rj.  2B7b. 
Nebo  de  njegovo  kropiti  rosom.  Mojs.  V.  33,  28. 

krOpljf'nji',  n.  da-<  Spriitzen,  a^persio.  Rj.  verbal, 
od  kropiti.  radnja  kojom  tko  kropi  sto:  Jakov  nietnii 
spomeiiik  .  .  .  i  pokropi  ga  kropljenjem,  i  preli  ga 
uljem.  JIojs.  I.  35,  14. 

kriisiin,  f.  (u  Ilrv.  u  kr.^dan.a)  vidi  razboj  1.  Rj. 
u  tkalaca.  vidi  i  natra,  stau  1,  tara. 

krosrecl,  mitten  durch — ,  per.  Rj.  prijedlog  sred 
uzima  preda  so  jirijedlog  kroz  (kroz  sred  J,  koji  mn 
znacenje  dodaje  svoje.  Sint.  308.  —  Veljko  nzjaje 
na  ata,  pa  krosred  Turske  vojske  izigje  megju  8rbe, 
te  im  kaze,  gje  6e  .  .  .  Danica  1,  77.  Koji  razdvoji 
crveno  more . . .  i  provede  Izrailja  krosred  njega.  Ps. 
13(),  14. 

kr&.siija,  f.  (u  Dubr.  i  dalje  k  jngu)  ridi  kotarica. 
Rj.  i  sj/M.  ondje.  dem.  kroSnjiea.  —  Hvali  se  krosnjo, 
er  te  imam  prodat'.  DPosl.  27.  isp.  krosnje. 

krbsiijiir,  m.  cophinorum  aiiife.r.  Stulli.  koji  plete 
krosnje.  isp.  pletikrosnja. 

krd^iijast,  adj.  (u  Srijemu)  n.  p.  drvo,  t.  j.  5iroko 
(gore  u  granama),  iistig,  ramosus.  cf.  kroJnje.  Rj.  vidi 
krosujat.  isp.  granat. 

kro^iiijat,  adj.  vidi  krosnj.ast.  Rj. 

krftiiij*'.  /'.  /;/.  (u  Srijemu  i  n  Backoj)  na  dva  sa- 
vijena  drveta  isprepletano  uzicama,  le  se  u  njemu 
nosi  slama  (jedni  govore  tralje),  eine  Art  Heutrage, 
feretrum.  Rj.  vidi  i  mreiale,  sak.  isp.  krosnja. 

krOisiijica.  f.  dem.  od  kroJnja.  Stulli.  vidi  kotarica, 
kotari^iea. 

krosnj6iio^a,  hi.  i  f.  qui  cophinos  portat.  Stulli. 
kro§njo-noJa,  koji  ili  koja  nosi  krosnju  ili  krosnje. 
—  tako  .sloz.  rijeci  kod  bremeno.ia. 

krdisto,  (kroz  sto)  (u  vojv.)  ridi  zasto.  Rj.  vidi  kroz. 

krutak,  krotka,  adj.  zahm,  sanftmiithig,  mansuetus. 
krotak  kao  jiignje.  Rj.  —  Nemac  svetac  (Jto  se  tice 
suda  i  uredbe  zemaljske).  t.  .  .  sto  je  Nijemac  krotak 
i  skladan  . . .).  Posl.  204.  Srajeran  sam  i  krotak  duiom 
srojom,  k.io  dijete  kraj  matere.  Ps.  131,  2.  adv.  krotko, 
sanft.  mansuete:  AV  mu  Bogdan  krotko  odgovara.  Rj. 
305b.  Krotko  bodi,  ilok  do  njega  prigje.  Npj.  2,  121. 

kr6tllac.  krotiooa.  krdtitclj.  m.  domitor,  domator. 
Stulli.  koji  kroti.  der  Biindiger,  Bezwinger. 


kroliti 


—  588  — 


krpiffir/. 


kroliti,  kri'iiiin.  r.  impf'.:  r.  pf.  slo^.  o-krotiti  se. 
iikrotiti.  r.  ('i/i/>/'.  sloi.  ukroi'avati.  —  1)  iiiaiistietdcere, 
doiiiure.  xnhiytrel  miinsiutiiin  redden:  etc.  Stulli.  hiin- 
diiieii.  zilliiiieii.  krutiti  kotiu,  ciniti  ga  krotkim,  viiiiii 
dii  .<(■  iikroti.  —  S)  su  se,  re/leks.  iminsuesctrc,  maii- 


nijesu  uiosrli  iii  postj\ti  driij:i\cije  nej;o  kros  ohlike 
stnrojrn  slovenskojra.  Diobji  !).  —  ^i)  po  tome  (pud 
'2\  ov;>ko  se  kaie  i  uirok  u  ziiaOeiijii  koje  imn  uzrok 
u  diiip:om  padeiu  s  prijoillosrom  .<;  »Koja  ti  je  ^oleiiia 
nevolja,  to   si   tako  u  obrazii   bleiia?   11'   kio;   hrucu 


giutieri.  .^tulli.  poxtiijiiti  krotak.  moga  Alil-agu,  il'  kro:  mojii  o:itiirilu  iinijkii?'   iNij 

kriitost.  krV'tosli,  /.  die  Ziihmheit,  der  Sanftiiiufh.  kroz  mujkii,  vee  kroz  bruta  ivoqu.i-  Npj.  1.  (>lil.  Siiit. 

moii.<iietiido.  Kj.  —  Hi  ne  marii  za  bo!r:istvo  iijesove  4o7.   ridi  crez  (stinw  u  niondnom  fmisluj:  (:rez  nje^a 

ilobrote  i  krotunti  i  trpljenja?    Kim.  -2,  4.  —   Acofos*  sam   propao.  </.  s.  Kj.  S-29a.  —   4)  uz   ovo   (jDorf  ;il 

to<l  osii.  ml  koje  je  krutak).  ()sii.  :>27.  ziiaOenje  dobija  k.-coA-  ovako   kazau  i  oiio   koje   ima 

krov.  kroviu  m.  [lor.  krttvu)  da^  Dach.  tectum.  Rj.  ii    dniirom    padeiu    s   prijedlojrom    nidi.    Sint.    4,o7 : 

riJi    pokriv  ■>,  pokriv.w  -J,  pokrov  ->,  urtija.  —   Koji  Krosto,  (kioz  sto)  (u  vojvodstvu)  ridi  za.'to.  Kj.  305b 

smo  se  ovETJe  s!u«iali  danas  ii  ovi  posteui  dom,  a  pvd  (=  n'ista,  nidi  stu).   Konj    se   kroz  dttikii    iie   hvali 

kiii-iii  kror.  Kov.  70.  od  korijcnu  koji  je  ii  kriti.  isp.  nego   kroz    hninii.    Posl.    150.   8vagja   kroz  jai/ltik. 

loj,  rov,  iia-poj,  i  t.  d.  od  korijenn  koji  su  u  liti,  riti,  i  Zavadi  se  i  iiiilo  i  drago  ...   da  krosii  ito,  ne  iii  iii 

na-piti,  i  t.  d.  ?.alili,   vei:  kroz  jcdiiog   rezena  jugluka.  Npj.  1,  otU 

kr&vin;l ,    /'.   gchleehtes,    uiuieiiiessbaren   Heu    (icti.'i  (da  u  pjesiiKima  dniiji  piidez  ce.tto  .ttoji  injcato  cetvr- 

sum  Diiclidtrktii  iiur  :u  ijeliniHehen  uiire).  Rj- uugm.  j  toga,   to  je  pozniito.   Sint.    457K    [  <?a5e   se  otet'  od 

kroviiljina.  —  glama   tieraljahi,   koju   iiije  ni  za  sto  Turaka,  al'  se  seti    nejaka  Stevana  .  .  .  Kroz  dete  se 

druyo  nego  da  se  iijom  pokrije  zffradu  kakra  (samo  i  predaje  Tiireima.  3,  ,'57. 

je  juste  .-((  krovK  —  Podina,  -i^^ prostirac-   (od   kakve  _  krpa,  /".  {pi.  ijen.  kfpii).   —    1)  ein   Fleck  (Tuch, 


krorinc  iii  sjenine).  Kj.  o21a.  Pritiskovi  se  inei'u  po 
krovuatijem  ktii^ama  da  vjetar  ue  odnese  krovinu. 
Rj.  5i"Jb. 

krovinjiira,  f.  kronuita  kifja.  vidi  krovnjiifa.  — 
Miles  se  rodi  u  seljackoj  krovinjari.  Mil.  VI.  zu  luist. 
isp.  badnjara. 

kruvnat.  udj.  n.  p.  kiiea,  mit  Stroh,  Heu  bedeekt, 
tectus  strmnine.  Rj.  cemu  je  krov  od  krovine,  od  sltime, 
sijena.  —  Pritiskovi  se  mecu  po  krovnutijem  kwcama 
da  vjetar  ne  odnese  krovine.  Rj.  59yb. 

krOviijni-ii.  /".  Siruhhatte,  casu.  Rj.  kroiiuita  kuca, 
zgnid'i.  viJi  krovinjara.  —  iDok  je  moje  prebijele 
kule<.  .\  on  je  sjedio  ii  krornjaci.  Npj."  1,  XXI. 

kruvilljina,  /".  augm.  od  krovina.  Rj.  za  iiast.  isp. 
travtiljiua. 

kroz,  kruza,  (s  akus.j  durch,  per;  krozanj,  kro- 
zanjga,  t.  j.  kroz  njega.  Rj.  vidi  crez,  proz.  — 
1   a)   !<  ovim   prijedlogom   rijef  u  <5etvrtom  padeiSu 


pokaziije,  da  je  u  onome  Jto  sama  znaf',  mjesto  po 
koine  se  sto  mice  s  jednoga  krajn  na  drugi,  iii  je 
samo  upravljeno   tako.  f^int.  452:  On   se   mo^e   pro- 


Leiinrand),  Incinia.  Rj.  koiiiud  cohe,  platmt.  dem. 
krpica.  augm.  krpetina,  krpiirina.  —  Ispirata,  krpa 
5to  se  njom  ispiia  sto.  Rj.  235b.  l.iiziijaka,  dclicla 
krpa  sto  se  mere  navrh  pariouiee.  Rj.  335b.  Priveza<5, 
bijela  krpa,  ho  se  metiio  preko  findelja.  Rj.  586a. 
Gde  brazdila,  tii  zaspala...  pokrila  se  finiA'om  krpom. 
Npj.  1,  330.  ."^popadnem  u  Ijiitiiii  komade  svile,  i  sve 
ih  izdcrem  u  krpe.  Daniea  2.  12! I.  Iziiagjo.se...  nasu 
sada  toliko  pozn.itu  hurtiju  od  krpa.  Priprava  183. 
—  2)  krpa  platua,  eiii  Stack  Leiiiwand  vott  iO  Ellen, 
miisw  liiitea.  Kj.  dradeset  lakata  pUitna.  —  3)  krpa 
gunjska,  Art  uoUeiier  Zeug  fiir  gunj,  panni  genus: 
ova  je  krpa  kao  doma(^e  ovranjeno  sukno,  ali  iznutra 
ima  rcse,  i  toplija  je  od  snkna.  Kj.  nekakvo  pamucno 
civo.  —  Abadzije  grade  najvise  giinjeve  od  gunjske 
krpe.  Rj.  la.  —  4)  (u  C.  Cx.)  krpa  slanine,  t.  j.  ve- 
liki  kom.ad  kao  n.  p.  polovina  iii  eetvrtina  t'itave 
slanine.  Rj." 


krpa,  m.  der  Flicker,  sartor  cerdo.  Rj.  koji  krpi. 
vidi  krpediija,  od  i}ega  je  hyp. 

krpo(l2ija,  »».  ridi  krpa.  Rj.  koji  krpi.  —  krpe- 
vnei  i  kroz  iiajmanju  rupicu.  Rj.  79b.  Opietu  vijence  j  diija.  i>:p.  takve  rijeii  kod  (T'etedzija. 
od  vrbovijeb  mladica,  pa  se  A-ro.-a  njih  Ijube.  Rj.  kT\ti_'U^,k~rpe\s\,  f.pt.das  Vcrhindungswerk  der  Joch- 
142a.  Uzev.si  ga  za  ruku  stane  ga  voditi  kroz  sve  paarc  Oclisen  am  I'lhtge,  jugi  pars.  Rj.  sprara  koju 
sobe.  Npr.  8.  Ovi  mladie  imase  c'udotvorui  prsten.  te  sa.'itailja  jarmuve  volova  u ptuiju.  ridi  krcele,  kr<5ale. 
3  Djime  kroza   svijci,   nagje   aidaju.  2(i3.   Nagju   sve  |  —  Zadavai'a,  kao  oje  u  pluga  od  kola  do  prvijeh  kr- 


pei-enje  i  varivo  iskotrljano  kroz  knzinu.  259.  Kro 
prsten  bi  proSla.  (Kaie  se  za  tanku  kosulju).  161.  Kroz 
jedno  uho  ulazi  a  kroz  drugo  izlazi.  DPosl.  50.  Po- 
redo   nam  rake  iskopajte,  i  Aro.?  rake  ruke  sastavite 


pela.  Kj.  171a.  Pletnjica,  drvo,  kao  uska  das(5ica,  Sto 
stoji  kroz  krpele  (kod  pluga  i   kod  kola  vohijskijeh). 
Rj.  507a. 
krpplj,  krpMja,  m.  —  1)  eine  Schaf'laus,  (i.xodes. 


Npj.  1,  239.  Kad  je  bila  kroz  goru  i-eZeuw,  al' po\-ika  i  Rj.'),  ricinm.  Rj.  A«ti  orelika  us  sto  se  upije  ovci  u 

iz  goriee   vila.  1,  560  fbila   i  prolazila).   Ne   udara  meso.  vidi  krpijel,   krpusii,   krlja.   —   Upio   se  krpelj 

Golotrba  Iva,  da  gjevojku  kroza  vj  ne  ubije.  3,  101.  (u  me«o).    Rj.   784b.   Siromah  je  krpelj  koji   gnzice 

Jednu  noc  provuku  se  kroz  maglu  i  kroz  pomrcinu.  nema.  Posl.  285.  —  2)  vidi  krpiguz.  Rj.  biljka. 

Milos  38.  Kroz  cijelu  nasu  zemlju  (u  prije&ikii)  ima  krpi'ta,  /.  (u   Dobrotil   sarena   ponjava,  kao  ('nlim, 

1720  milja.  Priprava  101.  Da  se  kroza  svu  ovu  mje-  sto   stoji   na   stolu   (Talijauski    carpetta),  der    Tisch- 

sarinu  mo^e  do?i  do  stvari  vrlo  dobrijeh.  Rad.  20, 155.  teppich,  tapctum  in  mensa  ponendum.  cf.  trpe^njak. 

—  b)  ovo  se  znaC-enje  prenosi  i  Ma  stvari  umne,  na  i  Rj.  vidi  i  postolnjak,  stolnjak. 

stanje   i   na    radnju.   Sint.   4.56.  Kroz   san   besjedi.  !  krpt-tiiia,  /'.  augm.  od  krpa.  Rj.  ridi  krpurina.  — 

DPosl.  50.  f?eja  bratu   Aro^  2'^"c  progovara.  Npj.  2,  takva  augm.  kod  babetina. 

112.  Roni  snze  niz  jiinaeko  lice,  a  kroz  suze  gnjevno  krpc2,   m.   das   Flickiierk,   die  Flickerei,   eonsar- 

progovara.  2,  421.  Kroz  sav  jezik  valja   da   progje  i  '  cinatio:  Trpez  i  krpez  po  svijeta  driSe  (Posl,  161).  Rj. 

za  sebe   pravila   da   postavi.  Pis.  68.   Da   nam   kroz  radnju  kojom  se  ito   krpi  {isp.  krpljenje);  i  ono  sto 

mnoge   nevolje  valja  u(-i  u  carstvo  Bozije.  Djel.  Ap.  se  krpeii  naiini.   vidi  okrp  2,  pesnjavina.  —  Krpez 

14,  22.  —  2)  sto  pomaze  Hi  cini  da  sto  biide  moze  je   sirotiujska    majka.    Posl.    161.    .Vko   hoi'e  azbuku 

se   uzeti   kao   da   radnju  kojom  se  cini  da  sto  bude  hez  krpeza.  po  kroju  iii  svojstvu  jezika  nasega.  Nov. 

—  presto  rekavSi  —  kroza  iij  prolazi.  .Siut.  456:  Srb.  1821.  389.  Kad  se  t^lavenska  ortograKja  u  r^rp- 
Prava  Ijubav  k  narodu  .  . .  ne  ragja  se  s  covjekom,  .skom  jeziku  mora  pokvariti,  i  Srpska  ostati  opet 
nego  se  dobiva  kroz  nauku  i  odgojcnjc.  Kov.  14.  puna  krpeza  i  natege;  zato  .  .  .  Rj.'  XI.  —  rijcci 
Te.«ko  onom  (iovjeku  kroz  koga  dolazi  sablazan.  Mat.  .y  takim  nasi,  kod  derei. 

18,  7.  Posia  sina  svojega...  da  se  svijet  spase  kroza  kr'pii-a,  /'.  dem.  od  krpa.  Rj. 

nj.  Jov.  3,  17.   Driite   uredbe   moje  ...   ko   ih   vrsi,  krpiurilz,  hi.  riuirlformigcr  Fennich,  panicum  ver- 

ziv  ie  biti  kro!  njih.  Mojs.  UI.  18,  5.  Mnogi  oblici...  ticiUatum.  Rj.  (Juirlbliitig'e  Borstenhirse,  Borstengrus, 


krpijel 


-  589  — 


krstiisica 


setaria  vcrlicillata  P.  li.  Rj.'  ridi  krpelj  2.  biljka. 
kr|ii-fr:iiz.  rijtci  tako  kIuL  kod  bjelo;;iiz. 

kr|iijcl,  m.  (u  (X  (x.)  vidi  krpelj  1.  Uj.  /  ifiju.  ondje. 

kr|iili,  i)im,  v.  imp/'.  Kj.  r.  pf.  sloL  iz-k'ipiti,  ii'a-, 
0-.  po-,  pod-,  pri-,  riiz-.  s-,  za-;  r.  impf.  floz.  potkr- 
pljali,  raskrpljati,  skipljati;  raskipljavati,  skipljavati. 
—  1)  llickcii,  pionium  ndsiio.  Kj.  isp.  peSnjati.  — ^  De- 
rem  iiOfjavicii,  pa  krpiiii  tm:  iKubiiriiul.  I'osl.  58.  Ko 
staro  krpi,  konce  Irati.  151).  Kipi  riipii  dok  jo  maiija. 
Kil.  Kutlove  ki-jie  Ciiraiii.  Danica  2,  102.  V  jeziku 
na.ieimi  protiv  z(lravo<ra  laziinia  opet  da  krpi  mo  i  da 
nateicmo.  Pis.  7.  —  :i)  ko^'a,  schcUeit,  iucrcpo.  KJ. 
k:(nifi. 

kr|)l,ji^iiik,  kipljanika,  m.  put  ili  pitina  od  krpalja, 
tiiic  niittclKt  dcr  krplji'  pcmacJdc  Srhiicelialin,  via  per 
itircn  inslruiiiciito  krplje  dicto  fttcta.  Kj.  —  ,s  takim 
iKixt.  rijcci  kuje  sniice  put  ridi  kod  ('avlenik. 

kr|lljc,  krjialjri,  /'.  pi.  (u  Here.)  kao  obrui'i,  slo  se 
isprijeraju  (iskrpe)  dretvom  ili  oputora,  tc  cobaiii  i 
lovci  po  Ilercepovini  obuvajii  na  nojie,  da  se  moiie 
ic'i  povili  snijega,  dcr  Sclinci'scliuh,  ailceatusquidam 
per  niiw.i  raddntiiim:  Ma  da  viiliS  Radovic  Stepana, 
rrhore  je  krplje  napravio,  pa  razgazi  siiijeg  u  pla- 
iiiiui.  Kj.  —  Krpljaiiik,  put  ili  prtiiia  od  krpalja. 
]<j.  oOda. 

kirpljr'iijc  n.  Rj.  vcrh.  od  krpili.  —  1)  radnja 
kojom  tko  krpi  sto  n.  p.  rupii  u  haljini  (das  Flicken, 
reparalio.  Rj.)  —  2)  radnja  kojom  tko  krpi  koga.  Kj. 
ridi  kaiaiije. 

kr|)ilriiiii,  /'.  vidi  krpptina.  Rj.  —  tnkvu  auijm.  kod 
baburina. 

krpiisa,  /'.  (u  15oci)  ridi  krpolj  I.  Kj.  t  .<<i/ii.  ondje. 

—  za  mint.  isp.  ajfi'iniSa. 

Kirsinan,  m.  iivie  miisko.  Kj.  i!<p.  Krsto  Krs(t)maD, 
t  imena  Riido  Riidinaii,  (Vi'iko)  V'ukmaii. 

krSllKS*  krsmeta,  )i.  (u  SSrbiji)  ridi  mrtvina.  Rj. 
sto  .se  placa  za  mrtcogn.  vidi  i  lurtvacina. 

kirsiiT,  adj.  Kj.  Ho  pripadii  krstxi.  krsni  (osii.  u 
krst).    Oaii.    178.    krs(t)iii,   t    izmcfiju   s   i  n  otpada. 

—  J)  N.  p.  kolac,  svijei^a,  zniii  Huuspatron  //(■liiiri;/, 
pertincns  ad  diem  pairono  coeliti  sacrum,  laralis  (?). 
Rj.  Krsno  ime,  u.  Svaki  Srbin  ima  po  jedaii  dan  u 
fiodini  koga  on  .''lavi,  i  to  se  zove  krsno  ime,  sveti, 
svfeto,  i  blag-  dan.  Rj.  306a.  Lome  krsni  kolai.  Kj. 
30()b.  Tako  mi  krsne  svijece.  Posl.  301.  —  2)  On 
nam  dade  ovu  besmrtnu  branu  kao  plod  koji  uzre 
na  njcfioru  krsnom  drvetu.  DP.  19(1.  Svi  koji  uzeste 
na  sebe  u  zivotu  jaram  krsni  i  za  mnoni  idosie  u 
vjeri.  3(;.'5.  vidi  kri^.ni.  —  3)  krsni,  ad  sucram  uhlu- 
tionem  spectans.  iStulli.  sto  pripada  krstu  (6),  krs- 
tenju.  (jorori  se  u  Hrr.  vidi  krsteui. 

kifsiiicc,  /'.  pi  u  sablje  ili  u  mafia  one  gdje  se 
drii  rukom,  der  Oriff  am  Suhel,  capiis,  cf.  baU'ak: 
Dokle  im  se  sablje  polomiSe  do  krsnicah  i  rnkah 
desuicab.  Rj.  vidi  i  balra,  barfiak. 

krsiiuti,  krsnem,  r.  pf.  kao  Hst(di,  dici  sc.  puka- 
sati  se,  izici.  iskrsnuti,  iiskrsnnti,  Vilskrsmiti.  Korijeni 
256.  e.vire,  eyredi,  comparere,  resuryere,  ad  vitam  re- 
dire.  Stnlli.  —  Kad  je  cijenio  AtsumC,  tad  je  poginno. 
DPosl.  41.  Minu  kad  krsnut'  cijenjaSe.  61,  Ucinit' 
kako  iunjevic  maeak,  ki  krsim,  kad  scijenjaJe  po- 
ginut'.  14-1. 

kif.s(,  krsta,  m.  lij.:  krst  (od  Hristos,  i  od  njega  u 
sreduj.  rodu  mnoiS.  krsta).  Osn.  21.  —  1)  das  Kreuz, 
cru.r,  n.  p.  A'j'.sf  od  drvela  ili  od  zlata;  krst  sto  covjek 
nafiini  na  sebi  kad  se  preki-sti ;  krst  Sto  kod  svojega 
potpisanoga  imeua  naeini  onaj  koji  ne  zua  pisati.  Rj. 
dem.  krstie  augm.  krstina.  isp.  krsni  2,  vidi  kriz.  — 
I  krstove  od  easnoga  dreva.  Rj.  13Sb.  KrstonoSe,  oni 
Sto  idu  s  /.rsYouiwia  i  s  ikonama  po  polju  i  po  selu. 
Kj.  167a.  Izre?.e  sjekirom  kr.H  na  kori  onoga  drveta 
u  koiemu  su  eele.  Rj.  17Sb.  Kaliip,  n.  p.  :•((  kr.<:tove 
.ito  (ijeea  liju  od  kositara.  Rj.  261a.  Izostao  kao  baba 
za   krstima.   Posl.   100.   JKrstc  lipovi!   (Rece   Turfiin 


I  IIri..<(amnu  kad  ga  Ato  psuie).  Ifil.  8vak  svoj  krxt 
nosi._  DPosl.  117.  Gdi  su  sade  na.Si  c'lw/it  krsti'!  Npj. 
2,  85.  Nigda  ti  se  ne  I'n  polurc^iti  ni  odreci  od  krsta 
mojei/a.  2,  6(»!t.  Kad  je  (Jjorgje  .Srbijoni  zavlad'o,  i 
Srbiju  krstom  prckrstio.  4,  151.  Ne  bi  bilo  krsta  od 
I  tri  pr.ita,  da  ni  nije  velikoga  orla.  5,  .56  mi  =  nam). 
I  Znao  je  .  .  .  kr.^torc.  panagije  i  pefate  graditi.  Danica 
4,  11.  Svakoga  brala  koji  se  krstom  kr.iti.  Kov.  121. 
*J''\t'na  I.eopoldova  rclikoga  kr.sta  kavalcr.  Uj.'  XV. 
Koji  i  sam  trazi  preporuke,  da  dohije  koji  (liu  i  krst 
j  viSe.  Slraz.  1H87,  62.  —  2)  nema  ga  u  krstu,  die 
I  Chrtstenheit,  christiuni.  Rj.  vidi  kr^ranslvo;  liriS- 
(ianatvo,  hriif'anluk.  —  Ne  izjedini,  halalin,  krsta! 
Rj.  224a.  suprotno  nekrst,  f.  —  :i)  krst  na  nebn, 
ein  Gestirn,  astriivi.  Rj.  osani  zvijezda  u  jam  .Iabud«. 
l^j-'  —  4)  gomila  [n  paoriji,  gijje  se  daje  desetak) 
od  20  (a  u  krajini  od  IH)  snopa  ^.ita;  a  krstina  je 
manja  od  krsta  (ii  paoriji  od  10  snopa.  n  krajiui 
moie  biti  i  od  18,  i  onda  se  \iuic  da  je  ii  krstini 
eitav  krst):  desct  krsla  n.asadio  na  guvnii,  cf.  kr- 
stina 2.  Rj.  —  S)  (u  Dalni.)  celiri  spiee  u  tofka.  cf. 
!  gobelja.  Rj.3  cetiri  gobdjc.  —  «j  krstnijc,  die  Tanfe, 
liaptisma,  u  ovom  privijeru:  Nekakvonie  I'oeku  nmi- 
rahu  gjcca:  neka  jedva  krst  dorekajii  a  neka  ni 
petnaest  dana  .  .  .  Kad  li  evo  rodi  sina  .  .  .  obcseli 
se  otae  i  bo^aSe  u  put  da  se  dijete  krsti  bojefii  se 
smrti.  Npr.  212.  j.y).  krsni  3.  mo:c  biti  da  amo  ide 
i  ovaj  primjer:  'Pako  mi  krsta  u  koni  sam  krsten! 
Posl.  3(12. 

Krst,  Ki-sta,  m.  vidi  Hristos.  —  KrSdanin.  tako 
sebe  zovn  Srbi  zakona  Rimskoga  (jer  oni  mjesto  Isus 
Hristos  ka/.u  Isu  Krst),  a  one  koji  su  zakona  tJre- 
koga  zovn  liri.^cauima  (jer  oni  govore  Hri.stos).  Rj. 
310b.  isp.  Kr.stina,  Krstinja  od  Hristina. 

khstil,  ki'stfi,  n.  pi.  —  Jj  das  Kreuz,  als  ein  'J'heil 
des  Korpers,  regio  sacra,  himhus.  Rj.  donja  strana 
u  covjeka  pod  plcca.  Stnlli.  vidi  kri^a,  nadrepak,  nad- 
repina.  —  Sjeknu  me  (n.  p.)  u  krstima,  t.  j  zabolje 
me  u  jedan  put.  Rj.  ()83b.  Tzvczena  je  po  jeilna  grana 
spred,  i  sa  strag  nad  krstima.  Zim.  14().  —  2J  no- 
siti  krsta  ili  krste,  cf.  zavjetina:  Od  tada  su  krsta 
nastaiuila.  Rj.  —  Takovo  se  vcscljc  zove  zavjetina, 
a  u  Jadru  govore:  Jio.se  kr.'ita,  (krste?),  ili  krsto- 
no5e.  U  TrSi(5u  ho.sc  krsta  drugi  dan  Trojiuina  dne. 
Rj.  167a. 

Kirsta,  m.  ime  muSko.  Rj.  hyp.  od  Hristofor.  po- 
staiije  vidi  kod  Kristinja.  za  akc.  vidi  Kosta.  —  Tukao 
nadiakom  kneza  Krstu  Ignjatovii'a  .  .  .  Krsta  mi  se 
poslijc  tuzio.  Sovj.  4i). 

Krisdn',  Krsca,  Hi.  — ■  1)  u  Gacku  karaula  s  ne- 
koliko  topa :  Od  palanke  Krsca  krvavoga.  Rj.  — 
2)  brdo  izmegju  (^rmnice  i  PaStrovica.  Rj. 

krstaf,  krstilea,  m.  krstae  barjak :  Sve  ugleda 
krst(wa  barjaka.  Npj.  5,  327.  .Stade  huka  krstaca 
barjaka.  5,  333.  vidi  krstaS  barjak.  —  krstae  prema 
krstaS  kao  krajienik  prema  krajisnik.  krstafi  i  kra- 
jienik  gorori  se  najvise  u  Crnoj  (Jori. 

krstat-ii,  /".  —  1)  Stamm,  Stiimmel  eines  Kreuzes, 
trunca  crux.  Rj.  krnjav  krst,  krnjaga  od  krstu.  — 
2)  (u  Risnu)  reee  se  za  vjesticii,  kao  da  joj  se  ime 
pred  djecom  ne  bi  spomenulo,  cf.  rogulja.  Rj.  eufe- 
mizam  sa  vjesticu. 

KrshU'C,  f.  pi. :  Tu  Osmann  jadnu  zapanuSe  «« 
Krstace  na  dcbele  doce.  Rj. 

krstais,  krstdSa,  hi.  Rj.  sto  ima  na  set)i  znak  krsta 
(krizo).  vidi  krstac,  krstat.  —  1)  krstas  talijer.  der 
Kronthalcr ,  tluderus.  Rj.  vidi  krlziik ,  krizar.  — 
2)  krstaJ  orao,  dcr  Kreuzadler  (^),  atiuilae  genus.  Rj.: 
Da  zastreli.s  orla  krstatoga,  krstas'  orla,  5to  vodi  oblake. 
Npj.  2,  3()0.  rfciH.  krSta.ii^,  augm.  krstaSina.  —  ,3)  krstaS 
barjak,  die  Kreuzfahne,  ve.villum  cruciutum:  Krstas 
ga  je  barjak  poklopio.  Rj.  —  rt)  krsta.5  (vojuik),  Kreuz- 
fahrer,  cruciger  (milef).  vidi  krstaSki. 

krjttiksica,  /".  der  halbc  Kronthaler,  audi  der  vierte 


krstaSli 


—  690 


krSan 


Theit  desselben,  thalfri  crticuiti  dimidui.  et  tW  quartci 
pitrf.  Kj.  krftasii  talijera  imloriiiii,  pa  i  irtfrt. 

krstik.sir,  m.  deni.  od  krstaJ  (oraol.  —  Na  .]abui>ju 
orii   |>rolije<5u,   ponajviJe   orii   krutusiri.   Npj.  4,  17G. 

krsti\>>iiiil,  /'.  {u  C.  G.1  aiigm.  od  krstaJ:  Dok  do- 
leiV  kntiisimi  orle.  To  ne  bjejie  krstaiina  orle,  no 
to  bjeJo  MikoniiHi  Marko.  Rj. 

krsta&ki,  luij.  sto  pripinhi  krstiisinia  (i.ip.  krstaJ 
i).  vidi  krstonosni.  —  U  srijcili  ovosra  perioda  stoji 
jedau  osobiti  svoJtenik,  po  imeuu  Orgiir  llildebrando, 
i  krfiaske  vojiie.  Priprava  84. 

krstiit,  adj.  —  ])  n.  p.  barjak,  orao,  Kreus-Fahnc, 
gignatuin  cruce,  vtwilliim  enieiatiim:  Da  zastrelim 
orla  krstittoiiu.  Rj.  sto  imu  na  sehi  :itak  krstu.  vidi 
krstaO,  krstaJ.  Sve  sii  sami  kratati  taVjeri.  Npj.  3,  437. 
To  s».  kado,  krxtati  harjiici.  4,  177.  Krizna  vrata, 
valja  da  su  krstuta  ('?).  Npj.'  1,  oil!.  —  2)  krstat  put, 
vidi  nuikrice:  Kada  dogje  na  krstate  pule.  Rj.  ridi 
i  kriiopii<?e,  niskrsnica. 

krsM.  krstu,  m.  pi.  vidi  krsta.  Rj.  —  Mrkovifi  .  .  . 
zakona  Turskoga,  ali  ne  sauio  slave  krsna  imena,  nego 
i  o  Trojiei  due  nose  krste  na  gorn  ,Rumiju.  Rj.  371b. 
Krste  noxiti  a  Boga  luoliti  mnogo  je.  (Dva  posla  je 
teiko  raditi).  Posl.  ItU.  Tako  mi  krsta  koje  smo  dr- 
zali!  (K  pobratimui  304. 

krstiri.  krsiTtaka,  m.  pi.  «  Stullija:  krstitki,  la 
soUnnita  del  liaittsimo,  sacrae  ablutionis  caerimoniae. 
kr8ti(t)ci,  u  Hrr.  tako  se  zove  cast  koja  se  daje,  posto 
se  dijete  krsti.  isp.  kumalo. 

krstir,  ih.  dent,  od  krst.  Rj.  vidi  krizic.  —  U  drvetu 
izrezan  krst  .  .  .  po  toni  se  krst  ponovi  no?-em,  pa  se 
od  svijei'e  otkine  malo  voska,  te  se  od  njega  naCiiii 
kr.'itic  i  prilijepi  u  onuj  ponovljeui  krst.  Rj.  IWWb. 
!jto  iiua  u  starijem  karlovarkom  (rukopisui  a  nema 
u  lavovskoni,  ono  stavib  nicgju  dva  krstica.  Ziv.  kralj. 
i  aril.  X. 

kr.sli-krini('-ilij)'ti>,  hiljka.  u  Rj.  po  gororu  istoc- 
vum:  krsti  kTime  dOte,  (u  ^^rijemu)  kricchcndcr  Klec, 
trifolium  reptans  Itr.  rcpens.  Kj.^)  Linn.  Rj.  —  krsti- 
kiime-diic.  ()sn.  4li  (ydjc  se  nnhode  tako  sloicnc  rijeii). 

krslilsic,  krsiioea,  ni.  vidi  krslitclj.  Slulli.  koji  krsti. 

—  rijei-i  s  takim  nasi,  kiid  cuvalac. 

krstinii,  f.  —  1)  auym.  od  krst.  Rj.  —  2)  ctliehe 
Garhcn.  die  auf  dcm  I'clde  bcisammen  liegcn,  mer- 
gitum  cumulus,  vf.  krst  4.  Rj.  —  Ucveliea,  2)  krslina 
od  devet  snopuni.  Kj.  115a.  Proraslo  zito,  n.  p.  u 
krstinamti.  Rj.  (illb.  —  ^i)  ii  samara  straznji  kraj 
koji  je  gore  u  «<(/.•>•.</  sastavljen:  Svaka  stiea  svata 
udarila,  a  krstina  kunia  po  prsima.  Rj. 

Krsdna,  f.  iino  zensko.  Rj.  vidi  Krstinja. 

Krstiiijn,  /'.  imezeusko:  No  AV.s^jy'a  knezeva  Iju- 
bovca.  Rj.  —  hrstinja  (oan.  Krsta  od  Hristina).  Osn. 
I!t7.  isj,.  Krst  od  Hristos.  takra  imena  kod  Draginja. 

krstionica,  f.  Taufstein.  Rj.  haptisterium.  —  Tada 
sveStenik  s  kiimovima  koji  nose  dijete  tri  piita  obigje 
oko  krstionice.  DP.  1!»1. 

krstiti'lj,  )//.  Rj.  koji  krsti,  dcr  Tciufer,  Imptista. 
ridi  krstilac.  —  Krstitelj  Jovan :  Jedno  jeste  care 
Duklijane,  a  dnigo  je  krstitelj  Jovane.  Rj. 
^krstili,  stlni,  r.  pf.  i  impf.  (purtic.  pass.  krSten  i 
kfSdeni.  Rj.  v.  pf.  slo:.  iz-krstiti,  po-,  pre-,  raz-.  e. 
imp/',  krii^avati,  krStJivati;  v.  impf.  sloz.  prekrStati, 
ra»kr5(?ati,  raskr^(:'avati.  —  /.  taufcn,  haptizo.  Rj.  — 
Onda  mu  (baba)  stane  govoriti:  »Moj  sinko  ...  i  ja 
sam  krstena  diisa<!.  Rj.  ST.  Krsti  vuka,  a  viik  ii  goru. 
Posl.  Ifil.  ('oek  ne  moie  biti  <;oek,  dokle  ga  zena  ne 
krgti  (dok  se  ne  o?.eni,  i  ne  postane  coek  svoje  zene). 
349.  Krxti  Todor  cedo  mu>fkii  glavu.  Npj.  2,  1.57.  On 
ie  ras  krstiti  JJuhom  svetijem  i  ognjem.  Mat.  3,  11. 

—  JI'  »«  se.  —  ])  impf.  i  pf.  getauft  uerdcn,  hap- 
tizari.  Rj.  Ho(5a5e  ii  put  da  se  dijete  krsti  boje(;i  se 
Hrorti.  Npr.  21.3.  MoiSete  Ii  .  .  .  krstiti  se  krstenjem 
kojijem  se  ja  krutim  ?  Mat.  20,  22.  Nemanja  .  .  .  Od 
trideoct  godina  krsti  se  na  novo  u  jiravoslavnoj  vjeri. 


DM.  ir>.  —  3)  impf.  Kreuz  machcn,  digito  cruets 
figuram  imitor.  Rj.  znak  krsta  (kriza)  ciniti  ua  sehi. 
vidi  kri^iti  so.  r.  pf.  preki'stiti  se.  — ■  Kaiii  da  se  ne 
valja  krstiti  kad  grmi,  jer  vele  da  oiula  sveti  Ilija 
bije  g^javole,  pa  bi  gjavo  raogao  pobjei'i  pod  krst 
znajinH  da  grom  u  krst  ne  cc.  Rj.  On  .<<•  stane  krstiti 
i  O'liditi  Jta  bi  to  bilo!  Npr.  83.  Da  se  i  sani  t'arifiin 
sin  zaoudi,  i  ne  mogase  da  progovori  rijei',  krsteci 
sc  od  cuda.  21().  Kr.Hi  se  lijcvoni  rukom.  DPosl.  51. 

—  ,'i)  (impf.  Rj.")  koga,  eega,  od  koga,  od  cega,  Kreue 
machcn  ror  etwas,  abominari :  krsti  se  ti  njega,  t.  j. 
bjeJii  od  njega,  envaj  ga  so.  Rj.  v.  pf.  pri'krstiti  8e 
(od  koga  ili  eoga).  ridi  aratosiljati  st>,  kloniti  se  koga 
ili  cega.  isp.  niahuuti  se,  nianuti  se,  okaniti  se.  osta- 
viti  se,  ostanuti  se,  parasiti  se,  proei  se,  ukloniti  se 
koga  ili  I'cga.  —  To  su  laze  i  varalioe,  od  takovijeh 
se  ti  krsti.  i  bjeJ.il  Priprava  56.  .\  ti  se,  dragi  mojl 
krsti  takovijeh  nuidaraca.  57. 

Krsto,  m.  Inip.  od  Krsta.  Rj.  gen.  Krsta,  roc.  Kfsto. 
hi/p.  od  llristofor. 

kr.s<6iio.siiT,   adj.   krslo-nosni.   Ho  nosi   krst.   vidi 
krstaski.  —  Branicevo,  koje  je  poznato  jo5  od  krsto- 
nosnoga  rata.  Danica  2,  57.  Papa  stade  propovijedati  j 
krstonosni  rat  na  njega.  DM.  30.  tako  sloz.  rijeii  kod  \ 
bogonosni. 

krstiinosc,  /'.  pi.  Rj.  krsto-no5e,  upravo  koji  krste 
nose.  isp.  krizonoSa.  —  Pa  se  onda  dignu  svi  s  krsto- 
vima  i  s  ikonania  po  polju  .  .  .  po  torn  riu'^aju  i  ^itav 
se  dan  easle.  Takovo  se  veselje  po  Branieevu  zove 
zavjetina  .  .  .  a  vi  Jailru  govore:  nositi  krsta  (krste?), 
ili  krstunosc  (oni  sto  idu  s  krstovima  i  s  ikonama  po 
poljui  Rj.  I(i7a.  Kad  se  nose  krsta  .  .  .  Na  eijoj  je 
zeiniji  kist,  onaj  doiiese  vina  i  mesa  te  po('a.sti  krsto- 
nosc.  KJ.  1881).  tako  sloz.  rijcci  kod  bremenoSa. 

kr.sto|Kikl(>iii,  adj.  kad  se  krstu  poklonja  (klanja).  ■ 

—  U  trei'ii  pak  nedjolju  slavi  se  poklon  easnome  krstu  . 
Gospodnjemu  i  po  njoj   se  eijela  iiedjeija  dana  zove 
krstoiioklonu.  DP.  lio'. 

Krstov,  adj.  (^lirisfi.  Stidli.  sto  pripada  Krsta. 
isp.  Tsnkrslov. 

krstov  dilii,  ki-stova  due,  »i.  f?((s  Fest  dcs  Kreuzes, 
deren  cs  zwei  giht,  den  .5.  Jiinner  und  deit  14.  Sep- 
tember, festiim  sanc.lae  cruets.  Rj.  sto  pripada  krstu 
(krizu),  dan  kad  .se  slavi  .svcti  krst  (kriz),  u  pravo- 
slavnijeh  dnc  !>.  sijecnja  i  14.  rvjna,  %i  katolikii  due 
■3.  svibnja  i  14.  rujna.  sa  nasi,  ov  isp.  biserov.  — 
Vodieni  post,  krstov  dan  uoei  Bogojavljcnija.  Rj. 
Koja  se  zmija  po  jesenjemu  krstocu  dne  nagje,  za 
onu  se  misli  .  .  .  Rj.  213a. 

kirS,  kr.'a,  m.  Rj.  augm.  krsina  —  1)  (n  0.  G.) 
dcr  Felsen,  suxum,  cf.  stjonjak,  kanienjak:  Meso  prl 
kosti,  a  zemlja  pri  krsu  (valja)  (Posl.  177).  Rj.  — 
Valovlje,  gdje  su  vcliki  krsi,  die  Felsen,  rupes.  Rj. 
52b.  Da  mi  na5e  izvederao  roblje  u  planine  i  krseve 
Ijute.  Npj.  4,  33.  ridi  i  grohol  2,  kuk  2,  stijena.  — 
2)  (u  C.  G.)  der  Stein,  lapis,  cf.  kamen :  ndario  ga 
kr.sem ;  dize  A/'.s  da  ga  ndari.  Kj.  —  Ili  lonac  o  krsu 
ili  krs  o  loneu  (ndario),  loncii  kami  svakojako!  (Po 
praviln  nasega  jezika  valjalo  bi  kazati  o  krs  i  »o 
lonae«  mjesto  o  kriiu  i  >>o  loncu«,  ali  se  ovako  tamo 
[u  0.  G.J  govori).  Posl.  102  (isp.  Ili  loneem  o  kamen 
'  ili  kanienom   o  lonae,   tesko   loneu   svakojako!   102). 

—  -ij  [u  J^rbiji)  das  durch  ausgetretcnes  Wasser  Aiigc- 
schwcmmte,  adlurio  (?):  Snijela  voda  5u5anj  pa  na- 
cinila  krs  (kad  ko  kaze  da  je  s  kirn  rod,  a  ne  zna 
86  po  cemu).  Kj.  ono  sto  snese  voda  kad  zaplavi.  vidi 
i  nanos,  snos,  okrSanj,  olo5. 

kfsnk,  krSka,  adj.  ridi  Ionian.  Kj.  gdje  ima  krsa 
1.  vidi  i  krSan  1. 

kirsail,  krJna,  adj.  —  1)  felsig,  sa.rosus,  cf.  Ionian : 
U  puniee  u  krsna  primone.  Od  Kosova  uz  krhio  pri- 
morje.  Kj.  gdje   ima    krsa  1.    ridi  i  krSak,  valovit  2. 

—  Knjigu  jiise  od  Kotara  Janko,  te  je  salje  u  krsmi 
Kladu-iu.  Npj.  ,3,  1(J7.  —  2)  uaclcer,  trefllich,  bonus, 


krS^anin  "^ 


—  691  — 


krtoiiti 


prneclfirux :  krSnn  je  to  ('•ovjek.  Rj.  vdljaii.  duhtir.  — 
■la  cii  t'  iiari  zii  iljecii  ilivojke,  it  i  lebi  l;r.iiiii  prija- 
telja.  HNpj.  a,  iy;i.  ()  .lelit-e.  krsna  (/im-ice.' 3,  3»M>. 
Da  ti,  (Irapi,  kriiun  Iiubcr  kait'in.  4,  171.  .Itr  sain 
kmm  Hear  potpazio.  4,  17;').  ii  prixijeru,  koji  ide, 
bice  K  ironijnm  reicno:  Kriint  li  mi  iiaHta  ova  fro- 
dina!  .\h  jadi.  jadi  moj'!  .V  jo.il  kriiiij'  dan  bijeli 
srijedfl,  ja  izjrubih  svqw'  dilbora  lijepa.  Here.  274. 

krsi'-aiiin,  m.  Rj.  der  ('hii.'it,  chrintiiiiiiis.  tako  zore 
Urrat  kutolik  sdic  i  src  Ijiide  kriliiie,  a  Srbin  pni- 
voslaviii  ka:e  tiiko  kalidiku.  isp.  hrisraniii.  —  Vazda 
i  Marija!  Odeovore  krsctiiii  oko  Spljcta  kad  ini  .mo 
nazove:  Faljen  Isiis !  Posl.  31.  Tako  je  i  hri.imiiiii 
koji  jT^wi  i  k'lsrunin  (od  chrisliunus).  Osn.  149.  isp. 
Krol  I   Hiistos. 

ki-Ni'-a  III  I'll,  /'.  vidi  krifankn.  Stiilli.  ixp.  hriSdaniea. 

krsi-aiika,  /'.  Rj.  Hruatii  je  xiuiku  kritenu  senfiku, 
u  Srhiiiu  kKtolikiiijd.  vidi  hrik'anica.  isp.  hriSi'anka. 

krsruilskT,  ndj.  Rj.  .■<(()  pripadu  krsranivia.  u  Rj.: 
roinisi'li-kalholiscb,  lomano-catholicus.  Rj.  310b.  isp. 
kr!>6iiiiii.  —  Njemarki  boiii'  naJemii  uieljo.  (Kad  je 
o  KrsiUinskom  bozic'u  jiijroviiia).  I'osl.  227  (Njemaeki 
=  krs''u))ski  =  katoliOki). 

fcrsrunstro,  ».  ciistianesimo,  chrislianitd,  Cliristi 
reliffio.    Stiilli.    lidi  krsl  2;   hriSeanstvo,   briSeanluk. 

krsrtivrilij<>,  n.  dns  Timfen.  Imptiiatio.  Rj.  rerh. 
od  krSeavati.  riidxjti  kojoi/i  tko  krsravu.  vidi  kista- 
vanje;  kr.«t'cnje,  krsienje. 

krsriiviiti,  kMeavam,  r.  iiiipf.  taufen,  baptiso.  Rj. 
vidi  krStavati.  orijcin  se  ohlii-jem  istiic  imperfektirnost 
previa  iddn'jH  krstili,  koje  je  iiiipf.  i  pf.  —  Kad  sii 
Cirilo  i  Jletodije  krsi'-uvidi  Slavene.  Nov.  8rb.  1817, 
528.  Joviiii  krstitelj  ...  on  iJi  krsmvase  ii  .lordatiu. 
Mat.  3,  i;. 

1.  kriet'iijc,  n.  ridi  krstciije.  l!j. 

2.  krM'^njc,  n.  ridi  krSteiije.  Rj.  rcrh-  od  pvrjckt. 
glagola  krstiti.  ridi  kist  5.  —  A  krsi'xitje  i  vjeneaiije 
svrSujii  popovi  po  kiieama.  Danica  2,  108. 

krsr'iijc,  H.  rfd.s-  Jirccbcii,  fraitio.  riiptio.  Rj.  verb, 
od  kr-ili.  rudiija  kojoni  tko  krsi  sto:  Zdrav  je  jezik 
drvo  /.ivotno,  a  opaeina  .s  niejra  krsenje  od  vjetra. 
Prif.  16,  4. 

kriijclj.  III.  (u  Jioei)  nekakav  niali  krpelj,  koji  se 
iikoti  psiiua  ii  usi.  Rj. 

krsiiia,  f.  augm.  od  V.vi.  Rj. 

kriiti,  V\m,  v.  inipf.  Iirecheii,  fntngo,  cf.  lomili.  Rj. 
ridi  i  krhali  1,  troSiti  3.  dem.  krJkati.  r.  pf.  sloz. 
po-krsiti,  pre-,  s-,  u-,  uz-.  —  Kad  ali  eto  ti  vetra, 
duva,  riiSi,  kr.si,  prevr<;e  fjdegod  5to  napje.  Npr.  58. 
.labuka  se  vjetru  iiioli,  da  joj  grane  ne  odlomi:  »Ne 
loini  me,  iic  krsi  tiic.'^  Npj.  1,  488.  sa  se,  pass.:  Kad  ii 
vece,  BoiSe!  duva  velrina,  krse  sc  drra  misli^  svc  ce 
iz  korena  izvaliti.  Npr.  142. 

kifskanjc,  ii.  dem.  od  krSenje.  Rj. 

krskiiti.  kfim,  v.  imp/',  dem.  od  krSiti.  Rj. 

kfsljav,  iidj.  im  Wiuhsihiiiii  zuriickgehlithett,  butt, 
rerkiimiiiert,  qui  non  juste  e.ccrevit,  cf.  kriav,  kriljav, 
Rj.  krsljtivo  jt  sto  ne  uzraste  kako  treba.  isp.  zakr- 
Mjati.  zakrSljaviti. 

kr^iio,  (idr.  prenid  adj.  krJaii  2.  Kau  dohro.  kako 
valja.  —  Ja  cu  tebe  krsno  opremiti.  HNpj.  3,  llii. 
Kr.siii)  (u  tebe  darovati.  3,  220.  Svi  ste  mene  krsno 
milovali.  3,  3.55. 

kirsiijiik,  m.  Rj.  Fr.hijak  (pred  »ja«  osn.  u  krsui). 
Osn.  2t;8.  —  1)  {u  C.  G.  i  u  Lioi)  vidi  sveOar.  Rj. 
koji  stavi  krsno  iiiic.  —  2)  {\i  Hrv.)  krsno  ime  (t.  j. 
svetae  kojega  ko  slavi).  Rj.  —  .'{)  m  Hosni)  krsni 
kolai'.  Rj.  —  4)  veliki  louae  u  kome  se  kuva  jelo  o 
krsnome  imenn.  Rj. 

kr.^Atiiiii,  /".  fraijmen,  fragmentum.  Stulli.  kad  se 
sto  krSi,  koiiiad  je  od  iijega  krsotina;  onu  sto  se  od 
(Y<(<(    okrnc.  —  rycci    .<  takiiii    iiast.   kod   bljuvotiua. 

krNtiUaiijo,  m.  vidi  krS6ivanje.  —  Ovo  krstavuiije 
Jovaua,  koji  stajaSe  na  aumegji  oba  zavjetji.  I>P.  313. 


_  kr.sdlvati,  krStiivam,  v.  impf.  vidi  krAt^avam.  — 
Koje  znari  nijcslu  pdje  je  Jtri<((iii«o  Jovan  nu  Jor- 
danu.  DP.  3l:t.  sa  se,  pass.:  Za  to  ito  su  se  ii  ovaj 
thin  kiUlavali  neznaboSei.  DP.  1.55. 

kr.sCt'iii,  adj.  n.  p.  kiini,  Tau/-,  bavli.imalis.  Rj. 
ridi  krsni  3.  sto  pripadn  krsthiju:  hrittriio  piimo, 
n.  (u  vojv.)  ridi  kritenica.  Rj.  .UOa.  Ari/oii  kiim. 
Rj.  3i4a.  Mokro  kiiiiistvo,  t.  j.  krstcno.  Rj.  diUm.  Sc 
zovu  ga  krstiiiim  imenom,  no  ga  zovu  pakim  Sniail- 
pa'om.  Here.  34. 

kr>t(>Mica,  /.  ui  Zadrni  der  Tuufscliein,  literae 
haplisiiialcs.  Rj.  kr.steuo  pismo. 

1.  krslenjt',  n.  dan  'Jaufeii,  baptizntiu.  Rj.  verb. 
"'I  (!;"'/'«'7''*'v'  krstiti.  radiija  kojom  tko  krstt.  vidi 
krsi'enje,  krstavanje,  krleavanje. 

a.  krst<:iijo,  ii.  die  Tuufe ,  buptismus.  Rj.  verb. 
od  iilagolk  pcrfckt.  krstiti.  ridi  krsi.'i5nje,  krst  6.  — 
Kad  svrSi  pop  krsleiijc,  kreiiii  svi  doma.  Npr.  214. 
.Mo^ete  li...  krstiti  se  krstenjein  kojijcm  se  ja  krstim? 
Mat.  20,  22.  J  ii  i 

1.  kirt,  adj.  —  1)  krto  meao,  da.<  Vlcisch  allein  iiiit 
Aussrhluss  des  Fettes,  carnes  excepto  udipe,  cf.  krtina. 
Rj.  krio  nieso:  iiieso  sdmo  tie:  tustiiie,  pretiliiie.  — 
2)  n.  p.  (bvo,  gvo^.gje,  .y)r<ide,  unhiegsam,  durus, 
fragitis.  Rj.  —  Ljato  gvo?.gje,  spriide,  diirus,  cf.  krt. 
Rj.  33il.  kao  trrdo  iito  sc  ne  da  sarijati  vec  se  prije 
prvkrsi.  suprotiio  glbak,  prijtak.  k'rt  (bice  pomjereuo 
od  K(>l.\i.h7.,  od  korijena  od  kojcga  jo  krhatt,  vidi 
kruh).  Osn.  210. 

2.  kft,  krta,  iii.  talpa.  .'^tulli.  govori  se  it  Hrr.  vidi 
krtica,  krtina  2.  isp.  krtovina. 

krtaii,  III.  (u  Srijcmii)  vidi  sukalo.  Rj.  ridi  kreau, 
gdje  SII  i  si/n. 

krlica,  f.  dcr  Maulirurf,  talpa.  Rj.  vidi  2  krt, 
kriina  2.  —  Tada  ce  baciti  eovjek  idole  svoje  srebrne 
i  idole  svoje  zlatne  krticama  i  slijepijem  minima. 
Is.  2,  20. 

krtii-njak,  in.  dcr  ^faulu^urf.'thiigd,  Maulirurfs- 
liaafeii,  lumatHS  terrac  a  fjdpa  aggiratus,  cf.  krto- 
roviua.  Rj.  vidi  i  krtovina,  mrginj  1.  gomilica  leiidje 
sto  izrije  krtica.  —  rijeii  <  lakim  iia.it.  lastavicnjak, 
maticnjak,  ozicnjak,  pali(^njak,  riiiSit-njak. 

krtina,  /'.  —  J)  (krtina)  das  Fleiscli  iiiit  Aus- 
.fchluss  dcs  L'ette.s,  carnes  excepto  adipe.  Rj.  krio 
meso.  —  2)  vidi  krtica:  Krtina  ispod  zemlje  ide  pa 
opet  ne  moie  da  se  sakrije  (Posl.  1()2).  Rj.  vidi  i 
2  krt. 

krto,  krl<Ma,  m.  (u  Hrv.j  Art  Kurb,  corbis  gentts, 
cf.  rudnjak,  sepet.  Rj.  nekaka  koturica.  kod  kota- 
rica  si/n. 

krtoff,  «i.  der  I'nrath  im  Zimmer,  .lordes  in  ciibili 
sparsac.  Rj.  kojckako  smecc  po  sobi.  vidi  antreSelj  2. 
—  rijeci  s  takim  nast.  kod  hrlog. 

krtSIa,  /'.  (,u  ('.  (j.l  KartoH'el,  Erddpfel,  solanum 
ttiberusuiii,  cf.  kroni])ir.  Rj.  vidi  i  bav^rae.  kesten  2. 
rfiJak.  —  Tako  sc  krtola  (krompir)  .  .  .  razne.se  po 
ostaloj  Evropi.  Priprava  (j. 

Kflolc.  /'.  pi.  opStina  izmegju   Kotora  i  moriu  Rj. 

krtolT.sle,  n.  (ii  C.  li.)  Ort  iro  Kartoffel  gebaut 
uordcn,  locus  idii  solanum  tuberosum  fuit  itisituvi. 
Rj.  mjesto  gdje  je  bila  krtola  posijana.  —  za  nast. 
kod  duvaniSte. 

krtopfiga,  »i.  (u  SrijemiO  vidi  sukalo.  Rj.  vidi 
krcan,    i  si/n.  ondje.  —  tako  sloL   rijec  gluboprgja. 

krturovina,  f.  (u  Baranji)  vidi  krticnjak.  Rj.  krto- 
rovina,  sto  krt  (krtica)  izrije.  vidi  i  krtovina,  mrginj  1. 

krtovina ,  /".  terra  jikihi  talpa  pcdibus  ixcacat. 
f^tulli  (iz  Habilelica).  i  danas  se  govori  u  jyeu.  Hrv. 
vidi  krlicujak,  krtorovina. 

krtoif'nje,  ii.  das  Unrath-machen  im  Zimmer, 
confiisio  supellectilui  in  cubili.  Rj.  verb,  od  krtoiiti. 
radiija  kojoiii  tko  krtozi. 

krtoiiti,  iim,  v.  impf.  I'nrath  inaclien  im  Zimmer, 
sordes  spargere  in  cxtbili.  Rj.  smece  rasipati,   neii- 


krntina 


—  592  — 


krupnik 


fiofu  i  nered  ciniti  po  sobi.  rWi   przniti  o.    strviti. 
/;i.;oi;u'iv:iti.  r.  ;>/".  xloi.  Zitkrtoiiti. 

kriK-inil.  /'.  liie  Dieke,  crassitks.  Rj.  osohiiiu  onoga 
«i<.  .iV  krutiK  villi  knitost. 

krur.  Ml.  Hj.  dem.  kruiic.  —  J)  tine  Scheihe,  disvu.-'. 
Ki.  l>aj  mi  ovdjo  h(i  krugu  davu  Jovana  krstitelja  . . . 
1  .lonesome  slavu  iijegovu  iin  iriifiu,  i  dadoJc  dje- 
vojii.  -Mat.  14  8.  11.  isp.  kolut,  koiur.  —  2)  ouaj 
lemelj  od  drveta  Jto  se  na  dno  bmiara  metne  te  se 
iiazida,  (/.  kolaO  5.  Kj.  —  3)  (u  Daliu.^  okrii<rlo 
mj>'sio.  u.  p.  glavica  ili  iijiva.  Kj.  —  4-)  (u  t".  ti.) 
kad  se  zmija  Siivijo  ii  Irmj:  Sjekni  ka'  zmija  iz  kriigti. 
Jtj.  isp.  okrug  2.  >Sve  po  I'urku  od  zlata  Irufioii. 
HNpj.  3,  3"25.  —  ii)  hio  kolo,  dritslvo  Ijiidi  oxiihilo 
vigjenijih,  Oe^elhcli(il'tgkiri.i.  Kreis,  Cirkel.  cerck.  — 
t>sim  glasova,  koji  po  ino>:trtrnih  kntgorih  visoko 
cijenjeiiih  radiijii  s  pohvalom  spominjii.  Kad  t),  197. 
Da  Oe  to  djelo  ...  do  skora  izai'i  ua  svijet  i  obojra- 
titi  na.iii  knjizevnost  naniijenjomi  sirim  knigovom. 
13.  ItiO.  Sve  to  unosi  Tiirski  jczik  vilo  brzo  u  sic 
odahruiiijt  krugore  t?arajevaca.  Zlos.  14(j.  od  korijcna  : 
koji  je  i  i(  okriigao.  isp.  Korijeni  25(1. 

krtlgatica,  /'.  zmija.  isp.  crnokriig.  —  Prepala  se 
zmije  "jarovite  ...  Gruba  ti  je  zmija  knignticd  ... 
slrah  je  mene  zmije  A/«(7(ifife«.  HNpj.  1,  402. 

krftb.  m.  (po  zjip.  kraj.)  ridi  hljeb:  S  trbuhom  za  ! 
knihom.  Mo  je  ridia  na  meui  je,  .'to  je  kriilut  ii  meni 
je.  Rj.  Iiiip.  kruJac.  kriili :  bravarica,  c'csnica,  sirnii-a, 
zobfem,  I  tiiko  daljc,  kojc  vidi  kod  hljeb.  —  Nemoj 
iskati  kruhii,  iibii'e  te  baba  ruga.  Rj.  lib.  Qlavu 
kruha.  Rj.  Sfia.  ICad  se  pe<U  kruh  .  .  .  dokle  se  god  | 
Ari(/i  iz  pci'i  nc  izvadi  .  .  .  kruli  ue  bi  u  kv(i,s  do^ao. 
Rj.  4i)7b.  h'nih  likoga  tcga  (t.  j.  ovas,  silna  prohii 
i  t.  d.)  Rj.  734b.  Izvadi  jedan  hokiinic  knihu,  i  dade 
ga  earevu  sinu.  Npr.  It3.  .Tednu  Ji'er  blagu  kao  audio, 
dobru  kuu  kriili.  130.  Ko  se  motikom  iie  nabnsa,  ta 
se  kruha  ite  nakiisa.  Posl.  l.o4.  Tako  na  tugja  viaia 
ue  dolazio  da  koru  kruha  pitaiii !  307.  Sjedi  kruse 
da  te  ijeni.  DPosl.  111.  I'oSalju  vjerenikovoj  kui'i  po 
reliki  samuit  kruha.  Kov.  52.  Pohogjani  nose  reliki  '■ 
kohu-  kruha.  05. 

krnhiirit'i),  /'.  zensku  glava  koja  pece  kruh.  vidi 
hijebarica.  —  Ljeti  tovjernarica,  a  zimi  kruhurica. 
DPosl.  5C>.  1 

Kriljiinin,  hi..-  Uz  koljeno  paie  Krujanina.  Rj. 
KrQma,  f.  voda   koja  te(5e  kroz   Dukagjiu  i  uljece 
u  Drim.  Kj. 

krilna,  /'.  —  1)  die  Krone,  corona,  cf.  koruua.  Rj. 
ridi  I  vijeuac  4.  dem.  kruniea.  isp.  koroua.  —  Kad 
car  to  cuje,  poviknc :  To  je  nioja  jedina  S^er  ...  a 
ti,  ti  ceh  biti  krune  moje  na.sljcdnik  .  .  .  ■  ali  reee 
caru:  tScijctla  kruno!..."  Npr.  250.  8velli  care, 
kruno  pozluienu!  Npj.  1,  160.  Meni,  Maro,  krunii  od 
hisera.  1,  552.  Zdravo,  kralju  od  Jlacedonije!  zlatnu 
kruno  pod  nebom  na  zemlji.  2,  481.  Ukraj  njega 
krunu  principova.  HNpj.  4,  508.  Imaliu  krune  zlatne 
na  glavatna  svojima.  Utkriv.  4,  4.  —  2)  novae  srehrn 
u  koji  ide  sto  jdira,  u  Austro-Ugarskoj  monarhiji  u 
na.se  vrijeme.  lvekovi<5. 

Kriinn,  f.  Ityp.  od  Krunija.  Kj.  ime  zensko. 
krOnast,  adj.  n.  p.  kokoS.  gckront,  eoronatus,  cf. 
kapora-st.  Rj.  sto  ima  kao  krunu  na  glari.  sijn.  kod 
kapora.st.  —  Sestro  Jele,  zmija  te  copila,  kratka  repa 
a  krunaste  glare,  od  koje  se  zmije  ne  prebalja!  HNpj. 
4,  323. 

krDnica,  f.  —  J)  dem.  od  kruna.  Rj.  —  2)  (u 
Hpljetui  vidi  brojeniee.  Rj.  *  syn.  ondje.  —  3)  (a  O. 
G.)  tidi  seva.  Rj.  pticu.  vidi  i  cevrljuga,  Sevrljuga; 
kukuljaca,  kukuljava.  Seva  se  zote  kruniea,  slo  je 
krunasta. 

Kriknija,  f.  ime  ien.sko.  Rj.  dem.  Krunijca.  hyj). 
Knina.  —  osn.  «  kruna.  Osn.  7().  za  uasf.  is/i.  An- 
gjelija. 

Krbiiijca,  f.  dem.  od  Krunija.  Kj. 


kn'iiii.siiiije.  n.  die  Kriinung.  coronatio.  Rj.  verb, 
od  krjnisati.  rudiija  kojom  tko  krttniic  koga.  ridi  2 
krunjonje.  Ima  n.  p.  viSe  o  krunis:niju  kralja  Stetana 
Prvovjeucanoga.  'Xw.  sv.  Sav.  i  Sim.  XL 

kri'liii.sali,  krflniSem,  v.  impf.  i  pf.  (u  vojv.1  kriinen, 
coronare.  Rj.  mctati  Hi  vietnuti  kome  krunu  tta  glaru. 
ridi  2  kriiniti.  vjeiu^tti  2,  vjencavati  2. 

1.  kri'inlti,  krunim,  r.  impf.  brockeln,  pjlHekcn, 
carpo:  n.  p.  kukiiruze,  subo  cvijece  (n.  p.  da  se  iz 
njega  sjemc  izvadi):  Gjul  se  kruni  te  gjevojku  budi. 
Da  ne  krunim  bijela  bedema.  Rj.  ridi  runiti  {i  se). 
c.  pf.  sIoL  nakriiniti.  okruniti ;  r.  impf.  sloL  okru- 
njivati.  .•-•((  se,  puss.  Hi  rclleks.:  Skute  dr?.e  da  ae  ue 
opraSe,  a  rukave  da  s'  nc  kruni  zltito.  Npj.  2,  (j40. 
—  Vrijci'i,  2)  kukuruze,  vidi  krtmiti.  Kj.  75b.  Komiti, 
2)  auskdrnen,  grana  eximere,  ef.  kruniti.  Rj.  287 
(kruniti  zrnjc  n.  p.  sa  klasa  kukurusnoga).  ridi  i 
mrviti  2. 

2.  kriiniti,  nlm,  r.  impf.  coronare,  coronum  ulicui 
imponerc.  iStulli.  I'idi  krunisati.  r.  pf.  sloz.  6-kruniti, 
ra.s-kruniti. 

1.  kniiijenjo,  n.  das  I'lliickcn.  curplio.  Rj.  verb, 
od  kn'uiiti.  railnj((  kojom  iko  kruni  sto  (n.  p.  kuku- 
ruze). 

2.  kriliijenje,  ii.  verb,  od  krnniti.  radnja  kojom 
tko  kruni  kogn.  vidi  krunisanjo. 

kn'qta,  /'.  dcr  Haijcl,  (iranpen,  grando;  krupa  se 
razlikuje  od  grudu  po  tome  sto  je  sitnija  i  mekSa  i 
pada  najvise  u  zimuo  doba  a  grad  samo  ljeti;  cf. 
cigaui,  sugradica:  Snijcg  pade  oko  Mostara,  sitna 
krupa  oko  Klobuka.  Kj.  —  Popadne  po  zemlji  neito 
sitiio,  okruglo,  kao  krupa.  Prip.  bibl.  44. 
Kri'ipa.  /'.  naniastir  u  Dalinaciji.  Kj. 
KrApa.  /'.  giad  u  'J'lirskoj  Hrvalsicoj  na  Uni,  od 
kojega  se  u  smijcSnijeiii  jioslovicama  spominje  i  Krupa 
kapetan.  Kj.  za  Kiupa  kapclan  isp.  Gjakovica. 

knipaii,  knipna,  ikrupu'i)  adj.  —  1)  u.  p.  so.  braSuo, 
grob,  crassus.  Kj.  —  H;ibac,  krupan  orali.  Kj.  9b. 
lirozna  kisa,  t.  j.  krupna.  Kj.  103a.  Krupnu  br/isno 
kao  zir.  Posl.  1152.  8cepan  uze  groSe  i  dukate  i  na 
golo  krupne  talijcrc,  Mitni  dajo  pare  i  dinare.  Npj. 
2,  (530.  Sijecite  suvo  meso,  a  ne  uijcrite,  a  lozite  krupna 
drva,  ue  cijepajte.  Here.  339.  —  2)  covjek,  riba,  konj, 
vo,  gross,  uohlbclcibt,  corpulcntus,  Rj.  isp.  raskrup- 
nati  se.  vidi  knit,  sjenit.  snopit,  .stasit,  Irsnat,  trsnat, 
zdepuast.  —  Ziva  stoka:  sitno  blugo:  koze  i  ovce,  a 
krupno:  goveda.  Rj.  30a.  Mcgjedovic'  gledaju(?i  u 
ruckonoSu,  koja  je  bila  krnpna  i  zdrava  i  lijepa  gje- 
vojku, omili  mu.  Npr.  4.  Bio  je  krupan  i  pun  covjek. 
Sovj.  7(!.  —  3)  Ti  krupno:  U  sitno  se  ue  desilo,  att 
krupno  nemam,  Gegenthed  von  klcinem  Gelde.  Rj. 
kazc  sv  u  sali  kad  hi  trcbalo  koga  darivati.  isp.  Rj. 
117a.  Metue  ondje  uekolike  pare  ili  ukrupno  kakav 
novae.  Rj.  533a.  Kad  sto  zbore,  ka'  da  sve  satvore, 
sve  j]0  krupno  a  uiJta  na  sitno.  Npj.  5,  550.  —  -i)  glas: 
Jeduoni  dogje  vuk...  pa  stane  i  on  svojim  krupnijem 
glasom  vikati :  .Kobe,  kobilice!«  .  .  .  »Ne  otvoraj  ni 
po  sto  11(1  krupan  glas.  vec  na  vrlo  tauak.=  Npr.  177. 

Krupaiij,  Krupuja,  m.  Stadt  in  der  Ksi^jevina.  Rj. 
varos  u  Ixagjevini. 

Krupiliij.>)kT,  adj.  von  Krupanj.  Rj.  sto  pripada 
Krupnju. 

kritpatiea,  kn'ipatka,  f.  Art  Fisch,  piscis  genus. 
Kj.  Gieben,  I'latt/isch,  hlicca  argyroleuca  Heck.  Rj.' 
riba.  —  za  nast.  u  krupatka  isp.  rukatka,  suvatka, 
sivatka,  uSatka,  ziibatka. 

krdjiica,  f.  t.  j.  soli,  die  Graupe,  das  Stiick,  frustxim, 
fragmcntum.  Rj.  kuo  mrvu.  vidi  krtiJac. 

krQpiiTk.  »».  einc  Art  Gctreidcpjtanze,  triticum  po- 
lonicum.  Kj.  nekukro  zito.  —  Zito  se  zove  svaki  usjev 
od  kojega  se  obidno  braJiuo  melje  i  hljeb  mijesi  (n.  p. 
Seiiica,  jecam,  kukurnz,  ovas,  raz,  eljda,  proso,  krupnik 
I  t.  d.).  Rj.  l(>Oa.  vidi  kariSik  2,  p'irpir  nokta',  strvno 
iSilo.  —  Kad  (orafi)  poravni  ozgo,    ne  sije  Ii  grahor  i 


knipnina 


—  593  — 


krv 


kiin?  i  ne  mecV  li  .  .  .   krupnik   na   njegovo  mjesto? 
Is.  'JH,  '2i>.  umioi'a  ii  kriipan. 
krii|iniiia,  /'.  niuhe,  grosse  Sachcn,  craiisitudu.  Kj. 

—  J)  kruptui  stvin:  —  Hj  onobina  onogii  §to  je  krupno. 
vidi  krii|Jiio('a,  kriipnost. 

krii|Mio<'-:i,  /.  iisohiiiu  oiioijii  sto  je  kruinio.  vidi 
kriipnina  2,  knipiiost.  —  Alosija,  t'ovjek  tako  kriipaii 
da  ver  njejrova  knipiuirit  prelazi  u  rufrobu.  M.  Ko- 
vac\'vi('-.  DAHj.  7l>b.  rijcri  s  takiiii   mist,  kml  hi»[roi':i. 

krli|liiu.st,  kii'ipnosti,  /'.  Stiilli.  vidi  kriipnina  •_', 
krupnoi'a. 

kri'l|)><ki.  adj.  ron  Krn|ia.   Kj.  .slu  pripadit  Kntpi. 

krll^(>volj,  ?h.  (u  C.  ti.l  Chri/sohnllc:  Pop  /lovolja 
ciUi  knisoridja.  Rj.  vidi  liiisoviilj.  hiisDvulja.  i^ipruva 
vladnlaika  s«  shttiiijcm  pci'iitom. 

1.  krltsac,  kruSca,  m.  hyp.  od  knili.  Kj.  Bolji' 
je  i  siihtt  knisca  pojesli  iiego  se  iiaopako  u  smok 
hvatati.  Posl.  54. 

2.  krrtsiif,  kriWca,  wi.  t.  j.  soli,  cin  Bracken  Sah, 
fruatum  salts.  Kj.  kao  mrci.  vidi  kriipica.  dem.  krilScic. 

—  Uf^ledala  vi5e  sebe  na  tavann  krusuc  iuli  .  .  .  da 
padne  onaj  krusar  .'<oli  s  tavana.  Posl.  IX.  rijeij  od 
korijenu  koji  jc  i  u  kriiMti.  isp.  Korijoui  2<>9. 

krUsficii,  /'.  dem.  od  kiuJka.  Kj. 

1.  krilN('i(-,  m.  dem.  od  kriUac.  Kj. 

2.  krilsfir,  m.  dem.  cin  kleiner  liinibuiiin,  pirus 
parva.  Kj.  nmla  krusku  (drvo).  upravo  mliida  krusku 
(drvo).  rijeci  s  takiin  nast.  kod  biezic. 

KriiMcduI,  m.  —  J)  uamastir  ii  FniSkoj  (lori.  Kj. 

—  2)  selo  kod  log  nain:i,stiia.  Rj. 

Krii>«e4l<)I)U-,  Kru.^edok'a,  m.  Einer  von  Kiusedol. 
Rj.  iovjck  iz  Kriiscdoln. 

Krust^dolskT,  adj.  vdh  Kniioilol.  Kj.  Uo  pripada 
Kriisedolu. 

krliPsenje,  n.  das  Bruckeln,  caiptio.  Kj.  verb,  od 
kru5iti.  radnja  kojom  tko  krusi  -sto,  n.  p.  so. 

Krftsevilf,  KruSevca,  in.  biadt  (wid  liuinen)  in 
Serbian,  iirbs  Serbiae.  Rj.  raroi  (i  sidine)   u   Srbiji. 

Krfl^cvilckT,  adj.  von  ICruJevac.  Rj.  stu  pripada 
Krmevcu. 

Krlt^ovk-a,  f.  knezina  u  Trebinjskom  kadibiku.  Rj. 

KrlkMca,  f.  u  Liri  rijeka  koja  iitje(''e  u  Banicii.  Rj. 

krdsTk,  krufika,  Hi.  Birngarten,  locitfS  in  quo  piri 
sunt  consitae.  Rj.  mjesto  (/dje  sti  posugjene  kruske. 
isp.  baJca  2.  —  rijeci  s  takvim  nast.  kod  aptik. 

kri'isiti,  kruSTm,  v.  impf.  brOckeln,  carpo,  n.  p.  so. 
Rj.  korijenu  znacenjc  loniiti,  razbijati.  Korijeni  20!». 
V.  pf.  sloL  skruJiti,  saknisiti ;  v.  impf.  slo:.  sakruSati. 

krQska,  /'.  (pi.  gen.  krusaka).  —  1)  der  Birn- 
banm,  die  Birn,  pirus.  —  2)  die  Birn  (Fincht), 
pirum.  Kj.  drvo  i  rod.  dem.  kruSijioa.  —  kruska: 
arapka,  bediika,  bet);anifa,  bjelijanka,  bljiizgai'a,  bo- 
sanka  3,  branica,  divljaka,  gnjilica,  gospodnjaca,  gove- 
gjaca,  ilijnjaca,  indzirica,  jagodnjaca,  jecmaca,  jcfine- 
njaca,  jeribasma,  kadumanka,  kamenjaca,  krivodrska, 
kvrgaja,  medenjaca,  mednica,  mekiiJa,  mirisavka, 
mUcetinka,  ognjilaca,  okrugljica,  pljuskaia,  pronjaOa, 
sedak,  svilaica,  takiJa,  tepka,  topuzlija,  tvrdija,  usein- 
begovaca,  vidovaca,  vodena,  vodenjaca,  vodnjikova, 
iutica.  —  Ba5(;a,  2)  Sljivik,  ill  ouo  mjesto  kud  su 
posugjene  jabuke  i  kruske.  Rj.  19a.  Namezuralxi  se 
kruska,  kad  uvene.  Rj.  3%b.  Oljustiti:  krusku,  ja- 
buku,  jaje,  repu.  Rj.  4.57b.  Ja  se  uzdaiu  u  brata 
luojega,  da  ce  za  mnom  ponijet'  darove:  iz  pmaka 
crnijeh  krusaka.  Xpj.  3,  268.  I  hocemo  vjerii  potvr- 
diti,  suvise  se  daiom  darovftti,  iz  jmsaka  vruiijeh  kru- 
saka. 4,  328. 

krttskov,  adj.  Birn-,  piraciiis,  e  piro.  Rj.  sio  pri- 
pada kruski. 

krltskovni',  kruSkovca,  hi.  Birnstab,  baculus  pi- 
racius.  Rj.  kruskov  Hup. 

krUskovaca,  /'.  rfcr  Birnstock,  fustis  piracius.  Rj. 
kruskova  batina. 


I      kritSkovicn,  f.  Birnbrautuetn,  vinum  ustum  e pirin. 

I  Rj.  kruskova  rakiju. 

krQ.skovilia,    /.    das    Jfirnhoh,    lii/num   piri.    Kj. 
I  kru.skovo  drvo. 

krn.snJ,  in.l.  adj.  n.  p.  pee,  Brot-,  pauis,  cf.  hijebni. 
Rj.  slo  pripada  kruliu. 

kru(,  kn'ita  (krraT,  romp,  kri'in),  adj.  —   1)  dick, 

crussus:  Voda  miitiia   a   djeio.ika    kntla,    te    potoiiu 

iMlip  i  Aiiela.  Rj.  dem.  knitiiljav.  vidi  kriipan  2,  i'  syn. 

ondje.   —  Zdepast  iovjek,  jionizak  a   krul.    Rj.   20i)b. 

Kozar,  2)  krut  rand:  Rj.  2«2b.   (Jijena  jc  kujige  iia 

pi.saeoj  hartiji  u  krutoj  poliiko^.iioj  svezi.  Spisi   I,  !»4. 

-  '■})  vidi  krutaii,    magnus,   atrox,   inwianis,   fortis, 

I  vehemens,  .lacvus,  inlnimuniis.  Sliilli.  vctik.jak,  zcstok, 

I  bijesun.  isp.  okriitan ;    kriilo.     -  (Jjc  ji;    tvoja   kruta 

1  snaga?    kruti   sinko!    Kj.   O.'.lli.   Za   zdravlje   i  dugi 

;>,ivot  .  .  .  kiima  i  dniga  .  .  .  koji  iilje  inogao  prispjeti 

radi  dugoga  piila  a  pusla  kruta,  da  ill  pomoie  Bog. 

Here.  3.').'(. 

kriitaii,  krutna  (krfitnil,  adj.  vidi  knit  2.  —  Oini 
mi  se  II  sreii  mojeimi,  da  sam  krutna  rodila  junaka, 
jiinaekijcm  [lasom  opiusala.  IINjy.  1,  ir>.'j. 
'  krnto,  adv.  od  adj.  krut  2.  -  Pa  djevojkii  kruto 
iidarila.  lI.Xpj.  2,  75.  To  se  Marku  kruto  na  za'  dalo. 
2,  235. 

krdtosf,  kriitosti,  ■/".   iStulli.  osobina  onoga   sto  je 
I  krnto.  vidi  krueina. 

knid'lljav,  adj.  dicklich,  siibcrassus.  Rj.  dem.  prenut 
knit  1. 

krttv,  m.  (II  .Slavoniji)  vidi  kruh.  Rj.  glas  slova  h 
gdjesto  se  u  govoru  pretvara  u  v.  isp.  Posl.  XII. 

kri'lial,  kru^Ata,  ?«.  (u  Risnu)  £ohaiia  kratka  ha- 
Ijina  bez  riikava,  koja  .se  presamiti  i  po  iijoj  se  opase; 
mnogi  iiiiaju  na  kruzatu  sprijed  srebrna  puea  s  obje 
stiane:  Neki  broji  puea  na  kruzatu.  Rj.  —  Prsluk, 
koji  oni  (Bokelji)  zovii  kriizdt.  Kov.  40.  kriizat  (od 
korijeua  od  koga  jc  krug).  Osn.  211. 

kriizciijc,  n.  verb,  od  kriizili.  radnja  kojom  tko 
kruH  sto. 

krilzii".  Hi.  dem.  od  krug.  Kj. 

kri'izili,  kruzim,  v.  impf.  circumdare,  ambire,  cin- 
gere  etc.  StuUi.  opkoljavati,  kuo  iiniti  krug  oko  cegu. 
—  Svekru  babu  svilenu  ko.<uljii,  svile  mu  se  kosti 
od  bolesti  I  Svekrvici  svilenu  okrugu,  kruzila  Je  zemlja 
i  travica!  Here.  157.  v.  pf.  sloz.  okrui^iti,  skru?.iii,  za- 
kruziti,  zaokruziti.  v.  impf.  sloz.  okruzivati,  skruiivati, 
zakruzivati,  zaokruzivati ;  skruzavati  se. 

kfv,  krvi,  /".  Rj.  dem.  krvca.  —  1)  das  Blut,  san- 
guis, cruor:  popiti  kome  krv,  t.  j.  ubiti  ga.  {isp. 
nize:  Pije  krv  na  pamuk).  Rj.  Bije  krv  iz  rane.  Rj. 
28a.  Stoka  u  prolje(!e  protoci  krrlju.  Rj.  114b.  Na- 
sjela  krv.  Rj.  400a.  Krv  i  noz  (kad  se  hoee  da  kaie 
da  je  ko  s  kim  u  velikoj  omrazi  ili  zavadi).  Rj.  423b. 
Otvrzla  mu  se  krv  na  nos  (ili  iz  nosa).  Rj.  475a. 
Podustala  krv  (kad  eovjek  otefe  na  zdravu  mjestu). 
Rj.  52(ia.  Krvlju  tocio!  Ry  linn.  Sikala  ga  krv,  t.  j. 
toeila  ga,  iJla  od  njega.  Rj.  839a.  Ja  ne  bib  niSta 
drugo,  vee  da  mi  Bog  da  zenu  od  prave  krvi  Hrii- 
canske.  Npr.  80.  Nije  mogla  svoju  pastorku  koliko 
krv  nu  ocimn  vigjeti.  130.  (isp.  nize  pod  4:  Nosi 
mi  krv  s  oi^iju).  iStraJno  smo  ae  pobili  Snjime,  krv 
pude  do  koljena.  199.  Pije  krv  na  pamuk.  Posl.  247. 
(isp.  povise:  popili  kome  krv,  t.  j.  ubiti  ga).  I  o  sablji 
rukavice  crnom  krvlju  napunjene.  Npj.  1,  178.  Vas 
se  Turo  u  krv  ucinio,  ba5  od  noza  kamze  salomio. 
4,  44.  Pa  da  crkvii  krvi  obojimo.  4,  170.  Sva  gje- 
vojka  u  krvi  ogreznu.  Here.  5.  Jar  amo  mi  .  .  .  doata 
krvi  prolili  tukut'-i  se  oko  njega.  Milo5  133.  Poslije  ie- 
stokoga  boja  i  proljera  krvi  s  obje  atrane  obladaju 
Sancem.  Sovj.  41.  Zena  koja  je  dvanaest  godina  balo- 
vida  od  tecenja  krvi.  Mat.  9,  20.  {isp.  krvotofje,  krvotok). 
Kad  se  krv  u  eovjeku  zuplamti,  ho(5e  i  oi^i  da  za- 
alijepe.  Prip.  bibl.  71.  —  2)  krv  pustiti,  zur  Ader 
lassen,  sanguinem  mittere.   Rj.  —  Da  pastim  pijetlu 

38 


krtar 


—  594  — 


krvopilae 


tr:  '.   —   Pusti  baba    konju    in-   i    teletu  ; 

mi  'itii;.  i.</>.  krvar.  —  3'  rod  po  kni.  t.j. 

fo  uiuiiiuj  loei  {&  kad  je  po  ioiiskoj  lozi,  oiula  se  ; 
kaie:  \*o  mlijeku).  Rj.  —  Krr  uijo  vodn.  ^Knie  se  | 
kad  se  braoa  ravade,  t.  j.  oil  jethie  sii  krri,  inojrii  ' 
»e  opet  Ihsiio   jKimiriti).  Posl.  IHO.  Bliiikii  .  .  .  dola/.i  ' 

0  p  '  '  'tloj  i  /)0  tiiiikoj  Am.  bliiem  i  daljem, 
j  .  braiu.  Danidi'-,  AHj.  •14l>a.  —  rt)  Murd, 
fufd!-  uiiiiui  krv,  krv  platio  ua  svom  doimi  (Fluch 
IN  rf<r  Hercrgofiiiii  —  kletni  ii  Ji<rrce(]oriHi):  pala 
krv.  t.  j.  pobili  se.  Uj.  ridi  ubijslvo.  —  Nosro  so  is- 
kala  srloba  .  .  .  od  oiioira  uije.'sta  srdje  je  kir  iichijcna. 
Rj.  yya.  KrvniO-iti  kojja,  t.  j.  diiiiti  kosa  .-((  kri:  Kj. 
;i««>b.  Krviio  kolo.  kad  se  skupe  kinetovi  te  snde  za  kiv. 
Rj.  3tK)b.  Krvometiiii'a,  ieiisko  i-eljade  kojc  Ijiide  ii  kiu'i  [ 
zavagja  ^kao  mere  krc  mosyu  iijihl.  Kj.  3lK)b.  Leie  | 
trr,  t.  j.  piiile  krr.  pogibe  neko.  Kj.  Silib.  Liviti  krv 
Hii  koga,  t.  j.  kazati  da  jii  je  oii  uciniu  (I.  j.  iibio 
iovjeka).  Rj.  331b.  Da  bi  oiiaj  koji  bi  pomislio  kojra 
da  ubije,  oduiali  zuao  s  kim  i^e  se  zavuditi  i  kviiic 
ce  krr  rfiiidii  pu^tuti.  Rj.  571b.  Kre  zaspali  ne  moze. 
^Kad  ko  ko»a  ubije,  ue  moie  se  zaboravitil.  Fosl. 
16^1.  Nosi  mi  krv  <  oiiju.  (Bjeii,  dok  te  uijesam  iibio). 
±!6.  ."^ad  I'll  ti  krr  pupiti.'  (Ubieii  lei.  Hi.  Nemoj 
danas  krri   ui-ifiiti.   Npj.   "2,   435.  Ke  bismo  s  ujima 

Srisiali  ii  krr  proriikd.  Mat.  23,  30.  Gospod  ti  iic  da 
a  ides  nil  krr.  .Sam.  I.  25,  2li.  Obrati  Gospod  are 
krri  doma  ^^aulova  na  tebe.  II.  lU,  S. 

krvar,  m.  iorjek  koji  Ijudinui  krr  pu-^tu.  isp.  ber- 
berin.  berberina.   —   govori  se  oko  Gline.  P.  Leber. 

krvilrinil,  f.  vidi  krvniua.  Kj.  gloha  za  uiinjenu 
krr  (>(i  uhijatroj. 

krrav,  adj.  hlutig,  cnicntus.  Kj.  —  H.ij  na  iioge, 
krrara  gazijo!  Rj.  82a.  Zivnii  care  krvura  dzelata. 
Rj.  2<J9a.  Krrara  koiuljicn,  f.  vidi  koiuljiea.  Kj.  3(IOa. 
Arruri  zalugaj,  m.  \)  nekaka  mala  erveuka.sta  ticiea. 
Art  Vogel,  avis  (|uaedam  ireguliis  ignicapillis  Brehin. 
Rj.').  ef.  (svraOka).  2)  sila  sam  krrarijeh  zalugiijn 
izio.  t.  j.  dosta  sam  muke  podnio.  Kj.  3(H)a.  Krvure 
valja  (suzej.  (Kad  se  kaziije  za  koga  da  plafe  ili 
onako  da  mu  je  teSko).  I'osi.  lOO.  Na  Kosovii,  poljii 
krraronu:  Xpj.  4,  321.  Sve  birajte  krrave  junakc. 
5.  65.  ti.«p.  krvavaei. 

krvlivaf.  krviivca,  in.  (u  C.  G.)  junak,  ubojnik, 
der  Blutige,  cru«»f«.«, s«H(/utHotoi(«s.Gjegogj  nagjera 
zlicu  i  krrurca.  Svi  birani  zlice  i  krraici.  Kj.  krvav 
jannk.  xihojnik. 

krvikvica,  f.  —  1)  bei  den  Pf'erden  cine  Blutheule, 
tuber  cnientum.  Rj.  «  konja  krvava  micina.  —  2)  die 
Bliilirurst,  botitlus  criiore  furvtus.  Rj.  krvava  dje- 
renica. 

krvdviti,  krvavim,  r.  itiipf.  Rj.  r.  j)f.  sloz.  iz-, 
0-,  raz-,  S-,  za-.  Kj.  —  1)  hlutig  inachen,  cruorc  ma- 
cula. Rj.  ti»u7i  da  htide  sto  krvavo.  NemaS  na  5to 
Bablje  izvaditi,  nit'  je  ima.i  o  sto  krvaviti.  Npj.  2,  145. 

1  vite.iki  krravise  ruke.  5,  84.  Nikada  je  nije  pri- 
korio,  fto  je  za  nju  sablju  krvavio.  HNpj.  4,  25.  — 
2J  SH  se,  re/leks.  blutig  uerden,  criiore  maculor.  Kj. 
hrvnv  postujati:  Krvari  se  sva  voda  Morava  od  jii- 
naka  i  riobrijeh  konja.  Npj.  4,  222. 

krvfivlji-iijc,  «.  dun  Ulutigmachen,  adspersio  cru- 
oris,  cruentatio.  Rj.  verb,  od  1)  krvaviti,  2)  krvaviti 
Be.  —  1)  rudiija  kojom  tko  krravi  sto.  —  2)  stunje 
koje  bira  kad  kc  iito  krravi. 

krvea,  f.  dem.  od  krv:  Jer  je  krrca  iz  zemlje  pro- 
vrela.  Rj.  takra  dem.  kod  djeca.  —  Ne  mogii  rane 
preboleli,  ve6  li  prosta  moja  krvca  bila!  Npj.  2,  81. 
Napio  He  vina  ervenoga  .  .  .  te  u  lice  krvce  zadol)io. 
■i,  135.  Tu  se  proHu  krrca  od  junakah.  4,  374. 

krviti  sp,  v'lm,  i-.  r.  impf.  hlutig  zanken,  cruentor. 
Kj.  nagjati  se  i  u  svayji  tuii  se  da  potece  krr.  v. 
Pff'":-  i"krviti  se,  pokrviti  se,  skrviti,  ukrviti  se.  — 
Kad   smo   mi  jadnici   Ijudi,    te   ne   umijemo  izabrati 


sebi  vladaoca,  nego  sc  svaki  put  svagjamo  i  krvimo. 
I'riprava  74. 

krvljoilje,  II.  das  Bhitigzauken,  ri.va  cnieiita.  Rj. 
rerb.  od  krviti   se.    radiija  ktijom   sc  tko  krri  s  kim. 

krviiT,  ((<',;.  bhitig  (hint verg icssend),  criicntiis:  ui''inio 
krvno  gjelo,  hat  ciiien  ^[ord  hegaiuicii.  Kj.  stu  pri- 
pada  krri,  osobito  krri  1.  siiprotiio  nekrvan.  —  Krvno 
kolo,  II.  (u  C.  0.)  kad  so  skupe  kmetovi  te  sude  ea 
krr  i  mire  krvuika  s  rodhiiioiu  ubijcuoga,  das  Blut- 
gericlit.  judicium  c/ipitia.  Kj.  30;)b.  Nai'iui  verige,  jer 
je  zemlja  pnua  krriioga  suda,  i  grud  je  pun  uasilja. 
Jezek.  7,  23. 

krviiiea,  /'.  —  J)  die  Morderiii,  interfcctrix.  Rj. 
koja  je  uiinila  krr.  ridi  krmnica.  —  Majka  krrnica. 
Here.  7  i,natpis  pje.smi).  Kceri  Vavilonska,  krriiico, 
blago  ouome  ko  ti  plati  za  djelo  koje  si  nama  uii- 
nila! Ps.  137,  8.  —  2)  (u  C.  G.)  puska  iz  koje  ko 
koga  ubije. 

krviii(-r'iij(',  n.  die  Beschuldigung  des  Mordes,  to 
caedis  accusare.  Rj.  verb,  od  krvuifiti.  ruAnja  kojom 
tko  krrnici  koga. 

krriiieiti,  krvulclm,   v.  impf.   (u  C.  G.)  koga  (du- 
ziti    koga   za  krv),   einen    des    Mordes   beschuldigen,  \ 
caedis  accusare.   Rj. 

krviiTcki,  adj.  sto  pripadii  krvnic.ima  ili  krvniku 
kojemu  god.  —  Ne  smijaliu  ki(?eni  svatovi,  el  je 
Maksim  krrniiko  koljcno.  Xpj.  2,  54t).  Da  krvtHcke 
kiiie  poharanio.  4,  3'J7.  Vidite  li  gdje  onaj  krvnieki 
sill  posla  da  mi  odsijece  glavu?  Car.  II.  6,  32.  Ho£eS 
Ii  suditi  gradu  krrniikom?  Jezek.  22,  2. 

krviiTk,  krvnika,  »«.,  —  1)  der  Mordschuldiye. 
occisor.  Kj.  koji  jc  ucinio  krv,  ubiluc.  ridi  krvnik,  . 
krvnov,  prekrvnilc,  prekruik;  katil.  —  Kad  je  ko 
ubio  covjeka,  slabo  se  je  tra?.io  krvnik.  Kj.  89a.  Ima 
cudo  i  vigjeti:  devet  divova  baS  onijeh  krrnika  grad- 
skijeh  a  njima  svjema  glave  poajeiene.  Npr.  192. 
Brai?a  ka'  i  brai'a,  a  loboei  ka'  i  krrnici.  Posl.  29. 
Ved  (ei,  bolan,  umrijeti,  Marko,  ja  od  Boga  od 
starog  krrnika.  Npj.  2,  440.  Praveclniku  zakon  nije 
postavljeii,  nego  .  .  .  krrnicima  uca  i  mutere.  krvni- 
cima  Ijndskimu.  Tim.  I.  9.  Brat  bratu  krvnik.  Prip. 
bibl.  8.  • —  2)  curtiifex,  tortor:  zli  krrnici.  i  ubojni 
gola  ua  kriz  tvrdi  sleru  (Palmotit').  Stulli.  koji  uhija 
Ijtidc  iia  sntrt  osugjenc.  vidi  dzelat,  vjesac. 

krvniua,  f.  das  Blutgeld,  pretium  sanguinis.  Rj. 
globa  za  ui-injcmi  krv.  vidi  krvarlna.  —  Krrninu  ne 
placa  samo  onaj  koji  je  uciuio  krv  .  .  .  Turci  iitu 
krvninu.  Rj.  Krrninu  je  u  novija  vremena  .  .  .  uda- 
ranu  i  )ia  sva  okolna  sda.  Danica  2,  82. 

krvnov,  krvnfiva,  m.  (u  C.  G.)  ah  Schimpftrort 
fiir  krvnik.  Rj.  kale  se  kao  pogrda  krvniku.  —  rijec 
s  takim  nasi,  kod  bueov. 

krvolija,  m.  Bluirergiesser,  qui  sanguinem  facit. 
Kj.  krvo-lija,  koji  prolijera  krr,  i-ini  krv.  vidi  krvo- 
prolitnik. 

krvJtIoenik,   krv61ok,   m.    blutdiirstiger   Mensch,') 
sangniniirius,  c.f.  krvopilac.  Rj.  krvo-locuik,  krvo-lok, 
coijck  koji  je  kao   rad  lokati  krv  (Ijudsku).  ridi  i 
krvopija  1. 

krv6nii'(nica,  f.  (u  Srijemu)  iensko  fieljade  koje 
Ijude  u  ku(ji  zavagja  (kao  mece  krv  megju  njih).  Rj. 
krvo-inetnica. 

krv6|)ija,  /'.  —  1)  (u  C.  O.)  vidi  krvopilac:  To  su 
Turske  vazda  krvopije.  Rj.  krvo-pija,  corjck  koji  jc 
kao  rad  piti  krv  (Ijudsku).  ridi  i  krvolocnik,  krvolok. 
—  Odlazi,  odlazi,  krvupijo  i  zlikovic!  Sam.  U.  10,  7. 
2)  eine  schu-ere  Arbeit,  ingens  labor.  Rj.  rrlo  teiak 
posao,  koji  kao  ispija  covjeku  krv.  vidi  krvosalija.  — 
tako  sloz.  rijcci  juhopija,  vinopija,  vodopija. 

krvopilac,   krvopilca,   ni.  der  Blutsauger,  sangui- 

1  suga,  cf.  krvolok,  krvolocnik,  krvopija.  Kj.  krvo-pilac, 

covjek  koji  je  rad  piti  krr  (Ijudsku).  —  Na  krvopiocc 

i  lukave   mrzi   Gospod.    Ps.  5,  6.  Nemoj    duSe  moje 

pogubiti,  ni  iivota  mojega  .•>■  krvopilcima.  2G,  9. 


krvupruliec 


595  — 


Z,  kucuti  se 


kr\oprol !('•(>,   »i.   duK    Jitutfcitjicnxen.  caeden:   I  tu  |  preSpa,  prije  plct,  rsuspU-t,  splet,  Aiipljikii.  —  izbuieni 
vifTJi'  l.opiisiiiii  Vure,  nil  Krnovo  da  bit'  niJta  ne  fe  ,  ve:  iia  ruhaviwa  od  konulje. 
a  do  zlini  i  Ar'o;)/v//(('((.  Kj.  \iv\-o-i>ro\\f e, proljec  krri.  ,      kiilini/.ririjc,  ii.  ridi  Ccsmanje.  Uj. 

krvunrolitilik,  m.  Jiliitrenjiesser,  qui  sanguinem  kiihni/.iili.  /am,  r.  impt.  {u  8rijemii)  ridi  dexmati. 
prufandit.  Kj.  krvo-proliliiik.  koji  prolijeva  krv,  cini  |  I'f-  iupljika.  Kj.  i-csfi  prurea  cesme,  mpljike.  ridi  i 
krr.  ridi  krvolija.  ;  splctaU. 

krrosiklijn,  /'.  tiv,ak  kakav  posao,  cine  schwieriye  \  kiibfir,'  kiilii'ira,  i;i.  piSlolj  iz  kiilmra.  cf.  kiil)ure2: 
Arhcit,  Mitir  immotsiii.  c/'.  krvopija  2.  Rj.  tehik  posiio  ^  •>'>  polr/.c  zlarona  kiiliuni.  Kj.  —  A  krv  ide  iz  \-m(& 
koji  kiiu  sisucoi-jcku  kn:  —  krro-nalija  (gdje  jc  druga  i  junaka  ti-  zatopi  zlai^ena  kiihiini.  Kj.  VMn.  —  cidi  i 
pola  narinjena  od  partic.  },'lagola  sitti).  Osn.  77.  '  kiiburas,  kiilmilija. 

krvdscr.  m.  Schimpfiiuk  fitr  cincn  schleclittn   mid         '""!*''"rn,*  /.  —  1)   dcr   kUnmcrlirhc  Zustand,  au 
xtarktii  Iiinichtubuk,  conrirtitiii  i)i  licrbam  nicotianani 
iirieiii.  Kj.  kii:c  sc  :a  ri/Jav  i  jak  duhan.  —  krvo-ser, 
druga  je  polu  rijeii  od  ylmjohi  siati.  tuko  sloL  rijeii 
kod  dramospr. 

krv6toi'iii:i,  /.  das  liUitharnen,  ininctio  cruentK. 
Kj.  krvo-loc-iiia,  kdd  tko  mokrcci  loci  krclju. 

krviUicjc,  n.  krv6luk,  m.  sanguinis  fluxus.  Stulli. 
krvo-torje,  krvo-tok,  icicnjc  krvi. 

kirzanje,   n.   rcrh.   od   1)   krzati.   2)  krzati   se.  — 

1)  radnja  kujum  tko  krza  sto.  —  2J  radnja  kojom 
se  tko  krsa  oko  koga. 

kFznti,  zam,  v.  impf.  Rj.  c.  pf.  slo:.  iskrzati,  okr- 
zniiti.  —  1)  abuetzen,  deteru.  Rj.  kao  rgati,  trti.  — 

2)  sa  se,  refleks.  —  a)  ahgeuctzt  uerden,  dctcror.  kao 
kositi  se,  n.  p.  kna  sc  svigar  na  hicu.  —  b)  krzajii 
86  oko  njega  djevojke,  t.  j.  otimaju  se,  icettvifcru, 
contetiden:  Rj. 

krzlurag'ii , '^  «i.  Frauenhiiter,  Ubervcrschnittenc , 
cunuchurum  praefectus:  I  svoje^a  etgix  krzlaragu.  Rj. 
cavar  ie/isAi,  starjesiuti  haduinivia. 

krzuar,  krziiflia,  hi.  (u  Miv.)  der  Kiirschner,  pelliu, 
cf.  koJtuhar,  enivija.  Rj.  koji  prvdajc  krzna. 

krznicil,  /'.  das  Taufhcmdc,  das  'J'ltuftudi,  vestis 
baptistiKilis,  linictim  baptismalc.  Rj.  kao  haijinica 
lijcla,  sto  se  lut  krstcujit  me<k  djetetu  na  ylacu.  — 
I'rikumak,  kuuiov  inomak,  koji  na  krJlenju  dodaje 
kTznicu.  Rj.  5!»2a.  Prostirae,  koji  se  mece  na  trpczu 
kao  na  dijole  na  krSteuju  krznica.  DP.  342.  osnova 
bice  «  chrisma.  Osn.  331. 

krzno,  n.  Pelz,  pMis,  tunica  pvllicea.  —  Krzuar 
(osn.  u  starom  krzno,  od  tiigje  rijeei).  Osn.  115.  Tugje: 
krzno  (od  koga  je  krznar).  13(;.  I'  Hrv.  gdje  se  go- 
rori  krznar,  gorori  se  i  krzno.  isp.  zvijer  2,  zvje- 
rinje  2. 

kria,  f.  nekaka  divlja  patka,  cf.  krzulja,  krdza. 
Rj.  mala  dirlja  patka.  dem  krzica.  isp.  krzav. 

kriak,  krzdka,  m.Art  gemeinen  I{auclitabaks,lierbae 
nicotianae  vilioris  goius.  Rj.  nekakav  prosti  diihan. 
krzak  (osn.   moie  biti  u  krza,  isp.  krzar).  Osn.  263. 

kriav,  adj.  vidi  krzljav.  Rj.  vidi  i  krSljav.  sto  ne 
uzrasle  kuko  treba. 

kriie>\,  /.  dem.  od  krza.  Rj. 

kriljav,  adj.  indi  krSljav.  Kj.  vidi  i  kr/av.  sto  ne 
uzru.ttc  kako  treha. 

kriulja.  /'.  mala  divlja  patka.  Rj.  die  Kriekenente, 
querquedula  crecca  L.  Rj.'  ridi  krza,  krdia.  —  za 
nasi.  isp.  kod  bakulja. 

ksi,  u  Posl.  2K5:  Psi  ksi,  ksi  psi,  svi  ste  psi. 

ktjeti,  hoeu,  ridi  htjeti.  u  Kj.  po  gororu  istocnom 

kteti  ''  " 

preti 


giistiav.  Rj.  ridi  kuburenje.  stunje  «  koiii  se  kuburi, 
zirotari.  (s;;.  pclljarija.  —  2)  vidi  kubure  1:  Pa  onda 
metnuv.-i  ]'i'l'>lj  a  kiiliuru,  potegiic  sablju.  MiloS  KMj. 
kiibClrils,  kuburasa,  m.  najviit-  se  govori  pi.  kubu- 
rasi,  t.  j.  i)iAlolji  Sto  se  nose  u  kiiburania,  die  Sattel- 
pistolcn,  cf.  kubiir,  kuburlija.   Kj.  cidi  i  kiibiire  2. 

kftbiirc,'  kubfna,  /'.  pi.  —  J)  die  Scheidc  im  Sattel 
far  die  I'i.ftolen.  Rj.  na  sedlu  gdje  se  nose  pistolji, 
male  puske.  —  Ne  more  ga  sje<?i  oStra  gjorda,  ni 
probiti  puska  iz  kabura.  Npj.  3,  158.  —  2)  diesc 
I'istolen  sell)st.  Rj.  pistolji  sami  stu  se  nose  «  A:u6t«- 
rama.  —  U  tVnoj  (toH  i  ontida  po  okolini  kubure  se 
zovii  pistolji  koji  imaju  okriigle  jabiike  la  ne  iiljatc 
kao  Sto  su  u  Arnaiitskijeli  pistolja).  Rj.  ridi  kubiir, 
kuburas,  kuburlija. 

ki'lbiirfMije,  n.  das  kiimmcrliche  Lebcn,  vita  angtista. 
Rj.  verb,  od  kiibiiriti.  stanje  koje  biva  kad  tko  kuburi 
(zlo  zivij. 

ki'ibiiriti,  rim,  r.  impf.  kummerlich  leben  (sein  Ge- 
schiiff  treibcn),  anguste  viro,  ago.  Rj.  zlo  Hvjeti.  cidi 
komraciti,  kiinatoriti,  petljali,  tavoriti,  teturati  1,  4i- 
variti,  zivotariti,  zivucati.  isp.  temerati,  i'  syn.  ondje. 
—  Kuburi  kao  gjavo  ii  paklii.  Posl.  102. 

kiibiirliJM.  /■.  ridi  kuburas:  On  poteze  puskii  ku- 
burlija. Kj.  vidi  i  kubur,  kubure  2.  —  Pa  izcadi 
drijc  kubarlijc,  i  objema  iskru  ognja  daje.  Rj.  234a. 
Til  ispali  bistra  dzeferdana  i  Oetiri  kuburlije  male. 
Npj.  1,  401. 

kObuz,*  ni.  (u  Srbiji)  die  Haubitse,  iormenti  bettici 
genus,  cf  obica.  Rj.  kao  prangija.  —  Dogje  Kara- 
Gjorgjije  u  .lagodinu  sa  pet  hiljada  Ijudi  i  sa  tri  topa 
i  jednim  kubuzum.  Danica  5,   15. 

kftc,  (od  kucati,  klopfen)  Ho  kuc  to  muc  (u-ie  ge- 
arbeitet,  so  gcgessen).  Von  eincm  kleinen  Ericerbe, 
der  kaum  seinen  Mann  niihrt).  Rj.  —  sto  kuc  to 
muc.  ($to  zaradi,  to  i  pojede).  Posl.  357. 

kdca,  f.  hyp.  od  kuC-ka:  Ne  laje  kuca  sela  radi, 
nego  sebe  radi.  Rj.  —  Dogje  kuca,  uvjede  ga.  Here. 
285.  gorori  se  i  kuce:  Manje  je  Sto  ujede  neg"  Sto 
kuce  pogane  zube  ukaza.  DPosl.  59. 

1.  kilerinje,  «.  das  Klopfen,  pulsatio.  Rj.  rerb.  od 
kucati.  radnja  kojom  n.  p.  srce  kiica.  vidi  cukanje. 
3.  kfteaiijo,  n.  dus  Ldufigscin  der  Hiindin,  catulifio. 
Rj.  verb,  od  kucati  se.  radnja  kojom  .<e  kitcka  kiied. 
1.  kDcati,  cam,  r.  impf  klopfen,  pulso:  kuca  srce, 
kuca  duSa:  -Vl'  u  njemii  joSte  kttca  dusa.  Bj.  vidi 
cukati  (s  premjestcnim  glasovima).  korijenu  znacenje 
udarati.  isp.  Korijeni  39.  r.  pf.  prosti  kucnuti ;  v.  pf. 
sloz.  iz-kncati.  po-,  s-,  ii-,  zik-.  r.  impf  sloz.  iskucavati. 
pokueavati,  zakucavali.  —  (Jd  krstova  zlatne  kite  vise 


i,  o<'-u.  rirfi  bteti.  qlas  slova  b  u  gororu  se  gdjeito     ^.e  kucaju  lloska  po  plecima.  Rj.  27Ia.  Zrouo  kuca: 
vara  u  k.  isp.  DPosl.  XII.  —  Ktio  bi  jaje  oblju-  ,  ko  za  Cim,  ko  za  cim!  (Svak  neka  gleda  svoj  posao). 
Steno  i  posoljeno.  Posl.  51.  Ktjet'  ribu  bez  draOe.  51.     Posl.   88.    Ko  kuca,  tomii   se   i  otvara.    144.  U  svoj 
kjkba,*  /'.  —  1)  vidi  kube:  I  crkovne  kube  u  visinu.     domak  raajko  . . .  (kucujwH  kakim  stapom  po  uliStu  . . . 
Rj.  vidi  i  trulo,  die  Euppel  in  der  Kirche,  tholus.  cf    govori  ouaj  koji  Cele  zove  u  koSnicu).  189.  BaS  Omera 
•    >       !._•     -=.ii_  «i   ...   r>_.. — ;:^  „„«j  „„j  „„„;;_     pogodi  u  prsi  megju  puca,  gje  mu  srce  kuca.  Npj.  4, 

333.  Alkom  titca  JuSkovi(?  Matija  na  avliji  popa  Lje- 
Sevi(;a.  4,  382.  U  Jova  je  sedefli  tambura,  sitno  kuca, 
tanko  popijeva.  Here.  9.  A  gdiekoja  puska  otrguje, 
a  kucaju  jasni  talambasi,  jer  je  Hriijica  doveo  svatove. 
HNpj.  4,  30G.  Bud!  nas  ruka  blage  crkve,  rauo  ku- 
ccijum  u  zatrorena  vrata  naSega  srca.  DP.  121. 
;      2.  ktieati  se,  kuciim  se,  v.  r.  impf.  Inufig  sein  (von 


kube.   Rj.   752b.    —  2)  (u   Baranji)  svod  nad  ognji 
Stem.  Rj. 

kilbas,  u  zagoneci:  Utece  mi  S«7«w  uz  brdaSee  uiz 
brdaSce,  ko  mi  ne  ce  kazati,  krvavo  mu  ardaSoe  (zee).  Rj. 

kilbc,*  khbeta,  m.  (u  Srbiji)  vidi  trulo.  Rj.  vidi  i 
kiiba  1.  —  .V  iz  neba  lufa  polec'ela  i  kroz  kube  crkvi 
nle<?ela.  Npj.  3,  74. 

kUbruz,*   m.   (u   Srijemu)    vidi  desma.    Rj.    vidi   i 


k  lie  kill  u 


5%  — 


kui-ti 


,<^r  ">.  Kj.  kiio  Mo  .<t'  fcdif  -■<!  kriivu  I 

,{ I  re   till  se  tjcruju,  tuku  .<f  knir  .•<! 

t-u.iii  ij.i  .-c   Aii,,i.  riiJi  •  Inioati  se  1, 

kBrkalo.  »«.  i'<t  Klup/'er,  puhnlor  (rom    Kinde): 
suuii  ti  kiK-kalo.  Kj.  koji  kucku.  k(ue  se  itjetetu.  —  I 
r{j€ci  s  tiikim  mist,  kod  bajalo. 

kBrkaojo,  M.  (/<■«!.  oJ  kuoanje.  Rj.  vidi  kuonkaujc. 

kDrkiKi.  kruu,  r.  iwi/i/'.  drm.  i)<?  kiu'ati.  Kj.  ridi 
:■/".  alu:.  iskiK-kaii,  skiu-kati ;  r.  impf. 
iU.  nu  se,  reciproc.:  Kako  su  potoiu  pjc- 

.,     ..  sf  iaiama  i  pili  ii  zdiavlje.  Nov.  t>rb. 

1S17,  503. 

kArnilti,  neui,  r.  pf.  eiumul  klopfcn,  ptilso  semel. 
Rj.  ridi  I  oukiiuti.  r.  impf.  kucati.  kuciiuti  kogii  cim; 
kucHuti  H  sto  cim:  r.  pf.  .ilol.  zji-kiicniili.  —  Kttcnu 
kouju  cizmvm  i  ostriigom.  Rj.  474a.  Kvo  ti  ovi  stap... 
FV'iiH*  14  st<j<ionJ  kuciiei.  Npr.  9(;.  Pa  se  primakue 
kalugjeru  i  kiiote  gu  stupom.  M.  Kogu  Bog  kitcnv 
ooome  nista  dru^o  ce  valja.  Pcjsl.  loU.  Te  i  njega 
kticnu  ie.<topcrcem.  Npj.  2,  142.  CaiiS  vikmi,  kncuu 
Jalbulaua.  2.  544. 

kileov.  kiieiNva,  «i.  riWi'  pas.  Rj. 

kdi-iikunjc  (kiioilkauje^  ii.  dem.  vd  kueauje.  Rj. 
cidi  kiickaiije. 

kOfukiiti  (kuedkatil,  kaiii,  r.  impf.  dem.  ud  kiieati. 
Rj.  cidi  kiukati. 

KHir,  III.  iiajviie  .^e  irovoii  pi.  vidi  Kiifi:  Lomna 
Kura  i  Bratonoziea.  Kj.  pleme  u  Crnoj  Gori. 

knfad,  /".  icoll.)  i"i<7i  steaad.  Rj.  vidi  kucWi.  jedno 
ud  kucadi  kuce.  ridi  i  pasead. 

kCli-Aj-pl:inina,  /'.   u   pjcsmama.    nidi  Kucaja.  Rj. 

kut-aja  plaiiiiia).  /".  Kj.  phinina  u  Srhiji.  ridi 
Kucaj-plauina. 

Kilrajin.ski,  'idj.:  Kucajinska  bojna  kopljeiiikn. 
Kj.  sto  pripitda  Kuiaji  pluiiini? 

kArak,  ki'iOka.  hi.  —  J)  (osobito  po  zapad.  kraj.) 
ridi  pas.  Rj.  vidi  i  kucov.  .«i/h.  kod  pas.  —  Hi  hrt 
ill  paa.  sve  kiiaik  ter  kuitik.  UPosl.  .32.  —  2)  (u  Diibr.) 
nekaka  monika  riba.  Rj. 

kQraiit,  adj.  sto  je  nulik  na  kukii-  (1),  Hi  u  cega 
je  kuka.  ridi  kiikast.  —  k'l'icust  (osn.  u  kuka).  Nema 
Vuk  u  rjecniku,  —  ali  ima  ii  Danici  1,  8S  pokucast; 
ima  i  Stulic?:  kmast  (adiincusi.  Csn.  214. 

kSi'e,  kiiceta.  ti.  rfa.?  Hiindchen,  catulus.  cf.  stene. 
Rj.  viliidi  kucnk,  mladi  pas.  vidi  paSce,  psi(5.  —  Nema 
ni  kuceta  ni  maOeta.  iKad  ko  nema  u  ku<;i  niSta  iivo 
za  sto  bi  mu  se  valjalo  briuuti).  Posl.  203. 

kAren,  m.  (u  Boci»  rirfi  kosijer  (nai,  a  u  njih  ko- 
(tijer  ima  mnogo  duii  dr?.ak,  i  ujime  se  sijece  draca 
i  sasijeoa  se  frraiije  stoci).  Rj.  319a.  noz  za  rczidbu. 

kacMina.  /.  augm.  ud  ku<5ka.  Rj.  takva  augm.  kod 
babetina.  —  .Io>  da  vidiS  kucetinu  majku.  HNpj. 
1,  327. 

KDi-evkinja,  /'.  cin  Frauenzimmer  von  Kucevo: 
Kufexkinje  belo  platno   bele.  Rj.  zenske  iz  Kitceva. 

KOfevo,  II.;  Kad  su  bili  kod  Kuceva  grada,  kod 
Kuiera  i  kod  Kraniceva.  Rj.  sada  varosicu  u  okrugu 
Poznrttackom.  Rj.' 

Kfiri,  Kud'ii,  m.  pi.  ein  Stamm  an  der  OstUchen 
Oreme  ton  Montenegro,  cf.  Kiic.  Rj.  pleme  na  is- 
tocnoj  megji  Cme  Gore.  —  Ti  pokupi  Kuce  i  Pipere. 
Npj.  4,  41».  ^ 

kn^iea,  f.  —  1)  dem.  od  kuka,  cf.  kukioa.  Rj.  — 
2)  dem.  od  kui-ka.  Rj.  —  3)  nekaka  morska  riba 
(Hi  Akoljka?).  Rj. 

kOfiei,  m.  pi.  vidi  Stenci.  Rj.  coll.  kufiad.  jedtw 
kute.  —  KuOka  pre.^na  slijepe  rajrja  kuii/:e.  DPosl.  51. 

kin'-ine,  kucTina,  /".  pi.  das  Werg,  stuppa.  Rj.  tidi 
kudjelja  4,  Htupa  5.  —  Oj.lata,  3)  platno  od  kuiina. 
Bj.  4«j2b.  Slo  OHtanc  na  frrebenima  ono  su  \e6  ku- 
c>n«.  V.'  i-.lTa.  Sebita,  4)  kao  kucine  od  luna.  Rj. 
'"  '  -•-■  '^'">  pile  "  kucine.  Posl.  85.  Trice  i 

*U'  .    •'»,  zlo).  320. 

-kiieitt,  -kufim,  glagol  koji  se  ne  naluzi  tako prost. 


nego  samo  .iloien :  do-ki'u'iti,  iiad-,  od-,  po-,  pri-,  raz-, 
S-,  za-;  v.  im/if.  dokiioivali,  natkui'ivati  se,  i  t.  d. 
ZuaOenje  korijena  1.  surijati.  kririti :  kuka;  okuka; 
dokitciti  .  .  .  Korijeni  33. 

kQi-ji,  adj.  ridi  pseci.  Rj.  sto  pripada  kucku, 
kiiikuriina. 

klti-ka,  /".  die  Hiindin,  citnis  femina.  Rj.  vidi  kuja. 
(ftiii.  kui'ica.  augm.  kui^etina.  hjip.  kuoa,  kuoe.  — 
litenile  se  sve  kuike.  Kj.  212a.  i^okle  ne  bi  prebro- 
jila  ii<(  knvki  diuke.  Kj.  3()7b.  U  jediioni  se  maiJka 
omaeila,  a  u  drugom  kucku  ustcnihi.  Kj.  488b.  I'ogje 
kui-ka  pa  izjede.  Npr.  KU.  Kuika  prcsnu  slijepe  rapga 
kueicJe.  DPosl.  51.  Kiigala  se  sova  sjenici:  iili  kucko 
glarata!  Posl.  272.  8lan'  da  vidis  Jovaiiove  majke, 
kako  prama  kucka  n  planinii.  Npj.  2,  37.  A'ucto 
jedna,  a  ne  ccri  mojal  Jnjime  si  se,  kucku,  sjaranila! 
2,  381.  Kuiku  kurvu  Boifieevie-Antu  .  .  .  hoeu  njega 
I  na  kolo  vrjjmiti.  4,  239. 

KAi-kT,  udj.  von  Kuci.  Rj."  sto  pripudu   Kucima. 

kni-kl,  udj.  ridi  paski.  Rj.' 

kiit-kudor,  m.  der  Hundescliinder,  crcoriutor  cunum: 
Kad  se  zeni  kuckoderc  .\iso.  Rj.  kufko-der,  koji  kueke 
derc.  —  tako  sloL  rijcci  kod  ureboder. 

kdt-iiica,  /'.  der  Haufe  Hiindc  die  eiiier  Inufigen 
Iliindin  folgcii .  turha  cuiium  persequentium  catu- 
lientem.  Rj.  psi,  kuckovi  sto  idu  za  knckom  koja  se 
ki'ica.  za  nast.  i  znucenjc  isp.  volovodniea.  —  Kupi 
se  kttcnica.  (Kad  kakoj  ieni  ili  irjevojci  dolazi  mnogo 
mladiieh  i  besposlenijeh  Ijudi).  Posl.  1114. 

kftca,  /'.  (jd.  gen.  kCK^.a).  —  J)  das  Haus,  domus. 
Kj.  dem.  ku<!ica.  augm.  kucerina,  kiiretina.  kuristina, 
kueuriua.  —  rirfi  brvnara,  eatmaia,  dom,  duningaca, 
dvokatniwi,  dvor,  krovinjani,  krovujaOa,  kula,  lub- 
njaea,  palata,  polaca,  pozemljusa,  slrae,  strai'ara.  — 
Ahar,  bar,  kao  t'ardak  ili  gosposka  kucu.  Rj.  8b.  Puna 
kwhi  brasna,  kuva  od  hraiina,  t.  j.  gdje  se  daje  jesti 
svakome  ko  dogje.  Kj.  41a.  Graditi  opanke,  kucu, 
erkvu,  most,  gusle,  gadlje,  sedlo,  i  t.  d.  Kj.  97b.  Zti- 
klapati,  2^  n.  p.  kucu,  robu,  verschliesseu.  claudo.  Rj. 
177a.  Kuciti  kucu.  haiislialten,  rem  fauiiliarem  cu- 
rare, aligere.  Rj.  318a.  Nagje  majku  kod  kuce.  Npr. 
57.  Eno  ti  tri  sirote  gjevojke  bez  oca  i  majke  m 
jednoj  kuci  pozemljusi.  111.  Celjud  od  kuce  metnuSe 
je  na  policu.  Ili4.  .\li  male  Oas,  eto  ti  jarea  kuci. 
244.  On  mu  pripovjedi  sve  sta  je  bilo,  kako  je  ot- 
kupio  roblje  i  otpustio  kucama.  247.  Srbiu  kako  ode 
u  hajdiike  \e6  je  kucu  sroju  raskucio.  Posl.  9.  Kad 
ko  nemu  ni  kuce  ni  kucista.  35.  Kura  mu  je  na 
batini  (u  torbi?  prosjak).  164.  Kuca  mu  je  od  ka- 
mena,  a  u  kuci  ni  kamena.  1(54.  Kuca  mu  se  kocem 
zatcorila!  (Pusta  ostala!)  1(54.  Nek  se  zna  fija  je 
kuca  )Has»i«.  201.  Tako  mi  se  kucu  ne  iskopula ! 'iOSy. 
Kuca  na  glasu  a  mafika  gladna.  DPosl.  51.  Kuca 
tmasta  i  crna,  svijeda  uieiena.  51.  Jednu  babo  sa- 
gradio  erkvu  .  .  .  rjecnu  kticu  na  onome  svijetu.  Npj. 
2,  101.  .\ko  starjeSina  ne  uprarlja  dobro  kucoin,  ouda 
ku(:ani  izberu  drugoga.  U  zadruzniin  kucama  svaka 
iena  prede.  Danica  2,  101.  Ima  megju  njima  (selja- 
cima)  trgovaca  ...  ali  i  oni  mi  kuci  ?.ive  kao  i  ostali 
seljaci.  2,  102.  Sv'jeh  nauci  i  nakaraj,  e  su  kuce  za- 
trnuli.  Kov.  109.  Zalo  se  Milo.s  preselio  s  kncom  u 
Sarane  .  .  .  onde  nacini  kucu  i  nekoliko  zgrada  oko 
nje.  Milo5  72.  Miljko  koji  je  s  kucom  onde  (u  Poia- 
revcu)  sedeo.  175.  Poslije  ubije  nekaka  Tun'ina,  i 
tako  pruspe  svoju  kucu  i  olide  u  hajduke.  Npj.'  1, 
XXXIII.  Bila  mu  je  ku4a  otrorena  i  slo  postavljen 
za  svakoga.  Sovj.  77.  Kako  sam  ja  kupovao  i  na- 
bavljao  sto  je  za  kucu  trehalo.  79.  Lieemjeri,  Sto  je- 
dete  kuce  udovifke.  Mat.  23,  14.  Ne  primajte  ga  « 
kucu.  Jov.  II.  10.  kao  sto  se  moze  vidjeti  iz  primjera, 
ku<!a  znaii  sto  i  kuf^ani,  celjad  od  kuc'n-.  —  2)  die 
Kiiclie,  culina:  A.  (ije  Ii  je  kuca?  B.  Kod  .sobe.  Rj. 
Kuina,  die  Kuche,  culina,  cf.  kuca,  kuharnici,  ku- 
?.ina.  Rj.  312a.  i  syn.  kod  kuharnica.  —  3J  jama,  u 


kiu'iini 


5'j7  — 


kud 


iijri  krmaci.  —  Israi'i  iskopajii  u  -/.emlji  povelikii 
janiii,  pii  oko  nje  unaokolo  toliko  maiijijcli  jamica 
koliko  je  iijih.  Volika  ona  jama  ii  .srijedi  /ove  sc 
kazaii,  a  Diie  inanjo  uuaokolo  zovu  se  kierc.  Kj.  Kod 


Baflcoj)  iffra  kao  u  8rbiji  krnia<'a.  Kod  fuW-  se  jame 
Mve  zovu  kuiicc,  a.  vulika  kui'a  u  Hriji-di  siilai.  Ri. 
S30a.  js;).  ku('a  3.  ^ 

,     ..  ,,  ,       .  iif^viii'nit',  n.  dus  liereiten  der  )cu6i(:e  fur  die  Fa- 

(••ulc  »('  jaiiie  sve  zovu  kucice,  a  vclikit  kuca  u  srijedi     soleii,  tiimulonm  phiseoli.'i  inserendin  pruepuratio  Rj 
saliiS.  Kj.  8:j(la.  wp.  ku(;ica  2.  —  kfica  (kor.  od  koga     cerli.  ml  kuriijiti.  raditjd  kojom  tko  kxn-iii. 

knrii-iti,  elm,  r.  imi)f.  die  ku«'h'e  heniltn  fur  die 
FuKohn,  puro  tumulus  phitscolis  inninndis.  I{j.  ku- 
pati  kucice  n.  p.  za  sijuvje  panuljii.  ndi  juinii'ati. 

knt-ic,  wi.  (u  C.  (}.)  (lovjtk  od  dobre  kut'c,  ruti 
ijuter  Fumilie.  noliilis,  ef.  (>d?.akovi<=.  pleniif',  kolje- 
novii;.  Rj.  villi  i  kui'evir,  od?,aklija  m.  —  U  Crnoj 
Gori  .  .  .  megju  Klavariuia  i  kwUiimu  mnogo  ill  vi6e 
ima  ko^i   ne  znadu  C-itati   iiejro  koji   znadu.  Kov.  12. 

kAt-lsto,  »i.  Ort,  110  ciniit  ein  Jlaus  gestaitden, 
locus  ubi  domus  fuit.  Rj.  injiMo  ijiljc  je  hila  kuca. 
—  Visi  kao  kapija  o  listu.  iN.  p!  kad  ko  neraa  ni 
kuce  ni  kucistu,  niti  drugopi  I'x'pa  Sto  hi  jra  za  kakvo 
mjeato  vezalo).  Posl.  :J5.  >S'  kwHita!  (ReCe  se  u  Sali 
kad  kogORJ  huknc).  2S«.  Niti  t'emo  se  pre  vraliti  ti« 
svoju  kucistn,  dok  li  raegju  nama  wa  svim  ue  ostaneS. 
Milos  131.  za  nast.  isp.  bViiiihie. 

kiii-istiiia.  /'.  (u  Orbiju)  rirft  ku(?erina:  Tako  mi  se 
kufti  ne  zvala  kucistinom .'  Rj.  /  syn.  kud  ku(''eriaa. 
takoii  au(jm.  isp.  kud  baruflina. 

kltt-iti,  flm,  r.  iwpf.  t.  j.  ku(!u,  haushallen,  rem 
familiarem  curare,  augcrc.  Rj.  kao  feci  kwhr  hrinuti 
.se  *«  kucu  i  za  napredak  njczin.  isp.  gazdovati.  v. 
pf.  sloi.  oku(^'iti  se,  raakiic^iti,  zaku^iti;  v.  impf.  sloz. 
ra8ku<?ivati.  —  Tugja  kucu  .  .  .  ne  kucim  te,  ved  te 
raskudujem.  Rj.  639b.  Lijepe  kolo  vode,  a  ruine  tiwH* 
hice.  Posl.  169. 

kUi-nT,  adj.  n.  p.  vrata,  Haus-,  domesticus.  Rj.  stu 
pripuda  kuii.  vidi  ktitnjT.  —  Na  kucnomc  pragu 
prostni  .struke.  Rj.  12.5a.  Voseli  se  kucni  dumacine. 
Rj.  lolb.  I>a  je  kuuio  sljemc  tvrgje.  Rj.  507b.  Na- 
mctkinja  kucnii  razmetkinja.  Rj.  6.33b.  Da  mi  budeS 
mlada  za  suaSicu,  a  u  kudu  kiicna  uku'':nica.  Rj.  778b. 
Kad  padne  .41jeme  na  tjeme.  (Kad  padne  kucna  brigu 
na  glavu.  n.  p.  sinu  poslije  ocine  smrti).  Posl.  119. 
Hta  imate  iivo?  (U  Kotoru  upitaju  ovako  i  za  celjad 
kuinu).  352.  U  ovi  poSteni  dom,  i  pod  kucni  kror.  70. 
ProgovoriSe  mu  na  vratimu  kucnim.  Mojs.  I.  43,  19. 

kni-nica,  f.  (u  C  G.)  vidi  kudanica.  Rj.  zenska 
hrizljiva  za  kucu.  vidi  i  kutnjioa.  i.yi.  ukudniea. 

kQi'nTk,  m.  (11  C.  (r.)  rirft  kudanik.  Rj.  covjek  brisljiv 
za  kucu.  vidi  i  kulnjik. 

ku(-ikriiiit,  /'.  vidi  kudetiiia.  Rj.  i  si/n.  ondje.  — 
takvu  augtii.  kod  baburiua. 

kftd,  kildii,  Rj.  i^idi  i  kudar,  kude,  kudije,  kudijen, 
kudijer,  kugj,  kugje,  kuj.  slozenu  od  kud,  od  kuda; 
vidi  otkud,  otkuda.  —  J)  tcohin,  uo  vorhei?  quo? 
qua?  cf.  ako.  Rj.  vidi  kamo,  2)  usubito  po  zap.  kra- 
jevima,  (po  ostulimaj  kud.  t.sp.  Rj.  262a.  po  tome  kud, 
kuda  znaci  a)  sto  pu  zapudnijem  krajeviina  kamo; 
b)  sto  i  po  zupadnijem  krajerima  kud,  *.  j.  kojim 
putem.  —  a)  it  pravom  pitunju:  Ako  Bog  da?  ka?,e 
se  mjesto:  kuda  de5?  kud  si  po5ao,  kud  si  uaumio? 
Rj.  33a.  Jedna  od  ove  dvije  zapita  onu  tredu  ^kuda 
de§'?«  A  ona  odgovori:  sidem  na  vodu.<  Rj.  151a. 
Cucu,  cucu,  kobile,  kuda  ste  mi  hodile?  Rj.  311b. 
A'ly  si  diga'  Piperske  prosjake.  Rj.  312a.  Kud  se  to 
deva  rod  s  naSe  jabuke!  Npr.  15.  A  kuda  jc  znamo, 
^eno,  poslati?  kud  je  devojka  sama  prislala?  133.  »Ta 
nemoj  ^eno,  za  Boga!  kuda  znam  s  njima?-  »Makar 
kuda.  137.  Sladose  pitati:  i/i'ifff  je  ta  lepota?*  224. 
Boite,  Boze,  kud  de  na»e  ko?,e?  (Rede  se  u  Salii  Posl. 
20.  Fud  de  suza  neg'  na  oko?  163.  Kud  odose,  na 
koju  li  stranu?  Npj.  2,  621.  Kud  ii  je.ti  tako  zaputio? 
3,  482.  Kugj  ta  sreda,  da  se  pokauiiml  5,  513.  I  ovako 
veli  svoja  majka:  tKud  si  mi  se  opremio,  sinko?« 
Brada  vele:  -Kud  de5  nasa  diko?--  Kov.  103.  Kuda 
dete,  iiesredni  sinovi  ?  Kud  mialite  da  utedete  ?  MiloS 
106.  Kud  si  ti,  star  i  pametan  dovek,  pristao  za  bu- 


je  I  kut).  <  )sn.  65. 

kneani,  »h.  pi.  die  Ifausyenossen,  qui  in  eadcm 
domo  hiihitiint,  familiaf?).  Rj.  koji  u  jeduuj  kui'i 
sjede,  celjad  od  kuce.  vidi  dnmadi,  domasnji.  —  Po- 
nese .  .  .  srima  kucanima  po  stogod.  Kov.  45.  Starom 
Boridu  srcdaii  put,  a  ostalini  kuianima  dobar  ostanak. 
Strai.  1886,  863. 

kQ<-aiiica,  /'.  die  hausliche  Fran,  bona  mater  fa- 
milias,  cf.  kudnica.  Rj.  zena  brizljivu  za  kucu.  vidi 
i  kutnjiea.  i.ip.  ukudniea. 

kAranu'-ki, adj.  Uto pripuda  kucanicama :  Baba-Kata 
ieli  da  joj  di  sada  dovrJi  kucanicku  skolu  pod  njenoni 
upravom.  Zlos.  173. 

klkoaiiik,  m.  der  qute  Haushdltcr,  bonus  pater  fa- 
milias.  cf.  kudnik.  Rj.  corjek  brizljiv  za  kucu.  vidi  i 
kutnjik. 

kni-llliskl,  adj.  sto  pripuda  kuianima:  Da  makar 
jednii  pogadu  ispedemo  na  kucunskom  ognjistu.  Mil.  , 
131.  Pitaiija  koja  su  koliko  Skolska  toliko  isto  i  kiir  ' 
canska,  porodidka.  Zlos.  XIV. 

kiki-ar,  kuddra,  m.  —  1)  u  zadruiinijeui  kudama  u 
kakvoj  zgradi  pregradak,  gdje  oJ.enjeni  Ijudi  zive  aa  j 
ienama.  Rj.  vidi  pojatak.  —  2J  (u  Slav.)  Art  Speise- 
kammcr,  ccllu  prumptuariu.  Rj.  kao  komorica  pored 
kuhine,  gdje  se  sudi  drze  i  ■••ve  .sto  u  kuhini  treba. 
vidi  kuder  2,  kuderak.  .syn.  kod  diler. 

kiK'ikriiia,  f.  (u  Boci)  IJaussteucr,  tributum  in  sin- 
gulas  dumos  imjiosituM.  Rj.  porczu  od  kuce.  isp.  iiku- 
danstvo.  —  takve  rijeci  isp.  kod  dimarina. 

kArenjo.  ».  das  Hausitalten,  curatio  rei  familiaris. 
Rj.  verb,  ud  ku(-iti.  radnja  kojom  tko  kuii  (kucu). 

kdoer,  m.  —  1)  dobanska  koliba  na  kolima,  Jlo 
se  priyladi  za  toroin.  Rj.  isp.  glada.  —  Prestaviti  n. 
p.  kucer  ili  tor,  t.  j.  premjestiti.  Rj.  .581a.  —  2)  kao 
komorica  pored  kuine,  gdje  se  sudi  dr^e  i  sve  Sto  u 
kuini  treba,  vidi  kuderak.  Rj.  vidi  i  kudar  2.  syn. 
kod  diler.  1 

klici^rak,    kuddrka,    )m.    die    Speisekammer,    cella  \ 
promptuarta.   Rj.   kao   komorica  pored  kuhine,  gdje 
se  sudi  drze  i  sve  .Ho  u  kuhini  treba.   vidi  kudar  2,  I 
kuder  2.  syn.  kod  diler.  I 

kH('-6riea,  /".  kao  koliba,  Hiittc,  tugurium.  Rj. 

kiii'driiia,  /".  (augm.  od  kuda)  u)iformliches,  ver- 
falUncs  Haus,  caduca  domus,  c/'.  kudiStiua:  Kuda  mu 
se  kuierinom  zvala.  Rj.  vidi  i  kudetina,  kuduriua.  za 
mist.  isp.  kljuverina.  —  Dokle  sve  podijele  od  naj- 
viJega  grada  do  najmanje  kucerinc.  Npr.  254. 

kiie^tina,  /'.  augm.  od  kuda.  Rj.  vidi  kuderina,  /' 
syn.  ondje.  —  Nema  mala,  a  iicma  iiada,  poslje 
njeSto  stare  kuietiiie.  HNpj.  4,  323.  takca  augm.  kod 
babetina. 

kfteevic,  f.  vidi  kuiic.  Rj.  covjek  od  dobre  kuce. 

kftcevnt,  adj.  dem  Hause,  der  ganzen  Familie  ge- 
horig,  universae  familiae.  Rj.  .ito  pripuda  kuii  (kuia- 
nima). isp.  domac'i  (adj.),  doma.^nji  (adj.).  —  U  Sr- 
biji  su  od  prije  u  dodole  iJle  po  selima  naJe  kuievne 
djevojkc,  a  sad  ponajviSe  idu  (.'igaukc.  Rj.  128b.  Ra- 
dila  sve  ostale  kuievne  posture.  Xpr.  127.  Nije  bio 
ajtadiija  (koji  bedare  i  hajduke  kupi  oko  sebe,  a 
kuievne  Ijude  prezire),  nego  kuierni  covek.  Milos  50. 

kftc'i,  (u  Dalm.)  zu  Hause,  dumi  (kao  doma):  bio 
sam  kuii  (t.  j.  kod  kude),  on  je  kuii  i  t.  d.  Rj.' 

kftt'ica,  /'.  —  1)  das  Hiiusclien.  casa.  Rj.  dem.  od 
kuda.  Moja  kuiica  moja  slobodica.  Posl.  182.  —  2)  ein 
Hau-H-hen  filr  Fasolen,  casula  phaseolorum.  Rj.  kao 
jamica,  n.  p.  u  sijanju  pasulja.  —  ()d?.ak,  2)  u  si- 
janju  dinja  i  lubeniea,  kao  kucica  u  sijanju  pasulja; 
odiak  je  od  kucice  malo  povedi.  Kj.  482b.   tula  (,u 


kiiiluit'od 


—  598 


kiKljcljil 


ii;iioiii.  Nv'j."  -I.  XVI.  .levreji  reko5e  inegjii  sobom: 
kuthi  Oe  ovaj  ic'i  <l:i  irii  mi  no  luuyemo?  Jov.  7,  oo. 
y^  .;,,;  i.vr.,  bezmiilj:i.  Kiiiht  bih  ja  sa  sramotom 
s\  -    11.   II.  1."!.  l.'i.  —  b)  u  tuprmoiii  pitaiijii. 

I  )..  .'.■   I'itali  babu  kail  je   iJhi   na  panasjui- 

tuilii  le.  lij.  Zabavi  le  sviiije  kmhi  iuino.  Kj.  Uir>a. 
Soko  <V  li  kiiievali,  luilijer  ceJ  putovati.  Kj.  311b. 
Po  .«)«il  Hog  ziia  tin/  je  otiJao.  Npr.  ;'>.  Ne  ilaj  ua 
voljii  ovoauia  liid  one  hoi'e,  iiego  tlr/.i  A'«(?(i  ti  hoiVs. 
4'>.  Zajiita  pi  otkuda  je  i  kiuUi  je  na\imio.  61.  Ne 
znaiioJo  prosoi  irjo  <?e  ni  fri«fi(  (?e.  HH.  Moramo  .  .  . 
znati,  hud  je  dajeuio  i  /a  kosra  je  ilajemo.  ISO.  Ribe 
nestaiie  Ja  niko  lie  viirje  /.u;/;  se  gjede  i  sto  se  od 
nje  uOini.  214.  Idi  liul  te  oei  voiie  i  iiotre  nose.  24i. 
Potom  one  ue  umijiu'i  kiifij  Itoditi,  zaniole  se  ujenui, 
da  ill  ou  nznie  sobom.  247.  One  ue  nmijuei  kud  .  .  . 
ostadoJe  u  meue.  248.  Iz  ove  ko/.e  uema  se  kud.  Pes). 
100.  Ko  lijevom  perOiu  dr/.i,  desnoiu  sijei'e  kiidijer 
hoee.  144.  Kud  palo  da  palo.  7vi((?  puklo  da  puklo. 
iBilo  kako  mu  dragoi  lt>3.  Svi  sledaju  otkiid  izvire, 
a  niko  ne  gleda  kud  ponire.  '262.  Ja,  brate,  ii  Nje- 
mai^u  ne  «!ii,  niti  imani  kuda.  MiloS  53.  Kad  je  grof 
Xeselrode  i^ao  hud  ua  put.  Sovj.  37.  Moie  biti  da 
(Se  nas  upuliti  kuda  bismo  isli.  t^am.  I.  9,  6.  —  c)  re- 
lativno.  kurrelativ  tud,  tuda  {moglo  hi  biti  i  onud, 
ovudi,  onamo;  i  bei  korrehttica.  —  Bad2a,  rupa  na 
kuei,  kudu  izlazi  dim.  Rj.  18b.  Basea,  ono  nijesto  kud 
8u  posjigjene  jabuke  i  kruSke.  Rj.  19a.  Po  onijem 
mjesiima  kuda  se  nijesu  pretresali  zbog  ratova.  Rj. 
278b.  Okrenu  se  kugj  istjefe  suuce.  Rj.  311b.  Pokraj 
puta  kuda  c'e  pasati  car.  Npr.  lOo.  Pospu  vodom  po 
onijem  ranama,  kud  je  carevic  rasjeeen  bio.  203.  Va- 
Ijalo  bi  ga  po  trbiiLu  biti  (a  ne  kud  se  Ijudi  biju). 
Posl.  31.  A'm</  vojska  prolazi,  tud  se  trava  ne  nalazi. 
162.  Kud  je  otiMa  tisuca.  nek  ide  i  stotina.  1G2.  Kud 
je  teie,  onamo  i  prete?-e.  162.  Te.^ko  zemlji  kud(t  vojska 
progje.  314.  A  drugoga  puta  ne  imahu,  a  kudijen 
uteci  mogaliu.  Npj.  o,  168.  KomLsija,  koja  c'e  . . .  doci 
u  His,  kuda  i  oni  valja  da  idu.  MiloJ  29.  Kud  ostali 
onoliki  narod,  tuda  eu  i  ja.  53.  OtidoJe  .t  goru,  kuda 
im  je  kazao  Isus.  Mat.  28,  16.  Nema  naroda  ni  carstva 
kudu  nije  slao  gospodar  moj  da  te  traze.  Car.  I.  18, 
10.  —  2)  nemam  kud,  ich  kann  nichts  anders  thnn, 
alias  agere  nun  jwssum:  Nema  kuda  Ijuba  Dragijina, 
otvorila  devetora  vrata.  Rj.  nemam  kud,  kao:  ne  mogu 
drukiije.  —  iNe!  dok  se  ne  prekrstis  ovako  kao  i 
ja.«  Megjedovid  gladan  ne  imajiici  kud  kamo  prekrsti 
se,  pa  onda  poena  jesti.  Npr.  3.  Baba  ne  imajuci  kud 
kamo,  da  mu  giibavoga  konja.  25.  I  mene  je  tako 
tnapastj  uhvatila,  ali  sad  .se  nema  kud.  45.  Onda  car 
nemitdnc  kud,  nego  dade  kcer  onome  bratu  uajmla- 
gjemu.  81.  Ali  mu  ne  bi  kugj  kamo,  nego  mu  je  da. 
102.  Vigje  vec  da  nije  kugj  kamo.  115.  Vec  .se  sada 
nema  kuda.  160.  Car  ne  mogne  ni  kud  ni  kamo,  nego 
cobauu  da  gjevojku.  166.  Bi  se  vratio,  ama  se  ne 
moJ^.e,  nema  se  kud  kunw.  289.  Bolji  ti  ne  mogii  biti, 
a  grgji  nemam  kugj.  Posl.  28.  Ispod  Boga  nema  se 
kugj.  105.  Nije  kugj  kamo.  {Nema  se  kuda,  nego 
tako  valja  da  bude).  215.  —  3j  kud  koji.  ;/!  alle 
Windc?  quaqua  versus?  pobjegoSe  kud  koji.  Rj.  kao 
na  see  strane.  —  U  onaj  isti  mah  one  sve  (vjeHice) 
prsnu  kud  koja.  Rj.  67a.  !?vi  ostali  Ijekari  kao  po- 
sramljeni  razigju  se  ktid  koji.  Npr.  146.  Vojska  neprija- 
teljska  )>rsne  i  razbegne  se  kud  hoje.  207.  Turci  sa 
Mvom  silom  uCine  juriS,  te  ih  sve  ra-sleraju  kud  koga. 
yiiW-,  95. 

kudii|e:&d,  vidi  kudgod,  kudai^5^,  vidi  kugjgod, 
Rj.  nijesto  kud,  kuda  moze  biti  i  kudar,  kudijer  i 
t.  d.  vidi  kod  kud.  a  mjesto  god,  gojrj  mo:e  biti  i 
gode,  goder,  godijer,  gogje.  isp.  Korijeni  69.  kao  u 
rc'.aciji:  kudagod  .  .  .  »vud.  —  Kudaod.  n.  p.  kudgod 
pogje^,  trebate  li  to,  iiberall,  ubiijue.  Kj.  311b.  Kndgogj 
^-uncf  tcce,  srnd  se  hljebac  peie.  Posl.  162.  Kudien- 
godi  pa-sa-^e,   posaie   (n.   p.  ovce  ili  krave,   i   znad; 


kako  je  gogj  bilo,  ele  se  steta  uciuila).  1()2.  Kudgod 
liodis  neka  jadikujes.  Npj.  2,  25.  I'citeljuj  ja  idem 
za  tobom  kudgod  ti  pog^jeJ.  Mat.  8,  19.  CuvaOu  te 
kudu  god  pogjes.  Mojs.  1.  28,  15.  Kuda  ,<e  go(ij  obra- 
I'afe,  nadvlagjiva.ie.  Sam.  I.  14,  47.  kli  kudu  te  god 
posljom.  .ler.   1,  7. 

kiiila  mu  drfiifo,  uohin  immer,  quocunque,  quo 
libuiiit.  Rj.  ridi  kud  mu  drago.  —  Do  svetoga  Luke 
kugi  ti  drago  ruke,  a  od  svetog  Luke  tur'  u  njedra 
ruke.  Posl.  67.  Neka  ide  iz  Srbije  kud  mu  drago. 
MiloJ  32. 

kildiir,  t^idi  kud:  Cucu,  ciicu,  kobile,  kudar  ste 
mi  hodile?  Kj.  —  kuda  sa  dodanim  na  kraju  r  ridi 
i  kudijer.  isp.  r  (dodat.1 

ki'ide,  ridi  kud.  Rj.  ondje  i  primjere. 

kiidi't-riiijc,  n.  das  J'aumcln,  titubatio.  Kj.  ixrb. 
od  kudecaii.  radnja  kojom  tko  kudcca. 

klidecati.  kildecam,  v.  impf.  taumeln,  titubo:  A 
ja  starac  lonii  jarac,  kudecaiu  uz  ulicu.  Rj.  —  kiide 
moze  biti  da  je  od  toga:  kudnati.  ICorijeni  31.  ridi 
tetuiati  2.  vrliidati. 

ki'ldf'Ijka.  /'.  (ist.)  ridi  kudjelja  2.  kui^elj :  Svaka 
sprela  po  kudeljku  prelja.  Rj.  juL   kudijeljka. 

kl'ld&:od,  uohin  immer,  quocumiiue  dcmutn.  Rj.  ridi 
kildgogj  neodrigjeno  kao  kud,  kuda,  nekjtd,  nekuda. 
—  Sto  c'u  ja  sad  od  ovoga  tvoga  mala,  a  mojega 
lijepoga  dara,  ili  cu  ga  s  tobom  na  ovo  mjesto  har- 
citi  ...  ali  kudgod  u  vilaet  poslati?  Kov.  67. 

kiid&:5d.  iihcrall,  ubique.  Rj.  ridi  kudagod,  kuda- 
gogj,  t  jiriiiijcrc  ondje. 

kfldtt'Oirj,  ridi  kildgod.  Rj.  i  primjer  ondje. 

kuAaitii}.  ridi  kudgod.  Rj.  kudagod  »'  primjere 
ondji . 

kildijo.  (u  C.  G.)  ridi  kud.   Rj.  i  primjere  ondje. 

ki°idlj<>ljkn,  f.  (juz).  ridi  kudeljka. 

kiidij<>ii,  (u  C.  (t.)  ridi  kud:  Kudijen  sam  zavodio 
Turke.  Hj.  kudije  sa  dodanim  na  kraju  n,  iim  sc 
znacenje  ne  mijetiju.  isp.  daklen,  doklen,  i  t.  d. 

ki'ldijiT,  (jiii.l  ridi  kud.  Kj.  i  primjere  ondje.  ku- 
dije sa  dudiinim  na  kraju  r.  ridi  i  kudar. 

ki'ldilae,  kfidioca,  m.  dcr  Tadler,  calumniator :Kuie 
mi  je  troji  kudioci.  Rj.  vidi  kugjenik,  —  Kudioci 
Vukova  prijevoda.  V.  Lazi(!  1,  9.  —  akc.  bice  grijcskom 
ktidilac  mjesto  kudilac,  kao  sto  imu  Vanicic  u  Ko- 
rijenima  40.  rijeci  s  takim  nasi,  kod  cuvalac. 

Kiidiljcvo,  n.  u  ovoj  poslovici:  Idem  u  Kudiljero 
da  te  skudini,  das  Tudelland,  terra  calumniutorum. 
Kj.  izmiiiljeiio  sclo. 

knditi.  dim,  r.  impf.  iihel  reden  von  einem,  calum- 
nior.  Rj.  r.  pf.  sloz.  Okuditi,  p6kuditi,  skiiditi.  —  Ni 
kudi  Heraka,  ni  hvali  Petaka,  oba  su  brata  jednaka. 
Posl.  221.  A  sto  oni  vas  u  oganj  gori,  on  ktidio  sra- 
cije  gjerojke.  Here.  306. 

kiidjcija,  /■.  Kj.  dem.  kudjelica.  —  1)  vidi  ko- 
noplje.  Rj.  —  Vlaiiti  kudjelju  ili  Ian.  t.  j.  grebenati. 
Rj.  68b.  Grepstilnn.  kudjelju.  Rj.  lOJb.  i'livica,  1)  u  ku- 
gjelji  nekaki  od  onijeh  striikova  na  kojima  raste  sjeme, 
i  koji  se  poslije  ne  dadu  dobro  uabiti,  nego  se  u  re- 
gjenju  vade  i  bacaju  napolje.  Rj.  158b.  Ziricara  ku- 
gjelja.  Rj.  158b.  Ijikara  kudjelju  (kad  nije  dobro  uabi- 
jena  ili  kad  se  gdjekoji  strukovi  nijesu  mogli  dobro  na- 
biti).  Rj.  328b.  Kad  se  ogreblje  kudjelja  ili  Ian.  Rj.  439a. 
Omlatiti  u.  p.  prohu,  grab,  konoplie (kudjeljti).  Kj.459a. 
liucica  kudjetje  ili  lana.  Kj.  658b.  h'editi  n.  p.  kudjelju 
ili  Ian.  Po5to  se  kudjelja  (ili  Ian)  izvadi  iz  mocila  i 
osuSi,  onda  .se  nabija  siupom.  Kj.  647a.  Tankovija 
(kudjelja).  Rj.  731b.  Tezina,  nabijena  kudjelju.  Rj. 
735a.  —  2)  die  Kupfe  (so  riel  Flachs,  Hanf  u.  s. 
W:  als  man  auf  Einmul  um  den  liockenstock  bindet 
(oder  vickelt),  der  Kocken,  ^jensKm;  daj  mi  jednu 
kudjelju  vune.  Rj.  onoliko  lana,  konopalja,  rune 
i  t.  d.  koliko  se  na  jedan  put  obmota  oko  presliee. 
ridi  kudeljka,  ku?,elj.  —  3)  (po  jugozap.  kraj.)  ridi 
preslica:  Gje  se  svekri   kotlom  biju  a  svekrve  vaga- 


kiidjeljica 


—  599  — 


kujiindiijniea 


nima,  a  pjeveri  motikania,  a  zaove  kuifjeljamu.  Rj. 
—  Za  pojasom  od  zlatu  l;u(ijelj<t,  jiri  kur/jelji  svila 
L'raniOasta.  Rj.  !)Sb.  U  I'nioj  (iori  i  u  svemu  simjed- 
iioiiic  prinioiju  preslica  se  zove  kiiiijeljn  (kao  sto  8am 
II  Risnii  i  u  (ijesiiii  sluSao:  ^^kovase  joj  srehrnu  kii- 
iljcljiij.  I'osl.  XLV'II.  —  4)  (u  Hrv.)  kad  se  konoplje 
iii  Ian  jrrebenaju  oiio  Sto  ostaiic  na  (jreoenii.  vidi 
kiicine,  stiipa  5.  isji.  sebica  4.  —  On  pokiila  gii^.ve, 
kao  slo  se  kiila  konac  od  kudjcljc  kail  osjeti  vatrii. 
Slid.  \i>,U  (IHkiii  de  stuppac  tortum  putainine;  Zirirn- 
fnilen   roii    Wcrfj). 

kii<ij<'lji<-!i,  /'.  don.  od  kudjelja.  Rj. 
kfldjeljislt',  ».  ridi  konopljiite.  Rj.  mjesto  ijdjcje 
hilu   poaijuna   kudjelja   (kunoplje).    —  rijeii  s  tukim 
nast.  hull  diivaniJte. 

ktKljoljiiT,  adj.  vidi  konopljau .  Rj.  sto  pripada 
kudjclji. 
kOil  mil  drii^o,  ndi  kudu  mii  di'a>;o  Rj. 
kOdrav,  adj.  kraus,  crinpiis.  Rj.  vidi  kuidrav, 
kustrav.  kovrcast,  krecav.  —  Glava  inu  je  najbolje 
zlaio,  ko.'ia  niu  je  kudrava,  crna  kao  gavran.  Pjcsm. 
nad  pies.  .'),  11. 

kndrarae,  kudravca,  in.  (u  yrijemu)  kudrav  cilim 
koji  se  u  dva  nita  tka,  Art  Teppich,  tapetum  quod- 
dam.  Rj. 

kildrov,  kudr6va,  »i.  ime  psetii,  ein  Hundei.name, 
nomcii  cani  itidi  aolitum.  Rj.  kudrav  pas.  —  imena 
psiiita  s  takim  nast.  kod  pas. 

kQira,  /'.  die  Pest,  pestis.  Rj.  n  trei'xm  i  sedntom 
padebu  jedu.  kuzi.  Obi.  19.  dem.  knzita.  —  Srbi  kazu 
da  je  kufja  i.\\a.  kao  zena  (to  osobito  dokaziiju  oni 
koji  .sit  lehdi  od  iije)  .  .  .  Kuyc  imaju  preko  mora 
svoju  zemlju  .  .  .  Kad  kuga  mori,  onda  joj  slabo  go- 
vore  kuga,  nesro  ktima  (kao  da  bi  je  s  tim  umilosti- 
vili)  .  .  .  Kupi  kao  kuga  gjecu.  Ne  izbiva  kao  kuga 
iz  Sarajeva.  cf.  ('iiiiia,  morija.  Rj.  —  Bohova  kuga, 
Sommerwurz,  orobani-he.  Rj.32tj('6(7jfcaj.  Sjeknu  kuga, 
t.  j.  udari,  pojavi  sc.  Rj.  683b.  Kuga  ga  iimorila! 
(Kletva).  Posl.  162.  Sarajevo,  sto  si  potavnjelo?  Hi 
te  je  vatra  pogorela  ili  te  je  kuga  pomorila?  Xpj. 
1,  493.  Prosvjeta  je  priljepjjiva  (\\  dobroni  smislu) 
kako  god  kuga  ili  ospice  (u  rgjavom  smislu).  Pri- 
prava  44.  Od  35  Ijuili  samo  jedan  umre  .  .  .  ktije  osim 
prirodne  smrti,  kuga  ili  vojna  ili  kakvo  nevaljalstvo 
pozoblje.  114. 

kU^iii,  adj.  Ho  pripada  kuzi,  kad  se  ona  misli 
kao  liee.  —  Travljaca,  nekakav  zli  priSt,  za  koji  se 
govori  da  je  kugina  sestra.  Rj.  745a. 

ki'isfia,  /'.  (u  vojv.)  die  Kugel,  globus.  Jij.  —  Tugja 
rijci  ki'igla.  Osn.  120. 

kiia:l!\na,  f.  der    Kcgelplatz,   die   Kegelbahn,   der 

Kegelplun,   area   conorum    lusui   destinata.   Rj.   gdje 

se  kugluiii  igra.  rijeci  s  takim  iiast.  i  akc.  kod  ajmana. 

kliii'lanjc,  n.  der  Kegclschub,  lusu.i  conorum.  Rj. 

ftrh.  od  kuglati.  radnja  kojom  se  tko  kugla. 

kiiglati  so,  kugliim  se,  v.  r.  impf.  Kegel  schieben, 
ludo  conis.  Rj.  igrati  se  kuglom. 

kAgj,  (po  jugozap.  kraj.)  ridi  kud.  Rj.  i  primjere 
ondjf. 

kftaje.  (11  V.  G.)  vidi  kiid.  Rj.  i  primjere  ondje. 
kii^enik,  kugjenika,  m.  der  Tadler,  pituperator, 
u  ovoj  po.slovici :  Kad  dogje  sugjenik,  nek  izjede 
govno  kugjenik.  Rj.  koji  kudi.  i.ip.  kudilac.  —  inace 
rijeii  s  takim  nast.  postale  od  partic.  pass,  proslogu 
vremena  imadxi  znaccnje  jyassivno;  dakle  kugjenik: 
ko,ji  je  kugjen,  koga  Ijudi  kude.  isp.  Osn.  275. 

kftajenjo,  n.  das  Verleumden,  calumniatio.  Rj. 
verb,  od  kuditi.  radnja  kojom  tko  kudi  koga.  —  Ci- 
tatelj  sam  neka  sudi,  5to  je  za  falu,  .'to  li  za  ku- 
gjenje.  Milos  X.  Odbrana  od  nizenja  i  kugjenja. 
Odbr.  od  ruz.  1. 

kilhat-,  kuhiiOa,  m.  ridi  kuhar.  Rj.  koji  kuha.  vidi 
i  asi'ija.  magjupac.  —  Koliko  je  lacniji  gospar,  toliko 
je  izirsniji  kuhac.  DPosl.  48. 


kilhara,  f.  kuhinjska  velika  drcenu  zlica.  govori  se 
u  Hrv.  ridi  inje.iajica  2,  varjafa,  varnjaca.  —  rijeci 
s  takim  nast.  kod  ejepaC-a. 

kniianji',  n.  das  Ko<hen,  roctio.  Rj.  verb,  od  ku- 
hali.  radnja  kojom  tko  kuha:  I  rakija  se  zove  mudc- 
niea  (valja  da  za  to  .4to  onako  u  kiihanju  postaje  i 
kroz  lulu  prolazil.  Rj.  376b. 

kQliar,  m.  der  Koch,  eoquus,  cf.  kuhafi.  Rj.  vidi  i 
aJiija,  magjupac.  —  Odmah  ka^.u  kuvaru  .  .  .  .Idi 
bez  traga!«  prodere  se  on  (kiivar)  na  njii  .  .  .  »Ne  ie, 
kurare.i  let'e  mu  ona.  Npr.  225.  Kuvar  i  podrumar 
nvijek  se  dobro  razumijevajii.  I'osl.  162.  Tada  douese 
kuhar  plede.  Sam.  I.  9,  22. 

kniiarov,  adj.  vidi  kuharov.  Rj. 
kQliarii-a,   /".   die   Kiichin,   cogua.   Rj.   koja  kuha. 
ridi   kuharka,   aseijnica  1.   —  Uzimaee   i  kderi  vaSe 
da  mu  budu  kuharice  i  hljebarice.  Sam.  I.  8,  13. 

kQliarii-iii,  adj.  der  Kiichin,  coquae.  Rj.  sto  pri- 
pada kuliarici. 

kniiarka,  f.   vidi  knharica.    Rj.  vidi  i  aSi^ijnica  1. 
kQliarnica,   f.  (u  Grblju)   gdje   se    kuha  jelo,  die 
Kiiche,  culina.  Rj.  vidi  kuhina,  kuhinja,  kuiina,  ku<:a 
2;  a.scijniea  2,  komin  1.  magjupniea. 

kitharuv,  adj.  des  Kochs,  coqui.  Rj.  sto  pripada 
kuharu.  vidi  kuharev.  Rj. 

kniiati,  ham,  v.  impf.  Rj.  v.  pf.  sloz.  na-kuhati, 
pre-,  pro-,  raz-,  s-,  li-,  za- ;  v.  impf.  sloz.  raskuhavati, 
zakuhavati.  —  J.  1)  kochen,  coquo.  Rj.  vidi  variti, 
pe(;i  4.  —  S  jedne  straue  pregja  nekuvana,  s  druge 
strane  pregja  nepredena.  Rj.  5b.  Daj  mlijeka  ili  ku- 
hanijeh  sljira  da  zasladimo  malo.  Rj.  195a.  Peci  kavu, 
t.  j.  kuvati.  Rj.  497b.  Ko  hree,  ne  sr^e.  (Ko  mnogo 
spava,  onaj  slabo  jede  sto  kuvanoj.  Posl.  159.  Vi(5i 
Vlahinju  neka  mijesi  pogaOu  i  kuha  cicvaru  i  peee 
koko5.  199.  Metne  gvozdenjak  .s-  kuhunim  jagnjetom 
preda  se.  Danica  4,  37.  Pirinac  kuhan  gusto  gotovo 
kao  u  nas  pilav.  Kov.  82.  —  3)  hljeb  (u  Srbiji), 
Brot  unmachen,  pinso,  coquo  panem,  cf.  mijesiti.  Rj. 
—  Kuvaj  meni  bijele  kolace.  Npj.  3,  130.  —  II.  sa 
se,  refleks.  ili  puss.  —  1)  kochen,  sieden,  coqui.  Rj. 
vidi  variti  se.  —  Bobnja,  kao  zelena  paprika,  i  kuva 
se  za  jelo.  Rj.  32b.  Na  vatri  veliki  kazan,  kuva  se  u 
njemu  vefera.  Npr.  73.  Ali  se  so  niggje  ne  vadi,  niti 
se  kuva.  Danica  2,  29.  —  3)  figiirl.  nesto  se  kuva, 
es  gdhrt,  fermcntat.  Rj.  u  prenesenom  stnislu.  isp. 
zakuhavati  rat,  kavgu;  zakuhavati  se.  kad  se  vide 
znaci,  da  ce  nastati  buna,  rat,  kavga,  i  t.  d. 

kfthiiia,  /'.  gdje  se  jelo  kuha.  vidi  ktiina.  za  h  isp. 
kuhati,  kuhinski.   —  vidi   i  kuharnica,  i  syn.  ondje. 
killiiiiski,   adj.   sto   pripada   kuhini.   —  kiihinskt. 
Osn.  309.  vidi  kuinski ;  kuhinjski. 

kdhinja,   /'.  culina.   Stulli.  gdje  se  kuha  jelo.  ridi 

kuharnica,  *  sgn.  ondje.  —  Ovo  su  kithinje.  gdje  6e 

zrtve  narodne  kuhati  koji  sluice  domu.  Jezek.  46,  24. 

ki'ihiiij!;ki,  adj.  sto  pripada  kuhinji.  isp.  kuhinja 

i  kuhinski. 

kilina,  /'.  (u  vojy.)  die  Kiiche,  culina,  cf.  kuda, 
kuharnica,  kugina.  Rj.  vidi  i  kuhina.  —  u  krajevima 
gdje  se  ne  izgovara  glas  h. 

kilinski,  adj.  Kitchen-,  culinarius.  Rj.  sto  pripada 
kuini.  vidi  kuhinski,  kuhinjski. 

kftj,  (u  C.  G.)  vidi  kugj :  Kuj  si  diga'  Piperske 
prosjake.  Rj. 

kQja,   /".  vidi  kufka.   Rj.  —  Jala  Turci,  kuja  va.s 

koiilal  HXpj.  1,  271.  za  nast.  ('.<;).  iuja  (iuta  svinja). 

kiiji'lndzija,'^   m.   vidi  zlatar.   Rj.  vidi  kulundzija. 

—  Imam  brata  mlada  dobra  kujundziju,  skovaie  mi 

prsten  i  veci  i  lepsi.  Npj.  1,  429. 

kiijiiiidzijin.  adj.  des  Gold-  und  SUberarheiters, 
auriticis,  argentarii.  Rj.  vidi  kulund^ijin.  sto pripuda 
kujundziji. 

kiiji^ndzTjnien,  f.  die  Goldschmiedin,  uxor  argen- 
tarii. Rj.  zena  kujundzijina.  vidi  kujundzijnica;  i 
kujundzijnka. 


kiijiiiiil/.ijiikil 


6m»  — 


kllkoV 


klijiiiiil/ijiikii.  /.  riili  kiijunil/.ijiiiiJi:  Oil  srjcYOJke 
luhnU-  !::iJiiiiJ:ijidt-.   Kj.  ti(/i  i  kuliiiuliijiikii. 

kiiiiMwijn>ki.  klijillliUijski,  adj.  (ioliL-vhmtetl-. 
till.  Uj.  I  ,v.(,-f/«  kujiiiiiliiiiski  yi"]!.  :il>:i- 
•  iiiijiiKht  kujuiiiizijdiiui  Hi  kiijiiHilliji 
iiyrmii  inni  fiili  kuliiiuUijnski,  kulmuliijski. 

kujiiiiiUiliik,'  "1.  ilif  (liihlsihiiiieihlniixt,  nurificis 
!!-.   Kj.  kiijiiiiil-ijfki  mmit.  riili  kuliiiulziliik. 

kQk,  kflka.  III.  —  1)  ihtx  Iliiltlidii.  os  co.iiie.  Kj. 
Loft  u  hokit.  i<p.  bfilfii  1.  —  Urugi  potesriie  iz  pu5kc, 
te  g«  raui  u  hitk.  Mmiiia  4.  IS.  —  '/)  (u  l^:il'>';>  ^'''ki 
kHuieu  ^stijell!^),  (/«■»•  I'theii,  .ta.riiiii.  Kj.  liiU  kr.i  1, 
I  ,<i/M.  uiidjc. 

k&ka.  /■.  Kj.  (?<•»(.  kiikira,  kiu'iva.  —  1)  der  lliickeii, 
iiMCiK,  11.  l>.  kiiku  oil  ilrvi'la,  kojoiu  se  dohvatiiju 
srane  oJ  treiaiiJH:  ktiku  •rvo/.ileiiii  na  kautarii  i  t.  il. 
Kj.  ridi  iekljiin,  iVusrel/kljiika,  kvnka  1.  —  Kttn- 
larskti  kukii.  Kj.  iCi'h.  Kiikara,  Am*"  sto  se  njom 
vuku  navilji-i.  Kj.  'SV2h.  OjiJte,  kiika  koja  je  privo- 
zana  za  oje.  Kj.  45"2a.  Turei  se  kroz  zeraljii  tako  pri- 
kuOe  k  Srpskome  siiucu,  da  sii  kulcdiiia  otiinali  barjake 
i  oni  oJ  Srba  i  .Srbi  od  iijih.  Milos  3o.  Da  ce  vain 
evo  do<5i   daiii,   te  ce  vas  izvlaOiti  kukama,  i  ostatak 


vaJ   udicaiua   ribarskiin.   Amos  4,  2. 


3)  8  jedue 


strane  kao  pouzak  truokop,  a  s  driige  kao  veliki 
kljun,  Osterr.  Krumpc,  harpngini-':  yeitus.  Ovakijem  se 
kukama  po  kameuitijem  mjestiiiia  najvise  kopa  i  ladi ; 
i  moie  biti  da  se  ovaka  kiika  iiiisli  ii  ovoj  ]]oslovici : 
Kad  ustaii.'  kiika  i  inotika;  cf.  kljuna,  caklja:  Ti  ne 
pije5  mlaOenicii  batoiii  biveiiii  nego  vino  kratoMju 
kiikum  trapljenu.  Kj.  .<i/»i.  kod  caklja  1.  —  3)  (u 
Dubr.)  ponnjnSe  id.  kukc.  Art  Spargel,  asparaiji 
genus.  V  Dubrovniku  se  kiike  obare  pa  se  liladue 
jedii  s  uljem  i  s  octom  ili  limunoiii.  Kj.  —  Kcstrike, 
nekaka  trava  5to  se  jede  kao  u  Dubrovniku  kuke. 
lij.  -JMa. 

kiikac,  kiikoa.  in.  (u  Here.)  vidi  kovCar.  Kj.  muska 
kuiia.  ridi  i  mu^jak. 

kOkaiije,  »i.  dan  Ouckguck-nagen,  sowolil  von  Guck- 
guck,  ah  audi  von  Wchklagcnden,  ululntus  cuculi  et 
moerentium.  Kj.  rerb.  od  kukati.  radiija  kojoni  tko 
ili  hto  kuka.  i.ip.  kuknjava.  dcm.  kukutanje.  —  Jedni 
kaiu  da  se  bratu  dosadilo  njtno  kukaiije  i  jaukanje. 
Kj.  312b.  Zaeu  lelek,  i  zauu  kiikaiije,  staru  niajku 
Jova  kukajuci.  Here.  i)l 

kQknra,  f.  kuka  Sto  se  njom  vuku  naviljci,  vidi 
oji>te.  Kj.  —  Pla.iiijaea,  lii'ina  kojom  se  veiSe  plaSde 
iad  se  vuce  kukaroni.  Kj.  oOlib. 

kQkast,  (idj.  hakenformig,  uncinutus.  Kj.  sto  je 
iiiilik  na  kuku,  ili  u  cega  je  kuka.  vidi  kuCast. 

kOkati,  kfun,  r.  impf.  Kj.  v.  pf.  prosti  kukuuti; 
>/((--.  o-kukali.  pre-,  pro-,  raz-,  za-.  dcm.  kukutati.  — 
1)  guck,  guck  schreien,  clamo  cu  tu  (fom  Guckguck) : 
Lislaj  goro,  kukuj  kukavico.  Kj.  kuka  ptica  kukuvica. 
—  2)  icehklagen,  itlulo:  MuOi,  5(;erce,  u  jadu  kukala! 
*)Da  kuka  JIari  ic\o  glave.  No  kukajte  mene  bcz 
prcstauka.  Kj.  gocuriti  kuku  (nieni,  u  jadu  i  sidosti). 
kukati  za  kiin  :  kukati  koga  ili  sto.  —  Imala  brata, 
pa  joj  bra(  umr'o  i  ona  za  njim  tako  mnogo  tuiila 
i  kuknla,  dok  se  nije  pretvorila  ii  ticu.  Kj.  >jl'2b.  Tako 
u  jiidu  ne  kukala!  Posl.  311.  Ali  mlada  place  i  jauCe, 
ona  kuka,  kano  kukaviea,  a  uzdise,  kano  udoviea, 
pijti,  place,  kano  i  djevojka.  Npj.  1,  25(5.  Neka  bjeii. 
kuknla  mu  majka!  5,  3(15.  Za(5u  lelek,  i  zacu  kukanje, 
■itarii  majku  Jota  kukajuci.  Here.  91.  f«to  m'  ovako 
jadnu  umnjeli,  da  ja  kukam  .irecu  od  napretka,  od 
napretka,  od  area  svojega!  Kov.  101. 

kDkav,  adj.  iu  ('.  G.)  lidi  kukavni:  znam  ja  kic- 
kara  kukaviea!  Kukave  bile!  Kj.  vidi  i  jadan. 

kbkavae,  kukavca,  m.  ein  urmer  ungliicklicher 
Mciinch,  miser:  Ato  I'll  kukavac  sinji!  Kj.  kukuv  corjek. 

kQkavica,  /'.  Kj.  —  1)  ptica.  vidi  pjfevaiiica  2. 
dtm.  kiikavieiea.  der  Guckguck,  cuculus  {canorus.  L. 
Kj.'j:  l'oduie<:e   kao  kukaviea  jaje.  (Posl.  251.)  Kad 


kukarii  II  kuka  po  zolenoj  Siiini,  oiida  sii  hajduei  ve- 
seli:  l.istaj  goio,  kukaj  kukavivo.  nek'  se  eini  ora  za 
hajdiikol  Kj.  Kukarica  kukucc  Kadosavu  vis'  ku<!e. 
Kj.  .'>33b.  tJovorila  tiea  lastavini:  -Blago  tebi,  sinja 
kukuvica!  kad  s'  ne  leieS  kui'i  u  kominu.-  Npj.  1, 
551(.  .ladikuje  kano  kukaviea,  a  prevree  knko  lastavica. 
4,  2(.)8.  —  2)  ein  clender  Mcnsch,  homo  nihili:  idi 
kukavico  jedna!  Kj.  coi-jck  kukar.  rgjav,  jilaHjiv.  — 
Ti  si  tie  od  kiikaviee.  (V  C  O.  reee  se  kakvoj  kuka- 
rici  kad  se  jiinaeil.  Posl.  317.  Turei  njemu  neveselo 
vele:  »Ali-paso,  sinju  kukavico!<i^  Npj.  4,  272.  - 
3)  zena  kukiiva,  jadna.  —  ZniUii  ja  kukavii  kuku- 
vica! Kj.  312a.  Mali  kad  to  eiije,  udari  se  rukama  u 
prsi:  iKuku  mene  kukurici!  zar  da  majka  oslane  i 
bez  sinals  Npr.  27.  l>a  ubije  moga  sina  Jovana;  sto 
bi  onda  majka  kukaviea!'  Pa  onda  udri  u  plae  i  u 
tuenjavu  iza  glasa.  Posl.  X. 

ki\kavieica,  f.  dem.  od  kukaviea.  Kj. 

knkavieie,  hi.  der  junge  (iuckguck,  cuculi  pullus. 
Kj.  inliida  kukaviea,  piic  od  kukavice. 

kQkavii'JT,  adj.  des  Guckgucks,  cuculi.  Kj.  ko  pri- 
pada  kiikaviei  (ptici).  isp.  kukavi(5ki.  —  Kukavieja 
suza,  /'.  Eier  des  Kingelspinners  (osterr.  (iuekgucks- 
brot),  ova  neustriae.  Kj.  312b  (jajca  od  nekaka  lepiraj. 
Kukaviiji  konjic,  m.  ^\  iedehopf,  epops.  Kj.  312b  (ptica 
pupavae,  vidi  i  kukavieki  konjiel. 

klkkavickl,  adj.  .ito  pripada  kukavici.  isp.  kuka- 
vieji.  za  kukavieki  i  kukavic'ji  isji.  kurjaeki  i  kurjaOji. 

—  Kukavieki  konjic,  m.  ^\'iedehopf,  epops.  Kj.  312b. 
Pokiizao  bi  maloduSnost  i  kukavieku  slahost.  Zlos.  212. 
adv.  Svoju  uemoc  i  nerad  kiikaiicki  traie  da  pravdaju 
tim  izdajuiekim  izrekama.  ZIos.  213. 

kUkaVMi,  adj.  traurig.  moestus,  cf.  jadan.  Kj.  judiii. 
neodregjeno :  kiikavan.  Osn.  182.  vidi  i  kukav. 

kttkira,  /'.  dem.  od  kuka,  cf.  kucica.  Kj. 

ki'ikinja,  f.  Kj.  (u  Slav.)  —  1)  vidi  trnjina.  Kj. 
rod  od  trnu.  takve  rijeii  kod  brekinja.  dcm.  kuku- 
njica.  —  2)  sacma  nalik  na  trnjinu,  Art  Schrott,  grando 
plumbea  quuedam.  Kj. 

kfikinjii-a,  f.  dem.  od  kukinja.   Kj.  vidi  trnjinica. 

kiikljanjc,  n.  vidi  kuljanje.  Kj. 

kukljati,  Ijam,  (n  Srijemui  vidi  kuljati.  Kj.  her- 
vorn-alhn,  provolvi,  kao  teci,  vrvjeti,  n.  p.  kuklja  dim 
iz  pcci,  kukljaju  crijeva,  kuklja  krv.  v.  pf.  sloz.  iskuk- 
Ijati.  —  ktiljati,  od  korijena  udrojena:  kClkljati.  Ko- 
rijeni  2tU. 

k  ilk  III  a,''  f.  (u  Slav.)  vidi  euba.  ^j.  ptici  Hi  kokosi 
na  glavi  kao  kruna. 

kiikiiiarka,  f.  tiea  n  koje  je  kukma  na  glavi,  ge- 
hauhtcr  Vogcl,  avis  cristata.  Kj.  i  kukos  kukmasta. 
vidi  ciiba,  eubaca,  kaporka,  kapura. 

knkinast,  adj.  vidi  cubast.  Kj.  u  cega  je  na  glari 
kukma.  vidi  i  kapurast,  kruuast. 

knklillti,  kuknem,  r. pf.kukne kukaviea,  kad pjevne: 
kuku.  V.  impf.  kukati.  —  ZakukaSe  do  tri  kukavice, 
treea  kuknu  u  mojoj  odaji.  S.  Vojnikovid.  Rp. 

kllklijava,  /.  das  Jammergeschrei  (das  kuku-inene- 
klaijenj.  ejidatio.  Kj.  tika:  kuku  iiieni!  isp.  kukanje. 

—  Kllklijava  i  lelek  staue  svijeh  Jlisiraea.  I'rip.  bibl. 
42.  take  rijeii  isp.  kod  deriijava. 

klikolj,  »«.  die  Wicken  {Koriirade.  Kj.')  ugrostemma 
githago  Linn:  U  svakoni  zitii  ima  kukolja.  Kj.  — 
Dogje  njegov  ncprijatelj  i  posija  kukolj  po  psenici. 
Utkwda  dakle  kukolj?  Hot'eS  Ii  dakle  dii  idemo  da 
ga  poiupamo?  Ne;  da  ne  bi  cupajuci  kukolj  pocupali 
Zajedno  .s  njimc  p.4enicu.  Mat.  13,  25 — 30. 

kDkoiiosast,  adj.  hakennasig,  naso  adunco.  Kj. 
kuko-nosast,  u  cega  je  nos  kao   kuka.   isp.  krivonos. 

kQkutres,  m.  vidi  butC-'):  Osteti  mu  sum  bodeviju 
od  kraj  repa  do  vrh  kukotresa,  da  ne  valja  sedhi  ni 
Hamaru.  Kj.  —  ties  .  .  .  kuko-tres.  Osn.  3S. 

kilkov,  adj.  —  U  poslovici:  o  kukovu  dne,  na  Ait- 
kuvo  Ijeto,  nie,  ad  caleiidas  graecas.  Kj.  t.  j.  nikad. 
syn.  vidi  kod  nikad. 


kukovinii 


—  601  — 


kiikiilii 


kilkoviliil,  f.  Ill  Diibrl  viiiit  nigra.  Kj.  hryiona 
ulha  L.  Kj.»  hiUka. 

kltkrii-a,  /'.  u  ovoj  zagoneci:  Majka  kukrica,  otac 
jaklika,  frjecica  manita  icnkot,  Rro/.il  i  vino  ili  rakija). 
Kj.  iKp.  kukiiciist,  kukrika. 

ki'ikrit'ast,  adj.  iii  Boi'i)  voi'ka  ili  drujro  kako  drvo, 
koje  so  lie  Oisti  i  ne  potkresiije,  iiego  se  zapusli  i  za- 
krzlja.  J{j.  iip.  kukrika. 

kilkrika,  /'.  (u  Dalui.i  vidi  cesta,  Sevaric,  grm  2. 
Kj.^  /'  kod  prrm  sim. 

knkii!  11.  p.  kiiku  meiie!  kiiku  njemu!  weh  mir, 
hci  mihi,  me  iiiiscium.  Rj.  suproino  biiifro.  —  Lele 
meiii  i  ilo  Boga!  kuku  lele!  Kj.  324b.  Kuku  meue 
kukavioil  Zar  da  majka  ostane  i  bez  sitial  Npr.  27. 
Blago  onoine  ko  dava,  a  kuku  ko  izgleda!  Posl.  KJ. 
Kuku  ku(H,  kuku  wjestu,  ah  bez  lebe,  iniidri  pope! 
Kov.  112. 

knkulj,  HI.  —  J)  111  Kisuuj  oua  guka  §to  ?.ene 
nose  navrh  glave  ispod    inarame,    </'.    kiikuljica.   Rj. 

—  2)  Mjesto  kamilavke  mecu  mil  (kalujrjerii)  uaglavu 
kukulj.  DP.  2tj3.  I  ondje  valja  bez  ^umnje  Mo  sc  kuze 
pod  1:  cf.  kiikuljica;  a  u  Stullija  kukuljicaje  cucullus, 
die  Cupuce!  vidi  kukuljica  1. 

kukilljai-a,  kiikCiljava,  /'.  ptica,  alauda.  Stulli.  tako 
se  zove  seva,  sto  ima  na  glavi  kuo  knkuljicu.  vidi 
krunica  3,  i  syn.  ondje.  za  nust.  isp.  ajgirai'a  i  bje- 
lava.  —  Kukiiljava  nije  bez  kike.  DPosl.  51. 

kiikilljii-a,  /.  • —  1)  eiuc  Art  Kappe,  cucuIIuk.  Kj. 
nckdka  knpa.  vidi  kukulj  2.  —  Kapot,  guiij  s  kuku- 
Ijicom.  Kj.  264a.  Zli  biljezi  inrke  kickuljice.  (Gledaj: 
Mrka  kapa  zla  prilika).  Posl.  91.  —  2)  (u  Risnu)  na 
plavi  pleteniea  od  kose  iskii'ena  iglama,  Art  Huar- 
llethte,  (/rudus.  Kj.  vidi  kukulj  1.  —  Na  glavu  joj 
(nevjesti)  na(5ine  kukuljicu  (od  njezine  kose,  u  koju 
se  pozadijeva  oko  2(XJ  igala  sa  supljijem  od  srebra 
ispletenijem  i  pozhicenijem  glavama).  Kov.  96. 

kiikiliiiar,  m.  {u  Dubr.)  vidi  krastavac.  Rj.  Tal. 
eocdmero.  Lat.  eucumis,  cucumeris.  —  Kukumara 
vrtaru  ue  prodavaj.  L)Posl.  t>2. 

KClkiina,  /'. .-  Vino  piju  u  Kosovo  ravno  pod  Ku- 
kunom  zelenom  plauinom  kod  bijele  Ruiiaricecrkve.  Kj. 

kiikilriji'k,  kukurijfeka,  m.  —  1)  die  xchuarzc  liiess- 
uurz,  hellehoruti  fuetidus  (hellehorus  L.  cf.  kukurjak. 
Kj.-'l:  Kukurijek  s  brda  vice:  ozenite  me,  IjubiOica 
iz  doliue:  povedite  me.  Rj.  biljka.  cf.  titra  3.  —  2)  (u 
C  G.)  erven  cvijet  kao  lurOinak.  Rj.  paeonia  L.?  Rj.^ 

—  Crveno  kao  kukurijek.  Posl.  344. 
kllkiirijekiinje,    n.    das    Kikeriki-nchreien ,    galli 

cantu.':.  Rj.  verb,  od  kukurijekati.  rudnja  kojom  kii- 
kurijece  n.  p.  pijetao. 

kilkiirij(>kati.  kukilrijefem,  v.  impf.  kikeriki-kriihen, 
cano  kikeriki.  Rj.  kukurijece  pijetao.  v.  pf.  kukuri- 
jeknuti. 

kiikiirij{^kiiiiti.  kuktlrijeknem,  r.  pf.  cinmal  kike- 
riki-schreien,  dico  kikeriki  (e.  g.  in  aurem).  Rj.  v.  impf. 
kukurijekati. 

kukiirijcku!  uzvik  kojim  sc  kazuje  glas  pijetlov 
kad  kukurijece.  —  Carev  sin  zapita  imaju  li  u  kuci 
jos  kaku  gjevojku,  a  ona  (maifeha)  mu  kaze  da  ne- 
maju  viSe  nikake.  U  tom  pijevac  skoCi  ua  korito  pak 
zapjeva:  Kukurijeku,  evo  je  pod  koiitom.^  Mat-eha 
povice:  »Is,  orao  te  odnio!.  Npr.  129. 

kukdrjak,  kukurjAka,  m.  (i\  Hrv.  u  Otoekoj  reg.1 
nekakva  trava  (cf.   kukurijek   1).   Rj.   vidi  i  titra  3. 

knki'Irusi-ic,  m.  dem.  od  kukuruz.  Rj.  —  Palacka, 
1)  ono  sto  izraste  na  rogozu  kao  kukuriiicic.  Rj.  485b. 

kukftruz,  Hi.  Rj.  dem.  kukuruSci^.  —  1)  der  Ku- 
kuruz, tiirki^ches  Korn,  zea  mais  Linn.  Rj.  vidi  go- 
lokud,  lermentum,  frmentin,  furmetin,  rumetin,  ur- 
metin ;  brzak  3,  postrnak,  purenjak,  sparak.  sturac, 
zelenjak.  —  Biraciti,  paljetkovati  po  vinogradu  (a  za 
kukuruze  kazu  paljetkovati).  Rj.  27a.  BrUdd  kukuruz. 
Rj.  39a.  Braii  n.  p.  kukuruze,  jabuke,  grozgje.  Rj. 
40a.  Vrijeci  kukuruze,  vidi  kruniti.  Kj.  75b.  Gruhati 


I  kukuruze.  Rj.  lOOa.  Zito  se  zove  svaki    UHJev  od  ko- 

1  jega  sc  obieno  biaSuo  melje  i  hljeb  mijesi  (n.  p.  »e- 

j  niea,  jecani,  kukuruz,  ovas...).  Rj.  ItiOa.  Kukuruzi 
8U  ve6  zazutjeli.  Kj.  174b.  Zaorati  kukuruz,  t.  j.  po- 

I  aijati  ga  po  neuzoranoj    zeiniji   pa   onda   uzorati.  Kj. 

;  lS7a.  Turci  svoje  konje  zobe  najviJe  jeemoiii,  a  scljaci 
kukuruzima.  Rj,  213a.  Zrnjkati,  kiipiti  zrna  (n.  p. 
krine  kad  jede   okowljene   kukuruze).  Kj.  214a.  hvi- 

\  lidi  kukuruzi,  t.  j.  ubradiili.  Kj.  232b.  Iskokati  ku- 
kuruz. Rj.  233b.  Klipali  kikuruzi.  Rj.  275b.  Kokati 
kukuruze.  Rj.  283b.  (h-rijeci  kukuruze,  t.  j.  okruniii. 
Rj.  436b.  Ogrjtuti  kukuruze.  Rj.  i39b,  Oiiruvuti,  ogru- 
hati  kukuruze.  Rj.  4.39b.  Oprasili  vinograd,  kukuruze. 
Rj.  464a.  Osijecaju  kukuruzi.  Rj.  47l)a.  Jo5  uijesu 
kukuruzi  osjekli.  Rj.  471a.  Osuzbati  kukuruze,  t.  j. 
oljustiti.  Rj.  474b.  Otw'i  kukuruze,  of.  obijati.  Rj. 
48()b.  Ima  li  vee  kukuruzit  za  purenjeY  Puriti  ku- 
kuruz. Rj.  621b.  Stiznjeti,  poSto  kukuruzi  osijeku  sa- 
.sjei^i  ill!  vrhove.  U  Grblju  .•<asijecuju  kukuruze  poSto 

I  \-e6  bude  na  njima_  purenjaka.  Rj.  661b.  Svilali  ku- 
kuruzi. Rj.  671a.  Cifutijuti  kukuruze,  cf.  komiti.  Kj. 
827a.  —  2)  klas  kukuruzni  sa  zrnima,  Kukuruzkolben, 
spica  zeae,  n.  p.  iidario  ga  kukuruzoui.  Kj.  vidi  klaa 

I  2,  i  syn.  ondje. 

I  kukiknizan,  kiiktinizna,  adj.  u.  p.  Iiljeb,  bra.^D0, 
Kukurtiz-,  e  zea  niaif.  Rj.  .Ho  pripada  kukuruzu.  vidi 
golokudni.  —  hrada  kukuruzna.  Rj.  39a.  liranjc 
kukuruzno.   Rj.  4()a.   (trade  buzu   osobilo   uz   C-a.sne 

I  poste  od  kukuruzna  liljcba  i  od  vode.  Rj.  47a.  liungur 
kukuruzan  ili  senicau.  Rj.  4Sb.  C'e.sto  ga  (vukodlaka) 
privigjaju  . . .  oko  cardaka  i  koscva  kukuruznijeh.  Rj. 
79b.  Klas,  4)  kukuruzna  resa.  Rj.  272b.  Puvare,  ono 
kukuruzno  zrnevlje,  koje  u  kokanju  ne  ispuca.  Rj. 
Ii2(la.  Kukuruzna  sluma,  vidi  komujiina.  Rj.  690b. 
Ziva  2eljo  kukuruzna  projo!  Posl.  81.  U  narodu  na- 
semu  ima  mnogo  rijeci  za  kukuruzno  stabto.  Pis.  76. 
Okomak...  klas...  oklasina...  kukuruzni  korijen.  77. 
kiikdruzina,  f.  (u  Boci)  vidi  okomak.  Kj.  klas 
kukuruzni  bez  zrnja.  —  7ni((  mnogo  imena  i  za  ono, 
na  cemu  su  zrtui,  n.  p.  okomak,  kocanj,  Cokanj,  ilokov, 
tiiluz,  otuCak,  Sa5arica,  kla.s,  oklasina,  kukuruzni  ko- 
rijen, sapuiina,  sepurina,  Mpurina.  Pis.  77.  vidi  i 
okominja,  tuluzina. 

kukilnizTiste,  n.  der  Acker,  wo  ehe  Kukuruz  gebaut 
uar,  ayer  in  quo  zea  mais  fuit  sata.  Rj.  nijcMo  ydje 
je  bio  posijan  kukuruz.  —  rijeci  s  takim  nasi,  kod 
duvaniste. 

kiik&riiziiiea,  f  —  1)  dan  Kukuruzbrot,  punis  e 

',  zea.  Rj.  kukuruzni  hljeb.  vidi  kukuruzovnica,  kuku- 

i  ruinjak  3b,  golokudnica.  —  LukovaCa,  kukuruznica 
umijeJena  hladnom  vodom  s  periina  od  crnoga  luka 
(cf.  hladnja6i).  Kj.  335b.  Upolezaci  sc  kukuruznica 
u  vatri.  Rj.  785a.  —  2)  (a  sjev.  Hrv.)  kukuruzna 
slama,  kukuruzno  stablo.  vidi  kukuruzovina,  i  syn. 
ondje. 

kiikiiriiz6rina  (kuktimzovina),  /'.  das  Kukuruz- 
stroh.  stramen  zeae  mais.  Rj.  kukuruzno  stablo.  — 
U  narodu  nasemu  ima  mnogo  rijeci  za  kukuruzno 
.stablo:  kukuruzovina.  Sasarovina,  JaJovina,  JaJljika, 
kukuruzpjak,  strmuljika,  tuluzina,  kukuruzna  slama. 
Pis.  76.  vidi  i  golokudina.  kukuruznica  2,  paprtHna, 
stiiblina,  strkac,  strnjina,  saSarika  1.  seJarovina. 

kiikuriiz6vnica.  /'.  vidi  kukuruznica  1.  Rj.  kuku- 
ruzni kruh.  vidi  i  kukuruznjak  3b,  golokudnica. 

kukiirdzDJak,  kukuruznjAka,  m.  —  1)  krmak  koji 
je  uhranjen  kukuruzima  (za  razliku  od  iirovnjaka), 
ein  mit  Kukuruz  gemiistctes  Schivein,  sus  zea  sagi- 
natus.  Rj.  —  2)  (u  Hrv.)  vidi  5a5arovina.  Rj.  kuku- 
ruzno stablo.  vidi  kukuruzovina,  i  syn.  ondje.  — 
•i)  u  Urvidskoj  kukuruznjak  znaci  takogjcr  —  a)  ku- 
kuruzni kos  (kao  kotobunja)  —  b)  kukuruzni  hljeb. 
vidi  kukuruznica  1,  kukuruzovnica.  Ivekovic. 

kiikdta  (kJikutai,  /.  Rj.  biljka.  vidi  guguta,  trbulja, 
trbuljika.  —  1)  velika,  der  Schierling,  conium  macu- 


kiikiitanje 


602  — 


katjati 


Jjif   -     '   ■      Rj.  —  'i)  ninla,  nethxtsa  cfniupium  Linn. 
Ri  .eriun.  Rj.' 

"k ...•.•.jC.  n.  tleni.  od  kukauje.  Rj. 

kukatiili,  kflkuoem.  dan.  od  kiikati:  Kiikavioa 
kukut   Kailosjivti  vi5'  kiii5e.  Rj. 

kAla.*  /".  [pt.  kfile)  <J<rr  Thurm.  /urri>.  Rj.  tomnj. 
—  I'  Hercegovini  se  svaka  ku6i  od  kauieua  zove 
iula,  a  u  vj^^^nma  i  oua  koja  uije  oil  kameiia  zove 
se  i-M/<«  ili  dror.  Rj.  —  Pa  izijrje  »itj  kainenu  kulti. 
Rj.  2»ilb.  1  ilosta  je  potroJeuo  blajra  dok  sam  onak 
kudu  poperiu.  Rj.  541b.  Ja  gradis  li  iibojtiicu  kitlti. 
Rj.  Ttvla.  .ZiVfii  in/c  po  oblaku.  Posl.  iK).  Sto  (?e  mene 
A-mV<i  nil  peiidicre,  kad  ja  ueuiam  uiMa  u  tendzere? 
'Ml.  llaj  ini,  Boie,  vijar  velar  ladan.  da  ohori  kiilii 
kiimenitu.  Npj.  1,  370.  Kiid  se  gyede  oar-Xemanje 
blajro.  .<frf<iHi  kiilii  groJa  i  dukata?  2,  101.  Viirje 
Ivau  svoje  b'jele  dvore:  bijeli  se  u  visimi  kutu.  2, 
b26.  Kladovski  je  grad  bio  od  prijc  samo  mali  giadic^ 
kao  ii'j.ipod.ika  kiihi  (Ritter-Schlosst.  Daniea  '2,  45. 
I  ti,  kiilo  stiidii,  stijeuo  ki'eri  8ionakoj,  tebi  ce  doi^i, 
doci  «?e  prva  vla.'it.  Mih.  4,  8. 

kiklab,  kuliiba,  m.  (u  Srijemu)  u  vodeuice  Dunavke 
nekaka  jrreda  koja  drii  kanien  vodeniCni.  Rj.  —  rijec 
tuiija.  Osu.  '2bV. 

kdliira,  /".  t.  j.  koliba,  eine  leltartige  Hiittc.  ten- 
torii  fienu.i.  cf.  savrndak.  Rj.  —  Seljacke  kuce  u 
Zlaiiborii  jrolovo  sii  sve  iz  reda  —  krovinjare,  lubnice 
i  kuliu-e.  Zini.  173.  osn.  u  kula.  Osn.  3oO. 

killti^, '  kiihiJa,  wi.  ein  mausftihles  Pferd,  eqiius 
colori.<  ninrini :  tako  se  u  pjesmama  zove  konj  zual- 
nojta  eetedzije  i  juiiaka  Tala  od  Orafca.  Kj.  konj 
kultiiasl.  kulatast,  misje  dlake.  hi/p.  kule.  aiigm.  ku- 
la^ina.  ridi  i  2  kulin.  isp.  miJkaki;  miJkulaJ,  konj 
maqiirece  dlake.  Rj.  3(51a. 

RCllaM,  KuhUa,  ni.  ime  nekakoga  Kulasa  haram- 
ba.'e.  (■/'.  Kule.  Rj. 

kiklasast.  adj.  vidi  kulatast.  Rj.  sto  je  mme  (ma- 
giirei'i  '^J  dlake. 

kulit»>icn,  f.  kulatasta  mlada  kobila  (a  stara  se  zove 
kulusu),jiinge  mausfahle  Stute,  equulu  coloris  murini: 
Istiira  DOgama  kao  kulasica  u  vrSaiu.  Rj. 

kulilsina,  /'.  aiigm.  od  kulaJ:  Jie  da  Tale  svoje 
kulasine  jal'  bez  rane,  jal'  bez  mrtve  glave.  Rj. 

kdlatast,  adj.  n.  p.  konj.  muiisfarb^  muusefurbig, 
colore  inurino.  Rj.  vidi  kulaSast.  sto  je  misje  (maga- 
rece?)  dlake.  —  U  treeu  sobu  gje  je  za  jaslima  bio 
kulatast  konj  i  na  njemu  takuin  dragijem  kamenjem 
i.'(ki(5en.  Npr.  8. 

Kulo,  m.  hyp.  od  KulaS:  »Voli  Kule  na  kocu  Cii- 
Oati,  nego  zao  rueak  rucati,«  kazao  s  koca  nekakav 
Kula.^  harambaSa  kad  su  mu  Turci  svete(?i  se  govo- 
rili:  >Ori  Kule!  kopaj  Kule!--  Rj.  <(Ac.  u  nom.  Kule 
po  gotoruje  Crnogorskom ;  drugdjeje  nom.  Ki'de,  gen.  I 
Ktila,  coc.  Kule.  I 

klile,  ni.  hyp.  od  kula^'.  —  Povija  se  po  kulasit 
Talc  .  .  .  Kad  to  zafu  I'etediija  Tale,  on  druzini  bio 
povorio:  3 .  .  .  Tek  mi  bjeSe  vrlo  zoban  kule':.  Npj. 
3,  336-338. 

kale,  H  rijet'ima:  na  kiile  na  vile,  n.  p.  razbi,  t.  j. 
odvrati  pa  rjizlicnijem  rijeoima  od  onoga  Sto  je  htio 
da  I'iui.  Rj.  314a.  Na  kule  na  vile  (n.  p.  razbi  kakav 
|)Osao).  Kazujui^i  Srpski  drugijem  rijei-ima  kako  je 
ko  razbio  na  kule  na  vile,  reklo  bi  se  kako  je  go- 
vorio:  Ovo  bilo  ono  se  svilo,  i  t.  d.  Rj.  fjlb.  Na  kule 
na  vile,  AusjHichte,  Vorwdnde  bei  einer  abschliigigeu 
Anttrort:  razbi  na  kule  na  vile  (kad  koji  5to  odrefe, 
ili  pokvari  s  rijecima).  Rj.  392b  (8?J.  razbi  kojekakim 
izgotorima. 

kiileii,  m.  vidi  kuljeo.  Ej.  vidi  i  1  kulin.  isp. 
kulenira. 

kiilt'iiifa,  f.  (u  Sinju)  vidi  kobasica.  Rj.  isp.  kulen, 
kuljc-n,  ktilin. 

kitlelp,  f.  pi.  (u  C.  G.)  die  Patrontasche,  emho-  \ 
loTutn   theca,  cf.   pripojasnice,  tiiek-dese.  Rj.  —  Ne 


i  uteec  i.\\:\  piliOiiika,  da  uiiose  kiiute  ni  knlcte.  Npj. 
5,  372.  ridi  i  iiJeenion,  liSeklije.  liSekluk. 

KAlii-,  m.  Puiticn  ciner  Festung  an  der  Miindung 
der  Morava,  parittinac  qitaedam.  Kj.  sidine  od  gradn 
nekakca  na  usiu  rode  Morare.  —  i^p.  ime  s  takim 
nast.  8koti(^. 

ki'ilijes,  kulij&.ia,  m.  (u  O.  U.)  kao  kacamak  od 
situa  biiiigiira,  Art  Gei-icht,  cibi  gemtx.  Rj.  —  kulijes 
(isp.  kuljen  i  kulja).  Osn.  361. 

ki'lliji'ski,  adj.  n.  p.  turanj,  kojijem  .se  luce  ku- 
kuruz  za  kulijeS.  Kj.  .s^)  pripada  kiilijcsu. 

1.  ki'llin,  m.  ridi  kuljen:  Kulin  baba  varila,  ku- 
linoni  se  t'alila.  Kj.  ridi  i  kulen.  kao  relika  kobasica. 
i.fp.  kulenica. 

2.  killin.  kulina,  m.  ridi  kulas:  Da  mu  ilademo 
Talova  kulina.  Rj.  ridi  i  kule.  konj  jnisje  dlake. 

kiMina,  /'.  zidine  od  kule,  liuimn  cincr  kula.  Kj. 
I  kAliii  bilii,  in.  u  rijecima:  poi-eo  pripovijedali  ko- 
jeSta  od  Kitlina  bdna,  orditur  ab  oro,  er  holt  ucit 
(IKS.  Kj. 

kdlTstc,  n.  uijesto  gdje  je  nekad  kula  bila.  M. 
Kolakovie.  Rp.  —  sa  nast.  isp.  blStiSte. 

kill!<kT,  <irf;.  sto  pripada  kuli,  kulama.  —  Kad 
dotira  do  kulskijeh  vrata,  al'  od  kule  vrata  zaklju- 
cala.  HNpj.  1.  20ii. 

kfiltiirn,  /'.  die  Cultur,  Bildung,  culturaf?),  huma- 
nitas,  eruditio.  —  Sto  su  one  (rijeC'l  tugje)  vooma 
vazue  ...  i  za  istoriju  kulturc  narodnc.  (_)gled  IV. 
Republika  unijela  doei  do  svoga  cvijeta,  koji  hraue(^i 
u  sebl  knltiiru  svake  slrane  narodnoga  zivota  onoga 
vremena  pripada  megju  najsjajnije  momente.  Kad 
;t,  191.  isp.  izobrazenost,  izobrazenje,  obrazovanost; 
prosvjeta,  prosvjesienje,  prosvjetljeuje. 

knltarm,  adj.  stu  pripada  kulturi.  vidi  prosvjetni. 
—  Za  kiilturnu  istoriju  nasega  naroda  .  .  .  veoma 
vaJan.  Kad  'J,  191. 

kt'lliu-iMijo,  «.  vidi  kulukovanje.  Rj. 

kdlueiti,  Sm,  r.  inipf.  ridi  kulukov.iti.  Rj.  (;initi 
kuluk. 

ki'llui'-krsn,  /'.  u  katana  Sto  visi  ostrag  (do  ispod 
koljenal.  Rj. 

ki'lluk,*  m.  die  Frohne,  angaria,  cf.  robija  1.  Kj. 
vidi  i  begluk,  tlaka. 

kdliikovriMJe,  n.  das  Frohnen,  angariarum  prae- 
statio.  Rj.  verb,  od  kulukovati.  rtidnja  kojom  tko 
kuhikuje.  ridi  kulucenje. 

kClliikovati,  ktilukujein.  r.  impf.  friihnen,  angariam, 
operiim  serrani  praesto.  Rj.  ciniti  kuluk.  vidi  kulufiiti, 
beglui'iti,  rabiti,  tlaciti  2. 

kiili'Indiija.''  m.  (u  vojv.)  vidi  kujundiSija,  mit  alien 
Ahleitungen.  Rj.  zhttar.  po  Njemuckoj  biljesci  sve 
rijeci  sto  su  jiostalc  od  kujundzija,  mogti  postati  i 
od  kuluudzija:  kulundzijiu,  i  t.  d. 

kuli'liidzijin ,  adj.  ridi  kujundzijin.  .Ho  pripada 
kulundziji. 

kiili'lnd/.Tjnii-a.  /.  ridi  kujundzijnica.  zena  kulun- 
dzijina. 

kuli'intlzijnka.  /'.  ndi  kujundzijnka.  zena  kulun- 
dzijina. 

kiili'liKlzijiiski,  kiiiiindzTjskt,  vidi  kujund^ijnski, 
kujundzijski,  i  sazeto  kulinuUinski  (isp.  abadzinski), 
sto  pripada  kulundzijamn  Hi  kulundziji  kojcmu  god. 

kiiliiiidziliik,*  »(.  ridi  kujundziluk.  kulundzijski 
zanat. 

kdliLsa,  /'.  kulata.sta  kobila.  cf.  kulaSica.  Ej.  — 
Kula.Sica,  kulata.sta  mlada  kobila  i  a  stara  se  zove 
kulusa).  Rj.  313b. 

kCilja,  /'.  ridi  kaCamak.  Kj.  jclu  od  kukuruznoga 
brasna,  kao  zganci.  si/n.  kod  kacamak. 

kAIJanJc.  n.  das  Herrornallen  (z.  B.  dcs  Jiauchs), 
prorolutio.  Kj.  rcrb.  od  kuljati.  raduja  kojom  sto  kulja, 
kao  n.  p.  dim  iz  peii. 

killjar,  kuljAra,  m.  kesa  na  gribu.  Rj. 

kuljati,  Ijam,  v.  impf.  hervorwallen,  provolci,  n.  p. 


kuljav 


—  603  — 


kumoviski 


iliiii  iz  pef^i,  cele  i/  koSnico,  ciijeva,  krv.  Hj.  law 
feci,  vrvjeti.  vidi  kukljati.  !•.  pf.  sloL  iz-kiiljati,  po-, 
pro-. 

knijav,  adj.  Kj.  isp.  okuljaviti.  —  1)  vidi  trbuSat. 
Hj.  u  liijega  nu  kiiljc.  ridi  i  biisav,  pupuv,  trbuSast, 
trobok.  —  2)  (u  ISrijcinul  kiiljiiva  iemi  (scliiiiiplHrh) 
t.  j.  triidiia,  scliirdiigcr,  (jniridit.  Rj.  (kuie  sc  x  poyr- 
doiii).  vidi  i  brc'frj,  i  nyii.  ondjc. 

kftljf,  kulja,  f.  pi.  (u  ('.  G.)  (schiviplHch)  ridi  trbuh. 
Rj.  kiiic  .<t'  .<  piiprdom. 

ki'iljcn,  III.  (po  jii},'ozap.  kraj.)  kao  velika  kobasica, 
die  ^fll(|t;llll^lll^'<l,  renter.  U  Risnu  nailjene  se  (bravlje 
siriStc)  kukiini/.iiH  braAiia,  loja  i  .-iiivica,  pa  po.^to  se 
skiiva.  ji'de  st'.  (■/■  kfiliii.  Rj.  -  Nadjeven  je  kako 
kidjcti.  DI'osl.  ()8.  vidi  i  kulen.  isp.  kiilenica. 

killjt'iiuv,  adj.  sto  pripada  kuljenu.  —  Mir  baba, 
mir  djcile,  peci  toj,  ter  se  goj,  kuljenona  juha  do  dna 
je  j^ii.sta.  DPosl.  (U.  —  Ho  se  iii;e  mint,  ov,  jelo  kuljeii 
iijcdnuhije  se  ijramaticki  s  rudom  od  hilja.  isp.  Se- 
<3erov.  Osii.  91. 

kfiiii.  III.  Rj.  dem.  kumic.  hi/p.  kumak,  kuman, 
kiimasiii.  Huprutno  iK'kiim.  —  1)  kritcni,  dcr  Tuuf- 
pathc,  npoHsor  luiptisiiuilis.  Kum  se  zove  i  onaj  koji 
prvi  put  striiSe  kosu  djetetii ;  takovi  kumuci  bivaju  i 
Tiirei  iiaSim  Ijuduia,  i  nasi  lju<li  Turcima  ipo  Bosni) : 
()j  Turriue  za  iieyolju  kiime!  Ne  kumiiii  te  sto  ja  kuma 
iieinam.  Kj.  --  Siiitelj,  ct'.  kum.  Kj.  Hiln.  Ako  uijifye 
kuma  lie  nagjeni,  da  mi  biides  kum.  Posl.  7.  Kum 
kesR,  a  torba  prijatelj.  (liranini  se  onim  sto  kiipim 
i  sto  nosim  u  torbi).  lfJ4.  —  2J  vjeiu'aiii,  der  Jleistnnd 
lici  dcr  Triiuinifi,  textis  euiijuyii:  <  )l)raz  valja,  /.•«»(  t'e 
do(?i.  Ni  ti  iiieni  knm,  iii  ja  tebi  stari  svat.  Kum  se 
zove  i  svaki  od  rodbiue  pravo^a  kuma.  Rj.  —  Kuma 
mecu  krstitelja  Jovana.  Rj.  y54b.  Tu  mi  Vei'te  milom 
kumu  konja,  milom.  kuinu  i  staroine  svalu.  Npj.  1, 
13.  Ajd'  iz  dvora,  zlatni  kumc,  brijeme  ti  je.  1,  14 
(Na  svadbi).  U  nasega  milostira  kuma  na  ruci  niii 
zlatan  jjoliib  jjuOc.  1,  5(5.  Ma  mu  rece  Airovic  Ibro: 
»A  ne  boj  se,  moj  tiiilo.fni  kiime!«  4,  ;58,").  Inienujem 
8  dobrijeni  ea.soni:  1)  za  prvijenca  poimence  toga  i 
toga  .  .  .  f))  sretnoga  kuma  toga  i  toga.  Kov.  52.  Pa 
je  Janko  avate  razredio  ...  a.  za  kuma  inhida  Marijana 

—  da  si  zdravo  naS  visoki  kume!  Npj.  84.  —  S)  pred 
kuma,  t.  j.  Stogogj  tako  dobro  da  bi  se  moglo  pred 
kumu  i/.uijeti !  Rj. 

kl'llUil,  /'.  Rj.  dem.  kumiea.  —  1)  die  Pathiii,  Ge- 
vatterin,  eoiiiiiuitcr(?J.  Rj.  Kiima  kuma  ako  nije  da- 
rovala,  nije  mu  ni  brige  zadala  ((-Hm  ce  on  nju  da- 
rovati).  Posl.  1G3.  Kiima  uugjena  kao  i  cast'ena.  1(J;?. 

—  2)  die  I'lifhin,  puella  cui  sum  eommater.  Rj.  Kuma 
se  zove  i  svaka  zenska  glava  od  rodbiue  prave  kume. 
Rj.  t  kuma  djevojci,  kojoj  je  ona  kuma  (kumcetu 
svomu)  ka':e  kuma.  —  3)  euphemismus  za  kuga.  cf. 
kuga.  Rj. 

ktlniiira,  f.  Rj.  —  Na  druziOalo  .  .  .  druzicaju  se  . . . 
i  zakunu  se  da  ee  biti  muSkaroi  pobralimi,  a  zenskinje 
druge  (Vlasi  kazu  kumaca).  Rj.  142a. 

kOniak.  kiimka,  m.  Iii/p.  od  kum.  Rj.  eidi  kuman, 
kumaSin. 

ki'lmnlo,  /(.  za  postanje  isp.  kumati  se.  kau  kumstvo, 
i  fcselje  iiakon  kumovanja.  isp.  krstici.  —  Tebi  ne 
dam  dva  posopea  sina,  da  ti  sarai  idu  pod  planinu, 
Pave.sidu,  tebi  na  kumalo.  S.  Vojnikovie.  Rp.  za  nast. 
isp.  bjesnilo. 

kniiiiin,  III.  ridi  kumasin.  Rj.  hyp.  od  kum.  ridi  i 
kumak.  —  rijeei  s  takiiii   ua.ii.  kod  brajan. 

Ki'imanovo,  n. :  Na  onome  ravnom  Kumanovu, 
ongje  bjese  Kostadine  bego.  Rj.  —  Na  bijelu  gradu 
Kumaiiovu.  Npj.  3,  5G. 

kAiiiiinjc,  II.  das  yeyenseitiye  Beyriissen  als  kum, 
salutatio  -01  kum  rocabulo.  Rj.  verb,  od  kumati  se. 
radnja  kojom  se  tko  kuma  s  kini. 

kdinas,*  m.  —  1)  der  Atlas  (eiiie  Art  Seidenzeuy), 
sericus pannus  deiisus  et  collustratus :  I  sa  nogu  ga<:e 


od  kumasa.  Rj.  kao  platno  od  spile  (.illas).  Npj.'  4, 
350.  —  (rjevojka  sam,  kuma.i  na  prodajii,  dok  sam 
kuiiiuH,  svakome  sam  ilraga.  Here.  2i)S.  isp.  kumaili. 

—  2)  (u  Srijemu)  erna  pantljika  od  kadife,  Sto  se- 
oske  djevojke  nose  na  vratu.  I{j. 

kiiiii)\^in,  m.  vertraulicli  fiir  kum.  Rj.  hyp.  od  kum. 
vidi  kunuik,  kuman.  —  za  nast.  isp.  priji.Mn ;  imenu 
niuHka  kod  (Jjurasin. 

kiiniiksli,  adj.  indecl.  («  Turskim  naat.  li)  sto  pri- 
pada /,«Mia,si<.  —  Me(!c  njemu  kuinasU  Jorgane. 
Plerc.  47. 

kCiraati  se,  kumam  se,  v.  r.  impf.  s  kirn,  sich  als 
(leriiller  lieyriisscn,  salutare  se  inriecm  -.'i  kum  roca- 
bulo. Rj.  recipr.  yororiti  jedaii  driiyomu  kum.  — 
Mihui  Obrenovi(5,  s  kojim  se  jc  Kara-(ijorgjije  kiitnao, 
jer  mu  je  bio  vjenfani  kum  bratu  Milofu.  Sovj.  17. 

kiiinbi'lra,*  /'.  ridi  bibarda:  I  kumbate,  fiim  gra- 
dove  prima,  i  lubarde,  I'-im  gradove  pali.  Rj.  vidi  i 
kumpara,  bimbarda.  —  Te  na  Petra  vatru  oborio, 
oborio  tope  i  kumbure.  Npj.  4.  220.  Stoji  jeka  sjaj- 
nijeh  kumbara.  5,  67.  Opkole  Smedcrevo  i  stanu  ya 
biti  iz  topova  i  paliti  iz  kumbara.  Daniea  5,  47. 

kiimharAtlzija,'^  m.  dcr  Bombardier,  pyrobolariiis. 
Rj.  koji  nastoji  oko  kinnbare,   koji  pali  iz  kuinbare. 

kttmeuil,  /'.  uoll.  od  kumfe,  die  J'athcii  (ohne  Un- 
terschicd  des  Gesehleclitesj,  filii  (aut  /iliae)  baptis- 
malcs.  Rj. 

ki'iiui-c,  kumfieta,  n.  der  Pathe  (das  Kind),  filius 
bajitismalis:  Umre  kumi'e,  raskide  se  kumstvo  (das 
Kind  ist  ycstorben,  die  Gevatterschaft  [aUo\  Imrt  auf). 
Rj.  eoll.  kumcad.  isp.  kiuua  2.  —  Najzad  ode  maj- 
storo  Manojlo  i  on  nosi  kuinde  u  naruCe.  Npj.  3,  326. 

kiliiiiea,  /'.  dem.  od  kuma.  Rj. 

kdlilil',  m.  dem.  od  kum.  Rj. 

1.  kCimill,  adj.  der  kuma,  eommatris  ct  jicslis.  R}. 
sto  pripada  kumi. 

2.  kdiiiTii,  kumina,  »/!.  cyminnm,  cuminum.  StuUi. 
biljku.  yocori  se  i  u  Hrv.  mdi  kim,  2  komin. 

kiiiuir,  m.  vidi  idol.  —  Od  trgovaca  (kojima  je 
kumir  srebro  i  zlato).  t^tra?..  1886,  704.  i  u  StuUija: 
kuniir,  idol. 

kAiiiiti,  kumlm,  v.  impf.  Rj.  r.  pf.  sloz.  o-kumiti, 
po-,  raz-,  za-.  —  I.  1)  koga,  zu  Geratter  oder  zu 
Beistaiid  bitten,  adrocare  pro  teste  tiaptismi  aut 
conjuyii:  Kuma  kumi  Debeli^-Novaka.  Rj.  zrati  koga 
za  kuma.  —  2)  (po  jugozap.  kraj.)  moliti,  bitten,  rogo, 
n.  p.  otac  sinu  i  sin  ocu  mo?.e  rcei:  kumim  te  Boyom, 
ueini  to.  Ovamo  ide  i  ovo  sto  se  govori  u  Srbiji: 
Kumicc's  kiiyu  da  le  umori.  Rj.  —  Kumim  ve  za 
Koga  svakoiii  strari!  (Kad  ko  koga  moli).  Posl.  163. 
Kumim  ti  zmiju  pod  kamenom !  (Kad  se  ko  moli 
kome).  163.  Tako  me  ne  kumile  yore  i  vode!  299. 
Opet  humi  vojevoda  Ojuro:  »0  Tureine  !Salim-mu- 
selime!  Pusti  Jelu,  ne  grdi  joj  lice«.  Npj.  4,  160. 
Kumim  tehe  Boyom  istiuijem,  Bogom  kumim.  a  ruku 
ti  Ijubim,  nemoj  kmeta  toga  izgubiti!  4,  384.  — 
II.  sa  se,  reciproi.  s  kim,  mit  Jemand  kum  irerden, 
cumatus  necessitudinem  ineo.  lij.  —  .S'  kuiiiovima  se 
kumili,  sve  drage  volje,  bez  uikakve  uevolje.  Kov.  122. 

kiiniljf'lljo,  n.   verb,  od  kiuniti  /  kumiti  se.  Rj. 

Kftmodriii,  /'.  Kj.  selo  u  srezu  Vracarskom  okruga 
Podunavskog.  Rj.^ 

kumov,  adj.  des  kum,  ad  testem  baptismi  aut  co- 
iijugii  pertinens.  Rj.  sto  pripada  kumu.  —  Prikumak, 
kumov  momak.  Rj.  592a. 

kiimovanje,  ".  rerb.  od  kumovati.  Kj. 

kiini6vati,  ktimujem,  v.  impf  kome,  zu  Geratter 
stehen,  testis  sum  biqitisini  aut  conjugii.  Rj.  biti  kum. 

—  Ovo  (JiJano"!  kumstvo  moze  biti  da  je  za  to  po- 
postalo  da  bi  Turcin  HriU'Muinu  a  kasto  i  Ilriscaniu 
Tureinu  mogao  kumovati.  Rj.  315a.  Ako  nijesam  ku- 
mocao,  a  ja  sam  kroz  plot  gledao.  Posl.  7.  sa  se, 
recipr.:  Oni  su   se  kumorali  s   njime.   HNpj.  4,  29. 

kiiiii6vskT,    adj.   dem   kum   zustehend,   quod  decet 


kuni|>iinij» 


OW  — 


3.  kiipa 


r 


1.  Kj.  sti'  pripddu  Icwno- 
—  Aiimor.-'tii  sliiiiui,  f. 
.1  .i/i-.r  .«-(,  rid  liiiieii.  !>rbi  prijiovi- 
.  kiim  11  kuiua  ukrao  breiue  slame.  pa 
losio.  slaiua  ispadala  i  prosipala  se  puteni. 
"stavio  na  iiebu  /a  vjeOiii  spomen.  Rj. 
k.  11  Srijomu  kaiii:  kiimov^ki  inoiixd'.  Kj. 


kiinipiknija,  f.  die  Kompitgnie.  certu  militum  iurhti, 
.tHiur.K.  Rj.  —  Kapetaiii  isiil  izbirali  i  dovodili  nai- 
bolje   pevaC-e   iz   njiliovili   kiimpimijii.   Npj.'  4,  XLl. 

kiinipi^nijski.  ii((;.  Kompagiiie-,  quod  est  centu- 
ri'it.  Ki.  .<>o  priptidii  luiiipiiHiji. 

kiimpikni,  /■.  rii/i  kiimbi\ra,  lubarda,  lumbarda. 
-  I'a  mu  docju  iibojni  lopovi  i  kumpare,  Uo  ieic 
junake  .  .  .  ,Pak  obori  iibe  i  kumpare  na  kujaievu 
vojsku  na  2abljakii.  Npj.  o,  22<\ 

lidmra,  f.  hup.  od  Kumrija:  t<to  je,  Kumro,  iijela 
te  iriij.i.  Rj. 

kdnirijil,*  /".  die  Lachtauhe,  cohimha  risoria.  Rj. 
iiektiki  ijiluh.  I'idi  kumriku^,  gugiitka. 

Kilmrijil.*  f.  ein  Fraiienname,  noiiien  feminue. 
Meisteiis  nibt  mini  ihii  deii  (Vt/'.iM.f/eneM;  Kumrija  ro- 
binjs :  Kod  kolevke  Kumrija  robinja,  ona  njija  dva 
banora  sina.  Rj.  I'wie  hnsko  poniijrise  sc  nudijera  ro- 
binjama.  hi/p.  Kumra.  —  ixp.  kumrija.  imena  zenska 
od  -irotinia  kud  Golubica. 

kiinirikiisa,*  f.  (u  Sarajevu)  vidi  kumrija.  Rj.  vidi 
I  iruL'iitka.   iitkdki  ijoliih. 

ki'imrinu  sroisrjo.  ».  nekaka  trava,  koja  raste 
po  zidovima.  Rj. 

kikmsal,*  m.  rtWi  pijesak.  Rj. 

kdmstru,  n.  die  Geaitterschaft.  niiniiis  ieitiii  bap- 
tisiui  aut  coiijiiijii.  Kumstvo  je:  1)  vjenCano.  Rj.  vec 
naOini  jednu  situu  knjitru,  te  je  pojlji  duzdu  od  Mle- 
taka.  nek  ti  potrje   na  kumstro  rjtjiuuiw.  Npj.  2,  333. 

—  S)  krJteno.  Rj.  Mokro  kumstvo,  t.  j.  krsteiw.  Rj. 
3«)rta.   I'mre  kiimie,   raiskide   se   kumsiro.   Posl.  333. 

—  3j  Sisano,  ii  kome  kum  djetetu  ved  poodraslii 
sijei-e  kosu.  (_)vo  kumstro  moze  biti  da  je  za  to  po- 
stalo  da  bi  Turcin  Hrif<'-aninu  a  kaSto  i  HriJt'anin 
Turcinu  mogao  kumovati.  Rj. 

kun.  m.  (u  ('.  (t.)   nekako   drvo  kao  makljen.  Rj. 

—  Ij  (11  Star.  Vl.ihu)  vidi  klen  1.  —  2)  (u  C.  G.) 
ride  makljen.  Rj.' 

klilDl,  /'.  der  ^farder,  muatela  martes  Linn.  cf. 
zlatka.  Rj.  dem.  kuniea.  —  Brzi  je  od  sme,  hitriji  od 
kune.  DPosl.  10.  I'esto  sam  joj  slao  armagane:  .  .  .  i 
dva  curka  kunom  postavljena.  Xpj.  1,  44(3.  Staja<!a 
kapa  bila  od   samiira  ili   od  kune  kalpak.  Kov.  42. 

kilniidra,  f.  —  1)  ono  od  pregje  Jto  se  uhvati  ii 
nitimu  kao  pamiik.  die  Flocke,  lloccus.  Rj.  vidi  ma- 
rina 2.  —  2)  palaeka  od  rogoza  kad  se  iScupa  kao 
peije,  die  Kiitzchen  vom  Rietgras.  Rj. 

KOnani,  f.  planina,  vidi  Kunov:  UnigjoSe  u  Ku- 
nani  TurL-i.  Rj. 

kuDlitort-njr,  m.  d(ts  mUhseliije  Leben,  vita  misera. 
Rj.  rerh.  od  kiinatoriti,  stunje  koje  biva  kad  tko  ku- 
niitiin. 

kiinatoriti,  lim,  r.  imf.  mulisam  leben,  vitam  vii- 
seram  aijo.  Rj.  zlo  zivjeti.  vidi  kuburiti,  t  syn.  ondje. 

k&nda,  f.  vidi  kusa.  Rj.  kusa  kokos.  isp.  kundast. 

kiindari'nje,  m.  ilas  ScMften.  munitio  tormenti 
betliri.  Rj.  verb,  od  kiindaOiti.  radnja  kojom  tko  kun- 
'I'li'i   II.  p.  pu.iku. 

kiindai'ii'-,  m.  dem.  od  kundak.  Rj. 

kuniliiiii,  flm,  V.  impf.  n.  p.  puSku,  (das  Feuer- 
i.f  ften,   munio  ligno.   Rj.  v.  pf.  sloL  pre- 

k  se). 

kiindak.'  m.  der  Kolhen  (rum  FeuergeuehrJ,  lignum 
tiirvitnli  hilliei.  if.  oklop.  Rj.  dem.  kundafi"^.  —  Ja- 
buka,  ■)[  ua  piftoljii  nukraj  kandaka.  Rj.  243a.  Top 
ovaj  nije  \m;\«  kundakn  ni  kola,  da  »e  moze  vii<?i. 
MJIo4  96. 


kltndnst,  adj.  ridi  kus  [th  kokoj).  Rj.  isp.  kimda. 

kilndrflf.  m.  .Tednoni  maOku  inie  kiindrtic,  dnigom 
makokimdrac :  Jio,  kundnic!  mac  kuiidrac.'  obeibac 
bakiindrac  (ko  viJe  puta  zasopi-e  brzo  mo?.e  reri  da 
se  ue  pomeie.  if.  jegubal  Rj.  rijcc  i-c  biti  postala 
od  kiidrav  s  umttnutim  n;  (.</>.  kiidrov  i  kiuidrov. 

ki'indruv,  kundrova,  m.  ime  psetu  koie  diigii  dlakii 
ima,  fill  J{unde)iume,  nomen  cnni  inai  .tulitiim.  Rj. 
kudruvo  p^eto.  kfldrov,  (  .«  umetnutim  n:  kfindrov. 
Korijeni  232. 

kiinolii-,  HI.  pitomi  zee,  Kaninchen,  leptis  euni- 
ctilus.  ridi  kunijelj.  —  Fraueiiz  jede  ?.abe,  Englez 
bijele  zeoove  (kunelice),  a  Talijan  magarad.  l^ri- 
prava  153. 

kdnrin,  kuufina,  «i.  (u  primorju).  —  1)  die  Grenee, 
eonfinium.  cf.  granioa:  Preko  mora  duidevoga  do 
kunfina  Pa'trovskoga.  Rj.  viegju  Tut.  eontinio.  — 
2)  u  zagoneci:  Mi5  se  penje  uz  kun/in.  Rj.  odgo- 
netljiij:  Mrnari  po  katarkama. 

kftnira,  /'.  —  J)  dem.  od  kuua.  Rj.  —  2)  (u  Srijemu) 
nekakva  trava.  Ry  iichillea  millefolium  L.  Rj.-'  — 
Piisti  baba  konju  krv  i  teletu  mlijeka.  (Govore  gjeoa 
metnuvsi  irarku  kunire  u  nos  .  .  .  dok  ne  iidari  krv 
iz  nosa).  Posl.  2tjt).  ridi  hajdufka  trava,  paprai',  spor, 
sporiS. 

kllnijelj,  kunijf-lja,  m.  ridi  kuneli*!.  —  Na  mrtva 
lava  i  kunijelj  iidara.  DPo.sl.  G6.  ki(nijelj,  kiinij^lja, 
pitomi  zee,  ititl.  coniglio.  XIII. 

kdniD,  adj.  sto  pripada  kuni.  —  Kuninu  kuzu  u 
iivii  prodaje  (ne  kiipii.  DPosl.  52.  ifp.  kiinji.  —  za 
nasi,   ridi  grlicin. 

kiinina.  /'.  (u  Srijemu)  brada  na  trsci.  Rj. 

KAiiur  iplaniuai  m.  cf.  Kunara:  Ode  beie  t*  Kunor 
plauinii.  Rj. 

kiiuov,  adj.  (u  0.  G.)  von  kun.  Rj.  sto  pripada 
kunii  (drvetaj. 

Kiinuvii-a,  /'.  Kunovieu  goru  prejezdiSe.  Rj. 

kiiiiovina,  /'.  (u  C.  G.)  kunovo  drvo.  Rj. 

kfintos.'  m.  —  1)  (u  C.  G.)  ridi  durak.  Rj.  — 
2)  (U  Srbiji)  ridi  kozuh.  Rj. 

ki'injaiijo,  n,  Kj.  verb,  od  kunjati.  —  J)  stanje 
koje  biva  kad  tko  kunja  (drijemlje).  (das  Schlummern. 
somnus  lenis.  Rj.).  —  2)  stunje  koje  biva  kad  tko 
Jcunja  (poleskuje),  das  Kriinkeln,  valetudo  tenuis.  Rj. 

klinjati,  kunjam,  r.  impf.  Rj.  r.  pf.  .^loz.  poku- 
njati,  prokunjati,  zakunjad.  —  1)  (reriichtlich)  schlum- 
mern, dormio:  sta  kitnjas  ti  tu  te  ne  ideS  spavati 
(^reku  djetetu  kad  drijemlje).  Rj.  kaze  -te  s  pokudom. 

—  2)  kriinkeln,  infirma  esse  raletudine:  on  ne.^to 
kunja.  Rj.  nalosu,  rgjavu,  slubu  biti;  poleskivuti. 
ridi  l^cati  se. 

kuiijT,  adj.  sto  pripada  kuni.  kunama.  isp.  kunin. 

—  Kunji  rep,  m.  (u  Dubr.)  Tausendblalt,  mille- 
folium. Rj.  315b.  myriophi/llum  L.  Rj.'  biljku.  — 
Ct^init'  I'u  te  meka  kako  kunji  rep  —  ili  bumbak. 
DPosl.  144. 

kQp,  m.  —  J)  sabor,  die  Versammlung,  conventus. 
Rj.  —  vidi  skup.  k'iip  (zbor).  Korijeni  35.  —  2)  vidi 
gomila,  (■  .si/;i.  ondje.  —  Zivi  svoje  blago  uprtiSe,  a 
mrtvijem  osta  )i«  kupove.  Npj.  3,  313.  Kup,  conge- 
ries, cumulus,  acerrtts.  Stulli. 

1.  kOpa,  f.  Rj.  dem.  kiipica,  augm.  kupina.  — 
J)  ridi  caJa  iponai%'i5e  u  pjesmama):  DadoSe  mu 
zlatntt  kupu  rina.  Rj.  —  Niza  sovru  vino  natoeeno, 
u  zlucene  kupe  napunjeno,  uvrh  sovre  jcdna  kupu 
sjedi,  kupu  here  devct  litar  vina,  al'  je  kupu  od  sti- 
hoffa  zlata.  to  je  kupa  Leke  kapetana.  Npj.  2,  231. 
I  dade  joj  kupu  od  rakije,  da  baJ.ama  poslu^.i  ra- 
kiju.  4,  158.  —  2)  (\i  Dubr.)  vidi  t^eramida.  Rj.  ridi 
i  c-rijep. 

KDpa,  f.  Toda  u  Hrvatskoj.  Rj. 

2.  kiipa,  /'.  gomila  od  cetiri  oraha.  Takove  gomile 
nanijeste  djeca  (svako  po  jednu)  u  red  prema  sebi, 
pa  biju  redom  ojnakom  sjednoga  mjesta,  te  ih  oba- 


kiipiic 


—  605  — 


kiipljriijo 


raju  (ifriHJii  sc   hupc).   Kin  h'inderspiel  mit  Niissen, 
lusns  nticiiiii.  lij. 

ki'ipac,  ki'ipoa,  m.  dcr  h'linfei;  emior:  A.  l*o  slo 
je  to?  H.  Ko  je  ktipm".  A.  .la  sam.  Itj.  -  Muite- 
riju,  cf.  kuptiv.  Hj.  ;i77h.  Ziini  kiipac  i  gjevojafiki 
otac  lie  inoirii  sret'iii  biti.  I'osl.  .SI. 

knpai-.  kupca,  »».  u  voileiiioaina  od  nekolike  oke 
lujeia  sa  tirskom,  Ci»  (ictreidcmtiss,  modii  (jcnun.  Kj. 
—  k'l'ipdc  tosii.  w  l;'i)p(i).  Osu.  3yS. 

kOpulac,  ki'ipaoca,  m.  hiitnvator.  ytiiUi.  koji  sc 
kupn.  —  rijeH  s  takiiii  iiast.  kod  viivalac. 

kii|mlT.^t(S  (i.  balneum.  Stiilli.  nijcsto  gdje  se  kupa. 
pidi  kiipalo.  der  lladeort.  —  rijeci  s  Utkim  mist,  kod 
daniSte. 

kQpalo,  11.  (u  l>alin.)  mjcMto  jjdje  so  kupa  n.  p. 
marva  iia  suhoj  mojrji  ('I'lirskojl,  dcr  Jiiidcort,  bal- 
neum. Kj.  vidi  kiipaliste,  kiipatilo;  kupaoiiica;  kupelj  ; 
banJH.  —  Zulii  .sii  li  kao  .mUhIo  ovaoa  kad  izlazc  iz  ku- 
palu.  Pjcsm.  iiad  pj.  (i,  5.  —  zn  iiast.  rijeci  kod  bjelilo  1. 

kl)|miij<',  H.  das  Baden,  lavaliu.  Rj.  rerh.  od  1) 
kiipali,  ■2)  kupati  se.  —  1)  radnja  kojom  tko  kupa 
koga:  llristos  Ijulii  erkvii  .  .  .  da  je  osveti  oeistivsi 
je  kupanjein  vodcnijcm  u  rijeci.  Efe.s.  5,  2(1  (inuiidans 
lavucro  (Kjaae;  in  der  Wassertaufe).  —  2)  radnja 
kojom  sc  tko  kupa. 

kilpaoilica,  /'.  zprada  Hi  soba  ydjc  sc  kupa;  das 
Badcliaus,  Badezimmer.  —  IMali  40  gi'osa  zakupeu 
jedae  kupaonice  na  fSavi.  ZIos.  of),  za  iiast.  lap.  dje- 
Ijaonioa. 

ki'ipati,  kuprnu  (kupljeiu),  r.  impf.  Rj.  v.  pf.  sluz. 
o-kiipati  se,  okiipati,  prokiipati  se.  —  1)  tiadcn,  lava. 
Ej.  —  Kupajtc  me  ijjnlom  niiuenijein.  Npj.  1,  24G.  — 
2)  sa  se,  rellek^.  badcn,  sicb  l)udcH,  laror.  Rj.  —  Na 
Gjur^ev  dan  .  .  .  poeiiiju  se  prvi  put  kupati.  Mu§- 
karei  .s-e  ponajvise  kupuju-  u  poioku,  a  zene  i  djevojke 
doiiesii  11  veee  kuei  omaje,  pa  sc  ii  jutru  njoiii  kiipaju 
11  u'radini.  Rj.  151a.  Do<rjose  vile  da  sc  kiijilju.  Npr. 
80.  (ijevojka  se  »   rudici  kiipljc.  Here.  2V6. 

kupatilo,  n.  I'idi  kupalo,  i  .•ii/n.  ondje.  —  Istina, 
svinje  se  knekaju  po  baiama  i  kaljama;  ali  za  Boga, 
to  sii  iijihova  kupatihi.  Mcgj.   U). 

klipelj,  m.  ridi  bauja.  —  Banja,  balneum,  isp. 
kupelj,  kupalo.  DauiOiO,  AUj.  17Ga.  Kupelj,  kupelja, 
m.  vidi  kupaliSte.  Stiilli.  —  rijeci  s  takim  nasi,  kod 
brzelj  (sve  su  muskuga  roda).  u  .sjer.  Hrv.  kupelj  je 
zenskoga  roda  (isp.  obitelj),  i  znaci  djelo  kojim  se 
tko  okupa;  das  Bad,  lavacrum. 

kilpica,  f.  —  J)  dcm.  od  kupa.  Kj.  —  2)  dcr 
Schriipfkopf,  CKcurhitula.  cucurbita :  inetati  kupice.  Kj. 

httpii-,  Hi.planiual'ljesivaeka:  Za  Kupiccm, ze\enom 
planinoni.   Rj. 

kftpijerta,  /'.  —  (Jtkiiven  je  s  kupijerte.  DPosl. 
89.  —  kupijerta,  krov  kueni,  ital.  coperta.  XIH.  vidi 
kuvijerta. 

kiiipikrastiivf ie .  m.  der  sich  bloss  mit  Gurken 
abgiht.  qui  legit  cucumcs:  0<ih\ko\i6  je  odzakovi6, 
a  kupikra.ttarcic  kupikrastavcii.  Rj.  kupi-krastaveii?, 
kuji  kup'i  kraxiavce. 

k&pilac,  kupioca,  m.  [pi.  gen.  kupilaca)  der  Leser 
(Aufleser,  Klanbcr),  lector,  collector  (v.  g.  foeni,  pru- 
norum,  pomorum).  Rj.  koji  kupi  n.  p).  sijeno,  sljive, 
jabuke. 

kQpilica,  /'.  koja  kupi  u.  p.  sijeno,  Sljive,  die  Le- 
serin,  lectria:  Rj. 

khpiiia,  f.  Rj.  vidi  kupjena.  —  1)  der  Brombeer- 
strauch,  rubus  fruticosus  Linn.  Rj.  biljka.  vidi  ostruga 
1.  —  A  meue  je  Ijuta  Arnautka  .  .  .  u  cruu  me  struku 
zavijala,  a  knpinom  lozom  povijala,  odranila  skrobom 
ovsenijeiu.  Npj.  2,  407.  Kupina  u  Slaveuskonie  jeziku 
(i  u  ovoj  knjizi)  znaei  drnt  GcbUsch  (od  prilike  ,S(7), 
po  zapadnijem  krajevima  grm  i  grmen  i  grmenjc),  a 
II  nas  znaci  llrombeerstrauch  (rubus  f'niticusus  Linn.). 
Nov.  Zavj.  IX.  Jer  se  smokve  ne  beru  s  tinja,  uiti 
se  groigje  bere  s  kupine.  Luk.  6,  44.  Raduj  se  zemljo 


uezasijana,  kupino  ncopaljcmi,  dubiiio  neizmjereim  . .  . 
DP.  323  (pozdravlja  se  prcsveta  BogorodicuJ.  —  2)  die 
Stachelbccre,  baccae  grossulariae.  ItJ.  —  Od  loze  grozd, 
a  od  trim  kupina  (n.  p.  biva).  I'osl.  234.  bobu  kiipiiiova. 
^  Ki'ipiiiu,  /'.  inie  ?.ensko.  Rj.  imenu  :en.  od  bilja  knd 
Visnja. 

kUiiiria,  f.  (u  Dubr.)  uugm.  od  kupa.  Rj. 

ki^piliiiv,  adj.  Mo  pripa'da  kitpini.  vidi  kupjenov. 
—  Upravo  adjekliv  pa  se  uzinia  za  supstamiv  :  Kupi- 
novo.  Osn.  91. 

Ki'ipiiiovo,  «.  u  .Srijemii  iia  Savi  selo  sa  zidiiiauia: 
Kazbolje  sc  Despolovic  Jovo  u  Srijcnni  u  loj  zeinlji 
lavnoj  u  lijcim  sclu  Kupinovu.  Rj. 

1.  klipiti,  kupini,  V.  pf.  kaufen,  cmo:  Kako  sam 
kupio  onako  i  prodajem,  t.  j.  kako  sam  I'lio  onako 
i  kazujciu.  Rj.  vidi  uzeti  4.  r.  pf.  slos.  iz-kupiti,  od-, 
pod-,  pre-,  za-.  i'.  impf  prosli  kupovati;  sloz.  iz-ku- 
pljivali,  od-,  pod-,  pre-,  za-.  —  kupili  home  Hi  za 
koga  ito  od  koga  Hi  u  koga  ?«  (cijenuj  Hi  po  .  .  . 
Za  iijegova  Sarca  piipovijedaju  da  ga  je  kupio  n 
nckakijeh  kiridzija.  Rj.  34(>a.  Da  bi  mu  kupio  .slo  u 
dnigome  carslvu  za  njegov  novcic.  Npr.  41.  Toga 
Haranu  kupi  po  sto  po  to.  GS).  Dva  jaja  da  proda,  i 
sto  od  njili  ulivati  da  im  za  ono  krulta  kupi  .  .  .  Teke 
da  mogu  kupiti  za  sel>e  i  za  svoju  celjad  kruha.  108. 
Rovcani  tc  od  pasc  kupise,  za  te  da§e  dvije  boce 
blaga.  Npj.  4,  22.  Ovo  .n'e  on  kupi  na  vcresiju  dok 
izigje  u  vilaet.  JMiloS  70.  Idile  k  trgovciina  i  kupite 
selii.  Mat.  25,  'J.  Kupljcnu  je  iijiva  i  pecina  na  ujoj 
«  sinova  Hetovijeh.  Mojs.  I.  49,  32.  Oni  su  .  .  .  kup- 
Ijeni  javnome  nnizeju  u  Moskvi  za  3.').000  rnbalja. 
Rad  13,  231. 

3.  kttpiti,  plm,  c.  impf  Rj.  r.  pf.  sloz.  iz-kupiti, 
na-,  0-,  po-,  pod-,  pri-,  s-,  sa-;  priokupiti,  zaokupiti. 
V.    impf.   sloz.   iz-kupljati,   o-,    pod-,    pri-,    s-,   sa-.  — 

1,  1)  aujlesen,  colligo,  u.  p.  vojsku,  porezu,  Sljive, 
sijeno,  drva,  itd. ;  kup'i  da  pustT,  er  ist  in  den 
letzen   Ziigen.   Kj.   (=  bori  .ie   s  dusom).    vidi  brati 

2.  —  Sve  ove  dacije  kupio  je  od  naroda  ba-skuez 
prcko  seoskijeh  kmetova.  Kj.  (u  predgovorn).  t'ah  na 
Bosnu  tebe  zapa.siti,  a  da  kupis  po  raji  harai'C.  Rj. 
188a.  Mobiti,  kupiti  mohu.  Rj.  3(>5b.  Kupi  ogluske, 
t.  j.  ne  6c  da  ucini  odiiiah  kako  mu  se'  prvi  put 
rekne,  nego  uiu  valja  vise  puta  govoriti.  Rj.  43ba. 
Kupi  kao  kuga  gjecu.  Posl.  1(>4.  Kupi  klasje  po 
lanjskom  strniStu.  1G4.  Odrede  Kucuk-Aliju  ...  da 
kupi  vojsku  pod  platu.  Danica  3,  H53.  Nije  bio  aj- 
tad^ija  (koji  bedare  i  hujduke  kupi  oko  sebe,  a  ku- 
("•evue  Ijiide  piezire).  MiloJ  50.  su  se,  pass.:  Druitvo 
pristane  na  to,  da  se  kupi  gragja  za  Srpsku  frazeo- 
logiju.  Kajem  se,  Sto  nijesaiii  iskao,  da  .ft'  kupe  yla- 
sovi.  Pis.  30.  —  2)  n.  p.  svinje,  koze,  zvijer,  vosak, 
aufkaufen,  zusammenkaufen,  coemere.  Rj.  kao  kupu- 
jiici  k'ilpiti,  •ikupljati.  —  //.  sa  se,  refleks.  —  1)  sich 
sammeln,  congregor.  Rj.  —  Tako  mi  se  na  jade  ne 
kupili!  Posl.  305.  Turci  se  stanu  kupiti  u  ijete.  Da- 
nica 3,  200.  iSia.n\\  se  pod  l)arjak  kupiti  ^xinnc'i.  MiloS 
79.  —  2)  kupi  se  n.  p.  foba,  opanci,  einlaufen,  sich 
zusammen Ziehen,  contrahi.  Rj.  kao  suzivati  se.  vidi 
skupljati  se.  v.  pf.  skupiti  se,  zbjeiJi  se. 

ki'ipivojska,  m.  (u  C.  G.l  koji  kttpl  vojsku:  otidoSe 
kupivojske,  da  diiu  vojsku,  Amcerber  von  Soldaten, 
conquisilor  militum:  ()  Savicu,  naSa  kupivojsko.  Rj. 

kdpjtMia,  f.  (u  Dubr.)  vidi  kupina.  Rj. 

ki'lpjenov,  adj.  sto  pripada  kupjeni.  —  Jedno  gora 
jaglikova,  drugo  gora  brStanova,  tretfc  gora  kupjenova. 
Here.  334.  vidi  kupinov.  —  za  nast.  i.ip.  aptov. 

kiiplj^uTk,  kupljenika,  m.  zitna  rajera.  —  t'etvr- 
tinka,  cetvrti  dio  kupljenika.  u  hrvatskoj  krajini. 
DARj.  II.  17b. 

kltpljeiijv,  «.  Rj.  verb,  od  1)  kupiti,  2)  kupiti  se. 
—  1)  radnja  kojom  tko  kupi  sto,  )i.  p.  porezu  (das 
Le.sen  [.Auflesen],  lectio,  collectio.  Rj.):  Da  se  Turci 
ne  meSaju  u  kupljenje  dacije,  nego  knezovi  sami  da 


kuplJeviB« 


606  — 


kurjnj'ji 


"       :  i:ij.  ~  vy  »-.«fn/fl  tojoin  Ho  Jctipyjuci 

I  ih  (das  Aul'kmitVn.  ooouitio.  Ki.).  — 

.  .<t-  II.  ;).  Ijiidi  kiipf  mi  mjoJo  Imkt-v 

!.  .oiiu'repiiio.  Kj.i  —  4)  niihtja  tcojum 

,     .     ,     .i./i.i  ^jiis  Eiul.-iiiU'ii,  I'ontrnctio.  Rj.)- 

kupljcvinii,  /■.  vu  C.  O.)  vidi  kiipovina.  Rj.  stvar 

'MiLilJt  'I.I. 

kapnja.  /.  Ill  Uiibr.t  i/fr  A'dii/".  emtio:  ja  I'li  pro- 
liavati  prima  kupiiji.  Kj.  (/yVfo  frojiiii  iko  kiip'i  sto. 
inp.  kupovuiijf  --  Kj.  njVi'i  .<  <(iA-i»i  iKi.ff.  kod  i-eiuja. 
kupAviiuJo,  II.  dan  Kuiifeii,  emtio.  Rj.  rerft.  od 
kii|>oYati.  radiijii  kojom  tko  kiipiijt  sto.  isp.  kiipuja. 
kup6vnli.  k&piijeui.  r.  impf.  kaufcii,  emo.  Rj.  i'. 
pf.  prosti  kitpiti ;  slu:.  nakiipovati,  pokiipovati.  — 
r  rrzilje  svilii  kuportiti.  Rj.  Mb.  HajJe  od  uijfsta 
do  mjesia,  le  kiipiij  diik  :ti  hluijo.  Npr.  'M.  Od  n- 
riljf  zlata  Jti(/itic<i/i.  Posl.  232.  Da  ko  iziiye  iin  pazar, 
pa  da  stane  kuponiti  ;<i  kiicii  xtoju  ra:lii-iic  strari 
lie  znajui'i.  ^ta  u  kuci  ima,  .Ita  li  lu-ma.  Pis.  14.  Dii- 
broviaiii  Oiiie  krivo  kad  kupiiju  kod  ujcya.  DM.  •2-22. 
,«i  se,  pass:.:  Marka  sc  u  vret'i  »i«  kupiije  (nego  se 
s;leda  .■ifn  .<f  kupiije).  Posl.  17ti. 

kilpovinn,  /'.  dim  (Itkauftc,  re.i  tmpto:  Sto  ne  nicas, 
Aii;)(>i-iii"  raoja'.'  Rj.  stror  knpljenu.  vidi  kupljeviua. 
—  I'zmi  ovii  kujiiru.  knjigii  a  kiipovini.  Jer.  32,  14. 
kClpovnT,  adi.  ii.  p.  giinj,  hljeb,  gekauft,  emtus 
(Oegcnsat:  row  :u  House  Erzeugten).  Rj.  Uu  je 
IcupljcHo  a  nije  domace,  kod  kuce  miiinjeiio.  —  U 
^^rbiji  je  guiij  od  erua  sukna  ili  (kuporni)  od  krpe. 
Rj.  107a.  Zapife  se  zapis  na  gorujoj  kori  od  kupuv- 
Hogu  hljelm  (somuua).  Rj.  l.SSb.  ^■osc  se  plavetiie 
kupunie  gace  od  rase.  Rj.  I'JSb. 

Hilprcz,  m.  kao  kiiezina  Ljevanskog  kadiliika.  Na 
Kiiprezii  dzelepcijc  brane  goveda  ii  planiiiama.  Rj. 
kilpus.  III.  dcr  Kohl,  hiaxsica  oUniccd  capituta 
Linn.  Dosta  je  k'llpiisCi  izjeo,  t.  j.  dosla  mii  ima  go- 
diiia  (Posl.  tiS)  (cr  ist  ein  alter  Mann);  sve  kupus 
i  dijete,  t.  j.  svake  godine  po  dijete  (ragja)  (Posl.  280). 
Rj.  vidi  zelje  glavato.  augm.  kupiisina.  —  liadnjevo 
relje,  ki.<eo  kupus  u  glavicama.  Rj.  12;..  Gu:iti  kupus, 
groigje.  Rj.  82a.  Glarica  kujjusa,  luka.  Rj.  8()b.  Cilu- 
cica  se  kupus,  t.  j.  uvija  se  u  glavieu.  Rj.  80b.  Isri- 
bati  kupus.  Rj.  22;ia.  Metati  kupus,  krastavce.  Rj. 
354b.  Metati  n.  p.  kupusa,  pasulja  rufku  ili  veceri, 
t.  j.  pristavljati  aa  se  kuha.  Rj.  354b.  Prijesun  kupus 
(koji  uije  kiseo,  nego  onako  zelen).  Rj.  Syob.  liastan, 
kupus  koji  se  tie  savija  u  glarice,  nego  rasle  u  visinu. 
Rj.  t)45b.  Sjecavuc,  t.  j.  kupus.  Rj.  G8oa.  Ko  kupus 
sadi  i  krmafu  hrani,  ne  boji  se  gladi.  Posl.  144.  Od 
povrc'a  se  najvise  sije  giah  (pasulj),  kupus  i  luk  (bijeli 
i  i-raii.  Daniea  2,  103. 

kupilSiira,  f.  —  J)  n.  p.  kaca,  das  Suuerkraut- 
Oeschirr  (der  Krautbottichj,  vas  in  quo  ulus  acidiim 
adservatur.  Rj.  kupusna  kaca.  —  H)  knjiga,  schimpf- 
lich  fur  ein  altes  zerfetztes  Bueh.  Rj.  kaze  se  s  po- 
grdom  zu  staru  otrcanu  knjigu. 

kdpiisinn,  f.  augm.  od  kupus.  Rj'.  —  takva  augm. 
kod  bardai^-ina. 

kdpu.sTstc,  ni.  Acker  uo  einst  KoJd  gebaut  uorden 
ist,  ager  olim  olerarius.  Rj.  wjesto  gdje  je  bio  kupus 
posagjen.  —  VrtiAte,  vidi  kupusiite.  Rj.  S  kebom  u 
korijenje,  t.  j.  propalo  sve,  niti  se  ima  ^'im  drugim 
hraniti,  nego  da  se  ide  u  kupusiste,  gdje  je  kupus 
f)OHJe<''cn,  da  .se  tra?.i  korijenja.  Rj.  2!)lb.  rijcci  s  takim 
nasi,  kod  duvaniSte. 

k(ipu.<«ni,  adj.  n.  p.  list,  kaca.  Kraut-,  Kohl-,  ole- 
rarius, olitorius.  Rj.  sto  pripada  kupusu.  —  Buhafi, 
bubina  -lo  jede  nasad  kupusni.  Rj.  .00a.  Dosaditi  ku- 
puKnii  lijehu.  Rj.  133b.  KupuJnjak,  kupusna  gradina. 
Hy  310b.  Xakresati  kupusnoga  lisru.  Rj.  3y2b.  Kad 
bi  se  kupusna  glavim  izvrljela  pa  nadjela.  Pis.  40. 
k<ipu>njiik,  m.  kupusna  gradina,  der  Kohlgarten, 
ager  brn^'sirit  ronsitus.  Rj.  —  kupuinjak  (osii.  u  ku- 
pugni).  <^»n.  2G8.  rijeii  s  takim  nast.  kod  brotnjak. 


kiinida,  /".  rgjavo  kljuse,  der  (laul,  cabaltus,  cf. 
kljuviTina.  Rj.  vidi  i  prdnjava  2,  raga.  —  rijei  tuyja. 
Osn.  25l>. 

ki'iriiii,*  kuriiua,  «i.  vidi  koran,  alkuran.  knjiga, 
:akon  ^fuh(nnedov.  vidi  i  citap,  nuisaf.  —  Kuuem  ti 
se  Bogoin  velikijem  i  mojijem  diuoiu  i  kuranom.  Npj. 
4,  439. 

klkriii,  /'.  (u  vojv.)  die  I'ourage,  dtr  Mutli,  animus, 
animus  fortis,  cf.  sloboda.  Rj. 

kilrn^ilii,  kuifi^nii,  adj.  (u  vojv.)  muthig,  animosus, 
ef.  sloboibiii.  Rj. 

kiini^f'iijc,  II.  Rj.  verb,  od  1)  kura/.iti,  2)  kura^iti 
se.  —  1)  radnja  kojom  tko  kurazi  koga  {A-a»  .\nfeuern, 
Mulluniu'bcn.  animi  additio.  Rj.).  —  'i)  radnja  kojom 
sf  tko  kurazi. 

kiirtiiiU,  kfiraiSlm,  r.  impf.  (ii  vojv.)  Rj.  —  1)  ati- 
feuerii,  animuiii  addo,  facio,  cf.  sokoliti,  sloboditi,  ju- 
nai'iti.  Uj.  vidi  i  hiabriti.  —  ^)  sa  se,  relleks.  sich 
Miilh  machen,  aninunn  sibi  addere.  Rj.  sloboditi  sc,  itd. 
ki'irban,'*^  kuibAna,  m.  das  Schlaclitojyfer,  victima 
(bti  den   Tiirken).  Rj.  Irtva  (u  Muhniiicdovaca). 

kCirecIa,  /'.  (u  V.  (i.)  kao  prav  (veliki)  no/,  na  vihii 
oslar  s  obje  strane.  U  kurcclc  kanize  uemaju  uSiju, 
kao  u  no^eva,  nego  je  onako  zatubasto  i  to  ponajviSe 
od  mji'di  a  u  gdjekojijeh  i  od  srebra.  Ka/.u  da  su 
kurccle  od  prije  nosili  mnogi,  a  sad  ih  ima  vrlo  male. 
Rj.  —  rijei  tugja.  Osn.  12,5.  isp.  pravac  2. 

kiinlelj,  m.  u  pluga  ouaj  klin  sto  je  za  njega  za- 
peta  giizva  orarica,  cf.  kurelj.  Rj.  vidi  i  fur.  —  za 
nast.  kod  brzelj. 

kilnli'Ija,  u  ovoj  zagoneci:  Starac  kurdelja  a  habu 
lekuida,  a  u  srijedi  divno  dijete  sijedi.  Rj.  odgoiictljaj : 
Cokdt  i  grozgje. 

kiirclj,  III.  (u  Hiv.)  vidi  kurdelj.  Rj.  vidi  i  fur. 
kiireliilo,   in.    das    Plappcrmaul,   blutero.    Rj.    vidi 
blcbetalo,  blebeta.s,  ('  kod  ovoga  syn. 

kiiri'iriiijt',  n.  das  I'lappern,  blateratio.  Rj.  verb, 
od  kuretati.  radnja  kojom  tko  kurece. 

kiirolati,  kiirecem,  r.  impf.  plappern,  Jtlatero.  Rj. 
villi  blebetati,  i  sgn.  ondjc. 

ki'irgjelica,  /'.  (u  Dubr.)  bijela  pantljika  od  konaca, 
tveisses  Zivirnband,  fascia  alba  c  filis  lineis  duplicatis 
tcxtii.  Rj.  isj}.  giirgjela.  —  rijec  tugja.  Osn.  320. 

kilrikov,  adj.  von  Spindelholz,  ex  evonymo  euro- 
paeo.  Rj.  sto  pripada  kurikovini.  vidi  kurkov. 

kiirikoviiia,  /'.  dcr  Spindelbmim,  evonymus  euro- 
paeus,  cf,  kurkovina.  Rj.  vidi  i  niasljika. 

kClrir,  kurira,  m.  vidi  tatarin,  ulak,  der  Kurier, 
nuncius.  tabellarius.  Franc,  courier,  isp.  peik.  —  Po- 
Jalje  on  Kara-Gjorgjiju  svoga  sekretara,  kao  kurira 
s  pisniinia.  Milo.^  20.  Kad  Ixuski  kiirir  donese  ovo 
MiloSu  .  .  .  157. 

kilrja!  interjectio  rituperii:  kad  povic'ni  Ijudi  na 
koga  kurja!  Rj.  —  Pripovijeda  se  da  je  protrcala 
lisiea,  a  Ijudi  povikali:  :  kurja !•;  pa  tako  i  ostalo  kao 
da  je  kurjak  protrfao.  Posl.  119.  uzvikuje  se  kiidcci 
koi/a. 

ki"lr|ae«',  f.  pi.  (u    Hremskome   gornjemu    posavlju 

I  u  lirodskoj  regementi)  mu.5kinje  i  zenskinje,  koje  pred 

I  bijele  poklade  udare  po  selu  u  skitnju,  da  traie  kome 

Sta  trcba  (kao /,'?«rj((ei  kad  se  gone):  provode  kurjace; 

\  progji  ih  se,  to  su  (prave)  kurjace.  Rj.  —  Povlai-i  oci 

kao  kurjace.  Rj.  514b.  vidi  kurjakuSe. 

kurjiXi'iea,  f.  vidi  vufiea.  Rj.  —  A  kurjak  mu  rece: 

»Evo  je  megju  nama,  stvorila  se  kurjaciea.'   Npr.  25. 

kiirjilcie,  m.  dein.  od  kurjak.  Rj.  —  A  kurjak  mu 

rei;e:    -Evo  je  megju    nama,   stvorila  se   kurjaciea  a 

?,drebe  kurjacic.^   Npr.   25. 

kurji'ii'iiia,  /'.  vidi  vufina.  Rj.  —  J)  kurjacja  koza. 
—  2)  augm.  od  kurjak. 

kiirJii)'jT,  adj.  Wolfs-,  lupi.  cf.  vufji.  Rj.  .sto  pri- 
pada  kurjaku,  kurjucinia.  vidi  i  kurjaCki.  —  Kurjarje 
jabucice,  f.  pi.  nekaka  trava.  Rj.  317a.  izvadi  iz  nia- 


knrjni'ki 


607  — 


kiiMilu 


riiiiie  Inirjitrju  dliiku,  i  piotie  jc,  a  kurjak  ii  jedaii 
put  le  pieila  nj.  Npr.  2;'). 

kilrjiii'kT,  '((/;.  ridi  vuiji.  Uj.  riiU  i  kurjaiji.  sto 
pripudii  ktirjuciiiiu.  kuijaOki  i  kiirjarji  i»ji.  kukavicki 
«  kukavii-ji.  —  h'urjiiclui  crcva,  n.  pi.  (u  ijrijemu) 
Wasscrliornkraiit,  rfraslitim  aiiiialifiim.  Uj.  \\'a.s.sei- 
Woichkraul,  inalacliiuin  aciiiaticum  Fr.  Hj.-*  adv.  AT 
eto  ti  ji'diiopi  juiiaka,  sve  l;urjticki  kasa  preko  polja. 
Npj.  4,  10;").  isji.  vui-ki. 

kUrjilk,  HI.  ridi  vuk  1.  Rj.  dciii.  kuijacic.  Kitfjiii. 
kiirjariiia.  isp.  pokiirjai'-ili  (J  se).  —  Na  frlavi  mii  ktipx 
ud  kurjiikd.  Kj.  "ii^-'ib.  Kad  jc  bilo  oko  ponot'i,  all 
kurjati  :'(<ir!'ijii,  a  psi  zaiajii.  Npr.  l;i.  I'ehi  noc  sii 
kwjaci  po  zoinlji  ispoii  iije  iiilikitli.  133.  OOi  mil  se 
bjehii  ii/.mutile,  kao  u  (jUtd)ut  a  jrori  hurjaku.  Npj. 
2,  428.  1  povedc  Pivkodriiu-a  Kadii,  Kudivoja,  staroga 
kurjaka.  4,  27t).  Bic'e  dosta  mesa  i  gavranom  i  ii  goni 
zelenu  kurjuku.  4,  '278. 

kiirji\kiisc,  f.  pi-  vidi  kfirjace.   Rj. 

kl'irji,  adj.  od  sturoija  supM.  kur  (=  kokot),  ud 
iega  jc  i  kiiriijak,  koje  vidi.  —  Kurjo  oko,  hdj  stu 
se  »i«  no:i  naciiti  ud  tijcsnih  iisama;  dns  HUhneruwje. 
gnvori  se  u   Hn'iifskoj. 

ki'irjiK'-iMijc,  II.  dus  Anschrauben  des  Flintenbodens. 
Rj.  rerh.  od  kurjuciti.  rudnja  kujom  tko  ktirjuci  (pusku). 

kilrjiu-i(-,  wi.  dcm.  ud  kurjuk.   Rj. 

kilrjiii-iti,  OTiii,  r.  impf.  t.  j.  pusku,  ill  cijev  pu5(''anu, 
den  Bodcii  des  Fliiitenhint's  ansckruuben,  fiuido  in- 
struere  telum  glandurium.  Rj.  cijev  pusianu  navrtati 
na  kurjuk. 

ki'lrjiik,*  III.  Kj.  deiii.  kurjuck'.  —  1)  der  Scliuuii", 
Cauda,  cf.  icp.  Kj.  —  2)  der  Zopf,  cauda  capillorum, 
cf.  kika,  pletenica.   Kj.  vidi  i  eof,  kosa  3,  peleJ,  peicin. 

—  3)  [i\  puike)  der  Boden  des  Fliiitenlaufs.  fundus 
teli  glandarii  (sdopeti),  cf.  ^g:njiite,  toina,  hazna.  Rj. 
ono  iiu  st'i  je  iiavriinta  cijev  piiiicana. 

ki'irkuv,  udj.  vidi  kurikov.  Kj. 

ki'irkoviiia,  /'.  ridi  kuiikoviiia.  Rj. 

ki'irnjak,  m.  ridi  kokoiinjak  1.  Slulli.  /  syn.  ondje. 

—  (lornri  se  u  llrratskuj.  za  postaiije  isp,  kurji. 
kilriijaviti,   vim,    v.   impf.  (u   C.   G.)   vidi  dimiti 

(m.  p.  \miv('\).  Rj.  I',  pf.  sloL  zaktiiujaviti. 

kdrnjiivlji'iijc,  n.  vidi  dimljenje.  Kj. 

ki'lrsiVitn.  ktlrsivna.  udj.  cursiv.  —  U  bukvaru  je 
Mokoliko  Olanaka  na.^tampauo  kursivnijem  slovimu. 
lUikv.  8. 

Kur«iiliiilijii,  /■.  varosiea  u  f^rbiji  iza  Krusevca:  U 
bijehi  sriadu  Kiirsumliji  ougje  bjese  Banovii'  Stra- 
biiija.  kj. 

1.  kilrtiila,  f.  kad  se  lagja  vuce,  onda  onaj  koji 
je  na  kurtali  ide  pored  jedeka,  te  gleda  da  ne  bi 
gdje  za  Jto  zapeo,  i  ako  bi  zapeo,  da  ga  odapne.  Rj. 

—  rijec  iugja.  Osn.  123.  isp.  kurtalisati. 

2.  kUrtala!  Rj.  uzvil<.  —  1)  kad  se  raduje  da  je 
kakav  nepovoljan  posao  proSao,  cf.  aralos.  Kj.  — 
'i)  kad  koji  vidi  piije  oiioga  koji  jc  na  kurtali  da 
je  jedek  gdje  zapeo,  onda  luu  vice:  Vitrtald!  Rj. 
isp.  kunalisati. 

kiirtitlisati,*  kuitiiliSem,  v.  pf.  —  1)  koga  cega, 
befreien,  liheru,  cf.  izbaviti,  oprostiti.  Rj.  vidi  i  litro- 
siti,  o.sloboditi.  —  Brzaj  Uso,  kurtalisi  Usa!  Npj.  4, 
429.  —  2)  sa  se,  refleks.  koga,  cega,  los  rverdeii, 
liberur.  cf.  oprostiti  se:  jedva  sain  ga  se  kurtaiisao. 
Rj.  —  isp.  kurtala. 

kilrva,  /'.  —  JJ  die  Hure,  impudica,  meretriie.  Rj. 
vidi  bludnica.  dem.  kurvica.  augni.  kurvetiua.  — 
Stan'  Lazare,  ud  kurve  kopile!  Npj.  4,  318.  Kad  je 
vidje,  pomisli  da  je  kurva.  Mojs.  I.  38,  15.  —  2)  uuch 
ah  Schiiiipfuurt  gegen  Mihiner,  inendux,  perfidum 
scortum:  kurru  jedna  od  Zadra  Todoie.  Rj.  psorka 
covjeku  nepouzdanii,  nevjernu:  Kucku  kurru  Bogi- 
(5evic-Anta,  hocu  njega  na  kolo  vrgnuti.  Npj.  4,  23i>. 
Gje  si,  tSujo,  ocighdna  kurro  '.  koji  meni  o  nevjeri 
radiS?  4,492.  —  3)  kurva  u  kartama  —  dama.  Rj.' 


1.  kurvanjo,  n.  das  llnrcn,  srortutiu.  Kj.  rcrh.  od 
kurvati  mc.  radnja  ku;um  se  tko  kurvii. 

2.  kl'Irvaiij*',  n.  das  hurcnaiiiye  hcnehmen,  mores 
meretricii.  Kj.  rerb.  ud  kCirvati.  rudnja  kojom  tko 
kiirvO  (vlada  se  kao  kurcaj. 

ki"lrviir,  kurvara,  m.  der  Uurcr,  scortator.  Rj.  covjek 
koji  se  kurva. 

kiirviirc'v,  kurviUuv,  adj.  des  Hurers,  scortatorin. 
Rj.  slo  pripada  kurraru. 

khrvar^ki,  adj.  —  J)  Ifaren-,  meretricius.  Rj. 
sill  jiripnda  kurrarima  Hi  kurraru  kojeiiiu  god:  Malo 
je  karrarskoga  pira.  Dl'osl.  09.  I'okvari  kuie  kur- 
rarske.  Car.  23,  7.  —  2)  adr.  ubio  fia  kurvarski,  t.  j. 
iz  prijevarc  (mciulielimirderisclij.  Kj.  —  l)a  si  bio 
srca  junarkoga,  ti  kurvarski  ue  bi  pobjeu'ao.  Here.  74. 

kiirvArstVu,  u.  llurerei,  scorlalio.  l{j.  radnja  kur- 
varska  i  kurviiiska.  —  (Jd  srca  izlaze  zle  misli,  ubi- 
slva,  prcljube,  kurrarstva,  kragje.  Mat.  15,  19.  I'ada 
•se  preko  mrtvilc.'i,  za  mnoStvo  i;uri'<(rsti'«  Ijiipke  kurve. 
Nauni  3,  4. 

1.  ki'irvati,  vam,  r.  impf.  leie  einc  Hure  sich  be- 
iieliiiicn,  liUjen,  meretricio  more  se  gerere.  Rj.  rladati 
se  kao  kurra,  n.  p.  lagati. 

2.  kfirvali  se,  vam  se,  r.  r.  impf,  huren,  scortor, 
Rj.  r.  pf.  slo:.  prftkurvati  se.  —  Hodi  da  ti  pokaJieni 
sud  velike  kurve,  .s  kojom  se  kurvase  carevi  zcmaljski. 
Otkriv.   17,  2.  ■ 

kiirvi>tiiia,  f.  augm.  ud  kurva.  Kj.  —  takva  augm. 
kud  babctina. 

kilrvica,  f.  dem.  od  kurva  (u  Srijemu  kurvica). 
Rj.  —  'I'o  je  ne5to  nalik  na  stidljivu  kurvicu.  Nov. 
Srb.  2817,  480. 

kfirvii-,  m.  —  1)  der  Hurensohn,  spurius.  Rj.  sin 
kurrin.  —  2)  ciii  tiichtiger  Kerl,  nebulo,  cf.  kopile: 
O  kurvicu.  ujoko  Petrovicu.  Jer  je  kurvic  Valrica 
Stjepane.  Rj.  vidi  i  kopilan  2. 

kurvin,  adj.  sto  pripada  kurri.  isp.  kurvinski.  — 
Napniguso  krcketuSo!  kurvina  magarico  (govorio  rak 
iahi,  kad  su  se  psovali).  Rj.  401b.  Ha  naprijed,  kur- 
viiio  kupile!  Npj.  4,  114.  Ne  nosi  u  dom  Gospoda 
Boga  svojega  ni  po  kakom  zavjetu  jilate  kurvine. 
Mojs.  V.  23,  18. 

kurviiiskt,  adj.  meretricius.  kurvinski  dom.  Stulli. 
stu  pripada   kurvama.  isp.  kurvin.  govori  se  u  Hrv. 

1,  kfis,  kiisa,  (kusli  adj.  gcstutzt,  cauda  truncata: 
Kus  pijetao  pile  do  vijeka.  Rj.  «  cega  nije  citav  rep. 
vidi  kusast,  kusorep.  —  Kiisa,  kusa  kokus.  Rj.  317b. 
Kusonja,  kus  vv.  Rj.  317b.  Kusulja,  kusa  krava.  Rj. 
317b.  Ima  ib  ka'  i  kusijeh  itasa.  (Mnogo  —  ali  /.•»- 
sijeh  pasa  nema  tako  mnogo!).  Posl.  103.  »Uaj  ti, 
petle,  nama  hara6.«  Odgovara  kusi  pet'o.  Npj.  1,  511. 

2.  kus,  Hi.  —  J)  dass  Essen  mil  vollem  Loffel: 
Ako  se  kusom  ne  nakusa,  jezikom  se  ne  naliza.  Rj. 
jedenje  punom  kusikom.  —  2  a)  n.  p.  izjede  sve 
u  meden  kus,  Oeschmack,  gustus.  Rj.  u  tjelesnom 
smislu:  I  samo  viuo  i  pivo  nije  niSta  drugo  nego 
voda  poraijeSana  s  drugim  stvarima,  te  tako  dobila 
kus  i  boju.  Priprava  9.  Kus  joj  (mani)  bijaSe  kao 
kus  od  novoga  ulja.  Mojs.  IV.  11,  8  (isp.  okusl.  Ima 
mi  danas  osamdeset  godina;  moie  Ii  sluga  tvoj  kusom 
razlikovati  5to  ce  jesti  i  Sto  piti?  Sam.  II.  19,  35.  — 
b)  u  umnom  smislu.  vidi  ukus.  —  Osobite  struke 
prosvjete  jesu:  moralna  .  .  .  esteticka  prosvjeta,  gdje 
se  mnogo  govori  o  kusu.  Priprava  170.  —  kus  (od 
korijena  od  koga  je  kusati,  okusitij.  isp.  Osn.  34. 

kftsa,  /'.  kusa  kokos,  gtstutzte  Henne,  gallina  cauda 
\  truncata.  Rj.  vidi  kuuda. 

1.  kOsae,  kiisca,  hi.  koji  kusa.  Rj.  —  Ubi  drobae 
kusca.  Rj.  141a.  iirfi  kusavac. 

2.  kftsai-,  kilsca,  m.  vidi  kusalj.  konj  kus,  kusast. 
—  Vodaju  se  kiisci  prekomorci,  sve  su  ati  u  kolan 
metnuti.  HNpj.  4,  143. 

kdsillo,  H.  u  ka5ike  ono  §to  se  me<:e  u  usta.  der 
vordere   Tlieil  des  Loffels,  pars  cochlearis  quae  ori 


kllSHlj 


—  608  — 


kuStniT 


r:  KusAlom  sra  zakusnje,  a  drJkora  mn  oi'i 

1  *f  ko  pokiuuje.   tin  je   kome   prijjitolj.  a 

.„..-.  .....  i  radi  o  zhi.  I'osl.  IWl  Rj.  —  Ako  Sto  ne 

bi  H  kitsalu,  ne  bi  u  srriznlo.  Posl.  ;•. 

kttsilj.  »«.  iieMiitiitf  Pfeni,  equus  ctiuiht  cuHiita. 
Uj.  in.--  kviij.  rirfi  ku8ao. 

krtsanjc.  n.  liits  A'.-scm  mif  tvUcin  Liiff'el,  -in  cu- 
chl  ori   iid morcrt:    Rj.    vcrh.    oil    kiisati. 

ru.:  (At)  Am.«i. 

k&MtMl,  lui;.  ffeftiiiit.  caiidit  triiiiaitii,  <•/.  kiis.  Rj. 
M  cvj/ii  riijf  ci/ar  rep.  ridi  i  kusorep. 

kiisiUnk.  kusfitkn,  hi.  der  Stumnicl,  tntiicuji.  Rj. 
sio^od  kttso. 

kdsati,  kOsTini,  r.  impf.  viit  rollcm  Loff'el  csxeii, 
cochlear  pUiiiim  uri  udmoreo.  Rj.  ;)i(iiii  zlivn,  puno 
kustdo  uiivsili  II  u^tit.  v.  pf.  pro.tti  kusuuti ;  slo:. 
iiakusati  se:  iskusid,  zakiisiti.  r.  impf.  .<i«i.  zaku- 
sivati.  —  .ledaii  drobi  a  drugi  kiisa.  I'osl.  111.  Kako 
udrobiJ  ouako  as  i  kit.^ati.  127.  Ko  panadu  Cesto 
JtH,«ii,  obraz  mu  je  kako  nisa.  151. 

kAsiivat',  kiisSvca,  m.  ridi  kdsac.  Rj.  I'oji  l-iisn. 
—  Ja  nijesaui  kiisarac,  ne'ro  lizavac.  Rj.  327a. 

Kitsidii,  /'.  Fliifs  an  der  Gren:e  gcgen  Montenegro, 
tiarii  iioiiien :  Kod  KiiKide  stiidene  vodice.  Rj.  roda 
na  megji  k  Crnoj  Gori. 

Kdsid.ski.  adj.  von  Kusida:  HvaliSe  se  krajem 
Kusidskijeni.  Rj.  sto  pripada  Kusidi. 

kAsiti.  kusmi,  r.  pf.  den  Schwam  stutzen,  caudam 
trunco.  Rj.  uiiniti  (ciniii?)  da  hud<;  sto  kuso,  rep 
odsjeii  fodsijecati  y).  r.  pf.  sloz.  iski'isiti,  okiisiti.  — 
iHoie  hiii  da  jc  sv.  pf.«  kod  ovoga  glagola  pogrjeska 
siampar.<ka  nijcsto  >v.  impf.;,  jer  it  Rj.  itiiu  rise 
iipraro  tukih  pogrjesuka. 

kdiskiin,"  III.  ri'rfi  podrepiua:  Da  paduu  kuskuni 
a  neba,  Vuja.*ii  bi  se  o  vratu  objesili.  Rj.  vidi  i  ku- 
skiine;  podrepak,  podrepniea.  —  tut  nedlu  unuj  kais 
sto  stoji  konjtt  ispod  rtpa.  —  Zakuskiiniti  konja, 
metnuti  mu  kuskune  ispod  repa.  Rj.  179b.  Povi  (\i 
Lieil  na  samaru  ona  uzica,  5to  stoji  konju  ispod  repa 
(a  na  .sedlu  i  ondje  se  zove  kuskim).  Rj.  513b. 

ku.>ikuiK>,*  f.  pi.  vidi  kuskun.  Rj. 

klisnuti,  kusnem,  f.  pf.  eitien  vollen  LOffel  zum 
Muiidc  tragcn .  cochlear  plenum  in  os  ingero.  Rj. 
piinu  ^lica  unijeti  «  ustu.  v    impf.  kusnti. 

kiisunja,  m.  kiis  vo,  der  Stutzochs,  bos  caiida  trun- 
cata:  Da  puste  kusonju  pod  plast  (narastao  bi  mu 
repi.  Rj. 

kOsonjin,  adj.  Rj.  sto  pripada  kusonji  (vnlu). 

kiisuri-|).  iidj.  animal  praecisae,  diiiiidiatue,  iiui- 
tilac  iitiidne.  .Stulli.  Kuso-rep.  ii'di'  kus,  kusast.  — 
tukra  adj.  kod  crnorep. 

kus6repn,  f.  ».  p.  kohila.  —  Sam  ute^e  od  Dunaja 
bane  na  kobili  knsorepi  svojoj.  HNpj.  1,  453. 

ktlisov.  kusftva,  HI.  kus  pas,  der  Stutzhund,  cams 
Cauda  Iruncata.  Rj. 

kusuvljt'V,  udj.  Rj.  sto  pripada  kusovu  (psu).  — 
ad;'.  .«  takim  nast.  kod  birovljev. 

kOsturu,'  /'.  Schimpfvort  fiir  ein  Messer,  convicium 
in  cultrum.  Rj.  kuze  se  s  pogrdom  la  noz.  —  Zaprdio 
nekaku  kustnru  za  pojas.  Rj.  lOOb. 

kiisiilja.  f.  kusa  krava,  die  Stutzkuh,  vacca  cauda 
truncata.   Kj. 

kiisiiljin,  adj.  Rj.  Uto  priptula  kustilji  (kravi). 

kDsiir."  m.  der  Uiickstand,  residuum  dchiti,  cf. 
ostaUik.  Rj.  ostutak  duga.  isp.  dokusuriti,  dokusu- 
rivati;  iskusuriti.  —  >Stan'  ustavi,  da  ti  kusur  vratim, 
nis'  zapio  madiarije  pida.c  »Ja  pdje  pijeni,  kusura 
ne  trazim.t  HNpj.  3,  536. 

1.  kD5,  (u  vojv.)  kusch!  (ijsierr.  fiir  hall's  Maul), 
tact  cunis.  Rj.  usvik.  —  kus,  muci,  pseto! 

2.  kD&,  HI.  (u  Hrv.  oko  Peru5i<;a)  nekakva  trava, 
bijela  ili  *uta  cvijeta,  Art  Pflanze,  herha  'juaedttm. 
Rj.  u  Hrr.  je  kuA  salr.ia  officiniiUx.  ridi  ialfija,  ka- 
dulja,  peliu  1. 


ki'Isiic,  kuiiWa,  m.  der  Versuchcr,  ientaior.  Rj.  kuji 
kusa.  —  Pristupi  k  njomu  (Isusu)  kidiic  i  rece  .  .  . 
Mai.  4,  3. 

kilJsiii'Or,  adj.  sto  pripada  kusaC-u.  —  S  ovom  se 
molitvom  i  dijete  prima  u  oglaSene,  po  torn  idu  (5e- 
tiri  zakletve  da  se  odriOe  lukavstvtt  kiisai'era.  DP.  184. 

ki'l!>ak,*  kulAka,  —  1)  in.  dns  (^iterholz  (s.  B.  bei 
dein  Tische),  lignum  transversuiii.  Rj.  drvo  sto  stoji 
iiprijeko,  n.  p.  u  siola.  —  2)  .ler  iSeta  Zlate  dizda- 
reva,  sva  se  sjaje  kao  suuce  zarko  .  .  .  kusakom  se 
utesrla  (■tHi«'OHi,  u  eomera  sve  ploce  od  zlata.  HXpj. 
4,  63.  A'li.snfc,  obicno  kusak-vemcr,  vrsta  zenskog  pasn. 
4,  698. 

kii^ikma,*  /'.  (u  Sarajevu  i  u  ostalim  varoSima  po 
Bosni*  die  Zun  ft  gala,  bei  Kmpfaiig  des  Vesirs,  povipii 
collegioriim.  Rj.  —  paruda  koju  cine  ccliovi  (csnafi) 
n.  p.  pri  dolaskit  rezirovu. 

kQsaiije,  )i.  Rj.  verb,  od  kuSali.  —  1)  vidi  isku- 
Savanje.  —  a)  radnja  kojom  tko  kusa  koga  (hove  da 
ga  navcdc  na  zlo),  (das  Versuebeu,  tentatio.  Rj.^: 
Adam  pade  u  kusanjc.  jer  sotona  |ueko  Jeve  podize 
u  njemu  zelju  da  sam  postane  Bojr.  DP.  91.  — • 
b)  radnja  kojom  tko  kusa  koga  Hi  sto  (gleda,  kako 
je  sto,  je  li  dobro.  i  t.  d.)  (das  Versuehen,  perieulum, 
experioutia.  Rj.):  Pamti  dobro  Sta  je  uciuio  (lospod 
Bos  tvoj  s  Faraouom  i  sa  svijem  Misireima,  velika 
ku,saiija,  koja  vidjese  oci  tvoje,  i  znake  i  cudesa 
Mojs.  V.  7,  19.  —  'i)  radnja  kojom  tko  kuHa  (jedc)  ito. 

k&^ati,  siim,  i-.  impf.  —  1)  versuehen,  tento.  Rj. 
V.  pf.  sloz.  iz-kuSati,  o-,  po-,  pro-;  v.  impf.  sloz.  iz- 
kuSavati,  po-.  —  a)  naroditi  koga  na  zlo:  Isusa  od- 
vede  Dub  u  pustinju  da  ga  gjavo  kusa.  Mat.  4,  1. 
—  b)  gledati  kako  je  sto,  je  li  dobro,  je  li  tko  po- 
stojan  u  dobru,  u  rjcri.  i  t.  d.  ridi  pokuSavati,  i  si/n. 
kod  ogl^dati.  —  Obraduje  se  ovi  covjek  ...  pa  pocne 
da  kusa  srecu  u  staj)u.  Npr.  96.  Ja  cu  iijega  uajprije 
kusati,  ako  ti  niSta  ue  (hli-enc  uciniti,  ja  eu  mu  ka- 
zati  za  tebe.  197.  Dojjji  zeni,  pa  je  uauci  da  kusa 
Bas-Celika  gje  mn  je  juuaitvo.  203.  Jesara  do5o  \i 
zemlju  nezuauu,  pa  tc  kuiam  u  birtiji  biloj,  imadcm  li 
srcem  prijatelja;  sad  ja  znadem,  da  s"  prijatclj  pravi. 
HNpj.  3,  564.  Da  biste  mogli  kusati  koje  je  dobra  i 
ugodna  i  savrseua  volja  Bozija.  Rim.  12.  2.  See  kusa- 
jiici  dobro  dizite.  Sol.  I.  5,  20.  Kusase  Boga  n  srcu 
svom,  i5tu<5i  jela  po  volji  svojoj.  Ps.  78,  18.  sa  se, 
pass.:  Ludim  se  brod  kusa.  Posl.  184.  —  2)  Ko  slufa, 
on  i  kusa,  t.  j.  daju  mu  te  jede.  Kj.  —  znaeenje  pre- 
lazi  u  grisii,  jesti:  kusati  .  .  .  kusati.  Korijeui  232. 

KClsi-gjulija,  /■.;  Susrio  ih  Kusi-gjidija.  Rj.  iz 
primjera  .se  vidi,  da  rijec  nijc  zcnskoga  roda  (f.)  nego 
mitskoga. 

Kil^lat,  m.  grad  izmegju  Zvornika  i  Sarajeva:  Oj 
gjevojko  u  Kuslalu  gradu !  Bog  zna  jesi  u  golemu 
jadu  .  .  .  Kn.ilat  je  u  velikoj  vrleti  i  kazu  da  u  njemu 
nema  vi5e  do  samo  jedna  kui'a.  dizdareva.  Rj.  — 
imena  s  takim  nast.  Hrv.at,  Mihat,  Mijat,  Milat, 
MiSkat,  Osat,  Stamat. 

kli§lja,  —  1)  f.  n.  p.  zena  koja  je  kusljava,  die 
das  Haar  veruorren  hat,  inulier  capillis  perturbatis. 
Rj.  —  2)  m.  (ist.)  vidi  ku.sljo.  Rj. 

kilsljaiij«>,  H.  das  Verwirren,  perturhatio.  Rj.  verb. 
od  kiisljali.  radnja  kojom  tko  kuslja  sto. 

ki'lsljiiti,  Ijara,  V.  impf.  (den  Flacks)  reririrren, 
perturho.  Rj.  kusljati  n.  p.  kudjelju,  kosu.  dlaku : 
kau  brkati,  mrsiti  3.  —  v.  pf.  sloz.  usktisljati  se. 

kn^ljav,  adj.  verworren,  zerritttet,  pcrturbatus.  Rj. 
kao  zamrscn. 

k^l^iljo,  m.  (jui.)  der  das  Uuar  veruorren  hat,  ca- 
pillis pcrtuihatis.  KuSljojebio  konj  u  H.ajduk-Veljka 
Petrovi(^a.  Rj.  hijp.  koji  je  kusljav,  komu  jc  dlaka  ili 
kosa  zamrsena.  gen.  ki'iSlja,  voc.  ku.^ljo.  vidi  kilSlja  2. 

kDstrav,  adj.  yekraust,  crispus,  n.  p.  koko5,  koja 
je  naje?,ena  perja.  Kj.  vidi  kudrav,  kuzdrav,  kovr('a.st, 
kreeav. 


kat 


—  609  — 


kvarun 


kfif,  ki'ita,  m.  tier  Wi)iJ:el.  die  F!cl;e,  angulus.  Kj. 
vidi  tuk  (s  prenijestenim  fila.tonma  od  kiit);  w/dl. 
niigao.  dcm.  kuti<^.  —  Duke,  ziiliiie  u  kutu  i/.mejrju 
Zete  i  Morace.  Rj.  144b.  Od  Novoga  oko  tri  saliata 
na  onoj  je  sliani,  ali  tako  «  kritu  da  se  »a  srijede 
zaliva  iic  moi.e  vidjcli.  Kisan.  Kov.  29.  —  u  mnixfim 
krajevima  naroda  iiaseiia  railikitje  se  kiit  od  ugla: 
kut  je  iznutnt  (der  ]^'iiikel,  budzak),  a  ugal  jc  iz- 
vanka  (die  Ecke,  iosuk). 

kQtilo,  kVula,  m.  Kj.  ridi  kutlac'a,  goruzda  1.  dem. 
kutlid.  uutjin.  kutlina.  Tid.  cutlo.  Lnt.  cotula.  — 
1)  ein  grosser  Schiiplh'i/I'el  (urn  Wasser  schdpfoi  i, 
haustrum,  cochlear  hiiHstoriuni.  Rj.  velikit  Hica  kojum 
se  voda  crpe:  Svaki  niiSljaSe  da  nam  ne  ce  dati  ni 
iz  kutla  vnde,  a  kamo  li  viiia  i  rakije.  Kov.  ()8.  Ali 
je  voda  zla  i  zemlja  nerodna.  A  on  im  rece :  done- 
site  lui  nov  kutao,  i  metnite  u  nj  soli.  Car.  II.  2.  20. 
—  2)  (u  ('.  G.  i  II  l.ioi)  samotvor  veliki  siid,  kao 
faiA  ili  kablica.  Kj. 

kilth-,  »!.  dem.  oil  kut.  <)ovori  se  u  lire,  vidi  l)n- 
Ait\.i.\{.  imti  i  8tiilli. 

kfttija.*  /".  die  Schachtcl,  capsia.  Kj.  vidi  skatula, 
Skatula.  dem.  kutijca.  — •  Nasmeja  se  derka  dizdareva, 
pa  otvori  Jarene  .sanduke,  i  otvori  slacenu  kntiju. 
Npj.  1,  621. 

kJktTjca,  /'.  dem.  od  kutija.  Rj.  vidi  skatulica,  ska- 
tulica.  —  Haniajlija,  2)  ona  keaica  ili  kutijca  5to  se 
u  njoj  nosi  zapis.  Rj.  8()2a.  Da  mu  malu  kufijoi. 
Npr.  (52. 

kntlar-n,  /'.  vidi  kutao.  Rj.  dem.  kutlai'ica. 

knthu'iea,  /'.  dem.  od  kutlaca.  Kj.  vidi  kutlic^. 

kQtIii'',  1)1.  dem.  od  kulao.  Rj.  vidi  kutlaciea.  — 
Nat'ini  od  cistoga  zlala  .  .  .  zdjele  i  Ca§e  i  kutlicc  i 
vijedra.  Mojs.  II.  .'!7,  Ki. 

kQtIiiia,  /'.  iiugm.  od  kutao.  Rj. 

Ktttluvae,  Kutlovca,  m.  selo  u  Kosovu:  Od  A'n- 
tlovca  sela  malenoga.  Kj. 

klJtnT,  tidj.  angulatus,  angularius  —  kutni  zulii. 
StuUi.  sto  pripadn  kutu.  vidi   kiitnjT. 

kutnjak,  (kutnjuk),  m.  der  Stockzahii.  dctis  iiio- 
laris.  Rj.  kiituji  ziib.  isj).  oc^njak,  pasjak  2,  prcdnjak. 

1.  klitlljT,  adj.  )(.  J),  zub,  der  Stockzahn,  dens  mo~ 
laris.  Rj.  sto  pripada  kutu.  vidi  kutni. 

3.  kntllji,  adj.  vidi  kut'ui.  Kj.  sto  pripada  knci. 
za  nast.  isj).  bozicni  *  bozitnji.  —  Kutnji  starjesina. 
Rj.  713a.  Ooi  se  coek  zabavi  u  razgovoru  .s  o.ttalom 
kutnjom  ccljadi.  Npr.  lOi).  Ova  starica,  ovo  jo  ca- 
reva  kiitnja  bahica.  24S.  Kutnji  lupcz  ku<;u  kopa. 
Posl.  164.  I'reko  kutnjeg  praga  prenosio.  Kov.  121). 
Kutnji  kror.  121. 

kntnjicn,  /".  (u  C.  G.)  vidi  kucuioa.  Rj. 

kntnjTk,  m.  (u  O.  G.)  vidi  kui'nik.  Rj.  —  Oslobodim 
na  moru  mrnare  .  .  .  a  u  selu  jadna  seljanina,  a  u 
kui'i  zenjena  kutnjika.  Here.  320. 

kiitoloza,  m.  kuto-leza,  koji  u  kutu  lezi.  —  Kuto- 
le:a  ma&xk.  DPosl.  52.  Macak  kutoleza  miSa  ne  hita. 
58.  rijeii  tako  sloz.  kod  kalogaza. 

kfivaf.  kiiv.Wa,  m.  vidi  kuhac.  Rj. 

klkvaiijc,  n.  vidi  kubanje.  Kj. 

kftvar,  HI.  vidi  kuhar.  Kj. 

kavarov,  vidi  kuharev.  Kj. 

kUvariea,  /'.  ridi  kubarica.  Rj. 

kltvarii'iii,  vidi  kubaricin.  Rj. 

kikvarka,  /'.  vidi  kiibarka.  Rj. 

kQvarkiii,  vidi  kuharkin.  Rj. 

kftvarov,  vidi  kubarov.  Rj. 

knvati,  vam,  vidi  kubati.  Rj.  kuvati  3e,  vam  se, 
ridi  kubati  se.  Rj.  za  pretvaranje  glasa  h  u  v  isp. 
h  2a. 

kiivolica,  f.  /icus  jlaccida.   Stulli.  smokva  kuvela. 

kCiveo,  kuvela,  lo,  (u  Boci)  prezreo,  n.  p.  smokva, 
grozgje,  uberreif,  fracidus.  Rj.  —  Znacenje  (korijenu) 
prelazi  a  susiti,  salumti :  venuti . . .  kuveo.  KorijeDi310. 


Kiivt'^idTii,    Kuveiidina,    i».    namastir    u    FniSkoi 

(ioii.   l{j.  •• 

Kiiv<-2<liiiac,  Kuveidinca,  hi.  Eimr  run  Kuveidiii. 

\Vy  corjek  iz  Kuvezdina. 
Kiiyi'^diiiski,  adj.  von  KuveiSdin.  Kj.  Ho  pripada 

Kiirczdinu. 

kilvijorta,  /'.  gornja  strana  od  broda,  naris  pars 
superior.  Stulli.  das  Verdeck.  -  Zovnc  on  njega 
notnjo,  da  izigje  na  kurijertu  ...  On  izagje  gore, 
a  ovi  njfga  ulivati  i  preko  broda  u  more  baci.  Npr. 
-•"'I;  —   I'aL  eoperta,  cop(?rto.  ridi  kupijerta. 

KO/.iiia,  HI.  ime  musko:  Kuzma  Majumski.  DP. 
2.S4.    Kuzman   (osn.    u   Kuzma.).   Osn.   139.    Cosmas. 

Kilzmaii,  m.  Cosmas.  Rj.  ime  muiko.  —  K'iizman 
(osn.  u  Kuzma).  Osn.  1311.  vidi  Kuzma.  —  tnieiia 
s  lakim  )iast.  kod  ('vijan. 

kiiz6lica,  /'.  (u  Hrv.)  vidi  vodijer.  Rj.  vidi  i  bru- 
salo,  i  .•>■//».  ondje.  u  cemu  sloji  brus  koscu. 

knzaii,  k'uzna,  adj.  —  IJ  ron  der  Pest  angesteckt, 
vcrpestel,  pestilentus,  ptslifcr.  Rj.  sto  je  okuzeno.  — 
Holje  jo  Uof.W-  kuzan  nego  juzan.  Rj.  34b.  hjudi  uz 
kuznu  doba  oboru  aelo,  da  kuga  u  nj  ne  bi  doMa. 
Rj.  432b.  —  2)  tmgliicklicli,  miser,  cf.  jadan :  Opet 
kuzna  Rada  dozivase.  Rj.  i  si/n.  kod  jadan.  Pa  do- 
hvati  Rajkove  nozevc,  udari  .se  posred  area  iiva, 
mrtva  kuznu  jjokriij  Rajka  pade.  Npj.  3,  57.  (kuzna 
i  ovdje  znaci  tuzna,  zalosna,  nesrecna,  kao  i  ii  knj. 
II.  na  strani  123  u  stihu  222.  Vuk). 

knxilrav,  adj.  n.  p.  glava,  ridi  kudrav.  Kj.  vidi  i 
kustrav,  i  syn.  ondje.  —  ku5lrav,  kuzdrav  (zdr  mjeato 
sir,  kao  5to  je  zdr  mje.sto  .s-<r  u  nozdra).  Korijcni  265. 

ki'izolj.  m.  ridi  kudjelja.  Htulli.  vidi  i  kndeljka. 
—  Deset  kuzclja  ili  dvadeset  povesama  I'ine  de.seti<;. 
B.  Musieki.  .\Kj.  II.  352a.  za  nast.  isjj.  brzelj. 

kftzi'iije,  n.  rerb.  od  kui^.iti.  radnju  kojom  tko  kuzi 
kogii. 

kilzii-a,  /'.  dem.  od  kuga:  Lijepa  vas  kuzica  po- 
niorila!   Kj. 

kn7Jiia.  /'.  lu  C.  G.  i  po  primorju)  die  Kiiclie,cii- 
lina,  if.  kuina:  TeJiko  onoj  kuzini  gje  gospa  ne  ulazi. 
Kj.  sijn.  kod  kubarnica.  —  Kad  objed  bude  gotov . . . 
kad  ae  vrate,  nagju  ave  pei'enje  i  varivo  iakotrljano 
kroz  kuzinu  i  sve  ])rosulo  tamo  amo  .  .  .  Sutradan 
o[)ct  ncSto  sve  raaprJa  u  kuzini.  ..  oni  <5uvadari je- 
daiiak  skoee  i  u  kuzinu  utrce.  Npr.  259.  tugja  rijec 
kuzina  icoquina).  Osn.  163.  upravo  Ttd.  eucina. 

knziti,  zlin,  (■.  imp.  pcstc  inficcre,  corrumpere. 
iStulli.  ku'ziti  Ijndc,  na  njih  kugu  prenositi.  v.  pf. 
sloz.  fi-kuziti,  pre-. 

knziiica,  /'.  mulier  pestc  laborans.  Stulli.  kuzna 
Lena. 

kDziiTk,  wi.  der  I'estkranke,  pestilentia  correptus. 
Rj.  riirjck  kuziin.  koji  lezi  od  kuge. 

kviik,  ui.  u  rijpc'ima:  ja  njega  ni  u  kvak,  igno- 
riren.  ignoro.  Rj.  —  Ja  njega  ni  ii  kvak.  (Ne  bojim 
ga  so  ni  malo).  Posl.  108. 

kriika,  /".  —  1)  vidi  kuka  1.  Rj.  i  sgn.  ondje.  — 
2)  tegliti  se  kvake,  kad  dvojioa  zakvaie  srednje  prate 
od  rukc,  pa  se  viiku  koji  ee  biti  jaci.  Rj.  —  od  kor. 
koji  znaci  savijati,  kriviti,  koga  je  i  kuka.  isp.  Osn.  18. 

kvitr,  m.  die  liescliadiguug,  damnum,  cf.  5teta: 
Nije  kvara  da  stotinu  dadeS.  Rj.  vidi  i  rkvar  1,  pa- 
cariz,  Skoda.  —  Da  povratim  onu  poturieu,  da  nam 
kakva  ki^ara  ne  ucini.  Npj.  4,  232.  Po  tom  se  stanu 
zeniti  i  udavati  jcdni  s  druginia .  .  .  tako  .se  ras- 
prostre  kvar  malo  po  malo  avuda  kao  kuga.  Priprava 
2(K)  (ovdje  kvar  znaci  stanje  kvarno,  pokvarcno,  ti 
moralnom  smishC). 

kvsiran,  kvArna,  (kvilrnl)  adj.  ■ —  I)  n.  p.  orah, 
Ijesnik,  zito,  verdorhen,  corruptus.  Ky  kao  pokrareno, 
osteceno ;  suprotno  cijelo,  zdravo.  vidi  ("uruk,  ma- 
njicav,  sanatan.  —  Ako  dakle  l)ude  oko  tvoje  zdravo, 
ave  id  tijelo  tvoje  svijetlo  biti.  Ako  li  oko  troje  kvarno 
bude,  sve  de  tijelo  tvoje  tamno  biti.  Mat.  6,  '23.  La- 

39 


kvanit 


610  - 


kvrga 


syiin  t 


voii  i    VriuRri    tvoji   i   koji   opmvljjihu  kvurtie 

.  "'<■  .  . .  p:\M'e  II  sroe   mora.  Je/.ek.  -'7,  "-'T.  — 

/.  ;.  kilav.  (•/■.  Jtrtan.  Rj. 

kvarui.  Id.—  iMpo  primoriu)  riWi  fetvrt : 

\  Ki  isiKi.n  iiiic  <"'   kfiirta   uiie.  od  petti  uije,  svu  pro- 

<:.    i".  iTo^vijotli.    Rj.   ('=    ihl".)-  —  '^)  (."  .I'O'-''^  A"" 

hrui   iiovai-   od   pet   krajcara.   Rj.     -  Uil. 

vrl). 


i' 


voj    kvariti,  i   to  kvurciijf  traje  i.  pravo  reel,  napre- 
liije  joi  do  dauaJujesra  dana.  Pis.  17. 
kvAriti.  kvarim,  r.  impf.  Rj.  i:  pf.  sloz.  iz-kvariti, 


po-.  nu-.  —  i)  ferderheti,  coirunipo.  Rj.  —  Jedno 
radi,  a  ilnti/o  oiiniiyiyV,  verderben,  destruo,  ef.  kva- 
riti. Rj.  -Ufa.  R:uvr-zij:ra,  koji  kiiiri  drusfro.  Ej.  029b. 
Da  ne  kcuri  vein  vojvodama.  Rj.  7i;0a.  Ne  uio^ii  mu 
kriiriti  hiiUint.  Rj.  t<ll3a.  Stetiti,  vidi  kruriti.  Rj.  84Ga. 
.lednu  crlri4  krariti  a  drugu  srradid  ^slaba  je  zadui- 
bina).  I'osl.  113.  Dok  jc  Petar  jo5  palio  i  kvario  sanac 
u  Ciipriji.  Daniea  4,  13.  Slavcnsku  ortoynifiju  da  kmi- 
rimo.  Pis.  7.  Doista  je  eiiduo  i  smijeSno,  da  mi  hla- 
goglasije  u  tugjijem  jezieima  hvalimo,  a  u  svome  ga 
jezikii  krarimo  i  jrrdimo.  19.  Ne  siibiiajte  sebi  blaga 
"na  zeinlji,  {rdje  moljae  i  rgrja  kiari.  Mat.  6,  19.  A'l-u- 
riniu  li  dakle  .'((to;i  vjerom?  Bpze  sacuvaj !  nego  ga 
io5  utvrfrjiijemo.  Rim.  S,  31.  (.'etiri  angjela  kojima 
bjeJe  dano  da  kvure  semlju  i  more.  Otkiiv.  7,  2.  Na- 
I'inite  slike  od  niijicru  koji  kvare  ^eiiiljii.  Sam.  I.  6, 
5.  Koji  joj  (erkvi)  kvare  unutraSnji  i  spolja^nji  mir. 
DP.  l<»f>._  Gdjejrdje  (je  pisacl  umetniio  rijee  koja  kvuri 
smistiu.  i,iv.  kralj.  i  arb.  IX.  —  3)  .<«  se,  pass.  Hi 
refleks.:  ^tetiti  se,  vidi  kvariti  se.  Rj.  846a.  Ko  ae 
hvsdi,  .sain  se  kvari.  Posl.  156.  Pcslije  (pjcsma)  idu(5i 
od  UBta  do  usta  raste  i  kiti  se,  a  kaSto  se  umaljuje  i 
itr«ri.  Npj.'  1,  XXXII.  Take  se  najprije  soi-jet  nadie 
i  poine  kvariti!  Sovj.  34.  Kletve  da  se  tie  ve  kvariti 
mir  i"  uguvori,  pokaziijii  .  .  .  DM.  224. 

kvikrtlr,  kvartira,  m.  vidi  stan  4,  Wohniing,  domi- 
ciliuiii.  isp.  konak,  not^ikc.  —  Ode  sam  kod  ondasnjega 
arbimandrlta  imao  guspodski  kvurtir  i  svaku  drugu 
zgodii  i  potrebu.  Npj.'  4,  IX.  Tako  je  1S14.  godine 
i5ao  u  Jiuski  glavni  kvurtir,  cini  mi  se,  eak  u  Pariz. 
Sovj.  75.  Franc,  rijec  quartier,  dosla  k  nama  preko 
Nijemaca. 

kvas,  m.  kvli.sai',  kvfiaca,  m.  Rj.  Did;  miija  1.  —  1) dcr 
Sauerteig,  fennentum.  Rj.  —  Pogac^a  i  piiganica  nijesu 
u  kru.'i,  nego  u  prijesno,  pa  za  to  ni  kriih  ne  bi  u  kvas 
dosao.  Rj.  497b.  Carstvo  je  nebesko  kao  kvasac  koji 
uzme  iena  i  metne  ii  Iri  kopanje  braSna  dok  .sve  ne 
uskisne.  Mat.  13,  33.  Malo  kvasca  sve  tijesto  ukiseli. 
Kor.  I.  5,  6.  —  2)  saure  Milcli  uomit  man  die 
frische  Milch  sduert,  fermentum.  Rj.  kiselo  mlijeku 
kojim  se  kiseli  jomuza.  —  3)  pivarski  kvasac,  die 
Bierhefen,  fermentuvi.  Rj. 

krd.san,  kviisna  (kvasm),  adj.  fermentatus.  Stulli. 
sto  pripuda  kvwiu.  govori  se  u  Ilrv. 

kvahilica,  f  Rj.  vidi  kvaailo.  —  1)  navrh  drveta 
krpa  ,'to  kosci  nose  u  vodijeru,  te  kvase  kosu  kad 
ho<!e  gladilicom  da  je  oStre.  —  2}  u  kovaca  Cim  vatru 
krope,  der  Kuhhrisch.  Rj.  —  Kovacka  je  kvusilica 
mnogo  ve<!a  od  kosaike  i  na  du^emu  drSku,  i  stoji  u 
vodi  u  koritu.  Ej. 

kv&silo,  n.  vidi  kvasilica.  Rj.  sprava  kojom  se  sto 
kvasi.  —  Nadigao  (ili  zakeserio)  kvasilo  (schimplUch 
fiir  bradul.  Rj.  kaie  se  s  pogrdom  za  bradu.  rijeci 
s  tnkriiii  nasi,  kod  buc^kalo. 

kv&.sina,  f.  (osobito  u  Dalm.)  der  Essig,  acetum, 
ff.  Kir<!e,  o<'at.  Rj.  vidi  i  ostika.  —  Ocat,  a  u  Dal- 
maciji  ima  za  «irc'e  joS  boHa  rije(5   kvasina.   Pis.   45. 

kvftKiti,  (<im,  V.  impf.  Rj.  «.  pf.  sloz.  na-kvasiti, 
it-,  pd-,  raz-,  B-,  za-  i»e);  ponakvaoiti.  isp.  kiseliti.  — 


1)  iict:en.  hiimecto.  Rj.  vidi  moWti.  —  Da  mi  dadeS 
vodt  u  kakav  siid  da  kvasim  t(^•^(.  Npr.  85.  Grozue 
sitze  niz  obraze  lijc,  sitjima  krasi  prehijelu  hradn, 
Npj.  3,  293  (9?).  I  u  kljuu  mu  corfe  donasaSe,  te  mu 
smrtiKi  astii  krasijase.  Kov.  105.  Ali  panj  .'la  J.ilama 
ostavite  niii  u  zenilji.  neka  ga  kvasi  rosa  ticlieska. 
Dan.  4,  15.  —  2)  (u  Dubr.)  u.  p.  hljeb  u  kavu,  vidi 
uni:ikali.   Rj. 

kva^oiiiea,  f.  Brotschnitten  in  Eiern  nnd  Schmah, 
cihi  getius.  Rj.  jelo:  u  mUsti  $  jajivut  nakvase  se 
kriske  hljeha. 

kviisiMije,  H.  Rj.  verb,  od  kvasiti.  —  1)  radiija 
kojom  tko  kvasi  (moci)  sto  (das  Netzen,  hiimel'aetatio. 
Rj.).  vidi  mofenje.  —  2)  nidnja  kojom  tko  kvasi 
(umacc)  sto  u  sto.  (vidi  uniakanje.  Rj.). 

kviitoriii,  adj.  sto  pripada  kratrima:  Slabi  sam  ju 
na  vodu  u  kvatcrnu  nedilju.  HNpj.  1,  21. 

kvillri,  kviitara,  m.  pi.  (fuatiior  tempora.  vox  Eccl. 
J^tiilli.  )■//('"  crkvetia.  u  cetiri  ((luatiior)  doha  godine 
posti.  u  Ifrv.  govore  kvatre,  /.  pi.  {gun.  kvatara  i 
kviMri). 

kvf'fiiiije,  n.  das  Wehschreien  (des  jungen  Ilasen), 
geiiiitus  lepusculi.  Rj.  verb,  od  kve(?ati.  radnja  kojom 
mladi  sec  kveci. 

kvi'fati,   nm,   V.  impf.  k\ek-schreien,  gemo  ut  le- 

puscahis.  Rj.  kveci  zeiir  (vicwu  kvek).  v.  pf.  kvekuuti. 

kv^kn,   f.    das    Wehgesclirei   (des  jungen    Hasen), 

gcmitiis  (Icpiiscnli).   Rj.  dreka   mlada  zeca,  isp.  kve- 

canje. 

kvekiiiiti,  kvcknem,  v.  pf.  kvek-schreien  (wie  ein 
jungcr  Hase),  ingemisco  ut  lepusculus.  Rj.  viknuti 
kvek  (kao  zecic).  v.  impf.  kveCati. 

krdcrtiijc,  n.  das  Glucksen  der  ((Hwk-)  Henne, 
glncitio.  Rj.  verb,  ud  glocati.  radnja  kojom  k^-oce  n.  p. 
kvocka. 

kvbcati,  eem,  v.  impf.  glucken,  glucksen,  glocio. 
Rj.  kvocc  kvocka.  v.  pf.  sloz.  ruskvocati  se.  —  Uzme 
domadica  slame  i  kvocuci  prostre  po  sobi.  Rj.  34b. 
Od  slamc,  s  kojom  .se  na  badnji  dan  kvoce  i  piju6e, 
oslavi  domai^ica  po  ueSto.  Rj.  35b.  Ne  treba  kvocati, 
nego  jaja  nositi.  Posl.  210. 

kvofcliiia,  /'.  augm.  ud  kvocka.  Rj. 

kvDi-ka,  /'.  —  1)  die  Gluckhenne,  gallina  glociens. 

Ej.  kukos  stu   kvoce  i  voika  pilice.  angiii.  kvoeetina. 

—  Kvocka  \o(kti   pilife   a   ne  fe  na  jeduom   mjestu 

da  se  srairi.  Rj.  72a.  Kakoc'e  kao  kvocka.  (Osobito  se 

govori    ^euama,    kad    se    5to   mnogo  karaju   i   vieu). 

Posl.  127.  —  2)  bei  dem  Doppel-Iiabosch  die  Hdlfte, 

die  der  Glaubiger  behalf  (die  andere  heisst  pile,  also 

Henne   und  Hiihnlein),  pars   major   bacilli,  numeris 

notati,  rabos  dicti.  Ej.  pulutina  od  rabosa  koja  je  u 

'  rukodavca;  driiga  polutina  (u  duznika)  zove  se  pile, 

I  koje  vidi. 

kv5kiiuti,    kvoknem,   v.  pf.   na  po  sjesti,   na  po 
kleknuti  po  istocnotn  obicaju.  HNpj.  4,  698.  —  »Sjed', 
I  Oaniane  sine,  kod  meueka,  da  te,  sine,  nasvituje  baboU- 
Ou  preil  babu  krokiiu  na  kolina.  HNpj.  4,  91. 

kvTC,   adj.  vidi   kovrOast,    i   syn.  ondje.  bice   izba- 

civsi  o   nastalo   od   kovrcast,   i  valja   da  stiha  radi 

I  osakaceno.  —   Ne  eu,  babo,  Klinkinje  divojke,  kvrie 

kose,    nosa    potoCita,    to   je,    babo,    nesritna   divojka. 

HNpj.  4,  89. 

kvreaiiji',  ;/.  das  Kniirren  der  Katze,  murmuratio. 
Rj.  I'crb.  ud  kvreati.  radnja  kojom  kvrci  maika. 

kvreali,  eim,  v.  impf.  kmirren,  mnrmuro.  Ej.  kvrci 
macka  (mrmljajuil).  vidi  vr<5ati.  v.  pf.  kvrknuti. 
\  kvirga,  f.  —  1)  der  Auswuchs,  cxcrescens  gibber. 
Ej.  isp.  Cvoruga,  guka,  guta.  —  2)  svezati  koga  u 
kvrgii,  etiva  in  den  Block  spannen.  Rj.  —  »Za  Sto 
sudija  ne  turi  krivca  na  muke,  pa  bi  kazao  8ve?« 
»E  to  bi  bila  kvrga,  a  od  nje  da  uas  Hog  sacuvaU 
«...  Oni  su  (lopovi)  kvrgu  zasluiSilil'  Megj.  288a. 
Ako  vi  zbilja  ho(!ele  da  vratite  kvrgu,  ja  na  ovome 
mestu  ni  jednoga  fiasa  ne  du  Casiti!  296.  tortura?  — 


kvrgaja 


611  — 


luditi 


3)  dizati  se  kvrpe,  t.  j.  Covjeka  u  kvrgu  vezana  preko        kvrkii.   f.  dax  Knnrren,  stridor  (ilcr   Ktitze)    Rj 

sebe  prciiietati  (u  ,it;ri).  Kj.  kud  tnucka  kirci.  i>:p.  kvrnitije. 

kvrgiijii,  /■.  (u  Siiinad.)    uekaka    kniAka   po    koioj         kvfkiui(i,  iieiu,  r.  pf.  knnrren,  hnmurmaro  fsicitt 

imaju   kao   male   kvrge,   Art   Birne,  pirt   genus.  Kj.  feli'')-    Rj.    kirkiie    nuicka    (zamrmljavgi).    v.    impf. 

ryeci  s  tukim  nast.  kod  domaja.  kvrOati. 


L. 


la,  u  rijefiima:  ko  Jto  la  (ko  sto  vuli.  Posl.  15!(|, 
nach  Belichen,  placet.  Rj. 

Lab,  Liibu,  HI.  FUiss  in  Serbien,  fluvius  Serhiue: 
Uvatio  i  Lao  i  .Sitnicu.  Rj.  cudti  ii  Srbiji. 

Lubard^nik,  l,abardenika,  m.  brdo  u  Vclcbitii.  Rj. 

Iftbav,  adj.  scliluff',  lose,  luckcr,  la.rus,  solutus.  re- 
missus.  —  Znatcnjc  padati,  nuspadati  se:  ITibciv  (la.xiis), 
61abaviti,  razlabaviti.  Ovijeh  rijeii  nema  u  Viikovu 
ije£niku.  ali  se  govore.  Korijeni  177.  Lidnivo  je  oiio 
Sto  nije  rvrsto,  tvrdo,  zategnuto.  M.  Gj.  Milicevic. 
vidi  kud  olabaviti. 

Likbtn,  Labina,  m.  Albona.  Rj.  varos  u  Istri. 

Iftbri'iiuti.  nem  (labi'ciiuti,  l.'ibfonem),  v.  pf.  vidi 
^abrenuti.  Rj.  ridi  i  calabrkmiti.  pojesti  malo  kao 
hiteci,  kao  dodjeti  .<e  samo  jela,  malo  sto  pojesti  dok 
rucul;  dospije.  v.  impf.  Calahrcati. 

Iftbrda,  likbnija,  /'.  vidi  nana.  (schimplUch):  sad  i-ii 
te  po  lahniji.  Rj.  ka:e  se  zu  usnc  s  pogrdom. 

l&bud,  m.  —  1)  der  Schtran,  olor,  cgfpins.  Rj. 
ptica:  T)o('eka5e  tioi  labudori  .  .  .  hdntdorom  perja 
otjjadajii.  JfNpj.  4.  184.  —  2)  ii  pjesmaiua  ime  konjii 
(vaija  da  koji  je  bijel  kao  labiid);  Ti  odjaJi  koiija 
latmda.  Skoci  Jovaii  od  zeralje  iia  iiogc  i  labttda 
svoga  uzjabao.  Lubud  bije  jamii  kopitiina.  Rj. 

labl'ldica,  f.  das  Weilichcn  rom  Schtran,  olor  fc- 
mina.  Rj.  :enkii,  muzak  lalmd.  —  Tica  lahiidica  .  .  . 
izlegla  dva  tii'-a  labuda,  iiiegju  njima  ticu  lubiidicit. 
HNpj.  a,  398.  Za  njom  gjika  Irijest  divojaka,  sve  ae 
bile  kao  labiidicc.  i,  17(;. 

Iabi'ldi<-,  HI.  dem.  junger  Schtran.  2i"lltis  ohrimis. 
lij.  pile  od  labuda.  —  Padaju  mrtvi  tii'i  labtidiri, 
pojiifrmi5e  tice  labudice.  HNpj.  4,  184. 

labi'ldiiiii.  f.  (u  Bjelopavl.)  ridi  koiniisioa.  Rj.  i 
syn.  ondjc.  kukuruznu  slama. 

lilbudo\ ,  adj.  deJi  Sehtrans,  cygni.  Rj.  sto  pripada 
lahtidu.  —  Pera  pan  nova,  polikanova,  lahudova  i 
gusrja,  Cim  se  sad  ovako  zgodno  piie.  nije.su  Ijudma 
na  urn  do§la  prije  od  piilike  liiOO  godina.  Priprava 
18.3.  —  za  nast.  ridi  alatov. 

lilekiinjp,  «.  rirfi  la.skanje.  Rj. 

iru-kati,  ekam,  vidi  laskati.  Rj.  lilskati,  i  Ha  c  mjeato 
.<  pred  /:;  laekati.  Korijeni   178.  vidi  i  lastisati. 

I&cinan,  m.  (u  C.  G.)  eitras  verdchtliche  Benennttng 
eines  Dttttschen  nnd  Italicners  (von  Landsman n?), 
quasi  contemptum  nomen  Germaiii  et  Itali.  Rj.  kaze 
se  kao  s  preziranjcm  za  Nijeiiica  i  Tidijaita.  vidi 
lacmanin.  —  To  ti  se  zna  k.ao  Lacmann  boiie.  (Valja 
da  5to  se  misli  da  on  ne  posti,  pa  i  ne  zna  kad  mii 
je  boiic).  Posl.  319. 

I&cmani-fid,  /'.  coll.  od  laemanCe:  Desetero  Crno 
lacmancadi.  Rj.  —  Voda  mil  se  putalj  kraj  5atora  .  .  . 
ietrero  ga  voda  lacmancadi.  HNpj.  4,  258. 

Itkcmiinro,  n.  ein  junger  lacmaii,  juvenis  lacmau. 
Rj.  mlad  lacntan.  coll.  lacmancad. 

lilemaniii,  m.  vidi  lauman.  —  Oba  bije  Jovan  lac- 
tiianinc.  HNpj.  ;!,  221. 

likeiuauka,  /'.  (u  C  G.)  cticax  rcrdchtliche  Benen- 
nttng ciner  Dctitsrhen  ttnd  Italicnerin,  gua.si  con- 
temptum nomen  Germanae  et  Italae.  Rj.  kaze  se  kao 
s  picziranjcm  za  Njemicu  i  Talijanku. 

Iftcnianski,  ttdj.  eincm  lacman  gehorig.  Rj.  sto  pri- 
pada lacmanima  Hi  lacmanu  kojemti  god. 


liicilliti,  liicnem,  v.  pf.  dem.  od  hizniiti,  liznuti. 
•  Kacni  mi  jedaii  put  da  lacitem  dvapul;.  S.  Nova- 
kovic.  .VRj.  IV.  711b. 

lafa,  /'.  ridi  hlaca.  Rj. 

lalt'aii,  liii'iia,  adj.  ridi  gladan  (najvi.^e  se  ka?,e  pse- 
telu).  Rj.  —  Lacan  pas  lajat'  ne  moie.  DPosl.  52. 
Luiun  triitth  ne  ee  rijeci.  52.  Lacan  za  gospodstvo 
ne  man,  a  sit  o  driigom  ne  radi.  52.  LaCnti  svaki 
je  kruh  s  medom.  52. 

iru'e,  inr-a,  f.  pi.  vidi  \\hi6e.  Rj. 

liic'-anjo,  »i.  das  Ergrcifen,  arrcptio.  Rj.  verb,  od 
lai'ati  I  lacati  se.  radnja  kojoin  iko  lacu  sto  Hi  se 
larit  ('cga. 

Iftrati,  cam,  i'.  intpf.  Rj.  v.  pf.  prosti  laliti,  latiti 
se;  sloz.  zalatiti.  —  1)  cryreifcn,  arripio.  Rj.  kao 
brzo  prihvatiiti.  —  3)  sa  se,  rcjleks.  uhernchtnen, 
ergrcifen,  aggredior.  Rj.  kan  prihnttati  se  ccga. 

lilei,  (u  Pa.str.)  vidi  uzalud.  Rj.  vidi  i  badava  2, 
i  syn.  ondjc.  kao  hcz  koristi. 

Iilcnian,  m.  der  LieHtcnunt,  subcenturio.  Rj.  vidi 
porucik  I  lajtman,  od  icga  jc  postido  lac'man  pre- 
iiijcstivsi  .sf  glasovi  j  t,  i  .s/trst  -ic  u  C:  —  I'ogje  u 
Kiel  u  selu  t^miljanu  lacmanu  Nikoli  Borojevicu 
jedan  .slarac.  Rj.  785b. 

liii'mMiiov,  adj.   Kj.  Uto  pripada  lui'^inanu. 

I:ir'nianii\  ica.  /'.   Kj.  zena  lacinanova. 

lai'iiiaiiski,  adj.  Kj.  Ho  pripada  lacmanima  Hi 
lacmattu  kojcinti  god. 

likruli,  hu'uba,  m.  (u  Risnu)  odsjecena  loza  sa  ne- 
kolika  grozda  na  njoj,  ein  iFeinrcis  mit  Tratdien, 
.•:iinnciilittii  cum  tiris.  Rj.  —  rijeii  s  takim  nast.  kod 
goljiih. 

liid,  »i.  ('('(/(  hlail.   Kj. 

lilida,  /'.  akc.  Rj.^  XXIX.  —  Tako  mi  Lade  i  Vlade 
i  devet  sjemena!   lij.  ()7a.  isp.  lada,  L  tdo. 

liida,  /'. :  Peiije  mu  gaw  staia  htda.  DPosl.  94.  — 
tuihi,  u  Stulii'a  zena  svome  muzu;  prvi  je  slog  kratak, 
jer  I  u  iiikopisu  i  u  Stuiica  stoje  dva  d.  XIII.  isp. 
Lada,  2  ladan,  Litdo. 

l:Wlak,  hitka,  m.  vidi  bladak:  Ka  pendzeru  na  de- 
belotii  tittkit.   Rj. 

1.  liidiin,  l.'idna,  ailj.  ridi  bladan.  Rj. 

2.  ladan,  mi.;  I'uni  mi,  puiii  ladanc'.  Dogji  mi, 
dogji,  draganc,  u  moju  ba.'cu  zeleuu.  Here.  236.  isp. 
lada. 

liidiinjc,  II.  verbal,  od  ladati.  Rj. 

litdati,  l.ldfim,  i-.  intpf.  —  1)  (u  Hrv.  oko  Karlovca) 
(Ijevojkc  krk'anske  nakii'ene  vijencima  idu  po  .selima 
uoui  GjurfTJeva  dne,  a  u  varosi  na  Gjurgjev  dan  ujutru 
od  kuce  do  kuce  i  pjevaju.  Rj.  i.<ip.  ladavica,  lado, 
lado  le,  ladom.  —  2)  (u  C.  G.)  vidi  vladati.  Rj.  ot- 
palo  sprijeda  v.  isp.  Lab,  Labinja.  sa  se.  refleks. :  No 
se  ludaj,  kako  tebi  dnigo.  Npj.  5,  87.  Ladajmo  se, 
da  vise  dnramo,  a  vidimo,  da  mrijet'  hocemo.  5,  112. 
vidi  vladati  .se. 

Iildavica,   f.  djevojka   koja  lada,   cf.  ladati  1.  Rj. 

ladotiiia.  /'.  (u  Hrv.i  die  Snlze.  gelatum,  coagultim, 
cf.  ladneline.  Rj.  ridi  hladelina. 

li^diku,  m.  vidi  vladika,  kojoj  je  rijeii  oipalo  v, 
kao  «  ladati  2  (vladati).  Lab  (Vlah).  —  PosluSaSe 
ladikti  Danila.  Dubovicke  iskopa.<e  Turke.  Npj.  5,  84. 

Iitditi,  ladim,  vidi  bladiti.  Rj. 


Indn 


619  — 


liiitjcni 


ladn  .  .  .  riili  bladn  .  .  .  Rj 

Lfulu,  siimo  se  ii  pjesmamii  pripijeva,  u.  p.:  Gleda 

■   ■i;;i    otl   maleim   l.ndo!   Lndo'.  od  uialena   do  sro- 

:  i:i.i  Liido.'  Liido!  Rj.  isp.  Lada,  lada.  ladati.  l,ado  le. 

Liido  h',  pripijeva  se  u  pjesiuania:  (.ijiirnsj  kosi 
po  pobrsrju.  Lndo  le  mile  (i(  lij.  MXih  iiiui:  ladole 
mile;i  (.ijumii  ieajca  dodijala,  Oj  Lado!  ojl  Kj.  I's/i. 
Lada.  ladii.  Lado. 

likdolci.  »i.  ridi  htadole^.  Kj. 

ladoni,  pripijeva  se  u  pjesmama:  Gradila,  tedeiioiii, 
bela  Vila,  oj  hidom!  Na  tern  cradu.  todeuom,  troja 
vratiu  oj  Iddom .'  Koja  vrata,  tedenom,  u  krs  zlatoa, 
oj  htdom:  i  t.  d.  ^iv.  13.  isp.  Lada,  lada,  ladati, 
Lado,  Ljtdo  le. 

ladov  .  .  .  vidi  hladov  ...  Rj. 

1.  likf,'  I/I.  ridi  razffovor:  Vino  piJe  a  htf  pro- 
vodi>e.  Da  se  male  hif'u  premetnemo.  Rj. 

2.  lar.  m.  u  C.  G.jnjesto  lav:  L'  boju  su  kako  i 
hifori.  Xpj.  5,  l(i6.  S  njime  idu  mnogi  Crnogorci, 
sokolo^^  lafi  odabrani.  5,  33-2.  Nije  Jala  grada  osvojiti, 
ni  onake  Uife  savladati.  5,  37G. 

lasmnn,  <idj.  ridi  lagahan.  Rj. 

lae'iicko.  adr.  akc.  ud  M.  Gj.  iMili<;evica.  dem.  od 
lagauo.  —  Knez  opazi  Vuka  da  joJ  laflacl-o  kleca  od 
stupnja  na  snipaiij  da  ne  bi  pao.  Mil.  '280.  Momak 
laridcko  prigje  iza  legja  ka  Diidiji.  Ziui.  122.  !.«^;. 
polagaOii'e. 

liisraeak,  liigacka.  adj.  dem.  od  lagan.  Rj.  upravo 
je  dem.  od  lak  1.  ridi  i  lagahan,  i  sj/n.  ondje. 

I&iralian,  liigahna,  adj.  (u  Dubr.  i  u  Boci)  leicht, 
leri.<!,  cf.  lagan:  .\ko  sjim  inalen,  premalen,  mome 
sam  konju  lagahan.  Da  traiimo  layahne  eiHmc.  Rj. 
dem.  od  lak  1.  sto  nije  tesko  nosHi.  ridi  i  lagan,  lagun, 
lagafak,  laguSan.  —  takva  dem.  kod  grubahan. 

iftsrala,  liigala,  n.  pi.  Litgemrerkzeug,  die  Liigen- 
mittel,  inKtrumenta  mendacii:  Ostala  su  mi  lagulu  u 
selu,  nego  daj  mi  kola  i  volove  da  ih  donesem,  pa 
du  ti  onda  lagati  koliko  ti  drago  (pripovijedaju  da 
je  nekaki  l.aia  odgovorio  cam,  k.id  mu  je  car  rekao: 
kad  se  tako  Ijudi  tuze  da  mnogo  lazeS,  dede  da  vidim 
moie.5  li  nieni  Sto  slagati.  I  car  mu  dao,  te  tako  i 
njega  prevari).  Rj.  sprave  za  laganje,  onigje  kojim  se 
laze. 

lilgan,  adj.  leicht,  leris.  Rj.  dem.  od  lak  1.  takiHL 
dem.  kod  mlagjan.  vidi  lagahan,  i  st/n.  ondje.  sto 
nije  tesko  nositi.  —  Kad  dogjoSe  na  to  more  sinje 
i  sedoJe  na  lagane  lagje.  Npj.  1,  556.  Skocise  na 
noge  lagane.  3,  5. 

ii\.t:ano,  leise,  leniter.  Rj.  tK  hrzo.  dem.  lagacko. 
sfo  je  lagano  ono  je  i  kao  hrzo,  a  lilgano  b«.s  je  su- 
protno:  ne  brzo.  isp.  lako  polako,  najlak,  polagano, 
polako,  ponajlak.  —  Kad  magarac  uz  brdo  ide,  la- 
gano ide:  ali  kad  .se  okrene  niz  brdo,  sve  se  premece. 
Posl.  118. 

liiKanjo,  n.  das  Liigen,  to  mentiri,  mendacia.  Rj. 
rerh.  od  lagati.  radnja  kojom  tko  laze:  Vilino  sito, 
nekakva  trava,  koja  kad  se  nosi  uza  se,  ne  mogu 
fovjeku  nauditi  neprijatelji  osobito  laganjem  i  opa- 
danjem.  Kj.  62a. 

laKiiriji-,  f.  pi.  die  Liigen,  mendacia.  Rj.  lazi.  — 
za  tiast.  isp.   niitarija,    petljarija,  Jljeparija,  triCarija 

li'irati,  I'azem,  r.  impf.  Rj.  v.  pf.  sloz.  do-lagali, 
iz-,  na-,  nad-,  ob-,  po-,  pri-,  pro-,  s-,  za-;  v.  impf. 
sloz.  do-lagivati,  nad-,  ob-,  po-,  u-  (se),  za-.  dem.  la- 
giti.  —  J)  liigen,  mentior.  Rj.  lagati  komu  i  lagati 
koga.  —  Onda  i^oso  pocne  kojesta  lagati,  ovamo  unumo, 
a  kad  se  ve<;  izlaJEe  i  umori,  onda . . .  Npr.  160.  Laze 
i  kad  seBogu  moli.  Posl.  165.  Lazo  laze,  a  Mato 
inaie.  165.  Ne  valja  farati,  jere  (^emo  umrijeti.  (f^a- 
rali  ovdje  zna6i  lagati).  196.  Tako  pokajnice  za  mnom 
do  vijeka  ne  lugale!  i...  u  rodu  niko  nista  ne  iifinio 
Ato  bi  valjalo  hvaliti,  nego  pokajnice  sve  da  bi  la- 
gale).  Wj8.  Nas  lagali,  mi  polagujemo  . . .  Onaj  laze, 
koji  meni  kaie,  onaj  laze,  a  ja  polagiijem.  Npj.  2,  60. 


;  Sam  ti  ka?.e.<.  da  ti  jarno  Inzci.  4.  ."370.  No  je  (ijoko 
oC'iglodna  kurva,  sto  tc  la-e,  te  ti  blago  mami,  panjka 
raju  svonie  gospodaru.  4,  4iK5.  Hi  hile  naoi^'iglcdce, 
ili  ne  razumije.  Nov.  8rb.  1817,  6."5i).  Ali  laze  .lehi  n 
()(V,  nijeslo  da  prizna  svoje  bezakonje.  Ps.  36,  2.  Ln- 
skahii  mu  ustima  svojima,  i  jezikom  srojim  lagahu 
mu.  78,  36.  —  2)  n;»  koga,  cinen  rerleicmdeu,  mentior 
in  quern.  Rj.  ridi  bijediti,  /  i>gn.  ondje.  —  Da  ne 
lazu  jedan  na  dnigoga.  Danica  4,  5.  Na  metie  lazu 
i  opadaju  me.  Ddbr.  od  rii?..  14. 

lii&'iti,  gmi,  dem.  ud  lagati.  Rj. 

liiijijp.  (u  Hrv.)  CQmp.  od  lako  mjexto  lakSe.  Rj. 
i/(/(  laglji. 

liiii'ljT,  adj.  comp.  od  lak.  —  Mjesto  liiksl  govori 
se  i  ITiglji.  Obi.  45. 

liiilTiiii,*  m.  —  1)  die  Mine,  cnnirulus:  potkopati 
;  ili  podmctnuti  lagiim.  cine  Mine  anlegen,  cuniculum 
ago,  cf.  tavnik:  Pod  Turke  je  lagiim  potkopida,  i  na 
lagiim  Turke  nanianiila,  kad  lugimiii  J.ivu  vatru  dade. 
Rj.  prokop  ispod  zemlje.  —  Nas  fe  Turci  lagumom 
digniiti.  Npj.  2.  5t)3.  Zapale  lagiim  pod  mostom,  koji 
ga  svcga  raznese.  Zitije  51.  —  'i)  (u  Srijemul  u  brdu 
iskopan  podrum  za  vino.  Art  Keller,  celiac  genus.  Rj. 

las'iliiidzija,*  m.  der  Minirer,  cmiieularius.  Rj. 
koji  lug II III  potkopara. 

li'li!:!!!!,  adj.  (u  Here.)  ridi  lagahan.  Rj.  i  .<://ji.  ondje. 

las'iisaii,  lagi'iSna,  adj.  dem.  od  lagun.  Rj.  ridi 
lagahan,  /  syn.  ondje.  — •  za  nast.  iftj>.  majuSan,  ta- 
m'lJan;  gojuJan  (nije  li  i  ordje  akc.  gojuJan?). 

laigja,  f.  das  Schiff]  navis.  Rj.  gen.  pi.  lagjl  i  lagja. 
Obi.  21.  dem.  lagjica.  aiigm.  lagjurina.  ridi  brod  3, 
i  syn.  ondje.  —  lagja  mozc  hiti:  brodarica,  cam,  du- 
vanica,  filuga,  hrastovaca,  krilaS  2,  loucarica,  nevrat, 
novica,  pram,  prijehod,  oranica,  orSenica,  ribarica, 
sajka,  sikija,  vinarica,  zitara,  iitarica.  —  Voziti  na 
lagji,  cf.  reslati.  Rj.  70a.  Zarrsii  lagjii.  Rj.  165b. 
Zamanica,  pomor  konjma  ili  Ijudwa  koji  lagje  ruku. 
Rj.  182b.  OtiMa  lagja  nn  zcms;  uhvatio  sans  lagju. 
Rj.  200a.  Kerep,  1)  skela  od  vise  lagja  svezanijeh 
(ukcrepljenijeh),  2)  dno  ili  lagja  na  kojoj  stoji  vode- 
niea.  Rj.  268b.  Nasaditi,  nasagjivati  lagjii.  Rj.  405a. 
Nasadila  se,  nasagjivala  se  lagja.  Rj.  405a.  Nusjeda, 
nasjedc  lagja.  Rj.  406a.  Nasukala  se  lagja,  t.  j.  na- 
sadila se,  nasjela.  Rj.  408a.  Natisnuti  lagju  na  vodii. 
Rj.  408b.  Plari  se  lagja.  Rj.  505a.  liazhila  se  lagja. 
Rj.  628a.  Drino  vodo,  sto  s'  se  ponijela?...  donijela 
od  merdhma  higjii,  i  u  lagji  momt'ie  BiograOe.  Npj. 
1,  316.  Vozar  kaza  orahoroj  lagji,  lagja  kaza  stu- 
denoj  vodici.  1,  324.  Sava  ruzi  drvlje  i  kamenje,  a 
Moraca  od  oraha  lagju.  1,  414.  Kad  dogjoSe  ua  to 
more  sinje  i  sedo.se  mt  lagane  lagje  ...  1,  556.  A 
jadima  ustarila  lagju,  niko  ne  moi'  da  otisne  lagje... 
Ode  lagja  morem  plivajuci.  1,  .557.  Ti  otisni  na  du- 
bljine  lagja.  3,  348.  I'ogradicu  orahove  Sajke,  Sajke 
lake,  urahore  lagje.  4,  238.  To  izrece,  na  noge  skocio, 
i  u  emu  lagju  uskoCio.  5,  415.  Do  Zvornika  idu  po 
iij<^j  (po  Drini)  lagje  dosta  velike.  Danica  2,  34.  Voj- 
niCke  lagje,  kolike  je  god  Dunav  mogao  nositi.  Milos 
35.  On  u  jutru  rano  sednc  u  lagju,  i  pgbegue  u 
Zemun.  41.  Most,  koji  je  bio  na  lagjama.  Zitije.  39. 
Tre('-ina  lagji  propade.  Otkriv.  8,  9.  Svi  guspodari  od 
lagji,  i  sav  narod  u  lagjiima,  i  l.agjari...  vikahu.  18,  17. 

liigjan,  adj.  vidi  hlagjau.  Rj. 

liliTJar,  lagj:'ira,  m.  der  Schiffer,  nauta.  Rj.  vidi 
brodar  2,  hajoS.  —  Jarmenica,  ono  drvo  Sto  u  lagjara 
stoji  preko  prsiju  kad  vuku  lagju.  Rj.  247b.  Posla 
Hiriuii  na  tijem  lagjama  shige  svoje,  lagjare  vjeste 
moru.  Oar.  I.  9,  27. 

lagjiirov,  lasjiiror,  a,  o.  Rj.  stu  jiripada  lagjaru. 

lilejar>tkT,  adj.  Rj.  sto  pripada  lagjarima  ili  Ih- 
qjaru  kojcniu  god.  —  (Zbirka)  lagjarskih  rijeci.  Kad 
9,  196. 

lagj^ni,  adj.  n.  p.  troSak,  jedek,  zum  Schiffe  ge- 


luirjcnjt' 


—  <il3  - 


lakom 


horig,   navalis.  Rj.  Mo  pripiuhi   lagji,  lagjumii.  isp. 
lapjiu. 
Itiigr'njv,  II.  vidi  hlafrjeiije.  Kj. 
lagjica   (liigjica),   f.   dras   Schiflhin,   nnvicuUt.   Uj. 
dem.  od  lacja.    isp.    lajdic.i.  —  Vrkel,    mida   lagjicd. 
Rj.  76a.  Kil)arifa,  lagjica  »  koje  .<p  riba  hvata.  Rj.  ()4!)a. 
lufifjin,  adj.  Ho  pripuda   higji.  —  Troje  mi  je  cu- 
iiei*no  .  .  .  put  lagjin  posred  mord.  Pri<3.  30,  19.  isp. 
la^rjoni. 

liisjiiriiiil,  /'.  augm.  od  lagja.  Rj.  —  tnkvu  augm. 
kud  l>abiirin:i. 

IjAIi,  Liiha,  Hi.  H  (J.  G.  mjestn  N'lali.  izguhivsi  spri- 
jcda  V.  isp.  Lahinja,  ladati,  ladika,  lat,  i  t.  d.  —  To 
.■ill  Lasi  iia  Boga  jrledali.  Rj.  32'2a.  Da  na  vlaSko 
pleme  iidarirao  .  .  .  .s  tijeiu  bismo  luhc  uplaJili.  Npj. 
:'),  420  (s?  tijem). 

Ijtlhiiija,  /'.  If  G.  G.  vijesto  VljUiinja.  —  oto  6e 
njeinu  Luhinje  .skupiti  i  dojrnati  maslo  iia  tovaie. 
Npj.  5,  501.  isp.  Laii. 

lalidrrMijo,  H.  verb,  od  lahoriti.  radnja  kojom  vjetar 
lidiori.  ridi  laviirenje. 

lahi^riti,  rim,  v.  impf.  vidi  lav6riti.  rjdar  lahori, 
kdd  pirka.  —  Suglasno  «  jrla-si  u  slovenskim  je/.icima 
h:  lavi^riti  (v  mje.sto  h).  Korijeni  24. 

liljiiiijo,  n.  Rj.  verb,  nd  lajati.  isp.  lavez.  —  1)  rad- 
nja kojom  laje  n.  p.  pas  (da.-<  Helleii,  latratus.  Kj.).  — 
2)  radnja  kojom  tko  laje  (scliimpflich  fiir  Reden, 
pannitus.  Rj.). 

lajati,  jem,  v.  impf.  Rj.  r.  pf.  liuiiiti ;  v.  pf.  sloi. 
do-lajati,  iz-,  nad-,  ob-,  od-,  raz-  (.se),  za-.  —  1)  bellen, 
latro.  Rj.  —  Nije  ongje  vuka,  za  kojim^psi  ne  laju. 
Posl.  216.  Pas  i  na  zvijczde  laje.  246.  Sto  pas  laje, 
vjetar  nosi.  359.  Kera  laje,  Svaler  hleba  daje,  ja  nuz 
keni,  a  Svaler  na  deru:  'Sibe,  kerte!  ne  laj  na  sva- 
/cn'e.«  Npj.  1,  ()32.  Viju  vuci  na  Teiozijama,  sa  Ta- 
tinca  lajase  lisica.  4.  176.  —  2)  schimpjlich  fiir  Reden, 
gannire:  sve  laje  za  njim  kojeJta;  .ita  lajes;  ne  laj 
plait's  Maul).  Rj.  kaze  se  s  pokudom  za  ieljade  u 
koga  je  zao  jezik.  —  Ko  na  zvijezde  laje,  ispaJde  mu 
zubi.  Posl.  149. 

I^ar,  adj.  der  cine  biise  Zunge  hat,  biiszungig, 
qui  linguae  acerbae  et  immodice  liberac  est,  cf.  je- 
zican:  Lajavoj  seki  celivi  rijetki  (Posl.  165).  Rj.  kaze 
se  za  ieljade  zla  jezika,  koje  laje  za  drugiina  kojesta; 
i  za  pseto  koje  rudo  laje.  —  Lajava  kitcka  selo  ucuva. 
Posl.  165.  Lajav  (jezik)  sto  viJe  zbori,  mauje  se  mori. 
165.  Opasala  se  jezikom  kao  kuja  repom.  ("Recie  se 
za  lajavo  zensko).  240. 

I&jarae,  lajavca,  m.  (u  Boci)  tovjek  zla  jezika, 
Mensch  der  eine  bOse  Zunge  hat,  homo  linguae  acerbae 
et  immodice  liberae.  Rj.  lajav  eorjek. 

liijavica,  /'.  iiensko  zla  jezika,  Frauenzimmer  das 
eine  biise  Zunge  hat,  mulier  linguae  acerbae  et  im- 
modice liberac.  Rj.  lajava  zenska  glava. 

lajtiica.  /'.  (u  Hrv.  u  krf^ina)  vidi  Ouuak  1.  Rj. 
i  syn.  ondje.  — •  mjesto  lasrjica  od  star,  ladijica,  la- 
djica  .s-  premetnutim  glasovima.  isp.  lagja  (saAHIiV). 
Korijeni  13. 

lajtiiian,  m.  vidi  lacman,  ponicik.  —  A  podviknu 
I'avle  kapetane  ...  On  i  lajtman  ate  otiskose.  HNpj. 
4,  147. 

lak,  laka  (comp.  lakSi).  Rj.  adj.  comp.  i  laglji.  Obi. 
45.  —  1)  leicht  (zu  tragen),  levis:  lak  je  ispod  kape, 
t.  j.  slaba  razum.a.  Rj.  sto  nije  tesko  nositi.  dem.  la- 
.iraOak,  lagan,  lagahan,  lagun,  lagusan,  lak  (od  AhflKl). 
Korijeni  19.  —  Mijesi  mi  lake  brasnenike.  Rj.  41a. 
Devojka  uzme  najlaksi  sandnk.  Npr.  142.  Bi  se  na 
srebrnoj  pari  obrnuo.  (Kad  se  za  koga  hoce  da  ka^e 
daje  lak  i  okretan).  Posl.  14.  Develoga  (.mjeseca)  bice 
joj  lak.ie.  (Kaze  se  bolesljivoj  zeni  za  kojii  se  misli 
da  je  triidna).  58.  Lako  kao  pero.  165.  Luksi  od  pera, 
—  od  pluta.  DPosl.  53.  Posla  care  dva  laka  nJaka. 
Npj.  1,  158.  I  nadnicii  laku  ostaviJe,  a  nadnica  po 
jednu  aspricu.  2,   206.    Za   lako  se  iipitaJe   zdraclje. 


2,  286.  On  mi  puSta  lakoga  telala.  3,  324.  Sakiipi^e 
Ijetnaest  stotina  laka  pjesca  i  brza  konjika.  4,  50<). 
Cetiri  refcemente  lakih  konjika.  '?Ai\ic  39.  Cetiri  topa 
lake  artilerije.  68.  Laksi  od  orlovu  bijalui.   .Sam.  fl. 

1,  23.  Asailo  bija.Se   lak  na  nogii   kao  srua  u  polju. 

2,  18.  adv.  Koliko  ga  je  lako  iidario,  tri  mu  zuba  u 
grio  sasuo.  Npj.  2,  143.  amo  ida  i  ovi  primjeri  (isp. 
hXgano):  Lako  polako  ide  se  u  daleko.  DPosl.  53. 
Lak'  polako,  jedinice  Fato!  Here.  17.  Lak'  polako, 
dijete  Jovane!  212.  —  2)  leicht  (zit  than),  facilii. 
Rj.  sto  nije  tesko  ciniti.  ridi  liisan.  —  Lako  6e  biti 
i  to.  Npr.  67.  Laki^e  je  vjerovati  nego  \6i  te  pitati. 
Posl.  16().  Na  Deligradu  je  \e6  lakse  bilo.  MiJoS  10. 
Kad  bi  za  Srpska  «.«<<(  bilo  lakse  >ljek«  nego  »lijek< . . . 
zaista  bi  to  narod  tako  zadrLao.  Pis.  19.  Da  napo- 
menem  najlakse  (nacine)  t.^.  najocevidnije,  koji  se 
mogu  razumjeti  bez  mnogoga  razmiSljanja.  Rad  1, 
lU).  adv.:  ( )nda  cemo  lako  za  glavare.  Npj.  4,  488. 
.Samo  da  je  lakse  be^.ali.  Milo.^  99.  Sta  si  nam  ueinio? 
lako  je  mogao  ko  od  naroda  ovoga  ledi  a  tvojora 
£enom.  Mojs.  I.  26,  10. 

Liika,  m.  (ist.)  vidi  Lako.  Rj.  hyp.  od  I,azar.  voc. 
L.'iko.  vidi  i  Laketa. 

laka,  f.  (\\  0.  (t.)  kao  prodo,  koja  nije  vrlo  ugnuta; 
govori  se  i  vlaka:  Tomanovic  uz  hajduike   lake.  Rj. 

—  isp.  ladati,  Lahinja,  lah,  i  t.  d.  mjesto  vladati,  Vla- 
hinja.  vlat  i  t.  d. 

lilkac,  lakca,  m.'  (u  C.  G.)  der  Leichtfass,  homo 
velox,  cf.  lakii?:  Gjegogj  bjeJe  lakca  i  bojnika.  Rj. 
covjek  lak,  lak  na  nogn. 

lakaf,  lakta,  m.  (pi.  gen.  lakdta).  —  1)  der  EUbogen, 
cabitus:  okrenuti  kome  lakiit.  Rj.  a  ruke.  vidi  laktafa. 

—  Ulaktiti  koga,  t.  J.  svezati  mu  po  laktovima  ruke 
naopako.  Rj.  77Sb.  U  sobi  jedan  foek  do  koljena  u 
gvo2gje  zakovat  i  ruke  do  lakatu  zakovate  obje.  Npr. 
195.  Kroz  i^akJire  propala  koljena,   kroz  rukave  pro- 

!  pali  luktovi.  Npj.  3,  94.  Tesko  onima  koji  siju  uz- 
'  glavlja  pod  sve  laktove.  Jezek.  13,  18.  —  2)  die  JSlle, 
ulna:  tri.sta  lakata  (n.  p.  propao  u  zemlju):  Nekom 
dukat  nekom  .nnte  laknt.  Rj.  mjera  za  diizinu.  vidi 
ar.sin,  end&ze,  rif.  —  Puce  crna  zemlja  po  tri  lakta. 
Npj.  2,  5.  Zatocnik  po  imenu  (iolijat  iz  Gata,  visok 
sest  lakata  i  pad.  Sam.  I.  17,  4.  Dubina  umivaonici 
od  vrha  do  dna  nad  stupcem  bijaJe  s  lakta.  (Jar.  L 
7,  31.  —  3)  (u  C.  G.)  cf.  (^eralic-i.  Rj.  —  Ceralica 
(u  G.  G.)  igra,  kao  u  .Srbiji  klis,  samo  se  baca  s  konja, 
koji  se  zove  ceralica,  palica  lakat,  a  klis  StiCica.  Rj. 
7.59b. 

L&kcta,  m.  hyp.  od  Lazar.  Rj.  —  takva  hyp.  kod 
Baj6eta. 

h\ku',  laldt'a,  m.  vidi  lakac:  Sve /afcjce  momke  ne- 
zenjene,  koji  mogu  stidi  i  utedi.  Rj.  coij/efc  lak,  lak 
na  nogu. 

liiknuti,  lakne,  v.  pf.  vidi  Wnuti,  odlaknuti.  —  Da 
i  nama  lakne  od  aga  i  spahija.  Zlos.  171. 

Lilko,  m.  (jii^.)  hyj).  od  Jjazar.  Rj.  La-ko,  gen.  LAka, 
voc.  Lako.  vidi  Laka,  Laketa.  —  Pogibe  mu  Lako  i 
Blagoje.  Npj.  4,  442.  takva  hyp.  kod  DAko. 

lakAea,  /'.  —  1)  die  Leichiigkeit,  leritas.  Rj.  vidi 
lakota,  lakost.  o.sobina  onoga  sto  je  lako,  Itigano.  isp. 
lasnoda,  i  syn.  ondje.  —  2)  <;anut  covjek,  der  Ange- 
schossene,  non  sanissimae  mentis.  Rj.  isp.  Lak  je 
ispod  kape  (prazne  glave).  Posl.  165. 

liikom,  adj.  Rj.  vidi  lakoman.  — ■  1)  hubsuchtig, 
uvarns:  Lakom  hajduk  bjeSe  na  dukate.  Rj.  ( uit  po- 
hlapan,  pohlepan,  popaJan.  isp.  grainzljiv.  —  Koji  zi 
su  lakom ni  na  blago.  Rj.  209a.  Lakoma  kvocka  ne 
moze  pipli(?a  izvesti.  Posl.  165.  Lakome  su  oci  prema  po- 
ga^i.  165.  Lakom  dvaS  pla(?a.  DPosl.  53.  Postage  la- 
komi  na  vlast  i  samostalnost.  D>L  133.  —  2)  svrdao, 
t.  j.  osiar  kojim  se  bisno  vrti,   kao   da  sam  ide.  Rj. 

liikom,  (u  Boci)  umalo,  beinahe,  baud  multum  ab- 
fuit.  Rj.  adv.  vidi  malo  2  (i  syn.  ondje).  isp.  skoro  3, 
gotovo.  upravo  je  instrum.  jednine  zeti.  roda  od  lak, 


InkomiU' 


—  614  — 


liinnr 


(I  uf'Otrfliljara  .<<■  (idperlijiihio.  :«  ohlik  i.<p.  jednom. 

.\-  n'om.  —  Ona  trt^i  doma  i  teke  doaye.  i^zbi 

■N.1  nirtvo  i  tuloni   fflavoni   ne   daiie.   Npr. 
•j; ;,p  iihiroui  H(i  tlndf:  i  iiiulo  ijhivow  »c  dudtL 

lAkumilc,  iakouioa  (lakomac,  lakomoi,  m.  —  1)  (Jcr 
IliihHiihfiiit:  iir(irii.<;  I'  hikomca  tri  tobooa.  Ni  it  la- 
komcii  mjere  ni  u  psa  vji-re.  Rj.  hdom  corjek.  (lUfjm. 
lakonu^ina.  —  3)  \i  valjaoiiioi  od  drveta  kao  veliki 
lijevak.  u  koji  voda  tetV  ozsio  ilijobom  ^kao  lakomiooin 
n  badanjl  a  iz  njosa  dolje  ii  kaou  u  kojoj  su  oebeta 
koja  se  valjaju,  Art  liiniie  in  der  M'ltlkmiiMe,  cti- 
naJis  gt-nug.  cf.  lakomii'a.  Rj.  —  .'i)  «  Hrr.  sc  >i  nekim 
krojfnma  veirrltik  prije  pokltidii  (katolickih)  zove  la- 
k<>mai'i<  lakomi  i7i  tusti  cftrrtak;  i.tp.  pretili  tVtvrtaki. 
Ivekovii'. 

likkomiiii,  lakCmiua,  adj.  vidi  lakom.  —  Koji  zi  su 
lak'tniu  iia  blaso.  Rj.  :20!<a. 

lAkunii-inii,  hi.  angm.  od  lakomao.  Rj. 

Iilkomiea,  /".  Rj.  (im^hi.  lakomiOina.  —  1)  Hah- 
suchtige,  (iviira.  Hi.  lukoma  zcn.'^ka  gltwa.  —  2J  idlijeb, 
5to  njim  tei'-e  voaa  u  badanj  (u  Jadru).  die  h'inne, 
caiudis.  Rj.  i.^p.  lakomao  2.  —  3)  (\i  Crmn.)  cidi 
lijevak.  Rj.  ono  »i((  sto  .te  n.  p.  vino  ulijera  u  hocu. 
ridi  I  lijev,  pirija,  Spijerlica,  Spirlica.  —  4)  vrh  u  ra- 
onikn,  cf.  uokat  "2.  Rj. 

Ijlkomii-inn,  m.  mtgin.  od  lakomica.  Rj.  hcs  .lumnje 
je  rijtc  un.^kogti  rudd,  a  Jta.- pogrjeska  stainparska. 
I  II  <  )sii(>vania  ir>3  nahodi  se  rijei- ova  pod  natpisom: 
u  zenskih. 

lakdmi.slon,  adj.  lako-mialeu,  i(  kojega  f:u  lake  misli, 
knji  »<•  promii'li  .<i'e  dohro:  Icichtsiiniig.  i»p.  lako- 
iiman.  —  adr.  Ima  posuirja  koje  .'(c  lakomi.ileno  ne 
razuosi.  Megj.  10. 

Iiikomislonost,  lak^mislenosti,  f.  osohina  onoga  koji 
je  lakotnii^Ien ;  der  Leiihtsimi,  iinimi  levitax.  iap.  la- 
koumnoHt.  —  <>  /.enidbi  nije  govorio  od  kake  lako- 
niisleno^ti.  Mil.  14. 

lilkoiniti  se,  mini  se,  r.  r.  impf.  na  5to,  hahsiichtig 
sein,  avaritiit  diicor.  Rj.  hifi  lakom  na  .sfo.  v.  pf.  alos. 
pMakomiti  se,  sliikoinili  se.  —  Na  tngjc  se  ne  lakomi. 
Kpj.  1.  1.'37.  Ako  se  lakomis  na  blago,  bioe  blag.a  i 
tebi  i  Janku.  3,  373. 

likkoniljc'iijo,  n.  dus  Halixuchtiysein,  die  Habsucht, 
araritia.  Hj.  rerh.  od  l.ikomiti  se,  radnja  kojom  se 
tko  lakomi  na  sto. 

I&komost,  liikomosti,  f.  osohina  onoga  koji  je  lakom. 
lidi  lakomstvo.  —  Za  bezakonje  lakomosti  njegove 
ra/gnjevih  se.  Is.  57,  17. 

lakomstvo,  ji.  die  JIahsiicht,  avarititt.  Rj.  vidi  la- 
komost.  —  Koji  mr/.i  >i((  lakomstvo,  icivjet'e  dugo. 
Pric.  -8,  If).  SveMenik  uabraja  svakojake  prijevare  . . . 
duha  idolopoklonatva  i  svakoga  lakomstva  na  komatu. 
DP.  IM. 

Lakonski,  adj.  Sto  pripada  LakOnima ;  Xa/.wv-zo.-,  In- 
konisch.  —  adr.  Odjrovori  mi  starac  lakonski.  Zim.  178. 

lakdsrd,  adj.  lako-srd,  koji  sc  lako  rasrdi.  —  AH 
811  u  ovom  pitanjii  narodi  veoraa  lakosrdi,  i  cesto  ne- 
pravcdni  jeclan  ))rema  drugome.  Zloa.  54. 

I&kost,  lakosti,  lakAta,  /'.  levitus,  f'acilitas,  agilitas. 
^t.u\\\.  —  Nesta  mi  snage,  nesta  lakosti.  Zlos.  290. 
Udmah  osetim  neku  lakotu  na  srcu.  Megj.  95.  tndi 
lakoi'a. 

Iak6nman,  lakfmrana,  adj.  lako-iiman,  laka  uma. 
i'p.  lakomislcn.  —  potrrda  n  imenici. 

lakoiimnfist,  lakfiiimiiosti,  f.  osohina  onoga  koji  je 
lukouman.  —  L'pornost  ni  lakoumnost  ni  pakost  nikad 
se  ne  mogaSe  na  njcmu  opaziti.  Prip.  bibl.  113.  isp. 
lakomislenost. 

lakdvjcran,  lakovjerna,  adj.  lako-vjeran,  koji  sve 
I'lko  rjtruje;  leichtglauhig,  eredulus.  —  Stan' Serdare, 

'    'jerun  II  «i!  .Step.  nial.  10.  takva  adj.  hod  bez- 
iii. 

lakrdija,*  f.  die  Tanddei,  nugae:  A  Sta  <^u  ti  duljit' 
lakrdiJH.   Rj.  Lakrdija,   ovde   znaiii   heseda.  Npj.'  4, 


350.  po  twnacenju  Njemai'kom  i  Latinskom  bikrdija 
jc  sto  besposlica  3,  trite.  —  Tada  njeniu  ona  pravo 
kaie:  'LjubiSe  nie  dva  paSina  sina  .  .  .  i  jo5t  neki. 
sve  za  suvo  zlato,  svc  sam  blago  soboin  donijcla,  i 
auviSe  tVdo  pod  pojasoni.*  Kada  Haso  zai'u  lakrdije, 
Ha.san  agi  vrlo  miu"no  bilo.  Hero.  87. 

lakrdija^,  bikriiijiUa,  m.  der  l<!passvogel.  jocosus. 
Rj.  koji  rialo  takrdisc,  zhija  Hale.  isp.  Salao,  i  sijn. 
oiidji:  —  /■/;<'("■/  .<  tiikim  nait.  kod  bradaS. 

lakrdisaiijo,  ».  ridi  Saljonjo.  Hj. 

lakrdisati*.  bikrdisem,   r.  impf.   ridi  Saliti  se.  Rj. 

litk.sriiijc.  n.  verb,  od  hxksati.  radnja  kojom  tko 
htlsa  koDU'  sto. 

Ii'tk^ati,  lakJain,  r.  imp.  levarc,  modcrare,  facilem 
redderc.  StuUi.  ci»iiYi  da  b»de  (kome)  sto  lakse,  lako. 
V.  pf.  slo:.  ob-lakfati,  od-.  o-,  u-.  v.  impf.  sloz.  ob- 
lakSavati. 

li^ktaoa,  f.  vidi  lakat  1.  —  Pogodi  jodnoga  O^oba- 
nina  u  dosiui  nikii,  i  odere  niii  kozu  s  laktaie. 
Zim.  85.  ea  nast.  isp.  ajgirara. 

IJVI,*  adj.  indecl.  cf.  al :  Kupic'ii  ti  lal  papuCe.  Rj. 
rnsicast.  i  sj/n.  kod  'iiV. 

Iilla,*  !f  Rj.:  lale*.  /'.  pi.  poiiajvisp  u  pjesmama: 
lale  i  veziri:  Tiuci  braoo  lale  i  veziri.  Lale  Siahu 
biti  Bugarina.  Rude  njega  lale  i  vojvode.  Rj.  ut'ltelj, 
odgojitelj.  Vwr  (Turski)  tako  zove  sve  svoje  dvorske 
a  i  dmge  shiJiluMiike.  Tako  i  vezir  zove  svoje.  HNpj. 
4,  G98.  Lido  mojti,  (ijino  paJsa  stari!  mojijem  (?,e§ 
carstvom  iipravljati.  Npj.  5,  354. 

liUi!,*  H.  Tiilpe,  titlipa.  Rj.  tulipan,  cvijet,  i  svaki 
nakit  oko  ienske  glave,  na  kapi,  ohiono  umjetno 
ovijei'e.  HNpj.  4,  G98.  —  I^ijepu  ti  djevojkn  vi- 
djesmo!  Za  glavoin  joj  od  hiscra  lale.  Npj.  1,  299. 
isj).  U  incani  tri  devojke  .  .  .  treooj  ime  (.iondielale. 
1,  454. 

liiile,  m.  muski  nadiniak  Rj.  akc.  takav  u  nom.  « 
C.  G.;  drugdje  n   nom.   Lftle,   gen.   Li'ila,  roc.  Lti\e. 

—  Osn.  51.  i.<!p.  i  Posl.  XXXI.  Lale  Drekalovii'. 
Npj.  5,  ,531. 

laloka,  /.  vidi  oeljust  1,  vilioa,  die  Kinnlade,  ma- 
xilla. —  Celjusl  .  .  .  u  jednini  je  .ito  i  vilioa  ill  la- 
loka.  AHj.  932b.  Ljuloka  (maxilla;  osn.  nezn.,  kor. 
nezn.)  Nema  ii  Viika,  ali  se  govori  oko  Zagreba. 
Osn.  270.  govori  se  oko  Zagreba  s  akc.  laloka.  Ive- 
kovii'. 

lalum,  pripijcva  se  u  pjemi  na  habinama:  Kolaloin 
lalom  ko  mu  otao  beSe?  Kolaloni  lalom  ko  mu  deda 
be.^e?  i  t.  d.  Kj.  10a.  tsji.  kolaloni. 

l^lllH.  /'.  ;n  V.  (t.)  vidi  pavta,  n.  p.  na  puSoi : 
Pusko  moja  .  .  .  ho(;u  tebe  divno  opraviti  a  srclirnc 
lame  udariti.  Rj.  ridi  i  grivna  ;!,  karika,  lima  2, 
pafta.  —  ()  ramenu  zeleuu  latinkn,  na  njoj  devet 
.irchrnijeh  lama.   Npj.   4,   325.  rijec  tugja.  Osn.  101. 

Ii:\mr'iika,  /".  imo  zensko.  Rj.  imena  s  takim  nast. 
kod  Drenka. 

laiiipa.  /',  [gen.  pi.  lainpT),  die  Ljnmpe,  Xyxr.ii  (Xap.- 
-i5o:).  vidi  f'enjer,  lenjer-vidjelioa,  vidjelica.  —  Kad 
preda  mnoin  gori  lampa.  Zim.  352. 

iriiii))iii,  adj.  sto  pripadii  lampi.  —  ,Ia  no  vidim 
ni  dokle  dopire  lampina  svetlost.  Zim.  352. 

laii,  »H.  der  Ljc.in,  linnm,  cf.  <ieten.  Rj.  vidi  i  keten. 

—  Ian  mote  hiti:  funtaS,  jarik,  okaS,  ozimac.  — 
BogorodiC^in  Ian,  divlji  Ian.  Rj.  34a  (tiiljka).  Ogreb, 
ono  5to  ostaje  na  ogn^blii  kad  se  ogrcldje  kudjelja  ili 
Ian.  Rj.  438a.  Jtui'ira  kugjolje  ili  hum.  Kj.  ().58b. 
'J'rliti  Ian,  t.  j.  trli  go,  (kao  kudjelja  sto  .se  nabija). 
Kj.  7491).  Baba  babi  grel/la  /«»,  <lajoj  zaman  progjo 
dan.  Posl.  10.  'J'rla  baba  Ian,  da  je  progje  dan.  321. 
C'arujo  kao  pas  na  pozdoni.  (Obioi.o  .sc  pred  kn(?ama 
nahija  kiigjelja  ili  Ian,  jia  psi  Iczo  na  pozileru).  343. 

lAiiac,  l&noa,  m.  (pi.  lanoi,  lanaoii)  (n  vojv.)  Rj. 
dem.  lanoii''.  —  1)  die  Kette,  catena,  of.  sindfir,  ve- 
rige.  Rj.  —  Koji  donese  lanac  da  se  devet  puta  oha- 
vije  oko  nase  kuoe,  onoga  <5u  2eniti .  .  .  Sjtarija  braoa 


liinad 


—  615  — 


3.  lasan 


<lonel;i  po  lanac  koji  se  nije  mogao  ni  jedan  put 
omutaii  ol;o  ku(?e.  Npr.  62.  Izvjuli  iz  nje  (iz  kntije) 
zUttan  lunac.  63.  Tu  jc  bila  strasiia  lupa,  vika,  zvcka, 
lunaai.  63.  Dasve^u  careve  njihove  u  litnce.  P.s.  14!),  8. 

—  2)  lanac  zemljc,  dus  Juch,  jugcrum,  cf.  jiitro, 
dan.  Rj.  *  s;/n.  kotl  jutro  II. 

Itkiiful,  /'.  (coll.)  die  Helikiilber,  pulli  capreue.  Rj. 
siiiij.  IJine,  srnce. 

lAnt-ir,  m.  dcm.  od  lanac.  Rj.  >u'di  sind/.irif?,  vcri- 
ik".\.  —  Otela  si  mi  srce  jednijem  okom  svojini  i 
jcdnijeni  htniiiem  s  frrla  svojcfja.  I'jcs.  nad  pjes.  4,  9. 

liXiidaiiJe,  n.  Rj.  lerli.  od  landati.  —  1)  uidnja 
kojom  tki'  landa  (kojekiidu)  (das  f^chlendern,  obam- 
bidatio.  Rj.).  —  2)  nidiija  kojom  tko  luudu  jezikum 
(das  Klatschen,  jrarritus.  Rj). 

liindiirruijc,  n.  dun  Khd^olicii,  ijarritu/i.  Rj.  verb, 
od  landarati.  radiija  kujom  tko  htndara  n.  p.  jezikom. 

lanili^rnti,  r.~im,  c.  imp/',  n.  p.  jezikom.  klatschen. 
gitrrio.  Uj.  vidi  landati  2,  .iaiidarati,  iandati ;  i  syn. 
kud  blol)etati. 

likniliiti,  dam,  r.  imp/'.  —  J)  KmlierKchleiidern, 
ohitmhulo.  Rj.  ridi  basati,  (  s//«.  ondje.  r.  pf.  sloz. 
izlaudati  sc,  ulandati  se.  —  2)  jezikom,  klatschen, 
garrio.  Rj.  vidi  landarati,  Sandati,  Sandarati,  »  si/n. 
kud   blebetati.   r.  pf.   slo:.  izlandati,  izlandati  se.  — 

—  Hlapimuha,  kajie  se  fovjeku  vjetrenjaku,  koji 
mnogo  landa  jezikom  (i  misli  se  na  psa  kad  hvata 
muhe?).  Rj.  8f).ia. 

Iiliulav.  adj.  koji  landa  jezikom,  klatschhaft,  gar- 
ruhis.  Hj.  vidi  brbljav,  i  syn.  ondje.  isp.  lajav. 

lamlTste,  n.  (u  V.  (i.)  vidi  plandiSte:  Uljegle  su 
ovce  It,  landiste.  Rj.  mjcsto  gdjc  se  stoka  oko  podne 
skloni  od  sunca.  —  plandistc:  i  bez^:  landiste  (osn. 
u  pladne,  t.  j.  podne;  glasovi  premjeSteni).  Osn.  .353. 
ridi  i  plandoviSte.  rijeci  s   takim   nast.  kod  daniSte. 

landra,  /'.  (u  Hrijerau)  ona  tanka  ko^ica  na  salu, 
die  Schmerhaut,  memhrana  adipis.  U  landri  se  sale 
8u5i.  Rj.  rijec.  tugja.  Osn.  106. 

lilne,  liineta,  n.  das  Behkalb,  vitulns  capreae,  hin- 
niihis.  Rj.  mlade  od  srne.  vidi  srnce.  coll.  lanad.  • — 
Kao  lane.  (Race  se  za  zdravo  malo  dijete).  Posl.  132. 

liinon,  adj.  Flachs-,  linens.  Rj.  sto  pripada  lanu. 
ridi  ceteuov,  ketenov.  —  SluiaJe  n  opleiku  lanenom. 
Sam.  II.  2,  18.  t'ovjek  .s  uzem  lanenijem  u  ruci  i 
s  Irskom  mjerackom.  Jezek.  40,  3. 

liini  (liini),  (jiiz.)  voriges  .Tahr,  anno  elapso:  kako 
onda  i  hini.  Rj.  ridi  lanih,  lanik.  —  Tu  i  tutilo,  cf. 
lani  (kako  onda  i  lani).  Rj.  7.57a.  Kako  onda  i  lani. 
(Kako  je  oslalo  onda  tako  stoji  danas).  Po.sl.  126. 
Ja  sam  jos  od  lani  sastavljao  kojesta  za  drufrii  Srpsku 
gramatiku.  Rj.'  XIV.  lani  (tamna  po-stanja).  Da  je 
lani  lokativ  od  osnove  na  /,  potvrgjuje  onum  lani. 
Osn.  312.  isp.  onomlani,  preklani,  .salapa  onom  lanih. 
^  liinih,  (u  C.  G.)  vidi  lani.  Rj.  vidi  i  lanik.  — 
t^alapa  onom  lanih,  (u  C.  G.)  prije  tri  godine.  Rj. 
833a. 

lanik,  mjesto  lanih,  ii  krajevima  gdje  se  u  gororu 
h  pretvara  u  k.  Da  1'  ne  znate,  Sto  je  lanik  bilo, 
kad  posjece  na  Grahovac  vojsku?  Npj.  5,  524. 

l^nTstc,  n.  Acker  anf  dem  einst  Flachs  gebaut 
war,  ager  olim  lino  consitiis.  Rj.  mjesto  gdje  je  Ian 
bio  posijdH.  ridi  i%tenilte,  keteni^te.  —  rijeii  s  takim 
nasi,  kod  duvaniJte.  • 

1.  Ii\niiti,  lanem,  v.  pf.  einmal  bellen.  adlutro.  Rj. 
kao  zalajati.  v.  impf.  lajati. —  u  prenesenom  smi,slu : 
A  kad  lane  puska  u  gomili,  pobice  se  Ijuti  Kola- 
5inci.  Npj.  4,  323. 

3.  lltniiti,  liine,  i-.  pf.  leichter  irerden,  lenius  est: 
sad  mi  je  lanulo  malo.  cf.  odlahnuti.  Rj.  vidi  i  lak- 
niiti,  odlanuti,  odlaknuti.  kad  kome  hude  lakse,  n.  j). 
bolesnn.  od  korijena  od  kojega  je  liik,  lagan,  slahak. 

likiijskT,  adj.  vorjdhrig,  anni  superioris:  Pro5ao 
kao  lanjski  snijeg.  Rj.  sto  je  od  lani.  Ja  sam  lanjski 
i  onomlanjski.  (Kazao   vrabac  kad  svi  ga  pitali  kako 


(?e  prezimitil.  110.  Kupi  klawje  po  lanjskom  .strniitit. 
164.  Jedva  ove  godine  ostanu  u  lanjskim  granicamu. 
Milo.5  17.  Od  lanjske  avci5ane  sjednice  do  danasnje. 
Rad  13,  167.  ' 

lap,  Hi.  gipka  zemlja  u  ritu,  uiisseriger  Baden, 
terra  humida.  Rj. 

likpacko,  /".  pi.  u  vodenice  prekaje  one  danke  na 
kohl  Sto  udaraju  u  vodu.  Lapacke  bu  pribijene  zii 
motoruge.  Rj.  za  postanje  isp.  lapatke. 

liypatko,  /".  pi.  (u  Diibr.)  vidi  burag.  Rj.  zcliidne 
II  zirinceta.  vidi  i  govDJak,  Skembe.  —  lapatke 
(»burag«,  upravo  6e  biti  listovi  u  njemui.  Korijeoi 
17().  liiputke  (osn.  u  star.  .laniTh;  postanjem  6e 
biti  ista  rijeC,  samo  sa  c  mjeslo  t:  lapacke).  Osn.  301. 

lapiMIJiv,  adj.  (u  Srijemul  vidi  govorljiv.  Rj.  isp. 
landav,  ('  syn.  ondje.  —  Znacenje  (korijenn)  udarati, 
lupati:  laptitljir  (govorljiv).  MikloSii"'  vffl-gl.  gram.  2, 
227  misli  da  je  sprijeda  otpalo  h.  Korijcni  176. 

likpaviea,  /'.  liegen  and  Schnee  durch  einander,  plu- 
viae  nirihus  mi.rtae,  cf.  alau?,a.  Rj.  silna  kiiia  -la 
snijegom.  ridi  i  bjelokapac.  klapavica,  laii?,a,  slota, 
snsnjeJSica.  —  Kad  je  medava  ili  lapavica,  rekne  se; 
Kao  uo(5i  kijameta.  Pis.  41.  —  Znacenje  (korijenn)  tcci, 
padati:  tako  mo^e  biti  da  je  izgubivsi  sprijeda  h: 
lapavica  (isp.  klapavica).  Korijeni  222. 

li^piiiiiilia.  /'.  vidi  hlapimuha.  Rj. 

1.  lapili,  pTm,  vidi  hliipiti.  Rj. 

3.  Iiipiti,  pim,.t'.  impf.  verdxmsten,  evanesco.  Rj. 
vidi  vjetriti  1.  i'.  pf.  sloz.  izlJipiti.  —  Zuafienje  (ko- 
rijenu)  prelazi  ii  izrjetriti:  tako  6e  biti  izgubivSi  h: 
Idpiti,  izhlpiti.  Korijeni  222.  vidi  hlApiti. 

liipljCnje,  n.  das  Vcrdunsten,  -o  evanescere.  Rj. 
verb,  od  liipiti.  ridi  hlapljenje. 

iripiiiiti,  nem,  vidi  hlapnuti.  Rj. 

Lap(>nac,  I^apiinca,  hi.  (gen.  pi.  Liponacii)  corjek 
iz  Laplandije.  —  Laponci  (iive)  od  sjevernog  jelena. 
Priprava  21. 

liipur,  HI.  der  Mergel.  govori  se  u  sjev.  Hrvatskoj. 
vidi  liga. 

It\ptaiije,  n.  vidi  hlaptanje.  Rj. 

Ii\ptnti.  rap(!em,  vidi  hlaptati.  Rj. 

liiruia,  /'.  (u  vojv.)  der  Liirm,  tumultus,  cf.  buna. 
Rj.  —  Nanos  se  nocu  zapali  kad  se  ucini  kakva  larma. 
Rj.  487a.  od  Njem.  Liirm.  vidi  d?,agor,  gungula,  hnka, 
vardanja. 

liirraadzija,  m.  der  Ldrmmaeher,  tumultuarim.  Rj. 
koji  cini  larmu.  js/j.  bundiiija. 

larmaDJc,  n.  das  Ldrmcn.  tnmultuatio.  Rj.  verb, 
od  larmati.  radnja  kojom  tko  larma. 

liirmati.  mam,  v.  impf.  Idrmen,  tumnltnor.  Rj.  vidi 
arlati,  bui^ali  2,  &ilakati,  dzagoriti,  d?,akati,  torokati, 
vardati,  vikati  1. 

Iiisa,  /'.  —  1)  hyp.  od  lasica:  Ldso  lasiCice,  po- 
zdravili  te  naM  mi5i,  da  ti  odgrizu  uJi  (kazu  da  valja 
red  lasiei,  kad  je  c'ovjek  vidi,  pa  6e  onda  sve  miJe 
poklati  i  rastjerati).  Rj.  —  2)  (scherzhaft)  der  Sdbel, 
acinaces.  Rj.  kaze  se  u  sali  za  sabljn. 

1.  liisan,  lasna  (comp.  laSnjl)  adj.  leicht  (zu  thun), 
facilis,  cf.  lak.    Rj.  sto   nije  tesko  ciniti.  vidi  lak  2. 

—  Digni  magaretu  klaSnje,  magaretu  tasnje.  Posl. 
58.  Lasno  je   biti  s  tugjijem   dobar.  166.   Lasnjc  je 

—  Gledaj:  LakSe  je  —  168.  Koliko  se  ovaj  posao 
fiini  lasan  toliko  je  i  joS  viSe  Sirok  i  dugacak.  Npr. 
ni.  adv.  Za  rucak  mi  nije  brige,  lasno  cu  ga  zgo- 
toviti.  Npr.  127.  Ko  tvrdo  veze,  lusnije  drijeSi.  Posl. 
156.  Lasno  se  dobro  zaboravi,  ali  zlo  mu('-no.  168. 
Lasno  cemo  s  prokletom  devojkom.  Npj.  1,  305.  Lasno 
ti  je  starca  izgubiti,  no  je  muka  momce  doOekati.  4, 
318.  Iz  uzroka,  koji  bi  se  lasno  mogli  opravdati.  Pis. 
26.  lasan  (facilis;  upravo  sto  se  mos^e  uciniti  ne  mo- 
re<5i  se,  bez  triida),  lasan  (idoneus).  Korijeni  178. 
Idstan  (otiosus,  osn.  u  last),  i  prema  drugim  padezima 
bez  t:  lasan  (facilis)  i  lasan  (idoneus).  Osn.  178. 

3.  lasan,  lasna,   adj.  darauf  aussehend,  geeignet. 


iHsast 


—  61(5  — 


lit^titi 


qni  iipparft  posse,  idonefts:  iSnaho  naJii,  dilber  So- 
hjtuio!  Jesi  1'  lusna,  ho(?eS  proboljeti?  l\j.  Acy'i  ,«■ 
cint  du  moie,  kao  prikltidaitt  iiii  sto.  iimo  re  iV-i  pri- 
injrr:  Ti,  moj  zete,  udri  i^azada,  udarite  hixni  na 
umorne,  pa  s'jente  Tiirke  iznenada,  HNpj.  1,  284. 
—  posltiiijf  vidi  kod  lasan. 

Usast,  ndj.  H.  p.  koza,  triese}f'tirhig,  mit-itelini  co- 
lons. Rj.  M  r<-pi(i  je  dlaka  ktio  i(  lasice  (liise). 

LJsi,  HI.  pi'  mjesto  Vla.'si  (u  C.  (i.):  To  su  ImsI 
na  Boea  -.rlodnli.  Rj.  ridi  I.ah. 

Uslf«,  /".  —  J)  d,i.<  (die)  Wiesel,  miistela,  cf.  ue- 
Tjstioa.  Rj.  dem.  lasiiMra.  /i  y/J.  lasa.  —  TravljaCa, 
nekakav  zli  prist,  l.djekoji  privijajii  na  nj  koiu  od 
hijele  lasicc.  Rj.  74.')a.  —  S)  lamprede.  sorta  di  pcsce, 
tHuniena.  Stulli.  tiekaku  riha. 

Usi^ira,  /■.  deiii.  od  hisiia.  Rj.  —  La-so  luxickc, 
po/dravili   te   naJi  raiSi.  da  li  odgrizu  iisi.  Rj.  322a. 

I&sii-ir.  III.  diix  JHitiie  WUsel,  cuttiliis  miistcUnus. 
Rj.  iiihida  la.ticii,  tidiide  od  lasice. 

liksirji.  <i<f/.  M'icxel-,  miixtelinits.  Rj.  sto  pripada 
lasici.  hisiciima. 

I^ska,  /'.  —  1)  djelo  Hi  rijei-  kojoin  lln  lasku  kome. 
(ilMamcnU:  idlecttdio.  8tiilli.  —  Siilenian-paSa  svome 
poeiuku  MiloJu  s  nnjrei'ini  luskdimi  pise,  da  i  on 
pristane  ii  I'.aja-paJom.  Jlilos  (;2.  vidi  inazalica  f).  isp. 
lile  mile.  —  2)  vrsta  od  ribe,  Mik.  latciii,  pesce  di 
mare:  ulo»ti,  chipcti.  Slulli.   iiekuka  morska  riha. 

I&skalac,  liLskaoea,  m.  adiilafor,  aimenintoi:  StiiUi. 
koji  lagka.  lijevi  .«  takini  nast.  kod.  i-uvalac. 

liksknllra,  f.  quae  adHlutui:  (iKsenfutri.i:  8tiilli.  koja 
/<i,<A(i. 

lA.'skruijiv  II.  dax  Schmeichehi.  adiilalio.  Rj.  verb, 
od  laskati.  rudnja  kojom  tko  htxka  kome.  Tu  sad 
nema  milosti,  niti  pouiaie  moljenje  i  laxkanje.  Straii. 
1887,  14.  Nigda  iz  hiskanja  ne  s;ovorismo  k  vama. 
Sol.  I.  2.  5. 

ISskati.  skani,  r.  iiiipf.  .'schmeicheln,  adulor.  Rj. 
ridi  lackati,  laslisati;  mazati  2  (oko  kosa),  udvoravati 
»e.  inp.  lile  mile;  ulairivati  se,  iivoditi  se,  zaligivati. 
r.  pf.  slu:.  ob-la.skati.   —  I'ruziti   kome   slanu  rukii 


lastavi(%d.  —  0(!i  su  joj  dva  draca  kamena,  a  obrve 
niorske  pijaviee,  trepiivioe  krihi  lastaficc.  Npj.  3,  .543. 
Jadikuje  kako  kukavion,  a  prcncc  kako  lastarica.  4, 
21)8.  Majka  kuka  kako  kiikavica.  a  prcrija  kako  h(sta- 
vica.  Hero.  11.  —  2)  u  pjesmania  ime  konju  (valja 
da  5to  je  brz  i  lak  kao  lastaviva) :  t^pdlaj  slua:o  dva 
konja  viteza:  Mene  Villi,  tebe  lastavicu.  Rj.  —  3)  na 
srlavt'ini  ona  jama  u  koju  .se  uj;lavi  spica.  Rj. 

iristavir'ail,  f.  u  Sarajevii.  Dr.  Gj.  t^urmin.  coll. 
od  lastavii'ii'i. 

liistavit'f'iijt',  (I.  \erbal.  od  lrtstavi(!iti.  Rj.  radnja 
kojom  Iko  latlavici.  t.  j.  qnidi  liistavice  na  gla^vcini. 

lastavitMca,  /".  dcm.  od  la^taviea.  Rj. 

iristavii'h'*,  m.  die  juttge  Svlnralbe,  pnUus  hirun- 
diiiis.  Rj.  nilada  lastarica,  pile  od  lustdvice.  coll. 
lastavirad. 

lastavli'ili.  ('Tm,  v.  inipf.  siraditi  lastavice  na  glav- 
I  eini.  Rj. 

lils<avi('jT,  adj.  iVc/nca/fccH-,  hirundininus.  Rj.  sto 
pripada  hixtavicama :  n.  p.  lastavicje  gnijezdo.  isp. 
lastin. 

lilstavienjak.  in.  svrdao  kojijem  se  vrti  kad  se 
grade  lastaricc  na  glaveini.  Rj.  —  rijeii  s  takim  nast. 
ridi  kod  krtii'njak. 

liistill,  adj.  Sehirallicii;  hinnidinis.  Rj.  sto  pripada 
lasii  (lasiarici).  isp.  lastavicji. 

litstisiiiije,  n.  vidi  laskanje.  Rj. 

lAsliMati,  lastiseni,  ridi   laskati.  Rj.  vidi  i  hu-kati. 

lastovaiijc,  it.  das  MUssifificheit,  otiosifas.  Rj.  verb, 
od  lastovati.  stanje  koje  biva,  kad  tko  lastuje. 

lastovatl.  lastiijcni,  v.  impf.  (u  Dubr.)  biti  bes- 
posleii,  miissit/  (fehen,  otior,  cf.  besposlii'iti.  Rj.  biti 
lastaii.  —  Rob  ne  nioze  lastovat'.  DPosl.    107. 

liistuvica,  /'.  —  1)  (po  jngozap.  kraj.l  vidi  lasta- 
viea  mit  alien  Ahleititngeii.  Rj.  Jedna  lastovicn  ne 
cini  primaljei'a.  UI'osl.  38.  I'okraj  tiea  sokolovi,  uz 
.sokola  lastovice.  Here.  3()1.  kao  sto  se  kaze  lastovica 
mjc.^tti  lastavica,  tako  se  mjesto  lastavieenje,  la.stfl- 
vicica,  i  t.  d.  ijorori  i  lastovieenje,  lastoviCica,  i  t.  d. 
—  2)  (ii  Dubr.)   nekaka   morska   riba,   Art  Seefisch, 


kao  laskati  (kao   marvineeUi    kad  se    pni/.i  soli).  Rj.  !  j)iscis  qitidam  marinus.  Rj.  cf.  kokot  .3.  —  3)  (u  0. 


ti91a.  J?vaki  je  od  njib  eetvorioe  sebi  lastuio.  da  je 
on  mlogo  hifyi  od  ostalijeh.  Danica  2,  12ij.  .Tednako 
su  lint  laskali,  da  C'e  biti  vezir  n  Bijosradii.  3,  221. 
Za  Mjljka  laskala  im  je  nadezda,  da  (e  ga  priniamiti 
kako.  SliloS  7(j.  sa  se,  pass. :  U  bogata  Vlaha  i  go- 
veda  su  pametna  (jer  mn  se  laska).  Posl.  325.  Ne 
ce  vi5e  biti  .  .  .  gatanja  kojim  se  laska.  Jezek.  12,  24. 
I^skav,  adj.  hisiiiglierole,  adiilandi  rim  habens. 
StuUi.  sto  kome  laska ;  schmeichelhaft,  schmeichchtd. 
Iasn6i-a,  liisno.St,  lAsnosti,  f.  facilitas,  commoditus, 
otium,  vita  mollis.  Stulli.  vidi  last,  lastac.  isp.  lakoda, 
•  syn.  ondje. 

last,  f.  die  Leichtigkeit,  facilitas:  Prva  last  potonja 
muka.   Rj.   osohina   oiioga   .«/o  je  lasno.   vidi   lastae, 
lasnoea,  lasnost.  —  last  (facilitas,  upravo  bcsposlcuost, 
besposlicai.   Korijeni    178.   —  Mala   last    biule   I'esto 
velika  muka.  Posl.  174.  Last  je  najvei^i  tnid.  DPosl.  Wo. 
liSsta,  /".  die  Schiralbe,  hirundo,  cf.  lastavica.  Rj. 
ridi  i  lastovica.   dtm.   lastavi(5ica.  —  Jedna  lasta  ne 
('■ini  proljeca.  Posl.  112. 
Ustae,  liisca,  m.  (u  Bai-koj)  vidi  last.  Rj. 
Ustan,  l^sna,  (laani)  adj.  (u  Dubr.)  vidi  besposlen. 
cf  last.  Rj. 
Itistanje,  v.  verb,  od  la.stati.  Rj. 
I^star,  lastAra,   m.  das  junyc  liehlaub,  pampintis. 
Kj.  mlado  Usee  »i«  vinovoj  lozi.  —  OprhneSto:  kad 
opali  raraz  ili  plamenjac'^a  §to  mlado,  n.  p.  lastar  ili 
uBJev  kakav,  te  uvene  list.  Rj.  465a. 

Ustati,  stam,  v.  impf.  sich  heluuhen  (vom  Wein- 
btrijfj,  ffondesco.  cf.  lastar.  Rj.  vinograd  lasta,  kad 
mu  raxtc  lastar. 

lastavica,  f.  —  1)  die  Schwalbe,  hirundo,  cf.  lasta. 
Rj.  ptica,  vidi  i  lastovica  1.  dem.  lastavi£ica.  coll. 


(i.)  sastavljeni  rogovi  u  kuce,  na  kojima  .iiljeme  stoji, 
za  to  se  kaze:  kuca  nacinjena  na  lastovicu,  u  koje  sa 
strane  njezine  dtizine  nema  rogovanego  stoji  osjecena, 
nalik  na  histaricu  kad  rasiri  krila:  Bijelii  mu  zanijela 
kulu,  odnijela  desnu  lastovicu.  Rj. 

li'istoviet'iije,  n.  vidi  lastavicenje.  isp.  lastovica  1. 

la.stovifica,  /'.  vidi  la.stavicica.  isp.  lastovica  1. 

lastovieie,  m.  ridi  la.stavicic'-.  isp.  lastovica  1. 

lii.stovifiti,  cTra,  v.  impf.  vidi  lastavititi.  isp.  la- 
stovica 1. 

lustovifjT,  adj.  vidi  lastavicji.  isp.  lastovica  1. 

liistovifnjak,  m.  vidi  lastavicnjak.  %).  lastovica  1. 

Liii^tovo,  n.  Insel  Lagosta  wnweit  von  liagwsa.  Rj. 
ostrvo  ne  daleko  od  Dubrovnika. 

Lastva,  /'.  ovako  se  zovu  mnoga  mjesta  n  Onoj 
(lori  i  onuda  ])0  susjedstvu,  n.  p.  Lastva  Ozrinicka, 
plauina  od  Niksica  do  Kceva,  Uuca  i  PjeSivaca;  Kustel 
Lastva,  lazaret  i  nekoliko  kuda  u  Pa.^trovi<;ima  kod 
mora.  Rj. 

liiskiinjc,  n.  verb,  od  laskati.  radnja  kojom  tko 
laska  koga. 

Ia^ikati,  laskam,  v.  impf.  laic-kati  koga,  ugoniti  ga 

n  laz.  —  Ti  cijega  laskas  pobratima  ?  HNpj.  3,  222. 

i      lAstCnje,  n.  8tnlli.  verb,  od  1)  laStiti,  2)  laStiti  se. 

—  J)  radnja  kojom  tko  lasti  sto.  —  2)  staitjc  koje 

biva  kad  se  ito  lasti.   splendor,    fulgor,   nitor.  Stulli. 

li!tstilo,  /'.  instrumentum  jjerpuliendis  metallis.  8lulli. 
j  orugje  kojim  se  laste  n.  p.  metali. 
'  li^stiti,  Stlm,  V.  impf.  partic.  pass.  laSten.  v.  pf. 
sloz.  na-la5titi,  u-.  —  J)  lucvigare,  polire,  poliren, 
feilcn,  glattmachen,  glatten;  kao  gluditi,  glatko  cinili 
sto:  Njih  je  taj  posao  vas  obrve  tandati,  i  lastiti 
obraz,  ne  presti,  ni  tkati.  Palmotid.  Stulli.  isp.  otvo- 


liiisva 


—  617  — 


liiz 


rati  2.  —  2)  -la  se,  re/lelcs.  fulgere,  corruscare.  Stulli. 
I'lKi  sjati  se. 

Ijrisvn,  f.  rijeka  koja  tei'e  kroz  Travnik  i  iitjei'e 
II   Hosriii.  Rj. 

Iflt,  (".  (ii  11 IV.)  indi  vlat.  Rj.  ridi  i  kla.s  1.  sa 
olpido  V  (|v|liil)  Isj).  l,i\h.  —  ziiareiije  preslo  ii  zbirati, 
zbijati :  rli'it  (irdje  su  zrna  zbrana,  zbijeiia).  Korijoiii  197. 

liAta.  f.  Iii/p.  od  Latinkii :  Tcbe  i''  Lain  oiuia/.iti 
s  majkom.  Hj.  roc.  Lato. 

Iit(i<-a,  /'.  kliiK-ic  ii  kosuljo  pod  pazulioin,  dcr  .1cm- 
ewickel,  cuncua  ti(iii<-iic.  Kj.  ridi  klin  4. 

Ijt^tinra)!,  /'.  (coll.)  die  jimyen  I.niciner,  Jnrciilus 
latina.  lij.  jcdiin  od  l.ntiiictidi  l-atiiu'e.  —  Eto  sjoie 
na  bijcloj  kiili,  onorje  ima  dvoje  Latinvndi,  zovii  tebc 
iia  iiii'jdaii  jiiiiacki.  Npj.  '2,  475. 

|ji\(Tii(-(>.  Lrittiu'eta,  n.  dim  Latcinerchen,  latincllun : 
A  povika  sa  jriada  J.Htinre.  Kj.  mladi  Latinin. 

Latiiiija,  /'.  (coll.)  die  Lidchicr,  Latini:  Nek  «> 
("luli  inudra  Jiittiiiijn.  Kj.  jednn  od  L(ttinijc  Latinin. 

—  rijeei  coll.  .«  tnl'iiii  iiksI.  hod  Aiapija. 
|j)\tiiiiii,  III.  —   /)   dcr  L(dcincr,   Latinus.  Kj.  — 

2)  dcr  Iltdiciitr.  Jlahin.  Rj.  'lalijdH.  —  3)  ii  (.'rnoj 
(lori  i  oiuida  po  okoliui  zovc  se  Lathiin  avaki  covjek 
zakona  Kimskojia:  I'okraj  mora  svc  7>((<iiie  Ijnto.  Hj. 
r/rft  Bunji'vac,  Kranjac  2,  Madzar'i.  NijtMnao  "2,  Sokac; 
katolik.  —  4-)  kao  Sto  u  Dalmaciji  priinorci  i  Hoiiiili 
zovii  sve.  Ijude  sa  sulu'  zeniljo  izniitra  Vlasinia.  tako 
i  Vlasi  svakojra  koji  jc  obucen  n  'Palijausko  odijido. 
zovu  Ltiiiiihioiii,  niakar  bio  koga  roda  i  zakona.  Kj. 

—  Kdko  iiijc  movi  ruzabriiti  u  scakom  primjcrti,  m 
kojein  Ii  se  od  oni  i^etiri  znucenju  usima  rijcc  Ija- 
tinin,  evo  primjera  nc  (jledeci  iia  razliku  znHicnjn: 
(!arevi(^,  2)  u  (rrbljn  tako  zovu  Liiiine  i  gospodn 
koja  je  u  oarskoj  sluzbi.  Rj.  80Sa.  Miidar  kao  Im- 
tinin.  Posl.  IKi.  Posla  zeta  Milos-Obilica  u  Ldtitie 
da  kupi  harace.  Xpj.  2,211.  Kos  t'e  vni^a.  iMtiniiiu 
ono  met"  na  krajn  rijeci,  kad  kaXe  :  egomet,  ipse- 
met«  i  t.  d.?  Nov.  Srb.  1817,  541. 

lihtinka,  f.  Kj.  hi/ji.  Lata.  —  ])  die  Lateinerin, 
Latina.  Rj.  iap.  Latinin  1.  —  2)  die  Italienerin, 
Itala.  Rj.  TalijuHka.  ixp.  Latinin  2.  —  3)  Frauen- 
zimmer  rihiuscher  lieliyion.  Rj.  icnska  gluvii  zukotii 
Jiimsko(jo.  isp.  Latinin  3.  —  ij  Frauenname,  nomeii 
feminuc.  Kj.  ime  icrntko.  —  evo  jjrimjera  ne  gledec.i 
na  ova  rnzliina  znacenjn  :  l)a  joj  druge  n  svu  zemlju 
nije,  ni  bijele  bule  ni  vlabinje,  niti  ima  tanane  La- 
tinkc.  Npj.  2,  223.  Te  Latinci  snasi  progovara.  2, 
553.  Platno  b'jeli  Lafinka  gjevojkii.  Here.  139. 

liitTllkn,  /'.  t.  j.  puSka  (Talijanska).  —  No  upali 
hijelu  lutinku,  al'  mu  pustii  oganj  ne  prihvati.  Npj. 
4,  130.  ()  ramenu  zelenii  hrtinku,  na  njoj  devet  sre- 
brnijeh  lama.  4,  325. 

Littiiiska,  /'.  adj.  t.  j.  zemlja:  Dodij'o  je  earn  i  6e- 
saru.  It  Latinskoj  kralju  Latinskome.  Npj.  3,  159. 

Liktiii^kT,  adj.  luteinisch,  latinus.  Rj.  sto  pripada 
Latinima  Hi  kojemu  god  Latin  inn  (u  znacenjii  kojew 
godijer  od  napomcniita  cetiri).  —  Lfmije,  nebore,  i 
Latinsku,  te  da  znas  kako  (rekao  pola^a  kad  je  laza 
kazao  za  nekoga  da  umije  knjigu).  Rj.  413a.  Jesi  1' 
<5uo  Latinsko  primorje.  kod  primorja  hrik'anske  Ko- 
tare?  Npj.  3,  120.  Dodij'o  je  earn  i  (5esaru.  u  Latin- 
skoj kralju  Latinskome.  3.  159.  Liika  je  .  .  .  izufio 
sest  Latinskih  skola.  Opit  III. 

l&titi,  tun,  V.  pf.  —  1)  schnell  ergreifen,  arripio. 
Rj.  kao  hrzo  uzeti,  uhratiti,  prihvatiti.  i:  pf.  .^loz. 
salatiti.  v.  impf.  lai^ati.  —  Lati,  nije  svatko  niati. 
(Uzmi  sto  ti  se  daje,  jer  nije  svatko  niati  da  ti  da 
ono  Sto  je  najbolje).  Posl.  ItJS.  Onda  ga  (zensko  di- 
jete)  jedno  lati  za  uoge,  a  drugo  za  glavu,  kao  da 
ga  ponesu.  Npj.  1,  49()  (Vnk).  Pa  it  riikc  lati  dzever- 
dara.  4,  52.  —  2)  sa  se,  re/leks.  n.  p.  posla,  konja, 
ergreifen,  aggredior.  Kj.  kao  dohvatiti  se,  prihvatiti 
se  cega.  v.  impf.  laeati  se.  —  Dosta  zamrsen  posao 
koga  sum  se  latio.  Rad  20,  155. 


Ititov,  liitova,  m.  der  Ueherreiter  (Aufseher  bei  der 
Mauth  nnd  bei  der  f'cberfuhr),  portitoris  genus.  Rj. 
Madz.  lAtd.  nadziratclj,  koji  nadzirc.  nadgleila  curinu 
i  prijevoz.  —  tugje  rijcii   s  takrim    nasi,   kod   akov. 

liUovljov,  adj.  des  Ueberreiters,  portituris.  Kj.  sto 
pripada  latovu.  —  adj.  s  takim  na.tt.  kod  birovljev. 

liUovljo\iea,  f.  Kj.  zena  latorljera. 

l)\(ov!skT,  adj.  Ucberreitcr-,  portitorum.  Rj.  sto  pri- 
pada latovima  Hi  latovu  kojemu  god. 

Lftiiil,  m.  (St.,  a  kad  5to  pripovijedaju  o  njemu, 
onda  ka?.u  lAiudan)  general  London  (iitaj  Laudon): 
Megjii  njima  Laud  djEeneralc.  Kj. 

LaiKlaii,   Laudi'ina,  m.  cf.  J.and.  Kj. 

Laiulilnov,  adj.  II.  p.  5anac  (na  Vraearii).  Kj.  sto 
pripada  Laudanu. 

Ini'lrii,  u  zagoneoi:  Pendo  visi,  penda  zja,  pendo 
pendu  laura.  Rj.  odgonctljaj :  zvono  i  zvefak.  lafira, 
H.  lice  jedn.  sad.  rrcm.  glagola  lahrati,  koji  .se  druk- 
i-ije  ne  nalazi. 

Laii-s,  m.  ime  mnsko,  Lvidovik,  koje  vidi.  Madz. 
Lajos.  —  Tako  ti  Koga  /j««.s-ban!  .  .  .  Kad  TjauH 
reel  razabra  .  .  .  Laus  se  banu  poklanja.  Npj.  1,  592. 
^Lani  se  banu  poklaiija*  (mjesto  /.aif.s-banu  se  po- 
klanja). Npj.  1,  \'ril.  odatle  prezime:  Jakov  Lausevic. 
Npj.'  I,  322.  a  i  samo  ime  nahodi  se  kao  prezime  h 
Bosni  i  u  Urvatskoj. 

litiiza,  /'.  vidi  alaiiza.  Rj.  —  Tugja:  alauza,  i  bez 
(I :  lauza.  Osn.  31)9.  sitna  kisa  .la  snijegom.  vidi  la- 
paviea,  I  spn.  ondjc. 

liiv,  »».  —  1)  del-  LJnvc,  leo.  Rj.  vidi  arslan,   laf. 

—  Na  kapiji  stoje  dvanaest  lavova  i  euvaju  grad. 
Npr.  239..  Lavica  jedno  okoti,  .ali  lava.  Posl.  165. 
Oko  koplja  devet  dobrih  konja,  a  pored  njib  devet 
Ijutih  lava  . . .  i  zalaja  devet  Ijtttih  lava.  Npj.  2,  305. 
Povika  glasom  velikijem,  kao  lar  kad  rice.  (Jlkriv. 
10,  3.  Gdje  je  loza  lavovima.  Naum  2,  11.  12.  — 
2)  u  prcnescnom  smislu  kaze  se  za  covjeka  junaka: 
Moji  momci ,  lavi  odabrani!  jaS'te  konje,  hajte  u 
Ljesuieu.  Npj.  4,  251. 

liftv,  in.  ime  nuisko,  L^eo:  Svete  ikone,  koje  bje§e 
poceo  bezbozno  ukidati  L^av  Isaurski.  DP.  105. 

lava,  f.  die  Lava.  Tal.  lAva.  —  Vruca  lava  iz 
Vezuva.  Priprava  24.  U  nutia  u  zemlji  straSne  velike 
vatre  .  .  .  izbacuju  silu  rastopljenijeh  metala  (lavu), 
pepeo  i  kamenje.  102. 

lilvcz,  m.  das  Gebelle,  latratus:  stoji  lavez  pasa. 
Rj.  isj).  lajanje.  od  korijena  od  koga  je  lajati.  isp. 
Korijeni  174.  —  rijeci  s  takim  nasi,  kod  dere^. 

lilvica,  f.  lyiivin ,  leaena.  Rj.  zenka.  —  Lavica 
jedno  okoti,  ali  lava.  Posl.  1(J5. 

Iftvic,  m.  ein  junger  Lotve,  catulus  leonis.  Rj.  mlad 
lav,  mlTide  od  lavice.  —  Zubi  lavicima  satiru  se.  Lav 
gine  nemajudi  lova,  i  lavici  rasipaju  se.  Jov  4,  10.  11. 

laroreiije,  n.  das  sanfte  Wehen  des  Windes,  ventus 
lenis  et  mitis.  Rj.  verb,  od  lavoriti.  radnja  kojom 
vjetar  lavori.  vidi  lahorenje. 

lardriti,  rTm,  v.  impf.  (u  Baranji)  sanft  icehen,  de 
rento  leni  et  miti:  vjetar  pomalo  lavori.  Kj.  lavoriti 
(v  mjesto  h).  Korijeni  24.  vidi  duhati  1,  (■  sgn.  ondjc. 

lavov,  adj.  des  Lowcn,  leonis.  Rj.  sto  pripada  lavu. 
za  nasi,  vidi  alatov.  —  Zvijer  koju  vidjeh  .  .  .  usta 
njezina  kao  usta  lavova.  Otkriv.  1.'!,  2. 

IftvovskT,  adj.  sto  pripada  lavovima.   vidi  lavski. 

—  Car  usta  u  jutrn  rano  i  otide  br^e  k  jami  lavovskoj. 
Dan.  6,  19. 

lavra,  /'.  tako  se  zovu  vedi  manastiri,  kao  n.  p. 
lavra  Studeni(5ka.  Rj.  gen.  pi.  lavri.  —  Vino  piju 
Srpski  poglavari  kod  velike  lavre  Nemanjic'a.  Npj.  5, 
401.  Sveto-Studenifike  lavre  arhimandriiu.  Spisi  1,  3. 
V  8rbiji  bilo  velikih  manastira,  lavri,  pod  koje  su 
se  stavljali  drugi  manastiri  i  crkve.  DM.  58. 

lavskT,  adj.  Lmrett-,  leoninus.  Rj.  sto  pripada  la- 
vima.  vidi  lavovski. 

Iftz,  Hi.  —  1)  kao  mala  njiva,  osobito  izmegju  ka- 


Laza 


(!18 


l:r>.i<>ar 


meniii:  B<ilje  jc  navrh  hi:a  netfo  nadno  1ii:ii   (dosro- 

...r-.tj  s,..  Posl.  d4V  Krivo  nilo  I^zarevo,   krive   line 

.'.>.  Kj.  —  '-i)  III  C.  liJ  lujesto   srdje  je  mtiosro 

...;.,  i•!je^^ellO  (u.  p.  krOenjil  r«di>  i  drveta  popiuialii 
jedno  na  dnijro,  eine  Menije  uhcreinander  iiefiilltcr 
Bi'iiime.  sUr<i  caesa.  cf.  oarev  laz.  Rj.  ridi  la/iua  2. 
il'(i(>  aomilti. 

Liiza,  HI.  (ist.'y  vidi  Iamo.  Rj.  roe.  l^Szo. 

Liiziir,  m.  Ijizanis.  Rj.  imc  musko.  —  Cur-lAiziire, 
Srpska  kriino  zlattia!  Npj.  •_*,  28^.  Injp.  Lakn,  Lako, 
'..;ikot!i,  Laza,  Lazo. 

lazikrct,  HI.  die  Qunrantiine,  cf.  kotromanac.  Rj. 
ridi  i  koiitiimao.  kontumanao.  —  (Jodiue  1813.  pre- 
be^ne  i  on  (RadiO'l  ii  Sreiu,  i  odmah  joJ  i/  hizaretii 
(kontum.iiHi)  staiie  kiipiti  frajkor  za  Neuice.  Danica 
■t,  14.  Jul.  liizzeretto,  bohticd  iieiaka. 

Liizarcr,  mlj.  sio  pripadn  Luz'trit.  —  Luiurev  dan, 
m.  TJiiiirevii  sftbota,  f.  Lazarstag  (der  Samstasr  vor 
doni  Palmsonntasr^  dies  festiis  S.  Lazaro.  cf.  lazarice. 
Rj.  32iil».  si(()o(<i  Hori  cvijtih 

Likziirii-a,  /".  tako  zovu  slijepci  onu  velikii  pjesmu 
od  knezn  Lazara  i  od  Kosovskog  boja.  Luzaricn  se 
poOinje:  Car  Miirate  u  Kosovo  pade  .  .  .  A  sve  su 
osialo  Kosovske  pje.sme  komadi  od  Lusarke.  Rj. 

Lazarico,  f.  pi.  Do  skora  je  bio  obic^aj  u  t^rbiji  (a 
moze  biti  da  je  srdjeJto  i  sad)  da  idu  Lazarice  (ne- 
koliko  djevojaka\  iioei  Lazareve  siibote  od  kuce  do 
kiu'e,  te  ijrraju  i  pjevaju  pjesme  od  Lazara  (onoga 
5to  jra  je  Hristos  vaskrsao).  Rj. 

Lhzarir,  m.:  .\jde  s  vojskom  Lazarivn  lavnu.  Rj. 

lazariii,  m.  Art  Flint eiirulir,  fistula  quacdam  ja- 
iitliiliiriii.  Rj.  nekaka  cijev  pii.iiana.  —  rijei  tiiqja. 
OsD.  151. 

lazarkinja,  f.  Art  Pflanze,  herhae  genus  (asperula 
odorata  L.  Rj.').  Ova  trava  ponajviJe  raste  u  hladii, 
lozioa  joj  je  tanka  i  D)ekana  trotovo  kao  u  brodi,  a 
evijet  sitan  bio  kao  u  zmije  oko.  Govori  se  da  je  ova 
irava  Ijekovita  za  ranjava  lista  i  de.sni.  Rj. 

likzila.  II.  pi.  (u  C.  G.)  skele  po  kojima  se  idc  kad 
se  ito  zida,  das  Baugeriist,  machiiia  acdificationis, 
cf.  koze.  Rj.  ridi  i  makare,  skele  3.  ko-ijena  koga  i 
\az\t\.  isp.  Korijeiii  18. 

lilzilo,  ».  celjade  koje  lazi.  —  Tr(5alo  i  lazilo  staju 
se,  al  ne  druie.  DPosl.  137.  rijeci  s  takim  vast,  kod 
bajalo. 

likzina,  f.  —  1)  vidi  oplaza.  Rj.  ono  sto  plug  pre- 
skoci,  kad  se  ore,  pa  ostane  cijela  zcmlja:  Ostajedan 
kao  panj  u  lazinu.  (Kad  kome  svi  pomru).  Posl.  242. 
—  2)  ridi  laz  2:  Tu  panula  lazina  Turaka.  Rj.  la- 
zinu (gomila).  Korijeni  18.  Jer  oko  nje  hizina  le^aSe 
ud  Turaka  i  Turskijeli  konja.  Npj.  5,  207. 

likziti,  z!m,  r.  impf.  (st.)  gehen,  eo,  gradior:  Lazi, 
lazi  Laza  re,  te  dolazi  do  mene.  Rj.  kao  ici,  gresti. 
isp.  Ijeci,  Ijesti.  v.  impf.  sloz.  d6-laziti,  iz-,  iza-,  na-, 
ob-,  od-,  po-,  pre-,  pri-,  pro-,  raz-  (se),  s-,  sa-,  u-,  za-, 
prido-,  prina-,  prona- ;  v.  pf.  sloz.  iznalaziti  (?),  poiz- 
nalaziti,  posilaziti;  v.  impf.  sloz.  s  dometmitim  i  gla- 
gola  ici,  kao  da  hi  i  njemii  pripudalo:  iz-ilaziti,  n.adi-, 
obi-,  odi-,  podi-,  razi-  (se),  si-,  uzi-,  zai-,  prevazi-.  — 
Vozi  Be  11  f-ahoni  po  Rijeci,  a  u  skornjah  lazi  po 
Prijeci.  DPosl.  151  (eahor  nekaka  lagja  ?).  OStro  .Vjka 
goni  mamna  doru,  oStro  goni,  a  dobar  se  Ijuti,  po  dva 
kopija  u  viSine  klisa  .  .  .  katkad  lazi  na  straXnjim 
nogama,  prve  me<^e  kod  kolana  none.  HNpj.  4,  2r)2. 

liiznuti,  laznem,  r.  pf.  eiiimal  lecken,  lambo.  Rj. 
ridi  liznuti.  dem.  lacnuti.  r.  jif.  sloz.  oblaznuti,  iilaz- 
nnli  se.  r.  impf.  jizati.  —  .K.  Kako  je?  15.  Kakni  pa 
lazni  (pa  (e'f  vidjeli  kako  jp).  Rj.  2.')9b.  Vidi  da  je 
nekakav  prah,  ali  ne  zna  kakav  je,  pa  onda  metne 
prsi  na  jezik  te  pokvasi,  pa  nmofi  u  onaj  prah  i  lazne 
inalo  da  bi  doznala  sto  je.  Rj.  808a. 

Lliza,  m.  ijii^,.(  hyp.  od  Lazar.  Rj.  gen.  Liiza,  roc. 
Liizo.  . —  taken  hijp.  kod  Uobro. 

\ki,  I3ii,  /'.  (loc,  \'a'/.i).  —  Ij  die  Liige,mendacimi: 


utjerati  koga  ii  hit,  einen  J.iigen  strafcii.  argiio  men- 
dacii.  Rj.  isp.  izmisljotina.  —  To  je  istiiiskii  laz.  Rj. 
23i1b  (kazf  se  ii  sali).  I'gnati  koga  «  laz,  cf.  utjerati. 
Rj.  7t)7b.  rqoniti  koga  u  hiz.  Rj.  7(>8a.  Zet  i  njcgu 
uhrati  M  lazi.  Npr.  88.  Lazi  su  gospodske  stvari.  Posl. 
1(55  Laz  .««  pregje  primi  nego  istiiia.  Kir).  Laz  cue 
laz  kazao!  (Kako  sani  i^uo  tako  i  ksiziijem).  165.  Kad 
se  Tiircimi  najposlije  dosadi  5lo  mu  Hero  ocevidnu 
laz  protir  sebc  jednako  potvrgjuje,  on  mu  . . .  254.  U 
lazi  je  plitko  dno.  U  Itizi  sii  knitkc  noge.  332.  Koji 
(e  gjavo  citati  30  lista  njezina  (Kosarina)  ludovanja 
i  iiejirilicne  laH !  Nov.  Srb.  1817,  G3!).  Za  gdjekoje 
stvari  ugoni  me  G.  (Jj.  M.  u  la:.  Oditr.  od  rui.  6. 
(!)holi  pletu  nn  mene  laz.  Ps.  11!(,  (ijt.  Doista,  gle, 
laz  ucini  la?.ljiva  pisaljka  knjii^evnicka.  .Icr.  8.  8.  nidi 
kod  \ahi  primjere  iz  Npj.  3,  42H;  5,  138;  5,  207.  Da- 
nica  1,  8'J.  i  u  Stullija  ima  laza  =  lai^..  —  2)  (u 
Dubr.)  oti.^ao  a  laz.  kad  ko  ugje  zcni  ti  kucu  (po- 
stane  uljez),  nubere  nxori.  Rj. 

lAia,  f.  —  1)  der  Lilgner,  mcnda.r.  Rj.  /  muskoga 
je  roda,  pa  prcma  tome  ziiaci  celjade  musko  i  zcnsko 
koje  laze.  isp.  lazae,  laiivac,  laXljivac,  la?.Ijivic.a;  trCi- 
la?,a;  petljanac;  miitljaga.  —  Nekakar  laza  odgovorio 
earn.  Rj.  31!tb.  VTmije,  nebore,  i  Iritinsku,  te  da  zna§ 
kako  (ickao  polaia  kad  jc  laza  kazao  za  nekoga  da 
umijp  kiijigu).  Rj.  413a.  Sastala  se  laza  i  paralaia: 
jedan  laze  a  drugi  polagiijo.  Rj.  488b.  Preispodnja 
nlja,  laza  i  t.  d.  Rj.  572b.  Gje  laza  omrkla  tu  i  osva- 
nula.  Posl.  75.  San  je  ln:a,  a  Bogje  istina.  274.  Ubog 
muz  yotora  laza.  325.  Occij  laza  kaza  joi  za  J.ivota: 
poslije  tri  dana  ustacu.  Mat.  27,  63.  —  2)  vidi  \ai. 
—  Sve  j'  istina,  dragi^gospodare!  Sto  si  cuo,  iiista 
laza  nije.  Npj.  3,  42!t.  Sto  pnSinu  ruku  poljubiSe  za 
njegove  laze  prerelike,  repute  im  laze  obedaje.  5,  138. 
Kada  vigje  vezir  DerviS  pa5a,  da  vojvodi  naudit'  ne 
moze,  stade  Turske  laze  prosipati  i  vojvodi  vladikn 
Siljati,  ne  bi  Ii  ga  kako  prevario.  5,  207.  Gdjekoje 
male  vojvodice,  koje  su  svoja  vojvodstva  manjom 
hrabros<5u,  ili  s  novcima  i  s  lazama  dobili.  Danica  1, 
89.  La^a,  mendacium  —  lazom  koga  prekoriti  —  laza 
laiu  izbija.  Stulli. 

lilzac,  lasca,  m.  der  LUgner,  mendax:  Lazac\  skupac 
lasno  se  pogode.  Rj.  vidi  Xaia,  1,  i  sxjn.  ondje.  — 
Lascu  se  ni  istina  ue  vjeruje.  DPosl.  54. 

li\2ak,  laSka,  m.  (u  Dubr.)  der  Mdrz,  mensis  Mar- 
tius.  cf.  oziijak.  Rj.  kao  lazan  mjescc.  ridi  i  marac, 
marac;,  uiarat,  marc.  —  laza,  lagati  .  .  .  ovamo  misli 
se  da  ide  u  zn.acenju  pre.ilom  u  varati :  lazak  (martius) 
i  sa  0  mji'sto  I:  ohijuk.  Korijeni  185. 

lAzaii,  laJSiia,  adj.  falsch,  falsus.  Rj.  koji  nije  pravl. 
ridi  kalp*.  isp.  himben,  prijevaran.  —  Lazna  slava 
mora  uvenuti,  a  prava  slava  cvati  i  raste  bez  pre- 
stanka.  Pis.  60.  1/a(\  6e  mnogi  lazni  proroci  i  pre- 
varice  muoge.  Mat.  24,  11.  Trazahu  lazna  svjedocanstva 
na  Isusa  .  .  .  dogjoJe  dva  lazna  svjedoka.  26,  59.  60. 
Ljubav  da  ne  bude  lazna.  Rim.  12,  9.  Da  se  objavi 
u  kuc'i  njihovijeh  laznijch  hogora.  Sam.  I.  31,  9.  Ko 
bi  kovao  lazne  nuvce,  bivao  bi  saie^en.  DM.  72.  adv. 
Valaj  baS  jest  to  luzno  zboriti.  Npr.  166.  I  joS  si  mi 
laznu  kazivao.  HNpj.  2,  247.  Ne  svjedoci  lazno.  Mat. 
19,  18.  Kloni  se  .  .  .  prepiranja  lazno  nazvanoga  ra- 
zuma.  Tim.  1.  6,  20. 

lilznv,  adj.  (u  0.  (i.)  lilgenhaft,  mendax:  On  je 
jedna  lazava  budula.  Rj.  koji  rado  laze,  vidi  laiSiv, 
la^.ljiv.  —  11  ovoni  primjerii  lazav  kao  da  znaci  laiian: 
Svi  tazaru  vjerii   Peru  daie.  Npj.  5,  6. 

1.  liizica,  /'.  rihuljica  na  jeziku  od  laganja.  n  Sa- 
rajevii.  Dr.  Gj.  Surmin. 

2.  lAiica,  /'.  ridi  lo?-ica,  ozica,  iilic.a,  kaSika.  — 
OJiica,  der  Jjiiffel,  cochlear,  cf.  la'zica,  iSlica.  Rj.  450b. 
liizica.  Korijeni  184.  postanje  vidi  kod  loiica. 

lil}.i(-ar,  m.  la?.i-car,  lazni  car.  tako  sloz.  rijeci  kod 
ka^.iput.  —  Dok  _naji)osljp  otpremi  kolace  lazicaru 
na  polje  Celinje.  iSdep.  mal.  57, 


laiicica 


—  619  — 


led 


lit^ii-icti.  /.  'Ue  lirusthohle,  eavum  pectoris,  cf.  lo- 
iSifica,  zlii'ica.  llj.  vidi  i  f.li(5icii  2.  jiiinica  nn  prsima. 
—  Metne  omi  siprifu  u  vatrii  ...  pa  oiula  uzevAi  je 
klijeStima,  dovati  me  njom  po  tabanima,  ispoil  paziiha, 
po  lasicici,  i  najposlije  po  tjemenii.  Dnnica  2,  13(). 
r)ie  Herzfirube  prevedcno  je  srcana  jamica  (a  to  se 
u  naroilu  /ove  luzicica  ili  Hicicii).  Pis.  2;').  Jelek  joj 
Be  taj  na  lazicUi  spiu'ava  sa  tri  srebriia  dusrmetn.  Ziui. 
147.  upravo  jc  dew.  ud  la/.ica,  liudniH  jdmicit  na  prsima 
nalik  na  lazicu. 

liiziv,  adj.  hoji  rado  laze,  vidi  la^ljiv,  laiav.  — 
Vijrje  Marko,  kad  I'e  umrijeti,  suze  proli,  pa  je  po- 
vorio:  „La:iv  .tv'jetc,  moj  lijepi  cv'jete!  Npj.  2,  441. 

li\iiviU',  liliSTvca,  m.  hdiv  covjek.  ridi  lailjivac; 
laza  1,  i  syii.  ondje.  —  Lazivcu  nije  ni  istina  vje- 
rovaiia.  DPoal.  54. 

li'liivien,  f.  mendacih/qua,  quae  mentitur.  8tiilli. 
htzira  zeiiska.  vidi  lazljivica. 

liizljiv,  '((//.  liigenhafi,  menda.r.  Kj.  koji  rado  la:e. 
ridi  la?,iv,  lazav.  —  K  lijo,  sad  si  dnlijala!  (U  nekakoj 
zciidji  oorlasi  se  lazljir  rrai-  .  .  .).  Posl.  7.S.  Kum  svoga 
kuma  iia  sudove  ('•era,  i  dovcde  lazljire  srjcdoke.  Npj. 
2,  2.  Da  mil  so  poliiJ.i,  kako  so  tieknka  lazljiva  knji(ia 
iivatila  pod  njesroviiii  iiiienom.  Dauica  3,  l.")0.  Da  je 
davao  za  iiovce  laHjirc  atesttite  "Jacima.  StraiS.  1887, 
(i2.  Neka  oiiijeme  usta  lazljiva.  Ps.  31,  IS. 

likzljivac,  la^-ljlvca,  m.  dcr  Liigner.  menda.x.  Rj. 
liizljiv  covjek.  vidi  lazivac;  laza  1,  i  si/ii.  ondje.  — 
Lakomae  i  hizljirac  odinah  se  pogode.  Posl.  165. 

Iitiljivit'i).  /'.  die  Liigneriti,  mendax  femina.  lij. 
lazljiva  zenska  glara.  vidi  la^ivioa.  isp.  laza  1.  — 
IJuso  moja  .  . .  Bog'  (-e  na  tebe  kao  lazljiviiit  omrziiiiti. 
DP.  86.  i  muskoga  je  roda:  sOj  devojko,  niorska  trnji- 
nieel  True  mqje  srce  za  tvojijem.  — •<  »Id'  odatle, 
jedan  lazljivico!<'  Npj.  1,  455.  isp.  la?.ljivac. 

Iilzov,  lazftva,  m.  isp.  lazovski.  — ■  s  pogrdom  se 
ka'ze  tazarii  ccljadetu,  kao  da  se  rece:  lazavo  pseto. 
za  luut.  isp.  bjelov. 

IikzovskT,  adj.  iito  pripada  lazovima  Hi  lazovu 
kojemu  god.  imenici  la^ov  nema  potvrde,  ali  ce  se 
ondjc  govorifi  gdje  i  pridjcv.  pa  prema  bjfeldv  znaciie 
kao  od  prilike:  la?.avo  pseto.  —  Pa  to  su  kao  pe- 
tai'ke,  oca  ti  lazov.ikoga!    cikne  knez.  Mil.  6. 

t.  lo,  dodaje  se  u  pjesmama  kod  gdjekojijeh  rijeci 
na  krajii  n.  p.  :  Paun  seta  vojno  It  na  veueanje, 
9  sobom  vodi  vojno  le  paunicu.  —  Poranile  devojke, 
,lelo  le  Jelo  dobra  devojko.  —  Oj !  i  dva  svata  i  dva 
uprosnika,  Ic  lelja  Ic !  Kiid  vi  bodite,  sto  vi  trazite? 
le  lelja  16.'  — ■  NaSa  doda  Boga  moli,  oj  dodo,  oj 
dodo  le!  —  Gjuragj    kosi   po  pobrgju:  lado  le  mile. 

—  Neven  vene  le.  za  gorioom  le,  lelja  IC:  Rj. 

2.  16.  vidi  Ije.  Rj.  rijecca  kojom  se  utvrgjuje  po- 
ricanje. 

K'bditi,  dmi,  v.  imp/',  zdrtlich  pflegen,  foveo,  cum 
amove  euro.  Rj.  njcgovati  s  relikom   Ijubavi  i  skrhi. 

—  Lebdi  nko  njega  kao  mati  oko  gjeteta  (ill  nad 
(jjcteiovij.  Posl.  168.  Prorok  Jezekilj  vidi  na  ognje- 
nijem  kolima  divne  likove  iivotinja  .  .  .  idu  i  lehde 
nad  zemljom.  DP.  122.  Znacenje  (korijenn)  muhati, 
praiati  se,  treptjeti:  leper,  lepir;  lepetati;  leptir; 
ovamo  mislim  da  ide  s  promjenom  glasova  pi  na 
bd :  Ihbditi.  Korijcni  176.  -^  .^-^ 

lebfnjT  pendzer,  (u  Srijemu)  koji  nije  sa  sokaka 
nego  iz  avlije.  Rj.-' 

K'eaiije,  «.  das  Unpasssein,  die  Unpdsslichkeit,  iii- 
valitudo.  Rj.  vei-h.  od  lecati  se.  stanje  koje  biva,  kad 
se  tko  leca. 

li'oati  .so,  lecam  se.  f.  impf.  unpass  .nHn,  minus 
bene  valeo.  Rj.  nesto  nalos  biti.  isp.  kunjati  2.  ii 
■'•tidlija:  lecati  se,  ridi  plaSiti  se. 

leciXnik.  leCauika,  m.  (\i  Srijerau)  vidi  6ekrk  (na 
cemu  se  eijevi  sucu).  Rj.  —  lecanik  (pred  n  je  osnova 
.  u  letka).  ()sn.  272. 

16cice,  /'.  pi.  (.u  Baranji)  vidi  soCivica.  Kj.  —  I'ecice 


(socivifa;  biiSe  od  tugje  rijeci,  ako  nije  grijeskom  c 
mjesto  (i).  Osn.  321. 

k'ca,  f.  (u  C.  G.)  vidi  Ie<-e:  Dvije  te  volje,  ka'  I 
kadijii  leeu  zobat'.  Rj.  —  I.e(=ak,  kriipnije  i  okniglije 
od  leee.  Rj.  326b.  .Mrtavilina,  1)  kao  rrne  leee,  Sto  u 
bolesnika  pred  smrt  izigje  po  tijelii.  Rj.  372b. 

Io('t\iv,  adj.  (u  Srijemu)  sommerllcvkig.  Icntiijinosus. 
Rj.  )(  kiiga  sit  lira  na  obrazti.  vuli  pjcgast,  pjegav 
2.  pi.^e  .ie  i  le<5ajiv.  —  adj.  s  takim  nast.  kod  bliznajiv. 

Icriijiv,  adj.  Osn.  95.  vidi  lei'aiv. 

l<^i-ak,  l^cka,  m.  (u  C.  G.)  knipnije  i  okruplije  od 
le<!e,  eine  Art  Lin.ie,  lentin  gcntts.  Rj.  —  lecak  (osn. 
II  leca  ili  lice).  Osn.  279. 

U^ee,  »!.  (u  Here.)  ridi  socivo  1.  Rj.  vidi  i  \e(si.  — 
Jakov  dade  Isavu  hljeba  i  skuhunogu  lein.  Mojs.  I. 
25,  34.  Doneso.Se  .  .  .  boba  i  leca  i  prienijeh  zrna. 
8am.  II.  17,  28.  Ondje  bjeSe  njiva  puna  leca.  23,  11. 

16t*C,  n.  (u  iSrijerau)  der  Sommerflcck,  lenticula: 
ima  \e(-c  na  obrazu.  cf.  l^<;e.  Rj.  vidi  pjega  2. 

It^eolU-a.  f.  u  ovoj  zagoneci:  Le<:ela  je  lecelica, 
svako  jutro  i  vefier,  petinja  je  (Jer.iju,  a  petinja  fe- 
kaju  (cunak  i  prsfi).  Rj.  «  jitgozap.  govoru  letjelica. 
rijeci  s  takim  »««/.  kod  izjelica.  —  Svafiije  su  riii 
letilice.  HNpj.  3,  38.  Koja  leti  od  usta  do  usta  .  .  . 
Jer  su  rijeci  jedne  letilice.  4,  699. 

It'Of'iijo,  H.  das  Fliegen,  volatus.  Rj.  verb,  od  le- 
tjeti.  raditja  knjom,  leti  n.  p.  ptica.  —  Za  zraaja  pak 
misli  se  da  je  kao  ognjevit  junak,  o<l  kojega  u  le- 
cenjit  oganj  odskace  i  svijetti.  Rj.  3b. 

lieeti,  IctTm,  (jui.)  vidi  letjeti  Rj. 

Icocv,  adj.  sto  pripada  lieu  (ili  I66i).  —  Proc'  o 
lecevu  zrucu.  DPosl.  103.  rijeci  s  takim  7iast.  vidi 
kod  hicev. 

t.  Ifcc'-i.  Iczem  (legnem),  (16gob,  \Hc,  Icgao,  Ifegla) 
V.  pf.  Rj.  V.  pf.  .tloL  nal6<;i,  odl&(5i  se,  pol&di,  pod-, 
pri-,  razleci  se,  slcci,  ulfeci  se,  zal6(;i;  slbgnuti.  r.  impf. 
lfe?,ati.  —  1  u)  neprelazno.  sich  legen,   decumbo.  Rj. 

—  Leze  junak  sanak  boraviti.  Rj.  37b.  Dok  se  mi 
tome  jo5  i5ugjasnio  i  konjc  tovarasmo,  ne  lezi  vraze! 
eto  ti  pudara.  Npr.  7.  Kad  legnu  u  krevet.  59.  Lcgne 
onde  spavati.  ()7.  Da  ti  legnem  glavom  na  krilo.  1.39. 
Cariea  legla  na  leyja,  pa  spava.  240.  Legnu  uza  nju. 
258.  Lezi  hljebe  da  te  jedem.  Posl.  168.  Pobij  zube, 
pa  lezi  u  kolijerkn.  (Kad  ko  ka2e  da  je  muogo  mlagji 
nego  §to  je).  249.  Lezi  bez  vecere,  da  ustaneS  bez 
duga.  DPosl.  54.  S  onu  stranu  Turska  leze  vojska. 
Npj.  1,  600.  —  b)  prelazno.  miniti  da  tko  legne, 
poloziti  ga.  —  Kad  gjevojku  leze  u  odaju,  eto  ti  joj 
mile  svekrvice.  Here.  44.  Leze  Ala  na  zelenu  travu, 
a  pokri  ga  zelenom  dolamom.  89.  • —  2)  leie  krv, 
t.  j.  pade  krv,  pogibe  neko.  Rj. 

3.  Ict'i,  l^zcm,  (l^goh,  le£e,  legao,  Wgla)  r.  impf. 
Rj.  isp.  kotiti,  kotiti  se.  ti.  pf.  sloz.  izl6<!i,  nalldi, 
Ta7.\66i  se,  ul6ci  se,  zal^c'i.  —  1)  briiten,  incumbo. 
Rj.  zitotinja  leze  ispustajuci  iz  sebe  ml^de:  A  ti, 
koke,  jaja  nosi,  a  ti,  jaju,  jiilu  lezi.  Here.  286  ( jaju?). 

—  2j  sa  se,  pa.'ss.  ili  rejlcks.:  Divlji  golubovi  .  .  . 
mauji,  koji  se  zovu  dupljaSi,  jer  se  legu  u  diipljama. 
Rj.  93b.  Duplja,  rupa  u  drvetu,  gdje  se  mogu  leii 
tice  ili  ccle.  Rj.  145b.  U  travi  se  Ijute  zmije  legu. 
Npj.  2,  17.  No  se  legu  zabe  i  bivoli.  2,  567.  Pod 
grauama  njegovijem  sve  zrijeri  poljske  lezijahu  se. 
Jezek.  31,  6.  Verujeni  da  se  nauka.  .  .  .  leze  u  svakom 
umu  na  po  se.  Zlos.  159. 

led.  leda,  m.  (loc.  l^dul.  —  1)  d(U'S  Eis,  glacies: 
navesti  koga  na  tanak  led.  Rj.  —  Vedrac,  ^)  cist 
led,  na  kome  odozgo  nema  snijega  ili  (5ega  drugoga. 
Rj.  56a.  Plasa  leda.  Rj.  505b.  Razbiguz.  Rj.  627b 
(u  Jali  kaze  se  za  led).  Santa  leda.  Rj.  665a.  Sveti 
Jovan  more  zaledio,  on  zaledi  dvanaest  ledova  .  .  . 
pa  se  zagna  moru  iz  dubine,  tri  je  leda  glavom  pro- 
lomio  .  .  .  i  prolomi  dvanaest  ledova.  Npj.  2,  83.  — 
2)  der  Hagel.  grando,  cf.  gr'ad :  pobio  led  vinograde. 
Rj.  vidi  i  tuca.  —  Nije  dobro  led  ni  u  marami  kroz 


leilaB 


—  620  — 


lele 


rinoinii<l   pronijeti.   Posl.   314.   Otkud   sam  se  nadao 
-  '.rijo,  odomid  mv  M  bije.  343. 

l.iliii  iitlj.   ridi   ledoii :   Pa  izisje  iz  lediic 

.;iiiiii;n.   Kj.  -■'•  jV  hladno.  stiideiio  kao  led.  —  Div 
ii|jeie  II  hditu  peeiiiu.  Xpj.  3,  37. 

I^diir.  lediini,  m.  iiiris  venditor,  ."^ii/fi.  ko  pro- 
dajf  led. 

INi*a.  (11^'.  eiskaU,  qelidus:  Itdeno  medeno!  rii/Y 
dfr  Scherhttrerkiiufer.  Kj.  {vice  prodavnc  sci'hetd.  le- 
deno  medeno,  lie/'rorene.t).  sto  jc  hladno,  stiideiio  kao 
leti.  ridi  ledan.  —  A  to  uije  ledeiiii  tarnicii,  no  iu>- 
kafca  jama  bezdanica.  Kj.  2l)a.  Kvo,  pobro,  Icdena 
hiiii'ira.'  Xapiite  se  ledene  vodive!  HXpj.  4,  1(12. 

Ifd^nira.  /.  —  ])  der  EL^zapfeti,  .itrin.  Rj.  kao 
srijei'n  od  leda.  —  3)  die  Ei^gnibe,  fovea  (itaciaria. 
Rj.  Jama  gdje  se  viiva  led.  3)  (u  C.  (i.)  mala  puSka 
okovana  srebroni,  eine  mit  Silher  he.tc)du(ietu-  I'i.itolc. 
artjeiito  omnium  teliim.  Kj.  vidi  ledenik,  ledenjak  '2. 
—  Na  ramena  nose  dieverdane,  za  pojasom  ledenie.e 
male.  Nij.  4.  r><>8. 

ledi'Dlk,  lediMiika,  m.  vidi  ledenica  o.  Hj.  mala  puska 
okovana  .Tehroiii.  hire  poatala  od  Vonedik,  vedeuik: 
vedeniCka  (Mletticka)  paska.  ridi  i  ledenjak  '2. 

Ird^DJai-a,  /'.  U'  Hrv.)  i^panjolski  talijer,  koji  se 
po  driijrini  nijestima  zove  direkac  i  direklija,  ein 
.Spanixelur  Thaler,  thalerus  hispanicim.  Rj. 

It'di'njiik.  ledenj:ika,  m.  —  1)  kao  gvozdeua  guiva, 
Jto  se  nosi  ua  nozi  da  se  po  ledu  ne  kliza,  Art  His- 
schiih,  soleae  tjuaedam  ferreiie  exntitim  per  ijhtviem. 
Rj.  —  2)  vidi  ledenica  3,  ledenik.  —  Ho5  mi  dati . . . 
ledenjake  >Ialjkovie-!?tipaua,  kakvih  pusak  na  svoj 
Liei  nejma.  HXpj.  3,  171.  Pa  mi  pitskc  dade  ledenjake. 
4,  39.  —  za  «  (xf.  u  ledenik  i  ledenjak  isp.  analeninik 
I  anatemujak. 

It^diDii  (ledinai,  /".  zemlja  koja  skoro  nije  orana, 
un(ieaikeiics  Land,  solum  incnltiim.  Rj.  i-idi  cjelica, 
prijelojr,  zivk-a  "2.  —  Ledinak,  brezuljak  na  ledini. 
Rj.  324a.  Zabosti  papak  u  lediiiu.  (Pobjeci).  Posl.  82. 
Izdiralal  (Bjezil  Xokat  u  ledinii!)  !I8.  Repom  o  le- 
dinu.  (I'mr'oi  271.  Razvij  barjak,  ndri  it  ledinu.  JSpj. 

lodinnk.  lediuka,  m.  brezuljak  na  ledini,  ein  Hiigel, 
collis.  Rj. 

Icdinjak.  ledinj^ka,  »!.  nekaka  trava  koja  ima  iut 
cvijet  i  oknigao  list  a  korijen  kao  zrno  kukuruzno, 
Art  Vflanze,  herhu  quaedam.  Rj.  ficaria  ranuncu- 
loides  Moench.  Rj.'  —  ledinjak  (osn.  u  ledina).  Osn. 
266. 

I^ditl,  dim,  i'.  impf.  Rj.  v.  pf.  sloz.  o-lfediti  se, 
po-  (se),  pre-  (se),  s-  (i  se),  za-  (i  se).  —  1)  zu  Eis 
machen,  glacio.  Rj.  ciniti  da  hitdc  sto  led:  Od  knd 
sam  se  nad'o  da  6e  me  sunce  ogrijat',  otud  me  mra: 
ledi.  DPo.sl.  88.  —  2)  sa  se  re/leks.  Hi  pass,  zu  Eis 
trerden,  gefrieren,  glacior.  Rj.  postujuti  led. 

lijftdocruz.  m.  glavica  u  Cerovcima,  Name  dries 
HfigeU,  eollis  nomen.  Rj.  Ledo-guz.  —  rijeci  tako 
sloz.  kod  bjeloguz. 

l6dojka,  f.  (bcdatiernd,  mit  Anspielung  auf  led 
fiirj  djevojka.  Rj.  kaze  se  djevojci,  kno  zaleci  sto  jc 
ledena.  —  Kad  se  ko  rpjavo  o^eni,  ka^e  se:  nije  se 
oicnio,  ve^-  se  oledio.  cf.  ledojka.  Kj.  456b. 

K^Cralo,  n.  (u  Srijemu)  vidi  lo^a  1,  n.  p.  ze6je.  Rj. 
mjeito  ijdje  lije'ze  n.  p.  zee.  vidi  i  leiaj.  —  rijeci 
■■<  takim  iiast.  kod  bjelilo  1. 

U'Kbaba,  f.  riba,  der  fiteinbeisser,  cobitis  taenia  Linn. 
Rj._ —  leg'-baba.  isp.  Osn.  46. 

It'«r«'n,'  m.  vidi  legjen.  Rj.  bakrcnu  umivaonica. 
vidi  I  legjer,  sahan  2. 

I^jflir,  legli(:a,  m.  za  musko  kaze  se  mjesto  leglo, 
kojc  ridi,  i  syn.  ondje.  za  akc.  isp.  bagljii?.  Braned 
bega  i  konja  golnba  od  gjidije  Tutek-harambaie  i 
leglii^a  Triviin-liarambaip.  HXpj.  4,  227. 

K'rio.  »i.  die  Urut,  fetus,  progenies:  pasje  leglo! 
Rj.  sto  zivotinja  liie.   isp.   leglicS;  kot,  skot,  podsad, 


vrije?.a.   —   Vid'   de   legla  Mitra  Miljkovii'a,  gdje  je 
do5o,  Jelu  isproaio.  HNpj.  3,  30f>. 

h^gja.  II.  /)/.  (/<•)■  Uiieken,  dorsum :  Za  Boiijim 
legjima,  t.  j.  u  V>iidiaku  ili  na  strani,  gdje  ni  Hog 
ne  vidi.  Rj.  vidi  arka,  grbai'a,  gibiiia,  kieuia.  dem. 
legjaJea.  augm.  legjine.  isp.  ualeeke.  nalegjaJke.  — 
Zahiziti  konie  n.  p.  .<  legja  ili  ispiijeka.  Hj.  180a.  Zat'i 
kome  n.  p.  .-((  leijja.  ili  isprijeka.  Rj.  Ut'.la.  Xa  nprt 
u.  p.  nositi  Jto  na  legjima,  t.  j.  iipitiv.^i.  Rj.  786a. 
Fiistan,  kao  siiknja  od  platna,  koja  ima  leii,ja  i  preko 
ramena  kao  uske  rnkave.  Rj.  7il8b.  Gjak  mn  onda 
pritrei  isa  Icgja  i  tisne  ga  n  vodu.  Xpr.  laO.  l^'ariea 
legla  na  legja,  pa  spava.  240.  Pa  njega  kamiseni 
preko  legja.  Posl.  19!i.  Okreni  legja.  (Idi,  tepi  se). 
237.  Xa  sliigina  plei'a  nabrojise  triest  i  Jest  zlatnih 
buzdovana,  dobro  shigi  legja  namckiasc.  Xpj.  2,  434. 
Pogjn  glasovi  iz,i  legja,  da  su  Tiirci  otifli  u  8abae. 
Daniea  3,  201.  Drugi  ga  .s  legja  prevale  preko  klade. 
3,  20ti.  Iniali  su  za  legjima.  ii  Onioljii,  .\j(luk-Velj- 
kova  brata.  MiloJ  17;').  I'darivM  Franciizinia  i>(( /cry'd 
.  .  .  i/.igjo  iz  plauiiie  Fianciizima  ii  legja.  Zitije  27. 
Pobi  lu'prijalelje  svoje  s  legja.  Ps.  78,  (Hi. 

LeaJMii,  III.  (St.):  V  Legjaiiii  gradii  Latinskome.  Rj. 

lii^sJaiiskT,  adj.  (st.)  ron  Legjan  :  Pa  on  ode  niz 
poljc  Lcgjaimko.  Rj.  sto  pripada  Lcgjanu. 

li'gji'lsca,  II.  pi.  drill,  od  legja.  Kj.  —  tnkea  dcm. 
kod  brdaJce. 

K"';5Joii.*  III.  kiipferncs  Wasrhbecken,  pelvis,  cf.  sahan 
2:  Xf  [lije  ga  eini  se  vino  pije,  vec  legjenom  od 
dvaiiaest  oka.  Rj.  biikrena  umivaonica.  vidi  legen, 
legjer.  augm.  legjenina.  —  U  Srbiji  se  po  varofima 
umiva  nad  legjenom.  Kov.  84. 

li'S'jciiina,  /'.  augm.  od  legjen:  Popi  Marko  legje- 
ninu  vina.  Kj.  —  fakva  augm.  kod  bardat^ina. 

K'iSJor.*  III.  vidi   legeu,   legjen;   sahan    2.  hakrena 
umivaonica.   —   Nosila   mu  5e(5erli   posude  .  .  .  legjer 
i  alve   u   medu    kuvane.    Here.   117.   legjer,  legjen   od 
umivanja.  .5.58. 

I(''!jjinp,  IV'sjinii,  /.  jil.  augm.  od  legja:  Privali  mu 
uz  Icgjine.  Hj.  — ■  takva  augm.  kod  bardaeina. 

16gjnT,  adj.  Stnlli.  .sto  pripada  legjima;  Riicken-, 
dorsualis. 

L&h,  m.  I'oljak,  der  Pole,  Polonus:  Pak  on  ode  u 
zemlju  Lehausku,  te  podiie  Leha  i  Poljaka.  Npj. 
3,  48. 

LSIiaiiskT,  adj.  mjesto   LeSki,  sto  pripada  Lesima. 

—  Pak  on  ode  u  zemlju  Lehansku,   te   podi^e  Leha 
i  Poljaka.  Xpj.  3,  48. 

loliiiijati.  Ifehinjam,  vidi  leinjati. 

li^lifivkiiija,  /'.  zena  iz  zcinlje  Lehanske.  isp.  Leh. 

—  Iioveo  je  Lchovkinju  Maru.  HNpj.  3,  75. 
loinjiiiijo.    n.    verb,   od  leinjati.   stanje  koje  biva, 

kad  tko  leiiija. 

loiiijafi,  IMnjam,  v.  impf.  vidi  <5aminjati.  Rj.  za 
dugo  se  gdjegod  baviti  da  vec  dodija.  vidi  i  damati, 
camiti,  eanuinjati.  —  h  je  u  uas  ispalo  iza  e.  Ko- 
rijeni  178. 

lekcija,  /'.  lectio,  pensum,  die  Lection.  —  Subota 
gjaOka  bubota.  (.  .  .  bio  bijen  za  lekciju  .  .  .)  Posl. 
296.  Onda  mu  (gjaku)  piSe  sricanje  lekciju  za  lek- 
cijom.  Daniea  2,  119.  G.  Vendrih  daje  lekcije  o  In- 
dijskoni  jeziku.  2,  123.  !^ilaje  puta  zi«w  lekciju  bolje 
nego  i  jedan  od  gjaka.  Npj.'  4,  XIX.  Iz  lekcija  pro- 
fesora  velike  Skole.  Dioba  1. 

li^kovi,  R-kova,  m.  pi.  vidi  mice.  Kj.  igra  u  kojoj 
se  micu  zrna;  odutle  joj  i  ime  mice.  isp.  smicaljka. 
Tngja  je:  lekovi  (u  istoenom  govoru,  star.  slov.  stlfTi). 
Osn.  30. 

loksikalan,  leksikalna,  adj.  sto  pripada  leksicima, 
rjccnicimu,  Icxicalis  (?),  Ic.ricalisch.  —  Obznanih 
jedno  leksikalno  djelo  o  naSem  jeziku.  Rad  17,  160. 

■('kilrda,  /'.  u  zagoneei,  </.  kurdelja.  Kj. 

ISIc!  II.  p.  lele  niene  (dat.).'  iecli  mir,  vae  mihi!  , 
lele  meni  i  do  Boga!  kuku  lele!  Lele  mene  do  Boga 


lelejanje 


621  — 


loptir 


jciltmsa!  Rj.  iap.  kiikiil  jao!  kiimi!  teSkoI  siiprotno 
l)liiiro!  —  K:iil  te  vidiiii,  vele  iiumio,  kail  iu>  vidiiu, 
Iclr  mow.'  I'osl.  121.  AH  lopi/.a  k  kai'iilii,  ali  kai'-iio 
k  lopizi,  svei^j  Idc  hipi'.i.  Dl'osl.  -1.  Kail  iiiu/.  iiio  sa 
oraiija,  zona  ukievet:  -.lao  imizii  I  Wt  miizii  I  umreli 
liociil     Npj.   1.  ;')12. 

It'lcjunjc,  11.  das  M'ogcn,  /luctwUio.  Rj.  verb,  od 
Iflejati  se.  radnja  kojom  se  leleja  n.  p.  sito.  vidi  le- 
lijaiije. 

lelt^jilH  se,  jam  se,  r.  r.  impf.  (ii  Srbiji)  irugoi, 
Huctiiare:  leleja  se  iito,  cf.  lelijati  se.  Rj.  —  lelejati 
se  u  int.  (jororii,  n  jiiz.  lelijati  se.  /.•yj.  sejati  (ist.)  i 
sijati. 

I&lf'k,  m.  d(t.^    Weliyesichrei,   uluhitus.  (lele  mene!). 

Rj.  rika:  lele!   —   Cara   stade   lelek  za  sinom.  Npr. 

153.  Lelek  je   veliki  u   zlu    dobra  Oekati.  DPosl.  54. 

h'^lek,*  m.  der  Storch,  ciconia,   cf.  5trk,  roda.  Rj. 

Icli'kanjc.  )t.  da.s    Wehklagen,  uliilutio.   Rj.  verb. 

od  lelckati.  radnja  kojom  tko  Iclece. 

U'lt^kiili,  (lelckati),  IMeeem  (IMefem),  c.  impf.  vi- 
kati:  lele  mene!  uehkhigcn,  iilulo:  1  leleee  iadau 
bez  prestauka.  Rj.  r.  pf.  xlol.  zaleltkati.  —  Kad  Ouje 
imiz  za  nesreeu,  stane  leUknti  koliko  da  je  glavoni 
poginuo.  Xpr.  :J13.  No  je  jiinak,  Bog  mil  pomagao! 
te  ne  in'e  I'etar  ni  Icla'c.  Npj.  4,  221. 

Ii'lijuiijc.  n.  das  Woycn,  iluctuatio.  Rj.  verb,  od 
lelijati  se.  ridi  lelejanje. 

lelijati  se.  jam  se,  v.  impf.  Ijuljati  se  polako  od 
vjetra,  uogen,  fnctuare:  h&i  se  sve  lelija.  Rj.  —  Biee 
psenicc  tia  zemlji  izobila ;  po  vrhovima  gorskim  ^e- 
lijare  sc  kla^je  njezino  kao  F.ivanska  Juma.  Ps.  72,  IG. 

I5ljn,  l&ljo,  samo  se  u  pjesmsmia  pripijeva:  Neven 
vene  le.  za  gorieom,  lelja  le.  —  ()j !  i  dva  svata  i 
dva  uprosnika,  le  lelja  le.  Rj.  —  Kraljicke  su  pjesme 
sve  od  scst  slogova  .  .  .  i  driigi  se  put  dodaje  iia 
kraju  leljo!  n.  p.  (djevojci)  Ovde  nama  ka^n,  ovde  \ 
nama  kazu  Icljo!  momu  neudatu.  Rj.  2981). 

l?lll,  m.  dcr  Km,  maltha,  fcrnimcn.  Rj.  vsp.  lijep, 
liii'um.  ^  Tiigja:  lem.  Osn.  '2ii.  od  Njem.  Leim?  j.sp. 
lemiti. 

Itimes.  HI.  ridi  raonik.  Rj.  ridi  i  jemjeS,  jemljes, 
lemjeJ,  lemljeS,  Ijeme.';  oralo.  rijeci  s  takim  itast. 
kcd  bares.  —  Nokat,  2|  vrh  u  lemestt,  cf.  lakomica. 
Rj.  424a. 

Leraes,  »i.  planina  ii  I'almaeiji  izmesju  Vrljike  i 
DrniSa.  Rj. 

lemeta,  /'.  valja  da  je  navrh  munare  ona  jabiika: 
A  lemeta  sve  od  suvog  zlata.  Rj.  Na  dzamiji  tri- 
deset  munara,  a  lemete  sve  od  suvog  zlata.  Npj.  .'5, 
83.  po  tome  je  Vuk  krivo  citao:  A  lemeta  sve  .  .  . 
Tugja:  lemeta.  Osn.  219. 

ISmiti,  mim,  kitten,  ferritmino.  Rj.  bice  od  Njem. 
leimen.  vidi  lem.  isp.  lijepiti. 

I^mjes,  m.  (jugozap.)  ridi  lemeS,  i  syn.  ondjc.  — 
Strijeljat'  se  lemjciom.  DPosl.  116. 

I^mljenje.  n.  das  Kitten,  ferrumentatio.  1^.  rerb. 
od  lemiti.  radnja  kojom  tko  Icmi  sto, 

limljes,  m.  (jugozap.)  vidi  lemeJ,  i  syn.  ondje.  — 
Lemljes  5to  ve<!e  ore  to  je  svjetlji.  DPosl.  54. 

liftmaii,  m.  vidi  limun :  Je  1'  i  ovaki  stabar  u  le- 
muna.  Rj.  vidi  i  eetruna. 

linger,*  m.  der  Anker,  ancora,  cf.  macka  5.  sidro.  Rj. 

lenj,  l^nja,  adj.  |u  Srijemu  i  u  BaiSkoj)  ridi  leu 
(mit  alien  Ablcitunyen).  Rj.  tako  u  istocnom  govorii: 
u  juznom  bilo  bi  fijenj,  lijfenja,  i  tako  sve  rijeci  koje 
se  dovode  od  lijen.  —  Oj  Daniee,  lenja  lezavkinjo! 
Ti  preleza  od  vecer'  do  sveta.  Rj.  324b. 

l4njTr,  lenjira,  m.  das  Lineal  {osterr.  Lenier),  re- 
gula.  Rj. 

Ieiijiri«iaige,  n.  das  Linieren,  ductus  regulae.  Rj. 
verb,  od  leujirisati.  radnja  kojom  tko  lenjirise. 

lenjirisati,  lenjiriJem,  r.  impf.  linieren,  regulam 
duco.  Rj.  lenjirom  ciniti  linije. 

lepa  kiita,  f.  (\i  vojv.)  die  Sternblume,  acter  chi- 


'  nensis   Linn.  Rj.  cmjet.  —  tako  «  istocnon   govoru; 
u  JHznom:  fijepa  kiitu  (Kalal. 

lepak.  l^pka,  m.  die  ^ri.<ltel,  viscum  ullmm  Linn. 
Rj.  hiljka.  —  lipak  (ii  istoeuom  govoni,  osn.  ii  lijep 
illilus,  St.llT.  viseumt.  Osn.  282. 

iif'|»a  Vina,  f.  nama-stir  u  Hrv.  Rj.  «  isioinom 
yovorn;  u  juznom:  L'ijepa  Vina,  rljei  je  u  narodnom 
govorii  ponajvise  joile  u  mnozini,  srednjcga  roda: 
<  idem  u  (Hi  iia)  Lepa  Vina,  bio  sam  u  {Hi  n'al  Lepini 
Vinima,  rracum^sc  h  {Hi  sa)  Lepili  Vina;  ali  kako 
I  se  pise  i  od  guspode  gocori  krivu  Lepavina,  idem  u 
liCpavinn,  i  t.  d.  (hije  se  tako  vec  i  od  prostoga  naroda. 

16pe!  (u  Srbiji  i  u  Bosni  po  varoSimal,  Antuort 
aiif  eineu  Itnf,  bcsonders  einem  vornelimen  Ilerrn. 
Rj.  kao  odgovor  na  poziv,  osobito  iovjcka  rigjenijcmu. 

Lepenae,  Ltpenca,  m.  voda  koja  viie  Skopija  utjeC'e 
u  Varilar,  i  od  8koplja  dolje  poSto  se  u  nj  ulije  Ve- 
lika,  zove  se  Veliki  V'ardar.  Rj. 

Ij^per,  m.  (u  C.  G.)  vidi  lepir.  Rj.  vidi  i  leptir, 
lepinea  "2,  metopir.  za  postanje  isp.  lepetati.  Kori- 
jeni   17(>. 

ISperiea,  /'.  (u  C.  G.)  vidi  lepirica.  Rj.  vidi  i  lepti- 
lica.  zcnka  od  lepcra. 

Iep«^(aiije,  n.  das  Flaftern  (des  gefangencn  Fisches, 
Vogch).  ayitatio  alarum  (corporis)  avis  aut  piscis  capti. 
Rj.  verb,  od  1)  lepetati,  2)  lepetati  se.  —  1)  radnja 
kojom  lepece  n.  p.  lepirica.  —  2)  radnja  kojom  .se 
lepere  ulovljena  riba. 

leptMnti,  lepe(;em,  v.  impf.  Rj.  —  1)  kao  mahati, 
treptjcti.  isp.  Korijeni  176.  —  U  ovoj  zagoneci :  Le- 
pirica lepere  kroz  bijelo  plijesce,  petinja  je  ('eraju  a 
petinja  eekaju.  Rj.  (odgonctljaj :  eunak  i  prsti).  Vidi 
tii:icu  gje  krilima  lepere.  Npr.  108.  —  2)  sa  se.  refleks. 
ftnttern,  ayitor.  Rj.  lepecc  se  ulovljena  riba.  isp.  le- 
petanje.  kao  pracati  se.  isp.  Korijeni  176. 

IcptVze,*  lepfezeta,  n.  dcr  Packer,  llabellum,  cf.  niahac^. 
Rj.  vidi  i  mahaliea.  —  Djever  onda  donese  snasi 
mahac  (Icpeze).  Kov.  51. 

lepT  edvjek,  m.  (u  vojv.)  di^  Balsamine,  impatiens 
balsamina  IJnn.  Rj.  cvijet.  u  gororu  istocnom:  u 
ju:)wm:  rijept  I'^vjek. 

I*>pina,  It^pinja,  f.  (u  vojv.)  et«e  Art  Brots,  schmal 
und  lang;  daher  das  Kiithscl:  [Uo  mi  ti  je  za  5to): 
Dok  se  otac  rodi,  sin  po  kuei  hodi?  t.  j.  lepinja.  cf. 
prednjiea.  Rj.  nekakav  hljeb,  uzak  i  dug:  odatle  i 
pomenutu  zagonetka.  odgonctljaj:  lepinja  (prema 
hljebu).  —  Pre  bi  lepinje  n  furuiiu  utrfiao.  (Kad  je 
ko  ozebao).  Posl.  260. 

Iftpir,  Hi.  —  1)  der  Schmetterling,  papilio.  Rj.  ridi 
leper,  i  syn.  ondje.  dem.  lepiri(?.  i^tp.  konjie  2,  vilenski 
konj.  —  2)  (na  Korcnli)  vidi  prudelj.  Rj.  debeo  lepir 
malijeh  krila. 

lepirica,  f.  —  1)  das  Weibchcn  vom  Schmetter- 
linge,  papilio  femina.  Rj.  zenka  od  lepira.  vidi  le- 
periea,  leptirica.  —  Lepirica  lepece  kroz  bijelo  pli- 
]ei(e,  petinja  je  ceraju  a  petinja  cekaju.  Rj.  325b. 
odgonctljaj :  Cunak  i  prsti.  —  2)  (na  Korculi)  vidi 
lepir  1.  Rj. 

lepirie,  m.  dem.  od  lepir.  Rj.  vidi  leptiricJ.  —  Cvjeta 
voda,  kad  u  prolje(5e  nekaki  mail  bijeli  lepiriel  povrh 
vode  lete  i  po  njoj  padaju.  Rj. 

Icprsanje,  ».  das  Wdlzcn  der  Hiihner  im  Sande, 
lolutatio  in  arena  (pulvere).  Rj.  verb,  od  leprSati  se. 
radnja  kojom  se  leprsa  n.  p.  kokos  u  pijesku. 

leprsati  se,  5am  se,  v.  r.  impf.  sich  im  Sand^; 
udlzen,  flattern,  volutari  in  arena  (pulvere).  Rj.  kao 
valjati  sc,  kokosi  se  leprsaju  u  pijesku,  patke  se  le- 
prsaju  po  vodi,  i  t.  d.  —  Po^lje  jednoga  slugu  da 
sluSa  na  vratima,  kupa  Ii  se  (kci)  jo5.  Shiga  otide  i 
stane  sluJati,  pa  kad  cuje  gde  .se  patke  leprsaju  po 
vodi,  on  pomisli  da  je  ona.  Npr.  223.  vidi  prpoMti 
se,  prpuSkati  se. 
ISptir,  m.  (u  vojv.)  vidi  lepir.  Rj.  i  leper,  i  syn. 


Ie|»tirle« 


—  628  — 


Lcranta 


OM^jf-  (^H-  leptirit'.  —  Ja  cu  s'  stvorit"  u  hela  leptira, 
pa  I'u  ji:isii  iia  rumeiui  ruiu.  Npj.  1,  354.        ^ 

Jopliririi,  /".  vidi  lepirioa.  Rj.  i  leperica.  —  C'ovjek 
posje  rukom  zti  vatru,  kao  Jto  leptirice  idu  na  svi- 
ii'i'ii.  Pripniva  ;'il. 

Icptirir.  m.  ilfm.  od  leptir.  Rj.  fkJi  lepirii'. 

U-puiiiili,  Ibpuuem.  v.  pf.  (\\  Srijemu)  diiJiin  sein, 
umkommcii,  pcriie:  taj  je  \e(  lepniiuo  (proJao.  umr'o). 
Rj.  —  ZuaiVnje  (.korijeuu)  malniti.  pracuti  se,  treptjeti: 
l«>petau.  lebdili.  lepriati  se.  lepuiiuti  (proi^i,  t.  j.  lunri- 
jelii.  Korijeui  176. 

Ii^piiskast,  <idj.  (u  vojv.)  dent,  od  lep.  Rj.  tuko  u 
istiniioiii  ;i'ivont:  ii  iit:nom:  IjepuJkiist,  dem.  od  lijep. 

K'saiidril,  /.  die  I'/'erdisilije  (I'/'erdc-  Jippich.  Rj.'), 
Siiiiiniiuiii  tdus  titrum  L.  Rj.  biljka. 

L(■^il\ndrijll,  /".  (u  Booi^r  Alexandrien,  Alexandria. 
Rj.  (;ru</  u  Mhini.  vidi  Aleksaudrija. 

L)>si\ndrTjskT,  adj.  Rj.  sto  pri2>ada  Lesandriji. 
fidi  .VK'ksandrijski. 

h'sitndrinti,  /'.  (u  Diibr.)  Liehstoclcel ,  ligusticitm 
levisticum  L.  (?  Rj.').  Rj.  biljka. 

L^siindro,  in.  ime  muJko.  vidi  Alfeksandro,  A16- 
ksandar.  —  Prestavi  se  care  Nikolaje  .  .  .  Lesandro 
se  za  eara  postfivi.  Npj.  5,  53.  hyp.  Leso. 

L^sondro.  n.  u  jezeru  Skadarskome  malo  ostrvo 
sa  zidinama  izinegju  Vraujiue  i  Crmniee.  Kj. 

L^so,  «i.  (po  jugozap.  kraj.)  hi/p.  od  Aleksandro. 
Rj.  hyp.  je  upravo  od  Lesandro.  —  S  desne  strane 
Gopdevit'u  Spiro,  s  njim  u  redu  Marinovi(;  Leso. 
Npj.  a  191. 

losti^daj,  r?i.  die  Schlfisselblume,  primula  veris  (vo- 
cabulum  ■•terbiciim  est  significafionis  obscoenue:  de- 
cunibe  it  daj.  Rj.  crijet,  rijec  sramotna:   lez'  te  daj. 

16s,*  l&Ja,  HI.  ridi  strvina;  (kaze  se  i  za  Covjeka 
mrtva,  osobito  kad  leiSi  gdje  na  polju,  n.  p.  preko 
svega  polja  niof.e  se  predi  s  lesa  tia  les,  kad  gdje 
izgine  mnogo  Ijudi.  Rj.').  Rj.  das  Aas,  cadaver;  cr- 
kotina,  mrcina  i  uopce  mrtvo  tijelo.  augm.  leJina.  — 
On  prevr<?e  te  leseve  mrtve,  i  krvave  ogleduje  glave, 
sve  trazase  dijete  Maksima.  Npj.  2,  562.  Pa  otide  od 
l^a  do  /csa,  dokle  nagje  milosnoga  kuma.  3,  495. 

IBsenji',  H.  vidi  ckrnjanje.  Rj. 

K'.sina,  /'.  augm.  od  \ei.  Rj. 

I^siniir,  in.  t.  j.  orao,  der  Aasgcicr,  vnlturis  genus. 
Rj.  koji  le.iinc  jede  (neophron  percuopterus  Sav.  Rj.°). 

ISsiti,  .^im,  vidi  C-krnjati.  Rj.  die  su  qerbendc  Haul 
schaben,-  fleischen,  scabere;  strugati  kosu,  koja  ce  se 
ciniti. 

loskaiije,  n.  dem.  od  lezanje  1.  Rj. 

Icskiirrnje.  n.  dem.  od  leSkauje.  Rj. 

leskiiriti,  l^skanm,  dem.  od  leSkati.  Rj.  v.  impf. 
isp.  poloSkivati. 

ISskati,  ^kam,  dem.  od  lezati  1.  Rj.  v.  impf.  isp. 
poleSkivati. 

LI&Mkj,  adj.  polonus.  —  Le.^ka  zcmlja,  Polonia. 
StulH.  sto  pripada  Lesima.  vidi  Lehan.ski. 

let,  «i.  ridi  letaj.  isp.  let'enje.  —  Letom  leti  na 
rjeku  .lordanii.  llXpj.  1,  163.  Kod  nas  krivce  pu- 
Akama  gagjaju,  pu.ikom  na  trk  kako  ticu  na  let.  §<5ep. 
mal.  107.  od  korijena  od  koga  letjcti.  is]).  Korijeni 
16:  let,  letjeti. 

IStaj,  m.  vidi  let.  isp.  ledenje.  —  Koji  bije  ticu 
na  letaju.  Rp.  rijeci  s  takim  nust.  kod  dogagjaj. 

Ictdci,  upravo  prilog  sadainji  glagola  letjeti,  upo- 
trehljaran  kao  pridjev.  —  (Jdredi  gii,  da  ide  sa  Icte- 
cim  korpnsom  ii  varo.s  Cvikavii.  ^itije  23.  IzabraJe 
fiezdeset  soldata,  koji  Spija  ticu  na  leteci.  HNpj.  4, 
221  (spija  =  vreba,  gagja).  isp.  letusti. 

IMija,  m.  (11  Backoj)  vidi  prolijet.  Rj.  koji  mnogo 
kojekuda  bespuslen  leti,  trii.  vidi  i  letipas,  optrka, 
^^tlija,  vitlov,  vjetrenjak,  vjelrogonja.  od  korijena  od 
koga  je  letjeti.  Korijeni  1*;.  rijeci  s  takim  na,st.  !u- 
pija,  morija,  pogibija,  provalija,  audija,  trpija,  vitlija. 

litinice,  adv.   kao  leteci,  samo  sto  god  malo  raz- 


gledavsi:  fUiehtig,  curiitn.  —  Da  so,  ma  i  htimice, 
poznamo  s  tim  dobrini  Ijudnia.  Jlegj.  302.  Divnu 
Bokii  Kotorsku. . .  razgiedao  saiii  tok  Ivtimice.  Zlos.  32. 

l^tipn$.  let'psa,  m.  der  Windbeutel.  homo  reiitosiin. 
Rj.  leti-pas.  sastarljcna  rijec,  prva  je  pola  glagohki 
oblik  (od  letjeti)  a  driiga  .'lamo  njegor  sulijekat.  Osu. 
46.  koji  mnogo  kojekuda  (hesposlen)  leti,  trii  kao  pas. 
vidi  Ictija,  i  si/n.  ondje. 

l^tji'hu',  IMioca,  m.  ko  leti,  der  Fliegende.  u  StulKja 
poaresno:  letioc,  letioca,  volans.  —  adj.  letiofiev.  isp. 
vidjelac;  vidioOev. 

l«^tjelifa.  f.  vidi  \e(eV\c:i. 

It'tjeti,  li'tnu,  V.  impf.  Rj.  r.  pf.  prosti  Ictuuti; 
sloL  do-lfctjeti,  na-,  nad-  (se),  ob-,  od-,  po-,  pod-,  pre-, 
pri-,  pro-,  raz-  (se),  s-,  sa-,  u-,  uz-;  kod  loiiuiti.  vidi 
s  njim  slozenu  pf.;  v.  impf.  slo:.  vidi  kod  lijetati.  — 
fiiegen,  rolo:  tica  leti,  leti  Oovjck  na  konjii ;  kud  letiJ 
tamo;  leti  voda  niza  strauu.  Rj.  Leti  kao  vjedogonja. 
Rj.  65a.  Glasina  leti  kao  vjetar.  Rj.  88a.  Leti  kao 
pas  bez  gose.  Rj.  95b.  Leti  u  oci  k.io  zolja.  Kj.  213b. 
Leti  kiio  smuScn.  Rj.  697b.  Sfrclimkc  leti  tica.  Rj. 
719a.  Tanio  njoj  krvave  i^mc  Ivtclc  kad  plakala.  Npr. 
141.  Neka  rodoljubivi  MuMcki  leti  za  Pindaroin  i  za 
Horacijcni.  III.  Lete  danci  kao  rijeka,  a  godista  kao 
nista.  Posl.  168.  Ljcti  kao  muha  bez  glave.  168.  Leti 
kao  munja.  Leti  po  nebu.  168  (biti  vjctrogunja).  Boko 
perjem  leti,  a  ne  mesom.  291.  Bje^.i  Skadrii,  bjeii 
I  svojoj  majci;  za  njom  leti  Ture  haznadarce.  Npj.  1, 
692  (isp.  juriti?).  A  sestra  mu  dvore  nadglcdaSe,  pake 
leti  bratii  na  mehanu  3,  15.  Iz  kojih  su  (topova) 
neprestano  leteli  kartaci.  ^itije  39. 

li^tka,  f.  na  cekrku  gvozdeua  sipka,  5to  ae  na  uju 
natakne  cijev  kad  se  suce.  Rj.  fctka  (tamna  postanja; 
isp.  Ictiijak  i  leto).  Osn.  298. 

l&diuti,  uem,  V.  pf.  auflicgen,  provolo:  Soko  letnu, 
a  praporac  zveknu.  Rj.  kao  polctjeti.  v.  pf.  sloi.  do- 
Ifetnuti,  po-,  pre-,  s-.  v.  impf.  letjeti. 

l&tiijak,  m.  (u  Hrv.)  rf(!r  Uaspcl,  rhombus,  cf.  cekrk- 
Rj.  vidi  i  cjevnjak  2,  vitao  2.  —  ritnjdk.  (isp.  Veto)- 
Osn.  268. 

l»^to,  n.  die  (hffnung  vorne  am  Jlienenstocke,  das 
Flugloch,  ostium  idvcaris.  Rj.  u  kosnice  kao  vratasca 
kuda  pcele  izlijccu  i  ulijecu.  —  let.  letjeti.  IHu.  Ko- 
rijeni 16. 

Ictilrdija,  Icti^rgija,  letiirgjija,  /.  Rj.  vidi  i  li- 
turgija,  sluzba  2.  Grc.  \\£i-ou-^ji7,  sluzba.  —  1)  die 
Liturgie  (Messc),  liturgia:  Na  jutrcnji  i  na  leturgjiji. 
Rj.  —  Izrodnja,  1)  poJljednja  Icturgjija  Mo  sc  mr- 
Ivome  za  duSu  sluzi.  Rj.  22()b.  Crkva,  kojoj  na  Tro- 
jice  dolazi  na  Icturgjija  obliznji  narod.  Rj.  ()57b. 
Slusaju  casnu  leturgjiju.  Danica  2,  108.  Za  zdravlje 
naJijeb  svcStenika,  koji  .  .  .  leturgjijc  poju,  i  za  nas 
greSne  Bogu  se  mole.  Kov.  123.  Kako  se  svralism^) 
da  odxtojimo  liturgiju  na  veliku  tiospogjii  u  slavnome 
manastiru.  1>P.  3.  O  cemu  bih  li  prije  besjedio  nego 
0  svetoj  liturgiji,  koju  loliko  puta  slusasmo  zajedno. 
6.  —  2)  (u  C.  G.)  vidi  poskurica:  Kumim  ti  plo6u 
na  koju  peces  leturgjiju.  Da  ne  rodi  vino  ni  senica, 
ni  za  crkvu  casnu  leturgjiju.  Rj.  —  3)  para  koja  se 
da  u  crkvu,  das  Kirchengcschenk,  douariiim.  Rj. 

K'tfi.sti,  adj.  ill  einer  Sage:  letu,Me  zivotinje,  t.  j. 
ptice,  fliegend,  volatilis.  Rj.  isp.  lete<^i.  —  u  osnovi 
se  nijesto  c  uzimalo  iz  crkvcnijeh  knjiga  st  .  .  .  os- 
nova  .se  pomjerila  i  tijem,  sto  imajuci  i  pred  ntja  iz- 
jedna(!ila  se  s  osnovama  koje  pred  ntj  imaju  a.  Istor. 
369.  zn  nast.  isp.  neniusti,  su.sti;  corbaSti,  posipuM, 
repuSti. 

Ifttva,  f.  die  Datte,  asser,  cf.  2ioka.  Kj.  iiidi  i 
pajanta,  pajvaiita,  panta,  ]>auznica,  vjenfianica  3.  — 
I'Hra  (bii;e  od  tugje).  Osn.  41. 

lif'iitar.  III.  hiilo  u  planini  (tlivi  vise  Trebinja.  Rj. 

liUvantii,  /.  (u  primorju)  l^erantc:  1  Skatulu  groiigja 
od  Levante.  Rj.  —    Tal.   levante,  istok,  istocni  kraj. 


lerenta 


623  — 


t.  j.  :<tp(iiJnH  ohiila  od  A.iije  na  sredozemskom  morn, 
i  ((>•/)•)'((  onitmo. 

It'vf'lita.  /'.  (St.)  Rj.  l-iiralijer  hespoxlirar.  yfad:.  le- 
veiiU',  Jiitti'i;  l'(tl(uUn,  Alicntenrcr,  dttutlier.  Hio  Sutor 
razapet,  pod  iijim  sjedi  lecentu,  na  kiilii  mii  l.atinka. 
Herc.  21)2.  A  ii:i  (lori  ohahi  leventd.  HNpj.  4,  4. 

lAvciitovanjt'.  ii.  dan  Miisniqocheii.  oiidtio.  Rj.  rert. 
leventoviiti.  slioijc  kiijc  him,  kud  tko  lercniiije. 

IfcvPiitovati .  It'vciitiijein ,  ;;.  imp/',  mintsiggehen, 
otior.  Rj.  hcspodicHi,  hiti  lerenta. 

U\vcr,*  m.  (<ren.  pi.  leverii)  vojnik  koji  iina  carskii 
platu:  I  cetr'esl  od  grada  levura.  Daj  mi  ti,  o  Bof.e ! 
svekrvc  knejiinje,  devcre  Icrcre.  l\j.  —  linisri  alaj  od 
Bosiic  spahije,  tret'i  alaj  od  grada  Icvcri.  Npj.  3,  334, 
inp.  iiR'fa,*  iiltva*  (plata).  vidi  placnik,  placenik, 
platiiik;  soldat.  isp.  bedar  2,  golad,  goli  sin. 

\b\it,  levita,  m.  levites,  der  Levit.  —  Leviti  zvali 
su  se  potomci  Levijevi,  koji  su  imali  nekakii  shi^.bu 
II  crkvi.  Nov.  zavj.  X.  Mjesta  Levitska  svagda  mogu 
otkupiti  Leviii.  Mojs.  III.  25,  32. 

l<>vTtskT.  adj.  sti)  prijjuda  levitima,  leviticns,  levi- 
Hich.  Tio(''a  knjiira  .Mojsijeva  koja  se  zove  Levitska. 
Mojs.  Ill  (natpis).  Mjesta  Leritska  .svagda  inogu  ot- 
kupiti Leviti.  25,  32. 

I^vriii.  111.  (u  Boci):  Vodi  li  mii  majka  kolo?  Za- 
("inju  li  .sfstie  pjesme?  Poje  li  mu  levitii  u  dvor?  — 
1  poje  mu  leviiH  u  dvor.  Bj.  ptica  neka.  —  Tugja: 
levitii.  Osn.  173. 

IciikMna,  /".  auijm.  od  leiSak.  Rj.  —  takva  augm. 
kod  baidacina. 

l^zackT,  adj.  sto  prijiada  lezacima  Hi  lezakti  kojciiiH 
god.  —  Teiai'ki  smok  pripijevat'  a  lezacki  huk  obirut'. 
bPosl.  12G. 

I^iaj,  III.  (11  Srijemu)  vidi  loza  1 :  na  Iciajit  iibili 
zeca.  Rj.   iiijesto  gdjc  lijezc  n.  p.  zee.  vidi   i  legalo. 

I<>zak,  lezaka,  m.  —  J)  der  Faulenzer,  segnitiosus. 
Rj.  koji  lezi  (od  lijenosti),  lijen.Uina,  Ijenivac.  aiigm. 
lezaOina.  —  Bog  pomaze  le'zakn  kao  i  teiaku.  Posl. 
18.  —  2)  vidi  (5ucavac.  Rj.  koji  se  ne  pritice,  lezi 
««  zemlji  a  ne  pcnje  se.  suprotno  grab  pricanik, 
tat'kaS,  tikljaJ. 

Irziikinja.  /"..•  iSto  cemo  ira  darovati?  Jednu  kozii 
lezakinjii,  veaelo,  veselo!  i  gjevojku  uhodnicu,' koledo, 
koledo  I  Here.  343  Lczakirija,  pigra,  desidiosa,  ignava. 
Stulli.  koja  lezi  (od  lijenosti).  vidi  le^avkiaja.  isp. 
leiSak  1.  —  Oj  daniee,  jedna  lezakinjo!  gdje  omrineS, 
tute  i  osvaneS.  HNpj.  2,  245. 

Ii^zanjc,  n.  Rj.  verb,  od  lezati.  —  1)  stanje  koje 
biva.  kad  lezi  tko  (n.  p.  covjek  da  poiinc)  Hi  sto 
(das  Liegen,  eubatio.  Rj.).  —  2)  stanje  koje  biva, 
kad  tko  lezi  od  bolesti,  boliije.  vidi  bolovauje  (das 
Darniederliegen,  Krankseiu,  aegrotatio.  Rj.). 

I6zati,  l&zim,  r.  iiiipf.  Rj.  v.pf.sloz.  iz-lfezati  (se), 
na-  (se),  ob-,  od-,  po-,  pre-,  raz-  (se),  za-  (se) ;  v.  impf. 
sloz.  odlezavati.  dem.  leJkariti,  lerikati.  frequent,  po- 
leSkivati.  lijegati,  i  kod  onoga  glagola  vidi  slozene 
s  njime  nalijfcgati,  i  t.  d.  —  1)  liegen,  cubo,  jaceo. 
Bj.  Ovaj  vinograd  lezi  u  zupadi.  Rj.  187a.  Eda  Bog 
da,  sve  krdili,  a  sve  ^1/«('r«  u  trnju  lezala!  Rj.  349a. 
Lezi  u  ncznaiii.  Rj.  415b.  Moraju  lezati  ii  ajisn.  i 
pla(!ati  globu.  Rj.  477a.  I'rdi  mrtav  na  ravui.  Rj. 
566b  f=  leii).  Pod  jagnjecom  ko^oin  mnogo  puta 
kurjak  lezi.  Posl.  251.  Tamo  snijeg  nigda  ne  prestaje. 
ved  sve  lezi  jedan  na  drugoine.  Npj.  3,  474.  A  kod 
hunks  carske  i  desarske  logor  lezi  Vladikid-Jovaua. 
HNpj.  4,  258.  Nosedi  u  ruci  barjak,  koji  je  do  sad 
lezao  negde  sakriven.  MiloS  79.  Toliko  vreme  lezusino 
hesposleni.  127.  Da  daje  vojsci  Turskoj,  koja  bi  jt 
lemlji  lezala  ili  preko  zemlje  iMa,  tain.  142.  Kakogogj 
Sto  mi  je  onda  lezao  na  srcu  i  u  pameti  moj  Jadar  .  .  . 
tako  mi  je  isto  lezala  na  srcu  i  u  pameti  i  Crna 
Gora.  Rj.'  XV.  Kao  §to  jarebica  lezi  na  jajima  ali  i 
ne  izleie,  tako  .  .  .  Jer.  17,  11.  Gdje  lezahu  mjesta: 
Toplica  .  .  .   Ibar  .  .  .  Rasa.  DM.  4.  Kojemu  su  kosti 


1399  lezule  u  Hilandaru.  l>Rj.  1.  148.  —  2)  dar- 
niederliegen, aegroto.  Rj.  lezati  od  liol<:<li,  t.  j.  ho- 
lovati.  Srbi  kazu  da  je  kuga  4iva  kao  J.eiia  (to  oso- 
bito  dokazuju  oui  koji  su  lezali  od  nje).  Rj.  311a. 
Lezi  logoiii.  Rj.  332a.  Od  koje  je  rune  po.slije  lezao 
i  vidao  se.  Sovj.  31. 

It^iavkinja,  /'.  die  Faulcnzerin,  niulier  deses:  Oj 
Daniee,  lenja  lezarkinjo!  Ti  preleia  od  vecer'  do 
sveta.  Rj.  zenska  glavu  koja  lezi  od  lijenosti.  vidi 
lezakiuja.  isp.  leJ.ak  2. 

Iei*^«'ac,  le^ecca,  m.;  Mlin  ieiecnc  vede  vode  prosi. 
DPosl.  (;2.  koji  lezi  poloske?  kao  iiilin  leieei? 

li'i(''<;T,  adj.  npravo  prilog  sadasnji  glagola  lezati, 
upotrebljavan  kao  pridjev.  vidi  lezediv.  —  Dim  ne 
udi  leieiHm  neg  stojecim.  DPosl.  16.  Nije  lezeeega 
svijeta.  82.  Voda  tekudiea  zdravija  je  od  lezece.  15<). 
Kakva  blaga?  Sve  meka  dukata,  a  sve  pusta  Idaga 
lezecega.  Npj.  4,  137. 

lei^civ,  adj.  (st.)  licgend,  Cubans:  Na  Stitarca 
Turci  doledeSe,  lezeciva  da  ga  posijeku.  Rj.  enacenjc 
kojega  lezedi. 

Ieittic*ke,  adv.  liegend,  cttbans.  Rj.  glagolski  prilog 
le?,ec,  lezedi  sa  dodanom  na  krajii  rijeecom  ke,  kojit 
vidi. 

l^2ciijCi  «.  das  Britten,  incubatio.  Rj.  verb,  od 
Iddi.  radnja  kojom  zivotinja  Irzc  mlade. 

I&znica,  f.  (u  Boci)  die  Lagerstiitte,  ciibile,  cf.  loi- 
nica,  postelja.  Rj.  sobu  ili  sprava  gdje  se  lezi. 

li,  —  1)  Fragepartikel,  ob?  an?  ima  li?  hat  er? 
habet  ne?  Rj.  okrnjeno  1'.  rijecca  kojom  se  pita.  — 
_A.  u  pravom  pitanja.  s  pitanjem  izjednacuje  se  uz- 
vikivanje.  —  a)  rijecca  li  stoji  iza  glagola:  Oli  mi 
se,  Savo,  potureiti?  Mjesto:  hoies  li?  Rj.  457a.  Sjajni 
mesete !  nisi  li  gdegod  video  takoga  i  takog  iioveka? 
Npr.  57.  Znate  li  .sta?  62.  Jesam  li  ti  kazala,  siiiko, 
da  6e  tebi  ona  pu.4ka  doei  glave?  66.  ^Bih  li y<i  mogao 
tu  malo  samljeti?«  —  Bi  za  Mo  ne  bi.-  159.  ■Jeli 
moguee  da  ja  toga  covjcka  od  smrti  otknpim'N  ;>Za 
sto  ne!  plati.-<  218.  Eda  Ho,  sine?  Nije  li  Bog  dao 
da  si  naSao  Sto  si  tr.aiSio.  241.  Bi  I'  se  euro!  danas 
poturcila?  Here.  20.  A  da  cu  li  i  vigje  li  Ho  ucini 
ovi  nas  brat?  Kov.  68.  Jesi  li  veliki  uzrast.ao?  P^is. 
36.  i>ta  velite  za  iStanimira  1  .sta  ce  li  se  u  Karlovcima 
za  njega  redi?  Straz.  1886,  1734.  Vjerujete  li  da  mogu 
to  ueiniti?  Mat.  9,  28.  Ne  znate  li  da  je  naS  Ramot 
u  Galadu?  Car.  I.  22,  3.  —  b)  li  ne  stoji  iza  glagola 
nego  iza  druge  rijeci,  na  kojoj  je  sila  govora :  Blago 
li  si  menil  Rj.  30a.  Mill  Boie,  na  svemu  ti  vala! 
Cesto  li  se  vojske  udaraju.  Rj.  326b.  >Ja  aam  tvoja 
sreca.  <  Kad  on  to  duje  stane  se  busati:  >I  ti  li  si 
moja  sreda,  Bog  te  ubio!«  Npr.  73.  O  zeno,  dobro  li 
te  neki  udi  da  me  kuSaS!  204.  Ah  lijep  li  je  oni 
carev  sin!  233.  Velji  gl.ase,  zlo  li  me  napase!  Po.sl. 
33.  (ilava  li  ga  boli?  31.  I  duSo  tu  li  si!  (Rado,  dra- 
govoljno  Sto  udiniti  u.  p.  A.  Bi  li  ona  posla  za  njega? 
B.  Bi,  i  duSo,  tu  li  si!).  96.  Kad  li  se  prije  poturdi, 
kad  li  dalmu  stede?  118.  Vrag  nanese  i  nesreda  crna 
cvo  ii  ti  Amze  kapetana.  Npj.  4,  38.  Moja  majko!  sto 
li  du  ti  jako?  4,  297.  Koliko  li  je  dovjek  pretezniji 
od  ovee?  Mat.  12,  12.  Ko  de  nas  ra.staviti  od  ljuba\i 
Bozije?  Nevolja  li  ili  tuga?  Rim.  8,  35.  Istina  li  je  da 
du  roditi  kad  sam  ost.arjela?  Mojs,  I.  18,  13.  Na  sav  li 
deS  se  zbor  gnjcviti?  IV.  16, 22.  Ko  li  im  je  otac?  Sam. 
I.  10,  12.  Moj  li  put  nije  prav?  Jezek.  18,  25.  —  S.  u 
ncpravom  pitanju.  li  stoji  povise  kwi  pod  A,  a  t  b: 
Te  ih  .  .  .  ne  smiju  pitati  je.iu  li  platili  harad.  Rj. 
22b.  Ne  zuajudi  je  li  ga  pogodio  ili  nije.  Rj.  31b. 
Dinar  nije  novae  Turski;  nego  nekakav  HriSdanski 
(Dubrovadki  ili  Mletadki,  ciji  li  je).  Rj.  120b.  Kakidu 
ne  du,  t.  j.  dini  hoce  V  ne  ce  V.  Rj.  259b  {isp.  niie 
4  b).  Da  ogleda  moze  li  sad  iSdupati  bukvu.  Npr.  2. 
Pa  sam  doSla  pitati  tvoga  sina,  ne  bi  li  mi  mogao 
on  za  njega  5to  kazati,  nije  li  ga  gde  vidio,  56  {isp. 
nize  C).  Da  aluJa,  kupa  li  se  jo5.  223.    Ne   znajudi, 


liba^je 


—  684  — 


liee 


sia  ti  fif  kako  U  («,  ostftvi  koiMjii.  -JiU.  Ulediij  konju 
>  r  debela  vrata.  a  sjevoji-i  kiikva  joj  je  mnjka.  I'osl. 
4-2.  A>i4.<Jlii  /i  je.  jiiJ>i<A<i  /i  ie,  po  vouju  se  po/.iia. 
UPosl.  51.  Mi  ne  ziiasiuo  jedan  za  drugojra,  Ao  /'  po- 
.'il.,'.  ;.,"/  li  uvatise.  N'pj.  4,  180.  iStaui  da  vidimo 
I  i    llija.    Mat.   -JT.  4;i.  —  C  li   u   reieniei 

,  ,1   kojoj  S(  kiio  pitiijiici  jtokasuje  ielja: 

Ouda  i  ueOi  sin  po^je  H  lov,  iif  /<i  /('  i  brai'u  naJao. 
Xpr.  44.  Prebaci  ruku  preko  mene,  ne  hilt  li  se  rasUila 
s  tvojim  deunom.  i'V.  Neka  jra  nose  u  erkvii  ...  «e 
iV  ii  pobratim  onda  otioi.  171.  Pa  pokiipi  tvoje  Oino- 
goroe.  te  jra  Oekaj  na  Du^u  planiuu.  ne  ves  li  ni  iz- 
grubit"  krvnika.  Npj.  i),  tJo  u''  =  U'"nl.  Staiioa  se 
oko  vrata  setV,  ii«-  hi  I'  kako  ujasrmila  vrata.  Hero.  5. 
Jer  su  oni  jednako  zeleli  i  radili,  ne  hi  li  se  ovaj  mir 
kako  pokvario.  MiloJ  1-2'J.  Zaniolim  Fatera,  iic  hi  li 
se  primio,  da  prevod  preradi.  Odg.  na  iit.  '2b. 

'*)  ktid  li  te  uhvatim!  <la  li  mi  je  znati:  kud  li 
ce  ao<?i.  Rj.  li  isa  rijVci  ako,  bud',  da,  do,  e^li),  eda, 
kad.  nejro,  kamo,  nekmo,  to^li),  rirfi  kod  tijeh  rijeci. 
3)  li  iza  ponoiijene  rijcii  znaii  Aaoa,  pak:  Dacije 
kupio  je  od  naroda  baJknez ;  a  koliko  je  od  tosja  on 
Turcima  davao.  koliko  li  je  njenui  ostalo,  to  se  danas 
upravo  nije  moslo  doznati.  Rj.  (u  predgovoru).  Kazuju 
joS  koje  je  HriJeanska  (vojska)  koje  li  Turska.  Rj. 
507b.  Sta  «?e  sad  u  jednonie  rueku  biti  meni,  Ua  li 
(e  tebi?  Npr.  3.  Kiizi  mi,  gde  ran  je  oruiije  Sto  je 
pasao,  gde  li  mu  konj  sto  ga  je  jahao?  27.  A'o  (^e  dati 
za  zmijii  devojkn,  koja  li  6e  dcvojka  poei  za  zmiju?  .04. 
Cije  nije  bilo,  cije  V  biti  ne  6e'!  Posl.  347.  Sto  nirtvijeh, 
sto  li  raujenijeh,  iraa  puno  osamnaes  druga.  Npj.  i,, 
89.  Kako  cemo  zapisati  »junaci--  ...'.'  kuko  li  c'emo  za- 
pisati  >oce«  . . .?  kako  li  cemo  zapisati  reze«  . . .?  Rj.' 
XXXII.  Da  biste  mogli  raspoznavati  sta  je  sveto  stu 
li  nije,  i  sta  je  Oisto  sta  li  nei'isto.  Mojs.  III.  10,  10. 
4  a)  u  oca  dia  primjei'a  koji  idu,  li  kao  da  snaci 
ako:  Mislis  li  me  mrtva  po^aliti,  poJiali  me  dok  sam 
u  zivotu.  Posl.  179.  Kiijiije  I'  se  ko  Vuke  i  itajede  I' 
Jttike,  ostiide  u  Vukovaru.  VM.  —  h)  u  primjerimu 
koji  idu,  li  .  .  .  li  kao  da  snaii:  nc  znam,  si-e  jedno 
mi  jc  je  li  ovo  Hi  ono,  ne  znam  hi  li  Hi  ne  hi:  sUstitni 
snaho,  zora  je«  (zvao  svekar  snahu).  —  »Zora  li  je, 
zorac  li  je:  ne-Uo  napele  rep,  pa  trci  oko  ku<5e  (od- 
govorila  snaha ;  a  ono  se  obadala  goveda  oko  kude). 
Rj.  213b.  Premizgivati,  jesti  bez  volje,  hoce  li  ne  ce 
li,  n.  p.  kad  je  covjek  sit.  Rj.  57Ga.  Tloie  li,  ne  ie  li 
(n.  p.  ide  ili  radi  .5to,  t.  j.  lijeno,  skanjuju(5i  se).  Posl. 
342.  Oar  li,  os'o  li.  DPosl.  10.  —  t;)  kamo  li,  nego 
li,  i  t.  d.  ridi  kod  kamo,  nego,  i  t.  d. 

libanjo,  n.  Rj.  rerh.  od  libati.  —  J)  stanjc  koje 
hiva,  kad  liha  roda  (da.s  Wogen,  fluetualio.  Rj.).  — 
2)  stanje  koje  hiva,  kad  n.  ]j.  covjek  stoji  na  (emu 
sto  se  Ijulja  ili  ugiha  {dim  Schwanken,  zn  labare.  Rj.). 
libati,  bam,  v.  impf.  (u  C.  G.)  Rj^.  v.  pf.  sloz.  od- 
libati,  pre-.  —  1)  liba  voda,  t.  j.  Ijulja  se,  icoyen, 
fluciuare.  Rj.  —  2)  liba  kad  I'ovjek  stoji  na  zcmlji 
ili  na  tavanu  pa  mu -ac  pod  nogama  kao  Ijulja  ili 
ugiba,  icanken,  sinken,  laho.  Rj. 

libit!  se,  libun  se,  v.  r.  impf.  vidi  stidjeti  se.  Rj. 
vidi  i  kaliJSiti  se,  sramiti  se,  sramovati  se.  v.  pf.  sloz. 
polibiti  se;  v.  impf.  sloz.  ulibati  se.  —  Kad  <;e  b'jela 
vila  pole(;eti ...  al'  ne  leti,  kako  lele  vile,  neg  se  lihi 
orlom  velikijem.  HNpj.  2,  76  (za  oraj  primjer  isp. 
libili  .sc,  vitare,  evitare,  effugere.  StuUi.  uklanjati  se: 
letecJi  vila  uklanja  se  orlima  velikijem?).  On  se  nc 
lihi  nikakva  tezaika  posla.  Zlos.  233. 
libljenjc,  n.  vidi  stigjcnje.  Rj. 
libra,  /'.  (u  Dalm.;  nekakav  novae,  eine  Art  Miinze, 
numas  quidam.  Rj. 

librast,  adj.  n.  p.  svinjCe,  t.  j.  tanko,  koje  se  ne 
mo^.e  lanno  ugojiti,  siltwer  zu  miinten,  saginatu  diffi- 
ciim.  Kj.  iKp.  jecan.  —  Clhrast  (can.  bi&  u  libra). 
Obd.  214. 


librenjak.  »n.  (u  Kotaru)  postav,  kojega  se  lakat 
prodaje  po  litni,  eine  Art  Lcinuand.  liiitei  gtiiu-!.  Rj. 

lift',  n.  —  la)  das  (lesicht,  fades.  Rj.  ridi  t'aea, 
lik,  obliije.  oblik.  isp.  niCioe,  niO'ke.  deni.  liJce,  lihce, 
likce.  —  Opasti  ii  lifii.  Rj.  4(Ub.  Puni  .ft  i^ovjek  « 
lien.  Rj.  ti21a.  Spasti  u  lieu,  t.  j.  opasti.  Rj.  701b. 
U  lieu  bijela  kao  gorski  lijcr.  Npr.  loO.  Ruke  sire, 
i(  lica  se  Ijube.  1!W.  i^iv  se  posvctio.  (Kad  je  ko  siih 
i  hit  u  lieu).  Posl.  yi.  Kao  da  su  ga  guje  pile  (tako 
je  rgjav  «  lieu).  131.  Ona  trei  svome  gospodaru  ku- 
kajuL'i  i  liee  grdeii.  Npj.  2,  16.  Car  je  lepo  Oedo  pri- 
hvatio  u  skut  desni  kolaste  azdije,  tri  put  ga  je  licem 
celicao.  2,  151).  Roni  suze  niz  hijclo  lice,  te  je  bratu 
lice  pokapahi.  2,  4()1.  Fala  Rogu,  rgjavoga  drustal 
Kako  liizo  promenise  lice,  a  iz  lica  izgiibise  krvcii. 
3,  177.  Kad  se  hladua  napojise  vina,  te  im  rince  uljeze 
i(  lice.  3,  204.  I  svakome  lice  poiamnelo  od  prokleta 
topa  i  kumbare.  4,  221.  iicu  jc  bio  malo  namrgjena. 
Danica  4,  16.  Boga  vidjelt  licem  k  lieu.  Mojs.  I.  32, 
30.  Poklouise  mu  se  licem  do  zemlje.  42,  6.  8vi  6e 
doci  na  grabe^,  s  lica  (e  biti  kao  isto('ni  vjetar.  Avak. 

1,  9  (faeies  eorum  ventus  urens).  Strasan  «  lieu  (ter- 
ribilis  facie).  Ghus.  21,  283.  —  h)  Ijuhiti,  ohljuhiti  lice 
zenskoj  glavi,  u  sramotnom  smislu.  ridi  Ijubiti  2.  — 
Da  ti  Ijttbim  b'jelo  lice,  k'o  sunce.  Npj.  1,  386.  Za 
koga  sam  lice  odgajila!   Da  ga   Ijuhi  crni    Arapine! 

2,  390.  No  je  Jani  zaludu  Ijepota,  e  ju  Ijubi  Vla.'idu 
Radule;  on  se  odhi  od  Janina   lica.  3,  552.  Ljube 
Turei  na  sramotu  lice,  dok  svakojoj  ohljuhise  lice.  4, 
154.  ovamo   ce  pripadati  i  oro :   Mogu  1'  biti  voljan 
na  besjcili,  dajauzraem  sestrii  Kaudosiju,  da  je  uzmem 
za  Ijubu  vijeruu,  da  se  carsko  ne  razlazi  lice,  da  se 
carsko  ne  rastura  blago?  Npj.  2,  130.  —  c)  u  prene- 
scnom  .imislu  zove  se  u  cega   liee   ono  sto  je  prema 
lieu  u  celjadeta:  Suceliti  se,  kad  su  dvije  stvari  (n.  p. 
kuce)  okrenute  licem  (celom)  jedna  drugoj.  Rj.  728a. 
DuSe  ne  ce  vigjet'  Bnz'jeg  lica.  Npj.  4,  246.  icA  zo- 
rica  ne   zabijelila,   ni  danica  pomvlila   lica.  4,  293. 
Vrijeme  i  bjesnoca  otimaca  zbrisaSe  ih  sa  zemaljskog 
lica.  Priprava  174.  Danas  ce  bill  vjetar,  jer  je  nebo 
crveno  i  mutno.  Licemjeri!   lice  nebesko  umijete  po- 
zuavati,  a  zuake  vrem^na   ne   mozete   poznati?  Mat. 
It;,  3.  Po  torn  izmjeri  sirinu  od  lica  donjih  vrata  do 
lica  unutrasnjega  trijema  spolja.  Jezek.  40,  19.  S  lica 
bjese  u  duzinu  sto  Inkata  kod  sjevernijeh  vrata.  42, 
2.  Lice  domu  bijase  prema  istoku.   47,  1.  —  2)   die 
reclite  Seitc  des  Tnchcs  u.  s.  jc,  fades  adversa  panni, 
cf.  nalicje.  Rj.  prava  strand   n.  p.  u  colic,   suprotno 
nalicje.  i'.syj.  tura  2.  —  Dvoliciia  svila,  t.  j.  («/ ricK  Zica 
(koja  nema  nalicja,    nego  s  objo  strane  jednaka).  Rj. 
113a.  Jorgauluk,  lice  od  jorguna.  Rj.  255b.  I  prigrnu 
kolastu  iizdiju,  otiSlo  je  tridest  cesa  blaga  dok  iznutra 
ud'rio  postavu,  a  s  lira  joj  ni  liesapa  nema.  Npj.  2, 
228.  Pelivan-paSin  binjis  od  dra  lica,  s  jedne  strane 
erven,  a  s  druge  plavclan.  Danica  1,  91.   Krojac  .  .  . 
niti  izvrne  jedan  komad  eolie  na  lice,  a  drugi  na  na- 
licje. Pis.  67.  —  3)  licem  na  Bozic,  na  Gjurgjev  dan 
i  t.  d.,  geradc,  plane.  Rj.  kau:  na  sam  Bozic,  upruvo 
na  Bozic  i  t.  d.  —  Jeduom  licem  na  Bozic  rece  on 
Bvojoj  zeni.  Npr.  12.  Sutradan  (licem  na  Ilijn  dan). 
Danica  5,  38.  —  4)  covjek,  ieljade,  die  Person:  Tako 
sam  sluSao  u  drugoj    pjesmi,    u    kojoj    su    uzcta  lica 
gotovo  iz  danaSnjega  naraStaja,    kako  je   Moskovska 
carica    (iospa  .Telisavka«  pisala  kiijigii  Turskome  cam 

I  ssultan-Sulejmanu'-,  da  jc  u  njega  iijezina  ocevina. 
Npj.  3,  8.-!  (Vuk).  Osim  ovih  pomenutih  lica,  kojijeh 
su  pesme  ili  sve  ili  .samo  neke  vei  ua.stampane.  Npj.' 
4,  XXXIII.  Vladika  razdajc  yjernima  tri  duhovna 
dara  od  svakuga  lica  svete  'J'rojice.  DP.  28.  ovamo  ce 
ici  i  ovaj  primjer:  Kad  se  krivac  nalazio  licem,  moie 
se  kazali  da  onda  nije  bilo  opstcga  jemstva;  kad  se 
krivac  imao  licem,  o])sle  je  jemslvo  moglo  biti  samo 
onda  kad  se  pokazalo  da  je  kriva  i  sama  okolina  ili 

i  grad.  DM.   300  ('=  glavom,  on  sum,  persOnnlich?). 


licenser 


—  625  — 


2.  Ilh 


—  ii)  u  grnmmaiiei.  die  Person,  persona.  Xaznafeiip 
all  ovijem  ziiiieiniii  (.)  rijec'i  saino  dnigogti  lien,  koje 
odgovara.  Npj.  1,  X.  l'  jediioj  pjesmi  cuo  sam  i  m 
dntgome  lirn:  Je  1'  istina.  sto  obei'ajeSi ;  ali  u  drugim 
licima  uijesam  mogao  t'uti.  1.  82  (Vuk).  Od  glaorola 
•  umcti  umeni*  u  trecem  lien  mnoi.  broja  .  .  .  Rusi 
pisii  i  u  prvome  lieu  muskoga  roda . . .  Pis.  37.  Taki 
8u  oblici  padeJEi  i  lica.  Obi.  1. 

lifcmjcr,  m.  der  Heuchler,  hi/pocrita.  vidi  lieii- 
mjerai',  pretvorica.  lice-mjer,  t:o  lice  svojc  mjeri,  na- 
mjtsta;'  —  Zadrzao  sam  49  rijeci  Slavenskijeh  .  .  . 
licemjer.  Nov.  Zavj.  VI.  Licemjcre!  i/.vadi  najprije 
brviio  iz  oka  svojega.  Mat.  7,  f).  On  cc  mi  l)iti  spa- 
senje.  jer  licemjer  ne  ce  izai'i  preda    iij.  Jov  13,   Ifi. 

liccmjcran,  lic-emjema,  ndj.  sto  jc  Into  u  licemjcra. 
vidi  viihven.  suprotno  iieliccmjeran.  —  Koji  su  lice- 
vijerii'i  ^ri'ii,  navlace  gnjev.  Jov  3fi,  13. 

licomjcrciijc,  n.  verb,  od  licemjeriti.  stanjc  koje 
liiva,  kud  tko  liccmjeri. 

lici'llijcriti.  rim,  r.  impf.  liHi  liccmjerdn,  raditi 
licenijrrski ;  xiinuhtrc,  I'miicrc,  hcuclichi.  —  Viihovati, 
u  Stulira  licemjeriti.   DI'osl.  XVIII. 

licomjorjc,  ».  ridi  licomjfistvo,  die  lleuchelci,  hy- 
pocritis.  —  Ima  47  rijeci  koje  su  od  Slavenskijeh 
posrbljenc  .  .  .  liccmjerje.  Nov.  Zavj.  VI.  Iznutra  ste 
puni  licemjer ja  i  bczakonja.  Mat.  23,  28.  (uvajte  .so 
kvasca  farizejskoga,  koji  je  liccmjerje.  Liik.  12,  1. 

licenijcrov.  ndj.  sto  pripnda  licemjcrn.  —  Nii- 
daiijc  liremjerovo  propada.  .lov  8,  1,3. 

liciMlijtTski,  (tdj.  sto  pripitdn  liccmjcrima  Hi  ko- 
jemu  gofij  licemjcru.  —  Jer  cc  opustjeti  zbor  licc- 
mjer.tki.  .lov  1.'),  .34. 

lii'i'injcrsUo.  h.  vuli  licemjerje.  —  Taj  kaliisrjer 
pun  jc  ticcmjerstrd.  .St'ep.  mat.  fitj. 

lieilliijcrac.  lieumjerca,  /».  cidi  licemjer,  pretvo- 
vorira.  —  Licumjerac  sebi  je  istomu  nevjerae.  DPosl. 

Lii-iiniii,  m.  covjek  iz  Like.  Rj.  —  Omer-pasa, 
rodom  Liisanine  ...  na  Brda  jc  vojskoin  udario.  Npj. 
5,  108. 

Ilf'fir.  m.  (u  C.  G.)  na  eemu  se  uhvacena  riba 
vuce  za  sobom  po  vodi.  Rj.  —  SmaOe  se  .s  licarn. 
(Kad  se  izgubi  ono  sto  je  Ooek  kao  pouzdano  u  ni- 
kama  imao).  Posl.  2!)0.  Hear  (bice  od  liko).  Osn.  117. 

lieba.  f.  cdiHum,  pracconium,  denunciatio  puhlica. 
Stulli.  vidi  lidzba,  lizba.  i.tp.  liciti  2. 

lifenjo,  >i.  Rj.  rcrh.  od  1)  liciti  (liclm).  2)  liciti 
se.  —  1  a)  rndnja  kojom  tko  lici  (kiti)  koga  (das 
Toileltcmaclien,  comtio.  Rj.).  —  h)  radnja  kojom 
tko  lici  krr  na  kof/a.  —  2  ti)  radnja  kojom  se  tko 
lici  (kiti)  (das  Toilettemachen,  comtio.  Rj.l.  — 
b)  radnja  kojom  se  tko  lici  cesa. 

lii'ilo,  i(.  stihhio,  antimonio,  stibium,  pomaza  oci 
svoje  licilom.  Stulli.  i.^p.  liciti  (licim)  1.  ono  iim  tko 
lici  n.  p.  oci:  Pnlver  «»<  zer.'itossencm  .Spiessfilas, 
(lis  Awicnschtrdrze  (jebraacht.  isp.  ra-stok,  surma.  — 
za  nasi.  isp.  buckalo. 

Ilt'ina.  /'.  ein  Baststrick.  funis  e  libra:  vuce  za 
sobora  licinu,  cf.  konopac.  Rj.  usukuje  se  od  lika. 
dem.  licinica.  ridi  litar,  plaSnjaca.  —  Omastice  on 
licinu,  t.  j.  bice  objesen.  Rj.  4o7b.  Vuce  za  sobom 
liiinu.  (Zasluzio  je  vjeJala).  Posl.  40.  Osude  nekakva 
konjokradicu  na  veSala.  Po5to  ga  vesac,  namctnursi 
mu  licinu  za  crat,  otisne  .  .  .  tJ  tom  licina  puknc. 
Danica  4,  38.  ficma  (osn.  u  liko).  ')sn.  161. 

lu'inar,  »i.  —  1)  der  Baatseiler,  confector  funinm 
e  libro  uriiorum.  Rj.  koji  gradi  Heine.  —  2)  koji  je 
za.sluzio  licinu,  ein  schlechter  Mensch,  nequam.  Rj. 
neoaljalac.  vidi  licinas. 

ITcinas,  m.  ridi  licinar  2.  Rj.  neialjalac,  koji  je 
za<ilii:io  licinu.   —   rijeci  s  tukim  nast.  kod  bradaS. 

ITciiiica,  /'.  dem.  od  licina.  Rj. 
1.  lioifi,   lici,   v.   impf.  —  1)  kome  5to,  vidi  doli- 
kovati.  Rj.  i  syn.  ondje.  —  Konj  ne  lici  onomc  koji 
ga  umije  jahati,  nego  onome  koji  ga  ima.  Posl.  150. 


Tijem  uCini  vrlo  krivo  jadnoj  f.eni,  kao  Sto  iic  lici 
poijlartiru  sveStenickom.  Prip.  bibl.  61.  —  2)  liciti 
«((  sto,  kao  nidik  hili  na  sto.  —  Lici  kao  pesniea 
na  oko.  Posl.  170.  Srbi  vei  ni  malo  ne  lice  na  raju 
carevii.  Danica  3,  208.  Sto  jc  god  dotle  i  najmanje 
licilo  na  samosialnost,  sve  pogibe  u  Udasima  tur- 
skoga  potopa.  DM.  184.  Knjiga  ova  lici  na  reman. 
Zlos.  XI. 

2.  liciti,  licini,  v.  impf  —  J.  1)  koga,  eines  Toi- 
lette machcn,  como.  Kj.  kao  kititi.  isp.  liciti  se  II.  1. 
V.  pf.  sloz.  ub'(Mti.  —  2)  (u  Dubr.l  vikali  kao  telal, 
n.  p.  kad  ko  Sto  izgubi  ili  nagjc.  ausrufcn,  pracdico, 
prncconiiim  facio,  eruUjo  ...  Za  vremena  republikc 
bio  je  odrcgjen  covjek  koji  jc  ovako  licio.  i  zvao  se 
zdur.  Rj.  —  Kad  ko  sto  izgubi,  on  plati  alijepn  ne- 
kolike  krajcare,  te  lici  po  gradu  i  okolo  njega,  t.  j. 
vice  iza  gla.sa:  »ko  je  to  i  to  nii.5ao,  neka  donese^. 
Rj.  .394a.  1  dobro  vino  trebnje  liiiV.  DPosl.  28.  isp. 
Wi.ha.  —  :{)  (M  (".  <{.)  krv  na  koga,  t.  j.  kazati  da 
ju  jc  on  ucinio  (t.  j.  ubio  covjcka),  dcs  ^furdcs  bc- 
scUuldiijcn.  cacdis  aryuo.  Kj.  lidi  oblicivati.  v.  pf. 
slo:.  obliciti.  —  TakoCiganin  na  mcne  krv  ne  licio! 
Posl.  311.  —  //.  su  se,  refleks.  —  1)  seine  Toilette 
viaclicn,  comor.  Rj.  kao  kititi  se.  isp.  liciti  I.  1.  r.  pf. 
sloz.  uliciti  se.  —  2)  (u  ('.  <t.)  cesa,  od  ccga,  koga, 
od  koga,  t.  j.  odricati  se  (n.  p.  kad  ko  ucini  kiv,  pa 
ija  se  rodbina  lici  da  ne  I'e  za  nj  da  zna,  i  take  os- 
lanc  na  miru  od  rodbine  ubijenoga),  verleugnen,  nego, 
ilescro:  Likom  i  palikom  licim  se.  Rj.  c.  pf.  .tlol.  od- 
lii'iti  se.  isp.  razliciti.  Tako  se  od  mene  nc  liiilo 
malo  i  veljel  (I.  j.  celjade).  Posl.  310. 

LTi'kT,  ndj.  von  Lika.  Rj.  slo  pripnda  Lici.  —  Fala 
lebi,  Liiki  Mustajl)ezc.  HNpj.  4,  .53.  isp.  Lika- 
Mustajbeg. 

licill,  adj.  sto  pripnda  lieu,  pcrsiinlich,  pcr.'^onalis  {?). 
—  J)  sto  pripnda  lien  (4),  celjndetu,  covjeku.  Sto  se 
r-ovjek  mogao  zakletvom  opravdati  ...  to  nije  malo 
iilakSavalo  licnu  odgovornost,  te  opStc  jemstvo  ne 
bjese  potrebno.  DM.  29(i.  ndv.  Mi  kneza  Milo5a  ne 
poznajemo  lii'no.  Milos  111.  Da  ce  .  .  .  u  slavu  bozju 
shiziti  svecanu  misu  sam  licno.  Gla.s.  21,  285  (jprt- 
jcrod  Latinskogn  personalilerl.  —  2)  u  yramatici. 
sto  pripnda  lieu  (')):  Po  lieu  Bc  razdjeljuju  glagoli: 
1)  na  ticnc  glngolc,  koji  imaju  sva  tri  lica.  Rj.'  LV. 
Izmegjii  licnoya  nastnrka  i  osnove.  (ilas.  11,  202. 
Licna  zamjenicn  trecega  lica  poznatoga.  Obi.  29. 

licnS.sl,  licnosti,  /'.  osohina  onogn  sto  jc  lice  (4), 
ccljudc,  covjek:  die  Persdnliclikcit.  -  Da  se  ne  dira 
u  licnost  spisateljevu.  <  )dg.  na  sit.  .3.  Koji  nas  dvo- 
jicu  licno  ne  poznaju  niti  marc  zn  nnse  licnosti.  Odg. 
na  ul.  24.  U  zakonima  dalmatinskih  op.itina  bijaJe 
licnost  ioijecija  vecma  za  scbe  stiivljena  nego  u  Sr- 
I  biji  u  zakoniku.  DM.   29(;.   Da  ostiivi  licnost,  pa  da 

gleda  otadzldnu.  Megj.  302. 
I      ITciijak,  m.  (u   Risnu)   dns  Hnndtuch,  mantile.  cf. 
idjrus,  peskir.   Rj.   o  sto  se  lice  otire.  vidi  i  otarak, 
otirac,   rida   2,    riicnik.    i.s;).   jaglak,   jagluk.    Djever 
pored  nje  drzi  licnjak  te  se  otiru.  Kov.  85. 

Iiciniii-c,  (u  Risnu)  n.  p.  udariti  koga  nozem  liii- 
micc,  t.  j.  ni  o.strijem  ni  telucem,  nego  pljostimice, 
mit  dem  flnchen  J\Ies.scr,  lamina  {culiri  percutere). 
Rj.  adv.  vidi  i  litimice.  isp.  lit  (f.).  suprottto  nasa- 
tice,  tibitice. 

lidzba,  f.  vidi  licba,  kojoj  se  c  pred  b  pretvara  u 
di.  isp.  svjedodzba.  raljn  da  se  tako  ima  citati  u 
Stulliin  ligba.  vidi  i  lizba. 

ITlta,  f.  der  Mcrgel.  vidi  lapor.  «  Baniji.  P.  Leber. 

1.  ITIi,  ndv.  (u  Boci)  vidi  liho.  Rj.  vidi  i  Iij,  adv. 
isp.  nil.  ndj. 

2.  ITIi,  liha,  ndj.  kuze  se  za  broj  koji  nije  tak,  nije 
na  pnr.  kno  sto  su  Ijrojevi  I,  .S',  -5,  7,  i  t.  d.  isp. 
liho,  ITh  (adv.),  ITjo,  fij  (adv.)  —  Ili  tiik  ili  lib,  i  dolu 
i  goru  bib.  DPosl.  32.  Liho  je  rebro  oholo.  55.  sto 
jc  u  Kj.  znhiljeieno  Rh  i  Iij    kao   udvcrnli,   Ijice  pri- 

40 


lihiinjc 


—  G26  — 


lijcn 


'    '  ■  "r.  jwi   (Sf  amo  pripadati  ono :  lijo  ili 

iili.iiij.-.  .  (Uis  Paar  oder  rnpaar-apielen.  Rj. 
r<Tfi.  0(1  lihati  sp.  radnju  kojom  se  tko  liha.  vidi  h- 
janie  '2. 

lihati  se,  llhiiui  se,  r.  r.  ihiji/".  J'linr  orfer  I'npaar 
spielen,  cf.  liho.  Rj.  i(;rafi  se:  tako  ili  liho?  vidi 
lijati  se. 

lihee,  n.  (u  gornjem  primorjul  dem.  od  lice,  cf. 
likoe,  lik'e:  Vrni  lihce  koje  j"  prijed  bilo.  Veletii  saiu 
BO  lihte  razdrla.  Rj.  —  h  injesfo  J  pred  c;  ridi  i 
djetehce.  srdahoe,  suuabce.  isp.  Osn.  340. 

lihnuti,  niinein.  r.  pf.  omittere,  praetermiitere,  prae- 
ierire.  Stiilli.  ri</(  luinuti,  4,  »  syn.  ondje.  —  Brat 
llija,  pu^ka  ga  ubila,  on  ne  lilino  sablje  Halilovel 
HN'pj.  4,  32G.  .AV  lihnuo  corde  Mujasrinel  4.  099. 

liho,  adr.  uugerade.  impariter:  tako  ili  liho,  i/e- 
Tode  oder  ungertide?  par  impar?  cf.  lib.  Rj.  (je  li) 
ialco  ili  liho?  upravo  adj.  !:reditjega  rodu  od  lih, 
koje  ridi.  ridi  i  lijo.  Ovijeb  niomaka  kojiidu  po  barjak 
valja  svasrda  da   bude   lilio  (n.   p.  o  ili  1).  Kov.  47. 

lihoper,  adj.  vidi  lijoper,  n.  p.  daska,  vrata,  t.  j. 
isrrgiiuta.  Rj.  3'28a.  lijOper  ilihftper).  Osn.  44.  Lih, 
lihati  se,  lilioper,  Korijeni  24. 

Ilhra,  /".  ridi  kamata.  SiuUi.  iz  Staroslov.  jezika. 
gorori  .«<•  i  xada  u  .ycv.  Hrr. 

Ilhvoii,  adj.  ridi  kamatan.  Stulli. 

nhveiiT(-ki.  adj.  ridi  kamatuiOki.  Stulli. 

Ilhvfnlk,  t».  ndi  kamatuik,  kai^ar.  poivrda  ti 
prednjem  adj. 

IThvovanjo.  n.  verb,  od  libvovati.  ridi  kamatovanje. 

IThvoratl.  Ghvujem,  r.  impf.  vidi  k.imatovati.  t>tulli. 
ri<ii  I  kaiJariti. 

Ilj,  V).  ridi  lisac.  Rj.  vidi  i  lis,  lisjak. 

ITj.  adr.  ridi  lih.  Rj.  u  gdjekojim  se  krajerima  u 
gororu  h  pretvara  «  j.  isp.  Posl.  XII.  vidi  lih  adv. 
i  nh  adj. 

lija,  /'.  —  I)  I'lip.  od  lisica.  Rj.  Pj  lijo,  sad  si  do- 
lijala!  Posl.  78.  lija  (osn.  u  lisica).  Osn.  70.  s  takim 
iiaM.  Injp.  kod  groja.   —   2)  (juzno)  oirfi  lijeha.  Rj. 

lijanje,  n.  —  1)  das  Schleichen  trie  ein  Fiichs, 
circumreptatio  vulpina.  Rj.  verb,  od  lijati.  radnja 
kojom  tko  lija,  prorlaci  se  kao  lija.  —  2)  vidi  li- 
banje.  Rj. 

1.  lijati,  lijam,  r.  impf.  umherschleichen  wie  ein 
Fiichs,  vulpino  more  circttmrepto.  Rj.  verati  se,  pro- 
r/acifi'  se  kao  lija.  r.  pf.  sloz.  dolijati. 

2.  lijati  rse,  rTjam  se.  t:.  r.  impf.  vidi  lihati  se.  Rj. 
igrati  se;  tako  ili  lijo  (liho). 

lijaviea,  f.  (u  Kaitelimal,  dcr  Durchfall  (vidi  bli- 
janjei.  Rj.'  ridi  i  litanje;  protoc'. 

lijK-ak,  lij&cka,  m.  hiip.  od  lijek,  i  znai^i  vrlo  malo, 
kao  lijeka  radi,  n.  p.  spavao  sam  lijeiuk.  Rj. 

lijefcnje,  n.  da.«  Heilcn.  medela,  sanatio.  Rj.  verb. 
od  lije<?iti.  radnja  kojom  tko  lijcci:  Stane  se  odgo- 
varati  da  je  on  vec  pobacio  lijecenje,  i  da  viJe  ne 
zaa.  lijeciti.  Npr.  147.  Sto  su  pla£ali  Ijekarima  za 
lijekove  i  lijecenje.  Sovj.  9.  Kad  sve  molitve  gla-ie 
0  lijeceiiju.  DP.  227. 

lij^i-iti.  njenm,  r.  impf.  heilcn,  medeor.  Rj.  r.pf. 
itloz.  iz-lije<'iti,  za-.  vidi  vidati.  —  §to  ludi  zaludi, 
Hto  mudrijeh  ne  ?ye<'e.  Posl.  357.  Lijeci,  a  od  stu  ne 
zna.  DPos).  55.  Dado5e  mi  tog  bolnika  da  lijeiim. 
Npj.  1,  351.  Da  mu  lijeci  nogu  5to  je  bio  pokvario. 
Nov.  Srb.  1817,  503.  sa  se,  refleks.  ili  j)a.'!s.:  Dafi- 
novo  zmo.  Ocijem  se  u  onijem  zemljania  lijece  od 
razlifnijeb  bolesti.  Rj.  112a.  Otide  u  PeJtu  da  se 
lijeii.  r^ovj.  78. 

Iljefnii-ki,  adj.  medicinalis.  Stulli.  sto  pripada 
lijecnicima  ili  lijecniku  kojemu  god.  arztlich,  medi- 
corum. 

Iljefnlk,  m.  koji  lijeci,  dcr  Arzt,  medicus.  vidi 
he<^im,  Ijekar,  medig,  vidar.  —  Medig,  cf.  Ijekar,  li- 
jeinik.  Kj.  351a.   Duhorniku   i  lijecniku  i  parcu    ne 


taji  istino.  DPosl.  21.  Li/efiiif  lijcci  a  Rog  ozdravlja. 
55.  Mrtvii  lijecniku  vodit".  (>4.  Punieti  ueiuoc'noj  slatka 
jo  rijer  lijc(:iiik.  93.  Ti  dovedi  tri  dobra  Ijcinika, 
oui  Oo  i:vidat'  Milieu.  HXpj.  1,  231. 

njocnikov.  adj.  Stulli.  sto  pripada  lijecnikti;  des 
Ar:tc.^,  mcdici. 

liji^sfanje.  ».  Rj.  rerb.  od  lijegati.  —  J)  stanje 
koje  bira  k((d  tko  lijeze  (das  Liegen,  deoubatio.  Rj.). 

—  2)  radnja  kojom  tko  lijeze  koga  (das  Legen,  lo- 
oatio.  Rj.l. 

lij^^ati,  rijeiem,  r.  impf.  Rj.  r.  impf.  sloz.  na-li- 
j&gati,  od-,  po-,  pri-.  raz-  (se),  u-,  za-;  r.  pf.  leiM.  — 

—  J)  liegen.  cubo.  Rj.  neprelazno.  Kad  pogjemo  le- 
gati,  ja  i?u  izvaditi  kljuc  iz  vrata.  Xpr.  53.  Kad  pofnu 
lijegati  da  spavaju,  onda  rere  najstariji  brat:  »Vi 
spavajte,  a  ja  cu  strazu  cuvati.«  187.  Ko  sa  psima 
lijeze,  pun  buha  ustane.  Posl.  152.  Jedno  ve{e  lije- 
zuci  u  postelju  refem  ja  .  .  .  da  su  zeiie  blebetuJe. 
Daiiica  2,  134.  Buditc  gotovi  za  tret'i  dan,  i  He  lije- 
iite  sa  zenauia.  Mojs.  II.  19,  15.  Koji  lijezete  na 
odrima  od  slonove  kosti  i  pruzate  se  na  posteljama 
svojim.  Amos  6,  4.  iz  primjtra  se  vidi,  da  u  Rj. 
prijevod  I^jemacki  rijcci  lijegati:  liegen  nije  dobar, 
jer  liegen  znaci  leiati,  a  lijegati  je  sich  niederlegen. 

—  2)  prelazno.  koga,  Icgen,  loco:  lijegao  bib  ga  svako 
vefe  kod  sebe.  Rj.  ciniti  da  tko  lijeze.  —  Rano  mene 
lijegula  majka,  a  docna  me  s  du5eka  dizala.  Here.  113. 

lijt-ha,  /■.  (u  C.  G.)  das  Beet,  lira,  cf.  lija  2.  Rj. 
ridi  slog  2.  sofa.  dem.  IjeSiea.  —  Dosaditi  kupusnu  li- 
jehu.  Rj.  133b.  Obrazi  su  niu  kao  lijehc  niirisnoga  bilja. 
Pjesm.  nad  pj.  5,  13.  Valjalo  je  imati  muogo  zive  mo- 
raine sile  da  bi  Covjek .  .  .  predao  zivot  svoj  lijehama 
zcmlje  nanoSene  pregrStima  na  kamenje.  DM.  101. 
lijek,  lijeka,  m.  die  Arznei,  das  Arzeneimittel, 
medicament II m,  remediuni.  Prije  bio  lijek  nego  ti  za- 
pitao  (odgovore  zene ,  kad  nose  (ili  traze)  kakovu  . 
travu  ili  drugo  5to  lijeka  radi,  pa  ko  zapita:  5ta  je 
to?  ili  sto  ee  ti  to?).  Nema  ni  od  lijeka  (ili:  za  lijek \, 
t.  j.  ni  malo.  Rj.  —  Megjuduevuicka  jaja,  jagode  (to 
zene  ostavljaju  lijeka  radi).  Rj.  351b.  Od  metilja 
nema  lijeka.  Rj.  354b.  Svaka  odgovori  da  tome  lijeka 
ne  zna.  Npr.  116.  Gje  su  dauci  tu  su  i  lijeci.  (Dok 
foek  jos  ima  dana  da  zivi,  lasno  mu  je  lijek  naci). 
Posl.  78.  Svakome  zlii  smrt  je  lijek.  278.  Apatekar 
lijek  nacini.  Daniea  3,  240.  Tvrdoglavi  samovoljei  ne 
ce  da  slusaju  .  .  .  Dakle  nema  drugoga  lijeka,  nego 
ovaj :  cijelo  drzavno  druStvo  izbere  megju  soboni  je- 
dnoga:  ^Brate!  budi  nam  ti  sudija.^  Priprava  58. 
Ne  verujem,  da  od  toga  ima  kakav  lek.  Straz.  1880, 
1513.  Oni  se  rugahu  glasnicima  Bozijim,  dok  se  ne 
ra.spali  gnjev  Gospoduji  na  narod  njegov,  te  He  bi 
lijeka.  Dnev.  II.  36,  10.  Zaludu  su  ti  mnogi  lijekori, 
ne  ces  se  izlijeiiiti.  Jer.  46,  11.  Kad  se  nije  naucio 
misliti  da  su  prices(?e  i  sve-^tanje  masla  tajni  lijekori. 
DP.  227. 

liji'iuanjc,  n.   das  Schlagen,   verberatio,  pertusiu. 

I  Rj.  verb,  od  lijemati.  radnja  kojom  tko  lijema  koga. 

liJL'mati,  Tijemam,  v.  impf.  schlagen,  pertundo.  Rj. 

j  V.  pf.  sloz.  izlij&mati.  —  vidi  biti,  bijem,  i  syn.  ondjt. 

I      1.  lljen,  lijena  (lijem)  adj.  triige,  jiiger :  Kad   se 

1  lijen  nakani,  sav  svijet  popali.  Rj.  ridi   Ijeniv,   lenj. 

'  isp.  gingav,  tranjav,  tutljav.  —  Kola   gjubreta  (kaze 

'  se  za    krupna,   a   lijena    iorjeka).   Rj.    150a.    Lipov 

I  Sovjek,  t.  j.  mlak,  lijen.  Rj.  329b.  Za  misljenje  lijen, 

i  za  drugovanje  s  Ijudma  nesuosan.  Priprava  41.  Ne 

budite  H  puslu  lijeni.  Rim.  12,  11.  Sto  sam  lijen  na 

pisuvje,  .'to  sam  ovdje  goat  ...   to   neka  me  u  tebe 

isprica.  Kolo  15  (14). 

3.  lijen,  m.  mjesto  Ujenost  (da  bi  se  sloiilo  sa  ' 
»drijem<;  i  »drijen-)  u  ovim  rijefrima:  Ja  kad  vidjeh  f 
zelen  drijen.  predadoh  mu  vas  moj  drijem  i  lijen:,  I 
koje  ugledavfi  u  prolje(5e  prvi  drijen  s  cvijetom  rekue  j 
(u  Boci)  onaj  koji  je  rad  da  mu  se  ne  drijemlje  onoga 
Ijeta.  Rj. 


lijonao 


—  627  — 


lijpvak 


lij^nne,  lij^nca,  m.  lijen  covjek.  vidi  lijenStina,  i 
si/ii.  iiiiilji:  iiuijin.  lijeiK'iiia.  —  Tiiko  je  lijenuc  i 
zoiTiIji  bi'ciiu'.  Daiiicir  ARj.  (i'iSa. 

lijoiiriiiii.  m.  i  /'.  pUicrrimus.  Stulli.  <iH(im.  ml  li- 
jiMiac.  is;).  lijfiiStiiia.  —  tiihvd  augm.  hod  bardarina. 

liji^iiili  so.  rijenTiii  se,  c.  r.  impf.  nick  der  '/'rdi/- 
heit  crijehcn,  ccfuto.  Kj.  lijeiiu  hiti,  H  lijenosti  proro- 
diti  dune,  vidi  t'liiavati,  dpmliclisali,  diriiifl^.iti.  isp. 
besposliCiti,  lastovati.  -  I  vi  up  niaritc?  neiiiojte  se 
lijciiiti,  lu'^ro  i)oliilailo  da  iiziiiclc  zeinliii.  Sud.  18,  0. 

njriika, /'.  '//('  AKfliiinfiialdiiijc  far  die  Wiische  ii. 
dijl.,  suspcnuoriiim,  <•/'.  srjj.  lij.  niuthi  prcJco  l;oje  xe 
prevjesa   riihljr   i    l.  d.  I'rcvjfsi    (aj    pojas  prcko 

lijciiko.  Itj.  r)(iSa. 

lijt^ldst,  lij^nosti,  /'.  die  'J'niffhcit ,  jiiijritiii.  Kj. 
uKdhiiKi  inKKjii  iti)  jc  iijcno.  ridi  2  lijon. 

lij<N|istiiiil,  /'.  dcr  liiircniinutcr,  dcsidivmoi.  Kj.  vidi 
lijenac.  Ijcnivac,  dciid)el,  dorbcdenica,  truiitaS.  —  za 
Ddxt.  i:ip.  cif^anstina,  kalu'/jorstiiia  (diigm). 

lijt'iijf'iijc,  II.  irrli.  vd  lijciiiti  se.  atunje  kujc  hiru, 
kud  se  tkd  lijcni. 

1.  njcp,  III.  dcr  .{nirurf  (a.  Ii.  des  Lclims  auf  dies 
Flechtwerk),  illitns.  Hj.  ono  O^iin  se  Ho  ulijepi.  ridi 
poljep.  isp.  Icm,  Im'iim.  —  l-ijep  jc  kao  lijep  ua 
plotii  (kao  blato,  kojim  jc  sto  iiiijcjiljciio).  I'osl.  KiO. 
Neka  se  raznisi  ona  kin'a,  kamciijc  i  drva  i  sav  tijcp 
od  one  kurc.  AIojs.  III.  14,   l^. 

3.  Ilij0|»,  liji"^pa  (I'iji'pl,  ddv.  rijcpo.  i-oinjj.  IjcpsT,  « 
govori  .ie  i  ijevSi,  a  knsto  i  IjcSvT  i  Ijcsi  iia  nckiiii 
mjestimn,  kao  n.  p.  u  Dalmnciji)  schiin,  pitlclicr.  Kj. 
«  vljcST  s'  jircmetniitim  gldsorimn  mjcslo  IjcvSi.  srediij. 
roda  lijcpo  sloieno  s  prijcdlozimd  na  i  ii  upotrehljava 
se  adrcrliiiidiw.  ridi  dilber.*  }rlavi(,  j;jii/.pl,*  krasan, 
pembc*  pr'ikladan.  iiba\',  vifrjcii;  dciii.  Ijepaliaii,  Ijc- 
puskast.  isp.  olijcpiti;  Ijcpsati,  proljcpsati  se,  iiljepsali 
(»  ac),  uljopsavati.  —  Hoski,  Ijiidski,  lijipo,  kao  sto 
BoK  iniliiji'.  Kj.  .'i.Sli.  .\  kakva  jc,  stara  moja  majko, 
takva  rnoze  a  vljesit  nc  iiio/.e.  Rj.  (IHb.  Kajavo  vri- 
jeme,  lijepn  rrijemc.  Rj.  7.')b.  DoiiesoSe  vino  i  rakijii, 
i  lijcjm  svakii  gjakoniju.  Rj.  147b.  Kad  iie  ii)ojj:ii 
sjesti  svi  oko  sofre  lijepo,  iiego  .svaki  sjediie  koso. 
Rj.  1 57b.  A  ja  cii  vas  izogjesti  divno,  da  biidcto 
Ijcrsi  od  svakoga.  Rj.  '228b.  Lepd  Viud,  /'.  namastir 
u  Hrvatskoj.  Rj.  :i2.'ia.  LcpA  Kdta,  /'.  (u  vojv.)  die 
Sternbhune,  aster  ebinensis  Linn.  Rj.  325  (cvijetl. 
Lep'i  ci'irjrk,  iii.  lu  vojv.)  die  Balsaniine,  impatieiis 
balsamina  Linn.  Rj.  .325b  (cvijet).  Sve  po  izhor  Ijesu 
ud  Ijesijeh.  Rj.  3;i7b.  Crveii  cvijet  lijcpoga  iiiirixd. 
Rj.  liOlb.  Neka  ide  tc  se  miri  mc  lijepo  a  pokrade- 
nijcMi.  Rj.  (I'JOb.  t'vijct  koji  lijepo  mirisc.  Rj.  7.'JGb. 
J.ijcp  kao  npisan.  Rj.  784a.  (_)n  se  le2Jo  umije  i  opi-avi. 
Npr.  47.  NdhriiiU  u;a  Icjio  i  niipoji.  (il.  On  joj  Icpo 
zuhriiU.  ti2.  Zct  ga  lepo  opravi  aa  velikim  daroni. 
9L  Glcdajnci  kako  je  krv  erljenu  po  bijclu  suijcgu 
lijepo  rigjeti.  93.  Evo  ti  prsten  .  .  .  kojoj  (gjevojei) 
pristaiie  najljevse  lui  rukn.  114.  Lijepa  (k(?i)  kao  vila 
od  gore.  130.  Za  to  Sto  si  me  lepo  sluzilu.  142.  A 
ho(5e5  i  na  sramotu,  ako  ne  de.S  na  lijepo.  148.  .Stefe 
silno  blago  i  iraa  lijep  porod.  219.  Odvede  je  (pcpe- 
Ijugu)  ocu  i  inateri,  tc  se  lepo  vencd  s  njome.  22(j. 
Delija  se  likoin  opasala,  a  joS  pita  gje  je  lepse  rino. 
Posl.  58.  I  jevanfTJclije  dugo  nije  lijepo  slusati.  101. 
Kaliua  je  lijepa  gledati,  al' je  grka  zobati.  128.  Lijepa 
Iciz  airomaSka  scrmija.  169.  Lijepa  rijec  gvozdena  vrata 
otvara.  I(i9.  Lijejw  hleji,  all  zlo  doji.  I(i9  Malo  jede. 
al'  .se  lijepo  iiosi.  175.  U  njedrima  bi  ga  nosio.  (Rece 
se  za  lijepo  sijeiio).  334.  Zlato  mi  treba  konju  ua 
uzdn,  kada  ga  jezdim,  nek  mi  je  lepo.  Npj.  1,  215. 
Odber'te  se  sezdeset  delija,  na  lepotn  dd  iiema  Icp- 
sega.  2,  72.  Lepa  im  je  imena  nadela:  jednom  Pre- 
drag,  a  drugom  Nenade.  2,  75.  Svome  bratu  fiini 
lepa  hlada.  2,  162.  Lepse  grlo  u  Miloia  carako,  jeste 
lepse  nego  je  u  vile.  2,  216.  Ja  sam  s  Suram'  bio  m 
lijepo.  2,  267.  Sjntra  jeste  lijep  Vidov-danak.  2,  311. 


'  Na  Punavii  lepoj  vodi  Idadnoj.  2,  491.   Tvojii  rcrcu 

miln  jediniiMi  .  .  .  da  je  /<7).s'(i  od  hclotja  daiiii.  3,  5(H). 

Kjila  Bogn  /ycyyf  Ijepulr,  a  Ijcpote,  iidoviee  .lane!  3, 

552.  Iiiiao  je  vrUi  lep  ijlas.  i  rado  jo    pojao  u  crkvi. 

t,  5.  Da  lepiiu  i  postinim    iiiivinmii   izigje  iz  RiiRijc. 

5,  29.  Ziuim    lijepo   da  .sjiitra  posteiia  oiia  bnu'a  .  .  . 

vania  sc  radosno  nadajii.  Kov.  52.  Ma  govori  preli- 

\jepa  Stunc.  59.  Da  Bog  da  i  lijepa  milost  Ilozja.71. 

.lodiio    frtiiljce    lijepe.    stjire  i  ciste   iljirorice.    Stra?.. 

I.S86,   1.579.  Drvcta  lijejM  za  gledaiije.  Moja.  L  2,  9. 

j  Ziiani  d.i  si  zona  lijepa  u  lieu.    12,   I  L   ;^,ena   bijitse 

rrlo  lijepa  na  oci.    Sam.  II.   11,  2.  Kako  je   lijepo  i 

I  kiasno,  kad  ava  bra&j  zive  zajedno!  I's.   1.33,   i. 

liji'|H(i,  rijep'im,  v.  impf.  lij.  v.  pf  sloz.  o-lij^piti, 

ob-,   oil-,   pri-,   I1-,   za-;    v.   impf.  sloz.   od-ljcpljivati, 

pri-,  za-.  -—  1)  11.  p.  kiicu,  koSinii,  amrerfcn,  illino. 

'ij-  —  Lijepi  djed  a  ro.'ikoiii  a  baba  h  kulom.  DPoal. 

55  (a  ?).        yj  ,sa  ac,  re/leks.  klchcii,  adliiior,  liaereo.  Rj. 

Iij<-|)ljt~-nj<>,    11.    Rj.   verb,  od   I)   lijepiti,   2)  lijepiti 

ac.  -  -  7)  riidnja  kojom  tko  lijepi  sto  (diua  .\invcrien, 

illiliis.  lij.).  —  2)  stanjc  koje  hira,  kad  se  sto  lijepi. 

njcpu,  adv.  .■icliihi,  jiiilchre.  Rj.  primjerc  ridi  kod 

adj.  lijej). 

lij(V|lus(,  lijfepoati,  /'.  (ii  Dalm.)  die  Svhiinheit,  pal- 
chrilndo,  i-f.  Ijepota.  Rj.  osohina  oiioga  sto  je  lijepo. 
llijcr,  m.  (11  Rianii)  (//(■  Lilie,  liliuin,  t/'. , bogorodi- 
ciiio  cvijeee,  Ijiljan.'  Rj.  ridi  i  kriii.  —  (S<^i  bijaiSe) 
nimcna  kao  jabuka  i  ii  lieu  hijela  kao  gorski  lijer. 
Npr.  1.30.  .la  sam  lice  gjiilaom  iimivala,  otiiala  lije- 
rotii  cvijccem.  Npj.  1,  63. 

Lijer,  til.  ime  miisko:  Porastao  Lijer  momcc  iiilado, 
aporcd  njoga  Riiza  cvatijase.  Npj.   1,  230. 

Itjcra,  /'.  (11  Diibr.)  ridi  lira.  Rj.  musicka  .iprava. 
deiii.  lijcrica. 

riji'rioa,  /'.  devi.  od  lijera.  Kj.  —  Isao  jcdan  mu- 
Skiirac  udarajuvi  u  iijericu  ill  n  mijeSnice.  Rj.  704b. 
ridi  liriea. 

I'ijes.  m.  —  I)  (u  Here.)  der  Wald,  silva,  cf. 
siiina.  Rj.  —  2)  (u  Brdima)  na  kiif'-i  Sljemc,  kljucevi 
(rogovi)  i  nauznicc  (zioke).  Rj.  —  .'i)  (ii  Jadrii)  das 
gauze  Arkcrgerdthc  (saniiiit  dem  ■forlie),  aratrum  et 
jiigiivi :  NeSto  ncsla  izjelo,  pa  od  ncSta  ko.sti  o.stale 
{pripovijcda  se  u  .5ali  da  jc  kazao  nekakav  Herce- 
govac  kad  je  vidio  n  poljii  lijes  pa  ga  neko  zapitao 
sta  je  to).  Rj.  sra  sprava  sto  treba  za.  oranje  Zajedno 
sa  jarinom.  —  Zglobiti  n.  p.  lijes.  Rj.  205b.  —  4:)  (u 
Hrv.  i  Slav.)  mrtraUki  saiidiik ;  Sarg ;  area,  loculus, 
sarcophagus.  Dr.  T.  Marctic. 

lijc.ska.  /'.  die  Ihtselstddde  (llaselmissstraneh.  Rj.') 
corylii'S  [avellana  T,.  Kj.'').  Rj.  cull.  lije.Sde.  ridi  Ijp- 
snik  2.  —  Medvjegja  lijeska.  Rj.  3.50b.  Na  kojoj  bi 
se  lijesci  iiaSla  mcla.  pod  ononi  lijeskoin  iiiia  giija 
s  dragim  kamenoni  na  glavi  .  .  .  jcr  se  mcla  rijetko 
nalazi  iia  lijesci.  Rj.  352b.  Nije  .sastavljen  oko  lijeske. 
(Nije  u  glavi  kao  sto  bi  trelialo).  Posl.  217. 

njest'C,  /(.  (coll.)  der  Ifaselhiisch,  curyletum.  Rj. 
mnostro  Ijesiika.  ridi  Ijestak. 

LljcSiiica,  /'.  rijeka  koja  u  Bosanskoj  posavnii 
utjede  u  Bosnu   s  lijevc  atrane.  Rj. 

lij(Maiijo,  II.  das  Fliegen,  volitatio.  Rj.  verb,  od 
lijetati.  radnja  kojom  n.  p.  ptica  lijei'e. 

Ilj^tati,  rijei'eni,  c.  impf.  liin  and  herfliegen,  vo- 
lito.  Rj.  tamo  i  amo  letjeti.  v.  impf.  sloz.  do-lijfetati, 
iz-,  na-,  ob-,  od-,  po-,  pre-,  pri-,  pro-,  raz-  (se),  s-, 
sa-,  n-,  za-;  r.  pf.  sloL  poslijetati.  —  Pu.Ske  praSte, 
a  topovi  glide,  ispod  neba  lijecii  liibarde.  Npj.  4,  251. 
lijov.  III.  vidi  lijevak.  Rj.  i  syn.  ondje.  ono  na  sto 
se  n.  p.  rino  ulijeva  ii  bocii. 

Lij^vae,  Lijf-vOa,  »«.  vidi  Levac,  mit  alien  Ab- 
leitiiiigcii.  Rj.  Lbvac,  Lfevea,  in.  (iat.)  ein  Theil  der 
Jagodinska  nahija,  cf.  Lijevac.  Rj.  323b.  dijel  Jago- 
dinskc  naliije. 

njevak,  rijevka,  m.  {pi.  Ijevkovi)  der  Trickier,  in- 
fundibulum.  Rj.  uno  na   sto  .ie  n.  p.  vino   ulijeva  u 


lijj'vanjp 


-  028  — 


liiii 


;|<-v. 


liikomioa  3,  pirija,  Spijerlica,  Spirlica. 


I  ».iiijf.  II.  rerli.  ud   lijevati.    radnjn   I'ojom   fl:o 

ito.  —  Li-vauje,  n.  (ist.)  vidi  lijeranjc.  Rj.  3'J3b 

^  It,;,.  (iriiKj  11(1  wijwfii).   LivSiije.  ii.  (,/.!ip.)  vidi 

r.j.  337a  (a  lijevanje  iiemti  tut  mjesiii).  vidi 

Lijt'Tii  Kiji^ka.  f.  kao  inalo  pleme  ili  selo  uvrh 
\'a.*oieviui  izmesiju  Morace  i  KiiOa.  Ljeeorecaiii  ne 
Jaiu  Tuuiniii  haraca  i  oetuju  amo  i-ak  do  Lima.  Rj. 

lijevati,  nji'vam,  c.  imp/'.  LtH-ali.  levaiu,  r.  impf. 
list.)  vidi  lijerati.  Rj.  333b  (a  lijevati  mjiikj  iki  mjestii). 
IJvati,  ITvani.  izap.)  vidi  lijevati.  Rj.  327a  ^ii  lijevati 
Hemii  Hii  mji^tii).  Ljuvati,  vain,  r.  impf.  (juz.)  gicssen. 
fundo,  <•/".  lijevati.  Rj.  33Gb  (a  lijevati  tiemu  na  mjextu). 
r.  impf.  slo:.  i/.lij^vali,  na-,  ob-.  pod-,  pre-,  pro-,  raz-, 
S-,  sa-,  U-,  zft-.  rii/i"  liti.  r.  pf.  linuti.  lijuuti. 

ryevfa.  /".  die  Slemmleiste.  fulcrum  hitcratc  rehi- 
ciili,  cf.  iipora.  Rj.  uporu  ii  kOlii.  —  Vitka,  lut  li- 
jerci  ono  svozirje  ito  se  nabije  na  rukavac.  Rj.  (54a. 
Nek  zna  i  <riiiva,  5to  pati  lijeri-u.  Posl.  200. 

lljevT.  iidj.  link,  laecus.  Ne  valja  pili  vino  ili  ra- 
.  kiju  kad  ko  pruia  lijerom  rukom.  V  5ali  za  pijana 
covjeka  reku:  bic'e  pic  i;  lijece  rukc.  Rj.  —  Vozi 
koDJ  s  sjipela,  t.  j.  s  lijeve  strane  uz  rudu.  Rj.  150a. 
Obrni  se  s  desne  na  lijccu  dok  upaziS  jednu  bisernu 
livadu.  Npr.  121.  Okreni  se  s  desna  »a  lijevo,  ni 
kow'  s  desna,  ni  koara  .s  iijeva.  Npj.  1,  298.  Na  far- 
daku  na  lijevu  stranu  tu  bija^e  sovra  postavljena.  2, 
231.  Ako  i?e#  ti  na  lijevo,  ja  cu  na  desno.  Mojs.  1. 
13.  9. 

ITjevkc.  adv.  Art  Spiel,  liidi  genus.  Rj.  nekaka  igra. 

—  Igraci  se  uhvate  jedan  drugome  za  pojas  ostrag. 
Koii  je  pr\i  onaj  ima  u  ruci  Itap  i  poskakiijuc^-i 
podvikuje:  Opa  cupa  lijevke,  varaj  dupe  dijetel  .  .  . 
>Varaj<:  ovdje  znaei  fiuvaj,  uklanjaj,  kao  Sto  se  go- 
vori  i  varaknuti.  Rj. 

Liji'rno.  n.  grad  u  Hercegovini :  Tursko  momCe 
po  Lijcrnu  hoda,  a  za  sobom  dobra  doru  voda.  Rj. 
riV/»  Hlijevno,  Livno  (sap.). 

IIjovo.  links,  laeva  (parte).  Rj.  adv.  vidi  kod  adj. 
lijevi. 

Lijczina,  f.  Insel  Lessina  in  Dalmatien.  Rj.  ostrvo 
u  Dulmaciji,  Tal.  Lesina,  Hrv.  Hvar. 

lijii-i,  m.  pi.  mlad  od  lijc,  mlade  lije.  vidi  \isi6i6. 

—  Navrani  se  lija  .5  lijicima,  te  pojede  koku  s  pi- 
li</ima  .  .  .  Navrani  se  vujo  s  vujidima,  te  pojede  liju 
s  lijii'ima.  Here.  290. 

lijnuti,  lijnem,  v.  pf.  vidi  linuti.  prema  v.  impf. 
liti  (lijeml,  lijevati.  livati,  Ijevati.  —  Zubi  Skrinu, 
erna  krvca  lijnu.  HNpj.  3,  122. 

ITjo.  ridi  liho.  Rj.  —  m  krajevima  gdje  se  glas  h 
u  gororii  prettaru  u  j.  isp.  h  2c. 

iijdpcr,  adj.  n.  p.  daska,  vrata,  t.  j.  izvrgnuta, 
gextorfen  (rom  Hohej,  prosiliens.  Rj.  vidi  lihoper. 
isp.  vitoperiti  se,  izvitoperiti  se. 

1.  Ilk.  m.  \loc.  liku)  —  la)  das  Angesicht,  vultus, 
cf.  lire.  Rj.  vidi  i  oblik,  oblifije.  —  Dva  viteza  i 
gOBpodici<;a  od  gospode  ku(-e  Petrovica,  jednolika  lika 
i  oruija.  Npj.  5,  287.  Nahodi  se  Ijudi  svakojake  boje, 
struka  i  lika.  Priprava  34.  —  b)  kao  prilika,  slika ; 
kip.  die  Figur,  das  Bild,  imago;  die  liildsiiule,  statua: 
Prilika,  2i  Bild,  imago  (u  crkvi),  cf.  lik,  slika.  Rj. 
592b.  Na  najviJe  ovijeh  ste<;aka  imaju  s  obadvije 
strane  (na  Jirinii  izrezani  vrlo  ruzno  razliini  likovi. 
n.  p.  8  lica  Ijudi  na  konjma  ...  a  vise  ovijeh  likova 
gdje'to  ima  po  zvijezda  i  nijesec.  Rj.  71.oa.  On  mo- 
lova-e  sad  stvari  take,  kao  sto  su  izgledale  ...  pa 
ko  je  ore  likore  i  stvari  u  naravi  bio  vidio,  taj  je . . . 
Priprava  176.  U  obrazu  bio  je  mlogo  nalik  na  lik 
kralja  frtefana.  Sovj.  88.  Prorok  Jezekilj  vidi  dime 
likore  ^ivotinja  Jieatokrilijeh,  mnogookih.  DP.  122. 
Ne  gradi  sebi  lika  rezanoga.  Mojs.  II.  20,  4.  OtiSao 
si  i  nacinio  sebi   druge   bogove  i  likove  livene.   Car. 


I  I.  14,  9.  Pod  njim  bijahu  likori  rolorski.  Dnev.  II. 
4. 3.  (liildtv  von  (khsen).  Ne  (?e  pogledati  na oltare  . . . 
ni  na  likove  sunaine.  17,  8.  —  <•)  die  fiestult.  form'i. 
specie!':  Osim  ghisa  lika  ne  vidjeste.  Mojs.  V.  4,  12 
(Ovtalt  sahet  ilir  keine:  formam  pcnitm)  non  ridi:)tis). 
Tada  se  spusti  u  putir  malo  presvetoga  tijela  da  bi 
se  ujedinila  oha  lika  jcdne  tajnc.  DP.  33.  U  ovaj 
veliki  cas  pokaze  se  svije6i  koja  vjernima  javi  da 
ide  car  njibov  u  liku  zrtve  koju  nosi  sveJtenik  na 
glavi.  65.  —  3)  (u  C.  G.)  likom  i  palikom  lifiti  se. 
cf.  V\fh\  se  2.  Rj.  Ilk  (nunciatio,  kor.  koji  znaci 
javljatiV  piilTk.  Osn.  31.  lik  (nuneiatiol;  liciti  (nun- 
ciare).  Korijeni  18().  —  3)  puska  na  likove.  Rj. 

2.  Ilk,  m.  der  Bast,  liber.  Lik  je  u  nas  tvrdi  i 
meki:  tvrdi  se  lik  lju5ti  s  kore  odmah  kako  se  kora 
skine  s  i^lipova)  drveta,  a  ko  hoi^e  da  ima  mekoga 
lika  on  koru  metue  uajprije  u  vodu  te  se  kiseli  ne- 
koliko  dana,  pa  onda  se  s  nje  skida  lik.  cf.  liko.  Rj. 
Lika,  /'.  —  1)  ein  Fluss  in  Kroaiien.  Rj.  voda  u 
Hrvafskoj.  —  2)  die  Gegend  Lika,  Lika  regio.  Rj. 
kraj  Lika.  —  KruSica,  u  Lici  rijeka.  Rj.  308b.  dolazi 
i  nijesto  Licanin,  Licki :  Rano  rani  Licki  Jlustajbe?.e  . . . 
kada  Lika  pred  Udbinu  sasye.  HNpj.  3,  350.  Ugje 
Lika,  Turski  selam  daje.  3,  3,o3.  Uzmi  knjigu  ...  pa 
je  Liki  podaj  Mustajhegu.  3,  460.  Onda  veli  Lika- 
Mustajbeze.  4,  53.  isp.  Gjakovica. 

ITkav,  adj.  Rj.  I'tkav  (osn.  u  liko).  (Isn.  87.  sto  je 
kao  puno  fika.  —  1)  n.  p.  kudjelja  (kad  uije  dobro 
nabijcna  ili  kad  se  gdjekoji  strukovi  nijesu  mogli 
dobro  nabiti),  bastig,  corticosiis.  Rj.  —  2)  n.  p.  rotkva, 
j  faserig,  fusig,  fibratus.  Rj.  vidi  zilav  2. 
'  likcc,  »(.  (u  Dubr.)  vidi  lihce:  Vrni  likce,  koje 
prijed  bilo.  Rj.  m  gdjekojim  krajevima  u  govoru  se 
h  pretvaru  u  k.  vidi  liSce,  od  ccga  je  postalo  lihce, 
a  od  ovoga  likce.  —  Veletu  sam  na  likce  razdrla. 
Rj.  57a. 

liko,  n.  vidi  2  fik.  Rj.  —  Veze  liko  na  uzicu 
(jedva  zivi  kojekako).  Posl.  33.  Opasati  koga  u  liko. 
(Docerati  ga  u  veliku  sirotinju :  da  se  nema  cim 
drugijem  opasati  osim  likom.  Kad  se  ovijem  kome 
prijeti  onda  se  jos  doda:  pa  kad  se  nakaMjeJ,  da  ti 
liko  pukne).  240. 

Iik!<ija,  f.  (u  Dubr.)  vidi  cijegj :  Neg'  uzavrela 
kazan  liksije,  pa  zove  svekra  da  ga  izmije.  Rj.  vidi 
i  luJija.  isp.  lug,  Iviga.  —  Izmij  mu  glavu  u  zestokoj 
liksiji.  DPosl.  36.  od  Laf.  lixivia. 

liksan,  hi.  (u  Dalm.)  vidi  niJan.  Rj.  vidi  i  liSan. 
—  nijesto  n  govori  se  i  1.  i  iza  i  umece  se  i  k. 

liln,  /'.  (brezova  ili  treJnjova)  ono  5to  se  oguli  a  bre- 
zove  ili  tre^njove  kore  kao  hartija.  Lila  ima  u  sebi 
smole  i  moze  goreti  kao  luc.  Rj.  —  L'ofii  Ivanja  dne 
je  obicno  na  uekim  mjestima  paliti  lilu  oko  tora: 
n'tgide  cobani  lile  (brezore  ili  tresnjove  .  .  .).  Take  se 
pali  lila  i  uoci  Petrova  dne.  Rj.  215b. 

ITU'  mile,  Schmeicheln  and  Streicheln,  blanditiae : 
sve  oko  njega  lile  mile.  Rj.  kao  laskanje  i  milovanje 
(1),  umiljavanje. 

liljnk,   liljka,   hi.   ein    kleiner    Heuhaufen,    foeni 

acervus.  Od   otkosa  se  kupi  sijeno    ii  liljkc,  a  od  li- 

Ijaka  se  grade  naviljci.  Rj.  lirpica  sijena.  vidi  Ijiljak  2. 

liljaii,  HI.   (u  Srijemu)   die  I'agblume,  hemerocallvi 

futva  Linn.  Rj.  cvijet. 

i/iljaiia.  /'.  ime  iensko.  Rj.  imena  zenska  od  bilja 
kod  X'iinja. 

liljaiiov,  a.  o,  I'on  iiljan.  Rj.  Mo  pripada  liljanu 
(cvijet  u).  za  nast.  isp.  aptov. 

Xixm,  Lima,  wi.  rijeka  koja  tefie  iz  Hercegovine  i 
utjece  u  Drinu  (s  desne  strane)  kod  ViSegrada.  cf. 
Perucica.  Rj. 

ITm,  m.  Blech,  lamina:  crkva  pokrivena  limom. 
Rj.  —  Tan'ce.  Blech,  lamina ;  tanece  je  najviSe  into, 
a  Sto  je  bijelo  zove  se  Urn,  n.  p.  .4to  crkve  pokrivaju 
njime.  Rj.  731b.  Velike  deS  dvore  ugledati,  pokrivene 
limom  i  gjumJSem.  Npj.  2,  622. 


lima 


—  629  — 


Ilpso 


lima,  /'.  —  1)  (u  ('.  (i.)  luri)ijii  zii  ^'voiirjc,  die 
Feile,  lima:  UdariUi  lima  iia  iicnl.  Uj.  tiirpija  je  za 
drvo.  —  2)  (u  Lifi)  vidi  pavla,  lama.  lij.  vidi  i  fjriviia 
;i,  karika,  pafla. 

limaii,  limAiia,  iii.  dcr  Wirbcl,  rurtc.v,  <•/'.  vir,  vi- 
liiiian.  Rj.  U  Novom  S^adii  tako  se  zove  jedna  bara. 
Rj.''  vidi  i  kolovrat  1,  vrta('a,  vrtlog.  —  Tugja:  Itmaii. 
OSM.    141. 

Liiiiu,  III.  ovako  se  zvao  znatni  na5  harambiiSa  .  .  . 
Ja  luislini  da  je  rjiiio  i  Limun  jedno  ime  i  jcdan 
ilovjck.  Koji  [jjcvaju  l.inw,  oni  mislc  iia  Lim,  t.  j. 
da  je  od  Lima  (Liiiiljaniii  iii  roliinac):  A  ne  vide 
jade  isprije.ka,  zla  jiiiiaka  aianibaSu  Lima.  Rj. 

Limov,  adj.  dcs  Miiio:  Sto  dvadeset  dniga  Limo- 
vijeh.  Rj.  sto  pripada  Livni. 

Ilmflli,  m.  die  Citrune,  Liinmic,  Hal.  il  liiiiv.  Rj. 
nidi  leuuiii,  Oetruna.  —  Ozeti.  iacijcditi  nikama,  n.  p. 
limun.  Rj.-i.'")Ob.  Zafali  seiutt /jmitn  namoru:  >Dana8 
nema  nika  IjepSe  od  mone  < . . .  »Ja  dii  obrat'  suti  limun 
na  moru.-i  Npj.  1,  447. 

LTmflii.  III.  ime  naSega  /iiatiioga  jiiiiaka  i  liaram- 
baSe,  cf.  hjuio:  Na  Liinunu  sastavi  nisane.  Rj. 

limillliUla,  /'.  die  lAmonadc,  aqua  linioiutta.  Rj.  — 
Davalo  se  Mo  da  piju,  u.  p.  muSkaicima  rozolije  a 
ienskinju  litiiiinadv.  Rj.  lobn. 

Llmuiiov,  adj.  dcin  Limun  i/ehorifj:  Pa  on  s\oii 
puJku  Liiiinnovu.  Rj.  Ho  iiripada  Limunu. 

ITmuiiov,  adj.  Uto  pridada  limunu.  —  bademov, 
bibeiov  .  .  .  rimilnot\  Osn.  ill. 

iiiu-iira,  f.  uekakva  trava  sto  se  jede  od  libulia, 
Emian,  gentiana  (liitca  L.  Rj.').  Rj. 

lillija,  f.  die  Linie,  linca.  —  iSandalj  ne  iinajuei 
potomaka  u  pravoj  liiiiji,  ostavlja  uakou  sebe  .  .  . 
i>M.  (!S.  llarmonijii  linija  gledali  sii  duze  od  pola 
saliata.  Zlos.  311.  isp.  vrsta  4. 

liiiiiti,  Huem,  r.  pf.  {dcm.  od  liti)  ein  toenig  giessen, 
einen  Guss  thitn,  iiifinido.  Rj.  vidi  lijnuti. 

liiij,  III.  (u  Hrv.)  nekaka  riba  (valja  da  je  linjak).  Rj. 

liujileil's  m.  dem.  od  linjak.  Rj. 

ilnjiik,  m.  die  Sclilcilie,  cijprinua  tinea  L.  (tinea 
vulgaris  Cuv.  Rj.°).  l^j.  riba.  vidi  linj.  dem.  Vmjti(:\6. 

—  Jednaci  kao  linjaei.  Posl.  112. 

1.  Iiiijriiij(%  n.  Rj.  verb,  od  linjati  i  linjati  se.  — 
1)  radnja  iiijom  tko  liiija  (bije)  koga  (das  Priigeln, 
verberatio.  Rj.).  —  2)  stanje  koje  biini.  lead  sto  linja 
(das  i^cbwinden,  in  tabescere.  lij.).  —  3)  .stanje  koje 
biva,  kad  sc  .ito  linja  (das  Haaren,  amissio  pili.  Rj.). 

2.  liiijanje,  n.  verb,  od  linjati.  Rj.^ 

1.  linjati,  njani,  t'.  impf.  —  J,  1)  biti  koga,  de- 
rati,  priigeln,  verbero.  Rj.  .sy«.  vidi  kod  biti  (bijem). 

—  2)  {n  0.  (>.)  sehwinden,  tabesco.  Rj.  Znafienje  opa- 
dati,  venuti.  Korijeni  175.  vidi  linjati.  —  II.  sa  se, 
re/leks.  sieh  liciren,  pillos  aiiiittu.  Rj.  gubiti  dlaku. 
V.  pf.  sloL  izlinjati  se,  vidi  oslabiti.  Rj.  225a. 

3.  linjati,  llnjam,  v.  impf.  (u  C.  G.)  sehirinden.  cf. 
linjati  2.  Rj.' 

Ilpa,  /'.  die  Lindc,  tilia:  Go  kao  lipa  (valja  da  kad 
joj  ogule  koru  luba  iii  lika  radi).  Rj.  dem.  lipica.  isp. 
bjelolipa. 

lipiXt-ur,  lipacura,  iii.  die  Fctzen  (Lumpen),  die  vom 
Kleide  hcrunter  haiigen,  laciniae:  vise  lipa(;uri.  Rj. 
dronjak  sto  kome  s  odijela  visi. 

Ilpan,  m.  vidi  lipeu. 

lipanj,  lipnja,  m.  (u  Dubr.)  mjesee  Jiiuij,  der  Juni, 
mennis  Junius.  Rj.  vidi  jun,  junije.  —  tl  Zagrebu 
mjeseea  lipnja  1873.  J^tar.  pis.  hrv.  5,  X. 

I/ipar,  LipAra,  m.  brdo  izmegjii  Jagodine  i  Bagr- 
dana.  Rj. 

Iipen,  m.  nekaka  riba  u  ?>rbiji  po  juznim  krajevima 
i  po  Hercegovini  (lipan  =  Asehe,  thymallus  culiiaris 
A7/.S.V.  Rj.«)  Rj. 

ITpica,  /'.  — ^1)  dem.  od  lipa,  das  Lindchen,  tiliola. 
l^j-  —  3)  (u  !?umadiji)  die  Kamille  (Bastard-Eibisch. 


Rj.')  chamaemelum  vulgare  (abutilon  Avicenae  L.  Rj.") 
(■/'.  prstenak :  Pokle  kosih  tram  lipicu.  Rj. 

ITpii-,  m.  ralada  lipa.  —  Tvorilo  iiafine  i^obani  od 
lipove  kore:  ogule  koru  .s  lipiea,  pa  snviju  i  sveiu 
te  naeiue  onoliki  kolut  koliki  ce  sirae  biti.  Rj.  7;j3b. 
—  ;■//((■•/  s  takim  nasi,  kod  brezie. 

lipTk,  lipika,  «i.  der  lAndetncald,  silva  tiliarum, 
tilietum?  Rj.  lipova  Hurna.  —  rijeci  s  takvim  nasi. 
kod  aptik. 

LYpiska,  f.  die  Stadt  Leipzig,  Lipsia.  Rj.  grad 
Leipzig  u  Njemackoj.  —  U  Lipisci.  U  Slampariji. 
Npj.'  1,  I.  U  Lipisci  na  BoJ.ij  dan.  1,  LXII. 

Iipiska,  f.  cine  Art  Tucli.  panni  genus.  Rj.  nekaka 
coha. 

iiipljan,  m.  polje  (selo.  Rj.'i  u  Kosovu:  U  Lipljanu 
da  se  sastanemo.  Rj. 

lilpnica,  /'.  —  J)  (Tiirska)  mala  varoSioa  izmegju  Ix)z- 
nice  i  LjeAniee  (sada  je  nema.  Rj.').  Rj.  —  2)  (VlaSka) 
iSrpsko  selo  (blizu  Turskc  Lipnieo).  Rj. 

|jlipni(-anin,  m.  Oovjek  iz  Lipniee.  Rj. 

Llipnii'kT,  adj.  von  Lipniea.  R}.  Ho  pripudit  Lipnici. 

lilpnik,  »«.  mauastir  u  Turskoj  Hrvatskoj  u  nahiji 
Krupskoj.  Rj. 

Lip6tO('ina,  f.  (oko  Sinja).  Rj.  ne  kaze  se  znaienje. 

—  Iduei  s  Trilja  u  Vedrine  odmali  iza  SuSnjarine 
Glaviee  ispod  Tji|iotii'a  kuea  iuia  Lipoti(5a  vrcio,  od 
koga  otiee  potokom  voda,  a  taj  potok  zovu  Lipoto- 
cina.  Ugljane.  fr.  Marko  Rali(^. 

Ilpov,  adj.  linden-,  tiliagincus:  iywv  Covjek,  t.  j. 
ndak,  lijen.  Rj.  Ho  pripada  lipi.  za  na.H.  «</).  aptov. 

—  Tvorilo  nai^iue  fobani  od  lipove  kore.  Rj.  733b. 
ICrste   lipijvi!  (Reee  Turfin   Hri5<'aninu   kad   ga  5to 

psuje).  Posl.  Kjl. 

Il'povac.  fipovea,  m.  —  1)  der  lAndenhonig,  mel 
tiUaceum.  Rj.  lipov  nied.  —  2)  der  Lindenstab,  ba- 
cillus tiliagineus.  Rj.  lipov  Hap. 

IlipovaPil,  /'.  der  Lindenstock,  baculus  e  ligno  ti- 
liacco.  Rj.  lipova  batina. 

LYpovafa,  f.  u  Jadru  jedno  brdo  i  izvor  na  torn 
brdn:  A  (.Hiskiju  meeu  na  zasjedu  na  studenu  vodu 
Lipovaeu.  Rj. 

lil'povica,  /'.  u  nabiji  Valjevskoj  kod  sela  Ijubini(5a 
polje.  Rj. 

liporina,  f.  das  Lindenhoh,  lignum  tiliae.  Rj.  li- 
pouo  drvo.  —  GaSljikovo  drvo,  kao  n.  p.  vrbovina, 
jovoviua,  lipuvina.  Rj.  84a. 

1.  lipsa,  /'.  u.  p.  krava,  koja  je  gotovo  lipsala.  Rj. 
vidi  lipsanica. 

2.  lipsa,  m.  (ist.)  vidi  lipso.  Rj.  re.  p.  vo,  koji  je 
gotovo  lipsao. 

lipsiinica,  /'.  zivinee  koje  ho(?e  da  lipSe,  ein  Thier, 
das  dem  Tode  nalie,  animal  moribundum.  Rj.  isp. 
lipsa,  lipso. 

lipsa ti,  lipSem,  v.  pf.  verrecken,  morior:  Ne  lipsi 
magarfe,  dok  trava  naraste.  Rj.  vidi  <ir6\,  crknuti,  kre- 
pati,  manjkati,  skapati,  uginuti.  ;'.  pf.  sloz.  polipsati; 
V.  impf.  lipsavati.  lipsivati.  —  Ranjena  (ala)  utekla 
u  onu  peeinu  i  ondje  od  rane  lipsala.  Rj.  y4a.  Racio 
potkovc.  (llmr'o,  kao  konj  kad  Upse,  pa  mu  skinu 
potkove).  Posl.  11. 

lipsiivanje,  n.  vidi  lipsivanje.  Rj. 

lip.Siivati,  lip.savam,  ridi  lipsivati.  Rj.  v.  pf.  lipsati. 

lipsivanjo,  n.  das  Verrecken,  casus  pecoris.  Rj. 
verb,  od  lipsivati.  stanje  koje  biva,  kad  Ho  lipsuje. 
vidi  lipsavanje. 

lipsivati,  lipsujem,  v.  impf.  verrecken,  morior.  cf. 
lipsavati.  Rj.  vidi  erkavati,  krepavati,  manjkavati,  ska- 
pavati.  V.  pf.  lipsati.  —  Krka,  2)  bolest  na  podraslim 
gusi'i(^ima  od  koje  kri-e  i  lipsuju.  Rj.  303b.  Gospo- 
duje  a  lipsuje.  Posl.  44.  Koza  lipsuje,  a  rep  ne 
spuSta.  138. 

lipso,  m.  (jui.)  n.  p.  vo,  koji  je  gotovo  lipsao.  Rj. 
gen.  lipsa,  voc.  lipso.  vidi  lipsa,  m.  isp.  lipsanica. 


lira 


—  630  — 


listaiijt* 


lira,  {.  (u  Bocil  J.riVr,  fj/ni,  cf.  lijera:  Stoji  ciMk 
Uri.1  i  tambura.  Kj.  nmsicku  spravti.  dem.  lirica. 

liriril,  /".  dan.  od  lira.  Rj.  I'liJi  lijerica. 

lis.  m.  der  Fuvhs  (dtis  Miiniii-heii),  rulpes  »nas,  cf. 
lij,  li»ao.  Rj.  vidi  i  lisjak.  muskanic;  ienku  lisica. 

1.  llsa,  /'.  eine  BJ<i,<sc  am  Kopf'e  der  mere,  iiia- 
i-uln  iilhti.  Rj.  hijeta  hiljetiii  ii<i  <;/<Jr»  iicotuyi,  ».  p. 
koHJu,  paii.^jsp.  I'vjetasi  I'ro.  kniva). 

2.  Iisn:  Asa  k!U-*a  lisa,  iisa  kasa  Rsice!  vifiii  djeea 
iri'iioi  po  suijegu.  Rj.  Sa. 

lisac,  lisoa,  m.  ridi  lis.   Rj.    vidi  i  lij   fm.,),  lisjak. 

ITsrtc.  fisoa,  »i.  lisast  konj,  der  Blcisshengst,  enuus 
iiofci  (dha  ingiiinis.  Rj. 

Lisar.  Kisca,  »i.  planiiia  u  nahiji  Katunskoj:  Navrh 
Liscii  visoke  planiue.  Rj. 

lisast,  («0.  '•  -B.  iV"wrf>  <*<'■«  eine  Bldsse  hut,  iiki- 
cula  alba  iiisignis.  Rj.  u  ieija  je  I'lsa,  n.  p.  konj. 

lisibaba,  f.  yu  Sinju)  acanthopsis  taenia  Agassis. 
Rj.  hiljkti.  —  kako  Je  rijec  sastatljenu  isp.  visibaba. 

lisira,  /".  (pi.  gen.  IisTcaV  —  1)  der  Fuchs,  vidpes. 
Rj.  dem.  lisifica,  hyp.  lija.  —  Ligica  koja  se  hila 
iitajala,  digne  se.  Npr.  178.  Lisica  mu  na  put !  Posl. 
170.  (Kad  se  ko  pomene  za  koga  ne  bi  rad  ongje  da 
dogje,  n.  p.  vjedogonja.  40).  Luda  se  (lisica)  bvata 
u  jednu  (nogu),  a  mudra  u  sve  cetiri.  171.  Ne  zna 
lisica  s  kijem  lisici.  DPosl.  77.  —  2)  (u  C.  G.)  Art 
treisse  Weintraube,  ut:ae  genus.  Kj.  nekako  bijelo 
grozgje.  isp.  lisic-ica  2. 

lisiee,  risu-a.  /".  pi.  die  Uandfesseln,  Handschellen, 
Handeisen,  manicae.  Rj.  od  grozgja  sto  se  mece  zlo- 
cincima  na  riike.  augm.  lisiOine.  cidi  zavezice.  ' 

lisifenje,  n.  das  l-'uchsricliuanzen,  vnlpini  doU  et 
mcndacia.  Rj.  verb,  od  lisiciti.  radnja  kojom  tko  lisi(:i. 

lisiriea,  f.  —  1)  dem.  od  lisica.  Rj.  —  2)  rr.Hu 
grozgja:  Dinka,  koja  se  tako  zove  ii  Srijemu,  a  u 
Srbiji  plovdinka,  nifevi-ica,  lisiiica,  a  u  Zagrebu  kra- 
Ijevina.  Gj.  Danici<'.  isp.  dinjka.  ARj.  II.  404b.  is}). 
lisica  2. 

lisit'K',  i«.  der  jnnge  Fuchs,  catuhis  vulpinus.  Rj. 
mlada  lisica,  mliidc  od  lisice.  vidi  lijii^i.  —  »Utekla 
mi  babina  kobila.  .V  lisica  inu  odgovori :  ■>Kvo  je 
megju  naiua.  stvorihi  so  lisica  a  zdrcbe  lisi<:tic«.  Npr.  24. 

lisiein,  adj.  sto  pripada  lisici.  —  Pozua  da  to  iiije 
onaj  tanki  glas  lisiein.  Npr.  177.  isp.  lisicji.  —  za 
na-H.  ridi  grlifin. 

lisicina,  f.  —  1)  der  Fuchsbalg,  pellis  vulpina. 
Rj.  lisicja  koza.  takve  rijeci  kod  divljetina.  —  2)  (ii 
PaJtr.)  [echium  italicum  L.  Rj.")  indi  boraiina.  Rj. 
si'iAo  proljetno  zelje  sto  se  jede.  vidi  i  boraigje,  pa- 
kolec. 

lisieinc,  f.  pi.  augm.  od  lisice:  Al'  na  ruku  teske 
lisicine.  Rj. 

lisieiti,  (?im,  v.  impf.  fuch.ischwiinzen,  vulpino  more 
ago.  Rj.  raditi  kao  lisicu,  laskitjuii  i  lazuii  tHiruti. 
V.  pf.  sloz.  ulisiciti  se.  —  Ne  zna  lisica  s  kijem  lisici. 
DPosl.  77. 

lisieji,  adj.  Fuchs-,  vulpinus.  Kj.  sto  pripada  li- 
sicama  Hi  lisici  kojoj  god.  glasi  i  lisiciji.  isp.  Boiji 
i  Boiiji.  —  Lisicje  oko,  ka?,e  se  kao  u  JSali  za  dukat. 
Rj.320a.  Lisicje  uho,  (u  C.  (i.)  nekaka  trava.  Rj.  33()a. 
Lisicji  rep,  (u  vojv.)  die  Natterwurz,  echium  vulgare. 
Kj.  .330a  (biljka).  Potjera  lisicji  trag  po  snijegu.  Rj. 
.'jOla.  Izvadi  iz  marame  onu  lisicju  dlaku,  i  protre  je. 
Npr.  24.  Bje^i  I  bjeii !  te  n  lisicju  jamu,  a  lisice  ne 
bjeSe  kod  kude.  24.0. 

lilsina,  f.  mjesto  u  Pivi:  I  Adiijda  kneza  iz  Li- 
nine.  Rj. 

lisjak,  lisj&ka,  m.  vulpes  mas.  Stulli.  govori  se  u 
Urv.  vidi  lij  (m.J,  lis,  lisac. 

llska,  f.  —  J)  ein  Blatt  (Lnub),  folium.  Rj.  jedU 
nica  onoga  sto  znaci  lisvc.  isp.  biljka.  Visht  (folium; 
oflD.  u  list).  Osn.-  298.  —  2)  die  Ilohrhenne,  fulica 
chloropns  (gallinula  chloropm  L.  Rj.').  Rj.  cf.  tr<;ka. 


ptica.  —  Ovijeh  ne  jedite  ...   iii  cukn  ...    ui  liskc, 
ni  kopca.  Mojs.  V.  14,  15. 

nskanjo.  n.  dem.  od  lizauje.  Rj. 

nSkali,  skiuu,  v.  impf.  dem.  od  li/.ati.  Hj.  liz-kati, 
pntrorivsi  se  /.  prei  k  «  s. 

lYsnat,  adj.  belauht,  frondosus.  Rj.  na  ccmu  ima 
lisca.  Fisnat  (pred  n  osn.  u  list).  Osn.  213.  vidi  Sumnat, 
SuSnjat. 

Il'snik,  m.  (od  list)  ein  iMubschober,  acervus  ra- 
morum  qiicrcinorum  cum  foliis  siccatis,  dcpascendus 
hieme  a  capcllis.  Rj.  kao  stog  hrastoca  granja  s  liscem 
za  koze  zimi  da  ga  hrstc. 

lisur,  lis6va,  m.  lisast  pas.  Rj.  imena  psima  s  takim 
nast.  kod  pas. 

list,  m.  (loe.  listu).  Rj.  dem.  listic.  augm.  listina. 
hgp.  listak.  coll.  Ii5<?e.  —  1)  das  Blatt,  folium  ar- 
boris.  et  lihri.  Rj.  list  a)  u  biljkc,  b)  u  knjige.  — 
a)  vidi  liska  1.  Badalj,  nckakva  travc(  koje  je  list 
bodljikav.  Rj.  11a.  Grabuv  list.  Rj.  !)8b.  Zlatica,  trava 
kojoj  je  list  s  nulicja  hit  kao  zlato  i  rutar,  a  ozgo 
zclcii  i  gladak.  Rj.  21()b.  Krecav  list  u  kelja.  Rj. 
301b.  Dokle  ne  bi  prebrojila  na  nebu  zvijezde,  na 
gori  lif:tove,  na  moru  pijesak.  Rj.  3ii7b.  1  naranfiu 
s  listima.  Rj.  403b.  T'ero,  H)  list,  n.  p.  od  zelja,  rui^e. 
Rj.  4!)5a.  I  kresati  lista  kupusnoga.  Rj.  778a.  I  on 
je  naUe  gore  list.  Posl.  104.  (Na5  je,  od  naSega  je 
roda).  234.  Crna  gora  Ustom  urodila,  sitnim  listom, 
i  zelenom  travom.  Npj.  1,  273.  Vrati  se  k  njemu  go- 
lubiea,  i  gle,  u  kljunu  joj  list  maslinor.  Mojs.  I.  8, 
11.  Metuu(?u  strah  u  srca  njibova,  te  (e  ih  goniti  list 
kad  sicsne  zaljuljav5i  se.  III.  2fi,  36.  —  b)  list  knjige, 
list  u  knjizi:  .Sto  je  nebo,  da  je  list  artije  .  .  .  ne 
bi(h)  nioji(h)  ispisala  jada.  Npj.  1,  401.  Po.sijite  mu 
list  knjige  bijele.  2,  13lj.  Kako  primi.s  list  knjigu 
bijehi.  5,  258.  Neki  listovi  od  rnkojnsa  poderani.  Opit 
VI.  Knjiga  na  citavom  listu  (ia  folio  —  na  polovini 
tabak.a).  Stra?,.  1887,  175.  Nekoliko  lisla  (u  knjizi). 
Bukv.  5.  Na  poMjedujiiii  listuvima.  7.  Ovo  nekoliko 
lista  (u  knjizil.  29.  Na  jednom  od  poSljednjih  lista. 
Star.  2,  311.  —  2)  list  jul'ke,  list  od  tijesta,  ein  Stiick 
ausgeicalgteu  Teig,  massa  farinacca  distcnta.  Kyjedan 
kpmad  ruzvijena  tijesta:  Vave^njici,  nekoliko  listova 
pospu  se  sirom,  pa  posto  se  Siiviju,  onda  se  ispresije- 
caju  i  kuvaju.  Rj.  51a.  Kovrt.ac,  on-ij  kohitii:  Sto  se 
ujime  listovi  od  tijesta  sijeku.  Rj.  281b.  Sabiraca, 
pita  (u  koje  se  listovi  saberu).  Rj.  ()59a.  —  3)  die 
Wade,  sura.  Kj.  u  noge  ispodkoljena  struznja  strana: 
Na  nogama  su  bijele  carape,  preko  njih  dolje  crvene 
crevlje,  a  gore  crvene  dokoljenice  sa  srebrnijem  i 
pozla(5enijem  niz  listure  plocama  i  kovcama.  Kov. 
42.  —  4)  odo.se  (svi)  listom,  alle  insgesummt:  Ajte 
listom  u  Lje.'^nicu  b'jelu.  Rj.  kau  svi  zajedno.  — 
Dobro  nije,  moj  dragi  ,^lile!  docekati:  izginuti  listom, 
ne  docekat':  zazor  i  sramota.  Npj.  3,  1,59.  Ho(5u 
dici  silu  i  ordiju,  na  Pipere  kr.sne  udariti,  sve  Pipere 
listom  popaliti.  4,  32.  .la  1'  6u  svoju  izgiibiti  glavu, 
ja  r  I'rgjane  istra^iti  listom.  4,  71.  .'^kupio  sam  amo 
krajicnike  od  LjeviSta  sve  uskoke  listom.  4,  395.  Od- 
mctmi  se  l>akovic  Jakove  od  .4iroka  polja  Grahovskoga 
i  ostali  listom  Grahovljani.  4,  433.  Stijenjani  listom 
pristadose  do  sokola  Vula  kapetana.  5,  191.  Evo  tebe 
svi  Piperi  Ustom  i  prcd  iijima  svi  tri  k.apetana.  5, 
2i)l.  —  .5)  (u  Dubr, I  nekaka  morska  riba,  Art  See- 
fisch,  piscis  genus.  Rj.  (listovi  =  Scliollen,  pleuro- 
Hcctidae.  Rj.'). 

list,  adj.  (u  C.  G.)  sclinell,  celer,  cf.  brz :  List  kao 
zee.  List  kao  rt.  Rj.  —  Hst  (celer;  tamna  postanja). 
i  Osn.  210. 

listak,  liska,  »(.  hyp.  od  list,  das  BhUtchcn,  folium. 
Rj.  —  Mene  je  gora  rodila,  u  zelen  listak  povila. 
Npj.  1,  ()5.  Pisac'u  mu  listak  knjige  tanke.  1,  268. 
l)ognacu  ga  moru  do  obale,  pa  (x\  livatil'  listak  sc- 
misljikov  ...  ])0  listu  cu  pisali  jaziju.  2,  558. 
listitiijo,  n.  das  Bldtter-bekommen,  renovatio  foli- 


I 


listuti 


—  631  — 


lltimice 


orum  iirhoris.  Ej.  verb,  od  I)  liatHti,  2)  lialati  se.  — 
J)  stuiijc  kojc  biva,  kttd  >t.  p.  vinoijrud  lista.  — 
2)  .itinije  koje  hivii,  kud  se  n.  p.  pita  lista. 

lisfati,  Htam,  v.  impf.  —  1)  BUiUer  bckvmmen, 
sicli  helaulien,  redeunt  (trboribiis  comae,  frondescu: 
lAsiaj  poio.  kiikaj  kukavico,  nek  se  I'ini  ora  za  liaj- 
diike.  Rj.  preolilaiiti  se  lislum,  dobivati  Usee.  v.  pf. 
sloz.  iz-llstati,  pod-  (aktiviio).  pro-,  n-.  —  Dno  da 
ostaiie  zivo  i  da  lista.  Hj.  388b.  ViniKjrad  .  .  .  ilniiro 
jutro  listtui.  Npr.  ()7.  (torica  listom  listida,  ii  njojzi 
brnlae  i  seja.  Npj.  1,  212.  —  2)  sn  se,  rcflvks.  lista 
se  jiita,  puiivaea,  sich  bliittern,  in  lamellas  dissolri. 
Kj.  kiio  ri(spad(di  ■<!c  »a  listove.  isp.  list  2. 

Ii.«sli(''.  III.  drill,  (id  list.  Rj.  —  Na  jodaii  listic  karte 
zapiSe.  \pr.  21."J.  IStihovi  su  ovi  one  iste  godine  5tam- 
pani  na  dm  mala  listivn.  Sovj.  89. 

lislina,  /'.  aiiym.  ud  list,  n.  p.  n  kupuaa:  nema 
plavica,  nego  sve  sania  listiiia.  Rj. 

llNto,  (11  O.  G.)  schncll,  ceteriter :  Iji.sto  pogje  tav- 
nici  na  vrata.  Rj.  hrzo.  ndt:  ud  fist,  ridi  I'Lstoin.  — 
Listu  trci  vojvodina  Ijiiba.  Npj.  4,  159. 

ITsloiii,  (u  V.  G.)  vidi  listo:  Listom  Nikac  ii  plu- 
iinn  docje.  Rj.  upraco  instnim.  od  adj.  fist  aicrbi- 
juliiu  iijiotrebljaraii. 

Iis(6iii)sa,  m,  tahellariu^,  cursor.  Stulli.  listo-noSa, 
koji  iiosi  list  knjiiju  hijclu.  vidi  knjisouoJa. 

llMtoprul,  III.  Rj.  listo-pad,  rijec  snstavljeiia  od  list 
)■  padati.  —  J)  (u  Ratu  nize  Dubrovnika)  liSce  sa 
drvei'a,  koje  se  (onsrje)  kiijii  i  ostavlja,  da  se  njime 
irnoje  njive  i  vinogradi,  die  vvii  Hiiiimcn  ahgef'allenen 
Hliitter,  fuliit  arboris  delapsa.  Rj.  —  2)  (po  zap. 
kraj.)  dcr  Oktober,  iiiensis  October.  Rj.  dcseti  mjesec 
u  fjodini,  kao  mjesec  u  kojeiii  list  opada  sa  drveca. 
ridi  oktobar.  —  Tko  ilinJtaka  ije  srdjele,  listopada 
im  sere  draie.  DPosl.  129. 

llstupaiUkT,  adj.  octobris.  Stulli.  sto  pripada  mje- 
secii  listopadu. 

Itstovnk'a,  f.  tabulariiim.  Stulli.  gdje  se  listovi 
(knjiye),  pisma  drie. 

Ilstra,  /'. ;  A  dva  mrka  zavijaJe  vuka  a  na  desnu 
listru  od  istoka.  Rj.  —  Tamna  je:  lislrn  (\\\  moze 
biti  lislar  ili  listro?).  Osn.  10<;. 

ITsiij,  m.  die  Zitterjlechte  (Hautkrankheit),  lichen 
(osterr.  der  Ziitericht).  vidi  zvjerinae.  kao  bolest  na 
kozi.  dein.  liSajic?. 

ITsajev,  adj.  sto  pripada  lisaju.  —  LiSajeva  trava, 
f.  die  Krebsbltime,  heliotropium  europaeum  Linn.  Rj. 
liiljka.  —  od  osnove  rijeci  koja  znaci  stvar  —  lisajev. 
Osn.  93.  isp.  biserov. 

li.SiVjic,  m.  dem.  od  liSaj.  Rj. 

lisikjiv,  adj.  mit  der  Flechte  hehaftet,  licliene  la- 
boraiis.  Rj.  bolestan  od  lisaja,  na  koine  je  lisaj.  — 
Niko  na  kome  bi  bila  mana  ne  valja  da  pristupa,  ni 
Jugav,  ni  lisajiv.  Mojs.  III.  21,  20. 

lisiijiviti  sp.  vim  se,  v.  r.  impf.  Flechten  bekommen, 
Hellene  lahoro.  Rj.  postajati  lisajiv. 

Usi^jivljenji',  n.  verb,  od  liSajiviti  se.  stanjc  koje 
bird,  kad  se  tko  lisajivi. 

li.saii,  m.  (u  Podgoriei)  vidi  nisan :  biti  lisan.  Rj. 
eidi  i  likian.  —  iiijesto  n  ijopori  se  i  1. 

lisaniti.  nun,  c.  impf.  (u  Podg.)  vidi  niSaniti.  Rj.  ' 
i.ip.  lisan. 

li.saujiMijp,  n.  vidi  niianjenje.  Rj. 

liiiVviinjc,  n.  das  Verlieren,  spoliatio.  Rj.  verb,  od 
liJavati  se.  stanje  koje  biva  kad  se  tko  lisava  iega 
(od  liSavati :  radiija  kojom  tko  lisavit  koija  cega). 

lisiivati.  lisavam.  —  1)  e.  impf.  (jovori  se  u  Hr- 
vat-'ikoj  preina  v.  pf.  lisiti,  i  lisavati  koga  cega,  zium: 
iizimati  mii  sto,  beraubcn,  spoliare.  —  2)  sa  se,  refteks. 
liSdvati  se,  lisavrim  se,  v.  r.  impf.  (xi  vojv.)  verlieren,  ^ 
heraubt  u-erden,  eiitbehren,  spolior :  zbog  njega  Ii-  \ 
savam  se  zdravlja.  Rj.  lisavati  se  cega,  gubiti  ono, 
ostajati  bez  njega.  v.  7)/.  lisiti  se.  1 

lisec,  n.  yu  gornj.   primor.)  dem.  od  lice:  Umiva  | 


se  gizdava  divojka,  sinu  Usee  kano  jarko  gunce.  Rj. 
vidi  lihce,  likee.  —  Za  godinu  lisca  ne  umila.  Npi. 
3,  513.  ^^ 

ITsee,  »i.  (coll.)  </((.-(  Laab.  folia.  Uj.jedinica  list  1, 
liska.  —  J.,iaje,  (po  ist.  kr.  Srbije)  vidi  lUce:  .Sve  sa 
jela  lisje  opadaSe.  Rj.  3.3()a  (stariji  niist.  listje,  pa 
otpadarsi  t:  lisje).  J'erje,  2)  vidi  Usee,  n.  p.  od  zelja, 
kupusa,  trave.  Rj.  495a.  Nagje  i'edo  u  gori  zelenoj 
uviiiovo  Usee  zavijeno.  2,  155.  Ra.ire  drveta,  kojima 
Usee  ne  ce  opaduti.  Jczek.  47,  12. 

lisiti,  liSIm,  V.  pf.  Rj.  ,-.  impf.  liiavati.  —  I.  1)  (u 
vojv.)  koga  I'ega,  beranlien.  spolio.  Rj.  lisiti  koija  ifegu, 
nzeti  kome  sto.  vidi  mentovati.  —  Poslao  sam  Vam 
jedno  pismo,  koje  Vas  je  nioralo  lisiti  src  nadczde. 
StTni.  188(1,  1449.  —  2)  ne  liSila  te  sablja,  t.  j.  ne 
ininioiSla  te,  no  ostao  od  nje,  soil  dirh  tre/fen,  assegui. 
List  meiic  i  moje  dufel  t.  j.  daleko  od  inene  bilo! 
Rj.  vidi  i  minuti  4,  i  si/n.  oiidjc.  —  II.  sa  Be,  refteks. 
iegti,  koga,  berauht  werden,  verlieren, entbehren,privor,  . 
spolior.  Rj.  izgubiti  sto,  ostati  lies  cega. 

IT.siiia,  besonders,  imprimis,  cf.  osobito.  Rj.  vidi 
najliSe.  —  za  na.H.  isp.  kod  boljnia. 

1.  lit,  m.  (u  O.  G.)  vidi  litica.  Rj.  strmenit  kamenjak. 

2.  lit,  fiti,  f.  u  Gundulif'a.  piattonata.  colpo  die  si 
da  col  piano  della  spada.  lati  gladii  rel  ensis  ictus 
—  ndarati  liti  od  mafa,  dare  dclle  piattonate,  verbe- 
rare  cuso  (quo  in  casu  instar  bactUi  utimur).  Stulli. 
isp.  litimice.  lidimice.  iz  rijeci  Hrvatskih  (udarati  liti 
od  niaca)  i  iz  adv.  vidi  se,  da  je  lit  pljosna  strana  u 
maca  Hi  u  sid)lje;  die  Flihhe  des  Degens. 

litiiiijo,  H.  vidi  blijanje.  Rj. 

ntar,  III.  —  1)  vidi  lic'-ina.  Rj.  konopac  od  lika.  — 
2)  (u  Dalm.l  oko  dva  prsta  Sirok  i  a  pulijama  od 
kositera  ua.Saran  kaiJ,  kojijem  se  ?,ene  opasuju  (5to 
je  koji  du!*i,  da  se  vi.^e  puta  njime  opasati  nioie,  to 
je  Ijcp.^e).  Rj.  —  Pokraj  gjoga  hrte  poskakuje,  a 
zlatan  mu  litar  pozvekuje.  N'pj.  2,  271.  Osim  litarova, 
5to  bijaliu  oko   vrata   kamila   njihovijeh.  Sud.  8,  26. 

litafi,  ITtam,  v.  impf.  vidi  blijati.  Rj.  »it;A-«  (tanku) 
necist  ispustati  iz  sebe.  isp.  proljevati  2.  v.  pf.  fitnuti; 
V.  pf.  .^loz.  po-litati,  u-.  —  Davalo  uzimalo,  8  koko- 
Jima  spavalo,  kokoJi  ga  litalc.  Rj.  109a. 

literatfira,  f.  vidi  knji^evnost.  die  Literatur,  lite- 
ratura.  —  U  danaSnjemu  stanju  nase  literature  ne 
mogu  ni  najufeniji  nafi  spisatelji  u  jedan  put  odre- 
diti,  kako  (5e  se  pisati.  Danica  .5,  73. 

litcratfiriiT,  adj.  sto  pripada  literaturi.  vidi  knji- 
iSevni.  —  Ali  se  sad  naCinila  ueena  (literaturna) 
partija.  Danica  5,  72.  Matica  .  .  .  pretvorila  se  m  lite- 
ratitrnu  partiju.  Pis.  4. 

liter*',  u  ovoj  zagoneci:  Litere  litere  niz  kamenje 
vi.sjele,  nit  se  pekle  ni  varile,  sav  svijet  odranile.  Rj. 
odgonetljaj :  .sise  u  zene. 

liti,  rijem,  v.  impf.  (part.  pass,  liven,  Ij&ven,  a  i 
tit)  giessen,  fundo.  Rj.  vidi  lijevati.  livati,  Ijevati,  i 
ondje  V.  impf.  sloz.  v.  pf.  dem.  linnti,  lijnuti ;  v.  pf. 
sloz.  dfi-liti,  iz-,  na-,  ob-,  ob^-,  od-,  po-,  pod-,  pre-, 
pri-,  pro-,  riiz-,  s-,  sa-,  u-,  za-.  —  Kalup,  n.  p.  za 
krstove  5to  djeea  liju  od  kositera.  Rj.  261a.  Bratac 
Uje  olovnu  besiku.  Rj.  457a.  Lije  kisa  kao  iz  kabla. 
Posl.  169.  Knjigu  Stije,  grozne  suze  lije.  Npj.  1,  257. 
Zvonar  .  .  .  onaj  koji  lije  zvona.  Danica  3,  6.  Ko  je 
izmislio  pedi  hljeb,  liti  svijece  ...  to  ispituj  marljivo. 
Priprava  55.  ()tisao  si  i  naCinio  sebi  druge  bogove  i 
likove  livene.  Car.  I.  14,  9.  sa  se,  pass.:  Pocnu  se 
liti  zvona,  pa  i  topovi.  MiloS  13. 

litiea,  f.  ein  steiler  Felsen,  praecipitium,  cf.  2  lit. 
Rj.  strmenit  kamenjak. 

litija,  f.  (u  vojv.)  die  Prozession,  dcr  Bittgang, 
Umgang,  pompa:  danas  nose  litiju ;  idu  s  litijom.  Rj. 
od  Grc.  XiTsvEia,  molitva.  po  tome  crkveiio  obilazenje 
s  molitvom,  koje  se  u  Grckoj  crkvi  zove  litija,  u  Rim- 
skoj  proeesija  {i  litanijaK 

lltimice,  adv.  udariti  litimice,  dar  delle  piattonate, 


litauti 


—  633  — 


logo&ka 


tato  ei*se  eaetUre.  !?tulli.  riiU  lii'imioe,  pljoJtimice. 
isp.  '2  lit  ((X  —  Miloi  Yuka  sabljoiii  udario,  ne  udri 
"n  shbljom  sjeOimiee,  nes  ga  "dre  sabljom  litimice. 
HNpj.  1,  -iVy. 

IltBUti,  nem,  r.  pf'.  einen  treichfn  Schiss  thuii, 
caco  molle.  Rj.  iM«Jtn  nei'i.it  hpustiti  U  xehe.  r.  impf. 
litati. 

litunjit,  i«.  rf(i.<  Bind,  oder  auch  der  JVeiisc/i,  der 
W«f»i  Durchfall  hat,  diiscnterictis.  Rj.  gorece  iili  i 
cfljude  sto  lita,  proljerii.  —  rijei-i  s  iakim  mist,  kod 
bakoDJa. 

Iltorest,  f.  (u  Zii^vozdu)  mar\-a  od  onopa  Ijeta 
(n.  p.  jaffaDJoi.  jariOil,  das  Eri:eu(fnis$  dor  Haus- 
ihiert  roii  finetii  Jahre.  pmius  aninuilium  uiiitis 
tiHiti.  Rj.  lito-rest,  j»rr<i  pola  lito  (IJeto),  driigu  od 
resti  (ra.<tij.  po  jiiinom  govoru :  Ijetoriist :  sto  jedno 
Ijeto  kao  tiaraste. 

ITtni,  f.  lofii.  pi-  ritarii)  jedua  Oetvrtiua  od  oke, 
Cieu-ichi  UM  Mass,  ponderis  et  mensurne  ijenits.  Rj 
ntjera  :n  teJiiiii  i  -a  reliiinu.  On:  Xi-^a.  dtm.  Vxtrk-a. 
—  Zlatna  kupa  deict  bere  litar.  Rj.  40a.  Miljar, 
hiljada  litara.  Rj.  IJ.'vSa  (liektolitraV  f^tfir,  iitna  nijera 
od  120  MUtaekije}i  litani.  Rj.  71->b.  Bolja  je  unca 
pameti  ueso  sto  litara  snat/e.  Posl.  21.  Na  litre  uliodi, 
na  drame'ishodi  (,u.  p.  bolesti  188.  I'enja  je  kod  nas 
duJa  nego  litra  htka.  324.  Pa  iiainetiiu  iiaiiiet  na 
%-ilaet,  sve  na  kiicu  po  tri  litre  zlata.  Npj.  3,  2.  Od 
fuda  su  plocu  i/mjerili,  sama  ploca  sest  litara  dogje. 
3.  336. 

Iltrenjni-ii  iliiri-iijata),  f.  eiii  Gefiisn  das  eine  litra 
half,  iDiiylmra  litram  lapieiis.  Rj.  sud  Mo  here  litru, 

lltrica,  /■.  dim.  lul  litra.  Rj. 

litro^iti.  .sTni,  r.  pf.  koga  i-ega  (ii  Boci),  hcfreien, 
liUrn.tf,  iiprostiti:  .Sjekii  Ivii  oko  no^'a  gvozjye,  te 
ga  jedva  grozgja  litrosise.  Rj.  vidi  i  izbaviti,  kurta- 
lisjili.  oslobodiii.  —  od  drc,  >.j-pow  oprostiti,  X-JToum;, 
oslobo^'jfiijf,  otkup. 

litiireijii.  /'■  ridi  lettirdija,  lettirgija,  letilrgjij.a,  i 
primjcre  ondje. 

liriic,  livca,  HI.  koji  Uje  (lira),  der  Oiesscr,  fusor. 
za  akc.  isp.  ARj.  II.  3(KJb  (diivac).  —  Uzini  od  srebra 
trosku,  i  izai'i  Ce  lircii  zaklad.  Pric.  25,  4. 

livailii.  /".  die  Wicsc.  pruttim,  cf,  sjenokos.  sjeno- 
ko^a:  Iha  se  draga  na  lirudi  Ijube.  Rj.  lidi  koSii- 
nica.  isp.  i  bara  2,  kc^evina,  luka  1,  pod  vomica, 
potku(?nii-a,  potkiiliijica,  pote.s.  dem,  livadica.  —  (io- 
vori  devojka:  »moja  sitna  kosa,  zelena  livada..  Npj. 
1,  171.  Pokosicu  lulusenii  livadu.  1,  447.  Pogji  dalje 
u  rosne  livadc.  1,  45!). 

liradar,  m.  der  Wiesenbauer,  qui  pratum  colit: 
<  tj  I^azare  liiadare.'  Ko  ti  dade  tu  livadu.  Rj.  tl:o 
liradu  uhragjaje. 

livadit-a,  /'.  dem.  od  livada.  Rj. 

livanjt',  (I.  izap.)  ridi  lijevanje.  Rj.  yovori  .le  i  na 
jugii.  ridi  i  Ijevanje. 

livati,  ITvam,  (zap.)  vidi  lijevati.  Rj.  ridi  i  Ijevati, 
Iili.  livati  goe&ri  sc  ne  sumo  u  govoru  zapadnom  nego 
I  u  juznom.  i.^p.  dolivati,  dolijevati,  doljevati ;  izlivati, 
izlijevati,  izljevati,  i  t.  d. 

livcov.  adj.  sto  pripuda  lircu:  Ko  ee  se  odriati 
kad  se  pokaze?  jer  je  on  kao  oganj  livcev  i  kao 
milo  bjeljarsko.  Mai.  3,  2. 

livnli-a,  /'.  die  fiie.i.ierei,  officinu  operum  fusorum: 
U  na.-i  nenia  ni  litnice  ni  kovnice.  Rj.  zgrada  gdje 
se  sto  Uje,  Hi  sprava  zu  Uvnnje. 

Lii'DO,  n.  fidi  Lijevno:  !*ejii  smo  ti  it  Livnu  pro- 
dali,  te  dru^ina  u  vinu  popila.  Rj.  tt  zapadnom  go- 
roru.  tidi  i  Hlijevno. 

lizanje,  >i.  das  Lecken,  linctus,  lamhitus.  Rj.  verb, 
o'l  lizati.  radnja  kojom  tko  lize  sto. 

lizafi,  X\'/.im,  v.  impf.  Rj.  f.  pf.  prorsti  liznuti,  la- 
znuti:  f.  pf.  nloL  iz-lizati,  na-  isel,  o-,  ob-,  po-,  pro-, 
raz-,  ^-  -i->.  IJ-,  za-:  ob-liznuti,  u-liznuti  se;  ob-lazniiti, 
u-laznuii  se;  c.  impf.  sloz.  ob-lizivali,  pod-,  pro-,  u- 


■  tseV    ZR-;    dem.   r.    impf.   Hskati;   c.  /)/'.   laonuti.   — 

1)  levken.  lambo.  Rj.  (Devojka)  pruii  i  njemii  (lavu) 

pogai'e,  i  lav  uzme.   pa  joj   stane   ruku   lizati.  Npr. 

I  134.  I  stara  orca  so  ii:c.  (I  staru  se  coekii   niili   ve- 

t  selje  kao  i  niladu).  Posl.  105.    Kad   se   kiiika    nauOi 

idrmnjc  lizati,  ili  ku(?ku  \ibij  ili  idrninje  slonii.  (Kad 

se   kiicka   nauiM    brninave  zrrnje    lizati).    120.   Lize 

kao  maCka,  a  idere  kao  vuk.  168.  Ne  valja  pljuvati 

pa  lizati.  (Xe  valja  od   svoje   rijeci   natrag   ndarati). 

195.  Svaka  krara  svoje  tele  lize.  276.  sa  se,  recijir.: 

U  zajam  se  i  goveda  lizu.  Posl.  329.  —  'i)  Hie  plamen, 

lodern,  lambo:  Iz   nozdrva   uiaven  plamen    lize.  Kj. 

liznvnc.   lizavea,   m.  der   Lecker,  qui  lambit:  Ja 

nijesam  kiisavao,  nego  lizavac.  Rj.  koji  lize. 

lizdMvai-a,  /.  (u  Boci)  opregaea  s  diigijem  resama, 

,  ei'iie  Art  Schiirze  der  Fraucn,  praecinguti  genus.  Rj. 

—  Tamna:  lizdckava.  Osn.  351. 

I'lzniiti.  li/uem  (riznem?),  v.  pf.  ridi  lilzniiti.  r. /)/'. 
sloz.  u-riznuli  se,  u-l'iznem  se  (da  nije  pogresno  ii-li- 
znuti  se  mj.  d-liznuti  se?  isp.  Rad  6,  76).  v.  impf. 
lizati.  —  Pusti  mi  krc  ispod  ove  zvijezde,  pa  ueka 
svako  jagnje  od  njc  sanio  lizne  jezikom.  Npr.  103. 
liiba,  f.  (II  Diibr.)  der  Ausruf,  pronunciatio  (cf. 
]\6hi  2):  Udari  lizhu  ii  grade,  i  tu  mu  do5e  gjevojke. 
Rj.  vikanjc  kao  telali  ito  ri(u.  —  I'tzba  (z  sloji  mjesto 
c:  osn.  u  lik  nuneiatio).  Osn.  260.  jam<tcno  rgjav  iz- 
govor  Dubroraiki  mj.  lidsSba,  koje  vidi,  kao  sto  oni 
rgjaro  izgovaraju  i  sriba  i;i/.  srd?.ba. 

lobiida.  /'.  die  ((lartcn-)  Mihle,  atriple.v  hortensis 
Linn.  Rj.  biljka. 

loi-a ,  /'.  (u  vojv.)  ei'tic  liederliche  M'eibsperson, 
mulier  ignara  et  immundn.  Rj.  zensko  tromo  i  ne- 
iisto.  ridi  loeka.  —  Tugja :  loi'a  (naeinjeuo  od  osnove 
koja  j''  u  liitar).  Osn.  61.  isp.  lotinja. 

loeika,  /'.  (II  Dubr.)  der  Kopfsalat,  Inctuca  (saliva 
Ij.  Rj.^l.  Uj.  sidiita.  —  Tugja:  loeika.  Osn.  277.  Tid 
\  lattuga. 

1  l&i-ka,  f.  (u  vojv.)  ridi  loi'a.  Rj. 
I  15('-kav,  adj.  irelk,  llacldus:  n.  p.  kad  zelen  list 
I  duvaua  na  siiueu  postoji.  onda  pnstaiie  loikar,  dok 
I  se  ne  osusi.  Rj.  sin  je  kao  urelo,  ui-nxdo.  —  lorkar 
(oil  osn.  koja  re  bill  uaciujena  od  tugjega  lotur). 
Osn.  87.  is]i.  loea,  loi'ka. 

losr,  Toga.  m.  das  Liegcn,  cubitus:  le2i  logom.  Rj. 
kao  lezauje.  log  (kor.  kojega  lezati,  leii).  Osn.  24. 
za :  logoni  lezati  isp.  eikom  pocikivati,  i  ondje  ostnle 
takre  izricaje.  sa  prctraranjc  glasa  e  u  o  isp.  grob. 
logiekT,  iidj.  sto  pripada  logici.  —  Po  logickom 
ziiai'enju.  Knjiz.  3,  588. 

loifika,  /'.  logica.  —  Ovde  bi  Mrkalj  rekao:  cudna 

i  smehia  logika,  sveea  mi!  Nov.  Srb.  1818,  390. 

I      logor,  m.  das  Lager,  castru,  cf.  uko.  Kj.  vidi  tabor, 

i  tambor;  taobor.    isp.    ])adali.ste.   ■ —  Bio  je  na.s  logor 

ba.i  jjod    KoviljaOom  .  .  .  u  tom   udare  Turci,  i  logor 

.«c  prospc  i  premjcsti.  Rj._  Kad  dogju  tamo,    stunu  u 

logor.  Npr.   207.   Pa   u    t'aOku  logor  ucinite.  Npj.  4, 

'  355.  A  koil  liunke  earske  i    i^esarske  logor  lezi  Vla- 

dikic-Jovana.  HNpj.  4,  258.  Gje   su  se  i   ostale  eete 

vee   odavno   bile   skupile    »«    logore.   Danica  3,  185. 

Pak  se  opet   vrate   natrag  u  glavni  logor.  Sovj.  41. 

los^orenje.  n.  das  Lagern,  castrameiatio.  Rj.  rerb. 

od  li  logoriti,  2|  logoriti  se.  —  1)  radnja  kojom  tko 

logori   n.  p.    rujskn.   —   2)  radnja   kojom    se  n.  p. 

rojska  logori. 

ISgoriti,  riin,  r.  impf.  Rj.  v.  pf.  sloz.  u-Iogoriti 
li  sei.  —  ])  n.  p.  vojsku,  lagern,  castra  pono.  Rj. 
namjestati  n.  p.  vojsku  u  logor.  —  2)  sa  se,  refleks. 
sich  lagern,  castra  pono.  Rj.  ciniti  logor,  namjestati 
se  u  logor. 

IdguNka,  /".  (u  Baf-koj.  a  ii  Riranji  lugoska)  vidi 
cardaklija:  Svaki  eokoi  vidru  vina  aao,  a  logoska  i 
fetiri  dala.  Rj.  ridi  i  odrina.  vinora  loza,  koja  se 
pusti  te  naraste  uz   kakovo   drvo   ili  onako  uzu  ito. 


lOgOT 


—  633 


louilti 


—    I'nujc:   lofroskii,    liifroska.    (J»u.   3(K).    isp.    Miidz. 

l6^ov,  lofrovii,  m.  (u  vojv.)  —  J)  der  Beinpanner, 
ciinus  itddifus  solito  iini,  diiobiin:  Tonij  kiime  loijoru 
])ri'ko  totfii  korova.  Rj.  laid  .se  u  kola  preiu,  oUiino 
xitmo  je.diin  koiij  Hi  dra,  pii  se  iiz  unoga  jediiuya  Hi 
drojicH  iiprcic  juH  jediin,  tuj  se  zove  lof^ov.  —  2)  na 
jjalu  II  vodenk-e,  dfis  Frciijcriiinc:  Rj.  —  Madz.  logo. 
tuiijc  rijeii  s  takiin  na.it.  kod  akov. 

IdifovskT,  adj.  dent  lojrov  t/ehoriy:  Otobolio  usnu 
kao  lofiuvski  am.  Rj.   sto  pripadti   locjovu,  logoriina. 

Ifij,  loja,  m.  dcr  Taly,  dan  Inselt  (I'nscIiliU).  ■<<chuin. 
Hj.  —  U  svinja  i  u  muosrijeli  iivotinja  n.  p.  u  zcca, 
a  1  u  covjcka  zove  se  salo,  a  u  jroveceta,  u  koze 
i  11  ovce  luj.  Rj.  Gl)3a.  I.oj  i  ekvara  jedna  mast, 
(.leilno  kao  i  tlrugo).  Posl.  170.  Tufrja  koza  yu  luj. 
Tiinija  koza  puna  loja.  ',V2\.  Ti  nacini  luCevu  ('•elijii, 
nama^.i  jf  liijciii  i  katraiiom.  Npj.  2,  91.  —  loj  (kor. 
koji  je  u  /(/().  Osn.  "24. 

idjiiii,  lojaiia.  adj.  von  Talf),  sebaceus.  Rj.  sto  pri- 
pada  loju.  —  I'o  varoSima  Saljc  se  i  hapsenicima 
jcla  i  pii'a  i  svijeoa  (lojanijth).  Rj.   111b. 

lOjiliiii'ii.  /'.  candd'i   c.r  .■icho.   i^tiilli.   /.  j.  svijeca. 

lojar,  lojara,  in.  (u  15oei)  koji  loj  tuCe  i  topi,  der 
den   Taly  ziihercitet,  (jui  parat  schtiin.  Rj. 

loji\ric:l,  /'.  (ii  Boci)  Z};ra(la  gdje  se  loj  tufe  i  topi, 
die  Stdttc,  iro  der  Taly  bercitet  irird,  loncs  paruiido 
sebo.  Rj. 

Idjeiije,  11.  das  Ueherziehen  mit  'J'aly,  scbatio.  Ej. 
verb,  od  Idjiti.  radnjn  kojoni  tko  loji  Uto. 

lojiti,  jnn,  v.  imp/',  mit  Taly  iiberziehen,  in  Taly 
taiiclien,  sebo.  Rj.  u  loj  umtikati.  r.  pf.  sliiz.  iia-lo- 
jiti.  —  Lojit'  komu  goili.  DPosl.  .51;. 

lokiiUi.  n.  potator,  bibax.  f^tiilli.  koji  love,  initoyo 
plje.  ridi  pijaiiae,  t  syit.  ondje.  rijeci  s  takim  nast. 
kod  liajalo. 

lukaiij*',  n.  das  Schliirfen  {wie  der  Hund  triiikt), 
surliitid.  Rj.  verb,  od  lokati.  rndnja  kojoni  love  n.  p. 
pas. 

I6kati,  loeem,  v.  iniji/.  srliliirfcn  (u'ie  dcr  Hund). 
sorlifo.  Rj.  loi-e  n.  p.  jjas  pijiici.  v.  2'f-  prosti  lok- 
iiuti ;  c.  pf.  slo:.  iz-lJ^kati.  na-,  po-,  pod-,  pro-,  raz-. 
Euo  vidis  koliki  je  sirae  \i  vodi,  nej;o  loci,  pa  eeS 
ga  izlokati.  Onda  siromah  vuk  loci,  loii,  dok  mu 
trgne  voda  nazad.  Npr.  179.  P«sto  mlijeko  i  psi  locii. 
Posl.  2(57. 

Iftknia,'"  /'.  (u  Srijemii)  eiti  Siiick  yekochtes  Fleisch, 
frnatinn  carnis  coctae,  cf.  lokva  2.  Rj.  komad  ku- 
liana  mesa. 

liikniiti,  nem,  v.pf.  einen  Schlurfthan  (vom  Hunde), 
sorbeo  semel.  Rj.  •(;.  impf.  lokati. 

I&kot,  m.  vidi  katanae  1.  Rj.  ridi  i  6i]h.  —  Pijanu 
ioekii  ne  metnu  lasno  lokota  na  usta.  (Ne  mofeS  mu 
•  zabraniti  da  ue  govori).  Posl.  247.  —  Tuirja:  lokot. 
Osn.  218. 

lAkiiina,*  f.  eine  Art  barter  Krapfen,  cibi  genus. 
Rj.  nckaki  trrdi  ustipak.  dem.  lokurai(?. 

lokilMiir,  m.  dem.  od  lokuma.  Rj. 

I6kva,  /'.  Rj.  dem.  lokvica,  anym.  lokvetiua.  — 
1)  einekleine  Lachc,  lacus,  palus.  Rj.  kao  tnala  tiara 
I,  liarica.  —  Dogje  na  jednu  vodu,  pa  iduc'i  pokraj 
one  vode  opazi  u  jednoj  lokvi  main  ribieu  gdje  se 
l)i-aeaka.  Npr.  20.  —  2)  (st.)  daj,  aScija,  jednu  lokvu 
mesa,  cin  Stiick,  l'ru.itiun  (?).  Rj.  komad.  vidi  lokma. 

16k\'niij,  lokvAnja,  ni.  die  Seel>luine.  nympliaea,  i 
to  a)  bijeli  (Seerose.  Rj.'),  allia,  b)  zuti  (Teichrosc, 
niiphar  hiteiim  Sm.  Rj.-')  lutea.  Dva  lokvaiija  oko 
jianja  (n  zajroneci,  t.  j.  uM  oko  glave).  Rj.  cvijet.  ■ — 
rijeci  s  takim  nast.  kod  I'okanj. 

lokvt'tiiia,  /'.  auym.  od  lokva.  Rj. 

liikvica,  f.  dem.  od  lokva:  KiJSa  pada  kapljicama, 
pak  napada  lukvicama.  Rj. 

Iijla,  m.  Schimpfname  f'itr  einen.  langen,  hagern 
Menschen,   longiiius.   Rj.    kaze  se  s  podsmijehom  co- 


vjcku  duyii,  mrsavu.  i.ip.  dugajlija,  dugonja.  —  Ah, 
Avrame,  Avrame,  i  ti  ^ivanovi('-u !  .  .  .  .Vi5',  mnko, 
te  8U  me  lole  toliko  izbezuniile  da  je  ()bradovi(5  jc- 
retik,  da  sam  .  .  .  Mil.  2(5l. 

liftla,  /'.  planina  u  Hereegovini:  Izigjose  na  Lolu 
planinu.  Rj. 

l<iiriiiji',  II.  vidi  Bkitanie.  Rj. 

I6lati  se,  lolam  ae,  vidi  skitati  se.  Rj.  i  syii.  maljc. 

lOin,  m.  (u  Haranji)  ridi  pavitnjak:  hajdenio  pod 
lorn  II  hlad.  Rj.  yrmcii  jiavitiiic.  za  poxtanje:  torn, 
polom,  prolom,  slom  .  .  .  l(^miti.  Korijciii  177.  lorn, 
>»■  t'rnctura.  Stulli  (isp.  lomljava).  «  Osiiovama  24 
Daiiiiic  kazavHi  da  korijen  zniu-i  raslavliati  dodaje: 
u  potoeini  dubokoj  i  lomoiii  zjianloj.  S.  Milutinovic'', 
ist.  srl).  104.  Ulazak  svoj  granjem  i  iitavim  lomom 
nabaeav  i  zatroav  prckrivali.  105.  !^to  ii  Viikovu 
rjeenikn  stoji  da  znaei  pavitnjak,  ne  mislim  da  je 
postanjcni  driiga  rijee;  a  tako  i  u  primjern :  hvala 
se  riba  obieno  u  lomorima  i  vrbacima.  S.  nov.  ISHO 
br.  39.  j.s^).  lomina,  loniinica.  —  Pa  se  onanio  preko 
poljanice  u  eesti  zaeu  ueki  loin :  .iiisti  lis(5e,  krSi  se 
suvad,  ide  neSto  krupno!  Megj.  2S1.  Onamo  je  joS 
lorn  megju  gjaeima  i  profesorima.  Zlos.  ().'5.  za  ova 
dva  jirinijcra  isp.  lomljava,  i  Stnllija. 

loiiiat'a,  /".  —  1)  (n  Slav.)  vinova  loza,  koja  je 
pu.'lena  uz  drvo  kakvo  ili  nza  zgradn  (n  Srbiji  ear- 
daklija,  a  u  primorjn  odrina).  Rj.  ridi  i  logoska,  lu- 
goSka.  —  2)  breme  trnja  ili  granja,  eiii  liiindel 
Reiser,  /Vi.scf.s  sarmentorum.  Rj.  ridi  olomaca,  polu- 
vaCa.  —  ^i)  (u  Srijemu)  snha  graua  koja  se  nosi  iz 
5ume  kiu'i  na  valrii.  Rj.  —  lomaca  (osn.  ii  loin). 
Osn.  ;iriO. 

Ionian,  lomna,  adj.  —  J)  ycbrochen,  miide,  fractus, 
lassus:  neSto  sam  loman.  Rj.  kao  slomljen,  uinorait. 
—  2)  stcinig,  steil,  sa.vosus,  praeruptu.i,  cf.  krSan  1 : 
Dokle  s'  jnimi  lomna  Vlaha  staroy.  Za  liarai!e  od 
lomiiijeh  Urdu.  Rj.  vidi  i  krsak,  lovin.  —  Loman, 
ovgje  znaei  kamenit  i  brdorit.  Npj.'  i5,  398.  A  «(( 
lomnoj  na  JTercegorini,  ongje  bje.';e  Herceze  8tje- 
jiane.  .\i)j.  3,  6.0.  .Sto  se  shu'i  lomnoj  (iori  Crnoj! 
f),  1. 

loiiiiit'iira,  HI.  ^leyennamc,  nomen  ciiprae  iiidi  so- 
liiuiii:  Svekra  zove:  »Kozjobrade!  a  svekrvu:  »Ci- 
coglava!:  a  gjevere:  lomiyore.  Rj.  iiiic  sto  se  nudi- 
jeva  Icozi  (a  valja  da  i  jarcu,  kad  je  rijec  muskoyu 
roda,  ako  nije  stamparska  grijeika :  m.  inj.  f. ;  a  zovu 
se  tako  i  djeverij.  —  lomi-gora,  —  jirva  pola  impe- 
rativ  od  lomiti,  a  driiga  supst.  zenski  gora;  koja 
lomi  yoru.  isp.  Oan.  46.  tako  sastavljene  rijeci  kod 
(SistikuiSa. 

lAiiiilica,  /".  (\i  Dubr.)  ona  racvasta  kost  u  kokoSi 
pod  irii.Som  koja  se  lomi  za  opkladu.  Rj.  ridi  kobi- 
liea  2. 

lltiiiiiia,  /".  (u  Boei)  dra&i  i  korov  (n.  p.  po  njivi), 
das  I'likraut,  herhae  inutiles.  Rj.  —  lomina  (osn.  u 
lorn,  koji  vidi,  prem  da  se  ne  osjeda  da  mu  je  aug- 
ment., is]),  lomaca).  Osn.  153. 

loiniiiiea.  /'.  (n  Boei)  vidi  eesta:  Pale  su  patke  u 
slano  more  a  prepeliee  u  ravno  polje  a  jarebiee  u 
rudiniee,  male  tiiice  u  lominice.  Rj.  vidi  i  guSta,  gu- 
Stara.  isp.  lom,  lomina. 

I6niiti,  muii,  v.  impf.  Rj.  vidi  krhati  1,  kr5iti,  tro- 
5iti  3.  dem.  lomkati.  v.  pf.  sloz.  iz-li">miti,  na-,  ob-, 
od-,  po-,  pod-,  pre-,  pro-,  raz-,  s-,  sa-,  u-,  za-;  ispre- 
lamati,  naprelamati,  poisprelamati.  v.  impf.  sloz.  iz- 
Idmati,  ob-,  od-,  po-,  pre-,  pro-,  raz-,  s-,  u-.  za-.  — 
1)  brechen,  frunyo,  n.  p.  drvo,  hljeb.  Lomi  me  groz- 
niea.  Na  nesretnom  se  kola  lome.  Od  igre  koje  igrahu, 
srebrua  sedla  lomljahu,  zlaeeue  uzde  kidahu  a  britke 
sablje  lomljahu.  Rj.  Vjerii  ko  lomi,  njega  (e  vjera. 
Posl.  3(i.  Ne  zna  onaj  5to  drobi,  no  onaj  5to  lomi. 
199.  Sad  oni  kopje  lome.  DPosl,  109.  Oj  .san  me 
lomi,  san  rae  mori,  san  zaspat'  ne  mogu.  Npj.  1,  37S. 
Jabuka  se  vjetru  moli:  »Da  moj  vjetre,  ne  lomi  me! 


lomkiiiijo 


—  6?4  — 


Inpta 


•.,•  7  in'  ■«/•    .1..   krii   me.    1.   4^    Kakva  tebe  o<5era 

if  I.  po  jrori  hoiiiti.  3,  1.  s(i  se,  iki.o'. 

■  <!■  inula  mnom  uebo  ue  /omi7ii.' Posl. 

o*.*!*.  i'uoe  oriia  zemija  po  tri  lakta,  te  ae  lome  koiiji 

i   junaei.    Npj.   :?.   5.    Dal'   .<«  njeiuu   ^Dlluavul,   8i- 

tuiiiio.  hrtvri  lomt;   I'grine?   Ziv.    13.  —  '3)  [u  jrornj. 

priiii.*  jaja  na  uskrs,  vidi  tuoati   se  (tiu'i  se  3.  Rj.'). 

Rj.  —  3)  (u  Cnnn.l  prvi  put  oniti  (a  dru»i  put  kaie 

se    >iniie.^(i<),   brticheii,    rcrrtigo.    Rj.    —   -rf^    loiuiti 

posrafa    Rj.    A'orf   ryect   pogaOa   hchki   o 

iiMiii\:iiiji>.  II.  dem.  od  lomljenje.  Rj. 

lomkati,  kani.  r.  impf.  dem.  od  lomiti.  Rj. 

luniljava.  /".  da.<  Oebreche,  fragor.  Kj.  rirfi  loiulja- 
viiia.  lomljenje,  i  trcska  ii  hmljenju.  —  rijeci  s  takim 
Hii.<t   lod  liriava. 

lumljavina.  f.  u  Sunijcni.  Dr.  Gj.  !;*urinin.  vidi 
Uniiljava.  —  :u  mist.  isp.  drzavina. 

luniljenje,  »i.  dus  Brerlien,  fractio.  Rj.  icrh.  od 
lomiti.  nidnja  kojom  tko  lomi  sio.  —  OstaJe  jeduako 
u  nauoi  apostolskoj,  i  u  zajednioi,  i  k  lomljciiju 
hljehii.  i  u  molitvama.  Djel.  Ap.  2,  42.  I'ehiiuti  .  .  . 
kao  prasnuli.  znacenjc  fe  bili  doslo  od  lomljenju, 
koje  je  u  prvom  zuaOenju.  DARj.  ;t21a. 

lona.  /'.  hiip.  od  lonac.  Rj. 

lunar,  lonca,  »i.  (pi.  lonci,  lonacS)  (fer  Topf,  ollu, 
cf.  grnac:  (.'uvaj  loncd  ka'  i  oca  (kad  je  pun).  Rj. 
dem.  lon<^i^'.  uugm.  loncina.  htip.  lona.  ri'rfi  biadaJ, 
funtaJ  3,  kantara,  krJnjak,  mazuJka,  obrudau,  ruka- 
cii-a,  trojak.  —  Lonci  .«c  sad  qrude  u  dru^om  selu. 
Rj.  103a.  Ziikhiputi  lonac  Rj.  ITllb.  Ziiklopiti  lonac. 
Rj.  177a.  Kaurfki  lonac,  lonac  5to  se  donosi  iz 
Austrije,  za  razliku  od  onijeh  lonaca  ho  se  prove  u 
Srbiji.  Rj.  2B6a.  Povrazaca,  uziea,  5to  se  povrazi 
Jonac.  n.  p.  kad  se  u  njemu  nosi  jelo  u  polje.  Rj. 
ol.'ja.  Poznajem  te,  lonce,  i  prije  sam  te  grebao.  Posl. 
252.   Vri  hinuc,  i  rru  lonci.  Pis.  58. 

liincija.  /'.  (u  vojv.)  vidi  skitnica.  Rj.  vidi  i  bhidnik, 
I  si/(i.  ondje.  i.sp.  lolati  se. 

lone6pi'ra,  f.  sluJkinja  koja  pere  lonce,  die  Magd, 
irehhe  die  Tiipfe  ausirdscht,  ancilla  quae  ollas  ahluit. 
Rj.  loneo-pera.  ridi  sudopera  2. 

lunrar,  lonfiira,  m.  der  Tiipfer,  figulus.  Rj.  koji 
gradi  lonce.  —  Loncar  loncaru,  a  kovaC  kovaCu  za- 
vidi.  DPosl.  57. 

lonc'Arev.  adj.  ridi  lon(5arov.  Rj.  —  KupiJe  za 
njih  iza  srebrnike)  loncarevii  njivu  za  groblje  costima. 
Mat.  27,  7. 

loiiiitrka,  f.  —  1)  n.  p.  lagja,  das  Topfschiff, 
naiis  onusta  ollis.  Rj.  lagja  na  kojoj  se  nose  lonci. 
—  2J  (a  C.  G.)  nekaka  mala  tica,  eine  Art  Voyel, 
avis  qiiaedam.  Rj.  —  3)  (u  Hrv.)  zena  loniareva. 

16ni-arnica,  f.  die  Geschirrhandlung.  taherna  figu- 
Innn.  Rj.  zgrudu  Hi  soba  gdje  se  prodaje  loncarsko 
poHHgje.  —  rijeci  s  takvim  nasi,  kod  ceduljarnica. 

lont-JiroT.  adj.  des  TOpfers,  figuli.  Rj.  sto  pripada 
lonrnni.  ridi  lonf-arev. 

luni-ar<«kT,  adj.  Tiipfer-,  figulinus,  z.  B.  zemija, 
Tiip/'ererde.  creta  figiilina.  Rj.  sto  pripada  loniarima 
Hi  kojemu  god  loncaru.  —  Trojak,  it  loni:arskoj  tr- 
gorini  lonac,  u  koji  idu  tri  lonca  manja,  kad  se  i, 
oni  pome(;u  jedan  u  drugi.  Rj.  7.5<)a.  (_)ni  ^'e  se  raz- 
drobiti  kao  sudori  lonfarski.  Otkriv.  2,  27.  Naopake 
misli  vaJe  nijesu  li  kao  kao  loniarski?  Is.  29,  16. 

I6ii;-it-,  m.  —  1)  dem.  od  lonac.  Rj.  —  2)  Art 
Ofenkachel,  testa  fornacalis.  Rj.  nekaki  kalj,  pecnjak, 
te  se  od  njega  grade  pcci.  —  Vurunski  loncic.  Rj. 
*^>»-  —  3J  Ml  Srijemui  djetinja  igra.  Rj. 

I6{ir-ina,  f.  nugm.  od  lonac.  Rj. 

londia.*  f.  Rj.  mjesto  natkriveno  na  ravnom  krovu, 
gdjeilo  I  drtecem  ogragjeno,  gdje  se  sastaje  na  dogo- 
caranje,  lijecanje,  i  t.  d.  —  1)  (u  pjesmama)  die 
Teriis%e  (nuf  dem  Dwluj:  Na  londzi  je  sedamnaest 
aga.  Rj.  —  Al'  eto  ti  od  KladuSe  Muja,  ide  Turdin 


.<ii    zelene   londze.    Xpj.   3,   U)S.   —    'i)   vidi  vijec'a: 
Mesju    iiiima   od    I'db' 
loiidUt.  Rj. 


Mesju    iiiima   od    Udbinje    Zuko    u    ponotM    iiiinio 


loii(l/.riiiJ(>,  II.  i'i<?i  vijecanje.  Rj. 

loiiil/iiti.  d^.am,  r.  impf.  vidi  vijedati.  Rj.  isp. 
londza. 

Idpar,  lopAra,  »i.  Rj.  dem.  loparii;.  —  1)  od  drveta 
kao  okruirla  i  ravna  lopata,  n.  p.  na  koju  se  mede 
liljeb  pa  s  nje  u  vatru  ili  u  fe(,  der  Schieher,  pala. 
Rj.  —  ^vacem  ima  prilika  a  prijesnacu  lopur.  Posl. 
27S>.  —  2)  (u  t*sijekui  snha  riba  rasjei'ena  niz  legja, 
Art   gcdonier  Fisch.  pi.ici.'t  to.itus.    Rj.  cidi  loparac. 

lopiirac.   lopilrca,  »i.  (u  Osijekut   vidi  lopar  2.  Rj. 

I.opiirl.  III.  pi.  planina  it  Bosni  vi.Se  Zenice.  Rj. 

lopi'lrica.  /.  kilo  mala  lopatica  n.  p.  Oime  se  ^isti 
svinjski  valov,  Art  Sclninfcl,  pala.  Rj. 

lopilrio.  m.  dem.  od  lopar.  Rj. 

lopata,  /'.  \pl.  gen.  lopatitl  Kj.  dem.  lopatica.  — 
die  Scliaufd.  p.da.  Rj.  —  A5ov,  grozdena  lopata. 
Rj.  9b.  Kad  pada  grad  .  .  .  gdjekoji  lopata  ierarice 
bacc  na  polje.  Rj.  97b.  Ispolac,  kao  izduhena  lopata 
kojom  se  pljiiska  voda  iz  lagje.  Rj.  237a.  PAla,  podu- 
boka  lopata  kojom  se  baca  voda  na  povr(5e  (kad  se 
zaljeva).  Rj.  485a. 

lopiktiinjo.  H.  verb,  od  lopat.ali.  stanje  koje  biva, 
kad  siiijeg  lopata. 

lopittara.  /'.  t.  j.  vodenica,  Sto  ima  kolo  poprijeko 
i  na  njemu  pera  kao  lopate.  (/.  prekaja.  Rj.  ri'rfi  i 
kaSiOara. 

lopiktas.  lopatfiJa,  »i.  koji  se  krsti  Citavom  Sakom, 
kao  lopatom,  eine  scherzhaftc  Bennenung  fiir  riimisch- 
katholische  Christen.  Rj.  kaze  se  s  podsmijchom  ka- 
tulikii.  sgn.  kod  katolik.  —  rijeci  s  takim  nast.  kod 
bradaS.  i 

lopi\tntl,  tara.  v.  impf.  (u  Dalm.)  kad  pada  krupan      | 
snijeg,  kaze  se  da  lopata.  Rj.^  i 

I6patiea,  /'.  —  1)  dem.  od  lopata.  Rj.  Meso  se  lo-  j 
patieom  tako  izmije5a  &  onom  r.iskuhanom  Senicom  I 
da  se  ni  malo  ne  poznaje.  Rj.  2()9a.  Loparica,  kao 
mala  lopatica.  Rj.  333b.  Bosanka  motika,  kaka  se 
u  Bosni  kuje,  na  tri  ugla  kao  zidarska  lopatica.  Da- 
nifii*!,  ARj.  557b  (vidi  mistrija).  —  2)  kost  vise  zad- 
njiee:  I  pogubi  drugoga  Turflna,  pogodi  ga  izinegj 
lopatica,  ne  dade  mu  tora  otvoriti.  Pogodi  ga  megju 
lopatice,  izgorje  mu  erne  utrobice.  Rj.  —  3)  lopatica 
od  ramena,  la  parte  piit  larga  delta  spalla,  spathula, 
pars  humeri  largior.  Stulli.  guvori  se  u  Hrv.  vidi 
pleiie. 

Idpiti,  plm,  V.  impf.  in  Menge  fliessen,  profluo: 
krv  mu  iz  noge  sve  lopi  koliko  se  posjekao,  cf.  §ik- 
Ijati.  Rj.  kad  tece  mnogo  cega.  isp.  bljuzgali,  brizgati, 
Mktati.  ^  Znacenje  (korijenu)  teci:  tako  moie  biti 
da  je  izgubiv.ii  h :  16piti.  Korijeni  222. 

lupiza,  /.  (u  Grblju)  zemljan  sud  koji  se  vjeSa  iznad  • 
vatre  kao  kotao,  te  se  u  njemu  jelo  gotovi,  cf.  pi- 
njata.  Rj.  vidi  i  bakra,  kotlula.  —  Ako  se  razbi  lo- 
piza,  piljci  kamo  su  ?  DPosl.  8.  Lopiza  opi^'ena  zlo 
sjpjenjena  a  gore  skuhana.  57.  Tugja  (e  biti  lopiza. 
Usn.  369.  za  nast.  isp.  gusti^a. 

I6p5r,  lopova,  wi.  ridi  lupez.  U  Srbiji  su  se  od  prije 
lopovi  zvali  oni  hipezi  koji  obijaju  zgrade  te  kradu, 
ili  koji  udaraju  na  Ijude  ii  kut'ama  ili  u  polju  te  ih 
haraju  a  nije.su  pravi  liajduci ;  tako  n.  p.  onaj  koji 
ukrade  jare  ili  makar  konja  i  vola  nije  lopov,  nego 
sarao  rsuzin  ili  kradljivac,  kao  ni  hajdak,  koji  dovjeka 
na  kut'i  ili  gdje  u  polju  pohara.  Rj.  Otprije  su  sc 
dakle  it  .^Wjyi  rnzbojnici  zvali  lopovi,  sad  jyak  rijec 
lopov  znaii  sto  i  lupez,  t.  j.  kradljivac,  rsuzin,  tat, 
sto  i  Madzar-ika  rijec  lopo  znaci.  U  Hrv.  lopov  kaze 
se  coBJeku  rgjavu,  nitkoru.  ridi  horjatin,  i  sgn.  oiidje. 
—  rijeci  tugje  s  takim  nast.  vidi  kod  akov. 

Idpuv.skT,  adj.  vidi  lupeJki.  Rj.  sto  pripada  lopo- 
viiiiii  ili  lopovu  kojemu  god. 

idpta,  /'.  (u  vojv.)  der  Ball,  pila.  Rj.   vidi  balun. 


loptnlac 


—  635  — 


lovorieieii 


dciii.  luplicii.  —  Viikiivica,  kiid  se  iijnt  lopte.  Rj.  52a. 
Igrati  se  RrPidii,  t.  j.  lojjfc  koja  ,s-e  umijeai  od  qovcfije 
dlitke.  Kj.  il71j.  iMaAka,  palica  kojoin  se  odliija  klis 
ili  popik  ili  hiplu.  Rj.  35lla.  Miiska,  kail  sc  irjra  luptc 
pa  se  no  poftodi.  Rj.  .'iSOa.  Igra  se  srei^oin  nii  lopte. 
|)rosl.  ,'fl.  (tospod  .  .  .  zavitla(?e  te  i  hitiii  kuo  lujitii 
II  zemlju  piostranu.  Is.  22,  18.  —  Tuqja:  lopta. 
Osn.  221. 

I&ptaliic,  I'oplaoca,  m.  pilae  ludens.  Stulli.  koji 
sc  lopia. 

I&llttiiijc,  n.  verb,  od  loptati  se.  radnja  Jcvjom  se 
tk(i  loplii. 

lOptati  sc,  loptrun  se,  !•.  )■.  impf.  iijrati  se  lopte. 
(joriiri  se  u  Itrv. 

lOptica,  /'.  dem.  od  lopta.  Rj. 

|j<^piHl,  m.  Tiisel  di  Mezzo  in  Vdliiiotioi.  Rj.  ostrro 
Mizu  Dithroniiku.  —  imcna  stukoim  intsl.  kod  llvjzud. 

\i>\nih,  lopi'iha,  m.  (ii  0.  G.)  die  Klcttc,  lappn  (pc- 
tasites  ofl'iciitnlis  Much.  Rj.'').  cf.  komodljika.  Rj. 
hiljka.  iiiKjm.  lopuSina.  rijci^'i  s  takvini  iiKst.  kod  js:i\}u\\. 

lApiisac,  IfipuSca,  m.  (u  Dubr.)  nekaka  trava  [pe- 
tdsites  officiiudis.  Mucli.  (?)  Rj.''].  Rj.  isp.  lopuh. 

lupAsiiia,  f.  (u  C.  Cj.)  uniim.  od.  lopuh.  Rj. 

IBs,  (tdj.  unijliicklich ,  scldecht,  miser:  Dim  losa  iz- 
biSc  Blilo.si  (ne  Heiriiles  i|uidoin  adversus  duos),  cf. 
ifTJav:  Dobra  kouja  a  lo.sit  jinKikii.  Da  je  raetii  i  po- 
losit  rinu.  Rj.  —  Al'  je  njojzi  loHa  srei'n  hiUt:  ne 
iiiosiu  joj  iiiti  ustajati,  ni  srebrno  brdo  udarati.  Npj. 
1,  4Bo.  ,Ta  sam  sinoc  vrlo  pijan  bio,  da  Uo  lose  he- 
sjedio  iiisam?  2,  131.  Tamo  tchc  (dativ)  lose  bit i  ne 
ic.  2,  237.  A  iiavddii  losa  naui'io:  otiniati  lovak  od 
drufioga.  2,  427.  Rasrdi  se  Komnon  b.-irjaktare,  pa 
s'  iia  Jelu  lose  mimrsiio.  3,  171).  Prepade  se  Sijenjanin 
Iva  od  besede  Aruaut-(.)sinana,  te  od  srca  Zo.se  iizdunuo. 
3,  213.  Knjiya  losit,  a  losa  je  (jlasa.  4,  223.  Nit  lose 
fja  mjesto  pogodio,  sje  spucava  toke  na  prsima.  4, 
358.  Dobro  gagja,  al'  lose  pogagja.  4,  387.  l*a  mu 
Save  losu  rijec  refe:  :>A  gje  si  mi,  NikSane  serdare? 
O  serdam,  da  te  ne  bi  bilo!  5,  155.  Kad  car  vidi 
lien  vaJa  losija  nego  u  ostalijeli  mladiC-a.  Dau.  1,  10. 

I6t,  m.  das  Loth,  scmtiiicia.  Rj.    mjeni  za  tezimi. 

I5tar,  lotra,  adj.  (u  Dubr.)  vidi  trom.  Rj.  isp.  uzlo- 
triti  (('  se) ;  murdnr.  —  Kad  lovei  iz  lova,  tada  lotar 
u  lov.  DPosl.  42.  lotar,  lijen  XIU.  Tugja:  loc^a  (na- 
eiujeno  od  osnove  koja  je  u  lotar).  Osu.  (jl. 

I6tiiija,  f.  der  Schmutz,  die  Liederliehkeit,  ignaviu, 
ncgliiientia.  Rj.  tromost,  lijenost  (sa  neiistouom).  — 
lotinja  (osn.  u  tugjeni  lotar  bez  glasa  »r:).  Osn.  l'.)7. 
isp.  lot^a,  lot'ka. 

Idtra,  /'.  (u  vojv.)  die  Leiter  am  Wagen,  scala  ve- 
il iculi.  Rj.  ii  kola,  vidi  stramiea.  —  Karve,  precaije 
II  lotre.  Rj.  2(14b.  Obrtanj,  2)  u  kola  ono  na  eemu 
prcdnji  kraj  lotant  .stoji.  Rj.  434b.  Lupa  kao  puto 
0  lotni.  (Kad  ko  Sto  ludo  govori).  I'osl.  171.  od  Njem. 
Leiter. 

lov,  lova,  m.  (loc.  16vu).  Rj.  dem.  lovak.  —  1)  die 
Jagd,  venatio.  Rj.  kao  lorljenje. —  vStane  s  gospodom 
i'H  po  loru.  Rj.  l()Oa.  Najstariji  sin  pogje  u  lov.  Xpr. 

43.  Krone  carev  sin  u  lov.  92.  Car  dogje  iz  lova.  15G. 
I'rispije  iz  lova.  216.  Te  je  daje  knezu  u  hitroin  lovti. 
Npj.  1,  G13.  Podraiiio  n  lov  u  planinu.  Here.  12. 
I.ov  ptieji,  lov  riblji  (ribolov).  isp.  Stulli.  —  2)  das 
Wild,  venatio.  Rj.  sto  se  lovi  Hi  idovi.  vidi  lovina. 
—  Opet  skoei  zee  iza  grma...  a  earev  sin  ne  htedne 
ioi  za  njim,  nego  pogje  da  trazi  drugoga  lova.  Npr. 

44.  §to  lov  ne  lovis!  neg'  tako  .stojis?  Npj.  1,  318. 
l'odi?,e  se  hitar  lov  loviti;  lov  lovio  letnji  dan  do 
poduc,  i  od  lova  niSta  ne  ulovi.  2,  71.  Izidi  u  planinu, 
te  mi  ulovi  lova.  Mojs.  1.  27,  3.  Sjedi  da  jedes  mo- 
jega  lova.  Prip.  bilil.  22.  PouiM  svakog  kako  da  se 
vlada,  kad  lov  naigje.  Megj.  280. 

Idvac,  lovca,  m.  (gen.pl.  loviica)  der  Jiiijcr,  vcnaior. 
Rj.  vidi  lovnik.  isp'.  lovdiiija.  —  Psi  stanu  lajati,  onda 
lovci  potrei  onamo.  Npr.  224.  Lovac  da  uvijek  itlovi, 


zvao  bi  se  nosac  a  ne  lovac.  Posl.  170.  Lovci  su  da 
love,  a  prepeliee  da  bjciSe.  170.  A  ja  jiinak  hitri  lorac, 
pa  (?e5  opet  moja  biti.  Npj.  I,  434.  lJ('ini('-u  \i\»  lov- 
eima  Ijudskijem.  Mat.  4,  I'.t.  Kraneuski  lovci.  iiitije 
42  (=  vojnici).  HjeSe  dobar  lovac  pred  Gospodom. 
Mojs.  I.  10,  !). 

LAvao,  L6vca,  m.  voda  u  Mojde^ti  u  Boci.  Rj. 

l6vaekT,  adj.  jiigerisch,  Jiiger-,  venatorius.  Rj.  sto 
pripada  lovrima  ili  kujemu  god  lovcu.  —  K;wapsko 
je  nieso  po  eetiri  pare,  lovacko  po  groS,  ahrsuski)  po 
dukat.  (Jer  lovac  izdangubi,  a  hrsuzin  pla(^a  globu  i 
dangubi  u^  zatvoru).  Posl.  1.33.  .Tedanaesta  lovncka  re- 
gementa.  Zitije  21.  Du5a  se  na.Sa  izbavi  kao  plica  iz 
samke  lovurke.  Ps.  124,  7. 

16vak,  l(^vka,  m.  dem.  od  lov.  Rj.  —  Doledu<5i,  u 
gorn  glcdeci,  gdjc  dva  brata  hitar  lovak  love  .  .  . 
»,\jde,  brate,  da  lovak  dclimo.t  Npj.'  1,  319.  A  na- 
vadu  losu  naucio:  otimati  Inrak  od  drugoga.  2,  427. 
I  dollar  ste  lovak  nlovili.  4.  197. 

Idvilzija,  m.  ein  Liehhaber  von  -fagd,  umicits  ve- 
nationi.  Rj.  prijutelj  lovu,  koji  rado  ide  it  lov.  isp. 
lovac,  lovnik.  —  Turski  zavrsetak  d?,ij(a)  presao  je 
k  narodnoj  rijeci.  isp.  bundiiija. 

I6vu'a,  /'.  n.  p.  macka,  puSka,  die  Jugcrin,  vena- 
trix  (ills  Apposition  von  der  I'linte,  der  Kutze),  cf. 
lovka,  lovnica.  Rj.  rijec  se  dodaje  kao  utribut  rije- 
cima  mai'ka,  puSka. 

16viiiii,  /'.  u  Zlatari(ja.  venatonim  vel  piscatorum 
pracd't,  captura.  Stulli.  vidi  lov  2.  Sto  lovei  ili  ri- 
hari  ulove. 

lAvisto,  ».  (u  C.  G.)  mje.sto  gdje  se  riba  lovi,  cf. 
ribolov.  Rj.  mjesto  gdje  se  sto  lovi.  —  rijeci  s  iakim 
nast.  kod  daniSte. 

lAviti,  v7m,  v.  impf.  Rj.  v.  pf.  sloz.  polftviti,  ulo- 
viti.  —  1)  jagen,  venor.  Rj.  loviti  n.  p.  zvijer,  pticc: 
.-Vkmadza,  tiea . . .  u  je.sen  love  s  nimwa  prepeliee.  Rj. 
3a.  U  to  doba  carev  sin  lovio  u  sumi.  Npr.  224.  Ijovi 
zeca  na  kolijeh.  DPosl.  57.  Neka  pogju  s  tobom  u 
planinu  lov  loviti  pogori  zelenoj.  Npj.  3.  8.  —  2)  ribu, 
fischen,  piscor,  cf.  ribati.  Rj.  vidi  i  hvatali  (ribu).  isp. 
ribolov.  —  Eto  ti  jednog  starca  na  stapu  pokraj  mora 
gdje  ri1iH  lovi.  Npr.  252.  Idem  da  lovim  rihu  . .  .  onu 
noc  ne  uhvatiSe  iiiJta.  Jov  21,  3.  Ja  cu  poslati  mnoge 
ribare,  da  ih  love.  Jer.  IC,  16. 

luvka,  f.  (u  Srijemu).  —  1)  maCka,  die  Jiigerin, 
vcnatrix,  cf.  lovica.  Rj.  vidi  i  l&vnica.  —  2)  vidi 
raiJolovka.  Rj.  vidi  i  kljusa,  stupica. 

16vljenje,  n.  Rj.  verb,  od  loviti.  radnja  kojom  tko 
lovi.  —  1)  II.  p.  zvijer  (das  Jagen,  venatio.  Rj.).  — 
2)  riba  (das  Fischen,  piscatio.  Rj.  vidi  ribanje.  — 
Prijeboj,  2)  u  vodi  od  kolja  i  pruca  radi  lovljenja 
ribe.  Rj.  590a. 

1.  lovnT,  adj.  .fagd-,  renatieus:  Ni  torni  ni  lovni 
(t.  j.  pas,  koji  niti  je  za  tor  (da  fiuva  ovce),  ni  za 
lov).  Rj.  itto  pripada  lovu.  suprotno  nelovni. 

2.  IftvilT,  adj.  (u  C.  (5.)  vidi  lomni:  I  ostalu  lovnu 
Goru  Onu.  Rj.  v  mjesto  m  pred  n.  isp.  tavnica  iiij. 
tamnica.  —  Knjigu  piSe  Skadarski  vezire,  ter  je  Jalje 
u  lovne  Pipere.  Npj.  5,  190. 

1.  lovnica,  /'.  (u  V,.  (J.)  n.  p.  puska,  maiJka,  vidi 
lovic-a.  Rj.  koja  je  lovnu.  vidi  i  lovka  1. 

li&vnicn,  /".  —  1)  u  Bosni  rijeka  koja  izvire  pod 
Polom  u  planini  BiSini  i  utjec'e  u  Drinjacu :  Kad  su 
svati  trnduo  pocinuli  na  Lovnici  na  vodi  studenoj. 
Rj.  —  2)  uamastir  kod  te  vode  (raoze  biti  da  je  sad 
i  pust).  Rj. 

2.  I6viiira,  /'.  vidi  naviljak.  Rj.  mali  plastic. 
l6vilTk,    lovnika,    m.    vidi   lovac.    isp.   lovdzija.   — 

iMvnik  lovi,  a  prepelica  neka  se  cuva.  Posl.  170.  isp. 
liOvac  je  da  lovi,  a  prepelica  da  se  fiuva.  Posl.  170. 

lOvor,  I'ovora,  ni.  u  S.  Minceti(''a.  laurus  —  pod 
granali  lovor  pade.  Stulli.  vidi  lovorika.  —  Lovorika 
(osn.  u  lovor).  Osn.  27i).  akc.  od  P.  Budmana. 

lordriciea,  /'.  dem.  od  lovorika:  Priprav'te  mi  sve 


luvorikti 


636 


I  lib 


bjiJiijiike  sviloin  kitfene,   a  odaje  i  pendiere  lovori- 

i"iV<>m.  Hero.  339. 
iuv6rikH.  f.  (u  prim.)  dtr  Lorhter,  Umrus.  Rj.  ridi 

lovor.  iitin.   iovoriOica.   —  U  Kisnti  badnjake  tiakite 

lor\irikom.  Rj.  12a. 
lorurikov,  adj.  ii.  p.  irraua.  Lorhccr-.  laiiitiis.  Rj. 

fio  I  r,;.  i./ii  lororici.  ri'ifi   lovorov.  —  PoJaljii  vjere- 

11  :  po  brava  oderana  s  slavoiu,  koji  u  ustiiua 

li.  II  lororilcovu.  Kov.  62. 

lii\orikuvina,  /".  ridi  lovorovina.  Stulli. 

Iu\  tiniit-n,   /'.   (po  jiijrozap.  kraj.)  rod  od  lovorike, 

dU-  I.'jrhccre.  iKua  laiiri.   Rj. 
l5vurov,  (idj.  ito  itripada  lororit.  poti'rdti  u  .sup.s't. 

Ivji  ide.  ridi  lo^orikov. 
I&vorovinn,  /'.  hiinum   luurcum.  Stulli.  lororoto 

drvo.  vidi  lovorikovina. 

luvril,  /".  Ill  Slav.)  kosa<?ka  uzina.  Rj.'  isp.  Made. 

lorAut  ni'iiiii). 

Ii'n  raiijo.  II.  rerh.  ud  lovrati.  Rj.' 

Iu\rati.  lOvram,  r.  impf.  rirfi  lovra.  Rj.'  l;osci  lo- 

vraju.  ka'i  ii: inn ju. 
I6za,  f.  ^(ia-i«.<.  lozii).  Rj.  dem.  lozica,  coll.  lozje.  — 

J)  vinova,   die    llViiiicdc,    vitis   rini/'cni    Linn.    Rj. 

ridi  malvasija.  radoviiika  (criia,  bijela),  lanka,  lanjka. 

slankaiui'nka   (bijela,   crua),   suiederevka.    vidi  i  hod 

jrroigje  rrsff  ijrohijii,  kojc  su  i  rrste  loze.  —   Vinu 

lu:u,  vidi  riitova:  Vinit  loza  ozobaiia.  Od  iodine  rinc 

loze.  Rj.  (i2b.  Zukuim  luzu,  t.  j.  pritai'i  (udarili  kolac 

uza  njiiK  Rj.  177b.  Lat'iili,  odsjeiena  loza  sa  nekoliko 
grozda  iia  njoj.  Rj.  323a.  Loraaea,  rinora  loza,  koja 
je  pustena   uz  drvo   kakvo  ili   uza  zarradu.  Rj.  333a. 

Osipaea,  vinova  loza  (cokot),  na  kojoj  u'rozgje  potjera, 
ali  u  evijetii  opadne  (ospe  se).  Rj.  ■i70b.  Povila  se 
helu  luza  vinova.  Rj.  r)14a.  I'olayati  (poloziti)  lozu 
u  vinogradii.  Rj.  r»33a.  I'ipoljak,  piporak,  odrezana 
rinova  loza  koja  se  odozdo  zakopu  u  zeiiilju.  Kj.  Gl()l). 
(lozaj.  Reziiica,  I.  j.  loza  (ua  iokolui.  Rj.  (J47b.  Tiojka, 
rinorii  loza  koja  viJe  puta  preko  Ijeta  cvati  i  ragja.  , 
Rj.  75()b.  Sadila  Mara  viiiograd  i  b'jelu  luzu  vi- 
noru.  Xpj.  1,  213.  ^Ja  posadih  vitu  jeUi  i  uza  nju  j 
vinu  lozu.  1,  362.  >^to  se  falis,  vita  logo  rinova?  1.  i 
448.  Neka  ne  jede  uista  od  vinove  loze,  ni  zrua  ni 
Ijuske.  Mojs.  IV.  6,  4.  i.<<p.  vino  u  ovakviin  primje- 
rima:  Udri,  udri,  siliia  ki5a,  Xq  porosi  iito,  rino.  Xpj. 
1,  112.  (Dblaci  nas  pretekoSe,  ^.ito,  vino  porosise.  1, 
113.  —  2  a)  bijela,  die  Waldrehe,  clematis  vitalba 
Linn.  Rj.  ridi  pavetiua,  pavit,  pavitina ;  akrobut, 
skrobutina,  skromut,  skromutina.  KoSevi  za  pa.siilj, 
za  eljdu  ili  za  obijene  kukuruze.  Ovakovi  sii  kosevi 
ponajviJe  od  bijele  loze  ili  od  rakitova  priu'ica.  Rj. 
295b.  —  b)  A  mene  je  Ijuta  Arnautka,  u  crnu  me 
struku  zavijala,  a  kupinom  lozum  povijala,  odranila 
skrobom  ovsenijem.  Npj.  2,  407.  —  c)  Otide  u  polje 
da  nabere  zelja,  i  najrje  divlju  lozu  i  nabra  s  nje 
divljih  likvic-a  pun  plait.  Car.  II.  4,  39.  die  ninkende 
Coloquinten-  (Kiirhiss-)  Staude :  invenit  (juasi  viiem 
iiltejtrem,  et  collegit  ex  ea  colocyntbidas  agii).  vidi 
lozniea.  —  3)  der  Stamm,  das  Geschlecht,  stirps:  od 
/oi-e  Nemani<fa.  Pasja  lozol  cf.  koljeno  4.  Rj.  i  si/n. 
ondje.  —  Rod  po  krvi,  t.  j.  po  muskoj  lost  (a  kad 
je  po  zenskoj  lozi,  onda  se  ka^e:  po  mlijeku).  Rj. 
3CHJa.  Osobito  su  psizili  kad  bi  zamrla  prava  tiasljedna 
loza.  D\L  25<J.  —  4)  (u  Boci)  na  tijestu  oiia  dva 
direka  ili  stuba  sa  strane  koji  su  na  zavoj  izrezani.  Rj. 
\jinSM,  m.  ime  miiJko.  Rj. 

Idzii-n,  f.  dem.  od  loza,  das  Hehchen,  vitieula.  Rj. 
—  Ulama,  zlatan  vez  kao  lozica.  na  ubradaCima.  Rj. 
77t(b.  AT  vinofrad  listao,  i  lozicu  piistio,  i  pod  lozom 
boiur  cvct.  Xpj.  1,  278.  lozica  u  trave:  Lazarkinja. 
Jiva  trara  ponajviSe  raste  u  hladii,  lozica  joj  je  tanka 
i  mckana  (rotovo  kao  u  brora,  a  cvijet  sitan  bio  kao 
u  zmije  oko.  Rj.  321a. 

L6zir,  m.  kad  se  vino  misli  kao  celjade.  —  Vinko 
Ldiic,  m.  eine  komiscbe  Personitizirung  des  Weina 


(etwa  Weiiihold  Rebmann),  Baoehus:  udario  ga  Vinko 
Lozic  u  glavu,  t.  j.  opio  se.  Rj.  (i2b. 

I6ziiikn.  /'.  die  Losunij  (im  Krieye),  signuni,  tessera. 
Rj.  ta(ija. 

lozjc,  n.  (coll.)  —  1)  das  Gerebe,  vites.  Rj.  mnostvo 
loze.  isp.  loziv  1.  2.  —  2)  (u  Krajiiii  Negotinskoj)  der 
Wcinherg,  vinca.  Rj.  rinograd,  trsje. 

Idziitlf,  loznilea,  »i.  (u  Diibr.)  <■/'.  grab.  Hj.  ridi  i 
pasulj.  —  osn.  lozn  (koja  je  u  loznica)  prcd  nasi,  c 
uzevsi  u  1.  pad.  jcdn.  samoglasno  a  zadrhira  ga  i 
a  ostalim  padezima:  li^znae,  lozniica.  vidi  Ijiipfac, 
mrtvac,  piijesnae,  svjetlac,  tijesnac,  vedrae.  isp.  i 
kotlae,  kozlac,  mudrac.  isp.  Obi.  4. 

I(>ziiii-n.  /'.  (u  0.  G.)  r«/i  vinjaga.  Rj.  dirlja  loza. 

Loziiiea.  /'.  —  1)  Stddtchen  im  Jadar,  am  Fnsse 
des   (iiicevo.  Rj.  rarosica   u  Jadra,   nadno   Giucva. 

—  3)  selo  u  nabiji  PoieSkoj :  U  Loznici  i  u  Pako- 
vrat'ii.  Rj. 

Lo/nit'-aiiin.  m.  {pi.  Lftznieaiii).  Rj.  corjck  iz  Losnice. 
Lu/iij(-ki,  adj.  Rj.  sto  pripada  Loznici. 
luzov.  adj.  sto  pripada  lozi:  Loeova  juha  tobolac 
opuha  (vino).  Posl.  170. 

I6ziivn(-a,  f.  lozoca  rakija,  t.  j.  vino;  vidi  lozovina. 

—  I'riprav'te  mi  dosta  vina,  nijna,  erveua,  i  rakije 
lozorace  prve  bokare.  Here.  339.  rijeci  s  takim  nast. 
sto  znuie  rakiju  kod  rakija. 

lozoviiin,  /'.  (si.)  ridi  vino:  Pa  sjedoSe  piti  lozo- 
rinu.  Uj.  lo:or  rod. 
I  liiza,  /'.  — •  1)  das  Layer  (z.  B.  des  Hasen),  cuhile: 
ubio  zeca  na  lozi.  Rj.  mjesto  gdje  lijeze  n.  p.  zee.  vidi 
legalo,  lezaj.  —  Kako  opiistje  (grad)!  posta  loza  ziu- 
jerju.'  Sof.  2,  15.  —  3)  pometina  u  i^ivotinje  (a  u 
zene  zove  se  posteljica).  Rj.  vidi  i  plodniea,  plodva. 

lozf'iiji'.  II.  das  I.egcn,  positio.  Rj.  verb,  oil  \o'/.\\\. 
radnja  kojom  iku  lozi. 

loiica,  /'.  vidi  oziea.  Itj.  vidi  i  lazica,  zlica ;  kasika. 

—  ozica  (.lliKHIiJ,  kojoj  su  se  premjestili  glasovi,  te 
,  glasi   i  slica,  a  po   Sto  je   promjeuom   glasa  ?  na  o 

postala  ozica,  njoj  se  opet  dodalo  isto  I,  te  glasi  i 
lozica).  Osu.  322. 

luiii'-ii-a,  f.  vidi  lazicica.  Rj.  ridi  i  zliiSica,  21i£ica. 
jamica  na  prsima.  upravo  dem.  od  lozica,  buduci 
jamica  na  prsima  nulik  na  lozicu  (kasikuj. 

16ziti,  zTm,  V.  impf.  Rj.  v.  pf.  sloz.  iz-l()2iti,  na-, 
ob-,  od-,  po-,  pod-,  pri-,  raz-,  s-,  sa-,  u-,  za- ;  nasldgati. 
V.  impf.  sloz.  iz-Wgati,  na-,  od-,  po-,  pod-,  pri-,  raz-, 
S-,  U-,  za-.  —  legen  (z.  B.  Holz  uufs  Feuer),  pono : 
vatru  ili  diva  na  vatru.  Rj.  —  I  krJcani  loze  badnjuke. 
Rj.  12a.  Ziva  6e  te  na  vatru  loziti  i  na  svake  muke 
udarati.  Npj.  4,  105.  U  mene  je  za  dosta  dzebane: 
da  lohmu  tri  mjeseca  dana,  da  lozimo,  vojsku  bi 
grijali:  dzebane  nam  nestati  ne  moze.  4,  243.  Kad 
se  posuSe  grane,  polomi(?e  se ;  zene  (5e  dolaziti  i  loziti 
ih  na  oganj.  Is.  27,  11.  Svi  koji  lozitc  oganj.  50,  11. 
sa  se,  pass.:  Badnjak,  sirova  cerova  ylavnja,  sto  se 
po  obieaju  uoCi  Bozida  lozi  na  vatru.  Rj.  lib.  Ne 
mof.e  soba  da  se  zagrije  (kad  se  iz  poCetka  stane 
loziti).  Rj.  170b.  Jer  se  u  vajatima  ne  lozi  ratra.  Rj. 
274b. 

16zuiea,  /".  (st.)  die  Lagerstatte,  cubile:  Ako  le^i 
s  Ijubom  it  loznici,  eda  Bog  da  ne  digao  glave.  Kad 
ja  pogjem  it  loznicu  spavati,  fini  mi  se  ta  loznica 
tavuiea.  Rj.  vidi  le^niea.  postelja,  ^erdek,  soba  ili 
sprava  gdje  se  lezi.  —  Momcil  ode  u  svoju  loznicu, 
pa  on  leze  u  meke  du5eke.  Xpj.  2,  108.  Pa  on  sjede 
na  mekn  loznicu.  2,  409.  U  loznici  Gjorgja  probudiJe. 
Gjoroye  skoei  iz  meke  postelje.  4,  300.  I  kad  dogje 
vakat  od  loznice,  dvoje  mlado  u  (5ardak  svedoSe. 
Hero.  3. 

Ifib,  m.  —  1)  die  liinde  der  Biiume,  cortex.  Rj. 
sirova  kora  s  mlada  drveta.  —  Glada,  i^obanska  ko- 
liba  od  drveta  i  pokrivena  lubom.  Rj.  87b.  —  3)  u 
fiizme  oko  pete,  das  Fersenleder,  pars  calcei  posterior 
cortice  muniri  solita.  Kj. 


Iiihnnja 


637  — 


I.  InJ^m 


li'ibiiiijii,  f.  dcr  Srhiiilel,  ealvaria.  ridi  tikva  4.  — 
Otidoso  <l;i  je  (Jezaveljui  po^rebu,  i  ne  iiacjose  od 
uje  iiista  do  liihnirJH  i  stopala  i  Jake.  Car  11.  9,  35. 
za  tiKst.  ('</).  dzoganja. 

lAbfirdn,  /'.  —  J)  die  Bomhe,  filolm^  /'eciv iis.  tmmhd, 
(•/".  kiimliaia.  Kj.  ridi  i  liiniharda,  kmnpara.  —  I'uJke 
praitp,  a  lopovi  ^ude,  ispod  neba  lijcru  tnlnirde:  sve 
l)aljemez  baljciiu'za  vice,  a  liOuirda  liihiirdu  doziva. 
Npj.  i.  "251.  —  2)  (II  <-'.  ('.)  fidi  top:  Nesietno^a 
Inhardd  bije.  Rj.  Te  pripali  hojnicu  lubardu,  a  kad 
ptiie  hojnira  Inharda,  rini  ti  se,  zemlja  se  potrese. 
Npj.  2,  458.  7'»/.M  griida  sa  cetiri  straue  .  .  .  s  druge 
strani'  hojiiim  luharditma.  4,  250.  Kad  otrze  deset 
UbtimdH.  HNpj.  4,  211. 

Iilbiiniaiiji\  n.  rerh.  od  lubardati.  ritdnja  l-ojom 
tho  hihitrdi(.  vidi  himbardanji'. 

Ii'ibanlati.  dilni,  i;.  iinpf.  lubarde  jiictati,  homhar- 
direti.  ridi  himbardati.  —  S  jrjovojkom  doma  pjeva- 
jiu'i  i  hiliiirdciJHci.  Npr.  103.  liibiirdati  (.toga  prostoga 
<rla<rola  iicina  u  Vuka).  Kad  6,  126.  v.  pf.  sloi.  iz- 
ICib.'irdati. 

lub^iiit-a,  /".  die  Wasxermelonc,  aiifiuria,  Hi  ciicur- 
bitii  cHruUits  Linn.  Rj.  dem.  lubeiiicica.  —  Vieza, 
lubenire  i  dinje.  Kj.  74b.  I'ipuii,  u  Boci  diiija  (a  dinja 
i  karpmii  ondje  se  zove  liibcnicii,  kojooja  imena  oni 
sa  svijem  ne  poziiaju).  Rj.  5()la.  Turkiiija,  2)  lubeiiicii. 
Rj.  75(>a.  Izbihi  je  (momu)  sitna  rosa,  kao  letnju  pre- 
pelieii,  k'o  jeseuju  lubenicu.  Npj.  1,  .'530. 

Iiib<>ni(-ar,  m.  —  1)  der  Waasermelonenydrtner 
tmd  Handler,  qui  anguriait  serif  aut  vendit.  lij.  koji 
lubenice  sije  Hi  prodiije.  if:p.  bostandiiija.  —  2)  der 
derfileiclieii  tjerne  iitst,  iimans  unguriarum.  Rj.  l:uji 
rado  jede  lubenice. 
Iab<>iti('ira,  f.  dem.  od  lubenica.  Rj. 
Iiibt'iiieisto,  n.  ein  chemaliger  Garten  zu  Wasser- 
melonen,  horttis  olim  <inguriis  con.iitus.  Rj.  mjesto 
gdje  su  bile  poaijane  lubenice.  isp.  bostaniSte.  —  ri- 
jeci  .?  takivi  niiM.  kod  duvani.^te. 

lubi'iiit'iiT,  iidj.  n.  p.  kora,  der  Wu.'isermelone,  an- 
guriuc:  podmetnuti  kome  hibcniiiin  koru  pod  doo;ii 
(da  padne),  t.  j.  prevariti  ga  (navratiti  ga  na  zlo. 
Posl.  251).  Rj.  gto  pripada  lubenici.  —  Klilo.  Metne 
se  u  kakvo  korito  gjubreta  i  zemlje;  u  ono  gjubre 
metne  se  ■•yemc  (lubeniino  ili  od  kr.astavaca).  Rj. 
274b. 

Ii'ibiiia.  /'.  (kao  ciugm.  od  lub)  na  tijehi  Ijudskome 
ili  kake  ^.ivotinje  ono  gdje  su  crijeva  i  dzigerice,  der 
liitmpf,  truncus:  udario  ga  batinoni  uz  lubinu,  t.  j. 
po  legjima  ili  po  rebriraa  ili  po  trbuhu.  U  pecena 
bravceta  cijela  lubina  zove  se  boSaiija.  Rj.  liihinii 
(ne  samo  uvedan  hib,  nego  i  tijelo:  legja  s  rebrima 
i  trbuhom,  t.  j.  Jto  obuhvataju  legja  i  rebra).  Kori- 
jeni  187.  —  Pogledaj  mi  nu  lubinu,  pa  siguiavaj 
uzinu.  Posl.  250.  Care  lezi  na  meku  dusekii.  Milos . . . 
11  krizima  eara  rastavio,  prislonja  mu  noge  uz  lubinu. 
HNpj.  1,  270.  Grudni  koS  od  oderane  ovce,  bez  glave 
i  straznjega  trup.a,  kad  se  rasplasti  posred  griidi  i 
osuJi,  zove  se  luliiua.  ^lil.  21. 

lAbujaea,  f.  kuca  ili  koliba  pokrivena  lubom,  eine 
mit  Bast  bedeckte  Hiitte,  c<tsa  libra  tecta.  Rj. 

Ii'lbiira,  /.  ein  Gefdss  von  Baumrinde  (z.  B.  fur 
Kirschen,  Erdbeeren),  vas  e  cortice,  cf.  krbulje.  Rj. 
su,d  od  luba.  od  strove  kore  s  mlada  drveta  (n.  p. 
jovovu.  lipora)  za  trehije,  jagode. 

lucanj.  li'icnja,  m.  (oko  Zagreba)  u  rezanju  vino- 
grada  dugii  reznica,  uz  koju  se  udari  kolac,  pa  se 
kao  napet  luk  priveze  za  nj.  na  lucnju,  kad  rodi, 
sve  su  nanizani  qrozd  do  grozda,  ali  kazu  da  je  sla- 
bije  vi)io  od  takvoga  grozgja;  i  loza  slabi  od  lucnja. 
Bogenschnitt.  isp.  kondijer  2.  —  za  nasi.  isp.  bacanj. 
IQckast,  adj.  ridi  siiludaat.  Rj.  vidi  i  sulud,  su- 
ludan.  dem.  od  lud  (2).  —  luckast  (pred  c  je  osnova 
u  lud,  kojoj  je  pred  c  otpalo  d).  Osn.  216. 
Ifteprda,   /".   ein    dumme,<i   Frauenzimmer ,    mulier 


stnlta.  Rj.  lue-prda,  ludn,  UickaMii  zennka  gliirti.  rijec\ 
prustaika.  vidi  luda.  luiland^.a,  malinitiea. 

Ific,  liiea.  m.  —  1)  der  Kicns/tanii.  tacda.  cf.  zidjija: 
AI'  mi  voli.<  hiiem  svijetliti.  Kj.  isp.  i  borina,  liu'ka, 
svjeilika.  —  Vaklja,  od  gmbovine  kao  iverje  koje 
se  pali  mjesto  luiii.  Rj.  52a.  Znblja  lucn,  t.  j.  cjepcica 
\  liuu.  Poljeno,  podcbela  ejepaniea  ili  valjak  luca.  Rj. 
I  535b.  Voqoreo  \e(-  luc  do  nokata.  (Kad  dogje  taka 
[  nevolja  da  se  viSe  ne  mo?.e  trpljeti).  Posl.  62  (isp. 
116).  Kao  da  ga  je  .s  lucem  traiio.  129  (isp.  Kao  da 
ga  je  sa  svijei'om  tra^.io.  J\'ud  ko  sto  osobito  rgjaro 
nagje).  129.  Drzahu  u  lijevoj  ruci  huerc  a  u  desnoj 
trube.  Sud.  7,  20.  Samson  ubvati  tri  sta  lisica.  i  iize 
luca,  i  sveza  po  dvije  za  repove,  i  metnii  po  jcdati  luc 
megju  dva  rep.a,  pa  zupali  luceve.  15,  5.  —  2J  drvo, 
vidi  bor,  b<^ra,  borika,  der  Kien,  der  Kiefer,  pinus 
.iiivestris:  Ne  bi  ni  na  lucu  izgorio.  DPosl.  70.  Od 
drveta  on  napravi  (5elijii,  od  lijcpa  luia  pitomoga. 
Npj.  2,  128.  moze  biti  da  amo  idu  i  primjeri  n'eki 
pod  1,  kao  iz  Rj.  52a,  535b.  isp.  lueev. 

infa,  /■.  vidi  zrak.  Kj.  vidi  i  zraka,  zdraka,  itdrak, 
?.draka,  zrak,  ?,raka  (suncana),  der  Sonnenstrahl,  ra- 
dius solis.  —  (rolenia  se  Cudestva  stvoriSe :  a  iz  neba 
luca  polecela  i  kroz  kiibe  trkvi  ule(?ela,  ona  pade  na 
svetoga  Savu,  pod  luiom  se  <^-ivot  otvorio.  Npj.  3,  74. 
Nur,  luca,  Jto  (se  govori  da)  pada  iz  neba  svecu  na 
grob.  Npj4  1,  316, (Vuk).  Na  peeatii  (na  kome  su 
bill  grbovi  Srbije  .  .  .  odozgo  ogrijalo  sunce  i  luce 
svoje  spustilo  do  kruna  .  .  .).  8ovj.  2. 

irifnt',  hiclca,  m.  (u  8rijemu)  na  kolijevci,  der  M'ie- 
gcnspriegel,  arcus,  cf.  oblii(''ac.  Rj.  drvo  (kao  prut) 
savijeno  na  kolijcrci  vise  djetinjc  glave,  da  ne  pada 
pokrivac  djctetu  na  glavu.  vidi  i  6bluk  1.  —  osn.  u 
Ink  3. 

int-aii,  ru<5ana,  adj.  mit  Knoblauch  gewiirzt,  con- 
dittis  allio.  Rj.  sto  jc  zaluceno.  —  lucan  (osn.  u  I'iik). 
Osn.  147. 

Ii'li-iir,  Inciira.  m.  koji  luc  sijece  i  prodaje.  Rj.  vidi 
\n6a.n6. 

Iiiriiric,  m.  («  C.  G.)  vidi  luiSar.  Rj. 

lOfc,  liiceta,  n.  dem.  od  liitka  (in  Backa  Benne- 
uuiig  dcr  Gcliebten):  Sigji  s  duda  luie  molovano. 
Rj.  u  Baikoj  tako  kazu,  dragoj.  —  Hila  je  jedanpiit 
nekakva  kniljeva  k(\,  bila  je  lijepa  kao  kakvo  luce. 
Priprava  36. 

1.  infcnje,  n.  —  1)  das  Wiirzen  mit  Knoblauch, 
alUatio.  Rj.  verb,  od  Ificiti.  radnja  kojom  tko  luct 
n.  p.  jelo  kakvo.  —  2)  (u  f^rijemii)  vidi  pace  (pitije). 
Kj.  vidi  hladnetine,  i  syn.  ondje. 

2.  hif'f'nje,  n.  das  Atisondern,  separutio.  Rj.  verb. 
od  luciti.  radnja  kojom  tko  lucl  n.  p.  jaganjce  od 
oraca. 

Iili'ov,  adj.  Kien-,  Fohren-,  pini  silvestris.  Rj.  sto 
pripada  lucu  (drvetu).  —  Ti  nacini  lucevu  celiju, 
nama^i  je  lojem  i  katranom,  zapali  je  sa  cetiri  strane. 
Npj.  2,  91.  takva  adj.  granifiev,  rujev,  smiljev,  smrcev, 
srcev,  str^ev,  zmajogorcev. 

lArica,  f.  dem.  od  h'lka.  Rj.  . 

likeir,  m.  dem.  od  luk.  Rj. 

ICli-inae,  lilCTnca,  m.  vidi  hicinStak.  Kj.  koji  sluvi 
Lucin  dan.  —  za  na,st.  isp.  mratinac,  nikoljae. 

Liifiii  dan,  m.  der  Tag  des  heil.  Lukas  (den  IS. 
Oktober),  dies  S.  Lucae  festus.  .  .  .  na  Lucin  dan 
podrani  domacin...  Rj.  dan  sv.  Luke.  —  Pa  pobjegoh 
Cevu  kamenome  o  cestitu  o  Lucinu  danu.  Npj.  4, 
41.  vidi  Lukin. 

Iiloinstak,  in.  dcr  den  h.  Lukas  zum  Hauspatron 
hat,  cliens  S.  Lucae.  Rj.  covjek  koji  slari  Lucin 
dan.  vidi  lucinac.  —  liicinstak  (osn.  u  lucinski,  koje 
se  ne  govori).  Osn.  267.  rijeci  s  takim  7iast.  kod 
arangjelovStak. 

liili-inje.  «.  vidi  Lucin  dan.  —  govori  se  u  Hrv. 
isp.  Prokoplje. 

1.  Idciti,  lufiim,  V.  impf.  n.  p.  jaganjce  od  ovaca, 


S.  lufiti 


638 


ludorati 


absondem,  separo.  Rj.  riJi  odlufivati,  dvojiti,  odva- 
jati.  r.  pf.  slo:.  od-liliMti,  po-,  raz-,  s-  (sel,  za-;  r. 
»iHi>/'.  s/oi.  od-luO-ivati.  za-;  s-luiavati  se.  —  Trirovac 
aajprije  svinje  pojrodi  i  kapariJe,  pa  kad  hooe  da  ih 
tjera  iia  skelu.  onlia  ih  rzbija'.  na  jediio  mjesto.  Ovo 
se  u  j^umadiji  zovc  i  lui-iti  ^viiije.  Kj.  'i02b  (hii-Hi 
yriiijV,  (. .).  kupljfne  od  nekiipljenih).  Tek  sina  Petra 
viJe  nije  puJtao  da  liii-i  srinjt:  Mil.  -"23. 

2.  infiti,  luom.  r.  itiipf.  viit  Knoblauch  uiinen, 
(illuire.  Rj.  mijdati  luk  sjeJom.  Avio  ?MtoHi  ziicinjati 
Jelo.  V.  pf.  sloi.  z;MiK'ili. 

Ift^ka,  f.  (u  Hrv.)  cjepcica  kojoui  se  svijetli  kao 
lucftn,  fill  Spann  um  lu  Jeuchteii,  ttieda,  ef.  liu^.  Rj. 
vidi  i  svjeilika.  —  Tesnjak,  drvo  od  koga  se  luika 
icse.  Rj.  738b. 

lut-kT,  adj.  —  1)  del  porta,  ad  porttim  specfans. 
StuUi.  sto  pripada  luci,  prixtunistu.  —  2)  deW  arco, 
ad  arcum  spectiing.  Stulli.  ito  pripada  liikH  .V. 

IQi-ni,  adj.  n.  p.  lijeha,  Laiich-,  alii.  Rj.  ito  pri- 
pada lukii. 

IHi-njak,  m.  der  Knohlaitchgarten,  hortu.<!  allio 
con.'itus.  Rj.  vrtao  gdje  route  iiife.  —  rijei-i  s  tukvim 
iiast.  kod  brotnjak. 

lOeiini,*  III.  (Ill  Hiiidemittel  (Kiit)  von  liaumuoUe, 
ungeioschtem  Kalk  and  Oel  hei  Wasserleitungen  u. 
dgi.,  maltha.  Rj.  kau  lein,  lijep  .Ho  ne  naiini  od  pa- 
muka,  :ita  vapna  i  ulja,  a  upofrehljara  ^  «  yragje- 
njii  n.  p.  konala,  kojima  se  loda  dovodi  u  grad. 

lud,  luda  (ludT,  comp.  lugji)  adj.  Rj.  vidi  ludeii. 
deiii.  liidan,  ludaCak.  —  1)  niirrisch,  demcns.  Rj. 
koji  je  senuo.  poludio.  ridi  iituknut.  —  Seer  mu  se 
stane  ^uditi  Jta  zbori,  i  kao  za  luda  i  nesvijesna 
coeka  eijenili  jra.  Npr.  115.  —  '^)  thoricht.  .itultus. 
Rj.  koji  nijc  pametan,  mudar.  vidi  benast,  benav, 
brljav,  budalast.  —  Bukva  3,  bukvaii,  hid  ili  suhi- 
dast  iovjek.  Rj.  47b.  Djetetina,  augm.  od  dijete  (oso- 
bina  sa  luda  covjcka,  cf.  adzamija).  Rj.  122b.  Luda 
painet  posribija  gotova.  Posl.  171.  Ludi  boj  biju.  a 
niudri  viiio  piju-  171.  Ludini  se  brod  kuJa.  171.  Lud 
nije  nikom  mio,  a  ludii  je  svatko.  171.  Nije  mu  vraua 
mozak  popila.  iNije  lud).  21(5.  Nije.sam  i»i  ja  po  glavi 
ozebao.  (Nijesam  lud).  217.  O  Bogu  hid.  a  o  gjavohi 
mudar.  2.30.  Telac  Bozij.  (Lud  kao  vo).  313.  Djevojko, 
luda  hudalo!  Sire  je  nebo  od  mora,  duze  je  more  od 
polja.  Npj.  1,  lid).  Bra('o  moja,  hide  ti  ve  nagjoh. 
Da  kako  6i  ubiti  Murata?  4,  323.  Navali  na  mene 
sa  psovkama  i  kletvama,  koje  su  joj  se  jos  jednako 
cinile  male  za  ludi  moj  postupak.  1  )anica  2, 141.  Pesine 
rgjave  i  hide.  Npj.'  4,  XXXVIII.  St.  je  rgjav  i  (pri 
svoj  svojoj  nauci)  lud  Hovek.  Straz.  1887,  14.  —  3)  n. 
p.  dijete,  a  u  primorju  i  paprike  i  zelje,  t.  j.  mlado, 
zeleno  (paprike  i  zelje  za  presadu),  unreif,  immaturus. 
Ej.  kao  nezrelo.  —  ».Iao  Duka,  jao  Leka  vojvoda! 
f<a  kom'  mene  ludu  mladu  ostavlja.i?*  Npj.  1,  208. 
Pa  okupi  trista  kalugjera  i  pet  stotin'  ludijeh  gjakova. 
3,  71.  Cujete  1'  me,  tride-st  gjece  lude!  3,  409.  Zaspa 
Jovo  kao  janje  ludo.  Here.  47.  — •  4)  (u  Dubr.)  jelo, 
kruh,  t.  j.  Deslano,  ungesalzen,  insulsiia.  Rj.  —  Liid 
u  Dubrovniku  znaCi  neslan,  n.  p.  lud  kruh,  luda 
juha  ftorba),  ludo  meso  i  t.  d.  Posl.  XLVI. 

IDda,  f.  die  Thiirin,  stupida,  stulta.  Rj.  alt  je  i 
muskoga  roda  te  znaci  l&do  musko  ili  zensko.  isp. 
ludak,  i  syn.  ondje.  —  Da  6e  oiiaj  izgubiti  prava . . . 
koji  bi  igda  ovakom  ludi,  kao  Jto  sam  ja,  dao  drugu 
ienu.  Danica  2,  141.  A  pa5a  re6e,  da  su  one  pa^e 
bile  lude,  koje  su  pred  njim  na  noge  ustajale.  Npj.' 
1,  XIJX.  A  za.5to  ga  hide  nijesu  poveli  sa  sobom, 
kad  su  ga  bili  uhvatili?  Nov.  Srb.  1S17,  501. 

IQdueak,  liida<5ka,  adj.dem.  od  lud:  Kad  sam  bila 
ludarka  kod  majke.  Rj.  takva  dem.  kod  duga&k.  vidi 
ludan. 

ludiu'ina,  f.  augm.  od  ludak.  Rj.  —  takva  augm. 
kod  b.irdafina. 
luddija,  m.  u  pjesmi  mjeato  lUda:  A  nekmoli  ova 


ludaija.  Jedno  bjeSe  ludaija  2ivko.  Rj.  iz  primjcra 
.<(•  ri'rfi,  da  je  rijec  i  zeuskoga  roda,  kao  i  luda  sio 
je  muskoga  i  zenskog  loda.  isp.  ludak,  i  sgii.  oiidjc. 
—  zavrJetak  ija:  na  kraju  osnove  zadrJ.ano  a  koje 
ima  u  nom.  sing.:  ludaija  (liidal.  dsii.  77. 

Iftdajn,  /'.  —  1)  (u  Srijenui)  ridi  bundeva.  Rj.  ridi 
ludara  1.  —  3)  (n  Srbiji)  njeka  jesciija  jaliuka  koja 
.ie  zore  i  braSnara.  Lj.  KovaOevie.  D.\Rj.  .'■)94a.  osn. 
u  lud.  Osn.  73.  —  rijeci  .«  takini  nast.  kod  doniaja. 
lildak,  ludrtka,  m.  der  'J'hor,  stiiltux.  Rj.  hid  corjck. 
auqm.  ludaeina.  i.ip.  luda,  ludaija,  ludandza,  hulnjak, 
lu^ov;  budala,  mahnitac,  midinitaS,  mahuitioa.  mabni- 
tulJH,  sakaluda.  ixji.  i  bezj.ak,  i  syn.  ondje. 

indnii,  liulana,  adj.  kao  <lcm.  od  lud :  >^estok  li  je 
ludani  Jovane.  Rj.  I'idi  ludaeak.  takva  dem.  kod 
mlagjan.  —  15  njima  je  ludani  serdare.  Njij.  5,  105. 
Ma  govori  ludani  Spasoje.  5,  157. 

Ifldandza,  m.  i  f.  vidi  ludak,  luda.  Kj.  /  sijn.  kod 
ludak. 

litdara,  f.  (u  Srijemu).  —  IJ  vidi  Itidaja  1.  Rj. 
bundera.  —  2)  nekaka  gljiva,  Art  Schwamm,  fungi 
genus  (boletus  saianas  Lcnz.  Rj.-').  Rj.  —  ludara 
(osn.  u  hid).  (3su.  108.  rijeci  s  takim  mist,  kod  bad- 
njara. 

indt'ii,  a,  o,  vidi  lud :  .\  drugo  je  ludcni  Nikola.  Rj. 
lAdci,  m.  ridi  ludost.  —  Mladez  ludez.  HNpj.  4, 
7(¥).  rijeiji  s  takim  nd.sf.  kod  derez. 

Ii'idilo,  n.  die  Narrhcit  (objektir),  dementia :  uhvi- 
tilo  gu  hulilo,  die  Narrheit  hat  ihn  crgriff'en  (z.  B. 
nuch  einem  iniervallo  lucido).  Rj.  ."itanje  onoga  koji 
je  lud  (1).  rt'rfi  ludost  2.  —  Vila  sve  goste  careve 
poludi  .  .  .  te  mu  (cam  vila)  gostc  povrati  od  ludila. 
Kov.  31.  On  dovodi  knczore  n  hidilo,  i  obara  jake. 
Jov  12,  lit.  rijeci  s  takim  nast.  kod  bjesnilo. 

Iliditi  .se,  ludim  se,  v.  r.  impf.  sich  iidrrisch  stellen, 
stultitiam  simulo.  Rj.  einiti  se  kid  (1),  raditi  kao  da 
je  pohidio.  —  Sojviea  sa  kakvim  odipanim  za  taj 
slueaj  dobro  okrpljenini  jastukom  hidi  se  po  kolu. 
Ziv.  320.  V.  pf.  slo:.  naUiditi  se.  isp.  ostala  v.  pf. 
•sloL  izluditi,  poludili,  zaluditi;  poludjeti,  zaludjeti; 
r.  impf.     sloz.  zalugjivuti.  vidi  ludovati. 

Ii'ldiiica,  /'.  kuia  gdjc  stoje  Ijudi  ludi  (1),  das 
Narrcnhaus.  —  Odmah  zastraue,  kakogod  da  su  po- 
bjeffli  iz  ludnice.  Pis.  83.  Da  smo  kao  u  ludnici  ludi 
Ijudi.  Vl,azi('  1,  20. 

Iildujak,  ludujAka,  m.  vidi  ludak.  Rj.'  /  sijn.  ondje. 
ludo,  adv.  dnmm,  stultc.  Idi  mudro,  nepogini  ludo. 
Jesi  mudar,  al'  besjedis  hido.  Rj.  —  Sto  ti  gradi.i 
mloge  zaduzbine?  IT  si  leSko  Bogu  zgrijeSio,  il'  si 
Zijt?o  blagozadobio?  Npj.  2,  37fi  (y>ludo  blago  zadobio« 
znaci:  bez  muke  i  bez  pameti,  samo  srecom,  a  muogo 
blaga.  Vuk).  Da  ne  ginemo  ludo  bez  nevolje.  Da- 
nica 3,  18(1.  Pa  Matica  opet  mene  za  to  onako  ludo 
i  bezobrazno  krivil  5,  81.  Ludo  si  radio  §to  nijesi 
drzao  zapovijesti.  Sam.  I.  13,  13. 

Il'ulorije,  /.  pi.  Dummheiten,  nuyac.  Rj.  lude  stvari. 
vidi  mazgalija.  —  rijeti  s  takim  na.ft.  kod  lagarije. 
indost,  riidosti,  f.  (loc.  ludftsti).  —  1)  die  Thorheit, 
stuUitia.  Rj.  osubina  onoga  koji  je  lud  2.  vidi  lude?., 
bestijnstvo,  bestiluk,  budalastina.  —  Odbiti  kome  sto 
n.  p.  na  mladost,  na  ludost.  Rj.  441a.  Da  ogledaju 
6ini  li  to  dijete  iz  ludosti,  ili  od  svoje  volje.  Rj.  808a. 
Ho(!e  li  i  kad  mo(''i  vjerovati  taku  necuvenu  ludost 
i  budalastinu.  Danica  2,  141.  Umrijec^e  bez  nastave, 
i  Of?  mnostva  ludosti  svoje  \utii6e.  —  2)  die  Narrheit, 
dementia.  Rj.  osobina  onoga  koji  je  lud  (1).  vidi  lu- 
dilo.  —  isp.  bezumlje. 

Ifidov,  lud&va,  m.  vidi  ludak.  Rj.  i  syn.  ondje.  — 
rijeci  s  takrim  nast.  kod  bucov. 

liidovanje.TC.  dieNarrcntheidigung,nugae,ineptiae. 
Rj.  verb,  od  ludovati.  radnja  kojom  tko  luduje. 

Iiid6rati,    ICidujem,   v.   impf.   Narrenthei   treiben, 

desijno.  Rj.  v.  pf.  slot,  naludovati  se.  ridi  bestijati. 

1  isp.  luditi  se.  —  Nije  znao  ra.suditi,  da  su  oni  u  torn 


Lndovik 


—  639  — 


tola 


svi    ludovali.    Nov.    Srb.   1817,    478.    Jer  je    /.emlja 
idolsk.i,  i  oko  laiSnijeh  bogova  ludiiju.  Jer.  50,  38. 

Ll'ldiivik,  m.  inu-  iiuiJko.  Lutluig,  I,udovicn^.  nijc 
ni  u  /.((/.TOHi  grodsliu  s  imenom  Ljudevit.  vidi  Lau5. 

—  Mailzarski  kralj  Ludovik  posjekao  14(X)  Pa5trovi6i. 
Rj.  fiiSllb. 

1.  Ills',  lufra,  m.  Kj.  auyin.  liizina.  —  J)  der  Htiiii, 
lucus.  Uj.  ridi  gaj.  I'ofriibi  j^a  pope  Smiljanic'ii  « 
Kitogii  Ixgti  selcnome.  Kj.  27 la  (a  Jcaze  se  ondje  da 
je  Kitog  velika  smiia  «  Maivi;  po  tome  lug  :naii  i 
hunsi).  Klice  vila  iz  Posavlja  slavna  iz  zelcnu  liii/a 
posai-.ikuga.  Npj.  4,  330.  I'uce  puSka,  k'o  groin  od 
nebesa,  svi  se  pusli  lici  prolomiSe.  4,  333.  —  2)  (u 
C.  (i.)  vidi  rit  (po  blatul.  Kj.  vidi  i  tr.SCak.  —  moh 
biti  da  ide  anio:  15og  te  safiuvao  kulovita  liif/a,  malo 
vrijediia  driipa!  Kov.  126. 

2.  Ifiif,  luga,  m.  ridi  pepeo.  Rj. 

Ii'litinr.  higi'ira,  m.  —  J)  (ii  Dabii.  i  Hrv.)  vidi  Sumar. 
Rj.  kitji  nadiiledii  lug,  sitmu.  —  2J  (u  Jiali)  jarac  (jer 
i  oil    iiajvise    u  liigu   ^.ivi),   scherzhuft    fiir  jarae.  Rj. 

IQlfoska,  /■.  (u  Barauji)  vidi  logo.ska.  Rj. 

IClujf'lijc,  )i.  das  sich  narrixch-xtellen,  siinulatio 
stultitiiic.  Rj.  i-erl>.  od  biditi  se.  rudiija  kojom  se 
iko  Itidi. 

1.  ink,  m.  der  Luuch,  allium.  Rj.  dem.  liikac.  — 
J)  bijeli,  </()■  Knoblauch,  sativum.  Rj.  vidi  cesan, 
eeSiijak ;  jediiijak.  —  I'a  se  ouda  zaluci  bijelim  lukom. 
Rj.  287a.  Znari  da  je  hijcU  Ink  zdraviji  kad  se  ne 
Ijusti,  iiego  ouako  s  Ijuskom   kad  sc  jede.  Po.sl.  316. 

—  !i)  (Tiii,  die  Zti  iebel,  repn.  Rj.  vidi  crljenno,  cr- 
venac,  kapula.  krornid,  kroiiiili  Ink.  —  .Vrshuna,  2) 
crni  luk  dugiiljastijeb  glavica.  Kj.  7b.  Bac'va,  2)  stablo 
«  prorasla  irnoga  luka,  na  kojemu  je  gore  sjeme. 
Rj.  18a.  iSijaiiac,  crni  luk  koji  se  sije  pa  poslije  la- 
sagjuje.  Rj.  ()79a.  —  primjcri  za  1)  i  ^):  Olavica 
kiipusa,  luka.  Kj.  86b;  Isprcao  Ink,  t.  j.  izrrefenao, 
prorastao.  Kj.  238b.  Ozimac  luk,  Ian,  jeOam.  Kj.  4ola. 
Kao  luk  i  oci.  (Kad  se  ka/.iije  da  se  ko  s  kim  ne 
slaze).  Kosl.  132.  Luk  i  voda.  (Od  toga  nema  nista). 
171.  Luk  ti  u  oci!  (Kad  se  ko  cemu  eudi  —  kao  da 
ne  bi  urekao).  171.  'J'ai-i  koine  luk  na  glavi.  (Koriti 
ga  eime  eesto,  dosagjivati  mu).  .323.  Udario  tuk  na 
luk.  (Kad  udari  jednak  na  jednakoga).  327.  Sade  i 
plijeve  luk.  Danioa  2,  ll!l.  —  ,5j  razlicne  vrste  luka: 
aljina,  arpadzik,  eapljan,  (-apljani  hik,  divlji  Ink, 
Ijutika,  luzanj,  por,  pra.s,  vilin  luk,  vrauji  hik. 

2.  Ifik,  til.  Rj.  dem.  lucic.  —  1)  bet  der  Pistole  und 
Flinte,  die  Fcder,  elater.  Rj.  u  piitolja  i  puske.  vidi 
tetik.  —  Dvobu'au,  n.  p.  dvoluena  gvozgja,  t.  j.  od 
dra  luka,  zweifederig,  duplici  elatere.  Rj.  113a.  .Jastuk, 
2)  u  Arnautskijeh  piStolja  na  tabandiSelu  kao  niali 
jastufic',  da  luk  ne  bije  u  ruku.  Rj.  248b.  U  Pri- 
zrenskijeh  pistolja  tabani  su  Njemaeki  (na  kojima  su 
lukovi  i  zubovi  iznutra).  Rj.  310b.  —  2)  (u  Dubi.) 
kola(^  (kao  mjesee)  koji  se  o  bozi(?u  d.ije  sluiitcljima 
i  kad  ko  4to  donese  sa  sela.  Rj.  —  Bozie  lukove, 
uskrs  tehare  mijcsi.  DPosl.  9.  —  3)  luk  iz  koga  se 
strijelja.  der  Bogcn,  nrcus.  —  Pritvrdivsi  jedan  kraj 
od  nje  (opute)  za  strijelu,  da  puste  odozdo  strijelu 
iz  luka  da  se  dobro  za  Cardak  prilivali.  Npr.  7.  IaiIc 
dugo  napet  puca.  DPosl.  58.  Pak  uzima  luke  i  strijele, 
pak  izlazi  na  drum  na  bnsiju.  Npj.  2,  79.  Jedan  za- 
strijeli  iz  luka  nagonom.  Car.  I.  22,  34.  Mac  potezu 
bezbozniei,  zapinju  luk  svoj.  Ps.  37,  14.  Strijele  ce 
im  biti  o5tre,  i  svi  lukovi  njihovi  zapeti.  Is.  5,  28. 
K  narodima,  koji  nateht  luk.  66,  19. 

lUka,  /'.  —  1)  die  Aue,  pratum  pone  flumen.  Rj. 
livada  pored  vode.  dem.  lufica,  palu(5ak.  isp.  livada, 
i  syn.  ondje.  —  Izinegju  planina  pored  voda  i  rijeka 
ima  mlogo  luka  i  palucaka.  Danica  2,  33.  Zasjede 
Izrailjeve  isko^iSe  iz  mjesta  svojega,  iz  luka  Oavaj- 
skih.  Sud.  20,  33.  —  2)  (u  primorju)  der  Uafen, 
portus.  Rj.  vidi  porat,  pristan,  pristaniSte.  —  VjeSta 
je  galija  luci.  DPosl.  150. 


I      Lnkii,  TO.  Lucas.   Rj.  ime   mtitiko.  hyp.  Luko.  ad], 

Lukin  i  Lufin,   odatle  prezimena    Lukii?  j  LiiCic.  — 

Popu  Luki  na  bijele  ruke,  i  tako  mu  vojevoda  pi«e : 

Pope  Luka,  luoj    niilosui   ku»ie!«    Npj.   5,  63.  Pop 

ni  Luka  u  nevolji   cinili,   e  su   Luci  pritu^ili  Turci. 

'  5,  .'!5t;. 

inkae,  lukea,  m.  dem.  od  luk.  Rj. 
inkariea,  f.  (u  C.   G.)   pita  s  lukom.  Art  Kuchen 
niit  Lauch,  placenta  allio  condita.  Rj. 

ll'lkilV,  adj.  listig,  sclilaa,  eallidus:  lukav  kao  li- 
siea.  Rj.  ridi  kovaran.  —  Dva  sina,  jeclan  bjese 
lukav  i  nepravedan,  a  drugi  dobar  i  pravedau.  Npr. 
84.  Lukavo  kao  ma.See.  {Kuf.u  da  je  maska  vrlo  lu- 
kava  i  da  se  u  jedan  put  okrene  i  ho(?e  eoeka  da 
ubije  nogaina,  kao  pseto  kad  mucke  hore  da  uiede). 
.  I'osl.  171. 

Iilkavac,  Itikavca,  m.  Stulli.  lukav  covjek.  vidi  lu- 
}  kavica. 

I      liikaviea,  /'.  lukav  Covjek  (a  i  iensko);  on  je  pod- 
,  niiikla  Inkavica.   Uj.-'  vidi  lukavae. 

iiiikaviea,  /'.  planina  ili  upravo  ravnina  s  brdelj- 
eima  izmegju  NiksiCa  i  Bjelopavlica.  Kj. 

liikav!)(vo,  H.  liiktirstiiin,  f.  die  Lisiigkeit,  Schlau- 
beit,  dolositas,  calliditas.  Rj.  osobina  onoga  koji  je 
lukav.  vidi  kovarstvo.  —  Ne  zna  nikakve  obinje,  t.  j. 
nema  lukavstva  u  scbi.  Rj.  429b.  Pun  jc  gjavolstva 
i  lukavstva.  Posl.  83.  Uuzumjevsi  Isus  lukavstvo  nji- 
hovo  rece:  sto  me  kusate,  licemjeri?  Mat.  22,  18. 

Ii'ikijcrna,  /'.  vidi  lukijernar,  Lat.  lucerua:  Komu 
trebiije  lukijerna,  nadoljeva  je  ulja.  DPo.sl.  48. 

luklji'rniir,    lukijern.'ira,    m.    (u  Dubr.)  kao  svijet- 
iijak    u    kojemu    mjesto   svijece   gori   zeitin,  die  Ocl- 
\  lampc,  luoerna.  Rj.   ridi   lampa.  isp.  kanilil,  kaudilo, 
kangjelo;  iizak. 

LAko,  m.  vidi  Luka.  Rj.  hyp.  od  Luka.  isp.  Osn. 
48.  gen.  Luka,  roc.  Luko.  . —  Pre.sjeku  je  Ouvao  Luko 
Lazarevie.  Rj.  580b. 

IQkov,  adj.  H.  p.  cvijet,  pero,  Lauch-,  allii.  Rj.  .Ho 
pripadu  luku.  za  nast.  isp.  aptov.  vidi  lukovi,  lucni. 
-  Vkresati  lista  kupusnoga,  lukovijch  pera.  Rj.  778a. 
IQko\  aea,  /".  kukuruzniea  uniijeSeiia  hladnom  vodom 
s  perima  od  crnoga  luka  (cC.  hladnjacal,  eine  Art 
Kukuruzhrot  mit  Zuiebel,  pants  e  zca  allio  condifi 
genus.  Rj.  za  nast.  isp.  ajgiraea. 

IQkovi,  adj.  II.  p.  lijeha,  giadina,  LMUch-,  idlii.  Rj. 
;  .-ito  pripada  Inku.  vidi  Inkov,  lucni. 

IQkoriea,  /.  ein  holzernes  (.refass  urn  Jjuuch  zu 
stosseii,  mortarium  ligneum  comminuendo  allio.  Rj. 
drven  sud,  u  kom  se  tuie  luk. 

Inkuriita,  /'.  kad  se  skinu  glavice  8  vijenca,  pa 
ono  §to  ostane.  Rj.  —  Luk  babi,  a  lukovina  djedu. 
DPosl.  58. 

Ii"ila,*  /'.  (2)1.  gen.  Iiila).  Rj.  dem.  lulica.  hyp.  Iu5a. 
augm.  luletina.    —    1)  die   Pfeife  zum  liauclien,  fis- 
tula fumatoria.  Rj.  vidi  simsija,   sinsija.  —  Zapalio 
lulu,  te  pusi.  Rj.    187b.  Ispusiti.  popukiti  lulu.  Rj. 
239a.  Zapaliti   lulu  paracinski,   t.  j.   uapuniti   lulu, 
pa  zahvatili  njom  vatre  i  pepela.  Rj.  489a.  Lulu  pije, 
u  tamburu   bije.   Rj.    503a.   V  Turaka  je  obicaj  kad 
.  duvand/.ija   pusi   pa   cuje   ko^a  gje   pusti   vjetar,  da 
onu  lul)i    istrese,    i   nanovo   da  je  napuni.  Posl.  76. 
Ne  bih  za  to  dao  ni  lide  duvana.  194.  Posto  se  iimiju, 
!  zapale  svatovi    na   dugijem   cibucima   Itile.  Kov.  85. 
—  2)  kazanska,  die  Rohrc  beim   Branliceinbrennen, 
ti-itula  vini  ustorum,  cf.  lulid.  Rj.  una  cijev  na  koju 
i  ide  is  kazana  rakija.  —  Konjic,  racvasio  malo  drvo, 
'  koje  se  zavui^e   odozdo   u   kazansku   lulu.   Rj.  289b. 
Postava,  2)  onaj  sud,   u   koji   ide  rakija  iz  kazunske 
lule.  Rj.  550a.  —  3)  kao  durcijnski  naprstak  (koji  je 
iupalj  sa  svijem)  samo  malo  podeblje  i  pote^e:  Ve(5 
poteiie  trostruku  kandziju,  tri  su  na  njoj  lule  od  tiim- 
baka.   Kj.   k   tijem   stihorima  u  Npj.  3,  2.   \uk  do- 
daje:  Lula  ovdje  znafi   kao   mala  CaSica,  od  prilike, 
I  kao  poveliki  napratak. 


Iiilodiija 


—  G40  — 


liitAti 


liilt-iliija.*  Ml.  i'<T  Verfertiger  der  liile,  fisiiihtrhn'. 
Rj.  li'jt  i/riirfi  Ink.  —  iti  mist.  isp.  Oetediija. 
lulMinil,  /'.  iiii<;ni.  od  lain.  Uj. 
lillirii,   /■    dcm.  od   lulrt.   Rj.   —   Tiimburice   moj.n 
dan;rubioe  I  a  liilice  moja  zahuhiioe!  Rj.  18U). 

lillu'.  lulica,  m.  (U  SrijemiU  ridi  liila  2.  Rj.  ' 

liimbiiriln,  /'.  fidi  Iftbardn,  kiimbara,  kumpara.  — 
I'nisiic  ko  yn\\\  od  lumlmrde.  DPosl.  W. 

Iiiiiih:\r(irinjt>.  h.  dtiK  Scliies^oi  wit  Feiiergorehren, 
jticuhitf.  Kj.  rcrh.  od  liimbardati.  radnjtt  kojont  il'o 
tamhardi.  ndi  lubardanje. 

Iiimbiiriiati,  dam,  r.  iiiipf.  (u  primoiju)  metati 
puSke,  ffhiessen  mit  l-'eutrgeirelireu,  jaculor:  Pa 
9'  otole  podigosmo  majko  pjevajiu'i  i  htmhtirdajiici. 
Rj.  upniro:  nietaii  lumharde,  po  torn  i  pitske.  vidi 
Itibaraati. 

lAna.  f.  akc.  Rj.'  XXIX.  —  (.'aratan,  covjek  koji 
.«e  rodi  ii  mari^uioj  svijei'i  (hini).  pa  urije  nego  je 
krJten  prijegje  preko  njefra  maOka  ili  driiga  kakoya 
pogaua  zivotinja.  Rj.  iSllta.  man-ana  luna:  hoiacija 
(mijena)  vijtsecu  wtirca  (ohijka). 

Idnfupa,  f.  ridi  copa.  Rj.  pogrda  zenskonm  ielja- 
dttu.  isp.  cunoupa. 

lunta,  /".  Art  Kanonen.  torment i  bellici  genus: 
Otpucuju  naokolo  liinte.  Rj.  nekakav  top.  Njem.  die 
LuDte  :nuei  fiiilj. 

IDnja,  f.  eiiie  Art  Vogel  (die  Gabehceih.  Rj.'),  avis 
goius  (iniU-us  milrus  L.  Rj.').  Rj.  —  Dogje  lunja, 
odnese  ga  (vojna),  jao  mene!  odne-se  ga:  aja,  uja, 
pusta  lunja!  ne  nosi  mi  vojna  moga.  Npj.  1,  527. 

Idnjalo.  m.  koji  se  lunja.  Rj.  rijeii  s  takr^im  nast. 
kod  bajalo. 

lAnjiinjo,  »i.  dus  Gehen  mit  vorhangendem  Kopfe, 
-i'j  incedere  capite  deniisso,  Rj.  rerh.  od  lunjati,  lu- 
njati  se.  radnja  kojotn  tko  lunja,  lunja  se. 

Idnjnti,  lunjam,  r.  impf.  IDnjati  se,  Ifinjam  se,  r. 
r.  impf.  mit  vorhangendem  Kopfe  gchen,  inccdo  ca- 
pite demisso.  Rj.  spustiv.^i  glum  Hi,  hoditi.  v.  pf. 
sloz.  odlunjati.  iap.  poh'injiti  se. 

Ilknjar,  adj.  mit  vorhangendem  Kopfe,  demisso  ca- 
pite. u  koga  je  spitstena  glara,  koji  spusta  glaru. 

lApa,  f.  das  Srhlugen,  Klopfen,  pulsaiio.  Rj.  ridi 
biipa.  isp.  lupanje.  —  Oko  ponooi  stane  lupa  po  sobi 
i  vika.  Xpr.  HI.  Tu  je  hWa  strasna  lupa,  vika,  zveka 
lanaca.  63.  Ui'inicu  da  nestane  megju  iijima  lupe  od 
irvanja.  Jer.  2o,  11. 

lApanjO,  H  das  Klupfcn,  pidsatio.  Rj.  rert>.  od  lu- 
pati.  radnja  kojont  tko  lupa.  Rj.  dcni.  lupkanje. 

liipar,  lupAra,  m.  (u  Diibr.)  Art  Aiistern,  ostreae 
genus.  Rj.  nckaka  kamenica,  ostrika,  ostriga.  —  Drzi 
se  liipar  rarkijente.  DPosl.  20.  Lupa  slijepac  hipare. 
58  (mrkijenta  =  plitina). 

InpAranjt*.  n.  ridi  lupanje.  Rj. 
luparati,  ram,  vidi  lupati.  Rj.  dcm.  lupkati.  u  Hj.': 
luparaii  dem.  od  lupati. 

Ibpatak,  Hipatka,  m.  cin  Bret,  ascia.  Bj.  daska. 
(aaoia,  valja  da:  iussis,  axis  =  daska).  —  Brgija  kao 
jare  po  lupatku.  (Kad  koji  brzo  i  nerazgovijetno  go- 
vori).  Posl.  2!i. 

Idpati,  lupam,  v.  impf.  klopfen,  paho.  Rj.  ridi  lu- 
parati,  lupati.  dcm.  lupkati.  znaienje  udarati.  Korijoni 
186.  r.  pf.  prosti  lupiti,  ITipnuti ;  sluL  iz-lupati,  na-, 
0-,  od-,  po-,  pro-,  riiz-,  s-,  za-;  prilupiti,  prllupnuti. 
lupati  sto,  o  ito,  u  sto.  —  ].,upati  kojeSta,  t.  j.  go- 
voriti,  drescheti.  Rj.  Budionik,  po  manastirima  ona 
daaka  Sto  u  nju  lupaju  ujutru  da  se  bude  kalugjeri. 
Rj.  46b.  GruSkati  koSulju,  peru^-i  je  drze*'-!  jedan  kraj 
u  rukama  lupati  dolje  0  kamen  iji  0  daskii  tia  <'cniu 
»e  pere.  Kj.  10.5a.  Neko  lupa  na  vratima.  Rj.  'Il6a. 
Tu  f:e  no(3aM  dobiziti  i  lupati  oko  tebe  da  te  plaSe. 
Npr.  61.  (pass.:)  Ko  s  vragom  tikve  sije,  hvc  mu  se 
o  glaru  lupaju.  Posl.  I.'iH.  /,»p«  kao  puto  o  ItAru. 
(Kad  ko  .5Uj  ludo  govoril.  171.  Sta  lupai  (ili  vif-eS)? 
nijesi  ti  ovgjc  gjevojke  doveo  (jer  svatovi  obicno  Ui^ 


p(tju  i  vifu).  352.  Lupa  glavom  0  kami.  DPosl.  58. 
Ltipa  sad  u  ploihi,  sad  11  klinac.  5S.  On  uznie  bub- 
njeve  i  talambase,  i  ostale  kojekake  sprare.  sto  lu- 
paju. Npj.  2,  106  (Vuk).  Pa  poteie  teJku  topuzinu, 
njonie  hipa  carere  droroi-e.  2,  ;?<sti.  Hi  more  od  obale 
lupa?  HNpj.  o.  75.  NaSavM  negde  doboS.  dado  ga 
arhimaudriiu  Molentiji  na  vrat.  te  stane  lupati  po 
Jaucu,  da  bi  se  Ijudi  svrat'ali  u  Sanac.  Milos  !)7.  Dje- 
vojka  je  izobrazena,  a  to  oe  re(?i:  zna  eitati ...  pjeva 
i  lupa  po  Stogod  na  klariru.  Priprava  171.  Onda  ue 
(Se  smjeti  svaki  ...  0  njiina  (o  obadva  jezika)  kojesta 
lupati.  nego  ce  govoriti  samo  Ijudi.  koji  stvar  po- 
znaju  i  razumiju.  Rj.'  XIII. 

lilpcskT,  adj.  diehisrh,  furiim.  Rj.  sto  pripada  lu- 
pehma  ili  lupe:u  kojemn  god.  —  Ni  lupeskoj  zeni 
nije  vazda  smijeb  na  usti(li).  DPosl.  79.  (adv.:)  A  ne 
ho(?e  rata  objaviti,  no  lupeski  ide  Gori  Crnoj.  Npj. 
5,  8(5. 

Uipo^tiiin,  f.  (u  Boci)  Dieh.ftahl,  furtum.  Rj.  vidi 
kradba,  i  .<j/«.  ondje.  —  Kad  se  lupezi  svade,  lupe- 
stinu  se  nagje  (iznagje).  DPosl.  42.  rijei-i  s  takim 
nast.  kod  gospostina.  osn.  lupeski.  isp.  Osn.  KJS). 

lOpoz,  m.  (osobito  po  jiigozap.  kraj.)  Jer  i)»ch, /"«)■: 
Prigoda  oini  lupeza,  cf.  kradljivai',  lopov,  rsuzin.  Rj. 
vidi  i  hrsuz,  hrsuzin,  tat.  augm.  Uipezina.  za  znaienje 
korijena  i.y).  Ijiipine.  njeci  s  takiin  nast.  kod  dere^. 
—  Kutnji  lupez  ku(?u  kopa.  Posl.  1()4.  Lupez  od  igle 
do(5e  (=  do<5i  6e)  na  vola,  a  s  vola  na  vjeSala.  DPosl. 
58.  Od  domacega  lupeza  ne  moi>e  se  ucuvat'.  88.  Ne 
sabirajte  sebi  blaga  na  zemlji .  .  .  gdje  lupezi  potko- 
pavaju  i  kradu.  Slat.  (>,  19. 

ICipcziea,  /'.  die  Dieliin.  fur:  A  zaove:  lupezice. 
Rj.  zenska  glaru  koja  krade.  —  vidi  kradljivica,  hrsu- 
zica,  tatica. 

lApozina,  /'.  augm.  oil  lupez.  takra  augm.  kod  bar- 
daCina.  —  Ljudi  mi  kazu,  da  imade  teska  lupezina 
po  imenu  Kraljevii'u  Marko.  HNpj.  2,  239. 

Idpija  (breskva).  /'.  (u  Dubr.)  breskva  koja  se  da 
raseijepiti.  Rj.  suprotno  gloca.  glogjva.  —  za  postanje 
isp.  Ijupino.  rijcH  s  takrim   nast.  kod  letija. 

inpiti,  pTm,  r.  pf.  auf  ctuas  losschlagcn.  pcreutio. 
Rj.  /.7(0  udariti,  pa  ziiacenjc  prclasi  na  glas  koji  Intde 
kad  se  lupi.  vidi  Iiipnuti,  prilupiti,  prllupnuti;  r.  impf. 
lupati,  luparati,  lupkati.  —  Brceiti,  0  zemlju  lupiti. 
Rj.  42b.  BuSiti,  kad  Stogod  padne  pa  lupi.  Rj.  51b. 
Kad  viknusc  ognjani  fauSi,  a  lupise  jasni  lalambasi, 
pa  pocera  katana  Tatara,  oko  Befti  sva  zenilja  zajeca. 
Npj.  3.  .50.  Pljesni  rukama  i  lupi  notiom,  i  reei :  jaoh! 
Jezek.  (i,  II. 

Iftpkanje,  n.  dem.  od  lupanje.  Rj. 

lApkati.  ru])kam,  r.  impf.  dcm.  od  lupati.  Rj.  — 
Kada  budes  na  ulifu,  ruvaj,  ne  lupkaj.  Npj.  1,  521. 

inpilllti,  nem,  ridi  lupiti.  Kj.  r.  pf.  sloz.  prilupnuti, 
prilupiti ;  v.  impf.  lupati,  luparati,   lupkati. 

liDpofrlar,  m.  —  t)  jdauiua  u  Lastvi  Ozriniekoj : 
Kad  dogjose  u  Lupoglar  tvrdi.  Kj.  —  2)  selo  u  Hrv. 
Ivekovic.  —  Lupo-glav,  rijeii  tako  sloz.  ridi  kod 
bu<!Oglav. 

lli.sa,  f.  hyp.  od  lida.  Osn.  364.  —  takva  hyp.  kod 
grasa. 

liVsija,  /'.  die  Lauge,  lixivium.  Rj.  ridi  cijeg,  liksija. 
isp.  lug  ih'iga).  —  Tal.  liseiva,  lissio. 

IfiskT,  adj.  (u  Pastr.)  n.  p.  drvo,  t.  j.  iz  luga,  IfaM-, 
silrestris.  Kj.  .Ho  pripada  lugu.  vidi  gajski,   .5umski. 

lifisfiea.  /'.  op.itina  izmegju  Kotora  i  mora  blizu 
Krtola.  RJ. 

IjU.^tienniii,  m.  Kj.  covjek  iz  Lustice. 

hitriilj)'.  n.  ridi  vrljauje.  Rj. 

Illtali,  lutam,  r.  impf.  ridi  vrljati.  Kj.  r.  pf.  sloz. 
zaiiitati.  ridi  i  baaati,  i  syn.  ondje.  —  Ona  oti§avsi 
lutusc  1)0  pustinji.  Moj.s.  I.  21,  14.  Ko  god  za  njim 
(za  rinom)  lata,  ne  6e  biti  mudar.  Pric.  20,  1.  Koji 
lutaju  dtihom,  orazumi(?e  se.  Is.  29,  24.  Orce  moje 
lulaju  po  svijeui  gorama.  Jezek.  34,  6. 


IlltilV 


—  G41 


Ijckiircv 


Irtliiv,  (tilj.  (11  Uoci)  i-i(li  bljiitnv.  Kj.  vidi  i  bljiitjik, 
miMknv  2.  Ho  jc  tdl'u  iieiniixlno  u  (jrlii,  da  se  Ofl  iijcria 
mozc  liljiintti.  —  lutuv  (vidi  btjutao,  Ccmu  je  odba- 
Ceno  li).  Osn.  87. 

LfilcrKvai',  fifileriivca,  »).  corjek  zul;onu  Lutcrora. 
ri'di  lutor,  liilonin.  —  Danas  ae  Madzar  Kalvinovac 
od  Mad^.ara  Lnlerovca  no  razlikujc  ni  male.  Zlos.  l(>'i. 

India,  f.  (lie  Piippe,  pupa,  papula,  llj.  cm?/ bcpka, 
pPipa.  hijp.  Iiii5e.  —  Ka?.i,  maio,  olkiida  t'e  svatovi 
do^i.  (. . .  {Tjevojke  uafine  . . .  kao  kolo  i  uared  iijega 
posade  vavoljak  od  kuciiia  —  kao  mala  Ititku ...  ])a 
g  koje  se  stiaue  zapali  littka  s  one  strane  ka^u  da 
Ce  dot'i  siifjjeni  prosci).  Poal.  123. 

Ijii(o,  («.  ime  musko:  Mladi  Luto  i  mladi  Todore.  Uj. 

Ifitor,  til.  vidi  liitoiaii.  Kj.  covjch'  zukona  Lutcrova. 

—  Dosavsi  jpdnoni  na  diu'an  nekopv  Jova  Luiora 
(koje^ra  sii  za  to  tako  zvali,  sto  se  govorilo  da  nikad 
nc  posti).  Sovj.  79.  ridi  Ijuterovac,  lutoran. 

Iiitoriiii,  liitoiAna,  m.  der  Luthcraner,  Lutheranus. 
Kj.  vidi  liilor,  Luterovac. 

Iiitdraiika,  f.  die  Lnilicranerin,  Lutlierana.  Rj- 
ienslo  {'eljade  zaVoiia  Liiterova. 

liilArniiskT,  adj.  lutheriach,  liiilieranus.  Rj.  Uto  pri- 
padd  liitnrduima.  —  Pak  demo  onda  biti  jednn  narod 
i  imali  jodnu  knjizevnost,  kao  ii.  p.  Nijcmci  ztikonu 
liimskoga  i  Lutoranxko(]a.  Pi.i.  20. 

Idfrija,  f.  (u  vojv.)  die  Lotterie,  alea  ■•ioHimn :  uz- 
midei-  ae  ii  pamet,  jer  6ei  sad  izvuvi  hitriju,  t.  j.  zlo 
c'eS  \ncif\,  bideS  bijen.  Rj.  —  Njem.  Lotterie  od  Tal. 
lotto. 

Iji'izi,  >».  pi.  (ijd  luu:)  sola  11  ravni  na  desnoj  straui 
I/iina  iirema  (TJurgjevijem  stupovima,  eine  O'eijcnd  im 
sUdlifhen  Serbieii,  rer/ionif!  rioiiicn.  Rj.  u  jukiioj  Srhiji. 

UiiAX,  f.  Tal.  loggia,  kao  natkricen  liadnik,  trijem. 

—  Liri  ,9  Inze  i  a  Orlande.  UPosl.  b5  (t)rlanda  u 
Duliromiikii  utatua  i  kod  nje  Hup  na  koji  se  pcnjalu 
zustava).  Luza  je  i  poki'iveno  i  otkiiveno.  .58.  Luzii, 
zffrada  u  kojoj  su  stanovali  stra/.aii  jri-adsld  u  Du- 
broviiikii,  ital.  loggia.  XIII. 

ln/,aii,  liizana,  adj.  axiluy,  cinerosus,  cf.  pcpeljav: 
Oprc-io  usmi  kao  luzan  bubreg  (kad  sc  pece na  ngljevlju. 
Posl.  210).  Kj.  stu  je  puno  iiuja,  pepcla. 

lin/.riiii.  III.  pi.  pripovijeda  se  n  Pnlima  da  su  onamo 
u  nckakoiiic  poljii,  koje  se  zovc  liritvici,  negda  sjcdili 


Luzani,  koji  .sn  sc  iznirgjii  sclic  poklali  i  zatrii  i  ra- 
solili:  Da  6miio  so  poklat'  kn'  Luznvi.  Rj. 

Ln'/,aiiski,  adj.  Rj.  stv  pripada  Luiauima. 

Illiaiij.  liiziija,  in.  (n  C.  (J.)  k.no  diviji  Ink,  Art 
Luinh,  alia  (letiH.^i.  Rj.  —  liizaiij  (osn.  u  /»(/  lucus). 
Osn.  201.  rijcii  .«  takim  naxt.  kod  1)acaiij. 

ICiif'njo,  n.  da.i  Jjuugen,  lixivii  infnuio.  Rj.  verb, 
od  luXiti.  rndiija  kojoiii  tko  iiizi  Ho:  Proala  korita 
(n.  p.  za  pojenje  aloke,  za  hdenje  kohilja  po  selinia 
i  t.  d.)  grade  seljaci  svaki  acbi.  Rj.  735a. 

Liiiico,  /'.  pi.  I.aunitz,  lAinatiu.  —  DijcliSe  bIo- 
yenske  je/.ike  ii  dvije  poloviue:  jodna  je  »zapadna', 
i  "  njoj  jezici:  poljski,  ceSki,  oba  srpaka  u  iMzicama, 
Rad  1,  107. 

Liiii(-ki,  adj.  sto  pripada  Luzicama.  —  Bez  takih 
prinijera  nije  ni  jczik  luzickih  Srba...  gornji  luzieki, 
donji  lidicki.  Rad  1,  109. 

Iftzina, /".  augm.  od  lug:  Pogibo(h)  ti  danaa  «  lu- 
siiii.  Ajdc  leli  kroz  jelove  grane  i  ti  njuSi  kroz  lu- 
iine  krvcn.  Rj. 

I(i2ili,  luzim,  »;.  iiiipf.  n.  p.  koJidje,  pregju,  laugen, 
auduugcH,  lixivio  imbuo.  Rj.  u  lugu  pariti.  v.  pf. 
sloz.  iz-hiziti,  za-;  v.  impf.  sloz.  zaiuiivati. 

1.  luiiiica,  /'.  vidi  parioniea.  Rj.  sud  u  kome  se 
luze  n.  p.  koiulje. 

3.  il'i^liicn,  /'.  (u  Raranji  i  u  Srijeniu)  vidi  pijanica: 
on  je  velika  luziiica.  Kj.  vidi  i  pijanae,  i  Hgn.  ondje. 

S.  liiziiU-a,  pciiflCi/.iiicn,  /'.  Awhcnbrudcl,  pitclta 
favilla  j>lena,  cf.  pepeljiisa.  Rj.  vidi  i  peijeljuga,  pe- 
peljuba.  —  zenska  glavu  koja  se  ninoyo  bavi  «  kii- 
Itiiiji,  oko  vutre  i  pepcla  (liiga). 

liilziiica,  f.  —  J)  rijcka  ii  Srbiji  koja  utjeie  ii 
Moravii  pod  Pozegoui.  Rj.  —  2)  plenii(!ki  dvor  ii 
Hrv.  Jvekovid.  —  od  osnove  Ing  (lucus).  ixp.  Ko- 
rijeni   li). 

liiziija,  f.  kad  se  luze  ko.sulje,  n.  p.  svake  lu^.nje, 
das  Jjitugen.  lixivii  infusio.  Rj.  rad  i  vrijetiie  kad 
se  lusi.  —  rijcii  s  takim  nasi,  kod  ce^nja. 

lilziijak,  luznji'vka,  in.  quercits  pedunculata  Elirh. 
Rj.-''  vidi  luznjaka  1. 

lilziijaka,  /'.  —  J)  eine  Art  Eiche,  quercits  genus 
(luJinjak  =  (juercus  pedunrulata  Ehrh.  Rj.^V  Rj.  iie- 
kaki  liriist.  —  2)  (u  Sapcu)  debela  krpa  5lo  se  meee 
navrh  parionice.  Rj.  krjia  Ho  se  meie  nwvrh  1  lilznice, 
—  rijeci  s  takim  nast.  kod  divljaka. 


L 


J. 


Ij,  I).  sIoJ,eno  slovo  za  glas,  koji  se  u  Vukovoj 
azljuci  biljc^.i  pvostini  slovom  .'i.. 

Ijas;a,  /'.  (u  vojv.)  der  Sclmndftcck,  labes,  macula. 
Rj.  maca  (na  celjndvtu)  u  nioralnom  sinislu,  prijc- 
korno,  sraiiwtiio  ,Ho:  Oprat'  Srbu  Ijagii  sa  obraza. 
S6e\>.  mal.  11.  —  Tugjc  su  ili  se  mo?.e  misliti  da  su 
tugjo  .  .  .  Ijaiifi.  'Xsn.  li). 

Ijilljak.  Ijaljka,  in.  (u  C.  (1.)  nokaka  trava,  koja 
je  okru2:la  u  zcinlji  (kao  povcliki  duguljast  orali  i 
jedc  sc.'  Kj.»).  Rj. 

lj&,  eitie  Verstiirkung  der  yerneinimg,  fortioris 
HCgationis  rn.r.  Rj.  vidi  le.  rijecca  kojom  se  utrrgjujc 
poricanje.  Lje,  getviss.  sane.  Rj.'  VIII.  kao  jamaciw, 
za  cijclo:  T.ij  te  TurCin  lje  pogubit'  ne  ie.  Npj.  4, 
2fii).  'I'o  moiie  biti  po  razuniu  V.  Lazica,  ali  po  ra- 
zuniu  Ijudskome  lje  ne!  \lja/.\i  1,  12.  nahodi  sc  i 
u  tvrgjenjii,  i  tada  i'ini  sc  ZHa(;i  Ho  i  samo:  A  lje 
macka  za  misinia    DPosl.  1.  .\  lje  raba  o  ustipku.  1. 

\;\H>.  i  t.  d.  ridi  bljcb.  i  t.  d.   Rj. 

-Ijeoi,  Ijcgnem  (ljci>em),  glagol  koji  ovako  prost 
ne  doliizi,  nego  saino  slozcii  s  prijedlozima:  izljedi 
(izljegnem),     naljeci,    prfeledi,    Sijedi,    Wjeci,    7Si\]e.(.\. 


—  znacenje   koje  je   u   lazili.    vidi   Ijesti.   isp.  Kori- 
jeni  19. 

IjtSdzlia,  f.  u  Stullija  Ijccba,  cura  medicinalis, 
ciivalio.  Stulli.  radiija  kojom  tko  lijeci  koga,  ili  kojom 
sc  tko  lijcvi.  isp.  lijecenje.  die  Cur. 

Ijekar,  Ijekiira,  m.  der  Arzt,  medicus.  Rj.  ridi  li- 
jeCnik,  vidar,  hecira,  medig.  doktor  2.  —  Kralj  je 
sazv.ao  sve  Ijekare,  ali  je  uiko  ue  nio?.e  izlijeciti.  Npr. 
8G.  ImaJe  nekakav  car  jedinka  sina,  koji  mu  oboli. 
Car  .  .  .  gjegogj  je  bio  koji  Ijekar  u  svijetu,  na  nj 
je  dovodio.  2(j2.  Ljekar  nije  tko  lijek  spravlja,  neg 
tko  lijekom  ozdravlj.a.  DPosl.  uU.  U  st.ara  su  vremena 
doktori  bili  i  Ijekari  i  apatekari.  Danica  3,  239.  — 
Ijekar  upravo  je  onaj  koji  Ijckovc  pravi  i  prodaje,  a 
to  je  sada  apatekar.  Kako  jc  u  prcgjahija  vremena 
slabo  bilo  cqtatcka,  lijecnici  su  sami  lijekove  imali 
kod  kuie  i  davali  ill  bolesnicima ,  pa  ih  po  tome 
nariid  iiuzvu  Ijekariina;  ali  imajuin  mi  lijepu  rijei 
lijecnik  mogli  hismo  rijce  Ijekar  u  knjizevnom  jeziku 
uzimati  za  ono  Ho  po  nastarku  svomc  i  ziiaci,  t.  j. 
apatekar,  na  koje  nas  upuiujc  i  rijei  Ijekarnica. 
\      Ijokilrev,  adj.  vidi  Ijekarov.  Rj. 

41 


Ijpkaricii  —  fr 

^jekA^i«•a.  /.  lUe  Heileritt,  inedicu  ^mulie_^V  Rj.  koja 
Uitri.  riiii  vidaricji.  i«p.  apotekftrioa.  —  Kad  se  vjc- 
itioa  jedanpiu  ispo\-jeiii  i  oda,  onda  vise  ne  moie  jesti 
Ijudi.  iieso  postaiie  Ijel-uricii,  i  dajo  Iravu  izjedeiiima. 
Kj.  iHib.  Kad  se  prikiuM  sobiima  irje  boliije  careva 
koi.  vidi  lye  lete  lekari  i  Ickarice.  Npr.  14(5. 

Ijekitrijc,  /".  /'/.  I'te  -lir/iefeH,  metUcamina.  Rj. 
lijekovi.  vitii  Ijekarstva.  —  /-yeci  s  f(it»'i»  ««.'!(.  hod 
tacarije. 

Ijekiirina,  f.  (his  IIeil<iehl,  die  Gehiihr  de^  Arstcs, 
pecuniut  im-dico  debitiie.  tiierces  iticdici,  cf.  hecimStina. 
Rj.  /)/ci((i  Ijtkaru.  vidi  i  berberina,  vidarina,  melemaSf e. 

Ijt^ktirnica,  /'.  ridi  apoteka.  —  Pazi  dakle,  kad  .^i 
dosao  II  Ijikiirnitii  da  ue  otideS  neizlijeC-en.  DR.  20S. 
Pa  (crkva)  bude  prisiaiiiJte  nevoljuiciuia,  Ijckarnica 
od  strjisti.  pribjeiiJte  boiesnioima.  339.  rijeii  s  takvim 
mist,  kod  cediiljariiiea.  iie:nidive  drzeci  da  je  ovdje 
demiiiiitinii  mist,  piiit  kujizarna,  Ijekarna  i  t.  d. 

IjokArov,  adj.  Rj.  ridi  Ijekarcv.  sto  pripada  Ijckani. 

ljt>knrskT.  adj.  Rj.  sto  prij)ada  Ijekarima  Hi  Ije- 
karu  kujemu  (jogj. 

Iji'karstvrt,  n.  pi.  vidi  Ijekarije.  —  Nego  su  mu 
Oorbu  i  Ijekarstva  sipali  u  usJa.  Zilijc  8. 

Ijek6rit,  adj.  heilsam,  medicus.  Rj.  sto  moze  izli- 
jeciti  bolesna.  —  Kordijal,  Ijekovitu  pice.  Rj.  291a. 
Ijizarkiuja.  Govori  se  da  je  ova  trava  Ijekovita  za 
raajava  usta  i  desni.  Rj.  321a. 

Ijelja,  /".  u  starome  molitveniku  zove  se  tctka.  Rj.' 
i;!ju.  Ijeljka,  soror  natii  major.  Stulli  (=  starija  sestra). 
akc.  bice  Ijelja  (kao  hyp.). 

Ij^ljen,  m.  (a  Here.)  ri(?i  jelen:  Ak'  udara  gjete- 
Ijinom  travoni,  to  je,  vuee,  od  Ijeljcna  kivca.  Rj.  hyp. 
Ijeljenko.  —  Ja  se  pripeh  na  najviSe  visine,  pa  po- 
srledah  na  najnize  dubine,  gje  mi  Ijeljen  i  koSuta 
plaudiije.  Here.  284. 

LjMjena,  f.  (u  Here.)  vidi  Jelena.  Rj.  ime  zensko, 
Helena,  isp.  Ijeljen  i  jelen. 

lj(;lji'nee,  Ijeljenceta,  n.  vidi  jfelenfie.  —  Ljeljence, 
jelenie.  Npj.'  1,  316. 

IjMjf'iiko,  m.  hyp.  od  Ijeljen:  Gje  gospoda  piju 
vino  ladno,  Ijeljenko  im  uz  koljeno  Seta.  Rj.  vidi 
jelenko. 

Iji'ljenov,  udj.  sto  pripada  Ijeljeiiu.  vidi  jeleuov. 

—  IMe  roge  Ijeljenove.  DPosl.  33. 

Ijeljka,  /'.  soror  natu  major.  Stulli.  starija  sestra. 
is/).  Ijelja. 

Ijt^meS,  HI.  (u  C.  G.)  vidi  jfemjeS.  Rj.  vidi  i  lemeS, 
i  ostale  oblike  i  syn.  ondje. 

Ij&mcz,  m.  vidi  pritisak.  Rj.  coll.  Ijemezje.  —  ri- 
jeii  s  takini  nasi,  brglijez,  gavez. 

Ij6mezje,  n.  coll.  od  Ijemez.  Rj.  Ijemezi,  pritiskovi. 

Ijeniv,  adj.  vidi  lijen.  Rj.  —  Gvozden  Siljak,  kojim 
se  Ijeniviji  ro  kaSto  i  bacne.  Rj.  483b.  Zli  i  Ijeniri 
slugo!  Mat.  25,  26. 

Ij^nivae,  Ijftnivca,  m.  der  Faxilenzer,  desidiosus, 
piger.  Rj.  Ijeniv  covjek.  vidi  lijenJtina,  i  syn.  ondje. 

—  Sto  bih  ja  i  za  ovoga  lenivca  radio?  Npr.  71.  Idi 
k  mravu,  Ijenivce,  gledaj  putove  ujegove,  i  omudraj. 
Pria.  6,  (i. 

Ijiniviea,  f.  die  Fuulenzerin,  pigra.  Rj.  Ijeniva 
zenska  glava. 

Ij^paban,  Ij&pahna,  adj.  pulchellus,  helluhtfi,  venii- 
stulits.  Stulli.  dem.  od  lijep.  vidi  IjepuJak,  IjepuSan, 
ljepu.5ka.st.  hiibsch. 

Lj^pava,  f.  ime  iensko.  Rj.  —  Ljepava  (osu.  u 
rLijepat  od  Ljeposava).  Osn.  85.  —  imena  zeiiska 
s  takim  nast.  Gospava,  Stanava. 

Ijepojka,  f.  rijei  naCivjenu  od  lijepa  Hi  Ijepota 
prema  rijeci  djevojka,  kao:  lijepa  djevojka.  govori 
se  u  pipavici:  Dovedi  devojku,  lepu  lepojku,  crnu 
ernojkii.  Rj.  .50<)b.  isp.  i  ledojka,  plavojka. 

Ijt'pArjceica,  f.  ein  beredtes  Fraucnzimmer,  elo- 
quens:   fjeporje^;ica  li  je   ona,   isiikala  bi  covjekn  i 


!  —  Ijcskov 

crijcva.  Rj.   ^emi   Ijeporjeiiva,   koja  je  piimi  lijepih 
rijeci,  kojii  lijepo  i/orori. 

Ijopwrj^eiv,  adj.  Ijepo-rjeeiv,  koji  lijepo  govori, 
ridi  krnsnorjeC-iv.  —  Leporfeeiv.  a,  o,  list.)  ridi  Ijepo- 
rjeoiv.  Rj.  325b. 

Ljeposava,  /'.  ime  Jiensko:  Potegli  smo  na  Boga 
i  srei'ii  a  po  Ivojii  .Veru  I.jeposarti.  Npj.  3,  517.  isp. 
lijepava.  —  Ljepo-s(l)ava.  imena  ienska  iako  sastav- 
Ijcna  kod  Oikosava. 

IJfposota,  /".  cin  Xiegennaine,  nomen  caprae  indi 
solitiiiii.  Rj.  Ijepo-Jeta,  koja  lijepo  seta,  ime  kozi. 

1.  Ijopdta,  /'.  die  Schonhcit,  piilchritiido.  Rj.  vidi 
lijeposi ;  krasota.  isp.  Ijepotica.  za  nast.  isp.  listota.  — 
Izigje  momiik,  leputu  na  svctu.  Npr.  55.  Kad  opaziSe 
da  je  (djevojke)  nenia,  stado.^e  pitati:  >KHd  je  ta 
lepotu?'.  224.  Ljepota  ako  nijc  mila,  nije  izrrsna. 
DPosl.  56.  Ljepota  je  nararna  Ijepota  prava.  56. 
Da  se  lepote  A-nisjie  naglediuno.  Npj.  1,  12.  Umrijeh, 
majko,  /a  mladom,  za  njenom  rajskom  Ijcpotom.  1, 
418.  Odber'te  se  sezdeset  delija,  ««  leputu  da  nema 
lepsega,  na  visinu  da  nenia  viSega.  Npj.  2,  72.  Da' 
je  cerca  Krdeljske  baniee  jedinica  Icpota  na  glasu. 
3,  498.  Fala  Uogn  lijciw  Ijepote,  a  Ijepote,  udovice 
Jane!  3,  552.  iSve  trci  eela  na  Ijepotu  cvijeca.  Kov.  70. 
3.  Ijfepota,  III.  ime  volu,  Ochsenname,  nomen  bovi 
indi  solitiun.  Uj.  —  imena  volocima:  biiljota,  vriinota. 
Ijepdtica,  /'.  Rj.  isp.  IjepuSioa.  —  JJ  eine  Schone 
und  cin  Schdncr,  pulchra,  pulcher :  Stogog)  sunce 
obasja  zemljiee,  ne  vigjesmo  take  Ijepotice.  Mrtva 
ne  dam,  neno,  Ijepotice  Muja.  Rj.  lijepa  i  lijep.  — 
Pcmbc,  ridi  lijepa,  Ijepotica.  Rj.  493b.  0  lijepe  Ije- 
potice ove  mlade  gjevojcice!  N[jj.  1,  150.  —  2)  ein 
MiUlchenuame,  den  die  Schwiegertochter  z.  B.  ihrer 
ledigen  Schwiigerin  giht.  Rj.  nova  mlada  nadijeva 
svima  kucanima  nova  imena  (samo  za  sebe);  tako 
zove  djevojke  ubavicom,  Ijcpoticom,  sekom,  gospo- 
gjicom,  i  t.  d.  isp.  Rj.  211a.  —  3)  u  jednoj  pjesmi 
mjesto  ljepota:  Pa  je  posla  na  vodicu  od  Ijepotice.  Rj. 
Ijiypsaajp,  n.  das  Versclioiicrii,  croriiatio.  Rj.  verb, 
od  IjepSali.  radnja  kujom  tko  Ijepsa  sto. 

Ij(^|).sati,  Jam,  r.  impf.  verschonern,  reddo  pulchrius. 
Rj.  ciniti  da  bude  sto  Ijepsc.  v.  pf.  sloz.  uljepSati; 
V.  impf.  sloz.  uljepSavati. 

IJiipusivk,  IjfepuSka,  adj.  Ojepusan).  m  Sarajevu. 
Dr.  Gj.  Surmin.  dem.  od  lijep.  vidi  Ijepahan,  i  syn. 
ondje.  . 

Ijf'piiSaii,  Ijepusiia,  adj.  u  Sarajevu.  Dr.  Gj.  Surmin. 
dem.  od  lijep.  vidi  Ijepahau,  i  syn.  ondje. 

Ijepiisica,  /'.  dcliciae  mcae,  mens  ocellus,  vita  mea. 
8tulli.  iiiirnri  se  od  mila  djetetu,  Ijepnskastoj  djevojcici. 
isp.  Ijepotica. 

Ij(^pii!^kast,  ((((/.  dem.  od  lijep.  vidi  lepuJkast;  Ije- 
pahau, i  syn.  ondje. 

Ij6.sa,  f.  die  Pritsche,  Flechtc.  crates.  Rj.  dem. 
Ijesica.  augm.  Ijesetina.  —  Gruhati  kiikuruze,  t.  j.  u 
eardaku  na  Ijcsi  tu(^'i  klipove  maljcni,  da  zrnevlje 
propada  kroz  Ijesu,  a  okomci  o.stajii  gore.  Rj.  105a. 
Na  tavan,  koji  je  bio  od  Ijesc.  DPosl.  :A.  NarediSe 
te  se  niegju  dve  motke  isplete  lesa  od  loze.  Na  tu 
lesa  postaviSe  pokojnika  seljaei  i  odnesoSe  ga  u  selo. 
Megj.  286. 

IJfi.sen,  adj.  sto  pripada  lijesii  (drvetu).  Hsen  (za- 
padno  mjesto  Ijeseu,  osn.  u  lis,  lijes).  Osn.  145.  vidi 
drven.  u  Rj.:  i'isen,  a,  o,  (u  Sinju)  ron  llolz,  ligneus, 
cf.  lis,  lijes:  Naeini  joj  lisena  nosila.  Rj.  330a. 
Ijcselina,  /'.  anym.  ml  Ijesa.  Rj. 
Iji'.sica,  /'.  —  1)  dem.  od  Ijesa.  Rj.  —  Kanica,  2)  od 
smokava  (nanizanijeh  na  lanko  drvo)  kao  Ijesica  na 
eetiri  ugla.  Rj.  262b.  —  H)  (u  PaStr.)  u  uoge  protiv 
tabana  a  n  nike  protiv  dlana,  die  Obcrhand,  der  Ober- 
fuss,  Oberrist,  Spann,  convexam  pedis,  dorsum  pedis 
et  iiianus.  cf.  grana  2.  Rj.  vidi  i  splet  2. 

lj«^.skov,  adj.  von  Haselholz,  colurnus.  Rj.  sto  pri- 
pada lijesci.  vidi  Ijesnikov  2.  —  V  Grnoj  Gori  zublja 


Ijeskovnc 


—  643  — 


IJolosnji 


se  zove  usukano  drvo  Ijeskovo  ili  dubovo,  koje  se  suho 
pali  mjeato  lu(^a.  Rj.  214b.  Lji-skova  mu:if,  f.  die  Hasel- 
Halbe  (Priifrel,  Sehlii^e),  uu<;iieiUmn  viteum  (i.  e.  ver- 
bera):  Ijenkoni  je  viasl  ciidotvorna  (Hnjom  se  ufini 
mnogo  kojeSta.  I'osl.  172).  Rj.  ."J.JTa.  Uze  Jakov  zcle- 
iiijeh  priitofu,  topolovijeh  i  Ijeskovijeh  i  kesleuovijeb. 
Mojs.  I.  ."It,  37. 

Ijf'skoviic,  Ijfeskovca,  m.  der  Ifuschtab,  baculus 
culurnu!<.  Rj.  Ijeskov  stup. 

Ijt'.skovsn'-ii,  f.  der  Hasehtock,  buculiis  colurntis. 
Uj.  IJe.ikorii  hatina. 

lj6skovinil,  f.  das  Hasclhoh,  lii/num  colurnum. 
Rj.  Ijeskovo  drvo.  —  Ljeskovina  je  i/.  raja  iziSla. 
Posl.  17-2. 

IjSsti,  Ijozem,  v.  impf.  tjlagol  ovaj  oviiko  prost 
sada  «aiHO  rijetko  doluzi;  nego  najvise  kuo  v.  pf. 
slot,  izljesti  (Izljezem),  niiljesti,  preljcsli,  sljesti,  filjesti, 
z&ljes'ti._//i<(ce)iy(;  kojc  u  hiziti.  ridi  IjeOi.  isp.  Korijeni 
18.  —  !Slo  ni  ljc:c  tii  gredc.  DPosl.  12.'i.  Kad  je  giija 
rii'i  niziimila,  ona  Use  priko  bilog  grada.  HNpj.  1,  97. 

IjCstve,  /'.  pi.  U"  Huiaiiji)  die  Letter,  scalae,  cf. 
merdiveue,  stiibe.  Rj.  dem.  Ijestvica.  vidi  i  merdiven. 

—  Kiirijena  koji  je  u  Ijesti.  Korijeni  19. 
Ij^.stviea,   f.  dem.  od  Ijestve.   —  Daj    da  lei'emo, 

da  je  pro.svjeta  kao  Ijestvica  i  da  je  na  njoj  dvadeset 
prccaga.  Rriprava  134.  Opisah  .«av  oasni  post,  da  bi 
11  jedau  uiah  niogao  pregledati  uvu  duhovnu  Ij&itvicu, 
koja  uas  vodi  od  zenilje  na  nebo  ...  a  sad  eemo  se 
pozabaviti  na  nekini  precanicama  njezinijem.  DP.  77. 

lijfesfvu'iiTk,  HI.  CliiiiKcus.  pridjcrak  munuliu  sv. 
Joaiiu,  koji  je  napisao  kiijititi  pod  imeiwm  Ljestvica 
^01imax)  —  Dubovni  trudi  dvojice  velikih  pustiuika: 
u  cetvrtu  (nedjelju  casuoga  postal  —  svetoga  Jovana 
Ljestvicnik<i,  koji  nam  je  ostavio  svoju  visoku  umo- 
tvorinu  pod  imenom  Ijestvica.  DP.  113. 

IjfesT,  adj.  (po  jiigozap.  kraj.)  mjesto  Ijepsi:  sve  po 
izbor  Ijesi  od  Ijesije(h).  Rj.  vidi  kod  lijep.  —  p  pred 
.s  otpalo ;  isp.  Seuica  mjesto  pSeniea. 

Iji'sifii,  f.  devi.  od  lijeha.  Rj. 

l/jiftiuicii,  f.  —  1)  voda  koja  utjeCe  u  ^ibiJnac. 
Rj.  —  2)  varoSiea  navrh  Maeve  blizii  Jadra  i  Drine. 
Kj.  —  ^i)  Beguva  Ljesnica,  se!o  u  Jadru.  Rj. 

Ijj&siiieniiiii.  m.  (pi.  LjeSniCani).  Rj.  covjek  is 
Ljesnice. 

Ljesiiieistp,  n.  mjesto  gdje  je  hilit  Ljesnica.  — 
L'dari  preko  Lje.4uice  (ili  upravo  reci,  preko  Ljesni- 
vistaj.  Danica  3,  202.  —  rijeci  s  takim  nast.  kod 
blatlJte. 

lijS^iiiekT,  adj.  ron  Ljesnica.  Rj.  sto  pripada 
Ijjcsnici. 

IjfesiiTk,  »i.  (pi.  gen.  Ijeinika).  —  J)  die  Haselims.% 
uu.i-  jiiglaiis:  Dva  Ijesnikn  ora.hu  f,n  vojska.  Rj.  vidi 
Ijesnjak.  —  Bu5ak,  Ijesnik  jrrntmsen,  kad  ga  erv  iz- 
jede.  Rj.  50b.  Zgarica,  vidi  jezgurica,  n.  p.  od  oraha, 
Ijcinika.  sljiva  i  t.  d.  Rj.  IS.ob.  —  2)  (u  Boci)  vidi 
lijeska.  Ivj.  hiljka  na  kojoj  rastii  Ijesnici  (1). 

IJ&Slllkuv,  adj.  —  1)  n.  p.  Ijuska,  von  Hasclnuss, 
niicis  juglandis.  Rj.  sto  prijyada  Ijesniku  (1).  —  2)  (u 
Boci)  vidi  Ijeskov.  Rj.  sto  piripada  Ijesniku  (2).  —  za 
na.'it.  isp.  aptov. 

Ij&sujak,  m.  vidi  Ije.^nik  1.  8tulli.  govori  se  u  Hrv. 

—  IjeJnik  prema  lje.^njak  isp.  anatemnik  prema  ana- 
temnjak. 

Ijtstiik.  Ije5t.4ka,  m.  ein  Hasellnisch,  coryletum. 
Rj.  Ijcskor  grm;  mjesto  gdje  raste  lijeska.  vidi  Mjehce. 

—  za  )iast.  isp.  kleOak,  trji'ak. 

Iji^stfirka,  /",  das  Ha.'ielhuhn,  tetrao  bonasia  Linn. 
Ej.  ptica.  vidi  kokica  2.  —  Ijestdrka  (pred  r  osnova 
II  lijeska).  Osn.  302. 

IjftsvT,  comp.  od  lijep,  s  premetnutim  slovima  od 
Ijevsi.  vidi  lijep. 

Ijfeti,  adv.  im  Sommer,  aestute.  Rj.  upravo  je  stari 
lokativ  tie:  prijcdloya  od  Ijeto  (1).  —  Ljeti  tovjer- 
narica,  a  zimi  krubarica.  DPosl.  50.  Zimi  bi  se  gru- 


dale  pyevojke  . .  .  ljeti  bace  struOak  bosioka.  Npj. 
2,  377. 

Ijeihia,  f.  das  Juhr  (in  Riicksicht  auf  Fruchthar- 
keit),  annona:  kako  je  Ijetinn  ove  godine?  AoCi  fu 
kad  saberem  Ijetinu.  Rj.  kuo  rod  od  tjetu.  vidi  be- 
ridet  1,  teg  3.  isp.  usjev,  usjedba.  —  Za  alu  se  raisii 
da  .  .  .  leli  i  voili  oblake  i  grad  narodi  na  Ijetinu. 
Rj.  .  .  .  rod  od  Ijcline  privuku  na  svoju  zeinlju.  Rj. 
251b.  Bori  se  kao  ala  s  l)eri('etoin  (kad  vodi  oblake, 
pa  bo(;e  Ijetinu  da  poliije  yradomj.  I'osl.  28.  Od  svega 
Sto  Ijetina  donosi,  najveci  dobitali  iiuaju  od  idja.  Kov. 
39.  tSta  ecmo  jesti  sednie  godine,  eto  ne  cemo  sijati 
niti  cemo  loaii  Ijetine?  Mojs.  III.  25,  20. 

Ijetisfc,  H.  mjesto  gdje  se  Ijetuje  (n.  p.  sa  stokom 
na  planini),  der  Sommeraufenthalt,  ucstiva,  cf.  Ijeto- 
toviSte.  Rj.  isp.  Ijetnikovae.  —  rijeci  s  takim  nast. 
kod  daniSte. 

Ij&tiiT,  adj.  Sommer-,  aestivus.  Rj.  .sto  pripada  Ijetu 
(I).  vidi  Ijetnji.  —  Od  kud  vama  Ijetni  dazd  nabodi. 
Rj.  110a.  Petrovo  sunce,  t.  j.  Petrovsko,  Ijetno.  Rj. 
497b.  Uhvati  se  s  njim  poiJojaske,  pa  se  ponesi  letni 
dan  do  podne.  Npr.  4<j.  Ljetnoj  oblacini  (koliko)  i 
zimskoj  vedrini  ne  valja  vjerovati.  Posl.  172. 

Ij&tiiTk,  m.  (u  C.  G.)  vidi  duSnik.  Rj.  vidi  i  jed- 
njak.  ona  cijev  u  grla  kudu  prolazi  hrana.  —  Da- 
nieii  dovodi  rijei  od  korijena  koji  je  u  letjeti,  do- 
dajiiiH:  Ifctmk  (dnsnik,  upravo  prolaz,  isp.  l(:to). 
Korijeni   lt>. 

Ijctiiikdvnc,  Ijetnikovca,  »».  stati  gdje  se  provodi 
Ijeto;  Sommerquartier,  Sommerwohnsitz ;  aestiva,  ha- 
liitatio  (domus)  aestiva.  —  Mnoga  sela  imaju  dva 
naselja.  Jedno  je  pravo  selo ;  a  drugo  je  —  neki  Ict- 
nikovac  .  .  .  ovo  drugo  naziva  se  kako  gde:  Pojate, 
salali,  bacijc  .  .  .  Zim.  81.  isp.  Ijetiste,  IjetoviSte. 

Ij&tiijT,  adj.  sto  pripada  Ijetu.  vidi  Ijetui.  —  Lov 
lovio  letnji  dan  do  podne.  Npj.  2,  71  (i  481). 

Ij6to,  ».  (pi.  gen.  IjetPi).  —  1)  der  Sommer,  aestas. 
Rj.  isp.  oljetiti  se;  preljetiti,  zaljetiti.  —  Babino 
Ijeto,  kad  je  toplo  u  ucvrijeme,  osobito  u  jesen.  Rj. 
10a.  Zensko  je  Ijeto  poalije  Petrova  dne.  Posl.  80. 
Ljeto  i  zima  godinu  iznjiha.  172.  Sirotinjsko  Ijeto. 
(U  je.sen  ili  zimi  kad  je  lijepo  vrijeme).  285.  Zima, 
ljeto,  to  t'  godiJte.  DPosl.  157.  No  izdaSe,  ljeto  ih 
izdalo!  Npj.  4,  427.  Mravi,  koji  su  slab  narod,  ali 
opel  pripravljajii  it  ljeto  sebi  branu.  Pric.  30,  25. 
Svakojako  sam  rad  do(;i  na  ljeto  k  vama.  Kolo  14 
(15).  —  2)  (St.)  das  Jahr,  annus:  Starae  Foco  od 
stotine  Ijeta.  Jedno  ljeto  niko  ih  ne  znade,  drugo 
ljeto  svatko  ih  saznade.  Rj.  vidi  godina,  godiJte.  — 
O  kukovu  dne,  na  kukovo  ljeto.  Rj.  313a  (=  nikad) 
Odrastao  od  petnacst  Ijetu,  kao  drugo  od  trijest  go- 
dina. Npj.  2,  157.  Evo  ima  sto  i  seset  Ijeta  kako 
sam  se  s  tobom  sastanuo.  2,  439.  Crni  (Jjorgjije  o 
novom  Ijetu  (1813  godine)  sazove  u  Beograd  sve  voj- 
vode  na  skupstinu.  Milos  29.  On  6e  vam  pisati  oko 
novog  Ijeta.  Strni.  1886,  703.  Da  vam  cestitam  novo 
ljeto.  1385. 

lj&tO|HS,  das  .Jahrhuch,  liber  annalis.  Ne  ocekuj 
dakle  sad  od  maha,  kako  su  slova  izmi-sljena,  i  da 
ti  dogju  i  knjige,  Ijetopisi.  istorija.  Priprava  184.  Na 
to  pitanje  uema  potpuna  odgovora  u  oskudnim  i 
kratkim  ljetoj>isima.  DM.  1. 

Ijetopisac,  Ijetopisca,  m.  koji  pise  Ijetopis.  —  Svuda 
su  sveStenici  bivali  prvi  Ijetopisci.  Priprave  185.  Prije 
Neniauje,  za  kojega  sinovi  i  pozniji  Ijetopisci  ne  go- 
vore  uzalud   da  je   zsabrao   srpsku  zemlju.j  DM.  1. 

Ijfetoriist,  /'.  po  juznom  govoru;  po  zapadnom: 
litorcst,  koje  vidi.  Ijeto-rast,  sto  jedno  ljeto  naraste. 
—  Da  li  je  svuda  pozadevala  po  Ictorast  od  vrbe, 
da  joj  se  knca  poniladi?  Zlos.  122. 

lj6tosnjT,  adj.  von  diesem  Sommer,  hujus  aestatis. 
Rj.  Ho  pripada  ovomu  Ijetii  (1),  sto  je  od  Ijetos.  — 
Duge  su  noci  jesenje,  ne  bilo  njojzi  veseljel  A  dulji 
danci  Ijetosnji,  bili  joj  Ca-si  zalosni!  Here.  257. 


Ijotovnnjc 


(•>44  — 


Ijiibiiv 


lj^tovM'M''.    ■•     ■'  ■-•  '  V'uTsominrni,  ne-ttiratio.  Rj. 

n-rh.  (•;'  koje   hivn,   kiitl  tko  Ijitiiji: 

ljftov:r  "'"    '    /'i"i.r    iiherMtnmcni, 

,i<-<ti.-  :   1  'ti. 

Iir-ici\i-.i.-.  :     -.      1.^       ,  ^to  fldje  se  Ije- 

Ijetnikovac.  —    rijcii  s  tiil'im   mist,  kod 

Ijevak,  Ijevjika,  hi.  dir  Llnkler,  homo  hteva  »ff«« 
pro  <1f:itera.  Rj.  forjek  koji  lijevom  rukom  nidi,  vidi 
Ijcvonik,  Suvftk.  Siivaklija.  Go.<pod  im  podiie  izba- 
vitelja  Aoda,  Oovjeka  koji   bijak^   Ijevtik.  Sud.  3.  15. 

Ij^rilka,  f.  —  1)  die  Linkhrin,  hicra  ninnu  utcn'?. 
Rj.  ."fiiii  Ijeroruku.  —  2)  die  liuke  Iliiud.  die  Liiikc. 
hierii  HmiiiK.  Rj.  lijera  ruka.  cidi  Ijevica,  suvaka. 
—  Pa  desnii'om  za  mai5  prihvalio,  a  Ijcnikuin  vraiicu 
zn  dizgene.  Npj.  3,  '2)?.  U/.c  .  .  .  bojno  koplje  »  li- 
rukii  rtiku.  HNpj.  3,  4ott.  Da  nc  zna  Ijcr.tka  tvoja 
5to  I'ini  dc.'iiioa  tvoja.  Mat.  li,  3.  —  rijeii  s  titkcim 
naxt.  kod  divljuka. 

Lji^vanskr,  adj.  von  Lijevno.  Rj.  sio  pripiida 
Lijerini.  JTiijernu.  —  Kuprez,  kao  kneziua  Ljeian- 
."kog  kddilitka.  Rj.  316a.  vidi  Hljevauski. 

Ijfvanjc,  II.  dus  Giesxen,  fusio.  Rj.  verb,  od  Ije- 
vati.  radnja  kojum  iko  Ijcvti  sto.  vidi  Hjevanje,  li- 
vanje. 

Ijfvati,  vam,  v.  impf.  gieasen,  fundo,  cf.  lijevati. 
Rj.  vidi  i  livaii.  liti:  r.  impf.  sloL  dft-ljevati,  iz-,  na-, 
ob-,  po-,  pro-,  raz-.  sa-,  u-,  za-.  ostala  impf.  .s'Zof. 
kod  lijevati ;  uli  i  injesto  doljevati  maze  se  reci  doli- 
jt-vati,  kao  i  pftdljevati  mje^to  podlijfevati,  i  t.  d. ;  pa 
I  dolivatd  i  t.  d.  —  Niti  .se  Ijeva  viuo  novo  u  mje- 
hove  stare.  Mat.  9,  17.  KadiSe  svoj  vojsci  nebeskoj  i 
Ijei'i.ie  naljeve  driipin  bogovima.  Jer.  19,  13. 

Ijfvfii-,  III.  dem.  od  lijevak.  Rj. 

Iji'vk-a,  f.  lijeva  ruka.  ridi  Ijevaka  2,  Suvaka.  — 
Ijrvicii.  Xciua  u  Viikovu  rjecniku.  Korijeni  179.  kri- 
viea,  Ij'vica.  Ovijeh  obiju  uenia  u  Viikovu  rjecuiku. 
Osii.  329. 

LjfviskT,  adj.  Uz  Ljetiskc  podagnase  strane.  Rj. 
.s(o  pripnda  Ljcvistima.  —  Ljevixki  (osn.  mi.slini  da 
(I  ran.  LjcvLita).  Osn  308.  .(Krajicnike  od  Levista 
Npj.  4,  395). 

Ljevdrcfaiiiii,  hi.  (pi.  Ljevorefiani.  Rj.')  Oovjek  iz 
Lijeve  Rijeke.  Rj.  —  Ljevorecani  ne  daju  Tiircima 
harafa.  Rj.  327b. 

ljov6rnk,  adj.  (u  Grblju)  koji  lijevom  nikom  radi, 
der  Linkler.  qui  sinistra  manu  iititur  pro  dcxtra, 
cf.  Ijevak,  Siivaklija.  U  Grbljii  kazu  da  je  ono  svako 
f-eljade  koje  je  Ijevoruko,  mati  prvi  put  zadojila  li- 
jevom sisoDi  i  za  to  se  onamo  zene  vrlo  cuvaju  od 
toga.  Rj.  vidi  i  Suvak.  —  Ijevo-ruk.  tako  sloL  rijeci 
dugoriik,  goloruk,  praznftruk,  punoruk,  piistftriik, 
zlatnftruk,  zlatiiriik. 

IjSvsT,  adj.  [adv.  Ijevse)  wjesto  IjepM  (comp.  od 
lijep):  8okolovi<;u,  nujljecH  ti<-ii.  I  oni  mu /[/crsc  pri- 
fatise.  Rj.  ostale  primjcre  vidi  kod  lijep.  —  p  pred 
8  pretvorilo  se  u  v.  isp.  v5enica  iiijcsto  pJenica, 

IJiK,  Ljiga,  m.  rijeka  ii  Srbiji  (tede  izmcgju  nabije 
Valjevske  i  Biogradske).  Rj. 

Ijiljak,  liljka,  m.  —  IJ  (u  Diibr.)  slijepi  mis,  die 
Fledermati.i,  vespertilio.  Rj.  vidi  i  siSmiJ.  tup.  tutii- 
mij.  —  Ov-ijeh  ne  jedite  .  . .  ni  pupavca  ni  Ijiljka. 
Mojs.  V.  14,  18.  —  2)  onoliko  sijena  koliko  .se  moze 
vilama  u  jednom  baciti  n.  p.  na  plast  kad  se  sijeno 
'Ijene.  Rj.  i'lp.  liljak. 

Ijiljan,  m.  die  Lilie,  lilium,  cf.  bogorodi(5ino  cvije.<;e: 
Ljiljan-<!<}To  Ijiljanova!  der  podigni  if/iT/nn-listak.  Rj. 
fiV/i  I  krin,  lijer. 

lijiijana.  f.  ime  iensko.  Rj.  —  imena  kenaka  od 
tiilja  Iritd  Viinja. 

Ljiljan-crura,  /".  Int.):  Ljiljan-yoro  Ijiljanova,  der 
podiLTii  Ijiljaii-lislak.  Rj. 

Ijiljan-ii-stak,   Ijiljan-Hska,   m.    (st):    Ljiljan-goro 


Ijiljanova,   der  podigiii   Ijiljan-listak.   Rj.   mjcxto  Iji- 
Ijanov  listak. 

Ijiljanov,  adj.  Lilicn-,  lilil:  Ljiljan-goro  Ijilja- 
nova! dor  podigni  Ijiljan-listak.  Rj.  s(o  pripada  Iji- 
Ijanii.  —  Kraj  mu  imorii,  velikoj  umivaonlii)  bijaie 
kao  kraj  u  case,  kao  cvijet  Ijiljanov.  l>ncv.  II.  4,  5. 
za  nast.  vidi  aptov. 

Ijiljkov,  adj.  .ito  pripada  Ijiljku  (1).  —  Sokolo- 
vijem  okom  tngja  a  Ijiljkorijcm  naJa  pnzimo.  DPosl. 
113.  ,-.(  nasit.  i.ip.  atov. 

Ij&liav,  adj.  (u  Dnbr.)  kriinklich,  valctHdinarius, 
cf.  slab,  boleMjiv.  Rj.  vidi  i  naloJ,  rgjav  2.  ZnaiJenje 
oslahiti:  lo5.  nalos,  olo5ati,  poloSiti  se.  ovamo  I'e  iri 
u  istom  znaC-enju  s  dometuutim  j  glasn  I:  Ijohtir. 
Korijeni  24. 

Ijdk!  sagt  man  dem  Kalbc,  indent  man  ea  (d)trciht, 
vo.v  separa)itis  vittihim  a  vacca.  Rj.  vidi  Ijoke.  rijei 
kojom  xe  tele  odhija  od  krave. 

Ijokar,  Ijokiiea,  m.  —  1)  drvo  sto  se  tele  Ijoka. 
kad  se  krava  miize,  da^  (hidzerne)  Werkzeug,  um 
das  Kalb  uhzutreihen,  instriimcnUim  ahigendi  vitiiluiii. 
Rj.  —  2)  (u  Hrv.)  vidi  priljubak.  Rj.  vidi  i  Ijuba, 
rakac. 

Ij&kanjc^,  n.  das  Ijok  sagen  (indcm  man  das  Kalb 
abireibi).  Rj.  verb,  od  Ijokati.  radnja  kojom  tko  Ijuln. 

Ij&kati,  kfun,    v.   impf.   das  Kalb  abtreiben,  z.  7.'. 
beim  Mclken,   separo  vitulum   a   matre.   Rj.  odbijuti 
tele  od  krave  govoreii  Ijok!   Hi  Ijoke!    r.  pf.  prosti 
Ijoknuti ;  sloz.  odljokati,  odljoknuti. 
I  '  Ijoko!  ridi  Ijok!  Rj. 

Ijoknati,  ueiu,  v.  pf.  einmal  Ijok  sagen  «.  s.  n\ 
Rj.  reci  teletu  Ijok!  da  se  odbije  od  krave.  v.  impf. 
Ijokati. 

Ijiipiti,  pun,  V.  pf.  kao  udariti  zdravo,  schlagen, 
percHtio:  ako  te  Ijopiin!  Rj.  isp.  lupiti. 

Ij&skac!  n.  p.  kad  ko  padne,  WoH  cinen  Fall  z it 
bezeichnen.   Rj.   kad   ko   Ijosne.   —   uzvike  s  takvim 
:  nast.  kod  I'istac! 

'■  IjSsniiti,  nem,  v.  pf.  mit  Krachen  fallen,  fragorem 
edo  cadcns.  Rj.  vidi  Ijiisnuti.  pasti  da  se  cuje,  pusti 
sa  trcskom. 
I  1.  Ijiiba,  /'.  (voc.  IjQbo)  (st.)  die  Gnttin,  conjux: 
]  v'ija  s'  Ijulia,  cija  li  si  seja?  Ja  sani  Ijubn  Jove  Po- 
povii'a.  O.staje  mu  Ijuba  ndjuhljena.  Mladoga  me 
majka  ozenila,  vjerne  sam  se  Ijube  naljuhio.  Rj.  vidi 
zena  2,  Ijulii.  —  Uzedu  je  za  vjcrenn  Ijubit.  Npj.  1, 
157.  Pak  padose  Stojku  na  dvorove,  tad'  izigje  Ijuha 
Sfojkorica.  1,  11)2.  mj.  Ijuba  dolazi  ii  nom.  i  rok. 
i  Ijube  (isp.  babe):  t^uze  proli,  Ijubi  odgovara:  Fala 
Ijube,  vee  ga  ne  sasiiila!«  Npj.  5,  435. 

Lji'iba,  /'.  (roc.   Ljubo)   hyp.  od  Ljubita.   Rj.   ime 
'  unsko.  dem.  Ljubicica. 

!      2.  Ijitba,  f.  ona  soha  u  koju  se  livata  tele,  kad  se 
'  krava  mnze.  Rj.^  vidi  priljubak,  ljoka<5  2,  rakac. 

IjQbae,  Ij'upca,  m.  (u  Dnbr.)  vidi  poljubac:  poSlji 
mi  Ijubac.  Rj.  vidi  i  cjeliv,  cjelov. 

Ijnbak,  Ij'upka,  adj.  licblich,  amabilis.  Rj.  sto  je 
puiKj  Ijnhari,  prikladno  nn  Ijubav,  ngodno  kaoljubav. 
com  p.  Ijiipcij"].  Obi.  45.  suprofno  neljubak.  —  Rece 
David  sin  Jesejev,  poniazanik  I?oga  Jakovljeva,  i 
Ijubak  u  pjcsmama  Izrailjevijem.  Sam.  II.  23,  1.  Sigji 
i  sjedi  u  prah,  djevojko  .  .  .  jer  se  ne  Ces  viSe  zvati 
njezna  i  Ijupka.  Is.  47,  1.  U  ustinia  su  im  Ijupke 
(rijeci)  ...  I  gle,  ti  si  im  kao  Ijupka  pjcumii,  kao 
dovjek  lijepa  glasa  i  koji  dobro  svira.  Jczek.  33,  31. 
32.  Jefrem,  kad  ga  gledali,  bje.'e  k.io  Tir,  posagjen 
na  Ijupku  mjatu.  Os.  9,  13.  Pada  se  preko  mrtvaca, 
za  nino.itvo  knrvarstva  Ijupkc  kurve.  vjefte  bajalice. 
Naum.  3,  4.  adv.  Tako  se  i  naraa  Ijupko  vije  duhovna 
staza  za  osam  nedjelja  od  svijetloga  Uskrsa.  DP.  2(59. 
I  Ijubav,  /'.  —  IJ  die  Liclic,  amor.  Rj.  ridi  Ijubov, 
painja.  —  a)  Pisa(!u  inii  listak  knjige  tanke,  da  ne 
ne  d'jeli  Ijubav  s  Mtetkinjama.  Rj.  3(54a.  Kad  ti  gje- 
I  vojku  prosim,   Ijubav  ti  nosim  (u  ku6u   da   budemo 


IJiiliaviin 


B45  — 


Ijiibieica 


jiiijaU'lji).  I'osI,  12a.  T;iki)  mi  Ijiihavi  liiju  imiimo  (a 
nci<n  l!i>K  ZMii) !  (K  prijateljii).  ;j(l2.  Ako  mi  skii|iilclji  i  11 
Miipicilak  iirakn  Ijiitinv  i  povjerenost  pukdzti.  Daiiicn 
3,  Will.  NaBtojai'o  vam  koliko  srdaiiiu  0«''"i"  « 
doi'ckii  pril;it:uii,  toliko  i  .  .  .  Kov.  r>2.  VaSc  prija- 
tcljskc  Ijithin-i  kojii  ste  mi  pukuziraJi.  Slav.  liibl.  1, 
90.  ()hl(iiliijv('e  IJuliiip  mnof^ijcli.  Mat.  24,  12.  I  sami 
selie  clizilu  ii  Ijubuvi  Jiu:ijvj.  ,Iiiil.  21.  Vei'a  mi  je 
bila  Ijiiliiir  troja  od  Ijuhuvi  sciislu:  Sam.  II.  1,  2(1. 
iMr^.uja  lijcse  vci'a  od  tjiihtwi  kojomjc  prijc  IjtthljuHc. 
l.'i,  If).  —  h)  Ijiibur  k:  On:\.  pliuicnita  i  riHa  '\\i  prKVtt 
Ijubav  k  HKrodii.  Kov.  Vi.  T;ikovi  bi  cinio  muojfo 
liaiiu'tiiije  i  Ijulmvi  k  sebi  i  srojini  prilii-iiijc  da  piSe 
iiarji'i'ijt'm  svojijcm.  Slav.  Bibl.  1,  1)2.  Da  imate  iio- 
bilim  IJKhitf  jcdan  k  dniyonic.  Sol.  1.  3,  12.  Svcii 
oci  /-■  Ijubuvi  k  Ijudiiiia  odredise.  DP.  83.  Poznajuci 
plcmiiiitii,  Ijubav  kit  soakumu  naprctkn  narodiiomu 
tvrdo  sam  uvjeren.  Ogled  VII.  —  c)  Ijubav  prema: 
Josifu  goraJe  srce  ud  IJubtiri  prema  braiu.  svojemu. 
Mojs.  I.  43,  30.  Taka  li  jc  Ijubav  tvoja  prema  prija- 
telju  Ivojomu?  Sam.  II.  l(i,  17.  Da  iie  bi  ko^od  sa- 
ziiavSi  Uoiijii  Ijubav  prema  iovjeku  pcstao  lu'inaran 
govoreoi:  Hojr  Ijidii  Ijiido  .  .  .  DP.  84  (odmah  ninio 
duljc:  Ijubav  Bo:>.iJii  k  Oovjeku.  85).  Na  ovu  molbii 
lie  nafi'oni  me  niitava  Ijuhav  prema  sebi  samom.  372. 

—  il)  Ijubav  mcyju  .  .  .  ismegju:  Da  imamo  Ijubav 
meyju  sobum.'Jov.  II,  5.  Paje  njegovijem  (sv.  Save) 
dolaskom  sanio  utvrajena  Ijtdiav  meyju  iijima.  DM. 
20.  Da  hraiiimo  Ijubav  izmciijii  scbe  i  .s  Ijiibavlju  da 
prizriajoiuo  istinoj;a  Bofra.  DP.  27.  —  c)  biti,  ,:irjeti 
s  kiui  u  Ijubavi:  Navidjeti  ac,  kao  slau;ati  so,  zivljeii 
u  Ijubavi.  Kj.  37'.M).  Pill  i  zdravi  bili,  u  Ijubavi  dutjuj. 
Hert'.  3.^1.  Koji  je  s  njime  u  vclikoj  Ijubavi  iivljco. 
Kov.  112.  Miloje  Petrovic"' i  Polar  DobrinjaL' h/.sh.  &(7( 
u  Ijidiavi  i  u  doi;ovoiu.  MiloS  1.').  Kakva  je  11  ono 
vrijeme  hila  Ijubav  s  Turclmu.  O  Sv.  O.  l(i.  —  2)  kao 
milost,  dobrt),  povoljna  stvar,  dubrota;  der  GefaUen. 

—  (l)  nai'i  Ijubav  11  kuya :  Uciiiii'u  da  narod  naajc 
Ijubuv  It  MiHiraca.  Mojs.  II.  3,  21.  Otac  tvoj  ziia  dobro 
da  sam  nai.io  Ijuhav  u  tcbe.  Sam.  I.  20,  3.  —  0)  uH- 
niii  Ijubav,  imati  Ijubav:  Ul: in i  nu  Ijubav  (sci  no  j^ut, 
tlm  mir  den  (.iet'allcu,  kad  koji  5to  moli  koga);  delu 
Ijubavi  a  (w  Siuuadiji:  Ijubave  ii),  i'ac  quaeso,  fac 
sis.  l-!j.  Ko  ne  nei)ii  Ijubav  11  tujrjoj  trpezi,  kami  (e 
u  svojoj !  Posl.  150.  Meiii  bi  svatko  uciiiio  vcliktt 
Ijubav,  ko  bi  mi  jo5  kaku  narodnii  pesmii  poslao. 
Npj.'  4,  XLII.  Si-pska  so  djeea  i  do  sad  cinila  Ijubav 
jcdnu  dnui<ime.  Hiikv.  22.  luiajte  Ijubav,  jjropitajte. 
Pom.  24.  Da  pozdravis  svakogu  ko  bi  imao  Ijubav 
zapitati  za  me.  131.  —  f)  zu  Ijubav  kome:  Tezi  hatar 
od  sile.  t.  j.  uovjek  kaSlo  uciiii  kmnc  .Sto  za  Ijubav 
ua  5to  bi  ga  ko  lesko  natjerao.  Rj.  7y4b.  Ovu  je 
pjesmii^  mcni  za  Ijuhav  prijateljxku,  propisao  i  poslao 
G.  .\.  Z.  Npj.  1,  128  (Viik).  Daj  mi  vidro,  da  ti  dodam 
vodc  a  za  Ijubav  Dore  sestre  Ivoje.  1,  51)5.  ,1a  boeu 
za  Ijxdiav  I'ljakicevn  da  je  saki'ijera.  MiloSlJl.  Da  su 
oni  za  Ijubav  malome  jcru  trazili  jediiostavne  oblikc. 
Nov.  Srb.  1818,  400.  Xa  Ijubav  ovakijeh  nestialica 
ja  moram  ovo  posvjedoi'iti.  Odbr.  od  niz.  15.  .la  ovo 
iiili  n-ovorim  za  Ijubav  Vama  .  .  .  iiiti  iiz  pi'kos  Za- 
grepeanima.  Slav.  IJibl.  1,  94. 

Ijllbnvilii.  Ijiibavna,  adj.  liebevoll,  amaus.  Rj.  .sio 
pripada  Ijubavi.  vidi  Ijiibovan.  (sp.  ncljubovan.^  — 
Ljubavno  vraca}ije.  Npj.  1,  4G7  (iiatpis  pje.snii).  C  ija 
bi  zena  zastranila  ...  a  njemu  bi  dosla  ^umuja  Iju- 
bavna,  te  bi  iz  Ijub.avi  .sumnjao  na  svoju  iSenii.  Mojs. 
IV.  5,  14.  Ijcsma  Ijubavii.a.  Ps.  45  (u  uatpisu).  Do- 
laiahu  k  njoj  na  posielju  Ijubavnu.  .lezek.  23,  17. 
Vukoli  ih  uzieama  eovjoeijim,  uzimu  Ijabavnijem.  Os. 
11,  4.  Oiulje  nagjoSe  Ijubaviie  Ijudv,  koji  im  odmah 
oganj  naloiSiJe  da  se  osuJe.  Piip.  bibl.  ISO. 

Iji'ibnviiTk,  }».  —  1)  ej  Ijubaviiice!  ruft  man  einem 
I'nlickuuutcii  zu,  dcm  man  etwas  saijen  tvill.  Rj.  Iju- 
havan  iuijek.  —  privikne  se  nepoznatu  iovjeku  hu- 


teci  mu  xto  ijof/j  reci.  —  2)  rWi  Ijubovnik,  milo.snik. 
drag],  svaler:  Ljnbovnik.  cf.  Ijubavnik.  Kj.  .•J.'isb.  Idi 
opel,  Ijubi  f.cm)  koju  Ijidji  Ijubavnik  a  oria  I'iiii  pie- 
Ijiibu.  Os.  3,  1. 

Ijiibaziiii,  IJfibazna,  adj.  Rj.  vidi  Ijubezan.  —  1)  (it 
(!.  <  t.)  fieliebt,  lieb,  varu-i.  Rj.  kao  Ijubljeu,  dray,  vidi 
Ijubiriim.  —  Ovo  je  aiu  moj  Ijubuzni  koji  mije  po 
volji.  .Alat.  3,  17  (lilius  meus  dileitus,  muiii  yclivblci 
Solin).  Svima  koji  su  u  Rimu,  Ijnbaznima  lioyu.  Rim. 
1,  7  [dilcrtis  Dei,  (Icliebte  (fotles).  Ne  osvecujte  se 
za  sebe,  Ijubuzni.  12,  1!)  (carissimi,  (leliebiestc!).  Iti, 
5.  Znajuei,  brum  Ijubuzna,  od  Hoga  izbor  vas.  Sol.  I. 
1,  4.  —  2)  Ijubazan  k  druyima.  vidi  IJube/.ljiv,  Ijubljiv, 
Ijiiborodan.  —  Ljuboiodan,  Ijubazan  k  druyima,  lieb- 
reieh,  zuvorkommciid ,  luimaiuts,  eomis.  Rj.  33!;)b. 
Prema  svojijem  podrucnieima  i  drugovima  bioje  vrlu 
Ijubazan.  Sovj.  7(1.  Sa  srnjijem  uOenieiraa  bio  je  pri- 
li^no  Ijubazan.  01.  Velika  mu  hvala  na  Ijubuznom 
pismu.  Kolo  14  (15).  Osobilo  tvome  bralu...  Ijuhazno 
pozdravlje.  15  (14).  ii«V)((--«c  su  rijecj  sat  meda,  slast 
duSi  i  zdiavlje  kostima.  Vr'xi..  1(5,  24.  adv.  Svaki  sva- 
kome  da  da  miiiio  i  Ijubazno  .'to  je  za  koga.  Kov. 
58,  --  pridjevi  s  takim  nasi,  bojazan,  gojazaii. 

Ijilba/iiicii,  /'.  die  Gcliebte,  amusia.  Rj.  Ijubazna 
(J),  Ijubljena,  draya  zenska  ylava.  vidi  Ijuboviiica, 
milosuiea,  5v;derka,  draga,  suprotno  iieljubazniea.  — 
Kralj  Trojan,  koji  je'svaku  noe  iSao  u  Srijem  le  Ijubio 
nekaku  zenu  ili  djc^vojku  .  .  .Kad  bi  dosao  /;  .scojo/ 
Ijubaznici,  natakli  bi  konjma  zob.  Rj.  750a.  Dvije 
caieva  sina  Ijubaznice,  videdi  da  je  earev  sin  prestao 
k  njima  dolaziti.  Npr.  2(10.  NazvacHi  narod  svojijem 
koji  nije  moj  narod,  i  neljubaznicu  Ijubaznicom.  Rim. 
9,  2y. 

Ijllbaznik,  m.  der  gcliebte  Freund,  amatus,  dilectus. 
Kj.  Ijubazan  (I),  Ijubljen,  dray  cuvjek. 

ljl'lbnzMO!>t,  Ijtibazuosli, /■.  die  I.icblichkeit,  suavitas. 
Rj.  osubina  onoya  koji  je  Ijubazan  (:i),  IjubeHjiv. 

Ljitbcn,  m.  ime  niusko.  Rj.  —  imena  s  takim  nast: 
Malcn,  Maljeu,  Mavrcn,  Milen,  Miljen,  Mladen, 
Mlagjcij,  Mrgjeu,  Obren,  Ognjeu,  Raden,  Ragjen, 
Ralcn  ;  (postanjem  paHicipija)  Misljen,  Obreten,  Sre- 
ten,  UtjeSeii. 

Lji°lbeiiki>,  m.  ime  muSko.  Rj.  osn.  u  Ljuben.  Osn. 
204.  --  takva  hyp.  Milenko,  Miljenko,  Radenko,  Ra- 
gjenko. 

Iji'lbc/.an,  IjCibczna,  adj.  vidi  Ijub.azan.  —  Neka  su 
rumcne  kao  i  ruzica,  neka  su  Ijubegne,  kao  i  Ijubica. 

Npj.   1,  102.  Ja  joj  rekoli:  dobar   veeer,   draga,   Ijii- 

bezna!  Here.  2,52.  U  kui'i  Ijubeznoya  prijatclja  moga. 

Npj.'  1,    XVIII.  Ljubezno    vas    pozdravljaju.    Stra2. 
188(1,  (iO(;. 
Ijiib(>2ljiv,  adj.  (u  Dubr.)  liebevoll,  suavis.  Kj.  koji 

jc  pun  Ijubuvi  (dobrote)  k  druyima.  vidi  Ijubazan  2, 

i  syn.  ondje. 

Ijftbi,  /'.  indecl.  (po  jugozap.  kraj.)  vidi  Ijuba:  AI' 

dotrea  Ijubi  nevijerna,  pri  ruci  joj  gajlan   prerezala. 

Rj.  .iena  2.  vidi  i  Ijiibe   {kod   Ijuba).  —  Od   dobrote 

draye  Ijubi  5to  je  za('^uo.  Npj.  1,   44,   Sa  kneginjom. 

svojom   Ijubi  drayum.  5,  42G.  Progji  me  se  moja  Ijubi 

draya.  Here.  23. 
LjiUiica.  /'.  ime  2ensko.  Rj.   dem.   LjubicHca.  hyp. 

Djuba. 
Ijnbicn,  /'.  —  1)  vidi  Ijubieiea.  Rj.  vidi  i  vijojia, 

vijola,  viojla,  viola,  cvijet.  —  Ljubica  je  sama  rekla, 

da  je  prvi  cvjet  od  Ijeta.  Po  kitu  Ijubicc,  po  drugu 

ruziee.  Rj.  —  2)  (n  Boei)  trava  maea,  kojom  se  koSnice 

maJSu,  mcli.'ysa  officinalis,  cf.  matienjak :    Na   Ijubicu 

majko.  u  svoj  domak  majko!  (govori  se  roju).  Rj.  vidi 

felina  Ijubiea,  eeljena  Ijubioa. 

Ijnbieast.  adj.  reilchenhlau,  violaceus.   Rj.  Mo  je 

boje  kaka  jc  u  Ijubiee  (cvijcta)  1.   vidi  mormeneviJ. 

—  Zavjesi  bijeli,  zeleui  i  Ijubicasti  bijabu   objcseni. 

Jestir.  1,  (i. 

Ijnbif-ica,  /'.  (u  Srijemu  i  u  Baeknj   Ijubieiea)  das 


Ljnbii-ifa 


—  646  — 


IjuboT 


,!,.(. I  mi^iratit  Linn).  Kj.  riiU  Ijiibica  1 
'»,i  Ijiihiiice:  Ijubio  b'  to.  ali  si  nm-  | 
:i    .;.   >!■',    !.  .>iT. 

I.jnbu-iril,  /'.  ime  ieusko.  dcin.  od  I.jiibioa.  liiip. 
'      '  n.  -   .Ifdiioj   ime   J^iihicicti.  i\  driigoj  je   Kuii- 

IjCtbir.  Ljubii'a,  wi.  brdo  ii  iiabiji  Kiuliiiikoj  prema 
I  :u'ku.  Hj.  —  <((At(i  i/em.  A-oi/  JilnkV. 

Iii"itii<lrar,  "I.  (po  jiisrozap.   kraj.)   ridi  diasioljub: 

:i   i-vjei'a   Ijuhidnifld.   Kj.   Ijubi-drag.   tuko 

kvd   kniiput.  —  Ju   li   Jiljem   lilu   Ijnbi- 

liniini  ■  ■  ■  Otkle   tebi   kitu    Ijiihidnunii'   Npj.  1,  23.'). 

Ijikbimiu-.  IjiJbimoa,  m.  rfcc  lithliiig.  qui  aticiii 
pratii'fimuf.  in  deUciis  est.  —  Muselimi  ^sn)  sve  voj- 
"iiioi  i  ;>(i.<iii(  Ijuhiiiici,  kojima  paJa  za  zasbijre  la 
nije.^la  daje.  Paiiioa  2,  86.  Mora  ka/ali,  da  je  Miiza 
kraikoumiiija  i  bezobnunija  od  svoga  Ijiibimca.  Odg. 
na  ut.  li. 

IjilbimnT,  <«*;.  lich,  (iclichf,  dilecius:  Btn(o  moja 
IjiihiiiDui  dru:ino!  Rj.  "A<io  Ijubljen,  drug,  ridi  Iju- 
ba/aii  1.  Ijiibezan. 

lijiibinko,  i».  ime  miiSko.  Rj.  —  imena  s  Utkvim 
«<(.•.(.  Miliiiko,  Radinko. 

LJClbiiijo,  )i.  u  Hercegoviiii  pod  Trebinjem  vaio- 
fica  (od  neko  1;X)  Tiirsknjeh  kiu'a)  u  polju  koje  se 
zove  Konao.  Kazivali  sii  mi  da  je  n  Ljiihinju  prava 
stoliea  kadije  Trebinjskoga.  Rj. 

LjiibinjskT.  <idj.  Rj.  sto  pripudu  Ljuhinju.  —  Lju- 
bomir,  u  Ljiihiiijskom  kadiluku.  Rj.  339a. 

Ljdbiiiil,  m.  ime  muSko.  Ej.  imena  s  takinm  nasi, 
kod  DabiJa. 

LjDbisnja,  /'.  <idj.  planina  izmegju  Lima  i  Tare.  Rj. 

Ijilbitolj.  «i.  kuji  Ijuhi.  —  !Sto  se  tiOe  Kolara  .  .  . 
neiskazaiii  je  IjuhUdj  t^laveuskoga  roda  vaopfte.  Straz. 
1NS7,  S&>.  —  rijet-i  s  tukim  nasi,  kod  boditelj. 

Ijdbiti.  Ijubim,  c.  impf.  Rj.  v.  pf.  dcm.  Ijubnuti; 
r.  pf.  slo:.  iz-ljiibili,  na-  (se),  ob-,  po-,  pre-,  pri-,  s- 
(«e1.  u-  (se),  za-  (seV  r.  in)i)f.  sloz.  priljiibljivati,  za- 
Ijubljivati  se.  dcm.  Ijubukati,  Ijupkati.  —  J)  kiissen, 
osvutor,  (•/'.  cjelivati.  Rj.  ridi  i  cjelovati,  cjeliti.  — 
a)  U  Risnu  kaiu  da  ne  valja  djecu  sa  vrat  Ijuhiti, 
da  ne  budii  zla.  Rj.  73a.  Kraljev  sin  dobvativSi  se 
eve  tiee  pociic  da  je  Ijuhi  od  miline,  i  Ijubcci  je  ^ro- 
metnii  mu  se  najljepSa  gjevojka.  Npr.  221.  T.-iko  me 
pripje  sjiitra  «  iiirife  oci  ne  Ijuhili!  Posl.  299.  De- 
vojka  se  sa  rodom  opraMa:  Ijuhi  ocii,  Ijuhi  staru 
niajku,  Ijuhi  hracu  i  milu  sestricu.  Npj.  2,  24.  Do- 
i-eka  ga  dilber  Ikonija,  ruke  h\n  te  g'  u  lice  Ijuhi,  a 
druziutt  u  bijelu  ruku.  3,  13.  Ivan  pred  ujim  u  zem- 
Ijicu  Ijuhi.  4,199  (4,  198:  Pred.Kulinom  «  zemlju 
poljuhi).  Tad  svi  Zcku  u  uhraz  Ijuhitc.  4,  275.  kun- 
dzijom  Ijuhiti  kuga:  kandzijom  ga  hiti:  Kad  me  biidiJ, 
kandzijom  nie  Ijubis.  Npj.  1,  231.  —  b)  sa  se,  recipr.: 
U  Risnu  se  Ijube  svi  jedan  .s  drugim  .  .  .  oni  se  Ijuhe 
poslije  pred  trkvom.  Rj.  35a.  Ruke  5ire,  n  lica  se 
Ijuhe.  Npr.  196.  (  esti  puti  gube  celive.  (Korae  Coek 
festo  dolazi,  prestaje  se  s  vjim  Ijuhiti).  Posl.  346. 
Pod  iijima  .se  dobri  konji  Ijube.  Npj.  2,  43.  Ona  se 
^^5e  ni  »  kim  ne  Ijuhi  do  vjenc'-.-inja.  Kov.  65.  Jedan 
dnigom  o  <5a8ti  i  dobru  radili,  «  lice  se  Ijuhili!  122. 
—  2  a)  (St.)  kiissen,  vocabulo  puro  sensu  obscoeno, 
cf.  obljubiti:  S  takijem  se  Vilip  ne  bratimi,  veC;  ta- 
kijeh  vjerne  Ijube  Ijuhi.  Rj.  «  sramotnoin  smislu  kao: 
lice  Ijuhiti  zenskoj  ijlain:  IJa  Ijuhimo  lice  neljuhljeno. 
Npj.  3,  1(58.  .^to  6e  tebe  Ijuhljena  gjevojka,  kad  ti 
more  biti  neljubljena  ?  Here.  26.  tidi  lice  b.  —  b)  sa 
He,  recipr.:  Ako  1'  ti  nikne  Ijubica,  Ijuhicemo  se  do- 
vefe.  Npj.  1,  467.  —  3  a)  lichen,  amo:  Cudna  cuda 
Pivijaiiina  Haja,  f-udno  li  ga  gospodari  Ijube.  U  njih, 
Mulo,  ako  Jioga  Ijuhis.  Okani  se,  ako  Boga  Ijuhis. 
Kj.  ridi  milovati,  pazili  1,  sevditi.  —  Ljuhi  Gospoda 
Boga  Bvojega  svijem  srccm  svojijem.  Mat.  22,  37. 
Jonatun  ucini  vjeru  s  Oavidom,  jer  ga  IjuMjasc  kao 
acoju  duiu.  iSam.  I.  18,  3.  I.juhis  svakojake  rijeci  od 


pogibli,  i  jezik  hikav.  Ps.  52,  4.  Ljuhiiii  te  Ijuharlju 
vjet^nom.  Jer.  31,  3.  Kao  Mo  (lospud  ljuhi  sinove 
Izrailjevc  a  oni  gledaju  za  tugjim  bogovinia  i  Ijuhe 
zbaiiore  rinskc.  Os.  3,  1.  —  b)  sa  se,  recipr.:  Holje 
se  iz  daljega  Ijuhiti  nego  se  iz  bliza  mrziti.  Posl.  26. 
LjuhiU  ,«(:  kao  krub  i  vino.  Here.  3,53  (u  napijalici). 
.S'((  srakim  se  praro  Ijuhiu,  i  bratski  grliol  Kov.  121. 
Naueeni  da  .-c  Ijuhitc  vicgju  soboni.  Sol.  I.  4,  9. 

lijilbivoje,  III.  ime  niusko.  Rj.  —  imena  s  takim 
nast.  Ilristivoje,  Milivojo,  Kadivoje.  i/(/(  i  Dobrovoje. 
—  I.jubi-voje.  ziHU'ciije  (drugoj  poli)  gnali  A'lf?/  vijati): 
vojevoda,  vojevali,  Vojisav,  Ljubivoje.  Korijeni  207. 
Ijl'lbljaj,  Ijttbljaja,  m.  (u  Palm.l  morska  riba  koja 
se  Talijanski  zove  hraiizino  (Secluirsch,  lahrax  lupus 
C.  V.  Kj."1.  Kj.  —  osn.  u  starom  Ijuhlju.  Osn.  71. 
rijeci  s  tiikvim  nast.  kod  dogagjaj. 

Iji'ibljfMijp,  n.  Rj.  verh.  od  Ijubiti  i  Ijubiti  se  (1, 
2,  3).  radiija  kojom  tko  ljuhi  koga  Hi  se  ljuhi  s  kim 
(J.  a,  3):  Nagojila  lire  za  Ijubljenje.  Npj.  3,  147. 
Godine  li  bijiibu  godine  za  Ijubljenje.  Jezek.  16,  8. 
Iji'ibljiv,  adj.  u  pjesmi:  U  mene  seke  nizilje,  niene 
ee  biser  nizati,  a  .■<tara  majka  Ijuliljira,  te  mi  je  kosu 
zgojila.  Here.  232.  kao  Ijubazan  H,  Ijubezan,  Ijube- 
zljiv,  Ijuhorodun. 

IjnbiiiiU,  nem,  c.  pf.  dem.  od  poljubiti:  Ljubnu 
Je  jednoni  i  drugom.  Rj.  ridi  ejelunuti.  i'.  impf. 
'ijubiti  2. 

I.jiibohrnt.  m.  iiiic  nuisko.  Kj.  I.jubo-brat.  imena 
tako  slol.  l)r;\g(ibr;il,   Miol>rat. 

lijl°lboi-kT,  in.  Ljiiboeku,  n.  adj.  ridi  LjuboSki.  — 
Kroi'no.  kneziua  »  Ljuhockome  kadiluku  u  Heree- 
govini.  Kj.  45a. 

l/jilbojc,  m.  ime  musko.  Rj.  hpp.  od  I.jubosav  Hi 
l.jubomir.  takva  hyp.  kod  Blagoje. 

IjnbdiiiTr,  »i.  Rj.  ].jubo-mir.  —  ime  musko.  Rj. 
blip.  Ljuboje.  —  imena  tuko  sloz.  kod  Dragomir.  — 
'^)  kao  knezina  u  Hereegovini  u  Ljubinjskom  kadi- 
luku. Rj.  —  Dok  ib  treea  dava  dopanula  od  Lju- 
binja  i  or?  Ljubomira.  Npj.  4,  435. 

Ijlibttnior,  m.  \i  Gjorgjiia.  gclosia,  animi  aegritudo, 
qua  iiia.rime  amantcs  l(d}orant,  iiuaque  alios  aviasios 
pertimescunt.  Stulli.  Ijubavna  suiunja;  die  Eifersucht, 
zelotypia.  ridi  Ijuboniorno.st,  Ijubouiorstvo.  Ijubo-nior. 
isp.  tuko  sa^furljciic  rijeci  kozftmor,  misftmor. 

Ijnboiiioraii,  ijubomorna,  adj.  gcloso.  Stulli.  koga 
nnici  Ijubomor. 

IJiib()iiiornik,  m.  Stnlli.  koji  je  Ijuhomoran. 
Ijuhomoriiost ,    ljubom6rnosti,   /'.    ridi    Ijubomor. 
Stulli.  ;•/(//  /  Ijubouiorstvo. 

Ijiiboniorslvo,  H.  ridi  Ijubomor.  StuUi.  ridi  i  Iju- 
boMiornost. 

Ijiib6ru<lan.  Ijuborodua,  adj.  (u  Boci)  Ijubazan 
(k  drugima),  lichrcich,  zniorkovimend,  humantts,  comis. 
Hj.  i  .«)/».  kod  Ijubazan  2. 

LJi'lbosav,  )».  ime  musko.  Kj.  —  Ljubo-s(l)av, 
imena  tako  sloz.  kod  Bogosav.  hj/p.  Ljuboje. 

Ljdbosava,  /'.  ime  zeusko.  Rj.  hup.  Ljnba.  — 
imena  tako  sU}.:.  kod  Dikosava. 

Ljl"lbo("kT,  m.  Ljt'lboi-ko,  u.  adj.  grad  i  kadiluk  u 
Ilercegoviui  viSe  Makarske  (tu  je  sve  Kimskoga  za- 
kona  osim  Turnka).  Rj.  ridi  Ljuboeki,  Ljuboi'ko.  _ 

L.jiil)6(iiija<-,  l.jubotTnjoa,  vi.  eovjek  iz  Ljubinja. 
vidi  T.jubotinjaniu.  —  Ljubotinjci  na  glasu  junaei. 
Npj.  .5,  210. 

Ljiib6tiiijaiiiii,  m.  (pl.  Ljubfttinjani)  c'ovjek  iz  Lju- 
botinja.  Kj.  ridi  Ljubotinjae.  —  Na  srcdiuu  vojske 
postavio  Cctinjane  i  Ljuhotiiijane.  Npj.  5,  247.  Bar- 
jaktar  >Stanko  Ljuhotinjanin.  5,  531. 

Ljiib(>tiiij(>,  n.  mjesto  n  Crnoj  Gori:  I.jubotinjanin, 

Covjek  iz  Ljuliotinja.  Rj.  339a.  Drugu  silje  Kijec'koj 

nabiji   na  vojvodu    Petra   .s  Ljuhotinja.  Npj.  5,  272. 

Ijiibov,  /".  ridi  Ijubav.  Rj.  —  Da  Cestitam  zarnenieu 

tvoju,  i  otvorim  pravu  Ijuhor  nioju  za  tu  iiaSu  ua- 

Irodnu  gospogju.  Npj.  5,  275. 


Ijiibovnn 


—  647 


l.iiiljafi 


IjQIiuviiii,  Ijubovna,  adj.  vidi  Ijiiliavan.  Rj.  sto 
prii>(ida  Ijiihori  (tjiihiiri).  ridi  Ijubavaii. 

Ijilbovca,  f.  (St.)  ridi  Ijuba:  No  Oe  Piiljn  groSa  ni 
duicata,  ve(-c  iSte  Ijepotu  jrjevojku  tavmi  iio('cii  za 
tjernu  Ijtihovcu.  Kj.  :et>a  ii.  —  Ako  mu  da  Seer  za 
Ijubiiicu.  i  car  nui  bez  odjrovora  obet'a.  Npr.  2G3. 

Iijiib(>vi&'j:i.  /.  liji'ka  u  nahiji  Sokoskoj,  utjefie  u 
Diiiui.  UJ. 

Ijitlioviiicn,  /'.  tpo  krajini  Nejrotiiiskoj)  Gcliehie, 
aiinifiii.  l!j.  ridi  Ijubazuica,  i  si/ti.  ondje. 

IjitbSviiik,  m.  (]io  krajini  Neirotinskoj)  dcr  Gcliebte, 
iiijKi^iiif.  cf.  Ijubavnik  2.  Rj.  i  .'//«.  ondje. 

Ijnhfikfiiijc,  )i.  deiii.  od  Ijubljeiije. 

Ijllliiikilll,  lj\ibfikrim,  r.  impf.  (diqiianiulum  adii- 
iiKin.  Stiilli.  dcni.  od  Ijubiti.  ridi  Ijupkali. 

Ijiii-ki.  mjesto  Ijudski,  Icoje  vidi.  knho  .ie  d  i  a  u 
notorii  -iiisUirlJa  u  c,  iiclci  i  pisu  Uilo:  J.jucki  iocV 
Ijucki  i  {rovori,  a  pofran  poganski.  Posl.  173. 

Ijdi-arilia,  /'.  (u  Rooil  stiioanje,  das  Itiilpacn,  eru- 
ctatio,  cf.  ripavii-a,  Stiu-avioa.  Rj.  vidi  i  ikavka,  podrif;. 

—  Ijiuuiriuii  ^osn.  u  starom  prvoni  lieu  jedn.  sada.i. 
vrein.  od  Ijuiili).  Osn.  166.  —  rijeci  s  tukim  nasi, 
kod  drzavina. 

Ijrtt'r'iijo,  It.  dtis  Erhossen,  e.Tuccrhutio.  Rj.  verb, 
od  1)  Ijiititi,  2)  Ijutili  se.  —  J)  radiija  kojom  tko 
Ijuti  kogti.  —  3)  xttinje  koje   hint,  kad  sc  tko  Ijuti. 

Ijnda,  f.  (u  Rai^k.  i  u  Banatii)  autjm.  od  (.'ovjok, 
cf.  Ijtidina,  Ijiideskara.  Rj.  ridi  i  Ijudetina,  Ijudurina. 

Ijiidt'^^kara,  /'.  aiujm.  od  ('ovjek.  Rj.  vidi  Ijuda,  i 
.i>l».  ondje.  —  za  lu/sf.  isp.  babuskara. 

Iju(l^tilla,  m.  homo proccru.'!,  in(iciis,gruHdi.'s.  Stulli. 
uugm.  od  (?ovjek.  ridi  Ijuda,  i  s;in.  ondje. 

Iju«li,  Iji'iiH.  /».  pi.  Rj.  u  .3.  6.  i  7.  pud.  mnoz.  ima: 
Ijudina  i  Ijudiuia.  dbl.  8.  ridi  Ijucji.  :a  .ting,  nzima 
se  Covjek.  —  1)  die  Mcnxchen,  lioniine.'i.  Rj.  nniiikarci, 
miizcri,  djetici :  ( 'aric-a.  koja  muosre  Ijude  i  iicne  .t  ovoga 
svijela  smicaSe.  Xpr.  214.  Zdravc  zene  i  decu  potrpa 
u  kcda,  a  ijude  posadi  na  konje.  MiloS  102.  Obrabrite 
se,  i  budiie  Ijudi,  o  Filisti'ji  .  .  .  budite  Ijudi,  i  udrite. 
Sam.  I.  -i,  0.  Ljudi  tada  bijaSe  ua  broj  preko  GOO.OiKI, 
a  svcga  du^a   oko  tri  hiljade  hiljada.   Trip.  bibl.  45. 

—  2)  die  Lentc,  homines.  Rj.  bez  razlike  muskoga  i 
zcnukoga  roda.  ridi  Ijudstvo.  —  Duudar,  gomila  ljudi. 
Rj.  146a.  Kad  pop  .f  o.italim  Ijiidima  ))Ogje  iz  erkve. 
Npr.  171.  Bolje  je  boiie  kuzan  nego  ju^an.  (Jcr  megju 
Ijudma  viJe  bolesti  ima  .  .  .).  Posl.  22.  Muka  ide  po 
Ijudma.  184.  Vi  jo5  ne  pozn.ijete  ljudi  od  .■ivijeta. 
Strai.  1887,  (52.  Kao  5to  se  u  Hristu  javio  Bog  Ijudma. 
DP.  306. 

Iji'ldina,  f.  ritit  Ijudeskara.  Rj.  vidi  i  Ijuda,  i  syn. 
ondje.  —  I'citelj,  koji  je  bio  zdrava  i  jaka  Ijudina, 
priusi  seljaka  i  s  jedne  i  s  druge  slrane.  Daniea  3,  239. 

Ijftdiste,  n.  (n  V.  G.)  dcr  Unmensch,  mondisches 
I'ngeheuer  von  einem  Menschen,  homo  inhumanis- 
.limua,  mon.'ilriim  hominis:  bio  coek,  pa  sad  Ijudiste. 
Rj.  ridi  coefiSte,  netovjek,  odljud.  —  osim  ore  dvije 
rijeci  (IjudiJte  (  coeciJte)  joSte  je  sumo  kod  rijeci 
blatiste  na.^tavak  ijte  znacenja  augmentatirnoga. 

Ijll<l6krailiea.  Ijudo-kradica,  ko  Ijude  krade,  bice 
tmiskoga  i  zen.ikoga  roda.  isp.  konj^kradiua.  —  Ima 
rijefi  84  koje  sam  ja  nariiiio  .  .  .  Ijudokradica.  Nov. 
Zav.  VII.  Pravedniku  zakon  uijc  postavljeu,  nego 
Ijudokradicanin.  lazljivt'ima.  Tim.  I.  1,  10. 

Ijiiduiiiora.  /'.  m.  [n  tSrijemu)  kaze  se  paudiiru,  koji 
n.  p.  na  spahijnskome  poslu  ue  da  Ijudinia  odmorili 
se.  Rj.  ko  Ijude  mori  n.  p.  nagoneci  ih  odviSe  na 
posao. 

ljild6zdor,  m.  Ijudo-^der,  ko  Ijude  zdere,  jede:  der 
Menschenfre.iser.  —  Ako  roditelji  Ijude  jedu,  poslaju 
i  djeea  mali  Ijudozderi.  Priprava  45.  i.ip.  tako  sloz. 
rijeiji  kod  hljebozder. 

IjiidskT,  adj.  mcnschlich ,  Menschen-,  hunninu.'i: 
Ijudski  covjek,  (u  Dubr.)  ein  ordcntlichcr  jSIensch. 
Rj.  ('=  valjan  covjek).   sto  pripada  Ijudiuia,  a  i  co- 


rjeku  kojemu  god.  vidi  Ijudski.  —  Kloealica,  jedaii 
se  obui'e  od  prilike  kao  .'oroje,  da  iiiu  se  Uudsko 
niSta  ne  vidi.  Kj.  276b.  Kad  se  fovjek  jedan  put 
^  otpadi  od  Ijudskoga  dru.stra,  on  poeue  .  .  .  Rj.  7!»ya. 
Kazu  da  je  nekakav  car  lovct'-i  nagazio  lui  mrtim 
Ijud.'iku  glaru  i  pregazio  .s  konjeni.  Rj.  8()8a.  U  jed- 
nome  velikom  kazanu  kljuca  voda,  i  u  njoj  se  ku- 
vaju  Ijudskc  glare.  Npr.  81l.  Ko  izgubi  sram  Ijudski, 
izgubi  1  strah  Boiiij.  Posl.  13!l.  Tako  mi  se  ne  iskopala 
tri  sjcmenu:  ljud.-:ko,  skotsko  i  zcmaljsko!  .'!o5.  Naato- 
ja(!e  ...  8  Ijudskijem  govorom  svakorae  porast  dati. 
Kov.  52  (8?).  Jer  bismo  ina^e  na  sramotu  ii.viu  Ijuv- 
kome  kvarili  svoj  jczik.  Pis.  2i).  To  su  vaini  ljudi  u 
svjetskoj  i  Ijudskoj  i.'itoriji.  Priprava  50.  Ufinic'u  vas 
lorcima  Ijudskijem.  Mat.  4,  li).  Prinose  irtvu  bez  krvi 
za  grijehe  Ijudske.  13P.  345. 

Ijndski,  adv.  miinnlich,  mgnschlich, gchiiriii.humano 
more,  ut  rir:  ne  zna  Ijudski  (nego  paski  ili  ("iganski); 
hoee.5  Ijudski!  Rj.  kako  dolikuje  Ijudima.  suproino 
rgjavo.  ridi  Ijuiki.  —  BoskT,  adv.  Ijudski.  lijepo,  kao 
Jto  Bog  miluje.  Hj.  38b.  Nemoj  mroiniti  to  itivinie, 
nego  ga  Ijudski  zakolji  (kad  ko  Jto  rgjavo  kolje).  Rj. 
373a.  Ijueki  ^oek  Ijucki  i  govori,  a  pogan  poganski. 
Posl.  173.  Tako  se  bio  poneo,  da  ni  od  stareSina  niko 
nije  mogao  s  njime  Ijucki  govoriti.  Daniea  4,  26. 
Tako  ee  i  nama  svijema  biti  sve  Ijucki  i  poSteno. 
Kov.  58.  . 

Ijndskosl,  Ijiidskosti,  f  (u  PaStr.)  die  ^fcnschlich- 
keit,  humiinitas,  cf.  Ijudskota.  Rj.  osobina  onoga  sto 
jc  1judsk<i.  isp.  eovjeinost. 

Ijiidsk6ta,  /:  (u  PaJtr.)  vidi  Ijudskost.  Rj.  —  rijeci 
s  takim  nast.  kod  eistota. 

Iji^dsfvo,  H.  die  Menge  LetUe,  viultitudo.  Rj.  kao 
coll.  od  ljudi,  mnogo  ljudi.  vidi  dundar,  svjetina.  — 
Pored  svega  toga  na  sretHi  prosvijeienoga  Ijudstva 
ne  bi  pletida  igla  iz  ruku  ^enskijeh  istrguuta.  Pri- 
prava 148.  Ljudstvo  (?e  se  sleei  oko  tebe,  iznad  njega 
izagji  u  visinu.  Ps.  7,  7.  Vika  stoji  Ijudstva  na  go- 
rama  kao  da  je  velik  narod.  Is.  13,  4. 

IJiidilriiia,  /'.  augm.  od  (?ovjek.  ridi  Ijuda,  i  .tyn. 
ondje.  —  AV  eto  ti  jedna  Ijudurina,  ernjaSe  se  kao 
i  paklina.  Npj.  5,  511.  —  takoa  augm.  kod  baburina. 
Iju&ji,  »i.  2}l.  (u  C.  O.)  vidi  Ijudi:  Da  je  suda  u 
ovijeh  Ijugji.  Ako  bude  kako  Ijugji  kaiSu.  Rj.  —  Jes' 
li  euo,  kako  Ijugji  kaiu:  Ka'  je  Mitar  ovce  ukrdio? 
Npj._2,  631. 

Ijfllj>  '"•  (n  Dalm.)  u  Seniei  nekakav  izrod  nalik 
ua  stur  jefam.  kojega  kad  covjek  vi5e  izije,  ka^u  da 
se  opije  tako  da  se  za  tri  dana  jedva  otrijezni,  der 
(Tautnel  =  Rj.')  Lolch,  lolium  (temulentum  Rj.').  cf. 
vrat  2.  Rj.  —  Tugja:  Ijulj  (lolium).  Osn.  64. 

Ijilljiijka,  /'.  (u  Dubr.)  ridi  Ijulja.'ka,  euljajka.  Rj. 
vidi  i  culjka.  gegaljka,  salandiak.*  o)w  na  ccmu  se 
tko  Ijulja.  —  za  nast.  isp.  dubajka. 

Ijdljiiiije,  n.  das  ]Vicgen  fauch  das  Hutschen), 
agitatio  in  cunis,  aut  in  machina  su,<:pensa.  Rj.  verb, 
od  Ijuljati.  radnjd  kojom  tko  Ijulja  koga.  dem.  Iju- 
IjuSkanje. 

IjitljaJka,  /'.  die  Schaukel,  (osterr.)  die  Hutsche, 
machina  suspensa,  oscillum.  Rj.  ridi  Ijuljajka,  t  syn. 
ondje.  —  pred  s  osn.  u  Ijuljati.  Osn.  302. 

IjAljati.  Ijrdjam,  r.  impf.  Rj.  r.  pf.  prosti  Ijuljnuti ; 
.'iloz.  zaljuljati.  v.  impf.  sloz.  poljuljivati.  dem,  Ijil- 
IjuJkati.  —  1)  uiegen,  iigito  cunas.  Rj.  Ijuljati  dijete 
(u  kolijevci).  ridi  euljati,  nibati  (njihati),  sikati,  zi- 
bati.  —  Da  su  tebe  zaboljele  ruke  Ijuljajuci  nejaka 
unuka.  Npj'.  1,  612.  —  2  a)  (iistcrr.)  hutschen,  agito 
in  machina  .•iuspensa.  Rj.  Ijuljati  na  Ijuljajci.  vidi 
euljati  2.  —  b)  sa  se,  reflvks.:  Gdjekoji  se  na  Ojurgjev 
dan  Ijuljaju  o  drijenu,  da  bi  bill  zdravi  kao  drijen. 
Rj.  151a.  vidi  i  gegati  se  1.  —  S  a)  Ijulja  n.  p. 
vjetar  drvo.  vidi  njihati.  —  Vjetar  duva,  jarorinu 
Ijulja.  Npj.  1,  288.  tSta  ste  iziSli  u  pustinji  da  vidite? 
Trsku,  koju   Ijulja   vjetar?  Mat.  11,  7.  —  bj  sa  se, 


Ijuljnuti 


—  64S  — 


IJiitak 


ridi  lelijati  se,  libati,  ujihati  se,  Mknti  se.  — 

• —    .  ...i.... ..„iji   (,j  stralia  .  .  .  vas  se 

^i'k  Sva  .«■  k:ilu  !-•  taiiclja 

C„-><i>,i,]  T/i-iilia  da  Oe  se 

1.  U,  15. 

,  '  Schwiiiig 

p  K.   Kj.   vidi   sikiiiui  1.  zihuuti. 

k  '  mahom.    r.    impf.   Ijuljati.   — 

Ljii^ji.u    M  I   iupiiiinom,   pa  je   piiJta  za 

njiiu  preko  :  -     .  2,  252. 

yfl  IjH'.  siHi/t  mull  beiiii  }Viegen  dcr  Kinder,  ita 
aci-iiiutit  iiif'atiti  in  cuni.^.  Kj.  tako  pjevuju  Ijiiljajuci 
dijttc . 

Ijiiljii>krinje,  II.  deiii.  od  Ijuljanje.  Kj. 
Ijiiljii^kiiti.  Jkiuu,  r.  impf.  dem.  od  Ijuljati.  Ej. 
LjDma,  /'.  nekako  mje.'to:  I  iskupi  Ljiimu  i  Topolu. 
Kj.  rijoka  i  obla^t  ii  sjevernoj  Arbaiiiji.  Hj.-' 

Ijitmanje,  ii.  d<i.<s  Vonrilrtstreibcn,  Dulicrgcldendcni, 
iiKfjvKN-  iiiiido  defesgi.  Kj.  verb,  od  Ijumati.  radnja 
kojum  fko  Ijiimu. 

IjDmitti,   mam.   r.   impf.  daherschlcndern ,   incedo 
more  defcsfi.  Rj.  hoditi  kuko  hodi  iimoran  covjek. 
LjDpra,  f.  plaiiina  ii  Hrv.  blizu  PlaJkoga.  Rj. 
^Ap^ae,  Ijiipeica,  III.  (u  Dalm.)  nekaka  trava.  Ej. 

—  Ijitpciic  (osn.  u  Ijubiic).  Osu.  338. 

IjDpinp,  f.  pi.  (u  Dtibr.)  Ijuske  n.  p.  od  jaja,  ribe, 
die  Scli<dtii.  Schuppen,  putumot,  squamae.  JRj.  isp. 
Oi-.  '  '■   ;.ina,   Ijiiska  od  ribe).  —  Znacenje  (ko- 

rij-  i,  guliti,  Iju.ititi,  cijepati:  lupar,  lupija; 

po«iiu|..u  -.-.  uliipiii:  II  istom  znaCeiiju  .s  dometnulim 
J  iza  frlasa  /  i  sastavljeiiiui  s  ujim  u  jedan  slas  (Ij) : 
IjTipiiu:  Korijeni  18ii. 

Ijitpka,  /'.  —  1)  ridi  jufka.  Ej.  ridi  i  jiipka,  kora 
3,  obga.  nizrijeno  tijestu.  —  Tugje  sii  ili  od  tugjih: 
barka  .  .  .  jupka,  jufka,  Ijupka.  "l)sn.  300.  —  2)  die 
Zelh  (usatu,  ii  kosnii-i).  Ej.'  vidi  okce. 

IjnpkanjC',  >i.  rerb.  od  Ijupkati.  radnja  kojom  tko 
Ijupka. 

IjApkilli,  Ijupkam,  v.  impf.  dem.  od  Ijubiti.  vidi 
Ijiibukati.  —  Sve  je  Tale  u  eubicu  Ijupka.  HXpi. 
■1,  7(Hi.  •-  J  1  fj 

IjDpkust,  Ijijpkosti,  f  die  Lieblichkeii,  amoenitas. 
Rj.  osohiiia  onoya  stoje  Ijupko.  —  Zj!i^)?.os*  je  prije- 
varna  i  Ijepota  tasta;  ?.eua  koja  sc  boji  Obspoda,  ona 
zasluziije  pohvalii.  Prie.  31,  30. 

IjDskil,  /■.  ipl.  gen.   Ijusakii).  Rj.  dem.  Ijusi'ica.  — 

—  J)  die  Scliuli;  tc.ita,  putameii  (n.  p.  od  jajeta). 
Rj.  vidi  Ijupiua  Ujnpine).  —  Gdjekoji  mrve  jujiiijc 
Ijitske  da  se^nc  bi  vjeJtice  u  iijima  mogle  voziti  prcko 
vode.  Rj.  tj7a.  Glavioica,  lancno  .sjeme  u  Ijusci  .  .  . 
vadi  se  iz  svojijeh  okrii<rlijeh  Ijusuka.  Rj.  S7a.  Pile 
piSti  li  Ijusci.  Rj.  217b.  Po  tom  se  (psenica)  u  stupi 
obije,  te  ."padiie  Ijupka  s  nje.  Ej.  269a.  Orult  kad 
sazre  da  »e  taoi.e  Ijuxka  s  njega  skinuti,  onda  se 
komic^i.  Rj.  287b.  {ridi  komina  2j.  Ljekiikova  Ijuska. 
Rj.  337b.  UMa  «  jajsku  Ijusku.  Rj.  3i57b.  Siiljak, 
pljevna  Ijuska  koja  se  ne  da  da  skine  sa  zrna.  Ej. 
849a.  Hjedi  kao  .spiiz  u  Ijusci.  Posl.  286.  —  2)  n.  p. 
od  ribe,  die  Schuppe,  s<iuama.  Ej.  vidi  Ijupina  (Iju- 
pine),  feJalica.  —  Carev  sin  digni  ribicu,  uzme  od 
nje  jednu  Ijusku,  pa  ribicu  baci  u  vodu  a  Ijusku 
zavije  u  inaramu.  Xpr.  21.  bto  god  ima  peia  i  Ijuskc, 
jediu-;  a  sto  nema  pera  i  Ijusuka,  ne  jedite.  SIojs.' 
V.  14,  9.  10.  —  korijena  koji  je  u  IjuStiti.  isp.  Ko- 
njeni  188.  ■" 

IjOskav,  adj.  D.  gvoigje,  koje  se  Ijusti  u  kovanju, 
blutlerig,  quod  in  lamellas  dissohitur,  cf.  drozgav 
Kj.  osn.  u  Ijuska.  Own.  88. 

IjDsnuli,  r.  pf  vidi  Ijosnuti.  Rj.  pasti  da  se  cuje, 
pastt  •<«  Ireskom. 

Ijnsriiii,  f  dem.  od  Ijuska.  Rj. 

IjftNlffnji-,  H.  das  Srlnilen,  decorticatio.  Rj.  verb 
'"'  Ijii-iili.  radnja  kojom  tko  Ijuki  gto. 

Ijiislikn,  f   ridi  komuSina  2.   (od  kukuniza).  Rj. 


i  siin.  ondjc.  osn.   u  ijuska.  Osu.  276.  rijUi  s  iakim 
nast.  kod  aptika. 

IJii.stiti,  IjuJrtm,  I',  impf  Rj.  r.  pf  sloL  od-ljiiJ- 
liti,  za-.  —  J  a)  schiilcn,  decortico.  Rj.  Ijusku  s  ccga 
skiduti.  —  b)  sa  se.  re/leks.  ili  pa.ts.:  Tvrdi  'sc 
lik  IjuHi  s  korc  odinali  kako  se  kora  skine  s  lipova 
drveta.  Rj.  328b.  Ljnskavo  gvoigjo,  koje  sc  Iju.iti  u 
kovanju.  Ri.  339b.  Tiirgulje"  su  i  zrele  nakisolo  i  nc 
Ijuste  sc  od  koSiice.  Rj.  756a.  Da  je  bijeli  Ink  zdra- 

I  viji  kad  se  ne  Ijusti,   nego   ouako  s  Ijuskoni  kad  se 
jede.  Posl.  317.  —  2)  ridi  guliti  2.  Ej.   (guliti  ku- 

'  kuruz).  ri(/i.  i  komiti,  i  s;/n.  ondje. 

Ijfit,  Iji'ita.  ^ljntT,  udr.'  Ijuto,  comp.  Iji'iflt  adj.  — 
1)  n.  p.  sirc'e,  rakija,  Sipak,  brcn,  herb,  acerbus.  Rj. 
I'irfi  oitar  2.  sto  u  u.itima  kao  gri:e,  pcce.  suprotno 
mek,  niekan.  —  Ljut  duran.  Kj.  490a.  Uzestio  sc 
ocat,  t.  j.  posiao  ljut,  icstok.  Rj.'  77()b.  Ljuio  (n.  p. 
sircc)  kao  vatra.  Posl.  173.  Sirce  je  uajljuce.  pak 
najprije  samo  svoj  sud  pokvari.  285.  —  2)  crliosst 
ir.,tus,  cracerbatus,  cf  Ijutit,  srdit.  Rj.  vidi  i  inV 
busit.  udc:  Ljuio  gleda  Enjn  ]Mustaf-agu.  Rj.  340a. 

—  3)  hose,  suems,  n.  p.  Ijuta  guja,  cf.  iestok.  Kj. 
kao  rafren,   n.  p.   konj,   covjek, _rakija.   ridi  eeskin. 

—  Ljut  kao  ro?.ac.  Ej.  653a.  ;^estok  kao  iSeraviea. 
(Kaze  se^ljutu  ioeku,  a  i  konju).  Posl.  80.  Ljut 
kao  ris.  173.  Car  ga  u  njoj  na  vojsku  poziva,  na  Arap- 
sjcu  Ijutu  pokrajinu.  Npj.  2,  3(>2.  Ljiita  guja,  pasa 
Caja-paJa,  i  sa  pa5oui  petnaesl  hiljada  ubojiiika,  Ijutc 
Arnautu,  4,  345.  Ti  zuaJ  oea  mojega  i  Ijude  njesove 
da  su  hrabri  i  da  su  Ijuta  srcu  kao  medvjedica'  kad 
joj  otmu  niedvjedi<;e  u  polju.  Sam.  II.  17,  8.  Koji 
dajes  spaseuje  carevima,  i  Davida  slucu  svojesra  iz- 
bavljaS  od  Ijutoga  mum.  Ps.  144,  10.'  Djevojka  kri 
mojega  n.iioda  satr  se  veouia,  od  ndarca  preljuta. 
Jer.  14,  17.  —  4)  n.  p.  Ijuti  siromali,  iitisser.'it  arm, 
mlserrimus:  Topal  paSa  Ijuta  straiiivica.  U  pieu  jo 
Ijuta  pijanica.  Ej.  kito  vclik,  jak,  tezak.  —  ^tojn- 
naka  brani  od  vremena,  od  vremena  i  od  vjeira  Ijuta. 
Rj.  7,5b.  Ljuta  bi  te  nfatila  groja.  Kj.  l()3b.  .\li 
ne  s<:e  ljuta  sirotitija,  ieljna,  kado,  krvi  od  Turaka. 
Npj.  4,  352.  AH  evo  Ijutc  muke  i  nevotje:  kako  c'e 
se  peC-atati?  Slraz.  1886,  1224.  Ne  posluSasc  Moj- 
sija  od  slabosti  duha  i  od  Ijutoga  ropstva.  Mojs. 
JI.  6,  9.  Nego  ti  sada  olaksaj  Ijutu  .iluzbu  oca  svo- 
jega.  Car.  I.  12,  4.  Ostafe  ti  Ij'uta  zalost.  Is  17,  11.  Na 
mir  dogjc  mi  ljut  jad.  .38,  17.  Nema  lijeka  polomu 
tyom,  ljuta  je  rana  tvoja.  Naum  3,  19.  adv.:  Ljuto 
ti  ga  prevari.  Ljuto  Janko  koiija  udara.5e,  a  lju':e 
mu  konjic  pobjegao.  Ej.  .ilOa.  Ali  se  ljuto  bojim. 
Npj.  1,  91.  Jesn  r  ovo  tvoji  dvori?  ljuto  uski  i  tijesni. 
1,  93.  Ljuto  me  je  zaboljela  glava.  1,  611.  Jer  sam 
Turcin  ozednio  Ijutu.  4,  96.  A  .Milosa  ljuio  prekorio. 
4,  319.  Tu  se  aga  ljuio  prcvario.  4,  476.  Na  kadu  se 
ljuto  r.azljutio.  Here.  215.  Vas  dan  pobre  ljuto  pu- 
tovase.  HNpj.  4,  271.  Vi  ljuio  sagrijeJiste.  Mojs.  II. 
32,  30.  Pobi  ill  ljuio.  Sam.  I.  23,  5.  —  5)  ljuto  gvo^eje, 
spriide,  durus.  cf  krt  2.  Rj.  kao  trrdo,  sto  se  ne  da 
.larijati,  vec  se  prije  prekrsi.  suprotno  gibak,  prutak. 

—  Al'  su  vrata  od  celika  ljuta,  zatvorena  i  zapalau- 
gata.  Rj.  187b.  Ljuto  gvozgje,  n.  (u  C.  G.)  der  Stahl, 
chah  bs,  cf.  nado,  iclik.  Rj.  340a.  (vidi  i  acal,  ocal|. 
^  i^ezlata,  nego  ljuta  gro:g,ia.  Npj.  3,  119. 

IJutii,  /".  adj.  mnoge  rijeke  zovu  se  ovako,  n.  p. 
kod  Kotora,  u  Kouavlju  (ova  ondje  izvire  i  ponirel, 
u  zupi  Dubrovackoj.  Rj. 

Ijatac,  Ijfica,  Hi.  t.  j.  kamen,  barter  Stein,  sa.ium 
durum:  Dva  Ijuca  /.-(mhck^  nigda  dobro  bra.^na  inljeti 
ne  mogu  (Dva  jednako  ljuta  coeka  ne  mogu  zajcdiio 
biti.  Posl.  57.)  Kj.  trrd  kamen.  —  Sirola  .  .  .  do<l:ije 
se  drugome  supstanlivu  (udovica)  mjcsto  adjektiv'a, 
kao  Ijutac  kamen,  bjelica  .senica  i  t.  d.  Nov.  Srb. 
1817,  520. 

IJl'ktilk,  IjutCdca.  m.  (u  prim.)  Ijnti  sipak,  irildrr 
Granatapfel  (punica  granatum  L.  Kj.-')  Ej. 


LJutezn 


—  649  — 


iiiiu-ko 


lijiilc/.a.  /'.  lujesto  kamenito  u  C'ucama:  Iz  torine 
i(  Ljutc:u  Ijiitu.  Kj. 

Lji'iticii,  III.  II.  p.  Boftdiin,  dtr  biixe  (scliUiiniie) 
hogdun.  IIj.  Ijuti  (3),  zestoki,  vatreni  (Bugdan).  hyp. 
Ljuto. 

Ijiktica,  /".  (u  Grblju)  zmija  Ijutica,  (^//c  Jicise.Tako 
se  ne  viikao  potrbii>ice  kao  zmija  Ijittka.  Uj.  Ijuin 
(3)  zniijii.  —  To  ti  pepeljiilia,  to  ti  craokrug,  sve 
je  Ijiiiica.  Dl'osl.  ISIj. 

Ijiltii-,  m.  (Ijiilit'?  Hj.').  Rj.  —  J)  ranunculus  L. 
Rj.'  liiljka.  —  2)  ranunculus  sleveni  Bess.  Kj.'  biljka. 
—  rijeti  s  takiim  luist.  kod  branic. 

IjCitika,  /'.  (u  Dubr.)  cidi  aljma  {VCik).  Rj.  —  osn. 
u  Ijut  (1).  rijvii  s  tukiin  nast.  kod  apiika. 

Ijiitinn,  /'.  —  1)  die  Hcrhe,  ucerhitas.  Rj.  osn.  u 
Ijut  1.  —  2)  mori  me  Ijutiiia,  Soduhrennen.  soda,  py- 
rosis. Rj.  —  'i)  die  Erho.f.ilheit,  irritutio.  Rj.  osn. 
u  Ijut  2.  ridi  Ijutiija,  i  syn.  ktd  gnjev.  —  Forratiti 
se  od  Ijutinc.  Rj.  uloa.  Pak  ti  u  Ijutini  moi,e  5to 
uc^initi.  Npr.  oti.  Spopaduem  n  Ijutini  komade  svile,  i 
Bve  ill  izilerem  u  krpc.  Daiiica  2,  12!).  Proklet  da  je 
prnjev  iijihov,  ho  bje>e  nairao,  i  Ijutina  njihova,  sto 
bjeJe  :esloka.  Mojs.  I,  4'J,  7. 

Iji'ltit,  adj.  zornig,   iraius.  Rj;   vidi  Ijut.   2.    syn. 


kod  gnjevan.  —  Ljuiil  kao  pas  u  ?.czelju.  Rj.   156b.- 
Ljutit    kao   zmija   izmejrju   frospojrja    (uz   mepjudne- 
vicu,   kad   se  valja   da   spreuia   da  odlazi  sa  zcmljel. 
Posi.  173. 

IjAtiti,  ljut7m,  V.  impf.  Rj.  v.  pf.  sluz.  iz-ljdtiti 
(sei,  ua-  (se),  od-  (se),  pood-  (se),  raz-,  uz-.  —  1)  hose 
muehcn,  erhossen,  irrilo,  ad  tram  excilo.  I!j.  Ijutiti 
kogu,  ciniti  ga  Ijutini  12).  —  U  pjesmi,  inamiti  konja, 
t.  j.  Ijutiti  gu  \  trkaii.  Rj.  MAb.  f<to  ti  konja  tjitlis'^ 
Here.  258.  —  2)  sa  se,  refleks.  n.  pf.  prosti  Ijutnuti 
se.  —  a)  erhossen,  cxcandesco.  Rj.  da  sc  iiije  tjiko 
jako  Ijutio  za  pismena,  nioie  bit!,  da  bi  .  .  .  Nov. 
Srb.  1817,  542.  —  b)  Ijufi  se  zima  (kad  na  velikoj 
;;irai  promite  snijeg-,  a  od  zime  ne  nioze  dobro  da 
udari).  Rj.  —  syn.  vidi  kod  p;nje\iti. 

Ijutnuti  sc,  Ijutnem  se,  v.  r.  pf.  prema  v.  r.  impf. 
Ijutiti  se.  —  Sanio  kad  bi  se  stu  Ijutnuo  na  njega, 
zovnuo  bi  ga  pravini  pre/iuienom.  Mil.  86. 

Ij^itnja,  /'.  die  Erbossung,  excandcscentia.  Rj.  vidi 
Ijutiiia  iJ,  srdnja.  syn.  kod  gnjev.  —  rijeci  s  takim 
nasi,  kod  ceznja. 

Ijiito,  adv.  Rj.  vidi  Ijut,  osuhito  pod  4. 

Ljflto,  m.  hyp.  od  Ljutiea:  Ode  Ljuto  dvoru  bi- 
jelome.  Rj.  gen.  Ljiita.  voc.  Ljuto. 


M. 


1.  ma,  Kj.  conj.  —  ])  aher,  at,  cf.  a,  ali:  Sve  si 
dobro  ucinio,  ma  si  .samo  sagreJio.  Rj.  vidi  i  ama. 
—  Baba  mu  odgovori  .  .  .  u  toj  ku<?i  da  ima  taka 
gjevojka,  .»««•'  rece  mu  ;  siuko  moj !  kogod  je  tamo 
liodio  da  je  prosi,  nijedan  se  nije  viJe  vratio.  Npr. 
93.  Onu  fudesnu  goru  kad  vidi,  upitaje:  ».!/((  zeno 
moja!  ka?.i  mi  5to  ona  gora  gori.  119.  Ako  je  med  i 
sladak,  ma  ue  valja  ])rst  ugrizati.  Post.  4.  I  macka 
cara,  gieda  {ma  ga  se  ne  boji).  (Odgovori  se  kad  ko 
rece:  .'to  me  gleda.s?).  103.  Ma  gjevojei  sre(:u  gubi 
(n.  p.  kad  se  /;i  kakvu  rcfe:  dobra  i  poJtena  gje- 
vojka,  mu  —  ali).  173.  (.1/a  mu  rec-e  Airovic  Ibro). 
ma  na  sirani  306  znat-i  »ali,  ama«.  Npj.'  4,  350.  — 
2)  ridi  makar:  ma  sto  bilo.  Rj.  —  Siijena,  2)  u  Du- 
brovniku,  kamen  ma  i  mali.  Rj.  715b.  Dac^ejoJtje- 
danput  da  ide  sre(5u  pokusati  i  zenu  ma  na  koji  na£in 
ukr.asti.  Npr.  203. 

2.  mil,  Rj.  interj.  —  1)  (u  Boci)  vidi  na:  ma  ti 
ovo,  cf.  maj.  Rj.  vidi  i  naj.  uziikvje  sc  kad  se  sto 
dujc:  Pos  voko  posI  ma  voko  ma!  Rj.  71a.  PeJkir 
ma!  Rekao  gjcver  kad  mu  je  snaha  polila  te  se  umio, 
a  ne  dala  mu  peSkira  da  se  obrise.  Posl.  247.  — 
2)  ridi  ma  mii.  Hj.  uzvik  kojint  se  vahi  krava. 

3.  mil  (mal,  ma.o,  m.  vidi  mail.  Rj.  u  krajevima 
gdje  sc  u  goruru  ne  i-ujc  glas  h. 

inaa  .  .  ,  ridi  maha  ...  Rj. 

mac  (mad!  Luut  urn  die  Katze  zu  rufen,  somts 
vocandi  fclcm:  mac  niaco  mac!  Rj.  luvik  kojim  se 
zove  macka.  —  Jedaom  macku  ime  kundrae,  dnigom 
nakokundrac:  >ic  kundrae!  mac  kundrae!  oberbac 
bakundrac  (ko  vise  puta  zasopce  brzo  moze  re^i  da 
se  ne  pomete).  Rj.  315a. 

)liiea,  f.  ime  iensko,  hyp.  od  JIarija,  cf.  Mara.  Rj. 
roc.  Miico.  —  Maca  nosi  suknju  od  pargala,  i  ma- 
ramu  zuta  gazimira.  Ej.  82a.  Ma-ca.  takva  sen.  hyp. 
Doca,  Jcca;  Vice. 

m:U-a,  f.  (voc.  maco).  —  1)  hyp.  od  macka,  das 
Kiitzclien.  Rj.  vidi  eica.  —  Pis  maco  (na  kiselo  govno) ! 
(Kad  kihue  dijetei.  Posl.  248.  Stogogj  maca  ukoti  (ili 
omaci),  sve  miJe  lovi.  355.  Dogje  macj,  ogrehc  ga. 
Here.  285.  .\  da  bih  jo5t  ziva  bila,  ja  bi  macu  pod- 
rnnila  (pothranila):  O  ti  maco,  mau,  mau!  287.  takva 
hyp.  brica,  kuca.  —  2)  trava  sto  se  njom  mazu  koSnice 


kad  se  roj  stresa,  vidi  maticnjak.  Rj.  vidi  i  Ijubica. 
—  3)  kad  se  roj  hvata,  ili  saceruje  u  koSnicu,  onda 
se  vice:  sjed'  maco!  sjed'  maco!  .sjed'  maco,  sjedoh 
i  ja.  Kj.  bi6e  hyp.  od  matica  1.  —  4)  (die  Ftocke 
der  )Veidenblute)  das  Kdtzchen,  (floccus)  iulus.  Rj. 
na  vrbi  kao  resa.  —  3)  povjesma,  §to  se  izvlace  iz 
velikoga  vlasa.  Rj. 

macacau,  m.  hyp.  od  ma£ak.  vidi  macan.  —  Njega 
(macka)  pita  domadine :  Mar  macane,  macucane,  kakva 
ti  je  uevoljica  te  si  setan,  nevcseo?  A  govori  maca- 
cane:  Kako  ne  <;u  setan  biti  .  .  .  Ziv.  11. 

mi'icaii,  HI.  vidi  maOak:  Al'  beseJi  bratac  macan: 
>Sto  je  tebi  bratac  macan?  Rj.  hyp.  od  macak.  vidi 
macacan.  —  Njega  (macka]  pita  domacine:  Mar  )««- 
cane,  macacane,  kakva  ti  je  nevoljica?  Ziv.  11.  macan 
(osn.  u  maca,  t.  j.  macka).  Osn.  139.  takva  hyp.  kod 
b  raj  an. 

macikruo,  macarula,  m.  (u  Boci)  dijete  koje  umre 
nekrstono,  pa  poslije  (kao  .sto  se  pripovijeda)  u  grobu 
ozivi  i  iz  groba  kasto  izlazi  i  malu  djecu  muci  i  davi. 
KaJiu  da  macarnU  noiii  idu  u  dru5tvu,  i  svakome 
navrh  glave  gori  mala  svjecica,  a  oni  pljeStu  rukama 
i  podvikuju.  Kj.  vidi  raaciruo. — Tugje  su:  macaruo 
i  maciruo.  Osn.  126. 

macast,  adj.  n.  p.  krava,  katzenfarbig,  coloris  fe- 
lini.  Ej.  u  cega  je  dlaka  kao  u  mace  (maike).  ■ —  Ma- 
conja,  vo  macast.  Rj.  349a.  Maculja,  krara  macasta. 
Rj.  349a. 

niiU'ili,  adj.  sto  pripuda  maci.  —  Macina  trava, 
f.  dergcmeine  Baldrian,  Valeriana  officinalis.  Rj.  348b. 
biljka.  Maeino  zlato,  n.  (u  VrScu)  yidi  zmajeve  otre- 
sine.  Rj.  318b. 

mai-iruo,  maclrula,  in.  (u  Boci)  vidi  macaruo.  Ej. 

miieiti,  milclm,  v.  impf.  Ej.  v.  pf.  sloz.  iz-miiciti 
(t  se),  o-mficiti  (t  se).  vidi  kotiti,  kotiti  se;  leci,  IWi 
se.  —  1)  Junge  werfen  (ron  der  Katze),  purio.  Rj. 
macka  maci  (koti)  mnciie.  —  2)  sa  se,  refleks.  ucrfeii 
(ron  der  Katze),  pario.  Rj.  macka  se  maci,  kad  maci 
macice.  znaceilje  kao  kod  x,  s  razlikom  sto  ovdje  nema 
ohjckta. 

mileko,  HI.  —  J)  ridi  dere^.  Rj.  klupa  na  koju 
hi  prirezali  onoga,  kojemu  sii  duvali  hut  inc. ■  Kako 
je  kmel  povalio   na   mackc   uekog   seljaka,   i    udario 


mnronja 


—  650  — 


mni'alin 


1..CP1  if.iUA.  'Aha.  S3.  —  'i)  (u  Grblju'l  ein  Bocls- 

.  i(i(/i  aulitiiw.  Kj.  ivtc  jurcu.  — 
.as  iijosTJi  je  preueseno  i  u:i  khipn 
n.n  ;  osii.  nezn.  isp.  iiiulie  i  macoiija).  Osn. 

•>.i.  i:.  miuv.ki5.  IvekovW. 

macuHJa.  m.  vo  mnrast,  ciii  kat;:cnfiirbigcr  Ochs, 
}tnis  colon:!  /V/lHI.   Kj. 

mi^riilja.  f  kravainaoasta,  eine  iiiUcnt'arhifle  Kuh. 
Viiciit  n'l"ii.<  I'cliiii.  Kj. 

»&(-.  ni«i>;i,  HI.  il>i<  Schtreri,  ensis.  Ej.  ridi  gre- 
beitak,  p.iloi,  vukovao.  niigm.  uiafina.  —  Tursku 
vojskii  /«"'  i«(i<-  ohrtiik:  Rj.  43oa.  Sidnuti  muc, 
sablju.  Rj.  7:'4b.  Oj  kiii^kosrjcvojko!  iie  plet' iik  wkk- 
kosc.  ne  mami  mi  sina.  Npj.  1.  104.  Oko  kola  igra; 
iimtViii  iizmahuje.  1.  ItOS.  Koji  nose  struke  na  ramenii. 
o  p.ui-ii  ii/i.V  okofiiiK.  ;?,  25.  Zensko,  miiJko,  si-c 
p„  .11.  4.  14JI.  I  povede  Gliivia  Miliaila,  koji 

s'jt  be:  rtisluffti.  4,   2155.  .\   8t:iiiojlo    muca 

poraiito.  4,  USS.  Sve  porobi  i  pod  mat-  okrenc.  4,  368. 
Stoji  cika  ntdca  zclenofta.  HNpj.  4,  5i15.  Potom  Irgao 
wac  da  ga  udari.  Nov".  Srb.  1S17,  502.  Tu  su  ve<! 
bile  velite  i  teSke  stvari...  topljeuje  nida  i  l-oviinje 
maierii.  Pripr.  1S15.  Mai-  o^tar  s  nhje  strane.  Otkriv. 
1,  It).  Poslavi  pred  vrlom  Edemskim  heriivima  s^jZd- 
menijan  macem.  Mojs.  I.  3.  24.  Odvede  kceri  moje 
kao  n<i  wuc  otcle.  31.  2().  I'cinidu  da  r<(.s  gone  s  go- 
lijem  Hiacciii.  III.  26,  33.  Sto  Ijudi,  koji  svi  mui-em 
mahiihii.  Sud.  20.  35.  Da  iic  bi  gradili  Jevreji  macevii 
ni  kopalja.  !^am.  1.  13,  lit.  Povadili  bjeliu  macerc  jedan 
na  driigoga.  14,  20.  Pripusiie  svaki  scoj  mac.  25,  13. 
TLonii  jedan  driigoinu  muc  .sro;  m  bok,  i  popada.^e  Za- 
jedno. II.  2,  16.  Ne  budi  zlovoljau  za  to;  jer  wific 
prosdire  sad  ocugii  sad  onoga.  11,  25.  Mac  potelu 
bezbozniei  .  .  .  Mac  (e  njihov  udariii  u  njihovo  srce. 
Ps.  37,  14.  Jaob,  macu  Gospodiiji,  kad  des  se  smiriti? 
rraii  xc  ii  korice  sroje,  stani   i   smiri   se.  Jer.  47,  6. 

mfti-ad,  f.  (coll.)  vidi  maCidi.  Rj.  jedno  od  macadi 
inafe.  —  Javi,  da  mu  je  zena  rodila  troje  macadi. 
Npr.  230. 

mArak,  miioka,  m.  —  1)  der  Kater,  C'dus,  felis 
mas.  Rj.  Iifip.  niaean,  macacan.  ridi  kutoleza.  — 
Jednom  marku  ime  kiiudrao,  drngom  nakokundrac : 
Sic  kiindrac!  mac  kundrac!  oberbac,  bakiindiac  (ko 
viSe  puta  zasopcc  bizo  mo?,e  reel  da  se  ne  pomete). 
Rj.  315a.  Kad  miickii  kod  kiicc  nijc,  onda  se  miSi 
vesele.  Posl.  119.  —  2)  (n  Dubr.)  nekaka  morska 
riba.  Rj. 

mirar,  mafdra,  mi.  gladiorum  opifex.  StuUi.  koji 
gradi  mucere. 

mJkrarc,  u  zagoneci,  cf.  Care.  Rj.  —  Prispi  6are 
na  maiare,  na  panje  dekanje,  na  senje  dnpore.  odgo- 
netljaj :  vodenica. 

m&j-arnica,  f.  gladiorum  officina.  StuUi.  fabrika 
gdje  ne  maccri  grade,  Hi  ducan  gdje  se  prodaju. 

m&ee,  mac-eta,  «.  der  junge  Kater,  catulus  felinus. 
Rj.  mlnde  od  maike.  coll.  maCad.  plur.  maiilSi.  — 
Gledi  kao  mace  u  tife.  Posl.  42.  Nema  kuCeta  ni  mu- 
ceta.  (Kad  ko  nema  u  kn<;i  niSta  ^ivo  za  5to  bi  mu 
se  valjalo  brinuti).  203. 

maci'tina,  /".  augm.  od  ma^ka.  Rj.  vidi  maCuriua. 
—  hikca  augm.  kod  babetina. 

niiir-Tc,  mai'ica,  hi.  (u  C.  (t.)  vidi  perunika.  1.  Ej. 
ridi  i  bogiAa,  sablja  3.  hiljka.  —  mac'ic  (osn.  u  mac). 
0«n.  313.  njt'ci  »  takvim  nasi,  kod  da^dic. 

m&i-ica,  f.  dem.  das  Kdtzchen,  felicula,  felis  parva. 
Rj.  dem.  od  madka.  —  JaCe  srbi  §to  domatfa  mucica 
o^prlja  neg  Sto  tugj  pas  ugrize  (uije).  DPosl.  36. 
Ne  ^;'  uhitit'  tfj  mai'iee  bez  rukavice.  70. 

mRi-iJ-i,  rn.  pi.  die  Jungcn  der  Katze,  catuli  felini: 
^'''  1  ko  u  gadlje  ru2no  sviral.  Rj.  sing. 

"'•  —  Prvi  se  macici  n  more  bacaiu. 

Po,l.   !','>. 

mhi-'intk,  f.  iiugm.  od  mai.  Rj. 

mrit'-Jiik.  III.  der  Katzendreck,  Kolh,  stercm  feli- 


niim.  Rj.  macja  necisi.  —  isji.  kokoJinjak  2,  niiSjiik, 
pasjak. 

nii^cJT.  <i'',;-  Ka1:en-.  fclintin.  Rj.  sto  pripada  iimiki, 
mucA'diiKi.  —  Maiji  rep,  m.  Kalzoiizahl  ('J'anncnncdcl 
Rj,')  hippiiris  vulgaris.  Rj.  34'.la.  hiljkii. 

mfti'kn,  /".  —  1)  die  Katze,  fcli.--:  Kad  maika  za- 
Cesti  krhuti,  valja  rei'i :  svoju  glavu  iskrhala!  jer 
misle  da  to  nije  dobro  za  onu  kui'u.  Kj.  dem  macica. 
augm.  macetiua,  macuviua.  Inip.  uiaca.  ridi  lovica, 
lovka.  —  ]'rcati.  kao  maika,  ili  kao  prazno  vreteno 
kad  se  obrce,  knurren,  murmuro.  Rj.  7Sa.  (vidi:  macku 
prede,  knurren,  fremo.  Rj.  5811).).  Jaukara  macka, 
t.  j.  koja  muogo  jaiuc.  Kj.  24'Ja.  Tri  ardova  u  po- 
drumu  prde:  u  jednonie  sc  macku  omiicilu,  a  u  drugom 
kuCka  oSlenila.  Rj.  488b.  Kad  se  mucke  gone,  reCe 
se:  poJle  ili  udarile  u  I'rc.  Rj.  7i1Sa.  ^facke  sc  frcajii. 
F.  Kurelac.  AKj.  III.  71a.  Macki  je  do  igre  a  mi5u 
do  placa.  Posl.  176.  MiSi  li  u.li  odgrizli !  (Klelva  li- 
jenoj  maijki).  ISO.  Slo  ma(-ka  koti,  sve  miSc  lovi.  357. 
Staroj  macei  mlad  iniJic.  DPosl.  114.  Pa  ga  metnuh 
na  policu,  dogje  macka,  zaganci  ga:  ^^Pis  otole,  pust' 
ostala.  Here.  239.  macka  maci,  maci  se;  koti,  koti  .^c. 
ridi  maciti,  kotiti.  iivicka  jauce,  krniauce,  krnjancc, 
mauce.  vidi  jaukati,  krmaukati,  krnjaukati,  maukati. 
isp.  mac,  mau.  —  2)  drvo  krivo,  Jto  stoji  preko  ni- 
dice  (kod  pluga).  Rj.  —  3)  racvasto  gvo?.gje  nasa- 
ajeno  na  drvo,  koje  je  prikovano  pod  kolima  to  uz 
i  brdo  kola  ustavlja,  n.  |).  da  bi  se  knnji  niogli  od- 
'  moriti.  Rj.  —  i)  vidi  pijavica  3.  Rj.  ridi  i  skoba, 
i  skobla.  —  3)  Anker,  ancora,  cf.  lenger.  Rj.  vidi  i 
'  sidro. 

uinckAder.  m.  der  Katzenschindcr,  e.vcoriator  fe- 
liiim.  Rj.  macko-der,  tka  maike  dcre  (guli).  tako  sloz. 
rijcci  kod  greb6der. 

intii-kov,  adj.  sto  pripada  iihicku.  —  Mackov  brk, 
m.  Jungfer  in  Haaren ,  nigella  vulgaris.  Rj.  o4!la 
(biljka).  .^faikoro  nho,  n.  spinncnbluiumiges  Kiiaben- 
kraut,  ophrvs  arachnites.  Rj.  349b.  (biljku). 

■ni\(-U!!:il,  /'.  vidi  tojaga:  8a  konja  ga  udari  macugom. 
Rj.  Z(i  nast.  isp.  batuga.  si/ii.  kod  batiua. 

inat-l'iraiia,  /'.  (u  Koci)  Art  Bhime,  jlus  iiuidnm: 
Jetrvama  drobne  mncurnnc,  Vasu  svome  strucak  mi- 
lodu(li)a.  Rj.  vidi  niad?,urana.  crijet:  origanum  majo- 
rana  L.  Njem.  Majoran.  Tal.  majorana,  maggiorana. 
M  Hrv.  primorju  gorori  se  i  mazurana.  vidi  i  sanseg 
—  Po  putu  je  bosilje  sadila,  oko  dvora  sitnu  maiu- 
ranu.  Kov.  58. 

maci'irina,  /'.  vidi  maCetina.  Ej.  takva  augm.  kod 
baburina.  ^ 

Macra,  f.  jedna  kneiina  .Sabafke  nabije  (izmegju 
planine  Cera  i  vode  Save  i  Drine).  Mttira  je  sva 
ravna  .  .  .  U  3facvi  mogu  biti  dobre  svinjc,  goveda, 
konji,  a  osobito  Jenica:  lUirna  Macva  bijela  pogaOa. 
U  bogrttoj  i  ponosiioj  Macvi.  Rj. 

Milcraiiiii,  m.  Rj.  covjek  iz  Macre.  —  Karao  ti 
Milosu  Mai'vani?  Rj.  349a.  za  nast.   isp.   Raivanin. 

.Mi\(-vaiika,  f  cine  aus  Maiva.   Rj.   zenska  glava 
iz  Macre. 
I      niiU-viinka,  f.   (u  Jadru)  bijela  ImnJeva.  Rj.  vidi 
budimka,  i  syn.  ondje. 

.IliicranskT  (Milcvansk'i),  adj.  von  MaCva.  Kj.  ito 
pripada  Macvi. 

1.  nii'ira,  luiicaa,  f.  vidi  madeha.  Kj.  —  macaha, 
govori  se  i  maru  izbacivM  //  (mii<5aa)  i  sa^evSi  dva 
a  u  jedno.  ( )sn.  357. 

2.  lliru-a,  f.  —  1)  (u  Srijemu)  die  Makel,  iiuicnlu. 
Rj.  vidi  muzga  (na  baljini),  pjega.  isp.  Ij.aga.  —  Tugja 
je:  muca  (macchia).  Osn.  58.  —  2)  (u  Dubr.)  kao 
plameujaca  ili  tonja  sto  padnc  u  malom  da/.du,  starkc 
Sounenltitze,  sol  nimius.   Kj. 

inacalia,  Z'.  riV/i  mai^cha :  .Ncka  budc  sestri  inocica, 
a  mai'eha  ndadini  sestri(^ima.  Kj.  ridi  i  miica,  macija. 
I  —  macaha  (od  osn.  koja  je  u  miitij.  <  )sn.  357. 


mncaT 


—  651  — 


mnocak 


mrirav,  iidj.  flecl-ig,  nuindosus,   cf.   mjeHli<5nv.  Hj. 

1111  ceiim  imii  U  miictt  (1). 

Idilt'-ciloiiiic,  Miifeil(')iR';i,  HI.  (Icr  Maccdonicr,  Ma- 
ccfhi.   Hj.  iorjck  iz  Muccdonijc. 

^lil(-«Ml('iiiiJ!l ,  f.  Maccduiiien,  ]\fii((doi>ia.  Kj.  — 
Kako  j'  koji  drz'o  kraljevimi  po  ('■eatitoj  po  Muie- 
doniji.  Npj.  2,  21fi. 

Klii(-<Viluiikii,  /".  die  Macedoiiicrin,  Macedonia  mu- 
lier.  T\j.  .'ciixl.ii  (jliirii  ii  ^lahdoiiije, 

MiK'tMloiiskl,  adj.  macedonisch,  tiiiiccdoiticus.  Rj. 
ato  pripiidii   Mnrcdoiiiji. 

nirit'olia,  (u  ])iibi-.)  die  Sticfniiitier,  nurerca:  Mn- 
fehii  /.la  lu'i'hii.  cf.  iiiaraha,  niat'ija.  Kj.  ridi  i  1  msk'n. 

—  Mnocliit  stano  oilinali  uirziti  iia  svoju  pastorku. 
Npr.  \'lb.  Kad  pjevojka  ii  vt'Oe  imwe.ii  da  veliku 
kokoSkii,  iiHircIni  joj  se  vrlo  /.acudi.  12G.  AT  moine 
tajku,  al'  liratii?  al'  viojoj  liiidoj  iiiiirehi';'  Xijj,  ],;i83. 

Illit4-i,  luakiiCm,  r.  pf.  Rj.  ridi  mrikiiiiti.  r.  pf.  ■■'luL 
do-m:"u'i,  iz-,  na-,  o-,  oiiu'i,  odiiiai'^i,  poodmari,  poniari, 
pod-,  pre-  (se),  pri-,  pro-,  priimc'i.  razniai'i,  sniru'i, 
umai'i,  11Z-,  za-,  zamri ;  donicati  se;  r.  pf.  sloz.  sa 
niakniiti  vidi  kod  makmiU.  ?'.  impf.  niirali.  rjram.  I. 
prei/.j.  miikoh  (niaknuli,  innknni.  prilog  prcr/j.  mii- 
k.'ivsi,  makav  (niaknrivsi,  iiiakiuiv).  /.  jrridjcv  inakao, 
iniikla  (niakmio,  mrikmila).  //.  prid.  luaknnt.  — 
/.  1)  riickcii,  iiKirco:  Mace  rojuku  slari  Jiij;'  Bojrdane. 
Rj.  M<tknu  (fn  kao  birov  kiieku  (u<lari  sa).  Posl.  171. 
prelitzno  kao  krcnuti,  pokreirnti.  i>sp.  seiiuti.  —  'i)  ii.  p. 
l)olestan  sani,  nc  mogii  nikiid  mari,  aich  riihren,  hc- 
iceyen.  movcri.  Kj.  Oba  pa'J5e,  nofiom  ne  viakase.  Npj. 
■I,  171.  I  on  ])ade,  iii  noyoiii  ve  mace.  4,  172.  Ne  bi 
nikoiia  da  iiiakiie  kriloiii  ili  da  otvori  iista  i  pisnc. 
Is.  10,  14.  isp.  maci  se.  —  //.  sa  ae,  relleks.  .^ich 
riihren,  riicken,  forthcicegcn,  mvvcor:  viak)ii  sc  otole; 
makni  se  brie.  Dok  se  makne  snijcg  iz  pianino.  Kj. 
kao  krcnnti  se,  nuikiiuti  ,<c,  senuti  ne.  i.yi.  i  maci  12. 

—  Makiiuca  ti  se  s  mjesta.  Npr.  100.  Da  .■<e  s  puta 
ne  maknem  srrfrjenui.  Npj.  2,  GIG.  INlilojc  zapreti,  da 
se  niko  nije  miikao,  uego  svaki  svoj  .«anae  da  euva. 
Panica  4,  24.  Bilo  ih  je  toliko  mnojro,  da  sc  po  ulicama 
srotovo  nije  mo.!;:lo  maci  od  njih.  Sovj.  72.  Rjeeuik 
ne  moie  se  maci   dokle   se   to   ne    uredi.    Ogled  VI. 

iiiru'-ijn,  f.  (n  liaekoj)  ridi  maceha.  Rj.  ii,  govoru 
se  b  pretcorih)  u  j,  pa  pred  j  jiromijcnilo  se  e  na  i. 
vidi  i  nia(?.a.  uiai5aba.  —  Bila  jedna  devojka  koja  je 
imala  macija,  pa  macija  na  njii  mrzila  da  je  oi'ima 
ne  vidi.  Npr.  1.32. 

niiicijiii,  adj.  sto  prijiada  maciji.  —  Macija  na 
nju  mrzila  da  je  ocima  ne  vidi  za  5to  je  bila  ona 
lepsa  od  iiiacijine  kccri.  Npr.  133. 

iiiiuicz,  in.  vidi  mladez.  Rj.  vidi  i  ben,  biljeg,  bi- 
Ijega  la.  hiljeg  )i«  tijelu  sto  se  gdjekoje  dijcte  s  njim 
rodi.  —  rijeci  s  takim  na.it.  kod  derei. 

inn (11*1111  en,  f.  (a  Dubr.)  ime  kozi.  Rj. 

Mi\(lznr,  Madziira,  ni.  Rj.  ridi  Jladzarin.  aiigm. 
Madzariua.  —  1)  der  Magyar  (Uiiger),  Vngarus.  cf. 
Ugrin.  Rj.  ridi  i  Ugar.  —  (Jn  uatrca  tri  stotiu'  Ma- 
dlaru  i  Sezdeset  deee  Karavla(h)a,  Madhir-J&oka.  od 
Erdelj-krajine.  Npj.  2,  485.  Jezik  onijeb  Sloveua . . . 
kojima  sii  drzavu  Madhtri  do§avsi  u  Evropu  rasuli. 
Dioba  4.  —  2)  cf.  Mad?,nka.  Rj.  (ponajviSe  se  go- 
vori  pi.  Madiuke)  tako  se  u  Ilrvatskoj  zovu  oni  Ijiidi 
Riraskoga  zakoua  koji  su  se  doselili  iz  Bosne.  Ma- 
diuke  se  u  Baniji  zovu  Madzari.  Rj.  349b.  vidi  ka- 
tolik,  i  syn.  ondje. 

inndzilrai',  madidrea,  m.  ein  ungrischer  Tarn.  Rj. 
igra  Bfadzar-'ika. 

nuulzikriiiijc,  n.  vert),  od  madzarati.  rarhija  kojom 
tko   tiiadlnra. 

madzi^rnti,  madzar.'im,  v.  impf.  Rad  G,  122.  Mad- 
sarski  gororiti.  isp.  njemcati,  tureati.  v.  pf.  slo~. 
zaniadzarati.  isp.  basamegati. 

Madziirec,  MadJiiireeta,  m.  der  jinige  Unger,  ado- 
Icsccns  ungarus.  Rj.  mladi  Madzar,  dijcte  Madidr.iko. 


iiind^iironjc,  ».  das  Ungrisircn,  viufatio  in  IJn- 
garam.  Rj.  verb,  od  1)  madiSariti,  2)  madJSariti  «c.  — 
J)  raditja  kojom  tko  madzari  koga.  —  2J  stunjc 
kdje  tiira,  kad  sc  tko  madzuri. 

Aladzilrica,  f  —  J)  die  Magyurin  (Ungcrin), 
Lhigara.  Kj.  ridi  Mad?.arka.  —  Ja  bi  tebi,  Mad'zarice, 
odJalio  sain.  Rj.  450a.  —  2)  katolikinja.  isp.  kalolik, 
i  syn.  ondje.  —  Dok  je  Ale  bio  na  i'dvini,  nadcro 
80  robe  svakojake,  nafato  se  tankih  madzurica.  IlXpj. 
3,  4S,s.  Ku^a  lipa,  seslra  Bartnlit'a  .  .  .  Kada  Osrnan 
zgleda  iiKidiaricit.  4,  l!(i. 

iiiadzarijn,  /'.  der  Kaiserdukaten,  aureus  unga- 
riciis.  cf.  krilaSrie,  knneneija.  Rj.  ridi  i  niadiarlija. 
Madzarski  duknt.  —  Svaki  (-e  nui  skok  valjati  ma- 
dzarije.  (Kad  se  za  koga  kazuje  kako  ee  doltro  bje- 
iati).  Posl.  278.  I  pletu  Ii  ruse  pleteuiec,  i  u  njiina 
zlatue  iiiadzarije?  Here.  219. 

.MadzArija,  /'.  {(•oil.)  die  Magyaren,  Ungari:  Za- 
goni  se  niegju  Madsariju.  Rj.  Madzari.  —  rijeci 
s  takim  iiast.  kod  .Vrapija. 

.Mildzariii.  w.  vidi  Madzar.  pi.  Madz(iri.  —  .Marko 
Kraljevic'  i  Filip  Bladzarin  (natpis  pjesmi).  Megju 
njiina  Filip  Madzarine.  Npj.  2,  348.  sa  akc.  isp. 
biMjHr,  biMjarin. 

i^ladzi'iriiia,  /'.  augm.  od  Madzar.  Rj. 

madzariti,  madzarim,  v.  impf.  Rj.  v.  pf.  sloL  po- 
madzilrili  (*'  se).  —  1)  zum  Magyar  machcn,  facia 
esse  Ungarum.  Rj.  ciniti  da  tko  Ijude  Madzar.  Ma- 
d?,ara  je  malo,  pa  .  .  .  navaljnjii  da  druge  narode 
mudzarc.  /los.  55.  —  2)  sa  se,  rcfleks.  sich  rerun- 
gem,  attire  in   Vngarum.  Rj.  postajati  Madzar. 

.Mi'ldzarka,  /'.  —  1)  vidi  MadJiariea;  Jasnij'  ode 
tanaiioj  Madzarci.  Rj.  — ■  2)  katolikinja.  vidi  Ma- 
dzarica  2.  —  Ne  cVmo  Ildvinjkinja  niladih  .  .  .  ved 
s  Primorja  tanuhne  madhirke.  IINpj.  3,  549.  Prelo 
kupi  bnduliea  .lanja  .  .  .  sve  po  izbor  Jiezdeiet  )««- 
dzarki.  4,  220  (budiilica  =  boduliea). 

iiii'ldziirka,  /'.  (u  \]i.\t.  nab.)  vidi  magjaruSa.  Rj. 
t.  j.  sljira  ili  grolgje  hijelo  (trrdijeh  zrna). 

■iii\dzarkinja.  /'.  n.  p.  sablja,  der  Ungersiihel,  aci- 
niiccs  uiigfcriciis :  I  dok  mi  je  sablje  madzarkilije. 
Rj.  —  Kako  se  kaie:  madzarkinja  n.  p.  sablja,  moze 
madzarkinja  snaciti  i  drugu  kaku  Miull:arsku  stvar 
zciiskoga  roda. 

iiiadzarlija, /'.  vidi  raadiarija  (i  syn.  ondje):  Dvije 
erkve  hurae  predadoJe:  uzese  im  dvije  madzurlije 
(Npj.  4,  457).  Rj.  Madzarski  dukat.  —  Hoeu  ti  ga 
premjeriti  l)lagom,  sve  dukutom  madzarlijom  zutom. 
N])j.  2,  GOO.  za  Turski  nasi,  uiadzar-li(ja).  i.ip.  bakarlija. 

!tli\dzarska,  f.  adj.  das  Magyarenland ,  I'ngern, 
Ungaria.  Rj.  —  Jfudzarska,  t.  j.  zcmlja.  vidi  Ugarska. 

Mi\dzar.skT,  adj.  ungrisch,  ungaricus.  Rj.  sto  pri- 
pada  TSIadzarima  ili  Mad.iarw  kojemu  god.  vidi  Ugarski. 
—  Sjedi   s  mirom,  Madlarsko   kopile!  Npj.   2,   354. 

innd^i'triisa,  f.  Rj.  vidi  magjarka.  —  1)  t.  j.  sljiva, 
die  gemcine  hhcuc  Ztcctsclike,  prnnum  (ungaricam),  cf. 
poiieskiuja.  Kj.  —  Cjepa&i,  Mjiva  niad.:irrusa,  koja 
se  da  eijepati.  Rj.  813b.  —  2J  grozgje  bijelo  (tvrdijeb 
zrna).  Art  ]]'eintraube,  uvae  genus.  Rj.  rijeci  s  takim 
nast.  kod  ajgiruSa. 

3Ii\dziika,  m.  (ponajviJe  se  govori  pi.  Madzuke) 
tako  se  u  Hrvatskoj  zovu  oni  Ijudi  Rimskoga  zakona 
koji  su  se  doselili  iz  Bosne.  Madiuke  se  u  Baniji 
zovu  Madzari.  Rj.  vidi  Madzar  2. 

iiilidziiii,*  m.  —  J)  die  Lattverge,  eleciuarium.  Rj. 
isp.  pekmez.  —  2)  ein  dergleiehen  Gericht,  cibus 
(electuarius).  Rj.  jelo  takvo. 

iiiadzilrniin,  /'.  vidi  matHirana:  Podno  polja  ranu 
madzuranu.  V,  gori  jo  drobna  ruza,  drohna  riiza, 
mad'zurana.  Rj.  —  Kad  si  poljem,  I'jepa  Mare,  bo- 
^ilje  sijala,  podno  polja.  ndada  Mare,  I'jejiu  madzu- 
ranu? Npj.  1,  40.  vidi  i  mazurana,  sanseg. 

iiia^enk,  mafeeka,  iiin^eak,  mafeek.a,  (ulj.  dem.  od 
niali.  Kj.  ridi  i  majuSan,   malabau,   malan,  malasan, 


Miicviea 


—  652  — 


iiiDffliistiiiii 


miileJan.   —   maectik  lizmejrju   <i  i   e  ispiilo  je  /,  od 
miili),  i  s»  I"  xiijesto  c:  mtiecuk.  Osn.  SM. 

V-<.'\  !.-•(  t\  (Majevica?)  Hauj  in  Bosnien  dent  Cer 
141  ajenuber.  Kj.  ja/iiiiuKi  u  Bosni  sprema 

iniici'tfin,   miijrnoiua,   m.   (\i   vojv.)   tins    Mafiaiin, 

■    ■,..(;ii,  </.  aiubnr.  Rj.  ri'rft"  i  mapiza,  miijrazin,  ko- 

nica.  —  Pa  I'e  oni  pozajmiti  narodii  ?.ita  iz 

,ii,i(iiiciiiti.  Dauic«  4,  4.  Toiba  je  rgjav  ambar 

iii  H,.4<;.u-ui,"  jer  se   u   njoj    mloso   ne   moze  poneti. 

Np.i.'  4,  XI.. 

MasMiiTk.  III.  visoko  brdo  blizu  Planiuika.  Kj. 

mi"luaiij<'iijt',  H.  rf<n  Vtiinueiiiicieii,  pollutio.  Rj. 
irWi.  («?  mairaiijiti.  radnja  kojoin  tko  nidfitinji  ito. 

mi^intnjiti,  njTm,  i:  iiiipf'.  n-runreinifien,  polliiu: 
nenioj  se  posaiiiti  ni  intKimijUi.  Rj.  t'lHiY/  da  bude 
ito  neiigto.  ridi  potraniti.  v.  pf.  slot,  omaganjiti.  — 
hire  od  'J'td.  magagnare  (Stctiti). 

miisRirac,  mairarca,  hi.  Rj.  dem.  magarciO.  aiigm. 
majrarciua.  —  /)  der  Kscl,  dsiinis:  Ke  zua  (nil  koliko 
magurac  ii  kantaru.  Magan-u  odvedi  i  na  Jerusaliui, 
on  iV  opet  biti  iiiagdrac,  c('.  tovar,  kenjae.  Rj.  vidi  i 
niaffarau,  osao,  ovOij  konj.  —  Kao  mugarac  njtice. 
Rj.  42r)a.  Revati.  "2)  maguruc  rere.  Rj.  (i46b.  Ovdje 
moramo  kazati  da  je  I.jubomir  7>r«i-/  magartic  i  bezo- 
br.una  budalal  Nov.  Srb.  1S17,  477.  Samo  vas  molim, 
da  ne  gledate  na  kojekakve  magarce,  neso  da  ladite 
onako,  kao  5to  bi  se  dopalo  u(5enini  Ijudma.  Straz. 
1887,  15.  Avram  osiimari  magarca  svojega.  Mojs.  I. 
•22,  3.  Natovarirsi  svaki  svoj  torar  na  svojega  ma- 
garca vratiJe  se  u  grad.  44,  13.  —  2)  ridi  torbonoSa  2. 
Rj.  na  pliigit  ii  osovini  iisagjcn  kao  rucfust  kolac,  o 
koine  .16  cjesa  torba  i  ostalo  kojesta.  —  3)  (u  Bjelop.) 
kohila  u  vodenici.  Rj.  ii  kasii-are  vodenicc  ona  gre- 
dica  Sto  na  iijoj  stoji  kolo. 

mkfSHTiiA,  /'.  (coll.)  jediio  od  maguradi  magare.  — 
TrgovaJe  jedan  covjek  ii  magarad.  Rj.  7fi3a.  Ne  po- 
znajes  Ii  ti  djece,  i  starije  i  mlagje  od  tebe,  za  kojii 
se  obicno  govori  da  sii  kao  magarad?  Flip.  50.  Dva- 
deset  magaiica  s  desetoro  magarndi.  Mojs.  I.  32,  15. 
Jaliahti  na  tridesetoro  magarudi.  Hud.  10,  4. 

ni:t!r:'iran,  inagar.'ina,  m.  u  pjesmi  nijesto  magarac: 
A  u  l)ojii  cara  Tatarana  pogiibise,  kao  magarana.  Rj. 

mil^ari-t'iijc,  «.  Rj.  rerb.  od  1)  magaiciti,  2)  ma- 
garf  iti  se.  —  J)  rudnja  kojoin  tko  magarii  koga  (das 
Ksel-nenncu,  to  asinuni  appellare.  Rj.).  —  2)  radiija 
kojoin  sc  tko  magarii  (das  llandeln  oder  Reden  wic 
ein  Ivsel,  to  dieere  aut  facere  lit  asinus.  Rj.). 

raiiparecv,  adj.  dcs  Ksels,  asini.  Rj.  sto  pripada 
magari.u.  lidi  kenjcev,  oslov. 

-Migarfl'vo  Itnio,  n.  brdo  kod  Karlovaca  (blizu 
Magariera  brda  iina  ovdjc  jodaii  izvor,  koji  se  zove 
EMkovac,  a  efek  u  Turskoni  jeziku  znafi  magarac: 
dakJem  je  Esikovac  rod  s  Magariecim  b'rdoin .').  Rj. 

maean-ir,  m.  dcm.  od  magarac.  Rj.  t^di  tovarcic. 

niikeari-ina  onagiircina),  /'.  augin.  ud  magarac.  — 
Rj.  —  takva  aiigin.  kod  bardacina. 

mikgari-ili,  cim,  r.  impf.  —  J)  koga,  ziim  Esel 
maclien,  Kiel  nennen,  reddo  asinuin,  asimim  appello. 
Rj.  prariti  koga  magarcem,  kazati  kome  da  je  magarac. 
V.  pf.  .iloL  uam.'igarciti.  —  2)  sa  se,  re/lcks.  sich  uie 
ein  Kiel  betragen,  dicerc  aut  facere  ut  asinus.  Rj. 
goeoriti  Hi  raditi  kao  magarac. 

■n<kearc,  milgareta,  n.  der  juuge  Escl,  das  Eselein, 
asellus.  Rj.  ndudi  magurnc,  mladc  od  inagurice.  vidi 
iinan(5e,  pule,  pulak,  lovar^e.  coll.  magarad. 

magjircr-e,  (zum  Seherze  als  gcreimte  Antwort  auf 
eine  ungertimte  AnredeJ:  A.  Dobar  vei-e.  B.  Uzjao 
na  inagarcie  (kad  kogod  rekne  dobar  veCe  u  ne- 
vrijemc,  samo  sale  radi).  Rj. 

iiiairart'n,  adj.  Jisels-,  asininns.  Rj.  .Ho  pripada 
magarru,  vingareima.  vidi  oSlji,  tovarski.  —  Kikavac, 
cf.   magureei  kuialj,  Uripavac.   Kj.    G50a.   IziSao   na 


inagaici'i    riisar.    (Osramotio  .so\  I'osl.  StS.    Mugareci 
glas  ua  ncbo    no   ide.  173.   takra  adj.   kod  jaguje(f-i. 

llliks:aru-a,  /".  die  Kielin,  a.iina.  Rj.  cidi  kenjaca, 
kenjica,  oslica,  tovarica.  augm.  magariCina.  —  Napni- 
guJo  kreketuso!  kiirvina  magcirico  (govorio  rak  iabi, 
kad  su  se  psovali).  Rj.  4(11  b.  Kao  divlja  mugarica, 
',  koja  je  navikla  na  pustinju.  Jer.  2,  24. 
!  illilscariciil,  adj.  der  Kselin,  asinae.  Rj.  .sto  pri- 
pada magarici.  —  Jase  na  niagarcu,  i  magaretn  sinu 
magariciiiH.  Mat.  21,  5. 

liiAisarK'iiia,  f.  augm.  od  magaricn.  Rj. 

liii'lirar.skT,  ((dr.  ((.liiiescamentc,  igitaciter,  inscite. 
StuUi.  onako  kao  mitgar((c,  n.  p.  raditi. 

iiiasifilza,*  /'.  das  ^fagasin,  horram.  U  Biogradu 
dr?,e  u  magazama  so,  iSito  i  braSno;  a  u  Jadru  (oko 
T.oznice)  opletu  m((gazu  od  pruca  pa  naspu  u  jesen 
jabiika  braiiica  te  stoje  preko  zime.  Rj.  dcin.  magazica. 
(■('(/('  uiagacin,  ('  sgn.  ondjc. 

in:\gtr/jhAyA]i\  *  m.  der  ein  (irenn  audi  kleincs) 
^^agazin  liidt,  and  d((raus  rerkiiuft.  tahcrmvrius.  Rj. 
7.0  drzi  magazu  i  i:  nje  jrrod((jc. 

iiia)!:azi\riiia,  f.  plata  za  kakn  robu  sto  stoji  u 
niagazi.  Rj."  Magazingeld.  —  t((kre  rijcci  isp.  kod 
dimarina. 

iiia:::\/.l('a.  /'.  dcm.  od  magaza.  Rj. 

iiins'i^/.Tii,  magazina,  m.  govori  sc  u  Hrc.  vidi  uia- 
gacin, i  sgii.  ondjc. 

niiYitiiija,  /'.  (u  Dubr.!  die  Mecrkirsche  (Weichsel- 
kirschc,  Stcimreichsel.  Rj.'l  arhutum  (prunus  nndmleb 
L.  Rj."):  U  gjevojke  erne  oci,  kako  muginja.  Rj.  — 
Planika,  drvo  ua  kouic  rodi  niaginja.  Kj.  50ob.  rijcci 
s  takim  nast.  kod  brekiuja.  isp.  adj.  brekinjov. 

lliaui.strat,  magistn'ila,  in.  vidi  magjistrat.  Rj.  Lat. 
uiagistr.itus.  poglavarsiro.  —  Postavi  ga  .  .  Crni 
(rjorgjije  u  magistrut  Beogr((dski,  kao  za  sudiju. 
Dauiea  4,  13.  Postavi  se  u  svakoj  nahiji  magistrut 
od  tri  coreka.  MiloS  12. 

ilia^istrattskT,  adj.  ridi  magjistratski.  Rj.  .sto  pri- 
padu  ma(jislrafu.  —  Ovo  su  danas  znatniji  mngi- 
stratiki  knezovi.  MiloS  1!)3. 

niiiifla,  /'.  {((ecus,  maglu)  der  Nchcl,  nebula:  ('jo  jc 
magln  pauj  izvalila  (rece  se  u  sali  k;io  vanijuc'i  onoga 
kome  se  govori).  Zagjede  se  jedan  pramcii  miifilv.  Rj. 
dem.  maglica.  augm.  maglina,  maglustina.  vidi  lama. 
2.  isp.  izmagao.  —  Inje  je  zimi  smrzla  magla.  Rj. 
232b.  P((la  marjla  na  livadu,  maglo,  maglice  moja! 
ruzvij((j  mi  se,  maglo,  r((zvijaj.'  F  toj  magli  tri  de- 
vojke.  Npj.  1,  327.  Na  svakome  dvoru  sunoe  jarko, 
a  po  monic  jjtda  miigla  sinju.  1,  1)21.  Mctuii  Marko 
strelu  Tataranku,  ode  strela  u  prab  i  m  maglu,  oiima 
se  ne  da  pregledati.  2,  361.  Kukutnicu  m((gla  pri- 
tisnula.  4,  521!.  t^to  se  god  prije  tri  biljade  godina 
dogodilo,  to  glcd((mo  samo  po  mraku  i  guitoj  m(((jli. 
Prip.  172.  Hvalisa  se  spuzi  niza  stepenico  i  uliv((ti 
maglu!  Mil.  (i. 

iiiiYjllac,  c/;  pipavica.  Rj.  govori  se  u  pip((rici.  dje- 
tinjoj  igri:   ytaglac  maglac,  ku6ii  rogljac.  Rj.  500b. 

.MiYsrlflj,  Maglaja,  )».;  U  Maglaja  bijeloga  grada. 
Kj.  (ir((d  u  Bosni.  Rj.'  —  imcna  s  t((kim  nasi,  kod 
B'ilaj. 

iiiilgiii-a,  f.  dcm.  od  magla.  Kj.  —  Pala  magla  ua 
livadii,  maglo,  maylice  moja!  Npj.  1,  327. 

llcYiflilia,  /'.  augm.  od  magla.  ridi  maghistiua.  — 
bto  se  govori,  a  nije  istiua,  raScini  se  kako  maglina. 
DPosl.  123.  Taman  po  vmglini  no  vidi  Sto  nosi.  125. 

liiiYifliti,  ITm,  I',  impf.  cinen  Nebel  wm  sich  ver- 
brciten  (z.  B.  durcti  labaknatchen).  ncbulam  o/fundo. 
Kj.  cinifi  maglu  (oko  scbc  ii.p.  puseci  dnh((ii).  r.  pf. 
sloz.  zaiuagliti. 

iiiairlovil,  adj.  ncblicht,  nebulosus.  Rj.  Uto  je  puno 
magle.  —  takva  adj.  kod  barovit. 

iiiau;liiN(iiia,  f.  angm.  («i  magla.  lij.  ridi  maglina. 
—  takvu  augm.  kod  baruStiua. 


magUcnjc 


—  653  — 


mnhnna 


nii'isljciijo,  ".  ihm  Umneheln,  oliniibihttio.  Rj.  verh. 
ml  inairliti.  r'ldiij.i  kqjom  tko  mtifili. 

mhgni't,  inajriiela,  m.  o  usyvr^TT,;,  |j.aYvri;;  (hr  Matjnet. 
pofrrilit  u  pridjcrn  macriietni,  I'oje  vidi. 

iHiitt'iit'liiT,  (((/;.  Uo  pripndu  mtiflnetu.  —  Sjevernica, 
u  Dcliibelc  i  u  !^tuli6i  (korl  rijei'i  busiila)  magnetna 
iijlu.  DaniiMi'.  Dl'osl.  X\'II. 

iiiiiirjijaiijc,  n.  verb.  od.  m.igjijati.  rudnja  kojoiii 
tlo  iiniajijii. 

liii'l.sji.jnst.  adj.  sto  maze  zanuKjjijati:  U  mene  su 
ovi  maijjijufiic.  Here.   IM. 

iiiaiCiijiiti.  jfim,  r.  impf.  niKrjjije  sa^tuvljati.  vidi 
(•inili  '2.  r.  ;;/'.  slo.:.  zamatrjijali.  —  Dozovu  jednu 
vje--licii,  b.ibu  iz  sela,  koja  je  /nala  mmjjijidi.  Npr. 
112.   Da  sam  vaSeg  hmtn  mnfijijiiht.  Here.  145. 

niilsjij*i>  "iiagj'j'i.  f-  pi-  vidi  fmi:  Bacila  je  na  sebe 
mutijijc.  Rj.  vidi  i  ear,  i  nyii.  oudje.  —  Alasrjioiiiea, 
/.ena  koja  miigjije  sustcirlja.  Rj.  ;J41a.  Magjionik  .  .  . 
nosi  uza  se  raslicne  mmjjije  ...  on  /.na  koje  od  ovijch 
mugjijd  valja  sastaviti  i  na  kakovo  zlo  nitmijeniti. 
Rj.  3ila.  Lijck  od  mayjija  (natpis  pripovijeei)  .  .  . 
Setajiiei  jeiian  dan  nuffupi  na  mnojijc,  oboli  i  klijenit 
ostane  savrtijeh  noga  i  nika.  Npr.  2li2.  Hudu  muiii 
u  kupusii  nuiijjijc  (eari).  DPosl.  27.  Tal.  niagia. 

llli'lgjTjskT,  adj.  ilo  prijKida  mafiiijama:  Pokorava 
se  kao  da  je  pred  kakvom  nuqijl'tkom  silom!  Megj. 
21U  (Danicii  (t  takom  doganjaJH  ne  sazima  ij.  isp. 
abadzijski). 

liii^SJilnn,  magjiona,  adj.  sto  pripada  maqjijuma : 
Koja  nema  pristiipiSta  prck'  ovoga  b'jela  dvora  ni 
kainona  kaiiieniea,  ni  udovna  ndovica,  ni  magjiona 
inagjioniea.   Ivj.  37(ib.  —  isp.  magjionik. 

iiiik&Jioiiica,  /'.  zena  koja  magjije  sastavlja,  einc 
Zauherin,  iiiaga.  Rj.  i^p.  earalica,  i  syn.  ondje.  — 
postanjc  ridi  kud  niairjionik. 

iii!\i>:jioiiTk,  VI.  (II  Boci)  der  Hcvcnmeistcr,  magus. 
Magjionik  je  nialo  nalik  na  vjestieii,  a!i  se  ne  nxof.e 
kao  ona  pretvoriti  ii  drugu  zivotinju,  nego  nosi  uza 
.fe  razlicne  magjije,  kao  n.  p.  igle  be/.  uSiju,  sijede 
diake  iz  glave,  osjecene  nokte,  pregju  koja  je  sa- 
grinjala,  crnu  vunu  itd.;  pa  kad  hot^e  kome  da  naudi, 
on  zna  koje  od  ovijeh  magjija  valja  sastaviti  i  na 
kakovo  zlo  namijeniti.  Rj.  vidi  Oarovnik,  i  syn.  ondje. 
—  osn.  u  magjilau. 

luA^i.stor,  III.  vidi  ucitelj.  Rj.  Lat.  magister.  — 
Magjistorc,  moja  medna  usta!  Ostala  ti  tvoja  5kola 
piista!  Piistaj  gjake  na  divor  sokake.  Rj.  119a.  Ako 
ii  l)i  gje  u  nabiji  bila  skola,  onda  Ijudi  iz  olMlnijeh 
sela  vode  djeeii  magjiMnru.  Rj.  S41b. 

iiii^sjistornv,  adj.  vidi  ueiteljev.  Rj.  sto  pripada 
mugjiftoru. 

miXgJistorovica,  f.  vidi  uCiteljevica.  Kj.  zena  ma- 
gjistoroca. 

lllikjs;jis(or.skT,  adj.  vidi  ueiteljski.  Rj.  .ito  pripada 
magjistoriiiia. 

liiagjistrat,  magjistrtlta,  hi.  (u  vojv.)  der  Magistrat, 
senatus.  Rj.  vidi  magistrat.  poglavarstvo  (n.  p.  va- 
rosko). 

masji'ttrat'skT,  adj.  magistratisrli,  .•tenatorius.  Rj. 
.Ho  pripada   iiiagjistratii.  ridi  magistrataki. 

iiii^gjiipac,  magjupea,  m.  (u  C  G.)  der  Koch,  co- 
QHHt,  (/.  kiivar,  magjiipnica.  Rj.  —  Megju  Ijudma.  . . 
koje  kralj  .  .  .  d.ade  Dceanima  da  budu  iiiagjtipci. 
DEj.  1,  oil.  Valja  da  su  bill  Ijudi  koji  su  davali  ma- 
nastiru  hljeb.  2,6.5  (kod  ryert  niagjupie).  —  magjupac 
(od  tugje).  Usn.  338.  syn.  kod  kuhac. 

MiiajnjiafkT.  adj.  (u  Baru)  vidi  Ciganski.  Rj. 

Milsjtipak,  Magjupka,  vi.  (n  Barn)  vidi  Ciganin, 
Jegjupak.  Rj. 

Jliiffjiipi-o,  Magjupi'eta,  n.  (u  Baru)  nV/*  Cigance.  Rj. 

.^laarjiipka.  /".  iu  Baru)  vidi  Ciganka.  Rj. 

iiiil&'jiiltiiiea.  /".  Klosterkiiche,  culina  monasterii. 
Rj.  kiihiiia  iiiaiiastirska.  isp.  magjupac. 

milll  (mab),  miiba,   »i.   —    1   a)   der   Hieb,   ictus: 


o.sjekao  mu  glavii  najedan  niali  (jednim  nudiom),  t.  j. 
od  jediioni,  u  jedan  put:  8amo  jednim  oil  sabljicc 
mahoiii.  Rj.  vidi  zauiasaj.  (•/'.  tir.  —  h)  kako  rijeii: 
na  jedan  mah  znacc:  u  jedan  put,  rijec  ma!i  primila 
je  i  znacenje  (^as,  par  (put,  red),  saganak,  tren  (treni), 
koje  vidi.  Kad  ib  sve  (vjeStiue  (?ovjekl  sagleda...  fj 
onaj  isti  mah  one  sve  prsnu  kud  koja.  Rj.  (uii.  sSad 
de  jagnje  tu  biti.  =  T  «  taj  .se  mah  jagnje  ondje  obri. 
Rj.  81a.  Gjilasnuti,  skoeiti  i  u  jedan  mah  pobjeei.  Rj. 
1-491).  .VrambaSa  opkoli  ujutru  sa  svojijem  drustvom 
kui'u  nckakoga  eovjeka,  pa  ndare  na  nju.  U  taj  isti 
mall  c'ovjek  so  u  ku(^i  obuvao.  Rj.  3l)oa.  Repac  .  .  . 
kad  sc  n.aijedi ;  u  onaj  mah  (vele)  jo5  da  mu  se  rep 
napne,  mogao  bi...  Rj.  ()48a.  U koji  mah  on  to  rede, 
?.ito  se  upali.  Npr.  79.  Had  ne  moiJe  da  se  pripne, 
dok  na  jedan  mah  vidi  gje  ...  94  (=  put).  U  tri 
maha  zakumi  ga  da  se  mice.  100  (=  puta).  (Juva 
jednu  krmadu  i  troje  praScida,  koji  su  u  isti  mah 
krmacu  sisali.  25.').  I  tako  se  Pasmandi^ija  u  ovaj  mah 
otme.  Uanica  3,  140.  U  koji  mah  zapita  Petra:  :Ȥta 
je  to?<:  u  onaj  mah  potegne  iz  pistolja.  Sovj.  31.  Ako 
ti  prvi  mah  koji  od  ovijeli  poginu,  ko  god  euje  svaki 
de  reei:  pobijen  je  narod.  Sam.  II.  17,  9.  isp.  mabovi: 
bob  me  glava  na  mahove.  Rj.  348b.  —  c)  uzeli  mah,  ■ 
za  ieljade,  kao  osloboditi  se:  Uzeti  gjem  na  zub. 
(Osloboditi  se,  uxti  mah  —  kao  konj,  kad  u/inc  gjem 
na  zub,  pa  ne  mari  5to  se  usteze).  Posl.  3.')t).  Ma,  ra. 
uzeo  ma,  hat  seincn  Kopf  aufgesetzt,  geborcbt  nieht 
mehr,  cepit  impetum  (zu  ma,  impetus).  Rj.'  VIII  (kao 
ukopistio  se  pa  ne  slusa  vi.se).  Ali  su  Turei  tako  bill 
osilili  i  uzeli  mah  da  ih  ne  mognu  suzbiti.  Sovj.  30. 
sa  stvar,  ubeiluind  nehmcn,  inralescere:  Misirci  pro- 
davalui  svaki  svoju  ujivu,  kad  glad  uze  jako  mah 
megju  njinia.  Mojs.  I.  47,  20.  Ima  rijeci  u  kojih  je 
ovako  u  prvom  pad.  jedn.  nmetnuto  »a«  .ia  svijem 
uzelo  mah  i  u  o.stalijem  padezinia  te  se  bez  njega  ne 
govori  ni  jedan  .  . .  take  su  rijoei  n.  p.  lav,  Ian,  mad. 
Obi.  4.  —  2)  "od  maba,  odmah,  niimab,  nialiom,  so- 
yleifih,  illico :  Tu  s'  odmaha  zanietnula  kavga.  Rj. 
vidi  mabom,  odmah,  namah,  omah,  umah,  i  ostala 
syn.  kod  odmah.  —  3)  (u  Boci)  der  Schimmel,  mucor, 
cf.  mahoviua.  bugja,  plijesan :  Na  konjma  nam  sedla 
potrunuJe,  cadori  nam  mahoin  popadoSe.  Rj.  ridi 
i  bugj. 

niiYliat-,  mahiica,  »;.  (u  Boci)  der  Filcher,  jlahellum, 
cf.  lepeze,  mahalica.  Rj.  —  Djever  ovda  donese  snasi 
mahac  (lepeze),  crevlje  i  bjecvo.  Kov.  51. 

niitliac'a,  /'.  (n  Baranji)  ridi  mahaljka  1.  Rj. 

iiiiiliala,*  /'.  das  Viertel,  das  Quartier  (in  einer 
Stadt  odcr  einem  Dorfe),  regio  urbis:  Ja  usadih  viSnju 
na  igriStu,  i  zagledah  konu  it  mahali.  Rj.  kraj,  predjel 
grnda  Hi  sela. 

iii;ilialic-a,  f.  (u  Boci)  vidi  mahaC.  Rj.  vidi  i  lepeze. 

iiiitliriljka,  /'.  Rj.  vidi  maska  1.  —  1)  das  Bret 
auf  dem  der  Hanf  ahgeklopft  icird,  frangibulum  pro 
cannabi.  Mahaljka  je  na  dva  drveta  kao  koca  u  visinu 
prema  dovjeku  poprijeko  iitvrgjena  hrastova  potanka 
i  0  olije  strane  ostra  dascica  u  sirinu  s  dobre  Jake; 
ko  maha  on  u/.nie  nabijenu  rucicu  konopljc  ili  lana, 
pa  stojedi  udara  njome  n  maliidjku,  te  ispaila  pozder. 
cf.  mabaca.  Rj.  —  Po  torn  se  pocno  (kudjclja  ili  lan1 
rediti:  uajprije  se  maha  na  maliuljci.  Rj.  047a.  — 
2)  (po  ]ui.  kraj.)  vidi  §tiljega.  Rj.  vidi  i  mahanica, 
druga,  Jtilja.  drvo  kao  veliko  vreteno  sto  zene  konce 
prepredaju  nn  njega  i  pletivo  predu.  — rijeci  s  tulcrim 
nast.  kod  kazaljka. 

iiiiYliana,*  /'.  Fehler,  Ausstellung,  error,  vitiiim,  cf. 
niana  :  Kad  ustala  nevjesla,  svemu  tome  mahuna.  Rj. 
vidi  falinka.  isp.  nedostatak,  pogrjeska.  —  Da  ti  nije 
mall  mana:  Jto  je  tebi  kriva  glava.  Npj.  1,  227.  Se- 
damdeset  i  detiri  prosca  sto  su  sestri  doslen  dohodila, 
st:akom  sestra  nakodi  mahunu.  2.  234.  Toj  tazbini  mojoj 
mane  nema.  2,  2()7.  Sto  je  malen  i  neznalan,  to  bi 
mladozenji  .  .  .   bila  mam.   Straz.   1887,  382.  Jer  su 


inalianira 


—  654  — 


mnlirnmicn 


fxi  mane  pred  prijestolom  Boiijim.  Otkriv.  14,  5.  U 
kosra  hi  bila  mana  im  tijelii.  ifojs.  III.  •_'!.  17. 
BiiXhanii'ii.  f.  ciili  uniiinljka  2.  Kj. 

1.  niiiliiiivji'.  II-  das  t^chirinpen,  ti<jit<itio.  Rj.  rcrh. 
oJ  ii\;U>nii.  itidiija  kojom  tko  iiuisf.  i-idi  koletanje. 

2.  niiibii^je.  n.  dus  Ahhiopfeit,  dectmsio.  Ej.  t^erh. 
od  DiMiau.  rudiijd  I'ojom  tko  maha  n.  p.  hot. 

1.  Diiihati,  luaieui,  r.  impf.  Kj.  r.  p/'.  mahnuti  (t\ 
pf.  >■  ovitn  sloL  kod  mahnuti) ;  v.  pf.  sloi.  umahati, 
ziuualiali:  r.  itiipf.  slo:.  domaliivati.  ua-,  o-,  pro-,  raz-, 
S-,  UZ-,  za-.  miihati  iim  (rjcuie  m;iliati  Jto).  —  ciite 
Hctrajum]  inadieii  (mit  der  Hand,  dtm  JIute),  upito.  j 
Rj.  ri'rfi  koletati.  —  Kojijcm  je  (biizdovauomi  on 
jednom  rukom  mtOiao  i  njime  se  baeao.  Rj.  345b. 
Lav  odmah  slade  mahati  repom,  i  oko  iije  se  umilja- 
vati.  Npr.  134.  Midiaces  (ti)  vafrii  u  kapi.  (Bjeiac'eS 
.ffolofrlav  s  kapoin  u  ruci).  Posl.  170.  .l/u.sc'  glavom 
kao  koDJ  torbom.  176.  8tavi  hida  na  visoko,  nek  iio- 
gaviii  muse.  293.  Kod  njeg'  sedi  sestra  Grozdijanka, 
nad  njim  muse  graiioiii  bosiljkovom.  Npj.  2,  162.  Gje 
se  kolju  dva  hijesna  vuka,  iioht  muse  jeditn  na  dru- 
goga.  4,  4'dl.  Sto  Ijudi,  koji  svi  nifu'sm  mahahu.  Sud. 
20,  35.  I  ja  bih  niogao  mahati  glavom  na  vas.  Jov 
16,  4.  Masitc  rukum  neka  ugjii  na  vrata  knezevska. 
Ls.  13,  2.  Istrijebite  onoga  kojl  mase  srpnm  o  ietvi. 
Jer.  50,  hi. 

2.  mJkhati,  maham,  r.  impf.  t.  j.  kudjelju  ill  hiu, 
ahklopfen,  decutio.  Rj.  —  Ko  mnha  on  uzme  nabijenu 
nicJicu  kouopljc  ili  hina,  pa  stojec^i  udaia  njome  o 
mahaljku.  Rj.  34Sa.  Rediti  kudjelju,  Ian  .  .  .  najprije 
se  maha  na  niahaljci.  Rj.  647a. 

mAhijast.  adj.  {u  Zeti)  vidi  6inut.  Rj.  vidi  i  sulud, 
suhidan,  suludiust,  <?ablast,  <;u5nut,  Suvrtan. 

ni:\linit,  adj.  —  f)  vidi  budalast:  budalo  mahnita! 
Rj.  (■((//  mimit.  —  8uti,  hntko  maniia,  Suti  I  Ej.  45a. 
Maniti  i  na  zvijezde  laje.  Posl.  175.  Tako  mahnit  ua 
svoj  obraz  ne  pljuvaol  Tako  mahnit  po  gori  ne  hodio! 
Posl.  298.  Sto  mahnit  veze,  sto  mudrijeh  ne  razdre- 
suje.  357.  —  2J  n.  p.  konj,  vidi  bijesan.  Ej.  vidi 
manit,  inameni,  pomaman.  —  Gjak  oni  Siljak  zaviti 
divljanu  u  oko  i  oslijepi  ga.  Divljan  slijep  skoti  kao 
muhnit  i  gjaku  rece  .  .  .  Kpr.  145).  Tako  u  muhniti 
vjetar  ne  udiio!  Posl.  311.  I  tu  Dura  maiiitoga  nagje 
s  njegovijem  prokletijem  vrancem  i  njegova  tri  sokola 
siua.  Xpj.  4.  421. 

milbnitac,  mahniea,  m.  (u  Dubr.)  der  Thor,  stultus, 
cf.  hudala,  ludak.  Rj.  mahnit  corjek:  S  mahnici  opditi, 
i  vodit'  zle  iene,  i  osle  goniti,  rauke  su  pakljene. 
DPosl.  108.  (pakljen  dijahkt.  mj.  paklen).  <S' m((/iw(ci 
trebuje  mahnitat'.  108.  —  i^poredivsi  mahuitaS  vidi  se 
da  umhuitac  znaci  i  onoga  koji  hjcsni. 

nialiiiilunjc,  n.  vidi  budalisanje.  Ej. 

lualinitas,  mahnitA^^a,  m.  t'tV2i  mahuitac:  Na  knlaSii 
konju  iiinJinitasu.  Ej.  u  ovom  primjeru  octto  Je  konj 
mahnita.^:  konj  mahnit  (2),  bijesan,  po  tome  je  i  mahni- 
tac:  1)  koji  je  mahnit,  budalast;  2)  koji  je  mahnit, 
bijesan.  —  rijeii  s  takvim  nasi,  kod  brada§. 

■iialiiiilati,  muhnltam,  v.  impf.  Ej.  r.  pf.  sloL  po- 
uiuhDitali.  —  1)  vidi  budalisati :  A  Sekula  mahni- 
tati  pogje.  Rj.  —  2j  i.iporedivsi  mahnit  2,  mahnitac, 
mahnita.^  smdi  malinitati  i  hjesnjeti. 

niiihnitica,  f.  (u  Dubr.)  die  Thorin,  stulla.  cf.  luda. 
Rj.  kiija  je  mahnita  (I),  ali  isporedivsi  mahnit  2, 
mahnilac,  mahnitaj,  vidi  se  da  je  niahnilica  i  ona 
koja  je  mahnita  2,  bijestia,  koja  bjesni.  vidi  mahni- 
tulja. 

■nitlinitd.st,  mahuitcsti,  f.  osobina  onoga  sto  je 
mnhnHo:  Darovi  su  ludost,  a  pohoduja  mahnitost. 
KPoHl.  lo. 

mahnitiilja,  f.  vidi  (luda  1)  mahnitica.  Rj.'  —  za 
na-l.  isp.  barnulJH. 

iinilinuti,  mahncm,  v.  pf.  Rj.  v.  pf.  sloz.  iz-mah- 
nuti,  11J1-,  0-,  od-,  po-,  raz-,  s-,  sa-,  uz-,  za-;  v.  impf. 
miihati  iv.  pf.  s  orim  hIoz.  kod  mahati);  v.  impf.  sloz. 


vidi  kod  niAhati.  —  I.  eine  Bewegung  machen, 
schiringen,  vibro:  ^fallnu  sabljom,  osjei'e  nui  glavu. 
Rj.  —  Kad  to  iSuje  konj  pod  zmajem,  a  on  mahne 
glaTom  i  snationi,  a  nogania  uvreten  te  zmaja  o  kamen. 
Npr.  26.  Onda  on  mahne  a:d<ijum  i  baci  je  u  ue- 
beske  visine.  49.  l..udu  mahni,  a  hid  se  pomami. 
Posl.  171.  ^^<(hni  i  ti  rukama,  mahni!  176.  Kad  ('((hi 
mancm  srmari  maramom,  potreiie  oba  upoiedo.  Npj. 
1,  558.  Ne  5(5e  Petar  otvoriti  vrata,  nugom  muhnu 
vojevoda  Gjuro,  noyom  mulinu,  ter  salomi  vrata.  4, 
163.  Mani  percin  sa  bijela  vrata.  Here.  200.  3Iami 
igrom  na  junake,  junaei  se  razigraSe.  337.  Ona  uze 
pero  od  pauna,  i  njime  mi  manu  put  svatova.  Kov. 
59.  On  mahnit  kopljem  svojiui  na  tri  stotine,  i  pobi 
ih.  Sam.  II.  23,  18.  sa  se,  pass.  iSto  se  cini  s  neiMstom 
zdjelom?  —  mahne  se  njome  pa  se  izvrne.  I'rip.  bibl. 
94.  —  II,  sa  se,  rejleks.  —  J)  sich  einer  Sache  he- 
geben,  desero  rem:  mahni  se  ti  toga  posla,  cf.  oka- 
niti  se.  Rj.  vidi  i  pro(5i  se.  —  Megjedovie  polaksi 
poizraakue  pred  Brkom,  ali  Brko  nikako  ne  <?e  da 
ga  sc  mahne.  Npr.  4.  Otae  ga  stane  odvraeati  i  go- 
voriti  mu  da  sc  mahne  toga.  16.  Drzi  se  glave,  a 
mahni  se  nogu.  (Idi  gospodaru,  a  progji  se  mlagjijeh). 
Posl.  70.  —  2)  sich  aufmachcn,  itineri  se  dare:  Pa 
se  manu  prcko  polja,  kao  zv'jezda  preko  neba.  Rj. 
kao  krenuti  se.  —  Al'  se  Vuksan  hvatat'  ne  davaSe, 
no  se  manu  desno  i  lijevo,  svijem  Turske  osijeee 
glave.  Npj.  4,  23.  Pak  se  Lazar  nuinu  na  dorata, 
i  zaiska  easu  sa  sinije.  4,  300.  Stanojlo  se  manu  do 
Obarske,  a  kad  bio  na  vodu  DaSnicu.  4,  332. 

lUiiliOll],  sogleich,  illico:  Vranac  mu  se  malium  po- 
mamio.  Ej.  upravo  instrum.  od  mah  uputrebljavan 
adverbijalno.  si/n.  kod  odmah.  —  Onda  hi  :>e«  u 
nbralet  bilo  mahom  protumaceuo.  Rad  26,  61. 

iiiiiliori,  m.  pi.  n.  p.  boli  me  glava  na  mahove, 
auf  Augenblicke,  stossiveise,  punctim,  identidem.  Ej. 
upravo  pi.  od  mah  1,  koje  vidi.  cf.  saganak. 

iiialioviiia,  f.  —  1)  das  Moos,  muscus.  Rj.  vidi 
maJina  1.  hiljka.  —  Koji  se  kamen  eesto  premece, 
ne  (5e  mahovinom  ohrasti.  (Coek  koji  (iesto  mijenja 
mjesta,  ne  (-.e  se  obogatiti).  Posl.  143.  —  2)  (n  Ogu- 
linu)  vidi  omaja.  Rj.  voda  sto  prska  s  kola  vode- 
nicnoga,  kad  sc.  kolo  okrecc.  —  S)  mah  3)  Scliimmel, 
mncor,  cf.  mahovina.  Ej.  248a.  vidi  i  bugj,  bugja, 
plijesan.  isp.  bir/.a. 

mahovit,  adj.  u  pjesmi  mjesto -^amasaJi:  UMarka 
je  mcdiovita  ruka.  Rj.  vidi  i  zamaJit.  tako  tesko  sto, 
te  treha  njime  zamahnuti,  da  se  digneu  vis.  — takva 
adj.  had  barovil. 

iiiitliraiua,'*'  f.  [pi.  gen.  mahrama)  das  Tiahel,  Tuch, 
sudarium,  cf.  rubac.  Rj.  vidi  marama,  koprena,  je- 
menija,  Jamija,  ubrusac,  faculet.  dem.  mahramica, 
maramiea.  augm.  niahrameina,  mararaeina.  —  Avdesna 
mahrama.  Rj.  lb.  Avli-inarama,  havli-mahrama,  av- 
lija.  havlija:  velika  liijcla  mahrama  ito  se  zavjesaju 
djevojke  kad  se  udaju.  Ej.  lb.  i  79fj(i.  Veo,  bijela 
mahrama  sto  djeveri  drze  iznad  djevojke.  Ej.  57b. 
Oni  ga  iz  prijevare  biju  ponajvise  turoin  (opletenom 
maramom).  Ej.  224b.  I'ovezaea,  marama  ili  krpa,  sto 
se  zene  povezuju.  Rj.  513b.  Po.<a,  2)  kao  crna  ma- 
rama, §lo  se  nosi  na  vratii.  Rj.  552a.  Vezaii  mu  re- 
zenu  maramu,  sto  j'  iVIerima  u  niilosti  vezla.  Npj.  1, 
257.  Je  r  izdr'o  zlaienu  maramu,  kojuno  sam  tri 
godiue  vczla.  1,  370.  I  maramu  od  suroga  zlatn. 
1,  399.  Gologlava,  u  mxirami  muloj.  I,  475.  Kad  vam 
raanem  srmari  maramom  ...  1,  558.  Svei'  mi  glavu 
u  maramu  tanku.  1,  (>27.  Mlogc  je  obicaje  oil  njih 
poprimao,  n.  p.  maramu  oko  vrata  nositi.  Dauiea 
1,  90.  Na  r-rutu  gdjekoji  nose  bijele  ili  erne  maramc. 
Kov.  41. 

nialiraiiK'iiia,  f.  augm.  od  mahrama.  Ej.  vidi  ma- 
ramriua. 

Ill  a  lira  mica,  /'.  deni.  Rj.  dem.  od  mahrama.  vidi 
maramica.   —    J)   das   Tiichelchen,   sudariolum.    Rj. 


mahuna 


—  655  — 


majmuncc 


mala  mithrama:  Nevjesta  daruje  sve  (nekoga  od  ku- 
cana  koJuljom,  nekoga  cim  diii<rim;  svatove  mahru- 
micaimi).  Npj.  1,  73  (Viik).  —  2)  hei  den  Lawmern 
(las  Tahj  dcr  Kinijeneide,  sebum  intestinuiu  hestiarxim. 
Rj.  —  Vitalae,  obje  diigerice  i  crijeva  i  mahramica. 
Rj.  ()4a.  Oponij'ik,  ono,  Jcno  dHijnljasta  marumiea, 
oko  ('etra  sn  crijeva  u  naokolo  prirasla;  ii  Siimadiji 
na  gdjekojijem  mjt'stiuia,  kao  n.  p.  u  Hiikoviku,  u 
jaganjani  zovii  kraljicu,  i  uajvise  se  prodaje  8  dzi- 
geric'om.  Rj.  -iliSh.  —  3)  u  goveda  pod  vratoin  5to 
visi,  die  W'aiiime,  palear.  Rj.  vidi  pe^ica  2,  plahtiea 
3,  podviatnik. 

ilii^lliinn,  /".  (2)1.  gen.  mahuna)  die  Schotte,  silitiua, 
follicidus.  Rj.  vidi  mehuiia.  mobuna.  dem.  mahunica. 
— •  BoiSanja,  maliuna  od  hoha  (a  od  graha  zove  ac. 
mohuH(i).  Rj.  3il).  (irah  logacit;,  (/rah  (pasulj)  u  ma- 
hunama.  ft',  boianija.  Rj.  ttSb.  Pasulj  se  ve6  u  ma- 
humiina  ozniio.  Rj.  4.')lb.  am,  2)  it  mahuna  ono  kao 
konCii?,  5to  se  skida  odrezavM  oba  kiaja  «  muhune. 
Rj.»  46. 

maliAniinjo,  n.  das  Bekommen  der  Sclioften,  das 
Hiilsen,  siliquae  apjniritio.  Rj.  verb,  od  mahunati  se. 
stunje  koje  liica,  kad  se  maltuHa  n.  p.  yrah. 

liiiiiii'iiiati  se,  nam  se,  v.  r.  impf.  u.  p.  grab,  hiil- 
sen,  Schotteti  bekommen,  siliquor.  Rj.  !(  buniji  i  bez 
refieks.  so:  mubuua  grab.  M.  ICrkljus. 

iui\hiinica,  /'.  dcm.  od  mabuna.  Rj. 

iiiilinn,  f.  die  Windstille  (auf  dem  Flusse),  silen- 
tium  vcnii,  malacia.  Rj.  tisina  (na  vodi).  — •  bide  od 
tugje  rije(?i.  Osn.  1(52.  isp.  Tal.  mainare,  ammainare, 
jedra  spustiti. 

.^liiiiia,  m.  Eincr  von  JIaine.  Rj.  corjek  od  pic- 
menu  ^[aina.  vidi  Mainac. 

.Muinac,  MaTuoa,  to.  vidi  ilaina.  —  KrivoSijani, 
Pobori,  .l/«(Hci  i  Brait^i  nose  se  kakogod  i  Ornogorci. 
Kov.  42. 

Miliiie,  /'.  pi.  kao  mala  kuezina  ill  pleme  u  pla- 
niui  izmegju  Budve  i  Crne  Gore.  Rj. 

lUiMte,  /'.  pi.  (u  Hrv.)  kovce  na  prsima,  cf.  imbrete. 
Rj.  —  tugja  rijec.  Osu.  210. 

1.  iiiaj,  (u  Bosni)  vidi  naj :  Zabun  asta!  maj,  os- 
ladi  usta.  Rj.  vidi  ma  1,  na,  naj  1.  mvikuje  se,  kad 
se  sto  daje. 

3.  maj,  Hi.  peti  mjesec  u  godini.  vidi  cvjetanj, 
svibanj.  —  IVIesee  maj.  Glas.  11,  194. 

1.  iiiikja,*  f.  —  1)  vidi  kvasac.  Rj.  vidi  i  kvas.  — 
2)  Xemoj  koji  puSku  opaliti,  dok  ne  pukne  moga 
dzel'erdara,  e  sam  njega  dobro  napunio,  sedam  majuh 
zc'lenoga  praba.  Rj. 

2.  niiija,  /'.  —  1)  hyp.  od  majka,  najviSe  snahe 
svekrvu  tako  zovu.  Rj.  —  Devojka  se  vrati  kuci 
maji  svojoj,  a  maja  je  jedva  doceka.  Npr.  141.  Sto 
6ei  ovdi,  odnili  te  vrazi?  .  .  .  more  tebe  pozeliti  maja. 
HiS'pj.  4,  408.  —  2)  vidi  reduSa,  stanarica:  Gje  je 
mnogo  maja,  tu  je  malo  jaja.  Rj.  vidi  i  redara. 

iiiajei'tiiia,  f.  auym.  od  majka.  Rj.  vidi  majfiina, 
majC-urina.  isp.  i  matereMua. 

uiaji-k-a,  /'.  dem.  od  majka.  Rj.  —  Mjesto  »dobar 
(5oece«  materi  se  rece:  dobra  majcice.  Rj.  124b.  Opro- 
5taj  iJte  od  svoje  majke:  »Oprosti  meni,  mila  maj- 
cice'. mila  majcice.  bela  erkvice.  oprosti  meui,  i  Ida- 
gosov'  me.  <  Npj.  1,  16. 

uiajcii-i,  »i.  pi.  (u  Risnu)  kao  da  su  od  jedne 
majke,  uls  Briider,  ut  fratres.  Rj.  isp.  majkovii-. 

uiaji'iii,  adj.  vidi  majkin.  Rj.  sto  pripada  mujci. 
—  Popovac,  vidi  majcina  diisica.  Rj.  543a  (vidi 
majkina  duMca).  Majcino  mlijeko.  (Kaze  .se  za  dobra 
6oeka).  Posl.  174.  Tako  mi  majcine  hrane!  3U2.  Nego 
majcin  sine  a  sivi  sokole,  kad  nam  je  ovako  Bog 
dao  .  . .  Kov.  68. 

luikjeiua,  f.  vidi  majcetina.  Rj.  vidi  i  majcurina. 
isp.  I  matereSina.  —  takva  augm.  kod  bardai'ina. 

luajcClriua,  /'.  vidi  majeetina.  Rj.  vidi  i  majcina. 
isp.  i  matere.Sina.  —  takva  augm.  kod  baburiua. 


.Miijda,  f.  inie  ^ensko.  Rj. 

iiidjdaii,*  m.  —  J)  die  Erzgrube,  fodina.  Rj.  gdjc 
se  kopa  ruda,  n.  p.  zlato,  olovo  itd.  vidi  rudnik.  — 
Gvozdeni  m.tjdan.  Rj.  84b.  Olovski  majdan.  Rj. 
4o7a.  Dok  su  mene  dva  majdaua  zlattia ;  jedan 
majdan  u  Kopaoniku,  drugi  majdan  Rudnicka  pla- 
nina,  od  svijeh  cu  bolje  naciuiti.  Npj.  2,  2()4.  — 
2)  der  Fundort,   domicilium :  tu  je  majdan  od  gjc- 

j  vojaka,   od   dobrijeb   kouja   i  t.  d.   cf.   matiea  3.  Rj. 

I  gdje  cegn  uajvise  ima. 

.Miijiiaii-l'f'k,  Hi.  (sada  varoSica.  Rj.'')  u  Srbiji  u 
Poreckijem  planinama.  , 

mitjtIaiiskT,  adj.  Gruben-,  fodinae.  B,j.  sto  pripada 
majdanu,  majdanima. 

i  nii\jdo  (mjijde),  (po  jugozap.  kraj.)  zaista,  gewiss, 
ccrte:  Majde  Cengii;  Smail-aga  ne  cu.  Majde  ne  (5e.4, 

'  stari  gjede.  Rj.  —  isp.  Tal.  mai  u  poricaiiju.  —  vidi 
jamacno  i  syn.  ondje. 

I       iiiajdoiios,'^   die   I'etersilie,   petroselinum.   Rj.   vidi 

!  perJun,  petrusin.  biljka.  —  Ne  zna  magarac  sto  je 
majdonos.  Posl.  199. 

iiiitjiii,  adj.  der  mfija,  -^;  miija.  Rj.  sto  pripada 
maji.  Rj. 

majka  (miijka),  f.  die  Mutter,  muter.  Rj.  vidi  mali, 
nana,  neua,  bika,  dada,  dajka.  dem.  majcica.  augm. 
m.ijcina,  majcetiny,  majcuriua,  matere-'ina.  hyp.  msija, 
mfde,  mAma.  majka  ne  postajc  upravo  od  mati  nego  od 
maja.  Rad  2,  204.  gen.  pi.  majaka.  Obi.  20.  i  majki. 
—  Baba,  1)  ocina  ili  matcrina  7najka.  Rj.  9a.  Na 
Ijubicu  majka,  u  svoj  domak  majka  —  (kad  se  Cele 
zovu  u  koJnicu).  Rj.  131a.  Zadojiti  jagnje  (n.  p.  kad 
nenia  majke  ili  kad  mu  neda  sisati,  nego  je  valja 
dr/.ati).  Rj.  172b.  Majka  bila,  majka  mila.  Posl.  173. 
Majka  rodila,  majka  lijecila.  173.  Majku  i  Bog  iraa. 
173.  Sirotiiijska  majka.  (Kaze  se  za  <!obroga  starjelinu 
narodnog).  285.  Poslac^u  te  na  tragove  majci,  da  sta- 
ricu  obeselis  majku.  Npj.  1,  338.  Mazidu  ga,  k'o 
royjena  majka.  1,  356.  U  gospogje  majke  lepu  derku 
kazu.  1,  356.  Pije  vino  Ljutica  Bogdane  s  ostarilam 

•  na   veceri    majkom  .  .  .   Stura  majka   suze  proliva.^e. 

]  1,  541.  On  je  silnu  sakupio  vojsku,  al'  je  silnu  ucvelio 

I  majku.  1,  556.  Avaj   Leka!  vesela  fi  majka!  2,  235. 

I  (I  ovdje  vesela  zuaci  gotovo  salasna.  Vuk).  No  starice, 
moja  .'ilatka  majka!  3,  522.  Al'  bi  dosta  jada  poCinio, 
i  Srpskijeh  majki  uev'jelio.  4,  232.  Ta  mlogo  su  majki 
ucv'jelili  i  naSijeb  crkvi  opustili.  4,  345.  Dosta  sam  . . . 
jadnijeh  majak  objadio.  Here.  227.  Jo§  sam  ti  rad 
kazati  Sto  o  posljednjem  milostivom  djelu  koje  na 
nama  cini  dobra  majka  nasa  erkva.  DP.  359. 

majkato,  u  pjesmi  vidi  majka:  A  djevojko,  kal'oko! 
Id'  upitaj  majkato.  Rj.  majkato  mjesta  majku,  u  pjemi 
u  kojoj  se  pjeva  kako  govori  I'urcin ;  kao  sto  ima  u 
takoj  pjesmi  i  ova:  Izidi  na  vrato,  da  ti  vidim  gla- 
vato,  da  ti  kupim  fesata:  i  t.  d.  Here.  294.  mjesto: 
na  vrata,  da  ti  vidim  glavu,  da  ti  kupim  fes. 

oiajkiu  (majkin),  adj.  der  Mutter,  matris.  Rj.  sto 
pripada  majki.  vidi  majkin.  —  Majkina  dusica,  f. 
der  Quendel,  thymus  serpillum   Linn.  Rj.  342a  (vidi 

i  majcina  dusica,  babina  duJica,  popovac).  biljka. 
majkovic,  hi.  (u  Boci)  n.  p.  dede  majkovi(;u!  kao 
majcin  sin,  dcr  Muttersohn,  matris  deliciae.  Rj.  I'.sp. 
majcici. 

mi\jmiiii,*  m.  der  Affe,  simius.  Rj.  vidi  mojemun, 

'  simija.  —  ^[ajmun  je  majmun,  ako  6ei  ga  u  kakve 
haljine  oblaciti.  Posl.  173.  Majmuni  dakle,  najpa- 
metnija  od  sviju  zivotinja,  ne  mogu  niSta  izmisliti. 
Priprava  52. 

niiljmiiuasf,  adj.  dffisch,  simiae  similis.  Rj.  sto  je 
nalik  na  majmuna. 

mitjmiinead,  /'.  (coll.)  die  jungen  Affen,  simiolae. 
Rj.  jedno  od  majmuncadi  majmun(5e. 

mitjmfinec,  majmunceta,  n.  derjunge  Affe,  simiola. 
Rj.  mladi  majmun,  mlade  od  majmunice.  coll.  maj- 
munfcvd. 


ninjiiiiinica 


656  — 


Slakivijc 


iii:'ijiniiiiir.i.  /".  si'iiiiii.  — Mojeinun.it"^a,  iiKy'Hiioufif. 
l-anitir.  PPosl.  XIV. 

ni:^jinniiuv,  tiflj.  dcs  Affeit,  simii.  Ej.  sio  pripada 
wiijiiiiiiiH.  —  rri  mist.  uip.  alatov. 

mi^jniiiiiskT,  udj.  Affeit-,  (iffiscli,  simiarum.  Rj.  sto 
i.rij'ii'l:!  iiiijmtiiiiiiui.  —  JoJ  ni  jednom  Ponsu  nije 
[.;ili-i  ,in  III  ijiiiuiiski  urn  vjegor,  da  priloj'.i  drva  k  vatri. 
iViprava  b'2. 

majOIika,  /".  (u  primorjul  Majolica-TTru;; ,  vasis 
I'lctilix  (leniis,  cf.  bokar,  bardak,  milojka.  Rj.  I'idi 
I  inajulika,  bokal.  semljun  sud,  bijd  i  saren,  sa 
vfno  I  t.  d. 

miijstor,  hi.  —  1)  der  Meistcr,  mngister.  Rj.  vidi 
meJtar.  —  Paradzija,  mtijxtor  koji  dniKim  mosrudnijim 
tnajyttoriwa  na  par  radi.  Rj.  48i)a.  Majritor  za  to  ima 
klijeJta  da  ne  ze/.e  ruke.  Posl.  174.  Mi(jstor  pletiko- 
tarica.  (Reve  se  u  sali  kad  se  hoiie  za  koga  da  ka2e 
da  je  nihakur  majstor).  174.  Te  dohvati  driene  niaj- 
store,  od  drveta  on  pravi  I'eliju.  Npj.  2,  128.  Jsikakav 
majstor  ne  radi  !^roga  zamita,  ne  znajuci  Jta  gradi 
ni  kako  srradi.  Pis.  6(5.  Ovaj  je  Jovan  Manojlovii^  bio 
vjest  stolarski  majxtor  (tisler).  Sovi.  38.  m  primjerima 
iz  Posl.  174,  Xpj.  2,  128,  Pis.  66,  Sovj.  38  majstor 
znaci  zanatlija,  zanadzija,  nieStar.  —  2)  Meister,  pe- 
ritus.  Rj.  A<(0  vjcstul-,  umijesan  iorjelc.  —  Za  muj- 
storom  ofora  place.  (^Majstorija  se  svacemu  hoL%.  Gledaj : 
Od  nevjeSta  i  jrora  place).  Posl.  8-4.  Nevolja  je  naj- 
bolji  majalor.  DPosl.  78.  Moie  se  kazati,  da  je  Liika 
bio  pniri  .  .  .  majstor  naciniti  sfiliorc.  Opit.  XXIV. 

niiXj-storbasa,  in.  niajstor-baSa,  glava,  starjesina 
inajstorivia.  isp.hain  3. —  Majstorbasa  na  majstore 
vice.  HNpj.  3,  99. 

niiljstorira  (majstOrica),  f.  die  2Ieisterin,  uxor  nia- 
gUfri.  Rj.  zenii  majstorora.  vidi  mestrovica. 

majstoriciii  (luajstftricin),  adj.  der  Meisterin,  ma- 
gistrac.  Kj.  sto  pripada  majstorici. 

inajsturijn,  /'.  die  Kunst,  artificium:  to  nije  ni- 
kakva  mnj-itorija  naciniti.  Majstorija  koze  pase:  dvije 
otjera  a  tri  dotjera  (Posl.  174).  Rj.  l:uo  vjestina, 
unijestinu.  isp.  majstor  2.  —  Za  majstoromgora  place. 
(Majstorija  se  svacemu  bode).  Posl.  84.  Isije  nikakva 
majstorija  mesrjii  dobrima  dobar  biti.  21G.  Turei  zeca 
na  kolima  Ivvataju  (majstorijovi  posao  rade).  322. 

liiajsturisrinj*',  m.  das  Verfertiyen  einer  Sache  als 
Meister,  artificium.  Rj.  verb,  od  majstorisati.  radnja 
kojom  tko  mujstorise. 

niajst6ri»>ati,  majstoriSem,  v.  impf.  meistern,  als 
Meister  an  eticas  arbeiten,  artificium  exerceo  in  aliqua 
re.  Rj.  raditi  sto  Icao  majstor. 

niajstorov,  adj.  des  Meisters,  magistri.  Rj.  sto 
pripada  mujstoru. 

niaj.sturskT,  adj.  meisterlich,  egregius.  Rj.  .H)  pri- 
pada majstorima  Hi  kojcmu  god  majstoru.  —  Bilo 
je  Segrta,  kalfi  (trgovaikih  i  majstorskih),  trgovaca, 
inajstora,  propalica  i  t.  d.  Nov.  Srb.  1817,  663.  JSigda 
ne  6u  iii'i  ni  u  kakav  majstorski  duian  bez  posto- 
vanja.  Pripr.  171.  adr.:  Crkvc  majstorski  sa'/.idane 
od  kamena.  Danica  2,  108.  Majstorski  nafiinjena 
.srebrna  puca.  Kov.  41. 

maji'ilika,  f.  ridi  majolika.  Rj.  i  syn.  ondje.  — 
Koliko  je  na  oni  majuliku  pismi  toliko  ti  Bog  dao 
sini.  Kov.  126. 

mrijur,  HI.  der  Meierhof  rilla.  Rj.  ridi  bacija,  i 
syn.  ondje. 

niajiird^.ija,  m.  der  Meier,  villieus.  Rj.  ko  nastoji 
oko  maj'ira.  ridi  zapostat. 

inajiiril^.ijin,  rf«»  Meiers,  rillici.  Kj.  sto  pripada 
majurd-'iji. 

niMJiird^Tjnica,  f.  ridi  majurira.  Rj. 
ni.'ijtirii-a,  /.  die  Meierin,  rillici  uxor,  rillica.  Rj. 
■  majnrdzijina  iena,  Hi  zenska  glava  koja  nastoji  oko 
majura.  vidi  majurdzijnica. 

majiirii'-in,  adj.  Rj.  sto  pripada  majurici. 


uiaji)san,  majiiSna,  adj.  dem.  od  malen.  Rj.  ridi 
maeeak,  i  sini.  ondje.  za  nast.  i.^p.  lagilJan,  tanusan. 

milk,  maka,  hi.  der  Mohn,  paparer  (somHif'erum. 
Rj.-'):  tjera  mak  na  konac  (kad  ko  sto  boce  do  naj- 
manjega  da  istjera  na  kraj.  Posl.  324).  Rj.  it  Posl. 
174  Vuk  tiimaci  tu  posloriat  orako:  Istrazivati  slo 
do  uajposljednje  sitnice.  174.  Zerji  mak,  vidi  goro- 
cvijet.  Rj.  2U9a.  biljka.  cf.  sasa?  I  suvise  tri  kite 
cvijeda  .  .  .  trecii  kitn  maka  bijeloga,  da  se  smakne 
s  ovoga  svijeta.  Npj.  1,  38.5. 

makalj,  niaklja,  m.  (u  O.  G.)  vidi  obarafa.  Rj.  « 
pitike.  ridi  i  olponac.  —  makalj  (kor.  od  koga  je 
maknuti  i  domak  i  zamka).  isp.  Osn.  129.  za  nasi, 
isp.  badalj. 

iniXkar,  und  sollte  anch,  uenn  audi,  etiamsi:  makar 
kako  bilo:  makar  ni  jedan  ne  do5ao.  Makar  gdje, 
makar  kad,  makar  ko,  makar  kako,  makar  kud, 
makar  ciji,  makar  po  sto.  makar  Sto.  Rj.  ma-ka-r(e). 
isp.  dodatke  ka,  re.  vidi  ma  2,  bal  c.  —  Hi  se 
utopio  u  vodu  ili  umr'o  od  zime,  ili  mu  makar  sta 
bilo  samo  kad  se  mrtav  naSao.  Rj.  89b.  IzvojStiti, 
vad  makar  otkud.  Rj.  220b.  Pak  se  raolila  Bogu  da 
joj  da  da  zatnului  makar  zmiju  rodila.  ISpr.  51.  Makar 
hljeb  u  pepeo  iimakao.  Posl.  174.  Al'  cu  poci,  makar 
6a  ne  dodi.  Npj.  1,  39,').  Gled.nju  da  ga  pokajii  makar 
i  poslije  pedeset  godiiia.  Danica  2,  93.  U  zidanju 
Jerusabma  njegove  su  sluge  radile  i  pomag.ile  kao 
iiiaknr  ko  drug!.  Prip.  bilil.  101.  isp.  ovake  recenice: 
Ta  daj  mi,  Boze,  od  srca  poroda,  da  In  i  Ijiita  zmija 
bila!  jS'pr.  54.  L)a  }>ih  zjtao  hljeb  ii  pepeo  (mjesto 
soli)  umakati.  Posl.  47.  Slogod  zaisteS  u  mene  dadu 
ti,  da  bi  bilo  i  do  po  carstva  moga.  JIark.  (j,  23. 
Xaumi  na  koji  mu  drago  naciii  osvojiti.  DM.  19. 
Njemu  se  trebaSe  ulvrditi  na  prijestohi,  .'italo  ga  sta 
imi  drago.  16.5. 

niiikaro,*  f.  pi.  vidi  skelc,  lazila.  Rj.  isp.  i  koze. 

M&karijc,  m.  —  1)  ime  osobito  kalugjersko.  Rj. 
Macarius.  —  2)  cine  Gegend,  regio  quaedam :  Dokle 
dogje  Makariju  tvrdom.  Rj.  nekakav  kraj.  vidi  Ma- 
karje.  isj).  Makarijevo. 

Makarijcvo,  n.  kad  sam  pjevada  zapitao  gdje  je 
to  Makarijevo  i  .<ta,  on  mi  odgovori  da  je  Makarska : 
Pravo  ide  uz  Makarijevo,  dokle  dogje  zelenoj  Gabeli. 
Rj.  isp.  Mukarije  2,  Makarje. 

.Makarjo,  «. .-  Neretvu  je  vodu  pregazio,  pak  on 
ode  niz  Makarje  tvrdo.  Npj.  3,  540.  vidi  Makarije  2. 
isp.  Makarijevo. 

Mikkarskil,  /'.  adj.  mala  varoSica  u  primorju  iz- 
megjii  Cetine  i  Neretvc.  Rj.  vidi  Makarijevo. 

niaki'iruu,  makanina,  m.  (u  Baranji)  vidi  kacamak. 
Rj.  jelo  od  kukuruinoga  lirasna,  kao  zganci.  syn.  kod 
kacamak.  —  isp.  makaruo. 

makariio,  makarula,  m.:  Sto  su  gere  i  gavuni,  to 
su  2enski  makarnli.  DPosl.  124.  makaruo,  makarula, 
inaccheroni.  XIII.  isp.  makarun. 

nii'lkaziir,  m.  (u  Srijemu)  der  Behensterhcr,  cur- 
culio  bacchus  (Icthrus  cephalotes  Fuhr.  Rj.^).  cf.  slridak. 
Rj.  cf.  rau5.  Rj.' 

mikkaze,*  miikaza,  f.  pi.  ridi  noziee.  Rj.  vidi  i 
skare.  dem.  makazice.  isp.  mumakaze. 

iniikazico,  /".  pi.  dem.  od  makaze.  Rj. 

make,  f.  (u  Grblju)  Ziegenname,  nomen  caprac 
iirdi  solitum.  Hj.  ime  kozi.  u  nom.  je  akc.  upravo 
make,  u  voc.  make.  isp.  Osn.  51.  isp.  hlihe.  mA-ke. 
hyp.  preina  macast,  macasta  koza.  takva  hyp.  kod 
baka. 

mi'lkiiija,  f.  ridi  maSuta.  Rj.  zensko  dijete  od  Ti—G 
godiiia.  ridi  i  m.ala.  —  za  nast.  isp.  robinja;  rljeci 
s  takim  nast.  za  liilje  i  rod  niu  kod  brekinja. 

Miikis,  »i.  polje  vise  Beograda  pored  Save  (iz- 
megju  Topcidera  i  OsiruiJnjice).  Rj.  imena  s  takim 
nast.  kod  Bjelis. 

.Makivijc,  /'.  pi.  nek.akav  svelac  koji  cini  mi  se 
pada  prvi  dan  Gospogjina  posta.  Rj. 


niakija 


—  657 


iiiah'ii 


iiiiikija,  f.  dan  Schahmesser,  Schaheisen,  Scliiclw- 
IkiIk'I,  ciilter  doUarii.  Kj.  no^  za  maliljenje.  dem. 
iiiakljica. 

iiii'lkl.iriiijc.  II.  Rj.  verh.  od  makljnti.  —  1)  radnja 
litjom  tkn  Dutl'ljit  sto  (das  Schaben,  rasio.  Kj.)-  vidi 
inakljenje.  —  2)  radiijii  I'ojom  tl;o  maklja  (hijc)  koga 
(las  JSclilagen,  verberatio.  Rj.)-  —  S)  radnja  kojom 
tko  iiiiikljii  (mnogo  ide)  (das  vielc  Gelien.   Kj.). 

niilkljnti,  kljam,  v.  impf.  —  1)  svhahen,  ncaho.  Rj. 
(■/(/(  makljiti,  koo  Mruyati.  v.  pf.  sloL  omakljali.  — 
'')  I'il-  /'''■-'  schhigen,  dcdolo.  Rj.  u  prenescnoin  siiiidu: 
hiti  (hijem).  i  syn.  kod  biti.  —  3)  riel  gehen,  inccdo: 
iiiia  dosta  do   kut'e   pje.5ice   makljnti.  Kj.  mnogo  iri. 

iiiiikljiMi  (makljen),  m.  (u  C.  G.)  (FranzOaischcr 
Ahoy II,  acer  monxpennulanum  L.  Rj.°)  nekako  drvo, 
nalik  na  kun.  Rj.  —  kVen  i  kifcii  i  kFijoi,  jaraarno 
re  ista  rijet'  biti  slozeiui  sprijeda  s  nepoznatijeni  ma 
u   iiiTikljcn,  koji  glasi  i  miikljen.  Osn.  135. 

iiiakljcnov,  adj.  5to  pripada  makljemi.  Stulli. 

iiiiikljoiioviiia,  /'.  Stulli.  mukljenovo  drvo. 

iiiakljrMijt',  n.  das  Schaben,  rasiu.  Rj.  verb,  od  ma- 
kljiti. radnja  kojom  tko  muklji  sto.  vidi  makljanje  1. 

iiirikljiea,  /'.  dem.  od  maklja.  Rj. 

iiii'ikljiti,  kljim,  V.  impf.  schaben,  rado.  Rj.  kao 
strugati.  vidi  iiiakljnti  1. 

iiiakiu\irala,  im  Sclierze:  aiif  und  davon,  abiit, 
r.rcessit,  cf.  izdirala.  Rj.  u  sali:  ode!  pobjeie! 

mikkiiuti,  maknem,  v.  pf.  vidi  niat^i.  Rj.  v.  pf.  sloz. 
iz-maknuti,  ispod-,  na-,  od-,  po-,  pre-  (se),  pri-,  pro-, 
ra/.-,  S-,  su-  tse),  ii-,  iiz-,  za-,  zamknuti.  v.  impf.  mi- 
cati.  —  gram,  i  priinjeri  kod  ma(5i. 

iiiiiko!  (m.-iko!)  ein  charakteristisches  Interkalare, 
iccnn  ein  Zigeuner  rcdend  eiiigefiihrt  icird.  Rj.  — 
Sunte  (brace)!  kad  se  kazuje  da  je  sto  govorio  Ci- 
ganin,  ef.  iiiako.  Rj.  Si'.lb. 

niitkokiiudrnc,  m.  ridi  kuudrac.  Rj. 

lUikkov,  adj.  jMohn-,  papavereus.  Rj.  sto  pripada 
maku:  Ucinio  se  koliko  makovo  zrno.  DPosl.  144.  — 
za  tiast.  isp.  aptov. 

niilkovafa,  /'.  pita  od  maka  kao  gibanica,  eine  Art 
Mohnknchcn.  placenta  quaedani  papnvere  condita.  Rj. 

inhkoviiia, /'.  urijecima:  tanak  bez  kao  makovina, 
Molmzeag,  e  papavere.  Rj.  kao  makovo  plutno,  kao 
da  je  od  maka. 

miikovTstc,  n.  Ort,  ico  ehemals  Mohn  gestanden, 
locus  nbi  papaver  fiiit.  Rj.  mjesto  gdjc  je  bio  mak 
posijan.  —  rijeci  s  takvim  nasi,  kod  duvaniSte. 

.MakovTstc,  )i.  planina  (ili  brdo?)  u  Srbiji. 

makdvski,  adj.  n.  p.  kec,  das  Trefjle-Ass.  Rj.  Mo 
pripada  karti  (kartanju),  koja  se  zove  Mads,  niakk 
C=  zclnd,  zir)  a  Njem.  Treflf. 

.Mi^kra,  f.  Injp.  od  M.akrena.  Rj. 

.>li\kreiia,  /'.  (u  vojv.)  ime  zensko.  Rj.  dem.  Ma- 
kreniea.  hi/p.  Makra.  —  Gri^ko  zensko  ime  Makrina. 

.Mi'ikreiiiea,  /'.  dem.  od  Makrena.  Rj. 

Mi\ksa,  m.  (istO  tndi  JIakso.  Rj.  hi/p.  od  Maksim. 

Mi'iksini,  m.  Ma.ximus.  Rj.  ime  mnsko.  dem.  Ma- 
ksimac.  hi/pi.  Jlaksa,  iMakso. 

Maksiiuae,  Maksimea,  m.  dem.  od  Maksim.  Rj.  za 
nast.  isp.  .Jovanac.  dem.  Maksimcid. 
.Maksiin(-i('-,  m.  dem.  od  Maksimac.  Rj. 

Maksiiiiija,  f.  ime  zensko  nacinjeno  'prema  mwskoin 
Maksim,  isp.  Gjurgjija.  —  Maksimija  pred  Satorom 
veze  .  .  .  Maksimija,  moja  verna  Ijubo.  Npj.  3,  34. 
.^liikso,  m.  (juz  )  hijp.  od  Maksim.  Rj.  gen.  Milkaa, 
voc.  Makao.  vidi  Malvsa.  —  MiloJu  se  od  iua  ne  moze, 
no  izisije  Maksii  na  mep'dana.  Npj.  2,  5l>0. 

iliiikul,*  adv.   makul   m^initi,  vidi  dogovoriti  se:  I 

tako  su  makul  uOinili,  da  ue  smiju  ujemu  udariti.  Rj. 

iililkli|>,*'  m.  ridi  bitauga  "2.  Rj.  ridi  i  ajniana,  jova. 

—  kljuse  koje  se  nagje  n  sclti  ili  u  polju,  a  ne  zna 

se  cije  je. 

1.  uial,*  m^la,  m.  —  IJ  das  Vermogeii,  facultas: 
Nije  receno   da  se  vjeruje  mala,  nego  Bogu.  Mlada 


moma  mal  do  veka.  Rj.  kao  imovina,  imiitak.  vidi 
im;iiijc  1,  i  sgn.  ondje.  —  Nije  mala  5to  se  pod  pa- 
zuhom  ue  moie  ponijeti  (kao  uovci).  Posl.  215.  »No 
im  dajnio  nekoliko  mala,  i  dujmo  im  hljcba  neko- 
liko,  da  po  putu  ne  lipSu  od  gladi*  ...  I  daSe  im 
mala  nekoliko,  nekoliko  mala  od  ovaca.  Npj.  5,  397. 

—  2)  mal  mu  je,  cs  geschieht  ihm  recht,  habeat  sibi. 
Rj.  pravo  ma  je,  hak  mu  je. 

'i.  iiiiti,  mala,  male,  adj.  koji  u  prvom  padezti  jedn. 
muskoga  roda  (mal)  sada  nije  rise  u  obicaju,  nego 
se  mjesto  njega  gocori  odregjeni  malT  ili  neodregjem 
nialen ;  a  u  ostalim  padczima  mo:c  biti  i  neodregjen. 
isp.  Obi.  43.  vidi  mao,  i  primjere  kod  miilo  1. 

1.  mala,  f.  vidi  mahala.  Rj.  —  maala:  mala. 

2.  nialii,  f.  (u  Dubr.)  zensko  dijete,  die  Kleine, 
piirra,  cf.  maSuta.  Rj.  vidi  i  m.akinja. 

iiialav,  malca  (miloca),  m.  —  1)  Uzmi  u  maoca 
nakon  paoca.  DPosl.  149.  malac,  mali,  ima  Mikalja. 
XIII.  bice  bez  suinnjc  malac  =  mali  prst,  prema 
palac  (gen.  palca,  mjesto  icga  je  ovdje  paoca).  — 
3)  vidi  mali :  »Ej  ti  malac,  je  li  6ica  kod  ku<;e.  J. 
Bogdauovii5. 

m:\lahaii,  miVlahna,  adj.  (po  jugozap.  kraj.,  a  oso- 
bito  u  Dubr.)  vidi  malcn:  Ni  malahna  ni  velika.  Rj. 
dem.  od  mali.  iakra'  adj.  dem.  kod  grubaban.  vidi  i 
malau,  malasan,  m.alesan;  maecak,  maecak,  maju5an. 

—  I  malahan  zalogij  kad  godi  prisjede.  DPosl.  29. 
A  .<  malahnim  n  beMci  sinom  od'jelit'  se  nikako  ne 
mogla.  Npj.  3,  530. 

malilksafi,  malaksem,  v.  pf.  sclnvacli  icerden,  de- 
bilitor,  cf.  izuemod.  Rj.  vidi  spjeSati,  oslabiti,  mala- 
ksati,  izgubiti  snagii.  Rj.  703a.  r.  impf.  malaksavati. 

—  Izvnkli  se  kouji,  t.  j.  malaksali.  Rj.  221a  (viikuci 
.^pje.iali).  Budalasta  snaga  brzo  mulakse.  Posl.  30. 

llialakSiU'ailje,  n.  das  Ermilden,  defatigatio.  Rj. 
verb,  od  malaksavati.  stanjc  koje  biva,  kad  sto  ma- 
laksava. 

malaksiivati,  malaksavilm,  v.  impf.  ermiiden,  de- 
fatigor.  Rj.  iznemagati,  gubiti  snagu.  v.  pf.  malaksati. 

Indian,  malana,  adj.  dem.  od  mali.  takve  dem.  kod 
mlagjan.  —  Samo  malo  §to  je  ostanulo,  u  malanu 
naSu  Goru  Crnu.  Npj.  5,  2.  vidi  malahan,  i  syn. 
ondje. 

iiialaiije,  ».  verb,  od  m.alati.  radnja  kojom  tko 
mala  sto. 

iiiiVlasaii,  raiilaSna,  adj.  Nastavcima  post.aju  demi- 
nutivi  adjektivi:  H,  s  adjek.  nast.  n,  pred  kojim  se 
h  pretvara  u  s:  malaSan.  Glas.  12,  489.  vidi  malahan, 
i  sijn.  ondje. 

iiialati,  malam,  r.  impf.  pingcre,  dcpingere.  SStuUi. 
od  Njem.  malen.  vidi  molovati,  pisati  4,  slikovati.  — 
V.  pf.  iz-malati,  na-. 

lUitliMl-)',  vidi  malko.  Rj.  dem.  od  malo. 

male!  (osobito  u  pjesmama)  Mutter!  mater!  (kao 
brale,  sele):  Pogjoh  po  putu,  male!  po  kamenitu, 
sretoh  devojku,  male!  iz  banje  ide.  Rj.  hyp.  od  majka. 
ridi  mdja,  mama.  —  rijeci   s  takim  nast.  kod  brale. 

milieu,  mal&na,  (maleni)  adj.  ridi  mali.  Rj.  vidi  i 
mal.  dem.  maecak,  /  syn.  ondje.  —  1)  Badanj  mesa, 
a  kasika  juhe.  (Veliki  tijelom,  a  malen  gjelom).  Posl. 
11.  ]\faleni  bregori  brzo  se  preliju.  Malen  loncic  brzo 
pokipi.  174.  Ja  ne  zalim,  Ivo  gospodare!  Sto  si  mene 
dauas  pogubio,  nego  zalim  cedo  jjremaleno.  Plerc.  137. 

—  2)  iz  malena,  od  malena:  iz  djetinjstva,  od  mla- 
dosti.  vidi  iz  mala.  —  Ovo  je  jedina  seer  careva,  koju 
sam  iz  malena  gojila.  Npr.  247.  Carevu  iier,  koju 
mu  je  car  jo5  iz  malena  obec-ao  bio.  249.  Oni  su  se 
iz  malena  gledali,  iz  malena,  do  golema  djeteta.  Npj. 

'  1,  401.  Hrani  care  u  Janju  devojku  od  malena  do 
desnog  kolena.  2,  70.  Mi  dvorismo  cara  od  malena, 
od  malena   pake   do   golema,   i  sede   nam   brade   do 

I  pojasa.  2,  158.  vrijeme  je  i  ovdje:  Zemaljsko  je  za 
maleno  carstvo,  a  nebesko  u  vek  i  do  veka.  Npj. 
2,  296. 

42 


Mnloii 


658  — 


iiialo 


yialtMi.  Ml.  ruii  Maljeu.  Kj.  —  inieitii  s  iakini  nttst. 
Jcod  Ljuben. 

iilill^ilit'H.  /'.  Ill  Diibr.)  fidi  mliuicii.  Rj.  vidi  i  mlin, 
vtHienioa.  —  s  umetnutim  <«  mesrjii  i>rva  dva  suglasua: 
finili II uit  unliuii'a).  Korijeni  1G2. 

lUiklenkost.  maienkosti,  /'.  vidi  maleSnost.  —  Desna 
rulca  .  .  .  kada  bi  je  takve  intdcnTiOsti  moarle  vratit'  i 
zadovoljiti.  SiSep.  mal.  (w.  l(\  ovako  sa  itapoin.  Ta 
i^ovek  je  tek  s  ovom  malenkoscu  potpuni  ozbiljui 
iovek!  Mesj.  181. 

niiileno,  adr.  ridi  vciaXo,  wenig.  parum:  Ma  su  lo5e 
stmke  na  ovcare,  a  za  njinia  imileno  ovaci.  Npj.  4, 
51(1  {odmiih  ni^e:  Stono  undo  iiuajii  oviicu.  4,  510). 
dem.  malrice.  malko. 

.^Iiili'sija,  /'.  Tui-ska  ili  Arnautska  Brda  oko  Skadra: 
On  pokupi  Malesiju  Ijutu.  Rj.  —  Malisor,  covjek  is 
Mulesije.  Rj.  343b. 

.MiMos,  Mal&sa,  m.  musko  ime.  Rj.  isp.  Maleta, 
Malisa.  —  oi'n.  udj.  mali.  isp.  Osn.  360.  imena  s  tiikim 
nani.  kod  (ioleJ. 

iiitklc&aii,  maleSna,  adj.  Nastavcima  postaju  denii- 
nutivi  adjektivi:  H,  s  adjekt.  nast.  n,  pred  kojiiu  se 
h  pretvara  u  s  .  .  .  s  umetkom  e:  maleJan.  Olas.  12, 
4SM.  ridi  malabau,  i  syn.  ondje. 

niiXlesnost,  malesnosti,  /'.  sto  god  malesno,  mulesna 
stvar.  vidi  malenkost.  die  Kleinigkeit.  —  Videdi  ko- 
liko  smo  maleSni,  strahujemo  da  .  .  .  ne  uniJtimo  sa 
svim  svoju  ni'desnost.  ZIos.  201. 

Maleta.  m.  ime  muJko.  Rj.  —  Pred  erkvom  ga 
namjera  namjeri  na  jun.aka  vojvodu  Maletu  ...  pa 
govori  vojvoda  Maleta.  Npj.  3,  515.  isp.  MaleJ,  Ma- 
liSa.  imena  s  tal;im  nasi,  kod  Bajceta. 

1.  iiialT,  mala,  adj.  (adv.  malo,  comp.  maiiji).  Rj. 
vidi  mal,  mao,  maleu.  dem.  malahan,  malau,  malasan, 
malesan;  maecak,  maecak;  majusan.  — Pridjev,  koji 
sada  u  prvom  padezu  jedn.  muJkoga  roda  gla-si  mull, 
dolazi  u  torn  padezu  samo  tako  odregjen,  a  u  ostalim 
padezima  moze  biti  i  neodregjen.  Obi.  43.  —  1)  Agr5ak, 
kao  mali  kohitic  od  kosti,  ili  od  roga.  Rj.  2a.  Pie- 
vesti  babu,  tazii  djeea  kad  bace  malu  plocicu  od  ka- 
mena  preko  vode.  Rj.  Oa.  Velika  i  mala  gospoi/ja. 
Rj.  9f3a.  Mala  puika,  f.  die  Pistole,  pistola  (telum 
manuariiim  ignivomum).  Rj.  343a  I  pistolj ).  Mala 
svadbu,  f.  (u  Biogradu)  ona  cast  kad  rod  djevojacki 
dolazi  zetu  u  poliode;  gdjekoji  ovo  cine  osmi  dan 
poslije  prave  svadbe,  a  gdjekoji  odmah  dnigi  dan 
svadbe.  Rj.  343a.  Mali  hozic,  m.  da.s  neue  Jahr,  ea- 
lendae  Januariae  (novo  Ijeto  ist  in  iSerbien  unbe- 
kannt).  Rj.  343b  {novo  Ijeto  koje  se  ne  govori  u 
Srbiji).  Mali  Gjurgjev  dan,  m.  (u  Lici)  kad  se  na- 
vrsi  nedjelja  dana  po  Gjurgjevu  dne,  der  achte  Tag 
nach  dem  Tage  des  heil.  Georg,  dies  octavus  a  die 
S.  Georgii.  Rj.  3i.3b.  Megjedovicu  se  u6ini  huzdovan 
mali  prema  onolikome  gvozgju.  Xpr.  2.  Za  ujim  pogje 
i  malo  i  veliko.  207.  Na  sokohi  je  malo  mesa.  (Ne 
treba  gledati  na  coeka  5to  je  mali  ili  mr.4av).  Posl. 
191.  Jedan  i  nijedan  o  malu  se  raslaju.  DPosl.  .37. 
Ne  pla(;em  mala  dijela  nego  placcm  kriva  dijela.  74. 
U  diigu  putu  a  0  malu  hrasnu.  1.39.  U  ovoj  su  knjizi 
poslovice  iz  rukopisa  koji  je  u  bibliolcci  male  brace 
u  Dubrovniku.  III.  Tako  Moler,  protiv  svoje,  javno 
pokazane  volje,  ostane  manji  od  .Miloia,  ali  je  zaista 
bio  prvi  do  njega.  Milos  135.  Zemlja  je  prevelika 
sama  sobom,  ali  je  prema  cijelome  svijetu  tnala,  pre- 
mala.  Pripr.  2.  Ve^'i  ce  sluziti  manjemii.  Rim.  9,  12. 
Ta  ja  sam  siromah  i  mali  covjek.  JSam.  I.  18,  23. 
Sav  narod,  malo  i  veliko.  Car.  II.  25,  26.  —  ^)  iz 
mala,  voti  Kindheit  an,  a  parvo,  ef.  malen :  Dva  se 
draga  iz  malu  gledala.  Rj.  iz  djetinjstva.  vidi  iz  ma- 
lena. 

2.  mall,  maloga,  m.  (u  Dubr.)  muSko  dijete,  der 
Klcine,  parruhis.  Rj.  vidi  raalac  2,  mali.4.  —  Otrok, 
dijete,  momce  koje  se  nada  na  brodovima  zove  mali, 
a  koje  posjuiuje  starije.  DPosl.  XIV. 


nialii-,  adv.  vidi  uiiilo  1 :  Ne  uz  polje  Radovic- 
vojvoda!  Malic  imas  u  planini  drugu,  mnogi  su  se 
Turci  prikupili.  Npj.  4,  405. 

llialTlll,  umalo,  hald,  beinahc,  pacnc.  Rj.  npruvo 
instrum.  adverhijalno  upotrehljavan.  vidi  malo  2,  i 
sgn.  ondje.  —  Svu  je  sriiJio  kamenu  avliju,  a  i  kula 
s'  bila  isco5ila,  malim  nije  pala  u  avliju.  HNpj.  4, 
22.  ^^alim  tebi  tvoja  osta  glava,  malim,  kuku  od 
brata  Ivftna!  4,  463. 

iiiitlTii,  malina.  Hi.  ime  koiiju  u  ovome  koinadidu 
od  nekake  pjesme:  Biraj,  Vui5e,  konja,  kog  ti  drago: 
ir  vrau(5ida  Poprzenovi&a,  il'  malina  Gojena  Alila. 
Rj.  malin  (osn.  u  mali).  Osn.  151. 

1.  malina,  /'.  —  1)  die  kleine  Anzalil,  parra  manus, 
paucitas:  nas  je  malina  (unser  xind  uenig).  Rj.  malo 
Sega,  suprotno  mnozina.  —  Turci  Bog  zna  koliko  hi- 
Ijada  naroda  pogube,  a  on  samo  s  malinom  jedva 
uteCe.  Kov.  10.  Gospodu  ne  smeta  izbaviti  s  mno?.inom 
ili  s  malinom.  Sam.  I.  14,  6.  Mnoziua  ili  malina  jednu- 
kosti  ne  presugjujo,  ako  ima  iJta  cim  stvari  nikako  ne 
idu  u  jedau  red.  Knjiz.  2,  587.  —  2)  osobina  onoga 
si  >  je  malo,  mail  no,  die  Kleinheil,  parvitas.  suprotno 
velifina.  —  0  sine  zemaljski !  pokloni  se,  kad  ugledaS 
ovu  malinn  na5e  zemlje  i  slabost  naSega  roda  Ijud- 
skoga.  Pripr.  9(1. 

2.  mikliua,  f.  (pi.  gen.  miilTna)  Wegedorn,  Christ- 
dorn  {Uimbeere,  rubus  idaeus  L.  Rj.')  paliurus.  Rj. 
vidi  sunica.  biljka. 

M:\liiia,  f.  ime  zensko.  Rj.  imena  zenska  od  bilja 
kod  Vi.inja. 

.^lillTiika,  /'.  ime  zensko.  Rj.  osn.  u    Malina.  Osn. 
295.  —  imena  censka  s  takim  nast.  kod  Drenka. 
'      msMinjak,    m.   Himbeerenstrauch.   J.   Bogdanovi6. 
mje^to  gdje  malinc  rastu;  malinov  grmen.  —  za  nast. 
1  isp.  brotnjak. 

I      MalLsor,  m.  covjek  iz  Malesije ;  DoCeka  ga  tridest 
j  Malisora.  Rj. 

'  miMTs,  maliJa,  m.  (voc.  mallSu).  Rj.  —  1)  Kleiner, 
parrulus:  idi  malisu  douesi  mi  —  (reku  djetetu  kad 
I  mu  ne  znadu  imena).  Rj.  isp.  mail.  —  2)  puflak, 
putlacic,  kao  malis,  izmetak,  Ziverg,  pumilus.  Rj.  623a. 
vidi  i  kepec;  starmali;  maljenica  2,  maljo  2,  manjo 
2;  patuljak. 

.Millisa,  m.  ime  muSko.  Rj.  od  osn.  koja  je  u  adjek- 
tiva  (mali).  Osn.  363.  imenu  s  takvim  nast.  kod  Da- 
biJa.  isp.  Males,  Maleta. 

miMisa,  m.  iovjel:  mali,  maloga  rasta.  vidi  malje- 
nica, maljo,  manjo.  —  l^tekoh  muza  kao  spuza,  kad 
juuaci  vodu  gaze,  svakom  voda  do  koljena,  mom' 
malisi  do  ramena.  Here.  285.  - 

iii;ilili,  malim,  v.  impf.  verringern,  veniger  machen, 
entziehen,  minuo.  Rj.  ciniti  da  hade  ceya  malo.  vidi 
manjiti.  r.  pf.  sloz.  omaliti,  umaliti.  v.  impf.  sloz. 
omaljivati,  umaljivati ;  umaljavati. 

.yiiU-kaduiin,"  /'. ;  Mid-kaduna,  virna  Ijubo  moja. 
Rj.  isp.  kaduna,  gospogja  (Turkinja). 

miilko,  dem.  od  malo.  Rj.  vidi  malfiiee.  —  Narezi 
malko  to  drvo.  Rj.  404a.  Ukloni  se  malko  za  vrata. 
Npr.  58  {na  str.  .57;  Da  se  malo  skloni  za  vrata). 

m^lo,  (comp.  niiinje),  u-enig,  parum.  Rj.  adv.  — 
1)  suprotno  miiogo.  vidi  malii;.  dem.  malcice,  malko. 
upravo  je  srednji  rod  od  mill,  koje  vidi,  i  adrerab. 
—  malo  prije,  unlangst,  ror  einigen  Minutcn ;  malo 
kad.  seltcn,  raro  (vidi  rijetko  kad,  slabo  kad) ;  malo 
po  malo,  allmiilig,  sensim.  Nije  iao  na  malo  nego 
na  zaboravljeno.  Rj.  Eksik,  manje.  Rj.  152b.  !^ad  je 
malo  zivnuo.  Rj.  158b.  Ali  se  opet  jedno  od  drugoga 
razlikuje  koje  manje  koje  vise.  Rj.  243a.  Kad  je  fucija 
mala  pa  ostane  na  malo.  Rj.  266b.  Komat,  malo:  Od 
vojske  .se  komat  odvojiSe.  Rj.  287a.  Nema  ni  od  lijeka 
(ili:  za  lijek),  t.  j.  ni  malo.  Rj.  327b.  Lijeiak,  znaci 
rrlo  malo,  n.  p.  spavao  sam  lijeiak.  Rj.  328a.  Daj 
mi  saku  vina,  saku  kriiha  (mjesto  malo).  Rj.  364b. 
Mrva.  Rj.  370b  (syn.  kod  mrva  2j.  Koliko  bi  mulia 


iiiiilobrujaii 


059 


iiiiilj 


na  peril  ponijela,  t.  j.  vrlo  malo.  Rj.  37Ga.  Nagrk, 
undo  (irk.  Rj.  383b.  Ni  malo,  gar  iiiclits,  plane  nihil. 
l!j.  421b.  0.-rnica,  kad  se  sto  malo  ostavi,  n.  p.  voea 
na  drvetu.  Rj.  451b.  Octena  voda,  t.  j.  pomijeSana 
s'  mido  octii.  Rj.  482a.  Od/.ak  je  od  kuiiice  malo  po- 
rcci.  Rj.  4S2b.  I'oredno,  kao  malo.  Rj.  544b.  TroSiee, 
undo,  mrvice.  Rj.  751a.  Nema  ui  irumi,  t. }.  ni  malo. 
lij.  752b.  Posto  dijete  malo  poodraste  .  .  .  Tako  se 
dijete  malo  poiimiri.  Npr.  1.  3Ialo  sa  tijem  eto  ti 
na  gunmo  i  Brka.  5.  0?.euivsi  se  stane  ziveti,  i  malo 
po  malo  izigje  on  najbogaliji  C'ovek.  12.  Pode  malo, 
kad  zmaj  dogje  i  vidi  da  cariee  nema,  rekne.  2(i. 
Kad  vudo  cas,  eto  ti  zmaja.  35.  Krene  dalje  i  do  malo 
srete  opet  drugn  babu.  93.  Ovo  se  u  malo  daua  raz- 
glasi  po  sveniii  svijetu.  103.  l\lalo  poslije  evo  ti  onoga 
irgovca.  109.  Mtdo  po  torn  povrue  se  duh  u  kralja. 
110.  ]\Ialo  posioji,  al  eto  ti  joj  mat'ehe.  128.  Ne  po- 
•itaja  malo  dogje  i  jedna  mala  vascica.  134.  I  ja  sam 
iieslo  malo  uciuio.  193.  Po  lorn  zena  malo  je  kad 
izvan  kuc^e  i  izlazila.  213.  Da  ga  ne  da  za  manje  od 
sto  zlatnijeh  cekina.  2ljl.  Malo  besjedi,  al'  mnogo 
ivori.  Posl.  174.  Malo  je  prave  mjere  i  tvrde  vjere 
(vei;).  175.  Malo  pljove  dosta  vjetra.  (Vise  se  govori 
nego  je).  175.  Maitjc,  viSe,  svak  ima  svog  vraua.  175. 
^'fit  t'  je  malo  u  carevu  dvoru?  II'  t'  je  male  izest', 
il'  popiti?  2,  94.  Malo  V  ti  je  troje  kraljevine?  2,  19(i. 
I  )pet  to,  undo  drukeije.  2,  S'iS  (Vak).'No  i  to  je  mulo 
postajtdo:  jeduo  jutro  juuak  uranio.  4,  346.  Ne  mi- 
sleiJi  nista  maiije,  nego  da  me  na  smrt  istiiku.  Da- 
nica  2,  141.  Premda  ona  ni  najmanje  nije  bila  kriva. 
2,  141.  M(do  II  kojoj  kneiini  nije  bio  po  jedan  ha- 
rambaSa.  3,  151.  Pak  se  i  oni  malo  bolje  prcprave. 
'■'>,  l(i8.  Ono  malo  varosana  i  gragjana  sjede  megju 
Turcima.  Kov.  13.  Bog  te  saeuvao  kalovita  puta,  malo 
vrijedna  druga!  12().  Propalo  je  nujmaiijc  oko  trista 
Ijudi.  Milos  6(5.  Ostavi  onde  Garasanina  .s  >iesto  malo 
fojske.  80.  Uz  to  jos  poSalje  mu  i  dara  malo.  113. 
Nego  je  pogreSio,  §to  nije  kazao,  kao  i  malo  pre,  »6iui 
mi  se«.  Nov.  Srb.  1818,  389  (jus.  prije).  Lobiid,  drvo 
undo  pokraie  i  pudehlje  od  d^ilita.  Npj.'  3,  398.  Zna 
oil  ccsti  (t.  j.  malo  nesto).  Pis.  4.  Sto  je  malo  ko 
s  njime  mogao  govoriti.  Sovj.  21.  I  tako  se  u  malo 
bez  boja  rastanu.  34.  Nesto  malo  iz  fizike.  82.  JoS 
sam  malo  vremena  s  vama.  Jov.  7,  33.  Kad  dogje, 
..-((  malo  &  ostati.  Dtkriv.  17,  10  {vidi  zamalo  2).  Moze 
biti  pravediiika  pedeaet  manje  pet.  Mojs.  I.  18,  28. 
■Tos  malo  pa  (3e  me  zasuti  kamenjem.  II.  17,  5.  Izlazi 
dioba  koja  se  ne  malo  razlikiije  i  od  one  Slajherove 
i  od  one  MikloSiceve.  Rad  1,  109  (ne  malo  iieyo 
mnogo).  Prem  da  je  o  njoj  (eakavskoj  akceutuaeiji) 
pisano  ne  malo  (ne  malo  neyo  mnogo).  20,  152.  — 
'i)  malo  ne  padob,  malo  me  ne  ubi,  malo  nije  iimr'o, 
malo  u  oko  ne  udari,  hold,  hrevi.  Rj.  vidi  malim, 
nemalo,  umalo,  zamalo;  lakom,  skoro  3.  —  Toliko 
puta  malo  se  nijesu  iz  pnSaka  tnkli  za  to.  Rj.  262b. 
Imali  smo  se  poraesti,  t.  j.  malo  nas  )iije  snijeg  za- 
meo.  Rj.  537a.  Umalo  te  nijesam  prozderao.  Npr.  6. 
Umalo  ih  grozniea  ne  uhvati.  9.  Sinu  oganj  da  se  za 
malo  sva  gora  no  zap.ali.  94.  Da  njega  pritiskoSe  i 
zamalo  ne  udavise.  9(5.  Dok  ne  stece,  mal'  ne  crce, 
a  kad  steee,  a  on  cree.  (Kad  umre  kakav  bogat 
tvrdica).  Posl.  66.  Malo  nijesu  poerkali  od  smija.  Da- 
nica  2,  130.  Ovaj  nesre(;ni  dogagjaj  !«  inalo  svu  zemlju 
ne  okrene  bez  traga.  4,  24.  Mal'  nismo  pukli  od  smija. 
Straz.  1886,  865.  Noge  moje  u  malo  ne  zagjoSe,  u 
malo  ne  popuznuSe  stopala  moja.  Ps.  73,  2. 

lliillobrojilii,  malobrojna,  adj.  malo-brojan,  cega 
ima  malo  na  broj.  suprotno  mnogobrojan.  —  Uslovi 
koji  se  gotovo  fieSde  nahode  u  maloj  drzavi,  m  malo- 
hrojnom  narodu,  nego  u  mnoffobrojnini  carevinama. 
Zlos.  124. 

maldbrojiiSst,  niair>brojnosti,  f.  paucitus.  Stulli. 
osobina  onoija  sto  je  mulobrojno.  suprotno  mnogo- 
brojnost. 


maliydiisilli,  mal6du5na,  adj.  kleinmiithig,  pusilla- 
nimis.  sujrrotno  vclikodnSan.  —  Utjesavajte  malodusne. 
Sol.  I.  5,  14. 

inalt'iiiri.sjc,  n.  stanje  onoga  koji  je  malodusan; 
dcr  Kleiuinutk,  die  Kleinmiithigkeit,  piisillanimitas, 
animus  pusillus.  suprotno  velikoduSje,  prema  kojoj 
je  rijeci  ovo  oblicjc.  vidi  maloduSnost. 

iiiillAdii.siiust,  maloduSnosti,  f.  animi  alijectio,  de- 
missio,  dcjectio  (idem  fere  ac  timiditas).  Stulli.  vidi 
maloduSje.  —  Vide<^i  tolikn  inalodusnost  Turaka  prema 
svojoj  (5asti  .  .  .  pomeri  pameen.  .hirni.  90. 

iiialoprt'siijT,  adj.  neu,  frisch,  recens.  Rj.  vidi  sko- 
rasnji;  iVesak,  friSak,  vriSak;  prijesan;  taze.*  —  malo- 
presnji  (od  malo  prije).  Osn.  206. 

ini\lo|)rcsiiJi<;a,  /'.  n.  p.  voda,  t.  j.  ona  koja  je 
malo  prije  donesena,  kao  akoraSnjiea,  ein  frisches 
Wasser,  recens  aqua.  Rj.  Kako  se  kaze  malopreSnjica, 
n.  p.  voda,  malopreSnjiea  moze  biti  kaka  god  malo- 
prcinja  stvar  zenskoga  roda,  n.  p.  pecenka,  malo 
prije,  skoro  isj)ei:ena. 

Malunis,  m.  der  Kleinrusse.  —  U  Malorusa.  Rad 
26,  58. 

Maloniski,  adj.  sto  pripada  Malorusima.  —  Jezik 
miiloriiski.  Dioba  8. 

MiYlo»;,  Mal(iSa,  m.  (st.) :  Iz  Malosa  grada  bijeloga. 
Rj.  —  osn.  u  mali.  Osn.  360.  imena  s  takvim  nasi, 
kod  Bjelos. 

iiialAiiinaii,  mab^umna,  adj.  malo-uman,  «  koga 
ima  malo  nmit.  isp.  kratkouman.  —  Djeca  su  obifino 
maloumna.  Prip.  60.  tako  sloz.  adj.  kod  bezuman. 

iiialoiimuTk,  m.  iovjek  malouman.  —  Kojekakih 
10—15  Ijndi.  Jedan  od  njih  beSe  maloumnik.  Megj.  307. 

lualdiiiiiiiost,  mal&umnosti,  f.  osobina  onoga  koji 
jc  malouman.  ^ 

Mrilovaii,  m.  —  1)  planina  u  Bosni :  U  Suice  povrh 
Malovana.  Rj.  — 2)  brdo  u  Hrvatskoj  blizu  Grafica.  Kj. 

nialuvijoc-iiTk,  m.  (u  Dubr.)  koji  je  za  republike 
pripadao  u  malo  vijece.  Rj. 

iiial6vjc(-au,  mal6vje(5na,  adj.  von  ktirzer  Bauer, 
non  diu  durans.  Rj.  malo-vje6au,  sto  je  od  maloga 
vijeka.  vidi  malovjek.  suprotno  mnogovjeSan. 

nialdvjck,  adj.  malo-vjek,  sto  je  od  maloga  vijeka. 
vidi  malovjeean.  suprotno  mnogovjek.  —  Da  ti  Ijuba 
bude  malovika,  malovika,  do  prve  subote.  HNpj. 
4,  329. 

maldvjcniT,  adj.  malo-vjerni,  u  koga  je  mala  vjera. 
—  Zadrzao  sam  49  rijefii  Slavenskijeb:  malovjerni. 
Nov.  Zav.  VI.  Kad  travu  po  polju  Bog  tako  odijeva; 
a  kamo  li  vas,  malovjerni?  Mat.  6,  30.  tako  sloz. 
rijeci  kod  bezvjei'ni. 

Malta,  Maltija,  /'.  Malta (?),  Meleda(?),  Melita: 
Kad  dogjoSe  pod  prokletu  Maltu.  Gospodine  od  Mal- 
tije  kralju.  Rj. 

iiialvs\sija,  f.  (a  Dubr.)  —  1)  nekaka  loza,  Art 
Weinrehe,  vitis  genus.  Rj.  —  3)  Wein  davon,  der 
Malvasicr,  vinum  Malvasense.  Rj.  vino  od  loze  mal- 
vasije.  —  Sedi  aga,  pije  malvasiju.  Npj.  3,  394. 

inalvrtta,*  /'.  vidi  mavluta:  S  njega  akida  dugmali 
malvutu.  Rj.  nekaka  Turska  kabanica. 

malj,  miUja,  m.  —  1)  die  Mamme,  fistuca.  Maljevi 
su  svi  od  drveta,  ali  su  razliCno  nacinjeni:  jedni  imaju 
na  srijedi  drzak  za  koji  fiovjek  uzme  te  maljem  udara 
gdje  bote  n.  p.  kad  se  kako  kolje  udara  u  zemlju ; 
drugi  su  tako  teJki  da  ih  jedan  covjek  ne  moze  po- 
di(5i  i  ovi  nemaju  drSka,  nego  se  unaokolo  utvrde  sa- 
vijena  drveta  koja  oko  njega  od  prilike  stoje  kao 
pera  iz  buzdovana,  pa  za  ova  drveta  uzme  po  neko- 
liko  Ijudi  te  ga  podizu  i  njime  udaraju;  ima  maljeva 
dugiwkijeh  koji  niti  imaju  na  srijedi  drSka  ni  naokolo 
ovijeb  drveta,  nego  su  nasiigjeni  na  drvo  od  prilike 
kao  Sto  se  okomak  natiC-e  na  vreteno,  pa  se  za  ono 
na  sto  su  nasagjeni  uzimajn  i  njima  se  n.  p.  nabija 
zemlja  od  prilike  onako  kao  .^to  se  velikijem  tuCkom 
so  ih  kava  tu6e.  Rj.  —  Maljuga,  2)  kao   drveni  sa- 


iiinljnv 


—  e,m  — 


manuiKanje 


motvor  malj.  Kj.  344a.  Tonii  inalj.  Rj.  744b.  Svaka  ' 
sjefcira  i^saina^  sebi  mnlj  nacini  (kojiiii  je  jioslije  biju 
u  uMce  kad  sse  5to  cijepal.  Posl.  ;277.  deiii.  maljk'.  — 
3)  (u  C.  i})  veliki  cekii',  Humiiier,  iiiKUein'.  Rj.  ridi 
bat  4.  dem.  maljic.  —  Ciganin  svaki  po  jediKim  lulari 
maijein  (velikijem  ilekidem)  u  nakovanj  te  pritvrde. 
Rj.  144b. 

miiljar,  adj.  mit  Milchhaaren  hetvachsen,  flaumig^ 
IdimginosHS.  Kj.  m  kogn  su  malje,  lioga  guri  nausnica. 

luAIjc.  raaljli,  f.  P^-  Flaum,  Milchlniar,  lanugo.  Ej. 
prve  dlake  sto  se  trgnu  mladkUi  na  bradi.  isp.  na- 
usnica, naustica. 

.^Iftljen,  in.  u  Rj.:  Miilen,  m.  ^'idi  Maljen.  Rj. 
343b.  imc  plaiiini:  Canci  Kraljevi(?a  Marka,  u  nahiji 
UziCkoj  It  planini  Mnljettu.  Rj.  S18b.  imena  s  takim 
tiast.  lod  Ljuben. 

mnljtViiicn,  »(.  «  f.  —  1)  der  Kleine,  Ueiner  Statur, 
homo  partus.  Rj.  cdjade  malo,  maloga  rasta.  xiidi 
nialjo  1.  manjo  1.  —  2)  Kepec,  dcr  Zu-erg,  nanus, 
cf.  manjo,  inaljenica,  starmali.  Rj.  '268a.  vidi  i  iz- 
metak  2,  maliJ  '2,  maljo  2,  patuljak,  patuljica,  puf- 
laci(5,  puflak.  isp.  eSkerica.  —  Zar  mogu  iz  jedne  po- 
rodiee  izadi  .  .  .  divovi  i  maljenice,  kicoSi  i  eoli(^i? 
Pripr.  33. 

milljeiijc,  n.  das  Verringern,  deminutio.  Rj.  verb. 
od  maliti.  radnja  kojom  tko  malt  sto. 

miUjic,  maljica,  m.  (u  C.  G.)  mali  6eki(5,  ein  kleiner 
Hammer,  malleolus.  Rj.  dem.  od  malj  2.  —  Kad  si 
maljic,  bij ;  kad  ai  uakovan  trpi.  PPosl.  43.  Megju 
nakovanom  je  i  maljicem.  60.  —  rijeei  s  takvim  nasi, 
kod  dazdif. 

nittljica,  f.  der  (Binder-)  Schlfigel,  tudicula.  Rj. 
bacvarsko  (a  i  drndarsko  i  bubnjarsko)  orugje.  osu. 
u  malj.  Osn.  321.  —  U  tetivii  dindar  udara  maljicom, 
te  zahvata  i  razbija  vunu.  Rj.  140b.  Priatao  kao 
5ipka  uz  bubanj.  (Turski  bubnjari  u  lijevoj  ruci  drze 
Sipku,  pa  kad  bubanj  sprijed  iidare  maljicom  ouda 
ga  i  ostrag  sinu  Sipkom).  Posl.  263  (vidi  batuga  1, 
.5ibalo,  §ipka  4. 

uiiiljie,  m.  dem.  od  malj  1.  Rj. 

maljka,  /'.  das  Bret,  auf  dem  der  Hanf  ahgeklopft 
wird,  frangihulum  pro  cannabi,  cf.  mahaljka.  Rj.  vldi 
i  mahafia,  maJka.  —  ma(b)aljka,  saleto  maljka. 

inflljo,  m.  vidi  manjo.  Ej.  gen.  m:ilja,  voc.  maljo. 
Manjo,  vidi  muljenica.  Rj.  345a.  po  tome  maljo  i 
manjo  snaci  sto  i  maljenica:  —  1)  coijek  mali. 
mala  rasta.  —  2)  kepec.  syn.  kod  maljenica. 

in^ljuga,  f.  (u  0.  G.)  —  1)  vidi  pratljaCa.  Rj. 
drvo  (kao  mala  lopatica),  sto  zene  lupaju  njim  ko- 
siilje  kad  peril.  —  2)  kao  drveni  samotvor  malj. 
eine  Art  Batnme,  fistucae  genus.  Rj.  isj).  malj  1.  — 
(osn.  u  malj).  Osn.  367.  za  nnst.  isp.  batuga. 

ma,  mil!  Laiit,  urn  die  Kuh  herbeizulockcn,  sonus 
alliciendi  ruccam.  Rj.  uzvik  kojim  se  rabi  krava. 

1.  milma,  f.  (voc.  mamo)  hyp.  od  mati.  Rj.  vidi 
m4ja,  male.  dem.  mamica.  —  Nova  mlada  zove  2ene 
gospom,  mamom,  majom,  nakom  .  .  .  Rj.  211a. 

2.  miima,  f.  die  M'uth,  furia,  furor:  Oj  gjevojko 
mamo  i  pomamo.  Rj.  vidi  pomama.  kno  bijes,  bjes- 
nilo,  bjesnoea.  —  Kam',  gjevojko,  mama  i  pomama? 
Dok  bijaSe  u  mile  majcicfe,  sve  bijase  mamom  poma- 
mila.  Npj.  1,  301. 

3.  mama,  f.  (u  C.  G.)  vidi  mamac  1.  Rj.  i  syn. 
ondje. 

m^mac,  m^mea,  m.  —  1)  der  Koder,  esca,  cf.  meka. 
Rj.  vidi  i  3  mama,  namama,  zamama;  obrum.  — 
2)  vidi  mjunilac.  Stulli.  koji  mami :  Lupezu  jedan  a 
mamcu  dva  bifa.  DPosl.  bS. 

miimak,  mdmka,  m.  onaj  koncic  nadno  kaznn.ike 
lule,  niz  koji  rakija  te^e  u  kapalicu.  Rj.  —  mdmak 
(od  osn.  koja  za  muski  rod  nije  u  obi6iju  nego  za 
ien.ski  mama).  ()sn.  282. 

mam^ljii^a,  f.  vidi  ka£amak.  Rj.  jelo  od  kukuruz- 


noga  brasna,  kao  iganci.  syn.   kod   kai5amak.   tugja 
rijec.  Osn.  367. 

msiman,  m^imna,   adj.   ridi   maneni,    /   syn.  ondje. 

—  Pod  Koiicem  dorat  maman   skafe.  HNpj.  3,  417. 
iTJogu  spieuii  na  piezidu  mamnu.  4,  246. 

miimeiiT,  adj.  vidi  pomaraau :  Na  zelenku  konju 
mamenome.  Rj.  osn.  u  2  mama,  vidi  i  maman,  malinit 
2,  bijesan. 

mi^miaspra,  /".  stvar  kojajena  prodaju  a  covjeku 
nije  od  potrebe  da  je  kupi,  Geldlocker,  peeuniam 
eliciens.  Rj.  mami-aspra,  stvar  koja  mami  aspru 
(novae)  bez  potrebe.  —  isp.  rijeei  tako  sloz.  kod 
fistikuda. 

ini'imica,  f.  dem.  od  mftma.  Rj.  iyj.  majcica. 

iiii'imicin,  adj.  der  mamica,  matris.  Rj.  sto  pripada 
mamici. 

uiiimilac,  miimioca,  m.  Stulli.  koji  mami.  vidi  ma- 
mac 2.  —  rijeei  s  takim  nasi,  kod  fiuvalac. 

miimiii,  adj.  der  Mama,  matris.  Rj.  sto  pripada 
mami.  ridi  miijin. 

miimiti,  mamun,  v.  impf.  —  1)  locken,  allicio.  Rj. 
I',  pf.  sloz.  do-mamiti.  iz-,  na-,  o-,  od-,  po-,  pre-,  pri-, 
S-,  za-;  V.  impf.  sloz.  do-mamljivati,  iz-,  na-,  o-,  pre-, 
pri-,  S-,  za-.  —  Ribari  mamc  somove  na  udicu.  Rj. 
50a.  Mamljiv,  1)  koji  sto  mami  u  koga.  Rj.  344b. 
Caratau  .  .  .  Ijude  zabavlja  i  vara  i  novce  od  njih 
mami.  Rj.  819a.  Devojka  stane  mamiti  zivinu.  kad 
al  Boie!  skupise  se  eje,  sovuljage,  vrane,  kurjaci. 
Npr.  142.  Baba  mamila  mladice  njome  (pticom).  221. 
Ne  mami  mi  sina  leti  od  oranja,  zimi  od  ovaca.  Npj. 
1,  104.  Junak  mami  djevojku  na  zelenu  jabuku, 
umami  je  u  fiardak.  1,  439.  Ta  ne  bjeze,  da  Tureim' 
uteku,  ye6e  mame  Tarke  na  pjesake.  A  kad  Srblji 
Turke  domamiJe  ...  4,  270.  No  je  Gjoko  ofigledna 
kurva,  sto  te  laze,  te  ti  blago  mami.  4,  493.  —  2)  u 
pjesmi  mamiti  konja,  t.  j.  Ijutiti  ga  i  trkati,  in  Wuth 
bringen,  in  furorem  ago:  Neko  pjeva,  neko  konja 
mami,  neko  pali  bistra  dieverdana.  Rj.  v.  pf.  sloz. 
pom;imiti,  raspomamiti  se ;  v.  impf.  sloz.  pomamlji- 
vati,  raspomiimljivati  se. 

mi\mlaz,  m.  (u  vojv.)  ridi  blesan.  Kj.  syn.  kod 
bezjak.  Madz.  mamlasz,  blesan. 

iiutmljeiije,  ii.  das  Locken,  allectio.  Ej.  verb,  od 
mamiti.  —  1)  radnja  kojom   tko   mami  sto  od  koga. 

—  2)  radnja  kojom  tko  mami  konja. 

iiiiSmljiv,  adj.  —  1)  koji  sto  mami  u  koga,  der 
entlockt,  qui  elicit.  Rj.  —  2)  (u  Boci)  mamljiva  para, 
t.  j.  koja  nije  s  trudom  i  s  pravdom  stecena,  nego 
izmamljena,  entlockt,  allectus.  Rj. 

miiiiiniiti,  miimnem,  v.  pf.  saino  u  ovom  primjeru: 
Pe.ikir  ma!  (Rekao  gjever  kad  mu  je  snaha  polila  te 
se  umio,  a  ne  dala  mu  peSkira  da  se  obriSe ;  a  ona 
mu  odgovorila:  Os  o  skut  gjevere?  Gjever  da  bi 
snahu  osramotio,  mamnuo  pi.skir  kao  pseto,  a  ona 
mje.sto  »boi,%s«  rekla  iios«  kao  psetu).  Posl.  247. 

miimuran,  mAmurna,  adj.  vom  liausche  noch  be- 
nebelt,  qui  crajyulam  nondum  e.rhalavit.  Rj.  vidi  su- 
trusan,  koji  se  jos  nije  sasvijem  otrijeznio  od  pica.  — 
Svome  bratu  cini  lepa  blada,  dajoj  hmtac  mamurnn 
pospava.  Npj.  2.  162. 

luaiiiilrliik,'*  m.  die  Nachivehen  des  Rausches, 
dolor  capitis  cet.  a  crapula:  razbiti  mamurluk,  die 
Nachwehen  des  Rausches  (ivieder  durch  Trinken) 
vertreiben,  crapulam  discutio  hibendo.  Ej.  stanje  onoga 
koji  je  mamuran.  razbija  se  mamurluk  pijuci  nanovo. 

iiiainutov,  adj.  sto  pripad:i   mamutu.  Mammuth's. 

—  Tako    se    iskopavaju    na    bregovima    Sibirskijeb 
rijeka  .Mamutove  kosti.  Pripr.  108.  za  nasi.  isp.  alatov. 

iiii\muza.*  /'.  —  1)  Sporn,  calcar,  cf.  ostruga.  Ej. 
ridi  i  ostroga  2.  —  2)  (u  Baranji)  vidi  devermaviS. 
Rj.  vidi  i  mavisnjak,  kovrtac.  Oirnj  kolutic  (od  gvozgja 
Hi  pirinca)  sto  se  )ijime  listovi  od  tijesta  sijeku. 

maiiiilzaiijc,  n.  das  Spornen,  incitatio.  Rj.  ve>-b. 
od  niamuzati.  radnja  kojom  tko  mamuza  n.  p.  konja. 


iiiaiiiiiziiti 


661 


3,  iiiiinjiti 


iiiiliiii'izati,  zfim,  V.  impf.  sportien.  nddo  calcur.  Rj. 
iinimii:om  hosti  n.  p.  Icoitju. 

iliaiia,*  /.  Fchler,  Tadel,  ritium:  nema  mane  n:i 
njemu  nikakve,  er  isl  oline  Fehler.  Kj.  r(di  mahana, 
I  priiiijere  ondje.  ma(h)ana,  sazcto  mjina.  vidi  i  fa- 
linka.  » 

JIaiiasija,  /'.  manastir  u  Resavi,  zadiizbina  Vi- 
sokog  Stefana.  Rj. 

niiiuastTr,  m.  vidl  uainastir  (mit  ulhn  AhlcUmiyen). 
Ej.  (aino  idu  i  sve  rijcci,  koje  se  dovode  od  manastir). 
vidi  i  monastir;  klostar.  das  Kloatcr.  muniisterium. 
—  U  mancistiru  Trouosi.  Rj.  81a.  Zrmanja,  voda 
izvire  blizit  niantistira  Kriipe.  Rj.  214a.  Manastiru 
Det^anima.  DRj.  1,  30. 

manivstirii',  tn.  dem.  od  manastir.  Rj.  vidi  nama- 
stirid.  —  Otidemo  u  Petkovicii  (mali  ituoiastiric  na 
SiSatovackoj  zemlji).  Odg.  na  ut.  21. 

niaiiastiriiia,  /'.  aiKjni.  od  manastir.  vidi  naraastirina. 

iiiauastirTsto,  n.  mjesto  (jdjeje  nekad  bio  mtnastir. 
vidi  namastiriite. 

inanAstirskT,  adj.  $to  pripada  manastiru,  inava- 
stirima.  vidi  namastirski.  —  Onde  se  srec'om  desi 
kaluffjer  Neotit  .s  troje  (^etvoro  inanastirslc  momcadi. 
Milo's  112. 

.^liliida.  /'.  ime  zensko.  Rj.  Jiyp.  od  Mandalina.  — 
JIdnda  (Mandalinal.  <  )sn.  50. 

llliYlltlal,*  m.  velika  kljucanica  preko  cijelijeh  vrala, 
der  Tliorriefiel,  vectis  portae,  cf.  zasovnica.  Rj.  vidi  i 
kljucauica  1.  isp.  palanga,  poliiga,  jirijevoruica,  za- 
klop.  —  kuo  mala  iireda  sto  se  iz  diivara  previu-c 
preko  zatrorenijeh  vruta.  Zamandaliti,  previii'i  mandal 
preko  vrata.  Rj.  i.S2b.   Grc.  rjivoaX'j;. 

lUiiiMlara,  /'.  ein  Gericht  von  Sch7nah,  Meld  nnd 
Wasser,  cibi  genus:  Tandara  mandara  (kad  se  Sto 
ne  uradi  kao  Jto  treba).  Rj.  jelo  nckakvo  od  masla, 
brusna  i  vode.  —  Andara,  mandara.  Rj.  5a.  Tandara 
mandara,  cievara  bez  masla.  Posl.  311. 

niiindra,  /'.  Sennerei,  locus  et  casa  mulgendis  ae- 
state  ovibus,  cf.  katun,  stan.  Rj.  vidi  i  baeija,  *  syn. 
ondje.  mjesto  i  koliba  gdje  se  Ijeti  ovce  vmzu.  — 
Ore.  ^ivopa. 

.Mi\iiilasa,  /'.  ime  Jensko.  Rj.  augm.  od  Mandalina. 
odatle  prezime  ManduSid.  Npj.  3, 116.  —  zenska  imena 
s  takvim  nast.  kod  AngjuSa. 

iiiaiidza,  /'.  vidi  jelo.  Rj.  Tvoje  maslo  mandhc  ne 
sladi.  Posl.  312.  —  Tal.  mangiare. 

iiiiYncvrovaiije,  n.  verb,  od  manevrovati.  radnja 
kojom  manevnije  n.  p.  vojska.  das  Manovriren.  — 
Gledao  je  on  manevrovanje  rojske,  razmatrao  sadaSnje 
oruzje.  Zim.  59. 

iiianovrovati.  manevrujem,  r.  impf.  manovriren. 
kao  kretati  se,  vjezbati  se. 

luaiig'iilac-,  mangiilo.a,  m.  eine  Art  leicM  miistbarer 
Schiceine,  genus  suis  altilis.  Rj.  svinja  nekaka  koju 
se  lako  goji.  —  suprotno  jeeau. 

niaugiili-e,  manguldeta,  n.  prase  od  manguliee.  Rj. 

luaiiari'ilica,  f.  das  Weibliche  von  mangulac.  Rj. 
krniaca  nck((ka  koja  se  lako  goji.  vidi  basulja. 

in:Yllg;ura,*  /'.  ei)ie  Art  Miinze,  numi  genus:  nema 
ni  mangure.  Rj.  nekaki  novae.  —  U  XVI.  ■s'ijeku 
islo  je  osam  mangura  (od  bakra)  u  aspru.  Glas. 
36,  188. 

1.  iiliiiii,*'  indecl.  kome  biti,  neidig,  invidiosus: 
nijesam  mu  muni.  Ko  ti  je  muni,  bio  ti  u  najmu. 
Mani  bill  gjaei  namastirski.  Rj.  zavidljiv  biti,  za- 
ridjeti  kome.  ridi  mavi  2.  —  Kudgod  ide  care  gospo- 
dine,  pored  sebe  vodi  i  Momira  .  .  .  Mani  biSe  devet 
vezirova.  Npj.  2,  156.  Mani  su  ti  svi  tvoji  jarani, 
sto  je  tvoja  lijepa  gjevojka.  Here.  49. 

2.  iiiiiui,  vidi  zaman,  zamanice:  Cav'o  ki  ne  dtii, 
mani  zabijas.  DPosl.  12.  C'im  drugi  igraju,  moja  svijeca 
mani  goreci  lipJe.  13.  mani,  zaman,  zaludu  XIII.  vidi 
i  badava.  —  sad  se  u  knjizcvnom  jeziku  ne  pise. 

iniViiic,  m.  Aalruupe,  lititte,  gadus  lotu  (lota  vul- 


garis Cuv.  Rj.').  Ei.  riba. 
Osn.  236. 


(isp.  6e5ko  vieh  i  men). 


iiiilnisriiije,  n.  das  Aussetzen,  reprehensio.  Rj.  verb, 
od  manisati.  radnja  kojom  tko  manise  cemu  Hi  kome. 

niitiiisati,*  mdniSem,  v.  impf.  fierau  ili  kome,  aus- 
zusetzen  finden,   reperio  guod    reprehcndcndum.  Rj. 

—  nalaziti  mdnu  cemu  Hi  kome. 
ill:\ilif,  adj.  ridi  mahnit.  Rj. 
inaiiit  .  .  .  vidi  mahnit .  .  .  Rj. 

iiiAukaiijc,  n.  verb,  od  mankati.  .itanje  koje  biva, 
kad  nuDtka  icga.  ridi  manjkanje. 

iiii\ukati,  kam,  v.  impf  'Tal.  maucdre,  nedostajati, 
mangeln,  fchlen.  Mangel  haben.  vidi  manjkati  v.  impf. 
s  kojega  je  ovamo  prenesen  akc.  v.  pf.  sloz.  preman- 
kati,  siimankati.  —  Ako  talijerii  manka  gazeta,  ve<; 
talijer  nije.  Posl.  8.  iJoma  i  u  zle  ne  manka  nikad. 
(Reee  .se  u  sali  kad  ko  navali  da  ide  doma).  67  (vidi 
ovu  poslovicH  kod  manjkati  v.  impf.).  Gjavolu  pakla 
ne  manka.  72  (isp.  kod  manjkati  v.  impf.  DPosl.  59). 
Hvala  Bogu  Ijepote!  nista  ne  manka  ogje  do  samo 
tri  stvari.  Npr.,230.  ()  ti  Niko,  dividiko,  sto  tebe 
manka?  .  .  .  Cuj  me  Jelo,  dilber  diko,  cesa  mi 
manka  .  .  .  prsten  mi  manka.  Here.  269. 

.Mi\iiojIo,  m.  Emmanuel.  Rj.  ime  musko  od  Emma- 
nuel, vemu  je  .<iprijcda.  otpalo  E.  isp.  Atanasije  i  Ta- 
nasije. 

iiiantala,  f.  (u  Boci)  jelo  od  braSnenoga  cvijeta  i 
od  slatka  viua  (masta),  kao  kacamak.  Rj.  —  Al'  ti 
se  pjenit',  al'  ne  pjenit',  zu  mantalu  te  knpih,  za 
mantalu  te  jedoh.  DPosl.  5. 

iiiiXlitija,  m.  Monchsmantel,  pallium  monachi.  Rj. 
kalugjerska   kabanica.    vidi  mantoros.    Grc.  fj  ijavSJrj. 

—  Mantija  ne  cini  kalugjera.  DPosl.  59. 
mantoros,  m.  Monchsmantel,  pallium  monaclii.  Rj. 

kalugjerska  kabanica.  vidi  mantija.  —  Kad  se  koji 
zakalugjeri,  namastir  mu  naeini  haljine,  a  kad  postane 
svestenik,  onda  mu  joJ  pokloni    mantoros.  Rj.  395b. 

iniiiiiiti  .  .  .  milnuti  se,  vidi  mahnuti  .  .  .  mahnuti 
se.  Rj._ 

iiianj,  ansscr,  ausgenommen,  nisi,  excepto  quod,  cf. 
osim,  do,  samo:  Tu  mi  sedi  mlado  momfie  nakit;eno, 
naregjeno,  manj  sto  nije  oienjeno.  Rj.  —  Uzdam  se 
u  Boga,  gospodaru,  da  mogu,  manj  da  glave  ne  bude 
na  meni.  Zim.  154.  Izdanak  neka  ne  zdire  koru  sa 
^iva  drveta,  manj  ako  zeli  da  i  sam  uvene  s  drvetom 
Zajedno.  Jlegj.  179.  pustanjic  koga  je  manjl.  isp.  Ko- 
rijeni  154. 

lUiluja,  /'.  (u  C.  G.)  «j(it  manjak:  MuC,  Alile,  manja 
te  izjela!  Rj.  kao  manje,  nestadak,  nestasiea,  kad  cega 
postaje  manje,  nestaje. 

iiitinjak,  manjka,  m.  der  Abgang,  Mangel,  defectus: 
mjesec  ide  na  manjak,  ist  im  Abnehmen;  O  Antune, 
manjak  te  u  majke !  Rj.  vidi  manja.  —  Manjak 
manjku  domori.  DPosl.  59. 

1.  iiiitiijeiijo,  n.  die  Verminderung,  minutio.  Rj. 
verb.  od.  manjiti.  radnja  kojom  tko  manjl  sto. 

2.  iniiujt'iije.  n.  verb,  od  manjiti.  radnja  kojom 
tko  maujl  vinograd. 

iii:\iijieav,  adj.  (u  Srijerau)  n.  p.  pasulj,  schadhaft, 
mancus,  cf.  Sanatan.  Rj.  vidi  i  furuk,  pokvaren.  isp. 
i  kvaran,  stetan. 

1.  uisiiijifi,  manjTm,  v.  impf.  vermindern,  minuo. 
Rj.  ciniti  da  bude  sto  manje.  isp.  maliti.  Manjiti,  vidi 
maliti.  StuUi.  r.  pf.  slo.^.  smanjiti,  umdnjiti ;  smanjati 
se;  V.  impf.  sloz.  smanjivati  (i  se),  umanjivati.  —  Kad 
se  5to  ima,  ne  govori  se :  gvardi  me,  uego :  manji  me. 
Rj.  ovaj  prrimjer  ne  pripada  amo ;  jer  kao  sto  je 
gvardi  me  Talijanski  (cuvuj  me),  tako  je  talijanski 
i  manji   me   (jedi  me;  magndre,  jesti).  isp.  gvarditi. 

2.  iiirilijiti.  njtm,  r.  impf.  Kad  o  Ivanju  due  izbije 
u  loze  ispod  lista  zaperak,  treba  ga  otkinuti,  da  ne 
oduzima  snage  lo.'.i  i  pupu  pokraj  njega;  tako  otki- 
dati  zaperke  kaze  se:  manjiti  rinograd.  v.  pf.  sloz. 
pomanjiti.  u  baniji.  M.  KrkljuJ. 


manjknqjc 


662  — 


mnriti 


m^njkilnjo,  «.  vidi  mankanje. 

1.  mi'liijknti,  kfim,  r.  pf.  xmstchen,  nrrcclen,  muri, 
cf.  lipsati.  Rj.  ri'rfi  i  criM,  erknuti.  krepati,  skapati, 
iiginnti.  r.  pf.  sloz.  ponianjkati  1.  r.  impf.  manj- 
kavati. 

2.  niiknjkati,  kSm,  r.  imp/',  ridi  mankati,  id  ccga 
je postdlo:  nedostajati,  iiiiitigeln,  felilei),  Manitcl  luihcn. 
c.  pf.  do:,  poruaiijkati  2  (iiestati),  piemaiijkati,  sii- 
iniliijkali.  da  je  akc.  tuhiv  i  I'od  oiopa  fiUiriola,  vidi 
.<(  kod:  poraanjkati.  —  Gjavohi  pakla  ne  mioijlit. 
Rj.'  3o7a.  Lijepoj  .sjevojci  srec'a  nc  iiianjku.  Posl. 
170.  Osam  mi  manjkit,  a  devetii  ceiam  (ticu  da  iihva- 
lim.  dakle  iiema  ni  jednel.  241.  U  zle  i  doiiiit  nikad 
ne  maiijka.  331  (vidi  om  pusluvicu  kod  mankati). 
^fanjka  vrajru  pakla.  DPosl.  oil  (isp.  kod  maukati 
Posl.  72V  Jo5  bi  njeki  prigovori  bili,  papir  manjkii, 
a  pisar  mi  zaspa.  Npj.  5,  453. 

manjkiVranjc,  «.  das  Umstehen  des  (Viehes),  yiior.t 
bestiae.  Rj.  verb,  od  manjkavati.  stuiije  koje  biva,  kctd 
manjkava  zivince. 

nianjkiivati,  manjkavam,  r.  impf.  umstehen  (vom 
Viehe).  mori  {de  bestia).  Rj.  manjkava  zivince.  vidi 
crkavati,  krepavati,  lipsavati,  lipsivati,  skapavati. 

miiiijnia.  neniger,  minus.  Rj.  vidi  manje  kod  malo. 

—  l?to   Ijudi    manjma  vifu  na  knjige  s   i.  pecataue. 
Nov.  Srb.  1818,  398.  za  nasi.  isp.  boljma.  fiSma,  ve(fma. 

nti^njo,  m.  vidi  maljeniea.  Rj.  rjit;;.  mfinja,  roc. 
manjo.  vidi  i  maljo.  —  1)  covjek  mali,  mala  rasta. 

—  2)   Starmali,   der  Zwersr,    nanus,   cf.  manjo.  Rj. 
713b.  si/n.  kod  maljeniea  2. 

niSo,  mala,  adj.  vidi  mal.  —  Mao,  mali,  sada  samo 
u  slozenoj  deklinaciji;  ii  nominalnoj  deklinaciji,  dok 
se  u  njoj  govorilo,  bio  je  prvi  slog  kratak  u  svijem 
padezima.  DPosl.  XIV.  I  mao  dazdic  velik  vjetar 
utazi.  29.  I  mis  je  mao,  ma  kad  godi  i  veliku  Jtetn 
ucini.  29.  2Ialii  stadu  mao  i  zvizd.  59.  Mao  rok  jedan 
dan.  59.  primjeri  jos  kod  1  mail. 

mao  .  .  .  vidi  maho  .  .  .  Rj. 

niapa,  /'.  die  Mappe,  mappa.  —  Btudba,  kazu  ^da 
96  ova  voda  na  mupama  zove  SpaJva.  Ej.  721b.  8a- 
farik,  od  koga  demo  skoro  dobiti  maptt  od  Srbije. 
Danica  3,  222.  Nekolike  mape,  koje  su  na  zidii  bile 
objeJene.  Sovj.  82. 

1.  mar,  »h.  die  Bekihnmerniss,  sollicitudo:  nije  mu 
mar  (t.  j.  ne  mari);  da  mu  je  mar,  uCinio  bi  to.  Rj. 
isp.  briga  2e.  suprotno  nemar. 

3.  mar,  u  rijecima:  dar  mar:  pocinio  (n.  p.  po 
kutfi,  po  zemlji)  dar  mar.  Rj.  Ilia.  isp.  tandara  man- 
dara. 

3.  mar,  conj.  u  pjesmi  od  kolede:  Mafiak  cuei  na 
prekladuju,  koledo!  Otegao  repetinu,  izbucio  ocetine. 
Njega  pita  domatfine:  "Mar  maeaue,  macacane,  kakva 
ti  je  nevoljica  te  si  setan,  neveseo?«  Ziv.  11.  bice  ma 
(1)  aber,  at,  cf.  a,  ali.  Rj.  340al,  sa  dodatom  rijeccom 
re,  kojoj  se  samoglasno  e  najvise  odbacuje.  isp.  niStar, 
tadar,  tudar,  ondar,  t  t.  d.  mjesto  niSta,  tada,  tuda, 
onda,  i  t.  d.  Korijeni  08. 

M^ra,  f.  hyp.  od  ilarija.  Rj.  —  Gjevojci  je  ovoj 
bilo  ime  Mara  .  .  .  „Maro!  uzmi  iz  sanduka  haljine 
koje  ho(^e5.  127. 

m^ra,  f.  Sarena  bubica  (osterr.  Frauenkcifer  und 
Marienkiifer).  Rj.  vidi  babe.  —  IziSao  kao  mora  (u 
proljec^e)  na  sunee.  (Kad  ko  rijetko  izlazi  megju  Ijude. 
Mara  se  ovgje  razumije  ona  mala  Sarena  bubica). 
Posl.  98.  Kazi,  maro,  otkuda  de  svatovi  doci.  (Govore 
gjevojke  bubici  mari  metnuvSi  je  na  prst,  pa  na  koju 
stranu  poleti,  od  onuda  ka^u  da  de  im  dodi  prosci  i 
svatovi,  t.  j.  na  onu  stranu  da  de  se  udati).  123. 

m^rac,  marca,  m.  vidi  marac,  marat,  mare,  o^ujak 
(mjesec).  —  Blagovijest  pripovijest  (5to  se  zime  tide) 
.  .  .  (Pre,  Marcu!  ne  bojim  te  se,  moji  jardidi,  peto- 
roSeidi.  .  .  .).  Posl.  15  (za  voc.  Marcu!  isp.  od  6abac: 
Sapcu !). 

mftrac,  marda,  m.  (u  prim.)  vidi  Mart:  Od  po  Marcu 


u  nas  u  blad  bjeli.  Kad  veljaca  ne  daJSdi,  marac 
dobra  ne  misli.  Rj.  vidi  i  marac,  i  sgii.  oiidje. 

mi'lrama,'*  /'.  ridi  niabiama.  Hj. 

marsimeiiia,  /'.  ridi  mahramdina.  Rj. 

mitraiiiiea,  /'.  vidi  mahramica.  Rj. 

miirat.  miuta,  m.  vidi  marac,  i  sijn.  undjc.  —  Marat. 
Gbl.  3.  U  Zagrebu  mjescca  marla  18(i0.  Ziv.  kr.  i 
arh.  XV.  i<^*.  marat,  mart  sa  agenat,  agent. 

iniiraz,'^  m.  n.  p.  maraz  na  srcu,  er  ist  innerlich 
krank  (man  sieht  aasserlich  kcine  Ursache  seines 
I'ebelbc/iudeiis),  mido  intcsti)W  laborans.  Rj.  bolestan 
izniitra,  ijijemu  se  bolovanja  nc  vidi  s  polja  uzrok. 
isp.  marasmus. 

mari-aiiT,  adj.  (u  Dubr.)  Miirz-,  meiisis  Martii: 
Bolje  je  da  te  zmija  upekne,  nego  da  te  marcano 
suncc  ogrije.  Rj.  sto  pripada  marcu  (mjesecu).  — 
t'aratan,  dovjek  koji  se  rodi  m  marcanoj  svijeci  (hini). 
Rj.  819a. 

maro,  m.  hyp.  od  marad:  Kad  Velje  ne  veljuje, 
liffirc  opakuje.  Rj.  (ozujak  mjesec). 

miirpnje,  n.  das  Kiimmcrn  um  etwas,  sollicitudo. 
Kj.  rcyli.  od  mariti.  radnja  kojotn   tko    mart   za   sto. 

Miirgi'ta,  H(.  (St.)  eiycner  name  einer  Kanone,  nomen 
proprium  tormenti:  Dok  mi  gleda  kriijo  na  Zemuna, 
a  Margeta  na  Vradar  na  polje.  Rj.  ime  vlastito  topii. 
i  ime  zensko.  isp.  Margita. 

margi^tan,  margelAna,  m.  (u  vojv.)  der  Marke- 
tender,  lira,  nnndinator  castrcnsis.  Rj.  koji  vojni- 
cima  u  logoru  prodaje  jclo,  pilo,  i  t.  d.  — ■  To  znadu 
i  Rusijski  murgetaui,  a  naJ  Sekretar  ne  zna!  Nov. 
8rb.  1817,  (564. 

marisetiiniea,  /'.  die  Markctenderin,  nundinatrix 
ca.<!trensis.  Rj.  koja  vojnicima  u  logoru  prodaje  jelo, 
pilo,  i  t.  d. 

marffetanski,  adj.  Marketender- ,  lixae.  Rj.  sto 
})ripada  murgetanima. 

MiiTgitiA,  f.  ime  zensko.  Rj.  skruceno  od  Margarita. 
Pa  doziva  Margitu  gjevojku :  »Sele  moja,  Margita 
gjevojko!«  Npj.  3,  52. 

marlia,  /'.  vidi  marva. 

.Ilariea,  f.  —  1)  dem.  od  Marija,  cf.  Marijca.  Rj. 

—  2)  voda  (u  Kosovd?)  (u  Rumeliji.  Rj.'):  Na  Ma- 
ricu  bijeliti  platno.  Okrede  se  niz  vodu  Maricu.  Rj. 

—  3)  crkva:  Pola  su  mi  Beda  osvojili  do  Ruzice  i 
crkve  Marice.  Npj.  3,  47. 

Miirija,  f.  ime  zensko,  Mari/i.  Rj.  toc.  Marija,  ali 
se  jos  nalazi:  Marijo.  Obi.  20.  dem.  Marica,  Marijca. 
hyp.  Mara,  Maca.  isp.  Marijana,  Marijeta,  Marinka. 
augm.  Marusa.  —  f^to  zna  Balija  .^to  je  zdrava  Ma- 
rija. Rj.  206b.  Sestro  naSa,  Blazcna  Marija!  Npj. 
2,  1.  O  Marijo!  mila  du5o  moja!  Here.  7.  Ne  boj 
se,  Marija!  Prip.  bibl.  108.  „ 

Jlarijaiia, /■.  ime  zensko:  Sto  gjevojka  divna  Ma- 
rijana. Rj.  —  za  nast.  isp.  Audrijana. 

M:"lrTjca,  f.  dem.  od  Marija.  Ej.  vidi  Marica  1. 

.Marijeta,  f.  (u  Sarajevu  i  dalje  k  moru)  ime  zensko. 
Rj.  bice  od  Marija  po  Talijanskom,  kao  sto  je  Aneta 
od  Ana,  koje  vidi. 

MiirTuka,  m.  ime  zensko.  Rj.  osn.  u  Mara.  Osn. 
296.  isp.  Ilinka,  Milunka. 

3Iariuko,  m.  ime  muSko.  Rj.  osn.  u  Marin.  Osn.  292. 

miirlti,  marTm,  v.  itnpf.  za  koga,  za  5to,  sich  kiim- 
mern  um  etwas,  euro:  ne  mari  za  to.   Rj.   isp.   mar. 

—  Atati  (hatati)  za  dim,  mariti  Hi  prianjati  za  sto. 
Rj.  8a.  On  i  ne  gleda  na  njega,  t.  j.  ne  mari.  Rj.  88b. 
Ti  si  se  mene  sa  svijem  odbacio,  t.  j.  ne  deS  da  znaJ 
za  me,  we  maris.  Rj.  441a.  Hajati  za  koga  ili  za  sto, 
cf.  mariti.  Rj.  799a.  Bre  sta  marim  ja  za  Brka?  Ja 
du  Brka  ovijem  buzdovanom.  Npr.  4.  I  za  mene  ne 
maris  da  poginem.  48.  Kad  me  sunce  grije,  za  mjesec 
i  ne  'marim.  Posl.  119.  Za  nj  vi  ne  du  obrnuti  glavu. 
Npj.  5,  515  (za  nj  vam  ne  marim).  Slabo  ko  i  mari 
da  pamti  zapijevke.  Kov.  99.  Za  jela  osobita  nijc 
mario.  Sovj.  92.  »Dogjite  na  svadbu.^  A  oni  ne  ma- 


-innriti 


663  — 


3.  inaskii 


rh'si  otidose  ovaj  ii  polje  svoje,  a  ovaj  k  trgovini 
svojoj.  IMat.  22,  5.  Kao  §to  ne  marahu  da  poznadu 
HogM.  Rim.  1,  28.  Sada  nc  inarim  nmrijcti,  kad  sam 
le  vidio.  Mojs.  I.  46,  .'SO. 

-niiiriti.  -aianm.  fihigul  ovaj  dolazi  sumo  slozen 
•in  prijcdloxima.  —  Znacenje  (korijemi)  E:rijati  (kao 
iisijati,  usjati):  omara;  primariti,  prfmiarili.  razniariti. 
Korijeni  1(>(). 

Marjilii,  m.  ime  miiSko.  Rj.  i  Marijan.  —  Pa 
Miirjinni  mcsto  nacinjaSe  do  onoga  Paud/.e  Huseina, 
:ili  ue  I'e  mladi  Marijanc.  Npj.  3,  214. 

niarjiiii,  w.  Pij.  osn.  u  Marija.  Osn.  358.  rijeii 
s'  takim  na.it.  kod  bradaS.  —  J)  (u  Srbiji  kai?u  7i'((- 
tirski)  dcr  Siehzehner,  nuinus  17  crueiferorum  (Mariac 
imagine  insignia).  Rj.  novae  sto  vrijedi  11  krajcarn, 
II  30ve  se  i:  Desujak,  marjas,  ili  petak,  na  kojemu 
liogorodii'a  dr^i  Hrista  na  dcaiwj  riiei.  Rj.  118a.  U 
Solunu  su  i-ak5ire  za  marjas,  ali  do  8ohina  sto  so- 
iiiiina,  a  od  8oluna  sto  somuna  (valjal.  Posl.  336.  — 
'-)  cine  ^fn>l^e  nnd  Ixechniingsgeld  von  10  I'ara's, 
.niiiii  Tiircici  genus,  n.  p.  tri  groJa  i  marjas.  U  gro.5 
idn  ('^etiri  ovaka  marjasa.  Rj.  'Tiirski  novae  od  10 
jiara.  amo  re  iiH  ovaj  primjcr:  Slane  prosipati  sve 
same  dzidze  i  gdekoji  marjas  nadnicarski.  Npr.  76. 
JliirkK',  Markit'a,  m.  dem.  od  JIarko.  Rj.  —  taka 
ili'in.  kod  Jankic. 

.Miirkisn,  m.  ime  muJko.  Bj.  hgp.  od  Marko.  takva 
hyp.  kod  Dabisa.  —  <idj.:  A  do  Joka  Murkisin  Ste- 
fane.  Npj.  5,  411. 

iUi\rkTz,  markiza,  m.  Franz,  marquis,  Tal.  mar- 
chese.  —  Posalje  pismo  po  markizu  Pavluciju  .  .  .  n 
skupStini,  u  kojoj  je  od  Rusa  bio  osim  pomenutoga 
markiza  Pavliicija  i  general-major  Isaijev.  Sovj.  18. 
.^liirko,  HI.  J/((W,  MarcHs  (Tiirei  BoSnjaci  govore 
Jlarko).  Rj.  dcm.  Markicl  hyp.  Markis.a,  MrtJa,  MjIJo, 
MaSan,  MaMco. 

Markov,  adj.  sto  pripuda  Marku.  —  JSIarkova 
Kapija,  f.  vrlo  tijesan  klanae  iza  Sofije  (^  Carigradu). 
Rj.  345b.  Markova  Kula,  f.  pripovijeda  se  da  se  tako 
zove  nekakva  kii&  u  Carigradu  u  Galati.  Rj.  .'545b. 
.Markoviea,  f.  Mnrkova  zena:  Do  sad  si  se  ^lar- 
kociea  zvala,  a  od  sad  si  Minina  gospogja.  Npj.  2, 
372.  —  isp.  Gojkovica. 

niiirljiv,  adj.  /leissig,  diligens.  Rj.  —  adv.  Pofieli 
su  bilje^iti  marljivo,  k.ada  i  o  kojima  su  praznicima. . . 
Pripr.  144.  /akljucao  bi  kasu,  i  kljuC-  predao  knezu, 
koji  bi  ga  marljivo  spustio  u  d^ep.  Mil.  26. 

luiirljivosf,  m.arljivosti,  /'.  osohina  onoga  koji  je 
marljiv,  dcr  Fleiss,  diligentia.  —  Pisac  su  stom  mar- 
Ijiroscu.  navodi  sve  oblike.  Kad  2,  201. 

Miirojo,  m.  ime  muSko.  Rad  26,  56.  bice  hyp.  od 
Marijan.  takva  hyp.  kod  Blagoje. 

mart,  m.  der  JIarz,  mcnsis  Jlarfitis:  Zamislio  se 
kao  jemin  o  Martu.  Ej.  vidi  marat.  —  iz  crkvenoga 
jezika :  2Iart  ima  31  dan.  Dauiea  1,  'J.  Nepostojan 
kao  Mart  mjesei;.  Posl.  208.  vidi^  niarac,  /  syu.  ondjc. 
Martn,  /'.  ime  zensko.  Rj.  —  Zena  neka.  po  imenu 
Marta  .  .  .  >Marta!  J\[arta !  brines  se  i  trudis  se  za 
mnogo,  a  samo  je  jedno  potrebno.«  Luk.  10,  38.  41. 
.Milrtiii,  »(.  ime  muSko:  LjubiS,  Doro,  Martina? 
Ej.  —  hyp.  Mrdta. 

u]i\rtiii,  m.  der  geivohnliche  Name  des  Tanzbiiren, 
Martinus  (ita  rocant  ursum  saltare  edoctum) :  ded' 
poigraj  moj  murtine!  Rj.  tako  obicno  kcizu  medvjedu, 
koji  .se  naiicio  igrati. 

Mi^rtiiiiei,  m.pl.  pleme  u  Brdima  kod  Crue  Gore.Rj. 
niarfdioz,  m.  (tako  su  se  u  pro51om  vijeku  zvali 
Austrijski  pogranicni  strazari  prema  Turskoj.  Rj.''): 
Mila  seja  martoloz'  Nikole.  Ej.  vidi  marlonosa,  mer- 
tono.'a.  Grij.  i;; ap-ioXo'c  (gresan);  mango,  praedo;  kuji 
Ijude  krade,  i  koji  trguje  njima.  u  nasim  narodnim 
pjesmiima  martolozi  su  nekaki  krujisnici  vojnici.  — 
Ako  1'  bere  Ijnte  Ufartoloze  .  .  .  tu  ee  bill  muka  za 
bajduke.  Npj.  3,  25. 


uiart6loz-liasn,*   m.   das   Haupt   von   martolozi, 

princeps  -.wi  martolozi:  I  Nikolii  baS  Martoloz-hasu. 
Rj.  basa  (glava)  martolnzima.  isp.  kod  baJa  3. 

iiiar(6nosa,  m.  cf.  martoloz:  Piju  vitio  trideset 
iiiiirlonosii.  Rj.  vidi  i  mertonoSa. 

iii:\riilja,  f.  (u  Dubr.)  nekaka  trava,  koja  se  me6e 
na  uboje.  Rj.  —  za  nast.  isp.  bakulja. 

iii!\riisa,  f.  (u  Dubr.)  vidi  kreStelica.  Rj.  pticcc. 
vidi  i  kreStalica,  kreja,  .sojka. 

.>li'4riisa, /'.  augm.  od  Marija.  Marusa  (osn.  u  Mara). 
—  Osn.  362.  takva  augm.  kod  AngjuSa. 

iiiarva,  f.  (eoll.)  das  Vieh.  pecudes,  pecits.  R'^.  jedno 
marvinfe.  vidi  blago,  goveda.  stoka.  —  Marva  crkava 
ametice.  Ej.  5a.  Podvratnik,  u  marve  ono  debelo  pod 
vratom.  Rj.  519b.  Da  zakoljes  5to  najbolje  imaS,  sve 
bi  ti  se  strkljala  goveda  .  .  .  od  onoga  casa  marva  se 
stane  strkljaii.  Npr.  78.  Ne  mari  marva  za  jednog 
mrava.  Posl.  204.  Svega  6u  ti  dara  pokloniti,  ve<5  ja 
ne  dam  cigle  do  tri  marve,  ne  dara  s  glave  tastove 
celenke  .  .  .  Npj.  2,  556.  (Marvu  u  narodu  naJemu, 
osobito  po  sjeveroistoenijem  krajevima,  zove  se  ziva 
stoka;  ali  ovdje  znaci  stvar.  Vuk).  Vidi  stoka,  gje 
ce  putovati  .  .  .  ^LakSe,  Mujo!  ne  umori  marve.  4, 
187.  Ali  je  to  sve  nista  prcina  rogatoj  marvi  i  prema 
sviujama.  Dauiea  2,  104.  —  Madz.  marha  (govedo), 
pa  tako  se  i  u  nurodu  nasem.  po  sjeverozapadnim 
krajevima  govori  ne,  mijenjajuci  h  na  v. 

uiSrvpii,  adj.  n.  p.  zemlja,  vidi  stocan  1.  Rj.  gdjc 
ima  mnogo  marve. 

iliarvi>iiT,  adj.  n.  p.  va5ar,  Vieh-,  pecuarius.  Ej.^sfo 
pripada  marvi.  vidi  marvinslci,  blazni,  stocan  2.  —  8ap, 
2)  nekaka  bolest  marrena  (na  svinjama  i  na  gove- 
dima)  ii  paponjcima.  Rj.  833a.  AvduramanoviiS,  mar- 
vc)ii  trgorac,  odgovori  mu.  Danica  3,  169.  Hvagda  je 
na  jedan  dan  pre  marveni  vasar.  3,  241. 

marriiK'C,  raarN-iuceta,  n.  das  Vieh,  perns  (pecudis), 
bestia.  Ej.  coll.  marva.  isp.  blaSCe,  govei'e.  —  Gu- 
jaz)io  marviiice  koje  se  lasuo  ugoji.  Rj.  92b.  Izmetnuo 
loj  kosti  (kao  podsiuijeb  mrsavu  marvincctu).  Rj.  226a. 
Da  nije  krsteu,  bi  valjalo  od  njega  meso  jesti  (Lud 
je  kao  miirvince).  Posl.  .52.  Tu  ti  glas,  na  morn  ve- 
cera!  (Reku  gavranu  kad  ga  cuju  gdje  grakde,  kao 
da  ne  bi  kakvo  viarvince  ugimilo  . . .).  .323.  U  njegovu 
glavu !  (V.a.A  crkne  kukvo  marvince . . .  znatii:  sva  steta 
neka  bude  sumo  u  tome).  334. 

niiYrvTiiski,  adj.  ihierisch.  »To  je  marvinski  posao.« 
J.  Bogdanovie.  .^to  pripada  marvi.  vidi  marvfeni,  i 
syn..  ondje. 

inarTis,  m.:  Pe(5enje  je  sve  pokriveno  kolatiima 
tako  zvanim  sakama<,  otmjeniji  Ijudi  zovu  ih  mar- 
visima,  a  ii  Srbiji  zove  se  »Su§anj.«  Ziv.  319.  isp. 
maviJ,  pendzeviS. 

uiiisak,  niiiska,  m.  (u  C.  G.)  der  Ma%desel,  mulus. 
Ej.  vidi  mazgov,  zen.sku  maska  i  mazga;  mlade  maSce, 
mazdze.  —  mdsak  (MiiCKl).  Osn.  33. 

niiisan,  miisna,  (alj.  vidi   mastau.  Rj.   za   ispalo  t 
isp.  milosan.  —  Masan  tareug,  a  jareta  nema.  Posl.  175. 
iii;\sat,*  m.  vidi  ognjilo.  Ej.  vidi  i  ocilo,  cakmak. 
isp.  kresivo.  —   Celik  ili  ocilo  ili  masat.   Pripr.  155. 
lliai>«yiiica,  /'.  (u  Imosk.)   leuciscus  muticellus  Bo- 
naparte. Ej.  riba  nekakva. 

1.  lUilska,  in.  vidi  mazga,  die  Mauleselin,  das  3Iaul- 
thier,  vihIus,  mula.  u  Ej.  —  mazga  (glasi  i  maska  i 
muSko  masak).  Osn.  33.  masak,  maska,  maSce.  Ko- 
rijeni 168.  —  Armija  te  izjela!  reOe  se  masci,  i  zuafii: 
da  bi  crkla.  Ej.  7b.  Uljetnica,  5to  se  Ciganinu  daje 
na  godinu  za  kovanje  .  .  .  od  maske  po  jedan  baga§ 
(2ita).  Rj.  780a.  Lukavo  kao  maSee.  (Kazu  da  je  maska 
vrlo  liikara  .  .  .).  Posl.  171.  Maska  bijena  sluSa,  a 
glagjena  prnjica  se.  DPosl.  .59.  Latinin  cera  silno 
blago,  silno  blago,  pnno  pet  masaka.  Npj.  3,  319. 

2.  iiii'iska,  /■  (jen.  2)1.  masaka  i  maskt.  vidi  obra- 
zina,  die  Maske,  Larre.  —  C'oroje,  vila  je  bila  obu- 
eena  u  bijehi    zensku   baljiuu  .  .  .   imala   preko   lica, 


maskiim 


—  664  — 


niiiistan 


na  kome  je  bila  niastn,  komad  sure  c'ohe.  Pis.  32.  u 
Rj.  82c>b  koii  rijeci  coroje:  Vila  je  imala  .  .  .  preko 
)ioa,  na  kom  je  bila  obrusinn,  komad  sure  6ohe.  tap. 
maskara,^aJkare. 

maski^ril,  (maskaral,  f.  (u  Bosni)  rerhiclicnaverihc 
Saehe,  ridicula  res:  Sala  muskunt  putem  praskala  (ii 
Posl.  dodajc  tome  Vuk:  Kad  se  kaie  da  je  Jto  sala 
i  besposlica).  Pripovijeda  se  kako  je  nekakav  BoSnjak 
(Turskoffa  zakona)  dokaziijui?i  neSto  Nijemcu  rekao: 
>Tako  ja  ne  obrijao  bikova  i  ne  postao  maskara  tako 
k.io  li«.  Rj.  stear  Siiiijeina,  zu  podsniijeh.  isp.  maska 
(obrazinaV  maJkare.  —  Mator  kurjak  pasja  masktira. 
Posl.  175.  Star  je  pas  vuku  z(i  imiskuru.  294. 

mikslii,  masdla,  ii.  pi.  das  peueihte  Ocl,  die  letztc 
Oelung,  unciiu  extrema:  svetili  (svjestali)  mu  masla. 
Rj.  osiwce)w  iilje,  pomazicanje  osrecenim  uljem.  — 
Dozovu  popove  i  kalusrjere  te  (5ate  niolitvn,  svestajn 
niasht  i  svete  vodieu.  Kj.  Una.  Svetiti  kome  drvena 
mttsla.  (Izbiti  ga  podobro  kakijem  drvetom).  Posl.  281. 
vidi  maslo  4. 

majsliki'nk,  maslafika,  hi.  der  Ldivenzahn,  leontodon 
taraxacum  {taraxacum  officinale.  Rj.^).  biljka.  — 
2)  (taraxacum  Jiiss.  Rj.")  cf.  popino  gumno,  od  gro- 
zniee  trava.  Rj.  od  osn.  koja  je  u  maslo.   Osn.   280. 

masirn,  adj.  schmalzig,  fett,  pinguis,  pinguedine 
imhittHs,  n.  p.  nike.  Rj.  sto  je  7nasno  od  viasla,  na- 
mazuno  maslom  {\). 

masIi^iiT,  adj.  n.  p.  lonac,  Schmalz-,  hutyri.  Rj.  Uo 
pripada  masla,  sto  je  za  maslo. 

masl^njat-a,  /'.  neka  vrsta  jela  od  tijesta  sa  maslom. 
J.  Bogdauovid.  —  za  iiast.  isp.  ajgirafia. 

masl«^iijak,  maslenjAka,  m.  t.  j.  lonac  ili  6up,  der 
Schmalztopf,  olla  btityro  servanda.  Rj.  masrcm  lonac 
Hi  cup. 

mi'tslic,  m.  (u  Hrv.)  cetvrt  vrea.  Rj.  mjera  za  vino, 
ridi  meselj,  mjerica,  satljik.  —  maslic  (od  tugje  lije^i). 
Osn.  2oo.  od  Kjem.  Mass  (Mass'l). 

miksliua,  f.  {gen.  pi.  maslina)  der  Oelhaum,  olea 
(europaea  L.  Rj.^)  cf.  uljika:  Sve  porasle  sraokve  i 
masline.  Rj.  —  Divne  su  ti  na  maslini  graue.  Here. 
226.  Kao  kad  .se  otrese  maslina,  pa  dvije  tri  ostanu 
u  vrhu,  i  t-etiri  pet  na  rodnijeni  granama.  Is.  17,  6. 
Ti  6ei  cijediti  masline,  ali  se  ne  de§  namazati  uljem. 
Mih.  6,  15.  —  iz  primjera  se  vidi,  da  maslina  znaci 
drvo  i  rod.  isp.  maslinka. 

milslinieiea,  f.  dem.  od  maslina  (upravo  od  masli- 
nica,  koja  ne  dolazi):  Priprav'te  mi  sve  badnjake 
svilom  kidene,  a  odaje  i  pendzere  lovorifiicom,  a  ikone 
i  stolove  maslinicicom.  Here.  339. 

iiii\sliDTk,  m.  mjesto  gdje  rastu  masline.  rijeci 
s  takvim  nasi,  kod  aptik.  —  Kad  te  uvede  Gospod 
Bog  tvoj  .  .  .  u  vinograde  i  u  maslinike,  kojih  nijesi 
sadio  .  . .  fiuvaj  se  da  ne  zaboravis  Gospoda.  Mois. 
V.  6,  n. 

m^slTnka,  f.  die  Olive,  olea,  oliva.  Rj.  vidi  zeitin- 
tane.  rod  od  masline;  ali  i  sama  rijec  maslina  znaci 
drvo  i  rod.  vidi  maslina. 

niclslinoT,  adj.  sto  pripada  maslini.  za  nasi,  vidi 
aptov;  za  znacenje  maslinski.  —  Tri  gjevice  gorom 
idu,  uz  goricu  maslinovu.  Here.  321.  Gle,  u  kljunu 
joj  (golubici)  list  maslinov.  Mojs.  I.  8,  11.  Neka  ti 
donesu  ulja  maslinora  cista  cijegjena.  III.  24,  2. 
Nacini  dva  heruvima  od  drveta  maslinova.  Car.  I. 
6,  23. 

m^siinski,  adj.  ste  pripada  maslinama.  vidi  ma- 
slinov. za  nasi.  isp.  jablanski  i  jablanov,  vinski  i 
vinov.  —  Kad  se  pribli^i  k  Jerusalimu,  kod  gore 
Maslinske,  posla  dvojicu  od  ufienika  svojijeh.  Mark. 
11,  1.  Noge  de  njegove  stati  u  taj  dan  na  gori  Ma- 
alinskoj.  Zah.  14,  4. 

m&slo,  ».  —  1)  das  Schmalz,  butijrum  liquatiim: 
Ne  bi  ni  psi  s  viaslom  izjeli  (Posl.  193).  Rj.  Mesti 
mash  u  stapu,  die  Butter  scheiden,  faeere  butsrum. 
Rj.  354a.  Jedne  iene  stoku  muzu . . .  jedne  maslo  tope. 


Npr.  80.  TaSta  zetu  maslo  vari,  dokle  mu  zlo  u  kudu 
uvali.  312.  /.-  primjera  se  vidi,  da  je  maslo  i  netop- 
Ijeno,  t.j.  ono  sto  je  u  Nijemaca  die  Butter.  —  3)  nrft 
cicvara.  Rj.  jclo  nekakro  ponajrise  za  goste:  Pustilo 
maslo  (t.  j.  cicvara)  mast.  Rj.  ()22a.  —  H)  sve  je  to 
ujegovo  maslo,  Veranlassung,  illc  autor  est:  i  tu  ima 
ujegova  masla  {uroj  poslovici  dodaje  V'ak:  On  je 
uzrok  Sto  se  to  dogodilo.  Posl.  106) ;  ni  to  nije  bez 
njegova  masla.  Rj.  ii  prcncsenom  smislu.  Srbi  skode 
na  Redzepa,  i  stanu  vikati,  da  je  to  sve  ujegovo 
maslu.  Danioa  5,  28.  Je  1'  da  je  to  Hranisavljevo 
maslo?  Straz.  1886,  1226.  —  4)  ulje,  zeitin.  —  Zna 
Bog  cije  maslo  u  kandilu  gori.  (Ova  poslovica  poka- 
zuje  da  su  Srbi  negda  i  zeitin  zvali  maslo.  U  pri- 
morju  i  u  Grnoj  Gori  i  u  Hercegovini  govori  se  — 
u  ovoj  po.slovici  —  ulje  mjesto  maslo).  Posl.  93.  Svje- 
stacH  ja  njemu  maslo!  (Dosadidn  ran,  ubieu  ga).  282. 
Sesta  tajna,  svcstnnje  masla,  na  kojoj  sveJtenici  po- 
mazuju  bolesuika  osrecenijem  uljem.  DP.  226.  Za 
tijem  se  poju  tropari  i  prekrasni  kanon  o  maslu  (t.j. 
ulju).  228.  vidi  masla.  —  korijena  kojega  je  mazati. 
Korijeni  169. 

uii\siiica,  f.  —  J)  eine  Strieme,  blauer  Fleck,  vibex. 
Rj.  od  udarca  na  tijelu.  vidi  modrica.  isp.  poziljak 
1.  —  Ubieii  rovjeka  za  rauu  svoju  i  mladida  za  masnicu 
svoju.  Mojs.  I.  4,  23.  —  2)  (u  Liei)  nekaka  pita  sa 
svinjskom  masti.  Art  Kucheii,  placentae  genus.   Rj. 

—  osn.  u  mastan  (isp.  miisnica  2). 

1.  lunsno^iiz,  m.  der  Gourmand,  liguritor.  homo 
delicatus.  Rj.  masno-guz,  u  koga  je  mastan  gus,  ko 
rado  jede  samo  dohra  (masna)  jela.  isp.  2  masnoguz, 
nabiguzica.  —  rijeci  tako  shjz.  kod  bjeloguz. 

3.  masnoguz,  adj.  leckerhaft,  delicatus.  Rj.  tc  ko- 
jega je  mastan  guz,  koji  rado  jede  samo  dobra  (masna) 
jela.  isp.  1.  masnoguz. 

iiii\sdiiii'a,  f.  (u  PaJtr.)  pogada  izlomljena  i  posuta 
medom,  5to  se  dade  svatovima  kad  dovedu  djevojku ; 
po  torn  pustosvati  idu  svaki  svojoj  kuei.  Rj.  —  ma- 
sOnica  (o  stoji  mjesto  ao,  i.i.ic.Aklllll|a)-  Osn.  331. 

1.  mast,  f.  (loc.  mdsti).  Rj.  augm.  maSdina,  ma5- 
durina.  —  1)  das  Schmalz,  geschmolzenes  Fett,  pin- 
quedo  liquata.  Rj.  stopljeno  salo.  —  Drozda,  droz- 
dina,  od  masti  i  od  drugog  kojedega  ono  5to  ostane 
na  dnu  kao  gad.  Rj.  141a.  Kazu  da  zvjerinac  progje 
kad  se  namaze  maS'hi  od  kurjaka  (zvijerea).  Rj.  204b. 
Masniea,  2)  nekaka  pita  sa  svinjskom  masti.  Rj.  346b. 
Pritop,  prijetop,  svinjska  mast.  Rj.  60()a.  Salo,  3) 
svinjska  must.  Rj.  (!63a.  —  2)  die  Salbe,  unguentum, 
adejis.  Rj.  ono  cim  se  ko  ili  .sto  maze,  vidi  pomast, 
mazanje  2.  isp.  pomaz.  —  VjeStica  kad  bode  da  po- 
leti  od  kude,  namaze  se  nekakvom  masti  ispod  pa- 
zuba.  Rj.  66b.  Kenjada,  1)  mast  §to  se  ubvati  na 
glavcini  ili  na  osovini.  Rj.  268a.  Ckvara,  mast  kojom 
zene  niazu  kosu.  Rj.  813b.  Ljeskova  je  mast  dudo- 
tvorua.  (Bojeni  se  udini  mnogo  kojeSta).  P0.SI.  172. 
Masti  ocinjom  pomazi  odi  svoje  da  vidiS.  Otkriv.  3, 
18.  Uzimade  i  kderi  vase  da  mu  grade  mirisne  masti. 
Sam.  I.  8,  13.  Gotovljnhu  mast  od  tijeb  mirisa.  Dnev. 
I.  9,  30.  MetniiSe  ga  na  postelju  koju  bjeJe  napunio 
mirisavijeh  stvari  i  masti  zgotovljenijeh  vjcsiinom 
apotekarskom,  i  spaliJe  mu  ih  vrlo  mnogo.  II.  16, 
14.  —  3)  die  Farbe,  color,  cf.  boja:  dovjek  erne 
masti,  t.  j.  crnomanjast.  Rj.  —  Jugovid  je  bio  vrlo 
lijep  dovjek  .  .  .  masti  je  bio  smegje.  Sovj.  88. 

?.  m^st,  m.  der  Most,  mtistum.  cf.  mastika.  Rj. 
novo  vino,  vidi  i  must,  Jira.  —  Kurvarstvo  i  vino  i 
mast  oduzima  srce.  Os.  4,  11.  Ti  ces  cijediti  masline, 
j  ali  se  ne  de§  nam.azati  uljem,  i  wiSsi,  ali  ne  deS  piti 
vina.  Mih.  6,  15.  —  Misli  se  da  je  od  Lat.  mustum 
(novo  vino);  po  nekim  se  krajevima  govori  i  must, 
jamadno  po  Njemadkom  Most).  Osn.  207. 

miistaii,  niiisna,  adj.  fett,  j'inguis.  Rj.  vidi  niasan. 

—  Volim  mastan  kapati   uego  gladan  plakati.  Posl. 


mastikn 


665  — 


niuSljika 


38.  Nek  se  zna  cija  je  kiwa  maf!)ia.  201.  Sto  je  ?)ios- 
nije  to  je  (5asnije.  35l>.  ixp.  prijetran. 

iiii^stikn,  /".  (u  Boci)  Mo.it.  muftiim.  vf.  insist.  Rj. 
novo  vino,  ridi  i  mu.'it,  sira.  —  rijecl  s  tnkvim  wist. 
kod  aptika. 

iiiiksfiliic.  ninstioca,  w.  (u  Dubr.)  dcr  Fiirher,  tin- 
ctor,  cf.  bojadzija.  Rj.  l;oji  masti  (hoji):  I  omaslit' 
sve  oo:jelo  moje.  Omastili  ovdje  ziiai'i  obojiti  (cniom 
bojom) ;  fako  se  ii  Dubrovuikii  i  bojail^ije  zovii  via-  j 
stioci;  a  od  tuda  je  i  u  iias  mastilo.  Npj.  4,  ;i'5i 
(Vuk).  —  rijeci  s  takvim  nast.  kod  I'livalae. 

niiVstilo.  n.  —  1)  (II  vojv.)  /lie  Tiiitc,  atniiiioituiii. 
Rj.  ifp.  eriiilo,  mureeep  1,  tinta.  —  Nijesmo  mnsrli 
na(^i  ni  pera  ui  artije  ni  inastild.  Danica  3.  240.  Niti 
su  imali  kujijra,  niti  iiinxtilK.  Pripr.  78.  >rno,L''0  bill 
vam  iniao  jjisati,  ali  ne  htjedob  barlijom  i  iiia>iliiom. 
Jov.  II.  12.  U  njemu  (nikopisu)  sii  pisane  (rijeci)  cr- 
vcnijem  nuistilom.  Star.  pis.  lirv.  4,  VI.  —  2)  fim  sY 
musti  n.  p.  haljina;  die  Fnrbe.  —  »Dala  aaui  ha- 
Ijinac  M  iiKiMilo,  i  krifala  sam  m.astilji,  da  mi  sauio 
lijepo  i  nredno  sve  omasti  i  i/inasti.<  J.  Bojidanovie. 
ARj.  IV.  231b.  —  rijeii  s  takim  naM.   kod  buelcalo. 

iiiilstTljii,  /'.  koja  mitsli  (hoji).  —  Dala  sam  ha- 
Ijinac^  n  mastilo,  i  kri(5ala  sam  mastilji,  da  mi  samo 
lijepo  i  uredno  sve  omaati  i  izmasti.j  J.  Hosjdanovid. 
ARj.  IV.  231b.  rijeci  .s  takim  nasi,  kod  bjelilja. 

iiiiistioiiica.  f.  Stiilli :  mastilnica,  infcctoris  o/f'i- 
cina.  Stiilli.  Zfjrada  ii  kojoj  sc  maafi,  hojiidise.  —  Z(i 
■iMSt.  isp.  djeljaoniea. 

ni^sfhi,  masttm,  c.  iiiipf.  Uj.  v.  pf.  sloL  iz-maa- 
titi,  0-,  za-.  v.  impf.  sloz.  zamaJeivnti.  —  1)  niit 
Fett  hescliiHutzen,  piiuiiiediiie  iinhiw.  Rj.  miiscii  (I) 
iiuiiati,  zaeinjati.  —  Kupusa  mu  rijeci  ne  viaste. 
DPosl.  52.  —  2)  (11  Dubr.)  fdrhen,  tingo,  cf.  bojili 
Rj.  vidi  i  bojadisati. 

iiii'isrilj,  masi'ilja,  m.  (u  Srijemu)  vidi  trkulj.  Rj. 
ridi  i  kljiik.  izgnjeceno  gros(]]e  sa  sirom  zujcdiio.  — 
masulj  (turslci  niasur).  (_)sn.  132. 

1.  iiiJlsa,*  /'.  ridi  vatralj.  Rj.  55b.  t'idi  i  ozeg  1, 
posipka.  kuhinsku  lopata  (za  prenoscnjc  vatre). 

,2.  luii.sa,  /'.  ()d.  gen.  ma§a)  —  1)  das  Fehlcn  ini 
bauanje.  Sptd,  error  in  liido  bananje.  Rj.  djdo  kojim 
iko  umasi  m  igri  bananju.  vidi  maSka.  isp.  maJiti  (*' 
se)  3.  —  Druiji  put  ima  car  (u  bananju)  tri  mase 
(t.  j.  pogagja  u  trljin  §tap  dok  triput  ne  umasi).  Rj. 
14b.  —  2)  (po  zap.  kraj.)  ridi  misa  1.  Rj.  —  Ma- 
Siti,  2)  sluziti  niasu.  Rj.  350a. 

.Miisa,  m.  (ist.)  vidi  MaSo.  Rj.  roc.  MTiio.  hijp.  od 
Marko.  —  takva  hyp.  kod  DiJa. 

iiii\sak,  milska,  m.  (u  Srijemu)  —  1)  ridi  paperje. 
Rj.  vidi  i  pabuljice.  sitno  oito  perjc  kao  Iicz  hadrljica 
sto  se  neceliano  meie  n.  p.  u  jastuk.  —  2)  n.  p.  na 
Sljivama,  na  g-ro^gju,  das  StduhcUcn,  pulvitadus,  cf. 
pepeljak.  Rj.  onaj  prasak  n.  p.  na  sljivama  i  na 
groigju. 

uiasilla*,  /'.  die  Fackel.  f((,r.  Rj.  isjj.  palja,  zublja. 
— •  Panos,  od  slame  i  od  smole  nacinjeno  kao  niasala, 
te  se  nodu  zapali.  Rj.  487a.  Hocemo  se  pomiriti,  al' 
se  ne  i5emo  viSe  inasalama  pratiti.  Posl.  342. 

31:\%aii,  )».  ime  musko,  hgp.  od  Marko.  —  Maso, 
MaJko  i  Masan  od  Marko.  Rj.  386a.  Driigu  silje  Pe- 
trovic-i)/asa«!«.  Npj.  5,  270.  takva  hyp.  kod  C'vijan. 
lu^sauje,  II.  das  Greifen  in  etwas,  immissio  manus. 
Rj.  verb,  od  masati  se.  rudnja  kojoin  se  tko  masa 
cega. 

lu&sati  se,  maSiim  se,  r.  r.  impf.  Rj.  v.  pf.  ma- 
Mti  se;  —  ^ega,  za  Sto,  greifen,  immitto  manum,  at- 
tingo:  On  s'  ne  masa  za  'nu  casii  vina,  vec  se  masa 
ruke  i  njedara.  Rj.  i  masati  se  u  sto.  —  Masa  joj 
se  Relja  preko  bojna  sedla  u  svilena  nedra.  Npj. 
1,  110.  Nisu  bili  uamnili,  masati  se  drugih  spahilnka. 
Danica  5.  4G.  Zar  mu  je  inalo  Sto  bunca  i  luduje  u 
drugim  stvarma,  nego  se  joS  }nasa  i  u  ohiraje  nu- 
rodne?  Nov.  Srb.  1817,   477.  liwkama  svojima  masa 


se  preslice,  i  prstima  svojima  dr?.i  vreteno.  Pric. 
31,  19. 

iiii\si-c,  m.'iSceta,  n.  (po  jiigozap.  kraj.)  mala  niazga. 
ein  junges  UlaultJiicr,  pullus  muli:  Lukavo  kao  masce, 
(jer  kazu  da  mazga  mufke  bije  nogom),  cf.  mazd^e. 
Rj.  mlade  od  maske  (inuzge). 

niilst-iiia,  iiiast-Cirina,  /'.  augm.  od  mast.  Rj.  — 
takva  augm.  kod  bardaiina  i  baburina. 

laa^t'oiijc  11.  Rj.  verb,  od  mastiti.  —  1)  radnja 
kojom  tko  masti  sto,  n.  p.  kupus  (das  P>eschmieren 
mit  Fett,  unctio.  Rj.).  —  2)  radnja  kojom  tko  masti, 
lioji  sto  (das  Fiirben,  tinctio,  cf.  bojenje.  Rj.). 

iiiiso,*  nuiSa,  /'.  pi.  die  Feucrzange,  forceps.  Rj. 
klijesta  kqjima  se  vadi  vatra.  dem.  masice. 

niaisonje.  n.  (u  krScaua)  das  Messe-lesen,  missae 
celebratio.  Rj.  verb,  od  masiti.  radnja  kojom  tko 
masi,  shizi  masu. 

iiii\»>ir»,  /'.  pi.  dem.  od  maSe.  Rj.  kljestice  kojima 
se  vadi  vatra.  —  NaCini  sve  posugje  za  oltar,  lonce 
i  lopatice  i  kotli(?e  i  masice.  Mojs.  II.  38,  3. 

iiiAsiiia.  /'.  (u  Baranji).  —  J)  vidi  mahovina.  Rj. 
biljka.  —  2)  (po  varoiima)  vidi  kunadra.  Rj.  oho  ud 
pregje  sto  se  uhvati  u  nitima  kao  pamitk. 

1.  iiiasiti,  maSim,  v.  impf.  (u  Hrv.)  sluziti  ma5u, 
ct'iic  Mcsso  Icsen.  missam  cclcbro.  Rj. 

3.  iua»iiti,  5im,  v.  pf.  Rj.  v.  pf  sloz.  d6-maiitj, 
po-,  pie-,  pro-,  U;;  donutSiti,  nadmaSiti.  v.  impf.  sloz. 
diimaSati,  premaSati,  promaSati.  —  1)  (u  Crm.)  icerfen. 
projicio,  cf.  baciti.  Rj.  vidi  t  metuuti  8,  turiti  1,  vr<!i. 

—  2)  sa  se,  relleks.  greifen,  manum  immitto,  attingo, 
cf.  dobvatiti  se.  Rj.  vidi  bvatiti  se.  r.  impf.  maSati 
se.  —  Poci  (ili  pristupiti)  kome  k  nici,  t.  j.  masiti 
se  da  poljubi  ruku.  Rj.  G56b.  Udari  zmaja  u  glavu, 
a  zmaj  iza  sna  masi  se  rnkom  na  ono  mjestn  gje 
ga  je  on  udario.  Npr.  8.  Posto  baba  to  cu,  sazali  joj 
se  pak  se  masi  u  njedra  i  izvadi  jedan  bokuni_(^ 
kruha.  93.  Kad  boces  o  Turcinu  da  progovori.5,  masi 
se  za  kapu  (da  ti  nije  za  njom  ili  pod  njom).  Posl. 
122.  Da  se  masim:  ramena  Krista  Boga  ranjena.  Npj. 
1,  137.  On  se  masi  dzepu  svilenome,  te  izvadi  dva 
dukata  ?>uta.  4,  224.  Kad  s'  masise  brda  Runjan- 
skoga,  od  Turaka  niko  ih  ne  vigje.  4,  255.  To  bijase 
banovic  Sekule,  pa  se  masi  vrancu  na  ramena.  Here. 
15.  {vidi  baciti  se  2,  tisnuti  se,  turiti  se  3).  Masivsi 
se  rukom  izvadi  noi.  Mat.  26,  51.  Svi  koji  se  mase 
sa  noz,  od  noza  ce  izginuti.  26,  52.  —  3  a)  isp. 
promaSiti,  umaSiti.  vidi  minuti  4,  i  sj/n.  ondje.  — 
Da  Bog^dade  i  sreca  Bozija,  ne  masio  Alijine  6orde! 
Ahmet  CauJevic  8.  Rp.  —  li)  sa  se,  rcflcks.  fehl- 
schiessen,  Fehlschuss  machen:  Kada  ko  u  §to  zgagja 
pa  ne  pogodi  reku:  .fmasio  si  se-.  J.   Bogdanovid. 

1.  maska,  f.  —  1)  vidi  mabaljka.  Rj.  vidi  i  maljka_. 

—  2)  (u  S!umadiji)  palica  kojom  se  odbija  klis  ili 
popik  ili  lopta,  cf.  palica  4.  Rj.  ridi  i  l.akat  3.  cf. 
t^eralica.  —  ma.ika  (osu.  u  mah,  ictus).  Osn.  299. 

3.  milska,  f.  kad  se  igra  lopte  pa  se  ne  pogodi. 
Rj.  kad  se  ndarajuci  sto  palicom  umasi.  isp.  maSa  1. 

luiiskare,  /".  pi.  (u  C.  G.)  uz  bijelu  nedjelju  djeca 
se  nagare  i  objese  o  sebi  zvona  i  svakojako  druk(5ije 
nagrde  se,  pa  idu  po  selu  od  kuce  do  kuie,  te  iStu 
sira,  masla,  jaja  i  t.  d.  .  .  .  Rj.  vidi  buSe,  buSari.  — 
U  Dubrovniku  za  vremena  republike  iSlo  je  uz  meso- 
jegje  osim  razlihiijeh  maskara  troje  fieljadi,  kojijeh 
su  imena  bila:  Coroje,  vila  i  turica.  Pis.  32.  —  Tal. 
mAschera.  isp.  maska  (obrazina),  maskara. 

Miisko,  m.  ime  muSko.  Rj.  hyp.  od  Marko  —  Male, 
3Iasko  i  BlaSan  od  Marko.  Rj".  386a.  —  takva  hyp. 
MiSko,  NeSko,  RaSko,  VlaSko. 

milslija,  f.  (u  vojv.)  die  Masche,  macula,  nodus, 
cf.  §eput,  zamka.  Rj.  —  od  Njem.  Masche. 

iiia.slja,  u  zagoneci.  Rj. 

iui\sljika,  /'.  (der  Spindclbawm.  Rj.'),  eronymns 
europaeus  Linn.  Rj.  biljka.  cf.  popova  muda.  — 
rijeci  s  takvim  nasi,  kod  aptika. 


iiiitSljikorina 


—  666 


ninticnjak 


niilsljikovina,  f.  das  Holz  von  evonyraiis  euro- 
paeus  Linn.  Ej.  iiuisljikovo  drro.  ridi  kurikovina, 
kurkoviua.  —  Taj  je  momak  vrlo  osrolio  .  .  .  mesrjer 
ja5e  doniJu  kobilu,  na  njoj  sedlo  od  orahovine,  ku- 
skuni  joj  od  masljikofinc.  HNpj.  3,  102. 

uinsnt),  ((dr.:  Kad  Bakonji  siSli  na  poljaue.  otalen 
je  m('(s»o  pogledati.  HXpj.  i,  611. 

.^Iii.s(),  m.  (juz.)  hi/p.  od  Marko.  Rj.  ficii.  MfiSa, 
roc.  Ma5o.  ridi  MaSa.  —  Ka  torinu  Mt(Sf(  Laki?evi('-a. 
Npj.  4.  421.  od  imeiia  prezime:  A  do  Nika  M((sovicu 
Ilo.  Npj.  5,  411.  t((kva  hiip.  lod  DiSo. 

miistnnije,  m.  (u  C.  G.I.  ridi  sijeri:  g-javolja  wn- 
sUdiiJK.'  Ej.  is  crkreiioga  jczila.  die  Spieyelfechterei, 
TumchcKspidcrei,  prucstigiuc.  ridi  i  op.sjena.  isp.  cara- 
tanija.  —  G,j((votj((  must((Hija  i  Bozja  sila.  Npr.  92 
(natpis  pripovijecii  za  n((.if.  (wjesio  maitanje)  isj)- 
bogojavljenije. 

inAstrara.*  /'.  iniistrap,*  m.  inastrava,"  f.  ein  Glas 
mit  H(nidh((be,  poculum  ans(dum :  U  ruke  mu  jedau 
m((str((p  zhdni.  Ej.  c((S((  s  drskom.  —  Te  mi  daj 
jednu  inastr((ru  rode  da  popijem.  Npr.  195.  Opa, 
Ijeva  vodicu  sa  zlacenoin  m((sfr((f'oi>i  i  bijeloui  ru- 
cicom.  Kpj.  1,  294.  Pa  t'e  uzet'  od  zUda  muitrafc. 
Here.  8.  Svila  sam  ti  zelen  v'jenac  ruze  rumene,  sta- 
vila  sam  u  m((Strafl,  da  ne  uvene.  267. 

nii^siita,  /'.  u  Crnoj  Gorl  i  onuda  po  priniorju  zovii 
tako  svako  zensko  dijele  do  5 — 6  godina  (uijesto  mii- 
suta  govori  se  i  mnkinja  i  mCilii),  Beiieniiung  eines 
2Iadchens  von  5 — 6'  Jcdiren,  pHell((.  Rj. 

MsUa,  m.  (ist.)  tidi  Mate.  Rj.  voc.  Mato.  hyp  od. 
Matej  i  ilatija. 

niiktara,*  /'.  Art  Cutura  (Weingefass),  vasis  vinarii 
genus:  Dodaje  mu  faSu  i  mi(t((ri(.  Rj.  matara,  f.  vidi 
buklija.  Stulli.  tuturc(  ploska  (ponajviSe  ona  .<to  nose 
prosci).  —  Pa  zavrze  krgu  i  m((turu.  Ej.  300b. 

Jliltoj,  Mat^ja,  Hi.  ime  mtisko,  Matthaeus.  —  Sveto 
jevangjelje  po  Matejn.  Mat.  1.  1  (natpisl.  Gdje  sta- 
jahu  Petar  i  Jakov  .  .  .  Vartolomije  i  Mittcj.  Djel. 
Ap.  1,  13.  ridi  Matije.  hyp.  Mata,  Mato,  Matko. 

mi\tcuiatika,  /'.  mathematiea.  —  Pogye  u  Irmu 
k  Euskim  pevcima,  koje  je  ucio  matenudici.  Opit.  IV. 

miitcr,  f.  mjesto  mati,  koje  vidi.  Po  nekijem  se 
krajevima  govori  i  u  prvom  pade^u  jednine  kcer  i 
vuitSr.  Obi.  25.  —  Moll  Boga  gje  se  moja  mater  nije 
doma  namjerila.  Npr.  94. 

matoronjc,  n.  die  Begriissung  als  Mutter,  s((lu- 
tatio  pro  matre.  Rj.  verh.  od  mateiiti.  rodnja  kojom 
tko  mtderi  zenii  koju. 

matcr^sina,  /'.  imgm.  od  mati.  Rj.  vidi  i  majeina, 
maj(:etina,  majfurina.  —  Ne  bih  ja  ni  doSla  ovamo, 
da  me  nije  moju  materesina  oterala.  Npr.  141.  ttikva 
augm.  kod  iJereSina. 

mtltcrica,  /'.  die  Mutter,  Biirmuttei-,  Mufterleib, 
matrix,  cf.  matica,  maternica.  —  Avraara  ne  osla- 
biv§i  vjerom  ne  pogleda  ni  na  svoje  vec?  umoreno 
tijelo  .  .  .  ni  na  mrtvost  Sarinc  materice.  Rim.  4,  19. 

niatcrice,  /'.  pi.  prazuik  koji  svagda  pada  u  drugu 
nedjelju  pred  Bozid  (a  u  prvu  pred  oce).  Jhderice 
su  kao  Zensko  krsno  ime;  za  to  je  obicaj  uoci  ma- 
terica  (,ili  na  materice  u  jutru)  vezati  sve  zeue,  koje 
su  se  majke  nazvale  .  .  .  i  moraju  se  otkupljivati : 
orasima  .  .  .  Rj.  isp.  oci. 

niritcric,  m.  sin  muterin,  t.  j.  koji  se  irrgao  na 
muter  a  nije  na  oca,  pa  nije  junak:  A  evo  mi  Melimed 
bega  sina:  straMv  mi  se  d'jete  prigodio  .  .  .  Nije  pravo 
d'jete  ocevii-u,  moj  je  Meho  d'jete  materieii.  HNpj. 
4,  55<). 

mikterija,  f.  materia,  die  Materie:  Mi  mislimo,  da 
se  0  sr((koj  materiji  mo2e  pisati  dobro  i  lijepo.  Pis. 
•>9.  Kao  stvar. 

inatiTijal,  materijala,  m.  m((teriale,  (Iks  Muterifd. 
—  Isliua,  da  materij((l  za  to  daje  priroda,  kamenje 
za  ku<-u,  drvo  i  gvozgje  za  pokucstvo  .  .  .  Tako  daleko 


I  ne  ids  vlast  Ijndska,  da  bi  mogla  i  same  mater ijale 
I  stvarati.  Prip.  132.  Kao  gragja.  za  akc.  isp.  kordijiil. 
liiatcrijalan.   materjjrdna,    f^dj.  Mo  /iripadn  mate- 
rijala; muttriell,  materi((lis:  U  boljih  okolncstih  nego 
sto  su  one,  i  matcri':alne  i  moraine,  u  kojih  se  na- 
lazi  ua5  narod.  Rad  9,  197. 
I       iiiaterili.  ndj.  dcr  Mutter,  nndris.  Rj    iito  pripada 
'  mutcri.   ridi   maji'in,    majkin.   —  Oj   gjevojko,  zhdo 
materiiio.  Ej.  211a.  OdoJL^e,  malo   prase  koje  .  .  .  jo.< 
ne  zna  ni  za  kaku  hranu  o.sim  iiiaterinti  mlijeka.  Ej. 
j  446b.   Tetak,   ociue   ili   tnaterine  svstrc  muz.   Tetka, 
I  ocina   ili    materinu   sestra.   Ej.  737b.    Ujak,   materiti 
brat.  Ej.  775a.  I'jna,  mtderina  hrata  zena.  Ej.  776a. 
Ofiin  i  miderin.  (^Odgovori  onaj  koga  zapitaju  cij  je, 
a  on  ue  ce  da  kaze).  Posl.  244. 

iiirilerTiiski,  adj.  mxdernus.  Stulli.  sto  pripada 
1  materama  ili  materi  kojoj  god.  vidi  maternji.  —  Ra- 
I  zumevati  i  vrsiti  veliki  i  sveti  posao  materinski.  Megj. 
!  268.  Ovo  dete  ima  neka  nuderiiiska  svojstra.  Zlos.  240. 
;  iiiateriiistvo,  n.  midterlichei  Vermogen,  opes  ma- 
ternae.  Ej.  muterinje  imdnje.  isp.  oCinstvo. 

intiteriti.  rim.  r.  impf.  zit  einer  sageii:  Mutter! 
saluto  matrem.  Rj.  govoriti  ieni  kojoj:  mati!  zvati 
je  materom,  uziiiiuti  namjesto  matere.  v.  pf.  pomateriti. 
isp.  pomati,  pomajka. 

iiiritr>riiica,  /'.  —  vidi  materica.  Rj.  ridi  i  matica 
5.  —  2)  Kao  protisli  u  zena,  die  Hysteric,  hysteria. 
Rj.  holest. 

nuitcrnicav,  adj.  n.  p.  zena,  hysterisch,  hystericus. 
Rj.  koja  bohtje  od  m(dernice  (2). 

liititernjT,  adj.  sto  pripada  materi,  materama. 
Mutter-,  miitterlich,  maternuf.  vidi  materinski.  —  Da 
se  ne  valja  cuditi  sto  knjizevnioi  nasi  svoga  mater- 
njega  jezika  ne  znadu.  Ej.  842b. 

mati.  matere,  f.  ridi  majka.  Ej.  dem.  i  hyp.  ridi 
kod  majka.  augm.  materesina.  suprutno  nemati.  gram. 
Po  nekijem  se  krajevima  govori  i  u  prvom  padezu 
jednine  mater.  Obi.  25.  —  IJi(jka,  u  Srijemu  gdjekoji 
zovu  mider  tako.  Ej.  110a.  Piiniea,  zciiina  mitti.  Rj. 
621a.  Svekrva.  Ej.  669a  (muzerlja  mati).  Ona  druga 
devojka  sa  scojom  materom  i  ocuhom  ostane  onako. 
Npr.  141.  Ziva  ti  je  mcdi.  (Kad  ko  stigne  ba.s  kada 
hoc'e  da  se  jede.  Mjesto  mati  govori  se  i  punica). 
Posl.  81.  U  svoj  domakmajko!  (kao  sjodav.5i)!  Sjedi 
mati,  sjedoh  j.a,  gjelorina  majkol  Sjedi  mati  medena ! . . . 
(Govori  onaj  koji  eele  zove  u  koSnicu).  188.  Progovori 
Popovic  Stojane:  yMirno  sam  ti,  mati,  putovao^.  Npj. 
2,  515.  Ne  kuhaj  jareta  u  mlijeku  matere  njegorc. 
Mojs.  V.  14,  21. 

iiiiltiea,  f.  —  la)  die  Bienenkimigin,  apum  dux, 
rcgina.  Ej.  m  pcela.  —  Bezmatak,  kosnira  u  kojoj 
nema  matice.  Ej.  2(jb.  Kosnica  se  obezmaticila,  t.  j. 
izgubila  maticn.  Ej.  427b.  —  h)  animalixm  foemina, 
quae  speciei  propagationi  destinatur.  Stulli.  zenka  od 
zivotiiija  odrcgjena  za  rasplod.  —  2)  der  Thahreg, 
medius  alveu';  ftuminis:  Uzela  ga  voda  na  mcdicu. 
Ej.  u  rijeci  gdje  voda  najjace  tece:  Da  se  izbavim 
od  ueuavidnika  i  iz  duboke  vode;  da  me  ne  uzme 
voda  na  midifu,  da  me  ne  prozdre  puOina.  Ps.  69, 
15.  —  3)  (u  Paitr.)  u.  p.  od  maslina,  t.  j.  gdje  ih 
najviSe  ima,  dcr  Fundort-,  domieilium,  cf.  m.ajdan  2. 
Rj.  —  4)  (u  Dubr.)  saborna  erkva,  Domkirche,  aedes 
cathedralis.  Rj.  ridi  i  stona  erkva.  —  3)  (u  C.  G.) 
vidi  materica:  Matica  je  uevigjena  bolest,  ma  je 
teska,  jad  je  ubio.  Ej.  —  6)  matrix  —  pisati  u  ma- 
ticu.  Stulli.  kiijiga  matica,  u  koju  se  zapisuju  n.  p. 
rogjeui,  nmrli,  itd. 

.^li'lticar,  m.  I'lan  Matice  (Srpske  ili  Hrvatske).  — 
Koji  je  bio  najrevnostniji  i  najzasluzeniji  matiear. 
Daniea  5,  76.  Buduci  da  su  Maticari  nfijviSe  prosti 
Ijudi.  Pis.  4. 

iiiiidoiijak,  m.  —  1)  die  Zelte  der  Bienenkiinigin, 
ccUuIk  rcgi>i((c.  Ej.  okce  u  kojem  sjedi  matica  (1).  — 
2)  melissa  officinalis  Linn,  (sonst  auch  maca  genannt). 


Matija 


667 


mazalo 


Rj.  vifJi  Ijubica  2,  maea  2.  trara  kujom  se  mnsu  kos- 
nice,  kad  se  roj  stresa.  —  rijeci  s  takvim  nasi,  kod 
krticnjak.  '' 

Mi\tija,  »(.  Mathius  und  'Mrttihaens.  Kj.  proxti 
narod  ne  r<izlikuje  imcmt  Matija  fMathius)  i  Matej 
(Mattbaeus).  ridi  Matijas.  dciii.  ilatijca.  la  ohadni 
imaut  lufp.  Mata,  Jlato.  Matko.  —  On  covori  nejaku 
Mdiiji:  :  Zahod'  kouja,  nejaki  Matijan.  Npj.  3.  3>i8. 

.Mi\ti.jas,  m.  iiue  imi>ko  \od  >[atija).  Rj.  )•/(//  Ma- 
tija (Miiihiiis).  —  Kralj  madzarski  Matijus.  DRj.  1, 
305.  imeiiii  x  takciiii  nuM.  kod  AndrijaS. 

Mi'ttTjca,  m.  dem.  od  Matija.  Rj. 

Mi'ltije,  Hi.  ridi  Matej.  —  3I(itije  Nenadovic'.  Jlilos 
37.  iy).  --«  iiust.  Dositije  /  Dositej. 

Miitko,  )».  lipp.  ud  Matej  i  Matija.  ridi  Mata,  Mato. 

—  Jedan  Bog,  jedan  Rim,  jedau  Midko  Rabiiliii. 
DPosl.  37.  Matko.  Rad  2G,  54.  imeiia  s  takrim  nasi. 
kod  BoJko. 

M:Uo,  )».  (jiiz.)  hi/}),  od  Matija.  Rj.  i  od  Matej 
(Matije).  r/eii.  Mdta,  roc.  Mato.  —  Lazo  laze,  a  ^[(lto 
maze.  ^Jeilan  laze  a  dniai  polafriijei  Posl.  165.  A 
puStiJe  od  Horvata  ^^utlt,  ode  Mato  droru  bijelome. 
Xpj.  3,  345.  Kad  dos:jo5e  od  Horvata  Mutii.  3,  347. 

Matokit,  m.  planina  u  Hercegovini  blizu  mora  i 
LjuboJkopi.  Rj. 

lUiitor,  iidj.  alt,  senex  (besonders  von  den  Tliieren), 
cf.  star.  Rj.  ijorori  se  osohito  za  zirotinje.  Znac'enje 
(korijeuu)  prelazi  u  mjeriti:  niTdor  (koji  je  dosao  do 
neke  mjerel.  Korijeni  1,")2.  vidi  i  drevaii.  —  Xijesi 
ti  dijete.  iiego  kodzainiti  covjek  fnuitor  corjek).  Rj. 
295b.  JIarko  namolovan  kako  jednom  rukom  mato- 
roga  rola  drzi  za  rep  preko  rameua.  Rj.  34lia.  Jlegju 
ujima  bijase  jedan  matori  paf  koji  samo  jos  dva 
ziiba  imadijase  u  glaW.  Npr.  13.  Nagje  jedmi  sedu 
matorn  deroji^iiru  pod  jednim  grmom  gde  spava.  73. 
Miitora  drra  ne  dadu  se  presagjivati.  175.  Matora 
lisica  cuva  se  gvozgja.  175.  3Iator  kurjuk  pasja  ma- 
skara.  175.  viator  se  kouj  ne  uci  igrati.  171). 

luatorae,  matorca,  ni.  der  alte  (von  Tliieren),  senex; 
auch  ram  TVeinberge  viirde  man  es  gebrauchen.  Rj. 
matori  n.  p.  pas  Hi  drnga  kuka  zivotinja  muskoga 
ruda :  a  moze  se  kazati  i  za  mator  rinograd  isp. 
stfirac  (■=  star  vinograd).  isp.  matorka. 

inatoreujc,  n.  das  Altern,  senesccntia(>.).  Kj.  verb, 
od  matoriti.  stanje  koje  hivu,  kad  sto  matori.  vidi 
stareuje. 

niatorina,  f.  (osterr.  die  Aelte)  das  Alter,  scnectus, 
cf.  slarina.  Rj.  matora  dob. 

inritoriti,  rim,  r.  impf.  "It  icerden,  altern,  senesco. 
Rj.  postcrjati  mator,  starjeti.  v.  pf.  sloz.  omatoriti, 
zamatoriti. 

miVtorka,  /'.  die  Alte,  z.  B.  beim  Gefliigcl,  setic.r, 
cf.  matorae.  Rj.  matora,  n.  p.  kokos  Hi  druga  kuka 
zivotinja.  —  Cetvrtak,  cetvrti  roj  od  matorke.  DARj. 
n.  16a.  Pcela  se  danas  izlegla,  a  sutra  zna  raditi 
kao  i  matorka  pi-ela.   F.  Gjorgjevit'.   AKj.  IV.  218a. 

miitonijak,  m.  stara  voda,  od  koje  se  odvede  jaz, 
Hauptflnss  con  uelchem   Wasser  abgeleitet  wird.  Kj. 

—  Podjazje ,  mjesto  izmegju  jaza  i  matornjaka. 
Rj.  521a. 

uiiVtiiziea,  f.  (u  C.  G.)  uziea  kojom  je  privezan 
Sibak  (cijep)  za  stojalo  (stojak).  Kj.  —  Stojak,  motka 
za  koju  je  matuzicom  privezan  eijep.  Rj.  716b. 

man,  glas  macji:  A  da  bib  jost  2iva  bila,  ja  bi 
macu  podranila:  0  ti  maco,  wrnf  nu:nc!  Here.  287. 
vidi  mauk. 

niiiiik,  m.  das  Jliau,  vox  felts.  Rj.  glas  macji.  vidi 
mail. 

maftkiinje,  n.  das  Miauen,  mutitio  felis.  Rj.  verb, 
od  maukati.  radtija  kojom  mauce  macka.  isp.  maukava. 

iiiailkati,  mauc'em,  r.  impf.  miauen,  mtttio.  Kj. 
glas  mail  ispustati  iz  scbe.  mauce  macka.  v.  ]if.  ma- 
iiknuti.  ()ua  mauce  koja  dohvatiti  ne  moie.  (Kad  se 
ko    ruga    mudrijemu    od    sebe    za   to   ito   i   on   uije 


onako  mudar).  Posl.  239.  —  vidi  jaukati,  krnjaiikali, 
krmaukati. 

iiiai'ikav,  adj.  gemens  (de  felibus),  fig.  precibus 
vexans.  Stnlli.  n.  p.  macka  maukava,  koju  mnogo 
mauce.  n  prenesenom  smislu,  sto  mnogo  moljaka, 
moljukanjem  dosagjtije. 

inadkava,  f.  (u  (Tiblju):  U  proljeue  dogje  maukava 
i  11  eara.  Rj.  isp.  maukauje.  —  rijeci  s  takvim  nast. 
kod  drzava. 

iiiaiikavac,  malikavea,  m.  Stulli.  isp.  maukav,  n.  p. 
macak  Hi  c'Ovjek. 

iiiailkavk-a.  /'.  Stulli.  i!<p.  maukava,  n.  p.  macka 
Hi  zeiia. 

mat'lkiiiiti .  mauknem,  v.  pf.  ein  Mian  machen, 
mutio.  Rj.  i.'ipustiti  iz  sebe  glas  mau.  v.  impf.  maukati. 

iiiaiiii  .  .  .  ridi  mahun  .  .  .  Rj. 

iiiiivar,  mav^ca,  m.  vidi  mahac.  Rj.  vidi  i  lepeze, 
mabalica. 

iii;\voii,  mav&na  (mavenl),  adj.  vidi  (modar.  Rj.'^) 
plav.  Rj.  vidi  i  mavi.  —  Dao  bib  mu  mavenu  do- 
lumu  i  pol  ("ohe  od  tri  stotin'  pulja.  Npj.  4,  323. 

liiavez,*  m.  (u  Srijemu)  plavi  pamuk,  bhiues  buum- 
wiillencs  Gam,  fila  xilina.  Rj.  isp.  maven,  mavi.  vidi 
tiftik. 

lUilvi,*  adj.  indecl.  vidi  (modar.  Rj.H  maven.  Rj. 
plav.  vidi  i  meneviS.  —  Mdri-piruz:  Jedna  gora  od 
bili-biljura,  a  druga  je  od  mari-piruza.  Rj.  340a. 

iiiAvi-piiTiz* :  Jedna  gora  od  bili-biljura.  a  druga 
je  od  mari-piruza.  Rj.  mavi  dragi  kamen,  safir  Hi 
lialcedon? 

mavis,*  m.  (u  vojv.)  einc  Art  Mehlspeise,  cibi  fa- 
rinacci  genus  (osterr.  Sclineeb(Hlen,  Kra])fenteig  in 
Schmalz  gebacken).  Kj.  jelo  nekako  od  brasna.  vidi 
marvis.  isp.  pendzeviS. 

marisujak,  m.  vidi  kovrtae..  Rj.  onaj  kohttic  sto 
se  njime  listori  od  tijesta  sijcku,  n.  p.  kad  se  gotove 
tnavisi.  vidi  i  devermavi§. 

mavlAta,*  f.  Art  tiirkisclien  ^fantels,  pallii  turcici 
genus.  Rj.  nekakva  Turska  kab((nica.  vidi  malvuta. 
—  Ide  Turein  sa  zelene  londze,  prigrnuo  zelenii  ma- 
vlutu.  Npj.  3,  108. 

Mavreu,  m.  ime  mu5ko.  Rj.  —  osn.  u  Marro.  Osn. 
143.  imena  s  takvim  na.'it.  kod  Ljuben. 

.Miivro,  Hi.  ime  mu§ko,  Muurtts.  —  Mavro.  Rad 
26,  55.  gen.  IMavra,  roc.  Mavro.  uzima  se  i  kao  hyp. 
od  Mauritius. 

maz,  m.  —  1)  litura.  Stulli.  ono  eim  se  sto  maze, 
kao  lijep:  die  Schmiere,  der  Schmierlehm.  u  Hrvatskoj, 
n.  p.  kad  grade  pec,  upotrebljavajn  maz  (ponujvise 
od  Horace).  —  2)  vidi  kolomaz.  —  Maz,  die  Wagen- 
schmiere.  J.  Bogdanovic. 

iiiiiza,  f.  Rj.  "isp.  mdziti.  —  1)  das  Hdtscheln,  in- 

dulgentia:   Od  maze  je  prsi   razdrljila.   Rj.   isp.  ma- 

^enje  2.  —  2)  das  Muttersohnchen,  eiit  verliatschcltes 

I  Kind,  deliciae  matris,  puer  (puella)  eorrii,ptu^  nimia 

I  indulgentin :   niaza   materina.   cf.    peka.   Rj.   mazno, 

razmazeno  dijete. 

milzalac,   mazaoca,  m.  Stulli.  koji  maze.  —  rijeii 

s  takim  nast.  kod  fiuvalac. 

'      mSzalica,  f.  —  1)  die  Oelbiichse,  pyxis  old.  Rj. 

vidi  uljarica,  zeitiniea.  —  Mazalicv,   nose   Ijudi   koji 

imaju   oruzje  .  .  .   u   njoj  je   masna    krpa   kojom   se 

maze   oruzje   da   ne   bi   zargjalo.  Rj.  —  2)  ono  cim 

pop  mironoJe.  Kj.  (mirono5e?|.  isp.  mirosanje.  —  S)  od 

drveta  cim   zidari   zid   mazu.  Kj.  —  4:)  Schmeichler, 

adiHator:  ala  je  mazalica,  cf.  udvoriea.  Kj.  ko  maze 

1  oko  koga,  laska  mw.  vidi  i  pridvorica,  ulazica,  ulizica. 

!  —  5)  (u  C.  G.)  das  Schmeichelreden,  blanditiae.  Rj. 

mazanje  oko  koga,  laskanje;  laska,  lile  mile. 

milzalo,  m.  ein  schlecliter  Maler  (eigentlich  der 
Anstreicher),  pictor  imperitus.  Rj.  rgjav  slikar  (upravo 
koji  male  1).  —  Kao  n.  p.  sto  se  kaze  za  rgjavoga 
luolera  da  je  mazalo.  Odg.  na  ut.  31.  rijeci  s  takvim 
nast.  kod  bajalo. 


iiiazan 


—  668  — 


mcca 


niifziin,  miizna,  adj.  n.  p.  dijete,  rerhatschelt,  in- 
liuUiciilia  corrujjtus.  Rj.  razmusen. 

niiizaiijo,  n.  Rj.  rerh.  od  mnzati  (i  se).  —  1)  d.is 
Salben,  Schmieren,  unctio.  Rj.  radnja  kojom  tko 
male  sio  Hi  Icojom  se  tko  nude.  —  2)  die  Sulhe,  un- 
giientiim:  Grebenom  se  oteSljala  a  musanjtm  nama- 
zala.  Rj.  vidi  mast  2,  poinast.  isp.  poinaz.  —  3)  das 
Si'hweichcln,  adulatio.  Rj.  vidi  laskanje,  udvoravanje. 
—  4)  radiija  kojom  tko  maze  koga  (IjeskuKom  maMi). 
vidi  bijenje. 

iniizati,  mazem,  r.  impf.  Rj.  v.  pf.  ma.zm\i\;  v.  pf. 
sloz.  iz-mazati,  na-,  o-,  po-,  pod-,  pre-,  raz-,  s-,  u-,  za-. 
I',  imp/',  sloz.  o-mazivati,  po-,  pod-,  ])ie-,  raz-,  za-.  — 
1  a)  schmieren,  sidhen,  uiuio.  Rj.  Pocne  snasi  srce 
mazuti  vjome  (travom).  Npr.  113.  —  b)  sa  se,  refleks.: 
Turfin  pomisli  da  se  ono  (svinjarce)  maze  svojom  ne- 
ctsat.  258.  —  2)  oko  cega,  streichehi,  schmeicheln , 
demulceo  verbis.  Rj.  laskati,  udvorurati  se.  —  Lazo 
laie,  a  Mato  maze.  (Jedan  laze  a  drugi  polasruje). 
Posl.  165.  —  3)  (Ijeskovom  masti)  stark  schlayen, 
fuste  dolo.  Rj.  biti  (hijem).  —  Mazn  ga  Ijeskovom 
masti  (biju  ga).  Posl.  173. 

iiii^zs:a,  /'.  die  Maxdeselin,  das  Maulthicr,  mulus, 
mula,  cf.  maska:  No  tovari  mazge  i  sejsaue.  Rj.  gen. 
pi.  mazgi.  musko  mazgov.  mlade  raazdie,  ma§(5e.  — 
Rmija  .  .  .  gdjekoji  vade  one  zlijezde  mladijem  ma- 
zgama.  Rj.  651a.  Ouoj  dvojiei  dade  dvije  mazge  iio- 
vaca.  Npr.  194.  Kazii,  brate,  sedum  mazgi  blaga.  Npj. 
3,  301.  Nekoliko  natovarenijeh  mazgi.  Odbr.  od  ruz.  10. 

iniizg'al,*  m.  uiazg:ala,*  f.  Rj.  vidi  mazgalo.  — 
J)  vidi  puSkarniea.  Rj.  isp.  argat.  —  2)  raazgale  po 
njivi  (prazna  mjesta,  kiid  ni§ta  uije  poniklo).  Rj.  — 
3)  razvaljena  mjesta  na  ogradi  ili  na  Sancu,  Bresche, 
mmiimentorum  ruinae.  Rj. 

niaz^sMija,  f.  diimmes  Zetig,  nugue,  incptiae:  pravi 
kojekakve  mazgalije.  Rj.  vidi  ludorije. 

miizgalo,*  n.  c/di  mazgal,  mazgala:  AH  Turei  kroz 
mazgalo  gagjii.  Npj.  o,  221  (gagju   dijalekt.   mj.  ga- 

gjaju)- 

Mi\z^if,  m.  polje  u  Kosovu  izmegju  Laba  i  Sitnice; 
til  kazii  da  je  bio  fiador  IMuratov:  Murat  pao  na 
3Iazgit  na  polje,  uhvatio  i  Lab  i  Sitnicu.  Rj. 

iiii\z^0A',  mazguva,  m.  der  Maiilescl,  mulus  (kaze 
se  i  covjeku),  cf.  masak.  Rj.  zensko  mazga,  maska. 
mlude  mazdze,  masCe.  —  rijeci  s  takvim  nasi,  kod 
bufov. 

iui\zija,  f.  —  1)  vidi  celik.  Rj.  vidi  i  acal,  Ijuto 
gvozgje,  nado,  ocal.  —  2)  die  I'robe  dcs  gluhenden 
Eisens  und  heissen  Wassers,  experimcntam  per  ignem. 
U  Srbiji  su  do  skora  kasto  vadili  maziju,  t.  j.  kad 
na  kakvoga  covjeka  reku  da  je  Jto  ukrao,  a  on  se 
odgovara  da  nije,  onda  uzvare  pun  kazan  (ili  veliki 
kotao)  vode,  pa  u  omi  vrelu  vodu  metnu  komad  vnu^a 
usjala  gvo^gja.(ili  kamen),  a  onaj  na  koga  vele  da  je 
ukrao,  zasuce  rukave,  pa  objema  rukaraa  izvadi  ono 
gvozgje  iz  vode.  Ako  on  ne  bude  ukrao  ono  5to  na 
njega  govore,  ne  ce  se  oie6\  ni  malo,  ako  li  bude 
ukrao,  izgorede  mu  ruke.  Rj. 

niAziti,  mazim,  v.  impf.  Rj.  v.  pf.  sloz.  iz-nlaziti, 
raz-.  vidi  bluditi  (i  se),  pefiiti  (i  se).  —  1)  n.  p.  dijete, 
hiitscheln,  corrumpo  nimia  indulgentia.  Rj.  kao  prevee 
ugagjati  kome,  ciniti  mu  sve  po  volji  i  pustati  mu 
neka  radi  sto  mu  je  volja.  —  Sakuj  meni  od  zlata 
jnnaka;  mazicu  ga,  k'o  rogjena  majka.  Npj.  1,  356. 
Ako  ko  mazi  slugu  od  malena,  on  6e  najposlije  biti 
sin.  Pric.  29,  21.  —  2)  sa  se,  refleks.  sich  verhatschelt 
betragen,  nimie  sibi  indulgcre:  nemoj  se  maziti.  Rj. 
vladati  se  kao  celjade  razmazeno.  vidi  i  C6piti  se. 

iiiilzno  (mazno),  (u  C.  G.)  lijepijem  rijeCima,  kao 
maziidi,  schmeihelhaft,  blandv:  Obecava  mu  mazno  na 
prazno.  (Kad  ko  koga  vara  lijepim  rijeema.  Posl.  228). 
Rj.  —  isp.  mazati  2. 

maznofflarka,  f.  —  NiSta  ti  ne  radim . . .  Ne  mogu 
od  svetaca...  Pa,  ete,  prera6uni  sam :  pouedeljnik  je 


sveti  posedeljnik  .  .  .  petak  Turski  svetak :  subota 
maznoglavka.  Megj.  317. 

iiii'r/.iiiili.  neni,  r.  pf.  Rj.  v.  impf.  mazati.  —  1)  ein- 
mal  schmieren,  ungo.  Rj.  isp.  mazati  1.  —  2)  einen 
Hieb  rersetzen  yiiit  dem  Sabel,  Stock,  percutio.  Rj. 
udariti  koga  subljom,  batinom.  isp.  mazati  3. 

Uli\zil§(-ica,  /'.  dem.  od  mazuska.  Rj. 

niiizilSka,  f.  (u  f<iimadiji)  kaurski  lonac,  ein  iister- 
reichischer  2'opf,  ollac  genus.  Rj.  —  ]\IadL  mdzos 
(glegjeisun  n.  p.  lonac),  a  miizos  od  nase  rijeci  maz 
(mazati). 

nii\2a,  /'.  (u  vojv.)  der  Zentner  (100  Pfund),  pondus 
centcnarium.  Rj.  Madz.  mfizsa.  vidi  centa  (sto  funti), 
mjera  za  tezinu. 

uiikztlzo,  mazdzeta,  n.  (u  C.  G.)  vidi  maJce.  Rj. 
mladii  mazga,  mlade  od  mazge.  —  mazdze  (osn.  u 
mazga).  Osn.  249. 

uiilzGlije,  n.  das  Verhatscheln,  corruptio  per  ni- 
miam  indnlgcntiam.  Rj.  rcrb.  od  1)  maziti,  2)  maziti 
se.  —  1)  radnja  kojom  tko  mazi  koga.  —  2)  radnja 
kojom  se  tko  mazi. 

luazi'iraua,  f.  govori  sc  u  Hrv.  primorju.  vidi  ma- 
fiurana,  madzurana. 

lUC,  (ace.  i  gen.  ud  ja)  micli,  me.  Rj.  veci  oblik 
mene.  vidi  kod  ja  (pronomen).  —  Boji  me  se.  Obi. 
26  (gen.).  Vi  dete  me  vidjeti.  Jov.  14,  19  (accus.). 

mean  .  .  .  vidi  mehan  .  .  .  Rj. 

iiiceauje,  n.  das  Weichscldagen.  emollitio.  Rj.  verb, 
od  mecati.  radnja  kojom  tko  meca  sto. 

ili<^H'ati,  meeam,  r.  impf.  n.p. jabuku,  ueichschlagen 
(klopfen),  emollio.  Rj.  mecati  jabuku,  ciniti  (tucajuci) 
da  bade  mekana.  r.  pf.  sloz.  namecati,  umecati. 

iiifecav,  adj.  o  kruhu,  koji  nije  dobro  umijesen,  kao 
da  je  mecan  te  se  lijepi.  ridi  dvekav.  isp.  .^Rj.  II.  923b. 

mcetyiiat,  mecensUa,  m.  Maecenas  (Maet-enatis), 
corjck  podatljiv  spisatcljima.  —  Najvei^i  pomagafii  i 
Mecenati  knjizestva  naSega.  Daniea  3,  XXIII  (knji- 
zestvo  iz  Buskoga.  vidi  knjizevnostl.  81avenskome 
meccnatu  Rumjaucovu.  Npj.'  2,  HI. 

ni»'>r-aiijc,  n.  d:ts  Bldcken  der  Lnmmer,  balatio 
agnornm.  Rj.  verb,  od  mecati.  radnja  kojom  mece 
n.  p.  jaganjci.  vidi  kmefanje. 

mefati,  cim,  v.  impf.  blacken,  balo.  Rj.  n.  p.  ja- 
ganjci mede  (za  ovcama),  i  teoci  za  kravama.  vidi 
kmef'ati.  v.  pf.  m^knuti.  isp.  meka. 

m6Pc,  meCeta,  m.  das  Junge  vom  Biircn,  pullut 
ursi:  Bijelo  mece  niz  polje  tece,  za  njim  se  mede  ju- 
na6ko  plede.  Rj.  mlade  od  medrjeda.  pi.  medici,  me- 
dvjedidi.  —  m'ece,  osn.  u  m'ecka  (medvjedica).  isp. 
Osn.  251. 

nu'fcujo,  n.  vidi  gnjefienje.  Rj. 

nii^i-ct,*  »(.  die  Moschee,  templum  turcicum:  Oborio 
mei-et  i  munare.  Rj.  ridi  meOit./lzamija.  Turska  crkra. 

in6fit,*  til.  ridi  dzamija:  t?irokijem  drumom  niz 
Grahovo  a  do  Umca  i  mecita  starog.  Rj.  vidi  i  mecet. 
Turska  crkva.  —  A  da  mecit  gjedovinu  traiSe,  tu  se 
hode  ustaviti  Turei.  Npj.  4,  451. 

inuciti,  mecim,  r.  impf.  n.  p.  grozgje,  vidi  gnjeCiti. 
Rj.  i  si/n.  ondje.  v.  pf.  sloz.  o-meKti,  pri-,  s-.  — 
Koliko  vise  kledi,  svoj  rep  meci.  Posl.  145.  .5a  se, 
pass.:  Cvjetunice  nezdrele,  kad  se  mece,  budu  zdrele. 
DPosl.  12. 

1.  ni&i'ka,  f.  die  Barin,  tirsa,  cf.  medvjedica.  Rj. 
—  Igra  mei'ka  pred  cicinom  kudom.  Doci  (?e  i  pred 
na§u.  Posl.  95.  mccka.  od  kor.  od  koga  je  mecati, 
■mumlati.  isp.  Osn.  298. 

2.  ineeka,  f.  (u  Boci)  vidi  muljalo.  Rj.  mctka  kojom 
se  meci,  mulja  n.  p.  grozgje.  vidi  i  kljukalo,  i  syn. 
ondje. 

ineca,  f.  das  fliissige  Futter  des  Viches,  liquidum 
quod  praehetur  pecori.  Meca  se  mete  od  braSna  ili 
od  mekinja  i  daje  se  psima  i  svinjama.  Rj.  zitka 
hrana  psima  i  svinjama.  —  Nekakav  Turcin  branio 
zimi  svinje,  pa  usuo  vt-itcu  mecu  u  korito.  Rj.  280a. 


incciiica 


—  GG9  — 


mediilja 


I'ecenicu  hrane  kiikuni/.iina  i  mecom.  Rj.  498a.  EaJCi- 
nili  mecii,  t.  j.  u  iticcn,  koja  je  gusta  kao  kaAimak, 
usuti  vode.  Rj.  (JiOb.  meca  (kor.  kosra  je  i  mesti). 
(Isn.  (i5. 

iiKM'ilicn,  /'.  (u  O.  G.)  kao  nialo  muljalo,  cim  se 
kasa  )iiete  (u  nje  su  rooovi  natrag  obrnuti).  Art  Stange 
den  Brei  einzuruhren,  pertica  piilti  immiscendae. 
Kj.  liyulae  species,  qua  res  liqiiidae  (speciatim  co- 
cholufaj  ad  spuiiiandum  excutiuntnr.  ytulli.  kao  niiilo 
muljalo,  cim  se  metu  iitlce  stcari,  n.  p.  cokolada,  da 
hi  se  pjenile.  Schdumer,  Schuumkelle.  vidi  mei'ajica, 
medavica. 

nioeiljiea,  f.  vidi  nieoaiea.  —  Eekla  je  mecajica 
loncu :  znani  te  i  po  dnu  i  po  vrhu.  DPosl.  106. 

ni^cava,  /".  der  Selineesturm,  imhcr  nivium  pro- 
cellosns:  Jede  ko  mecava  (sijeno  i  slamu?).  Ej.  kad 
snijeg  mete,  vidi  pomet,  salaukovina,  vijavica,  dorava 
Angjelija.  —  Ne  da  oka  otvoriti  (n.  p.  mecava).  Posl. 
198.  IJli  svatovi  pa  udarila  mecava  te  nijesu  mogli 
sti<5i  na  vrijeme.  293.  rijeii  s  takim  nasi,  kod  drzava. 

mcPiVvica,  f.  (u  C.  G.)  vidi  me&iica.  Rj.  vidi  i 
medajica.  —  meiavica  (osn.  koja  je  od  mcca,  isp.  me- 
cajica). Osn.  321. 

1.  nied,  meda,  »;.  (loc.  mfedu)  der  Honig,  mel.  Rj. 
vidi  bagrenovac,  cjegjenik,  lipovae,  samotok  1.  — 
Kljuk,  2)  med  s  ^'oskom  izmijeSan  zajeduo.  Rj.  277a. 
Med  na  osovini  rodi.  (Valja  koJniee  cesto  promije- 
§ati).  Posl.  17t;.  Nrsvakome  med  ni  nikom  iui  (ne 
valja  biti).  222. 

3.  iiiSd,  n.  p.  med  nama,  vidi  megiu.  Rj.  prijedlog 
s  kojim  rijcci  stoje  u  cetrrtom  Hi  sestom  padeku.  vidi 
i  megj.  —  tumacenje  vidi  kod  megjii. 

medalja,  f.  Franc,  medaille.  vidi  juedulja,  kolaina, 
kolajna.  akc.  sa  mfedulja.  —  Darova  ga  Marko  gje- 
neralu,  a  on  njemu  od  zlata  medaljit.  Npj.  4,  11. 
Poklanja  im  zlacene  medalje.  4,  367. 

Mgditk,  m.  ime  muJko.  Ej.  —  (osn.  u  Mcdu).  Osn. 
263.  takva  hyp.  kod  Dujak. 

ni^dau,  medna,  adj.  vidi  nieden.  Ej.  vidi  i  niedni 
sto  pripada  medu  Hi  je  slatko  kao  med.  —  Na  ti, 
suaho,  zita,  da  si  zitna;  na  ti,  snaho,  meda,  da  si 
medna.  Rj.  Ki§a  pade,  mediia  rosa  u  polju.  Npj.  1, 
153.  Vei?e  boc^e  medna  usta  da  Ijubi.  1,  351.  Slatko 
je  vince,  medno  je  vince,  al'  je  medna  godina,  koja 
ga  je  rodila.  1,  429. 

iii^dar,  medara,  m.  der  Honiylidiidler,  mellarius. 
Rj.  ko  trgnje  medom. 

iiiedarnica,  f.  die  Honigstube,  ufficina  mellaria. 
Ej.  zgrada  Hi  soba  gdje  se  produje  med.  —  rijeci 
s  takvim  nasi,  kod  ceduljarnica. 

uiedekaiije,  n.  das  Medet-iJw/ew,  exclamatio  medet. 
Rj.  verb,  od  medekati.  radnja  kojom  tko  medece. 

nicdekati,  medecem,  v.  impf.  medet-riifen,  exclamo 
medet.  Ej.  rikati  medet,  uzvikivati  medet.  v.  pf.  me- 
deknuti. 

nu'di^kniiti,  mfedeknem,  v.  pf.  medet-rufen,  exclamo 
medet.  Rj.  viknuti  medet.  v.  impf.  medekati. 

Hidden,  adj.  Honig-,  mdlitus.  Medena  usta  gvozdena 
vrata  otvoraju  (Posl.  176).  Rj.  vidi  medan,  medni.  sto 
pripada  medu,  sto  je  od  meda,  slatko  kad  med.  — 
Izjede  sve  m  meden  kus.  Ej.  317b.  iSe(5erni  i  inedeni 
moj '.  Rj.  8.38a.  Ona  njima  da  medenijeh  kolaCa.  Npr. 
176.  Sjedi  mati  melena !  Siniri  domak  majko !  Smiri 
viati  medena!  Evo  domak  majko!  (Govori  onaj  koji 
cele  zove  u  ko.^nicu).  Posl.  189.  Uz  to  pogaca,  medena 
rakija  i  cievara.  D.nnica  2,  104.  Lijepi  glas  po  svemu 
svijetu  nosio,  kako  Sto  nosi  Cela  pu  medenu  cvijetu! 
Kov.  121. 

iiicd^iiica,  /'.  kaca  za  med,  eine  Wanne  zu  Honig, 
cadus  condendo  mclli.  Rj.  vidi  mednica  2. 

inedi'iijafa,  /'.  (u  C.  G.)  —  1)  Art  Birnen,  piri 
genus.  Rj.  nekaka  kriiska.  vidi  mednica.  —  2)  Art 
Aepfel,  pomi  genus.  Rj.  nekaka  jabuka.  —  kao  me- 
dena kruska  Hi  jabuka. 


\  llUMl(^!ljak,  medenjAka,  m.  Ej.  ponajvise  se  govori 
u  mnohni:  medenjftci,  Honigkuehen,  placentae  mel- 
I  litae.  Rj.  medeni  kolaci. 

iiiiidf't,*   Ausruf  eines  sterhenden   Tilrken,    exla- 

matio  Tnrcae  morientis.  A  bre  medet  na  kiilaSu  Tale. 

Ej.  uzvik  Turrina  kad   umire.  isp.  mediJkati.  —  Da 

I  ga  je  uekakav  bajduk  pogodio  ba§  u  ie\o,  i  da  uije 

!  ni  medet  mogao  veil.  Danica  3,  173. 

ili^diea,  /'.  (u  Srijemu  i  Slavoniji)  vidi  medovina. 
!  Ej.  piice  od  meda.  vidi  i  muselez,  Serbe. 

iii^diciuskT,  adj.  sto  pripada  medicini.  —  Hrvatska 
terminologija  medicinska.  Rad.  5,  194. 

lut'dic-i,  m.  pi.  jnnge  Bdren,  pidli  iirsini:  Navrani 
se  medo  .s  medicima.  Ej.  vidi  medvjcdici.  jedno  me(5e. 

iliedi^,  m.  (po  jugozap.  kraj.)  der  Arzt,  medicus, 
cf.  Ijekar,  !ije6uik :  Hajd'  ujafie  medige  da  tra?.i5.  Rj. 
vidi  i  medik.  Tal.  medico.  —  Medizima  hedimltinu 
plati.  Rj.  153b. 

Jlcdija,  f.  Medina  (?) :  Kad  ustaue  kuka  i  motika, 
bice  Turkom  po  Mediji  muka  (Posl.  122).  Rj. 

in^dik,  m.  vidi  medig,  lijecnik:  Tu  raujena  knjaza 
nahodise,  i  kod  njega  dvanaest  medika,  te  mu  grdne 
raue  utezahu.  Npj.  5,  438. 

iiiediti,  dim,  v.  impf.  mit  Honig  versiissen,  condio 
melle,  mellio,  cf.  medljati.  Rj.  medom  sladiti.  v.  pf. 
sloL  zamfediti. 

iii^djed,  m.vidl  medvjed,  megjed.  —  Zakrij  kru.yce, 
medjed  ide.  cave  rebus  tuis.  Stulli  (pazi  na  scoje!) 
mt'dv-jed,  med-jed.  Osn.  29.  koji  med  jede. 

iii6<ll,jaiije,  n.  das  Versiissen  mit  Honig,  mellitio. 
Rj.  verb,   od   medljati.  radnja  kojom  tko  medlja  sto. 

iiiedljati,  Ijam,  vidi  niediti.  Rj.  v.  impf.  medom 
sladiti.  V.  pf.  sloz.  zam^dljati. 

lu^dljika,  /'.  der  Mehlthan,  robigo.  Rj.  isp.  omediti 
se.  —  Sijer  kao  medljika,  Sto  pada  u  proljeOe  na 
lipu,  a  u  jesen  na  vrijes.  Rj.  679b.  Bib  vas  suSom  i 
medljikom  ipak  se  ne  obratiste  k  meni,  govori  Gospod. 
Amoa  4,  9.  —  medljika  (pred  Ij  osn.  u  med).  Osn. 
277.  rijeci  s  takim  nasi,  kod  aptika. 

iiiediii,  adj.  Iwnigsiiss,  mellitus:  Kapetane,  moja 
medna  usta.  Ej.  Ho  pripada  mcdu,  sto  je  od  meda, 
slatko  kao  med.  vidi  medan,  meden. 

mednica.  f.  —  1)  (u  C.  G.)  jlrt  Birnen,  piri  genus. 
Rj.  nekaka  kruska.  vidi  medenja(?a  1.  kao  medna 
kruska.  —  2)  fufiija  za  med.  Rj.''  vidi  medenica. 

Medajilci,  Mednjitkii,  m.  pi.  potok  i  brdo  u  Jadru, 
izmegju  sela  TrSiif'a  i  Klubaca:  Od  Mednjaka  te  do 
Koprivnjaka.  Rj. 

.^Ii'do.  m.  ime  musko  hyp.  isp.  medo.  prema  Lat. 
Ureus,  Uisinus?  —  Medak  (osn.  Medo).  Osn.  263. 
odatle  prezime  Medovid. 

iu6do,  m.  hyp.  od  medvjed.  Ej.  gen.  mMn,  voc. 
medo. 

iiicdokradica,  f.  vespa.  Stulli.  osa  nekaka  ?  medo- 
kradica,  sto  med  krade.  —  tako  sloz.  rijeci  kod  konjo- 
kradica. 

luc'donja,  m.  Name  fiir  einen  Ochsen,  nomen  bovis 
(an  den  medvjed  denkend?)  Rj.  ime  vulu  (misli  li  se 
pri  tome  na  m^da,  medvjeda?). 

lueddiistaii,  med6usua,  adj.  aff'abilis,  Icnis,  blandus 
sermone,  mansuetus.  Stulli.  medo-ustau,  u  koga  kao 
da  su  medna  usta  (usne?),  tako  slatko  i  milo  hesjedi. 
isp.  tako  sloz.  adj.  kod  krivoust.  i  bjeleusna,  mile- 
usna. 

medovina,  /'.  der  Meth,  mnlsum :  slatko  kao  medo- 
vina :  S  vecera  se  viuom  umivala,  u  po  noci  slatkom 
medovinom.  Ej.  vidi  medica,  muselez,  Serbe.  —  Na- 
lijeva  vino  i  rakiju,  prisiplje  im  serbet  medovinu.  Rj. 
393b. 

nieddvogja.  m.  ursi  ductor.  Stulli.  medo-vogja, 
koji  vodi  meda,  medvjeda.  Barenfiihrer.  —  tako  sloz. 
rijeci  kod  fielovogja. 

m^dillja,  f.  —  1)  ime  kravi.  Rj.  isj).  medonja. 
imena  kravama   s  takim  nasi,   kod  krava.  —  2)  (u 


Ill  oil  II  n 


—  670 


IllOgJIl 


Sinju)  die  Meduille,  numiis  in  honorem  ctijus  cusus, 
kolajua.  Rj.  ri(Ji  i  raedalja. 

iiioduii,' medi'ina,  m.  Jipak  jo5  slagji  od  sladuna, 
cine  Art  Granatiipfel.  muli  granati  genus.  Rj.  — 
midnn  (osn.  u  med).  Osn.  173.  rijeci  s  takvim  nast. 
):od  bojratun. 

Mt^duii,  Medilna,  vi.  u  pjesmaina  nekakav  grad 
(sad  u  Crnoj  Gori.  Rj.^):  Knjigu  piJe  aga  od  3Ie- 
duna.  Rj. 

iiiodveiink,  medv^tka,  m.  (dolje  preko  Morave)  vidi 
ronac  2.  Rj.  ridi  i  gnjiirae,  sarka.  7;((e<(  (divlju  patku). 

.>I(^tlveiliiTk,  jH."(ist.)  vidi  Megjednik.  Rj.  brdo  u 
Srbiji. 

iiiedvjcd,  in.  der  Bar,  ursus.  Rj.  vidi  medjed 
(med-jed  s  umctnutim  v:  medvjed.  is;;.  Korijeni  6), 
megjed.  tiugm.  medvjedina,  megjcdiDa.  7)»/p.  medo.  — 
Brnjicfl,  koluti(5  gvozden,  n.  p.  sto  metnii  medvjedti 
na  usmi  kad  ga  vode.  Rj.  44b.  (u  Rj.'  50:  sto  metnu 
megjedu  na  usnu).  Bicemo  svi  koliki  kao  medvjedi,  i 
jednako  ucemo  kao  golubovi.  Is.  59,  11. 

medvjed iea,  f.  vidi  meeka.  Rj.  vidi  i'megjedica.  — 
Izidose  dvije  medvjedice  iz  Sume,  i  rastrgoJe  cetrdeset 
i  dvoje  djeee.  Car.  II.  2,  24. 

m^dvjedici,  »».  pi.  vidi  medidi.  jedno  niece.  — 
Da  su  Ijuta  srca  kao  medvjedica  kad  joj  otmu  meAvje- 
dice  11  polju.  Sain.  11.  17,  8. 

m^dvjodina,  f.  —  1)  die  Bnrenhaut,  pellis  ursina. 
Rj.  ridi  medvjegjina,  megjediua,  medvjegja  Jcoza.imena 
koiunui  f:od  divljetina.  —  2J  augm.  od  medvjed.  Rj. 

medvjedov,  adj.  des  Baren,  ursi.  Rj.  sto  pripada 
viedijedu.  vidi  megjedov.  —  za  nast.  isp.  alatov. 

medvjegjT,  adj.  Bdren-,  ttrsinus.  Rj.  Uo  pripada 
medvjedima,  medvjedu.  vidi  megjegji.  —  Medvjegja 
lijeska,  f.  Art  Baum  {Dicknuss.  Rj.'  XL),  arboris 
genus.  Rj.  350b.  drvo  nekakvo.  (corylus  colurna.  L. 
isp.  Semisljika.  Rj.').  Medvjegja  stupa,  f.  (u  Dubr.) 
Barenklau,  acanthus  mollis  Linn.  Rj.  350b  (biljka). 
U  sobu  ugje  nekako  stvorenje  u  medvegjoj  kozi. 
Npr.  134 

iii^drjcgjiua,  f.  vidi  medvjedina  1,  megjedina  1. 
medvjegja  kozu.  —  Al  to  straSno  stvorenje skide  salica 
medvegju  kozu,  i  zbaci  medvcgjinu  sa  sebe.  Npr.  134. 

mfegdSn,*  megdfina,  ?n.  vidi  mejdan.  Rj.  vidi  i 
udvoj.  —  PognaSe  se  s  njime  jjo  megdanu.  Npj. 
4,  351. 

luegditndzija,*  m.  vidi  mejdandzija.  Rj.  koji  megdan 
dijeli. 

megj,  okrnjeni  prijedlog  megju,  koje  vidi.  vidi  i  2 
med. 

lu^gja,  f.  (dat.  megji,  accus.  megju,  pi.  megje).  Rj. 
dent,  megjica.  —  1)  die  Grenze,  terminus,  limes.  Rj. 
vidi  granica,  krajina,  kunfin,  mejaS,  meteh,  mrginj, 
plotina,  pokrajina,  serat,  sinor,  sklad,  suniegja.  — 
Vukodriica  se  sadi  po  megji  mjesto  ograde.  Rj.  79b. 
Drina  vodo!  pilemenitu  megjo  izmegj'  Bosne  i  izmegj' 
Srbije!  Xpj.  4, 151.  Tako  za  sad  ostanu  Tiiici  u  Ljes- 
nici,  a  dalje  .se  ucini  megja  Cerom  do  nahije  Zvor- 
niC-ke.  Danica  3,  176.  JliloS  suaretavSi  ih  (Turke)  u 
Rudovcima  (na  megji  nahije  Beogradske  i  Kraguje- 
vaike)  pobije  se  s  njima.  MiloS  80.  Gjekoje  su  pjesme 
tako  na  megji  izmegju  zenskijeh  i  jnnackijeh,  dacovek 
ne  zna,  megju  koje  bi  ih  uzeo.  Npj.'  1,  XIX.  Iz  Hr- 
vatske  iz  sela  Ljubine  (na  sulioj  megji  u  II.  banskoj 
regementi).  Npr.  VIII.  Megja  mu  je  (selu)  udarala  .  .  . 
megja  mu  je  isla.  DRj.  1,  21.  —  2)  das  Gebiisch, 
fruticetum :  Eto  majko  iz  megje  megjeda.  Rj.  —  Ome- 
gjak,  kao  ibun,  mala  megja,  das  Gebiisch,  fruticetum : 
kao  zee  u  ome(5ku.  Rj.  4.58a.  vidi  gim,  grmen;  casta, 
kupina,  plotina  2,  sib.  —  3)  (po  jugozap.'kraj.)  ograda 
od  karaena,  kao  zid,  ali  bez  kreca  i  zemlje:  TeSkoj 
megji  na  tugjoj  zemlji.  Kakva  jesrja,  takva  medju. 
(Kako  ga  hrani  onako  mu  i  radi.  Posl.  124).  Rj.  — 
Omegjina,  temelj  od  megje  (zid).  Rj.  458a.  Debele  megje 
vode  i  u  Grui  i  iz  Gruk.  DPosl.  15.  Po  mnogijem  su 


I  mjestima  preko  kamenitijeh  strana  podzidane  megje 
sve  jedna  iznad  druge.  Kov.  33. 

uiegja-S,  megjiiSa,  m.  koji  s  kim  megji  (do  njega 
stoji),  der  Angrenzende,  confinis.  Rj.  vidi  mejas,  mr- 
ginjaS.  —  Tvrdostjene  kotar  iSte  megjase.  DPosl.  138. 
rijeci  s  tukim  nast.  kod  bradaS. 

iiiecjiisciije,  H.  verb,  od  megjasiti.  Rj.' 

niegjilsiti,  mfegjaSim,  v.  impf.  ridi  megjiti.  Rj.' 

nicarjod,  m.  Qui..)  vidi  medvjed.  Rj.  vidi  i  medjed, 
od  kojega  je  pOKtalo  megjed  slivsi  se  d  i  j  u  gj.  augm. 
megjedina.  —  Udru^e  se  megjed  i  svinja  i  lisica.  Npr. 
175.  Na  glavi  im  kape  od  tri  vuka,  na  legjima  koze 
od  megjeda.  Npj.  3,  333. 

nifeajediea,  /'.  ridi  medvjedica.  Rj.  vidi  i  mefika. 

megjedina,  f.  ridi  medvjedina.  Rj.  —  1)  megjcgja 
koza.  vidi  i  medvjegjina.  —  Da  je  kome  stati,  pa 
gledati,  kako  kroji  kapu  vucetinu,  kako  c'jepa  suru 
megjedinu.  Npj.  3,  32.  imena  kozama  kod  divljetina. 
— ■  2)  augm.  od  megjed. 

MegjeduTk,  m.  Berg  in  Serbien  (izmegju  Valjevske 
i  Uzicke  nahije).  Rj.  brdo  (Hi  planina?)  «  Srbiji. 
vidi  Medvednik. 

mi^gjcdov,  adj.  vidi  medvjedov.  Rj.  sto  pripada 
megjedu. 

Megjegja  Grdda,  f.:  Sagnale  ih  pod  Megjegju 
gredu.  Rj. 

Mea:je!jje,  n.  adj.  sjenokosi  Oslroski:  UljegoSe  uz 
Megjegje  ravno.  Rj. 

m^gjegjT,  adj.  vidi  medvjegji.  Rj.  sto  pripada 
megjedima,  megjedu.  —  Megjegja  lijeska,  f.  vidi  nae- 
dvjedja  lijeska.  Rj.  351a. 

1.  m^gjeiije,  n.  Rj.  verb,  od  megjiti.  —  1)  stanje 
koje  bira.  kud  tko  megji  s  kim  (das  Angrenzen,  con- 
linium.  Rj.)  —  2)  radnja  kojom  tko  megji  sto  (das 
Begrenzen,  limitatio.  Rj.). 

2.  m^gje^lje,  n.  vidi  medljanje.  Rj.  verb,  od  mfe- 
diti.  radnja  kojom  tko  medi  .sto. 

megjer.*  adv.  folglich,  also,  igitur,  ergo.  Rj.  vidi 
dakle,  indi.  —  A  to  mu  (MiloSu  Obilicu)  majka  mijesi 
hljeb,  a  prebacila  desnu  sisu  preko  lijevoga  ramena, 
a  lijevu  preko  desnoga,  te  on  ostrag  sisa.  Onda  car 
leie-.^^Megjer  obila  majka  rodila  obila  junaka.«  Rj. 
429a.  Kadija  mu  (Hercegovcu)  odgovori  da  ne  valja 
(zene  sluSati);  onda  Hereegovac  nastavi :  >iMoja  zena 
jutros  bjeSe  navalila  da  ti  ponesem  jedan  (;upma.sla; 
no  sam  ja  metjjer  dobro  ucinio  sto  je  nijesam  po- 
sluSao.f!  Posl.  61.  Megjer,  paso  ti  si  pomislio,  kad 
izgubiS  knjaza  opakoga,  da  si  Crnu  Goru  istrazio. 
Npj.  5,  490.  Ne  sniijem  joj  ono  pismo  citati  .  .  pa  se 
bojim  sad  da  ne  rece  (u  sebi):  -E  megjer  on  mens  zato 
hvali  i  spominje  u  svojini  odama.o  Straz.  1886,  1385. 

megjica,  /'.  dem.  od  megja.  Rj. 

megjiti,  gjiui,  V.  impf.  Rj.  vidi  meajaSiti.  —  1)  an- 
grenzen, conterminus  sum.  Rj.  megjiti  s  kim,  biti  mu 
megjas.  vidi  graniciti.  —  MegjaJ,  koji  s  kim  megji 
(do  njega  stoji).  Rj.  351a.  Selo  koje  je  megjilo  sa 
Zerzevom.  DRj.  1,  84.  —  2)  begrenzen,  limitem  pono. 
Rj.  megjiti  sto,  megju  mu  ciniti.  vidi  sinoriti.  v.  pf. 
sloL  omegjiti,  razmegjiti;  v.  impf.  sloz.  razniegjavati. 

megju,  (s  accus.  i  iMtrum.)  zwischen,  inter.  Rj. 
prijedlog.  vidi  2  med,  megj. 

J.  .s  accus.  —  Ij  &  ovim  prijedlogom  rijeC  u  ce- 
tvrtom  padezu  pokazuje,  da  su  stvari  koje  sama 
znaci,  sa  svake  ili  barem  s  dvije  strane  mjestu.  na 
koje  se  .sto  primice  ili  je  sTimo  npracljeno.  Mno- 
zina  jednakih  stvari  moze  biti  kazana  kolektivno  (n. 
p.  narod,  tabor,  i  t.  d.)  ili  je  moze  zamijeniti  jedna 
stvar  dijelovima  svojim  (n.  p.  vrata).  na  pitanje: 
kud  (hamo)?  —  Videdi  car  gde  je  ikceri)  uema  za- 
dugo  da  dogje  megj  goste,  poslje  jednoga  slugu. 
Npr.  223.  Bacio  kost  megju  njih.  (Zavadio  ih,  kao 
kad  fioek  bad  kost  megju  pse).  Posl.  11.  Ko  mece 
prst  megju  tugja  vrata,  otkinuce  mu.  148.  Puce 
puSka  iz  gore   zelene,   dobro  Muja   bje^e  pogodila: 


iiiosTJinliicvica 


671 


1.  mcka 


megju  toVe  u  ])rsi  Jiroke.  Npj.  1,  486.  OdletiSe  (jato 
golubova)  nil  Kosovo  ravuo  i  padose  meyj'  Muratuv 
tabor.  2,  300.  ZasjedoJe  u  bogaziiu  Tiirke,  megju  use 
upuScaSe  Tnrke.  S,  459  (j\lc(jju  use  je  [mjesto  megju 
$e]  Bamo  da  se  ispuni  stih;  moglo  bi  se  re6i  i  megju 
sebe,  ali  ini  se  cini  da  je  onako  obi(5nije,  kao  Sto  sam 
i  ovdje  Cuo  od  Podrugovica.  Yuk).  Da.  gledajii,  da 
ne  piistajn  Afis  pa§u  megju  se.  MiloS  5.  —  2)  u  pri- 
mjerii:  Garevi  se  otimlju  o  earstvo,  megju  se  se  hoc'e 
da  pomore,  zladenima  da  pobodu  nozi.  Npj.  2,  190. 
uprurljaiije  je  rrlu  nalik  na  jirosfo  buvljcnje,po  cemu 
je  mjestu  cetvrtoga  pnde.uc  obicniji  sesti.  isp.  i  iz- 
megju  3.  —  amo  ide  i  priinjer  u  Tcom  se  ovo  zna- 
ceiije  preiiosi  na  vrijeme:  Kada  hude  megju  (lospo- 
jine,  sa  tri  de  ti  strane  pomod  doci.  Npj.  3,  46.  vidi 
uiegju  sa  instrum.,  i  izmegju  5.  —  isp.  Sint.  459. 

//.  (sa  instrum.).  —  1)  n  oviiu  prijedlogom  rijec 
11  Sestom  padezu  pokazuje,  da  su  stvari  koje  sama 
znaci,  sa  svake  ili  barem  sa  dvije  strane  ouome 
mjestu,  na  Icome  sto  biva.  Tako  je  bavljenje  i  ondje 
gdje  se  bavi  ono,  Sto  dvoje  ili  nekolicina  cinejeduo 
driigome  ili  sto  od  jednoga  biva  driigome  (n.  p.  go- 
voi'iti  megju  sobom).  Mnozina  se  stvari  ovdje  po- 
trebua  moze  kazati  kolektivuo  (n.  p.  brada,  dniJtvo). 
na  pitaiije:  gdje?  —  Izvadivsi  iz  marame  omi  Ijuskii, 
protre  je  malo  megju,  prstima.  Npr.  23.  Megju  vatrom 
i  vodom  biti  (megju  dea  da).  176.  Megju  dva  bana 
meni  gola  glava.  176.  Megju  recenijem  i  stccenijem 
gora  je  po  srijedi.  DPosl.  60.  Megju  sobom  mlade 
vijecale.  Npj.  1,  397.  Ja  se  bojim  kavge  megju 
bracom.  2,  540.  Boj  i  megju  sobom.  3,  421  (natpis 
pjesmi).  Ako  li  ti  sagrijeSi  brat  tvoj,  idi  i  pokaraj 
ga  megju  sobom  i  njim  samijem.  Mat.  18,  15.  Neuja 
razlike  megju  Jevrejinom  {  Gi'Jcom.  Rim.  10,  12.  Megju, 
vlasima  koje  je  .  .  .  dao  Zici,  jednoni  bjeSe  iiue  Zliua. 
DRj.  1,  384  (isp.  Izmegju  vlaba  koje  je  .  .  .  dao 
crkvi  .  .  .  jednom  bjeSe  ime  Kaudak.  1,  438).  isp.  iz- 
megju 3.  —  2)  i^rijeme  pofietkom  i  svrJetkom  svojim 
moze  stajati  ovako  sa  dvije  strane  onome,  Sto  bude 
dok  vrijeme  traje.  —  Megju  bozicim'  stat'  u  Gruzu 
a  megj)i  gospogjam'  u  gradu.  DPosl.  60.  Megju  tijem 
Petrovi(-u  knjaze  uregjujc  mlade  Crnogoree.  Npj.  5, 
191.  Turci  su  megju  tim  jednako  bill  opkolili  ouaj 
jedan  Sanac,  i  tukli  se  sa  Srbima.  Milos  97.  Kad  sto 
izvjesnije  razberemo,  javic^a  Vam  odmah.  Vi  megjutim 
nemojte  se  sasvim  u  brigu  davati.  Straz.  1886,  1670. 
isp.  megju  I  2,  izmegju  5.  vidi  i  to  11  5.  —  3)  u 
glagolu  samom  moze  biti  primicanje  ili  odmicanje 
(isp.  megju  .s  accus.),  ali  se  u  primjerima  koji  idu 
kazuje  siiuio  mjesto  gdje  to  biva.  —  Obeda  niu  se, 
da  6e  pisati  caru,  da  ga  ostavi  megju  njima.  Milos 
131.  Veliki  prorok  izigje  megju  nama.  Luk.  7,  16. 
Kad  oni  ovo  govorahu,  i  sani  Isus  stade  megju  njima. 
24,  36.  JVe  pustavi  nikakve  razlike  megju  nama  i 
njima,  Djel.  Ap.  15,  9. 

III.  prijedlog  megju  moze  sesloziti  sa  prijedlogom 
iz:  izmegju,  koje  vidi;  i  s  prijedlogom  do:  domegju: 
I  Ameta  dobro  udario,  rasjece  ga  do  megju  rumenah. 
Npj.  4,  87.  kao  jedan  sloieni  prijedlog  ima  uza  se 
genitiv.  vidi  do  (prijedlog)  7. 

iiifeg'jiidiicviea  (megjildnevica),  f.  one  tri  nedjelje 
izmegju  Qospogje  velike  i  male  (od  15.  Avgusta  do 
8.  Septemvrija),  die  Zeit  zwisclien  den  beiden  Frauen- 
tagen,  temporis  inter  utrumque  festum  B.  M.  V.  in- 
terrullum.  Rj.  Ijjutit  kao  zmija  izmegju  gospogja  (uz 
megjudnevicu,  kad  se  valja  da  sprema  da  odlazi  sa 
zemlje).  Posl.  173. 

luegjiidiicviekT  (megjiidnevicki),  adj.  n.  p.  jaja, 
jagode  (to  zene  ostavljaju  lijeka  radi).  Rj.  .sto  p/-i- 
padu  megjudneiHci. 

iiicgjilSobnT,  adj.  sto  imaju  celjad  Hi  .itrari  megju 
sobom,  Hzajmice,  gegensmtig,  wechselseitig,  mutuus. 
vidi  uzajmifni.  —  Sada  se  razviju  pletke  (intrige)  i 
megjusolinti  proterivanja,   ba^ajuci   krivicu  jedan  na 


drugoga.  MiloS  17.  Pored  sviju  ovijeh  bojeva  i  briga 
i  nevolja,  ni  jedna  straua  nijc  zaboravljala  ni  svoje 
megjusobne  raspre.  Wovj.  47. 

Mclii\<iijn,  /■.  mala  varosiea  blizu  RSave,  Meliu- 
dia.  Rj. 

JlehiYdijski,  adj.  von  Mehadija.  Rj.  sto  pripada 
Mehadiji. 

llieliiYiia,'^  f.  vidi  krfima  1,  stranja:  Dva  dudana  i 
nova  meliana.  Rj.  vidi  i  gostioniea,  i  syn.  ondje. 

uielii'iiidzijn,*  m.  vidi  kremar.  Rj.  —  A  more,  a! 
to  je  pjesrna.  Hej  mehandzija!  daj  mu  litru  rakiie. 
Posl.  324. 

mehiYiidzijiu,  adj.  vidi  krdmarov.  Rj.  sto  pripada 
mehandziji. 

iiieliiYiulzTjiiskT,  iiicliaiuizTjskT,  adj.  vidi  krcmarski. 
Rj.  *  siizeto  mehandz7ski  (isp.  abadi^inski).  —  VrSak 
mehandnske  spokojnosti  vidi  se  u  onoj  zgradici  koja 
se  ne  pominje  u  druStvu!  Megj.  10.  (m  ovakovom  do- 
gogjaju  Uanicic  ne  sazima.  isp.  aba^ijski). 

iiii^baiiic-ki,  adj.  sto  pripada  mehanici,  mechanisch, 
ar,)(avt/.Q'c.  —  Podetak  Ijudske  prosvjete  izmiSljavanjem 
mehanickijeJi  umjestra.  Pripr.  88. 

Illelli\lli!^^llljc,  )i.  vidi  krcmljenje  1.  Rj. 

iiieliiYiii.sati,  mehanisem,  vidi  krcmiti.  Rj.  v.  impf. 

—  vino  tociii,  na  malo  prodavati. 

iii^haiiskT,    adj.'  sto  pripada   mehani,  meltanuma. 

—  Da  dobije  mehansko  pravo.  Megj.  303.  Mehanski 
momci  govore  za  ujih  da  su  to  »sobe  ekstrai<.  Zlos.  12. 

iiieliclio,  glas  jarcji:  Eto  ti  jarca  kudi,  pa  se  stane 
drekenjati  oko  kude:  y>Mehehe!<.<  .  .  .  jarac  se  onda 
vrati  kudi  po  svome  obicaju  i  stane  ga  dreka  oko 
kude:  ^Mehelie!''  Npr.  245. 

liieliiiiia,  /'.  vidi  mahuua,  mfthuna.  —  Meuna,  f. 
(u  Banatu)  vidi  mahuna.  Rj.  355a.  znadenje  kao  u 
mahuna:  mi'huna.  Korijeni  168. 

ui6it,*  m.  vidi  mrtvac:  Ne  kopaj  me,  neno,  gdje 
se  meit  kopa.  Rj. 

iiu'jas,  mejilsa,  m.  (u  Sinju)  megja,  die  Grenze, 
finis,  terminus.  Rj.  m  sjevernoj  Hrvatskoj  znaci  mejaj 
sto  i  niegjaS:  koji  s  kim  megji,  do  njega  stoji.  na- 
suprot  kod  rijeci  megjaS  u  primjeru  iz  DPosl.  138: 
Tvrdostjene  kotar  iSte  megjaSe,  rijee  megjaS  znaci 
po  svoj  prilici  sto  ovdje  mejaS,  t.  j.  megja.  —  rijeci 
s  takim  nast.  kod  bradaS. 

m«>j(laii,*  mejiliina.  m.  mjesto,  der  J^latz.  forum; 
mejdan  dijeliti,  duelliren,  p)ugnam  ineo:  Izidi  mi  na 
mejdan,  juuadki.  Rj.  vidi  megdan;  iidvoj.  isp.  posjedi 
se  s  kim.  —  Ljubovid  me  na  mejdan  zaziva.  Rj.  175a. 
Zatadi  koga,  zazvati  na  mejdan.  Rj.  197a.  Kako  je 
Zmajognjeni  Vuk  pod  Spljetom  na  mejdanu  pogubio 
Zlotu  protopopu.  Kj.  212a.  Odrzao  mejdan.  Rj.  447b. 
yramota  je  pobjec'  sa  mejdana  .  .  .  Vidi  MiloS  na 
konju  djogatu,  gje  de  taj  dan  mejdan  otvoriti.  4,  229. 
Osta  mejdan  Lazarevid-Luke.  4,  271.  Mene  Arap  na 
mejdan  poziva.  4,  301.  Dok  s  Arupom  mejdan  po- 
dijelim.  4,  302.  Nu  izljezi  mene  na  mejdanu.  4,  317. 
No  je  njemu  Bog  i  sreda  dala,  dobio  je  na  mejdan 
junacki.  4.  380.  Udvoj  (mejdan  izmegju  dvojice). 
DM.  73. 

uicjdiiiidzija,*  m.  der  Kampfer,  pugnator.  Rj.  vidi 
megdandzija.  koji  mejdan  dijeli. 

JI6jra,*  f.  iu^e  zensko  u  Turaka:  NaSoj  Mejri  k'uu 
postaviSe.  Rj.  liyp.  od  Mejrema.  vidi  Mera. 

Mcjrciiia,*  /'.  oidi  Merjema.  Rj.  vidi  i  Merima.  ime 
zensko  u  Turaka.  hyp.  Mejra,  Mera.  augm.   MeruJa. 

inejtcf,*  m.  die  Kinderschule  (der  Tilrken),  scliola 
puerorum:  I  kod  dvora  bijele  mejtefe.  Rj.  —  mejtef,* 
mala  Skola,  gje  se  Turska  gjeca  ude  Bogu  moliti  i 
ditati.  Npj.'  1,  316. 

iiiek,  meka  (meki,  comp.  meksi)  adj.  vidi  mekan. 
Rj.  dem.  mekaban.  —  mck  (od  i.iAK'i.ici.,  demu  je  ot- 
palo  jeduo  k  prema  padeiima  u  kqjima  dolazi  jedno 
do  drugoga).  Osn.  305.  pnmjere  vidi  kod  mekan. 

1.   iii^ka,   f.   das   Blockcn    der   Liimmtr,   balutio 


2.  mekii 


672  — 


meljanje 


agnorum.  Kj.  ixp.  mec^anje.  —  t^toji  7neka  janjac'  zu 
ovcama...  Stoji  rika  krava  za  teladina,  a  teJadi  jnefta 
za  krarama.  Npj.  4,  187. 

3.  in^ka.  f.  (u  Hrv.)  rirf;  mamae  1.  Rj.  vidi  i 
mama,  namarna,  zamama;  obrum.  iim  ac  mami  n.  p. 
riba.  —  meka  (kor.  bi«5e  koga  je  i  mek).  Osn.  38. 
isp.  navaiihi  se. 

m^kav,  f.  meso  bez  kosti  zovu  mekac.  J.  Bogda- 
novid.  meko  meso. 

lu^kiti-a,  f.  (w  Uz.  nah.)  Art  Aepfel,  pomi  genus. 
Rj.  iiekakva  (meka)  jahuka.  isp.  mekii^a. 

lu&kalinn,  mekahna,  adj.  dem.  od  mek,  mekan.  — 
Duzd  izbroji  mekahne  ceki»e.  HNpj.  3,  419.  One 
jagme  mekahne  cekine.  4,  101, 

ui&kan,  adj.  Rj.  i^idi  mek.  dem.  mekahan.  — 
1)  iieich,  mollis,  n.  p.  hljeb,  trud,  kruJka:  meko  kao 
pamuk.  Rj.  suprotno  tvrd.  —  StrvDO  zito,  (u  Lici) 
tako  se  zove  zob  i  pir  (karijik);  a  senica,  kukuruz, 
raz,  jecara  i  proso  zove  se  sitno  ili  meko  zito.  Rj. 
719a.  Ako  mi  ne  meteJ  kuce,  mekse  mi  je  spavati. 
Posl.  5.  Kao  vuna  (sijeno  —  t.  j.  lijepo  i  mekano). 
129.  Podvu(f-i  pod  koga  meku  poitelju.  (Oblaskati  ga). 
251.  Pa  on  sjede  na  meku  loiiiicu.  Npj.  2,  469.  Da 
ti  trazim  od  mora  he(?ime,  da  ti  gradim  mekane  me- 
leme.  2,  512.  Pa  prodade  njega  u  Latine,  u  Latine 
za  meke  ruspije.  3,  94.  Nekada  ti  tvrda  tjera  bjeSe, 
a  sad  ti  je  meksa  od  pamuka.  Here.  129.  Aprilij. 
Vreme  meko.  Daniea  5,  21.  iSto  je  »b«  mekse  od  >ip«. 
Rj.'  XXX.  Eto,  koji  meke  haljine  nose  po  earskijem 
su  dvorovima.  Mat.  11,  8.  —  2)  n.  p.  ^ovjek,  zu 
gefdllig,  nimie  facilis:  S  meka  obraza  deveto  kopile. 
Rj.  trio  ugodljiv,  koji  je  rad  svakomii  ugoditi.  su- 
protno oJtar.  —  Antonije  je  bio  corek  mekan,  i  viJe 
kmet  nego  vojnik.  Daniea  4,  19.  Milan,  kao  bogat 
gospodar  i  meke  naravi  covek,  nije  rado  napred  u 
boju  trcao.  MiloS  44.  Kakogogj  §to  su  amo  dolje.y((c?j 
meksi,  tako  su  gore  i  zene  oStrije.  Npj.'  1,  XIX.  Covjek 
koji  je  bio  mek  i  vrlo  njezan  megju  vama,  prozli6e 
se.  Mojs.  V.  28,  54.  —  3)  n.  p.  rakija,  schu-ach, 
rilis.  Rj.  kao  slab,  suprotno  Ijut.  —  Onako  se  uz 
jelo  uajviJe  pije  sljivova  rakija,  koja  je  sredom  vrlo 
meka:  i  tako  zdravlju  ni  malo  ne  udi.  Daniea  2,  104. 

iiiekinjara,  /".  vidi  kiselica  2.  Rj.'  kisela  julia  od 
mekinja.  —  rijeci  s  takim  nast.  kod  badnjara. 

m^kiujc,  ipekmja,  f.  pi.  die  Kleien,  furfur:  Kupio 
bi  ga  za  mekinje.  cf.  trice,  osjevine,  palje.  Ej.  vidi 
i  isijevei,  posije.  —  Bolje  je  na  mekinjama  dobiti 
nego  na  zlatu  Stetovati.  Posl.  24.  U  svakom  hljebu 
ima   mekinja.  335.   mekinje  (osn.    u   mek).   Osn.  197. 

1.  ingkTs,  m.  rijeC  za  ^oeka,  koji  je  slaba,  nejaka 
tjelesnog  sustava.  J.  Bogdanovid.  covjek  mekan,  slab, 
rijeci  takve  kod  blutiJ.  vidi  mekuJac  2. 

3.  lugkTs  grM,  u  zagoneci.  Rj.  vidi  zagonetku  kod 
devenduka. 

mSkna,  f.  debelo  zensko,  ein  dickes  Frauenzimmer, 
mulier  erassa.  Rj.  —  od  kor.  od  koga  i  mek,  mekan. 
is;?.  Korijeni  156.  rijec  s  takvim  nast.  isp.  depna. 
imena  kod  Bekna. 

1.  ni&kniiti,  meknem,  v.  impf.  ueich  verden,  mol- 
lesco.  Rj.  m'ck  postujati.  v. pf.  slo'z.  odmeknuti,  iime- 
knuti. 

3.  lueknuti,  meknem,  v.  pf.  einmal  hlocken,  edo 
halatum.  Rj.  v.  impf.  m^cati.  —  mekne  n.  p.  jagnje 
za  ovcom. 

niek6korka,  f  (u  Jadru)  bijehi  bundeva  (u  koje 
je  kora  meka).  Rj.  nieko-korka.  suprotno  tvrdokorka. 

mckoobrazaii,  zna,  adj.  zu  gefnllig,  facilis:  Meko- 
obraznoj  gjevojci  trbuh  do  zuba.  cf.  mekan  2.  Rj. 
meko-obrazan,  u  koga  je  mek  obraz,  koji  je  mek, 
mekan  (2),  vrlo  ugodljiv. 

niekopiit,  adj.  {.j.  konj,  koji  je  tako  slab  da  mu  uzda 
na  glavi  ili  kolan  na  trbuhu  odmah  nai'ini  ranu,  ein 
z'irtliches  ueichliches  I'ferd,  das  keine  S'trajmtze  aus- 
hdh,  equus  mollis,  delicatus.  Rj.  —  meko-put,  rijec 


slozena  kojoj  je  prva  pola  mek  a  druga  put  (f.  meso): 
u  kojega  je  meko  meso. 

inekdta,  f.  die  Weichlieit,  mollities.  Rj.  osobina 
onoga  sto  je  meko.  vidi  mek^ina.  —  2ena  koja  je 
meka  i  vrlo  njezna  megju  vama,  koja  od  mekote  i 
njeznosti  nije  bila  navikla  stajati  nogom  svojom  na 
zemlju.  Mojs.  V.  28,  56. 

niok6ilst,  adj.  t.  j.  konj,  koji  se  boji  uzde,  ueich- 
mdulig,  equus  oris  mollis.  Rj.  meko-ust.  w  kojega  su 
meka  usta.  suprotno  tvrdoust.  isp.  tako  sloz.  adj. 
krivoust;  bjeleusna,  mileusna. 

nieksaiijc,  «.  das  Enreichen,  mollitio.  Rj.  verb,  od 
mekSati.  rudnju  kojom  tko  meksa  sto. 

iiioksati,  Sam,  v.  impf.  ericeichen,  mollio.  Rj.  ciniti 
da  bude  .Uo  meko  (mekse).  v.  pf.  sloz.  na-mekSati, 
laz-,  u- ;  V.  impf.  sloz.  razinekSavati,  umekSavati.  dem. 
m^cati. 

mcksina,  f.  vidi  mekota.  Bj.  osobina  onoga  Ho 
je  meko. 

mektorbasa,*  m.  der  Kapellmeister,  magister  eon- 
centus:  C'ala  sada  na.5e  mekterbase !  na  sramotu  Baju 
i  Limunu.  Rj.  mekter-basa,  basa  (glava)  niekterima. 
isp.  ba5a  3. 

mekteriii.*  jh.  der  Musikant,  symphoniacus.  Rj. 
vidi  musikanat.  kao  gudac  i  svirae. 

mfekiisa,  f.  —  1)  jabuka  promrzla,  ili  gnjila  kruika, 
ueicher  Apfel  oder  Birne,  malum  aut  pirum  mite 
(molle).  A  i  za  mekanu  travu  (i  poSto  se  pokosi  i 
osusi)  kaze  se  mekusa.  Rj.  meka  jabuka  ili  kruska. 
isp.  meka(5a.  za  gnjilu  krusku  vidi  gnjiliea,  ognjilaca, 
tepka.  —  2)  kao  meko  celjade:  Tvrtku  veli  mekusa: 
udri  u  bubanj,  cora  je.  DPosl.  138.  —  rijeci  s  takvim 
nast.  kod  ajgiruSa. 

aieklisae,  mekiisca,  m.  —  1)  rak  kad  se  svuce  u 
proljece,  der  Krebs  der  sich  gehdutet,  cancer  qui 
I  cutem  posuit  (ideoque  tenerior  est).  Rj.  —  2)  vidi 
1  mekiJ.  J.  Bogdanovid. 

m^kiisioa ,  /".  —  1)  Na  granCici  tica  mekusica. 
K  njoj  dolazi  s  mora  lastavica:  »Seko  moja,  tico 
mekusico!  Here.  123.  —  2)  zensko  sto  je  mtisko 
mekuSac  2.  J.  Bogdanovid. 

m^Ia,  f.  die  Mistel,  viscuin.  Rj.  vidi  imela,  lijepak. 
dem.  melica.  —  Xa  kojoj  bi  se  lijesci  naila  mela,  pod 
onom  lijeskom  ima  guja  s  dragim  kamenom  na  glavi. . . 
jer  se  mela  rijetko  nalazi  na  lijesci.  Rj. 

melas,  mehlsa,  m.  nekaka  tica,  koja  se  melom  hrani, 
die  Misteldrossel,  turdus  viscivorus  Linn.  Rj.  vidi 
imelaS.  cf.  drozak.  Rj.'.  —  rijeci  s  takvim  nast.  kod 
bradaJ. 

iiii'lcni,*  das  Pflaster,  emplastrum.  Rj.  vidi  obliz. 
isp.  tvor  2,  tvorac.  —  More?  li  mi  rane  preboljeti, 
da  ti  trazim  od  mora  he(?ime,  da  ti  gradim  mekane 
meleme?  Xpj.  2,  512.  I  pogodi  Amidzid'  Osmana  baJ 
u  6elo  megju  obje  oci,  gje  Osmanu  melem  trebat'  ne 
ce.  4,  333. 

luelcmrisfe ,  mfelemaSceta,  m.  vidi  Ijekarina.  Rj. 
melem-asie,  a§5e  =  akCe  Tur.  novae,  isp.  binjaSee. 
plata  lijecniku.  vidi  i  he<5unstina.  —  Placajte  mi 
slugi  melemasce.  Xpj.  2,'  436. 

ni61ez,*  m.  —  1)  der  Zuitter  (Mulatte),  hibrida, 
von  2Ienschen  und  Thieren.  Ej.  celjade  ili  zirince 
kojemu  su  otac  i  mati  od  razlicne  vrste.  vidi  polutan, 
sustrimak,  umetak,  sustrmica.  —  2)  platno  u  kojega 
je  osnova  prtena,  a  potka  pamuCna.  Rj. 

niolica,  /".  dem.  od  mela.  Rj. 

iii<'I6<lTj*skT,  adj.  sto  pripada  melodiji.  —  Podizanje 
i  spustanje  glasa  u  pevanju  (melodijski  ton).  Opit  19. 

iu61uii,*  meliina,  m.  (u  Bosni,  Here,  i  u  Dubr.) 
vidi  gjavo.  Rj.  i  syn.  ondje. 

niolj  .  .  .  vtdi  binelj  ...  Rj. 

iii<!'ljaiijc,  n.  das  Zusammendrucken,  SKischen  den 
Fingern  oder  in  Hdnden,  convolutio.  Rj.  verb,  od 
meljati.  radnja  kojom  tko  melja  sto. 


meljati 


—  673  — 


1.  incsan 


meljati,  meljam,  v.  impf.  zwischen  den  Fingern 
Oder  in  Handen  zusammendriickcn ,  convolvo.  Rj. 
gnjec'iti  sto  megju  prstima  Hi  u  rukama.  isp.  melja- 
viti.  ('.  2)f.  sloL  izraeljati,  umeljati. 

lueljilva,  f.  iras  gemahlen  vird,  quod  molitur: 
uema  meljave  (p;ovore  u  Srijemu  kad  nema  vodenica 
Sta  da  melje).  Rj.  ono  sto  se  melje.  vidi  meljivo.  — 
rijeci  s  fakviiii  nasi,  hod  dr^ava. 

meljilviti.  mfeljavun,  v.  impf.  (st.)  cf.  pomeljaviti. 
Rj.  —  mljeii,  meljeiu,  tako  ii  istoiii  znacenju :  melja- 
viti,  pomeljaviti.  Korijeni  102.  isporedivsi  ovo  sa  tu- 
macenjem  rijeci  pomeljaviti,  meljaviti  ce  biti  sto  ndjeti 
zuhima,  gnjeciti  zuhimu,  u  ustima.  isp.  meljati. 

nieljilvljenjc,  w.  verb,  od  meljaviti.  radnja  kojom 
tko  meljuvi  .ito. 

MMjiui),  /'.  seoce  vi§e  Novoga  ii  Boci  (u  ovome 
aelu  ima  mnogo  bijele  loze,  koja  ae  ondje  zove  skro- 
bCitina).  Rj. 

infeljTvo,  II.  vidi  meljava.  Rj.  ono  sto  se  melje.  — 
rijeci  s  tal'vim  nasi.  Jcod  jedivo. 

mcljta,  f.  das  3f alter,  isp.  lijep.  —  Kad  se  pravi 
meljta  (raalter),  onda  njime  (gurom)  mute  klak  i 
s  przinom  mijeSaju.  i\I.  Sledic'.  ARj.  III.  ,')02b. 

ni^nila,'^  f.  (st.):  Ubila  ga  memla  od  kamena.  Rj. 
vidi  vlaga. 

nieudiio,  mendula,  m.  (u  Dubr.)  ridi  badem.  Rj. 
i  syii.  ondje.  i  mijendeo,  prema  cemii  treha  i  meuduo 
pisati  m'ijenduo,  kao  sto  pise  Budmani.  ARj.  HI. 
442b.  —  Tal.  mAndola. 

niene,  —  1)  accus.  od  ja,  mich,  me.  Rj.  —  2)  gen. 
od  ja.  Rj.  —  3)  (po  narodu)  dat.  od  ja,  mir,  mihi. 
Rj.  manji  oblik  za  accus.  i  gen.  me,  za  dativ  mi.  — 
vidi  kod  ja  (pronomen). 

ment^cal,  menecAla,  m.  (ii  Dubr.)  vidi  sacm.a.  Rj. 
StuUi:  menecao.  vidi  i  sita  3.  —  Tua'ja  menccal. 
Osn.  122. 

mSiigcIe,  f.  pi.  kao  proeijep  u  kom  durCije  iglu 
o^tre.  cf.  mengjele.  Rj.  —  Tugje  mengele  i  mengjele. 
Osn. .  125. 

mfengjcle,  f.  pi.  die  Presse,  prelum,  cf.  tijesak.  Rj. 
ridi  i  tijest.  isp.  mengele. 

liieiigjuse,*  menaju.sa,  f.  pi.  vidi  mingjuSe,  i  syn. 
ondje.  —  USi  jedne,  fetvere  mengjuse.  HNpj.  .3,  411. 

raeiigj  iisto,  mjesto  mengjuse  m  pjesmi  u  kojoj  se 
pjeva  kako  govori  Turcin:  Dilber  Fato,  zlato!  izigji 
na  vrato,  da  ti  vidim  usato,  da  ti  kupini  mengjusto. 
Here.  295. 

liienovati  SC,  m&nujem  se,  v.  r.  pf.  u  pjesmi  mjesto 
menjati  se  (mijenjati  se).  Ja  njoj  dadoh  struk  rumene 
ruie,  ona  mene  struk  bela  bosiljka,  te  se,  babo,  me- 
novasmo  crecem.  Rj.  —  sa  e  mjesto  -a:  men&vati  se. 
Korijeni  154. 

mlutovati,  mentujem,  v.  pf.  vidi  liJiti.  Rj.  —  ta- 
kogjer  sa  e  mjesto  -e:  mentorati  (f  je  iza  n  umetnuto). 
Korijeni  154:.  bice  iz  31adi.mentem,  izbaviti,  ispricati. 

Mi'oea,  n.pil.  sjenokosi  (.  evski  u  Lastvi  Ozrinidskoj : 
Dok  dogjoSe  ua  Cueka  Meoca.  Rj. 

M6ra,  f.  hyp.  od  Merima:  Moja  Mera  nije  tako 
lepa,  al'  je  3lera  srcu  mome  draga.  Rj. 

iiii»rAja,*  f.  ein  angenelimer  kahler  Orf,  calvitium. 
Rj.  ugodno  goletno  mjesto.  —  Kad  pogleda  Zlatka 
divicica,    vidje  vlasfe  u  travi  meraji.   HNpj.  3,  426. 

1.  iiieranjc,  ».  das  Wuchsziehen,  ductus  cerae.  Rj. 
verb,  od  merati.  radnja  kojom  tko  mera  vosak. 

2.  nieranjc,  n.  das  Schlagen,  contusio.  Rj.  verb,  od 
merati.  radnja  kojom  tko  mera  n.  p.  kosulje,  pe- 
ruci  ih. 

1.  m&rati,  meram,  v.  impf.  kad  ho(5e  da  se  gradi 
voStana  svije(?a,  onda  .se  mera  vosak,  t.  j.  komadid 
voska  grije  se  prema  vatri,  pa  se  prstima  rastanjuje, 
te  se  n.acini  kao  tanak  kolacitf.  koji  se  po  torn  citav 
(ili  najprije  jedna  pola  pa  onda  druga)  obavije  oko 
svjeStila,  koje  jedno  zateguuto  drzi  za  obadva  kraja, 
pak  se  megju  dlanima  obrce  i  razgoni,  dok  se  ne  na- 


cini  svije(^a,    Wachs  Ziehen,   duco   ceram.   Rj.  v.  pf. 
slol.  umerati. 

3.  ln('^rati,  mSram,  v.  impf.  mlatiti  n.  p.  pratljacom 
baljine  kad  se  pern,  schlagen,  contundo.  Rj. 

inerdiven,*  m.  merdivoiic,*  f.  pi.  die  Leiter,  scala, 
cf.  Ijestve,  stube:  A  on  tajom  ide  uz  merdiven.  Rj. 
—  Ajaouda  uz  merdivene  hajde  gore.  Danica  4,  37. 
luerdzan,  merdziina,  m.  die  Korallen,  corallu.  Rj. 
vidi  koral,  koralj.  —  Pred  Ajkom  je  gjergjev  od  mer- 
dzana.  Here.  29.  Vezak  vezla  C'engijcJa  Fatima  na 
gjergjevu  od  ckrli-mcrdzana.  118. 

uierdziViiac,  merd^dnca,  m.  (u  Bosni)  grab,  ridi 
viSnjica  2.  Rj.^  vidi  i  visnjak,  se&rac. 

int^rdzaukiiija,  f.  n.  p.  puska:  C'ul  obori  sa  konja 
gavrana . . .  o  njem'  visa  puske  merdzanldnje.  HNpj. 
3,  512.  merdzanom.  nakieena. 

inert'dov,  mered&va,  m.  (u  Baranji)  na  drvetu  mreza, 
kojom  se  riba  vadi  iz  barke,  dcr  Fischhamen,  retis 
genus  (everriculum  ?J.  Rj.  vidi  neredov.  Madz.  mere- 
getii,  merettyii.  tugje,  i^onajvise  Madzarske  rijeci 
s  takvim  nasi,  kod  akov. 

ilicrgjuo,  mfergjula,  m.  (u  Risnu)  zlatan  Serit  koji 
se  iidara  po  dolami  sa  strane  od  vrata  do  pasa.  Rj. 
ridi  friz.  —  Tugja  mirgjuo.  Osn.  126. 

Merima,*  /'.  ridi  Merjema:  Dvoje  su  se  zamilili 
mladi :  Omer  momce,  Merima  devojka.  Rj.  vidi  i 
Mejrema.  hyp.  Mera.  augm.  MeruSa. 

Jlerjema,*  f.  Tursko  zensko  ime:  I  Merjema  na 
glasu  djevojka.  Rj.  vidi  iMejrema,  Merima;  hyp.  Mera. 
augm.  MeruSa.  —  u  krseana  Marija. 

mferkiinjc,  n.  das  Aufmerken,   attentio.   Rj.   verb. 
od  merkati.  radnja  kojom   tko  merka   (pazi)  na  sto. 
ni&rliati,    kam,    v.    impf.   aufmerken,   attendo.   Rj. 
paziti  na  sto.  od  Njem.  mcrken. 

Merkiirijc,  m.  Mercurius.  —  Merkurije,  bio  je  u 
Rimljana  bog  rjecitosti  i  trgovine,  koji  se  Grcki  zvao 
'y.m.fi:.  Nov.  Zav.  XI.  Nazivahu  Pavla  Merkurijem, 
jer  on  upravljaSe  rijecju.  Djel.  Ap.  14,  12.  Merkurije. 
Rad  26,  57.  za  akc.  isp.  Viisilije. 

mi'riiier,*  m.  der  Marmor,  marmor.  cf.  mramor. 
Rj.  —  Gospodar  mu  iznese  jedan  mermer  kamen,  lepo 
otesan  na  eetiri  ugla.  Npr.  43. 

mermt^rli,*  adj.  indecl.  od  mermera,  marmorn,  mar- 
moreus:  Oko  kule  mermerli  avliju.  Rj.  mermerli,  od 
mermera,  mermerom  pokaldrmljena.  Npj.'  4,  350.  — 
vidi  mramorni. 

m6r6v,  merova,  »(.  (u  vojv.)  ein  Getreideviass,  modii 
genus.  Pozunski  merov  uzima  40  oka,  a  PeStanski  60, 
a  Banatski  SO.  cf.  Sinik.  Rj.  mjera  za  zito.  vidi  i  po- 
zunac  2,  vagan  2.  —  rijeci  tugje  s  takim  nasi,  kod 
akov.  Madz.  m^ro,  koju  rijec  uzese  od  nas  (mjera), 
pa  nam  pomadzarenu  povratise. 

mt'rtik,  m.  (po  namastirima  Fru-skogorskim)  das 
Weindeputat  in  den  Klostern,  vinum  demensum  mo- 
nacho:  A.  Pobila  tutia  vinograde.  B.  Moj  mertik  nije 
ubila;  a  dva  mi  ne  dadu,  makar  na  svakom  fiokotu 
po  akov  rodio.  Rj.  odregjena  mjera  vina  sto  se  daje 
kalugjerima.  —  Madz.  mertik  (mjera),  nama  uzeta 
rijec  i  pomadzarenu  povracena.  po  sjev.  Srvatskoj 
govori  se  mertuk,  te  znaci  odregjena  mjera  vina  Hi 
iita,  n.  p.  zita  onima  koji  mlate. 

mcrtouo.sa,  m.  (st.)  vicli  martoloz :  Zgubio  sam  tri- 
deset  niertonosa.  Rj.  vidi  i  martonoSa. 
mertuk,  m..  vidi  mertik. 

MiTii.sa,  /'.  ime  zensko,  augm.  od  Merima:  Hod^a 
iui  je  Omer  efendija,  k.alla  im  je  Merusa  gjevojka. 
Here.  172.  —  takva  augm.  kod  AngjuJa. 

m^sa,  f.  hyp.  od  meso,  hois  guza  mese,  sagt  man 
zum  ertappten  Fleischdiebe.  Rj.  kazu  celjadetu,  kad 
ga  zateku  gdjc  krade  meso. 

1.  iiiesau,  mfesna,  adj.  von  Fleisch,  fleischern,  car- 
neus:  Mesan  razanj,  gvozdeno  peeivo  (t.  j.  prsten  na 
prstu).  Rj.  sto  pripada  mesu,  sto  je  od  mesa,  kao  od- 
regjen  pridjev :  mesni,  koje  vidi.  vidi  mesat.  —  Izva- 

43 


mosan 


—  674  — 


mcscema 


didu  iz  tijela  njihova  kameno  srce  i  dacu  im  .sccc 
inesno.  Jezek.  11,  19. 

2.  mi'snn,  in.  (u  Slav.)  nekako  gro%je  bijelo  i  cmo, 
Aii  Weinrebe,  vitis  gciiits.  Kj.  —  mesan  (osn.  mo^e 
biti  u  meso).  Osu.  139.  rijeci  s  takvim  nast.  kod  brajan. 

mcsSr,  me.«.4ra,  m.  —  1)  der  Fleischer,  cariiariufi, 
laniH.%  lanio,  cf.  kasapin.  Rj.  vidi  i  komardar.  — 
2)  der  gerne  Fleisch  isst,  carnium  amuns.  Rj.  koji 
rado  jede  meso. 

luosiircv,  adj.  vidi  mesarov.  Rj. 

mesarnica,  /'.  die  Fleischhank,  macellum,  cf.  ka- 
sapnica,  komarda.  Rj.  vidi  i  mesnica.  gdjc  se  meso 
sijece.  —  ryeoJ  s  takvim  >iast.  kod  ceduljarnica. 

incsSrov,  adj.  des  Fleischers,  lanionis.  Rj.  sto  pri- 
pada  mesaru.  vidi  mesarev. 

lu^sarskT,  adj.  Fleischer-,  lanionum.  Rj.  sto  pri- 
pada  mesarima  Hi  mesaru  kojemu  god. 

m&sat,  adj.  (u  gornj.  prim,  u  zagoneei)  vidi  mesan: 
Mesat  razanj  gvozdeno  pecivo.  Rj.  sto  pripada  mesu, 
sto  je  od  mesa. 

lui'Si'C,  )i.  dem.  od  meso:   hoceS   malo   mesca.  Rj. 

iiii^selj,  m.  (u  Madz.)  vidi  satljik.  Rj.  mjera  za  vino, 
cetvH  vrca.  MudL  messzely.  vidi  masli(5,  koji  je  kao 
i  MadL  messzely  postao  od  Njem.  Mass  (Mass'l).  vidi 
i  mjerica. 

Mfesie,  m.  namastir  u  Banatu.  Rj. 

JI^sickT,  adj.   von  Mesid.  Rj.  sto  pripada  3Iesicu. 

mesijn,  m.  messias:  Mesija,  u  fivutskome  jeziku 
ono  Jto  u  tirfikome  Hristos,  t.  j.  pomazanik.  Nov. 
Zav.  XI. 

mesijin,  adj.  sto  pripada  mesiji:  Da  udare  na 
carstvo  Mesijno.  Nov.  Zav.  IX. 

lu^siua,  f.  atujm.  od  meso:  na^derao  se  mesine.  Rj. 

ui^ska,  f.  (u  Backoj)  korijenje  od  rogoza,  koje  svinje 
jedu,  Bietgraswurzel,  radices  typhae  latifoliae.  Rj.  — 
meska  (osn.  moze  biti  u  meso,  ali  6e  prije  biti  od 
mesga  s  promijenjenim  glasovima).  Osn.  298. 

lucsligjen,  m.  (Imosk.)  sitni  bosiljak,  Art  Basi- 
likum,  herbae  genus.  Rj.  vidi  mislogjin:  i  tumacenje 
kod  fesligen. 

ni^sna,  f.  (n  Risnu)  vidi  guz.  Rj.  ^-  osn.  u  meso. 
Osn.  175. 

mSsnat,  adj.  sto  je  puno  mesa,  ««  cemu  ima  mesa, 
fleischig,  carnosus.  —  Poslije  deset  dana  lica  im  do- 
gjoJe  IjepSa  i  mesnatiju  nego  u  svijeli  mladica  koji 
jegjahu  carsko  jelo.  Dan.  1,  15. 

m^^sni,  adj.  n.  p.  poklade.  Rj.  sto  pripada  mesu. 
kao  neodregjen  pridjev :  mfesan,  m&sna,  koje  vidi.  Zauzi, 
poklade  mesne  i  bijele.  Rj.  199b. 

m^'Snica,  f.  vidi  komarda.  StuUi.  gdjc  se  meso  sijece. 
gorori  se  u  Hrv.  u  Zagrebu  ima  Mesnifika  Ulica,  gdje 
su  nekad   bile  mesnice.   vidi  i  mesarnica,  kasapniea. 

iu68iijar-:i,   f.   ridi  meSnjaca.  Rj.  mcsna  kobasica. 

incso,  n,  das  Fleisch,  cava.  Rj.  dem.  mfesce.  aiigm. 
m&sina.  hyp.  m^sa.  isp.  podmesiti  se.  —  Spasti  s  mesa, 
izgubiti  se  it  mesu,  t.  j.  izmrJaviti.  Rj.  Bravetinu, 
bravlje  meso.  Rj.  39a.  Volovsku,  volujsko  meso.  Rj. 
71a.  Govedina,  govegjina.  Rj.  91a.  Gronik,  u  svinj- 
ceta  meso  ispod  grla.  Rj.  103b.  Zadaje  meso  (n.  p. 
od  divokoze)  divinom.  Rj.  118b.  Bivljac  2.  Rj.  118b. 
Gjuvece,  1)  zemljan  sud,  Sto  se  u  njemu  pece  meso 
11  pefi ;  2)  ono  meso.  Rj.  1.50b.  Zaluciti,  n.  p.  koko- 
sinje  meso.  Rj.  182a.  Zeievina,  zecje  meso.  Rj.  209a. 
kasapiti,  sjeci  meso.  Rj.  265a.  Krtina,  krto  meso.  Rj. 
307b.  Naruslica.  Rj.  403b.  Nareznica,  rezanj  mesa. 
Rj.  404a.  Puzla,  bolest,  kad  boli  meso  oko  zuha.  Rj. 
425b  (isp.  desni).  Obrezotina,  komad  mesa  ili  sala,  Sto 
se  obrezuje  od  udova  svinjskijeh.  Rj.  434a.  (!)mesiti 
(naciniti  mesa)  tiklten,  occido.  Rj.  458a  (ubiti).  KaSto 
se  pobiju  djevojaeka  brada  i  rogjaei  s  otmiiarima  i 
bxtde  mesa  dosla.  Rj.  477a  (isp.  prednji  primjer :  ome- 
siti,  naCiniti  mesa).  Pastrma  kozja,  ovcja.  Rj.  490b. 
Pirjan.  Rj.  501b.  Pobocina,  u  bravfieta  meso  ispod 
rebara.  Rj.  512a.  Podjahuka,  govegje  meso  od  buta 


ispod  prepona.  Rj.  521a.  Prascevina:  svinjsko  meso. 
Rj.  5li5b.  Prepona.  Rj.  578b.  Prijesno  meso  (.koje 
nije  soljeno  ni  suSeno).  Rj.  590b.  Stitovito  me»o,  t.  j. 
od  neiijalovljena  i^.ivinceta.  Rj.  847a.  Knsapsko  je 
meso  po  cetiri  pare,  lovacko  po  gros,  a  hrsusko  po 
dukat.  Posl.  133.  Ne  jede  se  meso  od  svake.  200. 
Nokat  i  meso  (n.  p.  oni  su  ili  on  je  s  njim,  t.  j. 
paze  se).  226.  Primakni  mi  vina  i  rakije,  i  debela 
mesa  ovnujskoga.  Npj.  2,  404.  Nijesu  ne  (=  nas) 
Turt'i  osvojili,  no  smo  dosta  mesa  n:ipravili,  ma  sam 
brata  izgubio  svoga,  ema  sam  ga  dobro  osvetio.  5, 
123  (isp.  povise  primjer  iz  Rj.  477a).  Kad  se  meso 
izreie  na  komadic-e  pa  sc  nanize  na  razanj.  Pis.  41. 

liifesojcgjc,  /'.  1)1.  der  Fasching,  die  Karnevalszeit, 
bacchatialia  (?).  tempus  ante  jejunium  quadragesimale 
quo  carnibus  vesci  licet  christianis.  Rj.  ono  vrijeme 
pred  casni  post  (korizmu)  kad  se  moze  meso  jesti. 
meso-jegje.  ridi  mesuvegje,  mesvijegje.  —  Poklade, 
(u  Dubr.)  vidi  mesojegje  (a  Sto  su  hriSdanima  poklade, 
ono  krS6ani  zovu  poSljednji  dan  od  poklada).  Rj.  530a. 
U  Dubrovniku  za  vremena  republike  iSlo  je  uz  meso- 
jegje troje  eeljadi:  coroje,  vila  i  turiea.  Pis.  32. 

inftsopiist,  m.  vidi  pokladi.  Stulli.  meso-pust,  vri- 
jeme 2^oslije  mesojegja  kad  se  meso  pusta  te  se  ne 
jede  vise,  carnevale. 

lugsopustan,  mesopusna,  adj.  vidi  pokladan.  StuUi. 
sto  pripada  mesopustu. 

1.  luesU,  mfetem,  (m&toh,  mfetijah,  meo,  mfela)  v. 
impf.  Rj.  V.  pf.  sloz.  iz-mfesti,  na-,  o-,  po-,  raz-,  s-, 
za-.  —  I.  1)  kehren,  verro.  Rj.  vidi  fiistiti  2,  svije- 
tliti  2.  isp.  metla.  —  Nosila  vodu  .  .  .  mela  kucu  i 
radila  sve  ostale  ku(5evne  poslove.  Npr.  127.  Nova 
metla  dobro  mete.  Posl.  225.  Svaki  ispred  svoje  ku6e 
neka  mete.  278.  Metes  mnom  kako  metlom.  DPosl. 
61.  —  2)  mete  snijeg,  medava,  stark  wehen,  nives 
plurimae  cadunt.  Rj.  mete  snijeg,  kad  ide  zdravo 
s  rjetrom.  isp.  pomet.  —  II.  sa  se,  refleks.  —  1)  sich 
verwirren,  conturbor :  metu  se  zdralovi.  Rj.  kao  na- 
hoditi  se  u  smetnji,  dolaziti  u  smetnju.  isp.  metez. 
—  ZaSto  su  Ijudi  »T«  navikli  eitati  kao  »i«,  pa  ce  se 
jednako  varati  i  mesti.  Nov.  Srb.  1818,  40O.  Toga 
radi  rasrdih  se  na  taj  rod,  i  rekoh :  jednako  se  metu 
u  srcima,  ali  oni  ue  poznaSe  putova  mojijeh.  Jevr. 
3,  10.  —  2)  mete  mi  se  po  ustima,  kad  ^ovjek  ne 
moze  da  pogodi,  a  6ini  mu  se  da  zna.  Rj. 

2.  m^Sti,  m^tem,  (m^toh,  m^tijah  i  m^tah,  meo, 
m^la)  V.  impf.  Rj.  znacenje  (korijena)  vrtjeti,  mijeSati: 
mesti  (metem).  Korijeni  158.  v.  pf.  sloz.  iz-mfoti,  o-, 
po-,  pod-,  raz- ,  s- ,  u-,  za- ;  v.  impf.  sloz.  om^tati 
se,  podm^tati,  sm^tati.  —  1)  einriihren,  immisceo: 
mete  svinjama.  Rj.  sa  se,  pass.:  Meca  sc  mete  od 
braSna  ili  od  mekinja  i  daje  se  psima  i  svinjama. 
Rj.  355a.  —  2)  (u  C.  G.)  maslo  u  stapu,  die  Butter 
scheiden,  facere  butyrum,  cf.  prepirati.  Rj.  vidi  i 
buckati,  tepsti  la.  sa  se,  pass.:  FrC-ka,  kolo  na  drSku, 
kojijem  .sc  u  stapu  maslo  mite.  Rj.  798a. 

iiifestva,*  /'.  cine  Art  ledernen  Struiiipfes,  tibialium 
e  corio  factorum  genus:  Na  nogama  mestve  i  papufie. 
Rj.  nekaka  kozna  hjecva.  dem.  mestvica.  —  Beratlije 
se  razlikuju  od  ostale  raje  i  po  odijelu  (fiini  mi  se 
da  smiju  nositi  zute  mestve  i  crvene  jemenije).  Rj. 
22b.  Stade  klcpet  mestva  i  papuca.  Rj.  273b.  Stoji 
klopot  tnestra  i  papuc^a.  Here.  79. 

mcstviea,  f.  dem.  od  mestva.  Rj. 

iiipsClvesje  (mesuvegje),  iii6svijegje  (u  PaStr.),  f. 
pi.  vidi  mesojegje.  Rj.  --  Obje  poSljednje  (mesuvegje 
i  mesvijegje)  mislim  da  tako  glase  za  to  Sto  se  drugoj 
poli  dometnulo  sprijeda  r  (kao  u  u-v-jesti),  a  taj  do- 
datak  pomjerio  i  prednje  n.  Osn.  62. 

iiiesc-iiii :  Srblji  govore  u  brzom  izgovoru  mescini 
mjesto  meni  se  cini.  Nov.  Srb.  1817,  534.  me(n')  s'  cini. 

iiiesefeiiia,*  f.  der  Bichterstuhl,  tribunal.  Rj.  vidi 
sud  (siida).  —  BaS  kakono  mulu  a  meseemi.  Rj.  259b. 
Kad  ugleda  mati  djevojku  na  meseemi,  a  ona  se  stane 


meskoljenje 


675 


metati 


busati  rukama  u  prsi  i  jaukati.  Ej.  477a.  A  ja  idem 
s  asrora  na  kadijii,  na  mescemi  da  nam  sindzilati.  Npj. 
2,  359. 

iiicSkoljf'iijo,  n.  ruU  migoljenje.  Rj. 

iii^.skoljiti  so,  Ijim  se,  !•.  r.  impf.  (u  Srijemu  i  u 
Backoj)  vidi  migoljiti  se.  Rj.  dem.  od  micati  se.  v.  pf. 
promeJkoIjiti  se. 

lut^siijafa,  /'.  kobasica  s  mesom,  die  Fleischtcurst, 
Bratinirst,  farcimen  co)»i)iinnti)i  carnihiis  inculcatum. 
cf.  dzigernjaca.  Rj.  mesua  kohasica.  ■vidi  mesnjaOa. 

luestnr,  mestra,  m.  (u  Hrv.)  Meisier,  mugister,  cf. 
majstor.  Rj.  koji  nidi  zanat  kakac:  U  uemeStru  nije 
mestar.  DPosl.  HI.  vidi  i  zanadzija,  zanatlija. 

niSstiirskT,  udj.  mayistrormn.  Stulli.  sto  pripada 
mestrima  Hi  mestru  kojemu  god.  n.  p.  k(?i  meJtarska. 

mestrija ,  f.  magisteriicm.  Stulli  das  Hdndwerk, 
(crs.  vidi  zanat.  isp.  majstorija. 

niSstrov,  adj.  Stulli.  5to  pripada  meJtru. 

mestc,  vidi  mjesto,  n.  p.  meSte  mene.  Rj.  vidi  i 
mjeste,  mjeJti,  is  cega  se  vidi  da  je  meJte  po  istocnoiii 
govoru  mj.  mjeste.  —  Pa  uzeo  k  sebi  sinovicu,  sino- 
vicu,  njenii  osobnicu,  meste  kceri  i  meste  sinova.  Npj. 
2,  551.  snaccnje prijedloga  vidi  Ixid  mjesto  (praepos.). 

1.  met,  m.  (u  Osijeku)  ono  mjesto  gdje  se  mecc 
pregja  kad  se  riba  lovi,  der  Ort  ivo  das  Nets  beim 
Fischen  ins  Wasser  geicorfen  ivird,  jactus.  Rj.  — 
od  korijena  od  koga  je  metati.  isp.  Korijeni  158. 

2.  met,  »(.  u  zagoneci.  Rj.  —  Seremet  met,  kraljev 
zet,  za  vratima  stoji,  gjevojku  prosi.  Rj.  837a.  odgo- 
netljaj :  macka  i  mi^.  od  korijena  od  koga  je  mfesti. 
isp.  Korijeni  158. 

iii<'>ta,  /'.  (vojv.)  kad  se  igra  lopte,  das  Ziel,  meta. 
Rj.  vidi  cilj.  Lat.  meta. 

mHal,  metAla,  m.  metallum:  Zemlja  je  okrugla  .  .  . 
gruda  od  minerala  t.  j.  zemlje,  pijeska,  kamenja  i 
metala.  Pripr.  2.  Metali  (kao  srebro  i  zlato,  Ho  je 
najskuplje,  gvozgje  i  bakar,  5to  je  najkorisnije).  7. 
Da  rade  i  iz  zemlje  svoje  salju  sirovu  robu,  a  osobito 
iiietale  i  loj.  DM.  138. 

mt^talan,  m^tSlna,  odj.  sto  pripada  metdlu;  metallen, 
metallisch,  metallicus. 

m^talo,  n.  ono  sijena  ?to  se  u  jedan  put  zimi  po- 
lozi  govefietu,  der  Voririirf  (des  Fiittertheils  vor  das 
Yieh),  portio  pahuli.  Rj.  sto  se  u  jedan  put  metne 
goveeetii. 

liietaljc,  w.  (n  0.  G.)  eine  Art  Augenkrankheit, 
iiiorhns  quidam  oculorum:  navuklo  muse  metalje  na 
oko.  Metnlje  se  baje  metlom,  perom,  bijelijem  lukom, 
.solju  i  hljebom.  Rj.  nekaka  ocinja  bolest.  vidi  me- 
tiiljka  2.  —  osn.  moze  biti  u  metati.  Osn.  134.  rijeci 
s  takvim  ntist.  bicalje,  drzalje. 

metaljka,  f.  —  1)  mjesto  gdje  se  momci  mecu 
kamena,  die  Wurfstdtte,  jactns  (?).  Rj.  —  Igra:  klis 
.  .  .  skakanje,  metaljka,  obrtaljka.  Rj.  21(ib.  po  ovume 
metaljka  nije  sumo  mjesto  gdje  se  momci  mem  ka- 
ineiiu  nego  i  igra,  metanje  kamena.  —  2)  (u  Sara- 
jevu)  na  oku  kao  f'ibuljica,  Art  Augeniihel,  morhiis 
quidam  oculorum,  cf.  metalje,  pogauica.  Rj.  nekaka 
ocinja  hole-ft ;  pa  i  jjrist  na  prstu :  Foga.a\ca.,  2)  prist 
na  prstu,  cf.  metaljka.  Rj.  516a.  —  rijeci  s  takvim 
nast.  kod  kazaljka. 

metanija,  f.  (asTivota)  die  tiefe  Verbeugung  und 
Bekreuzigung,  prostratio,  adoratio:  udariti  deset,  ili 
sto  metaitija.  Metanije  su  male  i  velike:  male:  kad 
se  eovjek  prigue  i  dohvati  rukama  do  zemlje  a  ve- 
like: kad  klekne  na  koljena  i  na  ruke  pa  dohvati 
glavom  do  zemlje.  Rj.  —  ui-xw.y,  poenitentia  {n.  p. 
Mat.  3,  8),  pokajanje,  pokora.  ovdje  je  metanija  znak 
pokajanja,  pokore. 

motanisaiije,  n.  das  Kiederfallen  und  Bekreu- 
zigung in  der  Kirche,  adorationis  genus  christianorum 
ecclesiae  gniecae.  Rj.  verb,  od  metanisati.  radnja  kojom 
tko  metanise. 

metikiiisati,   metaniSem,  v.  impf.   sick  tief  neigen 


(Oder  auch  nieder fallen  aufs  Angesicht)  und  bekreuzen, 
adoro  prostratus.  Rj.  udarati  metaniju,  t.  j.  pregi- 
bati  se  i  doJivatiti  rukama  do  zemlje;  ili:  pokleci- 
vati  na  koljena  i  na  ruke  pa  dohvatati  glavom  do 
zemlje.  isp.  metanija.  Te  on  sede  s  njima  za  trpezu, 
a  jo5  nije  ni  slave  napio,  a  zaista  ni  metanisao. 
Npj.  2,  94. 

mt^taiij,  mfetnja,  m.  [a  gornj.  prim.)  der  Schuss, 
telum,  cf.  hitac,  naboj.  Rj.  vidi  i  hit.  jedan  metanj 
baruta,  t.  j.  onoliko  da  se  puska  moze  napuniti  jedan 
put.  isp.  metati  4.  —  rijeci  s  takvim  nast.  kod  bacanj. 

metanje,   n.  verb,  od   metati  i  metati  se.  Rj.  — 

1)  radnja  kojom  tko  mece  sto.  —  2)  radnja  kojom 
se  tko  mece. 

mi^tati,  medem,  v.  impf.  Rj.  v.  pf.  mfetnuti,  koje 
vidi  i  ondje  slos.  s  njim  v.  pf:  v.  impf.  sloz.  do- 
mfetati,  iz-,  na-,  nad-,  od-,  po-,  pod-,  pre-,  pri-,  pro-, 
raz-,  S-,  U-,  UZ-,  za-;  nadometati;  v.  pf.  sloz.  name- 
tati,  iznametati,  poispremetati.  —  I,  1)  thun,  legen, 
stellen,  pono,  cf.  stavljati.  Rj.  —  Metati  kupice.  Rj. 
316a.  Gjak  mece  u  usta  pa  opet  baca  u  kraj.  Npr. 
148.  3Iecuci  joj  ovi  prsten  na  prst  pronjunjori  ne- 
liko  rijeCi.  215.  Digni  se,  tako  se  ue  mucio  kao  oni 
Sto  mecu  vodu  u  vino!  Posl.  58.  Ko  bafivu  napravlja, 
mece  cap  gje  hpcSe.  135.  Na  mene  Boga  mece,  a  sam 
Cini  sta  mu  je  drago.  189.  Ovake  sam  poslovice  ja 
ovgje  metao  kao  5to  sam  mislio  da  se  najviSe  govore. 
VIII.  Konja  mece  u  stemi  kamenu.  Npj.  1,  538.  I  na 
Luku  mece  gvozgje  Ijuto.  4,  90.  Neboni  sveci  staSe 
vojevati  i  prilike  razlicne  metati  vis'  Srbije  po  nebu 
vedrome.  4,  131.  Po  bedenu  poregja  barjake,  a  Sr- 
bine  mece  na  busije.  4,  243.  Britke  sablje  prije  ne- 
pasane,  samur-kape  prije  nemetane.  Kov.  55.  Onde 
ne  treba  metati  znaka,  da  je  Sto  izostavljeno.  Opit 
XX.  Nike  ne  mece  nove  zakrpe  na  staru  haljinu. 
Mat.  9,  16.  JoS  mecem  neprijateljstvo  izmegju  tebe  i 
iene.  Mojs.  I.  3,  15.  Neka  udaraju  rese  po  skuto- 
vima  od  haljina  svojib,  i  nad  rese  neka  mecu  vrvcu 
plavu.  IV.  15,  38.  Ima  clanaka,  fcoji  mecu  pod  od- 
govornost  cijelu  kucu.  DM.  298.  sa  se,  pass. :  Potra- 
gu5e,  2)  svinje  koje  se  mecu  na  sir  gdje  su  ved 
jedne  ishranjene.  Rj.  556b.  Iz  nahije  Sjenicke  mecii, 
se  ovgje  imena  samo  onih  sela  .  .  .  Danica  3,  228.  — 

2)  govedima,  oveama,  Futter  vorlegen,  pabtilum  prae- 
beo.  Rj.  vidi  pol<4gati  2.  —  Ako,  konju,  dobro  do- 
vedemo  .  .  .  metace  ti  smilja  i  bosilja;  ako  1',  konju, 
udo  dovedemo  .  .  .  metace  ti  gorke  cemerike.  Npj. 
1,  15.  —  3)  werfen,  projicio,  cf.  bacati:  !Mlad  je 
Vaso  s  grada  gleda,  klobuk  joj  mece :  Uzmi  Mare  zuti 
klobuk,  pogji  za  me.  Rj.  —  Vojniei  nesretne  seljane 
u  tamnicu  mecu.  Npr.  248.  Gde  junaci  vino  piju, 
mladi  momci  kamen  mecu.  Npj.  1,  339.  Mece  oci  po 
druzini  redom.  3,  215.  Vidje  dva  brata  gdje  mecu 
mrezu  u  more,  jer  bijahu  ribari.  Mat.  4,  18.  sa  se, 
pass.:  Sve  se  praStalo  i  m  zaborav  metalo.  DM.  218. 

—  4)  puSke,  topove,  strijele,  schiessen,  mitto:  Deli- 
baSa  hajde  meci  sirele.  Rj.  ridi  baeati  (puSke),  pa- 
liti  (pu.ske),  puSkarati.  —  Lumbardati,  metati  puske. 
Rj.  335b.  Fuskom  mece,  »ko  je  junak!«  vika.  Npj. 
4,  113.  I  ti,  Rade,  ev'  ne  meci  puske,  dok  najprije 
moja  puSka  pukne.  4,  332.  sa  se,  pass.:  Habernik, 
t.  j.  top  ili  puska  (sto  se  mece  na  glas).  Rj.  798a. 
ovamo  ide  i  ovaj  primjer :  Mece  fsijeva)  svjetljica. 
Rj.  672a.  (bes  objekta).  —  5)  aufstellen,  pono,  cf. 
postavljati:  Kuma  me&u  krstitelja  Jovana.  Rj.  — 
Megju  coraN-ijem  ko  ima  jedno  oko  mecu  ga  za  cara. 
Posl.  176.  —  6)  anlegen,  anziehen,  induo:  Na  se 
mece  toke  Tadijine.  Rj.  kao  oblaciti:  Pa  s  nje  skida 
ruho  gjevoja^^ko,  na  nju  mece  ruho  nevjestinsko. 
Rj.  4l4a.  Na  njeg'  mece  tananu  kosulju.  Npj.  2,  138. 

—  7)  kupus,  krastavce,  Kraut,  Gurken  einlegen,  con- 
dio.  Rj.  kupus  se  mece  u  kupusaru,  krastavci  u  ocat. 

—  S)  n.  p.  kupusa,  pasulja  rudku  ili  vefieri,  t.  j. 
pristavljati   da   se  kuha,   zusetzen,    admoveo.   Rj.   — 


mete 


—  676  — 


mctnuti 


9)  ko"-a  na  muke,  auf  die  Falter  hringen,  in  tormenta 
dare.  Rj.  vidi  muke  udarati  kome.  Nek'  ga  dadu 
meni  niladoj  ii  ruke,  vietacu  ga  na  zle  muke,  na 
ruke.  Npj.  1,  386.  —  II.  na  se,  relleks.  —  7j  me- 
tati  se  kamena,  Steine  uerfen  (ein  Spiel),  jacio 
.mieum.  Kamena  se  medu  momci  dvojako:  s  ramena 
i  omaSke.  Rj.  Goli,  bosi  stoje  u  avliji  i  )necu  se  ka- 
mena s  ramena.  Npj.  2,  176.  Na  ploCama  polje  raz- 
nijeSe  mecuci  se  dside  i  lolmda.  3,  52  (lobud*,  kao 
diilit).  Te  s'  mecite  malja  i  kamena.  3,  295.  vidi 
iimetati  se  1.  —  2)  nogama,  aussMagen,  herum- 
schlagen  mil  den  Fn.<ise)i,  jacto  pedes:  Ne  medi  se 
nogama,  nije  jorgan  ponjava;  ve<!;e  moja  dolama.  Rj. 
vidi  bacati  se  nogama.  —  3)  sich  spreizen,  se  jac- 
ctare:  <^or  Spasoju  po  Triida  daju,  Cor  se  mece,  ni 
gledati  ne  t^e,  vec  on  iSte  Gnjilu  Koreni^ku,  da 
uzimlje  gjumruk  od  lonaea.  Rj.  vidi  razmetati  se.  — 
4:)  kao  bacati  se  na  sto,  skakidi:  Njivi  momce  vrana 
konja  . .  .  mece  mn  se  na  ramena.  Rj.  425b.  3Iece  se 
k'o  zmija  iz  kruga.  DPosl.  60.  —  3)  (!im,  vidi  ba- 
cati se:  On  se  mece  gloginjom,  a  devojka  trnjinom; 
ne  misle  se  ubiti,  vei?  se  misle  Ijubiti.  Npj.  1,  355. 
Tko  se  batom  sela  mece,  bate  od  sela  prima  u  plede. 
DPosl.  132.  isp.  metuuti  se  2.  —  O)  u  sto  god:  U 
Bozju  se  niko  ne  mece.   Posl.  325.  isp.  metnuti  se  3. 

m6te,  cf.  metej :  Te  silazi  u  mete  Udbinjske.  Rj. 
vidi  i  meteh,  metev.  mete  bice  sazeto  od  meteje  Hi 
metehe  (ace.  pi.). 

mi'teh,  (u  C.  G.)  kao  granica,  die  Grenze,  limes, 
cf.  metej,  mete.  Rj.  vidi  i  metev.  vidi  megja  1,  i 
syn.  ondje. 

mfetej,  m.  (u  Srbiji)  kao  zavicaj,  kraj,  Gegend, 
regio,  cf.  mete,  meteh.  Rj.  u  krajevima  gdje  se  it 
govoru  mjesto  glasa  h  iuje  glas  j.  vidi  i  metev. 

meteriz,*  m.  —  1)  die  Erdsclianze,  aggeris  genns. 
Rj.  opkop  nacinjen  od  zemlje.  vidi  iauac,  Sarampov. 
Meterize  nove  podizati.  Npj.  4,  437.  Po  avliji  mete- 
rize  grade.  5.  94.  Stane  kopati  meterize  pored  Drine. 
Danica  2,  194.  —  2)  (u  0.  G.)  vidi  zasjeda,  busija: 
Na  meteriz  Sunja  PeSikana.  Rj.  —  Tiirci  nama  druma 
pretekoSe,  meterize  tvrde  ufatise,  megju  sobom  te  nas 
opkolise.  Npj.  4,  403. 

uieteriziti,  zim,  v.  impf.  verschanzen,  vallare: 
Kada  bude§  Be6u  na  pogledii,  meterizi  tvoju  silnu 
vojsku.  Rj.  meterizima  ogragjivati  sto. 

iiiet^rlzenje.  n.  verb,  od  meteriziti.  gradnja  kojom 
tko  meterizi  sto. 

nietferiznjac-a,  f.  t.  j.  puSka,  die  Schanzflinte,  teli 
viajoris  genus.  Rj.  jmska  povelika  sto  se  mece  iz  me- 
teriza. 

mfetev,  m.  vidi  meteh,  metej.  Rj.'  XXXVII.  mj. 
glasa  h  glas  v. 

m6tez,  m.  der  Tumult :  metez  i  vreva.  Rj.  postalo 
od  mesti  se.  —  rijeci  s  takvim  nast.  kod  derez. 

luetTlj,  metilja,  )».  der  Egelwiirm,  distoma...  kazu 
da  od  metilja  nema  lijeka.  Rj.  bolest  (crv)  od  koje 
ovce  lipsavaju.  Danicic  dovodi  rijec  od  korijena  od 
koga  je  metati.  isp.  Osn.  133. 

metiljaujc,  m.  das  Ei-kranken  der  Schafe  am 
metilj,  metilj  morbi  irruptio.  Rj.  verb,  od  metiljati 
se.  stanje  koje  biva,  kad  se  metiljaju  n.p.  ovce.  vidi 
metilj  enje. 

metiljati  se,  Ijam  se,  v.  r.  impf.  n.  p.  ovce,  den 
metilj  bekommen,  metilj  morbo  corripi.  Rj.  postajati 
bolestan  od  metilja.  vidi  metilj  iti  se.  v.  pf.  sloz.  po- 
metiljati  se. 

raetiljav,  adj.  den  metilj  hahend,  ovis  morbo  metilj 
correpda.  Rj.  bolestan  od  metilja.  —  Rasta  govori 
tako?  —  Rad  svoje  metiljavc  pameti.  Zim.  196. 

raetiljenjc,  n.  vidi  metiljanje.  Rj. 

iiiotiljiti  se,  mfetiljTm  se,  vidi  metiljati  se.  Rj. 
mfetia,  f.  (akus.  metlu,  pi.  metle,  metdla)  der  Besen, 
scopne.  Rj.  dem.  metliea.  —  Nevesilj,  nekakva  trava 
od   koje  se  metle  grade.  Rj.  413b.   Trn6met,   velika 


metltt,  Sto  se  njom  skida  slama  i  balega  sa  2ita  na 
gumnu  kad  se  vije.  Rj.  749b.  Nova  metla  dobro  mete. 
Posl.  225.  Metes  muom  kako  metloin.  DPosl.  61.  po- 
stanjem  od  mfesti.  rijec  s  takvim  nast.  kotla.  isj). 
Osn.  127. 

in^tlaS,  metlAAa,  m.  (u  Hrv.)  vidi  sijerak.  Rj.  od 
sijerka  grade  se  metle.  —  rijeci  s  tahcim  nast.  kod 
bradas. 

in^tlica,  f.  dem.  od  metla.  Rj.  —  Gje  gjevojka 
kuc'u  mete:  metliea  joj  je  od  bosioka.  Here.  233. 

iiietlovina,  f.  das  Beeenkraut,  scoparia  Linn.  Rj. 
biljka. 

iiii'tnien,  f.  pregja,  Art  Fischnetz,  retis  genus.  Rj. 
nekaka  mreza.  —  Plovac,  od  mljecike  kao  obruCi^"- 
na  tri  ugla,  ito  ribari  vezu  na  mrehi  metnieu.  Rj. 
508a.  korijena  koga  je  metati.  isj).  Korijeni  158. 

iiii'tiinti,  metnem,  v.  pf.  Hj.  v.  pf.  sloz.  do-metnuti, 
iz-,  na-,  nad-,  od-,  po-,  pod-,  pre-,  pri-,  pro-,  raz-,  s-, 
U-,  UZ-,  za-;  nadometnuti.  v.  impf.  mfetati,  koje  vidi 
i  ondje  s  njim  sloz.  v.  impf.  i  v.  pf.  —  I.  1)  tJiun 
(legem,  stellen),  pono:  Metni  koje  drvo  na  vatru; 
metni  kapu  na  glavu ;  metnuti  novee  u  kesu,  lio  u 
torbu,  na  zemlju;  cf.  staviti.  Rj.  vidi  i  vrdi  1.  — 
Metnuli  ga  u  gvosgje.  Rj.  84a.  Metnuti  djevojei  granu 
na  put,  smesti  je  fim  da  se  ne  moze  udati.  Rj.  98a. 
Da  ih  metne  u  zucclje.  Npr.  77.  Spopane  ga  i  ubije, 
i  metne  kraj  ognja  da  se  peOe.  148.  Metnuli  mu  perdu 
na  oci.  (Zalugjeli  ga  da  ne  vidi  ni5ta).  Posl.  177. 
Metnuti  glavu  «  torbu.  (Pregoreti  svoj  zivot).  178. 
Metnuti  kome  buhu  u  uho.  Hi:  Metnuti  kome  crva 
u  glavu.  (Kazati  mu  Sto,  da  se  uznemiri).  178.  Metnuti 
kome  cm  komud  u  torbu.  (Uciniti  mu  kaku  statu). 
178.  Metmiti  obraz  pod  uoge.  (Obezobraziti ).  178. 
Da  ono  sto  mi  nedostaje,  na  njegov  racun  metnem. 
Lin.  Desnu  ruku  na  prsi  metnuo,  Stojanu  se  do 
aedla  poklanja.  Npj.  4,  192.  Kako  su  se  planine  raz- 
granale  .  .  .  to  sum  metnuo  po  geografiji,  naStam- 
panoj  .  .  .  Danica  2,  25.  U  Zemunu  gn  metnu  pod 
strazu.  4,  25.  Ja  sad  upravo  ne  znam,  ili  je  pecat 
gragjen  1804.  godine,  ili  je  ta  godina  zato  metnuta, 
§to  se  ouda  pocela  buna.  5,  50.  Bijeci  .  .  .  one  §to 
su  pietnute  za  primjer.  Rj.'  LXXI.  Rodofinika  okrivi 
Sto  je  pobjegao  iz  Srbije  i  metne  ga  pod  sud.  .''ovj. 
36.  Nek  je  (odu)  metne  u  novine.  Straz.  1886,  1580. 
Ne  du  metnuti  na  vas  drugoga  bremena.  Otkriv.  2, 
24.  David  metnu  ove  rijeci  u  srce  svoje.  Sam.  I.  21, 
12.  sa  se,  pass.:  Da  se  u  sve  gradove  metne  Srpska 
vojska.  Danica  5,  30.  —  2)  govedima,  ovcama,  Fatter 
vorlegen,  pabulum  praebere:  jesi  li  metnuo  govedima? 
cf.  poloziti.  Rj.  —  Namesti  konja  u  konjuSnicu,  i 
metne  truvu  preda  nj,  pa  otide  u  kudu.  Npr.  88.  Pa 
mu  metnem  sijena ,  a  ja  legnem  spavati.  161.  — 
3)  schiessen,  emitto:  Metnu  Turcin  prvu  belu  strelu. 
Metnu  strelu,  pa  mere  arSinom.  Rj.  isp.  metati  14. 
—  4:)  anlegcn,  anziehen,  induo,  cf.  metati  (16).  Rj. 
kao  obuci.  —  5)  kupus,  krastavce.  Kraut,  Gurken 
einlegen,  condio.  Rj.  kupus  se  metne  u  kupusaru, 
krastavci  u  oeat.  isp.  metati  17.  —  6)  rueak,  veceru, 
rucku  kupusa,  graha,  mesa,  t.  j.  pristaviti  da  se  kuba, 
zusetzen,  admoveo.  Rj.  isp.  metati  IS.  —  7)  koga 
na  muke,  auf  die  Folter  bringcn,  in  tormenta  dare, 
tako  i  na  Sibe,  cf.  vrdi.  Rj.  Udarili  (ili  metnuli)  ga 
na  muke.  Rj.  374a.  Metnuli  ga  (udarili  ga)  na  sibu. 
Rj.  838a.  isp.  metati  19.  —  S)  kao  baciti,  turiti, 
vrci:  Metnuli  ga  u  ariSte.  Rj.  7a.  Metnuli  ga  u  haps. 
Rj.  802a.  Oci  metnu,  pogleda  na  se,  te  ugleda  dva 
dzelata  mlada.  Npj.  2,  162.  Metnu  oci  niz  polje  Kru- 
Sevo,  te  ugleda  Sator  u  pSenici.  2,  259.  To  je  dosta 
bilo,  da  Srbima  metne  u  glavu,  da  traze  od  Turaka, 
da  im  se  mir  bolje  utvrdi.  MiloS  140.  Da  metne  razdor 
i  neslogu  megju  Srbe.  174.  isp.  metati  13.  —  9)  kao 
postaiuii:  Metnucu  te  do  sebe  vezirom.  Npj.  2,  455. 
Je  r  iznova  metnuo  knezove?  4,  503.  vidi  turiti  2. 
isp.   metati  15.  —  II.  sa  se,  relinks.  —  1)  metnuti 


Metoilije 


—  677  — 


mica 


86  na  koga.  nacharten,  similem  alicid  fieri,  cf.  vr(5i 
se.  Rj.  vidi  i  umetnuti  se  2,  turiti  se  2.  sin  se  metnuo 
(Uirio,  vrgao)  na  oca.  —  2)  6im,  vidi  baciti  se:  A 
Mara  ga  s  pendzera  gledase,  metnu  mu  se  dunjom 
i  jabukom,  dunja  ga  je  u  pas  udarila,  a  jabuka  u 
njedra  panuhi.  Rj.  isp.  metati  se  4.  —  3)  mctnuti 
se  u  sto  god :  Kad  to  zaeii  bego  Zotovi<5a,  od  strata 
se  u  bolest  metnuo,  leza  Ture,  glave  ne  dignulo! 
Kpj.  4,  126.  isp.  metati  se  5. 

Metddije,  m.  ime  muJko.  3Iethodius:  Sto  su  Cirilo 
i  Metodije  .  .  .  bili  iz  Bugarske.  Dioba  4. 

Met6hija.  f.  —  1)  der  siidostliche  'llieil  Serhieiis, 
Metochiu.  U  3Ieto7iiji  je  Prizren,  Pec  i  Gjakovica  i 
manastir  Decani.  Rj.  jugoistocni  dio  Srhije.  —  2)  u 
Gacku  Dekako  mjesto  sa  30—40  ku(?a:  Bijelome  gradu 
Metohiji.  Rj. 

metdpir,  m.  (u  Slavoniji)  vidi  lepir.  Rj.  vidi  i  leper, 
leptir.  —  metvpir  (m  stoji  mjesto  n:  ii  starom  je 
slovenskom  HeTO-niiph  (vespertilio);  od  te  je  rijefi 
(metopir)  opet  postalo  leptir  ipapilio),  gdje  se  pro- 
Diijenilo  prvo  suglasno  na  I  (letopir),  odbaeilo  se  o 
(letpir)  i  premjestili  se  glasovi  tp  (leptir),  a  poslije 
svega  toga  jo5  se  i  odbaeilo  t,  pa  glasi  lepir).  isp. 
Osn.  64. 

nietropdlit,  m.  po  Lat.  izgovorii,  po  Grckom  mi- 
tropolit;  i  tal;o  sve  rijeei  od  njihove  cete. 

metva,  f.  (u  Dubr.)  vidi  metvica.  Rj.  hiljkii.  — 
vietva  (bice  od  tugje  mentha).  Osn.  41.  rijeei  s  talim 
nast.  kod  bacva. 

metvica,  f.  —  1)  die  Miime  (Pfhiiize),  mentha. 
Rj.  vidi  metva.  hiljka.  .Sto  dajete  desetak  od  tnetvice 
i  od  kopra  i  od  kima.  Mat.  23,  23.  —  2)  (u  Dalm.) 
vidi  caSica  u  nozi.  Rj.  kost  okrugla  u  kuljenu. 

iiieuna,  /".  (u  Banatu)  vidi  mahuna.  Rj.  vidi  mehuna. 

iii^ze.*  mezeta,  n.  llo  Ijudi  zalazu  kad  piju  rakiju 
ne  jedu(?i  upravo,  der  Zubiss,  das  Zuheissen,  quod 
comeditur  posteaquam  hiberis.  Od  Turske  gospode... 
po  malo  piju,  a  mezeta  za  svakom  fiaSom  ja  koji 
wsme  malo  ja  ne  uzme;  tako  njih  tri  Cetiri  mogii 
popiti  nekolike  oke  rakije  n.  p.  nz  jednii  jabuku .  . . 
Istina  da  se  meze  uzima  najviJe  uz  rakiju  .  .  .  Pije 
junak  crveniku  vino,  sluzi  mu  ga  iz  goriee  vila  de- 
snom  rukom  i  caSom  od  zlata,  a  lijevom  meze  mu 
dodaje.  Rj.  —  Dala  bih  mu  bafivu  museleza  i  tiza 
nju  slatkoga  mezeta.  Here.  96. 

uiezeeenje,  n.  das  Zubeissen,  -o  simul  comedere. 
Rj.  verb,  od  mezetiti.  radnja  kojom  tko  mezeti  pice 
jediici  uz  to  sto  god  malo. 

mezetiti,  tim,  ;-.  impf.  zubeissen,  simul  comedo,  cf. 
meze:  Pak  sjedoSe  piti  rujno  vino,  mezete  ga  groznim 
vinogradom.  Rj.  pijuci  rakiju  (Hi  i  vino)  uzimati 
mezeta.  sa  se,  pass. :  Ali  se  u  naSijem  narodnijem 
pjesmama  mezeti  i  vino,  i  to  jo5  grozdjem.  Rj.  351b. 

mezevo,  n. :  Pa  ne  idi  bijelu  Budimu.  vec  ti  ajde 
na  Mezevo  ravno.  Kada  dogjeJ  u  polje  Mezevo,  zivo 
pregji  u  Goles  planinu.  Rj.  Madz.  mezo,  polje.  u 
Npj.  2,  597  rijec  je  napisana  s  malim  slovom  kako 
i  treba:  No  ne  idi  bijelu  Budimu,  ved  ti  hajde  na 
mezevo  ravno. 

m6zga,  f.  —  1)  (u  C.  G.)  vidi  mezgra.  Rj.  sok  u 
drveta.  vidi  i  mrezgra.  —  2)  (u  Boci)  sve  ono  5to 
ostane  ispod  tijeska,  i  vi?e  ne  valja  ni  za  5to,  die 
Treber,  recrementum,  cf.  trop.  Rj.  vidi  i  brafie,  brece, 
drop,  dropina.  kom,  komina,  tropina.  —  postanje  vidi 
kod  mezgati. 

mizaranje,  n.  mezgranje.  Rj. 

mi'z^ati,  gam,  v.  impf.  vidi  mezgrali.  Rj.  drvo 
iiiizgH,  kad  se  u  njega  u,  jiroljece  polcazuje  mvzga.  r. 
pf.  slo:.  podm&zgati.  —  star.  slov.  UTJ^ra,  pa  je  u 
nas  c  mjesto  t, ;  znacenje  (korijeuu)  meknuti,  oJ  tuda 
i  mociti  i  mokru  biti:  mezgati:  mezgrati.  Korijeni  168. 

m^zsrra,  f.  der  Baumsaft,  succus  arboris.  Rj.  vidi 
mezga  1,  mrezgra.  —  Nema  bolecega.  (Nekakoj  bo- 
lesnoj  zeui  padne  na  urn  usred  zime  na  bukotu  mczgru. 


Kad  joj  rani  rede.  »Bog  s  tobom  zeno!  otkuda  sad 
bukova  mezgra?  Sad  bukve  pucaju  od  mraza«,  ona 
mu  odgovori:  »E  moj  ioeiel  nema  bole(?ega,  a  on 
bi  nalozio  vatru  oko  bukve  pa  bi  se  bukva  otkravila, 
i  bilo  bi  mezgre<i.).  Posl.  202. 

mezgranje,  n.  verb,  od  mezgrati.  Rj.  vidi  mezganje. 

mt'zgrati,  gram,  v.  impf.  kad  se  mezgra  u  drveta 
pokaze,  den  Saft  bekommen  (von  den  Bdumen  im 
Friilijahre),  sticcum  nanciscor.  Rj.  vidi  mezgati,  gdje 
se  tumaci  i  postanje. 

m^zil,'"  m.  die  reitende  Post,  tabellarius  publiciis 
equester.  Rj.  po.sta  okonjena.  vidi  mezul.  —  Knjigu 
pi5e,  na  mezile  prati,  prati  knjigu  k  moru  debelome. 
Npj.  .3,  300. 

mezil:\na,''  /.  das  Posthaus,  domtis  ciirsiis  publici. 
Rj.  kuca  mezilska,  postanska.  vidi  mezulana.  —  za 
nast.  isp.  ajmana. 

mezildzija,*  m.  vidi  mezuldzija.  Rj.  der  Posthalter, 
cursus  publici  curator:  mezilski  nastojnik,  postar. 

mi'zilsliT,  adj.  Post-,  cursus  publici.  Rj.  sto  pri- 
pada  mezilima  Hi  mezihc  kojetnu  god.  vidi  mezulski. 
—  Mezilskih  se  ja  dofatih  konja,  te  otidob  gradu 
Jedrenetu.  Npj.  2,  275. 

m^zimac,  m&zTmca,  m.  (u  vojv.)  vidi  mljezinac. 
Rj.  vidi  i  mjezinac,  poskupae,  poskupak.  —  sin  koji 
se  posljednji  rodi.  —  mezimac  {e  je  po  istofi.  govoru). 
Korijeni  157.  isp.  mezimica. 

mezimiea,  /'.  (u  vojv.)  vidi  mljezinica.  Rj.  vidi  i 
mjeziniea,  poskupiea.  kci  kuja  se  posljednja  rodi.  — 
mljezinica  (po  juznom  govoru  stoji  Ije  mjesto  t  iza 
Hi  ,■  govori  se  i  sa  Hi  mjesto  n :  mezimica).  Osn.  322. 
isp.  mezimac. 

mezul,*  wi.  vidi  mezil.  Rj. 

meziiliina,*  f.  vidi  mezilana.  Rj.  —  NacLne  pismo, 
kao  da  su  Turci  udarili  na  Banju,  pa  ga  u  Grockoj 
dadu  u  mezulanu,  te  ga  odande  surudzija  donese  u 
Biograd.  Sovj.  52. 

meziililzija,  m.  der  Posthalter,  cursus  publici  cu- 
rator. Rj.  vidi  mezildzija. 

m6zulskT,  adj.  mezulski.  Rj. 

iiiezd^uTk.  mezdenlka,  m.  vidi  gmezdenik.  Rj.  vidi 
i  papula.  —  kad  se  kuean  grah  ugnjeci  bez  corbe; 
tako  i  od  socivu.  gmezdenik  i  odbacivM  g:  meidenik 
(isp.  gmezditi).  Osn.  275. 

1.  mi,  tvir,  710S.  Rj.  —  1)  gram,  zamjenica  za  prvo 
lice  u  1.  pudezu  mnozine.  padez  2.  nas,  5.  nama, 
nam,  4.  nas,  6.  i  7.:  nilma.  u  trecem  mjesto  nam  go- 
vori se  i  ni  (tako  je  drojako  bilo  i  u  staro  vrijeme), 
u  cetviiom  i  ne  (to  je  pravi  stariji  cetvrti  padez) 
mjesto  nas.  i(  sestom  se  pade'za  i  sada  jos  gdjegdje 
govori  kako  je  bilo  u  staro  vrijeme:  s  nami  {mjesto 
s  nama).  3.  je  padezu  veci  ohlik  nama,  manji  nam. 
Obi.  25.  —  2)  Mi  o  vuku,  a  viik  te  u  ovce.  Posl. 
j  17S.  Mi  o  psu,  a  pas  te  na  vrata.  (Kad  ko  gje  dogje 
!  baS  onda  kad  se  za  njega  pita).  178.  4.  padezu  dodaje 
j  se  kadsto  na  kruju  rijecca  ke :  Moze  se  cuti  i  vaske, 
I  naske.  Rj.  268a.  Vodi  naske,  da  Fo(5u  robimo.  Npj.  3, 
I  568.  Treci  i  cetvrti  padez  ni,  ne:  O  Boga  ni,  pre- 
lijepa  Stane,  mi  smo  sada  od  babova  dvora.  Kov.  94. 
CujeS  li  ne,  mili  gospodaru !  sve  smo  <5uli,  Jto  si  uradio. 
Npj.  5,  40. 

3.  mi,  —  1)  mir,  mihi  (mi).  Rj.  od  zumjenice  za 
prvo  lice  ja  manji  oblik  trecemu  padezu  (veci  oblik 
meni).  vidi  ja.  —  Javite  mi,  da  i  ja  idem  da  mu  se 
poklonim.  Mat.  2,  8.  —  2)  syntaktisch  statt  moj: 
jesi  li  mi  vigjeo  brata?  \i\.v^o  mi  konja.  Rj.  po  sin- 
taksi  3.  padez  mi  zamjenjuje  zamjenicu  moj,  moja, 
moje:  Onaj  )«( je  brat,  koji  wt  je  dobru  rad.  Posl.  238. 

m'ie  p&  mie,  kad  se  kazuje  kako  se  ko  polako 
pomicao,  n.  p.  puzu(?i  uz  drvo,  Laut  eine  langsame 
Bezregung  zu  bezeichnen,  vox  exprimendo  motui  gravi 
ac  lento.  Rj. 

mica,  f.  hyp.  od  micina.  Kad  se  baje  od  micine, 
bajalica  na   ku(?nome   pragu  prekrStajudi  bradom  po 


micae 


678  — 


mijeh 


micini  govori:  yU mice  devet  mii^eva  .  .  .  Bjezi  m'lco 
posjeiJ'  ^u  te!«  . .  .  Rj. 

micac!  u  pripovijeci  mjesto:  miii,  vuci.  Rj.  — 
tukve  usrike  ridi  kud  astae! 

iiiicanTk.  micanika,  »i.  (u  C.  G.)  indi  obaraca.  Rj. 
riili  i  makalj,  otijonac.  «  puske.  —  od  korijena  od 
koflii  ,/(   inii'ati.  isp.  Korijeiii  171. 

iiiTi-iinje,  n.  das  Bcueijeti,  moiio.  Rj.  verh.  od  1) 
niicati,  21  mioati  se.  —  1)  radiija  kojom  tko  mice 
gto.  —  2)  radnjii  kojom  se  sto  miie. 

niTrati,  nrn-em,  v.  impf.  Rj.  v-  iiiipf.  sloL  iz-micati, 
na-,  0-,  od-,  po-,  pod-,  pre-,  pri-,  pro-,  raz-,  s-,  ti-, 
UZ-,  za-;  r.  impf.  sloL  dem.  omickivati;  r.  impf.  prosta 
dem.  migoljiti  se,  meJkoljili  se.  r.  pf.  slvL  pftsinicati: 
c.  pf.  prost  mai'i,  makuuti.  —  1.  1)  bcuegen,  moveu. 
Rj.  micati  sto,  micuti  cim.  isp.  kretati.  —  Flacne  oil 
s  Rada  ne  niicase.  Rj.  506a.  Vuk  pogje  da  preskoii 
upravo  iznad  stozine,  te  se  na  njii  nabode.  Lisica 
videei  to  obeseli  se  vrlo  i  rece:  »3/iCi  vujo,  mici, 
sad  (5es  sa(5i«.  A  vuk  micwH  doi'era  do  dna  stozine. 
Npr.  180.  Micuci  rukom  kao  da  5to  naglo  ispred 
sebe  uzima  i  trpa  u  usta.  —  sA  ja  bih  je  ovako 
jeo<;  ...  Posl.  49.  Glavu  dize,  dignut'  ne  mogaSe; 
nogom  mice,  maknut'  ne  mogase.  Npj.  1,  544.  Na- 
miguje  ocima,  kad  misli  naopako ;  kad  mice  usnama, 
cini  zlo.  Pric.  16,  30.  —  2)  tvieyen,  pondero,  cf.  te- 
gliri:  Ona  puca  Sto  su  pod  gr'oce,  ona  micu  po  po 
oke  zlata.  Rj.  vidi  i  tcziti  (imati  tezinu).  vagati  1.  — 
Na  dolamu  trideset  putaca,  svako  puce  mice  litru 
zlata.  Npj.  4,  56.  Nekakve  ni  cese  uprtiSe,  koje  micu 
po  petnuest   oka.  5,  505.    —   IJ.  sa   se.   refleks.  ^- 

1)  sich  beiregen,  moreor.  Rj.  —  Tako  je  tvrdo  okovat 
bio  da  se  nije  mogao   nikako   micati.  jS'pr.  195.  — 

2)  fortgehen,  uheo:  neka  se  micu  s  moje  zemlje.  Rj. 
kao  odlaziti.  ■ —  Ja  se  odolen  ne  micem.  Npr.  100. 
Pjevaci  stajahu  na  svom  mjestu  .  .  .  ne  micahu  se 
od  slitsbe  svoje.  Dnev.  11.  35,  15. 

mice,  mica,  /".  pi.  die  Miihle  (als  Spiel),  viola  lit- 
soria.  cf.  lekovi.  Rj.  igra  u  kojoj  se  micu  zrna, 
odakle  joj  i  ime.  isp.  Korijeni  171.  a  sove  se  gdjegje 
u  niis  i  mlin.  —  Smicaljka,  kad  se  u  micama  zrna 
tako  namjeste  da  se  jedna  vodenica  otvori  kad  se 
druga  zatvori.  Rj.  695b. 

niifina,  /'.  die  Beule,  tuber,  cf.  nicina.  Rj.  hyp. 
mica.  —  Kad  se  baje  od  micine  bajalica  na  kucnome 
pragu  prekrStaju<?i  bradvompo  micini  govori:  :  Umice 
devet  muzeva  .  .  .«.  Rj.  360b. 

1.  .^lii-a,  m.  (ist.)  vidi  'SlWo.  Rj.  hpp.  od  Mitar. 

2.  .Mica,  m.  ime  muJko.  Rj.  Itt/p.  od  Mitar.  za  alec. 
Kosta,  Efsta. 

mica,  f.  (u  Boci),  cf.  fitilj.  Rj.  ridi  i  vitilj.  ono 
cim  su  se  nekad  palile  jiHske. 

Mican,  m.  ime  muJko.  Rj.  —  osn.  u  Mico.  Osn. 
139.  takva  hyp.  kod  Cvijan. 

miccnje,  n.  das  Besiechen,  corruptio,  largitio.  Rj. 
verb,  od  mititi.  radnja  kojom  tko  miti  koga. 

miciroldos,  (samo  u  zagoneei).  Rj.  —  Ozdo  toldos, 
ozgo  toldos,  a  u  sredi  micivoldos  toldos?  (t.  j.  kor- 
njaCa).  Rj.  743a. 

Mico,  (juz.)  hyp.  od  Mitar.  Rj.  takva  hyp.  Pedo, 
Vido.  —  Pogubii^u  3Iica  Angjelijca.  Npj.  3,  409. 

Micun,  Hi.  ime  u  prezimenu :  Yuk  Micunovic.  ^pj. 
5,  531.  osn.  u  Mico.  —  takva  hyp.  kod  Kjcun. 

.^lidzan,  m.  muSki  nadimak.  Rj. 

.Mitlzor,  m.  muski  nadimak.  Rj. 

mig,  VI.  djelo  kojim  tko  namigne  na  koga,  tViiik, 
nutus.  —  mig,  nema  u  Yukovu  rjeCniku.  Korijeni 
170.  —  Kud  on  viigom,  tud  on  skokom.  J.  Bogda- 
novi<;. 

miga,  cf.  §igo-migo:  A  ti  patko  siV/o-migo.  Rj.  u 
pripjevu.  u  Here.  287  pripijeva  se  tako  guski:  A  ti 
gnsho,  sigo  vxigo !  A  ti  patko,  Sever  pever! 

mliranje,  n.  verb,  od  migati.  radnja  kojom  tko  miga. 

miffati.  gam,  v.  impf.  nicture,  mictari,   adnictare. 


Stulli.  govori  se  i  u  sjer.  Hrv.  isp.  namigivati.  v.  pf. 
prosti  mignuti.  —  Varuj  se  zene  ka  miga,  i  mladife 
ki  kima.  DPosl.  149. 

1.  iiiigavac,  migavca,  m.  (u  Smederevu)  okrugla 
sljiva,  koja  se  u  nahiji  Rudniekoj  zove  piskor,  a  u 
Jadru  dzaniirika.  Rj.  ridi  i  ozana,  dzenarika. 

2.  migavac,  migavca,  »«.  crna  mala  tica.  Rj.  — 
Danii-ic  odvodcci  oni  rijcc  i  prcdnju  (migavac)  od 
korijena  od  koga  i  mig,  namigivati  kazc  znacenje  ko- 
rijena: brzo  se  micati,  vrtjeti  se.  Korijeni  170.  isp. 
migati. 

migli.  m.  u  zagoneei.  Rj.  —  Zovuti  bati,  zaSigli 
migli,  zaremetli  petli.  za  svemu  selu  pergatorija.  Rj. 
213b.  odgonetljaj :  Kad  zvono  zvoni  i  svemu  svijetu 
ogla.^uje. 

iniitoljf'iijt'   (migoljenje),  n.  dem.  od  micanje.   Rj. 

iiiTsuljiti  (migoijiti)  se,  Ij™  se,  v.  r.  impf.  dem. 
od  micati  se.  Rj.  ridi  meskoljiti  se.  v.  pf.  sloz.  izmi- 
goliti  se,  izmieoljiti  se. 

migiiiiti,  nem,  v.  pf.  semel  nictari.  Stulli.  uiiniti 
mig.  V.  pf.  sloL  namignuti,  namagnuti.  v.  impf.  migati. 

Milifiilo,  m.  ime  muSko,  Michael,  vidi  ilihoil,  Mi- 
hoilo,  iMihovio;  Mijailo,  Mijajlo.  hyp.  MLhat,  Miho, 
Miboje;  Mija,  Mijak,  Mijan,  Mijat,  Mijo,  Mijok,  Mi- 
juJko ;  iliSa,  Miskat,  Misko,  MiJo.  —  Mihailo  jedan 
od  prvijeh  knezova  dogje  mi  u  pomoc.  L'an.  10,  13. 
Miliidlo.  (Isnove  52. 

.^liliat,  m.  ime  musko.  hyp.  od  Mibailo.  —  Dokle 
dogje  bemberu  Mihatii,  pa  Mihata  bila  bratimila: 
iBogom  brate,  Mihute  bembere!«-  Npj.  3,  350.  — 
imena  s  takim   nast.  kod  KuSlat. 

miiiTr,  raihira,  m.  ridi  mjebir:  Njekomu  mihirom, 
a  njekomu  sikirom.  DPosl.  85. 

iViilioil.  .Mihuilo,  m.  ime  muSko.  vidi  Mihailo.  — 
Mihoil,  Mihoilo.  Rad  26,  55.  —  isp.  Momcil.  Momcilo. 

.Miliojc,  m.  ime  muSko.  hyp.  od  Mihailo.  —  3Ii- 
hoje.  Rad  26,  56.  takra  hyp',  kod  Blagoje. 

.'kliholj  dan,  Miholja  dne,  m.  das  Fest  des  Erz- 
engels  Michael,  festum  Arch.  Michaelis,  die 89.  Septem- 
hris.  Rj. 

milioljaca,  f  (u  C.  G.)  vodka  koja  dospijeva  o 
^liholju  dne.  Rj. 

miiioljstak,  m.  dcr  Michael  (den  Erzengel)  als 
Haitspatron  vcrehrt,  clicns  Arch.  Michaelis.  Rj.  corjek 
koji  sluri  Miltolj  dan.  —  rijeci  s  takvim  nast.  kod 
gjurgjevStak. 

Miho,  Miha,  m.  ime  u  presimenn :  To  pokupi  kneze 
Mihovicu.  Npj.  4,  438.  —  hyp.  od  Jlihailo.  takva  hyp. 
kod  Dobro. 

.tlihorio,   Mib5vila,  m.  ime  muSko.   vidi  Mihailo. 

—  Mihorio.  Rad  26,  55. 
mibiir,  m.  vidi  miur. 
.^lija,  m.  (ist.)  vidi  Mijo.  Rj. 
MijAilo,  m.  v^idi  Mihailo.  Rj. 

.^lijajlo,  m.  (St.)  vidi  Mijailo:  A  Mijajlo  knjigom 
iz  njedara.  Rj.  vidi  Mihailo.  —  Slijailo  i  Mijajlo  go- 
vori se  a  kriijevima,  gdje  se  glas  h  u  govoru  pre- 
tvara  u  glas  j. 

Mljak,  m.  ime  muSko.  Rj.  hyp.  od  Mijailo  (Mi- 
hailo). —  /a7;!Yi  hi/p.  kod  Dujak.  osn.  u  Mijo. 

.^lijan,  Hi.  ime  niusko.  Rj.  hyp.  od  Mijailo  (Mihailo). 
takra  hyp.  kod  Cvijan.  osn.  u  Mijo. 

.^njana,  /'.  ime  zensko.  Rj.  prema  muskom  Mijan. 

—  imena  zenska  s  takvim  nast.  kod  Andrijana. 
Mijat,  Hi.  vidi  Mihat.  Rj.  osn.  u  Mijo. 

mijeii,  Hi.  (pi.  mjehovi).  Rj.  vidi  mjeSina.  tulum. 

dem.  mjehcid,  mjeSac,  mjeSde,  mjeSdid,  mje5id;  mje- 
!  Siniea;  augm.  mjeSetina.  —  1)  der  Schlauch,  uter. 
I  Rj.  —  Ja  uhvatih  jednu  buhu,  i  zaklah  je,  pa  je 
'  odrij^h  na  mijeh.  Npr.  166.  Ne   paraju   sad,  vec   na 

mijch  gule.   (Kaie   se  u  5ali   onome   koji   iSte   para). 

Posl.  208.  3Iijeh  prazan   koza   se   zove.   DPosl.  61. 

Niti   se   Ijeva   vino   «   mjehove  stare;  inace   mjehovi 

prodru  se  i  vino  se  prolije,  i  mjehovi  propadnxi.  Mat. 


niijena 


—  679  — 


mijolj 


9,  17.  Otvori  mijch  mlijelca  i  napoji  ga.  8iid.  4,  19. 
Sto  gruda  smokava  i  iiiijeJt  rina.  Sam.  11.  Hi,  1.  — 
2)  dcr  Bldschaly,  follis.  Ej.  iiiijeli  ».  ]>.  u  Jiovucnici. 
—  ]\'apuh(iti,  naduhaU  mijeh.  Rj.  403b.  JMijeli  nudmen 
lie  tone.  DPosl.  (il.  —  mijeh  znaci  i  koza.  inp.  mje- 
Sina  2  {  povise  pod  1  tri  prva  primjera. 

niijcna,  /'.  —  IJ  (dcr  Munduechsd  und  ztcar)  der 
Neuiiioiid,  noviluiiiuin.  Rj.  mijcna  mjcsecmi,  osohito 
ndddjal',  nov  iiijcsec,  iiocljtik.  —  O  niijeni  zeue  ne 
(■e:  da  peril  kosiilja.  Rj.  —  Gospode!  poiniliij  sina 
mojega;  jer  u  iiiijnii  bjesni  i  muOi  se  vrlo.  Mat.  17. 
15.  —  2)  u  igri  hriiiai'i:  Ako  krmaca  kad  je  krmafar 
iidari  Stapom  pogodi  koga  od  igraca  u  uogu  od  ko- 
Ijena  dolje,  oiida  kazii  da  ga  je  opario,  i  ii  jedan  put 
svi  povikavJi:  opara  inijeiM,  brze  bolje  mijenjajii 
kui'-e.  Rj. 

iHijendclov,  adj.  Stulli.  Mo  pripuda  iiiijeiidelu.  vidi 
badeuiov,  bajamov,  mijendiilov. 

niij(>udaluviii!i,  ligmuii  luiinydatiimm.  Stulli.  drvo 
mijendeloro. 

iiiTjcndeo,  niijendela,  m.  aiiiijgdalus;  am/iigdaluiii. 
Stiilli.  drvo  i  voce,  vidi  i  badem,  i  sijn.  oiulje.  —  A 
koliko  je  mjendela  tak?  DPosl.  1.  uli  Bndmuni,  ARj. 
III.  442b,  pi.ie  mijeiideo,  a  tako  i  treha  jrrcma  meiiduo 
(mijeuduo). 

niljcndulov,  adj.  vidi  mijendelov.  —  Kako  b'jelo 
\ii(-e.  m'jeiidulovo.  HNpj.  1,  347. 

iniji'iidiio,  niijendula,  m.  vidi  menduo. 
iiiijeiiiti,  mijenTm.  —  J)  v.  pf.:  Roni  siize,  i  ne- 
volja  mil  je:  sedaiii  zenn  iiiijenio  bio,  a,  od  srca  ne 
im'o  poroda.  Npj.  2,  551.  v.  pf.  sloz.  iz-mijeiiiti,  o-, 
od-,  pre-,  pro-,  raz-,  za-;  izmijenjati.  v.  iinpf.  mije- 
iijati,  *  sloi.  ondje.  —  2)  mijfeniti  se,  m'ijeui  se,  v.  r. 
pf.  (i  impf.  Rj.")  n.  p.  mjesee,  der  Neuinond  fiingt 
an,  inchoatur  luua.  Rj.  —  PoSto  .<e  mjesee  mijeni 
prva  se  nedjelja  zove  mlada  nedjelja.  Rj.  414b.  Ne 
vjeruj  zeni,  er  se  Jcako  mjesee  mijeni.  DPosl.  77. 

iiiiji^isjaiije,  n.  das  WecJiseln,  das  Taiischen,  mu- 
tatio,  permutatio.  Rj.  verb,  od  1)  mijenjati,  21  mije- 
njati  se.  —  1)  radiijn  kojom  tko  mijeiija  sto:  U  jedau 
put  svi  (igraei  u  igri  krmafii)  povik.avsi :  opara  mijeiia, 
brze  bolje  mijeiijaju  kuce,  ?(  kojem  itiijenjaiijn  ikrmafar 
gleda  ne  bi  li  svoj  5tap  metuuo  gdje  u  kudu  prije 
drugoga.  Ej.  304b.  —  2)  radnja  kojom  se  Ijudi  rnije- 
njajit,  za  sto  (cim). 

mijenjati,  mljenjam,  v.  impf.  Rj.  v.  pf.  mijeniti, 
koje  vidi  i  ondje  sloz.  s  njime:  menovati  se;  v.  pf. 
sloz.  izmijenjati,  pomijenjati,  .smijenjati.  v.  impf.  sloz. 
izmjenjivati,  od-,  pre-,  pri-,  pro-,  raz-.  —  la)  tiaischen, 
commuto:  Mijeiija  kao  Cigauin  konje.  Ajde  Anto 
konje  mijenjajmo.  Rj.  davuii  jedno  za  druyo.  v.  pf. 
promijeniti  1.  —  Daje  vot'e  za  zito  utakmice,  t.  j. 
mijenja  jedno  za  druyo.  Rj.  791b.  Sada  mijenjajmo 
sina  za  sina,  a  otac  da  mu  je  prost.  Npr.  153.  Gde 
je  god  koji  Turciu  video  na  Srbinu  malo  bolji  guuj 
ili  bele  dakSire,  skidali  su  i  menjali  za  svoje  gore. 
MiloS  58.  Ispremeta  trpeze  ouijeh  Sto  mijenjahu  novce. 
IVIat.  21,  12.  —  h)  kao  metati  mjesto  preyjasnjeya  sto 
druyo;  leechaeln,  reriindern,  muto.  v.  p}f.  promijeniti 
2,  omijeniti.  —  Izjede  ga  ueopranJtina  (kad  ko  dugo 
kosulje  ne  mijenja).  Rj.  417b.  Vuk  dlaku  mijenja,  ali 
dudi  nikada.  Posl.  40.  Nego  je  ona  mor.ala  douositi  jelo, 
dvoriti  i  tanjire  mijenjati.  Daiiiea  1,  90.  Jer  sila  ima  pri- 
mjera, kako  rijeci  mijenjajii  znacenje.  Pis.  42.  Arija- 
nitu  ne  bi  bilo  za  sto  mijenjati  u  Aranitu.  DM.  103. 
sa  se,  2'<^tss.:  Istina  da  se  ni  takovi  obor-knezovi  ne 
mijenjaju  bez  uzroka.  Daniea  2,  97.  —  2  a)  sa  se, 
reciproc.  untercinander  tauschen,  permufo:  li.ajde  da 
se  mijenjamo!  Rj.  isp.  mijenjati  1.  —  h)  sii  f,e,  pass. 
Hi  refieks.  isp.  mijenjati  2.  —  Poslije  odmora  ili  je 
trohej  i  daktil,  koji  se  cesto  mijenjaju  mjestima;  ili 
je  trohej  i  amtimaeer.  Npj.'  1,  LIX. 

uiijciijo,  n.  das  Kopfwaschen,  lavatio  capitis.  Rj. 


verb,  od  1)  iiiiti,  2)  miti  se.  —  1)  radnja  kojom  tko 
mije,  n.  p.  ylavn.  —  2)  radnja  kojom  se  tko  mijc. 
inijtisiti,  nnjesTm,  r.  impf.  J\j.  v.  pf.  sloz.  na-mije- 
siti,  pod-,  raz-,  u-,  za-;  r.  impf.  sloz.  pod-mjeSivati, 
raz-,  U-,  za-.  —  Mijesiti,  i.  ].  hljeh,  das  Brot  bereiteu, 
paro  panem,  cf.  kuvati.  R^.  Baba  klisara,  baba  Sto 
mijesi  poskiirice.  Rj.  9a.  (ija  mati  vedu  pitu  mijesi? 
Posl.  34(i.  Od  zemljice  mijes'te  kolace.  Npj.  2,  40.  sa 
se,  pass.:  Zvrst,  mekan  kamen,  od  koga  se  kad  se 
stuce  mijese  crijepnje.  Rj.  205a. 

miji^sanje,  n.  Ej.  verb,  od  1)  mijeSati,  2)  mijeSati 
se.  —  1  a)  radnja  kojom  tko  mijesa  sto  (das  Mischen, 
Umriiliren,  mi.xtio.  Ej.):  Ja  mijesaiije  narjecja  u  pi- 
saiiju  drzim  za  kvarenje  jezika.  Slav.  Bibl.  1,  91.  — 
b)  radnja  kojom  tko  mijesa  n.  p.  njivu  (das  Wenden, 
iteratio,  cf.  dvojaeeuje.  Ej.).  —  2)  radnja  kojom  se 
tko  mijesa  s  kirn  ili  u  sto:  DuSau  presijeee  i  vlaste- 
lima  mijesunje  u  tu  stvar.  DM.  79. 

iiiij<^.sati,  iii'ijeSam,  v.  impf.  Rj.  v.  pf.  sloz.  iz-mi- 
jesati,  po-,  pro-,  s-,  u-,  uz-.  —  I.  1)  mischen,  misceo. 
mijesati  sto  sa  cim,  n  sto.  Rj.  —  Ne  de  od  nas 
tra^iti,  da  imena  poStenih  Ijudi  mijesamo  u  nase 
raspre.  Nov.  Srb.  1817,  (it)3.  Mijesali  su  narodni  jezik 
s  crkrenim  jezikom.  Rj.'  III.  Samo  Sto  Hum  mijesa 
s  diokletijanskim  primorjem.  DM.  22.  2)  umriihren, 
verso.  Rj.  mijesati  n.  p.  jelo  u  loncu.  —  3)  (u  Crmn.) 
drugi  put  orati,  wenden,  itero,  cf.  dvojaciti.  Rj.  vidi 
i  preoravati.  —  II,  mijfeSati  se,  v.  r.  impf.  sich  ab- 
yeben  mit  einem,  miscere  se:  Ne  mijesaj  se  viSe 
snjim.  Rj.  mijesati  se  s  kim,  u  sto.  vidi  padati  se, 
plesti  se  u  sto.  i.y).  unositi  se,  upletati  se,  utrcavati 
se.  Svak  nek  gleda  za  se.  (Svak  neka  gleda  svoj 
posao,  a  u  tuyj  neka  se  ne  mijesa).  Posl.  4().  Ko  se 
ne  da  poznati,  niotri  ga  s  kim  se  mijesa.  154.  Ono 
malo  gragjana  i  varoSana  .  .  .  drukCije  se  od  naroda 
nose  i  zive;  i  s  njim  se  ne  mijesajii  ui  u  kakijem 
naroduijem  poslovima.  Kov.  13.  Prcanjane  i  Dobro- 
eane  razdvaja  samo  zaliv  .  .  .  i  u  Kotoru  se  svaki 
drugi  dan  na  pazaru  mijesaju.  35.  Ko  je  god  rad,  da 
se  mijesa  mcgju  knjizevnike  svoga  naroda,  valjalo 
bi  da  zna,  kako  se  upravo  govori.  Pis.  53.  Srce  sva- 
(5ije  zna  jad  duse  svoje;  i  u  veselje  njegovo  ne  mijesa 
se  drugi.  Prid.  14,  10.  Druga  se  plemena  ne  bi  imala 
za  Sto  mijesati  L'rnojevidima  u  zapise.  DM.  99.  Ljudi 
mijesajuci  se  megjii  sobom  prenose  rijedi  iz  jednoga 
govora  u  drugi.  Ogled  IV. 

iiiijt^scujo,  n.  das   Bereiten  des  Brodes,  to  panem 

parare.  Rj.  verb,  od  mijesiti.  radnja  kojom  tko  mijesi 
n.  p.  hljeb.  ■ —   Uzevsi   kolac   i   na  ujemu  na  mjestu 

u  mijesenju  za  to   nacinjenome   srebrnu  caSicu  vina. 
Rj.  124b.  Tekne,  korito  .  .  .  (n.  p.  za  pranje  koSulja, 

mijesenjc  hljeba  i  t.  d.).  Rj.  735a. 

luij^siiT  sir,   m.  (u   Dalm.)  sir   koji   se   dr^i  u  mi- 

jehu.  Rj.' 

iiiij6siiice,   f.  pi.    vidi   mjeSuice.    Rj.   kao   gadlje 

bez  pirdidjke.  —  Pred  njima  je  iSao  jedan  muSkarac 

lularajaci  u  lijericu  ili  u  mijesnice.  Rj.  704b.  osn.  u 

mijeh.  Osn.  331. 

luij^snja,  f.  1)  die  Portion  Mehl  um  einmal  Brot 

daraus  zu  backen,  portio  farinae.  Rj.  toliko  brasna, 

da  se  mozc  od  njegu  jedan  put  zamijesiti  liljeba.  vidi 

mjeSaj.   —    2)  na   mijeSnje   n.   p.   Nikolja   dne,  t.  j. 

drugi  dan  do   Nikolja   dne   (kad   se  mijesi  bljeb   za 

slave?).  Ej. 
Mijo,  m.  hyp.  od  Mijat.  Rj.  Mi-jo.  gen.  Mija,  vac. 

]\njo.  —  takva  hyp.  kod  Bajo. 

Mijok,  m.  ime  u  prezimenu:  NikSid  sa  svojim  pre- 

gjaSnjim    pisarom,    Jovanom    Mijokovicem,    zametne 

razlidne  pletke.   MiloS    137.   —  imena  hyp.  s  tahvim 

nasi,  kakav  je  u   Mijok   govore  se  u  Hrvatskoj  po- 

dravini:    Gjurok,    Ivok,    Matok,    Mihok    ((    Mijok), 

Perok  i  t.  d.  isp.  Timok. 

mijolj,  m.  majstorski  tezjaj,  ili  kod  tizmara  pauj, 

die    Werkbanh,  mensa.  Rj.   sto  ili  klupa  na  kojoj 


mijolj)U-a 


—  680 


militiirski 


imijstor  radi.  vidi  i  tezga.  Mtidi.  mfihely  (=  nijesto 
gdje  sc  radi). 

mijoljaf-a,  f-  ridi  miholjaoa.  Rj.  vocka  koja  dos- 
pijivu  0  Mijolju  due. 

Jlijolj  «laii,  m.  ridi  Miholj  dan.  Rj.  dan  sv.  Mi- 
huilii. 

niijoljstak,  m.  vidi  miholjstak.  Rj.  covjek  koji 
ihici  Mijolj  dun. 

luTjii,  II  rijeiima:  ciju  mlju  da  rasteJ.  Rj.  812a. 
ridi  ciju. 

niTjiir,  in.  ridi  mjehur.  Rj.  vidi  i  mihir. 

.Mijnsko,  »i.  ime  inii5ko:  Do  liidoga  NeJka  i  Mi- 
juska.  Rj.  —  /ii/p.  od  ilihailo.  takra  hyp.  Andruiko, 
Bodrusko. 

1.  )Iila,  f.  ime  2ensko.  Rj.  voc.  Milo.  hyp.  od  Mi- 
losava. 

nillii,  /".  udj.  ridi  draga,  milosniea:  Xa  polasku 
prizove  svojit  milu  pa  joj  reCe  .  .  .  Npr.  260. 

3.  Jllla,  m.  —  1)  (ist.)  vidi  Jlilo.  Rj.  voc.  Jfilo. 
hup.  od  iljlosav.  2)  brdo  u  Velebitu.  Kj. 

milae,  m'ik'a,  w.  vidi  miljak.  Rj. 

Mili\diii,  m.  ime  muJko.  Rj.  —  imena  s  takrim 
vast.  Bjeladin,  Bojadin,  Stojadin,  Yujadin,  Yukadin, 
2ivadin.  j^osiala  od  hyp.  Bojo,  Stojo,  Vujo,  i  t.  d. 
vastarkom  :>da<i  /  nai^tavkom  »na.«  isp.  Osn.  149. 

Milnj,  m.  w  Saljivoj  pjesmi  nekakvoj  planini  koje 
moze  biti  da  i  nema.  Rj.  —  Vz  ^lihtj.  mili  kume, 
uz  MHuj!  Lepa  ti  se  prca  vidi.  I  nz  Miluj  u  pje- 
vanju  se  moze  misliti  uzuii  laj.  Rj.  619a.  imena  s  ta- 
korini  nasi,  kod  Bilaj. 

Mllak,  m.  ime  muSko.  Rj.  —  hyj).  od  Milosav.  takva 
hyp.  kod  Dujak. 

3rilan,  m.  ime  musko.  Rj.  takva  hyp.  kod  Cvijan. 

Milana,  f.  ridi  AJilena.  Rj.  imena  zenska  s  takim 
iiast.  kod  Audrijana. 

milani,  adj.  vidi  mili:  O  ti  bego  moj  milani  sinko. 
Rj.  nasturkoiii  ,jc  adj.  deni.  (isp.  Osn.  142).  vidi  i 
mileni.  —  To  .su  snahi  milane  svekrve  ...  to  su  snabi 
milani  gjeveri ...  to  su  snabi  milane  zaove  ...  to 
an  snabi  milane  jetrve.  Kov.  94. 

Miliiukfl,  m.  ime  mu5ko.  Rj.  —  hyp.  od  Milosav. 
—  za  ohlicje  isp.  Ivauko. 

milanje,  n.  die  Ceremonie  von  milati  se.  Rj.  verb, 
od  milati  se.  radnja  kojom  se  tko  mila. 

Milas,  m.  ime  muSko.  Rj.  —  takva  hyp.  kod  DragaS. 

.Mih'iiin,  m.  ime  musko.  Rj.  —  takra  hyp.  kod 
kod  Gjurasin. 

milati  se,  milam  se,  v.  r.  ivipf.  Pripovijedaju  da 
•se  u  Hercegovini  miluju  ua  Bozi(5  s  cesnicom,  t.  j. 
uzmu  dvojica  cesnicu,  pa  je  okrec^u  megju  sobom  i 
pita  jedan  dnigoga:  ^^lilam  li  se?'-  (t.  j.  pomila  li 
se  iza  cesnice)?  Onaj  mu  odgovori:  sMilas  malo.« 
A  onaj  prvi  onda  rece:  »Sad  malo,  a  do  godine  ni 
malo«  (t.  j.  da  rodi  zito  dobro,  i  da  tako  velika  bude 
Cesnica  da  se  ni  malo  ne  pomila  iza  nje).  Rj.  — 
V.  impf.  sloz.  iz-milati,  o-  (se),  po- ;  v.  pf.  sloz.  iz- 
moliti,  na-  (se),  po-,  pro-. 

niTlce,  n.  u  pjesmi,  i>irfimilje:  Zora  vice,  bajd' na 
vodu  milie.  Rj.  eeljade  milo  kome.  —  osn.  u  adj. 
mio:  isp.  Milka.  Osn.  252. 

1.  mile,  K  rijeiima:  ITle  nule:  sve  oko  njega  lile 
mile.  Rj.  328b.  kao  laskanje  i  milovanje  (1),  timilja- 
vanje. 

2.  mile,*  mileta,  n.  (u  C.  G.)  vidi  mile.  Rj.  puk, 
narod.  isj).  milet  (mnogo  djece). 

3.  mile!  dodaje  se  gdjeSto  u  pjesmama  na  kraj 
vrste,  n.  p.:  Gjuragj  kosi  po  pobrgju,  lado  le  mile' 
PoDJevajte  mi  tiCice,  mile  moj  mile!  Rj.  —  Beli 
Vide,  mile  moj.  Ziv.  13. 

.^lilen,  »(.  ime  mulko.  Rj.  —  osn.  u  Milo.  Osn. 
1-13.  takra  hyp.  kod  Ljuben. 

-Milena,  /'.  ime  zensko.  Rj.  osn.  u  Mila.  Osn.  144. 

milcnT,  ndj.  vidi  mio:  I  Vukovu  milenu  Ijuhovcn. 
Rj.  vidi  milani. 


Jlilenko  (Mil^nko),  m.  ime  muSko.  Rj.  —  osn.  u 
Milen.  Osn.  294.  vidi  Miljenko.  tnkva  hyp.  kod  Lju- 
benko. 

Miles,  Hi.  ime  muSko.  Rj.  —  osn.  adj.  mio.  takva 
hyp.  Osn.  360.  takva  hyp.  isp.  kod  GoleS. 

-MileSeva  (Mil&=eva),  f.  ridi  Miloseva.  Rj.  vidi  i 
MiljeSevka. 

milet,*  m.  (u  Risnu)  mnogo  djece,  eine  Menge 
Kinder,  suboles.  cf.  2  mile,  miule.  Rj. 

Jlileta,  m.  ime  muJko.  Rj.  —  osn.  u  Milo.  Osn. 
254.  tiikva  hyp.  kod  Bajceta. 

Miletiii,  Miletina,  m.  izvor  u  Dalmaeiji  kod  Sinja. 
Rj.  —  Ua  mi  odu  do  bijela  Sinja,  i  donesu  vode 
Miletina.   Npj.  2,  549. 

Mili'iisnie,  m.  prezime  po  ocu  Mileusni:  Bra(?a 
Mileusnici.  Milos  222.  —  mileusna.  /'.  eeljade  musko 
Hi  zensko  u  koga  su  mile  usne.  isp.  lyeleusna. 

Mileva,  f.  ime  zensko.  Rj.  —  od  osn.  koja  je  u 
Mila.  Osn.  94. 

mill,  mila,  ndj.  ridi  mio. 

Milii-a,  /'.  ime  zensko.  Rj.  dem.  Milicica.  hyp.  Milja. 
—  Oj  Miljo  MiUce!  srebrno  putaSce.  Rj.  622b. 

milTcija  (milk-ijal,  /".  die  Miliz  (Geyend),  terra 
militum.  Rj.  kraj  u  kojem  sjede  militarci  (vojnici). 
militarska,  vojnicka  granica,  krajina.  —  U  voj- 
vodstvu  zovu  drazivaSke  po  miliciji  vrajtove,  a  po 
paoriji  birove  i  pandure.  Rj.  138a.  vidi  militarija, 
soldatija. 

Miiieica,  f.  dem.  od  Milica.  Rj. 

Jlilie,  m.  ime  mu.5ko.  Rj.  —  Xa  Milieu  Vujadi- 
novi(?u,  jos  je  na  njem'  ljep§e  odijelo.  Npj.  3,  355. 
osn.  u  Milo.  Osn.  237. 

Milija,  ime  —  1)  m.  musko.  Rj.  —  2)  f.  zensko. 
Rj.  —  imena  takvim  nast.  Dobrija,  Dragija. 

Milijas,  m.  ime  muSko.  Rj.  —  imena  s  takvim 
nast.  kod  Andrijal.  isp.  i  imena  kod  Dragas. 

milijuii,  milijuna,  m.  eine  Milliun,  Tal.  milione. 
vidi  milion.  —  Sada  ce  biti  na  zemlji  najmanje  do 
1000  milijuna  Ijudi.  Pripr.  32.  Oko  tri  milijuna  ta- 
lijera.  Prip.  bibl.  138. 

MTlin,  m.  ime  muSko.  Rj.  —  osn.  u  Milo.  Osn. 
148.  takva  hyp.  kod  Bojin. 

miliiia,  f.  das  Liehsein,  gratia:  nevaoze  od  miline 
(n.  p.  da  se  nagleda  koga).  Rj.  vidi  arajstvo,  milota. 
kao  drayost  i  radost,  kao  milo  (od  mila).  — •  Pa  sve 
Ijubi  ono  mesto  gde  ti  kaze  da  joj  je  snaga,  kao  od 
miline.  Npr.  45.  Imena  zenska  .  .  .  koja  su,  kao  od 
miline,  skradena  od  drugijeb  imena,  n.  p.  Mdra,  K4ta. 
Posl.  XXXI.  Zena  vide(5i  da  je  rod  na  drvetu  dobar 
za  jelo  i  da  ga  je  viilina  gledati.  Mojs.  I.  3,  6.  Opo- 
minje  se  Jerusalim  u  muci  svojoj  i  u  jadu  svom  srijeh 
milina  sto  je  imao  od  starine.  Plac  1,  7. 

milinak.  millnka,  m,  der  Liehe,  earns:  Sve  milinke 
od  majke  jedinke.  Rj.  koji  je  komu  mio. 

Miliiiko  (Milinko),  m.  ridi  Milenko.  Rj.  —  takva 
hyp.  Ljubinko,  Radinko. 

miliun,  miUona,  m.  ridi  milijun.  —  Pa  onda  za- 
ludu  da  ima  milione.  Straz.  18S6,  1513. 

^lilisar,  »h.  ime  muJko.  Rj.  vidi  ililosav.  —  imena. 
tako  sloz.  kod  Berisav. 

Milisava,  f.  ime  zensko.  Rj.  vidi  Milosava. 

militar,  militAra,  m.  {n  vojv.)  Rj.  —  Ijvidi  mUitarac, 
i  syn.  ondje.  covjek  iz  vojnicke  (militarske)  granice.  — 
2)  vojska,  vojnici,  das  Militar:  Evo  na  nas  Otma- 
novi<?-cara  i  njegora  vojska  silnovita  .  .  .  kadri  (su) 
mladi  Crnogorei  na  militar  carski  udariti.  Xpj.  5,  326. 

milititrac,  militiirca,  m.  (u  vojv.)  der  aus  der  Mi- 
litdr-Grenze  ist,  homo  e  regione  milifari.  Rj.  corjek 
iz  militarije.  vidi  militar  1,  granicar,  krajicnik,  kra- 
jiSnik. 

iiiiliti'lrlja,  f.  vidi  milicija.  Rj.  kraj  gdje  sjede  mi- 
litarci, granicuri :  rojnicka  granica.  vidi  i  soldatija  1. 

militiirskT,  adj.  Militar-,  militaris.  Rj.  sto pripada 
1)  militarima,  militareima,  graniiurima :  granicarski. 


militi 


—  681 


milostinja 


Icrajisnicki ;  2)  sto  pripada  inilitam,  (S),  vojsci,  vojni- 
ciina;  vojnicki.  —  V  militarskom  arestii.  Stra^.  1886, 
1668. 

militi,  niinm,  v.  impf.  —  1)  luine  Kto,  ciniti  da 
mu  hudc  oiw  milo:  Ovaj  ofinaki  vHspitac  na  takav 
nafiin  detetu  mili  cistocu  i  ured)wst.  Zlos.  23  (vaspitaC 
=  odgojitelj).  —  2)  rniliti  se,  m'ill  se,  v.  r.  impf.  n.  p. 
ni§ta  mi  se  ne  mili,  nichts  freuet  mkh,  urrldeo.  Rj. 
mili  se  kome  sto,  milo  mu  je.  iH'seli  f/a.  t\  pf.  sloL 
smiliti  se,  umiliti  se,  zamiliti  se;  omiljeti.  —  I  stara 
ovca  so  lize.  (I  staru  se  coekii  iiiili  re^elje  kao  i  mladu). 
Posl.  105.  Ucini  (Gospode !)  neka  se  mili  srcn  mojemii 
bojati  se  imena  tvojega.  Ps.  86,  11. 

Milivoje,  m.  ime  muSko.  Kj.  —  i)iiemt  s  takvim 
nasi,  kod  Ljiibivoje. 

ni'ilo,  m.  die  Lauge  zum  Kopfausclioi,  lixiviuin 
((d  lnvandum  caput,  cf.  cijepj.  Ej.  cim.  se  mije  yluva. 
od  korijena  od  koya  je  m'iti.  rijeci  s  takiiii  nast.  kod 
biu'kalo. 

Milo,  m.  (jiiz.)  ime  muSko.  Rj.  gen.  Mila,  voc.  MTlo. 
vidi  Mila,    m.  1.  —  Sfilo   (Milpsav,  MiloS).  Osn.  49. 

inil6brtika,  /'.  (u  Boci)  vidi  -Saljivae.  Rj.  zna&nje 
rusiti,  rngati  se:  bmka,  brukati  se,  niildbruka.  Ko- 
rijeni  151. 

milobriikovic,  m.  (u  Boci)  ■vidi  Saljivae.  Rj.  vidi 
milobruka. 

iiilludiili,  m.  fremde  Liebstfickel,  ligusticiim  levi- 
stic.wn  Linn.  cf.  selen :  3Iilodnhii,  da  se  milujemo. 
Ne  mogii  ti  puta  nac^i  ni  dvoru  do6i  od  visine  vite 
jele,  od  zadulia  miloduha.  Rj.  cvijet.  —  Ja  iisudih 
vitu  jelu,  u  kamenu  u  grohotu,  i  dra  lista  milo- 
duha .  .  .  pristupit'  se  ne  mogaSe  od  visine  vite  jele, 
od  trepttinja  miloduha.  Here.  249. 

Jliloje,  m.  ime  muJko.  Rj.  —  takva  hyp.  kod 
Blagoje. 

Milojevac,  Mllojevca,  m.  covjek  koji  pristaje  za 
Milojem.  —  Petar  nije  htio  Miloju  da  se  pokori  .  .  . 
Tako  se  i  ostale  sve  manje  starjeJiue  podijele  na 
dvoje:  jedni  postanu  Milojevci  a  drugi  Petrovoi.  Sovj. 
29.  isp.  Curtinovac. 

niil6jiea,  m.  Rj.  —  Nova  mlada  zove  mlagje  brtom, 
zlatojem,  sokolom,  miloStom,  milojicom  i  t.  d.  Rj.  211a. 

1.  M'llujkn,  /'.  ime  2ensko.  Rj.  —  imena  zcnsku 
s  takvim  nast.  Radojka,  Stanojka,  Vidojka. 

3.  mllojka,  /'.  das  Majolica-(?esc/(M-r,  vasis  fictilis 
genus,  cf.  majolika.  Rj.  zemljan  sud,  bijcl  i  saren,  za 
vino  i  t.  d.  syn.  kod  majolika.  —  U  Crmnioi  onaj  koji 
ill  (badnjake)  uuese  u  kueii  nazdravi  im  milojkom 
vina.  Rj.  12a. 

.^lilojko,  m.  ime  muSko.  Rj.  —  imena  s  takvim 
nast.  Radojko,  Vidojko. 

iiiilokfvau,  vna,  adj.  liebensirilrdig,  dem  man  gut 
sein  muss,  umabilis:  nije  lijepa,  ali  je  milokrvna.  Rj. 
milo-krvan,  u  koga  je  mila  krv,  koji  je  Ijubezljiv  i 
vrijedun  Ijtibavi.  —  isp.  tako  sloz.  rijec  bladnokrvan. 

M'ilorad,  m.  ime  mu§ko.  Rj.  —  M"i!o-rad.  isp.  Osn. 
47.  tako  slo':.  imena  Obrad,  Prerad. 

luilosaii,  m'ilosna,  adj.  vidi  milostan.  Rj.  milosan  je 
prema  drugim padezima  bez  t:  milostan,  milosftct,  i  t.  d. 

.Milosav  (Milosav),  m.  ime  muSko.  Rj.  vidi  Milisav. 
imena  s  takvim  nast.  kod  Bogosav.  —  s  tijem  u  zna- 
cenju,  srodna,  ponajvise  Ityp.  imena:  Mila  (m.  1.), 
Miladin,  Milak,  Milan,  Milaiiko,  MilaS,  MilaSin,  Milat, 
Milen,  Milenko,  MileJ,  Mileta,  Milic,  Milij.a,  Milijai, 
Milin,  Milinko,  Milivoje.  Milo,  Miloje,  Jiilojko,  Mi- 
lorad,  MiloS,  Milovan,  Mihin,  MihiS,  Milutin,  Miljen, 
Miljenko,  Miljko. 

Milosava,  /'.  ime  2ensko:  On  ima§e  jednu  seku 
ludu  Milosavu  od  sedam  godina.  Npj.  3,  554.  vidi 
Milisava.  —  imena  s  takim  nast.  kod  Dikosava. 

liiil^siiiea,  /'.  (u  vojv.)  die  Geliebte,  amasia.  Rj. 
vidi  draga,  mila,  Ijiiba/.niea,  Ijubovnica,  Jvalerka.  — 
Kraminska  koi  da  hade  milosnic(i  podloga  <?ifte!  Da- 
nica  2,  141.   Svojoj    milosniei  darove  kupnje.   Pripr. 


65.  M  ovom  primjeru:  Svojoj  staroj  besidija  majci: 
»Stara  majko,  moja  milosnice!  opravi  mi  debela  §a- 
riuM.  HNpj.  2,  53  —  milosnicu:  milosna  (mujka). 

iliil6siiTk,  milosnika,  m.  (u  vojv.)  der  Liebhaber, 
amnsius,  cf.  Ijubovnik.  Rj.  vidi  i  dragi,  Ijubavnik, 
Svaler.  —  Ja  i^ii  skupiti  sve  milosnike  tvoje,  s  kojima 
si  se  milovala,  i  sve  koje  si  Ijubila.  Jezek.  16,  37. 

iliildsrdaii,  dna,  adj.  milo-srdan,  sto  je  mila,  mi- 
lostiva  srcu,  barmherzig,  misericors.  vidi  milostiv,  mi- 
lostivan.  suprotno  nemilosrdan.  —  UsHSi  me,  Gospode, 
jer  je  hlugost  tvoja  inilosrdna.  Ps.  69,  16.  Jer  si  ti, 
Gospode,  dobar  i  milosrdan  i  veoma  milostiv  svima 
koji  te  prizivlju.  86,  5. 

niildsfgjo,  n.  (u  Dubr.)  die  Barmherzigkeit,  mise- 
ricordia:  Gospa  od  miloargja,  Kirche  der  barmher- 
zigcn  Frau.  Rj.  vidi  milost  1.  suprotno  nemilosrgje. 
—  Pogledaj  s  neba  .  .  .  gdje  je  revnost  tvoja  i  sila 
tvoja,  mnostvo  milosrgja  tvojega  milosti  tvoje?  Is. 
63,  15. 

inilost,  m'ilosti,  /.  {loc.  mil&sti).  Rj.  —  1)  die  Gnade, 
gratia,  favor:  Na  milosti  care  gospodine.  Rj.  isp.vcd- 
losrgje  (u  Svetom  T'ismu  prevode  Vuk  i  Danicic  rijec 
misericordia,  'iXio;:  milost).  suprotno  nemilost.  —  Koji 
je  starjeSina  u  milosti  kod-  vladike,  on  cini  od  nama- 
stirskog  imanja  sta  mu  je  drago.  Rj.  395b.  Da  m.u 
je  milost!  (Rece  se  kad  —  ponajvise  drugi  ko  — 
pomene  kakvoga  sveca  n.  p.  A.  Sjutra  je  sve.ti  Luka. 
B.  Da  mu  je  milost!)  Posl.  51.  UpadoJe  Todorove 
sluge:  .^Na  milosti,  Todor-gospodaru !  pred  dvorom 
ti  kraljeve  vojvode,  oni  tebe  pred  dvore  zazivlju. 
Npj.  2,  495.  Megju  ostalim  milostima,  koje  je  desar 
Leopold  II.  narodu  Srpskome  darovao.  Danica  4,  2. 
Nego  te  molira,  da  minis  jednu  milost  pre  nego  me 
pogubiti.  5,  91.  Zahvalnost  ...  7ia  milosti  koju  ste 
pokazali  starome  vojvodi  Suju  Karadzidu.  Javor  1885, 
439.  Da  Bog  da  i  lijepa  milost  lloija  da  danas  bude 
dosla  s  nama  a  k  vama  svaka  dobra  i  (Sestita  sreda. 
Kov.  72.  Da  Bog  da  i  velika  milost  Bozja.  120.  Kako 
car  Srbima  sve  opraSta  i  prima  ih  u  milost  svoju. 
MiloS  123.  Blagodarimo  earu  na  milosti.  sto  nam  je 
dao:  ali  hotfemo,  da  nam  ostane  svagda  slobodno, 
u  cara  milosti  iskati.  146.  Kad  bi  ja  kako  dosao  u 
milost  kod  MiloSa.  Stra^.  1886,  703.  Eda  bih  nasao 
milost  pred  tobom.  Mojs.  I.  32,  5.  Stece  milost  u  njega. 
39,  4.  Da  nagjete  milost  u  onoga  covjeka.  43,  14. 
Cinim  milost  na  tisucama  onijeh,  koji  me  Ijube.  II. 
20,  6.  Ne  6ei  ukratiti  milosti  svoje  domu  mojemu. 
Sam.  I.  20,  15.  Hvalite  Gospoda  svi  narodi ...  jer 
je  velika  milost  njegova  k  nama.  Ps.  117,  2.  Oprosti 
se  .  .  .  bezakonja  svojih  milosi'u  prema  nevoljnima. 
Dan.  4,  27.  Za  koje  (poslove)  me  je  milost  svijetloga 
muza  tvojega  btjela  spremiti.  DRj.  1,  V.  —  2)  die 
Liebe,  amor,  cf.  milosta.  Rj.  Ijubav,  paznja.  sujirotno 
nemilost.  —  Nema  lica  bez  crvena  vinca,  ni  radosti 
bez  zelena  venca,  ni  milosti  bez  tugja  junaka.  Rj. 
Moja  sestrice!  Bog  ti  dao  mjesto  poroda  devet  sinova 
i  desetu  kdercu  za  milost.  Rj.  125a.  Ako  bi  mu  ma- 
ramu  uzela,  maramu  sam  u  milosti  dala.  Npj.  2,  352. 
—  3)  die  Liebcsyabc,  munus:  Brada  seju  vrlo  milo- 
vala, svaku  sti  joj  milost  donosila,  najposlije  noze 
okovane.  Rj.  dar  od  milosti,  Ijubavi. 

luilostail,  m'ilosna,  adj.  vidi  mio:  AP  ti  zaliS  mi- 
losna qjevera?  Dokle  nagje  milosnoga  kuma.  Sve  za 
slavu  Boga  milosnoga.  Rj.  vidi  milosan,  milani,  mi- 
leui.  —  Da  mu  SiJam  sina  milosnoga.  Rj.  840b. 
Majko  moja,  i  brado  rogjena,  i  Ijubovca  moja  pre- 
milosna!  Kov.  103.  No  Novica,  moj  brate  milosni! 
Npj.  4,  493.  Od  mene  ste  knjigu  prifatili,  i  milostni 
pozdrav  primovali.  5,  292.  Jer  si  ga  dodekao  blago- 
slovima  milosnim,  metnuo  si  mu  na  glavu  vijenac 
od  dragog  kamenja.  Ps.  21,  3.  U  vrijeme  milosno 
usliJih   te,  i  u   dan   spasenja  pomogob   ti.  Is.  49,  8. 

iiiilostiiija,  /'.  das  Almosen,  cleemosyna.  Rj.  vidi 
proi^njevina.  — ■  S  opaucima  od  koze   kradene   krave 


milostiT 


—  682 


3.  llliljl>nj(^ 


wilostiiiju  ciniti.  Posl.  291.  Jedan  bogiit  trgovae, 
koji  vclike  milostiiijc  braminimii  daje.  Danica  2,  128. 
On  je  od  hogaiih  uzimcto  miluntinju.  4,  5. 

miiostiv,  inilostivnn,  adj.  f/Hadig,  barmherzig, 
chiiieux:  Boze  milostiri,  ti  pomozi  (afovore  gdjekoji 
iSrbi  kadsod  uzdahuu  i  zijevaju).  Rj.  it  kojcyu  je 
niilost  (1),  pa  po  tome  i  miJosrgje.  vidi  inilosrdaii. 
suprotno  nemilostiv.  —  Milostiva  snalia  i  nemilostiva 
svekrva.  Npr.  S3  (natpis  pripovijeci).  AT  je  Marko  ?)»- 
lostir  na  JBoga,  a  zalostiv  ua  srcu  juniiekoni,  pusti  vilu 
u  planinu  zivu.  Npj.  2.  218.  Koliko  je  srca  milostivu, 
triput  pada.  Da  on  obumira,  gledajiu'-i  jada  ev'  od 
roblja.  4,  196.  Hocu,  inoja  milostiv((  majlo.  HNpj. 
4,  7.  Preiiiilosfivi  gospodaru! .  .  .  poznavajuci  va5u 
milostivu  k  meni  hlagonal'lonost.  Posl.  Y.  Milostiv 
budi  meni  grjesnome.  Luk.  18,  13.  Jo5  sam  ti  rad 
kazati  sto  o  posljednjem  niilostivom  djelu  koje  na 
nama  oini  dobra  majka  naSa  orkva.  DP.  359.  Danas 
8ani  imaocast  primiti  od  Njezinoara  Yclicanstva  reoma 
milostivo  pismo.  Pom.  125.  adv.  Izvolite  iitilosfivo 
primiti  ovii  knjigii  mojvi.  MiloS  V.  Jer  si  me  utjeMo 
i  milostivo  progovorio  sluSkinji  svojoj.  Rut  2,  13. 

.Mllos,  III.  iuie  mu.5ko.  Kj.  osn.  u  Milo.  Osn.  360. 
isp.  Milosav.  tal-v<i  hyp.  kod  Bjelos.  —  O  Milosu, 
moja  vjerna  slusjo!  Npj.  2,  209. 

nillosi'a,  f.  I'idi  milo5ta.  Rj. 

ililoseTa,  f.  namastir  u  Hercegovini  (cini  mi  se 
da  je  sad  past),  cf.  Milje.sevka,  MileSeva :  Kolika  je 
Miloseva,  da  je  puna  poskurica!  Rj. 

MTlosevac,  M'lloJevca,  m.  i-ovjek  koji  je  s  Milosem : 
Jedno  zato,  Sto  su  s  MiloSem  bili  Ijudi  s  reda  ...  a 
drugo,  5to  Milosevci^  nisu  bas  ni  bteli  upravo  da  se 
biju.  MiloS  63.  isp.  Cuitiuovac. 

.Miloseva  Skiikala,  n.  pi.  tako  se  zove  jedno 
nijesto  u  Jadru  kod  Gnjile  gdje  imaju  eetiri  kamena 
udarena  u  zenilju:  dva  odakle  kazu  da  je  Milos 
(Obilic^)  skocio,  a  dva  gdje  je  skoeio,  ali  je  ovo  ka- 
menje  tako  lazdaleko  da  se  ne  moze  vjeiovati,  uego 
se  samo  pripovijeda  kao  u  Dalmaciji  za  Kraljevica 
skakala.  Rj. 

Diilosta,  niiloS(?a,  f.  —  ])  vidi  milost  2.  Rj.  Ijuhciv, 
paznjn.  —  2)  cf.  zlatoje.  Rj.  —  Nova  mlada  zove 
mlasje  brfitom,  zlatojem,  sokolom,  milostom,  milojicom 
i  t.'^d.  Rj.  211a. 

mildta,  /.  vidi  milina.  Rj.  kuo  dragost  i  radost, 
kao  milo.  —  osn.  u  mio.  Osn.  218.  rijedi  s  takim 
7iast.  kod  cistota. 

.Miloran,  m.  ime  musko.  Rj.  —  Tade  grinu  fekme 
Hasan-aga,  Milovana  da  ufati  ziva.  Rj.  101b.  osn.  u 
viilovati.  Osn.  141.  iiiieiui  takva  Njegovan,  Radovan. 

milovauje,  n.  Rj.  verb,  od  milovati.  —  1)  radnja 
kojoiii  tko  mihije  koga  (n.  p.  rvkom)  (das  Liebkosen, 
blanditiae.  Rj.).  vidi  bhiznjenje.  —  2)  radnja  kojoiii 
tko  mihije  (Ijubi)  koga  (das  Lieben,  amatio.  Rj.).  — 
Ja  se  mlada  boljem  dobru  uadam:  od  zaova  dragom 
milovanju.  Npj.  1,  63.  U  dvoru  je  sret'u  dijelila : 
jetrvama  divno  milovavje.  Kov.  93.  —  3)  das  Ge- 
liebte,  res  cava:  ne  boj  mi  se,  moje  milovanje.  Rj. 
ono  sto  se  miluje,  milovano  celjade,  viila  stvar:  §to 
je  Jovo !  moje  milovanje,  te  ti  roniS  suze  niz  obraze  ? 
Here.  3. 

uiTlovati,  m'ilujem,  v.  impf.  Rj.  v.  pf.  sloz.  o-mi- 
loyati,  po-,  s-  (se),  za-.  —  1)  liebkosen,  bland ior.  Rj. 
milovati  koga  cime  (n.  p.  rukom)  po  ceiiiu  (n.  p.  po 
obrazu).  vidi  blazniti.  —  On  priskoei  k  njoj  te  je 
stune  milovati,  a  ona  se  okrene  od  ujega.  Npr.  70. 
Pa  je  (vaSJicu)  uzme  na  krilo,  pofine  je  milovati,  i 
hraniti  iz  ruke.  134.  Tko  mackii  miluje,  ogreben  ostaje. 
DPosl.  1.30.  Uok  car  Stepan  na  nogu  stajaSe,  stajaJe 
mil  sveti  Arangjeo,  staja.'e  mu  na  desnom  ramenu, 
miluje  ga  krilom  po  obrazu.  Npj.  2,  94.  Ogmu  se 
Mijat  kabanieom  ...  pa  miluje  kadu  po  obrazu; 
milujw?  je  Slijat  jM  obrazu  sva  lii  njojzi  odr'jesi 
gjerdana.  3,  439.  —  2)  lieben,  amo.  Rj.  vidi  Ijubiti, 


paziti,  sevditi.  —  Ja  sam  Marka  vrlo  milovao.  Rj. 
—  BoJki,  Ijudski,  lijepo,  kao  .^to  Bog  iniluje.  Rj.  38b. 
ImaSe  nekakav  ear  ^enu  koju  pircko  nacina  iiiilovasc. 
Npr.  113.  !Mac?ija  je  na  tebe  nirzila,  a  Bog  te  miluje. 
135.  Car  svoga  sina  iiiilovase  vise  uego  svoju  dusii. 
262.  Miluje  kao  trag  tamjan  (mrzi  na  to).  Poal.  178. 
Milvj  duSo,  Bog  ie  milovao!  Od  kako  sam  tebe  za- 
rucio,  svaka  mi  je  dobra  sreca  bila.  Npj.  1,  462. 
Braca  sej^i  vrlo  milovula.  2,  15.  Milujei  platu  kur- 
varskii  po  svijem  gumnima  zitnijem.  Os.  9,  1.  sa  se, 
pass.:  Pod  nam'  ee  se  zemlja  provaliti,  a  vise  nas 
nebo  prolomiti.  kako  ce  se  kuma  milovati?  Npj.  2, 
336.  sa  se,  recipr.:  Sjedi  dolje,  moja  mila  kumo!  da 
s'  grlimo  i  da  s'  milujemo.  Npj.  2,  336.  Miluje  se 
s  vjeneauom  Ijuboveom.  HNpj.  1.  259.  —  3)  bez 
objekta,  kao  hotjeti,  izvoljavati;  belieben:  Vodi  ti 
devojku  kuei,  i  udaj  je  za  koga  milujcs!  Mil.  229. 
Mogu  li  one  tu  no(?iti.  —  Ako  miluju,  mogu  noditi 
ovde.  Zim.  253. 

.Miloviik.  111.  ime  mu5ko.  —  Milo-vuk.  Osn.  47.  — 
isp.  tako  sloz.  ime  Dobrovuk. 

M'lluka,  /■.  ime  zensko.  Rj.  —  osn.  u  Mila.  Osn. 
278.  isp.  ime  s  tukvim   nast.  Raduka. 

Milfin,  III.  ime  mu.Sko.  Rj.  —  osn.  u  3Iilo.  Osn. 
173.  iiiienu  s  takvim  nast.  kod  Kreun. 

.Miiniika.  ime  zensko.  Rj.  —  pred  n  osn.  Mila. 
Osn.  296. 

.MilQs,  )«.  ime  musko.  Rj.  —  osn.  u  Milo.  Osn.  361. 
ime  s  takim  nast.  Njegus. 

.^liliisa.  /".  ime  zensko.  Rj.  —  iiiienu  s  takim  nast. 
kod  Angjufa. 

.Ilili'ltin.  III.  ime  musko.  Rj.  —  od  osnove  koja  je 
postala  od  Miloslav.  Osn.  149.  isji.  takro  ime  Dragutin. 

.^ITlj ,  III.  ime  niusko.  Rj.  —  osn.  u  mio.  imena 
s  takvim   nast.  Ragj,  Vukniilj.  Osn.  6fi. 

milj,  in.  (u  primorju)  vidi  milja:  S  jednim  se  ko- 
lacem  moze  sto  milja  pro(5i,  a  sa  sto  kolaca  jedan 
milj.  Rj. 

.^lilja,  /".  hiip.  od  Miljana  i  ililica.  Rj.  —  Oj  Miljo 
Milice!  srebrno  putasoe.  Rj.  622b.  Pogji  za  mene, 
Milja  veziljo!  Ali  govori  Milja  vezilja.  Ziv.  14. 

milja,  f.  die  Meile,  iniliare,  cf.  milj.  Rj.  Tal.  miglio 
(pi.  le  miglia).  —  Tri  milje  od  Peterburga.  Straz. 
1886,  1767. 

Miljaeka.  /'.  voda  5to  tefe  kroz  Sarajevo:  Sarajevo 
sto  si  potavnjelol  Hi  te  je  kuga  pomorila,  il'  Miljaeka 
voda  poplavila.  Rj.  mjesto  Miljatska.  Osn.  307. 

iiiiljak,*  niiljka,  m.  das  Grundstiick,  fundus.  Rj. 
kuo  dionica  zeiiilje,  n.  p.  njiva,  rinograd  i  t.  d.  ridi 
milai',  baJtina  3.  —  Da  bi  se  kasa  obogatila,  odrede 
se  Ijudi.  da  prodaju  Turske  miljkove  po  Beogradu  i 
po  drugim  mestima.  Milo5  13. 

Miljaii,  ?rt.  ime  mulko:  -Nas  sokole.  vojvoda  Mi- 
Ijane!  5to  ti  tvoje  ne  kazeS  junaJtvo?  Dockaii  Miljan 
pofe  govoriti.  Npj.  5,  402.  —  osn.  u  Milj,  od  Milosav. 
isp.  Miljko.  za  akc.  isp.  Milan.  Miljan:  Milen,  M'iljen. 

Miljana,  /'.  ime  zensko.  Rj.  —  osn.  u  Milja.  Osn. 
141.  imena  s  takovim  nast.  kod  Andrijana. 

iniljiir,  miljara,  m.  (u  C.  G.)  hiljada  litara:  Baba 
gjeda  prodavala  kroz  pazare  za  miljnre.  Rj.  —  Tal. 
migliajo,  millendrio  (hiljada). 

iiiTljo,  n.  (St.)  das  Lieb  (was  einem  lieb  ist),  amor, 
deliciae:  Oj  gjevojko  milje  moje!  Rj.  Mo  je  kome 
milo.  vidi  milce.  —  Od  milja  mu  lepo  ime  dade, 
lepo  ime:  Na(h)ode  Momire.  Npj.  2,  157.  isp.  od 
miline,  od  mila. 

.^liljcii.  m.  ime  muSko.  Ej.  —  osn.  u  Milj.  Osn. 
143.  tiikva  hup.  kod  Ljuben. 

.^liljoiiko.  m.  ime  mu^Jko,  od  osn.  Miljen.  takva 
hyp.  kod  Ljubenko.  —  Sto  Miljenka  ozdravlja,  toj 
Ragjenka  razbalja.  DPosl.  123. 

1.  iiiiljC'iijc,  n.  das  Kriechcn,  reptatio.  Rj.  verb,  od 
uiiljcli.  radnja  kojoiii  mili  n.  p.  err. 
~2.  luiljeiijc,  n.  verb,  od  militi  (i  se).  —  J)  radnja 


Miljesevka 


683  — 


minle 


kojotii  tko  mili  sto  l;ome.  —  2)  stcnijc  koje  lira,  lead 
se  sto  koine  mili. 

Milji^sevka,  /'.  (st)  vidi  MiloSeva.  Rj.  ridi  i^  Mi- 
leSeva.  —  Dok  nafini  crkvu  kod  Trebinja,  Miljtsevku 
na  HerceRovini.  Rj.  Protuzilo  samouce  jrjai'e  Milje- 
sevci  na  kivpiji  crkvi.  Npj.  3,  72. 

lllilj(>ti,  milim,  r.  inipf.  kricchcn,  repo.  Rj.  ridi 
gmiljeti  (i  oilbacivM  ;/;  miljeti.  Korijeni  52),  gamizati, 
gmizati.  i\  pf.  slo:.  iz-miljeti,  od-,  po-,  s-,  u-.  —  Crv 
ne  puzi,  nego  gamize  (gmize)  ili  mili.  Pis.  25.  Puiice.. . 
ja  (5u  te  opetujutru  pustiti  da  iiiilis  po  cvetu.  '/Ay.  324. 

MTIjka,  f.  iuie  zensko.  Rj.  osu.  u  Milja.  Osn.  206. 
imeiia  .s  iakitti   nasi,  kod  Drenka. 

^liljko,  III.  ime  musko.  Rj.  ricn.  Miljka,  voc.  Mlljko. 

—  osn.  H  ^Nlilj.  takva  hi/p.  kod  BoJko. 

iiiiiitii-ii,  it  rijecima:  C'icu  miniicu,  nil  koiijicu. 
DPoal.  11».  isp.  micati,  od  cega  cehiti  uzeti  jirvi  (/la- 
sovi.  cibati  se  i  micati  se  na  koujicu? 

niiino,  (s  akus.)  vorhei,  praeter.  Rj.  za  akc.  isp. 
bez.  —  1)  S  ovim  prijedlogora  rijec  u  cctvrtom  pa- 
dezufpokaziije,  da  se  ono  5to  sania  znai'i  prolazi  (mine). 

—  Minuh  momi  iiiiiiio  dvor.  Rj.  Miiiio  Boija  uikuda. 
DPosl.  -61.  Pa  prolazi  pokraj  dvora  moga,  kao  robljo 
miiiio  Ttirsko  (jroblje.  Npj.  1,  344.  Junak  vode  ni 
gledati  ne  6e,  miino  kondir  dohvati  devojku.  2,  492. 
Koji  moze  rami  doiekati,  iz  nevolje  druga  izbaviti,  a 
gorega  propustit'  miino  se.  5,  6G.  Ja  otidoh,  da  progjem 
mimo  iijii.  Here.  171.  Kad  progjosmo  iiiimo  jedno 
ostrvo.  Djel.  Ap.  27,  16.  Mnogi  ee  narodi  piolaziti 
mimo  taj  grad.  Jer.  22,  8.  kako  .se  u  pjesmaiiia  uop'Je 
naluzi  ilruyi  pade;  mjeslo  ii'etvriogn,  tako  i  s  tijem 
prijcdloyoiii :  Kad  projdose  svati  mimo  dvora.  Npj.  1, 
242.  Kada  biide  agi  mimo  dcora.  3,  531.  —  2)  kad 
se  h\.o  prolazi,  onda  se  ide  dalje  od  ujeg.a,  a  u  pre- 
iiesenom  smislii  moze  5to  biti  dalje  od  iijega  po  tome 
a)  Sto  se  s  njim  ne  podudara,  ili  b)  po  tome  Sto  su 
isporegjene  stvari  pretekle  jedna  drugii  u  dobru  ili 
11  zlii.  isp.  osim  .3b.  —  Ne  iibij  Roze  mimo  srijet,  ni 
pomozi  fioze  mimo  svijet.  Rj.  Otpao  od  Ijudi,  t.  j. 
postao  zao  i  nevaljao  mimo  sre  Ijude.  Rj.  478a.  Sto 
mu  je  bilo  onome  zubu,  te  je  onako  mimo  sve  ostale 
pokvaren.  Npr.  6.  Za  §to  je  kod  nas  7>iimo  ostale  na- 
rode  mogla  u  ovome  dogagjajii  postati  ovaka  mrzoat. 
Kov.  4.  Zmija  bjeSe  Itikava  mimo  sve  srijcri  poljske. 
Mojs.  I.  3,  1.  —  isp.  Sint.  461. 

miiiioei,  mimogjem.  —  J)  vidi  mimoi(?i.  Rj.  za 
ohlike  isp.  iei.  v.  impf.  mimolioditi,  mimoilaziti.  — 
Razum  zadrzava  fevjeka  od  gnjeva,  i  fast  mu  je  mi- 
moci  kriricu.  Pric.  19,  11.  sa  se,  pass. :  Ali  ou  je  go- 
vorio  da  se  to  mimoci  maze.  Prip.  bibl.  93.  vidi  i 
prim  jer  e  kod  mimoic'i.  —  2)  sa  se,  v.  r.  pf.  ridi  mi- 
moici  88. 

iiiiniogred,  im  Vorbeigehen,  obiter,  in  transitu.  Rj. 
kao  mimo  sto  grednii  (isp.  gresti),  vidi  iizgred,  uz- 
gredom,  gredom.  siiprotno  navalice,  navlaJ,  navo; 
kasten,  kastile,  kastiliee.  —  ^[imogred  nije  ii  red. 
Posl.  178.  Matieari  svi  imajii  driige  trgovine  i  poslove, 
a  ovo  rade  saiiio  mimogred.  Danica  5,  76.  Tako  se  i 
ja  usngjujem  ovde,  kao  mimogred,  naznaeiti  neSto  i 
o  tome.  Opit  XIII.  Nama,  koji  smo  prosvijet^ni  — 
mimogred  govoreii  —  postale  su  gadne  neke  zivo- 
tinje.  Pripr.  153.  Ja  sam .  . .  samo  kao  mimogred  spo- 
menuo  zavadu  Srba  s  Rodofinikom,  a  kad  bi  se  to 
htjelo  iipravo  opisati  i  redom  prebrojiti,  sve . . .  Sovj.  37. 

miiiiohflci,  mimbbodaka,  m.  pi.  (u  Zemunu)  ein 
kiirzer  epileptisclier  Paroxysmus,  puro.vysmus  epi- 
lepticiis  praeteriens.Hi.  kad  padavica  koga  vise  p)uta 
snagje  a  brzo  mine  (kao  da  bolesnika  snahodi  samo 
mimohodeci). 

niiiiioliodac,  mimfthoea,  »!.  (oko  Sinja)  ein  Voruber- 
geliender,  praeteriens.  Rj.   koji  mimohodi,    mimoilazi. 

iiiiiiiolidditi,  mimdhodlm,  p.  impf.  vidi  mimoilaziti. 
i  sa  se,  recipr.  prema  mimoilaziti  se.  vidi  krizati  se. 


I',  pf.  mimoi(5i,   mimoci.  —  Rijeka   blizu  zemlju  mi- 
mohodi, a  daleku  nataplja.  DPosl.  107. 

iiiiiiiulioitjr'iijo,  n.  verb,  od  1)  mimohoditi,  2)  nii- 
mohoditi  se.  —  1)  radnja  kojom  tko  mimohodi  koga. 
—  2)  radnja  kojom  se  n.  p.  dvojica  mimohode.  — 
vidi  mimoilazeiije. 

iiiiiiioii'i  (minioici),  mimotdem  (mim&Tgjem),  v.  pf. 
Rj.  ridi  mimoOi.  v.  impf.  mimohoditi,  mimoilaziti.  za 
oblike  isp.  ici.  —  1)  koga,  vorbeigehen,  praetereo. 
Rj.  vidi  liSiti,  2):  ne  liSila  te  sablja,  t.  j.  ne  mimo- 
isla  te,  ne  ostao  od  nje.  Rj.  331b.  (oidi  i  minuti). 
I  dize  se  braca  da  potrazi,  da  ga  siva  ielja  mimoigje. 
Npj.  2,  78.  Ako  je  moguee  da  me  mimoigje  casa  ova. 
Mat.  26,  .39.  sa  se,  pass.:  Kad  bi  se  mimoisla  Ziia. 
Pom.  20.  tidi  i  primjere  kod  mimoci.  —  2)  sa  se. 
V.  r.  pf.  8  kim,  bei  einauder  vorbeigehen  ohne  sich 
ZH  sehen,  praetereo  praeter  amicum  qidn  eum  videam 
aut  ille  me,  cf.  mimoci  se,  razmimiti  se.  Rj.  —  mi- 
moigjes  se  s  kim,  kad  progjes  mimo  njega,  da  ti  njega 
ne  ridis  ni  ontebe;  mimoigju  sc  dvojica,  kad  progju 
jedan  mimo  drugoyu,  da  se  ne  ride,  vidi  i  razmi- 
moic'i  se,  razmimoci  se ;  krizati  se. 

luiiiioilaziti,  zTm,  v.  impf.  Rj.  vidi  mimohoditi.  v. 
pf.  mimoci,  mimoic'i.  —  1)  vorbeigehen,  praetereo.  Rj. 
koya  ili  sto:  UgojiJe  se,  sjajii  se,  mimoilaze  zlo,  ne 
(5ine  pravde  ni  sirocetu.  Jer.  5,  28.  —  2)  sa  se.  v.  r. 
impf.  bei  einander  vorbeigehen  ohne  sich  zu  sehen, 
praetereo  praeter  amicum  guin  enm  videam  aut  ille 
me.  Rj.  vidi  krizati  se.  —  mimoilazis  se  s  kim,  kad 
prolazis  mimo  njega,  da  ti  njega  ne  vidis  ni  on  tebe; 
mimoilaze  se  dvojica,  kad  prolaze  jedan  mimo  dru- 
goga,  da  se  ne  vide. 

iiiiuioilazf'iije.  n.  das  Vorbeigehen,  -o  praeterire. 
Rj.  rerli.  od  1)  mimoilaziti,  2)  mimoilaziti  se.  — 
1)  radnja  kojom  tko  mimoilazi  koga.  —  2)  radnja 
kojom  se  n.  p.  dvojica  mimoilaze.  —  vidi  mimoho- 
gjenje. 

iiiiiiioprosava,  f.  Rj.  u  pripjevu.  vidi  kod  gjuzelana. 

iiiiudcr,*  m.  die  Matratze,  stragulum :  Na  minderu 
i  svilnom  duSeku.  Rj.  —  minder,  kao  du§ek.  Npj.' 
4,  350.  kao  blazina  gdje  se  lezi. 

iniudros,  m.  (ii  vojv.)  uzeti  koga  na  mindros,  dtirch- 
beuteln,  excutio.  Rj. 

liiiiiej,  m.  das  Menaon  (aiiVMov),  ein  Kirchenbuch, 
menaeum.  Rj.  crkvena  knjiga  u  kojoj  su  za  svaki  dan 
u  mjeseeu  (ir,-i  mjesec)  slu'zbe  svetacke.  —  Minej  mje- 
seca  dekembra.  Rad  1,  174. 

minej  ski,  adj.  n.  p.  slova,  cyrillische  Drucklettern, 
znm  rnterschied  von  der  Handschrift.  Rj.  sto  pri- 
pada  mineju;  n.  p.  slova,  s  kojima  se  stampaju  mineji. 

niiiu'ral,  mineriila,  m.  —  Zemlja  je  okrugla  —  po- 
najviSe  vodom  oblivena  —  gruda  od  minerala  t.  j. 
zemlje,  pijeska,  kamenja  i  metala.  Priprava  1. 

niiii^ralaii,  minferalna,  adj.  sto  pripada  mineralu. 
vidi  rudni  2.  —  Po  carstvu  biljnom,  zivotinjskom  i 
mineraliiom.  Pripr.  4.  Mineralno  ulje  (kao  navta).  7. 
Bijeli  Izvor . . .  izvor  mineralnc  rode.  Danicic,  ARj. 293b. 

iiiinsTJuse,*  m'ingjusa,  f.  pi.  die  Ohrgehangv,  ina- 
iiris,  cf.  oboci,  brnjice.  Rj.  vidi  i  mengjuSe.  dem. 
mingjuSice.  —  Podaj  svetlom  kralju ...  a  svetloj  kra- 
Ijici  od  zlata  mingjuse.  Npj.  1,  102.  Jedna  glava,  a 
dva  istivana,  jedne  u5i,  a  dvoje  mingjuse.  3,  137. 

luinistar,  ministra,  m.  der  Minister,  vidi  popeCitelj. 
—  Poslje  car  k  njemu  svogu  ministra  .  .  .  ministar 
dogje  .  .  .  ako  mi  ne  daS  jednoga  od  svojijeh  mini- 
stara.  Npr.  249.  Ruski  ministar  inostranijeh  djela. 
Sovj.  18.  Zna  se  to,  gospodine   ministre.  Meaj.   288. 

iiiinistarstvo,  »i.  das  Ministerium.  vidi  popeci- 
teljstvo.  —  U  ministarstvu  inostranijeh  poslova.  Sovj. 
37.  Arkiv  ministarstvu  prosvjete  .  .  .  nije  padalo  na 
um  ministarstvima  .  .  .  Rad  6,  206. 

iiiiiile,*  minleta,  7i.  das  Volk,  gens:  pasje  minle! 
Sedamdeset  i  sedam  imnlcta.  Rj.  puk,  narod.  vidi 
mile*,  isp.  milet:  mnogo  djecc. 


niiniit 


684  — 


niiniif,  mini'ita,  hi.  (u  vojv.)  die  Minute,  minutum, 
cf.  (as.  Rj.  —  TJ  LjeSnieu  5ancu  dojezdiSe  jednog 
sata  a  jednog  ininuta.  Npj.  4,  251.  Koje  (e  biti  4.  De- 
kemvrija  u  4  sata  i  2S  ininuta  n  jutru.  Danica  5,  24. 

miniiti,  minem,  v.  pf.  Rj.  pod  1 — 3  glagol  nepre- 
lazan,  pod  4 — ."5  prelazan.  v.  pf.  sloL  od-minuti,  pod-, 
pre-,  pro-,  raz-  (set,  su-,  u-,  za-;  odo-,  oduminuti.  od 
tora  glagola  nema  v.  inipf.  —  1)  rorbeigehen  (bei 
einem  Orte),  praetereo  (locum),  cf.  pro(?i:  Minuh  momi 
mimo  dvor.  Ko  star  mine,  neka  Boga  moli,  ko  mlad 
mine,  neka  ruzii  here.  Rj.  minuti  mimo  mjesto  IcaVvo. 
—  Usnula  gjevojka  drenku  Da  kor'jenku,  lozi  na  gra- 
nici;  tudijer  mi  minu  mlad  junak  ua  konja.  Npj.  1, 
410.  »Ne  (5emo  svrtati  ii  tugj  grad  .  .  .«  I  minuse 
onuda  i  otidoSe.  Sud.  19,  14.  —  2)  vergehen,  vor- 
6«>e(«,  transeo,  abeo:  Ljeto  sine  pa  i  mine.  Nije 
zime  dok  Bozic  ne  mine,  cf.  pro<;i.  Rj.  l;cde  se  za 
vrijeme.  —  Minut'  kako  jutrnja  rosa.  DPosl.  61.  Jer 
gle,  zima  progje,  niinuse  dasdeii,  otidose.  Pjes.  nad 
pj.  2,  11.  —  3)  vidi  otiiii:  Otlen  Bajo  u  Zeljiigi  minu. 
Rj.  minuti  s  mjesta:  Pa  minuse  male  ponaprijed,  tu 
nagjose  jednii  nevjeslicu.  Npj.  2,  12  (2,  1.3:  1  jmgjose 
male  ponaprijed,  a  nagjose  babu  ostaralu).  amo  pri- 
pada  i  oraj  primjer,  u  tow  je  minuti  glagol  re/lel^sivan: 
OdvedoJe  lepotu  devojku,  HUMMse  sc  preko  polja  ravna, 
kano  zvezda  preko  vedra  neba.  Npj.  3.  503.  ali  s  tim 
primjerom  isporedi:  Pak  se  vinu  preko  polja  kao 
zvezda  preko  neba.  Rj.  63a.  —  d)  niclit  treffen, praeter- 
volo,  cf.  promaMti . . .  f-Mini  gu  sablja,  mini  ga  puSka !<- 
.  . .  sMinulo  je  mene  svako  dobro,  kad  sam  ja  tebe 
uzeo.«  Rj.  vidi  maJiti  3,  mimoi(?i  1  koga,  libnuti,  li- 
Siti  koga;  koga  sto  mine,  on  ostane  bez  njegu.  — 
Gospod  ga  minuo,  a  angjeli  ga  ne  susreli.  (Kad  se 
kome  rece  »g08podin«,  koji  to  ne  zaslnziije).  Posl.  44. 
Tvoje  sam  mu  ime  nadenula,  kad  ga  zovnem,  da  me 
ielja  mine.  Npj.  1,  408.  2\jili  minuse,  naprijed  pro- 
gjole.  2,  12.  Take  bi  se  izbavila  od  smrti,  koja  je 
inace  ne  mose  minuti.  Danica  2,  140.  Pulem  neva- 
Ijalijeb  Ijudi  ne  stup.ij . . .  ukloni  se  od  njega,  i  nnni 
ga.  Pric.  4,  15.  Za  to  ih  je  svjetovao  da  se  poprave 
eda  bi  Hi  kako  pogibija  minula.  Prip.  bibl.  93.  — 
5)  entgehen,  evado:  I  ti  Turske  ne  minuo  ruke.  Rj. 
kao  izmaci  se  cemu. 

mio,  m~ila,  adj.  Rj.  vidi  milani.  mileni,  niilostan;  su- 
protno  neniio,  mrzak.  —  Ij  lieb,  carus.  Rj.  —  Na  prez 
riiku  mi  je,  t.  j.  kao  za  6udo  mi  je,  nije  mi  milo.  Rj. 
571a.  Vrlo  mu  milu  bude  kad  vidi  suru.  Npr.  87.  Da 
moze  metnuo  bi  ga  u  njedra  (t<iko  muje  mio).  Posl.  51. 
Mrzi  ga  kao  slijepca  para.  (Milo  mu  je).  183.  Sto  je 
jednom  milo  to  je  drugom  drago.  356.  Majka  ne  da, 
da  se  dragi  Ijube,   ved   rastavi  i  milo  i  drago.  Npj. 

1,  240.  Kada  nije  mome  srcu  mila.  1,  242.  Boze  milt, 
cuda   velikoga!   2,   101.   O^eni   se,   moj  premili  sine. 

2,  330.  Kaze,  da  6e  njemn  biti  mila  svaka  recenzija, 
bila  gruba  ili  uftiva.  Pis.  63.  Koji  spisatelj  viSe  na- 
rodnijem  jezikom  zna  pisati,  to  je  miliji.  91.  Koliko 
mi  je  ovaj  njihov  ukor  bio  mio  i  drag  (iz  mlogo  uz- 
roka).  Rj.'  XV.  Drago  mi  je  5to  je  Savka  otiSla  u 
Beograd,  no  nije  mi  milo  Sto  de  \6i  u  Bukorest. 
Stra^.  1886,  836.  Koji  ovijem  sliiJ.i  Hristu  ugodan 
je  Bogu  i  mio  Ijudima.  Rim.  14,  18.  Nije  mu  milo 
da  umre  bezboinik.  Jezek.  33,  11.  Danilo,  mili  co- 
vjece!  sluSaj  rijeei  koje  6a  ti  kazati.  Dan.  10,  11.  Ne 
drzi  (Bog)  do  vijeka  gnjeva  svojega,  jer  mu  je  mila 
milost.  Mih.  7,  18.  —  2)  (u  Hrv.)"  meni  ga  je  milo, 
ich  beduure  ihn  (ali  opet:  on  mi  je  mio,  ich  habe  ihn 
gem),  cf  zao.  Rj.  vidi  i  zaliti,  2)  zalim  ga  §to  je 
tako  nesre&n.  Rj.  154b.  —  3)  n.  p.  nema  \o6ke  (na 
drN'etu)  ni  od  mila,  gar  nichts,  nihil.  Rj.  tudijer 
znaci:  nimalo.  a  u  ovijem  primjerima  koji  idu  od 
mila  znaci  od  miline,  od  milja,  ipokoristicki :  Po6e 
u  nju  (sviralu)  svirjeti  da  se  od  mila  Bogu  ne  mo- 
ga.ie  sluSati.  Npr.  152.  Od  mila  mi  lipo  ime  die. 
HNpj.  3,  385b.  Denov  bide  od  mila  mjesto  Dejanov. 


DRj.  1,  263.  Svi  se  deminutivi  govore  i  od  mila  .  .  . 
ali  se  neki  deminutivi  govore  samo  od  mila.  Glas. 
12,  474.  amo  ide  i  ovaj  primjer:  anka,  biiJe  od  tur. 
ana,  mati,  nafiinjena  rijee  mila  radi;  majka.  Danic'ic, 
ARj.  90b.  i  ovaj:  Da  ih  guli  i  bez  mila  smudi.  Rj. 
697b  (ne  zuleii,  nemilice). 

Jliobraf,  m.  ime  muJko.  Rj.  —  Mio-brat  (gdje  o 
stoji  mjesto  I),  isp.  Mio-drag.  ime  tako  sloz.  Ljubo- 
brat. 

.Miodragf,    m.  ime   muJko.   Rj.   —   Mio-drag  (gdje 

0  stoji  mjesto  /).  Osn.  47.  isp.  rijec  tako  sloz.  Ij&bi- 
drag. 

luiolj  .  .  .  vidi  miholj  .  .  .  Rj. 

iiii|i<iri('ii,  f.  vidi  pipavica.  Rj.  —  Kad  se  djeca  u 
pocetku  kake  igre  pogagjaju  koje  ie  najprije  i5initi 
ono  5to  u  igri  valja  da  im\  onaj  koji  izgubi,  n.  p. 
ko  de  najprije  zmuriti,  onda  jedno  kao  brojeci  sve 
redom  govori:  aPipaviee,  mipavice,  na  kule  na  mule 
.  .  .  >^ijuc.<i  Na  kome  se  rekne  Jijucx,  onaj  valja  da 
zmuri.  Rj.  5(X)b. 

mir,  mira,  m.  Rj.  —  J)  (instr.  mirom)  der  Friede, 
pax.  Rj.  suprotno  kao  rat.  isp.  primirje,  razmirje, 
razmirica.  —  Kad  dogje  potjera  u  selo,  onda  ovi 
otkud  su  otmicari,  izigju  preda  njili  lijepim  nacinom 
i  grade  mir.  Rj.  477a.  Poslije  posljednjega  mira  iz- 
megju  Xijemaea  i  Turuka  u  Srbiju  je  dolazilo  sila 
ovakijeh  robova.  Rj.  651b.  Neprijatelj  iste  mir  .  .  . 
Kad  se  posle  toga  ucini  mir  .  .  .  Npr.  207.  Yi  s  Tur- 
cima  mira  uciniie.  Npj.  4,  273  (u  pjesmi  mira  gen. 
mj.  ak'us.j.  Da  ne  cinim  mira  sa  Turcima.  4,  274. 
Hodi,  Meho,  da  se  pomirimo,  da  od  mira  vjeru  uh- 
vatimo,  mir  i  vjeru  za  godinu  dana.  4,  518.  I  ocera 
hiljadu  ovaca  na  mir  Bozij  i  na  vjeru  tvrdu.  4,  522. 
Ako  li  mu  se  strv  pronagje,  a  ono  se  plati  krvnina, 
jni  mir.  Danica  2,  90.  Kako  je  mir  izmegju  Srba  i 
Turaka  nacinjen,  onako  je  i  trajao  .  .  .  za  ova  dva 
tri  meseca,  sto  su  toboze  u  mini  bili.  5,  25.  T^go- 
vore  mir,  da  Srbi  pladaju  Turskome  caru.  8.  Da  Turci 
ne  mogn  sa  Srbima  na  novo  mira  praviti.  29.  Stane 
Srbe  nuditi  mirom  ...  da  otvore  razgovore  o  miri;. 
118.  l^govori  o  miru.  119.  Ne  bi  li  se  ovaj  mir  kako 
pokvario.  129.  Tako  .se  svriii  mir.  131  (^  ucini  se  mir). 
Srbi  traze  od  Turaka,  do  im  se  mir  bolje  utvrdi  .  .  . 
da  im  se  dadu  prava  po  Bukreskome  vtiru  izmegju 
Rusa  i  Turaka  ...  da  im  se  dade  ovaj  v.iir,  sto  je 
Petar  Idko  bio  ugovorio  za  Srbiju.  140.  Koji  mogu 
odrzati  mir  izmegju  Turske  i  Rusije.  IbO.  Da  ni 
jednog  obrJtera  u  miru  ne  postavlja  generalom,  nego 
samo  u  rata  za  zasluge.  Zitije  17.  Imamo  mir 
s  Bogom.  Rim.  5,  1.    Objavise  im   mir.   Sud.   21,  13. 

1  bi  mir  mcgju  Izrailjem  i  Amorejima.  Sam.  I.  7,  14. 
Gospod  w(?(  dade  mir  svuda  u  naokolo  od  svijeh  ne- 
jnijatelja  njegovijeb.  II.  7,  1.  Obje  straue  da  ie  do 
vijeka  hraniti  mir.  DM.  216.  Sto  mu  ni  u  kakvom 
slucaju  ne  bi  poremetilo  mira.  217.  Dubrovnik  je 
cuvao  mir  sa  svima.  229.  Koji  joj  (crkvi)  kvare  unu- 
trahiji  i  spoljasnji  mir.  DP.  108.  152.  Gospode  .  .  . 
duvaj  u  dubokom  miru  erkvu,  svoj  stan.  346.  — 
2)  {instr.  mirom)  Friede,  Buhe,  pax:  sjedi  s  mirom 
(dok  nije  biio  s  cirom).  Rj.  kao  pokoj.  suprotno  nemir. 
—  Nema  ziva  mira  (gar  keine  Ruhe).  Rj.  158a. 
Dogje  k  ovcama  i  nagje  ih  sve  na  broju  i  na  miru. 
Npr.  12.  Ne  mozemo  od  toga  zverinja  na  miru  ni 
riicati  ni  vederati.  42.  Posle  (?ete  dugo  putovati  na 
miru.  69.  Onda  gjak  s  mirom  i  s  Bogom  ocera  stoku 
i  dogje  zdravo  kudi.  150.  Svi  svatovi  s  mirom  pro- 
lazili,  zaostalo  Ture  mladoienja,  ono  ne  Jee  da  pro- 
lazi  ,«  mirom.  Npj.  3,  2.  Kukavico,  rano  je  ne  budi, 
neka  s  mirom  u  zemlji  pociva.  3,  521.  Pod  Milo.^em 
.s  mirom  gjogat  ne  ce,  \e6  Milosa  zaboljela  nika  us- 
te?.u(?i  vilovna  gjogata.  4,  230.  Tada  bismo  carevali 
s  mirom,  i  za  dugo  carstvo  pridrzali.  5,  3.52.  VaSi 
Turci  .  .  .  ne  <?e  da  sjede  s  mirom  od  naroda.  Danica 
3,  162.  Ne  hi  od  njega   niggje   imao  mira  ni  danju 


Mira 


-'685  — 


minsanje 


ni  nocu.  3,  206.  Neka  na  iiiiru  oru  i  kopaju.  3,  210. 
U  dvore  je  srecu  donijela  .  .  .  a  u  srcu  mira  i  po- 
godbe.  Kov.  81.  Idi  s  mirom.  Sam.  I.  1,  17.  Za  to 
deS  na  mini  ii  grob  ledi.  Prip.  bibl.  92.  —  Sj  (oso- 
bito  u  pjesmama)  ridi  miris:  Mirom  mirise.  Rj.  Grc. 
(lupov.  —  4)  (u  Hrv.)  s  mirom,  vidi  svagda.  Bj.  i 
syn.  ondje.  —  5)  (instr.  mirom)  (u  primorju)  vidi 
z'id:  Dvori  mirom  sagragjeni.  Ej.  Mir  (mums)  tugja 
je.  Osn.  104.  —  Bez  klaka  stijena  C-ini  megju  a  ne 
mir.  DPosl.  5.  I  miri  uSi  imaju.  29.  —  (t)  (u  PaStr. 
kad  Be  nazdravlja)  vidi  svijet:  Da  ni  Gospodini  Bog 
pomo^e  duboviiike  i  od  ostalijek  domova,  koji  poju  2>o 
miru  Eiscanskome.'  Rj.  ».r  crkvcnoga  jc:ika.  Mir 
mjesto  svijet  ja  do  sad  iiigdje  u  narodu  nasemu  ni- 
jesam  duo,  do  ovo  ovdje,  a  i  ovo  je  jamaOno  od  po- 
pova  i  kalugjera.  Npj.  1,  79  (Vuk).  —  7)  fire  mire, 
oko  tebe  devet  brade  bilo  (u  5ali  mjesto  bajanja  da 
bi  fiira  nestalo).  Rj.  u  Pcsl.  348  Vuh  tc  rijeci  tu- 
maci:  Kad  se  ko  potuzi  da  mu  je  iziSao  c'ir,  rekne 
mu  se  u  Mi  da  tako  probaje  oko  ujega. 

Mira,  f.  ime  zensko.  Rj.  we.  _Miro.  —  hyp.  Mira 
(Mirosava).  Osn.  51. 

iiiira,  (g.  c.)  ko  se  6ini  miran,  i  gotovo  samo  u 
ovoj  poslovici :  ispod  mire  devet  (t.  j.  gjavola)  vire. 
Rj.  m.  i  f.  ii  Posl.  105  dodaje  Fm/c  fc  toj  poslovici: 
Kad  se  ko  imi  miran,  a  pun  je  gjavolstva. 

miran,  mirna,  adj.  friedfertig,  rxiliig,  mansuetus. 
Rj.  —  1)  koji  miriije  (dobar  i  miran  .  .  .  miran  kao 
oven)  svprotno  nemirau.  —  2)  koji  ima  mir  od  koga 
(mirna  od  onijeh  .  .  .  od  cara  mirno).  —  3)  sto  pri- 
pada  miru  (mirni  dogovor  .  .  .  poslanici  mirni  .  .  . 
mirni  pozdrav).  —  On  je  bio  dobar  i  miran,  a  za 
najviSe  pun  straha  Bozijega.  Npr.  24(5.  Miran  kao 
jare.  (Nemiran).  Posl.  179.  Miran  kao  ovca  (n.  p. 
konj).  179.  Mima  Backa.  179.  Mirno  srce  Boga  moli, 
a  nemirno  suze  roni.  179.  Izmegj'  sebe  dajte  zulum- 
dare,  ak'  hodete  mirni  da  budete,  da  gradova  earn 
ne  kvarimo.  Npj.  4,  150.  Koliko  se  sad  dini  miran 
i  pokoran,  ja  sam  od  njega  bezao.  MiloS  57.  Sto  su 
Srbiju  protiv  Bukreskoga  mirnog  dogovora  na  silu 
s  vojskom  pogazili.  142  (^=  dogovor  o  miru).  PlaSideJ 
se  nodu  i  danju,  i  ne  des  biti  miran  zivotom  svojini. 
Mojs.  V.  28,  66.  Ucinide,  te  de  duSa  moja  biti  mirna 
od  onijeh  koji  napadaju  na  me.  Ps.  55,  18.  Ko  cijepa 
drva,  liije  miran  od  njih.  Prop.  10,  9.  Ime  de  mu 
biti :  divni  .  .  .  knez  mirni.  Is.  9,  6  (princeps  pads, 
Friedensfiirst).  Poslanici  mirni  pladu  gorko.  33,  7 
(die  JSngel  des  Friedens,  die  Friedenshoten).  Udi- 
nidu  s  njime  zavjet  mirni.  Jezek.  34,  25  (pactum  pads, 
Bund  des  Friedens).  Stanu  se  svi  u  crkvi  Ijubiti 
jedan  s  drugijem;  i/urni  po^drar  razlijeze  se  po  svoj 
crkvi.  DP.  164.  adv.  Solomun  je  mirno  i  bez  straha 
sjedio  na  jastuku.  Npr.  156.  Od  Boga  zdravo,  a  od 
cara  mirno.  Posl.  231.  Je  Ii  mi  Ijuba  zdravo  i  mirno. 
Npj.  1,  477.  Bog  te  zdravo  i  mirno  nosio,  od  du.^- 
manske  ruke  zaklonio!  3,  393.  Te  du  prodi  mirno  od 
hajdnka.  4,  385.  Da  bi  mogao  .  .  .  \  od  Turaka  mirno 
ziviti.  Danica  2,  117. 

uiirllscija,*  m.  der  Erhe,  heres.  Rj.  kumu  pripada 
miraz. 

iiiiraz,'^  mirdza,  »?.  die  Frbschaft,  hereditas:  os- 
talo  mu  od  miraza,  cf.  prdija.  Rj.  —  Prdija,  5to  se 
da  uz  djevojku,  die  Mitgift.  Heirathsgut,  dos.  Rj. 
618b.  iz  toga  sto  se  kaze  za  prcijit,  kao  i  iz  svijeh 
primjera  sto  idu  vidi  se,  daje  Njemaiko  i  Latinsko 
tumacenje  rijed  miraz  krivo :  die  Erbschaft,  here- 
ditas (=  bastina,  nasljedstro) ;  miraz  j'e  sto  i  prdija: 
ono  5to  se  da  uz  djevojku.  vidi  i  zeninstvo.  —  Otkud 
tebe  ova  britka  sablja?  ...  Hi  ti  je  Ijuba  donijela, 
donijela  Ijuba  od,  miraza?  Npj.  2,  343.  Miraz  gje- 
vojku  udaje.  Posl.  178.  Upravi  Bosnom  ved  kao 
svojom  dacsi  je  u  miraz  uz  kier  ugarskom  kralje- 
vidu.   DM.    3.    U  miraz   s   Jelisavetom    dopade    mu 


Bosna.  32.  Za  zenu  sinu  avome  zaprosi  kder  Stefana 
bosanskoga  Jelisavetu,  i  u  miraz  zaisku  sav  Hum.  46. 

inirboziiiijc,  )(.  das  Gegenseitige  Kiissen  zu  Weih- 
nachten,  exosciilatio  die  Christi  natalitio.  Rj.  verb,  od 
mirboziiti  se.  radnja  kojoin  se  hriscani  mirbozaju. — 
isp.  mirobozje. 

inirbozati  .se,  ia,m  se,  v.  r.  impf.  Rj.  v.  pf.  mir- 
boziti  se.  sich  kiissen  (und  den  Frieden  Gottes  iviin- 
;  sclien)  zu  Weihnachten,  invicem  se  exoscidari  die 
natali  Domini,  cf.  Bozid.  Rj.  mir-bozati  se,  Ijubiti  se 
govoreci:  „Mir  Eozji!"  —  Na  Bozid  .  .  .  skupe  se 
svi  oko  sofre  te  se  mole  Bogu  i  mirbozaju  se,  t.  j. 
izljube  se  svi  redom  govoredi :  »Mir  Boiiji!  Ristos  se 
rodi,  va  istinu  rodi,  poklanjamo  se  Ristu  i  Ristovu 
rozanstvu«.  Rj.  34b.  Bozid  ide  uz  ulicu,  te  se  veseli . . . 
Vesel'mo  se,  Ijubimo  se,    mirbozajmo  se!  Here.  340. 

mirboziti  sc,  zun  se,  v.  r.  pf.  Rj.  poljubiti  se  i 
red:  ..Mir  Bozji!"  v.  impf.  mirbozati  se.  — Kad  na 
Hristu  zladeni  povoji,  uzela  ga  precista  Gospogja,  pa 
se  s  njime  mirbozila  bila.  Here.  314. 

MTrecta,  m.  ime  mu.sko.  Rj.  hyp.  osn.  u  Mirko. 
Osn.  254.  takva  hyp.  kod  Bajdeta.  — -  Zavadi  se  bego 
Radul-bego  sa  Mircetom  bratom  rogjenijem.  Npj. 
2,  445. 

.^Iireu.  m.  i:ne  muJko.  Rj.  —  od  Mirosav.  Osn.  143. 
takva  hyp.  kod  Ljuben. 

luireiije,  n.  Rj.  verb,  od  miriti  (i  se),  mlrim  (i  se), 
i  od  miriti,  mirim.  —  1)  radnja  kojom  tko  miri  koga 
Hi  kojom  se  mire  n.  p.  dvojira  (das  Beruhigen,  Friede- 
machen,  pacificatio.  Rj.):  Hajde  meue  moru  na  za- 
kuke  na  mirenje  ...  no  mi  hajde  mira  da  cinimo. 
Npj.  3,  211.  O  svadbama,  dadama.  o  mirenju  i  t.  d. 
drukdije  se  i  napija.  Kov.  125.  Razlog  sto  je  .  .  .  bila 
osveta,  mirenje  i  vrazda.  Rad  5,  93.  —  2)  radnja 
kojom  miri  (iniri.se)  n.  p.  karanfil  (das  —  angenehme 
—  Riechen,  odor.  Rj.). 

Miridit,  m.  eiiie  Gegend  in  dem  Gebiete  von  Sku- 
tari:  I  pokupi  Miridita  ravna,  pokraj  mora  sve  La- 
tine  Ijute.  Rj.  kraj  ispod  Skadra  u  Arbaniji  i  narod 
ondje:  Malo  1'  ti  je  ravna  Miridita  ispod  Skadra 
pokraj  mora  siuja?  Npj.  2,  530. 

inirija,*  f.  die  Abgabe,  vectigal,  cf.  poreza,  dacija, 
danak:  Ni  mirija  eareva  da  progje.  Rj.  vidi  *  porez, 
porcija.  —  Nit'  se  dava  zenit',  ni  udavat',  nit'  mirija 
ka  caru  da  progje.  Npj.  3,  323.  Oduzese  careve  barjake 
i  miriju,  Sto  je  za  vojuike.  5,  .374.  Vladika  da  uzima: 
mirije  od  kuce  na  godinu  6  para.  Milos  194. 

niins,  m.  der  Wohlgeruch.  odor.  Rj.  vidi  blago- 
vonje,  mir  3,  mirlis.  i.9p.  apa,  vap,  vapa;  tonj,  tonja; 
vonj,  vonja;  zadah,  zadaha,  zaduh.  —  Tonja,  2)  rgjav 
miris.  Rj.  743b.  Osete  miris  od  peceuja.  Npr.  139. 
Ljubiea  .  .  .  ama  lijep  miris  dava.  Kad  bi  znale  dje- 
vojdice,  5to  je  miris  od  Ijubice.  Npj.  1,  226.  Pripra- 
vise  mirise  i  miro.  Luk.  23,  56.  Kuda  se  napuni  mi- 
risa  od  mira.  Jov.  12,  3.  (Bog)  kroz  nas  javlja  miris 
poznanja  svojega  .  .  .  Jer  smo  mi  Hristov  miris 
Bogu  .  .  .  jeduima  dakle  miris  smrtni  za  smrt,  a  dru- 
gima  miris  zivotni  za  zivot.  Kor.  II.  2,  14 — 16.  Pre- 
dade  sebe  (Hristos)  za  nas  u  prilog  i  ^rtvu  Bogu  na 
slatki  miris.  Efes.  5,  2.  Dok  je  car  za  stolom,  narod 
moj  2^'''<'Sta  svuj  miris.  Pjes.  nad  pj.  1,  12.  Mill  dete 
mi  biti  s  ugodnijem  mirisom.  Jezek.  20,  41.  IspunivSi 
sav  oltar  mirisom  od  tamjana.  DP.  62.  u  primjeru 
iz  Luk.  23,  56  rijec  miris  znad  sto  i  miro,  t.  j.  mast 
2,  mirisava  mast.  isp.  Grc.  (iufov. 

niirisan,  m'irisna,  adj.  sto  pripada  mirisu.  vidi 
mirisav,  miriSljiv.  —  Pri  vederi  pomijeSa  mu  u  viuo 
I  rakiju  i  neka  mirisna  bilja.  Npr.  107.  Struk  bosioka 
mnogo  lijep  i  preko  mjere  mirisan.  258.  Tovar  zlata 
i  srebra  .  .  .  i  svakoga  mirisnog  drveta.  Otkriv.  18, 
12.  Uzimade  i  kderi  vase  da  mu  grade  mirisne  masti. 
Sam.  I.  8,  13.  Tada  de  Gospod  skinuti  nakit  .  .  .  i 
pojase  i  stakalca  mirisna  i  oboce.  Is.  3,  20. 

luiri^tituje,  n.  das  Biechen,  odor  et  odoratio.  Rj. 


uiirisnr 


—  686  — 


iiiirotvorae 


verb,  od  mirisati.  —  1)  radnja  kojom  fko  mirise  Mo, 
It.  p.  nihi.  —  2)  rtidiija  kojom  niiriSe  sto,  n.  p.  cvijet. 

—  Izdanak  iz  korijena  njegova  izniknucV  ...  I  mi- 
risanje   ce  mu   biti  u  strahu   Gospodnjem.  Is.  11,  3. 

iniri.snr,  mirisjira,  m.  unguenidrius.  Stulli.  koji 
gradi  Hi  prodaje  mirise,  mirisne  strari. 

liiirisnti.  miriSem,  r.  impf.  Rj.  ridi  miriti,  minm. 
V.  pf.  do:,  na-mirisati  (se),  o-,  po-,  pri-,  za-.  vidi  i 
vonjati.  suprotno  smrdjeti,  i  si/n.  ondje.  —  riechen, 
oleo  et  odoror:  iniriSe  riiiia;  ja  miriSem  ruzu.  Rj.^  — 
J)  hez  ohjekta:  mirise  sfo  kome.  tui  sto,  nm,  oda  sta. 

—  Cim  mirisu  iijedra  tvoja.-  ili  smiljem  il'  bosiljem, 
ili  dusom  gjevojaCkom?  Rj.  Araberija,  rozolija  (koja 
»i(V(se  rirt  amber?).  Rj.  5a.  Turcin-cvijet  .  .  .  lijepo 
mirise.  Rj.  756b.  Majko!  tu  mirise  rajska  diisica. 
Npr.  56.  Ne  smrdi,  vec  mirise  kao  smilj.  142.  Svi- 
njarce  uzme  ODaj  stnik  bosiljka,  pa  se  stane  trti  njime 
po  lieu  .  .  .  koje  je  (svinjarce)  mirisulo  na  hosiljak. 
258.  Mirise  kao  duht  gjevojac-ka.  Posl.  179.  Mirise 
na  koljivo.  (Gotovo  umr'o).  179.  Ni  luk  jeo,  ni  njim 
mirisao.  (Kad  se  ko  cemu  Sto  zna,  Cini  i  ne%'je5t). 
221.  I  od  stvari  l^a  smrdi  dobit  mirise,  reCe  skup. 
DPosl.  29.  Kad  nilad  Ijubi,  neku  mu  mirise.  Npj.  1, 
290.  ZaSto  mene  brat'  ne  He  gjevojke,  kad  od  mene 
sva  gora  mirise?  1,  368.  Sve  baljine  tvoje  mirisu 
smirnom,  alojem  i  kasijom.  Ps.  45,  8.  —  2)  mirisati 
sto:  ja  mirisem  ruzu.  Rj.  Prije  Gjurgjeva  dne  ne 
valja  Selena  brati  niti  mirisati.  Rj.  151a.  Kako  dogje 
11  kolebu,  stade  mirisati  pa  rece:  »Ovde  ima  rajska 
duSa--:.  Npr.  \i2.  Lijep  je  gledati,  no  kakav  je  mi- 
risati? Posl.  169.  Mirisaiu  iutu  danju  na  more,  a 
grisli  I'u  zeleniku  jabukii.  Npj.  1,  448.  Ne  du  vi5e 
mirisati  mirisa  rasega.  Mojs.  III.  26,  31.  Mrzim  na 
vaSe  praznike,  odbacio  sam  ih,  i  ne  6u  da  mirisem 
svetkovinu  rasih.  Amos  5,  21. 

mirisiiv,  adj.  sto  mirise.  vidi  mirisan,  miriSljiv.  — 
8  kamilama  natovarenim  mirisaroga  korijenja.  Mojs. 
I.  37,  25.  Ona  se  (zena  svadljiva)  odaje  kao  mirisavo 
tilje  u  desniei.  Pric.  27,  16.  Ja  bib  te  pcjila  vinom 
mirisacijem,  sokom  od  Sipaka.  Pjes.  na-d  pj.  8,  2. 

mirisa vka,  f.  —  1)  die  Muskateller-Traiibe,  Muskat- 
Traidtc,  uva  inuscata,  cf.  tamnjauika.  Rj.  vidi  i  tamlja- 
nika,  tamjanka,  muJkat.  nekako  mirisavo  grozgje.  — 
2)  (u  \ji.  nab.)  Art  Birnen,  piri  genus.  Ej.  nekaka 
(mirisava)  kruska.  vidi  tamjanka  2. 

inirtsiiica,  f.  miropulium.  Stiilli.  dwian  gdje  se 
prodaju  mirisi,  mirisne  stvari. 

niiri.^Ijiv,  adj.  uohlriechend,  bene  olens.  Rj.  sto 
mirise.  vidi  mirisan,  mirisav. 

miritclj ,  m.  pac,ator,  pacificator,  pads  arbiter. 
Stulli.  koji  miri.  vidi  mirokov.  —  rijeci  s  takim  nasi. 
kod  boditelj. 

1.  miriti,  mulra,  v.  impf.  Rj.  v.  pf.  sloz.  do-miriti, 
iz-,  na-,  po-,  pod-,  pri-,  raz-  (se),  s-,  u-,  za-;  uzne- 
miriti  v.  impf.  sloz.  do-mirivati,  iz-,  na-,  pod-,  s-,  u-, 
za-;  iiznemirivati.  —  1)  herulrigen,  paco.  Rj.  Krvuo 
kolo,  kad  se  skupe  kmetovi  te  sude  za  krv  i  mire 
krvidka  s  rodhinom  ubijenoga.  Rj.  oDOb.  Kako  inirili 
tako  se  smirili!  (Kako  pravo  sudili  tako  i  vama  Bog 
dao).  Posl.  126.  Ajde  da  posljemo  Aganliju,  neka  ide, 
te  ih  miri;  ueka  ih  svjetuje,  da  se  okane  bune  i  ne- 
mira.  Danica  3,  160.  Kako  cuje  Suleman-paSa,  da  se 
narod  buni,  on  odmah  odredi  c^aja-pa.Su  s  vojskom, 
da, ide  da  miri  haranjem  i  robljcnjem.  Milos  62.  Kad 
su  ciji  putovi  mili  Gospodu,  miri  s  njim  i  neprijatelje 
njegove.  PriC.  16,  7.  —  2)  sa  se,  reciproc.  Frieie 
machcn,  d«  pace  ago.  Rj.  Krvnik  s  rodom  mora  da 
se  miri:  jer  6e  ubiti  i  oni  njega.  Rj.  300b.  Neka  ide 
te  .se  miri  na  lijepo  s  ])okradenijem.  Rj.  699b.  Miri 
se  sa  psom,  nu  Stap  dri^.i.  DPosl.  61.  Megju  sobom 
neka  se  bratski  mire  i  naminiju.  iJanica  4,  5. 

2.  miriti,  mirtm,  v.  impf.  riechen,  oleo,  cf.  mirisati: 
Vrlo  miri  cv'jeC:e  karafilje.  Rj. 
Mirjana,  /'.  ime  iensko.   Rj.   —   Mvrjana  (ili  je 


eijelo  tugje  ili  od  tugjega).  Osn.  141.  imena  s  takim 
nasi,  kod  Andrijaua. 

Mirico,  m.  ime  muJko.  Rj.  In/p.  nije  ni  u  kakvom 
srodstvu  s  imenima  Emerik,  Irabro.  —  osn.  od  Mi- 
rosav.  Osn.  298.  takra  hijp.  kod  BoSko.  vidi  Nemirko. 
isp.  Mirceta,  Miren,  Miroje. 

mirkovai-a,  f.  (u  Srijemu)  nekako  bijelo  (?)  groXgje, 
Botlixchniinzel,  vitis  genus.  Rj. 

mirlTs,  in.  (u  Dalm.)  vidi  miris.  Rj.  vidi  i  mir  3. 
isp.  miro. 

mirii6ca,  f.  die  Friedfertigkcit,  mansuetudo.  Rj. 
osobina  n  onoga  koji  je  miran.  vidi  mirnost,  mirota. 
sit,prot]to  nemirnoca.  —  rijeci  s  takim  nast.  kod  bi- 
stroc'a. 

miriio.st,  mirnosli,  f.  vidi  mirno(!a.  Rj.  vidi  i  mirota. 

miro,  n.  od  Ore.  uvJoov,   mast  mirisna,   die   Salbe, 

unguentnm.  isp.  mil-,  miris.  —  Pristupi  k  njemii  2ena 

sa  sklenicom  mira  mnogocjenoga,  i  izli  na  glavu  nje- 

govu.  Mat.  26,  7.  Pi'ipraviJe  mirise  i  miro.  Luk.  23, 

56.  Kao  miro  na  glavi,  koje  se  stace  na  bradu.  DP. 342. 

mirobozjc,  n.  vidi  mirbozanje:  Tre&i  nosi  brackog 

mirohozja,  da  se  Srbi  i  grle  i  Ijube,  u  Ijubavi  jedan 

drugom  vika:  sMir  je  Bozi!  e  se  Ristos  rodi.  Here.  336. 

Jlirof,  Mir&ca,  »i.  Berg  (an  der  Donau)  zwischen 

Porec  wnd    Brza   palanka.  Rj.  planina    na  Dunavu 

izmegjti  I'oreca  i  Brzc  Valanke.  —  PojezdiSe  do  dva 

pobratima  preko  krasna  Miroca  planine.  Npj.  2,  215. 

imena  s  takovim  nast.  Dragofi,  Glamo(5. 

Mirodar,  m.  ime  musko.  Rj.  Miro-dar.  isp.  ime 
tako  sloieno  Bfizidfir,  Bozi-dar.  Osn.  47. 

mir6(!ija ,  /'.  aroma.  Stulli.  vidi  mirogjija.  das 
Geu'Hrz. 

mirogjija,  f.  vidi  kopar:  u  svakoj  Corbi  mirogjija 
(ko  se  mijefa  u  sva.^ta).  Rj.  —  bice  isto  sto  i  mirodija 
uopce,  a  ne  samo  kopar. 

Mirojc,  m.  ime  mu.4ko.  Rad  26,  56.  hyp.  od  Mirosav. 
—  tdkva  hijp.  kod  Blagoje. 

mir6kov,  m.  Fricdensstifter,  pacificator :  Mirokove 
u  kmetove,  ostra  sabljo!  Rj.  miro-kov,  koji  mir  (kuje) 
gradi.  vidi  miritelj.  —  isp.  tako  sloz.  rijec  hladnokov. 
miroljilhiv,  adj.  zena  mu  je  miroljuhiva.  J.  Bog- 
danovic'.  miro-ljubiv,  sto  mir  Ijuhi,  takva  adj.  kod 
bogoljubiv. 

miroiiosiea,  /'.  miro-uosiea,  koja  miro  nosi:  Te  se 
spominje  kako  su  zene  mironosicc  i  ucenic-i  rano  doSli 
na  prazan  grob  (Isusov).  DP.  49.  Mironosicama  ie- 
nama  na  grobu  angjeo  stavSi  rece:  miro  mrtvijem 
priliei.  144. 

miroiiosiiT,  adj.  miro-nosni,  koji  mir  nosi:  Okan' 
der  se,  Ilija  mironosna  vojvodo!  Npj.  1,  135.  tako 
sloz.  adj.  kod  bogonosni. 

mir6iiosiiiea,  /'.   koja  nosi  mir,   die  den   Frieden 

bringt,  quae  pacem  fert:  Dovedose  snabe  naSe  miro- 

nosnice.   smiri   snabo   ovi   stanak,  smirio  te  Bog.  Rj. 

miropoiiiazaiijc,    n.    djclo   kojim    se   sto   pomaze 

mirom.    —    Dvije   tajne,   jedna   na   novo   ragjajuei  a 

druga  utvrgjujuC'i,  krJteuje  i  miropomazanje.  DP.  174. 

mirosiiiijc,  n.  Salhung,  confirmatio.  Rj.'  akc.  Rj.^ 

XXX.  —  Vrbiea,  2)  vrbove  grancice  koje   sveStenik 

na  Ovijeti  ujutru  poslije  mirosanja  razdaje.  Rj.  74a. 

M  Sturoslov.  mirosati  znaci  ii:j;-Kiv',  olere  =  mirisati. 

Mirosav  (Mirosav),  m.  ime  muSko.  Rj.  Miro-s(l)av. 

takca  imena  kod   Bogosav.  —  hyp.   MirSeta,   Miren, 

Mirko,  Miroje. 

Mirosava,  /".  inie  ^ensko.  Rj.  —  imena  takva  kod 
Dikosava. 

mirota,  f.  vidi  mirnooa:  Nema  Ijeta  5to  Gjurgjeva 
dana,  ni  mirote  sto  nevjeste  mlade.  Rj.  osobina  u 
onoga  koji  je  miran.  vidi  i  mirnost.  —  rijeci  s  takvim 
nast.  kod  cistota. 

mirotvorae,  mirotv(5rca,  m.  auctor  pacts.  Stulli. 
miro-tvorae,  koji  mir  stvori;  cini,  ucini.  —  tako  sloz. 
rijeci  i  akc.  kod  cudotvorac. 


mirotvoran 


687  — 


niislilac 


mirotvurilii ,  inirritvorna,  adj.  pacificun.  —  Car 
mirotvorni.  Stulli.  niiro-tvoran,  koji  mir  tvori,  cini. 
tako  sloi.  adj.  hod  cudotvoran. 

lliir6vaiijo,  n.  das  Biiliigsein,  quits.  Rj.  verh.  od 
mirovati.  stanje  I'uje  hiea,  had  tko  miriije:  A  u  Marka 
mirovanjii  neiiia.  HNpj.  2,  79. 

niirorati,  minijem,  r.  impf.  ruhig  sein,  sum  quietus. 
Kj.  biti  na  mini.  —  Ne  da  mii  vrag  mirovati.  Posl. 
198.  Ne  dade  mu  ayavo  mirovati,  no  se,  kado,  pa5a 
posilio.  Npj.  4,  343. 

inir6Tiiia ,  f.  znaci  Ho  u  Vuka  mirovna.  »Kad 
cemo  mirovinu  piti?  >l)anas  je  izmegjii  te  i  te  kude 
mirovina.<.i  J.  Bogdanovid. 

iiiir6vna,  /'.  (ii  Hrv.)  et^i-a  die  Aussohmnjg,  placutio. 
Rj.  adj.  f.  had  se  dvojica  pomire,  onda  ce  koji  od 
njih :  hajdc  da  pijemo  mirovuu  (valja  da  caSu?).  vidi 
miroviua. 

miriieaiije,  n.  dem.  od  umiranje.  Rj. 

mirtifati,  mirfieam,  v.  impf.  dem.  od  umirati.  Pri- 
povijeda  se  da  je  neko  zapitao  popa:  mru  li  Ijiidi; 
a  on  odgovorio:  ymirucajw.  (premda  su  mnoci  mrli 
kao  od  pomora  uekoga) ;  a  kad  mu  umre  popadija,  on 
na  takvo  pitanje  odgovori:  »pomrije  sav  svijet.«  Rj. 

llll'sa,  f.  —  1)  (in  dem  Munde  der  rom.  Scrben) 
die  Messe,  missa,  cf.  ma§a.  Rj.  u  Hrvata  je  miaa 
sluzba  (liturgija)  Bosja  u  crlcvi.  —  GlagoljaSi,  kr- 
Sdanski  popovi  koji  Slavenski  rnisu  govore.  Rj.  87b. 
SluHti  leturgjijii,  misu.  Rj.  693a.  I  pop  se  na  misi 
smete.  DPosl.  30.  Da  se  ni  jedan  krJ(?anin  rimske 
crkve  ne  nagje  na  misi.  Glas.  21,  285.  —  2)  (in  dem 
Munde  der  yricchischen  Serbeii)  eine  lateinisclie  Kirclie, 
templum  Lutinorum.  U  Zvorniku  inia  jedna  zidina, 
koja  se  zove  Madzarska  misa.  Rj.  U  Srba  misa  znaci 
crkva  (zgrada)  katolicka.  —  »Da  ti  Bog  da,  Sibinjska 
vojvodo !  da  dobijeS  cara  na  Kosovu,  kaku  b'  nama 
vjeru  09tavio?«  A  on  (od  Sibinja  Janko)  odgovorio, 
da  de  im  ostaviti  lijepu  Mad^arsku  vjeru:  da  grade 
mise  i  da  vjeruju  Rim-papu.  Npj.  2,  .ol3  (Vuk). 

niTsalaii,  miaaona,  adj.  bedachtig,  consideratus:  Ona 
j'  stidna  i  misaona.  Rj.  misalan  (osn.  u  misao).  U 
Vukovu  rjefiniku  grijeSkom  stoji  m'isaon.  Osn.  178. 
—  Kako  svati  kitom  sjede,  megju  njima  mlada  neve, 
oua  j'  stidna  i  mis'ona,  gje  je  doSla  tugjem  dvoni, 
i  u  dvoru  k  tugjem  babu.  Npj.  1,  66  (u  ovom  pri- 
mjeru  misaona  znaci  bez  sumnje:  koja  se  zamislila; 
a  po  tumacenju  Njemackom  i  Latinskom  misalan  je, 
koji  dobro  promisli,  sto  ce  reci  Hi  uciniti,  kao  smotren). 
Misaoni  zirot  uije  razvijen  u  NiSu.  Nisevljanin  se 
nahodi  u  svetic  misaonom  samo  kad  je  u  svojoj  crkvi 
(kad  se  moli  Bogu).  Megj.  52  (misalan  =  koji  pri- 
pada  misli.  isp.  mislen). 

niLsao,  misli,  /'.  (loc.  misli,  gen.  pi.  mislT,  dat.  mi- 
slima)  der  Gedanke,  cogitatio.  Rj.  —  U  narodu  na- 
§emu  ima  misao  o  dobroj  i  zloj  sreiM.  Rj.  125a.  Za- 
vesti  se  u  misli,  u  san.  Rj.  165b.  Zena  joj  (carioi) 
obeda  ako  joj  dopusti  jos  jednu  nod  s  njenim  mu^em 
da  prenodi.  Ona  dopusti  m  misli  da  muza  opet  opoji. 
Npr.  59.  Pomisli  u  sebi:  »Oh  da  mi  je  .  .  . !«  U  toj 
misli  iduci  srete  jednu  babu.  92.  Da  ga  odvrate  od 
te  misli.  101.  Onako  izinucen  u  mislima,  baci  oni 
prsten.  114.  Mladid  k.ad  to  du,  nagna  se  na  Svako- 
jake  misli.  120.  Zovne  on  njega  notnjo,  da  izigje  na 
kuvijertu.  On  prave  misli  i  bez  ikakvog  straha  izagje 
gore,  a  ovi  ga  onda  uhvati  i  preko  broda  u  more 
baci.  251.  Iz  koga  si  vrata,  brato?  (.  .  u  misli  o 
vratu  zarede  se  te  rede:  iz  koga  si...).  Posl.  99. 
3Iisli  su  poslednje  vazda  bolje.  DPosl.  61.  Stade  soko 
misli  razmisljati:  iV  de...  Npj.  1,  320.  Ja  razmisljah 
misli  svukojake.  1,  352.  Na  demir  se  pendzer  naslonio, 
pa  prcmislja  misli  svakojake.  2,  45.  Zestoke  me  uhra- 
tise  misli:  §ta  du  sade  od  zivota  svoga?  4,  40.  Misli 
misli  Petrovidu  Gjorgje:  »Moja  majko!  5to  li  du  ti 
jako?«  4,  297.  Pa  on  stade  mislit'  i  razmiSljat',  .s;>c 
je  misli  na  jedno  smiflio.  4,  403.  Btojkovid,   kojega 


nauci  i  jasnim  mislimxi  dest  i  po§tenje,  ali  je  u  je- 
ziku  .  .  .  gori  od  Raida.  Danica  1,  102  (dest  =  dast). 
To  je  ved  dovoljno  bilo,  da  Milo.sa  na  ovu  misao 
navede:  »Ovaj  dovek  ne  dr^i  vere  .  .  .«  MiloS  67.  TJ 
mislima  o  torn  pokazuje  —  G.  —  e  —  da  on  jo5t 
nije  misled!  proSao  kroz  svu  gramatiku.  Nov.  Srb. 
1818,  399.  Kako  Raid  .  .  .  nije  mogao  doci  na  tu 
misao,  da  piSe  upravo  narodnijem  jezikom.  50.  I  o 
tome  du  ovdje  u  kratko  da  Vam  kazem  svoje  misli. 
Slav.  Bibl.  1,  90.  Cinedi  ono  sto  je  protiv  zdravoga 
razuma  i  tako  ^roi*w  misli  sviju  pametnijeh  Ijudi.  1, 
92.  Za  dalje  je  itnao  svaki  osobite  svoje  misli.  Sovj. 
76.  Ljnbi  Gos^wda  Boga  avijem  srcem  svojijem,  i 
svom  duSom  svojom,  i  svom  misli  svojom.  Mat.  22, 
37.  Budite  jedne  misli  megju  sohom.  Rim.  12,  16.  Ali 
ne  znaju  misli  Gospodnjih,  niti  razumiju  namjere 
njegove.  Mih.  4,  12.  Do  njega  (Bijele  UroSa)...  nema 
jasne  narodne  misli.  DM.  3.  On  se  (Nemanja)  upravo 
ponositi  moze  tijem...  Sto  je  u  spoljaSnji  zivot  srpski 
unio  drzavnu  misao.  4.  Skadar  bijase  u  pravoj  Dal- 
maciji  po  mislima  tadaSnjih  Srba.  10.  Da  su  onda 
prekrasno  umjeli  Srbi  sastuiiti^  misao  o  prastanju 
s  mislju  o  glavi  narodnoj.  75.  Covjek  drzavni  s  no- 
injem  mislima.  154.  II  njoj  (u  pjesmil  svijetle  misli 
pjevadeve  prelijeou  i  nebo  i  zemlju  i  bezdanu.  DP. 
161.  Moze  biti  da  de  tko  olioriti  ove  moje  misli  razlo- 
zima  koji  mi  nijesu  poznati.  Rad  26,  63.  u  gdjekojim 
primjerima  misao  znaci  sto  namjera.  isp.  misliti  2. 
iz  pirimjeru  se  vidi  tukogjer,  da  u  nas  rijec  misao 
znaci  sve  ono,  za  koje  Nijemci  imaju  rijeci:  Gedanke, 
Begriff,  Idee,   Ansicht,   Anschauung.   isp.   miSljenje. 

misaon,  adj.  Rj.  vidi  misalan,  misaona. 

MisTr,*  Misira,  m.  Aegypten,  Aegyptus,  terra 
Mizraim.  Rj.  —  Doveli  ih  Misir-zemlji  ravnoj.  Npj. 
2,  125. 

Jlisirae,  Misirca,  m.  ein  Aegyptier,  Aegyptius.  Rj. 
covjek  iz  Misira.  ridi  Misirlija.  isp.  Jegjupak.  — 
Najpametnijeg  naroda  staroga  svijeta,  Misiraca,  ved 
nema  viSe  na  svijetu.  Pripr.  78. 

luisiraea,  /".  bijela  bundeva,  eine  Art  von  Kiirbiss, 
cucarbitae  genus,  cf.  bundeva.  Rj.  vidi  i  beskorka  2, 
bugai'ka,  budimka,  madvanka,  peca.  —  osn.  u  Misir. 
Osn._  350. 

MisTrka,  /'.  die  Aegyptierin,  Aegyptia:  Ostavi  mi 
Misirku  gjevojkii.  Rj.  zena  iz  Misira.  vidi  Misirkinja. 
isj}.  Jegjupka,  Jegjupkinja. 

iiiLsirka,  f.  vidi  budija.  Rj.  osn.  u  Misir.  isp.  misi- 
rada.  —  vidi  i  dura,  durka,  indijota,  intusa,  pura, 
purka,  pujka,  tuka. 

.Misirkinja,  /'.  die  Aegyptierin,  Aegyptia.  Ej.  zena 
iz  Misira.  vidi  Misirka. 

Misirlija,*  m.  der  Aegyptier,  Aegyptius,  cf.  Misi- 
rao.  Rj.  covjek  iz  Misira.  —  za  Turski  nasi,  li(ja) 
isp.  bakarlija. 

misirlija,*  m.  misirski  dukat:  Vede  daj  ti  zutilt 
misirlija.  Rj.  osn.  ?t  Misir.  isp.  Misirlija. 

MisTrskT,  adj.  n.  p.  povje.smo,  dgyptisch,  acgypti- 
acus:  Uz  preslieu  Misirsko  povjesmo.  Rj.  sto  pripada 
Misiru.  —  Pred  Faraonom  carem  Misirskijem..  Djel. 
Ap.  7,  10. 

niiskal,*  »».  ein  Goldgewicht,  pondus:  Za  brata  bib 
dala  miskal  zlata.  Rj.  mjera  nekaka  za  tezinu,  osobito 
za  zlato. 

mislen,  adj.  del  pensiero,  mentalis.  Stulli.  sto  pri- 
pada misli:  Rijedi  koje  znade  mrtve  stvari,  ili  samo 
iniena  mislenih  stvari,  n.  p.  vrijeme,  ime,  pleme, 
i  t.  d.  Danica  3,  84.  isp.  misalan. 

niisli-gfisle,  u  zagoneci.  Rj.  —  Ja  otidoh  u  senke 
senderike,  da  mi  zajmi  misU-gusle,  doSli  su  mi  stidni 
gosti.  Rj.  676b.  odgonetljaj :  prosulja. 

iiiTslilac,  niislioca,  m.  koji  misli.  vidi  mislitelj.  — 
Kad  se  setim  koliko  je  iz  te  male  op.^tine  izaSlo  ve- 
likib  mislilaca,  filosofa.  Zlos.  112.  za  nasi.  isp.  du- 
valac. 


iiiislitelj 


G88 


milieni 


luislitolj,  wi.  qui  cogitut.  Stulli.  loji  niidi.  tndi 
inislilflc.  der  Denier.  —  rijeci  s  Udim  nust.  iod 
boditelj. 

inisliti.  ttTislTm,   v.  impf.  Rj.  vidi  miJljeti.  v.  pf.  \ 
slos.  do-misliti  (sel,  i/.-,   na-,   o-  (sel,   po-,  pre-,  pro-, 
taz-,  S-,  za- ;  predfimisliti  se.  v.  impf.  sloz.  do-milljati 
ise.1,  iz-,  o-  (se),   po-,   pre-,  pro-,   raz-,   s-  (se),  predo- 
miMjati  se;  do-misljavati  (se),  iz-,  pro-,  razmisljavau. 

—  1)  denken,  cogito.  Kj.  isp.  cijeniti,  dr?,ati,  mniti, 
teminiti.  —  a)  uopce.  Sve  mi^lila,  na  jedno  smislila. 
Npj.  3,  13-2.  DoL^i  (e  cjospodar  toga  sluge  .  .  .  u  6ns 
kad  ne  inidi.  Mat.  24,  50.  Koji  su  po  tijelu  tjelesno 
niisle,  a  koji   su  po  duliti  duhotno  misle.  Rim.  8,  5. 

—  bj  viisliti  sto;  ohjclat   u  ((his.   Hi  «  privezanoj 
rccenici:  Da  inu  plati  Ho  misli  da  je  zasluzio.  Npr. 
40.   Staue  misliti  sta  i5e   uciniti.  lOfi.    Duva  yetrina, 
kr5e   se   drva   mislis  sve   ie  iz   korena   izvaliti.   142 
(izostarljeno   da).    Budala  kad   duti   misle  ga   da  je 
miidar.  "Posl.  30.   Oua  misli,   niko  je  ne  sliisa.  Npj. 
1.  442  [izostarljeno  da).  Misli  misli  Petrovit-u  Gjorgje. 
4,  297.  Ne  zuam  koga  misli.  Dauiea  1,  102.  Da  J;akvu 
to  vojsku   misli  ear?  3,   154.   Misleci,   ne  hi  li  uzeo 
Lauban.  >5itije  26.   Ovo  je  dakle  brat.  .  .  koga  mi- 
sljdlm  vlastela  srpska  rekavM  DuJanu:  ako  se  ti  ne 
deS  .  .  .  DM.  77.  sa  se,  pass.:  Staraju<;i   se  pokazati 
sto  se  mislilo  da  je   Dalmacija.   DM.  9.   Kao  Sto  se 
Icuca  misljuse  da  je  jedno  cijelo  tijelo.  299.  —  c)  mi- 
sliti iz :  Kako  drug  s  drugom  zboraSe  i  iz  srca  svaki 
mislj((se  da  nam  n^  6e  dati.  Kov.  08.  Iz  svega  ovoga 
mislim,  da  I'e  svaki   pametan   covek   priznati,  da  .  .  . 
Rj."  XI  (daraus  einen  Schluss,  eine  Fvlgeruiig  machen ; 
concludere  argmnentiim,  rationem).  —   (1)  misliti  na 
Sto:  Cesto  sam   na  to  mislio  i   nakaujivao  se.   Javor 
1885,  439.  sa  se,  pass.  Kad  bi  .se  mislilo  na  svrsetak, 
ne  bi  jo5   ni  6emu   tome   bilo   ni   pofetka.  Npr.  IV. 
Cist   kao    flinta.    (Goo,    siromab.  Valja   da   se  ovgje 
misli  na  pusku  golocijevku).  Posl.  348.  —  e)  misliti 
0  fiemn:  0  tome  ne  treba  misliti.  Rj.  426a.  Gjavo  ni 
ore  ni  kopa,  Ye(  sve  o  zlu  misli  i  radi.  Posl.  72.  Ko 
0  cemic  misli,  o  onomu  i  sanja.  151.  Ture  mufii,  niSta 
ne  govori:   ono   njemu  o  zivotu  misli.   Npj.   1,  583 
(■•ia  zlom   nakanom:  da   ga  uhije.   isp.  nize  pod  2). 
iene  viSe  misle  o  junastvu  nego  o  Ijiibavi.  Npj.'  1, 
XIX.  0  zakomi   njegovu   (Gospodnjem)  misli  dan  i 
no<;.  Ps.  1,  2.  Ne  misli  sam  o  sehi  da  si  mudar.  Prifi. 
3,  7.   sa  se,  pass.:  Nikodim,   o  kome  se  misli  da  je 
uredio  crkveno  poglavarstvo.  DM.  34.  iz  primjera  se 
gdjekojih  vidi,   da  misliti  o  6emn    zmdi  i  starati  se 
za  ono.  —  f)  misliti  sa  i  pod:  I  s  onijem  rijecima: 
iMjesto  .  .  .<:  ja  sam  upravo  mislio,  da  bi  gg.  filanovi 
druStva   najprije   sami   poceli  uciti  J^rpski  jezik.  Pis. 
24.  Tod  Granicavom  po  svoj  prilici  misli  Branicevo. 
DM.  23.   Pod  Nem((njom  Tuber  nije  mislio  Dusana 
nego  sina  njegova  UroSa.  203.  sa  se,  jja.s.s. ;  I'od  rijecjti 
ruka   mislilo  se  §to   se  sad   kaze  postena  rijec.  291. 
Kakav  .se  narod  misli  pod  imenom  Fruzi.  O  Sv.  O. 
5.  —  f/)  misliti  u:    Stane  misliti  u  sehi:  »iSto  bi  to 
bilo  u  dvanaestom   podrumu!«    Npr.  20.   Ali   se  nije 
straSila  misleci  u  sehi:  »Pustaija  se  boje  samo  bogati 
Ijudi  .  .  .«  134.  A  sam  u  sehi  misli:  zaJto  ue  bi.  199. 
Mislio  S((m  0  razumu  mome,  da  bi  moju  silu  sakupio. 
Npj.  5,  397.  ovc(,mo  pristuje  i  ovaj  primjer:  Da  Za- 
grepeani  u  ovome  2}0slu  svi  misle  onako  kao  V.  Babu- 
ki6.  Slav.  Bibl.  1,  92.  —   /t)  misliti  za   koga   Hi  za 
Sto:  Ostane  jedna  sablja,  zakoju  su  gdekoji  od  njih 
mislili  da  vredi  mnogo  novaca.  Npr.  171.  Da  ie  biti 
u  ]5eogradu  vezir  .  .  .   tako  je  sad   mislio  Redzep  za 
sehe.  Danica  5,  26^.  Srbi  .stt  za  sve  mislili,  da  su  po- 
bijeni.  MiloS  58.  8ta  ja  mislim  za  danasnji  pravopis. 
Slav.  Bibl.  1,  97.   Sta  mislite  za  Ilrista,   Cij  je  sin? 
Mat.  22,  42.   Pokazuje  da  je  mislio  samo  za  sehe,  a 
ne  za  n((rod.  DM.  110.   Lot  misleci  za  njih  da  su 
kaki   putnici.   Prip.   bibl.   15.   sa  se,  jiass.:  Tako  se 
rijeci:  .  .  .  luogu   misliti   za   zakletvu.   DM.   285.  — 


ij  misliti  za  kim:  Onaj  najmlagji  jednako  misljase 
za  svojijcm  scstrama,  i  5da5e  da  ide  da  ih  trazi.  Npr. 
194.  —  'i)  misliti,  kao  nakan  biti,  hotjeti:  Koji  su 
mislili  hiti  popovi.  Rj.  841b.  Car  je  mislio  onu  earsku 
keer  za  sebe  uzeti.  Npr.  70.  Nego  sam  mislio  ispo- 
vigjeti  pri  smrti.  98.  NaSavSi  lisieu  .  .  .  baci  u  kola 
misleci  kad  dogje  kuci  da  je  odere.  178.  Sina,  kojega 
misljase  nakom  sebe  za  cava  ostavHi.  215.  Gledi  kao 
da  je  dva  ubio  a  treeega  misli.  Posl.  42.  Jedna  mu 
noga  druf/oj  dohra  ne  misli.  (Ka?,e  se  za  (5oeka  koji 
nikom  dolrra  ne  misli).  112.  Kad  s'  mislio  to  ciniti, 
Sto  ne  javi  tiiinoj  raajci?  Here.  331.  Ja  ovde  ne 
mitlim  njegovu  .slavu  umloziti.  Danica  4,  27.  Cesto 
.sam  mislio  da  Vam  sto  pisem.  Slav.  Bibl.  1,  90.  Vi 
ste  mislili  zlo  po  me,  ali  je  Bog  mislio  dobro.  Mojs. 
I.  50,  20. 

iiiislugjiii  (misl6gjTn),  m.  (po  jugozap.  kraj.)  Art 
JHume,  herha  qiiaedam:  Ibrik  uosi,  mislogjin  zaliva. 
Rj.  hice  hez  siiwiije  sto  i  mesligjeu,  sitni  bosiljak. 
vidi  razlicne  ohlike  ove  rijeci  kod  fesligen. 

iniSuT,  adj.  sacri,  ad  sacrum  spectans  —  misna 
sluzba.  Stulli.  sto  pripada  misi,  n.  p.  rubo  misno. 

inTsiii(-kT,  adj.  sacerdotalis.  Stulli.  sto  pripada 
misnicima. 

miSiiTk,  m.  (kod  krS(^ana)  der  Priester,  sacerdos,  cf. 
redovnik.  Rj.  koji  misu  sluzi,  katolicki  svecenik. 
misiiTkov,  adj.  Stulli.  sto  pripada  misniku: 
miSiiTstvo,  n.  sacerdotium.  Stulli.  misnicka  sluzba, 
vlast. 

niistrijn,  f.  die  Kelle,  Maurer-Kelle,  trulla.  Rj. 
vidi  zidarska  lopatiea. 

inis,  m.  (pi.  mlSi,  niiSevi,  misa,  miSeva)  die  Maus, 
mus.  Rj.  vidi  okamenjak,  oraJar  1.  i^p.  slijepi  miS. 
zenku  miMea.  mlTidc  miSic.  —  Laso  lasifice,  pozdra- 
vili  te  nasi  mi.H,  da  ti  odgrizu  usi  (kazu  da  valja  reel 
lasici  ...  pa  (?e  onda  sve  mise  poklati  i  rastjenifi). 
Rj.  322a.  Nado,  rupa  gdje  poljski  misi  snose  ?.ito.  Rj. 
387a.  Mafak  kad  opazi  tolike  mi.^e  i  parcove  pofine 
ih  hvatati  i  daviti . . .  velika  gomila  mrtvih  miseva... 
slabo  je  koji  joii  trcao,  nego  su  izvirivali  iz  jama. 
Npr.  43.  Ko  je  moj,  blizu  rupe  stoj.  (Kazao  nekakav 
stari  mis  ostalim  misima  kad  su  se  neggje  s  mafikom 
mirili).  Posl.  141.  Stogogj  maca  okoti,  sve  mise  lovi. 
355.  Mis  je  upao  u  stupieu.  DPosl.  61.  Kmeii  mis, 
kad  ga  pritisne  macka.  o'di  kmeeati  3. 
Misa,  m.  (ist.)  vidi  MiSo.  Rj. 

M'isar,  m.  —  1)  Ehene  an  der  Save,  eine  Sttmde 
iceit  von  Sabac:  Da  razbijem  tabor  na  Misaru.  Sa 
Misara  polja  Sirokoga.  U  Misaru  polju  Sirokome.  Rj. 
polje  na  Sari,  jedan  scdiat  od  Sapca.  —  2)  cin  Dorf 
daselbst.  Rj.  selo  ondje. 

luisar,  m.  der  Mdusefalk,  buieo,  cf.  miSolovka.  Rj. 
ptica  sto  lori  mise.  vidi  i  tresigai'a. 

MisarskT,  adj.  n.  p.  polje,  von  MiSar.  Rj.  sto  pri- 
pada Misaru. 

iiiise^fTiika,  f.  (u  Uz.  nab.)  Art  Birncn,  piri  genus. 
Rj.  nekc(kva  kruska. 
iiiiscviua,  f.  vidi  miSjak.  Rj.  misja  necist. 
inisica,  f.  —  1)  der  Arm,  brachium.  Rj.  ruka.  vidi 
miSka  1.  —  PoSta  kapu  pod  misicu  baci,  poklanja 
se  do  zemljiee  Marku.  Npj.  2,  247.  Rukav  dig'o  uz 
bijelu  ri(kii,  ima  biljeg  na  desnoj  iHisfCi ;  po  tom  bib 
ga  ja  mogla  poznati.  3,  140.  Rukav  dig'o  uz  (?es»M 
misicu,  pozua  biljeg  na  desnoj  misici.  3,  141.  Pripo- 
vijedaju,  da  je  tada  Ljubovid  udario  Baja  po  desnoj 
misici  i  odsjekao  tri  litre  mesa.  3,  470  (Vuk).  Probudi 
se,  obuci  se  u  silu,  misico  Gospodnja  . .  .  nijesi  li  ti 
isjekla  Ravu  i  ranila  zmaja?  Is.  51,  9.  —  2)  die 
Muskeln  des  Oherarms,  lacertus.  cf.  miSka.  Rj.  ribic 
u  misice  (]).  isp.  guSter  3.  —  3)  die  M((us  (das 
Weibchen),  mus  femina.  Rj.  zenka  od  misa. 

inTsit-iiT,  adj.  hrarhialis.  Stulli.  .sto  pripada  misici 
(1.  2):  Bolcak,  bracbiale,  misicni  oklop.  Danicic,  ARj. 
525b. 


misic 


689 


Mitrovacki 


miSic,  »(.  —  1)  das  Miiuschen,  die  jnnge  Maus, 
musculust.  Rj.  mladi  mis:  Nagla  macka  slijepe  misi<':e 
rodi.  DPosl.  68.  —  2)  die  S'ehne,  nervus:  Za  to  sinovi 
Izrailjevi  ne  jedu  krajeva  od  misica  na  zglavku  ii 
steo-nu  do  dauaSnjega  dana,  5to  se  Jakovu  povrijedi§e 
krajevi  od  i>iisi''(i  na  zalavku  u  stetjnu.  Mojs.  I.  3"2, 
32.  isp.  miSica  2,  miSka  2. 

inisillii,  f.  (ii  PaJtr.)  uekakva  Irava  u  koje  je  bijel 
evijet  kao  prstenak.  Rj.  —  misiiia  (trava  po  miHn 
nazvana).  Osu.  160. 

inisiiijuk.  )».  muriiDii  domicilinm,  vel  foramen,  in 
quod  mures  se  reeipiunt.  Stiilli.  i/dje  se  misi  drze.  Hi 
rupa  misju.  isp.  nadn  1.  —  iu  nast.  isp.   krticnjak. 

iHlSjak,  ni.  dcr  Hhitisckoili,  muscerda,  stercus  mu- 
rinum.  Rj.  misju  neijist.  vidi  miJevina.  —  isp.  uiai\jak, 
pasjak ;  buJiujak. 

iiii&jukiuja,  /".  der  Hiilinerdarm.  cilsiiie  media  L. 
(stellaria  media  L.  Rj.').  Rj.  biljl'a. 

lllTsjT,  adj.  Mans-,  nniriiius.  B.}.  sto  pripada  misx, 
misima.  —  Dobije  ktH  oareva  baljine  od  same  misjc 
kozc.  Npr.  223.  Vide  devojku  u  onoj  misjoj  liuljiiii. 
22-1.  Bi(5e  misja  rupa  za  dukat  (kad  dogje  Devolja). 
Posl.  14.  Igraju  misje  kolo.  DPosl.  32. 

ini^ka,  /'.  —  1)  der  Arm.  hrachium,  cf.  miSiea, 
nika:  Ni  kojoj  se  krajini  rijecima  ne  molili  ...  no 
svakoj  obratili  i  osvetili:  osti"oms,abljom,^V(/.o?)!  misl'om. 
Rj.  —  Bila  krepka  miska  moja  a  i  oStra  corda  nioja, 
sjei^i  ce  mi  sablja  Turke.  Npj.  1,  183.  —  2)  vidi  mi- 
5iea  2:  die  Mtiskcln  dcs  Oherarms,  laccrtus,  cf.  mi.ska. 
Rj.  361a.  riliic  u  miske  (1).  isp.  giister  3. 

M'iska,  m.  (i.st.)  vidi  Mi5ko.  Rj. 

iiii^kilki,  adj.  indecl.  mausedreckfarhen ,  coloris  ster- 
coris  murini.  Rj.  it  ceya  je  boja  kao  w  misjaka.  od 
mis  i  tufljeya  pridjernoija  nastarka  kaki  koji  se  ne 
mijenja  jm  padczima. 

Miskat,  m.  hyp.  ime  u  presimenu:  Josip  Miska- 
tovic.  Xpr.  244.  —  osn.  u  MiJko.  imena  s  takim  nast. 
kod  KuJlat. 

Misko,  m.  (jui.)  vidi  MiJo.  Rj.  ridi  i  MiSka.  hiip. 
od  Mihailo.  takva  hyp.  kod  Bo.sko. 

miskiilits,  J».  konj  magarece  dlake,  mausfahles 
Pferd,  efpius  coloris  murini.  Rj.  rijec  slozena  m'ls- 
kulaS.  isp.  Osn.  359.  konj  (kiilds)  misje  dlake. 

Misljeii,  m.  —  1)  ime  miiSko.  Uj.  piostanjem  par- 
ticip.  vidi  taka  muska  imena  Obreten,  Sreten,  Umiljen, 
UtjeSen.  —  2)  (st.) :  Kroz  Misljen  goru  na  vodu.  Rj. 

Misljenovae,  MlSljenovca,  rn.  zidine  od  staroga 
grada  u  Kibavi  pod  gorom  Visocioom,  eine  Biiine 
in  Kroatien,  parietinae  quaedam.  Rj.  (ti  Hrv.). 

niisljenjc,  n.  das  Denken,  cogitatio.  Rj.  verb,  od 
misliti.  radnja  kojom  tko  misli:  »(l'ava<:  po  misljenju 
izdavacevu  moze  biti  mjesto  i>&ma«.  Danici(5,  ARj. 
916a.  U  ovom  poslu  ima  stvari  o  kojima  je  dobro 
cuti  i  javno  misljenje.  Ogled  III.  Po  mom  misljenju 
navlaci  na  se  sumnju.  Rad  6,  204. 

niisljcti,  m'isllm,  v.  impf.  (u  jugozap.  kraj.)  vidi 
misliti:  Stade  misljet'  l^arajlija  JIujo:  al'  (5e  Ijubit' 
bulu  udovicu,  ali  onu  pod  prsten  gjevojku.  Stadob 
misljet'  i  razmiSljat.  Rj. 

Miso,  »(.  (juz.)  hyp.  od  Mihailo.  Rj.  Jli-lo.  vidi  i 
Mi5a.  —  takva  hyp.  kod  Diso. 

misoIOvka,  /'.  Rj.  miJo-lovka.  —  1)  die  Mausfalle, 
decipula,  cf.  stiipica.  Rj.  vidi  i  lovka  2,  p.istulja.  u 
sto  se  mi.si  love.  isp.  i  klonja,  kljusa.  —  2)  dcr  Mduse- 
falk,  buteo,  cf.  miSar.  Rj.  vidi  i  tresigada.  ptica  koja 
lovi  mise. 

misonior,  m.  das  Miiusegift,  Mdtisepulver,  venenum 
adversus  mures,  arsenicum.  Rj.  mi§o-mor.  otrov  koji 
mori  mise.  vidi  sican.  —  tako  sloz.  rijec  kozftmor. 

init,  mlta,  »;.  die  Bestechung  (das  Geld),  largitio: 
sudi  po  mitu ;  iizima  mit,  cf.  mito.  Rj.  —  Bezmitni 
vra^i,  kuji  nijesu  primali  mita.  Rj.  20b.  h'vjetska 
gladnica.  (Izjelica,  n.  p.  kakav  poglavar  koji  rado  mit 
prima).  Posl.  282. 


Mita,  m.  (ist.')  vidi  Mito.  Rj. 

Slitar,  M'itra,  m.  ridi  Dimitiije.  Rj.  ridi  i  Dmitar. 
dem.  Mitni.  hyp.  Mita,  Mito,  Mi(?a,  Mico,  Midan, 
Micun ;  Mi(5a. 

niitilrenjp,  n.  das  Federn,  nmtatio  pennariim.  Rj. 
verb,  od  mitariti  se.  radnja  kojom  se  mitari  n.  p.  kokos. 

mit.triti  se,  mitanni  se,  v.  r.  impf.  (u  Dubr.)  sich 
federn,  pennas  mutare.  Rj.  mitari  se  n.  p.  kokos,  kad 
mijenja  pcrje.  v.  pf.  sloz.  omitariti  se. 

initi,  niijem,  v.  impf.  Rj.  v.  pf.  sloz.  izmiti,  omiti, 
umiti.  V.  impf.  sloz.  izmivati,  umivati.  —  1)  den 
Kopf  u-aschen ,  lavarc  caput.  Rj.  glavii  prati.  Pa 
berbere  hitre  dobavila:  jedni  miju,  dnigi  kosu  briju. 
Npj.  2.  254.  —  2)  m'iti  se,  mljem  se,  v.  r.  impf.  scinen 
Kopf  waschen  (d.  i.  den  ganzen),  lavo  caput  meum. 
Rj.  glavu  sebi  prati:  Da  vran  kikilo!  o\i  se  miti?  oli 
se  miti,  oli  ceMjati?  Rj.  270a.  Ugleda  s  krova  2enu 
gdje  .se  mije.  Sam.  U.  11,  2. 

uiititi,  mitim,  v.  impf.  hestechen,  pecunia  corrumpo. 
Rj.  V.  pf.  sloz.  podmititi;  v.  impf.  sloz.  podmie'ivati. 
—  3Iiti  ya  kao  mati  poprdljivu  eerku.  Posl.  179.  Pa 
qa  poslije  mitili,  da  ne  ide  Turcima  na  tuzbu.  Npj.' 

i,  XXVI. 

uiTtiiik,  m.  (u  C.  G.)  koji  prima  mit,  ein  bestechlicher 
Mensch,  homo  venalis:  Kamatnika,  seko,  i  mitnika. 
Rj.  —  Zaliti  covjeka  n.  p.  srebrom  .  .  .  da  su  ovako 
zaljevali  izdajnike  i  mitnike.  Rj.  181a.  Mitnik  du5u 
eim  prodava,  jo.s  i  srce  on  zalaga.  DPosl.  61. 

mitiijak,  m.  (u  Srijemu)  konj  ili  vo,  koji  se  dotro 
drzi  (kao  da  .se  miti),  ein  Pferd  oder  Ochs  so  gut 
gepflegt  u-ird.  Rj. 

mito,  n.  vidi  mit:  I  u  kmet.stvo  sijedali  krivo,  i 
prokleto  uzimuli  mito.  Rj.  —  Tajno  mito  krv  pije. 
Posl.  297.  Pa  prokleto  prosipase  mito,  da  mu  dadu 
sestru  za  Ijubovcn.  Ivalugjeri  mita  prihvatise,  i  pri- 
hvati  dvanaest  vladika.  Npj.  2,  127.  Mi  nikome  haraC 
ne  dajemo,  i  dan.as  ga  Turci  nama  daju,  vazda  su 
nas  pod  mito  drzali.  5,  239. 

-Mito,  m.  (juz.)  hyp.  od  Mitar.  Rj.  gen.  Mita,   voc. 
j  MTto.  ridi  Mita.  —  taJ:va  hyp.  kod  Dobro. 

initol^gTjski,  adj.  sto  pripada  mitologiji:  Mitolo- 

gijska  istrazivanja.  Rad  9,  192. 

j      luitra,  /'.  die  Bischofsmiitze,  mitra  episcopi.  Rj.  kapa 

1  biskupska,  vladicanska.  —  Na  jednoj  mitri  u  riznici 

vladike  Crnogorskoga  na  Cetinju  ima  dolje  u  naokolo 

ovaj  potpis.  Pis.  4. 

Mitra,  f.  ime  zensko.  Rj.  voc.  Mitro.  —  3Iitra  (vidi 
Dmitra).  Osn.  51. 

.Mitric,  Mitri(5,a,  m.  dem.  od  Mitar.  Rj.  —  takva 
dem.  kod  Jankid. 

lliitrop6Iija,  f.  die  Mefrojwlie  (Residenz  des  Metro- 
politen),  sedes  metropolitae.  Rj.  gdje  nastava  mitro- 
polit. 

iuitro|iulit,  )».  der  MetropoUt,  metropolita.  Rj.  po 
Grc.  govnrii  (u.r{:'^o-'J}lTT,:.) ;  po  Lat.  metropolit.  — 
Jedan  mitropolit  i  mlogi  drugi  mitropoliti.  Npj.  5,  530. 

mitropulitov,  adj.  des  Metropoliten,  metropolitae. 
Rj.  sto  pripada  mitropolitu.  —  Od  strane  mitropo- 
litove.  Straz.  1886,  1514. 

mitropoIitoTaujo,  n.  verb,  od  mitropolitovati.  stanje 
koje  biva,  kad  tko  mitropolitiije. 

uitropulitovati,  mitropftlitujem,  v.  impf.  biti  mi- 
tropolit. —  Zelim  vam  .  .  .  dugo  i  diigo  na  slavu 
naroda  Srpskoga  da  mitropolitujete.  Straz.  1SS7,  284. 

luitropolitskT,  adj.  Metropoliten-,  metropolitanus. 
Rj.  sto  pripada  mitropolitima  ili  mitropolitu  kojemu 
god.  —  Dusanova  diploma,  koja  je  sad  u  Karlovcima 
u  mitropolitskoj  arkivi.  Rj.  2oUb. 

Mitrov,  adj.  sto  pripada  Slitrii.  vidi  Dmitrov.  — 
Mitrov  dan,  m.  das  Fest  des  heil.  Demetrius,  festum 
S.  Demetrii,  die  26.  Octobris:  Mitrov  danak  bajdudki 
rastanak.  Rj.  360a.  Nijema  ga  prevrcala  majka  od 
Gjurgjeva  do  Mitrova  danka!  Here.  130. 

.^IitrovafkT,    adj.    Rj.   sto  pripada  Mitrovici.  vidi 

44 


Mitrov^anin 


—  690 


2.  mjera 


Mitrovski.  —  Mitrovacici  {prexaa.  Mitrovianin,  is  311- 
trovice).  Osn.  310. 

Mitrovfaniii,  m.  (pi.  IVntrovfiSni)  ein  Mitrowitser. 
Bj.  rovjek  ir  2Iitrovicc. 

Mitroviea,  /".  —  1)  varo5  u  Srijemu.  Rj.  —  2)  varoS 
u  Kosovu.  Rj.  vidi  Dmitrovica.  —  3)  Mitrovn  zena: 
D'la  su  brata  seku  milovala,  JakSii'  Mitre  i  JakSic 
Stjepane.  —  To  ne  moze  kuCka  priboljeti,  kufka 
jedna,  mlada  Mitroviea.  HNpj.  1,  135.  isp.  Gojkoviea. 

SntroTkinja,  f.  die  Mitroicitgerin:  Mitroviea  kraj 
Save  stolica,  na  njoj  sedi  mlada  Mitrovhinja.  Rj. 
sena  iz  2Iitrotnce. 

MTtrovskT,  adj.  u  pjesmi  mjesto  Mitrovacki:  U 
lijepu  Jeru  Mitrovici,  u  nekaka  Mitrovsku  dizdara. 
Rj.  sto  pripadu  Mitrovici. 

mitroTSki,  adj.  sto  pripuda  ^Titroiu  dne :  Mi- 
trovski u.  p.  nijesec,  Demeters-,  Demetrii  mensis 
(October).  Rj."  YIII. 

mltroTStak,  m.  dcr  den  heil.  Demeter  zmn  Saus- 
patron  hat,  Demetricola  (?),  cliens  S.  Demetrii.  Rj. 
koji  slaei  Mitrov  dan.  —  osn.  u  mitrovski.  267.  rijeei 
s  takim  nast.  kod  gjiirgjevstak. 

miur,  m.  (juz.  ;'  zad.)  vidi  mjehur.  Rj.  ridi  i  mihur, 
mjehir.  «  krajevima  gdje  se  glas  h  «  gororu  ne  cuje. 

miva,*  Obst  (in  der  weitesten  Bedeutung  auch 
Erdbeeren.  NiisseJ,  poma  (sensu  lutissimo) :  \e(.  je 
dospjela  svaka  miva,  cf.  vode.  Rj.  voce  (u  najsirem 
znaeenju  i  jagode,  orasi).  — Bozepomozi!  nove  no- 
vine  od  nove  godine  (obiCaj  je  refi  kad  koji  prvi  put 
hode  da  okusi  od  kakove  mive).  Rj.  423a. 

Miza,  /'.  (u  C.  G.)  zenski  uadimuk.  Rj.  —  Gnitza, 
a  moze  joj  se  prvi  glas  i  odbaciti,  te  slasi  i  HHza. 
Osn.  40. 

mizdraeie,  m.  dem.  od  mizdrak.  Rj. 

mizdrak,*'  m.  vidi  koplje.  Rj.  i  syn.  ondje.  dem. 
mizdrafid.  —  Te  sakupi  trista  Udbinjana,  na  atima  a 
pod  mizdracima.  Npj.  3,  331.  Ved  sve  Srbi  na  konjma 
dobrijem,  na  hatima,  a  pod  mizdracima.  4.  178. 

mizdraklija,^  in.  vidi  kopljanik.  Rj.  koji  nosi  miz- 
drak. ridi  i  kopljenik. 

mizanjc,  m.  (u  C.  G.)  vidi  piSanje.  Rj.  —  Svako 
mizanje  jedno  podivanje.  DPosl.  118. 

miznti,  zam,  v.  imp}',  (u  C.  G.)  vidi  piJati.  Rj.  vidi 
i  buriti,  modati,  mokriti  2.  v.  pf.  sloz.  po-mizati,  u-; 
V.  impf.  sloz.  primizavati.  —  Mizat'  u  more.  DPosl. 
62.  sa  se,  refleks.:  Lud  se  u  more  miza,  ter  mni  da 
de  oplimat'.  DPosl.  57. 

mj&d,  f.  — •  1)  das  Kupfer,  cuprum,  cf.  bakar.  Rj. 
—  2)  (zuta)  Messing,  orichalcum ,  cf.  pirinad.  Rj. 
vidi  i  tumbak.  —  Noge  njegove  kao  mjed  kad  .se 
rastopi  u  peii.  Otkriv.  1,  15.  Zavjese  .  .  .  dvadeset 
stopica  po  njib  od  mjedi.  Mojs.  38,  11.  Svi  sudovi . . . 
bjehu  od  mjedi  uglagjeiie.  Car.  I.  7,  45.  —  3J  f.  pi. 
pecunia  —  mjedi  gotove.  StuUi.  novei  (od  mjedi,  od 
bakra).  —  Kad  je  mesa,  nije  mjedi.  DPosl.  41.  Kupe 
se  mjedi  za  erne  dnevi.  52.  Mile  mjedi,  slatke  smokve. 
61.  Mjedi  buie,  a  ne  muce.  62.  Tko  ima  mjedi,  nije 
grub.  121*.  isp.  mjedenjada  2. 

mj&dar,  m.  koji  yradi  sto  od  mjedi.  potvrda  u 
pridjevu  mjcdar.ski,  koje  vidi. 

mjedar.ski,  adj.  Ho  pripada  mjedarima  Hi  mjedaru 
kojemu  god.  —  Otac  mu  bjeSe  iz  Tira,  umjetnik  mje- 
darski.  C'ar.  I.  7,  14. 

nijSdcn,  adj.  —  1)  ktipfcrn,  cuprcus.  Rj.  vidi 
bakren.  —  2J  messingen,  ex  orichaleo  f actus.  Rj.  sto 
je  od  mjedi,  pirinca,  tumhaka.  —  Igrah  se  zlatnom 
jabukom  po  pidju  po  mjedenome,  po  gumnu  po  sre- 
brnome.  Rj.  107a.  Dok  ugledaS  jedan  depariz  nasred 
one  livade,  korijen  mii  je  mjeden,  grane  srebrne  a 
perja  zlatna.  Npr.  121.  Otpor  babi  grebeni  da  su  joj 
zupri  nijcdeni.  Posl.  244. 

mjedOniea,  f.  nialo  zvonce  od  mjedi,  ein  Glockchen 
von  Bronze,  campanula  aenea.  cf.  bronza.  Rj.  vidi 
mjedenjada  1.  syn.  kod  bronza.  —  Kad  i  kad  klepne 


klepetufiea  na  kozi  rigji,  ili  cagrkne  medenica  na 
dvisei  kalufi,  kad  se  one  poce.^u  ili  protegnu.  Zira.  121. 
nijedt^iijaca,  /'.  —  1)  vidi  mjedeniea.  Rj.  malo 
zvonce  od  mjedi.  syn.  kod  bronza.  —  2)  (u  Hrv.)  eine 
kupferne  Miinze,  numus  cupreus.  Rj.  mjeden  (bakren) 
novuc.  isp.  mjed  3. 

nijedi'iijak,  mjedenjAka,  m.  t.  j.  prsten.  ein  Ring 
von  Bronze,  antilus  aeneus.  Rj.  iirsten  od  mjedi. 

uij6h(-ie,  m.  (a  Boci)  dem.  od  mijeh,  cf.  mjesdid: 
Igra  baba  i  mjehi'ic,  i  gjevojka  i  gjetid:  bolje  baba 
i  mjehcic  no  gjevojka  i  gjetid.  Rj.  —  vidi  i  mjeSae, 
mjeJde,  mjeSid,  mjeSinica. 

uij^liTr,  mjebira,  m.  (u  Boci)  vidi  mjebur.  Rj.  vidi 
i  mihnr,  be.5ika.  —  Tako  mi  se  voda  u  mjehir  ne 
svezala !  Posl.  304.  rijec  s  takim  nast.  plahir. 

nijehovit,  adj.  u  cega  je  mijeh:  Ako  je  sila  silo- 
vita,  ma  je  malo  mjehovita  (ne  traje  za  dugo,  nego 
progje,  kao  iz  mje.iine  para  5lo  izigje).  Posl.  4. 

nijfelifir,  m.  die  Blase,  vesica,  cf.  beSika.  Rj.  vidi 
mjebir,  mihur.  isp.  podmjeburiti  se. 

uijeiiiea,  /'.  der  Wechsel,  der  Wcchselbrief,  syn- 
grapha.  vidi  poliea  2.  —  Poliea  (osn.  u  pola).  A  u 
znadenju  mjenica  tugja  je.  Osn.  316. 

nijeiijac,  mjenjida,  m.  der  Weehsler,  numularius. 
Rj.  koji  (mijenjnjuci)  trguje  novcima.  —  Ima  rijedi 
84  koje  sam  ih  ja  nadinio  .  .  .  mjenjac.  Nov.  Zav.  VII. 
Nagje  u  crkvi  gdje  sjede  oni  .  .  .  koji  novee  mije- 
njahu  .  .  .  i  mjenjacima  prosu  novce  i  stolove  ispre- 
meta.  Jov.  2.  15.  Argentarius,  koji  trguje  novcem, 
mjenjac.  Danidid,  ARj.  679a. 

1,  lujgra.  f.  —  1)  das  3lass,  mensura.  Rj.  sa  veli- 
cinu.  isp.  obumjera,  omjera,  ouiijerka  (onu  iim  se  sto 
mjeri).  —  2)  das  Geuicht,  pondus:  Mjera  vjera.  Rj. 
za  tezinu.  —  primjeri  za  1)  i  2):  Bagas,  zitna  mjera 
od  deset  oka.  Rj.  11a.  Barilo,  nekaka  mjera  za  piice. 
Rj.  16a.  Eksicna  mjera.  Rj.  152b.  Zasipad,  u  vodenici 
mjera  (od  deset  oka)  kojom  se  zito  zasipa  u  koJ.  Rj. 
194a.  Kamenica,  zitna  mjera  od  kumena.  Rj.  261b. 
Konata.  nekaka  vinska  mjera.  Rj.  288b.  Kiipac,  u 
vodenieama  od  uekolike  oke  mjera  sa  drskom.  Rj. 
316a.  Polutkinja,  mjera  od  po  konute.  Rj.  535b.  Pre- 

t  kantariti,  Stogod  preko   mjere  diniti.  Rj.  578a.  DoMo 

'  mu  srce  na  mjeru.  Rj.  710b.  U  gori  se  prodaju  oso- 
bito  na  mjeru.  Rj.  768a.  Imao  5der,  preko  mjere  lijepu. 
Npr.  100  (isj).  ImaSe  nekakav  ear  iean  koju  preko 
nacina  milovase.  Npr.  113).  Ako  je  i  ambar,  varidak 
je  mjera.  (Ne  valja  preko  mjere  uzimati  ako  ima  i 
dosta  onoga  5to  se  uzima).  Posl.  3.  Malo  je  prave 
mjere  i  tvrde  vjere  (ved).  175.  Mjerom  mjeri  a  cijenom 
eijeni.  (Izmjeri   pravo,   pa  iJti  5ta  vrijedi).  186.  Star, 

I  mjera,  koja  uzima  40  oka  zita.  Kov.  38.  Ljudski  se 
rod  ne    umaljava,    niti   stoji   na  jednoj  mjeri.  Pripr. 

(  113.  Meni  se  cini  da  i  u  ovpm  gjekoji  spisatelji  pre- 
gone  mjeru.  Rj.'  XXXIX.  Ciijemo,  da  de  .se  prepa- 
randija  ukinuti.  Tu  de  Ca  Stevi  stati  srce  na  mjeru. 
1887,  175.  I  vi  dopunite  mjerti  otaca  svojijeh.  Mat. 
23,  32.  Bog  Duha  ne  daje  na  mjeru.  Jov.  3,  34.  Ne 
dinite  nepravde  u  sudu,  ni  mjerom  za  dtizinu,  ni 
mjerom  za  tezinu,  m  mjerom  za  stvari  koje  se  sipaju. 
Mojs.  III.  19,  35.  Mjerio  bi  kosu  s  glave  svoje,  i 
bivaSe  je  dvje  sta  sikala  carskom  mjerom.  Sam.  11. 
14,  26.  Dvojak  poteg  i  dvojaka  mjera,  oboje  je  mrsko 
Gospodu.  Prid.  20, 10.  Karaj  me,  Gospode,  ali  s  mjerom. 
Jer.  10,  24.  Vodu  pij  mjerom,  po  sestinu  ina.  Jezek. 
4,  11  (in  je  mjera  liililijska  za  .^tvari  tekuce).  Znaei 
od  same  prirode,  mjera  od  oka  i  rijedi  starijeh  Ijudi, 
to  je  glavno  po  eemu  su  se  megje  postavljale.  DM. 
59.  Ovdje  je  glolta  jednaka  .  .  .  daklt-  je  i  jednaka 
mjera  za  prijestup.  317.  Bogdanova  ped  daje  bleb 
.s  krnjom  merom.  Mil.  210.  —  .'{)  mjera  u  pjesmama, 
vietrum  :  Tako  su  junadke  pjesme  sve  pn  jednoj  mjeri. 
Npj.'  1,  LIII.  Ved  sad  imate  ditavu  knjigu  Oda  po 
mjeri  nadinjenih.  Slraz.  1886,  769. 
2.  iiijcra,  /■.  hyp.  od  mjerica.  Rj. 


injerac 


—  691  — 


mjeseiev 


iiijiTaf,  mjerA(5a,  m.  (u  Hrv.)  der  Landmesser,  geo- 
metren.  Rj.  koji  mjeri  semljn.  vidi  injerfiiu. 

iiijcri^eiiia,  f.  (u  Hrv.)  die  3[essl;unst,  ars  meti- 
endi.  Ej.  vjestina  mjeracka,  vjestiiia  kojom  tTio  mjeri 
zemlju.  —  rijeci  s  taJciiii  nuM.  kud  dera^ina. 

nij<>r!ii"kT,  adj.  sto  pripadii  mjeracima  Hi  mjeracu 
kojeiHU  god.  —  JoS  6e  dalje  oti(?i  iiie  mjeracko  do 
huma  Gariva.  Jer.  31,  38.  C'ovjek  s  uzem  lanenijem 
u  riK-i  i  .s  trsliom  mjerackom.  Jezek.  40,  3. 

iiijferc'iijc,  n.  Rj.  rcrb.  od  mjeriti.  —  1)  radnja 
kojom  tko  mjeri  n.  p.  duzinu  mjesta  kakva  (das 
Messeu,  mensio.  Rj.).  —  2)  radnja  kojom  tko  mjeri 
tezinu  stvari  kakce  (das  Wiigeu,  pensio.  Rj.). 

nij^ricn,  /'.  Rj.  upraro  je  dem.  od  mjera,  uli  ima 
osobita  znacenja.  dem.  mjeriiica.  hyp.  nij^ra.  —  1)  ein 
Gefdss  (Ki.rh)  von  Bast,  coriis  gemis.  Rj.  snd  kao 
koturica  od  lika.  —  Vretenara,  n.  p.  mjerica,  kota- 
rica.  Rj.  75a  fw-  kuju  se  mecii  vretena).  —  2)  (u  Hrv.) 
Art  3Iass  (z.  B.  f'iir  Getreide),  modii  genwf.  Rj.  ne- 
kaka  mjera  za  stvari  koje  se  sipajii.  —  Polii',  2)  po 
oke  (holba,  dvije  mjerice).  Rj.  ."iSla.  Raz,  kao  mala 
dasOica.  koju  se  kad  se  zito  mjeri  prevucT'e  preko  mje- 
rice te  se  skine  ono  §to  je  rise  mjerice  uvrseno.  Rj. 
627a.  Svijeca  pod  mjericom.  Posl.  282  (isp.  niti  se 
ui'iie  svijeca  i  m.e6e  pod  sud  uego  ua  svijetnjak,  te 
svijetli  svima  koji  su  u  kuci.  Mat.  5,  15).  Uze  pet 
mjerica  przena  zita.  Sam.  I.  25,  18. 

iiij^rieiea,  f.  dem.  od  mjerica.  Rj. 

inj&rila,  n.  pi.  (u  Dubr.)  die  Schaltvage,  libra,  cf. 
terezije.  Rj.  vidi  i  terazije ;  bolandza.  u  mjerila  su 
dvije  kantarnice,  t.j.  kao  zdjele,  od  kojih  se  u  jednn 
mecti  potezi  a  u  drugii  ono  cemu  se  mjeri  tezina.  isp. 
kantar.  —  O  da  bi  se  dobro  izmjerili  jadi  moji,  i 
Zajedno  se  nevolja  moja  metnula  na  mjerila!  Jov  6, 
2.  Neka  me  izmjeri  na  mjerilima  pravijem.  31,  6. 
Lasnri  su  mjerila  mrska  Gospodu,  a  prava  mjera 
ugodna  mu  je.  PriO.  11,  1.  Mjerila  i  potezi  pravi  od 
Go.spoda  su.  16,  11.  Ko  je  gore  izmjcrio  na  mjerila 
i  bregove  ua  poteg?  Is.  40,  12. 

nijferilac,  mjl'rioca,  m.  mensor,  metalor.  Stulli.  koji 
mjeri.  —  za  nast.  isp.  cuvalac. 

lajSrilica,  /'.  c^wte  metitur.  Ej.  koja  mjeri. 

mjferilo,  «.  kao  mjera  kojom  sc  mjeri  velicina,  der 
Masssthb.  —  Kad  se  ova  stvar  rasudi  sa  sviju  strana, 
onda  se  moze  kazati,  da  je  ovo  pravo  mjerilo  zalo- 
snoga  staiija  danaJnje  naSe  literature.  Npj.  2,  387 
(Vuk).  Gospod  stajaSe  na  zidu  sazidanu  po  mjerilima, 
i  u  ruci  rau  bjehu  mjerila.  Amos  7,  7.  —  rijeci 
s  takvim  nast.  kod  budlsalo. 

mjeriti,  rim,  v.  impf.  Rj.  v.  pf.  slog,  iz-mjeriti, 
na-,  0-,  od-,  po-,  pod-,  pre-,  raz-,  s-,  ti-,  za-.  v.  impf. 
sloi.  odmj^rati,  primjerati,  pomijferati,  smjerati,  za- 
mjerati;  namjenivati,  pod-,  raz-,  u-,  za-.  —  1)  messen, 
metior.  Rj.  mjeriti  velicinu  (duzimi  i  t.  d.)  kakve 
stvari.  —  Mjerom  mjeri  a  cijenom  eijeui.  (Izmjeri 
pravo,  pa  i§ti  sta  vrijedi).  Posl.  (ovaj  primjer  valja 
i  nize  kod  3).  »Skroj  mi,  majko,  bijelu  ko5ulju.« 
Mjerih  mu  je  o  kinnenn  staneu.  Npj.  2,  14  (da  ne 
raste  viJe,  uego  da  ostane  ouako,  kao  kameu.  Vuk). 
Metnu  Turcin  prvu  belu  strelu,  strelu  metnu,  pak 
mere  arsinom,  prestrijeli  sto  dvadest  arSina.  2,  360. 
Kako  ill  je  on  mjerio  ocima.  Nov.  Srb.  1817,  479. 
»Kupite  ga  hljeba  (manne)  svaki  dan  .  .  .  Pa  mjerise 
na  gomor  .  .  .  svaki  n.akupi  koliko  mu  je  trebalo  da 
jede.  Mojs.  II.  16,  18  (gomor,  biblijska  mjera  za  sito). 
sa  se,  pass.:  Konji  se  mjere  pegju  a  Ijudi  pamecu. 
Posl.  150.  Kakom  mjerom  mjerite  onakom  ce  I'am  se 
mjeriti.  Mark.  4,  24.  —  2)  wiiyen,  pendo.  Ej.  vidi 
potezati  (na  kantar),  tegliti,  vagati.  —  Tu  se  uacini 
i  kozara,  jedni  seku,  jedni  juere,  jedui  novce  primaju. 
Npr.  80.  Rijeci  treba  mjeriti,  a  ne  brojiti.  Posl.  272. 
Sto  ee  meue  stotina  dukata!  na  kantar  ih  mjeriti 
ne  znadem.  Npj.  2,  141.  sa  se,  pass.:  U  Srbiji  .se 
mjeri   na   oka  sve,  n.  p.   hljeb,   meso,   brafino,    vino, 


rakija  i  t.  d.  Rj.  452b.  FuntaJki  kantar,  kojijem  se  ne 
mjeri  na  oke  nego  na  funtu.  Rj.  798b. 

iuj(!tr*~in,  m.  vidi  mjeraC.  u  Baniji.  P.Leber.  —  za 

nast.  isp.  goncin. 

mj^rodaA'an,  mjerodavna,  adj.  mjero-davan,  koji 
mjeru.  kao  pravilo,  daje  drugima  u  zivovanju ;  ma.s.s- 
gehend.  za  oblicje  isp.  bogodavan  (koji  Bogu  daje 
prilazu(?i  crkvi).  —  Sarajevo  je...  najmerodaonija  op- 
stina  u  svoj  Bosui.  Zlos.  145.  nacinjetm  rijec  po  Njem. 

mjftscc,  m.  (loc.  mjes^cu).  Rj.  gen.  pi.  mjes^ca  i 
mjes^cT.  Obi.  10.  dem.  mjeseCid.  —  1)  der  Mond, 
luna.  Rj.  mjesec  na  nebu.  U  Risnu  kaiu  da  nije 
dobro  da  dijete  gleda  w  mjesec, -jet  kazu  da  ga  mjesec 
pije.  Ej.  Na  dugulj,  n.  p.  stoji  (nov)  mjesec.  Rj.  143b. 
Reku  gdjekoji  mlada  mjesecii,  kad  ga  prvi  put  ugle- 
daju.  Rj.  207a.  Mijeni  se  mjesec.  Rj.  356a.  Novak 
mjesec.  Kad  se  zgleda  nov  mjesec,  onda  gdjekoji  go- 
vore:  Zdrav  zdravljaCe!  nov  novljaee!  Rj.  423a.  Po- 
mrcao  mjesec.  Rj.  539a.  Puni  se  mjesec.  Rj.  621a. 
Uhvati  se  mjesec,  sunce  (kad  pomrfii).  Rj.  794a.  Ustap. 
UJtapne  se,  t.  j.  mjesec.  Rj.  795b.  Sunce  joj  (^eni) 
odgovori  da  ga  (mu^a  njeziua)  ono  nije  danju  uigde 
videlo,  i  poSalje  je  k  mesecu  da  pita  njega  nije  li 
ga  on  gde  video  no6u . . .  refie  kako  je  sunce  poslalo 
da  pita  mjeseca  nije  li  on  gde  video  njeziua  muza... 
»Sjajni  mesece!  ti  sjaJ  celu  noi5...«  A  mesec  joj  od- 
govori .  .  .  Npr.  57  (u  ovoj  pripovijeci  mjesec  se  misli 
kao  lice,  zato  ima  akus.  mjeseca).  Onaki  mu  je  zivot 
kao  mjesec:  6asom  pun,  a  (5asom  prazan.  Posl.  238. 
Sta  se  .fjaji  kroz  goru  zelenu?  da  1'  je  sunce,  da  I' 
je  jasan  mesec?  Npj.  1,  13.  Jer  se  mesec  promje- 
njuje  .  .  .  Falila  se  zvijezda  danica:  »Oienicu  sjaj- 
noga  meseca  .  .  .«  1,  155  (isp.  primjer  iz  Npr.  57). 
Svaku  noccu  mjesec  se  hvatase.  4,  131.  iS^Vy,  mjesece, 
junacki  putnice!  Here.  227.  Suncem  glavu  prevezala, 
mjesecom  se  opasala,  zvjezdama  se  zaklonila.  274. 
( )dmab  ce  .  .  .  sunce  pomrcati,  i  mjesec  svoju  svjetlost 
izgubiti.  Mat.  24,  29.  isp.  mladina  1,  mladjak.  — 
2)  der  Mount,  mensis.  Rj.  vrijeme  od  trideset  od 
prilike  dana.  —  Ajluk,  plata,  oaobito  §to  se  daje 
vojnioima  (becarima)  na  mjesec.  Rj.  3a.  U  Risnu  kad 
se  kazuje  koliko  ima  malome  djetetu,  vele  da  ne 
valja  rei?i :  tri  ili  cetiri  mjeseca,  nego  mjesto  mjeseca 
reku  gjeda.  Rj.  122a.  Gjurgjevski  mjesec.  Ej.  151b. 
Ilijnski  mjesec.  Rj.  230b.  Za  mjesec  dana  opravi  se 
konj  kao  kaka  tica.  Npr.  28.  Bolje  je  biti  pijevac 
jedan  dan  nego  kokoJ  mjesec.  Posl.  22.  Odgodio  do 
mjeseca  dana,  dok  otide  bijelu  Prilipu.  Npj.  2,  332. 
Bio  je  14  mjeseci  rob  u  Carigradu.  3,  117  (Vuk).  O 
mijenama  mjeseca.  Danica  1,  XX.  Bio  je  od  prilike 
jedan  mjesec  dana  prosao,  kako  ...  2,  134.  Po  ne- 
koliko  meseca.  Javor  1885,  439.  Provede  u  Porefu 
nekoliko  mjeseci  s  be(5arima.  Sovj.  39.  On  6e  se  joSt 
vise  od  meseca  dana  ovde  baviti.  Strai.  1886,  606. 
Kad  bisam  imao  na  mjesec  50  fr.  1887,  207.  Da  ih 
mu<^e  jjei  mjeseci.  Otkriv.  9,  5.  —  3)  nakit  nekaki, 
nalik  na  prru  Hi  posljednju  cetvrt  mjesecnu:  Na 
doratu  zlatna  abaija,  ta  kakove  ni  u  cara  nema, 
udrio  joj  zlatiie  mesecove,  potpunio  dragijem  kamenom. 
Rj.  448a.  vidi  mjeseCid  2. 

nijesecoslov,  m.  crkvena  knjiga  u  kojoj  su  popi- 
sani  sveti  mucenici  redom  po  mjesecima  i  danima,  u 
Grka  |j.r|VoX<Jyiov,  u  Lati.na  martyrologium.  —  Da  se 
i  u  Rusiji  nalazi  takijeh  imena  (i  u  samome  najsta- 
rijemu  Slavenskome  mjesecoslovu  uz  Ostromirovo  je- 
vangjelije).  Pis.  51. 

nijftsccarka,  f.  t.  j.  rotkva,  der  Monatrettig,  ra- 
phani  genus  (raphanus  sativus  radicula  L.  Rj.').  Ej. 
vidi  rotkvica  2. 

mjfesecev,  adj.  dem  Monde  gehorig.  lunue.  Rj.  sto 
pripada  mjesecu  (kad  se  misli  kao  lice):  Kad  ona 
(iena)  otide  k  mesecu ,  nagje  mesecevu  majku  kod 
kuce,  pa  je  poljubi  u  ruku  i  nazove:  »Pomozi  Bog, 
mesecera  majko!    Npr.  57.   Koga   ho(^e   da   uzme   za 


mjesecic 


692  — 


nijesto 


Ijubu.  da  on  uzme  suncevu  sestrieu,  vijexeceru  prvo- 
hrnlucedu,  danit-iuu  Bogoin  posestrimu !  Kpj.  1,  158. 
Pokloni  joj  mjescieva  mati  zlatnu  kvockii  s  pilidima. 
3,  60  vVuk). 

mjes^fiC)  m.  —  1)  3Iondessohn,  films  Itonae.  Rj. 
sin  mjeseccv.  —  U  pjesrui:  Prosi  mesec  za  svog  me- 
setiva.  Kj.  353b.  —  2)  nakit  nekuki,  nalik  na  prvu 
ill  posljeditJH  cefirt  mjesecnu,  lunula.  Schmtick  in 
Gestalt  des  Ealhmondes.  vidi  mjesec  3.  —  Uze  mje- 
seiiie  koji  bijahu  o  vratiina  kauiila  njihovijeh.  Sud. 
8,  21.  Tada  (5e  Gospod  skimiti  nakit  s  obuce  i  vezove 
i  mjesecice,   nizove   i  lautii5e   i   trepetljike.  Is.  3,  18. 

uij6scein<l,  /".  —  1)  der  Mondschein,  fulgor  lunac 
Kj.  si-jetlost  vijcsccna:  Svii  nod  sjala  sjctjna  mjese- 
cina,  ohasjala  zelenu  livadii.  Here.  1.  —  2)  zensko 
vrijeme,  das  Monatliche,  menstrwm,  cf.  pranje.  Rj. 
vidi  i  cvijet  4,  pranica  1,  vrijeme;  vidjela  sam  se  4. 

nijftsecnT,  adj.  monatlich,  menstruus.  Ej.  sto  pri- 
pada  mjesecu:  Mjesecne  cetvrti.  Danica  1,  VJ.  Svjetlost 
de  mjesecna  biti  kao  svjetlost  suncana.  Is.  30,  26. 

nij^scfnik,  m.  (u  Dubr.)  eine  Art  Fflanze,  herba 
qiwedam.  Ej.  hiljka. 

injfesefnjak,  m.  der  MondsHchtiye,  lunaticus.  Rj. 
covjek  za  kojega  se  misli  da  holuje  od  mjeseca.  vidi 
nodnik,  notnjik.  —  Privedo^e  mu  svc  bolesne  .  .  .  i 
bijesne,  i  mjesecnjake,  i  nzete,  i  iscijeli  ih.  Mat.  4,  24. 

mj&SuT,  adj.  .sto  pripada  mjestu:  U  rjecniku  ce 
biti  imena  vlastita  Ijudska,  wjesna,  imena  l^rdima. 
Ogled  TV.  —  osn.  u  mjesto;  otpalo  t  pred  n.  isp. 
pomjesni. 

injesnTk,  m.  (u  Skadru)  covjek  iz  kakvoara  mjesta, 
Beivohner  eines  yeyissen  Oiies.  Ej.  vidi  nijestauin  1. 
covjek  mjesni,  iz  mjesta. 

iiij6stascc,  n.  dem.  od  mjesto:  Janina,  malo  mjesto 
na  Mljetu.  Crkvu  sv.  Pankratija  u  tout  mjestascu 
dade  bosanski  ban  .  .  .  Beuediktincima.  DM.  21.  — 
takva  dem.  kod  brdaJce. 

mjBstar,  adj.  (u  Dalm.)  na  jednom  mjestu  ovako 
a  na  drueom  onako,  n.  p.  ova  je  godina  mje.stava. 
t.  j.  nije  svuda  jeduako  rodila.  cf.  mjestieav.  Rj. 

nijestc,  praep.  vidi  mjesto,  mje^te,  mjesti.  —  Da 
ga  drzi  mjeste  rodnog  sina.  Npj.  5,  18. 

mjestieav,  adj.  fleckiy,  maculosus.  Rj.  tieckig,  ma- 
culosus  n.  p.  colia,  platno.  Rj.  354a.  kao  uprljano, 
sto  je  na  jednom  mjestu  ovako  a  na  drugom  onako. 
isp.  macav. 

mjfestiiuicc,  an  Ott  iind  Stelle,  in  loco  ipso,  in 
locum  ipsum:  znam  mjestimice  (n.  p.  gdje  je  to); 
pokazao  mu  mjestimice;  odveo  ga  mjestimice.  Rj. 
sdmo  mjesto,  na  samom  mjestu ;  na  samo  mjesto.  — 
—  Da  je  Fortis  kazao  mjestimice  gdje  ju  je  (pjesmu) 
Cuo  i  prepisao,  ja  bih  putujiui  po  Dalmaciji  iSao 
onamo  i  pitao  .  .  .  Npj.  3,  527  (Vuk). 

mjcstiti,  ne  nalazi  se  ovako  prost  glayol  nego 
samo  slozen,  v.  pf.  na-mjestiti,  po-,  pre-,  s-,  u-,  za-. 
V.  itnpf.  ,sloz.  na-mjesteti  (i  na-mjeSdati),  po-,  pre-, 
U-,  za-;  V.  pf.  po-na-mjestati. 

iiij&Sto,  n.  (pi.  gen.  mjesta)  Rj.  dem.  mjestaSce.  — 
1)  der  Ort,  Platz,  locus:  skoditi  s  mjesta,  t.  j.  ne 
iz  zatrke,  atis  dem  Stand.  Rj.  —  BaStina,  1)  ocevina, 
ili  ono  mjesto  gdje  se  ko  rodio.  Rj.  19a.  BaSda,  2) 
sljivik,  ili  ono  mjesto  kud  su  posagjene  jabuke  i 
kruSke.  Rj.  19a.  Da  idemo  mestu  zaklonitu.  Rj.  177a. 
To  mi  je  zauzelo  mnogo  mjesta  u  sobi.  Ej.  199b.  Ingje, 
na  drugom  mjestu.  Rj.  231b.  Tnipacke,  trupadki 
skoditi,  t.  j.  s  mjesta.  Ej.  752b.  U.skonke  skoditi,  t.  j. 
s  mjesta.  Rj.  789a.  Kako  ga  udari,  zmaj  ostane  na 
mjestu  mrtav.  Npr.  8  (isp.  na  mjesto  nize  pod  3). 
Kad  dogje  azdaja,  pitaj  je .  .  .  gde  je  njezina  snaga, 
pa  sve  Ijubi  ono  mjesto  gde  ti  ka?,e  da  joj  je  snaga. 
45.  Te  on  na  onume  mjestu  pade  u  nesvjest  kao 
mrtav.  153.  (isp.  mjesto  nize  pod  3).  Jer  ti  ne  du 
viSe  da  poklanjam  jiivot,  no  du  te  na  mjestu  pogu- 
biti.    201.   (isp.   mjesto   nize  imd  3).   Do'k  gjevojka , 


dur  gjevojka;  kad  ne\^e8ta,  baS  ni  .s  mjesta.  Posl. 
63.  Xiggje  mjesta  zgrijati  ne  moze.  (Kaze  se  coeku 
koji  na  jednom  mjestu  ne  moze  dugo  ostati).  213. 
Da  se  »h«  izgovara  gje  mu  nije  mjesta.  XXIV.  Konj 
junaka  ostavio  na  zlu  mestu  u  Kosovu.  Xpj.  1,  453. 
Moj'  su  tidi  poletari,  brzo  de  mi  poledeti  put  onoga 
slavna  mjesta.  1,  488.  JsaJtampati  >h-  svuda,  gdje 
mu  je  po  etimologiji  mjesto.  1,  V.  Ko  li  bi  mi  hladak 
nadinio,  taj  bi  dusi  mjesto  ufatio.  2,  327.  A  kadar 
sam  stidi  i  utedi  i  na  strasnu  mjestu  postujati.  3,  4. 
Tri  mu  zdrava  iskocila  zuba,  a  detiri  s  mesta  s'  po- 
merila.  3,  35.  Nit'  se  kurva  od  mesta  pomera.  3,  212. 
Pomade  se  trideset  Turaka,  te  i  Peru  mjesto  na- 
pravise.  4,  105.  Pa  se  Kulin  s  mjesta  pomicase,  do 
sebe  mu  mjesto  nacinjase.  4,  197.  Na  lose  ga  mjesto 
pogodio,  gje  spudava  toke  na  pr.sima.  4,  .358.  To 
ravnim  mjestima,  osobito  po  nahiji  Po?.arevadkoj  i 
po  Madvi,  kude   su  po   selima  dosta  u  blizu.  Danica 

2,  99  (=  po  ravnim  krujevimaj.  Tu  nije  mjesta  za 
boj  s  Turcima.  3,  204.  Brat  djevojdin  sjede  na  skrinju, 
i  ne  da  se  s  mjesta  skrenuti.  Kov.  51.  Da  ti  vladaJ 
i  zapovijedas  na  mjesto  moje.  66  (isp.  mjesto  praepos.). 
Posjedaju  za  trpezu  gdje  je  mjesto  komc.  82.  Nama 
niti  je  vreme  ni  mesto,  da  se  ovde  bavimo.  MiloS 
107.  Da  bi  oni,  kad  hi  nu  njegovu  (Milosevu)  mestu 
bili,  to  lasuo  mogli  udiniti.  137.  Poslije  odmora  ili  je 
trohej  i  daktil,  koji  se  desto  mijenjaju  mjestima.  Xpj.' 
1,  LIV.  Ovo  bi  sve  valjalo  onamo  na  mestu  dobro 
istraziti  i  opisati.  4,  XXIV  (isp.  mjestimice).  Pa  se 
opet  nagje  u  njima  (u  pjesmama)  mesta,  koja  ne 
razumem.  4,  XLI.  Svakoj  (je  rijeci)  svoje  izvjesno 
zuadeuje  odregjeno  i  mjesto  naznaeeno.  Pis.  64.  Kako 
su  im  mjesta  u  Biogradu  odregjena,  i  bududi  da  ib 
oni  ne  de  da  prime  .  .  .  Sovj.  55  ('=  sltizbe).  Kako 
izigje  iz  Skole,  s  mjesta  lajtnant.  Straz.  1886,  833. 
U  mesto  rogjenja  svoga.  2itije  81.  Ne  osvedujte  se 
za  sebe,  nego  ]}odajte  mjesto  gnjeru.  Eim.  12,  19. 
Sad  vise  ne  imajuci  mjesta  u  ovijem  zemljama  .  .  . 
dodi  du  vam.  15,  23.  Zaeari  se  na  njcgovo  mjesto 
Joav.  Dnev.  I.  1,  44.  Zemljo,  ne  krij  krvi  sto  sam 
prolio,  i  neka  nema  mjesta  vikanju  mojemu.  Jov  16, 
IS.  ((-Tospod)  razvali  mu  (Izrailju)  ogradu  kao  vrtu, 
pair  mjesto  sastanciina  njegovijem.  Plad  2,  6.  Moav 
de  biti  .  .  .  mjesto  koprirama.  Sof.  2,  9.  Samo  ta  dva 
mjesta  (u  kujizi).  DEj.  1,  376.  —  2)  (u  Here.)  vidi 
varos  (i  grad).  Ej.  Te  on  od  mjesta  do  mjesta,  od 
grada  do  grada.  Npr.  118.  Dogje  u  nekakav  grad 
gdje  vidi  da  jednoga  dovjeka  vode  na  vjeSalo  .  .  . 
»po  zakonima  ovoga  mjesta  zasluzio  je  smrt«.  218. 
Ne  dadu  svratiti  se  ni  u  Pored  ni  u  Kladovo,  i  tako 
su  oni  prolazedi  pored  tijch  mjesta  samo  stali  malo 
kod  njib.  Sovj.  56.  Jugozapadni  ugao  prave  Srbije 
.  .  .  gdje  lesahu  mjesta:  Toplica,  Ibar  i  Rasa.  DM. 
4.  —  3)  ubiti  koga  na  mjesto,  mausetodt.  Rj.  da 
padme  kao  kap.  —  Osmrtiti  se,  ubiti  se  na  mjesto. 
Ej.  472b.  Ukapiti,  ubiti  na  mjesto  (da  padne  kao 
kap).  Rj.  776a.  Mladozenju  buzdovanom  udari  u 
glavu  da  je  na  mjesto  mrtav  pao.  Npr.  10.  No  sredom 
ne  ubije  ga   na  mjesto,   nego  ga   vrlo   rani.   Danica 

3,  192.  Djeeu  njezinu  pobidu  na  mjesto.  Otkriv.  2,  23. 
On  pade  ondje  i  umrije  na  mjesto.  Sam.  II.  2,  23. 
amo  idu  i  ovi  primjeri:  Ostane  u  oni  trem  mutav  i 
na  ono  mjesto  uduruden.  Npr.  118.  Okamenides  se 
na  ono  mjesto  i  u  oni  das.  221. 

injosto,  vidi  mjeste,  mje.ste  (meSte),  mjeSti.  — 
1)  praepos.  S  oviai  prijedlogom  u  drugom  padezu 
rijed  pokazuje,  da  se  nedim  zamjenjuje  ili  s  nedim 
jednaci  ono  sto  sama  znadi:  HJjcsto  mene,  Statt, 
Stelle,  locus.  Rj.  Pribratiti,  uzeti  koga  u  kudu  mjesto 
brata.  Rj.  586a.  (jednacenje,  kao  za  brata).  Nema 
onih  dvorova  velikib,  ved  mesto  njih  srednja  kuda. 
Npr.  75.  Tako  s  kokotom  ne  orao  mjesto  volova ! 
Posl.  310.  Pa  uzeo  k  sebe  sinovieu,  sinovicu,  njemu 
osobnicu,   meste  kceri  i   meste   sinova.    Npj.    2,    551 


mjesaj 


—  693  — 


mlacenjo 


(jednacenje).  E  ih  bjeJe  ostavio,  mjesti  njecja  u  svoni 
domu.  Kov.  113.  Svatovi  sazovu  djevoja6ke  roditelje 
(ili  one  od  kiR^ana,  koji  su  joj  mjesto  njih).  Npj.  1, 
XI  (jednacenje).  Kad  je  tako,  daj  da  te  poljubim 
u  ruku  injestu  cant.  Sovj.  5-4.  Da  ne  osugjujemo 
vise  jedan  drugoga,  nego  mjesto  toga  ovo  gledajte 
da  .  .  .  Rim.  14,  13.  U  prijepisu  koji  je  mjesto  ori- 
ciinala.  DKj.  2,  141.  Pregje  je  mjesto  toga  »a»  bilo 
u  srednjem  rodu  ^jet.  Obi.  46.  ot-aj  prijedlog  ima 
pred  sobom  i  na:  Ali  na  mjesto  aspri  rastopi  mu 
se  Stap  u  ruci.  Npr.  96.  I  rece  mi:  «Dri'  miriJi  na 
mjesto  mene.  Xpj.  1,  4'24.  Mi  dodajemo  Srbskom 
RjeCniku  Latinske  rijefi  na  mjesto  Talijanslcih.  Straz. 
1886,  770.  —  2)  mjesto  upotrchljava  se  kao  saves 
(conjunctiol :  Mesto  da  joj  nazove  pomozi  Bog,  ne 
rece  joj  niJta,  nego  u  sebi  promrmla  .  .  .  Npr.  140. 
Dvoje  opanaka  (mjesto  u  nas  sto  bi  se  reklo:  dvoje 
opanke).  Npj.  1,  152  (Vuk).  Jfjesto  da  dozivite  zalost 
i  muku  .  .  .  ja  bi  vam  rekao,  da  t'e  bolje  biti,  da  je 
meni  date.  Danica  2,  139.  Pa  mjesto  neznanje  svoje 
da  priznadu  .  .  .  oni  bi  radi  .  .  .  Slav.  Bibl.  1,  92. 
Dogje  i  on  u  Biograd,  ali  mjesto  s  t^ojslcom,  kao  5to 
je  obricao,  na  saonicama  sa  dvoje  momcadi.  Sovj. 
53.  Pisu  mi  iz  Zemuna,  da  je  mjesto  u  Srbiju  oti^ao 
u  Trijest.  Straz.  1887,  285.  Ali  laze  sebi  u  oci,  mjesto 
da  prizna  svoje  bezakonje  i  omrzne  na  nj.  Ps.  36, 
2.  isp.  Sto,  6)  anstatt,  non  modo  noii:  5to  bi  trebalo 
da  se  stidi,  to  se  on  joS  smije.  Ej.  847a. 

mjesaj,  »(.  vidi  mijesuja.  Rj.  toliko  hrasna,  da  se 
moie  od  njega  jedan  put  zamijesiti  hljeha.  —  rijeci 
s  talcvim  nast.  kod  dogagjaj. 

iiije.>iiija,  m.  der  Mundbdcker,  pistor  domesticiis. 
Ej.  corjek  koji  mijesi  hljeh.  —  rijeci  s  takim  nast. 
kod  domaja. 

nijesi\jica,  f.  —  J)  zena  koja  mijesi  hljeb.  — 
2)  kasika  kojom  se  mijesa  u  kuhinji;  der  Eiihrloff'el. 
vidi  kuhafa,  i  syn.  ondjc.  —  EeduJa  desnom  rukom 
i  kaSikom  mesajicom  promeSa  gotovac.  Megj.  151. 

mjesilnija,  /'.  (u  Dubr.)  vidi  vilra.  Ej.  vidi  i  varica. 
sito  sto  se  po  ohicaju  kuha  na  Varin  dan.  —  rijeci 
od  osnova  u  pasivnoga  partieipa  prosl.  vrem.:  hva- 
tanija,  mjelanija,  petljanija,  pisanija,  prokletija,  ve- 
zanija. 

inj^Saoniea,  f.  das  Zimmer  (der  Ort),  ivo  Brot 
bereitet  nird,  Backsncerkstatt,  pistrina.  Ej.  soba  Hi 
zgrada  gdje  se  vxijesi  hljeb.  —  rijeci  s  takim  nast. 
kod  djeljaonica. 

mj^savinn,  f.  —  1)  Gemengsel,  mi.vtura.  Ej.  vidi 
smjesa,  sumjesa.  razlicne  strari  izmijesane  zajcdno. 
isp.  primjesa.  pritroSa.  —  Napojib  sve  te  narode,  ka 
kojima  me  posla  Gospod  .  .  .  Faraona  i  sav  narod 
njegov,  i  sku  mjesavinti,  i  sve  careve  .  .  .  Jer.  25,  20. 
Te  se  navikli  na  mjesavinu  i  neureduost  kojom  se 
onda  pisalo  onuda.  Ziv.  kr.  i  arh.  VIII.  —  2)  n.  p. 
on  nema  u  tom  nikake  mjeiavine,  Antheil,  pars.  Rj. 
nije  se  u  to  mijesao. 

inj^see,  n.  vidi  mjeJcic^.  Ej.  gen.  mjeSfeta.  dem. 
od  mijeh.   ridi  i  mjehcic,   mjeSac,   mjesid,  nijeJinica. 

nij^ific,  m.  dem.  od  mijeh.  Ej.  vidi  mjeSCe,  i  syn. 
ondje.  M  mjehcic,  mjeScic'  pred  nast.  »tj«  imaju  jos 
i  nast.  :.'ka«.  isp.  Osn.  237.  —  VidiS  ovaj  mescic; 
kad  izigjete  na  jezero,  a  ti  mu  krisom  samo  malo 
duni  za  vrat  .  .  .  svome  gospodaru  dune  za  vrat  iz 
onoga  mescica.  Npr.  17. 

mjes^tina,  /'.  aiigm.  od  mjeSina.  Ej. 

ujji^sie,  m.  dem.  od  mijeh;  Bez  mjesica  plivat'. 
DPosl.  5.  ridi  mjeSce,  i  syn.  o)idje. 

lujcsiiia,  Ej.  dem.  mjesiniea.  augm.  mjeSetina.  vidi 
mljeSina,  mijeh,  tuhim.  —  1)  der  Schlatich,  uter.  Rj. 
vidi  mijeh  1.  —  Kremari  odmah  stanu  tovariti  svoje 
mjesine  s  picem.  Danica  3,  198.  I'zrae  na  leaja  me- 
sinu  rakije.  MiloJ  110.  —  2)  der  Balg,  pellis.  Rj. 
vidi  mijeh  2.  —  Dulac,  eijev  .sto  se  du5e  na  nju  u 
gadljarsku  mjesimi.   Rj.   144b.   Zagjem   u   sumu  da 


ulovim  kakii  zvjerku  da  zgulim  mjesinu  .  .  .  te  sgulim 
s  njih  (sa  srna)  tri  mjesine,  i  pokupim  u  njih  sav 
med.  Npr.  161.  —  rijec  mjeSina  upravo  je  augm.  od 
mijeh,  ali  nema  toga  znucenju,  jer  je  postavsi  tako 
zamijcnila  onv,  koja  joj  je  osnova,  t.  j.  rijec  mijeh. 
isp.  Osn.  152. 

inj^siniir,  m.  svaki^  koji  je  zabavljen  oko  mijeha. 
u  Sarajevu.  Dr.  Gj.  Surmin.  osn.  m  mjeSina. 

uijesinica,  f.  dem.  od  mjesina.  Rj.  vidi  kod  mjeSfie 
syn.  —  Sveta    duSica,  paklena  mjesinica.  Posl.  281. 

mjfesnica,  f.  (na  Korculi  i  u  Dubr.)  kao  gadlje  bez 
prdaljke,  eine  Art  Dudelsack,  utricuhis  quidam  mu- 
sicus.  of.  mijeJnice.  Rj.  kod  mijeSnice  kaze  se:  vidi 
mjeSnice.  Rj.  356b  (u  mnozini).  mnozinu  je  i  h  ovom 
primjeru :  Za  pogacom  (;utura,  a  za  cuturom  mjesnice. 
DPosl.  153.  —  mijesnica  i  mjesnica  (osn.  u  mijeh). 
Osn.  331. 

uijesdvit  (mjeSovit),  adj.  gemischt,  mixtiis.  Rj.  u 
cega  su  razlicne  stvuri  izmijesane  zajedno.  —  Da 
treba  .  .  .  pisati  mjesovito  izmegju  obadva  jezika.  Rj.' 
V.  Onaj  mesoviti  jezik  crkveni.  Vid.  d.  1862,  19. 
rijeci  s  takvim  nast.  kod  barovit. 

iiij&Staiu-lca,  f.  dem.od  mjestanka.  Ej.  vidi  Yaro&ica. 

iiijestaniii,  m.  (pi.  mjeJtani).  —  1)  covjek  iz  kakoga 
mjesta.  Bewoh)ier  eines  Ortes,  ineola.  Ej.  vidi  mjesnik. 
—  Ali  se  bojaJe  doma  oca  svojega  i  mjesta  na.  Sud. 
6,  27.  —  2)  (u  Here.)  der  Stddter,  urbanns,  cf.  va- 
ro.sanin.  Ej.  ridi  i  gragjanin. 

uijestaiika,  f.  Rj.  dem.  mjeStanCica.  —  1)  die 
Beuohnerin  eines  Ortes.  ineola.  Rj.  zena  iz  kakoga 
mje,ita.  —  2J  (u  Here.)  die  Stddterin,  iirbana.  Rj. 
zena  iz  mjesta  2,  iz  varosi  (grada).  vidi  gragjanka, 
varosanka,  varoSka. 

mj&stanskT,  adj.  (u  Here.)  stadtisch,  urbanns.  Rj. 
sto  pripada  mjestanima,  a  po  tome  i  vijestu  (varosi). 
vidi  gragjanski,  gradski,  varoski. 

iiijeste,  praepos.  vidi  meSte.  vidi  i  mjeSti,  mjeste, 
mjesto  (praepos). 

mjfesti,  praepos.  vidi  mjeste,  mjeSti,  mjeste,  mjesto 
(prapos.):  E  ih  bjese  ostavio,  mjesti  njega  u  svom 
domu.  Kov.  113. 

3Ij6t,  m.   vidi  Mljet.   —  isp.   mjezinac,   mljezinac. 

uijeziuac,  mjfezTnca,  m.  sin  koji  se  posljednji  rodi. 
vidi  mljezinac,  mezimac,  poskupac,  poskupak.  —  Na 
prvencu  svom  osnovao  ga  (gradi,  i  na  mjezincu  svom 
postavio  mu  vrata !  Is.  Kav.  6,  26.  —  Znacenje  (ko- 
rijenu)  ugagjati,  maziti :  mljezinac  {I  je  umetnuto  po 
juznom  govoru).  Korijeni  157. 

mjt'ziuic-a,  /'.  kci  koja  se  posljednja  rodi.  vidi 
mljfezinica  (I  je  umetnuto  po  juznom  govoni.  isp. 
mjezinac),  m&zimica  (e  po  isto(;nom  govoru.  Korijeni 
157),  poskupica. 

iniileeiije,  n.  das  Laumachen,  calefactio  modica. 
Rj.  verb,  od  mlaciti.  radnja  kojom  tko  mlaci  sto. 

mlaciua,  f.  die  Lauheit,  tepiditas.  Rj.  osobina  ic 
onoga  sto  je  mlako, 

mlaeiti,  mlaeim,  v.  impf.  lau  machen,  tepidnm 
reddo.  Rj.  ciniti  da  bude  sto  mlako.  v.  pf.  sloz.  po- 
mlaciti,  smlaciti,  uzmlaciti ;  v.  impf.  sloz.  iizmlacivati. 

mislcenica,  f.  —  1)  (u  Srbiji)  sir  5to  se  gradi  od 
tropa,  koji  ostane  od  skorupa  kad  se  prepira.  Od 
takovoga  sira  naOine  zene  kao  kolacit'e,  pa  spremaju 
K'oljanima  za  uzinu.  Rj.  — ■  2)  (u  0.  G.)  ona  voda  5to 
ostane  kad  se  prepira  skorup,  die  Biittermilch,  lac 
dilutius  ex  confecto  butyro  reliquum:  Ti  ne  pijeS 
mlacenicu  batom  bivenu  nego  vino  kratoJiju  kukom 
trapljenu.  Rj.  osn.  partic.  prosl.  rr.  pass,  od  glagola 
mlatiti  (mlacen).  —  Al'  mu  dobru  pripravim  veceru : 
sedam  oka  mVjeka  mlacen  ice,  braJnjenicu  kruva  ovse- 
nice.  Here.  156. 

raliioouje,    n.   Rj.    verb,   od  mlatiti.  —  1)  radnja 

kojom  tko  mluti   n.  p.  grah,   kunapljano  sjeme  (das 

j  Dreschen,   trituratio.   Rj.).  —   2)   radnja  kojom  tko 

I  mlati  jabuke,   kruske,  orahe  (batinom)  (das  Herab- 


mlat've 


694 


mladiiyanje 


schlagen,  decussio.  Rj.)-  —  3)  radiija  kojom  fko  mlati 
(tiice)  sto  (das  Dreschen — Schlajren  ^  contusio.  Rj.V 

ml&t'VO,  mlaiSdva,  f.  pi.  vidi  nat^e :  PopiJe  im  iz 
ba^ava  vino,  izjedoSe  iz  mlacava  mlivo.  Rj.  nidi  i 
navee.  —  nacve,  s  dometnutim  sprijeda  m  (mna(5ve) 
i  s  promjenom  slasa  n  iza  m  na  I:  inVuh-e.  Korijeni  122. 

1,  mind.  ml;1da  (mladi,  comp.  mliijrji)  adj.  jung,  jtt- 
venis.  Rj.  dem.  mlaarjahan,  mlagjaD,  mlagjai)i(?an , 
mlagjen.  —  Ke  dajte  me  tidadu  i  zclemi.  Rj.  207b. 
Liido  dijete,  t.  j.  inlado.  zcleno.  Rj.  334b.  Mnoge 
lene  vra(5aju  kojeSta  «  mladu  nedjelju  i  «  mladi 
petak.  Rj.  3(i2b.  Mlade,  kakvo  mhido  zivince.  Rj. 
362b.  M2adi  uskrs,  m.  (a  Siijemii)  prva  nedjelja  po 
uskrsu.  Rj.  363a.  Mladuufie,  sto  rrlu  mlado.  Rj.  363a. 
Naudila  luu  mladu  petka.  Rj.  496b.  Kad  ja  bijah  u 
mlado  doba  stari  coek.  Npr.  160  (laz  za  opkladu). 
Zbabale  ti  se  noge!  (Odgovori  zena  kad  je  ko  nazove 
babom,  a  ona  misli  da  je  jos  mlada  za  to  ime).  Posl. 
88.  Mlado  se  divo  savija.  180.  Xa  mlagjima  svijet 
ostaje.  189.  3IIad  je  kako  kaplja.  DPosl.  62.  jSTlad 
je  kako  voi5e  nezdrelo.  62.  Otud  ide  ludo  mlado,  ludo 
mlado  nezenjeno.  Xpj.  1,  330.  Pa  on  budi  svog  brata 
Alila:  »Ustan'  gore,  moj  brate  Alile!-  .  .  .  U  mtagjeya 
pogovora  nema.  Ode  Alii  jeli  u  kiiicu.  3,  153.  Ovijeh 
deset  mladijeh  siraca  odnesi  tisudniku.  Sam.  I.  14, 
18.  Kojega  mlada  nd  IS  godina  spali§e  Turci  u  So- 
fiji  za  to  Sto  se  nije  btio  potiirciti.  Knji2.  3,  303. 

3.  mlad,  f.  (coll.)  (u  C.  G.)  janjci  i  jari6i,  die  Jutigen, 
pulli.  Rj.  jedno  od  mladi  mlade,  mladunfe.  —  Jakov 
odlufiivaJe  mlad,  i  obratJaSe  stado  Lavanovo  da  gleda 
u  Sarene  i  u  sve  erne.  Mojs.  I.  30,  40.  Blagosloven 
6e  biti  .  .  .  plod  stoke  tvoje,  mlad  goveda  tvojih.  V. 
28,  4.  Jesi  li  vidio  kad  se  ko5ute  legu  ?  Kako  se  sa- 
vijaju,  mlad  svoju  ispustaju,  i  opraJtaju  se  bolova? 
Kako  jaca  mlad  njihova.  raste  po  polju  i  otiSavSi  ne 
vra<5a  se  k  njima?  Jov  39,  4 — 7.  Zvijeri  istifu  sise 
STOje  i  doje  mlad  svoju.  Pla5  4,  3. 

mlada,  f.  die  Braut,  sponsa  (ein  i^olles  Jahr  nach 
der  Hochzeit  nocli).  Rj.  gen.  pi.  mladi.  Obi.  21.  skoro 
udata  djevojka.  vidi  nevjesta  1,  mnfida.  dem.  mla- 
dica.  —  Na  mobu  svaki  dovede  sa  sobom  po  neko- 
liko  momcadi,  gjevojaka  i  mlCidi.  Rj.  365b.  Kao  krpa, 
od  svile  ill  od  cega  drugoga,  u  mladi  crvena,  a  u 
djevojaka  najviJe  modra.  Rj.  496a.  Poljevafiina,  oni 
novci  Sto  daju  svatovi  mladi  kad  im  poljeva  te  se 
umivaju.  Rj.  535b. 

mli\dai>na  kr^Ta,  f.  Sommerkuh,  vacca  aestiva.  Rj. 
Ijetna  krava. 

miride,  mlSdeta,  ».  kakvo  mlado  2ivin5e,  «.  p. 
jagnje  ili  jare,  ein  junges  Thier,  animal  juvencum, 
cf.  mladunfie.  Rj.  coll.  mlad,  f.  —  Krave  ni  ovce  ni 
koze  ne  koljite  u  jedan  dan  s  mladetom  )ijezinijem. 
m.  22,  28.  Lavica  mlad  svoju  megju  lavovima  hra- 
njaSe.  I  othrani  jedno  mlade  svoje,  i  posta  lavi(5. 
Jezek.  19,  3.  Pojavica,  2ivini'e  koje  nema  dosta  mlijeka 
te  ne  moze  dojiti  mladeta.  DaniOid,  DPosl.  XV. 

Ml&den,  m.  ime  muSko.  Rj.  —  hyp.  MlAgja.  imena 
s  takovim  nasi,  kod  Ljuben. 

mlitdenac,  mladenca,  m.  —  7)  vidi  mladozenja,  i 
syn.  ondje.  govori  se  po  sjev.  Hrvatskoj.  isp.  mla- 
denci,  mladijenci  1.  —  2)  covjek  koji  se  ne  mijesa 
sa  zenskom,  stranom.  vidi  djevstvenik.  isp.  mlade- 
naltvo;  mladenci,  mladijenci  2. 

ml^denastro,  n.  stanje  unoga  koji  je  mladenac  2, 
ne  mijesajuci  se  sa  zenskom  stranom,  eelibatus.  isp. 
djevojaStvo.  —  Osim  Sto  kalugjer  ne  moze  imati  zene 
nego  treba  da  cuva  mladenastvo  kao  viSu  dobrodietel. 
DP.  256. 

mladenci,  mladenaca,  m.  pi.  Rj.  vidi  mladijenci, 
mlagjenci. 

1.  mlddci,  f.  die  Jugend,  juventus,  juvenes.  Rj. 
mlada  celjad.  vidi  omladina.  —  Ka^e  im,  da  ne  pla,4e 
mladezi,  naSijeh  spisatelja.  Pis.  61.  Ti,  mladezi  sa- 


dasnja,  ne  citas  biblije.   Pripr.   190.   rijeci  s  takvim 
na.ft.  kod  dere?-. 

2.  mliide^,  m.  das  Muttermal,  naeviis.  Rj.  biljcg 
na  tijdu  sto  se  gdjekoje  dijete  rodi  s  vjime.  vidi 
made/..  —  rijeci  s  takvim  nasi,  kod  derez. 

1.  iiiliidica.  f.  dem.  od  mlada.  Rj.  vidi  nevjestiea. 

2.  mli'idiea.  /".  —  1)  die  Sprosse,  der  .Sprussling,  sur- 
culus.  Rj.  mlada  sibljika  sto  za  jednu  godinu  izhije 
iz  drveta.  vidi  mladika,  jeduoljetkinja,  findika;  zivi<; 
(izdanak  u  mlada  drveta).  —  Vijoka,  mladica  osje- 
eena  za  navrtanje.  Rj.  61a.  Opletu  vijcnce  od  vrbo- 
vijeh  mladica.  Rj.  142a.  Mutvica,  mladica  u  loze.  Rj. 
375b.  —  2J  (u  Dubr.)  mlada  zena,  eine  jutige  Frau, 
juvenis.  Rj.  suprotno  starica.  —  Car  ga  poene  ispiti- 
vati  poizdaleka,  Sto  mu  dolazi  ona  mladica  ispisana 
na  krmi  od  njegova  broda  i  ona  stariea  na  provi. 
Npr.  250.  Starcu  ogauj,  sUireu  zmuli(5,  a  mladici  mladi 
mladid.  DPosl.  114.  Cija  je  ona  mladica? . . .  Moavka 
je  mladica.  Rut.  2,  5.  —  3)  neka  riba,  die  Makrele, 
scomber.  Rj.  vidi  glavatica,  truta. 

mltldieiii,  adj.  sto  pripada  mladici  (^,  mladoj  zeni): 
Muz  njezin  usta  i  otide  za  njom  .  .  .  i  ustavi  ga  tast 
njegov,  otac  iiiladicin.  !Sud.  19,  4. 

ml<ldTe,  mladica,  m.  der  .Tangling,  juvenis.  Rj.  mlad 
covjek.  vidi  momak  1,  gjerz.  dem.  mladidak.  —  Moja 
mater  poSla  da  bilje  kroz  goru  bere  da  njim  mladice 
zamagjijaya.  Npr.  94.  Imao  nekakav  bogati  Covjek  je- 
dinka  sina  .  . .  Iduci  ovaj  mladic  po  svijetu  . .  .  217. 
Stareu  oganj,  starcu  zmulid,  a  mladici  mladi  mladic. 
DPosl.  114. 

mladicak,  mladidka,  m.  dem.  od  mladi(5:  Golae, 
djetic,  mladicak  Sio  joS  nije  brucao.   ARj.  III.  249a. 

—  takva  dem.  hrasticak,  klenicak. 

mladijenci,  mliidjenaca  (mlagjenaca)  m.  pi.  Rj.  vidi 
mladenci,  mlagjenci.  —  1)  mladenci,  1)  die  Braut- 
leute,  junge  Elielente,  sponsus  et  sponsa,  juivnis  ma- 
ritus  et  marita.  Rj.  362b.  mladozenja  i  mlada.  — 
Pa  ib  veni'-a  i  ucini  veliko  veselje.  Kad  bude  vreme, 
svedu  mladence.  Npr.  208.  Za  popa  koji  6e  mladijence 
vjencdti.  Kov.  74.  —  2)  (po  jugozap.  kraj.)  vidi  mla- 
denci 2.  U  Risnu  na  mladijence  rano  u  jutru  biju 
djecu  kakvom  granCicom^  Sale  radi,  govoreci:  »Pu5ti 
zlo,  uzrai  dobro!«  Rj.  Cetvrti  dan  po  Boziiiu,  das 
Fest  der  unschuldigen  Kinder  (^9.  lice.)  dies  festus 
occisorum  ab  Herode  innocentimn,  cf.  mladijenci.  Rj. 
362b. 

miridijcnacki,  adj.  Sto  pripada  mladijencima  1: 
Kad  bude  vrijeme  mladenackom  spavanju,  kum  da 
vojvodi  ocinia  znak.  Ziv.  318  (ovdje  je  po  ist.  govoru). 

ml<ldika,  /'.  ipo  jugozap.  kraj.)  vidi  mladica  1.  Rj. 
mlada  sibljika  sto  za  jednu  godinu   izbije  iz  drveta. 

—  Porasla  je  iz  raja  mladika,  pod  njom  sjedi  blazena 
Marija.  Here.  309. 

mlildikov,  adj.  raladikovo  drvo,  jung  (vom  Baume), 
tener.  Rj.  Ho  pripada  mludiki.  —  za  nast.  ov  I'idi 
aptov. 

mli\dikovina,  f.  junge  Bdume,  arbores  tenerae: 
isjekao  u  Sumi-sve  samu  mladikovinii.  Rj.  mladikovo 
(mlado)  drvece. 

mliidiii,  adj.  der  Braut,  sponsae.  Rj.  sto  pripada 
mladi.  —  Pa  se  ide  mladinoj  kiici  da  se  njen  rod  u 
pohode  zove.  iiv.  322. 

mladiua,  f.  (voc.  mladino).  —  1)  del-  Neumond, 
novilunium  (ist  mehr  ah  die  mijena,  etit-a  das  erste 
Viertel).  Rj.  nov  (mlad)  mjesec,  vi^e  nego  mijena,  go- 
tovo  vec  prva  cetvri.'  vidi  mladjak,  mlagjak.  —  Evo 
sjutra  je  mludina,  kad  treba  s  carem  da  jedem.  Sam. 
I.  20,  5.  Vrata  unutraSnjega  trijema...  u  subotu  neka 
se  otvoraju,  i  na  dan  mladine  neka  se  otvoraju.  Jezek. 
46,  1.  —  2)  jugendliches  Alter,  juventus:  Moja  mlado 
mladino!  Brazdu  brazdi,  vodu  mami,  da  namami  na 
mladini.  Rj.  mlado  doba.  vidi  raladost.  —  3)  mlada 
zivad.  sNemam  mladine  za  klanje.«  govore  ienc  u  Hrv. 

mladinjanjc,  n.  vidi  mlagjenje  2.  Rj. 


mladinjati  se 


—  695  — 


mlataiOe 


iiiladiiijnti  se,  lyPim  se,  v.  r.  impf.  ridi  inladiti 
ae  1:  Stii  sc  mhidtvijus,  kad  si  stariji  od  mene.  Rj. 
ijruditi  se  mind. 

inliidi(i,  mladun,  v.  impf.  Rj.  i'.  pf.  sloL  o-mladiti 
(so),  po-,  pod-  (se),  za-(se);  t'.  tmp/'.  sZo:'.  o-mlafrjivati 
(ae),  po-,  pod-  (se),  za-  (se).  —  I.  (u  Dalm.)  n.  p.  vinograd 
t.  j.  praSiti,  lockcrn,  pulvero,  cf.  zauavljati.  Ej.  ciniti 
da  bude  sto  inlado  (novo).  —  II.  sa  se,  refleks.  v.  r. 
impf.  —  1)  sicli.  jut>;i  maclteii,  juvcntutem  affecto.  Rj. 
iirddiii  se  mind,  ridi  mladinjati  se.  —  2)  (u  O.  G.) 
Bidi  jagnjiti  se:  Da  izjaviui  na  Kopilje  ovee,  da  se 
one  na  Kopilju  mhide.  Rj.  —  UpaljivaSe  se  stoka 
gledajudi  n  prntove,  i  sto  sc  mlagjasc  bijaSe  a  biljegom, 
prutasto  i  sareno.  Mojs.  I.  30,  39. 

ml^djiik,  m.  (u  Hrv.)  vidi  novljak.  Rj.  nov  (mlad) 
mjcsec.  vidi  i  mlagjak,  novak  mjesec.  —  za  nasi.  isp. 
rodjak. 

mlnd6kosaii,  mladftkosna,  adj.  Rj.  mlado-kosan. 
—  JMUidokosna  je  tiava,  pajelako  kositi.  J.  Bogda- 
novii5. 

inladdlik,  adj.juutien  Gesichtes,  faciei  juvenescentis. 
Rj.  nilado-lik,  »«  l;i)()ii  je  mlado.licc.  —  rijeci  tnjco 
sloi.  kod  bjelolik. 

iiiliidoiija,  111.  inie  volu.  Rj. 

inladosit,  mliidosti,  f.  (loc.  mla<losti)  die  Jiiijcnd, 
das  Jiiyendalter,  jureiitus,  aetas  j)iveinlis:  Oj  mla- 
dosti  ludosti !  Rj.  mlndo  dolin.  ridi  niladina  2.  — 
Odbiti  kome  5to  n.  p.  ii-a  inladost,  na  ludost.  Ej.  441a. 
Ako  vrag  nije  razbio  kolijevku,  vazbiee  grob.  (Ako 
se  ^oe.ku  nesrei'a  ne  dogodi  m  mladosti,  dogodiue  se 
n  starosti).  Posl.  2.  Zdravljica  se  nanosili !  od  malena 
do  velika,  od  mladosti  do  starosti;  mladosti  se  na- 
mladov'o!  Npj.  1,  141).  Mene,  care,  ne  kee  o^eniti  sa 
mladosti  i  Ijepote  moje.  2,  181.  Ako  sam  li  brata  po- 
gubio,  mene  jeste  mladost  zanijela,  i  ja  sam  se  davuo 
pokajao.  3,  4(i(i.  !Sto  su  oni  proveli  mladost  n&di 
nauke  na  ovijem  tugjijem  jezicima.  Pis.  17. 

inlad6vaiije,  n.  der  Brautstund,  status  sponsae. 
Rj.  reW).  od,  mladovati.  stanje  koje  liiva  kad  je  zensko 
mlada. 

1.  inladdvuti,  mladujem,  v.  impf.  Bra^U  sein,  sum 
sponsa.  Rj.  hiti  mlada. 

3.  iiilad6vati  se,  mirulujem  se,  u  pjesmi  mjesto 
uamladovati  se,  die  Jiiyendjahre  gcnuy  (jenicssen,  ju- 
venilem  vitam  rivere:  Zdravljica  se  nanosili,  dobre 
srei^e  nabodili,  mladosti  se  mladovali,  lepa  zitka  na- 
zivili!  Rj. 

iillnddzeiija,  m.  der  Brdittigam,  sponsus,  cf.  Jienik, 
gjuvegija.  Rj.  mlado-ienja.  ndi  i  mladenac  1.  —  Mla- 
dozenjo,  grano  bosiljkova,  ,sto  si  mi  se  oneveselio? 
Rj.  460a.  3Ilad  mladozeiija.,  rnzo  rnmena !  predadosmo 
ti  strnk  ruzmarina.  Npj.  1,  33. 

mladozenjiii,  adj.  des  Briiutiijams,  sponsi.  Rj.  sto 
pripada  mladoienji.  —  Vojvoda  n  svatovima,  koje 
ponajviSe  biva  ujak  mladozenjin.  Ej.  70a.  Kad  dje- 
vojku  svatovi  dovedn  pred  mladoieiijinii  kucit.  Ej. 
392a. 

mladdzeiijski,  adj.  Brdutigams-,  sponsorum,  nu- 
ptialis.  Ej.  sto  pripada  mladozenjama  Hi  mladozenji 
kojemu  god. 

mladiince,  mladiinteta,  n.  §to  vrlo  mlado,  n.  p. 
jagnje,  vidi  mlade.  Rj.  kakvo  mlado  zivince.  coll.  ndad. 

lilla;%'j,  m.  jungcr  Weinberg,  vinea  recens,  cf.  sad. 
Rj.  mlad  vinograd.  suprotno  stdrac.  vidi  i  trap  2, 
potrap. 

inlilg'ja,  /'.  (n  Srijemu)  trava  crvenoga  (a  ima  je  i 
bijeloga)  cvijeta,  Jwhlvmrzeliger  Taubenkropf,  fumaria 
bulvosa  Linn.  Rj. 

Mltigja,  »(.  hyp.  od  Mladeu;  Mldgja  (Mladen)  ipok. 
Rad  26,  62.  voc.  Mlagjo. 

ml&gjahan,  mlagjahna,  adj.  (u  Dubr.)  vidi  mlagjan. 
Rj.  i  syn.  ondje.  dem.  od  mlad.  —  U  kojega  su  sile 
jo.^  mlagjahne.  Rad  2,  232.  — ■  takova  dem.  kod  gru- 
bahan. 


lula^ak,  m.  vidi  mladjak.  mlad  (nov)  mjesec.  vidi 
i  novljak,  novak  mjesec.  —  mlagjak,  po  nekim  kra- 
jevima  glasi  mladjak.  Osu.  266. 

niliVgjaii,  adj.  dem.  od  mlad:  Ne  udrite  mlagjano 
Bngarce.  Rj.  vidi  ndagjahan,  mlagjani(?an,  mlagjen. 
—  takvu  dem.  kod  bljegjan. 

iiililg'jaiiiean,  (5na,  adj.  dem.  od  mlagjan:  Susrete 
ga  mlagjanican  Janjin  braine.  Rj. 

niirigjeii,  adj.  vidi  mlagjan:    A  kad  vidi  mlagjeni 
divere.  Rj.  i  si/ii.  kod  mlagjan.  za  obliije  isp.  iu6en. 
Mia§-jen,   m.  vidi  Mladen.  Rj.  —   imena   s  takim 
nasi,  kod  Ljuben.  hyp.  MWgja. 

inlagjenei,  mliigjenaca,  m.  pi.  vidi  mladijenci:  I 
mlagjence  u  gjerdek  svedoSe.  Rj.  vidi  i  mladenci. 

mliisjjCMiJe,  n.  Rj.  verb,  od  1)  mladiti,  2)  mladiti 
se.  —  J)  radnja  kojom  tko  mladi  sto,  n.  p.  viiuxirad 
(u  Dalm.  das  Lockern,  in  pulverare.  Rj.).  —  2)  radnja 
kojom  se  tko  mladi,  gradi  se  mlad  (die  Aftectation, 
jung  sein  zu  wollen,  afl'ectatio  jnventutis.  Rj.).  — 
3)  (n  ('.  (t.)  nVZ/ jagnjenje.  Rj. 

mlagjesiiia,  m.  n  rijecima:  on  ti  je  i  starjeSina  i 
mlagjesina,  der  Untergeordnete,  inferior.  Rj.  iovjck 
mln'gji,  u  sla:.hi.  isp.  nilagji.  —  Jest  se  kraljn  I'jepo 
napravio,  mlagjesine  konja  prepravise.  HNpj.  1,  86. 
starjesina.  prenia  njoj  je  samo  nacinjena:  mhajjesina. 
Osn.  1(59. 

iilliijii'jT,  711.  2)1.  adj.  n.  p.  nioji  (njegovi)  mlagji,  die 
Dienerschafl,  fam,uli.  Rj.  kao  singe,  sluzitelji,  sluzbe- 
nici.  upravo  je  comp.  od  mlad.  isp.  mlagjesina.  — 
Kakav  gospodar  onaki  i  mlagji.  Posl.  123.  Cuje,  al' 
ne  haje.  (<  )aobito  se  odgovori  kad  ko  zapita  za  koga 
od  mlagjih  sliiJa  li).  350.  On  (vladika)  ill  je  (pjesme) 
preko  nekoga  od,  svojih  mlagjih  prepisao  od  neke 
slepice.  Npj.'  4,  XXV.  dolnzi  i  u  jediiini  u  tom  zna- 
eenju.  Kako  gospodar  svira  onako  mlagji  igra.  Posl. 
126.  Tako  se  zvao  starjeSina  u  Hilandaru,  ali  mlagji 
od  igunina.  DRj.  1,  30  (nizi  u  shizbi). 

inlak,  ml.'lka  (mlakt,  comp.  mlilfi),  adj.  lau,  te- 
pidus.  Rj.  isp.  ndaciti.  —  Lipov  covjek,  t.  j.  mlak, 
lijen.  Ej.  329b  (isp.  mlakav  1).  U  jezeru  Skadarskome 
na  onijem  mjestima  u  dubini  i/.vire  voda,  za  to  u 
njib,  kao  u  mlacu  vodu  kako  nastane  jesen,  navale 
ukljeve.  Rj.  454a.  Jednako  je  bio  zdrav,  samo  5to  je 
oci  niorao  cuvati  i  sv.agda  ih  je  u  jutru  ^>rr«o  mlakom 
vodom.  Irfovj.  92.  Budnci  mlcd:,  i  nijcsi  ni  studen  ni 
vrni?,   izbljuvat^^ii  te  iz  usta  svojijeb.  Otkriv.  3,  16. 

luiiika,  f.  (u  Srijemn)  kao  slatina,  gdje  voda  piSti 
iz  zemlje,  I'idi  pi5talica.  Rj.  isp.  mlakva.  vidi  i  mo5a- 
lina,  ploStina,  pljostara.  —  korijen,  koji  je  u  mlak. 
isp.  Korijeni  164. 

iiilakiiica,  iiilaki'iju-a,  /'.  (n  Dubr.)  toplo  vrijeme: 
sad  su  iidalcaice,  grosse  Hitze,  aestus.  Rj.  —  mlaka- 
jica  lod  osn.  koja  je  u  mlak).  Osn.  322. 

iiilitkav,  adj.  (u  (X  G.)  —  1)  vidi  mlitav.  Rj.  isp. 
i  Lipov  coijek,  t.  j.  mlak,  lijen.  Ej.  329b.  —  2)  mla- 
kavo  jelo,  fade,  insidsus,  cf.  bijutav.  Ej.  sto  je  tako 
neugodno  u  grlu,  da  se  od  njega  moze  bljuvati.  vidi 
i  bljutak-,  lutav. 

uiliVkoiija,  in.  ein  laber  Mensch,  socors,  cf.  mli- 
tonja.  Rj.  mlakav  covjek.  isp.  Lipoo  Covjek,  t.  j.  mlak, 
lijen.  Rj.  329b.  —  imena  za  Ijude  s  takvim  nast.  kod 
bakonja. 

1.  mlakva,  f.  voda  ili  bara,  koja  se  zimi  ne  smr- 
zava,  ein  Fluss  oder  eine  Laclie  so  im  Winter 
nicht  friert,  fluvius  aut  lacns  non  congelans  hieme. 
Rj.  —  iidakoa  (kor.  od  koga  je  mlak).  Osn.  41.  isp. 
mlaka.  rijeci  s  takvim  nasi,  kod  baCva. 

3.  iiilSikva,  f.  (u  Lici)  nekakva  trava  za  sijeno,  eine 
Art  Pflanze,  herba  quaedam.  Rj. 

mliUae,  mlAca,  m.  koji  mlati  n.  p.  raz,  pseiiicu, 
i  t.  d.  govori  se  u  Hrv.  der  Drescher.  —  za  ohlicje 
isp.  platac  (platiti). 

iiiliYtanje,  n.  das  Umherschlagen,  jactatio  e.  g. 
caudae.  Ej.  verh.  od  mlatati.  radnja  kojom  tko  mlata, 


inlatati 


—  696  — 


mlin 


luljitnti,  tam,  v.  impf.  herumscMagen,  jacto :  nilata 
rakoin  kao  kobila  repom  (Kad  se  ko  ruino  krsti. 
Posl.  180),  roil  einem  der  inigesehicl-t  Kreuz  schlagt. 
Kj.  mhita  tl'o,  kad  itdara  vim,  n.  jj.  rtikom,  kao  da 
mlati. 

mli'itidbn,  f.  vidi  mlaf^enje.  Stulli.  radnja  i  vrijeme 
kad  se  mlati  n.  p.  rz,  psenica,  i  t.  d.  govori  se  u 
^ei:  Hrr.  —  za  nasi.  isp.  bjelidba. 

Mli^ti^uiiia,  m.  pjevnju  i  pripovijedaju  da  je  prije 
sto  i  nekoliko  godina  nekakav  Njemacki  dzenerao 
Stanila  Mlatisuma  uzeo  od  Turaka  Novi  Pazar.  Bj. 

—  Mlati-5uma.  isp.  tako  sloz.  imena  kod  Pecirep. 
inliltiti,  inlatTm,  v.  impf.  Rj.  v.  pf.  prosti  mliitnuti; 

V.  pf.  sloz.  iz-nilatiti,  ua-,  o-,  po-,  pri-,  pro-,  s-,  u-, 
za-.  V.  impf.  sloz.  zamlat-ivati.  —  1)  n.  p.  grab,  ko- 
nopljano  sjeme,  dreschen,  tritiiro.  Ej.  cijcpom,  })rutom 
udarati  po  cemii.  —  Udri,  Miijo,  po  r?,anoj  slami! 
(Kad  (=611111  prosye  pravo  vrijeme  —  kao  da  hi  ko 
mlatio  piruznu  slamu?).  Posl.  328.  sa  se,  pass.:  Jer 
se  grahor  ue  vrse  branoin  .  .  .  nego  se  eijepom  mlati 
grahor  i  kim  priitom.  Is.  28,  27.  —  2)  n.  p.  jabuke, 
kruske,  orahe,  lierahbeuteln  (batinom),  dccutio  poma 
ex  arbore.  Kj.  —  i^pnilja,  dugacka  motka,  kojom  n.  p. 
djeca  mlate  sa  zemlje  voce.  Rj.  845b.  Koja  vocka 
sama  pada,  ne  valja  je  mlatiti.  Posl.  13'J.  sa  se,  pass.: 
Na  kome  je  drvetu  ovaki  krst,  «  onoga  rod  ne  smije 
se  mlatiti.  Rj.  188b.  —  ,3)  dreschen,  i.  e.  schlagen, 
contundo.  Rj.  hifi,  mlaviti,  tuvi,  udarati.  —  M^rati, 
mlatiti  n.  p.  pratljacom  haljine  kad  se  peru.  Rj.  353a. 
Mlati  jezikum  kao  pliska  repom.  (Kad  ko  mnogo 
govori).  Posl.  180.  sa  se,  refleks.:  Slaninice,  slasti, 
puna  ti  si  masti!  (Ali  kad  te  pla6ab,  po  ylavi  se 
mlacah).  Posl.  289. 

mliitliuti,  iiem,  v.  pf.  einen  Schlag  versetzen,  per- 
cutio.  Rj.  jcdan  put  ttdariti,  lupnuti.  v.  impif.  mlatiti. 

-Mlav,  m.  planina  izmegju  Skoplja  i  Kafianika: 
3Ilav  pianino  i  pianino.  Stara.  Rj. 

Jll^rn,  f.  —  1)  voda  u  nahiji  Pozarevackoj  koja 
izvire  u  (!)molju  i  kod  Kostoua  utjeee  u  iJunavo.  Rj. 

—  2)  Gegend  an  demselben  Flusse.  Ej.  kraj  na 
istoj  vodi. 

niHiviti,  vTm,  v.  impf.  scldugen,  verhero:  mlavi  ga 
kiJa;  mlaviti  koga  batiuom.  Rj.  biti,  tuci,  udarati. 
vidi  mlatiti  3.  c.  pf.  sloz.  izmlaviti,  smlaviti. 

mlavljenje,  n.  das  Schlagen,  verberatio.  Rj.  verb. 
od  mlaviti.  radnja  kojom  tko  mlavi  koga. 

mlaz,  m.  soviel  auf  einmal  hervorschiesst,  wenn 
man  melkt,  daher  tri  mlaza  krvi  udariSe  iz  njega, 
mulctus.  Rj.  pi.  mMzovi.  Glas.  8,  10.  mlaz  (kor.  koga 
je  musti  MAtCTH).  Osn.  16.  vidi  muzga.  onoliko  cega 
koliko  ga  u  jedan  put  brizne.  vidi  i  brizag. 

mlSziiDJe,  n.  verb,  od  mlazati.  radnja  kojom  sto 
mlaza. 

mlazati,  zam,  v.  impf.  kao  na  mlasove,  na  ma- 
hove  izbijati,  u  prenesenom  smislu.  isp.  brizgati.  — 
U  demeru  dva  mavi  kamena,  mlazaju  iz  njih  modri 
plamenovi.  Alija  Prosid.  1.  Rp. 

Jlleci,  Mlet^ika,  m.  ])l.  Venedig,  Venetiae.  Ej.  vidi 
Mletak,  Mlijetak,  Mljetak.  —  ]\Ileci  cvijet  a  Carigrad 
svijet.  Po.sl.  180.  A  ii  igli  svila  iz  Misira,  i  suviJe 
slato  iz  3Iletaka.  201.  —  od  Lat.  Venetiae.  isp. 
Bneci,  Mneci,  *  promjenom  glasa  n  na  1:  Mleci.  Js^j. 
mnogo  i  mlogo. 

.Mlec-aiiiii,  HI.  Venetianer,  Venetus,  ef.  Mle6i6.  Rj. 
covjek  iz  Mletaka.  vidi  i  MljeCid. 

iiilei-anin,  mi.  ein  Venetianer  Dtikaten,  aureus  ve- 
netus: Sve  u  sitno  zuta  Mlecanina.  Rj.  Mletacki  dukat. 

MIfcfiie,  m.  vidi  Mleianin.  Rj.  covjek  iz  Mletaka. 
vidi  i  Mlje(;i<;.  isp.  Kosajfid.  —  Dragomir,  manastir, 
ima  sad  mnogu  zemlju,  koju  su  mu  ponajviSe  Mlecici 
poklonili.  Rj.  137b.  Svu  ovu  zemlju  zvali  su  Mlecici 
Boke  di  Kataro.  Kov.  30. 

miet'-nk,  mledka,  adj.  n.  p.  fioha,.  schwach  anzu- 
fuhlen,  debilis  (de  panno).  Kj.  kad  se  pipa  rukom 


n.  p.  coha,  cini  se  slaba,  mlecka  je.  —  mTecak  (tamna 
postanja,  mo^e  biti  u  svezi  s  mlitav).  Osn.  305. 

uilctlnii,  niledna  (u  Dubr.)  n.  p.  covjek,  t.  j.  sub, 
mager,  macer.  Rj.  Znafenje  (korijenii)  prelazi  u  osla- 
biti,  olosati:  mledan.  isp.  omlfednjeti,  smlfednjeti.  Ko- 
rijeni  166.  —  Mlednc  ruke,  tuste  noge.  DPosl.  62. 
Mlednu  i  neplodnu  zemlju  ne  ori.  62. 

JIIctackT,  adj.  venetianisch,  venetus.  Rj.  sto  pri- 
pada  Mlecima.  vidi  Bnetafki,  Mneta(5ki.  —  Mletac- 
kijem  zlatom  Mkovane,  ingleSkijem  srebrom  potkovane. 
Rj.  231b. 

Mh>ta('kiiija,  f.  die  Venetianerin,  Veneta.  Rj.  zena 
iz  Mletaka.  vidi  Mletkinja.  isp.  mljetackinja. 

MIttak,  Mlfetka,  m.  (st.)  vidi  Mleci:  tJ  na^emu 
Mletku  bijelome.  U  bijehi  MJetku  Latinskome.  Rj. 
vidi  i  Mlijetak,  Mljetak. 

mii'tii-ak,  Ml&ticka,  m.  polje  u  Drobnjaeima  u 
Hereegovini :  Eto  age  sjiitra  Smail-age  na  Mletiiak 
na  polje  Jiroko.  Rj. 

.^Il&tkiiija,  f.  die  Venetianerin,  Veneta  mulier: 
Pisac'u  mu  listak  knjige  tanke,  da  ne  d'jeli  Ijubav 
s  Meikinjama.  Rj.  zena  iz  Mletaka.  vidi  Mletaikinja. 

inlctkiiija,  /'.  (u  Boci)  nekake  bijele  velike  treSnje. 
Rj.  iz  Mletaka?  isp.  mljetackinja. 

uilCvo,  n.  (u  Srijemu)  vidi  mlivo  (u  rijecima:  satr'o 
ga  M  nilevo).  Rj.  hrasno.  —  ml'ivo  (kor.  koji  je  u 
mljeti).  8to  negdje  po  istocnom  govoru  ima  i  mlevo, 
to  de  biti  promijenjeno  prema  inlinitivu.  Osn.  84. 

1.  inlijef,  m.  Spitzahorn,  acer  jylatanoides.  Rj. 
drvo.  —  ZamlijeCiti  kakav  vir  ill  kraj  u  jezeru,  t.  j. 
utui?i  mnogo  mlijeca,  da  se  riba  potruje  i  izigje  navrh 
vode.  Rj.  184b.  osn.  u  mlijeko.  Osn.  54. 

2.  inlijcf,  f.  (u  C.  G.)  vidi  mljecika.  Rj.  biljka. 
vidi  i  mlijecer. 

mlijeeac,  mlijfe^ica,  m.  I\schmilch,  lac  piscis.  Rj. 
kad  se  mrijeste  ribe,  muzjak  pusti  iz  sebe  mlijecac 
a  zenka  ikru. 

inlljecau,  luHjecna,  adj.  n.  p.  krava,  milchreieh, 
dives  lacte.  Rj.  u  cega  ima  mlijeka.  —  Opasa,  2) 
mlada  mlijecna  krava.  Rj.  461b. 

inlijfccer,  m.  (u  C.  G.)  vidi  mljefiika.  Rj.  vidi  i 
2  mlijefi.  biljka.  —  rijeci  s  takvim  nast.  kod  Cemer. 

lulij^eiiiea,  /'.  cine  Art  essbaren  Scliwammes  (Milch- 
schwamm,  Pfcfferschwamm)  (lactarius  piperatus  Fr. 
Ej.")  Rj.  nekaka  gljiva  koja  se  jcde.  vidi  paprenjaca 
gljiva. 

Mlijct-iio  Bhlo,  H.:  Kad  dogjoSe  brdu  Mlijec- 
nome.  Rj. 

inliji'ko,  n.  —  1)  die  Milch,  lac.  Rj.  mlijeko: 
grusalo  se,  gruSevina  (ugrusano  slatko  mlijeko),  ki- 
selo  (kiselina),  majfino,  nevareno  (jemuza,  jomuza), 
plaviti  (ga),  podsiriti  (ga),  prijesuo,  probrcnulo  se, 
progruSalo  se,  prokislo,  provara,  provarilo  se,  pro- 
zuknulo,  razblaziti,  razblazivati  (ga),  slatko  (varenika), 
stot'^no  (od  koza  i  ovaca),  usirtfetilo  se,  usiriti  ga,  uz- 
buealo,  uzviStalo,  zakiseliti  (ga),  zaljeva,  zamlaz.  — 
Ima  i  derojaekog  mleka.  (Ima  .svaJta,  n.  p.  u  du(?anu, 
u  kuci).  Posl.  102.  Samo  ticjeg  mlijeka  nema  (n.  p. 
u  dudanu  ill  u  kuc^'i,  t.  j.  ima  svaSta  Jto  se  imati 
moze).  274.  Trazi  u  Ciganke  kisela  mlijeka.  320.  A 
nju  je  majka  rodila,  u  svilen  povoj  povila,  majcinim 
ml'jekoin  dvjila.  Npj.  1,  65.  Kad  se  razbija  mlijeko, 
izlazi  maslo.  Prif.  30,  33.  —  2)  rod  po  mlijeku,  t.  j. 
po  zenskoj  lozi  (a  kad  je  po  muskoj  lozi,  onda  se 
kazc  po  krvi).  Rj. 

.^Iliji^tak,  Mlijfetka,  m.  (st.)  vidi  Mletak:  U Mlijetku 
gradu  Latinskome.  Ej.  vidi  i  Mljetak,  Mleci. 

ililiu,  m.  die  Miihle,  iitola,  cf.  vodenica.  Rj.  vidi 
i  mlin  braSneni,  mlinica,  malenicji,  mlinac;  badnjara, 
drinka,  dunavka,  kaSi&ra,  kladarica,  lopatara,  poto- 
cara,  prekaja,  rekavica,  suvaca,  suvaja,  mlin  uljani, 
vjetrni  (vjetrenjaca).  —  Lovac,  voda^  sad  okrece  pet- 
naest  mlina  i  tri  stupe.  Ej.  332a.  C'ekalo,  Ej.  821a 
(u  mlinu).  Baci  ih  (dvoje  djecice)  u  jednu  ja'zu  od 


inlinac 


—  697  — 


II|1JCV«MIJC 


mlina  .  .  .  Onu  istu  vecei"  zatisne  se  oko  od  jaze  i 
ztmstave  se  kola  od  mlina  hrasnenofia.  Npr.  234. 
Voda  riCe,  a  mlini  melju.  Posl.  ;!7.  3Ilhi  od  sriikoya 
hrasna.  (Ko  svasto  moze  naciuiti).  18t).  Poslah  drajrog' 
M  mli)i  rnljeti.  Here.  238.  Stado  ti  se  Jirilo,  i  iz  iije.ga 
vadio  sir  Icoliko  hrasnjeni  mlin.  Kov.  12G.  ostalo  sto 
se  tice  mlina  vidi  kod  vodeniea. 

inlinac,  mRnca,  m.  —  1)  (u  Diibr.)  kavena  vode- 
niea, die  Kaffeemilhle,  fistula  serrafa{'!).  Rj.  —  2)  n 
Baniji:  razvijeno  tijesto.  vidi  jufka,  i  s;in.  ondje.  M. 
KrkljnJ. —  3)  (po  ostaloj  Hrvatskoj):  nkuluini  inlinac 
(2)  za  jelo,  die  Maize;  kako  za  jelo  treha  vise  takili 
ukuhanijeh  mlinaca,  jestvina  se  zove  (pi.)  mlmci, 
mrinaea.  Ivekovic. 

niliiinr,  m.  —  1)  der  SliiUer,  molitor:  Za  mlinura 
ne  bi  ni  dinara.  Ej.  vidi  vodenifar,  suvajdzija.  — 
Ako  se  ne  c'  omucit',  ne  &  bit'  mliiiar.  I>Posl.  3.  — 
2)  igra  u  Cruoj  Gori  (jedau  se  obuie  u  rite,  pa  na 
drugoea  kao  natovari  ^ito,  pa  nosi  u  vodenieu  i 
t.  d.).' Rj. 

iiiliii:\riea,  f.  die  l\[idlerin,  moliloris  uxor:  Ja 
sam  sinko  mlinarica.  Rj.  vidi  vodeniOarka.  —  I  mulia 
je  u  mlinu  bila,  ter  je  rekia  da  je  i  oua  mlinarica. 
DPosl.  29. 

mliui\riiin,  /'.  plata  za  mlin.  Stiilli.  —  isp.  kod 
diinarina. 

iiilinar.skT,  adj.  molitonim,  ad  molitores  spectans. 
Stulli.  sto  pripada  mlinnrima. 

mlinica,  f.  vidi  mlin  (i  s>jn.  ondje),  cf.  malenioa: 
Ko  w  mlinicu  unigje,  braJnav  izigje.  Rj. 

mlinlste,  n.  mjesto  gdje  je  nekad  vdin  bio.  >3a. 
cu  opet  na  .starom  mlinistii  graditi  mlin.«  J.  Bogda- 
novid.  —  za  nasi.  isp.  blatiste. 

lulinskT,  adj.  molinariiis.  Stulli.  sto  pripada  mlinu, 
mlinima.  n.  p.  mlinsko  kolo.  vidi  vodenicni. 

nilitav,  adj.  lau,  ohne  Kraft  Hiid  Mimterkeit, 
segnis.  Rj.  vidi  mlakav  (isp.  i  Lipov  6ovjek.  t.  j. 
mlak,  lijen.  Rj.  329b.).  —  Mlitonja,  mlitav  covjek. 
Ej.  3Gib. 

luliti,  mlim,  isp.  mniti:  Mlidijase  a  njemu  je  blago. 
Jer  Bosanci  Turci  mlidijahu.  Savih  krusku  ukraj  puta, 
ja«iZ;f(/(,jabuka  je.  Ej.  vidi  imnivati,  mnjavati.misliti. 
Glagol  mniti  u  oblicima  koje  ima,  moze  glas  w  u  os- 
novi  zamijeniti  glasom  I  i  tada  glasi:  mlim,  mljOli, 
mlidijah.  Obi.  100.  isp.  maogo  i  mlogo.  —  Osman 
mlide  niko  ga  ne  gleda.  HNpj.  4,  460.  Sto  mli  Ivan, 
dite  Ravnarevo.  4,  703. 

mlitonja,  m.  mlitav  covjek.  Rj.  vidi  mlakonja, 
staposer  (kao  veliki  mlitonja).  Rj.  712a.  —  imena  za 
Ijude  s  takvim  nast.  kod  bakouja. 

DllTro,  n.  (u  Here.)  CiV/f  bra5no:  satr'o  ga  u  mlivo. 
Rj.  vidi  mlevo.  —  PopiJe  mi  iz  bacava  pivo,  pojedoSe 
iz  nacava  mlivo.  Rj.  18a.  OJ  grivo!  Tugje  je  mlivo. 
Posl.  245.  —  rijeci  s  takvim  nast.  kod  jedivo. 

inI5^T,  mloga,  adj.  vidi  mnogi  mit  alien  Ablei- 
tungen.  Rj.  kao  sto  se  mjesto  mnogi  kaze  mlogi,  tako 
se  i  sve  ostale  rijeci  sto  pripadujit  ovoj  ceti,  mogu 
govoriti  sa  1  mjesto  n:  mlogaJt,  mlogoznali,  mloziti, 
i  t.  d.  —  za  rijei  mlogi  primjere  vidi  kod  mnogi. 

mlus^otnidau,  adj.  vidi  mnogotrudan. 

llllijiiav,  adj.  dejnlis,  infirmus,  imbccillus,  langiiidiis. 
Stulli.  slab,  bolesljiv.  —  Ljohav  (jamacno  mje.sto  za- 
boravljenoga  mlohar).  Osu.  88.  ali  se  rijec  mlohav 
po  Hrvatskoj  joste  govori.  isp.  omlohaviti. 

nil&liavac,  mlohavea,  m.  Stulli.  mlohav  covjek. 

mliihaviea,  /".  Stulli.  mlohava  zena. 

mlbbarost,  mlohavosti,  f.  debilitas,  infirmitas,  etc. 
Stulli.  osobina  onoga  sto  je  inloliavo. 

nil6stvo,  n.  vidi  mnoStvo.  —  Rijefi,  koje  pokazuju 
neizvjesno  mlostvo  stvari.  Rj.'  XLIX. 

lulitzf'iije,  M.  verbal,  od  mloziti,  koje  vidi.  vidi 
mnozenje. 

nilozija,  /'.  vidi  mloStvo,  i  mno:5tvo,  i  syii.  ondje. 


—  Povedi  mi  mloziju  konjika.  HNpj.  3,  47().  Podigni 
mi  mlozijit  vojnika.  4,  5(51.  za  nast.  isp.  letija. 

luluziti,  Km,  V.  imjjf.  vidi  muoziti.  isp.  mlogi.  v. 
pf.  sloz.  na-mloziti,  pre-,  raz-,  u-.  v.  impf.  sloL  umlo- 
zavati. 

iiiljofar,  mljeiilra,  m.  Rj.  vidi  mljekar.  —  1)  die 
JFitchkammer.  Rj.  komoru  gdje  se  dr'zi  mlijeko ;  Za- 
kiselila  zena  u  sobi  (ili  u  mljecaru)  lonac  mlijeka. 
Rj.  270b.  vidi  i  mljerara.  —  2)  der  Milchhiindler, 
lactarius.  Rj.  koji  produje  mlijeko.  —  3)  das  Jfilch- 
maid.  amans  Iccctis.  Rj.  koji  rado  jede  mlijeko. 

niljefara,  /'.  komora  gdje  se  dr~i  mlijeko.  vidi 
mljefar  1.  —  Mutara  kao  kuL'ka  pio  mljecari.  Posl. 
184.  Ustumarao  se  kao  kufka  po  mljecari.  337.  rijeci 
s  takvim  nast.  kod  badnjara. 

Mljccic,  m.  (po  jugozap.  kraj.)  vidi  MleCic.  Rj. 
covjek  i"  Jfletaka.  vidi  i  Mleeanin. 

illljccika,  /'.  die  Wolfsmilch,  euphorbia  cyparissias 
Linn.  Rj.  biljka.  vidi  mlijec  /'.,  mlijecer.  —  Plovac, 
2)  od  mljecike  kao  obrufiie  na  tri  ugla,  Jto  ribari  vezu 
na  mrezu  metnicu.  Rj.  508a.  rijeci  s  takvim  nast.  kod 
aptika. 

Mljeeaiiin,  m.  covjek  s  Mljeta:  NiSta,  Krilo  iz 
Pozdrojeviea,  opat  de  ti  rataje  poslat',  reee  Mlecanin 
Pa§trojevieaninu.  DPosl.  84.  mlecanin  mjesto  mlje- 
nanin,  co\'jek  s  Mljeta.  XIV. 

mljekar,  mljekiira,  m.  vidi  mljeiar.  Rj. 

mljfeskiinjc,  n.  das  Schmatzen,  sonitus  mandu^ 
cantis  porci.  Rj.  verb,  od  mljeskati.  radnja  kojom 
ndjeste  n.  p.  svinjce  jeduci. 

mlj&skati,  mljeJtem,  v.  impf.  schmatzen,  mandueans 
labrorum  crepitum  edo.  Rj.  jeduci  usnama  udarati 
da  se  od  toga  cuje  ylas.  —  U  torn  cnju(5i  Turcin  da 
dete  neSto  jede  i  mljeste  .  .  .  stane  i  on  jesti.  Npr.  258. 

mlj^sina,  f.  (po  jugozap.  kraj.)  vidi  mjesina:  Da 
dohvati  casu  i  mljesinu,  Snjom  da  dogje  dolje  niz 
planinu  da  donese  vode  sa  jezera.  Rj.  isp.  bljefiva 
mj.  bjecva. 

Mljfet,  m.  ostrvo  u  moru  blizu  Dubrovnika  .  .  .  Na 
tome  se  ostrvu  govori :  daj  mi  sakii,  vina,  saku  kruha 
(mjesto  malo)  i  t.  d.  of.  Mjet.  Rj. 

mljfetafkiiija,  /'..•  Dok  je  meni  puSka  JSHjetackinja. 
Npj.  3,  316.  iz  jhjetka,  iz  3Iletccka.  isp.  MletaCkinja, 
mletkinja. 

.Ml.jf^tak,  Mljfetka,  m.  vidi  Mletak:  NjekolikoJ/^jetfcrt 
zavatiti.  Rj.  vidi  Mleci. 

raljSti,  meljem,  v.  impf.  maiden,  molo.  Rj.  gram.  I. 
pregj.  mljeh.  II.  pregj.  meljab.  prilog  pregj.  mljevsi. 
I.  pridjev  mlio,  mljela.  it.  pridjec  mlj&ven.  v.  pf. 
sloz.  na-mljeti,  pre-,  pro-,  sa-,  s-,  u-.  r.  impf.  sloz. 
domilati.  izmilati,  namilati  se.  —  Melje  na  kablinu  .  .  . 
Na  velikim  su.^ama  lead  vodeniea  ne  moze  samotegom 
(ili  na  samoteg)  da  melje  ni  na  mali  tuljac,  onda 
melje  na  ustavu.  Rj.  lib.  Na  samom  izvoru  ove 
vode  melju  vodenicc  po  s  dva  kamena.  Rj.  15a.  Tako 
veliki  (izvorl  da  su  vodenicc  po  devet  vitlova  na  njemu 
mljele.  Rj.  60a.  Pomlinar,  koji  ide  u  mlin  da  melje, 
vidi  pomilar.  Ej.  5.38a.  ridi  i  pomeljar,  pomeljarac. 
Voda  rice,  a  mlini  melju.  Posl.  37.  Vodeniea  koja 
melje  bozic'u  kolace,  ona  ne  6e  uskrsu  pogace.  37. 
Kamen  vodenicni  bolje  melje  kad  se  cesto  pokiva. 
128.  Tko  melje  u  posjek,  kruh  mu  hrsta.  DPosl.  130. 
Ne  melje  mi  devet  vodeniea.  Npj.  2, 174.  Poslah  dragog 
u  mlin  mljeti.  Here.  228.  Eijeka .  .  .  na  kojoj  bi  moglo 
mljeti  pedeset  kamena.  Kov.  28.  Dvije  ce  mljeti  na 
zrvnjevima.  Mat.  24,  41.  OkovaJe  ga  u  dvoje  verige 
mjedene,  i  meljase  u  tamnici.  Sud.  16,  21,  sa  se, 
pass.:  Zito  se  zove  svaki  usjev  od  kojega  sc  obicno 
brasno  melje  i  bljeb  mijesi.  Ej.  KiOa. 

JIljetskT,  adj.  sto  pripada  Mljetu.  —  Broji  na 
mljetsku.  DPosl.  10. 

mljevenjc,  n.  verb,  od  mljeti,  radnja  kojom  tko 
melje:  Kad  de  oslabiti  zveka  od  mljevenja.  Prop.  12,  4. 
Bunguranje,  mljevenje  bungura.  Danifiid,  ABj.735b. 


mljPzinae 


—  698  — 


mnogotriidan 


lulj^ziiiae.  niljtz'iiica,  m.  der  Letztgeborne,  filius 
l>o<t.iriiiii^.  cf.  inezimac.  Rj.  sin  l-oji  se  posljednji 
rotli.  riili  i  mjezimiic,  poskupac,  poskupak. 

mljczinicil,  /'.  die  Letztyehorne.  fdin  postrenia.  Rj. 
Iri  kojd  se  poslicdiijii  rodi.  vidi  nije/iiiica,  mczimica, 
poskupii'ji.  —  U  tome  oboravanjii  nijesto  volova  plug 
vuku  sesf  djevojaka  iidjesinica.  Rj.  432b.  Vrat'  se 
(Ivoru,  inljczinice  Janjo!  Npj.  1,  fifil.  Hrani  niajka 
devet  niilih  sina  i  desetu  srercti  itdjezinicu.  2,  38. 

1.  ninuila.  f.  (u  C.  G.)  vidi  uada.  Rj.  oiio  sfo  se 
dodiije  I'tid  se  sto  nadi.  vidi  i  nado;  acal.  ocal,  (5elik, 
mazija  1,  Ijuto  gvoisrje. 

2.  mniida,  /'.  vidi  inlada,  nevjesta  1.  —  SluSao  sam 
II  Rismi  cdje  se  govori  i  mnada  mjesto  mlada!  Posl. 
LI.  isp.  uilogo  /  mnogo. 

.^Inoci,  Jlnetiika,  »i.  pi.  vidi  Bneci,  od  cega  je 
postalo  promjenom  glasa  B  na  M.  vidi  i  Mleci.  isp. 
Miieta^ki. 

.Mn<^tackT,  adj.  (po  jngozap.  kraj.')  vidi  MletaCki: 
A  lijepa  ^Inetackoga  zlata.  Rj.  sto  pripada  Mnechna. 
vidi  i  Bnetacki. 

mMijr'iijo,  n.  die  Mcinung,  opinio.  Rj.  vidi  mni- 
vanje.  mujavanje,  inisljenje.  —  O.  ./e  —  c.  —  ovde  i 
s.^m  moflit  mneiiijti.  Nov.  8rb.  1818,  400.  Ne  znamo 
k.ikvo  iiniinije  inuiju  oni  o  njemu.  Btraz.  188G,  1449. 
—  ohlieje  nmonije  iz  crkrenniia  jezikit. 

iiiniti ,  mmm,  (mnih,  ranjah,  mnidijahl  v.  impf. 
meincn.  opinor ,  cf.  misliti.  Rj.  gram.  II.  pregi.  i 
innijah.  Obi.  100.  sitdasnje  vrijeme  i  innidem.  vidi  i 
mliti,  mnivati,  niDJavati.  —  Ja  sam  mnio  da  si  junak 
bolji.  Ona  m)ija.ie  niko  je  ne  Ciije.  Mnjase  aga  da 
je  potoc  visa.  Rj.  MnetH  se  fovjek  prikrstit'  oko  iz- 
bode.  DPosl.  62  (prikrstit'  po  zapadnom  govoru  mjesto 
prekrstiti).  Mnis  da  si  na  konju,  a  nijesi  ni  na  oslu. 
62.  Turcin  mnjase,  da  je  buljumbasa.  Npj.  4,  412. 
BaJ  ce  ja  mniin  biti  od  istine.  6,  55.  Fade  cura  na 
jastuke  glavom,  oni  mnidu,  da  se  prenemoze,  ona 
jadna  minu  i  preminu.  Here.  44.  Ona  mnide,  niko 
je  ne  cuje,  to  zaSule  careve  delije.  64.  Mnice  Ale, 
da  mu  pjeva  majka.  89.  sa  se,  refleks.:  Lud  je  tko 
.se  mudar  mni.  DPosl.  57.  3Ini  mu  se  da  nije  ni  na 
nebu  ni  na  zemlji.  62. 

mnivanjc,  n.  das  Meinen,  opinatio.  Rj.  verb,  od 
mnivati.  radnja  kojom  tko  mniva. 

mnirati,  mnivam,  v.  impf.  meinen,  opinor:  Ja  sam 
mnica'  e  si  coek  mudar.  Rj.  —  vidi  mniti,  mliti, 
mnjavati,  misliti. 

ninogast,  adv.  (n  C.  G.)  vielmals,  saepenumero:  E 
sam  mnogast  sjeda'  u  kmetove.  Rj.  mnogo  piita,  mno- 
krat,  cesto.  —  za  nasi.  isp.  dva.5  /  dvazde.  u  Dani- 
iivevu  rjecniku  iipravo  dvaJt.  ARj.  II.  923b. 

iuii5a:T,  mnoga,  adj.  mancher.  complures.  Rj.  vidi 
mlogi.  isp.  vi.^e,  najviie.  —  1)  ujednini.  —  a)  Mnogi 
muz  zove  svoju  zenu  babom,  ako  i  nije  stara.  Rj.  9a. 
U  Gabeli  se  u  nekakvom  jezeru  bvata  mnoga  jegulja. 
Rj.  80a.  Mnogom  sam  se  dosetila  .s((»A-«.  Rj.  13.3b. 
Dragomir  manastir .  .  .  ima  sad  mnogu  zemlju.  Rj. 
137b.  U  Hercegovini  mnogo  celjade  ima  joJ  po  jedno 
ime.  Rj.  385b.  Vidi  da  mu  od  mnoge  stoke  ne  moze  niSta. 
Npr.  149.  On  mu  na  mnogo  iipitkivanje  najposle  od- 
govori.  151.  Mnogi  je  hoiestan,  ali  ne  jeci.  Posl.  180. 
Mnogo  dobija  onaj  koji  svaSta  ne  kupuje.  181.  (za 
takav  dogagjaj  vidi  vele  1).  To  je  preko  jego  jego. 
(To  je  premnogo).  318.  Brze  beri  silnu  mlogu  vojsku. 
Npj.  4,  213.  Mnoga  bje.Se  sila  u  Turaka.  4,  372.  Kao 
i  drugo  mnogo  kojesta.  Odg.  na  ut.  8.  Da  bi  on  bio 
prvorogjeni  megju  mnogom  hrarom.  Rim.  8,  29.  U 
mnogome  kojecemu  udario  je  i  natrag.  DM.  322.  Ho- 
te(!i  da  safiuva  mnogi  narod.  Prip.  bibl.  36.  —  b)  mnogo 
It  srednjem  rodii  kao  neodregjeni  supstantivni  broj 
sa  genitivom.  Mtwgo.  (comp.  v'lse)  viel,  multo.  Rj.  — 
Bulumenta,  mnogo  Ijudi.  Rj.  48a.  Nas  je  jaka  t.  j. 
mnogo.  Rj.  245b.  Milet,  mnoqo  djece.  Rj.  357a.  Posle 
mnogo  vrtmena.  Npr.  170.  Kod  Dimida,   koji   mu]je 


mlogo  dobra  Cinio.  Opit  IV.  Vi  ste  bolji  od  mnogo 
ivabaca.  Mat.  10,  32.  Jo5  mnogo  i  mnogo  pnta.  Rad 
15,  179.  vidi  (^udo  2,  glavno,  plijen  2,  pljeva  2  i^vrlo 
mnogo),  puno  2,  sila  2,  strabota  (vrlo  mnogo),  tu.^ta, 
tusta  i  tama  (vrlo  mnogo).  isp.  i  mloJtvo,  mno5tvo, 
mnozina,  mnozinja,  mnozinja.  —  2)  u  mnozini.  Veliki 
naS  namastir,  u  kome  je  sjedio  mitropolit  sa  mnogijem 
kalugjerima.  Rj.  568a.  Car  mu  da  mnoge  pratiocc. 
Npr.  .50.  Mnogi  su  me  svatovi  vodili,  ali  ovaki  po- 
StipaCi  nikad.  (Kazala  nekaka  udoviea).  Posl.  180. 
Ciji  su  mnozi  onoga  i  Bozi.  347.  Pored  sviju  pre- 
mnogijeh  poslova.  XXVI.  Bududi  da  su  me  mnogi 
od  njih  krivo  razumjeli.  Pis.  4.  Neposlusanjem  je- 
dnoga  fovjeka  postase  mnogi  grjesni.  Rim.  5,  19.  Glas 
njegov  kao  huka  voda  mnogijeh.  Otkriv.  1,  15.  Jer 
sam  te  ui^inio  oeem  mnogih  naroda.  Prip.  bibl.    14. 

iiiii5sro,  (comp.  vi.Se)  viel,  multo.  Rj.  adv.  vidi  fiudo 
3,  glavno,  puno  2,  sila  2,  vele  1.  —  1)  NemaSe  niSta 
do  jednu  K'er,  koja  bijaSe  mnogo  mtidra.  Npr.  105. 
Bio  je  jedan  coek,  mnogo  siromah  i  punan  gjece. 
122.  Im.ao  jednu  kder,  koja  je  bila  mnogo  lijepa.  163. 
.la  bi  najstarijeg  i  srednjeg  mnogo  mueio,  a  najmlagjem 
ne  lii  uista.  198.  Jei' su  ne  premnogo  pazili.  251.  Bolje 
je  uialo  slijepa  no  premnogo  lijepa.  Posl.  24.  Koji 
mnogo  prijeti,  slabo  osvet'uje.  143.  Sjedila  je  Dzaver- 
begoviea  dugo  mlogo  za  devet  godina.  Npj.  1,  607. 
Jer  si  ovo  docekala,  mnogo  jadna!  Kov.  101.  I  njega 
(drug!  ?anac)  otme,  mlogo  lakse  nego  prvi.  Milo5  109. 
Da  bi  take,  i  jo5  mnogo  po  recoj  prardi,  mogli  redi 
juzni  Srbi.  Pis.  93.  3Inogo  cemo  dakle  vecma  biti 
kroza  nj  spaseni.  Rim.  .5,  9.  Izvedi  iz  trule^a  zivot 
moj,  mnogo  milostivi.  DP.  364  (isp.  nize  mnogomi- 
lostiv,  mno^opoStovan).  —  2)  pred  adverab  mnogo 
moze  doci  prijedlog  za  (rjegje  u).  kojemu  se  znacenje 
sastavlja  s  njegovim :  za  mnogo.  tako  postaje  slozen 
adv.,  pa  ga  treba  i  u  pisanju  sastarljati :  zamnogo, 
koje  vidi.  —  Nastane  tuga  i  plac  u  carskom  dvoru  za 
mnogo,  i  nigda  se  utjeSiti  nijesu  mogli.  Npr.  252.  Da 
ni  gospodini  Bog  pomoze  sestru  domadicu,  koja  ni  je 
Cast  paridala!  Da  je  paridaje  n  dugo  i  «  mlogo,  nama 
i  ostalijema.  Npj.  1,  81  iParidaje  mjesto  parida.  Vuk). 
Vodi  roba,  Dzaferbegovice !  ne  bio  ti  dugo  ni  za 
mnogo,  ved,  il'  nodcu,  ili  nodi  dvije!  3,  5.  Boj  cinise 
puno  i  za  mlogo.  4,  172.  Na  Jovanu  krunu  udariJe, 
te  kraljeva  dugo  i  za  mnogo.  Here.  66. 

iuiiog6brojan,  muogfibrojua,  adj.  mnogo-brojan , 
cega  ima  mnogo  na  broj.  suprotno  malobrojan.  — 
Uslovi  koji  se  deJde  nahode  .  .  .  u  malobrojnom  na- 
rodu,   nego   u   ninogobrojnim   carevinama.  Zlos.  124. 

iniioa;:6br6jnost,  mnogbbrojnosti.  f.  osobina  onoga 
sto  je  mnogobrojno.  suprotno  malobrojnost. 

ninog6cjon,  adj.  j)retiosus.  magni  pretii.  StuUi. 
mnogo-cjen,  cemu  je  mnogo  cijene,  vrijednosti.  vidi 
dragoejen,  skupocjen.  —  Zadrzao  sam  49  rijeci  Sla- 
venskijeh  .  .  .  mnogocjen.  Nov.  Zav.  VI.  Kad  nagje 
jedno  mnogocjeno  zrno  bisera.  Mat.  13,  46.  Pristupi 
k  njemu  zena  sa  sklenieom  mira  mnogocjenoga.  26,  7. 

miioguglav,  adj.  cujus  plura  sunt  capita.  StuUi. 
mnogo-glav,  >i  koga  ima  mnogo  glava.  takva  adj.  kod 
budoglav. 

iniios:6niilostiv,  adj.  mnogo-milostiv,  u  koga  je 
mnogo  milosti:  Kad  sjedneJ,  mnogomilostivi,  da  uciniS 
pravedni  snd,  nemoj  .  .  .  neso  me  pozali  Boze  i  po- 
miluj.  DP.  84. 

iiiiiog'6ok,  adj.  mnogo-ok,  u  koga  ima  mnogo  oci: 
Zborovi  angjelski  .  . .  mnogooki  heruvimi  i  Sestokrili 
seralimi.  DP.  25.  —  rijeii  tako  slozene  kod  buljook. 

iunoa;6|iostoraii,  adj.  koji  je  mnogo  postovan,  mno- 
goga  postovanja  dostojan:  Mnogopostovani  prijatelju. 
Straz.  1886,  59.  Mnogopostovani  gospodine.  Kolo  13. 

nia&gotrudaii,  mnogotrudna,  adj.  muogo-trudan, 
sto  iste  mnogo  tritda:  Vi  (ste)  pored  ostalib  vaJih 
mlogotrudnih  poslova  meni  milostivo  pomagaU  u  skup- 
Ijanju  ovib  pjesama.  Npj.'  3,  V. 


mnogoTjeean 


699  — 


mopioniea 


inuoa'6vjof-aii,  mnogi>vjecna,  adj.  Stulli.  muogo- 
vjecjui.  Ho  jc  0(1  mnogoga  vijeka.  villi  mnogovjek. 
stiprotiio  malovjec'au. 

innoa:6\-jek,  adj.  Stulli.  mnogo-vjek,  stoje  od  mno- 
goga t-ijel'd.    ridi  innogovjecau.   suprotno   nialo\^'ek. 

iiiiiug<kziialT,  adj.  vielicisserisch,  multiscius :  ti  mno- 
goznali !  Kj.  mnogo-znali,  }:oji  mnogo  zna,  Hi  koji 
misli  da  zna  mnogo. 

niiiu!!;uzualiea,  /".  der  Vieltcisser,  multiscius.  Hj. 
mnogoznali  ioijek ;  pa  kako  je  zenskoga  roda,  moic 
znaciti  i  mnogoznala  zena.  isp.  svezualica,  ni.  i  I',  za 
oblicje  isp.  i  neznalica. 

mnogozeu,  adj.  cui  plures  sunt  u.cores.  Stulli.  koji 
ima  mnogo  (vise  od  dvije)  zena.  polijgamus.  isp.  bezeii, 
ilvozenja. 

miiogfozenstvo,  ».  stanje  onoga  koji  ima  mnogo 
zena.  poh/gamia.  isp.  bezenstvo. 

mno^ozif-an,  cna,  adj.  mnogo-ziCan,  «  cega  ima 
mnogo  zica:  Tako  se  prepleta  sva  sedamnaesta  kati.sma 
kao  mnogozicni  pokroi;  kojim  je  praotae  David  po- 
krio  odar,  oa  kojem  tii  dana  leza  bozanstveni  sin 
njegov.  DP.  145.  —  isp.  tako  sloz.  dvozican,  jedno- 
zican. 

Iiiu6a:ulja,  f.  u  poslovici:  ne  daju  rogulje,  nego 
mnogulje,  t.  j.  bolje  je  mnogo  i  malijeh  kravu  uego 
nialo  uajvecijeh.  Kj. 

innd.stvo,  n.  die  Menge,  multitudo.  Rj.  ridi  mlostvo, 
mnozina,  mnozinja,  mnozina;  mlozija,  kalabaluk.  ».<;). 
mnogi.  —  /^ivina,  2)  mnostvo  Ijitdi.  Kj.  158a.  Kad 
dogje  pred  kudu  skoci  na  nj  mnostro  svakojakc  zrje- 
radi.  Xpr.  93.  Smjesa...  isaiana  jo5  k  tome  mlostrom 
tugjili  rijeii  bez  nevolje.  Dauica  1,  102.  Koji  sn  ue 
saiuo  mlostvo  pjesama  znali.  Npj.'  4,  XXVIII.  Prine- 
so5e  .  .  .  ovaca  i  goveda  toliko  da  se  ne  mogase  ni 
izbrojiti  ni  proracunati  od  mnoHva.  Car.  I.  8,  5. 
Unirijece  bez  nastave,  i  od  mnostva  ludosti  svoje  lu- 
tat'e.  Pric.  5,  23.  Samo  kad  bi  to  mnostro  grai/je  bilo 
dovoljno.  Kad  20.  152. 

iniiiizT,  (po  zap.  kraj.)  ptl.  od  mnogi:  Ciji  au  mnozi, 
ouoga  i  Bozi.  Ka  koga  su  mnozi,  na  toga  i  Bozi.  Rj. 
—  Govori  se  kad  kad  n.  p.  vtnozi,  ali  je  obicnije 
mnogi.  Obi.  43. 

mnozina,  mnozinja,  f.  vidi  mnozina.  Rj.  vidi  i 
mnoStvo,  ('  st/n.  ondje.  isp.  mnogi.  za  nastavke  isp. 
babine  *  babinje.  —  Ovi  je  covjek  duzan  mnozinji, 
a  ne  imajuOi  otkuda  da  sve  svakome  isplati,  po  za- 
konima  ovoga  mje.^ta  zasluzio  je  smrt.  Npr.  218.  Ma 
u  z'o  cas  za  mnozinju  dogje.  Npj.  5,  54.  Mnozina 
se  k  njima  ohratise.  5,  159. 

mnAzenje,  n.  das  Vermehren,  Hi'mfen,  incrementum. 
Rj.  rerh.  od  1)  mnoziti,  2)  nmoziti  se.  —  1)  radnja 
kojom  tko  mnozi  sto.  —  2)  stanje  koje  biva,  kad  se 
sto  mnozi. 

mnozina,  f.  —  1)  die  Menge,  multitudo  (ah  Ge- 
gensatz  von  maliua),  cf.  mnozina.  Rj.  vidi  i  nmoStvo, 
i  syn.  ondje.  —  BiC,  m.  bix'a,  f.  kao  mnozina:  kolika 
je  brf'a  vojske!  Rj.  45b.  Bolja  je  slozna  inokostiua 
nego  neslozna  mnozina.  Posl.  21.  Hrabro  se  bianio. 
prem  da  je  mlozini  Turske  vojske  najposle  niorao  ustu- 
piti.  Dauica  4,  17.  Umnozi<?u  veoma  sjeme  tvoje,  da 
se  ne  6e  moci  prebrojiti  od  mnozine.  Mojs.  I.  IG,  10. 
Gospodu  ne  smeta  izbaviti  s  mnozinom  ili  s  malinom. 
Sam.  I.  14,  6.  —  2)  gram,  die  Mehrzal,  numerus  plu- 
ralis.  suprotno  jednina:  Oblika  ima  za  jedninu  i  za 
mnozinu.  Obi.  1. 

mndziti,  zun,  i".  impf.  Rj.  vidi  mloziti.  v.  pf.  sloz. 
na-mnoziti,    raz-,    u-.    v.   impf.   sloz.   umnozavati.   — 

1)  vermehren,  augeo.  Rj.  ciniti  da  hudc  cega  mnogo, 
da  ga  hude  vise:  Kao  5to  vam  se  Gospod  radovao 
dobro  vam  cineci  i  mnozeci  vas.  Mojs.  V.  28,  63.  — 

2)  sa  se,  refleks.  i  pass.:  sich  vermeliren,  augeor, 
succresco.  Rj.  —  Pocele  su  se  ikole  u  zemlji  opet 
mnoziti.  Kj.  842a.  Ragjajte  se  i  mnozite  se.  Mojs.  I. 
1,  22. 


niiijiVTanje,  n  das  Meinen,  opinatio.  Rj.  verb,  od 
mujavati.  radnja  kojom  tko  mnjava  sto. 

ninjitrati,  mnjavam,  v.  impf.  meinen,  opinor:  Ja 
sam  mnjava^  da  si  care  mudar.  Rj.  vidi  mliti,  mniti, 
innivati,  misliti. 

miiba,  /'.  Rj.  moba  (UOAIiKJ,  od  osn.  od  koje  je  nio- 
liti).  Osn.  260.  gen.  pi.  moba  (isp.  A.  Pavic,  Had  59, 
18)  (  molbl  (isp.  slfizbi  od  Danicicn).  —  1)  die  Bittc, 
preces:  A  kad  vigje  tanana  nevje.sta,  da  joj  vise  moba 
ne  pomaze,  (tad'  se  moli  Radu  neimaru.  Xpj.  2,  123). 
Rj.  ridi  molba.  —  Poslao  mi  jc  vladika  Crnogorski 
Petar  II.,  a  on  je  na  moju  mobu  preporuCio  te  su  se 
prepisale  (pjesme)  od  nekoga  Todora  Ikova.  Npj.  4, 
IX.  —  2)  kod  Srba  je  obi(5aj  da  idu  Ijeti  u  neke 
svece,  kad  ne  smiju  sebi  raditi,  gazdama  na  mobu, 
t.  j.  bez  plate,  samo  za  jelo  i  za  pife  .  .  .  Na  mobu 
se  obicno  kupi  na  mrsku...  zovu  gazde  na  mobu... 
Na  mobu  dogju  i  prijatelji .  .  .  Zetmi  sela  moba  To- 
dorova.  Na  kraj,  nakraj  moja  silna  mobo.  Gjul-kaduna 
mobu  zakupiln.  Rj.  —  Kad  je  djevojka  «  mobi  Xela. 
Rj.  ISla.  Mobiti.  kupiti  mohn.  Rj.  365b.  Gjul-kaduna 
mobu  namoUla,  sve  je  kade  na  mohu  sazvalu.  Npj. 
1,  566.  Moli  mobu  Kruzic  gospodaru,  sto  momaka, 
dvesta  devojaka.  1,  605. 

niobar,  mob.4ra,  m.  der  aiif  der  moba  arbeitet, 
operis  adjator  gratuitus.  Rj.  koji  u  mobi  radi. 

mobi^ricn,  f.  die  Arbeiterin  atif  der  moba,  ad- 
jiifrix  gratuita:  Mobariee  moje  drugaricel  udrite  ga 
kolom  i  dilcikom.  Rj.  koja  u  mobi  radi. 

mobarskT,  adj.  a.  p.  pjesme,  cf.  moba.  Rj.  sto 
pripuda  mobarima :  NajviSe  idu  na  mobu  te  zanju, 
za  to  se  zetelacke  pjesme  zovu  i  mobarske  pjesme. 
Rj.  365a. 

m6bitt,  mobim,  r.  impf.  kupiti  mobu.  Rj.  mo(l)biti. 

mobljenje,  n.  verb,  od  mobiti.  Rj. 

.M6co,  m.  ime  muSko, /('/p.  od- Mojsije  (?):  Prijatelj 
moj  Moco  Gjorgjijevic.  Npj.  4,  VIII.  gen.  Moca,  voc. 
Moco.  —  takva  hyp.  Aco,  Peco. 

m6ca,  f.  eingeweichtes  Stuck  Brod,  panis  mace- 
ratus.  Rj.  komud  hljeba  zamocen  u  sto. 

mdealiua,  /".  (u  C.  G.)  kao  piJtalina.  Rj.  gdje  voda 
pisti  iz  zemlje.  vidi  i  mlaka.  ploStina,  pljoStara.  — 
od  korijena  koji  je  u  mokar.  isp.  Korijeni  156. 

mieanje,  n.  vidi  mokrenje  2.  Rj. 

Mdcao,  Moc;ila.  m.  voda  u  BaoSifima.  Rj. 

m&c-ar,  f.  {loc.  mocdri)  die  Niisse  vom  Regen,  udor, 
cf.  mocarina,  mocina.  Rj.  mocarno  vrijeme  n.  p.  od 
kise.  isp.  mocvar. 

m&eiiran,  mofiarna,  adj.  n.  p.  vrijeme.  nass,  iidus 
a  pluvia.  Rj.  sto  pripada  mocari.  isp.  mokar. 

nioei^rina,  f.  mocarno  vrijeme,  indi  mocar.  Rj. 
vidi  i  mocina.  isp.  mo6var. 

morati,  cam,  v.  impf.  vidi  mokriti  2.  Rj.  vidi  i 
buriti,  mizati,  piSati.  v.  pf.  sloz.  pomftcati. 

mSfoniea,  f.  u  Baniji  govori  se  mjesto  mocionica, 
koje  vidi.  P.  Leber. 

moeenje,  n.  vidi  kvaSenje.  Rj. 

mofica,  /'.  dem.  od  motka.  Rj.  (mot-cica),  pred  6 
otpao  glas  t. 

moeilo,  n.  vir  gdje  se  kiseli  kudjelja  i  Ian,  die 
tiefere  Stelle  eines  Baches  urn  Flachs  darin  zu  rosten, 
locus  fluminis  ad  macerandum  linum.  Rj.  gdje  se 
moci  konoplja  i  Ian:  Mocionica  .  .  .  kad  se  mede  u 
moc.ilo.  Rj.  369b.  Pofto  se  kudjelja  (ili  Ian)  izvadi  iz 
mocila  i  osu5i,  onda  se  nabija  stupom  (a  Ian  tre  tr- 
licom).  Rj.  647a.  Raskrefio  se  kao  zaba  nn  mocilu. 
Posl.  270.  —  rijeii  s  takvim  nasi,  kod  bjelilo  1. 

mdcina,  f.  vidi  modar.  Rj.  vidi  i  mocarina.  mo- 
carno vrijeme.  isp.  mocvar. 

mueioniea,  f.  nekoliko  rucica  kudjelje  ili  lana,  Sto 
se  sveze  zajedno  (kao  snop)  kad  se  mede  u  mo6ilo, 
ein  Bund  Hanf  zum  Hasten,  fasciculus  lini  mace- 
randi:  mokar  kao  mocionica.  Rj.  vidi  modenica.  — 
rijeci  sjiukvim  nast.  kod  brkaonica. 


moeiti 


—  700 


1.  modrina 


luotiti,  eiin,  r.  impf.  (u  Lici)  vidi  kvasiti.  Rj.  vidi 
i  iciseliti  '2.  r.  pf.  sloz.  po-mociti,  s-,  u-,  za-. 

Jlurivnna,  m.  ime  nekakop:a  Kotarskosra  serdara 
za  vremeua  Stojana  Jaukovic'a.  Kj.  Moci-vuna.  — 
iako  slo^eita  imena  kud  Pecirep. 

niocilSRl,  /".  poftaiijem  od  motka:  moltlfusra.  isp. 
batiiira.  —  Cisrauin  tfulja  vioitiponi  preti  svome  med- 
vedii.  Zim.  131.  debela  motlca,  batina,  tojaga.  M.  Gj. 
Milicevic. 

iu9(-A'ar,  /".  od  velike  mocvari  ne  mogu  one  luke 
uzorati.  J.  Bogdaiiovi(5  vidi  mofiarina,  i  si/n.  ondje. 
ixp.  moOvara. 

iiiSi-vara,  /".  kao  bara,  mocarmi  semlja:  Sumpf- 
boden.  govori  se  u  Hrvatskoj.  is}}.  mocvar. 

uioc,  modi,  f.  die  Kraft,  fires.  Rj.  mod  (MOIUTb, 
kor.  koji  je  i  ii  moci,  mogu).  Osn.  226.  die  Maclii, 
das  Vermogcn,  potentia,  facultas. /s/j.  modi,  f.  j)!.  su- 
protno  nemod.  Otkud  ovome  premudi'ost  ova  i  moci  ? 
Mat.  13,  64.  Jednome  dade  pet  talanta,  a  drugomu 
dva,  a  tredemu  jedau,  ssakorae  prema  ujegovoj  moci. 
25,  15.  U  tvojoj  je  ruci  moc  i  sila.  Dnev.  I.  29,  12. 
Besjeda  .  .  .  znadenje  preneseno  od  radnje  na  moc, 
kojom  se  radi  i  na  nadin  kako  se  radi:  a)  moc  kojom 
dovjek  govori  (isp.  rijed,  jezik).  Danicid,  ARj.  240b. 
U  prenesenom  smislu  ii  pjesmi  -bilje  na  sreu«  u 
dovjeka  mjesto  vioci  roditeljske.  oiMb. 

m&i-an,  modna,  adj.  Irciftig,  stark,  fortis.  Rj.  u 
koga  Hi  u  ccga  je  moc.  kao  jak. 

1.  ni5ei,  mhG.  f.  pi.  (u  primorju)  die  Beliquien 
(Gebeinej  der  Heiligen,  sanctorum  reliquiae  (ossu). 
cf.  moJti:  Dojdid  ima  moci  od  pomodi:  on  imade 
moci  na  ramenu,  dragi  kamen  u  zutu  perdinu.  Rj. 
ostdci  od  svetaca,  njihora  fjelesa,  kosti,  i  t.  d.  — 
Tada  rede  Bozja  mati :  3Iojc  bib  mu  moci  data,  mojc 
moci  dosta  mogu,  koje  za  vas  Boga  mole.  Here.  326. 

2.  moci,  mfigii,  [mozeS  (mores),  moze  (more),  mo- 
zemo  (moremo),  mozete  (morete),  mogu,  mogob,  mogah, 
mogao,  m6gla],  v.  impf.  rermogen,  konnen,  possum. 
Rj.  imperat.  m6zi.  Rj.^  XXXI.  za  akc.  isp.  Rad  6, 
54.  sadasnje  vrijeme  perfektivno  mognem.  Obi.  91. 
V.  pf.  slo'z.  iz-modi,  od-,  po-,  pre-,  s-,  izne-modi,  potpo- 
prene-,  pripo-,  zapo-;  zapomflgati.  v.  impf.  sloz.  od- 
magati,  po-,  s-,  potpomagati,  pripomagati,  prenema- 
gati  se.  —  la)  uopce,  i  s  iiifinitivom.  Turska  vjera 
podnijet'  ne  more,  da  kaurin  Turkinju  obljubi.  Rj.  65b. 
Dogji  uko  ikako  uzmozes.  Rj.  230a.  2\e  mogaisi  sreii 
odoleti,  vrati  se  natrag.  Xpr.  22.  Ke  mozemo  od  toga 
zverinja  na  miru  ni  rucati  ni  vederati.  42.  Xe  mo- 
guci  nigdje  ni  okle  dobariti  vrati  se  jadan.  108.  Car 
ne  mogne  ni  kud  ni  kamo,  nego  dobaninu  da  gje- 
vojkii.  Xpr.  166.  Da  je  moremo  pohoditi.  187.  Videdi 
da  protiv  ore  sile  ne  moze  nista.  202.  Xije  vije  ni 
delav  nego  lep  momak  sto  moze  biti.  206.  I  vukovi 
siti  i  kozUdi  cijeli  biti  ne  more.  DPosl.  31.  Moguci 
pravcem,  hodit'  opbogjom.  63.  Ako  j'  tako  poznaf 
ne  mogbtidei,  ti  je  zo\i  u  zelenu  bascu.  Xpj.  3,  295. 
BranideS  se,  odbranif  je  ne  mo's.  8,  339.  Ako  ko 
uzmoze  izbrojiti  prab  na  zenilji.  Mojs.  I.  13,  16.  Zeta 
je  .  .  .  mnogo  moglu  na  srpskom  dvoru.  DM.  101. 
(Nijemac  bi  rekao:  hatte  grossen  Einfhiss).  sa  se, 
pass.:  Alise  niSta  znati  ne  more.  X^pr.  186.  Krozanjga 
se  proci  ne  mogase  od  momaka  i  od  devojaka.  Xpj. 
1,  493.  =1  dobar  ste  lovak  ulovili.*  —  Jesmo.  kneze, 
ne  moze  se  ljepse.<  4,  197.  Da  se  brane  dok  se  uz- 
moze. MiloS  78.  Pa  su  (pjesme)  .  .  .  idudi  od  usta  do 
usta  koliko  se  moglo  dogonjene  prema  narodnijem 
pjesmama.  X^pj.  4,  68  (Viik).  Sveza  (je)  izmegju 
njega  (habat)  i  njih  (aptov,  aptovina)  slabila  i  on  se 
zaboravljao  moguci  se  lako  zamjenjivati  njecima  :  ap- 
tovina«  i  ;aptika<-,  koje  sve  mogu  i  od  njeffa  po- 
stati.  Danidid,  ARj.  97b.  Ja  du  biti  zadovoljan  uko 
se_  moghude  reci  da  je  i  ovo  od  mene  dosta.  Ko- 
rijeni  ly.  —  b)  mjesto  infinitiva  stoji  (ponajvise  u 
poricanju)   recenica  privezana  savezom   da.    isp.   da 


14.  —  Vodenica  ne  moze  samotegom  da  melje.  Rj. 
lib.  Ali  nije  nikako  mogla  du  se  ukrade.  Xpr.  155. 
Kad  vidi  da  ga  nc  moze  da  zaustavi  i  s  puta  da  ga 
odvrati,  ouda  .  .  .  197.  Xe  mogase  dt  progovori  rijedi. 
216.  Ko  ne  moze  da  plati,  valja  da  moli.  Posl.  149. 
Xije  mogao  da  ne  iizme  megju  poslanike  nikoga  od 
one  strane.  Sovj.  35.  Ako  koji  rede  oeu  ili  mated: 
jjprilog  je  dim  bib  ti  ja  mogao  pomodi;!;  moze  i  da 
ne  poStuje  oca  svojega  ili  matere.  Mat.  15,  6.  Mislim 
da  ne  moze  da  nagje.  Kolo  15  (14).  —  2)  ne  moze 
se  kome  inuko,  na  ino,  on  ne  moze  drukcije:  Dogje 
nekaka  potreba  da  carev  sin  ide  na  vojsku,  i  ne  mo- 
gase mu  se  inuko  nego  da  ide.  Xpr.  260.  Al'  se  majci 
ne  moze  na  ino,  ne  de  majka  prositi  Merimu,  ved 
mu  prosi  Atlagida  zlato.  Xpj.  1,  253.  Ali  mu  se  ne 
moga  inako,  no  doziva  Mujezina  sina.  Here.  72,  — 
3)  modi  kao  smjeti,  ponajvi.se  u  poricanju:  ne  modi 
od  koga,  kao  ne  smjeti  od  njega.  —  Evo  ti  devet 
kljudeva,  duvaj  ih  kod  sebe;  mozes  da  otvoris  tri 
detiri  odaje  .  .  .  naposljetku  moles  otvoriti  sve  osam 
odaja,  ama  devetu  da  se  nijesi  usudio  nipoSto  otvo- 
riti. X'^pr.  194.  Svekrva  podne  misliti,  kako  de  snasi 
svojoj  kridimice  do  glave  dodi,  ali  ni  to  od  sina  ne 
mogase.  233.  I  pozna  mu  Hajku  na  legjima,  pa  po- 
trze  zladena  kubiira,  te  da  gagja  za  legja  junaka,  al' 
ne  moze  od  Hajke  devojke,  ved  zalazi  njemu  isprijeka. 
Xpj.  3,  185.  Irod  uhvati  Jovana,  sveza  ga  i  baci  u 
tamnicu  Irodijade  radi  zene  Filipa  brata  svojega.  Jer 
mu  govorase  Jovan :  ne  mozes  ti  nje  imati.  Mat.  14, 
4  (non  licet  tibi  habere  eum :  es  ist  dir  nicht  erlaubt 
sie  zu  haben).  —  4)  moze  biti,  moze  biti  da,  vidi 
mozda,  beldim*.  isp.  koliko  3,  podem  1.  —  Moze 
biti  da  su  ga  i  oblaci  naljutili.  Xpr.  56.  Vi,  brado, 
moze  biti  da  ste  dekali  mene.  Milo§  87.  Pa  im  onda 
ne  dadne  nesreda  (ili  moze  biti  sredal,  da  se  opet  iz- 
maknu  na  Ljubid.  94.  Becari,  megju  kojima  je  bilo 
najmanje  pravijeb  Arnauta  (a  moze  biti  nije  bilo  ni 
jednoga),  Sovj.  42.  Onamo,  moze  biti  navaUce,  za- 
metne  s  Milenkom  nekaku  raspru.  54.  Moze  biti  da 
bi  sacuvao  LjeJnicu.  66.  Moze  biti  da  de  se  nadi 
detrdeset.  Mojs.  I.  18,  29.  To  de  biti  od  tuda  sto  se 
moze  biti  i  za  zeusko  govori  igoljuha«.  Osn.  357. 
Slog  (je)  u  sadaJnjem  Jtokavskom  govoru  dug,  osim 
moze  6(Yt  gdjekojegaosamljena(primjera).  Rad  20,  IfH). 
m6(ia,  /'.  die  Mode,  la  moda:  Ovake  narodnosti 
treba  kupiti  dok  se  nijesu  prosrjestenijem  i  novijem 
modama  zagusile  i  iskorijenile.  Xpr.  IV.  Pedi  Ijude 
bilo  je  i  kod  nekijeh  Ijudi  u  Evropi  velika  moda . . . 
ali  ih  opet  nijesu  jeli.  Pripr.  36. 

lU&dnr,  modra,  adj.  blau,  liridus.  Rj.  cf.  maven, 
mavi,  mor,  morast,  plav,  plavetan.  dem.  modrikast. 
—  X'emoj  biti  Ijuta,  da  ne  budeS  zuta;  vede  budi 
dobra,  da  ne  budes  modra  (od  boju).  Posl.  20ii.  Pod 
onom  gorom  visokom  crljeno  cr'jece  i  mudro.  X'pj.  1, 
202.  Zadede  se  jedan  modar  oblak.  2,  57.  Za  male 
se  puske  pojaffmiSe,  detri  modra  dima  poletise.  HXpj. 
3,  456. 

modrenje,  n.  Rj.  verb,  od  1)  modriti,  2)  modriti 
se.  —  1)  radnja  kojom  tko  modri  sto  (das  Blaufarben, 
tinctio.  Rj.).  —  2)  stanje  koje  biva,  kad  se  sto  modri. 
raddriea,  f.  (pi.  gen.  modrica)  der  blaue  Fleck, 
livor.  Rj.  modra  mada,  modar  biljeg  od  boja:  Modrice 
od  boja  i  udarei  koji  prodiru  do  srca  jesu  lijek  zlome. 
Prid.  20,  30.  —  vidi  masnica  1.  isp.  poziljak. 

niodriec,  /'.  pi.  (u  Dubr.)  Art  Blume,  herbae  genus. 
Rj.  nekaki  crijet. 

uiodricast,  niodrifaA',  adj.  livoribus  plenus.  StuUi. 
koji  je  pun  modrica  n.  p.  od  boja. 

luudrikast,  adj.  bkiulich,  subliridus:  modrikasto 
platno,  ungebleichte  Leimrand ,  linttnm  non  inso- 
latum.  Rj.  dem.  od  modar.  takva  adj.  dem.  kod  er- 
venkast. 

1.  inodrina,  f.  die  Bldue,  das  Blau,  livor.  Rj, 
osobina  u  onoga  sto  je  modro.  vidi  modrost. 


3.  iiioilriiia 


—  701 


molba 


2.  inbdriiin,  f.  (u  Dalm.)  Art  Franenrock,  togae 
genus.  Rj.  nckukit  (modnt)  zcnuka  Italjiiiii.  —  Bi- 
Ijaca  .  .  .  cure  isproSene  i  koje  sii  za  udaju,  nose 
ovakii  haljimi  plavetmi,  koja  se  zove  modrina.  Rj.  26a. 

luodriti,  rim,  v.  impf.  (u  Dalm.)  Kj.  v.  pf.  sloL 
omodriti,  pomodriti.  —  1)  hhtu  farhen,  livido.  Rj. 
ciniti  da  biide  sto  viodro.  —  3)  mc^driti  se,  rim  se, 
V.  r.  itiipf.  hlim  sein,  lireo.  Kj.  modro  hifi,  sjati  mo- 
drinom,  tyati  se  od  modrinc,  prosipati  modrinu  od  sebe. 

iii&drokus,  VI.  (u  PaSti'.)  tioa  nekaka.  Kj. 

Illi)(lru8t,  modrosti,  /'.  vidi  modrina.  StuUi. 

AIDdru^,  ■/».  zidine  od  stai'oga  grada  u  Hvvatskoj 
u  Ogiilinskoj  reg-ementi.  Rj.  —  imcna  s  tnkim  nasi. 
Mi  his,  Njegus. 

iiiijifiicin,  mognes,  i  t.  d.  perfektivno  sadasnje  vri- 
jeiiie  od  muc'i,  mogii,  Icoje  vidi  i  priiiijere  ondje.  — 
isp.  dadnera,  litjenem  (t  htjednem),  smjediiem. 

m6^ii,  cf.  moci.  Rj.  1.  lice  jednine  sadcii.  vremena 
od  m&(ji,  koje  vidi.  —  kako  taj  glagol  cuva  staro  u 
?(  1.  line  jednine  sad.  vremena,  tako  imajii  jo.ste  i: 
liocu,  velju,  vigju. 

iiidgrii-,  niogiiea,  6e,  (m^gufl)  adj.  vermogend,  woJd- 
habend,  potens,  opulentits,  cf.  mogm^an.  Rj.  vidi  i 
imaSan,  imatan,  imovit,  imu(5,  imucan.  —  Svjetniku 
mogucu  htijeiije  se  dariva.  DPosl.  120  (u  jugozap. 
kraj.  dariva  se  mjesto  daruje  se). 

iiiOii;(icaii,  mogiidna,  adj.  vidi  moguc.  Rj.  i  syn. 
ondje. 

iiifiS'fu'T,  ca,  ce,  (akc.  Rad.  li,  54)  upravo  prilog 
sadahiji  od  glagula  modi,  upotrebljavan  kao  pridjev, 
znaceci:  sto  mose  biti;  }}ossibilis.  moglich.  suprotno 
nemogudi.  —  Usjedim  ua  doiire,  i  sto  je  moguce 
IjepSe  nakidene  konje.  Rj.  801b.  Zapita  sudnike: 
»Gospodo !  je  It  moguce  da  ja  toga  eovjeka  od  smrti 
otkupim,  i  da  platim  sto  je  duiian?«  (>ni  mu  odgo- 
vore:  >Za  Jto  ne!«  Npr.  218.  Zlo  (iiniti  a  dobru  se 
nadati  nije  moguce.  Posl.  02.  Ja  eii  zasad  naznaCiti, 
od  prilike,  samo  ono,  sto  je  moguce.  Danica  2,  .31. 
Ako  hi  kako  bilo  moguce,  da  ih  proceraju.  3,  It).  Da 
gledamo,  ako  bade  moguce,  da  ni  jedan  ne  iitece. 
Milo5  115.  iSasvim  je  moguce,  da  .  .  .  Priprava  121. 
Ljudima  je  ovo  uemogiiOe,  a  Bogu  je  see  moguce. 
Mat.  19,  2G.  Koliko  je  god  moguce  bilo.  Rad  9,  19ii. 
Koji  de  se  stampati  iiio  prijc   htide  moguce.  21,  19(i. 

iiiogdciiOst,  mogiU'nosti,  /'.  iiio^t'iestvo,  n.  (n  vojv. 
po  varoSima)  die  Mogliclikeit,  potestas.  Rj.  stunje  u 
Icojem  je  sto  moguce.  —  !Sve  Sto  ti  dogje  na  niku 
da  ciuis,  cini  po  mogucnosti  svojoj.  Prop.  9,  10.  Ostali 
knji^evui  poslovi  .  .  .  napredovali  su  i  proSle  godiue 
jjo  mogucnosti.  Rad  21,  197.  —  JMogucstvu  sad  je 
moguee.  DPosl.  (JS.  Pismo  je  otvorilo  put  umu  Ijuc- 
kome,  da  se  priblizi  k  Bogu  po  mogucstru  svome. 
Danica  2,  1.  Izmislio  je  (covjek)  plesti  kolibe...  tim 
je  on  ispuuio  namjerenje  svemogui'ega,  koji  ga  je 
ukrasio...  ovim  mogucstvom,  da  maze  izmiSljati.  Pripr. 
119.  Po  mogucstcu  svojemu  dadose  u  riznicu  za  jiosao: 
zlata  Sezdeset  i  jednu  tisucu  drama.  Jezdr.  2,  69.  glas 
s  izmegju  6  i  t  u  rijeci  mogiK%tvo  isp.  plemidstvo, 
poku(;stvo,  preimudstvo,  koje  se  rijeci  ne  govore  u 
prostom  narodu;  a  da  se  govore,  narod  bi  janiacno 
ono  s  izbacio.  isp.  Pecski  (Pecki). 

iii6liiiiia,  f.  (u  Dubr.)  vidi  mahuna.  Rj.  vidi  i  me- 
huua.  —  Bo^.anja  (u  Dubr.)  mahuna  od  boba  (a  od 
graha  zove  se  muhuna).  Rj.  34b. 

inoj,  mftja,  moje,  adj.  —  1)  mein,  mens.  Rj.  sto 
pripada  meni.  moj  (kor.  koga  je  me-ne).  Osn.  61. 
tipravo  pridjev  koji  zamjenjuje  licnu  zamjenicu  ja 
bez  dodatka,  u  drugom  padezu  za  pripadanje:  Davor' 
i?aro,  davor'  dobro  moje.  Npj.  2,  439.  isp.  Sint.  3G. 
Moja  krava,  dakle  moje  i  tele.  Posl.  181.  i\foja  kuea 
moja  sloboda.  181.  3Ioja  6e  mi  zemlja  moju  krv  po- 
piti.  (Ne  dam  se  sa  svojega  ziv  ocerati).  182.  3Ioji 
se  sveei  od  tvojih  ne  stide.  182.  pleonasticki:  Starae 
jarca   zakolje  .  .  .    natakne    ua    razanj    i    pripece    ga 


k  vatri,  a  moj  ti  jarac  fikoi\  s  rainja,  pa  bjeii!  Npr. 
245.  moj  zamjenjuje  se  pridjerum  svoj ,  koje  vidi. 
oblici  mojim,  mojih  glase  u  jiiinom  govoru.  i  mojijem, 
mojijeb.  (Jbl.  29.  —  2}  scherzhaft  ats  Gcgcntheil  ran 
nemoj :  A.  Nemoj.  B.  Moj  Boga  mi.  Kj.  u  sali  se 
kaze  kao  suprotno  rijeci  nemoj. 

Mtija,  m.  (ist.)  vidi  Mojo.  Rj. 

M6jaiika,  /'.  doliua  izmegju  Dicma  i  Siuja  .  .  .  U 
Mojanci  nema  Sume,  nego  je  karaenje  i  rupCage: 
DoCekade  zalei  u  Mojanci,  otetfe  ti  konja  i  oruije.  Rj. 

inojAsTii,'"  mojasina,  m.  Art  Aussatses,  leprae  genus. 
Rj.  nekaka  guba. 

.Ilftjiis,  m.  (u  ('-.  G.)  ime  musko.  Rj.  osn.  u  A[ojo. 
Osn.  359.  luip.  od  Mojsije.   takva  hyp.  kod  DragaS. 

iiiojoiiitU'a,  /'.  majmuuiea.  DPosl.  XIV.  Kak'  os'o 
megja  mojenmcam'.  44.  Mojemuca  i  od  zlata  viojc- 
muca  je.  63.  Mojemuca  ho  se  ve6ma  penje,  to  vecma 
svoju  sramotu  kaze.  63. 

iiiAjciiiiiii,  m.  vidi  majmuu:  Mojemun  ue  igra  u 
vjeru.  DPosl.  63.  mojemun,  majmun.  XIV. 

iii(ije,iije,  n.  das  Behnupten  dass  etvas  mein  ist, 
arrogatio.  Rj.  verb,  od  mojiti.  rialnja  kojom  tko  moji  sto. 

lliujiti,  juu,  V.  impf.  sagen  dass  eincr  (etwas)  mein 
ist,  meum  dico  esse;  dalier  das  Zireideutige:  ja  ga  i 
svojim  i  mojim  (a  on  se  odric'e).  Rj.  govoriti  da  je 
ko  Hi  sto  moj,  moje.  v.  pf.  stoz.  omojiti. 

Mojo,  m.  (juz.)  liyp.  od  Mojsilo.  Kj.  gen.  Moja, 
voc.  Mojo,  vidi  Moja.  —  Mo-jo.  takva  hyp.  kod  Bajo. 

.^I6j.sije,  m.  ime  mu.5ko,  Afoses.  Rj.  vidi  Mojsil, 
Mojsilo.  hyp.  Moco,  Moja,  MojaS,  Mojo.  —  Faraon 
traiase  da  pogubi  Mojsija.  Mojs.  II.  2,  15.  Ragnilo 
dade  Mojsiju  kder  svoju.  2,  21. 

Mojsil,  m.  Moses  (in  den  Volkserzaldungen  vom 
ear  JVlojsil),  Moyses.  Rj.  m  pripovijetkaina  iiarodnim 
0  caru  Mojsilu. — Mojsilo  (Mojsije)  i  bez  o:  Mojsil. 
Osn.  128.  isp.  Momcil  i  Momcilo. 

Mojsilo,  m.  vidi  Mojsije.  Rj.  —  ime  s  tajcim  nast. 
isp.  Isailo  (Isaije). 

moj  ski,  nach  mciner  Art,  ut  ego  soleo.  Rj.  adv. 
na  moj  nai^in,  kako  je  moj  obiiaj.  isp.  naski,  na- 
sinski,  njegovaki,  svojaki. 

iiii)kar,  mokra  (m6kri  i  mokri)  adj.  nass,  wdus, 
madidus.  Rj.  —  Mokro  kuvistvo,  n.  t.  j.  krSteno,  die 
Pathesc'haft.  necessitas  baptismi.  Rj.  366a.  JStokur  kao 
moeioniea.  Mokroj  zemlji  malo  daicda  valja.  Posl.  182. 
Tkala  je  Janja  to  belo  platno,  sve  joj  je  platno  od 
sHza  mokro.  Npj.  1,  491.  isp).  mofiaran,  mukljiv. 

iiiokraea,  /'.  (in  anstfindigcr  liede)  der  Urin,  urina. 
Hj.  pristojna  rijec.  vidiihuvez.  manje  pristojne:  pji, 
pisanjak,  pisaea.  —  Vuskija,  konjska  mokraca.  Rj.  80b. 

lliokrt'iije,  n.  Rj.  verb,  od  mokriti.  —  1)  radnja 
kojom-  tko  mokri  sto  (das  Netzen,  madefactio.  Rj.)  — 
2)  radnja  kojovi  tko  mokri  Hi  se  mokri  (das  Harnen, 
TO  mejere.  Kj.). 

mokriiia,  /'.  die  Ndsse,  mador,  udor.  Kj.  osobina 
a  onoga  sto  je  mokro.  i  strar  mokra.  vidi  mokrota. 
—  Kazu,  da  i  sad  iz  onijeb  prozora,  gdje  su  sise  bile 
izmoljene,  tece  nekaka  mokrina,  koja  se  niza  zid  hvata, 
kao  krec.  Npj.  2,  123  (Vuk). 

mokriti,  a-Tm,  r.  impf.  Rj.  —  I.  1)  netzen,  viade- 
facio.  Kj.  ciniti  da  sto  hade  mokro.  v.  pf.  sloz. 
smokriti  se.  —  2)  harnen,  mcjo.  Kj.  vidi  buriti,  mi- 
zati,  moOati,  piSati.  —  Zamabao  konj  vodu,  t.  j.  ne 
moze  da  mokri.  Rj.  182b.  Notfnicavo  celjade  koje 
nodu  mokri  poda  se.  Rj.  424b.  Ako  mu  do  zore  od 
svega  sto  ima  ostavim  i  ono  sto  mokri  uza  zid.  Sam. 
I.  25,  22.  —  II.  mokriti  se,  rim  se,  v.  r.  impf.  harnen, 
lotium  reddo.  Rj.  (novu)  mokriti  podu  se. 

mokrofa,  /'.  osobina  u  onoga  sto  je  mokro.  vidi 
mokrina.  —  Kad  se  sume  posijeku  ili  barem  razrijede, 
onda  prestane  oua  mokrota  i  nezdravlje.  Pripr.  31. 
rijeci  s  takvim  nast.  kod-  eistota. 

inolltn,  /'.  prcces,  supplicatio.  i^tulli.  I'idi  moba  1, 
die  Bitte,  preccs,   djelo   kojim   se  sto  moli.   gen.  pi. 


inolben 


—  702 


inolitvati 


m61bi.  —  moliti,  molhii,  moba.  Koiijeni  162.  Velike 
ffospode  moUni  po  gotovu  zapovijest.  Posl.  33.  Sveta 
ilozana  mislet'i  u  prostoti  svojoj  da  joj  se  na  nwlhu 
■tijciinu  iipravo  odgovara,  sovoreci  tako  molila  se 
Boffii.  177.  Te  se  mole  za  njega,  i  niolba  im  se  naj- 
vise  prima.  Danica  2,  ili).  Obiiiaj  je  da  se  vjereniea 
krije  od  vjerenika  upiavo  do  vjeiicanja ;  ali  ovda 
podije  relike  iiiolbe  dopuste  mu  da  je  vidi.  Kov.  45. 
.y  molhoiii  presvete  majke  Bogorodice  .  .  .  molitva  joj 
II  Bosa  posluSna!  70.  Kad  .  .  .  isl'ahc  Tuicima  tu 
narocinu  molhu,  Turei  im  dadii  .  .  .  MiloS  HO.  Kome 
bi  narod  mogao  prednti  stoje  mollie.  141.  Ova  mi 
inolha  ostane  onda  iiciapHiijena.  Npj.'  4,  XIII.  Opo- 
mennvSi  se  mojih  ustmcnih  i  pismenih  molhi.  4,  XIV. 
Vuj  molhu  sliige  svojega  i  uaioda  svojega  Iziailja. 
];ojuvi  ce  se  moliti.  Car.  I.  8,  30.  O  molhi,  I'oja  se 
svesrdo  1  postojano  eini.  Danicid,  ARj.  417a.  Dauas 
evo  joS  i  north  moluha.  Pom.  42.  [prema  tome  isp. 
u  Ditniciia  sliizbi  \^ne  sluzaba)  gen.  pi.  od  sluzba]. 
iiiuibeu.  adj.  ad  prcces  spectans.  Gjorgji:  molbeno 
vrime,  molbena   knjiga.    Stulli.  sto  pripada  molhi. 

luulbenk-n,  /'.  molhcno  piswo,  eine  Bittschrift,  li- 
belliis  siipjilex:  Ja  misliiu  da  uije  bilo  vrijedno  Cak 
u  Zasreb  da  pisete  g.  Prici  sarao  radi  molbenice. 
Javof  1885,  762. 

luoleiiijc,  11.  (si.)  das  Beten,  Flehen,  preces  ad 
Deitm :  primi  Gospode  Koze  moj  malo  molenije  za 
veliko  ime  tvoje  (kad  se  mole  Bogu).  Bj.  is  crl;renoga 
jezika  mjesto  m61jenje,  koje  vidi. 

luoler,  m.  der  Maler,  pictor.  Rj.  vidi  slikar.  — 
Moleru  se  ne  gleda,  .^ta  je  namolovao,  uego  kako  je 
uaDiolovao.  Pis.  69.  Carski  dvor  poslje  odmali  slikare 
(molere),  koji  su  sve  Sto  su  god  vidjeli  .  .  .  napisati 
morali.  Pripr.  176. 

indlerov,  adj.  des  Malers,  pictoris.  Rj.  sto  pripada 
moleru. 

inoleroviea,  f.  die  Malerin,  Malersfrau,  n.ror  pic- 
toris. Rj.  .fe»((  molerora. 

luoierski,  adj.  Maler-,  pietorum.  Rj.  sto  pripada 
molerima  Hi  moleru  kojemu  god. 

uiulibog',  m.  (komisch,  in  der  Anekdote  von  der 
Tiirkin,  die  den  serhischen  Monch  so  beeeichnet  statt 
bogomoljac).  Rj.  smijesno  mjesto  bogomoljac,  «  pri- 
povijeci  u  kojoj  .«e  pripovijeda,  da  je  Turkinja  tako 
kazala  za  Srpskoga  kalugjera. 

luolilnc  (krivo  molioc),  molioca,  in.  rogans,  suppli- 
ca)is,  rogator,  etc.  Stulli.  koji  moli.  —  Kad  god  ti 
jave  da  ima  nekakav  mulilac  uesto  da  trazi  .  .  .  Zlos. 
127.  rijeci  s  takim  nasi,  kod  cuvalac. 

iiioliljn,  f.  koja  moli.  —  Pogleda  marljivo  lepu 
moliljti.  Mil.  39.  rijeii  s  takim  nust.  kod  bjelilja. 

1.  moliti,  molini,  v.  impf.  Rj.  v.pfsloz.  do-m61iti 
(se),  iz-,  na-,  od-,  po-  (se),  u-,  za-;  v.  impf.  sloz.  iz- 
m^ljati,  odmaljati.  v.  impf.  iterat.  moljakati.  — 
J.  1)  koga,  bitten,  rogo.  Rj.  vidi  moliti  se  1.  moliti 
kogu  za  sto,  moliti  koga  da  .  .  .  Hi  (izostavivsi  da) 
ide  pravi  govor  (oratio  directa).  Kumiti,  2)  moliti. 
Rj.  314b.  (Jkapao  iJtuci,  moleci.  Rj.  452b.  Stane  ga 
moliti  da  bi  mu  kui)io  slo.  Xpr.  41.  Ja  te  molim,  nemoj 
plakati.  39.  Molim  vas,  5ta  se  ta  plaC  u  brodu  vaSem 
fuje?  247.  Placuci  pofne  ga  moliti  za  oproStenje.  248. 
D^eferdare,  moj  po  Bogu  brate:  nemoj  me  s  vatrom 
prevariti,  sa  oko  te  ni  moliti  ne  6u\  Posl.  351.  De- 
vojka  je  Ojurgjev  dan  molila:  >Gjurgjev  dance,  kad 
mi  opet  dogjeS'  .  .  .  Npj.  1,  298.  Moli  moba  Kruzic 
gospodaru,  sto  momaka,  dcesta  devojaku.  1,  605.  Jloliti 
svagda  se  govori  sa  sto,  a  najobicnije  je  s  glagolom, 
n.  p.  Molim  te,  da  mi  ufiniJ  (ili  ucini  mi)  Ijubav.  Pis.  31. 
Molim,  pozdravite  mi  gospodina  Trkulju.  Straz.  1887, 
239.  Da  otide  k  caru  i  da  ga  umiloslivi  i  da  ga  moli 
za  smj  narod.  Jestir.  4,  8.  —  2)  moliti  Boga  za  sto, 
I'idi  moliti  se  2  (Bogu  za  stoj.  Moli  Boga  gje  se 
moja  mater  nije  doma  namjerila.  Npr.  94.  (u  ovom 
prunjeru  i  u  onom   koji  ide  odmuh   za  njim:  moli 


Boga  =  Iivali  Bogu.  is2J.  i  nize  pod  II 2  primjer  iz 
Npr.  73).  Prekrstio  se  nijesi;  a  moli  Boga  za  Sto  ga 
moli.5:  da  ti  nije  mene  bilo,  umio  bi  kazati  sta  bi  ti  se 
dogodilo.  99.  Xa  dazd  i  za  smrt  ne  treba  Boga  moliti, 
sami  6e  do6i.  Posl.  83.  Ali  kad  ko  zgrijeSi  Gospodu, 
ko  ce  moliti  za  nj'^  Sam.  I.  2,  25.  amo  pripada  i 
ovaj  -primjer:  Molicu  vam  molitvicu  za  sve  ku(?e 
dobre  sreiie,  za  te?.aka  i  volaka.  Npj.  1,  138.  —  II.  sa 
se,  refleks.  —  1)  kome,  bitten,  rogo.  Rj.  vidi  moliti  1. 
—  Knez  .  .  .  du?,an  je  bio  sa  Ijude  iz  svoje  kneziue 
moliti  .te  kod  Turaka.  Rj.  279a.  Ni  kojoj  se  krajini 
rijecima  ne  molili.  Rj.  361a.  Stane  .se  moliti  ocu.  Npr. 
48.  Stane  .se  moliti  da  on  to  ne  moze  ufiniti.  66. 
Nego  ti  se  molim  da  se  ti  opet  prometnes  ii  struk 
bosioka.  260.  Moli  tmm  .se  ^enikova  majka,  za  rana 
joj  snahu  dovedite.  Npj.  1,  15.  Stane  se  moliti  za 
oprosteiije.  Danica  4,  35.  Babo  joj  se  smjerno  moli: 
»Ne  idi  Stane  !<  Kov.  65.  Pa  tt  se  j»oii'nio  fZa  izidemo 
tri  dana  hoda  u  pustiuju.  Mojs.  II.  3,  18.  —  2)  Bogu, 
beten,  precor.  Rj.  vidi  moliti  2.  —  Srbi  se  obifino 
mole  Boga  triput  na  dan  .  .  .  pred  veceru  svi  se  mole 
Zajedno  .  .  .  ja  sam  slusao  kako  se  moja  mati  tnoli 
Bogu  za  mene.  Rj.  On  udari  drugim  putem  moleci 
se  Bogu  da  mu  da  dobru  sre(5u.  Npr.  60.  Moli  se 
Bogu  Sto  sam  zaspala,  a  da  sam  budna  bila,  ne  bi 
ti  dobio  ni  tib  opanaka.  73  ('=  hrali  Bogu.  isp.  po- 
vise  pod  1.  2  prva  dva  primjera).  Da  se  za  moju  dusu 
Bogu  molis.  228.  Moleci  se  svagda  ^i?o^«  u  molitvama 
svojijem  da  bi  mi  .  .  .  Rim.  1,  10.  Cuj  viku  i  molitvu, 
kojom  ti  .se  danas  moli  sluga  tvoj.  Car.  I.  8,  28. 
Otvorene  bile  uSi  Gospodnje  onima  koji  se  uzmole  u 
ovoj  crkvi.  DP.  339.  Bogu  se  moliti  o  cemu,  u  ovom 
primjeru:  Sve  sto  radio  i  o  cemu  se  Bogu  molio,  sve 
ti  iizalud  i  uaopako  obrSilo.  Npr.  114. 

3.  moliti,  glagol  kao  prost  ne  dolazi  nego  samo 
slozeii :  izmcMiti,  namoliti  se,  pomoliti,  promoliti.  v. 
impf.  izmalati,  promalati;  pomaljati:  izmilati  1. 

molitva,  f.  Rj.  dew.  molitviea.  —  1)  das  Gebet, 
preces.  Kod  Srba  kad  se  koje  razboli,  slabo  traze 
ijekara,  nego  popa  ili  kalugjera  da  mu  i^ati  molitvu 
main,  ili  reliku  .  .  .  lei  na  molitru,  sich  vorsegnen 
lassen  (vou  den  Wiichnerinen  nach  40  Tagen),  puri- 
ficor.  Rj.  (na  molitvu  ide  porodilju  40  dana  poslije 
porogjaju).  Bogomolja,  2)  molitve  Sto  uOe  djeea  u 
Skoli.  Rj.  33b.  Vaslavu,  ona  molitva  Sto  .se  cita  kad 
se  ustaje  u  slavu.  Rj.  55b.  Vracevska  molitva,  nekaka 
molitru  koja  se  i-ita  bolesnicima.  Rj.  74a.  Svatovi 
sazovu  djevojaeke  roditelje  da  joj  dadti.  dobru  mo- 
litvu. Rj.  124b.  i  itajuci  nekake  molitve  od  zaklinjanja. 
Rj.  177a.  Nomas,  ef.  molitva.  Bj.  394b.  (Turska  mo- 
litva). Sto  se  skupi  od  uurijaSa  i  od  citanja  niolitava. 
Rj.  395b.  Oprosna  molitva.  Rj.  464b.  (Iprostena  mo- 
litva. Rj.  465a.  Ocati  mu  samrtnu  molitvu.  Rj.  482a. 
Eto,  braco,  boijaei !  nek  je  vama  podela,  men'  pred 
Boga  molitva.  Npj.  1,  131.  Pa  stadose  Bogu  na  mo- 
litvu, moliSe  se  Bogu  istinome.  3,  64.  Zelja  je  mojega 
srca  i  molitva  k  Bogu  za  spasenje  Izrailja.  Rim.  10, 
1.  Ho(5u  dakle  da  molitve  cine  Ijudi  na  svakome 
mjestu.  Tim.  I.  2,  8.  Neka  citaju  molitvu  nad  njim. 
Jak.  5,  14.  Boze  .  .  .  sluga  tvoj  da  ti  se  pomoli  ovom 
molitvom.  Sam.  II.  7,  27.  Moze  li  Sto  biti  ljep.Se  od 
ove  molitve  za  sec  putnike,  za  bolesnike.  DP.  17. 
Prekrasna  je  molitva  raspetome  Hristu.  59.  —  2)  (u 
Konavlju)  bokarii?  napuujen  vina  i  nakicVu  vijencem 
od  cvijeca,  koji  u  svalovima  djeveri  nose  pred  dje- 
vojkom,  i  koji  se  zove  joS  i  neejestina  casa,  ef.  mo- 
litvena  casa:  Izvila  se  zlatua  zica  vrbom  iz  mora, 
savila  se  gjeverima  oko  molitve.  Bj.  —  sa  nasi.  isp. 
muuitva. 

molitvaiijo,  n.  das  Beten.  preces.  Rj.  verb,  od 
molitvati.  radnja  'kojom  tko  molitvu.  —  Turci  pijahu 
kao  i  mi,  samo  bez  nazdravljanja  i  bez  molitvanja. 
Zlos.  169. 

molitvall,   vam,  v.  impf.   (komisch  statt  molili  se 


molitvcni 


—  703  — 


inoinkov 


Bo<ru1  beten,  precor.  Rj.  lakrdijaski  mjesto  moliti  se 
Bogu. 

iiiAlitveiiT,  adj.  Uo  pripadu  molitvi.  —  UzevSi  ve- 
liki  kolac,  ili,  kao  Sto  ondje  ka^ii.  samiin  .  .  .  miiAtii- 
lugdzija  iiznie  molitreiii  samuii.  Rj.  124b.  Mdlitve»d 
easa,  f.  cf.  dobra  molitva:  Te  iizima  casu- molUx-enu. 
Bj.  366b.  C'lij  molitcoii  iihis  moj,  kad  vapijem  k  lebi. 
Ps.  28,  2.  IStarab  se  da  ti  pokaiem  u  ('emu  iipravo 
prolazi  HriSi'auimi  molitvcni  dnn.  DP.  870. 

ni6litvoiiTk,  m.  Gchelhiirh.  Rj.  f  Ditlin.  upraro  s-e 
mislilo:  molitveni  libro  (kiijiEra).  pn  ro  toje  molitvenik 
m. ;  da  se  mislilo:  niolitvena  knjig;a.  hilo  hi  molitve- 
uica.  IvekoviO. 

mulitviea,  f.  dem.  od  molitva:  Molieii  vam  moli- 
tvicii  7.11  sve  kuce  dobre  sreiie.  Npj.  1,  138. 

miilovauje,  n.  dus  JInlen,  pictio.  Rj.  verb,  od  mo- 
lovati.  radnja  Vojom  tko  mohije.  —  Ovaj  sada  iznaaje 
umjeStvo  da  i  na  o6\  govori  —  a  to  je  iiiolovtnijeni 
(slikovanjeiiil,  jer  .sve  pisanje  nije  drugo  nego  jedua 
struka  molovanja.  Priprava  176. 

luSlovati.  molujem,  v.  impf.  malen,  pingo.  Rj.  vidi 
slikovati,  pisati  4.  isp.  sarati  1.  v.  pf.  sloz.  izmolovati, 
naraolovati.  —  Sigji  s  diida  luce  molovano.  Rj.  143b. 

llioljac,  mMjea,  m.  die  Motte,  Schabe.  tinea.  Rj.  vidi 
grimica,  grinja.  grizica,  grizlica,  grizniea.  —  Moljak, 
moljac  It  .<()•»  i  u  pr.hdn.  Rj.  367a.  Ne  sabirajte  sebi 
blaga  na  zemlji,  gdje  moljac  i  rgja  krari.  Mat.  6,  19. 
Haijine  va5e  pojedose  moljci.  Jak.  5,  2.  On  se  raspada 
kao  triilina,  kao  haljina  koju  jede  moljac.  Jov  13,  28. 
osn.   u  .itaroiii  MO.Ai..  Osn.  338. 

moljak,  nioljka,  m.  (u  Dubr.)  moljac  (larva.  Rj.') 
u  siru  i  u  prsiitu  i  t.  d.,  die  (die  Kiiseflietie.  Rj.^1 
Kiisemade,  vermis  casearius  (piophila  ca/fei  Fil.  Rj.'). 
Rj.  isp.  pjevak,  pregalj. 

iiioljiikiiiijo,  ».  das  oftere  Bitten,  preces  iteratae. 
Rj.  verb,  od  moljakati.  radnja  kojom  tko  moljaka. 

inoljitkati,  mSljakam,  v.  impf.  mehrmals  bitten,  ite- 
rare  preces.  Rj.  iierativni   ylayol:   vise    puta   moliti. 

nioljeiljc,  n.  1)  das  Bitten,  rogatus.  2)  das  Beten, 
precatio.  Rj.  verb,  od  1]  moliti,  2)  moliti  se.  — 
JJ  radnja'  kojom  tko  moli  koga  (covjeka  Hi  Boga). 
—  2)  radnja  kojom  se  tko  moli  kome  (covjeku  ili 
Bogu).  —  Til  sad  nema  milosti.  niti  pomaze  moljenje 
i  laskanje.  Straz.  18S7,  14  (=  moliti  covjeka  Hi  mo- 
liti se  covjeku).  Molim  dakle  prije  svega  da  se  i'ine 
iskanja,  molitve,  moljenja.  zabvaljivanja  za  sve  Ijiide. 
Tim.  I.  2,  1.  Da  je  blago.sloven  Gospod,  jer  usliJi 
glas  moljenja  mojega!  Ps.  28,  6. 

iiii>]jniea,  f.  vidi  bogomolja.  Rj.  zgrada  !<  kojoj  se 
Ijudi  Bogu  mole. 

inSiiia,  /'.  (St.)  vidi  djevojka:  Udala  se  moma  da 
je  nije  doma.  Ajde  moma  da  idemo  douia.  Im  Biil- 
garischen  iiberhanpt  stutt  djevojka.  Rj.  ;«  Bugarskom 
se  jezikii  govori  uopce  mjesto  djevojka.  dem.  momica 
1.  vidi  i  uura,  momica  2.  —  Bela  moma  prebela.  Kpj. 
1,  74.  Mlada  moma  mal  do  veka.  1,  331.  Pod  iijim 
sjedi  mala  moma,  te  se  veseli.  1,  521.  I  dv'je  mome 
neljubljene.  Kov.  86. 

Moma,  f.  ime  zensko.  Rj.  I 

mAmaf-kT,  adj.  Rj.  sto  pripada  momcima  ili  momku  \ 
kojemu  god.  —  1  a)  Jimglings-,  juvenilis.  Rj.  sto  j 
pripada  momcima,  mludi'Hma,  mludim  Ijudima:  1 
danas  su  onamo  joS  najobicnije  momacke  igre:  me- 
tanje  kaniena,  skakanje,  rvanje,  i  gagjanje  u  niSan. 
Danica  2,  106.  Dove.Scii  im  na  majkc  mumaike  zati- 
ra£-a  u  po  dne.  Jer.  15,  8.  —  b)  kao  mje.<ito  momkov, 
sto  j^ripada  momku,  mladencu,  mladozenji,  seniku. 
isp.  djevojacki  i  djevojcin.  U  Brbiji  dobjeglica  dogje 
upravo  momku  u  kucu,  pa  je  onda  odvedu  u  kakvu 
kucu  inomackom  rodu.  Rj.  124a.  Otmicari  ne  .smiju 
idi  s  djevojkom  momackoj  kuci.  Rj.  477a.  Dodje  od- 
regjeni  dan  da  djevojafki  otac  odgovori  ocu  momac- 
kome.  Kov.  44.  Zena  koja  je  uaprijed  usla,  poljubi 
prvo  devojackog   oca  i  mater  u  ruku,   pa   onda   mo-  \ 


mackog  oca  i  mater...  Djevojka  poljubi  ,u  ruku  naj- 
prije  momkove  starije  pa  onda  svoje.  Ziv.  303.  — • 
2)  Burschen-,  Knappen-,  puerorum.  Rj.  .sto  pripada 
momcima  (vojnicima.  kalfama,  mlagjima).  —  3)  pli- 
vati  momacki.  Rj.  adv. 

iiiAiiiak,  muraka,  »i.  (voc.  momCe,  pi.  mftmci,  momci, 
momiika).  Rj.  dem.  momcic,  momce,  momculjak.  augni. 
momCina,  momcekaiija.  coll.  momcad,  momcadija.  — 
1)  der  Jungling,  Bursche,  juvenis.  Rj.  mlad  covjck. 
vidi  djetic  3,  mladid,  gjerz.  —  Danju  je  bio  prsten 
a  nocu  lep  momak.  Npr.  39.  Momku  kakom,  koji 
stoji  kod  kola.  Momie,  perjanice,  ne  .stoj,  ne  pogledaj. 
Npj.  1,  108.  Zasl'  obicaj  u  tebi  postade,  mladi  momci 
da  Ijub'  udovice,  stari  starci  lijepe  djevojke?  1,  320. 
—  2)  der  Knappe,  Knecht,  puer,  miles:  kuinovski 
momidc:  Kara-Gjorgjijni  momci.  Rj.  kao  sluga,  vojnik, 
mlagji.  vidi  i  cirak  2,  djetid  5.  —  Ali  se  ovaj  (ber- 
berin)  ucini  bolestan  pa  poslje  svoga  momka.  Npr. 
150.  Moji  momci,  lavi  odabraui  1  jas'te  konje,  hajte  u 
LjeJnicu.  Npj.  4,  251.  Rece  .  .  .  momku  svojemu  koji 
mu  nosaSe  oruzje.  Sam.  I.  14,  1. 

momastvo,  n.  der  Burschenstand,  famulatus,  mi- 
litia: otiJao  u  moma-itvo.  Rj.  5  .sfq/t  pred  t  mjesto  c 
(momac-tvo,  (•  pred-  t  pretvara  se  n  i  isp.  sto).  stunje 
momacko.  —  Milan  uzme  Milosa  k  sebi  u  momaiitvo. 
MiloJ  44.  Gjorgjijevid  dogje  it  moma.stvo  Jlilosevu 
bratu.  48.  Koli  se  (Blagoje)  uz  bunu  Adzi-Prodanovu 
predao  Jlilofu,  i  po  torn  kod  njeija  u  niomuMro 
stuo.  180. 

momi-ail,  momi-Adija,  /'.  (coll.)  die  Burschen,  piieri. 
juvenes.  Rj.  jedno  od  momcadi  momak.  —  Djevojke 
otimajii  ponajviSe  momcad  koja  nemuju  roilitelja,  ili 
ako  ib  imaju,  a  oni  ib  ne  slusaju.  Kj.  477a.  Postave 
na  drugoj  (sot'ri)  djeticima  i  momcadma  koja  rude  u 
polju.  Kj.  713a.  Kalugjer  sa  svojom  ■momcadi  preveze 
roblje  na  levu  stranu  Morave.  Milos  93.  Govori  .  .  . 
momcadma  kao  bradi.  Tim.  I.  5,  1  (obsecra  juvenes.  .  . 
ermahne  die  Jiingeren).  za  nasi,  u  momcadija  ridi 
Arapija. 

radmec,  mftmceta,  n.  das  Biirschlein,  adolescentulus: 
Jlomce  mi  pi-omfe  kroz  selo.,  Rj.  dem.  od  momak. 
vidi  momcic,  momculjak.  —  C'irica,  momce  kojeje  u 
sluzbi  kod  kaka  gospodina.  Rj.  760b.  Ni  Danila  moze 
umiriti,  jer  je  momce  vrlo  ugrijano.  Npj.  5,  22.  Ondje 
bijaJe  s  nama  momce  .Jetrejce.  Mojs.  1.  41,  12. 

moiiii'ekaiija,  /'.  augm.  od  momak.  Rj.  vidi  mom- 
6ina.  —  augm.  s  takim  nast.  Srbekanja,  Starcekanja. 
isp.  i  TurkfeSanja. 

momceuje,  n.  verb,  od  momciti  se.  Rj.  radnja 
kojom  se  tko  momci. 

momeit-,  )».  dem.  od  momak  (cf.  deklic.  Rj.').  Rj. 
ridi  momce,  momculjak.  —  Njegov  sin,  momcic  od 
desetak  petnnest  godina,  iSao  pored  njega.  Danica  3, 
235.  Kao  ndad  momcic  obu6e  se  od  gjavolstva  ii  de- 
vojadke  baljine.  4,  8. 

Momt-il,  .M6mi-iIo,  m.  ime  musko.  Momcil  ima  konja 
Jabucila.  Rj.  —  Moincil.  Momcilo  (osn.  u  momak).  Osn. 
124.  isp.  Momir.  za  nast.  isp.  Mojsil,  Mojsilo. 

m6mcina,  f.  vidi  momdekanja.  Rj.  nugm.  od  momak. 

—  isp.  gjikela  (veoma  velik  momak). 

momi-iti  sc,  cim  se,  v.  r.  imj)f.  sicli  als  ein  momak 
betragen,  uffecto  statum  -vj  momak.  Rj.  graditi  se 
momak. 

momel'iljak,   momculjka,   w.  dem.   od  momce.  Rj. 

—  takvK  dem.  kod  brezuljak. 

momica,  /'.  —  1)  dem.  od  moma.  Rj.  —  2)  (u  C. 
G.)  ridi  djevojka.  Rj.  —  3)  (u  Crmnici)  vidi  sluSkinja. 
Rj.  ridi  i  momkinja. 

.MiiiiiTr,  m.  ime  muJko.  Rj.  —  liloinir  losn.  u  moma. 
od  koje  je  i  );iO)««A:).  Osn.  113.  ixp.  Monicil,  Momcilo. 

momkinja,  /'.  (u  hnosk.)  ndi  slu.ikinja.  cf.  mouin. 
Rj.  ridi  i  momica  3,  sluzavka,  n'lba. 

momkov,  adj.  des  momak,  jnrenis,  pncri.  Rj.  iilo 
pripada  momku.  —  Djevojka  poljubi  u  ruku  najprije 


iiioiiikovanjc 


-  704 


1.  more 


mowl-ove  starije  p.i  onda  svoje.  Ziv.  303.  if<p.  mo- 
inaoki  lb. 

iiionik6vniije,  >i.  der  JungUngsstand,  adolescent ta, 
sltitus  jureiiilis.  Rj.  verb,  od  momkovati.  stanje  koje 
him.  hid  tlo  momkiije. 

iiioiukovati,  lu^mklljeal,  r.  impf.  ein  inomak  aein, 
SHiii  jitveiiix,  puer.  iiiilat.  Rj.  hifi  moviak. 

iiioiinrali ,  iiittiirirh,  inon.liha,  m.  der  3Ionurch. 
uovioyi.;.  —  Onaj  so  zove  vladalac,  gospodar,  monarh, 
samodrzac.  Pripr.  G3.  sa  mvrsetle  monarah,  tnouarh 
i,ip.  patrijarah  (Danitlii'l,  patrijar(ht  (Vuk).  isp.  agenat. 

nioniirliija,  /".  wommhia :  Kad  sanio  jedan  vlada, 
zove  se  moiuirhija.  Pripr.  71. 

iiioniirliiiija.  /".  rhiddlica  moiiarhijska;  die  Mo- 
narchal. —  Knjaz  Dolgomkov.  Monarhinja  zeW  pra- 
voslavna,  da  . . .  t^i-ep.  inal.  128.  za  nust.  isp.  herce- 
ginja,  kneginja. 

uioiiastir,  HI.  vionasterium,  [lovaTrr;-,!'/;,  manastir, 
nlimasur.  i.^p.  klostar.  —  Bolan  mi  Jlarko  dogje  u 
naseniu  mona.'itirii,  i  on  mi  je  pieminuo  u  nasemu 
mon(i.s1i>u.  HNpj.  2,  210.  SadaJnjemu  nastojatelju 
mona.9tiia  Feneka  posvedena.  Spisi  1,  3.  U  Fiusko- 
gorskom  Mona.ftirii  SiJatovcu  20ga  maita  l.SKi.  1,  97. 

monastirio,  m.  dcm.  od  monastir.  vidi  manastiric. 

uioiiast'iriiia,  /".  migm.  od  monastir.  vidi  mana- 
stirina. 

monasliristc,  «.  mjesto  gdje  je  uekad  bio  mo- 
nastir, vidi  manastiriste. 

inonilstirskT,  adj.  coenohii,  ad  coenohinm  speetans. 
StuUi.  sto  pripada  monastiru.  vidi  manastirski. 

1.  mor,  m.  das  Sterhen,  ohitus:  (.ije  je  tor,  tu  je 
nior.  Rj.  Icao  nmiranje.  —  kor.  koga  i  umrijeti.  isp. 
Osu.  2i.  ixp.  pomor,  kozomor,  miSomor. 

2.  mor,*  adj.  inded.  dxinkelhlau,  fuscocoeruleus, 
cf.  plav.  Koji  nosi  mor  dolamu.  Mor  dolamu  na  gr- 
bava  legja.  Rj.  nwrast  (osn.  u  tugjem  adj.  koji  se  u 
nas  ne  mijenja  po  padezima:  mor  moro  cm).  Osn. 
215.  Tal.  moro  crnac;  po  tome  je  mor*,  morast 
ugasit,  zagasit.  isp.  mormenevi^.  V  ugusitoplaretnim 
(mor)  coliauim  cakiirama,  u  gjecermi  .  ., .  Danica 
2,  105. 

mora,  f.  Alp(drucken,  die  TriUe,  asthma  noc- 
turmtm.  Rj.^)  ephialtes,  incubus.  Gdjekoji  pripovije- 
daju  da  je  mora  vjeftica  koja  Ijudc  nocu  u  spa- 
vanju  pritiskuje  i  dlhanje  ira  zaustavlja  .  . .  i  davi 
.  .  .  nekakvoga  corjcka  tako  morila  mora  da  vec  uaj- 
poslije  nije  mogao  zaspati  .  .  .  kako  bi  sklopio  oci, 
odmah  mora  nil  nj  .  .  .  Kako  zaspi,  odmah  ga  mora 
pritisne  ...  cf.  vada  3.  Rj.  —  kor.  koga  je  moriti. 
isp.  Korijeni  100.  isp.  konj5mora,  ljud5mora. 

murac,  morca,  m.  (u  Dubr.)  vidi  ciirak.  Rj.  vidi  i 
budae,  i  syn.  ondje.  —  morac  (mislim  da  je  od  os- 
nove  koja  je  ti  more).  Osn.  341. 

morac,  moriiC-a,  m.  Fenchel  feniculiim  (officinale 
All.  Rj.')  Ja  sam  u  Srbiji  morac  cuo  samo  u  sra- 
motnijem  poslovicama  i  pripijevkama,  ali  u  Pastro- 
vicima  i  u  Crnoj  Gori  raste  i  kuha  se  s  mesom  i  sa 
slaninom.  Rj.  biljka.  vidi  motrika. 

-Aloraca,  f.^  1) —  rijeka  koja  izvire  iz  planine  Ja- 
vorja  i  kod  Zabljaka  utjeCe  u  Skadarsko  jezero.  Rj. 
—  2)  Morafia  gornja  i  donja,  llmgegend  von  Moraca: 
Te  je  salje  u  Moracu  yornju.  Rj.  kruj  na  rijeci  Mo- 
raci:  Nikodime  pope  Di'agoviLu!  Pokiipi  mi  obije 
Morace.  Npj.  4,  418.  —  3)  namastir  u  donjoj  Mo- 
raci.  Rj. 

.Mdrat-anin,  m.  ipl.  Mftrafiani)  Einer  von  MoraCa. 
Rj.  corjek  iz  Morace. 

-MftrackT,  adj.  von  MoraCa:  Pa  odoSe  uz  Moracke 
strane.  Rj.  sto  pripada  Moraci. 

moral,  morula,  m.  die  Moral,  moralis  doctrina, 
lex:  To  je  moral!  Nov.  Srb.  1817,  472.  Niti  zna,  Sto 
je  moral,  ni  stid.  1817,  510. 

iii6ralaii,  mciralna,  adj.  sto  pripada  moralu,  mo- 
rulisch,   vwralis:   Kiika  i   motika.   (.  .  .   Tako   se   to 


sad  uz  rijec  govori  i  za  druge  bolesti,  a  kaSto  i  za 
moraine  pogrjeske  .  .  .).  Posl.  103.  Rgja  ...  u  nio- 
ralnome  smislu.  Pis.  44.  Bijeljeti  se  .  .  .  u  pre- 
nesenom  smislu  o  moralnoj  cistoti.  Dani6i<;,  ARj. 
295b. 

morMi.saiijc,  ».  verb,  od  moralisati.  radnja  kojom 
tkn  moralise:  das  Moralisiren.  —  Ti  se  mozeS  zaCu- 
diti,  titajui'i  ovo  moralisanje.  Zlos.  90. 

moralisati,  monMisera,  v.  impf.  govoriti,  rasprav- 
Ijati  o  moralu,  najyucitjuci  koga  na  moralan  iivot : 
moralisiren.  potrrda  n  verb,  moralisanje. 

iiioraliiost,  moraliiosti,  /".  osobina  onoga  sto  je 
morulno.  —  Srecui  dokaz  zrelije  dei^ine  svesti  i  jace 
njibovc  moralnosti.  Zlos.  202. 

iiioraiijo,  H.  (u  vojv.)  das  Muss,  necessitas:  ako 
ne  ce  sam  (od  svoje  volje),  a  on  hoce  pod  moranje 
(u  8rbiji  bi  kaznli:  liofe  ako  rau  se  i  ne  ce).  Rj.  verb, 
od  morati.  stanje  koje  bira,  kad  tko  sto  mora.  — 
Da  ne  teramo  nikoga  ni  pruta  jednoga  da  donese 
pod  moranje.  Ko  hoce  drage  volje  —  dobro.  Zim.  18. 

morast,  adj.  vidi  nior.  Rj.  ugasit,  zagasit,  ugasito- 
plavetan.  —   Dade    njemu    morastu    malviitu.  HXpj. 

3,  325. 

iii6rati,  mOraon,  r.  inijjf.  (u  vojv.  a  u  Srbiji,  u 
Bosni  i  u  Here,  govori  sc  mjesto  mora:  valja,  treba 
n.  p.  valja  iiii  \6i,  treba  ici;  treba  da  bude  i  t.  d.) 
miissen,  oportet  me,  cogor.  Rj.  v.  pf.  sloz.  primorati. 
v.  impf.  sloz.  primoravati.  —  8to  pan  prosi,  selo 
musi  (u  Backoj),  er  muss,  debet.  Rj.  375b.  Ovo  je 
upravo  81ovacka  poslovica.  ali  se  u  vojvodstvu  moze 
cuti  i  od  nasijeli  Ijudi,  i  znaci:  5to  spabija  moli,  one 
selo  mora  ciniti.  Posl.  359.  Onda  zlo  po  otmicare: 
moraJH  lezati  u  apsu  i  plaiati  globu.  Rj.  477a.  Gdje 
bi  se  biikagije  same  od  sebe  otvorile,  ondje  mora 
biti  raskovnik.  Rj.  03Sb.  Cudo,  2)  kao  bijeda  ili  ne- 
sre(5a,  cemu  se  Ijudi  cudiii  moraju.  Rj.  829b.  Onda 
de  joj  se  pola  greha  oprostili,  i  ne  6e  viSe  morati  na 
ovaj  svet  dolaziti.  Xpr.  84.  Zaista  moramo  bar  za 
ovii  najmlagju  sestru  znati,  kud  je  dajemo.  180. 
J)/o)((  oku^iti  kao  ku(5ka  sicaaa.  Posl.  182.  Te  donesi 
blago  Xemanjii^  ...  pa  ih  opet  moras  donijeti.  Npj. 

4,  105.  Koji  Stogod  od  Slavenske  istorije  upravo  po- 
znaje,  onaj  mora  znati  da  su  Srbi  s  tijem  imenom 
u  naSe  zemlje  do.51i.  Kov.  8.  Morao  je  biti  nekakov 
vjetrenjak  i  budala.  Nov.  Srb.  1817,  485.  Ovo  je 
Jauko  Mitrovic-  .  .  .  i  morao  je  zivljeti  oko  polovine 
XVII.  -vdjeka.  Npj.  3,  107  (Vuk).  U  petoj  knjizi  .  .  . 
moracu  i  o  njemu  govoriti.  Npj.'  4,  XI.  Unutrainji 
(je)  red  po  dalmatinskim  opkinama  bio  jednak:  po 
tome  kakogod  sam  narod  tako  i  vlada  morase  u 
njima  biti  jednaka.  DM.  329.  sa  se,  pass.:  $to  visi, 
nek  otpada.  (Sto  se  mora^  ciniti  nek  se  d'ini,  kako 
je  mogui-e).  Posl.  353.  Sto  su  Srbi  prema  njemu 
zaista  bili  svi  prostaci,  i  njemu  su  se  mnoge  njihove 
uredbe  morale  varvarske  ciniti.  Sovj.  20. 

1.  Morava,  f.  —  1)  voda  sto  tece  kroz  Srbiju  i 
utjece  u  Dunavo  kod  Kulica  nize  Smedereva.  Rj. 
isp.  Moraviea.  —  2)  die  Umgegend  der  yiorava.:  Od- 
vrgole  Gruzu  i  3Ioravu.  Rj.  Any  na  Moravi.  — 
imena  vodama,  mjestima,  i  t. 
Bregava. 

2.  Morava,  f.  ime  zensko. 
s  takiiii  nast.  kod  Gospava. 

Mori\vci,  Miiravaca,  m.  pi.  namastir  u  Srbiji:  Mo- 
ravcima  crkvi  dopadoJe  i  tu  adzi-Gjeru  pogubiSe.  Rj. 

Moraviea,  /'.  juzaa  Morava,  koja  se  nize  Karanovca 
sa-staje  s  Ibrom:  Niz  Bjelicu  i  niz  Moravicit.  Rj. 

1.  mOrc,  n.  Rj.  augm.  morina.  —  1)  das  Meer, 
mare.  Rj.  Buci  more.  Rj.  50b.  Dobrocani  gotovo  svi 
zive  od  mora  (t.  j.  od  putovanja  i  trgovanja /)0  moru). 
Rj.  1208.  ir  se  sinje  more  zanjihalo.  Rj.  180b.  On 
se  naveze  na  more  i  pogje  morem  putovuti.  Npr.  236. 
More  nevjerno  polje.  Posl.  182.  Crni  vrane  preletio 
preko  mora  duzdevoga.  Npj.  1,  95.  C'ak  zalete  preko 


d.  s  takvim  na.^t.  kod 
Rj.   —   imena  zenska 


705 


inoruiiji 


mora  carnog.  1.  163.  Daleko  je  dvor  od  polj.a  rad^ 
proMranii  >>lana  mora!  1,  191.  Pule  .sii  palko  )«  slnno 
more.  1,  .318.  B'jelila  Mare  darove  nu.  veljn  r'jcku 
nil  more,  utopi  praten  ii,  more.  1,  383.  Lepo  nas  je 
Krceg  darivao:  tvoine  bratu  giiuju  od  sto  lista,  uz- 
rasla  je  mom  na  igvoru,  a  sazrela  siiiicii  na  istokii. 

1,  551.  Ukraj  sinjeg  mora  dehelofja.  2,  ;iHi>.  I'rczli  ne  n 
more  debelo.  3,  59.  Ja  Limune.  od  mora  trfjovce!  3,  451. 
No  podi2e  silnovitu  vojskii,  jednu  posla  morem  siro- 
kijem.  5,  200.  I  odoSe  morem  dubolijcm.  5,  289.  Pak 
sagjoSe  niz  Krstac  planiuii  na  pogledu  mora  velilcoya. 
5,  289.  Ponude  mi  svake  donijeti:  nmoraroca.  smokve 
iz  JMostara.  Here.  217.  Gdjekoji  xe  savezu  u  more,  pa 
po  deset  godiiia  kiiei  ne  doirju.  Kov.  40.  Bezbozniei 
811  kao  more  nskolehaito,  koje  se  ne  moze  umiriti.  bl, 
20.  —  2)  (u  Dubr.)  das  Meeriranser,  aqua  marina : 
donesi  mi  mora  da  se  okupam;  popij  jednu  casii 
mora;  more  m  ne  moze  piti.  Ej.  momka  voda.  — 
U  njegov  sud  da  naliju  mora  .  .  .  »nego  si  mi  doneo 
inorsku  vodu«.  Npr.  242. 

'i.  iiiftre!  interj.  ovom  se  rijedi  pokazuje  kao  neko 
starJeSinstvo  (kao  male  maujc  uego  sa  hre).  Kad  kaze 
jeduak  jednakome  more!  ouda  gdjekoji  (osobito  djeea 
i  momOJad)  odgovori:  >More  ti  do  koljena,  a  guzica 
do  ii5iju«.  A  kad  reee  mlagji  starijemn  more!  onda 
onaj  pita:  »Ko  je  tvoj  more?  pa  hoce  ouoga  5akom 
za  vrat.  More,  Marko  !  ne  ori  dnimova.  More  Turci! 
ne  gaz'te  oranja.  Ej.  «.y).  mori.  —  Car  Trojan  odmah 
dozove  onoga  berberskoga  momka.  pa  ga  zapita ;  lifore 
§ta  si  ti  oglasio  narodu  za  mene?«  Npr.  151.  Milos 
povice:  »Drzite,  more,  to  je  pasa,  ali  neinojte  da  ga 
ubijete,  nego  ziva  da  uhvatimo«.  Jlilo.s  lUj. 

iiiori'kanjc,  n.  das  more-xagen,  u^urpatio  vocahuli 
more.  Ej.  rerh.  od  morekati  se.  radnja  kujom  se  iko 
moreka. 

iiiort'knti  so,  morfekam,  se,  v.  r.  impf.  more-sugen, 
ustirpo  vocabulum  more.  Rj.  gororifi  more! 

iliorcnje,  n.  Ej.  verb,  od  moriti.  —  1)  radnja 
kojom  tko  mori  (ubija)  koga  (das  Tildten,  truoidatio. 
Ej.).  — ■  2)  radnja  kojom  tko  mori  (triidi)  koga  (das 
Ermiiden,  defatigatio.  Rj.). 

mores,  more,  cf.  moci.  Ej.  mftgu,  moreJ,  more, 
moremo  i  t.  d.  i  mogfi,  mozes,  moze  i  t.  d.  primjeri 
kod  mo(5i. 

moresa,  f.  (u  Grbljii)  ime  kozi.  Ej.  —  moresa  (osu. 
mo2e  biti  u  mor).  Osn.  360.  rijeci  s  takvim  nasi,  kod 
brnjesa. 

iiiftri,  pripijeva  se  ii  pjesmama  po  istoenijem  kraje- 
vima,  cf.  more :  Idi  reoi  jadna,  tvojoj  majei,  idi  reci, 
tuzna,  mori.  tvojoj  majei.  Slavuj  pile,  mori,  ne  poj 
rano.  Ej  Nedeljo,  mori,  dilbero.  Rj. 

iiidrija,  /'.  (St.)  ridi  kuga:  Kad  m&rija  Mostar  po- 
morila.  Ej.  vidi  i  cuma.  —  Ja  Bog  ptisca  od  sehe 
morijii,  te  pomori  devet  milih  brata.  Npj.  2,  39.  Id 
odatle,  od  Boga  morijo,   devet   si   mi   sina   iimorila. 

2,  42.  Jer  (a  poslati  moriju  na  Misir,  kojii  t^e  im 
pomoriti  prvence  sinove!  Prip.  bibl.  42.  od  korijena 
od  koga  je  i  moriti.  Korijeni  160.  rijeiji  .s  takvim 
nasi,  kod:  letija. 

iiiijrina,  f.  (u  Dubr.)  awgm.  od  more.  Ej.  takva 
angm.  kod  bm-dacina. 

MiirTs,  m.  die  Marosch,  Marisus.  Rj.  voda  u  Ugar- 
akoj.  imena  s  takim  nasi,  kod  BjeliS.  —  Rano  rane 
sedam  devojaka,  da  zabite  vode  na  Morisii.  Npj.  2,  639. 

iii6riti,  rim,  v.  impf.  Rj.  v.  pf.  sloz.  iz-moriti,  od-, 
po-,  S-,  sa-,  U-;  iznemoriti  se.  r.  impf.  sloz.  odmarati. 
—  1)  todten,  interimo.  Rj.  ubijati  2.  —  Tu.siti  caure 
od  avilenijeb  buba  t.  j.  moriti  (u  vru(?oj  pei'i).  Ej. 
758a.  !!>to  se  ono  Travnik  zamaglio?  ili  gori,  il'  ga 
kuga  mori?  Npj.  1,  485.  Svaki  Srbin  mori  po  Tur- 
cina,  a  Srbiua  po  dvadest  Tiiraka.  4,  174.  Ako  Ii 
duhom  poslove  tjelesne  morite,  zivljefete.  Bim.  8,  13 
(morlificare,  ertodten).  7is,  to  posla  na  njib  lavove, 
koji  ih  eto  more.  Car.  II.  17,  26.  Ja  eu  podignuti  na 


Vavilon  .  .  .  vjetar  koji  mOri.  Jer.  51,  1.  —  2)  er- 
miiden, fatigo.  Rj.  truditi  1,  einiti  da  bude  tko  umo- 
ran,  tritdan.  —  ()j  san  me  lonii,  san  me  mori,  san 
zaspat'  ne  mogu.  Npj.  1,  378.  amo  se  moze  dodati  i 
ovaj  prim  jer :  Mori  me  Ijutina,  Sodabrennen.  Ej.  339b. 
Nije  mene  sunee  obrvalo  lov  love('-i  gori  po  zelenoj, 
neg  me  mori  kraljiea  Budinska,  I'jepa  ti  je,  milosan 
moj  dundo!  da  bi  meni  Bog  i  sreda  dala,  da  mi  bude 
moja  vjereniea.  HNpj.  2,  303.  .ia  se,  rcfleks.:  Lajav 
(jezik)  5to  vise  zbori,  manje  se  mori.  Posl.  165.  Trfie 
i  ne  sust.aju,  bode  i  ne  more  se.  Is.  40,  31.  isp.  su- 
stajati,  utrugjivati  se. 

Jltkrlak,  alorlAka,  m.  cf  Vlah.  Ej.  —  U  Dalmaciji 
gragjani  i  varoSani  i  ostrvljani  zovu  Vlahom  sva- 
koga  seljaka  sa  sube  zemlje,  koje  mu  drago  vjere,  i 
sto  se  naSijem  jezikom  onamo  zove  Vlah,  ono  se 
Talijanskijem  i  po  ovome  NjemaCkijem  zove  Morlak 
(Morlaeco).  Ej.  68a.  Jer  su  Mlecii^i  .  .  .  postavili  ga 
serdarom  nad  morlacima.  Npj.  3,  107  (Vuk). 

iiiftnuciicvis,  *  adj.  indecl.  violett ,  violaceus,  cf. 
Ijubicast:  Na  njemu  je  mormenevis  dolama.  Ej.  isp. 
mor,*  morast,  meneviS.  —  mormeneris,  morast,  plav. 
Npj.'  1,  316. 

iii6riiar,  morn^ira,  m.   Stulli.   vidi   rarnar.  —  Kud 
mornari  broduju  i  putnici  putuju.  HNpj.  1,  6. 
j      iiionisirev,    iiioriidrov,    adj.   Stulli.   sto   pripada 
■mornriru. 

luorii.arskT,  adj.  Stulli.  Ho  pripada  mornarima. 

iiidrnarstvo,  n.  nautae  munus.  Stulli.  sluzba  mor- 
narska. 

iiioruklinac,  mor5klinca,  m.  klinac  kojiui  se  Sina 
prikiva.  Ej.  —  Tamua  je  prva  pola  u  moro-klinac. 
Osn.  337. 

iiiorAkvasa,  f.  (u  vojv.)  u  kola,  der  Deckel,  mtini- 
mentiini  axis.  Ej.  —  tugja  rijec  morftkvaSa.  Osn.  58. 

liiorovraii,  m.  bit'e  neka  ptica.  DPosl.  XIV.  K'o 
morovran  na  kamenu.  45.  isp.  galiivran,  vrana  crna 
kao  gavran.  Ej.  82b. 

iii6rskT,  adj.  ]\[eer-.  See-,  marinus.  Ej.  sto  pripada 
mora.  isp.  pomorski.  —  Suho  (morsko)  grozgje  (krupno 
i  sitno).  Ej.  103a.  Postavljene  morskom  dir^ljetinom.. 
Ej.  118b.  Morska  kokos,  f.  das  Perlbuhn,  numida 
meleagris.  Ej.  368b  (ptica).  Morska  repa,  f.  Art  Kar- 
toflel-iibnlicbe  Pflanze  (helianthus  tuherosus  L.  Ej.^). 
Morska  repa  raste  u  visinu  vrlo  visoka,  a  u  zemlji 
ima  kao  krompire,  koji  se  jedu  nekuvani  i  vrlo  su 
vodeni.  Ej.  368b.  Morska  scinja,  f.  (u  Dubr.)  der 
Delpbin,  Tiimmler,  delphinus  (delphis  L.  Ej.^)  cf. 
pliskavica.  Rj.  368b  (morska  zivotinja).  Morski  vo, 
Morsko  tele,  d.  Meerkalb  (Eobbe;  Seehund  Ej.'),  vi- 
tulus  marinus  (phoca  vitiilina  L.  Ej.').  Ej.  368b. 
Ukljeva  se  suha  prodaje  u  Kotor  i  odande  nu  morske 
lagje.  Rj.  777a.  Nego  si  mi  doneo  morska  vodti.  Npr. 
242.  Tako  te  ne  prozdrla  pucina  morska!  Posl.  299. 
U  kajpi  morski  Slavic  ne  poje.  DPosl.  140.  Tvoje  su 
oei  morske  trnjine,  a  ja  sam  junak  iiwrski  trgovac. 
Npj.  1,  324.  A  jesu  Ii  iziSli  svatovi,  hoee  1'  brate,  m 
morska  otoku.  3,  153.  Te  mu  jedno  veee  donese  naj- 
lepSega  morskog  vina,  pa  se  dobro  napije.  Danica  5, 
93.  Voda  koja  sa  velikom  hukom  pada  u  zaliv  morski. 
Pis.  80.  Dokle  je  god  zemlja  taka  bila,  moglo  je  biti 
samo  morske  zivotinje  i  morskoga  bilja.  Pripr.  109. 
Svi  (e  knezovi  morski  sidi  s  prijestola  svojih.  Jezek. 
26,  16. 

iliorttlbaka.  /'.  (u  Grblju)  nekaka  tikva,  bundeva, 
eine  Art  Kiirbiss,  ciicurbita  quaedam:  tikva  mortu- 
baka.  Rj. 

iiiuniiia,  f.  der  Sausen,  accipenser  huso  Linn.  Rj. 
riba.  dem.  moruniea.  —  Ciarda,  zagrada  ii  Dunavu 
gdje  se  mornne  hrataju.  Rj.  83a.  Kesega  pobije  ci- 
jenu  moritni.  Posl.  133.  / 

iii6riiiiu'a,  f.  dem.  od  moruna.  Rj. 

iiidriiiiji.  adj.  Hausen-,  hnsonis.  Rj.  sto  pripada 
morun  i,  morunamu. 

45 


Moska 


—  706  — 


motika 


.MOska.  /■-  (ii  C.  G.)  vidi  Moskva:  Pa  on  dogje 
nadno  ^^nske  ravne.  Rj. 

M6skalj,  Moskiilja,  m.  vidi  Moskov.  Rj.  vidi  i  Rus. 
—  iineiui  s  t-.ikim  natt.  kod  Dragalj. 

mosknni,  adj.  Miiskut-,  moschatus.  —  Oralac  mo- 
slcani.  Rj.  467b. 

MdskoT,  Moskfiva,  m.  der  Russe  (Moskoviter), 
Bitfsus.  Rj.  Rus,  Moskalj.  —  Bratko,  (ovo  se  ovako 
pjeva   misle(5i   da  bi  ovako  Moslov  kazao).  Kj.  40b. 

3Iosk5Tija, /".  vidi  Moskovska:  Polei'ela  dva  vrana 
ffavrana  od  Ozije  preko  Moskovije.  Rj.  vidi  i  Rusija. 

Moskovit.  m.;  Prijatelju  MoskoviV  Jovauu.  Rj. 

luoskiiviti,  vim,  v.  impf.  —  1)  russisiren,  facio 
esse  ifitssHHi.  Rj.  (5initi  da  biide  tko  Mo.skov,  Rus. 
vidi  rusiti.  t'.  jif.  sloz.  pouioskoviti  (i  se).  —  2)  mo- 
skftviti  se,  v.  r.  impf.  riissisiren,  russizo.  Rj.  postajati 
3Ioskov,  Bus. 

liiosk6Tljenje,    «.    das  Rusi;isiren.    Rj.    verb,   od 

1)  moskoviti,  2)  moskoviti  se.  —  1)  radnja  kojom 
tko  tnoskovi  koga.  —  2J  stanje  koje  biva,  had  se 
tko  moskori. 

Moskdvljt'T,  adj.  d€s  Mo.skov,  Bussi.  Rj.  sto  pri- 
pada  JHoskom.  adj.   s  takim  nast.  kod  birovljev. 

Mdskovska,  f.  adj.  Busdatid,  Bussia.  Rj.  t.  j. 
zemlja.  vidi  Moskovija,  Rusija. 

3I6skovskT,  adj.  russL'ich,  riissicus.  Rj.  sto  pripada 
3Iosktn  i  Moskoviji,  Busiji:  Kakvi  su  mu  dari  do- 
panuli  od  velikog  cava  Moskovskoga ;  ne  bi  li  ga 
tkogoej  nau<5io,  5ta  de  poslat'  u  zemlju  Moskovskii. 
Npj.  3,  79. 

Miiskva,  f.  Moskau,  Moscoviu.  Rj.  ridi  Moska. 

-Moslavina,  f.  u  Hrvatskoj,  na  Slavonskoj  granici, 
nekoliko  sela  i  tri  gradi(?a,  cine  Gegend  in  Kroatien. 
Rj.  kraj  u  Hrv. 

lu5snT,  adj.  mos(t)na  za.stava,  mos(t)ni  potpor.  Stulli. 
sto  pripada  mostu,  Briicken-,  pontis.  mos(t)ni,  osn.  u 
most;  t  pred  n  otpada.  —  JSTosnCi  Stijhia,  f.  izmegju 
Kablara  i  Ovcara  pod  namastirom  BlagovjeJteuijem 
usred  Morave  veliki  stanac  (preko  kojega  je  po  svoj 
prilici  negda  most  bio  ondje).  Rj.  369a. 

m&snicn,  f.  —  1)  mosna  daska,  daska  na  viostu. 
govori  se  u  Hrv.  —  2J  metnu  Ijudi  preko  kakvog 
potoka  brvno  ili  dasku  za  prijelaz,  i  to  zovu  mosnicom. 
J.  Bogdanovic.  vidi  brviua,  i  syn.  ondje. 

Mdsor,  m.  velika  kamenita  planina  u  Dalmatinskom 
primorju  izmegju  rijeke  ^rnovnice  i  Cetine.  Rj. 

most,  mosta,  m.  (loc.  m6stu).  —  1)  die  Briicke, 
pons,  cf.  iHiprija.  Rj.  dem.  mostac,  mostic.  —  Graditi, 
n.  p.  opanke,  kuc^u,  crkvu,  most,  gusle,  gadlje,  sedlo, 
i  t.  d.  Rj.  97b.  Oko  u  mosta,  der  Bogeu,  airus.  Rj. 
454a.  Premostiti,  prijeii  vodu  mostom.  Rj.  o76a.  I 
nacini  na  Dravi  mostove,  te  preveze  ubojne  topove. 
Npj.  3,  46.  Kad  dogjoSe  mostu  velikomu  ...  ne  da 
Tur(5in  na  most  nagasiti.  4,  338.  Bog  te  sacuvao 
popuzljiva  mosta.  Kov.  127.  Pre§av5i  Drinu  na  Vra- 
njevu,  gdje  je  viost  bio  namjesten.  Sovj.  66.  Da  se 
pokvari  most,  koji  je  bio  na   lagjama.  ^itije  39.  — 

2)  vidi  stube,  i  syn.  ondje.  ponajvise  u  pi.  —  Niz 
mostove  do  gavrana  sigje,  pojaha  ga,  ode  niz  rudine. 
HNpj.  4,  90.  Kad  uzigje  uz  tri  mosta  kuli,  te  unigje 
u  hdvat-odaju.  4,  100.  Dok  u  dvore  uz  mostove 
ugje.  4,  578. 

mdstac,  m6sca,  m.  dem.  od  most.  StiiUi.  vidi  mostid, 
duprijca. 

Mostar,  MostAra,  vi.  varoS  u  Hercegovini.  Rj.  — 
osn.  u  most.  Osn.  115. 

-Mostiirac,  MostArca,  Mosttitranin,  .Mostiirlija,  m. 
dovjek  iz  Mostara:  Mostarane  do  mora  junake.  Xa 
Mostarce  do  mora  junake.  Rj. 

.MostarskT,  adj.  von  Mostar.  Rj.  sto  pripada 
Mostaru. 

mftstic,  m.  dem.  od  most.  Stulli.  vidi  mostac,  du- 
prija. 

ni6.stiti,  sfim,  v.  impf.  pontem  eonstruere.   Stulli. 


most  graditi  (kome).  r.  pf.  sloz.  pod-mostiti,  pre-,  u-. 
—  sa  se,  pass.:  Sili  se  mora  mostiti.  Zim.  199  (za 
znaeenje  isp.  umostiti  =  tigoditi). 

iiiustorina,  f.  portorium  (pro  ponte  transewndo). 
Stulli.  plata  ><fo  se  daje  za  prelazenje  Hi  prevozenje 
mosta.  —  za  nast.  isp.  bir5vina  (sto  se  god  popu 
daje),  pop&vina  [sto  i  birovina). 

iii&sfir,  m.  (loc.  mosiiru).  Rj.  dem.  mosurid.  — 
1)  velika  eijev  drvena,  5to  zeue  ua  nju  motaju  pregju 
(kad  hoc'e  da  snuju),  cf.  kalem.  Rj.  —  2)  (u  Boci  u 
Novome'i  kukuruzni  klip  (a  obijen  kukuruz  zove  se 
furmetin,  urmetin,  rumetin).  Rj.  syn.  kod  klas  2.  — 
mosur  (turski  masura).  0.<n.  112. 

mosilrie,  m.  dem.  od  mosur.  Rj.  —  Jumak,  kao 
mali  mosuric  na  cemu  se  zlato  isvila  prodaje.  Rj.256a. 

mosArinn,  /'.  (u  Boci)  vidi  ovrsina.  Rj.  kukuruzna 
resa.  vidi  klas  4. 

mosc-enjc,  n.  verb,  od  mostiti.  rudnju  kojom  tko 
mosti. 

nidsket,  m.  (u  Dubr.)  Art  Zwiebelgeuiiclis,  btilbiis 
vomitum  ciens  (muscari  moschatum  Willd.  Rj.')  Rj. 
biljka. 

in6§IjTii,  moSljina,  m.  (oko  Kninja)  vidi  trnokop. 
Rj.  ridi  i  budak,  i  syn.  ondje.  —  Tugja.  Osn.  151. 

nii>sujo,  mosanja,  f.  pi.  der  liodensack,  scrotum. 
Rj.  u  cemu  su  muda.  vidi  iivot  2.  dem.  moSnjice.  — 
Kara-Gjorgjije  pucao  na  nj  (na  Mladena)  .  .  .  i  rani 
ga  M  mosnje.  Sovj.  31. 

mOsiijice,  f.  pjl.  dem.  od  moSnje.  Rj.  —  Ako  zena 
pruzivM  ruku  svoju  uhvatila  bi  ga  (covjeka)  za  mos- 
njice,  odsijeci  jcj  ruku.  Mojs.  V.  25,  11.  vidi  kesica 
2  (u  djeteta). 

Alusonj,  m.  die  Stadt  Wieselburg  in  Ungarn.  Rj. 
varos  u  Ugarskoj. 

inost:\ui('a,  f.  vidi  brvina.  Rj.  i  syn.  ondje.  daska 
ili  greda,  sto  se  metne  preko  rode,  da  samo  Ijudi 
mogu  prelaziii.  —  od  osn.  koja  je  u  most.  Osn.  330. 

mosti,  mSStT,  f.  pi.  die  Beli(j[uien  (Gebeine)  der 
Heiligen,  sanctorum  reliquiae  (ossa).  cf.  moci.  Rj.  iz 
crkvenoga  jezika  mjesto  modi,  f.  pi.  ostaci  od  svetaca, 
njihova  tjelesa,  kosti,  i  t.  d.  —  Prostoti  se  vrlo  dobro 
dopao  Dositije  vicudi  na  kalugjere  .  .  .  na  mosti  svete. 
Pis.  70.  Stefan  dobi  vremena  pozvati  brata  Savu 
s  mostima  ocinijem  .  .  .  Mosti  Simeunove  polozi§e  u 
crkvi  studenidkoj.  DM.  20. 

Slotilica,  /".  planina  na  desnom  brijegu  Save  viJe 
Broda,  Name  ci>tes  Berges.  Rj.  vidi  Motajica. 

Motiljica,  f.  vidi  Motaica.  —  Motajica  (od  osn. 
koja  je  u  motuti).  Osn.  322. 

luotiinjc,  n.  das  Haspeln,  ductio  filorum  in  rhotn- 
bum.  Rj.  verb,  od  motati.  radnja  kojom  tko  mota  sto. 

in6tati,  tarn,  r.  impf.  haspeln,  duco  fila  in  rhom- 
bum.  Rj.  V.  pf.  sloz.  na-motati,  o-,  ob-,  od-,  raz-,  s-, 
U-,  za-;  pres-.  v.  impf.  sloz.  na-motdvati,  o-,  ob-,  od-, 
raz-,  S-,  U-,  za-.  —  S  druge  strane  konci  nemotani. 
Rj.  417a.  Ja  du  kugjelju  uzimati  u  usta  i  zvatati  pa 
de  se  ua  moje  uho  pomoliti  ziea,  a  ti  uhvati  pa  odmali 
motaj  na  kokosku.  Xpr.  12(). 

raotifit-a,  /'.  dem.  od  motika.  Rj. 

uiolii-llT,  ad),  n.  p.  u5i,  drzaliea,  d^r  Haue,  ligonis. 
Rj.  sto  pripada  motici.  —  Ako  ne  des  popiti,  nemao 
se  dim  pokriti  .  .  .  neg'  te  zena  bubala,  da  bi  dim, 
neg'  nidim,  ved  drzalom  moticnim.  Npj.  1,  89. 

ludtikn,  /".  ipl.  gen.  motika)  die  Hacke,  Haue,  ligo, 

cf.  eapa.  Rj.    vidi  bosanka  2.  dem.  motidica.  —  Za- 

ylaviti  n.  p.  sjekiru,  nioiifcx.  Rj.  169a.  Zanuditi  n.  p. 

sjekiru,  motiku.   Rj.  lS5b.   Cokot  (3(J0  krga  u  jednu 

motiku).  Rj.  300b.   Uzme   svoju  kljuku  i  motiku  .  .  . 

,  te  ulozi  da  kopa  zemlju.   Npr.  99.  Kad  ustane  kuka 

'  i  motika  (bide  Turkom  po  Mediji  muka).  Posl.  122.  Ko 

I  86  motikom  ne  nabusa  ta  se   kruha  ne  nakusa.  154. 

Motika  i  lopata   (u.   p.   izlijedide   ga   ili   oduditi  oda 

sta).  182.   Pokuj    njima  krive   kosijere,   i   daj    njima 

lagane  motike.  Npj.  2,  370. 


motikra 


707  — 


1.  inramoriti 


rndtikva,  f.  die  Auflosung  des  Biithsels,  motika 
iind  tikva  auf  einmal  zn  sayen:  A.  Keci  mi  u  jedan 
put  tikva  i  motika.  B.  Motikva.  Rj. 

iiii>tkil,  /'.  —  1)  die  Stange,  pertica.  Rj.  dem.  mo- 
(.'■ica.  za  uugm.  /.y).  mocuga.  —  Ahrurnivu,  ohranticii, 
kolac  ili  motka  na  cemu  dvojiea  sto  nose  iiiegju  sobom. 
Rj.  la.  Vug,  motka  ili  greda  kojooi  so  sto  dize.  Rj. 
.^la.  Kosor,  na  velikoj  mod  kao  kosijer.  Rj.  29.3a. 
Poniocniea,  2)  motka  kojom  se  voz  sijena  odozgo  pri- 
tisne  pa  se  sveze.  Rj.  538b.  Pritka,  motka. _  sto  se 
iidara  u  kiKliicn  sjraha  pric'anika.  Rj.  GOOa.  f^pnilja, 
diigacka  motka,  kojom  d.  p.  djeca  mlate  sa  zemlje 
vo(.e.  Rj.  845b.  —  2)  ridi  batina,  i  .lyn.  ondje.  — 
Duri'.npa,  f.  vidi  motka,  hatina.  Rj.  14(ia. 

iiiotikriign,  f.  (u  Srijemu)  na  kolu  vodenifinome 
one  motke  za  koje  su  pribijeue  lapacke.  Rj.  —  od 
osn.  od  koje  je  motka.  Osn.  367.  rijeii  s  tnkim  nasi. 
kod>  bjeluga.  j 

iiiutuvilo,  n.  Rj.  dem.  motoviooe.  —  1)  der  Haspel,  ' 
die  Wei/'e,  rlwmbus.  Rj.  I'idi  rasak,  vitao  2.  —  Mo- 
tovilo  vilo,  po  gori  se  vilo,  kiu'i  dolazilo,  soli  ne  li- 
zalo  (t'ele).  Rj.  62a.  —  2)  niotovilo  pregje,  t.  j.  sedam 
pasama,  ein  Stiick  Gam.  Rj.  —  Paradzik  pregje,  t.  j. 
motooilo  pregje.  Rj.  489a.  moto-vilo,  prvoj  poli  kori.jen 
koji  a,  motati,  drugoj  korijen  koji  je  u  viti.  i^^i.  Ko- 
rijeni  157.  207. 

iiiotovioco,  n.  dem.  od  niotovilo.  Rj. 

iiiotrf'iijo,  )(.  die  Auf.'iiclit.  d((.f  Sehoi  aiif  etvas, 
inapectio.  Rj.  verb,  od  motriti.  radnja  kojom  tko 
motri  sto. 

iiiutrikit,  f.  (u  Dubr.)  der  Meerfenchel,  fcniculum, 
cf.  morac.  Rj.  hiljka.  —  rijed  s  takim  nust.  kod 
a[)tika. 

iiiutriliie,  miitrioca,  m.  Stulli.  koji  motri.  —  rijcci 
a  takim  nast.  kod  (5uvalac. 

ludtriti,  rim,  v.  impf.  zusehen,  intueor.  Rj.  kao 
pomnjivo  gledati.  v.  pf.  slo.r.  na-motriti,  po-,  pro-, 
raz-,  S-,  U-,  za-.  v.  impf.  sloi.  pro-niatrati,  raz-,  s-.  — 
Ko  se  ne  da  poznati,  motri  ga  s  kim  se  mijeSa.  Posl. 
154.  Odakle  je  motrio  i  razgledao  kt(ko  .  .  .  Zitije  26. 
<  )ni  motraliu  na  njega.  Luk.  14,  1.  Kad  se  ona  dugo 
nioljaSe  pred  Gospodom,  Uije  motrase  na  usta  nje- 
zina.  Sam.  I.  1,   12. 

iiiuzak  (mozak),  muzga,  m.  —  J)  das  Him,  cere- 
hrum:  Nije  mii  vrana  mozak  popila.  Rj.  vidi  mozdani. 

—  Vrti  mi  se  mozak.  Rj.  77a.  Zavrtio  mi  se  mozak. 
Rj.  168a.  Po  )HO.r(/M  ti  tojaga!  Posl.  254.  Pa  ib  Boze 
sunce  izgorelo,  gorelo  ib  tri  godine  dana,  dok  uzarre 
mozak  u  jiinaka.  Npj.  2,  5.  Zaista  na  svemu  bijelom 
svijetu  ne  6e  se  na(5i  tako  izgorco  mozak,  kao  njegov 
Sto  je.  Dauica  2,  137.  Kogod  ima  zdrav  Ijud.^ki  mozak 
u  glavi,  onaj  moze  videti.  5,  81.  —  2)  (a  Dubr.)  vidi 
mozdina.  Rj.  mozak  iz  kostiju.  —  (k  stoji  mjesto  g: 
gen.  mozga).  Korijeni  168.  za  nast.  isp.  brizak^brizga), 
drozak  (drozga). 

iii<>za;n('a,  /'.  bolest  u  mozgu.  u  Sarajevu.  Dr.  Gj. 
J-Surmin.  za  nast.  isp.  ajgirafia. 

iiidzgaiijCi  n.  verb,  od  mozgati.  radnja  kojom  tko 
mozga. 

niiizg'ati,  zgam,  v.  impf.  kno  mozgom,  mozdunima 
raditi,  mnogo  promisljuti ;  nachgriiheln ,  perscrutari. 
u  Hrv.  V.  pf.  promozgati. 

niuziir,  m.  vidi  muzar,  prangija,  taracka ;  der  I'oller, 
mortarium  bellicum :  Po  kulama  plamte  mozarovi. 
HNpj.  3,  415.  On  opali  dva   tankii   mozara.   4,  425. 

—  od  tugje  rijeci. 

iii5zda,  (u  vojv.)  skraceno  mjesto:  moze  biti  da. 
Rj.  vidi  mo^e  da,  odakle  je  moz'  da,  mozda.  —  Ti 
probodaj  konja  karavranca,  mozda  ti  je  vodu  zamahao. 
Rj.  182b.  Vodi  me  sestri  Ivinoj,  ne  bi  1'  je  mladu 
video,  woi'  da  6e  podi  na  susret.  Npj.  1.  592.  Onaj 
kom  je  ukradeno,  ^ali  na  nekoga:  i  mozda  bas  zna 
da  je  to  lopov.  Megj.  288.  2Iozda  de  ib  doueti  ko 
da  proda  ili  promeni.  294.  Mozda  vi  imate  pravo.  306. 


niiizilaiii,  m.  pi.  —  1)  (u  Dubr.)  das  Him,  cere- 
brum, cf.  mozak  1.  Rj.  zd  mjesto  zz  od  zg,  mozga., 
mozak.  Korijeni  1(58.  —  (xjedu  viuo  zavrti  mozdane. 
Here.  22(J.  —  2)  vidi  mozdina,  mozak  2.  —  Mozdanik 
bide  nazvan  samo  po  tome  sto  je  u  srijedi,  kao  u 
kosti  mozdani.  Korijeni   KjS. 

inozdiiiiik,  mozdanika,  m.  onaj  klin  Ato  drJ.i  na- 
platke  jedan  za  drugi.  Rj.  —  mozdanik  (bide  nazvan 
same  po  tome  Sto  je  u  srijedi,  kao  u  kosti  mozdani). 
Korijeni  168. 

m6z(Iiiia.  f.  [augm.  od  mozak)  mozak  iz  ko.stiju, 
das  Knochenmark,  medulla  ossis.  cf.  mozak  2.  Rj. 
vidi  i  mozdani  2.  —  Muzlice  su  mu  pnne  mlijeka, 
i  kosti  su  mu  vlazne  od  mozdina.  Jov  21,  24. 

mozditi,  dim,  r.  impf.  (u  Hrv.)  vidi  muljati  (grozgje). 
Rj.  i  si/n.  ondje.  —  znacenje  (korijenu)  gnjediti,  sa- 
tirati :  mozditi,  od  korijena  od  kojega  je  mozak  (zna- 
cenjc  meku  biti).   Korijeni    168.  v.  pf.  sloz.  smftiditi. 

moze  da.  u  pjesmi  skradeno  tnoze  biti  da:  Moze 
da  si  naSao  devojku.  Rj.  vidi  mo?.da. 

inozgJCiiji',  n.  vidi  muljauje.  Rj.  verb,  od  mozditi. 

iiirsli-ak,  mrddka,  m.  hyp.  od  mrak.  Rj. 

inriU-aii,  mrdcna  (mradnl),  adj.  finster,  obscurus. 
Rj.  Mo  pripada  mraku.  —  Ma  se  glasis  na  cetiri 
strane  od  istoka  do  mractia  sapada.  Npj.  5,  59. 
(Gospod)  Od  mraka  nadini  oko  aebe  Sator,  od  mrac- 
nijeh  voda,  oblaka  vazdusnijeb.  Sam.  II.  22,  12.  Spusti 
se  mracan  oblak.  Prip.  bibl.  43. 

iiirai-Biijc,  n.  das  Finsterwcrden,  ohsctiratio.  Rj. 
verb,  od  1)  mraditi,  2)  raraditi  se.  —  1)  radnja  kojom 
tko  mraci  sto.  —  2)  stanje  koje  biva,  kad  se  mraci. 

inriU-iti,  mracim,  v.  impf.  —  1)  .Ho  ciniti  da  bude 
mracno.  verfinstern,  obscurare.  Zli  dub,  koji  mraci 
pomisll  i  muti  mi.sli.  DP.  188.  —  2)  mraditi  se,  mraci 
se,  v.  impf.  finster  tverden,  obscuror,  tenebrae  ingruunt. 
Rj.  postaje  mrak.  — ■  v.  pf.  sloz.  na-mraditi  se,  po-, 
su-  (se),  u-  (se),  za-  (»  se) ;  posumraditi  se.  v.  impf. 
sloz.  su-mradavati  se,  u-mradivati  se,  za-mradivati. 
vidi  i  smrcati  se,  smrkavati  se,  smrknjivati  se. 

liiriik,  m.  (loc.  mriku),  die  Finsterniss,  tenebrae. 
Rj.  hi/p.  mradak.  isp.  sumradina,  suraradje,  sumrak; 
nirklica;  pomrdina  1.  —  Kokosinji  mrak,  kao  odinja 
bolest.  Rj.  284a.  Kad  ko  putuje  preko  zemlje,  on  ide 
na  konak  u  selo,  gdje  ga  zastane  mrak,  pred  naj- 
bolju  kudu.  Rj.  309a.  Mrkli  mrak.  Rj.  371b.  Evo  ti 
svirala,  pak  joj  nad  glavom  sviri  od  zraka  do  mraka. 
Npr.  115.  U  torn  prispe  i  mrak.  133.  Kad  stigne 
mrak.  162.  Kad  se  mrak  ulivati.  187.  Kad  se  mrak 
podne  priblizavati.  188.  Sunce  zagje,  mrak  na  zemlju 
pade.  Npj.  1,  424.  UdarivSi  se  tu,  bili  su  se  od  jutra 
do  mraka.  Danica  5,  44.  Kojima  se  duva  mrak  vjecne 
tame.  Jud.  13.  od  korijena  od  koga  je  i  mrk.  isp. 
Korijeni  164. 

luriika,  f.  die  kleinste  Menge,  drachma  (?):  nema 
ni  mrake  {ni  malo.  Posl.  204).  Rj.  najmanji  dijel  od 
cega.  —  bice premjestanjem  glasova postalo  od  dracbma 
(drakma). 

niramor,  mramora,  m.  kameu  udaren  u  zemlju.  cf. 
mermer.  Rj.  i  kamen  koji  se  latinski  zove  marmor 
(od  cega  je  postao  mramor  premjestanjem  glasova). 
coll.  mramorje.  —  2Irainorom  se  mramorila  a  karaenom 
kamenila!  Rj.  370a.  Bijele  Stijene  . . .  mjesto  gdje  se 
kopja  bio  mramor.  Danidid,  ARj.  293b.  Preda  mu... 
silu  Boziju  drvene  gragje  i  mramora.  Prip.  bibl.  77. 

nirainorui,  adj.  marmoreus  —  drobnijeni  plodam 
mramornijem.  Stulli.  sto  pripada  mramoru.  vidi  mer- 
merli. 

nirainorenje,  n.  Rj.  verb,  od  1)  mramoriti,  2)  mra- 
moriti  se.  —  1)  radnja  kojom  tko  mrumori  sto.  — 
2)  stanje  koje  biva,  kad  se  tko  mramori  (das  zu 
mramor  werden,  to  marmoreum  lieri.  Rj.). 

1.  inriinioriti,  rim,  v.  impf.  (u  pjesmi)  pfleyen,  euro: 
Mramori  mi  pretila  gjogina  i  daji  niu  bjelice  Senice. 

♦ 


2.  mraiiioriti  sc 


—  708 


mrcinjoiijo 


Rj.  —  Znacenje  (korijenu)  njegovati:  mramoriti.  Ko- 
rijeni  ll>3. 

2.  mr&iiioriti  sc,  rim  se,  «'.  r.  impf.  su  mramor 
icerden,  marmoreus  fio:  Mraraoroin  se  mramorila  a 
kamenom  kamenila.  ^y  postajati  mramor.  v.  pf.  sloz. 
smramoriri  se. 

mn'kniurje.  n.  coll.  od  mramor:  Sedlom  bije  o  ja- 
voije,  a  kopitom  o  mramorje.  A  oko  nje  borje  i  mra- 
morje.  Da  se  bije  more  o  mramorje.  Kj.  —  VidiS  li 
one  onamo  veliko  brdo?  A  vidiS  li  ono  silno  mra- 
morje povrh  njega?  ...  5to  vidiS  onamo  dupke  oka- 
menjene  (mladi^e)  rekao  bi  covjek  da  je  mramorje. 
Npr.  220.  I  sad  stoji  mrumorije,  koje  je  udurano  na 
grohovima  onijeh  Ijiidi  sto  ih  je  ou  poubijao.  Xpj.  4, 
94  (Viik). 

iiirusav,  adj.  masig  im  Gesichte,  maculosus,  ver- 
rucosus. Kj.  u  cegu  ima  mrasa,  n.  p.  mrasavo  lice, 
isp.  ospiCav. 

nir^se,  mrasS,  f.  pi.  Masen,  maculae,  rerrucae.  Rj. 
isp.  ospice. 

3IriUn,  m.  hyp.  od  Mratin  dan  :  Sveti  Mraia  snijeg 
za  vrata.  Rj.  upravo  je  hyp.  od  Martin  premjestenim 
glasorima. 

inriktiiiac,  mratinca,  vi.  vidi  mratmliak.  Rj.  covjeJc 
Jcoji  slari  Mratin  dan.  —  sa  nast.  isp.  lucinac,  ni- 
koljac. 

Mri^tin  dan,  m.  der  Tag  des  heil.  Murtinus  (11. 
Noremh.),  dies  S.  Martina  festus.  Rj.  dan  sv.  Mrate 
(Martina). 

]iir:\tiiiskl,  adj.  Rj.  sto  pripada  Martinu  due.  — 
Mratinsl:e  duge  nodi.  Rj.  370b.  Mratinsl:e  poTclade, 
f.  pi.  (u  C.  G.)  bozicne  poklade.  Rj.  370b. 

iiiriXtinstak,  m.  fovjek  koji  slavi  Mratin  dan,  der 
den  heil.  Martinus  zum  Ilauspatron  hat,  cliens  St. 
Martini.  Rj.  vidi  mratinac.  —  osn.  u  mratinshi.  Osn. 
267.  rijeci  s  tahim  nast.  l:od  gjiirgjevstak. 

mrar,  m.  (pi.  gen.  mrilvi)  die  Ameise,  formica.  Rj. 
dem.  mravac,  raravii?.  hyp.  mrAvak.  —  Mrar  i  c^'ela 
uCe  kako  se  tece.  Posl.  183.  Mrav  Ijeti  za  zimu  kupi. 
DPosl.  63.  Na  praznu  guvuu  nije  mravi.  66.  Izmili 
jedna  debela,  duga(5ka  zmijurina .  .  .  Nas  podilazahu 
mravi.  ilegj.  279  (isp.  mravad. 

mrstvac,  mrAvca,  »i.  dem.  od  mrav.  Stulli.  —  Glas 
i  pisak  8tarcu  bejaSe  takav,  da  sinoviraa  pogjose  mravci 
us  kohl.  Megj.  312  (isp).  Iwd  mrav  posljednji  primjer). 

mriVvak,  mriivka,  m.  hyp.  od  mrav.  Rj.  —  Samo 
sunce  trepti  kad  ko  zmiju  bije.  i  raduje  se  govoredi: 
kako  moj  mravak  azdaju  bije!  Posl.  274.  Kada  mravuk 
more  pregje,  tad  de  ona  u  raj  dodi.  Here.  324. 

iiiri^rar,  mravara,  m.  zelena  tiea,  kao  srednji  golub 
yelika,  koja  jede  mrave,  prQzivM  svoj  dugi  jezik  u 
mravinjak,  pa  na  njega  nakupivSi  puno  mravi.  Art 
Vogel  (Spechte.  Rj.^),  avis  quaedam  (picus  spec;  — 
oko  Zadra:   Wendehals,  jynx  torquilla  L.  Rj.').  Rj. 

nirilAif,  m.  nekakva  trava:  I  bjezedi  mravic  travu 
nagje.  Rj.  —  osn.  u  mrav.  Osn.  353.  rijeci  s  takvim 
nast.  kod  branid. 

luriivic,  m.  dem.  od  mrav.  Rj. 

nirilviuac,  mravinca,  m.  trava,  origanum,  omitis. 
.Stulli.  Urnovrh,  origanum  vulgare  L.  isp.  vranilorka, 
vranilora  trava,  mravinac.  DARj.  847b. 

inriivinjiik,  m.  der  Ameisenhaufe,  acerrus  formi- 
cimis.  Rj.  mravinja  gomila.  vidi  mrginj  2.  —  rijeci 
s  takvim  nast.  kod  krticnjak. 

iiiraviiiji,  adj.  Ameisen-,  formicae.  Rj.  sto  pripada 
mravu,  mravima.  —  takva  adj.  kod  budinji. 

mraz,  m.  der  Frost,  gelu:  (kako  mu  to  kiiza,  ili 
kako  ga  vidje)  pade  mu  mraz  na  obr.az,  t.  j.  zastidje 
se,  poplaSi  se.  Rj.  —  ,Sad  bukve  pucaju  od  mraza. 
Rj.  37a.  Golomrazina,  vrijemc  kad  je  mraz,  a  nema 
kise  ni  snijega.  Rj.  93b.  Mrazovnik,  trava  koja  evati 
u  jesen  (prerf  mruzovima).  Rj.  370a.  Nikoljski  mra- 
zovi.  Rj.  421a.  Oprhnuti,  kad  opali  mraz  ili  plame- 
njada  iito  mlado.  Rj.  465a.  Zubato  sunce   (na  mrnzu 


kad  sunoe  sija  pa  je  opet  zima).  Posl.  94.  Kako  je 
pas,  skupiviii  se  u  klupko  na  mrazu  od  zime,  rekao 
da  druge  zime  ne  de  dekati  bez  kude.  XI.  Ka  veli- 
kome  mrazu  pogje  u  Irmu...  i  ozebao  usavSi  u  vrudu 
sobu,  oglune  u  jedanput.  Opit  IV.  Danju  me  uhijase 
vrudina  a  nodu  mraz.  Mojs.  I.  31,  40. 

iiiraziti,  zTm,  v.  impf.  Rj.  v.  pf.  sloz.  omraziti  (i  se), 
primraziti  se,  smraziti.  —  1)  koga  s  kim,  kome,  ver- 
feinden,  inimicum  reddo.  Rj.  ciniti  omrazita.  —  StaSe 
mrazif  materinu  zlatu  a  onoga  celehiju  Imhra.  Npj. 
1,  472.  No  poceSe  mraziti  Gjorgjiju  i  u  knjaza  njega 
opadati.  5,  54.  —  2)  mraziti  se.  zim  se,  r.  r.  impf. 
s  kim,  sich  mit  jemand  verfeinden,  cum  aliquo  inimi- 
citias  suscipio.  Rj.  ciniti  .se  omrazit.  —  Druga  du§a 
grijesna,  s  ko)nsijom  se  mrazila.  Npj.  1. 135.  Ne  mraz'te 
se  Mamuli  Lazaru.  5,  2.  Ni  jednome  od  ovih  pogla- 
vica  nije  tako  bilo  za  nevolju.  da  se  na  odigled  sad 
odmah  mrazi  ok >  toga  s  Crnim  Gjorgjijem,  k.ao  knezu 
Teodosiji.  Danica  3,  217.  Te  se  ja  ne  bih  za  ovo  morao 
mraziti  s  Ijudma.  Odg.  na  ut.  27. 

nirazova  s^.strica,  f.  (u  Srijemui  die  Herhstzeit- 
lose,  colchicwn  autumnale  Linn.  Rj.  hiljka.  isp.  mra- 
zovac,  mrazovnik. 

iiirazovac,  mrazovca,  m.  yw  Baranji)  vidi  mrazovnik. 
Rj.  trava  koja  cvati  u  jesen  (pred  mrazovima)  po 
livadama.  isp.  mrazova  sestriea. 

inraz6vit,  adj.  n.  p.  zima,  kalt,  frigidus,  z.  B. 
Winter.  Kj.  Ho  je  puno  mraza,  studeno.  —  rijeci 
s  takim   nast.  kod  baruvit. 

luriizoviiTk,  m.  (u  Baranjii  trava  koja  cvati  u  jesen 
(pred  mrazovima)  po  livadama;  evijet  joj  je  kao  u 
lala  ili  u  Ijiljana,  plavetnikast  i  crvenkast,  a  korijen 
kao  glavica  luka.  ernom  korom  obrastao,  a  iznntra 
kao  prijesan  kesten  ;  gdjekoji  ovaj  korijen  suh  i  utuden 
piju  u  ernom  vinu  od  srdobolje.  Rj.  vidi  mrazovac. 
isp.  mrazova  sestrica. 

lurazenjc,  n.  das  Verfeinden,  inimtcitiarum  su- 
sceptio  aut  excitatio.  Rj.  x-erb.  od  1)  mraziti,  2)  mra- 
ziti se.  —  1)  radnja  kojom  tko  mrazi  koga  s  kim  ili 
sto  kome.  —  2)  radnja   kojom   .se   tko  mrazi  s  kim. 

lurAziiJa,  f.  die  Verfeindung,  inimicitiae  susceptae 
aut  excitatae.  Rj.  isp.  mrazenje.  —  rijeci  s  takvim  nast. 
kod  dezDJa. 

iiirciii,  adj.  von,  verrecktem  Vieh,  morticinus.  Rj. 
.ito  pripada  mrcini.  —  Oni  jedu  i  mrcino.  Danica  2, 
123.  Jlrcinoga  ili  §to  raskine  zvjerka,  neka  ne  jede. 
Mojs.  III.  22,  8.  adv.  kao  mrcina:  Pridesti  mi  dva- 
deset  momaka,  pa  pridesti  Novicu  i  Mirka,  da  mrcino 
ovgje  ne  ginemo,  e  se  bode  jutros  umirati.  Npj.  5,  94. 

mrcina,  /'.  das  Aas,  cadaver.  Rj.  uginulo  zivince. 
vidi  erkanica  1,  crkotina,  mrsa  2,  strvina.  —  Zna- 
cenje (korijenu)  ubiti,  ginuti,  iznemodi:  mrdati,  mrditi, 
mrcina.  Korijeni  164. 

nin-in.'iviti,  mrciuavim,  v.  impf.  kao  poganiti.  lidi 
mrciniti  2.  —  Da  mi  Jovu  ni  potreba  nije  svoje  britke 
mrcinavit'  corde.  HNpj.  1,  150. 

mrfinAvljenje,  n.  verb,  od  mrcinaviti.  radnjakojom 
tko  mrcinavi  n.  p.  cordu. 

niri-initi,  nim,  v.  impf.  —  1  ft)  zum  Aase  machen, 
reddo  cadaver,  n.  p.  nemoj  mrciniti  to  zivince,  nego 
ga  Ijudski  zakolji  (kad  ko  Sto  rgjavo  kolje).  Rj.  ciniti 
da  bude  sto  mrcina.  v.  pf.  .sZni.  omreiniti.  —  b)  mrci- 
niti se,  nim  se,  v.  r.  impf.  zum  Aase  uerden,  fieri 
cadaver.  Rj.  postajati  mrcina.  v.  pf.  sloz.  omreiniti 
se.  —  2)  vidi  gnusiti  1,  mrcinaditi.  —  Vradaj  n.atrag 
kidenu  divojku,  da  ja  o  te  gvozgje  ne  mrcinim.  HNpj. 
3,  110.  Da  ja  o  -te  sablju  ne  ^mrcinim.  4,  703. 

nireiiijiik,  m.  t.  j.  vuk:  t>ta  se  bojiS  mrcinjaka 
vuka?  HNpj.  3,  2.57;  4,  511. 

nireinjas,  mrcinjasa,  m.  n.  p.  gavran  koji  se  hrani 
mrcinom ;  a  i  psovka :  Mrcinja.5u,  iSalosna  ti  maja! 
HNpj.  4,  263. 

mrcinjC'njc,  n. verb,  od  mrciniti  (i  se).  —  la)  radnja 
kojom  tko  mrcini  n.  p.  zivince.  —  bj  stanje  koje  biva. 


mrcvaronje 


—  709 


mri^ela 


kad  se  sto  mrcini.  —  2)  radnja  kojoiii  tko  mrcini  n.  p. 
sabljic. 

lurcviirf'iijc,  ii.  verb,  od  mrfvariti.  ntdnja  kojom 
tko  iiircviiri  kuija. 

lureviiriti,  uircvarim,  v.  iinpf.  koga,  biti  ga  na 
iiirtvo  iiHc,  da  bade  sav  isprebijan.  govori  se  u  Hrv. 
v.  pf.  sloz.  iz-mrevariti. 

inr(-a,  f.  die  Myrte,  myrtus.  Rj.  —  Tugja.  Osn.  59. 
isp.  mrkinja. 

mri-alj,  mrcillja,  m.  mrk  konj.  Ofi)i.  k  nirfio.  vidi 
iiirkalj  2,  i  syn.  ondje.  —  Do  nirkova  i  prezida  flogje. 
Kad  al'  Marka  kod  mrcalja  nema.  HNpj.  4,  509.  Ona 
nagje  hegbe  mrcitljevo.  4,  510. 

nircnii,  mK'na,  adj.  vidi  mrk:  Jeknu  Novak  kako 
mrcni  vuCe.  Ej. 

nireaiije,  n.  Rj.  verb,  od  lurcati.  —  1)  radnja 
kojom  mrci  glara  (eiu  kleines  Kopfweh,  doloi-  capitis. 
Rj.).  —  2)  radnja  kojom  tko  tnrci  >ia  koga  (das  Uebel- 
zu-spreohen-seiii  aiif  wen,   der  GroU,   simultas.   Rj.). 

lureati,  ciin,  v.  impf.  —  1)  mix-i  mi  glava,  iiiein 
Kopf  isf  nicht  (jam  vohl,  dolet  caput.  Rj.  —  2)  mrci 
na  njega,  er  iat  iibcl  auf  ilin  zu  sprccheii,  ■'niccenset 
illi.  Rj. 

iiin-av:),  /'.  (ii  C  (J.)  velika  giisla  Simia,  gdje  se 
ne  vidi  siino.a.  Rj.  isp.  festa,  guSla,  gustara.  —  od 
korijeita  koji  jc  i  u  mrk.  isp.  Korijeni  104.  rijcH 
s  takim  nast.  kod  drzava. 

luK'Cla,  f.  (u  PaJtr.)  w'tZt  .simSir.  Rj.  ridi  i  biis.  — 
Tugja  rijec.  Osn.  125.  . 

iiifeciijc,  n.  das  Schicarscn,  denigratio.  Rj.  verb, 
od  mrciti.  radnja  kojom  tko  mrci  sto. 

mift'ev,  adj.  myrtetis.  Stulli.  sto  pripada  mrci.  isp. 
Mr&vo  Polje,  —  takca  adj.  kod  lucev. 

.Mffevo  P6IJC,  n.  ravnina  u  Grblju.  Rj.  isp.  mrfiev. 

lureiiia,  /'.  (u  Hrv.)  zenska  crna  lialjina,  eine  Art 
schicarzes  Fraucnkleid,  restif  mulieJiris  genus.  Rj. 
iipravo  mrka,  mrcna  haljinu.  isp.  crnina  2. 

1.  mri'iti,  ciai,  v.  impf.  scJiwdrzen,  nigrum  reddo : 
Hi  kuj,  il'  ne  mrci  gaca.  Rj.  i'initi  da  bude  sto  mrko. 
isp.  erniti,  gariti,  vraniti.  r.  pf.  sloz.  iz-mrfiiti,  o-, 
po-,  za-.  sa  se,  refleks.:  Ciganinu  .se  mrci  da  mu  je 
bolje.  (Drugi  se  Ijudi  peru  i  <5iste,  a  Ciganin  sc  ku- 
juci  mrci  da  bi  Sto  zasluzio).  Posl.  344. 

2.  uiri-iti,  cim,  c.  jif.  koga  puskom,  (u  C.  G.)  t.  j. 
ubiti  ga  iz  puJke,  erschiessen,  trajicio.  Rj.  isp.  mr- 
cina.  Korijeni  164. 

inrc-o,  J)i.  hyp.  od  mrcalj,  koje  vidi.  —  »Je  Ii 
Marko  sluga  kod  mrfalja?!  »Tvoj  je  mrco  maman 
na  jaslama,  a  seiz  je  Marko  kod  njeeaka.  HXpj. 
4,  507. 

infei,  miie,  v.  pf.  vidi  mrknuti:  A  kad  mrce  i  po- 
iinu  sunce.  Hj.  v.  pf.  sloz.  o-mrc-i,  pri-,  s-,  (se),  za-. 
V.  impf.  sloz.  kod  mrknuti. 

inrdalo,  m.  koji  mrda,  der  ungcschickt  arbeitet, 
inhabilis.  Rj.  —  rijeci  s  takim  nast.  kod  bajalo. 

lufdan,  mfdna,  adj.  n.  p.  mrdan  je  to  posao,  schwer, 
langsam,  diff'tcilis.  Rj.  sto  se  ne  mo.ie  brzo,  lasno 
raditi. 

nirdaiije,  n.  das  ungeschickte  Arbeiten,  ineptia. 
verb,  od   mrdati.  radnja  kojom   tko   mrda   oko  cega. 

luirdati,  dam,  v.  impf.  ungcschickt  arbeiten.  ineptc 
laboro.  Rj.  PTititi,  vidi  mrdati:  puti  (kad  ko  ne  umije 
fto  da  kaze  upravo,  nego  govori  kojeita).  Rj.  (i22b. 
isp.  vrdati.  Znaccnje  (korijenu)  raicati  tamo  amo,  po 
tom  i  zlo  raditi :  mrdati.  Korijeni  166.  v.  pf.  mrd- 
nuti.  —  Mrda  kao  bolestan  oko  nezdrava.  Post.  183. 
No  besjedi  zmija  iz  duvara:  =0  moj  babo,  od  Biidima 
kralje!  >Sto  ti  cekas,  te  ne  zeniS  mene?~  ilfrda  kralje 
tamo  i  ovamo,  jo5  ovako  kralje  besedio:  -Moja  zmijo, 
moj  budni  porode!  ko  ce  dati  za  zmiju  devojku?< 
Npj.  2,  53  Rcak  Peja  mrda  oko  scdla,  dok  Kalvine 
po  sancu  prebroji.  3,  559.  RekavSi  da  bode  da  brani 
dopisnika  mrda  oko   Sveti6a.  GPN.  2.  Okii  se  cesto 


udini  da  au  te  zivotinje  zive,  da  mrdaju,  da  se  igraju. 
Zim.  13(). 

inrdt^Ijaea,  u  zagoneci.  Rj.  —  Ja  pogjoh  po  so- 
potu,  a  stadoh  na  grehotu,  pozvah  mrdeljace:  doues'te 
mi  ttileode,  e  su  doMe  vazli-trave.  Rj.  51b.  odgo- 
netljaj:  Cobani  kad  zovu  zene,  da  donesu  muzlice, 
da  muzu  ovce. 

nirdiiiiti,  nem,  vidi  vrdnuti.  Rj.  kao  ukloniti  se. 
V.  impf.  mrdati.  —  Golemomu  coveku  dosluk-jajce 
na  kolenii.  A  mrdne  — jajce  padne  i  krSi  se !  Megj.  318. 

Mrdiiija,  /'.  malo  ostrvce  od  kamena  kod  Spljeta 
kraj   Braca.  Rj. 

.Mrdz(>|t,  )».   u   Boci   na   dno  Markova  vrta  zidine 
gdje  se  govori  da  je  sjedio  Bajo  Pivljaniu.  Rj. 
I      iiirgiiii,  /'.  die  Flussbarbe,  Barme  (gcmeine  Barbe. 
R].')  cyprinus    barbiis   (fluviatilis    Cuv.    Rj.^).    riba. 
dem.  mreuica. 
I      .^Ir^iia,  f  ime  zensko.  Rj. 

inreiiica,  f.  dem.  od  nirena.  Rj. 

liiri'zsra,  /'.  vidi  mezgra.  Rj.* 

iiir^za,  /■  das  Nets,  rcfc,  cf.  pregja.  Mresa  od  bi- 
sera,  zenski  nakit.  Rj.  dem.  mrezica.  razlicne  mreze: 
I  bodac  2,  bodar,  bodarac,  grib,  komarnik  (mreza  za 
j  odbranu  od  komaraca),  meredov,  metnioa,  palandara, 
pristov,  pritisak  2,  vli^k,  zagaziija.  osttde  razlicne  mreze 
vidi  kod  pregja  2.  —  Navale  ukljeve  te  ih  Crno- 
gorci  hvataju  ii  mreze.  Rj.  454a.  Xamctnuti  kome 
mrezu  (kao  da  bi  ga  uhvatio  u  nju,  t.  j.  namje.stiti 
pletke).  Posl.  84.  Al'  devojke  mrezu  ispletose,  uhva- 
ti§e  momce  uezenjeno.  Npj.  1,  396.  Da  spletemo  mrezu 
plemeniiu.  1,  397.  Da  ja  pletem  mrezu  surovitu.  2,  23. 
Gdje  mecii  mreze  u  more  .  .  .  gdje  kr^ie  mreze  svoje. 
Mat.  4,  18.  21.  Mreza  koja  se  bad  u  more  i  zagrabi 
od  svake  ruke  ribe.  13,  47.  (Gospode,)  izvadi  me  iz 
mreze,  koju  mi  tajno  zamjestise.  Ps.  31,  4.  Mreza 
koju  je  namjestio  neka  ulovi  njega,  ueka  on  u  nju 
padne  na  pogibao.  35,  8.  Jer  se  iizalud  razapinje 
mreza  na  ofii  svakoj  ptici.  Pri(5.  1,  17. 

uirezale,  f.  pi.  isprijecano  kao  mreza,  te  se  u  njemu 
slama  nosi,  vidi  krofnje.  Rj.  vidi  i  tralje.  —  rijeci 
s  takvim  nast.  svirala,  vlai'ale,  zvale. 

mrezica,  f.  dem.  das  Netzehen,  reticulum.  Rj.  — 
Ako  prinosi  kozu,  neka  je  zakolje  i  mrezicu  najetri, 
s  bubrezima  neka  je  izvadi.  Mojs.  III.  3,  15. 

niri'zotiiia,  f.  (u  Baranji)  die  Bunzel,  ruga,  cf. 
bora,  mrska.  Rj.  sto  se  naberc,  navuce  na  kozi  na 
licit  kao  mreza.  vidi  i  gre.'pa  2,  mrstina.  —  rijeci 
s  takvim  nast.  kod  bljuvotina. 

inrg:Tuj,  mrginja,  m.  (n  Srijemu)  —  1)  vidi  kr- 
ticnjak.  Rj.  gomilica  zemlje  .Ho  izrije  krtica.  vidi  i 
krtorovina,  krtovina.  —  2)  vidi  mravinjak.  Rj.  mra- 
vinja  gomilica.  —  3)  male  umcice,  nacinjene  za  bi- 
Ijezenje  granice  po  livadama,  Grenzhiigel,  collis  ter- 
minalis.  Rj.  —  4r)  (u  C.  G.  i  u  Dalm.)  ono  zemlje 
5to  se  izmegjii  dvije  njive  ostavi  neuzorano  kao 
megja,  die  Grenze,  limes.  Ej.  Zgon,  onaj  komad  zemlje 
izmegju  dva  mrginja.  Rj.  205b.  —  Od  tugje,  ital. 
margine.  Osn.  195. 

inriffinjas,  mrginjdJa,  »n.  (u  C.  G.)  koji  se  s  kime 
granici.  vidi  megjaJ.  Rj.''  XXXVII.  isp.  mrginj  3.  4. 

—  sa  nast.  isp.  bradaS. 

nirgodast,  adj.  diister,  tetricus.  Rj.  koji  se  rado 
mrgodi. 

iiiirgoditi  .se,  dim  se,  v.  r.  impf.  ein  finsteres  Ge- 
sicht  niachen,  obscuro  vultiim.  Rj.  kao  mrsteci  se  ciniti 
mrko,  strasno  lice.  v.  pf.  sloz.  namrgoditi  se. 

iiifg'OKJenjt',  n.  das  Finstersehen,  vultus  obscurus. 
Rj.  verb,  od  mrgoditi  se.  radnja  kojom  se  tko  mrgodi. 

Mfgud,  m.  (u  O.  G.)  muJki  nadimak.  Ej.  —  imena 
s  takim  nast.  Hrgud,  Lopud. 

inrgur,  u  zagoneci,  cf.  grgur.  Ej. 

uirS'Jt'Ia,  /'.  (u  Dalm.)  vidi  mrngjela.  Ej.  vidi  i 
gmiza,  grmjelica,   gjingjuha.  kao   biser  od  stakla.  — 

—  Tugje  su:  mrgjela,  mrngjela.  Osn.  125. 


Alrgjen 


—  710  — 


mrmljati 


Jlrgjeii,  HI.  inie  inuJko.  Rj.  —  iiiiena  s  taT;vim 
mist,  kod  Ljuben.  Osu.  143. 

mrljcst,  /".  der  liogen  ron  kleiiien  Fischen,  ova 
pisciatlorutii,  cf.  ikra.  Rj.  od  ribe.  —  Avgutar,  stih 
rihlji  mrijesi,  kqji  se  (u  Rj.':  sulia  riblja  mrijesi, 
koja  se  .  .  .)  vadi  iz  ribe  skakavice.  Rj.  lb.  isj).  mri- 
jestiti  se,  mrijeMiti  se. 

mrij^stiti  se,  mfijestim  se,  v.  r.  impf.  sich  6c- 
aattin,  coeo  (vott  Huhnern,  Enten).  Rj.  mrijeste  se 
zivad,  pticc.  vidi  rastiti  se.  mrijeste  se  i  rihe.  ridi 
mrijeStiti  se.  r.  pf.  slo'z.  o-mrijfestiti  (i  se). 

uirij^si-eiijc,  n.  das  Begotten  (der  Huhner),  coitus. 
Rj.    verb,    od    1)    mrijestiti    se,    2)    mrijeStiti   se.   — 

1)  radnja   kojom   se   mrijeste  zivud,   race,  ptice.   — 

2)  radnja  kojom  se  mrijeste  ribe. 

lurijt'stiti  so,  nirije5tlin  se,  v.  r.  impf.  (u  Here). 
sich  begatten  (vou  Fischen),  coeo.  Rj.  —  u  Ilrv.  kase 
se  mrijestiti  se  za  ptice  i  zit  ribe,  te  je  mrijeStiti  se 
mjesto  mrijestiti  se  same  izyovor  Hercefinvacki,  kao 
n.  p.  piiStiti  mjc-fto  pustiti.  to  potvrgjuje  Danicic  ARj. 
341b:  »ii'/7((;  se  bijiic  lioce  reci  mrijextc  se.  v.  pf.  sloz. 
o-mrije5titi.  Rad  (>,  i)0  (/  se). 

inriji'ti,  mreui,  (mrijeh,  mr'o,  mfla)  v.  imi^f.  sterben, 
morior:  kao  da  je  mr'o  pa  oiivljco  (kad  je  kao  rgjav 
u  lieu).  Rj.  gram,  zapovjedno  ran.  II.  preyj.  mriili. 
prilog  sad.  mruci.  pregj.  mfvsi,  mfv.  Obi.  8G.  v.  pf. 
sloz.  obamrijeti,  pomrijeti,  sami-ijeti,  iimrijeti,  za- 
mrijeti;  izumrijeti,  obumrijeti,  razumrijeti  se.  v.  impf. 
sloz.  obamirati,  odmirati,  po-,  u-,  obumirati.  dem.  mi- 
nicati.  —  Pripovijeda  se  da  je  neko  zapitao  popa: 
mru  li  Ijudi;  a  on  odgovorio:  >:mirueaju«  (premda 
sii  mnogi  mrli  od  pumora  nekog)  .  .  .  Rj.  359b.  Ne 
mres  ti  od  jiuske.  (Ukor  onome  koji  nije  junak).  Posl. 
207.  !?ama  ledina  yladom  mre,  a  neg  da  bi  zito  dala. 
DPosl.  109.  U  dan  jedan  ragja  se  i  mre  sunce  isto.  139. 
Kada  demo  vezani  zenski  mrijeti  od  njihovih  dzehita 
i  seiza,  bolje  je  da  mremo  junadki.  Danica  3,  lo7. 
Neka  ne  mre  od  mene  bez  nevolje.  MiloS  107.  Ribe 
za  to  Jto  nestane  vode,  mru  od  zegji.  Is.  50,  2.  sa 
se,  kao  glagol  srednji:  Jedan  put  se  mre.  (Ovim  se 
rijeiima  pokazuje  da  se  coek  ne  boji  smrti).  Posl.  111. 

Jlrijeznica,  /'.  voda  u  Hrvatskoj  koja  vile  Kar- 
lovca  utjece  n  Koranu.  Rj. 

1.  mfk,  m.  das  Begatten  der  Schafe,  coitxts  oviuvi. 
Rj.  djelo  kojim    se  mrce  ovcci.    isp.  mrkanje.  kaze  se 

i  za  icljade:  Jsije  mfka  bez   ovakog   brka  (t.  j.  nije  j 
Ijubljenja  bez  junackog  brka).  S.  Vojnikovic.  42.  Rp. 

2.  niifk,  (mrkl,  comp.  mra)  adj.  scJmarz,  ater,  cf. 
cm,  vran.  Covjek  mrka  pogleda,  t.  j.  straSan.  Rj.  vidi 
mrcan.  dem.  mrkolast.  —  Kad  su  mrku  kavu  oki- 
nuli,  iza  kave  zutu  amberiju.  Rj.  5b.  Sve  momdadi 
ka'  mrke  rucadi.  Rj.  80b.  Garila  ga  mrka  naitsnica. 
Rj.  83a.  Ukazi  se  kuU  na  pendzere,  da  te  vidim 
mrkijem  ocima.  Xpj.  3,  98.  A  on  osta  mrko  piti  vino. 
3,  117.  Ljuto  kune  dvije  tics  vrane;  »E  da  Bog  da, 
dva  vrana  gavrana,  te  \i  mrka  opanula  krila.<  4,  350. 

uirkalj,  mrkdlja,  m.  —  1)  imeovnu:  Na  mrkalja 
ovna  debeloga.  Rj.  —  2)  ime  konju  (mrk  konj): 
JaSe  Peko  nii  konja  mrkalja.  Xpj.  5,  279.  vidi  mrkan, 
mrkov  1,  mrcalj,  mrco.  —  mrkalj  (osn.  u  mrkati  se). 
Osn.  131.  kako  je  mrkalj  i  ime  konju,  bice  osnova  u 
mfk.  isp.  sivalj. 

mrkiin.^jH.  mrk  konj.  vidi  mrkalj  2,  i  syn.  ondjc 
=  Ufati  Zunid  Huskan-bajraktara  i  njegova  velikoa- 
mrkana.  HNpj.  4,  434.  za  nast.  isp.  brajan.  "  i 

inrkiiiijo,  «.  das  Begatten  der  Schafe,  coitus  ovium.  \ 
Rj.  verb,  od  mrkati  se.  radnja  kojom  se  mrce  ovca.  j 
isp.  mfk.  I 

mrkati  se,  mfSe  se,  v.    r.   impf.  t.  j.  ovca,  sich  \ 
begatten,  coeo.  Rj.  ovca  se  mrce  kad  se  upaljuje.  — 
okopilila  se  ovca,  kad  se  prve  godine  mrce  i  ojagnji. 
Rj.  454b. 

mrki\fiinja,  f.  (u  Dubr.)  ridi  dunja,  gunja.  Rj. 
vidi  i  tunja.   drvo  i  rod   njcgov.   negda  mrka  tunja, 


ali  se  vremcnom  prestula  prva  rijec  mijenjati  pred 
drugom:  mrkatunja.  Osn.  47. 

lurkilija,  /'.  jagoda  od  mrce,  myrti  bacca.  Stulli. 
mrceva  hobica.  —  takve  rijeii  kod  brekinja. 

inirkIT,  adj.  schtcarz,  ater:  mrkli  mrak.  Ri.  upravo 
I.  pridjev  od  mrknuti.  —  Traja  vatra  do  mraka 
mrkloga.  Npj.  5,  435.  Casti  se  do  mrkle  nuii.  2iv.  304. 

mlrkliea,  f.  [n  Boci)  vidi  pomrcina,  mrak.  Rj.  vidi 
i  sumracina.  —  U  veCe  u  sumu  mrklicu  kad  se  carev 
sin  doma  vrati,  istrc^i  mu  mater.  Npr.  229. 

luirkiiiiti,  mfkne,  v.  pf.  Rj.  vidi  rarii.  v.  pf.  sloz. 
o-mrknuti,  po-,  pri-,  s-  (se),  za-;  pozamrcati.  v.  impf. 
sloz.  o-mrcati,  pri-,  s-  (se),  za-,  smrkdvati  se,  smrknji- 
vati  se,  gram.  I.  pregj,  mrkoh  (i  mrknuh).  I.  pridjev 
mfkao,  nirkla  (mfkuuo,  mrkuula).  —  1)  vidi  smrdi 
se:  A  kad  mrce  i  tanma  noc  dogje.  Rj.  Ko  rani,  ne 
mrkne.  Po.'d.  152.  Dnklen  mrce  i  pocinu  sunce.  Npj.  5, 
414.  —  2)  mrce  mi  pied  ocima,  dnnkel  nerden,  ob- 
sctirari:  mrce  mi  svije.st,  ohnmiichtig  nerden,  animus 
me  relinqnit.  Rj.  onesvjesnuti. 

liirkn!(ir'!;'ja,  m.  finstern  Gesichts,  horridus.  Rj. 
koji  mrko  ylcda.  isp.  strmoglegja,  zlopoglegja. 

liiirkolast.  adj.  schuiirzlich,  nigellus,  subniger.  Rj. 
dem.  od  mjk.  nudo  mrk,  kao  crnjkast.  —  za  nast. 
isp.  vragolast. 

iiirkoiija,  tn.  der  hruune  Odis,  bos  ater.  Rj.  mrk  vo. 

iiirkoiijiii,  adj.  Rj.  sto  pripada  mrkonji. 

mrkov,  mrkova,  m.  —  1)  der  Bratine,  equus  ater. 
Rj.  mrk  konj.  vidi  mrkalj  2,  i  syn.  ondje.  On  zakroCi 
svojega  mrkalja  .  .  .  mrkov  ga  je  glavom  zaklonio,  te 
ubise  konja  pod  serdarom.  Npj.  5,  390.  —  2)  (u 
Grblju)     ime  psetu,  cf.  garov.  Rj.  mrk  pas. 

Jlrkovici,  m.pl.  knezina  u  nabiji  Barskoj.  Rj. 

mrkovljcv,  adj.  Rj.  sto  pripada  mrkovu.  —  adj. 
s  takim  mist,  kod  birovljev. 

Mrksa,  m.  ime  muJko.  Rj.  —  osn.  u  mrk.  Osn. 
363.  tukva  hyp.  kod  DrakJa. 

mrkiilja,  f.  eine  braune  Kuli,  vacca  nigra.  Rj. 
mrka  krava. 

mrkiiljin,  adj.  Rj.  sto  pripada  mrkulji. 

iiirka>ia,  f.  braune  Stute,  equa  nigra.  Ej.  mrka 
koiila. 

mrkusin,  adj.  Rj.  sto  pripada  mrkusi. 

mirkva,  f.  die  yelbe  Biibe,  Mdhrritbe,  dauciis  (ca- 
rota.  Rj.')  Linn.  Rj.  biljka.  I'idi  mrkvjela,  Jargarepa. 
—  Mrkvu  (zutu  repu)  gotovo  niko  i  ne  poznaje.  Da- 
nica 2,  103.  —  mrkva  (od  lugje).  Osn.  41. 

mrkvjt'la,  f.  (u  Dubr.)  vidi  mrkva.  Rj.  —  rijeci 
s  takvim  nast.  k6Sdela  (kostjela),  Trubjela. 

mrlodina,  f.  koza  od  zivinceta  koje  lipse,  ein  Fell 
von  einem  verrecktem  Viehe,  pellis  morticini  animalis. 
Rj.  vidi  crkanica  2.  —  (od  osnove  koja  je  u  partic. 
mr'o,  mrla).  Osn.  160.  rijeci  s  takim  nast.  kod  div- 
Ijetina. 

mrldtina,  f.  kaze  se  slabu  i  bolesljivu  celjadetu, 
i  znaci  m.alo  manje  od  strviua  (kao  da  je  vec  mrlo 
jedan  put?).  —  rijeci  s  takim  nast.  polutina,  prlutina. 

mrljiiiijc,  n.  das  Durchstreichen,  deletio,  scripti 
inductio.  Rj.  verb,  od  mrljati.  radnja  kojom  tko 
mrlja  sto. 

mrljati,  mfljam,  r.  impf.  durchstreichen,  deleo 
scriptum.  Rj.  —  pisano  trti,  taruci  prljati.  v.  pf. 
sloz.  iz-mrljati,  po-,  u-. 

iiirmak,  mfmka,  m.  vidi  mrmoljak.  Rj. 

mrmlaiijc,  n.  das  Murmeln,  murmuratio.  Rj.  verb, 
od  mrmlati.  radnja  kojom  tko  mrmla. 

mrmlati,  lam,  v.  impf.  vidi  mrmljati.  Rj.  vidi  i 
gungjati,  gunjgjati,  mrnjkati,  mumlati,  mumljati,  mu- 
monjiti,  njunjoriti.  isp.  bumbarati.  v.  pf.  sloz.  pro- 
mrmlati,  s-,  za-.  —  Pitajte  vra6e  i  gatare,  koji  iapdu 
i  mrmlaju.  Is.  8,  19. 

iiirniljiiuje,  n.  vidi  mrmlanje.  Rj. 

mriiiljati,  Ijam,  v.  impf.  vidi  mrmlati.  Ej.  i  syn. 
ondje.  V.  pf.  sloz.  pro-mjmljati,  s-,  za-. 


mrmoljak 


—  711  — 


mrtac 


mrmoljak,  mrmoljka,  m.  (u  Siijemu  i  u  Baranji) 
11  voili  nekaku  mala  zivotinja  (WassereUlcchse,  tritoti 
i-ul(jan's  1,.  Kj.-')  Kj.  ridi  inniiak.  —  rijecl  s  takim 
iKisf.  I'od  cavoljak. 

mriiiir,  inrnara,  tit.  (n  IJoci)  der  Matrose,  homo 
iitititicits:  Za  ilva  plava  iie  bih  srrosa  dala,  z'l  mrnara 
lie  bill  ni  iliiiara.  Na  fialiji  dvanaest  mniara.  Rj.  vidi 
luornar.  nturski  lagjar.  Tul.  raarim'iro  ^iiiai'inAjo).  — 
N'jesam  mrtitir,  da  po  moni  Setani.  Npj.  1,  (!M. 

mriiilrica,  /'.  (ii  Kotoru)  Art  I'anz,  choreae  genus. 
Rj.  igru  (tuitiic)  nekaku. 

iiiriidzailje,  n.  das  unverstdtidliche  Plappern  (z. 
B.  des  stammelnden  Kindes,  des  Spracltfremden),  bla- 
feratio.  Rj.  i^erb.  od  mrndzati.  ruchtja  kojom  tko 
mrtidza. 

mriidzati,  diiim,  v.  impf.  unver.itandlich  daher- 
plappertt,  hlidero.  Rj.  hlchetati  da  se  ne  tttoze  razti- 
injeti,  kao  n.  p.  djcca  kad  tcpuju  Hi  kad  tko  yornri 
tttyjim  jezikom  ticrazuittljiritn.  v.  pf.  slo:.  smrudzati. 
c^avrljati.  isp.  brgljati,  trtositi. 

rariisjda,  /'.  (u  Dalin.)  fidi  sjiiigjiiha,  inrgjela. 
Rj.  vidi  i  gmiza,  grmjelica.  kuo  liiscr  od  stakla. 

.Mrnjas,  m.  (u  0.  ii.)  luii.'ki  nadiiiiak.  Rj.  —  imena 
s  takitti  nasi,  kod  Dragas. 

Mfiijavf  cva  (iri\diiia,  /'.  zidine  u  Aiistiijskoj  Herce- 
govini  11  selu  Lovre(?u  (izmegju  Siuja  i  Imoakoga).  Rj. 

Mfiijaveevic,  m.  prezime  kralja  V'ukasina:  Brati- 
jenca  tri  Mrtijuivevica.  Rj. 

iiiriijkanjc,  n.  vidi  mimlanje.  Rj. 

mrnjkati,  kam,  r.  impf.  vidi  mimlati.  Rj.  i  syn. 
ottdje. 

mfs,  Mi.  Fleischspcise  (im  Gegensatze  der  Fasten- 
speise),  cibtis  carnarius (?) :  nema  nikaka  mrsa  u  kuci. 
Rj.  mrsno  jelo,  siiprotno:  posiio  jelo.  —  All  je  siro- 
masima  vrlo  rado  davao,  ii.  p.  uz  belu  nedelju  sira, 
o  vaskrsenijii  opet  kaka  mrsa.  Danica  4,  5. 

mrsak,  mrska,  nt.  eiti  Fleischtag,  dies  carnarius (?). 
Rj.  tnrsni  dati.  suprotno :  petaJ:,  posiii  dan.  —  Moba 
se  obifno  kupi  na  mrskti.  i  domadin  treba  da  je  Caati. 
Rj.  3(J5a. 

mrsan,  mr'sna,  adj.  n.  p.  lon.ac,  jelo,  su  Fleisch- 
speisen  geliorig,  cartiarius.  Rj.  sto  pripada  mrsu.  od- 
regjeiw:  mrsni.  vidi  blazan.  suprotno  postan.  —  Baba 
koi'izma,  kojom  iene  pla'e  djecu  da  ne  \ht\i  mrsna 
jela.  Rj.  9b.  Sklopnice,  dvije  kasike  (posna  i  mrsna). 
Rj.  686b.  8  Turcima  sam  mrsno  vecerao,  veterao 
mrsno  i  rucao.  Npj.  4,  168. 

.AIr.sTDJ,  Mrsinja,  m.  n  Otofkoj  regementi  (blizu 
Udbine)  planina  i  u  njoj  zidine  od  staroga  grada.  Rj. 

mrsipetka,  /'.  *  hi.  der  am  Freitage  Fleisch  isst, 
qui  die  Veneris  non  abstinet  a  carnibtis.  Rj.  mrsi- 
petka,  koji  Hi  koja  mrsi  «  petajc.  —  tako  sloz.  rijeci 
kod  cistikuda. 

mrsiti,  mfsim,  v.  impf.  —  I.  1)  Fleischspeisen 
essen,  vescor  carnibtis.  Rj.  vidi  blaziti  1,  trapiti  2. 
jesti  mrsno  jelo  (po  ttitnaceitju-  Njemuckom  i  Latin- 
skom)  lonce  mrsiti,  t.  j.  ciniti  ih  mrsne:  mrsiti  (jesti 
mrsno;  mrsiti  lonce,  ovce).  Korijeni  167.  mrsiti  petak. 
Korijeni  33!)  (t.  j.  u  petak  jesti  mrsno).  sa  se,  pass. 
Mrsi  Ii  .se  petak  .  .  .  baS  mcsom  ili  samo  sirom  i 
uilekom?  Pom.  16.  vidi  mrsiti  se.  —  2)  v.  pf.  sloz.  \ 
izmrsiti,  omrsiti  (i  se),  premrsiti;  v.  impf.  sloz.  pre-  i 
mrMvati.  —  3)  koze,  ovce,  ihnen  Salz  zu  lecken  gebcn,  \ 
dare  sal  lamhendum.  Rj.  koze,  ovce  mrsi  tko  ilujtici 
im  soli  za  lizanje:  Ne5to  soli  §to  je  preteklo  kad 
sam  mrsila  ovce.  Npr.  6.  —  4)  kouce,  Zwirn  ver- 
wickeln,  venvirren.  intrico.  Rj.  znacenjc  prelazi  u 
sm^sti,  smijeJati,  splesti :  mi-siti  (konce,  intricare). 
Korijeni  167.  v.  pf.  sloz.  od-mrsiti,  po-,  raz-,  s-,  za-. 
V.  impf.  sloz.  razmrSivati,  zamrJivati.  —  II.  mrsiti 
se,  mfsim  se,  v.  r.  impf.  Fleisch  essen,  vesci  carnibus. 
Rj.  jesti  mrsno  jelo.  vidi  mrsiti  I  1. 

mrska,  f.  (u  0.  G.)  die  Runzel,  ruga :  nafiinila  se 
mrska,  kad  se  n.  p.  sroza  dokoljenica,  cf.  bora,  mre-  i 


JSotina.  Rj.  vidi  i  greSpa  2,  mrstina.  Znacenje  (ko- 
rijenu)  tiskati,  stiskivati,  sazimati:  imska,  smrakati, 
mrStiti  se.  Korijeni  167. 

nirsiiT,  adj.  n.  p.  dan,  Fleischtag  (im  Gegensatz 
von  Fasttag),  dies  crassa(?).  Rj.  sto  pripada  mrsu. 
neodregjeno:  mrsan.  suprotno  posni. 

mrsa,  /.  IJ  die  Mngerkeit,  macies.  Rj.  osobina  v, 
onoga  koji  je  mrsav:  Naviikao  si  na  me  mrStine  za 
svjedoeanstvo ;  i  moja  mrsa  podize  se  na  me,  i  svje- 
Aoi'i  mi  u  ofi.  Jov  16,  8.  Za  to  de  Gospod  pustiti  na 
pretile  njegove  mrsu.  Is.  10,  16.  —  2)  (u  C.  G.)  vidi 
strvina.  Rj.  ugitmlo  zivince.  vidi  i  crkanica  1,  crko- 
tina,  mrcina. 

mrsa,  —  1)  f.  die  Magere,  macra.  Rj.  mrsava 
zenska  glava.  isp.  bond^a  1.  —  2)  m.  (ist.)  vidi  mrJo. 
Rj.  mrsav  eotjek. 

nirsiinjc,  u.  das  Abmagern,  macies.  Rj.  verb,  od 
mrsati.  stunje  koje  biva  kad  tko  ili  sto  mrsa. 

in'f.sali,  5am,  v.  impf.  mager  werden,  macesco.  Rj. 
postajati  mrsav.  vidi  mrSaviti,  opadati  2.  suprotno 
titi  (tijem).  v.  pf.  sloz.  omrSati.  —  8padljiv  konj,  koji 
la.suo  vtrsa,  t.  j.  sp.adne  u  mcsu.  Rj.  7()la. 

mrsav,  <tdj.  mugcr,  macer.  Rj.  vidi  diSorast,  mledan, 
sub.  —  Boudza,  2|  mrsava  krava.  Rj.  37a.  Izmetnuo 
loj  kosti  (kao  podsmijeb  mrHavu  marvincetu).  Rj. 
22tia.  ( )prlju5a,  mr.iava  zcmlja.  Rj.  4;64b.  Pnudrav, 
crv  koji  se  kod  mrsarijeh  konja  pod  repom  nalazi. 
Rj.  621a.  Bolja  je  mrsava  pogodba  nego  pretila  pravda. 
Posl.  21.  Bolji  je  i  mrsav  mir  nego  debeo  proees.  27. 
Suh  kao  biljka.  (Kad  je  ko  vrlo  mrsav).  297. 

mifsaviti,  vim,  v.  impf.  vidi  rarJati.  Rj.  postajati 
mrsav.  vidi  i  opadati  2.  suprotno  titi  (tijem).  v.  pf. 
sloz.  omrSaviti. 

mfsavljCnje,  «.  vidi  mrSanje.  Rj. 

mrseiije,  n.  Rj.  verbal,  od  I.  mrsiti,  II.  mrsiti  se. 

—  I.  1)  radnja  kojom  tko  mrsi  n.  p.   petak,   lonce. 

—  2)  radnja  kojom  tko  mrsi  n.  p.  ovce  (dajuci  im 
soli  za  lizanje)  (das  Salz  zu  lecken  geben,  -o  dare 
sal  lambendum.  Rj.).  —  .i)  radnja  kojom  tko  mrsi 
n.  p.  konce  (das  Verwirren  (von  Garn),  intricatio.  Rj.). 

—  II.  radnja  kojom  se  tko  mrsi  (jedwci  mrsno)  (daa 
Fleischessen,  esus  carnium.  Rj.). 

Mfsko,  m.  (ii  C.  G.)  muJki  nadimak.  Rj.  —  can. 
u  mrso.  Gsn.  293.  imena  s  takvim  nasi,  kod   Bo5ko. 

mrso,  m.  (juz.)  ein  magerer  Mensch,  macer.  Rj. 
hyp.  mrsav  covjek.  vidi  mrJa  2.  —  takva  hyp.  kod 
balo. 

mrstalica,  f.  n.  p.  u  nosu,  der  Knorpel,  cartilago. 
Rj.  vidi  griska,  brskavica,  rumezdavac.  —  Znafienje 
(korijenii)  skripati:  mrStati  (krdati);  mrstalica.  Ko- 
rijeni 167. 

iiirstaiije,  n.  verb,  od  mrStati.  radnja  kojom  sto  mrsti. 

mrstati,  Jtim,  v.  impf.  (u  Srijemu)  knurren,  mur- 
muro:  neSto  mi  trbviii  mrsti.  cf.  krcati.  Rj.  isp.  ka- 
rati  se. 

mfsteiije,  n.  das  Kunzeln  der  Stirne,  io  frontem 
contrahere.  Rj.  verb,  od  mrStiti  se,  radnja  kojom  se 
tko  mrsti. 

mr.stiiia,  /'.  nacini  se  mrstina,  kad  se  n.  p.  na- 
mrsti  celo.  vidi  bora,  greSpa  2,  mrska,  mrezotina.  — 
Navukao  si  na  me  mrstine  za  svjedodanstvo;  i  moja 
mrSa  podize  se  na  me,  i  svjedofi  mi  u  oci.  Jov  16, 
8  (rugae  meae  .  .  .  Meine  Bunzelti  .  .  .).  GreSpa,  bora, 
mrstina,  ital.  crespa.  DPoal.  XI. 

iiii-stiti  se,  stTm  se,  v.  r.  impf.  die  Stirne  runzeln, 
frontem  contraho.  Rj.  kao  nabirati  celo.  v.  pf.  sloz. 
namrStiti  se.  —  Pomrknuti  na  koga,  kao  prijetedi  i 
mrstc'i  se  namignuti  na  koga  da  Sto  ne  6\m.  Rj.  538b. 

mft,  cf.  trt  mrt.  Rj.  —  trt  mrt,  uzvik,  kojim  se 
pokazuje,  kako  je  tko  u  zabutvi  stao  tepati  izgovara- 
juci  se,  kad  ga  uhvatise  n.  p.  u  kragji  i  t.  d.  vidi 
h\c  mud,  trc  vre,  tuc  muc ;  tamo  amo. 

mrtae,  mrca,  »i.  der  Todte,  die  Leiche,  funus,  cf. 
mrtvae.  Rj.  vidi  i  samrtnik,   meit.  —  Za  to   svagda 


inrtai'ki 


—  712  — 


mrvica 


fuvaju  inrca  da  preko  njega  Jto  ne  prijesrje.  Ej.  79a. 
Te  onosa  nuiovi-mrcit  melnu  na  nosila  .  .  .  -Staui 
da  ie  (sabljii)  o  ovoga  mrca  osrledamo  je  li  taka  kao 
5to"je  bvalite.  Npr.  171.  U  tuirjoj  kudi  plalutV  mrcu. 
DPosl.  143. 

uirtnckT.  udj.  r»"dj  mrtvatSki.  Rj.  sto  pripada  mr- 
cima.  —  Te    nirtacko  groblje   iskopaSe.  Npj.  5,  119. 

nirtav,  mi-tva  (mftvi),  adj.  iodt,  mortuus;  kaze  se 
i  za  koprivu  kad  uvene,  pa  ne  bode.  Rj.  isp.  polu- 
mrtav.  —  Govori  se  da  Dikakva  zvjerka  ne  6e  na 
brvlji\-ii  ovcu  [n\  na  zivu  ni  na  mrlvii).  Rj.  41b. 
Izbili  ga  nu  mrtfo  ime.  Rj.  231a  (izbili  ga,  da  je 
gotovo  mrtai).  Mrtva  jesen,  f.  in  der  Redensart: 
do  mrtve  jeseni,  Spiitherbst,  auftuniniis  piaeeeps.  Rj. 
372b  (posna  jesen).  Mrtra  lopriru,  f.  die  Taubnessel, 
lamium.  Rj.  372b  (hiljka).  Mrtva  kost,  f.  Uebeibein, 
sanglion.  Da  mrtvu  host  u  pofetku  obzine  posmrce, 
kaiu  da  bi  proSla.  Rj.  372b.  Kasred  sobe  velika  go- 
niila  mrtvih  miseva  i  parcova.  Npr.  43.  Lovae  padne 
na  mesto  mrtav.  G5.  Na  pola  mrtvu  od  velikoga  stralia 
i  placa.  112.  Vidi  oar  sina  mrtra  prostrta.  153.  Mrtva 
glava  dugova  ne  plai'a.  Posl.  183.  Mrtvu  nstn  ne  go- 
vore.  183.  Mrtri  se  lonji  ne  knju  nego  laskivaju.  183. 
Mrtvoga  ved  zubi  ne  bole.  183.  Tako  me  mrtvi  ziioj 
ne  popao!  299.  Tako  me  prigje  sjutra  u  mrtve  oci 
ne  Ijubilil  299.  On  prevrde  te  lesere  mrtve  i  krvave 
ogleduje  glave.  Npj.  2,  562.  Tad  se  Jovo  iz  mrtvih 
povrati,  pa  uirtvackim  progovara  glasom.  2,  576.  Sa 
semljom  ih  mrtve  sastavise,  uzeJe  im  glave  i  oruzje. 
4,  115.  Pa  mu  mrtve  straze  postavimo,  tajne  straze, 
vjerne  perjanike,  pos'jecimo  Gjorgjiju  i  Krsta.  5,  58. 
Jlegju  ova  prezimena  idu  i  gjekoja  imena  mladih 
zivotinja,  i  drveea,  a  i  mrtvih  malih  stvari,  n.  p. 
kladid,  kapic,  polid  i  t.  d.  Danica  3,  31  (vidi  bez- 
duSan  1).  Iliri,  llirci,  to  je  mrtvo  i  tamno  ime.  Kov. 
8.  Naricanje  za  mrtvima.  98.  MiloJ  sad  dogje  u  Sr- 
biju  kao  iz  mrtvih.  MiloS  121.  Svuda  je  oko  njih 
pusto  i  prazno ;  mrtva  tisina  sve  pritisla.  Pripr.  77. 
On  ustade  iz  mrfvijeh.  Mat.  14,  2.  Drzite  sebe  da 
ste  mrtvi  grijehu.  Rim.  6,  11.  Kao  5to  je  i  sad  ziva 
i  mrtva  trgovina.  DRj.  1,  286.  adv.  Turci  mrtro  oganj 
oboriJe.  Npj.  4,  284. 

mrtar.stinn,  f.  —  1)  kao  erne  lede,  Sto  u  bolesnika 
pred  smrt  izigje  po  tijelu,  cf.  pede.  Rj.  —  2)  iidara 
na  mrtavStinu,  Todtengeruch,  odor  mortuorum.  Ej. 
mrtvaika  vonja. 

mrtvae,  nutvaca,  m.  vidi  mrtae.  Rj.  vidi  i  samrtnik, 
meit.  nast.  tva:  mrtvae  i  bez  v:  mrtac.  Osn.  343.  — 
Zvoni  na  vecernju,  na  mrtvaca,  na  vati'u.  Rj.  204b. 
Oglasiti  mrtvaca  zvonom.  Rj.  437b.  Umrije  Sara  .  .  . 
dogje  Avram  da  ozali  Saru  i  oplaCe.  A  kad  usta 
Avram   od  mrtvaca  svojega,  refie  .  .  .  Mojs.  I.  23,  3. 

mrtviiciiia,  f.  (u  Dalm.)  die  Leichengehiihr,  merces 
funeris.  cf.  opijelo.  Rj.  sto  se  placa  popu  za  nntvaca. 
vidi  mrtvina. 

inrtvaekT,  adj.  Leichen-,  Todten-,  funcliris.  Rj.  sto 
pripada  virtvacima  Hi  mrtvacu  kojemn  god.  vidi  mi- 
tacki.  —  Covek  odmah  naruci  mrtvacki  sandiik.  Npr. 
14  (vidi  lijes  4).  Video  sam  veliki  kazan  gde  kljuca, 
i  u  njemu  glave  mrtvacke  a  odozgo  ih  orlovi  dupaju. 
90.  Tad  se  Jovo  iz  mrtvih  povrati,  pa  mrtvaekim 
progovara  glasom.  Npj.  2,  576.  Okredeni  grobovi, 
koji  se  spolja  vide  lijepi  a  unutra  su  puni  kostiju 
mrtvackijeh.  Mat.  23,  27. 

mrtran,  m.  (u  C.  G.)  ein  schlaffer  Mensch,  ohne 
Kraft  und  Leben,  socors.  cf.  zavaljenik,  mrtvik.  Rj. 
covjek  kao  mrtav,  bez  snage  i  zivota.  vidi  i  mrtvo- 
puhalo.  —  rijeci  s  takim  nasi,  kod  brajan. 

-Mrtvica,  /'.  (u  C.  G.)  —  1)  voda  u  Rovcima.  Rj. 
—  2)  rijeka  u  Crmnicl  izmegju  Sotonida  i  Boljevida. 

mrtyica,  f.  als  Schimpfuort  fiir  ein  Hausthier, 
convicium  in  pecitdem.  Rj.  pogrda  zivincetu:  zivince 
rgjavo,  kao  mrtvo,  koje  se  vec  gotovo  zavalilo.  vidi 
mrtvide,  mrtvu5a.  coll.  mrtvidad. 


iiirtviritd,  f.  (u  C.  G.I  (coll.)  schlechte  Hausfhiere, 
convicium  in  pecora.  Rj.  pogrda  zivutitijama.  sing. 
mrtvica,  mrtvide,  mrtvusa. 

lurtvice,  ».  (u  C.  G.)  rgjavo  zivinde,  ein  schlechtes 
Hausthier,  convicium  in  pecudem.  Rj.  vidi  mrtvica, 
mrtvuSa.  coll.  mrtvidad. 

liirtviciiia,  /'.  augm.  od  mrtvica,  ein  Schimpfuort 
gegen  ein  Frauenzimmer,  convicium  in  feminam.  Rj. 
psovka  zentkoj  glavi,  kao  da  jc  mrtvica,  rgjavo  zivince. 

iiirtvTk,  mrtvika,  «!.  i-idi  mrtvan.  Rj.  covjek  kao 
mrtav,  bez  snage  i  zivota.  Rj.  vidi  i  mrtvopuhalo, 
zavaljenik. 

mrtvilo,  h.  die  Schlafsucht,  lethargus.  Ej.  stanje 
koje  biva  kad  je  sto  kao  mrtvo,  mlitavo.  isp.  mrtvost. 

—  Ovgje  je  mrtvilo  a  tu  je   zivot.   Pom.  130.  rijeci 
s  takim  nast.  kod  bjesnilo. 

1.  mrtvina,  /".  (u  Dalm.)  danak  5to  se  plada  kad 
uinre  domadin  (u  namastiru  Krci  pripovijeda  se  da 
sc  ondje  placala  mrtvina  Turcima  za  svakoga  kalu- 
gjera),  Al)gabc  fiir  den  Tod  des  Familienvaters.  Rj. 
vidi  krsme.  isj).  mrtvina. 

"i.  luftviiin,  /'.  lu  Lici)  ^to  .se  plada  popu  za  mr- 
tvoga, die  Leichengehiihr,  merces  funeris,  cf.  mrtva- 
[  dina.  Rj.  vidi  mrtvina,  koja  znaci  sto  i  mrtvina, 
samo  sc  objc  rijeci  u  ruzlicnim  krajenima  gorore(?) 
s  razlicnim  akc.  vidi  i  krsme. 

mrtvoarlavac,  mrtvoglavca,  m.  Icptir.  —  Rozac, 
nekaka  gusjenica,  od  leptira  mrtvoglavca  (Todtenkopf, 
acherontia  atropos  L.).  Rj.'  637a.  mrtvo-glavac.  tako 
sloz.  rijeci  kod  crnoglavac. 

iiirtvopiilialo,  m.  ein  schlaffer  Mensch,  ohne  Kraft 
und  Leben,  socors.  Rj.  covjek  kao  mrtav,  bez  snage 
i  zivota.  vidi  mrtvan,  mrtvik,  zavaljenik.  —  mrtvo- 
piihalo.  is2J.  tako  sloz.    rijeci   can-grizalo,   sir-zbijalp. 

liirtvost,  mrlvosti,  /'.  osobina  onoga  sto  je  mrtvo, 
vi/.f.ni^i;.  isp.  mrtvilo.  —  Ima  rijeci  84  koje  sam  ja 
nadinio  .  .  .  mrtvost.  Nov.  Zavj.  Vn.  Ne  oslabivsi 
vjerom  (Avraam)  ne  pogleda  ni  na  svoje  ved  umo- 
reno  tijelo,  ni  na  mrtvost  Sarine  materiee.  Rim.  4,  19. 

nirtioiiskr',  iiirfvouzackT,  inrtvouzice,  adv.  n.  p. 
svezati  sto,  cinen  Knopf  ohne  Masche  binden.  Rj. 
mrtvo-uzke  (z  pred  k  pretvorilo  se  u  s),  mrtvo-uzadki, 
mrtvo-uzice.  drugoj  poli  osnova  koja  je  u  uzica.  — 
Svezati  na  zamkii,  t.  j.  kad  se  povude  za  kraj  da  se 
odrijeSi,  die  Masche,  macula.  Kad  nije  na  zamku  sve- 
zano,  onda  je  mrtvouziee.  Rj.  184b. 

mrtvu.sa,  f.  (u  0.  G.)  vidi  mrtvica.  Rj.  pogrda  zi- 
vincetu: zivince  rgjavo,  kao  mrtvo,  koje  se  vec  go- 
tovo zavalilo.  vidi  i  mrtvide.  coll.  mrtvidad.  —  rijeci 
s  takim  nast.  kod  ajgiruSa. 

iiirva,  f.  [pi.  gen.  mfva).  —  1)  ein  Brosamen,  mi- 
cula:  zameti  te  mrve  da  se  ne  gaze.  cf.  tropica.  Rj. 
vidi  trina,  troha;  drobljen.  dcm.  mrvica.  I  psi  jedu 
od  mrva  Sto  padaju  s  trpeze  njihovijeh  gospodara. 
Mat.  15,  27.  —  ;?J  n.  p.  nema  ni  mrve,  gar  Nichts,  kein 
Brosamen!  (auch  kcinen  Tropfen),  ne  mica  quidem: 
Kakve  su  im  Sainove  obrve,  zanijeSe  moju  pamet  do 
mrve.  Rj.  ni  mrve:  nimalo:  do  mrve:  posve,  sasvijem. 
vidi  mrvce,  mrvdice,  mrviee,  mrvidak,  mrvidku,  mrvke, 
mrvo;  malko,  malo  (i  si/n.  ondje).  —  :  Eto  to  mu  je 
obrok,  rede  sestra,  a  StojSa  kad  to  ^^di,  prekrsti  noge 
pa  sve  qpucka  do  mrve.  Npr.  29.  Si  mrve  srebra  ne 
dobiSe.  Sud.  5,  19. 

Mfvalj,  m.  (u  C.  G.)  muSki  nadimak.  Rj.  isp.  Mrveta. 

—  takva  imena  isp.  kod  Dragalj. 

iiirvci?,  (u  Dubr.)  tiidi  mrviee:  duje  se  samo  mrvce. 
Rj.  adv.  vidi  mrva  2,  i  syn.  ondje. 

inrveiee,  dem.  od  mrvke.  Rj.  adv.  vidi  mrva  2,  i 
■'iyn.  ondje. 

llifvota,  »(.  (u  C.  G.)  muski  nadimak.  Rj.  isp.  Mrvalj. 

—  takva  hyp.  kod  Bajdeta. 

niirvica,  f.  dem.  od  mrva:  Ko  ne  kupi  mrviee,  ne 
de  stedi  puuice.  Rj.  vidi  trinica,  troMca ;   drobljdnak. 


mrviee 


713 


mil  CO 


—  C'estica,  ona  mrviea  hljehu,  kojom  se  ii  vinu  pri- 
ceJciije.  Rj.  823a.  Milici  «  mrfici  nema  niSta.  Rosl.  178. 

mfvifo,  udv.  vidi  mrvke:  Ukiaj  puta  rasle  sitiii' 
vrbice,  poruakni  se  duSo  k  iiiene  mrvicc.  Rj.  vidi 
mrva  'i,  i  si/ii.  ondje. 

nirvit-ak,  iiirvit-kii,  mrviee,  mrvee;  ein  kleinicenig, 
pau.villum.  if.  miva,  mrvo.  Kj.  st/ii.  kod  mrva  2. 

inrviti,  v7m,  c.  impf.  —  1  a)  hrosebi,  frio.  Rj. 
cidi  triniti,  troiiti  2.  r.  ;;/'.  xlo:.  iz-mrviti.  na-,  s-,  il-. 
Al  eto  ti  jednoga  petla,  koji  stane  .«kakati  za  po- 
gat'om,  a  oua   iim   stane   po   malo   mrviti.  Npr.  134. 

—  b)  su  se,  rejteTis.:  Trosili  se,  2)  iiirriti  se,  zerfallen, 
dilabi.  Rj.  751a.  —  2)  (u  Hauiji)  mrviti  kiikuruze. 
r.  Leber,  ridi  komiti  2,  kriiiiiti,  runiti,  vrijeci  2  (zrnjc 
s(i  k>ikuruzno(in  khtsiij. 

inrvkP.  mrvicak,  mrvieku.  Rj.  adv.  dem.  mrv(5ice. 
vidi  mrva  2,  i  syn.  ondje. 

rarvljeiijo,  ii.  das  Bruseln,  friutio.  Rj.  verb,  od 
mrviti.  radnja  kojom  tku  mrvi  sto. 

lurvo,  vidi  mrvke:  pogji  mrvo  u  napredak;  po- 
cekaj  dok  mrvo  pospavain.  Rj.  adv.  indi  mrva  2,  i 
s;i)i-  ondje.  —  Trideset  mu  (banu)  obori  usara,  pa  se 
mrvo  izmaknuo  baue.  HXpJ.  4,  232. 

iiirzak.  mrska  {comp.  m'lzi)  adj.  zuwider,  molestus, 
cf.  mrzan.  Rj.  snprotno  inio.  —  Uzmi  s  milijem,  nek 
mil  je  vi.5e,  a  s  mrskijem  nek  mujeraanje  (najelu). 
Posl.  331.  To  je  Nnki  vrlo  mrsko  hilo.  Npj.  3,  234. 
Ovaj  mali  dodatak  ne  ce  hiti  mrzak  G.  —  C.  —  i 
ostulima.  Xov.  .'^rb.  1818,  221.  Doka7.iijii('i,  da  je  sve 
ono  i  Bo(ju  mrsko,  slo  njima  nije  po  volji.  Rj.'  XIII. 
Bezumnima  jc  mrsko  odstupiti  od  zla.  Pric.  13,  19. 
Sami  dete  sehi  biti  mrski  za  bezakonja  svoja.  Jezek. 
3B.  31. 

iiirznii,  mfzna,  adj.  vidi  mrzak:  to  mi  je  nujmrz- 
nije.  Rj.  —  Mrsua  narav  prijatelja  ne  teee.  Posl.  183. 

iiirzeeT,  adj.  u  poslovici:  na  mrzedemii  kuca  ostaje. 
[Hi:  Xa  mrzilu  kii(?a  ostaje  (na  onome  na  koga  mrze). 
Posl.  189],  der  Geliasste,  odiosus.  Rj.  kao  da  je  par- 
ticip. ,  praesens  activum ,  a  ima  znacenje  passivno 
mrzen.  vidi  mrzilo.  —  Na  mrzecijem  svijet  ostaje. 
DPosl.  6(j. 

mrzilo,  »(.  vidi  mrzeei.  na  koga  mrze :  Na  mrzilu 
kuda  ostaje  (na  onome  na  koga  mrze).  Posl.  189.  rijeci 
s  takvim  nast.  kod  bajalo. 

mrzitif  zuD,  v.  impf.  Rj.  v.  pf.  sloz.  pomrziti,  za- 
mrziti:  pomrzjeti.  —  1  a)  na  koga,  einen  Itussen,  odi. 
Rj.  vidi  nenavidjeti.  —  Svekrva  je  mrzila  na  nju. 
Npr.  83.  Poena  mrzjcti  na  svoya  hrata  kralja.  109 
(isj).  pomrzjeti).  Da  moze  popio  bi  ga  u  kasici  vode 
(tako  mrzi  na  nj).  Posl.  b\.  Krv  i  noz  (n.  p.  izmegju 
njib,  t.  j.  mrze  jedan  na  drugofia).  WO.  ,S  moga  brata 
Nikola  mrzim  i  na  svetoga  Xikolu.  290.  'Tiirci  mrze 
kad  HriSeanin  i  sam  sebi  lijepu  kucu  nacini.  Slav. 
Bibl.  1,  87.  JMrhija  kojom  mrhise  na  -nju  lyese  veda 
od  Ijubavi  kojom  je  prija  IjubljaJe.  Sam.  II.  13,  15. 
Punom  mrzoscH  mrzim  na  njili:  neprijatelji  su  mi. 
Ps.  139,  22.  —  b)  sa  se,  recipr.  Nenavidjeti  se,  cf. 
mrziti  se.  Rj.  417a.  Bolje  se  iz  daleka  Ijubiti  uego  se 
iz  bliza  mrziti.  Posl.  2G.  Da  se  izmegju  sebe  malo 
mrze.  Kov.  .3.  —  2)  to  me  mrzi,  das  ist  mir  zutvider: 
Mrzi  ga  kao  slijepca  para.  Rj.  mrsko  mije.  suprotno: 
mili  mi  se,  milo  mi  je.  —  Outi  Boga  ti!  kako  te  ne 
mrzi  govoriti?  Rj.  IKia.  To  mu  je  kost  u  grlu  (t.  j. 
to  ga  vrlo  mrzi  i  mut-i).  Rj.  293a.  Mrzi  me  se  ovgje 
raspasivat',  da  otpasem  tri  (•emera  zlata.  Npj.  2,  345. 
Kad|  vus  ne  hi  mrzilo  da  pisete  Proti  Zemunskom. 
Straz.  1886,  608.  Zar  tehe  mrzi  sto  sam  ja  dobar? 
Prip.  bibl.  133. 

inrzlctiun,  f.  govori  se  u  Bjelovarskoj  hipaniji. 
ima  i  Stidli  iz  Hahdelica:  mrzletina,  vidi  hladetina. 
vidi  i  hladuetina.  i  syn.  ondje. 

mrzliik,  Hi.  postanjem  od  mrziti,  sa  Turskim  nasi. 
Uljagao  je  mrzluk  u  nas.  (U  Crnoj  Gori).  Posl.  333. 
vidi  mrzost,  mrznja. 


mrznov6lj:ivac-,   mrznovMjavca,   ni.  (u  C.  G.)  ein 

ithcllauniycr  Mensch,  morosus.  Ej.  mrzovoljttst  corjek. 
augm.  nuv.novoljaveina. 

lurziiovoljavciiia,  f.  augm.  od  mrznovoljavac    Bj. 

iiirziiiiti  ,se,  zuem  se,  v.  r.  impf.  friercn,  congelo. 
Rj.  r.  pf.  sloL  od-mrznuti  (se),  po-  (se),  pro-,  raz-  (se), 
s- (j  sa),  za- (sc);  r.  impf.  sloz.  smrzavati  se.  zamrza- 
vati,  zamrzavati  se.  —  Pred  zoru  se  mrzne.  Posl. 
260.  U  Italiji  zamrzavalo  se  vino  u  bacvama  jo.5  za 
Virgilijeva  vremena,  a  sada  se  vac  ue  mrzne.  Pri- 
prava  30. 

inrzoKt,  mi'zosti,  f.  —  1)  der  Huss,  odium:  Mrzost 
na  stranu,  a  korist  preda  se.  Rj.  vidi  mrznja,  mrzluk. 
nenavidost.  —  Za  oto  je  kod  nas  mogla  u  ovomc  do- 
gagjaju  postati  ovaka  mrzost,  da  narod  i  na  ime  svoje 
omrzne.  Kov.  4.  Njiliova  nepokornost  Sultan-Mah- 
mutu  i  mrzost  na  nj  i  na  njegove  nove  iiredhe  i  pre- 
mjene.  6.  I'unom  mrzoseu  mrzim  na  njih.  Ps.  139, 
22.  —  2)  osohina  onoga  sto  je  mrsko,  i  stvar  mrska, 
Ahscheu,  Griiuel,  ahominntio.  vidi  grdilo.  —  Kad 
dakle  ugledatc  mrzost  opuScenja,  gdje  stoji  na  mjestu 
svetome.  Mat.  24,  15.  Imase  ca-su  u  ruci  svojoj  punu 
mrzosti  i  poganStine  .  .  .  mati  kurvama  i  mrzostima 
zemaljskima.  Otkriv.  17,  4.  5.  Ne  ee  u  njega  (n  grad) 
uci  nista  pogano,  i  Ho  cini  mrzost  i  laz.  21,  27. 

nirzo^oljasf,  adj.  (u  C.  G.)  iXhellaiinig,  morosus. 
Rj.  vidi  oporit,  usovan.  isp.  i  uskoSen. 

iiirzC'iijc.  n.  das  Hassen,  odium.  Rj.  verb,  od  mrziti. 
radnja  kojom  tko  mrzi  na  sto. 

mrznja,  /'.  der  Hass,  odium.  Rj.  vidi  mrzost  1, 
mrzluk,  nenavidost.  —  Da  se  nije  dao  zaslijepiti 
mrhtjom  na  mene  mojijeh  neprijatelja,  onda  bi  do- 
znao  da  .  .  .  Odbr.  od  ruz.  15.  On  jos  vedma  raspali 
mrznju  na  Bodofinika.  Sovj.  26.  Mrznja  kojom  mrzase 
na  nju  bjeSe  veda  od  Ijubavi  kojom  je  prije  Ijubljase. 
Sam.  II.  13,  15.  Sve  je  dolazilo  od  lime  njegove 
mrznje  na  Lazaravi(5a.  DM.  114.  Hranise  ii  njima 
neprimirljivu  mrznju  na  Azijate.  118. 

mu,  u  staroj  poslovici:  Ne  umije  ni  bu,  ni  mu. 
DPosl.  o  celjadetu  o  kom  se  misli  da  ne  zna  ni  upla- 
5iti  koga  povikavsl  hu,  ni  samo  pokazati  da  mu  sto 
nije  po  volji  muknuvsi,  a  po  torn  i  koje  niSta  ne  zna. 
Danicid,  ARj.  698a. 

miia  .  .  .  vidi  muha  .  .  .  Rj. 

miiiknat,'^  adj.  n.  p.  od  zime,  od  vru(?ine,  zti  em- 
pfindlich  (qegen  Kdlte,  Hitze),  impatiens  frigoris,  car 
loris,  cf.  slab.  Ej. 

miias^ra,*  /".  die  Blokade,  Belagerung,  obsessio.  Rj. 
podsjedanje.  —  Turcima  u  Sapcu  ve6  bila  dosadila 
glad  i  ostale  nevolje  muasere,  i  pofeli  se  razgovarati 
o  predaji.  Daniea  3,  179.  ^ 

mftc,  —  1)  5to  kuc,  to  nmc.  (Sto  zaradi  to  i  po- 
jede.  Posl.  357),  was  einkommt,  wird  auch  gleich  ver- 
zchrt.  Rj.  —  2)  cf.  tuc  muc.  Ej.  Tuc  muc,  cf.  trt 
mrt.  Ej.  757b.  vidi  i  l\.\6  mu(S.  uzvik  kojim  se  haze, 
kako  je  tko  u  zahuni  stao  miicati,  teputi,  da  se  iz- 
govori,  kad  ga  uhvatise  n.  p.  u  kragji  i  t.  d. 

iilAca,  —  1)  f.  die  Stotterin,  femina  balba.  Rj. 
mucava  zena.  —  2)  m.  (ist.)  vidi  muco.  Rj.  mucav 
covjek. 

mAeanjo,  n.  das  StoUern,  balbutitio.  Rj.  verb,  od 
mueati.  radnja  kojom  tko  muca. 

iiiftcati,  cam,  v.  impf.  stottern,  balbutio.  Ej.  vidi 
zapletati  jezikom.  v.  pf.  sloz.  iz-mucati.  —  Te  6e5 
oboren  govoriti  sa  zemlje  i  iz  praha  ces  mueati .  .  . 
iz  praha  ce5  Japcudi  govoriti.  Is.  29,  4. 

mftcav,  adj.  stotternd,  balbus.  cf.  mutav.  Ej.  koji 
muca.  vidi  i  jecav. 

mttcavac,  mucavca,  m.  (u  Fruikoj  Gori)  Art  runde 
Zaetschken,  prtini  genus.  Ej.  nekaka  okrugla  sljiva. 
dzanarika,  migavac,  piskor. 

miico,  m.  der  Stotterer,  balbus,  Rj.  liyp.  vidi  muca 
2.  mucav  covjek.  vidi  jecalo. 


mui^alae 


714  — 


mneenje 


luAeiilae,  mucaoca,  »i.  taciturniis,  qui  silet.  Stiilli. 
Jcoji  mi'ici.  —  rijeci  s  takim  nasi,  kud  cuvalac. 
miU-aliOii,  /".  tticititnm,  quae  silet.  Stulli.  koja  inilcH. 
luni-an,  ona,  adj.  jicmlich,  .ichwer,  i/raris:  miifim 
i-ovjek.  tinrcrtriiglich,  difticilis,  <■/".  uepofrodan.  Rj. 
o  corjeku  g  kojim  je  iituku:  o  strarima  vidl  tezak, 
mrdau.  —  Lasuo  je  zapovijedati,  al'  je  )i>ncno  izvr- 
Jivati.  Posl.  !(;«.  Mucno  —  Gledaj :  Tesko.  184.  Kiis 
iniican  prozdrijet',  —  ali  probavii'.  DPosl.  52.  Nije 
zvijeri  kojoj  je  mucmje  ugodit'  neg  covjeku.  84. 
Muiiio  hjese  iiahod-Simeunii  .  .  .  Cati  Sinio,  a  suze 
prosipa.  Npj.  2,  (i5.  Pijan  demS  okom  razgledaSe, 
pa  luu  muaiu  rijec  progovara.  2,  273.  Kad  iidara 
h^trahinicu  bane  vuicttu  ahi  silna  Vlah-Aliju.  2,  282. 
Taj  mucun  posao  dade  Bog  sinovima  Ijudskim  da  se 
inu(5e  oko  njega.  Prop.  1,  1.3. 

Mfifnnj,  jMut^nja,  m.  planina  u  Srbiji:  .Tao  Mucnjit, 
mucan  ti  si!  O  Javore,  jadan  ti  si!  Ej.  osn.  moie 
biti  u  muka.  Osn.  201.  iiiiena  s  takinm  nasi,  kod 
Hrmanj. 

mia'aiije,  n.  das  Sclnccigen,  silentium.  Ej.  i-crb. 
od  inuiJati.  .</«hjc  koje  bioa,  kad  tko  muci.  3IiU(injem 
se  gjavo  muOi.  Posl.  184.  Jednome  padne  n.i  uin.  da 
jirekine  mumnjc.  Danica  2,  124. 

mui-ati,  mucTm.  v.  impf.  schweigen,  silco.  Ej.  vidi 
(5utati,  ciitjeti:  sutjeti.  v.  pf.  sloe,  premucati;  umiik- 
nuti,  zamukiuiti,  zamiikniiti  se;  zamudi,  zamuci  se; 
I',  impf.  sluz.  zamukivati ;  (iiniti  i  ticiniii  da  tko 
muci:)  mufkati,  umuckavati,  umiRkati  koga.  —  »0t- 
kuda  si  neznani  jiiua6e?<:  A  on  mui' !  .  .  .  »Koji  si? 
ito  si  do5ao?«  ...  a  on  muci  kao  kamen.  Npr.  123. 
Midi  ti,  ne  placi.  126.  Vino  ne  mi'icl  nego  buci  (kad 
je  u  covjeku).  Posl.  35.  Diiboka  je  rijcka  ka  muci. 
DPo.sl.  20.  Muci,  vilo,  mukom  se  zamukla!  Npj.  4, 
311.  Bijah  nijem  i  glasa  ne  pustih;  mucuh  i  o  dohru. 
Ps.  39,  2.  —  isp.   mufiedi. 

niiicecT,  adj.  upravo  je  prilog  sadasnji  od  glagola 
mucati,  ali  se  upotrebljava  kao  pridjer:  Mucecega 
djeteta  ni  svoja  majka  ne  razumije.  Mucecega  ni  Bog 
ne  cuje.  Mucecega  varuj  se  psa.  Mucecemu  ne  biide 
gore.  DPosl.  64. 

Di&cenica,  f.  die  Mdrtyrerin,  martyr:  Tako  mi 
ove  mucenice!  u  zaklinjanju  i  rakija  se  zove  mucenica 
(valja  da  za  to  Sto  onako  u  kuhanju  postaje  i  kroz 
lulu  prolazi).  Ej. 

niftct'iiTcki,  adj.  Stulli.  sto  pripada  mttcenicima; 
martyrum. 

mdceaik,  »!.  der  Mdiiyrcr,  martyr.  Ej.  —  Miice- 
nici,  mucenika,  m.  pi.  das  Fest  der  40  Jlartyrer  den 
9.  Jlarz,  festum  40  martyrum.  Gdjekoji  kazu  da  na 
mucenike  treba  popiti  40  ca§a.  Ej.  376b  (dan  u  koji 
se  slave  40  mucenika).  To  su,  brai'o,  mladi  mucenici. 
Npj.  2,  128.  Jovan  postade  mucenik  za  istinu.  Prip. 
bibl.  129._ 

iiineenikov,  adj.  Stulli.  sto  pripada  mueeiiiku,  [ 
martyris. 

nidceiiistvo,  n.  stanje  onoga  koji  je  mucenik.  Hi  j 
one  koja  je  mucenica,  das  Mdrtyrerthdim,  martyrium:  \ 
TrCeci  s  radok^u   kao    nu  mucenistvo.  Glas.  21,  287.  i 

mftcenje,  n.  das  Martern,  cruciatus.  Ej.  verb,  od 
1)  muciti,  2)  muciti  se.  —  1)  radnja  kojom  tko  muci 
koga  Hi  sto.  —  2)  stanje  koje  biva,  kad  se  tko  muci: 
Da  ih  mufie  pet  mjeseci;  i  mucenje  iijihoro  bija§e 
kao  mucenje  skorpijno  kad  ujede  iovjeka.  Otkriv.  9,  5. 

mlkcica,  f.  mala  muka.  Stulli.  dem.  od  muka.  — 
Ima  takijeh  mucica  megju  ovijem  Ijudma,  da  nekad 
liO(?e  du5a  na  lakat  da  izagje.  Zim  182. 

mlkeilac,  mucioca,  »i.  tortor,  carnifex.  Stulli.  koji 
muci.  vidi  mufitelj.  —  rijeci  s  takim  nasi,  kod  i\i- 
valac. 

inilfilTste,  m.  locus  in  quo  cruciantur.  Stulli.  mjesto 
mucenja.  —  Te  je  saraj  posta'  muciiistem  samom  sebi, 
svakom  koga  moiSe.  Sdep.  mal.  81. 


miteilo,  n.  patibulum.  Stulli.  orwgje  za  mucenje.  — 

za  nast.  isp.  buckalo. 

iiu'ir-ilolj,  ii>.  koji  muci,  Peinigcr,  tortor:  Predade 
ga  mucitcljima  dok  ne  plati  sav  dug  svoj.  Mat.  18, 
34.  vidi  mucilae.  —  rijeci  s  titkim  nast.  kod  boditelj. 
int'li-itolj.skT,  adj.  sto  pripada  muciteljima:  Te  mil 
provre  na  sedmero  vrata  krv  gjetinska  i  krv  muci- 
tel/ska.  Seep.  m.al.  81. 

miU-iti,  iira,  i:  impf.  Ej.  v.  pf.  sloz.  iz-mu(5iti,  na- 
(j  se),  hd-,  pr5-  (i  se),  uz-  (se),  za-  (i  se);  r.  impf. 
sloz.  izniucati,  odnuiCati,  zamucati.  —  I.  1)  koga, 
peinigen,  crucio:  Sto  muci  to  uci.  Ej.  indi  kiuiti, 
kinjiti,  kostolomiti.  —  To  mu  je  kost  u  grlu  (t.  j. 
to  ga  vrlo  mrzi  i  muci).  Ej.  293a.  Mttceno  zelje,  n. 
(u  Dubr.)  Art  Pflanze,  herbae  genus).  Ej.376b.  (biljka). 
Ali  ga  najposle  stane  muciti  i  gristi  gde  ne  smije  ni- 
kome  da  kaie.  Xpr.  151.  Da  njega  tako  muce  vjetrovi 
da  se  r.aduje  kad  to  moze  uciniti  i  t.  d.  Posl.  76. 
Nimalo  ih  za  to  ne  muci  svije^t.  Pripr.  45.  muciti 
koga  milkii,  mukom,  mukama:  Te  brat  brata  po  su- 
dovim'  t'era  i  mui'i  ga  mukah  pred  Turcima.  Npj.  2, 
4.  I  uhvati  eara  .Tevrejin.a,  tc  ^'(  muci  niukam' .'■■vako- 
jiikim.  2.  8().  Vidjeh  muku  kojom  ih  mule  Misirei. 
Mojs.  II.  3,  9.  —  2)  muciti  muku,  crtragen,  fero: 
KoJH  muku  najvoliS  muciti.  Nikom  make  mile  mucit' 
nisu.  Ej.  podnositi  muku,  muke.  —  3)  vidi  zaragji- 
vati.  Rj.  isp.  izniucati,  odmucati,  zamucati.  —  II,  sa 
se:  muciti  se,  cim  se,  v.  r.  impf.  sich  qudlen, plagen, 
crucior.  Ej.  VojStiti  se  s  djecom,  t.  j.  imati  posla 
s  njima,  muciti  se  oko  njih.  Ej.  71a.  Natezati  se 
s  kini,  muciti  se.  Ej.  408b.  Pedepsati  se,  muciti  se. 
Ej.  493a.  Da  idemo  u  Dubrovnik  po  so;  a  ona:  »Sto 
da  se  mucite  tako  daleko?  Evo  ima  u  mojoj  pletivaCi 
neJto  soli«.  Jspr.  6.  Mucim  se  drvetom  i  kamenom. 
Posl.  184.  Sto  su,  Petre,  Bogu  zgrijeMli,  te  se  muce 
muka  zestokijeh?  Xpj.  2,  11.  Ne  mucim  se  porogjajem, 
ne  ragjam.  Is.  23,  4. 

mnekaiije,  n.  verb,  od  muckati.  radnja  kojom  tko 
mucka  koga. 

luftt-kati,  ckam,  r.  impf.  silentium  imponere.  Stulli. 
muckati  koga,  ciniti  da  muci,  da  suti.  vidi  umucka- 
vati;  (?utkati,  sutkati.  —  Sto  bi  ti  mene  muckao,  ja 
se  nigje  za  moje  besjede  ne  sramim.  J.  Bogdanovid. 

iiiui-kc,  (ponajvise  se  govori  za  pseto)  scltueigend, 
tacite:  Cuvaj  se  pseteta  koje  mucke  kolje.  cf.  dutke. 
Ej.  adv.  kao  viuceci.  vidi  muklo.  —  On  je  goru  pre- 
gazio  mucke,  a  polje  je  prekasao  vucke.  Ej.  SOb. 
Kazu  da  mazga  mucke  bije  nogom.  Ej.  350a. 

iiiiieiiica,  f.  (u  Hrv.)  vidi  mu<5njak.  Ej.  —  osn.  u 
muka. 

infteuo,  adv.  Ej.  prema  adj.  mufan.  —  1)  mucno 
mi  je,  HIM"  ist  iibel,  nauseo.  Ej.  kad  se  kome  grsti, 
guvi,  stuzuje.  —  2)  schiver,  schlimm,  dura :  Mucno 
dogje,  a  mucnije  kaze.  Ej.  —  3Iucno  —  Gledaj : 
TeSko.  Posl.  184.  Kad  je  ptica  u  noktijeh  sokolu, 
mucno  utece,  i  kad  utefe,  ne  otide  zdravo.  DPosl.  41. 

nifiCiijak,  m.  u  vodenica  onaj  sanduk  5to  u  njega 
pada  braJno  ispod  kamena,  der  Mehlkasten  in  der 
Milhle,  area  ftirinaria,  cf.  mucnica.  Ej.  osn.  u  miika. 
Osn.  268.  —  C'oso  ustane,  razgrne  gjetinje  brasno  u 
mucnjaku.  Npr.  160.  UJuti  se  kao  miS  u  mucnjaku. 
Posl.  339. 

intte,  interj.  u  rijecima:  5"ud  m'Uc,  tamo  amo,  cf. 
trt  mrt.  Ej.  850a.  vidi  i  tuc  muc.  —  uzvik  kojim  se 
pokazuje,  kako  je  tko  u  zabuni  stao  mucati  izgova- 
rajuci  se,  kad  ga  uhratise  n.  p.  u  kragji  i  t.  d. 

inCu-ak,  mudka,  m.  ein  unbefruchtetes  Ei,  ovum 
sterile.  Kad  se  pilic'i  izlegu,  po  koji  mucak  ostane  u 
gnijezdu,  pa  kad  se  razbije,  ii  njemu  je  pomijeSano 
zumance  i  bjelance ;  za  to  se  kaze  i  za  kakav  posao 
od  koga  nema  niJta:  mucak!  Ej.  Glas  do  neba,  a 
kad  dobro  poglediS,  a  ono  mucak.  Posl.  42.  —  od 
korijena  od  koga  je  mutan.  Osn.  282  (uzmuceno  jaje). 

mtieeiijo,  n.  das  Triihen,  Vencirren,  turbatio.  Ej. 


miickanjo 


715  — 


miiholovac 


verb,  od  1)  mutiti,  2)  rautiti  se.  —  1)  radiija  kojom 
fko  muti  fito.  —  2)  stanje  koje  hira,  hiid  sc  sto  muti; 
i  ritdiija  kojoin  se  tko  muti  (mutljn  se). 

iiiili-kiiiije,  «.  das  Schiitteln  (z.  B.  einer  dunldcn 
Fluschc,  mil  zu  sehen,  oh  sie  leer  ist),  pericnlnin  nisis, 
an  sit  plenum  nee  ne.  Rj.  i^crh.  od  muckati.  radnja 
kojom  se  mncka  sto. 

lutleknti,  t'kfim,  v.  impf.  schiitteln,  agito.  Rj.  kao 
drmati,  ii.  p.  famnn,  hocu,  da  se  vidi,  je  li  sto  u  njoj. 
V.  pf.  prosti  mudnuti ;    sloz.  promiu'kati,    smuckati. 

nii'icririn,  m.  (noch  mehr  als  budala)  Tolpel,  sto- 
lidus.  Rj.  jos  vise  nego   budala.  —  si/n.  kod  bezjak. 

ni(l(In('n,  /'.  vidi  jajara.  Rj.  vidi  i  jajaca,  bjelopan- 
dara.  nekaka   hijela  krupma   sljiva.  —  osn.  u  mudo. 

miWIar,  raudra  (mfidn,  adv.  mndro)  adj.  veise, 
sapiens.  Rj.  —  Idi  I'rcviitdrome  (t.  j.  Solomiimi).  Npr. 
154.  Mudar  ka'  i  lisica.  Posl.  183.  Mudra  budala. 
(Kad  se  ko  pretvara  da  je  hid,  a  uije).  183.  j\ludriji 
si  kad  cutis.  184.  ()  Bogu  hid,  a  o  gjacolu  mudar. 
230.  U  srebro  ti  se  okovala!  (Rece  se  onouie  ko 
vnidru  rijec  progovoii).  33(;.  Vec  je  za  nas  .  .  .  go- 
spodstvo,  da  gospodiijeiuo,  mudra  pamet,  da  pame- 
tujeino.  \pj.  2,  482.  I'od  miulrim  i  pravednini  vla- 
danjcin.  Danica  3,  151.  Bio  je  ne  samo  hiabri  juiiak, 
nego  i  miidri  urednik  i  veliki  zapcija  u  vojsei.  4,  20. 
Jediuome  premiulronie  Bogu  cast  i  slav.a.  Tim.  1.  1, 
17.  Mudar  je  srcem  i  jak  snagom.  Jov  it,  4. 

iliiuliXrac,  inudarca,  m.  der  irei.se,  Philosoph,  sa- 
piens. Rj.  mudar  covjek.  vidi  mudrae.  isp.  mudrica, 
mudriiina.  —  Dogju  mudarci  od  istoka.  Mat.  2,  1. 
Ako  i  mudarac  rece  da  zna,  ipak  ne  moze  dokuCiti. 
Prop.  8,  17. 

uiiidi\sci',  mudaSceta,  n.  dem.  od  mudo.  Rj.  —  dem. 
s  takvim  nast.  kod  brdaSce. 

initdat,  adj.  —  J)  mit  Hoden  versehen,  testiculatus. 
Ej.  u  koga  su  muda.  —  2)  tcohlbehodet,  bene  testi- 
culatus. Rj.  u  koga  su  relika  muda  is^).  mudonja. 

niAdo,  «.  die  Hade,  testicuhis.  Rj.  vidi  jaje  2,  titre. 
dem.  mudasce.  —  Popova  muda,  der  Spindelbaum, 
evonymus.  Rj.  54:3a,(biljka).  Naposlijed  muda  izrezaSe, 
zaboravi  uhor  pri  mudima.  Npj.  5,  499. 

luddouja,  m.  der  Wohlbehodete,  bene  testiculatus. 
Rj.  koji  jc  mudat  (2),  u  koga  su  velika  muda.  —  ri- 
jeci  za  Ijude  s  takvim  nast.  kod  bakonja. 

niildrae,  mudraca.  m.  vidi  mudarac.  —  Mudarac, 
kotalac,  kozalac  ...  ili:  kozlae,  kotlac  i  mudrac  .  .  . 
mudraci.  Obi.  4. 

ini'idraiije,  n.  das  Weiseicerden,  incrementum  sa- 
pientiae.  Rj.  verb,  od  mudrati.  stanje  koje  biva,  kad 
tko  miidra. 

luddrati,  dram,  r.  impf.  weiser  werden,  incipio 
sapere:  mudra  dijete.  B,].  postajati  mudar.  v.  pf.  sloz. 
(neprelaz.)  omudrati ,  omiidriti  (omudrim) ;  prelazni 
sloz.  pf.  nadmiidriti  (nadraudrim),  umiidriti  (tlmudrlm) ; 
im2)f.  nadmudrivati,  umudravati.  —  Kad  podsmjevaC 
biva  karau,  huli  mudra.  PriC.  21,  11. 

mtldriea,  /'.  ein  gesclieuter  Kopf,  callidus.  Rj.  mudra 
glava,  kao  lukav  covjek.  augm.  mudriCina. 

niddrieiua,  m.  vidi  mudrica.  Ej.  —  takva  augm. 
kod  bardacina. 

mudriiia,  /'.  die  Weisheit,  sapientia.  Rj.  osobina 
u  onoga  koji  jc  mudar.  vidi  mudrost,  mudrota.  — 
Xe  mogu  se  razaznat'  ko  j'  bolji  u  hitrinu  ili  u  mu- 
drinu.  Npj.  5,  492.  PiJe,  jeSe  tri  bijela  dana,  dok 
Latini  mudrinu  iznese.  HNpj.  1,  362. 

mfidru,  adv.  iveise,  sapienter:  Idi  )?»trf»-o  ne  pogini 
ludo.  Rj.  prema  adj.  mudar.  —  Car  ga  upita,  ko  ga 
je  naucio  mudro  govoriti.  Npr.  105.  Oni  se  niau  umeli 
vladati  tako  mudro  kao  ti.  241. 

mudrolj  Abac,  mudroljiipea,  m.  sapiens, philosophus. 
StuUi.  mudro-ljubac,  koji  mudrost  Ijubi,  oko  nje  na- 
stoji.  —  tako  sloz.  rijeci  kod  bogoljubac. 

mudrolj I'tbiv,  adj.  isp.  mudroljubac.  —  takva  adj. 
kod  bogoljubiv. 


nitidroljublje,  n.  philosophia,  sapientiae  sttidium, 
amor.  StuUi.  mudro-ljublje,  Ijubar  k  mudrosti,  nasto- 
janje  oko  nje.  —  takve  rijeii  kod  bogoljublje. 

inltdrSst,  miulrosti,  /'.  vidi  mudrina.  Rj.  ridi  i 
mudrota.  isp.  premudrost.  —  Pak  se  Marko  bolaii 
uciuio  bez  bolesti,  od  miidrosti  teske.  Npj.  2,  3.57. 
Kako  se  drug!  Ijudi  smiju  njihovijem  budalaStinama, 
koje  oni  drze  za  najvece,  i  samo  njima  poznate  ili 
od   njili    izmisljene  mudrosti.  Pis.  71  (mudre  stvari). 

niiidr6ta,  f.  (st.)  vidi  mudrina:  O  tvojoj  lepoj  le- 
poti,  0  tvojoj    mudroj  mudroti.  Rj.   vidi  i   mudrost. 

—  rijeci  s  takim  nast.  kod  cistota. 
inildrovanjo,  n.  die  A/fektation  der  Weisheit,  affc- 

ctatio  sapientiae.  Rj.  verb,  od  mudrovati.  radnja 
kojom  tko  mudrujc.  Koji  su  po  tijelu  tjelesno  misle, 
a  koji  su  po  diihu  duhovuo  misle.  Jer  tjelesno  mu- 
drovanje  smrt  je,  a  duliovno  mudrovanje  JSivot  je  i 
mir.  Rim.  8,  C.  Usmrti  mudrovanje  tijela  nasega, 
Hriste  Boze.  DP.  59. 

luiidruvati,  miidrujem,  v.  impf.  den  Weisen  spielen, 
sapio,  affecto  sapientiam :  iXa.  ti  mudriijeS,  sngen  die 
Gesellen  zu  dem,  der  niclit  mitmachen  icill.  Rj.  mudro 
razmisljati,  govoriti;  graditi  se  mudar.  v.  pf.  namu- 
drovati  se.  —  Ovako  mudrujc  i  sveti  Grigorijc  Bo- 
goslov.  DP.  90. 

nitinadzija,*  m.  ridi  muktad^ija.  Rj.  koji  hoce  sve 
da  ima  mufte.  vidi  i  badavadiSija  1,  izjelica. 

niUfte,*  vidi  mukte.  Rj.  vidi  i  muktice,  badava  1, 
badavad,  badavade,  za  badava. 

mftftija,*  m.  der  Mufti,  summus  doctor.  I  muftije 
naJe  knjizevnike.  Rj.  vidi  muktija.  —  poglavica  sve- 
cenicki  u  Muhamedovaca. 

ini'iha,  f.  (pi.  miihe,  muha)  Fliege,  musca:  Koliko 
bi  muha  na  peru  pouijela,  t.  j.  vrlo  malo.  Kao  muha 
bez  glare  n.  p.  ide,  leti  (kad  ne  gleda  §to  radi).  Rj. 
vidi  branicevka  muha,  Golubacka  muha,  zlatara,  zla- 
tarka,  zlatnica,  zundaraca.  dem.  muSica.  —  Pevaju 
muhe.  Ej.  497b.  Upekla  zmija,  muha,  komar.  Rj.  784a. 
A  §to  ti^je  on  starac  smetao,  zla  ni  musi  ne  zeli  ni- 
kakva.  Sdep.  mal.  57. 

Mtihikincd ,  m.  Mohammedus.  Rj.  hyp.  Mujan, 
Mujo,  Mu5o. 

niuham^dlija,  /'.  das  Buch  von  Mohammed,  liber 
de  Mohammedo.  Muhamedlija  je  napisana  Ruskim 
jezikom,  i  nalazi  se  po  namastirima  u  Srbiji  i  u 
Srijemu.  Rj.  knjiga  o  Muhamedu.  —  za  nast.  li(ja) 
isp.  bakarlija. 

.^Iiibilmedov,  adj.  Rj.  sto  pripada  3Iuhamedu. 

Muhaniedovae,  Muhamedovca,  m.  der  Mohamme- 
daner,  Mohammedanus.  Rj.  koji  pristaje  za  Muha- 
medom. 

niuhsinat,*  m.  (adj.  tvrdoglav,  uporan?  Rj.'):  Id' 
odatle  jedan  muhanate!  Rj. 

raiihi\iiet,*  m.  (mihnet  =  bolja,  zalost,  briga,  jed. 
Rj.''):  I  od  derta  i  od  muhaneta.  Rj. 

milhaiijc,  n.  das  Stutzigsein,  obstinatio.  Rj.  verb, 
od  muhati  se.  radnja  kojom  se  tko  muha. 

iiitthar,  m.  panicum  milliaceum  (setaria  glauca  P. 
B.  Rj.')  cf.  bar.  Rj.  nckakvo  vrlo  sitno  i  zuto  zito 
kao  proso.  cf.  i  mubarika. 

iuiihi\rika ,  f.  der  griinc  Fennich  (Borstenhirse, 
Borstengras.  Ej.')  panicum  viride  (setaria  glauca  P. 
B.  i  setaria  viridis  P.  B.  cf.  muhar.  Rj.').  Rj.  hiljka. 

—  rijeci  s  takim  nast.  kod  aptika. 

miihilrTste,  n.  Acker  wo  einst  muhar  gebaut  ivar, 
ager  olim  panico  milliaceo  consitus.  Rj.  mjesto  gdje 
je  bio  posijan  muhar.  —  rijeci  s  takim  nast.  kod 
duvaniSte. 

lutthati  se,  ham  se,  v.  r.  impf.  sich  wdhren  vor 
den  Fliegen,  stutzen,  stutzig  sein,  defendo  me  a  muscis, 
contumax  sum.  Rj.  braniti  se  od  muha,  cudati  se, 
cudljivu  biti,  jogunastu,  tvrdoglavu,  upornu  biti.  v. 
pf.  sloz.  hzmuhati  se. 

uiiiboldvac,  muhol6vca,  pigliamosche,  uccelo,  avis 


iiiiiho.st'rina 


—  716  — 


miiklo 


species,  quae  muscas  aucupatiir.  Stulli.  miiho-lovac, 
tiel'aka  ptica,  I'oju  muhe  loci,  je  li  rijec  iKirodna  id 
jii  jc  Httcinio  sum  Stulli  preiiiu  Tulijanskuj?  isp.  tako 
do:,  rijei'  brzolovac,  koja  snaci  brzolov  hrt  ali  i  br- 
zolova  ptica. 

iiiiiliu.'soriiiil,  /'.  Fliegenunrath,  muscac  stcrcus.  Bj. 
miilio-serin:i,  neci'^t  od  muhe  (sio  iiiuha  iziiserc).  — 
isp.  lijt'c  tuko  sloi.  buh^seriua. 

niitllur,*  muhura,  ridi  mur,*  pei'at.  —  Pa  mu  pruzi 
muhur  s;i  desnire.  HNpj.  4,  7(M. 

iniiliilrli,"  udj.  inded.  t^ie£rels-,  sigilli:  Cinidu  te 
iinihurli  vczirom.  Rj.  sto  pripada  muhuru.  —  il/u- 
hurli*  vezir.  koji  drzi  carski  pecat,  t.  j.  veliki  vezir. 
Npj.'  4.  350. 

.Mi'ljnn,  Ji.  hiip.  od  Muhamed.  osre.  u  Mujo.  takca 
hfip.  kod  Os-ijan.  —  8ve  to  srleda  Hrnjiea  Mujane . . . 
'Hrnjiea  Mujo,  pojrano  pletiro.<   HNpj.  4,  234. 

miijtzTn,*  mujezina,  m.  der  Mufer  sum  Gebet  (bei 
den  Tiirken).  Rj.  koji  sa  mutuire  poziva  Muhamedovce 
iiu  molitvu. 

.Miijo,  m.  hyp.  od  Muhamed.  Mu-jo.  f/en.  Muja,  roc. 
Mujo.  tdkid  Injp.  kod  Bajo.  —  Besposleu  Mujo  fiJeke 
savija.  Posl.  12.  Vila  paile  J/ty «  vi.'e  fflave,  ])a  uii  tople 
suze  prolijeva,  dok  ^htjoro  progorelo  lice.  Npj.  2,  49. 
Te  pozdravi  od  Khiduse  Mnjn  . . .  Te  otide  u  Tursku 
ordiju  pred  cadora  od  Kladuse  Muja,  pred  Mujom  se 
smjerno  poklonio .  .  .  Njemu  rece  od  Kladuse  Mvjo. 
3,  113. 

milk,  )H.  (st.)  (7rts  Verstummeii,  silentium :  MuiSi 
vilo,  mukom  se  zamukla.  Ucutase  bubnji  i  svirale, 
mukom  idu,  mukom  jadikuju.  Mukom  idu  kiceni  sva- 
tovi,  ui  pjevaju  niti  pu^karaju.  Kj.  djelo  kojim  tko 
zamukne.  isp.  mucanje.  —  Miikom  dug  pla(;at'.  DPosl. 
65.  Platu  stanovitu  muk  ima.  95. 

1.  raQkn,  /".  (pi.  gen.  mukal.  —  1)  die  Pein,  cru- 
ciatus:  Muka  du5e  ne  vadi,  no  sugjen  dan.  Rj.  vidi 
patnja.  dem.  mucica.  —  Da  su  lagje  na  moru  za  ono 
vrijeme  h  muci  i  nerolji.  Rj.  58a.  Ziva  muka.  t.  j. 
velika.  Rj.  158a.  E!ad  mu  vidim  ruku  u  miJici,  pane 
meni  muka  na  zlicici.  Rj.  211b.  Od  mukc  im  oci 
iskakabu.  Bj.  233a.  Sila  sam  kl•va^^jeh  zalogaja  izio, 
t.  j.  dosta  sam  muke  podnio.  Rj.  300a.  Koju  mt(ku 
najvolis  mueiti.  Xikoin  muke  mile  mucit'  nisu.  Rj. 
376b.  Da  mi  prosti  i  muku  i  hranu,  muku  njenu  Sto 
je  piomucila,  dok  je  mene  odranila.  Rj.  610a.  Umi- 
nuti,  n.  p.  muka,  bol.  Rj.  781b.  Tamo  na  onome 
svetu  ja  sam  ti  u  mukama.  Npr.  84.  Kad  ti  do  naj- 
lecc  mtike  hiide.  93.  Coek  viisne  od  muke  i  zalosti. 
152.  Vuk  s  teskom  mukom  iznese  lisicu  na  tavan. 
179.  Ispred  samoga  rogjenja  .  .  .  nego  joj  dogje  nc- 
kakra  muka  u  drob.  213.  Veresija  pedevsija.  (Vere- 
sija  je  muka;  ko  da  na  veresiju,  kaje  se).  Posl.  33. 
Lasno  je  nauciti,  nego  je  muka  oduciti.  166.  Muka 
ide  po  Ijudma.  184.  I'vrda  muka  kad  dogje  na  coeka, 
valja  da  trpi  dok  skaplje.  312.  Spopale  ga  muke  moje! 
Npj.  1,  530.  8ta  du,  majko,  od  gorkijeh  muka?  1, 
552.  ffto  su,  Petre,  Bogu  zgrijeJili,  te  se  muce  muka 
zestokijeh?  2.  11.  Od  .Tovana  muku  napravise:  obadva 
mu  oka  izvadise.  2,  33.  Kake  mtike  jesu,  na  tern  jarcu, 
grgje  muke  jesu  u  Turaka;  ko  ne  moze  take  muke 
trpet',  sad  neka  se  u  Sijenje  vrne.  3,  177.  Sirotinja 
se  s  naa  muke  dopala.  4,  246.  A  da  ti  je  pogledati, 
druze,  cudne  muke,  sto  je  od  Turaka!  4,  377.  Kad 
se  Turci  vigjese  na  mud.  4,  527.  i\\&6\  ja  s  mukom 
i  s  nategom.  4,  V.  Pitala  je  ostaiala  majka:  ;  Kakve, 
derce!  najjadnije  muke?-.  Here.  174.  Ja  oru  strasnu 
muku  otrpim,  ne  maknuvM  se,  niti  jauknuvSi.  Danica 
2,  136.  Da  je  posle  samrtnih  muka  i  dugoga  bolo- 
vanja  ostao  malo  poguren.  4,  13.  Tamo  negdje  umre, 
pretrpivsi  siakojakuniuku  i  sramotu.  4,  30.  Znadu 
redom  samo  pjevati,  a  kazivati  ne  znadu  (s  takima 
sum  ja  kasto  imao  muku).  Xpj.'  1,  XXXIY.  Ali  evo 
Ijute  muke  i  nevolje :  kako  Ce  se  peciitati?  8traz.  1886, 
1224.   Tebi   cu    mnogo    muke   zadati  kad   zatrudnif, 


1  .«  m«ito»Hrt  (?e5  djecu  ragjati.  Mojs.  I.  3,  16.  Vidjeh 
I  muku,  kojom  ih  muce  Misirci.  11.  3,  9.  David  bjese 
na  muci  relikoj.  Sam.  I.  30,  6.  Jer  me  obuzese  muke. 
II.  1,  9.  Jer  ii&  ima  covjek  .  .  .  od  muke  srca  svoga, 
koju  podnosi  pod  suucem?  Prop.  2,  22.  —  2)  muke, 
die  foUer,  quaestio  ac  tormenta :  udarili  (ill  metnuli) 
ga  na  muke,  umr'o  na  mukama.  Rj.  —  Metati  koga 
na  muke.  Rj.  354b.  Muke  udariti  kome,  auf  die 
Foltcr  bringen,  in  tormenta  dare.  Rj.  769a.  Hocu  te 
staviti  na  muke.  Xpr.  105.  Nek'  ga  dadu  meni  mladoj 
u  ruke,  metacu  ga  na  zle  muke,  na  ruke.  Npj.  1,  386. 
Njima  Turci  svuke  muke  daju...  Kakve  njima  muke 
tidarase.  4,  51.  A  silni  je  Turci  uhvatise  i  na  zirc 
muke  ttdurise;  ona  mlada  muku  podno5a.^e.  4,  101. 
Ter  mu  nox'e  muke  udarajzi.  4,  153.  Tada  de  vas 
prediiti  na  muke.  Mat.  24,  9.  —  .3)  {u  Boci)  5to  je 
na  zemlji  posagjeno,  naeinjeno,  das  Werk,  opus.  ef. 
zaniucitj.  Rj.  sto  se  zamuii,  zaradi;  zamuka,  rabota, 
djelo  s  mu\-om  ucinjeno.  —  Tako  mi  si^ake  muke  i 
rabote!  Posl.  304. 

3.  iniikii,  f.  (po  zap.  kraj.  kod  krJcana,  ali  mucnjak 
govorc  i  hriicani  u  Srbijil  das  Meld,  farina,  cf.  brasno. 
Rj.  —  (lolokudna  muka.  Rj.  93b.  Prije  muku  isijat' 
neg  zito  posijat'.  DPosl.  101. 

iiiiikittlt'iii'^  pujas,  m.  Art  rornehmcn  Oiirteh,  cin- 
guli  genus:  Pa  pripasa  iiiiikadcin  poj.nsa.  Rj.  nekaki 
gospodski  pojas. 

niiikilecC'uje,  n.  verb,  od  mukaetiti.  radnja  kojom 
tko  m  ukaeti. 
'  miikilef,*  aufmerksam,  attentus:  budi  mukaet,  ne 
<^es  li  ga  gdje  vidjeti,  gih  acht  — ,  ob  — :  cemu  si  ti  mu- 
kaet? was  suchst  du,  begehrst  du,  cf.  nazor;  Meni 
Jovan  ni  mukaet  nije,  nit'  me  kara,  niti  me  miluje. 
Rj.  —  Kad  donesu  pred  dijete  ugljevlje  i  dukate, 
a  ono  odmah  rukama  za  dukate,  a  ugljerlju  ni  mu- 
kaet. Rj.  808b.  Sav  narod  stao  pa  gledi  kakva  je 
to  lepota;  za  caricu  niko  ni  mukaet.  Npr.  209.  Kad 
se  gojda  naklopi  na  hajvar  a  grahu  ni  mukaet  . .  . 
domadiea  rece:  Ali  je  hajvar  skup  .  .  .  ^  a  go5(5a 
odgovori:  ^I  vrijedi  .  Posl.  95.  Ni  pomozi  Bog,  ni 
selani  alcdim.  (Kad  ko  nije  kome  ni  mukaet).  222. 

uiiikaetisriiije,  n.  das  Merken,  Suchen,  attentio. 
Rj.  rcrb.  od  mukaetisati.  radnja  kojom  tko  mukaetise. 

iiiiikaetisati,  iJem,   v.    impf.    merken,  Acht  geben, 
suchen,  attendo,   quaero,   cf.   traziti,   paziti.   Rj.   vidi 
mukaetiti. 
i      iiiiikiietiti,  tim,  v.  impf.   ridi  mukaetisati:  §ta  ti 
I  trazis?  Jta  li  mukaetis?  Rj. 

luiikaiijc,  H.  das  BriiUen,  mugitus.  Rj.  verb,  od 
mukati.  radnja  kojom  muce  n.  p.  vo. 

1.  luukao,  mukla,  m.  u  rijecima:  ispod  mQkla, 
heimtiickisch,  subdole.  Rj.  isp.  muklo.  —  Podmukalac, 
koji  sto  ispod  mukla  radi.  Rj.  523a.  Ispod  mukla  i 
dva  vuka.  (Gledaj :  Cuvaj  se  pseta  koje  mufke  kolje. 
Posl.   105. 

2.  nitikao,  mukla,  adj.  stillschtreigend,  taciturnus: 
Vino  piti  a  mukli  .stajati.  Rj.  kao  muceci.  nu'ikao 
(muknutil,  podmukao,  promukao.  Osn.  121.  —  Mukli 
pas  petne  zile  grize:  Posl.  184. 

mukati,  mucem,  v.  impf.  briillen  (rom  Bindviehe), 
mugio.  Rj.  muce  govece.  v.  pf.  prosti  miiknuti.  — 
8to  rolori  tnucu,  ni»ta,  samo  da  kola  ne  skripe.  Posl. 
354.  Pogjose  krave  .  .  .  i  jednako  igjahu  istijem  putem 
mucuii.  Sam.  I.  6,  12. 

lui'ikaviea,  /'.  svinjska  bolest.  Rj.  —  od  korijena 
od  kojega  je  umuknuti,  mucati.  isp.  Korijeni  165. 

iiu'lkiuja,  /'.  (u  Hrv.)  nekakvo  drvo.  na  kome  je 
rod  kao  dudinje  (lici  na  gloginje.  Rj.')  i  jede  se. 
{sorbus  aria  L.  Rj.')  Rj.  —  isp.  ees.  moukine,  mehl- 
baum).  Korijeni  156.  rijeci  za  bilje  i  rod  mu  s  takim 
nast.  kod  brekinja. 

muklo,  adv.  schtreigend,  tacite.  Bj.  cirfi  mucke.  — 
Sto  se  ovo  muklo  pije  vino?  Nije  ovo  vino  ukradeno. 
Kov.  83. 


inukljiv 


717 


miirccop 


iiiilkljiv.  adj.  (po  zap.  knij.)  n.  p.  drvo  (vla^no 
izniitra),  }in!ii,  Imntiduff.  Rj. 

inrikiiiili,  ranicnem,  i\  pf.  (mfhriillcn,  niitiiiti.  Kj. 
iiiiikiic  n.  p.  vo.  V.  impf.  nnikiili. 

iiifikoiii,  itdv.  vidi  nuik.  Rj.'  iil;e.  Kj.-'  XXX. 

innktadzija.*  m.  der  nUcx  wiifionst  hahen  will, 
qui  omnia  vult  sibi  firatis  dart,  cf.  bailavadziju,  iz- 
jelica.  Rj.  vidi  i  muftadzija.  koji  hi  rad  xvc  niuktc, 
baduva  imati. 

inilktc,  inftktieG,*  vidi  badava.  Kj.  adr.  vidi  i 
iiuifte,  badavad,  badavade,  za  badava.  —  Ni  platisa 
iii  vratisa.  (Kei'e  se  za  oiiopi  koji  bi  md  sve  muk- 
lice  imati).  Posl.  222. 

iili'lktijn.'*  vidi  muftija:  I  adzije  i  rtMlom  nnil-tijc. 
Kj.  poglavica  svccenicki  i«  Muhimicdovara. 

lliniitO|ir<',  m.  (oko  Lijevna),  vidi  pustosvat,  iiabi- 
guzica.  Kj."  —  imikto-prc,  koji  miiktc  prdi,  t.  j. 
miikte  jede  pa  Jiesposlen  prdi?  si/n.   kod  nabigiizica. 

iiiiikt6z(lor,  III.  -Ti  si  pravi  inuktoider,  iie  zashizi.s 
ni  ono  sto  poje5.<;  .T.  Bogdanovic.  mukto-zder,  kuji 
iiiukte  .idere.  vidi  muktopro.  —  tako  sloL  rijeci  kod, 
liljeboider. 

iiii'llil,'*  m.  —  1)  der  Mullah,  doctus  Turcarwii 
judex.  Kj.  uceni  sudac  Turski.  —  2)  Sarajevski,  die 
oberste  liegieriingsperson,  judex.  Kj.  vrhorni  iipravitelj, 
sudac  u  Sarajevu. 

iiinlad,  f.  coll.  (u  Grblju)  kao  kopilad.  Rj.  kao 
nesakoiiita  djeca.  —  Tal.  mulo,  kopile. 

■lllllillilk,''  m.  das  Gebiet  de<s  Mollah  von  Sara- 
jevo, prorincia  tou  inula:  Po  Zvorniku  i  po  niula- 
liiku.  Rj.  podrucje  inulino. 

ilifilc,  cf.  pipavice.  Rj.  —  Jeduo  kao  brojeci  sve 
redom  covori :  -Pipavice,  mipavice,  na  kule  iiamnle, 
na  medene  kolace,  kome  red  konja  pasti'.'     Kj.  500b. 

iiii'lli.jii,  /'.  —  1)  poiiajviSe  pi.  mulije  u  gdjekojijeh 
varoikijcb  haljina,  u.  p.  u  d^ubeta,  sa  strane  kod 
dzepova.  Rj.  —  2)  (u  kazaiidzija)  cf.  uaj,a.  Rj. 

millili,  adj.  des  Mollah,  moUae.  Rj.  sto  pripada 
inuli. 

luilliiiu'a,  die  Fran  des  Mollah,  viollac  uxor.  Kj. 
iewa  mulina. 

iiifilj,  m.  —  1)  (n  C.  G.)  vidi  muljalo.  Rj.  i  syn. 
ondje.  drvo  kojim  .<te  rinilja  groigje.  —  2)  (u  Lioi) 
Sto  nanese  voda  gdje  protjei^e  kroz  granje  ili  kaku 
reSetku,  alluvio  {?).  cf.  nanos.  Rj.  m  sjev.  Hrvaiskoj 
imilj  je  oiia  zemlja,  iipravo  blato,  -Ho  voda  nanese 
na  bregove,  lead  ih  poplavi.  isp.  mamuljiti.  vidi  i 
snos,  iiaplava,  naplavak,  nasap  2. 

iiiUljalo,  die  Stange,  um  die  Trawhen  im  Bottich 
zu  zerstampfen,  pertica  uvis  coniundendis.  Rj.  vidi 
mulj  1,  gmecaljka,  grestalica,  kljukalo,  mecka.  — 
Brkljaca,  2)  od  di-veta  kao  malo  muljalo.  Kj.  44a. 
Groi^gje  se  raiilja  drvetom,  koje  se  zove  muljalo. 
Pis.  78.  rijeci  s  takvim.  nast.  kod  buc^kalo. 

.Miiljaiiin,  m.  Eincr  ro«Muo:  DokjeMida  i  Mu- 
Ijana.  Kj.  covjek  iz  Mula. 

iiiilljanjo,  n.  das  Stainpfen  der  Trauben,  tunsio 
uvarum.  verb,  od  muljati.  radnja  kojom  fko  mulja 
n.  2).  grozgje. 

iiiiUjati,  Ijam,  V.  impf.  a.  p.  grozgje,  Trauben 
stampfcn,  contundo,  contero  uvas.  Rj.  vidi  grae^diti, 
gnjecati,  gnjeCiti,  greStati,  mefati,  \iioiA\i\.  r.  pf.  slos. 
smuljati.  sa  se,  pass.:  Grozgjc  se  mulja  drvetom, 
koje  se  zove  muljalo.  Pis.  78. 

liiilljcvan,  miiljevna,  adj.  gdje  ima  mitlja  S.  n.  p. 
midjcvna  zemlja.  u  Baniji.  P.  Leber. 

niiliiiakazc*  /'.  ^jZ.  die  Lichtscheerc,  Lichtputze, 
Lichtscltniiutze,  emunctorhtm,  cf.  usekaC',  .^tipaljka. 
Rj.  vidi  i  klijeste  2.  ono  cim  se  svijeca  useknc  kad 
rgjavo  gori.  isp.  makaze.* 

uiiiiiiirinjc,  n.  vidi  mrailjanje.  Rj.:  —  Na  jedan 
put  cuje  veliki  bat  i  mumlanje,  sva  protrne  kad  vidi 
lava  gde  u  sobu  ugje.  Npr.  134. 

iiii'inilati,  mlam,  v.  impf.  vidi   mrinlati.  Rj.  i  syn. 


ondje.  V.  pf.  sloi.  proniumlati,  sniumlati.  —  Mii- 
monjn,  koji  nuimonji  (inrmla).   Kj.  ;i74b. 

iiiiiiiiljaiijc,  ri.  vidi  iiuimlatije.  Kj. 

iiiiliiiljati,  mljam,  v.  impf.  vidi  numdati.  Rj.  syn. 
kod  mnulati.  v.  pf.  sloz.  promundjati,  simimljati. 

iiii'iinonja.  m.  koji  raumonji  (mrmlai,  ein  Murrer, 
mnnnuraUir.  Rj.  —  rijci^i  za  Ijudc  s  tcdcvim  nast. 
kod  bakonja. 

iiiniiioiijoiijo,  ».  vidi  mumlanje.  Rj. 

mninonjili,  njim,  v.  impf.  (u  Bocil  miirrcn,  ninr- 
viuro,  cf.  nuinilati.  Rj.  kod  nirmlati  syn.  —  Mumonja, 
koji  mumoiiji  (mnnla).  Rj.  374b. 

iiiiiiiiira,*  /'.  das  Minaret,  turricttla  templi  tureiei: 
A  munarc  popast'  paucina.  V.].kao  toranj  u  dzamijc. 

niiiiiTtva.  /'.  (u  priinorju)  vidi  prijevara.  Rj.  — 
Kad  prosjak  ii  cijoj  kuci  prenoci,  onda  mu  kad  svane 
rekuu:  -Kupi  tu  svoju  mu,nitvu  pa  odlazi«.  .1.  Bog- 
danovic. munUva  (od  osn.  koja  nije  u  obicajii,  isp. 
fiesko  viouniti).  Osn.  241.  za  nast.  isp.  molitva. 

iiiCiniiti,  muuetn,  v.  pf.  n.  p.  u  kucu,  iz  kude, 
hineinscliiesscn  (ins  Huus),  irrtw,  fcror.  Kj.  —  Zna- 
(5enje  (korijenu)  hrzo  proci,  hrzo  w'i:  mi'muti.  Ko- 
rijeni  162.  vidi  smuknuti,  Smurnuti. 

inriiija,  f.  (pi.  munje)  der  Blitz,  fulgiir.  Rj.  vidi 
suMiica,  svjetljica.  —  Kad  zasijevajii  munje.  Rj.  194a. 
Tako  me  Suva  mnnja  ne  osmudila!  Rj.  722b.  Dok 
puce  mimja  iz  neba  te.  sazeze  gjevojacku  majku. 
Npr.  1)4.  Kad  se  konj  polja  dohvati,  jirclece  kao 
mnnja  do  jezera.  1.53.  Ba5-l'elik  skoci  kao  munja, 
pa  r.aJiri  krila,  poleti.  IKG.  Sinu  munja  iz  neba  ve- 
droga,  te  udari  Bern  Bugarina.  Npj.  1,  12G.  No  tri 
munje  od  neba  pukose:  jedna  gagja  dva  gjevera 
mlada.  1,  158.  A  ne  gledaS  s  n.ama  u  oblake,  gje 
.se  munje  viju  po  ohlaku.  1,  432.  jS'(»}?f  Petar  kao 
sivd'  munja.  4,  58.  (siva  vijcsto  snva?)  8koci  Pet.ar, 
kako  suha  mimja.  4,  8(5.  Kad  postavljaSe  zakon  da^du 
i  put  munji  gromovnoj.  Jov  28,  26.  Sijevni  munjom 
(Gospode !),  i  razagnaj  ih. 

iii^iijanjc,  n.  verb,  od  nuinjati.  radnja  kad  konj 
usima  munja. 

iiiCliijati,  njam,  v.  impf.  vidi  (Juliti  u5i,  roguSiti 
uSi.  stri(?i  usima.  —  Dobar  hajvan  ne  zna  govoriti: 
tisinia  munja,  a  kopa  nogama.  B.  Islamovic.  37.  Rp. 

Hifto,  mfda,  m.  (u  primorju)  ein  Damm  im  Sleere 
(Hal.  molo),  pila.  Kj.  bent,  brana  u  pristanistu 
morskom. 

SIfto,  Mula,  m.  ein  Stadtviertel  in  Cattaro.  Rj. 
podgragje  u  Kotoru. 

iilur,*  m.  vidi  pecat.  Kj.  vidi  i  muhur,  od  cega  je 
miir  sazimanjcm  (mu{h)nr,  muur,  mur). 

itiiira,  /'.  (u  Bafikoj)  blato  s  vodom  ugazeno.  der 
Lehin,  lutum.  Rj. 

.Alura,  f.  ein  Fluss  in  Kroaiien.  Rj.  voda  u  Hr- 
vaiskoj. 

iiuiriija,  f.  Kj.  ne  kaze  se  znacenje. 

Murilkovac,   Murakovca,  hi.  brdo  u  Lovt^enu.  Rj. 

iiuirast'ia,*  f.  der  Vorludebrief  des  Kadi,  evoca- 
toriae  judicis.  Kad  ko  tuzi  koga  kadiji,  kadija  po- 
Salje  po  nj  muraselu  po  kadincu,  te  ga  kadinae  do- 
vede.  Kj.  pisino  kojim  kadija  poziva  tusenoya. 

iiiflrava,  /'.  (u  Kisnu)  nekaka  trava  u  moru.  Rj. 
—  imena  s  takoviin  nast.  kod  drzava. 

mi"ir(lar,*  (u  Srbiji  i  u  Bosni  po  varoSini.a)  licderlich, 
nnreinlich,  dissolutus,  negligens.  Rj.  lijen  i  necist, 
koji  se  zapustio.  isp.  lotar  (lotinja,  loi^a,  lo6ka). 

mureccp,*  m.  —  1)  die  Tinte  (in  fester  Gestalt 
wie  Tischlerleim),  atramentum.  Rj.  mastilo,  jedro  kao 
tutkal:  Jovo  piSe,  a  Marija  veze;  nesta  Jovu  mrka 
murecepa.  Npj.  1,  197.  Sto  je  more,  da  je  cm  murecep, 
pak  da  pisem  tri  godine  dana,  no  bi  mojih  ispisala 
j.ada.  1,  401.  —  2)  l<\ucht  einer  I'flanze  (gemeinc 
Kermesbeere.  Rj.-*)  tcomit  die  Frauen  die  Stickerei 
zeichneii,  atramenti  genus  aliud  (phytolacca  decandra 


miir^a 


—  718  — 


mnSki 


L.  cf.  vinoboj.  Rj.*).  Kj.  rod  od  biljle  nel-akve,  cim 
senc  biljese  res. 

mursrti.  Ml.  dudinje  nuirgaste,  olivenfarhige  Maul- 
heere.  mori  genua.  Rj.  —  TucjJH.  Osn.  35.  (»;xo'pYr,). 

iiinrcnst,"  iiinrijovast.  udj.  olh-enfurliig ,  coloris 
amiDcarii.  Rj.  «  cega  je  hojit  k(to  n  nuirse. 

iiinrka.  f.  inanja  sajka,  koja  samo  po  Muri  ide, 
ehi   yUnti- Sell  iff.  navis  minor.  Rj.  isp.  diavka. 

iiiurlt'isanj*',  n.  iwh.  od  nuirleisati.  rudiija  kojom 
fko  murleise. 

inurU'isati,*  IMiein,  v.  pf.  i  impf.  vidi  zapecatiti, 
pefaliti;  Rj.  vidi  i  zabulati,  bulati.  —  Kuduz  pise, 
Putnik  murleise.  Rj.  isp.  nuir  (miihiii). 

niArtafiii.*  ni.  der  Vermther,  proditor,  cf.  izdajnik: 
Sultan  c'aie  jedan  murUdinc.  Rj. 

iiinrii.  cf.  Sum  miiru.  Rj.  uzvikom  ae  ovim  lease 
smetnja  od  straha. 

ui&riiiia,  /".  (u  Dubr.l  nekaka  morska  riba  (murina(?) 
=  mtinicnrt  helcna  L.  Rj.-').  Rj.  «  StulUja:  murina, 
f.  riba,  niorena,  pesce,  muraeua. 

luurva,  f.  (po  jugozap.  kraj.)  vidi  dud.  Rj.  drro 
i  rod  na  njemii.  — "od  tugje.  ()sn.  41  (niorus).  rijeci 
s  tahvim  nast.  kod  bacva. 

jiilirvac,  murvea,  m.  (u  Risnu)  divlji  dud,  eine 
Art  nilder  Maidbeerhaiim,  mori  genua.  Rj. 

milrvov,  adj.  sto  pripada  murui.  potvrda  u  subst 

koji  ide.  —  ea  nasi.  i.ap.  aptov. 

mftrvovina,  f.  lignum  ex  moro.  Stulli.  vnirvovo  drvo. 

niUsa,  (miisa),  /'.  (u  Lici  i  u   Srijemu)  buza  iz  dr- 

veta  (n.  p.   brezova,  kleuova   i  javorova)  der  Baiim- 

saft,  succus.  Rj.  —  Tugja  rijec.  Osn.  35. 

indsaf,*  musdfa,  in.  vidi  alkuran  (koian)  i  citap: 
Car  okupi  bodie  i  kadije,  i  dervise  Tiirske  knjizev- 
nike,  te  musafa  na  ruke  uzeSe,  Boga  mole  Turci  za 
tri  dana.  Rj.' 

miisMoz,  ni.  u  pjesmaina  nekakvo  vino.  Rj.  — 
Ako  li  bi  njemu  malo  bilo,  dala  bih  niu  bacvu  mu- 
seleza  i  uza  nju  slatkoga  luezeta.  Here.  9(5.  Stulli: 
muselez,  vidi  varenik.  kod  varenik;  vin  cotto,  de- 
frutum.  vidi  i  vinkot. 

lunseliiii,'*'  m.  der  Musselim  (Art  tiirlcischen  Ober- 
profossen),  praetoris  iurcici  genus.  Gdje  je  kadija 
ondje  ima  i  muselim  (koji  se  gdje.ito  osobito  k  istoku 
zove  i  vojvoda),  pa  kadija  sudi,  a  muaelim  zatvora 
Ijude  i  izvrkije  ono  sto  kadija  presudi.  Rj.  —  Sto 
su  poda  nj  nesite  hazdaje,  to  su,  bogme,  muselimi 
carski.  Npj.  4,  450. 
inust'liniov,  adj.  Rj.  sto  pripada  muselimn. 
uiiisi-liiuoTac,  musfelimovca,  m.  ciner  von  des  Mus- 
selims  Leuten,  homo  musselimi.  Rj.  musclimov  covjek, 
momak. 

niuseliniskT,  adj.  Musselim-,  musselimicits.  Rj.  sto 
prip'ida  muselimima  Hi  kojemii,  god  muselimu. 

iniiseltiiistvo,  re.  vlast  muselimska:  Suleraau-paSa 
ga  (Tokatlij(;a)  zbacio  s  muselhnstva.  JliloS  75. 

uiHSCVi'da,*  f.  vidi  bijeda.  Rj.  vidi  i  opast,  po- 
bjeda  1,  potvora. 

muserediti,  dim,  r.  impf.  vidi  bijediti.  Rj.  vidi  i 
opadati,  panjkati,  potvorati,  pridizati  (kome  sto). 

iiiiisi'vedzija,*  m.  Verleumder,  calumniator,  cf. 
opadac.  Rj.  vidi  i  bijednik,  napasnik,  opadnik. 

iinisevfegjcnje,  n.  verb,  od  musevediti.  radnja 
kojom  tko  musevedi. 

iiiusikanat,  musikanta,  m.  der  Musikant,  musicus. 
vidi  mekterin,  kao  gudac  i  svirac:  DobaviSe  carske 
musikante,  tu  im  biju  bumbe  i  svirale.  Npj.  5,  427. 
nominativu  nema  potvrde.  za  akc.  isp.  argtimenat 

mdsj!  iiiiisjo!  (u  C.  G.)  —  1)  ka?.e  se  magarcu 
kad  ga  mame  ili  zovu,  Laut  den  Esel  zu  locken,  vox 
alliciendo  asino.  Rj.  uzvik.  —  2)  u  pjesmi:  Sedlah 
konja  dobra  musju.  Rj. 

niiisldnian,'^  m.  der  Muselmann,  mtisebnanus  (or- 
thodoxusj:  Na  Bosnjake  Turke  muslomane.  Rj.  Muha- 
medovac  prraioslavni. 


liiDst,  m.  (u  vojv.)  der  Most,  mustum,  cf.  mast, 
Sira.  Rj.  vidi  i  mastika.  noim  vino. 

uidstat-,  mustiiea,  ?».  vidi  brk.  Rj.  —  od  Grc. 
uJ7Ta?,  mystax. 

ninsti,  miiz.em,  v.  impf.  Rj.  v.  pf.  sluL  iz-musti 
na-,  po-,  U-,  za-.  gram,  zuporj.  miizi.  /.  pregj.  mVizoh, 
muze.  II.  pregj.  miizijah  (rjegje  muzab).  prilug  sad. 
mi'izudi,  prilog  pregj.  muzavsi,  muzav.  J.  pridjev 
muzao,  m'uzla.  II.  jtridjec  muzen.  —  1)  mclken, 
mulgeo.  Rj.  —  Tu  su  stanovi,  jedne  zene  stoku  muzu, 
jedne  udeko  razlivaju,  jedne  skorup  skidaju.  Npr.  80. 
Ko  se  drzi  pravice,  taj  ne  muse  kravicc.  Posl.  153.  — 
2)  kii^a  muze.  rom.  starken  Begen,  imber:  KiSa  muze, 
noge  puze.  Rj.  kaze  se  za  kisu,  kad  lije  kao  iz  kabla. 
iiiii.sitba,  f.  (u  Risnu)  nekaka  puska  (bre.^a),  eine 
Art  Flinte.  tchim  quoddam  jaculatorium.  Rj. 

iMiisebak,^  m.  resetka  na  prozoru  (kao  sto  je  obieno 
II  Turaka,  da  zene  kad  sn  na  prozoru  s  polja  niko  ne 
bi  mogao  vidjeti)  das  Fenstergitter,  reticulum  fene- 
striic  inseHum:  Zadje  joj  se  sadzbak  za  musebak.  Rj. 
imisob;"»kIija,*  f.  (u  Sarajevu)  vidi  bad^aklija.  Rj." 
dukat  Hola)idski. 

Ilil'iscle:  SiUele  mt'isele,  u  djetiojoj  igri:  SuSele, 
musele,  sde  demo  ga  baciti?  Pod  policu,  na  stolicu. 
Rj.  850b. 

iiuis^raa,*  f.  die  Wachsleimcand,  linteum  ceratum, 
cf.  YoStanica.  Rj. 

inilisii'a,  /'.  dem.  od  muba.  Rj.  —  Omu§i6avi  se 
n.  p.  bob  (zelen),  kad  nekakve  male  musice  na  njemu 
postanu,  od  kojijeb  usabne.  Rj.  4.59b.  A  koliko  je 
umjetnije  naOinjena  i  sastavljenasvaka  travka,  svaka 
musica  kad  se  isporedi  sa  sahatom!  Pripr.  97. 

Mdsika,  )«.  ime  muSko:  Jedno  vi  je  Puri.5in  Mu- 
sika.  Rj.  — 3/».si7i'(j  (osnova  ('e  biti  u  imenu :  Muso, 
nioze  biti  od  Mutimir).  Osn.  27(j. 

iiid^^kara,  f.  vidi  muskobana.  Rj.  zena  koja  se pod- 
nosi  kao  muskii.  —  rijeci  s  takim  nast.  kod  badnjara. 
iniiskiirne,  niuJkArca,  >«.  —  1)  das  Mannshild, 
mas.  Rj.  miisko  celjade.  ridi  niuSka  glava,  muSka 
strana,  muJko.  coll.  muskinje.  —  Domacin  unese 
badujake  u  kueu  ...  a  jz  kuc'e  ga  kakav  muskarac 
pospe  zitom.  Rj.  12a.  Covek  imao  jedno  muSko  i 
jedno  zensko  dete  .  .  .  Deca  onda  kroz  prozor.  Kad 
ih  zapitaju  kako  su  dosli,  muskarac  kaze  upravo  da 
su  dosli  po  pepelu.  Npr.  138.  Ne  valja5  koliko  gje- 
vojcina.  (Rece  se  —  u  Crnoj  Gori  —  rgjavu  muskarcu, 
osobito  koji  nijejunak).  Posl.  19G.  —  2)  dasMiinnchen 
(bei  Thieren),  mas,  cf.  muzjak.  Rj.  u  zivotinja.  isp. 
samac  2. 

iiii'iskat,  m.  nekako  Lastovsko  vino.  Rj.  vino  od 
mirisavoga  grozgja  muskata.  isp.  mirisavka  1.  vidi 
muskatio. 

iiiuskado,  muskatjela  ( muskadela ) ,  m.  mirisavo 
grozgje,  muskat,  koje  ridi.  —  Ode  Jovo  put  kaSdela, 
za  dva  grozda  muskaeela.  Here.  243.  —  za  nast.  isp. 
audio,  angjela;  kastio,  ka.^dela. 

iiiilsket,  m.  (u  C.  G.)  ridi  5oca.  ^j. puska  prostoga 
vojnika.  —  Musket  vice  a  kobila  ride,  pustoga  mu 
konja  zaplaJise.  Rj.  189a.  C'adorovi  ka'  i  labudovi,  a 
musketi  kako  gora  desta.  Npj.  5,  3fil. 

iiiiiSki^taiijc,  n.  das  Fiisiliren,  to  necare  telormn 
vonjectu.  Rj.  vej-b.  od  muSketati.  radnja  kojom  tko 
nmsketa  koga. 

niuskc^tati,  tarn,  v.  impf.  (u  C.  G.)  ubiti  iz  pu^ke 
onoga  koji  je  na  smrt  osugjen,  fiisiliren,  telorum  co- 
njectu  necare.  Rj.  upravo  ubijati  iz  musketa. 

niik^ki,  adj.  miinnlich,  masculus.  Rj.  sto  pripada 
muskarcima,  muskinju.  osnova  u  mu2.  —  Muska  glava, 
Manusperson.  vir.  Rj.  86a.  Kovear,  muska  kovca.  Rj. 
282a.  Vidi  sareuo  gubavo  midko  zdrijebe.  Rj.  346a. 
Rodi  musko  dijete.  Npr.  1.  Nase  ns.rQAue  price  \  pri- 
povijetke  gotovo  se  mogu  razdijeliti  na  muske  i  na 
ienske,  kao  i  pjesme.  V.  Muski  donos  bogati  donos. 
Posl.  184.  0  bedri  mu  duga  palosina  od  muskijeh  puno 


muski 


—  719 


niiititi 


levet  pedi.  Npj.  3,  95.  U  kiu'u  djevojka  valja  da  ugje 
preko  prostrtopx  eilinia  pod  kojijem  je  muski  yuinjik 
i  mali  nozic  ernijek  korica,  da  bi  muikii  djccu  i  ju- 
aake  rasjala.  Kov.  81.  U  prvome  lieu  mnskogu  roda. 
Pis.  37  (grum.).  .\ko  od  goveda  prinosi,  muHko  ili 
fensko,  iieka  prinese  zdravo  pred  Gospodom.  Mojs. 
[II.  3,  1. 

iiiil.ski,  adv.  mannlich,  ririlifer.  Rj.  oiiiiko  kao  u 
muskaraca,  kao  junucki.  —  Potrgnimo  noiia  iz  poja.sa, 
la  se  5  njima  muski  pokoljemo  i  junacki  megdan  dije- 
limo.  Npj.  5,  103.  Bolje  nam  je  muski  pogiimti  no 
ie  zenski  vojvodama  vrnut'.  5,  3G9. 

iiii'lskH-,  muJkica,  m.  (u  Lici)  musko  dijete,  dcr 
Kleinc,  parmilus.  cf.  muJkarac.  Rj.  —  rijeci  s  tnkim 
'Hist,  kod  baglji(5. 

iiii'iskTiijo,  n.  (coll.)  die  MuHnshilder,  mares.  Kj. 
iiuskarci.  jedno  od  iimskiiija  mu.'karae,  niuJko.  su- 
orufno  zeuskinje.  —  Bukara,  obicaj  da  se  iiz  me.so- 
esje  svako  ve6e  skupe  djevojke  (male  i  velike)  i 
Jilade  (a  i  od  muskinja  dogje  (jdjekoje)  nasred  sela.  Rj. 
t7b.  Da  .S6-  ohrezuje  sve  muskinje.  Moja.  I.  17,  10. 
S'i'e  muskinje  i  sve  zenskinje  hto  je  poznalo  (5ovjeka 
jobijte.  Sud.  21,  11. 

iiiilsko,  n.  adj.  das  Mannsbild,  mas:  kao  da  nije 
itusko  (kad  ko  sto  rgjavo  radii.  Rj.  vidi  miiJka  glava, 
uu^ka  strana,  muSkarac.  coll.  muSkinje.  siqwotno 
iensko.  —  U  miiskoga  je  sramota  pod  petom,  a  u 
ienskoga  megjii  ociraa.  (Neke  se  stvari  muskome  ne 
jrimaju  za  sramotu  kao  zeuskome).  Pbsl.  333.  Koja 
zena)  U-aie  da  se  porodi  ...  I  rodi  musko,  sina. 
:)tkriv.  12,  5. 

iiiiiskubaiin,  f.  ein  Frauenzivimer,  das  sick  tde  ein 
Manu  hciiimmf,  flucht  u.  dgl.,  femina  morum  mascu- 
orum.  Rj.  musko-bana.  za  drugu  polu  isp.  baniti  se. 
Korijeui  135.  zena  koja  se  podnosi  (hani  se)  kao  mu- 
ikarae.  vidi  muSkara.  —  Ako  se  dogodi  da  ho(;e 
cakvo  ziviufe  da  se  omrcini,  a  nema  nikakova  inu- 
ikai'cada  ga  prikolje,  onda  ^ena  (ne  6e  svaka,  nego 
!;djekoja  muskohana)  uzme  soni  tueak  te  metne  sebi 
uegjn  uoge,  pa  onako  s  tuCkom  kolje.  Rj.  272b. 

lliriskubniinst,  adj.  sick  wie  ein  Mann  henehmcn, 
iioruiii  mascidorum.  B,y  sto  se  podnosi  kao  muskohana. 

lllilsiutlla,  f.  die  Jliespel,  mespilus  germanica  Linn. 
Jj.  drvo  i  rod  na  njemu.  —  S  vremenom  i  sa  slamoni 

miismule  zrenii.  Rj.  214a.  Ne  padaju  iz  neha. pecene 
iiuHmulf.  Posl.  207. 

innsiiiiilov,  adj.  sto  pripada  musmuli.  potvrda  u 
;uhst.  koji  ide.  —  za  nasi.  isp.  aptov. 

iiiil&niiiloviiia,  f.  lignum  ex  mespilo.  Stulli.  musmu- 
ovo  drvo. 

-Mtiso,  III.  hyp.  od  Muhaiited.  ime  u  jirezimenu: 
Jdasla  je  gradu  KolaJinu  a  na  ruke  begu  Musovii'u. 
Sj.  'I'lOb.  Na  torinu  Anze  2Iusovica.  i  tu  bjebu  devet 
Musorica.  Npj.  4,  421.  isp.  MuSika.  —  Mu-5o.  takva 
lyp.  kod  DiJo. 

luii^ti^rija,*  /'.  —  1)  die  Kundschaft,  der  Kunde, 
ler  Kiiufer,  emtor:  A.  Po  sto  je  to?  B.  Ko  je  mu- 
Herija?  —  Ako  si  musterija,  lasno  oemo  se  pogoditi. 
■/'.  kupae.  Rj.  —  3)^der  Werber,  conqimitor :  Kojino 
e  curi  muJterija.  Cemu  si  muJterija?  icas  moclitest 
hi?  Rj.  koji  sto  zeli,  iste,  kao  n.  p.  prosac. 

miistulClg'dzija,'^  m.  der  den  Bothenlohn  anspricht, 
lui  petit  inercedem  nuncii.  Rj.  muStulug-dzija  (k  pro- 
nijenilo  se  pred  dz  na  g).  koji  iste  mmtuluk.  ridi 
nuStulukt'ija.  —  Imenujem  s  dobrijem  (5asom:  1)  za 
jrvijenca  poimence  toga  i  toga  ...  7)  mustuhcgdziju 
oga  i  toga  (koga  od  svoje  dalje  rodbine).  Kov.  52 
u  svatovima). 

uiustilliik,*  m.  der  Bothenlohn,  mcrces  nuncii.  Rj. 
•)hita  onomu  koji  donese  poroljan  glas.  —  Kada  ga 
;ar  ugleda,  uhvati  mustuluk  sieri  govoreci  joj :  »Evo 
i  mu^a!'  Npr.  118.  Kad  koji  fuje  za  tog  coeka,  da 
;aru  javi,  a  taj  <!-oek  neka  brie  na  mustuluk  ode  cam, 
la  ga  car  obdari.  192.  Ja  tebe  glas,  ti  mene  mustuluk. 


(Kad  ko  iste  musttduk  za  kakav  povoljan  glas).  Posl. 
110.  Ja  cu  ici  na  mustuluk  babi  .  .  .  Pa  otrca  na 
mu.^tuhtk  babi.  Npj.  3,  510. 

iiiustiilt'lkt'lja,*'  III.  vidi  miiStulngdzija.  Rj. 

iiiu.stva,*  /".  (u  Back.)  od  tiica  cime  cizmari  tuku 
gjon.  Rj.^  .MadL  musta  (Musehte,  Schusterwerkzeua). 
akc.  Rj.»  XL. 

iiiii^i'llTii,  musulina.  m.  (ii  vojv.  po  varo'iraa)  Mu- 
slinet,  panni  genus:  I  kecelju  bela  muSulina.  Rj.  ne- 
kakvo  platno. 

iiifit,  m.  vidi  drozaje.  u  Baniji.  P.  Leber,  vidi  i 
drozda,  i  sgn.  ondje.  konkretno:  sfvar  mtitna.  mo'ze 
hiti  da  amo  ide  i  ovo:  MetacSeS  mutom.  DPosl.  60. 
u  Stullija  mut,  turbatio,  perturbatio  commotio,  kao 
mucenje  (apstraktno).  isp.  mute/,,  mutljag. 

iiiiltaf,*  mutafa,  m.  vidi  pokrovac:  Dva  samara, 
dva  ulara.  dva  idara,   dva   mutafa.   Rj.   vidi  mutap. 

iiititaii,  mutna  (mutnt),  adj.  triili,  turbidus :  Mutna 
voda  kao  oranje.  Rj.  —  Kud  pogleda,  okom  rasijefie, 
kao  munja  i:  mutna  oblaka.  Npj.  3,  407.  ]'rcme  mutno 
i  kiSovito.  Danica  5,  22.  Dauas  ce  biti  vjetar,  jer  je 
nebo  crveno  i  nnttno.  JMat.   16,  3. 

niiilap,*  mutSpa,  m.  vidi  mutaf,  pokrovac:  Jesi  1' 
nosio  cebe  i  mutap,  da  pokrijeS  na  konju  tvoju  tor- 
bicu  iV  konjsku  zobnicu  ?  Kov.  ()7. 

luiititraiijo,  )(.  verb,  od  mutarati.  radnja  kojom  tko 
mut  lira. 

iniiti'irati,  ram,  v.  impf.  —  Mutara  kao  kuika  po 
mljecari.  Posl.  184.  mutarati,  nema  u  Vuka.  Rad.6, 
122.  —  isp.  Ustumarao  se  kao  kuoka  po  mljeCari. 
Posl.  .337.  mutarati  =  tumarati? 

iiiiUav.  adj.  vidi  mucav:  Mutav  mutavog  uajbolje 
raznmije.  Rj.  koji  muca.  —  Tek  5to  u  ovu  avliju 
uljeze,  ustade  i  on  i  konj  mu  i  pas  mutav  i  okameni 
se.  Npr.  118.  Jasan  ce  biti  jezik  mutavijeh.  DP.  314. 

—  mutav  u  sjev.  Hrvatskoj  znaci  upravo  nijem;  pa 
takvo  zniiccnjc  bice  i  u  primjeru  iz  Npr.  118. 

iniitiUdzija,*  m.  der .Vcrarbciter  von  Ziegenwolle, 
qui  e  laiia  caprina  ephippia,  .wccos  ct  cet.  conficit. 
Rj.  —  Mutavdzije  su  od  prije  u  Srbiji  bile  naj- 
viSe  Bugari,  koji  su  u  proljece  dolazili  te  koze  po 
seliraa  strigli  i  preko  Ijeta  u  varosima  tkali  pokrovee, 
harare  i  zobnice.  cf.  strunar.  Rj.  koji  od  kostrijeti 
gradi  mutafe  (mutape),  harare  i  zobnice.  vidi  i  dlakar, 
ko(5etar. 

iiintiivdzTjuiea,  f.  soba  Hi  zgrada  gdje  mutavdzija 
radi:  Zar  su  ovo  sobe?  Ovo  su  mutavdzinice!  Mil. 
19.  ali  znacenje  moze  biti  i:  zena  mutavdzijna.  isp. 
kavedzijnica.  Osu.  330. 

mrttez,  m.  das  Triibe,  aqua  turbida.  Rj.  mutno  sto. 

vidi  mutljag.  —   Buza,   vino   na   dnu   u   buretu,   ili 

drugi  mulez  od  cega.  Rj.  47a.   Jegulje   se  it  mutezu 

bitaju.  DPosl.  39.  isp.  mut.  —  rijeci  s  takvim  nast. 

1  kod  derez. 

mfitilae,  miitioca,  m.  turhator.  Stulli.  koji  muti. 
isp.  mutljivac.  —  za  nast.  js/j.  Cuvalae. 

uiiltilien,  f.  turbatri.r.  Stulli.  koja  muti.  isp.  mu- 
tljivica. 

iiidtionica,  f.  gdje  se  klak  muti  i  mijesa  s  pijeskom 
za  :  idanje  kake  zgrade.  —  Kad  se  pravi  meljta  (malter), 
onda  gurom  mute  klak  i  s  przinom  mijeSnju,  dok  ne 
bude  mutionica  puna  i  dobra.  u  Dobroselu.  M.  Medid. 
ARj.  III.  502b.  za  nast.  isp.  djeljaonica. 

lUiUiti,  mutim,  v.  impf.  Rj.  v.  pf.  sloz.  iz-mutiti, 
po-,  pro-,  raz-,  s-,  uz-,  za-;  v.  impf.  sloz.  razmucivati. 

—  J.  1)  triiben,  turbo.  Rj.  ciniti  da  bude  .ito  mutno: 
Garbin  Ijuti,  koji  more  do  dna  muti.  Posl.  40.  Ajde 
ovo  japiio  u  mutionici  muti  i  razmuduj.  J.  Bogda- 
novid.  —  2)  verivirren,  turbo.  Rj.  vidi  mutljati.  isp. 
mutiti  se  2.  kao  trkati,  zalaziti  tamo  amo  (muteci  i 
buneci?).  31uti  kao  Bijela  po  pazaru.  (Gledaj :  ZaJao 
kao  Bijela  po  pazaru).  Posl.  184.  3Iuti  kao  pas  bez 
gose.  184.  Slabo  su  kud  smjeli  i  izlaziti  .  .  .  nego  je 
Stefan  2ivkovi(5  mutio  jednako  po  varoM  te  razbirao 


1.  mntink 


—  720 


miizcviji 


i  iijima  kaziTao  Sta  se  radi.  Sovj.  53.  Da  bi  mogli 
po  narodu  miititi.  O  Sv.  0.  18.  —  II.  uii'ititi  se, 
miiiim  se,  r.  r.  impf.  —  JJ  sich  Iri'dwn,  turhari: 
imiti  se  voda,  vrijeme.  Rj.  postaje  tnutno.  —  2)  sich 
mnhertreihen,  circumcursu.  Kj.  J;ao  Irhnti,  sahiziti 
tamo  amo.  ridi  mutljali  se.  ixp.  miititi  2. 

1.  ■iii'ltlilk,  ni.  (i\  1.  baiisk.  reg.)  krsOani  zovu  tako 
hrik'anina.  Rj. 

3.  iiiiltlak,*  ridi  jamai'no,  zaista.  Rj.  adv.  i  syn. 
l-od  jamai'no.  —  Ja  kako  sam  po5o  cetovati,  'uakog 
konja  ja  vidio  nisam,  'nakog  konja  ni  'nakog  ju- 
naka  ...  ja  ga  muthil:  jioznati  ne  moan.  HNpj.  4, 
252.  Da  li  letva  obiijati  biadu.  Ako  dala,  vjeiu  ti 
/adajem,  mutlak  bodii  biadu  obrijati.  4,  5,'j(;  (fetva*. 
iiniijenje  Icadije  Hi  mufti je). 

iiidtljaji'.  mutljiiga,  m.  vidi  inutez.  Rj.  mutno  sto. 
i's/).  mm.  i^p.  mutljati,  mutiti.  —  rijeci  s  talcvim  nast. 
I.od  krcas. 

ini'ltljaffn,  m.  koji  muogo  govoii  i  laze,  der  Plnp- 
pere}\  hluiero.  Rj.  isp.  lazac.  —  mutljuya  (od  osn.  od 
koje  je  mutljag).  Osn.  .36(5.  i^p.  mutljati,  mutiti.  rijeci 
s  tdkim  mint,  kod  brljag.a. 

iniltljanjc.  n.  x'idt  miidenje.  Rj. 

niildjnti,  tljam,  v.  impf.  —  1)  r«Z(  mutiti  2.  Rj. 
kiio  zaluziti  tamo  amo  (muteci?).  —  2)  miltljati  se, 
tljam  se,  V.  r.  impf.  ridi  mutiti  se  2.  Rj. 

indtijiv,  adj.  koji  rado  muti,  buni,  aufrithrerisch, 
tiirhnleiitiis.  Rj. 

miltljivac.  mfitljivca,  m.  der  Aiifriihrcr,  Vericirrer, 
lurlnitor.  Rj.  muiljiv  corjek.  cm?;  smutljivao;  pletkas, 
petljanac,  petljaraL\  isp.  mutilac. 

iiiiitljirica,  f.  die  Veruirrerin,  tjuac  tiirbuf.  Rj. 
mntljiva  :e»a.  isp.  mutilica. 

Mi'ltnica,  /'.  rijeka  u  Para<;inskoj  nabiji.  Rj. 

iiii'itiija,  /'.  das  Umhertreiben,  vagatio.  Rj.  djelo 
kojim  se  tko  muti,  kojim  se  tko  mutlja  (tree).  —  rijeci 
s  takim  nast.  kod  Ceznja. 

inutiijak,  m.  omalen  kazali  rakij'iki,  sa  pelesima. 
u  Baniji.  P.  Leber  osn.  u  mut  {u  njemu  se  pece  mut). 

iiiAtTica,  f.  (u  Here.)  mladica  u  loze,  der  Reheii- 
spross,  pahnes.  Rj.  —  mutvica  (isp.  ces.  moutev,  pi- 
siillum,  polj.  miiteii;  s  kojiui  se  sastavlja  i  znaceuje 
mutiti).  Korijeni  158. 

niiiva,  f.  ridi  muha.  Rj.  u  krajevima  gdjc  se  glas 
h  u  govoru  pretvara  u  glas  v.  ridi  i  mua. 

iiifiza,  f.  (u  gornjem  primorju)  uelehe  gemolken 
wird,  mulctariu:  Oj  ti  kravo,  muzo  moja.  Rj.  koja  se 
muze,  t.  j.  krava.  isp.  muzara. 

infiznra,  f.  t.  j.  krava,  ovca,  koza,  Mclk-,  mulctu- 
aria.  Rj.  koja  se  muze  te  dtije  mlijeka.  ridi  muzovna 
krava  (kod  muzovni).  isp.  muzenica.  —  rijeci  s  ta- 
korim  nast.  kod  badnjara. 

innzonii-a,  f.  t.  j.  ovca,  muzorna  ovca.  vidi  mu- 
zara. —  Pa  odoSe  dijeliti  orce,  Ivan  djeli,  Ivan  oda- 
bira;  dava  bratu  stare  muzenice,  on  uzimlje  mlade 
uvodlice.  HSpj.  1,  45G. 

niAzenje,  n.  das  Melken,  mulctus,  mulsura.  Rj. 
verb,  od  musti.  radnja  kojom  tko  muze,  n.  p.  kravu. 

iiiilz^a,  f.  vidi  mlaz:  teku  mu  muzge  znoja  niz 
lice;  padaju  muzge  kise  iz  neha;  same  mu  muzge  po 
haljini.  Rj.  od  korijena  od  kojega  je  musti.  mttzga 
znoja,  kise:  koliko  znoja,  kise  u  jedan  put  hrizne, 
potede,  line.  isp.  brizag.  muzga  na  haljini:  viaca, 
pjega,  na  njoj. 

inilzii-kT,  adj.  sto  pripada  mvzicima  (muzikantima, 
i  muzici):  Da  trube  u  trube  i  udaraju  u  kimvale  i 
u  druge  sprave  muzicke.  Dnev.  I.  16,  42  (musicorum 
organd).  Svirke  njihove  sad  se  zamjenjuju  mvzickim 
glasovima.  DP.  ,304. 

inClzlka,  /.  die  Musik,  musica.  —  Nalik  gajde  na 
muziku.  (Kad  ko  poredi  nejednake  stvari  jednu 
s  drugomj.  Posl.  188.  Narodna  je  muzika  Srpska 
gadlje   i   gusle.   Danica   2,   106.   Gdje   se  na  sokaku 


cuje  prckrasna  muzika.  Sovj.  88.  z  mjesto  s  po  tu- 
gjinskom  izgovoru.  isp.  musikauat. 

llllizikiilail.  muzik.'ilna,  adj.  sto  pripada  vnizici : 
V  Getsku  muzikidnn  spravu.  Ps.  8  (u  natpisu). 

iiiiizikiiiijo,  rerh.  od  muzikati.  radnja  kojom  tko 
muzika:  das  3iHsici'-ei>. 

muzikati,  am,  v.  impf.:  Gje  je  Mile?  otiJao  u  Gospic; 
muzikati.  ,T.  Bngdanovic.  musiciren.  isp.  svirati. 

■iiiizikrava.  m.  der  Kuhmelker  Cats  f^chimpfname 
filr  cinen  Mann  der  sich  mit  Mclkcn  ahgibt),  qui 
mnlget  (tako  se  zvao  jedan  t-ovjek  u  Srbiji).  Rj.  po- 
grda  covjeku  koji  muze  krave  (jer  je  muzcnje  zenski 
posao).  —  rijeci  tako  slozene  kod  fistikuca. 

iiiiizilja,  /■.  (u  Hrv.)  koja  muze,  dk  Mclkerin,  quae 
mulget.  Rj.  —  rijeci  s  takvim   nasi,  kod  bjelilja. 

iiiitzliea,  /'.  —  1)  die  Mclkgeltc.  mulctra,  cf.  krav- 
Ijaua.  Rj.  ridi  i  di^va,  i  si/n.  ondje.  sud  u  koji  se 
muze.  —  Koja  je  korist  od  one  krave  koja  da  punu 
muzlicu  mlijeka,  a  potegne  nogom  te  prospe?  — 
2)  Poglediij  mu  na  gubicu,  pa  ga  vodi  iia  muzlicu. 
Posl.  2.')0.  Snabe  odo5e  jedna  na  muzlicu  pred  krave, 
a  druga  na  strugu  pred  ovce.  Zlos.  271  (gdje  se 
muze  ?J. 

iiii'izoviiT,  adj.  sto  sc  muze  te  daje  mlijeka:  Mu- 
zovna krava,  f.  cf.  muzara:  Tri  hiljade  krava  mu- 
zornijeh.  Rj.  374a. 

muz,  Hi.  (pi.  muzevi).  Rj.  dem.  muzii?.  augm.  mu- 
?,etina.  —  J)  der  Elicmann,  maritus.  cf.  covjek.  Rj. 
ozenjeni  covjek:  t'^ezdeset  i  dvoje  eeljadi,  megju  kojom 
je  trinacst  zcna  s  mvlerima  i  dvije  udovice.  Rj.  173a. 
Zglob,  2)  mu:  i  zenn.  Rj.  205b.  Zet.  2)  sestrin  mu:. 
Rj.  208b.  Paianae,  pasenog,  zenine  sestre  mu:.  Rj. 
492a.  Periljac,  praljin  muL  Rj.  494b.  Tetak,  ocine  Hi 
materine  sestre  muz.  Rj.  737b.  Bolje  je  .s  muzem  od 
gumna  do  gumna  nego  (saraoj)  od  sina  do  sina.  Posl. 
25.  Muhi,  da  ne  vidi.' ;  zeno.  da  ne  oslijepiJ.  DPosl. 
(>5.  Iraala  je  obrecena  muza,  bodila  je  s  njega  na 
drugoga.  Npj.  2,  12.  Srijetli  mu:  tvoj.  DRj.  1,  V. 
—  2)  pi.  miizi  (u  Hrv.)  ridi  kekavac.  Rj.  negdahiji 
granicari  u  Hrratskoj  zvali  su  seljake  u  jyrovincijalu 
muzi,  i  govorili:  otisao  u  muze,  t.  j.  u  provincijal; 
pa  sc  u  provincijalu   uopie   svaki   seljak   zvao  muz. 

mDza,  /".  das  Melken,  mulctus:  Ni  miize  ni  grize 
ni  dobre  veeere.  (Niti  ima  brige,  niti  kakva  dobra. 
Posl.  221).  Rj.  ni  musti  sto  iii  gristi,  ni  dobre  ve- 
cere.  isji.  muzenje. 

miizat-a,  f.  (u  Hrv.)  seoska  zena  ili  djevojka,  die 
Bduerin,  rustica.  cf.  mu2  2.  Rj.  ridi  seljakinja. 

mikziir,  m.  vidi  mozar,  i  syn.  ondje.  —  Po  Kotarih 
pucaju  midari.  HXpj.  4,  1,53.  A  na  kuli  trgli  muza- 
rovi.  4,  471. 

miizafiea,  /".  —  1)  (u  Boci)  das  Eheueib,  vndier: 
»Da  Bog  da  tu  bila  vazda  dva  dijela  udovica  a  tredi 
muiutica  ',  kazu  da  je  rekao  sv.  Sava  u  Budvi  . .  . 
Jal'  gjevojke,  jali  muzatice.  Rj.  udata  :ena.  —  2)  (u 
vojv.)  djevojka  koja  se  s  tugjijem  t'ovjekom  drzi.  Rj. 

miizoloziiik,  m.  der  Knabcnschander.  viasculorum 
concubitor:  Pravedniku  zakon  nije  postavljen,  nego 
bezakonicima  .  .  .  kurvarima,  mnieloinicima,  Ijudo- 
kradicama.  Tim.  I.  1,  10.  Zadrzao  s.am  49  rijeci  !Sla- 
venskijeb:  mu:eloznik.  Nov.  Zavj.  \I. 

miizt^tiiia,  /".  augm.  od  muz:  Po5etab  mlada  na 
pazar,  i  kupib  draga  za  dinar  ...  Pa  ga  metnuh  na 
vrh  kuce,  dogje  or'o,  odnese  ga:  Is  otole,  orletino! 
nije  ovo  jagnjetina  nego  ynoja  muietina.<'.  Here.  239. 

jllftzeva  I'ei'-iiia,  /'.  u  Rudinama,  Xame  einer  Hiihle, 
speluncu  quaedam :  Do  proklete  Muzeve  pedine.  Rj. 
ime  pecini. 

miizi'vlji.  adj.  Ehemanns,  mariti.  Rj.  sto  pripada 
muiu:  Djever,  muzevlji  brut.  Rj.  121b.  Zaova.  zav.a, 
muzevlja  sestra.  Rj.  186b.  Zena  slavi  muzeiije  krsno 
ime.  Rj.  306b.  Svekar,  muzevlji  otac;  svekrva  mti- 
ievlja  muti.  Rj.  669a.  Spahija,  2)  muzevlji  stric.  Rj. 
702b.  adj.  s  takovim  nast.  kod  cvorkovlji. 


—  721 


1.  na 


iiiiizir.  Hi.  dem.  od  muz.  Kj. 


zivotinja  fiistih   po   aedmoro,   sve   muzjaka   i   zenku 


ini'izjrik,  muzjaka,  m.  —  1)  das  Mannchcn  (hci  iijegovu.  Moj.s.  I.  7,  2.  —  2)  dnt  Heft,  fibula,  cf. 
den  Tliieren),  mas  avium.  Rj.  u  Hrotiiija.  vidi  niu-  kukai'.  Kj.  muska  kovia.  ridi  i  kovcar.  —  rijeii 
^karac  2.  isp.  samac  2.  —  Uzmi  sa  sobom  od  svijeh  ,  s  takim  uasf.  kod  mladjak. 


N. 


II,  »i.  dodaiak  gdjekojim  rijecima.  kan  ntvrgjujuci 
im  znaienje.  oknijeu  od  no,  na,  ne :  ondjew,  ovfrjeji, 
dovlen  dotle>i,  otlew,  otolew.  i  s  promjenom  ghisa  n 
na  m:  otolewf,  dotlem.  Korijeni  IIU.  ' 

1.  na,  praepos.  sa  akus.  i  loc.  Rj. 

I.  sa  nA"?(.«.  —  1  a)  ua.  glavu,  «»/',  in  (cum  acctis.):  • 
metni  na  glarti,  uzjaSi  »a  konja,  popni  se  na  brdo,  ' 
otisao  na  Kosovo.  Rj.  na  jntanje  kud  (kamo)?  S ovim  \ 
prijedlogom  rijec  u  cetvrtom  jyadezu  pokazuje,  da  je  ; 
goriija  strana  onoga  sto  znaci  sama,  mjesto  koje  se 
primicanjem  zauzimu:  Kad  bnzdovan  nasade  na  ki- 
jacH.  Npr.  2.  Da  padne  na  legja.  razbio  bi  nos.  Posl. 
54.  Metnuli  mu  perdu  na  oci.  177.  Metnuti  gjevojci  j 
granu  na  put.  178.  Ka  rami  bi  ga  piivio.  191.  Kad 
je  bio  vodi  na  cupriju.  Xpj.  2.  411.  yin  Maksima 
braste  napanule.  2,  52S.  A  ja  odoh  na  more  debelo 
trgovati  devet  godin  dana.  Here.  45.  Gdje  ?to  opet 
ima  Ijudi,  koji  idu  na  kisele  vode.  Pripr.  12.  —  b)  u 
prenesenom  smislu:  I'zeti  Sto  na  dusu,  heschuoren, 
jitro.  Rj.  uzeti  koga  na  vjeru  da  mu  ni5ta  ne  (e  biti; 
uzeti  sto  na  vjeru,  t.  j.  na  veresiju,  uuf  Kredit.  Rj. 
Po  torn  mat'eha  navali  na  svoga  muza  da  se  krava 
ona  zakolje.  Xpr.  126.  Dok  mi  pade  na  um  one  moje 
proso.  Ii51.  Sa  mene  Boga  mece,  a  sam  cini  5ta  mu 
je  drago.  Posl.  189.  Popeo  mi  se  na  dusu.  (Dodijao 
mi).  255.  Stade  moma  na  ududhu.  293.  Da  im  Ijepse 
progovori.s,  na  pitanja  odgovoriJ.  Xpj.  1.  94.  Za  Jto 
kurvo,  Golotrbe  Ivo!  tugje  ime  ti  uzimaS  na  se?  2, 
101.  Svojoj  Ijubi  jade  zadavase,  i  ovako  aga  govo- 
raJe:  ■>Ljubi  moja!  zenicu  se  na  te.*-  Here,  lb  (natpis 
pjesmi:  Zenidba  vrh  zenidbe  o5!).  To  sad  da  se  od- 
redi,  ili  ee  biti  na  Srpski  racun,  ili  na  carski.  Jlilos 
31.  Da  mi  ne  dodje  zaiost  na  zalost.  Filib.  2,  27.  — 
2)  primicanjem  se  mjesto  ne  zuuzima,  nego  saino  do- 
lazi  do  njega :  primicanje  moze  hiti  i  samo  u  uiiiu:  Na 
vojsku.  in  den  Krieg,  in  helium.  Rj.  Dali  dijete  na 
knjigu.  Rj.  280a.  Svinje  koje  se  meiu  na  zir.  Rj. 
556b.  Kad  idemo  na  udarac  Turcini',  sve  ti  ides  za 
druzinom  straga.  Rj.  769a.  Metnuli  ga  (udarili  ga)  na 
sibu.  Rj.  838a.  Xaigju  na  jedan  iarduk.  Xpr.  7.  Brze 
bolje  spreme  se  na  put,  sjednu  na  konje  pa  bezi.  21. 
StojJa  kad  dogje  na  onu  cesmu,  napije  se  vode.  28.  ! 
Car  po  torn  bogjaje  na  mnoge  bajalicc,  ali  mu  svaka 
odgovori  da  tome  lijeka  ne  zna.  116.  Gotov  kao  baba 
na  kar.  Posl.  45.  JziJao  kao  niara  (u  proljei'e)  na 
sunce.  98.  X'avadio  se  kao  Turcin  na  krmetinu.  185.  i 
Xamjerio  se  na  rutar  nos  (na  coeka  koji  ne  da  na  i 
se).  189.  Ruzan  coek  ne  ide  rado  na  ogledulu.  273. 
Na  tugje  se  ne  lakomi.  Xpj.  1,  137.  Da  bih  dala 
ruho  na  telulu.  1,  298.  Kad  doajose  na  to  more  sinje. 
1,  556.  Pa  doceka  ono  Ture  mlado  a  na  sablju  i  na 
desnu  ruku.  2,  323.  A  ja  idem  s  agom  na  kadiju, 
na  me'eemi  da  nam  sindzilati.  2,  359.  MozeS  li  mi 
preboleti,  sine?  da  te  baba  na  lekare  dade?  2.  488. 
Od  njega  je  jelen  uzbjegnuo,  na  Scepana  brzo  do- ' 
lazio,  Seepan  mu  se  na  put  ueinio.  2,  632.  Drugi 
dan  potpise  se  na  njegoiu  smrt  najpre  mitropolit. 
MiloS  138.  i^koce  na  oruzje.  181.  A  doSavsi  na  Isusa, 
kad  ga  vidjese  da  je  vec  umr'o,  ne  prebise  mu  goli- 
jfenl  19,  33.  Igjahu...  u  erkvu  na  molitru.  Djel.  Ap. 
3,  1.  amo  se  mogu  dodati  primjeri,  u  kojima  se  nesto 
mijenja  prelazeii  iz  jednoga  stanja  «  drugo  i  tim 
se  mijenjanjem  izrice  primicanje :  Promijeniti  .^to  na  ; 


holje,  auf,  in :  ziv  je  i  ztlrav  derao  i  na  holju  pro- 
mijeniol  Rj.  Mjesec  ide  na  manjak.  Rj.  345a.  Xazi- 
kuje  sto  moze  na  Ijese.  Rj.  3S8b  (na  Ijese  =  na 
Ijepse).  Da  Bog  okrene  starost  na  radost!  (kad  se 
napija).  Rj.  713b.  Al'  se  majci  to  na  zalost  dade. 
Xpj.  1,  575.  Pa  ceS  videti,  na  sto  (e  izidi.  Milos  64. 
Sve  mi  je  slobodno,  ali  sve  ne  ide  na  dohro.  Kor.  I. 
10,  23.  —  3  a)  mjesto  primicanja  kojim  bi  .se  doista 
zauzelo  mjesto,  moze  sto  biti  samo  upravljeno  onamo: 
Imaj  pozor  na  to.  Rj.  528a.  Ka  cetiri  oka  refie  mu. 
Xpr.  114.  Kad  (5uju  truba  da  zatrubi,  onda  da  idu 
na  njezin  glas  njemu  u  pomot^.  156.  Ja  povi(5em  na 
njega:  ^To  je  moj  celac.«  161.  Koko5  pije,  a  na  nebo 
gleda.  Posl.  144.  Svak  na  sroju  a  Mijat  na  njegovu. 
278.  Smije  se  kao  lud  na  sjekiru.  290.  Na  Bama  je 
asik  ufiinila.  Xpr.  1,  4.59.  Drugi  put  ide  iz  Bijograda 
na  Grocku  .  .  .  i  Nis  u  Mac'edoniju.  Danica  2,  52. 
Smiluj  se  na  nas.  Mark.  9,  22.  Ovaj  bjeSe  upucen 
na  put  Gospodnji.  Djel.  Ap.  18,  25.  Mabnu  rukom 
na  nurod.  21,  40.  Xe  idite  za  drugim  bogovima  na 
sioje  zlo.  Jer.  7,  6.  —  b)  s  ovukim  upravljanjem 
moze  biti  pom ijesano  neprijateljstvo :  Xameee  hajduke 
UK  Ijude.  Rj.  397a.  Zmaj  kako  ga  vidi  stisne  se  na 
njega,  a  Stoj5a  ga  doceka  te  se  uhvate  u  koJtac. 
Xpr.  30.  Koja  je  sirota  ««  mene  zaplakala.  84.  Gji- 
pila  na  njega  i  hala  i  vrana.  (Svi  iistali  na  nj).  Posl. 
78.  Rutava  nosa  (coek,  koji  ne  da  na  sche).  273.  Nij' 
istina,  Sto  na  dete  kazes.  Xpj.  2,  161.  Ko  se  godi  na 
Todora  fall,  sramotan  je  svaki  se  vradao.  2,  494.  On 
6e  na  fas,  a  ja  cu  na  njega.  2,  566.  Da  brat  tvoj 
ima  neSto  na  te.  ilat.  5,  23.  Kao  na  hajduka  iziSli 
ste  s  nozevima  i  s  koljem  da  me  uhvatite.  26,  55.  Zar 
niSta  ne  odgovaraS  Sto  ovi  na  tebe  svjedoce?  26,  62. 
Ne  uzdisite  jedan  na  drugoga,  braco,  da  ne  budete 
osugjeni.  Jak.  5,  9.  Skupi  se  sav  narod  ««  Jeremijn 
u  dom  Gospodnji.  Jer.  26,  9.  —  4:)  iiprarljanje  je  i  u 
primjcrima,  u  kojima  se  namjenjuje  da  sto  bade  u 
koga  Hi  u  cega,  da  mu  pristane  ili  samo  da  se  po- 
kaze  da  .se  njega  radi  <'(«(',  da  .sc  )ijega  tice;  ovako 
je  upravljanje  (  u  diohi:  On  mene  asluci,  t.  j.  trosi 
na  me.  Rj.  9b.  .'^to  je  popovo  da  je  gotovo:  udo  mesa 
i  cauak  oraha  i  paru  na  krst.  Rj.  69a.  Zvoni  na 
jutrenju,  na  mrtvaca,  na  vatru.  Rj.  204b.  Koji  uzima 
veliku  kamatu  tia  novie.  Rj.  2611).  Dazda  i  snijega 
imali  smo  na  prctek.  Rj.  582a.  Kad  padne  na  zemlju, 
sva  se  na  komnde  razbije.  Xpr.  49.  Ako  slaie,  laz 
mu  na  postenje!  Posl.  8.  Na  litre  uhodi,  na  drame 
ishodi  (n.  p.  bolest).  188.  Xe  cuj,  Boze,  ««  zlo!  212. 
(Jdbijam  ti  na  ludost.  231.  Oka  na  momka.  (Oka  vina  na 
svakoga).  237.  Ho(^e  li  biti  Sto  na  hubanj?  342.  Svemu 
svijetu  na  znanje,  a  gjeletu  na  zdrarlje.  350.  Seja 
na  udaju,  bratac  na  zenidba.  Xpj.  1,  107.  Koji  ste 
mi  podelili  i  )irt  Boga  nameuili!  1,  146.  Sad  nema 
one  milosti;  ona  se  milost  razvrgla  na  moje  svasti  i 
sure,  i  moje  slatke  punice.  1,  213.  Kad  ja  bijah  na 
hijes  gjevojka.  2,  13.  Na  .smrt  se  Jovo  razboljeo.  2, 
573.  Na  sramotu  vama  kazem.  15,  34.  —  5)  uprav- 
ljanje je  i  u  primjerima,  u  kojima  se  kaze  pravac, 
knjcga  se  drzi  radnja  ili  stanje:  Jedva  na  jedrine 
jade.  Rj.  250a.  Vuk  siromah  opet  loci,  loci,  dok  mu 
trgne  voda  na  nos  i  na  usta.  Xpr.  226.  Ako  te  n(( 
jedna  vrata  iScera,  a  ti  na  druga  opet  ugji.  Posl.  8. 
Na  jedno   oko  <:orav,  a  na  drinjo  ne  vidi.  186.  Ode 

ili 


1.  na 


722  — 


nabacivanje 


M«  jagmu  kao  alva.  232.  Tako  ne  hodio  na  noge  i 
na  rul-e!  308.  No  iz  dvora  nii  brzinu  bjezi.  Npj.  1, 
474.  Rani  majka  dva  nejaka  sina,  na  preslim  i  des- 
nicu  ruku.  2,  75.  Si5epan  uze  groSe  i  dukate  i  na 
golo  krupne  talijere.  2,  630.  Zasavica  .  .  .  prikiu'uje 
se  k  Savi  Ha  jedan  puskomet.  Danica  2,  40.  Odmalj, 
na  vrat  nu  nos,  pobjegnu  u  gradove.  3,  166.  Neka 
gleda,  makar  na  koji  nacin,  da  dahije  dogju  Srbima 
u  ruke.  3,  210.  Umre  na  precac.  5,  4(5.  Bog  Duha 
ne  daje  na  mjeru.  Jov.  3,  34.  Na  oci  nagje  se  t^o\;jek. 
Filib.  2,  7.  Ako  boljetica  biide  na  oci  niza  od  ostale 
koie  tijela  njegova,  onda  je  guba.  Mojs.  UI.  13,  3. 
—  ii)  upravljanje  je  i  u  primjerima,  ii  kojima  se  kuze 
nalicnost  jedne  fitvari  na  druyu,  u  smislu  pravom 
Hi  prenesenom,  i  u  potonjem  smislu  moze  se  zamijeniti 
kakvom  osobinom  ;  pak  se  po  torn  ovako  kazuje  na- 
licnost i  he:  jirimicanja  kojim  postaje:  No  ti  zovi 
dva  berbera  nilada,  beiberimo  glavu  na  hajducku. 
Rj.  22b.  Grosast  konj,  t.  j.  Saren  na  groseve.  Rj.  104a. 
Na  diigulj  stoji  mjesec.  Rj.  143b.  To  mi  je  na  zahod. 
Rj.  20ia.  Kolalije  gai5e,  valja  da  sarene  na  kola.  Rj. 
284b.  Udara  na  paljevinu.  Rj.  486a.  MiriSe  na  koljivo. 
(Gotovo  umr^o).  Posl.  179.  Svaka  zena  na  svog  nmza 
nalik.  276.  Sto  ce  mene  kula  na  pendzere,  kad  ja 
nemam  niSta  u  tendzere?  361.  Odber'te  se  Sezdeset 
delija,  na  lepotu  da  neuia  lepJega,  na  visinu  da  nema 
viJega.  Npj.  2,  72.  Sto  Jevreji  krste  sakovali  na  pri- 
liku  kako  nasi  krsti.  2,  88.  A  Marko  se  turi  na  iijaka, 
na  ujaka  vojvodu  Momcila.  2,  115.  Bratimi  se  s  paSom 
Ali-paJoiu,  na  hratinsku  sve  njemu  pokaza.  Npj.  5, 
506.  On  je  sa  svim  na  oca.  Danifiic,  Sint.  512.  — 
7)  s  ovim  prijedlogom  rijec  koja  znaci  rrijeme,  u 
cetvrtom  padeiit  jiokazuje  kad  sto  hiva:  Da  je  Ivanj 
dan  tako  veliki  svetac  da  na  njega  sunce  na  nebu 
triput  od  strata  stane.  Rj.  215b.  U  proljei^e  jagnje, 
na  dnigo  proljeie  dvizica,  a  na  trece  uhotka.  Rj. 
794a.  Izedu  na  jedan  ohrok  pun  kazan  jela.  Npr.  77. 
Kad  na  podne  goveda  polijeiu  u  plandiStu,  ona  stane 
plakati.  125.  Bide  svaSta,  kao  i  na  Bozic  (na  trpezi). 
Posl.  14.  Govori  kao  cekalo.  (Kad  dijete  ne  mo^e 
odmah  (na  vrijeme)  da  progovori  .  .  .).  43.  Najeo  se 
kao  siroCe  na  zadtisnice.  l87.  Na  ncstadak  Ijudi  i 
StaniSa  sudi.  189.  Tako  mi  ove  svijede,  i  tako  mi  se 
naSla  na  umrli  cas!  303.  Tako  mi  se  vino  na  krsno 
ime  u  krv  ne  prometnulo !  3(M.  Tako  mi  se  zli  cas  na 
vjencanje  ne  namjerio!  2  304.  Oj  na  ove  duge  ^loci .  .  . 
ne  pada  mu  san  na  ofii.  Npj.  1,  222.  Kad  na  jutro 
jutro  osvanulo,  ev'  porani  Srpski  car  Stefane.  2,  128. 
Kad  navece  (na  vece)  nojca  dolazila.  2,  630.  Na  nedjelju 
dana  pred  svadbu  izigju  na  pjacu.  Kov.  46.  Posjeci 
6ei  je  na  godinu.  Luk.  13,  9.  Da  se  prinose  irtve  .  .  . 
u  subote  i  na  mladine  i  na  jiraznike  Gospoda  Boga. 
Dnev.  II.  2,  4.  —  isp.  Sint.  463—517. 

II.  sa  locat.  —  1)  n  sedmom  padezu  rijec  s  ovim 
prijedlogom  pokazuje,  da  je  a)  gornja  strana  onoga 
sto  sama  znaci,  mjesto  gdje  sto  hiva,  na  pitanje  gdje? 
h)  svaka  pak  strana  moke  biti  gornja  prcma  sredini, 
a  i  c)  ona  strana  koju  pokazuje  driigi  padez  s  pri- 
jedlogom kraj,  pa  se  d)  i  strana  koju  prijedlog  na 
pokazuje,  uzima  mjesto  sredine,  napokon  se  e)  u  ovom 
dogagjaju  mjesto  zamjenjuje  celjadma  koja  u  njemu 
zive:  Nosi  na  glavi,  jaSe  na  konju,  stoji  na  brdii, 
aiif,  in;  na  nebu,  am  Himmel.  Rj.  (a).  Kako  ste  na 
domu?  Rj.  131a  (d).  On  zgiabi  babu  .  .  .  te  je  ra- 
strgnu  konjma  na  repoDWHa.'Npr.  16.  (b).  Bog  na  nebu 
a  car  na  zemlji  (zapovijeda).  Posl.  18.  (a).  Dva  ata 
na  jednim  jaslima  ne  mogu  biti.  56.  (b).  ^ivi  kao  beg 
na  Hereegovini  (dobro).  81.  (d).  Osta  kao  cuprija  na 
Visegradu.  241.  (c).  Zatekosmo,  gde  veCera,  na  trpezi 
vino  pije.  Npj.  1,  114.  (b).  Vezak  vezla  Merima  dje- 
vojka  na  pendzeru  (b)  na  debelom  hlatku.  1,  258.  (a). 
Drag  se  dragoj  na  vodici  hvali.  1,  265.  (c).  Ja  sam 
bila  na  Dunavu.  1,  353.  (c).  Dok  car  Stepan  na  nogu 
stajaSe.  2,  94.  (a).  Ja  na  domu  imam  Ijubu  vernu.  2, 


361.  (d).  Misli  Jovo  na  duianu  svome,  sto  mu  re6e 
Turkinja  gjevojka.  3,  104.  (d).  I  tako  na  jataku  kao 
najamlik  Cuvajuei  ovee  ozeni  se.  Danica  1,  71.  (e). 
Oni  na  kuci  iive  kao  i  ostali  seljaci.  2,  102.  (d).  Ja 
sam  bio  na  Moskovu  i  na  Nijemcu.  3,  173.  {c.  u 
bavljenju  je  i  neprijateljstro).  Vidje  covjeka  gdje 
sjedi  na  carini.  Mat.  9,  9.  (d).  Prorok  na  svojoj  po- 
stojbini  nema  casti.  Jov.  4,  44.  (d).  Nije  na  ocima 
niti  ima  slave ;  i  vidjesmo  ga  i  ne  hjese  na  ocima,  ne 
imaSe  Ijepote.  DP.  141  (isp.  naocit).  (a).  Grad  na 
moru.  DKj.  1,  4.  (c).  —  2)  u  prenesenom  smislu: 
AH  on  jednako  ostane  na  srome  govoredi:  -Daj  ti 
meni  koga  ja  bocu;  tako  je  pogogjeno.-:  Npr.  25. 
Posle  cete  dugo  putovati  na  miru.  69.  Bolje  je  na 
mekinjama  dobiti  nego  na  zlatu  Stetovati.  Posl.  24. 
I  jedem  i  pijem,  a  pestis  mi  je  na  umu.  101.  Na 
jednom  se  volu  ue  mo^e  orati.  186.  Na  oprezu  kao 
zee.  190.  Ne  zabudi  na  kojoj  si.  (Kad  ko  hoce  kome 
rijec  da  presijedel.  198.  Ne  mogu  biti  i  vuci  siti  i 
ovce  na  broju.  205.  Nijesam  mu  bio  na  babinama 
(da  znam  koliko  mu  je  godina).  217.  TeSko  kudi  na 
mlaioj  starjtsini!  315.  Kaka  bolest  na  ovom  junaku, 
taka  bolest  na  mom  bratu  bila!  Npj.  1,  569.  Mili 
Boie,  na  svem'  tebe  fala!  2,  589.  Bududi  da  au  na 
tugjijem  jezicima  nauke  ucili.  Pis.  64.  —  3)  poka- 
zuje se  vrijeme  kad  sto  hiva:  ali  su  u  tome  vrlo  ri- 
jetke  rijeci  koje  upravo  znace  vrijeme:  Zena  na  torn 
doha  (t.  j.  gotova  se  poroditi).  Rj.  123b.  Grani  suuce 
da  ogrijem  ruke.  (Govore  djeca  na  oblacnu  vremenu). 
Posl.  46.  Ne  ce5,  M.aro,  ni  nocu  spavati;  a  kamoli 
na  belome  danu.  Npj.  1,  552.  Ode  pravo  caru  cesti- 
tome,  na  jutru  mu  nazva  dobro  jutro.  2,  173.  Naj- 
veca  je  fiast  na  mrsku:  Ijeti  peOeno  jagnje  .  .  .  n  na 
petkn  riba.  Danica  2,  104.  nego  je  ninogo  obicnije 
stanje,  koje  svojim  trajanjem  zamjenjuje  rrijeme:  U 
kablinu  se  udaraju  tuljci:  kad  ima  dosta  vode,  vedi, 
a  nu  manjoj  vodi  mauji  .  .  .  Na  velikim  susama  kad 
vodenica  ne  moze  samotegom  da  melje.  Rj.  lib.  Otidi 
du  gdjegod  na  dokoliei.  Rj.  129b.  Ljuti  se  zima.  (Kad 
na  velikoj  zimi  propada  snijeg,  a  upravo  ne  moze 
da  udaril.  Posl.  172.  Gjuvendije  su  im  u  vrijeme  boja 
dr^ale  kouje,  a  na  besposlici  igrale  uz  tambure.  Da- 
nica 2,  95.  Kad  Srbi,  na  srrsetku  1806.  godine,  ugju 
u  Beogradsku  varo§.  4,  13.  On  se  tu  noc  izmakne 
k  Lebavi,  gde  se  na  rasvitku  sastane  s  grafom  Milo- 
radovidem.  Zitije  25.  PostivSi  se  dana  detrdeset  i  nodi 
detrdeset,  na  posljetku  ogladnje.  Mat.  4,  2.  —  isp. 
Sint.  610-620. 

3.  na,  interj.  Rj.  uzvikuje  se,  kad  se  kome  sto  daje. 
u  mnozini  n.ate.  vidi  naj  1,  ma!  1.  da!  en  tibi;  nate, 
da  Jiabt  ihr's,  en  vobis.  Rj.  —  Gospodar  izvadi  jedan 
novdid  pa  mu  rede :  Na,  to  ti  je  sluiba.  Npr.  40.  Rede 
mu :  Na  ti  ovo  drvo.  106.  Uzme  sestru  za  ruku  i 
dajudi  je  rede:  Na,  neka  vam  je  sretna  i  destita!  186. 
Glava  a!  (podignuvSi  rukei  rasirivJi  Sake  prema  glavi) 
a  u  glavi  na!  (Kao  uhvativsi  se  palcem  i  kaziputom 
za  znbe,  i  znadi :  glava  velika,  ali  prazna).  Posl.  41. 
Na  ti,  vrana,  koStan  zub,  daj  ti  mene  gvozden  zub. 
191.  Bolnu  se  govori:  hod"?  a  zdravu:  na.  DPosl.  9. 
Na  ti  vode,  naSa  mila  majko!  Npj.  3,  552.  Daj  mi 
da  se  napijem  malo  .  .  .  Na  pij,  gospodaru.  Mojs. 
I.  24,  18. 

3.  na,  dometak.  —  rijecca  koja  se  dodaje  drugima  kao 
utvrgjujudi  im  znadenje:  tu«'(,  ovdje/ia.  Korijeni  116. 

iiab:\eati,  v.2)f.  in  Slenge  anu-erfen,  conjicio  abunde, 
porrigo.  Rj.  dosti  Hi  mnogo  cega  baciti  na  sto.  vidi 
nametati  (v.  pf.).  naturati  (v.  pf.). 

nabiU'iti,  nabacim,  v.  pf.  n.  p.  zamku  konju  na 
vrat  koji  se  ne  da  uhvatiti,  darauf  werfen,  injicio. 
Rj.  na-baciti,  kao  baciti  sto  na  sto.  ridi  nametnuti  1, 
naturiti.  v.  impf.  nabacivati. 

nabacivanje,  n.  das  Amrcrfen  (z.  B.  des  Zanms). 
inject io.  Rj.  verb,  od  nabacivati.  radnja  knjom  tko 
nabacnje  .Ho. 


nabacivnti 


723 


nabiti 


nabacivnti,  nabacujem,  v.  impf.  anwerfen,  injicio. 
Rj.  na-baoivati.  v.  pf.  nabaciti.  —  nabacivati,  kao  bacati 
sto  nil  Mo.  n.  p.  zamlcii  konjti  lui  vrat  koji  se  ne  da 
iihvatiii.  vkU  iiametati  (r.  impf.  1),  uaturati  (v.  impf.). 

nabiitlanjc,  n.  Rj.  verb,  od  nabadati.  —  1)  radnja 
I'ojom  tl;o  naJiada  n.  j).  trehije  na  iglu  (das  Anste- 
ekeu,  Aut'steckeu,  fixio.  Rj.").  —  2)  radnja  kojom  tko 
■nahada  n.p.  opanke  (das  Auslecken,  eompunctio.  Rj.). 

iiabiidati,  nabadam,  r.  impf.  Rj.  na-badati.  v.  pf. 
nabosti.  —  1)  uiifstecken,  figo,  n.  p.  treSnje  na  iglu. 
Rj.  —  2)  n.  p.  opanke,  anstechen,  compungo.  Opanei 
posto  se  o.stnizii  i  pokisele,  najprije  se  okruze,  pa  se 
onda  nahodu.  t.  j.  vrbom  od  iioza  uaOiue  se  svud 
nuaokolo  jamioe  kroz  koje  se  provlaOi  oputa  kad  se 
grade.  Rj. 

nabahivanjo,  n.  das  Anfahren,  invectio.  Rj.  cerh. 
od  nababivati.  radnja  kojom  tko  nabahuje  na  koga. 

iiabaliivati.  nabahujem,  r.  impf.  nakoga,  anfahren, 
inrehor.  Rj.  na-babivati,  kao  rikati  na  koga  iznenada 
pa  srdito.  ridi  iiabrekivati,  nabusivati.  v.  pf.  nabah- 
nuti. 

iiilbabiiiiti,  nem,  r.  pf.  na  koga,  anfahren,  invehor. 
Rj.  kao  rikniiti  na  koga  iznenada  pa  srdiio.  v.  impf. 
nababivati  yixp.  babnuti).  ifsp.  nabreknuti. 

iiab:\liauiiti  so,  mim  se,  v.  r.  pf.  bakamom  se  na- 
mazati.  r.  impf.  bakamiti  se.  —  Xab'jele  se  i  naha- 
kame  se,  a  naviiku  snrmu  na  obrve.  Here.  85. 

nabiMati  se.  lam  se,  r.  r.  pf.  [a  C.  G.)  vidi  nato- 
variti  se:  Svega  6esn  po  zalogaj,  a  zelja  se  nabalaj. 
(8va5ta  pomalo,  a  kiipusa  se  valja  naje.sti.  Posl.  279). 
Rj.  najesti  se.  ua-balati  se  kao  pro^t  glagol  ne  do- 
lazi.  vidi  nabiti  se,  ;'  syn.  ondje. 

iii\baiiiiti,  nem,  vidi  nababnuti.  Rj. 

iiab:\njati  sc,  ujam  se,  r.  r.  pf.  (n  G.  G.)  vidi 
nabalati  se.  Rj.  najesti  se.  na-banjati  se.  kao  prost 
glagol  ne  dolazi.  syn.  kod  nabiti  se. 

uabiXsati,  sam,  v.  pf.  na  5to,  unversehens  uoraiif 
stossen..  offcndo  in  aliquid,  cf.  nagaziti.  Rj.  vidi  i 
nagambati,  nasrijati,  natrapati,  natrljati.  iznenada 
naici  na  sto.  isp.  impf.  basati.  —  Tako  tuniarajudi 
ovamo  onamo,  dok  jedan  od  nas  srecJom  nabasa  na 
jednu  pecinu.  Npr.  6.  Krene  dalje  dok  nabasa  u  ne- 
kaku  gashi  gorii  i  u  gori  ugleda  onu  kudu.  93.  Zagje 
u  nekaku  planinu  i  nabasa  na  jednu  habu,  gje  ukraj 
puta  sjedi.  227. 

DiXbaviti,  vim,  r.  pf.  rerschaffen,  comparo.  Rj.  na- 
baviti.  V.  impf.  nabavljati.  ridi  dobaviti,  pribaviti. 
uamadi  3,  naSkrbiti,  prikrmiti  2.  —  Jo5  nijesam  zimine 
nabavio.  Rj.  210a.  I  ja  sam  ti  'uako  jadikov'o,  dok 
sam  tebe,  du5o!  nabavio.  Here.  124.  Poslije  toga  /h(- 
baci  sebi  Avesalom  kola,  i  kdnja  i  pedeset  Ijtidi,  koji 
trfiahu  pred  njim.  Sam.  11.  15,  1.  sa  se,  pass. :  Ove 
poJljeduje  dvije  knjige  .  .  .  ali  se  moze  nabaviti  po 
jedna  za  svako  po  knjizevnosti  znatnije  mjesto  naroda. 
Pis.  23. 

li^barka,  /'.  djelo  kojim  sesto  nahari:  Anschaffung. 
—  DoSli  odboruici  da  se  dogovorimo  o  nabavci  sprava 
za  gimnastiku.  Zlos.  288. 

iiabiYvljai-,  nabavljdca,  in.  der  Lieferer,  praebitor. 
Rj.  koji  nabavlja  sto.  —  Abdul-Kerim  je  uzeo  Kos- 
taci-Efendiju   :ii  nabavljaia  hrane.  Megj.  70. 

UiVbavljiiiijo,  /).  das  Verschaffen,  comparatio.  Rj. 
verb,    od    nabavljati.  radnja  kojom  tko  nabavlja  sto. 

n>lbavljati,  vljiim,  v.  impf.  verschaffen.  comparo. 
na-bav!jati.  vidi  pribavljati.  v.  pf.  nabaviti.  —  Ved 
otiSo  kjavi  valovitoj,  da  nabavlja  hranu  i  dzebanu  i 
oruzje,  §to  u  Srba  nema.  Jspj.  4,  346.  On  je  meni 
pjevace  nabavljao.  Npj.'  LXIL  Kako  sam  ja  kupovao 
i  nabavljao  sto  je  za  kucii,  trebalo.  Sovj.  79.  Svak  de 
3e  morati  starati  da  je  nabavlja  o  srome  trosku.  Vid. 
cl.  18(52,  31. 

iii\big:iizica,  f.  i  m.  der  Schmarotzer,  die  Schmcc- 
rotzerin,  parasitHs.parasita  (proprie  q.  d.  culi  farctor). 
Svi  svatovi  koji  nemaju  slnzbe.  u  Sali  zovii  se  nabi- 


guzice  ili  pustosvatice.  Rj.  nabi-guzica,  musko  Hi 
zensko  celjade  koje  gleda  da  se  dobro  a  mukte  najede 
kod  tugjega  stola  (da  nabije  guzieu).  tako  sloz.  rijeci 
kod  cistikuda.  isp.  badavadzija,  cankoliz,  dorbolok, 
izjeliea,  muktadzija,   muktoprc,  plocadiija,  pogiizijaJ. 

nabijar,  nabijAi'a,  m.  koji  Jto  nabija.  Rj. 

uabijafa,  /'.  (u  Bod)  drvo  kojim  se  tude  bakalaj. 
Rj.  postanjem   od  nabijati.  —  za  nasi.  isp.  ejepada. 

liabijanje,  n.  Rj.  verb,  od  I.  nabijati,  1 1,  nabijati 
se.  —  I,  1)  radnja  kojom  tko  nabija  n.  p.  obruc  na 
kacu  (das  Schlagen  an  etwas,  fixio.  Rj.).  —  2)  radnja 
kojom  tko  nabija  koga  na  kolac  (das  Spiessen,  adactio 
stipitis  per  medium  bominem.  Rj.).  —  3)  kojom  tko 
nabija  n.  p.  brasno,  da  vise  stane  u  vrecu,  (das Stopfen, 
farctio.  Rj.).  —  4)  kojom  tko  nabija  n.  p.  kueu  (das 
Stampfen,  tunsio,  tusio.  Rj.).  —  5)  kojom  tko  nabija 
ptcsku  (das  Laden,  to  implere.  Rj.).  —  6)  radnja 
kojom  tko  nabija  guzieu  (das  Sich-satt-essen,  ventris 
impletio.  Rj.).  —  7)  kojom  tko  nabija  kudjelju  (das 
Seblagen  [des  Flachses,  Hanfs],  tunsio.  Rj.).  — 
.y^  kojom  tko  nabija  kome  ognjiste  (das  Belilstigen 
durcb  (iftere  Besuche,  oder  liingeres  Aufbalten.  Rj.). 

—  II,  radnja  kojom  se  tko  nabija  (mnogo  jede). 
nabijati,   nabijam,.  r.   impf.  Rj.   na-bijati.   v.  pf. 

nabiti.  —  I.  1)  n.  p.  obrud  na  kacu,  Imiaufschlagen, 
anschlagen,  figo.  Rj.  —  2)  koga  na  kolac,  spiessen, 
adigere  stipitem  per  medium  hominem.  Rj.  vidi  na- 
micati  2.  v.  pf.  ponabijati.  —  3)  stopfen,  farcio,  u.  p. 
braSno,  da  viJe  stane  (u  vredu  ili  u  danak).  Rj.  — 
■t)  stampfen,  tundo.  Rj.  n.  p.  kucii.  —  Sj  pusku, 
laden,  impleo,  cf.  puniti.  Rj.  —  G)  nabijati  guzieu, 
sich.  sutt  essen,  ventrem  impleo.  Rj.  mnogo  jesti.  vidi 
nabijati  se  11.  1.  isp.  nabiguzica.  —  7)  kudjelju, 
schlagen,  tundo.  Rj.  —  Po5to  se  kudjelja  izvadi  iz 
uiodila  i  osusi,  onda  se  nabija  stupom.  Rj.  G47a. 
Caruje  kao  pas  na  pozderu.  (Obicno  .se  pred  kudama 
nabija  kudjeljic  i  Ian,  pa  psi  leze  na  pozderu).  Posl. 
343.  —  SJ  kome  ognjiJte.  Rj.  dosagjivati  mu  iestim 
dolazenjem  ili  diigijem  kod  njega  bavljenjem  ili 
cascenjem.  —  II.  sa  se.  —  I)  nabijati  se,  nabijam 
se,  V.  r.  impf.  sich  voll  essen,  ventrem  impleo.  Rj. 
mnogo  jesti.  vidi  nabijati  I.  6.  isp.  nabiguzica.  — 
2)  kao  bezlicni  glagol  sa  znacenjem  passiv>iim :  Gdje- 
koji  mazu  njome  (varom)  i  volovima  vratove  da  im 
se  ne  mOiija  oruci.   Rj.  54b  (da  ne  dobiju  naboj  1). 

nabij^liti,  nabijelmi,  v.  pf.  Rj.  na-bijeliti,  r.  impf. 
bijeliti.  —  1)  Einem  Weiss  auflegen,  fuco.  Rj.  na- 
bijeliti  koga,  bjelilom  ga  namazati.  —  2)  nabijfeliti 
se,  nabijelim  se,  v.  r.  pf.  Weiss  auflegen,  fiicare  se. 
Rj.  bjelilom  se  namazati:  Da  kakve  su  po  Fodi  gje- 
vojke!  Nab'jele  se  i  nabakame  se.  Here.  85. 

nabinieiti,  nabiradim,  v.  pf.  (u  Hrv.)  nachlesen, 
raccmor,  cf.  uapabirditi,  napaljetkovati.  Rj.  po  vino- 
gradu.  na-biraditi.  r.  impf.  biraditi. 

nabirauje,  n.  Rj.  verb,  od  nabirati.  —  1)  radnja 
kojom  tko  nabira  n.  p.  kukuruz  u  koseve.  (die  Ernte 
(Fechsung),  messis.  Rj.).  vidi  branje.  —  2)  radnja 
kojom  tko  nabira  n.  p.  kosulju  (das  Falten,  z.  B.  des 
Hemdes,  plicatio.  Rj.). 

1.  nabirati,  n.abirani,  v.  impf.  Rj.  na-birati,  v.  pf. 
nabrati.  —  J)  geivinnen,  erfechten,  ernten,  metto,  cf. 
brati.  Rj.  nabirati  n.  p.  voca.  —  2)  falten,  plica. 
Rj.  nabirati  n.  p.  kosulju,  haljiiiu. 

2.  nabirati,  nabu-am,  v.  pf.  Rj.  na-birati.  —  1)  voll 
lesen,  klauben,  impleo  legendo,  cf.  birati.  Rj.  nabi- 
rajuci  napuniti.  —  2)  nabirati  se,  nabiram  se,  v.  r. 
pf.  sich  satt  klauben,  satis  legisse.  Rj.  nahirnjwH 
dosta  uraditi.  —  za  pf.  i  impf.  isp.  dobivati. 

ni^biti,  nabijem,  v.  pf.  Rj.  na-biti,  v.  impf.  nabijati. 

—  I.  1)  n.  p.  obrud  na  bure,  hinaufschhigen,  figo. 
Rj.  —  2)  koga  na  kolac,  spiessen,  adigere  stipitem 
per  medium  hominem.  Rj.  vidi  namadi  4,  isp.  pobiti 
7.  —  Kad  su  gjavoli  otpali  od  Boga  .  .  .  onda  su  i 
suncc  odnijeli  sa  .sobom,  pa  ga  gjavolski   car   nabio 


iiablagovati 


—  724 


iiabrojiti 


«i((  loplje  i  nosio  na  ramenu.  Xpr.  91.  Psuje  kao 
Vlah  s  koea.  (. . .  fook  koji  je  nabijen  mi  Ao/uc  . .  .1. 
Posl.  -266.  Obadva  ih  nu  kolje  nabiie.  Npj.  4,  196. 
Obojici  glufe  odsijefe,  nabi  obje  tut  ployovo  kolje. 
i,  333.  —  3)  stopfen,  ftinio,  n.  p.  braJno  da  viSe 
stauo  u  vrei'u  ili  u  <.%iiak.  Rj.  vidi  naanjesti.  —  Piiuo 
kreato,  l.  j.  uvrJuo,  nubijcno.  Hj.  i)03b.  »Ja  iihvatih 
jeduu  buhu,  i  zakbJj  je,  pa  je  odrijeh  na  mijeh  i 
nabih  tri  stotine  tovara.<  Tada  kralj  ret'e:  >-Valaj 
baJ  jest  to  lazuo  zboriti.c  Npr.  166.  —  4:)  kudu, 
stampfen,  tundo.  Ej.  —  3)  puSku,  laden,  impleo,  cf. 
uapuniti.  Ej.  —  6)  nabiti  auzicu,  t.  j.  najesti  se.  Rj. 
r<<?/  nabiti  se  II.  isp.  nabiguzica.  —  7)  kudjelju, 
schlugen,  tundo.  Ej.  .sk  se,  pass.:  Likava  kudjelju, 
kad  nije  dobro  nabijena  ili  kad  se  srdjekoji  strukovi 
uijesu  mogli  dobro  ncdiiti.  Rj.  328b.  —  fi)  nabiti 
kome  oarnjiste,  t.  j.  dosaditi  niu  cestim  dolazenjem 
ili  dusijem  kod  njega  bavljenjem  ili  CaSi'enjem.  Rj. 
—  II.  nabiti  se,  nabijem  se,  r.  r.  pf.  sicli  voll  an- 
essen,  satis  comcdisse.  Ej.  najesti  se.  vidi  uabalati  se, 
nabanjati  se,  uabokati  se,  nabubati  se,  nadekati  se, 
ualupati  se,  natovarili  se  (ove  se  rijeii  ijovore  kao 
s  pogrdom). 

ii:ibIii!!:uvaU  se,  nablagujem  se,  v.  r.  pf.  sich  satt 
essen,  satis  comedisse.  Rj.  najesti  se.  na-blagovati  se, 
r.  inipf.  blaffovati  (pristojne  rijeii). 

iiablizii,  (na  blizu)  nahe,  prupe.  Rj.  adv.  isp.  blizu 
lb.  —  A  kada  se  na  blizu  sretoSe.  Npj.  4,  328.  — 
isto  su  kuce  na  blizu.  Danica  2,  48.  Sadasuji  Hivati . . . 
koji  su  na  blizu,  sa  Srbima.  Npj.  1,  400  (Yuk). 

iiabljiivati,  uabljujem,  r.  pf.  toll  hrechen,  vomitu 
impleo.  Rj.  bljujuci  nupuniti.  na-bljuvati,  t>.  impf. 
bljuvati. 

iiaboeati,  ciim,  t:  pf.  u.  p.  bljeb,  anstechen,  com- 
pungo.  Rj.   malo  nubosti.  na-bocali.   c.  i»ipf.   bocati. 

u:\bo(lica,  f.  (u  Hrv.)  koji  nalijeue  na  drugoga, 
der  Stdnker,  homo  litigiosus,  cf.  nabrcko,  nalelica. 
Rj.  i  syn.  kod  nalet.  —  nabodiea  (osn.  bez  prijedloga 
u  bod).  Osn.  322.  —  On  pogleda  po  svojih  Licanih, 
zgledaju  se  Licke  iiabodice,  povikase  Liclcc  nabod ice : 
»Stan'  pocekaj,  vridan  gospodine.  HNpj.  3,  191. 

niiboj,  HI.  —  1)  Wunde  an  der  Solile,  vom  Bur- 
fussgehen,  solea  vulnerata  eundo.  Rj.  kao  rana  na 
tabanu  sto  sc  kao  nabijc,  kad  tko  bos  Jiodi:  ^igaviea, 
kao  mali  naboj  na  tabanu.  Rj.  159a.  isp.  nabijati  se 
2.  —  2)  Wand  von  Erde  (die  zwischen  Bretern  ein- 
geschlusscn  wcrden,  bis  die  Erde  fest  trocknet),  paries 
terreus.  Rj.  kao  duvar  od  zemlje,  sto  se  nabije  megju 
daske,  dole  se  zemlja  dobro  ne  ostisi.  —  3)  (u  Hrv.) 
ono  5to  se  metne  u  puSku.  vidi  hitac.  Rj.  ono  cim 
se  puska  nabije.  vidi  i  hit,  metanj.  —  postanjem  od 
nabiti. 

Dilbojit,  adj.  n.  p.  grozgje,  puno  puca,  dicht,  densus. 
Rj.  Ho  je  kao  nubijeno,  cesto,  gusto. 

uabukati  .sc,  nabokam  se,  v.  r.  pf.  najesti  se  (na- 
piiniti  bokove),  sich  roll  essen,  ventrem  impleo.  Rj. 
na-bokati  se.  kao  prost  glagol  ne  dolazi.  vidi  nabiti 
se,  i  syn.  ondje. 

nixhoT,  m.  (lie  Falte  (z.  B.  im  Heinde),  plica,  sinus. 
Rj.  sto  se  nabere  n.  p.  na  suknji.  isp.  nabrati  3.  vidi 
bora,  sabor  3. 

nab6sti,  nab6dein,  v.  pf.  Rj.  na-bosti.  i'.  impf.  ua- 
badati.  —  IJ  ans2)iessen,  figo.  Rj.  n.  pt-  tresnje 
nu  iylu.  su  se,  refleks. :  Preskoci  upravo  izuad  stoziuo, 
te  se  na  nju  nabode.  Npr.  180.  —  2)  n.  p.  opanke, 
anstechen,  compungo,  cf.  nabadati.  Rj.  sa  se,  pass.: 
Opanei  se  nabodu,  t.  j.  vrhom  od  noiSa  naCine  se 
svud  unaoko  jamice  kroz  koje  se  provlaci  oputa  kad 
se  grade.  Rj.  377a. 

iiabrdjaiije,  n.  das  Aufziihlen,  adnumeratio.  Ej. 
verb,  od  nabrajati.  radnja  kojom  tko  nubraja  sto. 

nabnijati,  nabrajam,  v.  impf.  aufziihlen,  numero. 
Rj.  na-brajati.  v.  pf  uabrojiti.  —  Iza  toga  nabraja 
iz  svakoga  slovenskoga  jezika  konsonante.Uad  2,  199. 


nabrati,  nabereni,  r.  pf.  Rj.  na-brati.  r.  im})f.  na- 
birati.  —  1)  entten,  meto:  nabnio  sara  ove  godine 
pun  ko5  kukuruza.  Rj.  —  Smilj  Smiljana  pokraj  vode 
brala,  nabrala  je  nedra  i  rukave.  Npj.  1,  232.  — 
2)  tuikluuben,  lego,  colligo:  naberi  jabuka  da  jedemo. 
Rj.  vidi  ubrati  2.  —  3)  fulten  (das  Hemd,  Kleid), 
plico.  Rj.  naciniti  nuhore  na  cemti:  Vrcanci,  opanei 
koji  nemaju  vrcauica,  nego  su  samo  nahram  unaokolo. 
pa  se  odozgo  vezu  k.ai.lima.  Rj.  78a. 

Uiibrbati,  niibrbljem  (/  nabrbam.  isp.  brbati,  brbam), 
V.  pf.  na-brbati,  brbljuci  navi.  —  Dijete  samo  a  zar  i 
gladno,  staue  plakati...  dok  u  onoj  rijeci  za(5uje  ne- 
kakva  velika  riba,  te  ona  na  suvo,  i  po  glasu  na- 
brblje  ono  dijete.  Npr.  214. 

uabreati,  cTm,  v.  pf.  unstossen  auf  etwas,  offendo. 
Rj.  kao  nuletjeti  na  sto.  na-brcati.  kao  prost  glagol 
ne  dolazi.  isp.  nabrfiica,  nabn'ko. 

m\br(-ii-u,  m.  (u  Hrv.)  vidi  nabrcko.  Rj.  corjek  koji 
nalijeie  na.dr^tgoga.  isp.  nabrfiati.  vidi  nalet,  i  syn. 
ondjc. 

iiabrt-iti,  nabMmi,  v.  pf.  t.  j.  tocak,  t.  j.  u  glavcinu 
udarili  spice,  n.  p.  kolar  je  tocak  nabrcio,  ali  jo5  nije 
obuo,  t.  j.  nije  mu  udario  naplatke,  speichen,  radiare. 
Rj.  na-brciti.  v.  impf.  brOiti. 

ii!lbrc-ko,  HI.  der  Stiinker,  homo  litigiosus,  ef.  na- 
letiea.  Rj.  covjek  koji  nalijeie  na  drugoga.  isp.  na- 
brcati.  vidi  i  nabrcica.  syn.  kod  nalet. 

iii\brccit,  adj.  anfuhrend.  vehemens.  Rj.  koji  se  rado 
breea,  ni\hteiM]ena  kogu,  koji  rado  mdiahvje  nakogu: 
kao  gnjedjiv.  vidi  nabusit. 

iiabr»'(-ivaiije,  n.  vidi  nabrekivanje.  Rj. 

uabrocivati  .sc,  nabrecujGm  se,  i'.  r.  impf.  vidi 
nabrekivati  se.  Rj.  osijecati  sc  na  koga  vicuci  na  nj 
bre!  na-brecivati  se.  vidi  nabusivati.  v.  impf.  prosti 
brecati  se.  r.  pf.  nabrekuuti. 

iiabrcg'jati,  gjani,  v.  pf.  prema  r.  impf.  bre- 
gjati.  —  1)  nciniti  bregjom :  Za  tvoju  zeuu  nabregjaf 
ne  iuiaS  pomoc  iskat'.  DPosl.  153.  —  2)  su  se,  refleks. 
postati  bregjom :  Nubreyja  .se  zemlja,  tere  rodi  miSa. 
DPosl.  ()7.  Da  od  krvi  po  case  nalije  .  .  .  odmah  bi 
se' ona  nabregjalu  i  rodila  ka' jabuka  sina.  Here.  61. 

nabrekivanje,  n.  das  Anfuhren  gcgcn  einen,  in- 
veciio.  Rj.  verb,  od  nabrekivati.  radnju  kojom  tko  na- 
brekuje. 

nabrekivati,  nabrfekujem,  v.  impf.  na  koga,  je- 
manden  mit  bre  I  anfahren,  invehor  in  aliquem,  ex- 
clamans  bre!  Rj.  osijecati  se  na  koga  vicuci  na  nj 
bre!  na-brekivati.  r.  pf.  nabreknuti  (koga).  kako  se 
kod  rijeci  nabrecivati  se  kuze:  vidi  nabrekivati  se, 
sva  je  iirilika,  da  se  govori  nabrekivati  koga  (isp. 
nabreknuti  koga)  i  nabrekivati  se  na  koga.  ridi  i 
brecati  se,  brekati  se,  nabahivati,  niibusivati.  —  Nijes' 
ovo  babe  .Suiuadijnske,  da  rsizsonis  i  da  nabrekujes. 
Npj.  2,  281. 

ni'ibreknuti,  nem,  f.  j)f.  einen  mit  bre!  anfahren, 
excipere  aliqucm  voce  bre!  Rj.  na-breknuti  koga,  osjeii 
se  na  nj,  viknuti  ga  rijecju  bre !  v.  impf.  nabreki- 
vati. —  SkoCi  bane,  pa  iz  grla  viknu,  te  nabreknu 
onog  hrta  zuta.  Npj.  2.  286.  Viknu  sluge,  nabreknu 
slu.skinje:  ^A  vi  sluge!  polju  pohitajte,  te  sretite 
poljem  gospodara;  —  bre,  sluskinje!  brisite  avlije. 
2,  527.  Nu  nabrekni  na  kaiuenu  gradu,  nu  nahrekni, 
prizovi  tobdzije,  ueka  tope  pune  i  napune.  2,  542. 
isp.  nabubnuti. 

n:\bren(liti,  dim,  r.  pf.  (u  Srijemu)  anlaufen,  in- 
humesco,  cf.  oteci:  usne  mu  nabrendile.  Rj.  na-breu- 
diti.  ne  nahodi  se  kao  prost  glagol.   isp.   nabubnuti. 

nabrizsrati,  gam,  v.  pf.  nucligeuinnen,  ersetzen, 
sufficio:  kad  se  krava  ujutru  pomuze,  pa  u  vece 
nema  mlijeka,  onda  kazu:  nije  nidirizgala.  Rj.  na- 
brizgati.  r.  impf.  brizgati. 

nabrujiti,  nabrojim,  v.  pf.  Rj.  na-brojiti.  r.  impf. 
n.abrajati.  —  1)  daraufziihlen,  udnumero:  Na  slugina 
pleca  nulirojise  trideset  i  Sest  zlatnib  buzdovaua.  Rj. 


iiabrstiti 


725 


iiaeetvoninoziti  se 


—  Junaci  se  iz  mora  i/.voze,  brojila  ill  mlada  Gjur- 
jrjevica,  sve  jitnuke  na  bruj  nabrojilu,  do  tri  dohru 
njena  ne  iiahroji.  Npj.  1,  217.  Od  dana  .  .  .  brojte 
sedam  nedjelja  puuijeh;  do  prvojja  dana  po  sedmoj 
nedjelji  iiabrvjte  pedeset  dana.  Mojs.  III.  23,  16.  — 
2)  sa  se,  re/leks.  v.  r.  i)f.  sich  satt  ziihlen.  satis  nu- 
merasse.  Rj.  hrojeci  dosta  uciniti. 

iiAbrstiti,  stun,  y.  pf.  n.  p.  uabrstilo  voi'e,  t.  j.  ua- 
piipilo,  ausschlaiicn,  gemmas  jirotrudo.  Rj.  na-bi'.stiti. 
(■.  impf.  brstiti.  kako  je  akc.  brstiti,  brstuii.  i  prema 
tome  obrstiti,  obrstim,  urdje  cehiti  akccntuacija  jyrema 
znaccnjti,  pn-iita  t^me  stu  jc  glagol  neprelazan.  isp. 
Rad  (i,  101. 

nnbn'isiti,  nabrGsim,  v.  pf.  Rj.  iia-brusiti.  v.  impf. 
bnis<iti.  —  1)  tfctzen,  e.eacuo.  cf.  oStriti.  Rj.  isp.  na- 
ostriti.  —  2J  sa  se,  rejleks.  v.  r.  pf.  I'idi  rasrditi  se. 
Rj.  isp.  nao5triti  se. 

iiabfzo,  (na  brzo)  bald,  pro.rimc.  Rj.  adverab  kojim 
.sc  pokuzuje  crijeine,  slozen  od  brzo  /  prijcdloga  na 
(akHS.),  koji  znacenje  svoje  sastarlja  s  njegovijem. 
isp.  naskoro.  isp.  brz  2b.  —  Ako  bi  Tiirei  na  brzo 
zemljom  obladali.  Sovj.  12.  8reea  (je)  poSla  u  na- 
(iredak;  ali  >iabrzo  udari   natrag  i  postane   gore.  13. 

iiabiibati  se,  nabubam  se,  )'.  r.  pf.  vidi  najesti  se, 
nabiti  se,  nabokati  se.  Rj.  na-bubati  se.  v.  impf.  bu- 
bati  2.  —  ostala  sijii.  kod  nabiti  se. 

•  iiilbiibriti,  brim,  v.  pf.  aufschwellen,  intumesco, 
n.  p.  pasiilj  u  loncu.  Rj.  na-bubriti,  napeti  se  kao 
biibreg,  pustati  kao  bubreg.  isp.  Korijeui  133.  vidi 
nagrezuuti  1. 

iiabi'ieiti  so,  nabfi(5im  se,  v.  r.  pf.  anbaiischen, 
intumesco.  Rj.  na-buciti  se,  naduti  se  srdeci  se.  isp. 
naburiti  se.  c.  impf.  bufiti  se  (srditi  se). 

uilbiihuiiti,  hnem,  (nabuhao,  nabubla)  v.  pf.  (u 
Diibr.)  aiilaufen,  anschicellen,  intumesco:  nabuhao 
Oovjek  u  lieu;  nabuhle  ruke  od  zime.  Rj.  na-buhnuti. 
ridi  podbu(h)nuti.  isp.  nabrenditi. 

nabiljati,  jam,  i:  pf.  n.  p.  nabujalo  tijesto,  auf- 
schu-cllen,   intumesco.   Rj.    na-bujati.    y.  impf.  biljati. 

naburiti  so.  naburim  se,  v.  r.  pf.  zornig  sein  auf 
Jcmand,  suffture  se  uliciii.  Rj.  na-buriti  se,  naduti  se 
srdeci  se  na  koga.  v.  impf.  buriti  se  (srditi  se).  isp. 
nabui'iti  se.  —  Sto  si  se  buro  naburio?  Rj.  49b. 

nabi'isati  so,  nabusam  se,  i\  r.  pf.  isp.  v.  impf. 
biisati  se,  udaruti  se.  nabusati  se  motikom:  nako- 
pati  se:  Ko  sc  motikom  ne  nabiisa,  ta  se  kruha  ne 
nakusa.  Posl.  151. 

iiabasit,  adj.  zornig,  glihzornig,  iracundus.  Rj. 
gnjevljiv.  vidi  nabreeit. 

iiabiisivaiijo,  n.  vidi  uabrekivanje.  Rj. 

iiabiisivati.  nabiisujem,  v.  impf.  f«/(  uabrekivati.  Rj. 

ii:\busiti  so,  Sim  se,  v.  r.  pf.  n.  p.  nabuMla  se 
perina,  aidiauschen,  inflor.  Rj.  nubulinuti,  ituduti  se, 
napeti  se,    na-dusiti   Se.   kao  prost   glagol  ne  dolazi. 

\aci,  Nakii,  m.  pjl.  cf.  Nak:  Te  je  .'a!je  u  Xake 
krvave,  na  Turcina  jN'aA'tc'-lbrahima.  Rj.  nekakvo 
mjesto. 

nacijepati,  naeijepam,  v.  pf.  na-cijepati.  dosta  po- 
cijepati.  V.  impf.  eijepati.  —  Xacijcpavsi  drca  za 
zrtvu,  podize  se  i  pogje  na  mjesto  koje  mu  kaze 
Bog.  Mojs.  I.  22,  3.  sa  se,  refleks.:  Seljak  kad  se 
najviJe  ugreje  i  oznoji,  nategne  bakvicu  studeue 
vode,  i  sit  sc  nuccpa .'  Zlos.  290  (napiti  sc).  vidi  na- 
guliti  se. 

naciuAkati,  naemakam,  v.  pf.  stark  schmieren  (z. 
B.  das  Ilaar).  Rj.  ua-cmakati.  jako  namazati  n.  p. 
kosu.  V.  impf.  emilkati  (drukcije  znacenje). 

iiaert^liati.  n;n.-repljem  (naerepam),  v.  pf.  (u  Dubr.) 
ridi  nacrpsti.  Rj.  na-crepati.  dosta  iscrepati.  v.  impf. 
crepati. 

li^crn,  adj.  dcm.   od  crn.  malo   cm.  vidi  crnjkast. 

—  Crnomanjast,  fuscus,   nacrn.   Danicie.  ARj.  81(ia. 

—  pridjevi  takci  dem.:  nagluh,  nagrk,  uaki.seo,  nakriv, 
nalos,  natruo,  nazut. 


nacrpsti,  nacrpem,  v.  pf.  in  Menge  schopfen,  satis 
liaurio.  Rj.  na-erpsti,  dosta  iserpsti.  vidi  nacrepati. 

iiiertati,  uacrtam,  v.  pf.  na-crtati;  zeichnen,  auf- 
zcichnen,  cntiverfen,  cine  Zeichnung,  einen  Entwurf 
machen.  v.  impf  prosti  crtati.  —  Ovde  je  nacHano 
kako  je  Vuk  u  manastiru  Rakoviei  no(5u  hteo  da  se 
posluzi  krfagom.  Mil.  2{)8.  Na  tom  zidu  bejage  na- 
crtaua  karta  zeljeznickih  pniga.  Zlos.  68. 

nafistiti  se,  nacastlm  se,  v.  r.  pf.  sich  satt  schmau- 
sen,  satis  epulatum  esse:  Nacastimo  (s')  svake  gja- 
konije.  Rj.  na-castiti  se,  kad  je  komu  vec  dosta  cas- 
cenja.  v.  impf.  castiti  se. 

naeeeiti  so,  nacc(5im  .se,  c.  r.  pf.  sich  herbeidrdngen, 
concurro.  Rj.  ua-6e6iti  se,_  kao  cececi,  savijajtcei  se 
navrijeti.  v.  impf.  isp.  cecliti. 

niieekali  so,  kam  se,  v.  r.  pf.  sich  .satt  ivarten, 
satis  cxpectasse.  Rj.  ua-c'-ekati  se.  kad  je  komu  vec 
dosta  cekanja.  v.  impf.  Cekati. 

ii;\i-oInik,  Hi.  —  J)  (u  C.  G.)  der  VorsteJier,  an- 
tistes.  Rj.  na-celnik,  koji  je  kao  na  celu  drugima, 
proi  megjn  drugima.  —  I  lijepo  vojsku  urediSe,  naj- 
prvi  su  mladi  barjaktari,  a  za  njima  hrabri  nacelnici. 
Npj.  5,  330.  Nacclniku  pjevackom.  Ps.  5  (u  natpisu). 

—  2)  koji  sto  poljinjc,  od  koga  jc  sto:  der  Urheber, 
auctor.  vidi  pocetnik.  —  Xacelnika  ^ivota  ubiste.  Djel. 
Ap.  3,  15.  Gledajudi  na  nacelnika  vjere  i  svr^itelja 
Isusa.  Jevr.  12,  2. 

niiccio,  n.  das  Frinzip,  der  Grundsatz,  axioma, 
ratio,  principia.  —  Du.ian  dovrSi  u  Srbiji  uvogjenje 
drzavnog  nacela.  DM.  11.  U  obi(;ajima  njegovijem 
(Dubrovackim)  sloveusko  nacelo  nije  bilo  na  po^jed- 
njem  mjestu.  265.  Na  tom  je  nacelu  stajalo  i  brijezno 
pravo.  304.  Po  nacelih  koja  je  taj  odbor  postavio  .  .  . 
vec  se  ne  samo  stampaju  .  .  .  Rad  5,  194. 

uaoestiti,  nacestlm,  v.  pf.  (u  Srijemu)  vinograd, 
posaditi  loze  mjesto  onijeb  koje  su  se  osusile.  Rj.' 
na-6estiti,  sto  je  rijetko  naHniti  da  bude  cesto  (cesce). 

naocscivaiije,   n.  verb,   od  naCeSdivati,   koje  vidi. 

naeoseivati,  naCfeSdujem,  v.  impf.  vidi  nafiestiti. 
Rj.'  ua-ceJ(5ivati  vinograd,  c-initi  da  bude  cest  (cesci). 

nacosljati,  naCeJljam,  v.  pf.  n.  p.  vune,  perja,  in 
Menge  anzupfen,  vellicando  puro.  Rj.  na-oeSljati, 
cesljajuci  dosta  uraditi.  v.  impf.  iesljati. 

uileeti,  nacnem,  v.  pf.  anschneiden  (Brot).  ineido, 
anzupfen  (Wein),  aperio  (beides  usterr.  angiinzen), 
delibo.  Rj.  ovdje  se  u  Njem.  i  Lat.  kaze:  nafieti  hljeb 
(poCeti  rezati),  nafieti  vino  (poceti  tociti).  TJ  nas  se 
kaze  i  za  ostale  mnoge  stvari,  u.  p.  naceo  kacu  s  ku- 
pusom,  cabricii  sa  sirom  ili  skorupom,  karlicu  s  mli- 
jekom,  tako  i  slaninu.  Rj.  na-ceti.  kao  prost  glagol 
ne  dolazi.  isp.  6eU.  v.  impf.  naeinjati.  —  Nenaceta 
voda,  voda  od  koje  niti  je  ko  pio  ni  za  Jto  drugo 
uzimao  kako  je  douesena  u  kucu.  Rj.  417b.  Okr- 
Ijftti  2)  Sto  t.  j.  nuceti,  vidi  okrnuti.  Rj.  456a.  Bolje 
je  vreeu  otresti  nego  torbu  nuceti.  Posl.  22.  Dervil 
ne  buduci  gladan  ne  nacne  pogace  odmab.  354. 

niYeetiti  se,  nacetimo  se,  v.  r.  impf.  sich  drdngen 
zti  etwas,  concurro  (ad  vidend am  quid):  Svi  se  Turci 
ondje  naietili,  te  gledaju  svetitelja  Savu.  Rj.  na-tSetiti 
se,  kao  na  cete  skupiti  se.  sto  se  kaze  da  je  glagol 
impf.,  bice  jumacno  grijeskom  stamparskom.  —  A 
kad  Turci  vojsku  sagledaSe,  na  bedem  se  gradu  na- 
Hetise,  zaista  se  jako  prepadoSe.  Npj.  4,  339. 

naeetvoroiiozlti  se,  nacetverftnozlm  se,  v.  r.  pf. 
auf  alle  Vicre  sich  stellen,  quadrupedem  se  sistere. 
Rj.  na-cetveronoziti  se.  vidi  nacetvoronoziti  se.  stati 
cetveronoske,  namjestiti  se  cetveronoske.  v.  impf.  6e- 
tveronoziti  se.  —  Culanje,  igra  .  .  .  Polovina  igraca 
ugje  u  malo  kolo  i  svaki  se  nacetveronozi.  Rj.  762a. 
Rekao  bi,  da  vi  znate  vrlo  dobro  \6i  na  cetiri  noge. « 

—  Znam. .  —  Po  tom  se  nacetvoronoii.  pa  onako 
cetvoronoJke  proleti  po  sobi.  Danica  2,  130. 

nat-etvoron6ziti    se,   nacetvor5nGzim  se,  c.  r.  pf. 


nai'iekHfi 


—  726  — 


3.  narinjati 


sfafi  cetvoronoske,  numjextiti  sc  cetvoronoske.  vidi 
u;\fetverono7,iti  se,  gdje  sit  i  pn'mjcn. 

nhvil'kati,  ckam,  v.  pf.  dicht  tichen  cimmder  stellen, 
coiifcrciu,  n.  p.  topove  po  bedemu,  ili  bedeni  topo- 
vinia.  Rj.  na-fit-kati.  luo  metuuti  na  sio  rise  strari 
Jed  nil  do  drugc.  t:  imf.  ciokati.  —  Grad  gradila  b'jela 
Vila  kao  Carigrad :  Po  njem  pirsre  ispirgala  kao  Piriu 
sriad,  nacukala  kamukima  boje  hiljadam'.  Here.  Mb. 

iiiU'iu.  III.  —  ])  die  Art  uiid  Weise.  ratio:  Zaliidu 
je  zai'ina,  kad  uije  uacina.  Rj.  (Zaludu  C-oek  sto  ima, 
kad  ne  miiije  njime  upraviti.  Posl.  S3).  —  a)  Ama 
se  ona  lisica  nc  da  lako  uhvatiti:  ona  se  moze  pre- 
tvoriti  »  razne  niu'ine.  Xpr.  204.  Ona  je  (prenume- 
racija)  jedini  nacin  ne  samo  knjigu  izdati  na  svet, 
nego  i  po  narodu  razneti.  Kpj.'  4,  XLIII  (isp.  sredstvo). 
Koje  (pjesme)  su  u  glavnome  sve  nalik  na  ovii  prvu, 
a  It  nacinu  se  malo   razlikuju  jedna  od  druge.  Npj. 

4,  502  (Vuk).  Ja  ne  bih  znao  sta  bih  ostavio  od  moga 
danasnjega  nucina  pisanja.  Pis.  29.  Samo  se  za  stare 
Grke  nezna,  da  su  od  koga  primili  nauke  i  uza  njih 
gdjekoje  rijefii  i  naciiie  govora.  31.  Da  se  crkvenoj 
vlasti  da  nacin  da  moie  slobodno  raditi.  DM.  102. 
IT  glagola  se  jedni  oblici  zovu  vremena,  drugi  se 
zovu  iiacini.  Obi.  1.  Nadina  iniaju  dva  kao  osobita 
oblika:  neodregjeni  i  zaporjedni;  nacini  odregjeui 
zovu  se  sva  vremena  ujedno.  2.  Kamfor,  mirodija  .  .  . 
5to  se  upotrebljava  i  kao  nacin  da  se  tkauja  i  har- 
tija  ne  grizu.  Budmaui,  ARj.  IV.  804b  (vidi  sredstvo). 

—  b)  u  instruiii.:  Na  to  se  Bog  smilovao  i  nekakijem 
cudnijem  nucinom  prenio  i  njega  (Marka)  i  Sarca  u 
nekaku  pedinu.  Rj.  34Ga.  IzgubivSi  takovim  nacinom 
svoju  lijepu  kosu.  Danica  2,  131.  Ima  nacin,  kojim 
se  mozemo  namiriti.  2,  131.  Koji  srnkojakijem  iia- 
iinom  vi6u  na  mene.  Odbr.  od  ruz.  14.  Da  vas  niko 
ne  prevari  nikakijem  nacinom.  Sol.  II.  2,  3.  Za  to 
su  drugi  nacini,  kojima  se  tumafe  rijeci.  Ogled  V. 
Koji  su  radi  najlaksim  nacinom  saznati  vrijednost 
dnevuiku.  O  Sv.  0.  9.  —  c)  s  prijedlogom  na  (akus.) 
Da  ide  srecu  pokuJati  i  zenu  na  koji  nacin  ukrasti. 
Npr.  203.  Xa  ovaj  nacin,  ko  da  viSe,  moze  kasto 
postati  vladika.  Danica  2,  116.  U  carstvu  Turskome 
zive  opet  na  razlicne  naZine.  Kov.  9.  Grad  de  se  sa- 
zidati  na  mjestu  svom,  i  dvor  ce  stajati  na  svoj  nacin. 
Jer.  30,  18.  Izmegu  ovijeh  nacinu  na  koje  doslije 
vidjesmo  da  postaje  naSe  6  i  gj.  Rad  1,  111.  amo  i 
pod  b)  pripada  i  ovaj  primjer:  Ona  6e  nam  kazati 
nacin  kako  demo  obojica  obogatiti.  Npr.  218.  — 
d)  sa  prijedlogom  po  (loc.J:  Svaki  po  svoni  nacinu, 
a  magarac  po  starinski.  Posl.  278.  Ja  sam  podeo 
prepravljati  gragju  za  Srpsku  gramatiku  po  nacinu 
G.  Dobrovskoga  CeJke  i  Slaven.ske  gramatike.  Danica 
3,  1.  Srbi  jedni  se  (kao  u  Dalmaciji)  upravljaju  po 
nacimc  Austrijskome.  Kov.  9.  Ali  i  Mlecidi  nikad 
ove  zemlje   nijesu   upravljali  po  svome   nacinu.   36. 

—  e)  sa  prijedlogom  pod  (akus.):  Javljam  da  ni 
pod  koji  nacin  ne  ustupam.  Vid.  d.  1862,  2.  —  f)  sa 
prijedlogom  preko:  ImaJe  nekakav  car  zenu  koju 
preko  nacina  milovaSe.  Npr.  113.  isp.  Imao  nekakav 
car  jedinicu   5der,  preko   mjere  _lijep\i.   Njir.   1(X).  — 

—  2)  (u  gornjem  primorju):  Sto  sam  jadna  doce- 
kala,  da  ja  cinim  nacin  sinu  svome.  Da  ti  nacin 
iiiinimo,  i  mrtva  te  naljubimo.  Rj.  Da  mi  uaSe  mrtve 
sahranimo,  ukopamo  i  ozalujemo  kod  naJega  stojna 
manastira,  i  Eiscanski  nacin  ucinimo.  Npj"  5,  395. 
UkopaJe  mrtve  ubojnike,  crkovni  im  nacin  uciniJe. 

5,  396. 

naeiniti,  nadinim,  v.  pf.  Rj.  na-fiiniti.  v.  impf.  sloz. 
uacinjati.  —  1)  muchen,  facio.  Rj.  vidi  napraviti.  isp. 
uciniti.  —  a)  Na  onom  mjestu  nacinio  Deiane.  Rj. 
117b.  Najveda  je  zaduzbina  naeiniti  namastir  ili 
crkvu .  .  .  naeiniti  cupriju  .  .  .  kaldrmu  .  .  .  vodu  do- 
vesti  i  naeiniti  blizu  puta  (i  to  se  kaze  graditi  i 
naeiniti  —  sehi  —  zaduzhinu).  Rj.  173a.  Nacini  grad 
Zvornik.  Rj.  415b.   Ograditi,  2)  vidi  naeiniti  (n.  p. 


veselje).  Rj.  438b.  Raskackale  svinje  blatu  ispred  kude, 
t.  j.  nacinile  ga  zitko.  Rj.  638a.  Sagraditi,  cf.  naeiniti 
(sagradio  crkvu  —  sagradiSe  visoke  Decane).  Rj.  660b. 
Sknaditi,  3)  naeiniti,  sa.staviti,  n.  p.  pjesmu.  Rj.  687a. 
Slupati,  naeiniti  kojekaku.  Rj.  693b.  Ti  nacini  sehi 
kucu  pa  se  zeui.  Npr.  12.  Obude  je  u  prostacko  odelo 
i  na/jinije  kao  puku  prostakinju.  206  (car  kcer  svoju). 
On  nacini  opet  cast . . .  Onda  on  i  tredi  put  da  cast. 
225.  Pa  de  svagda  biti  lakSe  dodati  i  nastaviti  nego 
li  sto  iznova  podeti  i  naeiniti.  IV.  Tamnica  je  za 
Ijiide  imeinjena.  Posl.  311.  Pa  dohvati  divit  i  hartiju,  i 
nacini  jednu  sitnu  knjigu,  te  je  falje  Koprivici  Vuku. 
Npj.  4,  14.  VidiJ,  da  ni  mi  ni  ti  nijesmo  kadri  mira 
naeiniti.  Danica  3,  161.  Ljudi,  koji  bi  znali  zakonc 
naeiniti.  5,  86.  Ponese...  razlicnoga  nacinjcnog  cvijeca. 
Kov.  51.  Stane  graditi  Sanac  .  .  .  u  sancu  (koji  jos 
nisu  bili  ni  nacinili  kako  valja).  MiloS  83.  A  nama 
ostavi  Suleman-pasu,  koji  nas  je  sve  hajducima  na- 
cinio. 130.  Veliki  sud  nacini  ovaj  akt  zakletve  MiloSu. 
168.  Moze  biti,  da  na  sujetu  G.  Svetida  niko  ne  bi 
mogao  naeiniti  prilidnije  satire  od  ove,  koju  je  on 
sa  svojom  muzoni  sebi  nacinio.  Odg.  na  sit.  12.  Kad 
bude  potreba  nave  rijeci  praviti...  niti  su  po  svojstvu 
narodnoga  jezika  nacinjene.  Pis.  15.  Turci  progju 
kroz  Srpsku  vojsku,  koja  im  je  sokak  bila  nacinila. 
Sovj.  27.  y  Strigavi  nacinjene  su  bile  4  lovadke  re- 
gemente.  Zitije  28.  Licemjeri  .  .  .  naeine  hlijeda  lica 
sroja.  Mat.  6,  16.  Nacinise  rijeeu  o  njemu  kako  bi 
ga  pogubili.  12,  14.  Mi  demo  .  .  .  naiiiniti  da  vama 
nista  ne  bude.  28,  14.  Grijeh  uze  pocetak  kroz  za- 
povijest,  i  nacini  u  meni  svaku  zelju.  Rim.  7,  8.  Koji 
ne  vjeruje  Bogu,  nacinio  ga  je  lazom.  Jov.  I.  5,  10. 
sa  se,  pass.:  Uz  ovaj  se  akt  nacini  jo5  prosenje  sul- 
tanu,  u  kome  ga  mole,  da  .  .  .  MiloS  169.  —  b)  na- 
einiti sto  od  cega:  Od  viljerskih  zuba  da  mi  nacinis 
dvor.  Npr.  67.  Bila  je  nekaka  gjevojka  koja  nije 
roayena  od  oca  i  majke,  nego  je  nacinile  vile  od 
snijega.  103.  Srbi  su  nacinili  malo  sarampova  od 
prosea.  Danica  3,  171.  (Most)  koji  je  od  dasaka  bio 
nacinjen.  Sovj.  69.  Pamdenje  narodno  viJe  puta  ne 
kazuje  disto  dogagjaja,  i  ovdje  od  prosidbe  nacini 
svadbu.  DM.  93.  sa  se,  pass. :  Od  dojakosnjijeh  ao- 
vjetnika  da  *'e  nacini  veliki  sud.  Sovj.  50.  —  2)  sa 
se  refleks.  v.  r.  jyf.  sich  zu  etvas  machen,  sich  stellen, 
simulo.  Rj.  —  a)  naeiniti  se,  kao  pretvarajtwi  se. 
vidi  napraviti  se.  —  Carev  .sin  obude  pastirske  ha- 
Ijine  .  .  .  te  se  nacini  pastir  pa  pogje  u  svet.  Npr.  46. 
Angjeo  se  nacini  kalugjer,  pa  pogje.  80.  Nacinio  se 
kao  dodola.  (Kad  se  ko  uinogo  nakiti  cvijedem).  Posl. 
192.  A  vila  .se  nacini  gjevojka.  Npj.  3,  33.  Onda  se 
obidno  razigju  (hajduci)  po  zimovnicima,  pa  se  naeine 
kao  sluge.  Danica  2,  93.  —  b)  naeiniti  se,  kao  po- 
staviti  se:  Ostalim  .se  selima  (dabije)  sami  nacinili 
citluksaliihije.  Danica  3, 147.  Nacini  se  on  sam,  mjesto 
njih  Sestorice,  daliija  Bijogradski.  3,  209.  Milan  bude 
u  redu  onijeh  poglavara  Srpskih,  koje  niko  nije  po- 
stavio,  nego  se,  u  samom  podetku  bune,  sami  nacinili. 
Milos  44.  Petar  pak  Dobrinjac  .  .  .  nacini  se  narod- 
nijem  poslanikom.  Sov.  35.  Nemanja  se  nacini  samo- 
stalnim  gospodarom  srpskoj  zemlji.  DM.  7. 

1.  n^i'injanji',  m.  das  Angdnzen,  delibatio.  Rj. 
verb,  od  nacinjati.  radnja  kojom  tko  sto  nacinje. 

2.  iiafiujanje,  n.  das  Machen,  factio.  Rj.  verb,  od 
nadinjati.  radnja  kojom  tko  nacinja  (cini)  sto. 

1,  n:\(-iujati,  njem,  v.  impf.  angdnzen,  d^libo.  Rj. 
na-dinjati,  n.  p.  liljeb,  kacu  s  kupusom,  slaninu,  i  t.d. 
V.  pf.  nadeti. 

2.  uai-injati,  nadinjam,  v.  impf.  machen,  facio:  Onu 
Jalje  a  trecu  nacinja.  Rj.  na-dinjati.  vidi  uapravljati. 
V.  impf.  prosti  diniti;  v.  pf.  sloz.  naeiniti.  —  Ruke 
5iri,  te  se  s  njime  Ijubi.  pa  Marjanu  we.s^o  naUinjase 
do  onoga  Pandze  Huseina.  Npj.  3,  214.  Ti  koji  crkvu 
razvaljujeJ  i  za  tri  dana  naijinjas.  Mat.  27,  40.  Koliko 


nackati 


—  727  — 


1.  nad 


su  opeka  doslije  nacinjali  toliko  izgonite  i  od  sele. 
Mojs.  11.  5,  8. 

iii'lt-kati,  naOkrim,  v.  pf.  ausstopfcn,  farcio,  ohturo, 
n.  p.  pamuka  u  kaku  pukotimi.  Rj.  na-ckati.  Kao 
ckajuci  metnuti  ecr/a  u  sto.  v.  hiipf.  t-kati. 

naciienti  so,  nacufim  se,  v.  r.  pf.  hinge  Jiocken, 
satis  conqxicxissc:  Ako  sam  se  nacu(?ala,  a  ono  sam 
ni^ala.  Kj.  na-5u6i  se,   l:o   dosta  dugo  cuci.  v.  impf. 

ii^euditi  se,  dim  se,  v.  r.  pf.  sich  genug  u-undern, 
satis  miror.  l\j.  na-fiudi  se,  ku  .sc  dusta  eudi.  —  No 
.se  ne  mogu  naciiditi:  budli  ovoliki  mal  se  poharci... 
Kov.  6G.  Tome  se  nije  fiiiditi;  ali  sc  covjek  ne  moze 
naiuditi,  kako  sii...  Sovj.  5.  Ja  se  ne  mogu  nuhuliti 
Sto  ga  je  na  lo  navratilo.  Rad  15,  179. 

naei'Ipati,  pam,  i\  pf.  anpfliicken,  satis  dccerpo.  Rj. 
na-cupati.  v.  impf.  cupati. 

u&cuti,  naiSujem,  «i.  pf.  vtwas  hiiren.  Wind  he- 
kommen,  inaudio.  Rj.  na-(^uti.  cidi  cuknuti.  kao  nesto 
malo  cuti.  v.  pf.  i  impf.  cuti.  —  Ovoliko  Ijudi  nijesu 
se  mogli  skupiti  sasvijem  tajno,  nego  su  naculi  sa 
to  i  gdjekoji  Turci.  Npj.  4,  -161  (Vuk). 

nacuvati,  nafifivam,  V.  pf.  versparen,  reservo:  Ako 
ne  sacuva,  ne  nate(5e.  Rj.  kao  cuvajuci  dosta  ustediti. 

iiilcaDJo,  n.  vidi  noi5ivanje.  Rj. 

iiilcati,  naOam,  vidi  uocivati:  Zna  Kadrija  gje  nada 
galija.  Rj.  v.  pf.  prosti  noditi,  sloz.  prenot'iti.  zanociti. 
—  za  promjeiiu  <yZn.s'a  o  na  a:  noeiti,  nacati  isp.  ro- 
diti,  ragjati. 

naeer  .  .  .  vidi  natjer  ...  Rj. 

nAei,  nagjem,  (nAgjoh,  naSao,  naSla)  v.  pf.  Rj.  od 
na-iti,  postanje  ridi  kod  i6i.  u  pjesmi  na§e  mjesto 
nagjoSe.  ostale  ohlike  kod  do(5i.  •!:.  impf.  nalaziti,  na- 
hoditi.  —  I.  1)  findcn,  invenio.  Rj.  —  JzvojStiti,  navi 
makar  otkud.  Rj.  220b.  Nagoditi,  cf.  naci,  desiti.  Rj. 
383a.  Uganjati,  findeu,  antrefteu,  invenio.  Rj.  766b. 
Nagje  zgodu  pa  svome  gospodaru^  dune  za  vrat.  Npr. 
17.  Nagje  caricu  a  ona  sedi.  23.  Hta  to  nradi,  da  od 
Boga  nagjes!  55.  Nagje  je  gde  pei?  zari.  56.  Ja  sam 
nasla  za  tebe  gjevojkii.  215.  Nagju  sue  pecenje  i  va- 
rivo  iskotrljano  kroz  kuiinu.  259.  Kad  me  globiSe, 
kriva  me  nagjose.  Posl.  119.  Svafiiju  sluSaj,  a  svoju 
smatraj.  (.  .  .  radi  kako  sam  nagjes  da  je  najbolje). 
279.  Al'  ne  mogu  medovine  naci,  do  u  neke  krcma- 
rice  Mare.  Xpj.  3,  39.  Gjegogj  Srba  bogatoga  nase, 
na  sramotu  uzimahu  blago.  4,  152.  Muftija  je  po  za- 
konu  nasao  za  pravo,  da  se  mogu  vratiti.  Danica  3, 
141.  Da  de  sebi  naci  posla  ili  kod  8rba  ili  kod  dahija. 
3,  166.  Nego  mi  kako  nagjemo  za  dobro,  onako  da 
radimo.  3,  237.  Ne  ktedne  dalje  idi,  nego  nagje  raz- 
licne  izgovore,  i  vrati  se  na  trag.  MiloS  64.  Koga 
nagju  da  je  za  smrt,  da  ga  predadu  paSi,  da  se  po- 
gubi.  132.  I  ovo  sam  ja  mogao  drukcije  kazati  —  ali 
sam  na  pameti  nasao  daje  onako  uajpristojnije.  Odbr. 
od  ruz.  6.  Kpje  nagju  u  zicotu.  Sovj.  66.  Koga  nagje 
za  vredna.  2itije  14.  Jer  te  nugjoh  pravedna  pred 
sobom.  Mojs.  I.  7,  1.  Nagje  viilost  i  Ijubav  w  starje- 
sinc.  Dan.  1,  9.  Ne  cemo  naci  na  toga  Danila  nista, 
ako  ne  nagjemo  sto  na  nj  radi  zakona  Boga  njegova. 
6,  5.  Nagje  za  potrebno.  DM.  320.  sa  se,  pass. :  Zlatii 
cc  se  kujundzija  naci.  Posl.  91.  Ali  .se  za  pravo  nagje, 
da  se  sasluSa  i  eetvrti  tuzitelj.  Danica  2,  137.  Od  kako 
se  nasla  Amerika.  5,  5.  Kad  hi  se  naslo  da  je  od 
potrebe.  iSovj.  17.  —  2)  (po  jugozap.  kraj.)  nagje 
snijeg,  kiSa,  rosa,  t.  j.  pade  (iz  neba  na  zemlju), 
schneien,  regnen,  cadere:  BjeJe  vedro  pa  se  naoblaci, 
iz  oblaka  tiha  kisa  nagje,  nagje  kisa  Ijetna  porosica. 
Rj.  —  Iz  oblaka  tiba  rosa  nagje,  tilia  rosa,  za  njom 
susnjesica.  Here.  43.  isp.  primaei.  —  3)  treffen,  offendo, 
cf.  zadesiti:  Nasla  ga  bijeda  na  suhu  putu.  Ved  evo 
me  teska  bolest  nasla.  Rj.  vidi  i  postidi  2.  —  Kako 
dogje,  pf  H(aw!((  ga  nagje:  vjernoj  Ijubi  jade  zadavaSe. 
Rj.  171a.  Da  se  od  njegove  matere  duva  i  krije,  da 
je  nenadno  cudo  ne  nagje.  Npr.  215.  Cudo  te  naslo! 


(Naslo  to  zlo,  da  ti  se  Ijndi  dude!).  Posl.  350.  Sto 
me  naslo,  da  te  ne  obigje!  (Kad  koji  kome  nazdravi, 
i  znadi :  i  ti  moraS  ovako  piti).  357.  Pismo  ovo  nagje 
Knra-djiirgjija  u  Negotinii.  Sovj.  18.  —  IT.  v.  r. 
pf.  Rj.  —  1)  sich  findcn,  sum:  NaSao  se  u  cudu. 
iSmiljanidu!  doma  der  se  nagji.  Rj.  kao  desiti  se,  biti. 
vidi  nagnati  se  2.  —  Sad  se  otac  nagje  u  nevolji 
pa  se  stane  dogovarati  sa  svojom  zenom  Sta  de  raditi. 
Npr.  60.  Kaze  materi  kao  od  muke  kako  se  s  devoj- 
cefom  nasao  i  Sta  mu  je  kazalo.  66.  Otac  njezin  nije 
je  stio  nikome  drugome  dati  do  ouonic  koji  bi  se 
)iasao  vmdriji  od  njega  da  ga  kako  prcvari.  ](i3.  Te 
jcdanak  se  nagju  na  vratima  od  kamare.  216.  Tako 
mi  ove  svijede,  i  tako  mi  se  nasla  na  umrii  das! 
Posl.  303.  Nada  te  .se  ne  naslo  junaka!  Npj.  2,  197. 
U  cara  se  ne  nagje  junaka,  da  dohaka  mene  i  oljrani. 
2,  287.  Izvuci  se,  more,  iza  bara,  pa  ,se  svagda  ukraj 
Drine  nagji.  4,  288.  Na  tri  mora  bjehu  gospodari, 
dok  se  poSljed  izdajnice  nase,  te  Turskome  earn  pri- 
bjegoSe.  5,  255.  Srbi  .se  nagju  u  srijedi  izmegju  Rima 
i  Carigrada.  Kov.  4.  On  se  slucajno  ondjc  nasao. 
MiloS  138.  I  vise  im  se  ne  nagje  mjesta  na  nebu. 
Otkriv.  12,  8.  Jer  .se  nagjoh  cist  pred  njim.  Dan.  6, 
22.  isp.  gore  nadi  I.  1  b.  i  dolje  II.  3.  —  2)  naSlo 
se  dijete,  zur  Welt  kommen,  nasci:  U  mog  sina  sli- 
jepca  Grgura,  u  njega  se  mui5ko  cedo  nagje.  Rj.  roditi 
se.  —  Med  njima  se  musko   cedo   nagje.  Xpj.  2,  71. 

—  3)  ti  se  naJao  to  da  udiniJ,  liervortreten,  existo. 
Rj.  kao  istaci  se,  usuditi  se:  StojSa  opazi  navrh  dvora 
zeca  gde  stoji  .  .  .  Dvorani  mu  odgovore:  »Da  se  ko 
nagje  da  skine  onoga  zeca,  zee  bi  se  sam  zaklao . . . 
ali  to  ne  sme  niko  udiniti  za  svoju  glavu.  Npr.  34. 
A  besjedi  Petrovid  vladika:  »Nije  1'  majka  rodila 
junaka,  da  potrgne  jatagana  noza .  .  .!^<  Tu  se  junak 
naci  ne  mogase.  Npj.  4,  338.  Kad  je  carev  divan 
razumio,  svi  su  Turci  nikom  poniknuli,  nc  nagje  se 
bega  ni  vezira,  da  besjedi  s  carom  na  divanu.  5,  352 
(ova  dva  zadnja  primjera  moze  biti  da  idu  gore  pod 

II.  1 ;  i  moze  biti  da  odozgo  II.  1  primjeri  iz  Npj. 
ida  amo). 

iiacordisati,*  di5§m,  v.  pf.  mit  Sabel  versehen, 
gladio  instruere:  Oru^ani  i  nacordisani.  Rj.  na-dor- 
disati,  cordom  opasati.  prosti  glagol  dbrdisati  ima 
posoe  drugo  znacenje  (=  upropastiti). 

nac6sati  se:  Cudne  nodi,  dudne  mjesedine!  Da 
imamo  blizu  gjevojaka,  dudno  1'  6*  se  nodas  nacosali. 
Here.  203.  na-dosati  se,  naasikovati  se.  isp.  Vrde- 
vida,  Narodne  pripovijetke.  I.  stran.  229:  cosati,  vigji 
jasikovati. 

nacAIiti,  nadul'im,  v.  pf.  t.  j.  uM,  spitzen,  arrigo. 
Rj.  na-duliti.  kao  podici  usi,  kao  n.  p.  cxulljiv  konj 
sto  cini.  vidi  naroguSiti.  i'.  impf.  duliti. 

naeve,  naddva,  /'.  pi.  Rj.  vidi  i  navde  (s  premet- 
nutim  glasovima),  mladve  (s  dometnutim  sprijeda  m 
i  s  jM'omjenom  glasa  n  iza  m  na  1).  dem.  nadvice.  — 
1)  der  Brottrog,  Backtrog,  alveus panarius,  cfna,\6e: 
PopiSe  nam  iz  bacava  vino,  pojedoJe  iz  naeava  mlivo. 
Rj.  drcen  siid,  kao  korito,  u  cem  se  mijesi  hljeb.  u 
Dubr.  i  uadvi;   Sjevade   tebi    a   nacvi  meni.   DPosl. 

III.  —  2)  (u  Dubr.)  svako  korito  (nadve  od  kruha; 
5to  se  peru  koJulje,  i  t.  d.).  Rj. 

iiacvenice,  /'.  pi.  das  Gestell  eines  Brottroges, 
sponda  alvei  panarii,  cf.  nogari.  Rj.  one  nogc  sto  na 
njima  stoje  nacve  kad  se  liljeb  mijesi.  vidi  i  nftgade, 
nogiidi. 

iiilcvice,  /".  pi.  —  1)  dem.  od  nadve.  Rj.  —  2)  (u 
Srijemu)  polovina  obla  rascijepljena  drveta,  po  kome 
su  izdubene  doline,  u  koje  se  mede  bljeb  kad  se  raz- 
mjeSuje,  i  na  koje  se  poslije  u  ped  nosi  (u  Biogradu: 
pinokot).  Rj. 

1.  uiid  (nad),  ni.  (u  Here,  i  u  C.  G.)  die  Hoffhntig, 
spes,  cf.  nada:  Kad  vigjese  e  im  nada  nema,  dobrijeb 
.se  konja  dofatiSe.  Rj.  vidi  i  nadanje,  ufanje,  nadezda. 

—  »Ne  bojim  se  cara  ni  vezira,  dok  je  zdravo  cara 


Ilil«l 


—  728  — 


iiadltiirifi 


Kiisijuskoara*  .  .  .  *Zli  ti  n(tdi,"PeUovivii  knjaze,  dok 
li  cari  vnieu  pomo<;  dadu!«i  Npj.  o,  87.  U  nad  Bozij 
dobit'emo  Tiirke.  5,  3G1.  On  vjerova  )!«  nad  kad  se 
nije  bilo  iiioemu  nadati  da  i-e  ou  biti  otae  muogijem 
narodima.  Rim.  4,  18.  Koji  ovaj  nad  ima  na  njegit. 
Jov.  I.  3,  3.  Nud  jc  moj  ii  tehi.  Vs.  39,  7.  (xospode  . . . 
nude  hrailjev!  spiisitelju  ujegov  ii  nevoiji!  Jer.  14,  8. 

'i.  iiiltl.  niulil,  (.S((  akiis.  i  iuslruni.).  Kj. 

/.  prijedlog  sa  ukus.  —  1)  s  ovijem  prijcdlogom 
rijei  u  vetv)iom  pudehi  pokazuje,  du  je  omme  sto 
sama  znaci  s  gortije  stmne  mjesto  koje  se  primicanjem 
sauzima  [jia  pitanje  kuda?  (kauio?)]:  Brat  brata  nad 
jamu  vodi,  ali  ga  u  nju  ne  tiska.  Posl.  28.  Kad 
fiovjek  mida  se  pljune,  na  obraz  ce  pasti.  122.  Tako 
ae  nebo  nada  me  ne  prolomilo!  309.  Oblak  se  nad  Bee 
nauiakuuo.  Npj.  3,  4G.  Da  ce  te  podignuti  nada  sve 
iMiude,  koje  je  stvorio.  Mojs.  V.  26,  19.  Ondje  dogje 
nika  Gospodnja  nada  nj.  Jezek.  1,  3.  —  2)  Kad  se 
sto  poredi,  dolazi  ovako  u  prenesenom  smishi  stvar 
nad  drugu  kojti  «  iemu  god  nadvisuje:  Nema  krvnika 
nad  pofurcenjaka.  Posl.  203.  Nada  te  se  nenaslo 
jiinaka !  Npj.  2,  197.  Nema  iicenika  nad  ucitelja 
svojega  ni  shige  nad  gospodara  svojega.  Mat.  10,  24. 
isp  nise  II.  2  b.  —  isp.  >?int.  017. 

//.  prijedlog  sa  instrum.  —  1)  s  ovijem  prije- 
dlogom  rijec  usestom  padeiu  pokuzuje,  da  je  onome 
sto  sama  znaci,  s  gornje  strane  mjesto  na  kome  sto 
hiva  {na  pitanje  gdje?):  A  to  pod  erepnjom  pravi 
hleb,  narastao,  niJta  ti  lep.'e,  i  digao  crepuju  nad 
sobo/H.. Npr.  82.  Tako  .se  nada  wiiom  nebo  ue  lomilo! 
Posl.  309.  Mrtvo  t'jelo  na  zemlju  spiistiSe,  tri  je  jada 
nad  njim  izjadila.  Npj.  1,  25'.l.  Ljudi  pobozni  veliki 
plaf-  uciniSe  nad  njim.  Djel.  Ap.  8,  2.  —  2  a)  u  pre- 
nesenom smislu  ovako  mjesto  pokazuje  vlast:  Svaka 
tica  ima  (nad  sohom)  kopt-a.  Posl.  277.  Tursko  gospo- 
darstvo  nad  Srbijom.  Dauiea  2,  78.  Nastojnik  nad 
soli.  2,  116.  Da  su  Tiirci  poglavuri  nad  ovim  Srpskim 
cetama.  3,  188.  Kada  mnom  nemaJ  ni  kake  vlasti. 
Posl.  8.  Postarice  ga  nad  svijeui  imanjeai  svojijem. 
Mat.  24,  47.  Bjese  nad  svijera  njezinijem  riznicama. 
Djel.  Ap.  8,  27.  1.  isp.  povise  I.  2.  —  h)  tako  i 
rrsnoeom  moze  sto  biti  na  ovakom  mjestu:  Istina  je, 
Ijubicice,  da  si  cvijet  nud  cvjetov'ma.  Npj.  1,  222. 
Ta  od  Harca  boljeg  konja  nema,  nit'  nada  mnom 
boljega  junaka.  2,  440.  Koja  se  zove  svetinja  nud 
scetinjama.  Jevr.  9,  3.  Jer  je  (iospod  Bog  vas  Bog 
nad  bogorima  i  gospodar  nud  gospodarima.  Mojs.  V. 
10,  17.  —  isp.  Sint.  590. 

1.  iiiidil,  /'.  vidi  nad.  Rj.  *  syn.  ondje.  —  Nadu 
nevoljnicima  ne  ee  nigda  pogimiti.  Ps.  9,  18.  Nije  iz- 
gubila  nude,  da  ce  .  .  .  Rad  5,  194.  Ja  ne  mogii  pri- 
stajati  na  sastanke  koji  bi  podsticali  nude  koje  se  ne 
vioqu  iiarrsiti.  Megj.  73. 

2.  Hilda,  /'.  (u  C.  G.)  ono  ito  se  dodaje  kad  se  Mo 
nadi.  cf.  uailo.  Rj.  ridi  i  mnada.  isp.  aeal  i  (kod 
ovoga  syn.). 

liadi'it-i,  nadagjem,  (nadiiSao)  vidi  nadI6i.  Rj.  nada- 
iti,  nada-jti,  nada-di.  isp.  \6\. 

iiadikliiiiiti,  nadahnem,  v.  pf.  koga  t.  j.  nauciti, 
einhauclien,  iiispiro.  Rj.  na-dabnuti.  vidi  nadanuti. 
c.  impf.  nadisati. 

iiadal^ko  (na  daleko),  iiadal«Vkii  (na  daleku),  feme, 
longc:  Nadaleko  zaprosi  gjevojku.  Rj.  vidi  daleko  3b. 

iiiidaiii,  nadma,  m.  die  Bldhung,  inflatio:  poduzeo 
me  nekakav  nudum.  Rj.  postanjem  od  naduti  se, 
nadmem  se.  isp.  nadimanje. 

-Xadaiiojla,  /'.  ime  vili:  Koja  j'  ovdje  vila  Nudu- 
nojla,  kojauo  je  sv'jem  vilam  gospogja.  HNpj.  1,  242. 
Kolo  b'jelih  vila  ugledao,  u  torn  kolu  vila  Nudanojlu. 
2,  62.  isp.  Ravijojla.  —  za  nasi.  isp.  Dragojla,  premu 
tome  bii'-e  akc.  Nadanojla. 

nadiiiiiiti,  niidanem,  v.  pf.  vidi  uadahnuti.  Rj. 

n:'i<liiiij(>,  n.  dus  Hoffen,  spes.  Rj.  verb,  od  nadati 
se.  radnja  kojom  se  tko  nada.  vidi  ufanje.  isp.  nad. 


niida,  nade?-da.  —  Tmujuci  nadanje  na  Boga,  da  6e  . . . 
Djel.  Ap.  24,  15.  Hvalimo  se  nadanjem  slave  Bozijc. 
Rim.  5,  2.  Ako  sam  polagao  nu  zlato  nadanje  svoje. 
31,  24.  Koji  na  Gospodu  stavlja  nadunje  svoje.  Pis. 
40.  4.  Dogjob  na  to  da  mi  srce  izgnbi  nadanje  o 
svukom  tnidti.  Prop.  2,  20. 

1.  iiiidariti,  rim,  f. ^j/'.  verleiten,  inditco  in  aniiunm : 
koji  te  gjavo  nuduri  (na  to)?  cf.  navesti,  navratiti, 
navuc'i,  natentati.  Rj.  vidi  i  natanciti.  — ■  r.  impf.  ne 
dolazi. 

3.  iiadi'iriti,  nadar7m,  r.  pf.  (u  Dubr.)  spenden, 
besclienkcn,  largior,  muiieror:  Bognadario!  (t.  j.  dao, 
darovao).  Rj.  na-dariti.  vidi  nagraditi  2.  v.  impf.  na- 
darivati.  — Gundnlii:':  Razborom  mejoS  ttarfa?'*,  dobro 
od  zla  da  razdijelim.  iStulli. 

iiadariviiiijo,  n.  verb,  od  nadarivati.  radnja  kojom 
tko  naduruje  kogu  (cim). 

nadarivati,  nadarujem,  v.  impf.  remunerari,  prac- 
miis  donare,  compensure.  StuUi.  na-darivati,  kao  nu- 
durje  davnti  nagragjivati  2. 

iiildarjo,  n.  prucmium,  merces,  comjiensutio,  remu- 
ncriilio.  I^inlli.  ridi  nagrada.  su  oblicje  isp.  iizdarje. 

1.  iiikdati,  nadam,  v.  pf.  misreis.'sen,  fngam  petere, 
n.  p.  uadade  preko  polja,  uz  potok  i  t.  d.  Rj.  na-dati 
[prijedlog  na  su  glugolom  dali),  kao  pohjeii.  —  Svinja 
se  iiplasi  pa  rukne  i  skoci  te  iiudu  tt.  potok;  a  mafika 
se  prepadne  od  svinje,  pa  nada  uz  krusku.  Npr.  176. 
Veljko  namisli,  da  s  vojskom  bjezi  kroz  Turke  .  .  . 
Kad  Zivkovic  cuje  te  rijeci  .  .  .  skoci  onako  ranjeu, 
i  nndu  izmegju  prvijeb.  Danica  1,  78. 

1.  iiiidafi  so,  n.adfim  se,  v.  r.  impf.  ho/fen,  spero. 
Rj.  vidi  ufati  se.  isp.  uzdati  se.  —  Kad  me  vidite, 
tadar  mi  se  nadujte.  Npr.  111.  Ja  se  nudum,  m.ajko,  ako 
Bog  da.  257.  Ko  zlo  ciui  nek  se  dobru  ne  nudu.  Posl. 
138.  Otkud  sum  se  naduo  da  me  sunce  ogrije,  odonud 
me  led  bije.  243.  Gjevojka  se  za  cijelo  nudu  da  ce 
se  udati.  329.  i>Eto  tebe,  od  sta  se  ne  «((rf«.s<..  Pa  on 
pusti  zlatna  .sestoperea.  Npj.  2,  153.  Stara  majko,  ne 
nad((j  se  u  me,  vjerna  Ijubo,  preudaji  mi  se.  3,  349. 
Na  svrSetkii  ove  godine  nadam  se  pokuzati  ogled. 
Slav.  Bib.  1,  91.  Jos  dodab  da  se  tcrdo  nadam  da 
6e  to  posvjedociti.  Star.  3,  1.  Dobrov.ski  je  otisao  u 
Prag,  ali  niu  sc  opet  nadamo  da  dogje.  Straz.  1886, 
1734.  Xiidujuci  se  na  sve  vus  du  je  moja  radost  sviju 
vas.  Kor.  II.  2,  3.  Ne  nudaj  se  mnogome  od  moje 
nevjestiiie.  DP.  4. 

•i.  nadati  se,  uilda  se,  v.  r.  pf.  kome  sto,  es  folgt 
nacheinander,  succedit  (bene  ant  male):  nadalo  se 
prodalo  se  (sugt  der  Kaufmann  uenn  ilim  im  Laden 
etivus  herubfullt).  Rj.  Xadulo  se  prodalo  se!  (Kaze 
trgovac  kad  mu  se  5to  obori  u  ducanu).  Posl.  186. 
na-d.ati  se  u/lagol  dati  sa  prijedl.  na). 

iiadiUaiijc,  n.  verb,  od  uadavati  (v.  impf.).  Rj. 

1.  nadiivati,  uadajem,  v.  impf.  Rj.  na-davati.  — 
1)  u  vodi'iiici,  u  kameu  zito  nuduvati,  t.  j.  rukom 
pomagati  da  bi  islo  viSe  nego  sto  ga  samo  cekalo 
nagoni.  Rj.  —  2)  n.  p.  ruku,  t.  j.  zaklaujati  se  njome 
podmecuc'i  je  pod  sablju  ili  pod  uoz,  itntcrlegen,  stip- 
pono,  cf.  podmetati.  Rj.  na-davati.  vidi  i  uadodavati, 
podavati.  —  Samo  malo  sto  je  ostanulo,  u  malanu 
nasu  Goru  Crnu,  a  ni  ona  ne  bi  ostanula,  da  Latini 
we  nudujxi,  ruke,  i  brane  nas  vazda  od  Tiiraka.  Npj.  5,  2. 

2.  iiadiirati,  nadajem,  i-.  pf.  genug  geben,  satis  de- 
disse:  ne  mozeS  mu  dosta  naduvuti.  Rj.  na-davati,  kao 
dosta  dati  malo  pomulo.  Mene  Turci  jesu  dodijali 
svako  veCe  dvorii  dolazedi,  ne  mogu  im  vutre  nadu- 
vuti, ja  kako  cu  bljeba  nam'jesiti,  kako  li  cu  vode 
nanijeti?  Npj.  4,  165. 

iind:'i7.roti  s«',  nad.azrem  se,  v.  r.  pf.  vidi  uadzreti 
se:  Nad  vodom  se  nadazrelu,  ii  vodii  joj  kruna  pala. 
Kov.  92.  nada-zreti  se.  v.  impf.  nadzirali  se. 

liadbileiti,  nadbacim,  i-.  pf.  koga,  im  Werfcn  iiber- 
\  treffen,  vinco  jactu:  On  nadbaci  tri  stotin'  Madzara. 


iiiulbacivanjc 


—  729 


iiii«liiiisik 


Rj.  n;ul-b:iciti,  u  hiicunju  iia(h'li(di(ti.  v.  iiiipf.  ninl- 
bariv;ui. 

iiadbiU'ivaiiJc,  in.  das  Uehcrtreff'cit  in  W'crfcii,  ri- 
ctoria  JHctu.i.  Kj.  verb,  oil  niulbadvali.  radnja  kujoiii 
tko  nadbacKJc  kog<i. 

liadbaeivati,  uailbiicujem,  r.  imp/',  kosra,  tin  Werfeii 
iihertreffen,  vineu  jactii..  Rj.  nad-bafivati,  ii  liacaiijtt 
nadvlaiijiriiti.  r.  pf.  uadbai-iti. 

iiadltiUlaiij*' ,  n.  dits  Besieijen  int  HOnicrstuss 
(zwisrlten  Ocltseu,  Kiihen),  victoria,  tanri.  Rj.  verb,  od 
uadbadati.  radnja  Iwjoin  tko  nadbada  n.  p.  vo  vola. 

■ladhiidali,  nadbadam,  c.  imp/'.  i)n  Stosse  bcsiegen, 
cornilms  vincere:  na5  je  vo  nadbudao  vaSega.  Rj.  nad- 
badati,  !t  bodenju  naddagjivati.  v.  pf.  nadbosti. 

Xi'xibarjc,  n.:  Primi.'e  se  visoku  Xadbarjii..  Rj. 

nadbijanjo,  n.  dcr  Sieg  iiu  Gcfecldc,  victoria.  l\j. 
verb,  od  nadbijati.    radnja   kojom   tko  nadbijti  koga. 

natlbijati.  nadbljam,  v.  impf.  in  dcr  Schlaclit  be- 
siegen,  proelio  vinco.  Rj.  nad-l)ijati,  m  bojii  nadvla- 
ijjivati.  V.  pf.  nadbiti.  —  Dokle  Mojsije  drzaSe  ii  vis 
ruke  svoje,  nadbijahit  Izrailjci,  a  kako  bi  spiistio  riike, 
odmah  nadbijahu  Amali(5ani.  Mojs.  II.  17,  11. 

iiildbiti,  nadbijem,  r.  pf.  koga,  iti  dcr  Schlacht 
besiegen,  praelio  vinco.  Rj.  nad-biti,  ».  boju  nadrla- 
dati.  V.  impf.  nadbijati.  —  Kad  se  jrod  pobijeino,  svti 
nas  trojicu  nadbije.  Xpr.  34.  Sinovi  Venijaminovi 
vidjefe  da  su  nadbijeni.  Sud.  20,  3<i. 

iiadbosti,  nadbftdem,  v.  pf.  im  l^toss  besiegen  (von 
StierenJ,  cornihus  vinco.  Rj.  iiad-bosti,  u  Itodenju  nad- 
vladati.  v.  impf.  nadbadati. 

iiadcbeliti  se,  nadfebelim  se,  v.  r.  pf.  (w  Dalin.) 
vidi  odebljati  (ugojiti  se).  Kj.  na-debeliti  se.  v.  impf. 
debeliti  se. 

iiadi'kati  sc,  nadekam  se,  v.  r.  pf.  sicli  anschlam- 
pen,  ventrem  impleo,  of.  nabubati  se.  Rj.  na-dekati 
se.  naje'sti  se.  vidi  i  nabiti  se  i  syn.  ondje.  kao  prost 
glagol  ne  dolazi. 

nadesiti,  nadeslm,  v.  pf.  trcffen,  offendo:  Je  li 
majka  rodihi  juuaka,  a  danas  ga  srcca  nadesila  u 
Tiisinii  gje  pijemo  vino.  Ej.  na-desiti.  znacenje  (ko- 
rijenu)  zateci.  Korijeni  102.  i'.  pf.  i  prosti  desiti. 

iiiidesiio,  (na  desuo)  reclits,  dcxira.  Rj.  vidi  desni 
(udj.)  3. 

iiadcTttati  se,  nadev&tam  se,  v.  r.  pf.  einen  geiiug 
priigeln,  dedolo :  baS  sam  ga  se  nudevetao.  Rj.  na-de- 
vetati  se,  dosta  koga  izdevetati.  vidi  nahipati  se  1, 
namlatiti  se,  natuci  se.  v.  impf.  devetati. 

iiiidezda,  /'.  iz  crkvenoga  jezika.  vidi  nad,  nsida, 
iiadanje,  ut'auje.  za  oblicje  isp.  6dezda.  —  Pozdra- 
vljamo  kiieu  Petrovica . . .  i  nadeldu  nasii  od  stariue. 
Xpj.  5,  233.  .Stigne  (xjorgjije  a  nadezdi,  da  se  onde 
zatvori.  Danica  4,  14.  Srbi,  dobivsi  sad  nadezdu,  da 
ce  ujihova  vlada  ostati.  5,  33.  Srpska  drzava...  bila 
u  najvei^oj  sili  i  cvetu  i  m  nadezdi  za  napredak.  Miloi 
13.  !Svi  su  lekari  bill  izgubili  nadezdu  o  njegovu  zi- 
cotu.  Zitije  8. 

iiad^I^danje,  ».  die  Aufsicht,  cura.  Rj.  verb,  od 
nadgledati.  radnja  kojom  tko  nadgUdii  sto:  Svjetski 
ijudi  u  crkvenijem  stvarinia  predani  crkvenom  sudu 
i  nadgledanju.  XiM.  oi.  Da.  ^e  nikopis  pisan...  moze 
biti  po  njegovoj  zapovijesti  i  pod  njeyovijem  nadgle- 
diinjem.  Star.  1,  5. 

1.  liadg^ledati,  nadgledam,  v.  impf.  besehen,  inspicio, 
euro.  Rj.  uad-gledati.  vidi  nadzirati.  r.  pf.  nadgledati. 
—  Onaj  je  one  godinc  najsretniji  da  konje  nadgleda. 
Rj.  823a.  Koja  se  cesto  ogleda,  slabo  kuca  nadgleda. 
Posl.  140.  Sestra  mu  drore  nadgledase.  Xpj.  3,  15. 
ilegju  soboni  neka  se  bratski  mire  i  namiruju;  bo- 
gati  siromahc  nadgledajii.  Daniea  4,  5.  Stampanje 
ove  kujige  nadgledao  je  G.  JI.  Xpj.'  4,  XI.  Progje 
po  istoOuoj  granici  .  .  .  kao  nudgledajuci  vojsku  i 
saiu-ere.  Sovj.  20.  Da  nadijledas  Jndejx.  Jezdr.  7,  14. 

2.  nadgledati,  niidgledam,  i\  jj/'.  besehen,  inspicio, 
euro.  Rj.   nad-gledati.    v.   imjif.    nadgledati.  —  Ruka 


'  mu  se  desna  posvetila  ...  .\  ^edne  je  care  napojio, 
srole,  bose  jeste  preogjco,  nadgledao  nista  i  nboga. 
Xpj.  2,  93. 

iiadffovi^raiijo,  n.  das  I'cbersprechen,  victoria  lin- 
guae. Rj.  verb,  od  1)  nadgovarati,  2)  nadgovarati  se. 
—  1)  radnja  kojom  tko  nadgovarn  koga.  —  2)  radnja 
kojom  sc  nitdgocaraja  n.  p.  dvojica. 

iiads'uViirati,  nadgiivar.ara,  v.  impf.  Rj.  nad-govarati. 
r.  pf.  nadgovoriti.  —  1)  iibersprechen,  zu  Schunden 
sprechen,  vinco  lingua.  Rj.  m  govorcnju  nadvlagjivati 
koga.  —  2)  nadgovArati  se,  nadgftvaram  se,  v.  r.  impf. 
im  Ixcdcn  uctteifern,  certo  lingua.  Kj.  u  govorenju 
nadvlagjivati  se  megjic  sobom.  —  U  Srbiji  se  kaJto 
sastanu  u  vece  Hercegovci  i  Sijaci  (kao  u.  p.  na 
komidbi),  pa  .sc  cilavu  noc  nadgovaraju.  Rj.  838. 

nadgovoriti,  mid^hworim,  v.  pf.  za  Sclianden  reden, 
lingua  vinco.  Rj.  nad-govoriti,  u  govorcnju  nadvladati. 
V.  impf.  nadgovarati.  —  Stojan  je  fupif"-  bio  vrlo 
rjecit  i  mnogo  je  govorio  .  .  .  »ko  mi  nadgovori  Cu- 
pica  i  natpi.se  iMolera,  dac'u   mu   sta  god   boce.«  Rj. 

1.  iiadiei ,  nadigjem,  v.  pf.  von  obcn  umgehen, 
ambio  desupcr.  Rj.  nad-ici.  ridi  nadaei.  kao  odozgo 
obici.  V.  impf.  nadilaziti,  nathoditi. 

2,  iiAdiei,  iii\digiiiiti,  nadignem,  (uiidigao,  nadigla) 
i'.  pf.  Iieben,  elevo,  Rj.  na-di(?i.  v.  impf.  nadizati.  — 
Nadigao  ili  zakeserio  kvasilo.  Rj.  2t)7b. 

nadigrati,  nadigram,  v.  pf.  iiberspielen,  iibertanzen, 
vinco  lusu,  saltu.  Rj.  nad-igrati,  u  igranju  nadvladati. 
V.  impf.  nadigravati.  —  Kad  zaigra  Kaica  Radonja,  on 
nadigra  tri  stotin'  iladzara.  Gje  se  munja  s  gromom 
igra,  munja  groma  nadigrala.  Rj.  A  gjevojke  igralice, 
nadigruce  me.  Rj.  216b.  U  igri  klisu  .  .  .  uzjaSu  svi 
one  Sto  su  nadigrani.  Rj.  275b. 

nadignU'anjc,  n.  der  Sieg  im  Spielen,  Tanzen, 
victoria  lusus,  saltus.  Rj.  verb,  od  nadigravati.  radnja 
kojom  tko  nadigravu. 

nadignhati,  nadlgravam,  v.  impf.  iiberspielen, 
iibertanzen,  vinco  lusu,  sidtu.  Rj.  nad-igravati ,  tt 
igranju  nadvlagjivati.  v.  pf.  nadigrati. 

iiadijeliti,  nadijelim,  v.  impf.  ua-dijeliti.  v.  impf. 
nadjeljivati.  —  1)  koga,  vidi  udijeliti,  podijeliti.  — - 
2)  n.  p.  mnogo  prosjaka,  ne  mozeS  im  nadijeliti.  Ej.' 

iiadijc^vanje,  n.  Hj.verb.  od  nadijevati.  —  1)  radnja 
kojom  tko  nadijeva  sto  n.  p.  na  ruku,  na  Map  (das 
Anmacben,  Befestigen  an  etwas,  adfi.xio.  Rj.).  —  2)  ra- 
dnja kojom  tko  nadijeva  ime  (das  Geben  sines  Namens, 
inditio  nominis.  Rj.).  —  3)  radnja  kojom  tko  nadi- 
jeva sto,  n.  p.  tikve  (das  Fiillen  z.  B.  eines  Bratens, 
farctio.  Rj.). 

nadijevati,  nadijevam,  v.  impf.  Rj.  na-dijevati.  v. 
pf.  nadjenuti,  nadjesti,  nadjeti.  —  1)  n.  p.  §to  na 
ruku,  na  ita]>,  aiimachen,  befestigen,  figo.  Rj.  — 
2)  geben  (einen  Namen),  indo  nonien.  Rj.  ime  nadi- 
jevati. —  2ivko.  Mnogi  ovo  ime  djeci  za  to  nadijevaju, 
da  bi  djeea  zivljela.  Rj.  158b.  —  :i)  fiillen,  furcio 
(indo).  Rj.  sa  se,  pass.:  Isto  take  ne  valja  ni  »nadeven 
kupus<  mjesto  »sarma«  :  to  bi  se  samo  onda  moglo 
kazati,  kad  bi  se  kupusna  glavica  izvrtjela  pa  nadjela, 
kao  n.  p.  5to  se  nadijevaju  tikve  Hi  keleruba.  Pis.  40. 

nadilaziti,  zim,  v.  impf.  von  oben  umgehen,  ambio 
desuper.  Rj.  nadi-laziti  fpostanjem  od  nad-laziti,  .s  do- 
met  nut  ivi  i  glagola  ici,  kao  da  bi  njemu  pripadalo). 
kao  odozgo  obilaziti.  vidi  natboditi.  v.  pf.  nadi(5i, 
nadaei. 

uadilazenje,  n.  das  Umgehen  con  oben,  ambitus. 
Rj.  verb,  od  nadilaziti.  radnja  kojom  tko  nadilazi. 

XiidTin,  m.  zidine  od  staroga  grada  blizu  Zadra.  Rj. 

n:\diiuak,  nadimka,  m.  U  Hercegovini  i  u  Crnoj 
Gori  mnogo  celjade  (i  muSko  i  zensko)  ima  jo§  po 
jedno  ime  osim  krftenoga  imena,  takovo  se  ime  danas 
onanio  zove  nudimak.  Upravo  uzev<i  moze  se  ret'i 
da  su  nadimci  dvojaki:  jedni  se  nadjenu  djetetu  u 
kuei  kao  od  milosti  (moze  biti  jos  prije  krJtenja),  a 
drugi  poslije  izvan  kude,   ponajviSe  podsmijeha  radi. 


iiadimniOo 


730 


nadmetnti 


Onjeh  dmgijeii  nadimahi,  koji  se  NjemaOki  zovu 
die  Spitiiiamen,  ouamo  slabo  i  ima  (jer  iiiko  ne  da 
da  mu  se  podsmijavaju),  a  u  Srbiji  prvijeh  gotovo 
neuia  nikako.  Rj.  —  Joko,  koji  se  po  iiadimku  zvao 
Pijo.  Npj.  4,  459  (Vuki  Tvoje  cit  mu  ime  iiagjenuti, 
a  nudimiil;:  i  srce  i  du5o!  Here.  60.  luid-imaf:  (osn. 
II  ime,  all  bez  dnige  pole  njezina  nastavka,  t.  j.  bez 
„).  Osii.  -291. 

nadiinaiijo.  n.  das  Anblaseit,  injlatio.  Ej.  rerh.  od 
nadimati  se.  nidiija  kojom  se  tko  nadimii.  isp.  nadam. 

nadiiUDti  so,  nadimSm  se  (nadimljem  se),  r.  r. 
impf.  sich  tinblaseii,  inflor.  Kj.  na-dimati  se.  v.  pf. 
naduti  se.  —  Oholica,  koji  se  nadima  i  rado  hoce 
da  se  svadi.  Rj.  481a.  Ne  midimaj  se,  da  ne  puknel. 
DPosl.  74.  Da  se  koga  radi  ne  nadimate  jedan  na 
druyoga.  Kor.  1,  4,  6. 

iijtdimiti  se,  mim  se,  v.  r.  pf.  sich  anrduchern, 
Kauch  schlucl-e»,  deioro  fuiiitim:  Dok  se  do\'jek  dima 
lie  nadimi,  ne  moze  se  vatre  nagrijati.  Rj.  na-dimiti 
se  (dosta).  r.  impf.  dimiti. 

nadiniititi.  nadinatim,  v.  pf.  iiberzanken,  jurgio 
rinco.  Rj.  nad-inatiti,  u  inatii  nadvladati.  v.  impf. 
inatiti  se. 

uikdiraujc,  «.  Rj.  verb,  od  nadirati.  —  1)  radnja 
l-ojom  tko  nadire  sto  (das  Anreissen,  delibatio,  scis- 
sio.  Rj.)  —  2)  nidnja  kojum  tko  nadire  (bjeii) 
(das  Ausreissen,  fuga.  Rj.). 

ntXdirati,  nadirem,  v.  impf.  Rj.  na-dirati.  v.  pf. 
uadrijeti.  —  1)  anreissen,  delibo,  scindo  primam 
partem.  Rj.  kao  naeiiijati  deranje.  —  2)  ausreissen, 
fugam  peto.  Rj.  bjezati  beiobzirke.  vidi  izdirati  2. 

nadisiiiije.  n.  inspiratio,  afflatus.  Stulli.  verb,  od 
uadisati.  radnja  kojom  tko  nadise  koga. 

iiildisati,  5em,  v.  imf.  inspirare.  Stulli.  na-disati 
koga,  kao  disuci  uciti  ga.  r.  pf.  nadahniiti. 

n&diti,  dim,  r.  impf.  stcihlen,  chalyhe  induco.  Kad 
se  nadi  n.  p.  sjekira,  onda  se  na  oStrice  njezino  na- 
stavi  nada  (celika),  pa  se  poslije  istanji  i  izoitri.  Rj. 
V.  pf.  zanaditi. 

nikdizaiijc,  «.  das  Aiifrichten  (in  die  Hdhe  richten), 
arrectio.  Rj.  verb,  od  nadizati.  radnja  kojom  tko  na- 
dise sto. 

nadizati,  nadizem,  ;;.  impf.  in  die  Hohe  richten. 
arrigo,  tollo.  Rj.   na-dizati.   f.  pf.   nadi<?i,  nadignuti. 

nadjacati,  cam,  v.  pf.  iiberninden,  fortitudine  sti- 
pero.  Rj.  nad-jacati,  kao  jacinom  nadrladati.  v.  impf. 
nadjacavati.  —  Svojom  snagom  ne  ce  oovjek  nad- 
jacati. Sam.  I.  2,  9.  David  pracom  i  kamenom  nad- 
jaca  Filistejina.  17,  50.  Drhiv>ie  strari  jos  ne  nad- 
jacase  ii  porodici  starih  racuna  oko  prijestolnoga 
nasljedstva.  DM.  14. 

nadjaeitvanje,  ».  das  Ueberuinden,  victoria.  Rj. 
verb,  od  nadjacavati.  radnja  kojom  tko  nadjacava 
koga. 

nadjai-iivati,  nadjacavam,  v.  impf.  iihermeistern, 
vinco.  Rj.  nad-jacavati,  kao  jacinom  nadrlagjivati. 
v.  pf.  nadjacati.  —  Ovake  pjesme  pjevaju  i  Srbi 
Turskog  zakona  po  Bosni,  samo  Jto  oni  ponajviSe 
pjevaju,  da  su  njihovi  nadjaiavali.  Npj.'  1,  XXXIX. 

nadj^pati,  nadj^cim,  r.  pf.  nad-jecati.  «  jecanju 
nadvladati.  v.  impf.  jecati.  —  Pastirska  srirala  tvo- 
jega  znanja  o  Bogu  (Grigorije !)  nadjeca  trube  ri- 
torske,  jer  tebi  koji  iznagje  dubine  diiha  pridade 
Bog  i  krasotu  govora.  DP.  281. 

niidjeljati,  Ijam,  v.  pf.  Rj.  na-djeljati.  —  1)  dr- 
zalicu  na  sjekiru,  anpassen,  adapto.  Rj.  v.  impf. 
nadjeljavati.  —  2)  vid  aufschnitzeln,  conseco:  sta 
si  nadjeljao  toliko  u  sobi?  Rj.  i-.  impf.  djeljati. 

nadjeljAvanje,  n.  verb,  od  nadjeljavati.  radnja 
kojom  tko  nadjeljava  n.  p.  drzalicu  na  sjekiru. 

nadjeljavati,  nadjeljavam,  v.  impf.  na-djeljavati, 
f.  pf.  nadjeljati  1.  —  Xikola  se  nalazaJe  kod  svoje 
pojate,  nadeljavajuci  novu  grabovu  drzalicu  na  se- 
kiru.  Zim.  84. 


I      ni\djennti,  nem,  n:\djesti,  nadjenem,  n&djeti,  na- 

djenem  v.  pf.  Rj.  v.  impf.  nadijevati.  isp.  djenuti, 
djesti;  djeti;  i  ondje  oblike  gram.  —  1)  unstecken, 
figo:  n.  p.  Jto  na  ruku,  na  5tap.  Rj.  2^  ime,  geben, 
indo.  Rj.  —  Xadio  mu  ime  Nahod  Simeun:  Lijepo 
mu  ime  nagjenuo.  Rj.  411b.  Xije  ovo  opaklija  ve(  do- 
braklija,  opak  bio  ko,/oj  ime  nadenito.  Posl.  216.  Kakvo 
cemo  ime  nagjesti  Srbskom  lijeiniku?  Straz.  1886, 
1106.  Te  m!<  nadje  ime  Jedidija.  Sam.  II.  12,  25.  — 
3)  fallen  (z.  B.  den  Brat^:n,  Kiirhiss),  farcio,  indo 
farturam.  Rj.  kao  naptiniti.  —  Kuljen.  U  Risnu 
I  nadjene  se  (bravlje  siriJte)  kukuruzna  braSna,  loja  i 
suvica,  pa  poSto  se  skuva,  jede  se.  Rj.  314a.  Xadjeven 
je  kako  kuljen.  DPosl.  68. 

niidjev,  m.  u  Rj.:  nMev  (po  vojv.)  po  juz.  bilo 
bi  nagjei;  a  po  jugozapad.  nadjev)  das  Fiilsel,  im- 
pensa.  Rj.  385a.  ono  cim  se  nadijevaju  n.  p.  tikve, 
pecenje,  i  t.  d.  vidi  dolma  1. 

nadjfcvaf,  nadjevdda,  m.  u  Rj.:  nudivdc,  nade- 
vdCa,  m.  (u  Srijemu)  koji  nadijeva  imena  (kad  se 
djeca  igraju),  der  den  Xamen  gibt,  qui  nomen  indit. 
Rj.  3S5a. 

nadjuuiiciti,  nadjttnacim,  r.  pf.  an  Heldenthum 
Hbertreffen  Ciiberhelden  ?j  virtutesupero:  Xadmudrismo 
i  nudjunacismo.  Kad  se  vide  na  nevolji  Marko  de  ce 
njega  dete  nadj>inacit'.  Kj.  nad-j unaciti,  u  junastvit 
nadvladati.  isp.  v.  impf.  junaciti  se. 

nadliXsrati,  nadlazem,  v.  pf.  im  Liigen  ubertreffen, 
mendaciis  vinco.  Rj.  nad-lagati,  u  laganju  nadvla- 
dati. V.  impf.  nadlagivati.  —  Hajde  da  lazemo,  pa 
koji  koga  nadlaze  onaj  neka  nosi  pogacu.  Xpr.  160. 

nadlagivanje,  n.  das  Wetteifern  im  Liigen,  cer- 
tamen  mendacii?  Rj.  verb,  od  1)  nadlagivati,  2)  nad- 
lagivati se.  —  1)  radnja  kojom  tko  nadlaguje  koga. 
—  2)  radnja  kojom  se  n.  p.  dvojica  nadlaguju  megju 
sobom. 

nadlagivati,  nadlagujem,  r.  impf.  Rj.  nad-lagivati. 
r.  pf.  nadlagati.  —  1)  im  Liigen  ubertreffen,  men- 
dado  vinco.  Rj.  u  laganju  nadvlagjivati.  —  2)  sa 
se,  recipr.  wetteifern  im  Liigen,  mendacio  vinco.  Rj. 
u  laganju  se  nadvlagjivati  megju  sobom,  nadmetati 
se  u  laganju. 

nikdlajati,  jem,  r.  pf.  iiberbellen,  latrando  vinco: 
ne  bi  ga  nadlajalo  devetoro  pasa.  (Kad  koji  mnogo 
zna  govoriti.  Posl.  193).  Rj.  nad-lajati,  u  lajanju  nad- 
vladati. 

uadl^tjeti  se,  nadlfetim  se,  r.  r.  pf.  nad-letjeti  se 
nada  sto.  —  Onda  orao  rece :  >Ja  sam  treba  da  idem 
onamo  da  vidim  kako  je^  pa  se  digne  u  oblake  i 
nadleti  se  nad  onaj  grad  i  sve  vidi.  Xpr.  239. 

n&dlezan,  nadlezna,  R.  adj.  n.  p.  oblast  nadlezna, 
t.  j.  kojoj  pripada  narediti  sto:  competent,  isp.  do- 
tican,  vlastan.  isp.  dostojan.  —  Xe  ce  da  prime  za- 
kone  koje  im  postavlja  nadlezna  rlast.  Zlos.  84.  Pravi 
cinovuik  najpre  pita  ko  je  za  sto  nadlezan.  128. 

mXdIeznost,  nadleznosti,  /".  R.  die  Competenz.  — 
Ta  se  rec  zove  nadleznost.  Zlos.  128. 

nadm:\siti,  nadmaflm,  i-.  pf.  iibergreifen,  altius 
e.rtendo  manum.  altius  deero:  Visoko  ga  koplje  nad- 
masilo.  Rj.  nad-maJiti.  —  Sve  je  kolo  glavom  nad- 
masila.  a  gospodskim  licem  zacinila.  Rj.  2t)2a. 

Uildmetali.  nadmetka,  m.  nad-metak.  ono  sto  se 
nadmetne:  I  na  samom  slovu  (D  dolazi  akcenat  ozgo 
do  nadmetka.  Star.  1.  5. 

nadmetanje,  n.  Rj.  verb,  od  I.  nadmetati,  II.  nad- 
metati se.  —  I.  radnja  kojom  tko  Hi  sto  nadmece 
[i.  das  Dariiberschiessen,  trajectus  justo  altior.  2.  das 
Dariibersetzen.  superimpositio  (z.  B.  Punkt  aufs  i). 
3.  das  Mehrbieten  (im  Kaute).  Rj.]  —  II.  radnja 
kojum  se  n.  p.  dvojica  nadmecu. 

nadmetati,  nadmet^em,  r.  impf.  Rj.  nad-metati. 
r.  pf.  nadmetnuti.  —  I.  1)  dariiberschiessen.  altius 
jaculor,  n.  p.  ova  puska  nadmece.  Rj.  —  2)  dariiber- 
setzen, superponere,   n.  p.  nad__ize.  Rj.  —  Po(5eli  su 


niulnicfiiiiti 


—  731  — 


nadomiik 


mulmeiiiti  title  i  skraciv.iti  rijeci.  Kj.'  XXXIV.  mi 
se  pass.:  »T«  stoji  uadmetnuto  nad  »s«,  i  to  onako 
kako  se  u  poznijim  rukopisima  nadiiicce  nad  »!>>•.<. 
(41as.  11,  174.  —  3)  mchr  hieteii  (im  Kaufe),  n.  p. 
Milovan  je  davao  za  ovotja  kouja  sto  j^rosa,  a  Ra- 
dovan je  nadmctmw  pet,  pa  ostao  iia  njeiim  (za  105 
^roSa).  Rj.  —  (ijevojka  na  prodajii  .  .  .  Na  koOiji 
gjuzel  moma,  te  se  prodava,  akupio  se  cio  svijet,  da 
je  kiipuje,  nosi  pare  i  star  i  ralad,  viiru  imdmecu,. 
Here.  2-l(i.  —  II.  sa  se,  recipr.  —  1)  vrttcifcru, 
aemulari,  n.  p.  nadmetHi  se  ko  c^e  prije  to  i  to  iiei- 
iiiti.  cf.  otimati  se.  Rj.  —  Djevqjka  sc  luidmci'x 
s  iiiomcetom  (natpis  pjesmi)  .  .  .  Vec  frjevojka  velika, 
X  niumcetom  se  nadmece  tri  godine  s  ociiiia,  a  (Setvrtu 
s  ohrazum.  Npj.  1.  179  (s?  oeima,  s?  obrazom).  Vi- 
zantija  bijaie  daleko  i  nemarna  a  Mleci  se  cesto 
nadmetahu  s  Vizantijont.  DM.  231.  —  2)  hci  dcr 
Licitazion  mehr  bieten-.  Rj.  nadmecu  se  ii.  p.  dvojica 
kupujuei  sto,  kad  daju  sre  iHse  jedan  od  drugoga. 
vidi  natjerivati  se  2. 

iii'ldmotniiti,  nem,  r.  pf.  Rj.  iiad-metuuti.  v.  impf. 
nadmelati.  —  1)  dnrtiherschiessen,  itltius  jacio.  Rj. 
ti.  p.  puska  je  nadnietmUa.  isp.  nadmetati  II.  — 
2)  dariibersetzen,  siiperpono.  cf.  nadmetati  (I.  2).  Rj, 

—  lie  je  sa  slitnom  (H)  postalo  skoro  u  Riisiji,  sanio 
■iiM  je  nadmetnut  ouaj  znak  {').  Rj.'  XI.  Valja  na- 
pomenuti  da  t  §to  je  ovde  zagracjeno  u  zapisu  stoji 
nadmetnuto  nad  »s«.  Glas.  11,  174.  —  3j  u  kupo- 
vaiiju  (zakupljivanju).  isp.  nadmetati  I.  3.  —  Arhi- 
pastiri  .  .  .  oni  sami  zaknpljuju  svoje  eparhije  na  go- 
diuu,  pa  se  najvise  moraju  starati,  da  skupe  no- 
vaea  .  .  .  ako  ih  driigi  nadmetna  i  iseeraju  da  mogu 
ziviti  dok   se   opet   takovo  Mo  nagje.  Danica  2,  115. 

iintlmAlltati,  tam,  v.  pf.  (u  Boei)  iihcrtrefftn,  su- 
pero:  kozopaSe   nadmontaSe.   (Oni   koji   su  bili  ni§ta 

—  pasli  koze,  —  postadoSe  gospodari  —  nadvisiSe 
nas.  Posl.  139).  Rj.  nad-montati.  kao  nadvisiti.  kao 
prost  glagol  ne  dolazi.  od  Tal.  sormontare. 

iiadinudriti,  nadmudrim,  v.  pf.  an  Witz  und  Weis- 
heit  ithertreffen,  sapientia  vinco:  nadmudrismo  i  nad- 
junaCismo.  Rj.  nad-mudriti.  m  mudrosti,  mudroscii 
nadvladati.  isp.  natkafiiti.  v.  impf.  nadmiidrivati.  — 
Djevojka  cara  nadmudrila.  Npr.  105.  Ako  se  dogodi, 
da  budala  filosofa  nadmudri,  to  6e  Rimljanima  biti 
joS  vetfa  6est,  Sto  je  njihov  budala  nadmudrio  Atin- 
skoga  filosofa.  Daniea  5,  87. 

uadmudrivanje,  n.  das  Ueberiveisen,  victoria  sa- 
pientiae.  Rj.  verb,  od  1)  nadmudrivati,  2)  nadmii- 
drivati se.  —  1)  radnja  kojom  tko  nadmudruje  koga. 

—  2)  radnja  kojom  se   n.  p.   dvojica  nadiiindrujti. 
nadmudrivati,   nadmfldrujem,    i'.    impf.   Rj.    nad- 
mudrivati. isp.   natkacivali    (i  se).   v.  pf.  nadmudriti. 

—  Ij  einen  mit  Weisheit  schlagen,  sripero  sapientia. 
Rj.  ((  mudrosti,  mudroscii  nadrlagjivati.  —  2)  sa 
se,  recipr.  mit  einander  icetteifern,  icer  gesclteuter  ist, 
de  sapientia  certo.  Rj.  nadmetati  se  »  mudrosti.  isp. 
natka(5ivati  se. 

iiadn^jtti,  nadnfesem,  v.  pf.  isp.  Rad  6,  53.  vidi 
nadnijeti.  —  za  oblike  vidi  nesti. 

iiiidnica,  /'.  das  Taglohn,  merces  diurna.  Rj.  plata 
na  daii.  na-dniea  (no,  i  dan).  Osn.  327.  —  Jedan  bi 
ostao  kod  kruJke,  a  druga  dvojica  isla  bi  na  nudnicu. 
Npr.  79.  A  majstoru  po  diikat  nadnice.  I  nudnicu 
laku  08tavi.se,  a  nadntca  po  jednii  aspricu.  Npj.  2, 
206.  Kopao  kukuruze  na  nadnicu.  Npj.'  4,  VIII. 
Argatovati,    ruditi   na  nadnicu.   Danicie,  ARj.  105a. 

iiaduiear,  m.  der  Tagldliner,  inercoiarius.  Rj.  koji 
radi  na  nadnicu.  vidi  argator,  nTgatin;  duevniear. — 
Bog  ne  placa  svake  subote  (kao  Jto  se  nadnicuri 
isplacuju).  Posl.  18. 

nilduii-arev,  adj.  vidi  uaduiearov.  Rj. 

iiiidniciirlin,  /'.  die  Taglolinerin,  mercenaria.  Rj. 
kojn  radi  na  nadnicu. 

iiiidnit-arov,   adj.  des  Taglohners,   inercenarii.  Rj. 


itu  pripada    nadnicarit.   vidi   nadnifiarev.   —   Plata 
nadnii^arova  da  ne  prenoei  kod  tebe  do  jutra.  Mojs. 

III.  19,  yd. 

nadiiit'arslii,  adj.  Taglohner-,  mercenarius.  Rj.  sto 
pripada  nadnicarima  Hi  nadnicaru  kojemii  god.  — 
Slaue  baeati  po  sobi  sve  same  dukate  .  .  .  IStane  pro- 
sii)ati  sve  same  dzid^e  i  gdjekoji  inarjas  nadnicarski. 
Npr.  7<5.  Dani  njegovi  (fiovjecjil  nijesu  li  kao  dani 
nadnicarski?  Jov  7,  1. 

iiadnii-cnje,  ».  das  Tagliihnern,  labor  mercenarius, 
opera.  Rj.  verb,  od  uadniciti.  radnja  kojom  tko  nadnici. 
iiadiiii-iti.  OTm,    r.  impf.  titgliilinern,  operam  diur- 
nam  pracsto.  Rj.  raditi  na  nadnicu. 

iiildilijcti,  nadnfescm.  (uadnio,  nadnijela),  v.  pf.  Kj. 
nad-nijeti.  vidi  naduesti.  r.  impf.  uadnositi.  —  1)  da- 
rilhcr  tragen,  super  fero.  Rj.  n.  p.  nadnijeti  koga 
nad  jamu.  —  2)  nridnijeti  se,  nadnfesem  se,  v.  r.  pf. 
sich  daruherheugen,  inciinor  dcsuper.  cf.  nadvesti  se. 
Rj.  vidi  i  natkuiSiti  se.  —  Ugleda  jedno  jezero  ._.  . 
Nadnesavsi  se  malo  nad  jezero  ugleda  krilata  kouja. 
Npr.  152.  Nadnesi  se  nad  hunar  nad  vodu,  te  6ei 
svoje  ogledati  lice.  Npj.  2,  441. 

iiikdiio,  unten,  in  ima  parte.  Rj.  praep.  imenica 
dno  slozena  sa  prijedlogom  na  vrijedi  kao  prijedlog 
imajuei  tiza  se  rijec  u  genitivu;  znacenju  imenice  dno 
pridolazi  znacenje  prijedloga  na.  suprotno  je  navrh. 
vidi  dno  2.  —  Na  dno  sela,  na  dno  polja,  na  dno 
trpeze.  Rj.  123a.  Bolje  se  navrh  vinograda  dogovarati 
uego  se  nadno  njega  karati.  Posl.  26. 

liadndsiti,  nadnoslm,  v.  impf.  Rj.  nad-nositi.  v.  pf. 
nadnijeti.  —  1)  dariibertragen,  porta  desuper.  Rj. 
nadnositi  koga  n.  p.  nad  jamu.  —  2)  sa  se,  refleks..- 
Mlada  neva  vodu  nela,  nad  vodu  se  nadnosila.  Rj. 
384a.  vidi  nadvoditi  se,  naklanjati  se  na  §to,  natku- 
civati  se. 

iiadndseuje,  n.  das  Dariibertragen,  superlatio.  Rj. 
verb,  od  1)  nadnositi,  2)  nadnositi  se.  —  1)  radnja 
kojom  tko  nadnosi  sto  n.  p.  nad  jamu.  —  2)  radnja 
kojom  se  tko  nadnosi,  n.  p.  nad  vodu. 

iihdo,  n.  —  1)  rupa,  gdje  poljski  miai  snose  zito, 
das  Mduseloch,  caverna  murium.  Rj.  isp.  miSinjak. 
—  2)  (u  Srijemu)  sve  ono  (Am  se  svinje  same  hrane, 
das  Futter,  pabulum. :  dobra  su  ovdje  nada  za  svinje. 
Rj.  —  3)  Stahl,  chahjbs,  cf  nada.  Rj.  vidi  i  acal, 
i  syn.  ondje. 

nadddadba,  f.  (u  C.  G.)  die  Zugabe,  additamentum, 
cf  dodatak.  Rj.  na-do-dadba  (d  pred  h  postalo  od  t), 
ono  sto  se  k  cemu  doda. 

iiiidodilvanje,  n.  das  Unterlegen,  suppositio.  Rj. 
verb,  od  nadodavati.  radnja  kojom  tko  nadodaje  n.  p. 
ruku  pod  sablju. 

uadodiivati,  nadftdajem,  v.  impf  n.  p.  ruku  pod 
sablju,  unterlegen,  suppono,  cf.  podavati,  podmetati: 
A  Luko  uiu  ruke  nadodaje.  Rj.  na-do-davati.  vidi  i 
nadavati  2.  —  Ja  je  (Crnu  Goi'u)  neSto  ponaljeple 
znadem,  kakva  jeste,  i  kolika  jeste,  ba§  kojoj  sum 
nadodava'  ruku.  Npj.  5,  549. 

nadojiti,  nadojim,  r.  pf.  siUigen,  mammavi  dure: 
Da  nadojim  nejaku  sirotu.  Rj.  na-dojifi.  r.  impf.  dojiti. 
nadolinaditi,  d7m,  v.  pf  vidi  naknaditi.  Rj.  na- 
do-knaditi.  vidi  i  nakrmiti,  nakrpiti,  uaviti  4.  ersetzen, 
compenso.  v.  impf.  naknagjavati.  —  .s'«  se,  pass.:  Sto 
se  u  kojoj  zemlji  u  koje  vrijeme  umali,  to  se  opet  u 
drugoj  zemlji  i  u  drugo  vrijeme  nadoknadi.  Pri- 
prava  114. 

nadnijeti.  uadiMim,  v.  pf.  vidi  odoljeti.  Rj.  na- 
doljeti.  kao  prost  glagol  ne  dolazi.  Znafienje  (korijenu) 
svladati:  nadoljcii.  odoljeti;  odolijevati.  Korijeni  109. 
vidi  i  predoljet'i.  —  Tek  stajala  i  gledala,  de  se  vile 
s  gromom  bile,  vile  groma  naduljese,  sestre  brata  nad- 
igraJe.  Ziv.  9. 

iiadduiali,  n.  p.  Beca,  Bijograda,  nahe.  ad,  prope: 
I  Troicu  nadomak  Taslidze.  Rj.  na-domak.  KJdi  domak, 
kojn  imenica  s  prijedlogom  na  postaje  slozen  prijedlog. 


n.-iiloiiiotiinjo 


732  — 


naduti  se 


uit  kojega  stoji  rijec  u  geniiivu:  zmici  gutovo  sto  blizu. 
isp.  napomol,  na  pouiolak.  —  DoJavSi  nadomiik  Jadra, 
ustavi  se.  Daiiica  3,  202.  vidi  osialo  Jcod  doiuak. 

nadoiuMSiijo,  «.  dits  Hinzusetzeit,  additio.  Rj.  verb, 
od  uailometaii.  radiija  kujuiit  tko  nadomece  sto. 

lia<loiu«ytati,  uadfimeeem,  v.  impf.hin:usetsen,addo, 
cf.  douietaii.  Kj.  na-do-metati.  r.  pf.  aadonietnuli. 

nndoiuetniili,  uem,  r.  pf.  hitizn^ctzen,  addo,  cf. 
doaiv.-tnuti.  Kj.  ua-do-metnuti.  r.  impf.  nadometati. 

nad68|inli.  uadospim,  r.  pf.  u  pjesmi  mjesto  na- 
spavuti  sc:  Dobro  jutro,  moje  uesugjenje,  jesi  li  mi 
sanka  ttaduspao?  Ej.  na-do-spati. 

iiild6st:u-iti,  elm,  v.  pf.  (u  0.sijeku)  (jemig  herhei- 
sehaffen,  !<atis  conqiiiro:  ne  mozeJ  mii  nadostaciti 
ikad  ko  mnogo  troM  ili  jede).  Rj.  na-dostaciti,  kao 
dosta  nabaviti.  ne  dolusi  kito  prost  glagol. 

nnd6»itiiviti,  vim,  i\  pf.  (a  Dubr.)  vidi  nastaviti. 
Rj.  ua-do-i-taviti.  c.  impf.  nadosuivljati. 

nadostavljaiiji".  )(.  vidi  nastavljanje.  Rj. 

nado.slarljati,  vljam.  v.  impf.  ^u  Dubr.)  vidi  na- 
stavljati.  Rj.  na-do-stavljati.  r.  pf.  nadostavili. 

uadovczivaiijo.  h.  ridi  navezivanje.  Rj.  vidi  i 
nadvezivanje. 

nadovt'zivati,  uadovfezujem,  e.  impf.  vidi  nadve- 
zivati.  Rj.  vidi  i  navezivati.  na-do-vezivati.  v.  pf.  nad- 
vezati,  navezati. 

uadovoljiti,  Ijim,  v.  pf.  Rj'.  na-dovoljiti.  kao  do- 
roljiio  komu  ili  cemu  uciniti.  ne  dolazi  kao  prost 
glagol.  ridi  dovoljiti.  —  1)  n.  p.  srce  svoje,  befrie- 
digen,  satis  facio.  Rj.  isp.  izdovoljiti,  zadovoljiti;  i 
povoljiti.  —  3)  sa  se,  refleks.  sich  befriedigcn,  suit 
haben,  satis  facere  sibi.  Rj.  kao  docoljno  sebi  uciniti, 
dovoljno,  dosta  steci. 

nadrdiiti,  nadrazim,  v.  pf.  anreitzen,  incito,  sti- 
miilo,  cf.  podraziti.  Rj.  na-draziti.  isp.  uadrSkati.  v. 
impf.  nadrazivati.  —  Gospod  se  opet  razgnjevi  na 
Izrailja,  i  nadrazi   Davida    na   njih.  Sam.  II.  24,  1. 

uadrazivaiije,  «.  vidi  podrazivanje.  Rj. 

nadrazivati.  nadrazujera,  v.  impf.  vidi  podrazivati. 
Rj.  ua-drazivati.  vidi  i  draziti.  v.  pf.  uadiaziti. 

iiildropak,  uadrepka,  iit.  iiiidro|)iiia, /'.  ii  pripovijeci 
mjesto  krsti.  Rj.  nad-repak,  kao  ono  sto  je  nod  repom. 
vidi  krsta  1,  kriza. 

lii'ldrig^uz.  m.  eitie  Art  Bidlspiel,  pilae  quidam  lusus. 
Rj.  nadri-giiz.  imperativ  (od  nadrijeti)  sa  imenicom. 
isp.  nadriknjiga.  nekaka  iyru  loptom  (u  kojoj  se  na- 
dire  giiz  ?).  —  rijcii  tako  sloz.  kod  kaziput.  rijeci  sloL 
sa  rijecju  guz  kod  bjeloguz. 

nadrijuti,  nadrem  (naderem,  nadrijeh,  nadiije,  na- 
drijesmo,  nadr'o,  nadfla)  v.  pf.  Rj.  na-drijeti.  i-.  impf. 
nadirati.  —  1)  anreissen,  scindo  c.v  parte,  perrumpo. 
Rj.  kao  naceti  deranjc.  —  All  se  sovjet  vi5e  ne  pot- 
puni  .  .  .  nego  ostane  onako  nadrt.  Sovj.  35.  sa  se, 
pass.:  I  tako  se  najprije  sovjet  nadre  i  pocne  kvariti ! 
34.  —  2)  nadrije  u  potok,  au.ireissen,  fugam  petere. 
Rj.  pobjeii  bezobzirke. 

nadriknjig-a.  m.  der  Ualbgelehrte,  semidoctus  (eig. 
Buchanreisserj.  Rj.  nadri-knjiga.  imperativ  {od  na- 
drijeti) sa  imenicom.  covjek  koji  nadre  knjigu  a  ne 
izuci  je  sasvijem.  kao  napolak  ucen.  za  pruu  polu 
rijeci  isp.  nadriguz.  rijeci  tako  sloz.  (imperat.  sa 
imenicom  zenskomj  kod  cistikuda.  —  Ovo  je  za  one 
Slavenske  nadriknjige,  koje  vicu,  da  su  ove  rijeci 
proste!  Danica  3,  117.  Te  se  ja  ne  bih  za  ovo  morao 
mraziti  s  Ijudma,  osobito  s  kojekakijem  sveznalijem 
nadriknjigama,  koji  ne  mogu  ili  ne  de  da  priznadu, 
da  .  .  .  Odg.  na  ut.  27. 

nadrljati.  niidfljam,  v.  pf.  Rj.  na-drljaii.  —  1)  auf- 
kritzeln,  consribillo.  Rj.  napisati  kojesta  tako  nemurno 
Hi  ruzno,  da  se  gotovo  ne  maze  citati.  c.  impf.  dr- 
'jali-  —  2)  iibel  ankommen,  cf.  nagrabusiti.  Kj.  na- 
'Irljati,  naiii  na  zlo.  ne  nalazi  se  kao  prost  glagol. 
vidi  i  nagraisati,  ograisati,  nakaljati,  nalijepiti. 

nadrohiti,  natb-obim,  v.  pf  Rj.  na-drobiti.  —  1)  ein- 


oder  anbrockeln,  intero.  Rj.  nadrohiti  n.  p.  mala  hljeba 
u  mlijeko.  vidi  natrositi.  v.  impf.  drobiti.  —  2)  sa  se, 
refleks.  n.  p.  vina,  sich  voll  trinken,  satis  bibisse.  Rj. 
rtdi  napiti  se,  i  sgn.  ondje. 

lli\drskati,  Jkam,  v.  pf.  n.  p.  pseto  na  svinje,  an- 
hctzen,  incito.  Rj.  na-dr^kati.  v.  impf.  drJkati.  ridi 
napujdati,  naliitkati.  uavrkati.  isp.  uadraziti,  podbii- 
uiti.  —  Kad  opazi  onu  babu,  izvadi  sablju  i  nasrne 
s  koDJem,  a  nadrska  psu,  ne  govoreei  ni  rijeci.  Xpr.  119. 

nadrvati,  vem,  ;•.  pf.  koga,  im  Bingen  iiberireffen, 
luctatu  vinco.  Rj.  uad-rvati.   u  rvanju   uadvladati. 

iiadskakiviinjc,  «.  Rj.  verb,  ud  1)  nadskakivati, 
2)  nadskakivati  se.  —  1)  radnja  kojom  tko  nadska- 
kiije  koga  (das  Uebeilieft'en  im  Springen,  victoria 
saltus.  Rj.)  —  2)  radnja  kojom  sc  n.  p.  dvojica  nad- 
skakuju,  nadmccu  sc  u  skakanjit,  (eine  Springwette, 
contentio  saltus.  Rj.). 

nadskakivati,  nadskakujem,  v.  r.  impf.  Rj.  nad- 
skakivati. V.  pf.  nadskociti.  —  1)  im  Springen  iiber- 
treffen,  vinco  saltu.  Rj.  «  sktikanju  nadvlagjivaii.  — 
2)  sa  se,  recipr.  cine  .Springivette  eingehcn,  contendo 
saltu:  bajde  da  se  nadskakujemo.  Rj.  nadmttati  se 
u  skakanju. 

nadskociti,  nadskocim,  v.  pf.  im  Springen  uber- 
treffen,  vinco  saltu:  On  nadskoci  tri  stotin'  Madzara. 
Kj.  nad-skociti.  it  skakanju  nadvladati.  v.  impf.  nad- 
skakivati. 

nad^^trcsniea,  f.  (u  Srijemu)  das  Vordach,  pro- 
tectum.  Rj.  nad-streSnica.  sto  je  nad  strehom.  vidi 
iiastresnica. 

nadstrijcliti,  nadstrijefim,  v.  pf.  im  Schiessen  mit 
PfeilcH  ubertrejfen,  sugittando  vinco.  Rj.  nad-strijeliti. 
u  strijeljaiiju  nadvladati.  v.  impf.  nadstrjeljivati.  — 
Pa  ako  ti  Bog  i  sreca  dade,  te  ti  mene  danaske  nad- 
sirelis,  na  ca.st  tebe  moji  beli  dvori  .  .  .  Ako  li  te 
danaske  nadsfrvlim  .  .  .  Npj.  2,  358. 

nad.strjeljivanje,  /(.  Rj.  verb,  od  1)  nadstrjeljivati, 
2)  nadstrjeljivati  se.  —  J)  radnja  kojom  tko  nad- 
strjeljuje  koga  id.as  Uebertreflen  im  Schiessen  mit 
Pfeiien,  victoria  sagittando.  Rj.).  —  2)  radnja  kojom 
se  nadstrjeljuju  n.  p.  dvojica  (eine  Schiesswette,  con- 
tentio quae  lit  sagittis.  Rj.l. 

nadstrjeljivati,  uadstrjMjujem,  v.  impf.  Ej.  nad- 
strjeljivati. V.  pf.  uadstrijeliti.  —  1)  im  Schiessen  mit 
I'feilen   iibertreffen.  Rj.  it  strijeljanju   nadvlagjivaii. 

—  2)  sa  se,  reciproc.  eine  Schiesswette  eingehen,  con- 
tendo sagittis.  Rj.  a  strijeljanju  nadmctati  se.  — 
-Vjd'  na  mejdan,  da  s'  nadstreljujemo.  Xpj.  2,  357. 
Meue  nije  do  streljanja  tvoga  .  .  .  ni  konja  se  drzati 
ne  mogu.  a  kamo  li  da  sc  nadstreljujem.  2,  358. 

uadiii-kati  so,  naduckam  se,  v.  r.  pf.  ua-duckati 
se.  V.  impf.  jirosii  duckati.  —  naraditi  se  teska  rada 
(motikom  ili  trnokopom),  a  i  za  jelo  sc  govori,  kad 
se  ko  dobro  najede:  ;>nadudkao  sam  se.<'  u  Srbiji. 
isp.  M.  Gjurovid.  ARj.  II.  852b.  za  potonje  znaienje 
isp.  nabiti  se. 

nadi'iliati,  nadfih."tm,  v.  pf.  Rj.  na-duhati.  vidi  na- 
duvati,  napiriti,  napuhati.  r.  impf.  diihati,  duti  i^dujem). 

—  1)  n.  p.  mjesinu,  anblascn,  inth.  Rj.  —  Covjek 
je  kao  naduta  mjesiiia.  (Tako  lasno  moze  umrijeti .  . . 
Aljesto  naduta  govori  se  i  naduvana,  a  na  nekim 
mjestima  i  naduhana).  Posl.  348.  —  2)  sa  se,  refleks. 
sich  stolz  aufblasen.  inflor,  cf.  naduti  se  (3).  Rj.  Jia- 
duhati  se  od  ohulosti.  vidi  i  napuhati  se  1.  isp.  v. 
impf.  duti  se  (dujem  se). 

nadAsiti  se,  naduJim  se,  r.  r.  pf.  aujlachen,  eine 
Lache  aufschlagen,  in  risum  solvi:  naduSio  se  smi- 
jati.  Rj.  na-dujili  se.  udariti  u  smijeh. 

n:\diiti  se ,  nlidmem  se,  (Baduh  se,  naduo  se, 
particip.  uadiiven)  v.  r.  pf.  Rj.  na-duti  se.  v.  impf. 
nadimati  se.  —  J^  naduo  se  vjetar,  ist  ins  Blasen 
hineingekommen,  coepit  vehementer  flare.  Rj.  vjetar 
uzeo  jako  duhaii.  —  2)'  aufschtvellen,  inflor.  n.  p. 
mrtav  covjek.  Ej.  ridi  napeti  se.  —  Burlav  u  obrazu 


iiiuliivati 


—  733 


iind/Jriifcljstvo 


(luiduven).  Rj.  49b.  On  se  (vukodlak)  uajojio,  naduu 
i  pocrvenjeo  od  Ijudske  krvi.  Kj.  79b.  Naduosekao 
mijeh  (n.  p.  od  zime).  Posl.  18().  C'oek  je  kao  naduta 
mjesiiia.  (Tako  lasno  mo?,e  umrijoti  .  .  .).  34H.  Ntcdula 
se  Juaovit'a  majka,  itaduUt  se,  pa  se  i  raspade  za  svo- 
jijeli  (level  ,Tugovi6i  i  desetim  star-Jugom  Bogda- 
noui.  Npj.  2,  307.  —  ^J)  sich  stolz  aufblasen,  inflor, 
cf.  iiaduhati  se.  Kj.  nadiiti  se  od  oholosti.  vidi  i  na- 
puhati  se  1.  —  Vladika  treba  da  je  bez  mane  .  .  . 
lie  iiovokrSten,  da  se  iie  hi  nadiio,  i  upao  n  sud 
gjavolji.  Tim.  I.  3,  6. 

iiadlirati,  naduvam,  ludi  uaduhati.  —  nadiivati  se, 
Dailnvam  se,  indi  naduhati  se.  Rj.  u  Icrajevinia  gdje 
se  (jliis  h  ii  ijovorii'  pretvara  n  v. 

iiadvsUiti,  nadv.'dim,  r.  pf.  uhericnltigen,  vinco,  cf. 
nadvladati ;  Srpska  vojska  Tiirsku  imdvalila.  Rj.  nad- 
valiti.  He  italazi  se  kao  prost  (jlagol.  isp.  vAliti. 

iii\dvatiti,  tim,  vidi  nathvatiti.  Rj.  nad-vatiti.  nat- 
hoatiti. 

1.  iiadvi'jsti,  nadvfezem,  v.  pf.  n.  p.  lagju  ili  skelu 
uz  vodu  da  prijeko  vozei'i  se  ne  bi  doSIa  vrlo  siiisko 
iia  driigu  strauii ,  Stroiii  aiifwnrts  leiiken,  contra 
aquain  dirigere.  Rj.  nad-veati.  ne  ludusi  se  kao  prost 
(jlayol,  nego  savio  kao  slozen.  isp).  vesti  (vezera).  v. 
impf.  nadvoziti. 

3.  nadvt^sti  si',  iiadvtdem  se,  v.  r.  j)f.  Rj.  nad- 
vesti  se.  )ie  nalazi  se  kao  prost  glayol,  nego  samo 
kao  slozen.  isp.  veati  (vedem).  v.  impf.  nadvoditi  se. 
—  1)  n.  p.  nad  vodu,  iiad  jamu,  sich  daruber  beagen, 
inclinor  dcsuper,  cf.  nadnijeti  se.  Rj.  vidi  i  uatkuciti 
se.  —  2)  n.  p.  iiadveo  se  oblak,  dari'iher  kommen, 
superinduci.  Rj. 

iiadvezati,  niidvezem,  v.  pf.  anbindeit,.  udligare: 
bodi  bi'ze!  —  c:ekaj  dok  nuduelciii  uie,  puklo  je.  c/'. 
navezati.   Rj.  iiad-vezati.  r.  impf.  nadvezivati. 

iiadvozivriiijc,  i».  das  Anhinden,  alligatio.  Rj. 
verb,  od  uadvezivati.  radnja  kojom  tko  nadvezuje  sto. 

iiadrezivati,  nadvfezujcm,  v.  impf.  n.  p.  piegjii  u 
tkabju  kad  se  kida,  unbinden,  alligo.  Rj.  nad-vezivati. 
xndi  i  nadovezivati,  navezivati.  v.  pf.  nadvezati. 

uadvikatiinadvlcem,  v.pjf.iiberschreicn.im  S'chreien 
iibertreffcn,  obstrcpo,  claiiwre  vinco.  Rj.  nad-vikati,  n 
vikanju  >iadvladidi. 

iiailvirhi  se,  run  ae,  v.  r.  pf.  hinubgucken,  despicio. 
Rj.  iiad-viriti  se.  v.  impf.  nadvirivati  se.  —  Otvore  ga 
(sandiik)  da  vide  silno  bhigo  ii  oiiako  te.^lcom  sandukii. 
Kad  se  nadvire  nad  sanduk,  a  dve  guje  iskoce  iz 
njega.  Npr.  143.  Marija  Magdaleua  osta  na  poljii  kod 
groba  plac'ai(5i.  I  placii('i  nadviri  se  nad  grob,  i  vidje 
dva  angjela.  Prip.  bibl.  165. 

iiadvirivaiijc,  n.  das  Hinabgucken,  despectus.  Rj. 
verb,  od  iia<lvirivati  se.  radnja  kojom  se  tko  nadoiruje. 

nadvirivati  se,  uadvirujcm  se,  v.  r.  impf.  daruber 
hinubgucken,  despicio.  Rj.  n.ad-virivati  se.  v.  pf.  nad- 
viriti  se.  —  »Gjevojke!  C-uvajte  se  vi  te  jame«  .  .  . 
gjevojke  prikiice  se  jami  jo5  blize  i  stanu  .s-e  u  nju 
nadviricati.  Npr.  125.  Ona  uagazi  na  uekakvu  jamu, 
i  u  nju  upadne  ...  a  on  otide  svojim  putem  i  ne 
nadvirujuci  se  nad  jamu.  144. 

uadTisiti,  nadvlsun,  v.  pf.  an  Hiihe  ubertreffen, 
altitudine  supero:  Svu  su  goru  vrbom  nadrisile.  Rj. 
nad-visiti,  visinom  sto  nadvladati,  tnsi  biti  od  cega. 
isp.  nathvatiti.  r.  impf.  nadvisivati  *  nadvisivati.  — 
Kozopase  nadmoutaSe.  (Oni  koji  su  bili  nista  —  pasli 
koze  —  poatadoSe  gospodari  —  nadvisise  nas).  Posl. 
139.  Sve  je  kolo  glavovt  nadvisila,  a  Ijepotom  kolo 
zanijela.  Npj.  1,  405.  Ljepotom  je  kolo  zaeiuila,  a 
visinom  kolo  nadvisila.  3,  360.  Vi!5a  klasa  misli  .  .  . 
narod  prosti  da  je  zaostao  i  da  ga  je  ona  Bog  zna 
kakom  mudrosiii  nadvisila!  Kov.  15.  Nadvisio  si  glas 
koji  aam  aluSala.  Dnev.  II.  9,  6. 

iiadvisiranjo,  n.  das  Uebertreffen  an  Hiihe,  siipe- 
ratio  altitudinis.  Rj.  verb,  od  nadvisivati.  radnja 
kojom   tko  nadvi.suje  koga  ili  sto.  vidi  nadvi.'ivanje. 


nadvisivali,  iiadvisujem,  v.  impf.  an.  Hohe  iiher- 
treffen,  altitudine  supero.  Rj.  uad-visivati,  visinom 
nadvlagjivati,  visi  biti  (od  cega).  vidi  nadvisivati.  isp. 
natboditi.  v.  pf.  nadvisiti. 

iiadvisivriiijc,  n.  vidi  nadvisivanje.  Rj. 

iMidvisivati,  nadvUujeui,  v.  impf.  vidi  nadvisivati. 
Rj.  isj).  natboditi.  v.  jif.  nadvisiti.  —  Tvoja  mudrost 
i  dobrota  nadvisujc  glas  koji  sam  sluSala.  Car.  I.  10, 
7.  Miioge  su  ^ene  bile  vrsne;  ali  ti  ih  nadvisujes  sve. 
Prii.  31,  29.  po  tome  .Ho  Danicic  j)ise  nadvirivati,  t 
sto  sva  ostala  v.  impf.  imaju  §  (a  ne  a) :  izvi.Sivati, 
povisivati,  uzviSivati,  i  sto  i  Stulli  ima  samo  nad- 
visivati, nadvisivati  bice  dijalekticki. 

UiVdviti  .se,  nadvijem  ae,  v.  r.  pf.  sich  darilher 
tcinden,  desuper  se  flectcre:  Nadvi  se  oblak  iznad 
djevojak'.  Rj.  nad-viti  se. 

iiadvliifeiije,  n.  das  Uebertreffen  im  Ziehen,  im 
Spiele  klipak,  victoria  tructns.  Rj.  verb,  od  nadvlaeiti 
ae.  radnja  kojom  se  tko  nadvlaci  klipka  s  kim. 

iiadvliVi-ili  se,  nridvlaclm  se,  v.  r.  impf.  klipka. 
im  Ziehen  Hbertre/fen,  tractu  vincere.  Rj.  nad-vlaeiti 
ae,  nadmetati  se  u  vucenju  klipka.  isp.  tegliti  se 
klipka,  \'u6\  se  klipka.  r.  pf.  nadvu(5i. 

iridvhUlat  i,  nadvladani,  v.  pf.  iibertrinden,  vinco. 
Rj.  nad-vladati.  vidi  nadvaliti,  pobijediti,  savladati, 
saplabati,  svladati,  splahati.  v.  impf.  nadvlagjivati.  — 
Izvaljuju  drveta  te  se  biju  izmegju  sebe,  pa  koji  nad- 
vladaju  oni  .  .  .  Rj.  25lb.  PoSljednja  se  broji.  (Koji 
najposlije  nadvlada  i  odrzi  se).  Posl.  257.  Nadvladaju 
ga  ranc,  i  padne  na  zemlju.  Daniea  3,  207.  Ako  u 
svat^emu  pravda  i  istina  mora  kad  tad  nadvladati. 
Slav.  Bibl.  1,  92.  Vrata  paklena  ne  ce  je  (crkve)  nad- 
vlad.iti.  Mat.  16,  18.  Ne  d.nj  .se  zlu  nadvladati,  nego 
nadcladuj  zlo  dobrom.  Rim.  12,  21.  Car  bugarski, 
kojega  je  mtdvladao  kralj  Stefan  Decanski.  r)Rj. 
3,  489.  ' 

iiadvla^'jivaiije,  n.  das  I'eherwinden,  victoria.  Rj. 
verb,  od  nadvlagjivati.  radnja  kojom  tko  nadvlagjuje 
koga  Hi  sto. 

iiadvlasjjivati,  nadvlagjujem,  v.  impf.  nherwinden, 
vinco.  Rj.  nad-vlagjivati.  vidi  pobjegjivati.  v.  pf.  nad- 
vladati. —  Saul  ratovaSe  na  sve  neprijatelje  svoje  .  .  . 
i  kuda  se  god  obraeaSe,  nadvlagjivase.  Sam.  I.  14, 
47.  Nadanje  covjecijc  obrada5  u  nista.  Nadvlagjujes 
ga  jednako,  to  odlazi.  Jov  14,  20. 

iiadvuditi  .se,  niidvodim  se,  v.  r.  impf.  Rj.  nad- 
voditi se.  ('.  pf.  nadvesti  ,se  (nadvedem  se).  —  1)  sich 
darilher  lun  beiigen,  inclinor  desuper:  Mlada  neva 
vodu  nela,  nad  vodu  se  nadvodila.  Rj.  vidi  naduositi 
se,  naklanjati  se  na  §to,  n.atkucivati  ae.  —  2)  nad- 
vodi  se  od  svuda  oblak,  heriiber  kommen,  superinduci. 
Rj.  —  Preodnica  vedro  nebo  pregje,  nadvodi  se  nad 
Herccguvinu.  Npj.  1,  556. 

iiEldvuriiT,  adj.  (u  Hrv.)  iiusserlich,  extermts,  cf. 
spoljasnji.  Rj.  na-dvorni.  isp.  dvor  3.  vidi  i  izvanji, 
apoljni. 

nadvoziti,  nadvo/.nn,  v.  impf.  Stromaufiviirts  lenken, 
contra  aquam  navem  dirigo.  Rj.  nail-voziti.  v.  pf.  nad- 
vesti (nadvezem).  nadcozi  sc  lagja  Hi  skela  da  vozeci 
se  prijeko  ne  bi  dusla  snisko  ispod  broda, 

nadvozenje,  n.  das  Lenken  Stromaufu-iirts,  zh  di- 
rigere nurem  contra  aquam.  Rj.  verb,  od  nadvoziti. 
radnja  kojom  tko  nadvozi  n.  p.  lagju,  Hi  skelu. 

nadviii-i,  nadvi'u'em,  v.  pf.  nad-vuci.  u  vucenju 
(klipka)  nadvladati.  v.  impf.  uadvlaciti  se.  —  Vuku 
svaki  na  avojn  .stranu  koji  c'e  koga  nadruci,  t.  j.  po- 
digiuiti  od  zeralje.  Rj.  275a. 

ni'Jdziranje,  «.  vidi  nadgledanje.  Rj. 

uadziratelj,  m.  koji  nadzire,  inspector,  vidi  nad- 
zoruik.  rijeci  s  takini  nast.  kod  boditelj.  —  Njegov 
(ondaJnji)  kuvar  (a  sadasnji  nadziratelj  dvorski),  Arae- 
nije  Andrije.  Milos  100.  Da  nacini  Spitalj  za  boleanike 
i  da  im  bade  nadziratelj.  Zitije  14. 

iiadzlratelj.stvo,  n.  rlast  nadzirateljska,  inspecto- 


nailzirati 


734  — 


niigiqjati 


ratus.  —  Jovana  Berida,  aktiiarijusa  kod  nadzira- 
telj^tvn  narodnih  skola.  Npj.*  1,  XVIII. 

Ui'ldzirnti.  uad^ireni,  r.  iinpf.  Rj.  nad-zirati,  v.  pf. 
nadzreti.  —  1)  nadgledati:  Nadziru  mi  konje  i  vo- 
love.  Kj.  —  2)  sti  se,  rclUls.  dariiberxchaHen,  de- 
spicio:  Na  Dunav  sc  nadzinda.  Kj. 

nikdzSriiT,  adj.  I'ojemu  pripudu  niidziranje:  Aiif- 
sii'hts-.  Inspections-.  —  Kadzorna  je  rlii^t  to  odobrila. 
Zlos    -214. 

uikdzoruTk,  m.  ridi  nadziratelj.  inspector.  —  Iz- 
vadak   iz   izveJtaja  skolsVogu  nadzoniila.  Zlos.  321. 

u^dzreti  sc,  nadzrom  se,  r.  r.  pf.  dnriiherhliclceii, 
despicio:  Nadzreh  joj  se  na  prozor.  Rj.  nad-zreti  se. 
r.  itnpf.  nadzirati  se. 

ni^d'zeti,  nJld'^anjcmluiid'zajera),  r.pf.  zit  Schandc-n 
■lehneide)!  (al.t  Schnitteriii),  viesxe  rinco:  Ako  te  nad- 
zanjem,  Ijiiba  da  si  moja,  ako  me  nctdhiiijes  dacii  ti 
ja  stado.  Ej.  nad-ieti.  vidi  nadznjeti.  ?(  zetrl,  u  nad- 
znjevanjii   iiudvladuti.   v.  impf.  nad^njevati. 

nad'zivjeti,  nad'zivim,  v.  pf.  iiherleheti,  supervivo: 
Ko  (e  majku  nadzivjeti,  zlje  da  joj  je!  Rj.  nad-zivjeti. 
vidi  nadzivsti,  prestiijati  2,  prestftjati.  —  Sim  je  nnd- 
iirio  sroje  potomke  iz  desetoga  koljena.  Prip.  bibl.  12. 

nad'zivsti,  n.ad'/.ivem,  vidi  nadzivljeti.  Rj.  nad- 
zivsti. 

nid'znjoti.  vidi  nadzeti.  Rj.  nad-znjeti.  v.  impf. 
nadznjevati. 

nad'znji'vanjc,  n.der  Wetteifer  im  Getreideschnitt, 
certamen  mefsoriim.  Rj.  verb,  od  1)  nadznjevati,  2) 
nadznjevati  se.  —  1)  radnja  kojom  tl;o  niidhijeva 
koga.  —  3)  radnja  kojom  ae  ntidznjevaju  n.  ii.  se- 
telice. 

nad'ziij^vati,  nSd'znjevam,  r.  impf.  Rj.  nad-znje- 
vati.  f.  pf.  nadzeti,  nadznjeti.  —  1)  zu  Schanden 
schneiden,  messe  ritico.  Rj.  >t  zetri,  ii  nadznjevanju 
nadrliigjirati.  —  2)  s((  se,  recipr.  eine  Sclinitttcette 
eingehen,  certamen  mes.iorium  inen :  Nadzujeva  se 
momak  i  devojka.  Kj.  iiadmetati  .te  u  zetri  (zanjuci). 
—  Ajdemo  tarn'  dole  u  to  zlatno  polje,  da  znjemo  pse- 
nicu,  da  se  nadznjeramo.  Ako  me  nadzanjeJ,  dacHi 
ti  ja  stado.  Npj.  1,  171. 

ni\dzngbaba,  f.  eine  bose  Frau  die  gerne  zankt, 
uxor  ri.vosa.  Rj.  zena  zla  i  svadljiva.  nadzak-baba, 
promijenivsi  se  k  pred  b  wa  g.  —  vidi  oStrokongja, 
paligorka. 

nEdzak,*  m.  Art  Keile,  clavae  genus.  Nadzak  je 
s  jedne  strane  kao  mala  sjekiiiea,  a  s  druge  strane 
ima  dugacke  uJi.  Ej.  kao  kijaca.  —  Sabljama  joj 
sanduk  satesaJe,  nad'zacima  raku  iskopaSe.  Npj.  3,  521. 

naer  .  .  .  vidi  naher  .  .  .  Ej. 

nitfa,*  /'.  potrbuJina  od  lisi(5je  ko2e  (kod  eurfija), 
die  Baucliseite  eines  Fuchsbalgs,  pellis  rulpinae  pars 
quae  ventrem  tegebat.  Ej. 

nankka,*  f.  ono  5to  je  Covjeku  odiegjeno  da  po- 
jede  na  ovome  svijetu.  Kad  bolestan  fovjek  dugo 
zivi,  rece  se:  ^pribira  (ili  kupi)  svoju  nafakui:.  (Kad 
ko  pred  smrt  mnogo  jede,  t.  j.  hot^e  da  pojede  ono 
5to  je  njegovo  na  ovome  svijetu.  Posl.  2(51).  Ni  je 
sreda,  ni  nafuka  stara.  Rj.  —  Ne  bi  li  nam  Bog  i 
sreda  dala  i  nafaku  Muhameda  sveca,  da  Farmarke 
selo  izgorimo.  Npj.  5,  420.  vidi  navaka. 

nafat  .  .  .  vidi  nahvat  .  .  .  Rj. 

nag,  n4ga  (nagi)  nackt,  nudus,  rijetko  se  govori, 
i  to  kao  u  poslovieama,  n.  p.  go  nag,  kao  od  majke 
rogjen  (mutternackt)  (mjesto  nag  govori  se  i  golcit. 
Posl.  43),  pod  nagim  Bogom  (n.  p.  nema  niJta).  Rj. 
vidi  go.  —  U  tome  oboravanju  mjesto  volova  plug 
vuku  5est  djevojaka  mljezimica  golijeh  nagijeh.  Rj. 
432b.  Nagi  smo  na  ovaj  svijet  doSli,  nagi  demo 
8  njega  i  otidi.  Posl.  185.  Utopalac  za  naq' se  mac 
hiu.  DPosl.  148. 

nactiffjaiijo.  n.  das  JRafhen,  Umherrathen,  divinatio. 
Kj.  verb,  od  nagagjati.   radnja   kojom    tko   nagagjn. 


—  O  torn  mogu  biti  vrlo  r.ozlidna  nagagjanja.  Rail 
1,  118. 

nagiigjati,  uagagjam,  r.  impf.  umherrathen,  divino. 
Rj.  na-gagjati.  v.  pf.  nagoditi.  —  On  dogagja  da  de 
tako  bid,  t.  j.  nagagja,  pogagja.  Rj.  127a.  vidi  i 
prigagjati. 

uagilinbati,  biim,  ridi  nagaziti  1.  Rj.  i  spn.  ondje. 
na-gambati.  v.  impf.  gambati. 

iiiigao,  lu'igla  (nagli)   eilig,   eilfertig,  praeceps.  Rj. 

—  1)  Xagao  kao  zee  na  Slankamen.  Posl.  185. 
Proklel  da  je  gnjev   njibov,    5to  bjeJe    nagao.  Mojs. 

1.  4!i,  7.  Jesi  li  vidio  corjeka  nagla  u  besjedi  srojoj? 
29,  20.  Ne  budi  >tagao  u  duhn  svom  na  gnjev.  Prop. 
7,  9.  Za  sto  je  tako  nagla  zapovijest  od  eara?  Dau. 

2,  15.  —  2)  adv.  naglo,  eilig,  schnell,  velociter.  Rj. 
382a.  —  Ciumati,  jesti  naglu.  Rj.  107a.  Zdere  kao 
hala.  (Kad  ko  naglo  jede).  Posl.  7i(.  Ko  naglo  podne 
naglo  de  i  svrSiti.  149.  .\V  Srbinji  naglo  udariSe. 
Npj.  4.  308. 

uikgariti,  rim,  v.  pf.  mit  Buss  beschmieren,  fuligine 
induco.  Kj.  na-gariti.  garom  namazati.  r.  impf.  gariti. 

—  sa  se,  refleks.:  M.a.ikare,  uz  bijeUi  nedjelju  djeea 
se  nagare  i  objese  o  sebi  zvona  i  svakojako  drukdije 
nagrde  se.  Rj.  350a. 

iii'lgazii .  /.  0)10  na  sto  tko  nagiizi.  u  Sarajevu. 
Dr.  <;j.  Siirmiu.  vidi  nastup  2. 

Uilgaziti,  zim,  r.  pf.  Ej.   na-gaziti.  v.  impf.  gaziti. 

—  1  a)  na.  sto,  ivoranf  .•<tossen,  offendo:  nagazio  na 
dini,  na  sugreb  (kaze  se  u  sali  kad  po  kome  izigju 
kakve  kraste.  Posl.  185),  a  i  na  rudak.  Ej.  kao  iznc- 
nada  naiii  na  sto.  vidi  naba.sati,  nagambati,  n.'isrljati, 
natrapati,  natrljati.  —  Vile  nikom  ne  de  zla  ndiniti 
dokle  ih  ko  ne  uvrijedi  (nugazivsi  na  njihovo  kolo, 
ili  na  vecerii.  Hi  drukiije  kako).  Kj.  (jlb.  Kazu  da 
je  nekakav  ear  lovedi  nagazio  na  mrtvu  Ijudsku  glavu 
i  pregazio  je  s  koujem.  Rj.  808a.  Idudi  ona  tako  pored 
puta,  a  ne  gled.ijiici  preda  se  .  .  .  nagazi  na  nekakvn 
jamu,  i  u  uju  upadtie.  Npr.  144.  Nalijepio  ^neggje. 
(Nagazio  na  zlo,  dobio  bolest).  Posl.  188.  Oerajudi 
lisicu  nagazio  na  kurjaka.  324.  Kad  je  malo  pona- 
prijed  bilo,  na  Ijutu  je  gujii  nagazio,  na  Turcina 
Husovid  JaSara.  Npj.  4,  404.  Kako  je  ponijela  i  L'e- 
domilja  ...  pa  nagazila  na  nekakve  vojnike  i  rekla 
im  .  .  .  Nov.  Srb.  1817,  471.  I  ovde  je  G.  —  c.  — 
nagazio  na  rgjave  primere.  1818,  397.  —  b)  u  ovijem 
primjerima  nagaziti  znaci  kao  poceti  gaziti,  stiipiti 
da  se  prijegje,  poci:  Podaj  sinko  mene  konja  tvoga. 
da  ja  prvi  na  vodic  nagazim,  da  svatima  ja  udinim 
puta.  Rj.  92a.  DaJe  Turci  pleda,  pobjegoSe,  a  na 
Brinu  vodw  nagazise.  Npj.  4,  271.  Pogradili  meterize 
tvrde,  ne  da  Turdin  na  most  nagaziti.  4,  338.  Kad 
niz  Dugu  Turci  nagazise,  Crnogorci  ujima  udariSe. 
5,  61.  —  2J  ala  sam  nagazio,  anrennen,  Hbelankom- 
men,  infortuninm  invenire.  Rj.  naidi  na  zlo.  —  3)  ein- 
treten  (z.  B.  Kraut  ins  FassJ,  inculco.  Rj.  nagaziti 
n.  p.  kupusa  u  kacu. 

nagibauje,  n.  das  Neigen.  inclinatio.  Ej.  verb,  od 
1)  n.agibati,  2)  nagibati  se.  —  1)  radnja  kojom  tko 
nagiba  sto.  —  2)  stanje  koje  biva,  kad  se  sto  nagiba. 

—  vidi  naginjanje. 

nagibati,  nagibam  (naglbljem),  v.  impf.  —  1)  nei- 
gen, inelino,  n.  p.  bure  ili  drugi  kakav  sud.  cf.  na- 
ginjati.  Ej.  na-gibati.  v.pf.  nagnuti.  —  2)  su  se,  relleks. 
sich  neigen,  inclinor.  Ej.  vidi  naginjati  se.  v.  pf. 
nagnuti  se. 

nilginjaujc,  das  Neigen,  inclinatio.  Rj.  verb,  od 
1)  naginjati,  2)  naginjati  se.  —  1)  radnja  kojom  tko 
naginje  .sto  ili  cim.  —  2)  stanje  koje  biva,  kad  se 
sto  naginje.  —  ridi  nagibanje. 

naiginjati,  njem,  v.  impf.  —  J)  neigen,  inelino.  cf. 
nagibati:  naginjali  su  da  mu  dadu,  t.  j.  navaljivali 
su.  Ej.  na-ginjati  (b  otpalo  pred  nji.  i.'.  pf.  nagnuti. 
naginjati  sto:  n.  p.  bure  ili  drugi  kakav  sud.  cf. 
nagibati.  naginjati  cim :  Ko   1'   bekrija,    naginje  ('•«- 


nagizdati 


—  735  — 


nagon 


turom,  te  on  pije  ono  rujno  vino ;  ko  imaSe  grlo 
pouzdano,  popijeva  svatske  poskodice.  Kpj.  2,  544. 
naginjati  I'  iemu,  kao  naginjiiti  se:  Bogata  Grcka 
nije  njega  (DuSana)  k  sebi  mamila  niti  je  on  sa 
svojim  narodom  Jc  njojzi  naginjao,  uego  je  na  protiv 
nju  k  sebi  privlaHo.  DM.  .53.  —  2)  sa  se,  refleks. 
sich  neigeii,  indinor.  Rj.  vidi  nagibati  se.  r.  pf.  na- 
gnuti  se. 

nagizdati,  naglzdrim,  r.  pf.  —  1)  xchmiicken,  orno. 
como,  cf.  nakititi.  Rj.  na-gizdati.  vidi  i  naresiti.  v. 
impf.  gizdati.  —  Tica  Sargizda  sve  selo  nagizda,  a 
sebe  ne  mo^e?  (t,  j.  igla).  Rj.  833b.  —  2)  sa  se, 
refleks.  sich  schmuckeu,  comor.  Rj.  vidi  nakititi  se, 
naresiti  se. 

n^laTali,  nAglavka,  m.  —  1)  die  Vorschuhung, 
calceamentwn?  (osterr.  der  Stiefelvorschuh).  Rj.  n 
iizme.  vidi  pod^av,  podsiv.  —  2)  vidi  priglavak.  Rj. 
donja  strunu  u  curape;  gonija  se  zove  griic,  grlo, 
nazubak  2.  —  3)  Kakav  u  kalamaiiku,  taki  i  u  na- 
glavku  (Db.  berretta).  DPosl.  44.  ka2ni  koju  svecenici 
meiu  na  glavu  ii  crkvi.  hirrctuiii.  capitis  tegumentum. 
Stulli. 

iiaglilviti,  naglfivTm,  v.  pf.  n.  p.  cizme,  vorschuhen, 
cnlceo.  Rj.  naciniii  naglavuk  1.  vidi  podSiti.  v.  impf. 
naglavljivati. 

naglarljivanji',  n.  das  VorschitheH,  calceatio.  Rj. 
verb,  od  naglavljivati.  radiija  kojom  tko  naglavljuje 
II.  p.  cizme. 

naglavljivati,  iiaglavljujem,  v.  impf.  vorschuhen, 
culcei).  Rj.  ».  p.  cizmc.  ciuiii  naglavak  1.  vidi  pod- 
.Mvati.  V.  pf.  uaglaviti. 

ni\glcdati  sc,  d.im  se,  v.  r.  pf.  sich  satt  sehen,  sat 
vidisse:  (iledah  riida  i  nugledah  ga  se.  Rj.  na-gledam 
se  i  nagledim  se.  —  Video  sam  prekrasnu  livadu. 
Onde  bih  ti  stajao  tri  dana  da  se  one  krasote  na- 
gledim. Xpr.  t)l.  Da  se  jarka  sunca  nagrejemo  i  le- 
pote  krasne  iiagledunio,  kako  jezde  kit'eui  svatovi! 
Npj.  1,  12.  Da  se  oCi  iiase  iiagledaju  Siona.  Mib.  4,  11. 

niigliti,  ndglTm,  v.  impf.  eilen,  fesiiiio.  Rj.  naglo 
Ho  ciniti,  n.p.  Hi.  isp.  hitjeti,  zuriti  se.  —  Ko  nagli 
da  se  obogati,  ne  t'e  biti  bez  kriviee.  Pric.  28,  20. 
Nemoj  nugliti  ustima  svojim  .  .  .  neka  bude  malo 
rijeci  tvojih.  Prop.  5,  2. 

naglo,  eilig.  sclinell,  velociter.  Rj.  adv.  vidi  nagao  2. 

n:igIost,  niiglosti,  /'.  die  Eile,  praecipitantia:  Od 
7iaglosti  u  koJulji  tankoj.  Od  naglosti  na  gola  ko- 
ujiea.  Rj.  osohina  onoga  sto  je  naglo.  isp.  hitnja, 
bitost,  bitoSt. 

niVglufa,  Hitgluv,  adj.  etivas  tawb,  subsiirdus.  Rj. 
de7n.  od  gluh.  malo  ghth.  takva  dein.  kod  nacrn. 
nagluv  govori  se  u  krajevima  gdje  se  u  govoru  cuje 
V  mjesto  h. 

nAgljenje,  n.  das  Eilen,  festinatio.  Rj.  verb,  od 
nagliti.  radnja  kojom  tko  nagli. 

m^gnali,  nagnam  (nazenem),  r.  pf.  Rj.  iia-gnati. 
vidi  narenuti,  natjerati,  v.  impf.  nagoniti.  —  I.  J)  an- 
treiben,  adigo:  Nazeni  am  srne  i  jelene.  Rj.  u pravom 
smislu.  —  Pa  se  konju  na  ramena  bad  .  .  .  nagna 
konja  niz  fiarsiju  mlada.  Npj.  3,  351.  Dok  te  junak 
u  Drinu  ne  nagnam.  4,  191.  —  2)  nothigen,  cogu. 
Rj.  u  prenesenom  smislu.  vidi  primorati,  prinuditi, 
usilovati.  —  »E  pobratime,  sad  da  se  darujemo  <  . . . 
ali  ga  strah  nagna,  te  se  darovase.  Npr.  9().  Ona  ti 
je  rodila  dvoje  Stenadi  .  .  .  nagnala  sam  tvojn  zenu 
da  ih  doji.  234.  Dogagjaj,  koji  me  je  nagnao  te  sam 
je  volio  dati  jednom  trgovcu.  Danica  2,  140.  JS'jili 
Solomun  nagna  da  placaju  danak.  Car.  I.  i).  21.  — 
II.  sa  se,  refleks.  —  la)  na  koga,  sich  auf  jemand 
werfeii,  irruo  in  aliquem.  Rj.  kao  navalili  na  koga. 
ridi  natjerati  se.  —  b)  illadi(5  kad  to  cu,  nagna  se 
na  svakojake  misli.  pak  najposlije  zahvali  caru  na 
gjevojei.  Npr.  120.  vidi  zavesti  se  ii  misli.  —  2)  (u 
C.  G.)  vidi  desiti  se,  cf.  nagoniti  se:  nagnao  .se  doma. 
U  kolu  sc  nagniio  Xovica.  Rj.  vidi  nac'i  se  1.  —  Jos 


se  momce  nagna  od   Rovaca,   te   on   uze   alaj-barjak 
carev.  Npj.  4,  379. 

nagnij67.diti,  nagnijezdtm,  v.  pf.  —  1)  kokoS, 
der  Ileniie  ein  Nest  niachen,  nidum  paro  gallinae. 
Rj.  na-gnijezdili  kokoS,  naciniti  joj  gnijezdo,  namje- 
stiti  je  u  gnijezdo.  —  2)  sa  se,  refleks.  sich  ein  Nest 
machen,  nidum  paro  mihi:  nagnijezdila  se  kokoS.  Rj. 
— •  vidi  uagnjizditi. 

nagn6jiti,  nagnojlm,  v.  pf.  dnngen,  stercoro.  Rj. 
na-gnojiti,  vidi  nagjubriti. 

niYguuti,  niignem,  v.  pf.  Rj.  na-gnuti.  v.  impf.  na- 
gibati, naginjati.  I.  pregj.  nagoh,  nii^e  (tu  je  istina 
otpalo  1i  pred  nu,  ali  je  otpalo  tako  da  se  vi5e  ne 
povrai'a)  i  nagnuh.  I.  pridjev  nagao,  nagla  *  nagnuo, 
nagnula.  Rad  (i,  78.  —  I,  1)  neigen,  incUiio.  Rj. 
nagnuti  .Ho  (i  Cim?j.  —  IznesoSe  jednu  kupu  vina, 
kupu  vina  od  dvanaest  oka;  naze  jednom  RiSnjanin 
Ivane,  a  Lscera  Oblacicu  Rade.  Npj.  3,  252.  suprotno 
odagnuti:  posto  se  dobro  napije  odagne.  cf.  nagnuti. 
Rj.  440a.  isp.  kod  naginjati  1  primjer  iz  Npj.  2,  544: 
uaginje  cuturom.  —  2)  nagao  dan,  t.  j.  prevalilo 
podne,  neigt  sich  dent  Abend.  Rj.  —  Ostani  s  nama. 
jer  je  dan  nagao,  i  blizu  je  not;.  Luk.  24,  29.  Stade 
siince  nasred  nel)a  i  ne  naze  k  zapadu  skoro  za  cio 
dan.  Is.  Nav.  10,  13.  —  3)  mit  Geivalt  durch  irollen, 
vi  perrumpere  velle,-  cf.  nawaliti:  Kuda  si  nagao  kao 
vo  u  kupus?  Pledi  dade  a  bjezati  naze.  Rj.  —  8ko(5i 
iz  nje  divlji  vepar,  pa  iiugne  begati .  .  .  skofi  zee,  pa 
nagne  prcko  polja.  Npr.  49.  Spremivii  se  nagnii  na 
polje  .  . .  koji  prodre  ziv,  on  nagnc  u  Bosnu  kud  mil 
se  prece  ucini.  Danica  3,  172.  Kad  Srbi  opale  na 
na  njih  iz  busija,  onda  svi  nagnu  kud  koji  maze. 
MiloS  99.  —  II.  sa  se,  refleks.  sich  neigen,  in- 
dinor. Rj. 

nagnjf'fiti,  nagnjecTni,  v.  pf.  Rj.  ua-gujei5iti.  v. 
impf.  gnjediti.  —  Ij  n.  p.  graha,  in  Menge  kneten. 
subigo.  Rj.  nagnjeciti  dosta  n.p.  papule.  —  2j  n.  p. 
nogu,  anquetschen,  contundo.  Rj.  isp.  primeciti. 

nagnj«Vsti,  nagnjfetem,  v.  pf.  n.  p.  vrecu  braSna, 
stopfen,fnrcio,  cf.  nabiti.  Rj.  na-gnjesti.  v.  impf.  gnjesti. 

nagnjizditi,  nagnjlzdim,  (u  vojv.)  vidi  nagnijez- 
diti.  Rj.  isp.  gujizdo  i  gnijezdo.  —  /  refleks.  sa 
se.  Rj. 

niXgodba  (n^godba),  f  —  1)  (u  Hrv.)  der  Fall, 
casus,  cf.  dogagjaj.  Rj.  vidi  i  shicaj.  —  2)  (u  Boci) 
Vergleich,  compositio,  cf.  pogodba.  Rj.  isp.  uglava, 
ugovor. 

nag^diti,  nagodim,  v.  pf.  na-goditi.  r.  impf.  na- 
gagjati.  —  I.  1)  treffen,  errathen,  ferio,  aftingo,  cf. 
pogoditi.  Rj.  —  2)  (u  Boci)  finden,  invenio,  cf.  nad, 
desiti.  Rj.  —  II.  sa  se  refleks.  (u  Boci)  vidi  nami- 
riti  se:  Bolje  se  s  duznikom  nagoditi  nego  sudom 
potezati  (Posl.  26).  Rj. 

nagojiti,  nagojim,  v.  pf.  pflegen,  erziehen,  curare: 
Nagojila  lice  za  Ijubljenje.  Rj.  na-gojiti.  v.  impf. 
gojiti.  —  Ne  nagoji  onda  konja,  kad  ibas)  valja  na 
vojsku  ici.  Posl.  207. 

nagomilati,  lam,  v.  pf.  cmhaufen,  accumulo.  Rj. 
na-gomilati.  kao  na  gomile  skupiti.  v.  impf.  nagomi- 
lavati.  —  is]).  nakupiti,  natrpati. 

uagomiliivanjc,  n.  verb,  od  nagomilavati.  radnja 
kojom  tko  nagomilava  Ho. 

nagoniiliivati,  nagomllavam,  v.  impf.  kao  na  go- 
mile  skujjljati.  V.  impf.  prosti  gomilati.  v.  pf.  nago- 
milati. —  Ona  (pedanterija)  nagomihiru  nepotreban 
balast.  Ogled  V.  sa  se,  pass.:  Videdi  osobito,  da  se 
poslovi  upravo  nagomilavaju  s  dvije  strane  .  .  .  mi- 
slila  je  akademija.  Rad  13,  171. 

nstgun,  m.  Rj.  postanjem  od  nagnati,  nagoniti.  — 
1)  der  Ztvang,  vis.  Rj.  kao  moranje,  sila.  isp.  nag- 
nati 2,  nagoniti.  —  2)  der  Antrieb  (der  Schweine 
der  Save  zu,  urn  sie  nach  Deutschland  zii  iibersetzen), 
compulsio  suum  ad  trajectum.  Rj.  djelo  kojim  se 
nazenu  .svinje  na   kakvo   mjesto   n.  p.   na    Savn,  dn 


navoiiiea 


—  736  — 


iiagrada 


se  prevesu  u  Njemacku.  isp.  nagouica.  —  3)  (u  C.  G.) 
koliba  kao  fardak  na  cetiri  stiiba.  Art  Hiitte,  tu- 
(lurii  genus.  Ej.  —  4)  (u  0.  G.)  n.  p.  to  se  iicinilo 
"nasronom,  zufiillig,  casu:  bez  nagona  ne  (e  ubiti  iz 
piiJke  irece  se  za  rgjava  puskara).  Hj.  vidi  uamjer, 
uamjera  2,  sluOaj  2.  —  Jedau  zastrijeli  iz  luka  na- 
ffonuni.  i  iistrijebl  cara  Izrailjeva.  Car.  I.  22,  34.  — 
','S)  In.ttiiilt.  Natwrtrieb,  naiura  (iiatura  ditce):  Ako 
SH  (Ijudi)  kao  vec  odrasli  i  iiiiali  tjelesne  snage  dosta 
da  traie  sebi  brauii,  opet  su  ii  tome  iznajprije  ciDili 
kao  i  03tale  zivotiiije,  bez  razuma,  same  po  nagonic 
(instinktu).  Pripr.  117.  ixp.  nagonski. 

ii:tg:uiiii-a,  f.  n.  p.  u  ziru,  kad  mnogi  Ijudi  dotje- 
rajii  gdje  svinje  da  zire,  dcr  Andrimg,  coiiciirsiis. 
Rj.  kud  se  cega  mnogo  jiuiene  nu  wjesfo  kakovo, 
n.  p.  svinja  u  zir.  i»p.  nagon  2. 

niiffonii-ar,  m.  einer  derjenigcn  die  die  Sclnveine 
ill  citicm  Walde  mit  Kicheln  miisten.  Rj.  jedan  od 
onih  koji  nvinje  nagnaju  u  .:ir,  kno  zujednicar  na- 
gon ice. 

ns\g'oni(-arov,  adj.  Rad  14,  90.  sto  pripada  nago- 
niriirK. 

iiaguiiiti,  nagonim,  v.  impf.  —  I.  antreiben,  w'i- 
thige^i,  adigo,  impello.  K].  na-gomti.  u  pravuvi  smislu 
(H.  p.  iiagoniti  konja  u  bajduke)  i  n  prenesenom 
(n.  p.  nagoniti  roblje  da  se  turci.  vidi  primoravati, 
prinugjavati,  usiljavati).  indi  natjerivati.  v.  pf.  nag- 
iiati.  —  Navracali  su  i  nagonili  roblje  du  se  turci. 
Kj.  (>51b.  Jefrem  nagonio  je  Macvane  da  grade  kui'e 
u  red.  676a.  Stanu  nagoniti  konja  da  brze  trci.  Npr. 
26.  Sto  nugoni  tebe  ii  jezero?  za  !5to  1'  ces  se  udat' 
za  jezero?  Jv'pj.  2,  394.  Al'  ne  bjezi  Airovic  Ibro,  on 
nagoni  konja  u  hajduke.  4,  387.  Glohama  nagone 
kmttore  .  .  .  da  se  traze  bajducki  jataci.  Danica  2,  94. 
Na  to  ih  nevolja  stane  i>ame  nagoniti  i  upucivati. 
3,  149.  Valja  ih  silom  na  pjevanjc  nagoniti.  Kov. 
64.  Zestoko  Hugonjahu  Misirei  sinove  Izrailjeve  na 
poslove.  MoJ9.  II.  1,  13.  Za  to  vie  misli  moje  nagonc 
da  odgovorim.  Jov  20,  2.  Izmegju  tijeb  primjera 
mnogi  mislim  da  nagone  uzeti  megju  njih  i  ove. 
Ziv.  kr.  i  arh.  IX.  —  II.  sa  se,  reflcks.  —  J)  los- 
stUrzen  auf  einen,  irruo  in  aliquem:  Na  jadnu  se 
nagoniJe  raju.  Nagoni  se  junak  na  jiinaka.  Rj.  kao 
naraljivati  na  koga.  is}),  nagnati  se  1.  —  Na  Petra 
se  Turci  nagonjahu.  Npj.  4,  220.  ridi  natjerivati  se 
1  (na  koga).  —  2J  (u  C.  G.)  vidi  desiti  se:  Al'  se 
dobar  junak  nagonio.  Rj.  kao  mtlaziti  sc.  isp.  nag- 
nati se  2.  —  No  se  bjese  Tare  nagonilo  od  prostrane 
zemlje  Skenderije,  pa  upali  sjajna  dzef'erdara,  i  pogodi 
Lazarevu  slugu.  Npj.  4,  320.  I  po  svijeui  Usa  posjed' 
<;ahu,  no  se  sobom  junak  nagonio,  pa  se  braui  ma- 
lijem  pulkama.  4,  428. 

nagouski,  adj.  sto  pripada  nagonu  5 ;  instinkt- 
artig,  instiktmassig,  quud  duce  naturCi  sua  fit.  — 
Ona  drskost  koju  prost  covek  pokazuje  pred  svedom 
samrtnicom,  drskost  je  prosto  na/jonska,  ili  je  posle- 
dica  slepe  vere.  Zlos.  302. 

nagODJeiijo,  n.  Rj.  verb,  od  I.  nagoniti,  II.  nago- 
niti se.  —  I.  radnja  kojom  tko  nugoni  koga  na 
sto  (das  Antreiben,  Zwnngen,  impulsus.  Rj.).  — 
II.  1)  radnja  kojom  se  tko  nagoni  (navaljuje)  na 
koga.  —  2)  stanje  koje  biva,  kad  se  tko  nagoni  gdje 
(das  Treffen,  casus.  Rj.). 

njisoriee,  (u  Risnu)  vidi  najviSe.  Rj.  adv.  po- 
stanjem  od  gore.  —  gore  (supra,  sursum)  .  .  .  uzgori, 
nagorice;  ozgor.  Korijeni  53.  za  kvantitet  na  pos- 
Ijednjem  slogu  isp.  ametice. 

iiairdrjcti,  rim,  r.  ]>f.  angebrannt  uerden,  aduri: 
Ko  je  nagoreo  smrdi.  Rj.  na-gorjeti.  r.  impf.  gorjeti 
/.  pridjev  nag6rio.  nag6rjela.  —  Ako  dogje  kaka 
zena  da  iSte  soli,  ili  ako  vide  kaku  nagorjelu,  niisle 
da  je  ona  bila.  Posl.  98.  Nagoreo.  (Ka^e  se  malo 
rgjavom  coeku,  t.  j.  zabiljeiien,  saren.  kao  macka  ili 
2>s(to    kad    nagori).    186.     I'rije    nego    kotlovi     vaSi 


osjete    toplotu    od   potpaljena   trnja,    i   sirovo    i    na- 
gorjeJo  neka  raznese  vihor.'  Ps.  58,  9. 

iii'lifurkiiija  (vila),  /'.  die  Bergheuohnerin,  monti- 
cola:  Tade  viknu  Bogom  posestrimu,  posestrimu  na- 
gorkiuju  vilu.  Rj.  na-gorkinja,  koja  sjedi  na  gori. 
—  isp.  za  nast.  zagorkinja. 

iiassoviiraiijc,  n.  das  Bereden  zu  etnas,  suasio. 
Rj.  verb,  od  nagovarati.  radnja  kojom  tko  nagovitra 
koga. 

iiagovi^rati,  nagftvaram,  v.  impf.  bereden,  suadeo. 
impello.  Rj.  na-govarati.  v.  pf.  uagovoriti.  Ali-pasa 
je  njih  na  to  samo  zato  nagorarao,  da  .  .  :  Jlilos  174. 
Nemoj  me  nagovarati  du  te  ostavim.  Rut.  1,  16.  Jer 
ga  mati  nagovarase  na  zla  djela.  Dnev.  22,  3. 

naafoviji'Stiti,  nag&vijestim,  v.  pf.  crinnern,  reroco 
in  mentem.  Rj.  na-go-vijestiti.  isp.  Korijeni  48.  ne 
nulitzi  se  kao  prost  glagol.  isp.  vijestiti.  r.  impf.  na- 
govjes(5ivati.  —  Natuknuti  kome  5to,  kao  nuguvijes- 
titi,  guknuti,  undeuien,  indico.  Rj.  410a.  sa  se,  puss.: 
Na  taj  se  nacin  novo  znacenje  koje  ide  u  primjerima 
samo  nagorijesti.  Ogled  VI. 

iia;i'ovj('scivaii.je.  n.  das  Erinnern,  Maltnen,  mo- 
nitio.  Rj.  verb,  od  nagovjeSdivati.  radnja  kojom  tko 
nugovjesiuje  .sto. 

iiagovjcst'-ivati,  nagovjfeSdujem,  v.  impf.  erinnern, 
moneo.  Rj.  v.  pf.  nagovijestiti.  —  Nije  istina  ni  ono, 
sto  G.  8.  u  Utuku  nagovjeseuje,  kuu  du  je  mene 
njeko  nagovorio  i  potkiipio.  Odg.  na  ut.  2.  Nago- 
vjeseuje du  kon«  nije  Slavenskoga  korijena.  8.  ()ne 
zrtve  koje  su  .  .  .  naprijed  nugovjesiivale  zrtvu  spasi- 
teljevu.  DP.  40.  Prorostva  i  pri(5e,  koje  rijecima  iz 
staroga  zavjeta  nagovjesruju  sto  scase  biti  u  novome. 
42.  Ne  nagovjesuujuvt  ni  najmanje  svczu  u  kojoj  stoje 
(rijeOi)  jedna  prema  drugoj.  Rad  15,  188.  su  se,p«,ss.: 
Grob  ujegov  (Ilristov)  za  tri  dana  nagovjeseuje  se 
leianjem  Jone  u  kitu  153. 

nntruviiati,  vnam,  r.  pf.  anmisten,  stercorc  impleo 
(z.  B.  lulu,  im  Sclierze  fiir  fallen).  Rj.  na-govnati. 
prostacka  rijec  kao  gornom  napuniti  n.  p.  lulu.  isp. 
V.  impf.  govnati. 

iiiisfuvor,  m.  die  Beredung,  inductio.  imptilsio.  Rj. 
djelo  kojim  tko  nagovori  koga.  —  Dvor  Turski  (moze 
bili  po  nugororu  Francuskome)  ponudi  .'.  .  MiloS 
26.  Onda  se  Srbi,  po  nagovoru  vladike  Zvorni6koga, 
predadu  na  veru.  36. 

iiairovoriti,  nagovorim  r.  pf.  Rj.  na-govoriti.  t'. 
impf.  nagovarati.  —  1)  bereden,  induce,  impello. 
Rj.  ridi  uametnuti  3.  —  Navesti  hajduke  na  koga 
(t.  j.  nagovoriti  ih  du  ga  poharaju  ili  ubiju).  Rj. 
379a;  Jo5  jedno  da  mu  zapovedi5«  .  .  .  i  tako  opet 
nagovori  curu,  te  (car)  dozove  momce  i  reCe:  »Sad 
jo5  da  mi  .  .  .  Npr.  68.  Da  sam  se  izgovarao,  da  sam 
na  to  nugovoren.  Gdg.  na  ut.  2.  Da  su  .  .  .  potku- 
pili  i  nugororili  Voinovica,  te  ga  otrovao.  Sovj.  49. 
—  2)  sa  se,  refleks.  sich  satt  sprechen,  satis  locutum 
esse.  Rj.  vidi  nazboriti  se.  —  Hrom  se  ne  moze  na- 
hodit'  a  tepav  nagovorit'.  DPosl.  27. 

iiiigrabiti,  bim,  r.  pf.  —  1)  zusammenraffen,  satis 
rapio.  Rj.  na-grabiti.  v.  impf.  grabiti.  —  Ve(;  ti  kradi 
kljufie  od  riznica,  pak  da  pustu  blaga  nagrabimo. 
Npj.  3,  168.  Da  naplijeniS  plijena  i  nagrabis  grabeza. 
Jezek.  38,  12.  —  2)  sa  se,  refleks.  sich  reicli  raffen, 
satis  rapuisse.  Rj.  —  Nagumati  se,  vidi  nagrabiti  se. 
Rj.  384a. 

iiagrnb(i><iti,  nagrabus'im,  r.  pf.  auf  ein  Uebel 
stossen,  impingo,  cf.  nagraisati.  Rj.  na-grabusiti  (naici 
na  grabus,  gdje  se  grabe,  t.  j.  na  zlo.  Korijeni  61). 
ne  nalazi  se  kao  prost  glagol.  vidi  i  nadrljati  2,  t 
sgn.  ondje. 

iiairracia,  /'.  Belohnung,  praemium.  vidi  nadarje.  — 
Tako  srec'ni  dobitak,  govorahu  oni,  moze  biti  samo 
nugruda  za  dobra  gjelu,  koja  si  ti  cMnio.  Danica  2, 
128.  Njegovo  posteno  srce  zusluhtje  sve  te  milosti  i 
tako  reliJodusne  nagrade.  MiloS  49.  Da  je  to  za  sad 


iiiisriiditi 


—  737  — 


uii^'uziti  sc 


njeinu  najreca  nagrada.  Pis.  61.  Meni  je  pi-ijateljstvo 
vaSe  (loroljna  nagrada  ga  sav  triid  moj  o  Srbskom 
Kjet'nikii.  Straz.  188G,  702.  Kad  se  j'ontace  fiinovi  i 
luujradc  zu  licne  :asluge.  DM.  132.  ^elet'i  da  vam 
je  xretiia  nova  nagrada  ruskoga  cava  :a  vaSe  drago- 
eene  trude.  Pom.  i'2.  Koji  za  pristojini  >}iiijradn  .  .  . 
sabiraju  giagju  za  rjecnik.  Rad  5,  lilf).  PotroSeiio  .  .  . 
na  nagrade  i  driige  cisto  knjizeviie  poslove.  17,  171. 

nas^ritilHi.  uagradim,  v.  pf.  Rj.  !ia-giaditi.  )■.  iiiipf. 
iiagragjivati.  —  1)  n.  p.  razboj,  kazan.  rorrichtcii, 
hiritruo,  adparo.  Rj.  A'((0  jiriprcmiti.  —  Kagradio 
kazan.  Rj.  S.'iHb.  Kad  djevojka  nagrndi  1];anjiU  ona 
tka  A  nikad  ne  ineri  koliko  je  otkala.  Ziv.  ."524.  — 
2)  nagrada  dati,  hehjhneii.  praeniiuw  dare,  remnne- 
rari  (diiiuem.  vidi  uadariti.  —  Vidim,  da  su  ovi  ro- 
iloljidiivi  trndori  moji  nagragjeiii  hogatijein  pjndom. 
Odg.  na  ut.  29.  Trud  c'e  moj  doroljno  biti  iiagragjcn. 
Spi.si  1,  ().  Po  mogucstvu  nagnidirii  ili  (knjizevnc 
poslove)  staraia  se  da  .  .  .  Rad  .'),   li<7. 

liiig;rikg'j:u-n,  f.  vidi  nagragjuSa.  Rj.  ad  oxii.  od  koje 
je  uagraditi  1.  vidi  i  nzlenja^a.  —  rijeii  s  fakim  nuKt. 
kod  ajgira^a. 

nagragjivanjc.  n.  Rj.  rerb.  od  nagiagjivati.  — 
1)  radnja  kojom  tko  nagragjuje  sto,  n.  p.  kazan, 
ikanje  (das  Vorrichteu,  praeparatio.  Rj.).  —  2)  radnja 
kojom  tko  nagragjuje  koga  (daje  mu  nagrada). 

iiais'rngjivnti,  nagragjujem,  v.  iiiipf.  Rj.  na-gragji- 
vati.  r.  pf.  nagraditi.  —  1)  vorrichteu.  praeparo.  Rj. 
n.  p.  kazan.  tkanje,  i  t.  d.  kao  pripremati.  —  2j  na- 
grudu  davati.  is}j.  nagraditi  2.  vidi  na-dai'ivati. 

iiag^n'lgjiisa,  /'.  komad  platna,  kojega  se  jedau  kiaj 
obavije  oko  (prednjega)  vratila,  a  za  drugi  se  veze 
osnova,  k.ad  se  poeiuje  tkati.  c/'.  uzlenjaea.  Rj.  vidi 
i  nagi'agjaca.  —  iSpustenjaca.  iizica  s  kojom  se  pregja 
sa  straXnjega  vratila  spusta,  kad  se  dotkiva  (kao  Jto 
se  s  vagragjusom  poi'iuje).  Rj.  70()b.  rijeiji  s  takini 
nasi,  kod  ajgiruSa.  od  osnove  od  koje  je  nagraditi  1. 

na!!:ri\isati,  nagraiJem,  v.  pf.  skim,  uuf  eiit  Uebel 
.<<fosse)t,  impingo,  cf.  ograisati,  uagrabusiti,  nalijepiti. 
Rj.  na-graisati,  ograisati,  ««  drugojacijem  se  oblicju 
ne  nalazi  taj  glagol.  naici  na  zlo.  vidi  i  nadrljati  2, 
nagaziti,  nakaljati.  —  Xagraisao  kao  gjavo  na  veliki 
petak.  Posl.  186. 

na.ii'reati  SC,  cam  se,  v.  r.  pf.  sich  unhanfen  (con 
einer  Menge),  accumulor:  nagrcasc  se  toliki  Ijiidi  u 
kut'u ;  nugrcala  .se  puna  soba  Ijudi.  Rj.  na-grcati  se. 
kao  zhiti  se,  suhiti  se.  isp.  v.  impf.  grcati. 

llii^da,  f.  ein  hds.'iUches  Ding,  turpitndo:  nagrdo 
jednal  Rj.  grdnu  (ruznaj  stvar. 

nag:r(liti,  nagfdim,  v.  pf.  Rj.  na-grditi.  r.  impf. 
grditi.  —  I.  1)  hiisslich  mathcn,  cntfftellen,  tnrpo. 
Rj.  uciniti  da  hude  sto  grdno  (ruzno).  —  Grdinja, 
sve  §to  je  nagrgjeno.  Rj.  99b.  I  Bogu  se  Jovan  po- 
tuiio,  kako  ga  je  care  nagrdio.  Npj.  2,  84.  Predali 
se  Brcki  kapetani  i  njihova  vojska  svakolika,  nagrdili 
sebe  pred  svijetom.  5,  183.  Kad  mi  vidi  kose  pomrsene, 
i  bijelo  lice  nagrgjeno.  Here.  131.  ."-to  je  u  drugijeh 
naroda  jezik  ugladilo  .  .  .  ono  ga  je  u  uas  iskvarilo 
i  nagrdilo  (i  jo5  ga  kvari  i  grdi).  Odg.  na  sit.  18. 
Kako  se  mnogi  zacudiSe  tebi,  5to  bijaJe  nagrgjen  u 
lieu  mimo  svakoga  (5ovjeka,  i  u  sta.fu  mimo  sinove 
fiovjefije.  Is.  52,  14.  sa  se,  pass.:  Ljepota  mi  se  na- 
grdi,  i  ne  imah  snage.  Dan.  10,  8.  —  2)  liesclrimpfen, 
contumelior.  cf.  naruziti.  Rj.  isp.  izgrditi,  iskarati  fi 
syn.  ondje).  —  II.  sa  se,  refleks.  —  1)  sich  lidsslich 
zurichten,  turpor.  Rj.  uciniti  se  grdan,  ruzan.  — 
i^tade  na  put  kuda  de  car  prodi,  i  nagrdi  se  pepelom 
po  lieu.  Car.  I.  20,  38.  —  2)  sich  satt  bescliimpfen, 
satis  contumeliatum  esse:  ali  sam  ga  se  nagrdio!  Rj. 
isp.  nagrditi  I.  2. 

nagr«^psti,  nagrfebem,  v.  pf.  Rj.  na-grepsti.  v.  impf. 
grepsti.  —  1)  anschaben,  corrado.  Rj.  kao  ogrepsti 
sumo  malo,  kao  naceti  sto  grebuci.  —  2)  sa  se,  refleks. 
sich  satt  anschalien,  satis  corrasiss:e.  f/'.  grepsti :  .Vko 


se  ne  nakusasino,  ne  nagrebosmo  se.  (Posl.  8).  Rj. 
dosta  se  nagrepsti. 

iiits:r<>zniiti,  znera,  v.  pf.  (u  Dubr.)  —  ])  aujlaiifen. 
nufschirellen,  intumcsco,  n.  p.  nagreznnli  kiiknruzi  u 
vodi  (t.  j.  nabubrili),  nagreznuo  ijruh  (t.  j.  nar.astao). 
Rj.  kao  naduti  se,  uapeti  se.  —  2)  (u  Bjelopavl.) 
uherschiremmcn,  inando.  c/".  greznuti.  Rj.  kao  popla- 
viti.  —  na-greznuti,  perf.  je  i  prosti  glagol :  greznuti. 

niijfrijati  se.  jem  se,  v.  r.  pf.  sich  satt  ivdnnen, 
sat  calc fieri:  Dok  se  covjek  dima  ue  nadimi,  ne  mos^.e 
se  vatre  nagrijati  (Posl.  66).  Rj.  na-grijati  se.  —  Da 
se  jarka  snnca  nngrejemo.  Npj.  1,  12  (ist.). 

nagrij^biiiijo,  n.  (u  tVinn.)  das  Thngraben  des 
Kukuruz,  circiimdatio  humi.  Rj.  verb,  od  nagrijebati. 
radnja  kojom  tko  nagrijeJia  n.  p.  kukuruz. 

nagrijebati,  uagrijebara,  i;.  impf.  (u  C'rmn.)  ogrtati 
kukuruz,  dein  Kukuruz  Erde  uinschaufeln,  circumdo 
humum.  Rj.  u.a-grijebati.  we  dolazi  kao  prost  glagol. 

iiiYgristi,  nagrizem,  v.  pf.  anbeissen,  adiuordeo.  Rj. 
na-gristi.  kao  naceti  n.  p.  jabuku  grizucl.  v.  impf. 
nagrizati.  —  Divne  mi  je  poklonio  dare  .  .  .  i  jabuku 
zubom  nagrizenu.  Npj.  1,  390. 

nag:rizaiije,  n.  das  Anbeissen,  admorsio.  Rj.  verb, 
od  nagrizati.  radnja  kojom  tko  nagriza  sto. 

iiag^rizati,  nagrizSm,  v.  impf.  anbeissen,  admordeo. 
Rj.  na-grizati.  kao  nacinjaii  grizuci  n.  p.  jabuku.  v. 
pf.  nagristi. 

Uiigrk,  adj.  malo  grk,  etiras  bitter,  subamarus.  Rj. 
—  takva  adj.  dem.  kod  nacrn. 

naarniiti,  nagfnem,  r.  pf.  Rj.  na-grnuti.  prosti 
glagol  grnuti  pf.  je  i  impf.  —  1)  anscharren,  corrado, 
congero.  Rj.  kao  grcuili  nakupiti.  — •  2)  scharenn-eise 
andringen,  irruo:  uagrnuse  Ijudi  na  vrata,  cf.  nava- 
liti.  Rj.  u  skupit  potrcati  kuda.  —  Okrene  patem,  a 
hjezan  nagrne  za  njim.  Danica  3,  200.  Sva  l\irska 
sila  nagrne  k  NiJu  protiv  Srba.  MiloS  15.  Kisu  mogli 
na  vrata  uci  u  5anac,  nego  nagrnu  preko  sanca  gde 
ko  dotrci  ...  I  tako  Turci  nagrnu  u  prazan  i  raz- 
valjen  sanac.  96. 

uikgTobaii,  nagrobna,  adj.  sepulchralis.  Gundulic: 
nagrobni  na  kami  za  slavno  tve  bide.  Stulli.  na-grobni, 
sto  pripada  na  grob. 

iiiYgrobiiiea,  /'.  zdravica  nagrobna  (i  besjeda?).  — 
Tugjijem  vinom  nagrotinice  djedim  ispija.  DPosl.  138. 

nagiiliti,  niigulim,  v.  pf.  Rj.  na-guliti.  v.  impf. 
guliti.  —  I,  1)  n.  p.  lile,  luba,  iti  Menge  schiilen  (z. 
B.  Kinde  von  Bdumen),  dclibro,  decortico.  Rj.  .s  drveta 
oguliti  dosta,  n.  p.  lile,  luba.  —  Nagule  cobani  lile 
(brezove  ili  treJujove)  i  metuu  u  procjepove.  Rj.  215b. 
— ■  2)  n.  p.  drvo,  aufritzen.  scarifico.  Rj.  naceti  sto 
guleiH,  malo  oguliti  n.  p.  Icoru  s  drveta.  —  Uze  Jakov 
prutova  i  naguli  ih.  Mojs.  I.  30,  37  (e.r  parte  decor- 
tarit  eas;  schdlte  sie  zum  Theilc).  —  II.  sa  se,  refleks. 
sich  sntt  saufen,  satis  potasse:  nagulio  se  voduriue, 
vinuaine.  Rj.  najriti  se.  vidi  nacijepati  se. 

iii\guiliati  SC,  mam  se,  v.  r.  pf.  vidi  nagrabiti  se. 
Rj.  na-gumati  se,  najesti  se  naglo  jeduci.  v.  impf. 
gumati. 

niY^tiatati  se,  tiim  se,  v.  r.  pf.  in  einer  Menge 
kleben  bleihen,  sich  anhiingen,  adhaeresco:  naguntalo 
se  blato  na  tocak.  Rj.  na-guntati  se,  mnogo  se  na- 
lijepiti. ne  dolazi  kao  prost  glagol. 

iiagClskc,  riicklings,  retrorsum,  cf.  natraJke.  Rj. 
na-guz-ke.  z  pretvorilo  se  pred  k  u  s.  vidi  ke.  rijec 
je  natraSke  pristojnija.  —  Ide  naguske  kao  rak.  (Ili :) 
Ide  natraJke  kao  rak.  Pos!.  96.  Kao  da  je  naguske 
ustao  (tako  mu  sve  ide  u  nazadak).  129.  za  krantitet 
na  krajnjem  slogu  isp.  ametice. 

iiagtitati  se,  tarn  se,  v.  r.  pf.  u.  p.  dima,  ijeda, 
sich  satt  schlingen,  satis  devorasse.  Rj.  na-gutati  se 
(dostaj.   r.  impf.  gutati. 

iias'iiziti  se,  naguzTm  se,  v.  r.  pf.  sich  so  neigen, 
dasK  der  Hintere  in  die  Hohe  sieht,  inclinari  podice 

47 


nagnzljez 


738 


nnhratati 


credo.  Rj.  na-suziti  se,  tfiko  $e  tiagnnti,  (J<i  xe  guziea 
iligne  u  ri's.  r/rfi  ujitn'iti  se.  v.  impf.  sriiziti  se. 

uaa^dzljez,  mi.  dei'  Biichgihiger  (ein  I'omisclier  Name 
(les  KrdisesJ.  caneri  nomen  comiciiniy  retrogrndun. 
Rj.  na-guz-ljez,  koji  na  gus  (nagitsl-e)  Ijeze  (idej.  isp. 
natragogja.  —  kase  se  u  salt  raku. 

nasY&id&njf}.  (nagvaiSgjanje?),  n.  die  Ziererei  (beitn 
ihsen,  Hedt'ii).  inepti((e.  Rj.  verb,  od  iiiigva/.dati.  rtidnja 
kojom  tko  tiaqraidu. 

naffviizdati  (nagvilzsjati?),  uagva^-dum.  v.  impf.  sich 
zieren,  delicias  facio,  ineptio.  Rj.  na-gvazdati,  kao  na- 
vijestati,  sldgati  rijeii  u  govurenju,  Hi  usta  u  jedenju, 
da  isigje  Ijepse,  skladnije,  finije.  —  tie  dolazi  kao  prost 
glagol. 

nagje  .  .  .  vidi  nadje  . .  .  Rj. 

nJigjenje,  n.  das  Stiitden,  itiductio  chahihis.  Bj. 
rerh.  od  naditi.  radnja  kojom  tko  iiadi,  n.  p.  sjekiru. 

iiitgjikati,  nagjikam  (nagjikati,  niigjlkrim").  r.  ^j/'. 
(u  Back.)  liocli  aitfuachsen,  uHiis  e.vcresco,  cf.  narasti : 
Oko  dvora  tiagjikala  frava,  iieka  gjika,  pokosii'e  dika. 
Rj.  na-gjikati.  narasti  visoko.  vidi  uagjipati.  v.  impf. 
gjikati. 

nagjipati,  nagjipam,  v.  pf.  vidi  nagjikati:  Nagji- 
pala  ka'  i  kobila.  Rj.  na-gjipati.  risoko  narasti.  isp. 
r.  impf.  gjipati. 

iiiigjiibriti,  brim,  r.  pf.  vidi  uagnojiti.  Rj.  na-gju- 
briti,  )(.  p.  zemlju.  r.  impf.  gjubiiti. 

nahfert-c,  vidi  nahero.  Rj.  adv. 

naheriti  se,  naherim  se,  r.  r.  pf.  nakriviti  se  na 
jednu  stranu,  sich  schief  beugeii,  obliqum:  Rj.  na- 
heriti  se,  nagnuti  se  nahero.  ne  nalazi  se  kao  prost 
glagol.  isp.  heriti  se. 

nilhero,  schief,  oblique,  cf.  nakrivo,  naherce:  >>to 
nosi  pero  nahero.  Rj.  adv.  isp.  naovrljce,  naovrljke, 
navrlje.  —  Koja  de  vas  stati  u  zazanj  ?  kako  to  goni.^ 
zazanj  naero?  Rj.  174a. 

nihija,'*'  /'.  Gebiet,  ierriiurium,  ager,  ditto.  Rj.  isp. 
okoliJ,  okrug  1.  —  Busovnik,  brdo  w  nahiji  Lje- 
sanskoj  (u  C.  G.).  Rj.  50a.  Srbija  se  dijeli  na  pasa- 
luke,  a  paSaluci  na  nahije.  Danica  2,  54. 

nithTjiiski,  niiliTjski,  »<//.  (fei-  nahija,  ff/jn'.  Rj.  Ho 
pripadii  nahiji,  nahijama.  —  Kmetovi...  koje  parce 
ne  mogii  namiriti  one  salju  nahijnskomc  siidu.  Rj. 
277b.  Serdar,  (u  C.  G.)  nahijski  starjesina.  Rj.  677a. 
i  nAhinski  sazeto  od  n.ahijnski.  isp.  abadzinski. 

nahiljivanjo,  n.  das  Schauen  mit  einem  halbhUnden 
Auge,  visits  oculi  semicoeci.  Rj.  verb,  od  nahiljivati. 
radnja  kojom  tko  nahiljiije. 

nahiljiTati,  nahiljujem,  v.  impf  halbblind  sein, 
semicoecHs  sum:  Xa  lijevu  nogu  nahramuje,  a  na 
desno  oko  nahiljuje.  Rj.  na-hiljiv.ati,  ghdati  okom 
kvarnim.  hiljav  covjek   nahiljuje.  isp.  v.  pf.  zahiljiti. 

niililada,  /'.  (u  Boci)  vidi  nazeb.  Rj.  na-hlada.  isp. 
nahladiti  se.  vidi  i  nazeba,  nazebao,  nazima,  balaban 
1,  kihavicji. 

nahltlditi  .se,  nahladim  se,  v.  r.  pf.  Rj.  389a.  na- 
hladiti se.  isp.  nahlada.  vidi  nazepsti.  —  jVlislim  da 
sam  se  u  snu  nahladio.  Pom.  97. 

nslhod,  m.  (st.)  der  Fund.  Rj.  sto  se  nagje,  osobito 
dijete  koje  roditelji  ostave  gdjegod  na  putu.  —  NaSao 
pod  obalom  malo  dijete  u  sanduku,  i  nadio  mu  ime 
Kithod  Simeun.  Rj.  isp.  nabodnik. 

nahudati  se,  naliSdam  se,  v.  r.  pf.  sieh  salt  gehen, 
ambulundo  fatigor.  Rj.  na-hodati  se.  v.  impf.  hodati. 
isp.  •>  naboditi  se  (cega). 

1.  iiali^diti,  nahodTm,  v.  impf.  Rj.  na-hoditi.  vidi 
nalazit).  r.  pf  naci,  iznahoditi.  —  I.  1)  finden,  in- 
venio.  Rj.  vidi  nalaziti  1.  —  Za  uevolju  babu  vode, 
kaA  gjevojke  ne  nuhode.  Posl.  84.  Ko  iJte  bolje,  mt- 
hodi  gore.  139.  Sedamdeset  i  cetiri  prosea  sto  su 
sestri  doslen  dohodila,  svakom  sestra  nahodi  mahanu. 
Npj.  2,  234.  Al'  kad  dogje  na  vrata  od  kiile,  tu  je 
smga^  nahodio  baba,  gje  od  kule  zatvovio  vrata.  4, 
162.  Zdravo  ili  donia   dovodio,  a  n.a   domii    zdravo  i 


veselo  nahodio  !  Kov.  73.  Gjegogj  bodio  svud  srecu 
nahodio!  126.  Kako  je  Mojsije  ii  velikoj  pustinji 
2)ut  ntdiodio?  Prip.  bibl.  45.  —  2)  (po  jngozap.  kraj.) 
mit  u)id  oline  dazd  oder  snijeg,  oder  vrijeme,  regnen, 
schneien,  phtere,  ningere:  8to  vise  grmi  manje  dazda 
nahodi.  Rj.  nahodi  dazd.  kisa,  snijeg  {Hi  samo:  na- 
bodi).  vidi  nalaziti  3.  isp.  prinalioditi.  —  Dazd  na- 
hodi, tebe  korjen  r.aste.  Rj.  110a.  Megjer  negje  ve- 
lika  i  straSna  kisa  nahodi.  Npj.  5,  481.  —  3)  Tko 
naprijed  nc  nahodi,  nazad  se  nahodi.  DPosl.  131. 
kao  i'-i.  ridi  nalaziti  2.  —  II,  sa  se,  rejieks.  v.  r. 
impf.  {R].^^.  sich  befinden,  reperior,  sum.  Rj.  vidi 
nalaziti  se.  —  U  zloj  se  ko?,i  nahodi  (Zlo  mu  je). 
Posl.  331.  Tko  naprijed  ne  n.ihodi,  nazad  se  nahodi. 
DPo.sl.  131.  No  se  dobar  junak  nahodio,  pa  se  zagna 
na  Trebinjska  vrata.  Npj.  4,  9.  On  izmisli  erevlje... 
i  tako  su  im  se  noge  dobro  nahodile.  Priprava  52. 
Xahodilo  se  svagda  Ijndi.  od  kako  je  svijeta,  koji 
su  se  drugima  silom  za  vladaoee  nametali.  66.  Sve 
adjektive  koji  se  nahode  u  Vukovn  rjeeniku.  Rad 
14,  88. 

2.  nah^diti  se,  nahodTm  se.  i'.  r.  pf.  na-hoditi  .se 
(dosta),  nahoditi  se  cega,  kao  hodeci  dosta   uziti  sto. 

—  Sredice  se  nanosilil  lepa  zitka  nazivili!  dobre  srere 
naodili,  dobre  srece,  lepog  zdravlja!  Npj.  1,  141. 

iiilhodnik,  m.  (St.)  d^r  Findling,  infans  expositus 
et  ab  alio  snhlatus,  cf.  nahod:  Simeune,  jed.an  na- 
hodnice!  Rj.  dijete  koje  roditelji  ostave  gdjegod  na 
putu,  a  netko  ga  nagje. 

iialiosjeiljc,  n.  Rj.  vidi  nalazenje.  verb,  od  naho- 
diti. —  1)  radnja  kojom  tko  nahodi  sto  (das  Finden. 
inventio.  Rj.).  —  2)  stanje  koje  biva,  kad  nahodi 
snijeg,  dazd,  i  t.  d.  (das  Regnen,  Schneien,  pluvia. 
nives.  Rj.). 

j  iiahraniiTanjc,  n.  das  (ein  uenig)  Hinken,  claudi- 
catio.  Rj.  verb,  od  nahramivati.  Rj.  radnja  kojom  tko 
nahramuje. 

1      iialiraiiiivati,    nabramujem,    ?■.    impf.    ein    uenig 

I  hinken,  claudico:  Xa  lijevu  nogu  nahramuje.  a  na 
desno  oko  nahiljuje.  Rj.  na-hramivati.  mtilo  hramati. 
iiahnhiiti,  nahrrinim,  ;;.  pf.  fiittern.  pasco,  nutrio. 
Rj.  na-hraniti,  ridi  najesti  I  2,  napitati  2.  v.  impf. 
braniti.  —  Kad  bude  pred  nod,  nahrani  ga  lepo  i 
napoji.  Npr.  61.  Devojci  zapovedi  da  nahrani  njenu 
ziviitu.  142.  Pa  nas  nikad  nisi  nidim  site  nahranila. 

I  241.  Xahranices  ti  oca  somunima.  Posl.  192.  Dogjo5e 

I  ti  do  dve  sirotice,  da  j'  naranis  hleba  bijeloga  i  na- 
pojis   vina   crvenoga.  Xpj.  2,  355.    Kad   te  vidjesmo 

I  gladna,  i   nahranismo?   Mat.   25,   37.   sa   se,   refleks. 

I  Ljuckoga  se  naranismo  mesa.  Npj.  2,  329. 

iiAliranka,  ii:\hrankinja,  f.  (u  Srij.)  djevojka  koja 
se  uzme  pod  svoje,  das  Zuchtmildchen,  die  Ziehtochter. 
puella  educata  in  domo  mea,  cf.  branjenica.  Rj. 

n:\hiiiuoriti  se,  rlni  se,  r.  r.  pf.  (u  Dubr.l  finster 
iverden,  obnubilor,  cf.  nasumoriti  se.  Rj.  na-hunioriti 
se,  kao  naoblaciti  se,  kad  se  danju  kao  smrkne.  vidi 
i  nakanjiti  se,  namrstiti  se,    natustiti   se,    stuStiti    se, 

I  smrci  se.  —  ne  nahodi  se  kao  prost  glagol. 

iiiilivalice,  adv.  vidi  navaliee,  navlaS,  navo:  Rijeci 
koje  su  pisci  nahvalice  ili  nebotice  ostavili  nedopi- 
sane  ja  sam  dopunio.  DPosl.  YI.  —  hvala,  pohvala. 
hvaliti...  navaliee  (h  je  otpalo).  Korijeni  315. 

iialiviiliti  se,  nahvalTm  se,  v.  r.  pf.  na-hvaliti  se 
koga.  V.  impf.  hvaliti.  —  Ko  se  cuda  ne  nagleda,  ta 

j  se  Boga  ne  nahrali.  Posl.  156. 

I      iiiihvatati,  tarn,  v.pf.  Rj.  na-bvatati.  r.  impf.  hvatati. 

—  1)  genug  fangeti,  satis  capere,  n.  p.  raka.  Rj.  — 
N.aklopi  se  uarod  na  plijen,  i  nahvatase  ovaca  i  volova 
i  telaca.  Sam.  I.  14.  32.  Nahrataj  sebi  vode  za  opsadu. 

j  Naum  3,  14.  —  2J  sa  se,  refleks.  n.  p.  nahvatala  se 
dagj  na  verige,  sich  ansetzen.  adhaeresco.  Rj.  —  Ui'i- 

;  nidu  da  se  ribe  u  rijekama  tvojim  nahvataju  na 
krljuSti  tvoje.  ,Tezek.  29,  4. 


iiait'i 


—  7:w 


riiijii 


iiait'i  (nnl^il,  naio;jgm  (nrndPm,  iiMdem),  iiaiajoh, 
naliloli,  n.iiSni),  tiaiSla)  r.  pf.  Rj.  na-i(''i,  ridi  naisli; 
ualjesti,  rimiti  2.  r.  iiiipf.  iiaijaziti.  —  J)  worauf 
xtos.ten,  offendo.  —  Po  fhigoiiie  putovanju  iiaiyju  tut 
jedan  cardak.  Npr.  7.  Kad  tamo,  a  to  nekake  zverhe 
naisle  te  mekinje  sve  pojele.  1:18.  Pa  iiekako  pt^i 
naigju  na  otio  drvo.  'IM.  Ti  si  bio  propao,  ali  si 
wiisao  na  IjekarK,  koji  c'e  te  —  ako  Bog  da  —  od 
te  make  izbaviti.  227.  Ne  moze  did  kolafi  na  ruku 
da  naifije.  (Ne  ide  mu  posao  za  rukom).  Posl.  205. 
Bila  mil  je  kuea  otvorena  i  sto  postavljen  za  svakoga, 
koji  hi  mu  oiknd  naiiiao.  Sovj.  77.  Voz  izide  na  vrata 
gr.adska.  I  gle,  nakije  onaj  osvetnik,  za  kojega  Voz 
govorase.  Rut  4,  1.  Ma.ska  naicjje  pod  (jraiutt  t-elik 
hrast.  8am.  II.  18,  i).  Jadi  pakleni  zadesiJe  me,  )ia- 
ifljoh  )iii  tug  a  i  muktt.  Ps.  ll(i,  3.  —  2)  naisla  puna 
kopauja  viua.  angelaufen  (auf  dem  rinncrideti  Fassc). 
conflu.rit.  Rj.  )i.  p.  kad  je  vino  is  hureta  teklo  u 
kopaiijn,.  kopauja  je  naisla  puna  vina.  —  3J  ne 
moSie  Oizma  da  uaigje  na  nogu,  ist  zu  eng.  Rj.  kad 
je  cizma  tijcsna. 

lini«:rati,  uaigram,  r.  p/'.  Rj.  ua-igrati.  v.  impf. 
igrati.  —  I.  darch  tunsen  crwerhen.  mltii  acqtiiro: 
Igraj,  igraj  megjede,  sto  naigras.  to  tebe.  Rj.  igrajuci 
ste6\.  —  IT.  sa  se,  refleks.  —  1)  sich  satt  spielen, 
satis  lusisse.  Rj.  luiigriiti  se  n.  p.  karata.  —  2)  sicli 
satt  tanzen,  satis  saltasse.  Rj.  iiaigrati  se  n.  p.  kola. 
—  Nek  se  moja  naveseli  majka  i  sestrice  kola  na- 
igrnju  i  u  kolu  pesme  napev.aju.  Npj.  1.  2-16. 

iifiija,  /".  ridi  nahija.  Rj. 

iiaijiydiiiijo,  «.  das  Axheisseii,  admorsio.  Rj.  rerh. 
od  naijedati.  radnja  kojom  fko  naijedu. 

naijiVdati,  niiijediim,  v.  impf.  —  1)  anbeisseii,  ad- 
mordeo.  Rj.  na-ijedati.  vidi  najedati.  kuo  nagrizati. 
prosti  glagot  jesti.  v.  pf.  najesti.  —  2)  su  se,  refleks.: 
Ne  naijeda  se  vuk  po  poruci  mesa.  DPosl.  74. 

liai,ji>diti,  naijedim,  r.  pf.  —  IJ  erzurncn,  irrito. 
Rj.  na-ijediti.  ridi  najediti.  v.  inipif.  ijediti,  jediti.  — 
2)  sa  se,  refleks.  vidi  najadiii  se,  naljutiti  se.  — 
UhvativSi  trei-i  dan  trci'ii  jegnlju,  naijedi  se  i  rece: 
»Vrag  uzeo  i  ovako  ribanje.  Npr.  IIH.  Kad  sagleda 
sina  i  nevjestu,  nuijedi  se  zestoko  i  stane  koriti 
sina.  233. 

iiilijest,  /'.  die  Siittigung,  saiuritas:  u  tome  nije 
naijesti.  Rj.  i^idi  najcst.  djelo  kojim  se  tko  najede. 
vidi  najedenje,  sitost. 

iiiiTjski,  adj.  ridi  nahijski.  Rj. 

uailaziti,  z!ra,  v.  impf.  na-i-laziti  (s  dometnutim  / 
glagola  ivi),  V.  pf.  nai(;i.  —  Nastupati,  vidi  uailaziti. 
Rj.  408a  (a  rijeii  uailaziti  neina  na  mjestu).  Danju 
nailaze  na  mrak,  i  u  po  due  pipaju  kao  po  noci. 
Jov  5,  14.  Nailazjmo  dakle...  i  na  preragjeno  djelo 
Domentijanovo.  Ziv.  sv.  Sim.  i  sv.  S.  X. 

Iiailazenje,  n.  verb,  od  uailaziti.  radnja  kojom  tko 
nailazi  na  sto. 

iiailj  .  .  .  vidi  uahilj  .  .  .  Rj. 

iiiViiiianjc,  n.  das  Miethen,  conductio.  Rj.  verb,  od 
1)  nairaati,  2)  uaimati  se.  —  1)  radnja  kojom  tko 
iiaima  koga.  —  2)  radnja  kojom  se  tko  naima  u 
koga. 

niVimati,  niiimam  (naimljem),  v.  impf.  Rj.  na-imati. 
V.  pf.  uajmiti.  —  1)  aufnehmen,  miethen,  conduco. 
Rj.  —  Jesam  li  te  sv.agda  svjetovala,  da  svakijeh  ne 
naimas  sluga?  Npj.  2,  459.  Izigje  da  najima(?)  po- 
slenike  u  vinograd  svoj.  Mat.  20,  1  (isp.  Izigje  da 
naima  poslenike  u  vinograd  .svoj.  Prip.  bibl.  1.32). 
Oui  naiinalm  kamenare  i  drvodjelje  da  se  obuovi 
dom  Gospoduji.  Dnev.  II.  24,  12.  Jefrem  naima  Iju- 
bavnike.  Os.  8,  9.  —  2)  sa  se,  refleks.  sich  aufdingen 
lassen,  conducor.  Rj.  —  Krd^alije  .  .  .  poslije  sti  se 
naimali  u  paid  i  u  drugijeh  Turskijeh  atarjeJina 
koji  su  se  bill  izmegju  sebe.  Rj.  309b.  I'amdzije  se 
u  dahija  i  u  ostalijeb  poglavica  Turskijeh  naimali  u 
vojnicku  slu.ibu.  Rj.  818a.  Ar.seu  .se  po  selu  iiajimau, 


le  Onvao  gazdiuske  ovee.  Npj.>  1,  XXIII.  (najimao 
se  mjesto  naimao  se.  vidi  povise  primjer  iz  Mat.  20, 
1).  Koji  bijahu  siti,  naimaju  se  za  Idjeh.  8am.  I.  2,  5. 

iiiYiiiic,  (na  ime)  ncimentlicli,  nominatim.  Rj.  kao 
po  imeiiu.  —  Ove  sam  pjesme  ja  sluSao  od  onijeb, 
koji  su  sami  kolegjani  bili,  a  naime  od  Jove  Petro- 
vog.  Ziv.  17.  Cetvrti  dan  stvori  Bog  vidjela  na  nebu  .  .  . 
a  na  ime  veliko  vidjelo,  i  male  vidjelo.  Prip.  bibl.  5. 
JoS  se  i  danas  gdje  gdje,  na  ime  u  Bosni,  moiie  cuti 
>bratja,  rodjak.  ^  Rad  1,  110. 

niYiniCiiorati,  naimenujem,  r.  pf.  na-imenovati. 
prosti  je  "mcnovati  impf.  i  pf.  te  ovoga  slozenoga 
ne  hi  ni  trebalo.  —  Otvoreno  pismo,  u  kome  </«  )(«- 
imenaju  huljiihasom.  Danica  1,  73.  Da  vas  je  car 
naimenorao  rladikom.  Straz.  1887,  284.  Dogje  Cvetko 
Rajovic  iz  zatoc'enja,  i  on  (knez  Milo.5)  naimeniije 
njec/a  za  svoga  predstavnika.  Mil.  229. 

Iirii.skai),  piti,  his  auf  die  Hefen,  ad  ultimam  usque 
guttam.  Rj.  piti  naiskap,   sve   do  kapi.    isp.  iskapiti. 

—  na-iz-kap.  isp.  take  sloz.  adv.  na-iz-red,  na-iz-ust. 
iiaisti,    niiidera,    (naidoh,    naUao)    vidi    naidi.    Rj. 

ua-isti.  r.  impf.  uailaziti.  —  za  oblicje  infin.  vidi 
kod  isti. 

iiaiziiiakii.  <•/'.  izmak.  Rj.  na  izmakn.  vidi  primjere 
kod  izmak. 

iiaizinj^ncc,  ahwecliselnd,  ricissim,  n.  p.  cuvaju 
strazu  naizmjence,  t.  j.  jedan  pa  drugi.  Rj.  adr.  na- 
izmjenoe,  kao  na  izmjenu.  —  Bi  odregjeuijeb  trideset 
tisuda  Ijudi.  I  slaJe  ih  na  Li  van  po  deset  tisut^a  sva- 
koga mjeseea  na  izmjence;  jedan  mjesec  bijahu  na 
Livanu  a  dva  mjeseea  kod  ku^'a  svojih.  Car.  I.  5, 
14.  Pjevahn  na  izmjence  hvaleei  i  slave(?i  Gospoda. 
Jezdr.  3,  11. 

ii^izriMl,  iiaizredice,  der  Reihe  nach.  ex  ordine, 
cf.  redom.  Rj.  na-iz-red.  isp.  ttiko  sloz.  adv.  naiskap, 
naizust. 

iiaiznsi,  auswendig,  memoriter.  Rj.  ua-iz-ust  (vidi 
napamet).  isp.  tako  sloz.  adv.  naiskap,  naizred.  — 
Osadani  .  .  .  znadu  gotovo  svi  slavu  naizust.  Rj.  469a. 
Racun  je  predavao  naizust.  Sovj.  82.  Natpis  .  .  .  raz- 
gledavii  ga  dobro  i  proeitavM  nekolika  puta,  nauCim 
naizust.  84. 

liaj,  —  1)  vidi  na :    daj    )iaj.  Rj.    vidi  i  ma,  maj. 

—  Daj  uaj  (iz  ruke  n  ruku ;  daj  novce,  pa  onda 
uosi).  Posl.  51.  Naj  tebi,  Ruio,  povesmo.  Npj.  1,  164. 
Naj  ti  prsten,  momce,  moj  te  rod  ne  Ijubi.  1,  438. 
Naj  to  tebe,  slugo  Milovane.  2,  176.  —  2)  am  (um 
den  Huperlativ  zu  bilden).  Rj.  —  a)  orom  se  rijec- 
com  od  uporegjenih  pridjeva  gradi  treci  red  pore- 
(jjenju.  isp.  Ubl.  45.  —  Najbolji,  «»(  besten,  der 
Beste,  maxime,  super  omnes.  Rj.  Ona  poteci  onamo 
5to  je  najbrze  mogla.  Npr.  231.  Moze  biti  da  bi  ovo 
naj  trebalo  pisati  samo  za  sebe :  naj  holji  .  .  .  Istina 
da  ne  moze  biti  ;  popovskije«  §to  je  popovsko  - ;  ali 
bi  se  opet  moglo  redi,  i  u  Sali  bi  moglo  podnijeti, 
n.  p.  najslavenoserpskija  knjiga.  Rj.'  XLVI.  tako 
samu  za  sebe  pisu  Vuk  *  Dani(5i(''  rijec  naj,  kad 
dogje  pred  rijec  koja  se  poiinjc  glasom  j :  Vode  .  .  . 
onda  su  naj  jace.  Rj.  302a.  Da  ih  naj  jeftinije  dr^e. 
Danica  2,  86.  Zapovjedi  naj  jacim  Ijudima.  Dan.  3, 
20.  To  je  najprostije  i  naj  jasnije  svjedocanstvo. 
Vukov  prijev.  2.  ali  kad  mogu  n.  p.  dva  o  stajati 
jedno  pored  drugoga  (crnook,  i  t.  d.),  zasto  ne  bi 
mogla  .ttujati  dva  j  ?  —  b)  rijei^ca  naj  dolazi  i  pred 
rijeii,  koje  nijesu  pridjevi  u  poregjenju:  Najzad, 
najposlije,  )tajpotlje.  Rj.  390b.  jV«/  ostragu  Krla 
kapetane.  Npj.  3,  240.  Najnaprijed  Stojan  na  mrkovn, 
za  Stojauom  Vujo  na  alatu.  4,  lb8.  Pak  najprri  danak, 
kad  udrismo.  5,  528.  udcojeno:  Naj  niijpre  nannii, 
da  izbavi  Sezdeset  duSa  Srpskoga  roblja.  Milos  70. 
Najkrajnji .  .  .  dolazi  sam  positiv  kao  komparativ, 
prelaze^i  sa  naj  u  superlativ.  Rad  26,  72. 

nAja,  /'.  —  Mulija,  2)  (u  kazandzija)  cf.  uaja.  Rj. 
374b.  akc.  Rj."  XXX. 


IlilJ 


iuliti  se 


—  740 


niijmiti 


u^jaditi  se,  dim  se,  v.r.pf.ridi  naijediti  se,  Iju- 
titi  se;  Koliko  se  iiajadio  (ijuro!  jer  ne  hoi^e  otvoriti 
vrata.  Xpj.  4.  ll>3. 

niijahati,  najaSem,  r.  pf.  —  1)  koga  ili  na  koga, 
anfaUen,  inrehor.  Rj.  na-jaliati.  porori  se  i  uiijati 
(uajaatil.  kao  naraliti  na  koga.  r.  impf.  najaJiivati. 
Hem  prolivaS  suze  h  ociju,  kakvi  su  te  hali  najahali? 
HNpj.  4,  94.  —  2)  sa  se,  rejJeks.  v.  r.  pf.  sich  ifatt  • 
reiten,  satior  equitundo.  Rj.  yoiori  se  i  najaati  se 
(najaihlati  se).  nSjati  se.  dosta  se  nahajati. 

nnjahivanje,  n.  das  AnfaUen,  invectio.  Rj.  verb, 
od  najahivati.  radnja  kojom  tkn  najahtije  koga  Hi 
na  koga. 

najahivati,  najahujem,  i:  impf.  koga,  na  koga. 
anfaUen,  inrehor.  Rj.  na-jahivati.  kao  ja.iuci  nara- 
Ijivati  na  koga.  r.  pf.  najahati.  —  I  u  knjizi  beze 
iiapisao.  da  je  .  .  .  na  xirote  eesto  najahivo.  HNpj. 
3,  381. 

ndjani,  luljoia,  »i.  Rj.zajam  (7,J-Hi.ii  mjesto  7,!J-jhUT.), 
najani,  sajam,  ujam.  Osu.  33.  isp.  najmiti,  uaimati. 
—  1)  die  Miethe  (zuischen  J'ersonen),  conductio: 
otiSao  i(  najam,  biti  u  najmn.  Ko  ti  je  mani,  bio  ti 
?«  najniu.  Rj.  —  VidiJ,  ovi  su  svi  bili  n  mene  it 
najmu.  Npr.  23.  NaSav.M  ga  u  jednom  selu  kod  papa 
u  najmu.  169.  MiloS  ostane  sirotan  po  ecu,  i  potu^e 
se  po  najmu,  kao  i  brat'a  mu.  iMiloS  44.  —  2)  der 
Mieilohn,  merces:  nije  mu  platio  najma;  odbij  mu 
od  najma.  Ne  odbi  najam  za  sjekiru!  (Kad  ko  ne- 
pravo  ho<:e  kome  da  odbije  jednu  stvar  za  drugu. 
Posl.  207.1.  Covjek  se  uzme  ili  stane  n  najam  ili  se 
najmi;  ku(5a  se  uzme  ili  da  pod  kiriju:  a  oko  (5ega 
treba  sto  raditi,  ono  se  zaku|>ljuje  ili  uzima  pod  zakup 
(n.  p.  vodenica,  zemlja,  kaka  baia  gdje  se  riba  hvata 
ltd.);  volovi  se  daju  na  izor,  krave  i  ovce  pod  kesim: 
na  kazan  se  daje  ispck.  Rj.  —  Nije  mi  (-'w  najmu 
potplatiti.  HNpj.  3,  545.  Podaj  mu  (uajamniku)  najam 
njegov  isti  dan.  Mojs.  V.  24,  15. 

nftjamiti,  mim,  v.  pf.  aufbringen  (in  hinreichender 
Menge),  herbeischaffen,  compuro.  cogo.  Rj.  na-jamiti. 
kao  nabaviti  dosta  cega.  isp.  prosti  jamiti  2. 

n^jamliea,  f.  vidi  najaranica.  Rj.  n  isa  m  jjromi- 
jenilo  se  na  1.  isp.  mnogo  i  mlogo. 

lii\jainITlE,  m.  vidi  najamnik.  Rj.  isp.  najamlica. 

n&jamnica,  /'.  das  Mietkneib,  femina  mercede  con- 
ducta.  Rj.  zena  koja  je  u  najmu  u  koga.  vidi  na- 
jamlica. 

n^jamnice,  ceta,  n.  einjunger  Miethknecht,  servus 
conductus  juvenis:  No  besjedi  najamnice  mlado.  Rj. 
mlad  najamnik,  momce  u  najmu. 

DiljamnTi'lii,  adj.  sto  pripada  najumnicima  Hi  na- 
jam nikii  kojcmu  god.  —  Do  tri  godine,  kao  5to  su 
godine  najamnicke,  olosa(5e  slaya  Moavova.  Is.  16,  14. 

n^jamnilc,  m.  der  Miethknecht,  servus  conductus, 
cf.  najemnik,  najmenik.  Rj.  corjek  koji  je  u  najmu 
u  koga,  najmljeni  sluga.  vidi  i  najamlik.  —  Pristav, 
najamnik  koji  6uva  stoku.  Rj.  598b.  Primi  me  kao 
jednoga  od  svojijeb  najamnilca.  Luk.  15.  19.  Treci 
put  ustaJe  na  mlagjega'  brata  udruzivsi  se  s  grckim 
najamnicima,  Turcima  i  drugim  narodima.  DM.  6. 
Najamnici  samoga  kralja.  Glas.  21,  285  (prijevod 
Latinskih  rijeci:  ytipendiarii  ipsius  regis). 

najadliati  se,  naj&ucem  se,  ■!;.  r.  pf.  sick  satt 
klagen,  lamentis  fatigari.  Rj.  na-jaukati  se  (dosta). 
V.  impf.  jaukati. 

najiiTi  ina  javi)  in  uachendem  Zustande,  vigilans. 
Rj.  u  budnom  stanju.  vidi  Java,  i  primjere  ondje. 

najiiriti,  najavim,  v.  pf.  (u  C.  G.)  ovce,  zufiihren, 
adduco:  Od  Rovinah  ovce  najavio.  On  projavi,  drugi 
najavio.  Rj.  na-javiti,  kao  dovesti,  dognati.  v.  impf. 
javiti.  —  1  najavi  orce  ocupane,  povede  ih  Zvijezdi 
planini.  Npj.  2,  631. 

najiiziti,  nhjazim,  i;.  pf.  n.  p.  vodu,  herleiten,  ad- 
duco. Rj.  na-jaziti,  kao  wivcsti.  vidi  napei'iti  1.  r. 
impf.  jaziti. 


naj^diinje,  n.  (ist.)  vidi  n.aijedanje.  Rj,  tnko  i  u 
juznom  govoru.  ridi  najedati. 

iiajcdati,  najedam,  v.  impf.  (ist.)  vidi  naijedati. 
Rj.  tako  i  u  juznom  govoru,  kao  n.  p.  i  preijedati 
se  i  prejedati  se.  na-jedati.  v.  pf.  najesti.  —  Ove 
guske  neka  se  megju  tijem  napinju  i  uzalud  mu^re, 
da  besmrtne  najedaju  i  nirtve  ubijaju.  Pis.  (iO. 

liajcdenje.  n.  verb,  od  najesti  se.  djelo  kojim  se 
tko  najede.  —  Najedenje  za  prozdora  a  zdra\ica  za 
junaka.  DPosl.  68.  isp.  naijest,  najest. 

najediti,  najerfim,  r.  pf.  (ist.)  ridi  naijediti.  Rj. 
govori  se  i  u  juznom  govoru,  kao  i  ijed  i  jed,  ijediti 
i  jediti.  —  na-jediti.  kao  naljutiti.  r.  impf.  jediti. 

ii!\jcdnako  (na  jednako),  adv.  vidi  jednako.  Kao 
bes  razlike.  —  Blagodat  Boiiju  prima  svaki  c'ovjek. 
jer  su  svi  najednako  nje  nedostojni  i  svijem  najed- 
nako  treba  spa.senje.  DP.  182. 

najediio.  (na  jedno)  auf  einmal,  simul,  eodem  tem- 
pore. Rj.  u  jedno  (isto)  vrijeme.  —  PlijeniSe  ovce 
svekolike,  tu  najedno  sedam  posjekoSe.  Npj.  4,  124. 
;  isp.  ob  jednom,  od  jednom,  u  jednom  [kod  jednom). 

iiaj6drati,  dram,  v.  pf.  volt  werden,  impleri:  ua- 
jedralo  groi^gje,  kukuruzi.  Rj.  na.-}BArs.tA.  postati  jedro. 
r.  impf.  jedrati. 

iiiijeiniiTIl,  m.  vidi  n.ajamnik:  Jer  ti  dobro  najem- 
nika  pla(''a5.  Rj.  vidi  i  najamlik,  najmenik. 

nSjest,  /'.  (ist.)  vidi  naijest.  Rj.  /  u  juznom  govoru. 

—  naijest  (najest,  kor.  kojega  i  jesti).  Osn.  225. 
j  nJljesti,  niijedem  [juz.  i:  naijem,  istoc.  nkjem). 
'  Rj.  na-jesti.  r.  impf.  naijedati,  najedati.  —  I.  1)  an- 
i  beisscn,  admordeo:  luijelo  ga  pseto.  Rj.  vidi  naklati 
j  2.  —  2)  koga  cega,  sattigen,  satio:  Ko  bi  ga  naio, 
'  duSu  bi  stekao.  Xajcde  ga  piva  i  jestiva.  Rj.  vidi 
\  nahraniti.  —  Vi  gladnoga   nijeste  najeli.  Here.  311. 

—  //.  sa  se,  refleks.  sich  satt-essen,  satior:  Psi  ti  se 
mesa  najeli!  Rj.  isp.  nabalati  se,  nabanjati  se.  nabiti 
se,  nabokati  se,  nabubati  se,  nakresati  se,  nakusati 
se,  uaslagati  se,  natovariti  se,  natu(5i  se,  nazobati  se, 
naiderati  se.  —  fSkorovecernjak  .  .  .  koji  je  skoro 
stekao  veceru  i  najedavsi  se  ponio  se.  Rj.  687b.  Iza 
vuka  i  lisica  se  naije.  Posl.  97.  Kao  da  se  bunike 
najeo.  130.  Kao  da  se  ni  na  bo^id  nije  hljeba  najio. 
130.  Najeo  (sum)  se  kao  od  duga.  187.  Najeo  se  kao 
siroce  na  zadusnice.  187. 

[  D&jczda,  f.  die  Invasion :  Turska  najesda  na  Bal- 
j  kanske  zemlje.  M.  Gj.  Milidevid.  —  Tako  duga  vlada 
j  tugjinske  najezde  nije  mogla  prodi,  a  ne  ostaviti  ni- 
I  kakih  posledica.  Megj.  54.  na-jezda,  kao  navala  sto 
I  biva  jezdeci. 

nikjeznTll.  m.  koji  najezdi  na  tugju  zemlju.  M..Gj. 

ililicevid.  —  Saka  najeznika   grunu  na  zemlje  naJe. 

Megj.  161. 
naj6ziti   se,   najezim  se,  v.  r.  pf.  n.  p.  od  zime, 

das  Raar  striiuben,   e)-igo   crines  (wie  der  Igel,  jei), 

schaudern,  horreo.   Rj.    na-jeziti   se,  nakostrijesiti  se 
1  kao  jez.  v.  impf.  jeziti   se.   —   KuStrava  koko§,  koja 

je  najezena  perja.  319b. 

iiajlak,    langsam,  lente,   cf.   polako,  ponajlak.  Rj. 

vidi  i  lako  polako,  lagano,  polagano. 
I      iiajlise,  rtrft!.  r/di  liJma,  osobito.  ,Stulli:  ^raesertiHi, 

praecipue.   —   Zudjelu  je    svegj    Zudio   a    najlise  u 

subotu.  DPosl.  100. 

niijinenik,  m.  (u  I)alm.i  vidi  najamnik.  Rj.  vidi  i 

najamlik,  najemnik. 

iiiijmiti,  najnum,  v.  pf.  Rj.  na-jmiti.  postanje  vidi 

kod  dojmiti  se.  v.    impf.   naimati.   —    1)  koga,  auf- 

dingen,   conduco.  Rj.  —  U  Kastelinia  prijatelji  onoga 

koji  umre,  najme  narikacu  i  posalju  mu  kudi,  te  ga 

^ali  i  za  njim   narice.   Rj.    754a.    S   ouim    cobanima, 

koje  je  bio  najmio  da  svinje   zbijaju.  Danica  3,  156. 

Najmise  u  cava  od  M.ihe  tisudu  Ijudi.  Sam.  Ti.  10,  6. 

Car  je  Izrailjev  najmio  na  nas  careve  Hetejske.  Car. 

If.  7,  6.  —  2j  sa  se,  refhks.  sich  aufdingen   lassen, 
1  conducor:  Ako  sam  .se  najmio,   nijesam  se  pomamio 


iiiijutriig'ii 


741 


iiakanjiviiti  so 


(Posl.  7).  Niipiiio  sc  zao  u  ijorcga,  JSlje  ga  hrani,  a 
gore  mu  radi.  (Posl.  187).  Rj.  —  GodiJnjica,  sluJ- 
kiuja  koja  se  na  godimi  najmi.  Rj.  92a.  Nego  se 
najmi  da  cuva  seoska  goveda.  Npr.  173. 

najotril;!^!!,  adv.  otrAgu  u  trecem  redii  porefijenja  : 
Najotragu  n'aka  utvorica.  Rj.  791b.  i^p.  naj  2b. 

iiajposlijp,  iiajpoSljo,  iiiijpotljc,  .tuktzt,  postremo. 
Kj.  udr.  najposlije  sa  dodatijeiii  d:  najposlijed.  mjesto 
iiajpotlje  ima  i  ii  jubwm  gororu  uajpotle.  vidi  i 
iiajzad,  uapokojne,  napokon,  uapokonj,  napokonje. 
isp.  poslije,  poslijed,  poSlje,  potle,  potlje;  pon.ajpotlje. 

—  On  (5e  diigo  zatezati,  all  ce  ti  ntijposle  opet  dati. 
Npr.  11  (ist.).  Zet  se  oporacne  Sto  mu  je  itnjposlije 
kazao  pobratim  na  rastankii.  147.  Xnjpotlje  putujiu^i 
stignu  zdravo  i  veselo  doma.  222.  Te  fatajii  srne  i 
koSiite.  I'a  najposlje  hajku  zametnuSe.  Npj.  2,  47. 
Svu  Srbiju  zemlju  obredise,  najpuslijcd  pod  Topolom 
dose.  4,  1.54.  Sve  je  Use  redoni  izljubio,  kako  ga  je 
sestra  svjetovala,  a  najputlc  Zlatiju  gjevojkii.  Here. 
14.  A  najposUje,  nikomu  niSta  ne  namet'em,  uego 
samo  istem  sebi  slobodii.  Ogled  VII. 

najprijo,  iiajprigjc,  zuerst,  primo.  Rj.  mjcato  uaj- 
prije  ima  i  sa  dodatim  d:  uajprijed.  js^.  prije,  prijed, 
prigje.  —  Drago  je  sam  sebi  najpriyjc  vrat  slomio. 
Rj.  137a.  Najprije  spusti  sestru,  pa  onda  sve  tri  gje- 
vojke.  Npr.  9.  Pofine  najprije  obukovati  ga(?e  .  .  .  Po 
torn  stane  .  .  .  102.  Baci  joj  nujpriyje  vezenu  ma- 
ramii,  pa  faculet,  j«(  nujpodije  ogledalo.  123.  Sedi  ti 
nujpre  da  on  vidi.  139.  (iM.)  Boj  se  najprije  Boga 
pa  muza.  (Svjet  gjevojci  kad  se  udaje).  Posl.  21.  I  ti, 
Rade,  ev'  ne  me?i  puske,  dole  najprije  moja  puSka 
pukne.  Npj.  4,  332.  Najpre  se  potpiSu,  po  torn  .  .  ., 
pa  arhimandriti,  za  arhimandritima  prote,  pa  onda 
kuezovi.  MiloJ  170. 

iiajprvT,  adj.  naj-prvi,  allererste,  omnium  primus, 
isp.  naj  2b.  —  Ko  najprvi  dogje  jeli  krnjoj.  Kj.  305a. 
Pak  najprci  dauak,  kad  ndrismo.  Npj.  5,  528. 

iiajstraznjT,  adj.  naj-straznji.  isp.  naj  2b.  —  Strainji, 
najstraznji  (n.  p.  iovjek,  posao)  der  letzte,  schlechteste, 
postremws.  Rj.  718a  (najzadnji,  nujryjaviji). 

niijti,  najdem,  vidi  na^i:  tSto  je,  sestro,  da  od  Boga 
uajdes!  Rj.  na-iti,  na-jti,  na-tji,  naci. 

iiajvceilia,  adv.  am  meisien,  maxitne.  isp.  najvi.5e. 
za  oblik  vidi  vecma.  ■ —  Zene  ih  poljevaju  vodom 
gledajuei  da  bi  najvecma  polile  prpca.  Rj.  617a. 
Vjetar  kad  hoee  da  prestane,  onda  najvecma  diiSe. 
Posl.  36.  Izrailj  IjiibljaJe  Josifa  najvecma  izmegju 
svijeh  sinova  .svojih.  Mojs.  I.  37,  3. 

najvise,  suptrlatic  od  viSe.  Rj.  siiperlatip  orfmnogo 

—  1)  adv.  am  meistcn,  meinstens,  plurimmn.  vidi  ua- 
gorice.  isp.  najvec^ma.  —  Kako  se  je  tako  najvise  oko 
vatre  nalazila,  prozovu  je  pepeljugom.  Npr.  127.  Mnoge 
mu  stvari  preporuei  a  najvise  da  cava  novae.  217.  (!)n 
je  bio  dobar  i  miran,  a  za  najvise  pun  straba  Bozijega. 
246.  Sv'jeh  naufii  i  nakaraj,  moj  sokole !  moga  Sima 
i  Bogdana  sa  najvise.  Kov.  109.  Ja  sam  najvise  rad 
da  ovdaSuja  publika  euje  vaJ  sud  o  mojoj  sintaksi. 
Kolo  15  (14).  —  2)  adj.  die  meisten,  plurimi.  —  Oni 
u  Bosni  gore  nego  i  gdje,  jer  ih  najvise  nemaju  ni 
kuda  svojijeh.  Kov.  9.  Najvise  naSijeh  knjizevnika 
pisu  ...  jer  najvise  naroda  (jovori  .  .  .  Pis.  37.  Naj- 
vise od  ociJt  Turskijeh  rijedi  mogii  se  bez  svake  muke 
iSderati  iz  naSeg  jezika.  Rj.'  XX.  Ali  .  .  .  njiJi  naj- 
vise misle  i  rade  kao  i  Zagrepeani.  81av.  Bibl.  1,  92. 

najvolij,  najvolija,  adj.  superl.  prema  comp.  volij. 
isp.  najvoljeti.  —  Megju  sobom  govorile,  §to  bi  koja 
najvolija  .  .  .   »Ja  bih  prsten   najvolija.  Here.  283. 

liajvoljvti,  najvolim,  i'.  impf.  kao  najvecma,  naj- 
vise foljeti.  najvoljeti  ko<ja,  sto;  nnjroljeti  komn,  cemii. 

—  Oovori  se  i  najvoljeti,  am  liehsten  hahen:  Ja  bi 
Janka  )iajvoljela.  Rj.  71b.  Bog  je  najprije  sebi  bradu 
ostavio.  (Svaki  ^oek  schi  najvoli).  Posl.  18.  Od  nas 
triju  kom  bi  najvolila?  Npj.  1,  443.  To  bi  sada,  braco. 
najvoljeo.  4,  179.  Nije  rado  napred  u  boju  tr^ao,  a 


Milo§  je  to   najvoleo,  i  u  tome   nikom  nije  ustupao. 
MiloJ  45. 

najzad,  vidi  najposlije:  Najzad  zove  pa§a  Vu(5i- 
trnski.  Rj.  naj-zad.  syn.  kod  najposlije. 

iiiijzadnjT,  adj.  uaj-zadnji.  isp.  naj  2b.  —  Naj- 
zadnji ka'  i  amin  u  oeenaSu.  Posl.  187.  Tako  mi 
najsadnje  ure.  302.  Djever  ne  vodi  nevjeste  za  ruku, 
nego  sama  ide  najzadnja  iza  sviju.  Kov.  96. 

Nak,  m.  vidi  Naci :  Pokupi  mi  po  Nakii  krvavu.  Rj. 

iiiika,  f.  cf.  zlatoje.  Rj.  —  Nova  mlada  .  .  .  nekoga 
zove  (starije  djetiC'e)  lakom,  nekog  bAbom  .  .  .  zene 
gospom,  mamoni,  majom,  nakum,  snaSom,  nevom.  Rj. 
211a.  na-ka,  lujp.  od  ntoa  (majka).  —  takca  hyp.  kod 
bika. 

nakiiiliti,  nakadim,  v.  pf.  anriluchern,  infumo.K]. 
na-kaditi.  v.  impf.  nakagjivati. 

iiakasjivaiijc,  n.  das  Anrmiehern,  fumigatio.  Rj. 
verb,  od  nakagjivati.  radnja  kojom  iko  nakagjuje. 

uakasi'jivati,  nakagjujem,  v.  impf.  anriiuchern, 
fumiijo.  Rj.  na-kagjivati.  v.  impf.  pro.^ti  kaditi.  v.  pf. 
nakaditi. 

iii'lkajati,  jcm,  v.  pf.  vidi  pokajati:  Evo  nam  je 
Sake  zapanulo,  da  mi  jade  nase  nakajemo  na  krvnika 
Cengij(;  Smail-agu.  Rj.  na-kajati.  vidi  i  osvetiti  2 
(koga).  V.  impf.  kajati. 

nilkalamak,  nakalamka,  »».  vidi  nastavak.  Bj.  ono 
sto  se  nakalaiiii,  sto  se  nastavi. 

naki^lauiiti,  niim,  v.  pf.  —  1)  propfen,  insero  (sur- 
culum),  cf.  navruuti,  prieijepiti,  privrnuti,  presaditi. 
Rj.  na-kalamiti  vocku.  vidi  i  nakalemiti,  prepiaati 
(kraste).  v.  impf.  kalamiti.  —  Po  torn  je  zadnzbina  .  .  . 
usaditi  ili  nakalamiti  vocku  blizu  puta.  Rj.  173b.  Ide 
kao  nakalamljen.  Posl.  96.  —  2)  n.  p.  osovinu,  t.  j. 
nastaviti.  Rj. 

uakitlomiti,  mim,  r.  pf.  ua-kalemiti.  vidi  nakala- 
miti 1,  (  syre.  ondje.  v.  impf.  kalemiti.  —  Presaditi,  cf. 
nakalemiti.  Rj.  579b. 

iiakiVliti,  nakaltm,  v.  pf.  n.  p.  gvozgje,  kiihlen,  re- 
frigeru  (ferrum),  cf.  okaliti :  Jer  su  strele  paste  otro- 
vane,  na  zmijiiui  jedu  nakaljenc.  Rj.  na-kaliti.  v.  impf. 
kaliti. 

nakiiljati,  nakaljam,  v.  pf.  auf  ein  Uehel  stossen, 
impingere,  cf.  ograisati.  Rj.  na-kaljati.  naidi  na  zlo 
(krao  stupiti  na  kao?).  isp.  v.  impf.  ki'djati.  —  vidi 
i  nadrljati  2,  i  syn.  odje. 

UiVkan,  adj.  bio  sam  nakan  da  ti  dogjem,  ent- 
schlossen,  schliissig,  statuerum.  Rj.  vidi  uamjeran, 
nauman.  isp.  nakauiti  se.  —  Ako  se  je  nakan  ozeniti, 
nek  se  Osman  na  Udbiui  spremi.  HNpj.  4,  88.  Kad 
si  sestru  nakan  udavati.  4,  322. 

nakiiiiiti  se,  nakiinim  se,  i'.  r.  pf.  sich  entschliessen, 
conslitno,  decerno:  Kad  se  lijen  nakani,  sav  svijet 
popali  (Posl.  120).  Rj.  na-kaniti  se,  vidi  skaniti  se, 
ukaniti  se,  zakaniti  se.  tsp.  nakan  biti,  namisliti,  na- 
mjeriti,  nanmiti.  v.  impf.  nakanjivati  se.  —  Kad  obrnu 
trece  Ijeto,  nakanih  se  i  otidob.  Kov.  56.  Ali  sam  se 
sada  i  ja  nakanio  Jtogod  da  kazem.  Odbr.  od  ruz.  2. 
Ja  sam  se  kojekako  nakanio  na  pisanje  ovoga  t^lanka. 
Srb.  i  Hrv.  7.  S  Tirkom  sam  bio  dva  puta,  ali 
.se  nijesam  mogao  nakaniti  da  mu  govorim.  Straz. 
1887,  206. 

niYkanjiti  sc,  njim  se,  v.  r.  pf.  Rj.  na-kanjiti  se. 
ne  dolazi  kao  prost  glagol.  isp.  kanje.  —  1)  die 
Stirne  ricnzeln,  rugo  frontem:  5to  si  se  nakanjio. 
Rj.  upravo:  stisnuti  kanje.  vidi  namrditi  se,  namr- 
goditi  se,  namrStiti  se,  natmuriti  se,  natmuSiti  se.  — 
2)  (vom  Wetter)  sich  mmvolken,  ohnubilor:  nakanjilo 
se  vrijeme.  cf.  namrStiti  se.  Rj.  vidi  i  nahumoriti  se, 
/  syn.  ondje. 

nakaujivaiijc,  n.  das  Vornehnen,  consilii  captio. 
Rj,  verb,  od  nakanjivati  se.  radnja  kojom  se  tko  na- 
kanjuje. 

nakanjivati  so,  nakanjujem  se,  v.  r.  impf.  sich 
anschicken,  capto  consilium.  Rj.  na-kanjivati  se.  vidi 


iinkapnti 


—  742 


icikjliro 


skanjivati  se,  zakanjivati  se,  nakan  biti.  r.  pf.  naka- 
uiti  se.  —  Stojau  so  krei'e  a  iz  doma  iie  I'e.  (Kad  sc 
ko  uakunjuje  i  dugo  sprema  kud  da  ide).  Posl.  295. 
Turci  ovo  li».<uo  obreku  ...  ali  fermanoiu  potvrditi 
rrlo  su  sc  nuktmjiKdi.  MiloS  S.  Ja  sum  se  zaista  na- 
kaiijirao,  da  vam  o  torn  piSem.  8traz.  1887,  207. 

ii)\ka)taU,  nakiipljp,  i\  pf.  niitropfen.  stiUando  im- 
pleor:  iiakapalii  puna  kopauja  vina  ;'  uakap.alo  vina 
puna  kopauja.  Rj.  na-kapati.  lito  kapljui'i  niqmniii 
se.  r.  imp!',  kapati.  —  Kaplja  kaplje  ii  kabao,  i  na- 
kapti  pun  kahao.  DPosl.  45. 

nSikarade,  /'.  pi-  da!<  JHisten,  die  VoiTkhtmitj, 
di.'ipositio:  Kake  su  to  nakarade?  nekake  nakarade. 
Rj.  kao  napmvu,  opniru,  sprara:  Da  ue  piicu  na 
naSe  gradove  sve  topovi  i  naSe  kumpare  i  bumbala, 
iiase  nakarade?  Npj.  5,  482  (puCu  dijalckt.  mj.  pucaju). 
Ihigjii  rijec  nakarade.  Osn.  25B. 

nakilrati,  nakarruu,  v.  pf.  —  1)  ein  tvenig  aus- 
zunkeii,  modice  ohjttrgo.  Rj.  na-karati.  vidi  pokarati 
1.  r.  inipf.  karati  I.  1.  —  Sv'jeh  nauci  i  nakaraj  .  .  . 
e  su  kuc'e  zatrnuli.  Kov.  109.  Za  to  ga  i  otac  nakara 
i  rece  mu :  Zar  ja  i  tvoja  mati  i  tvoja  bra6a  da  se 
tebi  klanjamo?  Prip.  bibl.  26  (isp.  Ali  ya  otac  pre- 
kori  i  reoe  mu  .  .  .  Mojs.  I.  37,  10.  Razumnoga  na- 
karaj da  razumije  nauku.  Prit'.  19,  25  (corripere, 
Vertceis  geben).  —  2)  vidi  pokarati  2,  strafen,  punire. 
isp.  i  nakaziti.  v.  impf.  karati.  I.  2.  —  Starjeline 
neka  uzmu  muia  njeziua  i  nakaraju  ga.  Mojs.  V. 
22,  18  (verherahunt  ilium,  ilin  schlugen).  Kako  su 
potomci  njeffovi  grijeSili  i  kako  su  za  to  bili  naka- 
rani.  DP.  62. 

D^kastiti,  stim,  V.  pf.  vidi  naumiti.  cf.  kastile.  Rj. 
ua-kastiti.  kao  prost  glagol  tie  nulazi  se. 

uikkasati,  niikasam,  v.  pf.  na-kasati.  r\  impf.  kasati. 
—  Nakasao  kao  pas  na  kijak.  Pes!.  187. 

nakiVsljati  se,  nakaSljem  se,  i\  r.  pf.  na-kaJljati 
se.  Isp.  prokaSljati  se.  r.  impf.  kaSljati.  —  Ne  gubi 
cijene.  (ReCe  se  u  5ali  onome  koji  se  nakaslje,  i  znafii 
da  ne  gubi  cijene  kao  konj).  Posl.  197.  Opasati  koga 
u  liko.  (.  .  .  onda  se  jo5  doda:  pa  kad  si  nakasljes. 
da  ti  liko  pukne).  240. 

uAkaz,  m.  Ui'ikaza,  f.  Missgelmrt  (als  Schimpfu-ort), 
moHstrum :  idi  nakazo  jedna.  Rj.  sto  se  nukazno  rodi, 
sto  je  nakazno,  grdiio.  isp.  <5udovi§te.  —  Ti  si  siloni 
svojom  raskinuo  more,  i  satr'o  glave  vodenim  naka- 
sama.  Ps.  74,  13.  .\li  sam  duzan  red  da  se  ijefinik 
ovaj  ne  moze  pisati  po  drugoj  gramatici,  ako  se  ne 
6e  da  bude  nakaza.  Ogled  VII.  .Sto  ih  (rijeci)  lite- 
ratura  ne  moze  i  ne  smije  u  se  pustiti,  jer  su  nakaze. 
Rad  15,  184, 

liitkazaii,  niikazna,  adj.  von  Gott  gezeichnet  (zur 
Strafe),  signurit  cum  dens.  Rj.  sto  je  kao  nakaza, 
sto  je  nakazenu.  —  »Ako  moji  spisi  sadrzinom  svojom 
vrede,  ne  <^e  im  nauditi  isto^ni  govor*.  Hoce,  te 
mnogo!  Ndkazan  je  to  govor>.  Megj.  316. 

nakiiziti,  niikazim,  v.  pf.  Rj.  v.  pf.  sloz.  iz-naka- 
ziti.  —  1)  nakazio  ga  Bog,  gezeichnet  (zur  Strafe), 
signavit  eum  deus.  Rj.  —  Kad  ih  (vile)  ko  uvrijedi, 
onda  ga  razlifno  nakaze:  ustrijele  ga  u  nogu  ili  u 
ruku  ...  ili  u  srce,  te  odmah  uuire.  Rj.  61b.  Pokarao 
ga  Bog,  Gott  hat  ihn  gestraft,reprehendit  ilhim  Deus, 
cf.  nakaziti.  Rj.  530a.  Cuvaj  se  od  onoga  koga  je  Bog 
nakazio.  Posl.  350.  Mnoge  iscijeli  tako  da  navaljivahu 
na  njega  koji  bijahu  naJcaieni  bolestima.  Mark.  3,  10. 
Gospode!  nemoj  me  pokarati  u  jarosti  svojoj,  niti 
ine  u  gnjevu  svojem  nakaziti.  Pis.  6,  1.  —  2)  v.  r. 
pf.  .\.  Kazacu  —  B.  Nakazice5  se,  fitr  das  Sagen 
von  Gott  gestraft  uerden.  Rj.  za  kazanje  nakazices 
se  (od  Boga). 

ni\ki<lati,  dam,  c.  pf.  Rj.  na-kidati.  v.  impf.  kidati 
1.  —  1)  in  2Icnyc  pjliicken,  reissen,  carpo.  Rj.  n.  p. 
mnogo  konaca.  —  2)  v.  r.  pf.  (u  C.  G.)  sich  satt 
haticn,  sich  anhauen,  satiatus  sum  caed^endo:  Da  se 


danas  nakidmno  glaru.  Jesu  Ii  sc  glara  nakidali.  Tu 
sc  dosta  ghiva  nakidasmo.  Rj.   vidi  nasje^'i  se. 

iiakiii^Ariti  sc,  naWugjurmi  se,  r.  r.  pf.  sich 
ausstaffiren,  exornari  incptc,  cf.  nakititi  se.  Rj.  na- 
kinajuriti  se.  kao  nakititi  sc  odvise,  nelijcpo.  v.  impf. 
kingjuriti  se. 

iiakilljiti,  uakinjim,  —  1)  v.  pf.  qudlen,  strapa- 
zieren,  fatigo.  cf.  namuiMti.  Rj.  na-kinjiti.  r.  impf. 
kiujiti.  —  2)  sa  se,  rcflcks.  nakiujiti  se,  r.  r.  pf.  sich 
strapazicrcn,  t'atigor.  Rj.'  435.  vidi  nanuiciti  se. 

iiilkiscliti,  lim,  v.pf.  Kj.  ua-kiseliti.  r.  impf.  kiseliti. 
—  1)  in  Menge  cintrcichen.  macerarc.  Rj.  vidi  ua- 
kvasiti,  nakiSati,  pokiseliti.  isp.  kiseliti  2.  —  2)  in 
Menge  .fiinern  (z.  B.  Kraut),  acidum  faccre.  Rj. 
nakiseliti  n.  p.  kupusa.  isp.  kiseliti  1. 

iiiikisoo.  niVkisela,  adj.  sduerlich,  acidulus.  Rj. 
na-kiseo.  dcm.  od  kiseo.  malo  kiseo.  takva  deni.  adj. 
kod  nacrn.  —  Poskurnjafia  (jabuka)  nakisela  je  i  kad 
se  ustoji  prosipa  se  u  ustima  kao  braSno.  Rj.  54sb. 
Slatina,  gdje  izvire  ili  piSti  voda  slana  ili  nakisela. 
Rj.  691a.    ■ 

iiakisiTaiijo,  n.  das  iiftere  Regnen,  pluviae  fre- 
quentes.  Rj.  vierh.  od  nakisivati.  stanje  koje  hiva,  kud 
nakisuje  (ccsto  dazdi). 

nakisivati,  naklsuje,  v.  impf.  n.  p.  ove  godine 
fiesto  nakisuje,  t.  j.  cesto  dazdi,  regnen,  pluere  fre- 
quenter. Rj.  na-kisivati.  v.  pf.  nakisnuti. 

liiVkisiiiiti,  sue,  r.  pf.  Rj.  na-kisnuti.  v.  impf.  na- 
kisivati. isp.  kisnuti.  —  1)  hineinregnen ,  impluo, 
n.  p.  nakislo  u  kacu.  Rj.  —  2)  anregnen,  pluria 
impleor:  dobro  je  nakislo,  mogu  se  kopati  kuku- 
ruzi.  Rj. 

iiakisati,  Sam,  v.  pf.  (u  Dubr.)  n.  p.  bob,  vidi 
nakva-siti,  pokiseliti.  Rj.  na-ki5ati.  vidi  i  nakiseliti  1. 
v.  impf.  kiSati. 

niikit,  ni.  der  I'utz,  ornatus:  zenski  nakit,  t.  j. 
novel,  srebro,  zlato,  biser  i  drago  kamenje  5to  zene 
nose  na  glavi  ili  o  vratu.  Rj.  vidi  ures,  adigjar.  — 
Rat,  raht,  nakit  kottjski.  Rj.  644b.  Njeziu  nakit  vri- 
jedi  oko  dvadeset  dukata.  Danica  2,  140.  Douosise 
pr.stenje  i  narukvice  i  svulcojake  nakite  zlatne.  Mojs. 
II.  35,  22.  Zlato  6e  njihovo  biti  kao  necistota  .  .  . 
.Jer  slavni  nakit  svoj  obratiSe  na  oholost.  Jezek.  7, 
20.  Nakitih  te  nakitom,  i  metuuh  ti  narukvice  na 
ruke  i  grivnu  oko  vrata.  16,  11. 

niikititi,  tlm,  v.  pf.  Rj.  ua-kititi.  v.  impf.  kititi. 
—  la)  schmiicken,  como.  Rj.  vidi  okititi,  zakititi, 
nagizdati,  uaresiti,  utiriSiti.  —  U  Risnii  nakite  hu- 
dnjake  locorikom.  Rj.  12a.  Nego  je  (gjevojku)  livada 
evijecem  nakitila  i  naresila.  Npr.  103.  Augjelina  ruze 
brala  povrh  grada  Dubrovnika,  divnu  kiiu  nakitila. 
Npj.  1,  336.  Xakitih  te  nakitom,  i  memuh  ti  naru- 
kvice na  ruke.  Jezek.  16,  11.  —  b)  nakititi  knjigti, 
i  napisati  je:  Prvu  TurOiu  knjigu  naliitiu,  te  je  Salje 
u  Kovace  ravne.  Npj.  3,  109.  Mi  smo  knjigu  sitnn 
nakitili,  opravisnio  u  NikSica  grada.  4,  42.  —  2)  sa 
se,  refleks.  —  a)  sich  schmiicken,  comere  se.  Rj.  vidi 
nakrasiti  se,  nakingjuriti  se.  —  Naciuila  se  kao  do- 
dola  —  vekii  djevojci,  ili  zeni,  koja  se  mnogo  tiakitila 
po  glavi.  Rj.  12Sa.  (.Tosa  ti  se  repom  nakitio!  (Kao 
psovka  ili  kletva  tugjem  psetetu  u  vojvodstvu).  Posl. 
44.  Kao  dodola  (n.  p.  nafiinio  se,  —  kad  se  ko  rrlo 
nakiti  evijecem).  131.  A  kad  dogje  bijel'  danak 
Gjurgjev...  planine  se  nakite  jahlanom.  Npj.  4,  211. 
Xakitivsi  se  i  nasaravsi  tugjijem  perjem.  Odg.  na  ut. 
3.  —  b)  (St.)  nakititi  se  vina:  A  kad  se  vina  nakitisc. 
Rj.  0}}iti  se.  —  Nakititi  se  bez  c\nje(5a.  (Opiti  se). 
Posl.  188.  Da  sc  rujna  nakitimo  vina,  ni  za  moje  ni 
njegovo  blago,  vec  za  tvoga  zlacena  gjerdana.  Xpj. 
2,  351.  Poslije  rucka  Kara-Gjorgjije  dohro  tiakircn 
rinom  i  rakijom.  Sovj.  54.  vidi  syn.  kod  napiti  se  II.  1. 
uiikjiiee.  treiSi  dan  ualrag  (t.  j.  uo(^i  prekjuce),  kao 
naksjutra  u  napredak.  Rj.  juce,  prekjwc,  nakjucc; 
sjutra,  jjreksjutra,  naksjutra. 


naklanjiiti  so 


—  743  — 


nakon 


iii'lklanjaU  sc,  njaiii  se.  o.  r.  impf.  i.Hj.')  nii  Ho, 
sicli  dariiber  hcugen,  inclinor,  rf.  nailno.siti  se.  Kj. 
ua-klaujati  se.  cUU  i  uatkucivati  se.  i\  pf.  uakloniti  se. 
iiakl^palo,  m.  tier  Pluuderer,  loquux,  fahulator. 
Kj.  koji  nuMapa.  vldi  blebetas,  i  syn.  oniljv.  —  ri- 
jeci  s  ial;iin  nasi,  kod  bajalo. 

iiaklitpaDJc  II.  das  l)aherplauderi>,  confahulatio. 
Kj.  vcrli.  od  naklapati.  radnja  I'ojom  ficn  nuldapd. 
nakli\]>ali,  iiaklfipam,  r.  impf.  daherpliiitdcni,  fa- 
hiilur:  Naklapa  kao  baba  u  jrrozuiei  (Posl.  188).  Kj. 
na-klapati.  vidi  juiklapati.  isj}.  prcsf*  glagol  impf. 
kWpiti.  syn.  kod  blcbeiati. 

nikklati,  uakoljem,  r.  pf.  Kj.  iia-klati.  r.  impf.  klati. 
—  1)  cine  Mcnye  (ihstcelicn,  sclilachteii,  satis  mac- 
lassc.  Kj.  iiinotjo  Hi  dosta  poklati.  —  Odvedi  ove 
Ijiule  u  kuoii,  p;i  nakolji  mesa  i  z2;otovi,  jer  Oe  u  po 
dne  sa  mnom  jesti  ovi  Ijiidi.  Mojs.  I.  43,  Hi.  NuMa 
Balak  coluva  i  ovaca.  IV.  22,  40.  —  2)  n.  p.  kurjak 
dvije  ovce  udavio  i  jednu  naklao,  anbeissen,  admordeo, 
cf.  uajesti.  Rj.  —  Kurjak  barnii  izeo,  a  kusonju  na- 
klao. Npj.  1,  511  (naceo  kluti). 

liilklou,  m.  salwto,  rivereza,  salutatio.  Stulli.  na- 
klon,  djelo  kojini  se  tko  uakloni  komu.  vidi  poklou  2. 
Iinkl6niti  .sc,  naklonim  se,  v.  r.  pf.  sich  hengen, 
inclinor:  Nakloni  se  odaji  na  vratiib),  pa  ce5  vigjet' 
lijepu  gjevojku.  Kj.  na-kloniti  se.  r.  impf.  naklanjati 
se.  —  MiloJ  je  morao  jos  uz  Milana  postati  iiaklonjeii 
k  strani  protiv  Crnoga  Gjorgjija.  Jlilos  46.  i.9p.  pri- 
vrzenik. 

uakl6u6st,  naklonosti,  /.  osohina  onoga  sto  je  na- 
kloHJeiio  k  cemu:  die  Xeigung,  Geneiglieit,  inclinatio, 
proclivitas.  isp.  blagonaklonost.  —  Ko  h\  ikad  btio 
i  smislio  vas  ispravit'  s  vaJe  iiaklunosti.  Seep.  mal.  95. 
nakldpiti,  naklopim,  r.  ^j/".  Kj.  na-klopiti.  nc  na- 
lazi  se  kao  prost  glagol.  /.yj.  klopiti.  —  J,  (u  C.  G.) 
uavaliti,  losdrangcn,  losgelien,  iiicumho:  .\.  da  hodza, 
kud  si  naklopio,  a  nijesi  drama  ugodio.  Rj.  —  II.  sa 
se,  refleks.  —  1)  za  kim,  verfolgen,  nachsetzen,  per- 
sequor.  Kj.  kao  potrijati  za  kim  koji  hjezi.  vidi  na- 
tismiti  se  za  kim,  stisiiuti  se  za  kim,  naturiti  se  za 
kim.  —  Rastjerala  kud  koje,  niMopi  sc  za  svekrom, 
presko(;io  dva  plota.  Xpj.  1,  520.  Naklopi  se  i  ou  za 
onima,  5to  begaju.  Daniea  4,  7.  Pobegne  s  vojskom 
k  Deligradu,  a  Turei  se  naklope  za  njim.  4,  24.  — 
2)  u.  p.  ua  jelo,  na  kakav  posao,  sich  darauf  legen, 
inciimho.  Rj.  kao  dati  se  na  sto  (s  2)ohlepom).  vidi 
uametnuti  se  4,  uastaviti  se  na  5to,  naturiti  se  1, 
udariti  u  sto.  —  Kucak  se  postavi,  i  Megjedovic?  se 
naklopi  te  pojede  sve,  i  jo5  da  je  bilo.  Npr.  2.  I 
vrijedi!  (.  .  .  Kad  se  gosca  naklopi  na  hajvar  a  grahu 
ni  mukaet . . .).  Posl.  95.  Naklopi  se  narod  na  plijen, 
i  nahvataSe  ovaea  i  volova.  Sam.  I.  14,  32. 

nakija,  /'.  vidi  okuka.  Kj.  vidi  i  okuf,  zakuka.  gdje 
se  coda  Hi  put  zavija  Hi  krivi. 

nikkljukati,  kam,  v.  pf.  n.  p.  gusku,  vollstopfen, 
rcfcrcio.  Rj.  ua-kljukati.  v.  impf.  kljukati. 

liakljilvati,  niikljujem,  r.  pf.  anpickeii,  admordeo 
(lit  gallina).  Kj.  na-kljuvati,  kao  naceti  sto  kljujaci.  v. 
impf.  kljuvati.  —  sa  se,  refleks.:  Kakav  Mate,  zalosna 
mu  majka,  ne  bi  ga  se  vrane  nakljucale.  a  kamo  li 
dikle  naljubile!  HNpj.  4,  135. 

naknada,  /'.  der  Ersatz,  compensatio.  Kj.  —  Platim 
dvjesta  dukata  globe,  kao  nuknadu  za  ucinjenii  sra- 
iiiotu  plemenu.  Danioa  2,  141.  Ako  onaj  nema  uikoga 
konui  bi  pripala  naknada  za  stetu,  neka  se  dade 
Cxospodu.  JIojs.  IV.  5,  8.  U  oba  se  slucaja  naknada 
svagda  davasc.  UM.  303.  Zupan  moze  uzetd  nuknadu 
od  njihovijeh  Ijudi  kako  zna.  309.  Po  Sto  je  jedno 
otpalo,  dosan  je  ii  nuknadu  laki  glas  i.  Kad.  1,  119. 
Uclknaditi,  dim,  r.  pf.  ersetzen,  compenso.  Rj.  na- 
knaditi.  (kao  prost  glagol  knaditi  ne  dolazi).  vidi 
nadoknaditi,  nakrmiti,  nakrpiti.  naviti  4.  /■.  impf.  na- 
knagjati,  naknagjavati,  naknagjivati.  isp.  skuaditi.  — 
Crkia  krava  pa  za  njom  i  kobila,  i  ni  jedan  od  nje- 


govijeh  aiisjeda  nije  rekao  da  mu  nnknadi  koju  od 
tijeh  steta.  Posl.  293.  Ko  bi  nehotice  jeo  Hvetu  stvar, 
neka  dometne  peti  dio  i  naknadi- sve.steniku  svetu 
strar.  Mojs.  III.  22,  14. 

iiakiiiigjanje,  n.  verb,  od  naknagjati.  radnja  kojom 
tko  naknagja  sto. 

uakii:t^ati,  naknagjam,  v.  impf.  na-kuagjati.  vidi 

naknagjavati,    naknagjivati.    v.  pf.   naknaditi.  —  Tu 

stetu  naknufijahu  krajisnici.  DM.  .-it)!,   sa   se,  pass.: 

Po  .ito  jedno  ^U  ot])adne.  cesto  se  naknagja  qlasom 

i<.  Kad  1,  119. 

iiakiiassjiWaiijc,  n.  das  Ersetzen',  compensatio. 
Rj.  verb,  od  naknagjavati.  radnja  kojom  tko  nakna- 
gjara  sto. 

nakiia!;ji\vati ,  naknagjavam,  v.  impf.  ersetzen, 
compensii.  Rj.  na-knagjav.ati.  vidi  naknagjati,  nakna- 
gjivati. V.  pf.  naknaditi.  —  (1ve  razlik(j  (izmegju  gla- 
gola  perfektirnih  i  imperfektivnih)  nemaju  ni  Grei 
ni  Latiui,  nego  to  rremenima  naknagjavaju.  Rj.'  LV. 

iiakiiaii'jivanjo,  n.  verb,  od  naknagjivati.  radnja 
kojom  tko  naknagjuje  sto. 

iiakuagjirati,  naknagjujem,  v.  impf.  nidi  nakna- 
.gjati,  naknagjavati.  v.  pf.  naknaditi.  —  Bog  zatvori 
jedna  vrata,  a  otvori  stotinu.  (.  .  .  ali  mu  s  mnogo 
strana  ono  moze  naknaditi  i  naknagjuje).  Posl.  17. 
Vjera  sveStenika,  koji  krsti.  i  roditelja  i  kumova  na- 
knagjuje neznanje  u  djeteta.  DP.  182. 

iii\kniti,  naknijem,  v.  pf.  na-kniti,  knu  postaviti, 
knom  numazati,  n.  p.  kosu  Hi  rnke.  v.  impf.  kniti. 
—  NakniJe  joj  i  noge  i  ruke,  obuko.^e  svoje  odijelo. 
Here.  149. 

nako  (n'ako,  no  ako)  (u  C.  G.)  vidi  osim,  ve6  ako : 
Ne  sa  ziva,  nako  sa  mrtvoga.  Rj.  —  Ja  nicije  go- 
spostvo  ne  traiim,  nako  moje  .sto  je  od  starine.  Npj. 
5,  32.  E  nemamo  topa  ni  knmbare  nako  nase  puSke 
Jarovite.  5,  113. 

liakdjegja,  f.  (u  Dubr.)  die  Nagehrurzel,  paro- 
nychia, cf.  zanoktica.  Rj.  korijen  u  itokta.  vidi  i 
nokilj,  nokilja,  noktilja.  —  Stulli  kod  nakojegja  ima 
vidi:  noktojegja;  a  ima  i  nokojegja.  «  Dubromiku 
bice  glas  a  mj.  glasa  o  postao  krivim  izgovorom. 

iiakok<)titi  se,  nakfikotim  se,  v.  r.  pf.  sich  in  die 
Brust  (ivie  ein,  Hahn)  icerfen,  superbio  ut  gallus. 
Rj.  na-kokotiti  se.  ponijeti  se  oholo  (kao  kokot).  vidi 
uskokotiti  se.  r.  impf.  kokotiti.  se. 

iiakoliti,  nakolim,  v.  pf.  na-koliti  n.  p.  vinograd, 
svrsiti  koljeiije.  govori  se  u  Hrv.  v.  impf.  prosti  koliti. 

nakom,  Rj.  praepos.  vidi  nakon,  gdje  su  i  primjeri. 

nilkoiuii'e,  vidi  okomice.  Kj.  adv.  vidi  i  komice. 
na-komiee.  kao  odbijajuci.  tumacenje  indi  kod  komice. 
isp.  gurimice. 

iiakdmiti,  nakomim,  v.  pf.  n.  p.  kukuruza,  graha, 
anhi'dsen,  genug  anschdlen,  satis  paro.  Rj.  na-komiti 
(dosta).  v.  impf.  komiti. 

nakon,  (u  Dubr.)  vidi  nakom.  Rj.  praepos.  na-kon 
(slozeno  od  prijedloga  na  /  prijedl.  kou).  nakon  Hi 
nakom,  gdje  je  /(  na  kraju  promijenjeno  u  ?/;.  Ova  je 
promjeua  jamacno  najprije  bila  samo  pred  glasovima 
p,  b,  s  (kao  erve?«perka).  isp.  Sint.  203.  sadje  ova  pro- 
mjena  i  jned  driigim  glasovima,  n.  p.  d,  n,  t.  — 
S  prijedlogom  ovim  rijec  a  drugom  padezu  pokasuje, 
da  sto  biva  onda,  kad  progje  vrijeme,  koje  sama  znaci; 
a  vrijeme  se  moze  kazati  neciin  sto  je  xi,  njemu.  — 
Nakom,  (mit  gen.)  hinter,  post,  cf.  nakon,  poslije,  iza: 
Nakom  boja  kopljeni  u  trnje.  Nakom  sebe  spomen 
ostaviti.  Rj.  Nakon  (u  Dubr.)  vidi  nakom:  nakon 
toga.  Rj.  Ostavi  ga  nakom  sebe  da  caruje.  Npr.  10. 
On  novce  svoje  ponese  pa  nakom  nekoliko  dana 
izogjene  se  5to  najljepSe  mogaSe  i  pogje  prositi  u 
cara  gjevojku.  102.  Sluge  se  vrnuse  nakom  toliko 
sile  vremena  i  kazu  earn  da  .  .  .  114.  Nakom  dugoga 
prepiranja  vigje  vec  da  nije  kugj  kamo.  115.  Posto 
vigje  da  ne  moze  naei  nakom  toliko  silnoga  troska 
i  vremena  da  .  .  .   220.   Nakon  gndista  .slnga  uzme 


nakonee 


744  — 


nnksjiitra 


Ond  gosparevii.  DPosl.  69.  Gjegogj  nam  je  koji,  5to 
nam  ih  je  ajed  i  otac  stekao,  i  mi  inlagji  nakou  iijih. 
Kov.  121.  Podignu(5u  sjeme  tvoje  md-on  tebe.  Sam. 
II.  7,  12. 

iiikkoneo  (nakonjfie),  nakonCeta,  n.  mxir-ko  dijete 
sto  se  po  obicaju  da  djevojci  na  kotija,  kad  je  sva- 
tovi  dovedii  pred  mladozeujinu  kui-u.  Rj.  —  Dijete 
se  ovo  u  Srbiji  zove  luikoitjce,  jer  se  djevojci  daje 
na  konja.  Kov.  81.  Nevjesti  u  kola  dadu  jedno  dijete, 
koje  se  zove  val-once.  Ziv.  316. 

iii\koujee,  uakoujceta,  ».  ridi  iiakonce. 

n:)kopi\nTk,  nakopauika,  in.  put  nakopan.  Rj.  isp. 
uakopati  2.  —  s  tahim  iiast.  rijeci  koje  znace  put 
kod  cavlenik. 

nakopati,  pani,  r.  pf.  Rj.  na-kopati.  Danicid  misli, 
kuo  sto  ima  isk6pati  sadas.  irijeine  iskopam,  (afco  da 
imaju  i  ostali  glagoli  sloieni  od  koputi  mdasnje  vri- 
jeme,  t.  j.  nakopain,  i  t.  d.  Rad  6,  119.  i,\  impf.  na- 
kopavati.  —  1)  geiiuij  ausyrabex,  effbdiendo  paro. 
Kj.  kuo  dosta  iskopati.  —  2)  n.  p.  put,  gdje  ga  je 
voda  izlokala,  pa  se  sa  strane  motikama  uaape  i  malo 
raSiri.  Rj.  i»p.  nakopanik. 

nakopiiraiije,  n.  verb,  od  nakopavati.  Rj.  radyija 
kojom  tko  nukopava  sto. 

nnkopi\vati,  nakfipavam,  v.  impf.  vidi  nakopati. 
Rj.  nakopavati  n.  p.  put. 

uakdsiti,  nakosTm,  v.  pf.  anmdhen,  foenwm  paro. 
Rj.  na-kositi.  ridi  ukositi.  v.  impf.  kositi.  —  Da  ideJ 
na  mome  konju  da  mii  doueSeS  trave,  ali  onde  da 
nakosis  gde  konj  zakopa  nogom.  Mpr.  87.  Po  torn 
nakosi  trave  gde  je  njemu  volja  bila.  88. 

nakostrij6sifi  sc,  nakdstrijeSim  se,  v.  r.  pf.  das 
Haar  strdubeii,  arrigo  pilos.  Rj.  na-ko8trijeMti  se. 
vidi  naremeziti  se,  nastrJiti  se,  nasrJiti  se.  isp.  naje- 
ziti  se.  V.  impf.  kostrijeMti  se.  —  Duh  progje  ispred 
mene,  i  dlake  na  tijelu  mojem  nalcostrijesise  se.  Jov 
4,  15. 

iiiikot,  7)1.  (u  C  G.)  ono  Jto  se  nakoti:  od  zla  kota 
mnogo  nakota.  vidi  kot  1,  i  sy)i.  ondje.  Rj.^ 

iiakorau,  ullkovana,  m.  u  Dubrovniku  mjesto  ua- 
kovanj,  nakovuja,  koje  vidi.  —  Kad  nije  gvozdja, 
bit'  uakovuH.  DPosl.  42  (gvozdje  stariji  oblik  mjesto 
gvozgje).  Megju  nakovanom  je  i  maljicem.  60. 

nakoraiij,  nakovnja,  m.  der  Atnbos,  incus.  Rj.  vidi 
nakovau.  na-kovanj.  isp.  na-kovati.  —  Babica,  2)  ono 
gvozgje  (kao  inali  nakovanj)  sto  kosci  na  njemn  ot- 
kivaju  kose.  Rj.  10b.  Manu  sabljom  i  desnicom  rukom 
i  udari  po  nakovnju  Marko,  nakovnja  je  pola  pre- 
sjekao.  Npj.  2,  405.  rijeci  s  tukvirn  nust.  kod  bacanj. 

Iiak6vati,  uakujeni,  v.  pf.  Rj.  na-kovati.  v.  impf. 
kovati.  —  1)  voll  anschmieden,  satis  cudisse:  novaea, 
prdgcn.  Rj.  mnogo  Hi  dosta  ceyu  nakovati,  n.  p.  no- 
vaea. —  2)  Liigen  Schmieden,  fabricor  mendacia.  Rj. 
nakovati  lazi. 

uakraj,  (mit  gen).  Rj.  ptrJ.jedlog  kraj  uzeo  predu 
se  prijedlog  na,  koji  mu  snacenju  dodaje  sroje.  isp. 
kraj.  za  akc.  isp.  bez  (praepos.).  —  am  Knde,  in 
extremo:  nakraj  sela,  nakraj  svijeta,  i  t.  d.  nakraj 
»rca,  n.  p.  covjek,  t.  j.  koji  se  odmah  lasrdi,  gall- 
siichtig,  biliosus.  Rj.  Pak  se  manu  pieko  polja,  kad 
je  bio  nakraj  polja.  Npj.  1,  283.  Priceka  je  nakraj 
drtima  puta.  Here.  Pred  veie  ih  Srbi  sahrane  nakraj 
groblja  s  leve  strane  erkve.  Danica  4,  16.  G.  G.  nije 
nam  onda  bio  ni  ««  kraj  pameti.  Nov.  Srb.  1817, 
662.  Idemo  od  Vitlejema  Judina  do  na  kraj  gore 
Jefremove.  Sud.  If),  18. 

nakrikjkiu'a,  m.  der  das  dusserste  Haus  hat  (iin 
Dorfe),  cujits  domus  extrema  est.  Rj.  koji  ima  kuc'u 
nakraj  sela  Hi  grada.  —  U  jednom  selu  zavicaja 
mojega  nakrajkuoa  zvuo  se  Zadjeni-ugal.  Ivekovi(?. 

nakrdsiti   se,   nakrasim  se,  c.  r.  pf-  ridi  nakititi 

se:  Jo5  se  mlada  nakrasila  sama  malom  iglom  i  cr- 

venom   svilom.  Kj.   na-krasiti  se.  v.  impf.  krasiti  se. 

iiAkrasti,  nakrfidem,  v.  pf.  zusammenstehhn,  ficrto 


eongero.  Uj.  na-krasti,  kao  kradu&i  nakupiti.  v.  impf. 
krasti. 

nakrcati,  cam,  v.  pf.  (u  primorju)  n.  p.  lagju,  vidi 
natovariti.  Rj.  na-kreati.  v.  impf.  krcati.  —  Nakrcat' 
sve  na  jedau  brod.  DPosl.  6\K 

iiakK'ntiti,  nTikrenem,  v.  pf.  beugcn,  neigen,  in- 
clino.  Rj.  na-krenuti.  v.  impf.  uakretati.  gram.  I. 
pregj.  uakri?nuh  i  ntikretoh.  isp.  kreuuti. 

iiakri'sati,  n.'ikreJem.  r.  pf.  Rj.  na-kresati.  v.  impf. 
kresati.  —  1)  n.  p.  kupiisnoga  liJca,  anpfliicken,  car- 
pendo  paro,  decerpo.  Rj.  —  Jedan  dan  poMje  starac 
mlagju  snaliu  da  vodi  jarea  u  sumu,  da  mu  nakrese 
da  ne  bi  krepao  od  gladi.  Npr.  244.  —  2)  sa  se, 
reflekfi.  sich  voll  fiittern,  impleo  ventrem.  Rj.  najesti 
se.  si/n.  kod  najesti  se. 

lii\kretanje,  n.  das  Keigen  auf  eine  Seite,  incli- 
natio.  Rj.  verb,  od  nakretati.  radnja  kojom  tko  na- 
krece  sto. 

iiitkrctati,  uakret^em,  v.  impf.  neigen,  inclino.  Rj. 
na-kretati.  v.  pf.  uakrenuti. 

liakric'iti,  cim,  v.  pf.  die  Ohren  bci  einem  Aiiftrage 
vollschreien,  aures  obtundo  mandatis.  Rj.  na-kriciti. 
vidi  prikriciti.  kuo  kriceii  naloziti,  preporuciti  kome 
sto.  r.  impf.  nakricivati. 

liakriciTailje,  n.  das  Vollschreien  der  Ohren  (bei 
einer  Bestellung),  moleste  repetita  mundatio.  Rj.  verb, 
od  nakricivati.  radnja  kojom  tko  nakricuje  kome  .Ho. 

iiakrii-irati,  nakricujem,  r.  imj,f.  einem  die  Ohren 
vollschreien,  bei  einem  Auftrage,  mandatis  obtundere 
aures.  Rj.  na-kricivati,  kao  kriceci  nalagati,  prepo- 
rucivati  kome  -Ho.  vidi  prikricivati,  glaviti,  kliniti.  r. 
pf.  nakriSiti.  —  I  digoJe  Ljutieu  Bogdana,  otera  ga 
BoSnjaiiine  Mujo;  nakricuje  seja  nevernica:  »Skini, 
Mujo,  Jnjega  odijelo=.  Npj.  1,  54.o. 

lli^krir,  adj.  ctras  schief,  subobli(juus.  Rj.  na-kriv, 
malo  kriv.  takra  adj.  dem.  kod  nacrn. 

liakriviti,  iiakrTvTm,  r.  pf.  Rj.  —  J)  ankriimmen, 
schief  ansteckcn,  schief  hulten,  obliquo:  I  da  krive 
kape  nakrivimo.  Pak  nakrive  vuci-kape.  Rj.  na-kri- 
viti.  V.  impf.  nakrivljivati.  —  2)  sa  se,  refleks.  Na- 
heriti  se,  nakririti  se  na  jednu  strauu.  Rj.  411b. 

iiakriTljivaiijo,  n.  das  Kriimmen,  incurvatio.  Rj. 
verb,  od  nakrivljivati.  radnja  kojom  tko  nakrivljuje  sto. 

iiakrivljirati,  nakrivljujem,  i-.  r.  impf.  kriimmen 
(schief  ins  (icsicht  driicken,  z.  B.  die  Miitze),  ineurvo. 
Rj.  na-krivljivati.  i^initi  da  biide  sto  nakrlvo,  n.  p. 
kapa.  r.  pf.  nakriviti. 

iiakrivo,  (na  krivo)  schief,  oblique:  .Ako  je  dimnjak 
nakrivo,  iipravo  dim  izlazi  (Po.sl.  3|.  Rj.  adv.  vidi 
nahero,  navrlje,  naovrljce,  naovrljke. 

iiakrizati,  nakrizSni,  y.^j/'.  jabuka,  hljeba,  duhaua, 
in  Menge  schneiden,  concidere,  cf.  nasjedi,  uarezati. 
Rj.  na-krizati,  kao  nasjeii,  narezati  cega  mnogo,  dosta. 
V.  impf.  krizati. 

iiakriuiti,  nakfnnm,  r.  pf.  vidi  naknaditi:  nakr- 
micc  Bog  s  druge  strane.  Rj.  na-krniiti.  korijena  kojega 
krmiti.  nakrmiti  (naknaditi,  kao  popuniti).  Korijeni 
240.  vidi  i  nadokuaditi,  nakrpiti,  naviti  4.  isp.  pri- 
ki'miti  (nabavitij. 

iiakrdjiti,  nakrojim,  v.  pf.  voll  ausschneiden,  sciit- 
dendo  paro.  Rj.  na-krojiti,  n.  p.  cohe,  platna.  v.  impf. 
krojiti. 

iiakropiti.  nakroplm,  v.  pf.  vidi  pokropiti:  Iz  ob- 
laka  silna  rosa  nagje,  pa  se  ernom  krvlju  prometnula, 
te  svakoga  svata  nakropila.  Rj.  na-kropiti.  vidi  i  po- 
Jkropiti.  r.  imjif.  kropiti,  Jkropiti. 

■■rikriMti,  plm,  r.  pf.  vidi  nakrmiti:  ja  cu  to  tebi 
nakr2yiti.  Rj.  na-krpiti.  i  si/n.  kod  nakrmiti. 

iiakrAniti,  nakrunim,  r.  pf.  auskornen,  grana  e.ri- 
iiierc,  cf.  komiti.  Rj.  na-kruniti.  zrnja  n.  p.  sa  klasa 
kukunr.Hoga.  v.  impf.  kruuiti. 

iihksjiitra,  uiiksHtra  poslije  preksjutra.  Rj.  nak- 
sjutra,  nak-sutra.  vidi  caoudan.  danus  je  nedjelja, 
sjutra  ponedjeljnik,  preksjutra  (ondan)  utornik,  nak- 


iiakiihiili 


-  745 


1.  iialc('i 


sjulra  (caondan)  srijeda,   cnhipa  ondan  retprtnl'.  — 
Nakjuce,  kao  luiksjiUra  u  napredak.  Kj.  .'JOlb. 

li&kulia(i,  bam,  i\  pf.  I^j-  na-kiihati.  vidi  iiaku- 
vati.  V.  impf.  kubati.  —  1)  yenny  (utkochcn,  cuquenda 
paro.  Rj.  nakiihati  n.  p.  yraha  fdostti  Hi  mnogu). 
—  2)  (jemiy  bereiteii  (Brot),  puneiii  paro,  compiiisu. 
Rj.  itiikiihati  (napeci)  Irnlia  (do^ta). 

nil  kfilc  iia  a'TIp,  Au^jliichte,  Vonribide  hei  ci)ier 
(dischlnyiiien  Antiiort:  razbi  na  kiiJe  iia  vile  (kad 
koji  ho  odrece,  ili  pokvari  s  rijecima).  Rj.  (s?)  razhi 
kujekukiiit  izyororima.  vidi  kfile. 

iiaki'ipati  sc,  nakfipam  se,  r.  r.pf.  sich  satt  hudcii. 
aatia  lotiuii  esse.  Rj.  na-kupali  se  fdostti).  iiii/if.  ku- 
pati  se. 

lli\kll|)iti,  nakupim,  r.  pf.  Rj.  na-kiipiti.  r.  impf. 
kupiti.  —  1  a)  n.  p.  jabiika,  kriiJaka,  Mjiva,  kamenja, 
drva,  (inflcseii,  ziisaiiniicidesen,  colliyo.  Rj.  —  Mravar, 
tiea  koja  jede  mrave,  pruzivM  svoj  diijri  ji'zik  u  mra- 
vinjak,  pa  na  njeya  nakupivsi  iiiravi.  Rj.  37()a.  Ne 
naJavSi  pepela  nakupe  ntckinja  w  diepovc.  Npi'.  138. 
Xakupi  jo5  nckolike  stotine  S'rha.  Daiiica  "5,  Kjl.  Pi- 
site  nckd  mi  nakupi prennmeranta  po  Aradskoj  epar- 
biji.  Straz.  1886,  671.  Neka  izbrqji  norce,  ito  su  na- 
kiipili  od  Dai'oda  vratari.  Car.  11.  •22,  4.  inp.  kupiti 
II.  —  b)  su  se,  repcks.  zusammenlaafen,  coiicurro:  na- 
kupili  se  Ijudi  kao  na  cudo.  Rj.  —  Malo  po  malo 
nakupi  .se  oko  pjega  (Davida)  do  sest  stotina  juuaka. 
Trip.  bibl.  68.  is'p.  kupiti  II  1.  ridi  nal6(?i  1.  — 
2J  svinja,  volova,  zvjerinja,  drustva,  zusuminenhrinyen, 
cotijlo,  conficio.  Rj.  kao  kupujuciskupiti.  isp.  kupiti  I  2. 

nakiip6vati,  nakiipujem,  r.  pf.  voll  ankaufen, 
fotmo.  Rj.  na-kupovati,  n.  p.  kojekakih  stcuri.  v.  impf. 
kupovati. 

uaklisati  se,  uakusam  se,  v.  r.  pf.  fsich  roll  freshen 
(mit  rollem  Lriffel),  sat  vorasse:  Ako  se  ne  nakas'tsvio, 
ne  nagrebosmo  se.  (Posl.  8).  Rj.  na-kusati  .se,  najesti 
se  (punom  zlicom).  v.  impf.  kusati.  —  Ako  .se  kusom 
ne  H(tktisa,  jezikom  se  ne  nali/.a.  Posl.  7.  Ko  se  mo- 
tikom  ne  nabusa  ta  .se  kruha  ne  nakxisa.  154. 

iiiVkiivati,  vam,  V.  pf.  vidi  nakuhati.  Rj.  u  kra- 
jevima  ydje  se  u  tjovorii  ylas  h  pretrara  u  v. 

nitkvasiti,  sTni,  v.  pf.  Rj.  na-kvasiti.  v.  impf.  kva- 
siti.  —  I,  viissern,  ciiiiceicheH,  macero.  Rj.  vidi  na- 
kiseliti  1,  pokiseliti,  nakiSati.  —  Xakvasi  mtilo,  nijesani 
ba§  iz  Sarajeva  (uego  poblizu  odande).  (,  .  .  .  pristane 
da  ga  briju  ne  nakvasena;  ali  kad  ga  stane  vrlo  bo- 
Ijeti,  i  viSe  ne  mogne  trpljeti  onda  rece:  -^Nakvasi 
malo  .  .  .).  Posl.  187.  —  Jl.  sa  se,  rejleks.  —  1)  sich 
wilssern,  eimveichen,  macerari:  nakvasi  se,  da  te 
obrijem.  Rj.  —  Jedan  .se  kraj  nakvasi,  a  di'ugi  kraj, 
na  koji  ne  dazdje,  posuSi  se.  Amos  4,  7.  —  2)  Na- 
kvasio  se  vina,  sich  einen  Bausch  trinken,  crapnlam 
potarc.  Rj.  opiti  se,  i  syn.  ondje. 

iialiVganjis  n.  das  Vnierleyen,  Fiittern,  munitio, 
suhsutio.  Rj.  verb,  od  ualagati.  radnja  kojom  tko  — 

1)  nalaze  sto,  n.  p.  haljine  pamiikom:  —  2)  nalaze 
(zapovijcdu)  kome  sto. 

1.  lialilgati,  nalazem,  v.  impf.  Rj.  ua-lagati.  v.  pf. 
naloziti  —  1)  fiittern,  munio,  z.  B.  saniar,  haljinu 
pamukom.  Rj.  isjJ.  postavljati  3.  ■ —  2)  nalofi  davati, 
zapovijedati,  auftrayen,  mundare.  —  Predgovor  u  ko- 
jemu  preporucuje  i  iialaze  vludikama,  da  se  ova  po- 
uiieuija  eate.  Dauica  1,  45.  amo  valja  da  ide  i  ovaj 
primjer:  Coek  nalaze,  a  Bog  raspolaze.  Posl.  348. 

2.  nals'lg'ati,  nTdazem,  v.  pf.  Rj.  na-lagati.  v.  impf. 
lilgati.  —  J)  na  koga,  andicliten,  insimulo.  Rj.  vidi 
napanjkati  na  koga;  naplesti  na  koga  §to  (t.  j.  iznii- 
sliti.  potvoriti):  opasti,  opadnuti,  potvoriti.  —  Kad 
ja^teriea  izigje  kome  na  jeziku,  onda  kazu  da  je  neko 
nalayao  neko  na  njega.  Rj.  249a.  Xego  svi  inu  kazu 
one,   sto   mu  je  pasja   mati    naluytda.   Npr.  235.  — 

2)  sa  se,   rclleks.   sich   voll   liiyen,   mendaciis  satior. 
Rj.  dosta  se  nalagati,  kao  nayovoriti  se  la'.i. 

iiali\stiti  se,  Stlm  se,  v.  r.  pf.  na-la5titi  se.  r.  impf. 


la.^titi.  —   Vid'   de   kako   .se  uaSa  Milica   naniazala  i  ' 
nalastila.  J.  Bogdauuvie. 

iiillaziti,  zTm,  v.  i)npf.  Kj.  ua-laziti.  isp.  laziti  i 
ostale  s  njim.  sloi.  yluyolc.  vidi  nahoditi.  v.  pf.  naci.  — 
I.  1)  linden,  inrenio.  Rj.  —  <i)  u  pravom  smislti: 
On  pogje,  kad  li  zmaja  ne  nalazi,  nego  dize  oni 
zaklop  od  zlata.  Npr.  1(11).  U  naSe  vrijeme  nalazili 
s»  Ijudi  u  zemlji  od  olova  iunkore.  Danica  2,  51. 
Xalazi  ovoj  niojoj  knjizi  manu:  Sto  u  njoj  inia  mnogo 
prennmeranta.  Odbr.  od  rui5.  2.  Da  je  ova  istorija 
bila  IjepSe  napisana  nego  sve  koje  sum  mduzio  nju  tra- 
zeei.  i^ovj.  80.  f?vaki  koji  iste,  prima;  i  koji  trazi,  nalazi. 
Mat.  7,  8.  Pripovjedi  sve  iievolje,  koje  ih  nalazise 
putem.  Mojs.  II.  18,  8.  .sa  se,  pass,  bice  u  ovom  pri- 
mjern.:  A  nalazimo  se  i  laini  svjedoei  Boziji.  Kor. 
I.  15,  15  (invenimur  falsi  testes,  dann  iviirden  wir 
aiiclt  als  falsche  Zeiigen  Gottes  befunden).  isp.  nize 
nalaziti  .se.  —  b)  )ialaziti  .ito  u  prenesenom  smislii, 
t.  j.  drzuti,  cijeniti,  misliti:  finden,  dafiir  hulten; 
habere,  patare.  —  fSto  po  svome  razumu  nalazim  za 
dohro  i  pnmetno.  Odg.  na  lai.  32.  Koji  sam  pisao  i 
piSem  (i  ntdazim,  da  valja  pisati)  mogao,  rekao,  do- 
iao  i  t.  d.  Pis.  51.  Rusi  nalaze  da  im  treba  uciti  na§ 
jezik.  Rad  15,  182.  .sa  se,  pass.  BaS  da  bi  se  nalazilo 
za  pofrehno  odgovoriti.  Vid.  d.  1861,  21.  —  2)  daher 
koinmen,  advenio:  tu  nalazi  star  ua  kouju,  stara  de- 
Hja  (Npr.  1,  293).  Rj.  kao  doluziti  (isp.  Tu  dolazi 
star  na  konju,  stara  delija.  Npj.  1,  294).  Uz  put  rasla 
rumena  ru^ica,  tu  nalaze  Jankovi  svatovi,  svi  sva- 
tovi  rumen'  ruzu  brali,  aP  ne  bere  Janko  gjuvegija, 
ved  on  ide  naspored  gjevojke.  Here.  7.  —  3)  nalazi 
kiSa,  e.s  reyiief,  pluit,  nalazi  snijeg,  es  .^chneiet,  ningit, 
cf.  nahoditi.  Rj.  v.  pf.  naei  2.  isp.  prinalaziti.  — 
II.  sa  se,  refteks.  —  1)  kod  kutfe,  sich  befmden, 
adesse.  Rj.  kao  biti  ydje:  Kako  .se  take  najvise  oko 
vutre  n-dazila,  prozovu  je  pepeljngom.  Npr.  127. 
Nasa  8u  slova  od  starine  .  .  .  nalaze  se  u  najstarijim 
riikopisima.  Danica  1,  98.  Nekolike  stotine  hajduka, 
kojijeb  se  uajveda  ceta  nalazi  u  munastiru.  3,  179. 
C'urtinovci,  koji  su  se  po  selima  nalazili.  3,  205. 
Ostaviv5i  Katiiia,  da  se  nalazi  oko  Beoyrada,  i  da 
pazi  na  GuJanca.  5,  34.  Da  izbavi  Sezdeset  duSa 
Srpskoga  roblja,  sto  se  onde  nalazilo.  MiloS  70.  Ova 
razlika  nije  samo  u  nas,  nego  .se  nalazi  i  m  ostalijeh 
Slavenskijeh  naroda.  Pis.  (!.  U  pjesmama  se  nalazi 
i  pravi  sedmi  padez.  Obi.  31.  kao:  hiti  kako,  ti  ovome 
prinijcru:  ZaJto  se  Novosadska  gimnazija  ne  moze 
drukiije  pofieti,  nego  kao  sto  se  Karloraeka  sad  na- 
lazi. Pis.  72.  isp.  .tuproe  toya :  Kako  si  mi,  f elebija 
Mujo?  Kako  .in  mi  devet  Ljuboviea?  Npj.  1,  563. 
—  2)  n.  p.  joS  se  malo  novaca  nalazi,  vorhanden 
scin,  praesto  esse.  Rj.  kao  imati  ceya:  I'oyrjcsaka  u 
ovoj  knjizi  nema  mnogo,  ali  ih  se  opet  nalazi.  Nov. 
Zav.  Xill. 

iiillazenje,  n.  Rj.  verb,  od  I.  nalaziti,  TI.  nalaziti 
se.  —  I.  1)  radnja  kojom  tko  nalazi  sto  (das  Finden, 
inventio.  Rj.).  —  2)  radnja  kojom  tko  nalazi  (do- 
lazi) (das  kommen,  adveutus.  Rj.).  —  3)  stanje  koje 
biva,  kad  nalazi  n.  p.  kiki,  snijeg  (das  Schneien 
oder  Regnen,  pluviae  aut  nives.  Rj.).  —  II.  1)  stanje 
koje  bioa,  kad  se  tko  nalazi  ydje,  n.  p.  kod  kuce.  — 
2)  stanje  koje  biva,  kad  se  nalazi  (ima)  <!:ega. 

Uillbaiita,*  iiiMbaiitin,*  m.  kovni  5to  potkiva  konje, 
T'ferdeheschlayer,  qui  equos  calcat.  U  Turskoj  obieno 
samo  Tur6in  moze  biti  iialbanta  (t.  j.  po  varoSima). 
Kuj  mi  konja,  Osman  nalbantine.  Rj.  —  Ja  ne  mogu 
naibante  Ijubiti.  Npj.  2,  465. 

iii"llbaiitov,  adj.  sto  pripada  nalhanti,  nalbatinu 
(upravo  nalbautui:  Pa  izvadi  ot^i  nalbantove,  te  ih 
daje  Ijubi  Angjeliji:  Naj  ti,  Angjo,  o6i  nalbantove."^ 
Npj.  2.  469.  po  tome  se  vidi,  da  Titrska  rijei:  ylasi 
nalbant.  pa  je  dobila  nast.  in.  isp.  Osn.  149. 

iialeeetl,  vidi  naletjeti.  Rj. 

1.  iialeei,   nalazem,   (ual^goh,  niUeze,    ualdgosmo, 


2.  iialet'i 


74(5  — 


iiiiliziiti  sc 


iijilesroste,  nal^srose,  uiilegao,  nalegla)  r.  pf.  Rj.  na- 
ItH-i.  V.  impf.  \i6i.  —  1)  n.  p.  kokoJ,  ansetsen  (die 
Hciliie,  d.  i.  ihr  Eier  unierlegen,  dumii  sie  briitel, 
iiidum  facio  gulli)me  inciibiturae.  cf.  nasaditi.  Ej. 
—  Kad  zena  bresja  nale^e  kokos,  kazu  da  (e  biti 
sve  pipliee.  Rj.  501a.  —  2)  in  Meiitjc  hriiten,  pullos 
L.idudo  plures:  ova  je  kokos  mdeghi  sihi  pili-'a.  Rj. 

2.  iial^ri,  nalezem  (nJilejrnem),  (nalfea;oh,  nalegao, 
ii:Jfejrla^  r.  pf.  Rj.  ua-leei,  i  prosti  je  Ifeci  r.  pf.  — 
1)  sich  saiiimehi ,  anhiiuftii .  concurro,  cunyregor ; 
iialegose  Ijudi;  ualegla  svjetina.  Rj.  kuo  nakiipiti  sc. 
isp.  naloga.  —  2)  konj  iia  riidu,  sich  anlehnen,  iit- 
cHinho.  Rj.  kao  niisloniii  se.  —  Zagili  Samson  dva 
stupa  srednja,  iia  kojima  stajaSe  kut'a  ...  Pa  onda 
reee  Samson:  ueka  umrem  s  Filistejima.  I  naleze 
jako.  i  pade  kuca  na  knezove.  Sud.  16,  30. 

iialeeke,  ridi  ualegjaske.  Rj.  adv.  kao  na  legja, 
nu  legjima.  na-legj-ke.  6  stoji  mjesto  gj  pred  k.  Ko- 
rijeni  22.  isp.  varmedki,  vodkati. 

iialosJi\skc,  auf  dent  Eiicken,  supinus,  n.  p.  pli- 
vati.  Rj.  kao  >ia  legja,  na  legjima.  ua-legja-J-ke.  vidi 
nalecke.  isp.  porebarke,  potrbuske.  —  Onda  legne  u 
kueu  nalegja.ike  i  prekrsti  luke,  a  zena  ga  pokrije 
i  stane  jaukati  .  .  .  ^evo  ga  u  kuci  gde  lezi  mrtav«. 
Xpr.  170. 

HiUef,  m.  ein  Pumpaii !  uffendiculumC?),  homo  qui 
semper  impingit :  idi  nalete  jedan!  Rj.  koji  se  nalijeie 
na  koga.  ridi  naletica,  nabodica,  nabrOica,  nabr^ko, 
napasnik,  napaJnjak,  naprzenica,  naprziea,  nasrtac, 
na.srtalo,  natrkuSica;  inadzija,  kavgadzija,  przuica, 
przenica  3,  svadljivae,  ukoljiea. 

Uilletiea,  f.  der  Stiinker,  liomo  litigiosiis,  c/".  ualet: 
Ti  ue  kupi  svate  naletice,  u  vinu  ce  zametnuti  kavgu. 
Rj.  kuji  Hi  koja  (buduci  zenskoga  roda)  nalijece  na 
koga.  syn.  kod  nalet. 

iialetjeti,  nalfetim,  v.  pf.  Rj.  na-letjeti.  v.  impf. 
ualijetati.  —  I,  1)  n.  p.  tica  na  pufku,  anjUegen, 
advulo.  Rj.  »Jere  nalece  jedno  jato  cela,  pa  sve  pri- 
tiste  one  bukve  i  jele«.  Tade  veli  car:  »To  je  dobro 
kad  toliko  dolece  cela  .  Npr.  165.  —  2)  ridi  ualetjeti 
se.  Rj.  naletjeti  na  koga,  kao  napasti  koga.  —  II.  sa 
se,  re/leks.  na  koga,  anlaufcn,  anf alien,  invado,  cf. 
naletjeti  2.  Rj. 

nalezati  sc,  zim  se,  v.  r.  pf.  sich  satt  liegen,  satis 
ciibuisse:  Do  zore  se  mrtva  nalezala.  Rj.  na-lezati  se 
(dosta).  V.  impf.  lezati. 

uiilicati,  nAlicem,  v.  impf.  na-licati  na  koga,  hiti 
fialik  na  koga.  isp.  nalikovati.  —  ndlicati,  prilicati, 
rizlicati.  Rati  6, 128.  —  Ta  viteza  Skenderberga  Gjura 
(koji  njima  ne  bjeSe  prilican,  na  ujakc  Gjuro  nali- 
case.  na  Balside  ^na  Srpske  knezeve)  prodadose  za 
novce  Turcima.  Sdep.  mal.  131. 

ndlicjc,  n.  die  iibichtc  Seite,  pars  arersu.  Rj.  prava 
strana  n.  p.  u  cohe  zove  se  lice,  a  suprotnn  ualicje. 
isp.  lice  2.  u  novca  tura  2.  —  Dvolicna  svila,  t.  j. 
od  dva  lica  (koja  nema  nalicja,  nego  je  s  obje  strane 
jednakal.  Rj.  113a.  Zlatica,  trava,  kojoj  je  list  s  na- 
licja zut  kao  zlato  i  rutav,  a  ozgo  zelen  i  gladak.  Rj. 
210b.  Na  tako  lice  tako  nalicje.  DPosl.  67.  Krojac  . . . 
ne  izvrne  jedan  koniad  cohe  na  lice,  a  drugi  na  na- 
licje. Pis.  67. 

nalicuijT,  adj.  comp.  prema  nalik.  —  Pielac  .  .  . 
gdjekoji  811  takovi  Ijudi  i  po  govoru  nalicniji  na  zenc 
nego  na  Ijude.  Rj.  575a.  Sve  se  fiistije  i  pra\'ilnije  i 
na  Hercegovacko  narjecije  nalicnije  govori.  Pis.  86. 
(adv.).  Izgovarajn  glas  izmegju  a  i  e  (ali  nalicnije 
na  e  nego  na  a).  Posl.  XXVII.  (udc).  Najznatnije 
je  p  koje  je  najnulienije  na  Latinsko  r.  Sovj.  19. 

nalij^gaiije.  n.  das  Gehoren,  -zo  pertinere.  Rj.  verb, 
od  nalijegati.  stanje  koje  biva,  kad  sto  nalijeie  kome. 

ualijetati.  nalijezem,  v.  impf.  (u  C.  G.)  gehiiren,  , 
pertineo.  Rj.  na-lijegati,  kao  pripadati  kome  sto.  isp.  < 
prosti  imjif.  lijegati.  ,  I 

nfilijep,  M(.  vidi  ndlip.  —  Sto  u  Vukovu  rje^niku  I 


I  ima  ,nalijen,  nelcaka  oirorna  trara"  za  cijelo  ce  biti 
Stamparska  pogrjeJka  mjesto  nalijep,  koji  ceslo  do- 
lazi  u  starijeh  pisaca  a  ima  i  u  Stulica,  i  bide  od 
Tal.  nappeio.  Osn.  147  (premjestivsi  se  slova).  aeo- 
nitum  napellns.  L.  Rj.^  —  Tko  je  vas  med,  razjedu 
ga,  a  tko  je  naljep,  raspljiiju  ga.  DPosl.  129  (bice 
naljep,  nalijep;  Hi  je  akc.  uSljep?  isp.  n:ilipl. 

nnlij^piti.  nalijepTm,  r.  pf.  Rj.  na-lijepiti.  r.  impf. 
lijepiti.  —  J)  n.  p.  blato  na  duvar,  anwerfen,  trul- 
lissare.  Rj.  —  2)  enrischen  (d.  i.  erwischt  ircrden), 
capior,  offendo:  nalijepio  je  iiegdje.  der  hat's  eruischt, 
cf.  nagraisati.  Rj.  —  Xulijepio  neggje.  (Nagazio  na 
zlo,  dobio  bolest).  Posl.  188.  syn.  kod  nagraisati. 

iialij6taiije,  n.  Rj.  verb,  od  nalijetati  (i  nalijetati 
set.  —  J)  radnja  kujom  nalijece  n.  p.  ptica  na  pusku 
(das  Anfliegen,  -.n  advolare.  Rj.).  —  2)  radnja  kojom 
tko  nalijece  (Hi:  nalijece  se)  na  koga  (das  Anfallen, 
aggressio.  Rj.). 

nalijetati,  nalijecem,  v.  impf.  Rj.  na-lijetati.  t;.  p/'. 
naletjeti.  —  I.  1)  na  .'to,  anfliegen,  advolare.  Rj. 
nalijece  n.  p.  ptica  na  pusku.  —  2)  na  koga,  ridi 
nalijetati  se.  Rj.  —  Nabodica,  koji  nalijece  na  dru- 
goga.  Rj.  378a.  —  II.  sa  se,  refleks.  na  koga,  an- 
fallen, invado.  Rj.  ridi  nalijetati  I.  2.  kao  napadati 
na  koga. 

nalljfevaiije,  n.  vidi  ualjevanje.  Rj.  vidi  i  ualivauje. 

iialijovati,  nalijeviim,  vidi  ualjevati:  Dava  njima 
piva  i  jestiva,  nalijera  vino  i  rakiju,  prisiplje  im 
Serbet  medovinu.  Rj.  v.  impf.  na-lijevati.  vidi  i  na- 
livati.  V.  pf.  naliti. 

iiiilik,  (na  lik)  ahnlich,  similis:  sestra  )talik  na 
brata.  Rj.  vidi  prikladau  2,  prilican  3,  slican.  isp. 
nalikovati,  nalicati.  comp.  za  nalik  rizima  -le  nalicniji. 
—  Poput  koga.  t.  j.  nalik.  Rj.  544b.  Kao  da  si  ja- 
buku  raspolovio.  (Kad  je  ko  na  koga  vrlo  nalik).  Posl. 
131.  Nalik  gajde  na  muziku.  (Kad  ko  poredi  nejed- 
nake  stvari  jedun  s  drugom).  188.  Svaka  zena  na 
svog  mu:a  nalik.  (Kakav  je  muz  onaka  je  i  zena). 
276.  U lica  nijedan  nije  mlogo  nalik  na  Veljka.Da.- 
niea  1,  93  Salik  na  Diihrovaika  vlastelu  bilo  je  u 
stara  vremena  gospode  naJe  zakona  Rimskoga  i  u 
Kotnrii.  Kov.  12.  Ova  je  pesma  .  .  .  po  sadrzanju  i 
po  duzini  n<dik  na  junacke  pesme.  Xpj.'  4,  9.  Svi 
su  nalik  tijelom  jedni  na  drnge.  Priprava  121. 

iiiUikovati,  niilikujem,  v.  impf.  iihncln,  similis  vi- 
dear.  Rj.  kao  biti  ncsto  (malo)  nalik  na  sto.  cini  se 
nalik  na  .  .  .  po  tumacenju  yjcmackom  i  Latinskom 
nalikovati  je  maiije  nego  nalicati.  isp.  nanositi  2.  — 
Xa  koga  ti  ualikuju  hrci'l  yXalikujii  na  ^aAinsisma, 
odijelo  na  vezirovica*.  Here.  133. 

ualip,  m.  (akc.  od  Danicica  DPosl.  XIV.)  vidi  na- 
lijep. »(  zapadnom  govoru,  ali  i  u  juznoin :  Cuvaj  se 
druga  vuhvenoga  k'o  ncdipa  otrovnoga.  DPosl.  13. 
Pusti  zmija  nali})  kad  se  pogje  napit'.  105. 

ui\liti.  n'alijem,  r.  pf.  Rj.  na-liti.  v.  impf.  ualijevatii 
naljevati,  ualivati.  —  J)  angiessen,  rollgiessen,  im- 
pleo.  Rj.  kao  lijuii  napuniti.  —  Tom  vodom  umijese 
cesnicu  i  naliju  rucak  te  pristave.  Rj.  34b.  U  njegov 
sud  da  naliju  mora.  Npr.  242.  Prva  j'  srica  u  cvitn 
savita,  a  druga  je  u  suzam'  salita,  a  treca  je  cemerom 
nalitu.  Xpj.  1,  444.  Kad  ga  napoji,  rece:  i  kamilama 
cu  tvojim  naliti  neka  se  napiju.  Mojs.  I.  24,  19.  — 
2)  nalila  krava  (u  sise),  skoro  i5e  se  oteliti,  die  Kuh 
cutert  schon.  Rj. 

niMivak,  nalTvka,  m.  (zap.)  vidi  niiljevak.  Rj.  ali 
je  nalivak  i  u  juznom  govoru.  isp.  ualijevati,  nalje- 
vati (  ualivati.  —  Debelo  (prase)  kao  nalivak.  Posl.  57. 

niilivaujc,  n.  (zap.)  vidi  naljevanje.  Rj.  vidi  i  na- 
lijevanje.  isp.  nalivati. 

iiitlivati,  vam,  (zap.)  vidi  naljevati.  Rj.  ali  je  tako 
i  H  juznom  govoru.  vidi  i  nalijevati.  isp.  dolijevati, 
doljevati.  dolivati;  izlijevati,  izljevati,  izlivati. 

iializati  se,  nalizem  se,  v.  r.  pf.  sich  satt  lecken, 


IlillUit' 


—  747  — 


1,  iiaiiiiii'i 


liiiiihciido  settlor:  Ako  se  kiisom  ne  iiakiisa,  jezikom 
sc  lie  nidiza.  Rj.  iia-lizati  se  (dosta).    r.  im})f.  lizati. 

lliVlog',  in.  (u  vojv.)  der  Au/'trag,  iiinndtiium:  Nalog 
majka  izvi'Suje  derke.  sve  izvrSi  sto  je  naloiila.  Rj. 
kiio  zapovijeat.  inp.  iiahicali  2,  iialo^.iti  4.  —  Jamac'no 
je  Gjorgje  Marcel,  slusaja;!  ti(jiu-  naUxjc  nilelackoira 
seuata,  i/.iailio  le  .se  ugovor  ovaj  primi.  DM.  28. 
Dvorski  ziiatiii  vlaateli  najprije  su  inofjli  izrr»iti  ttilci 
nalofi.  274. 

iii'ilosfii,  /'.  dita  Gcdrciiuic  (z.  B.  Iiei  dcr  I'lciscli- 
liiiiil;),  coiicxrsux^  twiia.  Rj.  Ictul  iKtlcpu  Ijudi.  iyi. 
iialf't'i  1.  ridi  naval,  navala,  lisma. 

iialujiti,  jlm,  i\  pf.  na-lojili,  lojciii  iiaiituziili :  Na- 
lojio  mu  jc  vrlo  vaSc.  DPosl.  ()9.  r.  iiiipf.  lojili. 

Millokati,  n.'tlocf'iii,  r.  pf.  ]{].  iia-lokati.  r.  iiiipf. 
lokati.  —  1)  iiituchliirfeii,  iturheiidu  deiiho:  mdokalu 
iiiaeka  mlijeko.  Kad  pseto  sto  iinlue'c,  ono  Ijudi  u 
lias  vec  lie  jedu,  uearo  valja  prosuti.  Rj.  lol-uci  nacetl. 

—  2)  sa  se,  re/leks.  sich  satt  .^cldiirfen,  sorbcndo 
sutior:  Nalokao  se  kao  pas.  Rj.  —  Tako  se  pasje 
1;rvi  ne  nalokao  !  Posl.  310. 

iial6niiti,  nalomim,  r.  pf.  Rj.  na-lomiti.  c.  hiipf. 
loiiiiti.  —  1)  n.  p.  p'anja,  bljeba,  vull  uiihrcfJien, 
frangcndo  paro.  Rj.  iialoniiti  ccga  iiniogo  Hi  dosta. 
2)  anbrechen,  infringo,  inodicc  fraiigo.  Rj.  Icao  lo- 
mcii  iiaceti  sto. 

iinlonja,  /'.  od.  Ore.  r/xXoysiov,  Orlcvenoslov.  naloj, 
kao  klupa  nu  koju  se  mece  knjiga  kad  ce  se  i-itati, 
Lesepult,  pulpitum.  —  Vladika  snimivM  a  slave 
diskos  s  moJtima  stavi  ga  iia  naloiiju  pred  vratima. 
DP.  349.  Tri  piita  obigjoJe  oko  nalonje  na  kojoj  je 
ki-st.  Zim.  77. 

iiiVlos  adj.  11.  u.  ueSto  sam  iialos,  niclit  ganz  gut 
(vun  Gesundjieit),  cf.  slab,  rgjav.  Rj.  kao  malo  los. 
takva  adj.  dem.  kod  iiacni. 

Iial6ziti,  nalozmi,  v.  pf.  Rj.  ua-loziti.  —  1)  drvo 
na  vatru,  ili  vatru,  drauf  legen.  supcrpono,  impono. 
Rj.  vidi  sloziti  4.  v.  impf.  \o'/aX\.  —  Badnjak,  sirova 
cerova  glavnja,  5to  .se  po  obic.iju  uoi^i  Bozica  lozi  na 
vatrU  .  .  .  domat^in  unese  hadnjake  u  kucii,  i  n(do:i 
na  vatru.  Rj.  lib.  Badnjaeiea,  mali  badnjak,  kako- 
vijeh  se  pet  nalozi  preko  hadnjaka.  Rj.  12a.  *.)n  bi 
nalozio  iiatru  oko  bukve.  Rj.  37a.  Da  svaki  vojnik 
nalosi  po  tri  vatre  od  onih  okomaka.  Daniea  3,  19(5. 

—  2)  sainar,  haljimi,  fiitterii,  munio,  subsuo.  Rj.  isp. 
postaviti  1.  V.  impf.  nalagati  1.  —  Zobuiii  postavljeni 
platuom  i  nalo'zeni  parimkom.  Rj.  214b.  Stelja  je  od 
klaJnja  i  nalozena  uzdu^  ciiavotti  .':lamoin.  Rj.  tWSa. 
Xa  hartiji  kojom  je  iznutra  nalozena  straziija  koriea 
u  jednoga  koznog  apostola.  Glas.  11,  173.  —  .3)  I  na 
Turke  oganj  nalo^iSe,  cf.  uloziti.  Rj.  naloHti  oganj 
Hi  iHitru  na  koga,  izmetnuti  piiskii  na  nj.  —  Pa  iz- 
vadi  obje  puske  male,  jedanak  im  vatru  nalozio  n 
prsima  Popovicu  DraJku.  Npj.  4,  83.  Te  na  popa 
oganj  nalozise,  ema  popu  dobi'i  Bog  pomaga,  i;ijcdna 
ga  piiska  ne  pogagja.  4,  4(J0.  —  4)  (u  vojv.)  atif- 
iragen,  mando:  Nalog  majka  izvrsiije  cerke,  sve  izvrsi 
sto  je  nulozila.  Rj.  kao  zapovjediti,  nalog  duti.  v. 
impf.  nalagati  2. 

iialliditi  se,  n.Mudim  se,  iialiidAvafi  so,  nalfidujcin 
se,  r.  r.  pf.  gcniig  Duiinnheiten.  treihen,  sat  desipuisse. 
Rj.  na-luditi  se,  na-ludovati  se.  dosta  ludorija  nciniti. 
c.  impf.  luditi  se;  kidovati. 

nitliiue,*  /'.  pi.  (u  yrbiji  i  u  Bosui  po  varosima) 
.\rt  Stelzsclnihc,  calcei  grallati:  Na  nogama  od  se- 
defa  nalune,  po  nalunam'  sandal-gace  panule.  Rj. 
ridi  nanule;  eokiile  2.  —  papiice  zenske,  nd  kojiina 
je  ozdo  drni  a  ozgo  kais. 

nalApati,  nrdupam,  r.  pf.  Rj.  ua-lupati.  v.  impf. 
lupati.  —  I.  roll  anschlagen  (s.  B.  JEier),  tiindendo 
paro.  Rj.  nalupati  dosta  iega,  n.  p.  jaja.  —  II,  sa 
se,  refleks.  —  1)  sich  satt  scMagen.  caedendo  satior. 
Rj.  H.  p.  has  sam  ga  sc  nalupao.  ridi  nadevetati  se, 
namlatiti  se,  natuei  se.  —  2)  sich  a'nschlampcn,  vino 


ct  cibis  impleor,   cf.   nabiibati   se,    nabokati   sc.    Rj. 
najesti  se  i  napiti  se.  syn.  kod  nabokati  se. 

iiilljci'i,  iialjegnem,  (nTdjegob,  naljeze,  naljegao, 
nrdjegla)  vidi  naljesti.  Rj.  na-ljeci.  kao  prost  glagol 
Ijec'i  )ie  dolazi,  a  znaienje  je  koje  u  laziti.  isp.  lje(5i. 
r.  impf.  nalaziti  2  (kao  dolaziti).  vidi  naii'i.  —  primjer 
iina  u  Sint.  481 :  Kad'  na  njega  naljegosc  Turei. 

llilljosti,  nalji'zcm  (n.Mjezob,  n;Mjeze,  iialjezao.  ii:i- 
Ijezla)  r.  pf.  rorhcikorvMen,  passiren,  venio,  praetcrco, 
cf.  naii'i.  Rj.  na-ljesti.  kao  prost  glagol  Ijesti  sadn 
rijetko  dolazi,  a  znacenjc  jc  koje  u  laziti.  r.  impf. 
nalaziti  2.  vidi  ualjeei.  —  Otide  pobrzo  naprijed  .  .  . 
na  put  kuda  ce  udariti  oiiaj  s  bravima.  Kad  naljeze 
onaj  Sto  (?era  dva  brava,  digne  opaiiak.  Npr.  KiG. 
Kad  naljeze  kita  i  svatovi,  skoOi  junak  na  nogc  la- 
gaue.  Npj.  2,  518. 

iiiVljcv,  /".  'J'rankopfer,  Opferguss,  libamen:  Vina 
za  iKiljer  prinijeces.  Mojs.  IV.  15,  7.  Ja  im  (idolima) 
ne  cu  Ijevati  krvaviJt  naljeva.  Ps.  Iti,  4.  Njeiuu  Ijevas 
naljcc  svoj.  Is.  57,  6.  za  oblicje  isp.  zaliv. 

Ui\)jovak,  nrdijevka,  m.  etivas  roll  Angegossenes, 
c.rpletum  quid  infuso  li(iuido:  debelo  prase  kao  na- 
Ijevak.  Rj.  sto  god  tako  puno  kao  da  je  i-im  naliveno. 
vidi  nalivak. 

iii^ljeA'aiijc,  n.  das  Angiessen,  fusio.  Rj.  verb,  od 
naljevati.  radnja  kojom  tko  naljeva  sto.  vidi  nalije- 
vanje,  nalivanje. 

iiJiljovati,  vam,  v.  impf.  Rj.  na-ljevati.  vidi  nali- 
jevati,  iKilivati.  v.  pf.  ualiti.  — ■  1)  angiessen,  infundo. 
Rj.  —  ^tado.^e  zahvatati  vodu  i  naljevati  u  pojila  da 
napoje  stado  oca  svojega.  Mojs.  II.  2,  Ifi.  —  2)  na- 
ljeva krava  (t.  j.  mlijeko  u  sise),  die  Kuh  eutert  schon: 
krava  ee  se  skoro  oteliti,  jer  vec  naljeva,  cf.  nalije- 
vati.  Rj.  isp.   naliti  2. 

iii\ljczba,  /'.  (u  Dubr.)  das  Findelgeld,  praemitim 
quod  datur  illi  qui  rem  cujus  perditam  invenit.  Rj. 
plata  onomu  koji  nagje  stvar  izguhljenu.  —  Ko  je  to 
i  to  naSao,  neka  donese  i  uzme  naljczhn  s  blagoslovom. 
Rj.  ndljezba  (od  osnove  sadas.  vremena  na-ljeci). 
Osu.  260. 

iiiVljpzc,  V.  (u  Booi)  vidi  sodzbina.  Rj.  sto  sc  da 
sokn.  —  naljeze  (od  osn.  od  koje  je  i  naljciba). 
Osn.  371. 

iialjuskati  sc,  nrdjoskam  se,  c.  r.  pf.  napiti  se 
mnogo,  sich  besaiifcn,  vino  se  obruere,  cf.  opiti  se. 
Rj.  na-ljoskati  se.  kao  prost  glagol  ne  dolazi.  —  .fi/n. 
kod  napiti  se  II 1. 

iialjAbiti  se,  naljfibiiu  se,  v.  r.  pf.  sich  satt  kiissen, 
sat  osculatum  cs'se;  Vjerne  sam  .se  Ijube  naljubio.  Rj. 
i  hez  se  u  istom  znacenju:  Da  ti  nacin  ucinimo,  i 
mrtva  te  naljubimo.  Rj.  412a.  —  na-ljubiti  se.  v. 
impf.  Ijubiti. 

iialjiUiti  se,  naljutim  se.  Rj.  na-ljutiti.  v.  impf. 
Ijutiti.  —  1)  V.  r.  pf.  erziirnen,  irascor,  cf.  razljutiti 
se.  Rj.  ridi  i  uzljutiti  se,  napuciti  se,  napuciti  se, 
napubati  se,  iiasrfiiti  se,  nasrditi  se.  —  On  se  naljuti 
na  svoja  dva  starija  sina  i  odera  ih  odmah  od  sebe. 
Npr.  10.  NalJHtio  se  kao  ovca  lezei'^i.  Posl.  189.  — ■ 
2)  naljuliti  koga:  Eto  ide  snnce  umorno,  a  moze 
biti  da  su  ga  i  oblaci  naljutili.  Npr.  56.  Natrti  kome 
hrena  pod  nos.  (Naprkositi  mu,  naljutiti  ga).  Posl. 
192.  TeSko  bio  naljutio  dora,  dobar  doro  na  kolafie 
skace.  Npj.  2,  384.  vidi  napubati. 

1.  iiaiiii\ei,  niimaknem.  v.  pf.  Rj.  ua-maci.  vidi 
namaknuti,  namci.  v.  impif.  namicati.  —  I.  1)  kapu 
na  o(5i,  admoveo:  iSanuir-kalpak  na  oci  namace  te 
sastavi  samur  i  obrve.  Rj.  !?vi  saruke  na  oci  nam'- 
kose.  Npj.  4,  187.  —  2)  amverfen,  (z.  B.  dem  I'ferde 
den  Zaum),  injicio.  Rj.  kao  nabaciti,  n.  p.  namaci 
konju  uzdn.  —  3)  kleiniceise  zusammenbringen,  mi- 
nutim  comparo:  namaci  kouja,  t.  j.  nabaviti:  Jedno 
smakao,  a  drugo  ne  namakao.  Da  je  moje  stado  oi5e- 
rano,  ja  bi  stado  lako  namaknuo.  Rj.  kao  malo  po 
malo  nabaviti.  —  4)  koga  na  kolac,  vidi  uabiti.  Rj. 


i.  iiiiinaci 


748  — 


namt^tanje 


—  II.  Si/  se,  refle];s.  isp.  nniun(^i  II.  —  Bje5e  vedro, 
l>jik  se  naoliliici  i  obtak  se  nad  Bet^  niinuiknav.  Npj. 
o,  4i). 

2.  nninikri.  iirimajrnem,  v.  pf.  (namajroh,  namaze). 
lidi  iiam;iu:uiui.  Rj.^  ua-ma(?i.  ridi  i  namignuti. 

iinuiAaiiri-iti,  cuu.  r.  pf.  Einen  Esel  nennen,  ap- 
pello  asintim.  Rj.  iia-maararOiti  kojra,  reci  mu  d(t  je 
iiiiiyanw.  r.  iiiipf.  niasrarOiti. 

naniikariiuti ,  numasiuetu,  r.  p/'.  na  kosra,  einein 
ui'dcu,  iiiuuu.  cf.  namiirnuti.  Rj.  ua-majriiuti.  ridi 
iiiunaci  (uamagnem).  /.  pregj.  namagoh,  namiize  (i 
iiamagnuh).  I.  pridjev  uamasao,  uamagla  li  uaraii- 
giiuoK  cidi  i  mignuti.  t\  impf.  uamigivati,  migati.  — 
Namagose  ita  driisiro  koje  bjeJe  na  driigoj  lagji  da 
dogjii  da  im  pomognu.  Luk.  5,  7.  Pavle  odgovori 
kad  iiiH  uam(i:c  sudija  da  govori.  Djel.  Aj).  2-1,  10. 
iiiiinah  (na  mah),  iogleich,  illico.  vidi  od  maha, 
odaiah,  mahom.  Rj.  oi8a.  ostalu  siiii-  I'od  odmah.  — 
Kad  hajduku  sitna  knjiga  dogje,  nanudi  viknu  u 
svojii  druzinu.  Npj.  3,  18.  AP  kad  8rbi  zalost  opazise, 
iz  carJije  tia  mah  pobjegoJe.  4.  145.  Na  mah  neka 
giista  i  le.ika  magla  obasu  lagju.  Glas.  21,  283. 

iinmaliiraiije,  ■».  das  M'inken  mit  dcr  Hand,  io 
iiutarc  mann.  Rj.  rerb.  od  namahivati.  radnja  kojom 
tko  iiamahuje  na  kuga  rukom. 

iiamahirafi,  namahujein.  r.  impf.  mit  der  Hand 
tcinken,  maiiu  nuiurc:  Na  nju  Gjuro  namahuje 
rukom.  Rj.  na-mahivati.  r.  pf.  uamahnuti. 

namiihnuti,  namahnem.  c.  pf.  Rj.  ua-mahnuti.  vidi 
uainanuti.  v.  impf.  namaliivati.  —  1)  einmal  mit  der 
Hand  tcinken,  nutare  manu.  Rj.  rukum  maituti  na 
koga.  —  2)  .su  s>?,  refleks.:  uamdbnuti  se,  iiamahne 
se  (u  Grblju)  n.  p.  kudijer  ga  bijeJ?  —  Gje  mi  se 
namahne,  erreichen,  assequi,  cf.  dohvatiti.  Rj. 

iiikmajstoriti,  rim,  v.  pf.  (u  vojv.)  koga,  meisterhaft 
eruiedern,  rcddo  egregie  {&.  g.  convicium  acue  dictum). 
Rj.  na-majstoriti  koga,  majstorski  mii  odgovoriti. 
iiamakuilti,  namaknem,  v.  pf.  vidi  nainat'i.  Rj. 
iiiimama  (namama),  f.  —  1)  die  Lockspeise,  esca. 
Rj.  jdo  kijjim  se  sto  namamljnje.  vidi  mama,  za- 
mama,  mamac,  meka.  —  2)  Smiljauic  je  kavgii  za- 
metnuo,  namama  je  Turske  golotinje,  a  doceka  bega 
Udbinjskoga.  HNpj.  3.  111.  Bjez'mo,  braco,  kraju' u 
planinu!  yamama  jc  Maljkovic-Stipana  a  doceka 
bega  Udbinjskoga.  3.  183.  Ja  se  bojim,  kii/eiii  svatovi. 
namama  je  mulog  Mehmcdage,  doc'ekat  ce  licki  JIu- 
stajbeze.  3,  300.  Ovo  je  varka  Sokolovio-Ibre,  a  na- 
mama Hasanpase  Tire.  4,  552.  u  ovim  je  primjerima 
namama  djelo  kojim  tko  hoic  koga  da  namami  tc 
pirevari. 

namiiiniti,  namamun,  v.  pf.  Rj.  na-mamiti.  v.  impf. 
namamljivati.  —  1)  hcrheilocken,  inesco:  Sto  si  kosii 
navranila,  to  si  mcne  namumila.  XamamicK  koga 
ho<?u.  Rj._ —  Xa  zvijuk  ga  serdar  namamio.  Rj.  204a. 
Namamise  Turke  na  peSake,  pucanj  stade  ISrpskih 
dzeverdara.  Npj.  4,  348.  —  2)  sa  se,  rcfUks.  sich 
anlocken  lussen,  aufsitzen,  inescor,  navaditi  se.  Rj. 
ridi  i  namefiti  se,  nauciti  .se,  navraniti  se.  —  Ali  sad, 
ostrviysi  se  take  srec^^uo  na  Tiirsku  krv  i  namamivsi 
na  pljaiku  .  .  .  i  prosti  je  narod  izgubio  volju.  opet 
take  postati_  raja  Turska.  Daniea  3,"  210. 

namamljivaiijc,  n.  das  Locken.  inescatio.  Rj.  verb, 
od  namamljivati.  radnja  kojom  tko  namamljnje  koga. 
namamljivnti,  namamljujem,  v.  impf.  locken,  inesco. 
Rj.  ua-maniljivati.  v.  pf.  namamiti.  i 

naiininiiti  .  .  .  vidi  namabmiti.  Rj. 
iiamarica,  /'.  (u  C.  G.)  vidi  sjekira:   U  nju  Derva  ' 
namaricu  uagje.  Ostavi  mi  moju  namaricu,  dii  uberem 
na  oganj   palicu.  Rj.  —  namaricu   (od   tugje   rijefi). 
(Jsn.  322. 

nain^satiti,  fim.  i-.  jjf  n.  p.  noz,  t.  j.  navuci, 
strcichcn,  exueuo.  Rj.  na-masatiti:  navtici  noi  (ognji- 
lomj,  brijacu  britvu  (na  kaisu).  ne  nulazi  se  kao 
prost  glagol.  isp.  maaat*  (ognjilo). 


iiilmastTr,  m.  das  Klo.iter,  mo)iasterium.  Rj.  tndi 
manastir  (od  iega  je  jWytalo,  prcmctnuvsi  mu  se  slova 
m  i  u).  mouastir.  dem.  uamastiric.'.  uugm.  namastirina. 

—  Fropjevala  erkva,  namastir.  Rj.  (ilia.  Sjutra  te  te 
iidariti  Turei  i  Horace  oblje  poharati  do  bijele  na- 
m((Stira  crkve.  Npj.  4,  375.  U  diplomi  kne/a  Lazara, 
sto  je  data  naiiiastiru  li((vanici.  Rj.'  IV. 

iiaiiiastirh',  m.  dem.  od  namastir.  Rj.  vidi  maua- 
stirit'.  —  Biikova  je  xiali  n((mastiric  ba5  kod  Nego- 
tina.  Rj.  207b. 

iiaiiiastiriiia,  /'.  angm.  od  namastir.  Rj.'  44u. 

iiaiuastirTste,  n.  Ort  no  einst  ein  Kloster  gcstandcn, 
locm  itbi  olim  fuit  munasterium.  Rj.  mjesto  gdje  je 
bio  namastir.  vidi  mauastiriste.  —  rijeci  s  takivi  na.it. 
kod  blatlste. 

iiaiU!\stirskT,  adj.  klijstcrlich,  monusticnm.  Rj.  sto 
j  pripada    namastiru,    namastirima.    vidi    manastirski. 

ii:\iliaz,'^  uamiiza,  m.  ein  Gcbet  der  Tiirken,  preces, 
cf.  molitva:  Te  kianjaju  Turskogn  namaza.  Rj.  mo- 
j  litva  H  Turaka.  —  Nije  Nura,  tako  mi  biljura!  .  .  . 
ni  Almaza,  tako  mi  namaza!  Here.  120.  Kad  Ali-ljeg 
u  dzamiju  progje.  da  on  lu-i  turskoga  namaza,  on 
pokriva  vjernu  Ijubu  svoju.  200. 

Utliuazati,  niimazem.  c.  pf.  Rj.  na-mazati.  v.  impf. 
mazati.  —  1)   anschmieren,   beschmiercn,   illino.   Rj. 

—  Naskvariti  kosu,  t.  j.  mimazati  skvarom.  Rj.  406a. 
Umijesi  od  zemlje  kolaOe,  i  ispekavsi  ih  namaze  ih 
medom.  Npr.  176.  Kola  nenamazana  Skripe.  Po.sl. 
144.  Svaka  nosi  kitu  cvjeea,  i  u  kiti  svete  masti, 
eim  c''  Isusa  namazati.  Here.  321.  Ti  kad  postiS,  nn- 
mazi  glavu  svoju.  Mat.  6,  17.  —  2J  sa  se,  refleks.: 
Umij  se  dakle,  i  namazi  se,  i  obuci  haljine  svoje  na 
se,  pa  idi  na  gumno.  Rut.  3,  3. 

ii<lniei,  Uiimknem,  inamkoh,  namee;  namkao,  nam- 
kla),  ridi  namat'i,  namaknuti:  Xamkose  mu  gajtan 
oko  vrata.  Npj.  2,  162.  Svi  saruke  na  oci  na'mkose. 
4,  187.  —  isp.  omci  (omaci),  promdi  (promadi),  zamci 
(zamadi). 

iiamocati,  namecem,  r.  pf.  n.  p.  jabuku,  ueich 
klopfcn,  contundo.  iundendo  emollio.  Rj.  iia-mecati, 
tucajuii   iiciniti   da   budc  .sto  meko.  v.  impf.  mecati. 

iiaiiivc-iti  se,  uiimecim  se,  v.  r.  pf.  (u  Hrv.)  ridi 
navaditi  se.  cf.  meka.  Rj.  na-meciti  se.  vidi  nama- 
miti se,  i  syn.  undje. 

iiani^ksati,  ^am,  v.pf.weich  machen,  mollio :  Dohro 
slugi  leoja  nameksa.ie.  Rj.  na-meksati,  uiiniti  da  bade 
sto  meko  (mekse).  v.  impf.  meksati. 

iiam^sti,  namfetem,  v.  pf.  na-mesti.  isp.  zam^ti  2. 
r.  inqif.  prosti  m&sti  2.  —  Namet,  4)  sto  namete 
snijeg.  Rj.  306b. 

niiiuet,  m.  —  1)  die  Auflage,  vectigal:  Nametnuo 
namet  na  vilaet.  Rj.  sto  se  komc  nametne  da  dadc 
Hi  plati,  kao  ddnak  kakar.  —  Na  t?tambol  nametnuo 
namet:  sve  na  noccu  po  jalovu  ovcu  i  furunu  hljeba 
bijeloga.  Npj.  2,  388.  —  2)  (u  vojv.)  gospodsko  zito 
koje  se  razda  vodenicarima  da  ga  samelju  preko 
reda,  Zwangsarbeit,  vis?  Rj.  —  3)  kao  namet  daje 
na  njemu;  namet  mu  je  na  kucu  (u  C.  G.I,  kao  cini 
ili  magjije.    —   4:)  sto   namete  snijeg,  vidi  smet.  Rj. 

ni\metak,  nametka,  m.  —  1)  di^  Aufgabe,  Darauf- 
gabe.  das  Aufgeld,  collybus,  cf.  prid.  Rj.  sto  se  na- 
metne, prida  n.  p.  u  mijenjanju.  —  2)  Ito  se  kome 
nametne,  teas  aufjedrnngen  ivird,  quod  obtruditur. 
Rj.  sto  se  nametne  komc  protiv  volje  njegove:  Od  na- 
metka nema  napretka.  Here.  186. 

iiilmetan,  nametna,  adj.  koji  se  kome  namcce:  koja 
nema  pristanista  prek'  ovoga  b'jela  dvora  ....  ni 
nametna  nametnica,  ni  udovna  udovica.  Rj.  367b. 

liam^tanje,  n.  Rj.  verb,  od  nametati.  —  1)  radnja 
kojom  tko  namcie  sto  na  .ito,  n,  p.  tde  volu  na  ro- 
gove  (das  Auwerfen,  injectio.  Rj.).  —  2)  radnja  kojom 
tko  namece  kome  sto  protiv  volje  njegove  (das  Auf- 
dringen,  obtrusio.  Rj.),  ili  se  sam  kome  namece  (na- 
metati se).   —  3)    radnja    kojom   tko   namece    koga 


I 


1.  iiiinictiiti 


749  — 


iiiiinijoiiiti 


i)(.  p.  hajdrike)  na  drugoga  (Dm f^en,  aubornatio.  Rj.) 
-  4)  rdcliijii  kojom  tko  tiimece  kog<i  it.  p.  n<i  Icnjiyu 
(ilie  Anleitiiiig,  'loctio.  Rj.)  —  1%)  nidiija  kojom  iko 
iiiimeie  n.  p.  vodenicii,  Hi  most  na  vndii  [vom  Stappel- 
hisseii,  projectio  (navis,  molao)  in  a(n;am.  Rj.|Pan- 
loiiere  .  .  .  iiije  zaili'?.ao  od  lutmet'tiijit  inosta.  Zitije  71. 
I.  iiaiii^tati,  iiamet'em,  v.  impf.  Rj.  na-metati. 
/'.  pf.  naiiietnuti.  —  /.  1)  irer/'eii  <in-,  injicio.  Rj. 
iinmetati:  kao  mettiii  sto  iiit  sto,  n.  p.  use  t^olu  na 
logovc,  koiijii  lilt  vriit.  vidi  nabaeivati,  natiirati  (r: 
impf.).  isp.  namctnuti  1.  —  2)  aiif drill  yen.  ubtrudo: 
Kiijii  ne  ('•11,  onii  mi  iiamecu.  Rj.  krio  na  silu.  —  On 
iiuiogijem  fijeciuia  odriile  pravo  znaceiije  i  nnmece 
nil  driigu  po  svojoj  volji.  Pis.  43.  (Sto  je  sto  piita 
iiiauja  sramota  svoje  iieziianje  priznati  nsgo  ti  ga  pod 
/iianjc  i  drugimn  za  naiikvi  ntimctati.  81av.  Bibl. 
1,  92.  —  .'i)  iiiileitcn  (iiiiterriclitcii),  iiddoceo:  na- 
iiicce  ga  na  kiijigu.  Rj.  —  4)  diiigeii,  suhnrno:  na- 
iiu'ce  hajdiike  iia  Ijiide.  Rj.  vidi  navoditi,  potpuJtati. 
—  t>)  rum  Stiippel  liisxeii,  projicio  e  terra  in  mare: 
sjju  li  vec  TiiiTi  hibeniee,  namei'ii  li  ve(5  .Sokci  ro- 
ih'iiire.^'Ri.  umtj  ide  i  oraj  primjtr :  Staue  niimetati 
most.  Zitije  70.  —  II.  sa  se,  refleks.  —  1)  nametuti 
se  komc  kao  na  silu.  isp.  nametnnti  se  2.  —  Ko  te 
lie  i3e,  lie  iiameci  jnu  se;  ko  te  bode,  ne  reei  mii : 
lie  t^ii.  Posl.  150.  Sta  popujeJ  kad  pop  nijesi?  (Kad 
V  ko  niiiiieie  za  ucitelja).  352.  Kako  se  namece  dnige 
(/((  lu-i.  Oilg.  na  nt.  17.  Na  silu  (se)  nametao  mitm- 
[Kilit  Ijeontije,  da  on  bnde  predsjednik.  Sovj.  7.  — 
'')  sick  unsetzen  (z.  B.  ein  rebel  am  Fiisse),  ad- 
lincresco:  Namcv.c  se  kao  kila  na  grbavo  drvo.  Posl. 
I8!l.  isp.  nametnnti  se  3. 

3.  iiiinitytati,  nrimeeem,  i\  pf.  roll  au/legen,  satis 
iiiiposnisse.  Rj.  na-metati,  mnogo  Hi  dosta  cega,  n.  p. 
jiiiiia  kohl  giKijii.  vidi  nabacati,  natiirati  (v.  pf.).  ih 
impf.  inetati. 

iiaiii^ti,  (na  nieti?)  bei  der  Hand,  ad  manum :  dn} 
mi  onn  knjigu  (5to  si  mi  obi'ekao),  ako  ti  je  naineii. 
Kj.  kao:  na  ruku  mi  je. 

iii\nif(kiiija,  iiamctiiica,  /'.  djevojka  ili  udovica. 
koja  se  uameiJe  kome  da  je  u/.me,  die  Aufgedrun- 
i/eiie,  obtrusa:  Koju  ne  ia  onu  mi  namet^'ii,  a  ja 
iunak  iiaiiietiiice  ne  en,  da  se  ne  bi  nikad  ozenio. 
Ivj.  —  Numcikiiija  kiiena  razmotkinja.  l!j.  (j33b. 

iiiliiietiiiiti,  tuom,  r.  pf.  Rj.  na-mctiuiti.  vidi  navr6i, 
iiavi'giuiti.  •().  impf.  nametati.  —  I.  1  a)  irerfen  an-, 
injicio:  n.  p.  uze  volu  na  rogove,  konju  na  vrat.  Rj. 
Zaereziti,  nametnnti  eregii.  Rj.  174a.  PoSto  ga  vesae, 
nametniirsi  mil  licinu  na  vrat,  otisne  s  mevdivena, 
on  stane  .  .  .  Danica  4,  38.  vidi  nabaciti,  natnriti.  — 
b)  u  prenesenom  sinislu:  Na  Stambol  nametnu  natiiet. 
Npj.  2,  388.  Nametnu  ziiluin  na  Kosovo,  2,  418.  Ako 
ko  dometne  ovome.  Bog  6c  nametnnti  na  njega  zla 
napisana  n  knjizi  ovoj.  Otkriv.  22,  18.  Kralj  Ludovik 
na  Dubrovcane  samo  iiamctnc  ■'lOO  dukntn  na  godinu 
da  placajn.  DM.  232.  —  2)  aiifdringen,  obtriido.  Rj. 
Ili  im  je  u  novija  vremena  zakon  ovaj  na  sihi  na- 
metnut  ...  da  su  gdjekojima  i  od  onijeb  prednjijeh 
MleiT'iiJi  na  silu  nametnuli  Rimski  zakon.  8rb.  i 
Hrv.  2.  —  3)  anleiten,  addoceo:  nametnuo  ga  na 
knjigu.  Rj.  —  4)  dingen,  suborno:  nametnuo  baj- 
duke  da  ga  pohar.aju.  Rj.  Potpustio  Ijude,  te  ga  ubili, 
cf.  nametnnti.  Rj.  55(;a.  vidi  navesti,  potpustiti.  isp. 
narediti  I  lb  (primjer  iz  Danice  4,  2(5).  —  3)  vode- 
nicu,  vom  Lande  ins  Wasser,  propello.  projicio.  Rj. 
isp.  nametati  5.  —  Tu  na  h^ali  naSavJi  most,  koji  su 
Francuzi  otkinuli,  iiametiie  ga  i  utvrdi.  Zitije  55.  Da 
su,  kad  su  Franeuzi  od  brega  potisnuti,  bile  joS  samo 
Cetiri  lagje  nainetnute.  77.  —  II.  sa  se  refleks.  — 
1)  za  kim,  sich  aufmaclien,  accingor.  Rj.  vidi  natu- 
riti  se,  otisnuti  se  za  kim.  —  2)  sich  aiifdringen.  ob- 
trudi.  Rj.  (Jni  se  nametnu  svijem  selima  i  za  spaliije 
i  sa  fiitluk-sahibije.  Rj.  82(3b.  isp.  nametati  se  1.  — 
3)  sich  ansetzen  (z.  B.  ein  Thliel  am  Fiisse),  adhae- 


resco:  nametnulo  mu  se  neSto  na  nogu.  Rj.  isp.  na- 
metati se  2.  —  4)  sich  verlegen,  auf  etiras  begeben, 
incumbo  in  uliqnid:  nametnuo  sc  na  knjigu.  Rj.  isp. 
dati  se  na  Sto ;  naklopiti  se  na  Sto ;  nastaviti  se  na 
Sto ;  udariti  u  Sto. 

iiaiiiozi'lrati  sc,  ram  se,  v.  r.  pf.  sich  runzeln; 
conugari:  n.ame^urala  se  haljina,  kruska  kad  uvene; 
pr-iti  i  ruka,  kad  se  po  vodi  S  iijima  dugo  Sta  radi, 
Rj.  na-niezurii  .le  sto,  kad  po  njcmu  postunu  bore, 
grespe,  mrske,  nirezotine,  mrstine.  vidi  sniozurati  se, 
vidi  i  narozati  se. 

iii\iiiieaiijc  )i.  Rj.  verb,  od  namicati.  —  /.  1)  radiija 
kojom  tko  namiHe  (dobavlja)  sto  (das  kleinweise  Zu- 
sammenbringen,  eomparatio  lenta  et  minutn.  Rj.).  — 
2)  radnja  kojom  tko  iiamice  kiiga  ili  sto  na  Ho  (das 
Spiessen,  infixio.  Rj.).  —  3)  radnja  kojnm  n.  p. 
mati  nanm-e  s  jedincetom  (vidi  iiatezanje.  Rj.).  — 
IT.  staiijc  u  kom  se  sto  namice. 

iii'liiiicati,  nami<5ein,  v.  impf.  Rj.  na-mie.ati.  v.  pf.  na- 
mat'i,  namaknuti.  —  /.  1)  kleinirrisc  zttsavimcnbringen, 
lente  et  minutim  comparo.  Rj.  kao  malo  po  mtdo  na- 
bavljati.  —  2)  na  kolae  koga,  vidi  naliijati:  Te  na 
koplje  Turke  nimiicase.  Rj.  nmo  idu  i  ovaki  primjeri : 
i^axawr-kalpak  na  oii  namice,  a  buzdovan  uza  se 
privlaei,  britku  sabljii  na  krilo  namice.  Npj.  2,  431. 
—  3)  n.  p.  namice  kao  mati  s  jedin(5etom,  vidi  na- 
tezati.  Rj.  muciti  se.  —  II.  sa  so,  refleks.  Ej  tuian ! 
gde  ne  uhvatih  za  osovinu  i  za  Iilagoslovimi,  iiego 
za  ono  sto  se  smiCe  *  namice!  Rj.  30a. 

iiamig:ivalo,  m.  der  gerne  zmrinkt,  qui  innuit.  Rj. 
koji  rado  namiguje.  —  rijei'i  s  iukim  na.s1.  kod  bajalo. 

iiaiiiig'iranjo,  n.  das  Znirinken,  innnlio.  Rj.  verb, 
od  namigivati.  radnja  kojom  tko  namiguje. 

liailligivati,  namigujem,  v.  impf.  Rj.  na-migivati. 
V.  pf.  namignuti,  namai'^i,  naiiiagnuti.  —  1)  na  koga, 
zuiciiiken,  innuo:  Idi  orle,  ne  numiguj  na  vie.  Gje- 
gogj  6uje  porueuje,  gjegogj  vidi  namiguje.  Rj.  — 
Na  to  prota  Nenadovii^  stane  namigivati  na  iij,  go- 
vore<?i  mu  polako:  Cuti.  MiloS  51.  Da  mi  se  ne  bi 
svetili  .  .  .  i  namigivali  ocima  koji  mrze  na  me.  Ps. 
35,  19.  —  2)  komu:  Qje  me  vidi,  sve  mi  namiguje. 
Here.  69.  Ne  mogaSe  da  im  govori  ...  on  namigivase 
im;  i  osta  nijem.  Luk.  1,  22. 

iii\iiiig'iiiiti,  nem,  v.  pf.  na  koga,  zuirinken,  innuo. 
Rj.  na-niignuti.  vidi  namaOi,  namagnuti.  v.  impf.  na- 
migivati. — ■  Kazao  mu  iSaretom,  t.  j.  numignuo  na 
njega.  Rj.  242a.  Pomikuuti  na  koga,  kao  prijetedi  1 
nu'steci  namignuti  na  koga  da  Sto  ne  Cm.  Rj.  538b. 
Na  dzelata  okom.  namignuo,  tere  Muju  odas'jefie 
glavu.  Npj.  1,  565.  Tri  puta  me  lani  pogledao,  a 
proljetos  okom  namignuo.  Here.  124. 

iiaiiiigiisa,  /'.  ^ena  koja  rado  namiguje  na  koga, 
die  gerne  zuwinkt,  innutrix.  Rj.  —  rijeci  s  takim 
mist,  kod  ajgiruSa. 

iiainij^iiiea,  /'.  (u  Grblju)  prasiea  Sto  se  namijeni 
da  se  za  Bozie  zakolje.  Rj. 

naiiiij^iiiti,  namijemm,  v.pf.  Rj.  znaeenje  (korijenu) 
misZi/j;  na-mijeniti,  primijeniti ;  namjenjivati.  Korijeni 
154.  u  torn  znucenju  ne  dolazi  kao  prost  glagol.  na- 
mijeniti  sto  na  sto,  sa  sto  ili  cemu.  vidi  naredi.  isp. 
namisliti.  —  anmeinen,  zudenkcn,  destino :  Svako 
slovo  u  krv  okaljeno,  na  junacko  t'jelo  nam'jenjeno. 
Rj.  Onakovom  smrti  umru,  na  kakovu  ona  bude  na- 
mijenila.  Rj.  66b.  Sve  te  svijede  izgore  mrtvima  za 
duSu  (ali  najprije  valja  svakome  da  namijeni:  ova 
oeu,  ova  materi  .  .  .)  Rj.  173b.  On  zna  koje  od  ovijeh 
magjija  valja  sastaviti  i  na  kakovo  zlo  namijeniti. 
Rj.  34la.  Djeca  koja  su  namijenjena  za  svestenstvo. 
Rj.  673b.  Kad  spusti  trei'u  (gjevojku),  on  nju  za  sehe 
namijeni.  Npr.  9.  Devojka  posadi  tri  loze  u  baSfi  i 
sv.ikome  nanicni  po  jednu.  81.  U  Stogogj  kueneS  on- 
dole  <3e  izlaziti  na  stotine  onake  aspre  kake  ti  na- 
mijenis.  96.  Nije  koniii'  je  namijenjeno,  nego  komu 
je  odlueeno.  DPosl.  82.  Nit'  si  slepom  udelila,  ni  za 


iiainijositi 


—  750 


iiiiiiijorarniije 


iJusii  iKimenilii.  N'pj.  1,  13.).  Ver  udeli  i>:i  lUiDieni . .  . 
koje  ste  mi  podelili  i  lui  Biuja  iiiinienili.  1,  14().  Oil 
kad  sam  tc  xebi  iiaiii'jetiio,  svaka  mi  je  dobra  sreca 
bila.  Here.  124.  Najprije  se  poSilje  nekoliko  momalca 
koji  su  namijetijeiii  :(i  -iralore  da  \z  orkve  donesu 
barjak.  Kov.  47.  Oiia  (djevojka)  kojii  .<('  niimijetuo 
shizi  svojemu.  Mojs.  I.  24,  14.  C'ovjek.  kome  nije 
tiiimijenjena  cvis/  carska.  Dan.  11,  21. 

namiji^siti,  niimijesTm,  r.  pf.  yenmi  (Brof)  ati- 
tiuuhen,  fermentatido paro.  Rj.  na-mijesiti,  »i.  ;).  hnihu. 
r.  impf.  mijesiti.  —  Niko  ne  moze  eijelom  svijetu 
kolaca  namijefiti  (da  o  ujeniu  svi  dobro  govorei. 
Posl.  220.  Se  mogu  im  vatic  nadavati,  ja  kako  I'li 
hljeha  tiam'jesiti.  kako  li  I'u  vode  nanijeti?  Xpj. 
4.  165. 

namilati  SC,  namlla  se,  r.  r.  impf.  >.ho  se  namila, 
fliebt  viel  rtuf),  ixt  enjiehifi.  Rj.  iia-niila  se  :ito.  lad 
xe  tiielje,  hiide  ijti  ri.ie,  ziipremii  rise  iiijt^tii.  r.  pf. 
namljeti  se. 

niimira,  /'.  /</».  namiriti.  —  1)  djelo  kojim  tko 
ntoiiiri  kofjd.  Genugtlnnuitj.  XHii^factia:  U  iiekim 
slucajevima  nije  bilo  ilosta  samo  viatiti  stvar,  nego 
se  jo5  nesto  iizimalo  od  krivea.  To  ne  treba  pomije- 
5ati  s  globom.  Globa  je  imala  zuaeeuje  i  silu  kazni ; 
a  ono  je  driigo  bilo  .samo  nuinirii.  DM.  30G.  — 
2)  (/uittuiig,  npocha:  U  njemu  je  ntimira  za  norce. 
Kolo  15  (141. 

naiuirisati  sc.  namiii5em  se,  r.  r.  pf.  na-mirisati 
se,  II.  p.  cnjem.  v.  impf.  mirisati.  —  .la  .se  napih 
zuber-vode,  nKiiiirisah  .iute  duujc.  Xpj.  1.  362. 

namiriti,  n.~imlnm,  r.  pf.  Rj.  —  1)  hefriedicien, 
fncio  satis.  Rj.  na-miriti  kofla  Hi  sio.  uciiiiti  mti,  da 
htide  miran,  zadovojjan .  lidi  posiiliti,  skuzati,  srediti 
2,  zadovoljiti.  v.  impf.  namiiivati.  —  Xa  Bozic  ... 
kad  se  poodjutri,  posto  namire  stoku,  onda  sjedu  za 
ru^ak.  Rj.  34b.  Kmetovi  seljaeinia  sude  za  kojekake 
sitniee,  pa  koje  parcc  ne  mogu  namiriti  one  Jalju 
nahijnskome  sudii.  Rj.  277b.  Staiac  ga  zapita  je  li 
namirio  ko»ja.  Npr.  S8.  Pa  se  svade  ne  znajuci  kako 
C-e  to  podijeliti,  i  najposlije  reku :  Hajdemo  k  Pre- 
mudrome  da  nas  on  namiri.  158.  Kome  je  krivo, 
namirio  mu  Bog!  Posl.  147.  Tako  mi  Bog  gjecu  na- 
mirio u  srucem  za  sto  gamolio!  300.  Mi  i  ostali  sto 
spendzali,  to  Bog  namirio  domu  i  domacinu  sa  svake 
bande,  a  s  nebe.sa  najboljel  Npj.  1,  81  (js/).  napla- 
titi  2).  Da  ja  agi  namirim  haraca.  4,  496.  fjto  mi 
poharcili  u  ovi  posteni  dom,  to  namirio  gospodin  Bog 
samo  sedmo,  sa  svake  stiane.  Here.  355.  Da  ih  izmegju 
sehc  namire.  Slav.  Bibl.  1,  86.  Sta  da  vam  udinim  i 
iim  da  ras  namirim?  Sara.  II.  21.  3.  Xamiricu  jarost 
svojti  na  njima  i  zadovolji(5ii  se.  Jezek.  5,  13.  — 
2)  sa  se.  recipr.  sich  aiisgleichen,  pcnsare:  mi  smo 
se  namirili;  ja  sam  se  s  njim  Damirio.  Rj.  vidi  na- 
goditi  se,  naplatiti  se  2,  nasuliti  se.  —  Ako  se  lupez 
poplasi,  on  ide  te  .se  s  pokradenijem  namiri.  Rj.  699b. 
Tako  ongje  pogodivSi  se  s  njome  .  .  .  Posto  se  ongje 
.■J  njome  namirimo.  Xpr.  6.  Oko  svcga  se  pogode  i 
namire,  samo  ostane  sablja.  171.  Ima,  istina,  jedau 
iiaein,  kojim  sc  mozemo  namiriti.  Za  ovu  parii,  .%to 
iiteie  natiaff,  obrija(5n  vam  ?,eni  glavu,  ako  hot'ete. 
Daniea  2,  131. 

uamiriviiiijo,  n.  Rj.  verb,  od  I.  namirivati,  n.  na- 
iiiirivati  se.  —  J.  radnja  kojom  tko  namiriije  koga 
Hi  Ml)  Hi  kome  (das  Befriedigen,  satist'actio.  Rj.).  — 
//.  1)  radnja  kojom  se  tko  s  kim  namiriije.  — 
2)  stunje  koje  biva  kad  se  kome  namiruje  n.  p.  go- 
dina  (das  ErI'iillen,  Vollmaehen,  expletio.  Rj.). 

iiamirivuti.  namuujem,  r.  impf.  —  /.  befriedigen, 
sati.<tfacio.  Rj.  na-mirivati,  koga.  Ho,  Hi  kome  sto.  — 
Vojnici  da  svoje  konje  namirnju.  Rj.  273b  {isj).  sre- 
gjivatil.  Xamiruje  svojim  novcem  onome  kome  se 
krivo  rini.  DM.  295  (isp.  naplacf-ivati  2).  BalSic'i  na- 
mirnju dubrovafike  trgovce  svojim  norcem,  kad  ne 
mogn  da  nagjii  krivea  i  njega  samogada  dadu.  295. 


—  77.  ■«'(  se.  —  1)  reriproe.  sich  aiisgleichen,  pen- 
sare.  Rj.  isp.  namiriti  se.  —  Kako  mirili,  tako  se 
smirili!  (Kad  se  Ijudima  sudi  i  namirnju  se  za  sto, 
i  znaci:  kako  pravo  siidili  tako  i  vama  Bog  dao). 
Posl.  126.  Megrju  sohom  neka  se  bratski  mire  i  na- 
mirnjn.  Daniea  4,  5.  DnSan  daje  odmali  naknadu 
sam  pa  se  poslije  namiruje  s  krircem.  DM.  295.  — 
2)  relleks.  Hi  pass,  nill  verden,  expleii:  namiruje 
mil  se  godiiia.  Rj.  kao  narrsinati  se. 
•  iianiTsao,  namfsli,  f.  idea.  Stulli.  djelo  kojim  sc 
sto  namisli.  ridi  namjera  3.  ■ —  Joav  sease  .Vdonijii 
sina  Davidova  na  oi-ino  mjesto  eaiem  da  ui'ini.  Ali 
David  i  tit  mimisao  za  rana  pokvari.    Prip.  bibl.  76. 

li;\lliisliti,  slTin.  r.  pf.  Rj.  na-misliti.  vidi  n.amjerili 
1.  naumiti.  i'^p.  namijeniti.  v.  impf.  namisljati.  —  be- 
schliessoi.  decerno.  statuo:  kud  si  namislio?  sta  si 
namislio?  Rj.  Zeua  namisli  da  ostavi  prvpga  mu/.a. 
Npr.  1.55.  l  ini,  paso,  .s^)  si'  namislio  .  .  .  I.  ini,  paso, 
5to  si  uaumio.  Npj.  4,  33.  Xamisli  najprije  udariti 
na  (.'okesinu.  l)anica  3,  179.  Ovaj  namisU  zlo  za  nas 
rod.  Djel.  .Ap.  7,  19.  To  je  namisljeno  sroj  zemlji. 
Is.  14.  26.  (iospod  podize  dub  careva  Midskib,  jer  je 
Vavilonu  nmnislio  da  ga  satre.  Jer.  51,  11.  Ne  opazah 
da  su  mi  :lo  mtmislili.  DP.  127. 

iianiisljanje.  ».  verb,  od  nami.sljati.  radnja  kojom 
tko  namisljd  sto. 

namisljati,  nrimUljam.  r.  impf.  na-misljati.  vidi 
namjeravati.  isji.  namjenjivati.  v.  pf.  namisliti.  —  Evo 
zlo  namisljaju  duiii  mojoj.  Ps.  59,  3.  On.ij  koji  na- 
mislja  nasilje  nasuprot  zakonn.  94,  20. 

niimjcna,  /.  intencione,  consilium,  mens.  Stulli. 
na-mjena.  djelo  kojim  tko  namijeni  sto  na  sto. 

namjonjivauje,  n.  das  Zudenken,  destinutio.  Rj. 
verb,  od  namjenjivati.  radnja  kojom  tko  namjenjuje  sta. 

nanijonjivati.  namj&njujem,  r.  impf.  zudenken, 
desfiiio.  Rj.  na-mjetijivati.  v.  pf.  namijeniti.  —  Onda 
mu  (urecenome)  bajalica  gasi  ugljevlje,  t.  j.  zivo 
ugljevlje  baea  u  nenafetu  vodu  namjenjujuci  na  one 
za  koje  se  misli  da  su  ga  urekli.  Rj.  83b.  Kako  koje 
ev'jece  zasagjuje,  tako  njega  mlada  namjenjuje.  Rj. 
iy3b.  Spustajui'i  gjevojke  braiii,  svaku  je  namjenjivao 
cija  ee  koja  biti.  Npr.  9.  Neka  uzme  devojka  tri 
loze,  pa  neka  posadi  u  basci  namjenjujitri  koju  kome 
hoce.  81.  Vas  dan  dugi  bosiljak  sejala,  na  rojnovu 
srecu  namcnjuje.  Npj.  1,  22. 

niiinjcr,  /.  Zufdl,  casus,  cf.  namjera  2:  Ta  ga 
namjer  bjese  uanijela.  Rj.  vidi  nagon  4,  slucaj  2. 

nilnijcra,  /'.  —  1)  die  Begegnung,  obciatio.  Rj. 
kao  susret.  susretanje.  —  2)  der  Zttfall,  casus,  cf. 
namjer:  y<imjera  ga  namjerila  bila  na  zeleno  u 
gori  jezero.  Namjera  je  starca  nanijela,  uagje  starae 
sanduk  od  olova.  Rj.  vidi  i  nagon  4,  slucaj  2.  —  3j  das 
Vorhaben,  propositum.  Rj.  djelo  kojim  se  sto  nawjeri. 
vidi  namjerenje.  —  Kako  mozemo  sanj.ati  da  smo 
najvisa  namjera  stvorenju  svijeta.  Priprava  96.  No 
buduei  da  je  namjera  moja  samo  .  .  .  prcdstariti. 
Spisi  1,  8.  Bog  koji  sve  zna,  i  on  iidesava  namjere. 
[  Sam.  I.  2,  3.  liazbij  namjeru  Abitotelovu,  Oospode! 
i  n.  15,  31.  Namjeru  opakih  obara.  Jov  5,  13. 

nanijeran,  nAmjerna,  adj.  n.  p.  ja  nijesam  bio  na- 
mjeran,  ^]'illcns  .<sciu.  in  animo  habere,  cf.  nakaii. 
Rj.  ridi  i  nauman,  uman  2. 

nanijeranjo,  n.  verb,  od  namjerati,  koje  vidi. 

naniji'rati,  nrimjeram,  r.  impf.  kao  napuidvati.  r. 
pf.  namjeriti.  —  S'ije  ga  njegova  volja  namjenda  da 
I  cini  onako  kako  je  linio,  nego  mu  okolnosti  ne  da- 
do5e  oiniti  driikeije.  DJI.  111.  .Sama  zemlja  namjerase 
ih  (Srbe)  da  rade  Slo  i  danas  najvise  rade.  da  sade 
i  iz  zemlje  svoje  Jalju  sirovn  robu.  138.  isp.  namje- 
riti 2,  koga  »(«  sto.  —  Oeinia  namjerut.  DPosI.  87 
{isp.  smjerati  2). 

iianijeriivanjc,  n.  das  Vorhaben,  propositum.  Rj. 
i  verb,  od  namjeravati.  radnja  kojom  tko  namjerava  sto. 


iiamjcriivati 


—  751 


iiiiiiiliidoviiH  so 


iiaiiijoriU'iiti,  namjferiivam,  r.  impf.  t^orhiihen,  mo- 
lior,  cogito.  Rj.  na-mjei-avati :  iftp.  smjerati  (1),  na- 
miiljati.  »'.  }>f.  namjeriti  1. 

iiiiiiijer<^'iijc,  n.  menu,  consilium.  iStulli.  verb,  od 
namjeriti  1.  tlji-lo  lojim  se  stn  namjeri.  ridi  narajera 
.i.  —  Nijet,*  tier  Plan,  das  Vorbaben,  propositiiui, 
ri'.  Homjerenje.  \i].  421a.  I'rvo  je  nuincreiijc  ifafidiiio 
zaista  vrediio  .  .  .  fale.  Daiiica  5,  73.  Da  su  oni 
s  dohrim  namerenjem^  dali  Matiei  po  sto  forinti.  5, 
83.  Nego  su  radili  protiv  xvoje  J.elje  i  luniijcrcnja ! 
Kov.  15.  DruStva  je  ovoo-a  (jlnvno  lumijerenjc,  starati 
se  za  uaS  jezik.  Pis.  24.  Tim  je  on  ifipunio  n.awjc- 
renje  svemo^n6e<j:a.  Priprava  110.  Onima  koji  Ijube 
Boga  sve  ide  na  dobro,  koji  su  pozvani  po  numje- 
renju.  Rim.  8,  28.  takva  rerh.  supst.  liod  dopuStenje. 
iiiYinjoriti,  nm,  v.  pf.  Rj.  ua-mjeriti.  v.  impf.  na- 
nijerivati.  —  J.  1)  hcsriilicxscn,  riirli(d)cii,  dcccnio: 
kud  si  uamjerio?  namjerio  sam  da  otidem  tamo.  Rj. 
I'cio  nakaniti  se,  naumiti,  smjeriti  1.  —  .(er  je  Navuho- 
douo.sor  car  Vavilouski  nimrjcrio  namjeru  protir  vas. 
Jer.  49,  30.  —  2)  namjeriti  koji'a  na  Sto,  eiiitnu-ohin 
bringeu  (z.  li.  iim  Vnffliid;),  induco:  Namjera  ga 
namjorila  bila  na  zeleuo  u  gori  jezero.  Rj.  l;ao  iiii- 
iiijeti,  navesti.  i.s/j.  namjerati.  —  Tako  mi  Hog  mojii 
gjecu  .  .  .  na  dohri  put  namjerio!  Rj.  Glib.  Ne  bi 
li  te  Bog  namerio  na  onu  (levojeicu.  Npr.  (i7.  Da 
je  majka  rotlila  junaka  i  danas  ya  ovgjen  namje- 
rila.  Npj.  4,  323.  Zalosno  stanje  Srba  namjeri  mi- 
trnpolita  i  brata  mu,  tc  dogjoSe.  DM.  120.  Da  deS 
me  pitati  iia  mc  namjeri  da  ti  piSem.  DP.  3.  — 
S)  treffen,  fin  den,  o/f'endo:  namjerio  sam  ga  douia. 
Rj.  ridi  desiti,  nadesiti,  naci.  Eda  bi  te  namerilo 
zverje.  Kj.  203b.  —  JI.  sa  se,  rcfleks.  —  1)  fallen, 
Jcommoi,  incido:  Namjerio  se  na  zlu  ^enu.  Rj.  Jean 
naiii.  —  Ali  ne  nijesam  mogao  namjeriti  na  pjevaca. 
Rj.  212b.  Namjerio  se  na  rutav  nos  (na  coeka  koji 
ne  da  na  sebe).  Posl.  189.  —  2)  sick  treffen,  adesse, 
cf.  desiti  se:  Kojino  se  doma  namjeriSe.  Bilo  rano, 
te  se  nil'o  onuda  ne  namjeri  .  .  .  Ribe  nestane  s  te 
stope  da  niko  ko  se  tu  namjerio,  ne  vigje  kugj  se 
gjede.  Npr.  214.  Po  nesreci  svojoj  namjerim.  se  blizii, 
pritrdim  na  glas,  a  oni  iihvate  i  mene.  247.  Kod 
njega  se  bjehu  namjerili  Crnogorski  izbrani  glavari. 
Npj.  4,  71.  A  Krsto  .se  jaci  namjerio,  pak  osvoji  Asan- 
Begovida.  4,  101.  Da  se  namjeri  dobri  cas  .  .  .  nasemu 
bratu  domadiuu.  Kov.  118. 

iiiiiiijoriiii,  /'.  adj.  teas  sich  trifft,  (pwd  offenditur: 
Sto  je  Bog  dao  i  namjerna,  t.  j.  .Sto  ,w  desilo,  namje- 
rilo.  Namjerna  je  najbolja  (kad  ko  iznenada  dogje 
kome  na  rueak  ili  ]ia  veeeru).  Rj.  namjerna,  t.  j. 
stvar.  isp.  l;oja  se  dogodi  sliicajno.  namjera  2.  — 
hako  je  sloicna  recenica.  isp.:  Dogovorna  je  najbolja. 

iiiinijcniTk,  m.  iovjek  kojega  namjera  (shu-aj)  na- 
nesc  ktida :  Ti  bi  mene  po  kim  (!)  porueio,  al'  po 
suncu  ali  po  nijesecu,  po  putuiku  ali  namjerniku. 
Here.  123.  Nadali  au  se  i  putuicima  i  nnmernicima 
koji  su  se  i  onako  cesto  uvradali  u  njihovn  kudu. 
Jurm.  1(5. 

niliiijosiiTk,  m.  (u  vojv.)  (in  den  Kliistern)  der  Vikar, 
I'ntcrguiirdinn,  Oekonom,  ricarius  archi.mandritae,  oc- 
conomns  monasterii.  Rj.  koji  je  na  mjesto  drugoga. 
—  Niti  oni  (spahije)  imaju  po  selima  svojih  kuda,  ni 
nnmjernika.  Danica  2,  79.  Caja,  kao  namjesnik  ili 
naatojnik.  Npj.'  3,  399.  Namjesnicima  carevijem  i 
vojvodama.  .lestir.  3,  12.  Ko  bi  ubio  namjesnika, 
dyoranina  ili  shigu  knezeva.  DM.  302.  osn.  u  adj. 
iiamjesiii  (na-mjestni,  t  pred  n  otpalo). 

iiamjcsiiTkov.  adj.  des  namjesnik.  Rj.  sto  pripada 
namjesnikti. 

iiiinijt'SiiTstvo,  n.  vlast  namjesniSka:  die  Statt- 
lialterei.  —  Sudnica  je  stara  kuda  jos  iz  doba  prvoga 
nnmesnistva.  '/Am.  265. 

lu'iiiijcsta  (namjest.a),  cf.  gdjeSto.  Ry^vidi  igdjegdje. 

iii^iiijostiti,   stira,    (I.  2'f-   ^j-    na-mjestiti.   k.o   na 


mjesto  pnsianiti.  ridi  i  nanijeStiti.  ktio  prost  glagol  ve 
dolazi.  isp.  mjestili.  *•.  impf.  namjeStali.  —  /.  /;  unter- 
bringen,  colloro.  Rj.  I'jdnrisati,  ef.  urediti.  opraviti, 
I  namjestiti.  Rj.  775b.  Ukositi,  3)  namjestiii  'sto  koso. 
Rj.  777b.  Ukriviti,  sto  krii^o  namjestiti.  Rj.  778a. 
Dogje  pod  jabnku  i  namesti  kreret  pod  njom,  pa 
legne  spavati.  Npr.  15.  Ti  namesti  prema  carevome 
dvoru  taj  razboj,  pa  tkaj.  58.  ISti  da  »e.  izboru  iiaj- 
lepSi  momei,  pa  neka  ih  lepo  obnku  i  nameste  za 
kalfe.  (58.  Car  namesti  dzelata  te  kako  se  ponioli  iz 
galije,  odsede  mu  glavu.  70.  Do.SavSi  kudi  namesti 
konja  u  konjiisnieu.  88.  Zanietuuti  kome  mreJiu  (kao 
da  bi  ga  ubvatio  u  nju,  t.  j.  namjestiti  pletke).  I'osl. 
84.  Pjesme  ove  .  .  .  da  namjestim  u  red,  kako  koja 
za  kojom  ide.  Npj.  1,  VII.  Cranio  vojvoda  Jovan'e, 
po  Ljubidu  sauce  ogledati  i  yohoVje  .Uraze  namestiti. 
Npj.  4,  34fi.  Znam,  kako  je  rgjavo  tvoja  glava  na- 
mjcstena.  Danica  2,  138.  Srbi  pak  dodekaju  na  za- 
sjedama,  koje  su  bili  namjestiii,  paudri!3,  172.  Dje- 
veri  ^dovedavSi  snabu  namjeste  je  u  <'elo  trpeze.  Kov. 
34.  fSto  danas  jedna  pokajnica  smisli  i  nainjesti,  ono 
se  sntra  zaboravi.  99  (isp.  namjeStati  2).  Kad  .  .  . 
giljekoji  ved  namjeste  usta  da  mu  se  smiju.  Pis.  22. 
(isp.  namjestati  2).  —  2)  trpezu,  vidi  postaviti.  Rj.  Po- 
staviti  sof'ru,  (den  Tiseh)  decken,  sterno  mensam:  po- 
stavi  da  rucamo,  cf.  staviti.  Rj.  550a.  —  3)  postelju, 
das  Bett  anfsi-hlagen,  sternere  ledum.  Rj.  Svekrvice. 
raila  majko  raoja!  namesti  mi  mekanu  postelju.  Npj. 
1,  605.  Namjcsti  sve  postelje  osim  svoje,  a  njezinu 
valja  da  namjesti  svekrva.  Kov.  91.  —  4)  vidi  urediti 
1.  Rj.*  —  //.  sa  se,  refleks.  —  1)  Najudagji  carev 
sin  opet  se  namesti  kao  i  pre  da  cuva  jabnku.  Npr. 
16.  Kad  ngju  u  sobu  i  nameste  se,  pokloni  im  se  inati 
njegova  kao  gospodi.  64.  Namesti  se  negde  u  nahiji 
Srebrnickoj  da  ^ivi  kao  kiridzija.  Npj.'  4,  IX.  Mladeu 
je  s  Milojem  .  .  .  i  namjestiii  se  u  najljepsu  Icuiu. 
Sovj.  22.  Namesti  se  na  Odri  protivu  neprijatelja. 
Zitije  22.  —  2)  (u  Jadru)  pomiriti  se  bez  suda,  sich 
ausgleichen.  Rj.-'  —  Srbi  sva  svoja  pregjaSnja  iskanja 
sastave  u  dva  dlana  ...  A  za  ostalo  sve  Srbi  kai5u, 
da  re  se  namjestiti  i  urediti.  MiloS  33. 
in'iiiijesi'iiiije,  n.  vidi  namjeStanje.  Rj. 
iiiliiijcseati,  Sdam,  vidi  namjeStati.  Rj. 
iiaiiijostiij,  n.  das  Hausgerdth,  suppellex,  cf.  po- 
kudstvo.  Rj.  —  osn.  u  namjestati.  Osn.  71.  rijeci 
s  takvim  nast.  kod  dogagjaj. 

iiiYmjCStalo,  n.  koji  namjeSta  kad  govori,  der  die 
Worte  zusammenstellt.  Rj.  ispi.  namjeStati  2.  —  rijeci 
s  takvim  mist,  kod  bajalo. 

njYiiijcstaiijc,  n.  das  Ihiterbringen,  collocat.io.  Rj. 
vert),  od  namjeStati.  radnja.  kojom  tko  namjesta  Ho. 
vidi  namjeScanje. 

iiiYiujestati,  Stam,  v.  impf.  Rj.  na-mjeStati.  vidi 
namjeSdati.  r.  pf.  namjestiti.  —  1)  unterbringen.  col- 
loco.  Rj.  kao  postavljati  na  mjesto.  A  namjesta  po 
Bosni  kadije,  da  mu  raji  po  ditapu  sude.  Npj.  4,  369. 
Namjestala  mu  rukom  kosn.  Nov.  Srb.  1817,  486. 
NjeSto  je  odmab  preda  mnom  u  stihovc  namjestao. 
Odg.  na  nt.  21.  Da  siiiaalelj  mo^.e  misli  namjestati 
po  svojoj  volji.  Pis.  47.  Na  svijetnjak  cisti  namjestace 
ziske.  Moja.  III.  24,  4.  —  2)  u  govoru  cisto  namjeSta, 
t.  j.  slaze  rijeci,  znsammenstellen,  ordino.  Rj.  isj). 
namjeStalo.  —  3)  trpezu,  vidi  postavljati  2.  Rj.  — 
4)  postelju,  das  Bett  aufschlageii,  sternere  Icctum. 
Rj.  —  (->de  skidat"  gospodske  haljine,  a  Gruiea  na- 
mestat'  diiseke.  Npj.  3,  21. 

iii\iiijestiti,  Sfim,  r.  pf.  mjesto  namjestiti  (dijalekt.) 
u  ovom  primjeru:  Cranio  vojvoda  Jovane.  po  lju- 
bidu sance  ogledati  i  pobolje  straie  numestiti.  Npj. 
4,  346.  —  isp.  mjeSte  i  mjeste;  pustiti  i  puStiti. 

iiamhul6vati  so,  namladujem  se,  v.  r.  pf.  jugend- 
liclies  Alter  genug  gcniessen, satis  jicvenem  vitam  egisse: 
Mladosti  se  namladov'o.  Rj.  na-mladov.ati  se.  r.  impf. 
mladovati. 


nnmlatiri 


—  752  — 


iiaiiiliUiti,  niimintnn,  r.  pf. 'Rj.  na-mlatiti.  r.  impf. 
ml.ititi.  —  /.  1)  n.  p.  graha,  konopljana  sjemena, 
ttn(liei>clit)i.  tritiirinido  pttro.  Rj.  namlntiti  I'cfia  cije- 
pom,  jjriitom.  isp.  mlatiti  1.  —  2)  ii.  p.  jabuka,  kru- 
5nka,  geniip  heruiiterschhigen  (Birnen,  AcpfelJ,  de- 
ciitio.  Rj.  utnnhititi  jiih}il-ii,  Irnml-a,  i  t.  d.  s  drrefa 
liiitiiwin.  —  IT.  sa  se,  relhkf:.  koara,  sirli  cincn  satt 
pruqeln,  satis  t'erberasse:  bas  aam  ga  se  namlatio. 
Rj.  ridi  nadevotati  se,  nahipati  se  1,  natuci  se. 

nainlAziti,  namloKm,  r.  pf.  vidi  namnof.iti.  Rj.  — 
I'sj).  nilosro  I  mnogo. 

iiikniljor-iik,  niiinljec'ka,  in.  (ii  Srbijil  vo  od  ilvije 
sodiue,  ein  zueijiiliriger  Oclis,  hos  hiiiiits.  Rj.  —  i 
ovan  od  tri  godine :  Prve  srodiiie  jao-nje.  dnige  dviznc, 
tref'e  nKmljecal;  eetvrte  preliodiiik  i  oiida  jednako 
prehodi.  Rj.;)84a.  na-inljeiak.  osn.  u  mlijeko.  ().sn.2!tl. 

llillllljoti,  iiameljem,  r.  pf.  (iiimnldcii.  niolendo  paro. 
Rj.  na-mljeti,  ii.  ;).  hrasita.  doMa,  miiogo.  v.  impf. 
namilati  se. 

naiiinuziti,  nrimnoz'im,  r.  pf.  Rj.  na-mno/iti.  vidi 
namloziti.  r.  impf.  miioziti.  —  1)  rcrmehrcn,  niigeo: 
Da  vain  Bog  iiaspori  i  namnozi !  Rj.  Rnkoui  svojom 
izagnao  si  narode,  a  njihposadio;  iskorijeuio  si  ple- 
meiia,  a  njih  namnozio.  Ps.  44,  2.  —  2)  sa  se,  re- 
fleks.  sich  rermehren,  cresco.  Rj.  —  Blagoslovise  Re- 
veku  i  rekose  joj :  sestro  naJa,  da  .se  namnohs  na 
tisuce  tistica.  ilojs.  I.  24,  60.  Kad  ti  se  namnozi 
srehro  i  zlato,  i  5to  god  ima5  kad  ti  se  namnozi, 
nemoj  da  se  ponese  srce  tvoje.  V.  8,  13.  Bezal'ovja 
nafa  numnozise  se  svrli  glare.  Jezdr.  9,  G.  Dani  hi 
se  vijeka  njegova  veoma  namnozili.  Prop.  (5,  3. 

nanioliti,  namonDi,  i\  pf.  Rj.  ua-molili.  —  I.  koga, 
einen  erbitten.  hetiegeii,  rogundo  flecto:  jedva  sam  ga 
namnlio.  Rj.  r.  impf.  moliti.  —  Pjeva  se  kako  je 
majka  hila  namoUla  Kruljeriea  Sfarka  da  se  okaiii 
cetovauja.  Rj.  ()4Rb.  Ujul-kaduua  mohu  iiamolila,  svc 
je  kade  na  niobu  sazvala.  Npj.  1,  SUG.  Stane  vilu 
moliti,  i  jedva  je  Icojelako  namoli  te  mu  goste  po- 
vrati  od  ludila,  Kov.  31.  Nijesam  ga  mogao  namoliti 
da  pjeva.  Npj.'  1,  XLVII.  —  I],  sa  se,  refleks.  — 
J)  sich  salt  betten;  satis  superqiie  precatus  sum :  da 
se  pusta  Boga  namolimo  (u  pripovijeci).  Rj.  (dosta).  — 
2)  sich  lierrorzeigen,  herrorl:vmmen,  prudeo,promi>ieo 
cf.  izmoliti  se,  poinoliti  se:  Xamoli  se  na  pendzer  od 
kule.  .-Vr  se  drugi  buljuk  namolio.  Rj.  -ii  torn  zna- 
cenju  lie  dolazi  kao  pi-ost  glagol.  r.  impf.  izmalati, 
promalati :  pomaljati ;  izmilali  1.  — Livadu  je  magla 
pritisiuila,  i:  magle  se  jiinak  namolio.  Npj.  4,  54. 

iii'tiuulovati,  namolujem,  r.  pf.  muloi,  pingo.  Rj. 
na-molovati.  vidi  napisati  I  2,  iiaslikovati.  v.  impf. 
molovati.  —  (ije  je  Marko  namolovan  kako  jednom 
rukom  matoroga  vola  drzi  /a  rep.  Rj.  345b.  Celiva(?a 
ikona,  koja  se  na  dan  onoga  sreca  koji  je  na  njoj 
namolovan,  namjesti  nasred  crkve.  Rj.  810a.  Bio  je 
namolovat  go  starac.  Npj.'  4,  8.  Ko  moze  namolorati 
grom,  miris,  dobrotu,  dusu  ili  radost?    Piiprava  177. 

ni'lmoriiia,  /'.  K.ako  je  u  nasim  krajevinia  zavhidala 
bolest  »influenea<',  narod  joj  je  izmislio  imo  nnmorina, 
sto  covjeka  mori  i  umaia.  Olodac.  I.  R)el.  ali  narod 
ima  za  tii  bolest  vec  otprije  rijeci.  vidi  rorina,  i  si/n. 
ondje. 

nain6tati,  tarn,  v.  pf.  Rj.  na-motati.  v.  impf.  na- 
motavati.  —  1)  anhaspeln,  duco  fila  in  rhombum: 
namotaj  tu  pregjii  na  ovo  klupko.  Rj.  —  2)  voll 
anhaspeln,  para  diicendo  fila  in  rhombum:  namotala 
sara  danas  deset  kiubaka.  Rj.  ('=  dosta,  mnogo). 

namotitvanjc,  ».  das  Anhaspeln,  inductio  in  rhom- 
bnm.  Rj.  vcrli.  od  namotavali.  radnja  kojom  tko  na- 
motara  sto. 

nainotiii'ati,  namfttavara,  v.  impf.  anhaspeln,  paro 
ducendo  fila  in  rhomhum.  Rj.  iia-motavati,  n.  p.  pregju 
na  klupko.  v.  pf  namotati. 

nani6triti.  n:\motrim,  v.  pf.  erblicken,  video,  cf. 
sinotrili,    opaziii.   Rj.    na-motriti.    vidi  i  pripaziti  1, 


spaziti,  oc'iitjeti  2.  v.  impf.  motriti.  I  desno  ti  oko 
iskoi-ilo,  s  kojim  si  me,  more,  namotrio!  Npj.  2.  80  (s?). 

iiaiiir:\(-iti  sc,  namr.'u'-Tm  se,  v.  r.  pf.  Rad  (i,  90 
(iienia  u  Viika).  na-nirafili  se.  kao  nastati  mrak.  r. 
impf.  inrai'ili  se. 

ii;\iur(liti,  n.^mrdini,  v.  pf.  na-mrditi.  —  1)  Vas  se 
bane  on  jjieobrazio,  a  nemilo  celo  namrdii).  HNpj. 
1,  247.  —  2)  sa  se,  rejicks.  na  koga  ili  na  Sto,  fnoilem 
eontrohere.    Stulli.    vidi    naiurgoditi  se,  /  sgn.  ondje. 

—  Na  me  si  se  nainrdio,  a  pak  si  i  ti  cesan  io.  DI'osl. 
(ii).  Planu  Leka,  pa  se  namrdio:  Progji  me  se.  voje- 
voda  Marko!"  Npj.  2.  2.'W.  U  obraz' je  sjetno  neve- 
selo  ...»  obraz  sc  Ijuto  namrdio,  uotove  mn  suze 
ndai-ili.  2.  2il7. 

iiaiiir&'oditi  se,  dim  se,  r.  r.  pf.  die  Stirnc  unt- 
il idken,  frontcm  ohnubilo:  Namrgodio  se  kao  da  c'e 
mn  kisa  iz  eela  iidariti,  cf.  nakanjiti  se.  Rj.  na-mr- 
goditi  se.  vidi  i  namrditi  se,  namrstiti  se,  natmnriti 
se,  natninsiti  sc.  v.  impf.  mrgoditi  se.  —  Kalugjer 
kao  namrgofijen  odgovori  mn:  Ne  gledaj  onamo, 
sinko!>  Rj.  147a.  Lien  je  bio  malo  namrgogjcna. 
Danioa  4,  IG.  On  je  imao  obifaj  stresavsi  se  i  nu- 
mrgodivsi  odgovoriti.  Npj.'  4,  XV. 

iii\iiirNtiti  sc,  stmi  se,  v.  r.  pf.  Rj.  na-rarStiti  se. 
v.  impf.  mrStiti  se.  —  1)  die  Stirne  rimzelii,  rugo 
frontem.  Rj.  naiiirsti  se  <:elo  kome,  namrsti  se  tko  na 
koga.  vidi  namrgoditi  se,  i  syn.  ondje.  —  Nainrstio 
se  kanda  ee  mu  kiSa  iz  (ela  udariti.  (Gledaj :  Na- 
mrgodio se  .  .  .).  Posl.  189.  Rasrdi  se  Komnen  bar- 
jaktare,  pa  .<'  na  Jeln  lo5e  namrstio:  -jKnoko  jedna, 
krcmariee  Jelo!«  Npj.  3,  179.  Ali  se  pri  tom  nigda 
nije  smejao,  nego  je  sve  bio  malo  namrsten.  Npj.' 
4,  X.  Da  ne  plaSe  mladezi  svojijem  praznijeni  aukto- 
ritetom,  ili...  namrstenijem  celoiii.  Pi.s.  Gl.  —  2)  sicli 
■umivijlken,  obnubilor :  NamrStilo  se  rrijeme.  cf.  namr- 
goditi se.  Rj.  vidi  nakanjiti  se,  i  sgn.  ondje. 

iiilnirvHi,  vim,  v.  pf.  brdseln,  frico:  namrvi   pili- 

!  eima  hljeba;  Sta  si  toliko  namrvio?  Rj.  na-mrvili.  r. 

I  impf.  mrviti. 

*      iiAiiiu<-iti,  nm,  r.  ^if.  Rj.  na-mu6iti.  v.  impf.  ninfiti. 

—  J)  qiuilen,  strapazicren,  fatigo.  Rj.  vidi  nakinjiti, 
napatiti  1.  —  Kad  ;/(  namiicis,  ti  Onj  s  neba,  i  oprosti. 
Car.  I.  8,  35.  Opkoli  grad,  namuci  ga  glagjv,  ali  ga 
ne  moze  nzeti.  DM.  227.  —  2)  sa  se,  rcfleks.  sich 
ahquiilen,  se  frangere  laborando:  ja  sam  .se  oko  toga 
mnogo  namucio.  Rj.  —  Ko  je  na  to  cara  nau(?io. 
zivijch  sc  muka  namucio.'  Npj.  3,  69. 

iiainii*lr6vati  so,  namfidrujem  se,  v.  r.  pf.  na-mn- 
drovati  se  (dosta  ili  mnogo).  v.  impf.   mudrovati.  — 
Dok  se  mudri  namudruvase,  ludi  se  nazivovase.  Posl.  PG. 
iiaiiiuljiti,  namuljim,  v.pf.  namuljila  voda  (zemlju), 
t.  j.  nanijela,  ansclnvemmen,  aggero.  cf.  mnlj.  Rj.  na- 
muljila voda  zemlju,  t.  j.  nanijela  mulja  na  nju. 
;      iiiliuusti,    namvizem,    v.  pf.   anmelken,   mulgendo 
I  paro:  niimuzao  punu  kravljafn  mlijeka.  Rj.  na-mnsti. 
'  kao  muziici  napuniti  sto.    v.  impf.   musti.  —  Da  im 
I  krave  budu  mlijefne,  da  namuzu  pun  kabao  mlijeka. 
'  Rj.  285a. 

iiiiiia,  f.  —  1)  Mama,  muter.  Rj.  ridi  nane;  nena; 
majka,  mftma,  i  si/n.  ondje.  —  nana  (udvojen  korijen 
djetinji  glas  na).  Osn.  19.  —  2)  *  eine  Art  Kraut, 
um  die  Suppe  zu  iriirzen,  condimenti  genus.  Rj.  trava 
nekaka  kojom  se  juha  zucinja. 

iiaiii\zaiije,  n.  verb,  od  nana^ati.  radnja  kojom  tko 
nuna'za  koga. 

iiaiiiizati,  nanazaai,  r.  impf.  na-naiSati,  kao  na 
noge  dizati  vicuci:  na  noge  se!  sokoliti.  v.  pf.  na- 
no^iti.  :a  mijenjanje  glasa  o  na  a  isp.  nociti  i  nat^ati. 

—  Niti  spava  ni  no(?i  ni  danjom,  no  sve  svoju  na- 
gledase  vojskn,  a  nanaza  od  Boga  junake.  Npj.  5, 
219  (nanaza  =  sokoli.  Vuk).  nagledaSe  =  nadgledaie? 

iiiiiic,  f.  ridi  ndna  1.  za  nast.  e  u  nam.  i  vok.  i.tp. 
bdbe.  —  Pak  je  miln  viajkv  dozivala:    »Nu,  stariee, 


iianegovati 


753 


naofiglocc 


luila  moja  nane! .  .  .  ja  bi  Ibru  sebi  ostavila,  i  njeg',  i 
ii'oie,  s'  sobom  sastavila.  Xpj.  3,  555.  i 

U  iiitneffovati,  nanegujem,  v.  pf.  i  u  juhiom  govoru 
mjcsto  nanjesovati,  h'oje  vidi.  isp.  nesrovati.  —  Okiipa 
ga  i  uanegova  ga.  Npj.  2,  157. 

iiant^sti ,  nant'sem,  v.  pf.  Obi.  67.  vidi  nanijeti.  j 
isp.  nfesti. 

iii\nijeti,  nanfesem  (nanijeh  i  nanfesoh,  naiiese,  na- 
nijesmo  )  nan^sosmo,  nanijeste  i  nanfesoste,  niinijeSe 
i  nanfesoSe,  uauio,  niinijela).  v.  pf.  Rj.  na-nijeti.  vidi 
nanesti.  za  ostale  gram,  ohlike  i.-tp.  douijeti.  v.  iiiipf. 
nanositi.  ■ —  I,  1)  hringen,  adfero:  sam  ga  ejavo 
nanese  na  meiie,  ill:  te  dogje  k  meni.  Rj.  Piitujut'^i 
jednom  notnjo  nanese  ga  put  pokraj  jedne  crkve. 
Npr.  97.  Te  ou  od  mjesta  do  mjesta,  dok  nanese  ga 
sreca  u  onaj  isti  grad.  118.  Tako  mi  sveta  negjelja 
jade  ne  nanijela  '.  Posl.  304.  (Jdozgo  nanesena  semlja. 
te  posagjeni  viuogradi.  Kov.  33.  Evo  sjutra  cu  na- 
nijeti skakavce  na  zemlju  tvoju.  JIojs.  II.  10,  4.  Diizan 
sam  apomenuti  veliki  guhitaV,  naneseni  proSIe  godine. 
Ead  '21,  192.  isp.  i\  impf.  nauositi  1.  —  2)  roll  an- 
tragen,  satis  adportasse.  Rj.  nanijeti  cega  (dosta, 
mnogo):  Ne  mogu  im  vatre  nadavati,  ja  kako  cu 
hljeba  nam'jesiti,  kako  li  in,  vode  nanijeti?  Npj.  4, 
16(j.  —  3)  (im  Zielen,  Schiessen)  tim  so  viel  seit- 
trdrts  zielen,  als  die  Flinte  etwa  abtrdgt,  antragen,  j 
corrigo  telum.  Rj.  kud  zrno  puscano  ne  zgugja, 
upravo  treha  nisaneri  puslcu  nanijeti.  —  4)  nije  ni 
nanijelo,  es  kommt  niclit  ron  ireitem  gleich.  nee  ap- 
propinfpiat.  Rj.    nije   nimalo   nalik.   isp.   uanositi  2. 

—  II.  $a  se,  refteks.  Snijela  voda  5u5anj,  pak  se 
nanio  olo5.  Posl.  291.  isp.  nauijeti  1. 

iiitiiiii,  adj.  sto  pripada  nani  (majci).  —  N^nin, 
adj.  vidi   nanin.  Rj.  417b. 

nanisaiiiti,  nun,  r.  ^/'.  zielen,  collineu,  dirigo  telum. 
Rj.  na-uisaniti.  ridi  nazmirati,  potiStati.  smjeriti  2. 
r.  impf.  niJaniti.  —  Pa  potrze  dvije  puske  male,  na- 
niiani  ohje  na  ^[ilosa.  Npj.  4,  235. 

iii\iiititi,  tim,  i'.  pf.  t.  j.  niti,  t.  j.  naOinili  ih  po- 
vezavsi  one  vunene  konce  za  Jtapce  kao  5to  treba. 
Rj.  na-nititi.  i'.  impf.  nititi. 

niViiiz,  m.  nanizani  novei  ili  biser,  sto  se  uosi  oko 
vrata  ili  oko  glave,  eine  Schnur  Perlen  u.  s.  w., 
linea  margaritarum.  Rj.  isp.  mz,  m.  —  Odneo  mi... 
4  velika  diikata,  zenskog  naniza.  Megj.  288b. 

naiiizati,  nanlzem,  v.  pf.  u.  p.  biser,  novce,  gjin- 
gjuhe.  aufreihen,  iH/i7o.^  Rj.  na-nizati.  v.  impf.  n\za.t\. 

—  Kanica  od  smokaca  (nanizanijeh  na  tanko  drvo). 
Rj.  262b.  sa  se,  pass.:  Kad  se  meso  izreze  na  ko- 
madide  pa  se  nanize  na  razanj.  Pis.  41. 

Uiluiz  brdo,  (t.  j.  na  nizbrdo)  hergah,  deorsum.  Rj. 
slozeni  prijedlozi  na  i  niz.  znacenju  prijedloga  niz 
prijedlori  na  doduje  svoje  znacenje.  vidi  nizbrdo. 
napod  nogii. 

uiiiios,  m.  .<to  nanese  voda,  alluvio.  Rj.  tidi  snos 
1,  naplava,  naplavak,  nasap  2,  mulj.  isp.  i  krJ  3, 
okrSanj,  olos. 

1.  nanositi,  nanosim,  v.  impf.  —  I)  antragen  (auf 
den  HaufenJ,  comporto.  Rj.  nanositi  n.  p.  zemlju  'na 
kamenitu  stranu.  isp.  r.  pf.  nanijeti  1.  —  2)  dhneln, 
simile  est:  nanosi  malo.  Rj.  kao  nalikovati.  isp.  v.  pf. 
nanijeti  4. 

2.  naii6siti  se,  niinosim  se,  v.  r.pf.  sich  satt  tragen, 
gestando  satior,  n.  p.  lijepijeh  haljina;  ne  des  se  svoje 
glave  nauositi  (t.  j.  izgubices  zivoti.  Rj.  na-nositi  se 
cega  (dosta,  mnogo).  —  Srecice  se  nanosili!  lepa  zitka 
nazivili;  Npj.  1,  140.  Zdravljica  se  nanosili,  dobre 
srede  uabodili.  1,  141.  Obe  bi  ti  odsekao  ruke;  niti  hi 
se  nanosila  glare,  ni  na  glavi  zelenoga  venca.  2,  245. 

nanoscnjo,  n.  dus  Antragen,  comportatio.  Rj.  verb. 
od  nanositi.  —  1)  radnja  kojom  tko  1  nanosi  sto 
(kiida).  —  2)  stanje  koje  hira,  kad  sto  nanosi  (na- 
likuje). 


nilnoTO,  (na  novol,  neuerdings,  aufs  neue,  denuo. 
Rj.  adv.  kao  opet.  vidi  istekar,  iznova  2,  izuovice, 
tekar.  —  Kad  se  nanovo  videSe  i  sasta^e,  po6e§e  se 
opet  razgovarati  kako  bi  pobegli.  Npr.  22.  Pa  se  o^eni 
na  novo  i  druga  mu  zena  dovede  pastorku.  137.  Kad 
se  iz  crkve  vrate  k  mladozenjinoj  kudi,  i  ondje  ih 
dodekaju  nanovo  s  rakijom.  Kov.  97.  Stane  Jadrane 
nanovo  kupiti  i  prepravljati  da  se  braue.  Danica  3, 
214.  Proroci  Ilija  i  Jelisije  na  novo  se  javljaju.  DP.  312. 
niVnoziti,  ^im,  v.  pf.  na-no?,iti.  ti  ovom  primjeru: 
Tade  skodi  Cerovid  Novica,  pa  nanozi  druga  sea  ato- 
tina,  kada  svoje  dru5tvo  nanozio.  Npj.  5,  409.  kao 
dici  na  noge  povikavsi:  na  noge  se!  v.  impf,  nanaiati. 
n.^nule,'^  f.  pi.  vidi  nalune:  Nosi  1'  Soka  od  se- 
det'a  nanule.  Rj.  nalune  i  na.n\i\e,  s  premetniitim  gla- 
sovima.  papiice  ienske,  nu  kojima  je  ozdo  drvo  a 
ozgo  kais. 

nanj,  t.  j.  na  nj,  na  njega.  Rj.  nj  cetvrti  padez 
licne  zamjenice  trecega  lica  poznatoga  za  muski  i 
srednji  rod  s  prijedlogom  na:  na  nj.  vidi  nj.  isp. 
nanjga. 

niinjcarovati,  nanjegujem,  ;:.  pf.  mit  Pflege  hefrie- 
digen,  curare:  Okupa  ga  i  nanjegova  ga.  Rj.  na-nje- 
govati.  vidi  nanegovjiti.  v.  impf.  njegovati. 

niinjsfa,  t.  j.  na  njega.  cf.  nanj.  Rj.  u  na  njega 
ispao  glas  e:  na  njga;  tako  treha  pisati.  Obi.  32.  — 
Dade  za  ujga  tri  tovara  blaga  .  .  .  pak  udari  na  njga 
odijelo.  Npj.  3,  5. 

nanjiliati  se,  nanjTham  se,  v.  r.  pf.  koga,  6ega, 
genug  iriegen,  satis  agitasse  (cunas):  C'eda  du  se 
naujihati.  Rj.  na-njihati  se.  vidi  nanjijati  se.  v.  impf. 
njihati. 

nanjijati  se,  nanjijam  se,  v.  r.  pf.  vidi  naujihati 
se.  Rj.  «  krajevima  gdje^  se  glas  )i  u  govoru  pretvara 
u  j.  isp.  Posl.  XII.  —  C'eda  cu  se  nanjijati,  lado  le, 
mile!  Npj-  1,  219. 

n:\njusiti  (nanjiUitil,  nanjuSim  (nanjuSim),  v.  pf. 
aufspiiren,  aufstobern,  investigo.  Rj.  na-njuMti.  vidi 
obujusiti,  naptati,  optati,  osjetiti.  v.  impf.  njuMti. 

naobIi\citi  se,  naiMsladim  se,  v.  r.  pf.  na-oblaciti 
se.  r.  impf.  oblaeiti  se.  —  >Stu5titi  se,  kao  naoblaciti 
se.  Rj.  722b.  Vrijeme  bjeSe  dosta  lijepo;  ali  .  .  .  neSto 
se  naohlaci  pa  okreue  snijeg.  Npr.  6.  —  Naoblaeio  se 
kao  da  ce  mu  kisa  iz  cela  udariti.  Posl.  190.  vidi 
nakanjiti  se  1,  2,  i  si/n.  ondje. 

naobliiciti  se,  nadblucim  se,  v.  r.  pf.  (oko  Sinja) 
kad  djevojka  metne  kapu  s  oblukom  na  glavu,  kazu: 
naohlucila  se,  den  obluk  aufsetzen.  Rj.  na-obluditi 
se.  ne  dolazi  inace. 

naubrheati,  cam,  r.  2>f-  bereifen,  dolium  cingere 
circulis.  Rj.  na-obrucati,  vidi  naobruciti,  udariti  ob- 
rucje,  n.  p.  na  bacrn.  v.  impf.  obrudati. 

naobrrtfiti,  naftbrucim,  v.  pf.  vidi  naobrucati.  Rj. 
naoeali,  nfiofari,  f.  pi.  die  Brillen,  vitra  ocu- 
laria,  cf.  ocali,  naocnik,  odari.  Rj.  —  Prije  nego  su 
izmislili  teleskop  (durbin),  valjalo  je  znati  praviti 
naocari.  Priprava  53.  Hiljade  su  godina  protekle, 
dok  su  se  od  stakla  podele  naocari  graditi.  130. 
postanjem  od  tugje  rijeci  (isp.  Tal.  ocehiale,  Lat. 
oeularia). 

n&oci,  (u  (xrhlju)  ridi  uoci:  (looci  badnjega  dnevi. 
Rj.  na-oci. 

niiociee,  vidi  naodiglece :  Na5e  Ijube  naocice  Ijube. 
Rj.  na-odice,  kao  na  oci  kome.  vidi  i  naocigled. 

naoeia:I(!ce,  nAoi-igletl,  augenscheinlich,  siclitbar. 
evidenter,  manifesto,  cf.  naocice.  Rj.  na-odi-gled,  kao 
naoci  kome,  da  on  gleda.  kod  naodiglece  izmegju  e 
i  c  otpalo  d :  naodigle(d)ce.  —  Ni  jednom  od  ovih 
poglavica  nije  tako  bilo  za  nevolju,  da  se  na  ocigled 
sad  odmah  mrazi  oko  toga  s  Crnim  Gjorgjijem,  kao 
knezu  Teodosiji.  Danica  3,  217.  Ili  laze  naocigledce, 
ili  ne  razumije  svoga  »svjestila.<  Nov.  Srb.  1817, 
639.  Nestaje  tijela  njegova  na  ocigled,  i  izmalaju  se 
kosti  njegove,  koje  se  prije  uijesu  vidjele.  Jov  33,  21. 

48 


iino(-ll 


754  — 


1.  napaditti 


h:\urit,  ttdj.  schon  zu  sehen,  aspectu  pulcer,  bonus. 
Rj.  na-ooit.  sto  je  ita  oii  lijepo,  lijcpo  gledati.  — ■ 
Viigen  oovjek.  t.  j.  naoiit,  iigledan,  lijep.  Rj.  GOb. 
PiJtolji  .  .  .  istina  dopuStaju  se  (rajiV  samo  da  nijesu 
onako  lijepi  i  nuociti  kao  u  Turaka.  Danica,  2,  88. 
Sve  znatnije  i  naocitije  Ijttde  po  narodu  da  pogubi. 
MiloJ  68.  XaciniJe  .  .  .  oltar  ondje  ua  Jordanu,  ollar 
^elik  i  naocit.  Is.  Nav.  22,  10.  Mati  tvoja  bi  kao 
vinova  loza  .  .  .  i  bi  naocita  ri.tiitom  svojom,  mnos- 
tvom  grana  svojih.  Jezek.  !!•.  11.  is  primjertt  se  vidi 
da  je  naocit  ponajcesie  sto  i  gledan,  iigledan,  vigjen, 
znatan;  angesehen,  ansehttlich,  coiispicuus,  illustri.i, 
(tuctoritate  praeditus;  a  i  ono,  stoiidara  u  oci:  auf/eii- 
falleiid.  ill  die  Augeii  falleiid,  uuffallend. 

iiiXoeiiTk,  in.  (uz  Ibar)  najvise  se  govori  pi.  naoc- 
nici,  die  BriUcii,  ritra  ocidaria,  vidi  naocari.  Kj.  / 
ni/n.  ondje.  ua-ocni-k.  la  postanje  vidi  naoenjaci. 

ni\oi-njaci,  nriocujuka,  hi.  pi.  (na  oglavu)  Augen- 
blende,  Aiigeiihder,  Scheuleder.  Rj.  luiohijake,  na- 
cinjeiie  ud  koze,   imadu  Iconji  uz  oci,  da  ne  zaziru. 

—  na-ocnja-ei.  —  adjektivu  pred  aja«  osn.  u  oko  sa- 
stavljena  s  prijedlogomV  Osn.  268. 

iiaod  .  .  .  vidi  nahod  .  .  .  Rj. 

naod:U-e,  (t.  j.  na  oda(;e)  feil,  venulis:  ovo  nije 
na  odade.  Rj.  kao:  na  proAaju.  verb,  od  odati.  djelo 
kojini  se  sto  oda,  j)roda. 

n&oklis,  n.  p.  moja  njiva  ode  naoklis,  am  Ende 
sclimfder.  Rj.  na-oklis.  adv.  kao  na  krajii  na  uie. 

naokolo,  ruiid  herum,  circum  circa.  Rj.  na-okolo, 
adv.  vidi  unaokolo.  isp.  okolo  2.  —  Pak  pogleda 
kolo  gjevojaka,  igraju  li  kolo  naokolo.  Npj.  4,  158. 
NaSem  bratu  donia(?inu  s  svom  gospodom  naokolo! 
Kov.  85.  Crvenom  pantljikoni  naokolo  opSiven  komad 
cohe.  Pis.  12.  Tako  da  od  Jerusalima  i  naokolo  tja 
do  Ilirika  napunih  jevangjeljem.  Rim.  15,  19. 

naopacko,  vidi  naopako.  Rj.  na-opacke.  adv. 

iiaopili'nijT,  adj.  comp.  pvema  naopak  i  naopako. 

—  Ona  igramatika)  6e  iiciti  naopako  ti  nioze  biti  jo5 
naopacnijej.  Rj.'  XIV. 

n&opak,  adj.  verkehrt,  perversus :  naopak  je  to 
covjek.  Rj.  na-opak.  comp.  naopaoniji.  isj^.  opak ;  iz- 
naopaciti  .se.  —  Znjetvari  su  naopake  vojske.  Rj. 
160b.  Kako  mogu  Srpske  gramatikc  (niakar  i  nao- 
pake bile)  Slavenski  jezik  u  propa.st  baeiti.  Rj.'  XIII. 
Cuvari  prave  vjere,  da  bi  vjerne  sacuvali  od  naopake 
nauke,  sastaviSe  sa  silaskom  sv.  Duha  i  praznik  svetoj 
Trojici.  DP.  281. 

naopako,  Rj.  na-opako.  vidi  naoparke.  n  fjelesnom 
smi.'ihi  pod  1  i  2,  «  umnom  pod  3.  —  1)  nach  hinten 
gekehrt,  retrorsum:  svezali  mii  ruke  naopako.  Rj.  kao 
ostrag,  straga  na  legjima.  isp.  naiizuak,  nauznako, 
nauznacice.  —  Tako  mi  se  iista  naopako  ne  obratiia! 
Posl.  305  {isp.  Tako  mi  se  usta  na  zatilak  ne  obra- 
tiia!). Dovedu  magarea,  da  moju  zenu  posade  na  njega 
naopako,  pak  da  je  onako  vode  kroz  sve  sokake.  Da- 
nica 2,  132.  —  2)  n.  p.  izvruuo  kapu  naopako,  nni- 
keliren,  revertere:  Xe  nos',  sinko,  koplja  «((Ojj«fro,  ve(5 
okreni  koplje  u  napredak.  Rj.  —  Naopako  barjak 
zavrnuse.  Rj.  168a.  Kad  izvrnem  kozuh  naopako. 
(Kad  se  rasrdim  —  kao  sto  je  JIarko  Kraljevi^'  srdit 
prigrnuo  (5urak  naopako).  Posl.  117.  Naopako  kolom 
okrenula,  okrenula,  pak  se  ustavila.  Xpj.  1,  580.  — 
SJ  verkehrt, perverse :  zlo  i  naopako!  naopako  i  u  zao 
^asl  Rj.  u  umnom  smislu.  suprotno  naoposlen  1.  — 
Ako  me  ne  posluJaJ,  sve  Sto  radio  .  .  .  sve  ti  uzalud 
i  naopako  obrSilo.  Xpr.  114.  .,S'to  naopako!  iziSla 
tvoja  iena'."  povit'e  gjavo,  pa  skoci  i  uteie.  147.  Vuk 
je  i  to  posluSa  naopako  po  sebe.  180.  Zlo  i  naopako 
za  tebe,  sinkol  234.  Bolje  je  i  suha  kru5ca  pojesti 
iiego  se  naopako  u  smok  hvatati.  Posl.  24.  Komu 
je  zlo  tomu  i  naopako.  148.  Naopako  da  svako  pseto 
ujede  koje  zalaje.  VM.  (iovor  covjeka.  koji  bunea, 
pa  rckne  po  kojii  rijeC  pametno,  pa  onda  Ho  ludo  i 
naopako,  pa  oppt  tako.  Odg.  na  sitn.  !i.  Po  mogu  U. 


reeenzenta  ona  (gramatika)  (e.  ufiti  naopako,  kao  i 
prva  (i  moze  biti  jos  i  naopacnijet.  Rj.'  XIV.  Bolje 
je  uzeti  tugju  rijec  .  .  .  nego  li  naopako  novu  graditi. 
XX.  Zar  se  5to  ne  menja  kad  se  naopako  izvrne? 
Vid.  d.  1861,  18.  Onda  su  taj  zakon  naopako  razu- 
mevali  i  oni  koji  su  ga  postavili.  1861,  21.  Kako  je 
i^vetid  mogao  tako  luiopako  pozuavati  svoj  sluzbeni 
polozaj.  O  !rv.  O.  11. 

iiiioparaii,  naopiirna,  adj.  (u  Boci)  i^to  nije  zaci- 
njeno,  n.  p.  kao  obareno  zelje:  Bolje  je  priguta  nao- 
parna  nego  zemlja  smocana.  cf.  suhoparan.  Rj.  na- 
oparan.  od  korijena  od  koga  je  pariti,  ftpariti.  isp. 
Korijeni  282. 

iiaopuslen,  (u  Hrv.)  Rj.  vidi  naoposlom.  —  1)  u 
napredak,  aZs  Gegeiitheil  von  naopako.  eine  gliickliche 
Wendung,  gliicklich  von  Statten  gehen,  prospere  siic- 
cedere.  Rj.  kao  srecno,  dobro,  u  dobri  cas.  suprotno 
naopako  3.  —  2)  okrenuti  sto  n.ioposlen,  t.  j.  po 
suncu,  od  i.stoka  k  z<apadu,  kao  .'to  sunce  ide,  nach 
dem  Sonnenlaufe,  ui  sol  cnrrit.  Rj.  —  Pa  ga  sad 
vigji  kako  ni  bi,  kako  Gospod  Bog  obil  ga  ucini  i 
s  krstom  ga  na  oposlom  obrnu.  Kov.  68.  na-o-po-s/ew, 
na-o-po-sZo in.  cf.  c*'LMh(l|e)  (sunce)? 

iiaopuslom,  vidi  naoposlen.  Rj. 

naoputiti,  tlm,  v.  pf.  Rj.  na-o-putiti.  u  torn  zna- 
cenjti  ne  dolazi  kao  prost  glagol.  —  1)  opanak,  tipu- 
tom  ga  okolomatiti  (^onda  jo5  samo  da  se  navrni'a,  pa 
(e  biti  gotov).  ttmfassen,  circumdo.  Rj.  —  2)  on  je 
po  se  na  zlo  naoputio,  er  hat  schlecht  gethan,  male 
egit.  Rj.  kao  zlo  uraditi. 

naorati,  naorem,  v.  pf.  fertig  ackern,  peraro :  nao- 
rali  smo  dosta  ove  godine.  Rj.  na-orati.  v.  impf.  orati. 

naorilizati,  zam,  v.  pf.  na-oruzati.  suprotno  obezo- 
ruzati,  razoruiati.  r.  impf.  oruzati.  —  1)  Opusatiti, 
vidi  naoruzati.  Rj.  466b.  Povede  sa  sobom  podosta 
naoruzanijeh  Ijudi.  Xpr.  156.  Ovom  istinom  naoruzan 
sve  recenzente  na  mejdan  pozivam.  Pis.  60.  Sve  bi- 
jaSe  naoruhino  protir  kralja.  DM.  166._ —  2J  sa  se, 
refleks. :  Te  sc  preobuku  i  iiaoruzaju.  Zitije  6. 

iiaostriti,   nao5trTm,   v.  pf.  Rj.   na-o5triti.  v.  impf. 

o.Striti.   —   /.   1)   sfhiirfen,   acuo.  Rj.  n.  p.   sjekiru, 

mai;  i  t.  d.:  Ako  naostrim  sjajni    mac  svoj,  ucini(^u 

osvetu  na  neprijateljima  svojim.  Mojs.  V.  32,  41.  sa 

se  pass. ;   Po.^to   se  sjekira  zavrati,  onda  se  ugrijana 

na  novo  iskleplje  i  poslije  naostri.  Rj.  167b.  —  2J  fig. 

I  ansporneii,  acuo.  Rj.  u  prenesenom  smislu,  naostriti 

I  koga,  kao  podbosti  ga.  isp.  nao5triti  se.  —  II.  sa  se, 

refleks.  sich  bereit  su  ef  icn-s-  Cz.  B.  Streit,  Zank)  machen, 

se  acuere.  Rj.  kao  spremiti  se  na  .Ho,  n.  p.  na  svagju. 

amo  ce  pripadati  oraj  primjer:    Bas  sad  mi  .se  kose 

naostri.ie,  kad  za  knj.iza  ti  ovde  pomenu,  mala  (d)laka, 

skocice  ti  glava.  Xpj.  5,  485. 

j      naovrljce.  naovrljke,  (u  Srijemu)  n.  p.  ide,  schief, 

I  oblique.  Rj.  —  na-ovrljce,  na-ovrljke,  nakriro.  vidi  i 

navrlje.  —  Znacenje  (korijenu)  v>tjeti,savijati,kriviti: 

vrljo,  vrljav,  vrljook.    navrlje  (adv.),  naovrljke,  nao- 

viljce.  Korijeni  195. 

iii^pabTreiti,  cim,  v.  pf.  na-pabirciti.  vidi  nabiraCiti, 
napaljetkovati.  v.  impf.  pabirciti.  —  Pogibe  sinova 
Venijaminovijeh  ...  a  onijeh  5to  se  okretoSe  i  po- 
bjegoJe  u  pustinju  k  stijeni  Rimonu,  napabircise  ih 
po  putovima  pet  tisu<5a  Ijudi.  Sud.  20,  45.  Ona  pa- 
I  birei  na  njivi  do  vecera,  i  ovr5e  sto  napabirci.  Rut. 
I  2,  17. 

iiapadae,  napaddca,  m.  koji  napada,  Angreifer.  Rj.' 

ni\pa<lanjo,    n.   das  Anfallen,  Anfahren,  invectio. 

Rj.  verb,  napadati.    radnju    kojom    tko    napada  koga 

j  Hi  na   koga.  —  Gospode!   Otmi   du.Su   moju  od  na- 

padunja  njihova.   od   ovijeh   lavova  jedinicu   moju. 

I  Ps.  35,  17. 

1.  iiiipadati,  d.lm,  v.  impf.  Rj.  na-padati.  I'idi  na- 

p.i-stvovali,  nask.akivati,  natrcavati,  natrkivati,  navalji- 

i  vati.  V.  pf.  napadnuti,  napanuti,  uapasti.  —  na  koga, 

:  koga,  anfallen,  anfahren,  invehi  in  qiiein.  Bj.  Damn 


Z.  iiapadati 


—  755  — 


naper 


lie  da  mira,  nego  jednako  napada  na  nj.  Sovj.  lU. 
Ako  smii  krivo  ucinio  onima  koji  na  me  na  pravdi 
iiiipadiiliu.  Ps.  7,  4.  ^ 

3.  nsYpadati.  dam,  v.  pf.  darauf  fallen,  dexuper 
incUlo,  II.  p.  napadalo  dosta  kniSaka,  jabuka.  Rj.  na- 
padati.  r.  impf.  padali.  —  KiSa  pada  kapljioama,  pak 
iiiipiida  lokviraiiia.  Poal.  134. 

ii!\padllliti,  dnem,  r.  pf.  koga.  sto.  Stulli.  /  na  koga, 
ml  sto.    ridi   iiapaniiti,    napasti.  v.  impf.  1  napadati. 

iia]iajaiijo,  n.  das  'J'n'inken,  potki.  Kj.  verb,  od 
iiapajati.  radnja  hojom  tho  napaja  Icoya  Hi  sto. 

iia|)aja(i.  napajam,  v.  impf.  trdnkeii,  do  Inhere: 
\  niipiijaf  vodom  od  Sitniee.  Rj.  na-pajati.  i'.  pf. 
Miipojiti. 

iiapiUiti,  nuprdim,  r.  pf.  Ej.  ua-paliti.  ridi  na^eci. 
'■.  impf.  napaljivati.  —  1)  lepira  (kad  misle  da  je 
vjeStiea),  anhrennen,  aduro.  Rj.  —  Uhvate  u  ve6e 
kakoga  velikog  lepira  mialeci  da  je  vjeJtica  da  ya 
undo  nupale  na  svijeci.  Posl.  ti8.  —  2)  n.  p.  rasadnik, 
'iiizihiden,  incendo.  vidi  napaljivati  '2.  —  3)  n.  p. 
Iiure,  auxhretineii,  usfulare.  Rj.  ixp.  napaljivati  3. 

iii^paljotkoA'ati,  nripaljetkujem,  r.  pf.  — Nabiraciti, 
(/'.  napabiix'iti,  iiapaljetkovati.  Rj.  378a.  na-paljctko- 
\ati.  r.  inijif.  paljetkovati. 

iiapaljiraiijo,  n.  verb,  od  napaljivati.  radnja  kojom 
'     tl:o  nupaljuje  Ho. 

napaljivati,  napaljujem,  v.  impf.  Rj.  na-paljivati. 
ridi  nazizati.  v.  pf.  napaliti.  —  1)  aiiseiigen,  aduro. 
Rj.  n.  p.  lepira  na  svijeci.  isp.  napaliti.  1.  —  2)  un- 
ziinden,  incendo.  Rj.  —  Mnogi  na  mueenike  napaljuju 
rasadnike,  t.  j.  na  jedno  mjesto  nanesu  drva  pa  za- 
pnle  te  izgore,  po  torn  one  mje.sto  uskopajii  i  posiju 
kupuaiii  rasad.  Rj.  37l)b.  —  S)  buiad,  ausbrennen, 
aduro,  ustnlo.  Rj. 

iiapainOt,  (na  pamet),  ausicendig,  memoriter.  Rj.' 
444.  ridi  naizust. 

ll:\paiillti,  napanem,  r.  pf.  na-panuti.  vidi  napad- 
nuti,  napasti  (napadnem).  r.  impf.  1.  uapadati :  Vuci 
napann  na  njerja  i  na  vjerenieu  mu.  Npr.  222.  Ka 
Maksima  kraste  napaniile,  te  niu  b'jelo  lice  nagrdile. 
Npj.  2,  528. 

iiilpaiijkati,  kam,  v.  pf.  na  koga,  vidi  nalagati. 
Rj.  i  s»/».  ondje.  na-panjkati.  v.  impf.  panjkati. 

lu'tpariti,  ntu,  v  pf.  Rj.  r.  impf.  piariti.  —  1)  mit 
wariiieyn  Dunst  cinruuchen,  infumo  vajwrc  cidido.  Rj. 
napari  se  sto  toplom  parom.  —  2)  napariti  oi5i,  die 
Augen  ireiden,  pasco  octilos.  Rj.  napari  oci,  tko  se 
nagledu  kake  Ijepote. 

napslsiiiijo,  ;;.  das  M^eiden,  pastus.  Rj.  verb,  od 
napasati.  radnja  kojom  tko  napasa  n.  p.  konje. 

liapAisit'ti,  napasam,  v.  impf.  iveiden,  pasco:  otiSao 
je  u  polje  da  napasa  konje.  Rj.  na-pasati.  v.  pf.  na- 
pasti (napfeem). 

llitpaNiiica,  /'.  fentatrice,  quae  excitat,  incitat,  im- 
pellit.  Stulli.  koja  napastriije  koga. 

iiiipaiSiiTk,  m.  (u  Grblju)  koji  koga  napastvuje,  vidi 
naletiea:  zlotvor  i  napasuik.  Rj.  ridi  napaSnjak.  syn. 
kod  nalet.  —  napasnik  (pred  n  osn.  u  napast). 
Osn.  273. 

luVpast,  f.  —  1)  Ungliick,  U)tfall,  malum,  citsus 
adversus.  Rj.  hijcda,  nesreca,  sijaset,  zlo,  kojc  na 
coijeka  iznemida  napadne.  —  Bako,  zna§  li  §taje? 
Ja  znani  da  si  i  ti  rada  da  se  oprostis  te  napasti.' 
A  baba  mu  utefe  u  ref:  »0  moj  sinko,  kako  ne  bib  I 
I  mene  je  tako  uhvatila  (azdaja),  ali  sad  se  nema 
kud.«  Npr.  45.  Za  5to  li  izgubi  moje  blago  bez  i 
kake  nesrede  i  bez  i  kake  napastil  248.  Ako  ne 
de  (5oek  na  napast,  a  ono  ce  napast  na  cocka.  Posl. 
6.  Tako  me  Bog  od  Ijudske  napasti  uklonio!  298. 
O  jablance  tanko  drvce!  pod  tobom  me  napast  nagje: 
snaSiee  me  potvoriJe.  Npj.  1,  50il.  Poiio podnese  miioge 
trude  i  napasti  {prijer.od  Lat.  rijeci:  multis  vero  la- 
boribus  et  periculis  transactis).  Olas.  21,  283.  Poslije 
mnogih    i    nehrojenili    napasti    i    zasjeda,    od    kralja 


smotreno  wa»-c(7;cwi7»  (infinitis  periculis).  21,  288.  za 
dva  posljednja  primjera  isp.  pogibio,  opasnosl.  — 
2)  (u  Novome  zavjetu,  kao  i  u  Slavenskom  jezikn) 
die  Vcrsuchung,  tentatio.  Rj.  vidi  kuSanje  la,  isku- 
.^avanje.  —  Kapast  u  Slavenskome  (i  n  ovoj  knjizi) 
znadi  die  Versuchung  (iskusenje),  u  nas  pak  kao 
bijeda^  ili  nesreda  koja  na  eovjeka  iznenada  napadne. 
Nov.  Zav.  IX.  I  ne  navedi  nas  u  napast:  no  izbavi 
nas  oda  zla.  Mat.  6,  13.  Molite  se  Bogu  da  ne  pad- 
nete  )(  napast.  2G,  41. 

1.  iii\pasti,  napadnem,  v.  pf.  anfallen  und  an- 
fahren,  invehor:  §ta  si  napao  eovjeka?  sta  si  napao 
tu  vikati?  Rj.  na-paati.  vid,i  napadnuti  napamiti. 
1'.  impf.  1  napadati.  —  Isiapao  mi  na  dijete  nekav 
vrisak,  t.  j.  place,  vriSti.  Rj.  76a.  Izvrsti  se  na 
koga,  kao  napasti,  omrzn\iti,  poCeti  vikati  na  koga. 
Rj.  221a,  Ognjica,  2)  svinjska  holest,  koja  ih  napadne 
kad  jedu  zir,  a  nemajii  <losta  vode.  Rj.  438a.  Napala 
mc  cama.  Rj.  818a.  Zar  ti  je  napalo  na  oci,  te  ne 
vidiS  da  to  uije  koSeno,  nego  strizeno!  Npr.  144. 
Otac  napadne  na  nj  i  stane  ga  karati.  256.  Srpsku, 
kaJo,  rojsku  napadose.  Npj.  4,  348.  Da  ovo  m(do 
naSijeb  spisatelja  ne  treba  napasti  s  ociju.  Pis.  (Jl. 
Da  Vas  joJt  koja  bijeda  napadne.  Strai.  1886,  702. 
DnnuSe  vjetrovi,  i  napadose  na  kucu  onu,  i  ne  pade. 
Mat.  7,  25.  UplaiSi  se  i  strah  napade  na  nj.  Luk.  1, 
12.  Onda  ce  iznenada  napasti  na  njili  pogibao  kao 
bol  na  trudnu  zenu.  Sol.  I.  5,  3.  Kad  te  napadne 
zli  dull  Bo^ji.  Sam.  I.  16,  l(i.  BjeSe  napao  na  njih 
tvrd  san  od  Gospoda.  26,  12. 

2.  iiilpasti,  nap.'isem,  v.  pf.  Rj.  na-pasti.  v.  impf. 
napasati.  —  1)  iveiden,  pasco.  Rj.  —  Kad  ti  trave 
nemaJ,  stado  da  napases.  Rj.  711a.  Nagje  dobana  .  . . 
i  refie:  Bobro  pases. '«  A  on  mu  odgovori:  y>Pasem 
da  ih  napasem.  Npr.  163.  Ao  moj  glase,  na  zlo  me 
ti  napase!  Posl.  10.  Velji  glase,  zlo  li  me  napase! 
33.  —  2)  sa  se,  refleks.  sich  salt  weiden,  paacendo 
satior:  napasli  sit  se  konji.  Rj. 

iiapastvovanjc,  n.  das  Anfallen  und  Anfahren, 
inrectio.  Rj.  rcrl).  od  napastvovati.  radnja  kojom  tko 
napastvuje  koga. 

iiilpastvovati,  nApastvujem,  v.  impf.  i  pf.  koga, 
cinen  anfahren.  invehor.  Rj.  vidi  napadati,  i  isp.  na- 
padnuti, napanuti,  napasti  (napadnem).  —  Napasnik 
koji  koga  napastvuje.  Rj.  399b. 

iiapasiijak,  m.  ridi  napasnik.  Rj.  —  za  nast.  u 
napasuik  /  napaSnjak   isp.   anatemnik   i  auatemnjak. 

iiapastaiijc.  n.  verb,  od  napaStati.  Rj.  radnja 
kojom  tko  nnpasta. 

iiapa^tati,  napiiStam,  v.  impf.  vidi  uapostiti.  Rj. 
na-pa5tati.  kad  n.  p.  muhamedovac  na  putu  uz  ra- 
mazan  ne  moze  da  posti,  on  poslije  ono  napasta,  kao 
naknagjava  posteci. 

iii'ipatiti,  tlm,   v.  pf.  Rj.  na-patiti.  v.  impf.  patiti. 

—  I.  1)  koga,  quiilen,  ve.ro,  cf.  namu^iti.  Rj.  vidi  i 
nakinjiti.  —  2)  u.  p.  ovaca,  svinja,  viel  aufhringen, 
rerschaffen,  conquiro:  I  napatim  sivih  golubova.  Rj. 
pateci  nabaviti,  steci.  —  IT.  sa  se,  reflek.  sich  ab- 
quiilen,  se  frangere.  Rj.  vidi  namnciti  ae,  nakinjiti  se. 

iiiYpeeati,  napecam,  v.  pf.  t.  j.  ribe,  in  hiiildnglicher 
Menge  angeln,  liamo  capio.  Rj.  na-pecati,  na  udicu 
ribe  (dosta)  naloriti.  v.  impf.  pecati. 

napefatati.  tam,  v.  pf.  na-pecatati.  vidi  nastani- 
pati.  V.  impf.  pecatati.  —  Da  niogu  sve  pjesme  bez 
brige  napecatati.  Straz.  1886,  512.  Da  (?e  Oda  biti 
napecatana  crkvenim  slovima.  1886,  864. 

napt^t'-i,  napfedem,  v.  pf.  Rj.  na-pedi.  v.  impf.  pedi. 

—  1)  roll  anbacken,  satis  pinsuisse:  napekli  srao 
dosta  bljeba.  Rj.  —  2)  genug  braten,  assure  midta. 
Rj.  n.  p.  napekli  smo  dosta  Hi  mnogo  mesa.  — 
3)  genug  hrennen  (Brantwein),  uro:  napekli  snio 
dosta  rakije.  Rj. 

iiiiper,  m.  (u  Lijevi5u)  vidi  brana  1.  Rj.  u  vode- 
nice  ono  sto  ustavlja  rodii..  ridi  i  bent.  —  od  korijcna 


nuperiik 


756 


napiti 


0(J  l-oga  je  i  otpor  »  zaporanj,  zaprijeti,  zapirati.  isp. 
Korijeni  284. 

iiitporak,  nSperka,  m.  —  J)  onaj  tank!  konac  koji 
se  nasta^n  na  deblji,  cf.  naperiti.  Rj.  isp.  navezak. 
—  2)  svaki  uastavak,  Ansatz,  adjuiictum.  Rj.  vidi  i 
uakalamak.  —  moie  biti  da  atno  ide  ovitj  primjer: 
Na  naperci  paSini  peici.  Rj.  493a  (=  nu  napercih, 
na  napercima'!). 

naperiti,  naperim,  v.  pf.  Rj.  ua-periti.  Icao  prost 
glagol  ne  dolazi.   isp.   periti.    r.  imp}',  naperivati.  — 

1)  (u  Lijev^u)    vidi  najaziti.   Rj.    naperiti  rodu.   — 

2)  richten  (e.  B.  Geivehr  (jegend  jemandj  obverio. 
Rj.  naperiti  n.  p.  pusku  na  koga.  —  3)  aufrichten, 
eri{io:  Pa  pado^e  oko  druma  puta,  pak  pred  prsi  ploce 
naperise,  a  na  ploiJe  puSke  nasloniJe.  Rj.  —  4:)  (u 
Baranji)  konac,  t.  j.  na  deblji  kouae  nastaviti  tanji, 
koji  se  uvrze  u  igki,  i  tako  se  debelijem  veze,  un- 
setzen,  adjungo.  Rj. 

iiaperivaujo.  n.  verb,  od  naperivati.  radnja  liujom 
tko  naperuje  n.  p.  Ink. 

naperivati,  naperujem,  v.  impf.  napferiti,  v.  pf.  — 
On  ostri  mac  svoj,  nate?,e  luk  svoj,  i  naperuje  gu. 
Ps.  7.  12. 

UiXpeti,  napnem,  v.  pf.  Rj.  na-peti,  v.  impf.  napi- 
njati.  —  la)  in  die  Holie  richten,  a  ufricliten,  erigo: 
napeo  glavu;  uapela  koza  rep  i  t.  d.  Rj.  kao  ispeti. 
u  vis  dici.  —  Odrt  vuk  a  napet  rej).  (Gledaj :  Lip- 
suje  a  psuje).  Posl.  235.  —  b)  kao  napregnuti,  un- 
spannen,  intendo.  isp.  napinjati  12.  — -2)  sa  se,  re- 
fleks.  vidi  naduti  se.  Rj.  —  Napeo  se  kao  sveC-arski 
lonae  uz  vatru.  Posl.  190. 

uapijac,  napijfica,  m.  koji  napija,  der  Zutrinker, 
Hui  propinat.  Rj.  —  U  zdravlje  domadinovo  .  .  .  Ja- 
madno  bi  se  od  kakvoga  drugog  napijaca,  a  moze 
biti  i  od  ovoga  istog  drugi  put,  ovo  moglo  6uti  IjepSc 
i  razgovjetnije.  Kov.  120. 

napijalica,  /".  vidi  napivka,  nazdravica,  zdravica  1, 
Trinkspruch :  Hereegovaf ke  napijalice.  Here,  349,  — 
od  osnove  koja  je  u  partic.  pi'os.  vrem.  nkt.  od  glit- 
gola  napijati,  isp.  Osn.  334, 

napijanjc,  n.  Rj.  verb,  od  1)  napijati,  2)  napijati 
se.  —  1)  radnja  kojom  tko  napija  (daa  Zutrinken, 
propinatio.  Rj.):  U napijanju:  Srei'na  uranka,  a  boljeg 
vazdanka.  Rj.  51b.  A  i  u  napijanju  spominju  ih 
(zauze  Hristove).  Rj.  199a.  —  2)  radnja  kojom  ne 
tko  napija  (das  Sich-volltrinken,  to  iuebriari  saepe.  Rj.) 

napijati,  napijam,  r.  imf.  Rj.  na-pijati.  v.  pf.  na- 
piti. —  1)  zutrinken,  propino.  Napijaju  uz  drugu 
caJu  ...  uz  vino.  Rj.  vidi  nazdravljati.  —  Kad  na- 
pijaju kome  u  zdravlje.  Rj.  525a.  Stara  mu  majka 
casu  napija,  Oasu  napija,  a  suze  roui.  Npj.  1,  489. 
Pa  uzima  kondir  vina  rujna,  te  napija  krasnu  slavti 
Bozju,  sretna  puta  i  krsta  casnoga.  2,  301.  Te  se 
svi  obrede  napijajuci  kuko  koji  zna.  Kov.  47.  Stari 
svat  napijajuci  za  zdravlje  prvijenca  ovako  reCe.  69. 
Ako  se  ondje  objeduje,  onda  u  brzo  napijaju  u  dobri 
cas  i  u  bolji  od  objeda.  69.  sa  se,  pass.:  Napija  se 
uz  ^aSu.  Rj.  60b.  Dolija,  caSa  kojom  se  napija.  Rj. 
130b.  Evo  sad  jo5  vecijeh  zdravica,  koje  se  najrijaju 
o  krsnijem  imenima.  118.  —  2)  sa  se,  refleks.  sich 
roll  trinken,  inebrior  saepe:  I  ^esto  se  vina  napijao. 
Rj.  vidi  suSiti  3  (ca5e). 

iiiipinjanjo,  n.  Rj,  verb,  od  napinjati  (i  se).  — 
1,  1)  radnja  kojom  tko  napinje  n.  p.  glavu,  Hi  koza 
rep  (das  Aufrichten,  ereetio.  Rj.).  —  2)  radnja  kojom 
tko  napinje  (naprelej  sto  (das  Anstrengen,  intentio. 
Rj.).  —  //.  radnja  kojom  se  tko  napinje. 

nilpinjati,  n."ipinjem,  v.  impf.  Rj.  na-pinjati.  r.  impf. 
prosti  p^ti,  penjati.  r.  pf.  napeti.  —  /.  1)  aufrichten, 
erigo.  Rj.  napinje  n.  p.  celjade  glavu,  koza  rep.  isp. 
uapeti  2.  kao  u  vis  dizati.  —  2)  anspannen,  intendo. 
Rj.  kao  naprezati  sto.  —  IT.  sa  se,  refleks.  sich  an- 
strengen, eontendo.  Rj.  kao  naprezati  se.  —  Neka  se 
napinju,  i  uzaliid  niuce,  da  besmrlue  najodaju  i  mrtve 


ubijaju.  Pis.  60.  I  samo  d  i  t  napinju  se  satno  novi 
knji/.evnici  ,  ,  ,   da  Citaju    kao   aj   i   (.  Rj.'  XXXIV, 

iiiipiuati,  pam,  r,  pf.  durch  Tappen  finden,  invenio 
circumferendo  manus.  Rj,  na-pipati,  pipajuci  rukom 
naci.  V.  impf.  pipati.  —  Pofine  ih  divljan  pipati  iza 
vrata  , , ,  napiplje  popa  jiretljega,  spopane  ga  i  ubije, 
Npr,  148,  Krojac  kad  stane  Mti,  ne  Sije  koncima, 
kakve  rukom  napipa,  n,  p,  sad  crvenijem,  sad  i.n- 
tijem  .  ,  ,  Pis,  67, 

napiriti,  n.^pTrlm,  v.  pf.  aufblasen,  inflo,  cf.  na- 
duhati.  Rj.  na-piriti,  »(.  p.  mjesinu.  vidi  i  napuhati, 
V.  impf.   piriti, 

uapisati,  napisem,  v.  pf.  Rj,  —  na-pisati,  v.  impf. 
pisati.  —  I.  1)  zusammenschreiben,  conscribo.  Kj.  Da 
mi  napises  na  karti  svojom  rukom,  da  sam . . .  Npr. 
107.  Te  ona  u  ta  fias  napise  knjigu  poslanicu  te  je 
poSlje  za  njim.  120,  Nikome  nije    nupisano   na   celu 
sta  je  u  njemu.  Posl.  219.  Pasina  napisana  zapovijest 
ili   uredba   zove   se   buruntija.  Danica  2,  84.  Napisu 
caru  tusbu.  3,  152.  Zakotie,  koje  je  Solon  napisao  za 
Grfke  narode.  5,  86.  NajviSe  ih  je  (pjesama)  napisao 
od  svoje  majke  U.  Jovo  Lainovitf.  Npj.  1,  VI.  Kako 
sam  Vam  obecao  tiapisati  Vain  sto  o  )tasoj  ortografiji. 
Pis.  3.  Ova  istorija,  _ovako  u  kratko,  bija  Ijepse  na-      ■ 
pisana  nego . .  .  80.  Sta  bib  ja  napisao  Cardakliji  na     I 
grobu.  84.  Kao  5to  stoji  napisano.  Rim.  8,  35.  .sa  se,     ' 
pass.:  Sto  se  naprijed  napisa  za  naSu  se  nauku  na- 
pisa.  Rim.  15,  4.   —    2)   namolovati,   malen,  pingo: 
Ovaj  sada  iznagje  umjestvo  da  i  na  oil  govori  —  a 
to  je  molovanjem  (slikovanjem). ..  Carski  dvor  poSlje 
odmah   slikare  (molere)   koji   su   sve   sto   su   god   vi- 
djeli . . .  na  velikom  platnu  napisati  morali.  Priprava 
176.  Kad  bi  vidjela  Ijude  napisane   na   zidu,   likove     I 
Haldejske   napisane   crvenilom  .  .  .   upaljivaJe   se   za     J 
njima.   Jezek.  23,  14.  —  II.  sa  se,  refleks.  sich  satt 
schreiben,  satis  scripslsse:  ba§  sam  se  napisao  ovijeh 
dana.  Rj.  (dosta). 

najtisati,  §am,  v.  pf.  anharnen,  mejendo  impleo. 
Rj.  na-pi&iti,  pisajuci  napuniti.  v.  impf.   napiSavati. 

napiMiiranje,  n.  das  Anharnen.  Rj.  verb,  od  na- 
piSavati.  radnja  kojom  tko  napisava  sto,  n.  p.  sud 
kalcav. 

napiSiU^ati,  napUavam,  v.  impf.  anharnen,  mejendo 
impleo.  Rj.  na-pi5avati,  pisajuci  napunjati.  v.  pf. 
napiSati. 

iiapitak,  napitka,  m.  der  Trunk,  potus:  nema  na- 
pitka,  es  ist  nichts  zu  trinken  da;  neka  je  nama 
napitak,  a  njima  kakav  im  drago  zitak  (kazu  da  go- 
vore  ili  misle  svatovi  za  mladijence).  Rj.  —  Zedna 
napojio,  gladna  napitao,  a  svakome  dao  dobar  cas  i 
voljni  napitak!  Kov.  121. 

1.  nikpitati,  tani,  v.  pf.  Rj.  na-pitaii.  v.  impf.  p'itati. 

—  J.  1)  das  Kind  satt  fiittcrn,  saturare  infantem. 
Rj.  dijete  nnsititi.  —  2)  vidi  nahraniti:  Crue  6u  te 
krvce  uapojiti,  a  jiinaeka  mesa  napitati.  Nijesi  mi 
konja  napojila,  napitalu  bjelicom  senicom.  Crne  vrane 
mesom  napttamo,  i  dolinu  krvi  natopimo.  Rj.  vidi  i 
najesti  I  2.  —  Zedna  napojio,  gladna  napitao,  gola 
rizom  priodio!  Kov.  121.  —  II.  sa  se,  refleks.  sich 
satt  essen,  satis  comedisse:  Nijesi  li  Stogogj  zadobio, 
da  se  gl.adni  mesa  najiitamo.  Rj.  —  Smiluj  se  na  na.s. 
jer  smo  se  duroljno  napituli  sramote;  dovoljno  se 
napitala  dusa  naJa  ni/ia  od  ponositijeh,  i  sramote 
od  oholijeh.  Ps.  123.  3,  4, 

2.  napitati,  napttam,  v.  pf.  erfragen,  exquiro,  ex- 
ploro.  Rj,  na-pitati,  pitajuci  naci,  doznati.  v.  impf. 
pitati,  —  Ugleda  grad  gde  se  beli.  Kad  ugje  u  grad, 
napita  i  dvor  zlatnih  paunica,  Npr,  19,  Ljudi  poslani 
od  Koriiilija,  napitavsi  i  naJavJi  dom  Simonov  sta- 
dose  pred  vratima,  Djel.  .\p,  U),  17, 

nsVpiti,  napijcm,  v.  pf.  Rj.  na-piti.  v.  impf.  napijati. 

—  /.  1)  kome,  zutrinken.  jrropino.  Rj.  vidi  nazdra- 
vili.  —  Kako  komu  napijcs,  onako  ce  ti  i  otpiti.  Posl. 
126.  Kad  mi  dadu  zlatiii  pehar  vina,  da  napijem  srecu 


iiapiTka 


—  757  — 


napnig'iiSa 


/■A  udaju.  Npj.  1,  395.  Dvojica  mu  napili  za  zdravlje, 
\>:i  su  tre(5u  faJu  njemii  dali.  3.  191.  —  2)  koga,  vidi 
nupojiti:  Vi  irladuoga  nijeste  iiajeli,  a  .teihiofja  nijeste 
napili.  Here.  oil.  —  II.  sa  se,  n'/Wi^s.  Kj.  —  1)  n.  p. 
vitia,  rakije,  sicli  vM  trinken,  iiuhrior.  Kj.  opiti  se, 
iiadrobiti  se,  n.akititi  se  vina,  nakvasiti  se  vina.  na- 
liikati  se,  naljoskati  se,  natroSiti  se  (vina).  oljoljati  se, 
"trijeskati  se.  —  Katopiii  sr  kao  pijavioa  krvi.  I'osl. 
I '.10.  Gjusa  Viili('evi(?  niipivsi  sc  malo,  svadi  se  s  Tur- 
'  ima,  te  ga  Turei  iiliiju.  Daiiica  5,  47.  —  3)  uapiti 
sf,  n.  p.  vina,  rakije,  vode.  Rj.  vidi  napojiti  se,  na- 
lijepati  se,  nafruliti  se.  —  Napije  V  se  ko  Vnlce  i 
iiajede  1'  stiike,  ostade  ii  Viikovaru.  Posl.  100.  Tako 
^r  pasje  I'rci  ite  napio!  310.  Xapise  se  vudc  blatiisine. 
Xpj.  1,  57.  Kad  bi  ziiala  muska  alava,  sto  je  nikoni 
rode  s'  napit\  iiifjda  ne  bi  iiikom  pila.  1,  149.  Da 
.s'  u  zdravljii  opet  sastanemo  i  crvena  vina  napijemo.' 
'2.  222.  I'oSlo  sc  on  iiapijc,  da  lioou  dnigome  koji  je 
na  redii.  Knv.  47.  I  kamilama  ('u  tvojim  iialiti  uelca 
sc  luipiju.  Mojs.  I.  24,  19. 

iiA])Tvkil,  /'.  (u  i^injii)  Trinlcspriu'h,  cf.  zdravica. 
Kj.  na-pivka,  isp).  iiapiti.  vidi  i  napijalioa. 

iiiiUJcvati  se,  vam  se,  r.  r.  pf.  sick  suit  singen, 
satis  cecinissc.  Rj.  iia-pjevati  se  (dosta).  v.  impf.  pje- 
vati.  —  Nek  se  moja  naveseli  majka  i  sestrice  kola 
naigraju  i  u  kolu  pcsme  napevaju.  Npj.  1,  24(3. 

iiaplaciviiiije,  w.  rerh.  od  naplacivati  i  naplac'ivati 
se.  —  /.  1)  radnja  kujom  tko  naplacwje  duij  (das 
Eiutreibeii ,  exactio.  Rj.).  —  2)  radnja  kvjuni  tko 
naplacvjc  sto,  n.  p.  poharu  (das  VoUeuds-zahlen, 
exsolntio.  Rj.).  —  II.  radnja  kojom  se  tko  tmpla- 
ouje  s  kiiii. 

iiaplncivati,  napiru-ujem,  r.  iinpf.  Kj.  u.a-placivati. 
V.  pf.  naplatiti.  —  I.  1)  eintrcibcn,  cxigo.  Rj.  kao 
izgoniti  dug.  —  Zgoda  dug  i  do  sto  godina  naplacuje. 
Posl.  88.  Namjera  dag  naplacuje.  189.  Ter  Turcima 
vade  oci  erne,  naplavuju  starinske  dtigore  od  Kosova 
i  prijed  Kosova.  Npj.  5,  267.  —  2)  bezahlen,  exsolvo. 
Kj.  kao  placajuci  naknagjavati,  sa  se,  puss.:  Na 
Mljetu  86  ukradena  rogata  stoka  iiaknagjala  dese- 
tero  .  .  .  U  drugim  se  opstinama  svaka  pohara  ili 
pokragja  naplavivala  cetvoro.  DM.  307.  —  II.  S(( 
se.  —  1)  na))la('ivati  se,  v.  r.  impf.  sicli  bezahlen 
lassen ,  exigo.  Rj.  —  2)  sich  herechnen ,  exsolvere 
mntiia  debita.  Rj.  recipirocno.  kao  namirivati  se  1. 

nt\plakati  se.  u;iplaOem  se,  r.  r.  24-  ''Sp-  isplakati 
se  (dosta):  Te  eeJ  po  5to  se  naplaves  skrsiti  jaram 
njegov  s  vrata  svojega.  Mojs.  I.  27,  40.  v.  impf. 
plakati. 

niipla.siti,  sun,  v.  pf.  na-pla5iti,  plaseci  natjerati. 
r.  impf.  plaMti.  —  Majku  svoju  po  rukama  bije  .  .  . 
na  nju  lovske  hrie  naplasio.  HNpj.  1,  115. 

1.  Uiiplata  (naplata),  /'.  die  Betreibuny ,  exactio: 
Stari  dug,  nova  naplata  (Dug  nigda  ostarjeti  ne  moze. 
Posl.  294).  Rj.  djclo  kojim  se  ko  naplati  od  du^nika. 
3.  naplata,  /'.  tomajo  della  Scarpa,  la  parte  su- 
periore  della  Scarpa,  obstragulum.  i?tulli.  n  obuce  je 
naplata  ozgo,  a  ozdo  potplat:  Na  dobroj  naplati  zao 
potplat.  DPosl.  65.  isp.  naglavak.  —  za  korijen  isp.  , 
naplatak. 

Uiiplatak,    ndplatka,  /».   die   Badfelge,   absis,   etir-  ! 
vatiira  rotae.   Rj.   u   tocka.   vidi  gobela,  gobelja.  —  j 
Mozdanik,  ouaj  kliii  sto  dr^i  naplatke  jedan  za  drugi. 
Rj.  365b.  Obuea,  2)  n.  p.  na  tocku  (t.  j.  naplaci  skupa).  | 
Kj.  435b.   Znacenje   (^korijenui   pruzati   se,   prostirati 
se,  plosnu   biti,   prostirati   poda   sto,  t.  j.  postavljati, 
prostirati  se  oko  Oega  ili  uza  Jto,  t.  j.  zaklanjati,  op- 
koljavati:  splata;   poplat;   oplata,   oplatiti;    potplata, 
potplatiti;  tuqjlatak:  dvoplatan.  Korijeni  295. 

napls\(iti,  niiplatlm,  r.  pf.  Rj.   na-platiti.    r.  impf. 
naplacivati.  —  I.  1)  eintreiben,  exigo:  duzan  mi  je 
ne.^to,  pa  ne  mogu  nikako  da  naplatim.  Rj.  —  Birtas 
misli  jedno,  a  pijanica  drugo.  (BirtaS  misli:   ovaj  je  | 
sad  pijan,  naplaticu  iiiii  koju   holbu  vise  .    .).   Posl.  I 


14.  .Takov  naplativsi  dobro  svoju  poputninu  kako  od 
.lA'(('jY((i((,  tako  i  od  Sahackih  Tiiraka,  vrati  se  s  voj- 
skoni  k  Bijogradu.  Danica  3,  207.  sDuzan  sain  odi- 
sta ;  .  .  .  f>ad  knez  naplati  od  I'urla  pare,  i  preda  ih 
Nikoli.  Mil.  20i;.  Petar  mi  se  zaiio,  da  mu  je  nekakav 
ortak  .  .  .  norce  naplatio  i  s  njima  pobegao  u  Tursku. 
225.  Popu  naplatc  u  ime  lakse  rclikti  sumu  .  .  .  ca- 
rina ga  je  (popa)  globila,  naplativ.'ii  od  njega  dvojnu 
taksu.  231.  —  2)  voll  auszahlen,  c:rsolro,  cf.  platiti: 
AV  ti  potkov  naplatiti  no  cu.  Rj.  —  Malo  <^e  pro(?i 
sluga  tvoj  preko  Jordana  s  carem;  a  za  {to  bi  mi  ear 
tako    naplatio'^   Sam.   II.    19,   36.   —    11.  sa   se.  — 

1)  sich  bezahlen  lassen,  exigo.  Rj.  —  Pisi  kukom  po 
ledu  (n.  p.  kad  je  kome  duzan  ko  od  koga  se  ne 
moze  naplatiti).  Posl.  248.  Zato  navale,  te  sc  naplatc 
sasvira,  pa  otidu,   kud   su   naumili.  Danica  5,  27.  — 

2)  sich  bcrcchnen,  invicem  solvere  deliita,  cf.  namiriti 
se.  Rj.  rcciprocno. 

liilplava,  /■.  ilitplavak,  nAplfivka,  m.  ono  Sto  voda 
gdje  nanese  te  kako  mjesto  iiaplavi,  alltivio,  cf.  nanos. 
Kj.   ridi  i  nasap  2,  snos  1,  mulj. 

iii^plaviti,   vim,  v.  pf.  na-plaviti.   v.  impf.  plaviti. 

—  Naplava,  naplavak,  ono  5to  voda  gdje  nanese  te 
kako  mjesto  naplavi.  Kj.  401a. 

iiapl^sti,  napletera,  v.  pf.  Rj.  n.a-plesti.  r.  impf. 
napletati.  —  1)  anilechten,  adplecto,  attcxo:  napleti 
malo  na  taj  ko5.  Rj.  —  2)  voll  anjicchtcn,  contexo: 
napleo  sam  dosta  kosnica.  Rj.  —  ,3)  na  koga  5to,  t. 
j.  izmisliti,  potvoriti.   Rj.  vidi  i  nalilgati,  napanjkati. 

iiiiplet,  m.  das  Angellechtc,  supertextum.  Rj.  ono 
sto  se  napletc  na  sto.  isp.  naplesti  1. 

iiaplctaiije,  n.  Rj.  verb,  od  napletati.  —  I)  radnja 
kojom  tko  naplece  sto  na  sto  (das  .\nfleehten,  ad- 
nexio,  conte.xtura.  Rj.).  —  2)  rud)ija  kojom  tko  na- 
plece (izmislja)  sto  na  koga  (das  Verleumden,  ca- 
lumniae.  Rj.). 

iii'lpletati,  napledem,  v.  impf.  Rj.  na-pletati.  v.pf. 
naplesti.  —  1)  anflechten,  attexo.  Kj.  napletati  sto 
na  sto.  isj).  naplesti  1.  —  2)  gegen  einen  etwas  er- 
dichten,  calumnior,  cf.  nalagati.  Rj.  vidi  lagati  na 
koga,  bijediti,  museviditi,  opadati,  panjkati,  potvorati, 
pridizati  kome  Jito. 

iiaplijeiiiti,  u.iplijenim,  v.  pf.  na-plijeniti,  plijenedi 
nabaviti.  vidi  napljackati.  r.  impf.  plijeniti.  —  Dogje 
Josafat  s  narodom  svojim*da  pokupe  plijen  .  .  .  i  na- 
plijenise  da  ve<^  ne  mogose  nositi.  Dnev.  II.  20,  25.  Da 
naplijenis  plijena  i  nagrabij  grabeza.  Jezek.  38,  12. 

m'ipliti,  naplijem,  v.  pf.  na-pliti.  vidi  naplivati, 
naploviti.  v.  impf.  pHti.  Rj.  578b.  —  Naplila  je  i 
Piva  i  Tara.  DPosl.  69. 

Ilikplivati,  vam,  v.pf.  anschwimmen,  nature  cocpi. 
Kj.  na-plivati.  vidi  napliti,  naploviti.  v.  impf.  plivati. 

—  Pak  on  pliva  na  tijo  Dunavo,  naplivao,  i  pre- 
plivao  ga,  uhvatio  Varadinkii  Maru  .  .  .  Pak  napliva 
na  tijo  Dunavo,  i  prenese  Maru  Varadinku.  Npj.  1, 
598.  599. 

naploditi  se,  naplodim  se,  v.  r.  pf.  na-ploditi  se. 
anirachse)!,  nachivachsen,  sich  vermehreii,  accrescere. 
V.  impf.  ploditi  se.  —  Kad  se  goveda  tvoja  i  orce 
tvoje  naplode  .  .  .  nemoj  da  se  ponese  srce  tvoje. 
Mojs.  V.  8,  13. 

napldviti,  naplovim,  v.  pf.  vidi  naplivati.  Rj.  na- 
ploviti. vidi  i  napliti.  v.  impf.  ploviti.  —  Ja  ne  mogu 
svima  biti  Ijuba,  vei5  6a  biti  onoga  junaka,  koj'  na- 
plori  na  coda  Cetinju  .  .  .  te  preplovi  tu  vodu  Ce- 
tinju.  Npj.  1,  570. 

ilikpljackati,  napljaf kam,  r.  pf.  na-pljadkam.  plja- 
ckajuci  nabaviti.  vidi   naplijeniti.  v.  impf.   pljackati. 

—  Kad  su  Srbi  Turke  u  Biogradu  pobili  i  poharali, 
on  je  s  Milojem  najviSe  napljackao.  Sovj.  22. 

iiapljAvati,  napljujem,  v.  pf.  anspeien,  conspuo. 
Kj.  na-pljuvati.  r.  imjif.  pljuvati. 

ii<lpiiigusa,  /'.  die  Kehlaufblaserin,  intentrix  gut- 
turis  (batrachomyomachisches  Wort):  napniguJo  kre- 


nitpo 


—  758  — 


naporodo 


ketuso!  kiirvina  magarico  (govorio  rak  zabi,  kad  su 
se  psovali).  Rj.  napni-guSfi.  :aba  ];reke6wci  napinje 
(nupne)  fiidu.  —  rijcii  taiu  sloL  kod  cistikii<?a. 

n&pu,  \ua  po)  (nif  halbem  (Wcge  u.  dgl.)  dimidia 
(cia):  napo  puta.  Ej.  —  p6  (noai,  dimidium).  Ko- 
rijeni  287. 

iii^pod  iiog'il,  (ditciirtt,  deorsum,  cf.  iiaiii/.  brdo.  Rj. 
—  shKoii  prijedlozi  na  i  pod.  znacciijii  prijedloya 
pod  prijedlog  na  dodaje  svoje  zntuenje.  vidi  pod. 

il^poj,  niipoja,  wi.  D.  p.  za  svinje  kad  se  hrane,  ili 
za  skoro  oteljene  krave,  diis  fliissige  Futter.  Kj.  na-poj, 
iiika  hmiui.  od  osn.  od  koje  je  na-piti,  na-pojiti. 

]ii^pojT.ste,  )i.  vidi  pojiJte.  Kj.  vidi  i  pojilo.  mjesto 
i/dje  sc  stoka  poji,  napaja.  —  rijevi  s  takim  nast. 
kod  dauiSte. 

napojiti,  niipojim,  r.  pf.  Rj.  na-pojiti,  vidi  napiti. 
I  2.  r.  impf.  napajati.  —  1)  trdnkoi,  do  hihere  po- 
tionem.  Rj.  —  iS'azdravi  innbadnjacima)  milojkom 
vina,  i  poJto  se  sam  uapije,  nupoji  i  njili  (polije  ih). 
Rj.  12a.  Otpojiti,  u  pje.smi  mjesto  napujiti.  Rj.  47ya. 
Posto  f/d  dobro  odgriju  i  napoje  rakijom.  Rj.  501b. 
Ja  otidoh,  da  sabljii  nupojim  '  da  nupojim  krri  od 
Turaka.  Xpj.  4,  231.  Koji  iias  je  uahranio  beloga 
hleba  i  napojio  crvenoga  rina.  Danica  5,  92.  Ako  je 
zedan,  napoj  ga.  Rim.  12,  20.  Napojte  stoku  pa  idite 
i  pasite  je.  Mojs.  I.  29,  7.  Umornoga  nijesi  napojio 
vode.  Jov  22,  7.  Tijelo  Hristovo  napojetio  hvlju  nje- 
govom.  62.  —  2)  sa  se,  refleks.  sicli  mit  Trunk  lahen, 
potione  recreari,  cf.  napiti  se  2 :  Te  .sc  ladne  vode 
napojili.  Rj.  —  Cude(5i  se,  gde  se  napoji  sto  volova 
od  jednoga  kabla  vode.  Npr.  211.  Kad  .se  momde 
mulo  napojilo  i  na  sebi  deip  ufatilo.  Npj.  4,  478. 

iiitpojuica,  /'.  der  Trunk,  das  Trinkgeld,  coiigiariuin, 
munusculum.  Rj.  kdO  j'oklon  na  pice,  vidi  bakSiS.  — 
A  majstoru  po  dukat  nadnice,  niipojnica  po  tri  oke 
vina  ...  I  nadnicu  laku  ostavise,  napojnicu  po  jednu 
(Sasicu^.  Npj.  2,  206.  Pa  Micli.ii  napojnicu  daju.  4, 
417.  ^erbetaJce  je  reo  Turska,  i  znaci  poklon  na 
Serbet  (napoj it  icaj.  Danica  5,  89. 

niipokojiie,  (u  Srbiji),  iiiipokoii,  iiilpokouj,  u&po- 
koBJe,  suletzt,  znm  letzten  Male,  po:itremo :  2\apokoHJ 
ti  ozenila  sina!  a  u  z'o  cas  snaycu  dobila!  Zlo  ti 
vino  napokonje  bilo!  Rj.  adv.  cidi  i  naposlije,  na- 
posljed,  najposlije.  —  postanje  (na-po-kon)  vidi  kod 
kon.    napokojne   mjesto   napokonje.  isp.  Korijeni  34. 

uapola,  iiapolak,  iiapolc,5»r  Hdl/'te,  dimidia  parte. 
Rj.  adv.  vidi  i  napolice,  popola,  popolak,  popole,  ua- 
pola (na-po).  —  Napolice  raditi  5to,  t.  j.  na  pole.  Rj. 
401b.  Napoliea,  kad  se  kome  da  Sto  da  radi  na  poUi 
(da  glavuo  ostaje  onome  cije  je,  a  dobitak  na  polak). 
Rj.  401b.  Xa  pola  mrtva  od  velikoga  straha  i  placa. 
Npi".  112.  Yidedi  gjevera  koji  bijaSe  isto  kao  brat, 
kao  da  si  jabuku  razrezao  po  napoli  (.').  118.  Bolje 
zlato  na  pola  trgato,  nego  srebro  iz  nova  kovato. 
Npj.  1,  321.  Dodi  6e  gospodar  toga  sluge  .  .  .  i  rasjec^'i 
<5e  ga  napola.  Mat.  24,  51. 

n&polica,  f.  —  1)  kad  se  kome  da  Sto  da  radi  na 
pola,  n.  p.  kaku  zemlju  ili  kaku  stoku  (da  glavno 
ostaje  onome  Cije  je,  a  dobitak  na  polak),  ein  Ge- 
schaft  (Vertrag)  zur  Ralfte,  opus  dimidiatum.  Rj.  — 
2)  die  Halhfrucht,  zito  u  kojemu  ima  pola  razi,  a 
pola  Venice,  cf.  polovnica,  su'rzica.  Rj.  vidi  i  razovita 
senica,  suraziea. 

napolice,  n.  p.  raditi  Jto  napolice,  t.  j.  na  pole, 
dass  die  Halfte  dew  Eigenthiimer  and  die  Halfe  dem 
Arbeiter  gehort,  ad  dimidium.  Rj.  adv.  isp.  napolica  1. 
iiripoIi(-ar,  m.  ein  Kontrahent  auf  die  Hiilfte,  cpii' 
dimidiam  partem  pactits  est,  partiarius  (?).  Rj.  koji 
radi  napolice.  vidi  polovnik  1. 

iiapolicarev,  adj.  Ead  14,  90.  Mo  pripada  napo- 
licarn. 

nilpulii-Suje,  n.  das  Miethen  auf  die  Hiilfte  Er- 
trags,  pactum  dimidii.  Rj.  i:erb.  od  napoliciti.  radnja 
kojom  tko  napoliii. 


ii:ipoli('i(i,  cun,  c.  impf.  zur  Hiilfte  mietlien,  pa- 
cisci  dimidium  lucri.  Rj.  naimuti  sto  napolice. 

iiiipolje  (na  polje),  vidi  van  2.  hinaus,  foras:  Na- 
tezavica,  kad  covjek  teSko  ide  napulje.  Rj.  4(18b.  vidi 
polje  2. 

iiilpoiueiia ,  /'.  recordatio ,  monitum ,  admonitum. 
Stulli.  (i,«-pomena,  djelo  kojim  se  sto  napomenc.  — 
Posle  ove  trei'e  napumene,  jer  ja  ove  slucajnosti  uzeh 
kao  prave  napomene,  sedoh  na  novo  za  sto.  Jurm. 
103.  Posle  svih  napomeiia,  razloga  i  dokaza,  MiloS  iz- 
javi  da  lioce  da  ide.  Mil.  129. 

naponi^iiiiti.  nap&menem,  r.  pf.  erinnern,  moneo. 
Rj.  na-pomenuti.  (■.  impf.  napominjati.  —  Ja  sam  u 
rjecniku  kod  rijeci  -napijati-  uapumenuo  kako  Srbi 
napijaju.  Kov.  117.  Ovdje  bismo  sptsatelju  mogli  ««- 
pomenuti,  da  nije  obicaj.  Kov.  Srb.  1817,  479.  Ja 
sam  .  .  .  napomcnno  nesto  i  o  pracilima.  Opit  XVIII. 
Nego  (5u  samo  za  prim  jer  napomenuti  stogod.  Pis.  25. 
Da  biste  Nj.  Ekscelenciji  napomenuli,  u  ime  moje, 
za  popa  Vuka.  f^traz.  1886,  59.  Xapomeni,  Gospode, 
si)iovima  Edomovijem  dan  Jerusalimski.  Ps.  137,  7. 

iiapoiuiiijaiiji',  n.  das  Eriiniern,  admonitio.  Rj. 
verb,  od  napominjati.  radnja  kojom  tko  napominje  sto. 

napominjati,  njem,  v.  impf.  erinnern,  moneo.  Rj. 
na-pominjati.  c.  pf.  napomenuti.  —  Jer  je  paSa  posle 
festo  napominjao,  da  se  oruzje  kupi  od  naroda.  MiloS 
135.  0  tome  je  u  nas  napomiiijato  mnogo  puta.  Pis. 
58.  Napominje  za  nj  (za  manastiri  kako  je  osiromasio. 
DM.  48.  Na  izmjence  napominje  jedna  strana  drugoj 
dobra.  DP.  61.  To  je  gosp/odinu  bratu  .  .  .  u  naprijed 
viJe  puta  napomi)ijato  od  mnogih.  Glas.  21,  283. 
K  ovome  sto  napominje  od  dojakosnjega  ruda  o  toj 
stvari  dodaje  joste  i  svoja  djela.  Rad  2,  195. 

iiiipomol,  (na  pomol)  im  Angesiclite,  in  conspectu: 
Kad  bismo  napomol  Becu.  Rj.  pomol,  supstantiv, 
postanja  kojega  i  pomoliti,  dolazi  sumo  sa  prijedlogom 
na  (uecns.):  na  pomol,  i  s  prijedlogom  na  (loc):  na 
pomolu.  na  pomol  Becu,  na  pomolu  Becu:  kad  se 
pomoli  Bee,  hlizu  Beca.  isp.  na  ddmak,  blizu.  — 
Kad  je  prvi  put  dosao  napomul  Bavanici.  Rj.  49a. 
Hitro  ide  nejaC'ak  Jovane ;  kad  je  bio  dvoru  na  po- 
molu, daleko  ga  seja  ugledala.  Npj.  2,  40.  Kad  ga 
Lazo  dalek'  izmamio,  na  pomolu  svojim  Srbinjima. 
4,  307.  Kad  dogjose  mostu  velikome  na  pomolu  bijela 
Xiksica.  4,  338.  Kako  gorko  place  Adam  sjedavSi  iz- 
gubljenome  raju  na  pomolu.  DP.  89. 

nitpoii,  m.  Rj.  od  korijena  koji  je  u  n.a-peti  se, 
ua-pnem  se.  —  1)  die  Bliite  des  Alters,  flos  aetatis : 
sad  je  u  najvecem  naponu  (n.  p.  momakl.  Rj  kao 
u  najvecoj  snazi  tjelesnoj.  —  2)  die  Anstrengung, 
intentio,  n.  p.  zena  kad  ragja,  krava  kad  se  teli, 
covjek  kad  ide  napolje.  Rj.  kad  se  napne  n.  p.  zena 
ragjajuci.  vidi  napor.  isp.  natezavica. 

napopasti,  napopadnem,  r.  pf.  koga,  nicht  aus- 
lassen,  aggredior,  teneo.  Rj.  ua-po-pasti.  vidi  napo- 
pastiti.  kao  napasti  koga  pa  ga  ne  pustiti. 

napopststiti,  napbpasnm,  v.  pf.  vidi  napopasti.  Rj. 
na-po-pastiti.  za  obliije  is^).  upropastiti. 

niipor,  m.  conatus,  nisus,  efficaciu  —  teknt^i  joite, 

gre  .?  naporom.  §.  JIineeti(?.    Stulli.  na-por,  korijena 

j  kojega  je  ot-por.  vidi  napon  2.  —  napor,  An,strengung, 

»veliki  sam  napor  imao,  dok  sam  voz  iz  one  lokve- 

]  tine  iSderao'.  J.  Bogdanovii.'^. 

napora,  f.  (u  V.  G.)  vidi  navora.  Rj.  od  Grc. 
ivasopi,  anapbora;  prinos.  tugje  f  (ph)  u  naScm  jeziku 
cesio  se  prrctvara  u  p  ili  v,  n.  p.  Filip,  Pilip,  Vilip. 

iii\poran,  naporna,  adj.  efficax.  Stulli.  sto  biva 
s  naporom.  unstrengend.  —  Xaporan  je  to  posao  i 
rad.  J.  Bogdanovid. 

nFipored,  oidi  naporedo. 

naporodo,  neben  einander,  una :  Pade  mrtva  s  lyi'ina 
naporedo.  Rj.  adv.  vidi  napored,  naporedu,  naspored, 
pored  II,  porede,  poredo,  uporedo,  usporedo,  na-po- 
red(o).    —    Kad    pogjemo   kuci.    napored  cu   s   (y'l'in 


naporctlii 


—  759  — 


naprcdak 


JMliati.  Npr.  2(17.  Dva  sii  bora  naporedo  rasla,  uiegju 
njima  taukovrha  jela.  Npj.  2,  14.  Sva  gospoda  sjodi 
nil  2)oredii,  Pero  sjedi  u  vrhovnom  stolu.  5,  14. 

iiiiporodil,  (na  porediO,  vidi  naporedo. 

iiaposo,  fur  sicji,  abgcsondert,  sc2)<tr(itiiii,  c.f.  poje- 
'litu'e.  Rj.  na-po-se,  adv.  strar  sc  iijim  odvaja  od 
■  Inifjih.  isp.  Sint.  503.  vidi  i  posamce.  —  OtkrivSi 
■^ve  sudove  prekrsti  ih  svaki  )ta  po  se  po  tri  puta. 
I>P.  357.  isp.  osobito  2,  baska,  obaSka,  pobaJka, 
■*vaki,  sam)  za  se,  za  sebe,  isvakil  po  sebe. 

iiilposlijc.  nriposlijotl,  itdc.  vidi  napokon,  naj- 
I'lislije,  iiajpotlje.  —  f^to  bi  moglo  biti  na  poslijed, 
-H)  li  biti,  ko  I'e  pogoditi.  Npj.  5,  400.  isp.  poslije, 
Ni.slijed. 

iiapd.'stiti,  napostim,  r.  pf.  kad  ko  premrsi,  valja 
'Inigi  put  ono  da  naposti  \\.  j.  na  niraku  da  posti); 
ivo  osobito  cine  Tiiroi  kad  ua  putii  uz  ramazan  ne 
iiiiigu  da  poste.  Rj.  na-poatiti.  i'.  impf.  napaJtati. 

iniprasaii,  Ui'iprasna,  iiaprasit,  adj.  cjiih,  praeceps, 

'  ovjek,  smrt.  Rj.  Icao  nagao,  prijcl;.  —  Take  me  na- 

/irasna  smrt   ne   naSIa!   Posl.  290.   (injevljiv   covjek 

iiiupce  svacjii.  i  ko  je  iiapni'^ii,  mnogo  grijesi.  Prifi. 

J'.i,  22. 

iiapra^^iti,  napraSini,  v.  pf.  hestduhcn,  pulvere  cou- 
<pi'rtio:  ,Ia  sam  siuko  mlinariea,  brasnom  glavu  ua- 
I'lasila.  Rj.  ua-pra5iti,  praliom  nasuti.  v.  impf.  praMti. 

naprit&iiTk,  napraSnlka,  m.  (u  Hrv.)  vidi  potpraSljaj. 
Kj.   ioliko   haruta,  da  se  puHlca  jed au  put  potprasi. 

iiiiprara,  /'.  —  1)  die  Vorrichtuni/,  apparatus.  Rj. 
djclo  kojim  se  sto  napravi;  i  ono  sto  se  napravi.  isp. 
nakai'ade,  sprava  1,  napraviea.  —  2)  nijesam  vidio 
eijevi  na  ovu  uapravu,  die  Form,  forma.  Rj.  vidi 
forma,  oblicje,  oblik.  —  Pojas  na  oplecku  izlazaSe 
od  njega  i  hjese  iste  naprave,  od  zlata  .  .  .  Mojs.  II. 
39,  5.  Jedne  mjere  i  jedne  naprave  bjehu  oba  heru- 
vima.  Car.  I.  ti,  25  (Ein  Mass  und  Eine  Fifiur 
batten  die  beiden  Cherubim).  Nafiini  u  domu  dva 
heruvima,  naprave  umjctniike,  i  oblozi  ih  zlatom. 
Dnev.  II.  3,  10.  Oblicjem  i  napravom  bijahu  tofikovi 
kao  boje  hrisolitove.  Jezek.  1,  16. 

iiajtrikrac,  in  gerader  Linie,  ohne  Unnreij,  recta. 
Rj.  ua-pravac.  vidi  pravac.  ici  napravac,  upravo. 

napraviea,  f.  das  Werk,  opus:  Da  ugledas  tvoju 
napravicu,  koju  si  mi  mlada  dala.  Rj.  oitu  sto  se  na- 
pravi; djelo.  isp.  naprava  1. 

iiiVpraYiti,  vim,  v.  pf.  Rj.  na-praviti.  v.  impf.  na- 
pravljati.  —  I.  1)  (u  vojv.)  vidi  naciniti.  Rj.  —  Do- 
govorno  ktijiye  napravise.  Rj.  127a.  Xapravio  mali 
zhanjic  od  tisovine.  Rj.  155a.  Na  ti  ovo  drvo  .  .  . 
neka  mi  od  njega  napravi  kugjeljit,  i  rretcno.  Npr. 
106.  Da  mu  drugi  hrod  napravi.  248.  Sveti  Nikola 
uaprijed  je  svojii  hradu  napravio  pak  drugome.  Posl. 
2yi.  Od  Jovana  nmkn  napravise:  obadva  mu  oka 
izvadiSe.  Npj.  2,  33.  Pomace  se  trideset  Turaka,  te  i 
Peru  mjesto  napravise  u  zastavi  prema  Jaut-begu  4, 
105.  I  vehke  sance  napravise.  4,  317.  Hocu  sjutra, 
brado,  napraviti,  da  se  mira  nigda  ne  ucini.  4,  323. 
Tade  su  mi  o6i  izvadili  i  u  srcu  rami  napravili  4, 
487.  Nijesu  ne  (=  nas)  Turci  osvojili,  no  smo  dosta 
mesa  napravili,  ma  sam  brata  izgubio  svoga,  ema 
sam  ga  dobro  osvetio.  5,  123.  Napravi  zlatnu  sihiku, 
pa  mens  Jibaj  u  dvore.  Kov.  49.  sa  se.  pass.:  NiSto 
se  ne  moze  napravit'  sto  se  sprva  ne  ilteti.  DPosl. 
84  (napraviti  ovdje  hide  popraviti.  isp.  napravljati, 
primjcr  iz  DPosl.  131).  —  2)  (u  C.  G.)  vola,  ovna, 
vidi  ujaloviti.  Rj.  vidi  i  ustrojiti  2,  uStrojiti,  uJkopiti, 
uvrnuti.  —  II.  sa  se,  refleks.  (u  vojv.)  vidi  naciniti 
se.  Rj.  napraviti  se  sto,  kao  pretvarajaci  se,  n.  p. 
Vila  .se  napravi  djevojka. 

UiYpravljiiujc,  n.  das  Macheii,  factio.  Rj.  verb,  od 
napravljati.  radnja  kojom  tko  napravlja  sto. 

napravljati,  vljiim,  v.  impf.  Rj.  na-pravljati.  vidi 
nacinjati.  (■.  impf.  prosti  praviti.  c.  pf.  napraviti.  — 
1)   maclien,   facio:   Ko   hacvu   napravlja,   mece   dap 


gje  hode.  Onu  posla  a  drugii  napravlja.  Rj.  —  Tko 
ne  napravlja  kiipu,  napravljace  kucu.  DPosl.  131 
(napravljati  hice  ovdje  popravljati.  isp.  napraviti,  pri- 
mjcr is  DPosl.  84). 

napriizno,  —  1)  um.'ionst,  vergeblich,  frustra:  on 
je  dosao,  ali  naprazno;  udini  mi  to  i  to,  ne  de  ti 
biti  naprazno;  obedava  mu  masno  naprazno.  Rj.  — 
Kako  me  dakle  na  prazno  tjeSite  kad  u  odgovorima 
vasim  ostaje  jirijevara?  Jov  21,  34.  Jer  de  Misirci 
uzalud  i  na  prazno  pomagati.  Is.  30,  7.  Bog,  koji  je 
sazdao  zemlju  .  .  .  nije  je  stvorio  na  prazno  nego  je 
nadinio  da  so  na  njoj  nastava.  45,  18.  vidi  badava 
1,  2,  (  syn.  ondje.  —  2)  sjutra"  de  biti  pokojnom 
sinu  momc  najjrazno  20  godina,  t.  j.  da  je  ^iv  bilo 
bi  mu  toliko.  Rj. 

najtrf,  u  poslovici :  Natrd  naprc.  (Odgovorio  Ciganin 
kad  su  pitali  kako  de  mu  gjetetu  ime  nagjesti,  t.  j. 
onako  neSto  brzo  i  okretno).  Posl.  192.  isp.  uprcati 
(utedi). 

na|)reiti  se,  napfcTm  se,  v.  r.  pf.  (ii  Boani)  vidi 
rasrditi  se.  Rj.  vidi  naprkonjiti  se.  na-prditi  se.  no 
dolazi  kao  /jco.s'i  glagol  [isp.  prditi  se)  nego  mjesto 
njega  prkonjiti  se. 

napreiti,  napfdim,  v.  pf.  Rj.  na-prditi.  v.  impf. 
prditi.  —  1)  t.  j.  usne,  die  Lippen  aufwcrfen,  pru- 
tendo  OS.  Rj.  —  2)' sa  se,  refleks.  die  Lippen  auf- 
icerfen,  lahiis  protentis  flere  aut  irasci.  Rj.  naprci 
se  gdjetko,  kad  place  Hi  se  .«?'(Zj. 

naprdivauje,  )(.  das  Schtvatzen,  nugac  (narratae). 
Rj.  vcrli.  od  uaprdivati.  radnja  kojom  tko  naprduje. 

naprdivati,  naprdujem,  v.  impf.  dahcrschivatzen, 
fabulor:  naprduje  kojeSta.  Rj.  na-prdivati.  prostacka 
rijec.  postanja  koga  je  prdjeti.  vidi  lilebetati,  i  syn. 
ondje. 

uaprdjeti,  dim,  v.  pf.  an  far  sen,  voUfarzen,  crepitii 
implco.  Rj.  na-prdjeti,  prdeci  napuniti.  vidi  napu- 
hati  I  2. 

naprtifac,  Kj.  vidi  predac.  —  J)  in  gerader  Linie, 
recta:  ovuda  je  naprecac.  Rj.  vidi  i  prijecac.  —  Ohogja. 
put  kojijem  se  obilazi  n.  p.  s  konjma,  ne  mogudi  idi 
na  precac  kud  samo  Ijudi  idu.  Rj.  481a.  Dok  je  moj 
babo  oblazio,  donde  je  kudi  dolazio,  a  sad  kako  pogje 
na  precac,  onako  i  zaglavi.  Posl.  64.  —  2)  atif  der 
Stelle,  confestim :  umr'o  napredac.  Rj.  —  Brzoplet 
dovjek  koji  ne  pazi  5ta  radi,  nego  sve  na  precac. 
Rj.  43a.  Odoljen  kaito  bolesti  odoli  na  precac.  Rj. 
449b.  Da  su  moja  sva  brada  .  .  .  naprecac  pomrli. 
Npr.  215. 

napr<^ei,  napregnem,  v.  pf.  na-predi.  vidi  napregnuti 
{i  se).  V.  impf.  naprezati  (i  se).  —  1)  Ljudski  je  dull 
tako  napregnut,  da  se  ne  moze  zadrzati  .  .  .  gdje'  su 
(Ijudi)  glare  i  riike  napregnuti  morali.  Priprava  127. 
Napreze  snaga  duha  svojega  da  bi  mogao  gledati 
Boga.  DP.  140.  Ne  mogudi  duha  napregnuti  na  mo- 
litvu.  227.  —  2)  sa  se,  refleks.  napregoh  se,  naprd^e 
se,  napregao  se,  naprdgla  se).  sich  anstrengen,  innitor: 
napregao  se  od  smijeha,  sich  ausser  Athem  lachen, 
riiu  solvi.  Rj. 

niipredak,  napretka,  m.  —  1)  u  naprcdak,  in  Zu- 
kunft,  in  posterum.  Rj.  kao  u  huduce  vrijeme:  Ko 
de  ti  M  naprcdak  poslije  take  budalaJtine  opet  haljine 
pokloniti?  Danica  2,  129.  U  napredak  se  ne  du  vi§e 
s  tobom  ni  za  §to  opklagjati.  2,  127.  Kad  te  zapita 
sin  tvoj  u  napredak  govoredi:  5ta  je  to?  reci  mu  .  .  . 
Mojs.  II.  13,  14.  Tako  bi  od  toga  dana  «.  napredak. 
8am.  I.  30,  25.  tako  i:  za  u  napredak:  Koji  su  to 
kao  pravim  putem  hdeli  utvrditi  i  za  a  napredak, 
vezali  su  Ijude  i  tukli  nagonedi  ih,  da  im  svoju  zemlju 
prodadu.  Danica  2,  81.  Sabirajudi  sebi  temelj  dobar 
u  napredak.  Tim.  I.  6,  19.  —  2)  der  Fortgang,  pro- 
gressus:  sredu  i  napredak!  Rj.  suprotno  nazadak.  — 
Kad  ide  covjek  na  viSak  t.  j.  u  napredak  (napreduje 
n.  p.  u  snazi,  u  imanju).  Rj.-*  vidi  viSak  2.  Trudio  se 
oko  svoga  dobra  ...  ali  napretka  nikakva  nije  video. 


napredan 


—  760  — 


naprijed 


uego  sve  propsist.  Npr.  12.  Oviij  nesiecni  dogagjaj, 
koji.  pokrari  sve  napretke  po  driigiin  krajevima.  Da- 
niea  4,  24.,Radi  koristi  i  tiapi-etka  literature.  Odg. 
ua  sit.  3.  Cim  god  on  (t'ovjek)  ove  napretke  cini, 
iiiJta  ne  mo?.e  biti  bez  llmje^!tva.  Pripr.  130.  Niti  (5es 
imati  iiapretka  ua  putovima  svojim.  Mojs.  V.  28,  29. 

—  S)  u  napredak,  kao  u  uapiijed  —  a)  n  prene- 
senoin  snii^lu:  ivi  n  )iaprctlak,  iiapredovati.  isp.  na- 
predak 2.  —  Zavart-iti  boljeticu  da  ne  ide  u  napredak 
nego  da  iidari  uatrag.  Rj.  165b.  Kad  se  kakav  posao 
ppdrepi  pa  ne  moze  vise  da  ide  ii  napredak.  Rj.  524a. 
Covjek  dobre  ruke,  n.  p.  kad  kome  Jto  da  ili  ucini, 
pa  odonda  ona  strar  pogje  u  napredak.  Rj.  656b.  ' 
Docerao  do  ^lilioeva  krsta.  (I'  kakvome  })oslu  kad  i 
.<e  slabo  ide  u  napredak).  Posl.  68.  Posao  mu  ma- 
garao  uz  brdo.  (Kad  koine  sreca  pogje  %(,  napredak). 
257.  Kad  rat  ua  Turke  .  .  .  pogje  srecno  u  napredak. 
!?o\'j.  12.  Gospodar  njegov  (Josifov)  vidje  ...  da  sve 
sto  radi  Gospod  rudi  u  napredak  u  ruci  njegovoj. 
Mojs.  I.  39,  3.  O  Go.spode  pomozi!  o  Gospode,  daj 
da  bude  u  napredak .'  Fsk.  118,  25.  —  b)  u  napredak, 
naprijed  mjestom,  voran,  voriidrts.  —  Kad  se  badnjak 
mece  na  vatru,  triput  se  pomakne  u  napredak.  Rj. 
12a.  Ne  uos',  siuko,  koplja  naopako,  vec  okreni  koplje 
u  naprediik.  Rj.  o99a.  Kad  su  lualo  posli  u  napredak, 
a  Muju  je  muka  dodijala.  Npj.  4,  25.  Vojske  ove  na 
tri  strane  postiipe  srecno  u  napredak.  MiloS  14.  Jedni 
su  Turci  padali  a  drugi  su  pix-ko  njih  isli  u  napredak. 
SoTJ.  29.  —  (;^  u  napredak,  naprijed  vremenotn;  vo- 
raus,  im  \'oraus,  (seit . . .)  her,  in  antecessunt :  Nijesam 
li  ja  joS  II  napredak  znao,  da  iel  ti  najprije  progo- 
voiiti?  Danica  2,  137.  Da  je  narod  naS  barem  od 
pvdeset  godina  anio  u  napredak  imao  prema  sebi 
Ijudi  za  upravu.  Kov.  16  (scit  .  .  .  her).  Od  pocetka 
1814  godine  amo  u  napredak.  MiloJ  VIII.  Gotovo 
svaki  (.^ovjek  voli  knjigu  skuplje  platiti  kad  je  vidi, 
negoli  dati  novce  u  napredak,  pak  fiekati.  Pis.  74. 
Xego  vam  to  u  najiredak  kasem,  da  ja  ne  umijem 
hvaliti.  Straz.  1886,  1579. 

iii\predaii,  napredna,  adj. gute  Fortschritte  machend, 
bene  succedens  (labor).  Rj.  koji  ide  dobro  u  napredak, 
koji  cini  napredak.  suprotno  nazadan.  —  Navale  okp 
Jakova,  da  se  postavi  seuat;  i  tako  sad  posle  ovih 
srednih  bojeva  i  naprednih  pobeda  nagovore  ga,  te 
pozove  Kara-Gjorgjija.  Danica  5,  49.  Srbija  silno 
teze(5i  k  najirednom  gragjanskom  i  drzavnom  zivotu 
dobila  od  svojega  vladaoea  bolje  jemstvo.  DM.  319. 
Da  bi  po  mom  miSljenju  bilo  na  cast  i  najnapred- 
nijoj  kojoj  mu  drago  knjiievnosti.  Rad  15,  178. 

napredaiije,  n.  das  Anspinnen,  netiu.  Rj.  verb,  od 
napredati.  radnja  kojom  tko  napreda. 

napredfiti,  napredam,  v.  impf.  imspinnen,  nendo 
paro.  Rj.  na-predati,  kao  preduci  napravljati.  vidi 
upredati  2.  x.  pf.  napresti. 

uitpredoTaiije,  n.  das  Furtschreiten,  progressus. 
Rj.  verb,  od  napredovati.  radnja  kojom  tko  napre- 
duje.  —  Ljubav  k  narodnomu  napredovanju.  Rad 
5,  198.  Najofiitiji  znaci  knjizevnoga  nupredovanja. 
17,  164. 

nkpredovati,  niipredujem,  v.  impf.  fortschreiten, 
progredior.  Rj.  ici  u  napredak.  suprotno  nazadovati. 

—  1)  u  umnom  smisla.  vidi  kreSiti,  kreSivati,  reuSiti 
(sva  tri  glagola  iz  Tal.),  pridavati  se.  —  Da  ti  kresi 
i  reuSi  (t.  j.  raste  i  napredttje)  svaka  tvoja  rabota. 
Rj.  125a.  Tako  mi  sreca  napredovala !  Posl.  306.  To 
kvarenje  (jezika)  traje  i,  upravo  reci,  napreduje  do 
danasnjega  dana.  Pis.  17.  NajviSe  iivotinja  i  bilja 
napreduje  samo  u  nekijem  klimatima.  Priprava  4. 
Zli  Ijudi  i  varalice  napredooace  na  gore.  Tim.  II.  3, 
13.  Da  biste  napredovuli  u  svemtc  §to  radite.  V.  29, 
9.  Sto  cinja-^e,  napredovase  mu.  Dan.  8,  12.  —  2)  u 
tjelesnom  smislu.  —  Brod  ne  moze  po  moru  hoditi . . . 
pa  ti  tek  onda  hitro  jezdi  i  napreduje.  Kov.  66.  Da 
ga  (Qsobito  po  podgovoru  RuSic-paSe,   koji  je  tada 


slavno  napredoviio  protiv  Ali-pase  Janjinskoga)  ne 
pogubi.  Milo5  179.  Kuda  god  igjaSe,  napredovase. 
Car.  II.  18,  7. 

iiaprt's'niiti,  uapr^gnuti  se,  napregnem  [se),  v.  (r.) 
pf.  vidi  uapr^ci,  napre<?i  se.  Rj.  —  kao  prost  glagol 
ne  dolazi.  isp.  pregnuti. 

liaprcliVinati,  naprfelamum,  r.  pf.  anbrcchen,  in 
Menge  brechen,  frangendo  paro.  Rj.  na-pre-lamati. 
prelomiti  dosta  ili  mnogo  (cega). 

naprema,  praepus.  vidi  napremase  /  prema. 

iiiiprcniase,  (ua  prema  se)  gegeniiber  vor  sick  bin. 
e  regionc  prae  se:  pogledaj  de  napremase:  ne  vidiS 
li  mi  gje  ovaca.  Rj.  ripruvo  je  prijedlog  naprema 
.s  gen.  se:  suto  i  treba  pisati  naprema  se.  —  Zidovi 
oe  gradski  popadati  ua  svojem  mjestu,  a  narod  neka 
iilazi,  svaki  naprema  se  .  .  .  Is.  Nav.  6,  5.  20.  Ne 
okretahu  se  idut'i,  nego  svaki  igjase  na  prema  se. 
Jezek.  1,  9.  Megju  recenicama  .•tamostalnijem  na 
prema  se  .  .  .  megju  recenicama  vezanijem  megju 
sobom  na  koji  god  nacin.  Danifii?,  ARj.  22a. 

iiaprert'zivati,  naprerfezujem,  v.  pf.  in  Menge  zer- 
sehneiden,  dissecando  paro.  Rj.  na-pre-rezivati,  prere- 
zati  dosta  ili  mnogo  (cega). 

iiiYpre.sti,  napredem,  v.  pf.  in  Menge  anspinnen, 
nendo  paro:  Naprela  sam,  naprela  sedamdeset  vre- 
tena.  Rj.  na-presti.  vidi  upresti  2,  navrndati.  v.  impf. 
napredati. 

iis\pre.sit,  adj.  (po  jugozap.  kraj.)  e(7i^,  reZcc:  Rov- 
cani  su  puska  napresita.  Rj.  —  napresit,  hitan,  brz. 
Npj.'  4,  350.  od  osn.  koja  je  prosta  u  presa.  (Jsn. 
220.  —  syn.  kod  brz. 

uapr^zaiijo,  n.  das  Anstrengen,  intentio.  Rj.  verb, 
od  1)  naprezati,  2)  naprezati  se.  —  1)  radnja  kojom 
tko  nuprezc  sto.  —  2)  radnja  kojom  se  tko  napreze. 

iiapr6zati,  nriprezem,  r.  impf.  na-prezati.  v.  pf. 
napre(5i,  napregnuti.  —  1)  anstrengen,  intendo.  na- 
prezati n.  p.  duh,  glavH,  ruke,  i  t.  d.  isp.  napre(!i  1. 
—  2)  sa  se,  refleks.  sich  anstrengen,  innitor.  Rj. 

liilprozdaii,  adv.  —  Prezdan,  adr.  preko  dan,  drugi 
dan,  n.  p.  kokoS  nosi  prezdan,  um  den  andern  Tag, 
altero  quoque  die.  cf.  naprezdan.  Rj.  571a.  na-prez- 
dan.  isp.  prez. 

iiaprs'joti,  naprdlm,   o.  pf.  vidi  naprdjeti.  Rj. 

iiiiprijcd,  Hi'iprijoda,  voraus,  voran,  prae.  Rj.  a(7c. 
i  slozen  sa  prijedlogom  u :  unaprijed.  vidi  naprvo. 
isp.  napredak  3.  —  1)  u  prenesenom  smislu:  Sva- 
kome  Bog  pomogao  i  svakoga  unaprijed  pnmakao. 
Kov.  121.  Koliko  je  taj  receni  Englez  jyomakao  na- 
prijed nauku.  Rad  17,  167.  —  2)  naprijed,  mjestom 
(na  pitanje:  kud?  i  gdje?):  On  ide  naprijed:  ko  ce 
naprijed  ?  Ni  kud  natrag,  ui  kud  naprijeda.  Rj.  Iduci 
tako  covek  izmakne  napred,  a  zena  zaostane.  Npr. 
13.  Ona  mu  odgovori  da  ima  naprijed  u  onoj  gori 
jedna  kuca.  92.  Ko  hoce  da  mu  se  vidi,  neka  nosi 
svije(?u  naprijeda.  Posl.  158.  Ne  5(?e  Turcin  na  me- 
gdan  izaci,  no  naprijed  \ojsku .sokoljase.  Npj.  5,  101. 
Milan  nije  rado  napred  u  boju  trcao.  MiloS  45.  Spo- 
menuto  je  naprijed  kako  je  Milan  Obrenovic  bio  za- 
povjednik  u  nabiji  RudniOkoj.  Sovj.  56.  Po  tom  i 
naprijed  navcdeno  >  smijem  ;  moze  biti  i  sazeto.  Istor. 
264.  • —  3)  naprijed,  vremenom  (na  pitanje:  kada?): 
Uzeti  naprijed  platu,  in  voraxis  nclimen,  anticipare. 
Rj.  Obecavajudi  da  de  unaprijed  bolju  pamet  imati. 
Npr.  248.  Svekrva  objavi  naprijed  na  jedan  Hi  dva 
dana  rodbini  .  .  .  u  koji  6e  se  dan  uevjesta  voditi  u 
erkvu.  Kov.  96.  Jer  sam  ja  jo§  naprijed  sekretaru 
druJtva  za  to  govorio.  Pis.  22.  Jakov  uparadi  svu 
svoju  vojsku,  koju  je  jos  naprijed  bio  pripravio. 
Sovj.  33.  Jos  naprijed,  kako  su  oni  do51i  u  Biograd, 
Kara-Gjorgjije  i  Mladen  poslali  su  u  Porec  Vula 
Ilijca.  56.  Da  ho(5e  t  a  Steva  da  ^iatii  Hupreri  50  Rjec- 
nika.  Strai.  1886,  1514.  Eto  vam  kazah  naprijed. 
Mat.  24,  25.  Jevangjelje  Boiije,  koje  Bog  naprijed 
obecu.  Rim.  1,  2.  Koje   (Bog)   naprijed  pozna,  one  i 


iiaprkoiijiti  so 


761 


iiapuuiti 


odredi.  8,  29.  Hi   ko  mii    miprijed  dude  sto.  da  mu  I 
se   vrati?   11,   3(i.   Pjevajuci   psalme  Davidove,    koji 
iiiiprijed  opisase  ovu  (hihovnu  slavii.  DP.  3.51.  | 

iiaprkoiijiti  se,  njim  se,  r.  r.  pf.  ridi  napR-iti  se. 
Kj.  na-prkonjiti  se,  rarirditi  se.  v.  impf.  prkonjiti  se.  i 

iiaprkositi,  naprkosTm,  v.  pf.  na-prkositi,  kao  pr-  ; 
loseci    dodijati.    r.    impf.    prkositi.    —   Ne  mozeJ  mi 
iiaprJcositi   iiicim.   Posl.   5.    Natrti    kome   lirena   pod  | 
iios.  {Naprl-0!<iti  mn ;  naljutiti  ga).  192.  i 

iiaprositi,  uaprosTm,  c.  pf.  anbettehi,  ziiMimmcii-  \ 
hcttcln,  emendico.  Rj.  ua-prositi,  pror^eci  nahaviti.  i: 
impf.  prositi.  —  Najrjoh  selo  manitijeh  Ijudi,  i  jtd- 
jirosih  sto  vekavica  i  Iri.ita  bekavica.  Rj.  21a.  Kalu- 
irjeri,  koji  su  ua  ime  kakoga  namastira  wijirottdi  schi 
novacu.  Daniea  2,  115. 

iiSprotTv,  (u  vojv.)  iiH  Gegeutheil.  contra.  Rj.  na- 
protiv.  vidi  nasuprot.  8a  svim  se  kao  prilog  moze 
razumjeti  protiv  ili  suprot  s  prijedlogom  lui  (kao  n. 
p.  u  natoc).  Sint.  374.  —  Uobar  je  Bog  (ali  su  i  gja- 
voli  jaki)!  (Coek  se  uzda  u  Boga  i  u  pravdii,  ali  i 
neprijatelji  kaSto  ucine  naprotiv).  Posl.  59.  8jetno, 
upravo  znaci  zalosuo  tsjetno  i  neveselo) ;  ali  ovgje 
/.uaei  na  protiv  (sjetno  i  veselo).  Xpj.'  3,  .398.  Nego 
je  pisao  .  .  .  .sasvijem  naprotiv  nego  5to  Rusi  piSu. 
I  tdbr.  od  ruz.  16.  Mjesto  zemlje  postala  je  ua  ne- 
kijem  mjestima  opet  voda  .  .  .  Naprotiv  na  nekijem 
lujestima  mjesto  vode  postala  je  suha  zemlja.  Pri- 
pi-ava  18.  V  Misiru  bilo  je  vrlo  mlogo  (Ijudi),  a  u 
Xjema(5koj  veoma  malo,  a  sad  je  naprotiw  22.  Ima 
tako  .  .  .  i  na  protiv.  Star.  3,  64. 

luiprsiiTk,  m.  na-prsnik.  Ho  se  nosi  na  prsima, 
liriistblatt,  pectoralia.  isp.  prsnjak  2.  —  Nacinise 
iiiiprsnH;  vrlo  vjeSte  naprave.  Mojs.  II.  39,  8.  Metnu 
ua  uj  (na  Arona)  na2)rsnii.  III.  8,  8. 

iiilprstak,  Uiiprska,   m.  Rj.    na-prstak.  osn.  u  prst. 

—  1)  der  Fiiigerhut,  iminimentiim  difjiti,  cf.  na- 
prsujak.  Rj.  —  Lula,  3)  kao  curcijn.'<l-i  naprstulc. 
Rj.  336b.  Ponesu  joj  (vjereuici)  .  .  .  pletivai5u,  igle- 
nicu  i  naprstalc,   i   to  sve  troje   od  srebra.   Kov.  46. 

—  2)  (u  C.  G.)  vidi  nazuviea.  Rj.  vidi  i  nazuvaea, 
uazuvak,  nazubak,  natikaca,  navlacak. 

nAprsfe,  nAprSceta,  n.  (u  Back.)  der  Smigling  (vom 
Kinde),  lactens.  Rj.  na-pr§6e,  dijete  na  prsima,  koje 
sisa,  priprsno  dijete. 

ii^prsujak,  m.  (u  Lici)  vidi  naprstak  1.  Rj.  na- 
pr^njak.  osn.  koja  u  naprstak. 

iii\prtiti,  tim,  v.  pf.  Rj.  na-prtiti.  zametnuti  kome 
sto.  V.  impf.  prtiti.  —  1)  aufladen,  impono  liumeris, 
cf.  uprtiti.  Rj.  —  Xaprtio  ga  je  cesvinovijeh  drva. 
DPosl.  69.  UzevSi  Avram  drva  za  zrtvu  iiuprti  Isaku 
sinu  svojemu.  Mojs.  I.  22,  6.  Izmjeri  Sest  mjerica 
jecma,  i  naprti  joj.  Rut  3,  15.  —  2)  sa  se,  refleks. 
sich  tcomit  hehiden,  oiiero  humeros.  Rj.  sametniiti 
se  cim. 

niiprva,  /'.   (u  Dalm.)   vez  u  koSulje  uiz  prsi.  Rj. 

—  na-prva.  drugoj  poli  korijen  koji  je  n  prvi.  isp. 
Korijeni  283. 

iiapfvo,  (u  Hrv.)  vidi  uaprijed.  Rj.  ua-prvo. 

iiiiprzi'iiica,  iiikprziea,  m.  i  f.  cin  Hitzkopf,  homo 
fervidioris  cmimi,  cf.  naletica.  Rj.  naprSito  musko  Hi 
icnsko  celjadc.  siin.  kod  nalet. 

niiprzit,  adj.  hitzig,  Iwftig,  fervidus.  Rj.  ua-przit. 
kao  zcstok,  koji  nalijecc  ua  druge. 

Ui\prziti,  zim,  v.  pf.  in  ^lenge  rosten  (in  Schmalz), 
frigendo  paro.  Rj.  na-prziti,  n.  p.  hljeba,  ribe,  mesa, 
kafe.  V.  impf.  prziti. 

napsorati  se,  napsujem  se,  v.  r.  pf.  koga,  genug 
schimpfcn,  satis  conviciatum  esse:  Napsuj  se  cariee 
iza  glaviee.  (Kad  ko  za  kim  govori  ono  sto  mu  u  oci 
ne  smije  redi.  Posl.  190).  Rj.  na-psovati  se.  v.  impf. 
psovati. 

ii<lptati,  naptam,  v.  pf.  aiifspilren,  investigo,  cf. 
nanjuHti,   osjetiti,   optati.   Rj.    na-ptati,    njuseci  naci. 


ne  dolazi   kao  prost   glagol,   nego   samo   kao   slozen 
pf.  uaptati,  optati. 

iiapi'H'iiiije,  n.  (u  C.  Gi  vidi  srgjenje.  Rj. 
iiapiu'-ati    se,   napficam   se,    r.   r.   impf.   (u  C.  (i.) 
vidi  srditi  se.    Rj.    isp.   puc'iti   se.  r.  pf.  napuciti  se. 
.s'i//i.  kod  gnjeviti  ae. 

iiiVpiH-iti  se,  cim  se,  r.  r.  pf.  (u  C.  G.)  vidi  ra- 
srditi  se.  Rj.  vidi  napueiti  se.  isp.  naduhati  se  2. 
r.  impf.  uapucati  se.  —  ^Evo  ide  dijete  Sekula,  na 
dajka  se  nupuc.io  svoga,  e  sam  njega  doma  ostavio. 
Npj.  3,  219.  Ijetko  se  napiici  Alija,  manu  aabljom, 
da  ga  posijece.  4,  92. 

iii\piiei,  naputnem,  (napukoh,  uiipuee,  napukao,  na- 
pukla)  r.  pf.  leek  werden,  rimas  duco,  cf.  uapuknuti. 
Rj.  ua-puei,  kao  malo  puci,  jiooeti  pucati.  v.  impf. 
pueati  1. 

iiapti('iti  se,  uapfuTim  se,  v.  r.  pf.  schmollen,  grol- 
len,  succenseo.  iratus  sileo.  Rj.  na-pu('^iti  se,  kao  na- 
dwti  se  srdec.i  se  i  suteci.  vidi  napuCiti  se.  i-</j.  na- 
duhati se  2.  V.  impf.  pueiti  se.  —  JVa  dajka  .sc  napucio 
svoga.  Rj.  110a  (vidi  taj  primjer  kod  napuciti  se  iz 
Npj.  3,  218).  Ijetko  sc  Jane  napucila.  Rj.  230a  (it 
N])j.  3,  222:  Ijetko  se  Jane  napucila). 

iiapuoivaiije,  «.  das  Anweisen,  Anleiten,  inductio. 
Kj.  verb,  od  napucivati.  radnja  kojom  tko  napucujc 
koga. 

iiapiu'ivati,  napilcujeni,  v.  impf.  anleiten,  induco, 
monstro  riam,  cf.  upurivati.  Rj.  na-pudivati,  kao  na 
put  voditi,  put  pokazivati  (u  pravom  i  prenesenom 
smislii).  napucivati  koga  na  sto,  cemu,  u  ceinu.  vidi 
i  navjescivati  2.  v.  pf.  naputiti. 

napfiliati,  napfisem  (napubam),  r.  pf.  Rj.  na-pu- 
hati.  V.  impf.  puhati.  —  J.  J)  n.  p.  mijeb,  aufblasen, 
injlo,  cf.  naduhati.  Rj.  vidi  i  napiriti.  —  Uzme  mje- 
sinu  od  zaklanoga  brava,  te  je  naptise.  Npr.  168.  — 
2)  (anfeisten)  anfarzen,  rhne  (Tcrduscli,  ventis  im- 
pleo  (cf.  puhati).  Rj.  naprdjeti  tiho,  da  se  ne  cuje. 
—  3)  (u  C.  G.)  vidi  naljutiti.  Rj.  —  11.  sa  se,  re- 
fleks. —  1)  sich  aufblasen,  inflor,  cf.  naduhati  se: 
Xapuhao  .«e  kao  piskavica.  Rj.  vidi  i  naduti  se.  — 
2)  (u  C.  G.)  vidi  naljutiti  se.  Rj.  isp.  napufiti  se,  na- 
puciti se. 

u^pujdati,  dam,  r.  pf.  (u  Srijemu)  vidi  nadrJkati. 
Rj.  na-pujdati,  n.  p.  pseto  na  svinje.  ali  prosti  v. 
impf.  u  Rj.  nije  pujdati  vei  pujkati  (=  drJkati).  je  Zi 
stamparska  pogrjeska  na  jednom  ili  drugom  mjestu, 
ili  valja  i  napujdati  /  pujkati?  buduci  rijec  od  3Iadz. 
bujtani  (=  drskati),  prilicnije  je  da  valja  napujdati, 
i  prema  tome  pujdati  (mjesto  pujkati). 

iii'ipukao,  napukla,  adj.  n.  p.  lonac,  angeborsteit, 
leek,  rimosus.  Rj.  upravo  je  I.  pridjev  glagola  na- 
puci,  uapuknuti,  koje  vidi. 

iiiipuknuti,  nem,  vidi  napudi.  Rj. 
ufipiiiiiti,  nim,  V.  pf.  Rj.  na-puniti.  sto  i^ega  ili  cim. 
V.  impf.  napunjati.  —  I.  Ja  cu  ti  nupuniti  galijn 
samoga  srebra  i  zUita.  Xpr.  42.  I  o  sablji  rukavice 
crnom  krvlju  napunjene.  Npj.  1,  178.  I  eto  ih  u  Go- 
domin,  Gjoko!  Godomin  su  polje  napunili:  konj  do 
konja,  junak  do  junaka.  4,  311.  Kara-Gjorgjiju  je 
ved  Gagi(5  bio  napiinio  glavu,  da  je  Rodofinik  (Jrk 
kakogod  i  ostali  Grci.  Sovj.  24.  Da  budu  napunjeui 
svukc  nepravde.  Rim.  1,  29.  Od  Jerusalima  i  naokolo 
tja  do  Ilirika  napuniJi  jevangjeljem.  15,  10.  Jos  ce 
napuniti  usta  tvoja  smijeha  i  wsne  tvoje  popijevanja. 
Jov  8,  21.  Nasljedstvo  moje  napunise  gnusobama 
svojim.  Jer.  16,  18.  isp.  Zaruciti,  1)  verwenden  (an- 
fiillen).  applico,  impleo  (z.  B.  bure.  vredu,  torbu, 
lonac).  Rj.  193a.  —  2)  laden  (die  Flinte,  Kanone), 
impleo,  cf.  nabiti.  Rj.  —  Ne  daJe  im  puske  napuniti. 
Npj.  4,  401.  Primi  duge  puske,  iScisti  ih,  napuni 
domac'inovijem  jirahom.  Kov.  65.  —  IJ.  sa  se,  refleks. 
i  pass,  voll  werden,  impleor.  Rj.  —  Ko  s  vaSkama 
spava,  napuni  se  buha.  Posl.  152.  Cim  se  nov  sud 
napuni,  na  ono  uvijek  udara.  347.  Da  bi  se  napunio 


iinpiinjaiijo 


762 


narasti 


peti  tubak  dodiicu  jo5  nesto.  Sovj.  71.  Stolovi  iiapti- 

nise  se  {lo^^tiju.  Mat.  22,  10. 
iiapQiijaiijc,  >}.  vidi  punjeiije.  Ej. 
iiiipunjati,  napunjam,    c.  itiipf.   vidi   puniti:   Popi 
bardak   pa  opet    napunja.  Rj.  na-puiijati.  v.  pf.  na- 
piiniti. 

iiil|>ii|H>iti,  cim,  V.  pf.  (u  Dubr.)  vidi  uapupiti.  Rj. 
ua-pupCiti,  nupupci  piipid-,  ruhi,  cokot  i  t.  d.  vidi  i 
uabrsliii.  v.  impf.  pupfiti. 

iiapdiiio,  napdpila,  adj.  n.  p.  ruza,  liuseiiknospe, 
ciilj/x  rosac:  Mlad  je  vojno  ruza  napupila.  Rj.  uprcivo 
I.  pridjev  glagola  uapupiti,  koje  vidi. 

iiapApiti,  plm,  v.  pf.  n.  p.  5uma,  Kiwyjen  he- 
koinmeii ,  au.ischlagen ,  gemmas  prutendo.  Rj.  vidi 
napupeiti,  nabrstiti.  —  (Jondie,  ruza  kujn  se  joS  nije 
rascvjetala,  uego  tek  «rtj;jtpi7a.  Rj.  94b.  Brro...  t'im 
osjeti  vodu,  opet  tiupupi  i  pusti  grane  kao  prisad. 
Jov  14,  9.  Prije  berbe,  kad  napiipe  pupci  i  od  cvijeta 
postaue  grozd  i  sUine  zreti.  Is.  18,  5.  Dojke  ti  iia- 
pupiie,  i  dlake  te  probise.  Jezek.  l(j,  7.  Cokot  nupupi 
I  procvati.  Prip.  bibl.  27. 

iiupilstiti,  napustim,  v.  pf.  Rj.  na-pustiti.  vidi  na- 
pu5titi.  i-.  impf.  uapuStati,  napu^dati.  —  la)  gehen 
lasscn,  ptrmitto:  napustio  goveda,  te  razbukala  sijeno. 
Rj.  kao  pustiti  da  ide  tko  Hi  sto:  Pa  c'e  Turei  na 
nas  udariti,  mi  s'  pred  iijinia  izmaei  bo(?erao,  k  vama 
cemo  Turke  napwstiti,  vi  gledajte  svaki  po  jednoga, 
pa  na  Turke  oganj  oborite.  Xpj.  4.  2Gt).  Dano  Ticre 
hlizu  napustimo,  e  sii  brata  izgubili  moga,  ne  cu  li 
ga  danas  osvetiti.  4,  392.  sa  se,  pass.:  Iz  Jezave  u 
Duuavo  irna  oko  grada  sanac,  kojim  se  i  voda  moze 
napustiti.  Danica  2,  45.  —  b)  srodno  je  tomu  zna- 
cenje:  kao  zapustiti,  ostariti,  udbaciti,  pohaciti:  Da 
Gospod  Bog  naS  bude  s  nama  kao  i^to  je  bio  s  ocima 
uasim,  da  nas  ne  ostavi  i  ne  napusti.  Car.  I.  8,  57. 
Xapustice  (Gospod)  Izrailja  za  grijehe  Jerovoamove. 
14,  16.  Crkva  poje  iM  sluzi,  kad  nije  napustena,  nego 
se  u  njoj  jo5  slu^i.  Danicid,  ARj.  829a.  —  2)  pse, 
losslasscn,  worauf  hetzen,  immitto.  Rj.  kao  nadrskati 
na  ,Ho  Hi  na  koga:  Oha.,  beno!  (vikao  nekakav  lovac 
rtu  benu,  koga  je  hio  napustio  na  dca  zeca)  pa  ni 
jednoga.  Posl.  228  (stampano  je  pogrjeino:  napustio 
za  dva  zeca  mj.  na,  kao  sto  se  vidi  iz  DauiiJica,  ARj. 
233b).  Kad  (vila)  pobjegne  preko  polja  ravna,  on  na- 
pusti  dva  hijehi  lirta.  Xpj.  1.  183  ^^'uk).  Kara-Gjor- 
gjije  napusti  svoga  zeta,  Kara-Markovic'a ,  da  mu 
iMilo^u)  prkosi  i  pritje5njuje.  Milos  46. 

iiiipiisi-riiijo,  n.  vidi  napustanje.  Rj. 

naprisenti.  napusi^rim,  vidi  napuStati.  Rj. 

iiapii^tanjc  "•  das  Losslassen,  immissio.  Rj.  verb, 
od  napuStati.  radttja  kojom  tko  napusta  sto.  vidi 
uapu^canje. 

napAstati,  napuStfun,  v.  impf.  losslassen,  immitto. 
Rj.  na-pu5tati.  vidi  napuSdati.  r.  pf.  napustiti,  napu- 
Stiti.  —  1)  Bolje  je  site  komarce  trpljeti  nego  gladne 
napustati.  Posl.  25.  i^p.  napustiti  1  a.  —  2)  Xapu- 
scajte  rte  i  zagare,  neka  taru  srne  i  koSute.  Rj.  752a. 
Napuscnjte  sire  sokolove,  nek  fataju  tice  jarebice. 
Npj.  2,  44.  isp.  napustiti  2. 

naptlstiti,  napuStim,  v.  pf.  vidi  napustiti:  Dane 
Ture  blizu  napustimo.  Npj.  4,  392.  —  i.ip.  pilstiti,  i 
sa  i  mjesto  s:  pustiti.  Korijeui  301. 

iiapdtiti,   naputim,    v.  pf.   koga,    auweisen,  viam 
monstro,  cf.  uputiti.  Rj.  ua-putiti,  kao  na  put  dovesti, 
put  pokazati  (u  pravom  i  prenesenom   smislu).   na-  j 
putiti  koga   na  sto,  cemu,  u  cemu.  vidi  i  navijestiti  j 
2.  V.  impf.  uapudivati.  I 

n^rad.  narda,  m.  nardus,  die  Narde,  u  bibliji  mi-  \ 
risavo  iilje  od  hiljke  narda:  Xarad  moj  puSta  svoj 
miris.  Pjes.  nad  pj.  1,  12.  Bilje  je  tvoje  votnjak  . . .  ' 
od  kipra  i  narda.  4,  13.  Nard,  nekuko  bilje  u  Ingjiji, 
iz  kojega  su  stari  vadili  mast.  Nov.  Zav.  XI.  —  za 
razliku  narad  i  nard  isp.  agenat.  za  akc.  is^i.  kvarat, 
pBrat. 


naniilalu,  n.  dcr  Fabclhans,  fabulutor.  cf.  gatalo. 
Rj.  (•/(/(■  blebeta^,  i  syn.  ondje.  —  rijeci  s  takim  nast. 
kod  bajalo. 

iiarildaljka,  /'.  die  Schu-dtzcrin ,  fabulatri.r.  Rj. 
zenska  glava  koja  narada;  blehetwsa.  —  rijeci  s  takiiit 
nast.  kod  kazaljka. 

iiari^diiiijc,  /(.  das  Scliiratzen,  fabulatio.  Rj.  icrb. 
od  uuradati.  rudnja  kojom  tko  narada. 

iiarildiiti,  uilradam,  r.  impf.  (u  ^^^j.)  govoriti  ko- 
je5ta,  kao  gatati,  sclwatzcn,  fabeln,  fabulor.  Rj.  vidi 
blebetati,  i  syn.  ondje. 

iiariiditi.  niiradim,  v.  pf.  in  Menge  fertig  machen, 
ubsolvo.  Rj.  na-raditi  dosta  Hi  mnogo  (cega).  v.  impf. 
raditi. 

Iiarilgjati,  nilragjam,  v.  pf.  voll  angebdrcn,  gigno 
iinum  ex  alio:  naragjala  dosta  sinova,  earu  vojnikii. 
Rj.  ua-ragjati.  v.  impf.  ragjati. 

ii:\raiuak,  naramka.  m.  ein  Bilndel,  fivtciculus,  n.  p. 
pruca,  ein  Bund  I'jlocke  (soviet  man  auf  einmal  na 
rame  anfladet).  Rj.  na-ramak,  srezanj  i-ega,  koliko  se 
moze  na  rame  naprtiti.  vidi  bala,  breme,  denjak,  tovar. 
liaraiii  .  .  .  ridi  nabram  ...  Rj. 
iiiXraniuik,  m.  ojaoiopo;,  na-ramnik,  sto  se  nosi  iia 
ramenima:  .\li  je  glavni  vladii-in  znak  omotbr,  na- 
ramnik,  koji  znaci  .  .  .  jcstastvo  eovjeeije,  koje  je  on 
(Hristos)  kao  dobri  pastir  izgubljeuu  oven  uzeo  na 
rumena  svoja.  DP.  15. 

iiarail  .  .  .  vidi  nahran  .  .  .  Rj. 
niraiiea,* /'.  Rj.  vidi  naraudza:  neranOa,  nerandza; 
turundza.  dem.  narandica,  narandziea.  drro  i  rod.  die 
Pomeranze,  citrus  aurantia  Linn,  malum  aurantium. 
—  1)  (po  jugozap.  kraj.):  Cv'jetak  pade  od  narance. 
I  narancu  s  listima.  Rj.  —  Divne  mi  je  poklonio 
dare:  i  narancu  biserom  kicenii.  Npj.  1,  390.  Porasla 
je  u  Novi  naranca,  gojila  je  Novkinja  gjevojka.  1, 
62.3.  Da  joj  rodi  zutica  narancu,  tri  narance  zute  da 
joj  rodi.  1,  624.  Jes'  vidio  naranaca  ?  Here.  276.  O 
Bozidu  zute  se  narance  na  drvetima.  Kov.  33.  Po 
putu  je  bosilje  sadila  ...  a  pred  dvore  zelenu  na- 
rancu. 59.  —  2)  (u  Baranji)  vrlo  mala  zuta  bun- 
deviea,  Art  kleinstcr  Kiirbiss,  cucurbitae  genus,  cf. 
borovid.  Rj.  vidi  i  dinjica  3. 

iiikriiiH-ica,  /'.  dem.  od  naranca.  Rj.  vidi  i  naran- 
dziea. —  Ja  Hsadih  vitu  jelu  ...  do  bosilja  drobne 
ruze,  a  do  ruze  narancice.  Kov.  56. 

DiVrancov,  adj.  sto  pripada  naranci.  potvrda  u 
imcnici  koja  ide.  —  za  nast.  isp.  aptov. 

lii\rani-ovina ,  f.  lignum  e  malo  assyria.  Stulli. 
drvo  narancovo. 

u^riindzd,"^  f.   vidi  naranca:    U   avliji   zutica   na- 

randia.  Rj.  vidi  i  neranca,  nerandza.  —  O  narandzo, 

vojko  plemenita!  tauka  li  si,  visoko  li  rastes.  Npj.  1,  74. 

HiYriindzii-a,  /'.  dem.  od  narandza:   Gjevojcice  na- 

randzicc,  dija  li  si  ti?  Rj.  vidi  narandica. 

iia\ra.slica,  /'.  (u  Dubr.)  driisiges  Fleiscli  (z.  B.  unter 
dem  Halse,  oder  am  Gckriise),  caro  glandulosa,  cf. 
gronik.  Rj.  naraslica,  meso  sto  naraste  n.  p.  svinjcctu 
ispod  grla.  —  '  za  nast.  isp.  obraslica,  podraslica, 
sraslica. 

iiilrast,  /'.  die  Begattnng  des  Suhns,  coitus  galli. 
Rj.  djclo  kojim  n.p.  kokot  narasti  kokos.  isp.  narastiti. 
nari\staiije,  n.  verb,  od  narastati.  stanje  koje  biva, 
kad  sto  narasta. 

nanlstati,  narastam,  v.  impf.  na-rastati.  v.pf.  narasti. 
—  Samostavne  rijeci  koje  u  mnozini  narastuju  na 
ovi  ili  evi  .  .  .  koje  rijeci  ovako  narastuju.  Rj.  (u 
predgovoru). 

iiari\sti,  nar^stem,  (narastao,  narasla)  v.  pf.  er- 
irachsen,  succresco.  Rj.  na-rasti  (u  pravom  i  prene- 
senom smislu).  V.  impf.  narastati.  —  Nagreznuo  kriih 
(t.  j.  nurastao).  Rj.  383b.  Xagjikati,  cf.  nurasti.  Rj. 
388a.  Uvrstao  se  vinograd,  t.  j.  veliki  nurastao.  Rj. 
766b.  Kad  dijete  naraste  poveliko.  Npr.  1.  Tri  kderi . . . 
kad  narastu  za  udaju.  27.  Iz  one  jame  nikla  zova, 


iiar<astiti 


—  763 


iiarediti 


i  tri  jinUa  iianofla  lepa  i  praid  kao  sveca.  101.  Ali 
sii  i  ostale  poglacicc  isto  tako  narasle  w  svojoj  slavi 
i  sili.  Danic'a  5,  48.  Ova  knjisica  nariixte  izuenada. 
Pis.  81.  Intend,  koja  u  mloz.  broju  nanistu  na  »e\\  - 
ili  fid  »ovi«.  Rj."  XXXVII.  Protivnioi  Kara-Gjorgji- 
jevi  .  .  .  strann  iijihomc  tijem  vrlo  naraste  i  ojaoa. 
So%j.  '2G.  JVojsk(i)  koja  je  vec  nn  5000  IjuHi  bila 
iiarasla.  /itije  14. 

iiiirii.stiti,  narastim,  c.  pf.  hegatten  (vom  Gefliigel), 
coco  fde  (ifihuf:).  Rj.  iia-rastiti,  (jorori  xe  zu  pernatu 
^irotiiijii,  II.  p.  za  kokota.  (.«/).  omrijestiti.  r.  impf. 
rastiti.  —  iiunistiti.  Prostome  piSe  Vuk  u  rjet'niku 
satlasnje  vrijeme  bez  promjene  u  akcentu.  Danicic?, 
Rad  6,  92. 

iiiirastaj,  m.  die  Generation ;  sadasnji,  das  Ichende 
ZeUulfer,  (jut  nunc  vivunt,  aetas  nostra.  Rj.  na- 
raJtaj,  :a  postanje  isp.  narasti.  vidi  koljeiio  4,  pas 
"2,  pojas  2.  rijeci  s  takim  nast.  kod  dogagjaj.  — 
Coveka  je  (Bog)  odredio,  da  se  jedu.ako  uCi,  i  sve 
niiraslaj  od  nnrastaja  pametniji  da  postaje.  Daniea 
2,  3.  Da  skupim  i  od  zaborava  sacuvam  znatne  doga- 
gjaje  II  daniisnjcniu  iiarastaju.  Odg.  na  ut.  29.  Josif 
umrije,  i  .sva  braca  njegova  i  sav  oiiaj  narastaj.  Moj.i. 
II.  1,  I).  Pitaj  pregjasnji  narastaj.  Jov  8,  8.  Xarit- 
stajii  poznom  javi(5emo  slavu  Gospodnju  .  .  .  da  bi 
ziiao  potOHJi  narastaj.  Ps.  78,  4,  (>.  Poiiovice  gra- 
dove  puste,  5to  leze  razvaljeni  od  mnof/o  narastaja. 
Is.  61,  4. 

Ili^ratak,  nriratka,  m.  dio  obuce  Jto  je  na  rtu.  u 
Sarujevu.  Dr.  (ij.  ^^ul•Inia.  —  iia-ratak,  osn.  drtigoj 
poll  rat  (rt).  isp.  kljuu,  rrh  od  opanka. 

nari'ltuM,  iiaraU'uia,  m.:  OtidoJe  vozoni  )i((ratiiuum. 
Rj.  —  rijec  tugja.  Osn.  174. 

iiitrav,  /'.  —  J)  (u  vojv.)  die  GeiniUhsart,  das 
Xatwcll,  indoles,  cf.  cud.  Rj.  vidi  i  natura  1.  — 
Mrzna  narav  prijatelja  ne  teee.  Posl.  183.  Obi<5aj  je 
druga  narur.  DPosl.  87.  Milan,  kao  niekc  naravi 
cov^k.  MiloS  5.  —  2)  vidi  jestastvo,  priroda,  natura 
2;  die  Natur,  natura:  Ove  velike  promjene  .  .  .  (5ini 
neJto  sama  narar  ili  priroda  ...  a  neSto  opet  C'ini 
covjek.  Priprava  15.  Sve  je  ovo  ueinila  priroda  (narav). 
17.  Te  je  uiislio  da  mo?.e  njima  (stvarima)  raditi  ne 
po  njihovoj  naravi  ili  po  njihovijem  zakonima  uego 
po  svojoj  volji.  Rad  16,  198. 

iiiiravaii,  nilravna,  adj.  sto  pripuda  nccravi  (2). 
t'tVZj  jestastven,  naturalan,  prirodan;  natihiich,  natu- 
ralis.  — ■  1)  adj.  Ljcpota  je  naravna  Ijepola  prava. 
DPosl.  56.  Njegova  se  (Bozja)  stvorenja  mijenjaju,  i 
po  naravnom  uzroku  sa  svijem  preobrazavaju.  Pri- 
prava 99.  Na  svaki  ovaj  naijin  pisali  su  razlicui  na- 
rodi,  dokle  najposlije  ne  dogjoSe  na  ovaj  nas  iiacin 
najnaravniji.  182.  Nije  cudo  nego  je  sa  svijem  na- 
ravna stvar.  ako  oni  koji  se  zovu  8rbi  one  koji  se 
zovu  Hrvati  .  .  .  zovu  po  sebi  Srbima.  Dioba  7.  Sto 
ga  nema,  to  je  sa  svijem  naravno.  9.  —  2)  adv.  kao: 
da  kako,  da  bogme,  natiirlich,  freilich,  allerdings, 
utique,  omnino:  Mi  naravno  s  vojskom  upravljamo, 
Crnogorski  jesmo  starjeSine.  Npj.  5,  547  (s?).  Da  iz- 
megju  sebe  izbere  jednoga  (naravno  svagda  najpo- 
Stenijega  .  .  .).  Priprava  63.  Ali  g.  Ninkovic  i  ne  brani 
svoga  dopisnika,  naravno,  jer  ga  nema  oda  5ta  bra- 
niti.  fiPN.  2.  Pa  sam  .  .  .  birao  samo  u  njegovu 
(Fikovu)  djelu,  trazet'i  naravno  je  li  takim  rijeCima 
pokazao  korijen.  Osn.  III. 

narazg;oA'^rati  se,  narazgovaram  se,  v.  r.  pf.  na- 
razgovarati  se,  dosta  ili  mnogo  se  razgovoriti:  PoJto 
se  tako  Milos  s  paSom  sit  narazgovara,  onda  mu  po- 
kloni  ata  i  t'urak.  Milo§  117. 

iiarfiiiati,  narOmam,  v.  pf.  (u  C.  G.)  vidi  navrn- 
cati.  Rj.  na-rcmati  opanak:  naplesti  na  nj  rcmanicc. 
vidi  i  navrC-raati.  v.  impf.  rcmati. 

iiarc^i'i,  narfeOem  (nareknem),  v.  pf.  sudcnken,  an- 
meinen,  dcstino,  cf.  namijeniti.  Rj.  na-refl.  v.  impf. 
naricati  1.  —   :>Dobro  sinko,  dadu   ti  gjevojku,  ali 


najdalje  do  osam  daua  da  mi  dobavis  konja  jednoga  . . . 
driigoga  .  .  .  i  trecega  .  .  .<;  (fijevojka)  reie  mu:  »Oda- 
beri  onaka  tri  konja  kakrn  ti  je  moj  otac  narekao'. 
Npr.  121.  sa  se,  pass.:  Xetom  se  pop  narece,  on  cas 
mu  sija  otefie.  DPosl.  78  (u  ova  oha  primjera  nareei 
kao  da  nije  sto  namijeniti). 

iiilred,  m.  sve  one  sprave  sto  pripadaju  kuianskomu 
i  ratarskomu  zivljenju,  kao  namjestaj  (u  sohi),  sugje 
(u  pivnici),  kola,  plug  i  t.  d.  u  Hrvatskoj.  Gerath- 
sella ffshestand,  fundus  instmctus. 

lulrcdan,  nAredna,  adj.  (u  C.  G.)  n.  p.  puska, 
hereit,  gehiirig  heschaffen,  parafus,  cf.  spreman,  gotov. 
Rj.  na-redan,  kao  na  redu.  —  Xaredan  se  Vuko  na- 
mjerio,  bjeSe  Vuko  rano  uranio.  N^pj.  4,  513.  Sobom 
uze  naredne  Brgjane.  5,  37.  Tu  nagjoSe  cetiri  hiljade, 
sve  naredna  svata  iskiiena,  pod  ogjelom  i  zgodnim 
oruzjem.  5,  46.  Onu  polu  stavi  po  granica(h),  od  ce- 
tiri naredne  nahije,  da  ne  (=  nas)  kleti  ne  prevare 
Turei.  5,  243. 

ntlredba,  /'.  —  1)  die  An6rdnung,  mandatum.  Rj. 
kao  nalog,  propis,  zapovijest:  Ja  sam  silnu  podigao 
vojsku  po  naredbi  cara  eestitoga.  Npj.  5._  200.  Bog 
je  covjeka  odredio,  da  se  jednako  ufi  .  .  .  Sto  se  gogj 
Ijudi  po  uroj  naredbi  Bozjoj  vecma  trude.  Daniea  2, 

3.  Po  novoj  naredhi,  uiinjenoj  na  skupitiui  .  .  .  dogju 
u  Beograd,  da  pokrare  onu  novu  naredhu  Ornoga 
Gjorgjija.  Milo§  45,  46.  Ugovarali  su  po  zapovesti  i 
naredbi  njegovoj.  123.  Sva  je  vojska  oko  grada  bila 
pod  njegovom  naredbom  i  zapovescu.  /itije  22.  Koji 
se  suproti  vlasti  suproti  se  naredbi  Boeijoj.  Rim.  13, 
2.  SluSao  glas  moj,  i  cuvno  naredbu  moju.  Mojs.  I. 
26,  5.  Veil  Gospod  .  .  .  koji  postavib  pijesak  moru 
za  megju  vjecnom  naredbom.  Jer  5,  22.  Za  prijc- 
stttpe  . . .  najvise  je  trebalo  i  naredaba  prostih  i  ostrih. 
DM.  71.  —  2)  (u  Dubr.)  die  Bestelliing,  cf.  narudz- 
bina.  Rj.  vidi  i  naruka,  smarlama. 

Iiarediti,  naredlm,  v.  pf.  Rj.  ua-rediti.  r.  impf.  na- 
regjivati.  —  I,  1)  anordnen,  mando.  Rj.  kao  naloziti, 
zaporjcditi,  uciniti  naredbu.  —  Ti  otvori  sve  dudane  i 
naredi  neka  svaki  momak  pred  svojim  dudanom  stoji. 
Npr.  69.  On  naredi  tc  je  okuplju  onom  vodom.  86. 
Odmah  naredi  da  se  sjutradan  pripravi  Sto  treba  za 
svadbu.  115.  Dozove  sluge  i  naredi  ini  da . . .  130.  On  go- 
vori  svojijem  slugama:  >Dovedite  majku  i  Jovana-^  .  .  . 
Tada  care  na  sluge  naredi,  a  tamnicu  baciJe  Jovana. 
Here.  65.  Milos  pak  narediv.ii  po  uahiji  Pozarevackoj 
gde  6e  ko  duvati  i  na  Jto  paziti  .  .  .  Milo§  112.  Idi 
kudi  svojoj,  ja  du  narediti  za  te.  Sam.  II.  14,  8  (ego 
jubebo  pro  te  .  .  .  ieh  w-ill  Befehl  geben  fiir  dich).  Iz 
onoga  Jto  je  narcgjeno  za  ubistvo,  vidimo.  DM.  71. 
U  zakoniku  je  mnogo  naregjeno  o  pozivanju  na  sud. 
73.  —  b)  kao  odrediti,  urediti,  raspoloziti,  pripraviti : 
disponere.  —  Pa  naredi  nienc  u  argatluk.  Rj.  7a. 
Xaredivsi  sesanu  sakrije  se  za  kucu;  kad  hajduci 
dogju  pred  kucu,  on  potegne  iz  SeSane  te  jednoga 
obori  na  zemlju.  Rj.  800a.  Bog  mu  refie:  ■  Ja  cw  na- 
rediti da  svi  Ijudi  imaju  tako  na  tabanu  kao  malu 
dolinu«.  I  tako  Bog  uredi,  te  .  .  .  Npr.  92.  Car  na- 
redi svoje  Ijude,  te  je  nodu  iskopaju.  155.  Onda  se 
svi  uzbune  5ta  ce  finiti  .  .  .  uajposle  narede  da  obojica 
prenode  s  devojkom.  257.  Tu  mi  sedi  mlado  nakideno, 
naregjeno.  N'pj.  1,  100.  Ali  je  to  Bog  narcdio,  te  mu 
(Jovanu  div)  sveza  nad  jamu  Labuda.  2,  34.  Kad  do- 
vede  Bijeljiui  roblje,  na  konake  robljc  naredio,  pa  im 
daje  rudak  i  veceru.  4,  200.  Tu  je  Sujo  konak  naredio, 
naredio  konjc  i  veceru.  4,  476.  Ali  se  Gjorgjije  bojao, 
da  Mladen  ne  naredi  kakc  Ijude  da  ga  otmu.  Daniea 

4,  26  (isp.  nametnuti  4,  navesti  1,  potpustiti).  Koje 
(roblje)  bude  ranjeno,  onima  naredi  lekare,  te  zaviju 
rane.  MiloS  102.  Ahitofel  otide  kudi  svojoj,  i  nare- 
divsi  za  svoju  kucu  objesi  se  te  umrije.  Sam.  U.  17, 
23.  Xaredite  post,  oglasite  praznik.  Joil.  1,  14.  .\ko 
on  naredi  da  pismo  njegovo  otvorij,  otvori.  Kolo  15 
(14).  —  2)  (ii  Dubr.)  bestellen,  vidi  naruciti.  Rj.  isp. 


ntirodnik 


764  — 


naroSito 


naredba  2.  iito:e  hiii  da  ce  gdjekoji prinijeri pod  lib 
jirijxrdati  aino.  —  II.  ga  se,  relkJcs.  —  1)  Svi  pro- 
sioci  luiredc  ne  na  Iconjma  a.  ona  izmesrju  njih  bez 
konja.  Npr.  104.  Xo  .<«  Ylasi  dobro  miredise.  i  velike 
5ani"e  napraviJe.  Xpj.  4.  317.  i.<p.  uarediti  lib.  — 
2)  Obodnja,  kad  ii  selii  scljai'i  idu  redom  na  kakav 
srosposki  pos;io,  pa  kad  se  svi  iiarcde,  onda  je  jedna 
obodnja  iziJla,  a  kad  poomi  opet  na  novo,  onda  je 
iiast.Ua  driisra.  Kj.  4.S2b.  isp.  iziediti  se,  obrediti  se. 
niirodiiTk,  m.  (u  Srijenin)  koji  Ijude  naregjuje  na 
robiju,  dir  Bcstdler,  coiiytitutor.  Ej. 

nnr<^g'jati,  naresrjam,  r.  pf.  in  Eeihe  ■■itcllen,  reihcu, 
ex  ordinc  poiio.  Ej.  ua-regjati,  kao  u  red  pustariti. 
V.  iinpf.  reajati.  —  Milos  .  .  .  ntircdja  louje  oko  5anea 
i  podigne  gunjeve  na  kolje,  da  se  crni  kao  vojska. 
Milos  98.  Uparadi  vojnike,  i  po  Tur.^kom  obicajii 
purefija  jcdeke  i  harjiifce  i  talamhasc.  112.  DonesoJe 
k  Mojsiju  .  .  .  svijetnjak  cisti,  ziSke  ujegove,  iiske 
uaregjane,  i  sve  sprave  njegove.  Mojs.  II.  39.  37.  .«« 
se,  pass.:  Urmasiea  pita  .  .  .  mali  kolaeici  od  prilike 
kao  urme,  naregjaju  se  po  tepsiji.  Ej.  o03a. 

liareajivaiije,  n.  das  Anordnen,  mandatio.  Bj. 
icrh.  od  naregjivati.  radnja  hojom  tl;o  naregjuje  sto : 
^amo  naregjivanje  i  zapovijedanje  ...  o!  to  kazu  da 
je  slagje  od  meda.  Priprava  G6. 

naresjivati,  naregjujem,  >:.  impf.  Rj.  ua-regjivati. 
V.  pf.  narediti.  —  la)  anordnen,  mando.  Ej.  hao 
ciniti  nuredbu,  nalagati,  zaporijedati.  —  Pak  cu  ja 
njemu  napraviti  sve  sto  nurcgjiLJe.  Xpr.  lOG.  Kako 
je  vazna  bila  earina,  vidi  se  iz  onoga,  Ito  je  cesto 
naregjicano  za  njii.  Ali  je  tesko  od  tih  naredaba 
sastaviti  Jto  cijelo.  MD.  242.  Pitajte  me  Ho  6e  biti ; 
za  sinove  moje  i  za  djelo  rukii  mojih  naregjujte  mi. 
Is.  45,  11  (mandate  mihi).  Kazuje  takodjer  ono  sto 
je  vlada  naregjirala  za  tn  ginmaziju.  Bad  6,  206.  — 
b)  kao  odregjivati,  ras/iolagati,  pripradjati,  dispo- 
nerc:  Narednik,  koji  Ijude  naregjtijc  na  robiju.  Ej. 
404a.  Kutnji  starjesiua  naregjuje  djetice  i  mom&id 
kitda  ce  koji  ici  i  sta  ce  koji  raditi.  Bj.  713a.  Koji 
je  ostao  kod  niomackoga  doma  da  naregjuje  i  pri- 
pravlja  kojesfa  za  svadbu.  Kov.  74.  Gospodar  je  za 
svoje  imunje  mogao  naregjivati  po  svojoj  volji  i  dati 
ga  kome  je  htio.  DM  G9.  Da  su  dopustili  Ivanu  kao 
glavi  svega  plemena  da  tako  slcbodno  naregjuje  njiho- 
vijem  imanjem.  99.  —  3)  (u  Dubr.)  vidi  narucivati.  Ej. 
narem^ziti  sc,  nar&mezim  se,  v.  r.  pf.  vidi  nako- 
strijesiti  se.  Ej.  na-renieziti  se.  ridi  i  nasrsiti  se,  na- 
strsiti  se.  isp.  najeziti  se.  v.  impf.  rem^ziti  se. 

iiiXrenilfi,  uem,  i-.  jjf.  (u  Lici)  vidi  nagnati.  Ej. 
(■;■(/(  i  natjerati.  ua-renuti.  Danicic  sumnja  da  se  taki 
infinitiv  gocori;  nego  misli.  da  je  infinitiv  sumo  na- 
gnati, a  sadasnje  vrijeme:  nagnam,  narenem,  nazenem. 
V.  impf.  nagoniti. 

narysiti,  n.aresuu,  r.  pf.  (u  prim.)  Ej.  na-resiti.  v. 
impf.  resiti.  —  1)  vidi  nakiiiti:  Podaj  mene  svjetlost 
tvoju,  da  naresim  mladost  moju.  Bj.  —  Bila  je  ne- 
kaka  gjevojka  koja  nije  rogjena  od  oca  i  majke  .  .  . 
vjetar  je  ozivio  .  .  .  i  livada  cvijeiem  nakitila  i  na- 
resiUt.  Npr.  103.  Vigjeli  smo  mladu  Stanu,  lijepo  je 
naresena,  naresena,  nakicena.  Kov.  62.  —  2)  sa  se, 
rcfleks.  vidi  nakititi  se:  Svatovi  se  naresise.  Ej. 

iiaroskati,  skam,  v.  pf.  dem.  od  uarezati.  Ej.  na- 
reskati.  v.  impf.  reskati. 

nar^vati,  nar&vem,  v.  pf.  (u  Grahovu)  heran- 
stn>men.hcransturzen,se profundere.  Ej.  na-revati,  kao 
jirodrijeii,  navaliti  3.  v.  impf.  revati  —  Gje  je  hladna 
voda  porevala  iz  planine  iz  brda  Bojaua  .  .  .  SJve  M- 
roko  polje  zanijela  . . .  dok  nareva  na  "Xikolisku  crkvu. 
Xpj.  4,  448. 

ni^rezati,  narezem,  v.  pf.  Rj.  dem.  nareskati.  — 
Ijanschneiden,  scissuram  facto:  narezi  malko  to  drvo. 
Bj.  na-rezati.  kao  rehici  naceti.  v.  impf.  narezi vati.  — 
2)  anschneiden,  scindendo  paro:  narezi  dosta  hljeba. 
Rj.  vidi  nakrilati,  nasjedi. 


I      iiarezivanjo,    ».   das  Anschneiden,  ascissio.  Rj. 

verb,  od  narezivati.    radnja   kojom  tko  narezujc  sto. 
iiart'zivati,  nar&ziijem,  r.  impf.  an-ichneidcn,  ascindo. 
Rj.  na-rezivati,  niicinjati  rezuci.  v.  pf.  narezati  1. 

iiiircziiica,  f.  (u  Crmn.)  n.  p.  mesa,  der  Schnitz, 
scgmentum,  cf.  rezanj.  Bj.  na-reznit-a,  odrczuni  komad 
mesa.  isp.  izrezak. 
I  iiarffila,*  /'.  lula  duhanska  nusagjena  na  sklcnicu 
punu  vode,  kroz  koju  je  provucena  cijev,  ie  se  dim 
prolazcii  cijevljii  kroz  voda  ruMagjuje  kad  se  jiusi : 
mjesto  sklenice  iznajprijc  je  hivao  orah  od  kokosa, 
Pers.  nargil,  te  je  od  njega  ostalo  ime.  isp.  D.4RJ. 
105a.  —  Shiga  prinese  uargilu  .  .  .  predade  sisak  od 
nargilc.  Zim.  87. 

iiaricanjo,  n.  Rj.  verb,  od  naricati.  —  1)  radnja 
kojom  tko  narice  komu  sto  (das  Zudenken,  destinatio. 
Rj.).  —  2)  radnja  kojom  tko  narice  za  mrtvim  (das 
Beklagen  eiues  Todten,  naenia.  Ej.):  U  Crnoj  Gori 
ima  nuricanja  na  stihorc  kao  pjesme.  Ej.  754a.  Xa- 
ricanja  u  stihovima  ima  od  lO  slogova.  Kov.  lOtJ. 
Ima  postojano  naricanje  za  mrtcima.  Xpj.  1,  89 
(Vuk).  Cujte  ovu  rijec,  naricanje,  koje  podizem  za 
vama.  Amos  5,  1. 

uarieati,  naricem,  v.  impf.  Bj.  ua-rieati.  —  1)  zu- 
denken,  hestimtnen,  dcstino.  Bj.  kao  namjenjivati.  r. 
pf.  nareci.  —  2)  einen  'Todten  beklagen,  queror  de 
mortuo,  cf.  tuziti.  Rj.  vidi  i  bugariti  2,  zapijevati.  — 
Moja  mamo,  odgojo  moja!  (u  Kastelima  kad  naricu 
za  mrtvijem).  Ej.  442b.  Mati  opet  stane  naricati: 
Kuku  mene  kukavici,  za  Sto  me  tako  ubijas!  Xpr. 
64.  Stane  ridati  i  naricati  nad  mrtvom  glavom.  178. 
Upazi  gjevojku  eje  place  i  narice  svoga  dragoga.  262. 
Iguman,  koji  je  pred  smrt  naricao  sto  ce  manastir 
bez  njega.  Posl.  267.  Jednoga  izmegju  sebe  izberu  te 
narice  i  jauce  iza  glasa.  Kov.  98.  U  to  je  vrijeme 
(David)  pjevao  ili  naricao  one  psalme  od  kajanja, 
koji  i  sad  stoje  u  bibliji.  Prip.  bibl.  73.  Po  torn  je 
Jeremija  .  .  .  naricao  svoje  salosne  pjesme.  95. 

iiarikaea,  /'.  (u  Kastelima)  zena  kojoj  se  plati,  za 
mrtvaeem  da  narice,  Klagetrcib,  praefica.  Gdjekojim 
mrtvacima  i  prijatelji  poJalju  po  narikacu,  i  tako  ih 
se  moze  nad  jednijem  po  vi5e  sastati.  Rj.  vidi  po- 
kajniea,  tuskinja,  zapijevalja. 

iiitrikla,  f.  (n  Dubr.)  neka  morska  riba,  eine  Art 
Seefisch,  2}iscis  qicidam  marinus.  Bj. 

lii'iriniiti,  nem,  r.  pf.  (u  C.  G.)  udariti,  losstiirzeii, 
irruo:  U  to  sila  Turska  narinula.  Ej.  na-rinuti.  o. 
pf.  je  i  prosti  rinuti.  v.  impf.  rivati. 

liArjecje,  (sa  starijim  nast.)  narjecije,  n.  vidi  di- 
jalekat;  dialecttis.  na-ijefje.  osn.  u  rijec.  —  S  ko- 
jijem  se  od  Slavenskijeh  narjei:ija  slazu.  Kov.  22. 
Samo  one  rijeei  srednjega  roda,  koje  se  svrsuju  na 
ije  (kakovijeb  u  Srpskome  jeziku  upravo  i  nema, 
nego  se  iizimaju  iz  Slavenskoga),  u  ovijem  padezima 
(u  3.,  6.  i  7.  mnoz.)  imaju  ama.  u.  p.  narjecijama, 
poucenijama.  Pis.  35.  Bijeci  mijenjaju  znacenje  i  u 
narjeiijama.  42.  (Jezik)  poljski,  kojemu  je  po  sudu 
Slajherovu  polapski  narjecje  .  .  .  <?eSki,  kojemu  6e 
po  svoj  prilici  biti  narjecja  jako  razvijena  oba  lu- 
zicka.  Dioba  15. 

iia'rnuti,  na'rnem,  v.  pf.  n.  p.  ua'rnuli  psi,  heftig 
hellen  (ivenn  der  Feind  gum  nnhc  ist),  latro  rchc- 
menter.  Bj.  na-rnuti,  jako  zalajati.  glagol  dolazi  samo 
tako. 

narobiti,  narobmi,  v.  pf.  Ej.  na-robiti.  v.  impf 
robiti.  —  1)  in  Menge  gcfangcn  nehmen,  satis  cc- 
pisse:  Pa  se  hvale  tridest  kapetana,  sto  je  koji  roWjtt 
narobio.  Dosta,  majko,  roblja  narobismo.  Ej.  — 
2)  sa  se,  refleks.  sick  genug  Sklaven  machen,  satis 
cepisse:  Tu  ('■emo  se  glava  nakidati  i  zivoga  roblja 
narobiti.  Bj. 

lii\ro(-ito,  ii!\rofno.  attsdrilcklich,  plane,  de  indtts- 


narod 


—  765  — 


namciti 


trla.  Rj.  adv.  kao  upravo,  izrijekom.  —  osn.  u  narok. 
i>sn.  its.  220. 

iiiirod,  III.  das  Volk,  gens,  populus.  nutio.  Rj.  vidi 
puk  1.  isp.  svijet  2,  svjetinu,  Ijudi.  dem.  narodac, 
naroilid.  sa  posUtnje  isp.  naroditi  se.  —  Crvopisak, 
narod  (koji  piSti  kao  crv),  sirotinja.  Rj.  814b.  Rodi 
aina  u  krvavqj  ko.iuljici  .  .  .  ^Cuj  puce  i  narodel 
rodi  vuiJica  viika.  Xpr.  213.  Kad  svjetina  uzme  uk. 
(Kad  se  narod  ua  sto  izuzme  i  stane  vikatil.  Posl. 
120.  Kad  se  svijet  slez'  u  Bijeljinu,  onda  Ivau  pu 
narodu  pogje.  Xpj.  4,  201.  Obor-knez  je  glaxa  od 
naroda  iz  njegove  knezine.  Dauica  2,  98.  Sto  je 
narod  slobodio,  da  bijii  Tiirke.  3,  175.  Xarod  prosti 
takogjer  prebegne  preko  Save.  MiloS  42.  (.)ve  Ijude 
mi  iiazivarao  Nomadi,  ili  pastirski  narodi.  Priprava 
21.  Kad  nastane  glad,  neka  daje  narudu  da  nt  poiiirii 
od  gladi.  Prip.  bibl.  29.  Izide  voda  mnoga,  te  se  na- 
poji  narod  i  stoka  iijihova.  53.  Narod  povjeruje 
rijeci.prorokovoj  i  poplasi  se,  te  zaposte  i  uhuku  se. 
89.  Ciijte,  uarode!  kad  ciijete  tnibe  da  zatrube  .  .  . 
tada  popadajte  svi  niOke.  98. 

iiiirodar,  naioca,  m.  dem.  od  narod.  vidi  narodic'. 
—  Kg  bi  ikad  moga'  vjerovati,  da  narodac  jedan 
bez  priprave  moz'  ostati  i  protivu  stati  divljoj  sili. 
S(f'ep.  mal.  17. 

iii\ro(lii',  m.  dem.  od  narod:  Ne  boj  se,  crviou  Ja- 
kovljev,  mirodicu  Izrailjev,  ja  n\  ti  pomagati.  Is. 
41,  41.  vidi  narodac. 

naruditi  se,  narodi  se,  v.  r.  pf.  in  Menge  gehoren 
werden,  anirachscn,  naclnvachsen,  succresco.  Rj.  na- 
roditi se,  kao  mnogo  se  cega  roditi  inalo  po  malo. 
vidi  natragati  se.  isp.  namuoziti  se.  —  Od  njcga  se 
narodise  koji  ?.ive  jiod  satorima  i  stoku  pasii.  Mojs. 
I.  4,  20.  Djeca  Izrailjeva  narodise  se  i  namuoziJe  se 
veoma.  47,  27.  I  od  prvijeb  porodit^nijeh  starjeSina, 
od  kojili  se  poslije  narod  narodio,  uiogla  (je)  doOi 
razlika  u  imenu.  Dioba  6.  Bijela  Uro§  .  .  .  da  se  od 
njega  narodilo  pleine  Nemanjiuo.  DM.  3. 

niirodiiT,  adj.  (jedni,  o.sobito  seljacigovore  narodnji) 
Volk^,  populi,  nationis.  Rj.  sto  pripada  narodu.  isp. 
prostonarodnji.  —  Nekoliko  momaka  obuienijeh  u 
narodne  svoje  haljine.  Rj.  801b.  ()bor-knez  ima  po 
nekoliko  pandura  na  -[loAMgu,  n  narodnim  posloviina. 
Danica  2,  98.  To  je  kod  nas  narodiia  kazan  (ka- 
stigaj  za  zene.  2,  132.  Knezovi  i  ostali  poglavari 
narodni  tuzili  su  se.  3,  151.  Jos  i  vojske  po  nekolike 
stotine  ostave  u  svakoj  palanci  na  trosak  naroditi. 
MiloS  57.  Xe§to  saui  zadrzao,  kao  §to  mislim  da  bi 
narodni  pijevac  .  .  .  kazao.  Npj.  3,  537  (Vuk).  Pjesme, 
zagonetke  i  pripovijesti,  to  je  gotova  narodna  kiiji- 
zevnost.  Npr.  IV.  Kad  bi  zuali  cijeniti  svoj  narodni 
jezik.  Slav.  Bibl.  1,  92.  Sinovi  Javanovi  .  .  .  Od  njih 
se  razdijelise  ostrca  narodna  na  zemljama  svojim. 
Mojs.  I.  10,  5  (insulae  gentium,  die  Inseln  der  Vulker; 
sto  pripada  narodima).  Vas  narod  odgovori  slozno 
i  rece  ...  I  Mojsije  javi  Gospodu  rijeci  narodne.  11. 
19,  8. 

niirodnust,  mlrodnosti,  f.  —  1)  narodna  stvar: 
Od  kako  sani  poceo  kupiti  nase  narodnosti,  jednako 
sam  zeljeo  da  obigjem  one  krajeve  naroda  naSega. 
Kov.  1.  Ova  su  mi  Gospoda,  iiva/.avajuci  oru  drago- 
cenu  narodnost  svoju,  slala  pesama.  Npj.'  4.  XXXIII. 
Ovake  narodnosti  treba  kupiti  dok  se  nijesu  .  .  .  za- 
guSile  i  iskorijenile.  Npr.  1\'.  —  2j  die  Nationalitdt : 
Ili  moze  biti  da  G.  V.  misli,  da  je  sva  Srpska  na- 
rodnost —  Nationalitiit  —  i  svi  stari  obi(5aji,  kad  se 
iznese  bladno  pecenje  s  bijelim  lukom  .  .  .  Nov.  Srb. 
1817,  504.  Ako  narodnost  moju  mogii  oduzeti  i  uma- 
liti  kojekakve  eivte  i  neprijatelji  moji,  to  da  zuate, 
da  ja  ne  marini  za  nju.  Straz.  188G,  1105.  Da  je  u 
viieni  redii  dubrovaOkog  naroda  jednako  bila  pomi- 
jeJana  narodnost  italijanska  sa  slovenskom.  DM.  331. 
Dokaziva    (aorist)   da   u   statisti(5ke   popise   pripada  i 


narodnost  a  narodnosti  da  je  jezik  jedino  obilje^je. 
Rad  17,  165. 

narodiijT,  adj.  sto  jjripada  narodu  (ili  narodima). 
vidi  narodni.  isp.  prostonarodnji.  —  .Jedni,  osobito 
seljaci,  govore  narodnji.  Rj.  404b.  Da  susretnu  na- 
rodnjti  gospogju.  Npj.  5,  44.  Koje  je  iirotiv  govo- 
renja  narodnjega.  bpisi  1,  21.  Udari  na  narodnju 
gvardiju.  Zitije  77  (gvardija  =  garda  2). 

iiarodoljubac,  narodoljupca,  m.  ko  narod  Ijuhi: 
(>las  narodoljuhcu.  Straz.  1886,  769  (tako  se  zove 
Oda  Musickoga;  ali  isp.  narodoljnbiv,  i  rodoljubac, 
(rodoljubiv).  —  akc.  preina  akc.  koji  je  od  Danicica 
na  rijcii  covjekoljubae.  II,  76a.  ARj. 

iiarodoljiibiv,  adj.  koji  narod  Ijuhi:  U  duhu  na- 
rodoljuliiroin.  Straz.  1886,  769.  vidi  rodoljubiv.  — 
akc.  preiua  akc.  koji  je  od  Danicica  na  rijeci  bo- 
goljubiv.  ARj.  490b. 

iiiirodski,  adj.  sto  pripada  narodu,  narodima.  — 
Knezeva  kuca  smatra  se  kao  kuca  narodska.  Mil.  38. 

iiarugozili,  zTm,  v.  pf.  u.  p.  bure,  verrohrcn,  carina 
ohturo.  Rj.  na-rogoziti,  rogozom  zatisnuti,  zapujiti. 
i'.  impf.  r5goziti. 

naroifiisiti,  nar^gfiJTni,  v.  pf.  Rj.  ua-rogusiti.  v. 
impf.  roguiiti.  —  1)  n.  p.  uAi,  die  Ohren  spitzen, 
aures  arrigo.  Rj.  kuo  podici  usi,  kao  n.  p.  cudljiv 
konj  sto  cini.  vidi  nai^nliti.  —  2)  sa  se,  refieks.  die 
Ohren  spitzen,  aures  arrigo.  Rj.  znacenje  sto  bez  se: 
narogusio  se,  t.  j.  narogusio  usi. 

iiiirok,  m.  (u  C.  G.)  vidisreia.:  Tako  me  zli  narok 
ne  c'^erao !  Da  ni  ga  je  u  narok  iniati !  Rj.  nd-rok. 
za  pijstanje  itp.  nareci. 

iiaruzati  se,  narozam  se,  v.  r.  pf.  sich  runsehi, 
corrugari:  narozao  se  obraz.  Rj.  na-rozati  se.  vidi 
namezurati  se.  kao  y/ro.s(  ylagol  ne  nalazi  se.  — 
Zn.acenje  (korijenu)  smrskati,  nahrati:  zarozati,  na- 
rozati  se,  srozati  se.  Korijeni  17. 

iiilrui',  f.  das  Leihen  (zum  Geirauch,  gegen  Hilck- 
stellung  des  ndmlichcn  Gegenstandes),  commodatio: 
uzeo  u  iiaruc;  ne  moze  covjek  ni  nariici  naci  (n.  p. 
u  rgjavu  komSiluku),  cf.  posuda.  Rj.  Posuditi,  dati 
ili  uzeti  u  naruc.  Rj.  551b.  ilnogi  imueuiji  Ijudi  po 
selima  imaju  svoje  barjake,  koje  ostali  uzimaju  u 
naruc:.  za  svatove.  Xpj.  1,  9  (Vuk).  Zenu,  pusku  i 
konja  moze  Ooek  pokazati,  ali  u  name  ne  davati. 
Posl.  SO.  Isti  II  naruc  praznijeh  sudova  u  svijeli 
susjeda  svojih.  Car.  II.  4,  3.  naruc  kor.  od  koga  je 
ruka).  isp.  Osn.  53. 

uarii(-aj,  m.  ono  Sto  se  u  jedan  put  ua  rukama  do- 
nese:  donese  dva  narucaja  drva  w  kncu.  Rj.  na-rucaj, 
na  rukama.  rijeci  s  takvim  nast.  kod  dogagjaj. 

iinriK-au,  uiirucna.  adj.  nije  mi  narucno  tvoje  selo, 
t.  j.  nije  mi  put  onuda.  Rj.  na-rucan,  koji  je  na  ruku 
kome.  isp.  komod.  —  Kariklija  (kapa)  sa  strane  ima 
crnu  postavu,  za  koju  se  odozgo  moze  5to  zadjesti 
(gdjekoji  u  bojevima  pozadijevaju  fiSeke  da  su  im 
narucniji  nego  u  kesama).  Rj.  264b.  adv.  Nariicnije, 
(com.  od  narucan)  mehr  an  der  Hand,  bequemer, 
commodius.  Rj.  405a.  Glavni  dio  naroda,  koji  je  blize 
ili  narucnije  Carigradu,  ostane  s  Grcima,  a  primorci 
se  prilijepe  Rimljaniraa.  Kov.  4. 

iiariii-ati  se,  nariiMm  se,  v.  r.  pf.  sich  satt  mittag- 
malen,  coena  satururi.  Rj.  na-rucati  se.  najesti  se 
na  rucku.  r.  pf.  i  impf.  rucati.  v.  impf.  rncavati. 

niiniebiua,  /'.  vidi  narndzbina.  Rj.  (•  jired  b  pre- 
trara  se  u  dz. 

nan'ieiti,  narucim,  v.  pf.  Rj.  na-ruciti.  v.  impf. 
narucivati.  —  J)  bcstellen,  comitto.  Rj.  vidi  narediti 
2,  smarlaisati :  Covek  odmah  naruci  mrtvacki  sandnk. 
X'pr.  14.  Kad  ko  vidi  u  koga  dobru  ba^vu,  on  ide 
k  ouome  koji  ju  je  gradio  da  i  sehi  naruci.  Posl. 
284.  C'uje  se  da  mu  je  u  PeJti  narucen  grobni  kamen. 
Sovj.  84.  Zasto  sam  cuo,  da  je  kod  Kopitarova  snaj- 
dera  narucio  v  uzeo  caksire  za  50  fr.  ua  veiesiju. 
Straz.  1886,   1450.    —   2)   (osobito  u  pjesmama)  em- 


narnfivanje 


—  766  — 


iiasasjiyuti 


pfelden.  curae  committo:  nariuMo  sam  niu  da  kaze  tome 
i  tome  to  i  to.  Rj.  40oa.  naruciti  kome  sto,  na  koga 
(Hi  na  koni)  sto,  kao  preporticiti  sto  hriii  njegovqj, 
ostariti  sto  na  njega  (Hi  na  njemu):  Xa  koga  si 
nanicila  Jora?  ko  de  tebi  Jova  okupati?  ko  li  (?e  ga 
dojkom  odojiti?  Npj.  2,  120.  Ne  hi  1"  eara  u  zivotu 
naSli.  da  cnjete.  stu  i'e  naruciti,  i  na  kom  ce  caretvo 
ostaviti.  2,  187.  Na  samrti  carstro  nurucio  baS  na 
Vttkasina  kralja.  2,  189.  Odu  iraeiui  Milo5«  ja  sam 
narucio  G.  Sveticu.  Odg.  na  ut.  20.  A  to  on  umr'o, 
no  rukopis  zaista  jjrepravio  i  na  smrti  nnruvio  da 
meni  preda.  Opit  X\l.  Gasit?  je  ovde  jednako,  i  na- 
riu'icii  mil  sa  Ode.  Straz.  18.S(),  110.  SarHci  im  neka 
reku  svojim  arospodarima.  Jer.  27,  4. 

iiariu'ivriilje,  «.  das  Bestellen,  constitutio.  Rj. 
verb,  od  narucivati.  radnja  kojom  tko  naructije  sto. 
iiariifivali,  narficujem.  r.  iiupf.  Rj.  na-rufivati.  r. 
/)/'.  naruciti.  —  1)  hcstdlen,  committo.  Rj.  ridi  na-  ! 
reffjivati  2.  isp.  nainiiti  1.  —  2)  (osobito  n  pjesmama)  j 
empfehkn.  carae  committo:  On  na  Ijubi  cedo  na-  | 
niciije.  Kj.  narucivati  kome  sto,  na  kom  (ili  na  koga) 
sto,  kao  pireporiu'irati  sto  hrizi  njegofoj.  ostavljati 
sto  na  njcmn  (ili  na  njega).  ixp.  naruditi  2.  —  Na 
pohodu  majci  naruhije:  -Gradu  vrata  rano  zatvo- 
rajte,  a  u  jutru  dockan  otvorajte.<  Npj.  2.  SGo.  Stane 
svojim  poznanicima  narucirati,  ne  hi  U  mu  kako 
dobavili  koji  top.  Daniea  3,  176.  Knjizar  bi  gdekoje 
potrebne  knjige  niogao  i  narncivati  ucenijem  Ijudma, 
da  rau  preveAu  ili  napiJu.  Pis.  74.  Eda  uagjoste  one 
pjesme,  sto  sam  Vam  naracirao  ?  Straz.  1886,  1312. 
iiiirucje,  (I.  dcr  Schoss,  sinus,  z.  li.  u  uarudju, 
aaf  den  Armen,  in  brachiis.  Rj.  ridi  krilo  2.  — 
Jednoga  obuku  u  zenske  haljine  i  dadu  mu  u  na- 
ruije  kao  povijeno  dijete.  Rj.  148b.  Najzad  ode  niaj- 
store  Manojlo,  i  on  nosi  kumOe  Jt  naruCe.  Npj.  3, 
326  (poslije  i,  e  i  s  izostavlja  se  gdjeJto  n  narodnom 
gOToru  j  pred  samoglasnim^.  Bide  kao  trava  .  .  .  od 
koje  ne  ce  zetelae  napuniti  ruke  svoje,  niti  narucja 
svojega  vezilac.  Ps.  129,  7.  Djeca  i  koja  sisaju  .  .  . 
ispu^taju  du5u  svoju  u  narueju  matera  svojik.  Plac. 
2,  12. 

iinri°li-iiijc,  (conip.  od  narudan)  mehr  an  der  Hand, 
bequemer,  commodius.  Rj.  adv.  indi  naru6an. 

iii\rudzbiiin,  f.  Bestellung,  bestellte  Arbeit,  res 
constitiita  de  industria,  non  facta  dubiae  venditioni, 
cf.  naredba  2.  Rj.  vidi  i  naruka,  sraarlama.  djelo 
kojim  tko  naruci  sto;  i  narucena  strur. 

niirtisnti  so,  nariigrim  se,  r.  r.  p/'.  kome,  spotten, 
illu^o.  Rj.  ua-mgati  se,  kome  Hi  kirn.  v.  impf.  rugati 
se.  —  Nit'  me  daste,  nit'  me  ne  obedaste,  xei  se 
snjime  mludim  nartigaste.  Npj.  1,  594  (s?  isp.  Kim 
se  rugate?  Is.  57,  4).  Kad  mu  se  narugase,  svukoSe 
s  njega  kabanicu.  Mat.  27,  31. 

nariig:«lzija,  m.:  Uzeo  narugdiija  kozu  na  nSin, 
t.  j.  da  je  ucini,  pa  u6injenu  da  je  vrati  ouome  dija 
je.  Rj.  794b.  narug-dzija  (naruk-dzija?),  ko  radi  na- 
ruke,  narudihine(?).  naruka  I?)  sa  Turskim  nasi.  dzi{ja). 
isp.  takre  rijeci  kod  govordzija. 

iiiinika,  /'.  die  Bestellung,  opus  mandatum.  Rj. 
djelo  kojim  tko  naruci  sto:  i  narucena  stvar.  vidi 
narudzbina,  naredba  2,  smarlama. 

iii\rukra,  /'.  —  1)  armillae,  brachiale.  Stulli.  vidi 
narukvica  1.  —  2)  Znjetvu  znjela  snaha  sa  gjeve- 
rom,  kako  koju  narukru  znjeja5e,  svaku  snaha  na 
gjevera  baea  od  milosti  i  od  viJe  Ijubavi.  Here.  147. 
bice  .ito  rukoved,  rukovet,  t.  j.  ono  sita  sto  zetelae  u 
jedan  put  uzme  rukom  i  srpom  osijece.  —  za  nast. 
isp.  bacva. 

iiilriikvica,  f.  —  J)  das  Armhand,  armilla.  Rj. 
vidi  narukva  1.  —  (irivna,  2)  narukvica  (srehrna, 
zlatna  Hi  od  pirinra).  Rj.  101a.  Dvije  narukrice 
metnu  joj  na  ruke.  Mojs.  I.  24,  22.  —  2)  das  Arm- 
band des  Priesters,  armilla  serica  sarerdotis  )!-:o-jp- 
voiv-o;.  Rj.  »inri(/."i'(>«  st^ecenicka. 


narunieniti,  mm,  v.  pf.  Rj.  na-rumeniti.  r.  tmj/f. 
rumeniti.  —  J)  roth  schminken,  fuco.  Rj.  rumenilom 
namazati.  —  2)  sa  se,  refleks.  sich  roth  schminken. 
fiicare  se.  Rj.  namazati  se  rumenilom. 

Hitnisiti,  Jira,  r.  pf.  rerletzen,  turbo,  cf.  natruniti. 
Rj.  na-ruSiti  (isp.  ]>ozl;jediti).  v.  impf.  riiSiti.  —  A 
tvoja  bi  majka  sinomjicu  pila  .  .  .  prahom  narusenu : 
a  moja  bi  ra.ajka  jutroJnjicu  pila  .  .  .  cvecem  narusenu. 
Npj.  1,  121.  Gospoda  sve  pogleduju  jedan  drugoga, 
svak  preobrazen.  u  svoni  lieu  suzom  narusen  pro- 
sipljuei  suze  niz  lice.  5,  454.  Je  li  i  ko  kad  cuo,  da 
se  obrije  glava  udatoj  zeni,  koja  d'.tznost  bracne 
rjernosti  nijc  narti.iHa?  Daniea  2,  1.33.  Jakov  .  .  . 
narusi  dojakosnji  senat,  otpustivii  mloge  senatore. 
Jlilos  17. 

iiarCizili,  niirufim,  r.  pf.  Rj.  na-ruziti.  vidi  uagr- 
diti  2.  r.  impf.  ruzili.  —  1)  lieschimpfen,  ignominia 
adficio.  Rj.  Niko  nikoga  ne  moze  naruziti,  dok  se 
sam  ne  naruzi.  Posl.  220.  Nemojte  ih,  brado,  poslu- 
sati  i  ncjaka  niene  obliciti,  oblifiti,  pa  me  naruziti. 
Npj.  5,  9.  Hodi,  prokuni  mi  Jakova,  naruzi  Izrailja. 
Mojs.  IV.  23,  7.  —  2)  .s'rt  se,  refleks.  kao  osramotiti 
se:  Bolje  se  i  zaduziti  uego  naruHti.  Posl.  26.  Niko 
nikoga  ne  moze  naruziti,  dok  se  sam  ne  naruzi.  220. 
iiiisad,  m.  Rj.  na-sad.  za  postanje  isp.  nasaditi.  — 
])  die  Byiitcnr.  die  man  der  Henne  unterlegt,  ova 
supposita  yallinae:  za  vurunom  dva  nasada  jaja.  Rj. 
jaja  na  koja  se  nasadi  kokos.  ridi  podsada.  —  2)  cf. 
vrsaj.  Garbenschicht,  strues.  Rj.  vidi  i  vitao  4.  — 
3)  nasad  za  motiku,  lopatu  i  sjekiru.  J.  Bogdanovi<5. 
isp.  nasaditi  3.  —  4)  mjesto  mladicaraa  posagjeno. 
Stulli.  isp.  nasaditi  5.  isp.  sad,  ;'  sijn.  ondje. 

iiasiiditi,  nrisadim,  r.  pf.  Rj.  na-saditi.  v.  impf. 
nasagjivati.  —  I.  1)  koko5,  der  Henne  Eier  unter- 
legen,  impono  gallinam  oris.  Rj.  nasaditi  kokos  (na 
jaja).  ridi  naMci  1.  —  2)  Garben  zum  ausdre.^chen, 
j  praeparo  frumentum  triturationi.  Rj.  nasaditi  snope 
I  za  vrsenje.  —  Ueset  krsta  nasadio  na  guvnu.  Rj. 
307a.  —  3)  sjekiru,  auf  den  Sticl  anstecken,  insero 
manuhrio.  Rj.  —  GrebeniSte,  drvo  na  koje  je  greben 
nasagjen  ili  prikovan.  Rj.  100a.  Kad  buzdovan  na- 
sade  na  kijacu,  Megjedo\-ic  baci  ga  u  nebo.  Npr.  2. 
Na  kratko  nasagjen.  (Koji  ne  zua  mnogo  za  5alu).  Posl. 
188  [isp.  obasran).  —  4)  lagju,  scheifern,  in  arenam 
imp  in  go  narim.  Rj.  isp.  nasaditi  se.  —  5  a)  voda,  sljiva, 
in  Menge  pflanzen,  .lero.  Rj.  mnogo  ili  dosta  (cega) 
posaditi.  —  b)  kao  zasaditi  sto,  .ito  cim :  Nasadi 
Gospod  Bog  rrt  u  Edemu  na  istoku.  Mojs.  I.  2,  8. 
Dragi  moj  ima  vinograd,  i  ogradi  ga.  i  nasadi  ga 
plemenitom  lozom.  Is.  5,  2.  —  II.  sa  se,  refleks.  n.  p. 
lagja,  scheitern,  impingo.  Rj.  —  Nasukala  se  lagja, 
t.  j.  nasadila  se,  nasjela.  Rj.  408a. 

iiasagjivanjo,  n.  Rj.  rerb.  od  I.  nasagjivati,  H. 
nasagjivati  se.  —  I.  1)  radnja  kojom  tko  nasagjuje 
n.  p.  kokos  (das  Ansetzen  der  Henne,  impositio.  Kj.). 

—  2)  radnja  kojom  tko  nasagjuje  n.  p.  krste  na 
guvnu  (die  Garbenschicht,  paratio.  Rj.).  —  ."i)  radnja 
kojem  tko  nasagjuje  n.  p.  sjekiru  (das  Anstecken  der 
Hacke,  insertio.  Rj.).  —  I)  radnja  kojom  tko  nasa- 
gjuje n.  p.   lagju   (das   Scheitern,   naufragium.  Rj.). 

—  3)  radnja  kojom  tko  nasagjuje,  n.  p.  vrt.  Hi  n.  p. 
vinograd  lozom.  isp.  nasaditi  1 5  b.  —  II.  stanje  koje 
biva' kad  se  lagja  nasagjuje  (das  Scheitern,  naufra- 
gium.   R:j.). 

I      nasasjivati.  nasagjujem,  r.  impf.  Rj.  na-sagjivati. 

'  V.  pf.  nasaditi.  —  /.  1)  die  Henne  ansetzen,  impono. 

\  Rj.  n.  p.  kokos.  isp.  nasaditi  II.  —  Od  slame,  s  ko- 

'  jom  se  na  badnji  dan  kvofe  i  pijuce,  ostavi  domacica 
po  nesto,  pa  kad  na.9agjuje  kokosi  pod  svaku  nietne 

I  po  malo.  Rj.  35a.  —  2)  die  Garbenschicht,  praeparo. 
Rj.  n.  p.  krste  na  guvnu.  i.ip.  nasaditi  12.  —  3)  an- 
stecken, insero.  Rj.  n.  p.  .yekiru.  isp.  nasaditi  13.  — 

!  4:)  scheitern,  frango,  impono  naritn.  Rj.  n.  p.  lagju. 

;  isp.  nasaditi  I  4.  —  i>)  n.  p.  rrt,  vinograd  lozom.  litp. 


nasamo 


—  7fi"  — 


iinsisnti  so 


nasaditi  1 5b.  —  //.  .w  se,  reflehs.  n.  p.  lasrja,  sclieiferii, 
impinyo.  Kj.  tv/).  nasaditi  se.  vidi  naajedati  1. 

nasamo,  (na  samo)  seiticnrts  ohnc  Zeugen,  sine 
nrbitris.  Rj.  —  Sve  drago  s  dru,s;im  zaspalo,  a  moja 
draga  no  sumo.  Npj.  1,  222.  Poslije  mu  kaze  na  tfamo 
da  ga  (pe(5at)  nije  izgubio.  8ovj.  18.  Oar  Sedekija 
iipita  ga  u  svojoj  kiu'i  iki  samo,  i  re6e  mu.  Jer.  ^7,  17. 

iliisap,  nilspa,  m.  Kj.  za  postatije  isp.  nasuti  (na- 
spem).  —  J)  fler  Bamm,  <((j(/er.  Rj.  ridi  iiasip,  pri- 
jeboj  3,  dohna  2.  —  Umijeiuo  naspe  i  mline  i  velike 
brodove  graditi.  Priprava  35.  Naspi  ie  mu  .sc  raz- 
raliti,  i  koji  zagragjuju  ribnjake,  avi  6e  biti  zalosna 
area.  Is.  19,  10.  —  2J  Sto  nanese  (ili  naspc)  voda, 
die  An.'ichilU.  Rj.  mdi  uanos,  snos,  naplava,  na- 
plavak.  mulj. 

linsa|M'llliti,  n.aaapfin'im,  v.  pf.  anseifeii,  cuiseifcii, 
naponein  illiiio.  Rj.  ua-sapu7iiti,  xdpwnom  ndJirasiti. 
r.  impf.  sapuniti,  sapunati. 

iiiYsaCi  se,  niiaem  ae,  v.  pf.  ludi  nasisali  so.  Kj. 
na-sati  se.  «'.  impf.  sati,  sem,  sisati. 

iiiisatice,  n.  p.  udario  ga  lopatom  nuftaticc,  t.  j. 
nije  pljoStimice,  nego  ouako  kao  .4to  se  udara  kad  se 
sijeee,  cf.  tilutioe:  I  bjese  ga  momak  pogodio  iki- 
Rutice  megju  peeeuiee.  Rj.  adv.  za  kvantitet  iiti  kraj- 
ngem  slogu  inp.  ametice.  siiprotno  je  i  liC-imioe,  liti- 
mice.  —  Stoka  kad  pase  na  vetru,  nikad  ne  fe  stati 
nasatice  prema  vetru.  Zlos.  291. 

niVse,  (na  ae)  (po  jugozap.  kraj.)  vidi  natrag,  n.  p. 
poSao  »i«.<e.  Rj.  vidi  i  na  tragove,  nazad,  unatrage, 
uznatrage,  uzopet.  ifp.  natraJke,  naguske,  nazadacke. 

—  Na  .<se  kuo  rak  u  pontu.  (Kad  ko  bjezi  natrag). 
Posl.  191  (pouat  Tal.  ponto,  Grc.  j:o'v-o;,  more':'), 
upravo  prijedlog  na  .«<(  ((ki(s.  se:  Na  se,  t.  j.  natrag. 
Rj.  674a.  Ode  Marjan  brdim  i  dolinam,  a  on  IMarko 
na  se  u  Krojana.  HNpj.  1,  218. 

nilselaii,  ndaeoua,  adj.  Rj.  uaseon,  hevolkcrt,  fre- 
quens.  u  Vuka:  n.  p.  naselan  kraj,  kao  dohro  naseljen, 
gdje  ima  mnogo  sirijeta.  na-selan,  drugoj  poli  osn.  « 
selo.  GrijeSkom  u  Vukovu  rjeeniku  :  naseon.  Oan.  178. 

iias61iti,  naselim,  v.  pf.  Rj.  na-seliti.  v.  impf.  na- 
seljavati.  —  1)  ansiedeln,  colloco.  Rj.  —  Alija,  spa- 
hijnaka  zemlja  koja  niti  je  naseljeiia  niti  pripada 
kakome  selu.  Rj.  4a.  Banjane  ce  tvoje  odmetnuti,  i 
Grahovo  selo  naseliti.  Rj.  415b.  Hercegovina  sav 
svijet  naseli,  a  sebe  ne  raseli.  Rj.  804a.  Volila  bi 
glavu  izgubiti  neg  aginu  kuln  naseliti.  HNpj.  3,  439 
C=  naseliti  se  u  aginoj  kuli).  Tri  su  posljednja  ostrva 
naseljeiia,  a  ostala  su  sva  pusta.  Danica  2,  35.  Gra- 
gani,  koji  utekoSe,  naselise  na  moru  na  zgodnom 
mjestu  drugi  novi  Diibrovnik.  DM.  19(5.  —  2)  sa  ae, 
refleks.  i  pass,  sich  ansiedeln,  commiyro.  Rj.  Jedne 
su  zemlje  opuatjele,  a  druge  se  naselile.  Pripr.  15. 
BazidaSe  gradove  i  naselise  se  u  njima.  Bud.  21,  23. 
Samo  se  ne  zna  pouzdano  godina  kad  .se  naselio  novi 
Dubrovnik.  DM.  19(5. 

iiaseljiivriiij(s  n.  verb,  od  1)  naseljavati,  2)  nase- 
Ijavati  se.  —  1)  radnja  kojom  tko  naseljava  sto.  — 
2)  radnja  kojom  se  tko  naseljava. 

iiascljiivati,   nasfeljavam,   v.  impf;  v.  pf.  naseliti. 

—  1)  Od  nerotkinje  naseljava  kucu,  ucinivM  je  ra- 
dosnom  majkom  sinovima.  Ps.  113,  9.  —  2)  sa  se, 
refleks.  i  pass.:  Da  se  driigi  nikaki  Turci  ne  mogu 
naseljavati  po  Srbiji.  Milo§  150.  Kad  Ijudi  prvi  put 
dogju  u  kakvii  zeralju,  kaze  se  da  se  zemlja  nase- 
ljava. Pripr.  19. 

iiitselje,  n.  —  J)  Wohnungsort ,  liabitatio:  Bog 
mu  dao  u  raju  naselje!  Rj.  vidi  stan  4.  —  Gospode! 
omilio  mi  je  stan  doma  tvojega,  i  mjesto  naselja  slave 
tvoje.  Ps.  21),  8.  C'ovjek  od  starih  naselja  rimskih. 
DRj.  1,  129  (colonia).  vidi  staniste.  isp.  boraviStc, 
prebivaliSte,  atanovaliSte.  suprotno  raselje.  ■ —  2)  f-ast 
sto  daje  domai'in  (po  obiOajul,  kad  se  preseli  u  novu 
kueu.  Rj. 


iiasoljenik,  naseljenika,  m.  ko  je  naseljen,  ko  se 
naselio:  Ilija  Tesvieanin,  jcd.an  od  naseljenika  Ga- 
ladskUi.  Oar.  I.  17,  1.  Naseljenici  rimaki.  Vid.  d. 
ISIil,  71. 

lliseljenost,  naaeljenosti,  /'.  stanjc  onoga  sto  je 
naseljenn;  die  Ansiedelung ,  Population.  —  Nase- 
Ijenost  je  na  torn  kraju  tako  rijetka  da  . . .  Zim.  173. 

nsl.sco.skl,  adj.  u.  p.  covjek.  koji  zivi  na  selu,  Dorf-, 
paganus.  Rj.  ua-seoski,  sto  je  na  selu,  sto  pripada 
selu  2.  (sto  se  u  Zagrehu  kaze  ladanjaki).  suprotno 
gradski,  varo.^ki. 

nasicilvaiij*^,  n.  verb,  od  iui8i(5avati.  radnja  kojom 
tko  nasieava  koga. 

iiasi(;iivati,  nasiffivam,  v.  impf.  na-aicavati.  v.  impf. 
prosti  sititi.  v.  pf.  uaaititi.  —  Ogragjuje  megje  tvoje 
niirom,  nasicava  tc  jedre  psenice.  I'a.  147,  14. 

iii\8ijati,  jem,   r.  pf.   Rj.   ua-aijati.  v.  impf.   sijati. 

—  1)  n.  p.  nasijao  sam  ove  godine  dosta  ^ita,  genug 
siien,  satis  serere.  Rj.  —  2)  sto  fim,  n.  p.  nasijao 
sam  njivu  senicom,  vidi  ziisijati.  Rj. 

iiasijoeaiije,  n.  das  Anhauen,  accisio.  Rj.  verb,  od 
n.asijecati.  radnja  kojom  tko  nasijeca  sto. 

iiaSijccati,  nasijecam,  v.  impf.  anhauen,  accido. 
Rj.  na-sijecati,  kao  nacinjati  sijecenje.  v.  pf.  nasje(5i  1. 

iiilsilaii,  nasilna,  adj.  na-ailan,  sto  je  na  silu:  Za- 
braniSe  silom  uzeti  dar.  Dubrovacki  su  ae  trgovci 
svagda  oslobogjavali  od  nasilnoga  dura.  DM.  241. 
U  njemu  je  osveta  nasilno  jemstvo,  koje  upotrebi 
eovjek  u  drzavnoj  shi?.bi.  310.  —  suprotno  drago- 
voljau,  dobrovoljan  2,  svojevoljan. 

luYsilica.  f.  (u  0.  G.)  Gcvalttliat,  vis.  Rj.  ^>idi 
nasilje,  ziiluni.  isp.  sila,  silje,  silina. 

liiksiliti,  Inn,  v.  pf.  na  koga,  andringen ,  peto: 
Na  me  jesu  Vlasi  nasilili.  Rj.  na-siliti,  kao  navaliti 
na  koga. 

iiiYsiliiTi'ki,  adj.  sto  pripada  nasilnicima  ili  nasil- 
nikn  kojemu  god:  Iz  ruke  )M.silnicke  iskupite  me. 
.Jov  6,  22.  Iskupidu  te  iz  ruku  nasilnickih.  Jer.  15,  21. 

iiiYsiluTk,  m.  ko  cini  nasilje,  der  Geivaltthdtige, 
GewaUthater,  homo  violentus.  vidi  siled^ija,  zulumdar. 

—  To  je  nasljedstvo  koje  primaju  nasilnici  od  sve- 
niogudega.  Jov  27,  13.  BiiV  gospodari  svojim  nasil- 
nicima. Is.  14,  2.  Kralj  nasilnik  (u  Lat.  rege  tvranno). 
Glas.  21,  285. 

iiasiliiikov,  adj.  sto  pripada  nasilniku:  Boze  moj! 
uzmi  me  iz  ruke  bezakonikove  i  nasilnikove.  Ps.  71,  4. 
Kome  se  otima,  izbavljajte  ga  iz  ruku  nasilnikovijeh. 
Jer.  21,  12. 

iiiYsTlje,  n.  die  Gevaltthat,  Geicalthdtigkeit,  vio- 
lentia,  vis.  vidi  nasilica,  silje,  zulum.  —  Zulum,  die 
( it'wiiltthiUigkeit,  violentia,  cf.  nasilje,  nepravda.  Rj. 
215a.  Kome  sam  ucinio  nasilje?  Bam.  1.  12,  3.  Siro- 
mahu  i  tihoijome  cini  nasilje.  i  doSljaku  Cini  krivo. 
Jezek.  22,  29. 

iii\si|),  m.  vidi  nasap  1.  Rj.  i  syn.  ondjc.  —  Kad 
se  Ijudi  oblijene  .  .  .  onda  se  zaranjaju  oni  prokopi 
(ili  kauali),  koji  su  vodu  dovodili,  i  nasipi,  koji  su 
je  uzdr^avali.  Priprava  24.  nasip,  postanja  koga  i 
nasap :  nasuti  (naspem),  naaipati. 

■■•tsipaDJe,    n.   das  Anschiltten,   affasio.  Rj.  verb, 
od  nasipati.  radnja  kojom  tko  nasipa  Ho. 
I      inYsipati,  pam  (pljem),  v.  impf.  anschiitten,  affimdo. 
I  Rj.  na-sipati.  v.  pf.  nasuti. 

iiasiraiije,    n.   das  Vollschcissen,   concacatio.   Rj. 
I  rerli.  od  nasirati.  radnja  kojom  tko  nasira  sto. 

uasirati,  naslram,  v.  impf.  vollscheissen,  concaco: 
Ejvala  ti  meni:  ovu  ti  skidam,  tu  ti  nasiram,  sagt 
dcr  Gespiele,  der  sich  holinisch  untertvirft  (indem_  er 
die  Kappe  abnimmt).  Rj.  na-sirati,  seruci  napunjati. 
V.  pf.  nasrati. 

iiiYsisati  sc,  nasisam  (nasiSem)  se,  v.  r.  ]yf-  sich 
voll  saugen,  sugendo  satior.  Rj.  na-sisati  se  (dosta 
Hi  nmngo).  vidi  nasati  .se.  r.  iinpf.  sisati,  sati. 


nusititi 


—  768  — 


naslijediti 


iiiisititi,  tim,  r.  pf.  Rj.  na-sititi.  i'.  impf.  nasi<;a- 
vati.  —  1)  siittigen,  .latiiro:  Nijesam  te  krvce  na- 
pojio,  ni  junacka  mesa  nitsitio.  Rj.  naiiititi  koga,  cega. 
issp.  zajaziti  2.  —  Svoje  dru'zine  nikako  ne  mogu 
nusititi.  Npr.  73.  Gladuii  us  mucno  je  nusititi.  Posl. 
42.  Shigii  ne  nasiii  l-ruha,  da  ti  ne  pita  sira.  DPosl. 
112.  Duga  zivota  luisiticu  gii,  i  pokazai^u  niu  spa- 
senje  svoje.  Ps.  91,  lU.  —  2)  sa  se,  rt/Ws.  nusititi 
se  cegu,  od  cega,  cim.  isp.  zajaziti  se.  —  Kad  se  hajdiik 
nasiti  hujditJcovanja,  on  se  preda.  Rj.  8()0a.  Samo  je 
nesretan  u  tome  Jto  mu  se  ("eljad  nikad  ne  mogu  da 
nusitc.  Jspr.  77.  Cuderi  se,  gde  se  nusitise  sto  bra- 
vacn  od  jednoga  ricpnjuka  proje.  210.  Pomenute  ove 
Turkinje  .  .  .  kad  se  kujijeh  od  ujih  nasitio,  on  ih 
je  udavao  za  svoje  sluge.  Sovj.  73.  ^eljaSe  da  se 
nasiti  mrrama.  Luk.  16,  21.  Sve  se  ptice  nusitise 
od  mesa  njihova.  Otkriv.  19,  21.  Da  se  ne  bi  prije 
vremena  nasitio  radosti  duhorne.  UP.  57. 

niisjecati,  cam,  r.  pf.  unhauen  (roll),  seeando  paro. 
Rj.  na-sjecati.  n.  p.  kujjusu  (mnogo  Hi  dosta).  v.  impf. 
sjecati. 

ni'lsjci-i,  nasijfeiem,  v.  pf.  Rj.  na-sjedi.  v.  impf.  na- 
sijecati.  —  J.  1)  anhauen,  accido.  Rj.  kuo  naceti  sto 
sijel'uci:  Drvo  ukraj  piita  odmah  nasjeceno.  DPosl. 
69.  —  2)  anhauen  in  Alenge,  caedendo  para.  Rj.  na- 
sjeci  cega  (mnogo  Hi  dosta).  isp.  nakrizati,  naiezati. 
—  II,  sa  se,  reflelcs.  sich  satt  hauen,  sicli  anhauen. 
satiatns  sum  caedendo :  Turskih  sam  se  glura  nasjekao. 
Rj.  isp.  nakidati  se. 

nitsjedaujc,  n.  Rj.  rcrh.  od  nasjedati.  —  1)  stanje 
koje  biva,  kad  nasjeda  n.  p.  lagja  [das  Sitzenbleiben 
(des  Schifts)  auf  eiuer  Sandbank,  adhaesio  navis  in 
syrte.  Rj.].  —  2)  stanje  koje  hira,  kad  nasjeda  n.  p. 
otok  na  oci  Hi  nasjeda  krv  [das  Aniani'en,  Ansehwel- 
leu  (eines  gepressten  Muskels),  eircumpletioC?),  in- 
iiatio.  Rj.]. 

nasjedati,  dam,  r.  impf.  Rj.  na-sjedati.  v.  pf.  na- 
sjesti.  —  1)  n.  p.  lagja,  sitzen  bleiben  (rom  Schiffe), 
insidere  arenae.  Rj.  rwZi  n.isagjivati  se.  —  2)  rund 
lierum  anlaufen,  inflor  circumcirca.  Rj.  da  kome  stane 
otjeeati  celo,  kazalo  hi  se:  nasjeda  otok  na  oci.  isp. 
nasjesti  2.  —  3)  nasjeda  krv,  kad  se  jako  pritiskuje 
Hi  stiskitje  n.  p.  ruka.  isp.  nasjesti  3. 

iiiVsjciiiea,  f.  (u  C.  G.)  greda  krajem,  na  kojoj 
krajevi  drugijeh  greda  stoje,  der  Seitenbulken,  tignum 
laterurium.  Rj.  —  na-sjeniea.  znacenje  (korijenu)  le- 
^ati:  sen  (e  bi(5e  mjesto  t),  nasjenica.  Korijeni  45. 

iii\sjesti,  nasjede,  (niisjedne),  v.  pf.  Rj.  na-sjesti. 
r.  impf.  nasjedati.  —  1)  sitzen  bleiben  (com  Schiffe), 
insidere  arenae.  Rj.  n.  p.  lagja.  vidi  nasaditi  se, 
nasukati  se :  Kasukala  se  lagja.  t.  j.  nasadila  se, 
nasjela.  Rj.  408a.  —  2)  anlaufen,  inflor,  n.  p.  da 
otece  kome  ielo,  kazalo  bi  se:  nasjeo  otok  na  celo; 
tako  i  da  ko  obuje  tijesnu  crevlju,  pa  da  mu  do  nje 
odozgo  noga  otece,  kazalo  bi  se:  nasjeo  otok,  itd.  — 
3)  nasjela  krv,  unterlaufen,  sanguine  suffundi.  Rj. 
n.  p.  od  silno'ja  pritiskivanja  Hi  stiskivanja. 

liisjctovati,  nasjetujem,  v.  pf.  koga,  Bath  geben, 
consilium  dare,  vidi  nasvjetovati:  Je  li  testir  pristupit' 
gjevojci?  Da  ja  moje  na.'<jetujeni  d'jete.  Here.  77.  — 
na-svjetovati ,  i  odbacivsi  v:  na-sjetovati.  v.  impf. 
svjctovati  i  sjetovati. 

naskakivanje,  «.  das  Anfallen,  invectio.  Rj.  rcrb. 

od  naskakivati.  radnja  kojom  tko  naskakuje  na  koga. 

iiaskakivati,  naskiikujem,  r.  impf.  na  koga,  anfallen, 

inrehor.  Rj.  na-skakivati,  kao  nasrtati,  navaljivati  na 

kogu.  V.  pf.  naskociti,  skociti. 

liaskc,  nas-ke.  isp.  ke  dodat.  —  Jer  je  jnnak  nada 
sviju  naske.  HNpj.  1,  274. 

iiask6eiti,  naskocim,  v.  pf.  na  koga.  StuUi.  kao 
skociti  na  nj.  v.  impf.  naskakivati.  —  Mlad  je,  na- 
skoeiie.  DPosl.  62. 

iiilskoro,  (t.  j.  na  skoro)  bald,  ehestens,  brevi,  pro- 
jiediem.  Rj.  nuskoro  (iza  cega).  vidi  skoro  2.  —  No 


i  njega  naskoro  preceraju  iz  Srbije  u  Srijem.  Danica 
2,  76.  Naskoro  po  torn  dogju  oni  na  jedan  izvor  kraj 
puta.  2,  124.  Da  ce  se  od  le  ne3re<;e  na  skoro  moCi 
izlijeciti.  Pis.  54.  Kaskoro  iza  toga  postao  je  .  .  .  Sovj. 
37.  Jer  ce  on  izvrsiti  rijefi  svoju,  i  naskoro  6e  izvr- 
Mti  po  pravdi,  da,  ispunice  Gospod  naskoro  rijec 
svoju  na  zenilji.  Rim.  9,  28.  Nuskoro  <!e  to  uciniti 
Bog.  Mojs.  I.  41,  32. 

naskrbiti,  naskfblm,  r.  pf.  na-skrbiti,  skrbeei  steci. 
vidi  naSkrbiti.  kako  se  goi:ori  skrbiti  ('  skrbiti,  govori 
se  i  naskrbiti  (mj.  naSkrbiti)  u  .yer.  Hreatskoj. 

iiil.skvariti,  r7m,  v.  pf.  naskvarila  kosu,  t.  j.  na- 
mazala  skvaroni,  mit  skvara  beschmieren,  uuguento 
skvara  dicto  ungere.  Rj.  na-skvariti.  inace  ne  doluzi 
taj  glagol. 

lliislada,  f.  die  Ergotzlichkeit,  deliciae  (voluptas). 
Rj.  vidi  raskos,  raskoSje.  na-slada.  isp.  na-sladiti,  na- 
sladiti  se. 

nasli\diti.  nasladim,  v.  pf.  Rj.  na-sladiti.  r.  impf. 
naslagjivati.  —  1)  ergotzen,  oblecto:  nasladio  sam 
ruku  na  njemu  (t.  j.  izbio  ga  po  svojoj  zelji).  Rj. 
—  A  sada  se  grdno  razrodiste,  dusmunima  srea  na- 
sladiste.  Npj.  5,  28.  J  a  sam  sluSa'  do  sad  razgovore, 
dobru  moju  dusu  nasladiste.  5,  551.  —  2)  sa  se, 
refleks.  sich  ergiitzen,  oblector:  Da  se  na  njih  nuslade 
duSmani.  Rj.  —  Koliko  se  proslavi  i  nusladi,  toliko 
joj  podajte  muka  i  zalosti.  Otkriv.  18,  7.  DuSa  ve  se 
vasa  iiasUiditi  pretiline.  Is.  55.  2. 

nasliVg:ati,  naslazem,  r.  pf.  Rj.  na-slagati.  v.  impf. 
sldgati.  —  1)  anschichten,  sterno.  Rj.  —  2)  su  se, 
refleks.  sicli  voll  anschichten  (ancssen),  ventrem  implere. 
Rj.  ridi  najesti  se,  i  syn.  ondje.  —  Oudno  ti  se  na- 
slagasmo  ovijeh  oklizotina !  (rekao  Hero,  kad  su  se 
njiii  dvojica  najeli  jela  sto  je  gotovljeno  za  paSu). 
Rj.  453b. 

naslaisjivaiijc,  n.  verb,  od  1)  naslagjivati,  2)  na- 
slagjivati se.  —  1)  radnja  kojom  tko  naslugjuje  koga 
Hi  sto.  —  2)  radnja  kojom  se  tko  nuslayjuje. 

naslagjivati,  naslagjujem,  v.  impf.  na-slagjivati. 
V.  pf.  nasladiti.  —  1)  ergotzen,  oblecto:  n.  p.  nasla- 
gjujem ruku  na  njemu  (bijuci  ga  po  svojoj  volji). 
isp.  nasladiti.  —  2)  sa  se,  refleks.:  Bmjerni  6e  na- 
slijediti zemlju,  i  naslagjivuce  se  mnozinom  mira.  Ps. 
37,  11.  Usta  bezumnih  Ijudi  naskigjuju  se  bezumljem 
Pri6.  15,  14.  Sadete  i  naslagjicacete  se  u  svjetlosti 
slave  njegove.  Is.  66,  11. 

iiaslaiijaiijc,  n.  dus  Anlehnen,  acclinatio.  Rj.  vei'b. 
od  1)  naslanjati,  2)  naslanjati  se.  —  1)  radnja  kojom 
tko  naslanja  sto  na  sto.  —  2)  radnja  kojom  se  tko 
naslunja  na  sto.  —  ridi  naslonjanje. 

iiiYslanjati,  njiim,  i'.  impf.  Rj.  na-slanjati.  vidi  na- 
slonjati.  v.  pf.  nasloniti.  —  1)  anlehnen,  acclino.  Rj. 
sto  na  sto.  isp.  nasloniti.  —  2)  sa  se,  refleks.:  Drvo 
se  na  drro  naslanja  a  coek  na  coeka.  Posl.  70.  Prodaj 
oca  pa  kupi  magarca  te  se  naslanjaj  na  njega.  (Kad 
se  ko  na  koga  nasloni).  263.  vidi  navaljivati  se.^ 

iii\slati,  naMjem  (naSaljem),  v.  pf  Rj.  na-slati.  — 
1)  koga  (na  sto),  zuschicken,  mitto  ad  — ;  nailji  mi 
kakva  muSteriju  da  prodam  svinje.  Rj.  v.  impf.  na- 
siljati.  —  2)  gcMig  schicken,  mitto  satis.  Rj.  n((slati 
cega  (mnogo  Hi  dosta).  v.  impf.  slati. 

iia.sliji'diti,  niislijedim,  v.  pf.  Rj.  na-slijediti.  r. 
impf.  nasljegjivati,  nasijegjivati.  —  1)  (u  Novom  za- 
vjetu)  erben,  hcreditute  uccipere.  Rj.  .sto  Hi  koga: 
Hasaba,  sto  zensko  iz  ocine  kuce  ne  moze  naslijediti, 
kao  n.  p.  ku&i,  gumno,  zgrada.  Rj.  803a.  P>lago  krot- 
kima,  jer  ce  naslijediti  zemlju.  Mat.  5,  5.  Poslani  na 
sluzbu  onima  koji  ce  naslijediti  spasenije.  Jevr.  1, 
14.  Nuslijedice  sjeme  tvoje  vrata  ueprijatelja  svojih. 
Mojs.  I.  22,  17.  ( )d  troga  se  potresa  zemlja  .  .  .  od 
sluSkinjc,  kad  nuslijedi  gospogju  svoju.  Pric.  30,  23. 
Da  utvrdiS  zemlju  i  nuslijedis  opustjelo  nasljedstro. 
Is.  49,  8.  Hi  im  bijase  uzeto  pravo  naslijediti  prijesto. 
DM.  11.  sa   se,  pass.:   Pamet  i  poStenje  ue  moze  se 


viU^lTT^ 


naslijogjc 


769  — 


iiii$|Mtran 


svaj^da  naslijediti.  Pripr.  75.  —  2)  sn  se,  reflek.t. 
(iufkommen,  existere:  Smilova  ae  Bog^na  sirotinjii,  te 
se  opct  avijet  naslijedi  (Npj.  2,  6).  Rj. 

iiAslijearjc,  n.  vidi  nasljedstvo,  naJljedstvo,  na- 
sljedak,  baJtina  2,  dostojanje,  postojanje:  Hlago  na- 
rodu,  kojemu  je  Bog  Gospod,  plemenu,  koje  je  on 
i/.abrao  sebi  ;a  naslijegje,  Ps.  33,  12  (elegit  in  here- 
ditafem  fsilii,  zum  Erbe  sicli  erwiihlt  lud). 

iiiYslikovati,  naslikujem,  v.  pf.  na-slikovati.  vidi 
namolovati,  napisati  I  2.  v.  impf.  slikovati.  —  Na- 
/tlikoran,  nouuihil  siiiiilis.  Stulli  (ixj)-  nalikovati). 

Diisluil,  m.  hedeckter  Gang,  Sclioppen,  tectum  suf- 
fuUiim.  Rj.  mjesto  natkriveno.  —  Jara,  kao  nasloii 
gdje  stoka  zimi  stoji.  Rj.  247a.  Ynt\oi;  pred  naslonom 
kao  inali  tor  gdje  se  ovce  n.ajprije  utjerajii,  pa  odanle 
ulaze  M  nadon.  Rj.  599b.  Rozgva  se  rajeslo  rogova 
mece  preko  Sljemena,  n.  p.  u  koSara  i  ii  naslona. 
Rj.  (>53b.  Pa  razape  naslon  nad  5ator.  Mojs.  II.  40, 
19.  na-alon,  ;r«  postanje  isp.  na-sloniti. 

iiasloiiiti,  naslomin,  v.  pf.  Rj.  na-.sloniti.  v.  impf. 
iiaslonjati  i  iiaslanjati.  kao  prost  glagol  nc  dolitzi. 
sloniti.  —  1)  anlehncn,  inclino.  Rj.  —  Dok  glaa  cam 
Nikolajii  dogje,  e  je  silan  care  udario  na  viteSku 
Srpaku  Goru  Crnu,  na  koju  f  on  iiaslonio  rukii,  i 
svojijem  prekrilio  krilom.  Npj.  5,  188.  —  2)  .sn  se, 
refhks.  vidi  navaliti  se.  —  Prod.aj  oca  pa  kupi  raa- 
garca  te  se  uaslanjaj  na  njega.  (Kad  .s'e  ko  na  koga 
nasloni).  Posl.  70.  Ka  studen  se  kamen  naslonila, 
na  kamenu  grozne  suze  lije.  Npj.  2,  22.  Devojka  se 
naSa  razbolela,  na  kuma  xe  glavum  imdonila.  2,  25. 
Koje  {krilo  od  vojske)  se  hilo  nadoniln  nn  planine. 
Zitije  31. 

lii\sloiijaiije,  ».  vidi  uaslaujanje.  Rj. 

liiksloiijati,  njam,  vidi  naslanjati.  Rj.  na-slonjati. 
V.  pf.  nasloniti.  —  1)  anlehnen,  acclino.  Uto  na  sto 
isp.  uaslouiti  1.  —  2)  sa  se,  repelm.  nicli  anlehnen, 
acclinor.  —  Opi  s'  dete,  nist'  o  sebi  ne  zna,  nadonja 
si  glavom  na  Todora.  Npj.  2,  160.  Drag  $e  dragoj 
na  ra,mo  nadorrja.  Here.  216.  vidi  navaljivati  se. 

iiiislusati  se,  sam  se,  v.  r.  pf.  sich  satt  horen, 
aiiscultando  satior.  Rj.  ua-sluSati  se.  v.  impf.  sluSati. 

—  Da  se  naslusam  trupke  od  konjica.  Rj.  753a.  Da 
je  kome  stati,  te  gledati  i  Ijuta  se  jada  naslusati, 
kako  viju  po  kosama  vuci,  a  pjevaju  po  selima  Tnrci! 
Npj.  4,  312.  Ne  da  ti  se  okom  nagledati  i  u'sima 
ongje  naslusati:  stoji   vriska  konja  i  volova.  4,  401. 

iiasliititi,  ntvslutim,  v.  vf.  crprophezeien,  erahnen, 
ominando  assequor:  Bluti,  sluto,  nasluticeS.  Rj.  ua- 
slutiti,  kao  slnteci  postici,  steci.  r.  impf.  sliititi. 

naslAziti,  nasluzim,  v.  pf.  Rj.  na-sluziti.  v.  impf. 
sluziti.  —  1)  n.  p.  fia^u  vina,  darrcichen,  kredenzen, 
ministro.  Rj.  —  Te  donesi  onu  caSii  zlatuu,  nasluii 
je  crvenijem  vinom,  pokloni  je  staru  Jiig-Bogdanu. 
Npj.  2,  183.  ovdje  naslnziti  caSu  vinom  znaci:  na- 
puniti  je  vina.  —  2)  godinu  (ili  pogogjeno  vrijeme), 
voU  dienen,   finire  servitia,  cf.  dosluziti,  isluziti.  Rj. 

nilsljoilak,  nasljetka,  m.  vidi  naSljedak.  —  za  s  i 
i  isp.  nasljednik. 

ni\sljediii,  adj.  liaercditarius.  Stulli.  vidi  naMjedni. 

DiisljcdiiTk,  m.  vidi  naSljednik.  Rj. 

iiiksljcdovaiijo,  n.  vidi  naMjedovanje.  Rj. 

iiiisljcdovati,   naaljedujem,    vidi   naSljedovati.  Rj. 

nJlsljedstvo,  n.  vidi  na§ljed.stvo.  Rj. 

nasljegjivati,  nasljfegjujem,  v.  impf.  vidi  uaSIje- 
gjivati.  —  sa  se,  pass. :  Slava  je  blago  koje  se  tefe 
a  ne  naslegjuje.  Zlos.  96. 

iiasiuijati,  uasmijem,  v.  pf.  (juz.  i  zap.).  Rj.  na- 
I  sniijati.  v.  impf.  nasmijavati.  —  I.  koga,  zum  Lachen 
!    hringen,   visum,   movere.   Rj.  uciniti  da  se  tko  smije. 

—  B'jelim  ce  te  zubom  nasmijati,  a  crnijem  okom 
zaigrati.  Rj.  175b.  Tri  puta  me  lani  pogledao,  a  pro- 
Ijetos  okom  namignuo,  a  veceras  hrkom  nasmijao,  a 
sjutra  ce  rukom  zagrliti.  Here.  124.  MiloS  sc  slatko 
uasmeje,  a  nasmeje  i  druge  koji  to  vide.  Mil.  154.  — 


II.  sa  se,  refleks.  —  1)  anlachen,  adrideo.  Rj.  komu, 
na  koga,  put  koga:  Nasmija  se  gvoliotom,  ili:  w  sav 
grohot:  Grohotom  se  Ivo  nasmijao.  Rj.  104a.  Car  se 
na  to  nasmeje.  Npr.  52  (nasmeje  ist.  mj.  nasmije). 
Jedno  od  gjeee  rece  mu  (ocn)  .  .  .  Nasmije  se  otac 
piit  njega,  no  i  uzdahne  govore(5i  .  .  .  108.  Nasmijala 
sc  koza  ovci  (kad  je  skocivSi  preko  klade  digla  rep 
i  pokazala  zadnjicu).  Posl.  191.  Vidio  sam  Icpotu  de- 
vojku,  okrenu  se,  nasmcja  se  na  me,  <;ini  mi  se,  da 
bi  posla  za  me.  Npj.  1,  359.  Na  knjigu  se  grotom 
nasmijao.  4,  349.  (Jrotko  im  se  pope  nasmijao.  4,  397. 
Kad  bih  se  nasmijao  na  njih,  ne  vjerovahu.  Jov  29, 
24.  amo  ide  i  ovaki  primjev :  Nikad  nije  veseo,  nikad 
raspolozen,  nikad  nasmejan.  Megj.  192.  —  2)  sieli 
satt  lachen,  risu  satiavi.  Rj.  nasmijati  se  (dosta  ili 
mnogo). 

nasiuijiVviinjc,  n.  das  Anliicheln,  arrisio.  Rj.  t-erh. 
od  1)  nasmijavati,  2)  nasmijavati  se.  —  1)  radnja 
kojom  tko  nasmijava  koga.  —  2)  radnja  kojom  se 
tko  nasmijava  na  koga. 

liasiuijiVvati,  n.aamljavam,  v.  impf.  Rj.  na-smija- 
vati.  1!.  pf.  nasmijati.  ^  1)  zum  Lachen  hringen, 
risum  movere.  Rj.  koga,  iiniti  da  se  tko  smije.  isp. 
nasmijati  kuga.  —  2)  sa,  se  refleks.  na  koga,  an- 
liicheln, adrideo:  Desnijem  .se  hrkom  nasmijava.  Rj. 
vidi  nasmjehivati  se.  isp.  nasmijati  se  II  1. 

iiasiiijeliivaiijc,  n.  das  Anliicheln,  arrisio.  Rj. 
verh.  od  nasmjehivati  se.  radnja  kojom  se  tko  na- 
sinjeli  uje. 

iiasiiijehivati  se,  nasmj^hujem  se,  v.  r.  impf.  an- 
liicheln, subrideo:  A  desnijem  (s'.  is2).  kod  nasmija- 
vati se:  Desnijem  se  brkom  nasmijava)  brkom  na- 
smjelinje.  Rj.  na-smjehivati  se.  vidi  nasmijavati  se. 
V.  pf.  nasmjehnuti  se. 

iiiisnijcliniiti  sc,  hnem  se,  v.  r.  pf.  liicheln,  sub- 
rideo. Rj.  na-smjehnuti  se.  vidi  nasmijati  se  1.  v. 
impf.  nasmjehivati  se.  —  Pogledala  na  rukama,  na- 
smjenula  se.  Npj.  1,  424.  Na^tome  se  Pero  nasmjehnuo, 
i  ovaku  rijei''  besjedio:  >Cudna  vraga,  5to  se  ura- 
dilo!«  5,  23.  Kako  .se  Ljubica  nasmjenula  na  Sveto- 
zara.  Nov.  Srb.  1817,  494. 

iiasiidvati,  uasunjem,    v.  pf.  in  Menge  aufziehen, 
(telas  plures)  ordior.  Rj.  na-snovati,  cega  (mnogo  ili 
'  dosta).  v.  impf.  snovati. 

]  iias6eiti,  nasofim,  v.  pf.  Rj.  ua-sofiiti.  v.  impf.  so- 
6iti.  —  1)  cinrnthen,  (z.  B.  einem  eine  Braut),  suadeo 
ducendum.  Rj.  nasociti  komu  n.  p.  djevojku  da  je 
uzme.  —  2)  (n  C.  G.)  anzeigen,  indico,  cf.  proka- 
zati:  nasofiio  brata,  cf.  sok.  Rj. 

nasdiiti,  nasolim,  v.  pi.  Rj.  na-soliti.  v.  imp.  so- 
liti.  —  1)  einsalzen,  salio,  saliendo  j)aro,  n.  p.  dosta 
ribe.  Rj.  —  2)  salzen,  salio,  sale  conspergo,  n.  p. 
slaninu.  Rj.  isp.  posoliti. 

ii:\spati  se,  iiaspiivati  sc,  naspim  se,  uaspavain 
se,  v.  r.  pf.  sich  satt  schlafen,  satis  dormisse.  Rj. 
na-spati  se,  na-spavati  se  (dosta).  vidi  nadospati.  v. 
impf.  spati,  spavati.  —  Naspavati  se  sit  na  obadva 
uha.  Posl.  191.  Ne  budi  mi  Jova  moga,  nek  mi  .se 
naspi.  Npj.  1,  193. 

niispjeti,  naspije,  v.  pf.  kome  §to,  pUtzlich  zu- 
stossen,  praeter  spem.  accidit:  nesto  mu  naspje.  Rj. 
na-spjeti,  kao  iznenada  doci.  kao  prost  glagol  ne  do- 
lazi.  isp.  spjeti.  —  Je  li  ta  devojka  liida?  Hto  je 
njoj  naspelo  zaljubljivati  se  u  mene?  Megj.  72. 

iiasporcd,  na-s-pored,  prijedlog  s  rijecju  u  driujom 
pade'zu,  znaci  sto  spored,  pored,  pokraj :  Svi  svatovi 
rumen'  ruzu  brali,  al  ne  here  Janko  gjuvegija,  vec 
on  ide  naspored  gjcvojke,  pa  gjevojku  divno  sjeto- 
vase.  Here.  7.  i.'<p.  napored. 

ii:\s|)ur,  iiilsporak,  nasporka,  m.  aumento,  accres- 
cimento,  incrementum.  Stulli.  isp.  nasporiti.  kao  na- 
predak,  daca;  Amrachs,  Zunahme,  Gedcihen. 

iiasporaii,    nfisporna,    adj.     augendi  vi  praeditus. 

49 


nnsporitl 


—  770 


iinstiiti 


StuUi.  sto  pripada  nasporu,  sto  ima  moc  sporiti; 
gedeihlich. 

nnsp6riti,  niisporim,  r.  pf.  gedeihen  machen,  er- 
giebig,  prospero,  diuturnum  reddo:  da  Bog  naspori! 
Rj.  na-sporiti.  uciniti  da  bude  sto  sporo,  dugu  da 
traje,  da  dotjece,  da  bude  dugovjecno.  obilato,  da  sto 
koine  napreduje,  da  mu  se  nddd.  v.  impf.  sporiti.  — 
Bog  da  pomoze  i  da  naspori.  Rj.  36fib.  Bog  da  na- 
spori i  beric^et  niinU  Posl.  17.  Okie  ovu  L-a5u  na- 
tofio,  Bog  ti  samosedmom  nasporio!  Kov.  125. 

niisprani,  (u  vojv.)  vidi  prema:  A  kad  bude§  na- 
spram  dvora  moga.  Ej.  jyrijedlog  slozen  na-spram, 
vidi  nasprama,  naprema;  spram,  sprama.  primjere 
vidi  kod  prema.  —  Prijedlog  jjrema  glasi  i  prama, 
a  (5esto  preda  se  uzima  i  prijedlog  s  i  kadSto  krajnje 
a  izostavlja.  isp.  Sint.  285. 

naspraiiia,  praepos.  vidi  naspram. 

\a!>r:idili  (hodza)*,  »i.  dcr  Eulenspiegel,  nom.  propr. 
hominis  Icpide  inepticntis.  Narod  iia.s  pripovijeda 
mnogo  kojeSta  smijeSno  od  Nasradin-hodke,  a  i  u 
poslovicama  ga  spominje,  n.  p.  kao  Xasradin-hodia 
(kad  ko  5to  radi  uaopako).  Promeije  se  kao  liodht 
kroz  ponjavu,  itd.  Pripovijeda  se  zaista  da  je  u  Turaka 
bio  nekakav  \icen  Covjek  koji  se  zvao  Nasradin- 
hodhi.  Rj. 

■liVsrati,  uaserem,  v.  pf.  voll  scheissen,  concaco. 
Rj.  na-srati,  seruci  napuniti.  ii.  ijnpf.  nasirati.  — 
Uliti,  2)  k.ao  nasrati.  Rj.  779b.  isp.  i  natroljati. 

nnsreiti  se,  nasfilm  se,  v.  r.  pf.  (po  jugozapad. 
kraj.)  vidi  ualjutiti  se:  Jovanu  se  dru?,ba  nasrciln. 
Rj.  i  .<;«/)(.  ondje.  —  na-srciti  se.  v.  impf.  sreiti  se. 

iiasriliti,  nasfdim,  v.  pf.  Rj.  na-srditi.  r.  im2)f.  sr- 
diti.  —  1)  vidi  rasrditi:  Pa  masrrH  sebe  i  dorina.  Rj. 

—  2)  sa  se,  refleks.  (u  Boci)  vidi  rasrditi  se:  No  se 
Turf  in  rasrdio  Ijuto.  A  Jo  van  se  dobro  nasrdio.  Rj. 
vidi  naljutiti  se,  i  sijn.  ondje. 

iiasr^d,  mitten  in-,  in  medio  — ;  nasred  ku6e, 
na.sred  sela.  itd.  Rj.  prijedlog  slozen:  na-sred.  2M'i- 
jedlog  iia  dodaje  znaienje  svoje  prijedlogu  sred,  koji 
vidi.  —  Mater  njegovu  zatvore  u  jednii  baf^vu  ka- 
tranom  oblivenu  i  zaide  je  nasred  grada.  Npr.  236. 
Navrb  sofre  Groniovnik  llija,  nasred  sofre  Sava  i 
Marija,  po  dnu  sofre  Petka  i  Negjelja.  Npj.  2,  100. 
Ti  si  mene  nasred  srca  moga.  3,  127  (mene,  dat.) 
Da  ga  ceka  nasred  drama  piita.  5,  215. 

iiasrkati  se,  nasfcem  ^e.  v.  r.  pf.  sick  anschlnrfen, 
sorbendo  satior.  Rj.  na-srkati  se,  cega  (mnogo  Hi 
dosta).  r.  impf.  srkati. 

iiasrijati,  Ijam,  r.  pf.  ))irfi  nagaziti  1.  Rj.  na-srljati, 
kao  iznenada  nuici  na  .sto.  syn.  kod  nagaziti  I.  v. 
impf.  srljati. 

iinsrnuti,  nsisfnem,  r.  pf.  driiber  herfallen,  cum 
impetu  impinyo.  Rj.  na-srniiti,  kao  navaliti.  v.  impf. 
nasrtati.  —  Kad  opazi  omi  babu,  izvadi  sablju  i  na- 
srne  s  konjem,  i  nadrska  psa.  Npr.  119.  i-!tan'  Tur- 
Cine!  kud  si  nasrnuo'^  Npj.  4,  2(J9. 

iiasrsiti  se,  nasf.^Tm  se,  r.  r.  f.  vidi  nastrSiti  se, 
.s  kojim  je  bez  sumnje  istoga  postanja  (otpadavsi  t) 
kao  Uto  jc   i   istoga  znaccnja.   isp.  srsljen  i  sti'Sljen. 

—  Kad  111  brukii  vigjeh  i  grdilo,  sad  bi  mi  se  kose 
nasrsile.  Npj.  5,  511.  Nasrsene  kose  ka'  gjavolii,  5, 
512.  vidi  i  nakostrije.^iti  se.  i  syn.  ondje.  v.  impf. 
strSiti. 

nasrtac,  nasrtdca,  m.  vidi  nasrtalo.  Rj.  ko  nasrce 
(na  drugoga),  Ijotjck  nasrtljiv. 

iiasrtai-a,  f.  ein  Fraucmimmer  das  gem  iiber 
andere  herfdllt,  mulier  in  alios  invehi  amans.  Rj. 
zenska  glava  nasrtljiva,  koja  rado  nasrce  (na  drugoga). 

—  rijeiji  s  takim  nasi,  kod  cjepaea. 

iiasrtaj,  m.  offendiculmn.  u  Gundulica.  Slulli.  na- 
srtaj,  djelo  kojim  tko  nasrne.  —  rijeci  s  takim  nast. 
kod  dogagjaj. 

nstsrtalo,  n.  koji  nasrcie  na  drugoga,  der  gem  iiber 
andei-e  herffdlt,    qui   in  alios  inrehi  amat,  cf.   nasr- 


tac. Rj.  covjek  nasrtljiv.  —  rijeci  s  takim  nast.  kod 
bajnlo. 

iiiJsrtailje,  n.  das  Herfallen  iiber  etwas,  impetus. 
Rj.  verb,  od  nasrtati.  radnja  kojom  tko  nasrce. 

iiiisrtati,  n.^srcem,  v.  impf.  na  koga,  iiber  Einen 
herfallen,  cum  impetu  aggredior.  Rj.  na-srtati,  kao 
navaljivati.  v.  pf.  nasrnuti.  —  Ovca  na  njega  skoci  .  .  . 
na  njega  nasrce  da  mu  oba  oka  izbije.  Npr.  210. 
Kako  koji  nasrtase  tako  ga  on  .^tapom  dofekivase. 
222.  JV<j  nejaCicu  svak  nasrce.  Posl.  189.  PregjaSnje 
glavne  starjeSine  nijesu  niisrtale  na  Kara-Gjorgjiju, 
kao  ni  on  5to  nije  «a  njih.  Sovj.  16. 

liiYsrtljiv,  adj.  gem  iiber  andere  herfallend,  in 
alios  invehi  amans.  Rj.  koji  rado  nasrce  na  drugoga. 

1.  iiilstajaiije,  n.  das  Herankommen,  advcntus. 
Rj.  verb,  od  uastajati.  stanje  koje  bivu  kad  nastaje 
sto,  n.  p.  zima,  zlo  vrijeme. 

3.  nastiijaiije,  n.  verb,  od  nastajati  (nastojim). 
radnja  kojom  tko  nasloji  oko  sta.  vidi  naatavanje, 
nastojanje. 

1.  iiiYstajati,  jem,  v.  impf.  anfangen,  coepisse:  na- 
staje zima,  Ijcto,  zlo  vrijeme.  Rj.  na-stajati,  kao  po- 
cinjati  se.  isp/.  p(>stajati.  v.  pf.  uastanuti.  nastati.  — 
Onamo  od  Barske  nahije  nastaje  jezik  Arnautski. 
Rj.  15b.  Sad  ne  svice,  nego  mrkne  (n.  p.  kad  na- 
staje zima).  Posl.  273.  Junaka  ga  nije  nastajalo  od 
Tnruina  Gjergjelez-Alije.  Npj.  4,  327.  Iza  Senja  na- 
staje Dalmacija.  Kov.  28.  Onda  se  zapjeva  tropar 
prazniku  koji  nastaje.  DP.  315. 

2.  iiastiljati,  nastojim,  v.  impf.  die  Aufsicht  fiih- 
ren,  attcndo,  adsto:  Svi  nastoje  da  tebe  otkupe.  Rj. 
na-stajati,  starati  se  oko  sta.  vidi  nastajavati,  nasto- 
jati.  V.  pf.  nastati  2.  —  Koliko  je  gogj  nastujala  da 
je  vidi,  uiJta  nije  mogla  ufiniti.  Npr.  215.  Mo2e  li 
se  5to  driigo  Oiniti  nego  nastajati  da  se  na  novo  iz- 
dadu  kako  treba.  Rad  6,  214.  cini  se,  da  ovaj  glagol 
ima  sad.  vrijeme  i  nastajem,  u  ovom  primjeru:  Vi- 
dei5i  Solomun  niladioa  da  nastaje  za  poslovi  postavi 
ga  nad  svijem  dancima.  Car.  I.  11,  2^. 

iiastajiivanje,  n.  die  Aufsicht,  inspectio,  attentio. 
Rj..  verb,  od  nastajavati.  radnja  kojom  tko  nastajara 
oko  sta:  Nastajavanjem  vis.  vlade  zemaljske  .  .  .  ovaj 
je  dom  predan  akademiji.  Rad  5,  199.  U  nastajavanju 
oko  toga  ne  hajut'i  ni  za  kake  tegobe.  Star.  3,  1, 

iiastajiUati,  nastajavam,  v.  impf.  die  Aufsicht 
fiihren,  attendo,  cf.  uastojati.  Rj.  na-stajavati,  starati 
se  oko  sta.  cidi  i  2  nastajati.  v.  pf.  nastati  2.  — 
Akademija  (je)  nastajavala  stupiti  n  svezu  sa  .  .  . 
Rad  5,  199.  Koji  nastajavahu  da  mi  se  (riikopis) 
vjerno  prepiso.  Ziv.  sv.  S.  i  sv.  S.  XI. 

nastiiiiiti,  nastrinim,  v.  pf.  Rj.  nastaniti  koga,  dati 
mu  stun,  kao  namjcstiti  ga.  —  1)  unterbringen, 
colloco:  iloiu  V  naOi  stanja  u  Kosturu  da  nastanim. 
ovu  siroti)iju.  Rj.  —  2)  sa  se,  refleks.  —  DogjoSe 
do  Harana,  i  ondje  sc  nastanise.  Mojs.  I.  11,  31.  isp. 
v.  impf.  nastavati.  prosti  glagol  staniti  se  takogjer 
V.  pf.  ali  drugacijega  znacenja. 

liAstaiiuti,  nastanem,  r.  pf.  vidi  nastati.  Rj.  na- 
I  stanuti,  primjere  vidi  kod-  nastati  1. 

iiastilnje,  n.  (u  Boci)  vidi  postanje:  Je  li  gr'ote  i 
je  li  sramote  zaculo  se  od  nastanja  sv'jeta.  On  je 
bio  brnka  od  nastanja.  Rj.  ridi  t  postanak,  postatak. 
—  verb,  od  nastati.  djelo  kojim  tko  Hi  sto  nastane  (1). 

iiiistati,  nastanem,  r.  pf.  Rj.  —  1)  ua-stati.  vidi 
nastanuti.  kao  poceti  se,  zaccti  se  1,  postati,  posta- 
)iufi.  v.  impf.  1  nastajati.  beginnen,  herbeikommen, 
adcenio:  nastala  godina,  zima,  Ijeto,  mjesec,  dan; 
vladanje  cije  i  t.  d.  cf.  nastanuti.  Rj.  isp.  nastupiti 
2.  —  Obratiti,  2)  herein  brechen,  ingruo,  cf.  udurifi. 
nastati,  obrnuti.  Rj.  433b.  Kad  Stojsa  male  poodraste, 
on  nastane  junak  da  je  malo  onakih  bilo.  Npr.  27. 
Tada  nastane  tuga  i  plac  u  carskom  dvorn.  252.  Ako 
bull  Turdin  nestane,  drugi  joj  nastane.  Posl.  2.  Ko 
rano  ustane,  vas  dan  mu  dobar  nastane.  152.  Od  kako 


iiiistava 


—  771 


iiiiistruhovati 


je  nvi.jet  nastamw,  taki  zulum  nije  postanuo.  Npj.  4, 
152.  Kad  nastane  u  Crnoj  Gori  vladika  Petar  II., 
(irahovljani  ...  4,  458  (Vuk).  Ali  je  meni  ved  na- 
stala  73.  godina.  Sovj.  III.  Nasta  opet  rut.  Sam.  II. 
21,  15.  —  2)  uastati  olio  ceya,  'kao  postarati  se  za 
sto.  vidi  ustati  oko  koga.  r.  impf.  2  nastajati,  nasta- 
javati,  uastojati.  —  Dobro  si  vidio  jer  cu  nastati  oko 
rijeci  svoje  da  je  izvrSim.  Jer.  1,  12.  Gospod  nasta 
oka  zla  i  uavede  ga  na  nas.  Dan.  9,  14.  Stefan  na- 
stiine  oko  kieri  Karlova  rogjaka  da  se  ozeni  njoin. 
DM.  38.  Moleci  ga  da  nastane  kod  Turaka  da  ne 
fiine  zabave  njihovijem  tigoveima.  DRj.  1,  382. 

llii.Starn,  f.  (u  Pa§tr.)  der  Untcrricht,  institutio: 
Ni  sirotnu  gjecu  tvoju  hez  nastave  i  uauke.  Rj.  kao 
nauka,  pouceiije,  pouka ;  disciplina.  —  1)9.  se  poznaje 
mudrost  i  nastava...  Ludi  preziru  mudrost  i  nastaru. 
SluSaj,  sine,  nastavu  oca  svojega,  i  ne  ostavljaj  uauke 
niatere  .svoje.  Pri6.  1,  2.  3.  7.  8.  Strah  je  Gospodnji 
nastava  k  mudrosti.  15,  33. 

lliLstavak,  Uifetavka,  ni.  —  1)  der  Ansatz,  adjun- 
ctum.  Rj.  isp.  nakalamak,  naperak  2.  ono  sto  se  na- 
stavi  na  sto,  i  djelo  kojim  se  sto  nastai-i.  —  Tu 
jarani  porez  uC-ini5e,  te  i  Jovu  t'esu  napravise  od 
daraka  i  ytastavaka,  od  ufkura  i  ut^iiruka.  Here.  192. 
Priinio  sam  u  Podunavke  Nr.  28,  29  i  31  nasticvak 
G.  Vasilija  Lazica  a  cistoti  i  pravilnosti  jezika.  Pis. 
39.  Da  je  pravi  nastavak  Srhiji  ta  ravuiea.  DM.  33. 
Ovaj  (e  flanak  biti  nastarak  na  ono  ito  sam  poCeo 
u  knjizi  F.  MikloSida.  Glas.  8,  1.  —  2)  it,  gram, 
suffi.rum :  I  jedni  i  drugi  postaju  ili  nastavcima  (suf- 
fixa).  Glas.  12,  474.  Tako  je  n.  p.  >iiena<  oblik,  a 
tom  je  obliku  osnova  »ieu  a  nastarak  »a«.  Obi.  1. 
Nastarak  u  osnovi  die  je  rijeci  koji  glavno  znacenje 
§to  je  u  korijenu  neiemu  pridijeva,  za  neSto  \eie. 
Osn.  1. 

liastslvaujc,  n.  das  Wohnen,  hahitatio.  Rj.  rerh. 
od  nastavati.  stanje  koje  hiva  kad  ko  nastava  gdje. 

nastiVvnti,  n:\8tavam,  r.  impf.  irohiien,  ludiito:  gdje 
nastavaS  sad?  Rj.  na-stavati.  vidi  stanovati,  i  si/n. 
ondje.  isp.  v.  pf.  nastaniti  se.  —  Nastarace  ua  po- 
gledu  svoj  bradi  svojoj.  Mojs.  I.  16,  12.  To  su  sta- 
rjeSine  Edomske  kako  nastavalm  u  svojoj  zemlji.  3G, 
43.  Ti  li  deJ  mi  naciniti  kiiiu  da  u  njoj  nastavam? 
Sam.  II.  7,  5.  Svuda  gdje  nastarate  gradovi  (e  se 
opnstoSiti.  Jezek.  G,  6. 

Ui\staviti,  vim,  V.  pf.  Rj.  na-staviti.  r.  impf.  na- 
stavljati.  —  I,  la)  u  tjelesnom  sinishi.  ausctzen, 
anstiicken,  adjungo.  Rj.  vidi  nadostaviti.  —  Naperiti 
konac,  t.  j.  na  dcblji  konac  nastiiviti  tanji,  koji  se 
uvrze  u  iglu.  Rj.  iMn.  sa  se,  j^^'-'^''--  Naperak,  onaj 
tanki  konac  koji  se  nastavi  na  deblji.  Rj.  4(X)a.  — 
b)  u  umnom  s)nislH.  fort  set  z  en ,  coniinuarc :  Onda 
joj  on  reee:  sBako...;  A  baba  mu  uteOe  u  rec:  »0 
moj  sinko  ...  Onda  on  nastari:  »Slu5aj  dobro  sto 
(■u  ti  kazati.'.  Npr.  45.  Sura  odgovori  .  .  .  Jsa  to  zet 
reOe.  Sura  nastari  dalje:  :^ Video  sam  selo  sve  ve- 
selo.  90.  Onda  najmlagji  otpocne  da  kaziva...  Tome 
se  i  sama  braca  zacude,  a  on  nastari  kazivati:  »U 
tome  se  vatra  ugasi...«  193.  Iza  ove  pjesrae  nastave 
i  druge  razlivne,  kao  n.  p.  U  ime  Boga  u  dobar  cas! 
Kov.  48.  Nego  nastavi  dalje  citati.  Pis.  3(j.  Jov  na- 
stavi bcsjedu  svoju  i  rece.  Jov  27,  1.  Vladika  nastavi 
zapoceti  posao.  DP.  340.  —  2)  n.  p.  kazan,  den  Kes- 
sel  iiber  das  Feuer  setzen,  impuno,  superpono.  Rj. 
—  Navjesiti  n.  p.  kotao  na  vatrii,  t.  j.  objesiti,  na- 
staviti.  Rj.  380a.  Nakalamiti  n.  p.  osoviuu,  t.  j.  nasta- 
viti.  Rj.  391a.  (_)na  dohvati  pinjatu  i  nastavi  na  vatru 
punu  vode  i  boba.  Npr.  105.  —  II.  sa  se,  reflcks. 
sich  darauftegcH.  untcrnehmen,  aggrcdi:  na  Jto  se  on 
nastari,  ono  ne  ce  ostati  ne  svrseno.  Rj.  kao  dati  se 
na  Sto;  naklopiti  se  na  sto;  nametnuti  se  na  Sto; 
udariti  u  Sto.  —  Jesen  progje,  erna  zima  dogje,  a  ne 
ima  Stambolije  Salka,    nastavi  se  iz  Teri-ija  Seho,  te 


preprosi  Ad^agijno  zlato,  i  preprosi  i  doma  povede. 
Here.  175. 

uiVstavljanje,  n.  Rj.  verb,  od  nastavljati.  —  la)  ra- 
dnja  kojom  tko  nastavlja  Uto  na  sto  (das  Ansetzeu, 
adjunctio.  Rj.).  Imena  naciujena  od  sauioga  korijena, 
od  koga  je  glagol  proizveden,  bez  i  kaka  nastavljanja, 
a.  p.  grad  od  grad-im.  Danica  3,  92.  isp.  nastavak  2. 

—  b)  radnja  kojom  tko  nastavlja  n.  p.  zapoceti  govor, 
posao,  i  t.  d.  die  Fortsetziing,  continuatio.  —  2)  radnja 
kojom  tko  nastavlja  n.  p.  kazan  na  vatru  (,das  Da- 
riibersetzen,  snperpositio.  Rj.). 

iii'tstavljati,  vljam,  v.  impf  Rj.  na-stavljati.  v.  pf. 
nastaviti.  —  1  a)  n,  tjelesnom  smislu.  ansetzen,  an- 
stiicken, adjungo.  Rj.  —  Ovdje  Sava  svoju  desnu 
obalu  (iz  Srpske  strane)  jednako  roni,  a  lijevu  (na 
Kupinskome  kutu)  nastarlja.  Rj.  114a.  Vrat'  se  natrag, 
moja  uiajko,  te  nastarljaj  sre  rlakance,  sve  rlakance 
]io  rlakance,  i  po  njemu  u  raj  pogji.  Npj.  1,  133. 
Tesko  onima  koii  .sastavljaju  kudu  s  kudom,  i  njivu 
na  njiru  nastuvtjaju,  da  vec  ne  bude  mjesta.  Is.  5, 
8.  sa  se,  refleks. :  Dubovica  udara  u  more  a  Cmilova 
ulica  se  nastavlja  na  nju.  Rj.  813b.  —  b)  u  umnom 
smislu.  fortsetzen,  continuare:  G.  Lazid  nastarlja  je- 
dnako ovo  ciscenje  i  popravljanje  jezika  naSega.  Pis. 
45.  On  je  nastavljao  sto  je  otae  mislio.  DM.  24.  sa 
se,  pass.:  Sto  biva,  pocelo  je  i  prije  pa  se  nastavlja 
i  u  vrijeme  koje  kaie.  Danidic,  ARj.  882a.  —  2)  kazan, 
ilbers  Feuer  setzen,  super2)ono.  Rj.  nastavljati  n.  ^. 
kazan  na  vatru. 

niistaviiT,  adj.  sto  pripada  nastavi;   Unterrichts-. 

—  Dodajte  k  tome  jo.5  mane  nastavnoga  programa. 
Zlos.  27. 

uiistavuiett,  f.  i.sp.  uCiteljica.  —  Ona  se  na  sigurno 
sprema  za  uditeljku  .  .  .  slutili  smo  da  6e  ona  biti 
nastavnica.  Zlos.  240. 

UiistaruiekT,  adj.  sto  pripada  nustavnicima.  — 
Sav   sam   se   predao   nastarnickom  poslu.  Zlos.  157. 

usistariiTk,  m.  koji  se  bavi  oko  nastave.  isp.  uditelj. 

—  Dadosmo  mu  mesto  u  5koli  da  predaje  jezik  i 
istoriju  naroda  ...  to  moze  biti  tek  pod  upravom  i 
dabom  ovakoga  nastavnika.  Zlos.  159. 

niistiritiijc,  n.  verb,  od  nastirati.  radnja  kojom  tko 
nastire  pod  blago. 

iiiVstirati,  uastirem,  v.  impf.  StuUi.  vidi  sterati.  v. 
pf.  nastrijeti.  —  Treba  pod  blago  cesto  nastirati.  J. 
Bogdauovic.  Stroh  dcm    Viehc  strcuen. 

iisistojaiije,  n.  vidi  nastojavanje.  Rj. 

uastojati,  ndstojim,  v.  impf.  (na  Zadvarju)  starati 
se  oko  sta,  vidi  nastajavati.  Rj.  na-stojati.  vidi  i  2 
nastajati  (nasldjim).  v.  pf.  nastati  2.  —  Vrag  koji 
vazda  o  zlu  nastoji.  Npr.  130.  Nastojace  vam  .  .  . 
srdaenu  Ijubav  u  doceku  prikazati.  Kov.  52.  PostaviSe 
Levite  da  nastoje  nud  poslom  oko  doma  Gospod- 
njega  ...  da  uustojc  nad  poslenicima.  Jezdr.  3,  8.  9. 

iiilstujiiii-a,  /'.  procuratri.v.  StiiUi.  koja  nastoji  nad 
cim,  stara  sc  oko  cega;  die  I'rucfectin. 

n:l.stujiiik,  m.  der  Aufseher  (z.  B.  bei  den  Schwei- 
nen),  qui  attcndit:  Oko  njih  su  mnogi  nastojniei.  Rj. 
koji  nastoji  nad  cim,  stara  se  oko  sta.  —  A  aScije 
devet  Jugovica,  nastojnika  starca  Jug-Kogdana.  Npj. 
2,  205  (Opominjem  se,  da  su  Jugoviei  po.stavljeni  kao 
nastojniei  i  upravitelji  zidanja.  Vuk).  Postane  .  .  . 
najposlije  kao  nastojnik  nad  soli.  Daniea  2,  116.  Za- 
povjedi  Faraon  nastojnicima  nad  narodom  i  upravi- 
teljima  njegovijera.  Mojs.  II.  5,  6.  Izi.SavSi  nastojniei 
narodni  i  upravitelji  rekose.  5,  10.  BjeSe  glavnijeh 
nastojnika  nad  poslom  Solomunovijem  pet  stotina  i 
pedeset.  Oar.  I.  9,  23. 

■liislujilTkov,  adj.  sto  pripada  nastojniku:  Suznji 
se  odmaraju  i  ne  cuju  glasa  nastojnikora.  Jov  3,  18. 

nastraliuvati,  uastrahujem ,  r.  pjf.  na-strabovati, 
dosta  straha  prctrpjeti.  r.  impf.  strabovati.  —  Tu 
sam  se  uagledao  cudesa  od  morske  sile  . . .  i  ujedno 


iia.striin 


—  77a 


snm  toliko  na^strahoi-ao  da  mi  moze  biti  dosta  dok 
sam  god  ziv.  Zlos.  107. 

niistraii,  adj.  (u  C.  G.)  osim  ostalijeh  Ijudi,  ein 
Sonderlinp,  qtU  omnia  alio  modo  facit.  Rj.  na-stran. 
koji  kao  da  id^  na  stranu  od  ostalijeh  Ijudi. 

ntkstrosuieil,  /".  vidi  nadstreSnica. 

niXstrit'i,  nastrizem,  r.  pf.  na-stri<;i,  strigitci  naceti. 
I .  impf.  &tri('i.  —  Kail  sam  se  s  toboin  kiimovati,  da 
mi  ovde  kumstvo  utvrdimo:  nastrizi  mi  sina  Marijana. 
HNpj.  3,  139. 

nilstrijcti,  nastrem,  (na.str'o,  nastfla)  r.  pf.  he- 
streu^n,  consternere :  Pod  njom  svela  postelja,  svakog 
cve&i  nastrta.  Rj.  na-strijeti.  osn.  str.  I.  jtregj.  na- 
strijeh. prilog jyregj.  nastfvSi,  uastfv;  II. pridjev  nastft. 
V.  impf.  sloz.  nastirati,  prosti  sterati.  —  Nastrla  sam 
odar  svoj  pokrivacima  vezenijem.  Vnd.  7,  16.  Odar 
je  nafinio  sebi  .  .  .  izmitra  nastrt  Ijuhavlju  za  ki'eri 
Jerusalimske.  Pjes.  nad  pj.  3,  10. 

nastrsiti  se,  nastf  Jim  se,  v.  r.  pf.  vidi  nakostrijeSiti 
se.  Rj.  na-str5iti  se,  kaze  se  n.  p.  nastrsile  se  kose. 
r.  impf.  strSiti.  ridi  i  nasr5iti  se,  uaremeziti  se.  isp. 
najeziti  se. 

Uiistup,  m.  —  1)  n.  p.  u  glavi,  u  trbuhu,  der 
Anfall  (der  Krankheit),  impetus,  tentatio.  Ej.  na-.stiip. 
bolest  u  glavi,  i  t.  d.  kao  dolazak.  isp.  kod  uastupiti 
dva  zadnja  primjera.  —  2)  vidi  nagaza.  m  Sarajevii. 
Dr.  Gj.  Surmin. 

uastiipauje,  n.  das  Daratiftreten ,  caleatio.  Rj. 
rerh.  od  nastupati.  radnja  kojom  tko  nastiipa. 

uastiipati,  nastupam,  v.  impf.  Rj.  ua-stupati.  v.  pf. 
nastupiti.  —  darauftreten,  calco.  Rj.  kao  gaziti  sto 
stupajuci  na  nj:  Na  lava  i  na  aspidu  nastupaies  i 
gazic'eS  lavi(ja  i  zmaja.  Ps.  91,  13.  —  2)  Kudgod  na5 
domadin  i  njegova  djeea  iz  doma  postupali,  svuda 
na  srecu  nastupali!  (a  zdravici).  vidi  nailaziti.  Rj.  — 
Sava  ve6  s  lagjama,  kao  i  Diinavo,  nastupa  na  Srbiju. 
Danica  2,  35. 

nasttipiti,  iiastupTm,  v.  j'f-  —  i)  darauf  treten, 
calco.  Rj.  na-stupiti.  v.  impf.  nastupati.  —  Da  na 
Krajinu  Negotinsku  ne  smije  Turcin  nastupiti  s  pot- 
kovanijem  konjem.  Rj.  278b.  Idudi  naprijed  nastupe 
na  gomilu  vukova,  te  vuci  napanu  na  njega  :  na 
vjerenicu  mu.  Npr.  222.  Setajuci  jedan  nasttipi  na 
magjije.  262.  Tjerajudi  lisicu  nastupio  je  na  vuka. 
DPosl.  127.  Kad  nastupi  u  pohunjenu  Srbiju,  stauu 
ga  Ijudi  sretati.  Danica  5,  41.  —  2)  kao  doci.  isp. 
nastati  1,  i  syn.  ondje.  —  Jedva  ceka  eelebija  Jovo. 
da  mu  dogje  svijetla  negjelja.  Kad  nastupi  svijetla 
negjelja,  stade  jeka  zelene  planine.  Here.  10.  A  gjed 
babu  opet  zove  6ak  o  jeseni,  dok  nasttipii  novo  vino 
i  ovnovina.  232. 

n&suho,  adv.  tndi  nasuvo. 

nasiikati,  na,su6em,  v.  pf.  Rj.  na-sukati.  —  1)  n.  p. 
cijev  (i  mnogo  cijevi),  anwinden,  agglomeio.  Rj.  v. 
impf.  sukati.  —  2)  sa  se,  refleks.  (u  Dubr.)  nasukala 
se  lagja,  t.  t.  nasadila  se,  nasjela,  sitzen  bleiben  (vom 
Schiffe),  incidere  arenae.  Kj.  za  v.  impf.  nasagjivati 
se,  nasjedati. 

niksuliti  se,  ITm  se,  v.  r.  pf.  vidi  namiriti  se.  Rj. 
nalnzi  se  samo  kao  glagol  sloien :  na-suliti  se  (recipr.) 
i  po-suliti  (suliti).  —  No  ne  zna5  li  gjegogj  vode 
hladne  da  otpojim  sebe  i  (Carina,  pa  cemo  se  lasno 
nastiliti.  Rj.  479a.  Divno  su  se  8rbi  nasulili.  Npi. 
4,  49.  '•' 

nasilDiec,  auf  Geratheivohl,  femere:  pogodio  na- 
sumee.  Rj.  vidi  sumice,  m  nasumce  otjmlo  i ;  vidi  i 
utoma.  ici,  govoriti  sto  nasumce,  ne  znajuci  kuda  i 
za  sto,  pogodio  nasumce,  ne  gagjajuci. 

ii^suiiioriti  se,  rl  se,  v.  r.  pf.  sich  umwolken,  oh- 
nubilor:  na,sumorilo  se  (kad  se  danju  kao  smrkne), 
cf.  natuStiti  se.  Rj.  na-sumoriti  se.  inace  se  taj  glagol 
ne  nalazi.  syn.  kod  nahumoriti  se. 

niksuiiiporiti ,    rim,   r.  pf.   nasumporen,   sulphure 


illitus.  Stulli.  na-sumporiti  sto,  sumporom  ga  nasuti. 
v.  impf.  sumporiti. 

nasiiprot,  entgegen,  contra.  Rj.  na-suprot.  Sa  svijem 
se  kao  prilog  moie  raznmjeti  protir  ili  suprot  s  pri- 
jedlogom  na  (kao  n.  p.  u  natoii).  Sint.  374.  ridi  na- 
protiv,  usuprot.  —  1)  nasuprot,  kao  da  je  prijcdlog 
sa  rijecju  u  dativu:  Kaze  (upravo  na  suprot  Vilandu), 
da  .  .  .  Pis.  69.  Ali  ne  za  dugo  po  torn  dunu  na  suprot 
njemu  buran  vjetar.  Djel.  Ap.  27,  14.  Ja  eu  okrenuti 
lice  svoje  na  suprot  takom  covjeku.  Mojs.  III.  20,  3. 
Kad  se  bezbozni  Arija  usudi  dirati  \\  stari  temelj 
vjeri  u  Gospoda  Isusa  nasuprot  jasnijem  rijecima 
sv.  pisma.  DP.  281.  Kako  je  Isaija  vidio  Gospoda 
slave  .  .  .  kao  na  suprot  krotkome  silasku  njegovu  u 
oblicju  djetinjem.  320.  A  tome  nasuprot  ne  samo  na- 
lazimo  primjer.  Rad  20,  191.  isp.  suprot.  —  2)  kao 
iisti  prilog  (adv.)  hez  dativa :  »Dela«  znaci  upravo 
na  .suprot  >nemoj«.  Rj.'  LVIII.  Kako  su  Ijudi  uz 
rat  prebjegavali  od  Dubrovnika  k  susjedima  i  na 
suprot.  DM.  332.  JoS  na  kraju  XIV.  vijeka  dolazi 
mjesto  njega  (dativa)  instrumental  .  .  .  Na  suprot 
nahodi  se  dativ  mn.  mjesto  instrumentala.  Istor.  97. 
Rijecima  specialnoga  znafienja  pisac  6esto  daje  gene- 
ralno  i  na  suprot.  Rad  15,  190.  isp.  naprotiv.  — 
•i)  nasuprot  u  svezi  su  glagolom,  kao  prijedlozi  sto 
se  nalaze  slozeni  sa  glagolima:  Jer  nam  je  poznato 
za  ovu  jeres  da  joj  se  svuda  na  suprot  govori.  Djel. 
Ap.  28,  22  (ei  contradicitur ;  dass  ihr  icidersprochen 
uird).  Ne  da  da  mu  se  kaze  i  odgovara  na  suprot. 
Rim.  10,  21  (contradicere).  Ako  mi  joSte  uzidete  na 
suprot,  i  ja  (u  vama  Hi  na  suprot.  Mojs.  III.  26,  23 
(ambulare  ex  adverso,  adversus  incedere ;  entgegen 
wandeln).  S  cistijem  cisto  postupas,  a  s  nevaljalijeni 
nasuprot  njemu.  Sam.  II.  22,  27.  Ako  moie§,  odgo- 
vori  mi,  pripravi  se  i  stani  mi  na  siq>rot.  Jov  33,  5. 
Neka  se  ne  vraca  na  vrata  na  koja  ugje,  nego  neka 
izlazi  na  ona  koja  su  na  suprot.  Jezek.  46,  9.  Knez 
carstva  Persijskoga  staja  mi  na  suprot  dvadeset  i 
jedan  dan.  Dan.  10,  13  (restitit  mihi;  uiderstand  mir). 
Kad  se  njecemu  na  suprot  stavlja  drugo  Jto.  Danifiid, 
ARj.  71a.  Da  bi  .se  sve  ovo  na  suprot  stavilo  starom 
zavjctu.  DP.  129.  isp.  protiv  II. 

iiaslisrot,  (na  susret).  —  1)  in  entgegengesetzter 
liiclitting,  ex  opposito,  n.  p.  bio  ga  buzdovanom  na- 
susret,  t.  j.  jedan  put  u  prsi  pa  onda  u  legja.  Rj.  — 
2)  entgegen,  obviam,  cf.  susret.  Rj.  na  susret.  sup- 
stantiv  susret  sa  prijedl.  na.  i^idi  susret:  otiJao  mu 
na  susret. 

iiasOsiti,  naausim,  v.  pf.  in  Menge  dorren,  torreo. 
Rj.  na-su5iti  cega,  n.  p.  sljiva  (mnogo  ili  dosta).  v. 
impf.  suSiti. 

niksuti,  nitspem,  v.  pf.  an^chiitten,  affundo.  Rj. 
na-suti.  ne  dolazi  se  kao  prost  glagol.  isp.  suti.  v. 
impf.  nasipati.  —  Gna  Turkom  medovinu  daje,  a  bas 
jiolak  nas^i  bengjcluka.  Npj.  3,  39.  Grebu<5i  zgjelu,  a 
domacica  naspe  opet  punu.  Posl.  127.  Na.tuo  si  zlata 
i  srebra  u  riznice  svoje.  Jezek.  28,  4. 

iiasfivo  (na  suvo),  (umsonst,  ohne  Entgelt,  frustra) 
n.  p.  platio,  duzan.  Rj.-"  isp.  badava  2,  i  syn.  ondje. 
—  u  krajerima  gdje  se  glas  h  m  govoru  pretvara  u 
glas  V.  vidi  nasuho. 

iiiisvjefovati,  na.svjelujem,  r.  pf.  koga,  Hath  geben, 
consilium  dare.  Rj.  na— svjetovati.  vidi  nasjetovati. 
V.  impf.  svjetovati,  saN'jetovati,  sjetovati.  —  Da  te 
Stogod  nasrjetuje  Marko.  HNpj.  1,  414.  8jed',  Gsmane 
sine,  kod  meueka,  da  te,  sine,  nusvituje  babo.  4,  91. 

n^.s,  na.Sa,  nase,  unser,  noster.  Rj.  sto  pripada 
nama.  oblici  naSih,  naJim  glasc  u  juznom  govoru  i 
nasijeh,  naiijem.  isp.  Obi.  29.  —  J)  nas  moze  znaciti 
sto  dativus  ethicus:  Onda  domacin  za  macka  naiini 
putniku  galiju  punu  srebra  i  zlata.  Po  torn  nas  putnik 
pogje  s  galijom  kuci.  Npr.  43.  —  2)  moze  zamijeniti 
supstantiv :  nasinac  ili  (nasi)  Ijudi:  Zato  ni  najufie- 
niji  nasi  ne  znadu  bez  velike  muke  i  bez  truda  gje 


nasaliti  se 


—  773  — 


nataci 


ga  Ireba  piaali.  I!j.'  IX.  Gjekoji  nasi  misle  i  govore, 
(la  rjei'nik  treba  ritavo  druStvo  da  pi.5e.  XIV. 

iiiVsaliti  se,  lim  se,  v.  r.  2'f-  Rj-  na-JSaliti  se.  v. 
impf.  saliti  se.  —  1)  cin  ti'cii'xj  scliersen.  suhjoeor : 
Sad  sii  Ijudi  svakojakc  cudi,  s.ad  sc  nije  ni  naialit' 
s  mirom.  Rj.  malo.  —  Ja  se,  brate,  vialo  nasalio. 
Npj.  2,  KjiS.  —  2)  sich  suit  scherscn,  satis  jocaUtvi 
esse.   Rj.  nasaliti  se  (dost a). 

iiaNi\nstro,  n.  kau  nalazenje.  ^wstanjem  od  nadi, 
osn.  sail  (isp.  Obi.  82),  odbacenu  d  a  timetnvto  n.  — 
//drav  .si  mi  bane  stari  svate!  za  naSega  dobroga  i 
sretnoga  dosanslva,  i  va5ega  dobroga  i  eestitog  na- 
sanstva!  Kov.  71.  rijeei  tako  postale  vidi  kod  bezo- 
canstvo,  ^m  kvjima  je  amu  metnut  i  akc. 

nasiirnti,  naSaram,  v.  pf.  na-sarati,  tiaciniti  da 
liude  sto  sareno.  v.  impf.  Mt-aH:  Hedeflijn,  puska  na- 
sarana  sedelbm.  Rj.  (i74b.  Haljak,  kratak  gtmj,  koji 
nije  nasaran  (a  koji  je  na.iaran  onaj  se  zove  ko- 
poran).  Rj.  801b.  Na  Maksima  kraste  n.apanule,  te 
mil  b'jelo  lice  nagrdile,  bijelo  mu  lice  narasale.  Npj. 
2,  528.  sa  se,  reflcks.:  NakitivM  sc  i  nasaravsi  ia^\]&a\ 
perjem.  Odg.  na  ut.  3. 

nas6tati  so,  nilSetam  (naSecem)  se,  v.  r.  pf.  sich 
anspazieren,  satis  amhulasse.  Rj.  na-iSetati  se  (dosta). 
V.  impf.  Jetati  *  Jetati  se. 

iiiVsibati,  bfim,  v.  pf.  ein  uenig  mit  Ruthen  streielien, 
virgis  tento.  Rj.  na-Mbati  (malo),  sibajtici  naceti.  v. 
impf.  Sibati. 

iiilsiiiac,  nllSinea,  m.  der  Unsrigc,  nostras.  Rj.  ko 
je  nas,  nas  covjek. 

n&sTnka,  /'.  die  Unsrige,  nostras.  Rj.  koja  je  nasa, 
nasa  icnska  glava. 

lliisiiiskT,  vidi  uaSki.  Rj.  adv.  n.  p.  govori  nasinski, 
naski,  nasim  jeiikom. 

nSsinstvo,  n.  das  Unsrige,  quod  nostrum  est.  Rj. 
ono  sto  je  nase. 

ni^sTs,  naJi.5a,  in.  u  ovoj  poslovici :  Nasisu  po  pii- 
niSu,  a  tugjisu  po  ponjiSu.  Rj.  ko  je  nas.  —  tugjis. 
premaposljednjemu  jenafinjeno:  nasis(oin.  u  pronom. 
nas).  Osn.  3l>2.  rijeei  s  takim  nast.  kod  blutiS. 

Iliksiti,  nasijem,  v.  pf.  Rj.  na-§iti.  —  1)  annahen, 
adsuo.  Rj.  nasiti  sto  na  sto.  v.  impf.  nasiti.  —  2)  an- 
nahen (im  Menge),  suendo  paro.  Rj.  nasiti  (mnogo 
Hi  dosta  cega).  v.  impf.  §iti. 

iiasiranje,  n.  d(ts  Annahen,  adsiitio.  Rj.  verb,  od 
iiaSivati.  radnja  kojom  tko  nasiva  sto. 

nasirati,  naSivam,  v.  impf.  annahen,  adsuo.  Rj. 
ua-5ivati,  siti  sto  na  stu.  v.  pf.  na§iti. 

ii^ski,  in  unserer  Sprache  (q.  d.  tinsrisch),  nostra 
lingua.  Rj.  adv.  n.  p.  govori  naski,  nasim  jezikom. 
vidi  naSinski. 

njlskoditi,  -dim,  r.  pf.  vidi  iiauditi.  StuUi.  na-§ko- 
diti.  ju<5eia5iije  mi  je  jelo  naSkodilo,  govore  u  Hrv. 
V.  impf.  Skoditi.  isp.  pakostiti. 

naskrbiti,  naSki^Mm,  v.  pf.  anschaffen,  comparo. 
Rj.  na-Jkrbiti,  skrbeci  steci.  vidi  naskrbiti.  v.  impf. 
Skrbiti. 

iii'isljodak,  naSljetka,  m.  (u  Boei)  Erhschaft,  here- 
ditas.  Rj.  vidi  naslijegje,  i  si/n.  ondje. 

nkHjedtii,  adj.  kojeiiiH  pripada  nasljedstvo,  i  koji 
pripada  nasljedstvu.  Erb-,  eritlich,  hereditarins.  vidi 
nasljedni.  —  I)a  sii  svi  Indijanci  razdijeljeni  na  ce- 
tiri  nasljedna  cina  (kaste).  Daniea  2,  123.  U  sve 
cetiri  Grbaljske  knezine  bill  su  nasljedni  knezovi. 
Kov.  37.  Ljiidi  naeine  od  izborne  drzave  nasljedna. 
Priprava  74.  Nj.  visofianstvu  nasljednume  knezu  Fer- 
dinandu.  Zitije  82.  Da  mu  (Bogu)  budete  narod  na- 
sljedni. Mojs.  V.  4,  20.  Tebi  eii  dati  zemlju  Hauanskii 
a  nasljedni  dio.  Ps.  105,  11.  Osobito  su  pazili  kad 
bi  zamila  prava  nasljedna  loza.  DM.  250. 

nii»ljednTk,  m.  Rj.  vidi  nasljednik.  —  1)  der  Erbe, 
heres.  Rj.  vidi  baitinik,  mirascija.  —  Ti  oeS  biti  krune 
moje  nasljednik.  Npr.  250.  Gledao  je  svakojako 
mladog  nasljednika  careva   a    vjerenice   svoje  muza 


da  iibije.  251.  Kad  .smo  djeca  i  nasljednici  smo,  nu- 
sljednici  dakle  Boziji,  a  sunasljednici  Hristovi.  Rim. 
8,  17.  Kojega  (sina)  postavi  nasljednika  svemu.  Jevr. 
1.  2.  —  2)  Xachfolger,  successor:  Stefan  DuSan  .  .  . 
koje  njegov  osamnaeatoljetni  gin  i  nasljednik  Uro5 
ne  bude  kadar  pod  uzdom  dr^ati.  Daniea  2,  75. 
Srp.ski  patiijar  Arsenije  III  .  .  .  njegov  nasljednik 
Arsenije  IV.  2,  114.  Jovan  je  Zlatoust  bio  dostojan 
nasljednik  ovijem  vaseljenskijem  uC-itcljima.  DP.  ,305. 
n!\.sljedovanjc,  n.  das  Bestreben,  cura.  Rj.  verb, 
od  naSljedovati.  radnja  kojom  tko  cemu  nasljeduje. 
vidi  nasljedovanje. 

niisljodovati,  naJljediijem,  v.  impf.  6emu,  kome, 
nachgeben,  sich  bestreben,  euro:  kad  sani  se  nazvao 
crkveni  nai^elnik,  valja  mi  crkvi  nasljedovati.  Rj.  na- 
Sljedovati,  vidi  nasljedovati,  kao  slijedeci  koga  Hi 
sto  brinuti  se  za  nj. 

nilsljedstvo,  n.  die  Erhschaft,  hereditas.  Rj.  vidi 
naslijegje,  i  syn.  ondje.  —  Eda  li  jo5  imamo  kakav 
dio  i  nasljedstvo  u  dotnu  oca  svojega?  JIojs.  I.  31, 
14.  Pak  6u  vas  odvesti  u  svoju  zemlju  .  . .  i  dacu 
vam  je  u  nasljedstvo.  II.  6,  8.  Nije  li  te  pomazao 
Gospod  nad  nasljedstvom  svojim  da  mu  budeS  vogj  ? 
Sam.  I.  10,  1.  Kupi  moju  njivu  .  .  .  jer  tebi  pripada 
po  nasljedstvu.  Jer.  32,  8.  Driavne  stvari  jo5  ne 
nadjaeaSe  u  porodici  starib  raeuna  oko  prijestolnoga 
nasljedstvu.  DM.  14. 

nasljegjivanjc,  n.  verb,  od  naSljegjivati.  radnja 
kojom  tko  nasljegjuje  sto. 

nasljegjivati,  naSlj&gjujem,  v.  impf.  na-51jegjivati. 
vidi  nasljegjivati.  erben,  hereditate  accipere.  v.  pf. 
naslijediti.  —  Ludi  nasljegjuje  beziimlje.  a  razboriti 
vjen(5ava  se  znaujem.  PriC.  14,  18.  sa  se,  pass:  Ku(!a 
i  imanje  nasljegjuje  se  od  otaca;  a  od  Gospoda  je 
razumna  zena.  19,  14. 

nas6zemskT,  adj.  von  unserm  Land,  nostrae  ter- 
rae.  Rj.  naSo-zemski,  sto  pripada  nasoj  zemlji.  sm- 
protno  tugj6zemskT. 

iiil.stampati,  pam,  v.  pf.  drucken,  excudo  (prelo). 
Rj.  na-§tampati.  vidi  napecatati.  v.  impf.  §tampati.  — 
Ja  sam  u  Davidovidevijem  novinama  nastampao  ne- 
koliko  nasijeh  narodnijeh  pripovijedaka.  Npr.  III. 
Knjizica  je  ova  nastampana  na  jednome  tabaku  u 
osmini.  Odg.  na  sit.  4. 

nilste  srca,  auf  den  niichternen  Magen,  jejunus. 
Rj.  vidi  nataSte.  na  taJte,  na  prazno.  na  prazan  ze- 
ludae,  (na  prazno  srce)  (ta§t  =  prazan).  —  na  taSte, 
na  t'§te  (nije  unietnuto  a)  na  5te  (pa  je  i  t  otpalo). 
(  na  ta5(5e  (se  mjesto  st  po  nekim  krajevima).  isp. 
Korijeni  100.  Ja  sam  joJte  na  tasce,  t.  j.  nijesam 
ni.^ta  jeo,  cf.  naSte  srca.  Rj.  733b.  isp.  i  naStina. 

nftstiiia,  f.  der  Zustand,  da  man  noch  nichts  ge- 
gessen  noch  getrunken  hat,  jejunitas.  Rj.  stanje  u 
kom  je  onaj  koji  je  joste  naste  srca,  koji  nije  joste 
nista  jeo.  —  taStina,  i  od  iste  osnove  (TluiTh)  sasta- 
vljeno  sprijeda  s  prijedlogom,  odbacivJi  joj  Tl :  na- 
stina.  Osn.  169. 

natkci,  natakuem,  (natakoh,  natafie,  natakao,  na- 
takla)  V.  pf.  Rj.  na-taei.  vidi  nataknuti.  natnuti.  v. 
impf.  naticati.  —  I.  1)  anspiessen,  figo.  Rj.  Navrtjeti 
pecivo  na  razanj,  cf.  nataci,  navrnuti.  Rj.  381b.  Tu 
ima  devet  divova,  pa  natakli  dva  coeka  te  ih  pekii 
uz  vatru.  Npr.  189.  —  2)  kapu  na  glavu,  aufstecken, 
impono.  Rj.  Srpkinje  po  selima  odlome  komad  okomka, 
pa  nataknu  na  vreteno  mjesto  agrSka.  Rj.  2a.  Nat'- 
ce  kalpak  na  ijelavu  glavu.  Rj.  i52a  (valjalo  bi  ci- 
tati  i  pisati:  n.^de.  isp.  natnuti).  Natakli  bi  konjma 
zob,  pa  kad  bi  kouji  zob  pozobali,  on  bi  poJao 
natrag.  Rj.  750a.  Kalugjer  prekrsti  one  brojanice  pa 
mu  ih  natace  na  glavu.  Npr.  9(j.  Ona  (lisica)  pojede 
dva  sirca  odmah,  a  treci  natakne  na  vrat,  pa  onda 
pogje  dalje.  178.  Ona  mi  natakla  guzvu  na  gubicu. 
245.  Po  tom  joj  .  .  .  na  prst  natakne  prsten.  Kov. 
45.  —  IT.   sa  se,    rejleks.  hervorkommen,  existo,   cf. 


natajno 


—  774 


nathuditi 


istaiT'i  se:   Katace  sc  svatah   5est   stotiua.    Uj.  vidi  i  ' 
istisnuti  se.  laid  sc  Uo  izmoli  izmegju  dnigih,  pokaze 
se  gotov  da  sum  sfo  ucini. 

niktnjno   (na    tajno),    (idv.   isp.    potajno,    heimlich,  | 
occulte:  Jedan  po  jedau   ispovjedite  mi  se  na  tajno. 
Npr.   98.   Na    tajno    mu   zbore   Crnogorci:    »Ti    sad 
vidiJ,  mili  gospodare,  da  Gjorgjije  o  izdaji  radi.  Kpj. 
5,  56.  „.        ^   j 

natiikanjp,  >l  das  Jiinschenl-e)i,  infusio.  Rj.  verb, 
od  natakati.  radnja  kojom  tko  natace  sto.  \ 

natiikati,  natacem,  f.  impf.  einschenken,  infundo.  ; 
Rj.  na-takati,  r.  pf.  natofiiti.  j 

nati\kniiti.  nataknem,  v.  pf.  na-taknuti  vidinata6\,  ' 
natnuti.  r.  impf.  uaticati. 

ntktanciti,  cini,  v.  pf  (u  Dubr.)  i-idi  natentati.  Rj. 
na-tanciti,  nadariti,  naresti,  twi-ratiti,  naimci.  r.  imjif- 
tanciti.  —  kod  rijeci  tauak.  istan^-ati,  tanjiti,  i  t.  d. 
Danicic  ka'ze:  moze  biti  da  ovamo  ide  u  znaCenju 
micati,  niieati  se  i  tiskati,  navradati:  tanf-iti,  natdn- 
eiti.  Korijeni  85. 

natiiprinjo,  n.  —  1)  das  S'chmelzen  in  Menge,  li- 
quatio.  Rj.  —  2)  das  Triinken,  ->>  imlmere.  Ej.  verb,  od 
natapati.  radnja  kojom  tko  natapa  Ho. 

natiipnti,  iiatapam  Inatapljeml,  v.  imptf.  Rj.  na- 
tapati. r.  pf.  natopiti.  —  1)  in  Menge  schmelzen, 
liqtto.  Ej.  natapati,  kao  topiti  mnogo  sto,  n.  p.  ruda, 
gvozgja,  masla,  loJH  i  t.  d.  —  2)  triinken,  imbuere 
liquore,  u.  p.  krpu  lojem,  kriJku  hljeba  u  masti.  itd. 
Rj.  ovamo  idu  i  ovaki  primjeri:  ^^agleda  svu  rav- 
nicu  Jordansku,  kako  cijelu  natapase  rijeka.  Mojs.  I. 
13,  10.  Nego  je  zemlja  .  .  .  i  natapa  je  dazd  ne- 
beski.  V.  li,  11. 

n^tastc,  (u  Srijemu)  vidi  na§te.  cf.  ta§t.  Rj.  na- 
taJte,  na-ta.5(?e:  Ja  sam  joSte  na  tasce,  t.  j.  nijesam 
ni.5ta  jeo,  cf.  naSte  srca.  Rj.  733b.  vidi  i  naStina. 

nat^ei,  natfe(5em,  v.  pf.  —  1)  genug  eruerben,  satis 
conquiro:  Ako  ne  nafuva,  ne  natece.  Rj.  na-teiM,  kao 
dosta  steci,  nainaci,  nuhaviti.  v.  impf.  tedi  2.  —  2)  ua- 
tekla  mu  glava,  anschnellen,  intumesco,  cf.  otedi.  Rj. 
za  r.  impf.  otjeeati  1. 

1.  natSg:,  VI.  (pored  Save  i  pored  DunavaX  Kad 
izlije  voda,  te  konji  ne  mogu  lagje  da  vuku,  onda 
se  sveze  lenger  nakraj  dugacka  uzeta,  kojega  drugi 
kraj  ostane  na  lagji,  pa  se  odnese  naprijed  i  baei  u 
vodu,  po  tom  momci  povrh  lagje  teglc  iize  i  skn- 
pljaju  ga  u  fiamac  dok  lagjii  ne  dotjeraju  do  len- 
gera;  i  to  se  kaze:  vudi  lagju  na  nateg.  Mjesto  len- 
gera  moze  se  uze  privezati  i  za  kakvo  drvo  kraj 
vode.  Rj.  n.iteg,  isp.  nategnuti,  natezati. 

2.  nates,  m.  —  1)  (n  Srijemu)  vidi  nategafia.  Rj. 
vidi  i  natega,  teglica.  ono  cini  se  iz  bureta  vadi  pice. 

—  2)  (u  Baranji)  nekakav  plav  cvijet,  Art  Pflanze, 
herbae  genus.  Rj. 

1.  uiitcga,  /'.  n.  p.  s  nategom,  knapp,  mit  Miihe, 
kaum,  vix,  anguste.  Rj.  kao  natezanje.  s  nategom, 
kao  nateztici  se,  s  teskom  mnkom,  jedva,  jedva  je- 
dvice.  —  Zivedi  ja  s  mukom  i  .s  nategom  . . .  bez 
tvoje  milostive  pomo(?i  teJko  bi  se  i  5to  od  onoga 
moglo  ufiiniti.  Npj.  4,  V.  Kad  se  Slavenska  ortogra- 
fija  u  Srpskom  jeziku  mora  pokvariti,  i  Srpska  ostati 
opet  p%ina  kqaeza  i  natege;  zato  mislim  .  .  .  Rj.'  XI. 
{isp.  natezati  I  2)  isp.  napon  2,  napor. 

3.  natega,  nategaea,  f.  Rj.  dem.  natezica,  nate- 
gafiica.  —  1)  der  Heber,  sipho.  Rj.  ono  cim  se  iz 
bureta  vadi  pice,   ridi  i  nateg  1,  teglica,   hajduk  3. 

—  Bure  je  zadniveno  s  obje  strane  .  .  .  odozgo  na 
srijedi  ima  jamu  na  koju  se  pide  u  nj  lijeva  i  na- 
tegom iz  njega  vadi.  Rj.  266b.  —  Ima  i  tikva  koja 
se  zove  natega  Hi  nategaca,  jer  se  upotrebljara  za 
teglicu,  nategacu,  nategu.  isp.  tikva.  —  2)  od  gvozgja 
ili  od  gvozgja  i  od  dr\'eta  naiinjena  sprava,  kojom 
se  obrufii  natezu  na  bure,  die  Eeifziehe.  Rj.  vidi 
natega£. 

nat(\caP,  nategii^a,  m.  ridi  natega  2,  nategaCa  2  Rj.» 


uategafiea,  f.  dcm.  od  nategaca.  Rj.  ridi  natezica. 

nategljaj,  m.  ein  Schluck,  Trunk, potiu  seniel  hausta. 
Rj.  toliko  pica  koliko  se  u  jedan  put  nategne,  n.  p. 
iz  bardaka.  vidi  gut  2,  gutac,  gutljaj.  cvoka.  isp. 
zdrkljaj.  —  nateg-ljaj,  nast.  je  la,  koji  se  s  drugivi 
nastarkom  ja  (u  rijeci  dogagjaj  /  takiih)  .lastarlja  u 
Ija.  isp.  Osn.  72.  isp.  gutljaj,  korakljaj,  odgonetljaj, 
potpraJljaj,  rastegljaj,  zavezljaj,  zdrkljaj. 

nategnuti,  nategnem,  v.  pf.  anzichen,  attraho,  ad- 
strinyo:  nategao  bardak  da  pije,  nategao  puJku  na  nj, 
t.  j.  u  jedan  put  i  zapeo  i  obrnuo  na  nj.  Rj.  na-te- 
gnuti.  kao  prost  glagol  ne  nahodi  se.  isp.  tegnuti.  r. 
im2>f.  natezati.  —  Nategne  i)usku  te  ubije  ovna.  Npr. 
65.  Nasradin  hodza . . .  kad  vidi  da  (e  bukva  da  mu 
padne  niz  brdo,  on  odozgo  priveze  svoga  magarca, 
da  je  nategne  uz  brdo.  Posl.  47.  Na  jednu  stranu 
gjavo,  a  na  drugu  baba,  pa  ko  nategne.  186.  Nategne 
luk  rukom  svojom.  Car.  II.  13,  16. 

natenitni,  (na  tenani*)  bequem,  ungestort,  commode, 
Rj.  vidi  tenan.  kaze  se  i:  na  tenanu.  isp.  dokolan, 
dokolica,  dokon,  kolje. 

natt^ntati,  ta.m,  v.  pf.  verleiten,  tento,  induco:  koji 
ga  gj.avo  natentao  na  to!  cf.  navratiti,  navesti.  Rj. 
na-tentati.  ridi  i  nrulariti,  natanciti,  navesti  2,  navudi. 
('.  impf.  tentati.  od  Lat.  tentare. 

natezanjo,  n.  Rj.  verb,  od  1)  natezati,  2)  natezati 
se.  —  /.  J)  radnja  kojom  tko  nute'ze  sto,  n.  p.  carapu 
(das  Anziehen,  adstrictio.  Rj.).  —  2)  radnja  kojom 
tko  nateze  (s  nategom  zivi),  (da.s  knappe  Leben,  vita 
indiga,  misera.  Rj.l  —  3)  radnja  kojom  tko  nateze 
s  kim.  vidi  namicanje  3.  — •  II.  1)  radnja  kojom  se 
tko  nateze  (das  Anstrengen,  adstrictio.  Ej.):  On  Cuine 
i  jedva  se   s  velikim    natezunjem   oneredi.  Npr.  258. 

—  2)  radnja  kojom  se  tko  nateze  klipka. 
natezati,   natezem,   r.   impf.   Rj.   na-tezati.  v.  pf. 

nategnuti.  —  I.  1)  anziehen,  adstringo,  n.  p.  cizmu, 

carapu  ;  puAku  na  koga.  Rj.  oramo  ce  ici  oraj  primjer: 

Srblji  su  izostavili  u  zenskom  rodu  >ja<  ...  pa  samo 

glasom   natezu  i  razlikuju.   Nov.    Srb.  1818,  392.   sa 

se,  pass.:  Sprava,  kojom  se  obruci   natezu   na  bure. 

Rj.  408a.  —  2)  knapp  ai(sko7nmen,  parro  (anguste) 

viva:  kako  zivi?   nateze.  Rj.  kao  s  nategom,  prteno 

;  zivjeti.  i  s  nategom,  kojekako,  rgjavo  sto  ciniti.  moze 

I  biti   da   ovamo   idu  primjeri:   Bolje  je   popa   vezati 

I  nego  za  njim  natezati.  (Valja  da  su   Turci   nekakva 

popa  vodiii,  pa  im  utekao).  Posl.  25.  Nateze  kao  Svaba 

s  gai'ama.  (Valja  da  5to  nema  gatnjika.  nego  ih  spu- 

cava  oko  .'jebe?).  191.  Nijemci   ovako   krpe  i  natezu 

\  u   njibovom  jeziku.   Rj.'   XXXUI.   isp.  kod   nAtega 

j  primjer:  i  Srpska  (ortografija  mora)  ostati  opet  puna 

krpeza  i  natege.  Rj.'  XI.  —  3)   s  kim,  n.  p.  s  rgja- 

vijem  drugom,  muJiti  se,  sich  abmiihen,  laborare.  Rj. 

—  Namice  kao  mati  s  djetetom,  vidi  natezati.  Rj. 
397b.  —  II.  sa  se.  —  1)  sich  anstrengen,  contendo. 
Rj.  rcfleks.  isp.  naprezati  se.  —  2)  klipka.  Rj.  recipr. 
tegliti  se  klipka,  vuci  se  klipka. 

nat^zavieti,  f.  (u  Boci)  kad  fovjek  teSko  ide  na- 
polje,  angestrengter  Stuhlgang,  alvus  astricta.  Rj. 
vidi  napon  2.  isj).  natezanje  U  1 :  On  cucne  i  jedva 
se  s  velikim  natezanjem  oneredi.  Npr.  258. 

nateziea,  f.  dem.  od  natega.  Rj.  vidi  nategaciea. 
I  n:\tfatiti,  tim.  vidi  natbvatiti.  Ej.  v.  pf.  nad-fatiti, 
nat-bvatiti  (nad-hvatiti,  d  pred  f,  hv  promijenilo  se 
na  X),  iibersteigen,  supero,  nadvisiti.  —  Kulu  gradi 
Nuko  Novljanine  .  .  .  sav  mu  Novi  ktila  natfatila. 
Npj.  3,  227.  A  lako  je  bilu  naci  kulu,  jer  je  -lanjok 
sobom  natfatila:  visoka  je  od  sedam  bojeva.  HNpj. 
4,  514.  Lipa  Jele  Janjockoga  bana,  sve  je  kolo  glavom 
natfatila.  4,  515. 

uathAditi,  natbodim,  v.  impf.  nat-hoditi  (nad-hoditi, 
d  pred  h  mijenja  se  na  t),  kao  nadrisivati,  iibersteigen, 
superare.  isp.  nadilaziti,  ali  orome  je  drugo  znaienje. 

—  Tko  sebi  gospodi,  kraljcve  nathodi.  DPosl.  133. 
Umna  besjeda  i  bijele  vlasi  nathodi.  147. 


iiatlioi^jiMijc 


775 


niitraiirifi  su 


iiiltiiogjcnjo,  /(.  verb,  od  uuthodili.  rudnja  kojom 
11(11  Hiithodi  koija  Hi  sto. 

iiAthviititi,  tim,  v.  pf.  uherstdgen,  supcro,  cf.  nad- 
\  isiti.  Rj.  nat-hvatiti.  vidi  nalfatiti. 

iiilticaiije,  n,  —  1)  dux  Aii.yriessen,  fixio.  Rj.  — 
:')  das  Aiistecl-en,  fixio.  Rj.  verb,  od  uaticati.  — 
radnja  kojom  tko  naticc  1)  n.  p.  pecivo  na  razanj ; 
:.')  II..  p.  kapit  nil  r/luvu. 

iii^tit'ati,  ii.Miijem,  ?'.  iiiipf.  Rj.  na-ticati.  v.pf.  natai5i, 
ii:il:ikmiti,  ualiniti.  —  J)  unsjnciisen,  fiyo.  Rj.  naticati 
"  /;.  pecivo  nil  rasanj.  —  2)  unsteckcn,  figo.  Rj.  — 
Aiii-Sak,  Slo  zene  nuticii  na  rrcteno.  Rj.  2a.  Moma 
I'isten  iizimala,  na  prst  naticc.  Npj.  1,  421.  Jijudima 
--M  i  ^-enama  nuticnli  na  glare  torbe.  Milo.5  68.  .sre 
M',  piiKt.:  Plaz,  u  plug-a  lijeva  rucica  na  kojii  se  dolje 
.  'it ice  leuieS.  Rj.  505a. 

iialikar'a,  /'.  (u  Lici)  kao  priglavak,  5lo  se  natice 
ii:i  nogii  nijesto  uavlat^aka.  vidi  nazuvak.  Rj.  sto  se 
ii-ilice  na  nogii  prcko  carape  (hlace).  vidi  i  nazuvaca, 
iKiznvica,  nazubak,  navlaiak.  —  Klasuja,  diigacke 
I'ijele  &irape,  preko  kojijeh  se  obuvaju  carape  (kao 
II   l>iei  natikdce  preko  hlai^e).  Rj.  27oa. 

iiiltiriiiije,  n.  verb,  od  natirati.  rudnja  kojom  tko 
iiiidre  sto. 

iii\tirati,  rem,  v.  impf.  vidi  natrti.  Rj.  ua-tirati  sto 
inn,  anrcibcn,  tcrere. 

iii\tiskilti,  skam,  v.  pf.  unstopfen,  infarcio.  Rj. 
i::i-ti9kati,  kao  tiskajuai  nadjeti,  napuniti.  v.  impf. 
tiskati. 

natiskivaiijp,  n.  das  Hinundriicken,  protrwsio.  Rj. 
/■'(■/(.  od  1)  natiskivati,  2)  natiskivati  se.  —  1)  radnja 
i'ljom  tko  mitiskuje  sto.  —  2)  radnja  kojom  se  tko 
iiiiliskuje  (sa  kirn). 

natiskivati,  natlskujem,  v.  impf.  Kj.  na-tiskivati. 
c.  pf.  natisuuti.  —  1)  hinandrUcken,  protriido.  Rj. 
kao  tiskajuci  nametati,  n.  p.  lagju  na  vodu.  —  2)  sa 
se,  rcfleks.  za  kim,  sich  anfmachen  und  einem  nach- 
setecn,  insequor.  Rj.  kao  goniti,  tjerati  koi/a  bjeieci 
za  njim. 

njitisuiiti,  nem,  (niitisnuh,  uatisnu  i  natiskoh,  na- 
ti^te,  natisnuo,  natisnula  i  natiskao,  iiiltisla)  v.pf.  Rj. 
na-tisnuti.  v.  impf.  natiskivati.  —  I.  1)  n.  p.  lagju 
ua  vodu,  hinandrUcken,  protrudo.  Rj.  kao  tiskajuci 
Hametnuti  n.  p.  lagju  na  vodu.  ■ —  2)  los  lassen  um 
einen  zu  verfolgen,  iinpello:  Za  njom  Mujo  natiste 
gjogata.  Rj.  kao  tiskajuci  nagnati,  natjerati  koga  za 
kim.  —  II.  su  se,  refeks.  za  kim,  einem  nachsetzen, 
insequi  aliquem.  Rj.  vidi  stisnuti  se  za  kim,  naklopiti 
se  za  kim.  potrcati  za  kim. 

niitjecalac,  i»atjecaoca,  m.  Stulli.  koji  se  natjece 
s  kim. 

niitjecaiije,  n.  contentio,  certatio,  concertatio. 
Stulli.  verb,  od  natjecati  se.  radnja  kojom  se  tko 
natjece  s  kim. 

iiktjecati  so,  natje<5em  se,  v.  r.  impf.  natjecati  se 
s  kijem.  Ounduli(:.  certare,  concertare,  contendere: 
uatjeCu  se  svi  pastiri,  i  ukazat'  avak  u^iva,  da  sklad- 
nije  dipli  sviri.  Stulli.  na(d)-tjecati  se,  wcttreiten.  za 
oblicje  isp.  v.  impf.  slot,  kocl  te6i. 

iiiYtjerati,  ram,  v.  pf.  Rj.  na-tjerati.  vidi  nagnati. 
I',  impf.  natjerivati.  —  T.  1)  hineintreiben,  adigu, 
n.  p.  goveda  na  vodu.  Rj.  u  pravom  smislu:  Dovuku 
badnjake  na  Sest  ili  na  osam  volova,  pa  natjeraju 
kroz  kui^u,  te  istjeraju  volove  na  druga  vrata.  Rj. 
12a.  Nacerao  krmka  wre  rast.  (Kad  je  koji  pijan). 
Posl.  192.  Turei  ucine  juriS  na  one  peSake,  te  ih 
potisnu  i  natjeraju  na  goriiji  sanac.  MiloS  95.  — 
2)  nothigen,  impello.  cf.  nagnati.  Rj.  u  prenesenom 
smislu.  vidi  i  primorati,  prinuditi.  usilovati.  —  Knez 
je  ka§to  i  audio  Ijudima,  ali  ili  nije  mogao  natjerati 
da  pristanu  na  njegov  sud.  Rj.  279a.  Nacerati  pazar. 
Rj.  484b  (isp.  pazar).  Kad  bude  od  po  piva  t.  j.  kad 
me  natjera  na  to,  kad  se  rasrdim.  Rj.  499a.  a(Jd  kud 
ti  ovde?:  .  .  .    -tNevolja  me,  m.ojko,    naterala.i  Npr. 


56.  Glad  oeiju  nema.  (Glad  mo2e  coeka  nacerati  na 
svako  zlo).  Posl.  42.  Uoma('in  naceran  bojem  doneae 
malo  meda.  73.  Mati,  nacerana  od  haracUje,  zvala 
sina  kuci.  361.  On  nije  gledao,  da  Ijudc  strahom  na- 
tera,  da  ga  paze  i  aluSaju.  MiloS  50.  Opet  ne  6e  da 
6ine,  dok  ih  silom  na  to  ko  ne  natjera.  Priprava  60. 
Natjera  Isus  ucenike  da  ugju  u  lagju.  Mat.  14,  22. 
—  11.  sa  se,  refleks.  natjerati  se,  v.'  r.  pf.  na  koga, 
anfahren,  invehor.  cf  nagnati  se.  Rj.  kao  navaliti 
na  koga. 

iiatjprivanjc,  n.  Rj.  verb,  od  I.  natjerivati,  II.  na- 
tjerivati sc.  —  7.  1)  rudnja  kojom.  tko  natjeruje, 
»(._  p.  goveda  na  vodu  (das  Hineintreiben,  adactio. 
Rj.).  —  2)  radnja  kojom  tko  natjeruje  koga  n.  pi. 
na  posao  (das  Nothigen,  adactio.  Rj.).  —  II.  1)  rud- 
nja kojom  se  tko  natjeruje  na  koga  (das  Anfahren, 
invectio  in  aliquem.  Rj.).  —  2)  radnja  kojom  se  tko 
natjeruje  s  kim. 

natjerivati,  natjferujem,  v.  impf.  Rj.  na-tjerivati. 
vidi  nagoniti.  r.  pf.  natjerati.  —  /.  1)  antreiben, 
adigo.  Rj.  u  pruvom.  smislu.  natjerivati  n.  p).  goveda 
na  vodu.  —  2)  niitliigen,  adigo,  cf.  nagoniti.  Rj.  w 
prenesenom  smi^ilu.  natjerivati  koga  n.  p.  da  radi. 
vidi  nagoniti,  primor.avati,  priuugjavati,  uailjavati.  — 
11.  sa  se.  — •  1)  anfahren,  inrehor.  Rj.  refleks.  kao 
navaljivati  na  koga.  vidi  nagoniti  se  1  (na  koga).  — 
2)  einander  iiberbietcn  (bei  der  Lizitation),  quo  li- 
cente  contra  liceri.  Rj.  reeipr.  natjeruju  se  n.  p. 
dvojicu  kupujuci  sto,  kad.  daju  sve  vise  jedan  od 
drugoga.  vidi  nadmetati  se. 

niYtkat'-iti,  nra,  v.  pf.  kao  nadmudriti,  iibertreffen, 
supcro.  Rj.  nat-kaciti  (nad-kai^,iti,  d  pred  k  promije- 
nilo  se  na  t).  ne  nalazi  se  kao  prost  glagol.  isp. 
kaciti.  V.  impf.  natkacivati  se. 

natkat^iviinjc,  n.  verb,  od  natkacivati  se.  radnja 
kojom.  se  tko  natkacuje  s  kim. 

natkai-ivati  so,  natkiicujem  se,  v.  impf.  reeipr. 
nad-kacivati  se,  kao  nadmudrivati  se.  v.  jif.  natkaCiti. 
—  Ljudi  veaeli :  §ale  se,  natkacujii  se,  zadevaju  se, 
kao  da  su  sve  sami  mladic'i.  Megj.  189.  A  gje  ce  se 

pametan  6ovjek  natkacivati  s  budalom.  Zim.  196. 
niktkati,  nafiem  (niitkam),  v.  pf.  eine  Menge  weben, 

texendo  paro.  Rj.  na-tkati  (mnogo  ili  dosta).  v.  impf. 

tkati.  —  Niko  ne  nio^e  natkuti  mahrama,  da  cijelom 

svijetu  usta  poveze   (da  se  ne  govori  ono  .^to  on  ne 

bi  deo).  Posl.  220. 

HiYtkriti,  natkrijem,  v.  pf.  von  oben  zudecken,  con- 

tego  desuper.   Rj.  nat-kriti    (nad-kriti,  d  pred  k  pro- 

mijenilo   se  na  t),  kao   odozgo  pokriti.  v.  impf.  nat- 

krivati, 
iiatkrivanje,  n.  das  Zudecken,  contectio.  Rj.  verb. 

od  natkrivati.  radnja  kojom  tko  natkriva  sto. 

iiatkrivati,  niltkrivum,  v.  impf.  von  oben  zudecken, 

desuper  coiitego.  Rj.  nat-krivati,  kao  odozgo  pokrivati. 

r.  }if.  natkriti. 

natkCu'tti  se,  natkfifim  se,  v.  r.  pf.  u.  p.  nad  rupu, 

nad  bunar,  sich  dariiber  beugen,  desuper  se  inclinare, 

nadnijeti  se.  Rj.  vidi  i  nadveati  se.  uat-kuditi  se  (nad- 

ku(5iti  se,  d  j^jred  k  promijenilo  se  na  t).  ne  nalazi  se 

kao  prost  glugol.  isp.  kufiiti.  v.  impf.  natkufiivati  se. 
natkiu'iviinje,  u.  das  dariiber  Beugen,  inclinatio.' 

Rj.  verb,  od  natkuCivati  se.  radnja  kojom  se  tko  nat- 

kucuje. 

natkiicivati    sc,   natkticujem   se,  v.   r.  impf.  sich 

dariiber   beugen,   inclinare   se   desuper.  cf.  nadnositi 

se.  Rj.  nat-kucivati  se,    n.  p.  nud  rupu,  nad  bunar. 

vidi  nadvoditi  se  1.  naklanjati  se  na  Sto.  v.  pf.  nat- 

kuciti  se. 

iiiYtiuiiriti  se  (natmiiriti  se),  natmurim  (natmurim) 

se,  V.  r.  pf.  (u  O.  G.)  vidi  namrgoditi  se:  Natmurio 

se  kao   da  su    mu   krave   posale.    Rj.   na-tmuriti   se. 

samo  se  ovako  nalazi.  u  svezi  je  sa  tma,  tmora,  tmusa. 

isp.  Korijeni  87.  .<tyn.  kod  namrgoditi  se. 


natiiiiisiti  so 


—  776 


iiatra^ 


niMmiiSiti  se,  Sim  se,  r.  r.  pf.  (u  C.  G.t  vidi  na-  1 
tmuriti  se.   Rj.  na-tmu5iti  se    samo  se  oroto  naluzi. 
u  svezi  je  sa  tmiisa.  si/n.  I'od  namrgoditi  se.  ! 

m^tnilti,   natnem,   (natmih,   uatnu  i  uatkoh,  niiCe)  j 
r.  pf.  ridi  natakniiti.  Rj.  na-Uiuti  (ispalo  je  k).  isp. 
Korijeui  82.  vidi  i  nata^i.  t\  impf.  natieati.  —  Ovamo 
pripada  ovaj  primjer.  Xat'ce  kalpak  na  <ielavu  glavu, 
Rj.  152a  (gdje  hi  valjalo  citati  i  pisati  nafe). 

natftl'iti,  natocim,  r.  pf.  einschenken,  infundo.  Rj. 
na-tO(3iti,  v.  impf.  natakati.  —  Dogje  jedna  gospa  po 
vodu  .  .  .  toCedi  vodu  jednako  je  u  iij  gledala,  i  poSto 
ntttoci  vodu  nikako  uije  mogla  da  se  odande  otrgne. 
Npr.  28.  »Uzmi  ovu  miistrauu,  natoci  je  pa  mi  uspi 
ua  glavu «  .  .  .  uzme  maStravu  pa  nutoci  vodc.  196. 
Da  mu  natoci  cuturu  vi)ui.  256.  Gosposki  mu  {ibuk 
zapalio,  a  mrJcu  mu  kavu  natocio.  Npj.  4,  471.  Ona 
sigje  na  izvor,  i  natoci  krcag,  i  pogje.  Mojs.  I.  24,  16. 

iiatdpiti,  natopim,  v.  pf.  Rj.  ua-topiti.  r.  impf. 
natapati.  2>''osti  topiti.  —  1)  in  Menge  sclimelzen, 
liquo.  Rj.  natopiti  n.  p.  masla  (mnngo  Hi  dosta).  — 
3)  tninken,  ivibuo  liquore,  n.  p.  krpu  lojem,  krisku 
hljeba  u  masti.  Rj.  —  Crne  vrane  mesorn  napitamo, 
i  dolinu  krvi  natopimo.  Rj.  4()la.  Jer  je  zaklano 
jagnje  Bozije  u  saraom  pocetku  \e6  na  njoj  (liturgiji), 
u  likii  liijeha  nutopljenoy  vinom.  DP.  58.  sa  se,  pass.: 
Topljenica,  kriska  hljeba  Sto  se  natopi  u  vreloj  masti. 
Rj.  743b. 

nafopfc-iti  sc,  nat6pfeim  se,  c.  r.  pf.  anlaufen, 
incurro:  Koji  tr^i,  on  se  natoprci.  Rj.  na-toprCiti  se, 
kao  natrcati  na  sto.   inace  se  ne  nahodi  taj  glagol. 

natoriti,  natorlm,  v.  pf.  anmisten,  stercus  facia 
(vom  Vieh).  Rj.  na-toriti,  gjubreta  naciniti  (kase  se 
sa  stoku).  V.  impf.  toriti.  , 

ni^toskati,  skam,  v.  pf.  konja  na  taljige,  zurilck- 
stossen,  retrudo.  Rj.  na-toskati,  govoreci:  tos!  tos! 
natjerati  konja,  da  ide  natraske.  i:  impf.  toskati, 
tozati. 

natovariti,  rim,  v.  pf.  Rj.  na-tovariti.  v.  impf.  to- 
variti.  —  1)  beladen,  onero.  Rj.  vidi  nakrcati,  ukrcati. 
isj).  opteretiti,  optereSiti.  suprotno  otovariti.  —  Vlaka, 
veliko  drvo  koje  je  teSko  natovariti  na  kola,  nego 
se  vuce.  Rj.  67b.  Ujednafiiti  n.  p.  lagju,  t.  j.  nato- 
variti je  jednako  na  obadva  kraja.  Rj.  776a.  On  na- 
puni  vrece  i  natovari  na  ona  tri  konja.  Xpr.  122. 
Natuvario  ga  je  dobre  cesvine.  DPosl.  69.  Satovare 
ovu  svu  sirotinjti  u  dvije  lagje.  Sovj.  72.  Istina  da 
su  vam  mlogo  diiga  natovarili  na  va5  vrat.  Straz. 
1886,  1765.  IgjaSe  s  kamilama  natovarenijem  mirisa- 
voga  korijenja.  Mojs.  I.  .37,  25.  Natovarivsi  svaki 
svoj  tovar  na  svojega  magarca  vratiJe  se  u  grad.  44, 
33.  —  2)  sn  se,  rejleks.:  —  Kabalati  se,  vidi  nato- 
variti se:  Svega  cega  po  zalogaj,  a  zelja  se  nabalaj. 
Rj.  377a.  vidi  najesti  se,  i  sgn.  ondje. 

natpijiiiijc,  n.  die  Trinkvette  oder  der  Sieg  im 
Trinken,  sponsio  aiit  victoria  hihcndi.  Rj.  verh.  od 
1)  natpijati.  2)  natpijati  se.  —  1)  radnja  kojom  tko 
natpija  koga.  —  2)  radnja  kojom  se  tko  natpija 
s  kirn. 

uatpijati,  natpTjam,  v.  r.  impf.  Rj.  nat-pijati  (nad- 
pijati,  d  })red  p promijenilu  se  na  t).  —  1)  zu  Schanden 
trinken,  vinco  hihendo.  Rj.  nadvlagjivati  koga  u  pi- 
jenju.  V.  pf.  natpiti.  —  2)  sa  se,  recipr.  eine  Trink- 
u-ettc  eingehen,  contendo  hihendo.  Rj.  nadmetati  se  u 
pijenju. 

natpijcvanje,  n.  die  Singicette,  und  der  Sieg  im 
Singen,  sponsio  ant  victoria  cantus.  Rj.  verb,  od  1) 
natpijevati,  2)  natpijevali  se.  —  J)  radnja  kojom  tko 
natpijeva  koga.  —  2)  radnja  kojom  se  tko  natpijcva 
s  kim. 

natpij6rati,  natpijevam,  v.  impf.  Rj.  nat-pijevati 
(nad-pijevati,  d  pred  \)  promijenilo  se  na  t).  —  1)  im 
Singen  ithertreffen,  vinco  cantu.  Rj.  nadvlagjivati  u 
pjevanju.  v.  pf.  natpjevati.  —  2)  sa  se,  recipr.  eine 
Singicette  einychen,  contendo  cantu.  Rj.  nadmetati  se 


n  pjevanju.  —  Kuzma  Majumski  .  .  .  u  stibirima  nat- 
pijeva se  s  Grigorijem  Bogoslovom.  DP.  284. 

iiiktpis,  m.  die  Aufschrift,  inscriptio.  Rj.^na;-pis 
(nad-pis,  d  pred  p  promijenilo  se  na  t).  isp.  natpisati 
1.  —  Kopajuci  cikvi  temelj  nagju  majstori  jednu  plain 
s  n((tpisom  u  kome  se  niSta  vi5e  ne  moze  dobro  pro- 
Citati.  Rj.  568a.  Na  pecutu  bio  je  natpis:  »Pravitelj- 
stvujuSCij  .  .  .I  Daniea  5,  50.  Zvekanov  grohni  natpis. 
Opit  VII.  Stoje  od  staiine  uamolovana  dva  sveca 
8  ovakijem  natpisima  na  »ie:.  Pis.  50.  U  dodatku 
k  onijem  istijem  novinama  govori  njekakav  G.  K.  P. 
(pod  natpisom:  Grammaticesko  .  .  .).  51.  Cij  je  obraz 
ovaj  i  natpis?  Mat.  22,  20.  U  natpisu  nad  pripo- 
vijetkom  stoji  .  .  .  Bukv.  32. 

natpi.sati,  natpiJem,  r.  pf.  Rj.  nat-pisati  (nad-pisati, 
pred  p  promijenilo  se  na  t).  v.  impf.  natpisivati.  — 
1)  daraufschreiben,  inscriba.  Rj.  kao  najiiiati  natpir^, 
napisati  nad  cim,  na  cemu.  isp.  natpis.  —  2)  im 
Schreiben  uhertreffcn,  scribenda  ^vinco.  Rj.  u  pimnju 
nadvladati:  Ko  mi  nadgovori  Cupi(;a  i  natpise  Mo- 
lera,  dai^u  mu  Jta  god  bode.  Rj.  385a. 

iiatpisiranje,  n.  Rj.  verb,  ad  I.  natpisivati,  II.  nat- 
pisivati se.  —  I.  1)  radnja  kojom  tko  natpisuje  sto 
(das  Daruberscbreiben,  inscriptio.  Rj.).  —  2)  radnja 
kojom  tko  natpisuje  koga  (der  Sieg  im  Schreiben, 
victoria  scripturae.  Rj.).  —  H.  radnja  kojom  se  tko 
natpisuje  s  kim  (die  Sehreibewette,  sponsio  scrip- 
turae. Rj.). 

natpisirati.  natpisujem,  v.  impf.  Rj.  uat-pisivati. 
V.  pf.  natpisati.  —  I.  1)  iiberschreiben,  inscribo.  Rj. 
kao  pisati  natpis,  napisivati  nad  cim,  na  cemu.  — 
Iz  Rusije  su  pism(i  bila  natpisivana :  Verhovnom 
vozdju  .  .  .  Sovj.  11.  —  2)  im  Schreiben  iibertreffen, 
vinco  scriptura.  Rj.  u  pisanju  nadvlagjivati.  — ■ 
21.  sa  se,  recipr.  eine  Schreibewettte  eingehen,  certo 
scriptura.  Rj.  nadmetati  se  u  pisanju. 

iii^tpiti.  niitpijem,  v.  pf.  zu  Schanden  trinken,  vinco 
bibendo.  Rj.  nat-piti,  u  pijenju  nadvladati.  v.  impf. 
natpijati. 

iiiiifpjevati,  vam,  V.  pf.  uhersingen,  cantu  vinco. 
Rj.  nat-pjevati,  u  pjevanju  nadvladati.  v.  impf.  nat- 
pijevati. 

natpr<^(l.anje,  n.  die  Spinmrette  und  der  Sieg  im 

Sj}inncn,  sponsio    aut   victoria   nendi.   Rj.    verh.  od 

\  1)  natpredati,   2)  natpredati   se.  —  1)  radnja  kojom 

i  tko  nutpreda  koga.  —  2)  radnja  kojom,  se  tko  nat- 

preda  s  kim. 
\  natpredati,  natpredam,  v.  impf.  Rj.  nat-predati, 
nad-predati,  (d  pred  p  promijenilo  se  na  t).  v.  pf. 
\  natpresti.  —  1)  im  Spinnen  iibertreffen,  nendo  vinco. 
Rj.  H  predenju  nadvlagjivati.  —  2)  sa  se,  recipr. 
eine  Spinmcette  eingehen,  contendo  nendo.  Rj.  nad- 
metati se  u  predenju. 

niltpresti,  natprMem,  v.  pf.  im  Spinnen  iibertreffen, 
nendo  vinco:  Koja  ume  sve  natpresti  prelje.  Rj.  nat- 
presti, u  predenju    nadvladati.   v.  impf.   nat-predati. 

iiatprieati,  natprWam,  vidi  natpripovijedati.  Rj.  t'. 
pf.  nat-pricati,  nad-pridati  (d  pred  p  promijenilo  se 
na  t),  u  pricanju  nadvladati. 

iiatpripovij(V«lati,  natpripftvijedam,  v.  pf.  im  Er- 
ziihlen  iibertreffen,  vincu  narratione.  Rj.  nat-pripovije- 
dati,  nad-pripovijedati  [A  pred  p  promijenilo  se  na  t), 
u  pripavijedanju  nadvladati.  ridi  natpricati. 

iiiltra,  f.  Rj.  gen.  2>l.  natara.  Obi.  21.  dem.  natrica. 
—  ])  vidi  razboj  1.  Rj.  vidi  i  krosna,  stan  1,  tara; 
der  M^eberstuhl,  machina  textoria :  Nova  tkalja,  nova 
natra.  Posl.  225.  —  2)  ono  5to  zeue  u  jedan  put 
povrate  s  gornjega  vratila  (otkala  sam  jednu  natra, 
ili  dvije).  Rj. 

niitraar,  (na  trag)  zurtick,  retrorsutn:  otiSao  natrag; 
natrag!  J\}.  vidi  nase,  i  syn.  ondje.  —  Zavarciti  kakvu 
holjeticu  da  ne  ide  u  napredak,  nego  da  udari  natrag. 
Rj.  165b.  A  kad  li  se  natrag  povrnuse.  Rj.  515b.  Po- 
vukuSa,  koji  se  od  kaka  posla  j^oi'ucc  natrag.  Rj.  515b. 


iiatraa::! 


777 


nntrti 


Pa  ga  odnese  gospodaru  natrny  govorei'i :  »Gospoc1aru ! 
evo  ti  novcic  nutray,  ja  ga  jos  nisam  zaslu^io  ■•.  Npr. 
40.  Zavika:  »Stan'!  kiida  ceS?  natrag !  ](;\-  si  poginuo  '. 
101.  Kad  carevic  sve  to  vidi,  on  se  vecma  zatudi,  pa 
sc  trgnc  malo  nairag.  195.  Kad  se  posle  toga  iicini 
mir  i  pogju  natrag.  207.  Sestra  njihova  nc  videH  ih 
ntdrag,  sjutradan  u  samu  zoru  ustane  te  tragom  za 
njiiua.  231.  Trci  natrag  svojoj  kiici.  2r)0.  Ako  je  }3og 
dao,  nije  zapisao  (da  ce  take  do  vijeka  ostati,  nego  raoze 
lasDO  i  natrag  uzeti,  n.  p.  vla.st,  bogat.stvo).  Posl.  2. 
Prosci  udarili  natrag  od  proseiija.  17i>.  Ne  valja 
pljuvati  pa  lizati.  (Ne  valja  od  svoje  rijeci  natrag 
udarati).  195.  =No  vratimo  roblje  na  tragove  .  .  . 
Tere  natrag  robje  porratise.  Xpj.  5,  397  (robje  sa 
starijim  nast.  nij.  roblje).  iSa  velikoin  5tetom  uMupe 
natrug.  Daniea  3,  168.  Docekajii  ih,  i  mloge  pobivM 
iisbiju  natrag.  3,  175.  Jedva  se  izmalcuH  natrag.  1, 
12.  Onda  svaki  svoje  novee  iste  natrag.  5,  7().  Ostalo 
sve  da  im  natrag.  MiloJ  55.  Pravo  pisanje  istorije 
ne  zapocinje  se  prije  nego  tek  od  Kira,  d.akle  brojeci 
od  sad  natrag  tek  negdje  prije  2250  godiaa.  Pri- 
prava  187. 

iiittraa:!!,  /'.  (u  C.  G.)  der  Amcuehs,  suholes:  Bolja 
je  istraga,  nego  rgjava  nutrnga.  (Bolje  je  da  se  Coeku 
koljeno  zatre,  nego  da  zao  poiod  iza  sebe  ostavi. 
Posl.  21).  Rj.  porod  I'oji  ostavi  tko  iza  sebe.  na-traga 
(isp.  natragati  se).  vidi  uatrazje,  potomstvo,  pokoljenje. 
isp.  podmladak,  i  syn.  ondje. 

lu'itr.tarati  se,  niitiagamo  se,  v.  r.  pf.  (u  C.  G.)  vidi 
naroditi  se.  Rj.  na-tragati  se,  Icuo  mnogo  natrage  ro- 
diti  se  malo  po  nudo.  inace  se  ne  nalazi  taj  glagol. 

natntgogja,  m.  der  riickiidrts  gehet,  retromeator 
(de  cancro):  Kurvin  natragogja.  Rj.  natrag-ogja  (na- 
trag-hogja),  koji  nutraske  hodi,  ide.  isp.  naguzljez. 
kaze  se  raku.  —  rijec  take  sloz.  i-<p.  tihohogja. 

lli\trapati,  pam,  v.  pf.  vidi  nab'a-sati,  nagaziti.  Rj. 
na-trapati,  kao  iznenada  naici  na  sto.  syn.  kod  na- 
basati.  c.  impf.  trapati.  —  Skupi  brke,  sad  ce5  pu- 
tovati.  (Rekao  kosae  gladan  kad  mu  je  u  kasikii 
skakavac  natrapao).  Posl.  288. 

natrJiske,  riicklings,  retrorsum,  riickwiirts,  retror- 
sum :  Ide  mu  posao  natraSke,  retrograde.  Rj.  vidi 
naguske,  nazadacke.  natraS-ke  (natrag-natiaz-ke,  zpred 
k  promijenilo  se  na  i).  za  kvantitet  na  posljednjcm 
slogu  isp.  ametice.  isp.  natrag,  i  spn.  ondje.  —  On 
8  fiatlovom  pao  natraske.  Rj.  30a.  Istoskati,  kola  nu- 
traske isturati.  Rj.  240a.  Za  sto  nam  se  goveda  ne 
dadu  nego  sve  natraske  idu.  Npr.  74.  Ide  natraske 
kao  rak.  Posl.  96.  Iduci  natraske  pokriiSe  golotinju 
oca  svojega,  licem  natrag  okrenuvsi  se.  Mojs.  I.  9,  23. 

iiatriiziti  se,  natrazim  se,  v.  pf.  recipr.  na-traziti 
se,  kao  tici  jedan  drugomu  «  trug:  Taman  smo  se 
gjido  natrazili.  (Kad  koji  koga  ii  eem  ulovi).  Posl.  311. 

niktrazje,  n.  vidi  natraga,  pokoljenje,  potomstvo. 
porod  koji  ostavi  tko  iza  sebe.  isp.  podmladak,  i  syti. 
ondje.  —  Da  bude  svjedok  megju  nama  i  vama,  i 
megju  natrazjcm  nasim  nakon  nas.  Is.  Nav.  22,  27. 
Ja  cu  zatrti  natrazje  Va.sino.  Car.  I.  16,  3. 

iiatre  naprc,  (odgovorio  Ciganin,  ili  Ciganka,  kad 
9u  ga  pitali,  kako  ce  mu  nadjesti  ime  djetetu).  Rj. 
t.  j.  onako  ne.sto  hrzo  i  okretuo.  Posl.  192.  na-trc.  za 
drugu  polu  isp.  trcati,  trkati. 

nntreati,  fim,  v.  pf.  Rj.  na-trfiati.  v.  impf.  natrca- 
vati.  —  1)  anlaufen,  incnrro,  n.  p.  na  jamu,  na 
mene.  Bj.  —  Mi.Jevi  i  parcovi  tree  na  sve  strane  i 
sluge  s  batinama  stoje  te  brane  da  ne  natrce  na  sto. 
Npr.  42.  —  2)  sich  iihercilen,  praecipito.  Rj.  kao 
prenaglo  uciniti  sto.  —  Xaircao  kao  zdrijebe  pred 
rudu.  Posl.  192.  —  3)  im  Laufen  ithertreffcn,  cur- 
rendo  supcro:  On  natria  tri  stotin'  Jladz.ara.  Rj. 
nad-trcati  (promijenirsi  se  d  pred  t  na  t,  jednoga 
od  dca  t  nestaje),  u  treanju  nadvladati.  isp.  uteci  2. 
uatreavanje,  )*.  Rj.  verb,  od  natrcavati.  —  Jjradnja 
kojom  tko  natrcava  na  sto,  n.p.  jamu  (das  Anlaufen 


iucursio.  Rj.).  —  2)  rudnja  kojom  tko  natrcava,  pre- 
naglo cini  sto  (das  Debereilen,  praecipitatio.  Rj.).  — 
3)  ridi  natrkivanje.  Rj.  radnja  kojoyn  tko  natrcava, 
nutrkuje  (napada,  navaljuje)  na  koga.  —  4:)  radnja 
kojom  tko  natrcuoa  (nad-trCava)  koga,  Hi  se  s  kim 
natrcava. 

nulrciivati ,  natrCavam ,  v.  impf.  Rj.  na-tr(!avati. 
r.  pf.  n.atrt^ati.  —  1)  anlaufen,  incurro.  Rj.  n.  p.  na 
jamu.  —  2)  sicli  ubercilen,  praecipito.  Rj.  kao  pre- 
naglo ciniti  sto.  —  3)  vidi  natrkivati.  Rj.  natrkivati, 
napadati,  navaljivati  na  koga.  —  4:)  nad-trcavati 
(promijenirsi  se  d  pred  t  na  t,  jednoga  od  dva  t  ne- 
staje), u  treanju  nadvlagiivati.  isp.  natrcati  3.  prema 
tome  natrcavati  se  (Stulli).  u  treanju  nadmetati  se. 
isp.  utrkivati  se. 

iiatreiti  sc,  natfclm  se,  v.  r.  pf.  vidi  naguzili  se. 
Rj.  na-trciti  se,  tako  se  nagnuti,  da  se  zadnjica  digne 
u  vis.  V.  impf.  trijiti  se.  —  NavlaCkapa  .  .  .  (koje  dijete 
obori  kape),  ono  se  mora  natrciti,  a  drugo  cetvoro 
uzmu  najrnanje  dijete  za  noge  i  za  ruke  pa  njegovom 
zadnjicom  biju  u  zadnjiou  onoga  yiatrcenoga.  Rj.  380b. 
Gjavo  si  ti  kad  se  natrcis.  (Race  se  u  5ali  kad  se  ko 
gradi  odvise  pametan).  Posl.  72. 

nritrenik,  m.  dobro  natrven  i  cvrst  somun  (u  Srbiji 
i  u  Bosni  po  varosima),  eine  Art  dichtes  Brot,  panis 
genus.  Rj.  za postanje  isp.  natrti  2.  —  Jekmekcije  imale 
su  otprije  prvo  obicne  somune,  ili  simite,  po  tom  «<<- 
trenike  tkoji  su  ponajviJe  bili  kao  dva  somuna  sastav- 
Ijena  jedan  na  drugome),  pa  onda  bocmane.  Rj.  38b. 

liiltrcsivati,  uatr&sujem,  v.  impf.:  Bijelijem  zubom 
natresuje.  Rj.  na-tresivati.  isp.  v.  pf.  natresti. 

natr^sti,  natr^sem,  v.  pf.  in  Menge  herabschiitten, 
decutio,  n.  p.  Jljiva,  oraha.  Rj.  na-tresti  (dosta  Hi 
mnugo).  v.  impf.  tresti.  isp.  natresivati. 

niktrsrati,  giim,  v.  pf.  in  Menge  pfliigen,  decerpo. 
Rj.  na-trgati  cega   (mnogo  Hi  dosta).  v.  impf.  trgati. 

Diitriea,  /'.  dem.  od  natra.  Rj. 

natrkivanje,  n.  das  Anlaufen,  iucursio.  Rj.  verb, 
od  natrkivati.  radnja   kojom   tko  nutrkuje   na  koga. 

natrkivati,  nati-kujem,  v.  impf.  Rj.  na-trkivati. 
vidi  i  natrcavati  3,  napastvovati,  naskakivati.  v.  pf. 
natrcati  1.  —  anfallen,  incurro,  cf.  napadati,  nava- 
ljivati: Nutrkuje  kao  zima  na  gola  Turcina.  Rj. 

natrkiisica,  f.  vidi  naletica.  Rj.  celjade  musko  Hi 
zensko  koje  natrkuje  na  drugoga,  syn.  kod  nalet. 

1.  natrljati,  natfljam,  v.pf  reiben,  anreiben,  affrico. 
Rj.  na-trljati.  isp.  natrti.  v.  impf.  trljati. 

2.  natrljati,  natrljam,  v.  pf.  vidi  nabasati.  Rj.  i 
syn.  ondje.  na-trljati,  naici  na  sto  ne  gledajuci.  v. 
impf.  trljati. 

natr^ljati,  natroljam,  v.  pf.  n.  p.  pun  tur,  ouo- 
matop.  (scherzhaft)  cum  strepitu  concuco.  Rj.  na-tro- 
Ijati  (kaze  se  u  sali).  nasrati.  isp.  uliti  2.  v.  impf 
troljati  (srati  da  se  cuje). 

natrositi,  natro5im,  v.  pf.  Rj.  na-trositi.  v.  impf. 
tro5iti.  —  J.  1)  brockeln,  intero,  u.  p.  natroSi  malo 
hljeba  u  mlijeko,  cf.  nadrobiti.  Rj.  —  2)genng  trnnken, 
potu  satiare,  cf.  natroMti  se  2:  Donesi  mi  joste  malo 
vina,  da  natrosim  sebe  i  Sarina.  Rj.  napojiti.  — ■  II.  sa 
se,  refleks.  —  1)  gcnug  verschwenden,  satis  dissipasse. 
Rj.  kao  dosta  2)Otrositi.  isp.  potroSiti  se.  —  2)  vina, 
sich  salt  irinken,  satis  bibisse:  Kada  su  se  natroSili 
vina.  Rj.  napiti  se.  vidi  nadrobiti  se  2.  syn.  kod  na- 
piti  se. 

natrpati,  pam,  v.  pf.  anhdufen,  accumulo.  Rj.  na- 
trpati.   isp.   uagomilati,   nakupiti.   v.  impf.   trpati.  — 

;  S  kolima,  natrpanim  kamenja.  Zitije  78.  sa  se,  rejleks.: 
Udare  iTurci)  izuad  nekake  urvine,  pa  valja  da  je 
zemlja  i  onako  bila  slaba,  a  oni  se  opet  mlogi  zajedno 
nutrpaJH.  te  se  tako  zemlja  otisne,  i  vise  ih  od  sto- 
tine  pritisne  i  zive  pogrebe.  Milos  101. 

ni\trti,  natrem,  m.itrb,  natr,  niitr'o,  natria)  v.  pf. 
Rj.  na-trti.  v.  impf.  natirati.  —  1)  in  Menge  anreiben, 

1  sciudo,  u.  p.  rotkve.  Natrti  korae  rena  pod  nos.  Rj. 


natniniti 


—  778 


naiieiti 


iiatrti  cega  (mnogo  Hi  dosta).  —  2)  n.  \i.  pogacu, 
lead  se  mijesi,  susammenlcneten,  londepso,  subifio.  Rj. 
Natrenik,  dohru  iiatrrcn  i  cvrst  somun.  Rj.  410a.  — 
.'{)  ridi  natrljati,  rcibeit,  unreibcn,  aff'rico:  O  rogjenjii 
ivom,  uije  ti  pupak  odre/.an  . . .  niti  si  so/yft  nairrena 
ni  pelcnaaia  povita.  ,lezek.  Ifi,  4  (rich  dich  nicht 
mit  Sah). 

iiatriiiiiti,  natrrmim,  r.  pf.  Rj.  ua-truniti.  r.  impf. 
truniti.  —  1)  Splitter  hineinwcrfeu  (z.  B.  ins  Wasser), 
(i^sulis  tiirho.  Rj.  kao  tiune  Hi  trioike  baciti  u  sto, 
n.  p.  H  vodu.  ridi  naruMti.  —  2)  kome,  t.  j.  uciniti 
.<to  iiepovoljno:  i  caru  je  nairnnio  oko.  Rj. 

iiitlriio.  nfitruJa,  udj.  angefault,  siibpiitridtis.  Rj. 
iia-truo,  dcm.  od  truo,  kao  nxdo  trxw.  —  takva  adj. 
dciii.  k(id  nacru. 

■■■ttlieak,  uatiK'ka,  m.  (u  Srijetnu)  tvrdo  jaje  ko- 
jijem  se  druga  jaja  razbijiijii  (o  iiskrsii),  </'.  tiicak  {2). 
Rj.  —  iiii-tucak  (pred  t  prijedlogu  otpalo  d).  niducak 
(nad-).  Korijeni  91. 

ualAeniijc,  n.  das  Herutisbringen,  extricatio.  Rj. 
verb,  od  natueati.  radnja  kojom  tko  natuca  sto. 

nati'icati,  natucam,  v.  impf.  Rj.  na-tiicati.  —  1)  mit 
Mithe  heraiisbringeii  (z.  B.  etwus  Geschriebenes),  vix 
erito.  Rj.  n.  p.  cHajuci  sto  natueati,  kao  s  teskom 
mukom  citati.  r.  pf.  natudi  13.  —  2)  n.  p.  natuca 
Njemacki  pomalo,  gebrochen  sprechen.  Rj.  Nesklapno 
govori  kakav  jezik,  t.  j.  ue  zna  ga  dobro,  gebrochen, 
cf.  natueati.  Rj.  418b. 

natfii-i,  natuCem,  r.  pf.  Rj.  na-tuc'i.  —  /.  1)  in 
^[cnge  stossen,  schlagcn,  macto,  contundo.  Rj.  natiici 
cega  (mnogo  Hi  dosta).  v.  impf.  tu(^i.  —  2)  n.  p.  kapu 
na  glavu,  fest  anmachen,  figo.  Rj.  —  Natukao  ne- 
kaku  veredzu.  Rj.  58a  ('na  sebc,  obukao).  —  3)  mit 
Miihe  herausbringcn,  (ettcas  schlecht  geschriebenes), 
extundo:  jedva  sam  natukao.  Rj.  s  teskom  mukom 
procitati  sto  (n.  p.  rgjavo  pisano).  r.  impf.  natueati 
1.  —  4:)  natucen  je  n.  p.  pripovijedaka,  t.  j.  pun. 
Rj.  —  11.  sa  se,  refleks.  —  1)  sich  voll  anfressen, 
impleo  ventrem :  Privuci  se,  pa  se  natuci.  Rj.  —  Po- 
vuci  se  pa  .se  natuci.  (Otidi  te  se  najedi,  n.  p.  na 
svadbi).  Posl.  250.  syn.  kod  najesti  se.  —  2J  koga, 
sich  suit  einen  schliigen,  contundere:  gdje  ga  se  ne 
natukoh !  Rj.  vidi  nadevetati  se,  nalupati  se,  namla- 
titi  se. 

niktiikiiuti,  nem,  v.  pf.  kome  Sto,  kao  nagovijestiti, 
guknuti,  andeuten,  indico.  Rj.  na-tuknuti.  za  v.  impf. 
maze  se  uzeti:  gukati  2,  nagovjeSi^ivati. 

natiipijerka,  f.  (u  Dnbr.)  nekakvo  drvo  i  rod 
s  njega,  eine  Art  Baum  und  Frucht  daron,  ((rboris 
genus.  Rj.  u  Stullija  ima  i  natipijerka:  1)  dub  (drvo): 
bricocolo,  alfero,  malus  armoniaca,  2)  voee:  bricocolo, 
armellino,  frutto,  malum  armoniacum. 

liatllFa,  f.  —  1)  das  Naturell ,  indoles:  rgjave 
nature  eovjek,  cf.  cud.  Rj.  ridi  i  narav  1.  —  2)  isp. 
naturalni,  prema  tome  natura:  jestastvo,  narav  2,  pri- 
roda,  die  Natur,  natura. 

iiatfirulan,  natiiralna,  adj.  sto  pripada  nuturi.  vidi 
jestastven,  naravan,  prirodan ;  naiiirlich.  naturalis: 
Koji  je  jedan  od  prvib  i  najve<5ib  istrazivalaea  u 
nattiralnih  naukah.  Rad.  9,  190.  Kao  sto  ee  i  natu- 
ralni odsjek  dobiti  potrebita  prostora.  17,  170. 

natfiranjc,  «.  vidi  nabacivanje.  Rj. 

1.  natlirati,  niituram,  v.  impf.  ridi  nabaeivati.  Rj. 
ua-turati.  vidi  i  nametati  1.  naturiti. 

3.  natArati,  naturam,  r.  pf.  vidi  nabacati.  Rj.  na- 
tural!, mnogo  Hi  dosta  cega  turiti  na  sto.  v.  impf. 
turati  1. 

niktliriti,  rim,  r.  pf.  Rj.  na-turiti.  v.  impf.  1  na- 
turati.  —  1.  vidi  nametnuti.  Rj.  vidi  i  nabaeiti.  kao 
turiti  sto  na  sto:  Naturi  se  alajbeg  Mehmede  od 
Udbinje  od  Turske  krajine,  te  preprosi  pitomu  Ruiicu, 
vise  Turein  naturio  blaga,  kazu,  brate,  punih  sest 
Cizama  sve  zutijeli  u  zlatu  ruspija.  Xpj.  3,  193.  Kue- 
^evi<!a  Krecka  iigrabiSe,  na  gotova  konja  naturise, 


niz  planinu  Krecka  opraviJe.  4,  411.  oraiiw  se  moze 
mctnuti  i  ovaj  primjer:  Obratio  tankoga  durbina, 
nuturi  ga  jioljii  Gatackome,  i  ugleda  trista  kosilaea. 
Npj.  5,  54.  —  II.  .S((  se,  refleks.  —  1)  sich  daran 
machen,  accingi:  Odatle  se  natur i  badzija.  Pak  sc 
na  nju  prosci  ndYun.sc.  Rj.:  Naturi  se  alajbeg  Meh- 
mede .  .  .  te  preprosi  pitomu  Ruzicu.  Npj.  2,  193. 
vidi  naklopiti  se  (2)  na  sto,  i  sgn.  ondje.  —  2)  na- 
turiti se  za  kirn,  ridi  naklopiti  se  (1)  za  kim,  i  syn. 
ondje:  Megjedovic  bjezi  preko  polja,  a  Brko  se  na- 
turi za  njim.  Npr.  4.  Pleei  dade,  a  bjeiati  stade; 
za  njom  se  Uso  naturio.  Here.  70. 

lii\tll§ti(i  se,  5ttm  se,  v.  r.  jif.  vidi  nasumoriti  .se: 
natuStilo  sc  (mit  und  ohne  vrijeme).  cf.  stuStiti  se. 
Rj.  na-tustiti  se.  ne  dolazi  kao  prost  glagol.  natu.^tilo 
se  vrijeme,  i  samo  natuStilo  se  (bez  rijeii  vrijeme). 
sijii.  kod  nahumoriti  se. 

iii'kt  lit  kali,  tkam,  t'.  pf.  vidi  nadrSkati.  Rj.  na-tut- 
kati,  n.  p.  pseto  na  svinje;  anhetzen,  incito.  v.  impf. 
tutkati. 

untAziti,  natiizT,  v.  pf.  kome,  driingen,  urgeo  (zwr 
Notlidurft),  cf.  navaliti.  Rj.  na-tuziti,  n.  p.  luituzilo 
mi  (na  polje).  v.  impf.  natuzivati. 

natuziviinje,  n.  das  Driingen  (zur  Nothdurfi), 
nccessiias.  Rj.  verb,  od  natuzivati.  stanje  koje  biva, 
kad  koine  nutuzuje.  vidi  navaljivanje. 

natuzivati,  nattizuje,  v.  impf.  drdngcn  (zur  Notli- 
durft), urgeo.  Rj.  a!i-iuz.\\!\ti,  n.  p.  natuzujc  mi  svaki 
dan  (na  polje).  ridi  navaljivati  6.  v.  pf.  natuiiti. 

ii.'liH-aii,  naucna,  adj.  Rj.  —  1)  (u  Dubr.)  gelehrt, 
doctus.  Rj.  vidi  naucen,  ueen,  ufievan:  Nitko  se  nau- 
can  ne  ragja.  DPosl.  85.  —  2)  sto  pripada  nauci, 
trissenschaftlich :  Ako  biste  mogli  dozuati  naucno  ime 
toj  travi.  Pom.  29.  Prerada  nijesu  naucna  istrazi- 
V(inja  .  .  .  najprece  potrebe,  to  su  biblioteke  i  druge 
naucne  zbirke.  Rad  5,  197.  Posve  ozbiljna,  temeljita 
naucna  radnja.  15,  178. 

n:\iu-en,  gram.  II.  pridjev  glagola  nauciti.  vidi 
naucan,  ueen,  ucevan,  gelehrt,  doctus:  Niko  se  nije 
naucen  rodio.  Posl.  220.  Koji  bjese  skolan  i  naucen. 
Npj.  5,  525.  U  nas  ima  Ijudi,  koji  su  dosta  pametni 
i  nau(5eni.  Pis.  83.  Jugovid  (je)  bio  naucen  i  pametan. 
f^ovj.  91.  suprotno  nenaucen. 

iiiiiiccnjak,  m.  naucen  covjek.  —  Pop  Pavle  cita 
knjige,  i  dopisuje  se  s  naSim  naucenjacima  i  knjizev- 
nieima.  Zlos.  229. 

iiaAr-iti,  naueim,  v.  pf.  Rj.  na-uciti.  v.  impf.  uciti. 

—  I.  1  a)  lehren,  doceo:  naucio  ga  pisati.  Rj.  nauciti 
koga  sto:  Nadahuuti  koga,  t.  j.  n«M«ti.  Rj.  384a.  On 
refie  caru:  i>Kad  on  ne  ee  gledaj  da...<'.  I  tako  naui^'i 
cara  te  dozove  momce.  Npr.  66.  Dogje  zeni,  pa  je 
naiu-i  du  kuJa  Bas-(  elika.  203.  On  natici  scoja  ne- 
kolika  inomka,  te  se  naeine  kao  da  su  dahijnske 
uvode.  Danica  .3,  208.  Ona  naucena  od  matere  svoje: 
daj  mi,  rec^e,  ovdje  na  krugu  glavu.  Mat.  14,  8. 
Xaucite  sve  narode  .  .  .  ueeei  ih  da  sve  drze.  28,  19. 

—  b)  nauciti  koga  cemu:  U  mene  je  biljariea  majka, 
svakome  me  bilju  naucila.  Rj.  26a.  Uzeo  kalugjer 
malo  dijete  muSko  .  . .  i  onamo  ga  otbranio  i  naucio 
knjizi.  Rj.  147a.  Nevolja  svacemu  coeka  nauH.  Posl. 
196.  Premami  ga  moja  Segrtica,  kojuno  sam  vezu 
naucila.  Npj.  1,  273.  Tome  te  je  Lazo  naucio.  2,  257. 
Ko  id  gjecu  podignuti?  Ko  li  skoli  nauciti?  Kov. 
102.  Kau(:icu  ras  strahu  Gospodnjemu.  Ps.  34,  11. 
Koji  su  lijepa  lica  i  nauceni  svakoj  mudrosti.  Dan. 

1,  4.  —  c)  tiaui-iti  koga  na  sto:  Nauci  svinje,  ili 
pse,  na  vaJi,  pa  dok  se  javi,  dogju  mu.  Rj.  51a  (isp. 
navaditi  1,  navraniti).  Da  ga  je  uevolja  na  bolju 
pamet  naucila.  Npr.  249.  —  2)  lernen,  disco:  naucio 
knjigu ;  naucio  pisati.  Rj.  vidi  naufiti  se  U  1,  primiti 

2,  —  Nauciti  sto  na  pamet.  Rj.  486a.  Kakav  je  zanat 
najlakse  nauciti.  Npr.  174.  Pitali  Kraljevii'a  Marka 
kako  je  postao  (onaki)  junak,  a  on  odgovorio  da  je 
nau<:io  od  gjece  i  pasa.  Posl.  248.   A   navadu  losu 


niiiieljiT 


779  — 


naval 


naucio:  otimati  lovak  od  driigoga.  Npj.  '2,  42(1.  Da 
bi  knji?.evnici  na§i  poznali  i  naucili  svoj  narodni 
jczil;.  Pis.  10.  Te  iiutpis  nuucim  naizust.  Sovj.  84. 
Nauiila  bi  Njeiiutcki,  i  jelo  gotoviti.  Stra2.  1886, 
1580.  sa  se,  pass.:  Da  se  jcsilc  naU  moze  nauciti. 
Pis.  26.  —  II.  sa  se,  reflel's.  —  I)  Icrncn,  addisco. 
Rj.  ridi  nauciti  12.  —  a^j  nauciti  se  sto:  Ovi  mu 
odgovori  okle  je  i  kako  ga  je  sder  nam'ila.  »A  k'er 
tvoja  («Z  /rof/rt  .sc  naacila?<^  Npr.  105.  Ko  se  ne  na- 
miu'i  ta  se  ne  nauci.  Posl.  154.  Nek  se  imici,  doklen 
se  nauci  holje  srece  i  bolje  pumefi.  Here.  5'J.  —  b)  na- 
M-iti  se  ccmn:  Od  smokve  naucitc  se  priH.  Mat.  24, 
32.  Koji  se  u  Grlca  naucisc  prijcimri,  lazi  i  iieco- 
vje.^tvu.  DM.  40.  — ■  2)  sich  gewohnen,  assuesco.  Rj. 
jiw7(  navaditi  se,  (  st/n.  ondje.  —  Kad  se  kiieka  nanH 
zdrnilje  lizuti  (ili :  Kad  .se  kufka  nauci  na  idrwljc), 
ill  kiiekii  ubij  ili  ^dnnlje  alomi.  Posl.  120.  Al'  se  doro 
hoju  naiu'io,  kleee  doro  do  zelene  trave.  Npj.  2,  467. 
Podrani  ti  Bibie-Zeinile,  kakono  se,  kado,  naucio, 
naucio  c^esto  u  planinu,  dano  lovi  srne  i  koSiile.  4, 
392.  BudiR^i  odrasla  ii  hladu  pod  oeiuim  krovoni,  nije 
bila  nauccna  takome  trudnom  putn.  Daiiiea  2,  139. 
iiadi'ljiv,  adj.  docilis.  Stulli.  kojcgaje  iiw'i  {hil;o) 
nanciti:  (felehrig. 

liiViiditi,  dmi,  r.  pf.  Boses  sufiigen,  malo  afficio. 
Rj.  na-uditi,  kao  stetu  iiciniti.  dosaditi  home,  vidi 
naSkoditi.  v.  impf.  iiditi.  —  Zlooi^nik,  koji  samo  po- 
glcdom  avojijem  drugomc  moze  nauditi.  Rj.  212a. 
Evo  dva  dana  kako  se  a  a^dajom  bori,  pa  mu  uiSta 
ne  naudi.  Npr.  48.  Kakva  je  korist  (!-ovjeku  ako  sav 
svijet  dobije  a  dusi  svojoj  naudi?  Mat.  16,  26.  Bog 
moj  .  .  .  zatvori  usta  lavovima,  te  vti  ne  naiidise. 
Dan.  6,  22. 

iiiiiik,  m.  u:\iika,  f.  —  1)  die  Lehre,  der  Fnter- 
richt,  discipliiia.  Rj.  isp.  nastava.  —  Kad  im  sin 
poodraste,  dadu,  ga  na  nauku  .  .  .  Po§to  .srj-.st  nauku  .  .  . 
Npr.  246.  Kakav  c%5  mi  sada  nauk  dati.  Npj.  1,  60. 
Da  je  ne  6ei  banduvati  .  .  .  ni  sirotnu  gjeeii  tvoju 
hes  nastave  i  nauke.  1,  95.  Sto  de  njiraa  .^kole  i  nauke! 
5,  524.  Nije  uikakih  nauka  iicio.  Daniea  4,  5.  I'o- 
salju  ga  u  Peterburg  na  nauku.  4,  27.  To  neka 
^•ine  profesori  svaki  u  svojoj  nauci.  Pis.  15.  Ufieci 
nauke  na  tiigjijem  jezieima.  17.  Za  nauku  i  znanje 
drugijem  Ijudima.  47.  Da  narodni  jezik  nema  rijeOi 
za  nauke  i  za  misli  uCenijeh  Ijudi.  81.  Ako  5to  drugo 
ima  protivno  zdravoj  nauci.  Tim.  I.  1,  10.  To  sve 
da  ti  je  za  nauku.  Mojs.  I.  20,  16.  Bop,  koji  je  os- 
novao  komparativnu  nauku  o  jezieima.  Rad  2,  193. 
—  2)  to  je  nauka,  das  ist  (nicht  naturliches  Be- 
diirfniss,  sondern)  Angewohidieit,  consuetudo,  assue- 
tudo.  Rj.  vidi  navada,  uavika.  —  Nauka  je  jedna 
muka,  a  oduka  dvije  muke.  Posl.  192.  U  Momcila 
cudan  nauk  ima,  svako  jntro  u  svetu  negjelju  rano 
rani  n  lov  na  Jezera.  Npj.  2,  107.  Zlii  nauku  MiloS 
naucio  kod  ovaca  u  Sari  planini,  poapavati  svagda 
oko  podne.  2,  139.  Za  to  je  muoge  nauka  (Ange- 
wohnlieit)  prevarila,  te  govore  i  piSn  .  .  .  Pis.  38. 

iiaiikolji'lblv,  adj.  nauko-ljubiv,  koji  Ijubi  nauk. 
nauku.  —  Vrlo  vredan,  vrlo  naukoljuhiv,  zeli  on  da 
se  premesti  u  varoS.  Megj.  303.  takva  adj.  kod  bogo- 
Ijubiv. 

MiYuuiaii,  naiinina,  adj.  vidi  nakan.  Rj.  vidi  i  na- 
mjeran.  hio  sum  nauman  da  ti  dogjem.  isp.  naumiti. 
iiiiliiiiiti,  mim,  V.  pf.  sich  vornchmen,  decerno.  Rj. 
na-umiti.  vidi  nakaniti  se,  nakastiti,  namisliti,  namje- 
riti  1,  smjeriti  1.  —  Najposle  naumi  da  ide  u  svet 
da  tra^i  svoju  paunieu  .  .  .  Otide  k  ocu  i  kaiSe  mu 
sta  je  naumio.  Npr.  16.  Naumi  traziti  svoga  muza. 
56.  Pa  ga  zapita  otkuda  je  i  kuda  je  naumio.  61. 
Istom  vrafar  hijase  naumio  da  pofine  svoj  posao. 
Daniea  2,  136.  Da  su  tvrdo  naumili  Kara-Gjorgjija 
ograniciti.  Sovj.  50.  Po  narod  tvoj  zlo  naumise.  Ps. 
83,  3.  Neka  ti  kazu  ako  znadu  sto  je  naumio  za  Misir 
Gospod.  Is.  19,  12.  PrepaS(5e  se  radi  namjere  Gospoda 


nad  vojskama  sto  je  naumio  suprot  njemn.  19,  17. 
Zna.5  sve  5to  sit  naumili  meni  da  me  ubiju.  Jer. 
18,  23. 

iiaupft,  (na  uprt)  n.  p.  nositi  .sto,  t.  j.  svezavsi  i 
uprtii'si  na  legja.  Rj. 

ni^usiiica,  nriiistica,  /'.  der  keimende  ScJniHrhart, 
lanngii  in  Itdiio  xnperiori:  tek  mu  se  trgla  nausnica. 
Garila  ga  nirka  nausnica.  Rj.  na-usuica,  na-ustioa, 
na  us(t)ni  (gornjoj)  muljc,  kad  lirk  probija.  — Visok 
junak,  tanak  n  pojasii,  bela  lica,  crnih  nausnica. 
Npj.  2,  484.  Drugi  junak  smegje  nausticc.  3,  337. 

Hiltisticc,  adv.  miindlich,  viva  voce:  Sitno  piSe  si- 
c'ana  fermana,  pa  joS  shigi  naustice  Tcazc.  Kj.  na- 
ustice.  k(aj  na  usta.  vidi  ustveno.  —  za  kvantitet  na 
krajnjcm  slogti  isp.  ametice. 

iiai'izcti  .sc,  nauzmeni  se,  v.  r.  pf.  n.  p.  zime,  t. 
j.  vrlo  ozepati,  erfrieren,  frigesco.  Rj.  ua-uzeti  se  cega, 
kao  mnogo  Hi  dosta  i-ega  uzeti.  —  Da  nijeste  gjegogj 
ugledali,  e  da  bisrao  Sidar  iicarili  i  dosta  se  hlaga 
nauzcli?  Npj.  4,  50. 

ai\uziinati,  mam  (mljem),  v.  pf  in  Menge  nehmen, 
sumo.  Rj.  na-uzimati  cega  (mnogo  Hi  dosta). 

nai'iznaeiee,  iiiiuziiak,  naiiznako,  riicklings,  auf 
den  liucken,  supinus:  naopako  i  nauznako!  Rj.  isp. 
nalegjaSke.  —  Guja  na  stazi,  koja  ujeda  konja  za 
kiiieu,  te  pada  konjik  nauznako.  Mojs.  I.  49,  17. 
Obori  me  nauznako,  pustoSi  me,  te  po  vas  dan  tuzim. 
PlaC  1,  13. 

asVvada,  f.  die  Angeicohnung,  Geicolinheit,  con- 
suetudo, asxuetudo.  Rj.  vidi  nauk  2,  nauka  2,  navika. 
isp.  navifaj,  uvadica.  —  A  naradu  losu  namio:  oti- 
mati lovak  od  drugoga.  Npj.  2,  426. 

nilvadan,  nilvadna,  adj.  n.  p.  vo  u  kukuruze,  an- 
geicohnt,  assuefus.  Rj.  koji  se  na  sto  navadio,  na- 
ucio. isp.  navagjenik. 

iiiYvaditi,  dTm,  v.  pf  Rj.  —  J.  1)  angarohnen, 
assuefacio,  cf.  navraniti.  Rj.  na-vaditi,  koga  na  sto. 
kao  prost  glagol  ne  nalazi  se;  isp.  vaditi.  v.  impf. 
navagjati.  vidi  i  navranjiti,  navidi,  naviknuti.  — 
2)  genug  herausnchmen,  satis  prompsisse.  Rj.  na-va- 
diti i.ega  (mnogo  ili  dosta),  n.  p.  kupusa  iz  kupu- 
sare.  v.  impf  vaditi.  —  II.  sa  se,  refleks.  sich  un- 
geivohnen,  assuesco.  cf.  nauciti  se,  navraniti  se.  Rj. 
vidi  i  namamiti  se,  namefiiti  se,  navranjiti  se,  naviei 
se,  naviknuti  se,  obi(''i  se,  prividi  se.  —  Navadi  se 
pipac  vrabac  u  hobac.  Rj.  326.  Navagjenik,  koji  .se 
na  sto  navadio.  Rj.  379a.  Navadio  se  kao  Turdin  na 
krmetinu.  Posl.  185.  Nego  ima  godinica  dana  kako 
je  .se  zmaje  navadio,  te  dolazi  na  bijelu  kulu.  Npj. 
2,  256  (kako  je  se,  kako  jest  se?) 

nAvaajaiijc,  n.  das  Angeivohnen,  ussuefactio.  Rj. 
verb,  oil  1)  navagjati,  2)  navagjati  se.  —  1)  radnja 
kojom  tko  navagja  koga  na  sto.  —  2)  radnja  kojom 
se  tko  navagja  na  sto. 

nAvaiS'jati,  gjam,  v.  impf.  Rj.  na-vagjati.  v.  pf. 
navaditi  1.  —  1)  angeu-ohnen,  assuefacio.  c/".  navra- 
njati,  uavranjivati.  Rj.  navagjati  koga  na  sto.  — 
2)  sa  se,  rejieks.  assuesco.  Rj.  vidi  navranjati  se, 
uavranjivati  se,  obicati  se.  navagja  se  tko  na  sto. 
isp.  navaditi  se. 

narajTJt^iiik,  navagjenika,  m.  koji  se  na  Sto  na- 
vadio, der  etu-as  gekostct  und  sich  daran  gewUhnt 
hat,  qui  assuevit:  Navagjenik  je  god  nego  krvnik.  Rj. 
navilka,*  f.  vidi  nafiika*;  ono  sto  je  dovjeku  od- 
regjeno  da  pojede  na  ovonie  svijetn.  Rj.  411a.  glas 
f  u  tugjim  rijecima  u  nasem  se  cesto  izgovara  kao 
V.  —  brugi  dan  druga  navaka.  (Sto  drugi  dan  treba 
—  za  jelo"—  to  6e  Bog  dati).  Posl.  70.  I'ribira  na- 
vaku.  (Kad  ko  pred  smrt  mnogo  jede,  t.  j.  bode  da 
pojede  ono  5to  je  njegovo  na  ovome  svijetu).  261. 
Danas  lijepo  otpodinimo  ...  pa  sjutra  novi  dan  i 
nova  navaka.  Kov.  69. 

iiiival,  m.  iiilvala  (n^vala),  /'.  —  1)  der  Zulauf, 
concursus  (n.  p.  u  dudanu),  cf  naloga.  Rj.  kad  svijet 


naralice 


780 


1.  navesti 


ktidii  navali.  vidi  i  tiSma.  —  2)  Ciganke  prodaju 
gjevojkama  naralu  (bilje  ili  ciui)  da  na  njih  navalc 
prosioci.  Ej.  —  3)  der  Drang,  impetus,  proclivitas : 
To  je  njegova  navala  bila,  da  se  tako  lu'ini.  Rj.  l^ad 
tko  navcdi,  dii  sto  hude. 

ni^rnlk'C,  mit  Fleiss,  de  industria,  cf.  navo,  uavlas. 
Rj.  ridi  i  hotirace,  hotimiee.  suprotno  iiefalj,  neho- 
tice.  lu'ivalicc  (It  je  otpalo).  Korijeni  315.  dalle:  na- 
(h)valice.  vidi  nahvalice.  —  Pa  se  dogovore  da  na- 
valice  pogju  u  kamaru  gje  earev  sin  lezi.  Npr.  260. 
I'a  mjcslo  da  uzme  od  ribe  desuo  krilo,  ou  mu  (ili 
n(ir(dicc,  ili  zaboravivJi)  kazao  lijevo.  Npj.'  1,  XLVII. 
(^ivolinje)  cine  Metu  doMjaeima,  za  to  ih  Ijiidi  hva- 
tajii  i  navcdice  istrcbljuju.  Pripr.  28.  Neko  dogje  te 
Radica  prevaii  (nehotice  ili  navuUce,  to  se  iie  zna). 
Sovj.  31.  Onamo,  moze  biti  nuvalice,  zametne  s  Mi- 
Icnkom  uekuku  raspru.  54. 

nnvitlifi,  uavalim,  v.  pf.  Rj.  na-valiti.  ne  nalazi  se 
I'uo  prost  glugol.  isp.  valiti.  v.  impf.  navaljivati.  — 

I.  1)  daruuftcdheu,  adrolvo.  Rj.  —  a)  u  pravom 
smishi:  n.  p.  panj  na  jamu.  Ej.  —  IXaralivsi  veliki 
kamen  na  vrata  od  groba  otide.  Mat.  27,  60.  —  h)  u 
prenesenom  smislu:  I  na  raju  globe  navaltsmo.  Npj. 

4,  135.  Valja  Huvaliii  jjoslove  na  te  Ijude.  Mojs.  II. 

5,  9.  —  2)  navalio  da  ide,  dringen,  festino.  Rj.  vidi 
nagnuti,  naklopiti,  nasiliti,  pridiigati  (kidisati  za  Sto), 
saletjeti,  ustisati,  zapre5iti.  —  On  jednom  navali  na 
seoju  mater  da  mu  kaze  ko  je  njegov  otao.  Rj.  (iTSb. 
Navalili  kao  dzanioglani.  Rj.  830b.  Kad  dijete  na- 
raste  poveliko,  ono  navali  da  ide  iz  pei'ine  u  svijet. 
Xpr.  1.  Ona  opet  iii  za  to  ne  ma.re6i  jcdnako  navali 
guvoreri  da  drukeije  ne  moze  biti.  14.  Kad  se  cuje 
u  gradu  da  je  dosla  galija  iz  nepoznale  zemlje,  na- 
vide  mnogi  die  je  gledaju.  42.  Nurale  obojica  da  pa- 
zare  hespap  oude  na  putu.  lt)8.  I  gjavo  du.^u  piiCeka. 
(Kad  ko  sto  navali,  pa  ne  i5e  da  ceka  ni  malo).  Posl. 
97.  Dijete  narali  s  pliicem  na  oca  da  mii  iSte  u  der- 
vi5a  onoga  kolaea.  354.  Ongje  vojskii  na  broj  uda- 
rile...  no  je  njima  danal:  nav(dii),  vrijeme  je  vojsci 
polaziti.  Npj.  4,  396.  Ouda  narale  iz  okolnih  kiajeva 
sve  besposlice  m  Bijograd.  Danioa  3,  146.  Kad  ovaki 
glasovi  stignu,  odma  LjeJnicani  narale  na  vrat  na  nos 
sa  zenama  i  s  gjecom  na  Drinu.  3,  174.  .Takovljevci 
sjednu  sa  iSimom  na  nekakoj  kladi,  pak  navale  te  ga 
opoje.  3,  20().  Onda  GuSanae  nandi  od  Bet'ir-pase 
iskati  platu.  3,  212.  Navale  oko  Jakora,  da  se  po- 
stavi  senat.  5,  49.  Pa  onda  navide  kad  pasc,  da  se 
(Moler)  pogubi.  Milos  138.  .Takov  rei'e:  piimi  dai-  iz 
moje  ruke  ...  I  navali  na  nj,  te  primi.  Mojs.  I.  33, 

II.  —  3)  stiirmen,  imp)etutn  facio:  navaliSe  Ijndi  na 
kuou,  na  njega.  Rj.  vidi  nagrnnti  2,  najahati  koga  ili 
na  koga,  ovlaisati  na  koga,  porevati,  udaiiti  na  koga. 
—  Na  to  se  rasnli  Mart,  pa  navali  sa  snijegom  i 
s  mrazom.  Rj.  lOa.  Jnrunti,  kao  udaiiti,  nnvaliti  u 
jedan  put.  Rj.  256b.  Al'  su  tesko  hrti  naralili,  bije 
neko  halkom  na  vratima.  Npj.  1,  476.  Pak  na  njega 
Turci  navalise,  do  sad  mislim  da  je  poginuo.  2,  308. 
Tad  Brgjani  na  Turke  ud'riSe,  i  zivijem  ognjem  na- 
valise.  4,  373.  Dok  sam  paSa  na  noge  skocio  i  na 
silu  Turke  na(:erao,  pa  na  vrata  valom  navalise. 
5,  188.  Navali  na  mene  s  ukorom  i  sa  jisovkoni. 
Danica  2,  131.  Voj.ska  Tuiska  navali  u  S'rhijti.  Milos 
1.  Navali  s  takim  pletkam<t  n(c  Abdulu.  174.  Turski 
konjit'l  navale  za  njima,  te  ih  mnoge  postizu  i  isijeku. 
tiovj.  30.  Palica,  kojom  ce  Gospod  navaliti  na  nj. 
Is.  30,  32.  —  4)  navalio  na  njega  vino  i  rakiju,  hat 
ihn  vollgemacht,  obruo.  Rj.  kao  napuniti  koga  vina 
i  rakije:  Kod  tebe  je  bilo  na  veceri,  na  njega  si  na- 
valio vino.  Npj.  2,  161.  —  .5)  navalio  vatru,  grosses 
Feuer  machen.  Rj.  —  Pajeizvadim  te  iscijepam,  pa 
navalim  vatru  i  sit  se  ogrijem,  pa  legnem  pored  vatie 
spavati.  Npr.  162.  I  na  kulu  vatru,  navalise.  Npj.  4, 
^5-  —  fi)  navalilo  mi  n.  p.  na  polje,  gedrungen 
werden  zur  Nothdurft.   Rj.   vidi  natuziti.  —  IT.  sa 


'  se,  refleks.  navilliti  se,  r.  r.  pf.  sich  anlehnen,  innitor. 
Rj.  vidi  uasloniti  se. 

nnviiljiiti,  navilljiim,  v.  pf.  hinamviilzen,  ad/volvo. 
Rj.  na-valjati.  v.  impf.  vflljati. 

iiavaljivauje,  n.  verb,  od  navaljivati.  Rj. 

navaljivati,  navaljujera,  v.  impf.  Rj.  na-valjivati. 
r.  2>f-  navaliti.  —  J.  J)  liinanu-iilzen,  advolvo.  Rj. 
uaraljirati  n.  p.  jninj  na  jumn,  ili  globe  na  koga. 
isp.  navalili  II.  —  2)  dringen,  festino.  Rj.  vidi  na- 
ginjati,  salijetati.  —  Ona  sve  viSe  navaljivase  )(«  nj 
da  joj  kaie.  Npr.  14.  Knez  Sima  ne  dopusti  da  .  .  ., 
kc.o  sto  su  vojvode  navaljivalc.  Milo.5  36.  Nastojniei 
navaljivahu  govorei'i:  svr.sujte  poslove  svoje.  Mojs.  II. 
5,  13.  isp.  navaliti  12.  —  3)  stiirtnen,  impetum  facio. 
Kj.  vidi  natrkivati,  porijevati,  udarati  (na  koga).  — 
Iz  kola  kucke  .  .  .  Kad  kuOku  koji  udari,  ona  nava- 
Ijuje  ondje  da  prodre  iz  kola  gdje  je  ruka  puStena. 
Rj.  224b.  Konji  klimaju  glavom  te  se  brane  od  miiha, 
koje  im  u  nos  naraljuju.  Rj.  274b.  isp.  navaliti  3. 
—  4:)  vino  na  koga,  voll  machen,  obruo.  Ej.  kao  na- 
punjati  koga  vina.  ovamo  ide  i  jtrimjer:  Pidem  niko 
ne  navaljivase  po  naredbi,  jer  car  bjese  zapovjedio 
svijem  pristavima  da  cine  kako  ko  bode.  Jestir.  1,  8. 
isp.  navaliti  4.  —  .5)  vatru,  grosses  Feuer  machen. 
Rj.  isp.  navaliti  5.  —  6)  navaljuje  me  svaki  n.  p. 
dan  na  polje,  es  nothiget  mich  zum  Stuhlgange,  mihi 
voluntas  desidendi  est.  Rj.  vidi  natuzivati.  isp.  nava- 
liti 6.  —  II,  sa  se,  refleks.  navaljivati  se,  v.  r.  impf. 
sicli  anlehnen,  innitor.  Ej.  ridi  naslanjati  se,  naslo- 
njati  se.  isp.  navaliti  se. 

iii\vnrati,  ram,  v.  pf.  na-varati  koga,  dosta  puta 
ili  mnogo  puta  prevariti.  isp.  izvarati  2.  v.  impf.  va- 
lati.  —  O  gjevojko,  dugo  bolovala!  Puno  ti  se  Wicwe 
navarala.  Here.  128. 

navat  .  .  .  vidi  nahvat  .  .  .  Rj. 

iiiVvatriti,  trim,  v.  pf.  na-vatriti,  kao  vatru  oboriti: 
[  mojom  cu  puSkora  navntriti  na  Turcina.  Npj.  4, 
324.  V.  impf.  vatriti. 

iiavce,  /".  pi.  (u  Dubr.)  ridi  nadve  2.  Rj.  premetnuli 
se  glasovi  c  *  v. 

iiaviM'erati  sc,  ram  se,  v.  r.  pf.  sich  satt  essen  zu 
Abend,  satiari  coena.  Rj.  na-vecerati  se  (dosta).  v. 
impf.  veCerati. 

ii!\vceerjc,  «.  iz  brevijara  glagolskoga.  Stulli.  vidi 
navecje.  isp.  vece  i  veder. 

iiiWcfjc,  «.  der  Vorabend  eines  Festes  (z.  B.  des 
Hausj)atrons),  vespera  proxima  ante  diem  festum: 
Dobar  vece,  i  cestito  ti  navecje  (kad  se  dolazi  uoci 
krsnoga  imena  na  veceru).  Rj.  vecer  uoci  sveca  kakova. 

iiarcscliti  sc,  navfeselTm  se,  v.  r.  pf.  sich  satt  be- 
lustigcn,  satis  se  oblectassc:  Nek  se  moja  naveseli 
majka.  Rj.  na-veseliti.  (mnogo  ili  dosta).  v.  impf.  ve- 
seliti  se. 

1.  iiavt'sti,  navl'dem,  (niiveo,  navela)  v.  pf.  Ej. 
na-vesti,  kao  prost  glagol  ne  nalazi  sc.  isp.  vesti 
(vedem).  v.  impf.  navoditi.  —  J.  1)  fithren,  anleiten, 
induco,  n.  p.  prosce  na  djevojk\i  (t.  j.  navratiti  ih  da 
je  prose);  bajduke  na  koga  (t.  j.  nagovoriti  ih  da  ga 
poharaju  ili  ubiju).  Rj.  —  t^vakojako  su  ogledali ;  da 
bi  nas  kako  naveli  da  progovorimo,  no  ^sve  uzalud. 
Danica  2,  135.  Jakov  razglasi,  da  je  on  ((-'urfiija)  sam 
Turke  naveo,  te  toliku  .stetu  pociniJe.  3,  204.  To  je 
\e6  dovoljno  bilo,  da  Milosa  na  ovu  misao  navede. 
i[ilo.^  67.  —  2)  verleiten,  induco,  navesti  koga  na 
tauak  led,  t.  j.  prevariti  ga.  Rj.  vidi  natentati,  i  syn. 
ondje.  —  Ako  svoga  narodnog  jezika  on  upravo  ne 
zna,  Slavenski  ce  ga  prije  navesti  na  pogrjeske.  Pis. 
50.  I  ne  navedi  nas  u  napast.  Mat.  6,  13.  Napustide 
Izrailja  za  grijehe  Jerovoamove,  kojima  je  grijeSio  i 
na  grijeh  naveo  Izrailja.  Gar.  I.  14,  16.  Radio  je 
da  smetne  oca.  Njega  je  mogla  na  to  navesti  mladost. 
DM.  39.  —  .3)  vodvi  na  vodenicu,  anleiten,  derivo. 
Ej.  —  Usadih  lozu  sred  viuograda,  navedoh  vodu  sa 
tri  hladenca,  da  mi  je  loza  vazda  zelena.  Npj.  1,  86. 


3.  navesti 


781  — 


niiTikavati 


i-idi  iiavratiti  "2,  navrniiti  4.  —  4)  platno,  cf.  navo- 
(liti.  Rj.  pldtiw  iiavesti,  t.  j.  iglom  uvuci  pregju  yjc 
se  u  tkanju  od  osnove  zica  prekinulu  pa  ostalo  kao 
rijetko.  sa  se,  pass.:  Navodnica,  zica  koja  se  u  jilafriw 
■narede.  Rj.  380b.  —  5)  u  knjizevnika:  navesti,  n.  p. 
rijeci  iz  knjiye  kakc:  citircit,  imfiihren,  locum  cittire, 
aff'erre,  laudure:  Niti  sam  tijeli  stvari  radi  nareo  one 
rijeci.  Vid.  d.  1861,  8.  Primjeri  naprijed  naxedeni 
za  pravi  lokativ  iz  toga  potonjega  t;j'eme»in.  Istor.  .')0. 
Po  torn  i  naprijed  navedeno  -»smijeni<>  mo^e  biti  i 
sazeto.  SGi.  Ovo  §to  napomemih  mislim  da  svjedoci 
da  navedeiii  razlotj  za  diobii  slovensliib  jezika  na 
dvije  polovine  nije  bareiii  toliko  jak.  Rad  1,  108.  — 
II.  sa  se,  refleks.  navesti  se,  navfedem  se,  v.  r.  })f. 
uanken  (vor  dem  Falle),  lahasco.  Rj.  isp.  r.  iiiipf. 
iiavoditi  se :  navodi  se  da  padne.  vidi  povesti  se  11  2. 

2.  iiavt'sti.  navezem,  (navezao,  nav^zla)  v.pf.sticken, 
acu  pin.visse.  Rj.  na-v^sti.  vidi  ovesti.  v.  impf.  vesti 
(v^zem).  —  Da  navezem  jorgan  od  behara.  Rj.  23b. 
Ja  sam  navezla,  ali  nijesara  dovezla.  Rj.  12tja.  lUikave 
su  vezilje  navezle.  Npj.  1,  5.  »Jesi  1',  dcvojko,  peskir 
navezla?'  —  Jesam  navezla,  nisam  povezla;  nestalo 
mi  je  svile  tavlije.  1,  21.  I  o  sablji  rukavice  crnom 
krvlju  napunjene,  svukom  svilom  narezene.  1,  178. 
Rogjacima  da  . . .  a  najposlije  svojoj  kt'eri  lijepu  na- 
rezenu  koiuljii.  Kov.  95. 

3.  iiaviisti,  navJ'zem,  (navezao,  navfezla)  v.  pf.  Rj. 
na-vesti,  l;ao  prost  glagol  nc  nalazi  xe.  isp.  vesti 
(vezem).  v.  itnpif.  navoziti.  —  1)  n.  p.  lagju  na  vodu, 
impello  niivim.  Rj.  [Njcviacki  hiie:  anf'ahren  (das 
Schifi');  u  Rj.  .<c  ka'ze:  abMiren  (mit  dem  Sehifie), 
to  je  navesti  se].  —  2)  ■■•'«  se,  refleks.  abi\thren,  ave- 
hor:  navcze  se  na  more.  Ej.  —  Uvesti  se,  uvezem 
se,  vidi  navesti  se:  Uveze  se  blatu  sirokome.  Rj.  7(D5a. 
On  se  s  brodom  naveze,  i  plovei^i  po  morn,  sretne 
brod  Turski.  Npr.  247.  U  to  doba  morn  udariJe,  u 
sinje  se  more  navezose.  Npj.  2,  547.  Kako  se  oni  na- 
vezu  na  Dunavo,  Gusanac  .  .  .  nsje  u  varoS.  Danica 
3,  209. 

lii\vczak,  uaveska,  m.  der  Faden  dcr  an  einen 
andern  ungcbunden  wird,  filuiii  adnexum.  Rj.  konuc 
lioji  se  naveze  na  driiyi.  isjy.  naperak  1. 

iiavt'zati,  navezem,  v.  pf.  Rj.  na-vezati.  v.  impf. 
navezivati,  prosti  ve/ati.  —  J.  daran  bindeii,  adligo. 
Rj.  vidi  nadvezati:  hodi  brze!  cekaj  dok  nudveicm 
uze,  puklo  je,  cf.  navezati.  Rj.  384b.  —  II.  sa  se, 
refleks.  —  IJ  vidi  obavezati  se.  Rj.  Obavezati  se, 
sich  anhringcn  an  cinen  (mit  Bitten),  adhaeresco 
alicui  precibus.  Rj.  42(ia.  vidi  i  oblijekoliti  se  oko 
koga,  navrsti  se  (navrzem  se)  oko  koga  ili  na  5to. 
—  kao  zaokupiti  koga,  n.  p.  moleci  ga  za  Mo.  — 
2)  navezala  me  se  bolest,  ne  mogn  da  je  se  opro- 
stim,  nicht  naclilasscn,  tulliaercrc.  Rj.  vidi  i  navrsti  se. 

liavczivanje,  n.  das  Davanhindcn,  adligatio.  Rj. 
verb,  od   navezivati.  radnja   kojom    tko  navczuje  sto. 

liavczivnti,  navfcznjeni,  v.  impf.  Rj.  daranbindcn, 
adligo.  Rj.  na-vezivati.  vidi  nadovezivati,  nadvezivati. 
V.  pf.  navezati.  —  Uzmeni  noz,  pa  sve  dlaku  po 
dlaku  odrezuj  i  navczuj.  Npr.  I(i2. 

naviraj,  m.  die  Geirohnhcit,  Sitte,  cunsuetitdo, 
mos,  cf.  navika:  Koliko  je  sela  toliko  je  navicaja  (u 
Boci).  Rj.  ('  si/ii.  kijd  navika.  na-viC-aj.  isp.  naviei, 
naviknuti.  —  rijeci  s  takim  nast.  kod  dogagjaj. 

njivit'i,  naviknem,  vidi  naviknuti.  Rj.  v.  pf.  nu- 
viiSi.  ne  naliodi  sc  kao  prost  glagol.  isji.  viei.  pri- 
mjere  vidi  kod  naviknuti.  —  j)  vidi  navaditi,  navra- 
niti,  navranjiti.  —  2)  sa  se,  refleks.  vidi  naviknuti 
se.  Rj.  vidi  obiei  se,  privit^i  se,  navaditi  se  i  ostala 
syn.  kod  navaditi  se. 

uiividjcti  se,  navidim  se,  v.  r.  impf.  (grijeskom 
v.  r.  pf.)  (u  Risnu)  kao  slagati  se,  zivljeti  u  Ijubavi, 
sich  vertragen  mit  Jemand,  cum  quo  concorditer  vi- 
vere:  Vuk  i  lisica  ne  mogu  se  navigjeti.  Rj.  na-vidjeti. 
suprotno  nenavidjeti  se,  mrziti  se. 


iiavijalo,  ».  (u  Siuju)  vidi  navijaljka.  Rj.  isp.  ua- 
vijati.  rijeci  s  takim  nast.  kod  bu(^kaIo. 

navijaljka,  f.  sohe,  vozaljka  i  ono  mjesto  gdje  .<te 
navija  pregja  (pregja  se  metue  na  vozaljku,  a  vra- 
tilo  na  sobe,  pa  se  vratilo  okreee.  te  se  vozaljka  pri- 
mice  i  navija  se  pregja).  Rj.  vidi  navijalo.  —  rijec 
s  takim  >iast.  kod  kazaljka. 

uavijanjc,  n.  Rj.  verb,  od  1)  navijati,  2)  navijali 
se.  —  I)  radnja  kojom  tko  navija  Uto,  n.  p.  pregju 
(das  Aufwiokeln,  Anfwinden,  glomeratio.  Rj.):  Xad 
je  pregja  lijepo  osnovana  pa  se  u  navijanju  pred 
cijepcima  odbira,  onda  se  ka^.e  da  je  (lobar  odbor. 
Rj.  441b.  —  2)  radnja  kojom  tko  navija  kim  (das 
lieugen,  fie.xio.  Rj.).  —  3)  radnja  kojom  tko  navija 
n.  p.  pu.'iku  (das  Leuken,  flexio.  Rj.).  —  4J  radnja 
kojum  tko  navija  na  sroju  ruku.  —  !i)  radnja  kojom 
tko  narija  sahat  (das  Aufzieben,  intenlio.  Rj.).  — 
0)  stanje  koje  biva  kad  se  .sto  narija  (das  Schwan- 
ken,  inHexio.  Rj.). 

navijati,  navyfim,  v.  impf.  Rj.  na-vijati.  v.  pf. 
naviti.  —  /.  1)  unfwinden,  glomero.  Rj.  sa  se,  pass.  : 
BaJluk,  1)  u  varoike  preslice  ono  gore  na  sto  se  po- 
vjesmo  navija.  Rj.  19a.  Vozaljka,  drvo  5to  se  metnc 
na  njega  pregja  kad  se  navija.  Rj.  69b.  Vratilo 
prednje  (ili  §uplje),  na  koje  se  navija  pilatno.  Rj.  73a. 
—  2)  beugen,  flecto:  Ode  Ture  navijati  njiiiic,  zavija 
mu  do  doiiue  glavu.  Rj.  —  3)  anlenken,  flecto:  Pa 
navija  tanka  dieverdana.  Rj.  —  4)  na  svoju  ruku, 
t.  j.  govori  ono^sto  je  po  nj  dobro,  zu  eigenem  Nutzen 
reden.  Ej.  —  Caja-pasa  je  mlogo  navijao,  da  Milos 
ostane  u  Beogradu,  a  Dimitrije  da  ide  u  nahiju. 
MiloS  71.  —  5)  sahat,  uufziehen,  intendo.  Rj.  — 
//,  sa  se,   refleks.   schivanken,   vacillo,  inflector.  Rj. 

niivijok,  (na  vijek)  ewig,  auf  immer,  i)i  perpetuum. 
Rj.  vidi  vijek  2.  —  Jo§  je  bila  velika  sreda,  te  me 
nijesu  navijek  isferali  iz  braminskoga  druJtva.  Danioa 
2,  142.  Cijela  treciua  ovijeh  posloviea  ostala  bi  od 
mene  za  sad  (a  moze  biti  i  na  vijek)  neskupljena. 
Posl.  V.  Dajte  pomozite,  pa  eu  na  proljece  za  navijek 
bjezati  iz  Beca.  Straz.  1887,  207.  Oprosti  se  sa  svojini 
roditeljima  navek.  Zitije  82. 

navijestiti,  niivijestim,  v.  pf.  Ej.  na-vijestiti.  kao 
prost  glagol  nc  nalazi  se.  isp.  vijestiti.  v.  impf.  na- 
vjesi5ivati!  —  1)  (osobito  po  zap.  kraj.)  aufbieten 
(Brautleutc),  annuncio.  Rj.  navijestiti  mladijence  (u 
crkri).  —  2)  (u  gornj.  prim.)  uputiti:  navijesti  me 
gje  cu  knpiti  dobru  kueu,  konja,  i  t.  d.  Rj.  vidi  i 
naputiti. 

naviji'dak,  navijvitka,  m.  vidi  navitak.  Rj.  na- 
vijutak.  pregja  navijcna  na  vratilo. — rijeci  s  takim 
nast.  kod  bjelutak. 

navika,  /'.  die  Gcwolmhcit,  consuctudo:  Navika  je 
jedua  muka,  a  odvika  dvije  nuike.  Rj.  vidi  adet,  na- 
vada,  iiavic'aj,  uank  2,  nauka  2,  obicaj.  —  Nekad 
tu  svoju  mauu  pravda  nuvikama  svesteniCkog  reda. 
Megj.  122. 

niivikau,  lu'ivikla,  adj.  gram.  I.  pridjev  glagola 
navici,  naviknuti,  ali  sa  znacenjem  neprclaznim  kao 
da  je  pridjev  od  n.avici  se,  naviknuti  se.  —  Hto  dikla 
nari.kla  to  nevjesta  ne  odviOe.  Posl.  355.  ZaSto  su 
Ijudi  .  .  .  navikli  i-itatl  kao  .  .  .  Nov.  Srb.  1818,  400. 
Ne  mogn  ici  s  tijem,  jer  nijesam  navikao.  Sam.  I.  17, 
'■iV.  Kao  divija  magariea,  koja  je  navikla  napiistinju . . . 
kad  navali,"ko  I'e  je  vratiti?  .Ter.  2,  24.  —  isp.  na- 
ueiti  se  2  primjcr  'iz  Danice  2,  139.   vidi  i  oguglati. 

navikati  sc,  navu'em  se,  v.  r.  pf.  sich  sidt  sclireicii, 
clamando  satiari.  Ej.  na-vikati  se  (dosta  ili  mnogoj. 
V.  impf.  vikati. 

navikavftiijc,  n.  verb,  od  navikavati.  radnja  kojom 
tko  iiiirikani  koga  na  sto. 

navikavati,  navikavam,  r.  impf.  vidi  privikavati. 
v.  pf.  navit'-i,  naviknuti.  —  Sastajanje,  druzenje,  iz- 
mjena  misli  i  osjeeanja  navikava  Ijudc  da  jedan  dru- 
goga  vi5e  uvazavaju.  Zim.  240. 


1.  nariknnti 


—  782  — 


iiiivliistito 


1.  ntkriknnti,  neui.  r.  pf.  Rj.  na-vikmiti.  ridi  na- 
\\6\.  ^-  1)  geuuhnen,  assuefacio.  cf.  navi(?i.  Rj.  vidi 
uavadili,  uavrauiti,  navranjiti.  —  Gali  i  Xijemei  nijesu 
bili  pitomi  ni  druzevni,  dokle  ih  god  nijesu  Rimljani 
>in  plug  iKivikli.  Pripr.  42.  —  2)  sa  se,  refleks.  sich 
geuohiien,  assutsco.  Rj.  vidi  navitJi  se,  obikmiti  se. 
priviknuti  se,  navadiri  se,  t  osttda  si/ii.  kod  uavaditi 
se.  —  Pa  mi  je  iz  najprije  istina  bilo  teJko,  a  poslije 
sam  se  bio  kojekako  navijcao.  Kpr.  145.  Ali  ie  se  po 
svoj  piilici  i  tome  malo  po  male  tmviknuti.  Kov.  6. 
Ne  raogu  da  se  nariknii  citati  ga  kao  »j«.  Rj.'  XL 
Da  bi  mu  se  jezik  navikuo  na  izgovor  Francuskijeh 
rijeci.  Sovj.  88. 

3.  navikniiti,  naviknein,  v.  pf.  u  pje.smi  mjesto 
nnzvafi:  Bozu  mu  je  pomo(?  naviknuo.  Rj.  na-viknuti. 
I'idi  viknuti  2. 

n:\viljak,  naviljka.  Hi.  mali  plastid,  der  Heuhaufen, 
focni  (tccrrus.  Rj.  na-viljak   {osn.  u  vile).   Osu.  291. 

—  Sijeno  se  najprije  po  njivi  pokupi  u  naviljke  pa 
se  iiaiiljci  poslije  snesu  na  ono  mjesto  gdje  6e  se 
sijeno  sadjesti.  Xaiyiljci  se  snose  na  sijenskome  kolju: 
dva  dugacka  koca  podvuku  se  pod  nariljak,  pa  dva 
<5ovjeka,  jedan  ostrag  a  jedan  naprijed  stanuvJi  megju 
kolje  i  uzev5i  svakom  rukom  po  za  jedan  kolac  nose 
nariljak  megju  sobom.  Rj.  vidi  bagljic,  lovnica.  — 
Plast,  2)  kao  veliki  nuviljuk.  Rj.  506a.  Unavilj6iti 
sijeno,  t.  j.  skupiti  ii  naviljke.  Rj.  782b. 

iiiiTiljeeiijo,  n.  das  Heuhaufen-Muchen,  foeni  in 
metas  crstructio.  Rj.  verb,  od  naviljciti.  radnja  kojom 
tko  naviljci  (sijeno). 

niivilji-iti,  cTm,  r.  impf.  Heuhaufen  machen,  foenum 
in  metes  exstruere.  Rj.  naviljciti  sijeno,  u  naviljke 
ga  skupljati.  v.  pf.  unaviljciti. 

uikTiriinjc,  n.  Rj.  verb,  od  naviiati.  —  1)  stanje 
koje  biva,  kad  sto  navire  (das  Aufschwellen  dureh 
Sieden,  bullitus.  Rj.).  —  2)  radnja  kojom  tko  navire 
(das  Duichwollen  mit  Gewalt,  impetus.  Rj.). 

nilvirnti,  rem,  v.  impf.  Rj.  na-virati.  — ■  1)  durch 
Sieden  aufsclnvellcn,  intumesco  coquendo.  Rj.  v.  pf. 
navreti,  navri.  navire  n.  p.  zito  kad  se  kuha.  —  2)  mit 
Geicalt  durcliuollen,  impetu  velle  pcrrumpere  ali!pio. 
Rj.  r.  pf.  navrijeti.  kao  na  sihi  prodirati  kuda  Hi  na 
sto.  —  Turei  hot'e  sve,  sto  im  je  milo,  pak  naviru 
na  'mi  sirotinju,  da  je  ne  bi  kako  satrijeli.  IS'pj.  5, 
537.  Xa  nas  cesto  navirase  Turei.  5,  555.  Jedan  na 
drugoga  ne  (5e  tiskati,  svaki  I'e  i(5i  svojim  putem,  i 
na  maeeve  naviruci  ne  6e  se  I'aniti.  Joil.  2,  8. 

iinvitnk,  navitka,  m.  pregja  navijena  na  vratilo, 
der  Aufzug  fbei  den  Wcbern),  stamen.  Rj.  na-vitak. 
vidi  navijutak. 

iiaviti,  navijem,  v.  pf.  Rj.  na-viti.  r.  impf.  navijati. 

—  I,  1)  n.  p.  pregju,  aufziehen,  anscheren,  stamen 
intendere.  Ej.  —  2)  beugen,  flecto.  Rj.  naviti  kiv>. 
isp.  navijati  2.  —  3)  anlenken,  flecto:  Komnen  navi 
tanka  diererdana,  navi  njega  s  desna  na  lijevo.  Rj. 

—  4:)  sahat,  aufziehen,  intendere.  Rj.  —  3)  (u  Grblju) 
kao  naknaditi,  ersetzen,  compenso.  Rj.  —  (i)  Ako  su 
Dubrovcani  i  bili  sa  svijem  u  ruku  susjedima,  opet 
su  umjeli  trgovat-ke  koristi  naviti  na  svoju  .Hranu. 
DM.  258.  isj).  navijati  4.  —  II.  sa  se,  rejleks.  sich 
hcugcn,  schwanken,  inflcctor.  Rj. 

n:\vitiijrik.  Hi.  (u  Boci)  vidi  vitao  1,  vitnjak.  Rj.'' 
.'•prava  za  snovanje  jn'egje.  vidi  i  snovatnik,  snovaljka. 

niivjositi,  .sim,  v.  pf.  (u  Grblju)  n.  p.  kotao  na 
vatru,  t.  j.  objesiti,  na-staviti.  Rj.  na-vjesiti.  vjesiti  ne 
nalazi  se  nego  mjesto  njega  govori  se  vjeJati.  isp. 
vjesiti. 

navje-sciviinjc,  n.  das  Aufhieten  (der  Brautleute), 
annunciatio.  Rj.  verb,  od  navjeSeivati.  radnja  kojom 
tko  navjeicuje  kogu. 

navjcseivati,  navjfescujem,  r.  impf.  Rj.  na-vje5ci- 
vati.  V.  pf.  navijestiti.  —  1)  aufhieten  (Brautleute), 
aninincio.  Rj.  navjescivati  mludijence  (u  crkvi).  — 
2)  kao  tiapu'Hvati,  upucivati.  isp.  navijestiti  2. 


ii&vjes<aj,  Hi.  Stulli.  na-vje5taj,  djelo  kojini  se  na- 

vijeste  mladijenci  (u  crkvi).  govori  se  u  Hrv.  —  za 
ohliUje  isp.  dogagjaj.  vidi  ozov. 

nslvlai-ak,  navlacka,  m.  vidi  nazuvica.  Rj.  na-vlaeak. 

sto  se  nadaci  na  nogu.  vidi  i  natikaca,  nazubak,  na- 

zuvak,  nazuvaca. 

iiavli\i-t'iijc,    n.   verb,   od  I.  navlafiti,  II.  navlaCiti 

se.  —  /.  1)  radnja  kojom  tko  navlaci  n.  p.  haljine 
das  Auziehen,  indutus.  Rj.).  —  2)  radnja  kojom  tko 
navlaci  obrre  (navlaceiije  obrva,  das  Schminken  der 
Augeubraunen,  fiicatio  palpebrarum.  Rj.).  —  3)  radnja 
kojom  tko  navlaci  koga  na  sto  (das  Verleiten,  iuductio. 
Rj.).  vidi  uavogjenje  2.  —  4)  radnja  kojom  tko  na- 
vlaci na  koga  n.  p.  gnjev.  vidi  navogjenje  1.  — 
a)  radnja  kojom  tko  navlaci  n.  p.brijacti  britvu  na 
kaisu.  —  II.  stanje  koje  biva  kad  se  sto  navlaci,  n.  p. 
bijelo  na  oko. 

naviiieiti,  navlaeim,  v.  impf.  Rj.  na-vlafiiti.  r.  pf. 
navu(5i.  —  /.  1)  haljine,  cakSire,  anziehen.  induo. 
Rj.  isp.  navuci  cizrae,  moze  se  reci  i  navlaciti  cizme. 
za  haljine  isp.  oblaciti,  za  cizme  nazuvati,  obuvati. 
—  2)  obrve,  die  Augenhraunen  schminken,  fuco.  Rj. 
navlaciti  obrve,  n.  p.  crnilom.  —  Oblaci  se  Stogogj 
Ijepse  moze,  nab'jeli  se  i  narumeni  se,  i  navlaci  ta- 
nane  obrve.  !Xpj.  1,  566.  —  3)  verleiten,  induce.  Rj. 
vidi  uavoditi  2.  —  4)  vidi  navoditi  1,  anleiten.  induce  : 
Da  ne  bi  navlacili  na  njih  kara  za  prijestup.  Mojs. 
III.  22,  16.  Xevaljalstvo,  za  koje  je  znao  da  njim 
narlace  na  se  prokletstvo  sinovi  njegovi.  Sam.  I.  3, 
13.  Bez  potrebe  navlaci  na  se  oStriju  kritiku.  0  Sv. 
O.  5  vidi  i  navracati  2.  —  5)  navlafiti  noz  (ognjilom), 
brija<?u  britvu  (na  kaiSu)  ahziehen,  exacuo.  isp.  na- 
vu<5i  4.  .sa  se,  pass.:  OJtar  tup,  ka'  i  bio,  gjecu  klao 
ka'  i  do  sad.  (Rece  se  u  Jali  kad  se  navlaci  noz). 
Posl.  245.  —  jj.  sa  se.  —  la)  rejleks.  sich  daruber 
Ziehen,  inducor,  n.  p.  oblak,  bijelo  na  oko,  navlaii 
mu  se  nesto  na  oko.  Rj.  —  bj  narhui  se  tko  na 
sto:  Yukodrzica,  drvo  na  kome  je  vrlo  eesto  i  sitno 
trnje  .  .  .  ovo  (je)  trnje  obrnuto  neko  naprijed  neko 
natrag,  neko  uprijeko,  i  tako  kad  bi  covjek  povukao, 
s  jednoga  se  svlaCi,  a  na  drugo  navlaci.  Rj.  79b.  — 
2)  reciprocno:  XavlaOkapa  ...  pa  se  onda  (djeca) 
oko  njih  (oko  kapa)  uhvate  za  ruke  i  narlace  se,  koje 
ce  ih  oboriti ;  pa  koje  navuku,  te  ih  obori,  ono  se 
mora  uatn'iti.  Rj.  380b.  navlaci  se  tko  s  kim,  navlaie 
se  megju  sobom,  narlace  jedan  drugoga. 

liavliickapn,  f.  (u  Srijemu,  ponajviJe  se  govori  gen. 
pi.  nuvlctckapd)  cin  Kinderspiel,  ludi  puerilis  genus. 

'  Posvrate  djeca  kape  jeduu  na  drugu,  pa  se  onda  oko 

I  njih  uhvate  za  riike  i  navlace  se,  koje  (e  ih  oboriti: 

I  pa  koje  navuku,  te  ih  obori,  ono  se  mora  natrditi,  a 
drugo  cetvoro  uzmu  najmanje  dijete  za  noge  i  za  ruke 
pa  njegovom  zadnjicom  biju  u  zadnjieu  ouoga  na- 
trcenoga.  Ej.  narlac'-kapa.  tako  slozene  rijeci  vidi  kod 

■  cistikuda. 

iiarlaka   (navlaka),   /'.  —  1)  der   Ucberzug  (eines 

Kissens),  superindumentum.   Rj.   ono   sto   se  navuce 

n.  p.  jastuk.  —  2)  das  Fell  auf  dan  Auge,  cataracta. 

Rj.  koht  na  oku.  —  na-vlaka,  isp.  navlaCiti,  navudi. 

niiTlast,  (u  Lici),  ii:\vlastiee,  iiavli'tstito  (navla- 

'.  stito),  (11  Imosk.)  besonders,  praecipue.  Ej.  vidi  i  na- 
vlaJtito,  osobito  1.  —  vlada,  vladati . . .  vlast  (pred  t 
od  nastavka  promijenjeuo  korijenu  d  na  s)...  navlast, 
navlastito,  narlastifo,  narlastice,  navlas  (iza  s  otpalo 
je  na  kraju  t),  navlastito.  Korijeui  203. 

iiilrlns,   vidi   navaliee.   Ej.   vidi  i  nfivO,   hotimee, 
hotimice.  —  Izrailj  pruziv  desnu   ruku  svoju  metnu 

!  je  na  glavu  Jefremu   mlagjemu,    a   lijevu   na  glavu 

!  Manasiji,  tako  namjestiv  ruke  nai:las,  ako  i  jest  Ma- 
nasija  bio  prvenao.  JIojs.  I.  48,  14.  Xeka  pabirci  i... 
jos  navlas  ispuStajte  rukoveti  i  ostavljajte  joj  neka 
kupi.  Rut  2,  16.  —  postanje  vidi  kod  navla-st. 

I      iiavlistito,  (u  Crmn.)  vidi  navlastito.  Ej.  isp.  pu- 

!  stiti  i  pustiti. 


iiiivliim 


783 


iiiivrafiti 


iiiivliiiu,*  (u  Srbiji),  niivo,*  navla,  m.  kiiija  kad 
se  5to  nosi  na  lagji,  der  Schiff'lohn,  nimlum.  Rj.  navo 
mj.  navao.  Osn.  119. 

liitru,  vidi  navalice.  Rj.  adv.  vidi  i  navIaS,  hotimee, 
hotimice.  —  hvala,  hvaliti . . .  navalice  (/*  je  otpalo); 
uilvo  [h  je  otpalo ;  o  stoji  nijesto  ao  od  nl).  Korijeni 
315.  dakle:  (nahval,  naval,  navao)  ndvo. 

narodAdzijn,  »w.  koji  nuvcde,  narodi  prosce  wt 
djevojku.  ridi  provodiidzija,  provogj?idzija,  der  Zu- 
hringer,  Freiwerher,  Eliestifter:  Kad  dogje  vrijeme 
da  se  momak  zeni,  onda  od  strane  njegove  ide  ko 
djevojafikoj  kiu'i  (a  taj  se  zove  xarodadHja  ili  provo- 
dadzija)  da  pita,  je  li  slobodno  prosioeima  u  kuiiii 
do(?i.  Ziv.  302.  —  od  navod-iti,  sa  TnrsJcim  nast. 
dii(ja),  pred  kojim  ima  a.  tal;e  rijeci  kod  djeladzija. 
navdditi,  nilvodira,  r.  impf.  Rj.  na-voditi.  v.  pf. 
navesti.  —  /.  1)  hinfiihren,  anleiteii,  induco.  Rj. 
iliivoditi  koga  Hi  sto  int  sto;  n.  p.  navoditi  prosrc 
)ia  djevojku  (isp.  navodadzija),  hajduke  iia  kngn.  isp. 
nave.sti  I  1.  ovaiiio  idu  i  primjcri:  Za  alu  se  misli 
da  leti  i  vodi  oblake  i  ijnid  narodi  na  Ijctinu.  Rj. 
3b.  Na  Iticda  je  kolo  navodila.  Npj.  3,  3(iO.  — 
2)  rerleitcii,  induco.  Rj.  Nijcmac  hi  takor/jer  rekao: 
-!(.  eticas  Anlass  (jeJien:  Koji  pusti  zenu  .svoju,  osim 
za  preljubii,  nacodi  je  te  Oini  preljiibu.  Mat.  5,  3'2. 
Ti  ide.i  puteni  Jerovoamovijeni  i  narodis  na  (jrijch 
nurod  moj  Izraiija  da  me  gnjevi  grijesima  svojim. 
Car,  I.  10,  2.  vidi  navlaciti  4,  navracati.  isp.  povod  'i. 
—  3)  vodu  na  vodenicii,  anlciten,  derivo.  Rj.  na- 
vraeati  1,  uavrtati  3.  —  4)  (u  Srijemii)  platno,  t.  j. 
igloni  uvlaciti  pregju  gdje  se  u  tkauju  od  osnovc 
zica  prekinula  pa  ostalo  kao  rijetko.  Rj.  —  •'>)  u 
knjizernika:  navoditi  n.  p.  rijeci  iz  knjigc  kukvc; 
citiren.  anfilhren,  locum  citarc,  afferrc,  laiidare:  Raic 
u  svojoj  istoriji  na  mlogo  mjesta  navodi  njegovc 
(Brankovieeve)  rijeci.  Rj.'  IV.  Bandurije  navodi  rijeci 
Luciccve:  'Kad  je  Sloveni  uzese  .  .  .<■  DM.  i).  Pri- 
mjeri  koje  Jagic  Leben  der  Wnrzel  de  str.  G'J.  na- 
vodt  iz  prve  polovine  XIV.  vijeka  ...  a  primjeri  koje 
spominje  na  str.  70.  Istor.  274.  Kako  moze  od  slova 
do  slova  navoditi.  O  Sv.  O.  7.  (isp.  kod.  naznacivati 
primjer  iz  Npj.  1,  IX).  —  II,  tia  se,  rcjlcks.  navoditi 
se,  V.  r.  impf.  schicanken,  vaciUo:  navodi  se  da  padne. 
Rj.  vidi  povoditi  se  2b.  isp.  navodljiv. 

iiavoilljiv,  adj.  t.  j.  tocak  kojega  sn  se  paoei  poeeli 
izglavljivati.  Rj.  i.sp.  navesti  se,  navoditi  se. 

iiiYvodniea,  f.  ziea  koja  se  u  platnu  navede,  cf. 
navoditi  (4).  Rj. 

iiavAgjciije,  n.  Rj.  verb,  od  1)  navoditi,  2)  navo- 
diti se.  —  /.  1)  radnja  kojom  tko  navodi  koga  ili 
sto  na  sto  (das  Fiihren,  Anleiten,  inductio.  Rj.):  Tvoja 
j'  vojska,  tvoje  navogjenje.  HNpj.  4,  56.5.  —  2)  rad- 
nja kojom  tko  navodi  koga  da  cini  sto  (ponajvisc 
rgjavo)  (das  Verleiten,  inductio.  Rj.).  —  S)  radnja 
kojom  tko  navodi  ».  p.  vodu  na  vodenicii  (das  Leiten 
[des  Wassers],  derivatio.  Rj.)  —  4)  radnja  kojom  tko 
navodi  platno.  —  5)  radnja  kojom  tko  navodi  rijeci 
n.  p.  iz  knjige;  das  Citiren,  Anfuhren,  loci  citatio, 
adlatio,  laudatio.  —  11.  stanje  koje  hira,  kad  se 
tocak  navodi  (das  Wanken,  vacillatio.  Rj.) 

navora,  f.  Rj.  vidi  napora.  od  Grc.  dmyj-A,  ana- 
phora, prinos.  u  nasem  jeziku  cesto  se  od  tugje  rijeci 
koja  se  pocinje  samoglasnim,  ono  samoglasno  odl)aci, 
i  f  (ph)  pretvori  se  u  v  ili  p.  n.  p.  Filip,  Vilip,  Pilip. 

—  Vie  Anaphora  der  griechischen  Kirche,  anaphora, 
antidoron:  Slogao  bib  navoru  uzcti  (kad  ko  hoie.  da 
reie  da  onaj  dan  jos  niSta  nije  jeo):  Sunce  zagje  za 
gorn,  daj  mi,  pope,  navoru.  Rj. 

navOstiti,  navoStim,  v.  pf.  mit  Wachs  iiberziehen, 
cero:  navostiti  kouac.  Rj.  na-vostiti.  v.  impf.  voStiti. 

—  5t  od  sk  (vosak,  voska). 

iiavdziti,  navozun,  v.  impf.  Rj.  na-voziti.  v.  pf. 
3  navfesti  (navfezem).  —  1)  lagju,  abfahren  (vom  Ufcr), 
solvo  navem  a  litore.  Rj.    —    2)  .srt   se,   refieks.    ab- 


fahren, discedo,  avehor  a  litore  Rj.  navoziti  se,  n. 
p.  na  more. 

iiav6zen.ic,  n.  das  Abfahren  (vom  Ufer),  avectio, 
discessus.  Rj.  verb,  od  1)   navoziti,  2)  navoziti  se.  — 

1)  radnja  kojom  tko  navozi  lagju.  —  2)  radnja 
kojom  se  tko  navozi  (n.  p.  na  more). 

iiavr,  vidi  navrb.  Rj.  u  krajcvima  gdje  se  b  u  go- 
voru  ne  cuje. 

iiiivracanje,  n.  Rj.  verb,  od  I.  navracati,  II.  na- 
vradati  se.  —  I.  J)  radnja  kojom  tko  navraca  n.  p. 
vodu  (die  Leitung,  ductus.  Rj.)  —  2)  radnja  kojom 
tko  navraca  koga  na  sto  (die  Verleitung,  inductio. 
Rj.).  vidi  tentanje  2.  —  U.  vidi  uvracanje.  Rj.  radnja 
kojom  se  tko  navraca  kome. 

ii!\vrat-ati,  cam,  ti.  impf.  Rj.  na-vracati.  r.  pf.  na- 
vraliti.  —  I.  1)  n.  p.  vodu,  leiten,  duco,  ducto.  Rj. 
—  Svak  na  svoju  vodenicu  vodu  navraca.  Posl.  278. 
Pasla  moma  jelenke,  na  vodu  ih  navraca.  Npj.  1, 
107.  vidi  navoditi  3.  —  2)  verleiten,  induco.  Rj.  — 
Pod.sjco  ga  (kad  je  ko  sve  oko  koga  i  navraca  ga 
na  kojeSta).  Rj.  525a.  Hvi  gospodari  od  robova  na- 
vraculi  sii  i  nagonili  roldje  da  se  turci.  Rj.  051b. 
vidi  navlaciti  4,  navoditi  2.  —  II.  sa  se,  refieks.  vidi 
uvra6iti  se.  Rj. 

iiavraiiHi,  navrfuuui,  r.  pf.  Rj.  na;vraniti.  — 
/.  J)  scjiirarz  machcn,  rcddo  atrum:  Sto  si  kosu 
navranila,  te  si  mene  namamila.  Rj.  uciniti  da  sto 
hude  vrano,  mrko,  crno.  v.  impf.  vraniti.  —  2)  an- 
gewohnen,  assuefacio,  cf.  uavaditi.  Rj.  i  .syu.  ondje. 
V.  impf.  navranjati,  navranjivati.  vidi  i  navagjati, 
i  syn.  ondje.  —  II.  sn  se,  refieks.  —  1)  sich  schwarz 
fdrbcn,  atrum  se   reddere.  Rj.   naciniti  se  xiran.   — 

2)  (po  jugozap.  kraj.)  sich.  angeioiihnen,  ussuesco,  cf. 
navaditi  se:  Navrani  sc  momce  nezenjeno,  gjevoj- 
kama  bostanj  pogazilo.  Rj.  syn.  kod  navaditi  se.  — 
Ja  posijab  bjclicu  Senicu  .  .  .  narrani  se  koka  s  pili- 
cima,  te  pozoba  bjelicu  senicu  .  .  .  Navrani  se  lija 
s  lijicima,  te  pojede  koku  s  pilicima  .  .  .  Navrani  se 
vxijo  s  vujicima,  te  pojede  liju  s  lijicima.  Here.  290. 

iiilvraiijaiijc,  n.  vidi  navagjanjc  1.  Rj. 

iiiYvraiijati,  njam,  v.  impf.  Rj.  na-vranjati,  vidi 
navranjiv.ati,  navagjati,  i  syn.  ondje.  v.  pf.  navraniti 
2,  navranjili.  —  I)  (u  Srijemu)  angeivohnen,  assue- 
facio, cf.  navagjati.  Rj.  —  2)  sa  se,  refieks.  sich  an- 
geivohnen, assuesco,  cf.  navagjati  se.  Rj. 

navrsiiijiti,  navranj!m,  v.  pf.  Rj.  na-vranjiti.  v. 
impf.  navranjati,  navranjivati.  —  1)  angetrohnen, 
assuefacio,  cf.  navaditi,  navraniti:  Rj.  ostala  syn. 
kod  navaditi.  —  2)  sa  se  refieks.  sich  angeivohnen, 
assuesco,  cf.  navraniti  se,  navaditi  se.  Rj.  ostala  syn. 
kod  navaditi  se. 

iiavranjivaiijc,  n.  vidi  n.avagjanje.  Rj.  vidi  i  na- 
vranjanje. 

navranjivati,  navranjujem,  v.  impf.  —  1)  vidi 
navranjati.  Rj.  vidi  i  navagjati.  v.  pf.  navranjiti,  na- 
vraniti 2.  —  2)  sa  se,  refieks.  vidi  navranjati  se.  Rj. 
vidi  i  navagjati  se. 

navriititi,  nilvratim,  v.  pf.  Rj.  n.a-vratiti.  v.  impf. 
navra(?ati  2,  navrtati  3.  — •  I.  1)  bereden,  ^verleiten, 
induco.  Rj.  vidi  natentati,  i  syn.  ondje.  »Cuje5,  co- 
veie,  ja  ove  tvoje  dece  viSe  ne  mogu  gledatia  .  .  . 
»Ta  nemoj  zeno  za  Boga!-  .  .  .  Najposle  navrati  muza 
te  joj  rece  da  ce  sutra  odvesti  decu  u  planinu.  Npr. 
137.  Lasno  je  nevaljala  na  zlo  nurratiti.  Posl.  106. 
Kaze  (i  dokazuje)  mu  upravo,  da  on  »aus  eigenem 
oder  fremden  Antriebe  iiber  Dinge  abspricht,  deren 
Elements  ihm  fremd  sind<  (svojevoljno,  ili  navracen 
od  koga,  sudi  o  stvarma,  od  kojib  ne  zua  ni  azbuke). 
Danica  1,  98.  Kako  su  mogli  ovaki  Ijudi  .  .  .  narra- 
titi  ga,  da  postane  njibovo  orugjc.  Sovj.  5.  Navrati 
ga  mnngini  rijecima,  glatkim  usnama  svojim  odvufie 
ga.  Pric.  7,  21.  Fazlozi,  koji  su  mogli  jnsca  navra- 
titi  da  u  toj  stvari  odstupi  od'  onoga  §to  je  poznato. 
Vid.   d.   1801,   G13.   —   2)   das    Wasser  leiten,  duco 


iiiivrr-niati 


—  784 


iinrrtanjc 


nquam.  Rj.  navratiti  n.  p.  vodu.  vidi  navrnuti  4.  na- 
vesti  3.  oivuHO  ide  i  ovaj  primjer:  Ja  mislini  da  je 
H(i  ovaj  sa}wd»i  put  grafa  Orurka  najviSe  narratio 
Hftjdiik-Veljko,  da  bi  mu  uzeo  Baiiju  od  Tiiraka. 
Sovj.  42.  —  II,  sa  se,  rcfkks.  vidi  iivratiti  se.  Rj. 
vamUiti  se  ka  komu.  vidi  i  navrnuti  se,  uvrnuti  se. 

iinvn'uiati,  mam,  v.  pf.  {a  C.  G.)  ridi  navrncati. 
Hj.  ridi  i  naremati.  na-vr(^mati  opiitxtk.  naplesti  na 
tij  rrcmatiice.  r.  impf.  vrcmati. 

iiavreeti,  navrtim,  ridi  navrtjeti.  Ej. 

iiilvrei,  n.avrgncm,  v.  pf.  Rj.  na-vrtM.  i  prosti  je 
vri'i  r.  pf.  ridi  navrfirniiti.  s«  impf.  nzelo  hi  se  na- 
metati,  nabacivati.  natural!  (impf.).  —  1)  vidi  na- 
metnuti  (cf.  na-vrgnuti).  Rj.  —  Ncirrz'  mu  bijedu 
da  je  tovar  psa  uio.  DPosl.  70.  —  2)  sa  se,  rejleks. 
ridi  nametnuti  se.  Rj.  vidi  i  navrguuti  se. 

iiikvreti,  navrT,  v.  pf.  durch  Sieden  auf.fclnrellen, 
intumesco  coqucndo:  Karrela  vara  od  Duudulova 
dola,  ef.  vara.  Rj.  na-vreti,  nnrri  n.  p.  tito  had  se 
kuha.  V.  impf.  navirati  1,  prosti  vreti  (vrim).  —  U 
Grblju  gledaju  na  Boiic  s  koje  fe  im  strane  pinjata 
narrcti,  \iA  kome  narri  od  istoka,  onaj  se  nada  sreci 
one  godine.  Rj.  35a.  Varicu  se  pristavi  jo5  u  vece 
(uot^i  Varina  dne),  pa  se  ujntru  gleda  s  koje  je  strane 
narrela.  Rj.  54a. 

iiilA'rgiiuti,  uavrgnem,  v.  pf.  ridi  navrt^i.  Rj.  — 
nTivrgnuti  se,  nem  se,  ridi  navr(5i  se.  Rj. 

liarrli,  su  ol>erst,  ohen,  i»  .tummo  cacumine.  Rj. 
slo'zen  prijedlofi  na-vrh.  Vrijedlog  vrh  mersi  preda 
se  na  dodnje  znuccnjii  pirijedloqa  na  sroje  znai'enje. 
(na  piianje  gdje?  Hi  knda?)  rijei:  s  orijem  prije- 
dlu(iom  stoji  It  druyom  padezu.  isp.  vrh  2.  —  Narrh 
brda,  narrh  kuce,  narrh  sela  i  t.  d.  Rj.  Bolje  se 
narrh  vinograda  dogovarati  nego  se  nadno  njega 
karati.  Posl.  26.  Stoji  mi  na  vrh  jezika.  (Kad  coek 
ne  moze  da  se  sjeti  fiega  5to  dobro  zna).  295.  Svi 
se  sveci  redom  posadili;  navrh  sofre  Gromovnik  llija, 
nasred  sofre  Sava  i  Marija,  po  dnu  sofre  Petka  i 
Negjelja.  Kpj.  2,  100.  Pa  zapali  kosn  nu'Th  glare. 
3,  44.  Pa  cu  i<';i  u  selo  Baice  narrh  rarna  polja 
Cetinjskoga.  5,  83.  Sjutradan  ustavSi  pogjose  na  vrh 
gore.  Mojs.  IV.  14,  40. 

iiilvrijoti,  navrem,  (navr'o,  navfla),  v.  f.  mit  Ge- 
tcalt  diirchuollcn,  ri  perrumpere  velle.  Rj.  na-vrijeti. 
kao  na  silu  prodrijeti  kuda  Hi  na  sto.  v.  impf.  sloz. 
navirati  2,  jirosli  vrijeti  se.  —  Ruvime,  ti  si  prvenac 
moj  .  .  .  Navr'o  si  kao  voda;  ne  (5es  biti  prvi.  Mojs. 
I.  49,  4.  Jtijcka  navre  s  mjesta  svojega  da  joj  niko 
ne  moze  pristupiti  ;'ali  se  odbije  i  odlazi  trudom  io- 
vjecjim.  Jov  28,  4. 

iiiivrknti,  kara,  v.  pf.  anhetzcn,  incito.  Rj.  na-vr- 
kati.  ridi  nadrSkati,  napujdati,  natntkati,  podbuniti. 
r.  impf.  vrkati. 

linvrljati,  navfljam,  r.  jif.  n.  p.  navrljala  mnogo 
djece,  t.  j.  izrodila,  in  Ulengc  gehiircn,  progignu.  Rj. 
na-vrljati,  kao  nahacati,  kazc  se  s  pogrdnm  za  zenn. 
r.  impf.    vrljati  2)  vcrfcn,  jactare.    Kj.  7()a  (hacati). 

iiiivfljc,  adr.  scJiief  oblique,  cf.  nakrivo:  Ona  muci 
niSta  ne  govori,  narrlje  ga  nilada  jioglediva.  Rj.  na- 
vrlje.  vidi  i  naovrljce,  naovrljke,  i  postanje  ondje. 

iiavrnfati,  cam,  r.  pf.  t.  j.  opanak,  anriemen  (die 
liicmen  anmachcn),  lora  tidnecto,  cf.  vrufianica.  Rj. 
na-vrncati  ojMiiak  najtlcsti  n.a  nj  rrncanice.  vidi 
narcm.ati,  navrcmati.  v.  impf.  vrntati.  —  sa  se.  pass. : 
Naoputiti  ojiatiak,  oputom  ga  okoloraatiti  (onda  jo.s 
samo  da  se  narriini,  pa  (e  biti  gotov).  Rj.  390b. 

iiarrndati,  dam,  v.  pf.  (con  den  Spiniienden)  in 
j\fcnge  fcrtig  machcn,  confcio.  Kad  se  rec'e  navrn- 
dalo,  moze  se  mislili  da  nije  sve  onako  lijepo  kao 
.^to  bi  trebalo.  cf.  n.apresti.  Rj.  na-vrndati,  naprcsti 
7ia  vcliko  vreteno.  r.  impf.  vrndati,  1)  ;))fv/i  na  rcliko 
vreteno. 

iiayriiuti,  nslvfnem,  v.  pf.  Rj.  na-vruuti.  i  prosti 
vrnuti  je  v.  pf.  —  J.  1)  anschrauben,  befestigen,  in- 


sero,  figo.  Rj.  v.  impf.  navrtati  1.  —  2)  peeivo  na 
razanj,  axifspiessen.  Rj.  vidi  navrtjeti  3,  nata(:i  1.  — 
3)  vot-ku,  einpfropfcn,  surculum  arhori  inicro,  cf. 
pricijepiti,  nakalemiti.  Rj.  vidi  i  privrnuti,  nakalamiti. 
prepisati  (kraste).  v.  impf.  navrtati  2.  —  4:)  vodu, 
leiten,  duco:  A  navrnuh  zuber  vodu.  Na  groh  Mehov 
crkvu  ogradio,  na  sree  mu  ru^u  usadio,  a  na  noge 
vodu  navrnuo.  Rj.  I'jrff  navratiti  2,  navesti  3.  v.  impf. 
navrtati,  navradati.  —  Ja  usadih  vitu  jehi  .  .  .  i  na- 
vrnuh ziru  vodu.  Kov.  56.  —  II.  sa  se,  refleks.  vidi 
uvratiti  se.  Rj.  navrnuti  se  n.  p.  kome  u  kwht-.  vidi 
i  n.avratiti  se,  uvrnuti  se.  v.  impf.  navra<;ati  se,  uvra- 
cati  se. 

iiavrsti  se,  navrzem  se,  (navfzao  se,  navrzla  se) 
V.  r.  pf.  oko  koga,  ili  na  Jto,  sich  an  jemand,  an 
etwees  machen  und  nicht  nachlassen,  iniendo:  navrzla 
me  se  nekaka  bolest.  cf.  navezati  se  2.  Rj.  na-vrsli 
se,  oko  koga,  kao  zaoknpiti  ga,  ne  pustiti,  moleci  ga 
za  sto.  vidi  i  obavezati  se,  objekoliti  se,  oblijekoliti 
ae.  V.  impf.  vfsti  se,  vrzati  se. 

iiavrsiti,  navfsTm,  v.  pf.  Rj.  na-vr.^ti.  v.  impf. 
uavrSivati.  —  I)  vollmachen,  erfiillen,  e.xj)leo:  na- 
vrsio  u  sliiibi  tri  godine.  Rj.  isp.  IzvrMti,  ispuniti.  — 
Tade  cu  se  care  poturciti,  i  vas  cu  ti  hatur  narrsiti. 
Npj.  3,  70.  Da  bi  Gospod  narrsio  na  Avraamu  sto 
mu  je  obet'ao.  Mojs.  I.  18,  19.  Navrsi  nedjelju  dana 
s  tom,  pa  (?emo  ti  dati  i  drugu.  29,  27.  Odvrati  se 
od  njega  da  po(?ine  dokle  ne  navrsi  kao  nadniCar 
dan  svoj.  Jov  14,  6.  —  2)  sa  se,  refleks.  voll  tcerden, 
erfiiUt,  explcor:  uavrsila  mu  se  godina.  Rj.  —  Mali 
Gjurgjev  dan,  kad  se  navrsi  nedjelja  dana  po  (xjur- 
gjevu  dne.  Rj.  343b.  Ne  sastavise  dvije  godine  dana 
Zajedno,  t.  j.  rastali  su  se  prije  nego  su,  se  dvije  go- 
dine navrsilc.  Rj.  666b.  Boj  ciniJe  puno  i  za  mlogo, 
ja  u  danu  puno  sedam  sata  .  .  .  Kad  ,se  sedam  na- 
vrsilo  sata,  ev'  Nedidi  rana  dopadose.  Npj.  4,  172. 
Daj  mi  zenu,  jer  mi  se  navrsi  rrijeme  da  legnem 
s  njom.  Mojs.  I,  29,  11.  Sto  hi  prorok  rekao  u  ime 
Gospodnje,  pa  se  ne  zbude  i  ne  nuvrii  se,  to  je  .rijec 
koje  nije  rekao  Gospod.  Mojs.  V.  18,  22.  Evo  ja  du 
ufiniti  da  se  zbudu  rijeiji  moje  .  .  .  i  navrsit  ce  se 
pred  tobom  u  onaj  dan.  Jer.  39,  16. 

navrsi vaiijc,  n.  das  Vollmachen,  VoUwerden,  ex- 
pletio.  Rj.  verb,  od  1)  navrSivati,  2)  navrSivati  se.  — 
1)  rudnja  kojom  tko  navrsuje  Mo.  —  2)  stanje  koje 
hiva,  kad  .se  sto  navrsuje. 

navrsivati,  navrsujem,  v.  impf.  Rj.  na-vrsivati.  v.pf. 
navrsiti.  —  1)  vollmachen,  erfiillen,  e.vpleo:  Svakom 
Juze  hatar  navr.ruje.  Rj.  i^).  namirivati.  —  Prerana 
smrt  nije  dala  ni  da  pocne  navrsivati  one  node.  Rad 
13,  164.  —  2)  sa  se,  rejleks.  in  Erfidlung  gehen, 
expleri,  cf.  vrJiti  se:  navrSuje  se  volja  Bozija.  Rj.  — 
Godine  izbrojene  navrsuju  se.  Jov  16,  22.  Judejci . . . 
sad  pofnu  osjecati  da  sc  sve  navrsuje  sto  su  proroei 
proricali.  Pripr.  bibl.  94.  Moja  se  slutnja  sve  viSe 
navrsuje.  VLazic  2,  14. 

iiilvrt,  m.  das  Propfreis,  surculus,  cf.  kalem.  Rj. 
na-vrt.  isp.  luivrtati  2,  navrnuti  3.  vidi  i  navrtak  2. 
ono  sto  sc  navrne,  nakalemi,  pricijepi. 

iidrrta,  /'.  cf.  kolovrte.  Rj.  —  Cija  reda  po  goveda, 
kolovrta  narrta.  Rj.  285b.  ore  rijeci  yorore  pa.^tiri, 
kad  pogagjuju  koji  ce  (id  njih  i&i  da  n.  p.  goveda 
otjera  otkle;  t.  j.  jcdan  govoreci  ore  rijeci  broji  sve 
redom,  pa  na  kome  se  rckne  kolovrta  navrta,  onaj 
valja  da  rrati  goveda.  —  na-vrta,  isp.  navrnuti,  na- 
vratiti. 

iilivrtak,  navrtka,  m.  —  1)  das  Angeschraubte, 
quod  cocJilca  adstringitur.  Rj.  ono  sto  se  navrne  na 
sto.  isp.  navrnuti  1,  navrtati  1.  —  2)  ridi  navrt.  Rj. 
ridi  i  kalem. 

ii:\vrtaiij(>,  n.  Rj.  verb,  od  navrtati.  —  1)  radnja 
kojom  tko  navrce  sto  na  sto  (das  Anschrauben,  in- 
sitio.  Rj.).  —  2)  radnja  kojom  tko  navrce  vocke  (das 
Propfen,  insitio.  Rj.):  Vijoka,  mladica  osjefiena  za  na- 


iiiivrtiiti 


—  785  — 


nazima 


vrtanje.  Rj.  61a.  —  3)  radnja  Icojom  tko  navrce  n.  p. 
vodu  (das  Leiten,  ductio.  Rj.)-  —  4)  radnja  kojom 
tko  narroe  sto  >i.  p.  tia  razanj. 

Uilvrtiiti,  nfivrdem,  v.  impf.  Rj.  na-vrtati.  —  1)  an- 
schraubeii.  insero,  adigo  cochlea.  Rj.  v.  pf.  navrnuti 

I.  isp.  navrtak  1.  —  'i)  \oike,  pfropfen,  insero.  Rj. 
vidi  cijepiti,  kalamiti,  kalemiti,  presagjivati,  pricjeplji- 
vati,  privrtati,  prepisivati   (kraste).  r.  pf.  navrnuti  3. 

—  3)  vodu,  leiten,  duco.  Ri.  vidi  navoditi  3,  navra- 
dati  1.  V.  pf.  navrnuti  4,  navratiti  2.  —  S)  Navrcite 
dobre  ovne  ua  ra^njevima,  sijecite  suvo  me.so,  a  ne 
mjerite.  Here.  33i>.  bice:  navrt^ite  dobre  ovne  na  raznje. 
prijedlog  na  .s«  lokat.  mj.  akus.  kao  sto  se  u  takim 
dogagjajima  u  jugozap.  govoru  brkaju  padezi.  isp. 
Posl.  XXXIV.  vidi  navrtjeti  3. 

navrfjeti.  tim,  v.  pf.  Rj.  na-vrtjeti.  —  1)  anhohren, 
terebrare:  nijesam  provrtio,  nego  sam  same  male  nu- 
vrtio.  Rj.  na<;eti  vrcenje.  r.  impf.  vrtjeti  1.  —  2)  n.  p. 
bure,  probuAiti  ga  gdje  ce  se  udariti  cap,  anbohrcii, 
terebra  dolum  aperio.  Rj.  r.  impf.  vrtjeti.  —  3J  (u 
C.  G.)  pecivo  na  razanj,  tinspiesseii,  figo,  cf.  nataOi, 
navrnuti.  Rj.  v.  impf.  navrtati  4.  —  alspecite  mi  ovu 
glavu  i  ovo  srce  da  izjedem  .  Oni  navrte  na  razanj 
srce  i  glavu.  Npr.  109. 

navrvjeti,  vim,  ;;.  pf.  zusamnienstromen,  (i  za  stvari 
kad  ih  8e  nakupi  mnogo)  .sicli  anhiiufen,  confluere, 
cf.  vrvjeti.  Rj.  na-vrvjeti.  —  Navrvljese  okolo  njega 
Bog  zna  koliko  jagnjit'a  od  svake  vrste  i  skacuci 
uza  nj  stane  ih  bleka.  Npr.  101  (navrvljele  jui.  nijesto 
navrN'jese  jugosap.). 

U^vtn,  /.  die  Xajihtlia,  vi-jiha:  Tu  su  zemlje  od 
mnogo  ruku,  pijesak,  kamenje,  sumpor,  kameni  ugalj, 
mineralno  ulje  (kao  navtaj,  metali  i  t.  d.  Priprava  7. 

naviiei,  naviiOem,  v.  pf.  Rj.  na-vuci.  v.  iwpf.  na- 
vlaCiti.  —  I.  1)  unziehen,  induo:  navu(5i  cizme.  Rj. 
so  se,  pass.:  Kad  joj  papufu  on  ogleda  ua  nogu,  ali 
joj  papiica  ue  moze  ni  nu  prste  da  se  miviKC.  Npr.  129. 

—  2)  hinaufziehen,  educo:  Dok  su  megjeda  navukli  na 
krusku,  otrgli  mu  uM.  Rj.  —  3)  verleiten,  indiico.  Rj. 
ridi  nadariti,  i  s>/)i.  ondje.  —  'S uvukosmo  Turke  na  Vla- 
hinje,  ostac^emo  vazda  prijekorni.  Npj.  4,  319.  Morali 
su  oni  navuci  na  sebe  zavist  i  mrznju  .sviju  ostalih. 
Danica  4,  22.  Gcsipode,  za  5to  si  ntirukao  to  zlo  na 
narod?  Mojs.  II.  5,  22.  Da  ne  navuku  na  se  grijcha. 
HI.  22,  9.  —  -t)  noz  (ognjilom),  brijacu  britvu  (ua 
kaiJu),  ubzielien,  exacuo,  cf.  namasatiti.  —  5)  obrve, 
schminken,  fuco.   Rj.  navnci  obrve  n.  p.  crnilom.  — 

II.  sa  se,  refleks.  navuci  se,  navuce  se,  v.  r.  pf.  sich 
dazici.ichen  Ziehen,  inducor,  n.  p.  oblak,  bijelo  na 
oko.  Rj.  —  Namiklo  mti  se  metalje  na  oko.  Rj.  354a. 
Po  njima  (kostima)  izidoSe  zile  i  meso,  i  ozgo  se  koza 
navuce.  Jezek.  37,  S. 

Uilzad,  uikzada,  —  1)  zuriick,  retro,  cf.  natrag. 
Rj.  na-zad.  isp.  zadnji.  vidi  i  nase,  i  sgn.  ondje.  Onda 
siromah  vuk  lofi,  lofi,  dok  mu  trgne  voda  nazad. 
Npr.  179.  Kad  .si  na  smrti  na  po  puta,  ue  mozeJ  se 
vratit'  na  zada.  DPosl.  43.  —  2J  (po  zap.  kraj.)  dva 
dana  (tome)  nazad,  vor  ztvei  I'agen,  ante  dtws  dies. 
Rj.  prije  dva  dana. 

ii:\zndai-ke,  n.  p.  po(5i,  riicknarts,  retrorsum,  cf. 
natraJke.  Rj.  vidi  i  naguske.  —  Kad  to  cuo  BoiOit- 
Alile,  preko  kule  ide  nazadacke,  a  nevjesta  za  njim 
potrupacke,   iz  b'jele   ga  izagnala  kule.  Npj.  3,  353. 

nAzadak,  nazatka,  m.  der  Biickgang  (schlechter 
Erfolg),  successux  adversus:  bije  ga  n;izadak.  Rj.  isp. 
nazad.  suprotno  napredak  2.  —  Zla  me  ruka  ruc"^ila, 
t.  j.  fiovjek  zle  ruke  ukrao  mi  i  odonda  mi  je  poslo 
u  nazadak.  Rj.  656b.  Babine  srece  (kome  posao  ide 
u  nazadak).  Posl.  10.  PoSao  mu  magarac  niz  brdo. 
(Okrenula  mu  se  srcca  u  nazadak).  257.  isp.  naza- 
dovanje. 

ni'tzadan,  nazadna,  adj.  krebsgdngig,  male  sticce- 
dens:  Mnogi  Oovjek  nije  nazadan  Bogom,  vec  sobom. 
Rj.  kojemu    ide  sto  u  nazadak.  suprotno   napredan. 


'  —    Kad   u    koga   diu'andzije   ujutru   iSte   ko   5to   na 

I  veresiju,  a  on  donde  nije  nista  pazario,  odgovori  mu : 

i  »nijesam  se  rucio«  t.  j.  nijesam  niJta  pazario  za  go- 
tove  novce,  i  ne  da  mu,  jer  kaiu  da  je  to  nazadna. 
Rj.  658b.  po  ovome  nazadno  je  i  ono  sto  cini  da  ide 
sto  u  nazadak. 

iiazadiji'vati,  nazadijevam,  v.  pf.  nach  einander 
anstecken,  impono  aliud  ex  alio.  Rj.  na-zadijevati, 
mnogo  sta  malo  po  malo  zadjesti. 

Diizadoviiiijc,  n.  der  Riickgang,  regressus.  Rj.  verb, 
od  nazadovati.  radnja  kojom   tko   nazaduje.  isp.  na- 

1  zadak. 

u:\zadovati,  nazadujem,  v.  impf.  zurUckgehen,  re- 

I  gredi.  Rj.  ici  ti  nazadak.  suprotno  napredovati. 

I      iiazalfid,  (na  zalud)   umsonst,  vergeblich,  frustra. 

j  cf.  uzalud.  Rj.  kao  bez  koristi.  ridi  i  zalud,  zaludu, 
badava  2,  ladi,  naprazno.  —  Koji  dobro  puSkom  biti 
znade,  kome  puska  nazalud  ne  puca.  Npj.  4,  276. 
iis\zboriti  se,  run  se,  v.  r.  pf.  genug  sprechen,  satis 
locutiim  esse,  cf.  nagovoriti  .se:  No  kada  se  ponapiSe 
vina,   i  juuacka  zbora    nazborise.   Rj.   na-zboriti   ae 

I  (dost a  Hi  mnogo).  v.  impf.  zboriti. 

I      iiizdrarica, /'.  ('irft  zdravica:  Kruzid  za  te  nazdra- 

j  vicii  pije.  Rj.  na-zdravica,  casa  sto  se  pije  u  zdravlje. 

ii:Vzdraviti.  vim,  v.  pf.  kome,  zutrinken,  propino. 

Kad  koji  hoce  da  pije,  onda  nazdravi  onome  5to  de 

da  pije  poslije  njega.  Rj.  na-zdraviti.   vidi  napiti.  v. 

impf.   nazdravljati.  —  U  Crmnici  onaj  koji  ih  (bad- 

I  njake)  unese  u  kudu  nazdravi  im  milojkom.  Rj.  12a. 

i  Kome  ff  ovu  casu  nazdraviti?  Ako  du  je  napit'  po 
starjeStvu,  napidu  je  starom  Jug-Bogdauu.  Npj.  2,  310. 
sa  se,  pass.:  Svaka  zdravica  valja  da  se  nazdravi 
vojvodi.  Kov.  69. 

niVzdrarljiiiije,  n.  das  Zutrinken,  propinaiio.  Rj. 
verb,  od  nazdravljati.  radnja  kojom  tko  nazdravlja. 
ni\zdravljati,  vljam,  v.  impf.  zutrinken,  propino. 
Rj.  na-zdravljati.  vidi  zdraviti,  napijati.  v.  pf.  na- 
zdraviti.  —  Hajde,  brale,  na  tanke  cardake,  te  pij 
S  njima  vino  i  nazdravljaj.  Npj.  2,  236.  sa  se,  pass.: 
Razgovori   .se   ovi   provode   i   zdravice  nazdravljaju. 

[  Kov.  74.  Tu  se  pije  i  uza  svako  jelo  napija  i  vojvo- 
dama  nazdravlja.  82. 

iirizeb,  (u  C.  G.)  Diizcba,  ii&zebao,  nazebli,  f.  die 
Erkdltung,  ErkUhlung,   refrigeratio,  pituita,  cf.  na- 

;  hlada,  nazima.  Rj.  na-zeb,  na-zeba,  na-zebao.  isp. 
nazepsti.    vidi  i  balaban  1,  hunjkavica,  kihavica.  — 

i  Frlesija,  nazeba  velika.  Rj.  797b.  za  rijec  nazebao 
vidi  rijeci  s  takim  nasi,  kod  izuikao. 

naz<!'i>sti,  nazebem,  v.  pf.  sich  erkdlten,  refrigeror, 
cf.  nahladiti  se.  Rj.  na-zepsti.  v.  impf.  zepsti.  —  Ved 
i  onaj  koji  se  ne  oblaci  svagda  jednako  .  .  .  lasno 
nazebe  i  dobije  groznicu.  Pripr.  40. 

iiazidati,  nazidam  (nazlgjem),  v.  pf.  Rj.  na-zidati. 
V.  impf.  uazigjivati.  —  l)-in  Menge  bauen,  construere, 
n.  p.  nazidao  mnogo  kuda.  Rj.  —  3)  daraufmauern, 
addere  murum.  Rj.  sto  na  ijemu  Hi  na  sto.  —  3)  sa 
se,  refleks.  u  duhovnom  smislu,  sich  erbauen,  erbaut 
werden,  aedificari:  Ako  se  vratiS  k  svemogudemu, 
opet  ces  se  nazidati,  ako  udaljiS  od  §atora  svojib 
bezakonje.  Jov  22,  23.  isp.  nazigjivati  se. 

nazisjivaiijo,  w.  Rj.  verb,  od  1)  nazigjivati,  2)  na- 
zigjivati  se.  —  1)  radnja  kojom  tko  nazigjuje  sto 
(das  Daraufmauern,  impositio.  Rj.).  —  2)  radnja 
kojom  ,ie  tko  nazigjuje. 

nazigjivati,  nazigjujem,  v.  impf.  Rj.  na-zigjivati. 
impf.  prosti  zidati.  v.  pf.  nazidati.  —  1)  darauf- 
mauern, impono  murum.  Rj.  sto  na  cemu  Hi  na  sto. 
—  2)  sa  se,  rejteks.  u  duhovnom  smislu,  sich  erbauen, 
erbaut  werden,  aedificari:  k  vi,  Ijubazni,  nazigjujte 
se  svojom  svetom  vjerom,  i  molite  se  Bogu  Duhom 
svetijem.  Jud.  20.  isp.  nazid.ati  se. 

iiiizima,  /".  vidi  nazeba.  Rj.  i  syn.  ondje.  na-zima. 
isp.  zimiti. 

50 


iiHSBimiie 


—  786  •- 


llllKOVi 


niiziiiiai',  iiaztinoa,  »h.  r/rfi  vepar.  Rj.  l-nuiik  od 
jedne  godine.  vidi  nazime.  dcm.  iiazitruMO.  coll.  na- 
ziinad.  —  Nazimac  kus  kopa  bus  pod  kotlokrpovom 
ku<?om.  Rj.  4t1b  (odgonetljaj:  krtica  i  krticnjak).  Go- 
diSnjak,  n.  p.  >i(aiiiiuc.  Rj.  9"2a.  Kiilo,  iTilast  uasimac. 
Rj.  303b.  Peieniea  obitoo  hiva  krme  (prase  ili  na- 
zime, a  kod  gazda,  gdje  mnogo  celjadi  ima  u  kuci  i 
nasimac  od  drije  godine).  Rj.  498a.  MikloJii?  veli  za 
nu:    »scheint    mit    Hin.   unns    zusammenzuhaugen* ; 

—  ja  mislim  da  je  prijedlog  kao  o  u  ozimi.  D&miii, 
Osn.  78. 

nilzinintl,  f.  (coll.)  einjiihrige  Schtceine,  sues  anni- 
culae.  Rj.  krmad  od  jedne  godine. 

nazimeie,  m.  dcm.  od  uazimac.  Rj. 

ndzimo,  nazimeta,  n.  einjcihriges  Schwein,  porous 
anniculus.  Rj.  krmc,  svinjce  od  jedne  godine.  —  Pe- 
fienica  obiiJno  biva  titavo  krme  (prasi;  ili  nazime,  a 
kod  gazda,  gdje  mnogo  celjadi  iuia  u  kuci,  i  nazimac 
od  dvije  godiue).  Rj.  49Sa. 

niizimicn,  f.  einjcihrige  Sail,  porcu  annicula.  Rj. 
krmaija  od  jedne  godine. 

ni\ziraiijc,  «.  das  undeutliche  Sehen,  visio  indi- 
stincta.  Rj.  verb,  od  nazirati.  radnja  kojom  11;o  na- 
sire  sto. 

niizirati,  rem,  v.  impf.  Rj.  iia-zirati.  r.  pf.  nazreti. 

—  undeuflich  sehen,  video  obscure:  Vidis  li,  baba, 
kulu?  —  Ise  vidim.  —  A  vidiJ  li  slarea?  —  Nazirem. 
Rj.  kao  sluho,  malo  vidjeti.  —  I'ak  pobjeze  preko 
Xeve-sinja.  Cerase  ga  pjeJci  i  koiijici,  konjici  ga  malo 
naziruliu,  a  pjesci  ga  ui  Out'  ne  mogahu.  Npj.  3,  540. 
Kad  se  svatovi  krenu  od  kuc'e  po  djevojku  .  .  .  Kod 
inladozenjine  kuc'e  djevojke  i  uevjeste  doklegod  sva- 
tove  )(«£(?•»,  jednako  pjev.iju  razlicne  pjesme.  Kov.  62. 

iiJlzTv,  Hi.  djelo  kojim  se  sto  mtzove;  die  Benennung, 
nominatio,  appcllafio,  nomen:  Konjoder,  Saljiv  naziv 
za  onoga  ki  crkuutu  kljusad  dere.  ARj.  V.  28Sb. 

naziviilo,  )t.  etna  der  Xainen,  nomen.  cf.  izdiralo. 
Rj.  kao  ime  (kojim  se  tko  naziva).  —  Va§e  je  nazi- 
valo  a  nase  prozdiralo  (rece  domadiu  gostiraa).  Rj. 
605b.  Jednoga  nazivalo,  a  drugoga  izdiralo.  (Kad  se 
jedan  oko  cega  trudi  i  muOi,  a  za  drugoga  se  misli 
da  to  radi).  Posl.  112.  Njegovo  nazivalo,  a  drugoga 
izdiralo.  227.  rijeci  s  takim  nast.  kod  budkalo. 

nazivanje,  n.  Rj.  verb,  od  I.  nazivati,  II.  nazivati 
88.  —  I.  1)  radnja  kojom  tko  naziva  koga  cim  (das 
Nennen,  Heissen,  appellatio.  Rj.].  —  2)  radnja  kojom 
tko  naziva  Boga  /.•omif  (das  Griissgott!  salutatio.  Rj.). 

—  II.  radnja  kojom  sc  tko  naziva  dim. 
nazirati,  nazivam  (nazlvljem),  v.  impf.  Rj.  na-zi- 

vati.  impf.  prosti  zvati.  v.  pf.  nazvati.  —  /.  1)  nennen, 
appello.  Rj.  naziva  tko  koga  cim :  Gdjekojima  ako 
se  i  spominjalo  staro  prezime,  najviJe  su  ih  kao  po- 
ruge  radi  njime  nazirati.  Rj.  571b.  Jengjibula,  Fazli- 
paSiniee!  Devet  puta  majloui  te  nazivam.  Npj.  3, 
537.  Sto  u  DJemu  biva,  ono  Miklo-iiO  izrijekom  naziva 
prijelazom  k  onomu  Sto  ima  stari  slovenski  jezik. 
Rad  1,  120.  —  2)  Boga,  (st.)  sagen  pomoz'  Bog! 
Deiim  pracfari:  Vojvodama  kada  ono  dogje,  ono 
iijima  Boga  no  naziva,  vec  ovako  njima  progovara. 
Rj.  pozdravljati  koga  rijecima:  I'omoz'  Bog!  —  Bo- 
ziti  koga,  t.  j.  nazivati  mu  Boga  Hi  Bozju  pomoc. 
Rj.  34b.  Ongje  njima  pomoc  nazivase,  lijepo  im  pomoc 
prifatiSe.  Npj.  4,  325.  Ako  Boga  nazivate  samo  svojoj 
hraci,  Sta  odvise  Cinite?  Mat.  .5,  47.  —  II.  sa  se, 
refleks.  heissen,  vocor.  Rj.  —  Da  bi  se  bolje  videlo, 
kako  je  senat  Srpski  onda  zapovedao,  i  kako  se  na- 
zivao  i  potpisivao.  Danica  5,  53. 

iii\zlija,  HI.  (u  Hrv.)  vidi  zlikovac.  Rj.^  ua-zlija 
(drugoj  poli  osn.  u  zao),  zao  coijek.  vidi  i  zlica,  zlic 
2,  zliko.  rijeci  s  takim  nast.  kod  letija. 

ndzloba,  f.  vidi  zloba  (h  haniji).  M.  Krklju.5.  i 
syn.  ondje. 

luV/.lobaii,  nrtzlobua,  adj.  ridi  zloban.  «  haniji. 
M.  Krkljus. 


iiikzlobrz,  m.  hustig  nach  einer  Uebelthat,  mali 
cupidns.  Rj.  na-zlo-Iirz.  ko  je  brz  na  zlo.  rijec  tako 
sloz.  uzludobar. 

Niizlobrzovic*,  )».  Sa  svatovim'  Nazldbrzovica.  Rj. 
isp.  uazlobrz. 

iiaziiiU-iti,  nazn.acim,  v.  pf.  bezeichnen,  anmerken, 
nolo.  Rj.  na-zuaciti.  v.  impf.  nazuaeivati.  —  Gdjekoji 
pripovijedaju  da  su  ono  Kain  i  Avelj  Sto  se  vidi  u 
mjesecu  kao  nekakva  sjenka,  i  da  ih  je  Bog  ondjo 
naznacio  scijetu  za  uglcd  kao  preveliki  grijeh  sto  je 
brat  brata  ubio.  Rj.  259a.  Ja  cu  ovdje  naznaciti  o 
njemu  (o  Kraljevit'u  Marku)  ono  Sto  se  slabo  u  pje- 
smama  nalazi.  Rj.  345b.  U  Danici  ja  sam  naznacio 
poimence  StiSka  sela.  Rj.  715b.  Igraei  naznace  na 
zemlji  jedno  malo  kolo.  Rj.  762a.  Ove  su  glavne 
granice  same  po  sebi  izvjesno  naznacene.  Danica  2, 
26.  Mi  smo  svaku  pogrjesku  naznacili,  na  kojoj  je 
strani.  Nov.  Srb.  1817,  638.  Da  je  Fortis  kazao  mje- 
stimice  gdje  ju  je  (pjesmu)  cuo  i  prepisao  ...  ali  on 
to  nijc  naznacio.  3,  527  (Vuk).  Onda  su  me  preko- 
rili,  sto  i  megju  njima  nijesam  koga  naznacio  da 
kupi  prenumerante.  Rj.'  XV.  Turske  rijeci  naznacio 
sam  zvjezdicom.  XX.  Ova  je  poslanica  naznacenoga 
dana  i  godine  poslana  Antu  Kuzmanidu.  Slav.  Bibl. 
1,  90.  Jagnje(^om  krvi  naznacite  vrata  na  kudama 
svojijem  da  morija  k  vama  ne  dogje.  Prip.  bibl.  42. 

naziiai'iviiiijc,  n.  das  Bezeichnen,  notatio.  Rj.  verb, 
od  nazuacivati.  radnja  kojom  tko  nuznacuje  sto. 

iiaziiaeivati,  naznacujem,  v.  impf.  bezeichnen,  an- 
merken, noto.  Rj.  na-znacivati.  r.  pf.  naznaciti.  — 
Koje  (rijeci  gegavacke)  mi  je  kazao,  evo  ih  ovdje 
naznacujem:  Bog  se  zove  »eric«.  Rj.  85a.  Gje  je 
recenzija  Stampana  .  .  .  Ovo  naznacujem  za  one,  koji 
misle  da  .  .  .  Danica  1,  103.  Najprije  naCini  mirom 
tri  krsta  na  trpezi  nazndcujuci  mjesta  gdje  ce  stajati 
jevangjelje.  DP.  341.  sa  se,  pass. :  Zitija  pojedinih 
Ijudi  .  .  .  u  njima  se  naznacuju  mloge  sitnice,  koje 
se  u  istoriju  ne  mogu  pometati.  Danica  4,  1.  Znake, 
kojima  se  naznacuju  cije  rijeci  („),  ponajviSe  sam 
metnuo.  Npj.  1,  IX  {isp.  navoditi  5). 

uaz6bati  sc,  nazobljem  se,  v.  r.  pf.  sich  unessen, 
satis  eomedisse  (von  Haber,  Kirschen,  Traubenj.  na- 
zobati  se,  dosta  Hi  mnogo  cega  (najesti  se)  n.  p.  zobi, 
tresanja,  grozgja.  v.  impf.  zobati.  —  Kao  da  se  buna 
nazobao.  Posl.  130.  Oj  na  delu  na  golemu  hob  se 
zeleni  .  .  .  Ruza  qa  se  >uizobala,  srce  je  boli.  Npj. 
1,  497. 

nazdbiti,  nazobim,  r.  pf.  koga,  anfiittern  (mit 
Haher),  satis  uvenae  praehco.  Rj.  na-zobiti,  nahraniti 
koga  zobi.  v.  impf.  zobiti.  —  I  izvede  gjogu  babajina, 
triput  ga  je  zobi  nazobio.  Npj.  2,  49(5. 

iiiizocaii,  nazocna,  adj.  antvesend,  praesens.  Rj. 
na-z-ocan,  .Uo  je  kao  kome  na  ofii,  z  timetnuto  kao 
u  na-z-uti,  koje  vidi.  suprotno  nenazocau. 

niizor,  budi  nazor,  ne  OeS  li  ga  gdje  vidjeti,  jgib 
Acht,  u.  s.  ir.  attende.  Rj.  na-zor.  isp.  nazreti,  na- 
zirati, nazorce. 

iiazdrcCs  niizoriee,  von  weitem,  doch  so,  dass  man 
den,  dem  man  nachfolgt,  sielit,  e  longinquo.  ita  ut 
videas:  otiSao  za  njim  nazorice.  Dvije  sluge  idu  na- 
zorice.  Rj.  adv.  na-zorce,  na-zorice.  isp.  nazreti,  na- 
zirati. ide  tko  za  kim  nazorce,  t.  j.  ide  za  njim  izda- 
leka,  ali  tako  da  ga  nazire,  jednako  ga  vidi  ma  i 
slaho.  —  HoceS  brate  nezvan  za  ujakom  u  svatove 
poci  )uizorice'^  Rj.  162a.  Ti  ostavi  vrata  otvorena, 
da  za  tobom  nazorice  ugjem.  Npj.  3,  137. 

niizorljiv,  adj.  n.  p.  konj  koji  zazire,  scheu,  pa- 
vidus.  Rj.  vidi  zazorljiv. 

Ucaz6vi  (rod),  sogenannt,  vorgehlich ,  simulatus, 
dictus:  nazovibrat,  nazovisestra,  i  t.  d.  Rj.  imperativ 
od  nazvati  koji  .■<e  ."^tavlja  pred  rijeci  rod,  brat, 
sestra,  i  t.  d.:  n.azovirod,  nazovibrat,  i  t.  d.,  sto  sc 
naziva  rod,  ^  brat,  a  nije  to,  harem  nije  po  djelima 
srojim.  —  Zeno!   eto   moga  pobratima,  kazi  da  sam 


nii-/Tc(i 


—  7»7  — 


iiainiirati 


umr'o  .  .  .  Pop  aa  nekolikiv  coveka  dogje,  te  onojra 
nazovimrcii  metnu  na  nosila.  Npr.  171.  Oiula  dogje 
k  nosilinia,  ali  se  nasoci  mrtvac  \\  jetlan  put  ispravi. 
172.  Nazovi-.ttimriiilasnti  slova  (M,  T.  itd.).  Bukv.  11. 
Nazovi-riiiml-o  podrijetlo  izjednac'i  vlastelu  .svakoga 
grada.  DM.  o2'J.  Da  je  nesto  ii  Hercegovimi  udarila 
ova  toboziiju  oivilizacija  i  nazociprnKrjeta  .  .  .  onda 
bi  nam  i  tamo  jezik  bio  onakav  kakav  je  sad  u 
Srijemu,  u  Hac'-koj  i  IJanatii.  Rat  49. 

Iii\/,r<;ti,  niiziem,  I'.pf.  undcutlich  arihlicken,  obscure 
connpicor.  Rj.  na-zreti,  kao  slubo  vidjeti  (pC),  vidjeti 
(pf.)  sto  litio  izduleka,  tuko  da  se  dobro  ne  raspozna. 
(flafiol  ne  mihodi  se  kao  prost.  Jsp.  zreti.  v.  imp/'. 
nazirati. 

nitzubnk,  n:\zripka,  m.  Rj.  ua-zuvak  i  s«  b  mjesto 
V :  nazubak.  Osn.  287.  —  IJ  (u  C.  G.)  vidi  nazuvak. 
Rj.  —  2)  (u  Dalm.)  grlo  u  earape,  die  Kiihre  vom 
Stnimpf,  fistiihi  canalis  tibiae,  cf.  grlic.  Rj.  is})-  pi'i- 
glavak. 

liilzilbnii,  nazubna,  adj.  na  koga,  aufsiissig,  in- 
feiiSHs.  Rj.  na-zuban,  koji  ima  zub  na  knf/a.  vidi 
kivan  na  koga,  pizmen  ua  koga,  piJman  na  koga.  — 
Svakomu  je  )iazuban.  DPosl.  118. 

liiizi'ibiti,  n.izub'Tm,  v.  pf.  Rj.  ua-zubiti.  r.  imp/'. 
zubiti.  —  J)  n.  p.  zensko  brdo,  mit  Zdlineii,  instruo 
dentibus.  Rj.  metnuti  cemu  zupce.  —  2)  n.  p.  si'p, 
te.stem,  zahneln,  dentire.  Rj.  iiaosiriti  zupce  n.  p. 
testeri. 

n:\ziiti,  naziijem,  v.  j/f.  u.  p.  earapii,  unzielten 
(Schuhe),  induo.  Rj.  na-z-uti,  .<  umetnuti  z  (i.s^.  na- 
z-o^au).  vidi  ob-uli,  kao  inost  glagol  ne  nalazi  sc.  isp. 
uti.  suprotnn  izuti.  v.  impf.  nazuvati.  —  Pa  joj  brze 
bolje  papiicu  nazuje  na  desnu  nogu.  Npr.  1.30.  U 
odaji  na  noge  sko^io,  pa  on  nazu  kajsar-jeinelije. 
HNpj.  3,  231.  Ona  nazu  vezene  papuie.  4,  7. 

uazitvai-a ,  f.  UiXziiYak,  nazuvka,  m.  nazuvica, 
navla(5ak,  nazubak,  der  nollene  Ueberzug  iibcr  den 
Strumpf,  bis  an  den  Hist  herauf,  ccdceamenti  gemis. 
Rj.  sto  se  nazuva  na  nogu  preko  carape  (hlace).  vidi 
i  naprstak  2,  natikafia,  zavija(5  2. 

iiazuvsiiijc,  )(.  das  Anzichen  der  Schuhe,  calccatio. 
Rj.  verb,  od  nazuvati.  radnja  kojom  tko  nazuvu  sto. 

nazi'ivati,  uazuvam,  v.  impf.  die  Schuhe  anziehcn, 
induco  calceum.  Rj.  na-z-uvati,  n.  p.  papucii  na  nogu. 
vidi  obuvati.  r.  pf.  nazuti. 

iii\zuTiea,  f.  vidi  nazuvak.  Rj.  vidi  i  nazuva6a,  / 
syn.  ondje. 

ii:\zvati,  naz&vem,  v.  pf.  Rj.  na-zvati.  v.  impf.  na- 
zivati.  —  /.  1)  nennen,  zurufcn,  voco:  I  Turskijem 
ne  nuzvala  glasom.  Rj.  nazvati  koga  (cim):  Nazovi 
(rod|.  Rj.  389b.  Bra(?a  podijeljena  susjedi  nazvati. 
Posl.  29.  Xazove  ga  svojim  j'osinkoin.  Danica  4,  28. 
Kloni  se  . . .  prepiranja  ln'zno  nuzvanoga  razuma.  Tim. 
I.  6,  20.  Srjetlost  nazva  Bog  dan.  Mojs.  I.  1,  5.  Ba- 
stasica,  rijeka  .  .  .  teku6i  od  sela  Bastaba,  2>o  kom  je 
nazvana.  D.\Rj.  193b.  Nazvavsi ga  od  despota  kraljem. 
DM.  82.  —  2)  nazvati  kome  Boga,  t.  j.  nazvati  dobro 
jutro,  pomoz'  Bog  ili  dobar  veC-e,  deum  praefuri  : 
Kada  sjede  onda  Boga  nazva:  Dobro  jutro  beze 
Ljubovieu.  Rj.  vidi  naviknuti.  —  Dobra  ti  sre&a! 
(Odgovori  se  u  Crnoj  Gori  kad  ko  iiuzove  Boga).  Posl. 
60.  Carev  sin  joj  nazove  Boga:  '>Pomozi  Bog,  bako! 
Npr.  44.  Nazvarsi  materi  dobar  vcce,  refie  .  .  .  56. 
Nazvavsi  mu  Bozjii  pumoc,  rece  .  .  .  163.  Ulazedi  u 
kucu  nazovite  joj :  mir  kuci  ovoj.  Mat.  10,  12.  —  II.  sa 
se,  refleks.  ili  pass,  heisecn,  sich  nennen,  appellor.  Rj. 
—  1)  nazove  se  ko  sto :  ()d  toga  .se  nazove  Obilic.  Rj. 
429a.  Pogji,  Maro,  za  Bugarska  baua,  da  .s'  nazoves 
banica  gospogja.  Npj.  1,  550.  Kad  se  mi  nazovcmo 
pogluvice  hujdui-ke,  nas  ne  moze  predati  niko.  Danica 
3,  165.  Ko  pokvari  .  .  .  najmanji  nazvace  se  u  carstvu 
nebeskome ;  a  ko  izvrSi  i  nauci,  taj  ce  se  veliki  na- 
zvati. Mat.  5,  19.  Nazva  se  car  srpski.  DM.  45.  — 
2)  nazvati  se  cim :  TeSko  se  kadijom  nazvati,  a  onda 


dosta  meda  i  ma.sla.  Posl.  316.  Zemija  .se  upravo  mo?,e 
nazvati  rodnom.  Danica  2,  28.  Jakov  .  .  .  nazove  se 
zapovednikom  uahije  Valjevske.  5,  48. 

nilzanj,  iidiinja,  m.  ove  godine  slab  je  nazanj  (male 
je  iita  bilo  snopom),  ali  rodno,  Einschnitt,  messis. 
Rj.  na-zanj.  isp.  iiazeti,  na?,njeti.  —  rijeci  s  takim 
nast.  kod  bacanj. 

iiazitriti,  nil^arlm,  vidi  naiariti  2.  cf.  oiSariti.  Rj. 
na-zariti,  djetctu  guzicu,  t.  j.  izbiti  ga  prutom,  kao 
da  mu  guzicu  ozari  kopriva.  v.  impf.  JSariti. 

iiazdvrati  se,  nii^derem  se,  v.  r.  pf  sich  roll  fressen< 
satis  vorasse.  Rj.  na-zderati  se,  i-ega  (mnogo  ili  dosta). 
i  bez  umetnutoga  d:  nazerati  se  (impf.  iSerati).  itp.  na- 
jesti  se,  i  syn.  ondje.  v.  impf.  ?,derati.  —  Nazderao 
se  mesine.  Rj.  353b.  Kad  .se  prase  nuzere,  tad  koritom 
privrati.  DPosl.  42  (privrati  zap.  mjesto  prevrati). 

iiaz^ci.  nazfeiSem,  v.  pf.  Stulli.  na-ie(5i.  vidi  napaliti, 
u^.feci,  zazeci.  v.  impf.  na^izati. 

iiazeljcti,  uazelim,  v.  pf.  erwiinschen,  exoptare: 
ako  ti  to  i  ieliJ,  ne  mozes  nazeljeti.  Rj.  na-leljeti, 
zeleci  steal,  dobiti.  v.  impf.  ^eljeti. 

iii\zeti,  na^anjem  (niUnjem),  v.  pf.  erernten,  ein- 
crntcH,  meto,  mctendo  nanciscor.  Rj.  na-2eti.  vidi  na- 
^njeti.  r.  impf.  zeti,  injeti. 

nilzeti,  niizmem,  v.  pf.  Stulli.  v.  impf.  uazimati. 

liazikali,  nazikam,  v.  pf.  trdnken,  imbuo:  crevlje 
junacke  krvi  nazikane.  Rj.  cf.  napojiti.  Rj."  na-zikati. 
bice  v.  pf.  prcma  v.  impf.  naiikivati:  Kad  .*«  crevlje 
junacke  krvi  nazikane,  one  sxi  krvi  toko  nakropljene, 
kao  da  su  zikom  nazikane. 

iiazikiviiujc,  n.  das  Verziercn  mit  zik,  ornatio  ope 
auri  tremuli.  Rj.  verb,  od  nazikivati.  radnja  kojom  tko 
naziknje  .sto. 

nazikivati,  na?,ikujeni,  v.  impf.  mit  zik  verzieren, 
uuro  tremulo  ornare:  Kulu  gradi,  o  veselju  radi,  na- 
zikuje  sto  mnze  nalje.5e.  Rj.  na-zikivati,  zikom  (sikom) 
kititi.  V.  impf.  jivosti  zikati.  c.  pf.  nazikati. 

iiiYziinati,  nazimljera,  v.  impf.  na-zimati.  v.  impf. 
prosti  ieti  (zmem),  kao  cijediti.  v.  pf.  nazeti  (nazmem). 

—  Pofine  tiuzimati  sok  od  one  trave  siuu  t«  rane. 
Npr.  113. 

naziriti,  nazTrlm,  v.  pf.  Rj.  na-^iriti.  v.  impf.  ziriti. 

—  1)  n.  p.  svinje,  mit  Elcheln  satt  fiittern,  sagino. 
Rj.  zirom  nahraniti.  —  2)  djetetu  guzicu,  t.  j.  izbiti 
ga  prutom,  fetzen,  cf.  na^ariti.  Rj.  znacenje  od  1)  u 
prenesenom  smislu. 

iiiizivieiti,  cim,  v.  pf.  (u  Srijemu).  Rj.  na-zivi(5iti. 
V.  impf.  zivi(5iti.  —  1)  obalu,  einen  lebendigen  Zaun 
Ziehen,  viva  sepe  munire.  Rj.  zivicom  ograditi.  — 
2)  drvo,  t.  j.  tako  ga  presjeci  da  se  ne  razdvoji,  nego 
samo  da  se  prevail,  i  ono  prevaljeno  vise(;i  o  panju 
opet  da  ostane  zivo  i  da  lista ;  ovako  se  radi  kad  se 
zivice  obale  (da  bi  obala  bila  gusca).  Rj. 

nazivjcti  sc,  nazivlm  se,  v.  r.  pf.  sich  satt  leben, 
\  satis  vixisse.  Rj.  na-zivjeti  se.  vidi  i  nazivovati  se, 
nazivsti  se.  i'.  impf.  zivjeti.  —  Da  ga  coek  poMje  po 
smrt,  mogao  bi  se  nazivljeti.  (Kad  koji  polako  ide, 
ili  se  dugo  bavi,  kad  se  kuda  poSlje).  Posl.  49  (na- 
zivljeti 3'ur.  mj.  nazivjeti  jiigozap.).  —  Srecice  se  na- 
nosili!  lepa  zitka  nazivili!  Npj.  1,  141. 

nazivovati  sc,  naz'ivujem  se,  v.  r.  pf.  na-zivovati 
se.   vidi   nazivjeti   se,   nazivsti   se.   v.  impf.   zivovati. 

—  Dok  se  mudri  namudrovaJe,  ludi  se  nazivovaie. 
Posl.  66. 

nazivsti  sc,  na^vem  se,  (po  zap.  kraj.)  vidi  na- 
zivjeti se.  Rj.  vidi  i  nazivovati  se.  na-2ivsti  se.  v.  impf. 
zivsti. 

n:\ziziiujc,  n.  (u  C.  G.)  vidi  zapaljivanje.  Rj. 

niVzizati,  nazizem,  i'.  impf.  (u  C.  G.)  vidi  zapalji- 
vati.  Rj.  na-zizati  n.  p.  lulu,  vidi  i  zazizati,  napalji- 
vati  2.  V.  pf.  nazfedi. 

nazinirati,  ram,  v.  pf.  (Dubr.)  puiku,  t.  j.  nanisaniti. 
Rj.  na-zmirati.   v.   impf.   zm"irati  2.  po   torn   akccntu 


naiiycti 


—  7SS 


I.    IH- 


iina  u  Daniciiu  «  Korijenima  52:  uaimirati;  all  u 
Kadu  B,  120:  uazinirati. 

iiiiznjoti,  naznjem  (na^anjem),  ri'rft  nazeti:  Momak 
naznje  dvadeset  i  tri  snopa,  a  devojka  dvadest  i  (5etiri. 
Rj.  na-znjeti.  v.  impf.  zujeti,  zeti. 

naziiljilti,  nazuljam,  nazAljiti,  nazuljim,  v.  pf. 
Schirielen  machen,  calhim  facere:  Kade  Seta,  da  je 
ne  nahdja.  Rj.  na-ziiljati,  na-zuljiti,  n.  j).  naiuljaht, 
tHdiiljila  me  cisma,  t.  j.  nacinila  mi  zulj  Hi  iuljeve. 
r.  impf.  iuljati,  zuljiti.  —  PreStinuti,  a  pjesmi  kao 
nahiljitti.  Rj.  5S4b. 

niiznt,  adj.  ridi  zu(5kast.  Rj.  iia-zut,  dem.  od  zut. 
ridi  i  iiu'karast,  zu<5en.  —  talcva  adj.  dem.  kod  nacrn. 

1.  ne,  —  1)  nicht,  non ;  nicht,  nc.  Rj.  cf.  aja,  ajbo, 
hair  2,  jok.  ne  sastatjlja  se  u  irisanju  s  glagolom 
samo  u  glagola:  nijesam  (uejesam).  isp.  biti  (budem); 
nemam,  ali  i  ne  imam.  isp.  imam;  nemoj,  koje  vidi. 
—  a)  Ke  diraj  u  to,  ne  dogje  i  t.  d.  Rj.  —  Ufiine 
se  kao  da  i  ne  cuju  5to  momci  govore.  Rj.  548b 
{isp.  i  3b).  Kako  ga  (orah)  razbi,  sinu  iz  njega  oganj 
da  se  za  malo  sva  gora  ne  zapali.  Npr.  94  {isp.  malo). 
Veli  najstariji  sin  carev:  y>Ne  otvorajte!-  Srednji  reCe: 
^Ne  otvorajte  nipoSto!  185.  Zar  »e  znate  5to  je  na§ 
otac  kazao  ?  186.  Nemoj  se  srditi  na  mene  . .  .  Xemoj 
da  ide§  ni  poSto !  196  (isp.  nemoj,  nemojte).  3K0  si ?« . . . 
•JVe  znam«...  ZnaS,  ne  znai,  ti  mora.?  s  nama.«  224. 
Kema  tre(5e  daske  u  glavi.  Posl.  204.  Nije  matere  za 
sisu  ujeo.  (Kaze  se  za  dobra  covjeka).  215.  Zato  se  i 
ne  razilaze.  Npj.'  1,  XXVI  {isp.  i  3b).  Kod  nas  za 
sad  najviSe  mladi  Ijudi  pisu  knjige,  a  starci  ne  ce. 
Pis.  70.  Na  kojima  t'^ete  naci  malo  viSe  o  ovome 
posln,  ali  opet  ne  cete  sve.  Slav.  Bibl.  1,  93.  Ako  se 
ne  povratite  i  ne  hudete  kao  djeca,  ne  cete  u6i  u 
carstvo  nebesko.  Mat.  18,  3.  Vidi  je  li  haljina  sina 
tvojesfa  ili  nije?  Mojs.  I.  37,  32  {isp.  nize  pod  b).  A 
nemase  David  maiSa  u  ruci.  Sam.  I.  17,  50.  prema 
primjeru  iz  Mat.  18,  3:  Ako  se  ne  povratite  i  ne 
budete  i  t.  d.  isp.  primjere  u  kojima  se  iza  saveza 
i,  ili,  i  t.  d.  ne  ponarlja  ne:  Sve,  koji  ne  izginu  Hi 
se  podave,  pohvataju.  ^itije  64.  Ne  osjetiSe  dok  nc 
dogje  potop  i  odnese  sve.  Mat.  24,  39.  Probodi  me, 
da  ne  dogju  ti  neobrezani  i  prohodu  me  i  narugnjn 
mi  se.  Sam.  I.  31,  4.  —  b)  kad  se  intinitir  poriie, 
stoji  pred  njim  ne:  Bolje  je  ne  ohreci  nego  rije(5  ne 
drzati.  Bolje  je  ne  poceti  nego  ne  doceti.  Posl.  24. 
Ne  moze  kovac  biti,  a  tie  omrciti  se.  205.  Kako  ja 
mogu  ne  znati  svoga  jezika?  Ja  mogu  ne  znati  La- 
tinski.  Nov.  Srb.  1818,  399.  Bila  bi  nepravda  ovgje 
ne  kazati,  da  sam  vigjeo  gusle  u  kuci  Jovana  Beric^'a. 
Npj.'  1,  XVni.  Jer  mi  ne  mozemo  ne  gororiti  Sto 
vidjesmo  i  cusmo.  Djel.  Ap.  4,  20.  —  c)  .Ho  bi  ire- 
halo  da  se  ponovi  s  negacijom  glagol  ili  i  citava  re- 
cenicu,  kaze  se  samo  ne:  A^e  na  dijete.  Rj.  Samo  .5to 
se  po  bjelaci  opasuju,  a  po  gunju  ne.  Rj.  28a.  Da,/e 
on  najmlagji  carev  sin  a  ne  ono  (5obant'e.  Npr.  10. 
Onde  da  nakosis  gde  konj  zakopa  nogom,  a  ne  gde 
je  tebi  volja.  87.  ^Jesi  li  dosao  i  ti  da  me  prosiS  za 
ienuU  r.Ne,  nego  .  .  .  101.  Je  li  nioguc^  da  ja«  .  .  . 
»Za  sto  «e.'«  218.  Ako  mi  reu§i .  .  .  dobro  sam;  ako 
li  ne,  svakojako  .  .  .  221.  Zafu  nekoliko,  ma  ne  baS 
onoliko  uke.  232.  Grijeh  ide  iz  usta  a  ne  u  usta. 
Posl.  46.  Xe  pik  ne!  (Ne  deS  prevariti).  208.  Cigani 
se  psuju  (a  Ijudi  poSteni  ne).  344.  AF  je  pusta  Zeta 
ustanula,  e  je  ne  bi  orao  preletio,  a  nc  ranjen  Dra,5ko 
pregazio.  Npj.  4,  65.  Neka  bude  vaSa  rijec:  da,  da; 
ne,  ne.  Mat.  5,  37.  Kome  je  hvala  ne  od  Ijudi  nego 
od  Boga.  Rim.  2,  29.  Jesi  li  sin  moj  Isav  ili  ne.  Mojs. 
I.  27,  21.  Rece  Josif  ocu  svojemu :  ne  tako,  oce.  48, 
18.  —  d  a)  ne  sa  I.  pridjerom  glagolskim  Hi  prvim 
slozenim  pregjasnjim  vremenom  pokazuje  dopustanje, 
zaklinjanje,  zeljenje:  Makar  blek  ne  ostao,  t.  j.  da 
;*i  ni  jedna  ovea  ne  ostalii.  Rj.  31a.  Idem  da  bih  se 
i  ne  initio.  Npr.  93.  Tako  grdne  rane  ne  dopao! 
Posl.  297.  Da  lii  tako.  Stoko.  i  ne  hilo,  dosta  mene. 


lio  govoriS  rabro.  Npj.  4,  291.  Kad  bi  im  se  moralo 
pla(5ati  radili  ne  radili,  ja  mislim  .  .  .  Pis.  26.  Imala 
kakvu  odredbu  svoju  ili  ne  imala.  DauifiicJ,  ARj.  4b. 
—  ;;)  ne  mjcsto  nije,  nijesu :  Koji  su  ostali  kod  kuda 
ili  otiJli  kudama,  \>a  se  joi  ne  povratili.  Rj.  74a.  Kad 
tamo,  a  to  ne  bio  zee  nego  a?,daja.  Npr.  44.  Vid'la 
baba  iglu  na  kuli,  a  kule  ne  vid'la.  Posl.  34.  Oaplja 
■  je  svaku  ticu  ufiila  da  pliva,  a  sama  se  ne  naucila. 
345.  Sto  vidiS,  Me  rigjeo;  sto  I'ujeS,  ne  cue  (cini  se). 
353.  Ko  bi  dalje,  6ini  se  ne  cuo.  Npj.  3,  324.  Jolte 
bula  besjediti  s(5a5e,    no   ne  niogla  od  ^alosti   mlada. 

4,  394.  Kako  se  ozenio  kralj  Budimski,  pa  za  devet 
godina  ne  imao  od  srca  poroda.  Npj.'  1,  XXXIX.  — 
ovamu  mogu  ici  i  ovi  primjeri:  I  ne  izrekao  bjese 
trecu  rijec  . .  .  oboje  ustado.ie.  Npr.  113.  Veli  da  bi 
u  njegovu  rodu  niko  ni5ta  ne  ucinio  5to  bi  valjalo 
hvaliti.  Posl.  308.  Stane  misliti,  kako  bi  mu  je  ne 
dao.  Danica  4,  40.  —  e  a)  ne  samo  . .  .  nego:  Srbi 
ib  tako  razbiju,  da  ih  ne  samo  doteraju  do  Morave, 
nego  i  preko  Morave  pregju  za  njima.  Jlilos  94.  Ako 
mi  .  .  .  onda  ne  sa?no  to  moze,  nego  (-e  morati  biti. 
Pis.  27.  Pjesme  koje  se  ne  pjerajii  samo  nego  i  kazuju. 
Slav.  Bibl.  2,  232.  Hvalimo  se  nadanjem  slave  Bozije. 
Ne  samo  pak  to,  nego  se  hvalimo  i  uevoljama.  Rim. 

5,  3.  Ne  samo  svaki  ostane   u  grijehu,    nego  se  sva- 
j  kojaka  idolopoklonstva . . .  u  narod  uvuku.  Prip.  bibl. 

81.  —  ji)  ne  samo  sto...  nego:  Pa  ne  samo  sto  postave 
muselime...  nego  ^o^  i  voj.ske.  Milos  57.  Ne  samo  Sto 
silujete  zene  i  devojke,  nego  i  malu  decu,  i  stare  ba.be. 
koje  jedva  idu.  103.  On  ne  samo  sto  se  ne  boji  recen- 
zenta,  nego  mu  se  joS  raduje.  Pis.  63.  —  f)  ne  .  .  . 
niti,  (Hi)  ni:  Ovu  medvegjinu  nosim  da  me  ko  ne  bi 
poznao,  niti  i  ko  zna  da  .sam  ja  dovek.  Npr.  135. 
Gjetetu  podaj,  a  ne  obreci  nikad  kao  ni  Turcinu.  Posl. 
161.  Krsno  ime  wye  ti  iznenada  doSlo,  ni  ti  je  za 
nevolju  svadbu  diniti.  161.  Nije  to  suSa  ni  grmuSa. 
{Nije  mala  stvar  ni  besposlica).  218.  JoS  zorica  ne 
zabijelila,  ni  danica  pomolila  lica.  Npj.  4,  293.  Ja 
ovu  strasnu  muku  otrjjim,  ne  maknuvSi  se,  niti  ja- 
uknuvSi.  Danica  2,  136.  No  i  on  se  vrati  ne  uCinivSi 
niSta,  koliko  ni  Turci.  3,  162.  Petar  se  gradu  falio: 
'■■Ne  IjepSe  Ijubi  od  moje,  ni  b'jele  vile  od  gore.«  87. 
NiSta  nije  smeo  govoriti  ni  ciniti.  MiloS  10.  Ja,  brate, 
u  Nemadku  ne  cu,  niti  imam  kuda.  53.  Ali  im  opet 
nijesu  na  odmet  niti  suviSe.  Pis.  62.  Ptice  nebeske 
kako  ne  siju,  niti  zanju,  ni  sabirajii  u  zitnice.   Mat. 

6,  26.  Ne  ce  se  svagjati  ni  vikati ;  niti  de  cuti  ko 
glasa  njegova.  12,  19.  Da  ne  n.iude  travi  zemaljskoj, 
niti  i  kakoj  zeleni,  niti  i  kaku  drvetu.  9,  4.  Koji  ne 
vide  ni  cuju,  niti  jedu  ni  miriSu.  Mojs.  V.  4,  28. 
Nista  nc  jeduci  niti  sto  pijudi.  Prip.  bibl.  47.  — 
2  a)  in  der  Znsammcnsetzung  un-,  in-;  z.  B.  neopran, 
nekuhan,  neslan,  i  t.  d.  Rj.  tako  se  ne  sastavlja  sa 
participijima  passivnim  hitdnri  participija  pridjevi 
(glagolski).  —  Kod  glagola  nedostati,  nenavidjeti, 
nestati,  ne  sastavljeno  sa  glagolom  ne  poriie  ono  sto 
glagol  znaci  bez  ne,  nego  mu  mijenja  znaienje.  I  u 
glagola  koji  su  slozeni  sa  prijedlogom,  sastavlja  sc  u 
pisanju  ne  .s  njima:  iznemodi,  oneveseliti  se,  uzne- 
miriti,  i  t.  d.  —  h)  Ne  sastavljeno  sa  imenicama  i 
pridjevima  (prarijeni)  ponajvise  ne  poriie  samo  ono 
sto  rijec  znuii  bez  ne,  nego  joj  i  znaienje  promjenjuje 
na  suprotno,  koje  je  cesto  kao  zazorno;  n.  p.  nebrat, 
necovjek,  nedjelo,  nekrst,  nekum,  neopera,  nepravda, 
i  t.  d. ;  nebog,  necist.  nemilo.  uemodan,  nesit,  neveseo, 
i  t.  d.  —  3  a)  n.  p.  gledaj  nc  ceS  li  ga  nadi,  ili: 
ne  bi  li  ga  naSao,  man  wiinscht  es.  Rj.  ne  pokazuje 
zelju,  da  ono  bude  sto  znaci  glagol,  pred  kojim  stoji: 
Stoje  na  polju  po  cijelu  nod  ne  bi  li  vidjcli  kad  se 
nebo  otvori.  Rj.  33b.  Gledaj  ne  hi  li  kako  to  iiiinio. 
Rj.  88b.  I  tredi  sin  pogje  u  lov,  ne  hi  li  i  bradu  nasao. 
Npr.  44.  On  uacini  opet  dast,  ne  bi  li  i  ona  dosla.  225. 
Zamolim  Fatera.  tie  }>i  li  se  primio,  da  prevod  onaj 
preradi.  Odg.  na  ut.  25.  vidi  nije  3.  —  />)  ne  poka- 


3.  ne 


—  789 


neeastivi 


zHJe  zeljti,  (In  ono  ne  bude  sto  znaci  ijlagol,  prcd 
kojim  stoji:  Kad  se  boje  Turaka  da  ih  nc  porobe. 
Rj.  .S9b.  Stiah  ga  je  da  sc  ne  uiopi.  Npr.  37.  Bio 
sam  se  iiplasio,  da  nijesfe  propali.  Straz.  1886,  1733. 
Mislio  .sam,  da  sc  nijefite  rdsrdili  na  mene,  ali  nijesam 
mogao  nai'i  uzroka  tome.  1886,  1765. 

2.  HP,  .■<f<tit  nas.  ««.s-.  nos:  Oba  de  ne  u  odaju  iia<5i. 
Rj.  41iJb.  zamjenica  za  prro  lice  u  4.padczu  mnozine, 
kojc  je  prtivi  stariji  4.  padez,  vijesto  nas:  (I'ujeS  li  ne, 
mill  gospodaru.  Xpj.  5,  40. 

nSatiin,  neatna,  adj.  luichlnssig  (unachtsam),  ne- 
gligent. Rj.  iie-atan,  vidi  nemaran,  nemarljiv  1.  — 
Znucenje  (korijenu)  ii'i  za  cim,  brinuti  se:  hajati, 
atati  (h  je  otpalo),  neatan,  neatost.  Korijeui  212. 

nCiUost,  neatosti,  /'.  Nachliissigl'cif,  negligentia,  cf. 
nemar.  Rj.  osubina  onoga  koji  je  neittun.  vidi  i  ne- 
luarenje,  nemarljivost  1,  nemarnost. 

iieb^sa,  nebesa,  ».  pi.  vidi  nebo.  Rj. 

ii^beskT,  iit'besiiT,  adj.  himmlisch,  coelestis.  Rj.  u 
mnogtm  krujevima  govori  se  nebfeski.  Mo  pripada 
nebesiiiin,  nehu.  vidi  nepski.  —  Dariv'o  vas  car  iie- 
beski.  Rj.  412b.  Pa  da  se  bacim  u  nebeske  visine. 
Npr.  47.  Cur  nebesni  kad  zenjaSe  sunce,  svetitelje  u 
svatove  zove.  Here.  304.  Kada  Hristos  na  nebo  us- 
krsnu,  nebesno  se  kolo  uhvatilo.  320. 

n^besnica,  /'.  die  Himmlische,  coelestis:  Dariv'o 
vas  car  nebeski  i  carica  nebesnica.  Rj.  koja  je  ne- 
besna.  isp.  rajnica. 

niibpsnik,  n.  coelicola.  Stulli.  koji  je  nebesni,  koji 
je  na  nebxi.  isp.  rajnik. 

n^blnarodaran,  n&blagodarna,  adj.  itndankbar,  in- 
gratus:  BiC-ete  sinovi  najviJega,  jer  je  on  blag  i 
neblagodarnima  i  zlima.  Luk.  6,  35.  Jer  6e  Ijudi 
postati  samoiivi  .  .  .  neblagodarni,  neljubavni.  Tim. 
IT.  3,  2.  Ima  47  rije<5i  koje  su  od  Slavenskijeh  po- 
srbljene  .  .  .  neblagodaran.  Nov.  Zavj.  VI.  vidi  ne- 
haran,  nezahvalan.  suproino  blagodaran,  haran,  za- 
hvalan. 

nSbo,  n.  (pi.  nebfe.sa).  —  1)  der  Himmel,  caelum: 
na  nebu,  im  Himmel:  na  nebo,  in  den  Himmel.  Rj. 

—  Podmladilo  se  nebo,  kad  se  na  vedrini  iz  okola 
pokazii  mali  tanki  oblaci,  i  onda  se  kaie  da  de  biti 
kiSe  .  .  .  Podmlagjuje  se  nebo,  bide  kise.  Rj.  523a. 
Megjedovid  opet  da  bi  ga  (buzdovan)  ogledao,  baci 
ga  u  nebo.  Npr.  3  (u  vis,  m  visinu).  U  jedan  mah 
doleti  iz  neba  zmaj,  scepa  gjevojku  izmegju  brade  i 
odnese  je  u  oblake.  7.  Ima  jedan  u  budzaku  konj . . . 
njega  ko  dobije,  moze  n  nebesa  ici.  23.  Pa  je  onda 
devojka  Ito  je  nigde  pod  nebom  nema.  208.  Tako  se 
nada  mnom  nebo  ne  lomilo.  Posl.  309.  L'jepo  li  je 
pogledati  uz  visoko  vedro  nebo.  Npj.  1,  52.  Vedro  se 
nebo  rasklopi,  crna  se  zemlja  zatrese.  1,  122.  A  po- 
gledaj  vise  sebe,  kumol  ka'  se  slomi  nebo  na  celvoro. 
1,  123.  Osii  se  nebo  zcezdama,  i  ravno  polje  ovcama. 
1,  162.  Vrayiac  mu  se  mabom  pomamio,  po  tri  koplja 
u  nebesa  skace.  S,  236.  Lubenice  i  dinje  rastu  pod 
vedrim  nebom.  Dauica  2,  28.  Ove  su  Turkinje  veli- 
kodviSije  MiloJevo  podizale  do  neba.  MiloJ  102.  Pi- 
loma  stada  i  druzevni  Ijudi  sada  posluju  pod  plavim 
nebom.  Priprava  77.  Svijem  narodima  pod  cijdijem 
nebom.  Mojs.  V.  4,  19.  A  ko  bi  mogao  njemu  (Bogu) 
sazidati  dom  kad  ga  nebo  i  nebesa  nad  nebesima  ne 
mogu  obuhvatiti?  Dnev.  II.  2,  6.  —  2)  der  Himmel 
(Baldachin,  Thronhimmel),  caelum.  Rj.  —  Skinija,  2) 
krov  koji  se  moze  nositi,  kao  n.  p.  «  crkvi  nebo. 
Nov.  Zavj.  XU.  —  3)  der  Gaumen,  palatum,  cf. 
nepce.  Rj.  »  ustima. 

n6bog,  adj.  (u  Hrv.)  vidi  ubog.  Rj.  vidi  i  siromaSan. 

—  Ako  sam  ubog,  nijesam  nebog.  DPosl.  3.  bogat... 
s  prijedlozima  kojima  se  odrice  biva  znacenje  pro- 
livno:  ubog...  nebog  (voc.  neborc  mjesto  neboze, 
s  promjenom  glasa  i  ua  r);  bez  w,  da  bi  se  ublazilo 
pravo  zBacenje,  koje  je  s  njim:  bogac,  bozjak,  bogalj. 
Korijeni   137. 


nSbojazan,  nebojazna,  adj.  n.  p.  dijete,  ein  Kind, 
das  sich  nicht  vor  den  Drohungen  furchtet,  infans 
nil  curans  minas  purentum.  Rj.  ne-bojazan,  koji  se 
ne  boji,  n.  p.  prijetnje.  siiprotno  bojazan,  adj.  —  U 
radu  syome  ve.^t  i  vredau ;  m  siidu,  razuman,  pravedan 
i  nebojazan.  Zim.  8. 
I  ncbojsa,  m.  einer  der  vorgiht,  nicht  zu  fiirchten; 
der  Furchtlose,  qui  nil  timcre  se  .<<imulat:  NebojSu 
najprije  psi  ujedu.  Rj.  ne-boj5a,  ko  govori  da  se  ne 
boji.  —  rijeci  s  takvim  nast.  kod  izdirfa. 

Xebojsa,  m.  kula  u  Biogradu:  Dmitar  uze  donji 
kraj  od  grada  i  Nebajsu  na  Dunavu  kuhi.  Rj.  —  vidi 
neboj.sa.  isp.  Nehaj. 

nfebore,  u  Crnoj  gori  i  po  okoliui  govori  se  u 
govoru,  kao  zaista,  bogme,  n.  p.  oj  more  neborc! 
Umije,  neborc,  i  Latinsku,  te  da  znas  kako  (rekao 
polaza  kad  je  laza  kazao  za  nekoga  da  uuiije  knjigu). 
Rj.  —  n&bog  (voc.  tiebore  mjesto  neboze,  a  promjenom 
glasa  i  na  r).  Korijeni  137. 

iifebrat-a,  /'.  die  Unbriider,  nonfratres:  A  kamo  ve 
nebraco  Piperi.  Rj.  ne-brada,  ovdje  rijecea  ne  ne  po- 
riee  samo  ono  sto  znaci  rijec  brada,  nego  joj  i  zna- 
cenje promjenjuje  na  suprotno. 

n^brat,  m.  Unbruder,  nonfrater.  Rj.  ne-brat,  su- 
protna  brat,  vidi  nebrada.  i.sp.  nazovibrat. 

n^brign,  m.  Hans  ohne  Sorge,  homo  nihil  curans. 
Rj.  ne-briga,  ko  se  ne  brine  ni  za  sto.  i.tp.  nemaris, 
nemarnik. 

n&brijcrae,  nebremena,  n.  (u  Boci  i  u  C.  G.)  vidi 
nevrijeme.  Rj.  vidi  i  nedoba.  —  Dobro  «  nebrijeme 
udinjeno  obrada  se  u  zlo.  DPosl.  18.  Prijazan  u  ne- 
brijeme neprijazau  je.  101.  I  odusta  dom  i  kudu,  u 
najvise  nebrijeme.  Kov.  102. 

nfebrojan,  nebrojna,  adj.  vidi  bezbrojan,  nebrojeni, 
neizbrojeni.  ne-brojan,  cega  ima  toliko  da  se  ne  moze 
brojiti,  unziihlbar,  innumerabilis :  Eto  ti  ga  na  Her- 
cegovinu  sa  nebrojnom  silnovitom  vojskom.  Here.  34. 

nibrojciiT,  adj.  n.  p.  nebrojeno  blago,  unziihlbar, 
innumerabilis.  Rj.  ne-brojeni,  cega  ima  toliko  da  se 
ne  maze  brojiti.  vidi  bezbrojan,  nebrojan,  neizbrojeni. 
—  Bogat  doek  da  dobanu  silno  nebrojeno  blago.  Npr. 
166.  Ovaj  broj  stoji  jos  u  nebrojenijem  knjigama  i 
gotovo  u  svima  kalendarimal  Pripr.  91.  Poslije  mnogih 
i  nebrojenih  (prijevod  Latinske  rijeci  infinitus)  na- 
pasti  i  zasjeda.  Glas.  21,  288. 

n^biiea,  /'.  in  Boci)  vidi  sestridna.  Rj.  od  Tal. 
nepote. 

n^biih,  m.  u  rijedima:  iz  nebuhu,  t.  j.  iznenada 
ID.  p.  kad  ko  udari  na  koga)  plotzlich,  subito,  cf.  iz- 
nebuha,  Rj.  —  ostala  syn.  kod  iznenada. 

n^bnsica, /'.  u  rijedima:  iz  «e6i«sjce,  t.  j.  iznenada, 
vidi  nebuh.  Rj.  ostala  syn.  kod  iznenada. 

\6ca,  IB.  ime  muSko,  hyp.  od  Nestor  i  od  Nenad 
i  od  svakoga  imena  koje  se  pocinje  slogom  Ne.  (istod.)  .■ 
Neca  (osn.  u  Nestor).  Osn.  347.  vidi  Neco.  • —  isp. 
Krca,  Taca,  Teca. 

nfecijenjen,  adj.  upravo  II.  pridjev  od  ne  cijeniti, 
a  znaci:  sto  se  ne  maze  procijeniti  (tolike  je  cijene), 
unschdtzbar,  inaestimabilis:  Da  ti  imaS  necenjeno 
blago,  tvoju  dercu  milu  jedinicu.  Npj.  3,  500.  vidi 
bescjen. 

Neco,  m.  ime  musko,  hyj).  od  Nenad  i  od  Nestor 
(juz.):  NeSo,  Ne.^ko,  Neco.  Korijeni  101.  voc.  Neco. 
vidi  Neca.  —  isp.  Aco,  Peco. 

Xecaja,  f.  Fluss  in  der  Pocerina.  Rj.  eoda  u  Po- 
cerini ,   u  Sabackoj  nahiji. 

neeistivT,  necastivoga,  m.  kaze  se  mjesto  gjavo 
(da  mu  se  ime  ne  bi  spomenulo),  der  Base  (Teufel), 
cacodaemon  .  .  .  Ne  popusti  Boze  oblasti  necastivome 
i  nekrstenome!  (kad  se  mole  Bogu).  Rj.  —  Tako  mi 
Bog  du5u  od  necastivoga  saduvaol  Posl.  3(X).  Uhvatite 
Jelenu  .  .  .  za  grlo  joj  vezite  to  studeno  kamenje,  za 
kamenje    vezite    necastive  gjavole,   nek  je   voze   po 


nocesoT 


790  — 


nedjelja 


muci,  kao  Jajku  po  moru.  Npj.  1,  132.  syii.  kod  gjavo. 
u  neodrcgjenom  ohliku  nefastiv.  Osn.  94.  isp.  suprotno 
blago(5astivi. 

nScCSOV,  adj.  (u  Here,  i  C.  G.l  vidi  nekakav.  Ej. 
ridi  njeCesov.  isp.  (Jesov  (kukav),  uicisov  (nikakar), 
svacesov  (^rakojuk).  sa  nefesov  i  njecesov  tidi  nje... 

nfei'ijT,  necija,  nedije,  irgend  Jemands,  alicujus.  Rj. 
sto  pripada  nekomu.  nefijT  je  po  Danicicu,  i  njefiiji. 
Korijeni  31.  «•  Vuka  je  necTj.  isp.  Cij,  (!iji.  —  tJdare 
onuda  uekako  hajduci  koji  su  necije  dvore  bill  po- 
harali.  Npr.  171.  Ako  je  t'orav  konj ,  nije  groJ. 
(Kad  su  dvije  konjokradiee  u  polju  uhvatile  necijega 
koiija  .  .  .).  Posl.  4. 

1.  nfteist,  f.  der  Unfhith,  stercus,  nahraniti  koga 
iiecisti  (t.  j.  redi  mu  da  jede  govno).  Rj.  pristojnija 
rijec  za  pfostacku  govno.  isp.  balega,  kdka,  klitak, 
klisnica,  pogSn.  —  Turfin  pomisli,  da  se  ono  maze 
svojom  neciscH.  Npr.  258.  Kad  izideS  na  polje  .  .  . 
gagrni  necist  svoju.  Mojs.  V.  23,  13. 

2.  n^eist,  adj.  unrein,  immundus.  Rj.  vidi  peksin, 
pogan.  —  Amelj,  necisto  zito.  Rj.  5a.  Kad  ugine  zi- 
votinja  .  .  .  ko  se  dotakne  strva  iijeziiia,  da  je  necist 
do  vecera.  Mojs.  III.  11,  39.  ne-5ist.  isp.  ne  2. 

neeistdra,  ncPistota,  f.  die  I'nreinlichkeit,  immun- 
ditia,  sordes.  Rj.  ne-cistota.  %'idi  nesnaga,  poganStina. 
isp.  <!istO(!a,  cistota.  —  Okreceni  yrohovi,  koji  se 
spolja  vide  lijepi  a  unutra  su  puni  kostiju  mrtvafikijeb 
i  svake  necistote.  Mat.  23,  27.  Dadoste  ude  svoje  za 
robove  necistoti  i  bezakonju.  Eim.  6,  19.  Kad  Gospod 
opere  necistotu  kderi  Sionskih  i  iz  Jerusaiima  ofiisti 
krv  njegovu.  Is.  4,  4.  Ovaka  je  necistota  jezika  u 
buk^-aru.  Bukv.  30. 

needrjecan,  necovjeena,  adj.  sto  je  onako  prema 
covjeku  kako  ne  valja,  unmenschlich ,  inhumanus : 
Drugi  su  necovjecni  i  pakosni  prema  drugima.  Pripr. 
35.  ne-dovjefian.  ridi  beSfiovjecan,  odakle  je  ovamo 
prenesen  akc.  suprotno  (^ovjecan. 

necovjeenosf,  ned5vjecnosti,  f.  osohi.ia  onogu  koji 
je  necovjecan,  die  I'nmenschlichkeit,  inlnimafiitas:  Ta 
necovjeenosf  u  srednja  vreniena  nije  bila  rijetka. 
Pripr.  151.  vidi  neCovjestvo,  necovjeitvo.  —  suprotno 
covjecnost. 

nftcovjek,  m.  der  Vnmenseh,  monstrum  hominis.  Rj. 
ne-fovjek.  isp.  ne  2.  pi.  neljudi.  vidi  IjudiJte,  odljud, 
raScoek.  —  Prezri  onog  bijelog  nccovjeka,  koji  sa 
svojom  crnom  braeom  ne  postupa  kao  s  Ijudma,  nego 
kao  sa  stokom!  Pripr.  123. 

,   iiccovjestvo,  n.   vidi  neCovjestvo.   Rj.   vidi   i  ne- 
fovjeenost.  suprotno  eovjestvo. 

iieedTJestvo,  n.die  Unmenschlichkeit,  inhumanitdS, 
cf.  nefovjestvo.  Rj.  vidi  i  necovjeenosf.  suprotno 
covjeJtvo.  —  I  vidi  ti  do  tri  necovesira.  Rj.  420a. 
Trece  ti  je,  beze,  neeovestvo,  ti  imade§  i  oca  i  majku, 
ni  jednoga  u  astalu  nema.  Npj.  2,  357.  Kod  nas  se 
ved  po  odavno  prekinulo  ovo  necovjestvo.  Pripr.  123. 

ncciivanje,  n.  verb,  od  ne  cuvati:  Xepriznavanje 
i  necuvanje  ore  razlike  i  granice  najvedi  je  uzrok, 
Sto  .  .  .  Pis.  83. 

nct'ilveii,  necuvfena,  adj.  upraco  II.  pridjev  od  ne 
cuti.  sto  se  jos  nije  culo,  unerhcirt,  inauditus:  Takovo 
»d-  i  >.t«  .  . .  nije  ni  u  jugoistoCnoj  polovini  necuvena 
stvar.  Rad  1,  108. 

n^ea,  —  1)  f.  zensko  celjade  koje  ne  ce.  cAko 
ne  6e  neca,  a  ono  hoce  hoda,<  reku  prosci,  kad  se 
djevojka  nedka.  u  Lici  V.  Arsenijevi<;.  ARj.  III. 
637a.  —  2)  Za  necu  se  gjeca  biju.  Hi:  Za  necu  tuku. 
(ReOe  se  u  Sali  onome  koji  rece  za  §to:  ne  t'tt). 
Po8l._84._ 

neekcica,  f.  dem.  od  nedaka:  Al'  govori  ujna  ne- 
cacici-^  Pogji  s  Bogom,  moja  necacice.  Rj. 

nScak,  >!.  der  Schuestersohn,  Neffe,  ex  sorore  nepos. 
Nedak  je  samo  ujaku,  a  teci  je  same  sestrid.-  Vrgao 
se  necak  na  ujaka.  Rj.  hrat  kaze  sinu  sestre  svoje. 
vidi  netjak. 


ii^eaka,  /".  die  Tochter  der  Schuester,  Xichte,  e.v 
sorore  neptis.  Nedaka  je  samo  ujaku,  a  teci  je  samo 
sestridna.  Rj.  hrat  kaze  kceri  sestre  svoje.  vidi  nestera. 

n6eakiii,  adj.  der  Xichte,  neptis.  Rj.  sto  pripada 
necak  i. 

ii&eakov,  adj.  des  Neffen,  nepotis.  Rj.  sto  pripada 
necaku. 

ii6eanje,  n.  das  Ausschlagen  (fur  sick  oder  statt 
eines  andern),  repudiatio,  rejectio  (suo  eel  alius  no- 
mine). Rj.  rerb.  od  1)  nedati,  2)  nedati  se.  —  1)  radnja 
kojom  tko  neca  koga.  —  3)  radnja  kojom  se  tko  neca. 
dcm.  nedkauje. 

nt^'cati,  nedam,  v.  impf.  —  1)  ausschlagen  in  eines 
andern  Namen,  repudio  pro  altero:  5to  ga  necas? 
(kad  se  ko  ponudi  dime  pa  ueko  drugi  rede  da  on 
to  ne  de).  Rj.  necati  koga,  govoriti  da  on  ne  ce  (to 
i  to).  V.  pf.  sloz.  zanedati.  —  2)  sa  se,  refleks.  atts- 
schlagen  fiir  sich,  repudio,  recuso.  Rj.  govoriti:  ne 
cu.  dem.  nedkati  se. 

neckanje,  n.  rerb.  od  nedkati  se.  radnja  kojom 
se  tko  nerka.  dem.  od  nedanje  2. 

iieckati  so,  nedkam  .se,  v.  r.  impf.  dem.  od  nedati 
se.  Rj. 

ii^t'O,  m.  der  niclit  nill,  qui  noH  vult:  Ako  ne  de 
neco,  a  ono  de  hodo.  Rj.  nedo,  gen.  ndda,  voc.  nedo. 
koji  ne  ce  sta,  koji  se  neca.  vidi  nehtjeSa.  suprotno 
li6do._ 

uei'iltljiv,  adj.  sto  se  ne  moze  cutima  poznati: 
unsinnlicli,  iibersinnlich,  insensibilis,  quod  sub  sensus 
non  cadit.  suprotno  dutiv,  dutljiv  2a.  —  Zlamenja 
dutljiva  niilosti  necutljive.  ARj.  II.  162b. 

X6da,  f.  ime  zensko.  Rj.  hyp.  od  Nedjelja.  isp. 
Nedjeljka. 

n(;>daea,  /'.  —  1)  (als  Scheltwort)  Ungerathener '. 
malus  eventus:  idi  nedado  jedna!  Rj.  kad  se  komc 
sto  ne  da,  ne  dadu  mu  se  n.  p.  djeca,  pcele,  i  t.  d. 
kao  nesreca.  pa  se  rece  kao  psorka  kome,  n.  p.  dje- 
tetu,  sto  se  ne  da,  sto  ne  valja,  kao  neraljalac.  — 
2)  ayinonae  difficultas:  Oslobodi  nas  od  svijeh  pe- 
depsa,  koje  smo  grijeSedi  zasluzili  od  kuge,  treSnje, 
nedace.  StulH.  kad  se  ne  da  Ijetina,  pa  je  rgjava. 
suprotno  dada. 

nedalfcko  (ne  dalfeko),  adv.  unueit  (eines  Ortes), 
hand  procul  (a  loco):  Da  vidite  lavru  Studenicku 
ne  daleko  od  Novog  Pazara.  Npj.  2,  211.  Batnoga, 
selo  u  hrvatskoj  krajini  ne  daleko  od  Slunja.  Danicid, 
ARj.  209a.  —  suprotno  daleko  2. 

iicdarovit,  adj.  koji  rctdo  ne  daruje,  koji  nije po- 
datljir:  Bogatac  je  oerfaroi-jf  kako  stabar  neplodovit. 
DPosl.  7.  sii.prot)io  darovni  2. 

ii^dasa,  Hi.  der  Xichtgeber,  qui  non  dat:  Svaki 
daJa  dobar  dasa,  a  nedasa  gjidiba^.  Rj.  ne-daja, 
koji  ne  da.  suprotno  daSa. 

X^dijeljko,  m.  (st.)  ridi  Nedjeljko:  Pa  priziva 
stara  Xedijeljka.  Rj.  ime  nuisko. 

nedjelo,  n.  ,Unthat,  ynuleficium.  Rj.^  it  Rj.:  nfe- 
delo,  )!.  vidi  nedjelo.  Rj.  414b.  vidi  beSdinje,  nepo- 
dinstvo.  —  ne-djelo.  isj).  ne  2b.  grdno  zlo  djelo,  ve- 
liki  zlocin. 

nedjelja,  f.  [pi.  gen.  nedjelja).  Rj.  d^m.  nedjeljica. 
—  ])  der  Sonntag,  dies  dominicus,  dies  solis:  U  ne- 
djelja koja  prva  dogje.  Od  nedjelje  jedne  te  do  druge. 
Svaka  se  nedjelja  zove  sveta  nedjelja,  a  poSto  se  mjesec 
mijeni  prva  se  nedjelja  zove  mlada  nedjelja  .  .  .  ne- 
djelja pak  prva  po  Ilijnju  dne  zove  se  (u  Boei)  carica 
nedjelja  nad  dvanaest  nedjelja^  U  narodu  se  naJem 
misli  da  je  nedjelja  nekaka  sveta  zena,  kao  Sto  se  i 
govori:  sveta  Petka  nedjeljina  majka,  a  i  na  iko- 
nama  se  nalaze  gdjesto  ove  obadvije.  Rj.  nedjelja 
ima  bezimena,  bijela,  cvjetna,  dista,  gluha,  gluhna, 
mlada,  padista,  pasja,  pretila,  sebidna,  sredoposna, 
sveta,  svijetla,  trapava,  ursna,  ursa,  uSa,  uSibuSina, 
velika,  zaduSna;  carica,  cvijeti,  cvjetnica,  cvjetono- 
sije,  djetinjoi  (gjetinjci,    nedjelja   pred  maternicama), 


Ncdjoija 


—  791  — 


iio)l(isti£an 


srluSuicii,  materice  (prazuik  koji  svagda  pada  u  druyu 
nedjeljii,  pred  Boiiic),  oei,  ocici  (praznik  u  nedjelju 
izineirju  materiea  i  boiiic'a),  trapavica.  —  Us:  hijelu 
iicdjclju  djevojke  se  skupe  u  jednu  kuc^u  i  donesu 
pokladnit'u.  Rj.  530a.  Kad  dofrjoSe  pred  dvore  .  .  . 
baS  ti  svetu  nedjelju.  Npj.  1,  liil.  Mili  BoiSe  i  ne- 
djelju mlada  '.  1,  138.  Xcdjeljoin  i  o  praznieima  aluie 
letiirfrjijii.  Daiiica  1,  .'ilj.  Vodicu  nose  .  .  .  oko  Bogo- 
javljenija  i  ciste  negjelje.  2,  112.  —  2)  die  Ztit  ron 
cinem  Sonntag  zum  ander)t,  die  Woche  (in  der  Zeit- 
rechnioig  mit  imd  ohne  dAiia),  hchdoiiiaf!,  ficptimana: 
ove  nedjelje;  dnige  nedjelje;  ve<?  je  proJla  iiedjelja 
dana;  do  dvije  nedjelje  dana.  Rj.  vrijeme  od  nedjelje 
do  nedjelje.  vidi  sedmioa  3.  dem.  nedjeljak.  —  Sed- 
Miiea,  nedjelju  dunit  koja  se  jednoudi.  Rj.  i)75a.  Pa 
ga  uvede  u  dvor  i  ufiui  veselje  sa  nedjelju  dana. 
Npr.  30.  Nije  li  svako  dijete  kad  se  rodi,  prvijeh 
dana,  prvijeh  nedjelju  i  prvijeh  mjeseei  svoga  i^ivota, 
pravi  prvi  C'ovjek?  Pripr.  1"20.  Sutra  (e  biti  iiegjeljn 
dunu,  kako  ga  nema.  Straz.  188(j,  1667.  Postim  dva 
put  u  nedjelji.  Prip.  bibl.  139. 

Nfcdjeija,  /".  ime  zensko:  Slavuj  pile,  mori.  ne  poj 
rauo,  ej  Kedeljo,  mori,  dilbero.  Rj.  368b.  hyp.  Neda, 
Nedjeljka. 

nedjeljak,  nedj(?ljka,  w.  dem.  od  nedjelja  (2),  die 
Woche,  helidomus:  nedjeljak  dana.  Rj. 

ii6djeljicn,  /'.  dem.  od  nedjelja.  Rj.  —  Dok  i  svefa 
negjeljica  dogje.  Npj.  3,  20(). 

ii^djcljiii,  adj.  sto  pripudu  nedjelji  kad  se  pomislju 
kuo  lice,  kao  si-eta  zcnu:  U  narodu  se  naSemu  misli 
da  je  nedjelja  nekaka  sveta  zeua,  kao  5to  se  i  go- 
vori:  sveta  Petka  ncdjeljinu  majka.  Rj.  414b. 

\6djeljka,  f.  ime  zensko.  Rj.  h^jp.  od  Nedjelja. 
vidi  i  Neda.  —  imena  s   tukvim   iiast.   kod  Drenka. 

Niydjeljko,  III.  ime  muSko,  cf.  Nedijeljko.  Rj.  hyp. 
Neca,  Neco,  NeSa,  NeSo,  NeSko. 

n6<ljeljnT,  udj.  —  1)  sonufuglich,  diei  dominici.  Rj. 
sto  pripudu  nedjelji  (svetoj):  Bijab  u  duhu  u  dan 
nedjeljni.  Otkriv.  1,  10  (in  Dominicu  die,  win  Tage 
des  Herrn).  —  2)  der  Woche,  hehdomadis.  Rj.  sto 
pripadu  nedjelji  dana. 

n^doba.  /'.  tempns  iinproprium.  Stulli.  ne-doba, 
kad  nije  cemu  doba,  nezgodno  doha;  die  Unseit.  su- 
protno  doba  1.  —  Svaka  nefiista  sila  ima  oblast  na- 
uditi  coveku  koga  bi  u  nedoha  desila  van  kuee.  M. 
Gj.  Milidevid.  ARj.  IV.  854b.  vidi  nebrijeme,  ne- 
vrijeme. 

ii&dobar,  nedobra,  adj.  ne-dobar.  isp.  ne  2.  —  Pre- 
dobar  nedobar.  Posl.  261.  za  akr.   isp.  podobar. 

>'od6gjija,  /'.  (koinisch)  das  Land  Nimmerkommen, 
terra  uiide  negniit  rediri:  otiSao  u  nedogjiju;  nek 
ide  u  nedogjiju!  Rj.  izmisljenu  zcwlja,  odukle  se  vise 
ne  dolazi,  ne  vraca  se:  OtiSao  u  Nedogjiju  (bez  traga, 
da  ne  dogje).  (Mjesto  u  Nedogjiju  govori  se  i  u  Ne- 
dogjin).  Posl.  243.  %).  nedohod,  nevid  1.  —  rijec 
iiaciiijenu  od  iinperativu  (ne  dogji)  prema  imenivia 
zeinalja  Dalmaeija,  Rusija,  Brbija,  i  t.  d. 

Ncdftgjiii,  Nedogjina,  m.  (komisch)  Siudt  Nimmer- 
kommen, urbs  unde  negunt  rediri.  cf.  Nedogjija.  Rj. 
Uti.^ao  u  Nedogjin.  Posl.  243.  izmisljenu  varos,  odakle 
se  vise  ne  dolazi,  ne  vracu  se.  isp.  nedohod,  nevid  1. 

—  rijcc  nacinjena   od'   imperutiva   (ne   dogji)  prema 
mje»nijem   imenimu  koja  vidi  kod  Balatin. 

iicd6liod,  adj. :  Ti  su  puti  nedohodi,  to  znam  divno. 
Rj.  ne-dohod  put,  kojim  se  vise  ne  dohodi:  Kad  mr- 
tvaca  iznesu  iz  kuee  (natpis  pjesmi).  AH  ti  se  Ijuto 
bojim,  da  nam  uatrag  ne  i?eS  dodi :  ti  su  puti  nedo- 
hodi. Npj.  1,  91.  isp.  Nedogjija,  Nedogjin. 

nedokflfljiv,  udj.  unerreichhur,  quod  prehcndi  non 
potest.  Rj.  ne-dokuOljiv,  sto  se  ne  maze  dokuciti,  u 
smislu  pruvom  i  prenesenom.   suprotno   dokucljiv  2. 

—  Kako  su  mi  nedoku(:ljive  poinisli  tvoje,  Boze.  Ps. 
139,  17.  adr.   Satire   (Bog)  jake   nedokucijivo,   i  po-  I 
stavlja  druge  na  njihovo  mjesto.  .Tov  34,  24.  I 


iicd6iiosaii,  uedonosna,  adj.  sto  nije  noseno  (u 
utrobi)  koliko  treba,  n.  p.  cedo.  vidi  nedonoJnji.  isp. 
nedono56e.  —  Tko  brez  posla  u  Kolorinju  hodi,  i  u 
svetom  Luei  mrtvi  dan  moli,  nedonosno  ili  rodi  ili 
ga  skrovuo  Sto  u  srcu  boli.  Dl'osl.  127. 

iicddiiosee,  nedftnoS&ta,  n.  n.  p.  dijete,  tele,  nicht 
zu  Elide  getragen,  ror  der  Zeit  geboren,  fetus  pruecox: 
Iskrivio  noge  kao  tele  nedonosce.  Rj.  nedonosno,  ne- 
donosnje  sto.  suprotno  donoSce.  —  Za  Sto  ne  bih  kao 
nedonosce  sakriveno,  kao  dijete  koje  ne  ugleda  vidjela? 
Jov  3,  1(). 

iicdAiiosnjT,  adv.  Ho  nije  noseno  (u  utrobi)  koliko 
trcbu,  n.  p.  ijedo.  vidi  nedonosan.  isp.  nedonoSre.  — 
Dijete  nedonosnje  zivjeli  ne  more.  DPosl.  16. 

iiodArastao,  nedorAsla,  adj.  ne-dorastao,  koji  jostc 
nije  dorastao  do  odregjene  godine,  -n.  p.  muskic  do 
cctrnaeste,  zenskic  do  dvanacste  godine,  impubes, 
unmundig :  Nedoraslima  se  nije  davalo  da  se  zakunu. 
DM.  286.  suprotno  dorastao. 

iicd6skiidica,  iieddskiiticn,  /'.  der  Mungel,  die 
Diirftigkeit.  penuria,  cf.  oskudica.  Rj.  kad  nedostaje 
sto  ili  ccga.  vidi  i  oskudnost.  is2>.  nedostatak.  —  Sto 
je  stanje  naSe  literature  .  .  .  zbog  crkvenoga  jezika  i 
drugih  kojekakih  smetnji  i  nedoskutica,  te.'iko  i  pre- 
teSko.  Uanica  5,  73.  Meni  je  prijateljstvo  VaSe  dovoljna 
nagrada  za  sve  ostule  nedoskutice.  Stra2.  1886,  702. 
noddstajiiiije,  n.  das  Mangeln,  defectus.  Rj.  verb,  od 
nedostajati.  stanje  koje  biva,  kad,  kome  nedostaje  sto. 
ncd6stajati,  ned^.staje,  v.  impf.  mangeln,  defieio. 
Rj.  ne-dostajati,  kad  nije  dosta  Uto  ili  cega.  isp.  ne  2. 
vidi  maukati,  manjkati,  premicati  se.  suprotno  dosta- 
jati  1.  zadostajati.  v.  pf.  nedostati.  —  nedostaje  kome 
sto  (Hi  cega):  Sad  6e  se  lasno  moei  .  .  .  dodati,  sto 
nedostaje.  Opit  XIII.  Ako  bi  se  . . .  dogodila  novdana 
kakova  smetnja,  da  ono  sto  mi  nedostaje,  na  njegov 
racun  metnem.  Posl.  LIII.  Jo§  jedno  ti  nedostaje: 
idi  prodaj  sve  .  .  .  Mark.  10,  21.  Ako  li  koine  od  vas 
nedostaje  premudrosti.  Jak.  1,  5.  Nista  ti  nije  nedo- 
stujalo.  Mojs.  V.  2,  7.  Od  naSljednoga  prava  zakonikic 
mnogo  nedostaje.  DM.  68. 

nedostiVtak,  nedostdtka,  m.  der  Mangel,  defectus. 
Rj.  ne-dostatak  (zu  postanje  isp.  nedostajati,  nedo- 
stati). isp.  nedoskudica,  i  syn.  ondje:  mahana,  i  syn. 
ondje.  —  Da  ie  se  u  svemu  ovome  nuci  pogreSaka  i 
nedostutuka,  to  se  i-azume  samo  od  sebe.  Opit.  XII. 
Nego  je  to,  s  oproStenjem,  krpez,  koji  pokazuje  ne- 
dostatak Slavenske  Bukvice.  Rj.'  XXXVl.  Nemate 
nedostatka  ni  u  jednome  dam.  Kor.  I.  1,  7.  Da  ispu- 
nimo  nedostutuk  vjere  vaSe.  Sol.  I.  3,  10.  I  u  angjela 
svojih  naluzi  nedostutuka.  Jov  4,  18.  Sva  si  lijepa 
draga  moja,  i  nema  nedostatka  na  tebi.  Pjes.  nad  pj. 
4,  7.  ()vu  tajnu  svi'Suju  sedam  sveStenika,  ali  kad  ih 
nema  ovoliko,  moze  ih  i  manje  dopuniti  oruj  nedo- 
statak. 226.  Kod  svijeh  nedostataka  .  .  .  ako  su  nedo- 
stuci  .  .  .  ja  cu  biti  zadovoljan  ako  se  mogbude  redi 
da  je  i  ovo  od  mene  dosta.  Korijeni  IV. 

iiedoiifati,  ned(>stane,  v.  pf.  ermungeln,  defieio.  Hj. 
ue-dostati.  vidi  pomanjkati  2,  premankati,  premaknuti 
se,  premaci  se.  siiprotno  dostati,  zadostati.  r.  impf. 
nedostajati.  —  Kad  .sastavi  ru&k  i  vederu,  onda  joj 
jeruha  nedostalo.  Npj.  2,  242.  Dajte  nam  od  ulja  svo- 
jega  .  .  .  mudre  odgovoriSe  govoreci:  da  we  bi  nedo- 
stalo i  nama  i  vama,  bolje  je  idite  k  trgoveima  i 
kupite  sebi.  Mat.  25,  9. 

nfedostiz,  /'.  Rj.  ne-dosti^.  isp.  (ne)  dostignuti,  (ne) 
dostizati.  —  1)  Sto  nije  dostiglo,  u.  p.  u  platnu.  Rj. 
—  2)  u  Ijetini,  u.  p.  pozniji  klas  od  zita,  die  spdtern, 
im  Beifen  zuri'tckgebliehenen  Aehren,  spicae  aliis  tar- 
diores.  Rj.  isp.  nedostizan.  za  nast.  i.tp.  stiz. 

u^dustTzaii,  nedostizna,  adj.  im  Beifen  ziiriickgc- 
blieben,  maturitatis  returdatae,  n.  p.  zito  je  nedo- 
stizno,  t.  j.  jedno  visoko  a  dr\igo  nisko  naraslo,  ili 
jedno  zrelo  drugo  nedozrelo.  Rj.  vidi  nedostiz  2. 


nedostojan 


792  — 


npgo 


iii'd6stujan,  ued(>stojiia,  adj.  nnuiirdig,  indignus. 
ue-dostoj;in.  isp.  ne  2.  riuprotno  dostojan.  —  Janko, 
koji  se  tkao  iiedostojcni  srogii  brata)  1813.  godine  u 
Lesnici  preda  Turcima.  Daiiiea  4,  30.  Blagodat  Boziju 
prima  svaki  vijek,  jer  su  svi  uajednako  »je  nedostojni. 
DP.  182.  Pokazujeino  da  amo  im  nedostojni  potomci. 
Vid.  d.  1862,  19. 

ned6stojnost,  neddstojnosti,  /'.  osohina  u  onoga 
kuji  je  iiedostojan,  L'ttuurdigl;eit,  indignitas:  A  mi . . . 
osjecajuci  svoju  nedostojnost  placemo  kao  Adam  na 
vratima  od  raja.  DM.  121. 

nSdotkn,  f.  platno  koje  ua  obje  strane  nije  jednako 
sabijeuo.  Kj.  ne-do-tka.  isp.  (ne)  dotkati.  za  oblicje 
isp.  potka,  poutka. 

n&dotiipavan,  nt'dotupavua,  adj.  unroUkommen,  be- 
sonderx  an  Veriiiinft,  non  integer,  in  primis  ratione. 
Rj.  ne-dotupavau,  koji  nije  cijel,  osobito  koji  nije 
cijele,  zdrave  pameti.  suprotno  dolupavan. 

iiedoroljan,  nfedovGIjna,  adj.  ne-dovoljau,  unge- 
niigend,  instifficiens,  suprotno  dovoljan  2.  —  Sve  5to 
bi  se  u  tumaCu  moglo  nai?i  ncdovoljno.  Rad  15,  179. 

nedozreo,  iied<>zrela,  rtdj.  unreif,  immaturus.  Rj. 
ue-dozreo.  isp.  (ne)  dozreti.  vidi  uezreo,  uezdreo,  su- 
protno zreo,  zdreo.  —  A  ja  bijah  rocka  nedozrela, 
poslu5ab  ih,  te  pro(!erah  strica.  Xpj.  5,  535. 

n^drag,  uedifiga,  adj.  nedrag,  isp.  ne  2.  unlieb, 
suprotno  drag:  Od  nemila  do  nedraga  (u.  p.  potucati 
se).  Posl.  234.  Joni  bi  rrlo  nedrago,  i  rasrdi  se.  Jou. 
4,  1.  —  odregjeni  pridjev  nedragi,  gdje  napomenuti 
primjeri  idu  ovamo. 

nSdraga,  f.  eine  itngeliebte  Frau  (oder  auh  Ge- 
liebte),  amasia  non  cara.  Rj.  nedraga  Ijuba. 

nedragT,  m.  adj.  der  Cngeliebte,  Unliebe,  non 
amatus:  Xe  daj  mene  majko  za  nedraga,  volim 
6  dragim  po  gori  oditi,  neg'  s  nedragim  po  dvoru 
Setati...  Jesi  1'  se  udala?  Jesam  dragi,  ali  za  nedraga, 
sa  nedragim  i  6edo  rodila.  Od  nemila  do  nedraga 
(n.  p.  prebija  se).  Rj.  ovi  primjvi pripadajw  vise  pod 
nedrag. 

nef^la,  f.  ne-fala,  ne-bvala.  isp.  ne  2.  kao  da  se 
kaze:  nikaka  hvala,  mala  hvala.  —  Hvala  mu  kao 
i  tetki  bez  kolat'a  (t.  j.  nehmla  mu!).  Rj.  284b.  Duni 
juze  po  bozi<5u  pete,  ne  hvala  ti  kad  bude  devete 
(negjelje).  Posl.  71.  Ma  govori  prelijepa  Mare:  i>Xe 
fala  ti,  ^elebija  Jovo!  ja  sam  mlada,  dvorii'ii  se  sama.« 
Npj.  1,  462.  Xe  fala  ti,  od  Budima  bane  I  ne  fala  ti 
na  tvojoj  JJariji,  kad  je  iskah  ti  mi  je  ne  dade,  a 
sad  ti  je  ni  iskati  ne  6u.  Here.  16. 

nefalj,  (u  Boci)  u  rijefii:  u  nefalj,  vidi  nehotice. 
Rj.  vidi  i  ufal.  —  ne-falj ;  i  mjesto  hv:  ne-hvalj.  po- 
stanje  vidi  kod  navalice. 

n^ga,  f.  die  Pfhge,  cnra,  cf.  njega:  Oj  Milo^u,  nego 
materina.  Rj.  nahodi  se  tako  i  u  juznom  govorii. 

nSgda,  einst,  olim.  Rj.  vidi  i  njegda,  nekad,  njekad. 
—  Kom  obojci  kom  opanci.  (. . .  Valja  da  su  se  negda 
dvojica  otimali  oko  obu(?e .  .  .).  Posl.  148.  Dobrodani 
(za  koje  se  pripovijeda  da  su  se  negda  iz  Crne  Gore 
ongje  naselili).  XXII.  Njegda  soli,  a  njegda  ulja. 
DPosI.  85.  Da  je  takova  zivotinja,  kao  turica,  zaista 
njegda  bila.  Pis.  33.  Xjegda  grad,  sada  zidine  i  selo 
na  rijeci.  Danicid,  ARj.  '687b.  Njegda  ih  je  govorio 
i  ostali  narod.  Ogled  IV. 

n^gdasiijT,  adj.  einstmalig,  ehemalig,  pristintis.  Rj. 
stoje  bilo  negda.  vidi  njegdasnji,  nekadaSnji.  —  Onda 
on  izvadi  onaj  novcic  svojega  negdasnjega  sluge.  Npr. 
42.  Za  uspomenu  njegdasnjemzi  ratnome  Bogu  Turu. 
Pis.  33.  Da  je  Cakavaca  danas  malo  prema  ncgdasnjim 
Hrvatima.  Srb.  i  Hrv.  2.  Opomeni  se  negdasnjih  dana. 
Mojs.  V.  32,  7. 

nSffdje,  ngggje,  negjo,  Rj.  njegdje  (negdje)  mjesto 
nj  obicnije  ne.  Korijeni  31.  —  1)  an  einem  unbe- 
stimmten  Ort,  ulicubi.  Rj.  (u  mjestu).  —  a)  na  pitanje 
gdje?:  As,  kao  kne^ina  negdje  oko  Lima.  Rj.  7b. 
<3tkuda  tebi  to!  Ti  si  to  negde  ukrao.  Xpr.  62  (negde 


istocno,  mj.  negdje).  Brie  bolje  za  ujom  u  goru  .  .  . 
kad  —  fuje  neggje  da  neko  zavija  i  pla6e.  Xpr.  112. 
Neggje  valja  kapa  a  neggje  .^apa.  Posl.  196.  —  b)  kao 
nekud,  na  pitanje  kuda'?:  Dole(5eo  vilenik  i  vila .  .  . 
vila  neggje  polec^e.  a  vilenik  upazi  ovoga  fioeka.  Npr. 
100.  Kad  doma  upita  zenu  za  Jeer,  ona  mu  odgovori 
da  je  neggje  odbjegla  i  da  ne  zna  gje  je.  132.  Ispred 
samoga  rogjenja  pogje  neggje  izvan  kui'e.  213.  — 
2)  (u  vremenu)  beildufig,  circa:  negdje  oko  boziea. 
Rj.  vidi  nekako  2.  —  Solomun  jednoc  u  razgovoru 
rece  pred  materom  svojom  .  .  .  Poslije  toga  neggje 
Solomun  materi  svojoj  nekako  dokaze  .  .  .  Npr.  107. 
I  Neggje  oko  Gjurgjeva  dne  dogje  u  Zemun.  Danica 
'  3,  185.  Jer  mu  bjese  negdje  oko  sto  godina.  Rim.  4,  19. 
n&glcd,  HI.  Xachldssigkeit,  incuria:  Mnogi  tu  od 
negleda  lezi  (kazao  Ciganin  idudi  pored  groblja.  Rj.) 
ne-gled,  kao  nehriqa,  kad  se  ne  gleda  sto.  isp.  gle- 
dati  2. 

nftgledaii,  negledua,  adj.  (u  C.  G.|  nevigjeu,  neu- 
gledan  (nije  na  ot'ima),  von  keinem  Anscheine,  non 
conspicuus:  Ala  more  negledna  junaka.  Rj. 

neglcdu^a,  n.  p.  pazariti,  (u  Srijemu)  t.  j.  pro- 
mijeniti  s  kim  jednu  stvar  za  drugu  ne  gledajuci, 
oltne  anzuselien.  quin  videas,  cf.  eorpazar.  Rj. 

iiegli,  adv.  negoji,  neg'  li:  Blize  je  koSulja  negli 
dolama.  DPosl.  (i.  Liui  mi  se  bolja  tvoja  emula  raz- 
bijeua  negli  moja  fijela.  13.  —  vidi  nego  2,  nego  li, 
no  li. 
j  ni^go,  Rj.  ridi  nogo,  no.  —  1)  sondern,  verum: 
nije  tako,  nego  ovako,  cf.  ve<5.  Rj.  —  Xego  ne!  Rj. 
414b.  Nije  imao  ni  opanaka  nego  isao  bos.  Npr.  72. 
Onda  car  nemadne  kud,  nego  da  kder.  81.  Bad  oni 
prsten,  te  gje  I'e?  nego  odskoci  s  doline  te  njegovoj 
istoj  sderi  na  skut.  114.  Pa  jo5  da  je  kakav,  nego 
mali  kao  JuMca.  205.  Ali  car  ni  pet  ni  devet  nego: 
i  !>Ako  to  ne  uradif,  na  tebi  nema  glave-.  209.  Ne 
kazuje  baba  sta  joj  se  snilo,  nego  kako  joj  je  milo. 
j  200  (isp.  ondje:  Ne  kaze  baba  kako  je  aan  snila,  vec 
\  kako  je  po  nju  bolje).  Nemala  baba  bijesa,  nego  ku- 
pila  prase.  203.  Mati  njegova  reCe:  ne,  nego  da  bude 
Jovan.  Luk.  1,  60.  —  ne  samo  .  .  .  nego  .  .  .  vidi  kod 
ne  (e  a).  —  ne  samo  §to  .  .  .  nego  .  .  .  vidi  kod  ne 
(e  ^).  —  2)  als,  quam.  —  a)  Volim  to  )iego  ovo; 
bolje  je  tako  nego  ovako.  Rj.  —  ZaSto  sam  te  zakid 
uzgojila,  nego  da  mi  valjaS  u  nevolju.  Rj.  772b.  Go- 
banin  je  veseo,  veseliji  nego  igda.  Npr.  48.  Nagju 
gjevojku  viSe  mrtvu  nego  zivu.  132.  Ne  mogaSe  mu 
se  inako  nego  da  ide.  260.  Bolja  je  dobra  stednja 
nego  rgjavo  tefienje.  Posl.  21.  Kud  ce  suza  neg'  na 
oko?  163.  Prije  6e  mati  zaboraviti  svoje  rogjenje  nego 
Bog  svoje  stvorenje.  262.  Kud  de  vje^tica,  nego  u 
svoj  rod.  Rj.'  75  (u  drugom  izdanju:  Kud  c'e  vjestica 
do  u  svoj  rod?  Rj.  67b).  Nema  bolje  za  me  nego  da 
pobjegnem  u  zemlju  Filistejsku.  Sam.  I.  27,  1.  — 
b)  nego  li,  vidi  negli,  noli.  —  Sad  je  bolja  krivda 
nego  li  pravda.  Npr.  85.  Ja  bih  volij  udariti  na  deset 
zivih  nego  li  na  jednoga  mrtvoga.  172.  Bolja  je  prazna 
torba  negoli  vrag  u  torbi.  Posl.  21.  Tako  narodu  opet 
postane  miliji  rat,  nego  li  taki  mir.  MiloJ  58.  Lakse 
de  biti  zemlji  Sodomskoj  .  .  .  nego  li  gradu  onome. 
Mat.  10,  15.  —  c)  prigje,  prije,  prijed,  prvo,  nego, 
nego  li.  isp.  prije  sto,  pred  5to.  —  Nego. sam  raislio 
ispovigjeti  pri  smrti,  ali  me  ugrabi  prije  nego  pop 
prispije.  Npr.  98.  Te  si  ti  mene  vigjeo  ])rigje  nego  ja 
tebe.  152.  Ti  treba  ovu  babu,  .ako  ti  basta,  prvo  nego 
te  vidi  za  kose  da  uhvatiS.  220.  Da  je  vigju  jos  jednom 
prijed  nego  li  umrem.  250.  Prigje  nego  li  rece§,  gledaj 
kako  ce  ti  izad.  Posl.  262.  Jer  ce  se  narod  pre  opet 
pobuniti,  nego  ie  oruije  dati.  MiloS  135  (pre  ist.  mj. 
prije).  —  (I)  nego  5to,  prema  nego  (2  a),  kao  kao5to 
prema  kao:  Ako  tvoj  sin  uzima  u  svome  dvoru  svaka 
bolje  nego  sto  je  u  mome,  dacu  mu  devojku.  Npr. 
52.  Ti  del  bolje  ispe<5i  nego  (u  ja  redi.  (Ti  6ei  tx) 
bolje  smisliti  nego  sto  ti  ja  umijem  kazati.  Posl.  317). 


Nejt'oda 


—  793 


ncispitljiv 


Nije  niko  brJie  pokajao,  iiego  Bjeli(3  sto  pokaja  Micu.  I 
Npj.  4,  28(5.  Mo?,e  biti   rla   neina  na  svijetu  dva  na-  ] 
IWnija  grada,  lifY/o  sto  je  Bijograd  i  Varadin.  Daiiica 
2,  41.  Gore   globio   sveJtenstvo,  nego  sto  hi  i  kakav 
Turciu   ciiiio.  2,  IKi.    Da   se  niSta  ne  kaze  dnikt'ije  j 
nego  Ho  jest.  Pis.  47.  Da  pisii  bolje  iiego  sto  se  go-  j 
oori.  Rj.'  VI.  Ne  mialite  za  sebe  viSe  nego  sto  ralja 
misliti.  Rim.  12,  3.  ViSe  donosi  narod  nego  sto  treha 
da  se  iiradi  djclo.  Mojs.  II.  36,  5.  —  3)  vidi  no,  ali,  | 
a,  ma  1 :  Evo  ga  sad  i5e  me  stici !  Nego  sto  &\\  (5initi  ? 
Sakrij    me   gje!   Npr.  5.    One   dohize  .  .  .    nego  se  ti 
progji  pauniea,  vee  evo  ti  moja  kci.  17.  »Nijedan  se 
nije  viSe  vratio«.  —  »Bogme  ako  i  ne  cu,<:  odgovori 
earev  sin,  >-ja  idem,  nego  je  li  ovo  put?«  93.  Lasno 
je  nau(5iti,  nego  je  mnka  odufiti.  Posl.  1B6  (isp.  Lasno 
je  govoi'iti,  aV  je  teSko  tvoriti.  Lasno  je  dijete  imati, 
ma  je  teSko  sina   imati.  Lasno  je  udrit'  na  Moracu, 
no  je  muka   izae'    uz   Rzafu.   Posl.  16lj.  167).  Singe 
sam  opravio  n  to  i  to  mjesto.  Nego  5ta  imaS  pri  rnei? 
daj  mi  pet  hljebova.  8am.  I.  21,  3. 

Xegoda,  —  1)  m.  ime  muSka  Rj.  —  2)  f.  ime 
zensko.  Rj.  —  zgoda,  nezgoda,  Negoda,  prigoda. 
Osn.  26.  isp.  (ne)  goditi,  (ne)  goditi  se. 

nSgoli  (nego  li)  vidi  nego  (2  b).  Rj. 

iiegfo  ne!  (u  Dubr.)  dakako,  freilich,  utiqrie.  Rj. 
potvrgjtije  se  sto  Hi   .se  pristaje  nasto.   vidi   da  II  1. 

N6gos,  Nfegils,  VI.  ime  mu§ko,  cf.  NjeguS.  Rj.  vidi 
i  NjegoS.  —  isp.  negovati,  njegovati.  za  nasi.  isp. 
MiloS,  Milui. 

N6gotTii,  m.  Rj.  varos  u  Srhiji.  —  imena  mjesna 
s  tahim  nasi,  kod  Balatin. 

Neg'otinac,  Negotinca,  m.  Finer  von  Negotin.  Rj. 
covjek  iz  Negotina. 

IVegotTiika,  f.  Eine  von  Negotin.  Rj.  :cHa  iz 
Negotina. 

'Segdtinski  (Negotinskl),  adj.  von  Negotin.  Rj.  sto 
pripada  Negotinu. 

Nfegovan,  vi.  ime  mu5ko.  Rj.  vidi  Njegovau.  osn. 
u  njegovati.  Osn.  141.  takva  imena  Milovau,  Radovan. 

nSgovanje,  n.  das  Vflegen,  cultus.  Rj.  verb,  od 
negovati.  radnja  kojom  fko  neguje  sto.  vidi  njego- 
vanje. 

nfegovati,  negujem,  v.  iinpf.  pflegen,  euro.  Rj.  vidi 
njegovati.  v.  pf.  slo:.  nanegovati,  ponegovati.  —  Med 
njima  se  muSko  cedo  nagje,  al'  ga  majka  negovat' 
ne  mo2e.  Npj.  2,  71. 

\6gus,  m.  ime  mu§ko.  Rj.  vidi  Nego§. 

iifegve,  /'.  pi.  (u  Bosni)  vidi  puto,  cf.  njegve:  (.'ini 
mi  se,  njegve  su  mi  na  nogu.  Rj. 

nfegje.  fidi  negdje.  Rj.  ne-gdje,  neggje,  i  odbacivsi 
g:  ne-gje.  ridi  i  njegdje. 

negjelj  .  .  .  vidi  nedjelj  .  .  -  Rj. 

\&hiij,  m.  Pa^trovski  (sad  pust)  grad  blizu  Zeljez- 
nice,  sad  pod  Tnrcima.  cf.  Haj.  Rj.  Ne-haj.  —  imena 
s  takim    nast.   kod   Bilaj.   za  znaeenje  isp.  Neboj.^a. 

n&har,  /'.  ne-bar.  Vndankharkeit,  ingratitudo.  Rj. 
suprotno  harnost:  Har  se  nehari  plada.  DPosl.  26. 
sad  se  slaho  upotrehljava  u  knjizecnom  jeziku. 

iieli€ira(?),  u  rijet-ima:  po  nehari.  Ponedri,  fe-s  ist) 
vorhei,  su  spdt,  non  (est)  integrum.  Rj.  539a.  —  Udri 
Cigance  dokle  nije  tikvu  razbilo,  a  kad  razbije,  po 
nehari.  Posl.  329. 

nebaraii,  neharna,  adj.  (u  Dubr.)  undankhar,  in- 
gratus.  Ej.  ne-haran,  u  koga  je  nehar,  «  koga  nema 
iiarnosti.  vidi  neblagodaran,  nezahvalan,  suprotno 
haran,  blagodaran,  zahvalan. 

iiehatan,  nehiitna,  adj.  vidi  neatan.  —  batati,  atati 
(/{  je  otpalo),  neatan,  ncatost.  Korijeui  212. 

nohiitost,  nebAtosti,  /'.  vidi  neatest. 

nfehote,  adv.  upravo  stari  prilog  sadasnji  od  ne 
botjeti:  ne  bote,  ne  hoteci.  znaci  sto  nebotice,  koje 
vidi,  i  syn.  ondje.  —  Ne  hote  fiovjek  i  vrat  slonii. 
DPosl.  72. 


ii^liotice,  ohne  zu  wollen,  ingratiis.  Rj.  ne-hotice. 

vidi  nehote,  nefalj,  ufal ;  grijeSkom.  suprotno  hotimce, 
botiniice,  nahvaliee,  navalioe,  navlaS,  navo.  —  Nc- 
liotice  zaboravi  jedan  put  jednouditi.  Npr.  258.  Od 
moga  oca,  koji  je  .  .  .  vrlo  malo  mario  za  pjesme, 
nego  samo  koliko  ih  je,  gotovo  nehotice,  upamtio  od 
svoga  oca  Joksima.  Npj.' 4,  XX VIII.  Ali  neko  doaje 
te  Radica  prevari  (nehotice  ili  navalice,  to  se  ne  zna). 
Sovj.  31. 

iii^liotu'an,  nehotiCna,  adj.  sto  bude  nehotice:  Prijepia 
vjeran,  osim  nehotic.nih  pogrjeSaka.  Star.  4,  230.  Ja 
drzim  da  sam  Hus  na  spaliStn  vredi  koliko  stotina 
onih  nehotidnih  jiuiaka.  Zloa.  303. 

iiMitjosa,  f.  onaj  koji  (kaze  da)  ne  ce,  der  niclii 
zn  wollen  angiht,  qui  se  nolle  dicit,  cf.  nekceSa.  Rj. 
ne-btjesa.  vidi  i  nekteSa.  isp.  ne6o.  suprotno  boco.  — 
rijeci  s  takvim  nast.  kod  brnjeSa. 

■■Shviila,  f.  (akc.  Rj.'  XXXVII.)  ne-hvala,  isp. 
ne  2.  kao  mala  hvala,  nikaka  hvula.  vidi  nefala.  — • 
Hvala  mu  kao  i  tetki  bez  kolafia  (t.  j.  nehvala  mu !). 
Rj.  284b.  Hvala  tebe  na  tvojoj  zdravici,  al'  nehvala 
na  takoj  besjedi.  Rj.  803b.  vise  primjera  kod  nefala. 

iiolivalj,  vidi  nefalj,  ufal,  nehote,  nehotice.  —  na- 
valice (h  je  otpalo)  ;,8a  f  mjesto  Itv :  nefalj  (nehotice), 
nfal  (nehotice;  u  kao  n  u-hog).  Korijeui  315. 

neinialica,  /'.  die  ctiras  nicht  hat,  quae  non  habet: 
U  neimalice  bilo  gibanice,  pa  nije  dala  nikom.  Rj. 
koja  ne  ima.  isp.  nemalac.  suprotno  imalica.  —  za 
oblicje  isp.  nevaljalica. 

iicimaiijo  (neimftnje),  n.  das  Nichtluiben,  die  Ent- 
behrung,  inopia :  Neimanje  nemir  od  svijeta.  Rj.  ne- 
inianje,  stanje  m  kojem  je  onaj  koji  ne  ima.  vidi 
nemanje,  neimaStina.  suprotno  Imanje.  • —  Neimanje 
dug  ne  pla(5a.  DPosl.  77.  Neimanje  je  ja(5e  od  cara.  77. 

iieimar,''  neimiira,  m.  (voc.  neimare)  der  Baumeister, 
der  den  Bau  (die  Mauerung),  leitet,  architectus: 
Slngo  moja  Rade  neimare.  Rj.  koji  upravlja  zidanjem. 
isp.  proto.  —  Osta  kao  cHiprija  na  ViSegradu.  (...kaze 
neimaru  neko  u  snu,  kad  i^upriju  tre&\  put  sazida...). 
Posl.  242. 

iioimiirov,  adj.  des  Baumeisters,  architecti.  Rj.  sto 
pripada  neimaru. 

neiin&rski,  adj.  Baumeister-,  architectorum.  Rj. 
sto  pripada  neimarima  Hi  neimaru  kojemu  god. 

iieimastina,  /'.  (n  C.  G.)  die  Diirftigkeit,  inopia,  cf. 
neimanje.  Rj.  ne-imaStina,  stanje  onoga  koji  ne  ima. 

—  UboStina  i  neimaStina.  Posl.  325.  rijeci  s  takvim 
nast.  kod  gospostina.  st  dolazi  do  osnove  od  koje  je 
imatan  pa  joj  pred  st  (imat-5tina)  otpalo  t.  Osn.  170. 

iidimenjak,  m.  tko  se  ne  imenuje,  komu  se  ime  ne 
zna,  hezimeni  covjek,  anonymus:  Evo  knjazu  sitna 
knjiga  dogje.  iz  tambora  iz  vojske  careve  od  Srbina 
dobra  prijatelja:  »Na  znanje  ti,  Petrovidu  knjaze!... 
I  da  si  mi  zdravo  i  veselo!<  Neimenjak  iz  vojske 
careve.  Npj.  5,  203.  —  vidi  bezimenjak.  isp.  imerek. 

neiscrpljiv,  adj.  ne-iscrpljiv,  sto  se  ne  moze  is- 
crpsti;  unerschopflicli,  ine.Thaustus.  —  Opet  je  neis- 
crpljiva  briga  tvorca  za  svoje  stvorenje.  Zim.  IV. 

lieiskazaiiT,  adj.  unsaglich,  unaussprechlich,  inenar- 
rabilis,  ineffabilis,  incredibilis.  Rj.  ne-iskazani,  sto  se 
ne  maze  iskazati,  izreci,  pripovjediti.   isp.   neopisan. 

—  MiloS  je  bio  .  .  .  junak  neiskazani.  Danica  4,  30. 
Tako  bi  druStvo  uCinilo  jeziku  . .  .  neiskazanu  korist. 
Pis.  27.  Po  dolinama  nahodi  se  neiskazana  mnoiina 
poznatijeh  puzica.  Pripr.  105.  Jer  se  ne  uzdamo  u 
sluzbu  svojih  ruku  nego  u  neiskazanu  blagodat  Bo- 
ziju.  DP.  340.  adv.  Za  napredak  naJe  literature  bilo 
bi  neiskazano  potrebno.  Pis.  73. 

iieiskustvu,  n.  ne-iskustvo,  Unerfahrenheit,  im- 
peritia,  inscitia.  suprotno  iskustvo.  —  Da  bi  im 
(starijim)  mlagji,  posle  osvedoCeni  o  svom  neiskustvu, 
bili  posluSniji.  Megj.  186. 

iicispitljiv,  adj.  ne-ispitljiv,  sto  .se  ne  moze  ispitati, 
unbegreiflich,  incomprehensibilis :  Ima  rijeCi  84  koje 


neistini) 


—  794  — 


iickakav 


sam  ja  naiMnio  .  .  .  jieispitljh:  neistrailjiv.  Nov.  Zav. 
VII.  Kako  su  neitipifljivi  njegovi  (Bozji)  siidovi  i 
ueistrazljivi  ujegovi  putovi!  Rim.  11,  33.  Koji  i'ini 
stvuii  velike  i  iieispitljive,  divne,  kojima  uema  broja. 
Jov  5,  9. 

iiM.stinit,  Kilj.  ne-istinit,  suproUiu  istinit,  vnudhr, 
falsiif::  Xeistiitito  vijek  ne  istakmi  se  s  istinitijem. 
DPosl.   77   (dijalcU.   vijek   sa   neyacijom   =  nikad). 

iicistriizljiv,  ad},  ne-istrazljiv,  sto  sc  ne  maze  is- 
traziti,  unerforschlich,  investigahilis :  Ima  rijefii  84 
koje  sain  ja  naOinio  .  .  .  neistndljiv.  Nov.  Zav.  VII. 
Kako  su  neispitljivi  njesrovi  (Bozji)  siidovi  i  neistra- 
^Ijiri  Djegovi  putovi.  Rim.  11,  33. 

iii'izbrojeni,  adj.  unzdhlbar,  innumerabilis.  Rj. 
ne-izbrojeni,  sto  se  ne  mo'ze  izbrojiti.  vidi  bezbrojan, 
uebiojau,  uebrojeni. 

nt'izljeeiv,  adj.  insanahilis,  immedicdbilis.  Stulli. 
ne-izljeCiv,  sto  se  ne  maze  izlijeciti.  Ho  nije  od  pre- 
bola.   ridi   neizvidau,   Deprebolan.   suprotno   izljeciv. 

iieizTTdnn,  n&izvldna,  adj.  ne-izvidan,  koji  se  ne 
maze  i-vidati.  iscijeliti,  izlijeciti,  unheilbar,  insana- 
hilis: Nemoi'nik  je  neizvidau  ki  svojii  zled  ne  pozua. 
DP.  78.  vidi  neizljeciv,  neprebolan.  suprotno  izvidan. 

noizvjostaii,  uelzvjesna,  adj.  incertus,  duhius,  un- 
ceps.  Stulli.  ne-izvjestan,  kao  neodrerijen,  imgewiss, 
unbestinnnt ,  incertus.  suprotno  izvjestan.  —  Prvo 
stoji  u  prvome  svom  obliku  i  pokazuje  neizvesne 
stvari  (na  pitanje  kakav?),  n.  p.  zee  je  plaJiv.  Nov. 
Srb.  1818,  391.  Rijeei,  koje  pokaziiju  ncizrjesno  mlostvo 
stvari.  Rj.'  XLIX.  —  u  docnije  vrijeme  Vuk  ne  ])ise 
ove  rijeei. 

nigjac,  f.  (coll.)  die  Sclnvachen  (meistens  von  Kin- 
dern),  debiles.  Rj.  ne-jaf,  nejaki,  najnise  se  govori  za 
djecu  (nejaku). 

neji\cak,  nejacka,  adj.  dem.  od  nejak.  Rj.  —  Kad 
je  Marko  jos  nejacak  bio,  ja  sam  Marka  vrlo  milovao. 
Npj.  2,  194.  Jest  nejacak  Banoyic^  Sekula,  jest  ne- 
jacak, all  jeste  mudar.  2,  510.  Cuje§  li  rae,  nejacak 
Danile.  5,  8. 

n^jacica,  f.  die  Schwachheit,  imhecillitas :  NejaCica 
pravdu  gubi  (Posl.  20(J).  Rj.  osobina  onoga  sto  je 
nejnko.  —  Na  nejacicu  svak  nasree.  Posl.  189.^  ovdje 
kao  da  je  znacenje  konkrctno:  nejak  m.,  nejak  covjek. 
isp.  nejakuJica. 

ii^jaharac,  nfejahavca,  m.  tko  ne  jase,  ne  mnije 
jahati:  Sa  zla  konja  na  gori  shodi  nejuhavac.  DVosX. 
109.  —  -a  nust.  isp.  prodavac. 

1.  nejak,  /».  (u  Grblju)  der  Schwache,  dehilis  homo: 
K  raegji  nejace!  Rj.  nejak  covjek.  vidi  nejakuSica. 
isp.  nejacica. 

2.  nSjak,  adj.  —  1)  schvach.  dehilis.  Rj.  ne-jak, 
kao  slab.  comp.  nejaci.  —  Megjed  ga  (dijetel  stane 
od  toga  odvracati  govoreci  mu  da  je  on  jo5  mlad  i 
nejak.  Npr.  1.  Jacega  kapom  a  nejacega  Sakom.  Posl. 
111.  TeSko  nejacemu!  315.  Pa  im  dade  fedo  iz  ko- 
levke,  i  zaklaSe  cedo  prenejako.  Npj.  2,  10.  Nejake 
su  noge  u  Stevana.  3,  38.  Na  ku(5i  bio  potreban  i 
inokosan  ili  kao  5to  se  ovamo  kaze  nejak  i  nejakuJiea. 
4,  93  (Vuk).  Gje  ostade  mnogo  mlada,  prekukala!  i 
s  nejakom  gjecom  tvojom,  rano  jaka!  Kov.  102.  Koji 
ne  razumije  Sto,  jer  mu  je  urn  nejak  prema  onom 
sto  bi  trebalo  da  razumije.  Danicid,  ARj.  277b.  Jo§ 
dok  je  carstvo  Vavilonsko  bilo  malo  i  nejako.  Prip. 
bibl.  93.  —  2)  nejaka  ^ena,  t.  j.  trudna,  schvanger, 
gravida.  Rj.  vidi  bregj  1,  i  syn.  ondje. 

nej&kiisica,  f.  (u  C.  G.)  nejak,  inokosan  covjek. 
Rj.''  vidi  1  nejak.  isp.  nejacica.  —  Na  kuci  bio  po- 
treban i  inokosan  ili  kao  5to  se  onamo  kaze  nejak  i 
nejakusica.  Npj.  4,  93  (Vuk). 

nSjcdtn,  adj.  ne-jedin,  kao  neslozan,  uneinig, 
discors:  Podjednaka  druzinn  jede  mesa  i  na  veliki 
petak,  a  nejedina  ni  na  pretili  cetvrtak.  Posl.  251. 
isp.  jedinstvo.  —  jedin  ima  drugojacije  znacenje. 


nfeji'diiak,  adj.  ungleich,  inaeipicdis.  Rj.  ne-jednak. 
suprotno  jednak.  —  Nalik  gajde  na  muziku.  (Kad 
ko  poredi  nejednake  stvari  jednu  s  drugom).  Posl. 
188.  Drugo  je  pismo    rrlo    nejednako.  Glas.  10,  341. 

n&jediiakost,  nejednakosti,  /'.  osohina  onoga  sto 
je  nejednako,  Ungleichlieit,  inaeqitulitas:  Kaze,  da  su 
one  nejednakosti  njegove  male  stvari.  Odg.  na  ut.  18. 
Pomenute  pogrjeSke  i  nejednakosti  ja  sam  popravio 
i  izjednacio.  Knjiz.  3,  140.  suprotno  jednakost. 

ii«^jelo,  n.  ne-jelo,  kao  nejedenje,  post:  Du5o  moja, 
koja  se  postiJ  ne  jedu(?i  a  nijesi  se  ocistila  od  strasti, 
uzalud  se  radujeS  ncjelu.  DP.  86. 

n^jmati,  nejmam,  v.  impf.  vidi  nemati  (ne  imati): 
Al'  na  bratu  ruse  glave  nejma.  Rj.  —  ne  imati,  iza       j 
ne  mozc  i  postati  suglasno  j :  nejmati,  a  tada  j  naj- 
vise  otpada:  nemati. 

nek,  neka,  Rj.  moze  biti  da  je  istoga  korijena 
(kojega  je  prononien  za  tre(?e  lice)  sastavljeno  s  pro- 
nominalniin  ka  :  neka,  nek.  Korijeni  116.  —  J)  dass, 
auf  dass,  ut:  podaj  mu  neka  jede;  poJlji  ga  neka 
ide.  Rj.  naznacuje  se  kao  zapovjedno.  —  Zapredi  jaje 
u  vatru,  neka  se  ispcce.  Rj.  191a.  »Sta  ja  marim  za 
vaSega  zniaja,  neka  dogje  nek  se  najede  zeca«  .  .  . 
sidite  i  kazite  rau  nek  ne  ide  iz  dvora«  .  .  .  »ka^ite 
zmaju,  neka  mi  izigje  na  mejdan-:.  Npr.  35.  Dok 
carev  sin  ne  nauii  kakavgogj  zanat  (samo  nek  je 
zanat).  174.  Guska  prase,  svak  nek  gleda  preda  se. 
(Svak  neka  gleda  svoj  posao,  a  u  tugj  neka  se  ne 
mijeSa).  Posl."  46.  Tugj  nikad  neka  ne  hude  koji  svoj 
biti  moze.  322.  Nek  je  Turak'  sto  biljada  vojske  .  .  . 
neka  znate,  razbicerao  Turke.  Npj.  4,  243.  Ko  moze 
nek  se  ne  smije.  Pis.  25.  Neka  idu  na  konak,  i  nek 
nagju  jela.  Luk.  9,  12.  Ima,  brate,  u  mene  dosta; 
neka  tehi  sto  je  tvoje.  Mojs.  I.  33,  9  (neka  je).  Juda 
reie:  neka  joj,  da  se  ne  sramotimo;  ja  sam  slao  jare, 
ali  je  ti  ne  nagje.  38,  23.  Dosta  nek  vam  je,  sinovi 
Levijevi!  IV.  16,  7.  Kad  trese.5  masline  svoje...  neka 
dosljaku,  siroti  i  udovici.  V.  24,  20.  Darovi  tvoji  neka 
tehi.  Dan.  5,  17.  —  'i)  (u  Dubr.)  vidi  da:  cekaj  neka 
zatvorim  vrata.  Rj.  —  Daj  me  majko  na  daleko, 
neka  ti  se  rodom  hvalim.  Posl.  50.  Dok  smo  nek  smo, 
kad  umremo  nek  se  spoininjemo.  67.  —  3)  nur  zul 
immer  zii,  pergis  pnlclire!  X.  OdoSe  goveda  u  livadu! 
B.  Neka  ih !  Rj.  kao:  ne  marim!  —  >iJa  sam  sinoc 
u  vas  na  konaku  bio^.  —  '■Neka  si  bio:  put  te  nanio. 
Npr.  164.  Jelen  ti  u  dvor  useta,  bosiljak  bel  ti  po- 
pase.  —  Neka  ga,  neka  ga:  za  njega  sam  ga  sejala. 
Npj.  1,  12.  >Ustani  gore,  Milane!  Gjevojka  ti  se 
udaje«:  ...  »Nektt  je,  nek  se  udajel  Idi  joj  ne  iu  na 
svadbu.«  1,  269.  To  gledaju  dva  rucna  gjevera,  ah 
neka  ih,  crn  im  obraz  bio!  to  nijesu  bile  muske 
glave.  4,  157.  Vidite,  5ta  cini  zavist  i  zloba;  al'  neka 
neka:  pritisnuto  jace  sve  na  vise  skace.  Straz.  1886, 
1226.  Ako  li  ostanem  bez  djece,  nek  ostanem  bez 
djece.  Mojs.  I.  43,  14.  —  4J  neka  slozeno  sa  rijeccom 
li.  vidi  nekali.  isp.  kamo  li,  nekmo  li. 

n6ka,  f.  hyp.  od  nevjesta:  Vec  on  ide  da  pogubi 
neku.  Daleko  ga  neka  ugledala.  Rj.  ne-ka.  vidi  n^va, 
n^ve.  —  tukva  hi/p.  kod  baka. 

nl^kad,  n&kada,  vidi  negda.  Rj.  vidi  i  uiekad,  nje- 
kadar,  njegda.  —  Jer  su  moje  zalud  njekad  bile.  Rj. 
181b.  I  ja'  sam  nekad  bio  toga  mnenija.  Nov.  Srb. 
1818,  398.  Kao  da  su  se  ondje  njekad  doselili  od 
njekuda  iz  juznoga  primoija.  Pis.  86.  Ja  zivljah  nekad 
bez  zakona.  Rim.  7,  9. 

n&kada§njT,  adj.  vidi  negdaSnji.  Rj.  sto  je  hdo 
nekad.  vidi  i  njekadaSnji. 

ngkakav  nekakva,  adj.  irgend  einer,  quidam.  Rj. 
vidi  nekaki,  nekakov;  njekakav,  njekaki,  njekakov; 
necesov,  isp.  jedan  2a.  —  Pripovijeda  se  da  je  rekao 
nekakav  pijan  poSavM  da  uzjase  na  konja.  Rj.  34a. 
Kazao  nekakav,  kome  su  za  rucak  oko  izvadili.  Rj. 
36a.  Nekaka  se  poturcila  u  subotu  pa  to  kazala  u 
nedjelju    sv  ojemu    ocu.    Rj.   270a.   Kako   su   u  crkvi 


iiokiiki 


—  795 


hekolike 


■nckakoine  rekli  da  preskoci  iieSto  vi  knjizi.  Kj.  580b. 
Kreue  dalje  dok  uabasa  u  >icl:ril;»  gustii  (joni.  Npr. 
!(3.  Bio  nekuJidv  hot/oupothii  kalutrjer  .  .  .  koji  se  viizda 
Ropu  moljaJe.  97.  Xekakav  kralj  imao  jednu  kcer. 
1()3.  Stane  brati  nekakurijeh  trava.  261.  (.  .  .  ova  po- 
sloviea  postala  od  nckakra  Mlctackogu  suda).  Posl. 
2.  Tako  je  Valjevski  niuselim  odsekao  nekakom  Sr- 
binit  glavu  iia  sudii,  a  niuselim  Porefiki  opet  ncka- 
kumc  usi.  MiWs  140.  (Ipominjem  se,  da  sam  citao  « 
HJckakvome  liu.ikom  birnnln.  Odg.  na  sit.  3.  Pripi- 
siije  lueni  u  tome  njekaku  slavu.  Odg.  na  ut.  27. 
Kijamet  znafi  kao  njckaka  velika  propast.  Pis.  41. 
ii6k:ikT,  nekaka,  adj.  njekaki  (n'ekakl).  Korijeni  31. 
I'idi  nekakav,  *  niin.  i  primjere  ondje. 

ll&kiiko,  Rj.  vidi  njekako.  —  1)  irfjend  ivie,  quodtim- 
inodo.  Bj.  kao  na  nekakav  nacin:  Zoviu'i  kumu  villi, 
dok  je  nekako  dozove.  Npr.  2115.  Knjiga  dopadne 
nekako  Mladenu  u  nike.  Milos  47.  Po  svoj  prilici  se 
njekako  uvuklo  iz  Srpskoga  jezika.  Pis.  50.  2)  urn, 
lierum.  circa:  to  je  bilo  nekako  oko  boiiica;  sad  je  i 
nekako  godina.  Rj.  vidi  negdje  3. 

li^kakov,  adj.  vidi  nekakav.  Rj.  *  syn.  i  primjere 
ondje. 

ii^kali  (neka  li),  nek,  neka  i  li.  vidi  kamo  li,  nek- 
moli;  akamoli,  anekmoli ;  toll  (to  lil ;  atoli  (a  to  li). 
—  Vec^  brat  brata  poznat'  ne  mogaSe,  a  nekali  Tiirt'in 
kaurina.  Npj.  5,  102.  Muka  ih  je  o(!ima  vigjeti,  a 
iiekcdi  s  njima  boja  biti.  5,  112.  Ne  bi  soke  tica  pre- 
letio,  a  nekali  konji  i  junaci.  5,   144. 

n&kamo,  (u  O.  G.)  vidi  nekud.  Rj.  otisao  nekamo 
(u  Crnoj  Gori  i  u  sjcveriwj  Hrvatskoj),  drugdje: 
otisao  nekud.   i»p.  kamo  i  kiid.  vidi  njekamo. 

niikeesa,  f.  (u  Boci)  vidi  nebtjeSa:  nemogoJe  po- 
jedoJe,  a  nekcese  sve  popiSe.  Rj.  ne-kee.'a,  ne-ktjesa, 
ne-Mjesa,  onaj  koji  (kaze  da)  ne  ce.  isp.  (ne)  ktjeti, 
(ue)  htjeti. 

n&ki,  neka,  adj.  Rj.  Zamjenica  koji  u  staro  je 
vrijeme  glasila  i  /i(,  take  ima  sada  samo  slozeno  neki. 
Obi.  38.  vidi  njeki.  —  1)  ein  (jetvinser,  certus  quidaiii. 
Rj.  kao  nekakav:  I  on  je  neki  oborbokman.  Rj.  432b. 
-Bre  sta  marim  ja  za  Brka?  Ja  eu  Brka  ovim  buz- 
dovanom.«  A  fioek  mu  rekne:  Be  i  Brko  je  neki; 
sad  ce5  ga  vigjeti.  Npr.  4.  Te  ulozi  da  kopa  zemlju, 
ali  s  nekim  strahom  da  ne  bi  opet  cuo  kakav  glas 
ozdol.  09.  Kad  bude  neko  doba  noci,  zaljulja  se  je- 
zero.  187.  »0  zeno,  dobro  li  te  neki  u6i  da  me  ku- 
5a5-;  ...  a  ona  se  pofne  kleti  da  je  niko  ne  ufii.  204. 
Dadu  ga  na  nauku,  koja  ce  mu  u  neko  vrijeme  i 
pomoci.  24ti.  Kad  su  vec  bill  na  neki  dio  piita,  zovne 
on  ujega.  251.  Da  bezi  uz  Moravu  pod  neke  stene. 
MiloS  92.  Po  talijanskom  u  njekih  pisaca.  Danici(?, 
ARj.  672a.  ^  2)  einer,  aliqtiis:  neki  plati  neki  ne 
plati.  Rj.  kao  jedan  .  .  .  jedan;  jedan  .  .  .  drugi: 
jedni  .  .  .  jedni,  jedni  . .  .  drugi.  isp.  jedan  3.  —  Ovo 
trnje  nije  sve  na  jednu  stranu  obruuto,  ve6  neko 
naprijed  neko  natrag,  neko  uprijeko.  Rj.  79b.  Neka- 
kvome  Coeku  umirabu  gjeca:  neka  jedva  krst  do6e- 
kaju  a  neka  ni  petnaeat  dana.  Npr.  ^212.  Njeki  je 
da)i  mati  a  njeki  maceha.  DPosl.  85.  Salju  .  .  .  zene 
neka  haljinu,  neka  traversu,  neka  faculet.  Kov.  52. 
StareSine  Srpske  izvuku  se  jedan  za  drugim  na 
polje  (neki  govoreci  da  ide  po  pomoc,  a  drugi  po 
dzebanu  i  t.  d.).  MiloJ  122.  Po  mnogijem  mjestima 
. .  .  po  njckijem  pak  mjestima.  Odg.  na  sit.  14.  Gdje  se 
po  njekijcm  krajevima  govori  >e<,  po  njekijem  i*, 
a  po  njekijem  -je-.  ili  »ije  ;.  Pis.  5.  Neki  od  onijeh 
.  .  .  govorahu  ...  a  ostali  govorahu.  Mat.  27,  47.  49. 

—  3)  to  bez  neke  nije,  t.  j.  nije  bez  osobitoga  uz- 
roka.  Bj. 

ii&kmoli,  vidi  kamoli :  Ja  ga  ne  bib  ni  za  slugu 
mlada,  a  nekmoli  za   mog   gospodara.   Rj.  nekmo  li. 

—  Ne  bi  mu  je  mutna  voda  zanesla,  a  nekmoli 
Turska  busa  razbila.  Kov.  84.  vidi  nekali,  i  syn. 
ondje. 


iioko,  uekoga,  jemand,  aliquis:  neko  lupa  na  vra- 
tima.  Rj.  Zamjenica  ova  ima  samo  jedniuu  .  .  .  neko 
(nciko,  ili  njetko  po  juznora  govoru)  .  .  .  S  kim  si 
bio;  s  nekim,  ni  s  kim,  sa  svakim.  Obi.  33.  vidi  i 
njeko.  —  Neko  od  nas,  a  ko,  togaj  ce  Bog  i  sreca 
danas  pomoci.  Npr.  104.  Skupi  se  oko  njega  svako- 
jijeh  ijudi  i  trgovaea:  neko  daje  cekin,  neko  dva,  te 
sve  viSe,  sve  viSe.  126.  Kad  lisica  dogje,  (!uje  da  ima 
iietko  u  njezinoj  kuc^i.  245.  Ako  je  netko  bid,  ne  budi 
mu  drug.  Posl.  4.  Neko  se  za  list  sakrije,  a  nekoga 
ne  moze  ni  dub  da  pokrije.  201.  Kao  da  je  meue 
njeko  nagovorio.  Odg.  na  ut.  2.  Kakogod  5to  njeko 
veli,  da  .  .  .  Pis.  58.  Neko  od  plemena  Levijeva  otide 
i  o?.eni  se.  Mojs.  II.  2,  1. 

ii6ko,  adv.  srednji  rod  od  neki,  pa  ce  u  jugozap. 
govoru  hiti  njeko.  znacenje:  do  (Ic),  jedno  (wVZe  jedan 
2b'),  oko,  okolo,  za  (8).  an,  bei,  beinahe,  gegen,  ad, 
circiter.  Ljubinje,  varoSiea  (od  neko  150  Turskijeh 
kuca).  Rj.  33Sb.  Dvije  stra^are  kraj  puta  oko  neko 
dva  puskometa  boda  porazdaleko.  Rj.  366a.  Od  grad- 
.skih  Sanaea  na  jedno  400  koraka  stoji  varo§  .  .  .  i 
na  neko  50  koraka  pogragjene  strazare.  Danica  2, 
42.  Nozin-aga  sa  neko  .50  Ijiidi.  3,  184.  Propadne 
sav  5anac,  osiin  neko  desetak  Ijudi.  Milo.5  16.  U  kome 
je  (.^ancu)  .s  neko  800  Ijvidi  bio  Pocerski  vojvoda.  36. 

ii&koliciiia,  iickoliciiija,  f.  Einige,  (diquanti.  Rj. 
vidi  njekolicina,  njekolicinja;  isp.  tolicina,  tolicinja. 
za  nast.  isp.  babiue  ;'  babinje.  —  UzevM  na  stranu 
nekolicinu  od  knezova.  Danica  3,  164.  Ja  sam  se  . . . 
o  tome  razgovarao  .s  njekolicinom  od  iicenijeh  Srba. 
Pis.  44.  Nekolici)ia  (Ijudi),  einige  Leute,  aliquot  ho- 
mines. Rj.'  VIII.  Uzev  nekolicinu  brace  scoje,  pet 
Ijudi,  izvede  ih  pred  Faraona.  Mojs.  I.  47,  2. 

ii^kolika,  t.  j.  manje  od  pet,  einige  (fiir  das  nuinn- 
liche  und  sdcldiche  Geschlecht,  bis  fnnf  ausschliess- 
lich):  nekolika  fiovjeka,  nekolika  povjesma,  a  od 
6etiri  dalje  govori  se  nekoliko  s  gen.  mn.  u  sva  tri 
roda,  n.  p.  nekoliko  Ijudi,  nekoliko  povjesama,  neko- 
liko ovaea.  Rj.  vidi  njekolika.  nekolika  covjeka,  t.j. 
dva,  tri,  cetiri  covjeka,  nekolika  povjesma,  t.  j.  dva, 
tri,  cetiri  povjesma;  tako  sa  imenicama  muSkoga  i 
srednjega  roda,  a  sa  imenicama  zenskoga  roda  ne- 
kolike,  koje  vidi.  —  Nekolika  iive  ufatise,  a  ostalo 
niz  grede  sloziSe.  Rj.  100b.  O  novome  Ijetu  Salju  po 
namastirima/io  nekolika  svoja  dvoranina  u  promjenu. 
Rj.  395a.  I'oslije  nekolika  dana  razali  se  coeku.  Npr. 
144.  Malo  za  ova  nekolika  dana  ne  crkoh  od  nje- 
zina  zla!  145.  Zimi,  poSto  svi  u  jutru  jjo  nekolika 
puta  donesu  drva  .  .  .  skupe  se  u  dzagaru.  Danica 
2,  118.  Posijece  nekulika  od  onih  vezira,  koji  su  se 
najprije  razbijali.  3,  140.  Dofiekaju  ga  Srpske  male 
cete  na  nekolika  nijesta.  3,  167.  On  naufti  svoja  ne- 
kolika momka.  3,  208.  Opale  .  .  .  te  nekolika  Arna- 
ntina  ubiju  i  nekolika  rane.  MiloS  92.  Od  pre  je  od 
onih  knezova  ponajviie  iSlo  uz  Milosa,  a  u  Beogradu 
su  samo  po  nekolika  sedili.  191.  Da  je  pitao  za  to 
nekolika  covjeka  koji  su  ondje  bili.  Odbr.  od  ruz.  11. 
Matica  .  .  .  orugje  jednoga  ili  njekolika  svoja  cluna. 
Pis.  5.  Nekolika  gjcteta.  Rj.'  XLIX.  Svaka  opStina 
ima  glavnoga  kmeta  i  po  nekolika  manja.  koji  .  .  . 
Slav.  Bibl.  1,  86.  Njekolika  Dubrovcanina  zapitana 
o  te  dvije  rijeci  odgovorise  da  ih  ne  govore.  DaniCic?, 
ARj.  30b.  Svaka  se  od  dvije  poSljednje  grane  raz- 
dijelila  a  nekolika  ogranka.  Dioba  15.  Nekolika  pri- 
mjera  sa  dva  akcenta  na  jednoj  rijeci  vec  su  spo- 
menuta.  Rad  12,  204. 

iiekulikc,  t.  j.  manje  od  pet,  einige  (bis  fnnf  aiis- 
schliesslich,  fiir  das  jveibliche  Geschlecht),  nekolike 
zene,  nekolike  pare,  i  t.  d.  cf.  nekolika.  Rj.  nekolike 
zene,  t.  j.  dvije,  tri,  cetiri  zene,  nekolike  pare,  t.  j. 
dvije,  tri,  cetiri  pare;  tako  sa  imenicama  zenskoga 
roda.  vidi  njekolike.  —  Kad  hoce  ke.Ske  da  se  jede, 
vade  se  po  nekolike  kasike  u  tiganj,  te  se  pogrije. 
Rj.  269b.  U  Negotinu  je  bio  mali  gradic  su  nekolike 


iR'koliko 


—  796  — 


3.  nemati 


kiilc.  R}.  414b.  U  toj  se  slavi  pominju  jrotovo  svi 
sveci,  i  po.tlije  lukolike  rijcci  sve  se  srovori :  va  shivii 
i  (^ast.  Kj.  G90a.  Da  je  iz  Beograda  izusio  tiekolike 
Moiine  Turaka,  te  iiaiJinili  na  Paleiu  Jauae  ...  iz 
Valjeva  opet  nekoUke  stotine  Turaka  da  idu  c'ajapaM 
u  poinoc.  Milos  84.  Reknem  mu  da  rai  nacini  njeko- 
like  iTste  pod  onaj  obraz.  C^dg.  ua  ut.  '22.  Xckolikc 
uceridne  pogrjeskc  pisarske  ne  (5e  biti  s  gorega  da 
sporaenem  ovdje.  DPosl.  VI. 

ni^koliko,  einiges  (mchr  ah  vier),  aliqxMntum: 
uekoliko  Ijudi.  Ej.  rise  od  cetiri;  i  kao  nesto.  vidi 
njekoliko.  —  Obtiku  se  nekoliko  momaka.  Rj.  148b. 
Poslije  nekoliko  vremena  sretoSe  se  ova  dva  brata. 
Npr.  85.  U  to  vrijeme  zacu  nekoliko,  ma  ne  baJ 
ODoliko  like.  232.  Eto,  Marko,  blaga  nekoliko.  Npj. 
2,  401.  Pre  osamdeset  i  nekoliko  godina.  Daiiica  4, 
38.  Is  ovih  nekoliko  komcida  vidi  se.  Npj.'  1,  XXVI. 
U  dogovoru  sa  njekoliko  njezinijeh  clanura.  Pis.  3. 
Raspra.  u  kojoj  saui  ja  j)0  njekoliko  putu  govorio. 
23.  Nekoliko  Ijudi  mogli  su  lasiio  pisati  kojekako. 
Ej.'  III.  ^ivot  Hajduk-Veljkov  .  .  .  i  drngijeh  neko- 
liko starjesina.  Sovj.  II.  Ali  vam  opet,  brai'o,  slobodno 
pisah  nekoliko  da  vam  napomenem  ladi  blagodati 
koja  mi  je  dana  od  Boga.  Rim.  If),  15  (audacius 
scrips!  e.r  parte;  hab'  ich  doch  etwas  freimiithiger 
geschrieben,  zum  Theil  urn  .  .  .).  Doci  cu  vam  .  .  .  i 
vi  cete  me  otpratiti  oiiamo  kad  se  najprije  nekoliko 
nasitim  vas.  15,  24. 

iickolikosntiii,  arZ/.  Ho  irnjc  nekoliko  .ictta  (^ahuta), 
melirstiindig:  Posle  nekolikof:<tfnc  pueujave.  Zitije  Ttj 
(a  ne:  vi^esatue). 

nSkfst,  f.  (coll.)  (u  V.  G.)  die  Ungetauften,  non 
bapiizati.  Rj.  ne-krst,  kao  nekriteni  svijet.  —  Da 
izgoni  nekrst  iz  naroda.  Npj.  5,  47().  —  swprotno  isp. 
krst  2. 

iii'krstenT  daiii,  take  se  zovii  oni  dani  od  RoiK-A 
do  Krstova  due.  cf.  karakondzula.  Rj.' 

iiokr.st6ii1k,  nekrStenika,  m.  der  nicht  getauft  ist, 
non  haptizatus.  Rj.  tko  nije  krsten,  nije  hriscanin, 
krseanin.  coll.  nekrst. 

n^krvan,  n&kfvna,  adj.  e.rsangni.'i.  Stiilli.  ne-krvan, 
u  ccm  nema  krci,  sto  hivu  bez  krvi.  vidi  beskrvan. 
siiprotno  krvni. 

ii^ktesa,  /'.  (ist.)  cf.  nehtjesa.  Rj.  vidi  i  nekce^a. 
onaj  koji  (kaze  da)  ne  i';e.  vidi  i  necSo.  siiprotno  todo. 

ii&ku<l ,  n&kiida ,  irgendwohin,  aliquo.  Ej.  vidi 
ujekud,  njekuda.  isp.  iiekamo  (u  C.  G.  i  sjev.  Hr- 
vatskoj).  —  Zamahnuli  konji  nekud,  pa  ih  ne  mogu 
da  nagjem.  Rj.  182b.  Da  je  sama  jutros  rano  nekud 
pobjegla  i  da  niSta  ne  znadii  kuda  se  strvila.  Npr. 
112.  Grad  je  ka'  i  vojska.  (Nekud  udari  a  nekud  i 
ne  udari).  Posl.  45.  Kaze,  da  se  Turci  nekud  spre- 
maju.  Milos  99.  One  ploce  nema  viSe  oudje,  nego  je 
nekud  uklonjena.  Sovj.  84.  —  od  nekud,  od  nekuda, 
od  njekuda,  vidi  odnekud,  i  t.  d. 

ii&kura,  m.  der  Unpathe,  no((-kum.  Rj.  ne-kuni. 
isp.  ne  2. 

ni'lairud,  /'.  die  Bcschu-erlichkeit,  incommodum:  kad 
covjek  ostari,  onda  dogje  na  njega  svaka  nelugod 
(n.  p.  kaSalj  i  Sljepota).  Rj.  ne-lagod.  higod,  koje 
samo  ne  dolazi,  znacenje:  podudarati  se,  pristajati, 
po  volji  biti.  isp.  Korijeni  18.  po  tome  nelagod  kao 
nepovoljnost,  nevolja,  neugodnost,  teskoea. 

ncla$:odan,  nfelagodna,  udj.  matt,  unpass,  langvidtis: 
neSto  sam  nelagodan.  Rj.  za  postanje  vidi  nelagod. 
isp.  naloS. 

iiclifeiiij»?raii,  uelicemjerna,  adj.  ne-licemjeran, 
avuxo'/.piTo;,  unverstelU.  ridi  beshilan,  beshimben.  sii- 
protno licemjeran.  —  Ima  47  rijefi  koje  su  od  Sla- 
venskijeh  posrbljene . . .  nelicemjeran,  licemjerje.  Nov. 
Zav.  VI.  Namjera  je  zapovijesti  Ijubav  od  cista  srea 
i  "loj're  savjesti  i  rjere  nelicemjerne.  Tim.  I.  1,  5. 

nelovni,  nelovna,  adj.  nicht  zur  Jagd  gehorig,  non 


rcnniicus:  Pogji   8  Bogom,   moj    sokole    nelovni.  Rj. 
ne-lovni,  knji  nije  za  lov.  suprotno  lovni. 

iiMjilbak,  jiMjupka,  adj.  unlieblich,  non  amabilis: 
Jedni  vele:  neljupka  je  roda.  Rj.  ue-ljujiak.  suprotno 
I  Ijubak. 

j  licljilharail,  n&ljubavua,  adj.  u  koga  nema  Ijubavi, 
nema  ijustca,  ajTOjiyo;,  lieblos;  isp.  Ijubavan.  —  Da 
budu . . .  uerazumni,  nevjere,  neljubarni,  neprimirljivi, 
nemilostivi.  Rim.  1,  31  (sine  a/f'ectiunc). 

neijdbaznica,  /'.  ne-ljubaznica.  isp.  ne  2.  suprotno 
Ijilbaznica.  —  Ima  47  rijeei  koje  su  od  Slavenskijeh 
posrbljene  .  . .  Ijubaznica,  ncljnJiuznica.  Nov.  Zav.  Vl. 
Nazvai5u  narod  svojijem  koji  nije  moj  narod,  i  ne- 
Ijuhuznicu   Ijubaznieom.  Rim.  9,  25. 

ii^ljudi.  m.  pl.  die  Unmcnschen,  monstra  hominum. 
Ej.  ue-ljudi.  isp.  ne  2.  sing.  ne^:ovjek. 

iieraalac,  n^maoca,  m.  der  Diirftige,  inops.  Rj.  ko 
nema.  —  t^ad  mi  kazi  i  odgovori :  ili  si  tutkun  sobom 
(koji  ne  zna)  ili  zugjur  s  desom  (nemalac)?  Kov.  (57. 
suprotno  imalac.  za  nasi.  isp.  cuvalac. 

iit^malo,  (ne  malo,  malo  ne)  beinahe,  prope:  ja  sam 
nemalo  kao  i  ti.  Rj.  vidi  malo  2,  mal',  malim,  nmalo, 
zamalo,  lakom. 

neinauje,  n.  vidi  neimauje,  Rj. 

iii^niar,  »«.  die  Sorglosigkeit,  Nichtachtung,  Ver- 
nacliliissigung,  negligentia.  Rj.  ne-mar.  isp.  ne  2. 
vidi  nemarenje,  nemarljivost  1,  nemarnost,  neatost 
(nehatost).  suprotno  mar.  —  Ne  pusti  u  nemar  dar 
11  sebi,  koji  ti  je  dan.  Tim.  I.  4,  14  (vidi  zanemariti). 
Sto  je  btio  . .  .  pustiti  u  nemar  stariji  red  u  naSljedstvu. 
DM.  29.  Vojvode  prije  boja  hrabre  ugledima  i  rije- 
cima  vojnike  razbijajuci  nemar  i  strab.  DP.  79. 

iieinaraii,  nemarna,  adj.  ne-maran,  koji  ne  mari, 
nachldssig.  ridi  nemarljiv,  neatan  (nehatan).  —  Ko 
je  nemaran  u  poslu  svom  brat  je  raspikudi.  PriC.  18, 
9.  Ne  mogob  ostati  nemaran  prema  koristi  duSe  svoje. 
DP.  370. 

iieiliiVreiijc,  n.  vidi  nemar.  Ej.  i  syn.  ondje. 

neiiiarT.s,  m.  Hans  ohne  Sorge,  negligens,  cf.  ne- 
briga.  Rj.  ne-mari5,  tko  ne  mari:  Vi  ste  pravi  ne- 
mfcris  za  sebe!  Straz.  1887,  382.  vidi  nemarnik.  — 
rijeci  s  takrim  jiast.  kod  blutiS. 

iiciiii\rljiv,  adj.  Rj.  —  1)  fahrldssig,  negligens. 
Rj.  ne-marljiv,  koji  ne  mari  za  koga  Hi  za  sto.  vidi 
nemaran,  bestuzan,  nehatan.  —  Niko  da  ne  postane 
nemarljiv  za  tvoju  mladost;  nego  budi  ugled  vjernima. 
Tim.  I.  4,  12  (nemo  contemnat ;  Nieinand  mtisse  rer- 
achten).  Koji  (robovi)  imajn  krstene  gospodare,  da 
ne  postaju  nemarljici  za  njili  sto  su  braca.  G,  2  (non 
contemnant ;  sullen  sie  nicht  verachten).  —  2)  koji 
nije  )iiarljiv,  nije  piomnjiv :  kao  lijen.  vidi  nepoman. 
suprotno  raarljiv.  —  Lijenost  navodi  tvrd  san,  i  ne- 
marljiva  duka  gladovace.  Pric.  19,  15. 

iicm^rljivac,  nemarljivca,  m.  ein  fahrliissiger 
Mensch,  homo  negligens.  Rj.  nemarljiv  covjek. 

iiCli]i\rIjivost,  uemarljivo.sti,  f.  vidi  nemar.  Ej.  i 
si/n.  ondje.  osobina  onoga  koji  je  —  IJ  nemarljiv 
(I)  za  sto,  koji  je  nemaran,  neatan  —  2)  nemarljiv 
(a),  nepoman,  kao  lijen.  vidi  nepomstvo,  lijenost. 

iicmftrnTk,  nemarnika,  m.  Stulli.  nemaran  covjek. 
vidi  nemari.4.  cf.  nebriga.  —  To  je  nemarnik  koji  de 
ostati  neznaliea  dok  je  god  ^iv.  Zlos.  292. 

iicmiVriiost,  nemfirnosti,  f.  ridi  nemar.  Rj.  i  sgn. 
ondje.  —  Boj  .  .  .  nije  zadrzao  od  nametanja  mosta, 
nego  su  8  takom_  slobodom  i  nemarnoseu  za  zivot 
radili,  da  su  .  .  .  Zitije  71. 

1.  n^niati,  /'.  die  I'nmutter,  non-mater :  Vi  kazite  nc- 
materi  mojoj.  Rj.  ne-mati.  vidi  ne  2.  suprotno  mati. 

3.  nemati,  nemam,  v.  impf.  Rj.  ne  imati,  iza  ne  moze 
i  postati  suglasno  j :  nejmati,  a  tada  j  najvise  otpada: 
nemati.  —  I,  1)  nicht  haben,  non  habeo.  Rj.  vidi 
ne  imati,  nejmati.  —  2)  nema  vina,  es  ist  kein  ^Vein 
da,  deest:  nema  ga  kod  kude;  nema  ni.5ta.  Ej.  kao 
nije.  —  3)  nemam  kud :  Nema  kudc  Koninen  barjak- 


iicincstar 


—  797  — 


noiiadnji 


tare.  Kj.  —  II.  fa  se,  refleks.  Hi  pass,  n^mati  se, 
nema  se.  cf.  imati  se,  nicht  auf  die  Welt  Icommen, 
non  nasci:  Nemade  se  jedno  muAko  Cedo,  no  s'  imade 
jedna  zinija  Ijuta.  Rj.  kao  ne  loditi  se. 

ntVmi'star,  iibniestra,  m.  ne-mestar.  isp.  ue  2.  sti- 
profno  meStar,  l;uje  I'idi.  —  U  ncmeUru  nije  meStar. 
DPosl.  141. 

n^iuiliee,  ulme  Schonunii,  unharmherzig,  misere: 
udario  ga  nemilice,  troSi  novce  nemilice.  Rj.  nidi  bez 
mila,  neStedice.  ne-miliee,  kau  bcz  milosti,  ne  zaleci. 
—  Ovaj  (tekao)  s  duSinom,  a  ovaj  (jede)  s  druzinom. 
(.  .  .  imanje  .  .  .  dopadiie  kakvome  koji  ga  nemilice 
troJi  i  prosipa).  Posl.  238.  Gospod  poti'  nemilice  sve 
stanove  Jakovljeve.  Plaf  2,  2.  Hode  li  za  to  izvlaciti 
mre^.u  svojii  i  jednako  ubijati  narode  nemilice?  Avak. 
1,  17. 

ii^milo,  uiiheb,  inarute:  Memilo  je  Petar  dozivaie, 
ntmilo  se  Joka  odzivaie.  Rj.  ne-milo,  adv.  od  nemio. 
suprotno  milo. 

iicniil6sr(laii,  nemiirisrdna,  ndj.  Stulli.  unharm- 
herzig, immisericors.  ne-milosrdan,  u  kojegii  je  ne- 
milo.'itico  srce.  suprotno  milosrdan. 

iicniild.sfgjc,  «.  Stulli.  I'libarmherzigkeit,  immise- 
ricordia.  suprotiw  milosrgje. 

ni^milost,  nfemilosti,  /'.  die  Ungnade,  offensu.  Rj.  ne- 
inilost,  isp.  ne  2.  suprotno  milost.  —  Onima  koji . . . 
pokoravaju  se  nepravdi,  nemilost  i  gnjev.  Rim.  2,  b. 
Sinovi,  koji  bijahu  u  ttemilusti  kod  oca.  DM.  11. 

niMiiilostiv,  adj.  unharmherzig,  imviisericors.  Rj. 
ne-milostiv.  ridi  nemilosrdau.  suprotno  milostiv.  — 
Pored  svega  prevelikoga  bogastva  bio  vrlo  tvrd  i  ne- 
milostiv.  Rj.  Sla.  Svekrva  bija5e  lukava  i  ncmilostiva 
na  .nrote.  Npr.  8.3.  Nemilostiv  je  ptivima  svojim  kao 
da  nijesii  ujegovi.  Jov  39,  10. 

iiciniiiovan,  nemhiovna,  adj.  ne-minovan,  sto  ne 
I'e  i  ne  moze  minutikoga;  unvermeidlidi,  unuushlei- 
blich,  inevitahilis.  —  Pripremali  su  .  .  .  Turcima  — 
neminovnu  pogibiju.  Zim.  152. 

ii6iiiio,  nimila,  adj.  unlieb,  uiiangenehm,  ingratus: 
od  neviila  do  iiedraga  (n.  p.  potucati  se.  Po.sl.  234). 
A  da  vidis  nemila  sastanka.  Jesii  1',  brate,  rane  od 
vidanja,  il'  su,  reee,  od  smrti  nemile.  Rj.  ne-mio.  adv. 
nemilo.  suprotno  mio.  —  ICo  bi  imao  dvije  zene, 
jednii  raihi,  a  dnigu  nemihi.  Mojs.  V.  21,  17. 

lieiiiir,  m.  die  Unruhe,  inquies.  Rj.  ne-mir.  isp. 
ne  2.  isp.  nespokojstvo.  suprotno  mir.  —  Neimanje 
nemir  od  svijeta.  Posl.  201).  Kad  su  u  zeudji  kake 
bune  i  nciniri.  Danica  2,  SO.  Eazumevsi,  da  .se  iSrbija 
nije  umirila  ...  i  da  se  sad  tek  pravi  nemir  otvoriti 
moze.  f),  32. 

n^lliTraii,  iienurna,  adj.  unruhig,  inquietus:  Mirno 
srce  Koga  moli,  a  nemirno  suze  roni.  Rj.  ne-miran. 
suprotno  miran.  —  Kao  ziva  kaze  se  za  oStro  ne- 
mirno dijde.  Rj.  15Sa.  Prnjicav,  ncmiran,  n.  p.  konj. 
Rj.  602b.  Kao  da  mu  sto  siljaka  pod  kozu  ugje  (tako 
je  nemirnn).  Posl.  130.  Miran  kao  jare.  (Kewiran). 
17i).  (ilavni  kmet  .  .  .  moze  neniirnim  Ijudima  i  ski- 
taCima  udariti  do  25  batina.  MiloS  li)l. 

XfemTrko,  »«.  der  f 'H-mirko.  cui  nomen  Mirko  male 
conrenit.  Rj.  Ne-mirko,  Mirko  konie  to  ime  slabo  do- 
likuje. 

n^iiiTniTk,  m.  nemiran  covjek:  Da  bi  ucinio  da 
zamukne  neprijatelj  i  nemirnik.  Ps.  8,  2.  Vino  je 
podsmjevae  i  silovito  pii'e  nemirnik.  Pric.  20,  1.  (.)pa- 
\\ie  kraj  Moavu  i  tjcnie  nemirnicima.  .Jer.  48,  45. 

neiiiirn6(-a,  /'.  ne-mirno('a,  osobina  onoga  koji  je 
nemiran.  suprotno  mirnoca:  Od  ncinirnoce  i  Ijutine 
kopa  (konj)  zemlju.  Jov  3!i,  27. 

iienijcreii,  adj.  upravo  glagolski  II.  pridjer  od  ne 
mjeriti.  koji  se  ne  moze  mjeriti;  unermesslich,  im- 
mensus.  vidi  bezmjeran.  —  Al'  besede  sestre  Seku- 
line:  -Ujko  Janko,  nemereno  hlago!  ti  ne  vodi  Se- 
kulu  ne(''aka.  Npj.  2,  506. 

ii&niue,  nemot'i,  /'.  die  Krankheit,  morbus.  Rj.  ne- 


mod.  kao  slabost,  bolest.  —  Nemoc  od  oCi  laktom  se 
lijec'i.  DPosl.  77.  Iscjcljujw'i  svaku  bolest  i  svaku 
nemoc  po  Ijudima.  Mat.  4,  23. 

n^nioean,  nemo(:^na,  adj.  krank,  aegrotus.  Rj.  ne- 
moi^an,  kao  slab,  bidestan.  —  Hzmi  na  nemocnu  stranu. 
(Kad  se  ko  zateze,  te  ne  ('•c  da  jede  izgovarajuci  se 
da  ne  mo:ie,  a  misli  se  da  moie).  Posl.  331.  Zlo  dijete 
bolje  je  nemoi'no  neg  zdravo.  DPosl.  157.  Od  djeteta. . . 
ni  jedno  tivince  ne  dolazi  na  svijet  tako  nemodno  i 
tako  jadno.  Pripr.  116. 

iiciii6(-i,  nemfigu,  r.  impf.  krank  sein,  aegroto : 
neSto  nemogu.  Rj.  ne-mo6i,  kao  biti  nemocnu.  v.  pf. 
sloz.  iznem6di,  prenemjidi,  zanembdi.  v.  imp.  .tloz.  pre- 
nemAgati  se. 

iicmdi-iiica,  f.  vidi  Itolesniea.  Rj.  nemocnu  zena. 
vidi  nemotujica. 

neiii6eiiTk,  nemoi^uika,  m.  der  Kranke,  aegrotus, 
cf.  bolesnik:  Neniornik  malo  jede,  a  mnogo  troSi  (Posl. 
207).  Rj.  nemocan  covjek.  vidi  nemotnjik.  —  Kad  ne- 
mocnici  vikaju.  i  lijecnici  dobivaju.  DPosl.  42. 

iipiiidji'o.sa,  /'.  (u  Boei)  koji  (kai^e  da)  ne  moie,  der 
sich  steilt  als  ob  er  nicht  kontic,  qui  se  non  posse 
dicit:  Nemogose  pojedose,  a  nekdeSe  sve  popise.  Rj. 
ne-mogo5a.  isp.  neznado.^a.  kako  je  rijei  zenskoga 
rod.t,  moze  se  reci  i  za  zensko  celjade.  —  rijeci 
s  fakim  nast.  kod  bjeloSa. 

u6iiiogueT,  adj.  gram,  upravo  I.  pridjev  od  glagola 
ne  mogu.  znacenje:  sto  ne  moze  biti,  unmoglich,  im- 
possibiUs.  suprotno  mogu(5i.  —  NiSta  ne  ce  vam  biti 
nemoguce.  Mat.  17,  20.  Ljudima  je  ovo  nemoguce,  a 
Bogu  je  sve  mogiu'e.  19,  26.  Njima  je  posao  g.  N.  . . . 
gotovo  nemogucim  niinio.  Rad  15,  179. 

n^mSj,  nfemojte,  nicht  doch,  noli,  nolite,  cf.  moj  : 
Du5e  naSe  gnbiti  nemojmo.  Rj.  ne-nioj.  ni-moj  (od 
ne  mozij.  Korijeni  156.  suprotno  de,  dede,  dela.  — 
a)  sing.  A.  Xemoj.  B.  Moj  Boga  mi.  Rj.  365b.  Nemoj 
da  se  plaSiS.  Npr.  61.  Nemoj  se  srditi  na  mene  .  .  . 
Nemoj  da  ideS  ni  poSto !  196.  Nemoj  da  se  svagjamo 
ja  i  ti.  Mojs.  I.  13,  8.  Bog  rece  Avramu :  nemoj  da 
ti  je  krivo  radi  djeteta  i  radi  robinje  tvoje.  21,  12. 
Neka  dogje  car  i  singe  njegove  .  .  .  Car  rece:  nemoj, 
sine,  nemoj  da  idemo  svi,  da  ti  ne  budemo  na  tegotn. 
Sam.  II.  13,  25.  Idi,  isti  n  name  praznijeh  sudova  .  .  . 
nemoj  malo  da  iStes.  Car.  II.  4,  3.  —  6^  plur.  vidi 
nete.  —  Dogjite,  nemojte  da  ne  dogjete.  Rj.  306a. 
Nemojtc  da  ga  ubijemo.  Mojs.  I.  37,  21.  Nemojte 
otkrivati  glava  svojih.  III.  10,  6.  Zar  cete  toga  radi 
stajati  neudate?  Nemojte,  kceri  moje.  Rut  1,  13. 

iiciuutnjica,  /".  r«rfi  nemocnica.  Rj.  .  .  .  tnji  prema 
.  .  .  cni,  isp.  bozitnji  i  bozicni. 

iicniotiijTk,  nemotnjika,  m.  vidi  nemocnik.  Rj.  — 
Nemotnjik  malo  jede,  a  mnogo  tro.y.  Posl.  207. 

iiena,*  /'.  ridi  niajka  (po  Bosni,  osobito  kod  Srba 
Turskog  zakona):  Oj  starice  Osmanova  ncno!  uzmi 
mene  za  Osmana  tvoga.  Rj.  —  Kad  je  neni  taka 
knjiga  doMa . . .  ona  tajom  drugn  sitnu  piSe.  Npj.  3,  2(X). 

\6iirul,  m.  ime  musko.  Rj.  —  nad  (apes),  Ne-nud. 
Osn.  16. 

iiSliadan,  dna,  adj.  (uC.  (J.)  unrcrhofft,  insperatus: 
Nenadno  te  grdilo  naslo!  Otkud  knjiga,  ognjem  iz- 
gorjela,  sto  je  tako  smrlna  i  nenadna.  Rj.  ne-nadau, 
ccmu  se  tko  ne  nada.  vidi  nenadnji  ;  iznenadan,  iz- 
nenadnji.  —  Da  se  cuva  i  krije,  da  je  nenadno  cndo 
ne  nagje.  Npr.  215.  Da  te  sacnva  Bog  od  nenadne! 
(smrti  ili  drnge  kake  nesrece).  Posl.  5().  Neka  dogje 
na  njega  pugibno  noiadna.  Ps.  35,  8.  Nestaje  ih  od 
nenadne  straliotv!  73,  19. 

iienrulnn,  (u  Boci)  vidi  iznenada.  Rj.  adv. 

nciiruliijT,  adj.  vidi  nenadan,  iznenadan,  iznenadnji. 
isp.  za.  n<(st.  krajni  i  krajnji,  sndni  i  sudnji,  zapadui 
i  zapadnji,  i  t.  d.  —  Nadaj  se  ncnadnje.  nek  te  ne 
nagje  nenadnja.  DPosl.  68.  Nenadnja  ga  nagje.  78 
(t.  j.  smrt  ili  druga  kaka  nesreca.  isj).  kod  nenadan 
primjer.  Posl.  56). 


noniisit 


—  798 


iicpik 


neniisit,  »».  der  Kimniersutt.  iiisutiabilis.  Rj.  ne- 
n.'isit,  fidi  nesTt.  koflii  ttije  moci  nasiiiti. 

nem\lir'on,  adj.  upravo  glagolsl-i  II.  pridjec  od  ne 
nauciti.  ne-nau(5en,  indoctus,  vngelehrt:  Neke  stvari 
leJke  razumjeti,  koje  nenauceni  i  neiitvrgjeui  izvrdu. 
Petr.  11.  o.  It),  vidi  neiu'an. 

iiciiiU'idjt'ti,  ueuavidim,  v.  impf.  Rj.  ne-navidjeti. 
.iiiprotno  navidjeti.  —  1)  hasseii,  odisse,  cf.  mrziti. 
Rj.  —  TeJko  onomu  koga  nitko  nenavidi.  DPosl.  126. 
Gnjev  ujejrov  rastrze  me,  nenavidi  me,  ikrgude  zubima. 
Jov  IG,  9.  Pogledaj  neprijatelje  moje...  kakvom  me 
pakosnom  nenuvisiu  nenatide.  25,  19.  —  2)  sa  se, 
recipr.  einunder  haasen,  alius  alium  odit,  cf.  mrziti 
se.  Rj.  V.  pf.  poneviditi  se. 

neiiitviduiea,  /'.  die  Husserin,  osor.  Rj.  koja  nena- 
ridi  (mrzi).  —  Posiplju  Djome  (varicom)  uljanike: 
sUrocnici  i  urocnice  niz  iilicii ;  —  nenavidnioi  i  ne- 
nacidnicc  niz  ulicii...  a  moje  cele  put  istoka  uz  ulicu. 
Rj.  5ib. 

ueniividnik,  m.  der  Has/^er,  osor.  Rj.  I'oji  nenavidi 
(mrzi).  vidi  kod  nenaviduiea  primjer  is  Rj.  54b.  Sve 
klelve  ove  obiutide  Gospod  Bog  tvoj  na  neprijatelje 
tvoje  i  n<t  nenavidnike  tvoje,  koji  su  te  gonili.  Mojs. 
V.  30,  7. 

iieiisividiiTkov,  adj.  sto  pripada  nenavidnikti :  Sa.- 
cuva  ih  0(7  ruke  nenavidnikove,  i  izbavi  ih  iz  ruke 
neprijateljeve.  Ps.  106,  10. 

noiiilviddst,  uenavidosti,  f.  (u  Boci)  derHass,  odium, 
cf.  mrzost.  Rj.  vidi  nenavist.  —  Tko  se  zahvaljuje, 
nenavidost  probugjuje.  DPosl.  133. 

iiciiiivigjeiijc,  n.  das  Hassen,  odium.  Rj.  verb, 
od  1)  nenavidjeti,  2)  nenavidjeti  se.  —  1)  radvja 
kojom  tko  nenavidi  koga.  —  2)  radnja  kojom  se  n.  p. 
dvojica  nenavide. 

iicuiiA'ist,  f.  vidi  neuavidost,  mrzost,  mr'znjn:  Po- 
gledaj neprijatelje  moje  .  .  .  kakvom  me  pakosnom 
ncnacisin  nenavide.  Ps.  25,  19. 

iiciiitzoi-nii,  nenilzoi^na,  adj.  Stulli.  koji  nije  na- 
zocan:  abicesend,  ahsens.  suprotno  nazodan. 

iieniii,  adj.  vidi  nanin.  Rj.  .Ho  pripada  neni  (mujci). 

iieiiiiti  se,  nenem  se,  v.  r.  pf.  u  rijec'ima:  ko  mi 
ti  se  nenu  gonenu,  heim  Aufstellen  eines  Biithsels,  ii 
Risnu,  a  po  drugijem  mjestima  govori  se:  Sto  mi  ti 
je  za  sto?  Rj.  pogudi  mi  sta  je  to?  —  gonetati,  za- 
gonetati ;  gonenuti,  zagoneniiti.  —  bi(5e  odbaceno  go 
u:  nenuti  se.  Korijeni  70. 

ncobieau,  nedbiCna,  adj.  ungeuohnt,  insuetus:  Tav- 
nica  je  kuda  neohicna.  Keohii'nu  oka  i  pogleda.  Rj. 
ne-obican,  cemu  se  nije  moci  lako  ohiknuti.  suprotno 
obican  1.  —  Neobika,  ko  je  covjeku  neobicno.  Rj. 
417b  (sujnotno  obicni).  Neobican  junak  pogledati . . . 
Sto  mil  rigji  po  ramenu  brci,  ncobiina  oka  i  pogleda, 
one  ti  je  Tomkovic  Ilija.  Xpj.  3,  156.  Jer  t'e  Gospod 
ustati  ...  da  ucini  djelo  svoje,  neobicno  djelo  svoje, 
da  svrJi  posao  svoj,   neo'.Acan  posao  sroj.  Is.  28,  21. 

iic6bika,  f.  (u  Dubr.)  Sto  je  covjeku  neobicno,  die 
Ungeuohnheit,  insolentia.  Rj.  ne-obika. 

iicobrczaiije  (ueobrezauje.  Stulli),  n.  verb,  od  ne 
obrezati.  —  Ima  47  rijeci  koje  su  od  Slavenskijeh 
posrbljene  .  .  .  obrezanje,  neobrezanje.  Nov.  Zav.  VI. 
Obrezanje  pomaze  ako  zakou  drziS;  ako  li  si  pre- 
stupnik  zakona,  obrezanje  je  tvoje  neobrezanje  postalo. 
Rim.  2,  25. 

iicodgovi'iraiije,  n.  verb,  od  ne  odgovarati.  —  Jedno 
bilje,  docno  lijeganje,  dnigo  bilje,  lano  ustajanje, 
trece  bilje,  neodgovaranje.  Here.  1S2.  U  dvoru  je  sre(;u 
dijelila:  svekrovima  daleko  pradenje,  svekrvama  ne- 
odgovaranje. Kov.  93. 

ncudoljiv,  adj.  ne-odoljiv,  cemu  se  ne  maze  odo- 
Ijeli;  unwiderstehlieh.  —  BeSe  i  u  mene  i  u  nje  neka 
neodoljiva  sila,  koja  nas  privlacaSe  jeduo  drugome. 
Megj.  90  U  toliko  su  niali  ^narodi)  teSki  svojoin  ««- 
odoijivom  netrpljivoscu,  koja  dolazi  od  prirodne  bo- 
jazni  za  se.  Zlos.  54. 


Iic6drc8jeil,  adj.  upravo  glagolski  II.  pridjev  od 
ne  odrediti.  ne-odregjen,  unbestimmt,  indcfinitus,  in- 
finitus.  —  Nucina  imaju  dva  kao  osobita  oblika: 
neodregjeni  i  zapovjedni;  nacin  odregjeni  zovu  se  sva 
vremena  ujedno.  Ubl.  2. 

iicodregjcnost,  osobina  onoga  sto  je  neodreg,jeno ; 
die  Unbestimmtheit.  —  Dodajte  k  tome  .  .  .  neodre- 
gjenost  u  davanju  ^asova  za  predmete  i  za  nastav- 
nike.  Zlos.  27. 

nc6grani(!'Cll,  adj.  upravo  glagolski  II.  pridjev  od 
ne  ogranifiti.  ne-ogranicen,  unbegrenzt,  infinitum,  in- 
terminatus.  suprotno  ogranicen.  —  MiloS  je  neogra- 
niceni  gospodar  u  8rbiji.  Milos  188. 

iioojicra,  f.  schunitziges  Frauenzimmer,  mulier  squa- 
lida.  Rj.  ne-opera,  koja  se  ne  pere,  zensko  neoprano, 
necisto.  vidi  neopranica.  —  za  oblicje  isp.  loncftpera, 
sudi'ipera. 

iietVpTsiin,  adj.  upravo  glagolski  II.  pridjev  od 
ne  opisati.  ne-opisan,  sto  se  ne  moze  opisati,  unbe- 
schreiblich :  Sa  neopisanom  silom  i  hrabrosti  udare 
na  njih.  Jlilos  83.  Koji  su  se  neopisanim  juuastvom 
branili.  Zitije  32.  Hriste,  koji  sve  ispunja.S,  neopisani. 
DP.  166.  isp.  neiskazani. 

ni'opon'iciio,  adr.  absque  testamento  intestato,  vel 
nullo  testamento  facto.  Stulli.  bee  oporiike,  ne  ucinivsi 
oporuke.  suprotno  oporueno. 

ii&opraii,  adj.  ungewaschen,  illotus:  Sedam  kuda, 
devet  bunareva,  i  joS  su  ini  zene  neoprane.  Rj.  ne- 
opran.  isp.  ne  2.  necist.  —  Ne  bi  mu  ni  oraha  iz 
ruku  uzeo.  (Tako  je  neopran  i  gadan).  Posl.  193. 

iico]ir:liiiea,  /'.  vidi  neopera.  Rj.  neopntnu  (ne- 
cista)  iena. 

ncoprtiiiStiiia,  f.  der  Schmutz,  die  Unreinlichkeit. 
immunditia:  izjede  ga  neopranstina  (kad  ko  dugo 
kosulje  ne  mijenja).  Rj.  osobina  onoga  .ito  je  ne- 
oprano, necisto.  -isp.  ne<?istota.  rijeci  s  takim  na.H. 
kod  gospo.Stina. 

lieosjctljiv,  adj.  ne-osjetljiv,  koji  ne  osjeca,  koji 
lako  ne  osjeti,  nije  osjdljiv,  unempfmdlich,  insensi- 
bilis.  isp.  netSntljiv.  suprotno  osjetljiv.  Ima  rijeci  84 
koje  sam  ja  nacinio  .  .  .  neistrazljiv,  neosjetljiv,  ne- 
pokolebljiv.  Nov.  Zav.  VII.  Dade  im  Bog  duha  ne- 
osjetljivogu,  oci  da  ne  vide,  i  uM  da  ne  cnju.  Rim. 
11,  8. 

iiSotesiiii,  adj.  ungchobelt,  rudis  fsagt  man  einem 
Menschen),  horridus.  Rj.  ne-otesan,  kaze  se  covjeku. 
koji  nije  nimalo  uljudan,  izobrazen. 

nc6zenjen,  adj.  upravo  glagolski  II.  pridjev  od  ne 
ozeuiti  se.  ridi  nezenjen,  unrerheirattt,  ledig,  liber, 
caelebs.  isp.  bezeu.  —  Be(?ar,  covjek  neozenjen.  Rj. 
23b.  Bio  coek  neozenjen,  paga  jedni  nudili  gjevojkom, 
drugi  udovicom,  tre(5i  puStenicom.  Npr.  154.  .(a  se, 
care,  nisam  ozenio.  i  ti  s',  care  bio  neozenjen.  Npj. 
2,  432. 

ii&panit't,  f.  {loc.  nepameti),  ne-pamet,  suprotno 
plimet  :  Xcpamet  ubija  se  u  pamet.  DPosl.  78. 

ne|)ik£iijn,  f.  ne-paznja,  sujjrotno  paznja.  —  Uza 
se  maSi  za  kovfieg  Bozji  ...  I  Gospod  se  razgnjevi 
na  Uzu,  i  udari  ga  Bog  ondje  za  tu  nepaznju.  Sara. 
II.  6,  7.  Ova  nevjeStina  i  nepuznja  izdava6eva  ne  da 
vjerovati.  Rad  6,  212. 

iiiipco,  n.  vidi  nebo  3.  Rj.  upraro  dem.  od  nebo 
(h  ustima). 

ii&peio,  n.  (u  Backoj)  otisao  u  nepelo,  t.  j.  gdjc  se 
ne  pjera,  bez  traga,  propao.  Rj.  u  istocnom  govoru. 
u  juznom  nepijelo. 

ii6|iljolo,  )(.  u  juznom  govoru .  vidi  nepelo. 

iicpik!  —  J)  cf  pik.  Rj.  —  Xepik  povre!  (u  Badkoji 
kad  dijete  u  igri  ne  pogodi  gdje  bi  trebalo,  pa  bi 
htjelo  po  drugi  put  da  gagja,  i  znaci  da  po  drugi 
put  nije  slobodno.  Rj.  417b.  Ako  li  onaj  koji  trli 
prije  reie:  ^nepik"  ouda  ve(?  ne  pomaze  nista.  Rj. 
499b.  —  2)  nepik  nel    ivird  nichts  daraus,  non  me 


ncplodiiii 


799  — 


iiepusrcdaii 


deeipies.  Rj.  od  toga  ne  ce  biti  nista,  ne  cvs  me  pre- 
variii.  isp.  raspik. 

neplodan,  nfeplodna,  adj.  koji  nije  plodan.  vidi 
neplodovit,  i  syn.  otulje.  —  Ne  fe  biti  u  tebe  ni 
muSkoga  ni  zenskoga  neplodna,  ni  megju  stokom 
tvojom.  Mojs.  V.  7,  l-t. 

ni'plod6vit,  adj.  ne-plodovit,  sto  nije  plod  no.  vidi 
neplodan,    nerodan,   nerodljiv,   be/rodan.  —  Bogatac  I 
je  uedarovit  kako  stabar  neplodocit.  DPosl.  7.  j 

iit^pobjednn,  n&pobjedna,  (idj.  ne-pobjedan,  Voji  se 
ne  moid  puhijediti;  invincihilis,  wniibervindlich.  isp, 
pobjedau.  —  NajviJe  su  s  toga  (Crnogorci)  nepohjedni, 
jer  su  sqbom  rogjeni  vojniii,  jer  se  smrcii  smiju  i 
rugaju.  !^(!ep.  mal.  74. 

uepoein-pOljc,  n.  u  ovoj  zagoneci:  Mitvi  zivoga 
nosi  preko  nepocin-poljci.  Rj.  odgonetljaj :  barka  kad 
se  ko  u  DJoj  vozi  preko  mora. 

nep6f  iiistvo,  n.  ne-pocinstvo,  sto  se  ne  cini  onuko 
kako  treha  nego  naprotiv.  M.  Gj.  Milic'evid.  i  akc. 
od  njega.  ue-pO(5instvo,  za  drugu  polu  isp.  poeiniti 
(trista  jada).  fidi  beJcinje,  uedjelo,  Untliat,  nefas, 
maleficium.  —  Ko,  braco  moja.  nije  imao  udova  popa 
kraj  ku<;e,  ne  zna  5to  su  jadi !  .  .  .  Xe  mislim  ja  ni 
o  kaku  nepoiinstvu:  nego  nejma  ko  rubina  oprat'. 
Zim.  23-1.  ^  i 

iiepudoba,  f.  (u    Hrv.i  das  J'ngeliener,  iiionstrum:  \ 
nepodobo  jedna!  Rj.  ne-podoba.  sto  kao  da  nije  2^0- 
dobno  (corjcku),  kao:  cudoviste,  nakaz,    nakaza.  vidi 
nepodopstina.  —  doba,    dob  (f.),  nepodoba,  podoban. 
Korijeui  108. 

iiopodobaii,  nep6dobna,  adj.  indecorus,  incongruus, 
imporfinms.  Stulli.  ne-podoban,  koji  nije  pristojan, 
prikladan,  onakav  knkav  treba  da  hude:  unziemlich. 
za  suprotno  isp.  podoban. 

ncpodopstiiin,  f.  dedecus  —  bratu  skazaJe,  kako 
je  kralj  nepodopstimi  ufiinio  kraljevstvu.  Stulli.  ne- 
podobna  stvar.  vidi  nepodoba.  —  rijeci  s  takim  nast. 
kod  gospostina. 

ue|)6g:odan,  nepi>godna,  adj.  unvertragsam,  im- 
portunus:  8vatovi  se  braca  pogodi5e,  no  imadu  ne- 
pogodna  druga,  a  na  konju  zlosretnu  gjevojku.  Rj. 
ne-pogodan,  s  kojim  se  nije  moei  pogagjati.  vidi 
mu^an.  —  Xepogodan  je  bio  za  one  koji  su  htjeli 
da  mu  zapovijedaju,  ali  prema  svojijem  podiucnicima 
i  drugovima  bio  je  vrlo  Ijubazan.  Sovj.  76. 

nopoiniaiijo,  w.  verb,  od  ne  poimati.  radnja  kojom 
tko  ne  poima  sto.  - —  Neznanje,  nepojimanje  svoje 
duznosti.  Zlo.s.  20  (nepo/j'manje,  pogresno). 

ncpokolc'bljiv.  adj.  ne-pokolebljiv,  sto  se  ne  maze 
pokolchati :  iincrschiitterlich,  iininobilis,  stabilis.  isj). 
nepomican.  —  Ima  <54  rijeei  koje  .sam  ja  nacinio  ... 
nepokolebljiv,  neprimirljiv.  Nov.  Zav.  VII.  Da  bi  u 
dvjema  nepokolebljivijem  stvarima  imali  jaku  utjehu. 
Jevr.  6,  IS,  Trijesio  je  tvoj,  Boze,  vjeOan  i  nepoko- 
lebljiv. Ps.  45,  li.  Budi  nepokolebljiv  prema  zeljama 
nevaljalijem.  DP.  8*>.  Da  bi  joj  (trpezi)  bio  nepoko- 
lebljiv temelj.  350. 

nopokol^bljivost,    nepokolfebljivosti ,     f.    osobina 
onoga  sto  je  ncpokolebljiro :  Ugleda  se  v,   nepokoleb-  , 
Ijivosti  na  Hauanejku.  DP.  99.  ! 

ii&pokSraii,  nL-pokorna,  adj.  ungehorsam,  irider-  ' 
spenstig.  dicto  non  audicns.  Rj.  ne-pokoran.  vidi  ne- 
poslusan.  suprotno  pokoran.  —  Da  su  to  ucinili  Ijndi 
nepokorni  bez  njegova  znanja  i  dopustenja.  Kov.  28. 
Da  budu  .  .  .  nepokorni  roditeljima.  Rim.  1,  30.  Ali 
je  u  naroda  onoga  srcc  uporno  i  nepokorno.  Jer.  5,  23.  ' 
adv.  Posto  car  i  njega  zapita  ...  on  yiepokorno  od- 
govori.  Npr.  237. 

ucpokurnost,  nepokornosti,  /.  der  UngeJiorsam, 
inohedientia.  Rj.  osobina  onoga  koji  je  ncpokoran. 
isp.  neposluh,  neposlusnost,  neposlu.Sanje.  suprotno 
pokornost.  —  Ovi  poturfieuici  ...  to  pokazuje  i  da- 
naSuja  njibova  nepokornost  Sidt(in-M(dimutu.  Kov.  6. 


nSpokrctan,  nepokretna,  adj.  ne-pokretan,  sto  se 
ne  moze  pokrenuti,  nnbeweglich,  immobilis:  Djevoj- 
kama  se  dade  dijel  od  pokretnoga  imanja,  a  nepo- 
kretna ostaje  stozeru.  Rj.  714b.  Ako  aamo  ostanete 
u  vjeri  utemeljeni  i  tvrdi,  i  nepokretni  od  nada  je- 
vangjelja.  KoloS.  1,  23.  blCigo  .  .  .  dobro,  imanje  .  .  . 
inoze  biti  i  veliko  i  malo  pokretno  i  nepokretno. 
DaniiK;  ARj.  399b. 

iiep6iiiaii,  nepfimna,  adj.  ne-poman,  kao  nemarljiv, 
nemaran,  neatan.  suprotno  pomnjiv,  pomljiv.  —  JVc- 
pomnu  tezaku  niisi  sjeme  izjedu.  DPosl.  78. 

iiepoiiii^niea,  /'.  (u  Risnu)  uz  (5asne  poste  govori  se 
rajesto  zmija,  jer  kazu:  koliko  je  god  puta  u  vrijeme 
casnoga  posta  ko  poimence  spomene,  toliko  6e  je 
puta  onoga  Ijeta  vidjeti.  Rj.  isp.  nepomenik,  nepo- 
menuSe.  sto  ne  valja  poimence  pomenuti. 

iiepomenTk,  nepomenika,  m.  t.  j.  priSt,  Eiiplie- 
mistnus  fUr  eine  gefiihrliche  Beule^  tuberis  genus 
(susrjii's-riz'tiq).  Rj.  i-tp.  nepomenica,  nepomenuSe. 

iicpoini'iiiise,  f.  pi.  Rj.  ne-pomenu5e,  kojih  ne 
valja  I  oimence  pomoiuti.  isp.  nepomenica,  nepo- 
menik. —  1)  nekake  kraste  na  djeei,  eine  Art  Kinder- 
bhtttern,  variolae  (inaedam.  Rj.  —  2)  nekake  bubine 
u  djeci.  Rj.  —  rijeci  s  takim  nast.  kod  ajgiruJa. 

iiepoiiiicaii,  nepomicua,  adj.  immobilis  —  megju 
valim'  straha  opaka  nepomicna  uzdrzi  se.  Palmotic. 
Stulli.  suprotno  pomican.  —  Nekoliko  trenutaka 
JMiloS  stajase  nepomican.  Mil.  180.  unbeneglich.  isji. 
nepokolebljiv,  nepokretan. 

nep6iiiii-iiost,  nep6micnosti,  f.  defectus  nwtus. 
Stulli.  osobina  onoga  sto  je  nepomicno.  Unheiveglich- 
keit.  suprotno  pomicnost. 

iiopuiiiiija.  /'.  Stulli.  vidi  nepomstvo.  suprotno 
pomnja. 

nepomstvo,  n.  osobina  onoga  koji  je  nepoma-n. 
vidi  nepomnja.  isp.  nepaznja,  nemar  (i  syn.  ondje). 
suprotno  pomnja,  pomlja.  —  Nepomstvo  gotovo 
uboJtvo.  DPosl.  78. 

nopopravan,  n&popravna,  nepoprAviv,  nepoprav- 
Ijiv.  adj.  inemendabilis,  irreparabilis.  Stulli.  ne-po- 
pravan,  ne-popraviv,  ne-popravljiv,  sto  se  ne  da,  ne 
moze   se  popraviti:  unverbesserlich,   incorrigibilis. 

iieporeeiv,  iieporceaii,  cna,  iicporefiv,  adj.  irre- 
vocabilis  —  nasaje  volja  nejioretjin.  Palmotic.  Stulli. 
sto  se  poreci  ne  maze:  unwiderruflicli. 

n&posliih,  m.  ne-posluh,  vidi  nesluJanje,  nepo- 
sluJnost;  neposlu.^anje,  oglusak,  nepokornost;  Tlnge- 
horsam,  inobcdientia.  suprotno  poslub.  —  Posluh  je 
otac  krepostima,  a  neposluh  svijem  zlocama.  DPosl.  99. 

n^poslusan,  neposluSna,  adj.  ungehorsam,  dicto 
jiOii  audiens,  cf.  nepokoran.  Rj.  ue-poslusan,  su- 
lirutno  poslusan.  —  Tri  Jtapa  i  cetvrto  citap  iz  dze- 
neta  je  iziJlo.  (. . .  da  se  neposlusni  biju  . . .).  Posl.  320. 

iioposliisaiijo,  n.  verb,  od  ne  poslusati.  vidi  ne- 
posluh, i  syn.  ondje.  suprotno  po.sluJanje.  za  verb. 
s}djst.  od  V.  pf.  isp.  dopustenje.  —  Ima  rijeci  84  koje 
sam  ja  nacinio  .  .  .  poslusanje,  ncposhisanje.  Nov. 
Zav.  VII.  Kao  sto  neposlnsanjem  jednoga  covjeka 
postase  mnogi  grjeJni,  tako  ce  i  posluJianjem  jed- 
noga biti  mnogi  pravedni.  Rim.  5,  19.  Ne  ce  uci  u 
pokoj  moj  ...  ne  ugjoSe  za  nejioslusanjc.  Jevr.  4,  G. 

neposlusnost,  ncposlusnosti,  f.  vidi  neposluh,  i  syn. 
ondje.  —  Jer  je  ncposhtsiiost  kao  grijeh  od  caranja, 
i  nepokornost  kao  sujevjerstvo  i  idolopoklonstvo. 
Sam.  I.  15,  23.  Primam  dio  radosne  hrane  rajske, 
od  koje  bij.ih  odagnan  za  nej>ostusnost.  DP.  297. 

nt'posri'daii,  neptisredna,  adj.  ne-posredan,  unmit- 
telbar,  immcdiatus.  suprotno  posredau.  —  Sama 
licnost  i  ponasanje  g.  Bajlona  imaju  najkorisniji  uti- 
caj  na  ncposrednu  okolinu.  Megj.  2(i4.  A  ni  g.  pro- 
fesor  ni  gjak  ne  secaju  se,  da  bas  jedna  taka  rec 
bese  nejwsrcdna  vomica.  Zlos.  22.  adv.  Narodi  koji 
se  ne  zadovoljavaju  same  onim  Jto  je  neposredno 
kori-sno,  neso  ...  41. 


nepostojan 


801) 


iR'prestaiio 


po: 


nl^postojan,  adj.  iinhesUindig,  incotuitans.  Rj.  ne- 

stojon,  i-tp.  prevrtljiv.  suprotno  postojan.  —  Ne- 
postojati  kao  Mart  mjesee.  Posl.  208.  ProZ/cee ..  . 
ono  (5e  biti  na  kraju  nepostojano.  Danica  3,  XVII. 
Vrijeme  uepostojano.  3,  XVIII.  Koji  nema  korijena 
u  sebi,  nego  je  nepostojan,  pa  kad  bude  do  nevolje, 
odmah  vidari  na  trag.  Mat.  13,  21. 

nfepostojaiistvo,  n.  Unheitfthidifjkeit,  inconstantia. 
isp.  prevrtljivost,  sevrdanje  2.  —  Ali  se  opet  u  njoj 
(knjizi)  nalaze  gotovo  sve  obi(}ue  pogreSke  ...  a  oso- 
bilo  nepostojanstvo  svaloga  roda  u  pisanju  razliCnih 
reci.  Opit  VIIF.  Da  je  Liika  sam  ovu  knjigu  izdao, 
jamacno  bi  on  gdjekoje  pogreSke,  osobito  ito  se  ti^e 
nepostojanstvo,  popravio.  X  (inconsequentia).  Zaru- 
<3ivanje  sjedinjeno  je  s  njini  (s  vjencanjem)  radi  ne- 
postojanstva,  koje  se  vi^e  piita  pokazivalo.  DP.  219. 

iiopostt'djeti.  nepoJt&lim,  v.  pf.  isp.  po5tedjeti.  — 
Ne  ponosi  se,  nego  se  boj.  Jer  kad  Bog  rogjenijeh 
grana  ne  poitedje,  da  i  tebe  kako  ne  nepostedi.  Bim. 
11.  21. 

iiepost^gjeiije,  ii.  verb,  od  nepoStedjeti.  —  Ima 
47  rijei-i  koje  su  od  Slavenskijeli  posrbljene  .  .  .  is- 
kuSenje,  nepostegjenje,  obrezanje.  Nov.  Zav.  VI. 
Gledaj,  dakle  dobrotu  i  nepostegjenje  Bozije :  nepo- 
stegjenje na  onima  5to  otpado^e,  a  na  sebi  dobrotu. 
Kim.  11,  22. 

ncpdsten,  nepoStfena  (nep6.itenT),  adj.  ne-po5ten, 
unehrlich,  unredlich,  inhonestus.  suprotno  po.5ten.  — 
PrepoSten  neposten.  Posl.  2(51.  Dijete  (5e  ustajati  na 
starca  i  neposten  covjek  na  poStena.  Is.  3,  5. 

licpostenje,  n.  ne-poStenje,  I'nehrlichkeit,  I'nred- 
lichkeit,  inhonestas.  stiprotno  poJt^nje.  —  Xepostenje 
je  Svetidevo  u  torn  sto  je  .  .  .  O  Sv.  O.  10. 

nepotpiiii,  adj.  ue-potpuu.  suprotno  potpun.  — 
Prve  dvije  rijeC-i  nalaze  se  na  nekoliko  mjesta  s  ne- 
potpunom  asimilaQijom.  Star.  3,  59. 

nepotrebaii,  nfepotrebna,  adj.  ue-potreban,  kao  su- 
visc  sto  je,  ^innothig,  uiiniitz,  non  necessarius,  super- 
vacuus.  suprotno  potrebau.  —  Ne  stavljam  pred  oci 
svoje  rijeci  nepotrehne.  Ps.  101,  3.  Nacini  od  mene 
nepotrchan  sud.  Jer.  51,  34.  Ali  je  ovaj  sav  clanok  .  .  . 
ne  samo  nepotrehan  nego  joJ  i  smetnja  velika.  Bukv. 
7.  Nagomilava  nepotrehan  halast.  Ogled  V. 

n^pouzdaii,  adj.  ne-pouzdan,  u  sto  se  nlje  pouz- 
dati.  unverlasslich,  unzvverliissig,  incertus,  duhius, 
infidus.  suprotno  pouzdan.  Izvori  istorije  naSe  .  . .  ko- 
liko  su  ovi  iztori  nepouzdani.  MiloJ?  Vll.  Beros  na- 
pisao  Grcki  istoriju  o  prvom  svijetu,  ali  je  i  to  pro- 
palo  osim  nekoliko  nepouzdanijeh  komada.  Pripr. 
185.  I  ondje  je  sa  svoga  zastranjivanja  .  .  .  sasma 
nepotizdan.  Kad.  16,  197. 

n&poroljnii,  nepovoljna,  adj.  unn-illkomen,  in- 
grains. Rj.  ne-povoljan.  suprotno  povoljan.  —  Kur- 
tala!  1)  kad  se  raduje  da  je  kakav  neporoljan  posao 
proSao.  Rj.  317a.  Natruniti  kome,  t.  j.  ufiiuiti  Ito  ne- 
povoljno.  Kj.  410a.  Kad  ko  u  jutru  najprije  sretne 
macku,  ili  staru  zenu,  vrlo  mu  je  to  neporoljiio  .  .  . 
A  putnicima  je  najnepotoljnije  kad  sretnu  popa  ili 
kalugjera.  Rj.  709a.  Vreme  (h)ladno  i  nepovoljno. 
Danica  5,  21.  Za  Aleksu  Vasega  imam  Vam  nepo- 
voljne  glase  javiti.  Straz.  1886,  1667. 

iicpov6ljiiost,  nepovoljnosti,  f.  Missvergniigen,  mo- 
le.'stiu.  Rj.  stanje  koje  bira  kad  je  kome  sto  nepo- 
toljno.  vidi  neprijatnost. 

nSpovrat,  m.  u  ovoj  posloviei:  Xcpovrat  kola  lomi 
(t.  j.  kad  Oovjek  ne  ce  da  se  povraca,  nego  hoce  sve 
u  jedaii  put  da  ponese.  Posl.  208).  Rj. 

n&pu'/.iiat,  adj.  unhekunnt,  ignotus.  Rj.  ne-poznat 
(glagol  ne  poznati).  vidi  ueznau.  suprotno  poznat. 
—  DoSla  galija  iz  nepoznate  zendje.  42.  Jer  je  ono 
i  onako  najnepoznutiji  komad  Srhijc.  Danica  2,  58. 
Bijah  Ucem  ncpoznat  Hristovijem  crkvama.  Gal.  1, 
22.  Jer  se  ne  JaljeS  k  narodu  nepoznata  jezika. 
Jezek.  o,  o. 


iieprav,  n&prava,  adj.  ne-prav,  unrecht,  ungerecht. 
iniquHS.  suprotno  prav.  —  Trk  je  njihov  zao  i  mac 
njihova  neprava.  Jer.  23,  10.  Moji  li  putovi  nijesu 
pravi?  dome  Izrailjev,  nijesu  li  va^i  putovi  nepravi? 
Jezek.  18,  29.  Nije  li  joSte  u  ku(?i  bezboznikovoj 
blago  nepravo?  Mih.  6,  10.  isp.  nepravo. 

ii^pravdn,  /'.  das  Cnrecht,  injuria.  Rj.  ne-pravda, 
isp.  krivda,  hila.  suprotno  pravda.  —  Nelto  mi  bi 
za  despet,  t.  j.  ud-ini  mi  se  krivo,  kao  da  mi  je  ne-  \ 
pravda  ucinjena.  Rj.  117b.  Mili  Boze,  relike  neprarde! 
despot  sudi,  a  despot  rasudi.  Npj.  1,  399  Pa  ga  baci 
u  to  more  sinje:  ,.Nosi,  more,  .sa  zendje  nepravdu.' 
2,  71.  Brojeci  nepravde,  koje  im  knezovi  cine.  Milo5 
181.  Bilo  bi  nepravdu  reci  da  .  .  .  Slav.  Bibl.  1,  92. 
Vjecita  bi  nepravdu  bila  kad  bi  se  .  .  .  V.  Lazic 
1,  12. 

iii'pravedan,  n&pravedna,  adj.  ungerecht,  injustus. 
Rj.  ne-pravedan.  suprotno  pravedan.  —  U  jednoga 
kralja  bila  dva  sina,  jedan  bjeSe  lukav  i  nepravedan, 
a  drugi  dobar  i  pravedan.  Posto  im  otac  umre,  re^e 
nepruvedni  pravednome  .  .  .  Npr.  84.  Sejiravedno  te- 
civo  na  trece  koljeno  ne  slazi.  Posl.  208.  Kad  je 
prema  mene  tako  nepravedan.  Odg.  na  ut.  4  {isp. 
Sint.  287). 

nepravediiTk,  m.  der  Ungerechte,  homo  injustus. 
Rj.  nepravedan  corjek. 

ntpravilaii,  nfepravilna,  adj.  ne-pravilan,  sto  nije 
po  pravilu.  isp.  nezakonit.  unregelmdssig,  irregularis, 
suprotno  pravilan.  —  Glagoli:  1.  Pravilni.  2.  Nepra- 
rilni.  Spisi  1,  38.  Xepravilan  glagol.  Rat  30.  adv.: 
Vezilac  i  zetelac  nepravilno  su  proizvedene  (rijeCi). 
Danica  3,  8. 

n^pravilnost,  nfepravilnosti,  f.  die  Unregelmdssig- 
keit,  irregularitas.  isp.  nezakonitost.  —  yepravilnost 
se  ova  javlja   u  velike  od   XV.  vijeka.   Rad  26,  67. 

uepravo,  tinrecht,  ungerecht,  iniquum.  Rj.  srednji 
rod  i  adverah  od  neprav  (koje  vidi).  —  Grbavo  ce 
biti  za  mene,  n.  p.  ako  ti  toHko  platim,  t.  j.  nepravo, 
unrecht,  injuste.  Rj.  99a.  Covjek  ne  zali  toliko  na 
ueprijatelja  koliko  na  prijatelja  (kad  mu  se  Sto  ne- 
pravo ucini).  Rj.  154b.  Ne  odbi  najam  za  sjekiru! 
(kad  ko  nepravo  hoce  kome  da  odbije  jednu  stvar  za 
drugu).  Rj.  390a.  Xepravo  je  sluzit'  neharna.  DPosl. 
78.  Na  strani  8.  nepravo  je  naStampano  360.000  mesto 
180.000.  MiloS  204.  Pjesme  .  .  .  zato  su  gjekoje  gjesto 
i  nepravo  napisane  i  naJtampane.  Npj.'  1,  XVI. 

ueprobolaii,  nepr&bona,  adj.  ne-prebolan,  sto  nije 
od  preholu.  vidi  neizvidan,  neizljeciv.  —  Davor  Meho, 
rane  nepribone!  nikada  te  priboliti  ne  (5u.  HNpj.  4, 
810  (pri-  mj.  pre-  u  zap.  govoru). 

nepreg:ledan,  dna,  adj.  ne-pregledan,  sto  se  ne 
maze  pregledati:  unabsehbar.  —  Gleda  trepet  nepre- 
glednoga  gorskoga  lista.  Megj.  157. 

lieprelazaii,  nepr&lazua,  adj.  ne-prelazan.  gram. 
intrnnsitivus.  suprotno  prelazan.  —  Arankati  .  .  .  pre- 
lazno:  Njetko  ne  aranka  .  .  .  neprelazno:  na  koga. 
Danicic,  ARj.  99b.  Kad  se  govori  neprelazno:  n.  p. 
kad  na  vrbi  grozgje  rodi;  to  vise  ne  rodi.  Rad  6,  98. 
Sto  su  jedni  (glasoli)  neprelazni  a  drugi  prelazni. 
6,  101. 

ncprestaiiT,  adj.  unaufhiirlich,  assiduus.  Rj.  ne- 
prestani,  sto  ne  prestaje.  —  Zadrzao  sam  49  rijedi 
Slavenskijeh  .  .  .  ncprc'!t((ni.  Nov.  Zavj.  VI.  Kako  se 
moze  vatra  sacuvati  za  neprestano  upotrehljavanje. 
Pripr.  159.  ]5ezuman  je  sin  muka  oou  svojemu,  i 
svadljivost  zenina  neprestano  jjrokisivanje.  Pric. 
19,  13. 

neprestano,  unaufJtorlich ,  continuo.  Rj.  adv.  vidi 
bez  prestana,  bez  prestanka.  bez  patiska,  bez  prekida, 
bez  pretrga.  —  Ova  ovca  mimo  ikake  ovce  .  .  .  ne- 
prestano njega  u  oci  gleda.  Npr.  216.  Pasalo  je  dv'je 
stotine  Ijeta,  da  ratuju  sa  ninom  neprestano.  Npj.  5, 
199.  Neprestano  se  za  me  molite  Hristu  Boeu. 
DP.  369. 


iicprcvrtljiv 


yui  — 


iienulusaii 


neprevrtljiv  (neprfevrtljiv),  culj.  ne-prevrtljiv,  Icoji 
je  postojan,  ne  mijenja  cesfo  avoje  misli.  miprotno 
prevrtljiv  (prfevrtljiv).  —  Po  tome  se  moli  Bogu,  vjer- 
nome  u  svojim  rije(;ima  i  neiirevrtlj ivome  u  obrkanju. 
DP.  348. 

ut'j»rijatclj,  m.  der  Feind,  inimicus.  Rj.  ne-prijatelj, 
vidi  duSm.iii,  duSmanin.  isp.  zlotvor.  suprotno  prija- 
telj.  —  Prepiijatflj  >ieprij(delj.  Posl.  d(Jl.  Bio  je  juiiak 
i  veliki  rodoljiibae,  a  strasiii  neprijatdj  Ttd-nl-i.  Da- 
nica  4,  IG.  Koji  je  bio  rcliki  neprijutclj  Wadenuv  i 
Milojer.  4,  23.  Da  su  (friai'e  jednoga  naroda  i  zakona 
bivale  najveci  neprijntelji  izmcfijw  sebe.  Kov.  4.  Ne- 
prijatelj  Slavenatvu  i  naaoj  crkvi.  Odbr.  od  ruz.  18. 
Pokazivao  se  Kara-Gjorsjijii  veliki  prijatelj  i  nepri- 
jatelj  Bodofinil-a  i  njeyovijeh  podova.  Sovj.  36. 

ii^prijateijcv.  adj.  sto  pripada  nejmjutelju:  Pada 
uarod  njesrov  od  riike  neprijateljevc.  Plae  1,  7. 

iieprijateljica,  f.  iie-prijateljiea,  die  Feindin,  ini- 
micu.  suprotno  prijateljica.  —  Nemoj  mi  .se  radovati, 
neprijateljice  nioja,  ako  padob.  ustat^i.  Mib.  7,  8. 

iieprijati'ljskT  (nfeprijateljskt),  adj.  feindlich,  ini- 
micus. Rj.  sto  pripada  neprijateljima.  vidi  duSmanski. 
isp.  zlotvorski.  —  Verige  ...  da  brodovi  neprijateljshi 
ne  bi  gore  pro(!i  mogli.  Rj.  58a.  Sva  se  neprijateljska 
rojslca  uzbiini.  Npr.  207. 

iieprijatt'ljstvo,  n.  die  Feindschuft,  inimjcitia.  Rj. 
vidi  diiJmanhik.  suprotno  prijateljstvo.  —  8to  se  tice 
Kopitarova  nep>rijateljstva  1;  81aveiistvu.  Odbr.  od  rii^. 
17.  Tjelesno  mudrovanje  nep)rijatcljstro  je  Bogu.  Rim. 
8,  7.  Rece  tiospod  Bog  zmiji:  .  .  .  jo.?  viecem  nepri- 
jateljstvo  izmegju  tebe  i  zeue.  Mojs.  I.  3,  15.  Da  sc 
iieprijateljstro  i  s  jedne  i  s  driige  strane  odavna 
ZHkuhavalo,  svjedoce  pisma.  DM.  28. 

ncprijatnost ,  neprtjatnosti,  f.  vidi  uepovoljnost. 
supM'otno  prijatnost.  —  Nikakve  neprijatnosti  nisam 
dosad  trpela  od  ujib  (od  Turaka).  Zlo.s.  137.  U  svakora 
torn  poslu  ima  prijatnosti  i  neprijatnosti.  174. 

nc^prijiizaii,  nfeprijazni,  f.  ne-prijazan,  Unfreund- 
lichkeit,  Umjunst.  suprotno  ijrijazan.  —  Prijazan  u 
nebrijeme  neprijazan  je.  Dl'osl.  101.  prijati,  pri- 
jatelj .  .  .  prijatan  .  .  .  staro  prijazan.  Korijeni  131. 
za  oblik  i  akc.  isp.  bojazan. 

iieprilii'aii,  nepriliciia,  adj.  —  J)  ue-prilieaD,  un- 
passend,  unirahrscheinlich,  inconvcniens,  non  proba- 
bilis.  supirotno  prilican  (1).  —  Sto  govoriS  rici  ne- 
prilicne.  HNpj.  3,  454.  Koji  ce  gjavo  ditati  30  lista 
njezina  ludovaiija  i  neprilicne  lazi!  Nov.  Srb.  1817, 
tj39.  Nekima  pak  (rijeeiraa),  kojima  se  mislilo  da  se 
zuaju  korijeni,  ali  su  po  mom  mi.^ljeuju  bill  ncprilicni, 
naSao  sam  priliOnije.  (Jsn.  III.  —  2J  kome  je  sto  ne- 
prilika  (1),  n.  p.  djcvujci  da  budc  suzanj.  —  A  car 
evili  u  svojoj  gjemiji,  a  spominje  suznje  neprilicne... 
i  careve  obi  sultanije.  HNpj.  3,  35.  Sestro  moja, 
suznju  ncprilicni!  4,  707. 

iicprilika,  /'.  Rj.  ne-prilika.  suprotno  prilika.  — 
1)  das  IJuylciche  (z.  li.  alt  und  jung),  inaeqiialis: 
Ja  sam  ti  se  junak  ozenio,  iidovicom  mojom  nepri- 
likom.  Rj.  sto  nijc  kome  priliku,  n.  p.  staro  mladome, 
nije  jedno  jirema  drugomc.  isp.  prilika  1.  —  2)  Un- 
gelegenheit ,  incommodxim.  Rj.  isp.  sijaset;  bijeda, 
napast,  nevolja,  smetuja  2,  smutnja.  —  Sjedio  na 
}>rijestolju  imajuci  neprilika  s  Manuilom  Komninom. 
DM.  4.  —  za  akc:  tako  sam  slusao  gdje  se  i  pjrilika 
slozena  sa  ne  govori  nepr'ilika.  Rad  H,  (jl. 

iicprimirljiv,  adj.  ne-primirljiv,  koji  se  ne  mozc 
primiriti.  —  Ima  rijeci  84  koje  sam  ja  nacinio  .  .  . 
neprimirljiv,  nerazumljiv.  Nov.  Zav.  VII.  Da  budu... 
neljubavni,  neprimirljivi,  iiemilostivi.  Rim.  1,  31. 

iicpristao,  nepristala,  adj.  nepristao,  sto  nije  pri- 
stalo.  isjj.  neprilican  1.  suprotno  pristao.  —  Sto 
govori.s  nepristale  rici?  HNpj.  4,  10. 

iiepristojaii,  riepristojna,  adj.  ne-pristojan ,  «h- 
schicklich,  uiuiiistiindig,  indecens.  suprotno  pristojan. 
—  Odbijam  li  ua  liidost   (Kad   ko   Sto   kome    nepri- 


stojno  uCini,  i  zna6i:  da  nijesi  budala,  ne  bi  tako  ni 
cinio).  Posl.  231.  Bojim  se  da  ne  bude  nepristojno. 
Pom.  108. 

iicpristujiio.st,  neprlstojnosti,  /'.  osobina  onoga  sto 
je  nepristojno.  suprotno  pristojnost.  —  Opet  se  brinem 
kako  bih  se  saeiivao  od  svake  nepristojnosti.  Pom.  108. 

iicpristupaii,  nepristupna,  adj.  ne-pristupan,  kojenm 
se  lako  ne  pristupa,  unzugdnglich,  inaccessibilis.  isp. 
suprotno  pristupacan  2.  —  Oblasnikii  neprisiupnom 
daj    5to   pita,   da   ne   uzme  i  Sto  ne  pita.  DPosl.  87. 

nepriznilvaiijc,  n.  verb,  od  ne  priznavati.  —  Ne- 
priznatanje  i  neiJiivanje  ove  razlike  i  granice  najvedi 
je  uzrok,  Sto  .  .  .  Pis.  83. 

u^probava,  f.  indigestione,  cruditas.  Stulli.  ne- 
probava,  kad  zcluduc  ne  probavi  jela.  vidi  nepro- 
bavljenje. 

iieprobaraii,  vna,  adj.  quod  stomachus  concoquere 
neqjut.  Stulli.  ne-probavan,  sto  zeludac  ne  moze  pro- 
buviti;  utiverdaulich.  suprotno  pvobavan. 

iieprobavlj6iijts  n.  verb,  od  ne  probaviti :  Tko 
djece  ima,  od  neprohavljenja  ne  umire.  DPosl.  127. 
isp.  dopuStenje. 

iioproiujoiiit,  adj.  unverdnderlicU,  constans,  non 
mutabilis:  dugovjeino  nepromjenito !  (kad  se  Sto  &- 
stita).  ef.  stasit.  Rj.  ne-promjenit,  sto  se  ne  ce  pro- 
mijeniti,  sto  se  ne  moze  promijeniti.  suprotno  pro- 
mjenit,  promjenljiv.  za  nasi.  isp.  pridjeve  ocjedit, 
odjelit.  —  Da  mu  je  sljeme  tvrdo  .  .  .  na  zidu  sta- 
sito  .  .  .  prije  zemana  nepromjenito,  a  kad  bi  se  sa 
zernanom  i  promijenilo.  Bog  ga  spomenuo.  Kov.  120. 
PostaviSe  Judejci ...  da  je  nepromjenito  da  slave  ta 
dva  daua.  Jestir.  9,  27.  Po  zakonu  Midskom  i  Per- 
sijskom.  koji  je  nepromjenit.  Dan.  6,  8.  adv.:  Koja 
li  slava  stoji  na  zemlji  nepromjenito?  DP.  3G4. 

ncpropatlljiv,  adj.  ne-propadljiv,  sto  ne  propada, 
sto  ne  moze  propasti,  unrergiinglich.  suprotno  pro- 
padljiv.  —  Ima  rijei^i  84  koje  sam  ja  nacinio  .  .  . 
nepropadljiv,  svadljiv.  Nov.  Zav.  VII.  Bog  koji  nas 
prerodi  za  ziv  nad  ...  za  nasljedstvo  nepropadljivo, 
koje  ne  t'e  istruhnuti  ni  uvenuti.  Petr.  I.  1,  4.  Eto 
drveta,  koja  je  posadio  Bog  naS:  cvjetaSe  i  prinesoSe 
Hristu  plode  nepropadljivoga  zivota  pitajudi  duSe 
nase.  DP.  88.  Sad  javlja  arbangjeo  Gavrilo  jedinoj 
nepropadljiroj  i  dobroj  golubici.  321.  Za  to  je  i  u 
novom  zavjetu  sveto  miro  nepropadljivi  pecat  darova, 
koje  Duh  sveti  daje.  354. 

licpropiidljivust,  nepropadljivosti,  f.  osobina  onoga 
sto  je  nepropadljivo,  Unvcrgdnglichkeit.  suprotno  pro- 
padljivost.  —  Raj  duhovan  i  tjelesan  .  .  .  da  su  oba 
bila  na  srijedi  izmegju  propadljivosti  i  nepropadljivosti. 
DP.  90.  Iz  grolia  Hristova,  koji  je  izvor  nepropad- 
ljivosti. 162. 

nfepski,  adj.  sto  pripada  nebu.  vidi  nebeski,  ne- 
besni.  —  Jer  bajraci  ko  nepski  oblaci,  koplja  pusta 
baS  ko  auma  suva.  HNpj.  4,  252. 

iicptfiiiskT,  adj.  —  Svi  ovi  tavani . . .  imaju  svoja 
imena:  neptunski  (vodeni),  vulkanski  (ognjeni),  vege- 
tabilni  (biljni).  Priprava  105. 

IVera,  /'.  iiyp.  od  Nerandza.  Rj.  voc.  Nero. 

ii5rad,  m.  propao  s  nerada,  die  Unthdtigkeit,  de- 
sidia.  Rj.  ne-rad.  is2).  ne  2.  vidi  neraduja.  suprotno 
rad.  —  Ali  se  brat  razbratio  s  njim  njegova  nerada 
radi.  Danifii<;,  ARj.  266a. 

ii^radiii,  m.  der  Fawlenzer,  Arbeitsscheue,  piger. 
Rj.  ne-radin,  ko  rado  ne  radi.  suprotno  radin  1.  — 
Svak  svoje  uzme  preda  se:  neradin  uzme  za  stoku 
govedara  ...  A  onaj  drugi  brat  trudio  se  oko  svoga 
dobra.  Npr.  72. 

neraduja,  f.  vidi  nerad.  Rj.  ne-radnja.  suprotno 
radnja.  —  Neradnjom,  protivuom  njihovoj  radnji. 
Vid.  d.  1862,  19. 

iieradosaii,  iit^radustaii,  sua,  adj.  freudcnlcer, 
voluptatc  careiis:  Kod  mojega  neradosna  vojna.  Rj. 
ue-radostan,   isp.  ueveseo.   suprotno   radostau.    uera- 

51 


neradost 


—  802 


nerogjeni 


dosan  je  lies  t  prema  drugim  padetima,  u  kojima 
OHO  t  izmegju  sin  otpada. 

u&rndost,  neradosti,  f.  die  Freundenleere,  defectus 
voluptatum :  Meni  mladost  u  neradost  piogje.  Rj. 
ne-rado3t.  suprotno  radost.  —  Kako  (Su  ti  u  dom 
stajat'?  .  .  .  trajat'  mladost  m  neradost?  Kov.  111. 

nferanca,*  iierPindza,  f.  Rj.  vidi  naran^a,  narandza. 

—  1)  die  Pomerame  (der  Baum),  citrus  aiirantia 
Linn.:  Zaspala  gospogja  pod  zutom  nerundiom.  Ej. 
<Jri;o;  Dogji,  Jovo,  u  zelenu  bascu  pod  nerandzu 
bega  Atlagiea.  Npj.  3,  104.  —  2)  (die  Frucht)  malum 
aurantium.  Rj.  rod  sa  drveta:  Da  poSalje  na  tanjiru 
najmanje  jednu  forintu  u  siebru,  pored  koje  se  inetne 
i  nerania  ili  bareni  jabuka.  Rj.  704b. 

Xf^ranea,  X^raiulza,  f.  ime  zensko.  Rj.  hyp.  N6ra. 

—  imena  :en.^l:ii  od  liilja  Icod  Visnja. 
iieraspidljiv,  adj.  ne-raspadljiv,  loji  se  ne  raspada, 

Jcoji  se  ne  moze  raspa.iti,  Js&aoToc,  unvenceslicli,  in- 
corruptibilis.  suprotno  raspadljiv.  —  Ima  rijeCi  84 
koje  sam  ja  nacinio  .  .  .  raspadljiv,  raspadljivost, 
neraspadljiv ,  neraspadljirost.  Nov.  Zav.  VII.  Cam 
vjecnome,  neraspndlj ivome.  koji  se  ne  vidi,  jedinome 
premiidrome  Boyu  Cast  i  slava.  Tim.  I.  1,  17. 

neraspidljivost,  neraspadljivosti,  f.  osohina  onoga 
sto  je  neraspadljivo,  asOapsia,  Unverice-^lichkeit,  incor- 
ruptibilitas.  suprotno  raspadljivost.  —  vidi  kod  ne- 
raspadljiv iz  Nov.  Zav.  VII.  Koji  su  trpljenjera  djela 
dobroga  trazili  slavu  i  cast  i  neraspadljivost,  zivot 
vjecni.  Rim.  2,  7. 

ncrast,  m.  der  Eber,  verres.  cf.  vepar.  Rj.  —  Bu- 
covan  nerast  (kad  se  bukare  krmace).  Rj.  50b.  Kose 
se  nerastovi,  p6ele.  Rj.  292b.  Megju  glasove  nr,  ko- 
jima se  poCinje  rijec,  umede  se  u  nas  e:  nerast,  ne- 
rastovit.  mjesto  c  umede  se  i  a  u  naJem  jeziku : 
naraM.  n  pred  r  mijenja  se  u  nas  na  m:  mrijest. 
Korijeni  119. 

nerastaran,  nerastavna,  adj.  ne-ra(z)-stavau,  sto  se 
ne  rastarlja,  sto  se  ne  maze  rastaviti,  unzertrennlich. 
isp.  nerazdjelan.  —  Rastaje  i  cora  nod  i  dan,  ako  su 
i  nerastavni.  DPosl.  106. 

ncrastdvit,  adj.  nicht  verschnitten  (van  einem 
Schuein),  non  castratus.  Rj.  krmak  je  nerastovit,  koji 
nije  uskopljen.  isp.  nerast. 

nerilran,  nerdvna  (uferavnl),  adj.  ne-ravan,  kao 
hrapav,  uneben.  —  Obratidu  pred  njima  rarak  u 
svjetlost  i  .ito  je  neramo  u  ravuo.  Is.  42,  16. 

nerazdjelan,  nerazdjelna  (nerazdiona),  adj.  ne-raz- 
djelan,  sto  se  ne  dijeli,  sto  se  ne  moze  razdijeliti : 
untheilhar,  indivisilis.  isp.  nerastavan.  suprotno  raz- 
djelan.  —  U  Slovena  je  bio  obicaj  drzati  plemena 
za  jedno  nerazdjelno  tijelo.  DiVI.  296.  Oca  i  sina  i 
svetoga  duha,  Trojicu  jedinosuSnu  i  nerazdjelnu. 
DP.  27.  adv.:  Dim  i  miris  idu  nerasdiono  iz  kadila. 
DPosl.  16. 

nerazjsovijetan,  nferazgovijetna,  adj.  ne-razgovi- 
jetan,  Mndeutlich,  indistinctus.  suprotno  razgovijetan : 
Po  nerazgovijetnhn  rijecima  jednoga  Ijetopisca  kao 
da  je  isti  kralj  zidao.  DRj.  1,  174.  Na  mjestu  neraz- 
govijetnu  (u  spomeniku).  3,  167.  adv.:  Brglja  kao 
jare  po  lupatku.  (Kad  koji  Ijrzo  i  nerazgovijetno  go- 
vori).  Posl.  29.  U  jednom  rukopisu  naJega  vijeka, 
ali  nerazgovijetno  zapisano  tako  da  prvo  »a«  moie 
biti  i  »ot.  Danicit',  ARj.  115a. 

ncrikzniisljcn,  adj.  iipravo  glagolski  II.  pridjev  od 
ne  razmisliti,  unhedachtsam,  inconsideratus:  Ali  ovoga 
nerazmisljenoga  posla  ne  biiaSe  otac  potvrdio.  Prin. 
bibl.  21.  J  f  f 

ngrazunian,  neraziimnai  adj.  unverstandig,  impe- 
ritus.  Rj.  ne-razuman.  isp.  bespametan,  bezuman. 
suprotno  razuman.  —  Otici  <!eS,  al'  mi  do(5i  ne  tfeS; 
jer  si,  sine,  jal;o  neraztiman,  jo5  ti  nema  ni  Sestnaest 
Ijeta,  a  Turcin  je  junak  od  mejdana.  Npj.  3,  392. 
Ac,  doro,  vrlo  dobro  moje!  .  .  .  Sad  te  Jiljem  s  glavom 
nerazumnom,   sa  Ivanom,  sa  jedinim  sinom  :  Iva  j', 


doro,  glava  nerazumna.  3,  393  (ii  ova  dva  primjera 
nerazuman  kao  necjest).  Kakogod  5to  bi  bilo  nera- 
zumno,  smijeSno  i  na  Stetu  jezika  na^ega,  da  se  .  .  . 
Pis.  83.  PoStuj  i  zahvali  onima,  koji  su  te  othra- 
nili  .  .  .  Moze  biti  da  bi  ostao  nijemo  i  nerazumna 
zivince.  Prip.  42.  Eda  li  ste  i  vi,  joS  nerazumni? 
Mat.  15,  16  (aTJvEToi,  sine  intellectu,  unverstiindig). 
Duzan  sam  i  mudrima  i  nerazumnima.  Rim.  1,  14 
(otvoiiTot;,  insupientibus ,  Unweisen).  Potamnje  nera- 
siimno  srce  njihovo.  3,  21.  Da  budu  .  .  .  nerazumni, 
nevjere,  neljubavni.  Sto  znadu  po  prirodi  kao  nera- 
zumna sivotinja,  u  onom  se  raspadaju.  Jud.  10  (JXoya 
!^wa,  muta  animalia,  unrerni'inftige  Thiere). 

nerazuinij6vanje,  »».  verb,  od  ne  razumijevati. 
suprotno  razumijevanje.  —  Koji  pripovijeda  .  .  .  u 
njegovijem  ustima  dometanjem,  nerazumijevanjem  i 
zaboravom  postaje  s  vremenom  nepouzdano.  Pripr. 
174.  Tada  bi  i  slisa-:  bila  pogrjeska,  koja  se  u  ne- 
razumijevanju  lako  mogla  dogoditi,  mjesto  voc.  »lise«. 
Danidi?,  ARj.  114b.  Nerazumijevanje  zakona.  ()  Sv. 
O.  24. 

neraziimljiv,  adj.  ne-razumljiv,  sto  se  ne  moze 
razumjeti.  suprotno  razumljiv.  —  Ima  rijedi  84  koje 
sam  ja  nacinio  .  .  .  nerazumljiv.  Nov.  Zav.  VII.  Jer 
se  ne  Saljes  k  narodu  nepoznata  jezika  i  nerasumljiva 
govora.  Jezek.  3,  5. 

nfertMl,  m.  ne-red.  isp.  ne  2.  die  Vnordnung.  su- 
protno red.  —  Vidite  velike  nerede  u  njoj  (zemlji)  i 
nasilje  u  njoj.  Amos  3,  9.  Djecu  valja  Cuvati  od  sva- 
koga  nereda.  Bukv.  31. 

ncr^dov,  neredftva,  m.  (u  vojv.)  vidi  meredov.  Rj. 
na  drvetu  mrezn,  kojom  se  riba  vadi  iz  barke. 

ngredovau,  neredovna,  adj.  ne-redovan,  koji  nije 
redovan.  —  To  je,  istiua,  bilo  tako  pre,  u  neredovne 
vojske.  Zim.  61. 

nferedza,  f.:  Posijece  mi  tri  iieredze  zlatne.  Rj. 
7ierandza? 

Xfcretljaniu,  m.  iovjek  iz  Neretve(2):  Neretljani . . . 
gusaredi  po  moru  i  branedi  se  od  Mleci(!a.  DM.  1.  — 
za  oblicje  isp.  Budljanin  (covjek  iz  Budve). 

Nferctva,  /'.  —  1)  Fluss  in  der  Hercegovina,  fluvius 
Hercegovinae.  Rj.  voda  u  Hercegovini.  —  2)  Gegend 
an  der  Miindung  desselben  Fhisses.  Rj.  kraj  na  uscii 
vode  Neretve. 

n6rod,  m.  u  zagonetkama:  Ja  sjedim  na  nerodu 
konju;  puJtite  mi  sina,  materina  muza.  —  Na  nerodu 
jase,  isporena  vodi ;  dajte  mi  sina,  materina  muza. 
Rj.  (Zagonenula  nekakva  zena  caru,  kad  je  dohajala 
na  suzdrebnoj  kobili  vodeci  konja,  kojemu  su  majku 
rasporili  te  ga  iz  nje  izvadili,  i  molila  ga,  da  joj  iz 
tamniee  pusti  oca,  kojega  je  ona  kroz  prozor  svojijem 
mlijekom  hranila). 

nt^rodau,  nerodna,  adj.  ne-rodan,  sto  ne  rodi,  ne 
I  donosi  roda.  isp.  nerotkinja.  vidi  neplodovit,  i  syn. 
on({je.  suprotno  rodan.  —  Da  bi  iSao  dazd  na  zemlju  . . . 
da  napoji  pasta  i  nerodna  mjesta,  i  ufini  da  raste 
trava.  Jov  38,  27.  Da  piju  novo  pice,  koje  cudesno 
[  teCe  ne  iz  nerodnoga  kamena  {{a  koji  je  Mojsije 
udario  palicom),  nego  iz  groba  Hristova.  DP.  162.  Te 
nam  is  nerodnoga  korijena  naraste  zivotan  vrt.  331. 

n^rodicn,  /'.  Unfruchtbarkeit,  sterilitas :  Obratic'e 
za  mnom  nerodica.  Rj.  kad  ne  rodi  Ijetina. 

nerodljiv,  adj.  ne-rodljiv,  sto  ne  rodi,  ne  donosi 
roda,  unfruchtbar,  infructuosiis.  vidi  neplodovit,  i 
syn.  o)tdje.  Ima  rijeCi  84  koje  sam  ja  nacinio  .  .  .  ne- 
rodljic.  Nov.  Zav.  VII.  Jesenska  drveta  nerodljiva, 
koja  su  dvaput  umrla.  Jud.  12. 

nerodnost,  n&rodnosti,  /'.  osobina  onoga  sto  je  ne- 
rodno:  Iscijelih  ovu  vodu,  da  ne  bude  viSe  od  nje 
smrti  ni  nerodnosti.  Car.  II.  2,  21. 

nerdgjeni,  adj.  suprotno  rogjeni.  nerogjena  n.  p. 
braca,  koja  se  nijesu  rodila  od  jedne  mujke.  —  Sve 
se  dru^tvo  redom  izljubilo,  nerogjena  braca  k'o  ro- 
gjena.   Npj.  4,  27l).    Kad   si   ti   odsje&n   od   rogjene 


I 


iierojka 


803  — 


iiosposoban 


divlje  niasline,  i  pricijepio  se  na  nerogjenu  pitomu 
maslinu.  Rim.  11,  24. 

iii^rujka,  /'.  koSniea  (sa  iSelama)  koja  se  preko  cije- 
loga  Ijeta  ne  roji.  Rj.  nc-rojka  (osu.  u  roj).  Oan.  299. 

■i^rotkinja,  f.  ikena,  jabiika,  kruska,  die  Unfnicht- 
hare,  sterilis.  Rj.  koja  je  nerodiia.  za  oblicje  isp.  bez- 
rotkinja.  —  Gdjekoji  udaraju  rogom  od  bozitujega 
peciva  vocku,  nerotkinjn  po  zilaiua  govoreri :  »ja  tebe 
rogom,  a  ti  mene  rodom!«  Rj.  35a.  .Stirkinja,  zena 
nerotkinja.  Rj.  846b.  Eabilja  osta  nerotkinja.  Mojs. 
I.  29,  31. 

1.  ii^rfika,  f.  das  Ungluck,  fortuna  adcersa:  Do 
podne  je  Turska  ruka  bila,  a  od  podne  obrnu  nenika. 
Rj.  ne-ruka,  nesreva.  —  Tuirinu  bi  do  istoka  ruka, 
od  istoka  obrnu  neriika.  Npj.  4,  IIG.  Dok  Staniia 
paJu  izgubio,  iza  pase  pote^e  ini  ruka,  a  Turciraa 
veliha  neruka.  5,  372. 

3.  iien'ika,  s  neruke,  uiibequem,  (diemim.  Rj.  ne- 
ruka. —  Nije  mi  na  ruku,  ua  prez  ruku  mi  je,  t.  j. 
.s  neruke  mi  je,  es  i$t  mir  unhequem,  alienum.  Rj. 
G56b. 

ncrilkdtvoreii ,  adj.  sto  nije  rukama  satvoreno, 
nacinjeno,  sto  nije  rukotvoreno.  siiprottto  rukotvoren. 
isp.  rukotvorina.  —  Zadr^ao  sam  49  rijefi  Slaven- 
skijeh  .  .  .  rukotvoreni,  nerukotvoreni.  Nov.  Zavj.  VI. 
Imamo  zgradu  od  Boga,  kticu  nerukotvorenii,  vjecuu 
na  nebesima.  Kor.  11.  5,  1. 

iii^sau,  nfcsna,  m.  die  Schlaflosigkeit,  insomnia :  Na 
nesan  se  bjeSe  njemu  dalo.  Rj.  ue-san.  vidi  besanost. 
isp.  nespavanje. 

iit^saiiaii,  nfesana,  adj.  ittsomnis.  isp.  Stidli.  vidi 
besanan.  —  Ko  veruje  da  je  pocrpao  svu  Ijudsku 
raudrost,  taj  ne  .  .  .  provodi  nesane  noci.  Zlos.  86. 

iieSiYvfseii,  adj.  upravo  glagolski  II.  pridjev  od 
ne  savrSiti.  kao  nedotjeran,  nepotpnn,  unvollkommen, 
imperfectus.  suprotno  savrSen.  —  Kad  Bokelji  u  Sali 
sto  pripovijedaju  kako  je  govorio  Oruogorac,  oni 
svuda  govore  z  mjesto  z,  S  mjesto  s,  i  i  mjesto  e,  no 
to  je  koje  §ala  koje  nesavrseno  znanje.  Posl.  XXX. 
Da  je  (iovjek)  kao  leptir  malo  po  malo  iz  nesavrsenog 
stanja  u  savrSenije  prelazio.  Pripr.  115.  Sva  su  umjestva 
17,  pofietka  bila  sirova  i  veoma  nesavrsena.  132.  (Pra- 
vopis)  makar  kako  bio  rejav,  tezak  i  nesavrsen.  Slav. 
Bibl.  1,  91. 

1.  ii&sTt,  f.  Nimmersatt.  insatiahilis.  Rj.  ne-sit. 
ridi  nenasit.  kaze  se  nesitii  celjadctu. 

3.  iiftsit,  adj.  unersdttlich,  insatiahilis.  Rj.  ue-sit, 
kojega  nije  moci  nusititi.  —  Nesreco  nesita!  tebi  je 
do  jela,  a  vidi§  gde  gazda  bo&  da  umre.  Npr.  14. 
Dogje  u  ono  selo  k  ouome  domai'iuu  Sto  je  imao 
nesitu  celjad.  78.  Povela  bi  ovoj  nesitoj  aidaji.  21(!. 
■lade  nesiti !  Posl.  107.  Oci  su  nesite  (Gledaj :  Lakome 
su  o6i  prema  pogaci).  245.  Halo  nesita!  340. 

iiiisitost,  nfesitosti,  f.  die  Unersdttliehkeit,  insatia- 
hilitis.  Rj.  osobina  onoga  sto  je  nesito. 

ii^skladaii,  nfeskladna,  adj.  Rj.  suprotno  skladan. 
—  1)  unvertrdglich,  insociahilis.  Rj.  ne-skladan,  koji 
se  ne  moze  slagati  s  drugima,  kao  nepogodan,  ncu- 
Ijudan.  —  2)  discors,  discordans.  Stulli.  sto  se  ne  slaze 
s  redom,  s  harmonijom :  Mogu  te  ovake  neskladne 
misli  obuzeti.  DP.  7. 

nesklapaii,  uesklapna,  adj.  n.  p.  govor,  ungereimt, 
insiilsus.  Rj.  ne-sklapan,  sto  se  kao  ne  sklapa,  ne 
slaze.  isp.  neslan  3. 

ii^sklapiio,  adv.  —  1)  ungereimt,  insulse.  Rj.  kao 
neslano  S.  isp.  nesklapan.  —  2)  nesklapno  govori 
kakav  jezik,  t.  j.  ne  zna  ga  dobro,  gehrochen,  cf.  na- 
tucati.  Rj. 

n^skvcriiaja,  ein  Gebet  welches  mit  diesem  Worte 
anfiingt.  Rj.  molitva  koja  se  pocinje  rijecju  neskver- 
naja.  —  Koliko  mu  je  (5elo,  mogao  bi  neskvernaja 
na  njemu  napisati.  Posl.  146. 

ii^sladak,  neslatka,  adj.  tmsiiss,  indrdcis  (?).  Rj. 
ue-sladak.  suprotno  sladak. 


I  iieslii^aiijc,  u.  verb,  od  ne  slagati  se:  Ovo  se  ne- 
slaganje  moze  razumjeti  otuda  5to  .  .  .  DM.  34.  isp. 

I  nesloga. 

j  iiftslau,  adj.  ungesalzen,  insulsus.  Rj.  ne-slan.  m 
a)  pravom  i  b)  prenesenom  smislu.  —  u)  Ludo  jelo, 
krub,  t.  j.  neslano.  Rj.  334b.  Neslano  (n.  p.  jelo)  kao 
trava.  Posl.  207.  —  b)  Neslan  eovjek.  (Koji  govori 
Sto  mu  na  usta  dogje).  Posl.  209. 

ii^slog'a,  f.  die  Zioietracht,  discordia.  Rj.  ne-sloga. 
isp.  ne  2.  vidi  razdor.  isp.  neslaganje.  suprotno  sloga. 

—  Navale  na  Srpsko,  domasnj'im  neslogama  razdrto 
carstvo.  Danica  2,  75.  To  bude  uzrok  opstenomu  raz- 
doru  i  neslogi.  4,  22.  Ali-paSa  je  njih  na  to  sanio 
zato  nagovarao,  da  metne  razdor  'i  nesloqu  megju 
Srbe.  MiloS  174.  Protivnici  Kara-tijorgjijevi  i  Mla- 
denovi  jedva  do^ekaju  ovu  njihovu  neslogu  s  Sodo- 
finikom.  Sovj.  26.  UpotrebivSi  neslogu,  izmegju  Milu- 
tina  i  Simonide.  DM.  36.  Videi'.i  taku  neslogu  oko 
imena  iste  k(5eri  Lazareve,  ostali  crnogorski  istorici  i 
ne  pominju  joj  imena.  92.  U  sadaSnjoj  neslozi  megju 
slovenskimi  fdolozi  o  nacinu  Stampanja  starib  ruko- 
pisa.  Rad  5,  192.  ' 

ii6slozaii,  n&slozna,  adj.  uneinig,  discors.  Rj.  ne- 
slozan.  vidi  nejedin.  suprotno  slogan.  —  Bolja  je 
slozna  inokoStina  nego   neslozna   mnozina.   Posl.  21. 

iit^sllisaiijc,  n.  verb,  od  ne  slusati.  vidi  neposluh, 
i  syn.  ondje.  —  Koliko  ti  govorenje  moje,  prokleto 
ti  neslusanje  tvoje.  HNpj.  1,  401. 

iit^snijclica,  f.  der  nicht  wagt,  qui  non  audet.  Rj. 
ue-.smjelica,  ko  ne  smije,  ne  usugjuje  se.  suprotno 
smjelan.  —  za  nasi.  isp.  izjelica. 

u6suiotreii,  adj.  Stulli.  ne-smotren;  unvorsichtig, 
mcautus,  improvidus.  vidi  bezopazan.  suprotno  smo- 
tren.  —  Nesmotr'en  je  u  primanju  prinosa  od  vernib. 
Megj.  127. 

nfesmotreiiost,  n&smotreno.sti,  f.  Unvorsichtigkeit, 
incosiderantia.  osobina  onoga  koji  je  nesmotren.  su- 
protno smotrenost.  —  Tom  svojom  nesmotrenoscu 
povukao  je  svetovnu  vlast  da  .se  umeSa  crkvi  u  po- 
slove.  Megj.  127. 

u^suaga,  /'.  (u  Hrv.)  vidi  neiSistota.  Rj.  ne-snaga. 
suprotno  suaga  3. 

ii&suosaii,  nesnosua,  adj.  uncrtrdglich,  intolerabilis. 
Rj.  ne-suosan,  sto  se  ne  moze  snositi.  —  Mi  znamo, 
da  su  ovakove  suve  stvari  dosadne  i  nesnosne  cifa- 
teljima  naSim.  Nov.  Srb.  1817,  535.  Za  miSljenje  lijen, 
i  za  drugoranje  s  Ijudma  nesnosan.  Priprava  41.  Za 
to  mu  zima  Ruska  bude  vrlo  ncsnosna.  Sovj.  2. 

nesiiiU'Siijc,  n.  die  Schlajlosigkeit,  insomnia,  vi- 
gilia:  boli  me  glava  od  nespavanja.  Rj.  verb,  od  ne 
spavati.  isp.  bdjenje,  besanost,  nesan.  suprotno  spa- 
vanje.  —  Kad  se  ve6  Srbima  dosadi,  osobito  od  ne- 
spavanja, onda  . . .  MiloS  37.  Kad  badnji  dan  padne 
u  subotu  ili  u  nedjelju,  dane  koji  upravo  nijesu  od- 
regjeui  za  post  i  nespavanje,  onda  se  carski  casovi 
prenesu  u  petak.  DP.  303. 

iiespokojstvo,  n.  ue-spokojstvo,  kao  dusevni  nemir. 

—  Samei  koji  su,  bojedi  se  troSkova,  dugova,  dece, 
nespokojstva,  ostali  da  .sami  glade  svoje  sede  brade. 
Zlos.  239. 

u6spor,  adj.  n.  p.  hljeb  (koji  se  brzo  troM),  nicht 
lange  dauernd,  non  durans.  Rj.  ne-spor,  sto  za  dugo 
ne  truje.  suprotno  spor  1.  —  Dinari  su  nespori  k'o 
i  djeca.  DPosl.  16.  Nespora  su  djeca  kad  se  naenu.  78. 

ii^sporazum,  m.  iicsporaziimlj^iije,  n.  kad  krivo 
razumije  jedan  drugoga:  Missvcrstand,  3Iissverstcind- 
niss,  disscnsio,  dissidium.  —  Da  se  izmec^u  nespora- 
zuini  i  sukobi  izmegju  ciuovnika  i  gragjana.  Slegj. 
14.  Ovde  mora  da  je  neko  nesporazumlje.   Mil.  164. 

iicsposobaii ,  nesposobna,  adj.  ne-sposoban.  un- 
I  tauglich,  non  idoneus  ad  aliquid,  inutilis.  suprotno 
sposoban.  —  Ako  ga  i  budu  naSli  nesposobna  za  uci- 
I  feZ;a,,niSta  za  to.  Strai.  1886,  864. 


iiospri'tiiii 


804 


iiostrpljenji' 


u^spretan,  n&spretua  ^n&sp^etan,  n&spretna),  adj. 
iiespretan,  iao  nezgrapan,  ungeschickt, plnmp,  ineptus, 
in  facet  us.  isp.  glomazan.  suprotno  spretan  2.  —  Ovo 
je  osobito  nespretno.  Bukv.  14.  adv.  Nego  je  za  Vukom, 
koji  joj  je  (rijei5i  »gusa<0  samo  nespretno  pokazao 
zuaienje,  izjednafena  s  »gusarom«.  Rad  15,  185. 

nfesreca.  f.  das  Ungliici,  infortxinmm.  Rj.  ne-sre6a. 
ridi  1  nerfika,  Cudo  2.  —  Ne-sreco  jedna  (als  f^chimpf- 
wort1.  Rj.  (kao  2)S0ika).  Fostigla  ga  nesreca.  Rj.  551a. 
Ubila  ga  ialost,  nesreca,  steta.  Rj.  7G4a.  Buzdovau 
ne^reeom  kovacevom  prsne.  Kpr.  3.  NeSto  se  naoblafii . . . 
U  torn  se  jo5  na  vecu  nasu  nesrecu  siarkne  sa  svijem. 
6.  Kesre'M  nesita!  tebi  je  do  jela,  a  vidiS  gde  gazda 
bote  da  umre!  14.  Kad  ga  otae  opazi,  re(e  mu: 
^Nesreco,  gde  si  bio  do  sad?  kamo  tebi  devojka?  64. 
Pa  po  nesreci  svojoj  otide  u  basOii,  podaleko  od  dvora. 
247.  Xa  njemu  se  slomila  kola  (dogodila  se  nesreca). 
Posl.  189.  Nesreca  je  dugorcpa.  (Gledaj :)  Nesreca 
tanko  prede.  (Nesreca  se  lasno  mo/.e  dogoditi).  20!l>. 
Zla  nesreca,  Voinu  priskoci,  odreJi  joj  bele  ruke  njene. 
Npj.  1,  536.  Kud  t'e  diva  nesreca  taknuti!  Ali  je  to 
Gospod  naredio,  te  mu  sveza  nad  jamu  Labuda.  2,  34. 
Vrag  nanese  i  nesreca  crna  evo  li  ti  Aiuze  kapetana.  4, 
38.  Kad  se  d'jeli  sreca  i  nesreca,  tavna  uo<'-ca  od  bijela 
daua,  11  Pocerju  osvauuSe  Turci.  4,  262.  Kao  da  je  u 
uaj)redak  znao  za  nesrecu,  koja  ce  ujegovu  jaduu  kcer 
snuci.  Danica  2,  138.  To  bude  uziok  .  .  .  najvecim 
narodnim  nesrecama  za  vladanja  Crnoga  Gjorgjija. 
4,  22.  Za  Srbe  je  velika  nesreca  ito  nijesii  mogli  biti 
s  njinie  u  Ijubavi.  Sovj.  36.  Jesi  li  ti  ouaj  Jto  ne- 
sreca donusis  iia  Izrailja?  Car.  I.  18.  17.  Moju  duboku 
zalost,  5to  ju  je  zadesilu  tako  teska  (teza  od  svake) 
i  Ijufa  nesreca.  Pom.  102. 

n^srecaii,  nesreiua,  adj.  u/igliicklich,  infelix,  cf. 
udesan  2,  uzrocan.  Rj.  ne-sretfan,  nesretan,  nesretnji. 
ridi  i  zlosrecan,  zlosretan,  zlosretnji;  bijedan,  derni, 
jadan.  suprotno  sret'an,  sretaii,  sretnji.  —  Polaz.ajnika 
obicno  izbiraju  (jer  neki  gataju  da  .s  njcga  mogu  biti 
srecui  ili  nesrecni  one  djele  godine).  Rj.  533a.  Baba 
potkupi  slugu  ujegova...  Nesretni  sluga  tako  I  ailni. 
Npr.  17.  iSamo  je  nesretan  u  tome  sto  mu  se  fieljad 
nikad  ne  mogu  da  nasite.  76.  Glasovi  caru  jednako 
nesretni  dolaze  da  vojska  propada.  206.  Nesrecnoya 
lubarda  bije.  Posl.  209.  U  proSavSih,  sa  jczik  nas 
vrlo  nesrecnih,  50  godina.  Dauica  1.  55.  Dok  skinem 
s  vrata  ovaj  nesrecni  i  bijedni  lijecnik.  Straz.  1886, 
1386.  Ali  nesrecan  hi  S(t  kenom.  DM.  25. 

nfesrcciiica,  /'.  die  Ungliickliche,  infelix.  Rj.  koja 
je  nesrecna.  vidi  nesretnjica. 

lit'.srci'iiTk,  in.  der  Ungliickliche,  infelix,  cf.  ue- 
sretnjik.  Rj.  koji  je  nesrecan.  vidi  i  nesretnik. 

nesretan,  nfesretna,  adj.  vidi  nesrecan.  Rj.  i  pri- 
vijere  ondje. 

n6sretnTk,  m.  vidi  nesrecnik,  nesretnjik.  —  Vese- 
lice  jedan !  kad  koga  zaleci  karaju,  mjesto:  jadnice, 
nesrctnicc!  kao  5to  mati  djetetu  rece.  Rj.  58b. 

nesretnjT,  adj.  suprotno  sretnji.  primjcre  vidi  kod 
nesredau.  —  za  nesredni  prcvui  uesretnji  isp.  bozi6ni 
i  bozitnji. 

nt^sretnjica,  f.  vidi  nesre(5nica.  Rj.  kojaje  nesretnja. 

—  Odvedu  ovu  sirotu  gjevojku  u  jedmi  obliznju 
goni  .  .  .  i  tako  se  natrag  vrate  a  nju  nesretnjicu 
onako  ostave  samu  u  pustinji.  Xpr.  131. 

nfesrctnjic,  (st.)  m.  der  Ungliickssohn,  adversae  for- 
tunae  filius:  JugovifSi  Bozji  nesretnjici!  —  carevo 
blago  zatomiSe  i  u  ernu  zemlju  zakopa^e.  Rj.  kao  sin 
nesrece. 

ni^.sretnjTk,  m.  vidi  nesrec'-nik.  Rj.  vidi  i  nesretnik. 

—  O  Kadi(;u,  Bozi  otpadnii'e,  otpadniCe,  pak  i  ne- 
■iretnjice!  Sto  pohuli  na  svoje  poStenje.  Npj.  5,  431. 
Budala!  nesretnjik!  prodao  svoju  zenu!  predao  je 
drugorae!  Danica  2,  141. 

iie.stadak,  nfestatka,  m.  (u  O.  G.)  der  Ahgang,  das 
Nichtcorhnndensein,  defectus,  absentia:  'Kii  nestadak 


Ijudi,  i  StaniJa  sudi  (Posl.  189).  Rj.  vidi  nestaSa,  ne- 
stasica.  isp.  nestati,  nestajati,  nestajanje. 

ui'stajanjc,  n.  das  Aiisgehen  (z.  B.  des  Weins,  der 
Waare),  defectus.  Rj.  verb,  od  nestajati.  stanje  koje 
biva,  kad  nestaje  cega,  n.  p.  novaca,  vina,  i  t.  d.  — 
Vidimo  dakle  neko  mijeSanje  i  u  torn  mijeSanju  ne- 
stujanje.  Rad  26,  65. 

iii^stajati,  nfestaje,  v.  impf.  ausgelitn,  deficio.  Rj. 
ne-stajati.  isp.  ne  2.  v.  pf.  nestanuti,  nestati.  —  Ko 
docne  ustaje,  oliojaka  mn  nestaje.  Posl.  137. 

nestanuti,  ntistane,  v.  pf.  vidi  nestati,  gdje  su  i 
primjeri.  nestanuti.  prema  nestati  isp.  nastanuti  i 
nastati. 

n6.stasa,  f.  der  Ahgang,  defectus,  cf.  nestadak.  U 
nestasu  Ijudi  i  Bec5ir  sudi.  (Posl.  334).  Rj.  ridi  i  ne- 
staSica.  —  Bestrv,  f.  interitus,  propast  ili  ncstasa 
bez  strva,  bez  traga,  iza  koje  ne  ostane  niJta  od  onoga 
5to  propadne  ili  ga  nestane.  Danicio,  ARj.  253b. 

ncsfa.san,  nestaSna,  udj.  muthuillig,  petulans;  un- 
ruhig,  irrequietus.  Rj.  ncstasan  (pred  s  osnova  u 
sta-ti).  Osn.  188.  kao  ohijesan,  i  nemiran,  koji  ne 
moze  mirno  da  stoji.  adj.  s  takiin  nast.  kod  duraSau. 

—  Asarijast  vidi  nestasan.  Rj.  9a.  Xestasko,  nes- 
tahio  celjade.  Rj.  419a.  Igrajujoj  oci  kao  na  zeitinu. 
(Rce-e  se  sa  nestasno  sensko).  Posl.  95. 

n«Vstasica,  f.  (a  Boci)  vidi  nestaSa:  U  nestasicu 
Ijudi  i  StaniJa  sudi  (Posl.   334).  Rj.  vidi  i  nestadak. 

—  IzdiSu  ubijeni  od  nestasice  roda  zemaljskoya. 
PlaC-  4,  9. 

nfesfasko,  m.  nestaSno  celjade,  der  Unruhige,  irre- 
quietus. Rj.  sa  nasi.  isp.  nemirko. 

nestati,  nestane,  v.  pf.  cega  (u  G.  G.  sa  nomina- 
tivom).  Rj.  ne-stati.  isp.  ne  2.  vidi  nestanuti.  v.  impf. 
nestajati.  —  1)  n.  p.  novaca,  vina,  brasua,  dobra, 
pravde  i  t.  d.  ausgehen,  zu  mangeln  anfangen,  de- 
ficio: Nesta  vina,  ricsfrt  razgovora.  Nesta'b\&g&,nestn 
prijat^lja.  Rj.  kao  nevia  cega  vise,  potrosilo  se.  vidi 
pomanjkati,  prekinuti  3,  premankati,  premadi  se,  pre- 
minuti  2,  pretrguuti  se  2,  pribrati  se  2.  —  Ved  je 
doteklo,  t.  j.  nestalo,  prestalo  dotjecati.  Rj.  135a.  U 
Turaka  sua  jakost  nestade,  tad  Brgjani  na  Turke 
ud'ri.5e._  Npj.  4,  373.  U  Emanuela  nestane  topovske  dze- 
bane.  Zitije  49.  Brasuo  se  iz  zdjele  ne  potroSi,  niti 
ulja  u  krcagii  nesta.  Car.  I.  17,  16.  —  2J  n.  p.  ne- 
stalo mi  konja,  ovce,  abhanden  komnicn,  amitti.  Rj. 
kao  ne  sna  se  kud  se  djedi.  vidi  Stuknuti  1.  —  Bio 
jedan  car  pa  iraao  tri  kceri  .  .  .  dune  nekakav  vihar 
i  sve  tri  odnese.  Car  se  prepadne  kad  vidi  da  ih  ne- 
stade .  .  .  da  je  (carica)  imala  tri  kderi  pa  da  ili  je 
nestalo.  Npr.  27.  liihe  nestane  s  te  stope  da  niko  ko 
se  tu  namjerio,  ne  vigje  kud  se  gjede.  214.  Ovo  re- 
kavJi  nestade  ga  kao  da  ga  zemlja  prozdrije.  219. 
Osvrte  se  vojvoda  Todore,  da  juuaku  dade  caJu  vina, 
al'  nestade  konja  i  junaka!  Npj.  2,  98.  Ako  buli 
Turcin  nestane,  drugi  joj  nastane.  Posl.  2.  Svega  ce 
biti  (i  preteci),  a  nas  ce  nestati.  279.  —  3)  pola  me 
nestalo  n.  p.  od  straha,  schwinden,  tahesco.  Rj. 

I      nt'stera,  /'.  (u  Dalm.)  vidi  nei'aka.  Rj.-' 

I      n^.sti,  n&sem,  (st.)  vidi  nositi,  cf.  neti:  mladaneva 

I  vodu  ncla,  nad  vodu  se  nadvodila.  Rj.  kao  v.  impf. 
11  snacenju.  nositi  govori  se  n  sjev.  Hrvatskoj:  ova 
kokoS   nese.    infinitiv   glasi   i   nijfeti   (juzno;    istocno 

!  n^ti),  I.  pridjev  nij&la  (ist.  ni51a).  isp.  Rad  6,  53.  v. 
pf.  slos.  d6nijeti,  iz-,  nad-,  na-,  ob-,  od-,  pod-,  po-, 
pre-,  pri-,  pro-,  raz-,  u-,  uz-,  za-.  i  do-nesti,  iz-,  nad-, 

j  itd.  V.  in<pf.  sloz.  vidi  kod  nositi. 

Xestopoljac.  Nestftpoljca,  m.  einer  von  Neslopolje. 

:  Rj.  covjek  iz  Ncstopolja. 

j      Xestftpolje,  ;(.;   U  pitomu  Nesto2)olju  tvome.  Rj. 

nestrpljcnje,    ».   verb,   od   ne  strpjeti.  ridi  nestr- 

pljivost,   netrpljivost.   suprotno   strpljenje,   koje   vidi. 

I  —  Narod,  kome  je  ved  Turski  zuUim  bio  dodijao, 
nskipi  osvetom   i    nestrpenijem,   i   ustane  na  Turke. 

'  MiloS.  74  (nestrpenije  mj.   nestrpljenje  po  tadasnjem 


iicstrpljiv 


—  805  — 


noutclcdan 


Slaveno-srpslconi  pisaiijii).  Knez  MiloJ  opai?a5e  tii  ne- 
iirednost,  i  iiestrpljenje  pa  obuziraiiSe.  Mil.  85. 

iiostrpljiv,  adj.  uHtjcdahliy,  iiiipiitiemt.  Rj.  ne-str- 
jiljiv,  koji  ne  mo-e  ill  ne  ce  vise  da  trpi.  siiprotno 
strpljiv. 

iiestrpljivost,  nesti-pljivosti  /'.  I'lujednld,  impati- 
cntia.  Rj.^  vidi.  uestrpljivost,  ue.strpljenje;  suprotno 
atrpljivost. 

iit'SiisjeiiT,  adj.  niclit  hestimmt,  non  deatinutus 
(funnuhio).  Kj.  ue-sugjeni.  suprotno  sugjeiii.  —  Jest 
istiua,  dragi  oce,  ovo  je  ministar  oca  moga,  a  moj 
nesuyjeni  surucnik.  Npr.  251. 

ncsuajoiiica,  f.  die  Xiclitbestiiumte,  non  destinata 
(uponsa).  Rj.  koja  nije  siigjena  fvjcrenica). 

iicsiig'jciiTk,  nesugjenika,  m.  dcr  Nichthestimmfe, 
non  destinatus  (spo)isufi) :  vjerenice  moj  nesugjeni(5e. 
Rj.  koji  nije  sugjeni  (vjerenik). 

iK'Slijajciijo,  n.  (St.)  das  Nichthestimmtc,  quod  non 
erat  destinatuin:  Oj  gjevojko  moje  nesugjenje.  Rj. 
ne-aiigjenje,  verb,  od  ne  suditi,  ali  se  uzima  kun- 
krctno :  sto  je  nesugjcno.  Voin  i  njegova  zarufniea  . . . 
No  je  Voin  majci  besjedio:  »Iznesi  me  pod  nerandiu 
ziitii,  da  ja  vigja  moje  nesugjenje.  Npj.  3,  525.  iVe- 
sugjenje  Ajke  Ajrovida.  Here.  29  (natpis  pjesmi). 

ntsvijcsaii,  nesvijesna,  adj.  ne-svijesan,  kao  ne- 
razumun,  unverniinftig,  impriidens.  suprotno  svijeaan, 
(cf.  razuman.  Rj.  IjTOb).  —  iSeer  mu  se  stane  (!^.uditi 
5ta  zbori,  i  kao  za  luda  i  nesvijesna  coeka  eijeniti 
ga.  Npr.  115.  nesvijesan  mjesto  nesvije.stan  previa 
drugim  pudeiima   u   kojima  t  izmegju  sin  of  pad  a. 

ii^svijesiiTk,  m.  nescijcstayi  copjek:  Jedno  misli 
razbornik  (smotrnik.  sveumnik),  drugo  misli  bezumnik 
(misli  a  drugo  nesvjesnik).  DPosl.  38.  nesvjesnik? 

iifesvijcst,  f.  die  Ohnmacht,  delirjuium  animae, 
syncope:  pao  u  nesvijest.  Rj.  ne-svijest.  vidi  nesvje- 
stica,  neznan  2.  suprotno  svijest.  —  On  ua  onome 
mjestu  pade  u  nesvijest  kao  mrtav.  Npr.  153.  Kor- 
dijal,  Ijekovito  pice,  Sto  se  osobito  daje  onome,  koji 
padne  u  nesvijest,  da  bi  dosao  k  sebi.  Npj.  1,  94 
(Viik).  Da  snazimo  istoriskw  svijest  u  naroda  svojega. 
Zim.  172. 

n^.svijostilli,  ntl'svijesna,  adj.  suprotno  svijestan 
(isp.  svijestan.  Korijeni  209).  vidi  nesvijesan. 

nfesvjestica,  /'.  die  Ohtnacht,  deliquium  animae, 
cf.  nesvijest.    Rj.   vidi   i  neznan   2.  suprotno  svijest. 

ni'svojtijiv,  adj.  koji  ne  mari  za  svojtu,  der  kein 
Gefilhl  fiir  die  Seinigen  hat,  qui  suos  non  curat. 
Rj.  ne-svojtljiv.  suprotno  svojtljiv. 

n^svfsoii,  adj.  upravo  glagolski  II.  pridjev  od  ne 
svrSiti.  suprotno  svrSen.  gram,  imperfectivus:  Gdje- 
koji  glagoli  koji  su  nesvrseni  ili  i  svrseni  i  nesvrseni 
da  bi  se  kad  treba  u  sadaSnjem  vremenu  bolje  po- 
kazali  da  su  svrseni,  prelaze  u  tom  obliku  u  ovu 
(drugu)  vrstu,  n.  p.  ako  mogne,  dadne,  htjene  i 
litjedne,  smjedne.  Obi.  91. 

XeSa,  m.  (ist.)  vidi  NeSo.  Rj.  voc.  NeSo.  hyp.  od 
Nedjeljko,  Nestor,  i  t.  d. 

Xfesko,  ni.  ime  muSko.  Rj.  hyp.  od  imena  kojima 
je  prvi  slog  Ne:  Nedjeljko,  Nenad,  Nestor,  i  t.  d. 
Nesko  (osn.  u  Neso  od  Nenad  ili  Nestor).  Osn.  295. 

X6so,  in.  (jnz.)  hyji.  od  Negjeljko  i  NeSko.  Rj. 
gen.  N6sa,  voc.  NeSo.  vidi  Nesa. 

ii^StedifO,  schonungslos,  quin  parcat:  trosi  ne- 
Stedice.  Rj.  ne  stede^i.  vidi  nemilice.  —  Poteze  se 
buzdovanom  Marko  piistimice  dobro  nestedice,  belu 
vilu  megj  pleci  ndari.  Npj.  2,  217. 

nfesto  (ka§to  se  moze  kazati  i  nesta  mjesto  nesto), 
gen.  nesta  (necega  i  necesa).  Rj.  vidi  njeSto.  — 
1)  etu-as,  aliquid:  Nesto  nesta  izjelo,  pa  od  nesta 
kosti  ostale  (pripovijedaju  da  je  kazao  Hercegovac 
kad  je  vidio  u  polju  plug  i  jarmove).  Nesta  (ili  nesto) 
on  mi  rece.  Rj.  —  Onome,  koji  se  ponosi,  misleci 
da  je  nesto  veliko,  a  upravo  nije  niSta.  Npj.  1,  88 
(natpis  pjesmi).  Moze  biti  da  je  i  zbog  necega  dru- 


goga.  Sovj.  48.  Nesto  novo  me<?e§  u  na§e  u5i.  Djel. 
Ap.  17,  20.  Sta  je  fovjek  da  ga  so  opomeneS?  Umalio 
si  ga  malijsm  necim  od  angjela.  Jevr.  2,  7.  Bog 
nesto  bolje  za  nas  odredi.  11,  40.  Po  pustinji  nesto 
sitno  okruglo.  Mojs.  II.  16,  14.  Napisah  mu  velike 
stvari  u  zakonu  svom;  ali  mu  se  Cine  kao  nesto 
tugje.  Os.  8,  12.  —  2)  etua,  forte:  da  ne-sto  sad  on 
dogje.  Rj.  adv.  —  Ja  je  (Crnu  Goru)  nesto  ponaj- 
IjepSe  znadem.  Npj.  5,  549.  Da  je  nesto  u  Heree- 
govinu  udarila  ova  toboznja  eivilizacija  i  nazovipro- 
svjeta  .  .  .  onda  bi  nam  i  tamo  jezik  bio  onakav. 
Rat.  49.  A  da  nesto  mora§  da  presedis  ovde  tri  dana 

—  na  zdravlju  bi  se  razboljeo.  Zim.  347.  vidi  pofiem. 

—  3)  n.  p.  nesto  jiosrde,  man  ireiss  nicht  warmn. 
Rj.  kao  1)  ne  zna  se  za.sto,  radi  ccga:  i  S)  kao  mulo, 
od  cesti.  —  Nesto  sam  asta.  Rj.  8  (1).  Nesto  bjesne 
psi  ove  godine.  Rj.  29b  (1).  Od  slame  .  .  .  ostavi  po 
nesto.  Rj.  35a  (2).  Zub  mi  nesto  drmi.  Rj.  140a  (1). 
Nesto  mi  se  jelo  odbilo.  Rj.  441a  (1).  Vrijeme  bje.Se 
dosta  lijepo;  ali  .  .  .  nesto  se  uaoblaSi  .  .  .  U  tom  se 
smrkne  sa  svijem.  Npr.  G  (2).  Nagju  gjevojku  vi§e 
mrtvu  nego  zivn,  nesto  od  mnke  bez  ruka,  nesto  od 
gladi  a  nesto  od  straha.  132  (2)  isp.  koje  .  .  .  (2b). 
Nje'sto  haj,  a  njesto  ne  haj.  DPosl.  85  (2).  JMoja  mati 
bijaJe  nesto  nemoiina.  Danica  2,  138  (1).  Od  Turaka 
nesto  i  ostalo.  2,  293  (2).  Jer  je  odavno  nesto  imao 
zub  ua  nj.  3,  238  (1).  Po  tom  Adzi-Prodan  i  Latif- 
aga  otidu  nesto  u  Karanovac.  Milos  59  (1).  Pa  se 
nestn  zavadio  s  Jlilosem.  75  (1).  Dogje  .s  nesto  Ijudi 
u  Pozarevac.  17(j  (2).  Jer  se  na  njemu  samom  nagje 
nesto  dobra  pred  Gospodom.  Oar.  I.  14,  13  (dobra 
gen.  od  siqist.  dobro). 

nete,  vidi  nemojte:  Moli  im  se  stari  Jug  Bogdane: 
Nete,  sinci,  ako  Boga  znate!  Npj.  2,  185.  Treci  TurCin 
poce  besediti:  :>Nete,  Turci,  ^alosna  vammajka!«  3, 
3(5.  —  te,  nastavak  2.  lica  mnoz.  jelte,  dete,  nete.  Rj. 
734a. 

iifeteljeii,  adj.  neteljena  krava,  cine  Kuh  die  nicht 
gekalbt,  vacca  quae  necdum.  peperit:  I  debelu  kravu 
neteljenu.  Rj.  ne-teljena,  koja  se  nije  telila. 

ii6ti,  nfesem,  (st.)  vidi  nesti.  Rj.  neti  u  istoc.  go- 
voru,  u  juznome  nijeti,  koje  vidi. 

netjak,  m.  (u  Hrv.  i  po  obliznjim  krajevima  Bosne) 
vidi  ue&k.  Rj.  —  Tja  .  .  .  t'a.  Moze  biti  da  je  ovo 
prvo  (tja)  po  Cakavafkome  narjeiiju  (kao  n.  p.  netjah 
mjesto  neoak).  Nov.  Zav.  VIII.  isp.  mladjak,  mlagjak; 
rodjak,  rogjak. 

netko,  nekoga,  vidi  neko.  Rj.  vidi  i  njeko,  njetko. 
primjeri  kod  neko  (nekoga). 

netoni  (po  zap.  kraj.)  kaum,  simul  atque,  cf.  tek  1, 
istom,  samo.  Rj.  ne-tom.  isp.  Korijeni  81.  —  Netom 
se  pop  nareCe,  on  eas  mu  5ija  oteee.  DPosl.  78. 

netrpljivosf,  netrpljivosti,  /'.  vidi  uestrpljivost,  ne- 
strpljenje.  —  U  toliko  su  mali  (narodi)  teSki  svojom 
neodoljivom  netrpljivoscu.  Zlos.  54. 

ii6ucaii,  nfeuCna,  adj.  (u  Boci),  ungelehrt,  indoctus. 
Rj.  ue-ucan.  vidi  nenaueen.  suprotno  uuan,  ucevan, 
naufian. 

ii&udat,  adj.  glagolski  II.  pridjev  od  ne  udati,  ne 
udati  se.  sto  nije  udato.  suprotno.  udat.  —  Sto  po- 
gafia  vi.?e  u  vatri  stoji,  to  boljega  gosta  Ceka.  (Ovijem 
se  tjeJe  gjcvojke  koje  stoje  neudate).  Posl.  359.  Dje- 
vojka  se  ongje  (u  Dubr.)  zove  svaka  aluSkinja,  bila 
udata  ili  neudata.  XLIV. 

iieddcsan,  netidesna,  adj.  ne-udesan,  kao  neu- 
rcdan.  suprotno  iidesan  1.  —  Tako  je  isto  divno  i 
savr5enstvo,  Ijepota  i  zgoda  naSijeh  umjetnijeh  djela . . . 
kad  se  isporede  s  nezgrapnim  i  neudesnim  poslovima 
varvara  i  divljaka.  Pripr.  138. 

iifeuarledaii,  neugledna,  adj.  ne-ugledan,  vidi  ne- 
gledan",  nevigjen.  suprotno  ugledan.  —  Negledan, 
nevigjen,  neugledan  (nije  na  ocima).  von  keinem  An- 
schcine,  non  conspicuus.  Rj.  414a. 


neiisrodan 


—  806 


ncTidljiv 


iieilgodan,  nefigodna,  adj.  nicht  so,  v-ie  es  sein 
soUte,  niclit  reeht.  minus  reete  constitutus.  Rj.  ne- 
ugodan.  suprotno  tigodau. 

ni'iik,  adj.  n.  p.  <5ovjek,  nnerfahren,  imperitus,  konj, 
iiicht  abgerichtet,  equus  noii  condoccfactus.  Rj.  Icao 
nevjest,  nenanien,  neurjedzhun. 

nouklduir,  udj.  inecitabilis.  Stulli.  ne-ukloniv, 
ceinu  se  ne  moze  ukloniti,  tinvermeidlich,  unaus- 
tceichbar. 

iioilljudiiu,  netiljiidna,  adj.  unartig,  ineptus.  Rj. 
ne-uljudan,  ridi  neskladan  1.  suprotno  uljudan. 

ueumijfct'C,  n.  die  I'tiuissenheit,  ignorantia:  Dali 
je  to  sugjenje  ili  je  neumijeie?  Rj.  ue-*imijede.  vidi 
ueumjestina.  suprotno  umjeJtina. 

iieiiuiivt'iiie.l,  f.  ca.^a  r.ikije,  koja  se  popije  u  jutru 
jos  dok  se  covjek  nije  umio:  Neuniivenica  i  umor- 
nica  najbolje  pristaju.  Kj. 

iieiinijoroii,  adj.  ne-iiuijeren ;  iinmiissig,  immode- 
ratt(S.  suprotno  umjeren. 

ncftuijereiiSst,  netiiujereuosti,  f.  die  Unmassigkeit, 
immoderatio.  suprotno  umjerenost.  —  Mnogi  ga  (zivot) 
t-ovek  sain  prekrati  neumjerenoscu.  Zlos.  293. 

neftnijostiiia,  f.  (u  O.  G.)  vidi  neumijede.  Rj.  ne- 
umjeStina.  suprotno  umjeStina. 

ui^iimolnu,  neumOlna,  iieiiiuoliT',  adj.  inexorahilis. 
Stulli.  ne-umolan,  ne-umoliv,  Icojega  nije  moci  na- 
moliti;  unerhittlich. 

ngiinidrnii,  neiimOrua,  adj.  neumoran  je  on  covjek, 
radi  dan  i  noc.  J.  Bogdanovid.  ne-umoran,  koji  se  ne 
moze  (lako)  umoriti,  utruditi.  nnermiidlich. 

uebredau,  netlredna,  adj.  nicht  ordentlich,  male 
coustitut^ts.  Rj.  ne-uredan.  suprotno  uredan.  is}}.  neu- 
desan.  —  Pouc'avajte  neuredne.  Sol.  I.  5,  14. 

iieArediiost,  netoiednosti,  /'.  osobina  ouoga  koji  je 
neuredan.  Unordcntlichkeit.  —  Te  se  navikli  na  mje- 
savinu  i  neurcdnost  kojom  se  onda  pisalo.  Ziv.  kr. 
i  arh.  VIII.  Kuez  ililos  opazaSe  tu  neurednost,  i  ne- 
strpljenje  ga  obuzimaSe.  Mil.  85. 

neiistriiiiv,  adj.  ne-ustrasiv,  koji  se  ne  strasi,  koji 
se  ne  maze  ustrasiti.  vidi  neustrajljiv.  suprotno  strasiv. 
—  Vjerni  poslanik  bjese  neustrasiv  iprijevod  Lat. 
rijeei  intrepidus).  Glas.  21,  285. 

neastrilsljiv,  adj.  vidi  neustraMv.  suprotno  strailjiv.  } 

ueuzdrzdnje,  n.  verb,  od  ne  uzdrzati  se,  die  Unent-  ' 
haltsamkeit,  incontinentia,  sujjrotno  uzdrzinje.  —  Ima 
47  rijeei  koje  su  od  Slavenskijeh  posrbljene  .  .  .  uz- 
drzanje,    neuzdrzanje.   Nov.   Zav.  VI.   I   opet   da  se 
sastanete,   da  vas   sotona   ne  iskuJa  vasijem  neuzdr-  1 
ianjem.  Kor.  I.  7,  5. 

nei'izdrzuik,  m.  ko  ne  ce  da  .se  uzdrzi,  incontinens.  ' 
unenthaltsain :  Ima  47  rijeCi  koje  su  od  Slavenskijeh 
posrbljene  .  .  .  neuzdrznik,  Xov.  Zav.  VI.  Jer  (e  Ijudi 
postati  .  .  .  opadaCi,  ncuzd  rznici,  bijesni.  Tim.  II.  3,  3. 

ii6va,  f.  Rj.  vidi  neve,  neka.  —  1)  hyp.  od  ne- 
vjesta:  Mada  neva  vodu  nela,  nad  vodu  se  uadvo- 
dila.  Rj.  Devom  mila  a  nevom  gnjila.  Posl.  58.  ^etvu 
znjela  za'va  i  nevjesta,  pa  se  za'va  nevi  tugovala. 
r.Nevo  moja,  milo  dobro  moje!«  Here.  152.  —  2)  cf.  1 
zlatoje.  Rj.  Nova  mlada  zove  zene  gospom,  mamom, 
majom,  nakom,  snasom,  nevom.  Rj."211a. 

neviVljalac,  nevaljalca,  m.  ein  niehtsnHrdiger 
Mensch,  homo  neipuam.  Rj.  nevaljao  covjek.  —  Nemoj 
se  zestiti  radi  nevaljalca,  nemoj  zavidjeti  bezbozni- 
cima.  Pric.  24,  19. 

ncvtMjalica,  f.  ein  nichtswiirdiges  Frauenzivimer, 
f'cmina  nequam.  Rj.  nevaljala  zena. 

neralji'ilstvo,  n.  vidi  nevaljaljstvo. 

iieyaljtll.sliiia,  /.  iievaljiUjstvo,  n.  die  Nichts- 
wiirdigkeit,  nequitiu.  Rj.  vidi  nevaljalstvo.  osobina 
onoga  koji  je  nevaljao.  isp.  rgjarija,  zlodestarija.  — 
Na  Gjurgjev  dan  2ene  i  djevojke  donesu  u  vece  kui'i 
omaje  (da  se  od  njih  svako  zlo  i  netaljalstina  otrese 
1  otpadne,  kao  omaja  od  kola).  Rj.  151a.  Gospod  vi- 
ded  da  je  nevaljalstvo  Ijvdsko  veliko  na  zemlji.  Mojs. 


I.  6,  5.  Jer  zna  (Bog)  niJtavilo  Ijudsko,  i  videdi  ne- 
valjalstvo zar  ne  ie  paziti?  Jov  11, 11.  Nema  n  uslima 
njihovijeni  istine ;  u  ujima  je  nevaljalstvo.  Ps.  5,  9. 
Sto  se  hvaliJ  nevaljalstvom,  silni?52,  1.  tako  u  Da- 
niciia  uevaljaistva  ()ie  nevaljaljstvo),  ('  u  Gsu.  neva- 
ljalstvo (243),  nevaljalstvo  (425);  ali  opet:  Nosi  ne- 
valjaljstvo svoje  i  gadove  svoje,  govori  Gospod.  Jezek. 
1(),  58.  i  u  Korijenima  (197):  nevaljaljstvo,  nevaljal- 
§tiua. 

iieVi\ljao,  nevaljala,  adj.  nichtswurdig,  schlecht, 
inutilis:  nevaljao  covjek.  Rj.  ne-valjao,  upravo  gla- 
golski  I.  pridjcv  od  ne  valjati.  suprotno  valjan,  vii- 
Ijast,  valjatan.  —  Kalp,*  adj.  indecl.  falseb,  uneeht, 
falsus.  cf.  nevaljao.  Rj.  2G0b.  Otpao  od  Ijudi,  t.  j. 
postao  zao  i  nevaljao  mimo  sve  Ijude.  Rj.  478a.  Blago 
mjestu  otklen  ide,  a  teSko  onome  u  koje  ide!  (Rece 
se  sa  nevaljala  covjeku).  Posl.  15.  Dodr'o  je  vec  vrag 
opanke.  (Kad  se  hoce  da  kaze  da  su  cija  nevaljala 
djela  yet  na  kraj  izi'la).  62.  Sto  bude  rgjavo  i  nc- 
valjalo,  moja  je  krivica  i  sramota.  Rj.'  XVI.  Dolazidiu 
k  OH  i  Olivi,  zenama  nevuljalijem.  Jezek.  23,  44.  Iz 
tebe  je  izasao  koji  smislja  zlo  Gospodu,  savjetnik 
nevaljao.  Naum  1,  11. 

u6ve,  /".  hyp.  od  nevjesta.  takva  hyp.  kod  babe,  i 
gram,  ondje.  ridi  neva,  n^ka.  —  Keve  zove  dunda 
svoga.  Rj.  145a.  Tuda  Seta  mlada  neve.  Npj.  1,  66. 
Pala  je  rosa,  ne  hodi  neve  bosa.  DPosl.  93. 

ueveu,  m.  die  Todtenhlume,  calendula  officinalis 
Linn:  Neven  vene  u  gradini,  ja  ga  nemam  kade 
brati.  I  nevena  da  mu  srce  vene.  Rj.  cf.  zutelji.  hyp. 
nevenko.  —  Gjevojke  su  ruze  brale  .  .  .  od  nevena 
okatoga,  od  ruzice  rumenite.  Npj.  1,  234.  Jednu  kitu 
nevena  cvijeca,  da  on  vene  iz  srdakca  svoga.  1,  385. 
Ako  ti  nikne  hit  neven,  uveni,  du5o,  za  mnome.  1, 
467.  ue-ven.  isp.  ne  venuti. 

lifevcnko,  /'.  liyp.  od  neven :  O  nevene,  moj  ne- 
venko .'  Ah  jadi  moj' !  Her.  273.  taka  ky'p.  kod  bapko. 

u^venov,  adj.  n.  p.  list,  von  der  calendula  offici- 
nalis Linn.  Rj.  sto  pripada  nevenu.  za  nast.  isp. 
aptov. 

u6ve.seo,  nevesela,  adj.  unfroh,  traurig,  moestus. 
Rj.  ne-veseo.  isp.  neradostan.  suprotno  veseo.  —  Pa 
neveseo  legne  onde  spavati.  Npr.  67.  Opet  si,  brate, 
neveseo  i  placan.  67.  Pogje  od  svoje  kuce  nevesela  i 
zalosna.  245.  Milica  je  sjetna  nevesela.  Npj.  2,  256. 
PoJetaSe  brizni  neveseli.  4,  133.  I  ncveseli  bijahu  vrlo. 
Mat.  17,  23.  Za  hto  je  srce  tvoje  neveselo.  Sam.  I. 
1,  8.  adv.:  I  poseta  sjetno  neveselo.  Rj.  684b.  Turei 
njemu  neveselo  vele.  Npj.  4,  272. 

iiCT^silj,  m.  (u  Boci)  nekakva  trava  od  koje  se 
metle  grade,  eine  Art  Fflanze,  herba  quaedam.  Rj. 
vidi  dev&silj.  —  devfesilj  i  nevesilj  (ista  rijec  s  pro- 
mjenom  prvoga  suglasnoga,  slozena  od  deret  i  sila). 
Osn.  68. 

Xevesinje,  n.  —  1)  polje  u  Hercegovini.  —  2)  selo 
u  tom  polju:  Knjigu  piJe  beze  Ljubovicu,  u  lijepu 
selu  Nevesiyiju.  Kj. 

Ncvi^sinj.skT,  adj.  von  Nevesinje.  Rj.  sto  pripada 
Neve^inju,  polju  ili  selu. 

n&vTd,  m.  Rj.  ue-vid.  —  1)  otisao  nevidom,  t.  j. 
ne  zna  se  kuda,  propao,  er  ist  verschicunden,  evanuit. 
Rj.  —  2)  (u  C.  G.)  nekake  male  krilate  bubice,  koje 
samo  kolju,  a  ne  vide  se.  Rj. 

nevidis,  m.  in  der  Bedensart:  od  nevidiSa.  Rj.' 
gen.  nevidiJa.  —  rijeei  s  takvim  nast.  kod  blutis. 
vidi  nevidjelica. 

ntvidjeliea,  f.  tenebrae.  Stulli.  ridi  nevigjelica. 
vidi  i  nevidij. 

nevidljir,  adj.  ne-vidljiv,  sto  se  ne  maze  vidjeti, 
unsithtbar,  invisibilis.  suprotno  vidljiv.  —  Sveto 
odijelo,  koje  mu  (vladici)  iznesu  gjakoni  iz  oltara  kao 
angjeli  iz  nevidljive  riznicc  blagodati.  DP.  13.  Da  bi 
se  vidljivo  pokazalo  nevidljivo  pomazanje  sv.  Duha. 
190.  Sav  vidljivi  i  nevidljivi  svijet  biva  pun  mirisa.  358. 


nevidovni 


—  807 


nevjestinski 


ii«Vvi(Jovni,  adj.  n.  p.  bijerla,  wovon  man  nicht 
eiitiiial  ctwas  gesehcn,  unvorhcriieselien,  invisus,  non 
visas,  improvisus :  saOuvaj  me  Bo?.e  bijede  nevidocne! 
Rj.  iie-vidovni,  od  te^a  sc  nista  i  ne  vidi  l(ad  dogjc, 
sto  doijjc  kiio  sasoijem  izncnada.  —  Jedva,  osjc(5a 
dobro  ili  zlo  koje  mu  se  dogodi,  kad  ga  nevidovna 
boljii  snafcje.  Piipr.  12lj. 

utSvisjclicii,  /'.  tmuJa,  datt  Dunkel,  tenebrae:  ne 
nioze  se  noi'as  iOi,  nevigjelk-a  je.  Rj.  ue-vigjelica, 
ne-vidjelica,  kad  se  ne  vidi.  vidi  nevidiS.  suprotno 
vidjelo. 

1.  niVvisji'ii,  adj.  von  nnhedeiUendem  Anscliein, 
nun  coHspicuus,  ii.  j).  iievigjen  ^ovjek,  a  tako  5to 
moze  svrSiti.  Rj.  ne-vigjen,  upravo  glayolski  Il.prkljev 
od  ne  vidjeti.  vidi  negledan,  neugledan,  nije  na  ocinia. 
suprotno  vigjcn  2,  ugledan,  naocit. 

3.  ni*vi,a'jciii,  adj.  noch  nie  gesehen,  non  visus: 
Da  vidite  (5udo  nevigjeno,  b'jel  Vilindar  usred  gore 
iSvete.  Rj.  ne-vigjeni,  od  ne  vidjeti,  sto  se  (joste)  nije 
ridjelo.  —  Gledah  iuda  prije  nevigjena.  Npj.  2,  09. 
iiftvjpra,  /'.  Rj.  ne-vjera.  —  1)  die  Trentosigkeit, 
perfidia:  Nevjere  ti  ufiiniti  ne  6u.  Rj.  vidi  nevjernost, 
nevjerstvo  2.  —  Nerjeru  se  mo^e  dogoditi.  Npj.  3, 
371.  Kada  vigje  Pivljanine  Bajo,  na  nevjeri  da  de 
poginuti.  3,  470.  Te  ti,  aga,  o  nevjeri  racle,  kako  6e 
ti  pogiibiti  glavu.  4,  485.  Nevjernik  nevjeru  cini, 
pustoSnik  pustoSi.  Is.  21,  2.  PoSto  se  kralj  uzjoguni 
te  osta  u  nevjeri.  Glas.  21.  287  (prijevod  rijeci:  in 
perfidia  remanente).  Pentefrije  imadijaSe  ^enu  bez- 
obraznicu,  koja  saleti  Josifa  da  ncini  s  njom  nevjeru 
gospodaru  svojemu.  Prip.  bibl.  27.  vidi  kod  nevjerstvo 
posljednji  primjer.  —  2)  der  (die)  Treuluse,  perfida, 
perfidus:  Nevjera  ti  uz  koljeno  sjedi.  Rj.  nevjerno 
celjade:  Suvjeriea,  za  koga  se  misli  da  je  i  vjera  i 
nevjera.  Rj.  723a.  U  nevjeri  nije  vjere.  DPosl.  141. 
Ne  (a,  Mujo,  s  tobom  piti  vina,  jer  od'tebe  nevjera 
postala,  od  tebe  vedeg  nevirnika  nejma.  HNpj.  4,  335. 
Od  (5ovjeka  koji  je  bio  nevjera  .  .  .  kakav  se  moze 
dekati  istorijski  dnevnik?  0  Sv.  O.  11. 

ii«ivjerac,  nfcvjerca,  m.  u  koga  nema  vjere.  —  Li- 
cumjerac  sebi  je  istomu  nevjerac.  DPosl.  55.  vidi 
bezvjernik,  nevjernik,  nevjernjak. 

ii^vjerau  (nevjeran),  nfevjerna  (nevjerna),  adj.  Ej. 
ne-vjeran.  —  1)  treulos,  perfidus.  Rj.  u  kojega  je 
nevjera,  koji  nije  rjeran.  vidi  nevjera  5.  amo  ide  i 
ovaj  primjer:  Pamcenje  (5est<)  bivaSe  nevjerno.  Pri- 
prava  176  (uiitreu,  infidelis).  moie  biti  da  ovamo 
pripada  i  ovaj  primjer:  Nevjerni  kotae.  (Mnogo  ee- 
Ijadi  u  kiici,  osobito  sitne  djeee).  Posl.  19().  Jer  je 
(aga)  bio  nevirno  pletivo.  HNpj.  3,  453.  —  2)  koji 
nema  vjere  (1),  koji  ne  vjeruje,  unglaubig,  incredulus : 
Nevjerni  Tonia.  (Kad  ko  sumnja  o  svademu).  Posl. 
196.  0  rode  nevjerni  i  pokvareni !  dokle  cu  biti 
s  vama?  Mat.  17,  17  (generatio  incrednla;  unglau- 
biges  Geschlecht).  suprot)io  vjeran  3.  —  3)  sto  se  ne 
mo^e  vjerovati,  unglaublich,  incredibilis :  Ali  je  pod 
sumnjom  i  godina  i  sama  povelja  .  .  .  Nije  manje 
nevjerno  i  Sto  Diikljanin  kaze.  DM.  21.  suprotno 
vjerovau,  vjerau  (n  primjeru:  Traiili  su  najvjernija 
svjedocanstva  da  je  pismo  istiuito.  DM.  250). 

iiovjerija,  /'.  (coll.)  die  Ungldubigen,  infideles:  Ide 
1'  otud  mnoga  nevjerija.  Rj.  nevjernici  2.  —  Od 
Madzarske  mloge  neverije.  Rj.  413a.  Babunija,  kao 
nevjerija  ili  nijedna  vjera.  Danieic,  ARj.  136a.  rijeci 
s  takim  nast.  kod  Arapija. 

iievjerje,  n.  ne-vjerje,  vidi  nevjerstvo,  Unglaube, 
incredulitas :  Ima  47  rijeCi  koje  su  od  Slavenskijeh 
posrbljene  .  .  .  nevjerje,  aujevjerje.  Nov.  Zav.  VI. 
Vjerujem,  Gospodine!  pomozi  mojemu  nevjerju.  Mark. 
9,  24  (iraaTia).  Ovakome  nevjerju  njibovu  na  siiprot: 
»mali  glas  pusti  na  krstu  hajduk  i  veliku  vjeru  nagje.« 
DP.  137.  —  sa  oblicje  isp.  i  pravovjerje. 

n6vjernica,  f.  die  Treidose,  perfida.  Ej.  nevjerna 
2ena.  vidi  nevjera  2.  —  Kad  je  meni  snaha  Vidosava, 


moja  snaha,  tvoja  nevjernica,  savezala  kose  za  di- 
reke?  Npj.  2,  112. 

ii6v,jcriiTfkT,  adj.  sto  pripada  nevjernieima  ili  ne- 
vjerniku  kojemu  god.  —  Da  otidem  od  njih,  jer  su 
svi  preljubocinci,  sbor  nevjernicki.  Jer.  9,  2. 

iitivjornTk,  m.  Rj.  nevjerni  coijek.  vidi  nevjernjak. 
nevjeraf,  bezvjernik.  —  1)  der  Trculose,  perfidus. 
Rj.  vidi  nevjera  2.  isp.  nevjeran  1.  —  Nevjernici 
jesu  svagda  Turci  . .  .  Cuvajte  se,  da  vas  ne  prevare. 
Npj.  4,  287.  Ne  za  Boga,  brado  Crnogorci!  Danas  de 
nas  okoliti  Turci,  a  oni  su  stari  nevjernici.  4,  445. 
—  2)  der  TIngldubige,  infidelis,  cf.  nevjernjak:  Kra- 
jisnike  Turke  nevjernike,  koji  dragog  Boga  ne  po- 
znaju,  ne  imaju  ni  vjere  ni  du§e.  Rj.  covjek  nevjeran 
(3),  koji  nema  vjere  (1),  koji  ne  vjeruje. 

Ii6v.jcrii6.st,  ufevjeruosti,  /'.  vidi  nevjera  1,  nevjer- 
stvo 2.  die  Treulosigkeit ,  Untreue,  perfidia:  Zato 
svoja  dva  sina  izgubi  za  nevjernost,  §to  je  udinio. 
Npj.  5,  214. 

iiiivjeriijiik,  m.  vidi  nevjernik:  A  ne  vidis  Turke 
nevjcrnjuke.  Rj.  vidi  i  nevjerac,  bezvjernik.  —  sa 
nast.  nevjernjak  i  nevjernik  isp.  anatemujak  i  ana- 
temnik. 

ii^vjcroViiiljc,  n.  verb,  od  ne  vjerovati.  suprotno 
vjerovanje.  —  Za  obedanje  Bozije  ne  posumnja  se 
nevjerovanjem,  nego  ojada  u  vjeri.  Rim.  4,  20. 

iifevjerstvo,  n.  —  1)  vidi  nevjerje.  der  Unglaube, 
incredulitas.  —  Ima  47  rijedi  koje  su  od  Slavenskijeh 
posrbljene:  .  .  .  nevjerstvo.  Nov.  Zav.  VI.  I  ne  stvori 
oudje  dudesa  mnogijeh  sa  nevjerstvo  njihovo.  Mat. 
13,  58  (ctJctaTia).  Eda  de  njihovo  nevjerstvo  vjeru  Bo- 
^iju  ukinuti?  Rim.  3,  3.  —  2)  vidi  nevjera  1,  ne- 
vjernost. —  Od  dovjeka  koji  je  bio  nevjera  i  ncvjer- 
st.vom.  postao  partizan  .  .  .  kakav  se  moze  cekati 
istorijski  dnevnik?  O  Sv.  O.  11  (partisan,  rijec  Franc, 
pristaSa,  priSipetlja). 

iiftvjesta,  f.  Rj.  dem.  nevjestica.  hyj}.  ndka,  ndva, 
ndve.  —  1)  vidi  mlada:  Na  stidnodu  kao  i  nevjesta. 
Rj.  skoro  udata  djevojka,  die  Braut,  sponsa.  —  Vo- 
gjevina,  ono  Sto  dovedu  svatovi,  t.  j.  nevjesta,  n.  p. 
kamo  ta  naSa  vogjevina.  Rj.  69b.  Carev  sin  materi 
za  inat  ozeni  se  .  .  .  dok  jedno  jutro  nesredom  pogje 
joj  mu5  u  lov,  i  zaiudu  zatvori  vrata  od  kamare  gje 
mu  je  nevjesta  spavala.  Npr.  215.  Djevdjku  vjenda, 
pa  Snjome  doma.  Imao  mater,  koja  kad  sagleda  sina 
i  nerjestu,  naijedi  se  .  .  .  podne  misli^ti,  kako  de  snasi 
svojoj  kridimice  do  glave  dodi.  233.  Sto  dikla  navikla 
to  nevjesta  ne  odvide.  Posl.  355.  U  tom  kolu  nema 
muSke  glave,  do  djevojke  i  nevjeste  mlade.  Npj.  1, 
372.  Kad  se,  majko,  ozenio  Jovo?  Danas  sam  mu 
nevjestu  vigjeo.  1,  586.  BHadozenja  da  nevjesti  du- 
kate,  a  ona  njemu  koSulju.  Ziv.  305.  Kako  se  raduje 
kenik  nevjesti,  tako  de  se  tebi  radovati  Bog  tvoj.  Is. 
62,  5.  —  2)  (po  j'ugozap.  kraj.)  bratova  zena,  cf. 
snaha  (1).  Rj.  —  Sto  t'  se,  Mare,  ^ao  odijeliti  .  .  .  i 
od  brade  i  od  bratueeda,  od  sestrica  i  milih  nevjesta  ? 
I  ja,  Mare,  dosta  roda  imam;  imam  bradu,  imam 
bratueeda,  imam  sestre,  imam  i  nevjeste.  Npj.  1,  18. 
—  3)  (po  jugozap.  kraj.)  sinovlja  zena.  cf.  snaha 
(2).  Ej. 

uftvjcstafkl,  adj.  vidi  nevjestinski.  Ej.  sto  pripada 
nevjestama  ili  nevjesti  kojoj  god. 

nfevjcstica,  f.  —  1)  dem.  od  nevjesta.  Ej.  —  2)  (u 
C.  G.)  vidi  lasica.  Ej. 

nfevjestiii,  adj.  der  nevjesta,  sponsae.  Rj.  sto  pri- 
pada nevjesti.  —  Kad  bude  vrijeme  za  spavauje, 
svekrva  i  njezina  kdi  u  nevjestinoj  kamari  legnu 
8  uevjestom  da  spavaja.  Kov.  91.  Udinidu,  te  de  ne- 
stati  glasa  zenikova  i  glasa  nevjestina.  Jer.  7,  34. 

nevjestinski,  adj.  Brant-,  brautlich,  nuptialis:  Pa 
s  uje  skida  ruho  gjevojaeko,  na  nju  mede  ruho  ne- 
vjestinsko.  Rj.  sto  pripada  nevjestama,  ili  nevjesti 
kojoj  god.  vidi  nevjestadki. 


nevjcst 


—  808  — 


iiczakon 


nevjcSt,  adj.  Rj.  ue-^je5t.  siiprotno  vjeSt.  —  1)  tier 
ts  nicht  vcrstehf,  mucisseiid,  impcritiis:  Od  ncrjesta 
i  gora  place  (Posl.  234).  Ej.  vidi  tutkuu*.  —  VjeSt 
goru  lomi,  a  nevjeHa  gora  (lomi).  Posl.  3t).  Svjedo- 
&instvo  je  Gospoduje  vjerno,  daje  mudrost  nevjestomc. 
Ps.  19,  7.  adv.  Sto  je  prepisau  (rukopis)  po  sve  ne- 
rjcsto.  ii\.  kr.  i  arh.  Vlll.  —  2)  Cinili  se  I'emu  i 
nevjeit,  (ds  uetin  man  nicht  uitsste.  Rj.  cini  se  kao 
da  ne  sua  to  i  to,  ne  ce  dit  zna.  ■ —  Ni  Ink  jeo,  ni 
njim  mirisao.  (Kad  se  ko  cemu  5to  zna,  ciui  i  nei'jest). 
Posl.  221. 

ucvj  est  ilia,  /'.  ne-vjeltina,  die  Ungesehicklichkeit, 
Unkeiintniss,  imperitia.  suprotno  vje.'tina.  —  Ali  ne 
nadaj  se  mnogome  od  nioje  nevjcstine  u  stvari  za 
koju  se  hoce  bogoslovska  zuanja.  UP.  4.  Ne  stoji 
iwrjestinom  pisarevom.  Rad  2,  198. 

n^TOJka,  f.  (st.)  ulsi  ein  Schimpfirort  fiir  vojka 
(voeka):  Naranco,  vojko,  necojko!  Rj.  ne-vojka  (ne- 
vodkal,  psoika  vojki  (voiki).  —  voeka  (osn.  u  voce: 
govori  se  ij  mjesto  c  pred  k:  vojka,  nc-vojka).  Osn.  297. 

ncvoija, /.  Rj.  ne-volja.  —  J)  die  Noth,  angustia. 
Rj.  vidi  prituga.  dem.  nevoljica.  —  Viteska  nevolja, 
t.  j.  velika  (u  kojoj  covjek  valja  da  se  bije  kao  vitez). 
Rj.  64a.  Drugome  na  volju,  a  sebi  nevolju.  Rj.  71b. 
Kad  dogje  do  gusta,  t.  j.  kad  dogje  do  nevolje.  Ej. 
108b.  Kad  mi  prituzi,  t.  j.  kad  mi  hude  za  nevolju, 
vidi  dosaditi.  Rj.  6(X)a.  U  Crncj  Gori  i  okolinama 
velika  je  nevolja  Ijeti  za  pojenje  stoke.  Rj.  726a. 
Tugo  i  ncvoljo!  Rj.  755a  (kaze  mati  djetetu).  „Kevolja 
me,  majko,  naterala,"  pa  joj  piipovedi  kako  je  ua- 
stradala.  Npr.  56.  Bad  se  otac  nagje  u  nevolji  pa  se 
stane  dogovarati  sa  svojom  zenom  sta  ce  raditi.  60. 
Bio .  .  .  mnogo  siiomab  i  punan  gjeee  .  .  .  :>Znam  da 
ti  je  nevolja.«  122.  Kad  .se  earev  zet  vidi  na  nevolji, 
spremi  se  i  otide.  147.  Od  gladna  trbuba  nema  gore 
nevolje.  Posl.  232.  UplaJi,  Boze,  ali  ne  umori.  (Kad 
coekii  dogje  kukvi  nevolja  na  glavu).  334.  Koja  tije 
golema  nevolja?  Npj.  2,  22.  Za  Jto,  brace,  ako  Boga 
znate!  bez  nevolje  jer  gradit'  nevolju?  2,  137.  Siro- 
tinja  u  nevolji  cvili.  4,  179.  Da  se  ineni  na  nevolji 
nagjes.  4,  223.  Pretrpivsi  svakojuku  muku  i  nevolju. 
Danica  4,  30.  Ovi  su  Turci  bili  u  tukoj  nevolji  (oso- 
bito  od  gladi  i  od  smiada)  da  ill  je  .  .  .  Milos  113. 
Ali  e\oljute  nnike  i  nevolje:  kako  c'e  se  pe<5atati? 
Straz.  1886,  1224.  Lagja  bjese  nasred  mora  u  nevolji 
od  valova.  Mat.  14,  24.  Pripovjedi  Mojsije  tastu  svo- 
jemu  .  .  .  sve  nevolje,  koje  ill  nalazise  putem.  Mojs. 
II.  18,  8.  Podnosio  si  sve  nevolje  koje  je  podnosio 
otac  moj.  Car.  I.  2,  26.  Koliko  si  me  puta  hacao  u 
velike  i  Ijute  nevolje.  Ps.  71,  20.  —  2)  nuzda,  trijeba, 
moranje,  sila,  die Xothuendigkeit,  necessitas.  suprotno 
volja,  draga  volja,  svoja  svolja.  —  Badalj...  korijen 
se  za  nevolju  —  u  gladue  godine  —  kiiha  i  jede. 
Rj.  11a.  Ili  je  otiSao  u  bajduke  od  bijesa  ili  od  nevolje? 
Ej.  25a.  Oj  Turbine  za  nevolju  kume!  Ne  kumim  te 
5to  ja  kuma  uemam.  Rj.  314b.  O  sto  je  to  tebi!  t.  j. 
nemas  nikake  nevolje  to  ciniti.  Rj.  426a.  ProigraJe 
Vlahinje  robinje  sa  nevolju  ka'  za  dobru  volju.  Rj. 
606a.  Za  nevolju  babu  vode,  kad  gjevojke  ne  nahode. 
Posl.  84.  St'  ono  cvili  u  Glamocu  gradu  ?  .  .  .  Ako 
cvili,  j'esi  joj  za  nevolju.  Npj.  1,  478.  Drinski  vu6e, 
§to  .si  obrgjao?  "Xevolja  je  mene  (dat.)  obrgjati;  oko 
Drine  ne  ima  ovaca.  1,  501.  Iz  5ale  smo  odavde  ledeli, 
bez  nevolje,  tek  od  obijesti.  2,  111.  Za  5to,  braco,  ako 
Boga  znate!  bez  nevolje  jer  gradit'  nevolju?  2,  137. 
Pa  mi  evili,  i  nevolja  joj  je.  4,  363.  Buntovnicima 
bilo  je  za  nevolju  braniti  se.  MiloS  63.  Nego  bi  valjalo 
pokazati  i  koja  im  je  nevolja  bila  pretvarati  se.  Ead 
1,  116. 

nferoljan,  nevoljna,  adj.  hedriingt,  sollicitus,  anxitis. 
Rj.  koji  je  u  nevolji  (i).  suprotno  isp.  voljan.  —  ta- 
losna  i  nevoljna  lasno  je  rasevijeliti.  Posl.  79.  Tako 
imao  otkuda  davati  voljnome  i  nevoljnome!  297.  A 
ne  zna§  da  si  nesredan,  i  nevoljan,  i  siromah.  Otkriv. 


3,  17  (miserahilis,  erbarmlich).  UsliJi  me,  jer  sain  ne- 
voljan i  uiSt.  Ps.  86,  1  (elend  nnd  arm). 

iii'voljica,  f.  dtm.  od  nevolja  1.  —  Njega  (uiacka) 
pita  doniacine:  Mar  macane,  macacane,  kakva  ti  je 
nevoljica,  te  si  setan,  ueveseo?  Ziv.  11. 

nevoljnica,  f.  die  Bedriingte,  Ungluekliehe.  mulier 
sollicita,  misera.  Rj.  koja  je  nevoljna.  —  Ncvolynicc, 
koju  vjetar  razmece,  koja  si  bez  utjebe,  evojacu... 
Is.  54,  11.^ 

iieroljuTckT,  adj.  Mo  pripada  nevoljnicima  Hi  nc- 
voljniku  kojemu  god:  Zakolji  pashu  .  .  .  jedi  s  njom 
prijesau  hljeb,  hljcb  nevoljnicki.  Mojs.  V.  16,  3.  Premda 
ce  vam  Gospod  dati  liljeba  tuznoga  i  vode  nevoljnicke. 
Is.  30,  20. 

ii6voIjiiTk,  m.  koji  je  u  nevolji,  der  Bedriingte, 
Ungliickliche.  homo  sollicitus,  miser:  Dobro  dogje, 
suzanj  nevoljnice.  Daruj  raene  suznja  nevoljnika.  Rj, 
—  Onda  ncvoljnik  ispod  jele  dobata  na  nogama  i 
rukama  do  vode.  Npr.  86.  Nada  nevoljnicima  ne  ce  . 
nigda  poginuti.  Ps.  9,  18.  •  . 

nevoljiiTkov,  adj.  sto  pripada  nevoljniku:   Svi  su' 
dani  nevoljnikovi  zli.  Pric.  15,  15.  '    , 

iievftvaujp,  »(.  das  Bruutsein,  status  sponsqf.  Ej..-  • 
verb,  od  nevovati.  stanje  u  kojemu  je  ona,  st^,nevuje'. 

iicvovati,    nfevujem,    v.   impf.    Braut  sei'n,    nubo,  y 
sponsa  stim:  Mlogo  devovala,  malo  nevovalA.  Rj.  biti 
neva,  nevjesta.  -  ~  ■        ■» 

iifevrat,  m.   eine  Art   viereekiges  Schifjs   das   HKf>; 
stromal iiviirts  gleitet,    navigium  quudrutum  scquhM' 
flumine  labens.   Rj.  ne-vrat,   sto  se  ne  vracu^lagja 
nekaku  cetvorouglasta  sto   ide  samo  niz   vodu  a  uz 
vodu  se  ne  vracu. 

iicvrijetliiost,  nevrijfednosti,  f.  suprotno  vrijednost: 
Rejarija  nevrednosti  k(5i,  zlocestariji  sestra,  ubostvu 
mati.  DPosl.  107. 

iifevrijcmc,  n.  IJnzeit,  parum  in  tempore:  Do§ao 
u  iievrijeme.  Rj.  ue-vrijeme.  vidi  nebrijeme,  nedoba. 
suprotno  (na)  vrijeme.  —  Babino  Ijeto,  kadje  toplo 
u  nevrijeme,  osobito  u  jesen.  Rj.  10a.  Ja  se  bojim 
teska  nevrimena.  HNpj.  4,  203.  8to  biva  u  nevrijeme, 
te  je  neprilicno,  nepristojuo.  DaniCid,  ARj.  268b. 
Zivot  je  zemaJjski  samo  trud,  koji  u  nerrijeme  vara. 
DP.  368. 
j  iicviihreii,  adj.  incallidus.  StuUi.  suprotno,  vuhven, 
lukav,  prijevaran:  Ni  srna  kasna,  ni  kunu  nevuhvena. 
DPosl.  80. 

nezaboravljciii,  adj.  unvergesslich,  unvergessen, 
immortalis.  Rj.  ne-zaboravljeni,  upravo  glagolski  II. 
pridjev  od  ne  zaboraviti.  sto  se  ne  zaboravlja,  sto  se 
ne  moze  zaboraviti.  —  Pi.sali  smo  ja  i  pokojni  neza- 
boravljcni  prijatclj  moj  Moco  Gjorgjijevic.  Npj.  4, 
VIII.  Pokojni  i  nezaboravljeni  G.  Drago  Teodorovic. 
Rj.'  XVf. 

lu'zaduvuljaii,  ufezadovoljna,  adj.  ne-zadovoljan, 
uHzufriedcn,  non  contentus.  suprot)io  zadovoljan.  — 
Glava  li  ga  boli?  (Kad  se  kazuje  da  ko  nema  uzroka 
s  cime  biti  nezadovoljan.  Posl.  41  [s(?)  c\m.  isp.  pri- 
mjere  iz  AEj.  i  DM.  99].  Ovo  su  nezudovoljni  vikaci, 
koji  po  zeljama  svojijem  zive.  Jud.  16.  Bukac,  covjek 
nezadovoljan  dim,  koji  vice  na  to  i  hoce  da  pokvari. 
Danicic^,  AEj.  721b.  Jelena  bijase  s  njim  (Milutinom) 
nezadovoljnu  za  to  ko  se  ozeni  preko  zakona.  DM. 
30  [s(?)  njim.  isp.  primjer  iz  DM.  99].  Zecani  neza- 
dovoljni  despotom,  na  novo  ga  dozva^e  megju  se.  99. 

n«^za<lovdljiiTk,  m.  nezadovoljan  covjek.  —  Kra- 
Ijici  Mariji,  protiv  koje  bijase  Tvrtko  s  banom  Hor- 
vatom  i  drugijem  nezadovoljnicima.  DM.  216. 

neziihodni  gost,  m.  rece  se  u  sali  za  onoga  koji 
Cesto  dolazi,  n.  p.  on  je  moj  nezahodni  gost;  ja  sam 
tvoj  nezahodni  gost.  Rj.' 

iii^zalivalan,  nfezahvalna.  adj.  beneficii  immemor. 
Stulli.  vidi  neblagodaran,  neharan.  suprotno  zahvalan. 

ncziikoii,  adj.  koji  nije  po  zakonu,  ungesetzlich, 
illegitimus.   vidi  nezakonit.  —  Ali  izmegju    najvedih 


iK'ZiikoiiU 


809 


iiezrco 


sniptiijii  bjcse  nczalconi  nin  Milutinov,    8lof:u)    Uro5. 
DM.  3:').  (jravi.  iitp.  beznkoii. 

iii'zakuiiit,  adj.  koji  nijc  po  zalainu,  uiirjciiefslicli, 
illecjitiiiius.  oidi  nezakoii.  —  Svriie  s  prijestola  dva 
nesakonitd  otivuica.  DM.  3.  Tako  da  su  poslije  i  ne- 
zakoniti  xinovi  stupali  iia  prijesto.  3.  u  gram,  ridi 
nepravilan :  Ali  priie  mo^e  biti  nezalionit  nenitiv. 
DRj.  1,  1-28. 

iiozsikoiiitost,  nezdkonitosti,  f.  osobina  onoga  sto 
jc  nezukoHito.  die  Utigesetzlichkeit,  Uiiregehiiiisnigkeit, 
iUegitiiiiitiia,  irreguluritas. —  Dasu  u  naroiliiom  jezikii 
bile  te  ticzakunitosti.  8tar.  3,  43  (■=  ncpracihiosii). 
nczsikoiLStvo,  m.  vi'Jt  bezakonje:  Gjeuo  bjese  Boze 
nezakon>:tco.  Rj.  —  djdo  iiezakoiio,  hczakono,  kojeje 
jirotir  zakoiia  Bozjegtt   I  Ijndskoga.  hezbozno. 

llCZiivisail,  iiezAvisna,  adj.  nc-zaviKin,  uuidjhflngig, 
sni  juris,  sui  puten^,  lihcr  ct  sohUiis.  /^7^.  poluneza- 
visan.  sitprotno  zavisau.  Joanikije  bi  proglasen  sa 
svijem  za  nezaoisna  od  putrijarha  Cari.srradskoga. 
DM.  50.  U  svima  se  ovijem  poslbvima  vidi  volja  ne- 
zavisne  opUine.  231.  On  (iiarod  Srpski)  zivi  u  dve 
svoje  nesuvisne  drhive.  Zlos.  XI. 

iieziivisiid.st,  nezavisnosti,  /'.  osohiiui  oiw(ja  sto  je 
nezavisiio.  die  Unahlinngigkeit.  —  Dubroviani  .  .  . 
kako  su  eesto  ponavljali  s  ujima  (sa  sultanima)  iigo- 
vore  da  bi  zaklonili  svojii  trgovimi  i  nezavisnost. 
DM.  ai5. 

licziizuraii,  nez^zorua,  adj.  tadellvs,  non  reprehen- 
dendus.  Rj.  ne-zazoran,  m  kojcga  ueiiia  nista  zazorno, 
prijekorno.  suprotno  z:'izoran.  —  Da  di'zij  zupovijest 
cistu  i  nezuzurnu  do  dolaska  Gospodnjega.  Tim.  I. 
6,  14. 

iiiizdrav,  adj.  iingesand,  insahiber.  Rj.  ne-zdrav. 
suprotno  zdrav.  —  Bolje  je  da  te  zmija  upekne  nego 
da  te  Marcano  sunce  ogrije.  (U  Dubr.  Ongje  se  misli 
da  je  suncc  Marta  mjeseca  nezdravo).  Post.  23.  Kad 
je  bozic!  juian,  ne  samo  5to  je  za  Ijiide  nezdravo, 
nego  i  .  .  115.  Mrda  kao  bolestan  oko  nezdrava.  183. 
Mjesta,  koja  .su  puna  velikijeh  Suma  i  za  to  vlazna, 
jesu  nezdravija  nego  li  suha.  Pripr.  31. 

n«iz(lravljc,  /;.  dieUngesundheit.  suprotno  zdravlje. 
—  Kad  se  surae  posijeku  ili  barem  razrijede,  onda 
preatane  ona  mokrota  i  tiezdravlje.  Pripr.  31. 

iiiVzdreo,  nfezdrela,  adj.  (osobito  po  zap.  kraj.)  vidi 
nezreo :  I  tri  dunje  nezdrcle.  Rj.  izmegju  z  i  r  umece 
se  kad  kad  d :  zreti  (matiirescere),  zdreti.  isjj.  i  zdrmnji 
(irvanj),  i^derati  (ierati).  —  Crjetunice  nezdrele,  kad 
se  mece,  budu  zdrele.  DPo.sl.  12.  Mlad  je  kako  voce 
nezdrelo.  (i2.  Uzela  si  grdna  rabra,  i  mladida  i  nc- 
zdrela.  Hero.  244. 

ii^zet,  III.  Iln-zet,  non-zet:  Kod  nezeta  kneza  Iva- 
nisa.  Rj.  ne-zet.  isp.  ne  2. 

nezg'oda,  f.  die  Untliunliclikeit,  impossibilitas,  dif- 
ficultas.  Rj.  ne-zgoda.  suprotno  zgoda.  —  Ovfiarima 
lo5a  sreca  bila,  prerauo  iui  Turei  udarise,  u  iiezgodu 
nagjoSe  ovCare,  joJ  spavahu  u  o\ie  torine.  Npj.  4, 
513.  Bogatstvo  koje  se  cuva  na  zlo  onome  cije  je. 
Jer  tako  bogatstvo  propadne  zlom  nezgodom,  te  siuu 
ne  ostaue  nista  u  ruku.  Prop.  5,  14. 

ii^zg;o(laii,  n&zgodna,  adj.  unthunlich,  impossibilis, 
beschwerlich,  difficilis,  \V.  p.  put,  i  covjek.  Rj.  su- 
protno zgodan.  —  Ve^u  bremena  teSka  i  nezgodna 
za  nosenje,  i  tovare  na  pleca  Ijudska.  Mat.  23,  4. 
Koliko  je  iiezgodiw  n.  p.  Sto  je  piaac  samo  jedau 
put  stavio  rijec  :>muka::.  Rad  15,  192. 

n&zgrapilii,  nezgrapna,  adj.  ungezogen,  ungehohelt, 
iiiipoUtus,  rudis.  Rj.  ne-zgrapau,  kao  celik  i  nespretan, 
neotesuH.  —  Gromoradan,  gromoran,  gorostasan:  ve- 
liki,  nczgrapan.  Rj.  103b. 

iiezliUaii,  nezliitna,  adj.  ne-zlatan.  suprotno  zldtan. 

—  Zlatna  svrha  zlati  i  iiezlataii  pocetak.  DPosl.  157. 

lU'zlobaii,  nfezlobna,  adj.  ne-zloban,  ii  kojem  nema 

zlube,  zla.  cidi  bezazlen.  suprotno  zloban.  —  Taj  tvoj 

stap  jedna  je  od  najzlobiiijih  tvojib  te\y<\.  Megj.  185. 


iifziiilbo.^tvo,  n.  das  Heidenthum;  gentilitas.  Rj. 
—  Ima  rijeci  84  koje  sam  ja  nafinio  .  .  .  neznabostro. 
Nov.  Zav.  VII.  Domentijan  k  tome  jos  dodaje  da 
jo  (Nemanja)  istrijebin  i  ostatke  od  neznabostva. 
DM    15. 

iiOziiiMiozac,  neznilboSca,  m.  der  (den  vahrcn 
Cliristcii-)  Gutt  liicht  kennt,  der  Abgiitter,  ignarus 
Dei.  Dogje  Zvonimir  neznaboiac,  i  naciui  grad  Zvornik 
na  vodi  Drini,  prije  Rista  ua  800  godina.  Rj.  nozna- 
bozac,  ko  ne  zna  Boga  (istinoga,  krsianskoga).  —  Nc 
Oine  li  tako  i  neznahosci?  Mat.  5,  47.  Da  ti  bude  kao 
iieznabozac  i  carinik.  18,  17.  Doziia  ne  samo  od  Je- 
vreja  nego  i  od  neznabosaca.  Rim.  9,  24. 

iicziuYbozackT,  adj.  heidnisch,  genfilis.  Rj.  sto  pri- 
pada  Hcznabosciiiia.  —  Jli  je  samo  Jevrejski  Bug,  a 
ne  i  ncznahozacki?  Rim.  3,  29.  Krv  muCenika,  koji 
ne  htjeJe  pristajati  za  neznabozavkom  vjeroin.  DP.  1(J. 
Kako  vjerno  opisuje   urkva  svijet  neznabozaijki.  297. 

ii^ziiatloSa,  VI.  koji  se  Cini  da  ne  zna  niSta,  der 
sich  stellt,  als  ob  er  niclits  iriisste,  qui  inscitiam  si- 
mulat:  Neznado5e  svijet  pojedose.  Rj.  rijeci  s  takiiii 
nast.  kod  bjelo5a.  is}),  jos  nemogola. 

nt^ziiajsa,  m.  der  Unicissende,  inscitus:  Neznajsu 
rgja  bije.  Rj.  ni5-znaj§a,  ko  ne  zna,  ne  uriiijc.  vidi 
neznalica.  —  rijeci  s  takim  nast.  kod  izdirSa. 

iit^ziialica,  m.  i  f.  celjade  musko  Hi  zensko  koje 
ne  zna  sto.  suprotno  isp.  znalac.  za  oblicje  isp.  ninogii- 
znalica  f.,  sveznalica.  m.  if.  —  Svaki  gotovo,  i  naj- 
veia  neznalica  misli,  da  zna  upravo,  kao  5to  treba. 
Pis.  53.  Grci  sve  ostale  Ijude  drze  za  neznalice  i  var- 
vare.  Sovj.  20.  Da  je  neznalica  u  S'lidskim  poslovima. 
GPN.  7.  Dok  je  ono  pravilo  izuaSao,  niti  demo  ka- 
komegod  ncznalici  za  Ijubav  ruSiti  ga  i  gaziti.  Rat  58. 

iii'ziialoVK',  m.  vidi  nikogovii?.  Rj.  kao  niciji  sin 
za  koga  se  ne  zna,  ciji  je  sin.  psovka. 

1.  iii^ziiaii,  adj.  unbekannt,  ignotus.  Rj.  ne-znan 
(glagol  ne  znati).  vidi  nepoznal.  suprotno  znan.  — 
»Otkuda  si  neznani  junace?«  Aon  mu6'!  Npr.  123. 
Jer  Katidu  milo  ne  bijaSe  boj  zametat'  u  zeiiilji  ne- 
znanoj.  Npj.  4,  181.  adv.  Plakala  gde  joj  Bog  ispuni 
zelju  te  rodi,  pa  joj  porod  pobeze  neznano  ni  kud 
je  ni  kako  je.  Npr.  51. 

2.  iieziiaii,  /'.  (loc.  neznAni).  Rj.  ne-znan.  —  1)  I'n- 
irissenlieit,  iiiscitia,  a.  p.  on  je  to  u(?inio  u  neznani. 
Rj.  vidi  neznanje.  —  H)  \eii  u  neznani,  Beivusst- 
losigkeit,  aniimis  sui  non  compos.  Rj.-  vidi  nesvijest, 
nesvjestica. 

iicziii\iiija,  /'.  coll.  kao  neznaniljudi?  —  Ako  ne 
deJ  mene  poslu.^iati,  udride  ti  tugja  neznanija,  uzece 
ti  ursap  i  oruzje.  Npj.  5,  506  (ursap?).  rijeci  s  takim 
nast.  kod  Arapija. 

iieziiiiiije,  n.  die  Univissenheit,  ignorantia.  ne-zna- 
nje.  isp.  2  neznan  1.  suprotno  znanje.  —  Ako  nagje, 
da  Rimljani  zbog  svoga  neznanja  nisu  dostojni  Solo- 
novih  zakoua.  Daniea  5,  86.  Kad  ko  neznanje  svoje 
ne  ie  da  prizna.  Pis.  17.  Oni  bi  radi  da  se  njihovo 
neznanje  primi  za  znanje  i  za  nauku.  1,  92.  Ovakove 
rijedi  izlaze  ili  iz  slijepe  pakosti  ili  iz  gruboga  ne- 
znanja. VLazid  1,  13. 

iiuznataii,  nfeznatna,  adj.  ne-znatan,  sto  nije  znatno, 
znamcniio,  sto  nije  na  ociina ;  unbedeutend.  suprotno 
znatan.  —  §to  je  malen  i  neznataii,  to  bi  mladozenji 
bila  mana,  a  za  sekretara  je  gotovo  sve  jedno.  Straz. 
1887,  382.  Ili  bi  preved  slabo  i  neznatno  bilo  sto  bi 
se  izvodilo.  Rad  1,  111.  Priopdih  nekoliko  zapisa  nc 
.  sasvim  neznatnih  iz  nekoliko  rukopisa.  5,  192. 

ii^zrolicc,  (u  Boci)  n.  p.  otici,  poletjeti,  t.  j.  bez 
obzira.  Rj.'  vidi  i  bezobzirce,  bezobzirke.  —  ne-zre- 
lice.  isp.  -zreti  (gledati),  kao  ne  gledajuii.  za  kvuntit. 
na  posljednjein  slogu  isp.  ametice. 

iiezri'o,  nfezrela,  adj.  unreif,  iinmaturus.  Rj.  ne- 
zreo iglayol  ne  zi'eti).  vidi  nezdreo,  nedozreo.  suprotno 
zreo,  zdreo,  zoreu. 


nczvan 


—  810  — 


nice 


nl^zran,  adj.  unpenifen,  non  vocatus :  Nezvami 
sostu  mjesto  za  vratima.  Rj.  ne-zran  (glagol  ne  zvati). 
^-  I  uczvano  zlo  dohodi.  PPosl.  29. 

ncz^lijak,  nezenj.4ka,  i».  hoji  ne  ce  da  se  ieni.  u 
Sarajevu.   Dr.   Gj.  Surmin.  der  Hugettols. 

iK'zoiijoii,  adj.  unverheiriitet,  ledig,  liber,  caelebs. 
T\j.  ne-zcnjen  (gltigol  ne  zeniti,  ne  feniti  se).  vidi 
neozeiijen ;  bezen. 

1.  iii,  —  l)ireder — noch,nec,cf. niti. Bj.rijecca kojom 
se  odrice.  ne  sastavlja  se  sa  /,  pa  ouda  otpada  e:  ni ; 
tako  sastavljena  sastavlja  se  sa  ti:  ni-ti.  Korijeni  115. 
—  «^  ne . . .  ni ;  ne . . .  niti.  vidi  kod  ne  1  f.  —  l>)  ui . . . 
ni  .  .  .:  Kad  koga  na  putu  iihvati  me^ava  pa  ni  mo- 
sriidi  od  snijega  i    vjetra  gledati  >ii  poznajuci  mjesta 
pod  snijegom  izgubi   put   i  umre  od  zime.  Rj.  537a. 
Rekalije  n^  govore  cisto  ni  Bugarski  kao  ni  Srpski. 
Rj.  647b.   Cardak   ni   na  uebu  7ii  na  zemlji.  Npr.  7. 
fijavo  Hi  ore  ni  kopa,  vec  sve  o  zhi  misli.  Posl.  72. 
Xi  kud   majci,   ni  kiid   u  gjevere.  221.  Xi  Ink  jeo, 
ni  njini  mirisao.  221.   Xi  mi  je    (to)   u   kesu,    ni  iz 
kese.  221.  Xi  sam  se  u  blagu  rodio,  ni  m  se  (s  njim) 
u  grob  zakopati.   222.  Xi  svakome   med   ni  nikome 
ziic'  (ne  valja  biti).   222.   AT   ni  koga  cuti  ni  videti. 
Xpj.  2,  155.  Za  pasom   mii  piiJke  pozlacene  bez  ni- 
kakva    noza    ni   andzara.    4,    56    (dijaleld.    mj.    bez 
ikakva).   Pak   uijesmo   mogli   uac'i    ni  pera  Mi  artije 
ni  mastila.  Danica  3,  240.  A  bogalj,  ni  pet  ni  devet, 
uego  na  njega.   o,   92.  On  ne  ziia  »*'  Jta  ima  ni  sta 
nema.  Straz.  1886,  1512.  Znaiu  jamacno  da  ni  smrt, 
ni  zivot,  ni  augjeli.  ni  poglavarstva  .  .  .  ni  visina,  ni 
dubina,  ni  druga  kakva  tvar  moze  nas  razds-ojiti  od 
Ijubavi  Bozije.  Rim.  8,  38.39.  {isp.  ponize  Jcod  c  pri- 
mjere  iz  Kov.  12,  Car.  I.  6,  7  i  Dil.  217  po  Vojima 
hi  se  i  ovdje  moglo  misliti  da  se  rece:  ni . . .  ni...  niti 
druga  kakva   tvar   ne  moze  nas).  —   c)  niti...  niti: 
Tako  onamo  sad  niti  se  i-uje  ime  »knezina     nitiime 
kuezine  koje.   Rj.   708b.    Xiii  se  StojSa  Jaje  oboriti, 
niti  moze  zmaja  da  obori.  Npr.  35.  Xiti  je  ona  vila, 
niti  6e  za  vilu   po(!i.   Posl.  223.   Hajduk   zemljom   i 
narodom  niti  je  kad  upravljao,  niti  moze  upravljati. 
Danica  3,  217.  Mi  s  rajom  niti  se  mozemo,  niti  ho- 
cemo  biti.   MiloJ   111.   S   toga  niti  je  potrebuo    niti 
bi  dovoljno  bilo.  Ogled  V.  —  tl)  m  .  .  .  niti;    ni  .  .  . 
ni  .  .  .  niti :  Kablina  .  .  .  da_  ne   moze    ni  spasti  niti 
se  lasno  izvaditi.  Rj.  lib.  Covjek  koji  nema  ni  knie 
ni  imanja  niti  kaka   posla.   Rj.   4S6b.   Xi  si  junak, 
niti  te  rodio.   Xpj.   3,   306.   Xi  jedan   se  od  njih  ni 
odijelom    ni   zivljenjem    niti    i    kakijem    osobitijem 
pravom  ne  razliJcuje  od   ostalijeh   C'rnogoraca.  Kov. 
12.  Ja,  brate,  stare.5ina   biti   ne   cu ;  ali  da  ne  budeS  , 
ni  ti,  a  da  ne  bude  ni  Cukii^,  niti  i  koji  drugi.  Milos  j 
89.  Do  onda   ni  jedne   od   ovijth  pogrjeSaka  ...  ni- 
jesam  ^-uo  ni  u   Jadru   i  Ragjeviui,  ni  s  onu  stranu 
Drine,  ni  u  Macvi  i   Pocerini,    niti  u  vojsei  Yaljev- 
skoj.  Pis.  85.   Te   se   ni  6ekic    ni   sjekira   niti  kako 
orugje  evozdeno   ne  c!t  u  dorau  kad  se  zidase.  Car. 
I.  6,  7.  Da  ne   de   prekinuti   prijateljstva   s   njim   ni 
za  kakvo  blago  ovoga  .svijeta  niti  za  kakav  strali  ili 
obricanje.  DM.  216.   Xi  od   straha,    ni  po  nagovoru 
ni  na  molbu  niti  i   za  kakvo  blago  da  ne  ce  raski-  ' 
nuti  prijateljstva  217.  —  e)  niti  .  .  .  ni ;  niti  ...  ni . . . 
ui:  Koji    niti  govori   6isto   Srpski   mj   Bugarski.   Rj. 
744b.  Naigju  na  jedan  Cardak,  koji   niti  je  na  nebu 
Mi  na  zemlji.   Npr.   7.    Vidi   da  niti  ko  dolazi  ni  se 
5ta  goto^^.  Po.sl.  199.  Xiti  zna  sta  smrdi,  »ii  5ta  mi- 
ri.Se.  223.  Xii'  je  Jaka   dana,   Mi   vreea  godina.  224. 
Xit'  mu  rede  dodi,  ni  ne  dodi.  Kpj.  2,  393.  Xiti  ima 
kake  stoke,  mj  mirije,  Mi  druge  zemlje.  Danica  1.  30. 
Xiti  %\x  bill  gori  ni  lugji   od  nas.  Pis.  29.  Ni  jedne  : 
rijeci  ovdje  niti  sam   dodao   ni  izostavio,   ni   citave  , 
l)romijenio.  .59.   Xiti  je   mladina   mi  subota.  Car.  II. 
4,  23.  —  2)  auch  nicht,  nee:  nema  Ki  jednoga.  Bj.  Ne 
zna  (ni)  koliko  magarac  u  kantaru.  Rj.  340b  (ni  moze  i 
se  i  izostuviti).  PoSto  caru  odseku  glavu,  carska  k(!L  I 


j  ne  btedne  Mi'  da  zna  za  njega.  Npr.  71.  Hoces  odmah 
!  da  je  vodi.5,^  pa  ne  znam  ni  gje  bi  isao  sestri  u  po- 
;  bode  185.  Zena  ga  doceka  a  on  Mt  reci.  199.  Ako 
}  nije  lijepo,  uije  mi  skupo.  Posl.  7.  Nema  vjetra  ko- 
liko (ni)  u  tikvi.  202.  Ne  cini  se  ni  vjeSt.  211  (isp. 
Cini  se  i  nevjest).  U  praznu  kuiJu  ni  miSi  ne  ulaze. 
334.  Ba5  cu  podi,  da  ne  cu  ni  dodi.  Npj.  2,  393. 
Narod  prosti  (Hi'  Srpski,  a  jo5  manje  Turski)  ni  u 
samoj  Srbiji  nije  upravo  znao,  Sta  se  radi.  Danica 
3,  177.  Xi  najbolji  zakoni  nista  ne  pomazu,  ako  se 
tvrdo  ne  drze.  5,  86.  Da  se  ni  najnovijim  (a  kamo 
li  starijim)  pjesmama  ne  moze  upravo  doznati,  koje 
koju  prvi  put  spjevao.  Npj.'  1,  XXXI.  Ako  se  na 
me  rat  digne,  ja  se  ni  onda  ne  du  bojati.  Ps.  27,  3.  — 
3)  niti  iza  recenice  affirmativne:  Ja  znam  gde  je 
Beograd,  niti  trebam  hajduka  da  mi  kazuju  i  zapo- 
vedaju,  kojim  cu  putem  u  njega  ici.  Danica  5,  44. 
Tu  provedu  oni  citav  dan  i  bez  jela  i  bez  pida,  niti 
im  je  ko  5ta  mogao  doneti.  MiloS  110.  Srpski  jezik 
ima  pravila  kakogod  i  Latinski  {niti  ima  jezika  na 
svijetu  bez  pravila).  Pis.  (17.  Prezirahu  ga,  niti  mu 
donesoSe  dara.  Sam.  I.  10,  27. 

2.  ni,  mjesto  nam  (dat.  od  mi) :  Da  Mi  si  ti  ziv !  Tamo 
su  ni  nasi  gospodari.  Rj.  —  IT  tredem  padezu  mnoJi. 
mjesto  n(im,  vam,  govori  se  i  ni,  vi;  a  tako  je  dvo- 
jako  bilo  i  u  staro  vrijeme  (u  starom  slavenskom 
HXI  K7,l).  Obi.  26. 

Ilia  .  .  .  t-idi  niha  .  .  .  Rj.  u  krajevima  gdje  se  glas 
slova  h  M€  ctije. 

nicaiijc,  M.  das  Hervorkeimen,  progerminatio.  Rj. 
ccrh.  od  nicati.  radnja  kojom  sto  nice. 

iiu'ati,  uiceiu,  v.  impf.  hervorkeimen,  progermino. 
Rj.  V.  pf.  nici,  niknuti.  v.  impf.  sloz.  iznicati,  priui- 
cati,  prouicati.  —  Bad,  tako  zene  tepajuci  zovii  zttbe 
u  male  djece,  kad  im  pocinju  nicati.  Rj.  13a.  Xe 
nici  gje  te  ne  siju.  Posl.  207.  PocinjaSe  nicati  otavu. 
Amos  7,  1. 

uicina,  f.  (u  C.  G.)  vidi  micina.  Rj. 

nu'l'sov,  adj.  (u  0.  G.  i  Here.)  vidi  nikakav :  Xiti 
pije  ni  Ijubi  gjevojku,  ni  o  dobru  nicesovu  radi.  Rj. 
isp.  cesov  (kakav),  necesov  (nekakav),  svacesov  (sva- 
kojak). 

iili'icf',  adv.  vorwarts,  auf  das  Gesicht,  pronus. 
Rj.  sagnuvsi  se  glavom  na  zemlju.  vidi  nicke,  nikom. 

—  Kako  dogje  k  njima  a  on  legne  nicice  gjevojci 
glavom  na  krilo,  i  rece  joj  da  ga  pobiJte.  Npr.  4. 
Da  nije  dobro  ni  nikom  (nicice  —  legnuvJi  potrbuJke) 
vodu  piti.  Npj.  1,  150  (Yuk'l.  Isus  nista  ne  zboraSe, 
no  nicice  zemlji  gled<i.  Here.  330.  Tada  ona  pade 
nicice  i  pokloni  se  do  zemlje.  Rut  2,  10.  Dagon  le- 
zase  nicice  na  zemlji  pred  kovcegom  Gospodnjim. 
Sam.  I.  .0,  3.  Oni  izisavsi  pred  Josifa,  padnu  pred 
njim  nicice  ne  poznavsi  ga.  Prip.  bibl.  31. 

u'u'ijT,  je.  It  Rj.:  nieij,  je,  keines,  Xiemanden  ge- 
horig,  nullius.  Rj.  sto  nikomu  ne  pripada.  —  iluci, 
nicij  sine,  ako  si  sve  dosadjstinu  govorio,  tu  si  uaj- 
potonju  slagao.  Npr.  286.  Zivi  kao  Hi'cy  pas  nasred 
sokaka.  Posl.  81.  Dok  dogjoSe  (gavrani)  Skoplju  na 
krajinu,  mi  na  cijzc  kulu  ne  padoJe  no  se  viju  od 
kule  do  kule.  Npj.  4,  341.  Usta  svojih  nemoj  po- 
kriti  i  Idjeha  nicijega  ne  jedi.  Jezek.  24,  17.  Zivot 
narodui,  koji  se  ne  upravlja  ni  po  eijoj  zapovijesti. 
Rad.  16,  197. 

iiH'kc,  adv.  voriviirts,  auf  das  Gesicht,  pronus. 
Lij.  ridi  nicice,  nikom.  sagnuvsi  se  glaiom  na  zemlju. 

—  Tada  popadajte  svi  nicke  i  poklonite  se  zlatnome 
idolu.  Prip.  bibl.  96. 

nice,*  M.  (St.)  cf.  vjencanje:  Za  Ivana  nice  uciniSe. 
Bj.  —  Da  uzme  one  novce,  5to  su  joj  (zeni).  po  Tur- 
skome  obicaja,  na  vjeucanju  pred  kadijom  obreceui, 
ako  je  muz  pusti  (ovi  se  novel  u  Turaka  zovu  nikjah- 
para^i,  otkuda  je'i  u  naJijem  narodnijem  pjesmama 
nice  mjesto  vjencanje).  Npj.  3,  529  (Vuk). 


iiicenjo 


811 


iiikakav 


iiictMijc,  n.  das  Antruvuiie)!,  priicpuratlo  licioruiii. 
Rj.  verh.  od  nititi.  radvja  Icojoin  tko  tiiti  (niti,).  I 

ii'if  i,  nikuem,  (nikoh,  niie,  nikao,  inkla)  v.  pf.  her-  \ 
rorkomnieii,  progermiiw,  cf.  niknuti.  Rj.  dntrje  ohlike 
vidi  l;od  uiknuti.   v.  pf.  sloi.   iz-nici,   od-,   po-,   pi-i-, 
pro-,  11Z-.  V.  impf.  uicati.  —  GJedaju  kako  jc  (picnicu)  \ 
iiikla  ili  uklijala.  Rj.  216a.  Ziva  iiikhi,  a  mi-tva  od- 
iiikla.  Rj.  44(jb.  Iz  one  jarae    nikla  zora.  Npr.  151. 
Iz  sale  i  prosu  iiiknc.   Posl.    100.  hijciiic  .  .  .    najprije  \ 
klija,  pa  niknc.  Pis.  25.  Kad  )iiix  us-jcr  i  rod  douese, 
oiida  se  pokaza  kiikolj.  JIat.  13,  26.  Nikoie  iz  zemlje 
svakojaka  drreta.  Mojs.  I.  2,  9.  | 

nidoklicc,  /'.  pi.  (kumisch,  ■•itatt  dokoljenice,  </•  ''•  i 
die  fiestiiiiimclten  Bcinklcidcr).  Rj.  on>i.  ni  dokle;  (kitic  . 
se  u  Sidi  za  dokoljenice,  kuo  dn  ne  dopiru  ni  dokle.  1 

Ulg;dil,  nic,  nunquam.  Rj.  ni-gda.  cidi  iiikad,  iiikada, 
iiikadar,  iiikadare.  —  Ogledalo  kojegajoS  niijda  uije 
vigjela,  Npr.  124.  Nigda  nije  sova  izlegla  sokola.  Posl. 
213.  Nigda  se  toga  nije  vidjelo  u  Izrailju.  Mat.  9,  33. 
nig'djc,  niggje,  ui'S'jP,  riirgends,  niisquam.  Rj. 
ui-gdje.  —  As  film  demo,  sinko.  kad  nemamo  nigde 
nista.  Npr.  38.  Ali  u  kudi  nigde  nikoga.  139.  Ja  sam 
siromaJna  bes  niggje  nikoga.  2G1.  Kade  dera  nejaka 
Maksima,  nigje  njega  ni  gledat'  ne  nioze.  Npj.  2, 
560.  Rijeci,  koje  ja  dosad  nijesam  duo  ili  u  uarodu 
naSemii,  ili  nigdje  nikako.  Odg.  na  ut.  14. 
iiiliiiiijo,  n.  vidi  ujihauje.  Rj. 
iiihati,  niham  (niSem),  i'.  impf.  ciV^J  njihati:  Vetar 
duse,  pak  barjakom  nise.  Rj.  ixp.  kod  nijati:  nek  ti 
uija  u  beSici  sina.  v.  pf.  sloi.  kod  njiliati.  vidi  i 
Ijuljati. 

iiijaiijc,  n.  vidi  nihanje.  Rj. 

nijati,  ntjam  (nT.sem),  cidi  nihati.  Rj.  m  krujevima 
gdje  se  u  govoru  glas  h.  pretvar<i  u  gins  j.  vidi  i 
DJihati.  —  DoveSdu  ga  dvoru  bijelome,  nek  ti  nijn  n 
u  beSici  sinu.  Npj.  2,  353. 

nije,  Rj.  od  glagola  nebiti.3.  lice  jedn.  vidi  nijfesam. 
—  1)  ist  nicM,  non  est:  je  li  tako?  nije.  —  2)  sn 
gen.  es  gibt  nicht,  non  est:  Nije  tu  iuka  da  ulovi 
viika.  U  repu  od  gere  nije  vecerc.  Rj.  vidi  ueraa.  — 
3)  nije  li?  etiva?  vielleicJit?  nonne?  nije  li  doSao? 
nije  li  naSao?  nije  li  i  on  tu  (tiiinschend).  Rj.  izrice 
se  eelja.  vidi  ne  3a. 

iiTjcdan,  nijedua,  a,dj.  keiner,  nullus.  vidi  nijedni. 
isp.  jedan.  —  Gjavolji :  Ali  nema  bega  gjacoljega. 
Rj.  147a  (=  nijednoga).  Nema  ni  pilicnoga,  t.  j.  ni- 
jednoga.  Svi  izginuli,  ni  pilicnik  nije  utekao,  t.  j. 
nijedan.  Rj.  500a.  Ujednaditi  n.  p.  lagju,  t.  j.  nato- 
variti  je  jednako  na  obadva  kraja,  da  ne  preteze  ni 
na  jednu  stranii.  Rj.  776a.  Carevi  sinovi  ne  dolaze 
■a»Xya.gni  jedan.  Npr.  44.  Take  Ijepotc  i  darila  Bozjega 
nije  bilo  ni  u  jednoga  cara  ili  kralja.  230.  Da  ne  bi 
ni  s  jedne  strane  bilo  pretjerano.^IV.  Nijedan  dim 
bez  (malo)  ognja  nije.  Posl.  214.  t?okci  ubokci,  Vlasi 
siromasi  (daklem  nijedni  nemaju  ni.sta,  nego  oboji 
jednaki).  352.  »Probudi  mi  dva  nejaka  sina.a  >>Nema 
naraa  gjece  ni  jednoga.  Npj.  3,  406.  Da  li  grmi,  da 
1'  se  zemlja  trese?  Da  li  .  .  .  Od  tog  nije  nista  ni 
jednoga,  ved  se  biju  ...  4,  291.  Ne  odgovori  mu  ni 
na  jednu  rijec.  Mat.  27,  14.  Nije  daleko  ni  od  jednoga 
nas.  17,  27.  Ni  jedan  od  nas  ne  zivi  sebi.  Rim.  14,  7. 
Sedam  tisuda,  koji  ni  jedan  ne  savise  koljena  pred 
Valoni.  Car.  1.  19,  18.  Da  se  ni  od  jednoga  izmegju 
sveStenika  ...  ne  smije  uzimati  danak.  Jezdr.  7,  24. 
nijcdiiT,  adj.  keiner,  nullus:  nijedna  vjero!  (Rede 
se,  kao  poruga,  zlu  i  nemirnu  doeku.  Posl.  214), 
Treuloser!  perfide!  perfida !  Rj.  kao  nikakav.  —  Nije 
mi  dotuga  nijedna.  Rj.  135b.  Najgori  je  muz  dobar 
muz,  a  dobroga  muza  ni  jedne  aspre  iseijeniti  ne 
mogu.  Posl.  186.  Poznam  te,  nijedna  vuno.  DPosl.  99. 
nijck,  m.  das  nije-  oder  nema-sagen,  negatio:  nijek 
gjavolu !  nijeku  kami!  Rj.  kad  se  kaze:  nije,  nema. 
isp.  nijekanje.  —  Nijek  gjavolu!  (Kad  koji  sve  kaze 
da  nema,  i  da  mu  nije  dobro).  Posl.  215. 


nijekanje,  n.  das  nije-sagen,  negatio.  Rj.  verb,  od 
nijekati.  radnja  kojom  tko  nijece. 

iii.ii>kati,  nijedem,  r.  im2)f.  sagen  nije  oder  nema, 
nego.  Rj.  govoriti  nije  ili  nema.  vidi  poricati  2.  sii- 
protno  dakati. 

iiijcni,  nijt^ma  (nijenu)  stumin,  viutus.  Rj.  isp.  ni- 
jemjeti.  —  A  car  duti  kao  nem.  Npr.  212.  Nijem  kao 
riba.  Posl.  215.  Nijemom  gjeictu  ni  majka  ne  moze 
pomodi.  215.  ZaSt'  ja  branim  u  mojemu  dvoru  decet 
nemo,  drugo  devet  slepo.  Npj.  2,  8.  ,Sto  je  nemo,  pro- 
govoride  ti.  2,  9. 

iiiji^niac,  nijbmca,  m.  der  Stmnme,  muttis.  Rj.  nijem 
(joijek.  —  Meui  jeste  golema  nevolja,  e  ja  hranini 
sedam  slijepaca  i  suviSe  devet  nijemaca.  Here.  317. 
Nij^niac,  Nijfeme.a,  w.  —  1)  der  Deutsche,  Ger- 
manus.  Rj.  vidi  Sv:iba,  8vilbo,  TudeSak.  aiigm.  Njem- 
dina.  —  Nemac  svetac  (§to  se  tide  suda  i  uredbe 
zemaljske").  (.  .  .  vole  imati  u  selu  oficira  Nijemca 
nego  Srbina  ...  §to  je  Nijemac  krotak  i  skladan  . . .). 
Posl.  204.  —  2)  vidi  katolik,  i  syn.  ondje.  isp.  Nje- 
madki  3.  —  S)  vidi  Austrijanac.  isp.  Njemadki  2.  — 
Radid  prebegne  u  Srem,  i  .  .  .  stane  kupiti  frajkor 
za  Ncmce.  Danica  4',  14. 

Nijtiiifo,  Nijfemdeta,  it.  einjimgcr  kleiner  Deutsche, 
juvenis  Germunus.  'Rymlad,  mali  Nijemac.  utcit.Svapde. 
lii.jfeineeii.io,  n.  das  Deutschen  (Deiitschtcerden, 
Deutschmachen),  germiinizatio.  Rj.  verb,  od  1)  nijem- 
diti,-  2)  nijemditi  se.  —  1)  radnja  kojom  tko  nijemci 
koga.  —  2)  stanje  koje  hiva  kad  se  tko  nijemci. 

nijfenic-iti,  nijemdim,  v.  impf.  Rj.  v.  pf.  sloL  po- 
nijfemditi  (t  se).  —  1)  deutsch  machen,  facto  esse  ger- 
mantim.  Rj.  ciniti  da  tko  bude  Nijemac.  —  2)  sa  se, 
refleks.  nijfemditi  se:  postajafi  Nijemac.  isp.  kod  nijem- 
denje.  Deutschwerden. 

lii.ifemjeti,  nijfemim,  v.  impf.  stnmm  icerden,  mwtus 
f)0.  Rj.  postajati  nijem.  v.  pf.  sloz.  o-nijemjeti,  ob-,  za-. 
iiijfemljcnje,  n.  das  Vcrstummen,  amissio  vocis.  Rj. 
verb,  od  nijemjeti.  stanje  koje  bioa,  kad  tko  nijemi. 
nijfesain,  (nijfesi,  nije,  nij&smo,  nijfeste,  nijfesu)  ich 
bin  nicht,  non  sum.  Rj.  sadasnje  vrijeme  glagola  ne 
biti.  vidi  biti  (budem). 

ni.ict,*  m.  der  Plan,  das  Vorhaben,  propositwu,  cf 
namjerenje:  A  nijet  sam  bio  udinio,  da  se  spustim 
do  pod  tvoju  kulu,  Rj.  vidi  i  namjera  3. 

nijfeti,  n'fesem,  r.  impf.  vidi  n&sti,  n&sem.  —  nijHi 
(istodno  neti).  Rad  6,  53.  isp.  ndti.  vidi  nositi.  —  v. 
pf.  slos.  kod  nesti. 

nik,  m.  (st.)  die  gesenkte  Stellung,  inclinatio:  Svl 
junaci  niliom  poniko.^e,  i  u  crnu  zemlju  pogledaSe. 
Rj.  kad  ko  sagnuesi  glavu  k  zemlji  gleda  preda  se. 
—  za  nikom  poniknuti  isp.  cikom  pocikivati,  i  ondje 
ostale  takve  izriiaje. 
Xika,  (ist.)  vidi  Niko.  Rj.  hyp.  od  Nikola. 
Nikac,  Nikca,  m.  hyp.  od  Nikola:  Nikac  Toma- 
novid.  Npj.  5,  531.  Nikac.  —  Korijeni  116.  odatle 
prezime:  Da  je  jnnak  Pejo  Nikceoicu.  Rj.  533b. 

u'ikad,  nikadii,  vidi  nigda.  Rj.  nie,  nunquam.  vidi 
i  nikadar,  nikadare.  O  Gjurinu  petku,  o  prohinoj 
zetvi,  o  Skripovu  due,  o  kukovu  dne,  na  kukovo  Ijeto 
('=  nikad).  —  Nikad  (ni)  do  vijeka.  Rj.  61a.  »Nijesam, 
tisa  i  vijek!«  t.  j.  nikad.  Rj.  740a.  Da  se  «*/*«  nije 
niko  mogao  dosjetiti.  Npr.  214.  Ja  sad,  ja  nikad. 
Posl.  110.  Kad  vrba  grozgjem  rodi.  (Nikad).  116. 
Kad  nestane  petka  n  godini.  (Nikad).  119.  Kad  se 
dva  petka  sastanu  zajedno.  (Nikad).  Nijem  i  slijep 
za  knjige  nikadar.  DPosl.  84.  Sade  smo  im  z.godu 
uhvatili;  ali  jutros  ali  nikadare.  Npj.  4,  417.  Kad 
nemadu  od  srca  poroda,  niti  de  ga  imat'  nikadara. 
HNpj.  1,  69.  Uvijek  todio  a  nikad  istodio!  Kov.  126. 
Da  nikad  na  tebi  ne  bude  roda  do  vijeka.  Mat.  21,  9. 
nikadar,  nikadara,  nikadare,  <«/)'.  ridi  nikad, 
nikada,  gdje  su  i  primjeri.  —  nikada-r,  nikada-ra, 
nikada-re.  isp.  r,  re  dodat. 
nikakav,  nikakva,   n'ikaki,  nlkakfi,   n'ikakov,  ni- 


iiikako 


—  812  — 


iiiimti 


kakova,  adj.  icinerlei,  nullius  generic,  nnlltts.  Ej. 
ridi  i  nicesov.  —  Nije  ni  za  ito  (ni  za  A«t!(  potrebui 
Rj.  lG2a.  Xikidoya  Srhina  nema  koji  ne  zna  za  ime 
Jlarka  Kraljevii-a.  Rj.  345b.  U  Crnoj  Gori  nilcal;av 
pop  nema  brade.  Ej.  5-tla.  Pa  ni  na  kakuv  drugi 
srlas  da  ne  otvora  vrata.  Npr.  177.  Oni  tamo  ni  u 
lakav  bolji  cas  ne  bi  mosli  do(5i.  Dauioa  2,  127.  Jlene 
majka  i  Oije  i  kara  a  ni  s  lulcva  buda  gjela  mosa. 
Kov.  bi.  Ali  je  u  njemu  (^ii  iistavu)  jezik  iiikakav. 
Pis.  18.  Zapita  ko  im  je  starjeSina  .  .  .  odgovoii,  da 
nemaju  niktikvoga  jednog  .itarje.sine,  nego  da  nahije 
hnaju  svoje  starjeSine.  Sovj.  1.  Nikako  nije  mogao 
da  postane  nikakav  sturjesina  \i  narodu.  22.  Ovaj  se 
nikiiki  Jiljeh  \e6  ogadio  duJi  na=oj.  Mojs.  IV.  21,  5. 

iiTkiiko,  ((»/"  keine  Art,  nulla  modo.  Ej.  ni-kako, 
kito  ni  na  kokav  naciu.  indi  nikojako.  —  Neko  je 
ijabukii)  obere,  a  )iikako  se  nije  moglo  doznati  ko. 
Npr.  15.  8iima  sve  gus(?a  a  kraja  nikako.  133.  Ja 
pravo,  ja  nikako.  Posl.  109.  sjala  kardaS,  kako  j'  u 
Srbiji?«  .  .  .  y>Nikako  je  u  Srb'ji  po  Tiirke!~  Jspj.  4, 
272.  Xikako  nije  mogao  da  postane  nikakav  starje- 
5ina  u  narodu.  Sovj.  22.  Ali  iz  toga  nikako  ne  izlazi 
da  se  sada  jo5  ne  smije  .  .  .  uiJta  drugo  ciniti.  Ead 
2,  194. 

iilkakoT,  adj.  vidi  nikakav.  Rj. 

iiikanio,  vidi  nikud.  Stulli.  ni-kamo.  —  Iz  ove 
koze  nikud  ni  kamo.  Posl.  100. 

Xiki'iMn,  ui.  ime  musko  [od  Nikola).  Ej.  —  takva 
li;ip.  kod  GjuraSin. 

niknuti,  nlknem,  ridi  m&.  Ej.  vidi  kod  nici  pri- 
iiijcre  i  oblike,  osiin  kojih  imaju  i  ovi  (ali  rjegje): 
riiknuh  (niknfi),  mkniivsi,  uiknuv,  n'ikuuo.  r.  pf.  sloL 
iz-niknuti,  pri-,  pro-,  uz-. 

\lko,  m.  (ju?..)  hyp.  od  Nikola.  Ej.  gen.  Nika,  voc. 
NTko.  vidi  Nika.  —  Sveti  Niko ,  na  oganj  sinko. 
DPosl.  119. 

iiiko,  nikoga,  niemand,  nemo:  nikoni  niSta,  inacht 
niclits:  ako  dogje  dobro,  ako  ne  dogje,  nikom  niSta. 
Ej.  zamjenica  slozena:  ni-ko.  vidi  nitko  (ni-tko).  za 
oblike  isp.  ko.  —  Od  sad  sam  nitko  i  nitkovic.  Ej. 
422a.  Kad  bude  pred  vece,  sedne  Usud  za  veoeni, 
sedne  i  on  s  njim,  a  niko  ne  govori  ni  reel.  Npr.  75. 
Kad  li  §ta  vide?  ni  Ijudi  ni  nikoga  drugog,  do  jednog 
divljeg  coeka.  148.  Pogje  po  gradu  unakrst,  ali  nikog 
ziva  da  ^uje,  sve  pusto!  191.  Ja  sam  siromaJina  icz 
niggje  nikoga.  261.  Nil;o  nikoga  ne  moze  osramotiti, 
dok  se  sam  ne  osramoti.  Posl.  220.  Od  svatova  niko 
ne  opazi.  Npj.  1,  584.  Ona  se  viSe  ni  s  kim  ne  Ijubi. 
Kov.  65.  Jokicu  su  rane  dopanule,  i  boluje  hez  ni- 
koga svoga.  105  {isp.  iko,  itko).  Eilku  odmah  ne  meci 
ni  na  koga.  Tim.  I.  5,  22. 

Mkddioi,  m.  ime  muSko:  Nikodime  pope  Drago- 
vicu.  Ej.  Xicodemus  (yv/.ocT^uoi).  —  JXikodim,  knez 
Jevrejski.  Jov.  3,  1. 

iiikogoilic,  »«.  (u  C.  G.)  vidi  nikogovie.  Ej.  niciji 
sin  (psovka).  vidi  i  ni5ta-6oek,  i  syn.  ondje. 

nikosrovie,  m.  (u  C.  G.)  Niewandssohn  (als  Schiinpif- 
icort),  netninis  filius.  Ej.  niciji  sin  (psovka).  vidi 
nikogodi;*.  vidi  i  neznalovid.  (  niSta-coek.  i  syn.  ondjc. 

nikojako,  (u  C.  G.)  vidi  nikako.  Ej.  ni-kojako. 
isp.  svakojako.  —  Ja  ne  mogu,  care,  nikojako,  iizeli 
su  inoju  gjedovinu.  Npj.  5,  31.  Sakri^o  te  ne  bib 
nikojako  od  vrazijega  nosa  i  pretresa.  l?cep.  mal.  19. 

Nikola,  m.  Niklas,  Xicolaus.  Ej.  ime  iiiuHko.  vidi 
Nikolaj,  Nikolaje.  dem.  Nikolica.  /t)/^j.  Nika,  Niko, 
Nikae,  XikaSin,  Niksa. 

\ikolaj,  H(.  vidi  Nikolaje,  Nikola:  Pomenno  oca 
Xikolaja  i  uedjelju  i  vaskrsenije.  Npj.  2,490;  3,41. 

-Nikolaje,  m.  Ead  26,  57.  vidi  Nikol.aj,  Nikola.        | 

Mkolica,  »!.  dem.  od  Nikola.  Ej.  —  takva  mmka 
dem.  kod  Antica. 

Xikolija,  f.  ime  zensko.  Ej.  —  prcma  miiskom 
Nikola,  isp.  Vasilija.  Gjurgjija.  Pavlija.  Osn.  75. 

nikoliko,  gar  nicht,  nicht  im  mindesten,  plane  non. 


Ej.  >ii-koliko.  isp.  nimalo.  —  Za  to  nemaj  brige  ni- 
koliko. Npj.  2,  333.  Ne  bjese  mu  railo  nikoliko.  2, 
471.  On  nemase  vojske  nikoliko  do  njegove  dvadesl 
tridest  druga.  5,  106. 

Xikoliuac,  NlkoKnca,  »(.  kao  Xikolin  covjek,  ko 
za  Xikoloin  prisfaje,  Xicolaiia:  MrziS  na  djela  Xi- 
kolinaca,  na  koja  i  ja  mrzim.  Otkriv.  2,  6.  isp.  C'ur- 
tinovac. 

-Vikolj ,  adj.  sto  pripjada  Xikoli.  isp.  Ivanj.  — 
Xlkolj  dan ,  Xikolja  due,  m.  St.  Niklastag  (der  6. 
December),  festum  St.  Nicolai.  Ej.  421a.  Varica  se 
na  Yarin  dan  vari...  a  na  Xikolj  dan  jede.  Posl.  31. 

Xikolja,  /'.  namastir  u  Srbiji  na  desnoj  strani  Mo- 
rave  pod  Kablarom.  Ej. 

nikoljae,  nikoljca,  m.  vidi  nikoljJtaW.  Ej.  ko  slavi 
Xikolj  dan.  za  nasi.  if:p.  lucinac,  mratinac. 

iiikoIjskT,  adj.  n.  p.  mrazovi,  Xiklas-,  sancti  Xi- 
colai.  Ej.  sto  pripada  Xiknlju  dne:  Hi  pripada  svc- 
toinu  Xtkoli:  Gje  je  bladna  voda  porevala  .  .  .  dok 
nareva  na  Xikoljsku  erkvn.  Npj.  4,  448. 

nikolj^tiik,  m.  covjek  koji  slavi  Nikolj  dan,  der 
den  heil.  Xiklas  als  Hauspatron  verehrt,  eliens  St. 
Xicolai.  Ej.  vidi  nikoljac.  —  L'  Srbiji  gdjekoji  Gjur- 
gjevStaei  prislavljaju  Gjurgjie  (3.  Nojemvrija),  a  Xi- 
koljstaci  niali  Nikolj  dan  (9.  Maija).  Ej.  598a.  — 
n'lkoljstdk  (pred  ja-  osn.  n  nikoljskij.  Osn.  267. 
rijeci  take  isp.  kod  arangjelovstak. 

iiTkoiii,  Ej.  upravo  instrum.  od  nik,  koje  ridi.  — 
1)  nicke  ili  nicice,  t.  j.  sagnuvsi  se  glavom  na  zemlju: 
Kad  bi  znala  muJka  glava,  Jto  je  nikom  vode  s'  napit', 
nigda  ne  bi  nikom  pila.  Ej,  Da  nije  dobro  ni  nikom 
(nicice  —  legnuvsi  potrbusice)  vodu  piti.  Npj.  1,  150 
(Vuk).  —  2)  u  pjesmama  nikom  2)0niknii,ti,  t.  j.  sa- 
gnuvsi glavu  k  zemlji  pogledati  preda  se,  cf.  nik. 
Ej.  Svi  junaei  nikom  ponikose.  i  u  crnu  zemlju  po- 
gledaSe.  Npj.  4,  13.  amo  ce  ici  i  ovaj  primjer:  Na 
Cetvrtoj  (grani)  soko  sedi,  te  on  gleda  nikom  polju, 
gde  junaei  konje  kuju.  Npj.  1,  177. 

Xiksa,  )«.  ime  muSko  (of?  Nikola).  Ej.  —  takva 
hyp.  kod  DrakSa. 

Xiksie.  m.  Einer  von  Niksidi.  Ej.  covjek  is  Xiksica. 
vidi  NikJic^anin.  —  I prezime  po  ecu  NikSi:  Melentiju 
Xiksieu  arbimandritu.  Spisi  1,  3, 

Xiksieanin,  m.  covjek  iz  Xiksica.  vidi  Niksic?.  — 
U  Crnoj  Gori  svi  Turci  Xiksicani  zovu  se  gragjani. 
Kj.  98a. 

Xlksit'i,  m.  pi.  Gegend  an  der  Grenze  von  Mon- 
tenegro. Ej.  kraj  na  megji  Crnogorskuj,  i  Ijudi  onoga 
kraja.  jedan  is  onoga  kraja  zove  se  NikSid  Hi  Ni- 
kSidanin.  —  Sobom   uze   krvave  Xiksice.  Npj.  5,  78. 

XlksiekT,  adj.  von  Niksi(?i :  A  iznad  nas  sve  Xi- 
ksicke  ovce.  Do  Mostara  i  Xiksickog  grada.  Ej.  sto 
pripada  Xiksicima. 

uiklld,  nikiida,  nirgends,  nusquam.  Ej.  ni-kud, 
ni-kuda.  —  On  bez  vina  nije  mogao  ni  kud.  Ej. 
346a.  Xi  od  kuda  zive  duJe,  koja  bi  ga  izbavila. 
Npr.  252  [isp.  otkuda).  Iz  ove  koze  nikud  ni  kamo. 
Posl.  100. 

iiiiualo,  gar  nichts,  plane  nihil.  Ej.  ni-malo.  isp. 
nikoliko.  —  Nema  ni  truua,  t.  j.  ni  malo.  Ej.  752b. 
Nema  ui  skramice,  t.  j.  nimalo,  cf.  mrva.  Ej.  843a. 
Onda  se  o  torn   nimcdo   .sumnjati  ne  moze.  XXXIV. 

XTii,  Nina,  m.  u  Dalmaciji  mala  varosica,  Xona.  Ej. 

Xiiia,  m.  ime  musko.  Ej.  vidi  Nino,  Ninoje,  Ninko. 
za  akc.  isp.  Kosta. 

niiiiiiije,  «.  verb,  od  ninati.  —  1)  stanje  koje  biva 
kad  tko  nina.  —  2)  radnja  kojom  tko  nina  n.  p. 
dijetc. 

iiiaati,  ninam,  v.  impf'.  Ej.  —  J)  (u  Dubr.)  A7«- 
derwort  fiir  spavati:  Sanak  ide  uz  ulicu,  vodi  Ljubu 
za  rucicu,  bodi,  Ljnbo,  da  ninamo!  Xinaj,  ninaj, 
zlato  moje!  Ouj  gje  mi  te  sanak  zove.  Ej.  ncprelazno. 
djetinjska  rijec  mjesto  spavati.  —  Treci  mu  se  uz 
koljeno  prima,  a  cetvrti  u  besici   nina.  Here.  71.  — 


nun 


813  — 


iii^ta 


'i)  prelazno:  uspavljivati:  Oiia  nina  nejak.a  Jbrajio: 
sS'inaj,  iiinaj,  moj  Jovane  sine!«  Here.  64.  Svaka 
mi  nina  po  sina,  a  Mara  main  fijerojku.  263. 

iiini,  nini!  Wurt  decs  Kind  cinzuxchliifern,  rox 
sopienfif!  infnntciii:  Xini,  nini,  Damjan(5ice  mlada! 
Rj.  rijei  kojoin  sc  dijetc  nimi  (unpaiijuje).  i^p.  ninati. 

\Tnko,  ni.  ime  muSko.  Rj.  ht/j).  od  Ninoslav.  vidi 
Nina,  Nino,  Ninoje.  —  t(d:va  lii/p.  kod  Bosko. 

.Nino,  m.  ime  muSko.  Rj.  hyp.  od  Ninoslav.  — 
takvn  htip.  kod  Dobro. 

Xinoje,  m.  Rad  -26,  56.  hyp.  od  Ninoslav.  —  t(il;va 
Jiyp.  kod  Blajroje. 

.\ino.slar,  adj.  Nino-s(l)av.  hyp.  Nina,  Nino,  Ninoje, 
Ninko.  —  Poslije  Kulina  n.asta  hanNinoslav.  D.M.  146. 

niposto  U'i  po  5tol  iti}i  kcinen  Preis,  ituf  keincn 
yall,  keincsicegf!,  nullum  in  modum:  NipoJto  da  no 
diraS  u  to.  Rj.  —  Ja  ne  smem  ni  po  sio  pre  roka. 
Npr.  34.  Ama  devetu  (odajul  da  se  nijesi  usudio 
niposto  otvoriti.  194.  Jesmo  li  bolji  od  njih?  Ni  po 
sto!  Rim.  3,  9. 

Ms,  NiJa,  m.  die  Stadt  Kissa  in  Serhien,  Naissus. 
.Sto  blize  k  Nisu,  sve  gore  pi5u.  Rj.  varos  u  Srbiji. 
—  Pouiinje  se  s  Nisem.  DRj.  3,  1)3. 

nis;"ldor,*  m.  Salmiak,  sal  Ammoniacus.  Rj.  • — 
Gdjekoji  privijaju  ua  nj  (ua  prist  travljaCu)  ko^u  od 
bijele  lasice  metnuvSi  na  nju  malo  katrana  i  nisa- 
dorn.  Rj.  745b. 

uisiin,*  m.  Rj.  ridi  liJan,  liksan.  —  1)  das  Ziel, 
Scopus:  biti  nisan,  i  u  nisan.  Gjcca  biju  nisan  oko 
crkve.  Rj.  —  Momafke  igre:  metanje  kaniena  .  .  . 
f/agjanjc  n  nisnn.  Danioa  '2,  106.  js/j.  eilj.  —  2)  donji 
i  jjornji,  das  Ziel  an  dcr  Flinte,  Korn,  bulla,  cf. 
ot'nik,  puce,  sjenj.nj.  Rj.  a  puskc.  vidi  i  ocauik.  — 
Skide  Luko  puJku  krzalijnku,  kojano  je  obljevena 
zlalom  od  jalmana   do   yornjey    nisana.  Npj.  4,  268. 

nisi^ndzija,*  w.  vidi  piiskar  1:  VeJto  kurvic  ni- 
sandzija  beJe.  Rj.  koji  dobro  nisani,  yagja  is  jmskc. 
vidi  gagjac. 

nisaniti,  mm,  v.  impf.  zielen,  collineo.  Rj.  vidi 
smjerati  2,  zmirati  2.  v.  pf.  sloz.  nanisaniti.  —  Jere 
Petar  ima  dzeferdara,  aje  obrne,  hoce  nisaniti,  gjc 
nisani,  bo(5e  pogoditi.  Npj.  4,  362.  Samo  mi  se  vidi 
da  ono  upravo  na  mene  nisani.  Stra^.  1886,  769. 

nisanjcnjc,  n.  das  Zielen,  collincatio.  Rj.  verb. 
od  nisaniti.  radnja  kojom  tko  nisani. 

\isava,  /'.  —  1)  Fluss  bei  Ni5,  nom.propr.  jJnminis. 
Rj.  voda  kod  Nim.  —  2)  ime  zensko.  Rj. 

nisiste,*  nisfesteta,  n.  das  Sterkmehl,  amylwn.  U 
nas  kad  se  niseste  ho<;e  da  nacini,  najprije  se  Seuica 
otrijebi  .  .  .  zene  da  rastiru  niseste.  Rj.  vidi  pomaz  2, 
skrob  2,  §krob,  5tirak,  stirka.  —  Njihovijeh  tovara 
niko  vise  ne  kupuje  .  .  .  tovara  zlata  i  srebra  i  nise- 
steta  i  pSenice.   Otkriv.  18,  13  (simila,  Scinmelmehl). 

nisoveiea,  f.  vrsfa  grozgja.  —  Dinka,  vrsta  grozgja 
koja  se  tako  zove  ti  iSrijemii,  a  u  Srbiji  plovdinka, 
nisevcica,  linciea,  u  Zagrebu  kraljevina.  Gj.  Danicic. 
isp.  diujka.  ARj.  II.  4d4b.  tako  nazvana  po  Nisu  i 
okolin i  njego voj  ? 

MskT,  adj.  von  Nis.  Rj.  sto  pripada  Nisu.  —  Ali 
ae  od  strane  Niike  pripravljala  nesreca,  koja  6e  sve 
to  uC-initi  u  ni5ta.  Sovj.  28. 

Xi.slija,*  m.  (T^ovjek  iz  Nisa.  Rj. 

nist,  rfyta,  nisto  (?  yledaj  nize.  Ivekovic),  adj.  (po 
JLiznim  kraj.)  arm,  pauper,  cf.  iibog,  siromab:  NiSte 
i  uboge  (kad  se  nazdravlja).  Razdelite  nistu  i  iibogu. 
Tre<5a  sofra  nisti  i  nbogi.  Rj.  Danicie  odvodi  rijec 
od  korijena  koya  je  i  nizak.  Korijeni  120.  koji  sc 
nisti.  —  Gospodel  ti  ciijeS  zelje  nistih.  Ps.  10,  17. 
Jer  se  ne  oglufi  molitve  nistega  niti  je  odbi.  22,  24. 
Bi('-e  milostiv  nistemu  i  ubogom.  72,  13.  iz  posljednjih 
se  primjcra  vidi,  da  nist  ii  srednjem  rodu  glasi  niJte 
(ne  ni.5to).  isp.  i  tast,  a,  o,  grijeskom  mjesto  e,  taSte. 

nista,  niCega  (niOesa,  ni§ta),  nichts.  nihil.  Rj.  ni-§ta. 
stariji  ohlik  za   nom.   i  uccuss.   nisto:   Nisto   se  ne 


moze  napravil'  5to  se  sprva  ne  iJteti.  DPosl.  84.  U 
Slid  razbijen  nisto  ne  postavi  142.  i  sada  joste:  Nisto 
ti  (11  Boga)  krasnije  (ili  Ijepse,  t.  j.  vrlo  lijepo).  Posl. 
225.  inace  se  taj  stariji  oblik  sadagovori  samo  jos 
Stt  prijcdlozima  u  akusativu:  ni  po  sto,  ni  ii  sto,  ni 
za  sto,  i  t.  d.  prijedloy  se  pak  (izuzecsi  bez)  mece 
izmcgju  rijeice  ni  i  zamjenice  sto,  §ta,  a  sve  troje 
pise  se  svako  nnposc.  ali  kad  je  ni.^ta  po  znaeenju 
kao  imenica,  onda  se  rijecca  ni  ne  rastavlja  od  za- 
mjenice Jta.  vidi  i  niftar,  nistare,  niJtor. 

/.  zamjenica  niHa  uz  poricanje.  —  ])  uopce:  Ak6 
(■e,  nista  za  to,  testo.  Rj.  3a.  Ako  dogje,  dobro,  ako 
ne  dogje,  nikom  nista.  Kj.  421a.  Drva  izgore,  a  topu 
ne  bude  nista.  Rj.  497a.  Nema  ni  tuge^  t.  j.  niHa. 
Rj.  753b.  Nista  na  svetu  ne  i.ste,  ni  hrane  ni  pi(;a 
ni  odela.  Npr.  39.  »Dok  .  .  .  dotle  nema  nista  od 
prijateljstva!«  174.  Nc  boj  se  nista.  209.  Kad  sam 
sit  i  sta,  nijesam  gladan  nista.  Posl.  119.  Nista  se 
sa  zdravljem  nije  pomijeJalo.  225.  Nemoj  nosit'  nista 
od  oruzja.  Npj.  2,  411.  Jesu  1'  Turci  iSto  uzmakuuli; 
Tiirci  nisu  nista  uzmaknuli.  4,  245.  Od  tog  nije  nista 
nijednoga.  4,  291.  Nista  ne  zapovijeda,  do  samo  ono 
.5to  na  korist  sluzi.  Pripr.  64.  Govoreci,  da  oni  sad  .  .  . 
nista  nemaju  po.-ila  kod  eara.  Sovj.  26.  Odredc  im 
se  nova  starjeSine,  koje  prije  nijesu  bile  nista.  39. 
Stradanja  sadaSnjega  vremena  nijesu  nistu  prema 
Slav'  koja  (?e  nam  se  javiti.  Rim.  8,  18.  —  2)  niSta 
i  prirocni  dodatak  u  akusativu  isp.  Sint.  123.  ■ — 
Nista  nemas  lijepo  vigjeti.  Npj.  2,  lU5.  Ma  mu  nista 
pametnije   ne  bi  mogao   kazati,   nego  da  .  .  .  Danica 

I,  1(12.  Nije  znao  einiti  nista  drugo,  nego  se  preda. 
MiloS  39.  Ne  jedi  nista  gadno.  Mojs.  V.  14,  3.  Da 
ne  jedeS  nista  nccisto.  Sud.  13,  4.  Ne  nalazimo  nistcc 
u  glavnome  novo  ni  za  trgovinu  ni  za  sud.  DS[.  214. 
amo  se  mogn  dodati  i  ovi  primjeri:  To  nije  nista 
novo.  Odg.  na  sit.  8.  Nema  nista  sakriveno  Sto  se 
ne  ce  otkriti,  ni  tajno  Jto  se  ne  ce  dozuati.  Mat.  10, 
26.  Nije  dakle  nista  veliko  ako  se  i  sluge  njegove 
(sotonine)  pretvaraju  kao  sluge  pravde  Kor.  II.  11, 
15.  Da  se  nista  vlasteosko  ne  hrani.  DRj.  2,  401.  ali 
u  takiin  dogagjajima  nidazi  se  i  gcnitiv  (partitiviii?) : 
SvaSta  ziva;  ne  zna  nista  ziva.  Rj.  158a.  Poklanjao 
mu  atove  i  cLirkove,  no  on  toga  nista  nije  ceo  pri- 
miti.  Npj.'  1,  L.  Da  u  mom  rjecniku  ne  de  biti  nista 
Slarenskoga!  Rj.'  XIII.  Od  pete  do  glave  nema  nista 
zdrava.  Is.  1,  6.  —  3)  nista  x  prijedlozima :  Nije  ni 
za  sto  (ni  za  kaku  potrebui  Rj.  162a.  Tako  se  (po- 
povi)  od  ostaloga  naroda  izvan  crkve  ni  po  cemu  ne 
razlikuju.  Rj.  541a.  2.ena  ga  zapita  za  Sto  se  nasmeja. 
On  joj  odgovori:  »Ni  za  sto,  samo  onako:.  Npr.  13. 
Ja  ue  smeni  ni  po  sto  pre  roka.  34  (vidi  uipoJto). 
Ni  oda  sta  se  ne  poplasisnio  do  nocas  od  mrtvih 
Ijudi!  172.  Ni  od  sta  se  nije  prepanuo,  ni  s' ods.  sta 
Marko  zastidio.  Npj.  2,  236.  Zavadi  se  .  .  .  da  oko 
sta,  vec  ni  oko  sta,  oko  puste  zemlje  KaravlaSke.  2, 
445.  Kojih  niko  ne  broji  ni  u  sto.  Kor.  I.  6,  4.  Ni- 
cega  drugoga  radi  nego  Sto  su  .  .  .  Istor.  23.  Da  se 
ni  jednijem  od  ova  dva  puta  ne  moze  ni  do  ceya 
doci.  Rad  1,  116.  Upravo  nije  ni  na  sto.  6,  213. 

II,  nista  %tz  potvryjivanje,  po  znaeenju  kao  imenica, 
pa  se  rijecca  ni  ne  rastavlja  od  zamjenice  Sta.  — 
NiStavac,  covjek  koji  je  nista.  Rj.  422b.  E  moj  coso ! 
ako  ti  vise  Sto  ne  znaS,  to  je  sve  nista.  Npr.  KJO. 
Bjezi  doma  bez  nista.  168.  Pa  se  opet  vrati  kuci  bez 
nista.   248.   (isp.  iSta).   BaciSe  godiSta  u  nista.  Posl. 

II.  IzjedoSe  ga  uSi  iz  opauaka.  (Kad  se  bode  da  kaze 
da  je  ko  rgja  i  nista).  99.  Najela  se  gladniea,  pa  se 
nazv.ala  banica.  (Kad  ko  od  nistu  dogje  do  cega,  pa 
se  ponese).  187.  To  je  na  vrbi  svirala.  (To  je  nistu). 
318.  Sto  nista  ubiSe  tovara.  DPosl.  115.  Al'  to  njemu 
sve  ponista  pogje,  jer  ga  Kuci  sluSat'  ne  bo^ahu. 
Npj.  5,  255  (po  nista).  Ali  je  to  sve  nista  prema 
rogatoj  marvi.  Danica  2,  104.  Drzali  su  Srbe  za 
nista.  3,  173.   Obrezanje  je   nista,   i   ueobrezanje  je 


nista-i'oek 


^  814  — 


nizati 


uiSta.  Kor.  I.  7,  19.  Da  je  sve  5to  vidimo  iz  nista 
postalo.  Jevr.  11,  3.  Srebro  bje5e  nista  za  vreinena 
!»olomouova.  Oar.  I.  10.  21.  T.amo  aiuo  svrcu  od  pu- 
tova  svojih,  idu  n  nista  i  gube  se.  Jov  6,  18.  5*a- 
danje  i-ovjeOije  obrnc/ts  u  nista.  14,  19.  Ba5  je  nista 
svaki  Oovjek.  Ps.  39,  5. 

ni.sta-f'Oek,  m  (\\  C.  G.)  cin  nichtsiriirdiger  Mejisch, 
homo  neqiiam :  Pocniio  mu  obraz  ka'  ttistu-coeku.  Tvj. 
ridi  nikoirodic,  uikogovio,  uiitavac,  nitkov,  nitkovic; 
ncznalovic'.  horjatin,  hula  2,  hulja,  puSt,  ugui-suz, 
vuncut.  isp.  usta. 

nistn-juiiak,  m.  kao  nil-akav  junal: :  Jedan  (5oek 
)iista  jimal:.  nego  muogo  Ijiidi  jiinak.  Posl.  197. 

iiTstar,  nistarc.  vidi  nista,  nisto,  niitor.  niSUi-r, 
niJta-re,  ni§to-r.  isp.  r,  re  dodat.  —  Za  toj  mesa  od 
krave  nistare  ue  ostane,  er  njetko  hoce  sprednje  a 
iijetko  kvartijere  zadnje.  DPosl.  153  (kvartijer  Talij. 
celvrt). 

ni$ti\rija,  f.  (u  Slav.)  die  Nichtsniitsigl^cit,  inuti- 
litas,  nuf/ae.Ry  sto  god  nistaco,  sto  nije  ni  na  sto. 
isp.  nistavilo. 

nistav,  adj.  (u  0.  G.)  nichtsicerth,  turpis.  Rj.  Od 
nominativa  nista  postaje  adjektiv:  mstav  (isp.  nitkov). 
()sn.  98.  —  Xe  odstupajte  (od  Gospodai;  jer  biste 
poili  za  nistnvim  stvarima,  koje  ne  pomazu,  niti  iz- 
bavljaju,  jer  su  nistave.  Sam.  I.  12,  21.  HodiJe  za  i 
nistavilom  i  postage  nistavi.  Car.  II.  17,  15.  Xa  ovu 
molbu  ne  nasoui  me  nistara  Ijubav  prema  sebi  samom. 
DP.  372. 

nistavac,  n'iJtavea,  m.  (u  C.  G.)  Oovjek  koji  je 
nista,  ein  nichtswiirdiger  Menscli,  nehulo.  Rj.  ridi 
ni5ta-(:ovjek,  t  syn.  ondje. 

iiistiirilo,  n.  (u  0.  G.)  die  Nichtswiirdiykeit,  ra- 
nitas:  Ijudsko  niJtavilo.  Ej.  sto  god  nistaro.  isp.  ni- 
Starija.  —  Hodi§e  za  nistarilom  i  postage  niJtavi.  Gar. 
II.  17,  15.  Jer  zna  (svemoguci)  nistavilo  IjiidsVo.  Jov 
11,  11.  Liveni  su  likovi  njihovi  vjetar  i  nisturilo.  Is. 
41,  29. 

iiistavost,  niitavosti,  f.  osohina  onoga  sto  je  ni- 
staro. —  Mislim  da  ce  nistarosti  oprostiti  ovu  drago- 
cjenost  .  .  .  rukopis  po  kom  ja  ovdje  Jtampam.  Knjiz. 
3,  14i). 

nistPuje,  n.  die  Erniedrigung,  demissio.  Rj.  rerh. 
od  niJtiti  se.  radnja  kojom  se  tko  nisti. 

nistiti  so,  niJtun  se,  v.  r.  impf.  sich  erniedrigen, 
se  demittere:  Ne  niste  se  potrebni,  ne  ponose  bogati. 
Rj.  i".  pf.  sloL  poniStiti  (i  se),  sniStiti  se,  uuiStiti  se. 
V.  impf.  slos.  ponistavati,  unistavati. 

ni.sto,  vidi  nista:  Nisto  ti  (u  Boga)  krasnije  (ill 
IjepSe,  t.  j.  vrlo  lijepo).  Posl.  225.  Nisto  se  ne  moze 
napravit'  ^to  se  sprva  ue  isteti.  DPosl.  84.  vidi  niJtor. 
iiistor,  vidi  nisto,  nisto-r,  isp.  nista.  nista-r:  Nistor 
se  do  suze  prije  ne  osusi.  DPosl.  84.  Tastina  je  u 
tijeku  k'o  nistor  u  vijeku.  125. 

nit,  in.  (najviSe  se  govori  pi.  niti  /.,  ali  se  moze 
cuti  i  ovako,  n.  p.  (otkano  ^to)  u  dva  nita:  u  cetiri 
nita;  vidi  niti.  Rj.  —  Dvoejepua  pantljika,  t.  j.  u 
dra  nita  tkana.  fij.  114a.  Rasa,  kao  rijetko  sukno  u 
cetiri  nita.  Rj.  G45a.  kako  je  rijec  nit  !(  jednini  mu- 
■  skogu  roda,  ima  dual  uha:  iya.,  cetiri  nita,  igen.pl. 
nita;  a  u  mnotini  je  (osim  gen.)  zenskoga  roda :  niti. 
1.  niti,  nita,  f.  pi.  Rj.  vidi  nit.  —  1)  das  Weher- 
trumm,  licia:  Xavadi(h)  se  vino  piti,  pa  prodado(h) 
zeni  7iiti.  Stane  zena  meue  biti;  nemoj  zeno  mene 
biti;  kupidu  ti  nore  niti,  i  pomoci  ucoditi.  Rj.  Kada 
vidi  zcnske  niti.  Rj.  138a.  Koloture,  na  razboju  ono 
o  cemu  vise  niti.  Rj.  28Ga.  Kunadra,  ono  od  pregje 
sto  se  uhvati  m  nitima  kao  pamuk.  Hj.  315a.  Obrvka, 
1)  dvostruki  konac  na  koji  se  nite  niti.  Rj.  434a. 
Podnoznici,  pod  nitima  one  dvije  dascice,  gdje  zene 
drze  noge'te  pomiCu  njinia  niti  kad  cu.  Rj.  523b. 
Cijepci,  oni  stapci  sto  stoje  u  pregji  izmeiiju  nita  i 
gomjega  vratila.  Rj.  812a.  —   •^)  uveo  u  "tanke  niti 


(Spjesao,  propao.  Posl.  326),  bedrangt  verden,  af- 
lligi.  Rj. 

2.  niti,  treder — noch — , nee.  of.  ni.  Rj.jmmjeri  kod  ui. 
iiititi,   tun,    J',   impf.  t.  j.   niti,   das   Wehertrutnm 

zurecht  machen,  pracparo  licia.  Rj.  —  sa  se,  pass.: 
Obrvka,  dvostruki  konac  na  koji  se  nite  niti.  Rj. 
434a.  c.  j)f.  sloz.  nanititi,  prenititi. 

nYtko,  n'ikoga,  ridi  niko.  Rj.  primjeri  kod  niko. 

uitkov,  nitkuva,  m.  (als  Seheltwort)  dcr  Xiemand, 
homo  nihili.  Rj.  (psovka).  vidi  nista-coek,  /  .<<i/n.  ondje. 
—  Kaze  li  se  cam:  nitkove!  i  knezovima:  bezbo- 
i^niei?  Jov  34,  18.  osn.  u  nitko.  rijeci  s  tukim  nasi. 
kod  bucov. 

nitkovic,  )H.  uitko  i  nitkovi^-,  Xiemand,  Niemands- 
sohn,  nemo  et  iicminis  jiliris.  Pripovijedaju  da  je  ne- 
kakav  Jevto  Vitkovic  ppgodio  za  dvjesta  dukata  da 
vikne  preko  carsije:  -Cujte  Ijudi!  ja  sam  do  sad 
bio  Jevto  Vitkovic,  a  od  sad  sam  nitko  i  nitkoviC'-  . . . 
Rj.  vidi  nitkov. 

1.  iiiz,  m.  n.  p.  bisera,  dukata,  jagoda,  eJne  Sc/inwr 
(Perlen,  Dukatcn,  Korallen),  linea  (margaritarum). 
Rj.  ridi  niza,  nizija,  naniz,  grinja,  grivna  4,  isp.  gro- 
tulja,  povorka  1.  dem.  nizi(5.  isp.  nizati.  —  Zubi  su 
joj  dva  niza  bisera.  Xpj.  3,  516.  Obrazi  su  tvoji  oki- 
deni  grivnama,  i  grlo  tvoje  nizovima.  Pjes.  nad  pj. 
1,  10.  M  prenesenom  smishi:  Ja  sam,  kroz  duge  ni- 
zove  godina,  pribirao  o  Knezu  MiloJu  price.  Mil.  VII. 

3.  uTz,  f.  \jioc.  nizi)  n.  p.  vinogradi  mu  ili  kuda  u 
nizi,  ein  niedriger  Ort,  die  Niedrigkeit,  locus  depres- 
sus.  Rj.  HJ.sto  mjesto.  isp.  nizina.  —  Tada  namjestih 
narod  u  nizima  iza  zida  i  na  strmenima.  Xem.  4,  13. 

3.  niz,  niza,  {mit  accus.)  hinah.  deorsum:  Xiz  brdo, 
den  Berg  hinah,  de  monte.  Rj.  za  akc.  isp.  bez.  su- 
protno  uz,  nuz.  —  1)  S  orim  prijedlogom  u  cetvrtom 
padezu  rijec  pokazvje,  da  je  na  onome  sto  sama 
znaci,  mjesto  po  kome  se  nesto  mice  (ili  je  upravljeno) 
s  gomjega  kraja  na  donji.  Sint.  517.  —  Xekoliko 
momaka  .  .  .  objese  niza  se  zvona.  Rj.  14Sb.  Konjid . . . 
niz  donji  i  dulji  njegov  krak  ide  rakija  u  postavu  . . . 
kao  mala  uzidica  od  vlakna,  te  niza  nju  ide  rakija. 
Rj.  28yb.  Popne  se  na  jedan  veliki  stanac  kamen,  i 
tek  da  se  baci  niza  nj,  zacuje  jedan  glas.  Xpr.  220. 
I  megjcd  niz  kruskti  slazeei  pociva  (a  kamo  li  coek 
od  posla  da  ne  pocine?).  Posl.  103.  (Jbjesio  ruke 
(niza  se)  kao  pistolje.  229.  Sto  pogje  niz  vodu,  ne 
vrnu  se  uz  vodu.  35;).  Pusti  se  niz  rijeku.  DPosl.  10>5. 
Ona  strca  dole  niz  cardake.  Xpj.  1,  247.  Udri.  braca, 
puca  niz  njcdarca,  da  ne  moze  ni  jabuka  proci.  1, 
316.  Roni  suze  niz  bijclo  lice.  2,  1.  Prsluk  .  .  .  niza  nj 
vise  srebrna  puca.  Kov.  41.  Kao  voda  Jto  tece  niz 
strmen.  Mih.  1,  4.  —  2)  i  poloske  stvar  moze  imati 
gornju  i  donju  stranu.  Sint.  518.  —  Ravno  polje, 
zao  mi  je  na  te,  gdi  nioj  dragi  otide  niza  te.  Xpj.  1, 
477.  Stade   bjegat'  nilada  niz  avliju.  2,  179.  Tu  bi- 

I  jase  sovra  posfcivljena,   niza  socru  vino  natoceno.  2, 

I  231.   Xo  mi   prati    niz  more  gjemije.  2,  533.   Gje  ga 

!  gleda  niz  njegovu  pusku.  3,  308. 

1  niza,  f.  die  Schmtr  (Perlen,  Bukuten  u.  s.  w.), 
linea  (margaritarum),  cf.  1  niz:  Xa  vratu  joj  tri  ni- 
zije  dukata,  jedna  niza  po  pojasu  panula,  druga  niza 
po  belim  dojkama.  Rj.  vidi  syn.  kod  1  niz. 

nizak,  niska  (romp,  nizi)  adj.  nieder,  humilis.  Rj. 
vidi  nizok,  snizak.  suprotno  visok.  —  Xe  mislite  o 
visokijem  stvarima,  nego  se  drzite  niskijeh.  Rim.  12, 
16.  adv.  Visoko  polijede,  al'  nisko  pada.  Posl.  35. 
Sto  visoko  leti,  na  nisko  pada.  353.  Mrke  brke  nisko 
objesio.  Xpj,  2,  267. 

nizaija,  /'.  koja  n'tze:  Al'  je  gjergjev  megju  vezi- 
Ijam.T?  ali  biser  megju  nizaljama?  Here.  113.  — 
rijeci  s  takim  nast.  kod  grebenalja. 

nizanjc,  n.  das  Ziehen  auf  die  Schnur,  das  Auf- 
fddeln  der  Perlen,  insertio  margaritarum.  Rj.  verb. 
od  nizati.  radnja  kojom  tko  nize  sto. 

nizati,  nizem,  v.  impf.  (z.  B.  Perlen)  auf  die  Schnur 


nizbrdica 


815  — 


noeas 


Ziehen,  insero  filum  margaritarum.  Rj.  v.  pf.  sloz. 
na-nizati,  oh-,  pod-,  pre-,  pri-,  raz-,  s-.  v.  impf.  slos. 
ob-nizivati,  pod-,  pre-,  raz-,  s-;  pri-ni^ivati.  — •  U 
jeduu  sobu  u  kojoj  je  tret'a  ffjevojka  hher  nizala. 
Npr.  9.  k^tvorio  sc  kraj  mora  hi.terom  .  .  .  nizale  ga 
(djevojke)  na  zdenu  ^vilu.  Npj.  1,  433. 

nizbrdica,  /'.  der  Weg  hergah,  descensus:  Koliko 
je  nizhrdkii,  toliko  i  iizbrdica.  cf.  nizgorica,  nizdo- 
lica.  Rj.  niz-hrdicii,  put  koji  ide  iiiz  hrdo. 

n'izbrdit,  adj.  bcrgahgehend,  ahhiingintj,  dedivis : 
ovdje  je  nizbrdito.  Rj.  iiiz-hrdito,  gdje  se  ide  nizbrdo. 

ii'izbrdu,  (niz  brdo)  lieryah,  deorswn.  Rj.  (idv.  vidi 
nizdoli.  i  s  prijedlogom  ua:  na  nizbrdo,  nanizbrdo. 
vidi  i  napod  iiogii.  —  Presrtno,  kao  vrletno  ili  im 
nizbrdo.  Rj.  5Sla. 

nizdoli,  (u  Dubr.)  vidi  nizbrdo.  Rj.  adv.  niz-doli. 
—  LaSnje  je  mladu  uzgori  nego  staru  nizdoli. 
DPosl.  54. 

nizdolica,  f.  vidi  nizbrdica.  Rj.  niz-doliea,  put  Jioji 
ide  nizdoli.  vidi  i  nizgorica.  —  Koliko  je  uzgorica 
toliko  je  i  nizdolica.  Posl.  14.5. 

nizgorica,  /'.  vidi  nizbrdica:  Koliko  je  uzbrdica, 
toliko  i  nizgorica.  Rj.  niz-gorica.  vidi  i  nizdolica.  — 
Koliko  je  uzgorica  toliko  i  nizgorica.  Posl.  145. 

nizic,  m.  dem.  od  ntz.  Rj. 

nizija,  f.  (st.)  vidi  1  niz:  Na  vratu  joj  tri  nizije 
dukata.  Rj.  i  syn.  kod  1  niz. 

uizina,  /'.  die  Niedrigkeit,  humilitas:  Ti  si  Bog  na 
visini,  mi  smo  Ijudi  na  niziiii!  Rj.  niz-ak.  osn.  ?< 
2  niz. 

nizok,  nizc^ka,  adj.  (a  Dubr.)  vidi  nizak.  Rj.  vidi 
i  snizak.  —  Tko  visoko  uzlazi,  nizoko  izlazi.  I)Posl. 
135.  za  nast.  niz-ok  isp).  dubok,  Sirok,  visok,  zestok. 

1.  iiize,  (mit  gen.)  unter,  unterhidb,  infra:  nize 
mene,  nize  grada.  Rj.  prijedlog.  vidi  sni^e.  za  ake. 
isp.  bez.  —  S  oviin  prijedlogoin  rijec  u  drugoin  pa- 
dehi  nasiiprot  oiionie  sto  znaci  s  prijedlogom  vi§e, 
pokazuje  da  se  mjesto  gdje  sto  hiva,  nalasi  dalje  od 
doHJega  kraja  onom  iito  sama  znaci.  Sint.  209.  Nad 
Emkom  je  nurak  progorio,  viJe  glave  nurak  progorio. 
nize  nogu  nurak  progorio.  Npj.  1,  480.  Puce  puska 
nize  Beograda.  1,  499.  A  ?ik5  Madijanski  bijaSe  nize 
njega  (Gedeona)  u  dolini.  8ud.  7,  8.  nize  slozeno  sa 
po,  koje  se  dodajc  i  pridjevima :  Male  ponize  te  sti- 
jene  ima  u  Moravi  malo  ostrvo.  Danica  1,  23. 

2.  nizc,  adv.  Icomp.  od  nisko)  weiter  u>tten,  nie- 
driger,  inferius:  Slovo  ize,  all  sirca  7iize.  Rj.  su- 
protno  vise  1.  —  Pa  onda  obrne  razanj  n«  nize. 
Npr.  159.  PobiSe  .svii  djecu  od  dvije  godino  i  nize. 
iVIat.  2,  16.  Opet  su  Dubrovcani  placali  .  .  .  kao  5to 
demo  vidjeti  nize.  DM.  209. 

1.  no,  (osobito  u  C.  CI.)  i;«Zt  nego,  cf.  nogo:  Bolje 
u  grob  no  bit'  rob.  Radija  sam  bez  jednoga  aina  no 
bez  nioje  ruke  u  ramenu.  Milij'  mi  je  svekar  moj 
no  rogjeni  tata  moj.  Rj.  nego,  (5emu  se  u..nas  i  od- 
bacuje  g  (kao  k  u  preo  mjesto  preko),  pa  se  e  iz- 
jednacuje  sa  o  te  biva  i  no  (u  istom  znacenju).  Ko- 
rijeni  115.  —  Niti  on  ujima  Sto  odgovara§e  no  sve 
plakaJe.  Npr.  97.  Prigje  no  koju  mu  drago  rabotu 
zapofineS,  vazda  valja  da  se  najprije  prekrstiS.  99. 
Bolje  je  malo  slijepa  no  premnogo  lijepa.  Posl.  24. 
A  iz  kule  niko  ne  cujase,  no  kaduna  Caja-pasinica. 
Npj.  4,  342.  I  ne  navedi  nas  u  napast;  no  izbavi  nas 
oda  zla.  Mat.  6,  13.  Jer  ja  nijesam  dosao  da  zovem 
pravednike  no  grjesnike  na  pokajanje.  9,  13. 

2.  Il8,  —  1)  (u  vojv.  po  varosima)  aber,  at,  cf. 
all  1.  Rj.  " —  Izagje  iz  groba  jedan  coek  sredovijecan, 
no  gromoradna  stasa.  Npr.  97.  Mladic,  siromah  no 
provrtan  i  domisljat  .  .  .  ho&se  natrag  da  l^jezi,  no 
ga  doieka  uekakav  coek.  101.  Xasmije  se  otac  put 
njega  (djeteta),  no  i  uzdahne  govoreci:  .>Jadno  di- 
jete !  .  .  .  No  ouo  mu  odgovori  da  ce  mnogo  i  mnogo 
uhvatiti.  108.  Ako  je  ko  jaci,  no  i  Bog  je  svacij. 
Posl.  4.  Prem  da  je  s  MiloSem  bilo  viie  od  hiljade 


Srba  ...  no  buntovnici  opet  odrJSe  mejdan.  Milos  62. 
Zeravija  i.itina  u  Trsidu  ne  presiSe  nigda,  no  na  njoj 
dva  kamena  niggje  ne  mogu  mljeti.  1,  XXVIII.  Ko- 
liko mi  je  ovaj  njibov  ukor  bio  mio  i  drag,  no  opet 
mi  je  malo  na  zao  ucinio.  Rj.'  XV.  —  2)  (u  Srbiji 
do  vremena  Karagjorgjijeva,  ids  Parodie  der  germa- 
nisierenden  Serben)  nun,  nu!  age:  no  moj  dragi! 
Rj.  kaze  se  s  podsmijeliom,  kao  da  tuko  guvore  Srbi, 
sto  zanose  Njemacki.  isp.  nu.  —  3)  u  C.  G.  kaSto 
se  uzima  mjesto  ali  (vidi  pod  1),  a  u  pjesmama  na 
mnogo  mjesta  ne  znaci  niHa.  Ovo  je  po  svoj  prilici 
u  obadva  znaOenja  pomijeSano  sa  no  i  sa  nu.  Rj. 
—  Kakva  sila  ide  sa  Turcinoui;  no  iz  BiSca  stotina 
Turaka.  Npj."  175.  Xo  ovgje  gjesto  ne  znafi  nista, 
nego  samo  da  je  puna  vrsta  (kao  na  drugoni  mjestu 
ja  i  io),  na  pr.  na  str.  175.  3,  398.  Kade  Luku  knjiga 
dopanula,  te  on  vigje,  Sto  mu  knjiga  pise,  no  se 
dimno  Luka  ogjenuo.  4,  90.  —  4)  dodaje  se  gdje- 
kojijem  rijefiima  na  kraju  bez  i  kaka  osobitoga  zna- 
cenja,  n.  p.  gdje/io,  kad»o,  kojiiio,  kaoxo:  Gje«o  leii 
voda  do  koljena.  Pano  ode  Scepo  niz  Rudine.  Ko- 
jeiio  su  pet  stotin'  dukata.  Rj.  —  Nije  iedo  ceda 
kakvano  su.  Rj.  212b.  Soko  sjedi,  terxo  gledi  gje 
vojvoda  objeduje.  Rj.  430a.  Kaiida  ga  je  vrana  na 
prudu  izbljuvala.  (Ruzan).  Posl.  128  (ka'  no  da). 
Kawo  soko  krila  ua  planini.  Npj.  4,  271.  Da  ti  kaze, 
kako/io  je  bilo.  4,  272.  Tamo  mi  je  Bibi(5_na  planini, 
teno  klauce  cuva  od  hajduka.  4,  389.  Cekaj  mene 
devet  godinica,  ako  no  si  roda  gosposkoga.  Here. 
45.  Daleko,  sto  no  se  u  nas  rekne,  kao  nebo  od  zemlje. 
Kov.  13.  —  5)  Ada  (a  da)?  ada  kako?  ja  doch,  frei- 
lich,  wie  anders?  imo  vero:  ada  no?  Rj.  2a.  vidi 
da  da,  da  kako,  da  Bogme. 

uoe,  no6i,  /'.  {loc.  n(>ci)  die  Nacht,  no.v.  Rj.  ii  sestom 
padezu  nodu ,  nodi  i  nodom  (presavsi  megju  druge 
rijeci).  dem.  no(5ca,  nojca.  —  1)  Dan  i  noc,  das  Stief- 
mi'itterchen,  viola  tricolor  Linn.  Rj.  110a  (biljka).  Red, 
4)  dan  i  noc  (24  sahata).  Rj.  647a.  Kad  se  malo  noci 
iinoccdo.  Rj.  783a.  Celo,  4)  dvanaest  sahata  vremena, 
n.  p.  dan  je  jedno  (5elo  a  noi  je  jedno  (5elo,  a  dan 
i  noc  su  dva  cela  (cf.  red).  Rj.  821b.  Noc  se  prikuci. 
Npr.  IciS.  Pa  ill  ongje  uhvati  noc.  147.  U  tom  stigne 
i  noc.  161.  Koc  je  uhata,  a  dan  okast.  DPosl.  85. 
Sto  su  varaa  beli  dani,  to  su  meni  tame  noci.  Npj. 

1,  140.  A  kad  mi  pak  doSe  duge  zimske  noci.  1,  335. 
Dopusti,  tri  noci  s  njime  da  prenoci.  2,  61.  U  to 
doba  i  noc  omrknula.  2,  390.  Ako  li  im  ne  mogbu- 
demo  ni5ta  uciniti,  a  mi  (/emo  noc  na  glavn,  pa  u 
planinu.  Danica  1,  76.  Noc  boj  prekine.  5,  45.  Laku 
noc!  iSint.  407.  —  2)  noc  ti  akus.  —  a)  bez  prijedloga: 
akusativom  se  pokazuje  vrijeme  kad  sto  biva:  Onu 
noc  udare  onuda  nekako  bajduci.  Npr.  171.  Tu  noc 
izigje  opet  iz  Negotina.  Danica  1,  84.  Koji  ga  mole 
dan  i  uoc.  Luk.  18,  7.  Moli  da  bi  dan  noc  otvorene 
bile  usi  Gospodnje.  DP.  339.  —  b)  m  akus.  s  prijedlo- 
zima.  —  01)noc,  vidi  nocu.  Rj.  432a  (obnoc).  Preonoc, 
i.  g.  preko  noc,  cf.  nocu,  obnod.  Rj.  577b.  Znate  li, 
da  se  ogubala  u  kralja  gjevojka  ...  u  dan  i  noc 
ostala  bi  zdrava.  X^pr.  86.  Kad  bude  pred  noc  .  .  . 
138.  Na  jednu  noc  stane  neko  na  vratima  lupati. 
185.  Pod  noc  tikve  cvjetaju.  Posl.  251.  .Slo  majstori 
za  dan  ga  sagrade,  to  sve  vila  ^«  noc  obaljuje.  Npj. 

2,  115.  —  .'i)  instrum.  bez  prijedloga,  pokazuje  da 
sto  biva  dok  noc  traje:  Danjom  zaba  a  nocom  de- 
vojka.  Npr.  208.  Svaka  krava  nocom  crua.  Posl.  276. 
Otide  noci  liez  mjeseca.  Npj.  2,  32.  Hitro  hitaj  i  noci 
i  dnevi.  3,  301.  Utekose  nocu  bez  mjeseca.  5,  49. 
Kad  bude  noiiu  .  .  .  dogje  mu  jedan  delija.  Danica 
4,  7.  vidi  nocno,  notnjo. 

M^c-as,  (govori  se  i  nocaske)  diese  Nacht,  hue  node: 
nocas  sam  slabo  spavao.  Rj.  noi?a-s,  sb  stari  pronomen 
ovaj :  noc  ovu  (sadasnju  Hi  prosavsu  ili  iducu).  isj). 
danas,  jutros,  jesenas,  Ijetos,  zimu.s.  —  Tu  (5e  nocas 
dolazili  i  lupati   oko   tebe   da  te  plase.    Npj.  61.    Ja 


IIUCltMljl 


81(J  — 


nogaci 


sain  nocas  snila.  225.  Nocas  rubi,  sjutra  triibi.  (Rekne 
se  na  poklade  vefe,  i  znatM:  «oc«s  jedi  i  suviSe,  a 
sjutra  jauci  od  arladi).  Posl.  '226. 

nuea^DJT,  Snje,  adj.  dieser  IXacht,  hujus  nootis.  Rj. 
sto  je  od  noca^.  —  Kol'ka  je  nouca  nocahija,  svu 
noi^  ja  zaspat"  ne  mo£ro(hV  Npj.  1,  222. 

ii6i*ea,  /".  dcm.  od  noc.  Rj.  vidi  uojca.  —  Kad  se 
takva  nocoa  iinot'ala.  Rj.  7S3a.  I  svu  nirklu  noccu 
prenoi!iJe.  Npj.  1,  4(50.  Da  cekamo,  dokle  noi'ca  dogje. 
4,  38().  Pa  je  jedva  7wccu  pietrajao.  4,  491.  I  kod 
njeaa  tioicii  konaOio.  5,  54. 

lioefcvafi,  nfteujem,  v.  impf.  dijalekt.  mjesto  nodivati, 
kflje  vidi.  playoh  ii  Icojih  nasiai-dlc  ii  osnori  glasi  eva, 
vidi  kod  ki-alj'evati.  r.pf.  uociti.  —  S  kijem  je  Hoeccfri', 
nije  ga  vuhovat'.  DPosl.  108.  S  luladijem  Pavlom 
ve(5erat',  a  s  mladora  Marom  noeenit'.  Here.  239. 

liocTsto,  n.  mjesto  gdje  se  nocuje,  das  Nuchflager, 
mansio,  cf.  kouak.  Rj.  —  Kad  se  priblizi  opet  veOe  . . . 
ona  (sirota)  stane  traziti  zgodno  drvo  za  nociste.  Npr. 
133.  Ima  u  nas  mjesta  za  nociste.  Moj.s.  I.  24,  25. 
rijcci  s  takim  na.tt.  ki)d  daniSte. 

nui-iti.  flm,  i\  pf.  ithernacliten,  pernoclo.  Rj.  vidi 
konaciti,  konakovati  (c.  impf.  i  pf'.).  v.  pf.  sluz.  ob- 
no<5iti  (se),  pre-,  za-.  ;;.  impf.  nodati,  noiiivati.  —  Ide 
na  konak  u  selo,  pa  pita  moie  Ii  nociti.  Rj.  309a. 
Ti  6ei  vederas  ovde  nociti.  Npr.  (Jl.  Kad  sam  noaio 
u  jednoj  kut'i.  77.  Kad  Turci  noce  dvije  tri  no(5i  u 
Sarampovii  .  .  .  ogladae.  Danica  3,  171.  >  Kouakovati,« 
kad  bi  ko  u  Srpskome  jeziku  rekao,  znafilo  bi  nociti. 
Pis.  41.   I  jedo5e  i  iioeise  na   gori.  Mojs.  I.  31,  54. 

iioi-ivaiije,  n.  das  Vehernachfen,  pernoctatio.  Rj. 
vcrh.  od   nocivati.   stanje  koje  hiva,  kad  tko  nocuje. 

noi'-ivati,  niirujem,  v.  impf.  ubernaclden,  pernocto. 
cf.  noc'ati.  Rj.  vidi  konaciti  /  konakovati  (v.  impf.  i 
j)f.).  —  Ondje  jegjabu  i  pijabu  i  nocivahu.  Sud.  19, 
4.  Da  idemo  u  polje,  da  nociijemo  u  selima.  Pjes. 
nad  pj.  7,  11.  Xocv.jte  u  kostrijeti.  Joil.  1,  13. 

u6i-ui,  adj.  niichtlich,  nocturnus,  cf.  notnji.  Rj.  Mo 
pripuda  noci.  —  Nocni  straiari  i  doboSari.  Priprava 
70.  Jer  je  glava  moja  puna  rose  i  kosa  moja  noinijeh 
kapi.  Pjes.  nad  pj.  5,  2. 

uoi-nica,  f.  —  1)  kao  nekaka  avet  koja  covjeku 
Hocu  kad  spava  Cini  pakost  kaku,  u.  p.  kad  su  u 
kakoga  muSkarea  tvrde  sise  pa  ga  bole,  kaze  se  da 
ga  nocnice  sisaju.  Rj.  —  2)  iz  brevijara  glagoijaSkoga. 
ea  2)recum  pars  quam  noctti  sacerdotes  fuiidunt.  StuUi. 
onaj  dijcl  molitava  u  brevijaru,  sto  svecenici  mole 
nocH.  Lat.  uocturnus. 

nOciiieav,  adj.  n.  p.  Celjade  koje  nocu  uiokri  poda 
se.  Rj. 

ndcnik,  nodnika,  m.  —  1)  vjetar,  der  Xaclitirind, 
ventus  nocturnus.  Rj.  nocni  vjetar.  —  2)  der  3Iund- 
.siichtige,  lunatiois.  cf.  notnjik,  mjeseCnjak.  Rj.  kao 
nocni  covjek. 

lioi'iio,  (u  C.  G.)  vidi  nodu:  Nocno  pro51i  Turske 
karaule.  Rj.  adv.  vidi  i  notnjo.  —  JS'ocno  kolaca 
trcati.  DPosl.  85.  Ode  6eta  nocno  be?,  uijeseca.  Npj. 
4,  ()().  I  to  bilo  nocno  dva  sahata.  5,  119. 

n5cil,  hei  jS'acht,  noctxi,  cf.  no(5no.  Rj.  instrum.  od 
noC:  vidi  no(5  3. 

iioi-tirak,  no<fiirka,  m.  (u  Dubr.)  nekaki  cvijet  koji 
se  no6\i  razvija.  kao  tatula,  ali  bez  bodlje.  Rj.  (lang- 
hlumii/e  Wundei%lume,  mirahilis  longiflora  L.  Rj.'') 
za  nast.  isp.  siptirak. 

iiodjc,  vidi  ondje.  Rj.  ondje,  .s  prcmjeste>iim  gla- 
sorima:  nodje.  Korijeni  9.  i  slivsi  se  dj  u  gj,  I*: 
Vigjeo  sam  dolje  u  Resavi  .  .  .  jedan  lijep,  care,  za- 
ravanak,  gradi   nogje  Ravanicu   crkvu.    Npj.  2,  205 

n6ga,  f.  (akns.  nogii,  pi.  noge,  noga  i  nogu).  Rj. 
U  rijeci  riika  i  noga  jo5  se  safiuvao  i  drngi  i  sedmi 
padez  dvojine:  rtiku,  nogft  (s  nogil,  na  nogu);  ali 
se  ti  oblici  ne  govore  samo  za  dvije  ruke  ili  noge, 
nego  se  sad  ved  govore  i  mjesto  istijeh  oblika  mno- 


zine,  koji  se  takogje  drie:   nika,  ndgCi,  rtikama,  no- 
gama.  Obi.  21.  dem.  nozica.  augm.  nozuranja,  no^urda, 
nozurina.  hyp.  noua.  vidi  cjevara,  dzolap  (s  porngom). 
—   1)   der  Fuss,   das  Bein,  pes.   Rj.   isp.   nanoziti, 
nanazati.  —  Bacakati  se  nogama.  Rj.  18a.  Bridi  mi 
noga.  Rj.  43b.   U  noge:  ozdo  je  tahan,  a  ozgo  grana. 
Rj.  98a.  Guta,  2)  bolest  u  kojoj  oteku  zglavci  u  nogu 
i  u  riiku.  Rj.  108b.  Klecaju  mi  noge.  Rj.  274a.  Niipod 
nogu,   abwiirt.s,   deorsum,   cf.    naniz   brdo.    Rj.   401b. 
Na  lijevu  nogtt  uahramnje.  Rj.  411b.  Xoznji,  opanci 
od  koze  .5  govegjijeh  »iO.(/».  Rj.  424a.  Na  obrtaljku... 
pa  se   onako   s  pomoia   nogu  obrdu.  Rj.  434b.   Pod 
Bogdanom    noge    ohumrese.    Rj.    435b.    Ne    meci   .se 
nogama.    Rj.   452a.    Za    Jto    si    uii    noge  potkinula. 
Rj.  553b.    Spadoh   s  nogu,  n.  p.   od   mnogoga  boda. 
Rj.  702a.  Skocio  konj  upropnice,  t.  j.  popeo  se  »u( 
straznje  noge.  Rj.  78t)a.  UskakavL'iti  noge.  Rj.  788b. 
&trkljast,    dugijeh    nogu.   Rj.   847b.    8toj5a  prekrsti 
noge    pa    sve    opucka    do    mrve.    Npr.   29.    Idi    bez 
traga   kud   te   oci   vode   i    noge   nose.  37.    Ustaj  nu 
noge,  tvoj  je   sin   mrtav.   114.   Car  zapovjedi   da   ga 
preda  nj  dovedu,   doceka  ga   na  noge  pa  se   §njime 
poljubi.  20(J   (stojeii?   isp.   nir.e  primjer  iz  Posl.  IG 
i    Npj.    4,   334).    t?in  .  .  .   padnuvsi   ecu  pod    noge 
kaze   sve   5ta   mu   se   dogodilo.  248.   Oboli  i  klijenit 
ostane   savrtijeh  noga  i  ruka.  2(>2.  Bogati  na  mazgu 
sjede,  a  siromasi  «/».  na  noge.   Posl.  IG  (pjeske).  Is- 
krivio  noge  kao  tele  nedouosie.  105.  Istiira  nogama 
kao  kulaSica  u  vrsiju.  105.  Noga  mu  nozi  dobra  ne 
misli.   (Kaze   se   lukavu  i  zlu   coeku).  22G.   Tako   ne 
hodio  na  noge  i  na  ruke!  308.  Svoje  mrtve  roditelje. 
koji  su  vus  porodili .  .  .  i  na  noge  podignuli.  Npj.  1, 
145.  Zute  dizme  na  egave  noge.  1,  523.  Kad  mu  bele 
oprostio  ruke,  on  se  hitro  na  noge  okrete.  1,  54G.  Na 
putu  ti  dobra  sreca  bi!a,  a  pod  nogam'  svi  dusmani 
tvoji.  2,  G20.  Ni  zasliizih  na  noge  opanke.  3,  1.  SkociSe 
na  noge  lagane.  3,  5.   Nejake  su  noge  u  Stevana.  3, 
38.   PoleceJe  pjeske   na   nogama.  4,  159.   Oba  pa§e, 
nogam  ne  makoic.  4,  171  (paie  mjesto  padoSe).  Tu  se 
gjogat  boju  osjetio,  pa  prcijem  zakopa  nogama,  nogam' 
kopa,  a  usima   strize.  4,  229.  Jadan  Marko  leze?i  se 
brani  .  .  .  kad   .se  Marko    nogic   dokopao.  4,  271.  Ev' 
vam  Turci  i  na  noge  idu.  4,  334.  Ko  na  noge,  moji 
sokolovi!  4,  345.  I  na  noge  vojsku  podigose.  4,  350. 
Pa  se  Mijat  na  noge  dignuo.  4,  395.  Vojvode  su  na 
noge  gjipnule,  te  mu  .9  noga  pomod   odazivlju,  inalo 
sjeli,  te  su   pocinuli.  5,  360   (stojeii.   isp.   nizc  Npj.' 
1,   XLVII).    Kad   vide   nas   oboje   sa   sviui   budne   i 
s  prckrstenim  nogama  sjedeii.  Danica  2,  135.  Vi  ste 
danas  iz  daleka  liodili .  .  .  noge  utritdili.  G5.  Umiva- 
onica  je  ponajviJe   namjeJtena   na   tri  drvene  noge. 
74.  Wati  ili  zeua  pokojnikova  panuvsi  mu  (popu)  na 
noge.  110  (narice).  Nijesam  (ga)   mogiio   namoliti   da 
pjeva,  nego  je  s  nogu  sarao  kazivao.  Npj.'  1,  XLVII 
(is}}.   vise  Npj.   5,  3G0).   Pravila,   koja   se   ne   mogu 
prestupati  i  nogama  gaziti.  Odg.  na  ut.  17.  Ni  jedno 
dijete  ne  (e  na  dve  noge  hoduti,  ako  od  drugoga  ne 
vidi.   Priprava  43.    Da   satre   sotonu   pod   noge  vase 
skoro.  Rim.  16,  20.  Obuda  da  vam  je  na  nogu  i  5tap 
u   ruci.   Mojs.   II.    12.  11.    Bmjerno  pade  k  nogama 
njegovijem.  DP.  241.  —  2)  doci  kome  na  noge,  selhst 
zu  ihm  kommen.  Rj.  (do''.i   komc   sum.  glarom(?)  ili: 
pjeske?  isp.  primjere  pod  1)  iz  Posl.  16.  Npj.  4,  334). 
—  3)  idi  nogu  pred  nogu  Schritt  vor  Schritt,  pcde- 
tentim.  Rj.   isp.   Ide   Mare   s  vijedrom   na   vodu,   za 
njoni   Niko   s,i   noge   na   nogu.   Here.  267.  —  4:)  (u 
;  C.  G.)  n.  p.  iz  svega  je  Spuza  nogu  iznio,  t.  j.  bolji 
je   od   sviju    Spuzana.  —  5)  (u  Jadru)   eine  geu-isse 
Anzahl,  certus  numerus,  n.  p.  kad  razrezuju  porezu, 
onda  kazu :  ovo  selo  ima  dvije  noge,  ovo  nogu  i  po, 
i  t.  d.  Rj. 

noi^aeo,  f.  pi.   (u  Baranji)   vidi  nogddi.  Rj.  i  sgn. 
ondje. 

llo^iU-i,  m.  pi.  one  noge  Jto  na  njima  stoji  korito 


noarari 


—  817 


iiosae 


kad  ae  pere,  ili  nadve  lead  se  hljeb  mijesi,  Gestell,  der 
Schrayen,  fulcrum,  cf.  naovenice,  nogari,  nogat'e.  Rj. 

nogi\ri,  It),  pi.  (u  Zemunu)  vidi  nogJici.  Kj.  i  si/n. 
ondje. 

nogavica,  f.  eine  Hose  (die  Hdlfie  des  Beinkleiden), 
caliga.  Rj.  od  cal'sira  Hi  od  gacu  ono  sto  .itoji  iia 
nozi.  —  Derem  iiogavicu,  a  krijiin  tur.  (Kuburim). 
Posl.  58.  Svija  oboje  noge  n  jednn  nogdricu.  DPosl. 
120.  U  ritavim  cakSirama  im.aju  drijc  nngdricc,  tur, 
rtmace  i  ono  gore,  Sto  stoji  oko  covjeka.  Rj."  XX. 
Nogavicc  od  mjedi  bjehu  mii  na  nogu.  Sara.  L  17,  G. 

nitsro,  (u  C.  G.)  vidi  nego,  cf.  uO:  Nogo  evo  dana 
pet  negjelja.  Rj.  —  Za  to  Jovan  iii  b.abera  nema, 
nogo  hitro  u  druzinu  pogje.  Npj.  3,  321.  Ja  ne  cmilim, 
ne  da'  Bog,  za  tobom,  nogo  eiuiliiii,  i  uevolja  mi  je. 
4,  3(54.  Nama  nije  5ire  nogo  uze.  .5,  .^^S. 

iioa:uboljn,  /'.  die  Fussgicht,  podagra.  Rj.  had  noga 
holi.  isp.  bogavica,  kostobolja,  ulozi.  rijcii  taJco  sloi. 
lend  glavobulja. 

noii'dstup,  tn.  Rj.  nogo-stup,  gdjc  sc  nogom  stupa, 
ide.  —  1)  kud  Ijudi  pje.^ice  idu  n.  p.  pored  velikoga 
puta,  Fiiisstcig.  semita.  Rj.  vidi  putanja,  staza.  — 
2)  (u  Slav.)  prijelaz  preko  plota,  gdje  se  samo  pre- 
koraiT-iije,  cf.  prijelaz.  Rj. 

noj,  noja,  m.  (Vogel)  Strauss,  .'itruiJiio.  Rj.  ptica. 

—  Uhvati  dvu  noja  .  .  .  drzeci  rukama  viSe  sebe  i 
vise  nojcva  na  dugackom  raznju  pecT-eno  jagnje.  Xo- 
jevi  zeledi  da  bi  pecivo  dobvatili,  polete  u  visinu. 
Npr.  159.  K&  naroda  mojega  posta  nemilostiva  kao 
itoj  u  piistinji.  Plafi  4,  3. 

ii6jca,  f.  (u  C.  G.)  vidi  nocca:  Tu  zajeduo  nojcu 
horavise.  Rj.  nocca,  i  sa  j  mjesto  ('  pred  c:  nojca 
(osn.  u  noc).  Osn.  346.  isp.  vojka  i  vocka.  —  Tu  je 
jednu  nojcu  prenocio.  Xpj.  .5,  194. 

nftjev,  adj.  n.  p.  jaje,  des  Strausses,  striitliionis.  Rj. 
sto  pripada  noju  (ptici).  —  za  nasi.  isp.  alatov. 

ii&kat,  nokta,  m.  Rj.  gen.  pi.  nokAta,  uoktT,  ni^ktiju. 
Obi.  9.  dem.  noktid.  —  1)  der  Nagel  (am  Finger), 
unguis.  Rj.  Kazu  da  u  nedjelju  ne  vaija  sjcci  nokte. 
Rj.  Vrapcji  nokti.  Rj.  73a  (biljka).  Glasnicu  .  .  .  gad- 
Ijar  noktoin  od  kake  velikc  lice  moze  nac'^initi  vecn 
ili  manju.  Rj.  Sba.  Zuguliti  n.  p.  drvo,  nokat.  Rj. 
171a.  Kosu  brijii,  nokte  zakidaju.  Rj.  17(ib.  K.ad  mi 
god  rnke  ozebu,  sve  mi  zalazi  za  nokte.  Rj.  18()a. 
Zaljustiti  n.  p.  nokat,  vide  zaguliti.  Rj.  lS2a.  Zaslo 
mi  za  nokte.  kad  ruke  vrlo  ozebu  pa  poSto  se  dogje 
u  toplinu,  pod  noktima  stane  zdravo  boljeti.  Rj.  199b. 
Udariti  wikat,  t.  jj  pobjeci:  Udarise  nokat  iiz  Ba- 
njane.  Rj.  7lj9a.  (I'apci,  nokti  u  tice.  Rj.  81Sb.  Iz- 
dirala!  Bjezi!  Xokat  u  ledinu .'  Posl.  98.  Nokat  i 
meso  (n.  p.  oni  su  ili  on  je  s  njim,  t.  j.  paze  se). 
226.  Nokti  su  mu,  orati  bi  mog'o.  226.  Dogorio  mu 
je  luc  do  nokata.  DPosl.  19  (ili :  DoS'o  mu  je  luc? 
do  nokata).  A  treci  im  nokte  sarezuju.  Xpj.  2,  254. 
I  Gjurgju  su  nokte  ohrezali.  2,  571.  Yec  uzmite  dva- 
deset  klinaca,  udrite  ih  pod  noktore  liadu,.  3,  359. 
U  govoru  bi  se  reklo  pod  nokte.  3,  .359  (Vuk).  Isaila 
svi  znaju  da  je  poganili  nokata.  Zlos.  248  Cda  krade). 
isp.  dug6nokat.  —  2)  vrh  u  lemeSa,  cf.  lakomica  4. 
Ej.  —  3)  u  puSke  donji  i  gornji  nokat,  cf.  zub : 
Stoji  kao  na  noktu,  t.  j.  gotov  kao  zapeta  puSka.  Rj. 

—  Omade  mu  se  puska,  t.  j.  ohori  se  s  nokta  sama 
od  sebe  i  pu(5e.  Rj.  458a. 

n6katae,  nftkaca,  m.  lu  Dubr.)    nekaka   trava.  Rj. 

uOkilj,  nokilja,  m.  (u  C.  G.)  vidi  noktilja.  Rj.  i 
syn.  ondje.  —  nokilj  Cgdje  je  iza  k  odbaceno  t ;  isp. 
noktilja;  osn.  u  nokat}.  (Jsn.  132.  za  nast.  isp.  tocilj. 

nukiija,  f.  (a  Bosni)  vidi  zanoktica.  Rj.  vidi  i 
noktilja,  i  syn.  ondje. 

ll6koj('^:ja,  f.  panereceio,  male  nelle  ugne,  paro- 
nychiae,  arum,  paronvcbia,  orum.  Stulli.  iza  k  izha- 
ceno  t  kao  u  nokilj.  vidi  noktilja,  i  syn.  ondje. 

liok.sTr,  nokMra,  m.  (u  vojv.  po  varosimal  der  Nacltt- 
topf  (osterr.  das   Xachtgesehirr),   matula.   cf.  vreina. 


Rj.  Nje7n.  rijec.  vidi  i  bokal  2,  bureiinjak.  sud  za 
noinu  potrehu. 

iiuktas,  nokt.'isa,  m.  Rj.  osn.  u  nokat.  rijeci  s  takim 
nast.  kod  brada5.  —  1)  der  nicht  leicht  ein  galantes 
Ahenteuer  auslasst  (hesondcrs  von  Vcrheirateten),  ma- 
ritus  ulienarum  uxorum  appetens.  Rj.  covjek  koji  rndo 
ohilazi  oko  tugjih  zena.  —  2)  P'ir  noktas.  vidi  krupnik. 
Rj.  501b.  nekakvo  zito.  —  Fir,  nek.akvo  zito  (uini 
mi  se  da  se  zove  i  kariSik) ;  cf.  strvno  zito,  pir  noktas. 
Rj.  501a. 

noktie,  m.  dcm.  od  nokat,  das  Ndgelclien,  ungui- 
culus.  Rj. 
j      nuktiija,  f.  (u  C.  G.)  ruVZ/ nokilja.  Rj.  j;(V7j  i  nokilj, 
I  zanoktica,  nakojegj.a.  nokojegja,    noktojegja.  u  prsta 
korijen  od  nokta,  die  Jftigelvurzel,  paronychia. 

noktoje^j.a,  f.  vidi  nokojegja.  Stulli.  vidi  i  noktilja, 
i  syn.  ondje. 

noli,  (no  li),  vidi  nego  li:  Bolje  je  svoja  peSnjavina 
noli  tugja  .^arturina.  Rj.  498b. 

iioniiiialaii,  nomin.alna,  adj.  nominalis:  K.ad  iz  no- 
winalne  deklin.acije   prelaze   u   slozenu.   Rad  14,  88. 

ii6iia,  f.  hyj).  od.  noga.  Rj.  —  Xa  Siljtetu  lezi 
Mad^.arica,  kako  j'  lipa  none  opruzila,  bile  joj  se 
none  po  Siljtetu  ba5  ko  grude  prolituoga  sniga.  HXpj. 
4,  465.  (Mljte,  manja  mekana  prostirka  za  sjegjenje 
ili  pocivanje). 

iiorac.  n6rca,  m.  —  1)  (u  C.  G.)  vidi  ronac  1.  Rj. 
vidi  i  njorac,  gnjurac  1.  —  niirac  (osn.  koje  je  slo- 
zena  ii  po»o)-).  Osn.  3.38.  —  2)  (u  Hrv.)  der  Xarr, 
stultus,  cf.  bud.ala:  Progjob  nekoliko  .sela  nordca,  i 
skupih  tri  lonca  novaca  (u  pripovijeei).  Rj.  od  Njem. 
X'arr. 

iiorf'iijo,  n.  (u  C.  (t.)  das  Tauchen,  urinatio,  cf. 
ronjenje.  Rj. 

ii6riti,  rim,  v.  impf.  (u  C.  G.)  tauchen,  urinor,  cf. 
roniti.  Rj.  vidi  i  njoriti.  —  Skace  s  Tri  (.'avla,  a  nori 
s  Penatura.  DPosl.  Ill  (Penatur,  jedna  brid  kod 
Dubrovnika.  DPosl.  XV.  Tri  C'avla,  u  Dubr.  kraj 
mora  krS  s  tri  vrha.  XVIK).  v.  pf.  sloz.  zauoriti ; 
(s  premjestenim  glasovima:)  podroniti,  uroniti,  zaro- 
niti;  poronuti.  v.  impf.  sloz.  ponirati,  unirati. 

iios,  nosa,  m.  (loc.  n^su)  die  Nase,  nasus.  Kad  koga 
Hos  svrbi,  kazu  da  6e  se  onaj  dan  opiti  ili  s  kim 
.svaditi.  Xa  vrat  na  nog,  iiber  Hals  und  Kupf  (isp. 
sunovrat.  sunovratice).  Rj.  hyp.  nosak.  dem.  nosid. 
augm.  nosina.  isp.  dugonos  (i  ondje  tako  sloz.  adj.). 

—  Dalian  od  nosa,  cf.  burmut.  Rj.  146a.  Kako  je 
zaprcio  nos.  Rj.  191b.  Osmoljio  nos,  n.  p.  od  zalosti. 
Rj.  472b.  (!)tvrzla  mu  se  krv  )ia  nos  (ili  iz  nosa).  Rj. 
475a.  Skljuniti  )ios.  Rj.  687a.  Smoljo,  koji  kao  po- 
kunji  nos.  Rj.  (;96a.  Unjkati,  govoriti  kroz  nos.  Rj. 
783b.  Na  nos  free,  drzati  se  ne  da.  Rj.  797b.  Vrabac 
na  vrat  na  nos  stane  proju  zobati.  Xpr.  39.  Mafka 
akoci  te  svinjn  sapama  za  nos.  17().  Ima  2>nsji  nos. 
Posl.  103.  Koji  zdravo  dize  nos,  taj  ce  skoro  i(5i  bos. 
142.  Koliki  mu  je  nos,  kao  patlidzan !  145.  X'amjerio 
se  na  rutav  nos  (na  coeka  koji  ne  da  na  sebe).  189. 
X'e  vidi  dalje  od  nosa.  (Xe  razumije  niSta).  196.  On 
mora  svuda  nosom  zabosti.  239.  Hoditi  komu  uz  nos. 
DPosl.  26.  Vodi  ga  za  nos.  151.  Krupan  Covek,  go- 
lema  p)okucasta  nosa.  Danica  4,  20.  Tako  se  izgova- 
raju  (jos  kroz  nos)  ta  slova.  Rj.'  XXIX.  A  on  onda 
rekao,  da  ce  im  (Srbljima)  izosijecati  nosove  i  ii5i. 
Straz.  1887,  14.  Ko  jako  nos  utire,  izgoni  krv.  PriO. 
30,  33.  Cetina  je  m  nosu  Kotaru,  t.  j.  posve  blizu 
Kotara,  kao  da  se  nosom  u  nj  zabola.  Ibro  Dervi- 
.sevid.  2.  Rp.  On  je  nosa  prcastoga.  Zim.  282.  Nos 
(mu  je)  mali,  presedlast.  299. 

nosac,  n(>sca,  m.  —  1)  die  Miindting,  z.  B.  an 
der  Kanne,  orificium.  Rj.  osn.  u  nos.  vidi  sisak.  u 
swla  kakva  kao  cijev,  na  koju  sc  iz  njega  toci  Hi  pije. 

—  Bardak,  1)  krcag  ili  staklo  s  noscem.  Rj.  16a. 
Zban  ima  dvije  jame  . . .  drugu  na  midome  noscu,  na 
koju  se  voda  pije  iz  njega.  Rj.   155a.  —  2)  Trdger, 

52 


818  — 


iiotiijik 


portator :  Lovac  da  svagda  ulovi,  ne  bi  se  zvao  lovac, 
ve6  nosae.  Rj.  postanjem  od  nositi.  vidi  nosilac,  i 
.«!/'••  ondje. 

'  n6sac,  nosAca,  >».  facchino,  hajulus,  gerulus.  Stulli. 
ioji  nosi.  vidi  nosilac,  i  stjn.  ondje. 

1.  n6sak,  n&ska,  m.  hyp.  od  nos.  Rj. 

2.  nSsak,  noska,  adj.:  ovojesukno  noxlco;  ovi  su 
opanci  noski;  a  gjeko  rece:  ovo  je  sukno  derko.3. 
Bogdanovid.  sto  se  lijepo  i  jednako  nosi  i  dere;  sto 
se  dosta  dugo  nosi  i  jednako  se  .tvagdje  dere.  vidi 
derak. 

nosan,  m.  nasatus.  Stulli.  nosat  covjek.  vidi  no- 
sonja.  —  rijeci  s  takim  nasi,  kod  brajan.  ima  i  presime 
Xosan.  « 

ndsanje,  n.  das  Herumtruyen,  circumgestatio.  Rj. 
verh.  od  nosati.  radiija  kojom  tko  nosa,  n.  p.  dijetc. 

■lusat,  adj.  langiiasig,  nasutus.  Rj.  ti  koga  je  dug 
nos.  vidi  dugonos. 

nosati,  nosam,  t'.  impf.  umhertragen,  gesto,  n.  p. 
dijete,  barjak.  Rj.  kao  tamo  amo  nositi.  v.  pf.  sloz. 
ponosati,  pronosati.  —  Segrti  nose  yodu,  cijepaju 
drva  .  .  .  nosaju  i  zabavljaju  djecu.  Rj.  835b. 

lidsec,  adj.  (u  Hrv.)  schwanger,  griividtts,  cf.  triidan. 
Rj.  v<p.  nositi,  nosedi.  zena  nosecu,  t.  j.  knja  nosi 
iedo  pod  sreem.  syn.  kod  bregj. 

iiosii',  ?«.  detn.  od  nos.  Rj. 

nusila,  noslla,  n.  pi.  die  Bahre,  feretrum:  Dere  se 
uz  tugja  nosila  (kad  ko  bez  iizroka  zali  za  tugjoni 
stvariy.  Rj.  na  cemu  se  .Ho  nasi,  osobito  mrtvac.  vidi 
odar  4.  —  Onoga  nazovimrca  metnu  na  nosila.  Npr. 
171.  JMajka  njega  mece  na  nosila  .  .  .  »Ja  unirijeh, 
moja  stara  majko!  Metni  mene  na  laka  nosila.  Kpj. 
1,  239.  Nacini  joj  lisena  nosila.  1,  243.  Sutra  dan 
ranjenima  pogradi  nosila  (kao  tetrivane).  Milos  102. 
Placite  za  Avenirom.  I  car  David  igjase  za  nosilima. 
Sam.  n.  .3,  31. 

nosilac,  nftsioca,  in.  der  Trager,  bajulator:  Nosiocem 
tanane  ko^ulje.  Rj.  vidi  nosac  2,  nosac;  amal,  bastah, 
sodat  2.  —  rijeci  s  takim  nasi,  kod  cuvalac.  —  Imase 
Solomun  sedamdeset  tisuca  nosilaca.  Car.  I.  5,  15. 
Klonula  je  snaga  nosiocimii.  Nem.  4,  10. 

n6sTIja,  f.  eine  Henne  die  t'iglich  legt,  gullina 
quotidie  ova  ponens.  Rj.  kokos  koja  svaki  dan  nosi. 
rijeci  s  takvim  nast.  kod  bjelilja. 

n6sina,  f.  augm.  od  nos.  Rj.  tukva  augm.  kod 
bardacina. 

nositi,  nosim,  i'.  impf.  Rj.  vidi  nijeti,  nesti;  nosati. 
V.  impf.  sloz.  do-nf>siti,  iz-,  ua-,  nad-,  ob-,  od-,  po- 
(se),  pod-,  pre-,  pri-,  pro-,  raz-,  s-,  u-,  uz-,  za-;  s  pro- 
mjenora  glasa  o  na  a:  dondJati,  prin;iJati.  v.  pf.  sloz. 
pon6siti;  poizodnositi.  v.  pf.  sloz.  sa  nijeti  (nesti)  vidi 
kod  nesti.  —  /.  1)  tragen,  gesto,  porta.  Rj.  Nosise 
ga  na  bajace,  da  ga  obaju.  Rj.  12b.  Onamo  naJijeb 
—  prtenijeh  —  gaca  slabo  ko  i  nosi.  Rj.  84a.  Nose 
uza  se,  kao  kakvu  amajliju.  Rj.  102b.  Gjerdane  nose 
zene  i  djevojke  o  vratu.  Rj.  148b.  Nositi  dijete  na 
krkace.  Rj.  303b.  Natiprt  nositi  Sto.  Rj.  411a.  Pizmator, 
koji  nosi  pizmu.  Rj.  490a.  I'liljati,  3)  nositi  sto.  Rj. 
618b.  Idi  bez  traga  kud  te  oci  vode  i  noge  nose.  Npr. 
37.  Dokle  prosi,  zlatna  usta  nosi,  a  kad  vrai^a,  ple(;a 
obra<;a.  Posl.  65.  Kad  ti  gjevojku  prosim,  Ijubuv  ti 
nosim  («  kueu,  da  budemo  prijatelji).  122.  Nosi  mi 
krv  s  ociju.  (Bjezi,  dok  te  nijesam  uliio).  226.  Sto  sit 
izije  a  pjan  popije  to  steta  nosi.  360.  Nosi  li  mu 
konj  visoko  glavu.  Xpj.  1,  370.  Kudgogj  hodim,  na  srcu 
ga  (dragog)  nosim.  1,  377.  Ubila  rae  raja  od  tavniee, 
jedva  nosim  u  kostima  dusu.  2,  447.  Sna(b)o  Jelo, 
nenoseno  zlato!  3,  169.  Bog  te  zdravo  i  mirno  nosio. 
3,  393.  Maramu  oko  vrata  nositi.  Danica  1,  90.  Nosi 
(o  onom  konju,  koga  jaSe,  ili  o  jedeku)  s  jedne  strane 
sablju,  a  s  druge  buzdovan.  2,  117.  Ovaj  novi  vezir 
samo  je  ime  vezirsko  nosio.  3,  145.  Da  gladnoj  siro- 
tinji  nosi  taj  radosni  glas.  4,  4.  Lagje,  kolike  je  god 
Jhinav  mogao  nositi.  Milos  35.  Na  Srbe  mrzio  i  osvetu 


ti  srcu  nosio.  57.  Ako  bocete  (ne  samo  2>|^ske,  negol 
i  topove  za  pojasom  yiositi.  122.  Xeka  ga  gja-oo  nosi. 
Straz.  1886,  1225.  Duzni  smo  dakle  mi  jaki  slabosti 
slabijeh  nositi.  Rim.  15,  1.  Zemlja  ne  mogale  ih 
nositi  Zajedno,  jer  blago  njibovo  bijaSe  veliko.  Mojs. 
I.  13,  6.  Nosise  kovfieg  na  ramenima  svojim  o  polu- 
gama.  Dnev.  I.  15,  15.  sa  se,  pass.:  Uzica,  za  koju 
se  zban  nosi.  Rj.  266b.  Maleno  je  zrno  biserovo,  al' 
se  nosi  na  gospodskom  grht.  Posl.  174.  —  2)  nosi 
koko5  (ili  druga  kaka  tica),  legen,  pono  ova.  Rj.  Ono 
zito  daju  poslije  zene  kokosimo,  da  nose  jaja.  Rj.  34b. 
Kokos  kad  vet'  hoee  da  prestane  nositi.  Rj.  228a. 
Ondje  Ce  se  gnijezditi  cuk  i  nositi  jaja  i  le?i  pti<5e. 
Is.  .34,  15.  —  3)  kao  voziti:  Covjek  iz  vodeniee  po- 
rucuje  zeni,  da  mu  poMje  kola  da  nosi  brasno.  Rj. 
813a.  Kad  vidi5  sta  je,  5to  pitas?  (Nosio  nekakav 
coek  otvorena  kola  puna  kukuruza  . .  .).  Posl.  116. 
Pustili  konje  da  im  pasu  po  poljani  (kao  Ercegovei 
kad  nose  kakvu  kiriju).  Nov.  Srb.  1817,  494.  amo 
ific  i  oro:  Koji  su  se  putem  porazbolijevali,  one  su 
nosili  na  konjma.  Sovj.  66.  sa  se,  pass.:  Vinarica, 
lagja  sto  se  na  njoj  nosi  vino.  Rj.  62b.  isp.:  Carica 
spravi  karocii  i  ponese  cava  n  kamenu  peiiinu.  Xpr. 
107.  —  II.  sa  se.  —  1)  reciproc.  s  kim,  ringen, 
luctor:  oni  se  nesto  nose;  pak  se  nose  po  polju  Siroku. 
Rj.  nose  se  dvojica  rvuci  se.  r.  pf.  ponijeti  se  2b.  — 
2J  refleks.  sich  tragen,  Kleidertriifht  haben,  vestior: 
kako  se  nose  kod  vas?  Rj.  kao  odijevati  se.  —  Malo 
jede,  al'  se  lijepo  nosi.  Posl.  173.  (Jno  malo  varosana 
i  gragjana  drukcije  se  od  uaroda  nose  i  zive.  Kov. 
13.  Koji  je  bio  obucen  kao  Sto  se  nose  Catigradski 
Grci.  Sovj.  25. 

nosoi-iei,  m.  pi.  cf.  bradici  (samo  u  onoj  zago- 
neci).  Rj.  nosocici  =  nos. 

nosonja,  >h.  .T.  Bogdanovid.  nosat  covjek.  vidi  no- 
san.  —  takve  rijeci  kod  Bakonja. 

nosorozac,  n5soro5ca,  m.  zvijer,  rhinoceros.  Stulli. 
vidi  rinoeerot. 

nostviea,  /'.  der  Stor,  Sterlet,  accipenser  stellatus, 
cf.  keciga.  Rj.  riba.  vidi  nosvica. 

nosviea,  f.  (u  Dubr.)  vidi  nostviea.  Rj.  riba.  Da- 
nicic  dorodi  rijeci  od  korljena,  kogaje  nos,  nozdrva. 
isj).  Korijeni  120. 

niisiij,  III.  vidi  nosivo.  Rj.  vidi  i  no.Snja.  kako  se 
Ijudi  nose  (odijevaju).  nosdj  (osn.  u  starom  nosu, 
inf.   nositi).   Osn.   71.  rijeci  s  takim  nast.   kod   do- 

Xoscica,  f.  voda  u  Lici  kod  Novoga.  Rj.  Noscica 
(osn.  u  Novska:  pred  sc  otpalo  je  v).  Osn.  333.  kao 
Novska  roda.  vidi  Novcica. 

nosenjc,  n.  das  Tragen,  portatio,  gestatio.  Rj. 
verb,  od  I.  nositi,  II.  nositi  se.  —  I.  radnja  kojom 
tko  Hosi  sto  Hi  kojom  kokos  nosi  (jaja):  Vezu  Ijre- 
mena  teSta  i  nezgodna  za  nosenje,  i  tovare  na  pleda 
Ijudska.  Mat.  23,  4.  Nosenje  ili  vucenje  cega  teskoga. 
Danicic,  ARj.  793b.  —  II.  radnja  kojom  se  tko  nosi 
n.  p.  lijepo,  ili  se  dvojica  nose  (rvuci  sej. 

nosTvo,  n.  die  Traeht  (der  Kleider),  ve.<stitus,  cf. 
noSaj,  nosnja.  Rj.  kako  se  Ijudi  nose  (odijevaju): 
Carski  dvor  poslje  odmah  slikare  (molere),  koji  su 
sve,  nove  Ijude,  njihovo  nosiro  .  .  .  na  velikom  platnu 
napisati  morali.  Pripr.  176.  —  rijeci  s  takim  nast. 
kod  jedivo. 

nosnja,  /'.  vidi  nosivo.  Rj.  vidi  i  noSaj:  Nosnja  ^g 
senska  gotovo  u  svakoj  nahiji  drukcija  ...  a  muska 
je  u  Srbiji  gotovo  svuda  jednaka.  Danica  2,  105. 
—  rijeci  s  takim  nast.  kod  ceznja. 
'  n6ta,  f.  nota,  die  Note:  U  rukopisu  .  .  .  n  kom  su 
crkvene  pjesme  s  notama,  ima  ovaj  zapis.  Rad  1, 
188.  isp.  kajda. 

n6tnjT.  Inje,  adj.  vidi  nodni.  Rj.  sto  pripada  noci. 
za  nast.  isp.  bozitnji,  boiicni. 

ndtnjTk,  notnjika,  m.  vidi  nodnik.  Rj.    notnji  vje- 
I  tar,  notnji  covjek. 


iiutiijo 


810  — 


iiijtnjo,  (u  C.  G.)  vidi  nocii:  Te  ou  notnjo  dade  i 
prodade.  Rj.  adv.  vidi  iiodno.  —  Putujuci  jediiom 
notnjo  nanese  ga  put  pokraj  jedne  crkve.  Npr.  97. 
UtekoSe  no(?u  bez  mjeseca  .  .  .  pobjegoSe  'notnjo  bez 
mjeseea.  Npj.  5,  49.  50. 

iiiiv,  adj.  neu,  novus:  nov  novcat  (novuit),  ganz 
und  gar  neu,  fimlielnagelneii,  plane  novus,  Rj.  — 
ReCe  mil  da  posadi  vinograd  i  da  donese  s  njesia 
nova  vi)ia.  Npr.  (ilj.  .  .  .  kakvo  novo  roee.  Posl.  186. 
Nova  metla  dobro  mete.  225.  Nova  tk(dja,  nova  natra. 
225.  Novi  kasapi  pod  rep  koljii.  225.  Nov  od  konca. 
(Ka^e  se  za  novu  haljinu).  225.  U  starom  duSma- 
ninu  uema  novog  prijatelja.  336.  Oprem'te  mu  doru 
od  mejdana,  nore  njemu  ploce  prom'jenite  .  .  .  iziiova 
inu  ploCe  prom'jenili,  a  novijem  klincim'  potkovali. 
Npj.  4,  299.  Crni  Gjorgje  o  novom  Ijetu  (1813  go- 
diue)  aazove  u  Beograd  .  .  .  Milos  30.  U  torn  .  .  .  do- 
biju  na  vrat  novoga  protivnika.  136.  U  G.  Svetida 
nista  nije  novo,  traJ.iti  sebi  slavii.  Odg.  na  sit.  9. 
Spisatelji  novijeh  naroda  nijesu  pravila  u  ovome 
drzali  tako  tvrdo  kao  atari  Grci.  Pi.'i.  29.  Gradeci 
novo  narjecije  .  .  .  kvare  narodni  jezik.  Slav.  Bibl. 
1,  91.  Uc'inio  je  nave  pogrjeske.  1,  95.  U  stara  vre- 
mena  .  .  .  m  novija  vremcna.  Srb.  i  Hrv.  2.  Za  svu 
opravu,  Sto  novu  oficiru  treba.  Zitije,ll.  U  prvi 
praznik  vodi  se  nova  mlada  u  crkvn.  Ziv.  322.  Mi- 
klo^id  ka2e  za  novi  slovenski  jezik.  Rad  1,  116  {isj}. 
novoslovenski).  adv.  novo,  vidi  kod  rijeci  slozenih : 
novodobijen,  i  t.  d.,  i  kod  slozenih  adveraba  izuova 
i  nanovo. 

iidvac,  niivca,  m.  Rj.  usn.  u  nov.  Osn.  342.  — 
1)  eine  Milnze,  moneta:  kakav  je  to  novae?  Rj.  vidi 
pjenez.  —  Bapka,  2)  starinski  novae.  Rj.  15b.  Gro- 
lidi,  novel  na  upletnjaku  u  djevojaka.  Rj.  104a.  Dvo- 
petica,  nekakav  novae.  Rj.  113a.  Dinar  nije  novae 
Turski.  Rj.  120b.  Gjerdani  su  od  razlicnijeh  novaca. 
Rj.  148b.  Kvarat,  2)  Austrijski  srehrni  novae  od  pet 
krajcara.  Rj.  267b.  U  pritfeSku  se  nosi  kresivo  i  po 
koji  novae.  Rj.  600a.  Nema  ni  prebijena  novea.  Posl. 
204.  C'oek  kao  i  novae  (ide  po  svijetn,  kao  i  novae 
od  ruke  do  ruke).  349.  Kad  stvari  ove  sloze  u  skrinju 
(kovfieg),  8vak  baci  u  nju  j)0  kakav  novae  ili  driigo 
Sto.  Kov.  51.  Pokazite  mi  novae  haracki.  A  oni  do- 
iiesoSe  mil  novae.  Mat.  22,  19.  —  2)  dcr  fiuifte 
Theil  eines  Grosehen,  grossi  jxtrs  quinta.  Rj.  petina 
grosa.  noxmc  pod  1)  uopec,  dobija  osobito  znaeenje 
iinajuci  odregjenn  vrijednost.  tako  i  u  ovim  primje- 
rima :  Pogode  so  da  onaj  ...  da  onome  driigom  ilva 
novea  prida.  Npr.  169.  Kupi  komad  zemlje  za  sto 
novaea.  Mojs.  I.  33,  19.  U  siklu  ima  dvadeset  no- 
vaea.  III.  27,  25.  dcm.  novcid.  —  3)  jtl.  nOvci,  das 
Geld,  peeuniae:  Pije  vino  ko  ima  novaea,  a  ko  nenia 
sjedi  kod  lonaca.  Rj.  vidi  aspre,  jaspre,  dinari,  pje- 
nezi,  spenza,  Spale.  augm.  noveine.  isp.  gotovina, 
gotovo.  —  Vinarina,  novei  5to  se  daju  spahiji  mjesto 
desetka  vinogradskoga.  Rj.  62b.  Vjencanica,  novei 
sto  se  dajii  popu  za  vjen&inje.  Rj.  65b.  Glavni  novei. 
Rj.  87a.  (glavnioa,  glavno).  Grijaeina,  novei  .sto  se 
pladajii  za  grijauje  kod  vatre.  Rj.  101b.  Drvarina. 
Rj.  138a  (novei  sto  se  daju  za  drva).  Izjesa,  koji  je 
drugima  novce  izio.  ef.  izjelica.  RJ.  224b.  Izmamio 
inu  novee.  Rj.  225b.  Ida  novei  (dukati,  banke),  cour- 
siren,  im  Umlaufe  aein,  valere.  Rj.  2411i.  Kazukasce, 
novei  sto  lagjari  placaju  kad  a  lagjom  gdje  u  krajii 
stanu.  Hj.  258b.  I)ao  novce  na  kamatu.  Rj.  261b. 
Kalugjeri  ono  su  na  mjestu  prodavali  i  cinili  u  novee. 
Rj.  396a.  Odlika,  novei,  Sto  plada  rodbina  nbijenoga. 
Rj.  444b.  Nijeaam  se  riu'''io,  t.  j.  nijeaam  niSta  pa- 
zario  za  gotovc  novee.  Rj.  658b.  Sitni  novei.  Rj. 
682b.  Kad  nose  novee  od  daeije.  Rj.  799b.  Dadu  mu 
nekoliko  novaca.  Npr.  253.  Zatvoreii  duga  ne  plac'a 
(nego  ga  valja  pustiti  neka  radi  i  nek  sastavlja  novce). 
Posl.  87.  Nijeaam  ae  s  kesom  svadio  (da  prosipain 
novce).  217.   Novei  sitno  zvece,   al'  se  daleko  cuju. 


226.  Bzu  mil  novei  po  kesi.  (Kad  se  kao  s  podsmi- 
jebom  hode  za  koga  da  ka^c  da  nema  novaea).  272. 
StarjeSina  .  .  .  dt!f.i  kesu  od  novaea.  Daniea  2,  100. 
Trazi  novaea  u  zajam.  3,  213.  Udave  nekaka  kujun- 
diiju,  koji  je  novee  gradio.  4,  15.  Gragja,  koja  vredi 
silne  novce.  4,  36.  Trojiei  vezira  .  .  .  data  u  noveitna 
i  u  zairi  ...  5,  31.  Sviid  valja  iei  te  novce  teei,  pa 
ih  donijeti  u  Boku  te  trositi.  Kov.  40.  Kupi  na  ve- 
resijii  dok  .  .  .  sastavi  novee.  MiloS  70.  Popovi  da 
uzimaju  bira  ...  ili  da  se  proceni  u  novee.  195.  So- 
vjet  je  izdao  jeduu  iiredbu  i  za  novce,  kako  ce  u 
zemlji  Hi.  Sovj.  11.  Narodne  novce  trose  po  svojoj 
volji.  19.  Nego  je  i  novaea  davao,  i  na  poklon  i  «t 
zajam,  kad  .  .  .  u  njega  hi  se  desilo.  11.  Ispremeta 
trpeze  onijeb  Sto  mijenjahu  novee.  Mat.  21,  12  (t'sp. 
rajenjad).  Ko  bi  kovao  lazne  novce,  bivao  bi  sa^eien. 
DM.  72.  s  tijem  snacenjem  nalazi  se  rijec  i  u  jed- 
nini:  Dade  ran  nekoliko  aspri  .  .  .  Kad  ga  opremi, 
mnoge  mu  stvari  preporudi  a  najviSe  da  euva  novae. 
Npr.  217.  amo  ce  ici  i  ovi  primjeri:  Bir,  ono  JSito 
Sto  daju  Ijudi  popu  •.  .  .  u  varoSima  u,  novcu  prema 
tome.  Rj.  26b.  Novae  je  duSogubac.  Poal.  225.  Dadu 
ti  u  novcu  Sta  vrijedi.  Oar.  I.  21,  2. 

Noviipi,  NovAka,  »).  2'^'-  namastir  u  Srbiji  (dolje 
preko  Morave).  Rj. 

iiovAcenjc,  n.  J.  Bogdanovid.  verb,  od  novaditi. 
radnja  kojom  tko  novaci. 

NoviYCie,  m.  dem.  od  Novak.  Rj.  ime  musko. 

iiovtlf iti,  enroUiren.  J.  Bogdanovid.  krlpiti  novake, 
recrutlren.  praes.  nftvadim.  vidi  rekrutovati. 

iiftviifkT,  adj.  tyronum,  ad  tyroms  spectans.  Stulli- 
sto  pripada  novaeima  2. 

ii6vajlija,  —  1)  m.  der  Neuling,  novitius'.  Rj.  kao 
nov  covjek,  koji  se  tek  poceo  baviti  oko  cega.  isp. 
novak  2,  prvada.  —  2)  f.  die  Neue,  nova :  Moja 
aabljo,  moja  novajlijo.  Rj.  nova  stvar,  n.  p.  sablja. 
—  od  nov  sa  dometnutima  a  j  j  t  zavrsetkom  Turskim 
li(ja).  isp.  dugajlija,  todajlija,  zlatajlija. 

Ndvak,  Noviika,  (roc.  Novade)  ime  musko.  Rj.  dem. 
Novadid.  hyp.  Novelja,  Novica,  Novko,  Novo.  —  Po- 
bratime,  Starina  Novuce!  Npj.  3,  1. 

u6vak,  novAka,  »(.  {voe.  novade).  —  1)  novak 
mjesec,  Neumond,  Neuliclit,  novilunimn,  cf.  novljak. 
Rj.  vidi  i  mladjak,  mlagjak.  nov  mjesec.  —  2)  der 
Bckrut ,  miles  tiro.  Rj.  noo  vojnik.  isp.  novajlija, 
prvada. 

iioviVkiiija,  /'.  novizia,  tyruHcula.  StuUi. 

iiovAkov,  adj.tyronis.  StnlU.  sto  prijntda  novakuS. 

iiftveat.  adj.  cf.  nov.  Rj.  —  Nov  novcat  (novcit), 
ganz  und  gar  neu,  funkelnagelneu,  plane  novus.  Rj. 
'422b.  sasvim  nov.  —  pridjeve  s  takim  nast.  kod  cjelcat. 

novei,  noviica, TO.  j)Z.  wicZ*  novae 3.  Rj.  augm.  novdine. 

iiBvcTf,  adj.  vidi  novcat.  Rj.  sasvim  nov.  —  isj).  takva 
dem.  adj.  praveit,  pnncit,  samcit,  zdravcit.  Osn.  222. 

1.  iiovean,  adj.  n.  p.  covjek,  geldreich,  peeuniosus. 
I  Rj.  koji  ima  (mnogo)  novaca. 

2.  iiovciliiT,  novdiina,  adj.  n.  p.  kesa,  der  Geld- 
beutel,  crumena.  Rj.  sto  pripada  noveima.  —  Nov- 
cana  bolest  (boluje  Sto  nema  novaea).  Posl.  226.  Ako 
bi  se  dogodila  novcana  kakova  smetnja,  da  ono  Sto 
mi  nedostaje,  na  njegov  radun  metnem.  Posl.  LIII. 
Uzeo  je  za  sobom  novcani  toholac.  Prid.  7,  20.  yto 
se  tide  novcanoga  stanja  .  .  .  dolazili  su  proSle  godine 
novcani  prilozi.  Rad  5,  200. 

Nftveica,  f.  voda  koja  izvire  kod  Novoga  u  mjestu 
Sedrvanu,  i  tede  kroz  Goapid  i  nize  njega  utjece  u 
Liku.  Rj.  vidi  NoSdica. 

ii6vci(',  m.  —  1)  dem.  od  novae  2.  Rj.  Gospodar 
izvadi  jedan  novcie  pa  mu  rede:  »Na,  to  ti  je  sluzba«. 
Npr.  40.  Da  zaiSte,  ne  pet  biljada  forinti,  nego  pet 
hiljada  novciea,  odmab  bi  ae  zgrozili.  Rj.'  XV.  — ■ 
2)  Hahnenfuss,  rawmculus  regens  Linn.  Rj.  biljka. 
—   3)   (u    Osijeku)    u   brojenju   pregje :    noveic   ima 


noTJ^ine 


820  — 


NoToslovenski 


sezdeset  zica,  pasino  ima  5est  noviica,  a  paradzik 
sest  pasama.  Kj. 

noveino.  nbvfina,  f.  pi.  augm.  od  Dovci:  taj  ima 
dosta  »ovcina.  Rj.  tul-vii  aiuim.  Icod  bardafina. 

Xftvclja,  m.  ime  muJko:  Podranio  Vujovi(5  Novelja. 
Rj.  hyp.  od  Novak.  —  za  nasi.  isp.  Vukelja  (ime 
muSko),  Gomelja  (ime  manastiru),  atarkelja. 

X6vT,  Novoga,  m.  mnoga  se  mjesta  tako  zovu  n.  p. 
Xovi  u  Boci,  (Jastelnuovo ;  u  Dalmaoiji  nize  Obrovca; 
u  Liei  kod  vode  JsoJiiice  i  zidine  na  brdu  Kalauri; 
u  Turekoj  Hrvatskoj:  Sinoi?  aga  iz  Novoga  dogje. 
U  Xovome  grada  bijelome.  Kad  zamakne  it  Novi 
s  gievojkom.  Rj.  t'l'di  Xovin. 

Novica,  )».  ime  mu'Sko.  Rj.  hj/p.  od  Novak.  —  O 
Korica,  Srpska  perjanico!  Npj.  5,  93.  muska  imena 
dem.  s  iakim  nast.  l:od  Antica. 

noviea,  f.  nova  lagja.  neiies  Schiff,  navis  nova. 
Rj.  moglo  hi  znaciti  uopce:  nova  stvar. 

X6TTn,  Hi.  u  pjesmama  mjesto  Xovi:  Koliko  je 
polje  pod  Kovinom.  C'ini  seir  bijela  Kovina,  sav  mu 
Xovi  kula  natfatila.  Rj. 

1.  norina,  f.  die  Erstlinge  der  neuen  Ernte  jeder 
Art,  2>rimitiae  pomorum  ant  annonae:  Boze  pomozi! 
nore  novine  od  nove  godine.  Rj.  sto  god  novo,  n.  p. 
rove  sto  se  ove  godine  prvi  put  okusi;  uopne  nova 
stvar.  i-idi  prvine.  isp.  nuvina.  —  Sva  tvar  uzdiSe  .  .  . 
nego  i  mi  koji  novinu  dnha  imamo,  i  mi  sami  u  sebi 
uzdiSemo.  Rim.  8,  23  (primitias  spiritiis  hubentes:  die 
ErstUnge  des  Geistes).  Pozdravite  Epeneta,  koji  je 
norina  iz  Ahaje  u  Hrista.  16,  5  (primitivus  Asiae 
in  Christo:  der  Erstling  ron  Asia  in  ChristoJ.  Ne- 
manja  .  .  .  poremetio  porodici  prava,  i  za  to  ta  no- 
rtina  nemaSe  potrebne  potpore.  DM.  5.  Dusan  prvi 
je  krenuo  pravo  od  opStega  jamstva  k  licnoj  odgo- 
vornosti  .  .  .  Ali  ta  novina  nije  postavljena  da  joj 
nije  postavljeuo  i  protivno.  301.  Nebo  donese  tebi 
djetetu  u  jaslama  novinu  ncznahozaca,  i  mudarci  koje 
zvijezda  dozva  prepadoJe  se.  DP.  303.  Kao  novinu 
od  svega  Sto  jest  naseljena  prinosi  tebi,  Gospode,  bo- 
gODOsne  mucenike.  346. 

2.  nSvina,  f.  kuo  nov  gla«,  die  Xeuigkeit,  res  nova, 
u  Rj.  samo  u  mnozini:  novine,  /'.  pi.  3)  die  Xejiig- 
keiten,  res  novae:  ima  li  kakijeh  novina.  Rj.  vidi 
novost.  —  To  su  od  mene  novine  kao  od  ZIogiika, 
a  vi  ako  imate  Jto  bolje,  kazite  mi.  SUai.  1887,  175. 
Da  je  njegovo  pismo  .s  takom  reselom  novinom  poslao 
samome  caru.  Zitije  63. 

nSTinar,  m.  (po  varosima)  Zeitungssclireiher,  diur- 
norum  scriptor.  Ej.  ko  jjise  novine,  journalist.  — 
Kad  nam  ne  bi  ti  PeJti  bio  onaki  novinar  da  ga 
goreg  n  svijetu  nema.  VLazic  2,  2. 

iifiviiiarskT,  adj.  sto  pripadu  novinarima  Hi  nn- 
rinani  kojemu  god.  —  Xovinarsko  pisanje,  ako  tako 
potraje  kakvo  je  sada,  posta(5e  gad.  Pom.  111. 

3.  novine,  f.  pi.  die  Zeitung,  diurna.  Rj.  ridi  ga- 
zete.  —  I'ita  li  se  u  novine  nase,  je  li  njega  Rusija 
stavila?  .  .  .  Ne  piSe  se  u  naSe  gazete.  Npj.  5,  527. 
U  to  je  vreme  bilo  u  razlicnim  novinama,  da  su 
Turci  i  Rusi  bili  odredili  komisiju.  Milos  141.  Kad 
bisino  za  to  imali  novine  ouda  bi  .  .  .  Odg.  na  sit. 
3.  Drzavna  Stamparija,  u  kojoj  se  stampaju  novine. 
Pis.  18.  U  petorim  novinama.  VLazic  1,  1. 

novinic-a,  f.  dem.  od  2  novina.  —  U  onoj  je  no- 
vinici  doista  komedija,  po  nekoga  zalosna,  a  tijem 
veselija  za  nas.  Pom.  49. 

XovT  I'izar,  m.  Stadt  und  Festung  in  Serhien. 
Rj.  raros  i  grad.  i  u  mnozini:  BjeSe  paJa  iz  Xova 
Fazara  .  .  .  povede  ga  u  Xove  Pazare.  Npj.  2,  611. 

\6vT  Sad,  m.  Xeusatz,  Xeoplanta.  Rj.  varos  u 
JJgar.ikoj.  Madz.  Ujvidek.  —  Profesor  u  Xovom  Sadu. 
Kolo  14  (15). 

-nftviti,  -novtm,  glagol  koji  .se  ne  nalazi  ovako 
prost  nego  samo  kao  slozen  ob-uJJviti  (6b-novim'),  po-, 
pri-,  za-;  kao  v.  impf.  ob-nAvljati,  po-,  pri-,  za-. 


Xovka.  f.  ime  zensko.  Rj.  —  imena  zenska  stakvim 
nast.   kod  Drenka. 

XSrkinja,  f.  ein  Frauenzimmer  von  Novi:  Uzrasla 
je  u  Novi  naranCa,  gojila  je  Xovkinja  gjevojka.  Rj. 
zena  iz  Xovoga. 

Norko,  m.  ime  musko.  Rj.  hyp.  od  Novak.  —  takva 
hyp.  kod  Bosko. 

M6vl.jak.  novljAka,  »;.  (coc.  novljace)  kad  se  zgleda 
nov  mjeser,  onda  gdjekoji  govore:  Zdrav  zdravljaee, 
nov  novljuce!  Rj.  ridi  novak,  mladjak,  mlagjak. 

Xftvljanin,  m.  Finer  von  Novi:  Knjigu  piSe  iVor- 
Ijanin  Alija  u  Novome  gradu  bijelome.  Rj.  covjek  iz 
Xovoga. 

\5vljan.skT,  adj.  von  Novi:  Ak'  uteCe  konjma 
Xovljanski-jem ,  zaista  ga  prodavati  ne  du.  Rj.  ito 
pripada  Xovljanima,  pa  Xovornu.  vidi  Novski. 

\6ro,  m.  (voc.  Novo)  hyp.  od  Novak :  Jesi  1',  Xovo 
sablju  sakovao.  Rj.  gen.  Nova,  takva  hyp.  kod  Dobro. 

—  O  Noviea.  moj  Srpski  vitezel  hajde,  Xovo,  gore 
na  pe(?inu.  Npj.  5,  113. 

X5v6  Bfdo,  ».  Stadt  in  Kosovo:  I  pokupi  Xovo 
hrdo  redora.  Rj.  varos  u  Kosovu. 

novodobivcn,  adj.  novo-dobiven,  koji  je  skoro  do- 
hiven :  Senat  je  .  .  .  potpunjan  senatorima  iz  novodo- 
bivenih  nahija.  Milos  12. 

Xoviiffrfkl,  adj.  Novo-grcki,  sto  pripada  novim 
Grcima.  —  Xovogrcki.  DRj.  1,  X.  Trazi  pomodi  u 
turskom  i  u  novogrckom  jeziku.  Star.  1,  18.  novi 
Grijki  (jezik).  isp.  staroslavenski  i  stari  slovenski. 

novokovan,  adj.  novo-kovan,  koji  je  iznova,  j)rvi 
put  kovan :  Nagje  na  tavanu  oruzje  sve  praino  i 
za'rgjalo,  ali  ga  on  lepo  ocisti  i  uredi  te  sine  kao 
novo  kovano.  Npr.  28. 

novdkrsteii,  adj.  novo-krSten,  koji  je  skoro  krSten. 

—  Ima  47  rijefii  koje  su  od  Slavenskijeh  poarbljene  . .  . 
novokrsteni,  novorogjeni.  Nov.  Zav.  VI.  Vladika  treba 
da  je  bez  mane  .  .  .  ne  novokrsten,  da  se  ne  bi  naduo. 
Tim.  I.  3,  6. 

Xovopazilrae,  Novopazarca,  m.  Einer  \>on  Novi 
pazar.  Rj.  covjek  iz  Xovoga  Fazara.  vidi  Novopa- 
zarlija. 

Xovopaziirliju,  m.  vidi  Novopazarac  :  I  Ilija  Xovo- 
pazarlija.  Rj.  iovjek  iz  Xovoga  Fazara.  —  li(ja) 
Turski  nast. 

Xovopiizar.ski,  adj.  von  Novi  pazar.  Rj.  sto  pri- 
pada Xovomu  Pazaru. 

noTopo.stavljcn.  adj.  novo-postavljen,  koji  je  skoro 
postavljen :  Na  vein  nesredu  novojiostavljeni  komendat 
.  .  .  MiloS  16.  U  Budimu  sam  cuo,  da  6e  sve  cetiri 
novopostavljene  vladike  .  .  .  dotfi  u  Be6,  da  blagodare 
caru.  Straz.  1887,  382. 

noTorez.  m.  (u  Srijemu)  bravac  koji  je  skoro  ultrojen, 
ein  unlangst  i-erschnittenes  mrinnliches  Schwein,  aper 
recentissime  castratus.  Rj.  novo-rez,  bravac  koji  je 
skoro  rezan  (rczati  bravca  u  sjev.  Hrv.  znaci  stro- 
jiti  ga). 

uoTorosje,  n.  (u  Krivosijama).  »Ovako  ti  zasalili 
volovi,  krave,  janjei  i  teoei,  i  svako  novorogje!'^  (kad 
polaznik  cestita).  Rj.  novo-rogje,  mlado  sto  .<fe  skoro 
rodilo. 

novorAffjeni,  adj.  novo-rogjeni,  koji  je  skoro  rogjen. 
isp.  tako  sloz.  rijei  prvorogjeni.  —  Ima  47  rijeci  koje 
su  od  Slavenskijeh  posrbljene  .  .  .  novokrJteni,  novo- 
rogjeni. Nov.  Zav.  VI.  Budite  zeljni  razumuoga  i 
pravoga  mlijeka,  kao  novorogjena  djeca.  Petr.  I.  2,  2. 

Xovosad.ski,  adj.  Rj.  sto  pripada  Xovomu  Sadu. 

Xov6sagjaniii,  m.  (jd.  Noviisagjani)  der  Xeusatzer, 
Xeoplantanus,  Xeoplantensis.  Rj.  covjek  iz  Xovoga 
Sada. 

Xovosatkinja,  /'.  die  Xeusatzerin,  Xeoplantana.  Ej. 
zena  iz  Xovoga  Sada. 

XovosI6venskT,  adj.  Novo-slovenski,  sto  pripada 
novim  Slovenima.  vidi  novi  slovenski  jezik  kod  rijeci 


novospisan 


—  821 


nnditi 


nov.  —  Iz  uje  se  iie  nioi^e  izvesti  postanje  .  .  .  novo- 
sluvcnskom  »C-«.  Rad  1,  116. 

novdspTsaii,  adj.  novo-spisan,  koji  je  iznova  (prvi 
put)  spisiui:  neitrerfasst.  —  Niti  bi  se  razliCne  »iO!?o- 
spisane  i  prevedene  Jcnjige,  kod  siromasnih  spisatelja, 
valjale  po  budzadma.  Spisi  1,  4. 

ndvosf,  nuvosti,  f.  vidi  2  novina.  Stulli.  —  Za  ovo- 
liko  novosti  iz  moga  zloglasnoga  sela  poslji  mi  kakav 
god  glasak.  Zlos.  221. 

N8v.skT,  (idj.  sto  pripada  Novomu.  —  U  Boci  Novska 
Krajina.  Rj.  297a.  i^idi  Novljanski. 

iiozdra,  /'.  Ndsoduch,  naris,  cf.  nozdrva:  Iz  no- 
:dara  zeleu  plamen  sut'e.  Rj.  —  Od  daha  nozdara 
tvojih  sabra  se  voda;  stade  u  gomilu  voda  koja  teCe. 
Mojs.  II.  lij,  S.  Huzdra  (korijen  isti  koga  je  (to.s),  pa 
je  izinegju  n  od  korijena  i  ;•  od  uastavka  nmetnuto 
d,  pred  kojim  se  .<  promijenilo  u  z.  (Jsn.  106. 

XSzdrc  Kiimene,  /'.  pil. :  Dok  dognasmo  u  Nozdre 
kainene.  Rj.  nijcxto  uckickvu. 

n&zclrvn,  /'.  dax  Naseiiloch,  die  Niister,  naris.  Rj. 
ridi  nozdra.  —  Sve  nui  (kouju)  varnice  iz  nozdrva 
sevaju.  Npr.  206.  Dok  je  diisa  nioja  u  meni,  i  duh 
Bozji  11  >iozdrvama  mojim.  Jov  27,  3.  rijec  nozdra 
pomijcsala  se  sa  rijecima  zenskoga  roda  su  )tast.  va 
(iK),  kao  bacva,  koju  ridi  i  drtige  rijeei  ondjc  s  takviiu 
nasi.  isp.  Osu.  41. 

lldzdrvnT,  adj.  uozdrvne  dlake,  |;iZt  in  narihus 
hominum.  Stulli.  sto  pripada  nozdrvama. 

iioz,  noza,  m.  Rj.  deni.  uozii5.  augm.  nozina.  hyp. 
nozak.  —  1)  das  Mesfter,  culter:  Krv  i  no.i  (kad  se 
ho(5e  da  kaze  da  je  ko  s  kim  u  velikoj  omrazi  ill 
zavadi).  Rj.  kakvi  su  no^evi:  bekuta,  bicak,  bjelo- 
korac,  cruokorac,  bandzar,  jatagan,  keba,  krojac, 
krivas,  kurcela,  kustura,  pravac,  sjecalica,  Skloca, 
Sutalj.  —  Noz  mi  sav  iikrbnn.  Rj.  242a.  Kamze,  u 
noza  ono  gdje  se  drzi  rukom.  Rj.  262a.  Krnja,  kore 
od  noza  ili  od  sablje.  Rj.  305a.  Navu&i  noz  (ognjilom). 
Rj.  382a.  Xozar,  koji  nozece  kuje.  Rj.  424a.  A  pokraj 
njih  noza  plamenita.  Rj.  505b.  Poteze  noz,  sablju. 
Rj.  552b.  Pokhrbiti  noz  o  gvozgje.  Rj.  562a.  Smtikniiti 
noz.  Rj.  697b.  Unijeti  noz  u  stoku.  Rj.  783a.  Cagrije, 
kore  od  noza.  Rj.  807a.  Serezani  .  .  .  oru^je  (duge 
pu§ke,  piStolje  i  velike  nozeve)  nose.  Rj.  836b.  Ukrade 
ecu  iz  potaje  jedan  cwdotvorni  noz.  Npr.  120.  Dok 
ugledaS  jedan  fepariz  .  .  .  pogji  k  njemu  i  udri  no- 
znicom  od  noza  u  korijen.  121.  Povadi  noz  i  odaijece 
glave  obadvije.  188.  Zakla  me  hez  noza.  Posl.  S3. 
Noz  u  repu  slomiti.  tXa  svrsetku  posla  ufiiniti  §tetu). 
226.  Krvave  noze  nosi  u  ruke  .  .  .  gje  je  (Jauu)  za- 
klala  Secerli  Stana  tankijem  nozem  po  grin  b'jelu. 
Npj.  1,  216.  Za  pqjasom  od  hisera  nozevi,  po  noze- 
vim'  sitne  igle  eimlije.  1,  281.  Dva  srebrna  izlomise 
noza.  1,  584.  Pavle  iize  zlacene  nozeve,  pa  ih  vadi 
iz  srebrnih  kora.  2,  16.  U  silave  dvije  puSke  male, 
megjii  ujiraa  noza  jatagana.  4,  325.  Noz  sijeva,  krv 
se  prolijeva.  4,  330.  Tu  plamene  noze  povadise.  4, 
339.  Noz  istrze,  pos'jefie  mu  glavu.  4,  522.  Za  pasom . . . 
noH  hjelousi.  HNpj.  3,  91.  —  2)  pi.  uo^evi,  das 
Krauteisen,  der  Krauthohel,  cf.  ribaonica,  ribei.  Rj. 
ono  na  cemu  se  riha  kupus. 

n6zak,  ni'>Ska,  m.  eine  Art  Spiels  mit  Messer,  ludi 
genus:  da  se  igramo  noska.  Rj.   nekaka  igra  nozeui. 

—  nozak  upravo  hi/pi.  od  noz. 

ndzauj,  nuznja,  m.  ponajvi§e  se  govori  pi.  noznji, 
(nenafiinjeni)  opanci  od  koze  s  govegjijeh  nogu,  eine 
Art  Scliuh,  calceamentum  qiioddam.  Rj.  vidi  nozanjac. 

—  rijeei  s  takvim  nasi,  kod  bacanj. 
noziiiijae,  noziinjca,  m.  ridi  nozanj.  Rj. 

liozar,  nozdra,  )/;.  koji  noze  kuje,  Messerschmied, 
cidtrarius.  Rj. 

1.  noziea,  f.  dem.  od  noga.  Rj.  —  Porufiuje  varica 
Bozidu:  PoJlji  mene  od  prasca'no'zicu,  da  zafiinim 
varicu  Senicu.  Rj.  54b.  Postolje,  no'zice  i  sva  sprava 
na  cemu  astal  stoji.  Rj.  551a.  Stolovata  caSa...  tako 


se  zove  caJa  koja  ima  noHctc  ili  stopu.  DaniSid, 
ARj.  913a. 

3.  nozice,  /'.  pi.  die  Scheere,  forfex,  cf.  makaze.  Rj. 
vidi  i  Skare.  —  Terzija  svojijem  nozicama  dlaku  po- 
sijeie.  Rj.  368a.  Zena  mu  ((Soeku)  unese  dva  prsta 
pod  oi\  i  njima  striguci  kao  nozicama,  stane  vikati : 
»Strizeuo!  strizeno!  stri^eno!«  Npr.  144. 

ndzi(',  m.  dem.  od  noz,  das  Messerchen,  cultellus. 
Rj.  —  U  Bozica  tri  noziea:  jednim  re^e  cesnicu.  Rj. 
186b.  Gjak  jadni  videdi  da  se  i  njemu  sjutra  nozic 
pod  grlo  sprai'lja,  domisli  se.  Npr.  148.  No  je  Vojin 
junak  od  junaka,  snirtan  vadi  nozic  trgovacki,  Snjim 
Harana  na  srce  udrio.  Npj.  3,  322  (5?).  Mali  nozic 
crnijeii  korica.  Kov.  81. 

u6ziiia,  /'.  augm.  od  noz.  Rj.  takva  augm.  kod 
bardaciua. 

Bozni,  adj.  cultri.  Stulli  (akc.  nozni).  sto  pripada 
nozti.  n.  p.  nozne  kamze. 

n5ziiT,  adj.  pedum.  Stulli  (n5zni).  sto  pripada  nozi, 
nogaiita.  n.  p.  nozna  kost,  nozni  palac. 

1.  noznica,  f.  (u  C.  G.)  i  od  sablje  i  od  mafia, 
die  Scheide,  vagina,  cf.  noinice,  kore.  Rj.  kore  od 
sablje  Hi  od  maca,  pa  i  od  noza.  vidi  i  cagrije,  krnja. 

—  Dok  ugledaS  jedan  cepariz  .  .  .  pogji  k  njemu  i 
udri  noznicom  od  noza  u  korijen.  Npr.  121.  Kakav 
mai5,  taka  i  noznica.  DPosl.  43.  Mafi  od  olova  u 
zlatnoj  noznici.  58. 

3.  n'6zmee,  f.  pi.  die  Scheide,  vagina,  cf.  noznica: 
Od  maceva  naSijeb  noznica.  Rj.  vidi  i  cagrije,  kore, 
krnja.  —  Pa  povrnu   mafia  u  tioznice.  Npj.  3,  326, 

noztiraiija,  /'.  augm.  od  noga.  vidi  nozurda,  no- 
zurina,  od  osnove  kojih  (nozur-)  postade  nozuranja 
nastarkom.  kaki  je  u  dzoganja.  —  Bore  nozuranje 
njegove   pritiskuju   sobom   muogo   zemlje.  Zim.  274. 

ndzurda,  itoziiriiia,  /'.  augm.  od  noga.  Rj.  —  za 
nasi,  u  nozurda  isp.  glavurda.  za  nasi,  u  nozurina 
isp.  babtirina.  vidi  nozuranja. 

nil!  dodaju  Hercegovci  u  govoru  kod  gdjekojijeh 
rijefii,  n.  p.  Nu  jadan  fiovjefie!  Nu  tako  ti  Boga!  Da 
nu  gledaj  te  mi  to  ucini;  da  nu!  nu  hodi!  Rj.  — 
1)  uzvik  kojim  se  tko  ponnkuje  da  sto  ucini.  vidi 
dauu.  isp.  nude,  nuder ;  de,  der,  dede,   deder ;   dela. 

—  Nu  hod',  dive,  da  mi  promislimo.  Npj.  2,  31.  Ha, 
nu  hodi,  moja  mila  majko!  2,  63.  Nu  odalje!  da  te 
Bog  ubije!  2,  529.  Na^  pogleduj,  Milane  serdare!  5, 
22.  Nu  donesi  nekoliko  karte.  5,  318.  —  2)  nu  !  cf. 
no.  Rj.  No,  3)  u  Crnoj  Gori  kaSto  se  uzima  mjesto 
ali,  a  u  pjesmama  na  mnogo  mjesta  ne  znafii  niSta. 
Ovo  je  po  svoj  prilici  u  obadva  znafienja  pomijeSano 
sa  no  i  sa  nu.  Rj.  422b.  nu  u  znacenju  no,  ali  do- 
lazi  S'ttiio  u  starim  (Dubrovackim)  poslovicama:  A 
lijepe  glave!  nu  ne  ima  mozdana.  DPosl.  1.  Car  vele 
moze,  nu  vefie  smrt.  10.  Miri  se  sa  psom,  nu  5tap 
drzi.  61.  Tvrda  je  stijena,  nu  su  jafii  klini.  138. 

nttdc,  nftder,  (u  Dubr.)  vidi  deder.  cf.  nu  1.  Rj. 
uzvik  slozen  od  iizvika  nu  i  uzvika  de,  der. 

n&diti,  nildini,  v.  impf.  Rj.  v.  pf.  slo'z.  ponuditi, 
prinuditi ;  r.  impf.  sloz.  ponugjati ;  ponugjavati,  pri- 
nugjavati.  dem.  nutkati.  —  1)  koga  cim,  antragen, 
anbieten,  offero:  Kuma  nugjena  kao  i  caSfiena.  Nudi 
kao  Turfiin  vjerom.  Rj.  Zene  .  .  .  nude  ga  da  sjede 
malo,  da  mu  dadu  §to  da  pouzina.  Rj.  309b.  Bio 
fioek  neozenjen,  pa  ga  jedni  nudili  gjevojkom,  drugi 
udovicom,  trefii  pustenicom.  Npr.  154.  Nude  se  kao 
Grci  u  ariSte  ...  pa  su  (Grci)  na  vratima  sve  nudili 
jedan  drugoga  da  prvi  (kao  fiasti  radi)  ugje  unutra 
(u  ariilte)  .  .  .  227.  Mlogi  stari  kmetovi  stanu  i  narod 
nuditi,  da  se  predaje.  MiloS  81  {=  nukati).  Ali-pa5a 
takogjer  stane  Srbe  nuditi  mirom.  118.  Svetozar  tjeSio 
Agapiju,  i  nudio  je,  da  se  poljubi  s  Draginjom.  Nov. 
Srb.  1817,  486.  Dogje  sav  narod  nndeci  Bavida  da 
jede  .?to.  Sam.  II.  3,  35.  sa  se,  pass.:  Svaka  sila 
prokleta,  a  ta  blagoslovena!  (Kad  se  ko  nudi  n.  p. 
da  ostane  na  rucku).  Posl.  277.  Obifiaj  da  se  prijatelji 


niiirao 


—  822  — 


njakati 


i  gosti  na  jelu  nude.  Kov.  95.  —  2)  sa  se.  —  a)  re- 
cipr.  einander  anhicten,  aff'ero  alius  alio:  Nude  se 
kao  Grci  u  ivriJte  (Posl.  227).  Ej.  —  b)  refleks.:  On 
im  se  stane  nuditi  i  nametati  da  i§tu  upravo  njega. 
Sovj.  23. 

nilgiio,  nugla,  m.  (loc.  miglu)  vidi  ugalj.  Rj.  tigao 
(s  dometnutim  sprijeda  n  glasi  i  iiugao).  Osn.  119. 
dtm.  nusliiJ.  —  Docekiva  iza  nugla.  DPosl.  18  (do- 
5ekiva  dijalekt.  nijesto  docekuje). 

nit^lie,  m.  dcm.  od  uugao.  Rj. 

nngjenjo,  n.  das  Anbieten,  Antragen,  ohlatio.  Rj. 
verb.od  1)  nuditi,  2)  uuditi  se.  —  1)  radnja  Icojom 
tko  nudi  koga  cim.  —  3)  radnja  kujom  se  a)  neko- 
licina  nude  (nude  jedan  dnigoga);  Hi  se  tko  koine 
nudi. 

iiiijnn,  uujua,  adj.  indi  turovan.  —  S  tog  je  Ibro 
niijan  i  zlovoljau.  HXpj.  3,  335.  Nujan  momak  glavu 
obisio.  3,  358.  §to  je  nujiia,  Sto  li  je  zlovoljna.  4,  95. 

niikalac,  niikaoea,  m.  koji  nuka:  Niikaoca  glava 
ue  boli.  DPosl.  86.  vidi  pomikivalac.  pomikalac.  isp. 
potutkaS.  —  rijeci  s  takrim  nasi,  kod  cuvalac. 

nftkanjc,  n.  vidi  nutkanje.  Rj. 

nlkkati,  kam.  v.  impf.  vidi  nutkati:  Mnogo  sum  ih 
nuka'  i  korio,  da  sijeku  po  kiajiui  Turke.  Rj.  v.  pf. 
sloL  ponukati ;  v.  impf.  sloL  ponukivati.  —  nu  .  .  . 
od  istoga  mi  bi<;e:  nukati.  Korijeni  116.  nukati,  kao 
govoriti  kome:  nu!  nu!  nagovarati  ga.  isp.  za  zna- 
cenje  nukalac. 

nur,*  m.  vidi  nurak.  Rj.  —  Ntir,  luca,  ito  (se 
gOTOri  da)  pada  iz  neba  svecii  na  grob.  Npj.'  1,  316, 
vidi  nurak. 

utirak,*  nurka,  m.  ein  Feuerstruhl,  welcher  nach 
dem  Volksglauben  vom  Himmel  atif  dus  Grab  eines 
Reiligen  heruhfcillt  (hei  den  Tiirkcn):  Nad-  Emkom 
je  nur  ah  progorio,  viSe  glave  nurak  progorio.  Rj. 
hyp.  od  nur.  Npj.'  1,  316.  nur.  luca,  srak  sto  pada 
iz  neba  svecu  na  grob  ft*  Muhamedovaca). 

niirija,  /'.  der  Sprengel  eines  Pfarrers,  die  Pfarre, 
paroecia.  Rj.  dukle  jedan  zupnik  Hi  parok  drzi.  vidi 
parohija,  parokija,  plovanija,  titorija,  zupa.  —  Na- 
mastiri  u  Srbiji  imaju  i  po  nekoliko  sela  svoje  nurije. 
Rj.  396a.  Utgja  rijei:..  isp.  Osn.  75. 

iiftrijas,  m.  ein  Pfarrkind,  paroecianus.  Rj.  covjek 
koji  pripada  nuriji:  Osim  toga  jo5  dijele  (kalugjeri) 
izmegju  sebe  Sto  se  .skupi  od  nurijasa  i  od  Citanja 
molitava.  Rj.  395b.  —  rijeci  s  takvim  nast.  kod  bradaS. 

nllta:  Nuta,  nuta,  glava  utaknuta.  Rj.  793a.  vidi 
uuti,  nuto. 

iidtarnji,  adj.  (u  Hrv.)  innerlich,  internus.  Rj. 
vidi  iinutarnji,  unutraSnji ;  iznutraSnji.  suprotno  iz- 
vanji,  nadvorni,  spoljni,  spoljaJnji. 

nilti,  (u  Perastu)  vidi  nuto:  Nuti  gjidije,  ito  ne 
miruje!  Rj.  vid/i  i  nuta. 


iitttkaiije,  n.  dem.  od  nugenje.  Rj. 

iilltkati,  kam,  v.  impf.  dem.  od  nuditi.  Rj.  v.  pf. 
sloz.  ponutkati.  —  Zet  vide(5i  punicu  zabrinutu  stane 
je  nutkati  da  jede  i  pije.  Rj.  502b. 

iiftto,  siehe!  en.  Rj.  vidi  nuta,  nuti.  uzvici:  e-to, 
e-te;  nXi-to.  Korijeni  81.  Ovako  stoji  (s  gen.)  i  nuto, 
koje  i  samo  znaci  fugjenje.  Sint.  116.  —  » Nuto, 
majko,  iz  megje  mcgjeda;^  Hi:  ■-Nuto  iz  kupusa  zecu. 
Npj.  1,  380.  Nuto  zeta!  nuto  sijaseta!  1,  523.  N^ito 
caru  velike  nevolje!  2,388.  Nuto  momka!  i  nuto  pa- 
met  i!  4,  142. 

iiiltrak,  m.  konj  ili  brav  koji  se  uStroji,  pa  opet 
je  poslije  silovau  (uutrast),  ein  nicJit  gut  rerschnit- 
tenes  Pferd  u.  s.  «'.,  equus  nan  bene  castratus.  cf. 
popustenik.  Rj.  —  utroba.  s  prijedlogom  u,  za  kojim 
dolazi  jo§  i  n:  u-u-utra.  prijedlog  se  n  odbacuje  ali 
H  opet  ostaje:  nutaru]i,  nutrast,  nutrak.  Korijeni  8. 

uQtrast,  adj.  nicht  gut  beschnitten,  non  bene  ca- 
stratus. Rj.  koji  se  dobro  ne  ustroji.  —  Nutrak,  konj 
ili  brav  koji  se  u.^troji,  pa  opet  je  poslije  silovau 
(nutrast).  Rj.  425b. 

nuz,  (u  Bafikoj  i  u  Srijemu)  vidi  uz:  Tekeliji  nwz 
casu  poigra.  Rj.  —  uz,  ovaj  se  prijedlog  nalazi  i  s  n 
u  poietku,  ali  vrlo  rijetko:  A  barjake  nuz  dcor  pri- 
slonise.  Npj.  1,  535.  Sint.  .552.  suprotno  niz. 

iittzla,'^  /'.  bolest,  kad  boli  meso  oko  zuba,  eine 
Art  Krankheit,  morbus  quidam.  Rj.  (Turski  nezle, 
kihavica).  Osn.  120. 

nttzau,  nuzna,  adj.  vidi  nu2dan,  i  syn.  ondje.  nu^an 
je  prema  drugima  padesinia  bez  d.  isp.  milosan  i 
milostan.  —  Od  cara  niti  je  kakav  odgovor  dosao, 
niti  je  bio  nu:an.  2itije  17. 

n&zda,  f.  (u  vojv.  po  varoSima)  vidi  nevolja.  Rj. 
vidi  i  potreba.  isp.  ponuzditi  se.  —  Evo  ti  ovo  moje 
perce,  pa  kad  ti  bude  velika  nuzda,  a  ti  zapali  |ovo 
pero.  Npr.  198.  Nuzda  zakon  izmenjuje.  (I  ovo  je 
postalo  u  vojvodstvu  od  knjizevnika,  jer  narod  na5 
mjesto  ntdda  ka^e  nevolja.  Gledaj :  Potreba  zakona 
nema).  Posl.  227.  Ne  imajuci  nuzde  ni  uzroka,  da  se 
onako  iz  bliza  svagjaju.  Danica  3,  48.  U  torn  pismu 
predstavite  va5u  nuzdu  i  potrebu.  Straz.  1886,  1449. 

iiftzdan,  nu^na,  adj.  vidi  nu^an,  potreban  1.  noth- 
wendig,  necessarius.  isp.  i  zaruret.  nuzdan,  nuz(d)na. 
d  p)red  n  poslije  z  otpada.  isp.  Rj.'  XXXI.  —  Imena 
su  sela  nuzna  ne  samo  za  Geografiju,  nego  i  za  Isto- 
riju  i  Gramatiku.  Danica  2,  58.  Da  bi  se  ova  pripo- 
vijetka  bolje  razumjela,  nuzno  je  jo5  ovo  dodati.  2, 
123.  Odsijef'e  on  tropak  za  zrtve  i  ostale  nuzne  po- 
trebe  na  pet  dukata.  2,  136.  Da  bi  mogao  dati  pomoe, 
gdje  bude  najnuznije.  Milos  35.  X'iti  su  nuzni  toliki 
Ijudi.  145.  Mislim  da  je  vrijedno  i  nuzno  kazati  koju 
rijee.  Pis.  40.  A  to  bi  za  vas  nuzno  bilo  Strai.  1886. 
1580. 


N, 


1.  nj,  n.  slozeno  slovo  za  glas,  koji  se  u  Vukovoj 
azbuci  naznacuje  prostim  slovom  n.. 

2.  nj,  pron.  (jetvrti  pade2  u  jednini  u  muSkom  i 
srednjem  rodu  od  zamjenice  om,  ona,  ono,  kad  za- 
mjenjuje  li^nu  zarajenicu  tre(5ega  lica  u  prvom  pade^u, 
samo  sa  prijedlozima,  na,  u,  pio,  ist. :  na  nj,  u  nj,  po 
nj.  isp.  Obi.  30.  PiSu  gdjekoji  i  nanj,  unj,  ponj,  ali 
Danici<;  svagda  rastavlja,  kao  sto  i  treba.  —  Bog... 
posia  sina  svojega  na  svijet  .  .  .  da  se  svijet  spase 
hroza  nj.  Iv.  3,  17.  Gjipila  na  njega  i  hala  i  vrana. 
(Svi  ustali  na  nj).  Posl.  78.  Ondje  dogje  ruka  Go- 
spodnja  nuda  nj.  .Jezek.  1,  3.  Prsluk  .  .  .  kroza  nj 
yi.se  srebrna  puea.  Kov.  41.  Ako  ga  Bog  zna  koliko 
ja,  zlo  po  nj.  Posl.  2.   (Jn  svoga  mesa  "nije  metnuo 


poda  nj  (pod  ^kupus).  Posl.  340.  Ljudi  uz  kuzno  doba 
oboru  .seto,  da  kuga  u  nj  ne  bi  doSla.  Rj.  432b.  Evo 
dan,  koji  stvori  Gospod !  Radujmo  se  i  veselimo  se 
M  nj !  Ps.  118,  24.  Neki  ljudi  pristaSe  uza  nj.  Djel. 
Ap.  17,  34.  Idem  se  za  nj  Bogu  pomoliti.  X'pj.  1,  243. 

njiika,  (u  Risnu)  vidi  .Sipak  (rukom).  Rj.  —  Ho(5e5 
Mpak  !  kaze  se  neuljudno,  kad  se  sto  zakracuje,  kao: 
od  toga  nema  nista.  isp.  HodeS  batinu!  HodeJ  brus! 
Ho(?el  kijak  ! 

njiikaDJe,  w.  das  Geschrei  dcs  Esels,  clamor  asini. 
Rj.  rei'b.  od  njakati.   radnja  kojom  magarac   njace. 

njiikafi,  njafem,  v.  impf.  schreien  (vom  Esel).  clamo 
(de  asino):  Ko  magarac  njace.  Rj.  njace  magarac, 
kad  ispusta  glas.  vidi  revati  2. 


njc 


—  823  — 


^jeian 


Djo  .  .  .,  vidi  ne  .  .  .  Me  (kojim  se  odrifie)  sastavlja 
se  sa  K*  od  glagola  It'KA'ETH  tako  da  od  ne  otpada  e 
a  od  Kt  otpada  «,  te  biva  ill:,  koje  se  sastavlja  s  rije- 
cima  prominalnoga  korijena  »Ki\«,  i  u  nas  obifinije 
irlasi  ne  mjesto  njc:  njetko,  netko,  neki,  negdje,  ne- 
koliko  i  t.  d.  Korijeni  115.  —  Vulc  pise  uj  .  .  .  u 
I'isminia,  w  Odg.  na  lai.,  Od<r.  na  sit.  i  u  Odg.  na 
ut.,  u  drugim  djelima  ponajvise  ne...  Danicic  nj... 
11  ARju.  a  driKjdje  ponajvise  ne  .  .  . 

iijfeeosov,  (ulj.  (u  Crmn.)  vidi  necesov.  Rj.  vidi 
njekakav,  nekakav. 

njcdarea,  n.  pi.  dcm.  od  iijedra.  Kj.  —  Pak  se 
iiiasi  u  njedurcii,  te  i/.vadi  svilen  jagliik.  Npj.  1,  391. 
No  izvadi  od  zlata  jabuku,  te  je  mcce  Mari  u  njc- 
darcu.  Here.  laG.  iakva  dem.  kod  barioee. 

nj^drn,  njedara,  )i.  pi.  der  Buscn,  sinus.  Rj.  dem- 
njedarca.  —  Gjevojka  stavi  maramu  u  njcdra.  Npr- 
124.  Od  svetoga  Luke  tur'  u  njedra  ruke.  Posl.  235. 
Carica  se  (5edu  obradova . . .  promeinn  ga  kroz  nedra 
svilena,  da  b'  se  dete  od  srca  uazvalo.  Npj.  2,  157. 
0  Hajkuna,  srce  iz  njedara!  3,  3(i2. 

iijg^n,  f.  vidi  nega.  Rj.  isp.  njegovanje. 

nj^srda,  (u  Dubr.)  ridi  negda.  Rj.  vidi  i  njekad, 
njekadar.  primjeri  kod  negda. 

iij&g:dasnjT.  ndj.  vidi  negdaJnji,  i  primjere  ondje. 

ujfeg'djc,  ridi  negdje,  i  primjere  ondje. 

Xjegos,  m.  ime  muSko.  vidi  NegoS,  NjeguS,  NeguS. 

—  Petar  Petrovie  Njegos  11.  Rj.  815a.  postanje  vidi 
kod  NjeguS. 

iijogov,   adj.  sein,   ejus.   Rj.   sio    njemii  pripada. 

—  Njegova  bolest  drugoga  zdravlje.  Posl.  227. 
Njegova  i  pasja  godina.  227.  Njegoro  nazivalo,  a 
drugoga  izdiralo.  227.  ObrSio  kao  niko  njegov.  230. 
Koffa  je  izabrao  Gospod  .  .  .  njegov  eu  biti.  Sam. 
II.  l6,  18. 

Xjftafovan,  m.  vidi  Negovau.  isp.  njegovati  i  ne- 
govati. 

njftgovaiijo,  n.  vidi  negovanje.  Rj. 

iijftg'ovati,  njegujem,  v.  iiiipf.  (u  G.  G.)  vidi  ne- 
govati:  Njeguje  ga  kao  majka  jedinea.  No  sam  iSerea 
jedina  u  majke,  pak  me  majka  I'jepo  njegovala.  Rj.  v. 
pf.  sloL  nanjegovati,  ponjegovati.  —  refosrti,  j)flegen, 
fbveo.  of.  njegovati,  snahti,  hla'ziti.  Rj.  737b.  Kao 
5to  dojilica  njeguje  svoju  djecu.  Sol.  I.  2,  7. 

iij^govskl,  nach  seiner  Art,  ut  ille.  Jij.na  njegov 
nacin.  isp.  mojski,  naSki,  naJiuski,  svojski. 

Njfegus,  m.  ime  muSko.  vidi  NegiiS,  Nego§,  NjegoS. 

—  njega,  njegovati ;  Njegus  (od  staroga  Hl;roc.'\aBT.  ili 
ll-RrOMiifni).  Korijeni  121.  tako  Banieic  akc.  i  u 
Gblicima,  3(51 :  Njegus.  za  nasi,  i  akc.  isp.  MiloS  i 
MiluS.  —  Negos,  Negu.4,  cf.  Njegus.  Rj.  414b.  Sava 
Petrovie  Njegus.  Npj.  5,  531. 

N'jfegiisi,  m.  2^1.  selo  u  Crnoj  Gori,  i  Ijudi  iz  njega: 
Posljinama  Njeguse  trgovce  i  po  ujima  talijera  novce. 
Npj.  4,  424.  Te  je  (kujigu)  Silje  svome  bratu  Mirku, 
bratu  Mirku  na  selo  Njeguse.  5,  B. 

njfegve,  f.  pi.  vidi  uegve.  Rj. 

uj^kad,  iijfekadar,  (u  Dubr.)  vidi  nekad,  uekada. 
Rj.  primjeri  kod  nekad. 

nj&kadnsiijT  (nekada.snji),  adj.  Korijeni  31. 

njekakav,  iij^kakT,  iijekakov,  isp.  Korijeni  31. 
vidi  nekakav,  nekaki,  nekakov,  i  primjere  ondje. 

nj&kako,  Korijeni  31.  vidi  nekako,  i primjere  ondje. 

njgkakor,  vidi  kod  njekakav. 

oj^kauio,  vidi  nekamo. 

njgkT,  adj.  Cu  Dubr.)  vidi  neki.  Rj. 

iijfeko,  njekoga,  (u  Dubr.)  vidi  neko.  Rj.  vidi  i 
njetko.  primjeri  kod  neko. 

iijSkolifiiia,  iijekoliciiija,  vidi  nekolieina,  neko- 
licinja. 

njekolika,  vidi  nekolika. 

iijekolikc,  vidi  nekolike. 

iij&koliko,  vidi  nekoliko. 


nj&kiid,  nj&kiida,  vidi  nekud,  nekuda.  isp.  od 
njekud,  od  njekuda,  odnjekud. 

Xjismacka,  /".  adj.  Deutschland,  Germania.  Ej.  t.j. 
zemlja.  vidi  Njemadija  2. 

\j(^miivkT,  adj.  —  1)  deutseh,  germanicus.^^j.  sto 
pripada  Nijemcima.  vidi  Germanski,  TudeSki,  Svapski 
(kao  s  porugom).  —  2)  Njemacki  znaci  sto  Austrijski: 
izlaz  na  gornjemu  Gjerdapu  iz  Njemacke  strane.  Rj. 
224b.  —  3)  Njemacki  znaci  i  katolicki:  Njemacki 
bozic  naSemu  melje.  (Kad  je  o  KrJtianskom  bozi(;u 
jugoviua).  Posl.  227. 

iijeiuackiiija,  /'.  Njemaika  puska.  Otrguju  puSke 
nimackinje.  HNpj.  3,  315. 

Njciuikdija,  /'.  —  1)  vidi  Njemdadija.  Rj.  omladina 
Njemacka:  Da  ne  troSim  gjece  Njemadije.  Npj.'  1, 
LI.  —  2)  Njema(5ka  zemlja:  Da  poigram  preko  iVy^- 
madije.  Rj.  —  rijeci  s  takim  nasi,  kod  Arapija. 

NjciiiciYdija,  /'.  (coll.)  die  gesammte  deutsche  Ju- 
gend,  omnis  jueentus  germanica.  Rj.  omladina  Nje- 
macka, mladi  Nijemci.  vidi  Njemadija  1,  Svapfiad, 
SvapCici.  —  rijeci  s  takvim  nast.  kod  Gr(5adija. 

nj^nitiiiljc,  n.  das  Deutschreden,  sermo  germanicus. 
Rj.  verb,  od  njemcati.  radnja  kojom  tko  njemca. 

njcMiieafi,  cam,  v.  impf.  deutseh  reden,  loquor  ger- 
manice.  Rj.  govoriti  Njemacki.  v.  pf.  sloz.  zanjemcati. 
isj).  madzarati,  turiati. 

Xjciint'iiia,  /'.  augm.  od  Nijemac.  Rj.  takva  augm. 
kod  bardaeiua. 

Njt^iiiiea,  f.  die  Deutsche,  Germana.  Rj.  dem.  Nje- 
mi(^ica.   augm.   Njemi(5ina.   ridi  Svabica,  TudeSkinja. 

Xji'mifii-a,  f.  dcm.  od  Njemica.  Rj.  vidi  Svabifiica. 

\jiMiii(-iua,  f.  augm.  od  Njemica.  Rj. 

ujeilldta,  /'.  die  Stummheit,  infantia,  inopia  facul- 
tatis  loq^uendi.  Rj.  staiije  onoga  koji  je  nijem.  rijeci 
s  takvim  nast.  kod  Oistota. 

iijiiiiiustT,  jfezik,  m.  u  pripovijetkama,  die  Sprache 
aller  Thiere,  sermo.  omnium  animalium.  Rj.  jezik 
kojim  govorc  sve  zivotinje.  —  Zmija  mu  odgovori : 
»Ne  boj  se  uiJta  .  .  .  Moj  je  otae  zmijinji  car  .  .  .  ti 
ne  isti  niJta,  nego  iSti  nemusti  jezik x  .  .  .  »Sad  imaS 
nemusti  jezik«.  Coban  pogje  kroz  §umu,  idu(?i  6ujaSe 
i  razumevaSe  sve  Sto  govore  tice  i  trave  i  sve  Sto  je 
na  svijetu.  Npr.  11.  12.  —  Kako  se  u  nekim  kraje- 
vima  naroda  nasega  nerazumne  zivotinje  zovu  i  nijeme, 
bice  odatle  i  jeziku  njihovu  ime  njemuSki.  isp.  nje- 
muSti  i  nijemjeti,  letusti  i  letjeti. 

iijcn,  adj.  vidi  njezin.  Rj.  .sto  njoj  pripada.  mjesto 
ove  zamjenice  nalazi  se  gdjesto  genitiv  nje,  koje  vidi 
kod  njezin.  —  Gerin,  nekaka  zvjerka  i  koza  njena. 
Rj.  85b.  Mati  kaze  da  su  u  njena  sina  dvori  bolji 
od  carevih.  Npr.  52. 

iijetku,  njekoga,  (u  C.  G.)  vidi  netko.  Rj.  vidi  i 
ujeko,  ueko,  i  ondje  primjere. 

iijczin,  adj.  cinem  Frauenzimmer  gehorig,  ejus 
feminae.  cf.  njeu.  Rj.  sto  njoj  pripada.  —  Koja  je 
sirota  na  mene  zaplakala,  svaka  njezina  suzii  vri  u 
kazanu,  u  njemu  se  kuvam.  Npr.  84.  mjesto  njen, 
njezin  nidazi  se  ne  samo  u  starijim  knjigama  nego 
qdjcsto  jost  i  u  zivomc  nurodnom  govoru  genitiv  nje: 
Nekakav  kralj  imao  jednu  kcer,  koja  je  bila  mnogo 
lijepa.  Nje  se  Ijepota  bila  razglasila  po  svijetu.  Npr. 
I(j3.  Ne  bi  li  se  on  s  njome  vjenfao,  kako  mu  je  od  njc 
roditclja  obedano  bilo.  251.  Nevjesta  se  baui  i  veoma 
fali,  da  j'  poSteno  hraui  nje  gospodar  dragi.  Npj.  1, 
355.  isp.  Sint.  39. 

nj&zau,  ujezna,  adj.  zart,  delicat,  tener,  mollis, 
delicutus.  osn.  u  njega.  —  Covjek  koji  je  bio  mek  i 
vrlo  njezan.  Mojs.  V.  28,  54.  Vjeran  je  poslanik  kao 
studcn  njezna  o  2etvi  .  .  .  i  rashlagjuje  duSu  svojim 
gospodarima.  Pric.  25,  13.  Sigji  i  sjedi  u  prah,  dje- 
vojko  .  .  .  jer  se  ne  ceS  viJe  zvati  njezna  i  Ijupka.  Is. 
47, 1  (mollis ;  die Zarte).  Pjesma  ova  prenosi  nas  od  pre- 
visokoga  razmiSljanja  o  njegovu  (Hristovu)  bozanstvu 


njoinost 


824  — 


njiiskati 


k  njelnome,  pristupaifDijeiuu  oyecanjii  njegova  io-  I 
\jeJtva.  DP.  147.  Xiz  rijeci,  kojini  razlikosti  u  zna-  j 
(Senju    do    najnjeznije    tanlcote    o^tro    obiljezi.    Rad  j 

9>  192.  ....        I 

iij^inost,  njeznosii,  f.  osobina  onoga  sto  je  njezno:  ' 
die  Zdrtheif,  teneritas.  —   ^ena  .  .  .  koja  od  mekote 
■  njeznosti  nije   bila   navikla  stajati   nogom   svojom  ■ 
na  zemlju.  Mojs.  V.  28,  56. 

njia  .  .  .  vidi  njili .  .  .  Rj.  u  krajevima  gdje  se  glas 
h  ne  cuje  tt  govoru. 

njTIian,  njihna,  adj.  (po  jugozap.  kraj.)  ihr,  eorum : 
Da  ne  Ijubim  iijihiw  b'jelo  lice.  Rj.  sto  pripada 
njiiiia.  vidi  njin,  njihov.  —  Yet,  moralo  bi  biti  vetah 
(vetha,  vetho),  i  u  Dubrovniku  moze  biti  da  bi  ko 
rekao  tako  (kao  i  njihun,  njihna,  njihno,  mjesto  u 
nas  obicnoga  njin,  njina,  njino).  Nov.  Zav.  VIII.  — 
postaJo  od  gen.  njih  na.itavkom  na.  ^sp.  Osn.  190. 

ujihanje,  n.  das  Wiegeii  (z.  B.  des  Batimes,  ram 
Winde),  agitatio.  Rj.  verb,  od  1)  njibati,  2)  njihati 
se.  —  1)  riidnja  kojoin  tko  njise  cim  (Hi  sto).  — 
2)  stanje  koje  biva,  kad  se  -Ho  njise. 

njihati,  njlJem  (njihani),  v.  impf.  Rj.  vidi  nihati, 
culjati.  Ijuljati,  sikati.  c.  p/".  jjrosf t  njihnuti ;  sloz.  iz- 
njibati,  nanjibati  se,  odnjihati,  zanjibati.  —  1)  wiegen, 
schuenken,  agito.  Rj.  Vjetar  du5e  pak  barjakom  njise. 
Npj.  3,  421.  Xa§e  sestre  i  nevjeste  .  .  .  svijem  kolom 
njiale.  Kov.  71.  vidi  i  primjere  kod  njijati  (sto).  — 
2)  sa  se,  refleks.  schuanken,  vacillo.  Rj.  vidi  culjati 
se,  Ijuljati  se,  Jikati  se. 

njiliniiti  se,  njihnem  se,  r.  r.  pf.  prema  imperfek- 
tivnome  njihati   se.  —  Kad   izigje   pred  grad  na  sa- 
landzak ;   kad   se  njine,   od   nje  sunce  sine.   Npj.  1,  j 
365  (njine  =  nji(h)ne).  \ 

njTIior,  ujihova,  adj.  ihr,  eorum,  cf.  njihan.  Rj. 
vjdi  i  njin.  sto  pripada  njima.  njih-  (gen.  pi.)  ov.  — 
f"to  sam  ja  na  pozivanje  sretloga  i  cestitoga  kneza  .  .  . 
po  Tolji  i  zapovesti  Xjihore  Svetlosti  godinu  proveo 
u  Kragujevcu.  Daniea  5,  3.  Imena  mogu  se,  po  nji-  , 
hovom  znacenju,  razdeliti  u  tri  reda.  Nov.  Srb.  1818,  j 
391.  All  sam  u  skupljanju  njihora,  (zenskih  pjesama) 
imao  drugu  smetnju.  Npj.'  4,  XXXIII.  Koji  se  spi- 
satelj  uplaJi  od  njihoroga  prazna  axiktoriteta.  Pis. 
71.  Dubrovfani  mu  (Vuku  lirankovidu)  dopustiSe  na- 
ciniti  u  njihoiu  gradu  pravosiavnu  crkvu.  DM.  216. 

njijauje,  n.  vidi  njihauje.  Rj. 

njijati,  njlJem  (njljam),  v.  impf.  Rj.  n  krajevima 
gdje  se  glas  h  u  govoru  pretvara  u  glas  j.  —  IJ  vidi 
njihati.  Rj.  Buzdovana  pokraj  sebe  njija,  pa  ga  baca 
junak  pod  oblake.  Xpj.  3,  26.  Eto  danas  tri  godine 
dana,  kako  njijam  cedo  nekrJteno.  3,  325.  ridi  pri- 
mjere kod  njihati  (cim).  —  2)  njijati  se,  njiSem 
(njijam)  se,  vidi  njihati  se.  Rj. 

njTn,  adj.  vidi  njihov.  Rj.  vidi  i  njihan.  sto  pri- 
pada njima.  —  Xjihan,  njihna.  Po  krajevima  u  kojima 
se  h  ne  govori,  glasi  u  padezima  u  kojima  se  ne 
umece  a,  jer  ne  dolaze  dva  sugla-sna  na  kraju:  njina, 
njino  itd.,  pa  se  prema  tijem  padezima  govori  i  u 
padezima  u  kojima  bi  se  umetnulo  a  kad  bi  se  /( 
drzalo:  njin.  Osn.  190.  Tu  ih  Drago  docekao  divno, 
bijele  im  dvore  ogradio  . . .  potpunio  sve  )ijino  imanje. 
Xpj.  4,  97.  Danas  sam  ti.  pope,  izgubio,  izgubio  Minu 
i  Mijata  i  svu  njinu  ostalu  druzinu.  4,  407.  Da  1'  ne 
vidiJ,  silan  Jankovicu,  baS  mudrog  njinog  razgovora  ? 
5,  550.  (u  krajeviina  iz  kojih  su  ove  pjesme,  govori 
se  h,  pa  opet  ima  njina,  njino,  itd.).  Xjihan,  njihna, 
njihno,  mjesto  u  nas  obicnoga  njin,  njina,  njino. 
Nov.  Zav.  Vm. 

njironjc,  n.  ridi  gnjirenje.  Rj.       k 

njiriti,  rim,  v.  impf.  vidi  gnjiriti.  Rj.  gnjiriti,  a  tome 
se  i  odbacuje  g:  njiriti.  Korijeni  79.  vidi  i  gvirati, 
gviriti,  piljili,  upirati  oci  w  sto  (n.  p.  u  knjigii). 

njTsak.  njiska,  m.  njlska,  /".  das  Wiehern,  hinmtus. 
Rj.  glas  koji  .«e  cuje,  kad  konj  njisti.  —  Ako  je  Bog 


uzeo  konju  noge,  nije  njisak.  (Kad  star  6oek  govori 
kao  mladii?).  Posl.  2.  »Jabui5ilo,  izjeli  te  vuciU  .  .  . 
Al'  mu  koujic  njiskom  odgovara.  Npj.  2,  111. 

njisniiti,  njisnem,  v.  pf.  aufuichern,  hinnio.  Rj. 
(k  je  otpalo  izmegju  a  i  n:  I.  pregj.  njiskoh,  njiJte. 
/. /)rirf;cr  njTskao,  njisla  (i  njisnuh;  ujisuuol.  ispustiti 
iz  scbe  njL'iak.  isp.  za'rzati.  v.  impf.  nji5tati. 

njistanjo,  n.  das  Wiehern,  hinnitus.  Rj.  verb,  od 
nji^tati.  radiija  kojim  n.  p.  konj  njisti. 

ujistati,  njiJtlm,  v.  impf.  iciehern,  hinnio.  Rj.  nisti 
n.  p.  konj.  vidi  rzati.  v.  pf.  ujisnuti.  —  njisak,  njiska, 
njistati  (si  stoji  mjesto  sc  od  sk).  Korijeni  122. 

njiva,  f.  (1)1.  gen.  njiva)  der  Acker,  ager.  Rj.  dem. 
njivica.  Rj.  —  Dvojaciti  njiru,  t.  j.  po  drugi  put 
orati.  Rj.  112b.  Zasaditi  njivii  cime;  Ho  po  njivi. 
Rj.  193b.  Za.sijati  njivu  cime.  Rj.  194a.  Jalovica,  2) 
neuzorana  njiva.  Rj.  246a.  Krug,  2)  okruglo  mjesto, 
n.  p.  glavica  ili  njiva.  Rj.  307b.  Laz,  1)  kao  mala 
njiva,  osobito  izmegju  kamenja.  Rj.  320b.  Oracica, 
ordnica,  ornica,  ora(5a  zemlja;  njiva  koja  se  ore.  Rj. 
467a.  b.  Podjaznica,  njiva  u  podjazju.  Rj.  521a.  Potes, 
vise  njiva  ili  livada,  koje  kaka  opStina  ili  nekoliko 
Ijudi  zagradi.  Rj.  553a.  Podvornica,  putkuinica,  pot- 
kutnjicu,  njiva  ili  livada  pod  ku(5om.  Rj.  554b._  Pri- 
jelog,  njiva  neuragjena.  cf.  ledina.  Rj.  590b.  Cipur, 
kao  lijepa  njiva  ili  gradina  (vrt).  Rj.  760b.  Nagje 
Coeka  na  uzoranoj  njivi.  Npr.  5.  Jedan  put  izigje 
na  njivu  da  obigje  zito.  79.  Kad  se  njiva  dozanje,  onda 
se  zeteoci  hvataju  slamke.  Npj.'  1,  47  (Vuk).  Evo 
vam  sjemena,  pa  zasijte  njive.  Mojs.  I.  47,  23.  Ore 
li  orac  ...  ili  brazdi  i  povlaii  njivu  svoju?  Is. 
28,  25. 

njTrIca,  f.  dem.  od  njiva.  Rj. 

njiviti,  njivtm,  v.  impf.  (u  gornj.  prim.)  pflegen, 
curare:  Xjivi  momfie  vrana  konju,  vrana  konja  i 
sokola,  kada  ih  je  podnjivio,  mede  mu  se  na  ramena. 
Rj.  vidi  gajiti,  gojiti.  v.  pf.  sloz.  odnjiviti,  podnjiviti. 
—  Po  torn  je  ovca  svegjer  uz  cara  skakutala  i  blejala, 
a  on  je  njivio  i  gojio  kao  svoje  dijete.  Npr.  116. 

njivljenje,  n.  das  Pflegen,  curatio.  Rj.  verb,  od 
njiviti.  radnja  kojom  tko  njivi  sto. 

njivskT,  adj.  n.  p.  sijeno,  Wiesen-,  pratensis.  Rj. 
sto  pripada  njivi,  njivama. 

ujorac,  uj&rca,  m.  koji  njori.  vidi  norac  1,  gnjurac, 
ronac.  —  Kupi  Marko  sive  sokolove  .  .  .  dobre  njorce 
za  vode  studene,  5to  de  trazit'  utve  zlatnokrile.  HNpj. 
2,  78.  PuSti  njorce  u  studene  vode,  da  nu  traze  utve 
zlatnokrile.  Utvi  njorci  trage  nahodiJe.  2,  79. 

njorenje,  n.  vidi  ronjenje.  Rj. 

njoriti,  rim.  v.  impf.  ui  Dubr.)  tauchen,  uriytor, 
cf.  roniti.  Rj.  vidi  i  noriti,  od  cega  je  njoriti,  sa  nj, 
mjesto  n.  —  JNJori  Marko  vodi  u  dubine.  HNpj. 
2,  307. 

njftnjorenje,  n.  vidi  mrmlanje.  Rj. 

njQnjoritI,  rim,  r.  jmpf.  (u  Boci)  vidi  nirmlati. 
Rj.  /  sijn.  ondje.  —  ^to  se  ono  dolje  6uje,  stono 
njunjori?  Zavadi  se  baba  i  gjed,  ne  de  da  zbore. 
Here.  232. 

njasonje,  n.  diis  Schnuffeln  (des  Hundes),  odoratio 
canis.  Rj.  i  sa  akc.  njuJenje.  isp.  njiiJiti.  verb,  od 
njuiiti.  radnja  kojom  tijusi  n.  p.  pas. 

ujftsiti,  Sim,  r.  impf.  schnxiffeln,  spiiren,  olfacio. 
Rj.  njiisiti,  (njuSim)  u  Vuka  samo  nj'iisiti.  a  nanjii- 
siti.  Rad  6,  90.  r.  pf.  sloz.  niinjuSiti,  prinjusiti,  i  na- 
njiifiti,  prinjiUiti;  onjiUiti,  obnjiiSiti.  dem.  njiiikati. 
njusi  n.  p.  pas  sto.  vidi  i  Junjati.  —  Ajde  leti  kroz 
jelove   grane  i  ti  njusi   kroz  luzine  krvcu.  Rj.  335a. 

njuska  (njuska),  /'.  der  Schmecker  (des  Hundes), 
nasus,  canis,  cf.  Junjka.  Rj.  vidi  i  turin,  gubica, 
rilica.  u  psa  kao  nos,  ono  cim  njusi. 

njftskanje,  n.  dem.  od  njusenje.  Rj. 

njiiskati,  Jkam,  i'.  impf.  dem.  od  njuSiti:  ker  njuskd 
i  uanjuJi  irag-zecu.  Rj. 


1.   0 


825 


obabiti 


O. 


1,    o,    (sa    loc 
isp.  bez. 


ac'c'iift.).    Kj.    prijcdloij.  ."«    iikr. 


I,  sa  lokatioom.  —  J)  (ud  pitunje  gdje?).  8  oviiu  : 
prijetllogom  rijcf  ii  sedniom  padeiu  pokaznjo,  da  je  i 
ono  Ato  sanirt  ziiaci,  mjesto  na  kuine  .s't  sto  tnko  Imci 
da  se  obuziraajiK'i  ga  gornjim  dijelom  svojiiu  dr.ii  dit 
nc  pudiie:  0  Iditiu  visi  a  o  zlu  misli  quiSka).  Ida  o 
stiipu.  Rj.  1  na  kouju  bojno  sedlo,  i  o  xedlu  britku  , 
sabljii,  i  0  stdjlji  nikavice.  Npj.  1,  178.  Na  siiidzirim'  | 
situe  titreike,  5to  gjevojke  none  o  ijr'ocu.  3,  119. 
Spustise  Jeremiju  o  uiima  (u  janiu).  Jer.  38,  (5.  m 
primjerimii  koji  idu  preiiida  se  u  (jluguln  muse  vii- 
diti  primicanje,  opet  se  sci}iit>  kaze,  gdje  hiva  radnja 
yhtfiulska:  Pa  otide  u  zeleim  baScii,  objesi  se  o  hdoj 
neriuici.  Npj.  1,  566.  Kad  sretoSe  (ijurgjevu  vojvodii, 
o  skiUa  uiu  obiskose  mlade.  2,  49i).  I'a  osedla  kouja 
debeloga,  u  i-ratu  mu  biser  ohjesita.  3,  351.  —  2)  u 
prenescnom  smislu:  Govore  o  njcmu;  o  tome  ne  treba 
misUti.  O  klinu  visi  o  zlu  misli  (puSka).  O  scome 
komadu  tugja  goveda  6uvati.  Rj.  Ako  me  ne  posliisaJ, 
sve  5to  radio  i  o  cemu  se  hoijn  molio  sve  ti  iizalud. 
Npr.  114.  U  nekakvu  zemljii  gje  se  a  njeyovu  curstvii 
nista  i  ne  cuje.  173.  Vrana  o  bunjistu,  a  soko  o 
mesu  (zivi),  pa  oboje  na  Gjurgjev  dan  izlete.  Posl. 
39.  Ko  0  ceimt,  baba  o  uitipcimct.  151.  0  Bogu  lud, 
a  0  yjavolu  mudar.  "230.  0  rem  6oek  radio,  o  torn 
se  i  hranio.  244.  Svak  po  sebi  sudi  i  o  dnujome. 
279.  Dognat'  dug  put,  a  o  maht  hrusnu.  DPosl.  19. 
Jedan  i  nijedan  o  main  se  rastaju.  37.  Vojvode  da 
hi  se  samo  o  vojsci  starale.  Milos  12.  0  njemu  (o 
bilju)  uci  botanika.  Priprava  5.  Stihovi,  kt.ji  se  poju 
0  omm  prustanju.  DP.  367.  —  3)  bavljcnjem  moze 
biti  obuzeto  vrijeme,  kojim  se  onda  kazuje,  da  5to 
biva  ili  od  prilike  kad  je  ono  ili  dokleje  ono  u  koji 
god  (5as  njegov,  ili  radnja  ili  stanje  zanijenjuje  vrijeme 
svojim  trajanjem:  0  Gjurgjevii  due;  o  Boziin.  Kj. 
To  bijase  oko  ponoei  o  ustapu.  Npr.  179.  Zamislio 
se  kao  jemin  o  Martu.  (Jer  se  onda  jemini  obi(5no 
mijenjaju).  Posl.  84.  0  Gjurinu  petku.  (Nikad).  236. 
0  ktikovu  dne.  (Nikad).  237.  0  prohinoj  setvi.  (Nikad, 
jer  se  proha  u  uas  obicno  kosi,  a  ne  znje  se).  240. 
0  skripovu  dne  (kad  se  baraci  strigu).  (Nikad).  245. 
Kad  je  u  veee  o  teceri  bilo.  Npj.  1,  168.  Da  ti  nieni 
0  jeseni  dogjeS,  o  jeseni,  o  Dmitrovu  danku,  a  o 
mome  krsnome  imenu.  2,  355.  0  mijeni  bjesni.  Mat. 
17,  15.  Da  se  ne  osramotimo  pred  njim  o  njegovu 
dolasku.  Jov.  I.  2,  28.  Jefrera  je  bio  patrijarah  o  boju 
kosovskom.  Kolo,  15  (14).  OpisujuOi  dalje  mir  .  .  .  o 
kojem  6e  se  sva  zemlja  ispuniti  poznanjem  Gospoda. 
DP.  300.  isp.  Sint.  620-623. 

//.  .S(t  akusativom.  —  1)  na  pitanjeVntX  (kamo)'? 
—  S  ovim  prijedlogom  rijec^  u  cetvrtom  padezu  po- 
kazuje,  da  je  k  onome  Jto  sama  zuaci,  primicanje 
upravljeno  tako,  da  ga  obiihvati  pa  se  u  tome  sa- 
stavSi  se  s  njim  ustavlja  na  njemu;  ili  se  mjesto 
obuhvatanja  pokazuje  samo  prostiranje:  Udario  o 
kamen;  otrti  se  o  sto.  Rj.  Posle  toga  zena  ovoga 
lovfa  obesi  njegovu  puskv,  o  klin.  Npr.  65.  Stani  da 
je  (sablju)  o  ovoga  mrca  ogledamo.  171.  Dok  bi  dlan 
o  dlan  udario  —  (t.  j.  brzo,  za  trenuce  oka).  Posl, 
63.  Lupa  kao  puto  o  lotrw.  —  (Kad  ko  sto  ludo  go- 
vori).  171.  (Jdr'o  bi  megjeda  o  njega.  (Kad  je  ko 
zdrav  i  jak).  235.  Omjeri  o  se.  (Pomisli  kako  bi  tebi 
bilo  da  ti  se  to  ucini).  238.  Osmocio  se  kao  Likic 
0  dtidore.  241.  Izhile  se  ptice  a  o  tugje  proso.  DPosl. 
35.  I  za  to  me  zbacio  (konjic)  na  zemlj\i,  u  zemljicu 
razbio  sam  glavu.  Npj.  1,  540.  Xenia  u  sto  s(d>ljc 
poganiti.  2,  146.  Da  ja  o  vas  ne  ogresim  dase.  2,  374. 
Bad  kupu  o  mermer-kaldrmu.  2,  584.  Pa  se  tart 
konju  0  ramena.  2,  606.  Blago  onome  koji  se  ne  sa- 


blaziii  o  mene.  Mat.  21,  (i.  Kad  se  grijesite  o  bracu, 
0  Hrista  se  grijesite.  Kor.  I.  8,  12.  —  2)  od  obu- 
hvatanja dolazi  te  se  radnjom  misli  dokniiiti  ili  — 
ako  se  vec  ima  —  saiuvati  strar  u  ovakim  primje- 
rima:  O  sto  je  to  tebi!  t.  j.  neuiaS  nikakvc  nevolje 
to  Oiniti.  Carevi  se  otimljn  o  carstvo.  Rj.  Kad  satn 
se  jui'e  klitdio  sa  onim  niladim  LaM.5-ban  o  moga 
koiija  dorata,  o  mojit  sahtjii  oijinu.  Npj.  1,  589.  Za- 
vadi  se  majka  i  devojka,  ne  o  grade,  ni  o  vinograde, 
ve6  o  jednu  tananu  kusnlja.  2,  22.  Mret'  mi  danas, 
ili  vireti  sjutra,  volim  prije  o  manje  grijotc.  Npj.' 
3,  303.  Nije  mi  o  qlava.  Danicic',  Sint.  620.  —  isp. 
Sint.  518-521. 

3,  o,  uzvik.  isp.  oh,  oj.  —  1)  u  prizivanju,  koje 
kao  da  biva  s  recom  silom:  Stanevikati:  "0  azdajo, 
o  azdajo!  ta  izigji  mi  danas  na  m(>jdan«.  Npr.  46. 
0  za  Boga,  tnoji  vitezovi,  otvorimo  od  erkve  avliju. 
5,  103.  6  I5ogu  ti,  «to»-o  ftocedewrt.' Stojis  blizu  Ujer- 
gjelez  Alije?  Here.  149  (Bogu  ti,  vidi  Bog  3).  Cnj 
me,  o  vojrodo  moj !  Kov.  71.  0  feno.' velika  je  vjera 
tvoja.  Mat.  15,  28.  A  ti,  o  covjece  Bozlj .'  bjegaj  od 
ovoga.  Tim.  I.  6,  11.  O  zemljo,  semljo,  zemljo!  iaj 
njei  Gospodnju.  Jer.  22,  29.  0  ti,  koji  se  zoveS  dom 
Jakovljev,  je  li  se  umalio  dub  Gospodnji?  Mih.  2,  7. 

—  2)  u  odsivunjti:  Odzivaju  se  ?.ene  i  djevojke  u 
Ornoj  Gori:  i>evo  me,<  »evo  ga!;  i  »evo  me  o\-  Rj. 
452a.  —  3)  u  zeljenju:  O  i<t  si  studen  ili  vruc! 
Tako,  budn<'-i  mlak  .  .  .  Otkriv.  3,  15  (utinam :  o  da.<is 
du  .  .  .).  0,  da  scasmo  ostati  preko  Jordana !  Is.  Nav. 

7,  7.  0  da  bi  moj  gospodar  otiSao  k  proroku  u  Sa- 
mariji!  Car.  II.  5,  2.  0  kad>  hi  me  poslusao.  Ps.  81, 

8.  — ■  4)  u  i-ugjenju:  0  lijepe  Ijepotice,  ove  mlade 
gjevojCice!  Npj.  1,  150.  —  5)  u  trrgjeiiju  i  uvjera- 
vanju:  »Ja  ne  bih  niita  drugo,  ve<5  da  mi  Bog  da.<  .  . . 
Onda  mu  angjeo  rei^e:  ^>0!to  je  teSko  dobiti  .  Npr. 
81.  0.'  kako  bi  gdjekoji  starci  srecni  bili,  da  imaju 
koga.  Pis.  71. 

oavijistiti,  oavijestim,  v.  pf.  vidi  obavijestiti.  Rj. 

—  ob-a-vijestiti  [a  je  umetnuto  izmegju  prijedloga 
ob  i  i';  govori  se  i  izbaeivSi  b:  oavijfestiti).  Kori- 
jeni  209. 

ob,  prijedlog,  koji  se  sada  jos  govori  samo  — 
1)  s  rijeiimu  dan  i  noe  u  cetvrtom  padezu,  kazu- 
juci  vrijeme,  i  to  od  pocetka  do  kraja:  Ohdan,  vidi 
danjn.  Rj.  427b  (oh  dan).  Obnoc,  vidi  no(^u.  Rj.  4.32a 
(oh  HOC).  Preonoe,  i.  q.  preko  no(5,  cf.  noeu,  obnoc. 
Rj.  577b  (oh  HOC).  Oh  dan  po  Gruzu  i  Rijeci,  ob  noa 
po  Peliuah  i  Prijeci.  DPosl.  8(5.  —  2)  slozen  a)  sa 
glagolima,  n.  p.  oidariti,  o'leseliti  (ob-veseliti),  ohic\, 
objahati,  oMagati,  o^^koliti,  o^^radovati,  opajeniti,  oh- 
znauiti,  i  t.  d.  —  b)  s  drugim  rijecima  n.  p.  obda- 
uica,  ofiista,  objednom  itd. 

6ba,  obje,  oba,  beide,  uterque,  utraque,  utrumque. 
cf.  oboje.  Ej.  fids  jobadva,  obadvije,  obadva;  obedva; 
objedvije;  obadvojiea;  obadvoje.  (/»v(H(.  Broj  oha  im-A 
oblike  kao  i  dra  u  sva  tri  roda;  za  drugi  padez  u 
rauSkom  rodu  nema  potvrde ;  tret'i  pade^  s  ostalima 
koji  su  s  njim  jednaki  objema:  objema  ocima  .  .  . 
oba  oka,  isp.  Obi.  47.  —  Ovi  trojica  carski  sinovi . . . 
otpoine  najstariji  brat  govoriti:  >>Kad  braca  moja  oha 
spavahu  a  ja  6uvah  strazu,  najedanput  azdaha  pogje 
iz  jezera  da  nas  prozdere«.  Npr.  193.  DoJavSi  do  oba 
hrata  okamenjena,  pozna  ih.  231.  Klin  klin  izbija,  a 
sjekira  oha.  Posl.  134.  Oha,  beno!  pa  ni  jednoga. 
228.  Oha  (strica)  su  me  vrlo  milovali.  Npj.  5,  8. 

obnbiiijati  se,  obabinjam  se,  v.  r.  pf.  vidi  poro- 
diti  se.  Ej.  o-babinjati  se.  vidi  i  pobabiti  se.  isp. 
babinje,  babine.  zena  se  obahinja,  porodi  se,  pobuhi 
se,  kad  rodi. 

dbabiti,  Mm,   v.  pf.   —  1)   (u   Eisuu)   zenu,  t.  j. 


obuei 


8-26  — 


ubiiiurijfti 


kad  se  porodi,  djetetu  joj  odrezati  pupak,  okiipati  ga 
i  poviti,  Hcbammenhilfe  hisien,  obstetriccm  ago.  cf. 
babiti.  Rj.  vidi  i  r.  impf.  babiC-iti.  —  Ona  (zena)  <!e 
ti  ostati  teSka,  i  kada  dosje  vrijeuie  da  rodi,  ne  zovi 
druge  babioe  da  Ai]eie  ohahi  uego  meiie.  Xpr.  213. 
—  S'^  sa  se,  reflekif.  obabiti  se.  u  Surajevtt.  Dr.  Oj. 
f^urmin.  ridi  obabiujati  se,  i  st/n.  ondje. 

obiici,  ftbagjem,  c.  pf.  (u  Dubr.)  ridi  obi<?i.  Ej. 
ob-ici,  obai-i.  ridi  postanje  i  oblike  kod  idi.  v.  impf. 
obiliiziti,  oblaziti,  obidivati,  obidovati,  ohoditi,  op- 
hoditi. 

&bad,  til.  —  1)  die  Bremse,  tahanus  (Linn.)  oes- 
trus, cf.  Strkalj.  Rj.  ridi  i  Itrk  2,  badalj  2.  —  Nit' 
ga  MjH  muhe  ni  obadi,  iiego  inu  je  pomudno  od 
gladi.  Posl.  Gl.  Kako  je  digao  rep  kao  da  ga  je  obad 
ubo.  (Kad  se  kakav  (5oek  pouese  ili  raskomada).  125. 
■ —  2)  Ne  inoz'  izet'  med  bez  pcelinju  obada.  DPosl. 
7;>  {ordje  obad  znaii  sSalac,  iSaoka).  obad,  isp.  badalj, 
badati,  bosti. 

obi\(lanjc,  n.  die  Flucht  (der  Ktih)  vor  Bremsen, 
fug  a  raccae  furiatae  ab  oestro.  Rj.  verb,  od  obadati 
se.  radiija  Jcojom  se  n.  p.  Irrava  obada. 

obitdati  se,  obiidam  se,  v.  r.  impf.  vor  Bremseti 
fliehen,  fugere  ab  oestris:  obadaju  se  goveda.  cf. 
5trkljati  se.  Rj.  vidi  i  strkati  se.  obada  se  govece 
bjegajuci  od  obada.  r.  pf.  sloL  razobadati  se.  —  A 
ono  se  obadala  goceda  oko  ku(?e.  Rj.  213b. 

obiltlriti,  obadnm,  v.  pf.  o-badriti.  kao  iieiniti  koga 
badra.  vidi  obodriti.  —  Da  bi  se  prije  . . .  pohvalom 
i  laskanjem  potrudio  da  vie  u  tome  obadri,  nego  li 
da  me  za  to  krivi  i  kudi.  Odbr.  od  ruz.  4. 

Dbndra,  obadvije,  obadva,  vidi  oba.  Rj.  vidi  i 
obedva,  obedvije,  obedva;  obje  dvije;  obadvojica; 
obadvoje.  gram.  Ovomu  se  brojii  (oba)  nalazi  dodan 
i  broj  doa,  premda  je  u  ujemu  samom  ved  to  Sto 
ovaj  drugi  znaci,  te  se  moze  cuti  i  oba  dva,  a  tada 
mijenjaju  oblike  ili  i  jedan  i  drugi:  obje  dcije,  ili 
same  drugi  a  prvi  ostaje  oba.  u.  p.  obadvjeina.  Obi. 
47.  —  Slomio  mu  bedre  obedvije.  Rj.  19b.  Sveta 
Petka  negjeijina  majka,  a  i  na  ikonama  se  ualaze 
gdjeSto  ore  obadvije.  Rj.  414b.  Glavu  joj  (azdahi) 
odsijece,  pa  usi  obadvije  odsijede  i  k  sebi  ih  u  dzep 
ostavi.  Npr.  187.  Sredni  jedu  na  obadvije  vilice.  Posl. 
293.  Obadva  su  sua  jednaka.  Prip.  bibl.  29. 

obadvji'riii'kc,  vidi  objerucke.  Ej.  adv.  obadvjeina 
rukama. 

obadvoje,  beides,  utrumque:  obadvoje  djeee,  ce- 
Ijadi,  pilida  i  t.  d.  Rj.  vidi  oboje.  oblici  se  mijenjaju 
kao  u  dvoje,  koje  ridi.  ■ —  Out  najprije  slave  obadvoje. 
Rj.  597b  (krsno  ime  i  prisluzbuj.  Opaze  je  (djevoj- 
dicu)  i  uhvate  ...  a  oni  uhvate  i  mene,  i  povedu 
obadvoje  na  brod.  Npr.  247.  Pokaze  prase  ocu  i  ma- 
teri,  i  ono  njinia  obadvoma  omili.  256.  Borika  se  oko 
bora  vila,  femerika  oko  obadroga.  Npj.  1.  259.  Dilber 
i  ugursuz.  Duva  vjetar  od  sjevera  vrlo  studeni,  a  na 
njima  pmjavdina  na  obadvoma.  1,  296.  Poglavari  su 
Srpski  kazivali  i  proglaSivali  to  obadvoje,  gje  je  koje 
bilo  potrebnije.  Danica  3,  178. 

obadviijii-a,  /.  beide,  uterque.  cf.  obojica.  Rj.  obadva 
covjeka  ili  obadva  muska  zivinceta  Hi  covjek  i  musko 
iivince.  —  Rece  Stojsa  zmaju:  n^ta  cekas  one  zma- 
jeve  .  .  .?  Hajde  ti  da  mi  udarimo  na  njih.  Zma- 
jevski  car  pristane,  i  tako  pogju  njih  dvojica  da  udare 
na  zmajeve.  Npr.  .35.  Kako  je  imao  dva  brata,  i  kako 
su  obadvojica  jedan  za  drugim  otisli  morem.  238. 
obagnjiti,  obiignjlm  (obagnjijem?)  v.  2>f.  verfaulen, 
pulrejio,  cf.  istruhliti:  Dok  su  Emki  kose  obagnjile. 
Rj.  oba-gnjiti.  izmegju  prijedloga  ob  /  glagola  gnjiti 
umetnuto  a.  vidi  i  istruhnuti.  v.  impf.  gnjiti,  gnjiliti. 
ubnjati,  jem,  v.  pf.  behccen  (z.  B.  die  Wunde), 
medeor  vulneri  incantamentis.  Rj.  o-bajati.  vidi  pre- 
bajati.  kao  bajuci  iscijeliti.  v.  impf.  bajati.  —  NosiSe 
ga  na  bajaCe,  da  ga  obaju.  Ej.  12b. 


6bnj&:ora,  f.  vidi  opajgora.  Rj.  vidi  ojdara.  kao 
bezocitica,  bezobraznica. 

obikkriti  se,  rim  se,  v.  r.  pf.  n.  p.  obakrilo  se  jelo. 
kupferig  xverden  (schiiiecken),  cupro  imbiii.  Rj.  o-ba- 
kriti  se,  kao  zaudariti  na  bakar. 

iibal,  obla,  adj.  v-ahenformig,  rund,  cylindricus, 
cf.  obao.  Rj.  obal  i  obao  (0Ri\7,,  kor.  koga  je  i  val; 
ob  je  prijedlog,  a  iza  njegova  b  otpalo  je  korijenu 
v).  Osn.  21.  —  Valut.  obal  kamen,  kao  pesnica  veliki. 
Rj.  52b.  Iskopaj  ispod  kameua...  pa  ee  ti  se  otvoriti 
obla  jedna  dzara  sa  zlatnijem  zaklopom  puna  aspri. 
Npr.  99.  Oblo  vijece  badanj.  DPosl.  87.  adv.  Cesto 
prisije  tern  ki  oblo  ije.  DPosl.  12.  Oblo  se  razlog 
govori.  87. 

Obala,  /'.  Rj.  dem.  obalica.  —  1)  das  I'fer,  ripa: 
Kraj  Morave  na  obali.  Isturila  voda  pod  obalu.  Rj. 
vidi  baer,  bair,  brijeg,  igalo,  jalija,  strana.  —  Voda 
se  razlije  preko  obalc.  Npr.  77.  Turci  daJe  pleca, 
pobjego.se  Drini  vodi  ladnoj  na  obalu.  Npj.  4,  258. 
—  2)  eine  Art  Zaun,  das  Geheye,  sepis  genus.  Rj. 
jilot  nekakicr.  —  Udari  se  kolje  (sve  dva  i  dva  jedan 
prema  drugom),  pa  se  izmegju  kolja  natrpa  granja 
kojekakva  i  trnja,  cf.^  vrzina.  Rj.  —  3J  (u  Srijemu) 
ziva  obala.  Rj.  —  Zivica,  3 1  iiva  obala.  Rj.  158b. 
Naziviciti  obalu.  Rj.  388b.  Rediua,  ziva  obala.  Rj. 
647a.  —  navala.  iiavala,  obida  (iza  b  otpalo  je  kori- 
jenu v).  Korijeni  197.  isp.  obdliti. 

obniit-a,  f.  dem.  od  obala:  Oj  bregovi,  moji  de- 
verovi !  Obalice,  mile  jetrvice!  Rj. 

1.  6baliti,  Km,  r.  pf.  rotzig  niachen,  muco  maculo. 
Rj.  o-baliti,  balama  obrljati.  v.  impf.  baliti. 

2.  obi\iiti,  &banm,  v.  pf.  niedencerfcn,  prosterno, 
cf.  oboriti.  Rj.  ob-vdliti  (iza  h  otpalo  je  korijenu  v). 
Korijeni  196.  ne  nalazi  se  pivosti  valiti,  koje  vidi. 
ridi  i  oburvati,  prevrei.  r.  impf.  obaljivati.  —  Oba- 
Ijeni  visoki  curdaci,  oburvati  duboki  podrumi,  oba- 
Ijena  demirli  kapija.  Npj.  2,  175.  Pod  earem  je  konjic 
poskocio,  i  sa  scbe  cnra  obalio.  2,  210.  Drugom  rukom 
Turcina  za  prsi,  obali  ga  u  travu  zelemi.  4,  4.  Onom 
drugom  (rukom)  za  grlo  Turcina,  obali  ga  niz  konja 
dorata.  4,  11.  I  drumovi  tvoji  zasjeceni,  obaljene  troje 
zaduzbine.  4,  313.  Onda  obale  magarca  na  zemlju. 
Danica  3,  236.  Asa  obali  idola  njezina  (materina). 
Dnev.  II.  15,  16. 

3.  obi\Iiti,  ftbalijem,  r.  pf.  vidi  obliti :  Svega  ga 
je  krvca  obalila.  Rj.  ob-liti,  pa  je  izmegju  b  i  1 
umetnuto   a.   v.    impf.   oblijevati,   oblivati,   obljevati. 

obaljivanje,  n.  das  Miederuerfen,  prostratio.  Rj. 
rerb.  od  obaljivati.  radnja  kojom  tko  obaljuje  sto. 

obaljivati,  obaljujem,  r.  impf.  niederwi^fen,  sterno. 
Rj.  vidi  obarati,  urvati.  v.  pf.  obaliti.  —  Sto  majstori 
za  dan  ga  (grada  iSkadra)  sagrade,  to  sve  vila  za  noc 
obaljuje.^py  2,  115.  Oni  vuku  ubojne  topove,  Jnjima 
naJe  obaljuju  kulc.  4,  177. 

obiXmiranje,  n.  Rj.  verb,  od  obamirati.  —  1)  stanje 
koje  bira,  kad  tko  obamirc  (pada  u  nesrijest),  (das 
Fallen  in  OLinmacht,  subita  animae  defectio.  Rj.).  — 
2J  stanje  koje  biva,  kad  obamire  n.  p.  kuca  (u  Dal- 
maciji,  das  Aussterben,  extinetio.  Rj.). 

obamirati,  rem,  v.  impf.  Rj.  ob(a)-mirati,  izmegju 
b  i  m  umetnuto  a.  ridi  obumirati.  v.  pf.  obamrjeti. 
obumrijeti.  —  1)  in  Ohnmacht  fallen,  animo  linquor, 
animus  me  deficit.  Rj.  M  nesrijest  padati.  —  U  to 
de  vrijeme  obumirati  lijepe  djevojke  i  mladici  od 
zegji.  Amos.  8,  13.  Sunce  stade  zeii  Jonu  po  glavi 
tako  da  obamirase.  Jona  4,  8.  —  2)  (u  Dalm.)  aus- 
sterben, extingui.  Rj.  kad  svi  redom  malo  po  malo 
odmiru. 

obauirijcti,  fibamrem,  ("obamr'o,  obamfla),  v.  pf.  Rj. 
ob(a)-mrijeti,  vidi  obumrijeti.  r.  impf.  obamirati.  — 
1)  in  Ohnmacht  fallen,  animo  linquor,  animus  me 
relinquit.  Rj.  u  nesrijest  pasti,  obeznaniti  se,  one- 
svjesnutl.  —  U  njemu  obamrije  srce  njegovo,  i  on 
posta  kao  kamen.  fcJam.  I.  25,  37.  yinovi  tvoji  obamrli 


obitii^aTiti 


—  827 


nbnvijof^titi 


le2e  po  krajevima  svijeh  ulica.  Is.  51,  20.  —  2)  (u 
Dalm.)  aussterben,  extingui:  obamrla  kuca,  obararli 
svi.  Rj.  ridi  izumrijeti.  lead  svi  redom,  mulo  po  nxdo 
jiomru. 

Abangariti,  vim,  v.  pf.  vidi  ohromiti.  Rj.  o-ban- 
jraviti,  postati  hangav  (hrom). 

ubaiijati,  njam,  v.  pf.  vidi  okupati :  Oua  ce  me 
lepo  ohanjuti.  Rj.  o-banjati.  v.  impf  banjati  (ae). 
(ibao,  obla,  adj.  vidi  obal.  Rj. 
obiipeti,  ftbapnem,  v.  pf.  timspannen,  cingere:-o\>a.- 
pela  se  haljina  oko  njesra,  ne  vaija  kad  se  baljina 
obapne;  obapeta  haljina.  Rj.  ob(a)-peti.  r.  im)>f-  oba- 
piiijati.  —  Tako  je  u  rijeci  (»«>Koa  slovo  o  ohnpdo  oko 
slova  «.  t>tar.  1,  92. 

obiXpinjiinj*',  «.  das  Vmspannen,  ciiutio.  Rj.  vcrh. 
od  obapinjati.  radnja  kojoni  tlco  ohupinje  sto  (oko 
iega). 

obiYpiiijati,  ujem,  v.  impf.  uiiispduuen,  cingo.  Rj. 
ob(a)-piDJati,  Uo  oko  cega.  v.  impf.  prosii  peti 
(penjem),  penjati.  v.  pf.  obapeti. 

Sbara,  f.  (u  Risnu)  svaka  zelen  koja  se  iiz  post 
obarena  jede  8  iiljem,  gehrilhtes  Gemiise,  olus  aqua 
ferventi  perfusum.  Rj.  ob(v)ara.  isp.  obariti. 

obi\raea,  f.  da.i  Ziingelclien  (am  Geuxhr),  der 
Schneller,  lingula  teli,  cf.  makalj,  otponae.  Rj.  u  puike. 
vidi  i  micanik.  Obarai'a,  od  glagola  obsirati.  isp.  Osn. 
349.  —  Branik,  1)  u  puJke  odozdo  5to  pokriva  oba- 
raiu.  Rj.  39b.  rijeci  s  takim  nast.  kod  cjepaca. 

obArfinjo,  n.  das  Kiederuerfen,  prostratio.  Yiyverb. 
od  obarati.  radnja  kojom  iko  obara  Ho. 

obiirati,  6barani,  v.  impf.  niederuerfen,  prostervo. 
Rj.  ob-arati.  f.  impf .  prosti  orixi.  I'/rfi  obaljivati,  iirvati 
V.  pf.  oboriti.  —  Strocati,  pusku  praznu  zapinjati  pa 
obarati.  Rj.  847b.  Tugju  kucu  dize,  a  svoju  obnra. 
Posl.  322.  Cme  oci  u  zemlju  obara.  Npj.  1,  477.  Vide, 
da  Srbi  is  topova  oharaju  i  pale  kuce.  Dauica  3, 
186.  Dva  pivaju,  a  dva  otpivaju,  po  cetiri  oganj  oba- 
raju.  HNpj.  4,  614.  Za  Sto  obaratc  srce  sinovima 
Izrailje\njem  da  ne  prijegju  ii  zemlju  koju  ira  je  dao 
Gospod?  Mojs.  IV.  32,  7.  Koji  namjeru  opakih  obara. 
Jov  5,  13.  Nema  pravo  Raci  5to  ka^e  da  .  .  .  Ensjel 
pravedno  ga  obara.  DM.  231.  Nju  (misao)  jo5  osobito 
obara  to  5to  takih  rijeci  ima  i  zenskoga  roda.  Rad 
2B,  61.  sa  se,  pass.:  Ali  se  laj  rn^Zog,  koji  se  uzimao 
iz  istorije,  obarao  drugim,  takogje  istorijskim.  Dioba  4. 
obilriti,  ftbarim,  v.  pf.  absiedeti,  elixo.  Rj.  ob-(  vlariti, 
Icao  politi  vrelom  vodom,  Hi  prokuhati  xi  vreloj  rodi. 
V.  impf.  obarivati.  —  U  Dubrovniku  se  kuke  obare 
pa  se  hladne  jedu  s  uljem  i  ootom  ili  limunom.  Rj. 
312a.  Naoparno,  5to  uije  zacinjeuo,  n.  p.  kao  ubarcno 
zelje.  Rj.  399b.  Obari  juje  na  umak.  Rj.  780b  sa  se, 
pass.:  Drob  .se  sa  dzigericom  obari  pa  se  poslije  sitno 
isjeca.  Rj.  619b. 

obarirnuje,  «.  das  Absieden,  elixatura.  Rj.  verb, 
od  obarivati.  radnja  kojom  tko  obaruje  sto. 

ubarivati,  obarujem,  v.  impf.  absieden,  elixo.  Rj. 
ob-(v)arivati,  kao  vrelom  vodom  poljevati.  v.  pf.  obariti. 
V.  impf.  prosti  variti. 

ob^sipaiij<>,  n.  das  Beschittten,  circumfusio.  Rj. 
verb,  od  obasipati.  radnja  kojom  tko  obasipa  sto. 

obi\sipati,  pam  (pljem),  r.  impf.  beschittten,  cir- 
cumfundo.  Rj.  ob(a)-sipati.  vidi  opsipati.  v.  pf.  obasuti, 
opsuti. 

ob^sjati,  sjam,  v.  pf.  bescheinen,  collustro.  Rj. 
ob(a)-8Jati.  v.  impf.  obasjavati.  —  1)  Fala  mi  ti, 
desna  rukol  desnicu  ti  cvetkom  cvala,  jarkim  suncem 
obusjala.  Npj.  1,  147  (neprelazno.  isp.  nise  obasjati 
se).  Sjaju  mu  se  toke  kroz  brkove,  kano  mjesec  od 
petnaest  dana  kad  obasja  kroz  jelove  grane.  3,  155. 
Svu  noc  sjala  sjajna  mjesecina,  obasjala  zelenu  liradu. 
Here.  1.  O  tako  ti  moje  sunce  zarko!  Jesi  V  Kostu 
dvore  obasjalo?  Kov.  60.  Dniga  (zrna)  padoie  na 
kamenita  mjesta  .  .  .  i  kad  obasja  sunce,  povenuse. 
Mat.  13,  6.  Da  te  obasja  Gospod  licem  svojim  i  bude 


ti  milostiv !  Mojs.  IV.  6,  25.  Slava  Gospodnja  obasja 
te.  Is.  60,  1.  —  2)  sa  se,  rejleks.  ili  pass.:  Ti  izvadi 
ovaj  noz  i  put  sunca  okreni  da  se  obasja  livadu. 
Npr.  121. 

obasjiivanje,  w.  das  Bescheinen,  collustratio.  Rj. 
verb,  od  obasjavati.  radnja  kojom  n.  p.  sunce  obasjava 
zemlju. 

obasjiivati,  ob.lsjavam,  v.  impf.  bescheinen,  collustro. 
Rj.  ob(a)-sjavati,  r.  impf.  prosti  sijati,  sjati,  sjajati  se. 
r.  pf.  obasjati.  —  Sad  se  mijcnja  na  njoj  (na  zemlji) 
dan  i  no(5,  a  tQ  cini  sunce,  koje  je  obasjava.  Priprava 
2.  On  zapovijeda  svome  suncu,  te  obasjava  i  zle  i 
dobrc.  JIat.  5,  45.  Ne  ce  trebati  ni  vidjela  suniSanoga, 
jer  ce  ih  obasjavati  Gospod  Bog.  Otkriv.  22,  5.  Je 
li  ti  milo  da  .  .  .  savjet  bezboznicki  obasjaras  ?  Jov. 
10,  3.  Boze!  obasjavaj  nas  licem  svojim.  Ps.  67,  1. 
Ta  stvar  obasjava  politicku  istoriju.  Vid.  d.  1862,  18. 
ftbasriiii,  adj.  n.  p.  iovjek,  (scherzhaft)  mit  ihm 
ist  nicht  zu  spassen,  cui  nan  impune  illudas.  Rj. 
part.  pass,  od  obasrati  (ob(aVsrati)  rijee  nepristojna, 
kaze  se  u  sali  za  covjeka,  koji  ne  zna  mnogo  za  salu. 
isp.  Na  kratko  nasaajen. 

obikstiriinje,  n.  verb,  od  obaatirati.  radnja  kojom 
tko  ohastire  sto. 

obi\stirati,  obastirem,  v.  impf  ob{aVstirati.  v.  pf 
obastrijeti.  —  Ne  bilo  dana  u  koji  se  rodih  .  .  .  Mrak 
ga  zaprznio  i  sjen  smrtni,  oblak  ga  obastirao,  bio 
strasan  kao  najgori  dani!  Jov  3,  5. 

obfistrijcti,  dbastrem  (obastr'o,  obastfla)  v.  pf.um- 
breiten,  consterno.  Rj.  ob(a)-9tr)jeti.  v.  impf.  obastirati. 
oblike  vidi  kod  nastrijeti.  —  Kako  obastrije  Gospod 
nblakom  u  gnjevu  svom  kicr  Sionsku !  Plafi  2,  1. 

obilsiiti,6baspem,(obasuo,obasula)  v.pf.  beschutten, 
per f undo.  Rj.  ob(a)-suti.  vidi  opsuti.  r.  impf.  obasipati. 
—  I  na  konju  Rosandu  gjevojku  obasutu  mrezom  od 
bisera.  Npj.  2,  583. 

6basav,  5basva,  to.  nekako  mjesto  na  gadama:  Na 
obasvii  mladi  barjaktari.  Rj.  gdje  je  sto  opsiveno.  isp. 
sav,  poSav  (od  §iti,  poSiti). 

obaska,  vidi  baJka.  Rj.  adv.  vidi  i  pobaSka,  abge- 
sondert,  separatim.  Rj.  510b.  isp.  osobito  2,  napose, 
posebe,  za  se.  suprotno  zajedno.  —  Onda  ih  posadi 
i  sam  sjede  obaska.  jer  Misirci  ne  smijahu  s  Jevre- 
jima  zajedno  jesti.  Prip.  bibl.  32. 

obatAliti,  obatalim,  v.  pf  vericiisten,  depopulor. 
cf  opusto.siti.  Rj.  o-bataliti.  vidi  i  opustiti.  i  prosti 
je  bataliti  v.  pf. :  v.  impf.  bataljivati.  —  Vnica  lava 
iz  Vezuva,  kako  je  prekrasne  zemlje  opustoSila  i  oba- 
talila!  Priprava  24. 

obaTfesti,  obavfedem,  v.  pf.  ob(a1-vesti.  vidi  obyfesti. 
V.  impf.  obvoditi.  prosti  vesti,  vedem  (koje  vidi)  ne 
dolazi.  —  brnjica  .  .  .  kolut  .  .  .  obodac  (u  kom  je 
ista  misao,  t.  j.  obuveden  je  i  njim  je  5to  obavedeno). 
Danicid,  ARj.  664b. 

obav^zati  se,  obavezem  se,  r.  r.  pf.  sich  anhiingen 
an  eincn  (mit  Bitten),  adhaeresco  alicui  precibus.  Rj. 
ob(a)-vezati  se.  vidi  navezati  se,  objekoliti  se,  oblije- 
koliti  se  oko  koga,  navrsti  se  oko  koga,  kao  zaoku- 
piti  koga,  n.  p.  moleci  ga  za  sto. 

obavijanje,  »;.  das  Umn-ickeln.  circumligatio.  Rj. 
verb,  od  obavijati.  radnja  kojom  tko  obavija  sto.  vidi 
obvijanje. 

obavijati,  obavljam,  v.  impf.  umivickeln,circum- 
ligo.  Rj.  ob(a)-vijati,  sto  oko  cega,  ili  sto  cim.  vidi 
obvijati.  ovijati.  v.  pf.  obaviti,  obviti. 

obavij^stiti,  ob.ivijestlm,  v.  pf  koga,  einem  be- 
greitUch  machen,  docco,  rem  facio  perspicuam:  Ne 
bi  ga  obavijestio  tovar  oraha.  Rj.  ob(a)-vijestiti  koga, 
Hciniti  da  zna,  ruzumije  sto.  vidi  oavijestiti,  uba- 
vijestiti,  orazumiti.  v.  i'm^i/'.  obavjeScivati.  —  Vi  samo 
na  ovaj  nacin  mozete  vase  sudije  obavijestiti:  svaki 
od  vas  redom  da  pripovjedi  .  .  .  Danica  2,  127.  A 
ko  ne  razumije  ni  po  ovome,  onoga  Bog  neka  oba- 
vijesti!  Pis.  52.  Tada  obavijestite  sinove  svoje,  i  recite 


obarit 


—  828 


obecavati 


im :  suhim  prijegjc  Izniilj  j>reko  ovoga  Jordana.  Is. 
Xav.  4,  22.  V  <}einu  sam  pogrije.<io,  ubarijeMitc  me. 
.lov  a,  24. 

ftbavTf,  f.  n.  p.  cdje  se  obavila  voda  oko  zemlje 
ili  put  oko  brda,  die  Kriimmung,  curvume)!.  Rj.  I'idi 
okuc,  okiika,  zavojnica. 

obiiviti,  ^bavijeIll,  c.  pf.  umtrickeln,  circumligo. 
Rj.  obiaVviti,  Mo  oko  vega,  ili  Ho  cim.  vidi  obviti. 
V.  impf.  obavijati.  —  1)  Tako  su  knijere  svoje  .  .  . 
i^oekti  oko  rriitu  ohavili.  Npr.  V.)r>.  Uze.5e  tijelo  Isu- 
sovo,  i  ohavise  gu  plutnoin  s  mirisima.  Jov.  IfK  40. 
—  2)  sa  se,  reflek^.  Hi  pasK.  Obavit,  gdje  .se  obiivilu 
voda  oko  zemlje  ili  put  oko  brda.  Rj.  42(5a.  Koji  do- 
uese  lanac  da  se  devet  puta  ohavije  oko  nase  ku'v, 
ouoga  ou  zeuiti.  Xpr.  t)2. 

obavjeseivanje,  n.  verb,  od  obavjeScivati.  radnjn 
kojom  Iko  nj:(ivjes<'nje  koga. 

obavjesi-ivati,  obavj&Seujem,  r.  impf.  ob(a)-vje5<5i- 
vati  koga,  ciniti  da  sua,  rnznmije  sto.  vidi  orazu- 
mljivati.  v.  pf.  obavijestiti,  oavijestiti.  —  Orazumlji- 
vati,  V.  impf.  vidi  obarjescivdti.  Rj.  467a. 

obiivreti,  obavrim,  v.pf.  ansieden, paulxim  decoquo. 
Rj.  obtal-vreti  (m(do).  r.  impf.  vreti  (vrT). 
obiiziraiijo,  n.  vidi  obzirauje.  Rj. 
ub.'izirati  se,  obazirem  se,  vidi  obziiati  .se.  Rj.  v. 
r.  impf.  ob(aVzirati  se.  vidi  i  ozirati  se,  osvrtati  se. 
r.  /)/'.  obazreti  se.  —  kako  se  taj  glcigol  uzima  u 
recenicu,  vidi  primjere  kod  obazreti  se. 

obiiznati,  znam,  v.  pf.  in  Kenntniss  bringen,  er- 
ftthren,  comperior,  cf.  doznati,  saznati:  E  nijesu  oba- 
zuali  Turci.  Rj.  ob(a)-znati.  r,  impf.  slo:.  isp.  dozna- 
vati.  —  Jedno  jutro  nesredom  pogje  joj  muz  u  lov. . . 
carica  obuzna  da  je  ou  otiJao  u  lov.  Spr.  215.  su  se. 
jntss:  Sve  .se  iiaSe  obuznase.  Posl.  281. 

obAzroti  so,  bbazrem  se,  v.  r.  pf.  umhlicken,  sicJi 
umsehen,  respicio.  Rj.  ob(a)-zreti  se.  viai  ozreti  se, 
osvrnuti  se.  v.  impf.  obazirati  se.  prosti  zreti  (koje 
vidi)  ne  nahtzi  se.  —  Ode  bezobzirke,  t.  j.  tako  brzo 
da  se  nije  im'ao  kad  obazreti.  Rj.  20b.  Jo.^  jedan  put 
ohazre  se  oko  sehe,  kad  ali  onaj  matori  pas  do5ao. 
Npr.  14.  Ali  nemoj  da  se  obazres  za  sobom  bez  svoga 
cuda.  231.  Ohazri  se  s  de'^na  na  lijevo,  pa  pogledaj 
onog  ihtijara.  Npj.  3.  .")45.  Tad'  se  Turcin  nafrag 
obazreo.  4,  li)2.  Kad  s'  Milo.^u  vede  dodijalo,  on  s' 
obazre  na  aba  ramena,  'vako  rece  dvije,  tri  rijeci.  4, 
230.  Na  vranca  se  TurOiu  obazrio.  4,  412.  Obazrev 
se  i  tamo  i  amo,  kad  vidje  da  nema  uikoga,  ubi 
Misirca.  Mojs.  II.  2.  12.  Da  .se  obazreo  po  srp^koj 
knjizevnosti.  CiPX.  12. 

ubdaii,  vidi  dauju.  Rj.  ob  dau,  vidi  kod  ob  1. 
ub(laili(-a,  /'.  inncrludb  eines  Tages,  per  diem:  ku- 
vati  pregju  na  obdanicu,  t.  j.  u  jutru  podeti,  pa  onaj 
dan  svr.Siti;  idi  kuda  na  obdanicu  (a  ne  na  konak). 
Rj.  isp.  obdan.  —  Ako  bi  ovaki  covjek  bio  iz  daleka, 
da  ne  moze  na  obdanicu  do(!i  i  posao  svoj  svrSiti,  on 
je  mogao  kod  .sovjetnika  za  badava  baviti  se  neko- 
liko  dana.  Sovj.  9. 

obdiiriti,  ^bdarlm,  v.  pif-  beschenken,  dono.  Rj.  ob- 
dariti.  ne  ntdazi  se  kao  prost  glagol;  vidi  dariti.  isp. 
nadariti.  i'.  impf.  obdarivati.  —  Neka  dogje  da  ga 
car  obduri  velikijem  daroni.  Npr.  192.  Obdari  me, 
moj  cestiti  care!  olidari  me,  stavi  me  za  knjaza.  Npj. 
5,  32.  Nego  mejejoi  i  bogato  obdario.  Npj.'  1,  hXII. 
Primi  dar  moi ;  jer  me  je  ohilato  obdario  Bojj.  Mois. 
I.  33,  11.  , 

obdarivaiije,  n.  das  Beschenken,  donatio.  Rj.  verb, 
od  darivati.  radrtja  kojom  tko  obdaruje  koga. 

obdarivati,  obdarujem,  v.  impf.  beschenken,  dono. 
Rj.  ob-darivati.  i  prosti  je  darivati  v.  impf.;  v.  pf. 
obdariti.  —  Obicno  je.  da  svi  narodi  obdaruju  one 
Ijude,  koji  njihovu  vjeru  prime.  Danica  3,  237. 

obdfiati,  'am,  V.  pf.  vidi  odrzati.  Rj.  ob-drzati. 
V.  impf.  obdrzavali.  —   .sa   se,  ^ja.s.s.;  A  oboje  brata 


i  sestrieu  da  zazigjeS  kuli  u  temelja,  tako  <'c  se  temelj 
obdrzati.  Xpj.  2,  116. 

obdrzilranjc,  n.  vidi  odrzavanje.  Rj. 

obdrziivati,  obdi-ziivam,  vidi  odrzavati.  Rj.  v.  impf. 
ob-drzavati.  v.  pf.  ob-drzavati. 

obdiiifa,  f.  i  oduga,  ob-duga,  o-duga.  ridi  pocek, 
prioek  1,  veresija,  vjera  4.  kad  se  sto  kiipi  pa  se  ne 
plati  odmah  nego  poslije  najednom,  ili  se  pomalo  is- 
plarhije,  kaze  se:  kupio  sam  na  obdugu,  rjegje:  na 
odugu,  t.  j.  da  se  poslije  oduzim.  —  Bi  1'  mi  dao 
na  obdugu  doru  ?  Ibro  Karabegovid  .3.  Rp. 

ubdnlja,  /'.  (u  prim.,  u  Imoskome  trka  4)  ono  Sto 
se  da  ODome  koji  utede  na  trku,  Wettlaufpreis,  prae- 
mium  CHrricnli.  Rj.  I  on  mece  veliku  obdiilju,  prvom 
konju  Turkinju  divojku.  HNpj.  4,  143.  Sad  sam  vrlo 
koHJa  zamorio  .  .  .  kako  mi  je  bio  na  ohdulji.  Tri  su 
bana  metnuli  obdulju,   svaki   metno  stotinu  dukata. 

4,  425.  Da  goluba  svcdcm  na  obdulju,  da  kusaju  ate 
na  obdulji  .  .  .  Uteko  mi  golub  na  ohdulji.  4,  426 
(golub  konj).  Izvode  se  ati  pod  Kanizu,  da  obdulju 
trhi  pod  Kanizom.  4,  445.  rijeci  s  takvim  nasi,  kod 
bakulja. 

obdi'lljas,  obdulj.'isa,  m.  konj  brz  za  obdulju,  koji 
je  kadar  uteci  na  trku:  Ko  god  ima  konja  obdu- 
Ijasa,  ko  imade  brza  za  obdulju  . . .  Snimaju  se  ati  ob- 
duljasi.  HNpj.  4,  146.  —  za  nast.  isp.  brada§. 

1.  obceiti,  6becim,  i\  pf.  vidi  raspeciti.  Rj.  dijete. 
vidi  i  razbluditi,  razmaziti.  —  ob-ip)efiti.  iza  b  ot- 
pulo  p.  I',  impf.  peciti  (maziti). 

2.  obt'citi,  (ibecim,  r.  pf.  o-beciti  oci.  vidi  izbe- 
citi ;  V.  impf.  befiti.  —  Obecili  oci  na  biljardu.  Npj. 

5,  22.  Vezir  Skadarski  obecio  0(:i  na  Hasniku.  5,  484. 
obeciliije,  n.das  Versprechen,promissum:  Ohecanje 

je  ludome  radost.  Rj.  rerli.  od  obecati.  djelo  kojim 
se  sto  obeca.  takva  -verb,  supst.  kod  dopuStenje.  — 
Ohecanje  je  duznost.  Posl.  228.  Ako  mi  dobijete  od 
G.  Hadzica  dopustenje  i  ohecanje  da  se  ne  (5e  srditi. 
Odg.  na  ut.  1.  Turcima  .  .  .  dopusti  se  da  idu  u  Tursku 
.s  oheca)ijem  da  za  godinu  dana  ne  (5e  vojevati  pro- 
tiva  Rusa.  Sovj.  44.  Ali  on  ovoga  oheeanja  svojega 
ne  ispuni.  73.  Car  Pavle  umro  i  ovo  se  njegovo  ohe- 
canje prekine.  2itije  12.  Propade  vjera,  i  pokvari  se 
ohecanje.  Rim.  4,  14  (abolita  est  promissio;  die  Ver- 
heissmig  aufgeltoben).  Da  ohecanje  tvrdo  ostane  svemn 
sjemenu.  4,  16.  Da  utvrdi  ohecanje  ocevima.  15,  4. 
Izvrsicu  oheeanja  .ivoja  Gospodu  pred  svijem  na- 
rodom  ujegovijem.  Ps.  116.  14. 

obtii'ati,  dfim,  vidi  obredi.  Rj.  v.  pf.  ob-(v)e(5ati: 
ob-vjetati  {drugoj  poll  osnova  u  KliTl.  govor),  mjesto 
t.  dolazi  e:  obvetati,  ob-(v)etati,  obecati.  isp.  Korijeni 
206.  vidi  i  vijetati.  v.  impf.  obecavati.  —  1)  Dozovu 
jednu  vjesticu,  i  obecaju  joj  sve  Sto  imaju.  Npr.  112. 
Nego  mu  obeca  seer  za  zenu.  122.  Ne  bi  li  se  on 
s  njome  vjencao,  kako  mu  je  od  nje  roditelja  ohe- 
cano  bilo.  251.  Ohecato  kao  dato.  (Za  onoga  koji  je 
obedao).  Posl.  228.  Jevangjelje  Bozije,  koje  Bog  na- 
prijed  obeca  preko  proroka  svojijeh.  Rim.  1,  2.  — 
2)  sa  se,  refteks.  znaienje  kao  hez  se,  pod  1 :  Babetina 
koja  im  se  obeca  da  ce  ubvatiti  i  doznati  kako  ou 
jabuku  safiuva.  Npr.  16.  Car  ga  primi  i  obeca  mu  se 
da  ce  mu  dati.  39.  Obeda  joj  da  6e  je  vjen(5ati  .  .  . 
i  ona  mu  se  obeca  da  bode.  260.  Smederevci  .  .  .  obe- 
caju se,  da  ce  oni  u  napredak  sjediti  s  mirom  od 
Srba.  Danica  3,  18(). 

obctiUaiije,  n.  vidi  obricanje.  Rj.  —  S(> pri  svemu 
ohecavaiiju  Njibove  Svetlosti  nekako  mi  ova  molba 
ostane  ouda  neispunjena.  Xpj."  4,  XIII. 

obetilvati,  obfcravam,  vidi  obricati.  Rj.  v.  impf. 
posianje  vidi  kod  obedati.  v.  pf.  obedati,  vijetati.  — 
1)  Seer  ga  poSlje  da  spava  obecavajuci  da  <!e  ona 
sve  to  uciniti.  N^pr.  106.  Zlatna  brda  obecavati.  Posl. 
91.  Obecava  mu  mazuo  i  prazno.  (Kad  ko  koga  vara 
lijepim  rijecima).  228.  Stane  ga  nagovarati.  obecava- 
juci mu  novce  i  drugo  mlogo  kojefta.  Milo5  175.  — 


obodva 


899  — 


ohieaj 


2)  sa  se,  reflekx.  rirli  obrieati  se.  ixp.  obecuti  se.  — 
Da  s;a  jopet  k  sehi  priiiii  .  .  .  ohecavajitci  se  da  ce 
iinaprijed  lioljii  piimet  iiniiti.  Npr.  248.  Kao  5to  se 
pristoji  zenama  koje  tic  oheritruju  2>ohoznosti.  Tim. 
I.  '2,  10  (pruviittciifef!  pictiitcm). 

obodvri.'obcdvijo,  "ibedva.  lii  Dubr.)  I'/rfj  obadva.  Rj. 

ob('ii!i;j('liit-iti,  (nm,  v.pf.  herait.<ic}ieii{(lureh  Schlaf- 
l:ni\i1cr).  chriuiii  facere  (licrhin  Kupiferin),  rf.  oben- 
grjiti :  Dok  je  Irii  uhoujjeluciu.  Rj.  o-bensrjehuati,  ben- 
gjelukoni  opiii  koija.  —  Oarica  obenyjelui^i  curu  .  .  . 
Car  kako  learne  u  posteljii,  on  se  zanese  i  kao  mrtav 
utiSa  se  .  .  .  niti  Sto  vidi  ni  iuje.  Npr.  58. 

obciijrjiti,  srjim,  v.  pf.  r/fZ/ obensrjehR-iti:  A  u  vino 
svake  beiifcjebike,  ohemjjio  Ljuticu  Bogdana.  Rj. 
o-bengjiti,  beiii/jdnlcom  opojiti  koga. 

1.  ObiT,  "obera,  in.  (loc.  obferu)  der  Kamm  (des 
Hahns),  crista,  cf.  uhor,  hober.  Rj.  crveno  memto  u 
kokota  na  glavL  vidi  i  kresta,  huhor.  —  ober  mj. 
hober,  »<  krajerima  ydje  se  glan  h  u  f/ororii  ne  iiije. 
rijeii  s  takvim  was*,  kod  cemer. 

2.  dbcr,  n  (idjckojim  rijeiimn,  n.  p.  oberbaSa,  Nje- 
7)iacka  rijel'  ober.  vidi  obor. 

6bcrbac,  cf.  kundrac.  Rj. 

6borbn.>ia,  m.  (ii  Hrv.)  Anfiiltrer  der  Sereiuner, 
dit.v  -.''}•/  Serezani.  Rj.  ober-baia,  is}].  2  ober,  b.asa: 
.itarjesina  serezanxki.  —  >Serci;ani  su  kao  pandiiri  .  .  . 
Njihove  starjesine  zovu  ae  oherbase.  Rj.  836b. 

oberbcriti,  run,  v.  pf.  vidi  obrijati:  On  primace 
mlanjabna  berbera,  da  mu  crnu  oberberi  bradti.  Rj. 
o-berberiti.  i:  impf.  berljeriti. 

obi^rjan,  oberjdna,  m.  u  zagoneci.  Rj.  —  Otud  ide 
petorona  vojska,  uhvatise  oberjana  bana.  njim  udriSe 
o  smrdljiva  vrata.  Rj.  4y7a.  odijoiictljaj :  Kad  se  ko 
usekne  (po  tout  je  oberjan  no$). 

obcrkiiez,  m.  ober-knez,  isp.  2  ober,  kncz.  vidi 
oborknez.  —  Da  BliloS  Imde  i  u  napredak  prvi  oJier- 
knez  u  narodu.  Milos  142. 

obcsi'liti,  ob&selTm,  (,'.  pf.  Rj.  ol)-(v)eseliti.  vidi 
oveseliti,  razveseliti,  obradovati.  v.  impf.  veseliti.  — 
/.  1)  vidi  obradovati :  PoslatJu  te  na  tragove  majci, 
da  staricu  obcKelim  majku.  Rj.  Obeseli  duhi  shige 
svojega  (Gospode!).  Ps.  86,  4. —  2)  (n  Booi)  svijccii, 
t.  j.  ugasiti  je,  anslOsche)!,  c.rfinf)uo.  rf.  utjcsiti.  Rj. 
—  II.  -fa  se,  rejlclcs.  vidi  obradovati  se :  <  )n  se  vrlo 
junak  olieseli.  Rj.  (tbcxeli  se  jcdno  dnijioinc,  pa  mu 
gjevojka  rece.  Xpr.  94.  K.ad  se  gjetii'  rodi,  i  ligle  se 
na  ku<;i  obc.iele.  i'osl.  12(1.  Na  nebesa  poletjela,  n.agje 
vrata  otvoreiia,  dusa  .s'  j.adna  olwscli.  Here.  .S22. 

obcstijati,  jam,  v.  pf.  (u  Risnu)  postati  kao  /)c.s- 
fija,  marvinee,  zaliidjeti,  rerriickt  trcrden,  mente  cnpi. 
Rj.  o-be.stijati.  vidi  i  poludjeti.  v.  impf.  bestijati. 

obi'strviti,  obfestrvTm,  v.  pf.  Rj.  o-l)e(z)-strviti.  — 
1)  koga,  zu  Gritnde  richten,  pcrdo.  Rj.  upropaMiti 
ga,  da  mn  se  ne  riiirjjc  ni  strv:  Poenn  joj  o  glavi  ra- 
diti  1  domiSljati  se  kako  ce  je  obestrviti.  Npr.  112. 
Tvoja  mati  .  .  .  moju  lijepu  gjecu  neggje  obestrviUt. 
235.  —  2)  nil  se,  relleks.  (u  C.  G.)  propasti  bez  strva, 
untergehen,  iimkommcn  (ohne  Spur),  p)ereo.  Rj. 

obeiiKiti,  5Im,  v.  pf.  n.  p.  iglu,  das  Oehr  an  der 
Nadel  beschddigen ,  obntrno  aut  dextruo  foramen 
acua.  Rj.  o-be(z)-usiti  (iza  eotpaloje  z.  Korijeni  25), 
ostetifi  usi  n.  p.  igli.  vidi  obnsiti. 

obezaflilvifi,  obfezglavlm,  r.  pf.  o-bez-glaviti,  ostati 
bez  glare:  Vas  KoIaSin  nbezglari  listom.  Npj.  4,  322. 
i  sa  se,  refleks.  znnceiije  koje  u  glagola  i  bez  se: 
Kad  se  earstvo  obezglavi  .  .  .  BalSid  osvoji  neSto  pri- 
morja.  DM.  234. 

obi'zmatit'iti  so,  elm  se,  r.  r.  pf.  koSniea  se  obez- 
niaticila,  t.  j.  izgubila  maticu,  Bienenkonigin  verlieren, 
duce  privari  (de  apibiis).  Rj.  o-bez-matiOiti  se.  r.  impf. 
bezmatiCiti  se. 

ob(>zii:liiiti  sc,  obfeznamm  se,  v.  r.  pf.  in  Ohnmacht 
fallen,  deficio.  Rj.  o-be(z)-znaniti  se.  vidi  obneznaniti 
ae,   dot^i    n    bevut,   ubevutiti    se,    obnesvjesniiti,   one- 


svjesn\iti,  past!  u  nesvije.st.  isp.  neziian.  —  Kad  je 
carev  sin  ngleda,  on  xc  gotovo  oheznani  od  radosii. 
Npr.  130.  Devojka  iza  velikoga  straha  cisto  xe  obe- 
znani.  134.  Obcznani  s'  Malesija  Ijuta,  te  obrnu  uz 
loninu  Riidinn.  Npj.  4,  114. 

obez^hraziti.  zim,  v.  pf.  Rj.  o-bez-obraziti.  postal i 
bemhrazav,  lie:  obraza,  bez  stida  i  bez  pastcnju.  keiiic 
Scliam  mchr  liidien,  imdorem.  posnisse,  cf.  oliezoeiti. 
Rj.  —  Mettiuti  obraz  pod  noge.  (Ohezobraziti).  Posl. 
178.  U  dobra  domaciiia  gnsti  r.azblugjeni.  (Obezribrazc 
kad  ini  se  dopusti  da  rine  sta  Iinee).  327.  I'odgovarao 
je  n.  p.  Cincar-.Ianka,  koji  je  tako  bio  obezohrazio  i 
osilio  da  je  opijackao  .Takovljevii  zenii.  Sovj.  14. 

obi'zofiti.  ('■'im.  v.  pf.  vidi  obezobrazili.  Rj.  o-bez- 
oi'iti,  postati  bezncan.  vidi  iizliezoeiti  se. 

ulx'zordzati,  zam,  r.  pf.  o-bcz-oruzati  koga.  oruzjc 
mu  uzeti ;  enliraffncn,  exarmare,  dearmare.  vidi  raz- 
ornzati.  .si/;)i-of»o  naonizati.  — •  Uskoke...  obezoriizaju. 
Mil.  182. 

obeziiiiiiti,  mini.  v.  pf.  Rj.  o-beznmiti,  ncinitikoga 
bezumna.  v.  impf.  bezumiti,  obezumljivati.  —  1)  iic- 
thoren,  decipio,  induco:  Ja  eu  agi  na  Mleticak  pot'i. 
ja  (u  agii  obezumit'  ongjen.  Rj.  vidi  izbezumiti.  izu- 
miti;  zaluditi.  —  2)  sa  se,  refleks.  Hi  pass,  sicli  he- 
fhbren  lassoi,  decipior.  Rj.  vidi  izbeznmiti  se,  izumiti 
se.  ■ —  Do(?i  6c  i  od  gospodara  gospodar  i  ukorice  toga 
slugu  §to  se  obesiimi  te  i  njega  htjede  popravljali. 
Rat  6. 

oboziiiiiljivaiijo,  v.  wri*.  orf  obezumljivati  radnja 
kojom  tki)  ohczumljajc  koga. 

oboziiiiiljivati,  obezfimljujem,  v.  impf.  vidi  bezu- 
miti, varati,  zavaravati.  v.  pf.  obezumiti.  —  On  dovodi 
savjetnike  u  ludilo,  i  sudije  oheziimljnje.  Jov  12,  17. 
Nasiije  obezumljuje  mudroga,  i  poklon  izopaeiije  sree. 
Prop.  7,  7. 

dbifa,  /'.  (u  Ban.  i  u  Branie.)  vidi  jiifka.  Rj.  gen. 
pi.  i^bgi.  vidi  /  jupka,  Ijupka,  kora  3.  razvijeno  tije^to. 
—  Pita  ima  razlit'nijeh  .  .  .  druge  su  od  prostrtijeh 
po  tepsiji  obgi.  Rj.  503a.  (Jbga  govori  se  i  u  Sme- 
derevu,  i  ja  bib  prije  rekao,  da  je  ova  rijee  jednoga 
korijena  sa  jufka  i  jiijika,  nego  li  od  nasega  glagola 
>olnijati«.  Pis.  77.  Zemlja  se  ne  moze  rasiezati  kao 
obga  za  pitu.  Mil.  217.  —  Tugja  :  obga.  Osn.  365. 

uhii'iiati,  (M)gnam  (ftbzenem),  v.  j)f.  rund  lierum 
trciben,  circumago.  Rj.  ob-gnati.  vidi  optjerati.  v.  impf. 
obgoniti. 

obifoniti,  obgomm,  i'.  impf.  wmtrcibtn,  circuiiiagito: 
Da  ti  znadef,  eij'  su  vinogradi,  daleko  bi  konja  ob- 
gonio.  Rj.  ob-goniti.  vidi  optjerivati.   v.  pf.  obgnati. 

obsronjf'iije,  n.  das  Umtreiben,  circumactio.  Rj. 
verb,  od  obgoniti.  radnja  kojom  tko  ohgoni  Ho. 

obK'radifi,  r)bgradTm,  v.  pf.  rund  nmzduncn,  cir- 
cumscpio.  Rj.  ob-graditi.  vidi  ograditi  1.  v.  impf. 
obgragjivali. 

obsrajsjivanje.  n.  das  I'mzihcncn,  circainscptio. 
Rj.  verb,  od  obgragjivati.  radnja  kojom  tko  obgra- 
gjujc  sto. 

obs'ras;jivati,  obgragjujem,  v.  impf.  rund  um- 
zihinen,  circitmsepio.  Rj.  ob-gragjivati.  vidi  ogr.agji- 
vati.  V.  pf.  obgraditi. 

obs'i'iiiili,  iibgfnem.  v.  pf.  ob-grnuti.  vidi  ogrnuti. 
• —  Dn  kunali  (inrak  obgrnuo.  HNpj.  4,  86  (kunali  = 
od  kune). 

bbiea,  f.  (u  Hrv.)  Haubitzc,  tormenti  bcllici  genus, 
cf.  kubuz.  Rj.  kao prangija.  —  Tugja:  obica.  Osn.  313. 

dbicaiije,  «.  die  Angeu-dhnung,  assuetndo.  Rj.  verb, 
od  obicati  se.  stanjc  koje  biva,  kad  se  tko  obice. 

obicati  se,  ftbicem  se,  v.  r.  impf.  sicit  angeiviihneii, 
ussuesco:  Gje  ko  niee  tu  se  i  obiie  (Posl.  75).  Kj. 
ob-(v)icati  se.  vidi  privikavati  se.  isp.  bikuuti  ise).  v. 
pf.  ftbiei  se,  6biknuti  se. 

ftbifaj,  m.  (loc.  obieaju)  der  Bnmch,  nws.  conine- 
tudo.  Rj.  obiiaj,  osnova  koja  i  u  obieati  se  vidi  na- 
vieaj,  .adet.  isp.    uvadiea.    rijel'i  s   takrim    iiaxt.   kod 


obieajan 


830  — 


obi^ravati 


doCTCJaj.  —  >Nije  sedmu  not'  docuvaii"  —  imajn 
obiiiij  revi  onome  koji  je  malo  suludast.  Rj.  10a.  Ve(5 
20to\o  da  je  prestao  taj  ohicaj.  Rj.  2(»a.  Ovaj  obiraj 
1  Turci  (trie.  Rj.  151a.  Izobicajiti  se,  uobirajiti  se, 
uci  n  ohicaj.  Rj.  228a.  Ovaj  se  ohicoj  .  .  .  jrotovo  sa 
svijem  izgubio,  ali  u  krJcana  jo5  traje.  Rj.  28oa. 
Obictij  je  reci  kad  koji  prvi  put  ho(5e  ...  Rj.  423a. 
Kod  Turaha  je  ohicaj  da  .  .  .  Rj.  830a.  On  se  onda 
vrati  kii('i  po  srome  ohicaju.  Npr.  245.  Koji  je  taj 
ohicaj  6eo  da  pokvari.  Posl.  207.  Drugs  razlif-ne  kao 
one  n  ohicaj  iizete  rijeci.  I.  U  Dubrovuiku  ovoga 
obicaja  netmi.  SXIV.  Zsiix' ohicaj  u  tebi  (Sarajevo!) 
postade,  mladi  momei  da  Ijub'  udovice?  Npj.  1,  320. 
Po  Srbiji...  nije  ni  obicaja  da  se  na  kolima  putuje. 
Danica  2,  53.  Pasa  nema  obicaja  da  ide  po  pasaluku. 
2.  84.  Moze  biti  da  nije  bilo  nikakiih)  zakoua,  osim 
zakona  prirode  i  obicaja.  5,  85.  Kara-(ijorgjije  se 
osobito  trudio  uveriti  narod  (po  obicaja  prvijeh  go- 
dina),  da  se  sad  ne  vojuje  protiv  cara.  MiloJ  35.  Sve 
sit  pjesme  junacke  u  narodu  viJe  u  obicaju.  Npj.' 
1,  XIX.  Za  sto  ucenici  tvoji  prestupaju  obicaje  sta- 
rijeh  ?  IMat.  15,  2.  Bijase  ohicaj  w  .'<udije  da  pusti 
narodu  po  jednoga  suznja.  27,  15.  KastajaSe  zakoni, 
koji  urodise  u  ohicaj  opSte  jemstvo.  DM.  302.  Valja 
misliti  da  je  taj  ohicaj  izisao  po  vremenu  iz  obicaja 
i  u  jednoj  i  u  drugoj  zemlji.  309.  Znam  da  su  ti  se 
obicaji  0  nasoj  Uturgiji  viSe  puta  ucinili  da  se  ne 
moeu  razumjeti.  DP.  6.  Kad  .«e  po  vremenu  wviikose 
zli  obicaji.  10.  Vasilije  veliki,  glavni  urednik  crkrc- 
nijeh  obicaja.  33(5.  Jer  su  svi  sveti  obicaji  nase  pra- 
voslavne  crkve  sami  po  sebi  tako  visoki  i  tako  duboki. 
371  (ovdje  i  n  primjerima  iz  DP.  G  i  33G  obiiaji  su 
ceremonije,  obredi).  Sudedi  po  obicaju  kojega  su  se 
stari  drzali.  Star.  1,  86.  Dioba  je  ovijeh  knjiga  na 
glave,  koju  je  .  .  .  u  ohicaj  uveo.  3,  3.  Sto  su  neki 
padezi  .  .  .  izlazili  iz  obicaja.  3,  64. 

obii'iijan,  obicajna,  adj.  sio  pripada  obicaju,  Ge- 
icohnheits-,  consuetiidinis :  U  obiiajnom  se  pravii  to 
dobro  znalo.  DM.  293.  Ima  mnogo  gragje  za  narodno 
obicajno  praio.  Rad  6,  204. 

1.  6bieau,  obicna,  adj.  —  1)  woran  man  sich  ge- 
tcohnen  kann,  cui  facile  assuccas.  Rj.  na  sto  lasno  tko 
obikne.  suprotno  neobican.  —  U  Kosta  m'./e  sliOno  i 
obicno,  slicno  mi  je,  sve  mi  sretno  bilo !  Kov.  92.  Prave 
su  sve  rijeci  usta  tvojih  ((xospode!) ...  Sve  su  ohicne 
razumnomu  i  prave  su  onima  koji  nalaze  znanje. 
Frii.  8,  9.  —  2)  obican  covjek,  obicna  djevojka,  vidi 
prikladan.  Rj.  ridi  i  lijep.  —  U  ovome  je  mjestu 
obicna  (gefiiUig)  vojska.  Rj.  70b  (vojska  =  Ijudi).  — 
3)  vidi  obieni.  isp.  primjer  is  Jezek.  43,  13. 

2.  dbieuT,  adj.  geicdhnlich,  gebrduchlich,  usitatus, 
consuetus.  Rj.  suprotno  neobi(5an.  —  U  o6i  Ivanja 
dne  je  obicno  na  nekijem  mjestima  paliti  lilu  oko 
tora.  Rj.  215b  (=  ohicaj  je).  Olia  vladaoca,  samo 
sami,  M  prostim  obicnim  haljinama,  stanu  jedan  do 
drugoga.  Danica  4,  34.  Crni  Gjorgjije,  ne  smejiu'i  od 
naroda  obicnu  rojsku  kupiti  i  povesti  .  .  .  podigne 
Beogradske  becare.  MiloS  47.  Milof  saziva  knezove 
na  ohicne  skupstine  o  Gjurgjevu  dne.  190.  Za  manje 
su  krivice  ohicne  kazni  boj  i  zatvor.  192.  Za  primer 
n  stihotvorstvu  produzenib  reci  uzima  »njime<;  i 
»njojzi«,  koje  se  obadve  reci  govore  i  u  obicnom  go- 
voru.  Opit  XXII.  Protiv  ohicne  ortografije  naSijeh 
knjizevnika.  Pis.  6.  Kako  je  koine  ohtcnije  i  povolj- 
nije.  Posl.  XXV.  Da  ni  jedan  od  njib  viSe  ne  ide 
u  sovjet,  i  tako  se,  da  kazem  ohicnijem  nasijem  rije- 
cima,  istjeraju  iz  sluzbe.  Sovj.  78.  Zena  od  koje  bi 
iMa  krv  osim  obicnoga  vremenu,  bice  necista.  Mojs. 
Jll.  15,  2.5.  Da  su  svete  tajne  sakrivene  od  obicnoga 
iovjeka.  DP.  12.  Na  Spiridonovoj  (diplomi)  je  datum 
na  obicnom  mjestu.  Kolo  15  (14).  Premda  .S!«  im  ti 
ohlici  obicniji.  Obi.  34.  adv.  KxiCe  su  obicno  sve  od 
drveta.  Danica  2,  43.  u  Danicica  doluzi  pridjev  ovaj 
i  kao  neodregjen :  U  laktu  je  jedan   ohiian  lakat  i 


podlanica.  Jezek.  43,  13  {isp.  Lakat  bjeSe  s  podlanice 
duzi  od  obicnoga.  Jezek.  40,  5).  i  it  Stullija:  obican. 
obicni,  .wliiiis,  consuetus. 

1.  obici,  (ibigjem,  v.  pf.  Rj.  ob-idi.  vidi  obisti,  obaci. 
V.  impf.  obilaziti,  obidivati.  obidovati,  ohoditi,  op- 
boditi.  —  1)  umgehcn,  circumeo.  Rj.  vidi  zakoliti  1. 
Sto  me  naSlo,  da  te  ne  obigje!  (Kad  koji  kome  na- 
zdravi,  i  znaei :  i  ti  moraJ  ovako  piti).  Posl.  357. 
Pred  njim  biza  samovoljna  pogje,  pa  Turskoga  obide 
satora,  ona  Janku  uz  koljeno  dogje.  Npj.  3,  218. 
Onda  nekolika  puta  obigje  oko  nas.  Danica  2,  135. 
Obidose  oko  grada.  Is.  Nav.  6,  14.  —  2)  hesuchen, 
inviso,  u.  p.  covjeka.  Rj.  vidi  poboditi:  Jedan  put 
izigje  na  njivu  da  obigje  zito,  a  zito  lepo.  Npr.  79. 
Cijeli  svijet  oJnsavsi  ne  moze  naci  za  sebe  gjevojke. 
220.  Obisao  kuca  kao  miJ  kuka.  (Reie  se  za  skitnieu). 
Posl.  229.  Svako  jutro  ccijct  oblazila:  jedan  danak 
ona  g'  ne  obislu.  Npj.  1,  286.  Da  obigje  bolesnu  Aj- 
kunu.  Here.  81.  Jednako  sam  zeljeo  da  obigjem  jugo- 
istocne  krajeve.  Kov.  1.  Doista  obidoh  vas,  i  vidjeh 
kako  vam  je  u  ^Misiru.  Mojs.  II.  .3,  16.  —  3  ti)  ver- 
suchen,  tento,  gusto,  cf.  (tgledati  2:  Ne  obide  crvenoga 
vina.  Rj.  vidi  i  probati,  podmjeriti.  —  Da  ohidem 
runom  jos  jednom;  neka  bude  samo  nino  suho,  a 
po  svoj  zemlji  neka  bude  rosa.'  I  Bog  ufini  take. 
Sud.  6,  39.  —  h)  sa  se,  reciproc.  vidi  6gledati  se  2. 
V.  impf.  oblaziti  se.  —  Izlaz'  kurvo,  da  se  obidemo. 
Rj.  Evo  vojske,  a  evo  megdana,  da  se  danas  ovgje 
obidemo.  Npj.  5,  100. 

2.  obiei  se,  ftbiknem  se,  v.  r.  pf.  (obikoh  se,  5bide 
se,  6bikao  se,  6bikla  se)  sich  gewohnen,  adsuesco,  cf. 
obiknuti  se.  Rj.  ob-(v)ici  se.  r.  impf.  obicati  se.  — 
Gje  koji  nice  tu  se  i  obicc.  Posl.  75.  —  1)  Gje  ko  nikne 
tu  se  i  obikne.  75.  Ohiknnt'  se  kako  nakovan.  DPosl. 
87.  —  2)  hez  se.  znacenje  kao  i  sa  se,  pa  i  sa  ohjektom. 
—  Gje  ko  nikao  tu  obikao.  Posl.  75.  Kako  tko  nikne 
onako  i  obikne.  127.  Obiknuces  kako  mladu.  DPosl. 
87.  Evo  ima  fetr'est  godina,  Eomaniju  goru  ohiknuo, 
bolje,  brate,  nego  moje  dvore.  Npj.  3,  3.  To  ne  moze 
raja  podnositi,  na  ovaki  zulum  obiknuti.  4,  486.  Nemoj 
kupit'  kalabaluk  vojske,  nego  samo  trista  haraclija, 
kojijeh  je  raja  obiknula.  4,  488.  Prem  da  i  u  takom 
knestvu  narod  ohice  paziti  staro  znacenje  njegovo 
u  porodici  —  starjesinstvo.  DM.  64. 

obidivaiijc,  n.  verb,  od  obidivati.  radnja  kojom 
tko  ohiduje  Mo. 

obidivati,  obldujem,  (u  C.  G.)  vidi  obilaziti:  Ohiduje 
vojsku  po  hodzaka.  Rj.  i  syn.  kod  obilaziti  3.  v.  impf. 
ob-idivati,  od  (ob-ici)  ob-idem.  —  Ovo  mi  je  biza 
Sekulova,  kad  idemo  drumom  kroz  planinu,  ohiduje 
mnoge  karavule.  a  da  mene  ne  zapauu  Turci.  Npj. 
3,  219. 

obidoTfuijo,  n.  (u  C.  G.)  das  Versuchen,  tentaiio, 
giistatio.  Rj.  verb,  od  obidovati.  radnja  kojom  tko 
ohiduje  sto. 

obidovati,  obidujem,  v.  impf.  versuchen,  kosten, 
tento,  gusto,  cf.  ogl^dati,  obilaziti  (4).  Rj.  vidi  i  pro- 
bati, podmjerati.  ob-idovati,  od  (ob-ici)  ob-idem.  v.  pf 
obici  3,  6gledati  2.  —  Poslje  sluge  po  onome  gradu 
da  obidnju  sve  gjevojke  bode  li  kojoj  oui  prsten  dobro 
i(\.  Npr.  114.  Hero  sto  puta  preko  jedne  vode  prijegje, 
pa  je  opet  tojagom  ohiiluje,  da  se  ne  udavi.  Posl.  341. 

obigrati.  6bigr.am,  r.  pf.  rund  timtanzcn,  circtim- 
salto :  Oblajala  pa  ih  ohigrala.  Rj.  ob-igrati.  v.  impf. 
obigravati.  —  Ustan'  gore,  mila  zaovice !  eto  avati 
drove  obigrase,  vise  glave  koplje  udariJe.  Npj.  1,  11. 

obiaTAvaiije,  n.  das  Vmtanzen,  circumsaltatio.  Rj. 
verb,  od  obigravati.  radnja  kojom  tko  obigrava  sto 
Hi  oko  ccga. 

obigrsUati,  obigravam,  v.  impf.  rund  umtanzen, 
circumsalto:  Sve  svatove  vrsno  obigrava.  Rj.  ob-igra- 
vati.  t'.  2>f.  obigrati.  —  Ugleda  tri  konja,  gje  obigra- 
vaju  tamo  amo  okolo  grobora  i  okolo  crkve.  Npr.  97. 


obijaige 


—  831 


obiiija 


obijiinjo,  n.  Ej.  rerh.  od  obijati.  —  1)  radnja 
knjom  fko  ohija  n.  p.  vratd  (das  Einbrechen  der 
Tliiire,  effractio  forium.  Kj.).  —  2)  radnjii  kojotn 
tl;o  ohija  n.  p.  ktikuruze  (diis  Abschlagcn,  dccussio. 
Rj.).  —  'i)  rddiija  kojom  ohiju  n.  p.  kokos  da  pro- 
ncse  (das  tSiichen  der  Heune  nach  eiiiem  Orte  ziim 
Legen,  poaituritio(?),  parturitio  gallinae.  Rj.). 

obijati,  I'iMjrim,  v.  impf.  Rj.  o-bijati.  !>.  pf.  obiti. 
—  1)  vrata,  einhrechen,  eff'rinyo  foreri.  Rj.  —  U  Srbiji 
su  ae  od  prije  lopovi  zvali  oni  hipezi  koji  ohijujn 
zgrade  te  kradu.  Rj.  334a.  —  2)  n.  p.  kukuriize, 
rund  umhcr  ubxchlityen.  dccutio.  cf.  irnibati.  Kj.  iap. 
oXuCu  —  Logor  je  taj  bio  knd  nekakih  Turskih  ('ar- 
daka,  ispod  kojih  an  od  oliijmiih  kukurnzd  lezali 
silni  okomci.  Danica  3,  10(1.  —  3)  obija  koko.^  da 
pronese,  siicht  einen  Ort  zriiii  Eierleycn,  positurit(?), 
parturit  fialUna.  Rj.  kan  lioditi  tamo  amo.  sto  .se 
knsc  !(i  kokos,  fnimo  je  primjer.  isp.  obiti  3.  —  Pa  ae 
dogovoi'e  da  iiavalice  pogju  ii  kamarii  jrje  carev  sin 
]e}A  .  .  .  OliijdjwU  kroz  kniinirii.  tamo  iimo,  iigledajii 
i  ono  malo  zvoiioe.  Npr.  'KA).  Ohija  ka'  i  prosulja  u 
bijelu  nejrjeljii.  Posl.  2^8. 

dbijc,  (at.)  vidi  obje:  Ko  dobije,  nek  vodi  oJiije. 
Rj.  Pa  pogleda  na  obijc  atrane.  Npj.  4,  aSO.  Pokiipi 
mi  obije  Morace.  4,  418.  —  da  hi  se  dohio  jedan 
slog  vise  u  stihu. 

obij^dlti,  ftbijedfrii,  v.  pf.  mit  Unrecht  besehuldi- 
gen,  accuso  injuria.  Rj.  o-bijediti.  vidi  zabijediti,  iz- 
nijeti  3,  nalagati ,  napanjkati ,  naplesti  3,  oblagati, 
opanjkati,  opasti  (opadnuti)  3,  potvoriti,  pridici,  po- 
dignuti  kome  Jto.  ti.  impf.  bijediti.  —  Manjima  (glo- 
bama)  nije  bilo  ni  broja,  n.  p.  kad  ko  Ho  skrivi  ili 
ga  ohijtde  da  je  skrivio.  Rj.  89a.  Ka<i  kakav  covjek 
Ito  skrivi  Hi  ga  Turci  za  sto  ohijede.  Rj.  82()b.  Pod- 
metnuo  bi  pod  vola  zdrijebe.  (Tako  zna  ohijediti). 
Posl.  251.  Trgbi  gjergjev,  pa  razbila  pendzer,  ohedila 
na  snahino  dete.  1,  632  (ka^e  se  ohediti  [ili  ohi- 
jeditij  koga,  a  potvoriti  i  koga  i  na  koga.  Vuk).  Vi 
mene  najprije  obijediste  za  Lazarevu  diplomu.  Straz. 
188G,  1223. 

obijeliti,  6bijelim,  v.  pf.  n.  p.  crkvu,  ilherweissen, 
dealbo.  Rj.  o-bijeliti,  sto  uciniti  da  bicde  bijelo.  v. 
impf.  bijeliti. 

obijMjcti,  obij^lim,  v.  pf.  tceiss  verden,  alhesco: 
obijeljeo  snijeg  po  brdima;  ohijeljeo  covjek  kao  ovca 
(graue  Haare  hckommen).  Rj.  o-bijeljeti,  postati  bijel. 
V.  impf.  bijeljeti.  /.  pridje>':  obijfelio,  obijMjela. 

Sbijosiiii,  obijesna,  adj.  (n  Risnu)  n.  p.  fiovjek, 
muthiiillig,  luscivtis.  Rj.  vidi  bijesan  2,  gjavolast, 
sudrnut,  vragolast,  vragometan,  vragometast.  —  Po- 
nositom  i  obijesnom  ime  je  podamjevac,  koji  sve  radi 
bijesno  i  oholo.  Pric.  21,  24.  ((dv.  Jer  si  znao  (Go- 
spode!)  da  su  obijesno  postiipali  s  ujima.  Nem.  9,  10. 
bijes,  bijesan,  obijesan.  Korijeni  149.  ali  isp.  obijest, 
te  jc  jamacno  obijestan,  pa  prema  padezima  n  kojimu 
t  ispada:  obijesan. 

ftbijcst,  /'.  in  der  Tiedeusart:  od  obijesti,  t.  j.  od 
sile,  od  bjesnode,  der  Muthivillc,  Ungestiim,  lasoivia, 
riolentia:  Bez  nevolje,  tek  od  obijesti.  Rj.  ali  ne 
dolazi  snmo  u  rijecima:  od  obijesti,  nego  i  drukcije: 
Razljuti  se  Elijav  na  Davida,  i  rei5e  mii:  ho  si  doJao? 
znam  ja  obijest  tvoju  i  zlocu  area  tvojega;  doJao  si 
da  vidiS  boj.  J^am.  I.  17,  28.  vidi  bijest.  isji-  uz-obi- 
jestiti  se. 

Bbijcstaii,  obijesna,  adj.  swperbus.  ii  M.  Driii^a: 
obijestno  kopile,  zaSto  ne  <5'  s  mirom  it'.  iStulli.  vidi 
obijesan. 

obiliiiiiti  sc,  nem  se,  v.  r.  pf.  vidi  obici  se.  Kj. 
ob-(v)iknuti  se.  nalazi  se  i  bez  se.  v.  impf.  obicali 
se.  primjere  vidi  kod  ol>i(5i  se. 

6bil,  adj.  reichlich,  uber.  Rj.  vidi  obilan,  obilat, 
izobilan.  —  Oliila  majka  rodila  obilii  junaka.  Posl. 
228.  Pa  ga  sad  vigji  kako  ni  bi,  kako  Gospod  Bog 
obil  ga  ueini.  Kov.  08  (ohila  yn  ui-ini?). 


6bilan,  6bilna,  obilaf.  adj.  reichlich,  in  Fiille  vor- 
handen,  v,bcr,  cf.  obil.  Rj.  vidi  i  izobilan.  —  Obilata 
ni.ajk.a,  obilata  i  Mi.  Posl.  229.  Doi'i  6a  s  obilnijem 
blayoslorom.  \{\m.  15,  29.  Bog  obilan  milosryjem  i 
istinom.  Mojs.  II.  34,  B.  Posta  uarod  velik  i  silan  i 
obilan  na  broju.  V.  2(),  5.  U  zemljn  obilnii,  liljehom 
i  rinogradima.  Is.  3U,  17.  Ovaj  je  dio  rudnje  obilat. 
Rad  5,  194.  udr.  Primi  dar  moj,  jer  me  je  obilata 
obdario   Bog.  Mojs.  I.  33,  11. 

obilil'/.iti,  zini,  V.  impf.  Kj.  ob-i-lazili,  od  ob-laziti 
(koje  vidi)  s  dometnntim  i  glugola  ii'i,  kao  da  hi 
njemu  pripadido.  Korijeni  18.  vidi  i  ophoditi.  v.  pf. 
obi(5i,  obisti,  obaci.  2)rimjere   ridi  i  kod    obilaziti.  — 

1)  nmyehen,  amhio.  Kj.  isp.  Serpati.  —  Kad  sviiije 
dotri'e  valovn,  grde,  (>hil(izc  oko  njcga,  a  ne  ce  da 
piju  poniija.  Npr.  83.  Obilazi  kao  lisica  oko  gvozgja. 
Posl.  228.  Kad  vidi  (Mladent,  da  gn  Turci  obilaze, 
onda  ostavi  onde  Viiieu.  .Milos  40.  —  2)  umyehen 
(durch  einen  Umucy),  circumeo.  Rj.  obilaziti  n.  p. 
stramputice,  ici  zalazom.  vidi  ohoditi.  protivno  \i'i 
na  precae.  —  H)  besnchen,  inviso.  Rj.  vidi  obidivati, 
polaziti  2,  pobagjati,  posjednvati.  .Prcpornc'i  mn,  da 
dolazi  kasto  da  obilazi  protu  i  Cardaklijii.  Danica 
5,  40.  Sve  je  ove  zemlje  obilazio  i  po  njima  vladike 
i  mitropolite  postavljao.  Kov.  10.  —  4^)  rersuchen, 
tento,  cf.  ogl^dati.  Rj.  vidi  i  obidovati,  i  si/n.  ondje. 

obilaienjc,  n.  Rj.  verb,  od  obilaziti.  vidi  oblaiienje. 

—  1)  radnja  kojom  tko  obilazi  oko  iega  Hi  obilazi 
koga   (das   Umgeben,   eireuitio.  Rj.).   isp.  oblazak  1. 

—  2)  radnja  kojom  tko  obilazi  n.  p.  stramputice 
(das  Umgeben,  rircuitus.  Rj.).  isp.  oblazak  2.  — 
•3)  radnja  kojom  tko  obilazi  (pohtigja)  koga  (das 
Besnchen,  invisio.  Rj.).  —  4)  radnja  kojom  tko  obi- 
lazi (iigUdd)  sto  (das  Versuchen,  tentatio.  Rj.).  isp. 
oblazak  3. 

obilnSst,  obilnosti,  f.  (na  Zadvarju),  die  Beichlich- 
kcit,  ubertas:  Od  obilnosti  svijet  ne  gine  (Posl.  234). 
Rj.  osoliina  onoga  sto  je  obilno.  vidi  obilje,  izobilje. 
isp.  obilovanje. 

dbiloviiiijc,  n.  die  Beichlichkeit ,  exuberatio.  Rj. 
verb,  od  obilovati.  stanje  u  kojem  je  onaj,  koji  obiluje. 
vidi  izobilovanje.  isp.  obilno.st,  i  sgn.  ondje. 

ftbilovati,  ftbilnjem,  v.  impf.  Ueberfluss  haben,  exu- 
bero:  Ko  ima  onaj  obiluje;  a  ko  nema  zivotari.  Rj. 
vidi  izobilovati.  —  Covjek  vjeran  obiluje  blagoslo- 
vima.  Pri(5.  28,  20. 

dbiljc,  n.  die  Fiille,  ubertas,  cf.  obilnost.  Rj.  vidi 
i  izobilje.  isp.  obilovanje.  —  JeSdete  najbolje  obilje 
ove  zemlje.  Mojs.  I.  45,  18.  Pokazadn  im  obilje  mira. 
Jer.  33,  6. 

obiljeziti,  zim,  v.  pf.  vidi  zabiljeziti.  Rj.  o-biljeziti. 
V.  impf.  biljeziti.  — •  Svaka  6e  rijee  biti  obtljezena 
akcentom.  Ogled  V.  Niz  rijedi,  kojima  razlikosti  u 
znacenjn  do  najnjeznije  tankote  ostro  obiljezi.  Rad  9, 
192.  Mislim  da  ih  je  (rijcci)  trebalo  kakogod  obilje- 
ziti  da  se  zna  odakle  sn  uzete.  lo,  184. 

obiljezje,  n.  — •  1)  das  Zeichen,  signum,  cf.  znak: 
Na  vama  su  endna  obiljezja.  Rj.  —  Ko  je  tada  i 
tada  tu  i  tu  5to  izgubio,  neka  donese  obiljezje  i  dogje 
uzeti.  Rj.  394b.  Goapoda  mi  ne  bi  verovala,  da  sam 
tamo  bio  na  mejdanu,  da  odande  ohelezja  uemam. 
Npj.  3,  403  (u  istoc.  govorn).  Dokaziva  da  u  stati- 
sticke  popise  pripada  i  narodnost  a  narodnosti  da  je 
jezik  jedino  obiljezje,  koje  odliicuje.  Rad  17,  1(55.  — 

2)  ono  sto  se  da  prvi  put  djevojoi  (prsten,  ili  novae 
kakav)  da  se  zna  kao  da  je  ve6  isproSena,  das 
lleirathspfand,  pignus  datum  pucllac  in  signum 
futiiri  conjugii.  Rj.  —  PoSlje  mu  knjign  iJtnci  gje- 
vojku  i  uz  knjigu  ol)iljezjc  na  gjevojku  .  .  .  kaze  joj, 
kako  je  .  .  .  poslao  pi-sten  za  obiljeije.  Npr.  227.  U 
jabuci  tri  kamena  draga,  obiljezje  Milici  gjevojci.  Npj. 
2,  1S(J. 

bbiiija,  f.  (u  Srij.)  u  rijeCima:  ne  zna  nikakve 
obinje,  t.  j.  nema  lukavstva  u  sebi,   ne  zna  druki'ije 


obirnt- 


—  832  — 


objnvljiraiijc 


kazati  nefro  sto  jest,  die  Heuchelei,  sinnilafio.Hj. 
nli-hinja:  obiuja  (h  je  otpalo).  Korijeui  308.  ridi 
hiuiba  (hin-ba).  isp.  hiniti,  uhinjiti  se. 

obirai',  obirilca,  vi.  vidi  izbiraO.  Rj.  ko  ohira 
(innogn).  ridi  i  probira^.  —  Ko  trazi  ohirac,  nagje 
otirac.  Posl.  157  fko  traf.i  (kiio?)  obirac  .  .  .]. 

ubirnk,  J^Wrka,  i».  [pi.  gen.  obirakal,  der  Aus- 
srhua.')  ntnchdcm  dds  Bcfitc  hcreit.t  nuageJuiuft  uordeii), 
merce.s  (ref>)  rcjictiliie.  Rj.  sto  oxtane  odii  stn,  kad  se 
holje  i^ec  obere  Hi  proda.  ridi  izbirak,  odbirak. 

obiranjp,  «.  ridi  izbiranje.  Rj.:  Biraj  Vuce,  kako 
tebi  ilraso,  tvoje  zvaiije,  tvoje  ohiranje.  HXpj.  4,  80. 

obirnti.  libtram,  r.  impf.  vidi  izbirati:  Nek  ohira 
kosra  njojzi  draso.  Rj.  o-birati.  v.  pf.  obrati.  —  Za- 
pnlo  ti  u  vijeku  tvonie  da  ohirak  iri  Srpske  vojcode. 
Rj.  liSSii.  Tezauki  smnk  piipijevaf  a  lezacki  bok 
obirnt'.  DPosl.  12G. 

obiriti  se,  ribinm  se,  r.  r.  pf.  den  bir  hekotnmen, 
potiri  coUecta  preshijterali:  ne  (?eS  se  ohiriti  ove  go- 
dine.  Rj.  o-biriti  se,  hir  dohiti.  drukcije  se  ne  nalazi 
(jlugol  od  rljeci  bir.  — ,  za  znacenje  glagola  takn  slo- 
iena  isp.  okoujiti  se,  onoveiti  se. 

obisknti,  6bTJtein,  vidi  pobiskati:  obiJti  glavu.  Rj. 
o-biskati  ridi  i  poiskati  {h  odbaf'eno).  r.  impf.  biskati. 
—  Onaje  ce5  naci  jednu  gjevojku  .  .  .  ako  rece  da 
je  pobisteJ  po  glavi,  oliisti  je.  Npr.  1"23.  , 

ubiskivanjc,  n.  verb,  od  obiskivati.  radnja  kojom 
fko  ohiskuje  eemu,  o  cemu. 

obiskivati,  obskujem,  v.  impf.  ob-(v)iakivati.  r. 
pf.  obisniiti,  objesnuti.  —  Sliige  moje!  otvor'te  ka- 
piju,  eto  k  mene  pobratima  Marka;  neniojte  mu  skutu 
ohiskivut',  nemojte  mu  sablju  privatati,  ni  vi  k  Marku 
blizu  prilaziti.  Spj.  :*,  -22b.  obiskivati,  prianjati.  Npj.' 
2,  30i. 

obisiiuti,  nem,  (v.  pf.  obisnuh  i  obiskoh),  hangen 
hleihen,  adhaeresco,  of.  prioniiti:  O  skiitr  mu  obiskose 
mlade.  Kad  vigjeSe,  o  njem'  obismise.  Rj.  ob-(y)isnuti. 
ridi  objesnuti.  i'.  impf.  obiskivati.  ohisnuti  (aor.  obi- 
skoh; iza  /)  otpalo  je  korijenur);  mjesto  ;  govori  se 
\  je  ('•):  obje-snuti.  Korijeni  210. 

ubista,  ridi  odista.  Rj.  ob-ista.  —  isti  .  .  .  doista, 
zaista,  zaisto,  obista,  odista.  Korijeni  27.  vidi  i  doisto. 
sipt.  kod  jamacno. 

ubistiniti  sc,  nim  se,  r.  r.  pf.  confinnari,  compro- 
hari.  Stulli.  ob-istiniti  se,  pukasati  se  istinom.  — 
Borne  sc  obistinilo.  da  je  Mika  noseda.  J.  Bogdanovie. 
V.  impf.  obistinjavati  se,   oljistinjivati  se. 

obistinjiivaiije,  n.  verli.  od  obistanjavati  se.  starije 
knje  bird,  kitd  se  sto  ohistiiijava. 

obi«>tinjitrati  .sc,  obistinjava  se,  v.  r.  impf.  ob- 
istinjavati se,  obistiiijivati  se,  pokazivati  se  istinom. 
r.  pf.  obistiniti  se.  —  Pocelo  se  malo  po  malo  obisti- 
vjarati,  ko  je  Bogi5u  ubio.  J.  Bogdanovid.  vidi  obi- 
stinjivati  se. 

obistiiijivanje,  n.  vidi  obistiujavanje. 

obistinjivati  .se,  obistinjfije  se,  r.  r.  impf.  Stulli. 
vidi  obistinjavati  se. 

ubi.sti,  obldeni  (liblgjem),  (u  C.  G.)  vidi  obidi.  Rj. 
ob-isti.  ridi  i  obadi.  r.  impf.  prosti  isti  (\&). 

obitclj,  /'.  (u  Hrv.  i  Dalm.  kod  krScana)  n.  p.  moja 
obitelj,  t.  j.  zena  i  djeca,  die  Familie,  familia.  Rj. 
ridi  t'amilija,  i  sijn.  ondje.  Od  osnove  glagolske  pete 
vrete  (KllT.iTii  i  slozeno  or.in'LlTii),  s  promjeuom  za- 
dnjega  a  na  t.  mjesto  koga  je  u  srpskom  jeziku  e 
u  rijeci  u  kojoj  je  u  srpskom  jeziku  I  od  nastavka 
dobilo  jo.s  i  j  te  glasi  obitclj.  Osn.  129.  —  Sv.  Vasilije 
veliki,  koji  je  .  .  .  obi.sao  obiteli  pustinicke.  DP.  255. 
Da  budu  oni  Ijudi  izbrani  .  .  .  da  bi  se  u  njima  na- 
einila  obilel  svoj  svetoj  Trojici.  357.  —  obitelj  i 
obitel,  isp.  dobrodjetelj   i  dobrodjetel. 

obiti,  obijem,  r.  pf.  Rj.  o-biti.  vidi  otuci.  r.  impf. 
obijati.  —  J)  vrata,  eiuschlagen ,  effringo.  Rj.  . — 
OtmiC-ari  kaSto  udare  na  ku(5u  nodu,  i  obijii  kuiu 
i  sve^u   djevojackoga   oca.    Rj.   47i;b.   Ona  zakljufa 


vrata  .  .  .  onda  ear  naredi  te  oblju  rrnta.  Npr.  224 . 
Pa  on  obi  Dukine  podrume,  napoji  ill  vinom  crve- 
nijem.  Npj.  2.  177.  Ode  pravo  dvoru  Vilipovu,  te 
mu  o\)i  bijelu  riznicu,  iz  nje  Marko  povadio  blago. 
2,  354.  —  2)  rund  hcrum  abschlugen  (n.  p.  led  s  kola 
vodeuienoga),  decutio.  Rj.  —  Kos,  2)  n.  p.  za  pasulj, 
za  eljdu  ili  zii  obijene  knkiiruze.  Rj.  295b.  sa  se, 
pass.:  Najprije  se  .ienini  otrijebi  .  ..  po  torn  se  u 
stupi  oliije,  te  spadne  Ijuska  s  nje.  Rj.  2tj9a.  —  3)  kao 
poci  tamo  amo,  obi-'i  to  i  to.  isp.  obijati  3.  --  Ohio  je 
Bhhu  i  Bnnieu,  Mrkan.  Sut  Vid  i  Lozicu.  DPosl.  87. 

objili-ati,  Cam.  r.  pf.  Rj.  —  1)  erstarken,  corro- 
boror.  Rj.  ob-jaeati.  jak,  jali  postati.  ridi  odjacati, 
ojacati.  r.  imf.  jacati.  —  2)  ^jreZffrno.  jakim,  jacim 
iiciiiiti:  Sara  je  Daii'ir  objacala,  ma  ea  je  smutila. 
DPosl.  111). 

(ibjaditi.  iRm,  v.  pf.  vidi  ojaditi:  Po  tebe  sam 
dosta  pntovao  a  jaditijeh    majak  objadio.  Here.  227. 

ubjas'iijiti,  njim,  r.  pf.  Rj.  ob-jagnjiti.  —  1)  ridi 
ojagnjiti.  Rj.  —  2)  sa  se,  refleks.  ridi  oj.agnjiti  se. 
Rj.  —  r.  impf.  jagnjiti,  jagnjiti  se. 

objaliati,  ubja>em.  r.  pf.  aufsitzen  (aufs  Pferd), 
conscendo  eqmun,  cf.  opkoraeiti :  I  objaha  vranea 
golemoga.  Rj.  ob-jahati.  v.  impf.  jahati.  —  Brani  se 
dok  ft'  Ijudi  ne  objasii,  a  posto  te  objasu  nije  fajde 
braniti  se.  Posl.  28. 

objasnjti,  snim,  r.  pf.  declarare,  manifestare,  illu- 
strare.  ob-j.asniti  kome  sto,  uciniti  da  mn  bude  jasno ; 
erkldren,  deutlich,  klar  machen,  explicare,  explanarc. 
V.  impf.  obja.^njavati.  —  Hodza  (uditelj)  mnogo  se 
muci  da  bi  gostu  pbjasnio:  sta  predaje  svojim  gja- 
eima.  ilesj.  til.  Zurim  se  da  objasnim  svoje  reci. 
Zlos.  21.  " 

objasiijiiviiiijo,  n.  rerb.  od  objaSnjavati.  radnja 
kojom  tko  ohja.injava  sto:  Ali  gost  slabo  pojima  ta 
objasHJavanja.   Megj.  til. 

objasnjilvati,  objiiSnjavam,  r.  impf.  ob-ja5njavati 
kome  sto.  ciniti  da  mn.   bude  jasno.  r.  jif.  objasniti. 

—  Na  tugjem  uuiversitetu  objasnjava  Dusanov  za- 
konik.  Zlos.  35.  Napisao  je  Teoriju  prirode,  u  kojoj 
objasnjava  sve  pojave  prostim  tackama.  114. 

objusnjf'iijp,  n.  verb,  od  objasniti.  djelo  kojim  tko 
uhjaini  sto.  —  Nikakva  (nema)  objasnjenja  o  stapu 
moje  vrste.  Megj.  182. 

ftbjava.  /'.  ob-java,  djelo  kojim  se  sto  ohjavi.  vidi 
obj.avljenje.  —  Evo  vidite,  rekoh  ja,  dajuci  mu  otvo- 
renu  objavu  iz  ministarstva.  Zlos.  253.  za  oMicje  isp. 
izjava,  pojava. 

objliviti,  objavlm,  v.  pf.  —  1)  eroffncn,  hekannt 
machen.  apcrio,  nuncio:  Brze  ajde  i  meni  objavi.  Rj. 
ob-javiti.  i  prosti  je  javhi  r.  pf;  v.  impf.  objavljivati. 

—  M.ateri  svojoj  i  zeni  i  onoj  starici  objavi  radosni 
glas.  Npr.  251.  Da  je  Ruski  car  zato  objavio  Turcima 
pravi  rat.  JVIilos  2U4.  Knjizevnik,  koji  nam  ovako 
objavi  rijeci  iz  mjesta  gdje  on  zivi.  Pis.  78.  Kad  sdaSe 
Bog  da  pokaze  gnjev  svoj  i  da  objari  silu  svoju. 
Rim.  9,  22.  Kad  objarim  jnopast  tvoju  megju  naro- 
dima.  Jezek.  32,  9.  sa  se,  pass.:  U  jednom  kraju 
bijase  se  objavilo,  da  de  se  praznovati  jedan  od  onih 
velikih  praznika.  Danica  2,  124.  —  2)  sa  se,  refleks.: 
Niko  ne  moze  redi,  da  Matica,  uzevsi  je  za  onakovu, 
kao  Sto  se  u  pofietku  sama  objavila,  nije  od  potrebe. 
Pis.  3. 

objavlji'iije,  n.  actus  rcvelaudi,  qui  Deo  tribuititr. 
Stulli.  verb,  od  objaviti.  djelo  kojim  se  sto  ohjavi.  ridi 
objava.  rei'b.  siihst.  od  glagola  per fektivnih  isp.  kod  do- 
puStenje.  za  stariji  nast.  ije  mjesto  norijega  nje  iip. 
bogojavljenije  i  bogojavljenje.  —  Onaj  moze  kako 
iz  moga  objavljenija  i  predgovora  .  .  .  bez  i  kake 
muke  videti.  Danica  5,  82.  Ne  bi  trebalo  objavljenije 
pregje  izdavati,  dok  se  knjiga  ne  pocne  stampati. 
Pis.  74. 

objavlj  i  va  nje,  n.  das  Bckanntmachen,  nunciatio.  Rj. 
rerb.  od  objavljivati.  radnja  kojom  tko  objavljuje  sto. 


objavljivati 


833 


oblaciti 


objavljivati,  objavljujem,  v.  impf.  hekannt  maehen, 
nuncio.  Rj.  Ziistidite  one  koji  to  ohjavljuju.  Bovj.  87. 
Onaj  koji  ohjavljuje  tajne  pokaza  ti  ito  de  biti.  Dan. 
2,  29.  Slao  poslanike,  objavljivao  rat,  cinio  mir.  DM. 
341.  sti  se,  pass.:  U  tome  se  kalendaru  ohjavljuje 
oriij  hukfar.  Pis.  5G. 

objo,  obiju,  /'.  2'1-  die  beidcn,  ambae.  Ej.  vidi  oba, 
ohjc,  oba.  vidi  i  obije  (u  pjeamama),  oblje. 

(Mjjed,  m.  das  Mittagmal,  coena,  cf.  ruSak.  Ej. 
ob-jed,  (jed)  jcsti.  —  Dosove  cara  na  objed,  i  po 
ohjedii  izidu  gledati  gragjevine.  Npr.  230.  Odmab 
tU'iiii  reliki  objed  i  dozove  cara.  232.  Kad  objed  budc 
gotuv,  pogju  sluge  ...  da  se  treOi  dan  tredi  objed 
pripravi .  .  .  da  se  on  priprarljajuii  one  objede  zeni. 
259.  Doa  se  objeda  ne  svagjaju.  DPosl.  21.  Svu 
gospodu  aa  objed  poziva.  Npj.  5,  427.  Eazgovori  se 
ovi  provode  na  objedu.  Kov.  74.  Za  objedom  domacin 
nudi  pohogjane.  95.  Evo  sam  objed  svoj  nayotocio. 
Mat.  22,  4.  Zaustavi  ih  na  objed.  Prip.  bibl.  32. 

obj^diioiu,  ob-jednom,  Icao  u  jedan  put.  isp.  od- 
jednoin.  —  Tko  nalit'  gostaru  oh  jednom  iSte,  vede 
izvau  neg  u  nju  ulije.  DPosl.  131. 

objpdoviinjc,  n.  das  Speiscn,  coena.  Ej.  verb,  od 
objedovati.  radnja  kojom  tko  objcdtije. 

objodovati,  f)bjedujcm,  v.  impf.  Mittacjmal  lialten, 
coeno,  cf.  rudati :  Soke  sjedi,  terno  gledi  gje  rojvoda 
objcduje.  Rj.  ob-jedovati,  od  jesti.  bice  v.  impf.  i  pf. 
i-sp.  rucati,  v.  impf.  i  pf.  cf.  objedovati.  Rj.  658a.  — 
Ja  sam,  Ijubo,  jaynje  dodekao,  ubio  ga,  pa  ga  ispekao, 
i  od  njega,  Ijubo,  objedova'.  Npj.  2,  21.  MoljaJe  ga 
nekakav  farisej  da  ohjeduje  u  njega.  Luk.  11,  37. 

iibje  dvije,  vidi  obadvije:  Obje  dvije  trudne  osta- 
mile.  Rj.  vidi  kod  obadva. 

6bjckat,  ftbjekta,  m.  das  Object,  objectum:  Objekat 
u  akus.  cijela  redenica.  Danidid.  ARj.  310b.  vidi 
predmet. 

obji^lioliti,  ITm,  v.  pf.  Rj.  —  1)  (u  Risnu)  koga, 
vidi  saletjcti:  Ohjekolio  me  da  mu  uzajmim  to  i  to. 
Rj.  kod  saletjeti  1  i  ostaln  syn.  —  2)  sa  se,  refleks. 
(u  Risnu)  oko  koga,  vidi  navezati  se.  Rj  vidi  i  ob- 
lijekoliti  se,  obavezati  se,  navrsti  se  oko  koga,  kao 
zaokupiti  koya,  moleci  ya  za  sto. 

objektiviiost,  objektivnosti,  f.  osobina  onoga  sto 
je  objektivno,  die  Objektivitdt:  Ni  najmanje  ne  od- 
stupa  od  objektivnosti.  Rad  6,  206. 

objelodiiiiiti,  objelodfinim,  v.  pf.  —  1)  neprelazno. 
anfanyen  es  hci  hellcm  Tagen  zu  treiben  (z.  B.  TJicb- 
stahl),  palam  incipio  facere  (furtum).  Ej.  o-bjelo-da- 
niti,  0  bijclom  danu  poi-eti  ciniti  (kakvo  rgjavo  djelo, 
n.  p.  kragju).  —  2)  prelazno.  kao  iznijeti  sto  na 
bijeli  dun,  objaviti:  Ja  sam  se  starao  ...  da  obelo- 
danim  Sto  viSe  osobina  narodnoga  zivota.  Zim.  IV. 
V.  impf.  objelodanjivati. 

objclodaiijivaiijc,  n.  verb,  od  objelodanjivati.  rad- 
nja kojom  tko  objelodatijuje  sto. 

ubjclodaiijivati,  objelodanjujem,  v.  impf.  kao  iz- 
nositi  sto  na  bijeli  dan,  objavljivati.  v.  pf.  objelo- 
daniti  2.  —  sa  se,  jiass.:  Kroz  cinjenice  se  oheloda- 
njuju  zakoni.  Mil.  V. 

objferiifke,  mit  beiden  Hdndcn,  ambabus  manibus. 
Rj.  adv.  objema  rukamc.  vidi  obadvjeru?ke. 

objesiti,  sim,  r.  pf.  Rj.  ob-(v)jesiti.  v.  impf.  objesati. 
—  1)  aufliiingen,  su'<})cndo.  Rj.  vidi  zamadi  (zamak- 
nuti)  3.  —  Posto  mu  otac  izvadio  or*  i  objesio  ncc 
koncu  vise  gradskijeh  vrata.  Rj.  117b.  Objcsc  niza  se 
zvona.  Rj.  148b.  Ohjese  o  sebi  zvona.  Rj.  350a.  Na- 
vjesiti  n.  p.  kotao  na  vatru,  t.  j.  objesiti,  nastaviti. 
Rj.  3S0a.  OmasLide  on  licinu,  t.  j.  bice  objesen.  Ej. 
457b.  Objesi  uje.govu  ^jfix/cje  o  klin.  Kpr.  G5.  Uzme 
torbu  s  travom,  te  objesi  o  vratu,  i  uzme  5tap  u  Sake. 
146.  Objesio  ruke  (niza  se)  kao  piStolje.  Posl.  229. 
Mape,  koje  su  na  zidu  bile  objesene.  Sovj.  82.  Ohje- 
sice  te  ita  rjesala.  Mojs.  I.  40,  19.  sa  se,  ^jas.s.;  Duga 
se  puska  a  ramenu  objesi  ili  na  ramo  zametne.  Kov. 


42.  —  2)  sa  ae,  rejleks.  erhanken,  stispendere  se.  Ej. 
vidi  zamadi  se,  zamaknuti  ae.  —  Da  padnu  kuakuni 
a  neba,  Vujasii  bi  se  o  vratu  objesiti.  (Posl.  54).  Ej. 
78b.  Uprti  vredu  a  pobratimom  na  legja  .  .  .  vreda 
mu  .se  niz  legja  ponisko  obesi.  Npr.  170.  Objesi  se  o 
zutoj  narandi.  Npj.  1,  566.  Pa  obadv'je  raSirila  ruke, 
objesi  se  Maksu  oko  grla.  2.  564.  A  kad  Zlatka  po- 
znade  Stojana,  objesi  se  rukam'  o  Stojanu:  ruke  Siri, 
u  lice  ga  Ijubi.  3,  141. 

6bjesniiti,  snem,  v.  pf.  vidi  obisnuti.  Ej.  ob-(v)je- 
anuti,  prionuti.  mjesto  i  yonori  se  i  je  (n).  uor.  obje- 
skoh,  objesnuh.  v.  impf.  obiskivati  (prianjati). 

6bjcsti  se,  «>bjedem  se,  v.  r.  pf.  sich  iiberessen, 
nimio  cibo  obrui.  Ej.  ob-jesti  ae,  suvise  se  najesti. 
0  Bozidu  se  objesti  i  pobljuvati  nije  nikakove  sra- 
mote.  Ej.  .35a. 

6bjcsriiijc,  n.  verb,  od  1)   objeSati,  2)  objeSati  se. 

—  1)  radnja  kojom  tko  objesa  sto.  —  2)  radnja 
kojom  se  tko  objesa. 

dbjcsati,  5am,  v.  impf.  ob-(v)jesati.  v.  pf.  objesiti. 

—  Dva  i  svjeSaju  a  ohjesaju.  DPosl.  21. 
objesenica,  f.  die  Niedertrdchtige,  mulier  deterrima. 

Rj.  zenska  glava  nevaljtda  koja  je  zasluzila  vjesala. 

objcsciijiik,  m.  —  1)  der  Hundsfott,  homo  deter- 
rimus.  Rj.  u  prcnesenom  smislu.  corjek  nevaljao  koji 
je  zasliizio  vjesala.  vidi  objeSenjakovid,  okadenjak.  — 
Koji  s  koca,  koji  s  konopca  (n.  p.  sastali  .se,  t.  j.  sve 
nev.aljali  Ijudi,  objesenjaci).  Posl.  143.  —  2)  u  pravom 
smislu.  covjek  objesen.  —  Osude  nekakva  konjokradicu 
ua  veSala  ...  on  stane  za  dugo  odi  bediti  i  koprcati 
se  .  .  .  veSad  poplaSi  se,  skodi  na  obesenjaka,  te  ga 
zagrli.  Dauica  4,  38. 

objcsciijiikovie,  m.  ein  schleehter  Mensch,  nehulo. 
Rj.  kao  sin  objesenjakov,  nevaljalac.  vidi  objeSenjak  1. 

objfetelica  (tlbjetelica),  f.  (u  Dubr.)  vidi  kljuna.  Rj. 
vidi  caklja,  kljun,  kuka.  —  objctelica  (tamna  po- 
stanja).  Osu.  322. 

dbjiitro,  n.  samo  u  ovom  primjerw.  Tu  mi  lezi  tri 
bijela  dana,  kad  detvrti  na  objutru  bilo,  pude  puSka 
u  Ostrog  planinu.  Npj.  4,  363.  vidi  julro. 

dbjiiziti,  zim,  v.  pf.  vidi  odvugnuti  (kao  zimi  kad 
dune  juy  ^\)tL  se  snijeg  pocne  topiti):  objuzilo  je,i.}. 
topic  je.  iSto  su  moje  gusle  objuzile.  Rj.  ob-juziti.  v. 
impf.  juziti  se. 

obliVeak,  obladka,  m.  hyp.  od  oblak,  das  Wolkchen, 
nubecula.  Rj. 

i>blai-aii,  ol)ladna,  adj.   tcolkig,   triib,    nubilus.  Rj. 

—  Potmuruo  vrijeme,  tamno,  oblacno.  Rj.  554b. 
oblilfeiijc,  ».  Ej.  verb,  od  obladiti,  obladiti  se.  — 

/.  1)  radnja  kojom  tko  oblaci  koga  (daa  Anziehen  der 
Kleider-,  indutio.  Rj.):  Ovo  se  pokazuje  oblacenjem 
u  sveto  odijelo,  koje  mu  (vladiei)  izuesu  gjakoni  . .  . 
i  stanu  mu  ga  obladiti.  DP.  13.  —  2)  radnja  kojom. 
Bog  oblaci.  —  II.  1)  radnja  kojom  se  tko  oblaci 
(odijeva  se).  —  2)  stanje  koje  biva,  kad  se  oblaci 
(nebo). 

obliieic,  m.  dem.  od  oblak.  Ej. 

1.  obliYeiua,  f.  augm..  od  oblak.  Ej.  —  Bas  se  smrde 
kao  i  pomrdina,  naobladi  kao  i  oblacina.  HNpj.  4, 
.323.  tukva  augm.  kod  bardadina. 

'i,  Sblai-ina,  f.  kad  je  oblacno  vrijeme.  —  Zimnoj 
vedrini  i  Ijetnoj  oblacini  nije  vjerovati.  Posl.  90.  Nit' 
se  uzdaj  u  zimnju  vedrinu  ni  it  Ijctnu  oblacinu.  DPosl. 
84.  oblacina  (osn.  u  oblak,  isp.  i  mjesecina).  Oan.  162. 

obldc-iti,  6bladim,  v.  impf  Rj.  ob-(v)laditi.  v.  pf. 
obudi.  —  I,  1)  anziehen,  induo.  Rj.  vidi  obukivati, 
obukovati,  odijevati.  —  Djeca  po  selima  obiduo  ne 
oblace  gaca  do  6  do  7  godina.  Rj.  83b.  Kosuljac,  2) 
mu.ska  kratka  kosulja,  koju  tezaci,  n.  p.  kad  zanju, 
obUwe  svrh  ostaluga  odijela.  Rj.  296b.  Majmun  je 
majmun,  ako  deS  ga  u  kakve  haljine  oblaciti.  Posl. 
173.  Da  te  oblacim  svilom  i  kadivom.  Npj.  2,  209. 
Te  oblaci  na  se  odijelo.  Npj.  2,  393.  I  drzi  ga  kao 
svoga  sina,  koji  Lukii  svladi  *  oblaci  i  svilenim  opa- 

53 


obladati 


—  834  — 


oblast 


suje  pasom.  4,  265.  Daj  ti  mene^gade  i  koSulju,  Sto 
nijesu  prijed  oblacene.  4,  425.  Zenama  su  obUwili 
gave.  MiloJ  68.  —  2)  vidi  onaj,  koji  vedri  i  oblaci 
(Bog.  Posl.  34V  Rj.  einiti  obltictw:  Tako  mi  5to  vedri 
i  oblaci!  Posl.  307.  —  II.  sa  se,  rellekfi.  —  1)  sich 
amiehen,  induor.  Rj.  odijevati  se.  —  Svatovi  iiataju 
i  oblace  se  u  si'oje  najljepSe  staja(?e  odijelo.  Kov.  58. 

—  2)  sich  ubersiehen,  uimcolken,  obnidnlor:  oblaii 
se,  bic'e  ki5e.  Rj.  oblacno  postcijati.  v.  pf.  naobla- 
i?iti  se. 

oblildati,  fibliidam.  v.  pf.  erobern,  sub  potestntcm 
rerfif/o.  Rj.  ob-(v)ladati.  cidi  ovladati;  obrvati,  posvo- 
jiti,  radovati.  v.  impf.  vladati.  —  Ako  nijesu  radi, 
da  paJe  njima  obladaju.  Danica  3.  139.  Zato  se_  MiloS, 
jo5  kako  sit  Turci  obladali,  preselio  s  ku(5om  u  Sarane. 
SliloJ  72.  Da  je  za  to  pobjegao  iz  Srbije,  da  bi  Turci 
lakSe  i  prije  njome  obladali.  Sovj.  3t>.  Poprave  stari 
§anac...  obladaju  sancem.  41.  Ne  daj  iiikakome  beza- 
konju  da  oblada  miwm.  Ps.  119,  133.  Onda  vjera 
HriSi^anska  oblada  i  bi  priznana  za  prvu  u  drzavi. 
DP.  332. 

obhi^anjc,  n.  Rj.  verb,  od  I.  oblilgati,  II.  obldgati  se. 

—  I.  radtija  kad  iko  oblaze  Mo  cim  (das  Umschlagen, 
Einschlagen,  cireumdatio.  Rj.).  —  II.  1)  radnja  kad 
se  tko  oblaze  cim  (n.  p.  kabanicom).  —  2)  radnja  ko- 
jom  se  tko  oblaze  (kladi  se),  (das  Wetten,  sponsio.  Rj.). 

1.  oblilgati,  bblazem.  r.  impf.  Rj.  ob-lagati.  v.  pf. 
obloziti.  —  I.  einschlagen  (eticas  in  Papier),  circumdo. 
Rj.  Koji  govori:  »sagradi(!u  sebi  veliku  kudu  i  pro- 
strane  klijeti« ;  i  razvaljuje  sebi  prozore,  i  oblaze 
kedrom  i  maze  crvenilom.  Jer.  22,  14.  Gospode,  koji 
oblazes  nebo  oblacima.  DP.  307.  —  II.  sa  se,  rejleks. 

—  1)  sich  einschlagen  (in  den  Mantel),  circumdo 
(pallium).  Rj.  oblayati  se  n.p.  kabanicom.  — •  2)  wetten, 
sponsionem  facio.  Rj.  kladiti  se,  klagjati  se,  okla- 
gjati  se,  opklagjati  se.  v.  pf.  obloziti  se  2.  —  isp.  oblog. 

3.  obliVgati,  bblazem,  v.pf.  durch'Liigen  rerleumden, 
mendacio  calumnior.  Rj.  ob-lagati  koga  kome  Hi  kod 
koga,  lazuci  potvoriti  ga.  vidi  obijediti,  i  syn.  ondje. 

—  Caru  lavu  dvorani  oblagase  druga  svoga  da  ga 
krade.  Star.  2,  306.  v.  impf.  oblagivati. 

oblagiviiuji',  n.  das  Verleumden,  calumniatio.  Rj. 
verb,  od  oblagivati.  radnja  kojom  tko  oblaguje  koga. 

oblagivati,  oblagujem,  v.  impf.  koga  kod  koga, 
durch  Liigen  verleumden,  mentiendo  calumnior.  cf. 
opadati.  Rj.  ob-lagivati,  lagati  na  koga,  lazuci  po- 
tvarati,  opadati.  vidi  i  bijediti.  v.  pf.  oblagati. 

oblagodatiti,  tlm,  v.  pf.  o-blagodatiti.  —  Zadrzao 
sam  49  rijeci  Slavenskijeh...  oblagodatiti.  ^o\\  Za.\. 
VI.  Na  pohvalu  slavne  blagodati  svoje,  kojom  nas 
oblugodati.  Efes.  1,  6  (ijjxpixuxsz'i  rjjii;;  gratificavit 
nos;  uns  begnadigt  hat). 

6blajati,  jem,  v.  pf.  umbcllcn,  ohlatro,  circumlatro: 
Opazila  pa  ih  oblajala.  Rj.  ob-lajati.   v.  impf.   lajati. 

—  Oblajala  pa  ill  obigrala.  Rj.  428b. 

obliik,  m.  (loc.  oblAku)  die  Wolkc,  nuhcs.  Rj. 
ob-(v)lak.  kor.  koga  je  oblaciti.  clem,  oblacic.  hi/p. 
oblacak.  augm.  oblacina.  —  Kad  to  cule  dvije  tice 
erne,  jedna  grace,  u  oblake  skace.  Rj.  98a.  Nadvi  se 
oblak  iznad  djevojak'.  Rj.  3S4b.  Nadrodi  se  od  svuda 
oblak.  Rj.  ys.oa.  Podmladilo  se  nebo,  kad  .se  na  vedrini 
iz  okola  pokazu  mtdi  tanki  oblaci.  Rj.  523a.  I'rovalio 
se  oblak.  Kj.  603a.  I'a  se  (orao)  dignc  u  oblake  i  uad- 
leti  se  nad  onaj  grsid.  N])r.  2.39.  Oblak  sc  vijcpo  vedrom 
nebu.  Nj)j.  I,  16.  ]'f/  o(//«tM  zas'jevase  inunje  . .  .  Gje 
se  miinjc  riju  pi>  ohlaku.  1,  432.  Zadedc  se  jedan 
modar  oblak.  2,  57.  Krstas'  orla,  sto  vodi  oblake.  2, 
360.  Xa  nebu  se,  njo,  naoblaci,  pa  sc  oblak  nebom 
okretuse.  2,  540.  Kud  pogleda,  okom  rasijece,  kao 
munja  iz  mutna  oblaka.  3,  407.  Sve  .s'  vijaju  ]>o 
polju  barjaci  kauo  wrki  2>o  nebu  oblaci.  4,  242.  Dobar 
dorat  ko  kad  ima  krila . . .  baJ  ko  oro  ispod  oblakova. 
riNpj.  4,  263.  Pa  se  navukli  oblaci .. .  Y'^  se  provalili 
poslije  oblaci.  Nov.  Srb.  1817,  479.  Ovo  su...  oblaci 


bezvodni,  koje  vjetrovi  prenose.  Jud.  12.  Posta  gust 
oblak  ua  gori.  Mojs.  II.  19,  16. 

dblaka,  /'.  (u  Dalm.)  vidi  odijelo.  Rj.  ob-(v)laka. 
korijeiia  koga  je  oblaiiti.  vidi  haljine  1,  i  syn.  ondje. 
der  Anzug. 

&blakiiija,  f.  t.  j.  vila  u  oblaku:  Posestrimo,  b'jela 
oblakinja!  HNpj.  2,  7. 

oblaksitnjc,  n.  vidi  olakSanje,  i  syn.  ondje.  —  Ne 
bi  li  joj  (raji)  poslo  (car)   oblaksanje.   HNpj.  4,  218. 

obliVksati,  Sam,  v.  pf.  —  I)  erleichtern,  levo.  Rj. 
ob-lak5ati,  )uiniti  da  bude  sto  lakse.  vidi  olakSati, 
odlaksati,  ulaksati.  v.  impf.  ob!ak5avati.  —  Pa  da 
s  konja  zbacimo  terkije,  da  mi  dobrim  konjma  ob- 
laksavio.  Npj.  4.  184.  Da  oblaksam  trad  onima  koji 
to  zele  naufiti.  Slav.  Bibl.  1,  93.  Micanje  usana  mojih 
oblaksalo  bi  bol  va§.  Jov  16,  5.  sa  .se,  pass.:  Biogra- 
gjanima  se  kaie  da  se  umire  i  da  ce  im  se  oblaksuti 
see  Sto  im  se  nepravo  cini.  Sovj.  20.  —  2)  neprc- 
lazno :  lakse  postati.  vidi  odlanuti,  odlahnuti,  od- 
laknuti.  —  Jedno  oko  otvori  Srbiji,  te  su  velje  make 
oblaksale,  pak  sad  mogu  muku  prenositi.  Npj.  5,  554. 

oblak.Siivauje,  n.  das  Erleichtern,  levatio.  Rj.  verb, 
od  oblakSavati.  radnja  kojom  tko  oblaks  tva  koiim  sto, 

oblaksiivati,  obliikSavam,  v.  impf.  erleichtern,  levo. 
Rj.  ob-lak5avati,  einiti  da  bade  komu  sto  lakse.  v.  pf. 
oblaksati.  —  prema  oblaksati  2,  neprelazno  oblak.sa- 
vati:  lakse  postajati. 

oblaksica,  f.  ti  Sarajevu.  Dr.  Gj.  Surmin.  vidi 
olakSiea,  i  olak.sanje,  i  syn.  ondje. 

obhiiuaiije,  n.  das  Abbrechen  (rund  herum),  de- 
cerptio.  Rj.  verb,  od  oblamati.  radnja  kojom  tko 
oblama  sto. 

obliiiiiati,  fiblamjim,  v.  impf.  rund  herum  abbrechen, 
decerpo.  Rj.  ob-lamati,  kao  odlamati  unaokolo.  v.pf. 
odlouiiti. 

iiblapuran,  oblapGrna,  adj.  der  gem  schmauset  (Go- 
urmand), Schmausbruder,  umans  epularum,  cf.  obloguz. 
Rj.  ob-(h)laporan,  koji  je  pohlepan  na  dobra  jela.  — 
Znacenje  (korijenu)  zeljeti,  zeljno  uzitnati,  grabiti:  h 
se  gdje  gdje  drzi,  gdje  gdje  otpada,  gdje  gdje  se 
mijenja  na  k:  pohlapan,  poklapan,  oblaporan.  Kori- 
jeni  222. 

dblaskati,  skam,  v.  pf.  koga,  durch  Schmeichelei 
Jemand  fiir  sich  gewinncn,  blanditiis  quem  in  stias 
partes  duccre.  Rj.  ob-laskati,  laskajuci  navesti  koga 
na  spoju  stranu.  v.  impf.  laskati.  —  Podvudi  pod 
koga  meku  postelju.  (Oblaskati  ga).  Posl.  251.  Pruziti 
kome  slauu  ruku.  {Oblaskati  ga  lijepim  rijecima  ■ — 
kao  kad  C-oek  marvincetu  pruzi  soli  iz  ruke).  265. 
Oblaskaju  i  potkupe  ovoga  Milanova  sekretara,  te 
izda  gospodara  svojega.  Sovj.  49. 

fibliisnik,  VI.  u  Grisica.  praetor,  potestas,  magi- 
stratns.  Stulli.  a  koga  je  oblast.  —  Oblasniku  ne- 
pristupnom  daj  §to  pita,  da  ne  uzme  i  Sto  ne  pita. 
DPosl.  87.  vidi  vlasnik   2,    i  kod  glavar  ostala  syn. 

oblii.st,  /'.  —  1)  die  Macht,  potestas:  ne  popusti. 
(iospode  Boze !  obtasti  necastivome  i  nekrstenome  (kad 
se  mole  Bogu).  Rj.  ob-(v|last.  ridi  vlast  1.  —  Da 
mu  Bog  da  vlast  i  oblast  kako  danas  nama  u  na- 
.sega  brata  domacina,  ako  Bog  da!  Kov.  124.  Dana 
bi  joj  oblast  da  C'ini  .  .  .  Otkriv.  13,  5.  Dana  bi  joj 
oblast  nad  svakijem  koljenom  i  narodom.  13,  7.  Imase 
oblast  nad  ognjem.  14,  18.  —  2)  onaj  kraj,  zemlja, 
gdje  ima  tko  oblast,  vlast,  kuopodrucjc;  Gebiet,  ter- 
ritorium,  rcgio.  —  Rim  se  opet  (isobito  tim  ponosio, 
sto  se  Tii  u  kakom  niestu  postavljeni  zakoni  nisu  tako 
tvrdo  drzali,  kao  u  njegovoj  oblasti.  Daqiea  5,  86. 
Za  pauonske  (Hrvate)  zna  se  da  im  je  stolica  bila  u 
Sisku,  .ali  granice  oblasti  njihore  teze  je  naznafiti. 
Kov.  17.  Glavne  planine  dijeliSe  svu  Srbiju  na  dvije 
polovine:  u  zapadnoj  bijahu  oblasti  Neretva,  Hum, 
Travunija  i  Zeta.  DM.  1.  ■'Selo  u  stramskoj  oblasti 
DRj.  1,  512. 


oblastau 


835 


oblik 


dblastail,  oblasna,  adj.  sto  jiripada  oblasti.  — 
emlja  se  daje  ii  driSavu,  i  u  oblast  .  .  .  ocevima  i 
'emu  potomstvu,  da  budu  ohlasni  zemljama  do  vi- 
ika.«  DM.  209. 

dblatiti,  fim,  r.  })f.  vidi  okaljati.    Stulli.  o-blatiti. 

impf.  blatiti. 

dblazak,  i^blaska,  m.  Kj.  ob-lazak  {osn.  u  oblaziti, 
bilaziti)  djelo  kojim  se  sto  ohiyje.  —  1)  der  Umweg, 
mbitio.  Rj.  isp.  obilazenje  1.  —  2)  der  Umweg,  um- 
iges.  Rj.  kdu  put  kujim  se  ohigje.  isj).  obilazeuje  2. 

-  3)  der  Vcrsuch,  periculum.  Rj.  isp.  obilazenje  4. 

-  4:)  vidi  oblaOaj,   i  syn.   ondje.  —  Pobratimu  na 
blazak  pogje.  HNpj.  4,  1(58. 

dblaziti,  zTm,  r.  impf.  Rj.  ob-laziti.  v.  pf.  obidi, 
bisti,  oba(?i.  —  1)  ridi  obilaziti.  Rj.  ludi  i  obidi- 
ati,  ophoditi.  primjere  vidi  i  kod  obilaziti.  —  a)  vidi 
bilaziti  1,  umgehen,  amino:  Svatko  misli,  da  tu  spava  ] 
larko,  oko  njcya  daleko  oblazi.  Npj.  2,  44.3.  — 
)  vidi  obilaziti  2,  umgehen  (durch  einen  Umu-eg), 
ircumeo.  protivno:  iei  na  precac :  Dok  je  moj  babo 
hlazio,  donde  je  kia^i  dolazio,  a  sad  kako  pogje  na 
recac,  onako  i  zaglavi.  Posl.  64.  —  e)  vidi  obila- 
iti  3,  *  syn.  ondje.  hesuchen,  inviso.  Zapita  je  ov5ar, 
J  li  cvijet  ohlazila  i  zaljevala,  da  ue  bi  uvenuo.  Rj. 
81a.  Umre  Konda  jediui  u  majke,  te  ga  kopa  pod 
utu  nerant:u.  Svako  (/«;ejutro  oblasila.  Npj.  1,  272. 
^eka  zuade,  da  sam  dolazila,  da  sam  moje  drago 
hlazila.  1,  352.  —  d)  vidi  obilaziti  4,  obidovati, 
igledati ;  rersuchen  tents.  —  2)  sa  se,  reciproc.  sich 
lessen,  e.rperior,  contendo,  cf.  ogl^dati  se:  No  na  noge 
a  se  oblazimo.  Nego  ustaj  da  se  oblazimo,  jednoin 
ai  je  zeman  uuirijeti.  Rj.  v.  2)f.  o\>\6\  se  b,  6gledati 
e  2. 

oblaziiica,  f.  die  Erfrischung,  potio  qua  corpus 
ecreatur:  A  ear  gjeci  oblasnicu  daje,  on  im  daje 
ino  i  rakiju.  Rj.  —  oblaznica  (teSko  je  presuditije 
i  u  svezi  s  olilazniiti  ill  oblaziti).  Osu.  332.  po  tu- 
nacenju  Vukovu  rijec  je  u  svezi  s  oblaznuti:  pice 
to  se  kao  oblize  Hi  oblizuje  za  rashlagjivanje ;  ako 
e  pak  u  svezi  s  oblaziti,  onda  su  pontide,  kojima 
e  nude  oni  sto  dolaze  u  pohode. 

obl:\ziiiiti,  oblaznem,  i'.  pf.  lecken,  oblamho.  Rj. 
)b-laznuti,  lizanjc  u  jedan  put  iiciniti.  vidi  obliz- 
luti.  V.  impf.  oblizivati.  —  Oblazni,  pa  opel!  (Kad 
rome  slaie  piiska,  t.  j.  da  oblizne  kremen,  pa  opet 
la  kreSe).  Posl.  220. 

ohlaziij,  Hi.  ob-lazaj  (osn.  ti  oblaziti,  obilaziti),  vidi 
)blazak  4,  polazaj,  posjed,  pohod  2,  pohodnja;  Be- 
ntch,  ]'isitc.  rijeci  s  tukim  nasi,  kod  dogagjaj.  — 
iVec'  me  rusa  zaboljela  glava,  steri  mene  mekane 
lu5eke><  .  .  .  Sve  joj  druge  na  oblasaj  idu:  :> Ustaj 
ijko,  naSa  driigarice!>    Hero.  30. 

oblazcnj*',  n.  vidi  obilazenje.  Rj. 

obK'tjcti,  obletuu,  V.  pf.  tmjliegen,  circuMvolo.  Rj. 
3b-letjeti.  v.  impf.  oblijetati. 

ubleznti,  zim,  v.  pf.  koga,  beschlafen,  concumbo 
2iim  aliqita.  Rj.  ob-lezati.  vidi  obljubiti.  —  Uiiini 
sramotu  Izrailju  oblezav  kicr  Jakovljevu.  Mojs.  I. 
34,  7.  Ako  bi  ko  oblezao  rdbinju,  oboje  da  se  Sibaju. 
[II.  19,  20. 

oblica,  f.  Rj.  ublo  sto  zenskoga  roda.  —  1)  ein 
cylindrischtr  Stab,  bacillus  cylindricus.  Rj.  ohla  ba- 
tina.  vidi  2  ftbliO.  —  2)  obla  kula :  Ja  ti  kule  otvo- 
[riti  ne  <:ii  .  .  .  oblica  se  j'  kida  prigodila.  HNpj.  4, 
390.  —  3)  iensko  koje  je  sa  svih  strana  oblo  i  de- 
belo.  J.  Bogdanovie. 

oblii-iti,  (MjlK-lm,  v.  pf.  (u  C.  G.)  koga,  iiberfiihren, 
zeihen,  arguo.  Rj.  ob-lifiti  koga,  kao  dokazati  Hi 
htjeti  dokazati  da  jc  on  ucinio,  n.  p.  krv.;  v.  impf. 
oblicivati.  —  Oblicise  vjesticu  s  otara.  DPosl.  87. 
Nemojte  ih,  braco,  poshiSati  i  nejaka  mene  obliciti, 
obliciti,  pa  me  naruziti.  Npj.  5,  9.  Zgrijesio  je  Iz- 
railj  .  .  .  Pri.stupi(5ete  u  jutru  po  plemenima  svojim; 
a  koje  pleme  oblici  Crospod,  ouo  6e  pristupiti  po  po- 


rodicama  svojim;  i  koju  porodicu  oblici  Gospod,  ona 
(•e  pristupiti  po  domovima  svojim.  Is.  Nav.  7,  14. 
Ohlicicu  te,  metnu(?u  ti  pred  ooi  grijehe  tvoje.  Ps.  50, 
21.  sa  se,  pass.  »Tra?,ite  i  vidite  na  kom  je  grijeh«. 
I  oblici  se  Jonatan  i  Said,  a  narod  izide  prav.  Sam. 
I.  14,  41.^ 

oblu'ivaiijo,  n.  verli.  od  oblicMvati.  radnja  kojom 
fko  oblicuje  koga. 

obliriviiti,  oblicujem,  v.  impf.  ob-licivati,  koga, 
kao  dokuzivati,  da  je  on  uiinio  (zlo  kakvo).  v.  pf. 
obliciti.  V.  impf.  prosti  li(5iti  3.  —  Na  koga  <$e  sve 
zlo  nab.aciti  ...  Pa  mu  vazda  ]a.h\  nepre,stano,  obli- 
cicju  Petra  i  serdaru,  baJ  da  bi  ih  oba  izgubili.  Npj. 
5,  26. 

6blTc-je,  n.  vidi  oblik.  Rj.  Oblik,  das  Antlitz,  das 
Angesicht,  fades.  Rj.  431a.  vidi  lik  1,  lice  1.  —  ali 
vidi  i  forma,  die  Form,  forma;  naprava  2:  Pretvo- 
riSe  slavu  vjef  noga  Boga  u  oblicje  smrtnoga  covjeka. 
Rim.  1,  23.  Posla  Bog  sina  svojega  w  oblicju  tijela 
grjehovuoga.  8,  3.  Zemlja  bjeSe  bez  oblicja  i  pusta. 
Mojs.  I.  1,  2.  Da  se  obnovi  dom  Gospodnji  .  .  .  te 
povratiSe  domu  Bozijemu  oblicje  njegovo.  Dnev.  II. 
24,  13.  Oblicjem  i  napravom  bijahu  tockovi  kao  boje 
hrisolitove.  Jezek.  1,  16.  Isaija  vidio  Gospoda  slave  . . . 
kao  na  suprot  krotkome  silasku  ujegovu  u  oblicju 
djetinjem.  DP.  320.  Taj  padez  (iuvsi)  u  torn  oblicju 
govori  se  sada  za  sva  tri  roda  i  jednine  i  mnoiine. 
Obi.  ,59.  Treba  u  ovaj  rjecnik  primiti  i  .kajkavske 
rije<5i  .  .  .«  i  staviti  ih  u  oblicju  koje  bi  imale  u  go- 
voru  ostaloga  naroda.  Ogled  V.  NaS  rukopis  ima 
aorist  u  starijem  oblicju.  Star.  3,  11. 

i)blic-ke,  (u  Boci)  n.  p.  popiti  Uo,  t.  j.  sasuti  u 
usta  i  progutati  u  jedan  put  (kao  da  bi  bilo  Sto  tvrdo 
i  oblo  pa  da  se  u  jedanput  proguta  ne  zvadudi),  mit 
einem  Schluck,  uno  haustti.  Rj.  —  Da  po  CaSe  ob- 
licke  popije  .  .  .  odmah  bi  se  ona  nabregjala.  Here. 
61.  oblicke,  obal,  obao,  ob-(v)al,  kor.  val,  valjatl. 
Osn.  21. 

1.  dblTt',  oblida,  m.  (u  Here.  1  C.  G.)  vidi  gra§ak. 
Rj.  oblic  (osn.  u  ohao).  Osn.  238.  rijeci  takve  kod 
bagljii'. 

2.  oblic,  m.  vidi  oblica  1.  Rj.  obao  stap. 
obliji-ktrliti  se,  llm  se,  v.  r.  pf.  vidi  objekoliti  se. 

Rj.  za  umctttuto  1  isp.  bljefiva. 

obtijeiiiti  se,  oblijeulm  se,  v.  r.  pf.  vidi  ulijeniti 
se.  Rj.  ob-lijeniti  se,  postati  lijen.  v.  impf.  lijeniti 
se.  —  A  kad  se  Ijudi  oblijene  .  .  .  onda  se  zaranjaju 
oni  prokopi.  Priprava  24. 

oblijepiti,  MjlijepTm,  v.  j'f  wnkleben,  bekleben,  in- 
duco  aliqua  re.  Rj.  ob-lijepiti,  v.  impf.  obljepljivati. 

oblijetiiiije,  n.  das  VmjUcgen,  circumvolatio.  Rj. 
verb,  od  oblijetati.  radnja  kojom  tko  oblijece. 

ubliji'tiiti,  tiblijec'em,  v.  impf.  umjliegen,  circum- 
volito.  Rj.  ob-lijetati.  v.  pf.  obletjeti. 

obliji'vaiije,  n.  vidi  obljevanje.  Rj.  vidi  i  oblivanje. 

oblijevati,  oblijevam,  ridi  obljevati.  Rj.  v.  impf. 
ob-lijevati,  sto  cim  Hi  u  sto,  n.  p.  bacvu  katranom. 
Hi  pusku  u  zluto.  vidi  i  oblivati.  r.  pf.  obliti. 

5blTk,  m.  (loc.  obliku)  das  Antlitz,  das  Angesicht, 
fades:  poznajem  ga  })0  obliku.  Rj.  ob-lik.  isji.  lik  1, 
lice  1.  vidi  oblicje,  forma,  naprava.  —  Da  su  trazili 
jednostavne  oblike  za  ,t.l,  .ib,  Hb.  Nov.  Srb.  1818,  400. 
1  Vidjeh,  a  to  oblik  na  oci  kao  oganj,  od  bedara  mu 
dolje  bjeSe  oganj  .  .  .  i  pruzi  kao  ruku,  i  uhvati  me. 
Jezek.  8,  2  (similitudo,  cine  GesUdt).  Pokazi  domu 
Izrailjevu  ovaj  dom  .  .  .  pokazi  im  oblik  od  doma. 
43,  11.  Radi  tebe,  koji  si  strosio  sebe  za  nas  i  uzeo 
na  se  oblik  ropski.  DP.  103.  Oblike  iz  kojih  su  se 
razvili  oblici  staroga  slovenskoga  jezika  pokazali  su 
prije  ovoga  moga  posla  drugi  Ijudi.  Istor.  III.  Oblik 
se  u  rijeci  zove  stanje  u  koje  ona  dolazi  da  bi  se 
pokazala  sveza  izmegju  uje  i  drugoga  cega  u  misli... 
Tako  je  n.  p.  »zena«  oblik.  Obi.  1. 


oblinii 


836 


obljiibitj 


obliiia,  f.  die  wahenfiirmige  Runde,  rotundUas 
culindrica.  Rj.  oaobina  onof/a  sto  je  ohlo. 
'  6blis,  f».  (.u  Dubr.)  iieka'ka  morska  riba,  der  BtM, 
rJwmbus.  Rj.   od  oanove   obal   (obao).  wjj.  Osn.  362. 
rijeci  s  tiikrim  nasi,  kod  bluti.4. 

dbliti,  oblijem,  t.-.  pf.  n.  p.  sviralu  kositerom,  rund 
herum  vergiessen,  circumfundo.  Rj.  ob-liti.  v.  impf. 
oblijevati,  "oblivati,  obljevati.  —  Mater  njegovu  za- 
tvore  u  jednu  haixu  katranom  ohlivenu  i  zazde  je 
nasred  grada.  Xpr.  236.  Sve  oru'sje  u  zlato  oblito. 
Npj.  4,  1G7.  Dobre  konje  u  srmu  oUismo.  4,  246. 
Zemlja  je  okrugla  —  pouajviSe  rodom  ohlivenu.  Pri- 
prava  1.  sa  se,  refleks.  Hi  pass.  Lake  mu  se  noge 
u§tapi§e,  b'jele  ruke  u  smolu  ohlise.  Npj.  1,  323. 

obliviiiije,  n.  (zap.)  vidi  oblijevanje.  Rj,  vidi  i 
obljevanje. 

oblivati,  fiblivfim,  (zap.)  ridi  oblijevati.  Rj.  i'.  impf. 
ridi  i  obljevati.  ob-livati,  ne  govori  se  samo  u  za- 
padnom  govorti  negu  i  «  juznom  i  istocnom.  isp. 
dolivati,  izlivati. 

oblizati,  ftblizem,  v.  pf.  ahlecktn,  lumho,  lingo.  Rj. 
ob-lizati,  lizanje  po  malo   svrsiti.  v.  impf.  oblizivati. 

obliziviiiije,  «.  das  Ahlecken,  kimbitus.  Rj.  verb. 
od  1)  oblizivati,  2)  oblizivati  se.  —  1)  radnjd  kojoin 
tko  oblizuje  sto.  —  2)  rcidnja  kojom  se  tko  oblizuje. 

oblizivati,  obliziijem,  v.  impf.  ob-lizivati.  v.  pf. 
oblizati,  oblizauti,  oblaznuti.  —  1)  ahlecken,  lamho. 
Rj.  —  2)  sa  se,  refleks.  sich  lecken  (Esslust  zeigen), 
esurio  (circumlingo) :  5ta  se  ti  tu  oblizujeS?  Rj.  kad 
gladan  pokazuje  zelju  za  jelom.  ridi  oslinkivati  se. 
—  Oblizuje  se  kao  psina  oko  mlina.  Posl.  229.  Obli- 
zuje se  kao  pas  na  strvinii  (kad  gleda  ii  dju,  a  ne.5to 
mu  smeta  da  jede).  (Mjesto  na  strvinu  govori  se  i 
prema  strvini).  229.  Oblizuje  sc  kao  Sarov.  330. 

oblizniti  se,  oblTzmm  se.  v.  r.  pjf.  Zwillinge  ge- 
biiren  (auch  von  Thieren),  geminos  p'lrio,  gemimim 
partum  edo.  Rj.  o-blizuiti  se,  bliznad  roditi  (kazc  .te 
za  zenw  a  i  za  zivotinjti).  v.  impf.  blizniti  se. 

oblizniiti,  znem,  v.  pf.  ridi  oblazmiti.  —  Oblazni, 
pa  opet!  (Kad  koine  slaze  puSka,  t.  j.  da  oblizne,  pa 
opet  da  krefe).  Posl.  229. 

oblTz,  m.  emplustriim.  Stiilli.  vidi  inelem.  —  o-bliz 
(oblizati'!). 

5bliziijT,  adj.  nahe  geleyen,  adjacens,  vicinus.  Rj. 
sto  je  blizu,  nije  daleku.  proiirno  daljni  {i  dalji).  — 
U  Srbiji  dogju  crkvari  iz  daljnijeh  scla  na  konak 
(uoci  praznika),  a  iz  ohliznjijeh  dogju  u  jutrii.  Rj. 
395  ((.sp.  susjedni).  Osim  kucana  i  oblizuje  rodbine 
pokojnikove  pokajnice  sc  zovu  i  njegova  dalja  rod- 
hina.  Rj.  .'>29b.  Crkva,  kojoj  ua  Trojice  dolazi  na 
leturgjiju  obliznji  narod.  Rj.  (>»7b. 

6blog,  m.  Rj.  —  1)  ridi  opklada.  Rj.  ob-log,  osn. 
w  obliigati  se  2,  obloziti  se  2.  vidi  i  oklad,  oklada, 
uklada;  zarok.  —  2)  ono  iim  sc  sto  oblazc  Hi  oblozi, 
n.  p.  bolesna  (jlava;  Umschlag :  Ja  sam  metao  .  .  . 
hladne  obloge.  Pom.  102. 

1.  oblo^uz,  m.  (der  Mundarsch,  podicis  obesi)  dcr 
alles  aufifst,  tvas  er  essharcs  lindet,  homo  eda.r.  Rj. 
oblo-guz,  u  koga  su  oldi  guzori  od  mnoguya  jedenja. 
isp.  niasnoguz,  wi.  tako  sloz.  rijeci  kod  hjeloguz. 

2.  obloifiiz,  adj.  sehlemmerhaft,  edax,  cf.  oblaporan. 
Rj.  koji  mnogo  jede  te  ima  able  guzove.  isp.  masnoguz, 
adj.  obloguz,  m. 

dblok,  oblftka,  »i.  fenestra  rotunda.  Stulli.  ohli 
prozor.  It  sjev.  Hrv.  znaci  uopie  prozor.  odatle  Madz. 
ablak.  —  za  oblicje  isj).  svjiidok. 

obl6initi,  tiblomiin,  rund  herum  ahbrechen,  de- 
cerpo.  Rj.  ob-lomiti.  v.  impf.  oblamati.  —  Sjever 
goru  oblomi.  A  zara5ta  oblomi?  Zarad'  vaSih  dje- 
vojak'.  Rj.  192b.  Kne?.evii5a  Krc6ka  izgubismo,  svoj 
krajini  krilo  oblomismo.  Npj.  4,  41u.  Ho(5e  li  (Cokot) 
napredovati?  ne  6e  li  mu  poCupati  zile  i  rod  mu 
oblomiti  da  »e  posuSi?  Jezek.  17,  9. 

uhlo^iti,  fibloiTm,  ;;.  pf  Rj.  ob-loziti.  v.  impf.  ob- 


lagati.  —  1.  einschlagen  (z.  B.  den  Fuss  in  — ), 
iiberziehcn,  obvolvo.  Rj.  —  Obu6e  Jakova  ...  i  ja- 
recim  kozicama  oblozi  mu  ruke  i  vrat  gdje  bjeSe 
gladak.  Mojs.  I.  27,  16.  Oblozi  zidove  domu  iznutra 
daskama  kedrovijem.  Car.  I.  6,  15.  Oblozi  ga  (prijesto) 
Cistijem  zlatom.  10,  18.  —  //.  sa  se.  —  1)  refleks. 
sich  einschlagen,  einhiillen,  involvo.  Rj.  —  Jedna  se 
djevojka  svnie.  do  koSulje  sa  svijem,  pa  .se  ouako 
gola  uveze  i  oblozi  razlienoni  travom  i  cvijecem  tako, 
da  se  nigdje  ne  vidi  ni  malo,  i  to  se  zove  dodola. 
Rj.  12Sa.  —  2)  ridi  opkladiti  se.  Rj.  ridi  i  okladiti 
se,  ukladiti  se.  isp.  oblog  1. 

dbliieac.  ftbluct-a,  m.  drvo  (kao  prut)  savijeno  na 
kolijevci  vise  djetinje  glave,  da  ne  pada  pokrivafi 
djetetu  na  glavu,  Wiegenspriegel,  arciis,  cf.  lucac, 
fibluk  1.  Rj.  iipravo  hyp.  od  6bluk. 

6blfii'je,  n.  |.st.)  der  vordere  Suttelknopf,  umbo 
sellae  anterior,  cf.  5bluk  2.  Nasloni  se  sedlu  na 
oblucje.  Rj.  u  sedla  sto  je  ispeto_  na  prednjoj  .^trcuii. 
isp.  kai,  unka.s,  jabuka  6.  —  8imJir-sedlo  srebrom 
okovano,  na  ublucju  kamen  sija  dragi,  o  oblucju 
gospodsko  oruXje.  Npj.  3,  519. 

obliit-kiiija,  /'.  t.  j.  puska  koja  se  no.<ii  konju  o 
ftbluku  2,  0  oblufiju.  —  Kamo  tebi  moja  obluckinja, 
koja  ?.dere  dvanest  drama  praha?  HNpj.  3,  249.  Svitle 
mu  se  puske  ohluckinje.  4,  93. 

oblucc,  n.  coll.  od  oblutak.  Rj.  oblo  kamenje. 

1.  6birik,  m.  Rj.  ob-luk.  isp.  luk.  —  1)  (oko  l^inja) 
kao  guzva  od  krpe  sto  isprosena  ili  na  udaju  dje- 
vojka metne  uvrh  kape  (naobluci  se).  cf.  pocelica. 
Rj.  Kad  djevojka  metne  kapu  s  ohlukom  na  glavu, 
kazu:  naoblufila  se.  Rj.399a.  Podeliea,  pocelica,  ienska 
kapa  (u  njoj  sa  dobre  sake  5irok  obluk  od  debele 
hartije,  preko  njega  krpa,  koja  na  pero  visi  niz  legja). 
Rj.  558a.  —  2)  u  Gunduli(.%.  arcus  triumphalis:  slavni 
obluk.  Stulli.  (arcus.  kor.  »lak  t  savijati),  obliik.  Osn.  37. 

2.  Obluk,  m.  (u  C.  G.)  —  1)  vidi  oblucac.  Rj.  na 
kolijevci.  vidi  i  luCac.  —  2)  (moze  biti  samo  u  pje- 
smama)  der  vordere  Suttelknopf,  umbo  sellae  anterior, 
cf.  oblucje:  S  obluka  je  topuz  izvadila.  Pala  mu  je 
po  obluku  brada.  Rj.  m  sedla  sto  je  isjieto  na  prednjoj 
strani.  syn.  kod  oblucje. 

oblutak,  oblutka,  m.  obao  kamen,  kao  Sto  ih  se 
nalazi  mnogo  oko  velikijeh  voda.  Rj.  coll.  oblude. 
«<(.  nasi.    isji.  bjelutak. 

Obljiij,  ()l)ljaja,  m.  planina  u  Hercegovini:  U  ze- 
lenu  u  Ohljuj  planinu.  Rj.  —  imena  s  takvim  nast. 
kod    Bilaj. 

jibijc,  (u  C.  G.)  vidi  obje:  I  Morace  oblje  poarati. 
Rj.  za  umetnuto  1  isp.  bljecva.  —  Ugrabi  mu  dvije 
kumliurlije,  pa  u  Turke  ohlje  obrnuo.  Npj.  4,  87. 

oblj('|iljivaiiJe,  »t.  (ins  Bekleben,  itiductio,  obductio. 
Rj.  verb,  od  obljepljivati.  radiija  Icojom  tko  oblje- 
pljuje  fio. 

obljepljivati,  obljepljujem,  v.  impf.  bekleben,  in- 
duco.  Kj.  ob-ljepljivati.  c.  pf.  ol)Iijepiti. 

obljotaii,  dbljetiia,  adj.  unniversurius.  Stulli.  ob- 
IjeLan,  osn.  ob  Ijeto.  ridi  godisnji.  isp.  obljetnica. 

6bljctiiiva,  /'.  Jalircstag,  dies  unniversurius.  Kj. 
obljctni  dun.  isp.  godiSnjica. 

obljevanje,  n.  das  Vergiessen, plumbatio.  Rj.  verb. 
od  obljevati.  radnju  kojom  tko  obljeva  sto  (cim  Hi 
u  sto). 

obljevati,  vani,  v.  impf.  vergiessen  (mit  Blei). 
plumho.  l!j.  ob-!jevati,  oblijevati,  oblivati,  sto  cim  Hi 
u  sto,  n.  p.  bacvu  katranom,  ili  pusku  u  zlato.  pri- 
mjeri  kod  r.  pf.  obliti. 

Obljiiba,  /'.  ime  planini,  u  kojoj  je  po  narodnim 
pjesniama  car  Konstantin  na.5ao  casue  krste  (drugi 
pjevaci  ovu  planinu  zovu  Ogjubar) :  Pravo  id'tc 
k  Obljubi  planini,  svu  Obljubu  iaa(h)om  raskopajte.  Rj, 

obijiibiti,  (M)ljribim,  v.  pf  (st.)  ubkiissen,  dcosculor. 
cf.  oblc/.ati:  Ja  cu  tvoje  lice  obljubiti.  Vjernu  (?u  ti 
Ijubu    obljubiti.  Valja   tebi   not^iti    s  kraljicom    i  oh- 


obljustiti 


—  837  — 


obodiija 


Ijiihlt'  Hiirlimsku  kraljicu.  Ruho  skide,  leie  sa  kra- 
iji  ■oiii  te  kraljiei  uhljxihio  lice.  Rj.  ob-ljubiti,  vidi  i 
■  liiusiti.  V.  impf.  Ijubiti  2a. 

ohljiiititi,  obljustlm,  v.  pf.  t'«ij  oljuStiti,  abschdlen, 
ii'irticu:  kruJku,  jabuku,  jaje,  repu.  Rj.  457b.  Ob- 
JN-liti.  V.  impf.  IjuStiti.  —  Hotio  bi  jaje  obljusteno 
I     i-oljeno.  DPosl.  -27. 

i>l)ljiitnviti,  vim,  r.  pf.  yeschmacklos  uerden,  sa- 
I'l'i-tiH  ainitto.  Rj.  o-bljiitaviti,  bljutaco  postati.  u 
^h  iiijiijacijcm  ohlivjii,  nc  nalazi  se  tiij  yliigol.  — •  Vi 
-II  so  zemlji;  ako  so  obljutavi,  Cim  de  se  osoliti. 
.Mai.  5,  13. 

i>liiu6tati,  tarn,  v.  pf.  umuinden,  eircumdo.  Rj. 
<>'i  iiiDtati,  i-idi  omotati ;  v.  impf.  obmotavati.  —  Gi- 
.'):ivoj  nevi  ne  mo5  ovrlj  oko  ylace  obmotati.  (Kad 
\r  Lome  teiko  ugoditi).  Posl.  -11.  Za  njime  se  zulum- 
^  alma  Slice,  pa  se  ne  sme  care  da  obazre,  a  kamo  li 
ua  iibmota  calmu.  Npj.  1,  IGU.  sa  se,  refleki. :  Nagje 
::]'i;;ov  trn  gdje  se  oko  njega  olimotaht  guja.  Rj.  S08D. 

iihinotsU'niijo,  n.  das  Umwickclii,  circumliyatio. 
Kj.  (■(■)■').  od  obmotavati.  radnja  kojom  tko  olimotava 
>/ii  (oko  cegaj. 

iil>iiiotilvati,  obmdtavam,  v.  impf.  umtviiiden,  cir- 
riiiin-olvo.  Rj.  ob-motavati.  sto  oko  cega;  primjen'i 
kntl  r.  pf.  obmotati.  vidi  omotavati. 

(ibiiiivljaiije,  n.  das  Erneuern,  renovatio.  Rj.  vei-b. 
'Ill  (ibnavljati.  radnja  kojom  tko  obnavlja  sto.  isp. 
obnovljenje. 

obiiiivljnti,  obnavljam,  v.  impf.  erneuern,  renovo. 
lij.  nli-navljati,  ciniti  da  bnde  sto  kuo  novo.  v.  pf. 
'iliiMiviii.  —  sa  se,  pass.  Hi  refteks.:  Ako  se  nas  spo- 
lja.>iiji  covjek  i  raspada,  ali  se  unutraJnji  obnavlja 
svaki  dau.  Kor.  II.  4,  ItJ. 

obiit^sti,  obn&sem,  v.  pf.  ob-nesti.  isp.  Obi.  67.  vidi 
obuijeti.  r.  impf.  obnositi. 

obiiiVstiiiinti.m.lin,  r.pf.  entchren.ignominia  afficio, 
cf.  osramotiti :  Kralj  je  meiie  obncstima'  damno.  Rj. 
ob-ne-stimati  kogu,  nciniti  ga  nestimaiia,  nepostovana. 
is2i.  stimati  (postocati).  —  syn.  kod  osramotiti. 

obnfcsvjcsnuti,  nem,  v.  pf.  vidi  onesvjesnuti.  Rj. 
ob-nesvjesnuti,  pasti  a  nesvijest.  vidi  i  obeznaniti  se, 
obneznaniti  se,  ubevutiti  se,  do(5i  u  bevut. 

obnpvidjeti,  obnt-vidTm,  v.  pf.  erhlinden,  obcoecor. 
Rj.  ob-ne-vidjeti,  isguhiti  rid.  vidi  oslijepiti.  —  Da 
me  u  jedan  put  obasja  velika  svjetlost  s  neba  .  .  .  i 
kad  obnevidjeh  od  silne  svjetlosti  one,  vogjahu  me 
za  riiku.  Djel.  Ap.  22,  11. 

obiieziiiiiiiti  se,  obu&znanim  se,  r.  r.  pf.  vidi 
obeznaniti  se.  Rj.  ob-neznaniti  se.  isp.  neznan.  vidi 
i  obnesvjesnuti,  i  syn.  ondje. 

Obniea ,  f.  voda  koja  se  viSe  Valjeva  sastavlja 
s  Jablanicom,  i  odande  ae  dolje  zove  Kolubara.  Rj. 
u  Srbiji. 

obuijenijeti,  mim,  vidi  onijemjeti.  Rj.  ob-nijemjeti, 
postati  nijem;  i :  prestati  govoriti,  ximuknuti.  umuci. 
v.  impf.  nijemjeti. 

6bnijeti,  obnfesem,  (obnio,  obnijela)  v.  pf.  umtragen, 
circumfero.  Rj.  ob-nijeti.  vidi  obuesti.  r.  impf.  ob- 
nositi. —  Badnjak  .  .  .  kad  pregori,  gornji  kraj  valja 
docekati  u  ruke  s  rukavicama,  pa  ga  obnijeti  oko 
kosnica.  Rj.  12a.  Zapale  one  procjepove  i  obnesu  oko 
torova.  Rj.  21ob.  Vladika  .  .  .  doSavSi  obnese  mosti 
oko  nje  (crkve).  DP.  348. 

obiiizati,  obnTzem,  v.  pf.  n.  p.  kapu  ili  glavii  bi- 
serom,  mil  eincr  Eeihe  (Perlen)  umgeben,  eircumdo 
lineam  (margaritarum).  Rj.  ob-nizati  sto  n.  p.  biserom, 
nanizati  biser  oko  njega.  v.  impf.  obnizivati. 

obuiziviinjo,  n.  das  Behdngen  mit  Ferlenreihen, 
circumdatio  Uneae  mat garitarum.  Rj.  verb,  od  ob- 
nizivati. radnja  kojom  tko  obniztije  sto. 

obnizivati,  obnizujera,  v.  impf.  mit  eincr  Pcrlen- 
reihe  umgeben,  circumdare  lineam  margaritarum.  Rj. 
ob-nizivati,  n.  p.  kapu  ili  glaw,  cime,  n.  p.  biserom. 
V.  pf.  obnizati. 


Obnoc',  vidi  nofu.  Rj.  ob  nod;  vidi  ob  1. 
ubiiAeiti   se,  ftbnoflm  se,   v.  r.  pf.  ob-noditi  se, 
ostati  gdje  ob  noc.  isp.   zanoditi.  —  Sin  mi  ode,  pa 
se  obnocio.  Hasan  Majetid  1.  Rp. 

6bnos,  »(.  djelo  kojim  se  sto  obnese.  isp.  obnoSenje. 
—  Opet  se  obnosi  plakanica ;  premda  se  cini  da  je 
ovaj  obnos  najvi-se  samo  ponavljanje  vedernjega  .  .  . 
opet  jutrenji  obnos  drugo  znac'i  nego  ve^-ernji.  DP.  147. 
obii6siti,  (ibnosim,  v.  impf.  Rj.  ob-nositi ;  v.  pf. 
I  obnesti,  obnijeti.  —  J)  umtragen,  circumporto.  Rj. 
obnositi  sto  (oko)  cega).  sa  se,  pass. :  Opet  se  obnosi 
plaStanica  .  .  .  obnoSenje  plaStanice  oko  crkve  . .  .  DP. 
147.  —  2)  unter  die  Leutc  bringen,  circumfero.  Rj. 
!«  prcnesenom  smislu,  kao  liljediti :  Obnosi  me  tugja 
majka  Bozjom  nepravdom,  da  ja  Ijubim  tebe,  Pavle, 
mila  devera.  Npj.  1,  G13. 

(»bn(>seiije,  n.  Rj.  verb,  od  obnositi.  —  1)  radnja 
kojom  tko  ohnosi  sto  (oko  6ega),  (das  Umtragen,  cir- 
cumlatio.  Rj.):  Opet  se  obnosi  plaJtanica  .  .  .  sad 
obnosenje  plastanice  oko  crkve  sa  zastavama  znaSi  da 
je  Gospod  .  .  .  DP.  147.  isp.  obnos.  —  2)  radnja 
kojom  tko  obnosi  koga  nepravdom  (bijedi  ga),  (das 
unter  die  Leute  bringen,  -b  ciroumferre.  Rj.). 

dbnova,  f.  ob-nova,  djelo  kojim  se  sto  obnovi.  vidi 
obnovljenje.  —  Govor  o  moralnoj  obnovi  onoga  sela. 
/los.  332. 

obnuviti ,  ftbnovTm,  r.  pf  erneuern,  renovo  (na- 
mastir,  crkvu).  Rj.  ob-noviti,  Hciniti  da  bude  sto  kao 
novo.  V.  impf.  obnavljati.  —  Nije  mogude  one  koji 
su  jednom  prosvijetljeni  .  .  .  i  otpali,  opet  obnoviti 
na  pokajanjc.  Jevr.  (5,  6.  sa  se,  refleks.  Hi  pass.:  Da 
se  obnorite  duhom  uma  svojega,  i  obucete  u  novoga 
(5ovjeka.  Efes.  4,  23. 

obiiovlj<''nje,  n.  restauratio,  innovatio,  reparatio. 
iz  GtinduliiM.  Stulli.  verb,  siipst.  od  obnoviti.  djelo 
kojim  se  sto  obnovi.  vidi  obnavljanje.  —  Ima  rije(^'i 
84  koje  sam  ja  nacinio  .  .  .  obnovljenje,  okamenjenje. 
Nov.  Zav.  VII.  Da  sluzimo  (Bogu)  u  obnovljenju 
Duha  a  ne  u  starini  slova.  Rim.  7,  G.  Nego  se  pro- 
mijenite  obnorljenjem  uma  svojega.  12,  2. 

obnjiisiti,  6bnjuSm,  v.  pf.  umsclinuffeln,  circum- 
odoro,  cf.  nanjufiti:  Vran  poleee  gorom  kroz  planinu, 
dok  obnjusi  ranjena  junaka.  Rj.  ob-njuSiti.  v.  impf. 
njuSiti. 

dboel,  bbodaca,  m.  pi.  (dolje  preko  Morave)  die 
Olirgelidnge,  inaures,  cf.  mingjuSe,  brnjica,  uJnjaci. 
obodac.  Rj.  vidi  i  mengjuse.  dem.  obofio.  —  ob-(v)odac : 
brnjica,  kao  kolut  .  .  .  i  koji  se  nosi  u  tisima,  obodac 
(u  koni  je  ista  misao,  t.  j.  obaveden  je  i  njim  je  sto 
ohavedeno).  DanicMC',  ARj.  064b.  A  Jto  si  se  na  me 
ualjutio,  te  ne  drziS  v'jence  i  oboce,  te  ne  vjencas 
tvoju  milu  kumu?  Npj.  3,  496.  DadoJe  Jakovu  .  .  . 
sve  oboce,  koje  imahu  ?t  usima.  Mojs.  I.  35,  4.  Tada 
(?e  Gospod  skinuti  .  .  .  stakalca  mirisna  i  oboce.  Is. 
3,  20. 

oboctiti,  fim,  v.  pf.  ob-oetiti,  politi  sto  octoni,  n.  p. 
salatu,  grah,  i  t.  d.  govori  se  u  sjev.  Hrv.  v.  impf. 
octiti. 

dbofic,  m.  dem.  od  obodac.  Rj. 

dbod,  m.  u.  p.  na  situ,  na  seSiru,  der  Band,  margo. 
Rj.  ob-(v)od,  osn.  u  obvoditi.  dbod  (iza  b  otpalo  je 
vj.  Osn.  23.  —  Okl6piti  obod  u  sesira,  t.  j.  spustiti 
ga  na  nize.  Rj.  453b. 

dboilac,  6boca,  m.  (u  Budimu  i  u  Sentandriji)  naj- 
vise  pi.  oboci,  vidi  oboci.  Rj. 

dbodniea,  f.  (u  primorju)  die  Auster,  ostrea,  cf. 
kamenica,  ahtapod.  Rj.  dbodniea  (mjesto  ,VOEOTbllHI|a). 
Osn.  332.  vidi  hobotnica,  ahtapod.  octopus  vulgaris, 
nekaka  morska  zivotinja,  a  nije  kamenica.  —  Tra- 
katnica,  vidi  obodnica.  Rj.  745b. 

obodnja,  /".  (u  Srijemu)  die  Beihe,  ordo.  Kad  u 
selu  seljaci  idu  redom  na  kakav  gosposki  posao,  pa 
kad  se  svi  izrede,  onda  je  jedna  obodnja  izisla,  a 
kad  pofnu  opet  na  novo,  onda  je  nastala  druga.  Rj. 


obotlriti 


838  — 


oboravanje 


ob-(h)odnja.  iza  h  otpalo  je  h ;  osn.  u  hod.  Osn.  203. 
ridi  ophodnja,  ophogja.  rijeci  s  Uil;mn  nasi.  ];od 
i^einja. 

obddriti,  bbodrim,  v.  pf.  za  akc.  isp.  Kad  6,  100. 
ob-bodriti,  kao  ohrabriti,  osloboditi.  1.  isp.  obadriti. 
V.  impf.  isp.  bodriti.  —  Sada  treba,  da  diih  obodrimo 
i  na  Turke  sutra  udariuio.  Xpj.  5,  326.  Mene  je  isti- 
nita  revnost  k  rodu  mome  obodrila,  i  prinudila  me 
da  zazniurim  i  da  jedan  put  tumarim  glavom.  kroz 
ovo  trnje.  Spisi  1,  5. 

obogaeiirauje,  n.  verb,  od  1)  obogac^avati,  2)  obo- 
gai5avati  se.  —  1)  radnja  kojoin  tko  obogacava  koga.  — 
3)  radnja  kojom  se  tko  obogacava. 

obosacitrati,  obogacavam,  v.  impf.  o-bogac^Avati. 
1'.  pf.  obogatiti.  —  1)  koga  Hi  sto:  Nadgledas  semlju 
i  zalivas  je,  obilno  je  obogacavas.  Ps.  65,  9.  Nemarna 
ruka  osiromaSava,  a  vrijedna  ruka  obogacava.  Prif. 
10,  4  (divitias  parat,  bereitet  Eeichthumer).  31>iostvom 
svojega  bogatstva  i  trgovine  svoje  obogacavao  si  ca- 
reve  zemaljske.  Jezek.  27,  33.  —  2)  sa  se,  refleks. 
vidi  bogatiti  se,  v.  r.  pf.  obogatiti  se. 

ob6gatiti,  tun,  v.  pf.  Rj.  o-bogatiti.  —  1  a)  pre- 
lazno.  bereiehern,  dito.  Bj.  uciniti  koga  bogatim.  v. 
impf.  obogai'avati.  —  Da  ne  refie.5:  ja  sam  obogatio 
Avrama.  Mojs.  I.  14,  23.  Koji  obogatise  njinia  (ka- 
nonima)  crkni.  DP.  52.  Knjiguma  znauienito  je  obo- 
gacetia  biblioleka.  Rad  17,  170.  —  b)  neprelazno. 
reich  irerden,  ditesco,  cf.  obogatiti  se.  Rj.  —  Tako 
oni  obogute  i  potkupe  uarod  da  jeduoga  od  njih  dva 
stave  za  kralja.  Npr.  109.  l)na  ce  nam  kazati  nacin 
kako  cemo  obojica  obogatiti.  218.  —  2)  sa  se,  relleks. 
Hi  pass,  reich  uerdeii,  ditesco,  cf.  obogatiti  lb.  Rj. 
Te  ces  se  tako  obogatiti  i  svoju  gjeeu  prehraniti.  Npr. 
123.  Da  bi  se  kasa  obogatila,  odrede  se  Ijudi,  da 
prodajii  Turske  miljkove.  MiloJ  13.  Obogativsi  se 
prilicno,  zazeli  ^ivjeti  gospodski.  Sovj.  22.  Te  se  ii 
svemii  obogatiste  kroza  nj  (kroz  HriSia  Isusa).  Kor. 
I.  1,  5  Trgovci  koji  se  ovijem  torarima  obogatise  od 
nje,  sta.6e  iz  daleka  od  straha.  Otkriv.  18,  15.  Od 
rata  s  Bugarskom  i  Grfikom  obogati  se  Stefan. 
DM.  39. 

obogje,  f.  pi.  (u  Slav.)  vidi  vogjice.  Rj.  ob-(v)ogje, 
osn.  u  obvoditi.  obogje  (tu  je  ispalo  v  iza  6).  Osn. 
60.  od  uzde  oni  kai.ii  sto  se  drze  u  rukama  kad  se 
jase.  vidi  i  dizgen,  dizgin,  dizgjen,  gjizdin. 

dbojak,  (ibojka,  m.  (pi.  gen.  ftbojSka)  das  Fuss- 
tuch,  pannits  ad  pedes  involvendos  .  .  .  (Kuda  nose 
carape)  podloze  obojke  u  opanke  .  .  ,  zavijajii  sarenim 
obojcima  (mjesto  carapa)  noge  i  na  njih  obuvaju 
opanke;  a  po  varosima  nose  obojke  (od  platna  ili, 
zimi,  od  flanera)  u  6izmama.  Rj.  dem.  obojeic.  augm. 
obojdina. 
obdjcic,  m.  dem.  od  obojak.  Rj. 
ob6jcina,  /'.  augm.  od  obojak.  Rj.  —  Tko  docna 
ustaje,  i  obojcina  mu  nestaje.  DPosl.  128. 

6buje, oboga (6bojega),  n.  beide,  uterque:  oboje  djeee, 
oboga  djece,  itd.  Rj.  ridi  obadvoje.  3.  i  7.  padez: 
obojemu,  obojem.  Ubl.  49.  u  recenicu  se  uzima  kao 
dvoje,  koje  vidi.  pi.  oboji.  —  »Dani<!  i  »dni<s  .  .  . 
pored  ovoga  oboga  govori  se  i  ^dnevic  Rj.  110b. 
Carev  sin  nagje  svoju  Ijubu,  i  oboje  se  vrlo  obra- 
duju.  Npr.  21.  Ona  ga  poznade  .  .  .  i  oboje'  mrtvi  na 
zemlju  padose.  .  .  .  nadi  (eh  ih  oboje  jedno  do  dru- 
goga  mrtvo.  113.  Hajde  da  mi  njih  oboje  (carskoga 
sina  sa  zenom)  ubijemo.  136.  Vrana  o  bunjiitu,  a 
soke  o  mesu  (^ivi),  pa  oboje  na  Gjurgjev  dan  izlete. 
Posl.  39.  Sastalo  se  zlo  i  gore,  da  se  malo  porazgo- 
vore.  (Kad  se  sastanu  muz  i  zena  oboje  nevaljali). 
275.  Okreiu  se  oboje  (Suva  i  Dunavoj  pod  imenom 
Dunava  ispod  Bijograda  k  jugo-istoku.  Danica  2,  42. 
Primili  (su)  nauke  i  uza  njih  gdjekoje  rijeci  .  .  .  po- 
primali  su  i  njesto  od  oboga  toga.  Pis.  31.  Uhvadena 
zoijer,  i  s  njom  laini  prorok  .  .  .  zivi  bise  baceni  oboje 
u  jezero  ognjeno.  Otkriv.  19,  20.  Teiak  je  kamen,  i 


pijesak  je  tezak;  ali  je  gujev  bezrimnikov  tezi  od 
obojega.  Pric.  27,  3.  Oni  bijalni  oboje  ved  stari  (Za- 
harija  i  Jelisaveta).  Prip.  bibl.  107. 

dbuji,  ftboje,  6boja,  pi.  prema  sing,  rijeci  oboje, 
koja  u  jednini  dolazi  sumo  u  srednjem  rodu;  u  mno- 
zini  se  govori  uz  rijeci  koje  ili  1)  sajito  mnoHnu 
imaju,  n.  p.  oboja  kola,  oboja  vrata ;  ili  2)  koje  imuju 
i  jedninu  ali  sto  znace,  ono  se  u  mnozini  uzima  da 
je  vise  toga  kao  jedno  s  jedne  strane  i  opet  fist 
toga  kao  jedno  s  driige  strane,  n.  p.  oboji  svatovi 
(t.  j.  svatovi  jednoga  i  drugoga  mludozenje).  isp, 
dvoji.  —  Sokci  ubokei,  Vlasi  siromasi  (daklem  ni- 
jedni  nemaju  niSta,  nego  oboji  jednaki).  Posl.  352, 
ZagrmljeSe  oboji  topovi.  Npj.  5,  370. 

obdjica,  f.  beide,  uterque,  cf.  dvojiea.  Rj.  ridi 
obadvojiea.  oba  covjelca  ili  uba  muska  zivinceta  ili 
covjek  i  musko  zivince:  Za  smrt  Kraljevi(!a  Market 
razlicno  se  pripovijeda ...  da  mu  se  u  takovome 
boju  zaglibio  Sarac  u  nekakoj  bari  kod  Dunava  i 
da  sit  ondje  obojica  propuli  .  .  .  Da  je  Bog  prenio 
njega  (Marka)  i  Sarca  u  nekaku  peOinu,  u  kojoj 
sad  obojica  zive.  Rj.  346a.  Oni  njemii  kazu  da  sv 
ozenjeni  obojica.  Npr.  193.  Ova  tvoja  obadva  brata 
kod  meue  su  u  zivotu  ...  ali  ih  sad  tebi  poklanjani 
obojicu.  241.  Obojica  ovi  bili  su  Srbi.  Kov.  3.  Do- 
pada  se  nama  obojici.  Straz.  1886,  770.  Za  Sto  bih 
ostala  bez  obojice  r,as  u  jedan  dan?  Mojs.  I.  27,  45. 
Bjese  objesena  ova  obojica  na  drvo.  Jestir.  2,  23.  On 
mu  kazu  kako  su  obojica  snili  fiuduovate  sue.  Prip, 
bibl.  27. 

obujiti,  (^bojim,  v.  pf.  fiirben,  coloro,  cf.  omastiti, 
Rj.  o-bojiti.  V.  impf.  bojiti.  —  Gragjevina,  2)  vunens 
pregja  obojena.  Rj.  98a.  Obro<;iti,  obojHi  u  broiu. 
Rj.  434  b.  To  zacuo  star  djedina,  on  obrici  b'jelu 
bradu,  i  oboji  te  brcine.  Npj.  1,  295.  Pa  da  crkvi 
krvi  obojimo,  da  kostima  erkvu  potrusimo.  4,  170 
sa  se,  pass.:  Njime  (voskom)  se  5ara  po  bijelu  jaju 
pa  poSto  se  jajc  oboji,  ono  kud  je  bio  vosak  ostan( 
bijelo.  Rj.  .")02a. 

obolc>)titi  se,  stim  se,  r.  r.  impf.  erkranken,  morbi 
corripi,  cf.  oboljeti,  razboljeti  se.  Rj.  o-bolestiti  se 
boloitan  postati.  vidi  i  poboljeti,  poboljeti  se.  —  oiy»j 
se  glagol  ne  nnlazi  u  drugojacijem  oblicju. 

obdijeti,  obiMim,  r.  pf.  Rj.  o-boljeti.  )>.  impf.  ba 
Ijeti.  —  1)  durch  Krankheit  geschudcht  (entkrdftet^ 
uerden,  morbo  infirmor.  Rj.  od  bolesti  oslahiti.  — 
2)  bolestan  postati:  Obolestiti  se,  cf.  oboljeti,  raa 
boljeti  se.  Rj.  432b.  Setajudi  jedan  dan  nastupi  n) 
magjije,  oboli  i  klijenit  ostane  savrtijeh  noga  i  ruka 
Npr.  262.  vidi  i  poboljeti  (i  se.) 

1.  dbor,  m.  —  1)  Einzduming  fiir  die  .^chureine 
Ochsen,  sepimentum  pro  suihus.  Rj.  mjesto  sagragjenl 
za  svinje,  goveda:  Ovaca  ce  nestati  iz  tora,  i  goveda 
ne  (:e  biti  u  oboru.  Avak.  3,  17.  —  2)  mjesto  ispred 
kui^e  (bilo  zagragjeno  ili  ne  bilo),  n.  p.  izigje  na 
obor,  der  Ilof,  aula,  cf.  avlija:  Meti  dvore,  trijebi 
obore.  Rj.  vidi  t  dvor,  dvoriSte,  stobor,  ulica.  —  6bor 
(mjesto  ob-vor,  kor.  koga  je  za.-vrijeti).  Osn.  23. 

2.  6bor,  in  oborknez,  obordzenerao,  ist  est  das 
deutsche  Ober-,  supremus.  Rj.  rijec  postala  od  Nje- 
macke  Ober-,  koje  znaci  glavni,  prvi,  veliki,  vrhovni. 
isp.  arh  .  .  .  arhi,  u  slozenim  rijecima:  oborbokman, 
obordirekcija,  obordzenerao,  oborknez,  oborladman. 
vidi  6ber. 

obdrati,  6borem,  v.  pf.  umackern,  circum  aro.  U 
gdjekojim  mjestima  Ijudi  uz  kuzno  doba  oboru  selo 
(t.  j.  povuku  brazdu  oko  svega  njega),  da  kuga  u  nj 
ne  bi  doSla.  Rj.  ob-orati.  v.  impf.  oboravati. 

oboravanje,  n.  das  Umackern  circumaratio.  Rj. 
verb,  od  oboravati.  radnja  kojom  tko  oborava  sto.  — 
Ljudi  uz  kuzno  doba  oboru  selo,  da  kuga  u  nj  ne 
bi  dosla.  U  tome  oboravanju  mje-sto  volova  plug  vuku 
5est  djevojaka.  Rj.  432b. 


oboravati 


839 


obradovafi 


oborilvati,  obftrrivam,  i\  impf.  umaclern,  circumaro, 
cf.  oborati.  Hj.  ob-oravati. 

6borbokinnii,  in.  ein  aus  ilem  deutxchen  ober  und 
tiirkisclioi  bok  komisch  zusammengesetstes  Wort, 
atercus:  1  on  je  neki  ohorbokman.  Ou  je  veliki  ohor- 
hokman.  Rj.  sale  radi  sloeena  rijec  od  Njein.  obor 
(ober)  i  'Turskoga  bok,  koje  znaci  govno.  vidi  gov- 
novi<5. 

^  obordirekeijii,  f.  od  Njemackoga  Oberdirection. 
Cuji'iiio  ibi  (_'e  se  ohor-direkcija  Srpskih  Skola  uki- 
nuti.  Stra^.  1887,  175. 

obordzoiicrao,  ftbordzcnerala,  m.  od  Kjemuckoga 
ObersieiKTal.  —  In  oborknez,  oliord?,enerao,  ist  cs 
das  deittsche  Ober-,  supremus.  Rj.  432b. 

oboriiia,  f.  zgrada  oborena,  kao  razvaljcna.  isp. 
razvaline.  — •  Pa  odoSe  dvore  dijeliti:  on  uzimlje 
stoprv  sagragjene,  njemii  dava  stare  oborine.  HNpj. 
1,  456._ 

dborit,  adj.  —  Gosti  se  oboritom  ribom,  po  dosta 
glava  za  dinar.  DPosl.  24.  Oborit,  u  Stulica  izabran, 
debar;  /ore  rib.  32  veli  da  se  zove  oborita  riba  koju 
gospoda  jedu.  XIV.  osn.  u  obrati:  Mo  je  obrano, 
obirano,  po  izboru. 

obdriti,  ftborlm,  v.  pf.  Rj.  ob-oriti,  v.  impf.  obarati. 

—  la)  niederwerfen,  wcihen,  sterno,  cf.  obAliti:  svu 
krivicu  na  njega  oborise.  Rj.  Soriti,  oboriti  da  se 
valja  i  kipa.  Rj.  7()Ub.  Jedan  put  StojSa  obori  zmaja 
i  pripuSi  na  zemljii.  Npr.  33.  Ti  ceS  nasu  kucu  obo- 
riti, ti  si  to  nea'de  ukrao.  G3  (u  prcnescnom  smislu). 
U  mah  sam  ga  s  koiija  oborio.  Npj.  3,  3.  B'jelu  cu 
ti  crkfu  oboriti.  3,  Gl.  Vrlo  viene  pircm  oborise,  obo- 
rine, pa  me  uspavaSe.  HNpj.  3,  142.  Turcina...  one- 
svesti  ga  male  i  oliori  na  zemljii.  Danica  4,  18.  Druge 
manje  i  straSivije  poglavice  obure  oci  preda  se.  5,  53. 
Ako  padnem,  moje  ce  me  isto  2>ero  oboriti.  Pis.  GO.  Sva- 
koga  pravog  Srbljina...  mora  srirwofre  ghwukcrnoj 
zemlji  oboriti.  8pisi  1,  5.  Mnostrom  velifianstva  svo- 
jega  oborio  si  (JBose!)  one  koji  ustaSe  na  te.  Mojs. 
n.  15,  7.  Oborise  ■<<rce  sinovimn  Izrailjevijem  da  ne 
idu  u  zemlju  koju  im  dade  Gospod.  IV.  32,  9.  Ah 
kderi  moja!  rele  li  me  obori!  Sud.  11,  35.  MisliS  da... 
nijesu  za  to  dosle  shige  njegove  k  tebi  da  promotre 
i  uhode  i  obore  zemlju?  Dnev.  I.  19,  3.  Kad  mi  go- 
voraSe  tako,  oborih  oci  sroje  na  zemlju  i  zauijemjeh. 
Dan.  10,  16.  Moze  biti  da  (•&  tko  oboriti  ove  moje 
misli  razlozima  koji  mi  nijesu  poznati.    Rad   26,  G3. 

—  b)  sa  se,  reflcks.  Hi  pass.:  Nadalo  se  prodalose! 
(Kaze  trgovac  kad  mu  se  sto  obori  u  due'auu).  Posl.  186. 
isp.  sorcati  se,  soriti  se  1,  strovaliti  se.  —  2  a)  vatru 
na  koga:  Na  paJu  je  vcdru  oborio.  Megju  Turke  vatru 
oborise.  Rj.  Ve<5  padoJe  oba  na  koljena,  a  obadva 
puske  oborise,  obje  pukle,  ostade  im  puste.  Npj.  4, 
171.  Turei  mrtvo  oganj  oborise.  4,  284.  Onda  svi 
obore  is  ptisaka,  te  ubiju  i  ujega  i^konja  mu.  MiloS 
185.  Iz  4  topa  obori  vatru  na  selo.  Zitije  74.  —  b)  sa 
se,  refleks.  ili  pass,  obori  se  piiska:  Kad  se  zapeta 
puska  prstom:  obori.  Rj.  13Gb.  Omaee  mu  se  puska, 
t.  j.  obori  se  s  nokta  sama  od  sebe  i  puOe.  Rj.  458a. 
btrocnula  puska,  oborila  se,  all  uije  upalila.  Rj.  847b. 

Aborknez,  m.  cf.  knez.  Rj.  od  Njem.  obor  (6ber) 
*  knez.  ridi  oberlcnez.  —  Knez  od  knezine  .  .  .  koji 
se  radi  razlike  od  seoskijeb  knezova  zvao  i  oborknez, 
vilaetski  knez...  haskncz  i  rcliki  knez.  Rj.  278b.  Po- 
bratime,  oborkneze  Ivo!  Npj.  4,  195. 

dborlacinaii,  m.  der  Oberlieutenant,  subcenturio.  Rj. 

—  Ja  sam  se  desio  u  Liei  u  i^miljanu  kod  obor- 
lacmana  Nikole  Borojevii^a.  Posl.  48. 

tkborlneniailov,  adj.  Rj.  sto  pripada  oborlacmanu. 

oborlat-iiiaiiovica,  /'.  Rj.  zena  oborlacmanova. 

iyborlaciiianskT,  adj.  Oberlieiitenants-,  subcenturi- 
onum.  Rj.  sto  pripada  oborlacmanima  Hi  oborlacmanu 
kojemu  god. 

obortiT,  adj.  n.  p.  vrata,  von  obor.  Rj.  sto  pripada 
oboru. 


ob6siti,  Miosim,  v.  pf.  postati  boa,  barfuss  werden, 
calceos  amitto :  ogoiio  i  obosio;  obosio  mi  konj.  Rj. 
o-bositi.  u  drugojacijem  se  obliiju  ne  nalazi  ovaj 
glagol. 

ob6sti,  ob()dem,  v.  pf.  Rj.  o-bosti.  v.  impf.  bosti. 
—  1)  spornen,  calcari  pungo,  sul)do  calcar.  Rj.  obosti 
11.  p.  konja  ostrugom:  Brie  obode  kobilii  i  stigne  6o- 
veka.  Npr.  13.  Obodi  ga,  Gjurol  (Kad  ko  rgjavo,  a 
osobito  na  rgjavu  konju  trci).  Posl.  229.  —  2)  obode 
n.  p.  trn  koga:  Ni  draia  ne  (5e  oliosti  dobre.  DPosl. 
179.  Oboden  ribar  pametuje.  87.  sa  se,  rejleks.:  Obo  se 
jutros  na  trn.  87. 

Obostica,  /".  voda  u  Bjelopav]i(Sima,  koja  oko  je- 
dnoga  sahata  od  vrela  sastavSi  se  s  Perudicom  zove 
se  Zeta.  Rj. 

oboiiUalaf,  obozAvaoea,  m.  koji  obozava  sto.  — 
Jevrejiu  —  kao  obozartdac  Boga  jedinoga.  Zlos.  53. 

oboziVranjo,  n.  verb,  od  oboravati.  radnja  kojom 
tko  obozava  sto:  Vergotterung,  apotheosis.  —  Tako  je 
postalo  obozavanje  ognja  kod  Persijana.  Priprava  KK). 

oboziivati,  obft^avam,  v.  impf.  o-bo?.avati,  drzati 
koga  Hi  sto  za  Boga,  davati  mu  cast  i  postenje  sto 
prilikuje  Bogu;  vergiittern:  Pao  bih  na  koljena  pred 
ovijem  covjekom  i  obozavao  bih  ga,  kada  ne  bih  bio 
hriJdanin !  Priprava  178.  — -  u  drugojacijem  se  obliku 
ne  nidazi  ovaj  glagol. 

(ibrat-anjiS  n.  das  Verleiten,  inductio.  Rj.  verb,  od 
I.  obraoati,  II.  obraC^ati  se.  —  J.  1)  radnja  kojom 
tko  obraua  koga  Hi  sto  na  sto  Hi  u  sto.  —  2)  radnja 
kojom  tko  obraca  n.  p.  legja.  —  //.  radnja  kojom 
se  tko  otir<ica  (osvrce). 

obracati,  (-am,  v.  impf.  Rj.  ob-(v)ra('ati.  v.  pf.  obra- 
titi.  —  I.  J)  verleiten,  induco.  Rj.  koga  Hi  sto  na 
sto  Hi  u  sto :  Gledase  oko  sebe  i  eesto  na  jezero  oci 
obracase.  Npr.  189.  Jer  bi  onda  lak.<e  bilo  iiaSe  Ijude 
obracati  u  J\imski  zakon.  Kov.  6.  Sudi  slugama  svojim 
pbn'ajuci  krivcu  i  djcla  njegova  ohraiajuii  na  njegovu 
glavu.  Uncv.  11.  6,  23.  IJ  nista  obracas  utvaru  nji- 
hovu.  Ps.  73,  20.  Obracajtici  paziiju  nasemu  narodu 
na  stare  S2iomenikc.  Rad  5,  191.  sa  se,  pass,  ili  rejleks. : 
Na  sto  se  pomnja  obraca,  moie  biti  izrec'eno.  Danici(5, 
ARj.  217b.  To  se  jo.^  osobito  gubi,  raspada  i  u  nista 
obraca.  Ogled  V.  —  2)  kehren,  verto.  Rj.  Dokle  prosi, 
zlatna  usta  nosi,  a  kad  vrai'a,  pleca  obraca.  Posl.  65. 
»Haj  gje  si  mi  Popovic'-Ivane!«  Zato  Ivan  ue  obraca 
glare.  Npj.  4.  9  {ne  mari.  isp.  obrtati  se  1 :  A  na  me 
se  nemoj  obrtati.  Npj.  4,  415).  —  II,  sa  se,  refleks. 
sich  umkehren,  revertor,  cf.  osvrtati  se.  Rj.  obracati 
se  od  cega,  cenui  Hi  k  cemu:  Ne  obracajte  se  k  ido- 
lima.  Mojs.  III.  19,  4.  Koji  se  obracaju  od  grijeha. 
Is.  59,  2().  .Sto  su  se  BalJi(5i  obracati  papi .  .  .  oni  se 
svagda  obracahu  papi  obrif ucf'i  da  6e...  DM.  89  {;vidi 
obrtati  se  2).  Dalje  se  David  u  ovakoj  radosti  obraca 
upravo  ka  Oospodu.  DP.  39.  Cesto  su  pristajali  za 
drugijem  bogovima ...  a  kad  su  se  obracali  natrag,  Bog 
imje  poniogao.  Prip.  bibl.  57. 

Obrad,  m.  ime  niusko.  Rj.  —  rad,  nerad,  Obrad, 
Prerad.  Osn.  Ki.  hyp.   Obro,  Obren. 

obrildatiti,   tim,   v.  pf.   Bart    bekommen,   barbam 

nanciscor.   Rj.   o-bradatiti,   postati   bradat.   v.  impf. 

bradatiti,  tTm,  pubescere  genis.  Stulli.  postajati  bradat. 

obriVditi,  ftbradim,   v.  pf.   bearbeiten,   elaboro.  cf. 

raditi.  Rj.  ob-raditi.  v.  impf.  obragjivati. 

obradovanjc,  n.  die  Freude,  gaudium :  Omladinu 
i  obradovanje.  S  istoka  je  dobro  jutro  zvala  inuskar- 
cima  na  obradovanje,  gjevojkama  da  se  poudaju.  Rj. 
verb,  od  1)  obradovati,  2)  obradovati  se.  —  1)  djelo 
kojim  tko  obraduje  koga;  ili  ono  sto  koga  obraduje. 
—  2)  djelo  kojim  se  tko  obraduje  cemu:  ili  ono  cemu 
se  tko  obraduje.  —  Za  St'  obesi  dvoje  dece  naSe, 
nama,  cai-e,  uaSu  omladinu,  omladinu  i  obradovanje? 
Npj.  2,  IGG.  isp.  radost,  veselje. 

dbradovati,  obradujem,  v.  pf.  Rj.  ob-radovati,  v. 
impf.   radovati   (se).  —  1)  erfreuen,  gaudio   afficio. 


ubradviti 


—  840  — 


obravljati 


Rj.   vidi  obeseliti,    ojrraSiti:   Kad   si  ti  inene  ovako  I 
ohrudorao,  i  jii  <?it  tehe  olmdJurati.  Xpr.  241.  Bei'ir- 
paJa  obradovan,  sto  su  dahije  pobjegle  iz  Bijograda. 
Danica  ii,  209.  Svaka  reccnzija  vrlo  ce  me  obradovati. 
do.  Va  ill  obradujem  joi  kakom  knjilicom.  Sovj.  If. 

—  2)  m  se,  rellels.  Cemu.  koine,  sich  crfrmten,  gaudio 
ifficio.  Ej.  vidi  obeseliti  .se,  ogra.iitiae:  Sad  se  o!»ra- 
dujc  gdc  je  ubio  zlatonina  ovna.  Npr.  tio.  Kralj  se 
veoiiia  obraduje.  8(5.  On  se  htri  vrlo  obruduje.  88. 
Ovi  sc  onda  obradujxi  jos  vecma  sto  uzimaju  gjevojku 
od  oara.  174.  Kad  ear  to  vidi,  jako  se  obraduje.  192. 
Obradovala  se  rsrja  groigjii,.  (Kad  nagje  jednak  jedna- 
koga).  Posl.  230.  Kad  vidjeJe  zvijezdu,  obradovase  se 
rcotna  velikom  radosti.  Mat.  2,  10.  Obradovace  se  i 
nizveseliee  se  sa  njih.  Otkriv.  11,  10.  Kad  to  vidi 
obradovace  se  it  srcii  svojem.  Mojs.  II.  4,  14. 

obradviti,  vim,  v.  pf.  otesati  bradvom,  mit  der 
Zimmeraxt  behatien,  exascio.  Rj.  o-bradviti.  v.  impf. 
bradviti.  ^ 

obragjivanjc,  n.  das  Bearbeiten,  elahoratio.  Rj. 
verb,  od  obragjivati.  radnja  kojom  tko  obragjuje  sto: 
Pn-i  covjek  .  .  .  samiin  njegovim  ili  drugijeh  Ijudi 
obragjivanjem  postaje  i  postati  moie  pravi  covjek. 
Priprava  118.  MikloSie  pomoie  obragjivanju  narodne 
naJe  istorije.  Ead  13,  164. 

obragjivati,  obragjnjem,  v.  impf.  bearbeiten,  ela- 
boro.  Rj.  ob-ragjivati.  r.  pf.  obraditi.  —  Jedno  radi 
a  drugo  obragjuje.  Posl.  113.  BjeiJnik  hrvatskoga  ili 
srpskoga  jezika  obragjuje  Gj.  Dauicic.  DARj.  111. 

6bramica,  f.  (ii  §uru.)  vidi  obramnica  1.  Rj.  vidi  i 
obramnjaca,  obravujafa,obravnica,  abravnica,  obranica. 
kolac  ili  motka  na  cemu  dvojica  sto  nose  megju  soboiii. 

—  ob-ramica,  osn.  u  ob  rame.  vidi  obramnica,  od  cega  ce 
obramica  biti  postala  izgubivsi  n  iza  m.  isp.  obranica. 

6bramniea,  f.  —  1)  das  Qucrltolz  der  Wasser- 
triigerinen,  jugum,  cf.  obramnjafa,  obramica.  Rj.  i 
spn.  kod  obranica.  —  2)  (u  C.  G.)  torba  prtenjaCa: 
Te  uprti  torbu  obramnicu.  Rj. 

obr<imnjaca,  f.  vidi  obramnica  1.  Rj.  i  syn.  ondje. 

^braaa,  f.  der  Schutz  und  Scliirm,  munimentum. 
Rj.  vidi  okrilje,  zaStita.  isp.  odbrana.  osn.  u  obrAniti. 

—  Otpor,  kao  izgovor,  obrana.  Rj.  479a.  Tugja  obrana 
sjerf-ana  tojaga.  Posl.  322.  Hrana  i  obrana.  (Ref'e  se 
za  kaku  vaznu  stvar  bez  koje  se  ne  moze  zivljeti). 
Posl.  342.  Ono  malo  dzebane,  5to  je  svaki  Srbin  imao 
kod  kude  .  .  .  radi  obrane  od  rgjavih  Ijudi.  Daniea  3, 
174.  Dubrov^aui  sn  .  .  .  i  obranu  protiv  njih  (Brp- 
skijeh  kraljeva)  u  dnigijeb  vladalaca  trazili.  Kov.  4. 
PoSalje  u  BukreS  za  svoju  obranu  nekoga  arbiman- 
drita.  Sovj.  36.  Govori  o  gragjenju  pirga  ili  bedema... 
obrane  radi  Hilandaru  od  morskib  gnsara.  DM.  34. 
Vidimo  ga  (Dubrovnik)  opet  u  druzbi  s  Yilbelmom 
Sicilijskim  i  pod  njegovom  rrhovnom  obranom  od 
Mletaka.  231. 

dbranica,  f.  ridi  obramnica  i  obramica.  bice  m 
pred  n  otpalo,  kao  sto  se  cini  da  je  u  obramica  n 
iza  m  otpalo.  vidi  i  abravnica,  obravuica,  obravnjaCa, 
obramnjaca.  —  U  prvu  nedjelju  u  jutru  ide  mlada... 
aa  novim  testijama  i  obranicom  prvi  put  na  vodu. 
2iv.  322. 

1.  dbraniti,  nim,  v.  pf.  verwunden,  vulnero,  cf. 
raniti:  I  dva  njemu  obranise  druga.  T  ja  sam  se, 
brate,  ohranio,  obranio  u  desnicu  rukw.  Rj.  ob-raniti. 
i  prosti  je  raniti  v.  pf.;  v.  impf.  prosti  ranjavati, 
sloz.  obranjavati.  —  Zapne  strijelu  na  ovoga  doeka 
i  Ijuto  ga  ohrani  kroz  obadva  krila.  NprT  152.  Te 
fetiri  ubise  TurCina,  a  sedminju  ranom  obranili.  Npj. 
4,  60.  su  se,  pass.:  I  mnogi  se  ranam'  obranise,  i 
rani  se  Peko  kapetane,  ma  boj  bije,  ka'  da  ranjen 
nije.  5,  10.5. 

3.  obriiiiiti,  ijbranlm,  v.  pf.  beivahren,  schiitzen, 
tueor:  Sto  s'  od  smrti  ne  otriSe,  kam  da  mi  je!  Ili 
sabljom  ne  ohrani,  briika  sabljo!  Ej.  o-braniti.  v.  impf 
braniti.   sa  se,   re/leks.:  ."^to   se  smrti   ne   umoli,   al' 


oruzem  ne  ohrani?  Npj.  1,  96.  Ni  kojoj  se  krajini 
rijeOima  ne  molili,  no  svakoj  se  obranili  i  osvetili. 
Kov.   123. 

obranjiUfinjc,  «.  das  Verwunden,  vulneratio.  Rj. 
verb,  od  obranjavati.  radnja  kojom  tko  obranjava  koga. 

obraiij.'ivati,  obrilnjavam,  v.  impf.  venviinden,  vul- 
nero. Rj.  ob-ranjavati ;  r.  impf.  prosti  ranjavati.  r. 
pf.  1  obranili. 

obrikslica,  /'.  (u  Dobroli)  ono  5to  na  kocanu  od 
zelja  preko  zime  izraste  nauovo,  der  Keim  den  der 
Stiingel  im  Winter  treibt,  germen  caulium  hiemale. 
Ej.  osn.  u  obrasti.  (za  nasi.  isp.  naraslica,  podraslica, 
sraslica).  vidi  brasuniea. 

obnistanje,  n.  dus  Umwachsen,  circumdatio,  ob- 
ductio.  Rj.  rerJ}.  od  obrastati.  stanje  koje  hira,  kad 
sto  obrasta  (cim  ili  u  sto). 

obr:\stati,  ftbrastam,  v.  impf.  umherwachsen,  cir- 
cumnascor.  Ej.  ob-rastati,  cim  ili  u  sto,  n.  p.  kamen 
obrasta  mahovinom,  cvijece  obrasta  u  travu.  primjeri 
kod  V.  pf.  obrasti. 

obri^sti,  obnlstem,  v.  pf.  umherwachsen,  eircum- 
ntiscor:  obraslo  evijec'e  u  travu.  Rj.  ob-rasti,  u  sto 
ili  cim;  v.  impf.  obrastati.  —  Ima  okrugao  brijeg, 
obrastao  grabicima^  i  drugom  kojekakvom  Sumom. 
Rj.  281a.  Koji  se  kamen  cesto  premede,  ne  ie  ma- 
hovinom  obrasti.  (Coek  koji  cesto  mijenja  mjesta,  ne 
(5e  se  obogatiti).  Posl.  143.  MasiSe  se  puste  Semberije, 
u  pustinji  olirufla  je  trava.  Spj.  4,  278.  Preko  hrde- 
Ijaka  obraslih  mtdom  sumom.  Dauica  2,  52.  Zevdja, 
zalosno  ohrasla  u  trnje  strAstT,  pozivlje  se  na  veselje. 
DP.  321. 

obrascic,  m.  dcm.  od  obraz.  Rj. 

obrasiiariti  se,  vim  se,  i-.  r.  pf.  o-bra5naviti  se, 
postati  brasnar.  ovaj  glagol  ne  nalazi  se  u  drugo- 
jacijem  oldicju.  akc.  Rad  6,  110.  —  Omuciti  se,  vidi 
obrasnaviti  -te:  Ko  ide  u  mliu,  taj  se  i  omuci.  Ej.459b. 

dbrati,  6berem,  v.  pf.  Rj.  o-brati.  v.  impf.  obirati. 
—  1) pfliicken,  decerpo,  lesen,  lego:  obrati  vinograd, 
jabuke,  kukuruze;  obraces  zelen  bostan  (du  ivirst 
nicht  gut  fahren,  male  succedet  tihi),  (zlo  (5e5  prodi. 
Posl.  2.30).  Rj.  Imao  zlatuu  jahiikn  koja  .  .  .  uzre  i 
neko  je  obere  ...  a  to  jabuka  obrana.  Npr.  15.  isp. 
pobrati.  —  2)  wiihlen.  eligo,  cf.  izabrati:  Ti  oberi 
koga  tebi  drago.  Ej.  isp.  oborit. 

6bri\titi,  ftbratim.  v.  pf.  Rj.  ob-tv)ratiti.  v.  impf. 
obracati.  —  /.  J)  ohratiti  sto  «f(  sto  ili  u  sto: 
Obraiicu  gradove  vaJe  u  pustos.  Mojs.  III.  26,  31. 
Obrati  Gospod  Navalu  na  glavu  zlocu  njegovu.  Sam. 

I.  25,  39.  Ka  sto  hi  pomnja  bila  obracena,  moze  biti 
ueizreceno.  Danicic,  ARj.  217b.  Carina  .  .  .  svaka  je 
strana  bijase  rada  ohratiti  na  svoju  korist.  DM.  242. 
Koji  bi  obratio  u  svoju  vjcru  pravoslavnoga.  314.  Ku 
filosofske  poslove  .  .  .  trebalo  bi  po  mom  miSljenju 
vise  paznje  da  ohrate  naJi  knjizevnici.  Rad  6,  205. 
sa  se,  rcfleks.  ili  pass.:  Tada  ce  se  jarost  moja  ohratiti 
na,  njihovu  pogibao.  Is.  10,  25.  —  2)  hereinbrechen, 
ingruo,  cf.  udariti,  nastati,  obruuti:  Jer  6e  za  mnom 
ohratiti  susa  tri  godine  dana  bez  prestanka.  Rj.  — 
3)  isp.  obradati  2,  kehren,  verto:  Obrnuti,  umkehren, 
verto,  cf.  ohratiti.  Rj.  434b.  Gjuro  vadi  sedam  sa- 
mokresa,  u  Turski    ih   sator  obratio.  Npj.  4,  161.  — 

II.  sa  se,  re/Icks.  vidi  obruuti  se.  —  1)  sich  um- 
kehren, rerertor:  Za  tobom  se  obratio  Zivko.  Kad  su 
se  svati  obratili.  Rj.  Tako  mi  se  usta  na  zatilak  ne 
obratila!  Tako  mi  se  icsta  naopako  ne  ohratila!  Posl. 
305.  —  2)  ohratiti  se  od  cega,  cemu  ili  k  cemu.  isp. 
obracati  se.  —  Da  se  ohrate  od  tame  k  vidjelu  i  od 
oblasti  sotonine  k  Bogu.  Djel.  Ap.  26,  18.  Kad . . . 
od  grijeha  se  svojega  obrate,  ti  cuj  s  neba.  Car.  I. 
8,  .35.  Obratite  se  na  karanje  moje.  Pric.  1,  23.  Sto 
se  Stefan  hje.se  obratio  k  papi.  DM.  20. 

obriivljaiije,  n.  verb,  od  obravljati.  Ej. 
obnivljati,   f»brSvljam,    v.   impf.   cf.   obroviti.   Ej. 
ob-ravljati,  n.  p.  oko  kuce  da  voda  otjeie. 


obravniea 


841  — 


obroditi 


uhraviik-a,  f.  vidi  obramnica.  Rj.  —  Kad  bi  doSIa 
kakva  si  rota  pre  1  kiK'ii,  avekrva  bi  je  obravnicom 
iitorala.  Jspr.  83.  obramnica.  i  s  promjeiiom  <r!asa  m 
na  V  pred  n :  ohrarnica.  Osn.  332.  i^p.  tamnioa  / 
lavuica.  vidi  i  obranica,  i  si/n.  ondje. 

obriiviijafa,  /'.  vidi^  obrrimnjaca.  Rj.  sniu-CHJe  i 
jKistaiijc  l;ud  obrauiii'a.  —  ohrttmnjaca,  i  s  promjenom 
i;lasa  m  ua  v  pred  n:  uhravnjaca.  *y).  obravniea  i 
iibramiiica.  rijeci  s  taliovim  nasi,  kod  ajgirai'a. 

dbraz,  m.  (jil-  (Jcn.  obraza).  Rj.  dem.  obrasiJic.  — 
/)  die  Wiinge,  (jcna.  Rj.  od  lica  jedna  striinn,  all 
.-■('  govori  i  u  jcdiiini  za  ohje  strane.  — ■  Suze  krvave 
polete  joj  niz  ohrnze.  Npr.  141.  Obraz  od  obraza 
stidi  se.  (Rei'e  se,  kad  se  kazuje  za  kakav  vdik  slid 
i  sramotu ;  ali  ja  iipravo  ne  znam,  ili  ovo  ziiari  da 
Nt  na  jednome  i-oekii  jcdun  obraz  od  drugogn  stidi 
ili  obraz  jednoga  coeka  od  obraza  drugosra  cocka). 
I'osl.  230.  vidi  ovaj  jn'imjer  pod  ii.  Xesto  meui  dcstii 
iihraz  (jori,  I'ini  mi  se.  dobra  bid  ne  ce.  Npj.  1,  (SOG. 
Zapali  se  obraz  od  obraza,  a  zastidi  jiinak  od  ju- 
luika.  2,  239.  isj].  malo  povise  primjer  iz  Posj.  230. 
<  >i-i  su  joj  dva  kamena  draga,  dva  obraza  dva  gjula 
riimena.  2,  257.  Te  on  vigje,  5to  mu  knjiga  kazo, 
plamen  mu  se  us  obraz  zapali.  2,  595.  Udari  ga 
nikom  uz  obraze.  3,  35.  Obrvice  s  mora  pijavice, 
sred  obraza  nimena  rnziea.  3,  516.  Sa  Autom  se  u 
iihraz  poljubi.  i,  25(i.  Od  obraza  pali  dzeverdana,  a 
pogodi  Garvan  barambaSu.  4,  8(54.  Bio  je  vrlo  pri- 
kladau  ^ovek  .  .  .  obraza  duguljastih.  Danica  4,  5. 
^liloje  bio  .  .  .  okruglih  obraza.  4,  2li.  Ako  te  ko 
udari  po  desnome  ivom  obrazu,  obrui  mu  i  driigi. 
Mat.  5,  39.  Neka  l)ijii  prutom  po  ohrazu  sudiju  Izra- 
iljeva.  Mib.  5,  1  (maxilla,  Backcn).  —  2)  Scham 
loid  Ehre,  pudor.  Rj.  u  prenesenom  sinislu:  slid  i 
jiostenje:  nema  obraza;  ako  ti  moze  obraz  podinjeti 
(t.  j.  ako  te  uije  stid);  ne  moze  mi  obraz  podnijeti. 
Obraz  valja,  kum  I'e  doei.  Crn  ti  obraz!  U  Ciganke 
i-rn  obraz,  ali  puna  torba.  Obraza  vise  nema  nego 
dva  prsta  (a  guziee  ima  dva  arsinal.  Rj.  —  Pocrnio 
mu  obraz  ka'  niJta-eoeku.  Rj.  422b.  Ooranila  ocu 
(ibraz,  t.  j.  osramotihi  ga.  ef.  ocrniti.  Rj.  43Gb.  Osvjet- 
lati  obraz.  Rj.  4()9b.  Bz,  vidi  obraz  2:  rz  i  postenje. 
Rj.  649a.  Metnuti  obraz  pod  noge.  (Obezobraziti). 
Posl.  178.  Obraz  od  obraza  stidi  se.  (ReOe  se,  kad  se 
kazuje  za  kakav  velik  stid  ili  sramotu).  230.  vidi  ovaj 
primjer  povise  pod  1.  Obraz  mu  je  kao  opanak. 
(Gledaj :  Koza  mu  je  na  ohrazu  kao  gjon).  230. 
Svijetao  ti  obraz!  (Kao  blagoslov  i  pohvala).  282. 
Tako  mi  obraza  i  po5teuja!  302.  Zapali  se  obraz  od 
obraza,  a  zastidi  junak  od  junaka.  Npj.  2,  2.39.  isp. 
povise  pod  1  primjer  iz  Posl.  230.  A  gje  bismo  Turci 
udarili  i  krajini  obraz  otrorili  a  i  sebe  postenje  do- 
bili?  4,  .505.  Ne  sarao  Sto  sn  ih  dahije  do  gole  duse 
oglobile,  nego  im  i  rz  (obraz  ili  zensko  poMenje)  i 
zakon  pogazise.  Danica  3,  152.  Za  ovaku  podlost 
mora  covek  imati  gjon-kozii  na  obrazu.  5,  82.  Tijem 
je  osvjeflan  obraz  narodu  nasemu.  Sovj.  I.  K  sino- 
vima  tvrda  obraza  i  iiporna  srca  saljem  te  ja.  Jczek. 
2,  4.  As  kakrim  obrazom  moze  on  to  zabavljati? 
Vid.  d.  1861,  21.  —  3)  u  knjige,  die  Seite,  pagiua. 
Rj.  stran(t.  —  -t  a)  slika,  das  Bild,  imago:  Rekncm 
mu  (Milutinovicu)  da  mi  nacini  njekolike  vrste  pod 
onaj  obraz,  koji  sam  bio  namislio  dodati  uz  knjizicu. 
Odg.  na  ut.  22.  Obraz  na  titlu  bice  bez  sumje.  Straz. 
1886,  771.  Cij  je  obraz  ovaj  i  natpis?  Mat.  22,  20. 
—  b)  lice,  celjade,  die  Person:  Da  ni  gospodini  Bug 
pomoze  sofru,  i  a\e  svijetle  obraze,  koji  oko  sofre 
vino  pija!  Npj.  1,  81.  • —  e)  kao  red,  schema,  o/^aa: 
U  samome  kalugjerstvu  imaju  dva  reda:  mali  i  veliki 
obraz,  po  Grcki  sbima  .  .  .  ali  se  shimnici  obi(!'no  zovu 
samo  kahigjeri  visega  reda.  DP.  257. 

<»brazac,  obraaea,  m.  kao  pregledulica,  kalup,  teo- 
rilo,   die  Form,   das  Model,   forma,   formula:    >()t 


velmo^ev"  ( —  po  home  je  to  pravilu  i  obrascxi  babe 
Smiljane!?  — ).  Nov.  Srb.  1817,  488. 

(kbrazaii,  iMirazna.  adj.  (u  C.  G.)  n.  p.  Covjek,  koji 
ima  oliraz,  ehrenhaft.  Iionestus.  Rj.  posten. 

obnixditi,  obrazdTm,  v.  pf.  anfurclien,  sulco.  Rj. 
o-brazditi.  r.  impf.  obraiSgjivati. 

(>l)raziua,  /'.  (u  V.  (!.)  die  Maske,  larva,  cf.  Cuvida. 
Rj.  vidi  i  krinka,  maska.  —  Bu§e,  raomfad  koja  se 
(pred  bijele  poklade)  ol)uku  u  svakojake  rite  i  metnu 
na  obraz  obraz inu  od  drveta,  pa  po  selu  igraju.  Kj. 
50b.  —  osn.  u  obraz,  od  cega  je  gram.  augm. 

-6braziti,  ne  nahodi  se  ovako  prost  glagol  nego 
samo  slozcn :  izobraziti,  ol)ezobraziti,  preobraziti ;  izo- 
brazavati,  preobrazavati.  isp.  obrazovati. 

6brazovaiije,  n.  rerli.  od  obrazovati.  radnja  kojota 
tko  obraznje  koga:  .Jer  su  one  (lekcije)  dovoljno  vrelo 
svega  o})razovatija.  Zlos.  27. 

6brazovali,  ol)razujem,  v.  impf.  i  pf.,  bilden,  co- 
lerc.  excolere,  instituere:  -Ghipi  i  nemilostivi  Ijudi 
zovu  se  divljaei  i  varvari,  a  mudri  i  dobri  zovu  se 
ohrazorani,  uredni  i  prosvijeceni  Ijudi.  Priprava  36. 
Nastavnik  koji  je  o  narodnom  tro.^ku  ohrazovan.  Zlos. 
35.  —  vidi  izobrazavati,  prosvjecivati,  prosvjetljavati, 
prosvjctljivati;  izobraziti,  prosvijetiti,  prosvijetliti. 

obrazurui,  adj.  sto  prij)ada  obrazovanju.  isp.  kul- 
turni,  prosvjetni.  der  liildung.  —  Ucenje  tugjih  je- 
zika  .  . .  pozdravljam  kao  ohrazovno  sredstvo.  Zlos.  120. 

obrazgjivaiijc,  n.  das  Anfurclien,  sulcatio.  Rj. 
verb,  od   obrazgjivati.  radnja  kojom   tko   obrazgjuje. 

obrazsjivati,  obraigjujem,  v.  impf.  furchen,  sulco. 
Rj.  o-brazgjivati.  r.  impf.  prosti  brazditi,  brazdicati. 
('.  pf.  obrazditi. 

obrec6iijc,  n.  das  Versprochene,  promissum.  Rj. 
verb,  od  obreci.  sto  je  obreceno :  Imam  Imbra,  obre- 
ienje  moje,  i  on  mi  je  na  vojsku  earevu.  Obrccenjc 
moje  nesugjeuje.  Rj.  —  takva  verb,  supit.  kod  do- 
puStenje. 

obriioi,  obrfecem  (5breknem),  v.  pf.  Rj.  ob-reci,  vidi 
obecati.  r.  impf.  obricati.  —  1)  versprechen,  promitto. 
Rj.  —  Kad  se  on  stane  izgovarati,  kaze  mu  se  da 
je  on  to  obrekao  uciniti.  Rj.  678a.  Hoces  li  mi  dati 
ovu  svoju  kcer?  .  .  .  Ja  bili  ti  je  rado  dao,  ali  sam 
je  ohrekao  Brku.  Npr.  4.  Ono  valja  platiti  sto  je 
obreceno.  169.  Obrece  .  .  .  da  ce  ih  jamacno  platiti . .  . 
jer  sam  mu  obrekao  platiti  ih.  170.  Imala  je  obrecena 
muza,  bodila  je  Snjega  na  drugoga.  Npj.  2,  12.  Kaie 
mu,  da  su  iskali  njega  za  vezira,  i  da  .sit  im  ga  iz- 
najpre  bili  obrekli  dati.  Danica  5,  42.  Rijec  koju  si 
obrekao  sluzi  svojemu,  potvrdi  za  svagda.  Sam.  II. 
7,  25.  —  3)  sa,  se,  rejleks.  obrfe(?i  se,  obrfecem  (ob- 
rekneml  se,  v.  r.  pf.  versprechen,  polliceor.  Rj.  zna- 
cenje  kao  bez  se  pod  1.  vidi  obecati  se.  —  sPitaj  i 
za  nas  .  .  .<:  On  im  se  obreije  da  (?e  pitati.  Npr.  74. 
Nagovori  glavare  da  ubiju  Smail-agu  .  .  .  i  oni  mu 
se  obreku  da  (e  to  ufiniti.  Npj.  4,  459  (Vuk).  Mi- 
lutin  se  obrece  da  ne  dosagjuje  grfikim  zemljama. 
DM.  32. 

i)bre<l,  H.  ritus,  ceremonia:  Misli  (narod  naS)  da 
se  citaju  (jevangjelije  i  apostol)  u  erkvi  .  .  .  samo 
obreda  radi.  Nov.  Zav.  V.  Fariseji  .  .  .  viSe  su  gle- 
dali  na  obrede  nego  li  na  djela.  XIII.  Od  hriScan- 
stva  .  .  .  nasi  su  seljaci  primili  samo  neke  i  neke 
spoljne  obrede.  Zlos.  295.  vidi  ceremonija,  obicaj  {na 
kraju). 

ol»r6diti,  6bredTm,  v.  pf.  Rj.  ob-rediti.  v.  impf.  ob- 
regjivati.  —  1)  der  Eeihe  nach  gehen,  thiin,  ex  or- 
dine  facio.  Rj.  —  Pa  on  prosi  od  vrata  do  vrata. 
Svu  Udbinju  Stojan  obredio.  Npj.  3,  133.  Sve  pla- 
nine  obredismo  redom,  a  nijesmo  nika  ulovili.  3,  343. 
.S'i'it  Srbiju  zemlju  obredise.  najposlijed  pod  Topolom 
do5e.  4,  154.  Ovako  jedni  druge  sve  pripijevajn  .  .  . 
A  poSto  svatove  ovako  obrede,  onda  pripijevaju  i 
ostale  zvanice  i  pirnice.  Kov.  53.  —  2j  sa  se,  reciproc. 
isp.   izrediti   se,    narediti   se   2.   Prvom   su  se  iasoni 


obrojgiranjc 


842  — 


obrljiiti 


ohredili.  Rj.  Pomole  se  Bo.eu,  jedu  koljivo,  o^irede 
>•<"  rinom  i  lome  krsni  kolac.  Rj.  30(5b.  PoJto  se  on 
(pop)  napije.  da  liocu  drusrome  koji  je  iia  redu,  tc 
se  </■/  ohrede  napijajin-i  kako  koji  zna.  Kov.  47. 

obrogjiraiijc,  «.  dus  Tliun  der  Jieihe  nach,  -o  ex 
ordine  facere.  Rj.  rerh.  od  1)  obregjivati,  2)  obre.syi- 
\ati  sc.  — •  J)  radnja  Icojom  tko  ohreyjuje.  —  3)  rad- 
iija  kojoin  se  nekolicina  ohrcgjiijn. 

obroarjivati.  obrfegjujem,  v.  impf.  Rj.  ob-regjivati. 
r.  pf.  obrediti.  —  1)  umreihen,  ex  ordine  facio.  Rj. 

—  2)  sa  se,  reciproc.  Regjati  se,  legjaiuo  se,  vidi 
ohreffjirati  se.  Rj.  647b.  Ur-ejfili  se,  rakijom  obre- 
gjivaju  se.  Npj.  5,  404  (dijiilektwki  iiijesto:  obre- 
gjujii  se). 

Obren,  m.  irae  miiSko.  Rj.  Obren  (osn.  u  Ohro  od 
Ohradj.  Osn.  143.  takca  hyp.  kod  Ljuben. 

Obrcnija,  f.  ime  zensko.  Rj.  prema  mmkom  Obren. 

6bre.sti  se,  obretem  se,  r.  r.  pf.  ob-resti  se,  kao 
iiaci  se.    uc  nidazi  se  prosti  resti  se.  isp.  obreti  se. 

—  Filip  se  ohrete  u  Azotn.  Djel.  Ap.  ,8,  40  (inrentiis 
est:  uard  pefunden).  Meni  se  u  luei  obrete  caSa  Fa- 
raonova.  Prip.  bilil.  27.  U  svaniu'e  Misirci  sc  obretu 
nasred  mora.  43.  8vi  angjeli  Gospodnji  obretose  ^e 
ondje  pjevajuri.  110. 

Obreten,  ni.  ime  musko.  Rj.  Obreten,  tipravo 
purtic.  od  obresti   se.   vidi  taka   imena  kod  Miiljen. 

6bretenije,  ti.  das  Fest  der  Findug  des  Haupts 
Joluinnis  (34.  Feb.),  inventio  capitis  St.  Joannis.  Rj. 
rcrli.  supst.  od  obresti  {nac.i).  iz  crkvenoga  jezika  sa 
sturim  oblikotn  mjesto  norijega:  obretenje.  isp.  bogo- 
javljenije  i  bogojavljenje.  spomen  onogn  dana  u  koji 
se  obrete  (nagje  se)  glava  sr.  Ivana  (Jovana). 

1.  dbrcti,  obrfetem,  v.  pf.  t?to  obrete,  to  omete.  Rj.^ 
naii.  ovdje  sii  zbrkani  gJagoli  obresti  i  obreti;  od  ob- 
resti praesens  je  obretem,  a  od  obreti  je  obrim. 

2.  dbreti  se,  6brTm  se,  r.  r.  pf.  sich  wo  befinden, 
adesse.  Rj.  ob-reti  se,  naci  se.  —  Obresti  se,  obretem 
se.  Nalazi  se  i  bez  t  u  korijenu :  obreti  se,  obrim  se. 
Korijeni  20.  Ali  se  u  jedan  put  od  nekuda  obri  ve- 
liki  straJan  bik  i  navali  na  njega  da  ga  ubode.  Rj. 
821b.  Kobila  . . .  ii  jedan  put  se  sa  zdrebetom  obri  pred 
njim.  Npr.  24. 

obreziie,  obrezdca,  in.  u  oizmara  gvozgje  kojijem 
rchi  kozu.  Rj.^ 

obrczaiije  (obrezanje.  StuUi.)  n.  verb,  od  obrezati. 
djelo  kojim  se  sto  obreze.  —  Ima  47  rijefi  koje  su 
od  i?lavenskijeh  posrbljene :  obrezunje,  neobrezanje. 
Nov.  Zav.  VI.  Obrezanje  pomaze  ako  zakon  drziS. 
Rim.  2,  25.  Praznuje  se  .  .  .  obrezanje  Hristovo. 
DP.  304. 

dbrezati,  r»l)rezem,  v.  pf.  beschneiden,  cireumcido. 
Rj.  ob-rezati,  isj).  opsjedi.  r.  impf.  obrezivati.  — 
(JkrojJa,  koji  je  obrezan,  n.  p.  Turcin  i!i  Oiviitin.  Rj. 
4.5<5a.  Gjurgju  su  nokte  obrezali.  Npj.  2,  .")71.  Ko  je 
taj  Filistejin  neohrezani?  Sam.  I.  14,  26. 

obrczivfiiije,  m.  das  Beschneiden,  circumcisio.  Rj. 
verb,  od  obrezivati.  radnja  kojom  tko  obrezuje  koga 
Hi  .Ho. 

obrezivati,  obrezujem,  v.  impf.  Iiesclineiden,  cir- 
cnmiido.  Rj.  ol)-rt'zivati.  isp.  opsijecati.  r.  pf.  obre- 
zati. —  sa  iie,pass.:  Obrezotina,  komad  mesa  ili  sala, 
sto  se  obrezuje  od  udova  sviujskijeh.  Rj.  434a.  Da 
se  obrezuje  izmegju  vas  sve  muskinje.  Mojs.  I.  17,  10. 

obr^zutiiin,  f.  komad  mesa  ili  sala,  sto  se  obrezuje 
od  ndova  svinjskijeh,  Abschnitt,  segmentum.  Rj.  isp. 
rezotina,  zarezotina.  rijeii  s  takovim  nast.  kod  blju- 
votina. 

obrezali,  ftbre.^ka,  m.  kao  mali  brijeg.  Rj.'  o-bre- 
?,ak.  vidi  bre.ic-i*;,  bre^uljak,  izbre/.ak;  i  brdeljak,  t 
syn.  ondje. 

obrjsjali,  obrgjam,  c.  pf.  schlechtes  Aitssehen  be- 
knmmen,  tristem  speciem  accipio.  ]{j.  ol)-rgjati,  po- 
stati  rgjav,  tos.  v.  impf.  rgjali.  —  Drinski  Vuce,  Sto  ! 


.S('  obrgjao?  Xevolja  je  mene  obrgjati:  oko  Drine  ne 
ima  ovaea.  Rj.  140a.  Olosati,  lo5  postati,  obrgjati. 
Npj.'  2,  304. 

obrieaiije,  n.  das  Versprechen  pollicitatio.  Rj. 
verb,  od  obricati  Hi  obricati  se.  radnja  kojom  tko 
obricc  sto  ili  se  obricc:  Kara-Gjorsjije  se,  jiri  sremu 
svo7iie  prepravljanju  i  ohricanju,  gotovo  nije  ni  ziv 
kazao.  Milos  40.  t'itaju  sc  dva  clanka  iz  proroStva . . . 
proroka  Zaharije  o  Bozjim  obricanjima  Izrailju. 
DP.  86. 

obricati,  obrTCem,  v  impf.  Rj.  ob-ricati,  v.  pf.  ob- 
reti. —  1)  rersprechcn,  pollicitor.  Rj.  vidi  obet'avati. 

—  On  preko  svojijeh  obrice  otkup.  Rj.  89a.  Lazac  i 
skupac  lasno  se  pogode.  (Valja  da  za  to  sto  lazac 
mnogo  obrire  .  .  .).  Posl.  165.  Obricuci,  da  ce  im  oni 
na  to  izvaditi  ferman  od  cara.  Danica  .3,  176.  Tako 
<^u  dovesti  na  njih  sve  dobro  koje  im  obricem.  Jer. 
32,  42.  sa  se,  jyas^.:  Tako  se  obricnto  za  Jovanovu 
i  za  Jefremovu  glavu  po  dvadest  .  .  .  pet  (h)iljada 
dnkata.  MiloS  186.  —  2)  sa  se,  rejleks.  obricati  se, 
fibricem  se,  v.  r.  impf.  versprechen,  promitto.  Rj. 
znaccnjc  kao  bez  se  pod  1.  vidi  oljei'avati  se. 

obriciti,  obrTcira,  vidi  obrijati.  Rj.  *  syn.  ondje. 
V.  pf.  o-briciti.  V.  impf.  briciti.  —  To  zacuo  star  dje- 
dina,  on  obrici  b'jelu  bradu,  i  oboji  te  brcine.  Npj. 
1,  295. 

obrijati,  jem,  v.  pf.  Rj.  o-brijati.  v.   impf.  brijati. 

—  1)  barbieren,  (barbam)  detondeo,  cf.  obrivati,  obrit- 
viti,  obriciti.  Rj.  vidi  i  oberberiti.  za  akc.  vidi  Rad 
6,  137.  —  Vopa,  koji  vjenca  otetu  djevojku,  obrijati 
(raspopiti).  Rj.  477b.  Kako  bi  ga  koji  obrijao,  car 
Trojan  bi  ga  zapitao  .  .  .  Npr.  150.  Bez  britve  obri- 
jati. (Prevariti).  Posl.  11.  Lasno  je  celava  obrijati. 
167.  Podavno  se  jesam  ispustio,  te  s'  umio  i  kosu 
obrij'o.  Npj.  3,  134.  Dozovem  berberina,  da  mi  ob- 
rije  glavu  i  bradu.  Danica  2,  130.  —  2)  sa  se,  re- 
fleks.  i  pass.  Bbrijati  se,  jem  se,  v.  pf.  sich  barbieren 
(lassen),  tondeor.  Rj.  —  Obrij  se  na  vise.  (Gledaj: 
Ocisti  se,  e  ce5  piti).  Posl.  230.  On  se  obrija  i  preo- 
bu<5e  se.  Mojs.  I.  41,  14. 

dbrijedak,  obrijetka,  adj.  vidi  rijedak.  Rj.  ob- 
rijedak. 

obrij eti  se,  obrem  se,  v.  r.  pf.  ob-(v)rijeti  se.  v. 
impf.  prosti  vrijeti  se  (vrem  se).  —  Kao  da  ima  i 
prosto  vrijeti  se  i  slozeno  s  ob:  oferj/efj  se,  jer  mislim 
da  je  od  tijeh  glagol  Jto  ima  u  poslovici:  Kud  se 
vrlo,  dobro  se  obrlo.  Magaz.  dalm.  1861,  147.  Obi.  87. 

obrisati,  obrisem,  v.  pf.  abu-ischen,  abstergo.  Rj. 
o-brisati.  vidi  otrti.  v.  impf.  brisati.  Manu  Komnen 
macem  zelenijem,  te  odvoji  od  Mustave  glavu,  pa 
obrisa  maca  zelenoga,  povrnu  ga  u  kore  srebrne. 
Npj.  3,  189.  sa  se,  refleks.:  Ne  dala  mu  pe>kira  da 
se  obrise.  Posl.  247. 

6briti,  obrijem,  r.  pf.  umirithlen,  suhruo.  Rj.  ol)- 
riti.  V.  impf.  riti. 

obritviti,  vim,  v.  pf.  vidi  obriciti:  Te  je  rusu  kosu, 
obritvila.  Rj.  vidi  i  obrijati,  i  syn.  ondje.  To  joj  Mijat 
za  Boga  primio,  te  joj  rusu  kosu  obritviu.  Npj.  3,  350. 
o-britviti,  isp.  britva.  oraj  se  glagol  ne  nalazi  u 
driigojacijcm  oblicju.  —  isp.  britva. 

obrivati,  vam,  v.  pf.  (u  C.  G.)  vidi  obrijati:  Obri- 
cala  kosu  na  hajducku.  Rj.  o-brivati.  taj  se  glagol 
nalazi  samo  jostc  u  ovom  oblicju:  zaneofiruviniti. 
s</)i.  kod  obrijati.  —  Celavu  ijlavti  lake  je  obrivati. 
Posl.  324.  is]}.  Celava  je  lasno  obrijati.  Posl.  323. 

obrkatiti,  tim,  v.  pf.  einen  Schnauzbart  bekommen, 
mystacem  (pilos  in  labia  superiori)  nancisci  (protrii- 
dere).  Rj.  o-brkatiti,  postati  brkat.  v.  impf.  prosti 
brkatiti. 

obrliititi,  ohrlatim,  i'.  impf.  (v.  pf.  Rj.^)  umringen, 
circumsto,  non  dimitto:  Obrlatio  kao  ajgir  (5oru,  cf. 
saletjcti.  Rj.  inai'e  nije  u  obicaju.  kod  saletjeti  1  i 
ostnla  syn. 

obrijati,  (^bfljam,  ;;.  pf.  (u  Boci).   Rj.  o-brljati.  v. 


obrljiiga 


843  — 


obrtanjo 


impf.  prosti  brljati  2.  — ■  1)  uprljati,  heschmutzen, 
inquino.  Rj.  vidi  i  ubrljati.  —  Pohabati,  ^)  olirljttti, 
ocrniti,  beflecken,  maculo.  Rj.  559a.  —  2)  .so  ae,  rellcks. 
sich  heschmutieii,  inquinor.  cf.  uprljati  se.  Rj. 

obrljiiga,  f.  (a  V.  G.)  iiprljana  iena,  ein  sclimutzi- 
ges  Fnmeiizimmer, mulier  squalidu.  Rj.  —  rijeci  s  talcim 
nast.  kod  bjeluga. 

obriiiiti,  obfnem,  v.  pf.  Rj.  ob-(v)r(t)nuti,  vidi 
obraiiti.  r.  impf.  obrtati,  obrat'ati.  —  I.  1)  umkehren. 
verto,  cf.  obratit).  Rj.  vidi  i  povratiti  1,  okrenuti  1, 
zavrnuti  3.  —  Puue  se  piiSke  boji  jedan  a  pniziio 
dvojica.  (Pune  se  boji  samo  onaj  u  koya  je  ohrnnta. 
a  prazne  se  boji  i  onaj  koji  je  ohrnuo;  jer  zna 
da  je  prazna).  Posl.  2(5(1.  Ne  niogli  ih  Boiju  ohv- 
iiuii.  Npj.  2,  5.  Bjelopavlii'  pleci  ohrimo.  4,  109. 
Za  koju  se  (crkvu)  niisli  da  je  i  od  starine  Gix-ka 
bila  (jei'  je  na  istok  ohrnut(t).  Kov.  34.  Djever  po.irje 
k  vjerenici  i  ohrnuvsi  je  unaokolo  tri  puta  put  istoka, 
ona  mu  se  pokloni.  ()5.  Kako  -Gospod  Bor  obil  sra 
ufini  i  s  krstom  (jii  na  oposlon  ohrnu.  68.  Ako  te 
ko  udari  po  desnomc  tvom  obrazu,  ohrni  mu  i  druyi. 
Mat.  5,  39.  —  2)  ohrnuti  sto  na  sto  Hi  u  iHo.  vidi 
obratiti  I  1.  isp.  ni:e  obriuiti  se  2.  —  Ako  kakva 
inladica  opaze  (vile)  u  ovu  goru,  u  oni  eaa  ocinia 
ga  zatrave  i  u  kakii  gogj  Iwi'x  zivinu  ohrnu.  Npr. 
219.  Mlada  momcad  u  5ali  izinegju  sebe  napijaju  jos 
smjeSnije  ...  pa  najposlije  hhigoslor  ohrnti  na  klcton, 
n.  p.  »Bog  ti  dao  i'elavu  arlavu  i  orlove  nokte!«  i  t.  d. 
Kov.  127.  Jama6no  su  u  kiijizi  ovi  primjeri  bili  za  Ni- 
jemce,  ali  ih  je  Jugovic  u  prijevodu  ohrnuo  na  Srhc. 
Sovj.  80.  Jezik  je  u  oba  (rukopisa)  ohrnut  na  ru.iki. 
iiv.  kr.  i  arh.  V.  —  3)  obratiti,  2)  hereinbrechei), 
ingruo,  cf.  udariti,  nastati,  ohrnuti.  Rj.  4331).  I  progje 
mi  jedno  Ijeto,  pa  mi  progje  bas  i  drugo,  kad  ohrnu 
trece  Ijeto,  nakauih  se  i  otidob.  Kov.  (55.  —  4)  ohr- 
nuti. vidi:  Okrenuti,  kud,  t.  j.  otici,  sich  wenden,  aheo. 
Rj.  455b.  Ti  si  ohrnuo  u  bespm'e.  Rj.  23a.  Kudu 
cemo  s  (!etom  ohrnuti?  .  .  .  Da  idemo  s  ('■etoni  na 
granice.  Npj.  4,  125.  Ako  nama  i  udare  Turci  .  .  . 
Otolen  te  ohrnuti  grdno.  4,  316.  Ne  ohrnu,  kado,  v 
planinu,  no  okrenu,  kado,  u  Luzane.  4,  392.  Pa 
odande  ohrne  kud  je  ko  znao.  Sovj.  69.  —  II.  su 
se,  refleks.   obr'nuti   se,   Mifnem   se,   v.  r.  pf.   Rj.  — 

1)  umkehren,  revertor.  Rj.  Car  .  .  .  ohrnuvsi  se  svojoj 
gospodi  ziipita  ib.  Npr.  107.  Ohrne  se  k  hratu  govoreei. 
177.  Ohrni  se  s  desne  na  lijeru  dok  upazis.  121. 
Ohrnem  se  tamo  amo  ne  bib  li  se  kako  izvadio.  162. 
On  .se  obrne  da  vidi  ko  je.  231.  No  s'  ohrni  s  dcsnoni 
stranom,  a  desnom  stranom  put  istoka.  Npj.  1,  53. 
Ho'te,  Bogu  da  se  ohrnemo.  2,  6.  Kad  se  Turska 
sila  obrne  k^njima,  onda  .  .  .  Sovj.  68.  Ohrne  se  i 
on  natrag.  Zitije  60.  Sav  narod  .  .  .  ohrnu  se  i  otide 
k  Joananu.  Jer.  41,  14.  —  2)  obrnuti  se,  kao  pro- 
mijeniti  se.  isp.  obrnuti  2.  —  Valja  da  de  jedanput 
biti  i  u  paklu  vaSar.  (Kad  se  nada  da  ce  se  sto  obr- 
nuti na  holje).  Posl.  31.  Sat  i  moja  guska  rodi  prase. 
(Kad  se  ko  nada  da  ce  se  i  njemu  m  napredak  ohr- 
nuti). 351. 

(tbro,  m.  hyp.  od  Obrad.  Rj.  vidi  i  Obren. 

obr6citi,  obrocim,  v.  pf.  obojiti  u  brocu,  mit  Fiir- 
berriithe  fdrhen,  ruhia  tingcre.  Rj.  o-broditi.  v.  impf. 
broeiti. 

6brok,  m.  —  1)  cine  festyesctzte  Zeit,  tempus  eon- 
stitutum :  jede  na  obrok  ili  ohrokom;  djeca  jedu  bez 
obroka.  Rj.  odregjeno  vrijeme  kad  se  jede.  ■ —  Izjedu 
na  jedan  obrok  pun  kazan  jela.  Npr.  77.  Ne  dadu 
prednjaci.  (Kad  ko  ne  moze  na  ohroku  da  jede  —  jer 
je  prije  sto  jeo).  Posl.  197.  Da  im  daje  hranu  na 
obrok.  Mat.  24,  45   (in  tempore,  zu  rechter  Zeit).  — 

2)  to  je  njegov  obrok,  kazi  mi  5ta  je  njegov  obrok. 
Portion,  Antheil,  portio.  Rj.  jelo  (i  pice)  sto  se  dobijc 
na  obrok:  sSestro  moja,  kazi  ti  meni  sta  je  njegov 
obrok<<.  .  .  .  vo   peeen,   peeka  lileba  i  akov  vina  „efo 


to  mu  je  ohrok".  reCe  sestra.  Npr.  29.  ridi  tain.  — 
ob-rok,  osn.  u  obredi. 

Abroiiak,  obrouka,  m.  der  Ahhang,  devexitas:  Za- 
spala  devojka  bregu  na  obronku.  Rj.  strma  strana 
brijega  gdje  se  zemlja  rani  Hi  bi  se  lasno  mogla 
roniti.  —  6b-ronak,  osn.  u  obroniti  se. 

obr6iiiti  se,  ftbronlm  ae,  c.  r.  pf.  hinabrollen  (von 
der  Erde  sieilem  Alihang),  devolvor.  Rj.  ob-roniti  se, 
ohroni  se  n.  p.  zemlja  su  strma  brijega.  v.  impf.  ro- 
niti ae. 

obrdsiti  sc,  obrosTm  se,  v.  r.  pf.  vidi  obrosjeti  se, 
orositi  se:  Maake  su  se  obrosile.  DPosl.  60. 

obrdsjeti,  (Miroslm,  r.  pf.  (u  Risnu).  Rj.  ob-roajeti. 

—  1)  vidi  urositi:  T\\  sam  skuce  ohrosjela.  Rj.  obro- 
sjeti .sto,  uciniti  da  hudc  rosno,  kao  rosom  okropiti. 

—  2)  u  ovom  primjeru:  Moja  rosna  koSuliee!  Sto  ai 
skuce  olirosjela?  Mjesto  »8kuee«  govori  se  i:  -.itako*. 
Npj.  1,  76  (Vuk).  ako  se  reie:  sto  ai  tako  obrosjela? 
onda  je  obrosjeti  glagol  neprelasan :  p<)stati  roaan, 
prema  kojemu  je  prelazau:  obrositi,  uijiniti  da  hudc 
sio  rosnn.  —  3)  sa  ae,  rejleks.  Hi  pass.  .Skuce  nose, 
da  .se  ne  ohrose.  Rj.  vidi  obrositi  se,  orositi  se. 

Obrftvae,  Obrovea,  m.  uekoliko  knc'a,  i  \\ie  njih 
na  glavic'i  zidine  od  staroga  gradii'a  ua  lijevom  brijegu 
rijeke  Zrmanje  u  Dalmaciji  blizu  mora.  Rj. 

obrdviti,  5brovlm,  v.  pf.  u.  p.  oko  kuee  da  voda 
otjec'e.  uiufirahen,  ein  Gerinne  um  das  Haux  grahen, 
circumfodio.  Rj.  ob-roviti.  r.  impf.  obravljati. 

obrstar,  m..  colonello.  Stulli.  vidi  obrStar,  pukovnik. 

—  Obrstaru!  .  .  .  Obrsture  na  dorinu  mamnu !  HNpj. 
3,  561. 

6brstar.stvo,  n.  tribunatits  militaris.  Stulli.  east  i 
vlast  ohrstarska. 

obrstiti,  sfira,  v.  pf.  die  jungen  Ziceige  abfressen 
(u-ic  die  Ziegen),  depasco  frondes.  Rj.  o-brstiti,  obr- 
stila  n.  p.  koza  sumu.  v.  impf.  brstiti. 

ubrsiti,  (MirSim,  v.  pf.  iihel  ankommen,  male  ex- 
cipior:  obrSio  kao  niko  njegov.  Rj.  kao  zlo  proci: 
Ako  me  ne  poslu^aS,  sve  .'to  radio  .  .  .  sve  ti  uziilud 
i  naopako  ohrsilo.  Npr.  114.  po  Danicicu.  Korijeni 
204,  ob-(v)r5iti;  ali  po  DPosl.  155:  Zao  i  .ako  ^m, 
napokon  ohrsi  —  nije  li  ob-(p)rMti?  is^.  obeciti,  ob- 
(p)eeiti.  isj).  i  doprSiti. 

dbrsjc,  n.  ob-(v)rSje,  u  vinoyrada  onaj  okrajak  sto 
je  navrh  njega.  u  Hrv. 

dbrisf  er,  m.  der  Obrist,  Oberste,  trihunus  (militum), 
praefectus  (equitum):  Na  pendzeru  mladom  obrsteru. 
R].'vidi  obratar.  —  Kod  <^esara  ohrsteri  bise,  i  nosise 
od  zlata  kaskete.  Rj.  267a. 

dbor.sterov,  adj.  Rj.  sto  pripada  obersteru. 

6bersteroviea,  /'.  Rj.  zena  obersterova. 

ObcristorskT,  adj.  dhcrsten-,  trihunorum.  Rj.  sto 
pripada  obersterima  Hi  obersteru  kojemu  god. 

obrtaljkn,  /'.  —  1)  der  Querhalken,  der  in  seiner 
Mittc  um  einen  Pflock  beweylich  ist  (in  einem  Knu- 
henspielc),  trahs  transversa,  in  medio  perpendiculari 
insidens  et  mobilis  (von  obrtati).  Na  obrtaljku  se 
nasloni  trbuhom  i  uhvati  rukama  jedno  na  jedan  kraj 
a  drugo  ua  driigi,  pa  se  onako  s  pomoru  nogu  ohrcu. 
Rj.  greda  koja  se  u  srijedi  okrece  oko  koca.  —  2)  vidi 
okretaljka.  Rj.  od  yvozyja  ili  od  drveta  sto  je  na- 
mjesteno  na  dovratniku  kraj  vrata,  te  se  okrcne  posto 
se  vrata  zatvore,  da  se  ne  bi  mogla  otvoriti.  rijeci 
s  takim  nast.  kod  kazaljka. 

Sbftaii,  obi^tn.a,  adj.  (u  Dubr.)  vidi  okretan.  Rj. 
koji  se  lasno  i  brzo  ohrce.  vidi  i  hitar. 

dbftanj ,  obftnja,  m.  —  1)  eine  Art  drehbaren 
Doppelrings,  um  die  Pferde  anzubinden,  annuli  yenus. 
Rj.  nekaki  dvostruki  kolut,  za  koji  se  konji  vezu,  a 
ohrce  se.  —  2)  a  kola  ono  na  femu  prednji  kraj 
lotara  stoji ;  pod  njim  je  polieioa,  pa  onda  osovina. 
Rj.  OS)).  )(  obrtati.  rijeci   s  tidirim   nast.  kod  liacanj. 

ftbrtanje,  )).  das  Ihndrclien.  circumactio,  conrersio. 
Rj.  ocrh.   od   1)  obrtati,   2)   obrtati  se.  —  1)  radnju 


obrtati 


8«  — 


obiifavanjo 


}!OJom  tko  obrce  sto  —  2)  stanje  koje  biva,  kad  se 
sio  obrce:  Vjetar  ide  na  jug,  i  obrde  se  na  sjever; 
ide  jednako  obrdut'i  se,  i  u  ohrtanju  svom  vrada  se. 
Prop.  1,  6. 

6brtilti,  6bn5em,  c.  impf.  Rj.  ob-(v)rtati.  v.  pf. 
obrniiti.  —  I.  1)  umdrelien,  circumnyo.  Kj.  i^p.  okre- 
tiUi:  Badanj,  velika  Snplja  klada  Sto  kroz  nju  tei'e 
voda,  te  ohri-e  kolo  na  kaSidari  vodeiiiei.  Rj.  lib. 
Oni  navrte  na  razanj  srce  i  sflavu  i  dadu  jednome 
sjetetu  da  obrce.  Xpr.  109.  Zlotkalja  se  jadu  domi- 
JljaJe:  straznje  sktite  sprijed  obriase.  Posl.  92.  Rusi... 
obrcuci  ostale  rijeci  (Slavenske)  premii  svome  na- 
rodnom  govoru.  VLazi<5  1,  2.  —  2)  nendeii,  verto: 
U  Tursku  se  vojskii  zagonjase,  Tureku  vojsku  pod 
mac  obrtase.  Rj.  isp.  okrenuti  4.  —  !i)  kao  upotre- 
bljavaii:  verirenden,  faliqicid  in  tisunt  idicitjiis)  con- 
vertere:  I  sluge  vaJe  i  sluskinje  vaJe  .  .  .  i  magarce 
vaJe  uzimade,  i  obrtati  na  Kvoje  poslove.  Sam.  I.  8, 
16.  —  II.  S(i  se,  refleks.  —  1)  vidi  okretati  se.  — 
Brvljiva  ovea  .  .  .  ponajvise  se  obrce  u  naokolo.  Rj. 
ilb.  Kako  koji  vjetar  piiba,  tako  mu  .se  vaija  obrtati. 
Posl.  125.  Bjezi  Harap  driimom  sirokijem,  ma  se  fe.sto 
natrag  obrtase.  Npj.  3,  321.  Izmegju  Pore(5a  i  Rsave 
stoje  kazani,  u  kojima  se  voda  jednako  obrce.  Danica 
2,  37.  Po  tom  se  obrce  inegja  na  zapad  k  Aznot- 
Tavoru,  i  ide  na  Ukok.  Is.  Nav.  19,  34.  Vjetar  ide 
na  jug,  i  obrce  se  na  sjerer;  ide  jednako  obrcuci  se. 
Prop.  1,  6.  M  prenesenom  smislu,  ne  obrtati  se  na 
koga:  ne  mariti  za  nj :  A  na  me  se  nemoj  obrtati: 
kako  tebe,  tako  je  i  mene.  Npj.  4,  425.  isjj.  obra(5ati 
2:  Zato  Ivan  ne  obraca  glave.  Npj.  4,  9  (ne  mari). 
—  2)  ohrtati  se  komu  Hi  kakomu.  vidi  obrai'ati  se: 
Jokiea  se  njima  obrtase,  i  zaiosnu  rijefi  govorase. 
Kov.  103.  Obrccm  se  opet  .  .  .  k  tehi,  koji  Ijubis  svoj 
maternji  jezik.  Spisi  1,  5. 

obriib,  m.  der  Saum,  margo.  Rj.  ono  gdje  je  sto 
obrubljeno.  ob-rub,  osn.  u  obrubiti. 

obrAbiti,  ftbrubun,  v.  pf.  unisdmncn,  circumsuo. 
Rj.  ob-rubiti,  sto,  n.  p.  rubac,  naciniti  na  njemu 
obrub.  V.  impf.  rubiti. 

6brflP,  m.  (pi.  gen.  obruOa)  dcr  Hcif  (am  Fasse), 
orbis,  circulus.  Rj.  dem.  obnieic'.  coll.  obnicje.  ob-ruc 
(vidi  ri'tka).  Osn.  (55.  —  Zarez,  n.  p.  m  obruca.  Rj. 
192b.  Kacni  obruc.  Rj.  267a.  Kolac  obruca,  odregjen 
broj  savijenih  obruca  i  svezanijeh  zajedno.  Rj.  284b. 
Nabijati  obruc  na  kacu.  Rj.  377b.  Nabiti  obruc  na 
bure.  Rj.  378a.  Pokucati  obruce.  Rj.  532b.  Potuk, 
drvo  kao  klin,  sto  kafiar  metne  na  obruc  pa  udara 
u  njega  maljicom  kad  pokucuje  obruce.  Rj.  557b. 
Udariti  obruc  na  kacu.  Rj.  769a.  Utornjak  obrtic. 
Rj.  792b.  Nasred  podruma  jedno  veliko  bure  sa  gvo- 
zdcnim  obrucima  odvranjeno.  Npr.  20. 

obrdi-aii,  obruciina,  >«.  t.  j.  lonac,  einc  Art  Topf 
mit  einem  thiinernen  JReif  tim  die  Mittc,  olla  orbicu- 
lata.  Rj.  lonac  koji  ima  po  srijedi  unaokolo  obruc 
(od  zemlje  od  kakve  je  i  sam). 

obrQc-auJc  n.  das  liereifen,  to  circumdare  orbem 
(dolio).  Rj.  verb,  od  obrucati.  radnja  kujoni  tko  n.  p. 
kacar  obruca  kacu. 

obn'li-ati,  cam,  r.  impf.  bereifen,  circumdo  orbem 
(dolio).  Rj.  nabijati  obruc,  n.  p.  na  kacu.  osn.  u 
obruc.  V.  pf.  naobrtlcati. 

obrflfic,  m.  dem.  od  ohnii.  Rj. 

obnifiti,  cTm,  v.  pf.  (u  G.  G.)  vidi  obrukati.  Rj. 
o-bru('iti  koga,  uciniti  mu  bruku.  vidi  i  osramotiti. 
inace  se  ovaj  glaijol  ne  nalazi. 

dbrfifjc,  n.  (coll.)  dielieife,  orbes,  circuli.  Rj.  obruci. 

obrriffati,  ftbrugam,  ti.  j;/'.  koga,  rWJ  obruiiti,  opso- 
vati :  Od  zle  zene  i  rgjava  druga  iikloui  se,  da  te  nc 
obrugn.  Posl.  23.3.  ob-rugati.  v.  impf.  rugati  se. 

6briikanac,  i^brukanca,  m.  (u  C.  ti.)  dcr  Elirlosc, 
infumis.  Rj.  covjek  obrukan,  koji  se  obrukao. 

iibrukali,  kam,  —  1)  v.  pf.  vidi  osramotiti.  Rj.  ;' 
syn.  ondje.  o-brukati.  v.  impf  brukati  se.  —  Ne  obruka 


prije  godine!  (sad  se  rekne  kad  ko  pogje  koga  da 
prevari  u  cemu  pa  onaj  osjeti).  Posl.  207.  —  2)  sa 
se,  refleks.:  .Sto  .se,  braco,  danas  obrukaste?  Npj.  2, 
287.  si/n.  kod  osramotiti  se. 

obriiin,  )H. :  Obrum  hita  ribu,  ne  trst  ni  udica. 
DPosl.  87.  Obrum  je  ki  vara,  a  ne  trst  ni  striinje. 
87.  Uhitit'  kako  ribu  na  obrumu.  146.  Obrum,  mamac 
na  koji  se  riba  hvata.  u  Htuli&i.  XIV.  —  vidi  mama, 
mamac,  namama,  zamama. 

ubriiniti,  M^runim,  v.  pf.  (u  Boci).  Rj.  ob-runiti, 
I'idi  otruniti,  okrunili.  v.  impf.  runiti,  truniti,  kruniti. 
—  1)  ahscliiitteln,  decutio,  cf.  okrutiiti.  Rj.  —  Majka 
joj  Boga  raoljaSe,  da  puhne  vjetar  s  pluiiiue,  d'  obruni 
cv'jetak  s  narance,  da  paue  mladoj  ua  lice.  Npj.  1, 
333.  —  2)  sa  se,  refleks.  Hi  pass,  obniaiti  se,  obrunun 
se,  V.  r.  pf.  abfallen,  decido:  Obruue  se  nekolika 
Ijesnika.  Rj. 

6brtisi(i,  s7m,  v.  pf.  u  pjesmi,  vidi  obljubiti:  Pa 
se  siuoc  mene  zarekao,  da  t'e  nof'as  na  konake  do(5i.. . 
nioje  bi'lo  obrusiti  lice.  Rj.  o-brusiti.  za  postunje  isp. 
brus.  Korijeni  151. 

obrliziti,  obruzTm,  v.  pf.  —  1)  beschimpfen,  con- 
tumeliam.  imponere.  Rj.  ob-ruziti  koga,  vidi  obrugati, 
opsovati.  V.  impf.  ruziti.  —  2J  sa  se,  refleks.  isp. 
obrukati  se.  —  Mai'  Sto  s'  o  svog  agu  ne  obruzih! 
Evo  meni  Kumajlica  moga,  valja  mi  se  sada  opre- 
mati.  HNpj.  3,  471  (djevujka  bila  bi  se  obruzila  o 
svog  dragoga,  da  ju  je  nasao  onako  ne  dobro  oprem- 
Ijenu). 

5brva,  f.  (pi.  gen.  obfva),  die  Augcnbraune,  super- 
cilium,  cf.  vjegja.  Rj.  dem.  obrvica.  —  Navlacenje 
obrva,  navlaciti  obrve.  Rj.  380b.  Na  njoj  sjede  dva 
dilbera  lijepa;  kakve  su  im  sainore  obrve,  zanijeSe 
moju  pamet  do  mrve.  Npj.  1,  236.  Momak  opcinjen 
obrvatna.  Oj  devojko,  selen  velen!  ne  uzvijaj  obrvama, 
ne  zadaji  jad  momcima  .  .  .  Momak  zagledao  se  u 
obrve  djevojacke.  1,  238.  Nab'jeli  se  i  narumeni  se, 
pa  navlaci  tananc  obrve.  1,  566.  Znaceuje  (korijenu) 
vrtjeti  se  prelazi  u  savijati  se:  brv  .  .  .  obrva.  Kori- 
jeni 150. 

obrvati,  vam  (vem?)  v.  pf.  kao  obladati,  n.  p. 
obrvala  mc  bolest,  iibencinden,  niederuerfen,  brechen, 
vinco,  sterna,  frango:  Nu  daj  meni  konja  obrvana. 
Rj.  ob-rvati.  v.  impf.  rvati,  rvc»i.  i  nadi-vati,  porvati 
imaju  u  sad.  vrem.  nadrvew,  poryeni. — TeJko  weje 
s.tnak  obrvao.  Npj.  2,  215.  Jer  je  Cupid  teJko  oboljeo, 
i  tesko  ga  bolest  olirvala.  4,  250. 

dbrvica,  f.  dem.  od  obrva.  Rj.  —  Obrvice  s  mora 
pijavice.  Npj.  3,  257.  Obrvice  morske  pijaviee.  Here.  51. 

Obfvka,  /'.  —  Ij  dvo^truki  konac  na  koji  .se  nite 
niti,  t.  j.  koji  se  provuce  kroz  vcliku  iglu  pa  se  preko 
nje  niti.  Ako  obrrka  pukne,  onda  se  sav  nit  ospc. 
Rj.  —  2)  zamka  se  uacini  oko  obrvkc  ua  kotalcu,  i 
ta  zamka  zove  se  obrvka  na  kotalcu.  Rj.  —  3)  onaj 
konac  kojim  se  brda  uvezuju.  Rj.  —  obrvka  (od  osnove 
od  koje  je  vrrca  slozene  s  prijedlogom  ob,  iza  koga 
je  otpalo  (•).  Osn.  300. 

obrvljiviti  se,  vim  se,  v.  r.  pf.  obrvljivila  se  ovca, 
t.  j.  postala  brvljiva.  Rj.  o-brvljiviti  sc.  inace  se  ovaj 
glagol  ne  nalazi. 

obCibati,  6bubam,  v.  pf.  kao  prodzerati.  vidi  bubati 
2.  —  Mar  macane,  macacane,  kakva  ti  je  nevoljica, 
te  si  setan,  ueveseo  ?  A  govori  macacane :  Kako  ne 
6n  setan  biti,  setan  biti  neveseo,  kad  i  mene  gazd.a- 
rice  potvaraju,  da  sam  njima  sir  izeo;  ja  im  uisara 
ni  video:  same  su  ga  ohuiaZe  s  kalugjere  pod  gubere 
a  sa  vlasi  pod  orasi.  ^iv.  11. 

obi'iboiati  (obubftzati)  ^am,  v.  pf.  (u  Hrv.  i  Dalm.) 
vidi  osiromaSiti.  Rj.  ob-ubozati,  ubog  postati.  vidi  i 
opotrebiti,  opraznjeti.  —  ovaj  se  glagol  ne  nalazi 
drukcije. 

obufiivanji',  n.  das  Abrichten,  condoeef actio.  Rj. 
verb,  od  1)  <)l)ucavati,  2)  obucavati  se.  —  J)  radnja 
kojom  tko  obucava  koga.  —  2)  radnja  kojom  se  tko 


obiicavaii 


—  •845 


ubiiNiii 


ohucava:  Obucavaj  ae  u  poboznosti.  Jer  tjelesno  ohu- 
cavanje  malo  je  korisuo.  Tim.  I.  4,  7. 

obiu-tlvati,  obilCuvfim,  v.  impf.  Rj.  ob-uCavati.  sii- 
protno  isp.  oducavati.  v.  impf.  prosti  uciti.  r.  pf. 
obuOiti.  —  1)  uhrichten,  rondoccfacio.  Rj.  Nijesi  iz- 
iiuiio  svjet.ske  istoiije,  ali  iei  opet  moci  u  svoje  vri- 
jeme  svojii  djecicu  u  njuj  ohucavati.  Priprava  55. 
Plod  je  pravednikov  drvo  zivotno,  i  mudri  ohucava 
duse.  Pric.  11,  30.  —  2)  sa  se,  refleks.:  Ohucavaj  se 
11  poboznosti.  Jer  tjelesno  obucavaiije  malo  je  korisno. 
Tim.  J.  4,  7  (exerce  te  ipaum,  iihe  dick). 

ohii(-i(i,  obiicTm,  v.  pf.  uhrichten,  condocefacio.  Kj. 
ob-iu'iti.  swprotno  ifip.  odiu'iti.  v.  impf.  obucavati.  — 
Svi  oiii  bijahii  pod  nikom  oca  svojega  pjevajuci  u 
domu  GospodDJem  .  .  .  i  bjese  ih  na  broj  s  hracom 
njihovom  dhiicenom  pjesmama  Gospodnjim  .  .  .  Dnev. 

1.  25,  7. 

dbiiea,  f.  Rj.  dem.  obucica.  augm.  obudina.  — 
1)  die  Be^chuJiuny,  calccumentum.  Rj.  ono  u  sto  se 
ohuramo.  o.su.  u  obiiti.  —  Izuti,  koe;a,  ohucu.  Rj. 
2i!0a.  Jzuj  ohucu  svoju  .s  nogu  .svojib.  Mojs.  II.  3,  5. 
—  2)  n.  p.  na  toe-ku  (t.  j.  naplaci  skiipa),  die  Felgen, 
ahsidcs:  slaba  ti  je  obiu-a  na  tocku.  Rj. 

obi'u-i,  obucem,  r.  /)/'.  Rj.  ob-(v)ucl,  vidi  odjeti. 
!'.  impf.  oblaciti,  obiikivati,  obukovati,  odijevati.  — 
1)  aiizielien,  induo.  Rj.  mprotno  sviici.  —  a)  ohuce 
iJco  sto:  Ohuci  kohdju.  Rj.  Djeca  po  selima  obiC-no 
ne  oblace  gaca  do  (J  do  7  sjodina,  pa  kad  ih  ohuku, 
viSe  ih  ne  ostavljaju.  Rj.  S3b.  Preko  onoga  gospo- 
skoga  odcla  ohuce  xvoje  stare  siroma.5ke  haljine.  Npr. 
(54.  (.ovjek  je  ovaj  bio  mlad  i  po  varoski  lijepo  ohuceii. 
Sovj.  21.    Ohuci  hcdjine   svoje   na   se.    Rut.  3,  3.  — 

b)  ohuci  koga,  u  sto:  Ohuci  to  dijete.  Rj.  Gjak,  koji 
je  ohuceii  u  popovske  haljine.  Rj.  121b.  Vidi  mu  se 
svaki  7.i:\oh  (kad  je  ko  u  tijesne  ludjine  ohucen).  Ej. 
205b.  Otac  ohuce  je  (kcer)  u  prostacko  odelo.  Npr. 
206.  Megju  njima  banovica,  lijepo  je  ofrjevena:  u 
sunce  je  ohucena,  a  mjesecem  opasaua.  Npj.  1,  342. 
Vladeta  je   konja   oznojio,  i  u  h'jelu  pjenu  ohukao. 

2,  307.  Ugleda  covjeka  neohucena  u  svadheno  rulio. 
Mat.  22,  11.  Nafiini  Gospod  Bog  Adamu  i  zeni  nje- 
govoj  haljine  od  koze,  i  ohuce  ih  u  njih.  Mojs.  I.  3, 
21.  ohuci  koga  cim,  samo  u  ofom  primjeru:  Gjevojka 
koja  uije  rogjena  od  oca  i  majke...  vjetar  Je  ozivio, 
rosa  je  podojila,  a  gora  liscem  ohukla.  Xpr.  103.  — 

c)  ohuci  kumu  sto:  Ohuc'te  mi  tananu  kosulju.  sto 
j'  Merima  u  milosti  dala.  Npj.  1,  257.  SvukavSi  ga 
obukuse  mu  skerletnu  kahanicu.  Mat.  27,  28.  Ohukoh 
ti  nove  haljine.  Zah.  3,  4.  —  2)  set  se,  refleks.  Hi 
pass,  sich  anziehen,  induor.  Rj.  ohuci  se  u  sto:  Ona 
se  ohuce  sva  u  zlnto,  pa  dogje  k  ocu.  Npr.  135^.  Oguli 
jednog  ovna,  pa  se  ohuce  u  onu  kozu.  149.  (I'ela  se 
ohukao  u  ono  odelo.  205.  U  skerlet  se  cohu  ohu- 
kosmo.  Npj.  4,  24G  (u  skerlet-fohu).  Da  se  ohucemo 
u  oruzje  vidjela.  Eim.  13,  12.  Gospode  Boze  moj, 
vrlo  ti  si  velik,  u  slavu  i  krasotu  ohukao  si  se.  DP.  38. 

iibiioiea,  f.  dem.  od  obutSa.  Rj 

ubiii-ina,  /'.  augm.  od  obu&.  Rj. 

obiidovjcti ,  obud^vlm,  v.  pf.  Wittcer  (Witwe) 
uerden,  conjuge  orhari.  Rj.  ob-udovjeti,  postati  udov 
Hi  udova.  ovaj  se  glagol  drukcije  ne  nalazi.  —  Nje-  ' 
gova  mati,  o}iudoi:irsi.  uda  se  u  Dobrinju  za  Tesu 
Milo.5  43.  Kci  sveSteni^ka  ako  ohudovi,  neka  se  vrati 
kuci  oca  svojega.  Mojs.  III.  22,  13.  ■ 

obilhititi,  fim,  v.  pf.  ob-u-hititi,  vidi  ophititi,  obii-  I 
hvatiti,  obujmiti.  —  Tko  rcle  ohtthiti.  malo  stisue.  I 
DPosl.  135. 

obilhvatanjo,  )i.   das   I'mfassen,   amplexatio.   Rj. 
verh.  od  obuhvatati.  radnja  kojom  tko  ohuhrata  sto. 

obi'ibvatati,  tam.  r.  imjtf.  umfassen,  amplexor.  Rj. 
ob-u-livatati.  v.  pf.  obuhvatiti.  —  Rrvaci  se  kaSto,  po 
pogodbi,  ne  rvu  u  kosti   nego  u  pojas,  t.  j.  ne  obu-  i 
hvataju  jedan  drugoga  rukama,  nego   se   uhvate   za 
pojas.  Rj.  293a.  I 


obillivatiti,  tlm,  v.  pf.  umfassen,  amplector.  Rj. 
ob-u-hvatiti,  vidi  obuhititi,  ophititi,  obujmiti.  v.  impf. 
obuhvatati.  —  Uhvatiti  se,  ili  porvati  se  a  kiiiie  u 
kosti,  t.  j.  ohnhvatiti  jedan  drugoga  rukama  pa  gle- 
dati  ko  6e  koga  oboriti.  Rj.  293a.  Prestunuti,  jnd- 
cima  i  kaziputima  ohnhvatiti,  n.  p.  tanka  djevojka 
mogao  bi  je  fiovjek  preStunuti.  Rj.  585a.  Nebo  i  ne- 
besa  nad  nebesima  nc  mogu  te  (Bo?.e!)  obuhvatiti. 
Car.  I.  8,  27. 

obCijiniti,  6bujmmi,  v.  pf.  vidi  obuhvatiti.  Rj.  vidi 
i  obuhititi,  ophititi  —  ob-u-jmiti.  postanje  vidi  hod 
dojmiti. 

obukiviinjc,  «.  vidi  oblacenje.  Rj. 
obiikivati,  obfikujem,  v.  impf.  vidi  oblaiMti:  Obu- 
kuje  svilcne  koSulje.  Rj.  vidi  i  obukovati,    odijevati. 
suprotno  svukivati.  —  ob-(v)ukivati.  r.  }>f.  obu(;i. 
obnk6vruij<>,  n.  vidi  oblacenje.  Rj. 
obnki^vati,    ob&kujem.    v.    impf.    (u    PaStr.)    vidi 
oblaciti,  odijevati.  Rj.  vidi  i  obukivati.  ob-(v)ukovati. 
V.  pf.  obuci.  —  Ona  pocne  najprije  obukovati  gace... 
Po  torn  stane  provati  koSulju  i  drugo  ostalo.  Npr.  102. 
dbaljiti,  Ijim,  v.  pf.  (u  primorju)  politi  Sto  uljem, 
n.   p.   grab,    salatu,    kupus,  einolen,  oleo  perfundere. 
Rj.  ob-uljiti.  vidi  zazeitiniti.  v.  impf.  uljiti. 
obAmiranjo,  «.  vidi  obamiranje.  Rj. 
obCliiiira<i,   rem,   v.  impf.   vidi  obamirati.  Rj.  ob- 
umirati.  v.  pf.  obumrijeti.  —  J)  u  nesvijest  pudati: 
Koliko  je  srca  milostiva,  triput  pada,  pa  on  obumira, 
gledaju^i  jada  ev'  od  roblja.  Npj.  4,  196.  —  2)  ohu- 
mire  n.  p.  kuca,  kad  u  njoj  svi  redom,  malo  po  malo 
odniiru. 

obimijcra,  f.  vidi  omjera.  Rj.  vidi  i  omijerka.  n.  p. 
konac  ili  drvo,  cime  se  sto  mjeri.  —  Ako  ovi  vodu 
priplivaju,  i  proronu  vodu  u  dubljinu,  obitmiru  meni 
donesite!  HNpj.  3,  88. 

obdmrijcti,  ('ibumrem.  r.  pf.  vidi  obamrijeti.  Rj. 
ob-umrijeti.  v.  impf.  obumirati.  —  1)  u  nesvijest 
pasti,  vidi  obeznaniti  se,  onesvjesnuti:  Legne  iobumre 
od  zime  .  .  .  pukne  glas  da  je  umr'o  od  zime.  Rj. 
501b.  Adzi-Mosto  na  mah  ohumrije.  Npj.  4,  207.  amo 
idu  i  ovukovi  primjeri:  Pod  Bogdanom  noge  obu- 
mrese.  Npj.  2.  222.  —  2)  obumrla  ku^a,  obumrli  svi. 
vidi  izumrijeti. 

6buriti,  6buri,  v.  pf.  (u  Kotoru)  oburilo,  t.  j.  okre- 
nula  bura,  oburide,  die  bura  fungt  an,  kommt,  in- 
gruit  bura.  Rj.  o-buriti.  ovaj  glagol  ne  nalazi  se 
drukcije. 

Abiirv^ati,  vam,  r.  pf.  zerstoren,  umicerfen,  diruo, 
cf.  obaliti:  I  dzamiju  Tursku  oburvaJe.  Rj.  ob-urvati, 
vidi  i  oboriti,  prevrc^i.  v.  impf.  urvati.  —  Obaljeni 
visoki  cardaci,  ohurvati  duhoki  podrumi,  porusena 
mermerli  avlija.  Npj.  2, 175.  Ohurvati,  zasuti  zemljom, 
pokvariti.  Npj.'  4,  351. 

ob(l.stariti,  vim,  v.  pf.  aufhalten,  detineo.  Rj.  ob- 
u-staviti.  V.  impf.  obustavljali.  —  Otide  pred  ove 
Turke,  ne  bi  U  ih  kako,  ili  razbio,  ili  barem  ohustavio, 
dok  se  Sapcaui  proti  predadu.  Danica  3,  180.  Vojska 
prispije  na  lijevu  stranu  Morave,  te  take  Turke  malo 
ohustave.  Sovj.  32. 

obi'istavljaiijc,  «.  dcts  Aufhalten,  detentio.  Rj.  vcrh. 
od  obustavljati.  radnja  kojom  tko  ohustavlja  koga. 
obiistavljati,  vljam,  v.  impf.  aufhalten,  detineo. 
Rj.  ob-u-sta\ljati.  v.  pf.  obustaviti.  —  Isto  bi  tako 
Petar  Deligrad  branio  i  Turke  na  onome  kraju  ohu- 
stavljao  mnogo  bolje  od  Mladena.  Sovj.  65. 

6biisica,  /'.  —  1)  obusena  igla,  vidi  obufka.  Rj. 
ob-usica,  igla  hez  usica.  —  2)  u  rijecima:  iz  6bu5ice, 
unverhofjt,  ex  insperato.  Rj.  Izdhusicc.  vidi  iznenada. 
cf.  zabusiti.  Rj.  228a.  vidi  iznenada,  i  syn.  ondje. 
o-busica,  postanje  vidi  kod  iznebuha,  iznebu.^ice. 

ubu.siti,  fim,  r.  pf.  iglu.  das  Oehr  sprengen,  fo- 
ramen corrumpo,  rumpo.  Rj.  ob-u5iti,  vidi  obeusiti, 
igli  usi  ostetiti.  glagol  se  ovaj  s  tim  znacciijem  ne 
nalazi  drugacije. 


ubuska 


846 


obznaniti 


6buska,  /".  iirla  bez  uSica,  die  Nudel  mit  gei^prengtem 
Oehr,  acus  foraniiiie  rttpto.  Rj.  ob-u5ka.  vidi  obuiica  1. 
ubiiti,  obiijem,  r.  pf.  (part.  pass,  obtiven).  Rj. 
ob-uti.  suprotno  izuti.  v.  impf.  obuvati.  —  I.  1)  koga, 
Schulie  anziehen,  induo  calccos  alicui:  obuj  to  dijete. 
Rj.  Bosouog,  u  jednu  nogti  olmven  a  u  ilriigu  bos. 
Rj.  38a.  —  2  a)  Schuhc  anziehen,  calceos  induco : 
obuj  opanke.  Kj.  —  b)  obuti  nogu:  L'ovjek  se  u 
kuci  obuvao,  i  uhuvsi  jednu  nogu,  rece:  »Pet  svezah, 
jos  pet,  pa  krnja  za  u§i.«  Rj.  3()5a.  —  3)  kolo  (tocak), 
die  Felgen  am  Hade  anhringen,  absidem  circumdo 
rotae.  Rj.  kolu.  focl'u  udariti  naplatke:  Kolar  je 
ioM:  nabrcio,  ali  jo5  nije  ohuo,  t.  j.  uije  mu  iidario 
naplatke.  Rj.  37Sb.  —  4)  (u  PaJtr.)  konja,  ridi  pot- 
kovati.  —  11.  sa  se,  refleks.  sich  die  Schuhe  anziehen, 
induo  calceos:  jesi  li  se  obuo?  Rj.  Aljkavo  se  obuo. 
Rj.  4b. 

obilnu-a,  f.  das  Schuhband,  ligula  (calcearia).  Rj. 
oburaca  rrvca.  Covjek  obuvajuc-i  se  rekao:  »Da  se 
ne  izdanio<[  (valja  da  opancima  ili  obuvacama).  Rj. 
305a.  —  rijei:i   s  takvim  nast.  kod  cjepafa. 

obftTaei,  adj.  stu  pripada  obuvanju,  obuii:  Obii- 
vaci  kais,  m.  der  i^chuhriemen,  habena.  Rj.  435a.  — 
takvi  adj.  kod  brijai?i. 

obATiinjc,  n.  das  Anschuhen,  calceatio.  Rj.  verb. 
supstant.  od  1)  obuvati,  2)  obuvati  se.  —  IJ  radnja 
kojom  tko  obuva  koga.  Hi  obm>a  sto,  n.  p.  cizme.  — 
2)  radnja  kojom  se  tko  obura. 
obiivat  .  .  .  r/rft  obiihvat.  Rj. 
obrlvati,  (>biivam,  v.  impf.  Rj.  ob-uvati,  v.  pf.  obuti. 
—  I.  1)  koga,  anscliulien,  calceos  induo  alicui.  Rj. 
n.  p.  sasto  ne  obucas  to  dijete?  —  2)  Schuhe  an- 
ziehen, calceos  induo.  cf.  obuti.  Rj.  it.  p.  obuvati 
nove  cizme.  —  II.  sa  se,  refleks.  sich  die  Schuhe  an- 
ziehen, indue  calceos.  Rj.  Covjek  se  u  ku(5i  obuvao... 
da  je  co^TJek  obuvajuci  se  rekao  .  .  .  Rj.  305a.  Po 
torn  njome  (oputom)  grade  opanke,  a  gdjekoji  se  i 
obuvaju.  Rj.  4(iBb. 

obiizbijanjc,  n.  vidi  uzbijanje.  Rj. 
ubiizbijati,  obiizbyam,   v.  impif.  vidi  uzbijati.  Rj. 
ob-uz-bijati.  v.  pf.  ol)uzbiti. 

obdzbiti,  ftbuzbijem,  v.  pf.  vidi  uzbiti:  Ne  bi  1' 
ove  obuzbili  Turke.  Rj.  ob-uz-biti.  r.  impf.  obuzbijati. 
obiizdati,  obiizdam,  v.  jif.  vidi  zauzdati.  Rj.  ob- 
uzdati.  suprotno  oduzdati.  —  v.  impf.  uzdati.  — 
Mujagini  konji  srebrom  potkovani,  zlatom  obuzdani, 
srmom  pokriveui.  Npj.  1,  387.  Nemojte  biti  kao  konj, 
kao  mazga  bez  razuma,  kojima  uzdom  i  zvalama  valja 
obuzdati  gubicu.  Ps.  32,  i). 

obftzeti,  f)buzmem,  v.  pf.  rund  umher  ergreifen, 
umfassen,  corripio:  Majko  moja,  ozeni  me  mlada, 
dok  me  nije  obuzela  brada.  obuzela  brada  i  brkovi. 
Rj.  ob-uzeti.  v.  impf.  ol)Uzimati.  —  Strah  gn  obuzeo. 
Rj.  92a.  Kako  ga  vrui-ina  obuzme,  a  ti  uzmi  hladue 
vode  pa  ga  pomalo  polivaj.  Npr.  54.  Kad  ga  vec 
starost  obuzme,  dogje  vrijeme  da  umre.  185.  Iskazati 
radost  ovu,  koja  Hi  obuze.  kad  su  se  poznali.  254. 
E  te  zelja  obuzela  na  banove,  na  gjedove,  na  te  mudre 
roditelje.  Npj.  1,  91)  {t.  j.  obuzela  te  zelja  za  tvojima, 
koji  su  pomrli.  Vuk).  Zabolje  me  i  .srce  i  glava,  svu 
je  mene  zitna  obuzela,  Bogme,  l)rate,  mrijeti  valjade. 
3,  12i.  Za  jedan  cas  vutra  obuzme  svu  varos.  Danica 
5,  38.  Svakoga  pravog  iSrbljina  dusu  i  srce  mora  .  .  . 
tttga  ebuzeti.  Spisi  1,  5.  Jer  me  obuzeie  boli.  Sam.  II. 
1,  9.  Trepet  obuze  ih  ondje.  Ps.  48.  ti.  Muke  me  obu- 
zese  kao  kad  se  muei  porodilja.  Is.  21,  3. 

obiiziinaiije,  )i.  </«.•,  Umschlingen,  Ergreifen,  cor- 
reptio.  Rj.  verb,  od  ol)uzimati.  radnja  kojom  tko  obu- 
zima  sto. 

obAzimati,  mam  (mljemi,  v.  impf.  ergreifen,  um- 
fassen, corrijiio.  Rj.  ob-uzimati.  v.  pf.  obuzeti.  — 
Kako  svlak  stane  goreti,  odmah  njcga  (momka)  stane 
vruciiia  obuzimati.  Npr.  bi.  ()  cemu  se  misli  koliko 
ga  je,  o  njemu  se  moze  mislili  da  sobom  obuzima  oho 


mnostvo  koje  se  o  njemu  misli  u  broju.  Danifiic',  ARj. 
G72b.  Drzava  se  Nemaujina  prostirase  na  zapad  do 
mora  obuzimajuci  svu  Zetu.  DJI.  8.  I  .«i'yef  koji  se  ne 
vidi  obuzima  Ijubav  njezina  (crkve  nase).  DP.  17.  Od 
avrSetka  XV  vijeka  obuzima  ta  promjena  sve  glagole 
i  uapreduje  tako  da  XVII  vijeka  vec  rijetko  dolaze 
bez  nje.  Istor.  2(i3. 

obvi^sti,  obvedem,  r.  pf.  ntiirf  herum  fiihren,  cir- 
cumduco.  Rj.  ob-vesti,  n.  pi-  koga  oko  cega.  ridi  oba- 
vfesti.  v.  impf.  obvoditi.  —  Ako  rekue  ua  onoga  koji 
nije,  onda  ga  on  ubvati  za  nos,  te  ga  obvede  oko 
sviju  drugijeh.  Rj.  iJOla.  U  kui^i  obvedu  je  (djevojku) 
tri  put  oko  ognjista.  Rj.  G89a. 
obvijuiijc  n.  ridi  obavijanje.  Rj. 
obrijuti,  6bvljam,  r.  impf.  vidi  obavijati.  Rj.  ob- 
vijati,  sto  oko  cega.  Hi  sto  dim.  vidi  i  ovijati.  v.  pf. 
obviti. 

ubviti,  obvijem,  (obvio,  obvila)  vidi  obaviti.  Rj.  ob- 
viti .sto  oko  cega,  ili  sto  cim.  v.  impf.  obvijati.  — 
sa  se,  rejhks. :  Obcila  se  bela  loza  vinova  oko  grada 
oko  bela  Budima.  Npj.  1,  402. 

obvoditi,  ftbvodim,  v.  impf.  rund  herum  fiihren, 
circumducto.  Rj.  ob-voditi,  koga  oko  cega.  v.  pf.  ob- 
vesti,  obavesti. 

obvigjeiijc,  )i.  das  Herumfilhren,  circumduetio. 
Rj.  verb,  od  obvoditi.  radnja  kojom  tko  obvodi  koga 
oko  cega. 

obzidati,  6bz'Tdam  (6bzTgjem\  r.  pf.  ummauern, 
muro  cingere :  Vec  sestricu  obzidase  kulom.  Rj.  ob- 
zidati. r.  impf.  zidati.  _ —  Vojska  zanot'i  u  varoSi, 
koja  je  bila  ohzidana.  Zitije  72. 

6bzinuti,  nem,  r.  j)f.  begdhnen,  obhio(?),  d.  i.  in 
den  jMund  nehmen  (und  uieder  heraus).  Kad  koga 
zaboli  grlo,  kazu  mu  zene  da  obzine  triput  komad 
liljeba  govoreei :  »psa  grlo  boli  a  ne  mene,«  pa  da 
ga  da  psetu,  pa  ce  ga  onda  proi5i  grlo.  Kad  u  koga 
pocne  rasti  mrtva  kost,  ondatreba  naci  dijete  posmrde, 
da  je  obzi)ie,  pa  ce  prestati  rasti.  Rj.  ob-ziuuti,  zi- 
nuvsi  u  usta  metnuti  .sto  i  izvaditi.  jirosti  je  zinuti 
takogjer  v.  pf.  v.  impf.  zijati.  —  Dat'  sebru  prst, 
da  t'  svu  ruku  obzine.  DPosl.  15. 

bbzTr,  m.  das  Umblickcn,  rapectus:  ode  bez  obzira. 
Rj.  osnova  u  obazreti  se,  obzirati  se.  vidi  ozir.  —  Bez- 
obzirce,  bezobzirke,  t.  j.  bez  obzira,  obne  umzusehen, 
sine  respectu:  ode  bezobzirke,  t.  j.  tako  brzo  da  se 
nije  imao  kad  obazreti.  Rj.  20b.  Skoce  i  pobegnu 
bez  obzira  ...  on  Viezi  bez  obzira.  Npr.  172.  Al'  se 
Turein  ne  sm'je  obazreti,  vece  bjezi  s  glavom  bez 
obiira.  Npj.  4,  23t>.  vidi  i  uezrelice. 

obziraiijo,  n.  das  Umhersehen,  respectatio.  Rj.  verb. 
od  olizirati  se.  radnja  kojom  se  tko  obzire.  - —  Ona 
(misao)  je  smisljena  bez  obziranja  na  druge  slovenske 
jezike.  Rad  1,  116. 

obzirati  sc,  6bzirem  se,  v.  r.  impf.  Rj.  ob-zirati 
se.  vidi  obazirati  se,  ozirati  it  se),  osvrtati  se,  obrai'ati 
se.  )).  pf.  obazreti  se.  —  Mila  mu  je,  pa  s'  na  nju 
obzire,  draga  mu  je,  pa  s  njome  zuborka.  Rj.  161a. 
Vrati  se  kuei  ne  obziruci  se.  Npr.  52.  Pogji  s  Bogom, 
nasa  neve,  ne  obziri  se  na  babove  Vjele  drove.  Npj. 
1,  36.  On  s'  obzire  s  dcsna  na  lijevo,  te  dozivlje 
slugu  Golubana.  2,  292.  No  Luka  se  i  u  ostalom  vrlo 
malo  obzirao  na  »i((>ve  narodne  pesme.  Opit.  XXII. 
Kad  ih  izvedoSe  na  polje,  rece  jedan :  izbavi  dusu 
svoju  i  ne  obziri  se  natrag  .  .  .  bjezi  na  ono  brdo. 
Mojs  I.  19,  17.  Ali  .sc  Vukasin  ne  htje  obzirati  na 
nasljednika  IJrosa;  svu  vlast  uze  u  svoje  ruke.  DM.  83. 
i  obzniiiiiti,  libznaumi,  v.  pf.  kundmachen,  promulgo. 
Rj.  ob-znaniti,  dati  na  znanje.  isp.  javiti,  objaviti, 
[  proglasiii.  v.  impf.  obzuanjivati.  kao  prost  glagol  ne 
dolazi.  ■ —  Ona  (e  pustiti  ouu  ticu  s  ramena  svoga 
da  obznani  u  droru  sta  jc  i  kako  je.  Npr.  69.  Da 
ne  zaboravi5  onijeh  stvari  .  .  .  uego  da  ih  obznanis 
sinovima  svojim.  Mojs.  V.  4,  9.  Sveto  ime  svoje  ob- 
znanicu  usred  naroda  svojega  Izrailju.  Jezek.  39,  7. 


ubziiiiiijivanjc 


—  847 


ovrnjiviiti 


Vrlo  bi  dobro  bilo  sabrati  i  zajeflno  ohznaniti  i  one 
poslodce.  DPosl.  IV  i^isp.  objelodaniti).  sa  se,  pass. : 
Tfijna  koja  je  bila  sakrivena  od  postanja  svijeta,  a 
sad  se  javila  i  ohsnanila  kros  pisma  prorocka.  Kim. 
14,  25. 

obziiaiijiviinjc,  n.  die  Kundmaehung,  pronudgatio. 
Kj.  rerh.  od  obznanjivati.  radiija  kojom  tko  ohzna- 
njuje  kome  sto. 

obznanjivati,  obznanjujem,  v.  impf.  hckdnnt  machen, 
promulyo.  Kj.  ob-znanjivati,  na  znaivjc  davati.  v.  pf. 
obzuaniti.  —  To  su  ti  oni,  koji  po  kom  nurodu  ras- 
prostiru  i  ohznanjuju  o)io  5to  su  veu  drugi  narodi 
sa  avijem  poznali.  Priprava  54.  Ucinio  si  (Gospode!) 
sve  ove  velike  stvari  ohznanjujiici  ih  sluzi  svojcmu. 
Sam.  II.  7.  21.  sa  se,  pass.:  Osim  knjiga  devetuaestofra 
vijeka  ii  kojima  se  iipravo  ohznanjuje  narodni  jezik. 
Ogled  IV. 

dbzivnl(,  6b^ivka,  in.  ono  Sto  obraste  oko  rane,  ili 
bolje  oko  mjesta  koje  je  bilo  ranjeno.  U  Vuka  ima 
oziljak.&W  je  cek%  obHvak.  M.Gj.  Miliceviil.  —  Ohzivci 
od  rana  poznavace  mu  se  dokle  je  god  ^iv.  Zim.  72. 

oea,  m.  (ist.).  voc.  oco,  vidi  oco,  hyp.  od  otac.  kuze 
se  za  kaluijjera.  vidi  kod  adj.  ocin. 

deal,  ocdla,  m.  (u  Duln-.)  der  Staid,  chaliihs,  rf. 
fielik.  Rj.  vidi  i  acal,  mazija,  muada,  iiada,  nado, 
Ijuto  gvoisje.  — postalo  od  acal,  prema  ocat  acetum; 
oltar  altaie,  ormar  armarium,  i  t.  d. 

oeiipariti  se,  rim  se,  v.  r.  pf.  sich  entblossen, 
nudare  se,  cf.  otkriti  se.  Ej.  o-capariti  se.  drukcije 
se  oi'iij  glngol  ne  nalazi.  ■ —  prosti  capariti,  od  I'al. 
zaffare,  zacepiti,  zatisnuti,  zutiskivati.  DaniCic,  ARj. 
755a. 

ocat,  beta,  m.  (u  Kraj.  Neg.)  der  Essig,  acetum, 
cf.  sirce,  kvasina,  ostika.  Rj.  is}).  octiti.  od  Lat. 
acetum,  prema  oltar  altare,  ormar  armarium,  i  t.  d. 
—  Srblji  u  Krajini  (Negotinskoj )  govore:  zajac,  ocat, 
zeljezo,  grnac,  i  t.  d.  Rj.  297a  (see  ove  rijeci  govore 
i  kajkavci.  Ivekovic).  U  Dubrovniku  se  kuke  obare 
pa  se  hladne  jedu  s  uljem  i  s  octom  ili  limunom. 
Kj.  312a.  Euzuti  ocat,  ocat  od  ruze.  Rj.  (j5Ga.  I'icstio 
se  ocat,  postao  Ijut,  zestok.  Rj.  770b.  Koliko  je  viuo 
slagje,  toliko  cini  ocat  Ijutiji.  DPosl.  48.  Medom  se, 
ne  ostom,  muhe  hitaju.  (50  (c  pred  t  pretoorilo  se  u  s. 
isp.  ostika).  Neka  ne  pije  octa  vinskoga  ni  octa  od 
silovita  pica.  Mojs.  IV.  6,  3. 

decvi,  6ceva,  dei,  otdca,  j».  pi.  praznik  u  nedjelju 
izmegjii  materica  i  bozica.  Kakogogy  sto  zene  ve^u 
o  matericaraa,  take  Ijude  (koji  su  djecu  imali)  o  ocima. 
cf.  oOici.  Rj.  pi.  od  otac. 

ocijediti,  ocijedim,  r.  pf.  Rj.  o-cijediti.  v.  impf. 
ocjegjivati.  —  1)  ausdruckcn,  aquam  exprimo.  Rj. 
kao  iscijediti :  Svaku  pismo ,  napismo  i  do  kapljc 
ocijedismo.  Here.  354.  sa  se,  puss. :  Ocjedine,  voda 
ili  cijegj  sto  se  iz  kosulja  ocijedi.  Rj.  4811).  —  2)  ab- 
seihen,  aquam  emitto.  Rj.  ocijediti  ti.  p.  sto  na  cjedilo. 

ocijeiiitj,  6cijemm,  v.  pf.  ah.schiitzen,  aestimo.  Rj. 
o-cijeniti.  v.  impf.  ocjenjivati.  isp.  procijeniti,  pro- 
suditi.  —  Tijem  prijestup  ui  male  ne  l)iva  slabiji  u 
svom  zuacenju,  nego  je  oeyejy'ejt  jeduako,  bio  uciujen 
kome  mu  drago.  DM.  317. 

oeij^piti,  ocijeplm,  v.  pf.  wegspaltcn,  diffmdo.  Rj. 
o-cijepiti,  o(d)-cijepiti.  v.  impf.  ocjepljivati.  Kad  je 
bilo  da  mu  ocijepi  polovinu  carstva,  rece  mu  zet  .  .  . 
Npr.  102.  Da  bi  Vucica,  koji  se  jos  drziio  kueza, 
ocijepili  od  kneza.  O  Sv.  O.  18.  fig.  ocijepili  mu 
dvadeset  i  pet  batina.  Rj.  (u  prcnesenom  smislu): 
Gde  bi  god  dve  noi'i  zanocio,  onde  da  mu  se  ocepi 
novili  dvadeset  i  pet  batina!  Mil.  226.  sa  se,  pass. 
Hi  refleks.:  Govoreci  samo  da  se  Zeta,  koja  se  za 
VukaJinove  vlade  bijase  ocijepila  od  Srbije,  opet 
s  njom  sjediuila.  DM.  92. 

dcilo,  «.  ridi  ognjilo.  Rj.  vidi  i  cakmak.Tmasat. 
isp.  kresivo.  —  Uzeo  nase  ognjilo,  pa  mu  nagjco 
ime  ocilo.  Posl.  330.  Na  pecatu  (.  .  .  pod  krunmn  krsl 


i  (-etiri  ocila).  Danica  5,  50.  Oelik  ili  ocilo  ili  masat. 
Priprava  155.  Tugja:  ocilo  (OI)liAT.).  (^sn.  125. 

ociu,  adj.  n.  p.  grab,  des  oca,  reverendi  patris 
(monachi).  Prebran  grab  u  Srbiji  zovu  seljaci  (kao  ii 
5ali)  ocin  grah  (jer  ga  najvisc  kalugjeri  gotove  i  jedu 
onako  sa  zeitinom  i  s  Ijiberom  i  t.  d.).  Rj.  sto  pri- 
pada  oci.  isp.  prebranac  (pasulj),  saganlija. 

Ocin,  m.  vidi  Ulciu.  Rj.  vidi  i  Ocinj.  Tal.  Dul- 
cigiio.  mjesto  sada  ii  Crnoj  Gori.  isp.  Vucinje. 

Ocinj,  m.  vidi  Ocin:  Vezak  vezla  Ocinjka  gjevojka 
na  najvisoj  kuli  od  Ocinja.  Here.  168.  isj).  Knin  i 
Kniuj,  Zrin  i  Zrinj.     , 

Ocinjanin,  m.  {pi.  Ocinjani),  Einer  von  Ocin.  Rj. 
iovjek  iz  Ocina.  —  Niti  su  lovci,  iiili  su  trgovei,  nego 
tvoja  Ijrat'a  Ocinjani.  Here.  1()9. 

OcTnjIta,  f.  zensko  iz  Ocinja:  Vezak  vezla  Ocinjka 
gjevojka.  Here.  1()8.  —  za  akc.  i  west.  isp.  Cbllnjka. 

ocjedine,  f.  pi.  voda  ili  cijegj  sto  se  iz  kosulja 
ocijedi,  aqua  expressa.  Kj. 

6cjedit,  adj.  n.  p.  put,  abhdngig,  proclivis.  Rj.  sto 
je  strmo  pa  se  s  njcga  kao  ocjcgjujc  dazd  kad  p)ada. 

—  za  nasi.  isp.  pridjevc  nepromjeuit,  odjclit. 
ocjcgjivanjc,  n.  verb,  ofi  ocjegjivati.  radnja  kojom 

tko  ocjegjuje  sto. 

ocjegjivati,  ocjtg^jujem,  v.  impf.  v.  pf.  ocijediti  1. 

—  Vogji  slijepi  koji  ocjegjujete  komarca  a  kamilu 
prozdirete.  Mat.  2.3,  24. 

Selena,  f.  o-cjena,  djelo  kojim  .se  sto  ocijeni.  i.tp. 
recensija.  — •  U  ocenamu,  koje  u  nas  daju  stariji  mla- 
gjima,  moze  biti  i  cega  drugoga.  Zlos.  201. 

ocjenjivanje,  n.  verb,  od  ocjenjivati.  radnja  kojom 
tko  ocjenjuje  sto:  Duznosti,  kao  n.  p.  ocjenjivanje 
imanja.  pregledanje  racuna,  postavljanje  megja  itd. 
DM.  272. 

ocjenjivati,  ocjfenjujem,  i'.  impf.  o-cjenjivati.  v. pf. 
ocijeuiti.  isp.  procjeujivati,  prosiigjivati.  —  Ocjenjiva 
izvore  za  brvatsku  i  srpsku  istoriju.  Rad  17,  1G4 
(aorist). 

ocjepljiviinje,  n.  das  Abspalten,  diffissio.  Rj.  verb, 
od  ocjepljivati.  radnja  kojom  tko  ocjepljuje  sto  od 
cega:  Niti  je  to  bilo  ocjepljivanje  ili  odmetanje  od 
vise  crkvene  vlasti  1  jedinstva  u  vjeri.  DM.  102. 

ocjepljivati,  ocj&pljujem,  v.  impf.  alispalten,  dif- 
findo.  Rj.  o(d)-cjepljivati.  v.  pf.  ocijepiti.  v.  impf. 
prosti  cijepati,  cijepiti  2. 

ocjeriti,  ocjerim,  v.  pf.  o-cjeriti.  v.  impf.  cjeriti  se, 
ceriti  se,  ceriti  se.  —  Ocjerio  zube.  DPosl.  87. 

Oco,  m.  (hyp.  od  otac)  von  einem  klosterlichem 
Vater,  der  Pater,  pater  (de  monacho).  Rj.  juzno.  gen. 
oca,  voc.  Oco.  istocno  oca.  kaie  se  za  kalugjera,  oca 
duhovnoga,  duhovnika. 

ocoubica,  c.  g.  parricida.  Stulli.  oco-ubica,  musko 
ili  zensko  sto  ubije  oca  svoga.  vidi  ocoubilac.  isp. 
bratoubica,  ubica. 

ocoubilac,  ocoubilca,  m.  yt'di  ocoubica.  —  Ima  jedan 
ocouhilac.  Zlos.  244. 

ocotibistvo,  n.  ubistvo  oca,  Vatermord, parricidium. 
isp.  bratoubistvo,  cedoubistvo. 

ocrniti,  ocfnim,  v.  pf.  Rj.  o-crniti.  v.  impf.  ocrnji- 
vati.  —  1)  anschwarzen,  denigro.  Rj.  uiiniti  da  bade 
Ho  crno,  u  pravom  i  prenesenom  smislu.  vidi  ovra- 
niti.  —  Pohabati,  obrljati,  ocrniti,  befleckeu,  maeulo. 
Rj.  559a.  Koji  muoge  ocrnise  majke,  ocrnise,  u  cruo 
zavi5e.  Npj.  4,  8.  Polamujece  jadui  Crnogorci,  ocrnicc 
kupe  i  dolame.  5,  435.  Ako  me  bude  ocrnio  kod  strica. 
Straz.  188(i,  1668.  —  2)  sa  se,  refleks.  sich  einen 
schlcchten  Namen  machen,  denigrarc  se  ipsiim.  Rj. 
postati  cm  u  prenesenom  smislu,   kao  osramotiti  se. 

ocrnjiviinje,  n.  das  Schwiirzen,  denigratio.  Rj. 
verb,  od  ocrujivati.  radnja  kojom  tko  ocrnjuje  sto  (ili 
koga). 

ocrnjivati,  ocrnjujcnj,  v.  impf.  (insi-hwiirzcn,  de- 
nigro. Rj.  o-crnjivati.  r.  pf.  ocrniti. 


ocrt 


—  848 


oi-oprljati 


ocrt.  »(.  o-crt,  ocrtano  sto.  der  I'mriiss.  i':p.  crtez. 
—  Ako  li  se  .  .  .  u  oviiii  pricaina  napje  pluslike  « 
oertima.  razgovetnosli  u  bojama  .  .  .  Zim.  VII. 

ocrveniti,  v.  pf.  roth  fiirben,  ruhcfacio.  Ej.  o-cr- 
veniti,  neiniti  da  bude  sto  crveno,  obojiti  crvenom 
bojom.  V.  impf.  crveniti. 

ocrvili,  ftcfvim,  i:  pf.  (u  Kotaru)  vidi  omodriti.  Rj. 
o-crviti,  uciniti  da  bude  sto  modro  (kao  crvuc?).  ovaj 
se  glugol  ne  nalazi  u  dniciojacijcm  ohlicju. 

di'teiiT,  adj.  (u  Kotoni)  n.  p.  voda  t.  j.  pomijeSana 
s  malo  octa.  Jissig-,  acidus.  Kj.  sto  pripada  octu. 

dfteniea,  6etenkn,  /".  acetahulum.  Stulli.  sud  u 
l-om  se  rfrif  ocat ;  Ussiyfass,  lissiyllasclie. 

dctiti,  octiru,  r.  impf.  —  1)  n.  p.  salatu.  ridi  sir- 
cetiti.  —  2)  sa  se,  reflels.  sensim  acesccre.  Stiilli.  po- 
stajati  ocat.  v.  pf.  sloL  ob-octiti,  u-  (se),  za-. 

6i-nditi,  dim,  di-ngjiti,  jrjTm,  v.  pf.  postuti  ctiyjciv. 
r-idi  J  po(!aditi,  pocJagjaviti.  r.  impf.  I'aditi,  faa-jiti,  caiirja- 
viti  se.  —  Komiu  novi  brzo  ocadi  (ncagji).  DPosl.  48. 

oe:')janik,  m.  Ijiidsko  tijelo  koje  ue  moze  da  se 
raspadne.  {ridi  oOajnik  2).  Ej.' 

oeajanjo,  n.  verb,  od  oc'ajati.  stanjc  koje  postane, 
kad  tko  ocaja,  die  Vereveifelung,  desperatio.  isp. 
oCajavanje.  —  Srbi  su  istina  ovu  biinu  poceli  samo 
iz  ocajanija.  Daniea  3,  219.  MiloJ  samo  s  uekoliko 
svojih  odabranih  momaka  ostane  u  najvecem  ocuja- 
niju.  MiloJ  82.  Ne  bojte  se!  Ne  dajte  se  brigi  i  oca- 
janiJH  '.  Straz.  1886,  1449.  Ima  Ijiuli,  koji  padnii  u 
zlo  i  dogJH  u  oijajunje  (a  uzrok  je  ocajiniju  oholostl. 
DPosl.  80.  Rijeci,  koje  se  svrSuju  ua  ije,  uzele  su  iz 
Slavenskosa  jezika  i  ponajvise  se  govore  na  ije  i  na 
nje.  Pis.  15. 

1.  ui-i\jati,  jam,  v.  pf.  versweifeln,  despero.  Rj. 
o-cajati.  v.  impf.  0(5ajavati.  —  Zamolim  ga,  da  me 
naiici,  Sta  cii  oiniti  u  ovome  oiajnome  stuuju.  Daniea 
2,  139.  Vec  s«»i  bio  ocujao,  da  cete  mi  pisati.  Straz. 
188G,  1765. 

2.  ucajnti  sc,  ocajem  se,  v.  r.  pf.  (u  C.  G.)  ostati, 
stehen  bleiben,  manere:  Tako  .sc  nfe  ocajao  hiljadu 
godina!  Ej.  isp.  r.  impf.  (5ajati. 

ocajAranje,  n.  verb,  od  oCajavati.  stanje  koje  biva, 
kad  tko  oiujava. 

ocajdvati,  otajavam,  r.  impf.  verzireifeln,  dcspe- 
rare.  o-fajavati.  i'.  pf.  1  oeajati.  suprotno  Dadali  se. 
■ —  I  ostali  Jto  za  zivot  svoj  ocajavahu  molise  posla- 
nika.  Glas.  21,  281  (prijevod  Lat.  de  vita  sua  despe- 
rantes).  Ali  ako  i  osje(5a  svojii  nedostojnost  .  .  .  opet 
ne  ocajara  za  svoje  spasevje,  nego  mu  se  nada.  DP. 
210.  Ne  smemo  ocajuvati.  Zlos.  58. 

6cajiiTk,  m.  —  1)  koji  se  0(5aje,  der  Verwaiste, 
orbus.  Rj.  koji  se  ocaje,  ostane,  osiroti  po  smrti  n.  p. 
roditelja  svojih.  —  2)  uerastvoreno  tijelo  u  grobu, 
ttiiverueseter  Korper.  Rj.  vidi  ocajaDik.  tijelo  se  ocaje, 
ostane  eijelo. 

ociili,  (u  C.  G.)  vidi  naocari.  Rj.  vidi  i  o&ri,  na- 
ocali,  naocnik.  —  Tal.  ocehiale,  Lat.  ocularia. 

oc-rilTn,  oialina,  m.  (u  C.  G.)  vidi  durbin.  Rj.  — 
Tugja  ocalln.  Osn.  151.  isp.  ofali. 

6eiliiiati,  mam,  v.  pf.  Lungeiceile  bekommen,  indem 
man  tvurtet,  moleste  expecto.  Ej.  o-camati.  i'.  impf. 
camati. 

oi-!\nTk,  ocanika,  m.  gornji  niSan  u  puSke,  Korn, 
bulla.  Rj.  vidi  puce  3,  sjenjaj  {yornji  i  donji,  t.  j. 
nisan  na  puJci).  donji  nisun :  ocnik.  —  ocanlk  (pred 
»n«  je  osn.  u  oko).  Osn.  272. 

6cao,  cf.  otiei.  Rj.  otiSao,  ot'sao,  pa  sc  t  s  u  brzom 
izyovoru  cuje  kao  c.  vidi  i  o{i.  primjerc  ridi  kod  otidi. 

ocdrati,  fteSram,  v.  pf.  behexcn,  incanto.  o-carati. 
vidi  zacarati ;  opOiniti,  zamagjijati,  zatraviti  2.  v.  impf. 
prosli  carati.  —  Kad  bi  koga  oiarala  ovijem  prstcnom, 
i  posto  bi  se  prometnuo  u  ovcu  . .  .  Npr.  216. 

Oi-ari,  n.  pi.  (u  Dubr.)  vidi  naocari.  Rj.  vidi  i  oeali, 
naocali,  naocnik.  —  oCari  (od  oko).  Osn.  117. 

ociMiti,  iim,  v.  pf.  ablcscn,  legere:  Ucati  mu  smrtuu 


molitvu.  Rj.  o-('atiti,  vidi  oeitati.  r.  impf.  catiti.  — 
Dat'a  ...  tu  treba  da  dogje  i  pop  da  ocati  koljivo. 
Ej.  111b. 

oi'ce,  «.  dem.  od  oko.  u  Stullija  1)  dem.  od  oko, 
2)  u  mreze.  isp.  okce.  o5ce.  —  Crno  occe  iz  daleka 
se  vidi,  a  bijelo  kljuumi  privari.  DPosl.  11  (privari 
zap.  mj.  prevari).  Stara  kiina  mtu'no  u  ocre  upade.  114. 

ot'cliiiiiti,  oi'ebnem,  r.  pf.  Stulli.  o-ee_hnuti,  vidi 
oienuti.  v.  impf.  i-ehati.  —  sa  se,  pass.:  Oehulja,  ne- 
koliko  zrna  s  peteljkama  kad  se  od  grozda  ocene.  Ej. 
824a.  C'ehulja  .  .  .  u  grozda  kao  graneiea  sa  zrnima 
koja  se  moie  orehnuti.  DaniOii;,  ARj.  921b. 

oeekiviiiijc,  n.  das  Eruarten,  expectatio.  Rj.  verb, 
od  oeekivati.  stanje  koje  biva,   kad   tko  ocekuje  sto. 

oi'ckivnti,  oi&knjem,  r.  im2>f.  erwarten,  expecto. 
Rj.  o-tc'kivati.  v.  impf.  prosti  cekati.  —  U  ovoj  se 
skoli  naukf  uC-e  toboze  Srpski  ...  ali  oro  sre  jos  oce- 
kuje praroyii  urednika  i  upravitelja.  Rj.  842b.  Kada 
mladu  ocekiiju  u  kolu.  Npj.  1,  61.  Liiko  silnu  isku- 
pljaSe  vojsku,  a  vojvode  vo.ske  ocekuju.  4,  230.  Momei, 
koji  su  oiekivuli  smrt  od  Turaka.  Milos  72.  Da  mu 
se  cini,  da  sam  ja  od  njega  oiekivao,  da  on  pretrese 
celu  naJu  azbuku  i  jezik.  Nov.  Srb.  1818,  389.  Sve 
ocekujem,  ne  bi  li  gde  na5ao  kakoga  pevaca.  Npj.' 
4,  XXVI.  Bog  zna  kakvi  jo5  .  .  .  vijenci  vas  cekaju. 
Straz.  18S(;,  f71. 

oeeiiit'riti  sc,  ocfemerTm  se,  v.  r.  pf.  sich  vergallen 
(dureh  vieles  Essen),  cibo  nimio  se  corrumpere.  Rj. 
o-cemeriti  se,  dobiti  bolest  cemer  (2),  mnogo  jeduei. 
drukcijc  sc  ovaj  ghigol  ne  nalazi. 

1.  ofi'iias,  oi'eniiSa,  m.  das  Vaferunser,  preces  a 
Christo  praeccpitae:  NaSa  snasa  ne  zna  ocenasa.  Rj. 
molitva  Gospodnja  koja  se  pocinje  rijecima:  Ofe  nas. 
—  Najzadnji  ka'  i  amin  u  ocenasu.  Posl.  187.  Sit 
ocenas  gjavolu  oei  vadi.  (Kad  se  coek  sit  i  u  dobru 
Bogu  moli).  286.  Mi  (?emo  ovdje  dodati  cetiri  Nje- 
macka  ocenasa.  Nov.  Srb.  1817,  528. 

2.  ofciiilsl.  m.  pi.  (u  Hrv.  i  Dalm.  kod  krJdana) 
vidi  brojauice.  Rj.  i  syn.  ondje. 

oi't^nuti,  tifenem,  r.  pf.  einen  Ast  am  Stamme 
herabreissen,  ramutn  avello.  Ej.  o-ce(h)nuti.  vidi  o6e- 
hnuti,  (  primjere  ondje.  v.  impf.  fehati. 

Sfciije.  n.  vidi  ocimljenje.  Rj.'  VIII. 

1.  oet'piti,  oOepTm,  v.  pf.  koga,  cinem  auf  den 
Fuss  trcten,  pono  pedem  meum  in  alter ius  pedem.  Rj. 
o-cepiti,  noyom  stati  kom}i.  na  nogu.  v.  impf.  oi'eplji- 
vati.  —  Zeteoci  se  obii'uo  ceplju,  osobito  na  mobi: 
svako  gleda  da  occpi  ono  koje  zanje  do  njega...  da 
bi  jos  vecma  boljela  onoga  koga  ocepe.  Rj.  822a. 
SCepati,  stajati  nogom,  cepati  (ef.  ocepiti).  Npj.'  1, 
316.  Kad  ti  njima  u  pohode  pogjeJ,  sterat  de  ti  cohu 
i  kadifu,  konj  ti  ne  ce  zemlje  ocepiti,  prijatelju,  sest 
punib  sahata.  HNpj.  3,  31. 

2.  ui-t^jtiti,  nCeplm,  r.  pf.  sto,  aufstopfen,  dempto 
embolo  aperio.  Rj.  o(d)-cepiti,  «.  p.  bocu,  izvudivsi 
joj  cep,  oiroriti.  ridi  odtepiti.  v.  impf.  ocepljavati. 
suprotno  zaOepiti. 

ofcpljiivaiije,  71.  dus  Aufstopfen,  demtio  emboli. 
Rj.  verb,  od  oCepljavati.  radnja  kojotn  tko  ocepljava 
n.  p.  bocu. 

oeepljilvafi,  oe&pljavam,  v.  impf.  aufstopfen,  em- 
bolum  demo.  Rj.  o(d)-cepljavati,  n.  p.  bocu.  vadeci  joj 
iep,  otraraii.  r.  pf.  2  ocfepiti.  suprotxo  zacepljavati. 

ofepljivaiije,  ».  das  Trcten  auf  den  Fuss.  Rj.  verb, 
od  odepljivati.  radnja  ko^om  tko  ocepljuje  koga. 

ofo|>ljivati,  oi'tpljujem,  v.  impf.  auf  den  Finss 
tretcH,  pono  pedem  meum  in  alterius  pedem:  A  lijevom 
nogoui  oOepljuje.  Rj.  o-t'epljivati,  nogom  stajati  komu 
na  nogu:  prosli  v.  impf.  Oepati.  v.  pf.  1  oOdpiti. 

ofoprljati,  Ijam.  r.  pf.  unyuibus  pellem  lacerare. 
o-ieprljati,  kao  ogrepsti.  r.  impf.  eeprljati.  —  Jace 
srbi  sto  domat'a  maciea  oceprlja  neg  sto  tugj  pas 
ugrize  (uije).  liPosl.  36. 


occmpiiti 


—  849 


oei 


uccriipaU,  pam,  v.  ijf.  nipfcH,  vello.  Rj.  o-Oerupati, 
/ ,(/(  ocupati,  oskupsti.  i).  impf.  cerupati. 

ofrjisati,  bOesem,  v.  pf.  kraucn,  refrico.  Rj.  o-(5e5ati, 
l;'in  ogrepsti.  v.  impf.  ^esati.  —  Tu  gu  je  ocesalo  tune 
puii'auo  preko  nosa  ispred  ociju.  j^itije  18. 

oi-iisljati,  (ii'eMjam,  v.  pf.  auskammen,  pecto.  Rj. 
^i-'i>§ljati,  resljem  urediti.  vidi  ist'eSljati  1.  v.  impf. 
'i-ljati.  —  Raskukoren,  corjek  ciipav,  neoceHjan.  Rj. 
i;.'!'.tl3.  Ka^e  zeni,  a  ona  odmah  uinije  i  oceslja  xvekra 
i  svekrvu,  pa  ih  lepo  preobiu'e.  Xpr.  78.  Dvor  po- 
iii'ti,  i  vode  donesi,  i  ocesljaj  svojii  riisu  kosu.  Npj. 
I .  IJO.  till  se,  rejicks. :  Kad  se  corjek  ne  oceslja  i  ne 
■  Kiiazi,  rei-e  mu  se:  grdinjo  jedna.  Rj.  9%. 

(li'^tinc,  /'.  pi.  uugm.  od  oci.  augm.  s  takim  nasi. 
: 'id  babetina.  —  Maeak...  otegao  repetinu,  izbucio 
I"  ctiiie.  7j\\.  10. 

ooetkati,  tkara.  v.  pf.  (u  Srijemu)  n.  p.  haljiue, 
:/iiie,  alihilr.ifen,  peniculo  dttcrgerc.  o-cetkati,  ietkoiu 

i^tlti  n.  p.  haljine,  cizine.  vidi  okefati. 

iifcv,  adj.  (u  Dalm.)  vidi  oi'in.  Rj.  sto  pripada  ocu. 

oi-cvic,  m.  ocec  sin,  kojl  se  rryao  nn  oca  (osohito 
imiiika).  isp.  materi(5.  —  Da  si  bio  d'jete  ocevicii,  bile 
I'i  se  knjige  piifatio.  HNpj.  3,  47.  Da  imade  na 
"Izakii  siua,  da  ce  biti  pravi  oi-evicu.  4,  54(5. 

oeevidac,  ocevica,  m.  tko  je  oi'ima  scojim  sto  vidio: 
I  ^a  ovaj  dogagjaj  . . .  ocevidci  prif^aju  protivuo  morne 
k;i/,ivauju.  Odbr.  od  riiz.  11. 

oCevului,  adj.  augenseheinlich,  manifestus.  Rj.  ofie- 

\  i.lni,  koji  se  ocima  maze  vidjeti.  vidi  ocigledni.  isp. 

'iiit.   kao   )teodregjen   pridjev  ofevidan.   —    Kad   se 

Turciiiu  najposlije  dosfldi  .sto  mu  Hero  ocevidnu  las 

|Moiiv  sebe  jediiako   potvrgjiije  .  .  .   Posl.   254.   Evo 

■<  u-idiioga  primera  o  torn.   Danica  5,  81.    Uzrok  je 

iM/.lici  u  kazni   ocevidan.    DM.   317.    Kad  je   to  ve(? 

korist,  oi-cvidiio  je  da  bi  mnogo  \e('a  bila,  kad  bi . . . 

\  id.  d.  18(5"2,  19.  U  kojima  je  savr-ietak  osuove  'ja* 

"cridan.  Rad  2(>,  ()2.  adr.  Koji  ludost  njegovu  naj- 

lidnije  pokazuje.  Danica  2,  127.  Pa  oievidno  tome 

i-ijednome   (jeziku)  valja   da  pripada   ime   hrvatsko 

jo.^  viSe  nego  njemu.  Dioba  6. 

dceviua,  /'.  das  vdterliche  Vernwgen,  patriinonium. 
Rj.  imovina  oceia,  od  oca  dobivena.  vidi  babovina  2, 
baStina,  ocinstvo,  otadzbina  1.  —  Saeasuti,  n.  p. 
kucu,  ocevinu.  Rj.  G27b.  Nema  ocevine  bez  krcevine. 
Posl.  204.  Tek  da  mi  se  dvora  dohvatiti,  ocevine  i 
pak  postojbine.  Npj.  2,  275.  Kad  se  ViJuja  udala  iz 
Briisnice  u  Dobriiijii,  Milan  i  Jakov  ostali  su  na  svojoj 
ocevini.  Miles  43. 

6fi,  i^ci  (bi'ijfi),  f.  pi.  Rj.  jedn.  oko,  koje  vidi.  u 
dvojini  dvije  o6i,  all  tdvaoka;  obje  oci,  i  oba  oka. 
Obi.  46.  47.  dent,  ocice.  augm.  ocetine.  hj/p.  dke.  — 
1)  die  Aiigen,  oculi:  na  njegove  (moje)  o^i,  in  seiner 
Gegenwart :  kazao  mu  u  oci,  in's  Gesicht.  Rj.  vidi  i 
pyimjere  kod  oko.  —  Badlje,  holct  u  ocima.  Rj.  lib. 
Beciti  oci.  Rj.  24a.  BlijeJnjak,  svjetlica  ispred  oiiju. 
Rj.  31b.  Blije'ste  mu  oci.  Rj.  31b.  Buljook,  u  koga 
su  oci  izbnljene  (velike  ispahj.  Rj.  48a.  Vatrcne  oci. 
Rj.  55b.  Vjetriti  ocima  kojekuda,  t.  j.  kao  uplasen 
gledati.  Rj.  6Ga.  Kad  sam  l)io  u  Tronosi  i  otisao  u 
crkvu,  odmah  sam  ocima  trazio  Bogatoga  (iavana. 
Rj.  81a.  Grahoraste  ocJ.  Rj.  98b.  Zavarati  kome  oci. 
Rj.  165b.  Zazagriti  ocima.  Rj.  174a.  Tada  zazeh  oci 
obadvije  .  .  .  Pak  je  oba  oka  zazimao  .  .  .  Ocima  je 
suzmurio.  Rj.  74b.  Zamicu  mu  oci  za  djevojkom. 
Rj.  184a.  Lisica  zusvijctli  ocima.  Rj.  1931).  Zatrep- 
tati  ocima.  Rj.  198a.  Zloocuik,  covjek  zlijch  ociju. 
Kj.  212a.  Leti  u  oci  kao  zolja.  Rj.  213b.  Ihlraciti, 
izbeciti  oci.  Rj.  217a.  Izbuljiti,  izbuciti  oci.  Rj.  2iya. 
Izvalio  na  njega  svoje  velike  oci.  Rj.  219a.  Od  muke 
mu  oci  iskakaliu.  Rj.  233a.  Oci  ti  iskapale!  Rj.  233a. 
Iskoputi  kome  oci.  Rj.  234a.  Kini  mi  se  s  oiiju.  Rj. 
270a.  Kapariti  Oct.  Rj.  399b.  Negledau,  nevigjeu, 
neugledan  (nije  na  ocima).  Rj.  414a.  Oprijeti  oci. 
4G4a.  Pariti  oci.   Rj.  489a.   I'ovlaciti  oci.  Rj.  514b. 


Povuci  oci.  Rj.  5151).  I'lacne  oci  8  Rada  ne  micase. 
Rj.  50Ga.  Podbule  mu  oci.  Rj.  519a.  Pomutiti  oHi. 
Rj.  539a.  Pa  pohiti  oci  uza  koplje.  Rj.  559a.  Prcva- 
liti,  prevaljivati  ocima.  Rj.  567b.  Razrograciti  oci. 
Rj.  635a.  Scesti  oci,  t.  j.  sklopiti  ih.  Rj.  ()69b.  Sjenc 
mi  se  oci  (proma  svijcci).  Rj.  G84a.  Strijeljati  ocima. 
Rj.  719b.  Suociti,  sastaviti  koga  s  kim  da  govori  jedan 
drugom  u  oci.  Rj.  726a.  Uklijestiti  ocima.  vidi  zakr- 
Ijestiti.  Rj.  776b.  Uprijeti  oci  u  koga.  Rj.  785b.  BcJ.i, 
junace,  kud  te  dvoje  oci  vode.  Npr.  34.  Idi  bez  traga 
kii,d  te  oci  vode  i  noge  nose.  37.  Nagje  jednu  sedu 
matoru  devojeuru  .  .  .  ona  se  jedva  digne  i  jedva 
otvori  oiji  od  kroiclji.  73.  Na  ovo  kriiha,  ali  ga  cuvaj 
kao  zjenicu  od  oci.  93.  .Ta  ne  mogu  tvoje  kceri  ocima 
gledati.  136.  Zar  ti  je  napalo  na  oci,  te  ne  vidiS  da 
to  nije  koseno,  nego  slrizeno!  144.  U  torn  se  mafka 
ukrade  megjedu  iz  ociju.  176.  C'esto  na  jezero  oci 
obraiiase.  189.  Snjima  i  carevic  jede,  ama  im  oci  za- 
varaje  pa  baca  meso  preko  sebe.  190  (zavaraje  mjesto 
zavarava.  Obi.  108).  Otmu  mu  se  oci  gledati  gje- 
vojku.  191.  Na  jedjiuput  iscezne  iz  ociju.  191).  Izvadi 
on  oni  praten,  zasja  se  jezero  i  planina  od  njega  te 
joj  (azdaji)  zaslijepi  oci.  263.  Brat  bratu  najduiilje 
oci  vadi.  (Gledaj :  Ko  ti  je  izvadio  oko?).  Posl.  28. 
Gore  joj  oci  kao  u  cengije.  (Rece  se  zeuskome  koje 
bezobrazno  gledi).  44.  Deblo  ali  uzeblo.  (Kur.e  se  za 
foeka  koji  je  na  ocima  veliki  i  pun  a  u  sebi  slab). 
58.  (isp.  nize  primjere  iz  Filib.  2,  7.  Car.  II.  1,  7. 
Is.  53,  2.  Jezek.  1,  5).  Zakrvuvio  ocima.  (Zao).  83. 
Zakrljestio  ocima  (Pijan).  83.  Igraju  joj  oci  kao  na 
zeitinu.  (Refie  se  za  nestaSno  zensko).  95.  Is  ociju 
krastl  (sa  osobitom  vjestinom).  100.  Jedan  put  se 
pocinje.  (Za  to  valja  dobro  oci  otvoriti  kad  se  sto 
po(5inje).  111.  Jo5  mu  nijesu  oci  padale.  (Reie  se  u 
5ali  kad  se  za  koga  govori  da  je  mlagji  nego  sto  je). 
114.  Kad  dogju  vile  k  ocima.  (Kad  dogje  do  ne- 
volje  ...  Hi  vile  puknuti  ili  oci  skociti  .  .  .).  116.  Kad 
su  oci  pune,  i  srce  je  sito.  (Gje  u  kuci  ima  svega 
dosta,  ongje  celjad  manje  jedu).  121.  Kad  coeku 
ptiikne  megju  ocima.  (Kad  mu  se  otvori  pamet .  .  .). 
122.  Kako  s  oci  tako  i  s  pameti.  127.  Ocima  prosi, 
ustima  ne  pita.  Oci  su,  varalice.  Oci  su  voda  (mogu 
foeka  lasno  prevariti).  244.  Uiegla  oci  kao  fiengija. 
(Gledaj :  Igraju  joj  oci  kao  na  zeitinu).  329.  Daj  mi, 
Boze,  oci  sokolove.  Npj.  1,  8.  Becar  spava,  ociju  ne 
sklapa.  1,  264.  U  moga  su  draga  oci  plate!  1,  314. 
Da  ti  Ijubim  came  oci  trnjine.  1,  386.  Zagjese  se  oci 
Anetine  a  sa  zlatne  toke  Ivanove.  1,  4()4.  Crne  oci 
u  zemlju  ohara.  1,  477.  I  ocima  k  semlji  pogledase. 
1,  571.  Da  ne  cesne  ocima  sa  majkom.  1,  572.  Mer- 
jemi  je  pomalena  maua,  sto  su  njojzi  oct  pozelene. 
1,  596.  Oci  metnu,  pogleda  nada  se,  te  ugleda  dva 
dzelata  mlada.  2,  162  (isp.  turi  oci).  Metnu  oci  niz 
polje  KruJevo,  te  ugleda  Sator  u  pseuici.  2,  259. 
Marko  na  nju  ocim'  pirevtilj^je.  2,  415.  Turi  oci 
zmaj  od  ognja  Vu6e,  turi  oci  uz  tu  vodu  Savu,  dok 
ugleda  Porcu  od  Avale.  2,  588  (isp.  metnu  o6i).  Bad 
oci  pod  jelu  zelenu,   al'   s'   od  jele   razasjale  grane. 

3,  118.  A  Nukiei  oci  titekose,  te  pogleda  na  Tursku 
Udbinu.  3,  234.  Slobodne  ti  oci  na  Turcina!  3,393. 
Udari   ga  megju   obje   oci,    celo    prSte,    oct    iskocisc. 

4,  283.  Da  bi  malo  i  caru  zamazuli  oci,  oni  mu 
jave,  da  .  .  .  Danica  3,  145.  Balota  .  .  .  ubije  toga 
Vla(h)a  iia  Stankove  oci.  4,  6.  A  on  na  me  ocima 
strijelja.  4,  140.  I  ugleda  kolo  gjevojaka  i  u  kolu 
vojvodiuu  Jelu,  pak  I'urcinu  oci  pregrabila.  4,  156. 
Da  1'  ne  vidis,  njima  ne  video!  4,  221  (misli  se: 
ocima).  Koj'  ce  kome  oci  prevariti.  4,  233.  Vidite  li, 
njima  ne  gleduli!  4,  504  (misli  se:  ocima).  Pogla\-ice 
obore  oc.i  prcda  sc.  5,  53.  Razbacit  ces  oci  po  birtiji. 
HNpj.  4,  384.  Tamnoj  majci  oii  ispunuse.  Kov.  105. 
Kako  ih  je  on  mjerio  ocima.  Nov.  Srb.  1817,  479. 
Prem  da  je  bilo  Ijudi,  koji  su  njemu  Hit  moje  oci 
govorili,  da  je  ovo  skupljauje  pjesama  samo  sprdnja 

54 


oi'iee 


850  — 


ofiseeiije 


i  besposlica.  Npj.'  LXII.  Ali  je  ved  bio  oslabio,  a  i 
oci  ga  poceU  kdarati.  Opit  V.  Da  ovo  malo  na5ijeh 
spisatelja  ne  treba  napasti  s  oiiju  i  plaJiti  ...  Da 
kod  nas  jo5  ne  nioze  spisatelj  savrScnstvo  ii  svome 
djelu  pred  ocima  imati.  Pis.  61.  Ja  dalje  zatvoram 
oii  od  scoga  nepovoljnog  .  .  .  Spisi  1,  5.  Nisu  kteli 
svojih  ku&i  ostaviti,  Aok^Turke  onde  ocima  ne  ride. 
2itije.  6.  Oni  podigmivM  oiji  svoje  nikoga  ne  vidjeie 
do  iusa  sania.  Mat.  17,  8.  Gospode,  da  se  otvore 
oci  nase  .  .  .  i  odmah  progledase  oci  njihove.  20,  33. 
34.  Naaje  ih  opet  gdje  spavaju;  jer  im  hijahu  oci 
otesaleT  27,  43.  Nego  je  ponizio  sani  sebe  uzevSi  ob- 
licje  sluge,  postavJi  kao  i  drugi  Ijudi  i  na  o6i  nagje 
se  kao  dovjek.  Filib.  2,  7.  Xe  "('u  ti  viJe  doci  na  oci. 
Mojs.  n.  10,  2Jt.  Oc(  mu  pofinjabn  tamnjeti.  Sain. 
I.  3,  2.  Iz  6ije  sam  ruke  uzeo  poklon,  da  hih  stiskao 
oci  njega  radi?  12,  3.  Zamoci  u  sat  i  primace  ruku 
svoju  k  ustima  svojini,  i  ziisvijetlise  mu  se  oci.  14, 
27.  Nijesi  li  bio  mali  sam  u  scojim  ocima,  pak  si 
postao  glava  plemenima?  15,  17.  Da  nam  ne  iimakue 
iz  ociju.  Sam.  II.  20,  6.  Na  ponosite  spustas  oci 
svoje  i  ponizavaf  ih.  22,  28.  Oci  su  svega  Izrailja 
uprte  u  tele.  Car.  I.  1,  20.  Kakar  hijase  na  oci  taj 
coyjek  koji  vas  srete?  Car.  II.  1,  7.  Koga  si  ruzio  i 
hulio?  i  na  koga  si  podigao  gla.s?  i  podigao  u  vis 
oci  svoje?  Na  sveca  Izrailjeva.  19,  22.  Sto  se  je  za- 
nijelo  srce  tvoje,  i  sto  sijevaju  oci  tvoje?  Jov  15, 
12.  Moja  mrSa  podize  se  na  me.  i  svjedoci  mi  u  oci. 
16,  8.  Neprijatelj  sijeva  ocima  svojima  na  me.  16,  9. 
Njegovijem  ce  sinovima  oci  posdhnuti.  17,  5.  Za  5to 
smo  gadni  u  vasim  ocima  ?  18,  3.  Ako  sam  oci  ndo- 
vici  zamutio.  31,  16.  Oci  sn  svoje  nprli  da  me  obore 
na  zemlju.  Ps.  17,  11.  Namigirali  ocima  koji  mrze 
na  me.  85,  19.  Laze  sebi  u  oci,  mjesto  da  prizna 
svoje  bezakonje.  36,  2.  Oci  bezumniku  crljaju  na  kraj 
zeinlje.  Prif.  17,  24.  HodeS  li  haciti  oci  svoje  na  ono 
dega  brzo  nestaje?  23,  5.  Vidjesmo  ga,  i  ne  bjcse 
nista  na  ocima,  cega  radi  bismo  ga  pozeljeli.  _53,  2. 
Pobi  sve  sto  bje5e  drugo  ocima.  Plac  2,  4.  Sto  se 
vidi.  Mo  udara  u  oci.  Danicic,  ARj.  305a.  Jamafno 
su  fiitaoeu  pale  u  oci  rijeci.  O  Sv.  0.  25.  na  oci 
(n.  p.  badnjega  dnevi)  vidi  na  oci;  u  oci  (n.  p.  ki- 
jameta)  vidi  twci.  —  2)  (u  pjesmi)  sablja  sa  ocima: 
U  Momcila  sahlja  sa  ocima.  Ry  I  daj  mene  svijetlo 
oruzje  .  .  .  i    od  bedre   siablju  sa  ocima.  Npj.  3,  294. 

df'ice,  f.  pi.  dem.  od  oci.  Rj.  —  Ljubi  joj  erne 
ocice.  Npj.  1,  341.  Piobudite  se  ocice  came,  pa  po- 
gledajle  na  bele  dvore.  306. 

9cici,  >«.  pi.  (u  Boci)  vidi  oci.  Rj.  vidi  i  ocevi. 
praznik  u  nedjelju  izmegju  materica  i  bozica. 

ociglcd,  vidi  naocigled. 

oeiglSdnT,  adj.  augenscheinlich,  manifestos,  cf. 
ocevidni.  Rj.  oci-gledni,  sto  se  maze  ocima  gledati. 
isp.  ocit.  —  Gje  si,  §ujo,  ocigledna  kurvo!  koji  meni 
o  nevjeri  radi5.  Npj.  4,  492. 

di-iliti,  11m,  V.  pf.  o-Ciliti,  j)Ostati  cil.  u  Sarajevu. 
Dr.  Gj.  iSurmin.  is2).  zaciliti.  drugcije  se  glagol  ne 
nahodi. 

ocimiti,  mim,  v.  impf.  Vater  nennen,  patrcm  ap- 
pello.  Rj.'  VIII.  zvati  koga  occm.  vidi  ociti.  r.  pf. 
p6ocimiti.  —  Ivanu  se  za  skiit  uhvatiSe:  ^O  Ivane 
i  otac  i  majko!«  .  .  .  koja  brati,  a  koja  ocimi.  Npj. 
4,  198. 

deimkilti,  kam,  v.  pf.  n.  p.  meso  od  kosti,."?)- 
zupfen,  decerpo.  Rj.  o-cimkati.  r.  impf.  cimkali. 

5ciiiiljenje,  n.  das  Vater  nennen,  patrem  ajypello. 
Rj.'  VIII.  cerh.  od  ocimiti.  radnja  kojom  tko  oiimi 
koga. 

6eili,  adj.  des  Vaters,  patris.  Rj.  sto  pripada  ecu. 
vidi  oCev.  —  Baba,  1)  ocina  ili  materina  majka.  Rj. 
9a.  Svaki  se  pozivao  po  svome  ocii  dodavJi  ocinome 
krstenom  imenu  ovid  ili  evi6.  Rj.  571a.  Strina,  oi}ina 
brata  2ena.  Rj.  719b.  Tetak,  ocine  ili  materine  sestre 
muz.  Tetka,  ocina  ili  materina  sestra.  Rj.  737b.  StojSa 


otide  u  ergelu  i  nagje  ocina  konja.  Npr.  28.  Ocin  i 
materin.  ^Odgovori  onaj  koga  zapitaju  cij  je,  a  on 
ne  de  da  kaze).  Posl.  244.  Poslije  ocine  smrti  pisao 
se.  DRj.  3,  171. 

dt-Tliei,  ftciniika,  m.  pi.  kad  se  zito  cini,  onda  ono 
ispod  releta  Ito  ostaue,  cf.  oredine.  Rj.  —  Proda- 
jemo  ocinke  od  psenice.  Amos  8,  6. 

ociiiiti,  6cinim,  v.  pf.  entzaubern,  effascinatum 
praestigiis  exsolvere.  Rj.  o(d)-ciniti,  komu  cini  kao 
izbaviti  ga  od  cini.  suprotno  opciniti,  uciniti.  —  Ova 
vam  je  ucinila  cini ;  da  idemo,  da  je  sestrimimo,  ne 
bi  li  vam  ocinila  cini...  Ocini  nam,  5to  si  ucinila!< 
■>Ne  ocinih,  Jto  sam  ucinila  I     Npj.  1.  620. 

Seinstvo,  n.  (u  Srijemu)  das  vdterliche  Yermogen, 
patrimonium,  cf.  oceNdna.  Rj.  i  syn.  ondje.  ocina 
imovina. 

6cinjT,  adj.  n.  p.  vid,  Augen-,  oculorum:  Tako  mi 
vida  ocinjega!  cf.  ocui.  Rj.  sto  pripada  okii,  ocima. 

—  Kokosinji  mrak,  kao  ocinja  bolest.  Rj.  284b.  Ja 
sam  .  .  .  pored  moje  glavobolje  i  slubosti  ocinje  .  .  . 
ved  odavno  bio  zaboravio.  Odg.  na  ut.  2.  Masti  oci- 
njom  pomazi  oci  svoje.  Otkriv.  3,  18. 

ocistiti,  stim,  v.  pf.  Rj.  o-cistiti.  v.  impf.  oci§dati, 
ociJdavati.  —  I,  1  a)  reinigcn,  purgo.  Rj.  vidi  osuaziti 
2.  Nagje  na  tavanu  oruzje  sve  praJno  i  zargjalo.  ali 
ga  on  lepo  ocisti  i  nredi  te  sine  kao  novo  kovano. 
Npr.  28.  Od  krvi  ga  malo  ocistila.  Here.  5.  Da  jezik 
naS  ocisti  od  svega  tugjega.  Pis.  25.  Da  ocisti  gri- 
jehe  narodne.  Jevr.  2,  17.  Mir  bezazlene  ili  kajanjem 
ociscene  savjesti.  DP.  82.  —  bj  ocistiti  mjesto  kakvo 
n.  p.  od  neprijatelja.  kao  neprijatelja  odanle  otjerati: 
Srbi  pak  ocistivsi  *re  pulanke  po  Sumadiji  od  Turaka. 
dignu  .se  na  Jagodinu.  Danica  3,  167.  Da  je  do5ao, 
da  careru  zemlju  ocisti  od  dahija.  3,  175.  Udari  na 
Srpske  Jance.  da  ih  onako  uzgred  ocisti.  da  mu  ne 
ostaju  za  legjima.  5,  44.  Mi  valja  da  gledamo,  ove 
Turke  cas  pre  da  ocistimo.  MiloS  107.  Progje  kroz 
varo§,  za  koju  je  mislio,  da  je  sva  ociscena  od  ne- 
prijatelja. Zitije  .50.  sa  se,  2}'^ss.:  Posto  .se  ovako 
oci.<4i  Krajina  od  Turaka.  So^'j.  40.  Zapovedi,  da  se 
kartacem  iz  topova  vcisti  desni  breg  od  neprijatelja. 
Zitije  69.  —  2)  sicli  mit  Sack  und  Pack  davon 
machen,  clam  abeo.  Kj.  kao  otici  bez  traga.  pokupivsi 
sve  stvari  svoje.  vidi  otprtljati.  —  II.  su  se.  refleks. 
Hi  jxiss.  n.  p.  ocistilo  se  vode,  vidi  otrijebiti  se.  Rj. 
Batinica,  ono  na  vrliu  roaa  u  goveceta,  dok  se  rog 
ne  ocisti.  Rj.  17a.  Gruhati  jecam.  tudi  ga  da  bi  se 
ocistio  od  osja.  Rj.  105a.  UgreJiti.  pocelo  gres  bivati 
(po5to  se  grozgje  ocisti  od  crijeta  i  puca  narastu  kao 
u  greSa).  Rj.  768,a.  Ocisti  se.  e  deS  piti.  (Kad  ko  iste 
ono  Sto  mu  se  ne  moze  dati).  Posl.  244.  »Gospode! 
ako  hoces.  mozeS  me  ocisiiti.c  sHodu,  ocisti  se.«  I 
odmah  ocisti  se  od  gube.  Mat.  S,  3. 

oei.seiinje,  n.  das  lieinigen,  purgatio.  Rj.  verb,  od 
ocisdati.  radnja  kojum  tko  oeisca  sto.  vidi  ociSdavanje. 

—  Kao  neki  pocetak  ociicanju  sirna  ili  bijela  ne- 
djelja.  DP.  85. 

ofiscati ,  5ciscam,  v.  impf.  reinigen,  purgo.  Rj. 
o-ciscati.  vidi  oeiJcavati.  v.  pf.  ocistiti.  —  Neka  vam 
je  vjecna  uredba  da  ociscate  sinoie  Izrailjeve  od  svijeh 
grijeha.  Mojs.  III.  16,  34.  sa  se,  rcjlcks.  Hi  pass.: 
Od  straha  ociscaju  se  od  grijeha  svojih.  Jov  41,  16. 
Milosdu  i  istinom  ocisca  se  bezakonje.  Pric.  16,  6. 

oi-is(-iU'iinjc,  «.  vidi  ociSdanje.  Rj. 

ofispiivati ,  ocisdavam ,  vidi  oeiScati.  Rj.  v.  pf. 
ocistiti. 

oPi.sci'iijc,  n.  purgatio,  purificatio.  Stulli.  verb,  od 
ocistiti.  djclo  kojim  se  sfo  ocisti.  verb,  subst.  od  gla- 
gola  perfcktirnih  kod  dopuStenje.  —  Ima  rijeci  84 
koje  sam  ja  nacinio :  vikac  .  .  .  osugjenje,  ociscenje, 
poznanje.  Nov.  Zavj.  VII.  L'cinivSi  sobom  ociscenje 
grijeha  naJijeh.  Jevr.  1,  3.  Osveti  ga  (oltar)  da  se  na 
njemu  cini  ociscenje  od  grijeha.  Mojs.  III.  8,  15. 


ofit 


—  851 


0(1,  odii 


ijfit,  adj.  (u  Dubr.)  offentUch,  (ipertus.  Rj.  ocit 
M.sn.  11  olio).  Oan.  S'iO.  isp.  oOevidni,  oOisfledni.  — 
r.iiiliici  da  su  u  pojavljivanju  novih  valjanih  aila 
kiijizevnih  najocitiji  znaci  knjizevnoaa  napredovanja. 
Uad  17,  104.  Isti  razlozi...  a  osim  njili  iiiia  i  drugih, 
jos  oritijih.  Star.  3,  10. 

(n'itati,  ocitam,  r.  pf.  o-citati.  vidi  ooatiti.  i\  impf. 
'itati:  Iiiia  Oitava  moliiva  Icojii  ouaj  kojeira  mora 
davi  valja  dd  ociia  prije  uego  legue  spavali.  Itj.  'Muh. 
Ndvoira  (starjeMnu  u  namastiru)  je  izbirao  okohii 
ii.irod,  a  vladika  mu  je  samo  ocitao  ono  sto  treba 
]"i  zakonu.  Rj.  395b.  Natpis  naucim  uaizimt,  i  vra- 
livSi  se  natrag  ocitain  mu  ya  od  rijeci  do  rijefii.  Sovj. 
'^l.  (u  tijem  primjerima  oi-itati  znaci:  kazati,  her- 
i'tfien,  recitare).  Poslije  obicne  velike  jeHenijc,  koju 
jjakou  ocitu.  DP.  340.  su  se,  pass.:  Kako  se  ocitaju 
'i^ovi.  DP.  16. 

Jieiti,  TJfun,  vidi  ofiiniti.  Rj.'  VIII.  v.  impf.  zvati 
/,()(/(«  ocem.  V.  pf.  pboeiti. 

i'lfito,  (u  Dubr.)  offenbar,  aperte.  Rj.  adv.  prema 
'idj.  ocit. 

oPitoviVnjts  «•  "ii^i  objavljenje.  Stulli.  djelo  kojim 
^'   Ho  ocitwje.  takra  verb,  subst.  kod  dopuStenje. 

Afifovati,  oi'itujem,  v.  pf.  (u  Dubr.)  criiffnen,  of- 
fciibaren,  dussern,  manifesto.  Rj.  osiwva  u  oc'it.  isp. 
I  javiti,  obja\'iti.  —  Otitovati  stvar  otajuu,  i  neznauu 
—  oiitovati  se,  manifestari.  Stulli. 

oCiiT,  adj.  Augen-,  ocidorum,  cf.  oCinji :  OCi  erne 
/.atvorio,  oini  \'ide !  Rj.  sto  pripada  ocima.  —  Oini 
Lnmen,  m.  blauer  Vitriol,  cf.  konjski  kamen.  Rj.  482b. 
6ciiik,  ocnika,  m.  (u  C.  G.)  donji  ni5au,  das  Korn 
'iiii  Schiessgewehr,  bulla.  Rj.  Sjenjaj,  donji  i  gornji, 
I.  j.  nisan  na  puJci.  Rj.  684b.  gornji  nisan  od  puske: 
oranik,  puce. 

dc-iijak,  ocHJiika,  m.  t  j.  zub,  der  Augenzahn,  dens 
niiiiitus.  Rj.  ocui  zub.  vidi  pasjak  2. 
ucobajka,  f.  vidi  demir-trava. 
ftpfih,  oOuba,  m.  der  Stiefvater,  vitricus.  Rj.  ocilh 
(osii.  u  otac).  Osn.  357.  rijeci  s  takvitn  nast.  kod 
galjuli.  —  Ona  druga  devojka  sa  svojom  materom  i 
ocuhom  ostane  ouako.  Npr.  141. 

Seuhov,  adj.  des  Stiefvaters,  vitrici.  Rj.  sto  pripada 
ocuhu. 

oi'dpati.  pam,  v.  pf.  abrupfen,  vello.  Rj.  o-cupati, 
vidi  0(5erupati,  OHkupsti.  v.  impf.  fupati.  —  (.)suriti, 
n.  p.  prase,  t.  j.  opai'iti  ga  yodom  i  ocupati.  Rj.  483b. 
I  najprije  ovce  dijeljahu:  St'epan  uze  prvojagnjenice, 
Mitru  daje  stare  ocupane.  Npj.  2,  630.  sa  se,  pass.: 
Mesa  s  ovoga  ple(5a  ue  valja  glodati,  nego  se  ocupa 
prstima.  Rj.  507b. 

oPiivnti,  nfiuvam,  v.  pf.  bis  zu  einer  geivissen 
Vollkommeiiheit  hilten,  vcrwahren  (z.  B.  ein  Kind, 
einen  Baum),  custodio.  Rj.  o-(5uvati,  n.  p.  dijete, 
drro.  V.  impf.  cuvati. 

6evrsiiiiti,  snem,  v.  pf.  fest  werden,   solidari.  Rj. 
o-cvrs(t)initi,  ccrst  posttiti.  v.  impf.  cvrsnuti. 
oc  .  .  .  vidi  hoc  ...  Rj. 

(K'Claviti,  v!m,  v.  pf.  kahl  irerden,  calmis  fio.  Rj. 
o-{^elaviti,  postati  celav.  vidi  opljei5iviti.  v.  impf.  6e- 
laviti.  —  Za  to  ce  Gospod  uciniti  da  ocelavi  tjeme 
ki^erima  Sionskim.  Is.  3,  17. 
occrati,  ram,  vidi  otjerati.  Rj. 
deesiti,  stm,  v.  pf.  hcsichtigen,  bescliauen  (einen 
GetOdtcten),  iiispicio,  cf.  op(5eSiti.  Rj.  o-ce5iti,  uciniti 
ces,  oglcdati  sto,  n.  p.  mrtva.  v.  impf.  <!eSiti. 

«ci,  ogjem,  V.  pf.  o-iti,  o-jti,  otji,  odi.  I.  pridjev 
o5ao,  koje  vidi.  isp.  oisti.  znacenjc  se  ovdje  biti  kao 
u  obici,  obaci  (ob-iti)  fuprra  dra  primjera);  u  zadnja 
dva:  otici,  otigjem,  ot'gjem,  ogjem.  ridi  ocao.  v.  impf. 
sa  prvo  znacenje  ohoditi,  obilaziti.  —  Ak'  gresnika 
budes  oci,  ko  m'  ce,  Boze,  dat'  pomodi?  DPosl.  1. 
Koga  fiest  ostavi,  toga  svak  ogje.  46.  Ogje  i  vino  i 
rog.  90.  Ogje  Silom  u  goru  a  s  reSetom  ua  vodu.  90 
(s'  Silom,   §  Jilom,  silom). 


deoraviti,  vim,  v.  pf.  eindugig  tverden,  altero  oculo 
capior.  Rj.  o-doraviti,  postati  corav.  v.  impf.  coraviti. 
—  Dobar  konj  ili  de  ohronuti,  ili  oioraviti.  Posl.  59. 

oPileeti,  odiitim,  (]\A.)  vidi  odutjeti.  Rj. 

oPiu-ivaiije,  n.  vidi  osjedauje.  Rj. 

ocui-ivafi,  odfidujem,  v.  impf.  (u  0.  G.)  vidi  osje- 
dati.  Rj.  o-cu(5iv.ati.  v.  pf.  ocutjeti  3. 

oi'Asiti  se,  ftcuilm  se,  v.  r.  pf.  (scherzhafi),  sich 
einid)en,  condiseo.  Rj.  o-duSiti  ae,  kao  obuciti  se  (kase 
se  u  sali:  nbucile  ga  cuske?).  drugaiije  se  ne  nalazi. 

6eiisiiiiti,  nem,  v.  pf.  o-dusnuti,  o(d)-(;u5uuti ;  vidi 
odduSnuti ;  kao  oturiti  1.  r.  p>f.  prosti  (5u5nuti.  v.  impf. 
(JuSkati.  —  Te  Maksima  jandal  ocusnuse,  a  MiloSa 
zetom  ucinise.  Npj.  2,  .547. 

oi-iitjcti,  ociitim,  v.  jyf.  Rj.  o-dutjeti.  v.  impf .  prosti 
dutjeti.  —  1)  verstummem,  obmutesco :  Ne  bi  ocutio, 
da  mu  sto  uzlova  na  jeziku  svciSeS  (Posl.  194).  Rj. 
vidi  onijemjeti2,  ucutjeti,  iiSutjeti,  zaSutjeti,  unuiknuti, 
zamuknuti.  v.  impf.  cutjeti  1.  Kako  si  doSao  amo  l)ez 
svadbenoga  ruha?  a  on  ociitje.  Mat.  22,  12.  Tada 
reCe  Mojsije  Aronu  ...  A  Aron  ocutje.  III.  10,  3.  — 
2)  merken,  animadverto,  cf.  opaziti:  A  za  njirae  vaske 
ojagjele,  ocutise  Jakovljevic  Pilja.  Rj.  ridi  i  pripaziti 
1,  spaziti,  namotriti,  smotriti.  —  3)  (u  Dubr.)  fiihlen, 
sentio,  cf.   osjetiti.   Rj.  ■!'.  impf.   dutjeti   2,  odudivati. 

ociitkivauje,  «.  verb,  od  odutkivati.  Rj. 

oeiitkivati.ocfitkujera,  v.  impf.  verschueigen,  tacere. 
Rj.  o-cutkivati  sto.  v.  pf.  isp.  precutjeti  1. 

0(1  ..  .  vidi  hod  .  .  .  Rj. 

0(1,  oda,  mit  gen.  Rj.  prijedlog ,  koji  u  starim 
knjigaraa  glasi  i  ot,  a  sad  se  tako  sa  t  nalazi  (osim 
gdje  se  opet  d  mijenja  na  t,  n.  p.  otfcazati,  o^^jisati, 
i  t.  d.)  jos  samo:  oivrsti, .  oieti,  oiimati,  ofici.  isp. 
Korijeni  6.  Od  dolazi  i  s  adverbima  slozeno:  od  kako 
(otkako),  od  kud  (otkud),  od  prije  (otprije)  odavno 
(od  davno),  odmah,  od  jedanput,  i  t.  d.  —  1)  S  ovim 
prijedlogom  rijec  u  drugom  padezu  pokazuje,  da  je 
na  kraju  ouoga  Sto  ona  sama  znaci,  mjesto  s  kojega 
se  sto  mice  (na  pitanje  odakle?).  micanje  moze  biti 
a  prenesenom  smislu.  —  Knjiga  doSla  od  cara,  od 
brata;  grmi  od  zapada.  Rj.  On  skoci  od  sna.  Npr.  55. 
Zaklinjem  te  po  triput  od  neba  do  zemlje.  114.  (.)kre- 
nuvSi  glavu  od  njega.  157.  Da  je  pamet  do  suda  kao 
od  suda !  Posl.  50.'  Daleko  od  ociju  daleko  od  srca. 
51.  Otisnuo  ga  od  sebe,  kao  like  niz  vodu.  243.  Sto 
oda  sta  palo.  (Porod  je  kao  i  onaj  koji  ga  je  rodio). 
359.  Pa  uzima  Sabac  od  Turaka.  Npj.  1,  494.  Od 
planinc  malo  vitra  bilo  .  .  .  On  izvadi  od  bedrice 
cordu.  1,  580.  Od  srca  joj  krvca  udarila.  1,  605.  Te 
mu  goste  povrati  od  ludila.  Kov.  31.  Ja  te  uzeh  od 
tora,  od  ovaca,  da  budeS  vogj  uarodu  mojemu.  Dnev. 
I.  17,  7.  —  2)  micanje  moze  se  prenijeti  i  na  vrijeme: 
Te  su  od  ono  doba  gosposki  ziveli.  Npr.  64  (kako  se 
doba  ne  mijenja  po  padeHma,  moze  mu  i  dodatak 
ne  stajuti  u  2.  padezu;  ali  isp.  nize  Danica  4,  17: 
Od  toga  doba).  Od  dana  na  dan  sve  gore  dokle  tako 
ue  osiromaiii.  72.  Od  otioga  i-asa  marva  se  stane 
Strkljati.  78.  Do  bozica:  Kraljevicu  Mwko!  Od  bozica: 
Jaoh  moja  majko.  Posl.  59.  Od  povoja  do  pokrova. 
235.  Ni  ostahi  muku  tvoju,  kojuno  si  ti  mufiio  od 
gjeteta  malenoga.  Npj.  1,  95.  Zdravljica  se  nanosili! 
od  malc.na  do  velika,  od  mladosti  do  starosti.  1,  146. 
>^njeli  su  pJenicu  od  jutra  do  mraka.  1,  171.  I  naJe 
6e.  zaduzbiue  sluzit'  od  vijeka  do  suda  Bozjega.  2, 
201.  Do  suuca  joj  bistra  voda  bila,  od  sunca  se  voda 
zamutila.  2,  340.  Od  toga  je  doba  ziveo  mirno  kod 
svoje  kuce.  Danica  4,  17.  —  3)  pokazuje  se  izvur, 
ili  postojbina  ili  zaricaj :  Od  koga  je,  i  dosta  je.  Posl. 
234.  Od  nase  je  gore  list.  234.  Sto  je  od  Boga,  slagje 
je  od  meda.  356.  ,  Vezak  vezlo  tridest  gjevojaka, 
megju  njima  od  Cengijca  Fate.  Npj.  1,  389.  Sudi 
pravo,  od  Trogira  kralju!  1,  400.  Od  nas  pesma,  a 
od  Boga  zdravlje.  2,  60.  Da  im  je  velika  poreza, 
da  im  je  zulum  od  knezova.  MiloS  181.  Slusaj  dakle 


U<l,    Utiil 


852   - 


u<l,  o«la 


rijef  iz  mojih  usta  i  opominji  ih  od  mene.  Jezek. 
33,  7  (ex  me;  in  meinem  Kamenj.  Postavljaju  careve, 
ali  ne  od  mene;  yodiiu  knezove,  za  koje  ja  ne  znam. 
Os.  8,  4.  —  4:)  pokazuje  se  usrol',  i  to  pravi  uzrok 
na  pitanje  zasto?  i  kao  uzrolc  uz  neke  glagole  u 
pasivnom  obliku,  i  uz  pridjeve,  koji  su  po  znacenju 
nalik  na  partic.  pass.  —  Umfo  od  srdobolje  (od 
groznice,  od  vrucice),  an  der  Ruhr  gestorben,  periit 
dysenteria.  Rj.  Glavobolja,  oda  sta  glava  boli.  Rj. 
S7a.  Dobroiani  gotovo  svi  zive  od  mora  (t.  j.  od pii- 
tovanja  i  trgovanja  na  raoru).  Rj.  r26a.  Zemlja  pro- 
tuzi  Bogu  da  hoi/e  sve  da  izgori  od  suncu.  Npr.  ill. 
Bio  je  andio  poslan  od  Gospoda  Boya.  124.  Sto 
cu  sutra  od  popa  kad  me  uagje  u  jami!  169.  Ni  oda 
sta  .le  ne  poplasi^mo  do  noi'aa  od  mrtvih  Ijudil  172. 
Ako  cu  krivo.  ne  smijem  od  Boga,  ako  cu  pravo, 
He  smijem  od  bega.  Posl.  9.  Ne  budi  od  mene  receno. 
195.  Od  sile  puca,  od  gludi  se  zavaljuje.  235.  Svaka 
tica  od  i-vog  kljuna  giiie.  ill.  Ne  mogaliu  puta  laza- 
znati  od  mirisu  sitna  bosioka.  Npj.  1,  39.  No  se  voda, 
kuma,  posilila,  e  se  hoce  od  Hristn  posvetit'.  1,  123. 
Kaze,  kako  je  bolestan  i  oda  sta.  Danica  5,  93.  Sad 
mi  je  milo  da  si  mi  veseo  i  dovoljan  od  mene.  Kov. 
68.  Oni  bili  od  Gospoda  Boga  umudreni  i  ponjego- 
vani!  12.  Od  Gospoda  Boga  blagosloveno .'  121.  Isus 
umoran  od  puta  sjegja.ie.  Jov.  4,  6.  More  se  podisase 
od  veUkoga  vjetra.  G,  18.  Gamalilo,  zakonik,  postovan 
od  srega  naroda.  Djel.  Ap.  5,  34.  Od  zmija  izgibose. 
Kov.  I.  10,  9.  Osiromasi  Izrailj  veoraa  od  Madijana. 
Sud.  6,  6.  —  5)  pokazuje  se  nacin  (na  pitanje  kuko) : 
Dovija  se  od  svake  ruke.  Rj.  126b.  Ne  ide  mi  od 
ruke.  Rj.  656b.  Od  volje  mu  (je  ili  stoji),  kao  8okcu 
post.  Pol.  232.  Od  oka  (n.  p.  dati  5to,  t.  j.  ne  mje- 
re<5i,  nego  po  gledanju  sudefl  da  ima  toliko  i  toliko). 
234.  Od  ramena  (n.  p.  sto  presuditi,  t.  j.  ne  istrazujuci 
dugo  pravice,  nego  onako  kako  se  sudiji  udini  da  je 
pravo).  235.  U  predgovoru  kazati  (od  prilike  onako, 
kao  Jto  je  kazano  .  .  .).  Npj.  1,  V.  Covjek,  koji  zna 
dobro  Oitati  i  od  srednje  nike  pisati.  Spisi  2,  162. 
To  se  razume  samo  od  sehe.  Opit  XII.  Zna  od  cesti 
(t.  j.  malo  njesto),  ima  od  cesti  (n.  p.  grozgja  kad 
rgjavo  rodi).  Pis.  4.  Nista  sam  od  sebe  ue  cinim.  Jov. 
8,  28.  Ako  li  prinese  zrtvu  radi  zavjeta  ili  od  roljc, 
neka  se  jede.  Mojs.  ill.  7,  16  (sponte,  freiivillig). 
IzvrSuj  ih  (uredbe  i  zakone)  od  soega  srca  svojega  i 
od  sve  duse  svoje.  V.  2(5,  16.  —  0)  pokazuje  se  kao 
mijenjanje:  Od  zlata,  od  srebra;  od  zenilje;  oda  Jta 
je  to.  Rj.  Od  konjske  koze  da  okroje  oputu.  Npr.  7. 
Od  trgocca  stvori  se  golub  .  .  .  od  zrna  u  jedan  put 
postane  macak.  39.  Da  je  sve  vino  od  ore  vode,  pa 
da  je  moje.  80.  Dok  .  .  .  dotle  nema  nista  od  prija- 
teljstva!  174.  Od  gjece  bivaju  Ijudi.  Posl.  232.  Od  muhe 
pravi  elefanta.  234.  Od  plasljiva  zdrebeta  mnogo  puta 
debar  konj  izigje.  235.  Od  senice  se  moze  snijet  pre- 
tvoriti,  a  od  snijeta  Seuica.  (Od  dobrijeh  roditelja  mogu 
izici  rgjava  gjeca,  a  od  rgjurijeh  dobra).  236.  Od  sta 
vreca  od  tug  i  uzica.  236.  Koji  mi  je  strorio  od  olova 
dvorove.  Npj.  1,  130.  Od  zlata  nagjoh  jabuku.  1,  209. 
Cija  li  je  grana  od  bisera  ?  Po  dvojicu  ud  jednog 
gragjase.  2,  252.  !sto  j'  miio  Marko  od  Turaka.  2, 
438.  Ako  Bog  da,  da  ih  docekamo,  bice  .sjutra  muke 
od  Turaka.  5,  67.  Oljor-knezovi  su  ostaci  od  starih 
yqjskih  knezova.  Danica  2,  96.  Boze  sacuvaj !  to  ue 
<!e  hiti  od  tebe.  Mat.  16,  22.  Obuku  se  u  creie  ud 
teskoga  kajanja.  Prip.  bibl.  89.  —  7)  pokazuje  se 
kakvoca:  Sad  je  kopati  ud  arajstva  (n.  p.  poslije  kise). 
cf.  milina.  Rj.  6a.  »Daj  mi  Boze  od  ustnak  glavw. 
U  taj  fias  postane  mu  glava  koliko  osmak.  Rj.  33b. 
(Pomisao  »koliko«  moze  se  kazati  4.  padezem ;  ona 
je  ostala  tako  kazana  i  poslije  prijedloga  od  u  ovim 
primjerima:  Ni  od  pedao  ni  od  ceperak.  Daj  mi  Boze 
od  osmak  glavu.  Sint.  248).  Vodenica  od  tri  vitla, 
od  tri  kamena.  Rj.  64a.  Dvocijevka,  puska  od  dvije 
cijevi.  Rj.  114a.  Tu   je  majdau  od  gjevojaku,  od  do- 


brijeh konja.  Rj.  342a.  Matica  od  masline.  Rj.  347a. 
Nema  vocke  (na  drvetu)  ni  od  mila.  Rj.  358b.  Ka- 
mara  od  posjeda.  Rj.  547b.  Ja  6a  iraat'  brac^u  od 
osvete,  ja  (5u  imat'  sablju  od  posjeke.  Rj.  .548a.  Ovo 
n'jesu  rune  od  prebola.  Rj.  567a.  Ko  je  junak,  ima 
dosta  praha;  a  ko  nije,  ni  od  prese  mu  nije.  Posl. 
141.  Mlin  od  svakoga  brastia.  (Ko  svasto  moze  na- 
fiiniti).  180.  Gjegogj  koga  ima  od  rjere  i  od  uzdanice. 
Npj.  1,  78.  Nit'  sam  mlada,  ni  odvede  stara,  nego 
mama  od  najljepseg  doba.  1,  52(i.  Ne  znaS  kaka  bilja 
od  omraze?  da  omrazim  brata  i  sestricu.  2,  15.  Pred 
njim  kupa  od  dvanaest  oka.  2,  430.  Mi  nijeamo  od 
naiika  tvoga,  nit'  mozemo  tebe  nauciti.  3,  79.  Ako  s', 
Gjurayu,  junak  od  mejdana.  3,390.  A  oko  njih  vojske 
5est  stotina,  sve  birana  momka  od  udarca.  5,  66.  A 
pjevaju  pjesmu  od  pobjede.  5,  336  (isp.  dolje  pod  12). 
On  (starjesinal  drzi  kesu  od  novaca.  Danica  2,  100. 
Olae  ujegov  doseli  se  u  Sreui  i  donese  Lukii  od  dve 
godine  dana.  Opit.  III.  Svaki  koji  je  od  istine  slusa 
gla,s  moj.  Jov.  18,  37.  Nikakav  majstor  ni  od  kakva 
zanata  ne  is  se  vise  naci  u  telii.  Otkriv.  18,  22.  Te 
su  stvari  prebrojene  za  Sator,  sator  od  svjedocanstva. 
Mojs.  11.  38,  21.  Samo  u  zrtri  od  prcina  mozete  to 
prinijeti  Gospodu.  2,  12.  Starjesine  od  zbora  neka 
metnu  teletu  na  glavu  ruke  svoje.  4,  15.  To  je  voda 
od  svagjc.  IV.  20,  13.  Vijeinici  od  veljega  vijeca. 
DRj.  1,  68.  U  to  je  vrijeme  pjevao  (Davidl  ili  na- 
ricao  one  psaluic  od  pokajunju.  Prip.  bibl.  73.  — 
S)  u  pomisao  uzima  se  vlasnik  i  ono  5to  mu  je  u 
vlasti :  Onda  se  gospodar  ud  galije  seti  svoga  za 
novfiic  kiipljenoga  ma(5ka.  Npr.  42.  Ugleda  sin  cara 
od  one  zemlje  njegovu  kc'^er.  173.  Da  ni  gospodini 
Bog  pomoze  nasega  duhovnika  .  .  .  dahovnike  i  od 
ostalijeh  domova.  Npj.  1,  79.  Ovo  bjehu  od  zemlje 
sudije.  2,  12.  Oj  Lazare,  od  Srbije  glavu!  2,  309. 
Turski  care,  od  svijeta  glavo!  2,  609.  Budite  gospo- 
dari  od  riha  morskih  i  od  ptica  nebeskih.  Mojs.  I. 
1,  28.  Stajase  idol  od  revnosti,  koji  drazi  na  revnost. 
Jezek.  8,  3.  —  O)  ovako  dolazi  i  dijel  i  ono  od  cega 
je  dijel :  Od  svake  vrste  ima  ribe.  Rj.  76b.  Litra, 
jedna  cetvrtina  ud  oke.  Rj.  331a.  Pogju  zene  u  pla- 
ninu  .  .  .  jedna  od  njih  zagje.  Npr.  1.  Uzme  Usud 
komad  hleba,  pa  odlomi  od  njega  pulovinu.  76.  Evo 
ti  od  mujih  krusaku,  od  brutinskih  ue  mogu  ti  dati. 
79.  To  ti  je  dio  od  svega  5to  nam  je  od  oca  ostalo. 
85.  Da  zmija  okusi  od  mene,  otrovala  bi  se.  (Tako 
sam  Ijutit).  Posl.  49.  Od  mala  malo.  234.  Da  li,  ti 
se  ne  razali  na  svakoga  ud  tvojijeh'^  Npj.  1,96.  Sto 
ud  tog  tebi  ostane.  1,  164.  U  najbolje  doba  od  godine. 
1,  265.  Od  svatova  niko  ne  opazi.  1.  584.  Smrt  Du5a- 
nova.  (komadi  od  pjesme).  2,  186.  Od  grada  je  vrata 
otvorio.  2,  6(16.  Dajete  desetak  od  metvice.  Slat.  23, 
23.  Jedan  od  naroda  rece.  Mark.  9,  17.  Prva  je  za- 
povijest  od  sviju.  12,  29.  (xrijeh  je  Judin  zapisan 
vrhom  od  dijamunta.  Jer.  17,  1.  —  10)  pokazuje  se 
razlikovanjc:  Kao  Bog  i  Sesirdzija.  (Kad  hode  da  se 
kaze  da  su  drcc  cueka  vrlo  razlicni  jedan  od  drugoga). 
Po.sl.  129.  Brada  im  je  (popovima)  najveca  razlika 
od  naroda  prustuga.  Danica  2,  113.  Kad  su  se  gospoda 
prije  razlikuvala  od  svoga  prustuga  naruda.  Kov.  5. 
Kad  Ijiidi  prosti  cuju  da  kakav  gospodin  guvuri  druk- 
cijc  od  njili.  Kov.  18.  Spisatelj  na.i  mora  da  se  triidi 
rasjwznati  cisti  narodni  jezik  od  unoga  sto  se  govori 
pokvareno.  91.  —  11)  pokazuje  se  pore(y'e>ye:  Bolje 
od  mene,  besser  uls  ich,  u.  s.  w.  melior  me.  Rj.  Gre§, 
grozgje  koje  ucvati  docnije  od  ustaluga  grozgja.  Rj. 
101a.  (Jna  dva  konjika  jo.5  su  pre  od  carevoga  sina 
bila  dosla  u  dvor.  Npr.  48  (pre  istoCno  mjesto  prije). 
Jace  selo  od  svatova.  Posl.  111.  A  sta  je  IjepJe  od 
slave  Bu'zje,  i  od  vecere  s  pravdom  stecene?  Npj.  1, 
96.  Volim  brata  od  ocinjeg  vida.  2,  44.  PoStovao  ih 
vecma  od  svoje  brace.  Milo.s  175.  Niti  izigjoh  u  Je- 
rusalimu  k  starijim  apostolima  ud  sebe.  Gal.  1,  17. 
—  12)  u  prenesenoui  smislu  kaze  se  da  ncslo  dolazi 


(idabiisa 


853  — 


oilajski 


(id  o)ioga  Ho  ftohom  ohuzima  u  ovini  piiinjerima,  ii 
kojiina  se  misli  da,  Hinna  radnja  ohusimu  ono  o  ceiitu 
nidi,  (te  bi  se  mjpsto  prijedlofja  ud  mogao  uzeti  i 
lirijedlog  o  ili  prijedlog  S(t):  Narod  na§  pripovijeda 
mnogo  kojesta  smijesno  od  Nasradin-hodze.  Rj.  4()7a. 
<  tna  mu  se  stane  uiniljavati  .  .  .  i  od  svasta  se  s  njime 
nnqovarati.  Npr.  22.  Eto  ti  nasih  pasa  srje  idu  i  nose 
(jlitmre  od  mira.  Posl.  1)3.  Kada  zat'u  mladi  Jovo, 
sto  mu  irovore,  dvaJ  je  i  triJ  mladi  junak  kolom 
skorio  od  dobrote  drage  Ijiibi  sto  Je  zitiun.  Npj.  1, 
It.  Osta  Ive  na  grebu  Jcline,  idu  svati  dvoru  u  na- 
prida,  al  s'  nd  Ivc  niko  ne  dosiia.  1,  243.  A  od  daiia 
Ili  pomena  nema.  .3,  52.  A^pjevaju  pJesHi?«  od  pohjcde. 
."i,  3.3(i  (isj).  yore  pod  7).  Sto  je  ona  knjigd  od  lio- 
iimstrti.  Daniea  1,  45.  U  najnovijiin  nuipuma  od 
Sriiije.  2,  2(i.  Ovaj  racun  od  troskora  zemaljskih.  5, 
■'U.  Ja  <5u  evo  ovdje  da  pokazem  joJ  prlinjera  od 
iiioffn  ciscenja  i  poprurljnnjit.  Pis.  34.  previa  torn  je 
i  ovo:  Kad  ti  gogj  bude  potreha  od  noraca.  Npr. 
1 16.  Je  li  ti  potreba  od  kakcijeh  haljina.  101.  — 
13)  mnogi  rilagoU  zna(5e  pomisli,  s  kojima  je  po- 
inijeSano  i  odinicanje,  i  koje  se  mogu  kazati  i  drugim 
rijecima:  Obratiti  se  (od  cega  k  cemu),  odvratiti,  natrag 
udariti  (od  rijeOi  svoje),  za(5i,  otpasti,  uklanjati  se  (oda 
zla),  zadrzati,  uzdrzati  se,  zatezati  se  (od  jela),  ostati, 
|irobuditi  se  (od  sna),  razabrati  se  (od  sna) ;  otpaditi 
se,  tugjiti  se,  ponijeti  se,  kaliziti  se,  liciti  se,  odredi 
se,  oducili  se,  krstiti  se,  ostati  se,  prestati,  podinuti; 
braniti,  zakloniti,  euvati,  kriti;  izbaviti,  oprostiti,  oslo- 
boditi,  trijebiti,  C'istiti,  oprati,  umiti,  tresti,  tjeSiti; 
pravdati,  zaiiti,  kajati;  izlijeflti,  iscijeliti,  ozdraviti. 
print jere  vidi  kod  tijeh  (jlayola.  —  isp.  Sint.  210 — 266. 

odabasn.*  m.  n  uvom  primjeru:  ^a.  (pijetao)  mog' 
liiti  udabasii  na  stotinu  kokosaka.  Ziv.  10.  sapovjed- 
iiik  kuwpdnije  janjihirske.  isp.  basa  3. 

odabniiije,  n.  (u  Boci)  kao  izbor.  Rj.  elecfio,  de- 
Icctibs.  Stulli.  verb,  od  od.abrati.  djclo  Icojim  se  sto 
iidabere.  —  verb,  subst.  od  ylagola  perfekt.  kod  do- 
piistenje. 

odilbrati,  odaberem,  v.  pf.  vidi  odbrati :  Kojega  du 
lid  njih  odilbrati.  Rj.  od(a)-brati.  isp.  izabrati,  izbrati, 
olu-ati  2.  r.  impf.  odl.)irati.  —  Po  njoj  (livadi)  pasu 
svakojaki  konji,  te  odaberi  ouaka  tri  konja  kakva  ti 
je  moj  otae  narekao.  Xpr.  121.  Moji  momd,  lavi  oda- 
lirani!  Npj.  4,  251.  S  nekoliko  oditbranih  momaka. 
:\Iilos  82. 

oditce,  H.  u.  p.  nije  na  odace,  ist  nicht  feil,  non 
rcniim  it,  non  est  venule.  Rj.  verb,  od  odati  (od-dati, 
jirodati),  koji  ylagol  s  tim  znacenjem  ne  dolazi.  djelo 
hojim  se  ato  oda  (proda).  kao  prodaja:  nije  na  pro- 
daju.  verb,  subst.  takva  kod  dopustenje. 

udikdirriiije,  ».  Rj.  verb,  od  odadirati.  —  1)  radnja 
kojom  tko  odadire  n.  p.  krpu  od  haljine  (das  Ab- 
reisseu,  -'n  vi  detrahere.  Rj.).  —  2)  radnja  kojom  tko 
odadire  koyu,  kao  plijeni  (das  Entreissen,  Erpressen, 
expressio.  Rj.).  —  H)  radnja  kojom  tko  odadire  koya 
n.  p.  batinom  po  legjima  (das  Hchlagen,  percussio. 
Rj.).  —  4)  radnja  kojom  tko  odadire  (jako  prdi)  (das 
Starke  Farzen.  crepitus  veutris.  Rj.). 

odiidirnti,  rem,  v.  impf.  Rj.  od(a)-dirati.  v.  impf. 
■prosti  derati,  drijeti.  c.  pf.  odadrijeti.  —  1)  abreissen, 
vi  detraho.  Rj.  n.  p.  krpu  od  haljine.  isp.  odadrijeti 
1.  —  2)  erpressen,  extorf^ueo.  Rj.  kao  plijeniti.  vidi 
odirati.  isp.  derati  2.  —  3)  stark  scldagen,  percutio. 
Rj.  jako  udarati.  vidi  derati  3.  —  ii)  stark  farzen, 
vehcmenttr  pedo.   Rj.  jako  prdjeti. 

od<tdniti,  ftdadinm  (5dadnijem),  r.  pf.  den  Boden 
ausschlagen,  fundtim  excutio  dolio.  Rj.  od(a)-dniti, 
lino  izbitl  n.  p.  btiretu.  suprotno  zadnili.  —  Mislim 
da  je  u  Vukovu  rjeOoiku  pogrjeska  ddadn'im.  Kad 
kod  zridniti  stoji  zadnim,  ouda  i  odadniti  treVia  da 
ima  odf'idnrm,  ili  bi  u  onoga  trebalo  da  je  ziidnlm. 
Rad  6,  106. 

odildrijcti,  ftdadrem  (od.aderem),  odadr'o,  odadfla), 


('.  pf.  Rj.  od(a)-drijeti.  v.  impf.  odadirati.  —  1)  ab- 
reissen, detraho.  Rj.  vidi  odlmeiti,  odbueiti.  —  Al' 
ne  dade  Sarae  od  mejdana  .  .  .  i  kobilu  na  prednje 
doi'eka,  i  raalo  je  dovati  zubima,  te  joj  uvo  desno 
odadrije.  Npj.  2,  399.  Prosli  Turci  u  bogatu  Maevu. 
oko  puta  preko  polja  ravna  na  plocama  travu  odadrli. 
4,  185.  Odadr'o  je  Qospod  curstro  Izrailjevo  od  tebe. 
8am.  I.  15,  28.  Odadrt  je  ostalak  tijeli  vrsta.  Star. 
4,  81.  Udjo  gilje  jejio  koje  slovo  odadrto  a  gdje  gdje 
iseiljelo  od  vlage.  Ziv.  sv.  Save,  III.  .sn  se,  pass.: 
VaSa,   komad   koze   Sto   .te  odadrc  s  tijelu.  Rj.  55b. 

—  2)  erpressen,  extm-quco.  Rj.  kao  oplijeniti.  — 
3)  stark  Si-hlagen,  percutio.  Rj.  jako  udariti.  vidi 
odajaciti,  odalaoiti.  Odadr'o  kao  pandur  kueku.  Posl. 
231.  Konie  razbiju  glavu  ili  ga  odadrit  batinom  po 
legjima.  Npj.'  1,  XXVI.  —  '4)  stark  farzen,  vehe- 
menter  pedo.  Rj.  —  jako  prdnnti.  vidi  odrezati  2, 
odvrnuli  ;!.  —  Da  prdne  zasopee  112  puta.  Kad  na- 
vrsi  112  puta,  a  on  onda  odadre  mi  iednom  po  dobro. 
Rj.'  262. 

udadzija,^'  m.  —  J)  der  Zimmerkellncr,  a  cubi- 
culis  cauponi.  Rj.  pristav  krcmaren  koji  u  odaji  u 
sobi  toci  vino.  —  2)  (u  Novom  Sadu)  (■■o\'jek  koji 
sjedi  na  eijem  salaSu,  der  Schaffner,  villiciis.  Rj.  — 
osn.  u  2  odaja*,  .syi  Turskim  nast.  dzifja).  isp.  .abad^ija. 

i)diY&;iiati,  odagniim  (odazeuem),  v.  pf.  uegtreihen, 
abiyo.  Rj.  od(a)-gnati.  vidi  odreuuti,  2  odvijati,  otje- 
rati,  odvitlati,    otpirlati.   v.  impf.   odagoniti,  odgoniti. 

—  I  donese  srnu  i  kosutu,  da  za(h)rani  odaynutu 
miijku.  Npj.  2,  28.  Ne  c'e  car  da  dozove  natrag  onoga 
koya  je  odagnao.  Sam.  II.  14,  13.  Po  gadnijem  dje- 
lima  naroda,  koje  odugna  Gospoil  ispred  sinova  Izra- 
iljevijeh.  Car.  II.  16,  3.  Neka  odazene  zmije  od  nas 
Prip.  bibl.  53. 

odiVit'iiiiti,  (idagnem,  v.  pf.  (u  Boci)  ubivenden  (vom 
lilunde,  nachdem  man  getrunken  licit),  amovere:  poSto 
se  dobro  napije,  odagne.  Rj.  od(a)-gnuti.  isp.  oduj- 
miti.  gram,  vidi  kod  naguuti.  —  uagibati.  h  otpada 
pred  n  ili  nj:  nagiujati  .  .  .  znacenje  kao  naprijed 
u  gibati:  b  otpada  kao  naprijed:  naguuti,  odagnuti. 
Korijeni  67. 

odagAiiiti,  odilgonlm,  v.  impf.  u  pjesmi  mjesto  od- 
yoniti:  I  od  kule  odagoni  Turke.  Ej.  od(a)-goniti.  v. 
pf.  odagnati. 

6dah,  m.  respiro,  respirazione,  aspiratio.  Stulli. 
djelo  kojim  tko  odahne.  isp.  dah. 

odiVhniiti,  ftdahnem,  v.  pf.  ausschnaufen,  respiro. 
Rj.  o-dahnuti  (odanuti).  v.  impf.  di.sati.  i  prosti  je 
dahnuti  v.  pf.  —  Kad  Faraon  vidje  gdje  odahnu, 
otvrdnu  mu  srce.  Mojs.  II.  8,  15.  David  uzevSi  gusle 
udarao  bi  rukom  svojom,  te  bi  Saul  odahnuo  i  bolje 
bi  mu  bilo.  Sam.  I.  16,  23. 

1.  &daja,  f.  die  Angabe,  delatio.  Rj.  djelo  kojim 
tko  lido,  koga.  isp.  odavanje.  —  Ispitaci  odluce  da 
se  »bije  na  odaju«.  Megj.  293.  za  nast.  isp.  izdaja, 
predaja,  prodaja,  udaja. 

3.  Sdaja,*  f.  vidi  soba.  Rj.  vidi  i  izba.  dan.  oda- 
jica.  —  llazun-odaja,  rizniea.  Rj.  798b.  Dok  ja  idem 
snahi  u  odaju.  Npj.  2,  45.  Pa  otide  na  saraje  donje, 
te  odaje  ceste  otvaraSe.  2,  613. 

odiijac'iti,  Cim,  v.  pf.  (u  Srijemu)  derb  schlagen, 
percutio,  pf.  udariti,  odadrijeti.  Rj.  o-dajafiti.  dni- 
gacije  so  oviij  ylagol  ne  nalazi.  vidi  i  odalafiiti,  i 
sijn.  kod  udariti. 

odiijiinje,  n.  das  Saugen  zur  Geniige  (Absiiugen), 
nutritio  sufficiois.  Rj.  verb,  od  odajati.  radnja  kojom 
n.  p.  krava  odaja  tele.  < 

odiijati,  6dajam,  r.  impf.  absdugen,  adlacto.  Rj. 
o-dajati ;   v.  pf.  odojiti.  odaja  n.  p.  krava  tele. 

odajiea,  /'.  dem.  od  odaja*.  Rj.  vidi  sobica. 

SdajskT,  adj.  sto  pripada  3  odaji  (sobi).  —  Ne 
kcede  niu  knjige  otkazati ,  neg  pobize  na  odajska 
vrata.  HNpj.  4,  373. 


odakle 


854 


otiiitic 


6d:)kle  (Makle,  odAkle),  icoher,  wnrfe,  cf.  otkle. 
Kj.  ridi  i  okle,  oklen,  okleno,  otkale,  otklen.  adv. 
—  1)  interrog.  Odakle  si?  —  Odakle  mi  je  i  zena. 
Posl.  231.  Valja  oudje  da  se  prijavi,  i  da  kaze  odakle 
je,  kuda  ide,  i  Ita  nosi.  Kov.  28.  odakle?  odavde, 
odalle,  odande.  —  2)  relutiv.  Udata  je  djevojka  odiva 
kuci  i  kucanima  odakle  se  iidala.  Rj.  443b.  Pa  je 
zavedi  gde  n  sumu,  odakle  sama  ne  ^e  zuati  kudi 
doc'i.  Npr.  133.  Jer  sam  je  (rijeC)  ja  najprije  cuo  ii 
Srijemii.  odakle  je  od  skora  prenesena  w  Srbiju.  Pis. 
32.  OjacaSe  miSiee  riiku  njegovijeh  od  ruku  5«koga 
Bosa  Jakovljeva,  odakle  posta  pastir  i  kameu  Izrailju. 
Mojs.  I.  49.  24. 

odiXlai-iti,  eim,  r.  2>f-  I'idi  odajaditi.  Rj.  o-dalafiiti, 
udariti,  odadrijeti.  u  drugojacijem  se  ohlicju  ne  na- 
luzi  oraj  glagol.  si/n.  kod  udariti. 

odiUiti,  ftdalim,  v.  pf.  otitfi  daleko,  neit  voi-wiirts 
gehen,  vorrucken,  procedere:  Pred  (5etom  je  Nikac 
odalio.  Rj.  o-daliti.  vidi  udaljiti,  udaljiti  se.  v.  impf. 
udaljivari  se. 

5daIjo,  u-eiter!  perge:  Nu  odalje!  da  te  Bog  ubije. 
Rj.  adr.  o-dalje.  isp.  dalje. 

6dande  (6dande,  odilnde),  odaiilc  (6danle,  odanlei, 
roil  do)i.  illinc.  Rj.  adv.  nu  pitanje  odakle?  vidi  i 
ondale,  ondole,  ondoleu,  odolen.  isj).  odavde  (gdje 
sam  ja),  odatle  (gdje  si  ti),  odande  (gdje  je  on).  — 
Vrmosa.  kad  se  sa-staue  s  PenuMcom  u  Hasii,  odande 
se  zove  Lim.  Rj.  7(5b.  To(;e(?i  vodu  jednako  je  u  iij 
gledala,  i  posto  uatoci  vodu  nikako  uije  mogla  da 
se  odande  oUgne.  Npr.  28.  Lisica  pobegne  u  jedno 
jezero  .  .  .  i  odandje  je  izagnaju.  204  (od^ndje?). 
MikloMe,  koji  je  slovensku  filologiju  odande  gdje  ju 
je  osta\no  Dobrovski,  podigao  onamo  gdje  je  sada... 
Rad  1,  113. 

Sdanost,  odanosti,  f.  stanje  onoga  koji  je  Jcomu 
odan  (kao  predan  ttmno),  die  Ergehenhei',  ohsequiuni, 
observantia.  v^idi  predanost.  —  Z.aludu  bi  molba  sa- 
moga  despota,  koji  sa  svijem  jasno  samijem  djelima 
dokazivaJe  svoju  odanost  Austriji  i  iskaSe  da  mu  se 
sudi.  DM.  122. 

odi\nuti,  odanem,  v.  pf.  vidi  odahnuti.  Rj.  o-da- 
(h)nuti.  V.  impf.  disati.  —  u  krajevima  gdje  se  glas 
h  ne  cuje  u  govoru. 

od<lpeti,  odapnem,  iJ.  pf.  abspannen,  abjungo,  re- 
tendo,  remitto:  odapeo,  t.  j.  umr'o  (s'chimpflicli).  Rj. 
(ku;e  se  s  pogrdom  sa  koga).  od(a)-peti.  v.  impf. 
odapinjati.  —  K.ad  se  lagja  vufe,  onda  onaj  koji  je 
na  kurtali  ide  pored  jedeka,  te  gleda  da  ne  bi  gdje 
za  sto  zapeo,  i  ako  bi  zapeo,  da  gu  odapne.  Rj.  317a. 
Kad  se  Dmitar  obrete  u  Turke,  on  odape  trideset 
strijela.  Npj.  3,  339. 

odiXpinjaujo,  n.  das  Abspannen,  ubjunctio,  remissio. 

Rj.  verb,  ud  odapinjati.  radnja  kojom  tko  odapinje  sto. 

<>di\pinjati,   njem,    v.   impf.   abspannen,   abjungo, 

remitto.  Rj.  od(a)-pinjati.  vidi  otpinjati.  v.  2if.  odapeti. 

sto  je  napeto  Hi  zapeto,  ono  se  odapinje. 

odiipiranje,  n.  Rj.  verb,  od  I.  odapirati,  II.  oda- 
pirati  se.  —  1,  1)  radnja  kojom  tko  odapire  vrata 
(das  Oeffnen  der  Thiire,  apertio  januae.  Rj.).  — 
2)  radnja  kojom  tko  odapire  sto  n.  p.  rukom  (das 
•  Stiitzen,  fulturae  innisio.  Rj.).  —  II.  J)  radnja  ko- 
jom se  tko  odapire  n.  p.  u  bjeganju.  —  2)  radnja 
kojom  sc  tko  odapire  n.  p.  na  stap. 

odiXpirati,  rem,  v.  impf  Rj.  od(a)-pirati,  vidi  odu- 
pirati,  otpirati.  v.  pf.  odaprijeti.  —  I,  1)  die  Thiire 
offnen,  aperio.  Rj.  odapirati  vrata  ukloiijajuci  Ho 
ispred  njih.  —  2)  stiitzen,  fulcio,  innitor.  Rj.  oda- 
pirati sto  n.  p.  rukom.  —  II,  sa  se,  rejhks.  —  1)  sich 
sctzen  (aufder  Flucht),  resisto,  consisto.  Rj.  odapirati 
se  komxi,  n.  p.  ii  bjeganju.  —  2)  sich  stiitzen,  innitor. 
Rj.  odapirati  se,  n.  p.  stapom.  ridi  odupirati  se  II  2. 
odiiprafi,  odilperem,  v.  pf  ad(a)-prati,  n.  p.  kosulje. 
vidi  otprati.  v.  impf.  2  otpirati.  —  Otpirati,  6tpTram, 


V.  impf.  n.  p.  koSulje,  auswaschen,  eluo,  cf.  odaprat/. 
Rj.  478b. 

odi"lprijoti,  odaprem  Oodapr'o,  odapflal,  v.  pf.  Bj. 
od(a)-prijeti,  vidi  oduprijeti.  —  I.  1)  vrata,  die  TJiiir 
offnen,  apperio  januam.  Rj.  otvoriti  (vrata)  ukloniv.H 
sto  ispred  njih.  —  2)  stiitzen,  fulcio,  odapri  rukom. 
Rj.  —  II.  sa  se,  re/leks.  —  1)  sich  setzen,  consisto. 
Rj.  Ali  usta  Jerovoam  .  .  .  i  skupise  se  k  njemu 
Ijudi  praznovi  i  nevaljalci,  i  odaprijese  se  Bovoamu, 
koji  bijaSe  dijete  i  strailjiva  srca,  te  im  se  ne  oda- 
prijc.  Dnev.  II.  13,  7  (resistere,  widerstehen).  isp. 
oprijeti  se  2.  —  2)  sich  stiitzen,  innitor:  odapr'o  se 
na  .itap.  Rj.  isp.  oprijeti  se  1.  —  Xa  uzengije  odapri 
se  Ajka,  pa  udari  VladikiiS-Jovana.  HNpj.  4,  263. 

odar,  odra,  m.  Rj.  —  1)  das  Bettgestell,  sponda. 
Rj.  sprava  ponajvise  drvena,  na  kojoj  je  postelja 
(posieljina):  Ne  (5u  udi  u  Sator  doma  svojega,  niti 
du  ledi  na  postelju  odra  svojega.  Ps.  132,  3.  —  2)  das 
Bett,  lectus,  cf.  postelja:  Jedva  utece  modra  pod 
odar.  Rj.  vidi  i  krevet,  odriSte:  Zenu  s  odra  da  mu 
poiSte,  dao  bi  mu.  (Kad  se  kazuje  da  se  ko  koga 
vrlo  boji).  Po.sl.  80.  Nastrla  sum  odar  svoj  pokri- 
vacima  vezenijem.  PriC.  7,  16.  —  3)  (u  Hrv.)  kao 
visok  odar,  5to  se  nafini  pored  stoga,  kad  se  velika 
sijena  djenu,  pa  se  sijeno  sa  zemlje  baca  na  odar, 
a  odande  gore  na  stog,  das  Gcriist,  tabulatum.  Rj. 
—  Odreni  stog,  t.  j.  veliko  sijeno,  koje  se  bez  odra 
nije  moglo  sadjesti.  Rj.  447b.  Sjegja,  kao  odar  ili 
kolibica  nad  vodom,  odakle  se  riba  hvata  i  bije 
ostvama.  Rj.  6S3b.  isp.  krevet.  oko  varnice  pouzvi- 
seno  mjesto,  na  koje  carugdzije  koiie  iz  varnice  me(?u. 
Rj.  300b.  —  4)  (u  Dobroti)  vidi  nosjla.  Rj.  —  o-dar 
(0,\(<T>,  kor.     dar-  praviti).  Osn.  20. 

od:\sipaiije,  ».  das  Wegschiitten.  defusio.  Rj.  verb, 
od  odasipati.  radnja  kojom  tko  odasipa  sto. 

oditsipati,  pam  (pljem),  v.  impf.  uegschiitten,  de- 
fundo.  Rj.  od|a)-sipati.   vidi  odsipati.  v.  pf.   odasuti. 

odasjeei,  odasijccem,  v.pf.  u  pjesmi  mjesto  odsjeii: 
Txic  care  maea  od  bedrice,  ter  mu  rusu  odas'jece 
glavu.  Te  im  ruse  odasjek'o  glave.  Rj.  od(a)-8Jedi. 

odikslati,  odailjem,  v.  pf.  vidi  poslati:  Odasla  je 
gradu  KolaSinu  a  na  ruke  begu  MuJovicu.  Evo  mene 
pa5a  odaslao.  Odasla  je  vojevodi  Janku.  Rj.  od(a)-slati. 
)'.  imjjf.  oda5iljati. 

odiXstrijeti,  5dastrem,  y.  pf.  abdecken,  retego,  n.  p. 
kola,  vretfu.  Rj.  od(a)-strijeti,  kao  ntkriti:  odastre  se 
sto  je  zastrto.  —  .<!«  se.  pass. ;  Odastrije  se  zastirac 
Judin.  Is.  22,  8. 

odasuti,  odaspem,  v.  pf.  u-egschiitten,  defundo.  Rj. 
od(a)-suti.  vidi  odsuti.  v.  impf.  odasipati. 

odasviid,  von  alien  Seiten,  undique.  Rj.  od(a)-svud, 
kao  sa  svijeh  strana.  vidi  odsvakle,  odsvakud,  od- 
svakuda,  odsvuda. 

odi'isiljiiiije,  n.  das  Sclticken,  missio.  Rj.  verb,  od 
odaSiljati.  radnja  kojom  tko  odasilje  sto. 

udil.siljati,  Ijem,  v.  impf,  ridi  slati:  A  njoj  duzde 
odasilje  dare.  Rj.  od(a)-Jiljati.  vidi  i  poSiljati.  r.  pf. 
odaslati. 

odati,  (Ndam,  v.  pf.  koga,  angeben,  defero:  Odace 
[  te,  izgubi(5e5  glavu.  Rj.  o-dati.  v.  impf.  odavati.  - 
Ne  odajte  druga  ni  jednoga.  Xpj.  3,  356.  Posijece 
nekolika  od  ouih  zulumcara,  koje  mu  stari  !?apcani 
odadu.  Danica  3,  183.  Pobvata  Ijude,  koje  narod 
oda,  da  su  bunu  pocinjali.  ililoJ  63.  sa  se,  refleks.: 
,  Kad  se  vjestica  jedan  put  ispovjedi  i  oda,  onda  viSe 
ne  moze  jesti  Ijudi.  Rj.  66b. 

6datle  (odatle,  oddtle),  von  da,  istinc.  Rj.  adv. 
na  pitanje  odakle?  vidi  i  otale,  otle,  otlem,  otlen, 
otole,  otolem,  otolen.  isp.  odatle  (gdje  si  ti).  odavde 
(gdje  sam  ja),  odande  (gdje  je  on).  —  \'uci  se  odatle. 
Rj.  80a.  Odatle  ih,  kado,  poderaJe,  u  Tijanske  luge 
I  naceraSe.  Npj.  4,  .352.  OtiSavJi  odatle,  vidje  druga 
I  dva  brata.  Mat.  4,  21. 


odaviinjo 


855 


(xibirali 


odsivSiijo,  n.   das  Angebcn,   delatio.  Rj.  verb,   od 
inhivali.  radnja  kujom  tko  odaje  koga.  isp.  odaja. 
I       ixliivilti,    Aflajem,    r.   Impf.   angehen,    defero.   Rj. 
o-(lavati,  Icoga  Tiome.  r.  pf.  oclati. 

(Mlavdc  (oddvdc,  udavde),  6davle  (od<4vle,  iidavle), 
itiH  liicr,  liinc.  Rj.  adi-.  na  pitanje  odakle?  ridi  i 
(iiloleu,  oilovle.  isp.  odavde  (gdje  sum  ja),  odatle 
iildjc  si  li),  odaiide  (gdje  je  on).  —  Piistinik  mu  od- 
;:ov(iri:  »E  raoj  .sinko!  Odarde  nema  do  njih  vi§e  od 
l»i  dana  hoda.  Npr.  lit.  Onda  stane  kazivati:  Daleko 
•  iildrdje  ima  jedna  visoka  planina.*  204  {odavdje?). 
Kot'i  I'ete  jj;ori  ovoj :  prijegji  odarde  tamo,  i  prijec^i 
II'.  Mat.  17,  20.  Ne  fete  izadi  odarde  dokle  iie  dogje 
.11110  uajmlagji  brat  vas.  Mojs.  I.  42,  15. 
(idaviia  (od  davna),  ridi  odavno. 
odiiviio  ^od  davno),  lunge,  lihigst,  diu.\\].  od  davna, 
,  i<lirupo  prijedlog  od  i  davno  u  gen.  sing.  n.  vrijedeci 
I  kiio  adv.  pa  zato  se  u  pisunjn  i  sustiwlju  odavna,  i 
luko  moee  i  izguhiti  goiitiv:  odavno,  a  su  ohu  su- 
irsetka  ne  znuci  samo  otkad  ncgo  i  kad.  isp.  8int. 
J21.  vidi  i  izdavna,  davno.  suprotno  od  skora,  od- 
skoro.  —  1)  knd:  On  mu  kaze  da  je  odavno  onuda 
jiroSao.  Npr.  5.  Bilo  i  bitisalo.  (Bilo  i  proSlo  odavno). 
I'o.sl.  13.  Udri,  Bo2e,  krivoga,  a  pravi  je  odavno  po- 
■jinuo.  328.  Gdje  su  se  i  ostale  cete  ve(5  odavno  bile 
skupile  u  logore.  Danica  3,  184.  Ispuni  rijec  svoju, 
koju  kaza  odavna.  Plac  2,  17.  —  2)  otkad:  Onda 
iia  ona  ostavi  svetedi  mu  se:  » Odavno  ja  oko  tebe 
dorem  opauke;  jer  si  ti  moje  zdrijebe  ujio.«  Npr.  ISO. 

I  >obar  vecer,  moja  druzino,  ja  vas  trazim  odavno. 
1S9.  Da  on  jos  odavno  zna  za  tu  knjigu.  Danica  3, 
150.  Jer  je  (pashe)  odavna  ne  bjehu  slavili.  Dnev. 
11.  30,  5.  Ona  je  od  darna  poznata.  Had  13,  230. 

odiYvrijcti,  ^idavrem  (odavr'o,  odavfla),  v.  pf.  (u 
I 'aim.)  izvaditi  palicu  iz  jarma  (n.  p.  kad  se  liotfe  vo 
ila  pusti)  ili  iz  krpela.  Rj."  od(a)-vrijeti.  isp.  v.  impf. 
jirosti  vrijeti  se. 

odaziraiijc,  «.  vidi  odzivanje.  Rj.'' 

odazivati  so,  odazlviim  (vljcm)  se,  v.  r.  impf.  vidi 
ndzivati  se.  Rj."  v.  pf.  odazvati  (i  se). 

((diXzvati.  odazovem  (odz^vem),  v.  pf.  Rj.  od(a)- 
/vati,  vidi  odzvati.  r.  impf.  odazivati  (se).  —  1)  (di- 
nifen,  avoco.  Rj.  —  Kad  je  Pcfra  s  konjicima  Hajduk- 
W'ljko  bio  odazvao  Gurgusovcu  u  pomoc,  udare  Turci. 
^'ivj.  29.  —  2)  sa  se,  refleks.  sich  melden,   auf  den 

I I  Iff  antworfen,  respondeo  vocanti.  Rj.  vidi  ozvati  se. 

Zvao  sam  ga,  pa  ga  nijeaam  mogao  dozvati,  t.  j. 
iijje  mogao  cuti,  da  mi  se  odzove.  Rj.  128b.  Vici : 
»f^ura,  .^ura.«  On  <:e  se  odazvati.  Npr.  209.  Baba 
starca  zvala  uz  vrbopue,  a  starac  joj  se  odazvao  uz 
vinober.  (Kad  ko  ne  odgovori  odmah  na  pitanje,  nego 
tek  poslije).  Posl.  10.  U  toj  pjesmi,  na  koju  se  oda- 
zvao Sveti('.  MSveti(5  poet.  2. 

udbiicati,  fidbacam.  v.  impf.  od-bacati.  vidi  odba- 
civati.  V.  pf  odbac'iti.  —  Ne  odhacaj  kuke  na  odkuke, 
ni  zamrsuj  hajdueke  tragove,  nogo  kafi,  sto  ti  knjiga 
pijie.  Npj.  5,  497.  za  imp)f.  isp.  izbaciti  2. 

odbiVcifi,  odbae'im,  v.  pf.  Rj.  od-baciti.  v.  impf. 
odbacivati,  odbaeati.  — ■  I.  1)  iregwerfen,  idijieio.  Rj. 
vidi  pomeniiti  3.  isp.  zabaeiti  3.  .>Baci  ti  meni  balotu, 
da  onamo  idem  gje  ona  pane...«  Pan  toliko  odhari 
balotu,  a  ona  poteci  onamo.  Npr.  231.  On  jo  glavno 
starjeSinstvo  od  sebe  odhacio  i  Gjorgjiji  nametnuo. 
Danica  3,  217.  DojakoSnje  svoje  ime...  odbuce.  Kov. 
6.  Odbacen  sam  od  ociju  tvojih.  Ps.  31,  22.  Taj  grad . . . 
da  bih  ga  odbacio  isjn-ed  sebe.  Jer.  32,  31.  —  2)  kome, 
es  einem  zuvorthun  im  Wurf,  jaculando  vinco.  Rj. 
odbaciti  kome,  u  bacanju  n.  p.  kamena  nadvladati 
ga:  Nije  mi  ni  dobaeio,  a  kamo  li  odJiacio.  Rj.  123b. 
On  uzima  kamen  na  ramena,  jednom  baci,  te  svijem 
odbaci.  Npj.  3,  442.  Uze  bacat'  kamena  s  ramena,  te 
Turetu  dulek'  odbacio.  3,  443.  —  II.  sa  se,  refleks. 
verldugnen,  desc.ro:  ti  si  se  mene  sa  svijem   odbacio, 


t.  j.  ne  ce5  da   zna§   za   me,   ne   mariS.   Rj.   isp.  od- 
metnuti  se. 

odbacivaiijc,  ».  Rj.  ^vrh.  od  I.  odbacivati,  II.  od- 
bacivati se.  —  /.  1)  radnju  kojom  tko  odbacuje  sto 
(das  AVegwerfen,  abjectus.  Rj.).  —  2)  r<idnja  kojom 
tko  odbacuje  kome.  —  II.  radnja  kojom  se  tko  od- 
bacuje It.  p.  svoga  roda. 

odbacivati,  odbilcujem,  r.  impf.  Rj.  od-bacivati. 
J',  pf.  odbaciti.  —  I.  1)  wegwcrfen,  abjicio.  Rj.  isp. 
zabaeivati  3.  —  Odbacujuci  sve  moje  pozdrave  i  po- 
ruke  o  pomireniju.  Danica  2,  132.  Kao  Sto  smokva 
odbacuje  pupke  sroje  kad  je  veliki  vjetar  zaljulja. 
Otkriv.  6,  13.  Srca  skrmena  i  poniStena  ne  odbacnjes, 
lioie.  Ps.  51,  17.  S  toga  ne  odbacuje  sa  svijem  ni 
definicija  ni  rijeci  iz  tngjega  jezika.  Ogled  V.  — 
2)  kome,  einen  im  Werfen  iibertre/fen,  vinco  jacu- 
lando. Rj.  odbacivati  kome,  bacajuci  n.  p.  kamen  nad- 
vlagjivati  ga.  vidi  odmctati  2.  —  II,  sa  se,  refleks. 
vcrluugnen,  ab fallen,  desero,  cf.  odmetati  se:  odba- 
cuje se  svoga  roda.  Rj. 

odbijanjc,  n.  Rj.  verb,  od  odbijati.  —  1)  radnja 
kojom  tko  odbija  n.  pi.  volu  rog  (deeussio.  Rj.).  — 
2)  radnja  kojom  tko.  odbija  n.  p.  loptu  (das  ^\'eg- 
schlagen.  Rj.).  Kako  je  Vuiic  postojano  odbijao  sve... 
i  ne  nalazi  poslije  oiiolikoga  odbijaiija  za  potrebno 
kazati.  0  Sv.  O.  15.  —  ,3)  radnja  kojom  n.  p.  matt 
odbija  dijete  od  sise  (das  Abspilnen  des  Kindes,  abla- 
ctatio.  Rj.).  —  4)  radnja  kojom  tko  odbija  goveda,  odcc, 
koze  (Hinwegtreiben,  abactio.  Rj.).  —  .5)  radnja  kojom 
tko  odbija  kome  od  novaca  (Abziehen-  von  der  Summe- 
detractio.  Rj.).  —  (t)  radnja  kojom  tko  n.  p.  rodu,  put, 
trgovinu  odiiija  kud  na  drugu  stranu.  —  7)  radnja 
kojom  tko  odbija  kome  sto  n.  pi.  na  mladost,  na  ludost, 
nil  daru. 

odbijati,  (idbijiim,  ist  das  v.  impf.  von  odbiti  in 
alien  Bedeutungen.  Rj.  od-bijati.  v.  pf.  odbiti.  — 
1)  absclilugen,  decutio :  odbiju  volu  rog.  isp.  odbiti 
1.  — •  2)  odbijati  u.  p.  klis,  loptii,  abschlagcH,  pro- 
pello.  isp.  odbiti  2.  amo  idu  i  ori  primjeri:  Jedan 
spolja  krmacu  tjera  Stapom  i  hot^e  da  je  satjera  u 
kazan,  a  ostali  svi  valja  svojijem  Stapovima  da  je 
odbijaju.  Rj.  304a.  m  prenesenom  smislu:  Hodi  gja- 
vole  od  mene  i  od  moje  du§e!  (Kad  Coek  kaku  napast 
odbija  od  sebe).  Posl.  342.  Al'  Angju5a  za  svate  ne 
mari,  ve(';  srakoga  ona  odbijase.  Npj.  3,  472.  U  na- 
rodu  niko  ne  drii  za  kaku  majstoriju  ili  slavu  novu 
pjesmu  spjevati  .  .  .  jo5  svaki  odbija  od  sebe  i  ka2e 
da  je  fuo  od  drugoga.  Npj.'  1,  XXXI.  —  3)  odbijati 
dijete  od  sise,  uhspiinen,  ablacto.  isp.  odbiti  3.  — 
4i)  odbijati  goveda,  ovce,  koze,  ivegtreiben,  abigo.  isp. 
odbiti  4.  —  5)  abziehen  (von  der  Summe),  detraho. 
isp.  odbiti  4.  odbijati  kome  n.  p.  od  najma;  odbijati 
jednu  stvur  za  drugu.  —  6)  odbijati  kud  na  drugu 
stranu,  n.  p.  vodu,  put,  trgovinu,  abschlagen,  ablenken, 
eine  andere  Richtung  geben,  averto.  isp.  odbiti  6.  — ■ 
Kobasiea,  od  vagina  sastavljeni  snopic'i  kad  se  brijeg 
tvrdi  da  odbija  vodu.  Rj.  280a.  Srbi  su  nekoliko  puta 
spominjali  za  taj  mir;  no  Turci  su  sve  jednako  to 
lepim  nacinum  odbijati  i  protezali  od  dana  do  dana. 
Milos  141.  —  7)  odbijati  kome  Sto  n.  p.  na  mladost, 
na  ludost,  nachsehen,  indulgeo:  odbijati  kome  sto  na 
daru.  isp.  odbiti  7.  Odbijam  ti  na  ludost.  (Kad  ko  Sto 
kome  nepristojno  ucini,  i  znafii:  da  uijesi  budala,  ne 
bi  tako  ni  fiinio).  Posl.  231.  NeSto  od  toga  odbija 
pisaru  na  nerjestinu.  Rad  2,  198. 

6dbirak,  odblrka,  m.  das  Weggeklaubte,  rejiculum, 

cf.  obirak.  Rj.  ono  sto  ostane  od  cega,   kad  se  bolje 

cec  odbere  Hi  proda;  der  Aussehuss.   vidi  i  izbirak. 

odbiranje,  n.  das  Wegklauben,   selectio.  Rj.  verb. 

od  odbirati.  radnja  kojom  tko  odbira  sto. 

odbirati,  odbTram,  v.  impf.  auseinanderklauben, 
seligo.  Rj.  od-birati.  v.  pf.  odbrati,  odabrati.  —  Slu- 
cati,  n.  p.  trsku,  t.  j.  iziiirati,  odbirati,  auslesen,  se- 
ligo. Rj.  t;93b.  Usta  Zeko  odbirati  drustco,  ev'  izabra 


odbiti 


—  856 


odburmavati 


Jevedeset  brata.  Npj.  4, 277.  sa  ae,  pass.:  Kad  je  pregja 

lijepo   osuovaiia   pa  se  u   navijanju   pred   cijepcima 

odhint.   onda  se  kaie   da  je   dobar  odbor.  Rj.  444b. 

ftdbiti,  odbijem,  v.  pf.  Rj.  od-biti.  v.  impf.  odbijati. 

—  /.  1)  ahschlaijen,  dccutio:  odbio  volu  rog.  Rj.  — 
BiJe  grada  tri  godine  dana,  ne  odhise  klaka  od  ka- 
HieriK."  Rj.  272aT  Kad  devojka  vidi  kakva  je  zivina, 
uzme  batinu,  pa  I'om  noffu,  kom  glavu,  horn  krilo 
odbije,  i  tako  sve  rastera.  Xpr.  143.  Guska  koliko 
leda  moie  proidrijeli  onoliko  ce  i  odbiti.  Posl.  46.  — 
2)  n.  p.  klis,  loptu,  u-egschlugen,  propello.  Rj.  — 
Udari  na  Turke,  te  ih  od  Loz'nice  odbije.  Sovj.  45. 
u  prenesenom  smislu:  Zamnli  u  njega  faJu  vina,  a 
on  gu  odhi  govoredi:  "•Da  ja  dajem  svakome  po 
caSu  vin.%  ne  bi  toga  bilo.«  Npr.  81  (ridi  odreiii  1). 
Prvi  mu  put  car  odbije  ovu  prozhri.  Zitije  9.  Za  to 
te  sada  molim  za  jedno:  iiemoj  me  odbiti.  Car.  I.  2, 
16.  —  3)  dijete  od  sise,  uhspiinen,  ahlacto.  Rj. 
Zaluc-ivati,  n.  p.  jaganjee  od  ovaca.  zaluciti  [von 
Kindern  sagt  mau  odiiiti).  Rj.  182a  (en  djecw  .9e  kaie 
odbiti).  Kad  zena  na  novo  zatrudni,  a  joA  dijete  nije 
odbila,  onda  se  kaze :  zasisalo  dijete.  Kj.  U)4a.  Kad 
dijete  doraste  da  .se  odbije  od  sine,  lu'iui  Avram  veliku 
gozbu  onaj  dan  kad  odbiie  Isakn  od  .line.  Mojs.  I. 
21,  8.  —  i)  goveda,  ovce,  koze,  veptrciben,  ubiyo. 
Rj.  kao  otjcmti,  odagnati:  Piiveza  je  konjma  za  le- 
pove,  pa  ill  odbi  niz  polje  Siroko.  Npj.  2,  17.  prcma 
tome  Hi  ie  amo  i  ovaj  primjer:  Vec  me  svezi  konjma 
za  repove,  pa  me  odbi  niz   polje   siroko.   Npj.  2,  18. 

—  3)  abzielien  (von  der  Summe),  detraho.  Rj.  is}}. 
sustaviti  1.  —  Odbij  mu  od  najma.  Rj.  390a.  Ne  odhi 
najam  sa  sjekiru !  (Kad  ko  nepravo  ho^'e  kome  da 
odhije  jedim  stvar  za  drugu).  Posl.  207.  oramo  ide  i 
oraj  primjer  (sa  se,  pans.):  Kujizica  je  ova  naStam- 
pana  na  jednome  tabaku  u  o.smini,  i  kad  .se  odbije 
prri  list.  .  .  onda  je  ostaje  samo  13  atrana.  Odg.  na 
sit.  4.  moze  hiti  da  amo  idc  i  oraj  primjir :  Odbicemo 
»HM  od  reda.  (Refie  se  u  §ali  n.  p.  kad  ko  umre).  Posl. 
231.  —  6)  kud  na  drugu  stranu,  n.  p.  vodu,  put, 
trgovinu,  ahschlagen,  ablenken,  eine  andere  Bichtung 
geben,  averto.  Rj.  u  prenesenom  smislu:  Lasno  je 
odbiti  krivicu  na  mrtvoga.  Posl.  167.  Te  <5e  sinovi 
vali  odbiti  sinove  nase  da  se  ne  boje  Gospoda.  Is. 
Nav.  22,  25.  —  7)  kome  Sto  n.  p.  na  mladoat,  na 
ludost,  nachsehen,  indulgeo :  odbiti  kome  5to  na  daru. 
Rj.  —  S)  kao  odadrijeti  3,  opaliti  4,  udariti:  Odhili 
mu  12  tabana  po  poplatu.  Rj.  728b. 

II.  sa  se,  refleks.  —  1)  sich  davon  machen,  abeo: 
odbio  se  u  svijet.  Rj.  kao  otici.  vidi  atepsti  se:  stejye 
se  nekud  u  srijet.  —  2)  odbij  se,  zuriicktreten,  re- 
cedo.  Rj.  kao  uzmaci  se,  povuci  se  od  koga,  ostaviti 
koga  Hi  sto:  Odbi  se  grana  od  jergovana,  i  lepa 
Smilja  od  sroje  majke,  od  svoje  majke,  i  od  srog 
roda.  Vrati  se,  Smiljo,  majka  te  zove.  Npj.  1,  33. 
:>Odbijte  se,  silni  od  sihiijeh,  dok  u  crkvi  zakon  sa- 
vr5imo.'<  Tako  su  se  oni  uzmaknuli.  2,  191.  Sto  se 
odbi  od  mojega  lica?  3,  552.  Neka  se  odhiju  natrag 
i  postide  koji  mi  zlo  ho6e.  Pa.  35,  4  (sie  sollcn  zii- 
riickueichen).  —  3)  nesto  mi  se  jelo  odbilo,  ich  habe 
den  Appetit  verloren,  cibum  fastidire.  Rj. 

6dbje(-i,  dbjcgniiti,  ftdbjegnem,  v.  pf.  davon  fliehen, 
aufugio.  —  a)  Ako  tuzi,  jest  mu  za  nevoljn,  vjerna 
ga  je  odhjegmda  Ijuba,  Odhjegla  gu  majka  i  Ijubovca. 
Rj.  od-bje^'i,  koga,  pobjeei  od  njega:  Pak  odbeze 
svoju  startt  majku  i  pribeze  gori  u  hajduke.  Npj.  2, 
75.  —  b)  odbjeci  kuda,  pobjeei  kiidcc:  Carev  sin 
8  gjevojkom  zdravo  doma  odbjeze.  Npr.  95.  —  Li- 
vada  je  lepe  Mare,  al'  je  odbegla;  odbegla  je  zalos- 
nica  cam  pod  sator.  Npj.  1,  343.  Ved  (u  uzet'  pu.5ku 
po  sredini,  pa  cm  odbjec'  gori  u  hajduke.  4,  274.  Kad 
doma  upita  ^enu  za  Her,  ona  mu  je  odgovorila  da 
je  neggje  odbjegla  i  da  ne  zna  gje  je.  132.  —  c)  od- 
bjeci komu,  u  hjezanju  ga  nadvladati:  Znamo  odista 
da  ne  (Je  ona  ni  jednome  od  naa  na  nogama  odbjeei, 


nego  neko  od  naa. .    8vi   potekoSe   u  jedan  trem  . 
bogme  gjevojka  odvojila   bjeie.  Npr.  104.  isp.  odba- 
eiti  kome. 

odb6)'iti  se,  6dboeim  se,  v.  r.  pf.  ridi  podboCiti 
ae:  Na  tanku  se  breJu  odbocio.  Rj.  od-bo(5iti  se.  v. 
impf.  boc'iti  se.  —  Podboeiti  se,  den  Arm  in  die 
yeite  (bok)  spreizen,  manum  subdo  luteri.  Rj. 

6dbujaii,  6db6jna,  adj.  od-bojan,  koji  odbija  od 
sebe,  abstossend,  repulsir,  repulsorius.  suprotno  pri- 
vlacan.  —  Napisao  je  Teoriju  prirode,  u  kojoj  objas- 
ujava  sve  jiojave  pro.stim  tafkama  koje  imajii  pri- 
vlafnu  i  odbojnu  silii.  Zlos.  114. 

odbol6vnti,  odbolujem,  r.  pf.  durch  Krankheit 
ahhiissen,  niorbo  lito.  Rj.  od-bolovati,  n.  p.  grijehe 
sroje,  t.  j.  holujuci  ui-initi  za  njih  pokoru.  vidi  od- 
le^ati  1.  —  r.  impf.  isp.  odlezavati. 

udbor,  m.  —  1)  kad  je  pregja  lijepo  osnovana  pa 
se  u  navijanju  pred  uijepcima  odhira,  onda  se  kaze 
da  je  dnbar  odbor.  Rj.  od-bor,  osn.  odbrati,  odl)irati. 

—  2)  kao  od   ostalijeh   odubrani   Ijudi,   koji  mjesto 
njih  oprarljiiju  poslove  kakre ;  der  Ausschuss,  delecti. 

—  Odbor  je  op.^tinski  bio  vei.'  odliicio.   Zlos.  214. 
odboriiik,  m.  Han  odhora,  Ausschussmann.  —  JuCe 

k  moni  liehu   doSli  skoro  svi  odhornici.  Zlos.  288. 

odb r:\jaiijo,  n.  das  Hinnegziihlen,  denumeratio. 
Rj.  verb,  od  odbrajati.  radnja  kojom  tko  odbraja  sto. 

odbr.ijati,  odbrajfun,  r.  impf.  ahziihlen,  denumero. 
Rj.  od-\irujati,  n.  p.  kome  Jdago.  r.  pf.  odbrojiti. 

odbraiiii,  /'.  djelo  kojim  se  tko  odbrani.  Hi  hoce  da 
se  odbrani,  die  VertJieidigung:  Odhrana  od  ruienja 
i  kngjenja.  Odbr.  od  rwi.  1.  is]}.  obrana,   sahrana  1. 

odbniiiiti,  (idbranlm,  v.  pf.  Rj.  od-braniti,  vidi 
obnlniti.  r.  impf.  braniti.  —  1)  koga  od  cega,  ver- 
theidigen,  vertheidigend  beicahren,  tueri.  Rj.  —  Konjo- 
kradiea  je  bio  jo§  iiv,  i  njegov  ga  advokat  odbrani, 
govoreci  .  .  .  Danica  4,  39.  A  dogjo.^e  pastiri,  i  otje- 
rase  ih;  a  Mojsije  ustade  i  odbrani  ih  .  .  .  » Jedan 
Misirac  odbrani  nas  od  pastira.-  Mojs.  11.  2,  17.  19. 
Odbrani  dusu  moju  macem  svojim  od  bezboznika. 
Ps.  17,  13.  —  2)  sa  se,  refleks.:  BranideS  se,  odbra- 
nit'  se  ne  mo's.  Npj.  4,  225.  Grahovljani  potom  ne 
mogudi  se  od  Turske  sile  odbraniti,  predadu  ae.  4, 
459  (Vuk).  Turei  su  Cinili  jurij  na  te  Srbe,  no  oni 
se  odbrane.  MiloS  110. 

ddbrati,  udberem,  v.  pf.  i-tWj  odabrati.  Rj.  od-brati. 
V.  impf.  odbirati.  —  1)  Pa  dok  mi  je  slug^^  odbra- 
nijeh,  odbranijeh,  lava  izbranijeh  ...  I  dok  mi  je 
lava  odbranoga.  Npj.  4,  290.  —  2)  sa  se,  refleks.: 
Ved  besedi  carica  gospodja :  Odber'te  se  Sezdeaet  de- 
lija,  na  lepotu  da  nema  lepSega  .  .  .  bacidu  se  zla- 
(;enom  jabukom,  ko  ugrabi  zladenu  jabuku,  onoga 
du  verna  Ijuba  biti  .  Odbrase  se  sezdeset  delija  .  .  . 
i  stadoSe  gradu  pod  bedema.  2,  72. 

odbrdditi,  6dbrodTm,  v.  pf.  abnavigare.  StuUi.  od- 
broditi,  otici  brodeci,  na  brodu  odvesti  se.  v.  impf. 
broditi  2. 

odbrdjiti,  6dbrojTm,  v.  pf.  (dizdhlen,  denumero. 
Rj.  od-brojiti.  v.  impf.  odbrajati.  —  Odhroj  mcnc 
dvana'est  tovar'  blaga,  i  daj  mene  Srblje  vitezove. 
Npj.  2,  496.  Odbroji  Solomun  sedam  tistica  nosilaca. 
Dnev.  II.  2,  2. 

odbiiciti,  odbueim,  v.  pf.  abreissen,  avello,  cf. 
odadrijeti  1.  Rj.  oidi  i  odbufiiti.  od-baciti.  v.  impf. 
prosti  bucati. 

odbAi'iti,  odbufim,  (u  C.  G.)  vidi  odbuciti.  Rj. 
V.  2>f-  od-buciti.  vidi  i  odadrijeti  1.  v.  impf.  prosti 
bucati. 

odbilrmnti,  mam,  v.  pf.  na  bnrmu  otvoriti.  isp. 
odburmavati,  i  v.  pf.  zaburmati. 

odbiiriiiiU'iiiijo,  n.  verb,  od  odburmavati.  radnja 
kojom.  tko  odburmava  sto,  n.  p.  puce. 

odbiirniiivnti,  odbflrmavam,  v.  impf.  od-burma- 
vati,  na  Iturmu  otvorati.  v.  pf.  odliurmati.  sujyrotno 
zaburmavati.    —   Ama   Sto  je   puce  pod   gr'ocem,   u 


otirijcpifi 


857 


odffnrarnti 


iijem'  ima  ilvije  litre  zlata,  zaburmano,  pa  se  odhnr- 
iiiuva,  te  njiiu  vlasce   pije  vino  hladuo.  Npj.  3,  350. 

o((l)cijf'|>iti,  vidi  ocijepiti. 

odt-i'pili,  odieplm,  r.  pf.  od-cepiti.  vidi  0(56piti. 
sii/irutiu)  zarepiti.  —  I  ep ;  odcipiti,  ocepiti,  zacepiti. 
K'orijeui  "234. 

()(l(>iisiiiiti,  "dciuSnem,  v.  pf.  od-c'uSnuti.  vidi  o(ui- 
iiiiii,  kno  oturiti  1.  v.  pf.  jirosti  ('uJnuti.  v.  impf. 
I'liskati.  —  »Nii  odbaci  od  sebe  gjevojke,  a  obrni 
k  nieue  tvoje  lices  ...  A  ofjevojka  odciihiu  yjevojkc, 
[lovrati  se  i  obrnu  lice.  Xpj.  2,  240. 

otl^hljati,  od&bljrim,  r.  pf.  Kj.  o-debljati.  v.  impf. 
ili'bljati.  —  1)  dick  trerden,  crassesco.  Kj.  pnHati 
ililieo  (krut).  vidi  okrut'ati.  —  2)  fctt  iverden,  pin- 
ijnesco,  cf.  utiti,  opretljati,  ugojiti  se.  Rj.  postcrti  deheo 
ipretio).  vidi  i  nadebeliti  se,  opretiliti  se,  zdepati  se. 

odC'i'i  5i'i,  cf.  Decani.  Rj.  — Da  je  Decanski  kralj 
izisao  slijep  u  setnju  iza  grada,  pa  ga  opazio  sveti 
\rangjel  i  sazalilo  mu  se.  pa  se  stvorio  u  orla  i  do- 
l.tio  te  iikrao  njegove  oci  iznad  vrata  (gradskijeh'i 
i  darovao  mn  ih,  i  rekao:  -odec?i  oiM. :  Onda  kralj 
progledao,  i  na  onom  mjestu  nac^inio  Defane.  Rj. 
UTb.  o-dekati  (od-dekati?)  o-decem,  imper.  o-ilei'i? 
'.   od-ekati,  od-e("^em,  imper.  od-eci? 

odcniti,  riderem,  v.  pf.  Rj.  o-derati.  ridi  odrijeli. 
r.  impf.  derati.  —  ])  schindeti,  e.tcorio.  Rj.  —  De- 
racina,  sto  se  uzme  kiid  koi/n  oderu.  Rj.  IKJb.  iopli- 
jcne).  Tada  se  starae  ra?.ljuti,  i  kako  dogje  kuci,  odmali 
jarca  zakolje,  odcrc  ()a,  osoli,  uatakne  na  razaiij.  i 
pripece  ga  k  vatri.  Npr.  245.  Crveni  se  kao  i  derano 
niivece.  (Kad_  je  ko  sav  obucen  u  crvene  haljine). 
I'osl.  344.  Stu  oderi,  to  prozderi.  369.  A  stra^arce 
Inlece  sa  stra/.e  .  .  .  od  sum^koga  trnjn  oderano.  Npj. 
I,  179.  Njeya  hocu  ziva  oderati,  kozu  cii  mu  cam 
opraviti.  4,  212.  —  2)  s«  se,  refleks.  ficli  heiser 
schreien,  trinken.  ad  ravim  usque  clamo,  poto  cet.  cf. 
oguliti  se,  odrijeti  se.  Rj.  odeniti  se  i-ieuci,  pijuci 
i  t.  d. 

0(lcrv6eiti  se,  odfervefim  se,  oderveljiti  so,  nder- 
veljTm  se,  v.  r.  pf.  sich  seitivdrts  neigen,  inclinor, 
extra  seriem  existo.  Rj.  o-derveciti  se,  o-derveljiti  se, 
kao  udureciti  se,  ukociti  se  (u  prenesenom  smishi). 
V.  impf.  derveciti  se  (kociti  se). 

ddezda,  /'.  das  Messgeivand,  vestimenta  sacerdotis. 
Rj.  odjeca  misn((,  svestenicka :  Poslije  toga  gjavoli 
nagju  svetoga  Jovana  ^taku  i  kapu  i  odezdu.  Npr. 
158.  —  iz  crkvenogn  jezika.  isp.  nadezda. 

odgiigjnnje,  «.  das  Aufschiehen,  dilatio.  K].  vcrh. 
od  odgagjati.  radnja  kojom  tko  odgagja:  !?to  treba, 
da  ini  se  daje  svaki  dan  hez  odgagjanja.  Jezdr.  G,  9. 

odgi^sjilti,  odgagjani,  r.  impf.  aufschiehen,  differo: 
odgagja  od  danas  do  sjiitra.  Rj.  od-gagjati,  vidi  raz- 
gagjati  2,  odlagati  1,  razvlaciti  2.  v.  pf.  odgoditi.  — 
Oni  koji  do  posljednjega  casa  odgagjahu.  krstiti  se. 
DP.  306. 

odgAjanje,  n.  das  Aufziehen,  die  Erziehwug,  edu- 
catio.  Rj.  verb,  od  odgajati.  radnja  kojom  tko  odgnja 
koga.  isp.  odgoja.  —  Ali  opet  prosveta  ili  divljastvo 
dolazi  najviSe  od  odgajanja.  Priprava  42. 

odg:i\jati,  odgajam,  v.  impf.  aufziehen,  gross  Ziehen, 
erziehen,  cduco.  Rj.  od-gajati,  vidi  podizati  djecii. 
konje,  othranjivati.  v.pf.  odg.ajiti,  odgojiti. —  On  od- 
gajasc  Adasu,  a  to  je  Jestira,  kci  strica  njegova.  Je- 
stir.  2,  7  (tako  u  izdanju  Latinskom ;  u  ciril.ikom  po- 
grjesno  odgajivaSe). 

odgiijiti,  odgajlm,  v.  pf.  aufziehen,  gross  Ziehen, 
educo.  Rj.  od-gajiti.  ridi  odgojiti,  podgajiti,  poditfi  2, 
othraniti.  is}),  odnjihati,  odnjiviti.  v.  impf.  odg-ijati. 
—  Dobro  .svoga  odgojio  gjoga.  Npj.  2,  66.  Za  koga 
sam  lice  odgojila!  2,  390.  BiceS  dobar  sluga  Isusa 
Hrista,  odgojen  rijecima  vjere.  Tim.  I.  4,  6.  Ako  je 
djecu  odgajila.  5,  10.  Tebi  je  zao  tikve,  oko  koje  se 
nijesi  trudio,  i  koje  nijcsi  odgojio.  Jona  4,  10. 

odgoditi,  udgodiin,   v.  pf.  aufschiehen,  differo,  cf 


odioiiiti.  Rj.  od-goditi.  ridi  i  razgoditi  2,  razviu'i  2, 
riistegniUi  2.  r.  impf.  odgagjati.  —  Ali  ve<5  ne  mogoh 
odgoditi  pola.ska.  Pom.  129. 

Sdifoja.  /".  die  I'llegc,  cnltus:  moja  mamo,  odgojo 
mojit :  (u  Kastelima  kad  naricu  za  mrlvijem).  cf. 
ogoja.  Rj.  od-goja.  djclo  kojim,  se  odguji  sto.  ridi  od- 
gojenje.  isj).  odgajanje. 

iMigojaii,  "odgojna,  adj.  sto  pripada  odgoji,  odgo- 
jeiiJH,  (idgiijariju.  —  Erziehunga-  (in  Zus.),  odgojni.  u 
.Sulekovu  rjecnikii. 

odgojt^iije,  n.  rcrh.  od  odgojiti.  djclo  kojim  sc  sto 
odgoji.  ridi  odgoja.  isp.  odgajanje.  —  Ljnbav  k  na- 
rodu  .  .  .  dobiva  se  kroz  nauku  i  odgojenjc.  Kov.  14. 
takva  rerh.  suhst.  kod  dopustenje. 

odafdjitclj.  mi.  koji  je  odgojio  Hi  odgaja  n.  p. 
djccu;  Erzichcr,  educator,  u  Suleka,  i  u  StulUja: 
odgojen  etc.  ridi   odhranjen    etc.   a   ima  odbranitelj. 

odgojiti,  r>dgojTm,  v.  pf.  gross  ziehen,  erziehen, 
educo,  colo,  cf.  odgajiti.  Rj.  i  syn.  ondje.  odgojiti.  r. 
impf.  odgajati.  —  Ja  nijesam  lica  odgojila  za  Ud- 
binjskih  raladijeh  Turaka.  Npj.  3,  139.  Na§e  sestre  i 
nevjeste  .  .  .  ceda  odgujile!  Kov.  71. 

odgoiieiiiiti,  odgijnenem,  v.  pf.  entrilthseln,  solvo 
acnigiiia.  Rj.  od-goneitlnuti  zagonetku.  vidi  ugone- 
riuti.   V.  pf.  je  i  prosti  gonenuti.  v.  impf.  odgonetati. 

odgoii(''taiiJp,  n.  das  Entriithseln,  solutio  aeni- 
gmiitis.  Rj.  verb,  od  odgonetati.  radnja  kojom  tko 
odgone'X  (zagonetku). 

odgonetati,  odgf)necera,  r.  impf.  entriithseln,  ex- 
plico,  solvo  aenigma.  Rj.  od-gonetati  (zagonetku).  v. 
pf.  odgonenuti. 

Odgoiietljaj.  m.  die  AulU'isung  des  Bdthsels,  so- 
lutio aenigmatis.  Rj.  djclo  kojim  se  odgonene  zago- 
netka.  —  .Sto  mi  ti  je  za  Sto?  Bijela  njiva,  crno 
sjeme,  raiidra  glava  koja  .sije?  {odyonetljaj :  pismo 
po  hartiji).  Posl.  358.  za  na.'it.  isp.  gntljaj. 

odgdiiiti,  bdgonim,  v.  impf.  wegtreiben,  ahigo.  Rj. 
Pa  uzimlje  drvlje  i  kamenje  te  odgoni  dvije  tice 
vrane.  Rj.  od-goniti.   ridi  odagoniti.  v.  pf.  odagnati. 

—  Zaduzbine  nijesi  cinila,  odgonila  siromaha  s  vrata. 
Here.  310.  Ptice  slijetahu  na  te  mrtve  zivotinje;  a 
Avram  ih  odgonjase.  Mojs.  I.  15,  11.  sa  se,  pass.: 
Bolcst  koja  se  hasmom  odgoni,  vnoie  stajati  u  gen. 
8  prijedlogom    >od«.  Danicid,  ARj.  193a. 

odg6iijC'iijo,  n.  das  Wegtreihen,  abactio.  Rj.  verb, 
od  odgoniti.  radnja  kojom  tko  odgoni  sto. 

odgoviiraiijc,  n.  Rj.  verb,  od  I.  odgovarati,  11.  od- 
govarati  se.  —  I.  1)  radnja  kojom  tko  odyovara 
(das   Antworten,   responsio.  Rj.).   isp.  neodgovaranje. 

—  2)  radnja  kojom  tko  odyovara  (oyovara,  pravda) 
koga  (d.as  Entschuldigen,  Vertheidigen,  excusatio,  de- 
fensatio.  Rj.  438a).  —  II.  radnja  kojom  se  tko  od- 
govara  (pravda  se). 

odgovsVrati,  odgovaram,  v.  impf.  Rj.  od-govarati. 
V.  pf.  odgovoriti.  —  I.  1)  antworten,  responso.  Rj. 
vidi  otkazivati,  d^evapiti.  —  "I'ija  su  ti  to  goveda?« 
A  on  odgovarase  svakomu :  »Braco,  Milice  moje  sino- 
vice.e  Npr.  78.  Kad  putnik  ciije  gje  coban  tako  na 
sraku  odgovara,  vrlo  se  zat'iidi.  164.  ^O  Mehmede, 
jes'  li  kod  ovaca?«  A  Mehraed  mu  rijec  odgovara: 
-Hajde  bolje,  Krivokapic  Joko!  Npj.  4,  522.  UplaJio 
se,  da  ce  odgovarati  za  tolike  Ijude,  5to  su  izginuli. 
Nov.  Srb.  1817,  .501.  Ako  nijesam  pisao  (kritike),  ja 
sara  je  usvojio  i  odgovaram  za  nju.  Odbr.  od  ruz.  1. 
Zar  nista  ne  odyovaras  Ho  ovi  na  tebe  svjedoce? 
Mat.  26,  62.  A  ko  ai  ti,  o  Covjece!  da  protivno  od- 
govaras  Bogxi,'^  Rim.  9,  20.  Da  su  odyovarali  za pre- 
sudu  svojom  dusom.  DM.  270.  Dubrovcani  su  odyo- 
varali na  takove  pogodhe  svojim  pismimn.  280.  sa 
se,  pass.:  Vas  dan  pruzah  ruke  svoje  k  narodu  koji 
ne  da  da  mu,  se  kaze  i  odgovara  na  suprot.  Rim.  KJ, 
21.  —  2)  vidi  ogovarati.  Rj.  vidi  i  izgovarati  2, 
pravdati.  —  Tu  stignu  Macvani  .  .  .  Curcija  stane 
prijetiti,  da  6e  ih  isjedi.   Onda  pop    Luka  stane  bra- 


odsovor 


858 


odigravati 


niti  i  odgomirati  Maevane,  i  tako  se  njih  dvojica 
svade.  Danica  3,  203.  —  3)  svirala  mu  jasno  odgo- 
vara,  etifsprecheth  gchvnhen,  respondeo.  Rj.  odfioi-ara 
stu  ccmtt:  prcma  njcniu  jc.  prilicno  mu  je:  Dosro- 
vorna  selu  odgovnra  (tlojrovorua  uredba,  ili  besjeda, 
ili  stvar).  Posl.  (W.  Koliko  je  ona  kuOka  I'jepa,  jos 
joj  Ijepse  rulio  odijovaru.  Npj.  1,  ofiS.  Da  je  kome 
stati  pogledaii,  kiiko  jcdiio  drugoiii  odyovara:  samiir- 
kalpak,  a  obrve  erne,  odsjaiije  devet  celenaka.  3, 
2(11.  Tu  su  Ciste  drzavue  stvari.  koje  osobito  odgo- 
rarajii  rjencanjii.  DM.  24.  ^'idimo  da  je  zukletva 
odgovarala  sakletci:  na  z.akletvu  oiioaa  koji  se  tuzi, 
zaklinjao  .se  oiiaj  na  koga  je  tuzba.  293.  Zicot  je 
izmegju  muza  i  zene  doista  blazen  i  Bogii  mio,  kad 
odgovara  oiionie  na  sto  je  odregjen.  DP.  215.  — 
II.  su  se,  refleks.  sich  entschuldigen,  e.rcuw  me.  Rj. 
vidi  izgovarati  se,  pricati  se;  otpiiati  se  na  koga: 
iap.  pravdati  se.  —  Kad  na  kakvoga  covjeka  reku 
da  je  Sto  ukrao,  a  on  se  odgovara  da  nije,  ouda . . . 
Rj.  341b.  sHajde  za  mnora  skaei  u  vodii.<i  Date  se 
staue  odgovarati  da  ne  sine,  jer  ga  je  strah  da  se  ne 
iitopi.  Xpr.  3i5.  Nego  se  slane  odgovarati  da  je  on 
vee  pol)aeio  lijeceuje.  147.  Pa  i  on  olide  u  Carigrad, 
da  se  odgovara  i  brani.  Npj.  3,  505  (Vuk).  Mjesec 
kara  zvijezdu  dauieu.  danica  se  njema  odgovara. 
3,  ti2G. 

odsroTor,  m.  —  1)  die  Antworf,  responsum.  Rj. 
Pa  mi  sad  odgoror  d:ijie,  ili  je  date  ili  ne  date,  hodu 
da  znam.  Npr.  185.  Same  ove  rijeci  mogle  bi  biti 
dovoljan  odgoror  protiv  ove  recenzije.  Danica  1,  101. 
Ne  docekavM  odgorora  na  ovu  hnjigu.  5,  34.  Vrate 
(ihl  natrag  s  pismenim  odgovorom,  da  na  to  ne  pri- 
staju.  MiloS  25.  ZapitavM  cara  dohije  odgoror,  da  .  .  . 
Zitije  54.  Odgovor  dadu  (>  topova.  62.  Kako  se  tuzi 
Bogu  na  Izrailja  ...  A  sta  mii  govori  Bozij  odgovor? 
Rim.  11,  4.  Donesu  odgovor  o  torn.  Jezdr.  5,  5.  Na 
to  pitanje  nema  potpuna  odgovara.  DM.  1.  Pismo 
na  l-oje  do  danas  ne  imadoh  casti  primiti  odgovor. 
Glasnik  63,  153.  —  2)  die  Veranticortung,  pcriculum  : 
udri  >i  moj  odgovor.  Rj.  ridi  odgovornost,  dzevap: 
Kako  je  Bog  od  njega  iskao  odgovor  za  80.000  du5a, 
koje  su  njega  radi  izginule.  Danica  2,  77.  Kako  su 
raju  zulumom  svojim  pobunili.  tako  neJca  joj  i  od- 
govor daju.  3,  172.  Kad  vojvode  na  skupStini  moraju 
za  sva.Ho  odgovor  davati.  Milos  51.  Cuvati  bila  su 
duzna  pod  velikim  odgovorom  ili  okolna  sela  ili 
mjesne  vlasti.  DM.  60.  Sami  uzimase  na  sebe  od- 
govor .  .  .  Xema  sumnje  da  je  upravo  ]Jod  odgovor 
padao  sam  krivac.  295.  U  radnji  svojoj  nijesu  sta- 
jali  pod  odgovorom.  341.  Odgovor  padase  samo  na 
Tirirca.  347. 

odgovdriti,  odgovorim,  v.  jtf-  Rj-  od-govoriti.  v. 
impf.  odgovarati.  —  I.  1)  antvorfen,  respondeo.  Rj. 
vidi  odreci,  otkazati.  —  Kad  vogj  odgorori  slijepcu 
da  je  oblaino,  on  mu  kaze  .  .  .  Rj.  484a.  Ona  mi 
odgorori  ostro.  Danica  2,  134.  Pozdrave  ih  pucujavom 
iz  topova,  a  oni  odgovore  iz  pusaka.  Kov.  ()4.  Nikome 
se  ne  molili,  no  svakome  jtmacki  odgovorili,  na  di- 
vanu  jezikom  iz  usta,  duJmaninu  oruljem  u  ruci.  70. 
Na  ovu  prozhu  .  .  .  odgovori  prcko  korpusnoga  gene- 
rala.  Zitije  16.  —  2)  koga,  entschuldigen,  excuso.  Rj. 
vidi  ogovoriti,  izgovoriti  2,  ispricati  3,  opravdati.  — 
II.  sa  se,  refleks.  sich  entschuldigen,  excuso  me.  Kj. 
vidi  izgovoriti  se,  ispricati  .se. 

odg-orormk,  odgovornika.  m.  (u  Dalm.)  der  Ver- 
antuortlichc,  cui  ratio  rcddcnda  est:  ja  za  to  ne  (5u 
biti  odgovornik.  Rj.  tko  je  duzun  davati  odgovor  za 
sto:  Ako  je  odgorornik  za  tuzenoga  bio  pristav,  njemu 
se  davalo  roka  po  dana.  DM.  73.  Zakletvom  kojom 
se  zaklinjahii  postajahu  i  oni  odgovornici  za  pismo. 
287.  On  (ban)  je  kao  urednik  svetkovina  i  odgovornik 
sve  opstine.  343. 

od^orornost,  odgovomosti,  f.  vidi  odgovor  2,  die 
Veranttcoi-tung,  die  Verantwortlichkeit :  Odgovornost 


j  je  na  sudu  bila  dvojaka:  licna  i  opsta.  DM.  294. 
'  Tijem  je  dodatkom  skinuo  svu  odgovornost  s  kuce 
krivOeve  .  . .  Druge  odgovomosti  nijesu  dopustali.  303. 
odscrijnti,  jem,  r.  pf.  od-grijati.  isp.  poodgrijati  .se. 
V.  impf.  odgrijevati.  —  Da  je  negdje  u  planini  umr'o 
od  zime  .  .  .  odmah  naloze  vatru  .  .  .  Posto  ga  dobro 
odqrijn  i  napoje  rakijom,  metnu  ga  na  nosila.  Rj. 
50ib. 

odarij^vriiijc,  n.  verb,  od  odgrijevati.  rarfnja  kojom 
tko  odgrijeva  sto. 

odffrijcvati,  odgrijev.^m,  v.  impf.  od-grijevati.  v. 
I  pf.  odgrijati.  —  Da  je  negdje  u  })lanini  umr'o  od 
zime  .  .  .  odmah  naloze  vatru.  pa  ga  izuju  i  pocnu 
ga  istiha  odgrijevati.  Rj.  501b. 
I  6dgristi,  odgrizem.  v.  pf.  abbeisscn,  demordeo.  Rj. 
od-gristi.  v.  impf.  odgrizati.  —  Zarekla  se  .svinja  da 
ne  izije  govno,  pa  devetome  vrh  odgrizla  (a  osam 
valja  da  je  izjela  sa  svim?).  (Kad  se  ko  zarice  Sto 
da  ne  eini,  pa  ne  drzi  rijeci).  Posl.  86.  Odgrizla  ti 
usi!  (Reku  zene,  kad  ko  pomene  zabu  kod  djece). 
232.  Tebe  obje  odgrizose  ruke,  mene  zivoj  srce  iscu- 
pase.  Npj.  3,  457. 

odgrizaiije,  n.  das  Wegbeissen ,  Abbeissen,  de- 
morsio.  Rj.  supst.  od  odgrizati.  radnja  kojom  tko 
odyriza  sto. 

odirrizati,  odgriziim,  v.  impf.  abbeissen,  demordeo. 
Rj.  od-grizati,  n.  p.  kome  usi.  v.  pf.  odgristi. 

oditrliti  se,  lini  se,  v.  r.  pf.  loslassen  (von  den 
Umarmten),  remitto:  A  snjima  se  variwa.  odgrlila.  Ej. 
od-grliti  se,  kao  pustiti  grljenje.   v.   impf.   grliti   se. 

odgrniiti,  odgfnem,  r.  pf.  Rj.  od-grnuti.  r.  impf. 
odgrtati.  —  1)  n.  p.  vinograd,  aufdecken  retego.  Rj. 
vidi  izgrnuti  2.  vinograd  (t.  j.  cokoce  u  njemu)  u 
■jesen  se  zagrne  a  u  proljece  se  odgrne.  —  2)  weg- 
riicken,  wegschieben,  remoreo,  n.  p.  zito,  snijeg.  Rj. 
n.  J),  odgrnuti  snijeg  s  puta. 

odjrrtaiije,  n.  Rj.  verb,  od  odgrtati.  —  1)  radnja 
kojom  tko  odgrce  n.  p.  vinograd  (das  Aufdecken, 
retectio.  Rj.).  —  2)  radnja  kojom  tko  odgrce  n.  p. 
snijeg  s  puta  (das  Wegrflcken,  remotio.  Rj.). 

odgrtati,  odgrcem,  r.  impf.  Rj.  od-grtati.  v.  pf. 
odgrnuti.  —  1)  aufdecken,  retego.  Rj.  n.  p.  vinograd 
u  proljece.  —  2)  uegriicken,  remoreo.  Rj.  n. p.  snijeg 
s  puta. 

odgAsiti,  6dgu§im,  v.  pf.  abstechen,  salvo.  Rj.  od- 
guSiti :  kad  se  zagusi  voda,  valja  je  odgusiti,  da  moze 
otjecati.  v.  impf.  odguSivati. 

odgusivanje,  n.  verb,  od  odguSivati.  Rj. 

odgiisirati,  odgtiSujem,  v.  impf.  vidi  odguJiti.  Rj. 
od-gu5ivati,  «.  ji.  rodu,  da  otjece. 

1.  odici,  odignem,  c.  jj/".  anfheben,  elevo.  Rj.  o-dici. 
vidi  odiguuti.  c.  impf.  odizati.  —  Ooek  coeka  ne  moze 
poznati  dok  s  njime  ne  izjede  onoliko  soli  koliko  u 
zuhima  moze  odici.  Rj,  Posl.  349. 

3.  odii'i,  odule  (6d7gje),  v.  i)f.  abfl lessen  (z.  B.  vom 
^\'ein,  BlutJ,  defhio.  Rj.  od-i^i,  odide  n.  p.  vino,  krr, 
t.  j.  o(d)tece.  r.  impf.  odilaziti  2.  —  ali  evo  dolazi 
i  u  znacenju  otici,  fortgehen,  aheo:  No  in  odif  put 
grada  Pariza  ...  1  otide  pravo  put  Parigja.  Npj.  5,  57. 

udigiiiiti,  gnem,  v.  pf.  vidi  1  ndici.  Rj.  o-dignuti. 
r.  impf.  odizati. 

udigrnti,  odigram,  v.  pf.  Rj.  od-igrati.  v.  impf. 
odigravati.  —  I)  davon  tanzcn.  Rj.  igrajuci  otici. 
igrajwH  (n.  p.  konja)  otici:  Ode  Jovo  i  odigra  alata, 
osta  Mara  drzec'i  se  za  vrata  Npj.  1,  401.  I  osedlab 
kouja  moga,  pa  odigrah  mome  dvoru.  Kov.  56.  — 
2)  abtanzen,  saltando  compenso.  Rj.  igrajuci  odsluziti, 
naknaditi. 

odigriiraiije,  n.  Rj.  ceW*. 0(i  odigravati.  —  1)  radnja 
kojom  tko  odigrara,  t.  j.  igrajuci  odlazi  (das  Davon- 
tanzen,  abitus  saltantis.  Rj.).  —  2)  radnja  kojom  tko 
odiyrani  sto  (das  Abtanzen,  eompensatio  saltando.  Rj.). 

odignirati,  odigrfivfim,  v.  impf.  Rj.  od-igravati.  v. 
pf.  odigrati.  —  I)  davon  tanzen,   saltans  abeo.  Rj. 


odigjar 


859 


odjolit 


ifliutjiici  odluziti.  —  2)  ahtansen,  saltando  compenxo. 
Kj.  ifirajtici  odslusiriiti,  nakudf/Jarati. 

odVffjar,*  odiirjfira,  m.vidi  adigjar:  Da  izliavi  odiyjar 
Ajkiinu.  Rj.  hlcicjo,  drariocjeiiost.  itakit,  pa  se  gorori 
I  -It  eel  jade:  Pod  iiiehaiiom  kolo  <rjevojaka,  mejrju 
njiiiia  (idifijnr  Hajkuua.  Npj.  3,  144.  A  u  njojzi 
do  ;/■(■  odiiijiira:  jedno  mi  je  momCe  Bios;rad(;e. 
Ilnv.  -207.  " 

iidijvliti,  odijelTm,  v.  pf.  trenncn,  steparo.  Rj.  o(d)- 
idijeliti.  r.  itiipf.  dijeliti.  tap.  odjelit.  —  xa  »e,  rejlcks.: 

ILsto  bih  ja  i  za  ovocja  le.iiivoa  radio?  Bolje  da  -sc 
\itdiiim,  pa  da  za  sebe  radim.  Npr.  71.  A  .s  m<d<dinim 
u  besici  siiikoni  od'jelif  sc  iiikako  ne  moirla.  Npj. 
I,  .'')30.  Odijcli  xc  ud  mene.  Ako  ('e5  ti  na  lijevo,  ja 
.11  na  desno.  Mojs.  I.  13,  S).  Koji  xc  prije,  Icoji  li 
l"wlije  udijelio  od  negdasnjega  zajednickoga  jezika? 
Kad'l,  106. 

odijt^lo,  n.  die  Bekleidung,  restitus,  vexUmenta.  cf. 
u.ljelo,  odje(5a,  ruho.  Rj.  osn.  u  odjesti  (odjemiti), 
(Mlijevati.  vidi  i  haljine,  i  xyn.  ondje.  —  Otud  ide 
iir/.nan  dobar  juuak,  na  njemu  je  gjuzcl  odijelo.  Npj. 

I,  372.  Pazi  Siiiia,  kako  svoga  sina;  poreza  tmi  sr'jello 
iidijelo.  "2,  (i().  Na  Hajkuiii  diow  odijelo.  3,  103.  Pak 

'  II :i  xehe  odijelo  tura.  4.  324.  Ovo  je  pravo  Bokeljsko 
cilijelo,  koje  se  i  danas  ol;o  zaliva  najviSe  noxi.  Kov. 

I I .  Oblace  se  u  svoje  najljepse  xtajnce  odijelo.  58. 
(idij^vaiije,   11.  (lax   Bekleiden,   cestiUix.   Rj.  >-crh. 

ml  1)  odijevati,  2)  odijevati  se.  —  1)  radnja  kojom 
ll:ii  odijera  koga.  —  2)  radnja  kojom  xe  tko  odijera. 
odijtVvaM,  (Sdijevani,  r.  impf.  Rj.  o-dijevati.  v.idi 
oblafiiti,  obukivati,  obukovati,  zaodijevati.  r.  pf.  odje- 
iiiiti,  odjesti,  odjeti.  —  1)  bekleiden,  rextio.  Rj.  odije- 
I  iiti  koga.  ixp.  odjeniiti  1.  —  2)  sa  se,  reflekx.  Oni 
:-rie^aui)  .fe   odijeouju  u  narodne   haljine.  Rj.  836b. 

Itsp.  nositi  se  2. 
odik,  (u  Dubr.)  ridi  ovdje.  Rj.  o(v)di-k.  i.yj.  ogje 
[o(v)gje] ;  ovdje-ka,  ovdjena-k. 

odilaziti,  zlm,  v.  impf.  Rj.  od-i-laziti.  —  1)  vidi 
odlaziti.  Rj.  v.  pf.  oti(5i.  —  2)  n.  p.  voda,  ahlaufen, 
decurro.  Rj.  kao  o(d)tjecati.  r.  pif.  2  odiei. 

odilazciijo,  «.  Rj.  rerh.  od  odilaziti.  —  1)  radnja 
kojom  tko  odilazi  n.  p.  od  kucc  (ridi  odkienje.  Rj.) 
—  2)  radnja  kojom  odilazi  n.  p.  roda. 

ddiiniti,  mim,  v.  pf.  i-om  Hauch  Arigenweh  hc- 
Jcommen,  oculi  dolent  a  funic.  Rj.  o-dimiti,  od  dima 
dobiti  ocinji  bnl.  r.  impf.  diniiti. 

&dTr,  m.  (u  Srijemu)  I'lilnderer,  spoliator,  deprae- 
daior:  Djevojka  je  odir  u  kuc^i  (sve  odnese,  pootima 
od  ku6e).  cf.  odor,  odora  1.  Rj.  o-dir,  oxn.  u  odrijeti; 
djelo  kojim  se  xto  odre  (oplijeni);  i  konkretno:  koji 
odre  sto. 

t^diraiijc,  n.  verb,  od,  odirati.  radnja  kojom  tko 
odire. 

(idirati,  rem,    r.  impf.   o-dirati,   kao  plijeniti.  ixp. 

odadirati  2.  r.  pf.  odrijeti.  —  Odor,  koji  odire.  Rj.  447a. 

6disaiijo,   n.   das  Aushauchen,   spiratio,   emisxio 

aeris.  Rj.  verb,   supst.   od   odisati.   stanje   koje   bira, 

lead  n.  p.  iiitura  odise  (na  jamicu). 

odi.sati,  fidi^em,  v.  impf.  aushauchen,  aerem  emitto, 
n.  p.  pukla  svirala  odise  na  pukotinu;  kad  n.  p.  na 
6uturi  ima  kaka  jamica,  ona  odise  na  onu  jamicu. 
Rj.  o-disati.  ridi  odiiSivati.  r.  pf.  ixp.  odu^iti. 

ddista,  ridi  zaista:  odista  se  udariti  Jcahu.  Rj. 
od-ista.  ridi  i  obista,  doista,  doisto,  zaisto.  ostala  syn. 
kod  jamacno.  —  Znamo  odista  da  ne  ce  ona  ni  je- 
dnome  od  vas  na  nogama  odbjecSi.  Npr.  104.  Mi  odista 
hocemo  ginuti.  Npj.  5,  100.  I  njemu  su  na  iskup 
Bvatovi,  odista  6e  no  te  polaziti.  Kov.  61. 

odiva,  (u  C.  G.  odh-a),  f.  udata  je  djevojka  odira 
knci  i  kucauima  odakle  se  iidala.  Rj.  \xod\ti ...  odira 
(h  je  otpalo).  Korijeni  214.  —  rijeci  s  takim  nasi, 
kod  kopriva. 

udixiiiljc,  ((.  das  Aufhebeii,  eleratio.  Rj.  rerb.  od 
odizali.  radnja  kojom  tko  odize  sto. 


6dizali,  odizem,  v.  impf.  aufJieben,  elero.  Rj.  o-dizali. 
r.  pf.  odigniiti,  1  ftdici. 

(>djiV(*ati,  cam,  r.  pf.  erstarken,  firmer.  Rj.  od-jaCati, 
kao  pojak,  jaci  postati.  ridi  objarati.  r.  impf.  jaCati 

—  Rodi  ona  kder  i  sina  zajedno.  Kad  deca  malo  od- 
jacaju  .  .  .  ode  svome  domii.  Npr.  226. 

(Vljaliati,  6dja§em,  r.  pf.  Rj.  od-jahati.  r.  impf. 
odjaiiivati.  —  1)  dnron  reiten,  cquo  arehor.  Rj.  od- 
jahati  (na  konju)  kuda,  jasuci   otioi.  ridi   odjezditi. 

—  2)  konja,  s  konja,  od  konja,  abstcigcn.  dcxrcndo 
ex  cquo:  I  oni  su  konje  odjahali.  Uj.  ridi  (iiljnhniiti. 
ridi  i  sjahati  (s  konja);  odsjesli  (konja,  (xl  konja), 
sici  s  konja.  xiiprotno  uzjahati.  —  K.ad  sp.ahija  dogje 
u  selo,  on  odjase  kod  kakvoga  gazde.  Rj.  702a.  Da 
mi  dobre  konje  odjasemo.  Npj.  4,  184.  Ta  incjdan  se 
tako  ne  dijeli,  vec  jnnaei  od  konja  odjasn.  4,  306. 
prelazno,  kao  skinuti  s  konja:  (xjogata  se  drzati  ne 
mogu,  odja'si  me  od  konja  gjogjita,  pa  me  metni  u 
zelenu  travu.  Npj.  4,  25. 

tidjahivaMJc,  n.  Rj.  verb,  od  odjahivati.  —  1)  radnja 
kojom  tko  od'jahnjc  fxa  konju)  kuda  (das  Davonreiten, 
zh  equo  avehi.  Rj.).  —  2)  radnja  kojom  tko  odjahuje 
(konja)  (das  Absteigen,  to  ex  equo  descendere.  Rj.). 
odjaiiivati,  odjahujem,  v.  impf  Rj.  od-jahivati. 
r.  pf.  odjahati.  —  1)  daron  reiten,  equo  arehor.  Rj. 
odjahirati  (na  konja)  kuda.  —  2)  absteigen,  descendo 
ex  equo:  Tade  konja  odjahuje  Vuce.  Rj.  odjahivati 
i  s  konja,  od  konja.  isp.  odjahati  2.  ridi  sjahivati 
(s  konja),  odsjedati,  osjedati  (konja,  od  konja).  r.pf. 
vidi  i  odjahnuti. 

odjahiiiiti.  fidjahnera,  r.  pf  konja,  s  konja,  od 
konja.  ridi  odjahati  2.  r.  impf.  odjahivati  2. 

odji'lko  (od'jako),  adr.  odsad,  odsele,  osele,  ron 
nun  an,  abhinc,  ex  hoc  tempore,  isp.  j.ako  (sad),  do- 
jako.  —  Do  jako  si  pila  sinotnjicu,  od  jako  6e'i  piti 
jutroSnjiou.  Npj.  1,  45.  f^to  me  svjetujcte,  da  odjako 
ne  piJem  Hercegovaekim  dijalektom,  to  vas  ne  mogu 
posluSati.  Strai.  1887,  63. 

odjsipiti,  5djapim,  v.  pf  Kj.  od-japiti.  vidi  ogjapiti. 
V.  impf  japiti'.  —  1)  n.  p.  vrata,  _t.  j.  otvoriti  ih 
Sironi,  H-eit  dffnen,  aperio.  cf.  odjaziti.  Rj.  —  2)  sa 
se,  rejleks.  kad  se  ienska  otkrije,  sich  aufhiillen  durch 
Aufschlagen  des  JRockes  (vom  Frauenzimmer),  levata 
vestc  xe  nudare.  Rj. 

(kdjali,  6dja5em,  ridi  odjahati.  Rj.  r.pf  od-jahati, 
u  krajevima  gdje  se  glas  h  ne  cuje  u  gororu  fidjaati, 
sazeto  6djati. 

ud.j:lviti,  5djrivim,  v.  pf.  n.  p.  ovce,  hiitu-egleiten, 
abdxlco  (ipse  praeienx).  Rj.  od-javiti,  odvesti  n.  p.  ovce 
iduci  pred  njima.  v.  impf.  javiti.  —  Odjavise  h  pla- 
nine  ovce,  odagnaSe  konje  i  volove.  Npj.  4,  367.  Ti 
mu  jutros  posjekao  glavu  a  bijele  odjavio  ovce!  4,  427. 
odji\7.iti,  fidjazim,  v.  pf.  vidi  odjapiti.  Rj.  od-jaziti, 
n.  p.  vrata,  t.  j.  otvoriti  ih  sirom..  v.  impf.  jaziti.  _ 

Adjoca,  /'.  ridi  odijelo.  Rj.  osnova  u  odjesti  (odje- 
nuti),  odijevati.  st/n.  kod  haljine  1. 

odjcdiioili  (od  jednom),  adv.  jfednom  s«  prijcdlogom 
od,  koji  njegovu  znacenju  dodaje  svoje.  kao:  odmah, 
n  jcdan  put.  isp.  jednom.  —  Osjekao  mu  glavu  na 
jeilan  mah  (jednim  maliom),  t.  j.  od  jednom,  u  jedan 
put.  Rj.  348a.  Ostanc  jedna  sablja.  >>Stani  da  je  o 
ovoga  mrca  ogledamo :  ako  mu  ud  jednom  osecem 
glavu,  baS  je  dobra.     Npr.  172. 

odjiidriti  (^djedriti),  odjfedr'im  (ftdjedrim),  v.  pf  (u 
prim.)  abxegeln,  solvere:  odjedrila  lagja,  odjedrili 
Ijudi.  Rj.  oil-jedriti,  jedreci  otici.  v.  impf  jedriti. 

ndj^-liniiti,  6djeknem,  v.  pf  Rj.  od-jeknuti.  v.  pf 
prosti  j^knnti.  v.  impf  je^ati.  —  1)  dchzen,  ingemo. 
Rj.  odjekne  n.  p.  bolesnik.  —  2)  viderhallen,  resono: 
Pu<5e  puika,  zapjeva  MiloSu,  Orugd^ijc^u  na  zalost 
odjeknu.  Rj.  —  Olas  odjeknu  na  cetiri  strano.  Npj. 
4,  5',).  vidi  odleei  se,  r.azledi  se. 

odj(;lit,  adj.  abgetheilt,  distinctiis.  Rj.  kao  odijeljen. 


odjcln 


860 


odicznti 


/.</).  pridjere  nopromjenit,  ocjcdit.  —  Bilo  je  (Trebinjc) 
stolioa  Oih'litoj  (Trebiiijskoj)  zui)i.  Zlos.  183. 

ddjolo,  m.  vidi  odijclo.  Rj.  o-djelo,  osn.  u  odjesti 
(odjeiuiti),  odijovali.  .<!/».  kod  haljine  1.  —  Skiuu 
s  xchc  Inijdiiiko  ogjclu  a  obiice  prnje  siromaJke.  Kj. 
602b.  (^dmah  mu  donesoSe  srijetlo  i  >i()ro  ogjelo, 
izmise  ga  i  obukoSe.  Npr.  254.  Na  xe  turi  ogjelo  o'l 
dike:  sve  kadivii  i  zezcno  ztato.  Npj.  2,  l!13. 

i^djoljak,  r^dijeljka,  ni.  za  postdttje  isp.  odijeliti. 
A((ti  odiicljciio  ito  od  eegu:  Dobismo...  prvii  knjigu 
driigoga  odijcljka  (Jlasuika,  koji  je  odjcljak  nami- 
jenjeu  ^gragji  za  iioviju  .srpsku  istoriju«.  Rad  fi,  204. 
za  nnxt.  isp.  razdjeljak  (razdijeljka). 

<'<lj*''j"ti,  Ijam,  V.  pf.  zusrhnitzen,  ohscindo.  Ej. 
i)-djeljali.  r.  impf.  djeljati. 

odjoiiiiti,  ncm,  v.  pf.  ridi  2  odjesti.  Rj.  o-djeuuti. 
ridi  i  odjeti.  r.  impf.  odijevati.  primjeri  kod  2  odjesti. 

1.  ddjosti,  odjedem,  i.pf.  Rj.  od-jesti.  —  1)  ahessen 
(durch  Essen  ausgleichen,  z.  B.  cine  Schuldforderung), 
edcndo  compenso.  Rj.  jeduci  naknaditi  n.  p.  sehi  dug. 
—  2)  n.  p.  od  puna  siida,  n-egessen,  edendo  demo.  Rj. 

2.  odjosti,  udjenem  (cdjedem),  j7((r<.  ^«.ss.  odjfeven. 
V.  pf.  Rj.  o-djesti.  i-idi  odjemiti,  odjeti  (ohlike  vidi 
kod  djeti ;  dodaj  I.  pregj.  odjenuh),  obu(;i.  isp.  za- 
odjenuti.  r.  impf.  odijevati.  —  1)  bekleiden,  vestio, 
cf.  odjenuti,  odjeti.  Rj.  Lasno  je  sirotu  ucvijeliti,  al' 
je  mucno  ogjenuti.  Posl.  167.  Ogjeven  kao  cvijet. 
236.  Ufati  Ijubi  za  ruku,  divno  je  Petar  ogjede.  Kov. 
87.  Go  bijah,  i  odjenuste  me.  Mat.  25,  36.  Sve  gole 
izmegju  njih  odjese  iz  plijena;  a  kad  ih  odjese  i 
obuJe,  nahraniJe  ih.  Dnev.  II.  28,  15.  —  2)  sa  se, 
rejleks.  Ogjeo  se  kao  kadun.  Rj.  266a.  Bolje  je  na  se 
nego  u  se,  (metati).  (Bolje  se  ogjenuti  nego  jesti). 
Posl.  24.  Cim  cenio  se  odjenuti?  Mat.  6,  31. 

ddjcti,  bdjenem,  vidi  2  odjesti.  Rj.  r.  pf.  vidi  i 
odjenuti. 

odjevcn,  odjev&ua,  adj.  upravo  part.  pass,  od 
glagola  odjesti,  odjeti  (odjenuti),  sosohitim  znacenjem: 
dohro  odjeren.  pristojno  ohucen:  Onamo  su  kalugjeri 
]ol  stariji  od  popova;  jer  su  bogatiji  i  odjeceiiiji.  Rj. 
541a.  Kad  mu  jedan  konj  sustane,  a  ou  ubvati  dru- 
goga,  koji  mu  se  najbolji  i  najodeveniji  ucMui.  MiloS 
100.  Za  .sinovca  VaJega  kazao  sam  da  se  ne  brinete 
ni  malo;  on  je  odjeveniji  od  svega  svog  druStva. 
Straz.  1886,  14.50. 

odjpv^rif i ,  odjfcvenm ,  v.  pf.  einen  sum.  djever 
macheti  (bitten),  rogo  ut  toj  djever  munus  oheat: 
Odjeveri  i  Petra  i  Pavla.  Rj.  o-djeveriti  koga,  uciniti 
ga  djererom,  pozvati  ga  u  djererstvo.  v.  impf.  djeveriti. 

odjuzditi,  zdTm,  v.  pf.  (st.)  davon  reiten,  equo 
avehor.  Rj.  od-jezditi,  jezdeii  (na  konjii)  otici.  vidi 
odjahati  1.  r.  impf.  jezditi. 

odjiiriti,  odjurlm,  v.  pf.  Rj.  od-juriti.  v.  Mjy)/".  juriti. 
—  1)  davon  jugen,  propcllo.  Rj.  kao  odagxati,  otje- 
rati.  prelazan  glagol.  —  2)  davon  laufen,  profugio. 
Rj.  neprelazno:  odhjeei,  pohjcci. 

6djii(riti  .s«,  odjutrl  se,  v.  r.  pf.  Rj.'  morgen, 
morgen  verdcn,  diluccscere.  Rj.  o(l-julriti  se,  jutro 
postati.  (v;;.  poodjutriti  se.  v.  impf.  jutriti  se. 

od  kad,  od  kada,  vidi  otkad,  olkada. 

od  kako,  ridi  olkako. 

od  kiid,  «d  kiida,  vidi  otkud,  otkiida.  J 

odiiiditi,  oill."idim,  vidi  othladiti.  Rj.  od-(h)laditi. 
u  krajevima  gdje  se  glus  h  ne  cuje  u  guvorti. 

odliiffanjc.  n.  Rj.  verb,  od  odlagati.  —  1)  radnja 
kojom  iko  odlaze  sto,  n.  p.  od  danas  do  sjutra  (das 
Aufsehieben,  dilatio.  Rj.):  Nalaze  vladikama,  da  se 
ova  poucenija  svake  negjelje  .  .  .  fate  bez  ikake  pro- 
mjene  i  izgovaranja  i  odlaganja.  Danit'a  1,  45.  — 
2)  radnja  kojom  tko  odlaze  sto,  n.  p.  breme  (das 
Entheben  [Ausruhen],  Icvatio.  Rj.). 

odiitgati,  odla^em,  v.  impf.  Rj.  od-lagati.  v.  pf.  od- 
loziti.  —  JJ  aufsehieben,  di/fero.  Rj.  vidi  odgagjati, 
razgagjati,   razvlaciti.  sa  se,  j«(.s.s..-   Kad   se  o  poslu 


suninja,  ili  se  odlaze,  i  kaze  se  sakoo  ili  >kad'.  onda 
se  uzme  sadasnje  vrijeme.  Rj.'  T,V.  On,  pregledav.Si 
plan,  odgovori  mu,  da  je  sve  dobro,  i  da  se  dalje 
ne  odlaze.  Zitije  63.  —  2)  entheben,  die  Last  ab- 
nehmen,  leva:  odlaze  nogama  (n.  p.  konj).  Rj.  od- 
lagati n.  p.  breme. 

odisiliniiti,  odljibiie,  v.  pf.  leichter  werden,  levins 
fit.  cf.  oiUaknuti.  Rj.  od-lahnuti,  hikse  postafi.  vidi  i 
odianuti,  odlak.^ati  3,  2  lanuti;  granuti  2.  —  Da  mi 
je  da  komegod  kazem,  odruab  bi  mi  udlahnulo.  Niir. 
151.  Ako  govorim,  ne  (5e  odlahnuti  bol  moj.  Jov 
16,  6. 

ddlajati,  jem,   r.  pf.  Rj.  od-lajati.  v.  impf.  lajati. 

—  1)  abbcllen,   latrando  CTtonixeo.  Rj.   lajuci  steci. 

—  2)  davon  bcllen,  <d)eo  latvans.  Rj.  lajuci  otici. 
odiiikiiiiti,   fldlakne,  r.  pf.  vidi  odlahnuti:   Dokle 

Petru  odhdcnula  nika.  Rj.  od-laknuti.  vidi  i  laknuti, 
i  syn.  kod  odlahnuti.  —  Kad  sam  to  proi'itao  u  tvom 
listu,  fini  mi  se  kao  da  mi  je  odlaknulo  i  da  sam 
veseliji !  Pom.  101. 

odIakSilnjc,  n.  vidi  olakianje.  Rj.  i  syn.  ondje. 

odli\k.sati,  ^ara,  v.  pf.  —  1)  prelazno.  vidi  olak- 
5ati.  Rj.  i  syn.  ondje.  od-lakJati,  uciniti  da  budc  sto 
lakse,  erlcichtern,  lero.  v.  impf.  vidi  olakSavati,  ob- 
lakSavati.  —  2)  sa  se,  refJeks.  Ode  skidat'  gospodske 
haljine.  Kad  se  paSa  s  rukom  odlaksao,  a  on  pade 
na  meke  duSeke.  Npj.  3,  21.  —  3)  neprelazno.  vidi 
odlahnuti,  i  syn.  ondje.  —  Da  potraze  fovjeka  koji 
zna  udarati  u  gusle,  pa  kad  te  napadne  zli  duh,  neka 
udara  rukom  svojom,  i  odlaksace  ti.  Sam.  I.  16,  16 
(dass  dir  leichter  irerde). 

odl:\iiianjc  n.  das  Ahbrechen,  decerptio.  Ej.  verb, 
od  odlamati.  radnja  kojom  tko  odlama  sto. 

odliimati,  (idlamam,  v.  impf.  abbrechen,  decerpo. 
Rj.  od-lamati.  v.  pf.  odlomiti.  —  OStrpkivati,  okrnji- 
vati,  odlamati  pomalo.  Npj.  2,  304.  C'ehati,  earpere,  od- 
lamati sto  na  sastavku  ujegovu  s  drugim  cim  iz  eega 
je  izraslo.  Danicic?,  ARj.  921a. 

odiiinuti,  &dlane,  v.  pf.  vidi  odlahnuti.  Rj.  i 
ondje  syn. 

odiaz,  H.  Stulli.  vidi  odlazak. 

(kdlazak,  odlaska,  j«.  das  Weggehen,  die  Abreise, 
discessus.  Rj.  od-lazak.  vidi  odlaz.  osn.  u  odlaziti. 
isp.  odlazenje  2;  polazak.  —  Bog  dao  nama  na  nasem 
odlaska  dobar   (?a.s  a  vama  veseli   ostanak!  Kov.  72. 

odlaziti,  zun,  v.  impf.  Rj.  od-laziti,  vidi  odilaziti, 
othoditi.  r.  pf.  otici.  —  1)  hingehen  su  Jemand,  fre- 
quento  (diquem.  Ej.  odlaziti  kome,  polasiti  ga:  On 
Krdinu  cesto  odlazase,  pod  cadore  prinos  donoSaSe. 
Npj.  4,  195.  —  2)  davon  gehen,  abeo,  discedo.  Rj. 
odlaziti  odakle,  pa  nekud:  Stanu  .se  spremati,  da 
odlase  svaki  na  svoju  stranu.  Danica  3,  212.  Pa  tek 
oko  pouo(^i  odlase  kucama.  Kov.  90.  Odmah  sjutra 
da  odlazi  iz  I'eterhurga  u  Besarabijn.  Sovj.  76. 

AdIazPnjc.  n.  Rj.  verb,  od  odl.aziti.  vidi  odilazenje. 
—  1)  radnja  kojom  tko  odlazi  kome  (das  Hingehen, 
itatio.  Rj.).  vidi  polazenje.  —  2)  radnja  kojom  iko 
odlazi  nekud  (das  Weggehen,  der  Abzug,  abitus.  Rj.). 

odit'ci  se,  odleze  (odlegne)  se,  r.  r.  pjf.  irialer- 
hallen,  resono,  cf.  razleci  se.  Kj.  od-leci  se,  n.  p.  po 
brdima.  jivosti  glagol  (Ifeci  se)  s  tijem  znacenjem  ne 
iJolazi.  vidi  i  odjeknuti  2.  v.  impf.  odlijegati  (se). 

odlt^tjeti,  odlltTm,  v.  pf.  davon  fliegen,  avolo:  Od- 
letile  piece  sve  cetiri.  Oie  njemu  odlecet'  kopita.  Rj. 
od-letjeti.  v.  impf.  odlijetati.  —  Stefan  dotrci  u  dze- 
banu  te  je  zapali,  i  tako  odleti  u  vetar  s  mlogim 
Turcima.  Danica,  4,  24.  Jefremova  ce  slara  odletjeti 
kao  plica  od  rogjenja.  Os.  9,  11. 

odlczati,  odlfezTm,  v.  pf.  Rj.  od-lezati.  v.  impf. 
odleiSavati.  —  1)  vidi  odbolovati.  Rj.  odlezati  n.  p. 
grijehe  svoje,  t.  j.  lezeci  bolestan  uciniti  za  njih  po- 
koru.  —  2)  n.  p.  u  tamnici,  abliegen,  durch  Liegen 
biissen,  jacendo  luo.  Rj.  odlezao  n.  p.  tri  godinc  u 
tamnici:  Muz  te   f.ene    neka   ide   u   zatvor  da  odlezi 


otllczaviiiijc 


861  — 


udliika 


Knliko  muje  osiigjena  zeua.  Mil.  237.  aj/io  Ule  i  OKtij 
iiniiijer:  Cistac,  juje  koje  pod  kvockom  odlezi  ono 
'■njeiiie,  za  koje  se  pilidi  izlegii,  pa  niti  ae  iz  njega 
-lo  iialeze,  niti  se  poniuti,  nego  ostaiie  cislo.  Rj.  8'25b. 
ixlleziiviiiijo,  n.  das  durch  Lieijen  Biisseii,  in  ja- 
I mil)  luere.  Rj.  cerb.  od  odle^avati.  radrija  kojom 
'!:•'  odlesai-a  n.  p.  u  tamnici. 

ixllezitvati,  odlfezavam,  v.  impf.  ahliegen,  d.  i.  durch 
T.lciien  liiissen,  jacendo  luo.   Ej.    od-lezavati,  n.  p.  u 
iiiifiici  tri  godine;  Hi  n.  p.  grijehe  svoje,  t.  j.  lezeci 
>!stan  iiniti  za  njih  pokoru. 

iidlibnti,  bam,  r.  pf.  (u  C.  G.).  Kj.  od-libati.  v. 
'iiijjf.  libati.  —  1)  odliti,  ahgiessen,  defxindo.  Rj.  — 
'i )  oillak.5ati,  erleichtern,  lero.  Rj.  kod  odlak.iali  1  syn. 
ixliii-an,  udlifna,  adj.  koji  se  odlikuje  cim,  n.  p. 
'"Ificm  svojim,  od  drugih,  rornehm,  ausgezeichnet ; 
I-  'inis,  praestans,  nobilis,  egregius,  eximius.  vidi 
'  jlavit.  —  Zato  su  onamo  bajduei  poiiajviSe  noj- 
•  il'iriiiji  Ijudi,  i  .svi  se  drze  vise  za  jiitiake,  uego  za 
jjiivL"  Ijiule.  Danica  2,  91.  Da  je  Mariiikovid  vrlo 
liiiiir  covek  i  odlican  profesor.  Mil.  2S1.  adv.:  Jela 
!•  'iilliino  svrSila  Skole.  Zlos.  238. 

iidlicHi  se,  odficim  se,  v.  r. pf.  [ii  C  G.)  lossagcn 
<irli  lYjii  Jaimnd,  renunciare,  cf.  odlika.  Kj.  od-liciti 
-I',  icga,  od  cega,  koga,  od  ko/ja,  kao  odreci  se.  v. 
■iii/if.  lic'iti  se  2. 

odiiojc,  n.  isp.  odlikovanje  I  2,  Ausscich)tung,  or- 
'11,111  iittim,  insigne,  honor.  —  Kolika  vlast,  kolika 
"llirjit,  kolika  iizivanja,  u  jedau  mab,  postajii  nioja! 
M.'-j.  IKJ. 

iitlliji>a:fiiijo,  ii.  das  Wiederhallcn,  resonantia.  Rj. 
' '  /  /'.  od  odlijejrati,  odlijegati  se.  radn.ja  kojom  sto 
■idhji'Lc  kome;  >U  se  sto  odlijeze  »i.  p.  po  hrdiina. 

odliji^gati,  udlijeze,  r.  impf.  Rj.  od-lijeirati.  r.  pf. 
I'llii'i  se.  —  1)  zaruckhallen,  resono:  Prazau  ardov 
'iillijcze  Mnrku.  Rj.  —  2)  sa  se,  rejleks.  uiederhallen, 
ii-cHo:  odlijeze  so  po  brdiraa.  Rj.  znnccnjc  kao  u 
"liijegati  hez  se.  Svaki  je  dan  velike  nedjelje  .  .  .  na- 
'iLHcni  su  poSljednji  dani  zcmaljskoga  zivota  Hris- 
uivii,  —  kako  se  hi  strasno  odlijeze  ono  5to  jebilo! 
Ml'.  110. 

odlijopifi,  ("idlijepim,  r.  pf.  offneii  (iras  cerkleht 
><  "  r I,  a]>erio.  Kj.  od-lijepiti.  suprotno  zalijepiti.  v.  iiii2)f. 
'"ilji'pljivati. 

||(llijetaIlj(^,  n.  das  Davonfliegen,  avolatio.  Kj.  verb, 
od  odlijetati.  radnja  kojom  n.  p.  pAica  odlijecc. 

odlij6tati,  odlijedem,  v.  impf.  davo)i,  jliegen,  avolo, 
arolito:  Rani  tit?i  odlijeeu  (Posl.  269).  Rj.  od-lijctati. 
V.  pf.  odletjeti.  —  Sve  sa  gore  odlijece  lisre.  Npj. 
4,  285.  Ispnsti  garrana,  koji  jedDnko  odlijetiise  i  do- 
lijetase.  Mojs.  I.  8,  7. 

odlijtSvaiijo,  /(.  rerb.  od  odlijevati.  radnja  kojom 
tko  odlijeva  sto.  ridi  i  odlivanje,  odljevanje. 

odlijevati,  udlijevam,  !•.  impf.  Stulli.  odlijevati. 
vidi  odlivati,  odljevati.  v.  pf.  odliti. 

iidlika,  f.  lu  C.  G.)  novel  (oko  pedeset  (talijera) 
Sto  plai'a  rodbina  ubijenoga,-  pa  se  oni  ve<5  ne  boje 
osvete,  jer  su  se  licili  krvnika  (t.  j.  odrekli  ga  se) 
i  platili  odliku,  Versohnungsgeld  fiir  einen  veriibten 
\Mord,  multa  expiandae  caedi.  Rj.  novel  sto  plac'a 
irodbina  ubijenoga  (?),  vulja  da  krrnikora? 

6dliliuvaiiJL',  n.  verb,  stipst.  od  I.  odlikovati,  II.  od- 
likovati  se.  —  I.  1)  stanje   koje  biva,   kad  sto  odli-  \ 
kuje  cenin.  —  2)    radnja   kojom   tko   odlikuje   koga.  | 
—  //.  radnja  kojom  se  tko  odlikuje  (od  drugih).        I 
ddlikuvati,   odlikujem,   r.    impf.    —    7.  J)  iidliko-  ; 
vati,    odlikuje,    v.    impf.   steltt   gut    an,   schickt    sich, 
decet.  Rj.  nejirelazno.  od-likovati.  vidi  priliCiti,  i  syn. 
ondje.  —  2)  prelazno,   kao  pokazivati  koga  kao  od- 
licnijega,    holjega    od   drugih,    auszeichnen,     Vorzug 
geben,  distingtiere:  Da  Bog  da,  da  se  Srbi  ne  umire 
8  Tureima  dok  sam  gogj  ja  ziv,  jer  kako  Turci  udare, 
odmab  mene  stanu  malo  odlikovati  od  orih  kokosara. 
l^Tako  je  zvao  one  vojvodice).  Danica  1.  89.   Od  po- 


gaee  odlomio  bi  on  paree  i  poslao  onom  koga  zeli 
da  odlikuje.  Jurni.  58.  (hida  mi  se  niililo  Jto  bi  me 
odlikovalo  od  drugih  Ijudi.  Zlos.  15.  —  II.  su  se, 
rejleks.  kao  pokazivati  se  odliiniji,  bolji  od  drugih 
sich  auszeichnen,  eminere,  excellere:  Neretljaiii,  koji 
se  od  drugih  odtikorahu  osobito  Ijuliavlju  k  samo- 
stalnosti  .  .  .  jednako  bijalui  sa  svijem  slobodni.  DM.  1. 
vidi  slaviti  se. 

6dliti,  odlijera,  v.  pf.  davon  weggiessen,  delibo, 
e/fundo.  Rj.  od-liti.  vidi  odlibati  1.  v.  im2>f.  odlije- 
vati, odlivati,  odljevati. 

6dliv<~uijc,  n.  (zap.)  vidi  odljevanje.  Rj. 

ddlivati,  vara,  (zap.)  ridi  odljevati.  Rj.  v.  impf. 
vidi  i  odlijevati.  v.  pf.  odliti.  —  odlivati  govori  se 
ne  satno  u  zapadnom  govoru  nego  i  u  juznom.  isp. 
livati. 

ddloniak,  odlomka,  m.  {pi.  gen.  odloniaka)  ein  ab- 
gerissenes  iStiick,  decerptum  quid.  Kj.  ono  sto  se  od- 
lomi.  vidi  olomak,  otkidak.  augiii.  odlomfiina.  —  Od 
prevoda  je  ostalo  samo  uekoliko  odlomaka.  Priprava 
185.  Bva  odlomka  iz  ovoga  iianka  .  .  .  nijesu  niSta 
drugo  nego  odlomci.  Star.  4,  82. 

6dlduicina,  f.  augm.  od  odlomak:  Do  balcaka 
saldje  dogoni.se,  pobacise  njine  odlomrine.  Rj. 

odioiuiti,  udlomim,  v.  pf.  wegbrechen,  decerpo.  Rj. 
od-lomiti.  v.  impf.  odlamati.  —  Srpkinje  po  selima 
odlomc  komad  okomka,  pa  nataknu  na  vreteno  mjesto 
agrska.  Kj.  2a.  Uzme  Usud  komad  hleba,  pa  odlomi 
od  njega  polovinu.  Xpr.  7(j.  ( )na  joj  odlomi  parcence 
pogace .  .  .  maeki  odlomi  pogace.  134.  Odlomi  im 
granu  od  badema.  Npj.  1,  452.  sa  .se,  pass.:  Ako  li 
.se  neke  od  grana  odlomise.  Rim.  11,  17. 

odiuziti,  5dlozim,  v.  pf.  Rj.  od-loziti.  v.  impf.  od- 
lagati.  — ■  1)  aufschieben,  di/fcro,  cf.  odgoditi.  Kj. 
vidi  i  razgrditi  2,  razvu<;i  2.  —  Ruduei  da  je  bila 
joS  zima,  zato  Milo5  odlozi  pol:etak.  MiloS  73.  — 
2)  odloziti,  n.  p.  breme  sto  -na  koga :  I'o  tuge  od- 
lozi, tko  se  srcanu  istuzi.  Dl'osl.  96.  Tada  (Jaja-paJa 
pristiine  na  MiloSev  savet,  i  odlozi  sve  na  njega,  da 
on  radi  kako  zna,  da  ee  bolje  biti.  Milos  64. 

odliK-nk,  fidlucka,  m.  u  O.  Filipa  iz  Oceve  Bo- 
sanca.  vidi  odluka.  iStulli.  i  sad  se  govori  u  sjev.  Hri;. 

odlucaii,  odlucni,  adj.  dccisivo,  decretorius.  Stulli. 
sto  ima  siln  da  odluci  o  i:emu;  entscheidend,  den 
Ausschlag  gebend.  isji.  mjerodavaii. 

iidliiMti,  ndlucTm.  v.  pf.  Rj.  od-hu'iti.  v.  impf.  od- 
bu'ivati.  —  I)  n.  p.  jaganjee  od  ovaea,  absondcrn, 
scparo.  Rj.  vidi  zaliiOiti.  —  Iziei  ie.  angjeli  i  odlucice 
zlc  od  pravednijeh.  Mat.  13,  49.  Jer  bib  zeljeo  da 
ja  sam  biidem  odlucen  od  llrista  za  bracu  svoju. 
Rim.  9,  3.  Avram  odlui'i  sedam  jaganjaca  iz  studa. 
Mojs.  1.  21,  28.  Tako  bi  JIarija  odluccna  izvan  okola 
sedam  dana.  IV.  12,  15,  Svjctski  su  Ijudi  raogli  biti  .  . . 
odluccni  od  crkve  i  izguani.  DM.  .■!14.  .sn  se,  rclleki.: 
Po  torn  se  odluci  Pavle  od  Atine  i  dogje  u  Korint. 
Djel.  Ap.  IS,  1.  —  2)  (u  C  G.)  bescliliessen,  sich 
entschlicssen,  decerno,  consilium  capio:  I  ovako  Turci 
odlucili.  Rj.  vidi  dokouati  2,  dokonOati,  pomisliti, 
smisliti,  sumati,  sumiti,  zakljuciti.  isp.  odluka. 

odlili'-iviiiije,  n.  Rj.  verb,  od  odlucivati.  —  1)  radnja 
kojom  tko  odlucuje  sto  od  cega.  n.  p.  jaganjee  od 
ovaca  (das  Absondern,  separatio.  Rj.).  —  2)  radnja 
kojom  tko  odlucuje,  n.  p.  sta  ce  se  raditi. 

udliicivati,  6dlucujem,  v.  impf.  Rj.  od-Iucivati. 
!■.  j)f.  odluciti.  —  JJ  absondern,  separo.  Rj.  vidi  za- 
luOivati ;  v.  impf.  prosti  li'iciti.  —  Jakov  odlucivase 
mlud  ...  a  svoje  stado  odvajaSe.  Mojs.  J.  30,  4(J.  — 
2)  bescliliessen,  sich  entscheiden,  decerno,  consilium 
capio.  vidi  sumavati.  zakljucivati  1.  —  Da  tu  odhi- 
cuje  vaskoliki  zivot  narodni.  Rad  16,  197.  Dokaziva  . .  . 
narodnosti  da  je  jezik  jedino  obiljezje,  koje  odlucuje. 
17,  165.  isp.  odluciti  2,  odluka. 

5dliika,  f.  (u  C".  G.)  der  Entschluss,  sententia.  Rj. 
i^idi   odludak.   osn.   u  odluciti   2.   ono  sto  se  odluci. 


(xlliinjnti 


86'2  — 


u«luictai-iiiii 


—  U  takovo  nastajavanje  pripada  odluka  njezina 
lakademiie')  da  se  sastavi  .  .  .  odluka,  o  kojoj  sam 
iani  imao  cast  poblize  javiti.  Rad  9,  l!t8.  Po6nu  po 
zapovesti  kneievoj  srruvati  topovi  u  slavu  Bogojav- 
Ijenja  i  k>ie:ere  ore  odluke.  Mil.  92. 

utiluiijati,  ridlunj."im,  t:  pf.  mit  hangendem  Kopfe 
duron  qehen,  capitc  demisso  abeo.  Rj.  od-lunjati,  Zh- 
iijajuvl  otiii,  spwitirsi  glaru   otiii.   v.  impf.   lunjati, 

liinjati  se.  j  ^      j     r>- 

udli'ipnti,  odlOpam,  v.  pf.  ahscMagen,  detundo.  Kj. 
od-lupati.  kuo  hipajuci  odhiti.  r.  impf.  liipati. 

oilljeitljivaiiji',  n.  das  Abklehen,  deldio.  Rj.  rerh. 
od  odljepljivati.  raditja  kojom  tko  odljcpljuje  sto. 

odijepljivati,  odlj^pljujem,  v.  impf.  ahkleben,  de- 
lino.  Rj.  od-ljepljivati.  c.  /)/"•  odlijepiti. 

odlji'vanje,  ».  verb,  od  odljevati.  radnja  kojom 
tko  odljevu  sto.  rWi »  odlijevanje,  odlivanje.  —  Odli- 
vauje,  n.  (zap.)  vidi  odljeranje.  Rj.  444b. 

odlji'vati,  vam,  r.  impf  od-ljevati  ridi  odhjevati, 
odlivati.  f.  pf  odliti.  —  Odlivati,  (zap.)  vidi  odljevati. 
R).  444b.  a  odljevati  u  Rj.  nema  na  nijestu. 

odljokati,  kam,  udljokiiiiti.  knem,  r.  pf.mitdem 
Worte  Ijok  u-egjagcn,  abigo  race  Ijok.  od-ljokati,  rijecju 
Ijok  odbiti  tele  od  krave.  r.  impf  Ijokati. 

odljiid,  m.  ein  Unmensch,  moiistnim  hominis,  der 
sick  entmensclit  hat,  qui  humanitatem  exuit.  Rj.  od- 
Ijud,  n-lo  rgjav  cuvjek,  koji  se  od  Ijudi  (moralno) 
udrrgao.  vidi  IjudiSte,  uecovjek. 

(idljusak,  odljiiska,  m.  (u  C.  G.)  ridi  iver,  cf 
Jkrbina.  Rj.  odljusak,  osn.  u  odljusmiti  se;  ono  sto 
se  udljusne  od  cega,  n.  p.  od  drra  kad  se  cijepaju. 
odijiisiiiiti  sc'snem  se,  v.  pf.  n.  p.  odljusmi  se 
kora  od  hljeba,  ab^pringen,  resilio.  Rj.  od-ljusnuti  se, 
kuo  Ijuska  otpasti.  isp.  Ijusnuti. 

odijrititi  se,  odljutim  se,  v.  r.  pf.  vom.  Zorne 
nachlassen,  defervescere.  Rj.  od-ljutiti  se,  povratiti  se 
od  Ijutine.  vidi  odsrditi  se.  c.  impf  Ijutiti  se.  isp. 
poodljiititi  se.  —  Koji  nije  mogao  docekati  dok  se 
odljuti,  nego  je  odmali  onako  u  Ijutiui  pero  spopao 
i  Utuk  pisao.  Odg.  na  ut.  7. 

ftdiiia,  vidi  odmah.  Rj.  u  krajevima  gdje  se  glas 
h  ne  ciije  u  guvoru. 

odiiiac-i,  odmaknem,  v.  pf  Rj.  od-madi,  vidi  odma- 
knuti.  isp.  poodmaci.  v.  impf  odmicati.  —  I.  1)  neg- 
riicken  removeo.  Rj.  odmaci,  odmakniiti  sto  od  cega: 
'Si  sjedoSe,  niti  pocinuSe,  dok  od  kule  Turke  odma- 
kose.  Njjj.  4,  444.  Tako  je  bilo  onda  kad  je  ovo  pisano, 
a  poslije  je  granica  Cruogorska  odmuknuia  dalje. 
Kov.  :>().  »Dovedi  ih  k  meiii,  da  ih  blagoslovim« .  . . 
a  Josif  odmui-c  ih  od  koljena  njegovijeh.  Mojs.  I.  48, 
12.  —  2)  odmakao  je  daleko,  ne  c?es  ga  inoci  stidi, 
fortriickcn,  sich  entfernen,  ^rrocedo.  Rj.  kao  otiii, 
odaljiti.  ridi  odniaui  se.  —  On  potrci,  pa  kad  odmakne 
Ijodaleko,  a  on  se  osvrne.  Npr.  77.  Vigje  da  mu  je 
gjevojka  odmakla.  104.  Dok  on  podobro  odmare.  133. 
Kad  malo  odmaknu  od  brijega,  onda  dune  vjetar. 
173.  (Jdmaknuli  pred  druzinom  Turci.  Npj.  4,  326. 
—  II.  sa  se,  rcfleks.  Hi  puss.:  Odiiiakni  se,  kako  bi 
9  ovoni  odrpanicom  govorila?  Npr.  253.  U  Srbiji. 
osobito  kad  se  malo  odmakne  od  Save  i  od  Dunava, 
niggje  krtme  u  zemlji  noma.  Daniea  2,  KM).  Dozna- 
6ete  za  §to  se  ruka  njegova  ((iospodnja)  nije  odmakla 


jedino,  jednak,  oneas,  otput,  sad,^  (sada)  2,  uput, 
taki,  valje.  —  1)  za  vrijeme:  (Ml  maha,  odmah 
namab,  mahom,  sogleich,  illico:  Tvi  s'  odmuha  zamet- 
nula  kavga.  Rj.  348a.  (Jarev  sin  kako  ugje  unutra, 
odmah  reee  carici.  Npr.  2G.  Carey  sin  odmali  brie 
bolje  za  njoni  u  gorn  da  je  trail.  112.  Ko  se  god 
prikuci,  odmah  ga  rastrgnu  ...  te  bi  Covelfn  odmah 
oi-i  iskopalc.  239.  Vise  puta  Ijudi  nijesu  mngli  od 
maha  ni  razumjeti,  od  kolike  t'e  vrijednosti  Sto  biti. 
Priprava  54.  Ne  6e  moci  dijete  ostaviti  oca  svojega, 
(e  otac  urarijeti.  MoJ8.  I.  44,  22.  —  2)  za 
koji   je    odmah    do   kolecaka 


.  pf.  n.  p.  rukom,  fahreii 
Rj.    od-mahnuti.   v.  pf. 


od 


!Sam.  I.  6,  3.  isp.  odma^^i  2. 


(tdiiii'isanjc,  M.  das  Gegentheil  von  Hilfe,  das 
Aergermachcn,  deterioratio.  Rj.  verb,  od  odmagati. 
radnja  kojom  tko  odmaie  komc. 

udiuil^ati,  odmazem,  i'.  impf.  statt  zu  helfen,  eines 
Verlegenheit  noch  vermeJiren,  deterioro:  ako  mi  ne 
nioiieS  pomodi,  nemoj  mi  odmagati  (Posl.  5).  Rj.  od- 
magati, suprotno  pomagati  1.  i'.  pf.  odmot^i. 

Odmah,  sogleich,  contimio,  confestim.  Rj.  adv. 
od«mah,  upravo  od  maha  (koje  se  joste  nalazi),  ali 
primivsi  znacenje  adverbijalno,  izguhi  genitiv.  isp. 
odavDO  (od  davno).  vidi  iomah,  umai,  frk,  gr,  jedanak, 


odmah 

mjesto :    KoleckaJ,    vo, 

upregnut.   Rj.  285b. 

odilliiliiiiiti,  ndmahnem,  v 
lassen,    nachgcben,    remitto. 
prosti  mahnuti. 

odiic'lkniiti,  odmaknem,  ridi  odma(?i.  Rj.  r.  pf. 
od-inaknuti.  prinijeri  kod  odma<^i.  r.  impf.  lodmicati. 

odiiiilljaiijo,  n.  rerh.  od  odmaljati.  radnja  kojom 
tko  odiiialja  .ito  n.  p.  u  Boga. 

odniiiljati,  ddmaljam,  ;•.  impf.  deprecari  malum 
aliqiwd.  Stulli.  od-maljati  slo  kakvo,  moleci  se  Bogu 
nklanjati  ga.  v.  pf.  odmoliti,  prema  cemu  odmaljati 
koga:  moleci  se  za  nj  izhavljati  ga. 

odiiiiiiiiiti,  ndm.^mim,  r.  pf.  hinireglockcn,  hinueg- 
bercden,  ablicio.  Rj.  od-mamiti.  v.  imp/f.  mamiti.  — 
Popa  Milutina  Turci  odmamili  na  vjeru  u  Pljevlja 
pa  ga  ondje  posjekli.  Npj.  4,  40O  (Vuk). 

odluAiiiiti,  odmanem,  vidi  odmahuuti.  Rj.  u  kra- 
jevima gdje  se  glas  h  ne  iuje  u  gororu. 

ndiii:'iraiij(>,  m.  das  Laben,  Erholen,  refocillatio, 
refectio.  Rj.  verb,  od  1)  odmarati,  2)  odmarati  se.  — 
1)  radnja  kojom  tko  odmara  n.  pi.  konje.  —  2)  stanje 
koje  biva,  kad  se  tko  odmara. 

odiiislrati,  odmaram,  v.  impf.  Rj.  od-marati.  v.  pf. 
odmoriti.  —  1)  n.  p.  konje,  die  I'ferde  laben,  erholen 
lassen,  reficio.  Rj.  —  Ja  (m  pasti  stado  svoje,  i  ja 
CM  ih  odmarati.  Jezek.  34,  15'.  —  2)  sa  se,  refleks. 
sich  erholen,  reficior.  Rj.  —  Od  umora  nek  se  odma- 
rajn.  Rj.  782a.  Milos  ostane  odmarajuci  se.  MiloS  88. 
Zvijerje  poljsko  odmarase  se  a  hladu  njegovu.  Dan. 
4,  12. 

odlni\^^titi,  odmastim,  r.  pf.  vergelten,  refero:  Bog 
mu  odmastio!  cf  osvetiti.  Rj.  od-mastiti.  «-  drugoja- 
cijem  se  oblicju  ne  nalazi.  —  tako  66  biti  u  znacenju 
mjeriti:  odmdstiti  (s  mjesto  d  pred  t).  Isp.  u  Miklo- 
sica  lexie.  kod  rijeci  MiiCTi..  Korijeni  160. 

odiiiekiiiiti,  kneui.  v.  pf  ertveichen,  neicher  icerden. 
mollesco.  Rj.  od-mekuuti,  meko postati.  v.  impf  meknuti. 

—  Scnica  se  onda  metne  u  vodu  te  odmckne  i  kao 
raspadne  se.  Kj.  422b.  Povariti  gvozgje,  t.  j.  vrlo  ga 
ugrijati  (da  vec  odmekne)  i  posuti  pijeskom.  Rj.  513a. 
Dogje  i  glas,  da  je  Napoleon  izgubio  bitku  pod  Li- 
pi-skom,  onda  Turci  odmah  odmeknu.  Milos  42.  !?to 
je  odmeknulo  srce  tvoje  ...  za  to  i  ja  uslisih  tebe. 
Dnev.  11.  34,  27. 

odiiiet,  m.  —  1)  n.  p.  nije  to  na  odmet,  zum  TT  eg- 
u-erfen,  non  est  res  quant  abjicias.  Rj.  djelo  kojim  sc 
.sto  odmetnc,  odbaci;  i  ono  sto  se  odmctne,  odhaci:  I 
mudru  i  staru  svjet  nije  m«  odmet.  DPosl.  29.  NiJta 
nije  na  odmet  kad  se  prima  sa  zabvalno5<^u.  Tim.  I. 
4,  4.  Nacinio  si  od  nas  smetliste  i  odmet  usred  tijeh 
naroda.  Plac  3,  45.  —  2)  djelo  kojim  se  tko  odmctne 
od  koga,  der  Abfall,  defectio.  vidi  odmetafiina,  otpad. 

—  NagjoSe  da  je  taj  grad  od  davnina  ustajao  na 
careve  i  da  su  u  njemu  bivali  odmeti  i  buue.  Jezdr. 
4,  19.  Vratite  se,  sinovi  odmetnici,  i  iscijelicu  odmete 
iKfse.  Jev.  3,  22.  Ove  godine  ti  c'es  umrijeti ;  jer  si 
kazivao  odmet  od   (rosjjoda.  28,  16. 

odmet itc-iiia,  /'.  (u  Hrv.)  n.  p.  otikao  u  odmetacinu, 
t.  j.  odmetnno  se,  der  Abfall,  defectio.  Rj.  djelo  kojim 
se  tko  odmetne  od  koga.  vidi  odmet  2.  otpad.  —  rijeci 
s  takim  nast.  kod  deracina. 


0«luil'tillljt> 


863 


oilmoci 


odin^taiijc,  n.  Ej.  verb,  od  I.  odmetati,  11.  odme- 
tati  se.  —  1.  1)  radnja  Tcojom  tko  odmece  (kao  od- 
hacxije)  sto  (das  Wejflegen,  sepositio,  rejectio.  Rj.). 
—  2)  radnja  kojoiii  tko  odmece  n.  p.  raju  od  I'uraka 
(das  Abtrtiunigniachen,  defectionis  molitio.  Rj.).  — 
3)  radnja  kojom  tko  odmece  kome  (u  metanju  ga 
nadvlagjuje)  (das  Uebertrefl'en  im  Wert'en,  victoria  j 
jactua.  Rj.).  —  II.  radnja  kojom  se  tko  odmece  n.  p.  ! 
od  gospodara  svojega  (da.s  Abtrunnigwerden,  defectio. 
Rj.):  Niti  je  to  bilo  ocjepljivauje  ili  odmetanje  od 
vise  crkvene  vlasti  i  jedinstva  u  vjeri.  DM.  102. 

odmetati,  fidmei?em,  v.  impf.  Rj.  od-metati.  v.  {if.  . 
odmetnuti.  —  I.  1)  Keglegen,  sepono.  Rj.  isp.  odba- 
civati  1.  —  2)  korae,  einen  im  Werfen  iihertrcffen, 
vinco  jactu.  Rj.  menuci  n.  p.  kamen  nadvhtgjivati 
koga.  vidi  odbaeivati  kome.  —  Gdje  se  kamena  me(e, 
on  odmece.  Rj.  67Sb.  SkaiTii  skoka,  mec'u  se  kamena, 
preskaie  im  Nahod  Simeune,  preskace  im,  kamenom 
odmece.  Npj.  2,  65.  —  S)  ahfriumig  machen,  ad  de- 
fectionem  sollicito.  Rj.  fUti  otpajjjivati.  —  ,^to  odmeces 
raju  od  Tumka?  Npj.  4,  4.39.  Pa  sve  sehi  odmece 
Brgjaiie.  4,  468.  Srbi  iz  Drliipe  otidu  u  (iuberovac, 
odmecuci  narod  i  umlozavajiu'i  Oete  jednako.  Danica 
3,  162.  —  II,  f:a  se,  rcflcks.  ahtrininig  ucrden,  ah- 
fallen,  deficio.  Rj.  odmetnuti  se  od  koga,  koga.  ridi 
odbaeivati  se,  otpadati  2,  otpasrjivati  se.  —  Oliecai^e, 
da  se  viJe  ne  ce  odmetati  od  Turaka.  Npj.  4,  459 
(Vuk).  .Sta  eemo  sad,  raja  se  buni  i  odmece?  Danica 

3,  160.  Samo  se  hc  odmecite  Gospoda.  Mojs.  IV.  14, 
9.  Mi  se  nemamo  za  Jto  stidjeti  avoga,  niti  ga  se  od- 
metati. Pom.  lis. 

ddiiietiiica,  f.  die  Ahtrunnige,  mulier  deficiens: 
Odmetnu  se  odmctnica  Mara  preko  Bajne  Luke  ii 
hajduke.  Rj.  koja  se  odmctnula.  vidi  otpaduica.  — 
Jesi  Ii  vidio  Jto  ucini  odmetnica,  Izrailj  ?  Jer.  3,  6. 
Vrati  se,  odmetnice  Izrailjii.  3,  12.  Dokle  6ei  lutati, 
kceri  odmetnico !  31,  22. 

odinetiiit'kT,  adj.  sto  pripada  odmetnicima  Hi  od- 
metniku  kojemu  god:  Judejci  .  .  .  grad  odmetnicki  i 
opaki  zidaju.  Jezdr.  4,  12.  Ja  te  Saljem  k  sinoviraa 
Izrailjevijem,  k  nnrodima  odmetnickim,  koji  se  od- 
metnuse  mene.  Jezek.  2,  3. 

6diiictiiTk,    m.   der  Ahtriinnige,   defector.  Rj.   koji 
se  odmetiiuo.   ridi  otpadnik.  —  Bolje   je  (gledati)  iz 
glavice   nego   iz  tamnice.   (Bolje  je   od   suda  uteci  i  j 
postati  odmetnik  nego  da  te  uhvate  i  zatvore).   Posl. 
23.  Julijan  odmetnik  rugajun  se  Hriscanima.  DP.  101. 

odmetnuti,  tnem,  v.  pf.  Rj.  od-metnuti.  v.  impif. 
odmetati.  —  I,  1)  iceglegen,  sepono.  Rj.  vidi  odvrdi, 
odvrgnuti,  odbaeiti.  —  Ja  tu  niti  mogu  sto  dodati, 
ni  odmetnuti:  tako  stoji  u  JevangjeHju.  Danica  3, 
238.  —  2)  ahtrininig  machen,  ad  defectionem  perdiico:  { 
Banjane  6e  tvoje  odmetnuti,  i  Grahovo  selo  naseliti, 
odmetnuti  raju  od  Turaka.  Rj.  isp.  otpaditi.  —  Tru- 
dedi  se  ne  bi  Ii  odmetnuo  od  Kara-Gjorgjija  sve  nahijc. 
Sovj.  35.  —  3)  odmetnuti  kome,  u  metanju  kamena. 
nadvladati  ga.  isp.  odmetati  2.  vidi  obaeiti  2.  — II,  sa 
se,  refleks.  abfallen;  deficio.  Rj.  vidi  pohasiti  se,  odvr(:i 
(odvrgnuti)  se,  otpasti  3,  otpaditi  se.  odmetnuti  se  od 
koga  (koga,  kome):  OtiSao  u  odmetacinu,  t.  j.  od- 
metnuo se.  Rj.  445b.  Odmetnu  se  odmetnica  Mara 
preko  Bajne  Luke  u  hajduke.  Npj.  1,  483.  !^va  se 
moja  odmetnula  raja  od  mojega  zengjila  Drobnjaka. 

4,  467.  Odmetnu  se  kucni  starjeJina  iz  ovoga  doma 
zalosnoga.  Kov.  103.  Ali  te  (Gospode  I)  razgnjeviSe  i 
odmetnuse  se  tebe:  baciSe  zakon  tvoj  za  legja.  Nem. 
9,  26.  Vi  ste  se  svi  odmetnuU  od  mene,  veli  Gospod. 
Jer.  2,  29.  i^amo  poznaj  bezakonje  svoje,  da  si  se 
odmetnula  Gospoda  Bogu  svojemu,  te  si  tumarala 
k  tugjima.  3,  13. 

ddiuieanje,  n.  Rj.  verb,  od  odmicati.  —  I)  radnja 
kojom  tko  odmice  n.  p.  lonac  od  ratre  (das  W'eg- 
riicken,    reiuolio.    Rj.).  —  2)   radnja   kojom  tko  od- 


I  mice,  n.  p.   daleko  pred  kirn   (das   Fortriicken,  pro- 

oes.sus.  Rj.). 

6dniicati,   odmicem,    v.  impf.  Rj.  od-micati.  v.  pf. 

odmaci,    odmaknuti.    —  I.  I)   n.    p.  lonac  od  vatre, 
;  davon  riicken,  amoreo.  B.y  prelazno.  —  2)  fortriicken, 

procedo.    Rj.   neprelasno.    vidi  odmicati   se.   —   Yei 

mi  Sarac  stade  odmicati,  a  kobila  poce  ostajati.  Npj.  2, 
'  220.  —   II,   sa  se,   rejleks.  znacenjc  kao  odmicati  2 

bez  se :  Car  s'  odmice,  a  Marko  primifie,   dok  do(?era 

cara  do  duvara.  Npj.  2,  344. 

odiiiiji'iiiti,  odmijemm,  t.  pf.  einen  ablosen,  succedo 
in  locum  alicujus,  sufficior:  Zai'  se  sinko  ne  i(e 
ozeniti  za  Ijcpote  i  mladosti  svoje,  da  .se  stara  od- 
mijeni  majka.  Rj.  od-mijeniti  koga.  doci  na  mjesto 
njegovo  (u  poslu,  brizi  za  kucu  i  t.  d.j.  vidi  zamijeniti, 
izmijeuiti,  izrufiiti  2.  v.  impf  odmjenjivati.  isp.  od- 
mjena.  —  Stan'te  malo  bolje  i  starije,  da  vas  malo 
jadna  odmijenim.  Kov.  106.  sa  se,  refleks.  ili  pass.: 
Na.5  se  l)rat  domacin  svuda  megju  Ijudma  bracom 
svojom  falio,  a  sinorima  falio  i  odmijenio,  unucinia 
ponosio  i  dicio.  128.  • 

udiiiiljoti,  odmilim,  r.  pf.  daron  kriechen,  repens 
alieo:  Jednak  zmija  u  duvar  odmilje.  Rj.  od-miljeti, 
mileci  otici.  v.  impf.  miljeli. 

odiiiiiiiiti,  odmine,  (n.  p.  muka),  vidi  uminuti  : 
Nije  r  Bog  d'o  muka  odminuia.  Rj.  od-minuti,  vidi 
i  odominuti,  oduminuti.  i  prosti  je  minuti  r.  pf.  te 
od  njega  nema  v.  impf. 

odmiranje,  n.  vidi  umiranje.  Rj. 

udiiiirati,  r8m,  ;;.  impf.  vidi  umirati:  Nego  ustaj 
da  se  oblazimo,  jednom  mi  je  zeman  umrijeti,  i  potle 
du,  Mujo,  odmirati.  Rj.  od-mirati.  r.  pf.  umrijeti. 

itdiujcua,  /'.  vidi  zamjena:  Jal'  s'  opremi  jal'  od- 
mjenu  nagji:  Rj.  od-mjena,  djelo  kojim  se  sto  od- 
mijeni ;  i  konkrctno,  onaj  koji  odmijeni  koga.  — 
»Izagji  majko  pred  dvore,  evo  ti  vodim  sna§icu<c. 
»Evo  mi  u  dvor  odmjene!"  Kov.  50. 

odiiijeiijivaiijo,  n.  das  Abliisen,  successio  (inlocum 
'dicujuft).  Rj.  verb,  od  odmjenjivati.  radnja  kojom 
tko  odmjenjuje  koga. 

odmjenjivati,  odmjfenjujcm,  v.  impf.  abliisen,  suc- 
cedo in  locum  alius,  cf.  zamjenjivati.  Rj.  od-mjenjivati 
koga,   dolaziti   na  njegovo   mjesto.  r.  pf.  odmijeniti. 

odmjeranjc,  n.  cine  Gebcrde,  um  zu  zeigen,  dass 
man  sirh  aus  etvas  nichts  mache,  es  nicht  fiirchte, 
gestus  minus  contemnentis.  Rj.  rerb.  od  odmjerati. 
radnja  kojom  tko  odmjera  kome. 

oduij6rati,  odmjeram,  c.  impf.  eine  Geberde  (mit 
dem  zuriickgebogenen  Arme)  machen,  um  zu  zeigen, 
dass  man  sick  aus  etvas  nichts  mache,  gestum  facio 
contemnentis  minus.  Rj.  od-mjerati  kome,  laktom  mu 
pokazirati,  da  ga  se  ne  boji,  ili  da  ne  mari  za  rijeci 
njegove.  v.  pf.  odmjeriti  2. 

odmjeriti,  run,  r.  pf.  Rj.  od-mjeriti.  —  1)  ab- 
messcn,  abicdgen,  demetior,  dependo.  Rj.  odmjeriti 
kome  n.  p.  zita,  mesa  i  t.  d.  v.  impf.  mjeriti  1.  2. 
isp.  potegnuti  6.  —  2)  mit  dem  Ellbogcn  eine  Ge- 
berde machen,  dass  man  eines  Drohung  nicht  fiirchte, 
cubito  ostendo,  me  alicujus  minas  contemnere:  od- 
mjerio  mu  do  lakta.  Rj.  odmjeriti  kome,  pokazati 
mu  laktom,  da  ga  se  ne  boji,  ili  da  ne  mari  za  rijeci 
njegove.  v.  impf.  odmjerati. 

6dmladak,  odmlatka,  m.  vidi  omladak.  Ej.  (od- 
mladak).  vidi  i  omladina,  podmladak.  isp.  potomstvo. 
—  Za  zdravlje  njegove  poJtene  glave  .  .  .  sinova  i 
sinovaca,  njegovih  unuka  i  odmladaku.  Kov.  119. 
Na5  se  brat  doma^fin  unucima  ponosio  i  diOio,  od- 
mlacima  dicio  i  kitio.  120. 

odmSe,  odmoci,  /'.  Stulli.  (loc.  odmodi),  djelo  kojim 
se  kome  odmogne.  suprotno  pomoc.  —  Otud  narodna 
sloga  ne  prima  pomoc;  uego  odmoc.  Zlos.  146. 

odnioi-i,  odmognem,  r.  pf.  .stall  zu  helfen,  einen 
noch  tiefcr  in  Verlegenheit  liringen,  an.iilii  loco  magis 


odiiioIKi 


—  864  — 


udobrid 


etidin  impedio.  Rj.  od-mo(5i,  suprotno  pom&di.  v.  imgf.  I 
odin!ig!iti. 

udiiiuliti,  odmolTm,  r.  pf.  losbitten,  prccibus  libero. 
Kj.  od-moliti  koga,  moleci  izbaviti  ga.  v.  impf.  od- 
maljati,  previa  iemit  odnioliti  zlo  kalvo:  moleci  se 
iiklouiti  (III.  —  E  g!»  lie  da  Ouprilijc  vezire,  no  pied 
earem  pade  na  divane  ...  i'  cant  ga  ve/.ir  odmulio. 
Npj.  2,  GOD.  Haj'te,  brai'o,  ako  Bojra  ziiate!  da  mi 
moju  anahu  odmolimo,  odmolimo,  ja  da  otkupimo. 
3,  91. 

ddiuor.  111.  —  1)  die  Erholung,  recreutio:  radi  bez 
odmora.  Ej.  od-mor,  osn.  u  odmoriti  se.  vidi  odmorak, 
pocivak.  stiprotno  umor  2.  —  Sjegjase  pred  svojom 
kucom  odmora  radi.  Npr.  230.  Sjei'aj  se  dana  od 
odmora,  da  ga  svetkiijeJ.  Mojs.  II.  20,  8.  Prvi  dau 
sedmoga  mjeseca  ueka  vani  je  odiiior.  III.  23,  2-1.  — 
2)  u  pjesviama:  Sve  su  naSe  junacke  pjesme  od  deset 
slogova  ili  pet  trohejskih  stopa  i  poslije  druge  slope 
odmor  (ce.sura,  Einschuitt).  Npj.'  1,  LIII. 

udmorak.  odmOi-ka,  m.  vidi  odmor :  nema  tu  od- 
morka  moj  brate.  Namjesti  mu  na  odmorak  vojsku. 
Kj.  ridi  i  otpoC-inak,  pocinak,  pocivak.  —  Neke  me- 
hane  su  opet  postale  nedovoljne  za  onoliko  putnika 
koliko  ib  je  stizalo  na  koiiak,  na  odmorak.  Zim.  293. 

oduiuraii,  odmOina,  adj.  ausgeraMet,  erliolt,  frisch, 
refectus.  Rj.  koji  se  odmorio.  suprotno  umoian. 

udiuuriti,  udmorim,  v.  pf.  Rj.  od-moriti.  v.  impf. 
odmarati.  —  1)  n.  p.  konje,  noge,  erquicken,  aus- 
rasten  lassen,  reficio.  Rj.  —  A  kad  svoju  odmorise 
vojsku.  Xpj.  4,  242.  Zlo  vam  bilo,  dvije  tice  vrane  . . . 
da  vi  vaJa  krila  odmorite  ?  4,  342.  Onaj  dau  da  udare 
i  ua  drug!  .Sanac;  no  MiloS  im  ne  dadne,  nego  i7i 
onaj  dan  lepo  odmori.  MiloS  109.  Hodite  k  meni  svi 
koji  ste  umorni  i  natovareni,  i  ja  6a  ras  odmoriti. 
Mat.  11,  28.  Ovaj  (?e  tias  odmoriti  od  posala  naSib. 
Mojs.  I.  5,  29.  —  2)  sa  se,  rejleks.  sich  erholen, 
reficior.  Rj.  Legne  malo  u  hlad  da  se  odmori.  Npr. 
28.  Jer  se  meni  ne  da5  odmoriti?  ja  sam  junak  trudan 
i  umoran.  Npj.  4,  306. 

odnidtnti,  tam,  v.  pf.  abhaspeln,  revolro,  abiiickeln, 
expedio.  Rj.  od-motati.  v.  impf.  odmotavati. 

odmotiivaiije,  n.  das  Abhaspeln,  das  Abicickeln, 
resolutio  filorum  de  rhombo,  e.rpeditio..  Rj.  verb,  od 
odmotavati.  radnja  kojom  tko  odmotava  sto. 

udmot:\vati,  odmotavam,  v.  impf.  abhaspeln,  ab- 
winden,  ahwickeln,  revolio,  expedio.  od-motavati.  v. 
pf.  odmotati. 

odinrsili,  odmfsTm,  v.  pf.  entuurren,  expedio,  cf. 
razmrsiti :  Malo  platuo  zamrSeno  bilo,  al'  sam  b'jelo 
odmrsila  platno.  Pak  te  zove  da  joj  ti  odmrsis.  Rj. 
od-mrsiti.  —  Ako  si  sam  zamrsio,  sam  i  odmrsi. 
DPosl.  4. 

odnirzniiti  so,  znem  se,  v.  r.  pf.  aufthauen,  glacie 
solvi,  lilierari.  Rj.  od-mrznuti  se.  v.  impf.  mrznuti  se. 

odiuAi-aiijc,  n.  vidi  odragjivauje.  Rj. 

odmueati,  fidnnii-am,  v.  impf.  vidi  odragjivati.  Rj. 
od-mucati  n.  p.  dug,  mukom,  radom  plaiati  ga.  v.  pf. 
odmuciti. 

6diiiu(-iti,  elm,  r.  pf.  vidi  odraditi.  Rj.  od-muc'iti 
n.  p.  dug,  mukom,  radom  platiti  ga.  r.  impf.  odmueati. 

ddnekle,  adv.  ««  prtdiye  odakle?  I'idj  odnekud.  — 
U  nju  (biblioteku)  je  doSao  (rukopis)  prije  dvije  go- 
dine  dana  odnekle  iz  Turske.  2iv.  sv.  Save  III. 

odnekiid  (od  nekud),  6dn<>kuda  (od  uekuda),  irgcnd 
uoher,  alicunde.  Rj.  vidi  odnjekud,  odnjekuda;  od- 
nekle na  pitanje :  otkud,  otkuda  ?  —  Dok  evo  ti 
odnekud  dolec'e  na  krilima  pieda  nj  oni  covjek.  Npr. 
219.  Hrvati  su  se  u  naie  krajeve  doselili  od  nekuda 
iza  Karpatskijeh  gora.  Kov.  16.  U  nas  je  narod  ova 
rijec  do.^la  od  njekuda  od  ovud,  sa  sjeverozapadne 
strane.  Pis.  32. 
_odnesti,  odnfesem,  v.  pf.  vidi  odnijeti.  isp.  Obi. 
''''.  —  Odnesose  ga  sinovi  niegovi  u  zemliu  Hanansku. 
Mojs.  I.  50,  13.  ' 


6dnic-i,  odniknem,  v.  pf.  sich  abtvenden,  se  amovere: 
Tri  je  jada  nad  njim  izjadala,  iiva  nikla,  a  mrtva 
odnikla.  'Tav  piini(5e,  a  mrtav  odnice.  Rj.  od-Di(:i. 
suprotno  prinii5i. 

ddiiijeti,  odnfr-sem.  (odnio,  odnijela).  v.  pf.  davon 
tragcn,  aufero.  Rj.  od-nijeti.  viV// odne.sti ;  ponijeti  2, 
unijeti  2.  r.  impf.  odnosili.  —  Dune  jaki  retar  te 
odtiese  galiju  Bog  zna  kuda.  Npr.  42.  Kad  su  gjavoli 
otpali  od  Boga  i  utekli  na  zemlju,  ouda  su  i  sunce 
odnijeli  sa  sobom.  91.  Onoga  nazovimrca  metnu  na 
nosila,  i  odnesav.^i  ga  u  crkvu  ouako  na  nosilima 
ostave  ga.  171.  (ije  je  Kr.suian?  Voda  g'  odnijela! 
Npj.  4,  165.  Za  zivota  konja  mi  odvedoJe,  i  od  mene 
onizjc  odnese.  4.  274.  Po  svoj  prilici  eu  ovu  zelju 
odnijeti  sa  sobom  na  oni  svijet.  Kov.  1.  Da  odnese 
pozdrav  od  njega  starome^  svatu.  63.  Konju  mu  to- 
povsko  tane  odnese  sapi.  /^itije  13. 

ddiio,  praepos.  imenica  dno  slozena  sa  prijedlogom 
od  (od-dno)  vrijedi  kao  prijedlog  imajuci  uza  se  rijec 
u  genitivu ;  znacenju  imenice  dno  pridolazi  zna6enje 
prijedloga  od :  Odno  Garca  do  dno  Lisca.  Sint.  149. 
Gon'te  ate  po  Jirokoj  Lici  odno  Like  pa  do  Vrho- 
vina.  HNpj.  3,  361  (neiijom  pogreskom  od  dnu).  isp. 
dno  2. 

odiios,  »!.  od-nos,  stanje  u  kojem  se  -Ho  kao  odnosi, 
kao  proteze  na  sto,  tice  ga  se:  das  Verhdltniss,  ne- 
cessitudo,  conjunctio.  rijec  nalazi  se  u  Stullija  ali 
s  drugim  snacenjem:  actus  aufereudi  (djelo  kojim  se 
sto  odnese).  sadasnje  znacenje  dadose  rijeii  knjizerniei, 
koji  misle,  da  za  svaku  tugju  rijec,  osobito  Njemacku, 
treba  nas  jezik  da  ima  svoju  rijec,  kao  da  se  misao, 
koja  se  izrece  tugjom  rijeeju,  ne  bi  mogla  u  nas 
drukcije  kazati.  isp.  sveza  2.  —  U  torn  zivotu  jako 
pada  u  oci  rasiren  rogjacki  odnos  megju  Ijudma. 
Megj.  53.  Odnosi  su  megju  gjacima  i  Beogragjanima 
retki.  Zlos.  17.  Kvar  je  u:<ao  u  odnose  profesora  i 
gjaka.  25. 

odiiositi,  odnosim,  v.  impf.  Rj.  od-nositi.  v.  pf. 
odnijeti,  odnesti.  —  1)  tvegtragen,  asporto.  Rj.  — 
Tko  najvise  cete  dovogjaSe  .  .  .  i  junaike  glare  od- 
nosase?  Npj.  3,  376.  —  2)  seitivdrts  neigcn,  decline, 
reclino:  Odnosi  glavu  kao  svirac  od  prdaljke  (Posl. 
234).  Rj.  kao  na  stranu  drzuti. 

odnosi'njc,  n.  Rj.  verb,  od  odnositi.  —  1)  radnja 
kojom  tko  odnosi  sto  (.das  Wegtragen,  asportatio.  Rj.). 

—  2)  radnja  kojom  tko  odnosi  glani  (drzi  na  stranu), 
odnjekud  (od  njekud),  ddujekiida   (od  njekuda), 

vidi  odnekud,  odnekuda,  odnekle. 

odiijiliati,  odnjThilra  (odnjiSem),  v.  pf.  gross  ziehen, 
iriegcn,  cduco,  f/'.  odgojiti:  Hi  sesUa.  brata  odnjihala. 
Rj.  i  syn.  kod  odgojiti.  od-njihati.  vidi  i  odnjiviti. 
I',  impf.  njibati. 

odnjijati,  odujTjam,  vidi  odnjihati.  Rj.  u  krajevima 
gdjc  se  glas  b  u  qovoru  pretvara  u  glas  j. 

odnjiviti,  udujivim,  v.  pf.  (po  jugozap.  kraj.)  vidi 
odiijibati.  Rj.  od-njiviti.  vidi  i  odgojiti,  i  syn.  ondje. 
V.  impf.  njiviti. 

odobrilvanje,  n.  das  Gutheissen,  approbatio.  Rj. 
verb,  od  odobravati.  radnja  kojom  tko  odobrava  sto. 
isj).  odobrenje. 

odobnivnti,  odobravam,  v.  impf. {u  vojv.)  gutheissen. 
approbo.  Rj.  o-dobravati.  r.  pf.  odobriti.  —  Ali  je  za 
cudo,  sto  se  u  samome  djelu  slabo  drzi  onoga  pra- 
vila,  koje  kod  drugoga  odobrava  i  hvali.  Pis.  48.  A 
jo5  da  i  nama  vieu  svi  Ijudi:  sTako  je«,  i  da  odo- 
bravaju  i  na^e  najve(;e  budalaStine:  onda  bismo  jo5 
gore  pisali  i  mislili.  71. 

odobr«?njc,  n.  verb,  od  odobriti.  djelo  kojim  se  sto 
odohri.  isp.  odobiavanje.  —  PoSlje  se  prijevod  na 
odobrenje  mitropolitu  Leontiju.  VLazid  1,  3. 

odiibriti,  odobrTm,  v.  pf.  (u  vojv.  po  varosima) 
gutheissen,  approbo.  Rj.  o-dobriti.  v.  impf.  odobravati. 

—  »Samo   molim   da   mi   uapise^   na   karti  .  .  .«  Car 
joj  ovo  odobri  i  potpiJe.   Npr.  107.  A  da  nije  ...  to 


odobrovoljiti 


—  865  — 


oflovdii 


mislim  da  t'e  mi  odohriti  i  G.  —  O.  —  Nov.  Srb. 
1S1«,  390. 

odobrdroljiti,  Ijim,  r.  pf.  o-dobrovoljiti.  suprotno 
ozlovoljiti  (i  se).  —  1)  koga,  exhilarnre.  Stulli.  uci- 
niti  (In  hude  dohre  volje.  —  2)  .sa  se,  refleh><.  guter 
Limne  verden,  exhilarari.  Rj.  o-ilobrovoljiti  se.  do- 
hrovoljaii,  dohre  volje  postaii. 

0(l6cniti,  odocmra,  r.  pf.  Kj.  —  1)  sieh  rcrxpnien, 
moror,  sero  cenio:  5to  si  odoonio?  odocuio  s  nirlcom. 
Rj.  o-doeniti,  docl-an  doii;  vidi  z.adocuiti  (so),  npoziiiti, 
zac.imati  2,  zakasniti.  v.  impf.  docniti.  —  l?iidu<;i  da 
iieiiilc  odooii,  zadrijemase  sve,  i  pospaSe.  Mat.  25,  5. 
.frt  se,  ^rtss. ;  Do  jako  je  riicao  i  ko  je  goveda  izgubio. 
(Kad  se  odocni  s  ruckom).  Posl.  63.  —  2J  sn  se, 
refleks.  znacenje  kao  pod  1  bez  se:  Al'  se  uemoj,  oee, 
odocniti.  Npj.  5,  385.  Hi  ga  zadrze  s  razgovoroui,  te 
se  odocni  izici  pred  svatove.  Kov.  63. 

oddtliti,  ododim,  v.  pf.  vidi  othoditi:  Sramotan  je 
svaki  ododio.  Rj.  od-(h)oditi,  u  krajevima  gdje  se  glas 
h  u  goeoru  ne  cuje.  grijeskom  je  nastampano  v.  pf. 
jer  je  glagol  iiiiperfektivan.  kod  otboditi  ."ttoji  kako 
i  treba:  v.  impf.  —  v.  pf.  olidi. 

ododoljcno,  u  pripjevu:  Gjevojke  su  ruzu  bnile. 
ododoljeno,  odumiljeno.  Rj.  iaj).  odoljen. 

ddoji'C,  odojfieta,  n.  malo  prase  koje  je  poodraslo 
da  se  moze  zaklati  i  ispe6,  ali  jos  ne  zna  iii  za  kaku 
hranu  osim  materina  mlijeka,  das  Siiiigeschirein, 
Ferkel,  nefrens.  Rj.  osn.  odojiti.  vidi  si.^fie.  i  jugnje 
koje  jos  sisa:  Samuilo  uze  jedno  jugnje  odojce,  i 
prineae  ga  svega  Gospodu  na  zrtvu  paljenicu.  Sam. 
I.  7,  9. 

od6jiti,  odojim,  v.  pf.  Rj.  o-dojiti.  r.  impf.  dojini. 

—  IJ  sdugen,  lacto,  cf.  otbraniti.  Rj.  —  NaMi  su  ga 
jutru  na  sokaku,  Jegjupkinja  njega  odojila.  Rj.  251b. 
Uzrai  ovo  dijete,  i  odoj  mi  ga,  a  ja  dii  ti  platiti. 
Mojs.  II.  2,  9.  —  2)  ansaugcn,  tendo  iiher:  krava  se 
ne  da  pomusti,  dok   ne   odoji  tele.  Rj.  isj).  nadojiti. 

—  Na  koga  si  narueila  Jova?  Ko  6e  tebe  .Jova  oku- 
pati?  Ko  li  ce  ga  dojkom  odojiti?  Npj.  2,  120. 

Odolen,  adv.  vidi  odande,  odavde:  Pa  s'  odoleii 
svati  podignuli.  Rj.  —  (odande).  —  odanle,  s  premjc- 
stenim  glasovima:  ondale,  ondole,  ondolen,  odhacivsi 
n:  odolen.  Korijeni  9.  —  U  tri  maba  zakumi  ga  da  se 
mice.  Na  to  se  zmaj  probudi  i  reie  mu:  Ja  se  odolen 
ne  mieem.i  Npr.  100.  (odavde)  vidi  syu.  kod  odande 
i  odavde. 

odolij^vaiijo,  n.  das  Ueberwdltigen,  oppressio.  lij. 
verb,  od  odobjevati.  radnja  kojom  tko  odolijeva. 

odolij^vati,  odolijevam,  (•.  impf  Widcrstand  Ici- 
sten,  iiberwaltigen,  resisto,  vinco:  odolijeva  sunee  u 
proljetfe,  (u  Dubr.)  itberhand  nehmen.  Rj.  o-dolijevati, 
kao  odapirati  se  1;  nadvlagjivati,  nzimati  mail.  v.  pf. 
odoljeti. 

od6ljnn,  m.:  Da  zna  zenska  glava,  sto  j'  odoljan 
trava,  svagda  bi  ga  brala,  u  pas  uSivala,  uza  se  no- 
sila.  Rj.  vidi  odoljen. 

oddljcii,  m.  (u  Dubr.)  nekaka  trava,  AH  Pjlanze 
(Baldrian,  Hexenkraut.  Rj."),  herbae  genus  (Valeriana 
officinalis  L.  Rj.^)  cf.  odoljan.  Rj.  isp.  i  odumiljen. 
—  Odoljen  kazu  da  je  vrlo  jak  (kad  se  daje  bole- 
snicima),  te  kao  Sto  bolesti  odoli  na  pre^ac,  tako  i 
bolesniku  moze  nauditi,  za  to  uza  uj  daju  pomalo  i 
odumiljena.  Rj.  449b. 

od6ljeti,  odMTm,  v.  pf.  kome,  Widcrstand  leisten, 
u-ehren,  iiberivdltigen,  resisto.  Rj.  o-doljeti  kome,  oda- 
prijcti  mu  se,  midvladati  ga,  malt  uzeti.  vidi  uado- 
Ijeti,  predoljeti.  r.  impf.  •odolijevati.  —  On  siromah 
pogje  malo,  ali  ne  mogavM  srcii  odoleti,  vrati  se 
natrag.  Npr.  22.  Zabolje  i  odolje.  Posl.  82.  Vrlo  kralju 
iegjca  odolela,  pa  se  dize  na  vodu  studenu.  2,  51. 
Otvori  mi  na  avliji  vrata,  na  ruke  mi  otezala  Angja. 
a  Sijenjske  rane  odoljele.  3,  182.  Kad  hajduku  muka 
odoljela.  on  dozivlje  Boicie-Alila.  3,  349.  Ko  ce  sili 
lioijoj  odoljeti?  4,  245.  Rahilja  rece:   borab   se   ze- 


stoko  sa  sestrom  svojom,  ali   odoljeh.  Mojs.  I.  30,  8. 
Ne  bje§e  grada  koji  bi  nam  odolio.  V.  2,  36. 

odoiiiiieiti  so,  odomacim  se,  r.  r.  impf.  sieh  ein- 
heimisch  machen,  fio  familiaris.  Rj.  o-doma<;iti  ae 
postajati  kao  domaci.  isp.  udoma(?iti  se. 

udoiuinuti,  odi^niinem,  v.  pf.  vidi  uminuti:  Dokle 
mene  pleca  odominu.  Rj.  od-o-minuti.  vidi  i  odmi- 
nuti,  oduminuti. 

udoiidii  (od  onda),  seitdem,  ex  eo  tempore.  Rj.  od 
onoga  vremena.  is}).  otada,  od  tada.  —  U  Srbiji  do 
1SU4  godinc  samo  su  Turkc  zvali  gospodarima;  a  od 
onda  su  zvali  gospodarom  Crnoga  Gjorgjija,  i  ostale 
poglavare.  Rj.  95b.  Od  kako  ae  oslobodi,  od  onda  se 
osramoti.  Posl.  233.  Kmetovi  .  .  .  do  godine  1815,  od 
onda  do  danas  pretvorili  su  se  gotovo  u  prave  6\- 
uovnike.  Slav.  Bibl.  1,  85. 

ddondfi,  adv.  vidi  odouud,  odonuda.  odonud,  s  pre- 
mjestcnim  glasovima  u  i  d :  odondu.  —  Gje  rekosmo, 
tu  se  sastadosmo,  mi  odovdu,  a  Turci  odondu;  mi 
izveli  dvije  kade  mlade,  Turc'  odondu  donijeSe  blago. 
Npj.  4,  42.  Vodi  vojaku  ol  Urumelije  ...  a  odondti 
Vlasi  Sumadijski  .  .  .  s  trede  strane  Petrovid  Gjor- 
gjija. 4,  316. 

ddoniid,  udoiiiida,  (od  onud)  von  dort,  ex  ilia 
parte,  illinc.  Rj.  na  pitanje  otkud?  otkuda?  vidi 
odondu.  —  Visoki  Stefan  po  smrti  oca  svojega  po- 
bjegao  u  Moskovskxi  pa  poslije  nekoliko  godiua  od- 
onuda  s  vojskom  preko  M.adzarske  doJao  u  Srbiju. 
Rj.  63b.  Stane  je  odvracati  da  onamo  ne  ide  »jer  se 
niko  odonuda'.,  re6e,  »nije  vratio«.  Npr.  231.  Brzi  od 
ovud  nego  od  onud.  Hi:  Br^i  od  onud  nego  od  ovud. 
(Kad  se  ko  otkuda  odmab  vrati).  Posl.  29.  Otkud 
vjetar  duva,  odonud  valja  i  japundze  okrenuti.  243. 
Filisteji  stajahu  na  brdu  odonuda  a  Izrailjci  stajahu 
na  brdu  odovuda,  a  megju  ujima  bjeSe  dolina.  bam. 
I.  17,  3. 

odor,  m.  (u  C.  G.)  koji  odire,  plijeni,  der  Plunderer, 
spoliator:  A  Kotore,  soldatski  odore!  Rj.  o-dor,  osn. 
odrijeti.  djelo  kojim  se  sto  odre  (oplijeni);  i  konkretno: 
oncij  koji  sto  odre  (oplijeni).  vidi  odir.  isp.  odora  1. 
odora,  /'.  Rj.  zna(5enje  (korijenu)  koje  u  udariti,  i 
cijepati,  svlaciti:  odor,  razdor,  odora,  udorac,  zado- 
rica.  Korijeni  103.  —  1)  ono  Sto  uzmu  od  covjeka 
kad  ga  na  putu  oplijene  (oderu),  die  Beute,  spolia. 
Rj.  vidi  pokragja.  —  Kad  razbiJe  pa^ino  tamborje,  i 
vcliku  odoru  dubise,  grabe  Srbi  kouja  ubojita.  Npj. 
5,  125.  —  2)  (oko  Sinja)  odijelo,  rubo,  oprava  (na 
coTJeku  i  na  kouju),  das  Geivand,  die  Kleider,  die 
Rilstung,  vestitus,  arma :  Pod  odorom  Stipurinovida. 
Rj.  i  syn.  kod  baljine  1.  —  Pusat,  2)  konjska  odora 
(uzda  i  prsine).  Rj.  622a.  I  digoSe  svetog  Vasiliju  i 
njegovu  bogatu  odoru.  Npj.  5,  130.  Uzmi  jednoga  od 
tijeb  niomaka,  i  skini  odoru  s  njega.  Sam.  II.  2,  21. 
—  3)  (u  nab.  Rudn.)  Art  Chemisette.  Rj.  nekaka 
primetaca. 

oddrati,  udorem,  r.  pf.  abackern,  peraro,  arando 
solvo:  da  odoremo  jo§  nekoliko  brazdi,  pa  ciemo  onda 
rufiati;  bio  sam  mu  nesto  duzan  pak  sam  mu  odorao; 
nemam  ti  cim  platiti,  nego  tw  ti  odorati.  Rj.  od-orati. 
(J.  impf.  odoravati. 

odorftvanje,  n.  das  Abackern,  peraratio,  soliitio 
per  arationem.  Rj.  verb,  od  odoravati.  radnja  kojom 
tku  odorava  sto. 

odorilvati,  odoravam,  v.  impf.  abackern,  peraro, 
arando  solvo.  Rj.  od-oravati,  n.  p.  od  njive  susjedove, 
t.j.  oruci  uzimati  mu  pomalo  od  nje;  odoravati  dug, 
t.  j.  oruci  placati  ga. 

od6valja,  f.  (u  C.  G.)  Wasserrine  um  das  Haus, 
canalis.  Rj.  odo-valja,  vidi  vodovalja,  jaruzica  oko 
kuce,  kojom  otjece  voda.  —  vodo-valja  (korijen  drugoj 
poli  vidi  kod  valj),  odo-valja  (gdje  je  sprijeda  pred 
0  jama(5no  otpalo  v).  Korijeni  57. 

ddovdu,  adv.  vidi  odud.  odovuda,  odovud,  s  pre- 
mjestenim  posljednjim  glasovima   u  i  d:  odovdu.  — 


odovio 


866  — 


odrediti 


Gje  rekosmo,  tu  se  sastadosmo,  mi  odordu,  a  Turci 
oaondu.  Npj.  4,  42. 

ddovie,  l,u  Dubr.l  vidi  odavle.  Rj .  siin.  kod  odavde. 

—  Odovle  me  izmi,  a  onamo  zakolji.  DPosl.  90. 
ddovnd,  ddovudii,   ron   hiei;   hiiic,   ex  hac  parte. 

Ej.  cidi  i  odovdu.  odud.  na  pitanje  otkud,  otkuda? 

—  Bar.  U  nahiji  Barskoj.  koja  se  odovud  pocinje  . . . 
najviSe  se  govori  Srpski.  Rj.  15b.  Kiu%  mu  je  u 
selu  odmah  s  dohoda.  t.  j.  odovud  idudi.  Rj.  13Ga. 
Brzi  od  onud  nego  od  ovud.  (Kad  se  tko  otkuda 
odmah  vrati).  Posl.  29.  Pa  udrite  njima  iznenada, 
vi  otiida,  ja  (u  odovudu.  Npj.  5,  247.  U  naJ  je  narod 
ova  lijec  doSla  od  njekuda  od  ovud,  sa  sjeverozapadne 
strane.  Pis.  32. 

oddzdo  (od  ozdo),  ron  unten,  (di  into.  Rj.  od-ozdo. 
jsp.  ozdo,  i  postattje  ondjc.  stiprotito  odozgo.  —  Kazii 
da  lisica  kad  dogje  pod  sjedalo  kokoSinje  odosdo  za- 
svijetii  ocima  te  kokoM  odo?go  popadaju  i  ona  ih 
pohvata.  Rj.  193b.  Na  strani  47  od  ozdo  u  drugoj 
vrsti.  Pis.  36.  Da  mojii  zenu  ^u  Bei^ii)  posrbim  .  .  . 
da  joj  odozdo  kakovu  sluJkiuju  dovedem,  koja  ni- 
kakvoea  drugog  jezika  ne  zna  same  (iisto)  Srpski. 
Straz.lSSS,  1580. 

odOzgo  (od  ozgo),  von  oben,  desuper.  Rj.  od-ozgo. 
od-ozgo.  isp.  ozgo,  i posUinje  ondje.  suprotno  odozdo. 

—  UmlijeCile  cele,  t.  j.  zatvorile  na  satii  (Maurice 
odozgo.  Rj.  782a.  Kabere  vrei?u  mahovine  i  metnuvJi 
odozgo  malo  vune  ponese  na  vaJar  da  proda.  Npr. 
168.  Ozdo  more,  a  odozgo  gore,  s  desna  ploia,  a 
s  lijeva  draca.  Posl.  237. 

6d  pregje,  od  prije,  od  prvo,  vidi  otpregje,  ot- 
prije,  otprvo. 

odnUliti,  5dradim,  v.  pf.  abarbeiten,  laborando 
(opera  praestita)  penso.  Rj.  od-raditi  sto,  radeci  na- 
knaditi.  n.  p.  dug,  radeci  platiti  ga.  vidi  odtnxiiiu. 
r.  impf.  odragjivati. 

odntsgaiije,  n.  das  Ldugnen  der  Verwandscliuft, 
abnegatw  generif  (gentis).  Rj.  verb,  od  odragjati  se. 
radnja  kojom  se  tko  odragja. 

odnlgjati  se,  odragjam  se,  r.  r.  impf.  die  Ver- 
icandschaft  ahldugnen,  ainego  geniem.  Rj.  od-ra^ati 
se,  odmetati  se  od  roda.  v.  pf.  odroditi  se  1. 

odrngjiviinjc,  n.  das  Ahurbeiten,  lensatio  per 
laborem.  Rj.  verb,  od  obragjivati.  —  1)  radnja  kojom 
tko  odragjuje  .Ho  (n.  p.  dug),  vidi  odmuCanje.  — 
2)  radnja  kojom  tko  odragjuje  (kvari)  sto. 

odrngjivati,  odriigjujem,  r.  impf.  Rj.  od-ragjivati. 
v.  pf.  odraditi.  —  J)  abarbeiten,  opera  penso  dcbiium. 
Rj.  radeci  naknagjacati  sto,  n.  p.  placati  dug.  vidi 
odmucati.  —  2)  n.  p.  jedno  radi,  a  drugo  odragjuje, 
verderhen,  destruo.  cf.  kvariti.  Rj. 

odniuiati,  odramljem,  vidi  othramati.  Rj.  v.  pf. 
od-(h)ramati.  «  krajevima  gdje  se  glas  h  ne  Huje  ii 
govoru.  hramljuci  otici. 

odriiniti,  odranim,  vidi  othraniti.   Rj.  od-(li)raniti. 

odraniti,  nun,  v.  pf.  sich  friih  aufmachen,  mane 
discedo.  Rj.  od-raniti,  rano  krenuti,  otici.  v.  impf. 
raniti. 

odriinjitnjc,  n.  das  Abrollen,  devolutio.  Rj.  verb, 
od  odranjati.  radnja  kojom  tko  odranja  sto,  m.  ^j. 
zemlju. 

odriinjati,  odranjam,  v.  impf.  n.  p.  zemlju,  ah- 
TolUn,  devolvo.  Rj.  od-ranjati,  ciniti  da  se  sto  rani. 
V.  pf.  odroniti. 

odraiijivaiije,  n.  vidi  othraujivanje.  Rj. 

odranjivati,  odranjujem,  v.  impf.  vidi  othranjivati. 
Rj.  od-(hiraDJivati. 

odnislica,  f.  mulier  quae  jam  adolevit.  Stulli. 
iensko  koje  je  vea  odraslo.  isp.  podrSsIiea. 

odrdstaiije,  n.  verb,  od  odrastati.  ftunje  koje  biva, 
kad  sto   odrasta. 

odri\stati,  odrastam,  v.  impf  od-rastati,  r.  impf. 
prosti  rasti.  c.  pf.  odrasti.  —  Od  onijeh  Srba  Sto  su 


u  ono  vrijeme  borayili  a  i  ragjali  se  i  odrastali  po 
vlaSkim  zemljama.  Ziv.  kr.  i  arh.  VIII. 

odriisti,  odnfetem,  v.  pf.  grossuachsen,  excresco, 
heranuachsen,  adolesco.  Rj.  od-rasti.  isp.  poodrasti. 
V.  impf.  odrastati.  —  Vladika,  2)  vlasteoska  zena  ili 
odrasla  kci.  Rj.  67b.  Kad  odrasli  Ijudi  i  zene  hoce 
da  se  prifeste  .  .  .  Rj.  251a.  Kad  gjcrojku  odraste, 
jedDO  vece  zamoli  se  ocu  svome,  da  joj  dopusti  da 
izigje  pred  dvor.  Npr.  7.  Odrast'oje  Nabod  Simeune, 
a  IjepSi  je  od  svake  gjevojke.  Npj.  2,  6().  Ja  sam 
se  rodio  i  odrastao  u  selu,  koje  se  zove  TrSid.  Pis. 
49.  Stefan  Nemanja  odrastavii  dobi  od  oCevine  .  .  . 
DRj.  3,  300. 

odr^ei,  odrfeCem  (odreknemi,  v.  pf.  Rj.  od-re(!;i.  r. 
impf.  odrieati.  —  /.  1)  absagen,  renuncio :  Koja  usta 
rekla,  ona  i  odrekla  (Posl.  140J.  Rj.  kao  reci:  ne,  ne 
cu ;  odbiti  kome  sto  rijecima.  Odreci,  negure,  recu- 
sare.  Stulli.  Kad  im  (kmetima  aga)  sto  zapovjedi,  ne 
mogu  mu  odreci.  Rj.  278a.  Onda  otide  k  caru  i  za- 
iSte  sve  sto  mu  je  trebalo.  car  mu  nije  mogao  odreci, 
nego  mu  da.  Npr.  70.  Nadam  se  da  mi  cast  ovu  od- 
reci ne  cete.  Posl.  V.  Koji  ho(5e  da  mu  uzajmiJ,  ne 
odreci  mu.  Mat.  5,  42.  Nego  govori  caru ;  on  me  ne 
ce  tebi  odrem.  Sam.  II.  13,  13.  sa  se,  pass.:  Opet  je 
svak  dwzan  priznati  da  se  staroj  Srbiji  ne  mogu  od- 
reci naCela  prekrasnoga  samostalnog  razvijanja.  DM. 
75.  —  2)  antirorten,  rcspondeo,  cf.  odgovoriti:  Ona 
mu  ludo  odrece.  Rj.  —  Otac  sinu  rece :  sinko,  Jto 
ucini?  Sin  ocu  odrece:  dadko,  5to  i  ti.  DPosl.  91.  — 
II.  sa  se,  rcfteks.  sich  lossagen,  renuncio  alicui.  Rj. 
odreci  se  koga  ili  cega  (u  pjesmi:  odreci  se  kogaj: 
Jer  su  se  li^ili  krvnika  (t.  j.  odrekli  ga  se)  i  platili 
odliku.  Rj.  444b.  Take  se  ovoga  ne  odrekao!  (prekr- 
stivsi  se).  Posl.  310.  Nigda  ti  se  ne  cu  poturCiti  ni 
odreci  od  krsta  mojega.  ni  Hristovu  vjeru  pohuliti. 
Npj.  2,  609.  Vas  je  prijed  darom  ponudio,  pa  ne 
hceste,  no  se  odrekoste.  Here.  177.  Neka  se  odrece 
sebe.  Mat.  16,  24.  I  ti  si  bio  s  Isusom.  A  on  se  od- 
rece pred  svima  govoreci:  ne  znam  sta  govoriJ.  26, 
70.  Te  se  tako  pokaja,  da  se  odrece  prijestola  bratu 
na  korist.  DM.  30. 

<^dredba,  f.  ordo,  ordinatio,  institutio,  decretum. 
Stulli.  djelo  kojim  se  sto  odredi,  die  BeMimmung, 
desiinatio:  Dva  adjektiva,  kad  je  koji  iz  blize  odre- 
gjen:  a)  oba  bez  blize  odredbe.  DaniCi<5,  ARj.  3b. 
Dvije  rijefii  .  .  .  svaka  s  odredbom  drugojacijom.  4a. 
—  osn.  u  odrediti,  odred-ba.  rijeci  s  takvtm  nasi. 
kod  berba. 

odrediti,  odredim,  v.  pf.  bestimmen,  destine.  Rj. 
od-rediti.  v.  impf.  odregjivati.  —  Ovo  su  bile  kao 
odregjene  globe  .  .  .  ali  manjima  nije  bilo  ni  broja. 
Rj.  89a.  KolaC  obruca,  odregjen  broj  savijenih  obruda. 
Rj.  284b.  Rociti  koga,  t.  j.  odrediti  mu  dan  i  mjesto. 
Rj.  654b.  Kad  je  (djevojku)  odvedu  dvoru  carskome, 
odredc  je  da  cuva  guske.  Npr.  224.  Ako  je  dug, 
oduzio  sam,  ako  je  red,  odrcdio  sam.  (YiJe  nijeaam 
duzan  niJta).  Posl.  3  (isp.  obrediti).  (Bog)  je  covjeka 
odredio,  da  se  jednako  muci.  Danica  2,  3.  Sarid,  po- 
dignuvM  odregjene  pod  njegovu  ruku  Jadrane,  dogje 
u  TrMd.  3,  193.  Domacin  odredi  sta  ce  koji  od  sva- 
tova  biti,  i  ovo  odregjivanje  on  pocne  ovako.  Kov. 
52.  Da  sastavi  i  odredi  Srpsku  bukvicu  i  ortografiju. 
Pis.  3.  Turci  vide  odregjenu  za  juris  vojsku.  Sovj. 
44.  Oni  su  kao  robovi  odregjeni  na  najteze  poslove. 
66.  Da  ih  po.^alju  Hadzi-begu  u  Srebrnicu  ...  pa 
dalje  kudu  ih  odrede.  67.  Pa  ni  ona  (plata)  im  nije 
bila  odregjcna  i  postojana  kao  sovjetnicima  79.  Onda 
ga  car  odredi  u  (h)usarsku  regementu  ober-lajt- 
nantom.  Zitije  11.  Koji  su  davno  odregjeni  na  ovo 
usugjenje.  Jud.  4.  Faraon  odredi  dio  svcstenicima. 
Mojs.  I.  47,  22.  Kojemu  odredih  pustinju  za  kucu. 
Jov  39,  9.  Dva  adjektiva  .  .  .  kad  je  koji  joJte  cim 
iz  blize  odregjen.  DARj.  3b.  Za  njega  bi  odregjena 
zestoka  kazan.  DM.  57.  Nacina  imaju  dva  kao  oso- 


odrcgjivanje 


—  867  — 


odroniti 


bita  oblika:  tieodregjeni  i  zapovjedni;  nacin  odrc- 
gjeni  zovu  se  sva  vremena  ujedno.  Obi.  9.  sa  se, 
pua.'i.:  Odredi  mil  sc,  da  sedi  u  Ostruznjici.  Daiiiai 
4,  25.  Moie  biti  da  hi  se  mogla  odrediti  pnwila  u 
kojijeh  je  glagola  ovo  »a<!  dugaeko.  iSlav.  Bibl.  2,  235. 
odregjivanjt',  m.  rfrt.s  Bcstimmen,  destimdio.  Rj. 
vej-/*.  orf  odi-egjivati.  radvja  Icojom  tko  odrcfijuje  sto : 
Domacin  odredi  Sta  6e  koji  od  svatova  biti,  i  ovo 
odreyjivaiije  on  poene  ovako.  Kov.  52. 

odrcRJivati,  odrfegjujem,  v.  iinpf.  bestimmen,  de- 
stino.  Ilj.  od-regjivati.  /'.  pf.  odrediti.  —  Vojsku  ovu 
odregjivuli  su  knezovi  iz  nahija  i  kuezina.  Danica  3, 
139.  Matica . . .  da  odretijuje,  kako  6e  se  pisati.  5,  72. 
Za  to  iiii  uevjesta  prema  tome  odregjuje  Jto  je  moguoe 
kraci  rok.  Kov.  79.  Siidile  su  sudije  koje  su  uiana- 
stiri  na  fo  udregjiridi.  I)M.  72. 

udri^iiT,  adj.  Rj.  Mo  pripada  odru.  —  1)  n.  p. 
haljine,  Rett-,  lecti.  Rj.  isp.  odav  1.  2.  —  2)  (ii  Hrv.) 
(i  odreui)  n.  p.  stog,  t.  j.  veliko  sijeno,  koje  se  bez 
odra  nije  moglo  sadjesti,  cf.  odar  3.  Rj. 

odri^nilti,  iSdreuem,  v.  pf.  (u  Lici)  vidi  odagnati. 
Rj.  odagnati  ima  sudasnje  vrijeme  odagnam,  odazenetn 
i  odreaem;  ali  da  se  govori  inf.  odrenuti  (dorenuti, 
izreuuti  i  t.  d.)  Danicic  sumnja.  isp.  Korijeni  71.  .^^ 
ddrcsito,  n.  p.  govori,  fertig,  diserte.  Rj.  odreiifo 
(samo  u  srednjein  rodu  kao  adv.  osn.  u  odrijesiti). 
Osn.  220.  isp.  Lat.  resolvere  (odrijesiti),  Tal.  resoluto, 
Njem.  resolut,  entschlossen.  —  Razlozi  kralju . . .  jasuo 
i  odresiio  (prijevod  Lat.  clare  et  streitue).  Glas.  21,  285. 
odrezak,  r)dreska,  m.  resegmen.  Stulli.  sto  se  odreic 
(od  cega),  knu  komad  odrezan.  isp.  izrezak. 

ddrezati,  5drezem,  v.  pf.  Rj.  od-rezati.  r.  impf. 
odrezivati.  —  1)  u-egscJineiden,  absciiido.  Rj.  —  Ona 
kad  to  vidi,  brze  bolje  odreze  svoj  skut  pa  joj  ruke 
njim  omota.  Npr.  56.  Ja  6a  tvoju  odrizati  ghwit. 
HNpj.  4,  440  (zap.).  —  2)  crepitum  fortem  edo.  Rj. 
vidi  odadrijeti  4,  odvrnuti  3.  jako  prdnuti:  DoSav.si 
je^  do  jedne  klade,  uvuce  se  pod  nju  n  bukovo  VAie,, 
pa  se  protegne  koliko  je  dug,  i  odrezavsi  re(5e:*;>Moja 
kuda  moja  sloboda.«  Posl.  182. 

odrczivaiijc,  n.  das  Hinivegschneiden,  abscissio.  Rj. 
verb,  od  odrezivati.  radnja  kojoin  tko  odrezujc  sto. 
odrezivati,  odrfezujem,  v.  impf.  abschneiden,  ab- 
scindo.  Rj.  od-rezivati.  v.  pf.  odrezati.  —  Pa  uzraem 
noz,  pa  sve  dlaku  po  d-laku  odrezuj  pa  navezuj. 
Npr.  162. 

odricaiije,  n.  Rj.  verb,  od  1)  odrieati,  2)  odrieati 
86.  —  1)  radnja  kojom  tko  odrice  korne  sto  (das 
Absagen,  renunciatio.  Rj.).  —  2)  radnja  kojom  se  tko 
odrice  koga  Hi  cega  (das  Lossageu,  renunciatio.  Rj.). 
odrieati,  odrifiem,  v.  imjif.  Rj.  od-rieati.  v.  pf.  pdreci. 
—  1)  absagen,  widerrufcn,  renuncio,  revoco.  Rj.  zn<c- 
cenje  1)  govoriti :  ne,  ne  cu,  odbijati  kome  sto  rijecima 
(absagen,  renuncio) ;  2)  vidi  poricati,  widerrnfen,  re- 
roco.  3)  vidi  nijekati.  —  Aleksa  je  jednako  odricau, 
da  knjiga  nije  njegova.  Danica  3,  150.  Sto  on  mno 


za  sve  ove  pnm^erc  isp.  nijekati.  Odrieati,  ucgarc. 
Stulli.  —  2)  sa  se,  reflsks.  sich  lossagen,  renuncio. 
Rj.  odrieati  se  koga  (i  od  koga  u  pjesmi),  ccf/a:  Liciti 
se  cesa,  od  cega,  koga,  od  koga,  t.  j.  odrieati  se.  Rj. 
331b.  Odrod,  koji  .se  odrice  svojega  roda.  Rj.  448a. 
Ho^eS  li  se  odricat'  od  majke?  Npj.  2,  27.  Ja  se  tvoga 
Boga  ne  odricem.  3,  86. 

odrij^.siti,  odrijeSTin,  v.  pf.  losMiiden,  solvo.  Rj. 
o-drije§iti.  v.  impf  odrjeSivati.  —  Razapeti  konja,  t.  j. 
zapetu  konju  odrijesiti  sapon.  Rj.  627a.  Ni  sve?,i, 
ni  odrijesi.  (Kad  se  bode  za  koga  da  kaze,  da  ne  zna 
niSta).  Posl.  222.  (Jdrijcsio  je  vetfe  jedra.  DPosl.  90. 
No  mu  ve^u  naopako  ruke  ...  pa  mu  vezir  odrijesi 
ruke.  Npj.  2,  607.  Mibijud  je  Mijat  po  obrazu  sva 
tri  njojzi  odr'jesi  gjerdana,   pa  ih  puSti   sebi  u  d^e- 


pove.  3,  439.  (_)dmab  cete  nai'i  magaricu  privezanu 
i  magare  s  njoni;  odrijcsite  je  i  dovedite  mi.  Mat. 
21,  2.  sa  se,  rellcks.  Odr'jesi  .s-e  od  konja  dorata,  pa 
on  hvata  vranoa  Mujagina.  Npj.  3,  102. 

ftdrijcti,  odrem  (i^derem),  (odr'o,  odfla,  part.  pass. 
odft)  V.  pf.  Rj.  o-drijeti.  vidi  oderati.  v.  impf.  odirati. 
—  I.  1)  schinden,  excorio:  odrli  ga  biju^i;  odrli  ga 
bojem.  Rj.  —  Vododerina,  kud  je  voda  odrla.  Rj. 
69b.  Ja  sam  jarac  iiivoderac,  ziv  drt,  neodrt;  iiv 
peCeu,  neispecen.  Rj.  141b.  Zaoblica,  hravce  eijelo 
s  glavom  ispec^eno  ili  samo  odrto  za  takovo  pefienje... 
od'ro  na  zaoblicu  Rj.  186b.  Ja  ubvatih  jednu  buhu, 
i  zaklah  je,  pa  je  odrijch  na  mijeh.  Npr.  166.  Odrt 
viik  a  napet  rep.  (Gledaj :  Lipsuje  a  psuje).  Posl.  235. 
Od'ro  hi  megjedu  o  njega.  (Kad  je  ko  zdrav  i  jak). 
235.  Tvoju  cemo  odrijcti  glaru.  Npj.  4,  368.  sa  se, 
pa.'is.  Po  torn  neka  se  odre  zrtva  paljcuica.  Moja.  III. 

I,  6,  —  2)  (u  0.  G.)  auspUlndcrn,  expolio,  cf.  oplije- 
niti :  Bolje  ga  je  na  putu  odrijcti  nego  na  domu  po- 
barati  (Posf.  22).  Rj.   vidi  i  oglobiti,   osrauditi  2.  — 

II.  sa  se,  refleks.  heiser  schreien,  trinken,  u  s.  w.  ad 
ravim  usque  clamo,  poto  et  cet. :  Opila  se  i  odrla  strina, 
da  oda  sta  bi,  ne  bi  ni  2alio,  v&i  od  poke  vode  jabn- 
kove.  Rj.  odrijcti  se  viewui,  pijuai  i  t.  d.  vidi  oderati 
se,  oguliti  se.  —  Ako  se  mi  i  oderemo  vicuvi,  ako  se 
i  istuiemo,  hocemo  li  s  tim  presuditi,  6ija  je  ludost 
najveca?  Danica  2,  126. 

odrina,  /'.  Rj.  vidi  odrinja.  —  1)  (po  jugozap. 
kraj.)  vinova  loza,  koja  se  pusti  te  naraste  uz  kakovo 
drvo  ili  ouako  uza  sto  (u  Srbiji  se  zove  cardaklija), 
die  Weinranke,  rankender  Weinstock,  pampinus.R}. 
vidi  i  lomaCa.  —  2)  pripovijeda  se  da  su  ozenjeni 
Ijudi  u  vrijeme  nekakoga  zuluma  morali  plat%ti  Tur- 
cima  i  odrinu,  t.  j.  Sto  spavaju  sa  svojijem  zenama 
(a  jedui  jo5  vele  Jto  su  Turci  spavali  s  njibovijem 
ienamn,  kao  i  zvakalieu).  Rj.  —  odrina  (osn.  u  odar). 
Osn.  160.  162. 

odrinuti,  nem,  v.  pf.  wegstossen,  retrudere,  cf.  otu- 
riti.  Rj.  od-rinuti.  v.  impf.  rivati.  —  Ukloni  dakle 
zalost  od  srca  svojega,  i  odrini  zlo  od  tijela  svojega. 

Prop.  11,  10.  ,    ^ 

Odrinja,  /".  vidi  odrina.  Rj.  za  nasi.  isp.  riject  koa 
babinje. 

ftdrTste.  n.  (u  PaStr.)  u  ovoj  poslovici  mjesto  odar: 
U  ognjiste  posvadiSte,  u  odriste  pomiri^.  Rj.  riject 
s  takvim  nast.  kod  daniSte. 

odrjcsenje,  n.  ahsolutio,  dissolutio,  liberatio.  verb, 
od  odrijesiti.  djelo  kojim  se  sto  odrijesi  i  kaka  ispo- 
vijest,  tako  odrjesenje.  DPosl.  44.  —  takva  verb, 
subst.  kod  dopuStenje. 

odrjesivanjc,  n.  das  Aullosen,  Losbinden,  solutiu. 

Rj.  verb,  od  odrjeSivati.  radnja  kojom  tko  odrjesuje  sto. 

odrjcsivati,  odrjfeJujem,  v.  impf  losbinden,  solvo: 

Ko  tvrgje  veze,  lakSe  odrjesuje  (Posl.  156).  Rj.  o-drje- 

Sivati.  V.  pf.  odrijesiti. 

odrlija,  m.  (u  Dubr.)  vidi  dronjo.  Rj.  odrpan 
covjeh.  vidi  i  dronjavac,  i  syn.  ondje.  bice  rijec  od 
odrijeti  sa  svrsetkom  lija.  isp.  uzvodlija. 

ddrljaAnti,   vim,   v.  pf.  o-drljaviti,   drljav   postati. 

—  Ostoja  ostari,  onemoda,  okaSljavi,  odrljavi,  a  Bog 
mu  dade  veka!  Megj.  310. 

ddrod,  m.  koji  se  odriCe  svojega  roda,  der  sich  von 
der  Vertvandschaft  lossagt,  qui  renunciavit  genti.  Rj. 
od-rod.  isp.  odroditi  se. 

udr6diti  se,  ftdrodlm  se,  v.  r.  pf  Rj.  od-roditi  se. 
V.  impf.  odragjati  se.  —  1)  sich  lossagen  von  der 
Verwandschafi,   renuncio   genti.   Rj.   odreci  se  roda. 

—  2)  u  pjesmi  mjesto  roditi  se:  Nit'  se  bolji  jimak 
odrodio,  od  kako  je  postala  krajina.  Rj. 

odr6iiiti,  odronim,  v.  pf  Rj.  od-roniti.  v.  impf 
odranjati.  —  1)  n.  p.  suzu,  abrollen,  devolvo.  Rj.  — 
Sad  im  je  jedan  veliki  dio  bregova  odronjen.  Priprava 
16.  —  2)  sa  se,  refleks.  odroni  se  brijeg,  hinabrollen, 


udrpaiiica 


868 


odsjeei 


(lelahoi;  odroiii  se  suza.  Rj.  —  Odroni  se  suza  od 
obraza,  ona  pade  Dragojlu  na  lice.  Npj.  1,  869. 

udrpiliii*':!,  /'.  i  ni.  (^ovjek  odrpan,  ein  zerrisscncr 
J]h'iiscli,  homo  patuiosus.  cf.  dronjo.  Rj.  celjade  musko 
Hi  iciisko  odrpano.  —  Ouda  ou  od  ku(e  do  kiu'e  go, 
bos  .  .  .  lOdmakni  se,  kako  bi  .<  ovom  odrpanicom 
govorila?«  Xpr.  253.  vidi  i  dronjavac,    i  syn.  oiidjc. 

odrpati,  ("idrpam,  v.pf.  tiblcrauen,  scaho.  Rj.  o-drpati. 
kao  poderati.  v.  impf.  dipati.  —  Odrpauiea,  cotijek 
odrpan.  Rj.  448a.  Odrpulja,  odrpano  i  poderauo  stu. 
Rj.  448a. 

udrpaviti,  x\m,  v.  pf.  rauh  uerden,  exasperor:  Iza 
krasta  lice  pocrnjelo,  pocrnjelo  i  odrpavilo.  Rj.  o-drpa- 
viti.  drpavo,  drupuro,  hrapavo  postuti.  tili  rijeci  drpav 
tiema  potrrdc  osim  n  ARj.  drpdv,  adj.  lacerosus,  pan- 
nosus,  droujav,  prnjav.  2,  793a  (dfpav?  drpav?).  — 
taj  se  glayol  drukcije  nc  naluzi. 

ddrpina,  /'.  dcr  Fetzcn,  pannus.  cf.  lita,  dronjak. 
Rj.  ('  ■•-'»/)!.  ondje.  —  od  odrpati. 

odrpulja,  /'.  odrpano  i  poderauo  Sto,  n.  p.  koSulja, 
dcr  Fetzcn,  paiums.  Rj.  —  rijeci  s  Uikvim  nasi,  kod 
bakulja. 

udrtina.  /'.  die  Schindmdlire,  equiis  strigosus,  ma- 
cilentus.  Rj.  konj  mrsav,  kao  odrt. 

odri'ibiti,  udrnblm,  v.  pf.  ablumen,  pracido,  cf. 
odsjeei:  Prema  sebi  odrubi  joj  glavu.  Rj.  od-rubiti. 
s  tijem  sncuenjem  nc  nahodi  se  taj  glagol  u  dnigo- 
jaiijcm  oblicju. 

odrvcniti,  nim,  v.  pf.  vcrlwlzen,  Ugneus  fio.  Rj. 
o-drveniti,  postati  drvenu,  drvcnusto.  v.  impf.  drveniti 
se.  —  Jer  je  udrvcnilo  srce  ovijeh  Ijiidi . . .  srceui  ne 
razuniiju.  Mat.  13,  15.  Da  koji  od  vas  ne  udrveni  od 
prijevare  grjehovne  ...  da  ne  budete  drvenastijeh 
srca.  .Tev.  3,  13. 

odrzati,  zlm,  p.  pf.  Rj.  o-drzati,  vidi  obdrzati.  v. 
impf.  odrzavati.  —  I.  1)  ein  Kind  anf  den  Arinen 
getragen  hahen,  his  es  sclhst  gehcn  kann.  manibtis 
sustineo :  ^a.  sain  ga  odriala.  Ja  sestrica  brata  odrzida. 
Rj.  odrzala  brata,  t.  j.  nosala  ga  na  rukama,  dok 
nije  poceo  Jioditi.  —  2)  behaiipten  (z.  B.  den  ^\^a^d- 
platz),  obtinco:  odrzao  mejdan.  Rj.  kao  dobiti.  —  Dok 
pravda  ne  odrzi  pohjede.  Mat.  12,  20.  —  3)  erhalten, 
conserve.  Kj.  vidi  uzdrzati  1.  —  Udavah  se  tri  eetiri 
puta,  i  tu  ja  bih  ii  Boga  zlot'esta,  ne  odrzah  muza  ui 
jednoga.  Npj.  2,  14.  U  torn  licina  piikne  .  .  .  Sto  mu 
je  onaka  slaba  licina  bila  .  .  .  »Meui  uije  uiko  kazao, 
da  6e  dva  obesanjaka  o  njoj  visiti ;  a  jednoga  bi 
odrzala  jamacno«:.  Danica  4,  39.  Udarilo  ga  tane 
puJcano  ...  no  i  tu  mu  srcca  njegova  odrzi  zivot,  i 
on  ozdravi  sa  svini.  Miles  45.  Tri  clana,  koji  mogu 
odrzati  mir  izmedju  Turske  i  Rnsije.  150.  Angjeli 
koji  ne  odrzase  srojcga  sfarjesiitstra  nego  ostrvise  svoj 
Stan.  Jud.  6.  —  4)  rijec,  halten,  contineo.  Rj.  vidi 
sadrzati.  kao  ispuniti,  izcrsiti:  :>Opet  de  se  udati  za 
junaka <:.  I  zaista  odrzi  rijec:  uda  se  za  .  .  .  Danica 
1,  94.  Bedir-paJa  po  ugovoru  zaista  odrzi  u  Srbiji 
praru  atnnistiju.  3,  138.  On  ne  odrza  sto  mu  Gospod 
zapovjedi.  Car.  I.  11,  10.  isp.  opsluziti.  —  //.  sa  se, 
refleks.  vidi  uzdrzati  se  1.  isp.  odrzati  3.  —  Namustiri 
su  se  u  Hrijemu  s  pomodu  svojijeh  spahiluka  odrbdi 
do  sad  prilicno,  ali  su  u  Brbiji  vrlo  posruuli.  Rj. 
396a.  PoSljednja  se  broji.  (Ko  najposlije  nadvlada  i 
odrzi  se).  Posl.  257.  A  sili  se  odrzat'  ne  mogu,  Mar- 
tini^i  plec'i  obrnuli.  Npj.  4,  114.  Takovi  su  knezovi  ...  . 
malo  pomalo  prava  svoja  pogubili.  Do  naSega  vremena 
samo  su  sc  odrzali  Karapandzi(?i.  Danica  2,  97.  Srbi 
se  u  velikom  sancu  odrze  hrubro.  5,  44.  Ako  <5e 
drustro  da  se  odrzi .  .  .  onda  valja  .  .  .  Priprava  57. 
Da  biste  se  mogli  odrzati  protio  lukavstva  gjavolskoga. 
Efes.  6,  11.  Ne  de  se  ni^o  odrzati  prcd  vama.  Mojs. 
V.  11,  25.  Taj  plod  valja  jo5  vidjeti  kako  ce  se  u  svoje 
vrijeme  odrzati.  Ogled  IV.  Kako  su  se  stari  nasi 
brinuli  da  se  odrzi  narodai  jezik  u  crkvenih  potrebah. 
Rad  9,  193. 


odrziVvanjc,  n.  verb,  of?  odrpati.  Rj.:  Bojim  se,  da 
to  ne  ce  biti  cuv.anje  i  odrzaranje  narodnijeh  rijeci 
1  uarodnoga  jezika,  nego  zaboravljanje ,  potiranje. 
Kolo  14  (15). 

odrziivatl.  odrzilvam,  v.  impf.  Rj.  o-dr?,avati.  ridi 
obdrzavati.  /'.  2>f-  odrzati. 

odsad  (od  sad),  odsildo,  vidi  odsele,  osele ;  posad, 
posele ;  ron  nun  an,  posthac,  ex  hoc  tempore,  suprotno 
dosad,  dosader,  dosle,  doslek,  doslen,  doslije.  —  Onda 
mu  car  da  dvanaest  dukata  i  rece  mu  da  od  sad 
uvek  dolazi  on  da  ga  brije.  Npr.  150.  Do  sad  si  mi 
bio  vjerna  sluga,  a  od  sada  moje  (;edo  drago.  Npj. 
2,  116.  Dakle  brojeci  od  sad  natrag  tek  negdje  prije 
2250  godina.  Priprava  187.  Kazem  vam  pak  da  ne  ^u 
od  sad  piti  od  ovoga  roda  do  onog  dana  kad  ('n  .  .  . 
Mat.  26,  29. 

6d.scbiiiea,  /'.  sella  exonerando  ventri.  Stulli.  od- 
sebniea,  postanjcm  od  sebe;  stolica  gdje  se  ide  radi 
sebe  (od  sebe).  der  Leibstuhl. 

odsiMllati,  dlam,  r.  pf.  absattcln,  stratum  detrahere 
cqiio.  Rj.  od-sedlati  konja,  sedlu  mu  snimiti.  r.  impf. 
odsedlavati. 

odstMlIiivaiijo,  n.  das  Absatteln,  to  stratum  de- 
trahere eqao.  Rj.  rerb.  od  odsedlavati.  radnja  kojom 
tko  odscdlara  (konja). 

odscdliUanjo,  odsedlaviini ,  !■.  impf.  absatteln, 
striitum  detrahere  eqito.  Rj.  od-sedlavati  konja,  sedlo 
mu  sniiiidti.  r.  pf.  odsedlati.  suprotno  sedlati  (konja). 

—  Relja  konja  sedla,  Jela  odscdlara.  Npj.  1,  110. 
odscIc,  ridi  osele.  Rj.  ridi  i  od  sad.  i  syn.  ondje. 

—  Ne  (5ete  mene  vidjeti  odsclc  dok  ne  recete:  blago- 
sloven  koji  ide  u  ime  Gospodnje.  Mat.  23,  39.  Od 
selc  dokle  bude  zemlje,  ne  6e  nestajati  usjeva  ni  ietve. 
Mojs.  I.  8,  22. 

odseliti,  odselim,  ridi  oseliti.  Rj.  —  1)  v.  pf.  od- 
seliti.  —  2)  sa  se,  refleks.  ridi  oseliti  se.  Rj. 

odsiji'i-aiijc,  n.  ridi  osijecanje.  Rj. 

odsiji'i-ati,  odsijeciim,  ridi  osijecati.  Rj.  —  1)  r. 
im])f.  od-sijecati.  r.  pf.  odsje(?i.  —  Kad  Srbi  vide, 
kako  se  delijc  biju  i  glace  odsecajn,  oni  se  poplaJe. 
MiloS  106.  —  2)  sa  se,  refleks.  ridi  osijecati  se.  Rj. 

odsijtH'anje,  n.  der  Widcrschein,  refulgentia.  rerb. 
od  odsijecati.  stanje  kojc  bira,  kad  sto  odsijera. 

odsijevati,  odsijeva,  r.  impf.  zuriickblitzen,  wider- 
strahlcn,  refnlgeo,  cf.  odsjaivati :  Na  doratu  zlatna 
abaija,  udrio  joj  zlatne  mesecove,  pa  od  jarkog  od- 
sijera sunca.  Rj. 

odsipaiije,  n.  vidi  odasipanje.  Rj. 

odsipati,  pam  (pljem),  ridi  odasipati.  Rj.  r.  impf. 
od-sipati  v.  pf.  odsuti. 

odsjaiviiiije,  n.  ridi  odsijevanje.  Rj. 

iidsjaivati,  odsjaujem,  r.  impf.  vidi  odsijevati: 
0(/.s^'(((yV  devet  Celeuaka.  Pak  jarkome  odsjaujc  suncu. 
Rj.  od-sjaivati.  —  Svi  ovi  spomeni  svezuju  u  molitvi 
zeralju  i  ncbo  jedno  za  drugo  i  cine  da  ono  odsjauje 
u  dusi  na.soj.  DP.  318. 

6dsjci-ak,  odsjecka,  m.  vidi  osjeCak.  Rj.  ono  sto  se 
odsijecc  od  ccga. 

odsjeci,  odsijfecem,  vidi  osjet'i.  Rj.  od-8Je<;i.  v.  impf. 
odsijecati.  —  1.  1)  abhauen,  descco.  Rj.  ridi  odasjeci, 
odrubiti,  okinuti,  otkinuti.  —  »Sad  ga  pogubi  kako 
izigje  iz  galije*  .  .  .  kako  se  pomoli  iz  galije,  odsece 
mu,  glavu.  Npr.  70.  Cobancad  kad  nagju  zovu,  odseku 
jedan  pr)it  i  od  njega  nacine  sviralu.  151.  Ljubovid 
udario  Baja  po  desnoj  miSici,  i  odsjekao  mu  tri  litre 
mesa.  Npj.'  3,  210  (Vukl.  (Miroc)  se  strmenitim  stje- 
njacima  svrSuje  na  Dunavu,  koje  ga  je  odsjeklo  od 
Karpatskih  planina.  Danica  2,  33.  sa  se,  pass.:  Ko- 
biliea,  grozd,  kad  se  odsijece  s  lozom  zajedno,  da  se 
ostavi.  Rj.  280li.  —  2)  bestimmen,  determino.  Rj.  ridi 
osjeei  2.  —  Odsijece  kao  na  panju.  (Kad  ko  5to  kaze 
upravo,  da  se  razumije  5ta  hoce).  Posl.  235.  Take 
odsijece  on  trosak  za  zrtve  i  ostale  nuine  potrebe 
na  pet  dukata.  Danica  2,  136.  —  3)  abnehmen,  mi- 


odsjcdanjc 


869  — 


odstranjivati 


iiiiere.  ridi  osjecJi  3.  odsjekla  vodu.  —  4)  n.  p.  jos 
iiijesu  odyckli  kuhuruzi.  ridi  osjedi  4.  —  II,  sa  se, 
I'  (Ich'-i.  ridi  osjec'i  se.  Rj.  odsjcci  se  ;«(  koga. 

odsjodfinjc,  re.  das  Ahsteitjen,  dcscensio.  Kj.  verh. 
nd  oclsjedati.  radiijit  kojom  tko  odfjeda  n.  p.  konja. 
udsji'dati,  d.'im,  c.  inipf.  konja,  oil  konja,  uhsieigen, 
iltriccndu:  Nemoj  dobra  konja  odsjedati.  Rj.  od-sje- 
duti  i  s  konja  {isp.  odsjednutil.  indi  osjedati,  odja- 
liivati  2.  V.  pf.  od8Jedn\iti.  odsjesti. 

udsjodnuti,  dnem,  r.  7;/'.  konja,  od  konja,  s  konja. 
ridi  odsjesti,  osjesti,  odjahati,  odjahniiti.  i\  impf.  od- 
-jfdati.  —  Odsednuvsi  s  konja,  i5ovek  odniah  nanici 
lurtvacki  sanduk.  Npr.  14.  (Ingje  Stojan  gjo(ja  od- 
■^jcdnuo.  Npj.  3,  131. 

odsjek,  j«.  vidi  osjek.  Rj.  od-sjek.  —  J)  odsjekom, 
in  Bausch  und  Bogen,  per  aversionem.  vidi  osjek  2, 
kesim.  —  15tu,  da  Srbi  Turskome  earn  plaeaju  od- 
rckom  u  inie  sviju  daoija.  Milo^  4.  Spahija  (gde  niu 
^'Ijaci  ne  pla(?aju  odsekoin  u  iine  svega)  uziuia  po 
-'  groJa  glavnice.  203.  —  2)  ono  Ho  se  kao  dijel 
odsijei5e  od  cega,  n.  p.  od  vremena,  od  vlasti:  Duie 
"dsjeke  rrcmciia  (epohe)  pokazivahii  nesrecni  dog.agjaji, 
koji  se  mnozine  Ijudi  tiCu.  Pripr.ava  196.  Upravitelj 
Azijatskoga  odsjeka  u  ministarstvu  inostranijeli  djela. 
>^ovj.  37. 

odsjesti,  odsjedem  (odsjednem),  r.  pf.  Rj.  od-sjesti. 
ridi  odsjedniiti, osjesti.  v.  j»y)/'.  odsjedati.  —  /.  _/^ konja, 
od  konja,  ahsteigen,  descendo.  Rj.  i  s  konja.  vidi  od- 
J.ihati,  odjahnuti.  —  Pa  s  dohrijch  konja  odsjedose. 
Npj.  4,  184.  Tu  mi  Turci  konje  odsjedose.  4,  384.  Pa 
(xlsjede  od  dorata  svoga.  4,  492.  —  2)  odsjed'  mene 
;;[-'je!inoj,  prisjed'  babi  b'jesnoj,  sagcn  die  Miidchen, 
ircnn  ihnen  eticas  in  dcr  Keltic  stccken  gehliehen  (also: 
liilie  dich,  ahscede).  Rj.  kaht  djevojke,  kad  im  sto 
prisjedc.  —  II.  su  se,  refleks.  n.  p.  odsjelo  se  brdo, 
sturzen,  eorruere.  Rj, 
odskiikanje,  n.  nidi  oskakanje.  Rj. 
1.  odskiikati,  odskacem,  vidi  o.skakati.  Rj.  v.  impf. 
od-skak.ati.  r.  pf.  odsko(5iti.  —  1)  uhsjrringen,  desilio. 
vidi  oskakati  1.  —  Za  zmaja  misli  se  da  je  kao 
ognjevit  junak,  od  kojega  u  leOenju  oganj  odskuie  i 
svijetli.  Rj.  3b.  Prevesti  babu,  k.a^u  djeea  kad  bace 
main  plocicu  od  kauieua  preko  vode,  ali  je  tako  bace 
da  odskace  povrh  rode.  Rj.  9a.  Kacka,  kratko  drvce 
koje  se  po  jednome  kraju  udara  palicom  te  odskace 
u  visinu.  Rj.  2(j7a.  —  2)  iihcrspringen  (hesiegen  im 
Sprunge),  vinco  saltu.  vidi  oskakati  2.  u  skakanja 
nadvlagjiiati.  vidi  odskakivati.  —  Stane  se  s  djecom 
igrati,  gdje  se  skaCe  on  odskace,  gdje  se  rve,  on  obara, 
gdje  se  kamena  mefe,  on  domei'e.  Rj.  678b. 

3.  odsk^kati,  odskaOem,  vidi  oskakati.  Rj.  v.  pf. 
davon  springen,  abeo  sultans,  skacuci  otici. 
odskakivanje,  n.  ridi  oskakivanje. 
odskakivati,   odskakujem,   vidi   oskakivati.  Rj.  r. 
impf.  iiberspringen  (hesiegen  im  Sprunge),  vinco  saltu.  , 
vidi  i  1  odskakati  (2).  od-skakivati  kotne,  ti  skakanju 
ga  nadvlagjivati.  v.  pf.  odskofiiti  2. 

odskociti,  odskocim,  vidi  oskociti.  Rj.  v.  pf.  od- 
skofiiti.  i\  impf.  1.  odskakati  (1.  2).  —  1)  abspringen, 
desilio.  ridi  oskofiti  1.  —  Okosi  se  na  puSku,  t.  j. 
odskoci  na  stranu  pa  poteze  pnSku  da  se  brani  ili 
bije.  Rj.  455a.  Ali  se  buzdovan  ne  razbije  nego  od- 
skoci od  legja.  Npr.  3.  Baci  oni  prsten,  te  gje  (e? 
nego  odskoci  s  dolinc  te  njegovoj  istoj  iim  na  skut. 
114.  —  2)  iiberspringen  (u-eitcr  springen  als  ein 
anderer),  saltu  vinco.  vidi  oskociti  2.  od-skociti  kome, 
M  skakanju  ga  nadvladati:  Jednom  skoi:i,  te  svijem 
odskoci.  Npj.  3,  442.  Vrat'  se  amo,  Bosanska  delijo! 
odbaei  ti  Ture  Mal-agic'a  i  odskoci  skokom  junackijem. 
3,  443.  —  3)  hinuegspringen,  resilio:  Pa  odskoci  od 
konja  Oila^a,  triput  skofii,  do  grada  doskoci.  Npj.  2, 
112  (odskoci  od  konja  =  odskoci  sa  konja).  Sa  do- 
rata pope  odskocio.  4,  329.  —  4)  odskocilo  sunee, 
t.  j.  iziMo  visoko.  vidi  oskociti  4.  —  Odskocilo  sunce 


s   koplja.   Rj.    658a.    .-Vl'    na    nebu    mjesec   odskoi-io. 
Npj.  2,  615. 

dd.sko(-ke,  n.  p.  kamen  kad  od.skoCi  od  Cega  pa 
udari  n  .sto  dnigo,  ahprallend,  mit  Abprall,  resiliens. 
Rj.  (idv.  kao  odskokom,  odskocivsi. 

(kdskok,  m.  der  Abprall.  Absprung,  repulsus:  Igrah 
se  zlatnom  jabukoni...  odskokom  skoci  jabnka,  udara 
Budvi  u  vrata,  salonii  vrata  na  dvoje.  Rj.  od-.skok. 
osn.  koja  je  u  odskociti. 

odskdra  (od  skora),  odsktkro  (od  skoro),  unldngst, 
nuper,^  non  ita  pridem.  Rj.  adv.  od  praep.  skora  gen. 
kako  je  u  odskoro  iiestalo  gen.  isj).  odavna,  odavno, 
koje  je  suprotno  oromu  adrerhu.  vidi  skoro  1,  skorice, 
doskora,  otprvo,  prvac,  prvo.  —  Odniah  pogje,  u 
tazbinu  dogje,  u  tazbinu  u  bila  Kru5evca,  gje  od 
skoro  carstvo  postanulo.  Npj.  2,  263.  Kronipirisu  od 
skora  poznati.  Danica  2,  103.  Filologija  .  .  .  tako  je 
od  skora  pocela  dor.astati  i  jacati.  Rad  1,  106. 

ddslC'k,  adv.  odsle-k  (isp.  2  k).  suprotno  doslek. 
ridi  i  odsad ,  i  syn.  ondje.  —  Gore  odslek  negli 
doslek  sa  zetom.  DPosl.  24. 

odsleka,  /'.  Rj.  vidi  osled.  osjeka.  kad  voda  u  moru 
osijeca,  onda  je  osjeka,  osled,  odsleka,  a  kad  dolazi, 
onda  je  sleka,  plima.  —  aleka,  odsleka,  prislfedi  (rece- 
dere).  Korijeni  219. 

odslfiziti,  ddsinzim,  v.  pf.  —  1)  ahdienen,  mini- 
str((ndo  (serviendo)  penso.  Rj.  od-sluziti,  sluzeci  »ti- 
knaditi.  re.  p.  dug  naplatiti.  vidi  opsluziti.  v.  impf. 
odsluzivati.  —  2)  u  ovini  prinijerima  znaci  sluzbu 
svrsiti,  sluzeii  svrsiti:  Kad  sluga  doda  da  mu  nije 
pasje  nedjelje  odsluzio,  on  mu  rekne:  »sva  ti  je  go- 
dina  bila  pasja.«  Rj.  490a.  OdsluH  Jakov  za  Raliilju 
sedam  godina.  Mojs.  I.  29,  20- 

odsliiziviinje,  n.  das  Abdienen,  compensatio  per 
servitia.  Rj.  verb,  od  odsluzivati.  radnja  kojom  tko 
odsluzHJe  sto. 

odsluzivati,  odsltizujem,  v.  impf.  abdienen,  ser- 
viendo compenso.  Rj.  od-sluzivati,  sluzeci  naknagja- 
vati,  n.  p.  dug  naplacivati.  vidi  opsluzivati.  v.  pf. 
odsluziti. 

ods|):Vvati,  odspavam,  v.  pf.  abschlafen,  dedormio, 
dormiendo  solvo,  refringo:  ko  na  Gjurgjev  dan  spava, 
na  Markov  dan  treba  da  odspava.  Rj.  —  Hvala, 
Bo2e,  i  na  (Sorbi,  a  mcso  cu  odspavati.  Posl.  340. 

udsrditi  se,  odsidTm  se,  v.  r.  pf.  vidi  osrditi  se, 
odljutiti  se.  Rj.  od-srditi  se,  od  srdnje  se  povratiti. 

udsrkiiiiti,  odsfkuem,  v.  pf.  od-srknuti.  r.  impf. 
srkati.  isp.  osrkivati.  —  Iz  prepuua  canka  nije  grje- 
hote  odsrknuti.  (Mjesto  prepuna  govori  se  i  samo 
puna).  Posl.  100. 

odstiijati,  odstojim,  v.pf.  zii  Ende  stehen,  perstare: 
odstajati  leturgjiju.  Rj.  vidi  ostajati.  od-stajati  sto, 
do  srrsetka  njegova  stojeci  ostati.  isp.  odstati. 

odstati,  odstanem.  y.  ^/'.  od-stati.  isp.  odstajati. — 
Ovako  sam  z.ast'o,  ovako  du  i  odstat'.  DPosl.  92. 

odstraga,  adv.  od-s-traga  (isp.  trag).  vidi  sastrag. 
na  pitanje:  odaklc?  —  Pa  pobjeze  Vuce  u  planinu, 
prislekoSe  od  struga  gragjani  ...  uz  planinu  Vuka 
pristigo5e.  Npj.  4,  430. 

odstrdniti,  ftdstranim,  v.  pf.  od-straniti.  —  1)  amo- 
vere,  removere,  seorsum  traJiere  —  gork  pla6  i  suze 
od  njega  odstrani.  Stulli.  kao  metnuti  na  stranu; 
heseitigen.  vidi  uklouiti.  —  2)  sa  se,  refleks.  recederc. 
Stulli.  vidi  ukloniti  se,  otkloniti  se.  —  v.  impf.  od- 
stranj.avati  (i  se),  odstranjivati  (i  se). 
odstranjilvanjc,  n.  vidi  odstranjivanje. 
odstraiijiivati,  odstranjaviim,  v.  impf.  vidi  odstra- 
njivati. —  Po6ne  zahvaljujudi  odstranjavati  toliku 
cast.  Mil.  188. 

od.straiijiviinje,  n.  verb,  od  1)  odstranjivati,  2) 
odstranjivati  se.  —  1)  radnja  kojom  tko  odstranjuje 
sto.  —  2)  radnja  kojom  se  tko  odstranjuje. 

odstranjivati,  odstriinjujem,  v.  impf.  od-stranjivati. 
0.  pf.  odstraniti.  —   J)   amovere,   removere,   seorsum 


odstruiiti 


—  870 


odtiuiiljcii 


trahere.  Stulli.  kao  metati  na  stranu.  vidi  odstra- 
njaviUi,  ukliinjati,  uklonjati.  —  2)  sa  se,  retleks.  isp. 
odstraniti  se. 

6dstruziti,  iha,  v.  })f.  (n  0.  G.)  otvoriti  strugu 
da  izlaze  ovee  napolje,  bei  striiga  himmslassen,  ape- 
rire,  emittere:  Da  odstnizi  prebijele  ovce.  Rj.  od-stru- 
liti.  vidi  ostruziti.  suprotno  zastruiiti.  v.  impf.  ne 
nahodi  se. 

odstapaiije,  n.  ridi  ostupanje.  Rj.  ^ 

odstiipati,   ^dstupani,    ridi  ostupati.   Rj.   v.   impf.  i 
od-stupati;  v.  pf.  odstupiti.  —  Da  se  i  ovdje   nalazi 
rijeci.   koje   od  opstega  2>r"vilti   odstupaju,   to   nije  ; 
nista  novo.  Odg.  na  sit.  8.  J\'e  odsUipujte  od  Gospoda.  i 
Sam.  I.  12,  20.'  Ne  zaboravljaj  i  ne  odstupaj  od  ri- 
jeci usta  mojih.  Pri6.  4,  5. 

udstdpiti,  ^dstuplm,  v.  pf.  vidi  ostupiti.  Rj.  od- 
stupiti. v.  impf.  odstupati.  —  Odstupite  nekoliko, 
mnogo  vas  je.  Posl.  2oG.  Pa  odstupi  malo  od  druzine. 
Npj.4,  28.  Da  (!e  u  poSljednja  vremena  odstupiti 
neki  od  vjere.  Tim.  I.  4,  1. 

5dsiida,  /■.  das  Urtheil,  judicium,  sententia,  cf. 
presuda.  Rj.  od-suda,  djelo  kojim  se  sto  odsudi.  vidi 
i  osuda,  osudbina. 

odsi'iditi,  odsudim,  vidi  osuditi.  Rj.  v.  pf.  od-suditi. 
v.  impf.  odsugjivati.  —  1)  nhurtheilen,  das  Urtheil 
fallen,  judiciutn  fcro,  n.  p.  kome  5to.  vidi  osuditi  1. 

—  Neki  tako  izjedeni  Ijudi  odmah  umru,  a  neki 
zive  rise  rremena:  koliko  je  ona  (vje5tica)  odsudila 
kad  je  srce  jela.  Rj.  6()b.  Onda  hismo  lasno  mogli 
odsuditi,  Hi  imaju  piavije  srjeca  .  .  .  Hi  ufiitelji  i 
svesteniei.  Rj.'  XXXV.  To  ti  je  sud.  sam  si  ga  od- 
sudio.  Car.  I.  20,  40.  Za  to  Jto  se  ono  sto  je  odsu- 
gjeno  coijestvu  najpiije  otkriva  na  nebesima.  DP.  159. 

—  2)  odsuditi  koga,  verurtheilen ,  condemno.  vidi 
osuditi  2.  —  Skakljiv  sam  oko  vrata.  (Rekao  Ciganin 
kad  su  ga  odsudili  na  vjesala).  Posl.  352.  sa  se, 
pass.:  Kad  ko  ubije  coveka...  pa  kad  ."c  koji  odsudi 
na  smH.  Milo.5  192. 

odsHjjjivanje,  n.  cf.  osugjivanje.  Rj. 

odsugjivati,  odstigjujem,  vidi  osugjivati.  Rj.  r. 
impf.  od-sugjivati.  r.  pf.  odsuditi. 

odsAkati,  odsudem,  ridi  osukati.  Rj.  od-sukati.  v. 
impf.  odsukivati. 

udsiikivaiije,  n.  vidi  osukivanje.  Rj. 

odsukivati,  odsiikujem,  vidi  osukivati.  Rj.  od- 
sukiyati.  r.  pf.  odsukati. 

odsustvo,  n.  rijee  iz  Staroslov.  jezika.  stanje  koje 
hira,  kad  nije  tko  nazocan;  die  Abiresenheit,  absentia: 
Za  produzenje  odsustva.  Pom.  13.  Dokle  mu  otac 
ne  bi  kako  god   dobio   odsustvo.  Zim.  342  (Urlaub). 

ddsiiti,  odspem,  ridi  odasuti.  Rj.  r.  pf.  od-suti. 
V.  impf.  od-sipati. 

6dsvagda  (od  svagda):  Pa  se  nagju  dva  s  jedno 
do  diugoga,  za  to  se  jedno  s  izbacuje,  kao  5to  je 
bilo  od  svagda.  Obi.  114.  isp.  svagda. 

odsvakle,  6dsvakud,  6dsvakuda,  ron  alien  Seiten, 
allenthalben,  undiqice:  Gjegogj ,  §6eri,  na  konaku 
budeS,  odsvakle  mi  sitnu  knjigu  vrati.  Rj.  tia  pitanje: 
otkud?  isp.  odsvuda.  —  (Jvo  se  6udo  razglasi  po 
svijetii  tako  da  je  na  hiljade  prosilaca  od  srakuda 
pristupljivalo.  Npr.  101.  Barjak  prive^u  na  jednome 
od  najviJijeh  kudnijeh  prozora  da  se  od  srakud  vi- 
djeti  moze.  Kov.  47. 

odsvdda  (od  svuda),  adr.  isp.  odsvakle,  odsvakud, 
odsvakuda.  —  Ali  sa  sviju  strana  otpi^u  da  toga 
grada  nema  .  .  .  Po  tom  earev  sin  raspiJe  za  Legen 
grad  gde  je,  i  od  svuda  otpiJu,  da  toga  grada  nema. 
Npr.  225.  Xe  vjeruje  da  de  se  vratiti  iz  tame,  od 
svuda  privigja  mac.  Jov  15,  22. 

odsalica,  /'.  der  Gegenspass,  jociis  contrafactus : 
Kakva  ^ala,  onakva  i  odsalica  (Posl.  124j.  Rj.  od- 
Saliea,  Uto  se  na  salu  odsali. 

odsaliti,  lim,  v.  pf.  5alu,  den  Spass  erwiedem, 
jocum  referre:  Ja  bi  tebi,  Mad^ariue,   odsalio   Mu. 


Rj.  od-saliti  5alu,  na  siilu  salum  odgovoriti.  v.  impf. 
Saliti  se.  —  Svetio  bi  im  se  salom  koju  jc  jedini  on 
umeo  odsaliti.  Mil.  2(i3. 

ods^gati,  gam,  v.  pf.  vidi  prepiliti.  Rj.  od-§egati. 
nidi  i  prestrugati.  v.  impf.  Segati  (pHiti). 

ods6tati,  odsetam  (odsecem),  v.  pf.  davon  spaziren, 
ambulans  discedo.  Rj.  od-setati,  setajuci  otici.  v.  impf. 
Setati.  — •  »Ajdemote  gjakonovom  dvoru.«  Odsetase 
gjakonovom  dvorti.  Xpj.  2,  8.  PoSetaSe  brizni  neveseli 
niz  NebojJu  kulu  JakSidevu,  odsetase  u  kavu  veliku, 
pak  sjedoSe  po  ka\'i  velikoj.  4,  133. 

ddsiti,  odSijem,  v.  pf.  auftrennen,  restio.  Rj.  od- 
Mti.  [■.  impf.  §iti. 

odskrinuti,  bdSkrmem,  v.  pf.  od-Skrinuti.  vidi 
oskrinuti.  —  sa  se,  ^jiiss.;  A  aharska  se  odskrnuic 
vrata,  a  na  vrata  ukaza  se  Zlata.  HXpj.  4,  99  (po- 
gresno  mj.  odJkrinuJe). 

od  tada,  od  tadaj,  od  tade,  ridi  otada,  otadaj, 
otade. 

od  tud,  od  tada,  vidi  otud,  otuda. 
odueiivauje,  n.  das  Ahgeuohnen,   desuefactio,  de- 
doctio.  Rj.  rerb.  od  odui-avati.  radnja  kojom  tko  odu- 
cara  koga  oda  sta. 

odufiivati,  odtiOavam,  r.  impf.  abgetvohnen,  de- 
doceo.  Rj.  od-ui'avati.  koga  oda  sta:  r.  pf.  oduciti. 
suprotnij  isp.  obucavati. 

odileiti,  uduclm,  r.  pf.  Rj.  od-u6iti,  v.  impf.  odu- 
cavati.  —  1)  ahgewohnen,  dedoceo.  Rj.  suprotno  isp. 
obucili.  Lasno  je  nauOiti,  nego  je  muka  oduciti.  Posl. 
166.  Motika  i  lopata  (n.  p.  iz.lijeCide  ga  ili  oduciti 
oda  sta).  182.  —  2)  sa  se,  reflcks.:  Predani  hajduci 
poslije  ponajviSe  bivaju  panduri,  jer  sw  se  oduciliod 
rada  poljskoga.  Rj.  800a.  Kad  lopata  pukne  viS' 
glave.  (Kad  umre,  n.  p.  oducice  se  oda  sta).  Posl.  118. 
Bdud,  vidi  odovud:  Pa  on  savi  i  odud  i  otud,  da 
b'  Turc'inu  glavu  ukinuo.  Rj.  od-ud,  od-(ov)ud.  ridi  i 
odovuda,  odovdu.  —  Ja  sam  junak  od'ud  iz  krajine 
od  Dobuja  grada  bijeloga.  Xpj.  3,  134. 

odildariti,  rim,  v.  pf.  abschlagen,  incutio.  Rj.  od- 
udariti.  —  Vi  stanite,  da  vam  odudarim  po  jedared 
mojim  buzdorunom.  Xpj.  2,  43tj. 

dduga,  f.  ridi  obduga.  isp.  oduzivanje. 
&duha,  f.  Stulli.  respiratio.  o-duha,  kao  djelo  kad 
tko  Hi  sto  odahne.   —    Oduha   aerska  ili   ti  zracna. 
Gj.  Rapid.  DARj.  43a. 

odfiliafi,  oduham  (oduSem),  v.  pf.  abblasen,  deflo. 
Rj.  o-duhati.  ridi  odunuti.  oduvati,  oduhnuti,  otpir- 
nuti.  otpuhniiti.  r.  impf.  duhati. 

odiilinuti,  udnhuem,  v.  pf.  o-duhnuti.  vidi  odu- 
nuti. isp.  diinuti  (mjesto  duhnuti,  ali  i  bez  li).  Ko- 
rijeni  114.  —  sa  se,  pass.:  Gle,  kolika  muka!  a  moglo 
bi  se  oduhnuti.  Mai.  1,  13. 

odujniiti,  odnjmim,  r.  pf.  n.  p.  caJu  od  usta,  den 
Bechcr  ron  Lippen  entfcrnen,  remoreo.  Rj.  od-u-jmiti 
{postanje  ridi  kod  dojmiti),  kao  oduzeti.  isp.  odag- 
nuti.  —  Kad  vec-  prestane  piti  i  odujmi  casu  od 
usta,  onda  ostali  povidu:  »Na  zdravljel^  Rj.  400b. 
5duka,  f.  die  Entwohnung,  desuetudo,  cf.  odvika: 
Xauka  je  jedna  muka,  a  oiluka  dvije  muke.  (Posl. 
192).  Rj.  od-uka,  djelo  kojim  tko  oduci  koga  od  cega. 
Hi  kojim  se  tko  oduci  oda  sta. 

odiiljati,  Ija,  r.  pf.  n.  p.  dan,  nod,  langer  werden, 
cresco.  Rj.  o-duljati,  postati  dulji.  r.  impf.  duljati. 
—  Koliko  bi  pijevac  s  praga  skocio  (kaze  se  da  to- 
liko  dan  odulja  do  maloga  bozida).  Posl.  145.  TeJko 
vama,  jer  dan  uaze,  i  sjenke  recernje  oduljase.  Jer.  6,  4. 
odiiljiti,  nduljlm,  r.  pf.  langer  machen,  longius 
facere.  Rj.  o-duljiti,  naciniti  dulje,  uciniti  da  budc 
sto  dulje.  r.  impf.  duljiti. 

odiiiuiljeii,  III.  (u  C.  G.)  nekaka  trava,  Art  Pflanze, 
herbue  genus.  (Jdoljen  kazu  da  je  vrlo  jak  (kad  se 
daje  bolesnicima),  te  kao  5to  bolesti  odoli  na  predac, 
tako  i  bolesuiku  mo2e  nauditi,  za  to  uza  nj  daju  po- 


\\- 


odiiiiiiljeiio 


871 


odviibiti 


malo  i  odumiljena.  Rj.  ofl-u-miljen,  odiiminuti?  isp. 
umiljen. 

oddiiiiljciio,  u  pripjevii.  Rj.  —  Gjevojke  su  ruin 
brale,  odoiloljeno,  0(fe»Ht(y'(!)(0.  Rj.  44()b.  %;.  odiimiljeii. 

otliiniiniiti,  oil&imiie,  r.  pf.  oduminuo  bol,  nach- 
lasxcn,  rciiiitto,  <■/'.  iiniimiti.  Rj.  od-u-ininuti.  ridi  i 
odomimiti. 

odiiiiiiti,  luTm,  r.  pf.  den  Vorsatz  findern,  niufo 
propoftitiiiii:  Odumio  §to  je  nnmuio.  Rj.  od-iimiti, 
odiist(di  naum.  isp.  preuiuili.  r.  iiiipf.  umiti. 

odiiiiiiti,  odfinem,  c.  pf.  Rj.  o-diuiiiti.  vidi  odiili- 
miti,  oduhati.  —  1)  (dihlasen.  deflo.  Rj.  —  2)  durcli 
Blasen  fiicli  erleichtern  (s.  li.  Schmcrz),  jhmdo  levo. 
cf.  oduhati.  Rj.  duhajuci  olaksati  bol. 

odilpiruiijts  n.  rndi  odapiranje.  Rj. 

odi'lpirati,  rem,  ridi  odapirati.  Rj.  ?\  impf.  od-ii- 
pirati.  vidi  i  otpirati.  v.  pf.  odiiprijeti.  —  1.  1)  odu- 
pirati  rrata,  otvoruti  ih  uklaiijajuei  sto  ixpred  njih. 
vidi  odapirati  I.  1.  —  2)  odupirati  sto  n.  p.  rukom. 
vidi  odapirati  I.  2.  —  IT.  sa  se,  reflehs.  —  1)  odu- 
pirati se  komu  n.  p.  u  hjeganju.  vidi  odapirati  se 
II  1.  —  Starac  se,  ii  poi5etku,  stane  odupirati  toj 
sinovljoj  zelji.  Mil.  301.  —  2)  f'icli  sfiitzen.  innitor. 
vidi  odapirati  se  II.  b:  Kratl^im  stapom  u  duboku 
vodu  odupirati  sc.  Posl.  1(30. 

odAprijcti,  r>duprem,  (odiipro,  odupfia)  v.  pf.  vidi 
odaprijeti.  Rj.  od-u-prijeti.  v.  impf.  odupirati.  — 
■ —  !■  1)  oduprijeti  rrata,  otvoriii  ih  uklonivsi  sto 
isprcd  njih.  ridi  odaprijeti  I.  1.  —  2)  ridi  odapri- 
jeti I.  b:  Kad  se  Ijudi  tegle  ili  vuku  klipka,  sjedu 
dvojica  na  zeraljn  jedan  prema  drugome  oduprrsi 
jedan  drugoga  tuhanimn  it,  tahanc.  Rj.  275a.  — 
11.  sa  se,  repcks.  odiiprijeti  se,  oduprem  se,  v.  r.  pf. 
vidi  odaprijeti  se.  Rj.  —  1)  oduprijeti  se  koine,  opri- 
jeti  2.  vidi  oduprijeti  se  II.  1.  —  2)  oduprijeti  se 
n.  p.  na  stap.   isj}.   oprijeti   se    1.   vidi  odaprijeti  se 

n.  2. 

odftstajauje,  n.  iHdi  odustavljanje.  Rj. 

odilstiijati,  jem,  vidi  odustavljati.  Rj.  v.  impf. 
od-u-stajati  koga  ili  sto.  v.  pf.  odustati,  odustanuti. 
—  Koliko  tome  korijenu  primamljuju  drugi  jezici, 
ipak  ga  sada  odustajcm  za  ove  rijeCi  ne  nahodedi 
dosta  potvrde  da  od  »sk«  biva  u  slovenskim  jezicima 
»li«.  Korijeni  318. 

ud(l.staniiti,  odiistaneui,  v.  pf. 

odii.stati,  odtistanem,  vidi  odustaviti.  Rj.  v.  pf. 
od-iistati  koga  Hi  sto.  r.  impf.  odustajati.  —  »Progj' 
se,  bego,  barjaktar-gjevojke,  jer  (?emo  te  svi  odusta- 
nuti." .  .  .  »Ne  progjoh  se  barjaktar-gjevojke,  da  bi 
ste  me  svi  odustanuli.  Npj.  1,  420.  Ne  mogu  se  na- 
6uditi,  brate,  tebe!  gje  odusta  miijku  tvoju,  mnogo 
jadnu,  i  odusta  dom  i  kucu,  domu  kuku !  Kov.  101. 
Odustase  Gospoda  Boga  svojega,  i  uzeSe  druge  bo- 
gove.  Car.  I.  9,  9. 

oddstaviti,  vim,  v.  pf.  koga,  Jto,  verlassen,  desero, 
cf.  odustati.  Rj.  od-u-staviti.  vidi  i  odustanuti.  v.  impf. 
odustavljati.  —  Izginu(5ete  od  ma<5a,  jer  odustaviste 
Gospoda.  Mojs.  IV.  14,  43.  Odustavise  zavjet  Gospoda 
Boga.  V.  29,  25.  Oni  su  ve(5  bili  blizu  ...  da  odu- 
stavivsi  globu  i  opstu  porukw  sude  samo  prestup- 
niku.  74. 

odiistavljanje,  n.  das  Verlassen,  desertio,  dere- 
lictio.  Rj.  verb,  od  odustavljati.  radnja  kojom  tko 
odustavlja  koga  Hi  sto.  ridi  odustajanje. 

oddstavljati,  vljam,  r.  impf.  verlassen,  desero.  Rj. 
od-ustavljati  koga  ili  sto.  ridi  odustajati.  v.  pf.  odu- 
staviti. —  Oblak  i  oganj  .sto  ih  je  (Izrailjce)  izveo  iz 
crvenoga  mora,  nikad  ih  ne  odustavljase.  Prip.  bibl.  45. 

ddii^ak,  nduSka,  m.  das  Aufathmen,  respiratio: 
Gone  tragom  Jicz  oduska  Turke.  Rj.  o-du§ak,  djelo 
kojim  tko  odahne. 

odus^viti,  vim,  v.  pf.  Rus.  o-du5eviti  koga,  kao 
dusu  mu  osokoUti,  da  bitde  od  veselja  i  radosti  izvan 


sehe;  enthusiasmircn,  begeistern.  potrrda  u  v.  impf. 
ima  i  u  Sulekovic  rjecniku.  ridi  ushititi. 

odiisevljilvanjo,  n.  verb,  od  oduSevljavati  (i  se.). 
radnja  kojom  tko  oduscvljara  koga  ili  kojom  se  tko 
oduscvljatHi.  , 

odiisevljilvati,  oduSfevIjavam,  v.  impf.  oduSevlja- 
vati  koga.  v.  pf.  oduSeviti.  —  sa  se,  refleks.  Omla- 
dina  to  prihvata.^e,  i  odnscvljarase  se.  Zlos.  60. 

odi'isUi,  odrisTni,  r.  pf.  ansblascn,  aercm  emitto. 
Rj.  0-du5ili ;  na pukotinn,  na  oduSku,  ispustiti  vazduh. 
V.  impf.  oduSiv.ati,  odisati.  —  Tek  se  Turoi  sa<5im 
pocinuSe,  dok  odusi  Ingmn  u  Zabljaku,  tu  salomi 
dvanaes  Turaka.  Npj.  5,  22G. 

odusivaiijo,  n.  ridi  odisanje.  Rj. 

odiisivati,  odtl.^ujeni,  v.  impf.  ridi  odisati.  Rj. 
o-du5ivati,   na  pukotinu,  na  odiiskn-,  ispu.stati  vazduh. 

oduska,  f.  das  Luftloch,  spiraculnm.  Rj.  od  osn. 
od.  koje  jc  oduSiti,  oduSivati.  pitkotina  na  koju  odu- 
suje  n.  p.  jnikla  srirala.  Kazu  kad  se  voda  odozgo 
silom  potjera  da  ce  udariti  ako  gdje  najmanja  oduska 
(u  piiske)  ima.  Rj.  28a.  Zalvoreni  gnjev  odma  pro- 
vuli  sebi  na  silu  oduskn  s  velikim  bjesnilom.  Danica 
2,  141.  Ore  odnske  zovu  se  ognjevita  brda  (vulkani), 
i  oni  su  kao  dimujaci  (odzaei)  one  podzemne  vatruS- 
tine  (u  zemlji).  Priprava  102.  Trbuh  je  moj  kao  vino 
bez  oduske,  i  r.aspukao  bih  se  kao  nov  mijeh.  Jov 
32,  19. 

udAvnti,  oduvam,  vidi  oduhati.  Rj.  v.  pf.  vidi  i 
odimuti.  V.  impf.  duvati.  u  krajevima  se  glas  h  u  go- 
voru  pretriira  u  glas  v. 

udi'lzdati,  zdam,  r.  pf.  (diziiumen,  frenum  detra- 
herc  cquo.  Rj.  od-uzdati  n.  p.  konja,  skinuti  mu  uzdu. 
suprotno  obuzdati,  zauzdati. 

oditzcti,  oduzmem,  r.  pf.  wegnehmen,  demo :  Tade 
Turci  zemlju  oduzese.  Rj.  od-uzeti  kome  ili  od  koga 
sto.  V.  impf.  oduzimati.  —  Ni  pridaj,  ni  oduzmi. 
(Tako  je  kao  Sto  treba).  Posl.  222.  PogubiSe  trideset 
delija,  od  njih  pusto  oduzese  blago.  Npj.  3,  21.  Bo- 
jali  su  se  . .  .  da  ih  ne  bi  pokorili  i  slobodu  im  odur- 
zeli.  Kov.  4.  Ako  ko  oduzmc  od  rijeci  knjige  pro- 
roStva  ovoga,  Bog  ce  oduzeti  njegov  dijel  od  knjige 
iivota.  (.)tkriv.  22,  9.  sa  se,  pass.:  Te  mu  se  bilo  odu- 
zelo  kapetanstvo.  Danica  4,  12. 

udi'lziiiiaiijc,  H.  das  Wegnehmen,  demtio.  Rj.  verb, 
od  oduzimati.  radnja  kojom  tko  oduzima  sto  kome 
ili  od  koga. 

udi'iziiuati,  mam  fraljem)  v.  impf.  iregnchvien,  demo. 
Rj.  od-u-ziinati  sto  kome  Hi  od  koga.  isp.  pooduzi- 
,mati.  r.  pf.  oduzeti.  —  Za  5to  jednoj  svojoj  rijeci  pravo 
i  poznato  znacenje  da  odtizimamo  i  drugoj  manje  po- 
znatoj,  da  ga  namei^emo?  Pis.  44. 

odAziti,  odfizTm,  v.  pf.  Rj.  o-duziti,  v.  impf.  odu- 
zivati.  —  1)  die  Schiild  abtragen,  debitiim  solco: 
Oduzi  pa  onda  tuzi  (Posl.  236).  Rj.  oduziti,  t.  j.  dug, 
platiti  ga,  oduziti  se.  —  Otkaviti,  oduziti  svoj  red 
(n.  p.  bolovanjcm).  Rj.  475b.  Ako  je  dug,  odumio  sam, 
ako  je  red.  odredio  sam.  (Vi§e  nijesam  duzan  niSta). 
Posl.  3.  —  2)  sa  se,  refleks.  die  Schuld  abtragen, 
debito  me  libero.  Rj.  oduziti  se,  t.  j.  oduziti  dug.  — 
Ko  se  duga  ne  oduzi,  ta  se  tuge  ne  otu^i.  Posl.  153. 
Evo  tebi  stotina  dukata,  te  s'  oduzi  Zadraninu  banu. 
Npj.  o,  135.  Samo  6\x  Stogod  o  torn  da  Vam  naznafiim, 
tek  da  Vam  se  oduzim  (jer  je  obei'anje  za  postena 
dovjeka  pravi  dug).  Pis.  3. 

odiizivanje,  n.  das  Abtragen  der  Schuld,  debiti 
solutio.  Rj.  verb,  od  oduzivati,  odiizivati  se.  radnja 
kojom  tko  oduzuje  dn,g,  oduzuje  se.  isp.  oduga. 

oduzivati,  odiizujem,  k.  »»»/)/'.  Rj.  o-duzivati.  v.  ^/'. 
oduziti.  —  1)  die  Schuld  abtragen,  debitmn  salvo. 
Rj.  oduzivati,  t.  j.  dug,  ispilacivati  ga,  oduzivati  se. 
-^  2)  sa  se,  refleks.  seine  Schuld  abtragen,  debito  se 
liberare.  Rj.  oduzivati  se,  t.  j.  oduzivati  dug,  ispla- 
iirati  ga. 

odviibiti,   odvabim,  v.  pf.  hinweglocken,   ablicio. 


odraditi 


—  872  — 


odriti 


Pj.  od-vabiti.  r.  iiiipf.  vabiti.  —  Majka  mi  odrabi 
2>se.  Mil.  4. 

odratliti,  dim,  i:  2'f-  u^nclwwn,  demo.  Rj.  od-vaditi, 
iuu  uztii  od   cega.   v.  impf.   odvagjati,  prosti  vSditi. 

odvagjiinjo,  .n.  das  Ahnehmvn,  dcmtio.  Ej.  verb, 
od  odvaarjati.  rudnjit  l;ojom  tko  odtaaja  sto. 

AdrHSJuti,  gjam,  c.  impf.  uhnchmcn,  demo.  Rj. 
jd-vairjali,  l-ao  uzimati  od  icgii.  r.  pf.  odvratiti. 

odviijaiije,  n.  das  Trcnnvn,  disjunctio.  Rj.  rerh. 
od  odvajati.  radiija  kojum  iko  odvoja  sto. 

odriljati,  odvajam,  r.  impf.  Ej.  o-dvajati,  prosti 
dvojiti  1.  r.  pf.  odvojiti.  —  J.  1)  trennen,  disjiingo. 
Ej.  o-dvajati,  lao  od  jcdnoga  ciniti  dvoje,  odlucivati, 
i(tst(iiij((ii.  — Jakov  odlu6iva.5e  mlad,  i  obracaJe  stado 
Ljivanovo  ...  a  sroje  stado  odvujaie  i  ne  obradaSe 
ga  prema  stadu  Lavanovu.  Mojs.  I.  30.  40.  Odvajaces 
Gospodu  sto  god  otvora  matericu.  II.  13,  1:2.  Sijecca 
je  »iie«  odvajana  od  qlagola  kojemii  pripada.  Biikv. 
40.  —  2)  odvajati,  iihtrtrcffen,  snpero.  isp.  odvojiti 
2:  Kada  be.sjedu  reci  caSe,  —  mladi  kujaze,  diino 
zhorom  odrujase,  zlatna  kruno,  ka'  Obilid  ostrom 
sabljom.  Npj.  5,  456.  —  II,  sa  se,  rcfleks.  Hi  pass.: 
BorSa,  Dunavska  otoka,  koja  se  odvaja  prema  Bio- 
gradu  i  iitjece  u  TamiS.  Ej.  38a.  Ondje  se  od  mora 
odvaja  u  suhu  zemlju  zaliv.  Kov.  28.  Oni  (Eusi)  su 
se  .  .  .  poCeli  od  njeya  (Blaveuskoga  jezika)  odvajati. 
Vis.  yi(.  Brankovic'  samo  sebe  gledaSe,  od  nuroda  se 
odvajase.  DM.  111. 

odvaln,  f.  (u  Dubr.l  u  poslovici:  Gora  je  odvula 
nego  povala,  der  Biickfall,  recidiva.  Ej.  tmnacetije 
posloiici:  Gore  je  kad  se  coek  pridigne,  pak  se  po 
dnigi  put  razboli,  iiego  prva  bolest.  I'osl.  43.  od-vala, 
djelo  kujim  se  tko  odvuli  Iciati  (holovati). 

odriUiti,  udvallm,  v.  pf.  Ej.  od-valiti ;  kao  prosti 
glagol  ne  dolazi.  isp.  valiti.  r.  impf.  odvaljivati.  — 
I.  1)  hinuegii'iilzen,  removeo,  amolior.  Ej.  —  Angjeo 
Gospodnji  sigje  s  neba,  i  pristupivSi  odvali  kamen 
od  vrata  grobnijeh.  Mat.  28,  2.  —  2j  n.  p.  plede 
sjekirom,  ueghauen,  pruecido.  Ej.  vidi  odvarakati, 
odvrakati.  osjeci  sto  vcliko  Hi  velikijem  udarom:  Pa 
se  fati  pale  pozladene,  on  banovu  giant,  odvalio. 
HNpj.  4,  CIO.  —  3)  sein  Gliick  machen,  fclicitcr 
cessit  illi:  on  odvali.  Ej.  kao:  dobra^  ga  sreca  srete. 
—  Odvalio  kao  Marko  na  Kosovu.  (.Sto  se  ongje  nije 
desio  ?).  Posl.  232.  —  11.  su  se,  refleks.  n.  p.  odvalio 
se  lezati  (bolovati),  krank  darniederliegen,  Iccto  affixum 
esse.  Ej.  —  Odvali  se  rida  od  orida,  i  ubila  sva  tri  po- 
bratima.  Npj.  1,  405.  (isp.  Otishi  se  st'jena  od  Budima, 
i  ubila  dva  nilada  ovcara.  1,  404).  Kad  se  vei;  Srbima 
dosadi  .  .  .  onda  se  u  jedau  put  odcale  od  sanca  kao 
plot,  i  pobegnu  uiza  ^avu.  Milo5  37. 

odrsiljati,  odvaljam,  r.  pf.  uegualzen,  removeo, 
u.  p.  bure.  Ej.  od-valjati.  v.  impf  valjati.  —  sa  se, 
refieks.:  Kamivalom,  znaci:  vrhom  planine,  odakle 
bi  .sc  kamen  sum,  samo  da  ga  ko  potisne,  mogao  od- 
valjati  na  obje  strane.  Ej.  2(i2a. 

odvaljivfiiije,  n.  rfos  Wegualzen,remotio,  avolutio. 
Ej.  verb,  od  odyaiywailradiijakojointkoodvaljiijesto. 

odvaljivati,  odvaljujem,  v.  impf  n-equ-i'dzen,  amo- 
lior, uroho.  Rj.  od-valjivati.  v.  pf.  odvaliti.  —  Ondje 
se  skupljahu  sva  stada,  te  pastiri  odraljirahit  kamen 
s  vrata  studencu  i  pojahu  stada,  i  poslije  opet  pri- 
valjivahu  kamen  na  vrata  studencu  na  niesrovo  miesto. 
Mojs.  I.  29,  3.  J.J 

odvari\kati,  kani,  (u  BaCkoj)  vidi  odvrakati.  Rj. 
od-varakati,  odsjeci  sto  veliko  Hi  velikim  udarom.  vidi 
i  odviiliti  2.  —  odvrakati.  Ista  6e  rijec  biti  s  umet- 
nutim  a  po  nekim  krajevima  odvarakati.  Korijeni  200. 

odvilriti,  rxlvarim,  r.  pf  ubkochen,  dccoqtto.  Rj. 
od-vanti,  n.  p.  pregju,  koimlje  (kad  se  peru).  v.  impf. 
ouvarivati. 

odvarivaiijc,  n.  das  Abkochen,  Absieden,  decoctio. 
Kj.  verb.od  odvarivati.  radnja  kojom  tko  odcaruje  sto. 

odvanvati,  odvkrujem,  v.  impf  abkochen,  decoquo. 


n.  p.  pregju,  kosulje  (kad  se  peru"),  sudove  (kad  se 
postet.  Rj.  od-varivati.  prosti  v.  impf.  variti.  v.  pf. 
odvariti. 

odvce,  odvccc,  gar  zu  vicl,  nimis,  ef.  odviSe: 
Xit'  sam  mlada  ui  odvece  stara.  Ej.  vidi  i  prevec;, 
pre,  savise,  suviSe.  —  Xajmlagji  bio  uajljepsi  i  odrec 
dobur.  Kpr.  60.  (idje  su  od  potrebe  djela,  rijeci  su 
od  vece.  DPosl.  23.  Odrece  vclika  pravda  velika  je 
nepravda.  90.  Tko  od  vcie  pospjesi,  doeknije  izvrsi.  131. 

1.  odvi^sti,  odvfedem,  v.  j)f.  Rj.  od-vesti,  vidi  po- 
vesti  2,  uvesti  3.  v.  impf.  odvoditi,  kao  prosti  glagol 
ne  iiahodi  sc.  vidi  vesti  (vedem).  —  J)  davonfiihren, 
abduco.  Rj.  Dogje  dvoranin  po  njega,  i  odvcdc  ga 
pred  caricu.  Npr.  62.  I  tako  je  (gjevojku)  dadu  za 
starca  i  starac  je  odvede  svojoj  kuci.  87.  Odveo  me 
Turgenev  njemu  na  rueak.  Straz.  1886,  1767.  — 
2)  vodu,  ableiten,  derivo.  Rj.  isp.  odvratiti  1. 

2.  odv6sti,  odvbzem,  v.  pf.  Ej.  od-vesti.  kao  prosti 
glagol  ne  nahodi  se.  vidi  vesti  (vezem).  v.  impf.  od- 
voziti.  —  I)  daronfiihren  (zt<,  Wagen,  gu  Schiff), 
aveho.  Ej.  odtesti  koga  na  kolima,  nu  lagji.  —  2)  sa 
se,  refieks.  uegfuhren,  avehor.  Rj.  odvesti  sc  na  kolima, 
na  lagji. 

odv»''zu<i,  odvezem,  v.  pf  losbinden,  soko.  Rj.  od- 
vezati.  c.  impf.  odvezivati. 

odvozivaiijo,  n.  das  Losbinden,  solutio.  Ej.  verb, 
od  odvezivati,  radnja  kojom  tko  odrezuje  sto. 

odvezivati,  odvfezujem,  r.  impf.  losbinden,  solvo. 
Ej.  od-vezivati.  v,  pf.  odvezati. 

6dviei,  udviknem,  (odvikoh,  odvifie,  odvikao,  6d- 
vikla)  V.  pf.  sich  entuohnen,  desuesco:  .Sto  dikla  na- 
vikla,  to  nevjesta  ne  odcice.  (Sto  6oek  u  mladosti 
nau(-i  ono  jednako  ciui.  Posl.  355).  Ej.  od-vici,  vidi 
odviknuti,  oduciti  se.  supirotno  naviOi,  uaviknuti.  kao 
prost  glagol  ne  nahodi  se.  isp.  vi(?i.  sa  se,  rellcks. 
znaccHJe  kao  bez  se :  Vladislav  dugo  staja  u  zaivoru, 
te  se  uarod  odviknu  od  njega.  DM.  36. 

odA'ijaujo,  n.  das  Losivickcln,  Losschruube,  ex- 
peditio,  retorsio.  Ej.  verb,  od  odvijati.  radnja  kojom 
tko  odviju  sto. 

1.  odvijati,  odvTjiim,  v.  impf.  losnickeln,  loswinden, 
expedio,  rctorqtieo.  Rj.  od-vijati.  r.  pf.  odviti.  —  Tko 
zdrav  prs(t)  zavija,   zdrava  ga  i  odviju.  DPosl.  135. 

2.  odvijati,  odvTjam,  n.  p.  covjeka,  goveda,  fort- 
jagen,  abigo,  cf.  odvitlati.  Rj.  v.  pf.  odvijati.  vidi  i 
odaguati,  i  syn.  ondje.  v.  impf.  vijati,  vijam  1  (tjerati). 

3.  6dvijati,  udvijem,  c.  pf.  abnorfeln,  ventilo  ali- 
qiiid  de  accrro.  Ej.  od-vijati  Ho  zita.  v.  impf.  vijati, 
vijem  1  (Ijudi  zito  viju). 

odvilia,  /'.  die  Entuohnung,  desiietudo,  cf.  oduka: 
Xavika  je  jedna  muka,  a  odvika  dvije  muke  (Posl. 
185).  Ej.  od  osn.  od  koje  je  odvici,  odviknuti. 

odvikati,  odvifem,  v.  pf.  entgegensclireien,  clamore 
rcspondere  vocunti:  Stojan  vice,  niko  ne  odvice.  Rj. 
od-vikati.  r.  impf.  odvikivati. 

odvikiviiiijo,  n.  verb,  od  odvikivati.  radnja  kojom 
tko  odrikiije. 

odvikivati,  odvikuj(?m,  v.  impf.  od-vikivati.  r.  pf. 
odvikati.  —  Xeka  gore  odtikuja  vesclje  a  kumovi 
pravdu.  DP.  313. 

odviknuti,  nem,  vidi  odvici.  R'}.  primjere  vidi  kod 
odvici.  *  sa  se,  refieks.:  Vladislav  dugo  staja  uzatvoru, 
te  se  narod  odviknu  od  njega.  DM  36. 
.  ddvise,£«,  allzu  (ulhusehr,  zu  riel),  nimis,  cf.  odvec!: 
.Sto  si  meni  odvise  lijepa,  da  je  Bog  d'o  da  si  mi 
slijepa.  Ej.  i  syn.  kod  ovdec.  —  i^ene  je  (otodeve 
travu)  .sad  jedu  kad  koja  ima  odvise  pranje  (vrijeme). 
Ej.  477b.  Hitar  odvise  srecu  preskac^e.  Posl.  341. 
Mlado  d'jete,  odvise  slobodno.  Npj.  4,  269.  Da  bude 
grijeh  odvise  grjeSan  zapovijeScu.  Eim.  7,  13. 

odviti,  odvijem.  v.  pf.losivinden,  losschrauben.  re- 
torqneo.  Ej.  od-viti.  v.  impf.  1  odvijati.  sa  se,  refieks. 
Odvi  se  Mare  od.roda,  kakono  oela  od  roja;  privi  se 
Petru  deliji,  kakono  svila  k  junaku.  Npj.  1,  34. 


I 


^ 


odvitlati 


873  — 


odvrci 


odvitlafi.  tlam,  vicK  1  odvijati  (v.  pf.)  Rj.  od-vitlati.  I 

V.  inipf.  vitlati  2.  i^idi  i  otpirlati,   odagnati,   otjerati. 
odvjcdiica.  /'.  advucata,  putrona  —  ona  jest  od- 
fjct)iica  trrcfuiku.  Stulli. 

udvji'tilik,  HI.  adrocatns,  putroinis.  l^tiilli.  vidi 
advokat. 

odvjetnTstvo,  n.  defensiu.  Stulli.  rlasi,  slidba  od- 
fjctiiii'ka. 

odvliU-f'uje,  n.  das  Wegiychleppen,  uhMructio.  Kj. 
tv)7(.  od  odvlatiti.  nidnju  kojum  tku  udiiuci  kugu  ili 
sto  (od  icgu). 

udvliU-iti,  odvlacim,  v.  impf.  daeonschleppen,  ab- 
slri'.ho.  Ej.  od-vlaciti.  v.  pf.  odvm'i.  —  Za  sto  odvla- 
iitc  narod  od  lada  njegova?  Mojs.  II.  5,  4. 

udvoda,  /'.  der  Ast,  ramus,  cf.  odvoduica.  Rj.  od- 
voda,  odcoditi,  odresti.  vidi  i  podvodnica  2,  otoka  2, 
rjraua  koja  iz  dehla  izraste  kroz  drugc  yrane  sama 
iipravo.  isp.  tic  2,  zaperak.  i  xi  prcncscnom  smislu, 
ono  sto  se  odcodi  ud  cer/a.  —  Cokut  8ivamski  .  .  . 
odfode  HJcgove  pruzahu  se  i  prelazahu  preko  mora. 
Is.  IB,  8.  Ja  te  posadih  lozu  izabrauu  .  .  .  pa  kako 
uii  se  promijeni  i  izmetnii  se  odruda  od  tityjv  luzc? 
Jer.  2,  21.  Posta  cokut,  i  pusti  grane  i  izhi  odvode. 
Jezek.  17,  (i.  Rijeeima  su  data  samo  glavna  znaceuja, 
po  jedno  ili  po  vise,  ako  ih  iiiiaju,  hvz  odvoda  i  raz- 
voda  glavuih  znacenja.  Rad  1.0,  18.3. 

odruditi,  6dvodim,  r.  impf.  Rj.  od-voditi.  v.  pf. 
odvesti.  —  1)  wegfiihren,  ahdiico.  Rj.  —  Kad  prispiju 
za  zetvu  senice,  te  odrodi  nase  zetelice,  njima  zeui 
Janocke  bedare.  Npj.  3,  255.  Tko  najvise  cete  dovo- 
gjase,  iz  primorja  rohlje  odcogjasc?  'i,'6'iQ>.\noiXta.nc\ 
odrogjuhu  u  ropstvo  vojsku  njegovu.  Avd.  1,  11.  — 
2)  vodu,  ahleiten,  derivo.  Rj.  isp.  odvra<;ati  1. 

odvodniea,  f.  (u  Srijemu)  vidi  odvoda.  Rj.  ridi  i 
podvodnica  2,  otoka  2. 

odvoajf'iijo,  n.  Rj.  xerJj.  od  odvoditi.  • —  1)  radiija 
kojom  tko  odvodi  koga  n.  p.  u  ropstvo  (das  Weg- 
fiibren,  abductio.  Rj.).  —  2)  radnja  kojom  tko  odvodi 
rodu  (das  Ableiten,  derivatio.  Rj.). 

udrojak,  ftdvojka,  m.  die  Enticickcluiig,  c.rplicatio: 
Kako  trava  raste  na  odvojke,  kano  dojke  u  uilade 
gjevojke.  Rj.  od-vojak,  djelo  kojim  se  sto  odvije.  isj). 
uvojak. 

odvojiti,  ftdvojim,  i-.  pf.  Rj.  o-dvojiti,  v.  impf.  odva- 
jati.  —  I.  J)  trennen,  disjungo  Rj.  kao  od  jediioga 
xtiiniti  dcoje,  odluciti,  rastaviti.  —  Premecuci  dlake 
ua  glavi  .  .  .  jedva  nagje  onii  dlaku  crljemi,  pa  je 
odroji  od  druge  kose.  Xpr.  123.  Ova  je  puska  za  ova  ju- 
naka.  od  sehe  ju  odvojiti  tie  cu,  dok  s'  od  mene  du.5a  ne 
odvoji.  Npj.  3,  192.  Vojske  ndogo  nije  imao,  da  odvoji 
sto  I  poJalje  pied  ove  Turke.  Danica  3.  179.  L'dare 
na  Senicu,  da  se  sastave  s  Crnogorcima  i  da  odvoje 
Bosnu  od  Carigrada.  Milo5  14.  Panta  je  odcojio  ne- 
koliko  reprova.  Idi  i  ti  u  narod,  odvoj  lukoliko  braca, 
i  oteraj  na  skelu  te  prodaj.  Mil.  219.  sa  se,  pass.: 
Paliea  vladalafka  ne  ce  se  odvojiti  od  Jude.  Mojs.  I. 
49,  10.  —  'i)  odvojio  daleko  od  njega,  iibertre/foi, 
supero:  Taj  je  odvojio  od  svijeh.  Rj.  —  Kad  gjevojka 
rukoni  o  rukii  pljasnu,  svi  potekoJe  u  jedan  tren. 
Kad  je  bilo  na  po  puta,  bogme  gjevojka  odvojila 
hjesc...  no  tamo  amo  te  za  njom,  a  ono  opet  daleko 
im  odvojila.  Xpr.  104.  kao  nadvladati,  pridobiti :  »Pri- 
cekaj  me,  da  mejdan  d'jelimo,  da  vidimo,  cija  je  gje- 
vojka-; . . .  :  Kaio  sam  mejdan  dijeliti,  i  gjevojka  sahljom 
odvojiti.  Npj.  3,  28.  isp.  odvajati  12:  Divno  zftorom 
odvajase,  ka'  Obilie  ostrom  S((bljoiu.  Npj.  5,  45(i.  — 
77.  s«  se,  refleks.:  Odvoji  se  od  pobratima  te  onaki 
kakav  je  krenu.  Npr.  9t5.  Ova  j'  puska  za  ova  junaka, 
od  sebe  ju  odvojiti  ne  c'u,  dok  s'  od  mene  dtisu  ne 
odvoji.  Npj.  3,  192.  Odvojte  se  iz  toga  zbora,  da  ih 
odmah  satrem.  Mojs.  IV.  26,  21. 

udvuziti,  odvozun,  v.  impf.  od-voziti.  r.  2>f-  odvesti 
(odvezem).  —  U  lagju  ga  bjehu  ubacili,  i  coJom  gu 
bjehu  odcozili.  Npj.  4,  126. 


odvozC'iijc,  ti.  verb,  od  odvoziti.  radnja  kojom  tko 
odvozi  sto. 

ddvrat-iinjc,  n.  Rj.  verb,  od  odvra(!ati.  —  1)  radnja 
kojom  tko  odvraia  vodu  (die  Ableitung,  derivatio.  Rj.). 
—  2)  radnja  kojom  tko  odvracu  n.  p.  lice  od  koga 
(das  Abweuden,  aversio.  Rj.).  —  H)  radnja  kojom 
tko  odrraca  koga,  n.  p.  od  zla  djcla  (das  Abbringen, 
avoeatio.  _Rj.):  On,  protiv  dugoga  odvruianja,  otide  u 
frajkor.  Zitije  6.  —  -t)  radnja  kojom  tko  odrraca  n.  p. 
zajam  (das  Zuriickerstatteu,  restitutio.  Rj.). 

odvraeati,  cam,  v.  impf.  Rj.  od-vracati.  v.  pf.  od- 
vratiti.  —  J)  ableiten,  derivo.  Rj.  n.  p.  vodu.  vidi 
odvratiti  1.  is}),  odvoditi  2.  —  2)  at>ivcndcn,  averto. 
Rj.  n.  p.  lice  na  stranu.  vidi  odvratiti  2.  —  Oderacnj 
nogu  oda  zla.  Pric.  4,  27.  Znaj  da  me  sve  te  bespo- 
slice  ni  za  jedan  cas  ne  odvracaju  od  tebe  i  miloga 
Zagreba.  Kolo  15  (14).  —  3)  aJihringen,  dissiuuleo, 
avoco.  Rj.  isp.  razbijati  5.  —  llegjed  ga  stane  od  toga 
odvrucati  govorcci  mu  da  je  on  jo5  mlad  i  nejak, 
pak  ie  ga  ubiti.  Npr.  1.  Onda  ga  balia  stane  odvra- 
cati:  iJvako  bi  uzeo  onoga  gubavog  kod  takib  ki'asnih 
konja!<  25.  Dvorani  stanu  ga  odvracati  da  se  progje 
te  sramote:  kako  bi  ou  carski  sin  uzeo  govedarsku 
kcer!  173.  (_)sobito  //(  je  odvracao  od  liusa,  da  se 
s  njima  ne  mijesaju.  Sovj.  7.  —  'i)  (u  Boci)  zuriick- 
erstatten,  re.<itituo.  Rj.  n.  p.  zajam,  kao  vracati  2.  vidi 
vratiti  4.  —  Kad  si,  majko,  zajam  uzimala,  ti  si, 
niajko,  krivo  odcracala.  Here.  310. 

odvrakati,  kam,  v.  pf.  osjeci  §to  veliko  ili  velikijem 
udarom,  n.  p.  odvrakao  mu  glavu,  abhuuen,  abscidu, 
cf.  odvaliti.  Rj.  od-vrakati.  vidi  i  odvarakati.  u  dru- 
gojacijem  se  otdicju  nc  nalazi. 

udvntiijiti,  odvranjim,  v.pf.  n.  p.  bure,  aufspiinden 
ein  Fass,  dolium  aperio.  Rj.  od-vranjiti  bure,  vranj 
Mil  iskucuti.  V.  impf.  odvranjivati.  —  Jedno  veliko 
bure  sa  gvozdenim  obrucima  odvranjeno.  Npr.  20. 

od  vranj  ivaiijc,  /;.  das  Aufspiinden,  apertio  dolii. 
Rj.  verb,  od  odvranjivati.  radnja  kojom  tku  odcravjuje 
n.  p.  bure. 

odvraujivati,  odvranjujem,  v.  impf.  aufspiinden, 
dolium  aperio.  Rj.  od-vranjivati  bure,  iskucavati  mu 
vranj. 

odvratak,  odvratka,  m.  compensatio,  restitutio. 
Stulli.  djelo  kojim  tku  odvruti  n.  p.  zajam.  isp.  od- 
vratiti 4. 

odvnUiti,  odvratim,  v.  pf.  Rj.  od-vratiti.  v.  impf. 
odvradati.   —   1)   vodu,    ableiten    (Wusser),    dediico, 
d_criro.  Rj.  vidi  odvesti  2.   —  Srbi  su  .  .  .   silazili  na 
Stiru  te  zahvatali  vodu,  ali  Turei  .  .  .   odvrate  Stint 
na  drugu  stranu,  te  tako  sanac  ostane   i   bez   vode. 
Sovj.  67.  —  2)  ahuenden,  averto:  Pa  na  stranu  od- 
j  vratio  lice.  Rj.  —  Pa  na  stranu  odvratio  glavu,   ne 
I  sde  viSe  ni  gledati  Ijubu.  Npj.  2,  122.  Da  bi  odvratio 
I  paznju  citaocima  od  stvari  o  kojoj  se  prepire.  GDN.  14. 
'  —  3)  ahreden,  ubrathen,  atibringen,  avoco,  dissuadeo. 
Rj.  —  Na  kule  na  vile,  n.  p.  razbi,    t.  j.  odvrati  ga 
razlicnijem  rijeeima  od  otioga  Mo  je  htio  da  cini.  Rj. 
314a.  To  bjese  znak  kao   da  ga  odvrate  od  namisli. 
Npr.  101.  Sjutra  dan    naumio   da   pogje,   a  kad   car 
vidi  da  ga  ne  moze  da  zaustavi  i  .s  puta  da  ga  od- 
vrati . .  .  197.  Ubije  kneza  Petra,  od  koga  su  se  bo- 
jali,   da   ne  odvrati  narod  za   sobom,   pa   da  se  ne 
prilepi  MiloJevoj  strani.    Milos  90.    Odvrati  rijeeima 
David  Ijude  svoje  i  ne  dade  im  da  ustanu  na  Saula. 
Sam.  I.  24,  8.  sa  se,  pass.:  Pa  ga  stane  odvratfati  i 
moliti  da  ne  ide  .  .  .   Ali   se  on    nije   dao   odvratiti. 
.  Npr.  27.  —  4)  (u  Boci)   n.  p.  zajam,    kao   odvratiti, 
'  zuriickerstatten,  restituo.  Rj.  isp.  odvratak.  —  5)  kao 
odgovoriti  na  odgovor,  (po   Njemackom?)   eruiedern, 
samo  u  orom  primjeru:  Mi  cemo  mu  na  kratko  „od- 
vratiti"  na  ovo  ho  je  odgovorio.  Nov.  Srb.  1817,  637. 
odvrci,  6dvrguem,   i-.  pf.   Rj.   od-vrci.  —  IJ  vidi 
odmetnuti,  cf.  odvrgnuti :  Od  usta  odvrzi  a  na  se  vrzi 
(Posl.  236).  Kj.  —  Nemoj  me  odvrgnuti  od  lica  svojega. 


odrrsnuti 


874  — 


ogam 


Ps.  51,  11.  Nemoj  nas  odr-rci  radi  imena  svojesa. 
Jer.  14,  21.  —  2)  su  se,  refleks.  n.  p.  u  b.ajdiike, 
(tbfaUen,  deficio,  cf.  odmetnuti  se.  Bj.  —  Odrrc'  cu 
se  u  rdvno  primorje,  zatvorit^u  skele  oko  mora.  Npj. 
2,  401.  I  n  njepa  sto  dvadeset  druga,  odtrc'  cu  se 
k  njoHit  It  hdjdxike.  3,  453.  Odr-rze  se  Edom  da  ne 
bude  pod  Judoni.  Car.  IT.  8,  20.  Sinove  odgojih  i 
podisroh,  a  oni  se  odvrgose  mene.  Is.  1,  2. 

dtivrg'iiiiti,  6dvrgiiem,  ridi  odvrci.  Ej.  —  sa  se, 
reflek'!.  odvrgnuti  se,  odvrgnem  se,  vidi  odvr(?i  se.  Ej. 
odvrli,  prijedlog  slozen :  od-vrh.  prijedlog  vrh  uzevsi 
preda  se  prijedlog  od  dodaje  znacenju  prijedloga  od 
svoje  znacenje.  rijec  s  ovijem  prijedlogom  stoji  u 
driigom  padezu.  isp.  vrh.  —  I  imade  divan-kabanica, 
kojano  je  u  Divmi  krojena,  a  suvijem  zlatom  popu- 
njena  od  vrh  glare  do  zelene  trave.  Npj.  3,  434. 

odvrkiiuti,  6dvfknem,  v.  pf.  ahspringen,  resilio. 
Kj.  od-viknuti,  kao  odskociti  1.  prosti  v.  pf.  vrknuti. 
isp.  V.  impf.  vrcati. 

oilvrljati,  odviljam,  v.  pf.  davonschlendern,  abeo 
otiose.    Rj.  od-vrljati,  rrljajwH  otici.  r.  impf.  vrljati. 

odvrnutl,  udvfnera,  r.  pf.  Rj.  od-vr(t)Duti.  v.  impf. 
odvrtati.  — •  1)  treghrechen  (n.  p.  nogu  od  pecena 
praseta),  arello.  Ej.  kao  otkinuti.  —  2)  uegschrauben, 
detoripteo.  Ej.  kao  odviti.  —  3)  odvrnu  !  crepitum 
edidit  egregium.  Ej.  jako  prdnuti.  vidi  odadrijeti  4, 
odrezati  2. 

odrrsti,  odvrzem,  v.  pf.  loswickeln  (das  Pferd), 
expedio.  Ej.  od-vrsti  konja,  kao  odmotati  ga,  kad  se 
zavrze.  isp.  r.  impf.  vrsti  se. 

odvrtanje,  n.  Ej.  verb,  od  odvrtati.  —  1)  radnju 
kojom  tko  odrrce  sto  od  cega,  n.  p.  nogu  od  pecena 
pr(.i.'^eta  (das  Loabrechen,  defractio.  Ej.).  —  2)  radnju 
kojom  tko  odvrce  sto,  n.  p.  vratilo  (das  Losschrauben, 
detorsio.  Kj.). 

ddvrtati,  6dvrdem,  v.  impf.  Rj.  od-vrtati.  v.  pf. 
odvrnuti.  —  1)  losbrechen,  defringo.  Ej.  n.  p.  nogu 
od  praseta.  vidi  odvrnuti  1.  —  2)  losschrauben.  de- 
torgueo.  Rj.  .sa  se,  refleks  Hi  pass.:  Svraka.  onaj  klin 
u  prvom  vratilu,  kroz  koji  daska  probuJena  stoji,  te 
se  u  nju  opet  drugi  klinac  (klincie)  zabode,  da  se  vra- 
tilo ne  odrrce.  Rj.  835a. 

odvrvjeti,  odvirvTm,  r.  pf.  uegstromen  (von  einer 
Menge  Mensclien),auferri.  Ej.  od-vrvjeti,  vroeei  otici 
(kaie  se  za  mnogo  Ijudi). 

odvCici ,  odviif^em,  v.  pf.  u-egsehleppen,  abstraho. 
Ej.  od-vuci.  V.  impf.  odvlaciti.  —  Odruci  ih  kao  ovce 
na  klanje.  Jer.  12,  3. 

ddriigoiiti,  gnem,  v.  pf.  fettcht  warden,  humorem 
contrahere,  cf.  objuziti.  Ej.  od-vugnuti.  inaee  se  taj 
glagol  ne  nalazi.  vidi  i  ovlaziti.  —  Sto  sii  moje  gusle 
odrugnule.  Ej.  108a.  Objuziti,  vidi  odvzigmtti  (kao 
zimi  kad  dune  jug  pa  se  snijeg  pocne  topiti):  objuzilo 
je,  t.  j.  toplo  je.  Sto  su  moje  gusle  objuzile.  Rj.  430a. 
znafenje  koje  je  u  vhiga  i  odvugnuti.  Korijeni  201. 
1  postalo  samoglasno  glaseci  u. 

udzada,  cidi  ostrag.  Ej.  adr.  od-zada.  vidi  i  ozad, 
ozadi;  ostragu;  hinten,  pone.  post.  —  Od  sprijeda  me 
lijepo  gladiS,  a  od  zada  crijeva  vadiJ.  DPosl.  88. 

odzaiu^nde  (od  zamande?)  von  je  her,  ab  omni 
tempore,  cf.  iskon.  Ej.  od  zemana?  vidi  od  iskona, 
vajkada. 

&dzdrav,  m.  der  Gegengruss,  resalutatio :  Kakav 
pozdrav  onaki  i  odzdruv  (Posl.  124).  Rj.  od-zdrav. 

6(lzTv,  m.  djclo  kojim  se  tko  odzove  komu  Hi  cemn. 
o(j-ziv.  isp.  odzivanje.  za  akc.  i  oblik  isp.  pozTv.  — 
Ili  bije  more  u  bregove,  odziv  daju  gore  Cmogorske  ? 
Xpj.  5,  445.  Odziv  na  jednu  pjesmu  Musickoga.  il. 
Svetic  poet.  2.  Jerbo  su  nam  sve  ove  litice  ozivjele 
krupnim  odzivima.  ,'4dep.  mal.  124. 

odzivanje,  ».  das  Antivorten  auf  d^s  Enfen,  res- 
ponsatio  vocanti.  Rj.  verb,  od  odzivati  se.  radnju 
kojom  St  tko  odziva  komu.  isp.  odziv. 

odzivati   se,   6dzlvam  (6dizivljem)  se,  v.  r.  impf. 


aiif  den  Ruf  anttcorten,  responso  vocanti.  Rj.  od- 
zivati se.  vidi  odazivati  se,  ozivati  se.  r.  pf.  odzvati 
se.  —  Oj  cnj !  u  Crmniei  odzivaju  se  zene  i  djevojke. 
Rj.  452a.  Kad  te  ko  ne  zove,  5to  se  odzirus?  Posl. 
122.  bto  .se  ne  odziras,  Avenire?  A  Avenir  se  odazva. 
Sam.  I.  26.  14. 

odzvati,  odz6v«m,  vidi  odazvati.  Rj.  v.  pf.  od-zvati. 
V.  impf.  odzivati.  —  1)  abrufen,  avoco.  vidi  odazvati. 

—  2)  sa  se,  refleks.  vidi  odazvati  se.  Rj.  ridi  i  ozvati 
se.  —  Stane  vikati:  »0  azdajo,  o  azrtajo!  ta  izigji  mi 
danas  na  mejdan «.  .\zdaja  se  odzove:  »Sad  eu,  carev 
sine,  sad  t'u«.  Npr.  46.  Prizovite  ime  svojih  bogova  . . . 
pa  koji  se  Bog  odzove  ognjem,  onaj  neka  je  Boe. 
Oar.  I.  18,  24." 

odz  .  .  .  vidi  hodz  ...  Rj. 

odzai-ar,  m.  der  Hauchfangkehrer,  purgator  cami- 
iioriim.  Rj.  tko  odzake  cisti.  vidi  dimujarar,  badzomet. 

ddzai-arev,  odzac-arov,  adj.  Rj.  sto  pripuda  odza- 
caru. 

1.  ddzak  (odzak),*  od^dka  (odiaka),  m.  —  1)  vidi 
dimnjak.  Ej.  vidi  i  badza.  —  Ako  km'a  izgori,  dug 
na  oUak  izleti.  Posl.  b.  ZapiSi  u  odzak.  85.  —  2)  u 
sijanju  diuja  i  lubeniea  kao  kucica  u  sijanju  pasulja  ; 
odzak  je  od  kuoiee  malo  poveci. 

2.  Adzalv,*  )».  vidi  dvor  1.  Rj.  vidi  i  konak  1.  kao 
pola(^a.  n  pjesmtima  se  svaka  kui'a  zove  dvor  Hi  kula. 

—  Kad  to  zaiu  JakSic'  Dimitrije  .  .  .  pa  se  natrag  niz 
(^arJiju  vrati,  odzakti  je  svome   dolazio.   Npj.  2,  606. 

•  Kada  vezir  u  Cupriju  dogje,  na  odzakii  i  divanu 
svome  drzi  njega  uz  deano  koljeno.  2,  610.  Tu  pogibe 
cvijet  od  Turaka  i  guspoda  starijeh  odzaka.  4,  443. 

1.  odzaklija,''  /'.  Zimmer  mit  Kamin,  cubiculum 
in  quo  caminus.  Rj.  odzak-lija,  odaja,  soba  u  kojoj 
ima  odzak,  dimnjak. 

3.  odzilklija,*  m.  vidi  odzakovid:  Odzaklije  i  od- 
zakovii'e.  Rj.  odzak-lija.  covjek  od  odzaka  (dvora),  od 
dobre  kuce.  vidi  i  kui'iii,  kui'evid,  koljenovic,  plemic. 

odzaliovie,  m.  (u  Bosni)  i-on  gutem  Hause,  illustri 
loco  natus.  cf.  koljenovit^  ku(5i(5.  Rj.  vidi  2  odzaklija, 
i  syn.  ondje.  —  Odzakovic  je  odzakovic,  -a  kupi- 
krastavcid  kupikrastavt-ic.  Rj.  316a. 

odzulAsIti,  od^tilusim,  v.  pf.  ridi  oglobiti.  Rj. 
o-dzulusiti.  isp.  dzulus*. 

oHcija,  f.  vidi  ovicija.  oficirska  sluzba,  cast.  cf. 
officium  (sluzba). 

oficijal,  oficijAla,  m.  (u  primorju)  der  Beamte,  offi- 
cialis :  1  njegove  generale  i  oficijale,  i  njegove  voj- 
nike  i  bojnike  (kad  se  nazdravlja).  Rj.  isp.  oficir, 
casnik,  Oinovnik. 

ofieir,  ofieira,  m.  (u  vojv.)  der  OfEzier,  praefectus 
militum :  Na  5e5iru  mladom  oficiru.  Rj.  preko  Nije- 
muca  Franc,  offieier.  vojnicki  sturjesina.  vidi  ovicir; 
casnik.  isp.  oficijal.  —  (^d  gola  popa  i  ofieira  nema 
ruznije  stvari.  Posl.  232. 

ofieirov,  adj.  vidi  ovicirov.  sto  pripada  oficiru. 

oficirskT,  adj.  sto  pripada  oftcirima  Hi  kojemu 
god  oficiru:  Ima  najmanji  oficirski  din.  Straz.  1886, 
1767.  vidi  ovicirski,  casnicki. 

ofrigati,  gam,  r.  pf.  vidi  oprigati.  v.  impf.  frigati. 

ofQkati,  5fukam,  r.  pf.  i-jrf/ opuckati :  Ofukao  kao 
Vlah  pitu  (Posl.  244).  Rj.  o-fukati,  pojesti,  izjesti  u 
meden  kus.  vidi  i  opucati,  oprcati,  ogruhati  (ogruvati) 
2.  v.  impf.  fukati  (jesti). 

b^•AA\t\,  dim,  V.  pf.  Rj.  o-gaditi.  v.  impf.  gaditi.  — 
1)  kome  5ta,  rerleiden,  molestum  reddo.  Rj.  uciniti 
da  sto  god  bude  kome  gadno.  —  Ne  ogadi  ti  psu 
strvine.  Posl.  207.  —  2)  sa  Se,  refleks.  zuirider  icerden, 
mulestus  fio.  Ej.  kad  sto  postane  gadno  kome. 

osriijtaiiiti,  nlm,  v.  pf.  eine  Schriur  herumnahen, 
adsuo  funiculum  (clacum?).  Rj.  o-gajtaniti,  gajtanom 
opsiti.  V.  im]}f.  gajtaniti. 

dganj,  6gnja,  m.  Rj.  —  1)  das  Feuer,  ignis,  cf. 
vatra.  Kad  se  sjedi  oko  ognja,  pa  5to  u  ognju  pukne 
i  razbrka  zerav,  re<!e  se :  zlotvoru  srce  I  t.  j.  da  pukne. 


I 


o^ar 


—  875 


oglavljc 


Rj.  —  Zivi  oganj,  lioji  sc  vadi  tiinu'i  dvoje  lipovo 
drvljiidi  jediio  o  drugo  .  .  .  liepcltjm  od  ovoga  oynjii 
valjii  iiosuti  one  kraste,  i  proci  ce.  Rj.  Ifj^a.  Da  zemlja 
sloji  iia  vodi,  voda  na  ognju,  a  oganj  nu  zmajogorcevu 
u(})iju.  Rj.  21-2b.  Izrijaii,  isriti  oganj.  Rj.  219b.  Pa 
izvadi  dvije  hnlnirlije,  i  ohjema  isJcru  ognja  daje.  Rj. 
'234a.  Olkud  knjiga,  ognjcm  ugorjela :  Rj.  _417b. 
Ognjarica,  cobanska  koliba,  gdje  se  oganj  lozi.  Rj. 
438a.  UsjelcnuU,  itl;resati  oganj.  Rj.  78Sb.  Kako  ga 
(orab)  razbi,  sitiu  is  njega  oganj  .  .  .  pljune  u  oganj, 
te  se  u  on;  cas  twhuie. '  Npr.  94.  l'otal;ne  im  reliki 
oganj  i  sjednu  grijati  se.  148.  Ko  se  dima  ue  nadimi, 
on  sc  ognja  ne  nagrija.  Posl.  153.  Di  je  vede  gragja, 
tu  je  vece  oganja.  DPosl.  16  (isp.  pozar).  Iz  usta 
mu  ikonju)  hri  oganj  sipa.  Kpj.  2,  140.  Dvori  moji, 
ognjem  sagoreli!  2,461.  Pidci  oganj  dude,  Xe  pogodi 
Cerovid-Batri(.%.  4,  2.  Pa  na  njega  oganj  oborise.  4, 
8.  I  biSe  se  dnevi  nekoliko,  zirijem  se  ognjem  po- 
gonjaha  po  megdanu  tamo  i  ovamo.  4,  82.  Tu  s'  uhise 
ognjem  iz  pusaka.  4,  121  (isp.  ni'ze  4,  397 :  PobiSe  se 
ognjem  iz  puSaka).  No  upali  bijehi  latinku,  al'  mu 
pusta  oganj  ne  prifati  ...  I  na  Miija  oganj  prosipase. 
4,  130.  »Ko  t^e  sa  mnom,  ueka  ide  za  mnom».  f?to 
bija5e  ognja  plamenita,  sa  L'urtMjom  ode  u  planinu. 
4,  169  (junakd).  Al'  mu  Sovljak  ognjem  gorijase.  4, 
183.  Kakav  oganj  gori  na  Loznici.  4,  25G.  Opalicu 
ognjem  svekoliko.  4,  315.  Svii  Moracu  ognjem  iz- 
gorjese  .  .  .  Tad  Brgjaui  na  Turke  ud'riSe,  i  zivijem 
ognjem  naralise.  4,  373.  Da  krvnicke  kwic  poharamo 
i  zivijem  ognjem  zaratrimo.  4,  397.  I'obise  se  ognjem 
iz  puSaka  .  .  .  DocekaJe  Ijuti  Kola.^inci,  te  na  popa 
oganj  nalozise,  ema  popu  dobri  Bog  pomaga,  uijedna 
ga  puJka  ne  pogagja.  4,  400.  I'resipljn,  ih  ognjem 
zestokijem.  4,  406.  Tebe  ziva  hotHi  ubvatiti,  na  zive 
te  muke  ndariti,  na  oganj  te  ratru  naloziti.  4,  439. 
Vranac  konji(;  bez  biljega  ...  ie  kopita  ratru  dava. 
Kov.  85.  Knpina  ognjem  gori  a  ne  zagorijeva.  Mojs. 
II.  3,  2.  Gradove  popalisc  ognjem.  Sud.  20,  48.  Raz- 

valili  Siklag  i  ognjem  ga  spalili:  l^am.  I.  30,  1.  Neka 
ga  (junca)  metmi  na  drva,  ali  ognja  da  ne  podmecu. 

Car.  I.  18,, 23.   U  mislima  niojim   ruegorje  se  oganj. 

Ps.  39,  3.  Covjek  nevaljao  kopa  zlo,  i  na  usuama  mu 
je  kao  oganj  koji  pali.  Pric.  16,  27.   Kad  se  posuSe 

grane;  iene  ce  dolaziti  i  loziti  ih  na  oganj.  Is.  27,  11. 

—  2)  (oko  Imoskoga)  vidi  vrut^iea:  ovo  je  dobro  od 

ognja;  uzegao  se  oganj  u  njemu.  Od  jada  ga  zaboljela 

glava  a  vrh  toga  oganj  i  grozniea.  Rj.  vidi  i  ognjustina. 

dem.  ognjic.  —  Ziri  oganj,  nekakve  kraste  po  glavi. 

Rj.  158a.  —  3)   (11  Dalm.)   vidi  tabandze.  Rj.  vidi  i 

gvozgja  pu^dana.  —  rijeci  s  takvim  nasi,  kod  bacanj. 
dg;ar,  »!.  (st.)  eine  Art   Jugdhund,   canis   venatici 

genus:  Da  nahranim  rte  i  ogare.  UdariSe  rti  i  ogan. 

Rj.  nekakav  lovni  pas.   ridi  zagar.  —  Tugja:   ogar. 

Osn.  117.  isp.  371. 

Asfiiraviti,  vim,   v.  pf.  vidi  ogariti.  Rj.  o-garaviti, 

uciniti  da  hude  sto  garavo.  ovaj  se  glagol  ne  naliodi 

drukcije. 

6a:arina,  f.   (u   C.  G.)    vidi   ogorjeliSte.   Rj.  mjesto- 

gdje  je  izgorjelo  Ho,  n.  p.  kxica.  od  osn.   od  koje  je 

ogariti.  vidi  i  gariSte. 

dg:ariti,   rim,    v.  pf.   mit   Kohlen   oder  Buss   he- 

schmieren,   illino   fuligine   aut   carhone.  Rj.  o-gariti, 

garom    namazati,    uprljati.   ridi   ogaraviti.   v.    impf. 

gariti.  —  Tada  ne  smije  ni  jedno  zaspati;  jer  drugi 

jedva  (Sekaju  da  ga  ogare,  ili   da  mu   priSiju    Stogod 

za  haljine.  Rj.  10a. 

dgazditi  se.  dim  se,  r.  r.  pf.  postati  gazda,  reich 

uerden,   ditesco.  Rj.  o-gazditi  se.  naliodi  se  samo  u 

torn  ohlicjn.  isp.  gazda. 

ogliidnjcti,  ogladnim,  r.pf.  hungrig  uerden,  esv/rio: 

Da  ti   nije   ogladnjeo   vojno.  Rj.  o-gladnjeti,  gladan 

postati.   V.   impf.  gladnjeti.    —   Deca   iekajuCi  onde 

oca  ogladne.  Npr.  137.  Ulivati   dva   noja,   pa   im   za 

nekoliko  dana  ne  da  ni§ta  jesti  dok  dobru  ogladne.  159. 


5^1as,  m.  djelo  kojim  se  sto  oglasi.  —  Velika 
hvala  .  .  .  onoj  gospodi  koja  su  oglase  moje  razasi- 
Ijali.  Sovj.  I.  U  Zadru  su  se  oglasi  citali  latinskim 
i  slovenskim  jezikom.  DM.  326. 

og:hVsiti,  oglasim,  v.  pf.  Rj.  o-glasiti.  v.  impf.  ogla- 
Sivati  (oglasivati),  prosti  glasiti.  —  /.  1)  verkiinden, 
kundmachen,  nuncio.  Rj.  More  sta  si  ti  oglasio  ua- 
rodu  za  mene?  Npr.  151.  Kara-Gjorgjije  oglasi  sta- 
rjesinstro  svoje  po  svoj  Srbiji.  Danica  3,  166.  Vrsni 
bane  od  krajine,  oglaseni  na  sve  strane.  Kov.  112. 
Mogli  bismo  mnoge  prave  narodne  i  opcene  rijeci 
oglasiti  za  predjelne,  a  predjelne  za  opdene.  Pis.  76. 
Oglase  piiske  na  strazama,  da  Francuzi  idu.  Zitije 
31.  Stefan  Kosafa  oglasi  za  sebe  da  je  vjeran  rimo- 
katolik.  DM.  165.  Koji  jo5  ne  bjebu  krJtenjem  pro- 
svijetljeni  i  zvahu  se  oglaseni.  DP.  9  (katehumeni). 
sa  se,  jMSS.:  Ova  je  zena  gojila  ovi  struk  bosilja,  i 
oglasi  se  za  nj  po  cijelom  svijetu.  Npr.  258.  — 
2)  mrtvaca  zvonom,  eine  Leiche  belduten.  Rj.  — 
II.  .9a  se,  refleks.  kund  tcerden.  verlaiiten,  nuncior. 
Rj.  —  Ti  vi5e  da  ne  ideJ  za  mnom  gje  .se  ja  oglasim, 
jer  ne  6e  dobro  biti.  Npr.  146.  Od  kako  je  Kulin 
poginuo,  sablja  mu  se  jeste  oglasila  u  nekakva  Po- 
cerca  MiloSa.  Npj.  4,  227.  E  lijo,  sad_  si  dolijala!  ^U 
nekakoj  zemlji  oglasi  se  lazljiv  vrae  .  .  .).  Posl.  78. 
oglasivaiije,  n.  vidi  oglaSivanje.  Rj. 
oglasivati,  oglasujem,  r.  impf.  ridi  oglaSiyati : 
Ogfasuje  da  je  soko  sivi.  Rj.  prarilnije  oglaMvati. 
isp.  proglasivati,  razglaMvati. 

ogliisnlk,  oglasnlka,  m.  (st.)  der  Bote,  nuncius,  cf. 
glasuik:  Pust'  Turc^ina  jednog  oglasnika,  neka  kaze 
Bosanskom  veziru.  Rj.  ko  oglaiuje  sto. 

oglasivanje,  n.  Rj.  verb,  od  oglasivati.  —  1)  radnja 
kojom  tko  oglasuje  kome  sto  (das  Verkiinden,  Laut- 
werden,  nunciatio.  Rj.).  —  2)  radnja  kojom  tko  ogla- 
suje mrtvaca  (das  Beliiuten  einer  Leiche.  Rj.). 

oglasivati,  ogla.^ujem,  r.  impf.  Rj.  o-glaSivati.  vidi 

oglasivati.  i'.  pf.  oglasiti.  —  kundmachen,  nuncio.  Rj. 

—  Koji  uo.si  dobre  glase,  koji  oglasuje  mir,  koji  javlja 

dobro,  oglasuje  spasenje.  Is.  52,  7.  Evo  oglasujte  za 

Jerusulim  da  idu  strazari  iz  daljne  zemlje.  Jer.  4,  16. 

oglati,  oglam,  vidi  ogledati.  Rj.  o-glati,   od   ogle- 

dati":   d    izmegju  e  i  a.  izbaceno,  e   sa  a  izjednaceno, 

te  ostalo  jed)io   a.   v.  impf.   glati  (=  gledati).  —  so, 

se,  refleks.  oglati  se,  oglam  se,  vidi  ogledati   se.  Rj. 

6glav,   m.   der   Theil  der  Pferderiistung ,   der  am 

Kopf  desselben  befindlich,  lora  capitis  egui,  cf.  ogla- 

var,  oglavina  2,  oglavnik.  Rj.  od  odore  konjske  onaj 

dijel  koji  je  konju  na  glavi.  vidi  i  basluk  2.  —  Oglav 

ti   spao  u  donjoj   zemlji!   (Kletva   konju).   Posl.  231. 

&glava,  f.  —  1)  die  opanci   von  Kopfhaut,  socci 

ex  pelle  capitis:  dajte  mi  par  oglava.  Rj.  opanci  od 

oglavine  1,   od  koze  s  glare,   isp.   noznji.   —   2)   (u 

Back.)  u  cizme  ono  sto  stoji  odozgo   po   Ijesici.  Rj.' 

6glavak,  uglavka,  m.  der  Hiigel,  collis,  cf.  glavica. 

Hj.  isp.  brezuljak,  brijeg.  —  o-glavak. 

oglJlvar,  oglavdra,  m.  vidi  oglav.  Rj.  i  syn.  ondje. 
ogliviciti  se,  Cim  se,  v.  r.  pf.  o-glaviiiti  se,  uviti 
se  u  glare,   v.  impf.   glaviditi   se.    —   Bome   se  moj 
kupus  lijepo  oglavicio.  J.  Bogdanovic. 

6glavina,  (oglavina),  f  —  1)  die  Kopfhaut  der 
Thiere,  pellis  capitis  bestiarum.  Rj.  koza  s  glare _zi- 
votinjske.  imena  kozama  s  takim  nast.  kod  divljetina. 
—  2)  (u  Srijemu)  ridi  oglav.  Rj.  i  syn.  ondje. 

dglavljc,  n.  —  1)  kao  povezaca,  das  Kopftuch, 
vitta:  NaSe  sestre  i  nevjeste  iz  doma  hodile  .  .  .  sve 
oqlavlja  bijela,  obraza  svijetla  i  glasa  poJtena.  (Da 
ne  bi  nigda  bile  u  zalosti  i  u  ernijem  haljinama). 
Kov.  71.  Tada  ce  Gospod  skupiti  nakit  s  obuce  .  .  . 
i  ogledala  i  ko5uljice  i  oglavlja  i  pokrivala.  Is.  3,  23 
(viitas,  die  Turbane).  —  2)  na  stupu  kao  glava, 
Sdulenkopf,  caput  columnae:  NaCini  dva  oglavlja  da 
1  se  metnu  ozgo  na  stupove.  Gar.  I.  7,  16,  Dva  stupa 


o^Iavnik 


—  876 


o^lusiti  se 


i  (?(•((   ofllavlja  okrugla   navrh   dva   stupa.  7,  41.  — 
.-a  ohliije  isp.  tizslfivlje. 

o^hXvnik,  oglavnika,  hi.  vidi  oglav.  Rj.  i  syn. 
undje. 

dg'Icd,  m.  (loc.  ogl^du),  djelo  Tcojim  se  sto  ogledii; 
cldi  proba.  die  Probe,  Versueh,  Prospekt;  experi- 
inentum,  eAoiqjlum  prospectus:  Da  ce  se  u  svemu 
ovome,  kao  «  prrome  oglcdu,  naei  pogreSaka  i  ne- 
dostataka,  to  se  raziime  samo  od  sebe.  Opit  XII. 
Nadam  se  pokazati  ogled  ili  probu  od  novoya  pravo- 
pisti.  tSIav.  Bib.  1,  91.  Primidete  oglede  svetoga  pismu 
na  iSrpskom  jeziku.  ijtraz.  1887,  20t;.  Ogleda  radi 
evo  rijeci  iz  pisma  koje  pisaSe  Saukovici.  DM.  209. 
Da  se  moze  5to  god  stampati  za  ogled.  Tako  evo 
ogleda.  Ogled  III.  —  za  oblicje  isp.  pogled  (loc. 
pogl^du). 

offlt'diilo,  n.  der  Spiegel,  speculum,  cf.  zrealo.  Rj. 
—  Kazu  da  &c  Ijudima  1101%  ne  valja  ogleduti  mi 
oglcdulo,  da  im  zene  ruziiu  djecii  ne  ragjaju.  Rj. 
4oSa.  Riizan  co\-jek  ne  idc  rado  na  ogledalo.  Posl. 
273.  Meni  dao  krunn  pozlademi,  tvojoj  seji  sjcijno 
ogledalo.  Npj.  1,  551. 

og'lcdanje,  n.  Kj.  verb,  od  I.  ogledati,  II.  ogl^dati 
se.  —  T.  1)  raduja  Jcojom  tko  ogleda  sto  (das  Be- 
sehen,  iuspectio.  Rj.).  —  2)  raduja  kojom  tko  ogleda, 
obiliizi  sto,  n.  p.  jelo.  —  II,  1)  radnja  kojom  se  tko 
ogleda,  n.  p.  mi  ogledalo.  —  2J  raduja  kojom  se  tko 
ogleda,  u.  p.  na  mejdanu:  Ubi  meue  Madzar  izne- 
nada  brez  junackog  moga  ogledanja  moje  sablje  i 
desnite  ruke!  Npj.  2,  487. 

I.  ogledati,  ogledam,  r.  imjif.  Rj.  o-gledati,  vidi 
ogledivati,  obidovati,  obilaziti  4,  podmjerati  2,  pro- 
bati,  kuSati  1,  pokusavati.  r.  pf.  ogledati.  —  I.  1)  se- 
hen,  nachsehen,  besehen,  video,  experior.  Rj.  —  Zagje 
s  ouom  papucom  njezinom  da  je  trazi  po  svemu 
earstvu  ogledujuci  svakoj  gjevojci  papucu  na  nogu, 
ali  kojqi  duga,  kojoj  kratka.  Xpr.  129.  Bio  i  na  situ 
i  na  reSetu.  (Svasta  je  ogledao  i  trpljeo).  Posl.  13. 
Pa  ogleda  milosna  gjevera,  nosi  njemu  tanke  pre- 
obuke.  Npj.  2,  445.  Pred  ujima  je  vojvoda  Jovane, 
on  lijepo  vojsku  ogledase,  a  poboije  straze  nanijeStaje. 
4,  345  (mjesto  namjeSta.  isp.  Obi.  108).  .Svakojako 
su  ogledali,  da  hi  nas  kako  naveli  da  progovorimo, 
no  sve  uzalud.  Danica  2,  135.  Ogledaj  sluge  svojc 
za  deset  dana,  neka  nam  se  daje  varivo  da  jedemo 
i  voda  da  pijemo.  Dan.  1,  12  (tenta  nos  .  .  .  decern 
diebus;  rersuche  es  dock  mit  deineii  Knechten  zehn 
Tage).  —  2)  n.  p.  jelo,  kosten,  gusto,  cf.  obilaziti. 
Rj.  primjer  isp.  kod  c.  pf.  2  figledati  2.  —  II.  sa 
se,  refleks.  —  1)  sich  (im  Spiegel)  besehen,  inspicio 
me.  Kazu  da  se  Ijudima  nodu  ne  valja  ogledati  na 
ogledalo,  da  im  zene  ruznu  djecu  ne  ragjaju.  Rj.  . — 
2)  sich  versuchen,  sich  messen,  experior.  R]. primjere 
isp.  kod  r.  pf.  2  6gledati  se  2. 

3.  6g-Iedati,  ogledam,  v.  pf.  Rj.  6-gledati,  vidi  og- 
lati,  obit'i  3,  okuJati,  pokuSati,  prokusati,  podmjeriti, 
probati.  v.  impf.  1  ogledati.  —  J.  1)  sehen,  'nach- 
sdien,  besehen,  video,  experior.  Rj.  —  Kajprije  svakoga 
ogledaju  je  li  upravo  za  dembela.  Kj.  116a.  Megjed 
ga  (dijete)  izvede  pred  pe(?inu  i  kaze  mu  da  ogleda 
moze  li  sad  iSfiupati  bukvu  iz  zemlje.  Npr.  2.  Idi, 
sinko,  idi  ogledaj,  i  onako  si  propao.  6(5.  Uranio  voj- 
voda Jovane,  po  Ljubidu  sance  oqledati  i  poboije 
straze  nameStiti.  Xpj.  4.  346.  Da.' ogledamo  sad  na 
zeni,  reie  nai  nemilostivi  Ijekar.  Danica  2,  136.  Po 
torn  je  uzalud  ogledao  nekolika  puta.  da  podigne  i 
Bosanske  Srbe.  MiloS  9.  Da  je  Marko,  kad  je  prvi 
put  puSku  video  i,  da  ogleda  njeuu  silu,  sebi  ruku 
iz  nje  probio,  utekao  s  ovoga  sveta.  Npj.'  4,  XXXVI. 
Tako  postane  platno.  Moze  biti  da  je  to  iz  po6etka 
prije  bilo  ogledano  od  ,^a5a  ili  sevara  .  .  .  nego  li  od 
predenijeh  vunenijeb  konaca.  Priprava  142.  Dogu  da 
ogledaju  grob.  Mat.  28,  1  (videre  sepulchrtm,  das 
Grab  zu  besehen).'Ah  6e  trebati  i  da  ogledam  osvi- 


jetliti  ncsto  Sto  doslije  u  filologiji  slovenskoj  nije 
osvijetljeno.  Rad  1,  110.  —  2)  n.  p.  jelo,  kosten, 
gusto,  cf.  obici  Rj.  —  Cudei-i  se  car,  kako  vino  taku 
silu  ima  .  .  .  namisH,  da  ga  jednom  i  on  ogleda.  Da- 
nica 5,  93.  —  II,  sa  se.  —  1)  rejleks.  sich  (im  Spie- 
gel) besehen,  inspicio  me.  Rj.  —  Uzme  ogIed.alo, 
ogledi  se  i  rekue:  Sjajno  ogledalo,  kao  Sto  .  .  .«  Ziv. 
323  (isp.  gledati,  gledam  i  gledim).  —  2)  recipr.  sich 
versuchen,  sich  messen,  experior.  Rj.  —  O  azdajo! 
la  izigji  mi  danas  na  raejdan  da  se  ogledamo,  ako 
zena  nisi.  Npr.  46.  Eto  polja,  a  eto  konja.  (Da  se 
ogledamo  ko  je  jaci).  Posl.  79.  Milosa  cu  na  mejdan 
zazvati,  s  njime  cu  se  danas  ogledati.  Npj.  4,  228. 
Valja,  braco,  dofiekati  Turke,  na  sv'jetlu  se  sablju 
ogledati,  sramota  je  pobjec'  sa  mejdana.  4,  229.  A 
kada  se,  braco,  ja  okrenera,  te  sc  ostrim  gvozgjem 
ogledamo.  4,  305.  Dakle  se  ogledao  Svetic  i  u  epskoj 
poeziji.  M.  Svetid  poet.  4. 

ogledh'aiije,  n.  verb,  od  ogledivati.  radnja  kojom 
tko  oglediije  sto,  n.  p.  jelo. 

ogledivati,  ogledujem,  v.  impf.  vidi  1  ogledati, 
i  sj/n.  ondje.  r.  pf.  ogled.ati.  —  Gotovi  mu  to  go- 
spodsko  jelo,  prije  njega  jelo  ogleduje.  Npj.  2,  106. 
isp.  takva  v.  impf.  sloz.  od  gledati :  pogledivati,  pre- 
gledivati,  sagledivati. 

oglobiti,  oglobim,  r.  pf.  durch  Erpressungen 
sehinden,  cxhaurio  vexutionibus  et  mulctis.  Rj.  o-glo- 
biti,  ei;d/ odzulusiti,  osmudili  2.  isp.  ogoluzniti.  v.  impf. 
globljavati.  —  Oglobio  ga  do  gole  duJe.  Rj.  91a. 
Oglobio  ih  na  pasji  rep.  648a.  Skoro  nani  je  Ibro 
oglohio  kneza  s  Unca  stotinu  ovnova  i  Oaviia  go- 
lema  dorina.  Npj.  4,  381.  Neka  ga  oglobe  sto  sikala 
srebra.  Mojs.  V.  22,  19.  Oglobi  zemlju  .sfo  talanata 
srebra  i  talanut  zlata.  Dnev.  II.  36,  3. 

6gI6blje,  H.  (u  Hrv.  u  krScana)  vidi  brdila.  Rj.  u 
stana  tkalackoga  ono  ti  cemu  stoji  brdo.  od  osnove 
koja  je  s  drugim  prijeillogofn  u  zglob.  Osn.  81. 

Oglodati,  oglogjem,  c.  pf.  abnagen,  corrodo.  Rj. 
o-glodati.  v.  impf.  glodati.  —  DoSli  gosti,  da  oglogju 
kosti.  (Gledaj :  Ko  meso  izije,  valja  i  kosti  da  glogje). 
Posl.  69. 

oglilhiiiiti,  ogluhnem,  v.  pf.  taub  vrerden,  obsur- 
dcsco.  Rj.  o-glubnuti,  postati  gluh.  vidi  oglunuti, 
ogluviti.  V.  impf.  gluhnuti.  —  Ozebao  uJavsi  u  vrudu 
sobu,  oglune  n  jedanput.  Opit  IV.  Kad  se  krv  u 
Covjeku  zaplamti,  hoOe  i  oci  da  mu  zaslijepe,  i  usi 
da  ogluhnu.  Prip.  bibl.  71. 

oglAnuti,  nglunem,  vidi  oglubnuti.  Rj.  u  krajevima 
gdjc  se  gins  h  ne  cuje  u  govoru.  vidi  i  ogluviti. 

oglusak,  ogluska,  w.  n.  p.  kupi  ogluske,  t.  j.  ne 
ce  da  ucini  odraah  kako  mu  se  prvi  put  rekne,  nego 
mu  valja  vife  puta  govoriti.  Rj.  —  Primat'  m  ogluske. 
DPosl.  102.  Ako  je  .  .  .  svaki  prestupak  i  oghisak 
pravednu  platu  primio:  kako  cemo  pobjec'i  ne  marivsi 
za  toliko  spasenije?  Jevr.  2,  2  (inobedientia,  Unge- 
horsum ;  neposluh).  suprotno  posluh.  od  osn.  od  koje 
ogluSati  se,  ogluJiti  se. 

oglAJaiije,  J(.  verb,  od  oglusati  se.  radnja,  kojom 
se  tko  oglusa  (koga  Hi  cega). 

ogliisati  sc.  (')gluSam  se,  v.  r.  impf.  o-glu5ati  se 
koga,  kao  gluh  biti  na  molbu  iijegovu,  ne  htjeti  ga 
.•ilu.iati.  V.  pf.  ogluSiti  se.  —  Jer  Bog  d-uje  uboge,  i 
suzanja  srojih  ne  oglusa  se.  Ps.  69,  33. 

ogliisiti  sc.  oglfiSlm  se,  v.  r.  pf.  koga,  taube  Ohren 
haben  gegen  Jemands  Bitten,  surdus  sum  ad  preces. 
Rj.  o-gluSiti  koga,  ne  htjeti  ga  cuti,  ne  uslisiti  ga, 
moUic  njegove.  r.  impf.  oglusati  se.  —  Vidjesmo  muku 
duse  njegove  kad  nam  se  moljaSe,  pa  ga  se  oglu- 
sismo.  Mojs.  I.  42,  21.  ^Olaksaj  Ijutu  sluzbu  oca  svo- 
jega  .  .  .  pjik  femo  ti  sluziti  .  .  .<  I  car  oglusi  se  na- 
roda.  Car.  I.  12,  15.  Jer  se  (Gospod)  »e  oglusi 
molitve  niStega  niti  je  odbi.  Ps.  22,  24.  Svako  carsko 
pismo  trebalo  je  izvrSiti :  oglusiti  ga  se,  nije  bilo 
slobodno.  DJI.  280. 


o^Iuviti 


—  877 


og:orj(;liiiii 


ogliiviti,  vim,  V.  pf.  villi  ofrlulimiti.  Rj.  o-gluviti, 
pofttitti  glut  (ijhih). 

0!fn6jiti  se,  ugnojim  se,  v.  r.  pf.  eiiern,  nuppw'o. 
Rj.  o-gnojiti  se,  poxtati  gnojavo.  v.  iiiipf.   gnojiti  se. 

6^niisiti,  sun,  v.  pf.  (u  Dubi-.)  heschiiintzcn,  he- 
^ndeln,  inquino,  polluo,  cf.  opoganiti,  uprljati.  Rj. 
o-gnusiti,  uiiiiiti  du  hude  sto  gniisiw,  iiprljaito.  v. 
impf.  gniisiti  1. 

Ogiijan,  m.  ime  inusko.  Rj.  vidi  (Ignjen.  —  Ono 
l)je§e  nejaSak  Ognjane.  Npj.  2,  321.  osii.  u  Ognjo, 
koje  se  ne  govori,  od  Ognjeshiv,  koje  se  takogje  ne 
govori).  Osn.  139.  tdkva  hi/p.  lod  Cvijan. 

ds;'njnii,  adj.  vidi  ognjeii.  Rj.  .Ho  pripadu  ognju; 
II  koga  Hi  ccga  inia  ogiija  (i  u  prenesenom  smislu). 
vidi  i  ogujanit,  ognjevit,  vatren.  —  A  pita  ga  Og- 
vjana  Marija  .  .  .  »Kaza(5u  ti,  Ogrijana  Marija«.  Npj. 
"i,  4  (vidi  tlgnjena  Marija).  Kad  vikimSe  ogiijani  cu- 
ifsi,  a  lupine  jasni  talambasi.  3,  50. 

()g:iijiliiil,  f.  ime  zeusko.  Rj.  isj}.  Ognjau.  —  imcna 
icnska  s  takovim  nasi,  kod  Andrijaua. 

dg'iijniiiii,  m.  dcr  Fcurigc,  igneii.i:  Vino  pije  Zmaj 
Ognjanin  Vu(5e  a  sa  svojom  nevjeruom  Ijubovcom. 
Rj.  ognjani  covjek.  —  mjeSlanin.  iigajdnin.  ostr- 
vljanin.  Osn.  150. 

6g'iijaiiit,  (idj.  vidi  ogujevit.  Rj.  vidi  i  ognjan, 
ognjen,  vatren.  —  Skin'  se  s  konja  ognjaniti  VuCe. 
Rj.  Nije  ovo  zmija  kraosiea,  no  je  ovo  ognjaniti 
:maju.  Npj.  '1,  63. 

o§iiji\riea,  f.  (u  C.  G.)  fiobanska  koliba,  gdje  se 
oganj  lozi,  eine  hcizlmre  HirtenltiiUe,  casa  pastorum 
in  qua  ignem  excitant.  Rj. 

og'iijoii,  adj.  feurig,  igneus.  Rj.  sto  prijiada  ognju; 
u  koga  Hi  cega  imii  ognja.  vidi  ognjan,  i  syn.  ondjc. 

—  Ogiijcna  Marija,  /'.  vidi  Blazena  Marija.  Rj.  4o8a. 
I  on  Silje  ognjena  causa.  Npj.  2,  I'JO.  Uzesmo  im 
ognjene  topove.  5,  34(5.  Ove  velike  promjene  .  .  .  (;iui 
priroda  potopom,  potresom,  ogiijenijcm  brdima.  Pri- 
[irava  15.  Bacice  ib  u  pec  ogiijenu.  ^Mat.  13,  42.  Bu- 
dite  ognjcni  u  diihu.  Rim.  12,  11.  Cineci  to,  ugljcijc 
ognjcno  skuplja.5  ua  glavii  njegovu.  12,  10.  Dadob 
domu  oea  tvojega  sve  :rtvc  ognjene.  Sam.  I.  2,  28. 
Ognjeni  vjetar  bice  im  die  iz  ca§e.  Ps.   11,  ti. 

Og'iijcii,  m.  vidi  (.)gnjan.  Rj.  takva  hyp.  kod  Ljuben. 

6giijciiac,  ogujenca,  m.  trava.  govori  se  oko  Za- 
greba.  Ivekovid.  Acker-Ziest,  stachys  arvensis.  Dr.  S. 
Gjurasin. 

ognjfevit,  adj.  feurig,  igneus:  Du  je  ovo  bojak 
ognjeviti.  Rj.  u  koga  Hi  cega  ime  (mnogo)  ognja; 
sto  pripada  ognju.  ridi  ognjan,  i  syn.  ondje.  —  Za 
zmaja  pak  misli  se  da  je  kao  ognjevit  junak,  od  ko- 
jega  u  letfeuju  oganj  odskafie  i  svijeli.  Rj.  3b.  Sad 
6e  doci  Ijutit  zmaj  ognjeviti,  sve  vatra  iz  njega  sipa. 
Npr.  29.  Jer  je  sunce  ognjevito,  sestru  6e  mi  izgo- 
reti.  Npj.  1,  155.  Podigla  se  jedna  ceta  mala,  malena 
je,  al'  je  ognjecita.  Zbaci  zmaje  rulw  ognjevito.  2,  257. 
Cuo  sam  da  si  srdita,  srdita  i  ognjevita.  Neg'  Stane, 
moja  du§ice,  ostavi  srdost  u  majke,  a  ^ivi  oganj  u 
bra6e.  Kov.  48. 

6gnjTc,  ognjica,  m.  dem.  oganj  2.  Rj.  —  takva 
dem.  kod  dazdie. 

ognjica,  /'.  —  1)  (oko  (_)misa)  vidi  grozuiea  (koje 
i  oni  znadu).  Rj.  —  2)  svinjska  bolest,  koja  ih  na- 
padne  kad  jedii  zir  a  nemaju  dosta  vode.  Rj. 

og'njilaea,  f.  o-gnjila6a,  gnjila  kruska,  t.  j.  koja 
se  ne  moze  jesti  dok  ne  ugnjili.  u  Sunji  u  Ilrv. 
Ivekovic.  vidi  gnjilica,  mekuSa,  tepka.  —  za  nasi, 
isp.  ajgiraCa. 

dgnjilo,  n.  —  1)  der  Feuerstahl,  chalybs  ignia- 
riiis,  cf.  ocilo,  dakmak.  Rj.  vidi  i  masat.  isp.  kresivo. 

—  Uzeo  na§e  ognjilo,  pa  mn  nagjeo  ime  ocilo.  (Kad 
ko  uzme  5to  tugje,  pa  ga  malo  preinafii,  kao  da  se 
ne  bi  poznalo.  Pripovijeda  se  kako  je  Madzar  ukrao 
u   Srbiua  ognjilo,   pa  kazao  da  je  to  njegovo  ociloj. 


Posl.  330.  Silo  za  ognjilo.  (Jedno  za  dnigo,  ili :  je- 
dnako  zajednako).  Posl.  352.  Cakmak,  ocilo,  kremen, 
i  oboje  Zajedno,  ognjilo.  Danicic,  ARj.  8831).  — 
2)  (u  C.  G.)  ridi  kaSiluk.  Rj.  u  jm.ske. 

1.  dgiijTste,   n.  der  Feuerherd,   focus.  Rj.  «  kuci. 

—  Podglavak,  drvo  koje  se  na  ognjistc  metue  po- 
prijeko,  pa  se  ostala  drva  u/.dui  preko  njega  loze. 
Rj.  520a.  Mi(M  mi  se  a  upreta,  t.  j.  ognjista,  od  moje 
kuce.  Rj.  78.%.  Nabiti  kome  ognjiste.  (Dosaditi  mu 
jeduci  i  pijuci  dngo  kod  njega).  Posl.  185.  Tako  mi 
se  ognjistc  mojom  krvlju  ne  ugasilo !  305,  U  ognjiste 
posvadiJte,  u  odriste  pomiriSte.  334.  rijeci  s  takvim 
nasi,  kod  daniSte. 

3.  dgiijistc,  m.  (u  C.  G.)  der  Tioden  des  Flinten- 
laufs,  fiindus  tcli  glandarii,  cf.  bazna,  kurjuk,  torna. 
Rj.  u  puskc  ono  na  sto  je  navrmita  cijev. 

ugiijiiNtiiia,  /'.  vidi  vru(?ica.  Rj.  vidi  i  oganj  2, 
vrndicina,  vnicuStina,  vatruStina.  —  takva  augm.  kod 
bariiStina. 

ogofe,  ogoceta,  n.  (u  PaStr.)  kaze  se  djevojci,  kao 
i  zeni  ogota  ili  ogotina,  ein  Schimpfivort  fur  ein 
3Iddchen,  conviciuni  in  pucllani.  Rj.  psovka  djevojci. 

—  iigoce  (pred  c  osn.  ii  ogota).  Osn.  252. 
dg'odaii,  ogodna,  adj.  (u  Srijemu)  n.  p.  ove  je  godine 

hrana  ogodna,  t.  j.  slaba,  da  ie  jedva  sastaviti  s  novom 
(a  snviSe  —  za  prodaju  —  ne  6e  biti  niSta),  kaum. 
hinreichend,  vix  sufficicns:  ogodno  mi  je  dauas  ruCka. 
Rj.  —  Grozgja  je  toliko  da  je  (5oko(5ii  teSko.  Samo 
je  sljtva  ogodno.  Megj.  12.  ogodan  (vix  sufflciens, 
osn.  u  god).  Osn.  179. 

iigoja,  /'.  die  Fjlcge,  cura:  ko  drzi  konje  na  dobroj 
ogoji,  moraju  dobri  biti.  Rj.  o-goja.  vidi  odgoja. 

ogoliti,  ogolim,  v.  pf.  denudare,  detegere.  StuUi. 
o-goliti  koga,  uciniti  ga  golim.  vidi  opraStiti.  isp. 
ogoluzniti.  —  Mojsije  videci  narod  go,  jer  ga  ogoli 
Aron  .  .  .  Mojs.  11.  32,  25.  Ja  ti  rruta  ogoliti  ne  du. 
HNpj.  4,  328. 

oguliizniti,  ogoluznun,  v.  pf.  koga,  nackt  aus- 
jjliindern,  spolio  omnibus  rebus.  Rj.  o-goluzniti,  kao 
oglobiti  do  gole  duse.  u  drugojacijem  se  ohlicju  glagol 
ovaj  ne  nuhodi.  —  (3ui  6e  omrznuti  na  kurvu,  i  opu- 
sto.^ide  je  i  ogoluzniti.  Otkriv.  17,  l(i.  Ja  ogoluznih 
Isava,  otkrib  potaje  ujegove  da  se  ne  moze  sakriti. 
Jer.  49,  10. 

og'dljcti,  ogoHm,  V.  pf.  nackt  iverden,  seine  Kleider 
zerrissen  liahen,  nudor:  Sve  je  moje  ogoljelo  t'jelo. 
Rj.  o-goljeti,  go  postati:  Ogolio  i  obosio.  Rj.  433a. 
Taj  je  momak  vrlo  ogolio.  HNpj.  3,  102.  Ninivija.  .. 
Isprazni  se,  i  oyolje,  i  opustje.  Naum  2,  10. 

ogun,  m.  M  njivi  ono  izmegju  dva  razora.  u  sjev. 
Hrv.  vidi  slog  1.  —  o-gon.  za  postanje  isp.  prijegon  2. 

6g'orak,  ogorka,  »i.  tizzone,  torris.  Stulli.  vidi  ugarak, 
ugarica;  der  Brand,  titio.  —  Ogorak,  komad  drveta 
koji  ua  vatri  ogori.  J.  Bogdanovic. 

ogorfilviiiijo,  n.  vidi  ogorCivanje. 

ogorfiivati,  ogor&avam,  v.  impf.  vidi  ogordivati. 
V.  pf.  ogor(5iti.  —  Mjesto  da  mi  zivot  oslagjava,  a 
ona  jo5  vecma  ogorcava.  J.  Bogdanovid  (kod  osla- 
gjavati). 

ogorfiti,  6g6rcTm,  v.pf.  o-gor6iti.  isp.  gorak.  v.  impf. 
ogordavati,  ogordivati.  —  1)  u  Gjorgjija:  i  mao  demer 
znaj,  da  umije  ogorciti  meda  vale.  Stulli.  uciniti  sto 
da  Isude  gorko.  isp.  zagrCiti.  —  2)  fig.  koga,  exncer- 
bare.  Stulli. 

ogorCivanje,  n.  verb,  od  ogordivati.  koje  vidi. 

ogorfivati,  ogordujem,  v.  impf.  Stulli.  v.pf.  ogor- 
fiiti.  vidi  ogordavati. 

Ogorje,  n.  Rj.  —  Sela  sa  zapadne  strane  ovoga 
brda  (Sutine)  zovu  se  Zagorje,  a  s  istodne  Ogorje. 
Rj.  727a.  isp.  podgorje.  o.sn.  u  gora. 

Ogorjelica,  f:  PrimiJe  se  u  Ogorjelicu.  Rj.  brdo 
u  Dalmaciji. 

ogdrjeliiia,  f.  znak  koji  ostane  na  cemu  sto  ogori; 
das  Brandmal,  nota  ustionis.  vidi  oieglina,  oprljotina. 


oyorjoliSt© 


—  878  — 


og^reba^je 


—  Mjesto  mirisa  bi(?e  smrad  .  .  .  mjesto  Ijepote  ogo- 
rjelina.  Is.  3,  24. 

olfdrjolTsttN  ti.  (u  C.  Q.)  die  Brandstiittji,  area 
domus  detlagratae:  U  LjeviJta  tut  ogorjelista.  Rj. 
wjesto  gdie'je  kgorjelo  sio,  n.p.  ktica.  vidi  ogoreliSte, 
carina,  sariSte.  —  rijeci  s  takim  nasi,  kod  daniSte. 
ogurjeti,  ogorini,  v.  pf.  ringsumher  anbrennen, 
adttri:  ogoreo  kraj  hljeba.  Rj.  o-gorjeti.  v-impf. 
fforjeti.  —  Pouosi  se  kao  raaOka  ogorelom  sapom. 
Posl.  255.  ProgjoSe  kao  dim  dani  moji,  i  kosti  moje 
kao  topionica  ogorjese.  Ps.  102,  3. 
6soti),  f.  ridi  ogotina.  Rj. 

Sgotaii.  adj.  cf.  ogotina.  Rj.  —  Muci  zla  ogotino 
ogoiana.  Rj.  438b. 

"  ogotina,  /'.  (u  Grblju)  Schimpficort  fiir  ein  Frauen- 
zimmer,  convickim  in  feminam:  mufi  zla  ogotino  ogo- 
tana.  Rypsovka  zenskoj  gluvi.  —  Tugja  (-e  biti :  ogota. 
Osn.  218.  M  Kprjenima  5  k<i:e  Danieic,  rijeC  vaoie 
biti  da  je  naiji,  od  korijena,  koji  zuaci  praznu  hiti, 
ne  imati  {irtp.  egere). 

osovAranje,  n.  das  Kiiischuldigen,  Vertheidigen, 
excusatio,  defensatio.  Rj.  verb,  od  ogovarati.  radnja 
kojom  tko  ogovara  koga. 

ogovilrati,  ogovaram,  v.  impf.  Rj.  o-govarati.  vidi 
odgovarati  2,  izgovarati  2,  ispricavati,  pravdati.  v.  jyf. 
ogovoriti.  —  zu  eines  Gunsten  sprechen,  ihn  ent- 
schtildigen,  vertheid'igen,  excuse,  defense:  Svekrva  j'e 
kara,  gjever  ogovara.  Rj.  Svekar  veli:  »Xe  bi  snahe 
s  vode;«  a  svekrva:  »Da  ti  i  ne  dogje!«  Djever  sjedi, 
te  je  ogovara:  »Dugo  polje,  a  voda  daleko.«  Npj. 
1,  306. 

ogor6riti,  ogovorim,  v.  pf.  zu  cines  Gunsten 
sprechen,  ihn  entschtddigcn,  vertheidigen,  excuse,  de- 
fense. Rj.  o-govoriti  kega,  vidi  odgovoriti  I  2,  izgo- 
Yoriti  2,  ispricati  3,  opravdati. 

dgrabiti,  bim,  v.  pf.  n.  p.  sijeuo,  ro»  alien  Sciten 
abrechen  (den  Hetischoher) ,  rastre  abstergere  feeni 
metam.  Rj.  o-grabiti  sto,  graheci  sto  uzeti  ed  njega 
edasvud.  V.  impf.  grabiti  2. 

5grada,  /".  der  Zaun,  sepes;  cf.  zagrada,  gradina. 
Rj.  o-grada,  one  cim  se  sto  egradi.  vidi  i  gragja  4, 
ogragja,  kotar,  megja,  zagrad,  zagragja,  zgrada  2.  dem. 
ogradica.  —  Ograda  oko  mjeseca,  Hof,  corona,  area. 
Rj.  Evedra,  ograda  od  trske.  Rj.  152a.  TeSko  megji 
na  tugjoj  zemlji!  (u  C.  G.  Megja  zuaci  ograda,  kakove 
su  ongje  ponajviSe  od  kamena).  Posl.  315. 

ogriidak,  ogrdtka,  m.  (u  C.  G.)  vidi  dovod.  Rj. 
o-gradak,  sto  gospodar  uzima  od  seljaka  na  svoju 
zemlju.  vidi  i  dobod  3,  dobodak  2. 

&gradiea,  /'.  dem.  od  ograda.  Rj.  vidi  megjica. 
ogrilditi,  ogradim,  v.  pf.  Rj.  o-graditi.  —  1)  um- 
zaunen,  ohsepie.  Rj.  ogradifi  sto  dim,  ogradu  mu 
naciniti  od  cega.  v.  impf.  ogragjivati.  —  Baba  ga 
uvede  u  nekakvu  avliju  ogragjenu  kestima  junaeki- 
jem.  Npr.  118.  Posadi  vinograd,  i  egradi  ga  plotom. 
Mat.  21,  33.  —  2)  vidi  naciniti  (n.  p.  veselje).  Rj. 
vidi  i  sagraditi,  uciniti.  v.  impf.  graditi.  —  Ogradi 
tanke  gjemije,  a  u  gjemije  mrnare  .  .  .  sagradi  tanke 
gjemije,  a  u  gjemije  mrnare.  Npj.  1,  418.  Gjegogj 
sjedne,  svugje  pije  vino,  a  sve  radi  kavgu  da  egradi. 
2,  188.  Pod  Oridom  vjesala  ogradi.  2,  413.  fSvakojzi 
je  cedo  pod  poja.'fom,  sto  su  kleti  ogradili  Turci.  4, 
154.  Na  njihovijem  (mufenif'ikim)  su  grobovima  bile 
ogragjene  prve  svetinje  HriScanske.  DP.  347.  sa  se, 
pass.  Hi  refleks. :  Sto  s'  ufiini.  He  s'  ogradi,  ed  sokola 
popa  Marka!  Kov.  112.  A  pogleda  Stefan  na  deliju, 
al'  se  sama  ogradila  crkva.  Npj.  2,  128. 
Ba:ra«ja,  /'.  (u  0.  G.)  vidi  ograda.  Rj.  i  syn.  ondje. 
Ogragjfciiica,  /'.  polje  Podgoriiko:  Pod  Zlaticu  »«< 
Ogragjenicu.  Rj. 

ogragjivanjc,  n.  das  Vmzdunen,  circumseptio.  Rj. 

verb.  i>d  ogragjivati.  radnja  kojom  tko  ogragjuje  sto. 

Ogragjivati,  ogrkgjujem,  v.  impf.  umzdunen,   ob- 


sepio.  Rj.  o-gragjivati   sto,   ogradu  mu   ciniti.  r.  pf. 
ograditi    1.  —  Trniti,    trnjem    ogragjivati.    Rj.    749b. 

oarriiisati.*  ograifem,  r.  pf.  iibel  ankommen,  cf. 
nagaziti.  Rj.  o-graisati,  nagraisati,  u  drugejacijem  se 
oblicju  taj  glugol  ne  nahedi.  naici  na  zlo.  vidi  i  na- 
drljati  2,  nagrabusiti,  nakaljati,  nalijepiti.  —  Ograisao 
kao  gjavo  na  veliki  petak.  Posl.  231.  Ograisue  na 
suboni  putii.  231. 

6g'ranak,  (>gr."iuka,  m.  —  1)  das  Beis,  frons  (frondis). 
Rj.  o-granal;  (osn.  u  grana);  grunasedijeli  na  ogranke. 
■ —  Josif  je  rodna  grana,  kojoj  se  egranci  raSiriJe  svrh 
zida.  Mojs.  I.  49,  22.  Grane  mu  (kedru)  popadaSe... 
i  egranci  mu  se  izlomise.  Jezek.  31,  8.  12.  Poslije 
ove  diobe  svaka  se  od  dvije  poJljednje  grane  raz- 
dijelila  i(,  nekolika  ogranka.  Dioba  15.  —  2)  der 
Aufgang,  ortus:  Da  ste  brze  do  ogranka  sunca.  Rj. 
o-granak,  od  osn.  od  koje  je  ogranuti.  vidi  istok  (sun- 
cani),  rogjaj  (suncani).  —  3)  (u  0.  G.)  n.  p.  od  ovce, 
od  koze,  t.  j.  dobcdak,  n.  p.  kad  je  gospodar  drugome 
da,  da  je  liraui  i  (?uva,  a  njemu  da  daje  Sto  kako 
iigovore.  Rj.'' 

ogri'liiit-iti,  fim,  v.  pf.  o-graniciti,  limites  circum- 
penere.  Stulli.  kao  postaviti  granice  cemti.  »'•«/).  ome- 
gjiti,  osinoriti.  v.  impf.  ogranifiivati.  —  UstadoSe  eari 
i  kraljevi  megju  nama  i  megju  Turcima,  ustadoSe  i 
ogranicise  i  naSega  kujaza  potvrdiJe.  Npj.  5,  462.  Na 
Kara-Gjorgjija  ustanu  gotovo  sve  vede  staresine,  da 
mu  senafom  egranice  vlast.  Milos  13.  Ljudi,  koje 
vladalac  u  vaznim  i  velikim  poslovima  valja  za  savjet 
da  pita  .  .  .  onda  se  ovaka  vlada  zove  ogranicena 
monarhija.  Priprava  73.  Oni  su  gotovo  javuo  govorili 
da  Kara-Gjorgjija  valja  egraniciti,  da  ne  moze  po 
svojoj  volji  ciniti  sta  bode.  Sovj.  17.  Novcana  Je  gleba 
vrlo  ograniijena.  DM.  3\3.  Ograniceni  razum  cevjecji 
ne  moze  postici  ni  ruge  ni  slave  Gospoduje.  DP.  140. 

ograiilcivanjo,  n.  verb,  od  ograui(5ivati.  radnja 
kejem  tke  ogranicuje  sto. 

ograiiii-ivati,  ogranifiQjem,  v.  impf.  limites  cireum- 
penere.  Stulli.  o-granicivati  sio,  postavljati  mu  granice. 
V.  pf.  ograniciti.  isp.  v.  impf.  jirosti  grani^iti. 

ogfitnuti,  6grane,  v.  pf.  t.  j.  sunce,  sich  am  Heri- 
zonte  zeigcn,  exorier  (de  sole).  Rj.  o-granuti.  vidi 
granuti,  zdraknuti.  v.  impf.  grajati  2,  granjivati.  — 
U  jutru  kad  ustaSe  i  sunce  ogranu  nad  onom  vedem, 
ugledaSe  Moavci  prema  sebi  .  .  .  Car.  II.  3,  22. 

6grasiti,  Km,  v.  pf.  (u  0.  G.).  Rj.  o-gra.siti.  u  drugeja- 
cijem se  oblicju  ne  nalazi  glagol.  znacenje  (korijenu) 
sijati  prelazi  u  vescliti:  ograsiti.  Korijeiii  76.  —  1)  vidi 
obradovati  (cf.  ogranuti,  ograhnuti?).  Rj.  ■ —  2)  sa  se, 
refleks.  (u  0.  G.)  vidi  obradovati  se:  Sva  se  vojska 
njima  egrasila.  Rj.  —  Svi  dogjoSe  u  pitomu  Zupu; 
dobro  im  se  Mirko  ograsio.  Npj.  5,  95.  :>Ema  sam 
ga  dobro  osvetio'.  Kad  razunije  Petrovicu  Mirko, 
dobro  mu  se  srce  ugrasilo.  5,  123.  Veselje  mu  6ine 
iz  pui^aka,  dobro  su  se  Mirku  egrasili.  5,  181. 

dgriisjt',*  n.  der  Strauss  (Kampf),  certamcn.  Rj. 
rije£  Turska.  Popovi6  161.  vidi  kreSevo,  okrJ,  okrSaj ; 
batalija,  bitka,  boj,  dzenjak.  —  »Bozja  pomoi?,  moja 
seko  draga!  gdi  si,  du5o,  na  ograsju  bila?  otkuda  ti 
klobuk  svile  bele?  .  .  .  >Zdravo  da  si,  knezeva  voj- 
vodo!  nisam  nigdi  na  ograyu  bila«.  Npj.  2,  302. 

6grbaviti,  vim,  v.  pf  backlig  werden,  eineii  Hiicker 
bekemmen,  gibbosus  fio.  Rj.  o-grbaviti,  postati  grbuv. 
drukcije  se  taj  glagol  ne  nalazi. 

6grob,  m.  ono  5to  ostaje  na  ogreblu  kad  se  ogreblje 
kudjelja  ili  Ian,  vidi  ogrebnica.  Rj.  vidi  i  svlak  2. 
o-greb,  od  esn.  od  keje  je  ogrebati,  ogrepsti. 

oari'bafa,   /'.  vidi  ogreblo.   Rj.   vidi   i  perajica,  * 

syn.  ondje.  o-grebaca.  rijeci  s  takvim  nast.  kod  ejepa(5a. 

ogrebak,  iigrepka,  m.  vidi  ogrebine.  Rj.  *  syn.  ondje. 

dgrebaiijo,  n.  das  Abziehen  des  Flachses,  purgatio 

lini.  Rj.  verb,  od  ogrebati.  radnja  kojom  tko  ogreblje, 

n.  p.  kudjelju. 


o^rebati 


879 


/)g:roni-iiti  se 


iVgrebati,  bljera,  r.  impf.  ahziehen  (den  Flaclis). 
iniryo  tralictidi).  Kj.  o-grebati  n.  p.  kailjelju.  vidi 
LiargaSati,  gargati.  i\  pf.  ogrepsti.  sa  se,  yjriss. ;  ,S'  lana 
se  sjeme  ne  osijeea  kao  s  konopalja,  iiego  se  na  ncsto 
niireblje.  Rj.  87a.  Pa  se  po  torn  (kudjeljd)  poCne  re- 
'lili:  najprije  se  maha  iia  inahaljci,  pa  se  onda  ofjrehlje 
na  ogreblo.  Rj.  Ii47a. 

6§;rebiiiO,  f.  pi.  vidi  ostruzine.  Rj.  vidi  i  giebanifa, 
urebice,  ogrebak.  ono  sto  se  otirebe  f/rebiici  n.  p.  zdjelii, 
hotiio,  i  t.  d. 

(ijrr»iblo.  11.  die  Flachsrnufe,  pecten  linarius.  Kj. 
1 1  HO  nil  sto  se  ogrebljc  n.  p.  kudjelja.  I'idi  ogrobai-a, 
perajica.  —  Ogreb,  ono  Jto  ostaje  na  ogreblu  kad  se 
iigreblje  kudjelja  ili  Ian.  Kj.  439a.  Pa  se  po  torn 
i  kudjelja)  pofne  rediti:  najprije  se  maba  na  mahaljci, 
pa  se  onda  ogreblje  nd  oyrcblo.  Rj.  ()47a. 

6grcbnica,  /'.  (u  Srijemu)  kao  perajevina  (§to  ostaue 
kad  se  ogreblje),  Flachs  so  beim  liaufeii  an  der  llaufe 
hun-fien  bleibet,  lini pectinati  partes pectini adhaerentcs, 
rf.  ogreb.  Rj.  vidi  i  grebaca,  grebenae,  svlak  2. 

ugr^butiiia,  f.  sto  je  ogrebeno:  Na  njegovoj  desnoj 
ruci  nagje  se  jedna  sko)(i.hija  oyrebotina  .  .  .  >ogrebao 
sam  se  o  jedan  jekser«.  Megj.  292.  vidi  grebotina.  — 
za  na'it.  isp.  bljuvotina. 

ogrepsti,  ogr&bem,  v.  pf.  Rj.  o-grepsti.  r.  impf. 
ogrebati.  —  1)  kratzen,  scabo.  Rj.  v.  impf.  grepsti. 
isp.  ogrebotina.  —  (iracnuti,  malo  ogrepsti.  Rj.  9"Ja. 
Komu  se  macka  umiljava,  onuya  i  ogrebe.  Posl.  149. 
sa  se,  refleks.:  Ogrebao  sam  se  o  jedan  jekser.  Megj. 
292  (jekser  =  ekser).  —  2)  kudjelju,  abziehen,  purgo 
trahendo  per  ferrum.  Rj.  r.  impf.  ogrebati.  isjj.  ogreb, 
ogrebnica.  —  3)  n.  p.  kotao,  scjiabcn,  rudo,  cf.  grepsti : 
Ne  dam  ti  ogrepsti  bakraCa.  Rj.  —  Kako  sam  po.stao, 
nije  mi  podrobac  ostao.  (Rekao  nekakav  gost  grebui?! 
zgjehi,  a  domaOica  naspe  opet  punu  govoreci :  Od 
kako  sam  dovedena,  nije  mi  zyjcla  ogreliena).  Posl. 
127.  isp.  ogrebak,  ogrebine. 

dgreznuTi,  znem,  v.  pf.  Rj.  o-greznuti.  v.  impf. 
greznuti.  —  1)  untergchen  (im  Wasscr),  mergi:  Vas 
mu  konjie  u  krv  oyreznuo.  Kj.  ridi  pogreznuti  1.  — 
A  llija  cibuk  zapalio,  na  fibuku  lulu  razjario,  sav  u 
dimu  He  ogrizMio.  HNpj.  4,  .321  (u  zap.  gororu  mj. 
ogreznuo).  Mrtav  pade  na  krilo  gjevojci,  skrvavi  joj 
svilu  i  kadifu,  sva  gjevojka  u  krri  ogreznu.  Here.  5. 
Da  grjeSna  naroda!  naroda  09re2/((  m  bezakonju!  Is. 
1,  4.  —  2)  kao  uyaziti  1:  Pa  se  Dmitar  u  goru  po- 
vrnu,  al'  u  gori  ogreznu  w  I'lirke.  Kad  se  Dmitar 
obrete  u  Turke  .  .  .  Npj.  3,  339.  Pa  u  Turke  jnriJ 
uCiniSe,  i  «  rojsku  Turskti  ogrezmise,  te  ill  silni  Turei 
opkoliJe.  4,  487.^ 

ftgrica,  f.  (u  i?iben.)  vidi  jacica,  kolijer.  Rj.  vidi  i 
ogrlica  3,  jaka,  ozdrijelje.  od  haljine  onaj  dijel  koji 
stoji  oka  yrla  (crata).  —  ogrlica  i  okrnjeno  ogrica. 
Osn.  327. 

dgrijati,  jem,  v.  pf.  Rj.  o-grijati.  —  /.  1)  erwdrmen, 
calefacio  (hominem):  (irani  sunce  da  oyrijem  rukc 
(Govore  djeca  na  oblacnu  vreraenu.  Posl.  4(3).  Rj. 
V.  impf.  grijati.  —  Dok  Moracu  suncc  ogrijalo,  ogri- 
jalo  pa  je  zasjenilo.  Rj.  194b.  Ogrijalo  ga  siince.  (Obra- 
dovao  se).  Po.sl.  231.  Za  ran'  nama  snahu  dovedite, 
u  kosam'  joj  sunca  donesite  ...  da  ogrije  dvore  nase. 
Npj.  1.  16.  —  2)  hcrvorkommen  (ton  der  Sonne), 
apparuit  sol:  ogrijalo  sunce.  Rj.  izislu,  ogranulo 
sunce.  V.  impf.  ogrijevati.  —  Ogrijalo  sunce,  ogrijano 
sunce,  (st.)  erwiirmend,  calefaciens:  l^ultan  care  ogri- 
jalo sunce.  Rj.  4393.  Sinn  da  .se  sva  livada  zasja  kao 
na  gori  sunce  kad  ogrije.  Npr.  121.  Kade  sjutra 
saba-zora  dogje,  a  na  goru  ogrijalo  sunce.  Npj.  4. 
376.  Sjutra  cete  se  izbaviti,  kad  ogrije  sunce.  Sam. 
I.  11,  9.  —  II.  sa  se,  refleks.  sich  wdrtnen,  calefio. 
Rj.  —  Pa  navalim  vatru,  i  sit  se  oyrijem.  Npr.  162. 
Kad  kuda  gori,  barem  da  se  6oek  oyrije.  Posl.  118. 
I  ako  sam  bio  u  tamnici  ...  a  6esto  se  sunca  ogrijao. 
Npj.  2,  277. 


0&:rij6siti,  fkgrijeSIm,  r.  pf.  Rj.  o-grijeSiti.  r.  impf. 
grije-iiti.  —  IJ  duJu,  die  S'eele  mit  Siinden  bclasten, 
peccatis  onero  animnm.  Rj.  —  Bolje  ti  je  izgubiti 
glavu  uego  sroju  oyr'jesiti  dusu.  Posl.  27.  Id't'  odatle, 
deeo  ArapCadi !  da  ja  o  vas  ne  ogresim  duse.  Npj. 
2,  374.  —  2)  sa  se,  re/leks.  sich  versiindigcn,  nefas 
admitto.  Rj.  —  Doista  .se  ogrijcsismo  o  bruta  svojega. 
Mojs.  r.  42.  21.  Neka  viSe  ne  pristupaju,  da  se  ne 
ogrijese  i  ne  izginu.  IV.  18,  22.  Ogrijesio  si  se  o 
dusu  sroju.  Avak.  2,  10. 

0i!:rij6vanjc,  n.  verb,  od  ogrijevati.  radnja  kojom 
ogrijera  n.  p.  sunce. 

oa:riji!vati,  ogrijevam,  ;>.  impf.  o-grijevati.  r.  pf. 
ogrijati  (2).  —  A  to  po  pustinji  neSto  sitno  okruglo  . . . 
»to  je  bljeb,  sto  vani  dade  Gospod  da  jedcte«  .  .  . 
Tako  ga  kupljahu  svako  jutro;  a  kad  sunce  ogrije- 
vase,  tada  se  rastapaSe.  Mojs.  II.  16,  21. 

ogriutariti,  vim,  v.  pf.  o-griutaviti.  —  1)  koga. 
StuUi.  grintom  ga  okuHti.  — •  2)  ogiSntavi  ko.  Stulli. 
postaue  grintav.  i  sa  se,  refieks.  ogriniaviti  se.  Stulli. 
postati  grintav. 

dgristi,  ogrizem,  v.  pf.  o-g^sti.  v.  impf.  gristi.  — 
A  ja  starac  hromi  jarac,  kudecacu  uz  uliojii,  ter  t'u 
oyrist'  ruzicicu.  Npj.  1,  436.  U  ruci  mu  paklena 
kandzija:  »Ko  pomrsi  tri  sta  tintirika,  bgristi  c'e  tri 
sta  degeneka.  Here.  78. 

dgriziiic,  ogrizlna,  f.  pi.  die  Ueberbleibsel  ron.  lieu, 
in  der  Krippe,  residuum  foeni.  Rj.  ono  sto  se  ogrize 
pa  ostane,  kao  ostaci  od  sijena  u  jaslima. 

dsrrjcv,  m.  die  Heitzung,  calefactio:  nema  drva 
za  ogrjev.  Rj.  od  osn.  od  kuje  je  ogrijati,  ogrijevati. 

ugrkiiiiti,  knem,  v.  pf.  bitter  uerden,  amarus  fio.  Rj. 
o-grknuti  postati  grko.  r.  impf.  grknuti.  —  Is  malo 
zudi  relc  meda  ogrkne.  DPosl.  30.  Ne  ce  piti  vina 
uz  pjesme,  ogrknuie  silovito  pice  onima  koji  ea  piju. 
Is.  24,  9. 

osTlica,  f.  —  1)  der  Halsschmuck,  monile.  Rj. 
mkit  vko  grla.  cf.  gjerdan.  —  2)  (u  Bai-anji)  vidi 
ogrlina.  Rj.  u  liama  ono  sto  stoji  konju  oko  rrata 
(oko  grla).  —  Kldto  .  .  .  jedni  govore  ogrlica  krmeca. 
Rj.  272b.  —  3)  (u  Backoj)  vidi  kolijer,  der  Kragen 
auf  dcm  Hemde,  limljus  collaris.  Rj.  vidi  i  ogrica,  i 
sijn.  ondje.  —  4)  krmeca,  vidi  klato.  Rj.''     •._ 

osvrliiia,  /".  u  ama  ono  sto  stoji  konju  oko  vr.ata. 
Rj.  o-grliua,  oko  yrla.  vidi  ogrlica  2. 

ojfrljiik,  ogrljaka,  m.  das  Halsband  (des  Hundes, 
Kalbes),  vinculum  collare.  Rj.  o-grljak, _s<o  se  n.  p. 
2)su,  teletii  sveze  (mo  vrata  (o  grlo).  —  y^ezelj  je  kao 
podugaCak  i  podebeo  ftap;  jedan  se  kraj  od  njega 
sveze  psetetu  za  ogrljak,  a  drugi  za  kolac.  Rj.  156b. 

ogruac,  ogrniica,  m.  (u  Dubr.)  — •  1)  Vortuch,  su- 
bligaculum.  Rj.  kao  opregaca,  kojom  se  tko  ogrne 
sprijedu.  —  2)  vidi  ogrtac.  Rj.  vidi  i  ogrnjad.  ono 
cim  se  tko  ogrce,  n.  p.  japundze,  plast  i  t.  d.  od 
osn.  od  koje  je  ogrnuti. 

Offriiiiti,  6gfnem,  v.  pf.  Rj.  o-gr(t)nuti.  vidi  obgr- 
uuti.  cf.  zaogrnuti.  v.  impf.  ogrtati.  —  1)  n.  p.  ja- 
pundze, den  Mantel,  umhangen,  circumdo.  Rj.  — 
G-uber,  kojijem  ga  domacica  hoce  da  ogrne.  Rj.  12a. 
Vodi  strasnoga  bumba^ira:  ogrnuo  curak  od  kune. 
Npr.  176.  Nikakib  drugih  haljina  nije  iniao.  osim 
jednoga  cebeta,  kojim  je  ogrnut  po  sokaku  iSao.  Da- 
nica  5,  90.  Dok  ne  ogrnes  cebe,  ovako  kao  i  ja.  5, 
94.  Sim  i  Jafet  uzese  haljinu,  i  oyrnuse  je  obojica 
na  ramena  svoja.  Mojs.  I.  9,  23.  amo  ide  i  ovaj 
primjer :  I  oyrnu  stare  konjustice,  popravi  ih  za  zit- 
nice.  Npj.  5,  501.  —  2)  kukuruze,  umyraben,  und 
mit  Erde  umhdufeln,  circumdo  humum.  Rj. 

0gTiij3,c,  ogrnjAca,  m.  (u  C.  G.)  vidi  ogrtaf.  Rj. 
oidi  i  ogrnac  2. 

dsfroQeati  se,  cam  se,  v.  r.  pf.  die  Brdune  be- 
kommen,  anyina  corripi.  Rj.  o-gron6ati  se,  razboljeti 
se  od  yronice.  drukcije  se  taj  ylagol  ne  nuhodi. 


og:roznirariti 


—  880 


ohoditi 


ojiTOznii-Jlviti,  vTra.  v.  pf.  Fieber  bekommen,  fe-  | 
bribtis  corripi.  Rj.  o-grozuicaviti,  ruzboljeti  se  od  ' 
grosnice.  imice  ite  ttij  glagol  nc  nalazi.  i 

ogrtai',  offrtiica,  m.  ono  cim  se  ogrce,  Unihihiglleid, 
jHiliiufii.  Rj.  ridi  ogrnac  2,  ogruja(?.  —  Daj  ogrtac 
k>iji  imas  iia  sebi.  Rut  3,  15.  ' 

^artilnje,  «.  Rj.  ferb.  od  ogrtati.  —  1)  radnju 
kojom  tko  ogrce  n.  p.  kubanicu  (das  Umhiingen,  cir- 
cumdatio.  Rj.).  —  2)  rcnbija  kojom  tko  ogric  n.  p. 
kukuruie  (das  Umgraben  des  Kukuruz,  circumdatio 
humi.  Rj.). 

o^tati,  ftgriiein,  v.  impf.  Rj.  o-grtati.  vidi  zaogrtati. 
r.  pf.  ogrniiti.  —  1)  u.  p.  kabanicu,  umli/ingen,  cir- 
cumdo.  Rj.  —  Ou  ogrce  kolastu  asdiju,  pa  on  ide 
Merimi  na  peudzer.  Xpj.  1,  253.  Sigje  Mara  sa  konja 
dorata,  pak  ogrce  diran-kubaiiicu.  1,  600.  sa  se,  pass.: 
Ogrtae,  ono  cim  se  ogrce.  Rj.  439b.  —  2)  dem  Kii- 
kurui  Erde  umschaufcln,  circumdo  huinum.  Rj.  ogr- 
iati  n.  p.  kukuriizt.  vidi  nagrijebati. 

ugTlibiti,  bim,  v.  pf.  n.  p.  od  krasta,  durch  Bla- 
ternurben  ein  grobes  Aiissehen  bekommen,  asperam 
faciem  nancisci.  Kj.  o-grubiti,  postati  grub  u  lieu. 
isp.  pogrubjeti.  r.  impf.  grubjed,  (u  Stullija)  grubiti 
(deformem  evadere,  postajati  grub).  j)0  torn  moie  biti 
i  ogrubjeti. 

ogrAhati,  6gruham,  v.  pf.  Rj.  o-gruhati,  vidi  ogru- 
vati.  V.  impf.  gnihati.  —  1)  n.  p.  kukuruze,  abschla- 
gen,  decutio.  Rj.  vidi  otu(5i.  —  2)  n.  p.  ogruvao  ci- 
tavu  proju,  t.  j.  pojeo.  Rj.  vidi  ofukati,  opfcati, 
opucati,  opuckati. 

o^asau,  adj.  (u  Dubr.)  n.  p.  jaje,  ridi  rovit.  Rj. 
ridi  i  rofitano  jaje.  jaje  na  timak  obareno. 

ogTlivati,  ftgiTivam,  v.  pf.  Rj.  o-gruvati.  v.  impf. 
gruvati.  ridi  ognihati.  —  u  krajerima  gdje  se  u  go- 
vorit  glas  h  pretvara  u  glas  v. 

ogilbati,  bam,  t:  pf.  ogubati.  v.  impf.  gubati.  — 
1)  koga,  okuziti  ga  gubom,  uciniti  da  hiide  gubav. 
isp.  razgubaviti.  isp.  Koiijeni  51.  —  2)  sa  se,  rcfleks.: 
Kakva  je  to  oprba  na  toj  kozi?  kaze  se  kad  hoce 
koza  da  se  ogubu  pa  po  gubici  gdjeSto  piobijeli.  Rj. 
465a.  Znate  li,  driige,  da  se  ugubala  u  kralja  gjc- 
vojka.  Npr.  86. 

ogdglati,  glam,  v.  pf.  ho,  sich  an  eiicas  getcijhnen, 
assuefio:  Oguglao  kao  Ciganski  konj  bubanj  (Posl. 
231).  Rj.  o-guglati.  drukeije  se  taj  glagol  ne  nahodi. 
kao  navikao,  navikla  u  Posl.  (355):  Sto  dikla  na- 
vikla,  to  nevjesta  ne  odvifie.  —  Oguglao  kao  (i)  ma- 
gare  siljak.  Posl.  231. 

Ogdlin,  Ogulina,  m.  varo.<  u  Hrvatskoj.  Rj.  imena 
mjestima  s  takvim  nast.  kod  Balatin. 

Ogiilinae,  Ogulinca,  m.  (pi.  gen.  OgWinaca)  Einer 
von  Ogiilin.  Rj.  covjek  iz  Ogulina. 

OgdlTnka,  /'.  eine  von  Ogulin.  Rj.  zenska  glava 
iz  Ogulina. 

OgdlTnski,  adj.  von  Ogulin.  Rj.  sto  pripada  Ogulinu. 

ogAliti,  ogulim,  v.  pf.  Rj.  o-guliti.  r.  impf.  guliti. 

—  I.  1)  schinden,  excorio:  ogulila  ga  bijut'i;  oguli 
ga  bojem.  Rj.  vidi  oderati  (kozu).  —  Te  se  gjak 
domisli  i  oguli  jednog  ovna,  pa  se  obufie  u  onu  kozu. 
Npr.  149.  Okiunio  ga  je  da  ga  oguli.  Posl.  237.  Je 
r  Jakova  na  kolac  nabio?  Je  li  Luku,  ziva  ogulio? 
Npj.  4,  204.  sa  se,  pass.:  Ko  je  ne  bi  poljubio,  jezik 
mu  se  ogulio}  Here.  261.  —  2)  koru  u  drveta,  ent- 
rinden,   cortice  privare.   Rj.   skinuti  koru  s   drceta. 

—  Ozuliti,  vidi  oguliti  (n.}).  drvo).  Rj.  450b.  Smokve 
raoje  pokida,  sa  svijem  ih  oguli  i  pobaca.  te  im  se 
grane  bijele.  Joil.  1,  7.  sa  se,  pa.?s.:  Go  kao  lipa. 
(Yalja  da  kad  joj  se  oguli  koru  ?j.  Posl.  43.  —  II.  sa 
88,  refleks.  Oderati  se,  sich  heiser  schreien,  trinken, 
ad  rarim  usque  clamo,  poto  cet.  cf.  oguliti  se,  odri- 
jeti  se.  Rj.  443a.  oguliti  se  vicuci,  pijuci,  i  t.  d. 

ogumak,  ftgumka,  j«.  ein  kleines  Gebiisch,  fruti- 
cetum.  Rj.  kao  grmic.  —  Zaogumciti  se,  n.  p.  brada. 


buscbicht   wenleu,    IVuticem   imito.   ef.   ogumak.    Rj. 
18()b  (postati  kao  ogumak). 

6giisaviti.  vim,  v.  pf.  den  Kropf  bekommen,  stru- 
mosum  fieri.  Rj.  o-gu5aviti,  postati  gusav.  taj  se  glagol 
drukeije  nc  nalazi. 

dgiizati  sc,  zam  se,  r.  r.  pf.  sich  irund  reihen  (im 
Sontmer  durch  Gehen),  atteri,  cf.  ojesti  se.  Rj.  o-gu- 
zati  se.  ridi  i  otrti  se,  utrti  se  2.  corjek  se  oguza  od 
mnogoga  hoda  na  vrucini.  za  r.  impf.  isp.  ojedati 
se.  —  taj  se  glagol  inaie  ne  nahodi. 

ogdziiiije,  n.  ridi  oguzavanje.  Rj. 

ogAzati,  bguzam,  ridi  oguzavati.  Rj.  v.  impf.  ridi 
i  oklijevati,  fervaujiti. 

oguziivanji',  n.  ridi  oklijevanje.  Rj.  vidi  i  ogu^anje. 

ogiiZiUati,  ogtizavara,  r.  imjif.  ridi  oklijevati.  Rj. 
o-guzavati.  vidi  i  oguzati ;  .Jersanjiti.  —  inace  se  taj 
glagol  ne  nalazi. 

oaj  .  .  .  ridi  hogj  ...  Rj. 

ugji'ipiti,  (Vj.aplm,  ridi  odjapiti.  Rj. 

(jgje,  vidi  ovdje.  Rj.  ovgje,  o(v)gje.  isp.  ovdje 
(ovdi),  o(v)di-k.  —  NiSta  ne  manka  ogje  do  samo  tri 
stvari.  Npr.  230.  Evo  ogje  sedam  muselina.  Npj.  4, 
436.  U  cij  smo  dom,  pomogao  gospod  Bog!  .  .  .  ove 
ogje  i  sve  druge,  koji  uijesu  orgje.  Here.  349. 

ogje  .  .  .  vidi  odje  .  .  .  Rj. 

Ogjiibar*-plaiiina,  f.  vidi  Obljuba:  VidiS  care 
Ogjubar-j)]au\n\i'!  Rj. 

Ogjdulija,*  /'.  t.  j.  zemlja  (st):  Dvije  njemu  zemlje 
osvojise,  Ogjunliju  i  Ma(?edoniju.  Rj. 

61i !  (u  Here,  og .')  interj.  ach  !  oh .'  ah !  vah !  Rj. 
—  1)  uzrikuje  se  u  zeljenju:  Pomisli  u  sebi:  ^Oh 
da  mi  je  vjencati  gjevojku  da  je  bijela  kao  snijeg, 
a  rumeua  kao  krv!«  Npr.  92.  —  2)  u  zaljenju: 
sPrometuu  mi  se  ona  5eniea:  sve  nikose  bukve  i 
jele«.  Tada  kralj  rece:  »07(  tu  bi  mnogo  ltete!« 
Npr.  165.  Ti  ostavi  Goru  Crnu,  —  svi  smo  emi,  i 
i  veliko  drustvo  tvoje,  —  oh  do  Boga!  Npj.  5,  455. 
Sto  si  mi  se  oborio,  moj  delijo!  !?to  li  ljep5e  izodio, 
oh  je  meiie!  Kov.  106.  —  isp.   ah,    aob,  jaoh,  o,  oj. 

dhasfriti,  .5trim,  c.  pf.  intei'lucare.  Stulli.  o-ha5triti, 
osjeci  granje  s  drveta.  vidi  okaStriti,   okresati,   skre- 
I  sati.  ■!'.  impf.  haJtriti. 

I      5hcl,  f.  pi.   (u  C.  G.)  vidi  ostve.  Rj.   vidi  i  osti, 

,  oSde,  o5<5i;   bodva.  —  osti  (kor.   od   koga  je   ostar): 

toj  se   rijeci   daje  i  nastavak    »ja«    te   glasi  i  osce,  a 

dobivSi  taj  n.i.stavak  drzi  se  opet  i  ovijeh  rijeci  (t.j. 

imenica  zcnskoga  roda  koje  sada   nemaju   nastavka 

za  prvi  padez)  te  glasi  i  osci  i   s  promjenom  glasa 

j  s  pred  c  na  h  glasi  i  ohci.  isp.  Osn.  226. 

I      ohliVditi ,   ohladim,    v.  pf.   Rj.   o-hladiti.   ».   impf. 

\  hladiti.  —  la)  ahkiihlen,   refrigero.  Rj.  uciniti  da 

bude  sto  hladno.  —  b)  sa  se,  reflcks.  jiostati  hladno. 

isp.  ohladnjeti.  —  Daleko  je  Mitrovica,   oladi  se  ki- 

selica.   Rj.   270b.    »Hajde   da  jedemo«.    »Sad   eemo, 

striko,   dok   se  malo   ohladi.<^    Npr.  167.  —  2)   sich 

heimlich  davoH  machen,  clam   abeo,  cf.  otMaditi.  Rj. 

otici  krisom. 

ohhXdnjeti,  ohladulm,  v.  pf.  erkalten,  refrigeror. 
o-hladnjeti.  isp.  ohladiti  se.  v.  impf.  hladnjeti.  —  !?to 
6e  se  bezakonje  umnoziti,  ohladnjece  Ijubav  mnogijeh. 
ilat.  24,  12. 

1.  oho,  5hola,  adj.  vidi  obol.  —  Ubog  a  oho  osko- 
ru5a  je  nezrela;  bogat  a  mio  rusa  je  u  svem  vesela. 
DPosl.  144. 

2.  olid,  interj.  sloz.  od  o  t  ho;  o-ho;  uzcikuje  se 
u  radovanju  i  cugjenju.  ridi  oh  1  prema  cemu  je  ovdje 
>iu  obo  akc.  —  On  ustade  na  noge  lagane,  zagrli  ga 
kano  raajka  sina:  iOlio  mene,  pile  sokolovo!  Evo 
vojska,  a  evo  zahira. :  Npj.  5,  75. 

ohoditi,  ohodini,  t'.  impf.  o-hoditi.  vidi  ophoditi, 
obilaziti.  v.  pf.  obic'i,  oba<;i.  —  Tko  put  stari  za  novi 
ohodi,  cesto  kr.at  se  privaren  nahodi.  DPosl.  132  (pri- 
vareu  u  zap),  gororu  mjcsto  prevarenj. 


1^ 


oiioajii 


881 


ojosti  se 


tkliog'ja,  f.  (u  C.  G.)  Rj.  o-hosrjn,  od  oxnove  od  koje 
Je  ohoiliti.  vidi  ohogje.  —  J)  put  kojim  se  oliilazi, 
n.  p.  s  konjma,  ne  nioguci  ici  na  precae  kud  samo 
Ijiuli  idu,  der  Umiceg,  Sciteniceg,  amhuyea.  Rj.  vidi 
ophogja  2.  —  2)  put  na  zavojnicii,  dcr  SchnecTcen- 
U'oifl,  via  tortuof!a.  Rj. 

6Jiog'je,  n.  vidi  ohogja.  Rj. 

olidgjciljc,  «.  verb,  od  ohoditi.  rudnjn  Icojom  tl;o 
oliodi  sto. 

iliol.  ndj.  hoffdrtig,  anpcrlms,  cf.  ponosit.  Rj.  vidi 
i  oho.  nholit.  fs/j.  poholiti  se.  —  Golo  a  olo.  (Kad  je 
ko  siromaSan  a  ponosit;  olo  mjesto  oholo).  Pcsl.  43. 
Golo  i  oholo.  DPosl.  24.  —  olo  mj.  holo?  isp.  holo.tt, 
po-lioliti  se. 

oliola.  f.  vidi  oholost.  Bj.  vidi  i  oholost,  i  syn. 
ondjc. 

6holicn,  m.  (u  Hrv.)  koji  se  nadima  i  vado  hoee 
da  se  svadi,  der  Hoffartige,  fastidiosus  et  litigioftus. 
Rj.  oholo  celjade. 
6liolit,  adj.  vidi  ohol.  Rj.  i  nyn.  ondje. 
6IioI6st,  &holosti,  f.  (u  Boci),  die  Hoffart,  snpcrhia, 
cf.  ponos:  AF  oholost  njega  zagubila.  Rj.  vidi  i  ohola, 
oholstvo,  holost. 

6li6lstvo,  n.  vidi  oholost,  ■*'  fiyn.  ondje.  —  Prija- 
teljstvo  i  oholstvo  sveudiljno  vojujii.  DPosl.  101. 

olintbriti.  ohrabnm,  v.  pf.  anfmuntern,  cohortor. 
Rj.  o-hrabriti.  isp).  obadriti,  obodriti.  osloboditi  1.  v. 
impf.  hrabriti.  —  1)  Ali  su  oni  vee  bill  klouuli  duhom 
i  iiiJta  ih  to  nije  moglo  nagovoriti  i  ohrahriti.  Sovj. 
54.  »Ne  budi  zlovoljan  za  to  .  .  .«  Take  ya  ohrahri. 
Sam.  II.  11,  25.  —  2)  sa  se,  refleks.:  Vojska  ohru- 
hrivsi  se  njegovim  recma  i  primerom  .  .  .  nagrne  za 
njim.  Milos  107.  Ohralirite  se,  i  budite  Ijudi.  Sam. 
I.  4,  9. 

Ohrid,  1)1.  vidi  Orid.  —  Andronik  dade  Si-biji 
Ohrid,  Prilip.  DM.  44.  Sinovi  Brauka  gospodina  gradu 
Ohridu.  81. 

dliroiniti,  mim,  v.  pf.  o-bromiti  koga,  luiniti  ga 
hroma.  —  U  gori  je  vila  bazdarkinja  .  .  .  dobre  bi 
ti  ohromila  konje.  HNpj.  2,  69.  I  pod  Jaiikom  konja 
ohromila.  70. 

olirdiiuti,  (ihrouem,  v.  pf.  lahm  iverden,  claudum 
fieri:  Dobar  konj  ili  t'e  ohronuti  ili  ocoraviti  (Posl. 
59).  Rj.  o-hro(m)nuti,  postati  hrom.  vidi  obangaviti. 
suprotno  prehronuti.  v.  impf.  hramati.  —  Hromac, 
krmc  koje  ohrone  na  putu.  Rj.  807a.  Ako  mu  konjic 
oromt,  da  Bog  da,  da  mu  prerone!  Npj.  1,  225.  ImaSe 
Jonatan  siua  hroma  na  nogu  .  .  .  kad  brzo  bjezaSe, 
OH  pade  i  ohronu.  Sam.  11.  4,  4. 

oisti,  oidem,  v.  pf.  (u  0.  G.)  vidi  otisti :  Oidose  u 
Sibinju  gradu.  Rj.  o-isti,  o-ii'i,  oci,  koje  vidi.  zna- 
eenje:  otici. 

('lirit-iti,  cim,  v.  pf.  o-iviciti  sto,  kao  irieom  ga 
iiptuciti.  opsiti,  naciniti  mv,  ivicu.  r.  impf.  ivieiti.  — 
Na  otvorenoj  c'o§ci  .  .  .  zlatali-jastucima  oivicenoj. 
Zim.  86. 

6j !  Rj.  inter j.  vidi  o,  nzvik.  —  1)  teas?  ids  Ant- 
wort  auf  cinen  Ruf,  z.  B.  0  Bo2o !  Anttvort :  Gj  I 
Rj.  kao:_sto?  kad  ko  vice  koga,  on  mu  se  oduzove: 
oj !  —  Oj  6uj !  u  Crmnici  odzivaju  se  zene  i  dje- 
vojke,  a  u  primorju:  »5to  veljase?«  a  u  ostaloj  C'rnoj 
Gori:  >  evo  me«,  -evo  ga!-  i  »evo  me  o.'e  Rj.  452a. 
—  2)  U!  in  Liedern  ids  Eingang,  0  (initium  solitum 
odaruin).  Rj.  kao  poeetak  pjesmi;  ali  se  ovim  uzvikom 
i  zove  ko.  —  Oj!  i  dva  svata,  dva  uprosnika!  le, 
lelja,  le!  Npj.  1,  1.  Oj  ti  kolo  veliko!  —  §to  nas 
zove5,  maleno?  1,  1.  Oj  orlovi  orlovil  letiste  li  vi- 
soko?  .  .  .  Oj  svatovi  draga  braco!  jesti  li  zdravi?  1, 
43.  Oj  Cetinjo,  vodo  ponosital  1,  316.  amo  maze  hiti 
da  i  ide  i  ovaj  primjer:  Oj  da!  (Kad  se  kome  pod- 
rigne,  i  znaci  kao  da  je  svinja).  Posl.  237.  —  S)  na- 
lazi  se  i  u  pripjevima :  Molimo  se  visnjem  Bogu,  oj 
dodo,  oj  dodo  le!  Npj.  1,  111.  Mi  idemo  preko  sela, 


oj  dodo   le!   moj    boJ^ole!    1,  113.   Gradila,   tedenom, 
bela  Vila,  oj  ladom!  Ziv.  l.'i.  vidi  oja. 

oja,  uzvik  u  pripjcvu:  Begemina  ,5eta  po  bijelu 
dvoru;  oja,  oja,  oja!  Begemino  moja!  Here.  292. 
isp.o]. 

ujiVr-ati,  cam,  v.  pf.  o-jacati,  vidi  objii^ati,  erstitr- 
ken,  corrohoror,  poatati  jak,  jaci:  Da  pomrzi  Tur- 
skoga  sultana,  a  ojaca  vladiiina  riika.  Npj.  4,  447. 
Strana  njihova  tijem  vrlo  nar.aste  i  ojaca.  Sovj.  26. 
Ojaca  u  tjeri,  i  dade  slavu  Bogu.  Rim.  4,  20.  Oja- 
case  od  nemoci,  postage  jaki  u  bitkama.  Jevr.  11,  34. 
Ojacase  misice  ruku  njegovijeh  od  rukii  jakoga  Boga. 
Mojs.  I.  49,  24.  V.  impf.  jaCati. 

djaditi,  dim,  r.  pf.  Rj.  —  1)  hetruhen,  in  Kummer 
versetzen,  affligo:  Mlogu  ti  si  majku  ojadio,  milu 
seju  u  crno  zavio,  vjernu  Ijubu  u  rod  opremio.  Rj. 
o-jaditi.  vidi  objaditi,  uciniti  koga  jadnim,  kao  oza- 
lostiti,  ozalostiviti.  v.  impf.  (ali  s  drixgim  znacenjem) 
jaditi.  —  A  drugi  umire  ojagjene  duse,  koji  nije  u^ivao 
dobra.  Jov  21,  25.  —  2)  sa  se,  refleks.  ili  pass. :  Po- 
jaditi  se,  vidi  ojaditi  se.  Rj.  528b.  —  U  Mostaru 
tele  poginulo,  vas  se'Mostar  za  njim  ojadio.  Here. 
211.  Jer  ce  doci  na  nj  lagje  Kitejske,  i  on  6e  se  oja- 
diti, te  se  ne  (5e  vratiti.  Dan.  11,  30. 

Ojagnjiti,  ojagnjim,  v.  pf.  Rj.  o-jagnjiti.  ridi  ob- 
jagujiti,  ojanjiti.  r.  impf.  jagnjiti  (i  se).  —  1)  icerfen 
(rom  Schafe),  pario  agnum:  ojagnjila  ovca  dvoje 
jagaujaea.  Rj.  —  Svaka  ovca  dvoje  jaganjaca,  a 
blizanka  trojc  ojagnjila.  Rj.  31a.  sa  ae  pass.:  Ide 
onome  cije  je  bravfie,  t.  j.  kod  koga  se  ojugnjilo  i 
so  lizalo.  Rj.  507b.  —  2)  sa  se,  refleks.  icerfen  (vovi 
Schafe),  pario:  ojagnjila  se  Ovca.  Rj.  t.  j.  ovca  je 
ojagnjila  jagnje.  vidi  omladiti  se  2,  oSpuriti  se.  — 
(3kopilila  se  ovca,  kad  se  prve  godine  mree  i  ojag>iji. 
Rj.  454b.  Prvojagnjenica,  koja  sc  prvi  put  ojagnji. 
Rj.  566a. 

6jagjeli,  adj.  (po  jugozap.  kraj.)  ridi  jadan,  2a- 
lostan:  Jadnoj  majci  i  l3ra(''i  zalosnoj  iljtibovci  mojoj 
ojagjeloj.  Brani  svoje  ojagjele  ovce.  Rj.  isp.  ojaditi. 
6jaj!'jellca,  f.  (u  Risnu)  glista  koja  se  zametne  u 
djetetu,  eine  Art  Darmwurm,  taenia.  Rj.  osn.  u 
ojagjeli. 

djagjeiiiea,  f.  vidi  jadnica.  Rj.  ojagjena  zenska 
glava. 

ojagjciiik,  m.  vidi  jadnik.  Rj.  ojagjeni  covjek. 
djaiijiti,   njuu,   vidi  ojagnjiti.   Rj.   —   sa  se.   oja- 
njiti se,  njim  se,  vidi  ojagnjiti  se.  Rj. 

ojarieati  sc,  fam  se,  v.  r.  pf.  eine  Art  Ausschlap 
urn  den  Mund  hckommen,  pustulis  obduci.  Rj.  o-jari- 
5ati  se,  dobiti  nekakii  ospu  oko  iista.  taj  se  glagol 
ne  nalazi  drukcije. 

6jca,  /'.  (u  Crmu.)  vidi  oje.  Rj. 
Ojdaiia,  f.  zenski   nadimak;   Oj   devojko  Ojdana! 
ne  medi  se  nogama,  nije  jorgan  ponjava,  vede  moja 
dolama.  Rj.  isp.  ojdara. 

Ajdara,  f.  vidi  opajgora.  Rj.  vidi  i  obajgora.  hez- 
ocnica,  bezobraznica.  isp.  Ojdana.  —  Tamua  je  uj- 
dara.  Osn.  109. 

6jc,  n.  die  Deichsel  (am  Wagen,  den  Oehsen  Zie- 
hen), temo.  Rj.  Otegni,  kao  Cerovljani  oje.  Rj.'  vidi 
ojca.  ruda  u  volujskih  kola.  —  Zadavac^a,  kao  oje 
u  pluga  od  kola  do  prvijeh  krpelja.  Rj.  171a.  Orala 
krava,  pa  posrala  oje.  Posl.  13. 

oj<!Mlaiije,  n.  das  Sich-Wund-reiben,  attritio.  Rj. 
verb,  oil  ojedati  se.  radnja  kojom  se  tko  ojeda. 

ojedati  sc,  ojediim  se,  v.  r.  impf.  sich  wund  reiben 
(z.  B.  im  Sommer  durch  Gehen),  atteri.  Rj.  o-jedati 
se,  n.  p.  kod  mnogoga  hoda  na  crucini.  v.  pf.  ojesti  se.' 
ujcdiuiti,  oj&dinim,  v.  pf.  ostati  jedin,  n.  p.  kad 
pomru  kuc%ni,  verwaisen,  verlassen  und  einsam  iverden 
(z.  B.  durch  den  Tod  der  Himsgenossen),  orbum 
fieri.  Rj.  o-jediniti.  v.  impf.  jediniti  (prelazno). 

djesti  se,  6jedem  se,  v.  r.  pf.  sich  iv.und  reiben 
(z.  B.  im  Sommer   durch    Gehen),   atteri,   cf.  oguzati 

56 


ojisfo 


882  — 


oka| 


se,  utrti  se.  Rj.  o-jesti  se.  kocl  mnorioga  hodanja  na 
rrucini.  ridi  i  otrti  se  2.  r.  inq)f.  ojedati  se.  — 
i^valav,  lead  se  u  koga  u  uglovima  uakraj  usana  kao 
ojede.  Kj.  155a. 

ojiste,  )i.  kuka  koja  je  privezana  za  oje  pa  se 
iijome  zakaci  ona  srrana  Jto  je  pod  plastom,  kad  se 
phik'e  svhu'i  na  jedno  mjesto.  Rj.  —  rijeci  s  takiin 
luist.  I'vd  grabljiSte. 

ojnuk*,  ojnaka,  m.  die  Nuss  mit  der  man  (im 
Spiele)  uirft,  nux  quae  miUitar  (tnissilis).  Rj.  orali 
kojim  xe  u  igri  kiipe  biju.  ridi  bojae  2.  —  Kiipa, 
gomila  od  cetiri  oralia.  Takove  gomile  namjeste  djeca 
(svako  po  jeduu)  u  red  prema  sebi,  pa  biju  redom 
ojnakom  s  jednoga  mjesta,  te  ih  obaraju  (igraju  se 
kiipe).  Rj.  315b. 

1.  oka,*  f.  {pi.  gen.  okai,  eiu  Mass  und  Geuicht 
von  2', .  (osterr.)  Pfund,  mensura  (cantliarus).  U  Sr- 
biji  se  rujeri  na  okn  sve,  n.  p.  hljeb,  meso,  braJno, 
vino,  rakija  itd.;  «  oci  zlata  ima  cetiri  stotine  du- 
kata.  Oka  ima  cetiri  litre,  a  u  svakoj  litri  sto  drama. 
Rj.  —  Okanica,  sud  od  oke.  Rj.  452b.  Oka  ua  momka. 
(Oka  vina  na  svakoga).  Posl.  237.  Oka  psenice  za 
gro5,  i  tri  oke  jec/na  za  groJ.  Otkriv.  6,  6.  Koliko 
je  litara  prije  iJlo  m  okii,  to  ne  znamo,  ali  sad  u 
jednoj  oci  imaju  6etiri  litre.  DM.  257. 

3.  6ka,  /'.  hyp.  od  oko:  Vidi  moja  oka  gje  se  pece 
koka  (Posl.  34).  Rj.  —  Xe  meiite  oke  na  junake. 
Npj.  1,  389.  —  Da  mi  dades  troje  oke  came,  da  ih 
Ijubim,  dok  se  pobro  vrati.  2,  4(54.  Ja  vigjite  oke  so- 
kolove,  ovake  su  oke  u  Sekule.  2,  510.  511. 

6kaeeujak,  m.  Ito  i  objeJeujak.  Ceiie  se  6uje  na 
istocnoj  strani  nase  ^mlje.  M.  Gj.  Milidevid.  isp. 
okaciti.  —  Danas  svaki  zna  vise  od  popa!  Sve  su 
to  sami  okacenjaci!  Zim.  246.  Nagju  nekog  okace- 
njaka,  i  ugode  s  njim  te  nodu  iskopa  pokojnika. 
Megj.  216. 

okaciti,  cim,  v.  pf.  anstreifen,  jierstringo :  Male 
sam  ga  perom  okacio  od  mojega  perua  buzdovana. 
Rj.  o-ka6iti.  —  znacenje  (korijenu)  »savijati,  kriviti  : 
zakacka  (uncus);  natkaciti,  okaciti,  skafiiti,  zakaciti. 
Koiijeni  33. 

oki\diti,  uk.adim,  r.  pf.  umraiichern,  perfumo.  Rj. 
o-kaditi.  v.  impf.  kaditi.  —  Uzme  starjeSina  vatre  i 
tamljana,  te  okadi  najprije  svijevu,  po  torn  se  okade 
sii  redom,  i  mole  se  Bogu.  Rj.  366b.  Samo  je  okadi 
ovom  tiavoni':  .  .  .  Covek  izvadi  svoju  travu  iz  torbe, 
te  okadi  gjevojku,  a  gjavo  izigje.  Npr.  145,  146. 

okHguea,  f.  der  Burclizug,  Haupthalken,  Trdger, 
trabs  perpetuu,  tignum  tninsversum,  cf.  tetiva  3.  Rj. 
greda  preko  ostalijeh  greda  odozdo  na  taianii.  —  za 
»ia,sf.  isj).  ajgiraca. 

okajati,  jem,  v.  pf.  o-kajati  koga,  kao  osvetiti  mu 
se,  V.  impf.  kajati.  —  Ajde  s  vojskom  u  pleme  Pi- 
persko,  poglobi  ih  i  okajaj  grdno,  nevjeru  ti  hode 
uciniti.  Npj.  5,  37. 

okiljmaciti,  fim,  v.  pf.  skinnti  fca/mafc,  ali  se  naj- 
yiSe  govori  u  kakovome  dobitku,  uzeti  ono  prvo  5to 
je  najbolje,  das  Beste  nehmen,  sumere  partem  opti- 
mum. Rj.  o-kajmaciti.  inace  se  ne  nalazi  taj  glagol. 

okiikotati,  okfikodem,  v.  pf.  o-kakotati.  vidi  otka- 
kotati.  i:  impf  kakotati.  —  Ne  snese  kokoS  jaje  da 
ga  ne  okakoce.  DPosl.  75. 

ok^Iiti,  okalim,  v.  pf.  n.  p.  sjekiru,  kiihlen,  refri- 
gero  (ferrum  candens).  Rj.  o-kaliti,  n.  p.  gvozgje. 
vidi  nakaliti.  v.  impf.  kaliti.  —  Skide  Luko  puSku 
krialijuku,  na  kojoj  je  do  dvanaest  slova,  svako  slovo 
M  krv'  okaljeno.  Npj.  5.  268. 

ok^ljati,  6kaljam,  v.  pf.  mit  Koth  hesudeln.  Into 
maculo.  Rj.  o-kaljati,  kalom  %iprljati.  r.  impf.  kaljati. 
—  sa  se,  rejleks.:  Okaljao  se  da  ga  ni  Kosturskoje- 
zero  oprati  ne  moie.  Rj.  2y3b.  I  sunce  prolazi  kroz 
kaljava  mjesta,  ali  .se  ne  okalja.  Posl.  105. 

dkameuica,  f.  u  Grblju  rede  se  mjesto  zmija,  Evr 


phemismus  fiir  die  Sclilange.  Ry  (okamenila  se!)isp. 
okameujak. 

6kanieiiiti  sc,  mim  se,  i'.  r.  pf.  versteinern,  lapis 
fto.  Rj.  o-katneniti  se,  postati  kamen.  ridi  zakame- 
niti  se.  c.  impf.  kameniti  se.  —  Te  se  snirzne  i  oka- 
meni  i  baha  i  njeziiii  jarici.  Rj.  10a.  Okamenices  se  . . . 
kao  ho  vidi.i  onamo  okameiijenc,  rekao  bi  covjek  da 
je  mramorje.  Npr.  21.  Kako  se  njoj  tada  ucinilo, 
kako  li  sc  srce  bilo  okamenilo,  kad  prsten  onaj  vigje. 
253.  t?uti,  duzde,  okamenio  se!  Npj.  2,  335.  Stane 
(mati)  neko  vrijeme  od  fuda  nijema  i  too  okaine- 
njena.  Daniea  2,   131. 

okainciijiik,  m.  —  1)  u  (irblju  kaze  se  mjesto 
mil,  Euphcmismus  fiir  die  Maus.  Rj.  (okamenio  se  '.)  isp. 
okamenica.  —  2)  ono  sto  se  okamenilo,  petrefactwn  : 
Petrefakta  (okamenjaci)  i  pritisci,  bill  su  za  dugo 
vrijeme  samo  igra(5ke  bogatijeh  sabiraca.  Priprava 
107.  —  okamenjcik  (participu  je  okamenjen  izbaf-en 
.slog  nje).  Osn.  267. 

okamenj6nje,  n.  in  lapidem  conversio.  StuUi.  verb. 
od  okameniti  se.  djelo  kojim  se  sto  okameni.  —  Ima 
rijeci  84  koje  sam  ja  nacinio  .  .  .  obnovljenje,  oka- 
menjenje,  opravdanje.  Nov.  Zav.  VII. 

dkiiiieina,  /'.  okrnjak :  Dokle  im  se  polemize  dorde 
do  balcaka  i  desnije(h)  ruka,  okancine  u  travu  turiSe. 
Rj.  okrnjeno  sto. 

ok:\iiiea,  /'.  sud  od  oke,  ein  Mass  von  einer  oka, 
vas  Tf,v  oka  capiens.  Ej.  vidi  okenjak. 

okiiniti  se,  bkiinim  se,  r.  r.  pf.  koga,  cega,  sich 
entschlagcn,  mitto,  cf.  proci  se.  Rj.  o-kaniti  se.  vidi  i 
otkaniti  se,  jamiti  se,  mahnuti  se,  ostanuti  se,  osta- 
viti  se,  parasiti  se,  pasati  se.  isp.  i  bfiSiti  se  2.  v.  imf. 
isp.  ostavljati  se.  —  Mali  ga  stane  odvrai''ati  i  mo- 
liti  da  ne  ide  .  .  .  mati  videc'i  da  se  Stojsa  okaniti 
ne  cc,  reee  mu  .  .  .  Npr.  9,  27.  Pa  ih  stane  razva- 
gjati,  ali  ue  mogavi^i  ih  razvaditi,  okani  se,  i  otide 
dalje.  89.  Da  se  vec  okani  zlo  ciniti.  217.  »Uzmi, 
moma,  tu  jabuku,  moja  des  biti<!.  »Nit  du  tebe,  ni 
jabuke,  okani  me  se.  Npj.  1,  420.  Da  .se  okane  bune 
i  nemira.  Daniea  3,  100.  Hocemo  li  izadi  u  boj  .  .  . 
ili  cemo  sc  okaniti?  Sud.  20,  28. 

dkapati.  pljem,  v.  pf.  Rj.  o-kapati.  r.  impf.  kapati. 

—  1)  abtropfen,  destiUu.  Rj.  isp.  kapati  1.  —  'i)  oka- 
pao  istudi,  moledi,  sich  miide  bitten,  rogatido  fatigor. 
Kj.  kao  iznemoriti  se,  namuciti  se  istuci,  moleci,  itd. 
ridi  okukati.  —  3)  okapao  u  tamnici:  Dokle  bi  ti 
kosti  okapale.  Rj.  —  I  osvoji  kule  PaJovida  .  .  .  gje 
su  mnogo  glave  okapale  od  nasijeh  Srba  vitezova. 
Npj.  5,  389. 

okapiiia,  f.  o-kapina,  od  osn.  od  koje  je  okapati  1. 

—  1)  (u  Backoj)  navrh  sijeua  ono  §to  od  kiSe  pocrni. 
Rj.  ridi  povlata.  —  2)  die  untergrabene  Vferstelle, 
ripa  suffossa  ab  aqua.  Rj.  obala  od  rode  podrivena. 

ok:irati,  Gkarfim,  v.  pf.  verueisen,   objurgo:  H'  te 

Jovan  nesto  okarao.  Zao  dever,  da  te  ne  okara.  Rj. 
I  o-karati.  v.  impf.  karati.  —  sHajde  Mare,  karade  te 
I  majka!<  »Kako  mene  okarati  ne  ce,  kad  mi  vidi  oci 
I  pomudeue.i    Here.  131. 

okiirjati,  jam,  v.  pf.  (u  Bisnu)   vidi  oporaviti  se, 

n.  p.  dijete  (kad  je  slaba  zdravlja)  ne  moze  da  okarja. 

Rj.    o-karjati.  u  druyojacijem  se   oblicju   ne   nahodi. 

vidi  i  okopirkati  se,  okrljati  1,  ponaciniti  se. 

okasniti,  snim,  v.  pf.   o-kasniti,    kasno   dodi.   vidi 
'  zakasuiti  1  b,  odocniti,  /  ostala  syn.   ondje.  v.  impf. 

prosti   kasniti.  —  Hajte   s   njima   na   selo   Pipere,  i 

nemojte  Ijuto  okusniti.  Npj.  5,  160. 
j      okast,    adj.   ridi  okat,   beaugt,    oculatus:  Nod  je 

uhata,  a  dan  okast.  DPosl.  85.  —  za  nast.  isp.  cir- 

nookast. 

6kiis,  okiija,  i».  —  1)  kantar,  die  Wage,  die  axif 

oka  eingerichtet  ist,  statera.  Rj.  kantar  na  kojem  -le 

mjeri  na  oka.  —  2)  Ian,  eine  Art  Flachs,  der  oka- 

weise  verkauft  tcird,  lini  genus.  Rj.  nekaki  Ian  koji 
\  se  na  oku  prodaje.  —  sa  nast.  isp.  bradaJ. 


okasanjo 


—  883  — 


oklcpaii 


oksisaiijc,  n.  das  Anfnhren,  invectio.  Rj.  verb,  od 
okaSiiti  se.  rndnja  liojom  se  tko  olcftsa  na  kor/a. 

okiVsilti  sc,  okiisrun  se,  v.  r.  impf.  na  kosja,  cinen 
aiifdhren,  invehi  in  alUiucm,  cf.  osijecati  se.  Kj. 
o-kaSati  se.  v.  pf.  okositi  se.  isp.  v.  impf.  prosit  ko- 
siti  so. 

okaisljati,  am,  Ej.''  {^kasIjuTifi,  vTui,  v.  pf.  Ilustcn 
hekomnien,  timsim  contrahere.  Rj.  o-kaSljati,  o-ka.41ja- 
viti,  kasalj  dohiti.  v.  impf.  kaSljati. 

okastriti,  stnm,  v.  pf.  vidi  ohaStriti.  iStnlli.  (u 
(Slav.).  Rj.'  o-kastriti,  osjeci  grane  .s  drveta.  ridi  i 
okresati,  skresati.  r.  impf.  kastriti. 

okat,  (idj.  beaugf,  octdatxs:  Kj.  indi  okast,  u  koyii 
Hi  ("«/«  su  (dohre)  oci.  —  TcJko  je  okatii  prevariti. 
Posl.  314.  Gjevojke  su  rnzu  brale...  od  tratora  g;ni- 
natojja,  od  ncvena  okatogii.  od  rii^ice  nimenite.  Npj. 
1,  23-t.  Ko  moze  stvoriti  uijema  ili  gluha  ili  oknta  ili 
slijepa?  Mojs.  11.  4,  11. 

ikec,  n.  die  Bienenzelle,  cella.  Rj.  u  satu,  u  kosnici. 
vidi  Ijupka  2,  stanica.  —  osu.  u  oko.  Osn.  335. 

okMati,  (ikefam,  v.  pf.  o-kefati,  kefom  oiistiti.  go- 
vori  se  gdje  i  kefati.  ridi  oiJetkati. 

ok6kati  sc,  6kekam  se,  v.  r.  pf.  vidi  posrati  se. 
Rj.  o-kekati  se.  inace  se  ne  nulazi  taj  glagol.  isp. 
kaknuti.  v.  impf.  kakiti.  —  vidi  i  osrati  se,  i  syn. 
ondje. 

ok^iijai-iti,  eim,  v.  pf.  mit  der  Wtigenschmiere  he- 
schmieren,  hesclimutzen,  inquino  axwigia.  Rj.  o-ke- 
njaciti,  kenjacom  namazati,  tiprljati.  drukcije  se  titj 
glagol  ne  nalazi. 

qk(^iijak,  okenj.'ika,  m.  (u  Herb.)  vidi  okanica.  Rj. 

Okii'-,  m.  planina  izmeaju  Zagreba  i  Karlovca,  i  na 
njoj  zidine  od  grada  koji  se  isto  tako  zove.  Rj. 

okidaiijc,  n.  das  Losspannen  (der  Flinie),  emissio. 
Rj.  virh.  od  okidati,  radnja  kojom  tko  okida  (n.  p. 
puskti). 

1.  okiilati,  okldiim,  v.  impf.  losspannen,  emitto.  Rj. 
o-kidati,  n.  p  puskii.  v.  pf.  okiuuti  1. 

2.  6ki<lati,  dam,  v.  pf  Rj.  o-kidati.  t'.  iinpf.  kidati. 
—  1)  blato,  n.  p.  ispred  kuce,  iiegriiumcn,  n-egmisten, 
amoreo  sfermis.  Rj.  isp.  kulati  2.  —  2)  ahpjhicken, 
decerpo.  Rj.  isp.  kidati  1.  —  Original  na  kozi...  po 
krajevima  okidun.  Glas.  11,  138. 

6kilariti,  vun,  v.  pf.  Rj.  —  1)  Brack  (im  Unter- 
leibej  bekommen,  herniosum  fieri.  Rj.  o-kilaviti,  po- 
stati  kilav.  —  2)  prelazno,  uciniti  koga  kilavim:  Di 
je  vele  baba,  brzo  dijete  okilave.  DPosl  16.  v.  impf. 
kilaviti. 

6kinuti,  nem,  v.  pf.  Rj.  o-kinuti.  —  ])  losspannen 
(z.  B.  die  Flinte),  emitto.  Rj.  n.  p.  puSkn.  v.  impf. 
1  okidati.  sa  se,  jx^ss.  Hi  refleks. :  Kad  je  on  u  vef c 
sedio,  te  udarao  u  gusle  i  pevao,  okine  se  pistolj 
nekoga  od  njegovih  gostiju,  koji  je  pored  njega  sedio, 
te  ga  ubije.  Npj.'  4,  XXVI.  —  2)  otkinuti,  odsjedi, 
abrei'isen,  abhauen,  praecido :  Okide  joj  zlntnoga  gjer- 
dana.  I  Sarcu  je  glavu  okinuo.  Rj.  vidi  odsjec^i,  osjeci 
1.  V.  impf:  otkidati.  ^  Za  desnn  ga  nogu  ufatio,  5to 
dofati,  one  i  okide.  Npj.  2,  83.  Na  brii^ke  se  sablje 
ndariSe:  jednom  manu  Babovi(5-Jovane,  i  dofati  agu 
od  Meduua,  okide  mu  iza  sake  rtiktt,.  4,  118.  Jaoh 
Jovol  moja  rano  Ijuta!  okide  mi  srce  u  njedrima. 
Here.  3.  —  3)  (u  Boci)  prekinnti,  rasje(?i:  okinu  ribii 
u  tri  komada.  Rj.  v.  impf.  prekidati.  —  4)  u  pjesmi 
ridi  popiti :  Kad  su  mrku  kavu  okinuli.  Teke  sjeli, 
kara,  okinuli.  Rj. 

okisiiuti,   snem,   v.  pf.  vom   Regen  nass  werden, 

madefio  pluria.  Rj.  o-kisnuti.   v.  impf.   kisnuti  2.  — 

Iz  oblaka   tilia   rosa   nagje,   okisnuse  kiceni  svatovi. 

'  Here.  43.  Okisli  od  pljuska  u  gori  privijajn  se  k  stijeni. 

Jov  24,  8. 

dkisati  sc,  5a  se,  okisiti  sc,  Si  se,  v.  r.  pf.  re- 
gnerisch  werden,  phiviosa  ingruit  tempestas:  oki.Salo 
se.  Rj.  o-kisati  se,  o-kisiti  se,  nastati  kisovito  rrijcme. 

okititi,  tim,   vidi   nakititi:    Okiti  se  jedan   Srp.'^ki 


soko.  Rj.  1'.  pf.  o-kititi.  v.  impf.  kititi.  —  A  zafuzda 
jednom  i^.icoui  zlatnom,  okiti  mu  kitu  do  kopitah.  Rj. 
271.a.  Bivno  bjeSe  konja  okitio.  Npj.  4,  bC,.  AT  je 
(xjoko  paSu  polomio,  i  glarama  sanac  okitio.  4,  319. 
Lijepa  si,  i  Ijep.'a  od  Mare,  okiiena  zlatom  i  biscrom. 
Here.  3.  Divna  li  je  gora  brStanova!  mirisom  solo 
podiC'ila,  a  visitiom  polje  okitila.  2'J8.  Za  zdravlje 
naSijeh  dika,  okicenijeh  gjevera.  Kov.  73. 

okiviiiijc,  n.  das  Be^chlagen  (s.  B.  mit  Silber). 
inductio  argcnti,  ornutio.  Rj.  verb,  od  okivati.  radnja 
kojom  tko  okiva  sto. 

okivati,  oklvam,  v.  impf.  beschlagen,  orno,  induco 
argentiim.  Rj.  o-kivati.  v.  pf.  okovati.  —  Ujak  kosu 
(odrezanu)  u  srebro  okiva,  a  ujna  je  biserom  potkii'a. 
Npj.  1,  403.  Ja  6n  njemu  blago  otiniati,  na  druzinu 
toke  pokovati,  okivati  puske  i  nozeve.  3,  313.  I'usko 
moja,  ne  ostala  pusta!  dosle  sam  te  srebrom  okivao. 
4,  358. 

6kla(l,  m.  (u  Boci)  vidi  oklada.  Rj.  i  syn.  ondje. 
—  Jadna  mene  porodila,  m.ajko!  gdi  Cw  danas  o/otofZ 
izgnbiti.  HNpj.  3,  5(). 

&klada,  /'.  ridi  opklada.  Rj.  vidi  i  oklad,  iiklada; 
oblog  1  ;  zarok,  zato<5.  —  za  postanje  isp.  okladiti  se. 
dkladiti  sc,  dim  se,  v.  r.  pf.  vidi  opkladiti  se.  Rj. 
o-kladiti  se.  vidi  i  ukladiti  se;  obloziti  se  2.  v.  impf. 
oklagjati  se,  opklagjati  se;  prosti  kladiti  se,  klagjati 
se.  vidi  i  oblagati  se  2.  —  Okladi  se  s  njima:  ako 
ne  pojede  da  im  da  svoju  kija6u,  ako  li  pojede  da... 
Npr.  2.  sHajde  da  se  okladimo  da  uije  bolja  krivda 
od  pravde.«  I  tako  se  okladise  u  stotinu  zlatuijeh 
cekina  . . .  All  se  opet  oklade  v,  drugu  stotinu,  pak  i 
u.  trecu .  .  .  Tako  se  okladi  u  svoje  oci.  85.  Djevojka 
se  s  pasom  okladila  o  tri  litre  drobnoga  bisera,  da  ee 
ustat'  u  po  noci  sama.  Npj.  1,  484. 

okliVg-ija,*  f.  das  Nudelholz  (bsterr.  der  Nudel- 
walger),  lignum  cylindratmn  turundarium,  cf.  trznica. 
Rj.  vidi  i  trlica  3.  oblo  drro  sto  se  upotrebljava  u 
pravljenju  n.  p.  rezanaca. 

6kla!>'jaiijc,  n.  vidi  opklagjanje.  Rj. 
dklag'jati  se,  gjam  se.  vidi  opklagjati  se.  Rj.  v.  r. 
impf.  o-klagjati  se.  vidi  i  kladiti  se,  klagjati  se,  obla- 
gati se  2.  i\  pf.   okladiti  se. 

6klaiijati,  njam,  o.  pf.  das  Gebei  verrichten  (von 
Tiirken),  preces  finire:  (Jvgje  Turci  oklanjaSe  podne. 
Rj.  o-klanjati,  srrsiti  klanjanje  (Tnrsko). 

oklapiti,  pim.  I-.  pf.  (dttrch  Speculation)  geicinnen, 
lucror.  Rj.  o-klapiti,  kao  prezajuci  dobiti.  —  Znaeenje 
(korijenu)  zeljeti,  zeljno  uzimati,  grabiti:  h  se  gdje 
gdje  drzi,  gdje  gdje  otpada,  gdje  gdje  se  mijenja  na 
/,■ :  pohlapan,  poklapan  ;  hlapiti,  oklapiti.  Korijeni  222. 
6klasiiia,  f.  (u  0.  G.)  ridi  okomak.  Rj.  ono  na 
cemn.  su  kiiknriizna  zrna.  syn.  kod  klas  3. 

6klati,  okoljem,  v.  pf.  Rj.  —  1)  zerbeissen,  currodo. 
Rj.  o-klati.  isp.  ogristi.  v.  impf.  klati.  —  2)  sa  se, 
reciproc.  sick  lierumheissen  (mit  jemand),  rixari  cum 
aliqiio.  Rj.  ic  prenesenom  smislu,  kao  sraditi  se.  v. 
impf.  klati  se  2. 

Okie,  ridi  odakle:  Okie  tebi  sablja  moja.  Kai^-i  mi 
se  ko  si  i  okle  si.  Rj.  syn.  kod  odakle.  —  Car  ga 
upita  okle  je.  Npr.  105.  Pa  se  opet  povrati  za  kruh, 
ali  ne  mogudi  niggje  }ii  okle  dobaviti  vrati  se  jadan 
doma.  108.  Okie  inoze  biti  zlo  kad  ti  kaiei  toliko 
dobro?  165.  A  okle  ti  znas?  Posl.   1(39. 

dklcii,  vidi  okle:  Oklen  ti  I'jepa  gjevojka?  Rj. 
okle-n,  isp.  n.  ridi  i  okleno.  —  Oklen  tako  jesi  za- 
putio?  Rj.  191b.  Vrdi  me  na  mjesto  oklen  si  me 
doveo.  Npr.  153.  Oklen  cu  ti  snaba  biti,  kad  ja  ne 
znam  brata  tvoga?  Npj.  1,  449. 

Sklcno,  ridi  okle,  oklen.  okle-no,  no  cijeli  dodatak, 
koji  je  u  oklen  okrnjen.  isp.  n.  —  (4je  (5eS  gospodare, 
na  torn  tamo  pntu  dalekome  okleno  se  nikad  ne  do- 
lazi?  Kov.  103. 

dklepan,  adj.  n.  p.  oklepan  star,  t.  j.  vrlo  star, 
selir  alt  (ceriichtlich),  retustissimus.  Rj.  postanjem  su 


(iklopnti  so 


—  884  — 


1.  oko 


T 


participija :  valjan  .  .  .  dl-lcpan.  opucan.  Osn.  143.  — 
Dok  u  jedan  put  iziojii  dve  utare  oklepane  veiti,  sube 
kao  nveti  i  pot^nu  sisati  one  kosti.  Xpr.  74. 

oklepati  .so.  oklepam  se,  v.  r.  pf.  sich  roUsanfen, 
inehrior.  Uj.  o-klepati  se,  jnl-o  se  opiti,  otrijeskcdi  xe. 

oklo|iiiio.  /'.  pi.  (II  C.  G.)  rzana  slama,  koja  se 
jzlomi  vr5ii<5i  (jer  se  iitava  bira  za  pokrivauje  zgrada), 
gehrocJienes  Stroli,  stramentum  comminutum.  Rj.  (po- 
grijeseno  vr5u(5i  iiij.  vrhiu'i).  —  oklcpine  (kor.  kod 
klepu).  Osn.  1G4. 

dklC'stina,  f.  (u  C.  G.)  ona  plata  §to  se  daje  onijema 
koji  se  za  drusoga  kunu  . . .  Koji  se  ovakovom  kletvom 
opravda  od  Cega,  onaj  valja  prema  imanju  svome  da 
plati  oklestinu  oninia  koji  su  se  za  nj  zaklinjali.  Rj. 

—  o-klestina  (st  dolazi  do  osnove  koja  je  u  klet). 
Osn.  170.  prcrf  st  otpalo  t.  za  nast.  isp.  gospo.itina. 

oklcti  se,  okfinem  se,  v.  r.  pf.  conspirare,  conju- 
rare.  Stulli.   sich   verscJiivvren.   v.  impf.  oklinjati  se. 

dklotra,  /".  —  1)  conspiratio,  conjnraiio.  Stulli. 
Ver.'<chuuriing.  vidi  urota.  —  2)  i'^p.  zakletva.  — 
Mog  ti  posta  i  sviju  ukletvi.  HNpj.  4,  34(;. 

okliciinti,  cnem,  v.  pf.  ein  trenig  Unllath  machcn, 
paullum  Cdco:  Uze  kadija  gvozdeujak,  te  udari  nasega 
Muja  uad  prdenjak,  i  Miijo  malo  oklicnu :  jedva  nena 
i  Alija  u  triput  na  tezgerama  iznijeie  ua  polje  (u 
pripovijeci).  Rj.  o-klicnuti,  malo  sc  osrati,  ispustiti 
malo  neciati.  ti  drugojacijem  se  oblicju  taj  glagol  ne 
nalazi.  isp.  klisnica. 

oklij(>rillo,  m.  cin  Zauderer,  cunctutor.  Rj.  ko 
oklijeva.  rijcci  s  takovim  nast.  kod  bajalo. 

okliji^vaiije,  n.  das  Zaiidern,  UnseJiUissigkeit , 
cunctatio.  Rj.  verb,  od  oklijevati.  stanjc  koje  hiru, 
kad  tko  oklijeva.  —  Od  blaga  carskoga  da  se  daje 
bez  oklijevanja  troSak  onijem  Ijudima  da  se  ue  us- 
tavljaju.  Jezdr.  6,  8. 

okliji'VJlti,  i)klijevrim,  v.  impf.  zaudern,  cuiictor. 
Rj.  inace  se  taj  glagol  ne  nahodi.  vidi  ogiizati,  ogii- 
zavati,  iervanjiti.  isp.  scinjati  se.  —  Btanu  mrziti 
jedan  na  dnigoga  .  .  .  Zato  svaki  stane  oklijecati  u 
poslu.  Danica  3,  140.  Momak  ne  oklijevase  ueiniti  to. 
Mojs.  34,  I'J.  Sinovi  moji,  ne  oklijevajte  vise.  Dnev. 
II.  29,  11. 

oklinak,  ("iklinka,  m.  o-klinak.  pod  goroin  i  uz  goru 
komad  iskrcene  Jume,  pretvorene  u  pasnjak  ili  livadii, 
te  izgleda   kao   zabijen   klin  ii  sumii.  HNpj.  4,  709. 

—  Pop'jevaju  starci  pod  oklinci,  pod  oklinci  kod 
mladib  teoca.  HNjjj.  3,  35G.  Sve  u  gori  drece  vje- 
veriee,  po  vklincih  bucu  bulavice.  4,  187. 

oklinjaiijc,  n.  verb,  od  oklinjati  se,  koje  vidi. 

oklinjati  so,  6kliiijem  se,  v.  r.  impf.  —  1)  jurare. 
Stulli.  vidi  zaklinjati  se.  —  Tastu  sam  se  tvrdo  oklinjao 
preko  .sablje  desnom  rukoni  mojom.  HNpj.  1,  281.  Pa 
sam  s'  tvrdoj  viii  oklinjala,  da  se  vise  udavati  ne 
(3u.  4,  8.  —  2)  conspirare,  eonjurare.  Stulli.  sich  ver- 
schivoren.  r.  pf.  okleti  se. 

oklizati  so,  zam  se,  r.  r.  pf.  ausglitschen,  labor. 
Rj.  o-klizati  se.  vidi  okliznuti  se,  opuznuti  se.  v.  impf. 
oklizivati  se. 

oklizivaiijc,  ?i.  das  Gleiten,  lapsus.  Rj.  rerb.  od 
oklizivati  se,  koje  vidi. 

oklizivati  sc,  oklizujera  se,  v.  r.  impf.  gleiten, 
labor.  Rj.  o-klizivati  se.  vidi  puziti  2.  v.  pf.  oklizati 
se,  okliznuti  se. 

6kliznuti  sc,  znem  se,  v.  r.  pf.  atcsgleiten,  labor. 
Rj.  o-kliznuti  se.  ridi  oklizati  se;  opuznuti  se.  v. 
impf.  oklizivati  se. 

oklizotiiic,  f.  pi.  die  Leckerbissen  (die  glatt  hi- 
nuntcrglciten),  scitamenta:  fiudno  ti  se  naslagasmo 
ovijeh  oklizotina  (rekao  Hero,  kad  su  se  njib  dvojiea 
najeli  jela  5to  je  gotovljeno  za  paJu).  Rj.  o-klizotine, 
slatkisi  kaki,  koji  se  kao  okliznu  u  grlo.  vidi  Cerez, 
posl.'Uitice,  preslafici,  slatkisi.  —  rijeci  s  takim  nast. 
kod  bljuvotina. 

oklup,  m.  Rj.  o-klop,  od  osnove  od  koje  je  oklopiti. 


—  1)  der  Kiirass,  lorira,  catap>hracta,  thora.r.  Rj.  — 
Za  barjaci  sezdeset  biljada  sve  kuiane  pod  oklopom 
vojske.  Npj.  3,  237.  Ubui:eni  u  oklop  vjere  i  Ijubavi. 
Sol.  I.  5,  8.  Na  glavi  mu  bjeJe  kapa  od  mjedi,  i 
oklop  plocnst  na  njemti,  od  mjedi.  Sam.  I.  17.  5.  ridi 
oklojilje.  —  2)  {n  Dalni.)  ridi  kundak  (u  puske).  Rj. 

1.  oklopiti,  fikloplm,  r.  pf.  Rj.  o-klopiti,  kao  prost 
glagol  ne  nalazi  se.  isp.  klopiti.  —  1)  bedecken,  con- 
tego,  cf.  poklopiti :  Zeleu  gu  je  barjak  oklopio.  Rj. 
V.  impf.  vidi  poklapati.  —  2)  konja,  t.  j.  uzjahati 
na  nj,  besteigen,  ascendo:  Svi  junaei  konje  oklopise, 
i  tanani  gajtan  ra.stego5e.  Rj.  syn.  kod  pojabati. 

2.  okl<)piti,  &klopim,  /■.  pf.  n.  p  obod  u  SeSira, 
t.  j.  spustiti  ga  na  nize,  hangen  lassen,  demitto.  Rj. 
o-klopiti.  kao  jirost  glagol  ne  nahodi  se.  ridi  kl6piti. 
isj).  poklc'>piti  se  (kao  spustiti  se  do  zemljej. 

6klopljo,  n.  vidi  oklop:  Komu  nije  dosta  srce 
s  pecu  sablje,  nije  mu  dosta  kopje  i  oklopje.  DPosl. 
48  {staro,  sa  j  mjesto  Ije ;  i  s  pecu  mj.  s  pet'om). 

oklopiiik,  m.  der  Kiirassier,  eques  graris  arma- 
turae,  loricatas,  cataphracttts.  Rj.  rojnik  obucen  u 
oklop.  —  Kad  pocera  Smiljanit'  Ilija  sa  konjifi  Ijutim 
oklopniri,  da  vidite  jada  od  Turaka!  Npj.  3,  261. 
Dve  regemente  oklopnika.  Zitije  39. 

okljastiti,  stlm.  v.  pf.  o-kljastiti,  kljast  postati: 
A  u  desnu  ruku  okljastio.  HNpj.  3,  319. 

okljAsiti  sc,  ftkljusim  se,  r.  r.  pf.  od  sramote  po- 
kunjiti  se  (postati  kljuse?),  beschamt  uerden,  dedecore 
uffici.  Rj.  o-kljusiti  se.  isp.  skljusiti  se.  drukcije  se 
ncjialazi. 

Okuadiiioa,  f.  planina  na  lijevoj  strani  Cetine  iz- 
megju  OmiSa  i  Zadvarja.  Rj. 

okn^'ziti,  (>knezim,  r.  pf.  zum  knez  machen,  crec 
-jri  knez.  Rj.  o-kneziti  koga,  postariti  ga  za  kneza. 
suprotno  raskne^iti.  v.  impf.  kneziti  (i  se).  —  I  paJa 
moze  koga  okneziti.  Danica  2,  97.  Ako  me  je  on 
oknezio.  neka  me  i  r.isknezi.  Milo.5  147. 

6kniti,  ftknijem,  v.  pf.  mit  kna  fdrben,  fueo;  Do 
gjogata  grive  oknivene.  Kj.  o-kniti,  k'nom  obojiti.  v. 
impf.  kniti. 

okno,  n.  Rj.  ok>io  (kor.  od  koga  je  i  oko).  Osn. 
13(3.  —  1)  der  Schacht,  puteus.  Rj.  —  K.ad  se  bu- 
nari  kopaju  ili  jame  od  gline  otvoraju,  ili  jo5  dublje 
kad  se  kopaju  ok)ia  zii  rude.  Priprava  104.  —  2)  u 
ambaru,  vidi  oko.  Rj.  ambarskn  oko.  vidi  i  prijesjek. 

—  3)  (u  Srijemn)  u  pendzeru,  Fensterscheibe,  vitrea 
quadrata.  Rj.  vidi  o5ce.  —  Prozori  su  stakleni,  ali 
staklo  u  oknimu  tek  u  pola  providno.  Zlos.  11.  — 
4:)  od  jaze  (u  vodenica).  Rj.  —  Da  gospod  nadini 
okna   na   nebu,   bi   li   moglo   to   biti?   Car.   II.   7,  2 

!  (cataractas  in  coelo,  Schlcussen  am  Himmel). 

I      1.  6ko,  n.  —  1)  das  Auge,oculus:  oka  na  oko  nijesam 

j  metnuo  (n.  p.  cijelu  noc),  t.  j.  nijesam  z.aspao.  Rj.  Puno 

1  kao  oko  (kakav  sud,  n.  p.  vode,  vina  i  t.  d.  Posl.  26G). 

I  Od  oka  n.  p.   dati   sto,   t.  j.   od  prilike,  ne  mjeredi. 

j  Rj.  pi.  i  dual  oCi,  gen.  tiCi,  iiciju.  Rj.  482a.  vidi  oci. 

mjesto  dvije  oci  kaze  se  i  dva  oka.  isp.  Obi.  4(j.  hyp. 

oka.  dem.  isj).  o6ee,  okce,  o5ce.  pi.  i  dual.  dem.  ocice. 

augni.  oCetine.  —  Baciti  oko  na  sto,  ef.  okomiti.  Rj. 

18a.  Bijela  na  oku.  cf.  biona.  Rj.  24b.   Volovsko   oko. 

Rj.  71a  (biljka).   Vraniiio  oko.  Rj.  72b  (biljk.a).    Za- 

mjeriti  iio  ili  gdje  (okom).  Rj.  184a.  Lisicje  oko,  kaze 

se  kao  u  sali  za  dukat.  Rj.  330a.  Natruniti  kome  oko. 

t.  j.  ueiniti  5to  nepovoljno.  Rj.  410a.  A  na  de.sno  oko 

nahiljuje.  Rj.  411b.  Neobicna  oka  i  pogleda.  Rj.  417b. 

Okomiti  oko  na  Ho.  Rj.  454b  (isp.  povise  baciti  oko 

na  hx.0).  Smetati,  smetnuti,  oka  ne  smece  s  njcga,  gleda. 

Rj.  694b  (isp.   nize  primjcr   iz  Npj.   1,  468:   da  me_ 

ne  mece  s  oka).   Za  tren,   za   trenuie  oka.  Rj.  747a. 

Konj  slijep  «  oba  oka.  Rj.  761a.  Ckakljiva  oka  (n.  p. 

zena  ili  djevojka).  Rj.  827a.   Izvadi   uoz  pak  mu  iz- 

vadi  oba   oka.   Npr.  85.    Zazove   muza   cara,    i   suze 

rone(5i,   na   cetiri  oka   rece   mu  .  .  .    114.   Da   ce  je 

Ijubiti  i  eitvati  kao  svoje  dva  oka  u  glavi.  130.  (sroje 


oko 


885  — 


okoIi§ni 


'Iva  oka,  dij/ilekticki  u  jugozap.  krajevima  mjesto 
.^vdja  dva  oka).  Divljan  satcori  oko  i  zaspi.  148.  Na 
iijt'ga  nasrce  da  mu  olnt  oka  izhije.  Slli.  VodokrJte 
:iini  oko  prstc.  (Kad  progje  bogojavljenje,  prosla  je 
i  zima).  Posl.  37.  Iz  oka  iz  boka.  (Makar  otkiul, 
oikiid  ti  drago,  n.  p.  nnii  Ho,  sastaviti).  lOD.  Koje 
(</,(!  zapliikido  one  /.<j)((7o .' 141.  Nu  jedno  oko  t'orav, 
:i  na  drufjo  ue  vidi.  18(1.  Ne  da  oka  otroriti  (n.  p. 
iiie&va).  i;)8.  Okaod  vas  iie  oMnlo !  (Kletva  kokosima). 
■_'.!7.  On  mu  je  trn  n  okn.  ^2:^9.  Junak  jiinaka  okum 
jioglcda.  Npj.  1,  78.  Ne  iitefe  oka  za  .svjedoka,  ni 
'!:i  kaze,  kako  pogiboSe!  1,  158  (isp.  nize  priiiijcr  iz 
Npj.  3,  341).  Okom  treni,  kolom  kreni.  1,  17(5.  Je  li 
Olio  mlad  na  konja,  al'  je  ono  sivi  soke,  ne  razhira 
iiiujc  oko.  1,  191.  Bosioka,  da  m'  ne  smece  s  oka.  1, 
I'i8  (i-''p.  povise  primjer  iz  Rj. :  oka  ne  amede  s  njega). 
K'ad  to  vigje  Fatima  gjevojka,  da  je  kriro  okom  po- 
•  lledica.  1,  5()4.  Na  dzeluia  okom  naiiiigniio,  tere 
!\!uju  odas'jei^e  glavu.  1,  Mb.  I  desno  ti  oko  iskocilo, 
s  ]:ojim  si  me,  more,  namotrio !  2,80  (s  ?).  Pogubiie 
iri  stotiu'  Turaka,  ziva  oka  uteknitlo  nijc,  tek  utece 
I'rcic  Ibrabime.  3,  341  (isp.  jwvise  primjer  iz  Npj. 
I.  158).  Mrka  brka,  a  krrara  oka.  knd  pogleda,  okom 
rn^^ijei-e,  kao  munja  iz  mutna  oblaka.  3,  407.  Ni  tu 
Mo  nit'  okum  vidio.  4,  104.  A  dolece  do  konja  gjogata, 
do  gjogata  oka  sarcnoga.  4,  22!l.  PuSei  rece,  a  oku 
I'limace,  \>a6e  puSka,  svijetla  mu  ruka!  4,  358.  Pa 
'"/  oka  pali  d^everd.ara.  4,  373.  Tvoje  oko  da  miraje 
\\r  ce.  HNpj.  4,  384.  Kad  se  Zlatka  vina  napojila,  pa 
j.!)  viuce  oMnu  uz  liSce,  a  rakija  okom  uzigrala.  4, 
.'is.  Okom  siha  Ibio  barjaktaru.  4,  521.  Da  6e  mu 
i^kopati  oko.  Danica  5,  88.  Btanovnijeh  zvijezda  nioze 
s.'  fiolim  okom  nabrojati  oko  2000.  Priprava  95.  Po- 
inrcina  da  se  prsta  pred^  okom  nije  vidjelo.  Sovj.  08. 
1  na  takoga  otrora.i  oko  sroje.  Jov  14,  3.  Potamnjelo 
je  oko  nioje  od  jada.  17,  7.  Od  debljine  izhuljeno  im 
je  oko,  srce  puno  klape.  Ps.  73,  7.  Znaci  od  prirode, 
mjera  od  oka  i  rijeei  starijeh  Ijiidi,  to  je  glavno  po 
t'emii  su  se  megje  postavljale.  DM.  59.  isj).  i  primjere 
kod  0(51.  —  2)  slijepo  oko,  der  Schlaf,  tempus.  Rj.  — 

3)  izvor  gdje  voda  tibo  izvire,  der  Quell,  fons.  Rj.  — 

4)  11  jezeru  Skadarskome  kraj  brijega  Crnogorskoga 
onako  mjesto  gdje  se  voda  eini  drukeija  nego  u  osta- 
lome  jezeru.  Po  svoj  prilici  na  onijeni  mjestima  u 
dubini  izvire  voda,  za  to  u  njih,  kao  u  mlai5u  vodu 
kako  nastane  jesen,  navale  ukljeve  te  ib  Ornogorci 
hvataju  u  mre^e  .  .  .  Ornogorei  kod  orijeh  oka  imaju 
svoje  kude  .  .  .  Rj.  vidi  grlo  7.  —  5)  ambarsko  oko, 
die  AbtheilicHii,  das  Fach  (im  3Iagazin),  loculus.  Rj. 
ridi  okno  2,  prijesjek  {oko  u  ambaru).  Rj.  ,591a.  — 
O)  vidi  oko  i  krmelj.  Rj.  na  cokotu  pupak.  Kad  se 
fiokot  ore^e  na  jedno  oko,  onda  bude  velika  loza  a 
male  grozgja.  Rj.^  ridi  osce  4.  ne  samo  na  I'okotu  nego 
i  na  drugim  drvetima  pupak  zove  se  i  oko  u  Hrv. 
Ivekovic^.  —  7)  u  mosta,  der  Bogen.  arcus.  Rj.  — 
Kad  se  ne  misli  pravo  oko  nego  se  toni  rijeci  zove 
drugo  §to  (n.  p.  u  jezeru,  u  ^itnice,  u  mosta),  onda 
je  i  u  njega  mnozina  kao  i  u  ostalijeli,  n.  p.  ovako- 
vijeb  oka.  Obi.  14. 

2.  oko,  praejjos.  mit  gen.  um,  herum,  circum.  Rj. 
vidi  okolo  1.  —  1)  ^  ovim  prijedlogom  rijecS  u  drugom 
padezu  pokazuje,  da  je  sa  soake  strane  onome  sto 
znafii  ona  sama,  vijesto  —  a)  po  kome  se  Sto  mice, 
(na  pitanje  kuda?).  —  Oko  mene,  oko  kut'e,  oko 
vode  i  t.  d.  Rj.  Kazao  da  donesera  lanac  koji  se 
moze  obaviti  devet  puta  oko  nase  kuce.  Npr.  02.  Ved 
eno  ti  slike,  oko  kola  igra.  Npj.  1,  108.  Pa  se  vija 
ruza  oko  bora,  kao  svila  oko  kite  smilja.  1,  240.  — ■ 
b)  mjesto  micanja  moze  hiti  havljenje  (na  pitanje 
gdje?).  —  Krilate  tice  Iiv.ata  oko  puta.  Npr.  170. 
Tanak  oko  rehara.  (Siromab,  nema  novaea,  koji  se 
obit-no  nose  u  njedrima  i  u  dzepovima  oko  rehara). 
Posl.  311.  Koji  oko  sof're  vino  piju.  Npj.  1,  81.  Mlada 
Ana   rano   podranila,   oko  grada  cvijefe   pobrala.  1, 


234.  Podaj  vuku  svaSta  dosta,  da  ne  kolje  oko  mosta. 
1,  502.  Jovan  imaJe  .  .  .  pojas  koiSan  oko  sehe.  Mat. 
3,  4.  —  c)  u  pretiesenoiii  smisht:  Zaligiije  dijete  oko 
matere,  ili  mati  oko  djeteta.  lij.  180b.  Krzaju  se  oko 
njega  djevojke,  t.  j.  otimajn  se.  Rj.  .302a.  Navrsti  se 
oko  koga,  ili  na  Jto.  Rj.  381b.  Oko  srega  se  pogode 
i  namire,  samo  ostaue  jedna  sablja.  Npr.  171.  Lebdi 
oko  njega  kao  m.ati  oko  gjeteta  (ili  nad  gjetetoin). 
Posl.  108.  Mrda  k.ao  bolest'an  oko  nezdrava.lHS.  Oko 
sta  je  ruke  skrstio!  (Kad  ko  ucini  kakav  posao  koji 
ne  vrijedi  mnogo).  Posl.  237.  Potukle  se  zebe  oko 
fiigjeg  prosa.  257.  Oko  ovoga  posla  pomazc  (mi)  ucenik 
moj.  DRj.  1,  Xr.  —  2  a)  rijeci  kojima  se  kazuje 
koliko,  9  ovim  prijedlogom  znai'e  od  prililce  onoliko: 
U  ovoj  igri  krmaea  se  zove  oko  tri  prsla  dugaeko  i 
podebelo  drvo.  Rj.  .304a.  Preko  ravnine,  koja  se  pro- 
tez.ala  oko  dva  sata.  Danica  2,  139.  P.jese  ib  s  ujim 
oko  ictiri  stotine  Ijudi.  Sam.  I.  22,  2.  BjeJe  mu  oko 
sezdeset  i  dvije  godine.  Dan.  5,  31.  vidi  do  c,  jedan 
2  b,  neko  (adv.),  za  II  8.  —  h)  rijeei  koje  znai'e  vri- 
jeme,  s  ovim  prijedlogom  pokazuju  od  prilike  kad 
.^to  biva:  DoSao  oko  zaranaka.  Rj.  192a.  Mor.ao  je 
zivljeti  oko  polovicc  XVII  vijeka.  Npj.  3,  107  (Vuk). 
Kad  je  doba  oko  rucka  bilo.  3,  335.  Kara-Gjorgjije 
oko  malog  Bozica  dogje  u  O.struznjicu.  Danica  5,  25. 
MiloS  je  u  narodu  \ei  bio  oglasen  kao  prvi  starje- 
Sina,  a  sad  oko  mira  prizna  sra  i  AlipaSa.  MiloJ  135. 
isp.  Sint.  200—271. 

3.  6ko,  (>kola,  m.  (u  C.  (1.)  das  Lager,  castra: 
Zdravo  Turcin  na  Jezera  dogje,  na  Jezerim'  oko 
ucinio.  Telal  p.aJi  u  okoln  vice.  Rj.  vidi  okol,  logor, 
tabor,  tambor,  taobor.  —  OtiSavSi  iz  Sohota  stadose 
n  oko  u  Etamu.  Mojs.  II.  13,  20.  Zadrbta  vas  narod 
koji  hijase  u  okolu...  iVIojsije  izvede  narod  iz  okola 
pred  Boga.  19,  10.  17.  isp.  padaliJte,  mjesto  gdje  se 
cini  oko. 

okukiu-ad,  f.  (coll.).  domafe  iSivotinje.  Ivan  Zovko. 
Ovu  sani  rijef^  cuo  u  Veljaciraa,  u  selu  kotara  Lju- 
buJkoga.  Zbornik  za  narodni  zivot.  Zagreb  1890. 
pag.  308.  oko-kui5ad,  zivotinje  sto  se  drzc  oko  kuce. 
akc.  hiie  ok6kucad. 

okol,  &kola,  m.  vidi  6ko.  Rj.  —  Znacenje  (korijenu) 
ohilaziti,  okruzivati:  kol,  oko,  kolo,  okoliti,  opkoliti. .. 
Korijeni  243. 

ttkoliiia,  f.  die  Umgegend,  vicinia.  Rj.  —  1)  isp. 
kraj,  predjel.  —  U  Crnoj  Gori  i  po  njezinijem  oko- 
linama  upravo  se  kaie  dobri  cas.  Rj.  125b.  Izigje 
on  najbog.atiji  covek  —  ne  samo  u  onome  selu  nego 
i  u  svoj  okolini  nije  ga  bilo.  Npr.  12.  Do.SavJi  u 
NiJ,  raspiJe  po  svim^  okolinama,  da  mu  ongje  dogju 
sve  spahije.  Danica  3, 137.  Dogje  u  okoline  Magdolske. 
Mat.  15,  39.  Okolina  neka  u  istom  kraju.  DRj.  1,  230. 
Kraj  jedan  u  okolini  ovcepoljskoj.  1,  380.  Okolina 
toga  mjesta.  2,  308.  —  2)  Ijudi  koji  sii  oko  koga: 
I  dobra  moze  na  zlo  navratiti  zla  okolina.  Star.  4,  205. 

5kolTs,  m.  —  1)  der  Kreis,  Bezirk,  circiilics,  regio. 
Rj.  isp.  cirkul,  cirkuo,  okrug.  —  2)  ono  braSno,  §to 
ostane  oko  kamena  vodeuicnoga  kad  se  ustavi  vode- 
nica:  pokupio  okolis:  izjeli  raiJi  okoUs.  Rj.  —  rijeci 
s  takvim  nast.  kod  blutiS. 

okoliiSiijc,  n.  das  Herumgehen,  circuitio.  Rj.  verh. 
od  okoliSiti.  radnja  kojom  tko  okolisi. 

okolisiti,  okoRSim,  v.  impf.  herumgehen,  amhagihus 
titor.  Rj.  kao  ohilaziti  3.  i  u  prenesenom  smislu:  Sto 
aam  do  sad  sve  okolisio,  ovdje  du  izrijekom  da  kazem. 
Pis.  85.  vidi  okrajati,  okrajc'iti.  —  drukcije  ne  dolazi 
taj  glagol. 

ok6ITsnf,  adj.  —  1)  Kreis-,  Bezirks-,  circuli,  re- 
gionis:  Za  zdravlje  nasega  okolisnog  kapetana!  (u 
napijanju).  Rj.  sto  pripada  okolisu  1.  —  2)  sto  pri- 
pada  okolisenju,  Umschweife  machend,  ambagiostis. 
—  Rece  ved  pravce  k  meni  prvi  besednik,  videci  da 
okolisnim  govorom  ne  moze  da  izmami  od  mene  redi. 
Zios.  218. 


okolisnicc 


okorcti  se 


I 


tikolisnii-o,  /'.  pi-  onsi  drveta  Sto  stoje  oko  kamena 
votlenicnosra,  da  sc  braJno  ne  prosipa  kad  se  melje. 
Rj.  isp.  okoliJ  2. 

okoliti,  J)kolim,  r.  pf-  rirli  opkoliti:  Da  s.i  ktilu 
divno  okoliu,  okolio  mermerli-<a7yom.  Rj.  o-koliti.  — 
Danas  Ce  nus  okoliti  Turci.  Xpj.  4,  -Ub.  Okoli  me 
sa  cetiri  strane.  5,  227.  —  syn.  kod  opkoliti. 

okolnT,  adj.  in  der  Umgeyend  hefindlich,  henach- 
hart,  qui  circa  e»-«,  vicinus.  cf.  okomni.  Rj.  sto  pri- 
pada  okolini,  sto  je  n  okolini.  isp.  obliznji.  —  Ako 
li  bi  irdje  u  nahiji  bila  (ili  postala)  Skola,  onda  Ijiidi 
is  okolnijeh  sela  vode  djecu  magjistoru.  Rj.  841b. 
Kad  .se  kakav  namastir  prekriva,  onda  okolni  narod 
osobito  poinaie.  Danica  2,  111.  Navale  is  okolnih 
krajeru,  sve  besposlice  u  Bijograd.  3,  146. 

okolnost,  5kolnosti.  f.  vidi  opstojateljstvo,  prilika 
7.  !>/).  stanje  (=  prilike,  i  t.  d.).  der  Uvistand:  V 
tiikoga  je  Oo\jeka  teJko  raspoznali  Jta  cini  sam  od 
svoje  volje  5ta  li  za  to  sto  okolnosti  istu  i  5to  se  ne 
moze  dnikOije  ciniti.  DM.  31.  Nije  toliko  krivica 
Lazareva  zadala  Srbiji  udar  na  Kosovu  polju  koliko 
okolnosti  sa  strane.  10.5.  Radoslav  «  tjeskobiod  okol- 
nosti oprosti  Dubrovniku  sve  dauke.  198.  U  okolno- 
stima  u  kojima  je  odrastao.  O  Sv.  0.  31.  Tko  oyo 
pregleda,  niislim  da  ce  priznati  da  ne  bi  malo  bilo 
ni  ti  holjih  okolnostih  nego  Sto  sn  one,  i  mutcrijtdne 
i  moraine,  u  kojih  se  nalazi  mis  narod.  Rad  it.  197. 
5kolo,  —  1)  praepos.  mit  dem  genii,  urn,  circa, 
cf.  oko.  Rj.  cijelo  okolo  rijetko  je  kuo  prijedlog: 
Gjak  >-idi  da  de  ga  ^divljana)  vec  moci  u  vodu  uto- 
piti,  pa  poena  zvizgjeti  okolo  njega  rugajuci  mu  se. 
Xpr.  150.  Okolo  dcora  dupcidi,  a  u  ku(?u  sinei(?i. 
Posl.  237.  Nu  d'  pogledaj,  mlada  Mare,  okolo  sebe, 
divan  ti  se  sabor  bere  okolo  tebe.  Xpj.  1,  25.  Savi 
se  loza  vinova  okolo  ru'ze  rumens.  1,  312.  Fade  slana 
okolo  Mostara,  sitna  krupa  okolo  Klobuka,  bijo  snijeg 
oko  Surajeva.  1,  527.  —  2)  adc.  umher,  circumcirca : 
okolo,  morel  Rj.  —  Okolo  Bogo,  u  kudu  gjavole! 
(Pripovijeda  se  da  je  rekla  nekakva  zena  kad  je 
grmljelo:  ona  je  mislila  da  Bog  tucu  opravi  okolo,  a 
na  dijete  koje  je  bilo  pred  kudoni  viknula  je  da  ide 
u  kucu).  Posl.  237.  i  s  prijedlozima:  izokola,  naokolo, 
unaokolo,  koje  vidi. 

dkoloecp,  w.  (st.)  cin  (erdichtetes)  Kraut,  als  in- 
grediens  eines  Liebestranks,  nomen  herhae  fictae  (ad 
philtriim).  Gligorije  Lazid  kaze  (u  svojoj  i>uaravnoj 
istoriji-)  da  ova  trava  upravo  ima  i  da  se  zove  die 
Sterndistcl  (distelartige  Flockenblume.  Rj.')  centaurea 
calcitrapa:  Samdokasa  i  okolocepu.  Rj.  ime  izmisljenoj 
travi.  —  cep.  okolo-ccji.  Osn.  28. 

okoloiuaeiriinjc,  n.  das  Besetzen  z.  B.  eines  Kleides 
mit  Scltniirai,  distinctio.  Rj.  rerb.  od  okolomadivati. 
radnju  kojom  tko  okolomacuje  sto. 

okolomat-irnti,  okolomacujem,  v.  impf.  rund  iimlier 
besetzen  (z.  B.  ein  Klcid  mit  Schniiren),  distinguo, 
orno.  cf.  optakati.  Rj.  o-kolomadivali,  n.  p.  haljinti 
sirndom.  v.  pf.  okolomatiti. 

ukoluniiititi,  okolomatim,  v.  pf.  rund  umher  be- 
setzen (z.  B.  ein  Kleid  mit  Schniiren),  distinguo, 
orno,  cf.  optociti.  Rj.  o-kolomatili,  n.  p.  haljinu  si- 
radom;  pa  i  tiaciniti  oko  iega  kolomat.  v.  impf. 
okolomacivati.  —  U  Crnoj  Gori  i  oniida  po  pri- 
moiju  gumna  su  postavljena  i  okolomacena  kamenom. 
Rj.  107a.  Naoputiti  opanak,  oputom  ga  okolomatiti. 
Rj.  -.VMh. 

okoinak,  okomka,  m.  —  1)  der  ausgedroschene 
Kukuruzkolben,  arista  zeae  semine  privata,  cf.  oko- 
uiinja,  tuluz.  Rj.  ono  u  kukuruza  na  cemii'  su  zrna. 
syn.  kvd  klas  3.  o-komak.  za  postanje  isp.  kooiiti  1. 
—  Srpkinje  po  selima  odlome  komad  okomka,  pa 
nataknu  na  vreteno  mjesto  agrJka.  Rj.  2a.  Kod  tar- 
daka,  ispod  kojih  su  od  ohijanih  kukuruza  lezali 
silni  okomci...  nalo^i  po  tri  vatre  od  onih  okomaka. 
Danica  3,  196.  —  2)  strana,  nizbrdica.  Svaki  brijeg 


ima  svoje  okomke,  koji  su  strmeniji  viSe  ili  manje. 
M.  Gj.  Mili(5evi(5.  —  Pod  strmenim  okomcima  planine 
Zvijezde.  Zim.  176.  za  postanje  isp.  okomito.  i.^. 
i  Kom. 

6komicc,  stossweise,  mit  eincm  Stosse,  pulsando: 
udario  ga  puSkom  okomice.  Rj.  adv.  o-komice.  vidi 
koniice,  nakomiee.  —  Kad  Loce  djeca  da  se  banaju... 
uzme  svako  svoj  5tap  po  sredini,  pa  ga  udaraju  oko- 
mice u  zemlju.  Rj.  14a.  Komnuti,  udariti  cime  oko- 
mice. Rj.  287b. 

6kuminjn,  f.  (n  Baranji)  vidi  okomak  1.  Rj.  syn. 
kud  klas  3. 

ok6iiiiti,  fikomim,  v.  pf.  Rj.  o-komiti.  —  1)  aiis- 
schdlen,  decortico,  n.  p.  kukuruz.  Rj.  vidi  okorubati, 
oljuStiti,  osuzbati.  v.  impf.  komiti.  —  2)  okomiti  oko 
na  Sto,  seine  Augeti  iverfen  auf  ettras,  oculos  con- 
jicio.  Rj.  v^idi:  baciti  oko  na  sto. 

dkoniito,  bergab,  declivis.  Rj.  adv.  kao  nizbrdito. 
okomnT,  adj.  (u  Pastr.)  vidi  okolni:  Da  ni  Go- 
spodini  Bog  pomoze  plemena,  i  ko  je  u  plemenu, 
i  naJe  okomne  zborove!  (kad  se  nazdravlja).  Rj.  — 
postalo  od  okolni  prttvorivsi  se  1  pred  n  u  ni;  tako 
se  i  V  pred  n  pretvori  »  m:  damno  mjesto  davno. 

okdiicati,  dam,  v.  pf.  o-koudati,  drvo  konopcem  (po- 
debelim  koncemj  u  boju  umocenim  za  tesanje  ohilje- 
ziti.  V.  impf.  koncati  2.  —  Hajde  kondaj  te  komade 
da  teJemo.s  sJesi  li  sve  komade  okoncao?<^  J.  Bog- 
danovid.  ARj.  V.  264b. 

nkonjiti  sc,  &konjim  se,  v.  r.  pf.  ein  Pferd  be- 
kommen,  equum  tiancisci:  Xa  pjeJaka  trideset  dukata: 
ne  bi  li  se  i  on  okonjio.  Rj.  o-konjiti  se,  dobiti  konja. 
drukcijese  ne  nalazi  taj  glagol.  —  za  znacenje  glagola 
tako  sloz.  isp.  obiriti  se,  onovciti  se,  okuditi  se,  oper- 
jajiti  se,  ozrniti  se. 

uk6pati,  pam,  v.  pf.  n.  p.  kukuruze,  vinograd, 
umgraben,  oblaqueo.  Rj.  o-kopati.  akc.  vidi  kod  ko- 
pati.  V.  impf.  okopavati.  —  Osebiciti  vinograd,  koji 
nije  bio  zagrnut  okopati  prvi  put  u  proljede.  Rj. 
469b. 

okopiivanjc,    n.   das   T'mgraben,   ablaqueatio.   Rj. 

verb,  od   okopavati.   radnju   kojom   tko   okopava  sto. 

okopAvati,  okftpavam,  v.  impf.  umgraben,  oblaqueo, 

circumfodio.  Rj.  o-kopavati,  n.  p.  kukuruze,  vinograd. 

V.  pf.  okopati. 

okopiliti  sc,  okftpilim  se,  v.  r.  pf.  okopilila  se 
ovea,  kad  se  prve  godine  mrde  i  ojagnji,  wenn  ein 
einjiihriges  Schaf  triichtig  uird  u)id  uirft,  unnicula 
oris  agmim  parit.  Rj.  o-kopiliti  se.  v.  impf.  kopiliti  se. 
uk()|ii'raii,  okoperna,  adj.  ijvrst,  zdruv,  jak.  u  ba- 
niji.  M.  KrkljuJ.  isp.  kodoperan ;  okopirkati  se. 

okopTrkati  sc,  kam  se,  v.  r.  pf.  (u  Boei)  kao  opo- 
raviti  se  |i  od  bolesti  i  od  rgje  i  sirotinje),  sich  er- 
holen,  reficior,  cf.  okrljati.  Rj.  o-kopirkati  se.  inai;e 
se  ne  nalazi  taj  glagol.  vidi  i  okarjati,  ponadiniti  se. 
isp.  okoperan. 

)ik6piijcti,  okopnim,  c.  pf.  aufthauen,  tcegschmelzen, 
liquesco:  okopnjeo  snijeg.  Rj.  o-kopnjeti.  [I.  pridjev 
okopnio  (dijalekt.  okopnjeo  I,  okopnjela].  v.  impf.  kop- 
njeti. 

ukoraii,  okorna,  adj.  voruerfend,  tadelnd,  reprc- 
hensibilis:  ne  smije  mu  co^'jek  okorne  rijedi  redi.  Rj. 
o-koran,  osnova  od  koje  je  okarati.  —  adv. :  Srete  ga 
Turski  car  na  sokaku  pijana,  i  stane  ga  karati  .  .  . 
no  on  se  okorno  osede  na  cara  govoredi  mu:  »5to  je 
tebi  stalo,  sto  ja  pijem?»  Danica  5,  90. 

ok6rco,  okdrela,  adj.  steif,  hart,  durus,  rigidus. 
Rj.  upravo  partic.  pract.  act.  od  okoreti  tse).  isp. 
Osn.  121. 

uk6reti  se,  rim  se,  v.  r.  pf.  hart,  steif  xcerden, 
rigidus  fio:  okoreo  se  bljeb  i^kad  dugo  stoji).  Rj.  o-ko- 
reti  se,  postati  kao  kura.  lidi  skoreti  se,  ukorijepiti 
se.  —  Sama  sazdana  kost,  kaze  se  za  bolcsnika,  koji 
se  od  bolesti  osuMo  i  okoreo.  Rj.  663a.  A  moja  se 
krila  zakvasiSe,  planu  sunce  iz  neba  vedroga,  t«  se 


okoristiti  se 


887  — 


okratiti 


mojd  krila   okorese,  ja   ne   mogoh   s   krilma  poletiti. 
Npj.  2,  329  (s?). 

ukuri.stiti  se,  stim  se,  r.  r.  pf.  (u  Boci)  henuizcn, 
Nutzen  Ziehen  von  cticas,  fructitm  capcre  ex  re,  of. 
okoristovati  ae.  Rj.  o-koriatiti  se.  drulccijc  se  ne  nalazi. 

ok6ristovati  sp,  ok^ristujem  ae,  r.  r.  pf.  rkli  oko- 
ristiti ae.  Rj.  o-koristovati  se.  v.  pf.  i  impf.  koristo- 
vati  se. 

okorfibati,  bam,  r.  pf.  (po  jugozap.  kraj.)  aus- 
schalen  (den  Knkuruz),  solvo  corticc,  cf.  oljustiti, 
okomiti.  Rj.  o-korubati.  n.  p.  kulciiruz.  vidi  i  oaii^- 
bati.  r.  impf.  korubati. 

6ko.s,  m.  (u  0.  G.)  I'idi  otkoa:  Stase  kiipiti  aa  okomt 
sijeuo.  Rj.  o-kos,  onoliko  aijcnd  koliko  ne  na  jeddn 
put  okoai. 

1.  okositi,  BkosTm,  v.  pf.  o-kositi.  vidi  otkJlaiti, 
fttkosim.  V.  impf.  kositi.  —  »Mafiem  travii  okosite«  .  . . 
Macem  travu  raskosiJe.  Kov.  92. 

3.  ok6siti  se,  (ikoslm  se,  v.  r.  pf.  Rj.  o-kositi  se. 
V.  impf.  okaSati  ae.  —  1)  na  koga,  einen  anfahren, 
invelti  in  aliquem,  cf.  osjeed  se.  Rj.  I'idi  i  osekmiti 
se,  opr(5iti  se.  —  Okosi  se  na  nj  rob  govoredi:  Hta 
je  tebi  stalo  za  to'?  i  to  6e  proci.  Posl.  10(j.  — 
2)  (u  C.  G.)  na  puSkii,  das  Geirehr  ricJiten  urn  sich 
zu  vertheidigen,  sich  ziir  Wehre  stcllen,  sclopetum 
dirigere  ad  se  defendendum ;  okosi  se  na  puSku ; 
t.  j.  odakofi  na  atranu  pa  poteze  puJkii  da  ae  brani 
ili  bije.  Rj. 

okoSt,  adj.  stark  von  Knoehen,  ossosus,  muscidosus. 
Rj.  okost.  (oan.  u  kost).  Sve  ae  tri  sada  govore  kao 
da  im  je  osnova  ua  eisto  »a« :  vjeSto,  nevjesto,  okosto. 
Osn.  (57.  u  koga  .iw  jake  kosti. 

6kust:if,  OkoJca,  m.  okoM  iovjek.  Rj.^ 

okdtiti,  okotTra,  v.  pf.  Rj.  o-koliti.  v.  impf.  kotiti 
(i  sc).  —  I.  werfen  (von  dem  Hwide,  dcr  Katze), 
pario.  Rj.  vidi  povri^'i  2.  —  Oudar  ce  ti  roditi  zena 
dva  blizauca  aina,  kucka  okotiti  dva  psa,  kobila  ozdri- 
jebiti  dva  ata.  Npr.  117.  Lavica  jedno  okoti,  ali 
lava.  Poal.  1(55.  Stogogj  maca  okoti,  sve  miSe  lovi. 
355.  —  II,  sa  se.  —  1)  rejleks.  irerfen  (von  dem 
Hunde,  der  Katze),  pario.  Rj.  okotiti  se  (bez  objektaj, 
sto  okotiti  (sa  objektom).  —  Ki3i,  ka  se  je  udomila, 
vucica,  ka  se  je  okotila.  DPosl.  4(5.  —  '4)  pass.:  U 
Cucama  ka^u:  okotilo  se  dijete,  a  »rodilo  se«  vele 
da  je  grjehota  redi,  jer  k.azu  >Bog  se  rodio.«  cf.  po- 
baciti  se.  Rj.  vidi  i  povri5i  se.  Zee  gje  se  okoti  ongje 
i  pogine.  Posl.  90.  Ni  pile  tek  5to  izide  iz  jajeta,  ni 
stene  tek  Sto  se  okoti.  Priprava  116. 

dkov,  m.  das  Beschlnge,  der  Beschlag,  integu- 
mentum,  ornatus  argentens,  cf.  okovica.  Rj.  o-kov,  od 
osnove  koja  je  u  okovati.  ono  u  sto  je  sto  okovano. 
ono  u  sto  Ijude  okivaju,  gvozgje,  ponajvisc  se  govori 
u  mnozini:  okovi.  —  Moze  biti  da  ce  se  smilovati 
Ca  Steva  i  o(d)rijesiti  vnm  okove  mtizi.  Strai.  1886, 
866.  Angjele  koji  .  .  .  ostaviSe  svoj  stan,  (!uva  u  cje- 
cnijem  okovima.  Jud.  (5.  Ruke  tvoje  ne  biSe  vezane, 
niti  noge  tvoje  u  okoi)  okova)ie.  Sam.  II.  3,  34.  O 
Gospode!  raskovao  si  s  mene  okore  mojc.  Ps.  ,116, 
16.  Da  svehi  careve  ujihove  n  lance,  i  vlastehi,  nji- 
hovu  u  okove  gvozdene.  149,  8.  Pokidacu  tvoje  okove. 
Naum  1,  13.  Samo  sto  sada  nema  na  njemn  (ruko- 
pisu)  srebrnoga  okova.  Rad  1,  181. 

nkovnti,  5kujem,  v.  pf.  Rj.  o-kovati.  v.  impf.  oki- 
vati.  —  1)  n.  p.  fiovjeka,  schlagen  (in  Eisen  und 
Bande),  vincio.  Rj.  —  Tako  je  tvrdo  okovat  bio 
(cock),  da  se  nije  mogao  nikako  micati.  Npr.  195. 
Uhvati  Jefrema,  te  ga  okuje  u  gvozgje  i  bad  u  tani- 
nicu.  MiloS  80.  Ruke  tvoje  ne  biSe  vezane,  niti  noge 
tvoje  u  okov  okorane.  Sam.  II.  3,  34.  Ako  li  su  oko- 
vani  u  puta  .  .  .  Jov  36,  8.  SjedjeSe  u  tami  i  u 
sjenu  smrtnom,  okorani  u  Uigu  i  gvolgje.  Ps.  107, 
10.  sa  se,  re/leks.  Hi  p((.ss.:  Okovao  se  (kad  se  ko 
rgjavo  ozeni).  Rj.  (isp.  oledio  se).  (!)no  je,  brate,  moj 
otac  i  mati,  kao  da  su  se  okovali  na  ovome  soetu,  ue 


hteSe  erdi  jedan  put  ovoga  aveta.  Npr.  74.  —  2)  n.  p. 
puSku,  beschlagen,  orno  argento.  Rj.  okovati  sto  u 
sto  (rjcgje:  cim):  Svi  su  bill  odjeveni  u  svilu  i  ka- 
difn  i  okorani  u  srebro  i  u  zlato.  Rj.  310a.  I  sa 
okoranom  u  srebro  sabljom.  uajednu  na  dobro  konje. 
Rj.  801b.  Pokloni  mu  srehrom  okovane  i  pozlaeene 
pistolje.  MiloS  56.  Okora  n-ata  u  mjed  (texit  aere, 
die  er  mit  Erz  idterzog).  Dnev.  II.  4,  9.  sa  se,  pass, 
ili  rejleks.:  U  srebro  fi  sc  okovala!  {lleic  se  onome 
ko  niudru  rijec  progovori).  Posl.  33(5.  Mlogi  su  tada 
u  Bijograd  do.sli  goli  i  bosi,  pak  se  ongje  odma  oko- 
vali u  srebro  i  w  zlato.  Danica  3,  147. 

6k()viea,  f.  (n.  p.  na  puSei)  vidi  okov.  Rj. 

okoziti,  ftkozTni,  r.  pf.  Rj.  o-koziti.  v.  impf.  koziti 
[i  se).  —  1)  werfen  (ron  der  Zicge),  pario:  okozila 
koza  dvoje  jari<^a.  Rj.  — •  Jo5  nije  koza  okozila,  a 
kozle  igra  po  polju.  I)Posl.  40.  —  2)  sa  se,  re/leks. 
irerfen  (con  der  Ziege),  pario:  okozila  se  koza.  Rj. 
okozila  se  koza  (bez  objekta),  .sto  okozila  koza  (sa 
objektom :  kozle,  jure),  vidi  omladiti  se.  Prvokoska, 
koja  sc  prvi  put  okozi.  Rj.  566a.  Jo5  (se)  nije  koza 
okozila,  a  kozle  igra  po  polju.  Poal.  114. 

<>kriii-ati,  okraeam,  r.  pf.  Rj.  vidi  okra(5ati.  — 
1)  knrz  irerdcn,  fio  brcris:  Kuma§  mi  je  suknja 
okraeala.  Rj.  o-kra^ati,  postati  kratak.  isp.  skraeati 
se.  V.  impf.  krat'iati.  —  Ovako  veli  Goapod  ...  da 
nije  kako  god  okracala  rtika  moja,  te  ne  moze  is- 
kupiti?  Is.  50,  2.  —  2)  okrac5ale  mi  noge,  n.  p.  od 
nmora,  niclit  ireiter  kiinnen  (vor  Mi'idigkeit) :  Dok 
gjetetu  noge  okrai5ale.  Rj.  isp.  okraeati  1. 

okr:\(-ati,  ffim,  vidi  okraOam.  Rj.  r.  pf.  o-kradati, 
n.  p.  dan  je  okracao,  postao  kraei.  v.  impf.  krai^ati. 

1.  (ikrajak,  Akrajka,  m.  —  1)  eln  Stiick  (Wiesc), 
segmentum.  Rj.  o-krajak,  komad  Hi  komadic  cega 
s  kraja,  n.  p.  sjenokose.  —  Obrezivacete  okrajak 
tijela  svojega.  Mojs.  I.  17,  11  (praeputinm,  Vorhaat). 

—  2)  (u  C  G.)  od  njive  u  kraju  ono  Sto  ostane  ue- 
uzorano,  cf.  uvratiue:   Igraju   se  plojke   na  okrajke. 

—  3)  villi  okr.ajika.  Rj. 

3.  ukrstjak,  okrAjka,  m.  (u  Srijenui)  kao  dem.  od 
okrajika.  Rj.  o-krajak. 

okritjiliije,  n.  (das  Gehen  urn  etwas  herum,  statt 
daran  zu  gehen)  das  Zawdern,  Zijgern,  tergiversatio. 
Rj.  verb,  od  okrajati.  radnja  kojom  tko  okraja. 

okriijati,  ukrajam,  v.  impf.  zaudcrn,  tergiversari, 
cf.  okrajciti.  Rj.  o-krajati.  kao  obilaziti  krajem  kakve 
stvari,  sto  bi  trebulo  kao  .Hati  na  nju,  latiti  je  se. 
vidi  i  okoliSiti.  isp.  oklijevati.  —  inaic  se  taj  glagol 
ne  nahodi. 

dkrajeeiije,  n.  vidi  okrajanje.  Rj.  Neka  ka^e  bez 
svakoga  okrajcenja.  VLazii5  1,  7. 

okrajciti,  eim,  vidi  okrajati.  Rj.  v.  impf.  o-krajciti. 
vidi  i  okoliSiti.  isp.  oklijevati.  inaic  se  taj  glagol  ne 
nalazi.  —  Reel  bobu :  bob,  a  popu :  pop.  (Ka^i  stvar 
upravo  kao  Sto  jest,  a  nemoj  okrajciti).  Posl.  271. 

uk^i^jika,  /'.  der  Band  (des  Brotlaibes),  margo 
panis,  cf.  o-krajina.  Rj.  o-krajika  u  hljepca.  dem. 
2  okrAjak.  —  rijeci  s  takim  nasi,  kod  aptika. 

oknYjiiia,  /'.  (u  Srijemu)  vidi  okrajika.  Rj.  o-krajina. 

okrastati,  stam,  v.  pf.  Rj.  o-krastati.  v.  impf.  kra- 
stati.  —  1)  mit  einem  Ausschlag  (kraste)  anstecken, 
pustulas  communico.  Rj.  koga,  uciniti  da  postane 
krastav.  —  2)  sa  se,  refleks.  einen  Ausschlag  be- 
kommen,  pustulis  obduci.  Rj.  postati  krastav. 

okrsitak,  okratka,  adj.  (com^hoktaSi)  kurz,  brevis: 
Sakroj  meni  zeleno  odelo,  sve  okratko  s  goricom 
jednako.  Rj.  o-kratak,  dobrano  kratak,  ne  dug.  isp. 
omalen. 

okrati,  am,  v.  pf.  vidi  okrhati.  Rj.  —  okrati  se, 
am  se,  vidi  okrhati  se.  Rj.  u  krajevima  gdje  se  glas 
h  u  govoru  ne  cuje. 

oknitili,  6kratTm,  v.pf.  abkiirzen,  abbrevio:  Okratili 
nui  rukave  (kad  ko  dogje  dockan  na  ru6ak  ili  na  ve- 


okrciti 


ceru).  Rj.  o-kratiti,  uciniti  da  bude  sto  kratlio.  v.  impf. 
kratiti  1. 

okri-iti,  okfflm,  c.  pf.  Kj.  o-kri5iti.  r.  impf.  kri'iti. 
—  1)  iirlnir  mucheii,  colo,  n.  p.  njivu.  Ej.  —  Iz  Mi- 
sira  si  prenio  ^okot  .  ,  .  okrcio  si  za  nj,  i  on  pusti 
iWe.  Ps.  80,  9.  sa  se,  pass.:  NJiva  zarasla  u  korov 
dok  se  okri-i  i  ocisti  za  pravo  sjeine.  Pis.  73.  —  2)  u 
prcncsenom  .'imislu:  okreiti 2>ut,  ukloniti  s  njegu  kuku 
.•imctnju :  Tijem  okrii  i  Turciina  put,  te  lakse  zemljoDX 
obladaju.  Sovj.  65.  PoSto  mu  lovci  i  topovi  okrce  put. 
'?At\}e  4;>. 

okri'Mti,  okreflm,  v.  pf.  mit  Kalk  anicerfen,  tceissen, 
cake  dealbo.  Rj.  o-kreciti.  v.  impf.  krefiti.  —  Lice- 
mjeri,  5to  ste  kao  okrcleni  grohovi.  Mat.  23,  27. 

okr6iiiiti,  f»krenem,  v.  pf.  Rj.  o-kre(t1nuti.  v.  impf. 
okrekiti.  —  I.  1)  ucnden,  verto.  Ej.  —  On  izvadi 
noz  i  okrenu  put  suncn,  te  sinu  da  se  sva  livada 
zasja.  Npr.  121.  Car  okreiiuv.^i  yhivu  od  njcya  rekne... 
157.  Pa  kome  nagju  ujutru  devojku  okrenutu,  onoga 
da  bude.  257.  Nagju  devojku  okrenutu  k  svinjarietu. 
258.  Dohro  je  lasno  docerati  i  na  ruku  okrenuii. 
Posl.  (U.  Okreni  Ictjjit.  (Idi,  tepi  se).  237.  Kaopako 
kolom  okrcnulu,  okrenula,  pak  se  ustavila.  Npj.  1, 
580  {vidi  zavesti  kolo').  Naopuko  koplja  okre}iuse, 
zalostivH  pjesmu  zapjevaJe.  3,  523.  All  Turci  pleci 
okreuusc,  ple(5i  dase,  bijegati  stase.  4,  7G.  Pak  okrenu 
pusku  dzeferdara  na  Turcina  Salim-muselima.  4,  1(51. 
U  Osmuna  obje  (pu.ike)  okrenuo.  4,  269.  Po  torn  im 
okrene  legjti,  i  otide  svojim  putem.  Daniea  2,  126. 
Franeuzi  Tursku  politiku  okrenu  sa  sviin  drukfije. 
Milos  28.  Ercegovacke  pjesme,  koje  su  gdjeSto  po 
primorskome  nncinu  i  govoru  okrenute.  Npj.'  1,  VI. 
Gospod  ne  poslu^a  glasa  vaJega  ititi  okrete  nha  svo- 
jega  k  ruma.  Mojs.  V.  1,45.  Okreni  lice  svoje prema 
gorama  Izrailjevijcm.  Jezek.  6,  2.  Brat  Petar  okrenu 
mnoge  crkve  u  jedinHco  s  rimskom  crkvoni.  Glas. 
21,  287  (ad  unionem  Eccl.  Bomanae  reformavit).  — 
2)  kud,  t.  j.  otidi,  sicli  wenden,  abeo.  Rj.  —  Putnik 
se  nagje  u  f udu  pa  okrene  svojijem  putem.  Posl.  lOG. 
Pa  okrenu  stanu  bijelome,  kalugjer  mu  blagoslove 
dava.  Npj.  4,  324.  Ne  obrnu,  kado,  u  planinu,  no 
okrenu,  kado,  ti  LuHne.  4,  392.  Otale  je  aga  okrenuo. 
4,  491.  Okretose  onamo  da  otidu  i  prenot'e  u  Gavaji. 
Sud.  19,  15.  —  3)  Otisnuti,  5)  cf.  stati,  poceti,  okre- 
nuii, oti(?i.  Rj.  475b.  —  Oburilo,  t.  j.  okrenula  bura, 
die  bura  fangt  an,  kommt,  ingruit  bura.  Ej.  435b. 
Nesto  se  naoblafii  pa  okrene  snijeg  sa  sjeverom.  Npr. 
6.  Stane  plakati  .  .  .  onda.  okrene  pluk at i.  141.  Sjutra 
prije  polovine  dana  okrenuce  skakat'  Kotarani  po 
Udbinji  i  oko  Udbiuje.  Npj.  3,  123.  Vee  okrete  silnu 
kupit'  vojskii.  4,  240.  U  NiJu  je  Rusic-paJa  Srpske 
poslanike  dosta  dobro  primio;  ali  sad  okrenuo  i  on 
drugu.  jNliloJ  29.  Iza  njih  (vrlo  roduijeh  godinal 
okrenuce  glad  za  sedam  godina.  Prip.  bibl.  29.  — 
4:)  obrnuti.  isp.  obrtati  2.  —  Strmorom  koga  okre- 
nuti,  Jeraand  zu  Gninde  riehten,  perdere.  Rj.  720a. 
I  sve  tiahe  j)od  mac  okrenuti.  Npj.  4.  368.  Ovaj  ne- 
srei^ni  dogogjaj  .  .  .  pokvari  sve  napretke  po  driigim 
krajevima,  i  «  malo  svu  zemlju  ne  okrene  bez  traga. 
Daniea  4,  24.  Brze  pohitajte,  da...  grada  ne  okrene 
pod  mac.  Sam.  11.  15,  14.  —  II,  sa  se.  refleks.  sich 
venden,  verti.  Rj.  —  Pa  se  okrene  njojzi:  »Ne  plaCi 
zlato.«  Npr.  48.  Ona  se  okrene  od  njega.  70.  Kad 
doek  pocne  Jto  da  uoini,  pa  se  okrene  na  nesto  drugo 
Sto  mu  je  gotovo  milije.  Posl.  109.  Kad  magarac  uz 
brdo  ide,  lagano  ide;  ali  kad  se  okrene  niz  brdo,  sve 
se  premeije.  118.  Po5ao  mu  magarac  niz  brdo.  (Okre- 
nula mu  se  sreca  u  nazadakj.  257.  Kad  mu  bele 
oprostio  ruke,  on  se  (h)itro  na  noge  okrete,  svog  ti 
Muja  za  grlo  u(h)vati.  Npj.  1,  546.  Kad  je  vigjeh, 
moja  stara  majko!  uko  mene  trava  okrenu  se.  Evo, 
mati,  za  mene  gjevojke.  2,  331.  Okrene  mu  se  rudost 
na  zalost.  Daniea  4,  40.  Jer  se  evo  neke  (mlade  udo- 
vice)  okrenuse  za  sutonom.  Tim.  I.  5,  15.  Josif  okrete 


okriljc 


se  od  tuili,  i  zaplaka  se.  Po  torn  se  opet  okrete  k  njima. 
Mojs.  1.  42,  24.  Neka  ne  ide  s  uama  u  boj,  da  se  ne 
okrene  na  niis  u  boju.  Sam.  I.  29,  4. 

okrt^sad,  okreSem,  v.  pf  Rj.  o-kresati.  i\  impf. 
kresati.  —  1)  behauen,  abcisten,  deseco  frondes.  Rj. 
vidi  skresati  1,  ohastriti,  okaStriti.  —  Megjed  mu 
onda  reCe  da  joj  (bukvi)  okrese  grane.  Npr.  2.  — 
2J  puSku,  losdriickcn,  emitto  telum,  cf.  skresati  3.  Rj. 
—  a)  gumno,  behacken,  sarrio.  vidi  skresati  2,  ozu- 
Ijati.  —  Pobiti  gumno  (uhvate  se  konji,  pa  se  potje- 
raju  najprije  ])0  neukresanom  gumnu,  a  poslije  i  po 
okrcsanom  i  slamom  posutom).  Rj.  511a. 

6krpsin<>,  /'.  jjI.  die  Abfallc  beim  Abcisten,  frondes 
desectae.  Rj.  ono  sto  se  okrese  sa  grana,  sto  se  ko- 
sijerom  s  drvcta  sasijcce.  vidi  koslje,  ovrsine,  plotina 
3,  skosje. 

okrotSljil,  f.  (u  Srijemu  u  svilarama)  die  Dreherin, 
quae  torquct.  Rj.  ienska  glava  koja  okrece.  rijcii 
s  tdkim  nast.  kod  grebenalja. 

okrt^tiiljka,  f.  od  gvozgja  ili  od  drveta  Ito  je  na- 
mjesteno  na  dovratniku  kraj  vrata,  te  se  okrene  po,5to 
se  vrata  zatvore,  da  se  ne  bi  mogla  otvoriti.  Rj.  cidi 
obrtaljka  2.  —  rijeci  s  tukvim  nust.  kod  kazaljka. 

iikretnn.  okretna,  adj.  hurtig,  promptus.  Rj.  koji 
se  brzo  okrece.  ridi  obrtan.  —  Kao  kurjak.  (Kaze  .se 
zdravu,  jaku  i  okretnu  coeku).  Posl.  131.  Okretan  kao 
douji  zrvanj.  237  (kaze  se  s podsinijehom  onomu  kuji 
nije  okretan). 

6kreti'iiije,  n.  das  Umtienden,  conrersatio.  Rj.  cerb. 
od  1)  okretati,  2)  okretati  se.  —  1)  radnja  kojom 
tko  okrece  sto.  —  2)  radnja  kojom  se  Ho  okrece. 

6krctati,  ftkrecem,  v.  impf.  Rj.  o-kretati.  r.  pf. 
okrenuti.  —  J)  uenden,  drehen,  conrcrtu,  n.  p.  pe- 
eenje.  Rj.  isp.  obrtati.  —  Lovac,  vuda  u  Mojdezu  n 
Boci  .  .  .  sad  okreee  petnaest  mlina  i  tri  stupe.  Rj. 
332a.  Ko  imaie  konja  od  megdana,  okrece  ga  po 
polju  dzilita.  Npj.  2,  544.  Na  to  Turi'in  ne  okrece 
glavu.  4,  KiO.  A  u  kolu  ostarala  majka,  tam'  ovamo 
kolom  okretala.  Here.  8.  Nego  ga  (jezik)  okrecuci 
svaki  po  srome  krivome  znanju  .  .  .  jednako  kvare  i 
grde.  Pis.  14.  —  2)  sa  se,  refleks.  sich  drehen,  rerti. 
Rj.  vidi  obrtati  se.  —  Na  nebu  se,  ujo,  naoblaci,  pa 
se  obhik  nebom  okretase.  Npj.  2,  540.  Ode  Gjoko 
Srijem-zemlji  ravnoj ;  na  svojit  se  zemlju  okretase: 
sOstan'  s  Bogom,  zemljo  Sumadijo!«  4,  312. 

okrczati  se,  zam  se,  v.  r.  pf.  sich  aushosen,  fdatim 
solvi.  cf.  krezav.  Rj.  o-kreza  se  n.  p.  srigar.  inace 
se  glagol  taj  ne  nahodi.  znacenje  (korijenu)  cijepati, 
lomiti.  Korijeni  249.  vidi  otrzati  se. 

okr(>ziibiti,  bim,  r.  pf.  zahnliickig  u-erden,  eden- 
tulus  fio.  Rj.  o-krezubiti,  postati  krezub.  u  drulccijem 
se  oblicju  taj  glagol  ne  nalazi. 

okriiati,  ham.  v.  pf.  Rj.  o-krhati.  r.  impf.  krhati. 
—  1)  n.  p.  okrhao  mu  majku,  I'idi  opsovati.  Rj.  — 
2)  sa  se.  refleks.  r.  r.  pf.  ridi  onerediti  se.  Rj.  vidi 
i  osrati  se.  isp.  opogauiti  se  2. 

iikrijok,  m.  das  Wassermoos  (Algen.  Rj.'),  conferva 
(alga,  algae  Both.  Rj.').  Rj.  nekaka  codena  biljka.  — 
vidi  zaliokrijek,  zabokrecina.  —  o-krijek,  kor.  kojega 
je  i  zaho-krijek.  /.nho-krei^ina.  isp.  Osn.  29. 

okrijt^piti,  6krijepTm,  v.  pf.  Rj.  o-krijepiti.  v.  impf. 
krijepiti.  —  IJ  sttiiken,  firmo.  Rj.:  Ako  me  Bog  po- 
zivi  i  okrijepii  jo5  koje  vrijeme.  Sovj.  I.  vidi  osnaziti 
1.  —  2)  sa  se,  refleks.  sich  erholen,  starken,  se  fir- 
mare.  Rj. :  A  Izrailj  se  okrijepi,  te  sjede  na  postelji 
svojoj.  Mojs.  I.  48,  2. 

okrilatiti,  tlm,  v.  pf.  Rj.  o-krilatiti.  drukcije  se  ne 
nalazi.  —  1)  Fliigel  bekommen,  alas  nanciscor.  Rj. 
postati  krilat.  —  2)  u  pjesmi,  befliigcln,  (das  addo: 
Izvede  ga  iz  nova  podruma  orakeena  i  okrilacena,  a 
priteze  od  boja  onizje.  Rj.  prelazno,  krila  dati  iemu. 

iikrilje,  n.  —  1)  Schirm,  Schutz.  praesidium :  Pod 
okrilje,  pod  FruSku  planinu.  Rj.  kao  obrana,  zaitita. 
o-krilje,   osn.  krilo.  —  Preporu6uje   car  Dubrovniku 


"^ 


okrivnti  so 


—  889 


2.  okriiniti 


poll  oJcrilje  rlantele  svoje  B.iseta  i  Tripeta.  DM.  209. 
Dubrovnik  pritece  Turakoj  pod  okrilje.  233.  M  ovom 
priiiijeru  rijcc  okrilje  A'«o  du  jc  ti  pravom  smixUi: 
A  kad  nojca  po  veceri  Ijila.  baci  zmija  krila  i  okrilje 
i  oturi  od  sebe  koJulju.  Xpj.  2,  t;2.  —  2)  vidi  po- 
jutarje.  Rj.  prvi  dan  po  krsnom  irnenu.  vidi  i 
nstavoi. 

6krirnti  so,  vain  se,  v.  r.  pf.  okrivale  se  svinje, 
kad  lulari  kriva  u  njih,  mit  kriva  hehaftct  tccrden, 
morho  kriva  dicto  corripi.  Uj.  o-krivati  se.  u  ovom 
znacenju  drukcije  ne  doluzi. 

okriviti,  okrlvtm,  r.  pf.  beschuldiyen,  acciifo,  do 
crimini.  Rj.  o-kriviti.  r.  impf.  okrivljivati.  —  Moze 
ga  (covjeka)  svagda  na  pravdi  Bozijoj  okriviti.  Da- 
nica  5,  8o.  Odza-can,  da  hi  Srhe  joi  recma  okrivio, 
kao  da  sic  oni  hajduci  .  .  .  ililoS  147.  Mislim.  da  nic 
niko  ne  moze  okriviti,  sto  h  pripisujem  .sebi.  Odg.  ua 
ut.  27.  Mislim  da  je  i  moie  .  .  .  na  pravdi  okrivio.  Opit 
XIX.  Pa  ga  okrire  da  ih  je  poprskao.  Sovj.  21. 

okrivlj^iiTk,  okrivljenika,  m.  ko  je  okrivljen.  — 
Kad  ko  Jto  skrivi  ill  ga  obijede  da  je  skrivio  .  .  . 
Kad  ovakovosra  okrivljenika  idivate  .  .  .  Rj.  89a. 

okrivljivanjc.  n.  verb,  od  okrivljivati.  radnja  kojom 
tko  okrivlJHJe  koya. 

okrivljivati,  okrlvljujem,  v.  impf.  o-krivljivati, 
j/rof'ti  kriviti  2.  v.  pf.  okriviti.  —  Spremaju  se  na 
diiJii  pravednikovu,  i  krv  pravu  okrivljuju.  Ps.  94, 
21.  Koji  okrivljuju  i'ovjeka  la  rijec.  Is.  29,  21. 

okrijiiti,  Ijam,  c.  pf.  Rj.  o-krljati  fw  druk(:ijem  se 
oblicju  ne  )iahodi).  krhati,  krsili,  krJ,  krJan  .  .  .  ovamo 
moze  bili  da  ide  izarubivsi  h :  krnuti,  okrnuti,  okrljati. 
isp.  krian.  Korijeni  2i)9.  —  1)  sich  hehelfen,  besser 
icerdcn  (nach  einer  Kranklieit),  convidesco,  cf.  opo- 
raviti  se.  Rj.  ridi  i  okarjati,  okopirkati  ae,  ponaciuiti 
se.  —  2)  Sto,  t.  j.  nacSeti,  vidi  okrnuti.  Rj.  v.  impf. 
isp.  uiu'injati. 

okrnuti,  nem,  v.  pf.  (u  Risnu)  sto,  ahnehmen,  ab- 
brechen,  deVbo,  cf.  naeeti,  okrljati.  Rj.  o-krniiti.  / 
prosti  je  krnuti  v.  pf.  sa  postanje  ridi  okrljati. 

okriijnk,  ftkfnjka,  m.  n.  p.  treSnja,  jabuka,  grm, 
der  Stiimmel,  tnincits.  Rj.  o-krnjak,  od  osnove  odkoje 
je  okrnjiti.  kao  okrnjcno  .Ho.  ridi  okancina.  augm. 
okrnj6ina. 

okfuji'ina,  /'.  augm.  od  okrnjak.  Rj.  —  takva  augm. 
kod  bardaciua. 

6krnjiti,  hVia^im,  v.  pf.  rerstiunmeln.  mutilo,  n.  p. 
lonao,  casu;  stotinu,  biljadu.  Rj.  o-]iiTn]\i\,  nc.initi  da 
bude  sto  krnje.  vidi  otkrnjiti.  r.  impf.  okrnjivati.  — 
Krnjo,  sud  okrnjen.  Rj.  305a.  X'arodu  bjese  zao  Ve- 
nijamina  Jto  Gospod  okrnji  plemena  Izrailjeva.  Sud. 
21,  15.  sa  se,  pafs.:  Ako  se  one  udadn  za  koga  iz 
drugoga  plemena,  onda  ce  se  dio  nas  okrnjiti.  Mojs. 
IV.  3t;,  3. 

oknijivanjo,  n.  d.a.<<  Verstnmmeln,  mutilatio.  Rj. 
verb,  od  okrnjivati.  radnja  kojom  tko  okrnjuje  sto: 
Mislim  da  su  take  (rijeci)  postale  samo  okrnjivanjem, 
kao  5to  je  »nebo<i  ili  -tijelo  u  oblieima  jednine. 
Oan.  KKX 

okrnjivati,  okrnjujSra,  v.  impf.  verstiimmeln  (be- 
sondcrs  ein  Gefassj,  mutilo.  Rj.  o-krnjivati,  ciniti  da 
bude  sto  krnje,  n.  p.  sud.  prosti  krnjiti.  v.  pf.  okr- 
njiti. —  OStrpkiv.iti ,  okrnjivati,  odlamati  pomalo. 
Xpj.'  2,  304. 

okroeiti,  6kroeim,  v.  jif.  vidi  opkroihi.  Rj.  o-kro6iti. 
i  prosti  je  kroOiti  v.  pf.  —  1)1  .Sar6ica  konja  okroiio. 
Rj.  okroeiti  ko)ija,  uzjaliati  ga:  Jak5i(5  Scepan  okroci 
gjogina.  X"^pj.  2,  610.  —  2)  vidi  opkoraciti.  —  okroeiti, 
opkroi'iti  i  opkoraciti  jednoga  su  znaeenja.  v.  impf. 
isp.  opkoracavati. 

okrojiti,  okrojim.  r.  pf.  Rj.  o-krojiti.  —  1)  be- 
schneiden.  circumcido.  Rj.  r.  impf.  krojiti.  —  Oputa 
se  od  kalsa  po  tome  razlikuje  sto  su  kaisi  jednako 
okrojeni  od  podebele  ucinjene  koze  i  kupuju  se  po 
ducanima,  a  oputu  Ijudi  sami  okroje  od  kozje  ili  ovcje 


koze.  Rj.  —  2)  wmfussen,  circumdo,  cf.  opasati :  Okroji 
ga  svilenom  kau<lzijom.  Rj. 

6kr8j>ia,  m.  koji  je  obrezan,  u.  p.  Tun'in  ili  I'i- 
vutin,  der  Bcschnittene,  liiner  aus  der  Bcschncidutig, 
circumcisus.  Rj.  od  osnove  od  koje  je  okrojiti.  — 
rijeii  s  takim  nast.  kod  izdir.sa. 

okroni,  (u  vojv.)  vidi  osim.  Rj.  prijedlog  s  gcni- 
tivom:  ali  mu  ncma  potvrdc. 

okr6|»iti,  5kropim,  v.  pf.  vidi  pokropiti.  Rj.  o-kro- 
piti  sto  n.  p.  vodom.  vidi  i  poikropiti.  v.  impf.  kro- 
piti,  Skropiti, 

okrotiti  se,  ftkrotim  se,  v.  r.  pf.  o-krotiti  se,  krotak 
postati?  isp.  ukrotiti.  v.  impf.  prosti  krolili  ae.  — 
Dobro  mi  se  okroii,  i  okolo  sebe  druzinu  oslobodi. 
Kov.  68. 

5kfil,  m.  Rj.  o-krp,  od  osn.  od  koje  je  okrpiti.  — 
J)  eine  Art  (resclienks  (um  siclt  die  Kleider  flickcu 
su  las-ten),  corollarium.  Kad  dijete  jo5  nije  doraslo 
za  cijel  harae,  onda  haraclija  iJte  okrj),  i.  j.  pola 
haraea,  ili  stogogj.  Rj.  kao  dar,  da  se  njime  olcrpc 
poderanc  ludjine.  —  2)  vidi  krpeii :  (Jkrp  km'ii  drzi.  Rj. 
ukrpiti,  plm,  v.  pf.  Rj.  o-krpiti.  v.  impf.  krpiti.  — 
1)  flickcn,  resarcio.  Rj. :  Dajte  meni  tri  arSina  jilatna, 
da  okrpim  bcloga  satora.  Xpj.  2,  506.  —  2)  okrpio 
ga  jedan  put,  einen  Schlag  versetzen,  ferio  Icniter. 
Rj.  udario  ga.  syn.  kod  udariti. 

dkr.s.  okrsiij,  m.  das  Gemetzel,  cucdes,  mactatio, 
trucidatio.  Rj.  znaeenje  (korijenu)  lomiti:  krliali  .  .  . 
kr.5iti  .  .  .  krsak,  7ikfs,  okrsdj.  okrsanj.  Korijeni  269. 
kao  zestok  hoj.  vidi  kreJevo,  ograSje.  —  za  nast.  u 
okrsaj  isp.  kod  dogagj.aj. 

dkfsanj,  ftkfsnja,  m.  (u  Baranji)  vidi  kr.s  3:  Snijela 
voda  susanj  pa  naeiuila  okrkinj.  Rj.  sto  voda  snese. 
vidi  i  nanos,  snos  1,  oIo5.  —  o-krsatij,  osn.  u  kr§. 
rijei^i  s  takim  nast.  kod  bacanj. 

okrilcati,  cam,  v.  pf.  dick  iverdcn,  crassesco,  cf. 
odebljati.  Rj.  o-krudati.  krut  postati.  drukcije  sc  taj 
glugol  ne  nalazi.  isp.  prikrutiti,  ukrutiti. 

Skrag:,  /».  o-krug,  osn.  koja  je  u  okruziti.  —  1)  vidi 
okoliS  1,  circul,  cirkuo:  Tri  sela  u  Srbiji:  jedno  u 
okrugu  kragujevaekom.  DaniCic,  ARj.  33b.  U  okrugu 
Po^arevackom.  DRj.  1,  372.  —  2)  kao  krug4,  okruglo: 
Xe  strizite  kose  svoje  u  okrug.  Mojs.  III.  19,  27  (in 
rotundum,  in  die  HundeJ. 

$kriig;a,  f.  (oko  Siuja)  u  iena.  Sto  se  najposlije 
metne  preko  glave  (u  Kotarima  se  ovo  zove  jaSmak), 
Art  tveiblichen  Kopfpiitses,  vittae  genus:  A  svekrvi 
cember  i  okrugu.  Rj.  zenska  pnvezaca.  dem.  okruzica. 
—  Kovrljak,  kao  guzva  od  crvena  i  crna,  sto  ^ene 
nose  na  glavi,  a  preko  toga  okrugu  (jasmak-boScu). 
Rj.  281b.  Daj  ti  raene  tananu  okrugu,  da  zatvorim, 
da  u  vodu  skocim.  Here.  131. 

dkrua^ao,  okn'igla  (ftkrugli),  adj.  rund,  rotundas. 
Rj.  deiii.  okruglast.  —  Ima  jedan  okrugao  brijeg, 
obrast.ao  grabic^ima.  Rj.  2Sla.  Jliloje  je  bio  okriiglih 
ohraza.  Danica  4,  26.  Ima  glas  ili  vrlo  ostar  (sa 
znakom  ' ),  ili  okrugao  (sa  znakom  "  ).  Posl.  XLI. 
6kriii;Iast,  adj.  rundlich,  rotundus.  Rj.  dem.  od 
okrugao.  kao  malo  okrugao. 

okrd^lica,  f.  (\i  Uz.  nah.)  Art  Birnen,  piri  genus. 
Rj.  nekaka  kruska  (okrugla). 

okriifflina,  /'.  die  Biinde,  rotunditas.  Rj.  osobina 
onoga  sto  je  okruglo.  ridi  okruglost. 

okri'igflost ,  okriiglosti,  /'.  vidi  okruglina.  Rj.  — 
Sve  su  se  njihove  uaredbe  razvile  iz  naredaba  Du- 
Sanovijeh  dobiv.'i  samo  bolju  okruglost.  DM.  322. 

1.  okninitl.  okrunira,  v.  pf.  brockehi,  abpfUicken, 
decerpo,  n.  p.  kukuruze,  suho  cvijei"*:  A  rukave  da 
se  ne  okrune.  Rj.  o-kruniti.  vidi  obruniti,  otruniti, 
ovrijeci  2.  v.  impf.  okrunjivati.  —  Lepo  ti  je  rodio 
jablanel  sve  biserom  i  dragim  kamenjem,  .ali  ga  je 
soko  okrunio  dolecuci  jutrom  i  vecerom.  Xpj.  1,  319. 

2.  ukriiniti,  nim,  v.  pf.  kriJnen,  coronare:  Koga 
(5emo  okruniti,  Janko.  Rj.  o-kruniti  koya,  metnuti  mu 


okninjirnnjo 


—  890  — 


okjisati 


kriina  na  glavu.  suprotno  raskruniti.  i\  impf.  2  kruniti. 
r.  ivipf.  i  pf.  krunisati.  — ■  Njcga  zu  nilarlog  cara 
okninise.  Npr.  254.  Zlatiia  kruno  okrutijcna ,  — 
sv'jctli  knjaze.  Xjy.  5,  454. 

okriiiijivanje,  ».  das  Bruckeln,  I'lHlcken,  decerptio. 
Itj.  verb,  od  okruujivati.  radnja  kojom  tko  okru- 
njuje  ito. 

okriinjirati,  oknlujujein,  v.  impf.  pfliicken,  carpo. 
Rj.  o-krunjivati.  r.  impf.  prosti  1.  kruuiti.  r.  pf.  1. 
okrdiiiti. 

okrutan,  okrutua,  adj.  tyrannicus,  sa^viis,  erudelis. 
Stiilli.  kao  tira)iski,  bijesun ,  isp.  krut  2,  krutau, 
knito  (adv.). 

okrutnien ,  /'.  mulier  quae  tyrannidem  exercet. 
Stiilli.  okruUia  ien.'tka  glava. 

okrfitnii'kT,  adj.  tyrannicus.  StuUi.  sto  pripada 
okrutnicima  Hi  okrutniku  kojemit  god. 

uknltiiTk,  m.  tijrnnntis.  Stulli.  okrutan  covjek.  isp. 
tiranin, 

okriizilvanjc,  n.  verb,  od  okruiavati.  radnju  kojom 
tko  okruzava  sto. 

oknizsivati,  okrtiziivain,  v.  impf.  o-kruzavati,  vidi 
opkoljavati.  v.  pf.  okruiiti  2.  —  Sali  more  okriiglo 
11  naokolo.  A  pod  njim  bijahu  likovi  volovski,  koji 
stajahu  svuda  u  naokolo,  te  okruhivahu  more.  Dnev. 
II.  4,  3.  Okruhiras  me  radostima  u  izbavljanju. 
Ps.  32,  7. 

5kriizica,  f.  dem.  od  okruga:  Na  gjevojci  koSuljica, 
vrh  koJulje  dolamica,  na  glavi  joj  okruzica,  na  no- 
gama  papucice.  Here.  235. 

okriiziti,  okruzun,  r.pf.  Rj.  o-kruziti.  —  1)  riinden, 
rotunda.  Rj.  uciniti  da  bude  sto  okruglo.  v.  impf. 
okruzivati.  sa  se,  pass.:  Opanci  poJto  se  ostruzu  i 
pokisele,  uajprije  se  okruze,  pa  se  onda  nabodu.  Rj. 
377a.  —  2)  umringen,  circumdo,  cf.  opkoliti.  Rj.  i 
syn.  ondje.  v.  impf.  okruzavati.  —  Kako  Tiirci  ugju 
u  Sarampov,  Srbi  odmah  okruze  oko  Sarampova,  pak 
stauu  po  malo  pucati  na  Turke.  Danica  3,  171. 

okruzivanje,  n.  das  Abriinden,  rotundatio.  Rj. 
verb,  od  okruzivati.  radnja  kojom  tko  okrnhije  .ito. 

okruzivati,  okrilzujem,  r.  impf.  abriinden,  rotundo. 
Rj.  o-kruzivati,  ciniti  da  bude  sto  okruglo.  v.  pf. 
okruziti  1. 

okruznT,  adj.  sto  p>ripiida  okrugu.  vidi  okoliSni. 
—  Pred  njima  6u  stavit'  striea  moga,  i  vojvodu  brata 
okruinoga.  Npj.  5,  285.  Sad  je  u  Kotoru  okridni 
kapetan  (Kreishauptmann).  Kov.  39.  Za  to  je  velika 
hvala...  okruznijem  i  sreskijem  starjesinama.  Sovj.  I. 

okrviiviti,  oki-vavTm,  v.  pf.  mit  Blut  bespritzen, 
cruento.  Rj.  o-krvaviti,  kao  okropiti  krvlju.  vidi  skr- 
vaviti.  V.  impf.  krvaviti.  —  Razvijder  mi  svilena 
barjaka,  okrvavi  na  koplju  jabuku.  Npj.  3,  463. 

6krznuti,  znem,  v.  pf.  streifen,  perstringo.  Rj. 
o-krznuti.  v.  impf.  krzati.  —  AH  ne  da  jedan  drugoga 
osakale,  nego  da  se  malo  pobore  macevima,  pa  kad 
koji  koga  okrzne  malo  i  rani,  ouda  da  prestanu.  Nov. 
Srb.  1817,  494. 

oktubar,  okttSbra,  m.  mjesec  listopad,  October.  — 
Mesec  oktobar.  Glas.  11,  193. 

Skuf,  /■.  (u  Dalm.)  vidi  okuka.  Rj.  o-kuC,  osn. 
kod  okuka. 

dkiii-iti  se,  (?im  se,  v.  r.  pf.  sich  etabliren  (liei- 
rathen,  ein  Haus  machen),  uxorem  duco.  Rj.  o-kuditi 
se,  ozenivsi  se  kao  kucu  steci.  v.  impf.  kuciti  (kuc'u). 
za  znacenje  glagola  tako  .sloz.  isp.  okonjiti  se. 

6ku(liti,  dim,  v.  pf  (u  U.  G.)  vidi  pokuditi:  Oku- 
dice  i  mene  i  tebe.  Rj.  o-kuditi.  v.  impf.  kuditi.  — 
Neka  te,  tico  slavico!  br^no  ti  je  perje  opalo  ito 
mene  danas  okudi  mladojzi  I'jepoj  gjevojci.  Here.  257. 

Skiika,  /;  die  Windung  (eines  Flusses),  ambages 
fluminis,  maeaiidri,  cf  okuf-:  Dok  pristize  njega  na 
okuci.  Rj.  ridi  i  zakuka,  naklja.  o-kuka,  o-kuc,  osnova 
prosta  11  kuka,  od  korijena  koji  znaci  savijati,  kriviti; 
gdje  se  voda  Hi  put  savija  Hi  krivi.  isp.  Korijeni  33. 


okiikiiti,  kiira,  V.  pf.  okukao  istuc'i,  sich  miide 
bitten,  rogando  fatigor.  Rj.  o-kukati  istuci,  kao  iznc- 
moriti  se,  Humuiifi  se  istuci.  vidi  okapati  2.  v.  impf. 
isp.  kukati. 

dknljaviti.  vim,  v.  pf.  dickbduehig  uerden,  vcn- 
triosum  fieri.  Rj.  o-kuljaviti,  kuljav  postati.  inace  se 
taj  glagol  ne  naliodi.  ridi  opupaviti. 

okfimiti,  fikfinnm,  v.  pf.  Rj.  o-kumiti.  v.  impf. 
kumiti.  —  1)  koga,  einen  zum  kum  machen  (bitten), 
rogo  ad  puerum  baptisandum,  aut  ad  nuptias  cele- 
brandas,  ut  praesit.  Rj.  vidi  pokumiti.  —  Okumio  ga 
je  da  ga  oguli.  Posl.  237.  Daj,mi,  Bozel  da  rodim 
devojku,  da  okumim  Vasu  Carapira,  da  mi  kc'eri 
lepo  ime  dade.  Npj.  1,  500.  Knez  Milutin  zeni  svoga 
sina,  okumio  kiima  Vladislava,  starog  svata  mlada 
Velisava.  3,  506.  —  2J  sa  se.  reciproc.  oktimiti  se 
s  kirn,  mit  Jemand  Kum.sc/in/f  machen,  c\\raatnm(?) 
inire  cum  quo.  Rj.:  TeSko  onom  kod  koga  se  macke 
s  miiima  okume.  Posl.  316. 

oki'ipati,  okupam  (6kupljem),  r.  pf.  Rj.  o-kupati. 
vidi  obanjati.  v.  impf.  kupati.  —  1)  abbaden,  lavo. 
Rj.  —  U  narodti  se  najviJe  govori  za  glavu  izmitic, 
za  ruke  i  za  obraz  ^'umiti«,  a  za  noge  noprati',  za 
sve  tijelo  pak  kaze  se  okupati.  Rj.  227a.  Da  sad 
uzme  ove  vode  iza  nas  i  da  jc  (djevojku)  njome  okuplje, 
u  dan  i  noi?  ostala  bi  zdrava.  Npr.  86.  Ja  (u  tvoje 
izaprati   platno,  a  jetrs'a   cedo   okupati.  Npj.  2,  121. 

—  2)  sa  se,  refleks.  sich  haden,  lavor.  Rj.  —  Paunice 
poSto  se  okupaju.  odlete  sve  zajedno.  Npr.  17.  PoJto 
se  car  okupa  u  onoj  vodi,  postane  zdrav  i  mlad.  241. 

dkiipiti,  pim.  v.  pf.  Rj.  o-kupiti.  r.  impf.  okupljati. 

—  1)  vidi  zaokupiti.  Rj.  —  Zujmiti,  1)  okupiti,  po- 
tjerati  koga  ili  ho,  vor  sich  hertreiben,  cogo.  Rj. 
176a.  Okupili  ga  kao  rti  zeca.  Posl.  238.  —  2)  vidi 
skupiti:  On  okiipi  svatah  pet  stotina.  Okupimo  mi 
malo  peJkeJa.  Rj  vidi  i  iskupiti.  —  Ho(5u  moju  siln 
okupiti,  okupiti  Eolasina  grada  .  .  .  i  udridu  nasred 
Sumadije.  Npj.  4,  316.  Silnu  vojsku  bego  okupio. 
4,  316. 

oki'ipljaiijo,  M.  d((s  I'ersammehi,  collectio.  Rj.  verb, 
od  1)  okupljati,  2)  okupljati  se.  —  1)  radnja  kojom 
tko  okuplja  .Ho.  —  2)  radnja  kojom  se  n.  p.  Ijudi 
okupljaju. 

okiipljnti,  i">kripljrim,  v.  impf.  (po  jugozap.  kraj.). 
Rj.  o-kupljati.  r.  pf.  okupiti.  —  1)  sammeln,  colligo, 
cf.  skupljati:  No  je  osta'  da  okuplja  Turke.  Knjigu 
gleda,  okuplja  svatove.  Rj.  —  2)  sa  se,  refleks.  vidi 
skupljati  se.  Rj. 

5kiis,  m.  delibatio,  specimen,  gustus,  gustatus  — 
koje  li  grcilo  odutje  okus  njegov.  StuUi.  o-kus,  djelo 
kojim  se  sto  okusi.  isp.  kus. 

dkiisaki  (ikuska,  m.  sto  se  jedan  put  okiisi:  vas 
dan  sam  radio  bez  okuska,  das  Gekostete,  der  Biis, 
der  ScJiluck,  gustidus.  Rj. 

1.  6kiisiti,  Sim,  v.  pf.  kosten,  gusto.  Rj.  o-kusiti, 
vidi  2  ugledati  2.  v.  impf.  ku5ati  2,  1  ogl^dati  2. 
okusiti  cega,  od  cega,  sto.  —  Neki  najprije  okuse 
sira,  neki  pecenice.  Rj.  34b.  Koji  prvi  put  hoce  da 
okusi  od  kakove  mive.  Rj.  423a.  Kad  kravu  zakolju  i 
meso  joj  stanu  jesti,  gjevojka  nije  Scela  okusiti.  Npr. 
126.  Da  zmija  okusi  od  mene,  otrovala  bi  se.  (Tako 
sam  Ijut).  Posl.  49.  S  njega  (s  drveta)  ne  jedi;  jer 
u  koji  dan  okusis  s  njega,  umrijeceS.  Mojs.  I.  2,  17. 

2.  oki).>siti,  ftkusim,  v.  pf.  rerkilrzen,  rcrstiimmeln, 
decurto.  Rj.  o-kusiti,  uciniti  da  bude  sto  kitso.  v.  impf. 
kusiti. 

dkiLsati,  sam,  v.pf.  versuchen,  e.rperior:  Da  okusam 
sretiu  u  doratu.  Rj.  o-ku5ati,  vidi  pokuJati,  i  syn.  kod 
2  6gledati  1.  v.  impf.  kuJati  1.  —  Ti  si  dzaba  go- 
spostvo  dobio,  sad  6'  u  tebe  sreiu  okusnti.  Npj.  4, 
250.  Ja  iHi  0  te  okusati  e'ordu.  HNpj.  4,  393.  Pozdra- 
vite  Apelija,  ok^tsanoga  u  Hristn.  Rim.  16,  10.  Kako 
Mts  okusa  Bog  da  smo  vjerni . . .  tako  govorimo.  Sol. 
I.  2,  4  (probati  sumus  a  Deo,  von  Gott  beicdhrt  er- 


okiizifi 


891  — 


oluja 


fuiiden  icurden).  U  oynju  me  ohusaj,  i  ne  ('eS  naci 
nepravde.  Ps.  17,  3.  l)aj  da  te  okusam  vescljem;  uzivaj 
ilobra.  Prop.  2,  1.  sa  se,  pass.:  Zeli,  da  niu  se  djclo 
(jkusd,  kao  zlato  u  vatri.  Pis.  63. 

okiiziti,  ilm,  V.  pf.  verpesten,  pestem  infcro.  Kj. 
o-kuziti  koga,  kiigii  na  nj  prenijeti.  v.  impf.   kiiziti. 

6kvnsiti,  sim,  v.  pf.  Ej.  o-kvasiti.  v.  impf.  kvasiti. 
—  1)  henetsen,  humecto :  Jo5  nikakva  rosa  ne  okvasi. 
Rj.  sa  se,  refleks.  Hi  2)ass.:  Crljena  svila  po  moi'u 
plila:  ('rljena  svilo,  ne  okrasi  se.  Kov.  77.  —  2)  (u 
Dubr.)  vidi  umociti.  Rj. 

okvTr,  okvira,  m.  der  Fcnsterrahm.  margo  ligneus 
fcnestrae,  cf.  cercivo,  oplata.  Rj.  )i.  p.  oko  vriHu, 
pendlera.  —  Tugja  oktir.  Osn.  113. 

okviriti,  &kvirim,  v.  pf.  das  Fenster  beralimen, 
maryine  liyneo  circumdu.  Rj.  vidi  oplatiti. 

1.  ol',  vidi  oli  1 :  OV  je  nat'i,  uV  nikad  ne  do6i. 
Rj.  —  (Hi  tanko  ol'  debelo,  teke  da  je  na  vreteno. 
Posl.  238. 

2.  61,  61a,  adj.  (u  8rijemu)  vidi  oliol.  Rj.  u  kraje- 
vima  ydje  se  u  govoru  ne  cujc  ylas  h :  othlol,  ool, 
sazeto  ol.  --  Golo  a  olo.  (Kad  je  ko  siromaSan  a  po- 
nosit ;  olo  mjesto  oholo).  Posl.  43. 

olabaviti,  vim,  v.  pf.  o-labaviti,  naniti  da  hude 
sto  laharo.  —  Olahaviti.  stegu  popustiti.  Labavo  je 
one,  Sto  nije  fivrsto,  tvrdo,  nategnuto.  M.  Gj.  Mili- 
eevic.  Nastavnicka  pedanterija. ..  samo  da  bi  slomila, 
ili  olahucila  karaktcr  nama  mladidima.  Megj.  174. 
olad  ,  .  .  vidi  ohlad  .  .  .  Ej. 

61aj,  ftlaja,  m.  (u  vojv.)  das  Leinol,  oleum  lineum. 
cf.  iilje.  Rj.  2Ladz.  olaj  od  Lat.  oleum,  vidi  i  zeitin. 
olaksiinje,  n.  verb,  od  olakSati.  djelo  kojim  se  sto 
olaksa.  —  OdlakSfinje,  a.  vidi  olaksanje.  Rj.  444b. 
vidi  i  oblaksanje,  polakJanje,  olaksica,  polakMca,  po- 
lastica. 

olitkSati,  5am,  v.  pf.  erleichtern,  leva.  Ej.  o-lak5ati, 
Hcitiiti  da  hicde  sto  lakse.  vidi  odlakJati,  oblakSati, 
ulakSati,  odlibati  2.  v.  impf.  olakSavati.  —  Nego  ti 
sada  olaksuj  Ijutu  sluzbu  oca  svojega.  Car.  I.  12,  4. 
Ulaksaj  jaram  koji  je  metnno  na  nas  tvoj  otae.  12, 
9.  Olaksaj  mi  udarac  svoj,  silna  ruka  tvoja  ubi  me. 
Ps.  39,  10.  sa  se,  pass. :  To  bi  ved  moglo  teyobu  pri- 
lieno  olakSavati,  a  jo§  bi  se  vi5e  olaksala.  Dioba  7. 
olaksiiTaiije,  n.  verb,  od  olakJavati.  radnja  kojom 
tko  olaksava  sto. 

olaksiWati,  olakSavam,  v.  impf.  o-lak5avati,  ciniti 
da  hude  sto  lakse.  vidi  oblak§avati.  v.  pf.  olaksati. 
—  To  bi  vec  moglo  teyobu  prilicuo-  olaksavati.  Dioba 
7.  Sto  se  fiovjek  mogao  zakletvom  opravdati,  to  nije 
malo  olaksaralo  lihiu  odgovornost.  DM.  29li.  Uzdi- 
saji,  koji  ...  za  trenufe  oka  olaksavajii  stijesiijene 
yrudi.  DP.  362.  Olaksava  do  posao.  Rad  1,  107. 

6lak$iea,  /'.  vidi  olaksanje,  *  syn.  ondje.   Pokloni 
zcmljama   olaksice  .  .  .   kako  car  moze.   Jestir.  2,  18. 
Ljudima  crkvenijem  dane  bi5e  neke  olaksice.  DM.  23. 
Didtrovcani  umjese  nai?i  sebi  olaksicii.  303. 
ole,  vidi  iole  (i  ole). 

olediti  se,  61edTm  se,  v.  r.  pf.  kad  se  ko  rgjavo 
ozeni,  kaze  se :  nije  se  o^enio,  vec  se  oledio.  cf.  le- 
dojka.  Rj.  isp.  okovao  se  (kad  se  ko  rgjavo  ozeni). 
—  o-loditi  se,  kao  led  postati.  v.  impf.  lediti  se. 

oleiijiti  se,  Wenjim  se,  (u  Srijemu)  vidi  oleniti  se. 
Rj.  o-lenjiti  se.  isp.  lenj.  u  istocnom  yovoru.  vidi 
olijeniti  se. 

6li,  —  1)  (po  jugozap.  kraj.)  oder,  aut,  cf.  ili,  ali, 
jali:  Da  ja  imam  gjerdau  od  dnkata,  oli  cenar  od  su- 
boga  zlata.  O  gjevojko,  duJo  moja,  cim  miriJu  njedra 
tvoja?  oli  dunjom,  ol'  narancom?  ol'  gorskijem  fe- 
sligenom?  oli  parom  od  junaka?  Rj.  o-li.  —  2)  oh. 
Hum,  cf.  dali:  Oli  me  poznat'  ne  mozeS.  Rj.  —  3)  (u 
C.  G.)  mjesto  hoccs  li:  Oli  mi  se  Savo  potnrfiti?  Rj. 
lioceS  li,  boc'  li,  (h)o'li :  O  serdaru,  moj  mill  rogjace! . . . 
Ma  oli  mi  za  'vo  vjeru  dati,  da  ceS  mene  za  'vo  po- 
sluSati.  Npj.  5,  17.  OV  do(5'  za  me,  Neder  begovice? 


Here.  88.  Nevo  nasa,  divno  dobro  nase!  oli  nama 
preboljeti  brzo,  po  naSemii  b'jelu  dvoru  Setat'?  Oli 
nam  se  zvati  nevjestica?  145. 

oligiinj,  oligiinja,  m.  (u  Dnbr.)  der  Blackfi.sch 
[Kalmar.  Rj.")  sepia  loliyo  L.  Rj.  bice  oHganj,  olignja. 
vidi  nligauj.  morska  riha.  —  Tugje:  oliganj  i  lUiganj 
(sepia  loliyo).  Osn.  194. 

oliji^iiiti  se,  ijlijenTm  se,  v.  r.  pf.  faul  iverden,  pi- 
yresiu.  Rj.  o-lijeniti  se,  lijen  postati.  vidi  olenjiti  se. 
i.-.  impf.  lijeniti  se.  —  Za  to  .s-e  ne  cu  olijeniti  opo- 
miujati  vam  jednako  ovo.  Petr.  II.  1,  12. 

1.  olijepiti,  ulijep'im,  v.  pf.  bekleben,  induio  (Into, 
aryilla).  Rj.  o-lijepiti,  prelazni  glayol.  v.  impf.  lije- 
piti.  —  Kucu  zapovjedice  da  ostru?.n  . . .  blato  drugo 
uzevSi  da  olijepe  kucu.  Mojs.  III.  14,  42. 

2.  olijopiti,  olijSp'im,  v.  pf.  pulchrum  evadere,  fteri. 
Stulli.  neprclazan  ylayol.  o-lijepiti,  olijepjeti?,  lijep 
postati.  isp.  proljepSati  se,  uljepsati  se.  —  Sto  se 
hlepi,  ako  je  i  grubo,  olijepi.  DPosl.  123. 

olinjati  sc,  njam  se,  c.  r.  pf.  o-linjati  se,  kaze  se 
za  witrvii,  kad  i)n  opadne  dlaka.  v.  impf.  linjati  se. 

—  Omitariti  se,  kaze  se  za  ptice  kad  im  opadne  perje, 
kao  za  marvu  olinjati  se.  Rj.  4o8b. 

ulizati,  ("dlzem,  v.  pf.  ablecken,  circumlambo.  Rj. 
o-lizati.  V.  impf.  lizati.  —  Ko  rukama  med  mijeJa, 
prste  oliie.  Posl.  152. 

oloiuai-a,  /'.  vidi  poluvaca :  Vrvce  mu  se  za  nogama 
vuku,  za  svakom  je  olomaca  trnja.  Rj.  breme  irnja 
Hi  yranja.  —  o-lomaca.  isp.  lomaf:a  (osn.  u  lorn). 
Osn.  350.  rijeci  s  takim  nasi,  kod  ajgiraca. 

uloiiiak,  olumka,  m.  vidi  odlomak:  Olomke  su  u 
travu  bacili.  Rj. 

olos,  m.  (u  Srijemu  i  u  Backoj)  svakojako  gjiibre 
sto  voda  snese,  vidi  krJ  3:  Snela  voda  5u5anj,  pa  na- 
iinila  olos.  Rj.  vidi  i  nanos,  snos  1,  okrSanj. 

olusati,  Siim,  i>.  pf.  sclilechtes  Aussehen  hekommen, 
tristem  faciem  accipio:  Ali  ti  je  konjic  olosao.^  Rj. 
o-lo5ati,  postati  los.    vidi   obi-gjati.   »sp.    poloSiti   se. 

—  Do  tri  godine  olosace  slava  Moavova  sa  svijem 
ranostvom  njegovijem.  Is.  16,  14. 

olovan,  olovna,  adj.  hleiern,  plumbeus:  Bratac  lije 
olovnu  besiku.  Rj.  sto  je  od  olova.  isp.  olovski.^  — 
Pa  dokopa  Jibu  okovanu,  koja  zdere  litru  tucenika, 
po  dvanaest  olovnijeh  zrna.  Npj.  4,  443.  Za  to  se 
opet  nikome  nije  trebalo  bojati  da  ga  olovna  gleyja 
ne  otruje.  Priprava  168. 

oldvnii-a,  oWrnjaea,  /'.  na  puSci  u  Sto  je  kremen 
zavijen,  cf  uvijaca.  Rj.  —  za  nast.  u  rijeci  olovDJafia 
isp.  ajgiraca. 

blovo,  n.  das  Blei,  plumbum.  Rj.  —  Prekri  kulu 
teskijem  olovom,  a  omaza  srebrom  bijelijem.  Rj.  457b. 
Gle  dadosmo  srebro  za  olovo!  srebro  sjajno,  a  olovo 
tavno.  Is^pj.  1,  37.  Nagje  starac  saiiduk  od  olova.  2,  64. 
oluvskT,  adj.  n.  p.  majdan,  Blei-,  plumbi.  Rj.  sto 
pripada  olovu.  isp.  olovan. 

ditiir,  oltara,  m.  der  Altar  (in  der  Kirclie),  altare, 
cf  otar.  Rj.  od  Lat.  altare.  isp.  ocat  od  aeetum,  orman 
od  armarium,  i  t.  d.  —  1)  pouzviseno  mjesto,  kao 
sto,  na  kojem  se  prinosi  zrtva.  vidi  ^rtvenik,  trapeza. 
(casna).  —  Da  izgoni  nekrst  iz  naroda,  da  uzvisi 
j  crkve  i  oltare.  Npj.  5,  476.  Nacini  mi  ovdje  sedam 
oltara.  Mojs.  IV.  23,  1.  —  2)  u  istocnim  crkvama 
onaj  ograyjeni  prostor,  gdje  se  nalazi  zrtvenik:  Dje- 
vojci  se  lili  zeni)  ne  dostoji  u  oltar  uci.  Rj.  134b. 
SveSteniei  ib  (sudove  s  mirom)  nauesu  sa  slavom  u 
oltar,  gdje  ga  (miro)  stave  oko  zrtvenika.  DP.  356. 
61tariii,  6ItarskT,  adj.  sto  pripada  oltaru:  Kad 
sve  kamenje  oltarno  razmetne  kao  razdrobljeno  kreCno 
kamenje.  Is.  27,  9.  Sa  sjevera  na  vratima  oltarskim 
bijase  onaj  idol.  Jezek.  8,  5. 

oliija,  f.  das  Unyeuitter,  der  Sturm,  procella.  Ej. 

vidi  vrtuna.   isp.   bura.  —  Oluja   velika  postade  na 

i  morn  da  se  lagja  pokri  valovima.  Mat.  8,  24.  Bazva- 


oliik 


892  — 


omoinljiTati 


/»■««  ohijom  u  gnjevu  svoiu . . .  razvalicu  zid.  Jezek. 
13,  13.  Jer  sijii  vjetar,  pa  ce  zeti  olitju.  Os.  8,  7. 
(link*,  HI.  —  1)  die  Wasserrinne,  colliciae.  Rj. 
Ilijeb  sio  id€  vodti  njim.  —  2)  (u  C.  G.)  u  puSke, 
tidi  aneta.  Rj.  Ilijeb  savojiti  u  cijevi  puscanoj. 

(Miipslk,  ijhipka,  m.  etnas  Zerschlagenes,  Sehlcchtcs 
{:.  B.  Flinte,  Sattel),  res  corrupta,  cf.  olupaDica, 
olupiua.  Rj.  olupano  sto,  rgjavo,  neraljano  sto  n.  p. 
puska,  sedlo,  itd.  osn.  koja  je  u  oliipati. 

olii|t:iiiie:l,  /'.  vidi  olupak.  Rj.  vidi  i  olupina. 
oliipati,  ftlupam,  v.  pf.  zerschlagen,  contundo.  Rj. 
o-lupali.  r.  impf.  lupati. 
('iliipiiia,  /■.  vidi  olupak.  Rj.  vidi  i  olupanica. 
6ljetiti  .so,  ti  se,   i-.  r.  pf.  es  wird  Sommer,  in- 
piiiit  acsfas.  Rj.  o-ljetiti  se,  nastati  Ijeto.  isp.  pre- 
Ijetiti,  zaljetiti. 

oljuljnti  se,  Mjoljani  se,  v.  r.  pf.  (u  Srijemii)  sicJi 
coll  saufen,  pottt  impleri.  cf.  otrijeskati  se.  Rj.  o-ljo- 
Ijati  se,  inace  se  ne  nahodi.  isp.  naljoskati  se.  na- 
piti  sc  mnogo,  opiti  se.  syn.  kod  opiti  se. 

oljiipiiia,  /'.  n.  p.  od  luka.  u  i^arajevu.  Dr.  Gj. 
f"urmiii.  vidi  oljuStine,  Ijupine,  i  syn.  ondje. 

oljiistiiie,  f.  pi.  die  ahgeliisten  Schalen  der  Aepfel, 
Binteit,  cortices  deseeti  pomorum.  Rj.  osn.  koja  u 
oljustiti.  kora  sa  jubuke,  kruske  oljustena.  vidi  olju- 
pina,  Ijupine,  i  syn.  ondje. 

oljli^titi,  MjC^fiin,  r.  pf.  abschiilen,  decortico: 
krusku,  jabuku,  jaje,  repu.  Rj.  o-lju5titi.  v.  impf. 
Ijustili.  —  Sturac,  kukuruz  u  komini  (a  kad  se  oljusti 
onda  je  klas).  Rj.  722a.  u  ovom  smislu  vidi  okomiti, 
okorubati,  osuzbati. 

oljvina,  /'.  die  Stetigelblditer  am  Kukuruz,  folia 
zeae,  cf.  komuJina,  suzbina.  Rj.  kitkuruzna  slama. 
vidi  i  komina  2,  Ijustika,  peiuSiua,  5a5  2,  SaSovina  2. 
oniiU-iti,  ftmacim,  r.  pf.  Rj.  o-maeiti.  vidi  okotiti. 
V.  impf.  niaciti.  —  1)  uerfen  (von  der  Kutze),  pario 
catidum.  Rj.  isp.  omacili  se.  —  Stogogj  maca  omaci, 
ono  sve  niiSe  lovi.  Posl.  35o.  —  2)  sa  se,  rcfleks. 
Kerfen  (von  der  Katze),  pario  cuiulum.  Rj.  mucka 
se  omaci  (bez  objekta):  macka  omaci  (sa  objektom) 
mace.  —  U  jednom  se  macka  omacila,  a  u  drugom 
kucka  o^tenila.  Rj.  48«b. 

oranca,  /'.  u  mjesecu  kolovozu  ili  lujnu  u  baniji 
prave  zene  taranu  i  amain.  Za  omahi  se  tijesto  ra- 
zvije  u  tanke  mlince,  te  se  to  dobro  na  suncu  osuSi 
i  spravi  za  zimu.  M.  KrkljuJ. 

oniiXi'-i,  ftmaknem,  v.  pf.  Rj.  o-madi.  vidi  omak- 
nuti,  om6i.  v.  intpf.  omicati.  —  1)  hinahgleiten  la.%- 
sen,  sine  labi:  omace  niz  noge,  t.  j.  posra  se.  Rj. 
kao  j)ustiti  da  se  sto  .sjjHJi.  —  2)  sa  se,  rejleks.  uus- 
glciten,  uberro:  omace  mu  se  puSka,  t.  j.  obori  se 
s  nokta  sama  od  sebe  i  puce.  cf.  omdi  se.  Rj.  ■ — 
—  Jedna  joj  se  suza  omaknula,  ter  je  Vuku  na  obraz 
panula.  Rj.  ifVia.  kao  spuziti  se. 

ouiful,  /'.  (coll.)  juiKje  Pfcrde,  die  dock  iiher  ein 
Jahr  alt  sind,  cipiini  pulli  unniculi.  Rj.  coll.  prema 
ome.  omaci  i  omakinje. 

omaci-ak,  omaecka,  adj.  nicht  gross,  staturae  me- 
diocri.':.  Rj.  "o-niaecak,  dem.  prema  omalen.  isp.  maecak. 
oiui'iganjiti,  njun,  v.  pf.  ridi  opoganiti.  Rj.  o-raa- 
ganjiti.  v.  impf.  inaganjiti. 

dmah,  vidi  odmah.  —  A  kad  oni  knjigu  razumjeSe,  ' 
omak  Ibru  drugu  opravi^e.  Npj.  4,  370.  j 

oiiialia,  /".  u  Sarajevo,  vidi  omaja.  Dr.  Gj.  >Surmin. 
unialiirauji^,  n.  das  Wankenmachen,   lahefactatio.  1 
Rj.  vcrh.  od   omahivati.   radnja  kojom   tko   omahuje 
koga. 

omahivati,  omahujem,  v.  impf.  Rj.  o-mahivati. 
'•.  pf.  omahnuli.  —  1)  schwenken,  labefucio.  Rj.  — 
Rvaci  se  kaSto  uhvate  za  pojas,  pa  onako  jedan 
drugoga  omuhnju  i  gledaju  da  obale.  Rj.  293a.  See- 
page se  u  kosti  junafike  .  .  .  sMaui,  Marko,  jali  da 
omanein. :  Omahuje  Kraljevicu  Marko,  al'  ue  moze 
nista  da  uCini,  tad  omanu  Musa  kesediija,  ud'ri  Marka 


u  zelenu  travu.  Kpj.  2,  408.  —  2)  fig.  anfiihren,  de- 
cipio.  Rj.  u  prcnesenom  smislu:  varati.  isj).  omah- 
nuti  2. 

oniiUiniiti.  omabnem,  v.  pf.  Rj,  o-mahnuti.  vidi 
omanuli.  (•.  impf.  omahivati.  —  Jj  im  Bingcn  seinen 
Gcgner  schivenken,  torqueo  htctans,  lahefacio.  Rj.  — 
Kad  vidi  (Markol  Sareno  gubavo  niuSko  zdrijebe, 
uzme  ga  za  rep  da  omahne  oko  sebe  kao  sto  je  ostale 
konje  ogledao.  Rj.  34(ja.  Scepase  se  u  kosti  junacke 
>Mani  Marko,  jali  da  omanem.'-  Omahuje  Kraljevicu 
Marko,  al'  ne  moze  nista  da  ucini,  tad'  omanu  Musa 
kesedzija,  ud'ri  Marka  u  zelenu  travu.  Npj.  2,  4(J8. 
—  ^)  fig-  anfiihren,  decipio:  Dobro  je  ponijelo  ako 
godina  ne  omahne,  t.  j.  prevari.  Rj.  m  prenesenom 
smislu. 

omaiv  .  .  .  vidi  omahiv  .  .  .  Rj. 

omaja,  /'.  voda  Sto  prska  s  kola  vodenicnoga  (oso- 
bito  kod  kasikare  vodeuice)  kad  se  kolo  okre<'e.  Rj. 
vidi  omaha  (od  cega  je  omaja  proiiiijenivsi  se  glas 
h  M  glas  jl,  mahovina  2.  —  Zene  i  djevojke  donesu 
u  vece  kuL'i  umaje  (da  se  od  njih  svako  zlo  i  ueva- 
Ijalstina  otrese  i  otpadne,  kao  omaja  od  kola)  .  .  . 
pa  se  u  jutru  njom  kupaju.  Rj.  lola.  —  o-muja 
(kor.  koga  je  i  tiiahati).  Osn.  57. 

omak,  omdka,  m.  ein  junges,  einjahriges  Pferd, 
C(inu'>  (inniculns.  Rj.  mlad  konj  od  jedne  godinc. 
cull.  omad.  isp.  ome. 

oniaka,  /'.  intingolo,  jtisculum.  StuUi.  o-maka,  jelo 
u  sto  se  .'ito  uinaiJe:  die  Sauce,  Briihe. 

omiikiiija,  /".  eine  junge  einjiihrige  Stute,  equa  an- 
niculn.  Rj.  mlada  kobila  od  jedne  godine.  coll.  omad. 
isp.  ome. 

omakljati,  kljam,  v.  pf.  beschnitzen,  scalpo.  Rj. 
o-makljati.  v.  impf.  makljati. 

oiiii\kiiiiti  (/  se).  nem  (I  se),  vidi  omadi  (i  se).  isp. 
Kj.'  .')(>7. 

oiiialeii,  adj.  nicht  gross,  haud  ita  magnus.  Rj. 
o-nialen,  dobrano  malen,  ne  bus  velik.  vidi  patuJan. 
dem.  omaecak.  za  znacenje  isp.  okratak,  —  DuplaS, 
konj  omalen   i  I'vrst.  Rj.  145b. 

omaliti,  omalim,  v.  pf.  abbrechen,  mindern,  minuo. 
Rj.  o-uu\liti,  kao  uciniti  da  bude  sta  malo.  v.  impf. 
omaljivati.  —  Nek  mi  Jtogogj  za  vederu  spreme,  al' 
ncka  mi  vina  ne  omale.  Npj.  2,  395.  Ali  nemoj  svati 
omaliti,  jer  vam,  sine  mogu  trebovati.  HNpj.  4,  102. 
Ono  (vojske),  iXo  je  imao  oko  grada,  bojao  se  oma- 
liti. Danica  3,  180.  sa  se,  pass.:  Kad  javi,  da  se 
prema  njemu  Fra^icuza  omalilo  (otiSli  protiv  velike 
armije).  Zitije  48. 

oiiialjiviinjo,  n.  das  Mindern,  minuitio.  Rj.  verb, 
od  omaljivati.  radnja  kojom  tko  omaljttje  sto. 

omaljivati.  omaljujem,  v.  impf.  vermindern,  mi- 
nuo. Rj.  o-maljivati.  iinitl  da  bude  sta  malo.  v.  impf. 
prosti  maliti.  v.  pf.  omaliti. 

omiim.  m.  komad  hljeba  ili  drugo  Sto  5to  se  da 
psetetu  kad  ga  hoce  da  svezu  (omam  se  baci  kod 
sindzira  ili  kod  zezelja,  pa  kad  se  pseto  sagne  da 
ga  uzme,  onda  mu  svezu  litar  oko  vrata),  der  Koder, 
esca.  Rj.  vidi  zamama.  —  o-maui,  cim  se  omami  sto, 
n.  p.  pseto. 

oiiiama,  /'.  illecehrae,  illicium,  illectus,  delinamentum, 
allectatio.  Stulli.  o-mama.  djelo  kojim  se  tko  omami, 
i  ono  sto  omami  koga. 

omamica,  /'.  rertigc,  Stulli.  vidi  vrtoglavica.  zama- 
vica.  der  Schvindcl. 

oniiimiti,  i>m.~inum,  v.  pf.  verlocken,  illecebris  in- 
duco,  n.  p.  pseto,  covjeka.  Rj,  o-mamiti,  v.  impf.  om.a- 
mljivati. 

oiiianiljiviinje.  n.  das  Verlocken,  illecebrae.  Rj, 
verb,  od  omamljivati.  radnja  kojom  tko  omamljiije 
koga.  ili  sto. 

oniaiiiljivati,  omumljujem,  v.  impf.  verlocken, 
allecto.  Rj.  o-raamljivati,  n.  p.  pseto,  covjeka.  prosti 
mamiti.  v.  pf.  omamiti. 


Oman 


—  893  — 


omiliti 


(\ilinii,  m.  die  AlanUrurF.cl  (Helenenhraitt.  Rj.''),  der 
(iraltre.  Rj.'')  Aliitif,  inula  lielcniwii  Linn.  Rj.  hiljka. 

oniiliiiiti,  omiliiem,  ridi  omahnuti.  Rj.  —  Mani, 
Marko,  jali  da  ovmnem.  Npj.  ^2,  408. 

oiliillljT,  adj.  l;ao  pomanji:  Rukopis  na  kozi  od  180 
lista  veliCiue  kao  5to  je  sadaJnja  oiiumja  cetvrtina. 
Glas.  11,  189. 

ijraara.  /".  die  SchiriiUe,  tempestas  fcroida:  oniara 
je  h\(e  kiSe.  (■/'.  zapara.  Rj.  ridi  i  prigreviea,  pripeka, 
spariua.  —  o-mara;  znacenje  (jrijaii:  pri-mariti,  pro- 
niariti,  raz-mariti.  Korijeni  UK). 

oiiiiirika,  /'.  (u  C.  G.)  indi  omoi'ika.  Rj.  —  oma- 
rika  i  ouiorika  (osn.  u  omora).  Osn.  27(5. 

oiliiVstiti,  ftmastim,  v.  pf.  Rj.  o-mastiti.  v.  impf. 
mastiti.  —  J)  mit  Fett  befiuddn,  pirif/uedine  maeulo: 
omastire  on  liciuu,  t.  j.  bice  objesen.  Rj.  mascu  oma- 
zuti,  uprljati.  ■ —  sa  se,  pass.:  Prolizine,  ona  mjesta 
gdje  se  voda  ne  sledi,  a  i  na  cosi,  n.  p.  gdje  se 
omasti.  Rj.  (J081).  —  2)  (u  Diibr.)  rj'rfj  obojiti:  oh(»s- 
cena  jaja  (o  uskrsu).  I  omastif  sve  ogjelo  svoje.  Rj. 

ouia^it,  adj.  (u  vojv.)  vidi  rijedak  (zito  po  njivi, 
brdo  na  razboju).  Rj.  isj).  omahnuti  2,  prevariti: 
Dobro  je  ponijelo  ako  uva  fjudina  nc  oinahne.  Rj. 
4r)8a.  isp.  mahniivM  mimoici,  ne  pogoditi.  Korijeni  1G7. 

dinaske,  n.  p.  baciti  kamen,  mit  Ausholung,  vi- 
lirando.  Rj.  adi\  kao  vmahujuci,  oiiiahnursi.  —  Ka- 
meua  se  mecu  momci  dvojako;  s  raraeua  i  omaske. 
Rj.  354b. 

ouiatoriti,  nm,  r.  pf.  cf-matoriti,  matur  postati.  r. 
impf.  matoriti.  —  matoriti,  oniatoriti  2),  zaniatoriti. 
2)  Nema  u  Vnkovu  rjei-niku.  Korijeni  152.  155. 

omazati,  ruuazem,  v.  pf.  hcschmicrcn.  uhlino,  n.  p. 
kravi  sise  l)alegom,  da  ne  bi  tele  sisalo.  Prekri  knlu 
teSkijem  olovom,  a  omasa  srehrvm  bijelijera.  Rj. 
o-mazati.  v.  imj)f.  omazivati. 

oniaxivaiijc,  n.  das  Bcsclimieren.  to  ohlinerc.  Rj. 
verb,  od  omazivati.  radnja  kojom  tko  omaetije  sto. 

omnzivati,  omazujem,  v.  impf.  hesclimicrcn,  illlino. 
Rj.  o-mazivati.  i\  iiiijif.  jtro.sti  ma.za,l\.  c.  7;/'.  omazati. 

OHH'-a,  /'.  u  Ry  saino  u  mnozini:  Ouice,  omcT,  /'.  ^jZ. 
die  Schlinge  (z.  li.  ron  Rossliaar  zum  Vogelfaiig), 
laqueus.  Rj.  indi  oisice,  vigovi.  zamka,  n.  p.  od  striine 
zu  liratanje  ptica.  ali  ima  i  jedninti:  Zamaci  omen 
volu  na  rog,  ili  vize  na  vrat.  Rj.  182b.  —  maei, 
oniat'i,  omei  .  .  .  zamka,  zanicica,  omcc.  omcit.  Kori- 
jeni 171. 

&ilU'it,  adj.  vidi  strmen.  Rj.  vidi  i  strm,  strmenit; 
presrtan ;  vrletan.  —  osnovu  vidi  kod  omOa. 

diiK'i,  omknem,  —  1)  vidi  omaci.  Rj.  v.  pf.  o-mci. 
vidi  i  omaknuti.  isp.  namatfi,  namt'i;  promaci,  pronn'i; 
zamaci,  zamt^i,  r.  ivipf.  omicati.  —  H)  sa  se,  rejicks. 
vidi  omadi  se:  Onii'e  joj  se  mestvapo  papnci,  a  papnea 
po  mermer-kamenu,  pade  Ana  u  vodn  Neretvu.  Rj. 

omc,  ometa,  n.  ein  Fallen  (iibcr  ein  Jahr  alt), 
eipiuleus.  Rj.  konjce  od  [iodine  dana.  isp.  omak, 
omakinja.  coll.  omad.  —  Umc  vu6e  a  kobila  ne  6e. 
Posl.  238. 

oint^eiti,  ftmeCIm,  v.  pf.  Rj.  (u  Dubr.)  o-me6iti.  v. 
impf.  meCiti,  —  1)  n.  p.  grozgje,  zenjnetschcn,  elido. 
cf.  izgnjeciti.  Rj.  isp.  i  priStunuti.  —  2)  sa  se,  re/lcks. 
sich  zerquetschen,  elidi,  contundi,  cf.  prignjeciti  se, 
priStiinuti  se.  Rj. 

oiucditi  sc,  omedim  se,  v.  r.  pf.  u.  p.  zir,  verderbcn, 
corrumpi.  cf.  medljika.  Rj.  o-mediti  se,  kao  pokvariti 
sc  od  medljike.  glayol  se  taj  s  tijem  snacenjem  ne 
nalazi  n  druyacijem  oblicju. 

omi'gjak,  ftmetl'ka,  m.  (11  Hiv.)  kao  dzbun ,  mala 
megja,  das  Gelmsch,  fniticetum:  Kao  zee  u  omecku. 
Rj.  6-megjiik  (osn.  u  megja).  Osn.  291.  u  gen.  omegj-ka 
mijenja  se  gj  pred  k  na  e.  is2).  varme(^'ki.  vidi  grm  2, 
i  syn.  ondje. 

Ainiegjiiia,  f.  (u  C.  G.)  temelj  od  megje  (zida),  der 
Boden  einer  Maucr  als  liefriedigung,  maceriae  funda- 
vienta.  Rj.  o-megjina,  o.fn.  u  megja. 


onu^!!'.i'*'>  ^imegjlm,  v.  pf.  o-megjiti  sto,  uciniti  mu 
mcgjn.  vidi  osinoriti.  isp.  ogranifiiti.  v.  impf.  megjiti 
2.  Omcgjiti.  Rj.  470b. 

oiii(>lu,  n.  vidi  umeta.  Rj.  krpa  kojom  ometu  pec 
prije  sto  ie  metnnii  u  nju  hljeb.  —  o-melo,  osn.  u 
omfesti;  omet-lo,  t  pred  nnstavkom  otpulo.  isp.  Osn. 
119.  rijeii  s  takim  nasi,  kod  budkalo. 

oiii<l-siti,  (^mesTni,  r.  pf.  (u  C.  G.)  (nafiiniti  mes.a) 
todten,  occido:  Oeklinjani  vojskii  douekaSe  sa  zivijem 
ognjem  iz  puSaka,  Bog  ini  dade  i  si-ec'a  jnnaeka:  u 
prvi  mall  omesise  dobro.  Rj.  o-mesiti,  naciniti  mesa, 
ubiti.  isp.  kod  nieso  primjere  is  Rj.  477a  i  Npj.  5, 
123.  glagol  se  inuce  ne  nahodi. 

1.  oiiicsM,  om&tem,  v.  pf.  ahkehren,  uhbiirsten,  verro, 
purgo:  Tako  me  euma  Carigradska  ne  omelal  (Posl. 
300).  Rj.  omesti.  v.  impf.  mfesti.  —  Dom  cu  Jero- 
voamov  omesti  kao  sto  se  mete  kao  da  ga  ne  ostane 
nista.  Car.  I.  14,  10.  Zatrcu  ime  Vavilonu  .  .  .  omeseu 
ga  metlom  pogibli.  Is.  14,  23.  Omeseu  prali  njegov 
(grada  Tira)  i  pretvorit'u  ga  u  go  kamen.  Jezek.  '26,  4. 

3.  omesti,  ometem,  v.  pf.  Rj.  o-mesti.  v.  impf. 
ometati.  —  1. 1)  anfidiren,  decipio,  induco  in  errorem, 
cf.  smc^sti.  Rj.  kao  navesti  koya  na  krivo  misljenje, 
prevariti  ga.  —  Takove  glasove  Zivkovit;  poseje  po 
narodu,  kudgod  progje,  a  Kara-Gjorgjiju  i  ostalim 
stareSinama  kaze  npravo,  kako  je  .  .  .  pak  da  omete 
i  Gnsanca  .  .  .  otide  mu  u  Zemunski  koutumao  na 
sastanak.  Danica  .5,  42.  —  2)  (n  U.  (i.)  omeo  je 
cotek  dobar,  t.  j.  izbili  su  ga.  Rj.  —  C'otek,  vidi 
udarac;  omeo  je  eotek  dobar,  t.  j.  dohio.  Rj.  7Glb. 
—  II.  sa  se,  rejleks.  irrcn,  erro.  Rj.  kao  prevariti 
se.  isp.  omesti  1 1. 

oiiicf,  m.  (u  0.  G.)  omcta,  f.  od  resa  suknenijeh 
s  kraja  i\m  se  metu  nai5ve  i  zrvnji,  einc  Feye,  sco- 
pnlae.  Rj.  osn.  n  1  omfesti.  —  Brci  su  mu  ka'  i  dva 
(zdrmujani)  ometa.  (Kad  ko  ima  velike  cupave  brkove). 
Posl.  30. 

om6tati  sc,  6metam  se,  v.  r.  impf.  sich  irren,  erro. 
Rj.  o-metati  se,  kao  varati  se.  v.  pf.  omesti  se. 

ftmicaiijc,  n.  das  Ausgleiten,  uberratio,  lapsus.  Rj. 
verb,  od  1)  omicati,  2)  omicati  se.  —  1)  radnja  kojom 
tko  omicc  sto.  —  2)  stanje  koje  biva,  kad  se  sto  omice. 

omicati,  omicem,  v.  impf.  Rj.  o-raicati.  don.  omicki- 
vati.  iJ.  ^j/'.  omaci,  omci,  omaknuti.  —  1)  liinabgleiten 
lassen,  sino  labi:  omice  niz  noge.  Rj.  kao  pustati  da 
se  sto  spuzi.  isp.  omaci.  —  2)  stt  se,  refleks.  ausgleiten, 
abcrro,  elabor.  Rj.  kao  puziti  3.  isp.  omaci  se.  — 
Umiije  se  kao  masiia  kob.asica.  Posl.  238.  iSiris  korake 
raoje  poda  mnom,  te  se  ne  umicu  glcbiji  moji.  Sam. 
:i.  22,  37. 

omickivaiijc,  n.  dcm.  od  omicauje.  Rj. 

oiiiickivati,  omickujem,  v.  impf.  dem.  oi/ omicati.  Rj. 

oiiiijciiiti,  omijenim,  r.  pf.  —  1)  koSulje.  Rj.  o-rai- 
jeniti.  v.  pf.  je  i  prosti  mijeniti.  v.  impf.  mijenjati 
la.  — •  Omijenio  koSulje.  (Kad  je  ko  podrt).  Posl. 
238.  —  2)  su  se,  rcflcks.  Hi  pass.:  O  mijeni  zene  ne 
ce  da  peru  koSulja,  jer  kazu  da  de  se  onda  svako 
prtiSte  u  vodi  (kad  se  pokvasi)  omijeniti,  t.  j.  postati 
kao  trublo  i  odmah  se  raspasti  i  poderati.  Rj.  356a. 

iymijcrka,  /'.  (u  Boci)  n.  p.  od  haljine,  das  Mass, 
mensura,  cf.  omjera.  Rj.  n.  p.  konac  Hi  drvo,  cime 
se  sto  mjeri.  vidi  i  obiimjera. 

oiiiilanjc,  n.  das  stille  Suchen  (einer  Gunst)  durch 
Geberden,  yestus  qiiacrcntis  aliquid  tacite.  Rj.  verb. 
od  omilati  se.  radnja  kojom  sc  tko  omila. 

omilati  sc,  ftmilam  se,  v.  r.  impf.  durch  stummes 
Achselsucken  etwas  sagen,  quaero  motitans :  §ta  se  ti 
omilaS  tu?  Rj.  o-milati  se,  iskati  u  koga  milost  kaku 
muccci  a  pokazujuci  kako  god  da  nesta  iste.  isp.  v. 
impf.  prosti  niilati  se. 

dmilili.  Inn.  v.  pf.  o-militi  sto  kome,  uciniti  da 
mu  bi(:de  milo:  Neka  se  oni  trude  u  predgovorima 
omiliti  citateljima  svoje  sastare.  Odbr.  od  ruz.  4.  isp. 
V.  impf.  prosti  militi  se. 


omilovati 


—  894  — 


omraza 


dmilorati,  6railujem,  v.  pf.  Rj.  o-milov.iti.  v.  impf. 
milovati.  —  1)  licbkosen,  blanditiis  afficio :  A  Marko 
(7,  omihna  riikotn.  Ej.  kao  pogladiti.  —  2  a)  Jcao 
zuitiljeti:  Kralje  ga  je  divuo  docekao,  pa  (ja  darovao, 
darovao  i  omilovao.  Xpj.  4,  329.  Razumev5i  ear  za 
njegovu  hrabrost  i  za  raiie,  rrlo  get  omihije.  Zitije  11. 
—  b)  l:ao  ohljubiti:  I  ti  vodi  niilu  tvoju  sceru  ni 
Ijubljeuii,  ni  omilovmm.  Npj.  2,  5G5.  Otm  jedva  minu 
i  preininu,  ni  grljena  ni  omilovana.  Here.  44. 

oiuiljeti,  ^mitim,  «.  pf.  kome  5to,  ili  Sta,  lich  qrerden, 
citrus,  gratux  fio:  §to  omilje,  ne  onirznu  (Posl.  359) 
(itlte  Liehe  rostet  nicht).  Sveuiu  je  rodu  omiljela.  Rj. 
o-miljeti,  mio  postati.  vidi  smiliti  se.  iap.  dopasti  se. 
isp.  V.  impf.  militi  se.  —  Kad  careva  ki5i  vidi  prascice, 
trio  joj  omile.  Npr.  255.  Svemu  mi  je  rodu  omiljela: 
niome  babu  dcorhom  i  ugodbovi.  Npj.  1, 371.  A  MarTcu 
je  pesma  omilila.  2,  216.  Evo  gora,  na  kojoj  omilje 
Bogu  zirjefi.  Ps.  68,  16. 

omirisati  '^omirisati).  omiriSem,  v.  pf.  Sto,  an  etwas 
riechen,  odoror.  Rj.  o-mirisati.  vidi  pomirisati.  v.  impf. 
mirisati  2.  —  Prije  Gjuigjeva  dne  ne  valja  selena 
brati  uiti  mirisati,  a  na  Gjurgjev  dan  svako  uzme  po 
jedan  strucak  te  omirise  i  zadjene  za  pojas.  Rj.  151a. 
()j  devojko,  rumena  ruzice!  ni  trgana,  ni  omirisana. 
Npj.  1,  428.  Gospod  omirisa  miris  ugodni.  Mojs.  I. 
8,  21. 

omisliti  se,  slim  se,  v.  r.  pf.  —  1)  sicli  hedenken, 
perpendere.  Rj.  vidi  promisliti  se.  —  2)  sich  cinders 
bedenken,  mutare  consilium.  Rj.  vidi  premisliti  se. 
predomisliti  se.  o-misliti  se.  v.  impf.  omisljati  se. 

OinTs,  OmiJa,  m.  Stadt  Almissa.  Rj.  yrad  u  Dal- 
maciji. 

omisljanje,  n.  das  Btdenken,  pcrpcusio,  dubitatio. 
Ej.  verb,  od  omiSljati  se.  radnja  kojom  se  tko  omislja. 

omisljati  sc,  ftmisljam  se,  v.  r.  impf.  bedcHken,  das 
Bedenken  tragcn,  perpendo,  dubito.  Rj.  o-miSljati  se. 
isp.  promisljati  se,  promiSljavati  se.  v.  pf.  omisliti  se  1. 

oiiiitilriti  sc,  omitarmi  se,  v.  r.  pf.  (u  Dubr.)  kaze 
se  za  tice,  kad  im  opadue  perje,  kao  za  marvu  oli- 
njati  se,  sich  federn,  pennas  mutare:  Omitario  se  kao 
kvocka  (Posl.  238).  Rj.  o-mitariti  se.  v.  impf.  mitariti  se. 

omiti,  omijem,  vidi  nmiti.  Rj.  v.  pf.  —  1)  o-niiti, 
n.  p.  obraz.  v.  impf.  miti.  —  2)  sa  se,  refleks.  vidi 
umiti  se:  Te  .sc  omi  i  kosu  obrija.  Rj. 

Snijera,  f.  (u  C.  G.)  n.  p.  konae  ili  drvo,  cime  se 
Jto  mjeri,  das  Mass,  mensura.  cf.  omijerka.  Rj.  vidi 
i  obumjera. 

ftmjeriti,  rim,  v.  pf.  Rj.  o-mjeriti.  v.  impf.  mjeriti. 

—  1)  anmessen  (z.  B.  ein  Kleid),  metior,  designo: 
omjeri  o  se.  (Pomisli  kako  bi  tebi  bilo  da'  ti  se  to 
ufini.  Posl.  238).  Rj.  omjeriti  n.  p.  lialjimt:  Bolje  je 
omjeriti,  pa  krojiti.  Posl.  24.  Dvas  omjeri  a  jednom 
pristrizi.  DPosl.  21.  —  2)  zamjeriti,  zagledati,  zielen, 
collineo:  Nego  samo  pusku  SeiSanii,  gje  omjeri,  da 
ne  pogrijesi.  isp.  gdje  zamjeri  ubi6e  iz  puSke.  Rj. 
184a.  vidi  i  smjeriti  2. 

iiiiladalc,  fimlatka,  m.  vidi  omladina.  Rj.  o-mladak. 
vidi  i  odmladak,  i  syn.  ondje.  —  Sada  c'emo  napiti  .  .  . 
za  zdravlje  uniika  i  omladaka  zivot  i  lijepo  zdravlje. 
Here.  352. 

6iiiladiiiu,  f.  etvas  Junges  (Kinder,  Nachwuchs) 
im  Hause,  suboles:  Za§t'  obesi  dvoje  dece  na§e,  nama, 
care,  na§u  omludinn.  Rj.  o-mladina,  mludo  sto  u  kuci, 
djeca.  vidi  omladak,  i  syn.  ondje.  —  Ni  u  starosti  i 
kad  osijedjeh  nemoj  me  ostaviti,  Boze,  eda  bi  kazivao 
miSicu  svoju  potomstvu,  svoj  omladini  silu  tvoju.  Ps. 
71,  18. 

omliiditi  se,  omladlm  .se,  v.  r.  pf.  Rj.  o-mladiti  se. 

—  1)  Wurzel  fassen,  heranuachsen,  subolesco.  Ej. 
V.  impf.  omla<yivati  se.  —  Jer  ja  nisam  drvo  vrbo- 
vina,  kad  pos'jeku,  da  s'  omladif  mogu.  Npj.  4,  168. 

—  2  a)  (u  C.  G.)  omladila  se  ovea,  koza,  t.  j.  oja- 
gnjila  se,  okozila  se,  werfen,  pario,  Ej.  v.  impf.  mla- 
diti  se.  —  h)  pass. :  Tele  i  jagnje  i  jure  kad  se  omladi, 


neka  bi'de  sedam  dana    kod  majke  svoje.  Mojs.  IH. 
22,  27. 

uiiilagjivriiijc,  n.  das  Heranwachsen,  das  Wurzel- 
fasscn,  radicum  actio.  Ej.  verb,  od  omlagjivati  se. 
radnja  kojom  se  n.  p.  drvo  omlagjuje. 

oinlagjiTati  se,  omlagjujem  se.  r.  r.  impf.  Wurzel 
fassen,  radices  ago.  Ej.  o-mlagjuje  se,  n.  p.  drvo 
posjeceno.  v.  pf.  omladiti  se  1. 

('>iiilat,  m.  o-mlat.  za  postanje  isp.  omlatiti  2.  ba- 
tina,  kaki^om  se  n.  p.  voce  mlati  s  drveta.  ^Ako  mi 
dogjeS,  otjeradu  te  omlatom  ispred  ku(?e.'  kazu  u 
Slavoniji.  L.  Eadifievi(5.  isp.  pustimica. 

omliitin,  (^mlatim,  v.  pf.  Ej.  o-mlatiti.  r.  impf. 
mlatiti.  —  1)  abdreschen,  trituro,  n.  p.  probu,  grab, 
konoplje  (kudjelju).  Ej.  sa  se,  pass.:  Glavieine,  .ijeme 
od  konopalja  poSto  se  osijece  s  ruCica  a  joJ  se  nije 
omlatilo.  Ej.  86b.  —  2)  herabschlagen  (vom  Baume), 
decutio.  Ej.  omlatiti  n.  p.  jabuke,  kruske,  orahe  (ba- 
tinom  s  drveta).  isp.  mlatiti  2.  —  Kad  je  cue  ognje- 
viti  zmaje.  omlati  jom  teSkii  zausnicu.  Kako  mi  je 
lako  udario,  dva  jom  zdrava  zuba  izvadio.  HNpj.  1, 
228  (jom  dijalekt.  vij.  joj). 

oml^dnjeti,  oml&dmm,  v.  pf.  (u  Dubr.)  vidi  omr- 
.5aviti.  Ej.  o-mlednjeti,  mledan  postati.  vidi  i  smled- 
njeti.  «•  drukcijem  se  oblicju  ne  nalazi  ovaj  glagol. 
6nilitaviti,  vim,  v.  pf.  matt,  schlaff  werden,  er- 
schlaffen,  languesco.  Rj.  o-mlitaviti,  mlitav  postati. 
ovaj  se  glagol  ne  nahodi  u  drugojacijem  oblicju. 

6iiiluliaviti,  vim,  v.  pf.  debilitari.  StuUi.  o-mlo- 
baviti.  postati  mlohav. 

omddriti,  fimodrira,  v.  pf.  (u  Kotoru)  blau  machen, 
livido.  Ej.  o-modriti.  uciniti  da  biide  Mo  modro.  vidi 
omoriti,  ocrviti.  v.  impf.  modriti. 

oiliofur,  m  ein  Stiick  der  Bischofskleidung,  ve- 
stimenti  episcopalis  pars.  Ej.  nckaka  haljina  epi- 
skopska.  Grc.  wiosdpoc,  sto  se  nosi  na  ramenima.  — 
.'Vli  je  glavni  vladiiSin  znak  omofor,  naramnik,  koji 
zna6i  jaram  Hristov  .  .  .  vladika  ogrc-e  omofor  onda 
kad  sluzet'i  treba  da  je  mjesto  Hrista.  DP.  15. 

oiiiojiti,  omojim,  v.  pf.  zu  mcinem  machen,  meum 
facio.  Rj.  o-mojiti,  uciniti  da  bude  sto  moje.  v.  impf. 
mojiti.  isp.  osvojiti. 

(hnolje,  n.  Theil  der  Pozarevacka  nahija,  wo  die 
]\Ilava  cntspringt.  Ej.  onaj  kraj  Poiarevacke  nuhije, 
gdjc  3Il((va  izvire.  vidi.  Homolje. 

(huoljslii  (Omoljski),  0(7;.  von  Omolje.  Rj.  sto  pri- 
pada  Qmolju.  vidi  Homoljski.  —  Branifevo,  tako  .se 
zove  Pozarevacka  nabija  (t.  j.  od  Morave  pa  dolje 
do  Poreeke  rijeke  i  do  Oinoljskih  planina).  Rj.  40a. 
omora,  /'.  (u  C.  G.)  (ridi  5uma  1.  Rj.'):  A  pred 
njima  bukova  omora.  Rj.  vidi  omorina. 

ouiorika,  /'.  die  Fichte,  pinus.  (picea  omorica  Pane. 
cf.  omarika.  Rj.^).    Rj.   coll.   omorje.  —  A  tanka  je, 
kako  i  Sibljika;  visoka  je,  kako  omorika.  Npj.  3,  257. 
rijeci  s  takvim  nast.  kod  aptika. 
diuoriiia,  f.  (u  Dubr.)  vidi  (sitma  1.  Rj.^  omora.  Rj. 
oni6riti,  dmoilm,  v.  pf.  blau  fiirben,  livido:  Kako 
omorila,  tako  i  nosila  (Posl.  126).  Rj.  o-moriti,  uciniti 
da  bude  sto  mor*  (plavo)?  j7i  o-mo(d)riti'?  uciniti  da 
bude  sto  modro.  inace  ne  dolazi  taj  glagol. 
omorje,  )i.  coll.  od  omorika.  Rj. 
omdtati,    tarn,    v.  pf.    ridi  obmotati.  Rj.  o-motali. 
V.  impf.  omotavati.  —  sa  se,  pass,  ili  refleks.  »Lanae 
da  se  devet  puta  obavije   oko   naSe   kude«  .  .  .  lan.ie 
koji  se  nije  mogao  ni  jedan   put   omotati  oko  ktioc. 
Npr.  63.  Bezdana  me  opkoli,  sita   omota   mi  se  oko 
glave.  Jona  2,  6. 

omotSvauje,  n.  ridi  obmotavanje.  Rj. 
omotiUati,  omotavam,   v.   impf.   ridi  obmotavati. 
Rj.  o-motavati.  v.  pf.  omotati.  —  OJvice,  zlatna  parit- 
Ijika  koju  ^ene  omotavaju  oko  i>rata.  Rj.  483a. 

fimraza,  f.  die  Entzueiung,  Hass,  odium.  Rj. 
o-mraza,    osn.    koja   u  omraziti.    vidi   omrazje.    kao 


oinrazit 


—  895  — 


virzHJd,  r/izdor.  —  Krv  i  noz  (kad  se  hoce  da  kaze 
da  je  ko  s  kim  M  t^elil-oj  umrazi  ili  zavadi).  Rj.  423b. 
Istina  omrtisti  poragja.  DPosl.  33.  Ne  zna.5  kaka 
bilja  od  omraze?  da  omrazim  brata  i  sestricu.  Npj. 
2,  15.  Trazi  kori.st  svoju  u  svagji  i  omrazi  drugijeh 
Ijudi.  (")dg.  na  ut.  28. 

uiiirazit,  cidj.  widerlich,  odiosus:  Umiljato  jaguje 
i  dvije  niajke  pose,  a  omrazito  ne  de  ni  jedne.  Rj. 
isp.  omraziti  se  kome. 

6niraziti,  zim,  i'.  pf.  Rj.  o-mraziti.  vidi  sniraziti. 
V.  i)iipf.  niraziti.  —  1)  koga  8  kim,  kome  Sto,  rer- 
feinden,  entziceien,  discordem  reddo,   odium   conciio. 

—  TeJko  grjeSnu  i  omrnzenu!  Posl.  314.  Sa  analiom 
6i\  hrata  omraziti.  Npj.  1,  562.  Ne  zna.4  kaka  bilja 
od  omraze?  da  omrazim  hrata  i  sestricu.  2,  15.  Niko 
tehe  omrazW  ne  moze,  omraziti  Bogu  i  narodu.  4, 
335.  Omruziste  me  narodu  ove  zemlje.  Mojs.  I.  34, 
30.  —  2)  sa  se.  —  a)  fimraziti  se,  zlm  se,  v.  r.  pf. 
s  kim,  sich  mit  jemand  entziceien,  odium  concipio  in 
aliquem.  Rj.  —  Sok  da  se  ne  bi  s  lupezom  bez  ne- 
volje  omrazio  .  .  .  poSalje  kakvoga  covjeka.  Rj.  (;99a. 
Bas   se   omrazio   s  narodom   svojim.   Sam.  I.  27,  12. 

—  b)  omrazi  se  kome  sto:  Kad  obogati,  leca  tnu  se 
omrazi.  DPosl.  42.  isp.  omrzmiti. 

6iiirazje,  «.  vidi  omraza.  —  Kazi  mene  bilja  od 
omrazja,  da  omrazim  snahu  sa  gjeverom.  Here.  147. 

uiiireaiijr,  «.  vidi  zamrcauje.  Rj. 

uiiircati,  omrcem,  v.  impf.  vidi  zamrcati:  Koliko 
mu  (:edo  omrcase,  triput  vei'e  jutrom  osvitaSe.  Ej. 
o-mreati.  gdje  sumracje  Tioga  nalazi.  ondje  on  omrie. 
vidi  i  primrt-ati.  ;;.  pf.  sloz.  omrci,  omrkmiti. 

oiiireiniti,  mm,  v.  pf.  Rj.  o-mrciniti.  v.  impf.  mr- 
ciniti.  —  1)  verrecl;en  muchen,  facio  ut  moriatur 
bestia  (inepte  mactata).  Rj.  ueiniti  da  se  zivince  omr- 
cini,  zuklavii  ga  rgjaro.  —  2)  sa  se,  reflcks.  verrecken, 
pereo,  morior.  Rj.  vidi  crdi,  i  si/n.  ondje.  —  Ako  se 
dogodi  da  hoce  kakvo  zivince  da  se  omrcini,  onda 
zena  .  .  .  kolje.  Rj.  272b.  Omrcinio  se  jia  ognjiJte. 
(Reku  u  Crnoj  Gori  za  onoga  koji  umre  kod  kude, 
a  ue  pogine  u  ieti).  Posl.  238. 

6iiirciti,  fim,  V.  pf.  Rj.  o-mroiti.  v.  impf.  — 
/.  1)  schwarz  machen,  nigrum  reddo.  Rj.  ueiniti  da 
bude  sto  mrko:  \  jagluke  na  njih  omriio.  Rj.  244a. 
Svari  u  jeduome  loncu  neomrcenu  a  u  vodi  ueua- 
i5etoj.  Npr.  262.  Udmakui  se  da  me  ne  omrcis,  rece 
prosiiija  lopizi.  DPosl.  89.  —  2)  (u  C.  G.)  omrcio 
ga  puskom,  t.  j.  ubio  ga  iz  puJke,  erschiessen,  trajicio. 
Rj.  —  11.  sa  se,  refleks.  sich  schwarz  machen,  ni- 
grare  se:  Ne  moze  koviie  biti,  a  ne  omrciti  se  (Po.sl. 
205).  Ej. 

omrci,  dmrkem,  v.  pf.  Rj.  o-mrdi.  vidi  omrknuti. 
vidi  i  zamrci,  zamrknuti.  v.  impf.  omreati.  —  1)  vom 
Dunkel  (der  Nacht)  iiberfallen  werden,  node  inter- 
cipior,  cf.  zamrdi:  Omrkao,  a  ne  osvanuo  (Utekao  ili 
ga  onako  nestalo  uodii.  Posl.  238).  Rj.  gdje  sumracje 
nagje  koga,  ondje  on  gmrkne.  —  Gje  laza  omrkla  tu 
i  osvanula.  Posl.  75.  Sto  deteta  a  vece  omrkne,  jo5 
toliko  u  jutru  osvane.  Npj.  2,  157.  Rano  rani  Mu- 
stajbegovica,  da  obigje  na  kuli  gjevojku,  bolesna  je 
sinod  omrknula.  3,  126.  —  2J  noi  omrkne,  nastane: 
Kad  je  nocca  bila  omrknula,  tad'  kraljica  rede  Si- 
meuuu.  Npj.  2.  67. 

omrije»ititi,  ftuirijestim,  v.pf.  begatten  (von  Viigeln), 
coi;o.  Rj.  o-mrijestiti.  omrijesti  kokot  kokos,  gusak 
gusku,  vrabac  vrabicu  itd.  isj).  narastiti.  i  sa  se,  re- 
ciproc.  omrijeste  se   ptice,  ribe.  v.  im^yf.  mrije^iti  se. 

oiurij6stiti,  6mrije§tim,  v.  jif.  o-mrije5titi.  Rad  6, 
90.  i  sa  se,  reciproi.  vidi  omrijestiti  (i  se).  v.  impf. 
mrijeStiti  se.  —  za  5  mj.  s  isp.  puStiti  i  pustiti. 

dmrkiiuti,  omrknem,  vidi  omrdi.  Rj.  r. pf.  o-mrknuti. 
primjeri  kod  omrdi.  v.  impf.  omreati. 

unirsak,  6mrska,  ))!.  kad  se  dovjek  omrsi,  Genuss 
der  Fleisciispeisen,  usus  carnium:  muogi  se  covjek 
7ia  omrsku  ozlotrbi.  Rj. 


oiiir.siti,  ftmfsTm,  r.  pf.  Rj.  o-mrsiti.  v.  impf.  mrsiti. 
—    !•   1)    "■    P-    dovjeka,    Fleischspeiscn   zu   essen 

I  geben.  Rj.  dati  kome  mrsna  jela.  —  2)  lonce,  sude, 
mit  Flcischspeisen  fiir  die  Fasttagc  verunreinigen, 
contamino.  Rj.  mrsom  opoganiti.  amo  ide  i  oro:  Ja 
sam  junak  dusu  ogr'jeSio  i'  uz  dasne  poste  omraio... 
s  Turcima  sani  mrsno  vederao.  Npj.  4,  168.  —  3)  go- 
veda,  ovce,  svinje.  Salz  zu  lecken  geben,  do  sal  lam- 
bendum.  Rj.  dati  im  soli  da  lizu.  —  11.  .<<a  se,  rejleks. 
Fleischspeiscn  essen,  earnibus  utor.  Rj.  pojcsti  sto 
mrsno.  —  Tko  se  omrsi  o  pir,  kriva  nui  je  sulra  i 
dobra  trpeza.  DPosl.  133. 

[      Biiirsaj,  J«.  «)i  Stack  Fleisehspeise,  frustum  carnis: 

I  nema  nikakva  omrSaja.  Ej.  komad  mrsna  jela.  —  rijeci 

:  .s  tukim  nasi,  kod  dog.igjaj. 

oiur.sati,  Jam,  v.  j)f.  o-mr.5ati,  postati  mrsav.  vidi 
omrJaviti,  omiednjeti,  smlednjeti.  v.  impf.  mrJati.  — 
Koljena  moja  izuemogoSe  od  posta.  i  tijelo  moje  omrsa. 
Ps.  109,  24.  U  taj  de  dan  istandati  slava  Jakovljeva, 
i  dehelo  tijelo  njegovo  omrsace.  Is.  17,  4. 

omrsaviti,  vim,  v.  pf.  o-mr§aviti,  postati  mrsav. 
vidi  omriati,  i  spn.  ondje.  v.  impf.  mrSaviti.  —  Ima 
goveda  i  kljusadi  koja  se  zavaljuju  kad  omrsave  i 
oslabe.  Ej.  165b.  UniStiti  se,  oslabiti  i  omrsaviti  (uei- 
niti se  nista).  Ej.  783a. 

6mrtvina,  f.  roba  koja  iza  mrtvog  ostane,  zovu 
omrtcinom.  >'0n  je  po(h)Iapan  na  tugje  otnrtvine.^-- 
J.  Bogdanovid. 

omrziiiiti,  znem,  v.  pf.  einen  Hass  auf  Einen  be- 
kommen,  coepi  odisse:  es  ist  mir  zuvider;  odi.  Ej. 
o-mrznuti.  r.  impf.  mrziti.  —  1)  omrznnti  na  koga: 
omrzao  sam  na  njega.  Ej.  —  Izvrsti  se  na  koga,  kao 
napasti,  omrznuti,  podeti  vikati  na  koga.  Ej^  221a. 
Umiljela  ti  je  pravda,  i  omrzao  si  na  bezakonje.  Jevr. 
1,  9.  Jsav  omrze  Ijuto  na  Jakova.  Mojs.  I.  27,  41.  — 
2)  omrziti  komu.  vidi:  omraziti  se  komu;  kao  mrsko 

!  postati:  On  wii'je  omrzao.  Turska  mije  vjera  omrznula. 

I  Rj.  —  Boga  ti,  zar  ti  je  tako  qmrznido  zivljeti,  te  si 

]  se  vratio  po  mene!  Npr.  202.  Sto  omilje,  ne  omrznu. 
Posl.  359.  Za  to  mi  omrzose.  Mojs.  III.  20,  23.  Omrzao 
mi  je  zivot  moj.  Jov  9,  21. 

[  oinfu-iti  sc,  omfidim  se,  v.  r.  pf.  (po  jugozap.  kraj. 
n  krsd.)  vidi  obrasnaviti  se:  Ko  ide  u  mliu,  taj  se  i 
omuci  (Posl.  139).  Rj.  o-muditi  se,  kao  posuti  se 
miikdm,  hrasnom.  inace  se  ne  nahodi  taj  glagol. 
diliru',  m.  (u  Baranji)  vidi  omnt.  Rj.  vidi  homut. 
ouiCieak,  omiidka,  j;i.  hyp.  od  omud.  Rj.  vidi  ho- 
mudak. 

6iuiu-iue,  /'.  pi.  geriiUeltes  Ueberbleibsel  von  Wein, 
Arrak,  relujuiae  vini  usti.  Rj.  o-mudine,  prosta  osn. 
u  mutiti.  ostaci  pomucena  vina. 

oiiiddrali,  dram,  omi'idriti,  drlm,  v.  pf.  gescheut 
u-erdcn,  fio  prudens.  Rj.  o-mudrati,  o-mudriti,  postati 
mudar,  pametan.  v.  impf.  mudrati.  —  Idi  k  mravii. 
Ijenivde,  gledaj  putove  njegove,  i  omudraj.  Prid.  6, 
6.  Udri  podsmjevada  da  ludi  omudra.  19,  25. 

omi'isii-ariti  sc,   vim  se,  v.  r.  pf.  (u  Dubr.)  n.  p. 
bob  (zelen),  kad  nekakve  male  musice  na  njemu  po- 
stanu,  od  kojijeh  nsahne,   Blattlduse  bekommen.  Rj. 
o-mu5idaviti  se.  drukcije  se  ne  nalazi  taj  glagol. 
fiiiiut,  m.  vidi  homut.  Ej. 

Omfttic,  m.:  Grad  Omutic  i  Trubjela  knla.  Ej.  selo 
i  razvaline  od  tvrgjavice  u  Crnoj  Gori  kod  NikJida.  Rj.^ 
on  (on),  ona,  6no,  er,  sie,  es,  ille,  ilia,  illud;  is,  ea, 
id.  Rj.  oblici  koji  sada  zamjenjuju  licnu  samjenicu 
trecega  lica  poznatoga  u  prvom  pculezu  m  jednini 
(i-ze,  ja-ze,  je-ze);  u  mnozini:  6ni,  6ne,  6na.  isp.  pri- 
mjere  kod  ga,  ih  (ig),  je  2,  joj  2,  nj  (prom.).  —  Gdje 
je  to  vrzino  kolo,  i  5ta  je.  Bog  bi  ga  znao.  Rj.  75a. 
Davade  mu  (dovjeku)  jednako  jelo  i  za  njga  i  za  konja. 
Rj.  309b.  Narikada...  kaze  ko  Jm  je  poslao.  Ej.  404a. 
Ognjica,  svinjska  bolest  koja  ih  napadne  kad  jedu 
in.  Rj.  438a.  Kude  .  .  .  sve  su  bile  seljacke  koje  8U 
oni  mogli  graditi.  Rj.  82Ga.  PogodivM  se  s  njome, 


oiiada 


—  896 


onakav 


ona  skine  s  ruke  svoju  pletivnfu.  Npr.  (5.  Onda  leCe 
carev   siu    njojzi.   22   (/sp.   dodutal-  zi).   Kad   Stojsa 
malo  poodraste,  on  uastane  junak  da  je  malo  ouakih 
bilo.  27.  Prisje  no  koju  mu  drasro   rabotu    ~a})ocnes, 
.azda   valja  da  se  najprije   prekrstiJ.  99.   Onda   ona 
izvadivM  omi  kartu  rece...  Car  videci  to,  poljubi  je. 
108.  Vidi  jednu  tiricu  .  .  .  te  on  nju  uhvati  .  .  .  Po- 
krije  je  jednom  sitkoin.   108.   Matfeha   se   sa   svojorn 
kt'erju  opet  spremi  u  erkvu . . .  PoJto  njih  dvije  otidu 
u  erkvu.  128.  ^eua  Premiidroga  Solomiina . .  .  jer  je 
je  Solomun  vrlo  Ouvao.  155  (mjesto  ju  je.  isp.  povise 
Kj.  404a).  Pa  ga   sa   svojim   momeima   i    dvoranima 
povede  na  polje  da  pogtibi.  157.   Kje  se  Ijepota  bila 
proglasila  po  8\'ijetu.  1(53  (isp.  njezin,  njen).  Ko  iimije, 
njemu  dvije.  168.    Stane   vikati   na  njih   (djevojke): 
jTaiuo  one  ovakvice  i  onakvice! ...  pa  i  njima  (la- 
vovima)   stane   govoriti:    »Tamo   oni  ovaki  i   onaki! 
§ta  uciniste?<!  241  {isp.  nize  primjere  is  Posl.  311). 
Gde  tl  je  prase,  ubi  tamo  njega  Bog!  256  (isp.  nize 
primjere  iz  Posl.  311).  Ako  na  coeka  ne  6e  sramota, 
ono  ee  on  na   nju.   (Kad   ko   kao   silom   radi   da  se 
osramoti).   Posl.   5.    Kad   se   prase   naije,    ono  korito 
prevail.  120.  Take  yijemu  (rekav.M).  Kad  se  izrijekom 
kazuje  kako  je  nekom  5to  opsovato  ill  ouako   ruzno 
reeeno.  Gledaj :)  Tamo  on  .  .  .  n.  p.  tamo  on  pas  . . . 
tamo  on  zaklao  se  .  .  .   tamo  ona   kucka!    tamo   nju 
ujela  zmija!   tamo   njemu  otpala   nika!    tamo   njega 
ubio  grom  i  t.  d.  311.  §to  ga  nije  na  oci,  nije"(;a  ni 
na  srcu.  i^Gledaj:   Daleko  od  ociju    daleko   od  srea). 
354.  Udari  se  rukom  po  koljenu,    nova  coha  na  ko- 
Ijenu  puce:  »Jao  njemu  do  Boga  miloga!  Juje  cekam 
eetiri  godine,  pa  mi  danas  ode  za  driigoga!   Npj.  .3, 
148  (Kjemu  mjesto  mene  ili  mcni  kaze  pjevac  za  to, 
kao  da  se  ne  bi  primijenilo   njemu.   Tako  se  u  ova- 
kijem   dogagjajima  i  u  govoru   moze   euti.  Vuk).  Te 
on  Tiirsku  osijeee  glavu ;  uze  njemu  glavu  i  oruzje. 
Npj.  4,   5.   Zar   ne   vidiJ?   Njiina   ne   vigjeo !   4,   30 
(misli  se:  o6ima).   Te  postenje   za  aspre   prodase,  a 
neka  ih,  cm  im  obraz  bio !  5,  137.  I  taj  alaj  do  tog 
age  dogje,  kod  njegaka   ate   odjahase.   HJspj.   4,   22 
(njega-ka.    isp.   ka).  Povrati   se   i   kahvu   donese,  pa 
njimaka  kahvu  podilio.  4,   59   (njima-ka).   Srpski  je 
prvi  i  posljednji  ugovor  o  miru  bio,  da  im  se  da(h)ije 
predadu  u  ruke.   Danica  3,   185.   Znam   da  ih  ima  i 
takovijeh,  koji  .  .  .  Pis.  81.  Hitim  Demcljicevoj  kuci, 
da  mu  cestitam  bratu  krsno   ime.    Straz.  1886,  1312. 
Rece  Sihem  ocu  djcvojcinu  i  brai'i  joj.   Mojs.  I.  34, 
11.  UzevSi  svaki ^svoJH   kadionicu   metnuSe   ognja  it 
njih.  III.  10,  1.  C'etiri  roga  .  .  .  iz  jednoga  njih  izide 
jedan  rog  malen.  Dan.  8,  9. 

oiinda,  oiindaj,  uiiadfir,  iiiadt*,  onadcr,  onadijer, 
(u  C.  G.)  vidi  onda.  Rj.  vidi  i  ond.aj,  ondar.  —  onda, 
umetnursi  a:  onada,  sn  doducima]  i  r:  onadaj,  onadar; 
i  pretvoricsi  a  it  e:  onade,  i  s  dodatkom  r:  onader, 
onadijer.  —  Onada  se  boja  zagjenulo,  ubiJe  se  prahom 
i  olovom.  Npj.  4,  109.  Onader  je  visa  uiuka  bila, 
nama  zemlja  sva  besudna  bila.  5,  472. 

dnaiz,  m.dcr  Anis  (osterr.  Aneh), pitnpinella  unisum 
Linn.  Rj.  hiljka.  isp.  onajzovica. 

dnaj,  fma,  hno,  jener,  jene,  jenes,  ille,  ilhi,  ilhid. 
Rj.  vidi  f)nT,  ona,  6no.  —  1)  Ono  mi  je  brat  ko  mi  je 
dobru  rad.  Rj.  40a  (isp.:  Onaj  mi  je  brat,  koji  mi 
je  dobru  rad.  Posl.  238).  Srhi  zakona  Jurskoga  .  .  . 
tako  i  oni  zakona  Rimskoga.  Rj.  68a.  Sfoje  u  puJke 
i  topa  tane,  ono  je  u  groma  strjelica  Rj.  102b.  Ajde 
more  da  ti  otmemo  Ui  Hi  onu  djevojku.  Rj.  476b. 
(Seljaci)  i  samu  zemlju  mogli  su  je  prodati  sa  onijem 
teretom  kao  sto  su  je  oni  drzali.  Rj.  826a.  Megjedo- 
viCu  se  ucini  buzdovan  mali  prema  onolikom  gvozgju, 
a  i  ono  sto  ga  je  da  nije  nacinjen  kao  Jto  bitrebalo. 
Npr.  2.  Onaj  isti  dan  u  koji  ...  9.  Tada  se  ponudi 
drugi  sin  da  cava  jabuku,  ali  i  on  progje  kao  i  onaj. 
1.5.  Onaj  koji  je  radio  jednom  pomisli  u  sebi...  71. 
Ono  Bu  Ijudi  Bogu  po  volji.  90.  Onaj  koji  je   radio 


jednom  pomisli  n  sebi...  71.  Ono  sn  Ijudi  Bogu  po 
volji.  90.  Onaj  bjezi,  a  ovaj  za   njim!   92.    Govoreci 
mu  isto  Sto  i  ona  prva.  93.  Izvadi  carev  sin  oni  orah. 
94.  Oni  isti  cas   uzraste   straSna   gora.    104.   Tako  ti 
ovoga  i  onoga  svijeta,  cuj  me.  114.   Da  je  ovde  sad 
ono  nase  dvoje  dece.  138.  Kako  mu  voda  pospe  glavu, 
it  onaj  muh  prsnuse  alke  oko  vrata.  196.  Pospu  vodom 
po  onijem  ranama,  kud  je  carevic  rasjeCen  bio.  203. 
Svuee  haljine  od  m\^e  koze,  pa  obuce  one  od  svile. 
224.  Ne  ridi  onoga  5to  je  ongje  najznatnije.  Posl.  13 
(od  rijeci  ono  cetvrti  je  padez  obicniji  uz  poricanje. 
Sint.  123.  isp.   nize  primjer  iz  Rim.  ll,  7).  Ko  prije 
gjevojci  onoga  je  gjevqjka.    151.    Ono    stvar   vrijedi, 
po  sto  se  moze  prodati.  239.    Ori  je   osnovao,  a  oni    , 
je  izatkao.  DPosl.  93.  Avlije  su   sve   od   cigle,   koju 
nijesu  pekli  Turci,  nego  Nijemci,   kad   su   ono  dugo 
drzali  Bijograd.  Danica  2,  44,  Narod  prosti  iz  obliznjih 
na(b)ija  takogjer  prebegne  preko  Save,  a  oni  unutra 
polsegnu  u  planine.  Milo.5  42.  Svi  narodi  poSeli  pisati 
onim  jezikom,  kao  sto  govore  oraci.  Rj.'  VI.  Do  onoga 
dana  kad  Noje  ugje  u  kovceg.  Mat.  24,  38.  Onaj  sto 
ispituje  srca  zna.  Rim.  8,  27.  Nijesu  ono  djeca  Bozija. 
9,  8.  8to  Izrailj  iskase  ono  ne  dohi.  11,  7  (isp.  povise 
Posl.  13).  Ugleda  zene  i  djecu,  pa  rece:  ko  su  ti  ono? 
Mojs.  I.  33,  5.  Kad  se  vrati  David  k  onijem  drje  sta 
Ijudi  .  .  .    Sam.   I.   30,   21.    Sile   neieske  i  one  ispod 
zemlje,  misleci  o  tebi  .  .  .   zabuni.5e   se.   DP.  146.  — 
2)  rijec  u  drugom  padezu  hez  prijedloga  pokazuje 
dio  od  svega  sto  znaci  samu  iyoiom,  a  koliki  je  dio, 
moze  se  u,z  taj  padez  ukazati  osobitom  rijecju;  tako 
osim  broja  i  rijecima :  malo,  njekoliko  .  .  .  5to,  neSto, 
niJta,  ovo,  ono,  to.  isp.  Sint.  68. —  Koji  ono  junak  a 
najprije  dogje?  Rj.  .501b.  »Na   ovo   kruha-  .  .  .   baci 
ono  kruha  pa  svako  od  zvjeradi  posto  primirisa  ono 
kruha  pade  potrbuSke.  Npr.  93.  Cela  savije  svoj  Jator 
i  ono  malo  jjrtljaga,  i  metne  na  svoga  konjicka.  207. 
On  izvadi  sve  ono  novaca  i^to  imase.  218.  Oni  sanducii? 
.s  ono  troje  gjecice.  230.  On  istina  s  ono  svoje  vojske, 
Sto  je  mogao  izvesti  iz  Sanceva,  izigje  opet  pred  Turke. 
Danica  1,  84.  Turci   su  . . .   popalili   ono  Srpskih  ko- 
liha,  Sto  je   iznova   bilo   pogragjeno.   3,   202.   Zapali 
dzebanu,  i  s  mnogim  Turcima  i  s  ono   Srha,   Sto  je 
joS   bilo  oko   njega,   odleti    u   vetar.   MiloS   16.    Ono 
njekoliko  rijeci,  koje  se  u  nas  pocinju  sa  'e-:  po  mome 
izgovoru,  one  valja  upamtiti.  Pis.  8.  Koji  nijesu  imali 
niSta  do  ono  malo  plate.  Sovj.  79.  Da  primiS  iz  moje 
ruke  ono  sedam  jaganjaca.  Mojs.  I.  21.  30.  —  3)  & 
ono,  okrnjeno  a  no  (ano),  i  sumo  ono :  tijem  se  istiee 
ono,  sto  se   k  prcdnjoj  recenici  dodaje,   da  hi  se  it 
njoj  sto  izhlize  odrcdilo   ili  popunilo;  ili  se  megju 
dvijem    samostulnim    rc<:enicama   istiee  posljedak   ili 
suprotno.  isp.  a  5.  —  a6no  (a  ono)  sodann,  — ,  igitur. 
at:  ako  nije  tako,  «  o)io  je  ovako;  ako  ne  ceS  ti  doci 
meni,  a  ono  du  ja  tebi.  Rj.  6a.  Ako  je  malo  mlijeka, 
a  ono  je   blizu    rijeka.   Posl.   4.   Ako   nema   pameti, 
ono  ima  noge.  6.  Rece  Isav:  hajde  da  idemo,  ii'i  <?u 
i  ja  8  tobom  ...   A  Isav  rece:   a   ono  da  ti  ostavim 
nekoliko  Ijudi  Sto  su  sa  mnom.  Mojs.  I.  33,  15. 

diiajzovii'a,  /'.  der  Anishranntuein,  vinum  ustum 
ex  aniso.  Rj.  rakija  od  onaiza.  —  tukve  rijeci  kod 
rakija. 

oni\k.1v,  onakva,  adj.  vidi  onaki,  onakov,  onakovi ; 
jener  Art,  ejus  modi,  prema  ovakav  (kao  ja  ili  moj). 
takav  (kao  ti  ili  troj).  onakav  (kao  on  ili  njegov). 
u  korelaciji:  onakav  kakav,  kakav  onakav,  onakav 
gdje,  onakav  kao,  kao  Sto,  onakav  koji,  onakav  kud, 
onakav  otkuda  i  t.  d.  —  On  nastane  junak  da  je 
malo  onukih  bilo.  Npr.  27.  Te  onaki  Aator  je  krenu. 
96.  Tamo  oni  ovaki  i  onaki!  Sta  uciniste?  241.  Da 
vise  ne  ce  biti  onakov  kakov  i  do  sad.  249.  Alija  i 
balija  dva  brata  (Eakar  je  jedan  onaki  je  i  drugi). 
Posl.  9.  IMnogo  puta  zee  u  onakoi-om  dzhunu  lezi 
gje  ne  bi  niko  ni  pomislio.  181.  Posloviee  bi  se  mogle 
razdijelili  .  .  .  na   prave  .  .  .  i  na   onake  koje  se  raz- 


ouaki 


—  897 


oadan 


licno  govore.  VIII.  Da  su  svi  Ijudi  ostajali  onaki, 
kao  sio  su  njihovi  stari  bili.  Danica  2,  3.  Govore 
onakijem  istijem  jesikom  kao  i  Srbi.  Kov.  7.  Pak 
ue  samo  sto  postave  muselima  i  po  onakim  paltm- 
kama,  kud  uikad  nisii  bili,  uego  jos  i  vojske  .  .  . 
ostave  u  svakoj  palauei.  MiloS  57.  Slovo  c  na  ona- 
kijem mjestima  gdje  su  po  uarodnoui  govoru  dva 
sloga.  Pis.  lit.  Ni  rjecnika  onakovoga  ni  grainatike 
joS  nema,  kao  sto  bi  trebalo.  Rj.'  VI.  Dokazuje  da 
je  Srpski  jc,:ik.  onakovi,  luo  sto  je  njemu  po  cudi. 
XU.  Na  ovu  knjigu  ima  prenumerauta  i  iz  onakovih 
wjefita,  od  kudu  do  uas  jo.s  nije  bilo  gotovo  ui  na 
kakvu  Srpsku  knjigu.  XIV.  Jei-  si  (Talilejae,  i  (jovor 
ti  je  onakori.  Prip.  bibl.  15fi. 

oiiikkT,  kit,  ko,  jener  Art,  ejus  modi.  Rj.  vidi  onakav, 
i  primjcre  oiidje. 

oiiiYkS,  —  1)  aufjene  Art,  illo  wodo.  Rj.  —  Kakva 
ti  je  ono  gjavolska  zivina?  Kakva  je  oiiako  sam  je 
i  sabranila,  batinom  .  .  .  Otvore  ga  da  vidi  silno 
blago  u  onako  teskom  sauduku.  Npr.  1-13.  Kako  go- 
spodar  svira  onuko  mlagji  igia.  Posl.  125.  Pobjegne 
pieko  logora  .  .  .  stanu  puSke  pueati  na  njega,  i 
odmah  ga  onako  u  bjezanju  udari  sedamnaest  pu- 
saka.  Danica  3,  207.  Buduci  da  ovi  svi  peSaci,  onako, 
kao  sto  SM  II  gomili  bezali,  nisu  mogli  na  vrata  iiii 
u  Janac  .  .  .  Miles  96.  Kako  on  nagje  za  pravo,  onako 
mora  bid.  191.  Jedne  rijeei  sad  pise  ovako,  sad 
onako!  Odg.  na  sit.  12.  Da  su  ove  rijefi  isto  onako 
pokvarene,  kao  :>puzati  .  Pis.  3G.  Kazao  sam  kako 
je  do  podne  pio  rakiju,  a  i.sfo  je  ohh/.o  poslije  podne 
pio  erno  vino.  Sovj.  91.  Oni  se  uplaMJe,  *  onako 
poplaseiii  misljahu  da  vide  duha.  Prip.  bibl.  1(57.  — 
2)  so  (unentgeltlich),  gratis.  Rj.  —  O  bo^icu  i  o 
krsnom  imenu  sastanu  se  svi  u  kuei,  a  onako  zive 
po  planini  i  po  polju,  a  starjeSine  ponajviSe  u  mlinu. 
Rj.  173a  (kao  drugda,  u  driigo  vrijeme,  soiist).  Vo- 
denica  stoji  ::alilt  (sonst  onako).  Rj.  ISla.  Krc-me  su 
se  .  .  .  do  skora  gotovo  sanio  u  pjesmama  spominjale, 
a  onako  ih  uije  bilo  nigdje  u  zemlji.  Rj.  3()9a.  Sulii 
boj,  kad  nije  oko  plijeua,  ncgo  onako,  leer,  inanis. 
Rj.  727b.  Pa  ga  zapita  (zeua)  za  5to  se  nasmeja.  I  >u 
joj  odgovori :  »Ni  za  Sto,  samo  onaA'o*.  Npr.  13.  Car 
poSlje  po  nju  (po  sirotu  devojku)  i  uzme  je  za  svoga 
siua.  A  ona  druga  devojka  .  .  .  ostane  onako.  141. 
Kalugjeri  nose  oruzje  (kad  idu  u  pisaniju  ili  onako 
kud).  Danica  2,  111.  Za  iudo  je,  kako  je  od  iBaC^ 
postao  :iBacvaniu«!  Ovgje  je  V -  umetnuto  onako. 
3,  22.  Da  su  Turci  .  .  .  posjekli,  koga  su  onako  iz- 
neuada  zatekli.  3,  202.  Ou  postavi  u  Jadru  vojvodom 
Antoniju  BogiL'evica,  a  Boinovic  pored  sviju  njegovih 
zasluga  i  junastva  ostane  onako.  4,  19.  Misleci  da 
su  kaki  trgovei  ili  onako  nokaki  Ijudi  odande,  pocue 
razgovor.  4,  34.  Trideset  i  sest  kojekakih  Ijudi,  Sto 
su  onako  kojegde  pohvataui,  nabiju  zive  na  kolje. 
MiloS  IJG.  Samo  sto  nije  bio  knez,  nego  onako  kao 
serdar.  (19.  Itrugi  Ijudi  trose  nebrojeno  blago,  da  do- 
znadu,  5ta  se  govori  o  ujima,  a  starci  nama  to  ka- 
zuju  onako.  Pis.  71.  —  3)  i  onako,  ohnedies,  oline- 
dem,  ohnehin,  sic  qiioque,  spoyitc,  uttro:  Lud  je  ( 
onako,  nemoj  ga  ti  jo.5  veema  zalugjivati.  Rj.  181b. 
Za  mjesec  dana  opravi  se  konj  kao  tica,  a  i  onako 
je  bio  krilat  i  zmajevit.  Npr.  28.  Idi,  sinko,  idi  ogledaj, 
i  onako  si  propao.  (JG.  Narod  pak,  kome  je  zulum  i 
onako  bio  dodijao,  stane  se  vecma  i  vecma  buuiti. 
Danica  3,  15(5.  LjeSnifiani,  koji  su  i  onako  na  gla.su 
puSkari.  3,  175.  Takovi  bi  posao  bio  za  sad  najpri- 
licniji  za  U.  Davidovioa,  koji  se  i  onuko  s  kujigama 
zabavlja  i  od  ujih  zivi.  Pis.  75  (s?) 

ouiikovac,  onakovca,  m.  cf.  ovakovac,  Rj.  vidi 
onakvik. 

uDitkov,  adj.  vidi  onakav,  i  primjere  ondje.  — 
—  Prelazeci  u  pridjeve  rijeci  oi^akovi,  onakovi,  ta- 
kovi, kakovi  ne  samo  mogu  po  starinski  biti  bez 
toga  i,  nego  mogu  ost.ale  oblike  imati  i  kao  pridjevi 


neodregjeni,  premda  su  im  ti  oblici  obiCniji  kao  u 
zamjenica  a  prvi  pad.  jed.  muSkoga  roda  obifiniji  je 
s  reCenim  i.  Obi.  34. 

oii.tkovT,  adj.  vidi  ouaki.  Rj.  vidi  onakov,  pri- 
mjere kod  onakav.  , 
j  oiiitkvica,  /■  vidi  ovakvica.  Rj.  vidi  i  tukvica.  -^ 
Stane  vikati  na  njih  (na  devojke);  »Tako  one  ovak- 
vice  i  onakvice!  toliko  me  godina  slui>,iste  verno,  a 
sad  me  izueveriste<.  Npr.  241. 

oiiiYkvTk,   m.   m   Rj.   samo  u  vokativu:  onakv7i5e! 

(u  C.  (t.)  cf.  ovakvice.  Rj.  isp.  ouaki:  tamo  oni  ovaki 

^  i  onaki!  .Sta  uciniste?  Npr.  241.  —  Ovakvice,  onak- 

!  vice  (kad  se  kazuje,  kako  je  ko  koga  ruiSio).  Rj.  436a. 

—  od  adjektiva  preslih  megju  pronomina:  ovakvik, 
onalcrik.  Osn.  272. 

dDilmu,  —  1)  dorthin,  illue.  Rj.  na  pitanje:  kuda 
(kamo):  Avrlj  bavrlj,  tamo  ixmo,  ovamo,  onamo,  n.  y>. 
kad  ko  kazuje  kako  je  tumarao  kojekuda,  dok  je  Sto 
aa.5ao.  Rj.  2a.  Te  po  ustima  ovamo  oiiamo  dok  sredom 
j  nagje  jedan  krujav  zub,  te  se  u  njemu  ustavi.  Npr. 
:  5.  U  torn  se  smrkue  sa  svijem,  i  tako  tumarajuci 
I  ovamo  onumo,  dok  jedan  od  nas  sredom  nabasa  na 
jednu  pecinu.  6.  Da  ga  udari  u  ^vot,  i  on  ga  udari 
onamo.  8.  Zee  skodi  iza  grma  a  carev  sin  za  ujim, 
te  ovamo  te  onamo  dok  utede  zee  u  onu  rekavicu. 
44.  Pomisli  ne  de  li  to  sredom  biti  kakva  kuda,  pa 
pogje  onamo.  133.  Onda  doso  podne  kojeSta  lagati, 
oramo  onamo.  160.  Kud  je  te^e,  onamo  i  prete^e. 
Posl.  1()2.  Miklosid,  koji  je  slovensku  tilologiju  odande 
gdje  ju  je  ostavio  Dobrovski,  podigao  onamo  gdje  je 
sada.  Rad  1,  113.  —  2)  dort,  illic.  Rj.  na  pitanje: 
gdje?  kao  ondje:  Vidis  li  ono  onamo  (pokazujudi 
prstom)  veliko  brdo?  Npr.  22(J.  Treba  udesiti  upravo 
u  podne  da  je  dovek  onamo.  239.  Zato  su  onamo 
hajduci  najodlidniji  ijudi.  Danica  2,  91.  Vigji  Sta 
ona  <lvojica  onamo  cine.  3,  238.  Onda  ovdje  dorud- 
kuju  a  onamo  objeduju.  Kov.  61.  Ovo  bi  sve  valjalo 
onamo  ua  mestn  dobro  istraziti  i  opisati.  Npj.'  4, 
XXIV.  Bjezi  u  Misir,  i  }>udi  onamo  dok  ti  ue  kazem. 
Mat.  2,  13. 

ouiluiosnjT,  adj.  sto  je  onamo.  isp.  tamoSnji.  — 
Na  taj  nadin  poznavao  je  i  u  tim  mjestima  muoge 
onamosnje  Srbe.  Mil.  217. 

6iiens,  t.  j.  onaj  das,  sogleich,  illieo:  Ondas  oni  na 
noge  skodiSe.   Rj.  onaj  ias,  oni  cus,  4.  pade^  kojim 
se  kaznje  rrijeme  kad  sto  biva.  isp.  UstavSi  onaj  cas,  , 
vratiSe  se  u  Jerusalim.  Luk.  24,  33.  vidi  das  U  3  a. 

—  Netoui  se  pop  uai'ede,  on  cas  mu  Sija  otede. 
DPosl.  78. 

5ndit,  oudaj,  Oudajkc,  budak,  5udiir,  damals,  turn, 

eo  tempore.  Rj.  onda  (ou-da),  sa  domecima  j,  k,  ke,  r. 

vidi  onada,  onadaj,  onadar,  onade,  onader,  onadijer. 

sloscno   doonda,  odonda,  zaonda,  koje  vidi.  —  Zasa- 

vica  se  kod  Ravnja  vrlo  prikncuje  Savi,  pak  se  ondaj 

opet  od  nje  udaljuje.  Rj.  193b.  Ovda  onda.  Rj.  436a. 

Ondar  J^tojan  izaglasa  vide.  Rj.  4l50a.  Taman  A'aiZ  sveti 

Arangjel  koradi  .  .  .  onda  gjavo  stigue.  Npr.  92  [isp.: 

Taman  kad  sveti  Arangjeo  koradi  .  .  .  gjavo  ga  stigne. 

Nj.  2,  85  (Vuk)].  Onda  mu  baba  da  jedan  IjeSnik  .  .  . 

Ondar  mu  bal)a  da  jedan  orah.  93.  Ovo  je  bilo  onda, 

i  a  sad  je  kao  Sto  treba.  Posl.  IX.  Ak'  ostaneS,  care,  u 

i  deliji,  onda  si  se  grija  ostajao.  Npj.  2,  92.  Da  nije  ove 

razlike  bilo  u  imenu  .  .  .  onda  bi  narod  naS  u  castvu 

.\uslrijskome  bio  mnogo  jadi.  Kov.  6.  Dok  nije  bilo 

magistrata,  onda  su  kuezovi  bili  i  sudije.  MiloS  192. 

Govor   dovjeka,   koji  bunca;  yja  rekne  po  koju  rijed 

pametno,  pa  onda  Sto  Iudo  i  naopako,  pa  opct  tako. 

i  Odg.  ua  sit.  9.   Da   dovjek   sam  naprije  udi  ono  Sto 

:  ne  zna,  pa  onda  druge  onome  da  udi.  Pis.  47. 

uudale  (ondale),  vidi  odande :  Ondale  se  vezir  po- 
dignuo.  Rj.  vidi  i  odanle,  od  cega  je  s  premjestenim 
glasovima  ondale.  isp.  Korijeni  9. 

oudaii,  (u  C.  G.)  vidi  preksjutra.  Poslije  ondan 
ide  ta    (ili   da)   ondan,   za  tijem   saZiyjii   ondan.  Rj. 

57 


ondar 


—  898  — 


onostranski 


I 


diiilnn  (on  ilan).  —  Puondun,  cf.  oudiin.  Ej.  48(b. 
Caondan,  iza  preksjutra.  Rj.  758a.  Salapaondan,  iza 
Jaondau.  Rj.  833a.  Siwndan,  iza  taondan.  Rj.  833a. 
dukle:  1)  danas.  2)  sjutra.  3)  preksjutra  Hi  ondan 
Hi  paondan.  4)  (taondan  ili  taondan.  5)  Salapaondan 
Hi  Jaondan.  —  Daj  mi  danas  jedno,  a  i§ti  on  dan 
dvoje.  DPosl.  1-t.  Sjutra  vece  da  se  sastanemo,  da 
mu  ondan  rano  udarinio.  Npj.  4,  521. 
Sndnr,  vidi  onda.   Rj.  primjeri  kod  onda.  onda-r. 

igp.  r. 

5ndnsDjT,  adj.  —  1)  der  damalige,  illius  temporis. 
Rj.  koji  je  onda  bio.  isp.  tadaSnji.  —  Da  se  oko  po- 
lorine  XII.  rijcka  izmegju  sviju  ondasnjih  htpana 
podignulo  kraljevsko  pleme  Nemanjica.  Danica  2,  7,5. 
Onda  njeeov  (ondasnji)  kuvar  (s.  sadaJiiji  nadziratelj 
dvorski).  Jlilos  100.  Ali  su  opet  najviSe  od  ovijeh 
ondasnjijeh  mojijeh  rijeci  vrijedne  i  danas  da  se  pro- 
citaju  i  cuju.  Pis.  59.  —  2)  koji  je  ondje  (kao  da 
se  kaze  ondjesnji).  isp.  tamoSnji.  —  Tuda  lagjan 
odozgo  idui^i'uzimajii  obifino  kormanoSe  iz  ondasnjih 
mjesta.  Danica  2,  31).  Ja  sam  se  prije  njekoliko  go- 
dina  prepirao  u  Karlovcima  sa  svijem  ondasnjijcm 
profesorima.  Pis.  36. 

6ndje,  dort,  illic.  Rj.  vidi  ongje,  ongjen,  onjen. 
isp.  onanio  2.  —  Ja  6u  agi  na  Mleticak  poif'i,  ja  6\i 
agn  obezumit'  ongjen.  Rj'.  460a.  Onjen  njinu  bracu 
pokopase.  Rj.  460b.  Po  dugonie  putovanju  naigju  na 
iedan  Cardak  .  .  .  Dosavsi  ondje,  pomisle  .  .  .  Npr.  7. 
Kad  dogje  na  vratu,  ondc  ga  zaustavi  straza.  19 
(onde  ist.  mj.  ondje).  Otidu  u  njezino  carstvo  i  onde 
ostanu  carujudi  do  svoga  veka.  26.  Vuk  mu  put  pre- 
sjekao!  (Kad  se  ko  pomene  za  koga  ne  bi  radi  ongje 
da  dogje  .  .  .).  Posl.  40.  Dobrocani  .  ; .  da  su  se  ongje 
negda  saselili  s  Cetinja.  XX^^I.  Cudne  onjen  dva 
dobra  junakal  Npj.  2,  49.  U  grobu  mojem,  koji  is- 
kopah  u  zemlji  Hanauskoj,  ondje  me  pogrebi.  Mojs. 
I.  50,  5. 

5udoIc,  5ndoleii  (po  jugozap.  kraj.),  vidi  odande. 
Rj.  ondole,  sa  dometkom  n:  ondolen.  ridi  i  ondale, 
od  cega  je  postido  ondole.  —  Ondolen  se  podigoSe 
sluge.  Rj.  Kad  ti  gogj  bude  potreba  od  novaca,  njime 
(Stapom)  u  Itogogj  kucneS  ondole  <5e  izlaziti  aspre. 
Npr.  96. 

dngje,  6n^jeii,  ridi  ondje.  Rj.  ongje,  po  juz.  go- 
voru  mjesto  ondje.  sa  dometkom  n :  ongjen.  primjeri 
kod  ondje. 

onemocati,  6am,  v.  pf.  schwach  iverden,  d^bilitor: 
Ostarila  i  onemodala.  Rj.  o-nemocati,  nemoiayi  postati. 
drukeije  se  ne  nalazi  ovaj  glagol.  isp.  iznemodi,  iz- 
nemoriti  se.  —  Onemocav  umrije  Avram  u  dobroj 
starosti.  Mojs.  I.  25,  8. 

oner6diti  se,  onferedim  se,  v.  r.  pf.  seine  Xothdiirft 
verrichten,  alvum  exonero.  Rj.  o-nerediti  se,  poci  na 
polje.  inace  se  taj  glagol  ne  nahodi.  vidi  okrhati  se, 
opoganiti  se  2,  osrati  se,  uhabiti  se.  —  Turcinu  se  kroz 
pomrfiinu  uCini  da  de(5ko  radi  onaj  posao  koji  cara 
8  konja  stera,  pa  i  on  cucne  i  jedva  se  s  velikim 
natezanjem  oneredi.  Npr.  258.  Kad  se  (doek)  u  torn 
prene,  a  to  se  on  u  postelji  oneredio  u  gace.  Posl.  60. 
onesvijfestiti,  onfesvijestTm,  v.  pf.  koga,  in  Ohn- 
macht  bringen,  facia  ut  animus  quern  relinquat.  Rj. 
o-nesvijestiti  koga,  uciniti  da  onesrjesne,  da  padne 
u  nesvijest.  kao  prost  glagol  ne  dulazi.  suprotno 
osvijestiti.  —  On  raspalivsi  puSkom  kijac'ki  Turfiina 
po  glavi,  onesvesti  ga  malo  i  obori  na  zemlju.  Da- 
nica 4,  18. 

onfesvjesnuti,  snem.  v.  pf.  in  Ohnmacht  fallen, 
linquor  animo.  Rj.  o-nesvjesnuti,  u  nesvijest  pasti. 
vidi  obneavjesnuti,  obamrijeti,  obeznaniti  se,  sventrati. 
suprotno  osvijestiti  se.  —  Kad  vigje  car,  onesvjesnu 
od  cuda,  i  za  ciielo  po  dana  razabrati  se  niie  mogao. 
Npr.  115. 

oiicresfcliti  se,  onevfeselim  se,  v.  r.  pf.  vidi  oia- 
loBtiti  se:  Mladoienjo,  grano  bosiljkova,  Sto  si  mi  .se 


oneveselio?  Rj.  o-neveseliti  se,  neveseo  postati.  vidi 
i  sneveseliti  se,  osjetiti  se  3,  ozalostiviti  se.  kao  prost 
glagol  ne  dolazi.  suprotno  obeseliti  se,  razveseliti  se. 

—  Potonule  mu  Sajke.  (Kad  se  ko  oyieveseli^.  PosL  256. 
oiiT,  6na,  6no,  vidi  onaj.  Rj.  i  primjere  ondje. 
oiiih,  HI.  dragi  katnen,  Onych.  onychinus,  onyx.  — 

Udari5e  po  njerau  (po  naprsniku)  cetiri  reda  kamenja . . 
u  cetvrtom  redu :  hrisolit,  onih  i  jaspid.  Mojs.  II.  39, 13 

onihoT,  adj.  sto  pripada  onihu.  —  Ko  god  ho(?e 
drage  volje,  neka  donese  prilog  Gospodu :  zlato  i 
srebro  i  mjed  . .  .  i  kamcnje  onihovo.  Mojs.  11.  35,  5. 
9.  —  za  nast.  ov  u  rijeci  s  takvim  znacenjem  isp. 
biserov. 

oiiij^mjcti,  onijfemim,  v.  pf.  Rj.  o-nijemjeti.  vidi 
obnijemjeti.  v.  impf.  nijemjeti.  —  1)  stumm  irerden, 
mutns  fio,  obmiitesco.  Rj.  nijem  postati.  »Neboj  se, 
.5to  ti  je?<  A  on  rukama  pokaze  da  je  oslijepio  i 
onijemiu  .  .  .  te  u  oni  isti  cas  stece  vid  ocinji  i  raz- 
goior.  Npr.  219.  Neka  onijeme  usta  lazljiva.  Ps.  31, 
18  (muta  fiant).  —  2)  rerstummen,  obmutesco.  Rj. 
kao  umuknuti,  zamnknuti ;  ocutjeti,  uiutjeti;  usutjeti. 

—  (Jni  kad  to  cu§e,  onijeme  od  radosti,  a  poSto  se 
razabrase,  skoci  car  i  zovne  oca  njegova.  Npr.  254. 

onoditi,  dim,  v.  impf.  Rj.  v.  pf.  razonoditi.  —  1)  (u 
Dobroti)  machen,  facio:  da  onodimo  to  i  to.  Rj.  raditi, 
ciniti.  —  2)  (u  Risnu)  ridi  zanovijetati.  Rj.  kao  ble- 
beiuci  dosagjirati.  isp.  blebetati,  i  syn.  ondje. 

Onogost,  Hi.  tako  se  (osobito  u  pjesmama)  zove 
NikSidki  grad:  Da  ie  posjed'  Turovida  Stanka,  i  do- 
nijet'  na  Onogost  glavu.  Rj. 

onolikackT,  adj.  augm.  od  onoliki.  Rj.  —  za  nast. 
isp.  dugacak. 

oiiolikT,  adj.  Rj.  dem.   onoliSni.  augm.  onolikacki. 

—  1)  so  gross  als-,  tantus.  Rj.  kao  onako  reliki. — 
2)  so  fiel  als-,  tantum.  Rj.  kao  onako  mnogi,  onako 
mnogo:  Gje  ruiaju  oni  onoliki,  rucade  i  on  .  .  .  Me- 
gjedovidu  se  ucini  buzdovan  mali  prema  onolikomu 
gwzgjn.  Npr.  2.  Zacu  onu  uku  i  vrisku  od  hiljadu 
razlicnijeh  glasova  .  .  .  u  to  vrijeme  zacu  nekoliko, 
ma  ne  ba§  onoliko  uke.  232.  Onoliko  znamo  koliko 
u  pameti  imamo.  Posl.  239.  Da  ce  primiti  u  Beograd 
palu  s  onoliko  Turaka,  koliko  se  onde  sad  ugovori. 
Milos  31. 

oiiolisnT,  adj.  dem.  od  onoliki.  Rj.  za  nast.  isp. 
koliSan,  ovoliJni,  toliSni. 

ondniadasiijT,  oii6iiiadiin§iiji,  adj.  dieser  Tage, 
nupjerus.  Rj.  koji  je  onomadne  bio.  —  Vi  ste  bez 
sumnje  jo5  onomadasnje  poste  morali  glas  primiti. 
da  vas  je  .  .  .  Straz.  1887,  284. 

onoiiiitdne,  dieser  Tage,  nuper,  siiperioribus  diebtis. 
Rj.  adv.  upravo  stari  sedmi  padez  bez  prijedloga: 
onom(a)-dne  (OiiOMh  ,\ne).  isp.  Sint.  609.  —  Da  mi 
dopustite  jo§  malo  pogovoriti  o  mojijem  mislima,  koje 
sam  onomadne  imao  cast  i  pismeno  predati.  Pis.  24. 
Onomadne  sam  vam  poslao  jedno  poveliko  pismo. 
Strai.  1886,  1103.  Od  onomadne  sam  primio  VaSa 
tri  pisma.  1886,  1475. 

diiomlani.  vor  ztcei  Jahren,  annis  abhinc  duobus. 
Rj.  adr.  ujjravo  stari  sedmi  padez  bez  prijedloga: 
onom-lani.  vidi  preklani.  isp.  lane,  lani,  lanib.  — 
Bavedi  se  onom  lani  u  Becu.  Ziv.  sv.  S.  i  sv.  S.  XI. 

duoinlanjskt,  adj.  was  vor  ztcei  Jahren  uar,  quod 
ante  duos  annos  erat.  Rj.  koji  je  bio  onomlani.  vidi 
preklanjski.  —  Ja  sam  lanjski  i  onomlanjski.  (Kazao 
vrabac  kad  su  ga  pitali  kako  de  prezimiti).  Posl.  110. 

duostranac,  ftnostranca,  m.  der  jenseitige  Ein- 
Kohner,  e.v  ulteriori  parte.  Rj.  ono-stranac,  koji  je 
s  one  strane.  isp.  rijec  tako  sloi.  inostranac. 

dnostrankn,  f.  die  jenseitige  Einwohnerin,  femina 
ex  ulteriori  parte.  Rj.  zenska   s  one  strane. 

diiostranskT,  adj.  jenseitig,  ex  ulteriori  parte  flu- 
minis.  Rj.  sto  je  s  one  strane.  isp.  rijec  tako  sloz. 
ovostrauski.  —  Savid   otide   sa  jo.i  jednijem   sovjet- 


onovelti  sc 


89»  — 


oftala 


nikom  u  Smederevo,  da  preCisdavajn  i  raspravljaju 
nekakve  racune  s  onoMranxkijcin  tryovcima.  Sovj.  79. 

oii6veiti  sc,  ftnovclm  se,  v.  r.  pf.  zu  Geld  kommen, 
ltd  numos  pervcnire.  Kj.  o-novciti  se,  doci  do  novacit, 
steii  novaca.  u  drukcijcm  se  ohlicju  tic  nalasi.  za 
znaccnjc  rjlayohi  tako  sloz.  isp.  okoiijiti  ae. 

dnovoferi,  rorf/extern  AhcHda,  nudiua  lertiui  ve- 
sper i.  Ej.  adv.  oiio-vefeii,  upntvo  je  stari  sedmi  padez 
hez  prijcdlnga.  vidi  preksinor. 

uiiiiil,  oinida  (oiitlila),  Aiiiulije,  dort  rorhei,  iliac: 
A  kudije  Vidak  udarase,  onudije  cnia  krvca  vrase. 
Rj.  —  Oiiuda  lasrjai'i  odozgo  iduci  uziniaju  ol)irno 
kormano^e  iz  ondaSnjijeh  nijesta.  Rj.  14i)a.  Nije  mi 
naruc^no  tvoje  selo,  t.  j.  nije  mi  put  onuda.  Rj.  4041). 
»Progje  li  ovuda  taki  i  taki  coek?«.  .  .  on  mu  ka/,e 
da  je  on  odavno  onuda  prosno,  i  do  sad  Bog  zna 
kud  je  otiSao.  Npr.  5.  Nije  li  onu,d  gjc  piiiem  vigjeo 
njegova  magarea.  Posl.  47.  Moze  biti  da  bi  se  onuda 
naSlo  i  vise  ovakijeh  rijefii.  Pis.  87. 

6iijeii,  (u  U.  G.)  vidi  ougjen.  Rj.  on-gjen,  mjesto 
gj  j:  on-jeu  (isp.  meja  mj.  megja),  pa  se  n  j  j  diju: 
onjen.  primjer  kod  ondje. 

oiijCisiti,  onjnjTm,  v.  pf.  tridi  nanjuSiti.  Rj.  o-ujn§iti. 
V.  impf.  njusiti. 

o6!  (verwnndernd)  olio!  Dede  komJija  ucini  i  meni 
jedan  put  oo!  (lekao  Nijem.ac  Srbinn,  kad  su  pili 
Zajedno,  pa  Srbin  sve  prepunjao  svoju  caSu  i  govorio 
oo!).  Rj.  usoikuje  .<e  u  cugjcnju.  vidi  oho. 

ftp!  ftpa!  govori  se  kad  se  igra:  opa  eiipa!  op  cup! 
hopp !  sko(5i,  pa  onda  reei:  op!  Rj.  u  krajerimn  ydjc 
se  u  govoru  tie  cuje  glas  h.  vidi  bop,  hopa.  isj). 
cup,  fuk. 

Apaati,  paem,  vidi  opahati.  Rj. 

op.Vfenje,  «.  da.i  Verkehrtirerden,  pcrversio.  Rj. 
verb,  od  opaciti  se.  radnja  kojom  se  tko  opaci. 

OpiVi'ien,  /'.  rijeka  u  Bjelopavlioima.  Rj. 

opiivilo,  m.  vidi  opafina.  Rj.^  za  nasi.  isp.  bjesnilo. 

—  Na  hajduJtvo  i  sva  opcicila  Turei  su  im  ui'itelji 
bili.  Sdep.  mal  72. 

opi^r-iiia,  f.  (u  Poljicima)  sad  je  svaka  opafiina  od 
njih,  die  Bosheit,  malitia.  Rj.  vidi  opacilo,  pakost; 
zloba,  zloc'a,  nazloba,  pasjalnk,  pizma.  —  oxnora 
u  opak. 

opiiciti  se,  (ipacTra  se,  v.  r.  impf.  verkelirt  warden, 
verderben,  perverti.  Rj.  opnk  postajati.  v.  impf.  .sloL 
izopat^ivati  se.  v.  pf.  sloz.  izopat'iti  se. 

opad,  m.  n.  p.  vode,  dcr  Fall  (z.  B.  dcs  Wassers), 
deces.^us.  Rj.  kud  opadnc  ti.  p.  voda.  isp.  opadaiije  1. 

opiidai',  opaddfia,  vt.  der  Verlemndcr,  calumniator. 
Rj.  ko  opada  koija.  vidi  opadnik,  bijednik,  klevetalo, 
klevetnik,  napasnik,  musevedzija.  —  Jer  se  zbaci 
opadai  brace  nasc,  koji  ih  opadaSe  pred  Bogom. 
Otkriv.  12,  10.  Ka<l  nema  opadaca,  prestaje  raspra. 
Pric.  2C.,  20. 

opadAf'ev,  adj.  Ho  pripada  opadacii:  Rijecl  su 
opadaceve  kao  izbijenijeb,  ali  slaze  unutra  u  trlmli. 
Prii'-.  18,  8. 

^padanjc,  ti.  Rj.  verb,  od  opadati.  —  1)  stanje 
kojo  biva,  kud  sto  opada,  n.  /).  voda,  Usee,  kosa  (das 
Abfallen  [des  AVassers,  des  Lanbes].  Rj.):  Za  opa- 
danje  kose  nisam  jo5  bio  kod  Beleekoga.  Straz.  188G, 
1513.  —  2)  stanje  koje  biva  kad  tko  opada,  mrsavi. 

—  3)  radtija  kojom  tko  opada,  panjka  koga  (das 
Verleumden,  calumniatio.  Rj.):  Vilino  sito,  nekakva 
trava,  koja  kad  se  nosi  uza  se,  ne  mogu  fiovjeku 
nauditi  neprijatelji  osobito  laganjem  i  opadanjem. 
Rj.  62a.  Ako  li  ne  posvjedoc'i,  ostace  mu  rije(5i  pod- 
muklo  i  podlo  opadanje.  VLazic?  11.  4. 

(Opadati,  dam,  v.  impf.  Rj.  o-padati.  v.  pf.  opasti 
(opadnem).  —  1)  uhfallen,  cado :  voda  opada,  fiillt. 
Rj.  —  RaSfe  drveta  svakojaka  rodna,  kojima  Usee 
ne  ce  opadati.  Jezek.  47,  12.  —  2)  mugerii,  macesco. 
Rj.  opadati  n.  p).  u  lieu,  mrsati,  nirsaviti.  —  3)  ver- 
leumden, calumnior,  cf.  panjkati,   bijediti,   potvorati. 


Rj.  vidi  i  oblagivati,  klevetati,  musevediti.  —  Ogle- 
dalo,  ti  ga  ne  gledalo!  ti  si  mene  majci  opadalo,  da 
ja  Ijubim  I'etiri  junaka  Npj.  1,  314.  Na  mene  la?.u 
i  opadaju  we.  Odbr.  od  i-uz.  14.  Ko  ne  opada  jezikom. 
svojim,  ne  cini  drugome  zla.  Ps.  15,  3.  Ko  tajno 
opada  hliznjega  svojega.  101,  5. 

opiidljiv,  adj.  koji  rado  opada  koga.  —  Ima  rijei'i 
84  koje  sam  ja  nacinio:  uerodljiv,  opadljiv,  poueijiv. 
Nov.  Zav.  VII.  tStaricama  ...  da  ne  budu  opadljive, 
dase  no  predaju  vrlo  vinu.  Tit.  2,  3  (verleumderisch). 

upadiiTk,  »i.  ko  opada  koga.  vidi  opadafi,  i  syn. 
ondje.  —  Doklegod  G.  Svetic  sve  onake  laii  ne  po- 
kazp,  on  ostaje  opadnik.  Odg.  na  nt.  30. 

dpadiiiiti,  dncm,  v.  pf.  vidi  opasti.  Rj.  vidi  i  2 
ipanuti,  primjerc  kod  opasti. 

opali,  m.  (u  Bod)  gerollte  (ierste,  alica.  Rj.  jecmena 
prekrupa.  u  Slullija:   vrsta  od  zita;   zea,    alica,    far. 

opilliati,  6pa5em  (opaham),  v.  pf.  u.  p.  hljeb,  ab- 
stduben,  dejlo,  excutio  pulverem:  Ne  nio2e  ti  dvore 
opahat'.  Rj.  o-pahati,  n.  p.  pogacn  peruskom,  kad  se 
izvudi  iz  vatre.  v.  impf.  piihati. 

opiYliiiiiti,  opahnem,  v.  pf.  vidi  1  opiinuti.  Rj. 

opajati,  jem,  vidi  opahati.  Rj.  n  krajevima  gdje 
se  glas  h  «  govoru  pretvara  u  glas  j. 

opajediti  sc,  opajedT  se,  v.  r.  pf.  n.  p.  rana, 
schlimmer  iierden,  exusperari,  cf.  pozlijediti  se.  Rj. 
V.  impf.  opajegjivati  se.  Pajednica,  kad  se  Ho  opajcdi 
pa  izide  kao  (-'uk.  Rj.  484b.  —  ijed,  jed;  ijedan, 
jedan;  ijedak';  jedovit;  ijediti,  jediti;  ozlojediti;  opa- 
jediii  sc.  Korijeni  7. 

opajea:jivanjc,  ti.  das  Schlimmer-Kcrden,  exaspe- 
ratio.  Rj.  verli.  od  opajegjivati  se.  stanje  koje  biva, 
kad  sc  opajegjuje  sto,  n.  p.  rana. 

opajegjivati  sc,  opajfegjuje  se,  v.  r.  impf.  schlim- 
mer werden,  exasperari.  R^.  opxijegjuje  se  n.  p.  rana. 
vidi  ozljegjivati  se.  v.  pf.  opajediti  se. 

dpajgora,  f.  ein  unverschdmtes  freches  Weib,  fe- 
mina  impudens.  cf.  obajgora.  Rj.  vidi  i  ojdara.  kao 
bezocniea,  bczohraznica. 

bpiilc,  adj.  Rj.  comp.  opacijL  —  1)  verkelirt,  schlimm, 
jterversus :  opak  covjek;  opako  dijete  (koje  muogo 
plaiJe).  Rj.  vidi  zao,  zlopak.  —  Car  je  od  ouoga  grada 
bio  vrlo  zao  i  opak,  pa  je  umr'o  pre  vremena.  Npr. 
GO.  Imao  zlu  i  preopaku  semi.  130.  I  sami  se  uplaSe, 
jer  su  zaiSli  u  neke  opake  planine.  188.  Imao  mater 
vrlo  opakn  i  zloga  srea.  233.  —  2)  tiichtig,  firm  us, 
validus:  opako  ti  ga  udari !  da  opake  djevojke!  Rj. 
kao  jak,  vcdjati.  —  Svaki  biva  za  nas  mudar,  opak, 
pa  bi  moga'  i  taj  najopacij',  koji  je  gogj,  ja  ga  ne 
poznajem.  Npj.  5,  487. 

opakivaiije,  n.  das  Wiithen,  zo  saevire.  Rj.  verb, 
od  opakivati.  radnja  kojom  tko  opakuje. 

opakivati,  opakujem,  v.  impf.  u'Hthen,  sftec/o :  Kad 
Velje  ne  veljuje.  Mare  opakiije.  Rj.  kao  bjesnjcii 
(opak  biti?).  (ileduj :  Kad  Veljaca  ne  dazdi,  Marac^ 
dobra  ne  misli.  Posl.  115. 

opiiklija,  /'.  (n  vojv.)  der  ScJuifpelz,  retio  ovillus: 
Nema  s  njim  nista,  kao  vetar  s  opaklijom  (Posl.  204). 
Rj.  kao  kozuli.  —  Nije  ovo  opaklija  ved  dobraklija, 
opak  bio  ko  joj  ime  nadenuo.  Posl.  21(5. 

opt^kliti,  opakltm,  r.  pf.  (u  Dalm.)  namazati  pa- 
klinom,  mit  Pech  besclimiercii,  verpichen,  pico:  Ko- 
sulju  joj  biJe  opaklio.  Rj.  o-p.akliti.  v.  impf.  pakliti. 
sa  se,  rejleks.:  Tko  n  pak'o  tegne,  opakli  se.  DPosl.  134. 

(ipala,  /'.  als  Scheltwort  auf  etvas,  was  entueder 
verbrannt  ist  oder  dot  Bratid  vcrdient:  kamo  ta 
opala?  Rj.  o-pala,  osn.  u  opaliti.  iipraro :  djelo  kojim 
.se  sto  opali,  pa  konkretno:  ono  sto  se  opali  Hi  sto 
zasltizuje  da  se  opali;  kaze  se  cemu  kao  psovka.  — 
Koliko  na  dan  ide  hljeba,  masti,  mesa,  soli  i  drugoga! 
Metni  i  mojn  papriku,  I'ero!  Kad  sve  hoeei  da 
uhvatiS;  neka  se  zna  koliko  i  ta  opala  odnese  preko 
godiue;  a  ja,  sirota,  ne  mogu  bez  nje!-  Zlos.  205. 
za  nast.  isp.  potpala,  upala. 


<)|»iliti 


900 


opnsati 


u|i:iliti,  iii>:ilim,  ('.  pf.  Rj-  0-paliti.  v.  impf.  upa- 
Ijivali.  —  1)  kniic,  ein  Schncin  scngcn,  udnro  .mem. 
Rj.  kiiiic  I'lid  se  zakolje,  onda  se  ofxili.  ridi  osmu- 
diti.  —  3)  11  pjesuii  mjesto  jwpaliti:  I  Morat^u  opidise 
gornju.  Rj.  —  I, to  demo  sdu  opaliti.  Npj.  4,  113. 
I  udricu  uasred  ^umadije,  opaliiu  oynjcm  svekoliko. 
4,  315.  —  S)  schiessen,  Fetter  ycben,  uccendu:  A 
opali  dvije  puske  male.  Rj.  ridi  upiriti  2,  zai^diti  2.  — 
Opali  na  iij  dvije  puske  male.  Rj.  olb.  Zdimiti, 
opaliti  iz  puske.  Rj.  206b.  Delije  kroz  peiidzere  opiile 
u  njega  is  pusaka.  Danica  4,  8.  Opale  uekoliko  to- 
pova  na  jy  (na  Kladovo).  Milos  38.  —  4)  koga,  einen 
heissen  Streich  versetzen,  tiro  rerherando  (verberihus). 
Rj.  jako  ga  udariti.  syn.  kod  udariti.  —  Najye  jednu 
•sedu  matoru  devojciurii  pod  jeduim  irrmom  gde  spava, 
pa  izmahue  Stapom  te  je  upali  po  straznjici.  Npr.  73. 

—  5)  kao  ozeci:  Oprhmiti,  1)  kad  opali  mraz  ill 
plamenjaea  sto  mlado,  n.  p.  lastar  ill  iisjev  kakav. 
Rj.  465a.  Sad  ee  dot'i  Ijutit  zraaj  uynjeciti,  sve  vatra 
iz  njega  sipa,  rada  bih  te  zakloniti  da  te  ona  sila 
ne  opuli,  hodi  sakrij  se.  Npr.  29.  A  upali  Luka  dze- 
ferdara,  te  je  Ramu  srce  opalio.  Npj.  4,  93.  Blla  je 
neiskazana  vrutfiua...  Naskoro  pijesak  opuli  tahane 
mojoj  mladoj  drugarici.  Danica  2,  139.  Ne  gledajte 
me  Sto  sam  erna,  jer  me  je  suiice  opalilo.  Pjes.  nad 
pjes.  1,  6.  sa  se,  jjass.:  Opalise  se  Ijudi  od  velike 
vrudine.  Otkriv.  16,  9. 

opalj^nicii,  /'.  opaljena  (izgorela)  kui:a  ili  koJara.  Rj.' 

opaljivaiije,  n.  verb,  od  opaljivali.  radnja  kojoni 
tko  opaljiije  n.  j).  topove. 

opaljivati,  opaljujem,  v.  impf.  o-paljivati.  v.  impf. 
prosti  paliti.  v.  pf.  opaliti.  —  Ti  opaljuj  na  kuli  to- 
pove. HNpj.  4,  591. 

opamecivaiije,  n.  das  Geschettt-machen,  -b  reddere 
prudentem.  verb,  od  opamedivati.  radtija  kojom  tko 
opameciije  koya. 

opamecirati,  opamfecujem,  v.  impf.yescheut  macheii, 
reddo  prudentem-.  Rj.  o-pamecivati  koya,  ciniti  da 
bude  pametait.  v.  pf.  opametiti. 

opam^titi,  op?imetuH,  v.  pf.  Rj.  o-pametiti.  v.  impf. 
opamecivati.  —  1)  yescheut  maclien,  reddo  pruden- 
tem:  o^ametidu  ja.  njega!  icJi  icerde  ihm's  schou  leJiren, 
docebo  ilium.  Rj.  uciniti  da  bude  tko  pametan:  A 
hodete  11  je  (!Maticu)  Vi  u  napredak  modi  opametiti 
i  na  pravi  put  izvesti,  to  cemo  vidjeti.  Pis.  5.  — 
2)  sa  se,  rejleks.  wieder  su  Verstande  kommen,  resi- 
pisco.  Rj.  pametan  postati.  isp.  dozvati  se.  —  Kad 
coeku  pukne  megju  odima.  (Kad  mu  se  otvori  pamet . . . 
onda  se  coek  u  jedan  put  opameti  i  stane  misliti  kao 
Sto  treba).  Posl.  122. 

dpanak,  opanka,  m.  eine  Art  Socke,  socci  genus: 
Ko  ti  %'jerovao,  opcinke  ti  izio  (pas  postao.  Posl.  157). 
Rj.  dem.  opandid.  augm.  opandiua.  o-panak  (osn.  u 
opna).  Osn.  2SS.  opancisu:  kaiSlije,  krmedaci,  noznji 
ili  noianjci,  oglave,  JiljkaSi,  vrndauci.  —  Vrndati 
opanke.  Rj.  76b.  Zapetnica,  straznji  kraj  od  opanka. 
Rj.  188a.  Kljun,  vrh  od  opanka.  Rj.  277a.  Za  cio 
opandar  zameo  snijeg,  t.  j.  s  opanka.  Rj.  461a.  <!)putu 
Ijiidi  sami  okroje  ...  i  po  torn  njome  grade  upanke. 
Rj.  466b.  Podloga,  1)  kad  se  prodere  opanak,  pak  se 
na  ouo  mjesto  iznutra  metne  komadii  koie.  Rj.  521b. 
Crkva  .  .  .  sasjedena  od  debelijeh  greda  i  73  stope  u 
opuncima  dugacka,  32  stope  Siroka.  Rj.  719a.  Lisica 
.  .  .  ga  (vuka)  ostavi  svetedi  mu  .se:  "Odavno  ja  oka 
tebe  derem  opanke;  jer  si  ti  moje  ^drijebe  ujio.  Npr.  180. 

opi\ucar,  opandara,  m.  —  1)  dcr  Opunkenmavher, 
sutor,  soecarius.  Rj.  ko  gradi  opanke.  vidi  darugdzija. 

—  Dervi§,  3)  od  gvozgja  kao  Siljak  u  dizmara,  opan- 
cara  i  durdija.  Rj.  116b.  —  2)  (u  Risnu)  n.  p.  za 
cio  opancur  zameo  snijeg,  t.  j.  s  opanka.  Rj. 

opaneilrcv,  opancArov,  adj.  Rj.  sto  pripada  opan- 
laru.  ridi  darugdzijin. 

opanci\rica,  m.  Stulli.  zena  opancareva.  vidi  da- 
rugdzljniea. 


opiVllciirskT,  adj.  sto  pripada  opancarima  ili  opun- 
carn  kojcmu  yod.  n.  p.  posao  opandarski.  ridi  da- 
rugdzijski,   darugdzinski. 

opilMi-ie,  III.  dem.  od  opanak.  Rj. 

opiViit-iiia,  /'.  auym.  ud  opanak.  Rj.  —  Sto  je  psu 
gdi  se  (ipani-ine  kroje?  DPosl.  122.  takva  augm.  kod 
bardadiua. 

1.  opi^iiiiti,  opanem,  v.  pf.  mit  dcr  Hand  vorbei- 
falircH  (z.  B.  bei  den  Augen),  veniiim  cieo:  opanuo 
]  me  ])o  oku.  <■/.  opahnuti.  Rj.  o-pa(h)nuti. 

3.  u|>auuti,    nem,    v.  pf.   ridi   opaduuti,    opasti.  v. 

j  impf.  opadati.  —  E  da  Bog  da,  dva  vrana  gavrana, 

te  vi  mrka  opanula  krila.   Npj.  4,  350.  E  su  njemu 

dcori  opanuli,  ne  bi  1'  svoje  dvore  ponovio.  4,  379. 

opaiijkati,  kfim,  v.  pf.  koga,  anschu-iirzen,  ver- 
ddchiigen,  criminor,  vidi  opasti  3.  Rj.  i  syn.  ondje. 
o-panjkati.  r.  impf.  panjkati.  —  Jesu  iJla  tri  Drob- 
njadka  bana  .  .  .  i  rladici  tebe  opanjkali.  Npj.  4,  463. 

opapriti,  prim,  r.  pf.  StuUi.  o-papriti,  paprom  pio- 
suti,  zaiiiiiti.  isp.  zapapriti.  v.  impf.  papriti. 

&para,  /'.  Rj.  u  igri  krmaii:  Ako  krmada,  kad  je 
krmadar  udari  Stapom,  pogodi  koga  od  igrada  u  nogu 
od  koljena  dolje,  onda  kaiu  da  ga  je  opario,  i  u 
jedan  put  svi  povikavM:  opara  mijena,  hrie  laolje 
mijenjaju  kude.  Rj.  304b. 

dpariti,  run,  v.  pf.  Rj.  o-pariti.  v.  impf.  pariti.  — 
1)  verbrennen,  anbrennen,  mit  heissem  Wasser  6c- 
schiitten,  abbriihen,  aduro,  aqua  ferventi  perfundo. 
Rj.  opariti  sto  n.  p.  kljucalom  vodom.  vidi  oprljiti, 
oJuriti,  ozedi.  Madka  o^jarena  od  studene  vode  strah 
ima.  DPosl.  58.  sa  se,  rejleks.  ili  pass.:  Puha  ka'  i 
hodza  na  tikvu.  (.  .  .  kako  se  nekakav  hodi^a  opario 
jedudi  kuhaue  tiicve  .  .  .).  Posl.  267.  —  2)  cf.  krmada. 
Rj.  vidi  kod  opara. 

opiXrmaeiti,  dim,  r.  pf  (cf.  parmak?).  Marginalija 
I.  izdanja.  Rj.-'  o-parmaditi.  —  »Valja  du  ja  za  to 
tebe  negje  zivo  oparmaciti.^  J.  Bogdanovid. 

dpiiriiiea,  f.  Art  Kukttruzbrot,  punis  genus.  Rj. 
nekaki  kukuruzni  kruh.  osii.  koja  je  u  opariti.  isp. 
oparusa. 

opi\riisa,  f.  (u  Srijemu)  kljudalom  vodom  zamije- 
Sena  pogada.  Art  Kuchen,  panis  genus.  Rj.  osn.  u 
opariti.  isp.  oparnica.  —  rijeii  s  takim.  nasi,  kod 
ajgiruSa. 

dpiisan,  opasna,  adj.  vidi  jeziv  1,  pogibeljan.  ge- 
fdhrlich,  pcricidosus.  siiprotno  bezopasan.  isp.  opas- 
nost.  rijcci  usete  iz  Mtiskoga  jczika;  ali  se  govore  i 
u  buniji  s  akc.  kakar  je  metnut,  maze  biti  od  sre- 
stenika  unesene?  ■ —  Narodu  njezinu  (Zetskomu)  nije 
bilo  niSta  promijeniti  koristan  ali  opasun  stan  na 
nekoristan  ali  bezopasan.  DM.  101.  Poslanstvo  vazno. 
02)usiw.  Glas.  21,  279  {prijevod  Lat.  rijeci  periculosa). 

6pasati,  i)pa5em,  r.  pf.  Rj.  o-pasati.  v.  impf.  opa- 
sivati.  —  I,  1)  umgUrten,  cingo.  Rj.  isp.  okrojiti  2. 
V.  iitipf.  prosti  pasati.  —  Opasati  koga  u  liko.  (Do- 
derati  ga  u  veliku  sirotinju:  da  se  nema  dim  dru- 
gijem  opasati  osim  likom),  Posl.  240.  Sedlajte  mi  od 
megdana  gjoga,  opasite,  sto  tvrgje  moiete.  Npj.  2, 
262.  Dal'  je  niajka  rodila  junaka,  i  muskijem  opa- 
sala  pasom.  4,  13.  —  2)  umzingeln,  circumvenio,  cf. 
opkolili:  8vi  osmina  opasali  kiihi.  Rj.  syn.  kod  op- 
koliti.  —  Pa  Niksica  trrdo  ojjasase.  Npj.  4,  340. 
Tako  su  Sava  i  Dunavo  opasali  Bijogrnd  sa  tri 
strane.  Danica  2,  42.  Go  starac,  koga  su  guje  opasale, 
te  ga  kolju  i  piju  mu  sise.  Npj.'  4,  8.  —  JI.  a)  sa 
se,  rejleks.  ili  pass:  sich  umyiirten,  cingi.  Rj.  — 
Kruzat,  dohana  kratka  haljina  bez  rukava,  koja  se 
presamiti  i  po  njoj  se  opase.  Rj.  308a.  Opasala  se 
jezikom  kao  kuja  repom.  (Rede  se  za  lajavo  zensko). 
Posl.  240.  O  nioj  diagi !  opasi  se  tvrdo,  da  ti  ruza 
kroz  pas  ne  propadne.  Npj.  462.  Gdje  su  gade  sve- 
zane  preko  prsluka  nnuda  se  opase  crvenijem  po- 
jasom.  Kov.  41.  —  b)  u prenesenom  smislu:  opasao  se 
anagom,    sagt    man    vim    einem   Jiingling,    der   die 


opsisiTiinjo 


JMJl 


opccni 


Bliite  seiner  Mannskraft  erreicht  hat.  Rj.  knie  se  sa 
tnomica,  kadje  u  najvecem  napoHii:  Opcisao  se  snayom, 
stao  na  snagu.  Rj.  697b.  Liik  jimaeima  slomi  se,  a 
iznemogli  opasase  ae  sna/iom.  Sam.  I.  2,  4.  mo;e  hi'ti 
da  amo  idu  i  ovi  primjeri:  Da  (e  se  na  skoro  brat 
njegov  od  druge  matere  opasati  na  kraljevstvo.  DM. 
44.  (u  Ruskom  iipeiioninercii  na  Kopo.ieBCTUo). 

opasivSnje,  n.  Rj.  verb,  od  opasivati  {i  ae).  — 
J)  radnja  kojoni  tko  opasuje  koga  Hi  kojom  se  tko 
opustije  n.  p.  pasom  (das  Umgiirteu,  einctio.  Rj.)  — 
2)  radnja  kojom  tko  opasuje  (opkoljuva)  n.  p.  grad 
(das  Umzigeln,  ciroumventio.  Rj.). 

opasivati,  opasujem,  v.  impf.  Rj.  o-pa.sivati.  prosti 
impf.  pasati.  v.  pf.  opasati.  —  1  a)  umgiirten,  ac- 
cingo.  Rj.  Pafta  zenska,  ili  sto  sveSteuici  opastiju  kad 
sluze.  Rj.  491b.  Koji  Luku  svlac^i  i  oblaci  i  svilenim 
opasuje  pagoiit.  Npj.  4,  265.  u  prenci^enom  smislu: 
Ovaj  Bog  opasuje  me  snagoin.  Ps.  18,  32.  —  b)  sa 
se,  relleks.  ili  pass.:  Oplecak,  2)  kratka  zenska  ko- 
Julja,  po  kojoj  se  skuti  opasuju.  Rj.  4l)3a.  Zna  on 
kud  se  opasuje.  (Zua  Sta  cini).  Posl.  93.  —  2)  uiii- 
singeln,  circumvenio.  Rj.  vidi  okriizavati,  opkoljavati. 

5paska,  f.  treba  obnoo  opaskit  imati.  jer  sii  se  lo- 
povi  pojavili.  J.  Bogdanovic.  —  o-paz-ka.  is}).  opaziti. 

opitsuust,  op-isnoati,  f.  osohina  onoga  sto  jc  opasno, 
die  Gefahr,  periculum.  vidi  jezivost,  pogibio,  napast 
1  (u  tri  posljednja  primjtra).  —  Progje  kroz  Ita- 
liju,  Ugarsku  i  Sloveniju  «  takim  opasnostima  (eiiui 
tantis  periculis).  Glas.  21,  281.  Gde  je  tiujveca  opus- 
nost.  Mil.  236.  RekoSe  mi  da  smo  is  opasnosti  iz- 
makli.  Zlos.  167. 

5past,  /'.  die  TerleiimduHg,  calumnia.  Rj.  vidi  bi- 
jeda  2,  kleveta,  pobjeda  1,  potvora,  mnseveda.  o-past, 
os».  H  opasti  3,  opad.iti  3. 

1.  dpasti,  fipaduem,  v.  pf'.  Rj.  o-pasii.  vidi  opad- 
nuti,  upauuti.  i:  impf.  opadati.  —  IJ  nhfallen,  cado, 
decido:  opalo  voce,  opala  voda.  Rj.  —  PoJto  Sava 
opadne  i  ploStiue  se  prisuJe.  Rj.  43a.  Kiko  moja! 
gje  ces  opadnuti?  Rj.  269b.  Hode  moja  opuzuuti 
brada,  t.  j.  opasce.  Rj.  466b.  Pcrusii  .  .  .  poSto  su 
Turci  istjerani,  on  opusfio  i  opao.  Rj.  495b.  Dobra 
kouju  grira  nc  opala!  Npj.  2,  76.  E  su  njemu  dvori 
opanuli,  ne  bi  1'  svoje  dvore  ponovio.  4,  379.  Kome 
opadne  kosa  s  glavc,  eelav  je.  Mojs.  III.  13,  40.  Tii- 
zi(!e  zemlja  i  opasti,  iznemoci  de  vasiljena  i  opasti. 
Is.  24,  4.  U  to  6vL  vrijeme  podignuti  opali  sator  Da- 
vidov.  Amos  9,  11.  —  2)  n.  p.  u  h'cu,  mager  wer- 
den,  emacesco.  Rj.  kao  omrsnti,  omrsariti.  vidi  spasti 
3J  u  mesu,  u  lieu,  t.  j.  opasti,  mager  werden,  nia- 
cesco.  isp.  obrgjati.  —  3)  koga,  verleumden,  calum- 
nior,  cf.  opadnuti,  opanjkati,  potvoriti.  Rj.  vidi  i  ob- 
l.\gati,  obijediti.  —  Xetko  nas  je  )ijemu  opadiMO. 
Npj.  2,  135.  On  opade  shigu  teojega  kod  gospodara 
mojega  cara.  Sam.  II.  19,  27. 

3.  dpasti,  opAsem,  v.  pf.  Rj.  o-pasti.  v.  impf.  pasti 
(pfeem).  —  1)  ahireiden,  depasco.  Rj.  —  Guravo 
prase  sve  polje  opase  (srp).  Rj.  107b.  Opasena  ledina 
ni  sebi  ni  druzijem.  DPosl.  91.  —  2)  hespringen  (vun 
Pferden),  coeo  (de  equo).  Rj.  opase  pastnh  kohilu.  — 
Zapitaju  ga  da  li  bi  se  u  vojsci  njegovoj  mogao  naei 
dobar  zdrijehai:  da  opase  iijihorn  kohilu  da  bi  i  oni 
zapatili  take  lijepijeh  i  dobrijeb  konja.  Rj.  678.  Kri- 
lat  koHJ,  te  pa.sao  Jlomcilove  kobile;  no  kako  hi  koju 
kohilu,  opasao,  on  bi  je  udario  nogama  u  trbuh,  te 
se  izjalovi.  Npj.  2,  106  (Vuk). 

opastiljiti  se,  opasuljim  se,  v.  r.  pf.  n.  p.  opasu- 
Ijile  se  sljive,  kad  u  zeleni  jo5  pobijele  pa  opadaju. 
cf.  kilav.  Rj.  o-pasuljiti,  po.siaii  kao  pasitlj  (?).  druk- 
cije  se  taj  ylayol  nc  nahodi. 

opasa,  /■.  —  1)  (u  Sinju)  vidi  zimina,  n.  p.  ubio 
junicu  na  opasu.  Rj.  —  2)  (u  Omii^u)  nil.ada  ralijecna 
krava.  Rj.  —  isp,  paJa,  ispaSa,  opasa,  popaSa,  pri- 
pa5a.  Osn.  58. 


6paf,  m.  Abt,  ahhas:  Opat  de  ti  rataje  poshit'. 
DPosl.  84.  Za  zla  opata  zao  kalugjer.  1,54. 

opatii'a,  f.  (u  krsdana)  vidi  kalugjerica.  Rj. 

6patija,  f.  ahbatis  dignitas.  Stulli.  abbatia.  opatska 
cast  i  vlasf. 

opi\triiiiti,  uem.  v.  pf.  —  Marginalija  I.  izdanja. 
Rj.-'  (u  Slay.)  koga,  opuuciti  ga,  lupiti  ga,  opaliti 
ga.  L.  RadiOevid.  syn.  kod  udariti. 

iipatski,  <(dj.  Stulli.  sto  pripada  opatima. 

opi'liii'iti,  dim,  r.  pf.  eins  versetzen,  percello:  opa- 
udio  ga  jedan  put.  Rj.  o-pau6iti,  udariti.  drukclje 
se  ne  nalazi.  syn.  kod  udariti.  —  znadenje  (kori- 
jenu)  udarati,  sjeci:  palica;  ovamo  de  idi  sa  u  mjeato 
o  od  I:  opauciti  (isp.  opjaliti).  Korijeni  286. 

iipaz,  Hi.  (loc.  optlzu)  die  Hut,  Acht,  nttentio:  budi 
na  opazu,  nimm  dicli  in  Anht,  sei  uuf  der  Hut.  Rj. 
o-paz.  vidi  opaznost.  osn.  u  opaziti.  vidi  i  oprez.  — 
Zenu  mu  pokara  i  sjetuje  da  posan  sega  holji  opaz 
ima.  Npr.  213.  Tko  u  tugja  njedra  jabuke  stavi, 
s  opazom  ib  vadi.  DPosl.  134.  Onaj  mene  poStuje 
koji  prino.si  bvalu  na  zrtvu  i  koji  je  putem  na  onazu. 
Ps.  50,  23. 

Opazaii,  opazna,  adj.  cautus,  sagax,  prudens.  Stulli. 
[  koji  je  na  opdzu.  vidi  oprezan.  —  Moj  je  pas  tako 
opazan,  da  de  pticu  opaziti,  ako  prigje  kudi.  J.  Bog- 
dauovid. 

opaziti,  zim,  v.  pf.  ivahrnehmen,  animadverto.  Rj. 
o-paziti.  r.  impf.  opasati.  i^idi  pripaziti  1,  spaziti,  upa- 
ziti,  zapaziti  2;  zamijetiti;  naniotriti,  smotriti,  zamo- 
triti;  prividjeti  3;  zazdreti;  odutjeti  2.  —  Dogje  pred 
dvore  i  opazi  navrh  dvora  zeca  gde  stoji  Npr.  34. 
Odmah  opazi  da  zeca  nema.  35.  Opazi  gde  se  neSto 
kroz  pomrdinu  u  sumi  belasa.  133.  Opazi  vatru  da 
se  sjaji.  189.  Ja  sam  do  sad  samo  tri  (pogrjeike) 
opazio,  koje  evo  ovgje  naznadujem.  Npj.'  3,  400. 
Kogod  opazi  u  tome  i  kaku  smetnjit,  neka  slobodno 
kaze.  Pis.  20. 

opilziiQst,  opdznosti,  /'.  vidi  opaz.  Stulli.  vidi 
opreznost. 

<ypazaiijo,  n.  das  Bemerken,  Wahrnehmen,  ohaer- 
vatio,  animadversio.  Rj.  verb,  od  opasati.  radnja 
kojom.  tko  opaza  sto:  Za  memoare  se  iste  ostro  opa- 
zanjc  i  vjerno  kazivanje.  All  za  opa~anje  opet  treba 
oStar  razum.  O  Sv.  O.  6. 

6pazati,  ?.rim,  v.  impf.  vahrnehmen,  gewaltr  werden, 
animadverto.  Rj.  o-pazati.  prosti  paziti.  v.  pf.  opa- 
ziti. —  Uz  to  su  jo5  opazali  gotovo  svaki  dan,  da 
se  ni  sami  ovi  Turei  ne  drze  tvrdo  ugovora.  MiloS  139. 

•      opikzljiv,  ad),  (der  walirnimmt,  wabrnehmbar).  Rj.' 
koji  svasta  lako  opazi,  i  sto  .se  maze  opaziti. 

1      opeiiiiti,  ("ipcinim,    v.  pf.  koga,  einen   hehexen,   es 

I  einem  anthun,  incanto.  Rj.  ob-diniti.  vidi  ofiarati,  za- 

;  traviti,   zamagjijati,    zaniaStati.   v.    impf.    opcinjavati. 

j  —  Zatraviti  koga,  t.  j.  opciniti  ga  davsi  mu  nekaku 
travu    da    popije.    Rj.    198a.   Turei    su    me   opcinili 

I  mladn.   Npj.  3,    42.   Avesalom  .  .  .    svojim  pretvura- 
njem  mnogima  srca  opciiii.  Prip.  bibl.  74. 

opfiiijrtvaujo,   n.   das  Bezaubirn,   faseinatio.  Rj. 

verb,  od  opcinjavati.  radnja  kojom  tko  opcinjava  koga. 

opeiiijilvati,  opdlujavam,   v.  impf.   einen  hehexen, 

'  bezauhern .    incanto,   fascino.    Rj.   ob-dinjavati.    vidi 
darati,  diniti  2,  dvarovati,  z.atravljivati.  v.  pf.  opciniti. 

;      opeiiijeti,  opdinlm.  (po  jugozap.  kraj.)  vidi  opdiniti. 

j  Rj.  —  VaSa   me  je   potvorila   majka,    da  sam  vaSeg 

1  brata  opcinjela.  Npj.  1,  285  (dijalekt.). 
opeeii,  adj.  Stulli.  vidi  opdeni. 
6pccuT,  adj.  (po  jugozap.  kraj.)  vidi  opci.  Rj.  vidi 
i  opdenit,  op.^ti ;  isp.  geueralni.  gemein,  allgemein, 
communis.  —  Megju  prijatelji  sve  su  stvari  opcene. 
DPosl.  60.  Opien  t)udi  tko  opcenstvo  zudi.  91.  Mogli 
bismo  ranoge  prave  uarodne  i  opcene  rijeci  oglasiti 
za  predjelne,  a  predjelne  za  opcene.  Pis.  76.  Da  se 
starate  kujizevni  jezik  da  vam  se  priblizuje  k  opee- 


o|H-enit 


—  902 


ophogja 


name  (joront  naroda  naSejra.  Slav.  Bibl.  1.  03.  lulr. 
spnjeda  sioccn  ,<  prijeilloyom  u:  uopc'eno,  I'oje  vidi- 
ftproiiit,  i'<U-  ''"''  oik'-cii,  opc'i,  opSti.  —  Prem:: 
torn  adverbu  (.ametice,  ametom),  koji  dolazi  ^a  vpcc 
iiitu.  potp\iuu  projHist,  naOiiijen  je  ovaj  supstantiv 
(amet).  DauiOir.  ARj.  SI  a.  Hijedaii  .  .  .  znucenje  jt 
opccnito:  tko  se  ili  fto  se  iiabodi  ii  zlii.  290b.  Ono 
opcenitc  sloveuske  rijcci.  lb,  187.  ndr.  Ncke  rijeci  u 
kojima  se  opcciiifu  govori  z,  imajii  u  oba  rukopisa  .  .  . 
sIdvo  kojim  se  piSe  sla.s  e.  DPosl.  IX. 

opeeii.stvo,  n.  societas.  f^tulli.  viiU  opein.slvo.  kw) 
dntstin,  pnblihi.  die  Gcmcinschaft :  Opceu  budi  Iko 
opt'ciistvo  zudi.  DPosl.  91. 

Sppcnjc,  H.  verb,  od  opciti.  radnju  kojom  tku  upri 
s  kim.  ili  opci  Mo  s  kirn. 

opcor  .  .  .  vidi  optjer  .  .  .  Kj. 
opeositi,    5Tm,    v.    pf.    heauyenschcinigen,    video, 
perluMro   {cf.   t'eS) :   Kad   je    corda    hiljadu    dukate, 
dodaj  lui  je  da  je  opcesivio.  Rj.  ob-de5iti,  uciniti  ces, 
ogledati  stu.  ridi  ot^e.siti.  v.  impf.  deSiti. 

SpeT,  «r,  adj.  (u  Diibr.)  (jcmein,  alhjcmein,  communis, 
cf.  opSti.  Ej.  vidi  i  opt'eni,  opceniti.  adr.  slohn  sprijeda 
s  prijedlogom  u:  uopt'e,  kojc  vidi.  —  MiloS  je  imao 
opcu  u  ono  doba  ntiviku.  Mil.  VIII. 

5peina,  /'.  (u  .Slav.)  die  Gemeinde,  commune,  cf. 
opJtina.  Kj.  vidi  komiinitad.  —  Kakva  staijeJiiia,  taka 
sva  opcinii.  I)Posl.  4o.  Kao  n.  p.  ho  se  u  Srijemii 
i  u  Backoj  govori  opstina,  a  po  zapaduijem  krajevima 
naroda  uasesa  opcina  i  opiUnxki:  prvi  je  ovaj  izgovor 
jauuu'-no  uzct  iz  Slaveuskoga  jezika,  a  drugi  je  upravo 
po  svojstvu  naJcga  jezika.  Pis.  5G.  Od  opiine  dubro- 
vacke.  DRj.  2.  (U. 

i)p(-inn,  f.  kod  Trsta  brdo  iia  kojemu  je  carina.  Rj. 

uppiiiar,  m.  ko  pripadu  opiini.  ridi  opStinar. 

upeiuskT,    Gemeinde-,   pidilicus,   cf.   opStiuski.  Rj. 

sto  pripadu  ojnU'ni.  —  Tako  su  breme  i  vi.5e  duznosti 

drzavne,   opciiiske,   crkvene  itd.   DaniC'i(?,  ARj.  (j25a. 

Siidija  ojicinski.  DRj.  3,  485. 

6peTns(v«),  ii.  universitas.  iStulli.  vidi  opcenstvo. 
kao  puhjiko.  drustvo. 

5p(-i<i,  opeTin,  v.  impf.  sloz.  priopcivati,  v.  pf.  pri- 
opciti.  —  1)  neprelazno.  rersari.  convcrsari,  consitc- 
tudinem  liidiere  cum  aliiiuo.  Stulli.  opciti  s  kim,  kau 
druiiti  se,  mjckdi  se  njim,  sich  niit  einem  ahgchen : 
Doliro  se  gledaij)  sa  zlijem,  a  opci  s  dohrijem.  DPosl. 
IS.  Reci  mi  s  kim  opcis,  da  t'  reeem  Jto  ciui.s.  10(5. 
—  2)  prelazno.  sto,  kao  ciniti  da  bude  opcc,  jmopci- 
vuti,  iidjeljivati,  Antltcil  nchmcn  lassen,  communicare 
aliquid:  Bogastvo  udi  onomu  ko  ija  u  dobro  ue  ujjci. 
DPosl.  7. 

opctiMU'Clo,  sarao  ii  ovoj  zagoiieci :  polecele  guske 
tiritinguske,  susrete  ih  optcencelo?  (t.  j.  varnice  i 
verige).  Rj. 

opfefi,  opfeCem,  v.  pf.  Rj.  o-peci.  v.  impf.  peci.  — 
J.  rerbrcnnen,  adurv,  cf.  ozec'i,  oprziti:  Jedna  joj  se 
suza  omaknula,  ter  je  Vukii  na  oliraz  pauula,  yjja't 
(/a  kao  vatra  ziva.  Rj.  —  J/,  sa  se,  refleks.  —  1)  n.  p. 
na  suiH'u,  von  der  Sonne  verbrannt  tverden,  adurur 
sole.  Rj.  —  2)  (u  I5oci)  ridi  ozeei  se.  Rj. 

upckil,  f.  (u  Rata  nize  Dubr.)  (/ehranntcr  Zier/el, 
later  coclilis,  cf.  cigla.  Rj.  isp.  c&rpic  (na  suncu 
susena  cigla),  crijcp  2.  —  Najprije  su  pisali  na  opeci. 
Priprava  182.  Sagna  ih  u  peci  gdje  se  opcke  pekii. 
•Sam.  II.  12,  31.  Crijep  .  .  .  opeku  kojom  se  kuie  jw- 
krivajii,  tegula.  Danicii;,  ARj.  823b.  opeka,  osn.  u 
opeei. 

opt'kar,  Hi.  laterarius  faber.  Stulli.  ko  opeke  gradi. 
Daniric^-,  ARj.  7S0a  kod  rijeci  ciglar. 

opcpi'liti,  opfepelTm,  r.  pf.  Rj.  o-pepeliti.  drukcije 
se  ne  naliodi  ovaj  glagol.  —  1)  ne  dade  mu  (n.  p. 
maeka  mi.5u)  ni  opepeliti,  oline  Gnude,  ohnc  Umstdnde, 
sine  induciis.  Rj.  kao  bez  okolisenja,  iiez  odgagjanja. 
—  Xe  da  ni  opepelit'.  DPosl.  7i.  —  2)  sa  se.  in 
der  Kedensart:  ne  da  se  ni  opepeliti,  Idsst  sich  kein 


Wort  sagen,  nihil  sibi  did  rult.  Rj.  —  Ne  da  se 
ni  opepeliti.  Ili :  Ne  da  se  ni  osoliti.  (Ne  Ce  ni  da 
zna  za  to  Ho  mu  se  govori).  Posl.  198. 

opi'pi'ljaviti,  vtin,  r.  pf.  tischern,  ciiicrc  conspcrgu. 
Rj.  o-pepi'Ijaviti  koga,  uciniti  da  bude  ptpeljav,  po- 
suti  git  pcjichim.  r.  impf.  i)epcljaviti. 

upenik,  fppcrka,  m.  dreieckigcs  Brett.  U  pokrivanju 
zgrada  dnskoiu  opcrci  treliaju  po  krajevima  (okn 
uglova).  Rj.  dii'>ka  na  tri  ugla.  —  pero  .  .  .  najn  r, 
naperak.  opcrak.  Korijeni  2S4. 

openliisiti,  opt-rdaS'im,  v.  pf.  vidi  isperdaSiti.  Rj. 
o-pcrdasiti ;  otcgnuti  koiu,  kao  sto  cine  curcije.  v. 
impf.  perdasiti. 

uperiiia,  /'.  vidi  oplacina.  .Stulli.  ridi  i  pomije, 
spiriue. 

opi'rji\i(i  .sc,  operjaim  se,  v.  r.  pf.  sich  bcfiedern, 
pennis  rcstiri:  operj.ai  se  konj,  kao  tica,  i  bio  je 
krilat  i  zmajevit  (u  prijjovijeci).  cf.  opriiatiti.  Rj. 
o-perjaiti  se,  pcrje  dobiti.  inace  se  iic  nahodi  ovaj 
glagol.  za  znaicnja  tako  slozena  glagola  isp.  oko- 
njiti  se. 

oporjiijili  sc  Cpennis  vestiri).  Korijeni  284.  ridi 
operjaiti  se. 

operftsati.  sum,  r.  pf.  dcplwmare,  pennus  detrahere. 
evellere, pennis  niidare.  Stulli.  o-peruSati.jjerJe  iskupsti, 
ishqiati.  v.  impf.  perusati. 

optTvrtzili.  op&rvazTm,  v.  pf.  verbriimen,  praetcro. 
Ej.  o-jiervazili.  pcrvazom  opsiti.  v.  impf.  per\'aziti. 

ftpf't,  Rj.  ridi  opetena.  isp.  uzopet.  —  J)  vieder, 
iterum.  Rj.  ridi  paka  1.  —  Kad  angjeo  Bozij  sigje 
na  zeniljii,  pretvori  se  u  prosjaka  .  .  .  Kad  angjeo 
sigje  na  zenilju,  opci  se  pretvori  u  prosjaka.  Npr.  79. 
81.  V:u-  videc'i  to,  poljubi  je  i  povrate  se  opet  u  carski 
dvor.  lOS.  (rjak  mede  u  usta  pa  ojHt  baca  u  kraj. 
14s.  Kud  je  voda  jednom  tekla,  opet  ee  proteci.  Posl. 
162.  Ustaiii,  jia  upct.  (Kud  ko  padne).  336.  Opet  to, 
malo  drukeije.  Npj.  2,  328.  Pa  ovako  govori  vladika  . . . 
Pa  i  opet  govori  vladika.  4,  11.  Da  mi  po.5aljete  .  .  . 
Evangelije  .  .  .  Pa  du  Vara  donijeti  opet  sa  sobom. 
Straz.  ISSC,  1,'J13.  Dva  sina  moja  ubij,  ako  ti  ga  ne 
dovedem  natrag;  daj  ga  u  moje  ruke,  i  ja  cu  ti  ga 
opet  dovesti.  Mojs.  I.  42,  37.  PoJto  ugodiSe  mnoge 
ugovore  .  .  .  i  opet  pakosno  raskvariJe.  Glas.  21,  285. 

—  2)  vidi:  ipak,  dennoch,  tamen:  ali  ipak.  c/".  opet. 
Rj.  232b.  —  On  <5e  se  dugo  zatezati,  ali  ce  ti  naj- 
posle  opet  dati.  Npr.  11.  Ovi  covjek  premda  je  bio 
opak,  opet  proraisli  boc'e  Ii  dati  svoju  du5u.  95.  Koliko 
je  go  i  opet  mu  je  zima.  (Kaze  se  Coeku  koji  je  zimi 
slabo  obueen).  Posl.  145.  Sitnice,  koje  se  u  istoriju 
ne  mogu  pometati,  a  opet  joj  veliku  svetlost  daju. 
Danica  4,  1.  Sovjet  je  sad  upravo  bio  ukinut,  ali  mu 
je  ime  opet  oslalo.  Sovj.  58.  I  premda  navaljivaJe 
(Avesalom),  opet  ne  btjo  (David)  iei,  nego  ga  blago- 
slovi.  Sam.  II.  13,  25.  Ako  i  jesu  u  sili  i  mnogo  ih 
ima,  opet  c'c  se  isjeei  i  proei.  Naum  1,  12. 

iip«'<ak,  opetka,  m.  (u  Barauji)  vidi  podloga  (u 
opanaka).  Ej.  laid  sc  prodere  opanak,  pak  se  na  ono 
mjcsto  iznutra  metnc  komadic  koze.  —  (osn.  u  petu). 
Osu.  291. 

6|»f'fona,  vidi  opet:  Ode  natrag  Ojtetena  Marko. 
Rj.  opet-e-na.  vidi  3  na  (dometak). 

i'lpliinja,  f.  vidi  obinja,  ob-(h)inja.  vidi  himba. 

upliititi,  tTm,  v.  pf.  ob-bititi.  vidi  obuhititi  obu- 
hvaliti,    oliujmiti,    v.  impf.   hitati  2.   isp.    obubvatati. 

—  Kad  se  mlairjemu  prst  da,  on  svu  ruku  ophiti. 
DPosl.  42.  " 

opli6(liti,  ophodim,  v.  im])f  oh-hodit\.  ridi  oh.odh\, 
obilazili,  oblaziti.  v.  pf.  obai'i ,  obici.  —  Stade  Kuna 
koiiJK  zaboditi  i  bojnijem  kopljem  ophoditi.  Npj.  3,  389. 

upliodiija,  /".  vidi  r.bodnja,  ob-(b)odnja.  vidi  ophogja 
1.  —  vhodnjii  [h  je  ispalo).  Korijeni  214. 

6pIiogja,  /'.  Rj.  —  1)  (po  zap.  kraj.)  red,  die  Heihen- 
folge,  ordo,  cf.  obodnja.  Rj.  —  2)  vidi  ohogja,  ohogje, 
jmt  kojim  se  ophodi   n.  p.  s  konjma,  ne  moguci  ici 


(iphugjenje 


—  903  — 


opkliiila 


na  precac,  kud  .fctmo  Ijudi  idu:  Hodit'  ophogjom. 
DPosl.  2G.  Moguc'i  pravcem,  hodit'  uphofijom.  G3. 

ophdgjcnje,  «.  verb,  od  ophoditi.  radnja  l:ojom 
tko  ophodi. 

opijanjo,   rt.  Rj.   verb,   od   opijati  i  opijati   ae.  — 

1)  radnja  kojom  tlio  opija  kof/a  Hi  kojom  se  tko 
opija  (das  Betrinken,  inebriatio.  Rj.)-  —  2)  radnja 
kojom  tko  opija  usnamu  (dasKleinmaclicn  des  Munde«, 
coutractio  oris.  Rj.). 

opijati,  opijam,  v.  inipf.  Rj.  o-pijati.  —  la)  be- 
trinken, inebrio.  Rj.  ciniti  da  bade  tko  pijan.  v.  pf. 
opjaiiiti,  popjaniti,  opojiti.  —  b)  sa  se,  refleks.  sich 
betrinken,  inebrior.  Rj.  v.  pf.  opiti  se,  opjaniti  se.  — 

2)  usnama,  den  Mund  spitzen,  fastigo.  Rj.  vidi  uspi- 
jati.  kao  stezati  usne,  te  biidu  manje. 

opij^lo,  n.  die  Absinguntj  (Ablesung)  der  Gebete 
bci  einer  Grablegung,  quae  canit  sacerdos  sepeliens 
mortuum.  Rj.  osn.  opijevati.  radnja  kojom  itreHenik 
uz  ukop  pjeva  (Hi  cati)  molitve.  I'idi  opojavanje.  iKp. 
nepijelo.  —  Nije  to  tijelo  za  opijelo.  (Kad  koji  zdrav 
govori  da  (e  da  umre).  Posl.  218.  Popovi  da  uzimaju 
za  veliko  opelo  od  imu(:^Da  (groSi)  10 . . .  za  malo  (do 
7  godina)  2.  Milo§  194.  Opijelo  se  pofinje  psaltirom. 
DP.  361. 

optjivanje,  n.  verb,  od  opijevati.  radnja  kojom 
tko  opijevati  sto. 

opijferati,  dpijevam,  v.  imp/',  o-pijevati,  sto  Hi  koga: 
besingen.  isp.  opojavati.  r.  pf.  opjevati.  —  sa  se,  pass.: 
Koliko  se  u  narodnijem  pjesmama  opijeva  gora  kakva 
je  i  u  Ijeto  i  u  zimu.  Bukv.  23. 

dpTljci,  opilj.ukii,  »i.  pi.  das  Feilicht,  die  Feilspdne, 
seohs.  Rj.  o-piljei,  prosta  osn.  piliti.  ono  sto  ti  piljenju 
otpada.  vidi  pilotina. 

opip,  m.  tactus.  StuUi.  djelo  kojim  se  sto  opipii: 
Hodit'  s  opipom.  DPosl.  26  {u  prenesenom  smislu: 
a  oprezom). 

1.  opipati,  pam,  v.  pf.  befi'thlen,  contrecto.  Rj. 
o-pipati.  r.  impf.  opipavati.  —  Poznajem  ga  kao 
(slijepac)  rgjav  novae.  (Kad  opipa  megju  prstima?). 
Posl.  252.  Da  opipa  bega  Ljiibovi(?a,  da  na  njeimi 
paneijera  nema.  Npj.  3,  468.  Opipa  nam  bilo  na 
razli^nim  mjestima.  Danica  2,  135.  Opipavsi  mu  to- 
pove  svojim  rukama,  uvere  se.  da  nisu  drveni.  5.  3(3. 

2.  opipati,  dplpam,  r.  pf.  abklauben,  carpo:  opi- 
pale  kokoSi  groigje;  opipati  me.so  s  kosti.  Rj.  o-plpati, 
pipajuci  pouzimati. 

opipii vanje,  n.  verb,  od  opipavati.  radnja  kojom 
tko  opipava  sto. 

opipiivati,  opipavam,  r.  impf.  ^o-pipavati.  v.  impf. 
prosti  pipati.  v.  pf,  opipati.  —  iSta  ti  vavijek  oko 
Mike  opipavas.  sa  se,  pass. :  E  ne  da  se  ona  zena 
tako  lako  opipavati.  J.  Bogdanovi(?. 

6piranje,  n.  das  Stiitzen,  innisio.  Rj.  verb,  od  I. 
opirati,  n.  opiiati  se.  —  I.  1)  radnja  kojom  tko 
opire  sto  na  sto.  —  2)  radnja  kojom  tko  opire  oci. 

—  II.  1)  radnja  kojom  se  tko  opire  na  sto.  — 
2)  radnja  kojom  se  tko  opire  komu, 

dpirati,  rem,  r.  impf.  Rj.  o-pirati.  r.  pf.   oprijeti. 

—  I.  1)  an  ctwas  stcmmen,  anstemmen,  insisfo.  Rj. 
opirati  sto  na  sto  Hi  o  sto.  isp.  opirati  se  na  sto; 
oprijeti  se  o  .sfo.  —  2)  oci,  seinen  Ulick  auf  etn-as 
richten,  oculos  figo.  cf.  oprijeti.  Rj.  —  11.  sa  se.  rejleks. 

—  IJ  sich  anstemmen,  stiitzen,  innitor :  opire  se  na 
§tap.  Rj.  opirati  se  na  sto  i  o  sto.  isp.  oprijeti  se  o 
Sto.  —  Opirete  se  na  maf  svoj.  Jezek.  33,  2(j.  — 
2)  sich  setzen  (von  der  Armee),  sisto,  obsisto,  renitor. 
cf.  oprijeti  se.  Rj.  opirati  se  komu  Hi  cemxi.  isp.  pro- 
tiviti  se,  siiprotiti  se.  —  Vidimo  gdje  se  starija  braea 
slo^no  opiru  svomc  hratu  najmlagjemii.  DM.  5.  Ondje 
demo  vidjeti  Gospoda  gdje  iSte  krJtenje  u  vodi  Jor- 
danskoj,  i  krstitelja,  gdje  se  opire  sa  strabora.  DP. 
308.  Mislim  da  ne  bi  bilo  razloga  o;«r((f i' ,/o/ .sc.  Rad 
1,  119. 

opingui'a,   /".  der    WascMappen,  lacinia   serviens 


eluendo,  cf.  sudopera,  bespara.  Rj.  w'rfj  i  pa^aura. 
krpa  kojom  .se  sudovi  peru.  osnova  u  oprati.  —  rijcci 
s  takim  nast.  kod  ajgiraca. 

6pis,  m.  vidi  opisanje.  Stulli.  —  Najpotpuniji,  naj- 
zivlji  opis  ne  mo^e  predstaviti  ni  hiljaditi  dec  onoga 
Sto  bi  oil  videle.  Megj.  29. 

oj)isaiijc,  n.  verb,  od  opisati.  djelo  kojim  se  sto 
opise:  Opisanije  naroda.  Danica  2,  74.  Opisanije 
Slavonije.  StraJS.  1886,  1513.  ije  stariji  nast.  mjesto 
sadasnjega  nje.  isp.  blagovjeStenje. 

opisati,  ftplSem,  v.  pf.  beschreiben,  describo.  Rj. 
o-pisati.  r.  impf.  opisivati.  i.fp.  neopisan.  —  Tugji 
spisatelji  najslavnije  dogagjaje  .  .  .  naopako  opisu. 
MiloS  Vin.  Dovde  je  istorija  MiloSa  Obrenovi(;a 
opisana  po  redu.  134.  Kao  Sto  je...  opisao  porodicu 
Ilije  Smiljauioa,  onako  bi  valjalo  .  .  .  Npj.  3,  117 
(Vuk).  Yeli  da  vi  opisete  nakratko  sta  dete  (Sta  vam 
treba  i  Sta  ?.elite).  Strai.  1886,  864. 

opisivanje,  n.  das  Beschreiben,  descriptio.  Rj.  verb. 
od  opisivati.  radnja  kojom  tko  opisuje  sto:  Moi!e  biti 
da  (5e  se  i  u  ovoj  knjizi  na(;i  rijeCi  u  opisivanju  obi- 
caja  i  dnigih  rijefii,  kojijeh  nema  na  svome  mjestu. 
Rj.'  VII. 

opisivati,  oplsujem,  v.  impf.  beschreiben,  describo. 
Rj.  o-pisivati.  i\  pf.  opisati.  —  Dogagjaje  naroda 
naSega  slabo  je  kad  rogjeni  Srbin  opisivao  .  .  .  tugji 
pisatelji,  koji  su  opisuju&i  dogagjaje  svojih  . . .  MiloS 
VII.  Prckrasno  opisuje  juna(?ku  smrt  n  Sigetu.  Npj. 
4,  298  (Vuk).  Tugje  rijeci  opisuju  naSijem  jezikom. 
Pis.  47. 

opisati  se,  Sam  se,  vidi  popi.Sati  ae.  Rj.  v.  r.  pf. 
o-piSati  se.  v.  impf.  piSati. 

1.  dpiti,  opijem,  v.  jif.  (u  C.  G.)  opila  ga  zmija, 
t.  j.  ujela  ga,  beissen  (von  der  Schlange),  mordeo.  Rj. 
o-piti.  V.  impf.  piti  3.  (isp.  Kan  Aa.  i\i  vas  zmije  pile, 
zmije  pile  i  gusteri.  Npj.  1,  170). 

2.  dpiti  se,  opijem  se,  v.  r.  pf.  sich  betrinken, 
inebrior.  Rj.  o-piti  se,  jalio  se  napiti.  vidi  opjaniti  se, 
gjornuti  se,  nakititi  se  bez  evijeda,  nakvasiti  se,  na- 
Ijo.skati  se,  oklepatise,  oljoskatise,  oSokati  se,  otrijeskati 
se,  ukrasiti  se,  zavratati  se,  (opio  se):  udarilaga  vedrioa 
u  glavu,  udarila  ga  dutura  u  glavu,  udario  ga  Vinko 
Lozic'  u  glavu.  v.  impf.  opijati  se.  —  Velje  zelje, 
nekakva  trava,  od  koje  bi  se  Oovjek  mogao  ojjiti.  Rj. 
57a.  Ojiila  se  i  odrla  strina,  da  oda  sta  ne  bib  ni 
zalio,  ved  od  poke  vode  jabukove.  Rj.  447b.  Opise  se 
tri  Turcina  mlada,  opise  sc,  kako  crna  zemlja,  pa 
pospaSe,  kako  da  pomreSe.  Npj.  3,  40.  Opice  se  svojom 
krvlju  kao  novijem  vinom.  Is.  49,  26. 

6piziiiiti  se,  zmim  se,  v.  r.  pf.  na  koga,  aiis  Eache 
feindselig  irerden,  ulciscendi  cupiditate  incendi.  Kj. 
o-pizmiti  se,  postati  pizmen.  r.  impf.  pizmiti  se. 

dpjaiiiti,  nim,  r.  pf.  Rj.  o-pjnniti  koga  (izmegju 
p  i  j  izbaceno  i.  isp.  pijan  i  pjan),  uciniti  ga  pjaiia. 
vidi  i  popjaniti.  v.  impf.  opijati.  —  1)  vidi  opojiti : 
Dokle  staru  mnjku  opjanila.  Rj.  —  2)  sa  se,  refleks. 
vidi  opiti  se :  Al'  ni  tu  se  Pejo  ne  razbira,  koliko  se 
opjanio  vinom.  Rj.  —  Carica  pomijeSa  mu  u  vino 
rakiju  i  neka  mirisna  bilja . . .  Car  se  opjani  \  zaa^i. 
Npr".  107. 

6pjcii,  m.  (u  Baranji)  u  kola  na  prednjoj  osovini. 
Gsovina  se  i  opjen  megju  sobom  mazu,  da  je  lakSe 
s  rudom  okretati  kola.  cf.  opljen.  Rj.  —  opljen  (deSki 
oplen  i  oplin,  lu^ieki  woplon ;  rijed  t.amna  postanja). 
Po  nekim  krajevima  glasi  i  opjen,  gdje  je  samo  za- 
mijeujeuo  //  glasom  j.  Osn.  146. 

opjeiiiti,  nim,  v.  pf.  abschaumen,  despumo.  Rj. 
o-pjeuiti,  kao  snimiti  pjenu.  isp.  spjeniti.  v.  impf. 
pjeniti. 

opjevati,  vam,  v.  pf.  decantare.  Stulli.  o-pjevati 
koga  Hi  sto;  besingen.  v.  impf.  opijevati.  isp.  opojati. 

bplilaila,  /'.  die  Wette,  sponsio,  cf.  oklada,  zarok, 
oblog.  Rj.  iHdi  i  oklad,  uklada.  —  Loniilica,  kost 
koja  se  lomi  za  opkladu.  Rj.  333a.  Laz  za  opkladu. 


upkladiti  se 


—  904  — 


opleeak 


Xpr.  161.  Doziviti  sramoUi  isgnbljene  opklade.  Danica 
2,  13(i.  Ja  sam  izfjubihi  o})Miulu.  2,  137. 
"  6pkladiti  st«,  (hill  se,  v.  r.  jif.  nettcii,  spoiisionem 
facio.  (/'.  okladiti  se.  Rj.  ob-kladiti  se.  vidi  i  ukla- 
diti  se,  obloiiti  se  2.  r.  impf.  opklanjuti  se.  —  -I  sam 
se  bane  opkladi  u  sedam  belih  gradova,  da  ne  sines 
idi.  Jeleua,  kroz  Misljen  goru  na  vodu«  .  .  .  Ona  mi 
bana  susrete,  koji  .se  za  ujri  opkUidi  u  scdam  belih 
gradova.  Npj.  1,  587.  No  .s  Milosem  oni  .s'  opUadisc 
u  hiliadu  intijeh  dukata.  2,  212.  Ajde  da  se  opUa- 
dimo,  ko  ce  od  nas  dvoga  prije  progovoriti  .  .  .  nego 
M  sto  ctiiio?  Danica  2,  134. 

opklagjanje,  ii.  das  Wetten,  sponsio.  Kj.  verb,  ud 
opklagjati  se.  nidiija  kojom  se  tko  opklagja. 

opklasgati  se,  gjiim  se,  v.  r.  impf.  u-eften  (mit  einem), 
sponsionem  facio) T>a.  sc  ni  s  kirn  nc opklayjas  momce. 
Rj.  ob-klaejati  se.  ridi  oklaajati  se,  kladiti  se,  klagjati 
88,  oblagati  se  2.  r.  pf  opkladiti  se.  —  U  papiedak 
se  ne  du  viJe  .s  tohom  ni  za  sto  opklagjaii.  Danica 
2,  137. 

opk6liti,  opkolTm,  r.  pf.  umringen,  circumvenio. 
Rj.  ob-koliti.  ridi  okoliti,  skoliti  2,  skolijeriti,  okruziti, 
opasati.  opskociti.  opteei,  umuaseriti,  zaskofiti.  r.  impf. 
opkoljavati.  —  Kosovo,  2)  u  Dalmaciji  dolina  opko- 
i;e«a"kamenitijem  planinaina.  Rj.2ftoa.  Otac  (zmijinji 
carl  zapita  zmiju  ...  A  ona  mu  kaze  sve  po  redn 
kako  je  bio  opkolio  pozar  i  kako  je  coban  izbavio. 
Npr.  11.  U  kulu  je  t^tojkovidu  Lako,  no  gu  Turska 
.sila  opkolila.  Npj.  4, 113.  Tiirci  opkole  Resavski  .^anac 
sa  sriju  strana.  Daniea  4,  24.  Adzi-Nikola,  opkoljen 
vodom  i  Turcima.  MiloS  39.  Nije  mogao  sagraditi 
doma  .  .  .  od  ratova  kojimu  ga  opkolisc.  Car.  I.  5,  3. 
upkoljitviliijo,  )i.  das  Umringen,  circumrentio.  Rj. 
rcrh.  opkoljavati.  radnja  kujom  tko  opkoljava  sto. 

opkoljiirati,  opkMjavam,  r.  impf.  umringen, circum- 
venio.  Rj.  ob-koljavati.  ridi  okriizavati,opasivati  2,  op- 
tjecati.  !!.  pf.  opkoliti.  —  i^abac  .  .  .  opkoljaraju  ga 
mloge  bare.  Danica  2,  46.  Vazduh,  koji  nas  opko- 
ljava i  kojim  diSemo.  Priprava  10.  Ne  btjedne  02)ko- 
Ijacati  i  biti  Deligrada.  Sovj.  40.  8aul  sa  svojim 
Ijudima  upkoljarase  Davida.  8am.  I.  23,  26. 

6pkop,  m.  die  Schanze,  vallum.  Rj.  ob-kop,  osn. 
u  opkopati.  vidi  §anac,  Sarampov.  %).  meteriz  1.  — 
Turci  svojim  mrtracima  ispunc  opkope.  Danica  4,  24. 
Udare  na  Sanac  .  .  .  i  otmu  arc  opkope.  Milos  109. 
Iskopuse  opkop  oko  grada.  Sam.  II.  20,  25.  Nacinisc 
opkope  oko  njega  (Jerusabma).  Oar.  11.  25,  1. 

opk6pati,  pam,  r.  pf.  Rj.  ob-kopati.  Danicic  misli, 
da  je  akc.  n  ■'^ad.  lyremenu  opkopam.  ridikod  kopati. 
I-.  impf.  opkopavati.  — ■  1)  rerscltanzen,  circumrallo. 
Rj.  Cijela  je  varos  bila  opkopana  i  zagragjena  pali- 
satima.  Danica  2,  45.  —  2)  sa  se,  rcfleks.  sich  vcr- 
schanzen,  circumcallor.  Rj.  riiZ/ nkopati  se,  uianciti  se. 
«pkopi\vanje,  n.  das  Verschaitzen,  obralltittio.  Rj. 
lerh.  od  i )  opkopavati,  2)  opkopavati  se.  —  1)  radnja 
kojom  tko  opkopava  sto.  —  2)  radnja  kojom  se  tko 
opkopaca. 

opkopavati,  opkftpavam,  c.  impf.  ob-kopavati.  r. 
2)f.  opkopati.  —  1)  rerschanzen,  olicallo.  Rj.  opku- 
pavati  n.  p.  raros.  is]).  opkopati.  ■ —  2)  sa  se,  rcfleks. 
sich  verschanzen,  circiimvallor.  Rj.  vidi  ukopavati  se. 
opkoraflivaiije,  n.  verb,  od  opkoracavati.  Rj. 
opkoracAvati,  opkoracavani,  v.  impf.  beschreiten, 
iiberschreiten,  mit  einem  Schritte  bespannen.  Rj.  ob- 
kora^avati,  n.  p.  stap,  kao  sto  cini  dijetc,  lead  hoie 
na  njemu  da  jase.  v.  pf.  ojikoraciti. 

opk6raeiti,  cTm,  v.  pf.  Rj.  ob-koraciti.  ridi  i  op- 
kroiiti,  okroi-iti.  v. impf.  opkoracavati. —  J)  beschreiten. 
Rj.  —  On  zadrema  na  kobili  i  zaspi,  a  kad  se  pro- 
budi,  a  on  opkoruiio  nckakii  kladu  pa  sedi  na  njoj 
i  drii  ular  u  nikama.  Npr.  23.  Jahati  ua  stapu,  kao 
5to  cine  djeca  opkoraciv.si  .Hap  i  trcn(;i  kao  da  ja5u. 
Danici<;,  ARj.  857a.  —  2)  opkoraciti  konja,  objahati 


ga:  Objahati,  aufsitzcn  (anfs  Fferd),  consccndo  cquHm, 
cf.  oiikorai:iii.  Rj.  430a. 

opkroi-iti .  ^pkroc7m,  v.  pf.  Kj.  ob-kiociti.  vidi 
okrociti,  opkoraciti.  —  J)  vidi  opkoraciti.  Rj.  vp- 
krociti  n.  p.  stap,  kao  sto  ucini  dijetc,  kad  hoce  na 
njemu  da  jasc.  —  2)  konja,  t.  j.  nzjahati,  (/<(.s  I'ferd 
beschreiten,  ascendo  equum,  cf.  okrociti:  Te  opkroii 
Sarca  debeloga.  Rj.  ridi  i  zakrociti. 

opiar-iiin,  /.  ridi  splacine.  Rj.  o-plat'ina,  roda  kojom 
se  oplaiii  siidovi.  ridi  i  operina,  pomije,  spirine. 

oplat'iviiiije.  ».  das  Verschallen,  -'o  marginc  circiim- 
darc.  Rj.  verb,  od  oplacivati.  radnja  kojom  tko  opla- 
ciije  sto,  n.  p.  rrata. 

opla('i»'a<i.  opliicujem,  r.  impf.  verschallen,  marginc 
circiniidii.  Kj.  ojilacivati  n.  p.  vrata,  pendier  i  t.  d., 
oplatv   iiditraii  na   njili.  r.  pf.  oplaiiti. 

1.  opiakati.  i^placem,  r.  pf.  Rj.  o-plakati.  v.  impf. 
oplakivati.  —  1)  beireinen,  de/Ico.  Rj.  —  Da  si,  bane, 
preminuo  u  dalekoj  tugjoj  zemlji,  i  tugji  te  oplakali. 
Npj.  1,  95.  Dogje  Avrani,  da  ozali  Sam  i  oplaie. 
Mojs.  I.  2.3,  2.  —  2)  anfangen  za  ireincn,  in  lletum 
prorximpo:  oplakalo  dijcte  od  njega.  ^].poceti  plakn'i. 
isp.  proplakali  1,  proplakati  se,  zaplakati.  —  Gotovo 
svaka  8rpkinja  kojoj  je  lirat  umr'o,  i  danas  opilaic 
kad  cuje  kukavicu  gje  kuka    Rj.  312h. 

3.  opli'ikati,  (^pl^lc''em,  ridi  poplAkati.  Rj.  o-plakati, 
ii.  p.  casti  koja  nije  i'inta,  aiisschiremmen,  eluo.  v. 
impf.  pliikati.  isp.  oplacine.  —  Ni  Dnnav  te  ne  bi 
oplakao.  DPosl.  79.  Na  gole  stijene  moze  se  zemlja 
nanijeti  .  .  .  kisa  oplaie  s  onijeh  stijena  nanescna 
zcmlju.  Pri|)rava  24. 

ophikivfliije,  n.  Rj.  ccrb.  od  oplakivati.  —  1)  radnja 
kojom  tko  oplakuje  n.  p.  mrtvaca  (das  Beweineu,  de- 
fletio.  Rj.).  —  2)  radnja  kojom  n.  p.  dijcte  oplakuje 
(das  Aiifweinen,  eft'usio  in  tletum.  Rj.). 

oplakivati.  opliikujem,  r.  impf.  o-plakiv.ati,  prosti 
plakati.  v.  pf.  I  (Iplakati.  —  1)  beueinen,  dejleo.  Rj. 
oplakivati  n.  p.  mrtvaca.  —  2)  aufireinen  (z.  B.  ron 
einem  Kinde),  in  fletum  pronimpo.  Rj.  oplakuje  n.  p. 
dijcte,  kad  i'csfo  stane  plakati,  prcstane  plakati,  pa 
opet.  isp.  ("iplakati  2. 

)>platn,  /'.  Rj.  o-jilata.  korijen  vidi  kod  naplatak. 
—  J)  u.  p.  oko  vrAta,  pendzera,  die  Vcrkleidung, 
i  murgo  (ligneus).  Rj.  ridi  cercivo,  okvir.  —  Nacini 
mu  (stolii)  oplatH  s  podlaniee  n  naokolo.  Mojs.  II. 
37,  12.  —  2)  ono  gvozgje  Ho  je  njime  postavljeu 
plug  u  plazu  s  lijeve  strane.  Rj.  —  3)  platno  od 
kucina.  Kj. 
I  ophUiti,  riplalim,  v.  pf.  n.  p.  vrata,  verschallen, 
verkleiden,  marginc  circnmdo.  Rj.  oplatiti  n.  p.  vrata, 
oplatu  ndariti  na.  vidi  okviriti,  opsiti  2.  v.  impf. 
oplacivati. 

1.  oplaviti.  vim,  r.  pf.  vidi  poplaviti.  Rj.  o-plaviti, 

voda    oplaci    iijivu.   vidi  i  greznuti.  c.   impf.  plaviti. 

3.  opliUiti,  fiplavlm,   v.  j)/'.   blaa  fiirben.  caeruleo 

[  colore  imbuo.   Kj.  o-plaviti,  plavilom  obojiti.  v.  impf. 

I  pliiviti. 

I  &plaza.  oplaziiia,  /'.  ono  Mo  plug  preskoci,  kad  se 
ore,  pa  oslane  cijela  zemlja.  Rj.  vidi  i  lazina  1.  isp. 
oplazuuti.  —  o-p'laza  (kor.  kod  plaz).  Osn.  19.  plaz 
(kor.  koji  je  i  u  puzati  II.MiCTH).  Osn.  16. 

opiiiziiuli,  dplaznem,  r.  pf.  kad  plug  ispadne  iz 
zemlje,  pa  preskoci  te  ostane  malo  cijele  zemlje.  cf. 
oplaza.  Rj.  o-plaznuti.  druckijc  se  taj  glagol  ne  nahodi. 
opk't-ak,  <^plecka,  m.  Kj.  (Vplecak,  (osn.  u  piece). 
Osn.  291.  —  J)  der  (gestickte)Vorderiheil  dcs  uciblichen 
llemdes,  indusii  mnliebris  pars  anterior  acu  picta. 
Rj.  prcdnja  (izrczena)  strana  od  zenske  kosulje.  — 
2)  (n  Srijemu  i  u  Raranji)  kratka  zenska  ko.inlja,  po 
kojoj  .se  skuli  opasuju,  cf  oplecc,  kosuljac  1.  Rj.  — 
Ozdi'ijelje,  postava  na  opiecku.  Rj.  450b.  TeSko  upocku 
na  b.abinu  opleiku!  Posl.  316.  —  3)  haljina  nekakra 
svestenicka  i  levitska  u  starom  zarjetu,  das  Schulter- 
;  kleid,   superhumerale :  NaCinise  opleeak  od  zlata  i  od 


oplefe 


—  1)05 


npoiiioiiiiti 


porfire.   Mojs.   11.   3!l,  2.   Saraiiilo   sluiiaSe   prerl   Go-  I 
sportinom    jos    dijete    u    opleckn   lancnom.    8ain.    I. 
2,  18. 

oplct'O,  M.  (u  Dalm.)  zenska  kratka  koJulja  (do 
pojasa,  kao  §to  se  gdjeSto  i  ii  Srijenui  i  u  IJackoj 
iinsi)  preko  koje  se  obuce  fiiStan.  cf.  oplcnik.  Uj. 
■eidi  i  koSuljac  1. 

dpioiiieiiiti,  nim,  r.  pf.  nohilUarc,  nohilem,  chinim 
reddcre.  Stulli.  o-plemeniti  /.w/a  iU  Ho,  nciniti  ga 
plemenitim,  i  h  prenescnom  sniislii,  raljanm,  dohrim, 
icvrsiiim. 

opienioiijivanjo,  n.  i-crh.  od  oplemenjivali.  rndnja 
Icojom  tko  oplemoiJHJe  sto. 

opieiiienjivati,  opleraeiijujem,  r.  iwpf.  oplomenji- 
vati.  V.  pf.  oplcmenili,  i  ziKivcnjc  oiidje.  I^Uilli.  v. 
impf.  prosti  plemeniti. 

opl^sti,  oplMem,  r.  pf.  Kj.  o-plesti.  v.  impf  ople- 
tati.  —  /.  1)  vijeuac,  koS,  kosu.  jlcchten,  plcctu,  te.io. 
Rj.  —  Ojileo  sum  jcdan.  luouit  u  kiice.  Rj.  2(>2a. 
Uzlcti  je  ijpletcna  i  svaka  je  zeiia  acbi  plelo.  Rj. 
289a.  Oplctu  muiidzu  od  pniOa.  Rj.  ;!10a.  Plctikmsiija. 
KrosHJe  je  jo.5  Jak.5e  oplesti  uego  kotaricu.  Rj.  Mln. 
Cjeparki  oplesti  kosu.  Rj.  Slob.  Uogjo  iia  diK'an  gje 
86  pletii  rogozine  ...  pa  oiida  opldc  siciii  jediiu  ru- 
gozinu.  Npr.  17-1.  Opieti  me  sitno  gjevojacki :  od 
petoro  i  od  devetoro.  Npj.  1,  5f;7.  Gjuzel  .\jka  iimi- 
vala  lice  ...  a  oplela  hose  na  osmoro.  IleiT.  ItU. 
(Ipletdisi  vijenuc  od  triija  mt'tiuise  mu  na  glavu. 
Mat.  27,  29.  —  2)  n.  p.  Oaraiio,  nikavire,  strivkcn, 
te.ro  kchIius.  Rj.  —  Vje.stoj  pletarici  treba  osani  daiia. 
dok  opletc  jedne  tankc  (fine)  carapc.  Priprava  147. 
II.  Kii  se,  refleks.  das  Uaar  jlechten,  neeto  comnm. 
Rj.  oplesti  se,  oplesti  sehi  kosu:  Zar  se  svaka  oplcteiid 
iida?  (.  .  .  ovgje  valja  da  se  misli  da  se  gjekoja  uda 
dok  joj  i  ne  naraste  kosa,  da  se  moze  ople^iti?).  I'osl. 
8li.  Oplcti  se,  galije  su  u  Gnizu.  DPosl.  ill. 

dplotiiiijc,  n.  das  Flechten,  textus.  Rj.  verb,  od 
opletati.  riidnjit  kojom  tko  oplece  sto. 

oph'tati,  opleoem,  v.  impf.  jlechten,  plecto:  Likom 
bi  ipi  opleiidit.  Rj.  o-pletati,  prosti  plesti.  v.  pf. 
oplesti.  —  Da  ja  znadem  moj  gajtanel  da  ce  tebe  mlad 
nositi,  srilom  In  te  oplctalu,  zlatom  bi  te  uvijala. 
Npj.  1,  291. 

oplij*^niti,  oplijeiuui,  /■.  pf.  auspliindern,  spolio. 
Rj.  o-jdijeniti.  vidi  poplijeniti,  opljackati,  odiijeti  2. 
isp.  ogoliiziiiti  (koga).  —  Maeva]e  bila  iiajbogatija. .. 
nego  je  po  torn  pogazena  i  oplijenjena,  ali  se  je  sad 
opet  oporavila.  Rj.  349a.  U  moga  popa  za  ku<^<)ni  iina 
velika  jamci  .  .  .  hi6e  u  iijoj  novaca  .  .  .  Kad  je  oplc- 
nimo,  ouda  demo  dobit  podeliti.  Npr.  1(>9.  Nenioj. 
hadzija,  Boga  ti!  (Kekakoga  slijepca  idivatili  bajduci 
te  ;/((  oplijcne  i  svuku  do  koSulje  i  obiii'p  .  .  .).  Posl. 
206.  DogjoSe  siiiovi  Jakovljevi  na  pobijene,  i  upli- 
jenise  (jrad.  Mojs.  I.  34.  27. 

oplij^vHi,  vim,  v.  pf.  jiitcn,  runco,  cf.  opljeti.  Uj. 
o-plijeviti.  r.  impf.  plijeviti,  pljeli. 

6pliiiinti,  m.am,  v.  pf.  accrcscere.  —  rijeke  opli- 
majii.  Stnlli.  —  Lud  se  u  more  mi/.a,  ler  mni  tla  (r 
ojdimat'.  l)Posl.  voda  o^jHwue  t.  j.  naraste,  ii  Stiilii'a. 
XIV.  drukcije  se  gl'ujol  ne  nuhodi.  isp.  pl'ima. 

npI6*Uti,  oplodTm,  c.  pf.  foecundare.  iSluUi.  o-plo- 
diti  sto,  Ui'initi  dn  biide  pludno,  da  donesc  plod:  be- 
frnchtin.  v.  impf.  oplogjivati. 

<>plosjivaiije,  n.  verb,  od  oplogjivati.  rndnja  kojom 
tko  ophxjjnje  sto. 

oplojB^jivati,  oplugjujem,  v.  impf.  (ii  StulUjakcarno 
plodivati).  o-plogjivati  sto,  Hiniti  da  hnde  plodno,  da 
donosi  plod.  v.  pf.  oploditi. 

opljackati,  ck.im,  v.  pf.  eidi  oplijenili.  Rj.  i  syn. 
ondje.  o-pljaekati.  v.  impf.  pljaekati.  —  Dofeka  ih 
vojska  i  see  pobije  i  opljaika.  Odbr.  od  niz.  9.  Cin- 
ear-Jauko  je  opljackao  zenu  Jakovljevu,  kad  se  se- 
lila.  Sovj.  14.  Opljaika  onaku  varos.  28. 


Apljcn,  m.  na  aaonieama  ona  gredica,  .Ato  odozgo 
dri^i  .stupcc  ili  eesljeve.  Rj.  4()3a.  vidi  opjen.  —  U 
saonica  ...  na  stupeinia  odozgo  stoje  opileni  ili  gre- 
dice,  te  drze  salinec  jedan  za  drugi;  u  oplene  je 
udaren  na  svakome  krajii  po  jedan  kocic,  koji  se 
zove  rueica.  Rj.  0ti2b  (oplen  n  ist.  govoru). 

uplj<>!sivi(i,  vTm,  v.  pf.  calvesccre,  calvefieri.  Stulli. 
o-plje5iviti,  pljesiv  postati.  vidi  odelaviti.  r.  impf. 
pljesiviti. 

6p1jcti,  oplij&vem,  ridi  oplijevili.  Rj.  r.  pf.  o-pljeti. 
V.  impf.  pljeti,  plijeviti. 

opljiiekiviiiijo,  n.  vidi  otpljuckivanje.  Rj. 

opijiir-kivati,  opljilckujem,  ridi  otpljuckivati.  Kj. 
V.  impf.  o-pljuckivati.  dem.  od  otpljiivati. 

opijiiiiiiti,  nem,  v.  pf.  in  die  Hiinde  spcien,  spuo 
in  maniis.  Rj.  o-pljuuiiti.  pljunnti  u  ruke.  v.  pf.  je 
i  prosti  pljunnti.  r.  impf.  pljuvati. 

5piia,  f.  die  Membrane,  das  Hi'mtchen,  membrana 
(ovi,  cerebri),  cf.  opona.  Rj.  kozica  n.  p.  n  jujeta, 
mo'zdana,  poorh  mlijeka.  vidi  i  tjena.  dem.  opnica, 
oponiea,  tjenica.  —  o-pna  (korijena  koga  je  i  opona 
i  pHi).  tJsn.  34. 

Opiiica,  /'.  dem.  od  opua.  Rj.  vidi  oponiea,  tjenica. 

op6(lujt-iti,  eim,  l>.  pf.  Kj.  o-podojeiti.  kao  prost 
glarjol  ne  dolazi.  —  1)  n.  p.  kravu,  oven,  kozu,  des 
Snufilings  berauben,  lactentc  privo  (vom  Vidi):  Po- 
klat'  moje  janjee  od  ovaea,  bijele  mi  opudojcit'  ovce. 
Rj.  opodojiiti  n.  p.  orvii,  uzcti  joj  odojcc.  —  2)  sa 
se,  relkks.  ili  j>ass.  des  Siiuglings  beraubt  tcerden, 
privor  lactente  (com  Vieli):  opodoj(5ila  se  ovea  ltd. 
Rj.  lisiti  .se  odojceta:  Podojniea,  ovea  koja  se  opo- 
doji-iht,  1.  j.  ostala  bez  jagnjela.  Rj.  o24a. 

opc^jfaiiili,  nfm,  v.  pf.  Rj.  o-pogauiti.  vidi  ognu- 
siti,  omaganjiti.  isp.  oskrnjaviti,  oskvruiti.  v.  impf. 
poganiti.  —  i.  verunreinigen,  cntweihcn,  polluo.  Rj. 
—  Pametan  Covjek  nc  moze  reel,  da  je  Srpski  jezik 
opoganjen  tugjim  rijec'ima.  Rj.'  XX.  Mrzedi  na  ha- 
Ijinu  opoganjenu  od  tijela.  Jud.  23.  —  II.  sa  se, 
refleks.  —  1)  .lih  verunreinigen,  contaminor.  Rj. : 
Ovo  su  koji  se  ne  opogunise  sa  zcnama,  jer  su  djev- 
stvenioi.  Otkriv.  14,  4.  —  2)  sich  besudeln  (vom 
Kinde,  das  die  Wiischc  veriinreinigt),  concacare  se.^ 
Rj.  kaze  se  za  dijete,  kad  se  oneredi  pa  opogani 
kosulju.  ' 

)ip6jati,  opojam  (jem),  v.  pf.  opojiivad,  opnjavam, 
V.  impf.  eincn  hcsingen  (d.  h.  die  (irabgebete  iiber  ihn 
(iblcsen),  preces  fnnebrcs  decunto.  Kj.  o-pojati,  o-po- 
javati  koga.  isp.  opjevati,  opijevati.  —  OdnesavSi  ga 
(nazovimroa)  u  crkvn  .  .  .  da  onde  po  obicaju  pre- 
noei,  pak  ce  ga  sutradan  opojati  i  sabraniti.  Npr. 
171.  Ncupojan  grob.  (Kaze  se  za  stara  coeka  koji  je 
vee  gotovo  mrtav).  Posl.  207.  Unese  ga  u  Vilindar 
crkvn,  eati  Marku,  sto  samrtnu  treba,  na  zemlji  mu 
t'jelo  opojao  .  .  .  ougje  starao  ukopao  Marka.  _Npj. 
2,  444.  Ako  Ii  te  sugjen  dauak  nagje,  Vjepo  cu  ti 
ime  opojati,  dugo  (•u  te,  sinko,  spominjati.  4,  302. 
isp.  opijelo. 

opojiivaiije,  n.  das  Ablesen  der  Begriibnissgebete, 
dccantiifio  precnm  funebrium.  Rj.  rerb.  od  opojavati. 
radnja  kojom  tko  opojava  mrca.  isp.  opijelo. 

opojiti,  6pojmi,  V.  pf.  berauschen,  inebrio,  cf.  o\)- 
janiti.  Rj.  o-pojiti.  vidi  i  popjaniti.  v.  impf.  opijati. 
—  Polazajnik  .  .  .  dosta  puta  ga  opoje  te  se  i  po- 
bljuje  (i   kazu   da  je   to   dobro).   Kj.   533a.   Kraljica 

svoga  mida  necim  opoji.  Npj.  Gl  (Vnk).  Ja  (?u  njega 
Ijuto  opojiti.  2,  623.  Opojtcii  strijele  svoje  krvljic, 
i  mac  ce  se  moj  uajesti  mesa.  Mojs.  V.  32,  42. 

Spomcna,  /'.  die  Urinnerimg,  admonitio.  Rj.  o-po- 
mena,  osn.  u  opomenuti.  isp.  napomena.  —  Opomena 
vladicina  narodu.  Rad  1,  188. 

uponi^iiuti ,    optimeuem,    v.    pf.   Rj.    o-pomeunti. 

V.  pf.  je  i  prosti  pomenuti.    v.   impf.  opominjati.  — 

1)  erinnern,  mahnen,   admoneo.  Rj.  opomenuti  koga 


(>l>uiiiiiuiiiue 


—  906  — 


opuvidjeti 


Hi  sto,  opomennU  I'oga  cega  Hi  na  Mo.  isp.  podsje- 
titi.  —  Pa  _(/(«  dnis  opomenito  na  to.  Posl.  19t>.  Rami 
pozlijediti.  (Rayav  kakav  dogagjaj  opomaiiiti  i  foeka 
na  novo  rasrditi.")  270.  Kaiu,  da  ga  je  i  Crni  Gjor- 
jrjije  toga  opomeyuw,  kad  sra  je  zavojvodio.  Danica 
5,  31.  I)a  je  tSitao  Oracija,  opomenulo  bi  ga  na  onaj 
still :  diilce  est  .  .  .  Nov.  Srb.  1817,  G40.  Ovakovi  8U 
.spomenici  nijema  istorija  . .  .  oui  mogu  samo  opo- 
nicnuti  koga  cega.  Priprava  174.  Mi  ovjrje  za  sad 
da  opomenemo  jo5  nesto.  Rj.'  XXXVI.  Sigji,  opo- 
meni  nurud  da  ne  prestupe  megje.  Mojs.  II.  19,  21. 

—  2J  su  se,  reikis,  sich  erinnern,  gedenken,  mcmini, 
recordor.  Rj.  vidi  spomenuti  se.  opomenuti  se  koga 
Hi  cega:  Brate,  opomcni  se  i  mene,  ako  gde  nagjeS 
Usuda.  Npr.  74.  Zet  se  opomene  sto  mu  je  najposlije 
kazao  pohratim  na  rastanku.  147. 

oponiiiijanje,  n.  das  Erinnern,  commonef actio, 
vicmoria.  Rj.  rerb.  od  1)  opominjati,  2)  opominjati 
se.  —  1)  radnja  kojom  tko  opominje  koga.  — 
2)  radnja  kojom  se  tko  opominje  cega. 

upuniiiijati,  njem,  v.  impf.  Rj.  o-pominjati,  v.  pf. 
opomenuti.  —  J)  erinnern,  commonef acio.  Rj.  isp. 
podsjei'ati.  —  Najmlagji  iiavali  da  je  (sestru)  dadu 
opominjiici  ih  ocine  zakletve  na  samrti.  Npr.  87. 
Tngja  kapa,  mrsna  §aka.  (  .  .  .  susjed  ga  svaki  cas 
opominjao  da  mu  masnom  rukoni  ne  bi  kapu  upr- 
Ijao  .  .  .).  Posl.  321.  Mloga  imena  opominjii  na  stare 
rudnike.  Danica  2,  28.  Opominje  i  za  Vas  da  ste 
Odendichter.  Straz.  ISSG,  1476.  Za  to  se  ne  du  oli- 
jeniti  opominjati  ram  jednako   oco.   Petr.   II.  1,  12. 

—  2)  sa  se,  relleks.  sich  erinnern,  gedenken,  memini, 
recordor.  Rj.  —  Tako  mi  se  duSa  s  njim  ne  prela! 
(Kad  se  mrtvijeh  opominje.)  Posl.  304.  Na  ti,  Lomo, 
moj  Boi  .  .  .  nosi  ga  i  opominji  se  mene.  MiloS  77. 
Opominjem  se,  da  sam  citao  .  .  .  da  su  uzrok  tome. 
Odg.  na  sit.  3.  Namolovana  dva  sveca  ...  za  jed- 
noga  se  jamacno  opominjem,  da  je  Merkurije.  Pis. 
51.  Ja  se  opominjem  kako  su  zene  po  Biogradu  pje- 
vale.  Sovj.  75. 

oponn,  f.  vidi  opna.  Rj.  vidi  i  tjeua.  dem.  oponica. 

6ponica,  f.  dem.  od  opona.  Rj.  vidi  i  opnica, 
tjenica. 

upoplil.stiti  se,  opoplastim  se,  r.  r.  pf.  sich  ent- 
gegenstiimmen,  widersetzen,  renitor:  opoplasti  se  na 
me.  Dok  se  Brdska  vojska  opoplasti.  Rj.  o-poplastiti 
se,  vidi  oprijeti  se  2.  u  drukcijem  se  oblicju  ne  na- 
hodi  tuj  glagol. 

ftpor,  adj.  vidi  oporan.  Rj.  herb,  acerbus,  austerus. 
isp.  kaStar.  Znafenje  (korijenu)  prelazi  u  hosti, 
grepsti:  opor,  'oporan,  oporit.  Korijeni  283.  —  Gra- 
matika  drvena  motika.  (Valja  da  za  to  5to  je  suha  i 
opora).  Posl.  45.  Takise  su  male  i  okrugle;  dok  ne 
iignjile  opore  su  za  jelo,  a  gnjile  su  vrlo  slatke.  Rj. 
729b. 

5poran,  oporna,  adj.  herb,  acerbus,  austertis,  cf. 
opor.  Rj. 

opdrUTiti,  vim,  v.  pf.  Rj.  o-poraviti.  —  1)  vidi 
uputiti  se.  Rj.  upiititi  se  u  cemu.  ridi  i  upoiaviti, 
ovarisati.  —  2)  sa  se,  rejhks.  sich  erholen,  reficior, 
cf.  opraviti  se.  Rj.  ridi  i  okarjati,  okiljati,  okopir- 
kati  se,  ponaciniti  se,  popraviti  se  2,  potko^iti  se.  v. 
impf.  oporavljati  se.  —  Macva  je  po  tom  pogaXeua 
i  oplijenjena,  ali  se  je  sad  opet  oporavila.  Rj.  349a. 
Okopirkati  se,  kao  oporariti  se  fi  od  holesti  i  od  rgje 
i  sirotinje).  Rj.  455a.  (Jn  je  orla  dobro  hranio,  da  bi 
se  5to  oporario.  Npr.  239.  Koja  (S'rbija)  ne  mogase 
ustati  ni  oporaviti  se  od  razdora  megju  plemenima. 
DM.  14. 

op6ravljriiijc,  n.  die  Erholung  (z.  B.  nach  einer 
Krankheitj,  refectio.  Rj.  verb,  od  1)  oporavljati,  2) 
oporavljati  2.  —  1)  radnja  kojom  tko  oporarlja  .Hn, 
n.  p.  tijclo  sroje  hranom.  —  2)  stanje  kojc  biva,  kad 
se  tko  oporarlja,    n.  p.  od   bolesti.   isp.  oporavljcnje. 

opuravljati,    vljam,    v.   impf.    o-poravljati.   v.  pf. 


oporaviti.  —  1)  oporavljati  sto,  ciniti  da  ono  ide  na 
bolje:  Dusu  moju  cporavlja  (Gospod).  Ps.  23,  3.  Mi 
svaki  dan  oporavljamo  tijelo  hranom.  DP.  206.  — 
2)  sa  ae,  re/leks.  sich  erholen  (z.  B.  nach  einer 
Krankheit),  reficior.  Rj.  vidi  opravljati  se  1.  opo- 
ravljati se  od  bolesti  Hi  od  rgje  i  sirotinje. 

oporavljcnje,  n.  convalescere,  subst.  Stulli.  verb, 
od  oporaviti  se.  kad  se  tko  oporavi  n.  p.  od  bolesti. 
isp.  oporavljanje  2. 

oporit,  adj.  (u  C.  G.)  vidi  usovan.  Rj.  —  1)  Usovan 
i^ovjek,  miirrisch,  morostis,  cf.  mrzlovoljast.  osorljiv. 
Rj.  —  2^  jelo,  ekelhaft,  teter,  cf.  prijetran,  otuzan.  Rj. 
op6riti,  dporlm,  r.  pf.  abtrennen,  hinnegtrennen 
(z.  B.  eine  Schmoi-),  demo,  separo.  Rj.  o-p6riti,  n.  p. 
gajtan.^vidi  otporiti,  otparati.  v.  impf.  parati.  —  Kako 
ga  je^Stetid  udario,  cetiri  mu  take  oporio.  HNpj.  4, 
348.  Cetiri  mu  rebra  oporio.  4,  349. 

6poritost,  fiporitosti,  /'.  osobina  onoga  kojije  oporit. 
—  I  cakMre  deS  promeniti,  a  pamet  ne  ce5!  rekne 
knez,  malko  nezadovoljan  ovom  opuritoscu.  Mil.  81 
(ovdje  rijec  ne  znaci  sto  njezina  bliza  osnova:  oporit; 
nego  sto  dalja:  oprijeti  se  2.  die  Widerspenstigkeit, 
contumacia). 

dponijak,  «.  das  GekrOse,  mesenterium,  ono,  kao 
duguljasta  raaramica,  oko  dega  su  crijeva  u  naokolo 
prirasia;  u  f^umadiji  na  gdjekojijem  mjestima,  kao 
n.  p.  u  Bukoviku,  u  jaganjaca  zovu  kraljica,  i  naj- 
viSe  se  prodaje  s  diigerioom.  Rj.  o-pornjak,  osnova 
koja  je  u  oporiti. 

Sporucaii,  oporfidna,  adj.  testamentarius.  HtuUi. 
sto  pripada  oporuci.  suprotno  neoporudno. 

oporiit'itolj,  m.  qui  testatur,  vel  qui  testamcntum 
facit.  8tulli.  kuji  cini  oporuku. 

oporfifiteljica,  /'.  quae  testamentum  facit.  Stulli. 
koja  cini  oporuku. 

oporAeiti,  opurudim,  r.  pf.  testari,  testamentum 
facere  —  znajudi  da  ga  smrt  deka  .  .  .  imanjc  opo- 
ruci. Stulli.  ticiniti  oporuku,  oporucno  ostaviti  kome 
sto.  r.  impf.  oporudivati. 

oporiii'ivaiijc,  n.  verb,  od  oporudivati.  radnja  kojom 
tko  oporucuje. 

oporiic-iTati,  oporildujem,  v.  impf.  Stulli.  oporuku 
ciniti,  oporucno  ostavljati  kome  sto. 

Sporiika,  f.  testamentum  —  bez  oporuke,  vidi  ne- 
oporudno. Stulli.  vidi  testamenat. 
oposloiu,  vidi  naoposlom,  naop6slen. 
op6stiti,  opostlm,  V.  pf.  fastenmassig  richten  (z.  B. 
einen  Topf,  worin  Fleischspeisen  geuesen),  puryo 
ollam,  in  qua  carnes  fuere.  Rj.  o-postiti  n.  p.  lonac 
u  kojem  je  bilo  mrsno  jelo,  t.  j.  pripraviti  ga,  ocistiti 
za  pos7io  jelo.  v.  impf.  postiti  2. 

opo.st6uiti  se,  opoJtenim  se,  v.  r.  pf.  sich  ah 
Ehrenmann  zeigen,  fidem  probare,  ostendere  se  ho- 
nestum.  Rj.  o-po5teniti  se,  pokazati  se  posten.  isj). 
opoStiti  aebe.  osvjetiati  sebi  obraz.  —  drukcije  se  taj 
glagol  ne  nahtzi. 

oposfiti,  TipoStlm,  v.  pf.  (u  C.  G.l  Ehrc  machen, 
honorem  acquiro:  Kad  razbise  paiu  serasdera,  opo- 
stise  svu  krajinu  naSu.  Te  oposti  i  mene  i  sebe.  Rj. 
o-postiti  koga,  uciniti  mu  postu,  postenje;  osvjetiati 
mu  obraz.  r.  impf.  poJtiti.  akc.  prema  po5titi  trebalo 
bi  da  bude  opo-^titi. 

op6fiti  se,  ripotim  se,  v.  r.  pf.  o-potiti  se.  v.  impf. 
potili  se.  ridi  zaputiti  se,  ozuojiti  se.  isp.  pot.  — 
Moze  se  umizat'  u  odar,  a  rijet'  pakada.^eic  opotio. 
DPosl.  63. 

6potrebiti,  bim,  v.  pf.  (u  Boci)  vidi  osiromasiti. 
Rj.  o-potrebiti,  potrebit  (siromasan)  postati.  vidi  i 
obubolati,  opraznjeti.  —  ne  nalazi  se  kao  prost  glagol. 
opftvidjeti,  opfividlm,  r.  pf.  (das  Gericht)  auf- 
merksam  machen  auf  ctwas  nirht  Beachtetes,  admoneo 
(de  cri)nine,  male  facto).  Rj.  o-povidjeti,  paznju  ohra- 
titi  na  sto  (na  zlo  kakvo),  prokazati  .ito.  ridi  osvaditi. 
znadenje  (korijenu)  obznaniti,  kazati:   povidjeti,   po- 


opovijcdanjc 


—  907 


opravitclj 


vjediti,  ispovjediti,  oporidjcii.  Korijeni  200.  r.  impf. 
opovijedati.  —  Zao  sanak  ...  na  tebe  se  taki  .tanak 
zbio!  Kad  ^a.  vig,je,  rasta  opoviijje,  oporiijjc  jutros 
na  podraiiku,  kad  svatovi  misle  da  polaze?  Npj. 
2,  5-il. 

onovij^daiije,  n.  verb,  oil  1)  opovijedati,  2)  opo- 
vijedati sc.  —  1)  radnja  kojom  tko  opovljeda  sto.  — 
2)  rad»jit  hojom  *c  tT;o  opovijcda. 

0|M>vij('dati,  op6vijed."im,  v.  impf.  o-povijedati.  v. 
pf.  opovidjeti.  —  1)  pabijii  ohracnti  na  sio  fun  zlo 
k(ikvo),  jinkazivati  sto.  i.sp.  opovidjeti.  —  2)  ■•-•«  se, 
reflekf.:  Piili  xc  svojom  sipnjom  oporijcdit.  Dl'osl.  105. 

i)povo,  n.  namastir  u  Fni.^koj  Gori.  Kj.  vidi  Ho- 
povo. 

Opovski,  adj.  ron  Opovo.  Rj.  vidi  Hopovski. 

opozniti,  ftpoznim,  t\  pf.  ridi  zadoeniti  ae.  Kj. 
o-poziiiti,  pozno  doci.  dnikcije  .se  tie  mdazi  taj  glatjol. 
cidi  i  odoeniti,  zaOamati  2,  zakasuiti. 

itpraii,  adj.  (u  Here.)  {part.  pasiK.  ad  oprati)  svijetao, 
valjan,  otresan,  gldnzend,  erlaucht,  clams:  Da  donese 
vode  sa  jezera  da  napoji  opranw  dridinu.  I'rofrji  me 
se  oprani  delijo.  Ej.  suprottiu  neopran. 

oprA.siti,  oprasim,  v.  pf.  Bj.  o-prasiti.  v.  impf.  pra- 
siti.  —  1)  iferfcn  (von  der  Sau),  pario.  Rj.  t)d  krmafe 
kud  ce  plemenitije  Jta  biti,  koja  po  ostiioro  oprasi? 
Posl.  234.  —  2)  sa  se,  rejlcks.  nerfeii  fvoti  der  Hau), 
pario.  Rj.  krmaca  sc  oprasi.  kad  oprani  prase  (prasad). 

upra^nk,  upraJka.  m.  vidi  oprasica.  Rj.  kad  oprasi 
snijcy.  vidi  i  oprha  1. 

oprasiea,  /'.  kad  opraSi  snijeg  die  Bestreuung  (vom 
Schnve),  conspersio,  cf.  opiaSak,  oprha.  Rj. 

opnisiti,  opraSim,  v.  pf.  Rj.  o-prasili.  r.  impf.  pra- 
siti.  —  1)  u.  p.  vinograd,  kukuruze,  aiiflockern,  pul- 
vero.  Rj.  —  2)  opi'asio  suijeg,  hestrcuen,  conspergo. 
y/rfi  oprsati,  poprlati.   isp.  opraJak,   opra-^ica,    oprha. 

—  3)  kao  itapicniti  sto  praha,  uprljati  prahum.  sa 
se,  pass.  Hi  rejleks.:  Te  joj  drze  skute  i  nikave,  skutc 
drze  da  se  ne  oprase,  a  rukave  da  s'  iie  kruni  zlato. 
Npj.  2,  (UO. 

opriiscaiije,  «.  vidi  praStanje. 

oprftseati,  vidi  opraStatl,  i  primjer  ondje  iz  Npj. 
4,  154.  isp.  prasi'ati  i  prastati. 

iiprastaj,  m.  djelo  kojim  se  stv  oprosti:  Svake 
sedme  godine  oprastaj.  Mojs.  V.  15,  1  (remissio, 
Nachlass).  isp.  oprastanje.  —  rijeii  s  tukvim  nasi, 
kod  dogagjaj. 

oprs\staiije,  n.  Rj.  i^idi  opraScanje.  verb,  od  I.  opra- 
.itati,  II.  opraJtati  se.  —  I.  1)  radnja  kojom  tko 
oprusta  sto  kome  (das  Verzeihen,  condonatio.  Rj.): 
Svake  sednie  godine  opra.^taj.  A  oprastatijc  da  l)iva 
ovako :  kome  je  ko  duzan  §to,  ucka  oprosti.  Mojs.  V. 
15,  2.  —  2)  radnja   kojom   tko  oprasta  koga   <:ega. 

—  II.  J)  radnja  kojom  se  tko  oprasta  s  kirn  (da.'; 
Abschiednehmen  beim  Auseiuandergebeu,  sahitatio 
discedentium.  Rj.).  isp.  oproStaj.  —  2)  radnja  kojom 
se  tko  oprasta  iega. 

opri^stati,  upraStam,  v.  impf.  Rj.  o-pra5tati.  vidi 
opras&ti.  prosti  prastati,  praSi_-ati.  v.  pf.  oprostiti.  — 
1.  1)  verzeihen,  condono.  Rj.  kome  sto:  Nego  Turci 
viSi  zulum  grade...  i  tu  zalost  Srbi  ojjrascahii.  isp}. 
4,  154.  Kako  car  Srbima  sve  oprasta  i  prima  ih  u 
milost  svoju.  MiloS  123.  —  2)  oprastati  koga  tega, 
kao  izbavljati  koga  od  eega:  Olas  Gospodnji  oprasta 
ko.sutc  brcmena,  i  sa  siima  akida  odijelo.  Ps.  2'J,  9. 
Ja  te  oprastam  dauas  veriga  sto  su  ti  na  ruku.  Jer. 
40,  4.  moze  biti  da  ovamo  ide  i  ovaj  primjer:  Oprastam 
sve  i  zmiju  pod  krS  i  ticu  u  goru!  (Kad  ko  iimire). 
Posl.  240.  —  II.  S((  se.  —  1)  Abschied  nehmen  (and 
sagen:  Kichts  ficr  ungut!),  ante  discessum  saltitare 
sc  invicem.  Rj.  reciproc.  oprastaju  se  Ijudi  na  ra- 
stanku:  Devojka  se  sa  rodom  oprasta,  Ijubi  oca,  Ijubi 
staru  raajku.  Npj.  2,  24.  —  2)  oprastati  se  i^ega,  kao 
izbavljati  se  od  iega:  Oprastam  se  neprijatelja  svojih. 
Sam.  11.  22,  4.  Jesi  li  vidio  kad  se  kosute  legu  ?  . . . 


kako  se  savijaju,  mlad  svoju   ispuStajii,   i   oprastaju 
sc  holova?  Jov  39,  6. 

dprastiti,  5tim,  v.  pf.  cnthliissen,  nudo:  OpraStio 
starac  muda  prema  tolikim  Ijudma,  (ii  zagoneci,  t.  j. 
grozgje).  Rj.  o-pra.'liti.  vidi  ogoliti.  inace  se  ne  naliodi 
taj  glagol.  —  praskati,  prasnuti,  praStiti,  oprastiti  (nu- 
dare,  znaceuje  razvijeno  iz  razmetnuti).  Korijeni  299. 

6prati,  operem,  v.  pf.  Rj.  o-prati.  isp.  pooprati.  v. 
impf.  prati.  —  1)  traschcn,  lavo.  Rj.  vidi  opran,  ne- 
opran. isp.  izribati  1.  —  Za  noge  niti  bi  se  reklo 
izmiti  ni  umiti,  nego  samo  oprati  (koje  bi  se  i  za 
ruke  i  za  obraz  moglo  reci).  Rj.  227a.  Snaha  opere 
sudove,  pa  odnese  pomije  u  valov  svinjama.  Npr.  83. 
8to  de§  mene  zimus  posluziti  i  oprati  tanke  preoblake. 
Npj.  3,  3l56.  (Boze!)  Operi  me  dobro  od  bezakonja 
mojega.  Ps.  51,  2.  Oprace  noge  svoje  u  krvi  bez- 
boznikovoj.  58,  10.  Ima  rod  koji  misli  da  je  ^:ist,  a 
od  svoga  kala  nije  opran.  Prie.  30,  12.  —  2)  sa  se, 
refleks.:  Da  bi  se  oprali  od  sramote.  Zitije  38.  Oprati 
se  od  krivice  zaklctvom  svjedoka.  DM.  269. 

Oprava,  f.  Rj.  osn.  u  opraviti.  —  1)  die  Zurccht- 
richtung,  correctio.  Rj.  isp.  opraviti  1.  djelo  kojim 
tko  opravi  (iiredi,  obnovi)  sto,  n.  p.  crkvu,  pusku, 
vodenicu.  —  2)  die  Bercitung,  Fertigrichtung,  pa- 
ratio.  Rj.  kao  sprava  1,  die  Adjust ierung,  der  (ganze) 
Apparat,  apparatus:  Odorai  2)  odijelo,  ruho,  oprava 
(na  covjeku  i  na  konju).  Rj.  447a.  Takum*,  cf. 
oprava,  n.  p.  takum  konjski,  t.  j.  oprava  (scdlo, 
uzdit  i  ostalo);  dao  mu  kouja  pod  svim  takumom, 
t.  j.  pod  svom  opravom.  Rj.  730a.  Trei:i  dan  udari 
sva  sila  Tiu-ska,  s  topovima  i  sa  svom  opravom,  te 
pregje  preko  Timoka.  Danica  1,  84.  Krdzalijnke, 
koje  su  se  kundakom  i  ostalum  opravom  razlikovale 
od  ostalih  puSaka.  2,  95.  Afis-paSa  povuce  sa  sobom 
mlo.^tvo  licina,  kojima  (5e  poglavice  vezati  i  vesati... 
.S'  orakom  opravom  dogjc  u  Paracin.  5,  43.  Zapovedi, 
te  mu  se  iz  carsbe  riznice/ladu  novel  za  svu  opravu, 
Sto  novu  oticiru  treba.  ^-itije  11.  —  3)  die  schrift- 
lichc  Erlatibniss ,  jus  scriptum  faciendi  aliquid:  iz- 
vadio  opravu  da  ponovi  namastir,  cf.  isprava.  Rj. 
kao  dokumenat,  pismo  kojim  se  daje  kome  pravo,  da 
cini  sto. 

dpraran,  opravna,  adj.  richtig,  in  Ordnung,  bene 
constitutus,  n.  p.  puJka,  gadlje.  Rj.  —  Hazur*,  vidi 
gotov,  spreman,  opravan.  Rj.  798b.  Oruzje  mu  je 
svakad  opravno.  Zim.  21B.  isp.  opraviti  1.  kao  va- 
Ijano  opravljen,  uregjen. 

opravdanje,  n.  purgatio  criminis,  excusatio.  StuUi. 
verb,  od  opravdati.  djelo  kojim  se  sto  opravda.  — 
Ima  rijeci  84  koje  sam  ja  naciuio:  opravdanje.  Nov. 
Zav.  VII.  Koji  (Isus)  se  predade  za  grijehe  naSe,  i 
ustade  za  opravdanje  nase.  Rim.  4,  25  (justificatio, 
Eech  tfert  ig  u  ng). 

dpravdati,  dam,  v.  pf.  Rj.  o-pravdati.  v.  impf. 
pravdati.  — ■  1)  rechtfertigen,  purgo,  satisfacio.  Rj. 
isj).  izgovoriti  2.  —  Za  pogrjeske  u  jeziku  svaki  6e 
me  pametan  f-ovjek  jo§  prije  opravdati.  Nov.  Zav.  11. 
Sa  svim  sam  I'a.s  opravdao  kod  njega.  Straz.  1886, 
511.  Kad  je  raspra  megju  Ijudima  .  .  .  pravoga  neka 
opravdaju  a  krivoga  neka  osude.  Mojs.  V.  25,  1. 
Zuam  da  me  ne  ce5  opravdati.  Bidu  kriv.  Jov  9,  28. 
sa  se,  pass.:  Krivica  bi  se  ova  mogla  tijem  oprav- 
dati. sto  .  .  .  Pis.  17.  —  2)  sa  se,  refleks.:  Koji  se 
ovakovom  kletvom  opravda  od  cega,  ouaj  valja  da 
plati  okle.^tinu.  Rj.  453b.  All  onakovome  gospodinu 
i  s  on.akijem  razumom  liisno  se  bilo  opravdati  i  Kara- 
Gjorgjija  okriviti.  Sovj.  37.  Ni  jednoga  uzroka  nema 
kojijem  bismo  se  mogli  opravdati  za  ovu  bumi,.  Djel. 
Ap.  19,  40.  Gospode . . .  nemoj  potezati  sluge  svojega 
na  sud,  jer  se  ne  ce  opravdati  pred  tobom  niko  zivi. 
DP.  46. 

opnXvitelj ,  m.  koji  opravi,  opravlja  sto,  n.  p. 
jiosao :  Zlo  je  upuden  svaki  pos'o,  opravitelj  gdje  je 


oprariti 


—  908  — 


oitreiuanjp 


os'o.  DPosl.  158.  —  osn.  opraviti.  rijeci  s  tal-im  nasi, 
iod  boditelj. 

opriiriti,  vTm,  r.pf.  Kj.  o-praviti.  r.  impf.  opravljati. 

—  /.  J)  surcrltf  riehten,  corrigo  (puSkii.  vodeuieu). 
Kj.  cf.  po2:raditi  1.  kao  ureilUi,  ohnoriti.  —  Ujdu- 
risati,  cf.  urediti,  ojrrariti,  namjestiti.  Rj.  775b.  Top 
ovaj  nije  imao  kundaka  ni  kola  .  .  .  zato  uavale,  te 
g  t  opravc  i  okujii.  JliloS  SG.  Naumi  da  opravi  dom 
Ciospodnji.  Dnev.  II.  24,  4  (isp.  24,  12:  da  sc  oh)wvi 
dom  Gospodnji).  U  to  cu  vrijeuie  podignuti  opali 
Sator  Davidov  .  .  .  i  opravicu  mu  Sto  je  ra/.valjeuo. 
Amos  9,  11.  s(i  se,  pass.:  Kazu  im,  da  su  sfceZe  po- 
kvarene,  nego  da  cekaju,  dok  se  oprarc.  Danica  5, 
27.  —  2)  koga,  ahfirtigen,  expedio:  Nije  mene  care 
opravio,  da  ja  pijem  po  Legjanu  vino.  Kozii  6\\  mu 
earn   opraviii.    Rj.    mdi  otpraviti.   spraviti  3,  poslati. 

—  Car  mu  dade  mnoge  piatioee  i  opravi  ga  na  put. 
Xpr.  50.  Pa  opravi  srojc  dvije  slitge:  »Ajte,  sluge, 
do  vode  studene.s  Npj.  1,  157.  Car  po  Marlcu  opravio 
sluge.  2,  343.  Drugu  Ivan  knjigti  opravio  .  .  .  na  se- 
striva  Jovan-kapetana.  2,  534.  Sitnu  knjigu  oni  na- 
pisase,  te  Milosii,  kado,  opravise.  4,  349  (isp.  opremiti, 
oturiti  2).  Posalji  mi  dora  iz  podruma  .  .  .  holji  cu 
ti  peskes  opraviti.  Hero.  74.  Doci  kome  aka  glave, 
t.  j.  opraviti  ga  s  oroga  sveta.  Npj.'  4,  349.  Siuovima 
svojih  inoca  dade  Avram  dare,  i  opravi  ih  od  Isaka 
sina  svojega.  Mojs.  I.  25.  6.  Da  opravis  sijedu  glavu 
njegovu  s  krvlju  u  groh.  Car.  I.  2,  9.  Tako  sam  se . . . 
osudio  opraviti  telegram  Njegovu  Velicanstvii.  Pom. 
130.  —  3)  (po  jugozap.  kraj.)  uciuiti  5to  (vidi  ure- 
diti  1).  Rj.'  —  Opravio  posao  kao  Petronije  na  Brai- 
cima.  Posl.  240.  isp.  opravljati  3.  —  //.  sa  se,  relkks. 

—  1)  sich  hessern  (nacli  ciner  Krankheit),  melius 
esse,  najviSe  se  govori  za  zivince,  u.  p.  sviujce.  Rj. 
vidi  oporaviti  se.  —  Nagje  ocina  konja  .  .  .  i  stane 
ga  hraniti  i  timariti,  te  za  mesee  dana  opravi  se 
konj  kao  kaka  tica.  Npr.  28.  Opravio  se  kao  lipa  u 
proljet'e.  Posl.  240.  —  2)  na  put,  t.  j.  spremiti  se, 
sich  bereiten,  parare  se.  Rj.  —  Pa  se  opravi  sa  zeuom 
ktici,  i  pogju  na  konjma.  Npr.  13.  Ustane  i  opravi 
se  na  jezeio  da  ceka  pauuice.  17. 

dpravka,  /'.  (gen.  pi.  ^pravaka),  radnja  kojom  se 
sto  opravlja.  isp.  opravljanje  I  1.  die  lieparatur, 
Wiederherstellung,  reparatio.  —  Videi'i  tu  svoju  vo- 
denicu  bataljenu,  zapovedi  da  se  vodenica  opravi. 
Majstori   se   pogode,  i  opravka   se   otpocne.   Mil.  74. 

opravljiinjc,  n.  das  Zurechtmachen,  correctio,  re- 
paratio. Rj.   verh.   od  I.  opravljati,  IT.  opravljati  se. 

—  1.  1)  radnja  kojom  tko  opravlja  (uregjuje,  ob- 
navlja)  sto:  Poslovahu  poslenici,  i  opravljanje  napre- 
dovaSe  pod  njihovijem  rukama,  te  povraliJe  domu  Bozi- 
jemu  obliOje  njegovo.  Dnev.  II.  24,  13.  —  2)  radnja 
kojom  tko  opravlja  (posilje)  koga  kuda.  —  3)  radnja 
kojom  tko  opravlja  (svrsuje)  sto,  n.  p.  poslove.  — 
II.  1)  stanje  koje  biva,  kad  se  tko  opravlja  (n.  p. 
od  bolesti).  —  2)  radnja  kojom  se  tko  opravlja  n.  p. 
na  put. 

dpravljati,  vljam,  v.  impf.  Rj.  o-pravljati.  v.  2^f- 
opraviti.  —  7.  1)  zurichten,  reparo.  Rj.  kao  uregjivati, 
obnavljati.  isp.  opraviti  1.  —  Mnogi  su  begovi  .  .  . 
opruvljali  cesme  i  cuprije,  koje  su  njihovi  stari  prije 
stotine  godina  gradili . . .  Takove  zaduzbine  drugi  ne 
smije  ni  po  sto  opravljati,  nego  onaj  cije  su  od  sta- 
rine.  Rj.  173b.  Da  ste  se  zaduzili  opravljajuci  nu- 
mastir.  Straz.  1886,  865.  .sa  se.  pass. :  U  torn  se  pocne 
opravljati  i  grad  Beogradski.  MiloS  58.  —  2)  koga, 
posiljati.  vidi  otpravljati.  isj).  opraviti  2.  —  Kad  je 
Btala  devetog  zeniti,  a  on  majku  u  goru  opravlja: 
»Idi,  majko,  u  goru  zelenu.«  Npj.  1,  124.  —  3)  opra- 
vljati n.  J),  posao,  vrsiti,  srrsivati  ga.  vidi  otpravljati. 
i.y).  op^a^^ti  3.  —  Tko  svoj  posao  oprat>ljn,  ruku  ne 
kalja.  DPosl.  134.  i^ilju^  me  do  mnogih  kraljcva,  da 
opradjum  posle  po  svijetu.  Npj.  5,  10.  —  TI.  su  se, 
re/leks.  —   IJ  sich  bessern  (mit  dcr  Gesimdheit),  con- 


valesco.  Rj.  Opravljati  se  (od  bolesti).  isp.  oporavljati 
se.  —  2)  na  put,  t.  j.  spremati  se,  sich  bereiten,  pa- 
rare  se.  Rj.  vidi  i  sigurati  se.  —  Opravlja  se  vojc- 
voda  Janko,  opravlja  se  na  Kosovo  ravno.  Npj.  2, 
.50o.  A  Alii  se  ode  opravljati,  oblaciti  ruho  i  oruzje. 
3,  111. 

opr^zniti,  znim.  v.  pf.  (u  C.  C).  Rj.  o-prazniti, 
uciniti  da  bude  tko  prazan  (siromah).  v.  impf.  isji. 
prazniti.  —  I  narod  ces  vrlo  oglobiti  i  opraznit'  tvoje 
Crnogorce.  Npj.  5,  32.  iz  ovoga  se  primjera  vidi,  da 
je  oprazniti  glagol  prelazan,  a  opraznjeti  neprelazan; 
u  Rj.  daje  im  se  jedno  znacenje.  i  u  ytiilUja:  opra- 
zniti, evacuare,  exhaurire. 

oprjiziijeti,  oprazniin,  r.  pf.  (u  C.  G.)  vidi  osiro- 
maJiti:  k  S(?epan  je  Bog  zna  opraznio.  Rj.  vidi  i 
obulio^ati,  opotrebiti,  ozugjuriti. 

opreati,  (Spfeam,  v.  pf.  n.  p.  fitavo  jagnje,  sich 
mit  einem  Lamm  begrasen,  siclt's  wohl  schmccken 
lasscn,  cum  delieiis  comedo,  cf.  opuckati.  Rj.  o-preati, 
pojesti,  izjesti  sto  u  meden  kus.  vidi  i  opucati,  ogru- 
hati  (ogriivati)  2,  ofukati,  smazati.  —  ne  nalazi  se 
kao  prost  glagol  nego  samo  jo.^te:  spfcati  (spratiti), 
uprcati  (utet'i). 

dprcati,  cJi,  v.  pf.  t.  j.  jarac  kozu,  bespringen,  coeo 
(de  capro),  cf.  tet'i  se.  Rj.  o-prcati.  v.  impf.  prcati  se. 

dprciti  sc,  cim  se,  v.  r.  pf.  oprrio  se  prema  njemu, 
vidi  osjec'i  se.  Rj.  o-prf'iti  se,  kao  srdito  reci.  isp. 
opn'ito.  . —  kao  prost  glagol  ne  nalazi  se.  vidi  i 
oseknuti  se,  okositi  se. 

opreifo,  (u  Boei)  n.  p.  veie  mu  oprcito,  t.  j.  kao 
srdito,  untcillig,  indignanter.  Rj.  adv.  isji.  ftpreiti  se. 

oprc'iti,  6pfcTm.  v.  pf.  t.  j.  usne.  die  Lippen  atif- 
irerfen,  protendo  os:  Oprcio  usuu  kao  hizan  bubreg 
(kad  se  pece  na  ugljevlju.  Posl.  240).  Rj.  o-prditi.  v. 
impf.  prt'iti. 

6pr(iiea,  /'.  Tdndelei,  nugae,  cf.  besposlica,  lala. 
Rj.  o-prdica.  prosta  osn.  u  prdjeti.  vidi  i  poprd, 
sprdnja;  rutina  i  putiua;  trice  i  kucine. 

dprdine,  /.  pi.  (scherzhaft)  schlchter  h'cst,  reliquiae 
flocci.  Rj.  ka:e  se  u  salt  za  ostatke,  koji  nijesu  ni 
za  .Ho.  za  postanjc  isp.  oprdica. 

oprdiviinje,  n.  verb,  od  oprdivati.  Rj. 

oprdivati.  oprdujem,  r.  impf.  (u  Dubr.)  n.  p. 
oprduj !  oprd'  otale!  gehel  Iwreauf.  apage!^}.  vuci 
se  otale!  prestani!  o-prdivati.  isp.  prdjeti. 

opri*gaea,  f.  die  Schiirze  (das  Vortuch)  der  Fraiien, 
praecingulum,  cf.  pregaca,  oprezina.  Rj.  vidi  i  opre- 
gljaca,  opregalj,  preglja(?a,  prezina ;  boSca  2,  cilim  2. 
kecelja,  lizdekaOa,  traversa,  verta,  zaslon  2.  poljice, 
srijcdn  od  pregljace,  opregace.  —  Hriicanke  no.'se 
vunene  opreguce.  Rj.  195a.  —  o-pr&gaca,  osnova  prosta 
u  pregnuti,  koji  glagol  dolazi  samo  slozen:  ispregnuti, 
napregnuti,  zapreguuti,  i  t.  d.  vidi  pregnuti.  rijcci 
s  tukim  nasi,  kod  ajgiraca. 

opregalj,  opreglja,  m.  vidi  opregaca,  i  syn.  ondjc. 
isp.  opregljaca.  —  Jer  je  tebe  vlahiuja  rodila  u  pla- 
nini  cuvaju(?i  ovce,  u  bukovo  zavijala  lisce.  u  opreglja 
donia  donijela.  Here.  82. 

opr^g:ljai'a,  f.  (u  Boci)  vidi  pregaca.  Rj.  ridi  i 
opregaf'a,  i  syn.  ondje.  isp.  opregalj.  —  Ko  mi  danas 
ne  pos'jeCe  glavu,  dacemo  mu  zensku  opregljacu,  vet- 
mi  nigda  puJke  nosit'  ne  ce.  Npj.  5,  99.  On  oruzje 
uikad  nosit'  ne  ce,  nego  stidnu  zensku  oprezinu 
(opregljacu).  5,  221   ((■ijo.  5,  55S). 

dpreka,  /'.  vidi  oprjeka. 

fiprciiin,  /'.  o-prema.  za  postanje  isp.  opremiti.  vidi 
sprava  2 ;  die  Ausstattuyig,  Aiisstaffirung.  —  Deda 
moj  dao  je  mojoj  majci  dve  zobnice  talira  u  miraz, 
osem  drugoga  imanja  i  opreme.  Zim.  357. 

opreinak,  (ipremka,  m.  i'^p.  opremanje.  —  Ko  ne  zna 

sta  je   curski  opremak  u   tugju  ku(5u,   taj   .se  ne  zna 

J5i)gu  moliti.  J.  Bogdauovic. 

1      upri'iiiaiijc,  n.  das  Fertigmachen  zur  Abrcisc,  pa- 

I  ratio  ad   iter.  Rj.  verb,  od   1)  opremati,   2)  opremati 


oprcniiiti 


—  !l()!l 


opro-stili 


-I'.  —  1)  radnja  kojom  fko  oprema  hogii.  —  2)  radnja 
I'ljoiii  se  tko  oprciim. 

oprcuiati,  (ipremrun,  v.  impf.  Rj.  o-iJicniati.  e.  pf. 
ijiremiti.  —  1)  reisefert iij  muchcn,  ixpcdio.  Rj.  — 
t'ifranin  oprcmao  dijeic  nti  vodu.  Posl.  329.  Brzo 
svoje  konje  opremajte.  Npj.  4,  182.  Opremamo  na 
Srbiju  Turke.  4,  322.  Oni  sami  svoje  Ijude  opremajtt 
u  Carigrad  radi  toga  posla.  Daniea  5,  33.  —  2)  sa 
se,  refteks.  sich  reisefertig  machen,  parare  se.  Rj.  — 
Opremao  se  covjek  na  tojsku.  Rj.  358b.  Odmah  stanu 
se  opremati,  uzmu  novaca  za  puta,  pa  pogju  traziti 
sestre  svoje.  Npr.  187.  Opremajte  se,  Pomoravljani, 
po  lepu  momu  derojku.  Npj.  1,  15. 

opr^iiiiti,  5premim,  r.  pf.  Rj.  o-premiti.  kao  prost 
glagol   ne  nalazi  se.  isp.   preuiiti.   r.  impf.  opremati. 

—  1)  reisefertig  machen,  cxpedio:  Bog  ti  stani  ne 
ubio  majku,  koja  te  je  takoga  rodila,  i  u  svute  earn 
opremila.  Rj.  —  XapiSe  knjigu  . .  .  Kad  knjigu  opremi, 
onu  istu  nod  .  .  .  Npr.  120  (i-idi  opraviti  2,  oturiti  2). 
PoSlje  ga  (sina)  po  svijetu  da  tece  .  .  .  Kad  ga  opremi, 
mnoge  mu  stvari  preponici.  317.  Opremio  ga  n  siibo 
grozgje.  (Upropastio  ga).  Posl.  240.  Oprcmih  ga  za 
kozama.  Npj.  1,  526.  Mijailn  na  put  opremila,  a  sa 
puta  on  ti  ne  dosao.  1,  boi).  Daj  mi  vranca  Vuce 
dzenerala  .  .  .  opremi  ga,  kako  g'  Vuca  sprema.  2, 
255.  Kad  6a  Ijube  u  rod  opremiti,  bolje  neka  ide 
moja  sama.  3,  426.  Gledajte  molim  Vas  te  ga  opre- 
mite  po  dobroj  prilici.  Straz.  1886,  836.  Davidu  je 
valjalo  pomisliti  da  je  i  njega  Saul  tako  btio  prije 
roka  opremiti  na  onaj  svijet.  Prip.  bibl.  71.  sa  se, 
pass.:  Iz  daljuijeb  nahija  ne  opremi  se  u  ocu  rojsku 
Ijudi  po  mnogo,  ali  se  izberu  sve  najprikladniji  i  naj- 
bolji.  Sovj.  39.  —  2)  sa  se,  refleks.  sich  reisefertig 
madten,  parare  se.  Rj.  • —  Madeba  opremivsi  se  sa 
svojom  kc'eri  u  crkvu  .  .  .  Npr.  127.  Videci  da  je 
Atis-paSa  pobegao  u  Paracin,  opreme  se  (Srl)i)  u  jutru 
i  pogjii  8vi  za  njim.  Daniea  5,  45.  Knd  si  mi  se 
opremio,  sinko?  Kov.  102. 

opresti,  opr^dem,  ;•.  pf.  spitinen,  nendo  paro.  Rj. 
o-presti.  v.  impf.  presti.  —  Bez  je  tako  opreden  i 
otkan  da  cisto  ^uboii  (vele  zene).  Rj.  161a.  Ako  oro 
sve  danaa  ne  opredes  i  u  kokoSku  ne  smotas,  ne  idi 
mi  dovefe  kuei,  ubicu  te.  Npr.  125.  Naj  tebi,  Ruzo, 
povesmo,  opredi  meni  satore,  sto  od  tog  tebi  ostane, 
opredi  sehi  darore.  Npj.  1,  164. 

opri^tiiiti,  lim,  v.  pf.  (u  primorju)  vidi  ugojiti  se. 
Rj.  o-pretiliti,  pretio  postati.  v.  impf.  pretiUti.  vidi  i 
opretljati;  odebljati,  udebljati;  utiti ;  zasaliti. 

opr^tljati,  tljam,  r.  pf.  (u  primorju)  ridi  ugojiti 
se.  Rj.  o-pr&tljati,  pretlji  postati.  —  opr'etiliti,  i  iz- 
bacivoi  samoglasuo  {iap.  pamtiti  ck^  pamet) :  pretlji 
(compar.),  opretljati.  Korijeni  95.  vidi  ostala  syn. 
kod  opretiliti. 

Sprez,  m.  (loc.  opr^zu)  die  Umsicht,  cicumspectio: 
ua  oprezu  kao  zee.  cf.  opaz.  Rj.  o-prez  (kor.  koga  je 
2)rezati  i  prezati).  Osn.  38.  r/rfj  opreznost.  —  Bangjen 
Covjek  iivi  u  svome  selu,  nego  je  jednako  tako  na 
oprezu  da  slabo  kad  smije  i  spavati  u  kutM.  Rj.  14b. 
Sa  stra(h)ora  ee  stajati,  i  s  oprezom  gledati,  gdi  ee 
Gospod  suditi  svim  pravednim  i  gresuim.  Npj.  1,  136. 

5prezan,  oprezna,  adj.  ivachsam.3.  Bogdanovi(?.  koji 
je  (vazda)  na  oprezu :  vorsichtig,  jrrovidus,  cautus, 
circumspectus.  —  Moj  je  pas  oprezan,  da  ce  pticu 
opaziti  ako  prne.  J.  Bogdanovit'.  cidi  opazan. 

opr^znost,  opreznosti,  /'.  die  Vorsicht.  J.  Bodanovie. 
osohina  onoga  koji  jc  oprezan.  proridcntia,  cautio, 
circumspectio.  ridi  oprez ;  opaznost.  } 

oprezina,  /'.  vidi  opregaca.  Rj.  i  syn.  ondje. 

iiprha,  f.  (u  C.  G.)  —  1)  n.  p.  oprha  snjezana, 
kiid  opr5a  .snijeg,   t^idi  opraJica.'  Rj.  vidi  i   opraSak.  ' 

—  2)  kakva  je  to  oprha  na  toj  kozi?  kaze  se  kad 
hoee  koza  da  se  oguba  pa  po  gubici  gdjeSto  probijeli. 
Rj.  — ■  o-prha,  osnova  koja  je  u  oprlinuti,  opirsati, 
oprnsiti.  isp.  Korijeni  298.  i 


oprhl.jii.sa,  /'.  vidi  opHju.sa.  —  Znacenje  (korijenu) 
sipati:  oprba,  prhut,  pr(b)ljusa,  opr(h)ljusa;  opr.^ali. 
Korijeni  298.  isp.  prlae,  i  syn.  ondje. 

oprlinuti,  hnem,  (oprbao,  5prhla,  *  oprhnuo,  oprli- 
nula)  V.  pf.  (u  Dubr.)  —  1)  kad  opali  mraz  ili  pla- 
menjaea  Slo  mlado,  n.  p.  lastar  ili  usjev  kakav,  te 
uvene  list,  verbrannt  uerden,  adari:  oprhlo  zeljo.  — 
2J  na  vjetru,  n.  p.  oko  usnica,  bersten,  rumpi.  Rj. 
kao  ispucati.  —  o-prhnuti.  inace  se  ne  nalazi  taj 
glagol. 

6priaf3Ui,  gam,  «•.  ^V'.  poprigati :  Oprigam  mu  .^inik 
priganioa.  Rj.  o-prigati.  vidi  ofrigati.  p.  impf.  prigati. 
oprijatcVIjiti  se,  Ijim  se,  v.  r.  pf  s  kime,  sich  be- 
freunden,  necessitiidincm  conjungo:  ja  sam  .se  s  njim 
oprijateljio:  oni  su  se  oprijateljili.  Rj.  o-prijateljiti 
se.  vidi  sprijateljiti  se.  —  Podajte  mu  je  (kder)  za 
zenu.  I  oprijatcljite  se  s  nama.  Mojs.  I.  34,  9. 

iprijeti,  oprem,  (opr'o,  opfia),  v.  pf.  Rj.  o-prijeti. 
kao  2irost  glagol  ne  dolazi.  isp.  prijeti.  v.  impf.  opi- 
rati. — 1,1)  an  etwas  stemmen,  anstemmen,  insisto.  Uj. 
oprijeti  sto  na  sto  ili.o  sto.  isp.  oprijeti  se  1.  —  2)  o&\, 
seinen  Blick  auf  etwas  richten,  oculos  figo.  Rj.  — 
II.  sa  se,  refleks.  —  1)  sich  stiitzen,  anlehnen,  in- 
nitor.  Rj.  oprijeti  se  o  sto  Hi  na  sto.  isp.  kod  opirati 
se  1 :  Opirete  se  na  mac  svoj.  —  Nemamo  se  o  sto 
oprijeti  da  bismo  mogli  po  njoj  (akcentuaciji)  sudili. 
Rad  20,  192.  —  2)  sich  setzen  (von  der  Armec),  re- 
sisto,  obsisto,  obnitor.  Rj.  komu  Hi  cemu:  A  i  B  tko 
god  ne  umije,  starijem  se  oprijet'  ne  smije.  DPosl.  1. 
Pa  mi  straSno  udriSe  na  Turke,  al'  se  Turci  zoruo 
oprijese.  Npj.  5,  340  (ridi  opoplastiti  se).  Nego  se 
oprijeste  zapovijesti  Gospodnjoj.  Mojs.  V.  1,  43. 

opri.stiti  sc,  &pri5tlm  se,  v.  r.  pf.  Brandblasen 
bekommen,  pustidas  ab  igne  ducere.  Rj.  o-priStiti  se, 
opristi  se  n.  p.  koza,  kad  se  corjek  ozeze,  izaspu  se 
po  njoj  pristi.  isp.  potpiustiti  se.  kao  2)rost  glagol  ne 
nahodi  se. 

oprjcka  (6preka),  f.  contentio,  altercatio,  certatio. 
Stulli.  o-prjeka.  za  postanje  isp.  prijec.ati  se.  —  Vas 
dva  vavijek  u  nekoj  oprjeci  zivete.  J.  Bogdanovic. 
Widerspruch,   Widerspiel,  Widerstand. 

oprljiti,  opfljun,  v.  pf.  ridi  ozedi,  opariti.  Rj. 
o-prljiti.  vuli  i  oprziti.  v.  impf.  prljiti.  —  Koga  je 
vruca  voda  oprljila,  i  od  mlake  se  boji.  DPosl.  47. 
sa  se,  refleks.:  Prvi,  koji  su  vatri  se  priblizili,  oprlje 
sc  kao  muhe.  Priprava  156. 

oprljotiua,  f.  cicatrix  ex  adustione.  Stulli.  o-prljo- 
tina,  znak  koji  ostaje,  kad  se  sto  oprlji.  vidi  prljotiiia, 
ogorjelina,  ozeglina.  —  za  nast.  isp.  obljuvotiua. 

opfljiisa,  f.  mriava  zemlja,  die  Sandcrde,  terra 
sabulosa.  Rj.  vidi  oprhljuSa,  prljusa,  prhljuSa.  isp. 
prlac,  i  syn.  ondje.  —  znaienje  korijena  vidi  kod 
oprbljuJa. 

oprnatiti,  tlai,  v.  pf.  sich  befiedern,  pennis  restiri : 

Kako  ti('-i  oprnate,  tako  polijecu.  Rj.  o-prnatiti,  piernat 

postati.  inace  se  taj  glagol  ne  nalazi,  vidi  operjajiti  se. 

oprnjati  se,    njam   se,  v.  r.  pf.  (u  Boei)  obu(?i  se 

u  prnje.  Rj.' 

oprdsiti,  oprosim,  v.  pf.  durehhetteln ,  permendico, 
mendicans  emetior:  Kakav  je  (izdrpan),  oprosio  bi 
njim  bijeli  svijet.  Rj.  o-prositi,  pro.sea  o(«'c'i.  v.  impf. 
prositi  2. 

dprosiii,  adj.  sto  pripada  oprastanju  (oprostu),  cim 
se  oprasta  sto,  n.  p.  grijesi.  opros(t)ni.  oprosna  (osn.  u 
starom  oilfiO!:Ti.).  Osn.  179.  vidi  6prostem.  —  Oprosna 
mMitva,  /'.  5to  se  cita  covjeku  na  samrti  i  poslije  ispo- 
vijesti,  Absolutionsgebet, preces  absoliitoriae.  Rj.  464b. 
To  neka  vam  je  ojirosna  godina.  Mojs.  III.  25,  10. 
Dubovnik  procitavsi  oprosno  pismo ,  u  kojem  se  opra- 
staju  pokojniku  svi  grijesi.  DP.  36(). 

oprostlti,  fiprostim,  v.2>f.  Rj.  o-prostiti.  ;■.  impf.  opra- 
stati,  opraScati.  —  I.  1)  kome  :§to,  verzeihen,  ignosco. 
Kj.  villi  prostiti,  halaliti.  —  Hvala  vama  brac'o  na 
posluhu  !  Oprostite  mene  na  zagluhu  (rekne  pjev.ajiu'i 


uprostnj 


—  010  — 


opsjcdati 


k.isto  pjevac  ua  svrsetku  pjesme").  Rj.  169a.  (inene 
datir  wj.  meni).  Stanu  se  moliti  da  im  oprosti  sto  ga 
ne  mogii  doiT'ekati  kako  bi  zeleli.  Npr.  82.  Car  onome 
berhennu  oprosti  ziiot.  152.  Kad  utece  Hrkoticu  Mujo, 
posijefie  tri  Stijeujanina  .  .  .  sHo'te,  brat'o,  da  se  po- 
korimo,  da  vrnemo  na  Stijenu  Muja,  da  mu  nahi 
hracu  opro-^tinw.  4,  128.  Jedan  drwjoni  dok  oprosti 
krvcu,  ti  lasno  je  kavgu  zametnuti,  aJ'  je  teJko  krvcu 
oprosiiti.  4.  306.  Sav  dug  ovaj  oprostih  tebi,  jer  si 
me  molio.  Jlat.  18,  32.  s«  se,  pass. :  Onda  ce  joj  se 
pola  greha  oprostiti.  Npr.  84.  —  2)  koga  cega,  frei 
machen,  libera,  soho:  Oprosti  me  tamnice  proklete. 
Te  Stitarca  s  konjem  oprostise.  Rj.  rjegje:  oprostiti 
koga  od  fega.  ridi  izbaviti,  kurtalisati,  litrositi.  — 
Onda  ga  desar  oprosti  da  ne  plaia  glavarine  dok 
ie  god'ziv.  Rj.  S6a.  Eda  hi  nas  oprostio  te  napasti 
sto  toliki  svet  pomori.  Npr.  48.  Kad  mu  hele  oprostio 
rukc,  on  se  hitro  na  noge  okrete.  Npj.  1,  546.  Vodi 
mene  zaovinoj  erkvi,  ne  bi  li  me  crkra  oprostila.  2, 
18.  Oprosti  me  danas  od  Arupa.  2,  373.  Zeno !  opro-  [ 
steyia  si  od  bolesti  svoje.  Luk.  13,  12.  Oprosticu  vus 
ropstva  njihova.  ilojs.  II.  6,  6.  s«  se,  /jass.;  Duse  hi  se 
one  oprostile.  Npr.  77.  —  II.  sa  se.  —  1)  recipr. 
sich  gegenseitig  rerzeihen,  sibi  condonare  inticem. 
Rj.  mi  smo  se  oprostili,  t.  j.  oprostili  smo  jedan 
drugomu.  —  2)  recipr.  Abschied  nehmen,  saluio  disce- 
dens.  Rj.  u<p.  oproStaj.  —  Opravi  se  Stojfa  ua  put, 
ojyrosti  se  sa  sestrom  i  zetom.  Npr.  30.  On  oprosticsi 
se  s  pohratimom  uputi  se  te  k  jednome  gradu.  96. 
—  3)  cega,  sich  befreien,  se  liberare:  Kad  iziJli  kljuci 
iz  Dunava,  Simeun  se  grija  oprostio.  Rj.  rejleks.  i: 
oprostiti  se  od  cega.  vidi  ostajati  se.  —  Navezala  me 
se  bole-^t,  ne  mogu  da  je  se  oprostim.  Rj.  379a.  Kad 
covjek  .  .  .  oprosti  se  svake  vlasti,  onda  pocne  i  zlo 
ciniti.  Rj.  799a.  Tako  se  . .  .  oprosti  srojijeh  protivnika. 
Sovj.  65.  Koji  umrije,  oprosti  se  od  grijeha.  Rim.  6, 
7.  Opet  se  znade  dankom  i  oruzjem  oprostiti  vojske 
Muhameda  H.  DM.  182. 

5prostaj,  m.  Urlaub  (beim  Scheiden),  venia:  Gje- 
vojka  ti  se  udaje,  od  tebe  iste  oprostaj.  Rj.  o-prostaj, 
osn.  u  oprostiti  (se).  djelo  kojim  se  tko  oprosti  s  kim. 
isp.  opraJtanje  11  1.  —  Oblak  se  vije  po  vedrom  nebu, 
i  lepi  Ranko  po  belom  dvoru,  oprostaj  iste  od  svoje 
majke:  »Oprosti  meni,  mila  majt-ice!  .  .  .  ja  <5u  da 
idem  u  tugje  selo«.  Npr.  1,  16.  za  nast.  isp.  do- 
gagjaj. 

dprosteni,  adj.  sto  pripadu  oprastanju,  cim  se 
oprasta  sto,  n.  p.  grijesi.  ridi  oprosni.  —  Oprostena 
molitva,  vidi  oprosna  molitva.  Rj.  465a.  Kalugjer  reoe 
onoj  trojici ...  a  ocu :  »Sada  ti  pokaj  se  od  grijehova  ; 
te  tako  uciniJe,  pa  potkupi  svu  cetvoricii  pod  petrailj 
i  ocita  im  oprostenu  molitvu.  Npr.  98. 

onrost^nje,  n.  Rj.  verb,  od  oprostiti.  djelo  kojim 
se  sto  oprosti.  takva  verb,  subst.  kod  dopuStenje.  — 
1)  die  Erlauhniss,  venia;  a  oproStenjem.  Rj.  I'idi 
dopustenje.  —  S  oprosteujem !  (Budu<!i  da  se  obi6no 
govori  s  oprostenjem,  kad  hoi'e  §to  sramotno  da  se 
kaze,  tako  je  ka§to  i  ova  sama  rijeC  (n.  p.  to  je 
s  oprostenjem)  dosta  da  se  pokaze  da  je  ono  o 
cemu  se  govori  sramotno  ili  nevaljalo).  Posl.  291. 
Zasto  mi  (s  oprostenjem  reci)  ne  vjerujemu  njemu 
ni  Ljubomiru.  Nov.  Srb.  1817,  639.  Nego  je  to, 
s  oprostenjem,  krpez,  koji  pokazuje  nedostatak  Sla- 
venske  Bukvice.  Rj.'  XXXVI.  —  2)  (u  Hrv.  kod 
krs<;ana)  die  Wallfalirt,  peregrinatio  sacra.  Rj.  srijet 
ide  na  oprostenje  k  crkvi  ji'.  —  3)  djelo  kojim  se 
kome  oprosti  sto,  n.  p.  krivica;  die  Verzeihung, 
venia,  poenae  remi.^sio:  Onda  bi  ona  (spravljenica) 
klekla  pred  gospogju  koja  je  sjedila  na  stoliei,  i 
molila  bi  je  za  oprostenje  i  za  blagoslov.  Rj.  705a. 
Pane  pred  njom  na  gola  koljena  kao  da  joj  se 
umoli  i  oprostenje  iste.  Npr.  215.  Bei5ir-pa§a  po 
ugovoru  zaista  odrzi  u  Srbiji  pravu  amnistiju  (opste 
oprostenje  i  zaborav   svega,  5to  je  ucinjeno).  Danica 


3,   138.   Da  pokaze  svoju  pravdu  oprostenjem  pre- 
gjahijih  grijeha.  Rim.  3.  25. 

dprsiti  so,  sira  se,  r.  r.  pf.  oprsio  se  konj,  kad 
mu  am  na^iui  ranu  na  prsima.  an  der  Brust  sich 
uimd  reiben,  attero  pectus.  Rj.  o-prsiti  se.  osn.  u 
prsi.  isp.  isprsiti  se.  kao  prost  glugol  ne  duhtzi. 

oprsati,  opfJam,  )■.  jrf.  (u  C.  G.)  oprSao  snijeg, 
ridi  opraMti.  Rj.  o-prsati.  i^idi  i  poprfati.  kao  j'fost 
glagol  ne  dolazi.  isp.  prSati.  znaienje  korijena  vidi 
kod  oprkljusa.  —  Oprha  snjezana,  kad  oprsa  snijeg, 
vidi  opraSica.  Rj.  465a.  isp.  i  opra.sak. 

Apr.snjak.  m.  komadic  krpe  .'to  se  maloj  djeci 
niece  ispod  brade,  da  se  ne  bi  jeduf^i  ubrljala,  der 
Brust/leck,  cinetas  pectoralis.  Rj.  —  o-prsnjak.  osn. 
u  prsi.  (_)sn.  268.  rijeci  s  takim  nast  kod  brotnjak. 
5prta,  /'.  o-prta,  oko  Zagreba:  bala  dfvd  sto  se- 
Ijuk  uprti  na  legja  p  <  odnese  u  grad  na  prodaju. 
Ivekovic. 

oprCizaujo,  n.  das  Ausstrecken,  protensio.  Vij.  verb, 
od  opruzati.  radnjn  kojoui  tko  opruza  sto,  n.  p.  noge. 
oprAzati,  uprQzam,  v.  impf.  6priiziti,  6pruzltn, 
V.  pf.  ausstrecken,  extendo.  Rj.  o-pruzati.  o-pruziti. 
V.  impf.  prosti  pruzati.  —  Gleda  kako  mu  stoka  lezi : 
ako  je  noge  opruzila,  onda  vele  da  6e  biti  dobra  i 
zima  i  godiua.  Rj.  336b.  Obje  noge  niz  rrnnca  opruzi, 
te  u  zlatne  vrze  bakarlije.  Npj.  3,  28.  Sto  se  poni- 
jese  ki'eri  Sionske  i  idu  opruzena  vrata  i  namigu- 
juci  ocima.  Is.  3.  16. 

oprzniti,  opfznim,  r.  pf.  Rj.  o-przniti.  v.  impf. 
przniti.  —  1)  beim  Ausueiden  ein  Eingciceide  ver- 
letzen  (einen  Darm  durchschneiden,  dass  die  Ex- 
kremente  herausfallen),  laedo  intestina  ut  excrementa 
appareant.  Rj.  tako  ozlijediti  drob,  da  izigje  nec'isti. 
—  2)  kao  opoganiti.  isp.  przniti  3.  —  Oprznicete 
posrehrene  likore  svoje,  i  bacide  ih  kao  nefiistotu.  Is. 
30,  22. 

6prziti,  zim,  v.  pf.  vidi  ozedi.  Rj.  o-prziti,  vidi  i 
ope^i.  r.  impf.  prziti.  —  Skofii  kao  opr'zen.  Posl. 
288.  Pogibe  mu  Lako  na  pe(5inu,  dobro  mu  se  krila 
salomiJe,  i  Jakuva  zalost  oprzila.  Npj.  4,  455.  sa  se, 
refleks.:  Vatra  vatru  ne  przi!  (prikucivM  ono  g]e  se 
ko  oprzio,  kao  da  vatra  izvuce  vatru  i  boll.  Posl.  32. 
5psada,  f.  die  Belagerung,  obsidio.  vidi  muasera. 
isp.  opsjedanje,  podsjedanje.  —  Nacini  oko  njega 
Igrada)  opsadu.  Jezek.  4,  2.  Opustje  Niniveja  .  .  . 
Nahvataj  sebi  vode  za  opsadu,  utvrdi  ograde  svoje. 
Naum  3,  14.  —  ob-sada.  isp.  opsjesti,  opsjedati. 

gpsear,  m.  —    1)    Wirkungskreis.   J.   Bogdanovic. 

ob-seg,  sve  okolo  koga,   dokle   moze  doseci,  dokle  mu 

vlast  doseze.  isp.  podrucje.  —  2)  n.  p.  ovo  drvo  ima 

u  opsegu  cetiri  hvata;  der  Umfang,  ambitus. 

i^p.seniea,  f.  u  Lici  voda  koja  utjece  u  Banicu.  Rj. 

dpsotiti  se,  fim  se,  r.  r.  pf.   (sclterzhaft,  mit  An- 

spielung  auf  pseto)  statt  osjetiti  se  (geicahr  u-erden). 

I  Rj.  u  sali  kaze  se  opsetiti   se   mjesto   osjetiti   se  (1), 

sibajuii  na  rljec  pseto. 

&psezaii,  opsezna,  adj.  on  je  u  svafiem  opsezan 
coek.  J.  Bogdanovid.  iimfangreich.  isp.  opseg. 

opsijecaiije,  n.  das  Umschneiden,  circumcisio.  Rj. 

verb,  od  opsijecati.   radnja  kojom   tko   opsijeca  sto. 

opsij^eati,  6psijecam,  v.  impf.  ringsumher  schnei- 

dcn,  heschneiden,  circumcido.  Rj.  ob-sijecati.  isp.  ob- 

rezivati.  v.  pif.  opsjec'i. 

dpsipanjo,  n.  ridi  obasipanje.  Rj. 
opsipati.  p.'im  (pljem),  v.  impf.  vidi  oba.sipati.  Rj. 
ob-sipati.  v.  pf.  opsuti. 

opsjeei,  opsij&cem,  r.  pf.  umschneiden,  heschnei- 
den. circumcido,  cf.  obrezati.  Rj.  ob-sjedi.  v.  impf. 
opsijecati. 

opsjedanje,  n.  verb,  od  opsjedati.  radnja  kojom 
tko  opsjeda  sto. 

opsjedati,  dam,  v.  impf.  cireumsidere.  circumval- 
lare.  Stulli.  ob-sjedati  n.  p.  grad.  vidi  podsjedati. 
V.  pf.  opsjesti. 


opsjck 


-  911   — 


optorecavanjc 


opsjck,  m.  —  1)  (u  Baranji)  na  grobii  (Sto  ne 
odozfjo  sasijece  od  dasaka  pa  sc  pospe  zeinljora), 
die  Leliiie,  tumulus.  Rj.  —  2)  na  bunarii  (koje  se  u 
Ba<5koj  zove  sel:),  Lehno.  Rj.  —  opsjclc.  osn.  u  opsjeci. 

ftpsjeiia,  /'.  (lets  Bleiidwcrk,  praestiyiae,  cf.  sijeri. 
Hj.  ob-sjena  [s  prumjcnom  fjliisd  b  pred  s  na  p), 
djelo  kojiin  se  tko  upsjetii.  vidi  jzasjena;  maStanije. 
isp.  caiatauija. 

Opsjciiiir,  m.  eovjeJc  koji  opsjene  cini;  Gaulcler, 
praestigiator :  Neka  se  ne  nacje  u  tebe  .  .  .  ni  koji 
se  dogovara  sa  zlim  diibovima,  ni  opsjenar,  ni  koji 
pita  mrtve.  Mojs.  V.  18,  11.  Tada  I'e  pitati  svoje 
idole  i  op.yenare  i  vra6e  i  gatare.  Is.  19,  3. 

4|i.sjcniti,  mm,  v.  pf.  rcrhlciidcH,  filaucoma  ciii  uh 
oculos  ohjicio.  Rj.  ob-sjeniti.  c.  impf.  sjeuiti  ae. 

dpsjesJi,  ftpsjedem  (dnem),  v. pf.  ob-sjesti,  he'ietzen, 
umlagern,  obsido.  vidi  podsjesti,  podstiipiti.  v.  impf. 
6p9jedati.  —  Okreni  lice  svoje  suprot  njemu  (gradu), 
i  on  ce  se  opsjesti,  i  ti  ces  ga  opsjesti.  Jezek.  4,  S. 
Saberi  se  sada  u  fiete,  Setnice,  opsjedi  nas.  Mih.  5,  1. 

opskakiviiiijc,  n.  das  Umspringen,  io  circumsilire. 
Rj.  verb,  od  opskakivati.  radnja  kojom  tko  opska- 
kU'je  oko  cega. 

opskakivati,  opskiikujem,  r.  impf.  umspringen, 
circumsilire:  A  oko  njih  Alii  opskakujc.  Rj.  ob-ska- 
kivati.  isp.  v.  pf.  opskociti. 

0]>sk6viti,  Spskociiu,  v.  pf.  umringen,  circumve- 
nire:  Opskocise  su  dvije  tri  strane.  Rj.  ob-sko(5iti, 
kao  skoiivsi  opkoliti.  isp.  v.  impf.  opskakivati. 

opsIAziti,  (ipsluzim,  v.  pf.  —  J)  vidi  odsluziti : 
Opsluzi  pak  se  tuzi  (Posl.  241).  Rj.  ob-sluziti.  v.  impf. 
opsluzivati.  —  2)  Tko  zukon  stavlja,  i  obsluiit'  ga 
ima.  DPosl.  135.  ovdje  opsluziti  znaci  odr^ati  4,  is- 
puniti,  izvrsiti.  is}).  osluziti. 

opsluzivanje,  n.  vidi  odsluzivanje.  Rj. 

opsluzivati,  opsluzujem,  v.  impf.  —  1)  vidi  od- 
sluJiivati.  Rj.  ob-sluzivati.  v.  pf.  opsluziti.  —  2)  Fratar 
koji  red  opsluziva,  u  svakoga  uzima  a  nikomii  ne 
dava.  DPosl.  22.  (opsluziva  dijalekt.  mj.  opsluzuje). 
znacenje  drzati,  izvrSivati.  isp.  primjer  kod  opslu- 
ziti 2. 

opsociti,  bpsoCiiu,  v.  pf.  ob-so(5iti,  kao  optraziti. 
V.  impf.  so6iti  1.  —  Kako  t'emo  cardak  opsociti? 
HNpj.  4,  339.  Dok  za  Mujom  pwte  opsocila  (potjera) 
Mujo  staze  prike  ujagmio.  4,  365. 

opsdvati,  6psujem,  v.  pf.  koga,  ili  kome  sto,  be- 
schimpfen,  contumelia  adficio.  Rj.  o-psovati.  vidi  okr- 
hati.  V.  impf.  psovati.  —  Prorodadziji  najprije  op- 
suju  mater.  Posl.  263.  Tamo  njemu  (rekavsi).  (Kad 
se  izrijekom  kazuje  kako  je  nekom  sto  opsovato  ili 
onako  ruzno  refieno).  311. 

dpstati,  dpstanem,  v.  pf.  bestehen,  aushalten,  per- 
maneo,  perdnro,  supero:  ne  moze  Covjek  opstati  od 
zime.  Rj.  ob-stati.  isp.  ostiijati,  ostftjim. 

opstojat61jstvo,  n.  Rus.  ob-stojateljstvo.  vidi  okol- 
nost,  prilika  7;  der  Umstand.  —  Koje  s  pomoai 
ondasnjih  Tnrskih  opstojateljstva,  koje  s  pomocu 
ICkovih  prijatelja .  .  .  ugovore  mir.  MiloS  8.  Da 
je  pocetak  svakoga  posla,  a  osobito  ovakoga,  i  u 
ovakim  opstojateljstvima  (kao  Sto  su  danaSnjib  naiih 
spisatelja)  teZak.  Opit  X.  Pak  ('emo  ostaviti  vremenu 
i  opstojateljstvima.  Pis.  94. 

upstrzanjc,  n.  das  Zaudern  im  Davongehen,  cun- 
ctatio  et  circumspectio  discedentis.  Rj.  verb,  od  op- 
atrzati  se.  radnja  kojom  se  tko  opstrza  n.  p.  oko  kuce. 
opstrzati  se,  5pstfzam  se,  v.  r.  impf.  n.  p.  oko 
ku(5e,  zaudern  im  Weggehen,  tergiversari  in  discessu. 
Ej.  ob-stfzati  se.  inace  ne  dolazi  taj  glagol.  vidi 
savijati  se,  vrzati  se,  vrsti  se,  vrtljati  se.  opstrza  se, 
koji  treba  da  pogje  od  kuce,  a  njemu  se  to  ne  ce, 
nego  sve  obilazi  oko  kuce  obsiruci  se  i  oklijevajuci. 
isp.  klinciti.  Znacenje  (korljenu)  obzirati  se  i  tijcm 
oklijevati.  Korijeni  221. 


dpsiiti,  TipapSm,  v.  pf.   vidi  obasuti.  Rj.   ob-suti. 

V.  impf.  opsi[)ati,   obasipati. 

ftpsTrail,  (ipsH'na,  adj.  ob-siran,  prosta  osn.  u  sir(^o)k, 
Siriti.  sto  je  kao  dugo  i  siroko;  umstdndlich,  iveit- 
lilnfiy.  vidi  pi'ostran  2.  —  Pravo  pisanje  istorije  u 
opsiriiijem  znacenju  nc  zapocinje  ae  prije  nego  tek 
od  Kira.  Priprava  187.  Dubrovcaui  su  za  carinu  u 
opsirnotn  smislu  nastajavali  da  . . .  DM.  246.  Lukari 
opsirno  opisiije  kako  je  ladilo  veliko  vije<?e.  342. 
Razvi  misli  svoje...  opsirnije  nego  Sto  je  mogao... 
Rad  5,  192.  Pred  tekstom  je  stavio  uceni  izdavaC 
opsirnu  literarno-istoricku  raspravu.  13,  231. 

opsiti,  opsijem  {partic.  opSlven),  v.  pf.  Rj.  ob-Siti. 
v.  impf.  op.^ivati.  —  1)  umniihen,  circumsuo.  Rj.  — 
Petrasin  mu  izvede  kxdasa  megjedinom  svega  opsi- 
vcna,  da  kulaSa  care  ne  pozuade.  Npj.  2,  138.  Sepet 
sa  zaklopcem,  postavljen  iznutra  platnom  i  spolja 
opsiren  koiovt.  Npj.'  4,  351.  Vila  je  imala...  crvenom 
pantljikom  naokolo  opsiven  komad  sure  cobe.  Pis.  32. 
—  2)  vi-ata,  dovratke,  vidi  oplatiti.  Rj.  vidi  i  okviriti. 

op.sivaiijc,  n.  das  .Umniihen,  ohsutio.  Rj.  verb,  od 
opSivati.  radnja  kojom  tko  opsiva  sto. 

opsivati,  6p5ivam,  v.  impf.  rund  umnalien,  obsuo. 
Rj.  ob-5ivati.  r.  impf.  prosti  Uti.  v.  pf.  opSiti. 

opstepoznatT,  adj.  koji  je  opstc  poznat,  der  allbe- 
kannte.  upravo  je  glagolski  II.  pridjev:  opSte  poznati. 
mj.  opSte :  op<?e  poznati.  —  ReOi  slavnoga^  i  opste- 
poznutoga  Slavenskoga  spisatelja,  G.  P.  J.  Saffarika. 
Danica  5,  82.  Buduc^i  da  nijesu  ni  od  kakih  vaznib 
i  opiste  poznatih  dogagjaja,  zato  se  i  ne  razilaze  na 
dalje.  Npj.'  1,  XXVI. 

SpstT,  Ste,  adj.  (u  Srijemu)  allgemein,  communis, 
cf.  opdi.  Rj.  opJti  mj.  opdi  iz  crkvenoga  jezika.  opci 
(UBIUITI.),  i  sa  st  mjesto  c  prema  starom  slovenskom: 
opsti.  Korijeni  10.  vidi  i  opceni,  opdeniti.  —  Ovo  su 
obicne  opste  globe,  a  slucajnima  nema  ni  broja.  Da- 
nica 2,  83.  U  opstema  Evropskom  ratu  protiv  Na- 
poleona.  Milo5  43.  Njegovo  staranje  za  opstu  srecu. 
167.  Osim  ovih  opstih  glasova  mogu  se  cuti  u  Srpskom 
jeziku  jo5  neki  osobiti  glasovi.  Rj.'  XXIX.  Kad  bude 
opste  uskrsenje.  DP.  328.  adv.  slozen  sprijeda  s  pri- 
jedlogom  va  (u) :  vaopSte,  koje  vidi  kod  uopde. 

Spstina,  f.  die  Gemeinde,  commune,  cf.  opdina.  Rj. 
vidi  i  komiiuitad.  —  U  Srijemu  se  i  n  Bafikoj  go- 
vori  opstina,  a  po  zapadnijem  krajevima  naroda  na- 
5ega  opcina  i  opi^inski:  prvi  je  ovaj  izgovor  jamafino 
uzet  iz  Slavenskoga  jezika,  a  drugi  Je  upravo  po 
avojstvu  naSega  jezika.  Pis.  56.  Dao  opstini  kotorskoj. 
DRj.  2,  74. 

gpstiuiir,  VI.  (u  Backoj)  Gemeindeglied,  civis.  Rj. 
ko  pripada  opstini.  vidi  opdinar. 

ftpstiuskt,  adj.  Gemeinde-,  puhlicus.  Rj.  sto  pri- 
pada opstini.  vidi  opdinski.  —  U  Novome  i  u  Budvi 
su  »preture«,  a  za  opstinske  (domac^e)  poslove  »po- 
teste«.  Kov.  39  (pretura  i  potesta  Tal.  rijeci). 

optdkaujc,  n.  das  Einfassen,  Besetzen,  to  prae- 
texere.  Rj.  verb,  od  optakati.  radnja  kojom  tko  op- 
tace  sto. 

optiikati,  bptacem,  v.  impf.  einfassen,  besetzen, 
praetexo.  cf.  osiraditi.  Rj.  ob-takati,  n.  p.  haljinu 
siradom.  vidi  okolomatfivati.  r.  pf.  optouiti. 

6ptati,  tam,  v.pf.  kao  uanjuSiti,  aufivittern,  odoror. 
Rj.  o-ptati.  vidi  naptati.  isp.  osjetiti.  —  njuseii  tra- 
ziti  i  naci:  naptati,  optati.  Korijeni  125.  inace  se  taj 
glagol  ne  nalazi. 

opt(Sci,  optfefiem,  v.  pf.  ilherfliigeln,  circumvenio. 
Rj.  ob-tedi.  kao  tekuci  opkoliti.  isp.  opkoliti,  i  syn. 
ondje.  V.  impf.  optjecati.  —  Kad  su  bill  nadomak 
Jezera,  optece  ih  ona  silna  vojska.  Npj.  2,  110.  Po- 
tekoSe,  Turke  optekose,  optekose,  pa  ih  pohvataSe.  4, 
334.  Optece  me  mnoStvo  telaca;  jaki  volovi  Bazanski 
opkoliSe  me.  Ps.  22,  12.  Jer  si  me  bacio  u  dubine, 
u  srce  moru,  i  voda  me  optece.  Jona  2,  4. 

optereeiVviinje,  n.  das   Ueberladen,   oneratio.  Rj. 


optorecavati 


912  — 


o|Miljiti 


rtrb.  oil  opterecaviiti.  radnja  kojom  tko  opterecava 
kogu  Hi  sto.  ' 

oplcreciivati,  optertofivani ,  r.  impf.  uherladen, 
iiiiiiio  pondere  onerttre.  Ej.  ob-terecavati,  kao  name- 
tttti  reliki  teret.  vidi  optcre5ivati.  isp.  tovariti.  v.  pf. 
opteretili. 

opti^rositi,  Jim,  i:  pf.  (u  Srijemu)  vidi  opteretiti. 
Ej.  ob-tore5iti.    Up.   natovariti.   v.  iinpf.   opteieSivati. 

opferesiraiijo,  n.  vidi  optere6ivanje.  Rj. 

optcrcsiVati ,  opterfesujem,  v.  impf.  (u  Siijemul 
vidi  optere(?avati.  Rj.  ob-tere5ivati.  isp.  tovariti.  i:  pf. 
opteieJiti. 

optt^rctifi,  tiiu,  v.  pf.  (n  vojv.)  Uherladen,  nimio 
pondere  onenire.  Rj.  ob-teretiti,  k-io  ntimetnuti  reliki 
teret.  vidi  optereSiti.  isp.  natovariti.  r.  impf.  optere- 
t^avati. 

optinjiti,  optTnjTm,  v.  pf.  ttmfuitern,  riiiid  herum 
fiittcrn,  inunio  stabidum  foeno,  u.  p.  koSani,  svinjac. 
Ispletu  se  od  priida  kao  dva  duvara  jedan  oko  dru- 
goga,  pak  se  onda  izinearju  njih  natrpa  pap  rati  ili 
driigoga  cega.  Rj.  ob-tinjiti,  n.  p.  koHaru,  kuo  naciniti 
tiiij  ok'j  nje.  V.  impf.  optinjivati. 

()|»tinjivaiije,  n.  das  Fidtern  der  Stalluiinde  mit 
Stroh,  Farrenkraut  u.  dgl.  ivi  Winter,  munifio  sta- 
huli  ab  hieme.  Rj.  verb,  od  optinjivati.  radnja  kojom 
tko  optivjuje  sto. 

optiujirati,  optlnjnjem,  r.  impf.  den  Stall  mit 
Farrenkraut  u.  dgl.  ausfutterii,  mimio  stabulim  ab 
hieme.  Ej.  ob-tinjivati ,  n.  p.  kosaru,  svinjac,  kao 
ciniti  tinj  oko  njih.  v.  impf.  prosti  tinjiti.  v.  pf. 
optinjiti.  sa  se,  pass.:  Tiuj,  sijeno  ili  paprat  ili  slama, 
5to  se  me(e  izmeejii  dva  plota  kad  se  .sto  optinjuje. 
Rj.  7iOa. 

ftptjecaiijc,  »j.  das  Umzingeln,  circumventio.  Rj. 
verb,  od  optjecali.  radnja  kojom  tko  optjece  koga 
ili  sto. 

optjoc-ati,  fiptjecem,  v.  impf.  umringen,  circiimdo. 
Rj.  ob-ljecati,  kuo  tckuii  opkoljavati.  isp.  opkoljavati, 
i  syn.  ondje.  v.  pf.  opteci.  —  Bezbozuik  optjece  pra- 
vednika,  za  to  sud  izlazi  izopacen.  Avak.  1,  4. 

ipfjerati,  ram,  v.  pf.  rund  herumjagen,  cireumago. 
Ej.  ob-tjerati  koga  oko  cega.-vidi  obgnati.  !'.  impf. 
optjerivati.  —  Pa  poteze  maca  zelenoga,  dok  opccra 
dvaput  oko  crkve,  tridest  Vuie   odsijet's   glava.  Npj. 

optjerivaiije,  n.  das  Umjagen,  circumactio.  Ej. 
verb,  od  optjerivati.  radnja  kojom  tko  opfjertije  koga 
(oko  cega). 

optjerivati,  optjferujem,  v.  impf.  umherjagen,  cir- 
nimago.  Rj.  ob-tjerivati  koga  oko  cega.  vidi  obgoniti. 
v.  pf.  optjerati. 

uptueiti,  6ptocim,  v.  pf.  n.  p.  lialjinu  siradom, 
einfassen,  circiimdo,  praetexo.  Rj.  ob-tociti.  vidi  oko- 
lomatiti.  v.  impf.  optakati.  —  Optok,  ono  cim  je  hu- 
Ijinu  optocena.  Rj.  4GGa.  Zazida  me,  i  optoci  me 
iucjii  i  mukom.  Plac  3,  5.  Ovo  je  Jcrusalim.  koji 
postavih  usred  ndroda  i  optocih  ga  zemljama.  Jezek. 
5,  5.  Jesi  li  bolja  od  No-Amona,  koji  lezaSe  megju 
rijekama,  optuccn  vodom  ?  Kaiim  3,  8. 

optuk,  m.  ono  cim  je  haljiua  optoCena,  die  Ein- 
fassuny,  limhus.  Rj.  isp.  koloinat. 

optnU-iti,  optracira,  v.  pf.  ob-traciti,  kao  trUkom 
opsiti,  optoiiti.  drukcije  se  glagol  ne  nalasi.  —  Ko- 
Cije  .suod  cakla  biljura,  crvenom  su  barom  optra- 
cene.  HNpj.  4,  5(i7  (bara*,  pokrivac  kocijama  sa  strane, 
da  se  ne  bi  u  ujima  vidjelo  zensko). 

optni^iti,  uptra^lm,  v.  pf.  rund  herum  besuchen, 
pervisito:  I  optra'zi  Turske  kovanluke,  ne  bi  li  gje 
desio  Turaka.  Ej.  ob-tra^iti,  kao  traseci  ohici.  isp 
opsoi-iti.  V.  impf.  traziti.  i 

optrfati,  cim,  v.  pf.  umlaufen,  circumciuro.  Rj. 
ob-ircati.  vidi  optrkati.  v.  impf.  optri-avati.  —  I'o- 
igravSi  tako  malo  .  .  .  optr<:e  oko  soega  kola,  i  dogju 


opet  svaki  na  svoje  mjesto  i  pocnii  na  novo  igrati. 
Rj.  •298b. 

optreiVvauje,  n.  das  Umlaufen,  circumcursio.  Rj. 
verb,  od  optrcavati.  radnja  kojom  tko  optrcava  (oko 
cega). 

optrr-ilvali,  optrcrnTira,  v.  pf.  umlaufen,  circum- 
curso.  Rj.  ob-trCavali  (oko  cega),  vidi  optrkivati.  t'.  pf. 
optrcati. 

dptrka,  f.  koji  mnogo  kojekuda  besposleu  trci,  der 
oft  kin  und  her  Iduft,  qui  cursitut,  cf.  letija,  prolet. 
Rj.  moze  se  reci  i  za  zensko  icljade  (f.).  vidi  i  letipas. 
prolijet,  vjetreujak. 

optrkati,  ftptfrem,  r.  pf.  c/ih' optri-ati.  Ej.  ob-trkati. 
V.  impf.  optrkivati. 

optrkivaiijc,  n.  vidi  optrcavanje.  Rj. 

optrkivati,  optrkujem,  v.  impf.  vidi  optrcavati.  Kj. 
ob-trkivati.  r.  pf.  optrkati. 

optuzeuTk,  optuzenika,  m.  koji  je  optuse^i.  — 
Valja  i  ja,  kao  optuzenik,  da  kazem,  sta  je  u  cenni 
od  ouoga  istina,  .sta  li  jc  laz.  Odg.  ua  ut.  19. 

opt^ziti,  optfizim,  r.  pf.  anklagen,  accuso.  Ej. 
ob-tu^iti.  vidi  otpisati  koga,  optuziti  ga  pismeno.  v. 
impf.  optu^ivati.  Jakov  za_  see  ovo  na  Vraiaru  kod 
Cruoga  Gjorgjija  optuzi  Curciju  kao  izdajnika.  iJa- 
nica  3,  205.  DovedoSe  Ijude  koji  bijahii  optuzili 
Banila.  Dan.  (j,  24. 

optiizivaiije.  n.  das  Anklagen  vor  Gericht,  accu- 
sutiu.  Ej.  verb,  od  optuJ.ivati.  radnja  kojom  tko  optu- 
ztije  koga. 

optiizivati,  optCizujem,  v.  impf.  anklagen,  accuso. 
Rj.  ob-tuzivati  koga  za  sto;  prosti  tuziti.  v.  pf.  op- 
tuiiti. 

6piit:-aii,  adj.  n  rijecima:  go  opuoan,  nackt,  nudus. 
Ej.  kao  go  golcit.  —  Znacenje  (korijeuu)  suplju  biti, 
prazuu  biti:  piicina;  pucice;  puki,  prepukli,  o^ji«(«/i. 
Korijeni  279.  isj).  opucati. 

opucati,  cam,  v.  pf.  vidi  opuckati.  Ej.  o-pucati, 
izjesti.  inuce  lie  dolazi  u  tom  ziiacenju. 

6piickati,  ckam,  v.  pf.  dem.  od  opncati:  sjedne, 
pa  see  opiicka  do  truna,  aufessen,  comedo,  cf.  opr'eati. 
Ej.  o-puckati,  izjesti  Mo  n  meden  kits,  vidi  i  opucati, 
ogrubati  2,  ofukati,  smazati.  —  »pjto  to  mu  je  obrok^ 
re(5e  sestra,  a  Stojsa  kad  to  vidi,  prekrsti  noge  pa 
see  opucka  do  mrve.  Npr.  99. 

opiieaiijo,  n.  das  Liisen,  solutio.  Ej.  verb,  od  opu- 
cati. radnja  kojom   tko  optica  sio. 

opdcati,  opuOriDi,  V.  impf.  aujUisen,  solro.  Ej.  o-pu- 
cati. isp,  V.  impf.  prosti  pilciti,  n.  p.  Sljive,  t.  j.  cije- 
pati  za  suSenje.  v.  pf.  opuciti.  —  Znacenje  (korijenu) 
prsmiti,  ras2)asti  se,  od  tuda  cijepati:  puciti ;  opuciti, 
raspufiti;  opucati,  raspucati,  raspucavati  (vidi  i  kod 
puto,  puce).  Korijeni  279. 

6))lli'iIo,  )/(.  Ej.  ne  kale  se  nigdje  znacenje.  isp. 
opuciti.  rijciji  s  takim  nast.  kod  bajalo. 

dpueiti,  elm,  v.  pf.  Ej.  o-puciti.  r.  impf.  opncati, 
prosti  puciti.  —  /.  1)  au/losen,  abreissen,  solvo:  Pod 
grlom  je  gjerdan  opiicio.  Ej.  —  2)  (u  Boci  i  u  ('. 
G.)  slomiti,  prebiti,  n.  p.  kost,  brechen,  frungo.  Rj.: 
I  upali  sjajun  ieisanu,  od  cardaka  direk  opuiio.  Npj. 
3,  276.  —  3)  (u  C.  (r.)  n.  p.  rami,  t.  j.  provaliti. 
aufreissen,  rumpo:  Koliko  ga  udario  lako,  ua  troje 
mu  obraz  opuiio.  Rj.  —  II.  sa  se,  refleks,  (po  jugozap. 
kraj.)  n.  p.  opucila  se  rana,  t.  j.  provalila  se  (koja 
je  bila  zarasla),  uufbrechen,  rumpi.  Rj. 

opiiliati,  opfibam  (opusem),  v.  pf.  (u  Dubr.  i  u 
O.  ti.)  vidi  izjesti  1.  Rj.^  o-pubati.  isp.  otpubnuti.  r. 
impf.  pubati.  —  Opuhano,  (u  C.  G.)  in  der  Redensart : 
do(^i  na  opuhano,  t.  j.  po.sto  drugi  Jto  izjedu  ili  po- 
kupe.  Rj.  4l)(ib.  Lozova  julia  tobolac  opuha  (vino). 
Posl.  170. 

opi'iljiti,  fipfdjini,  V.  pf.  einen  im  Spiele  rupfen. 
spoliare.  Rj.  o-puljiti  koga  u  kartanju,  kao  oguliti, 
oplijcniti  ga.  inaie  se  taj  glagol  ne  nahodi. 


o()iiiiomoeeiiik 


'jia 


oraiiiti 


opiiiionioi'enik,  m.  Tcoji  je  opunomocen  od  koga; 
der  liecoUmiiclitiyte,  ^pleyiipoientiarius^ .  —  C'inovnik 
je  opunomocenil:  sviju.  Megj.  14. 

0|MlllOlllo<'iti,  cTm,  V.  pf.  o-piino-mouiti  /.'W/a,  dati 
nut  piiiwmoi':;  lierollmachtiyen.  potvrda  u  rijeci  opu- 
nomocenik. 

6pii|iiiviti,  vim,  v.  pf.  dicldmucliitj  verden,  veii- 
trioxiim  licri.  Rj.  o-pupjiviti,  jjosia//  pupar,  trhusai. 
iiuiie  Ke  ghtyol  taj  ne  nalazi.  vidi  okuljaviti.  isp. 
podrasti  2. 

optlsafiti,  llm,  ridi  uaoruzati:  Njemii  daSe  haia 
gjogatastii  osedlana  i  opusKvenu.  Kj.  o-pusatiti  l-oija, 
pusaf  metnuti  na  nj.  indcc  se  ijImjoI  taj  ne  nnlazi. 
—  sn  se,  re/Ieks.:  Pa  pripasa  svijetlo  onizje.  Kad  se 
kada  I'jepo  opremila,  opremila  i  ojmsdtila,  nakupila 
II  ogbeta  blaga.  Npj.  3,  201. 

opiistiti,  (ipustTm,  v.  pf.  ridi  opustoSiti.  Rj.  o-pustiti, 
uciniti  da  hude  iito  pusto.  l:ao  prof<t  ylayol  iic  dolnzi. 
vidi  i  obataliti.  —  Nemoj  moje  dvore  opuatiti.  Npj. 
2,  169.  Ta  mloyo  su  .  .  .  i  nasijelt  crl;ri  opiiMtili.  4, 
345.  Jar  se  iiarod  podize  ua  nj  sa  sjeveia,  koji  ce 
mil  zeinljit  opustiti.  Jer.  50,  3.  Istrijebih  narode,  ulice 
im  opiistih.  Sof.  3,  G. 

uptistjeli,  opiistmi,  v.  pf.  iviiste  werden,  de^eror. 
Rj.  vidi  opiiSceti,  o-pustjeti,  ^;?^st  postati.  ridi  7.0.- 
puatjeti.  ('.  impf.  pustjeti.  —  Penisir  .  .  .  poSto  su 
Turei  istjerani,  on  opufitio  i  opao.  Rj.  4i)5b.  Jedne 
su  zemlje  opustjelc,  a  druge  se  uaselile.  Pripiava  15. 
Kad  zemlje  po  graniei  vec  opiiMjeke  od  iijiliovijch 
ratovn.  DM.  121.  Poslje  Sirce  .  .  .  u  opuxtjelu  zemlju. 
Prip.  bibl.  88. 

upiistosilvaiije,  n.  verb,  od  opustoSavati.  nidnja 
l;(ijom  tko  opustosava  sto. 

opiist'oSiirati,  opustosiivam,  v.  impf.  o-pustosavati, 
II,  piifsfos  olirat'udi.  r.  impf.  pruMi  piistositi.  i\  pf. 
opiistositi.  —  Piistos  je  kao  sto  opu^tokavdjii  tiiirjini. 
Is.  1,  7. 

opiiittositi,  opi\stosIm,  v.  pf.  ver iriistcn,  dcpopulor. 
Rj.  o-piistositi,  u  pustoi  ohratiti.  vidi  opustiti,  oba- 
taliti. i\  impf.  opustoSavati.  —  Oui  ce  omrznuti  na 
kuivu,  i  opnstosive  jc  i  ogohizniti.  Otkriv.  17,  Ki. 

opiis<'*<iiij(i,  n.  derelictio,  desertio.  Htulli.  rerh.  od 
opustiti.  djelo  kojim  se  sto  opusti:  Ima  rijei'i  84  koje 
sam  ja  naciuio  .  .  .  opiiscenje,  osugjenje.  Nov.  Zav. 
VII.  Kad  dakle  ugledate  mrzost  opuscenjn,  o  kojoj 
govori  prorok  Danilo  .  .  .  tada  .  .  .  Mat.  21,  15  (deso- 
littio,    \'eririistii'iiy).  isp.  pohara. 

opusf-e(i,  opiistim,  (juz.)  vidi  opustjeti.  Rj. 

upiita,  /'.  der  Eiemeti  fiir  die  Opanhen,  lornvt  ad 
l(i/podc)iiiita  .  .  .  oputii  Ijudi  sami  okroje  od  kozje  ili 
od  ovOje  koze,  pa  poSto  je  ostni^u  i  pokisele,  usucu 
je  na  Siljku,  i  po  torn  njome  grade  opanke,  a  gdjekoji 
se  i  obuvaju.  Rj.  o-puta,  druyoj  poli  osn.  koja  je  it 
puto,  putilo,  pu(t)ee.  —  Gragja,  opnta  na  opancima. 
Rj.  ySa.  Iskrojiti  kozu  jia  opiitu.  Rj.  234b.  Ne  boji 
se  Bajo  (Pivljanin)  puSke  dzet'erdara,  nego  piiJke 
nputoiii  svezane.  Posl.  104.  Kroj  oputn,  prodaj  kaa- 
riuui.  Npj.  5,  501. 

«>piixiiiiti ,  zuem,  v.  pf.  (opuznuo  *  opuzao).  Rj. 
o-pu/nuti.  r.  impf.  puziti.  —  1)  n.  p.  Opnsao  kao 
mis  (kad  je  mokar)  (n.  p.  kad  ko  pokisue.  Posl.  241). 
Hoi'e  moja  opusnnti  brada  (t.  j.  opaJce).  Rj.  Ziia- 
cenje  (korijenu)  opasti  i  klisku  Hi  ylatku  liiti:  opu- 
znuti.  Korijeni  293.  —  2)  sa  se,  re/leks.  opuzne  mi 
se  noga,  ausyleiten,  vestiyio  falli,  lain:  Desui  joj  se 
pasmag  opuznuo,  pade  Ana  u  vodu  Neretvu.  Rj.  vidi 
okliznuti  se. 

iiru.  f.  (-'ija)  die  rechte  Zeit,  tempus  opportunum: 
Ora  vino  pije,  a  namjera  dug  naplai'uje  (Posl.  241). 
I.istaj  goro,  kukaj  kukavico:  uek  se  cini  ora  za  baj- 
duke.  Rj.  i^}.  ura.  crijcnie,  kad  je  na  vrijcmc.  isp. 
uoi'iti. 

oriibriti,  orabnm,  v.  pf.  vidi  ohrabriti.  Rj. 


drac,  orAfia,  m.  (vocorMu)  der  Ackersmann,  arator. 
Rj.  vidi  rataj ,  ratar.  —  --(.'udim  se  tebe  Sto  oreS 
s  jednijem  volom«.  A  orac  mu  odgovori:  »Ne  orem 
s  jeduijem  nego  su  dva«.  Npr.  167.  Oj  oracu!  mlad 
oractt!  ko  ti  dade  mlade  voke?  Npj.  1,  KU. 

oriictw,  adj.  Rj.  Utii  pripada  orai-ii. 

onYcica  (guzva),  /'.  uekaka  gu^va  na  plugu.  Rj.  — 
Kurdelj,  u  pbiga  on.aj  klin  Ho  jc  za  njega  zapeta 
guzva  oracica.  Rj.  31()b. 

ArackT.  adj.  Ackerers,  aratorum.  Rj.  Uto  pripada 
oraiima  ili  oracu  kojemii  god.  —  051ja(5a,  oraiki 
stap.  Rj.  483b.  OraikiJi  i  kopaCkih  i  primaljskih 
rijei'i  i  recenica.  Kolo  14  (15). 

drari,  adj.  n.  p.  zemlja,  Acker-(Land),  terra  ara- 
hilis,  arvum.  Rj.  vidi  orni.  sto  pripada  oranju.  pri- 
djeei  s  takim  nast.  kod  brijai'i.  —  VolopaSa,  mjesto 
za  pasu  oracim  voloniina.  Rj.  71a.  Oradica,  oraca 
zemlja.  Rj.  4(J7b. 

oriYciea,  f.  (u  Boci)  oraiJa  zemlja,  das  Ackerfeld, 
campus  arahilis,  cf.  ornica,  2  oriiuiea.  Rj. 

ornh,  m.  (pi.  gen.  orab.a).  Rj.  dem.  oraScid.  —  1)  die 
Nuss,  nux.  Rj.  vidi  orih,  babac  (krupun  orah),  de- 
beljas  (deheo  orali),  kostunj,  koStunjavac  (kostunjav 
orah),  ojnak.  —  KokoSka,  3)  iitara  jezyra  iz  oraha. 
Rj.  284a.  Kominati,  kominjati,  komiti  onthe.  Rj.  287b. 
Komusati  orahe.  Rj.  288a.  liazbijati;  razhiti  n.  p. 
lonac,  caSu,  orah,  glavii.  Rj.  G28a.  Euzvrnuti,  raz- 
vrtati  orahe.  Rj.  G29b.  Ne  bi  ga  orazumio  torar  oraha 
(kao  sto  obifino  prosti  Ijudi  racune  ii  grab  i  u  kuku- 
ruze).  Posl.  193.  Orasi  se  ue  mogu  sakriti.  241.  — 
2)  (u  Boei)  na  tijestu  ono  sto  je  na  lozi  te  se  obrde 
i  dolje  pritiskuje,  Sckrauhennmtter.  Rj. 

6rahov,  adj.  X'ltss-,  nitceus.  Rj.  .sto  pripada  orahu. 
vidi  orijev  (oribov).  takoa  adj.  kod  aptov.  —  Da  joj 
otac  nafiini  od  svile  baljine  da  mogu  stati  u  orahoru 
Ijuskn.  Npr.  222.  Pogradieu  iirahore  sajke,  sajke  lake, 
orahocc  ?«(/je.  ,Npj.  4,  238. 

ftrahovae,  Orabovca,  m-.  kne^iniea  ni^e  Dobrote. 
Rj.  prema  tome  ima  u  ,Slaroniji  sclo  Ori(li)ovac,  od 
crib. 

Oralioviea,  /'.  rijeka  u  Crniei.  Rj.  /  selo  u  Slavoniji. 

uralioviiia,  /'.  dns  Nussholz,  lignum  nuceum.  Rj. 
orahoru  drro. 

oraj,  orla,  m.  (u  U.  U.)  vidi  orao.  Rj.  b  se  u  yo- 
voru  promijenilo  na  j. 

orak,  orka,  adj.  Bogu  hvala,  ovog  je  proljeda  ^emZja 
orka.  J.  Bogdanovic.  sto  se  lako  ore. 

draktiti,  tim,  v.  pf.  den  Schmuck  dem  Pferde  an- 
Icyeu,  phalcrare(?):  Pa  otole  gjipi  na  dorina  orakcena 
i  opusaeena.  Rj.  o-raktiti,  ii.  p.  konja,  metnuti  na 
nj  rnkt  (rukt?,  rat*  nakit  konjski).  kao  prost  glagol 
ue  dolazi.  —  Izvede  ga  iz  nova  podruma  orakcena 
i  okiila('eua.  Rj.  455b. 

6ralo,  m.  (u  Bafkoj)  vidi  lemeS.  cf.  ralo.  Rj.  ridii 
raonik.  osyi.  n  orati.  rijeci  s  takim  'nast.  kod  buckalo, 

Sraii,  orna,  adj.  bereit,  aufyeleyt  zu  etivas,  paratus. 
promptns.  Rj.  oran  (oau.  u  tugjoj  rijeiM  ora).  Osn. 
179.  koji  je  u  oru,  gotoc,  sprcman. 

1.  ori\uiea,  /'.  der  Kahn,  Nnchen,  cymba.  cf.  fun. 
Rj.  villi  i  oi-mauica,  i5amac,  patroliea,  Sajka. —  Rediep 
jedva  nekako  ngrabi  bvata  i  jednu  oranicn,  te  utece 
u  Neuuu'ku.  DaHica  5,  28.  Te  se  na  oranicama  pre- 
vezu  preko  Rajne.  2itije  59.  ormanica  (armata)  i  bez  m : 
oranica.  Osn.  335.  za  or  .  .  .  mj.  ar  .  .  .  isp.  ormar  i 
armarium. 

2.  orAnica,  /'.  (u  Hrv.)  njiva  koja  se  ore,  das 
Ackerfeld,  campus  arahilis,  ager  arvus,  cf.  ornica. 
Rj.  ridi  i  ora(5ica. 

oriliiija,  /'.  ein  grosser  unbedeckter  Kessel,  lebes 
magnns.  Rj.  rcliki  kazan,  kotao.  —  Na_  vatri  stoji 
jedna  oranija  relika  puna  isjeceuijeh  Ijudi.  Npr.  189. 

6raiiiti,  nim,  v.  pf.  veruunden,  vulnero,  cf.  raniti, 
obraniti:  Dobro  ga  je  ranom  oranio.  Rj.  o-raniti.  v. 
impf.  obranjavati. 

58 


omiijc 


914  — 


orih 


uranjf,  «.  —  1)  das  Ackern,  aratio.  Rj.  rerh.  od 
orati.  radnju  kojom  tko  ore:  Jutio,  2)  u  Srbiji  se 
kale  dan  oraiiju.  Rj.  25(ib.  Bice  joS  pet  godina,  gdje 
ne  (e  biti  ni  oranja  ni  zetve.  Mojs.  I.  45,  6.  — 
•i)  geackertes  Land,  terra:  miitna  voda  kao  oraiije 
(Posl.  184);  pale  vrane  po  oranju.  More  Maikol  ne 
ori  drumova  .  .  .  More  Tiirci!  ne  eaz'te  oranja.  Rj. 
iisorana  njira.  —  Branati,  branu  viai  preko  oranja. 
Rj.  39b.  Vfiljati  oranje.  Rj.  53a.  Vlaciti  oranje  (t.  j. 
drlj.iti).  Ej.  GSb. 

drao,  orla,  m.  {voc.  orle,  pi.  orli  i  6rlovi,  orlova) 
der  Adler,  aquila.  Ej.  vidi  oraj,  leSinar,  krilaS,  krstaS, 
krsta.Md.  augm.  orletina,  orlina,  orluSina.  zenka  orlu- 
sica.  mladi  orlii^i,  orlovii'i,  orluSidi.  —  Vija  se  orao. 
Rj.  (ila.  Orao  vas  odnio!  (Kletva  kokoSima).  Posl. 
241.  A  ja  starac  surli  orle  ufaticu  prepelicu.  Npj.  1, 
435.  Da  zastreli.5  orla  krstatoga,  krsta^'  urla,  Sto  vodi 
oblake.  2,  360. 

draostica,  /".  (u  Crmn.)  voda  koja  utje^e  u  Mrtvicu 
ni2e  mosta,  gdje  svake  nedjelje  biva  pazar.  Rj. 

oraov  .  .  •  vidi  orahov  ...  Rj. 

6rar,  orfira,  Hi.  Art  geistliche  Scharpe  der  Dia- 
konen,  orarium.  Rj.  haljina  gjakonska,  od  Lat.  ora- 
rium,  koja  znaci  ubrus.  —  Metnu  na  ipogjakona  ili 
polugjakona  u  nakrst  orar,  i  kao  opaSu  ga  ovijem 
znakom  sile  i  gotovosti  na  sluibu.  DP.  240. 

Orasae,  Ora^ca,  m.  varo§  u  Turskoj  Hrvatskoj  ni2e 
Vakupa.  Rj. 

drasac,  Sraica,  m.  orasae  moskani,  (u  Dubr.)  vidi 
oraSak  1.  Rj.  vidi  i  orajfiid  2,  dafinovo  zrno;  die 
Muskatnuss,  7iux  moschata. 

orilsak,  ordSka,  m.  —  1)  die  Muskatnuss,  mix 
moschata.  cf.  oraScic  2.  Rj.  ridi  i  oraJac,  dafinovo 
zrno.  —  2)  trava  ervena  cvijeta,  od  koje  se  korijen 
kopa,  te  se  daje  bolesnijem  svinjama  (Erdnuss,  knol- 
lentragende  Platterbse,  lathyrus  tuberosus  L.  Rj.').  Rj. 

Orasanin,  m.  {pi.  OraSani)  Einer  von  OraSac:  I 
povedi  tridest  Orasana.  Rj.  cocjek  iz  Orasca. 

dralar,  m.  —  1)  mi.',  eine  Mausart,  die  Niisse 
frisst  (Billich?),  (kleine  Haselmaus.  Rj.^)  inus  (myoxus 
avellanarius  Wagn.  Rj.^).  Rj.  nekakav  mis  koji  jede 
orahe.  —  2)  einer  der  gem  Niisse  isst,  homo  amans 
nucum.  Rj.  covjek  koji  rado  jede  orahe.  —  3)  einer 
der  Nusse  verkauft,  vendens  nuces.  Rj.  ko  prodaje 
orahe. 

draseic,  m.  —  1)  dem.  od  orah.  —  2)  Muskatnuss, 
nux  vioschata,  cf.  ora^ak  1.  Rj.  vidi  i  oraSac,  dafi- 
novo zrno. 

drasenje,  n.  das  Wiirzen  mit  Niissen,  nucum  in- 
tritio  in  eibum.  Rj.  verb,  od  oraSiti.  radnja  kojom 
tko  orasi  jelo  kakvo. 

6rasiti,  Sim,  v  impf.  mit  Niissen  wiirzen,  condio 
nucibus.  Rj.  >i.  p.  jelo  kakro,  t.  j.  metati  u  nj  oraha. 

6rasje,  n.  (coll.)  der  Nussicald,  nucetum.  Ej. 
mnostvo  oraha,  orahora  suma.  —  Sigjoh  u  orasje 
da  Wdim  vode  u  dolu.  Pjes.  nad  pj.  6,  10. 

drati,  orem,  v.  impf.  ackern,  arc.  Rj.  v.  pf.  sloz. 
iz-orati,  na-,  ob-,  od-,  pod-,  pred-,  pri-,  raz-,  iiz-,  za- ; 
v.impf.  sloz.  ob-oravati,  od-,  pod-,  pre-,  pri-;  pre- 
orivati,  priorivati.  —  BrazdaS,  1)  vo  koji  ore  iz  brazde 
(a  desne  strane).  Rj.  39b.  Dvojaciti  njivu,  t.  j.  po 
dnigi  put  orati.  Rj.  112b.  Lomiti,  3)  prvi  put  orati, 
a  driigi  put  ka^e  se  mijesati.  Rj.  333a  {isp.  dvojafiiti). 
Svi  Kotarani,  ont  na  sest  ili  na  osam  volova.  Rj.  468a. 
Pa  ore  za  proso.  Npr.  161.  Vidi  jednoga  6oeka  gje 
ore  njiyu  sa  dim  vola  .  .  .  »C'udim  se  tebe  Sto  ores 
sjednijem  volom.e  167.  Znati  mi  i  kokotom  orati  (n.  p. 
ne  6u  to  uCiniti).  Posl.  93.  Makar  znao  na  kozi  orati 
(prodavM  sve  volove).  174.  Da  mu  ralo  ore  u  duboko, 
a  atado  ide  u  Siroko.  Kov.  120.  sa  se,  paits.:  Ealica, 
1)  mali  plug  kojijem  se  ore  samo  na  dva  vola  po 
strmenitijem  vjivama.  Rj.  636b.  Tr6e  li  konji  po  stijeni 
i  ore  li  se  vnlovima?  Amos  6,  12. 


rtravafa,  /'.  u  Dalmaciji  potok  kod  manastira 
Krupe.  Rj. 

orazi'imiti,  orazfimim,  v.  pf.  vidi  obavijestiti.  Rj. 
—  1)  o-razumiti  koga,  uciniti  da  razumije,  zna  sto. 
V.  impf.  orazumljivati.  —  Ne  bi  ga  orazunuo  tovar 
oraha  (kao  .Sto  obieno  prosti  Ijudi  racune  u  grab  i  u 
kukuruze).  Posl.  193.  v.  pf.  je  i  jirosti  razumiti.  — 
2)  sa  se,  refleks.:  Kad  dete  svrSiti  razgovor?  Orazu- 
mite  se,  pa  demo  onda  govoriti.  Jov  18,  2  (intelligite, 
verstehet's).  Sad,  carevi,  orazumite  se;  naudite  se  su- 
dije  zemaljske!  Ps.  2,  10. 

uraziimljirfinje,  n.  vidi  obavjcSdivauje.  Rj. 

orazumljivati,  oraztmiljujem,  v.  r.  impf.  vidi  oba- 
vjeSdivati.  Rj.  o-razumljivati  koga,  ciniti  da  tko  ra- 
zumije, zna  sto.  prosti.  v.  impf.  razumljivati,  v.  2>f. 
orazumiti. 

ordeii,  TO.  Njemacka  rijec  der  Orden,  red:  Na  njega 
su  do  sedam  ordena.  Npj.  5,  81. 

ordija,*  f.  die  Armce,  exercitus  tureicus :  I  on 
ubi  u  Turskoj  ordiji  iz  Zvornika  Asan-barjaktara.  Rj. 
vidi  vojska,  armija  2,  armada.  —  Pa  se  spusti  polju 
M  ordiju,  te  on  krenu  silovitu  vojsku.  Npj.  3,  112. 
Poja'  konja,  ode  u  krajinu  do  careve  sile  i  ordije. 
A  kad  dogje  u  carevu  vojsku.  3,  294.  Hodu  dici  silu 
i  ordiju,  na  Pipere  krsne  udariti.  4,  32. 

ordinalnT,  adj.  ordinalis:  Kardinalni  brojevi  po- 
staju  ordinalni  kad  im  samo  privezane  jedinice  budu 
ordinalne.  DRj.   1,  265.  vidi  redni. 

drdiilja,  f.  (u  vojv.)  alte  Hexe  (als  Schimpftcort 
fiir  ein  altes,  boses  Weib),  venefica.  Rj.  kao  stara 
vjestica,  psovka  zloj  babi.  —  Tugja:  ordulja.  Osn.  133. 

dredinc,  f.  pi.  vidi  odinei.  Rj.  o-redine,  prosta 
osn.  u  rediti.  kad  se  zito  cini,  onda  ono  ispod  reseta 
sto  ostune. 

drepak,  6repka,  m.  das  leichte  (und  schlechte)  Ge- 
treide,  uelches  beim  Worfeln  neben  das  schicere  ver- 
tragen  icird,  grana  leviora:  osijeci  taj  orepak,  cf. 
otrazak.  Rj.  kad  se  vije  zito,  ono  lako  i  rgjavo  sto 
padne  do  tezega  i  dobroga.  6-repak.  osn.  u  rep.  — 
isp.  ovejci. 

drc|»ina,  f.  u  lisidine  od  pola  legja  dolje  k  repu, 
cf.  srt.  Rj.  6-repina.  osn.  u  rep. 

orczati,  6rezem,  v.  pf.  n.  p.  vinograd,  beschneiden, 
abranken,  amputo,  prae-ieco,  pampino.  Ej.  o-rezati. 
!'.  impf.  orezivati.  —  sa  se,  pass.:  Kad  se  dokot  ore'ze 
na  jedno  oko,  onda  bude  velika  loza  a  malo  grozgja. 
Ej."  468k 

orezivaiije,  n.  das  Beschneiden,  amputatio.  Rj. 
verb,  od  orezivati.  radnja  kojom  tko  orezuje  sto,  n.  p. 
vinograd. 

orezivati,  orfezujem,  v.  impf.  beschneiden,  abranken, 
pampino.  Rj.  o-rezivati,  n.  p.  vinograd.  prosti  impf. 
rezati.  v.  pf.  orezati. 

drg'an,  orgina,  m.  Gre.  ooyivov,  orugje,  sprava, 
osobito:  sprava  musidka.  —  Hvalile  ga  (Boga)  uz 
iice  i  organ.  Ps.  150,  4  (in  organo). 

brg&nski.  adj.  sto  piripada  organti;  organisch, 
organicus:  Petrefaktasu  tijela  od  kamena,  koja  spolja 
izgledaju  kao  organska  tijela.  Priprava  107. 

drieak,  oridka,  m.  die  Vjlugreute,  rallum,  cf.  otik, 

otikad.  Rj.  vidi  i  oritak.  —  Ostan,  oricak  na  kojega 

je  drugome  kraju  gvozden  Siljak,  te  se  njime  volovi 

gone.  Rj.  473a.  —  oridak,  oritak,  od  korijena  od  koga 

I  je  orati.  isp.  Korijeni  12. 

Orid,  Hi.  Ochrida,  Achrida:  C\nca.T-JiLa]i&  od  Orida 
grada.  Rj.  0(b)rid.  vidi  Ohrid. 

Orid,  Hi.  izvor  uize  Sapca.  Rj. 

original,  originsila,  »i.  das  Original:  Prvi  i  drugi 
stih  u  originalu  ovako  stoji.  Kov.  24.  Ovo  pismo  . .  . 
poslao  je  .  .  .  (xagid  druStvu  Srpske  slovesnosti  u  ori- 
j  ginalu  (a  ovaj  odgovor  na  nj  u  prijepisu).  Sovj.  19. 
I  Da  se  je  grdki  original  mogao  slovenskim  prije- 
I  vodom  popuniti.  Rad  13.  230. 
I      6rili,  m.  (u  Dalm.)  vidi  orah.  Rj. 


orijev 


—  915  — 


ortiikliik 


drijev,  adj.  (u  Dalm.)  vidi  orahov.  cf.  orih.  Rj. 
§to  pripada  orihu.  uli  se  gorori  i  orihov.  isp.  Oii- 
(h)ovac,  selo  u  Slavoniji. 

6ritak,  6ritka,  m.  [n  vojv.)  vidi  ori(5ak.  Bj. 

drlti,  rim,  v.  impf.  —  v.  pf.  sloe,  oboriti,  razoriti, 
soriti.  V.  impf.  slos.  obdrati.  —  I.  vidi  obiirati,  ur- 
vati:  Ori  jedan  sto  vece  od  ato  (ili  5to  sto)  K'''ide. 
DPosl.  91.  Car  oprenia  tri  sta  vojske  i  tri  vojvode, 
da  vilina  gradti  ori  i  iije  hedeme.  Ne  da  vila  orit' 
grada  niti   hedema.  Here.   2(j(5.  —  11.  sa  se,  reflekn. 

—  1)  n.  p.  planina,  5uma,  wiederhallen,  rexono.  Kj. 
znaCenje  (korijenu)  prelazi  ua  glaa  koji  biva  od  uda- 
runja:  oriti  se,  zaoriti  se.  Korijeui  lif.  isp.  oblijegati 
se,  razlijegati  se.  —  2)  stiirzeti,  corruo,  cf.  soriti  se : 
AJ'  se  ori  Velebit  u  more.  Rj.  kao  oharati  se. 

6riz,  m.  (u  C.  G.)  Iteis,  oryza,  cf.  pirinaC.  Rj.  — 
Obi(5na  an  jela  ondje  uasvadbiova:  1)  oriz  (piriuac 
kuhan  gusto  gotovo  kao  u  iias  piLav).  Kov.  82. 

drizov,  adj.  Beis-,  oryzae.  Rj.  sto  pripada  orizu. 
takva  adj.  kod  aptov. 

orjat  .  .  .  vidi  horjat  ...  Rj. 

6rlas,  orldSa,  m.  n.  p.  talijer.  der  (Adler  ^  Tha- 
ler, thalerus  duorum  Ihrenorum.  Rj.  srebrn  novae  sa 
likoni  orlovim.  vidi  tfesarovac  2. 

url^tina,  f.   augm.   od   orao.   vidi  orlina,  orluSina. 

—  K  otole,  orlctino .'  Here.  239.  —  takva  augm.  kod 
babetiua. 

driic,  m.  —  1)  der  junge  Adler,  pullus  aquilimts, 
cf.  orluSid.  Rj.  pile  od  orla.  isp.  orlovici.  —  2)  der 
Halm  an  der  Flinte,  retiiMculum  pyritae.  cf.  oroz, 
avrdao  2.  Rj.  ii  puskc. 

orlina,  /'.  augm.  od  orao.  Rj.  vidi  orletina,  orlu- 
5ina.  —  takva  augm.  kod  bardafiina. 

drlov  (orlov),  adj.  Adlers-,  aquilae,  aqiiilinus.  Rj.  sto 
pripada  orlii.  isp.  orhiji,  orlujski.  za  nast.  isp.  alatov. 

—  ■  Vu(5ja  Sapa  i  orlovo  krilo.  Rj.  212b.  Orlovi  nokti. 
in.  pi.  1)  (Nachtrose.  Rj.')  das  Geissblatt,  lonicera 
caprifolium  Linn.  Rj.  468a  (hiljka).  2)  siissholshlat- 
teriger  Truganth,  astragalus  glyciphyllus  L.  Rj.°) 
Orlove  oci  s  orlovijem  krilim.  DPosl.  91. 

drloviei,  m.  pi.  (st.)  junge  Adler,  pulli  aqiiilini: 
Vila  orlu  krila  salomila,  Ijuto  emile  tii-i  orlovici.  Rj. 
mladi  orli,  pilad  od  orla.  isp.  orlic  1,  orluSic. 

6rlujT,  adj.  sto  pripada  orlima.  vidi  orlujski.  isp. 
orlov.  —  Vuca  Sapa  i  orluja  pandza.  Npj.  2,  (53. 
za  nast.  isp.  kragfij,  sirivuj.  u  adjektiva:  tako  je  bilo: 
voluj,  ali  sada  nije  u  obii5aju,  nego  mu  se  osnova 
nalazi  pred  drugini  nastavcima,  kao  ii  voliijski.  Osn.  74. 

drlujski,  adj.  sto  pripada  orlima.  vidi  orluji.  isp. 
orlov.  —  Moj  je  (■ciek  car  orhijski,  za  ujega  sam  se 
iidala.  Npr.  199.  200.  za  nast.  isp.  ovnujski,  volujski. 

orlftsiea,  /'.  das  Weihchen  vom  Adler,  aquila  fe- 
mina:  Onde  bila  moja  orlusica.  Rj.  muzjak  je  orao, 
zenka  orluMea. 

orldsie,  m.  der  junge  Adler,  pullus  aquilinus.  Rj. 
mladi  orao,  pile  od   orla.   vidi  orlic  1.  isp.  orlovii^i. 

—  Al'  besedi  sura  tiea  orle  .  .  .  »Onde  bili  moji  or- 
lusici.  Npj.  2,  329. 

orlftJina,  f.  vidi  orlina.  Rj.  vidi  i  orletina.  —  Na- 
piSe  se  vode  blatusine,  popadaSe  ka'  i  orlusine.  Rj. 
30b.  takva  atigiii.  kod  blatuSina. 

Orija  Liika,  f.  ime  mjestu.  vidi  Ornja  Luka.  — 
Orlja  (osn.  u  orao  opui).  Osn.  67.  isp.  Orljava. 

rtrljava,  /'.  voda  u  Slavouiji  kod  Po^ege.  Rj.  — 
Orljava  (osn.  u  orlji).  Osn.  80.  imena  rijekama  itd. 
s  tukim  nast.  kod  Bregava. 

ormiigan*,  wi.  vidi  dar:  Zet  se  spravlja  u  punice, 
nosi  dii/ne  ormagane :  (5era  jare  i  magare.  Rj. 

(Vrnian,  ormdna,  m.  (u  vojv.)  der  Kasten,  arma- 
rium, cf.  dolap.  Rj.  od  Lat.  armarium,  isp.  ocat  od 
acetum,  oltar  od  altare,  i  t.  d.  govori  se  i  ormar, 
od  cega  se  je  glas  r  u  narodnom  govoru  promijenio 
na  glas  n. 


orniiVnica,  f.  (po  zap.  kraj.)  vidi  1  oranica.  Rj.  od 
Lat.  armata  (classis),  naoruzana  (lagja).  —  orma- 
nica  (armata)  i  bez  m:  oranica.  Osn.  335.  za  pro- 
mjenu  Lut.  glasa  a  na  o  isp.  orman. 

irmar,  ormdra,  m.  govori  se  po  Hrvatskoj.  dem. 
ormaric.  vidi  orman. 

unuiiric,  m.  dem    od  ormar.  J.  Bogdanovi<5. 

oniT,  adj.  (u  Kotaru)  n.  p.  vo  koji  ore,  I'pug-, 
aratorius.  Kj.  sto  pripada  oranju.  vidi  oratfi. 

Arnica,  /'.  Ackerland,  Ackerfeld,  campus  arabilis, 
cf._ora.6ica..  Rj.  or>m  zemlja.  vidi  i  2  ordnica. 

Onijii  Luka,  /',  tijrf('()rlja  Luka.  —  Evo  paSa  na 
Zdrebenik  dogje,  na  Zdrebenik  i  na  Ornju  Luku. 
Npj.  5,  142. 

6ro,  H.  (u  C.  G.)  vidi  kolo  3:  otiSao  na  oro.  Rj. 
vidi   lioro. 

orduiiti,  ftronem,  vidi  olironiili:  Ili  mu  konjic 
oronuo.  Rj.  u  krajevima  gdje  se  glas  h  ne  cuje  u 
govoru.  o-(h)ro(m)nuti,  lirom  postati. 

orositi,  6rosim,    v.  pf.   o-rositi.  v.  impf.  oroSavati. 

—  1)  orositi  sto,  kao  rosom  okvasiti.  vidi  zarositi. 
Da  ill  nigde  sunce  ne  ogreje  niti  kakva  rosa  pa  orosi. 
Npj.  2,  56.   Mjesta   orusena   svetom   krvlju.   DP.  36. 

—  2)  sa  se,  rejleks.  sich  bethauen,  irroror:  orosili  se 
prozori  (beschlagen).  iSkute  dr?,e  da  se  ne   orose.  Rj. 

orosilvaiijc,  n.  verb,  od  oroJavati.  radnja  kojom 
tko  orosava  sto. 

oros&vnti,  or55avam,  v.  impf.  o-ro5avati.  kao  rosom 
kropiti,  kvasiti.   v.   impf.   jirosti  rositi.  v.  pf.  orositi. 

—  Duha  izvor  doSavsi  na  zemlju  duhovno  se  raz- 
dijeli  na  ogujene  rijeke  orosavajuci  apostole  .  .  .  Pri- 
mite  rosu  Duha  koja  ognjem  di§e.  DP.  284. 

droz,*  m.  —  1)  (u  Bosni  i  Slav.)  vidi  pijetao.  Rj. 
vidi  i  kokot,  pijevac.  —  2)  vidi  orlid  2.  Rj.  u  puske. 
vidi  i  svrdao  2. 

ors6uica,  /'.  uekaka  lagja.  Art  Schiff,  navis  genus: 
Zabvali  se  Sokolovic  Ivo  iz  Perasta  u  mjestu  Pe- 
rastu :  Sagradi<;u  orsenicu  tanku,  pak  <5u  potM  pod 
Novijem  gradom.  Rj.  —  orsenica  (lagja  orahova?) 
Osn.  330. 

drtaCenje,  n.  der  Abschluss  einer  Handlungsge- 
sellschaft,  initiatio  societatis,  creatio  socii.  Rj.  verb. 
od  1)  ortaiiti,  2)  ortafiiti  se.  —  1)  radnja  kojom  tko 
ortaci  koga  s  kim.  —  2)  radnja  kojom  se  tko  ortaci 
s  kim. 

6rtafica,  f.  die  Handhingsgesellsehafterin,  socia 
negotii.  Rj.  drugarica  u  trgorini. 

iurlaeiiia,  /'.   augm.   od  ortak:   ortacino  moja!  Rj. 

ortneiti,  dm,  v.  impf.  Rj.  v.  pf.  sloz.  razortafiiti 
(t  se),  uortaciti  (i  se).  v.  impf.  sloL  razorta6avati 
{i  se).  —  1)  koga  s  kim,  zum  ortak  machen,  facio 
socium.  Rj.  ciniti  ga  ortakom  njegovijem.  —  2)  sa 
se,  refleks.  s  kim,  ortak  verden,  .■^ocins  fio.  Rj.  ortak 
HIM  jiostajati.  —  Ne  ortaci  se  s  onim  s  kim  deS  se 
gologlav  esapiti.  Posl.  207. 

6rta(-kT,  adj.  u.  p.  novci,  Compagnie — ,  societatis. 
Rj.  sto  pripada  ortacima.  adv.:  Dobit  da  delimo 
ortacki!  Mil.  219. 

6rtak,*  m.  der  Gesellchafter  (Compagnon)  in  einer 
Handlungsunternehmung,  socius  negotii.  Rj.  drugar 
u  trgovini.  augm.  ortafiua.  —  Oko  i  ubo  ni  se  i^'uju 
ui  se  vide,  a  nije  drazijeh  ortaka.  DPosl.  90.  Moler 
pomisli,  da  tako  vec  postaje  pravi  ortak  s  Milosem 
u  vlusti.  MiloS  136.  Kalt'a  i  ortak  u  nas  ne  znafi 
jedno:  ortak  je  drug,  a  kalfa  je  najamnik.  Pis.  42. 
Mladeu  i  Miloje  .  .  .  kao  5to  su  i  a  drugijem  gotovo 
svijem  znatnijim  trgovinama  u  zemlji  hili  ortaci. 
Sovj.  22.  Drzali  su  zajeduo  hlebnu  pei?  .  .  .  Petar  je 
tek  od  skora  postao   ortak  na  treea  puru.  Mil.  210. 

urtilkluk,*  m.  die  Uandlungsgesellschaft,  societas. 
Rj.  ortak-luk  (isp.  abadziluk),  drustvo,  osobito  u  tr- 
govini. —  >More  kocijaSu,  zakolji  to  jagnje  i  oderi 
a  ja  ii\  ga  zgotoviti,  pak  demo  zajedno  jesti'.  Ba6- 
vanin  rado  pristane  m  taj  ortakluk.  Danica  4,  37. 


okasanje 


—  t)16  — 


osnmiiuti 


urtiikov,  («^'.  de-s  Compagnons,  socii.  Rj.  stu  pri- 
pada  (irtaltt.         ' 

(krtakovSnjc,  n.  dus  Handehi  in  Gesellschaft,  so- 
eietiif.  Rj.  verb,  od  ortakovati.  ftanje  koje  bira,  had 
iko  oitukuje. 

drtakorati,  ortakujem,  v.  impf.  Compagnon  sein, 
sum  socius.  Rj.  biti  oHak.  —  Jlladen  i  IVIiloje,  koji 
su  i  za  Turskoga  vremeua  ortakovali  trgiiju(?i  svi- 
njamn.  Sovj.  17. 

6rtakoviea,  f.  die  Fran  d-es  Compagnons,  uxor 
socii.  Rj.  lena  ortakova. 

ftruajc,  /".  instrumentum;  isp.  sprava  1.  —  Za  to 
je  ona  (Matioa)  morala  biti  orugje  jednoga  ili  nje- 
kolika  flana.  Pis.  5.  Kako  su  ovaki  Ijiidi  mogli  pre- 
variti  Njemackoga  profesora  i  navratiti  ga,  da  postane 
njiliovo  orugje.  Sovj.  5.  Triibe  tnibljahu  i  pjevaci 
pjevahu  uz  orugja  mwzicka.  Dnev.  U.  23,  13.  Gospod 
i  orugja  srdnje  DJegove.  Is.  13,  5.  C'etiri  stola  .  .  .  na 
njima  se  ostavljase  orugje  kojim  se  koljahn  zHve. 
Jezek.  40,  42.  Nosedi  u  riikama  orugja,  od  kojih  je 
Hristos  stradao.  DP.  26. 

oriinjariti,  y'ua,  r.  pf.  o-runjaviti,  runjav  postuti. 
drukiije  se  glagol  ne  nalazi.  —  Onda  dijete  postane 
isto  kao  i  medvjedi,  puzilo  je  na  cetiri  noge,  orunja- 
rilo,  i  hranilo  se  prijesnijem  koiijenjem.  Priprava  43. 

orbzauje,  n.  das  Beuaffnen,  armutio.  Rj.  rerb.  od 
i)  oru^ati,  2)  onizati  se.  —  1)  radnja  kojom  tko 
onda  koga.  —  2)  radnja  kojom  se  tko  onda. 

orClzati,  zam,  c.  impf.  Rj.  v.  pf.  sloz.  na-oruzati, 
obez-,  raz-.  —  1)  beuaffnen,  armo.  Rj.  ondati  koga, 
kao  davati  mu  ondje:  Kad  se  Ijudi  oruzani  prepami, 
kako  ne  (5e  gjevojka  kao  sto  si  ti?  Npr.  231.  Te  im 
zabranise  ortdanom  silom.  Jezdr.  4,  23.  —  2)  sa  se, 
refieks. ;  Narod  .  .  .  stane  se  ondati  nanovo.  Milos  79. 
Oruzaju  se  na  me  ni  za  5to.  Ps.  109,  3. 

druzjc,  n.  die  Waff'en,  arma.  Rj.  tjdj  jarak,  pusat 
1.  —  Onanio  Ijudi  svi  zive  jednako  pod  urtdjem.  Rj. 
14b.  Od  prije  su  kalugjeri  dobro  ondje  uosili.  Rj. 
396a.  A  priteze  od  boja  ondje.  Rj.  45.0b.  Gde  mu 
je  ondje  sto  je  pasao.  Npr.  27.  l)ok  u  jedau  put 
cuje  zveku  od  ondja.  134.  Pothrani  ih  do  ondja 
bra(5u  a  sestru  do  udaje.  230.  Kad  je  dete  do  konja 
doraslo,  dobra  konja  i  scetla  oruzja.  Npj.  2,  71.  Da 
se  Srbiji  na  ondje  ddu.  4,  131.  Svi  gola(.'i  zeki  do- 
trcase  pod  ondjem  i  pod  svom  opravora.  4,  277.  ] 
pripasa  sve  sretno  ondje,  sa  kojim  je  na  boj  udarao 
i  zdravo  se  na  tiag  povraeao.  4,  299.  Ka  oru'zje  Srbe 
podigose.  4,  345.  PosjekoSe  Sever'  i  Garvaua,  i  ski- 
dose  svijetlo  ondje.  \,  Mb.  OAm:\\i  spopudnu  ondje. 
4,  459  (Vuk).  Sto  bade  Ijudi  za  ondje.  Danica  3, 
158.  Raja  nstala  na  ondje.  3,  187.  Dahije  su  pio- 
(?erane,  a  raja  sad  neka  osfaii  oruzje.  4,  7.  Narod 
dn  ijreda  Turcima  oruzje.  MiloJ  31.  Da  im  se  ne 
uzima  sitno  oruzje,  to  jest :  duge  pui^ke,  piJtolji  i 
nozevi  (veliki),  koje  su  oni  svagda  pod  Turskom 
vladom  nosili.  33.  Seljaci  skoce  na  oruzje.  181.  Pa 
se  obukla  u  muSke  haljine  .  .  .  i  godinu  i  po  shdila 
pod  aruzjem.  Nov.  Srb.  1817,  472.  Ako  bi  imao  uza 
se  ondje,  kazao  bi  mu  da  ga  iza  pusa  izvadi  i  ostavi 
pred  vratima.  Sovj.  10.  Da  se  obucemo  u  ondje  ri- 
djela.  Rim.  13, 12.  Macevi  su  im  ondje  nepracdi.  Mojs. 
I.  49,  5.  Kako  padoSe  junaci,  i  prop ade  oruzje  ubojito! 
Sam.  II.  1,  27. 

6ruznica,  f  (u  Boci)  (das  Waffengeriist,  Wehr- 
gestell:  cf.  ostrva,  eukalj.  Rj.'')  gdje  se  drzi  ondje.  « 
StulUja :  armamentarium,  vidi  arsenal,  arsenat.  Zeug- 
haus. 

druzntk,  »i.  Stulli,  ondan  corjek,  koji  se  bavi 
oruzjem:  Smrt  kosi  i  knjiznike  i  ondnike.  M.  Ve- 
tranie.  ARj.  V.  131a. 

orHzigcti,  oniiSnim,  v.  pf.  vidi  poru^njeti.  Rj. 
o-niznjeti,  ruzun  postati.  kao  jtrost  glagol  ne  dolazi. 

orvaiijo,  m.  ridi  cunjanje.  Rj. 

urvati,  vam,  v.  impf.  vidi  cunjati.  Rj.  vidi  i  rdati, 


Sisnjati;  kao  premetati.  isp.  Sta  ti  cunjaS  tiuno?  Rj. 
816b. 

OS,  m.  (pi.  osovi,  osova).  —  1)  die  Wespe,  vespa, 
cf.  osa.  Rj.  —  2)  (u  G.  G.)  vidi  osovina.  Rj.  os  (axis, 
bilo  je  negda  s  nast.  »!«  i  zenskoga  roda).  Osn.  25. 
jos  je  i  sada  po  Hrcatskoj  zenskoga  roda. 

osa,  /'.  vidi  OS  1.  dem.  osica.  vidi  i  zolja.  —  os  (1), 
osa  (vespa;  star.  slov.  l!OC.\  i  OCA);  osorlji.  Korijeni  193. 

dsaeanin,  m.  [pi.  Osa<?ani),  Finer  run  Osat.  Rj. 
covjck  iz  Osata. 

osilhniiti,  osahnem,  c.  pf.  vidi  usahnuti:  A  osahnu 
gora  proz  planine.  Rj.  o-sahnuti,  kao  osusiti  se.  vidi 
osanuti.  i\  impf.  sahnuti. 

osilkatiti,  fim,  v.  pf.  Rj.  o-sakatiti.  v.  impf.  sakatiti. 

—  /.  ])  zuin  Kriippel  machen,  debilem  reddo.  Rj. 
uciniti  koga  sakatim.  — •  2)  zum  Kriippel  werden, 
debilis  fio.  Rj.  sakat  postati.  —  II.  sa  se,  refieks. 
zum  Kriippel  uerden,  debilitor.  Rj.  Mogi  su  se  konji 
osakatili  od  kamenja.  Zitije  58. 

osalj,  ^slja,  m.  (u  Dubr.)  nekaka  morska  riba.  Rj. 
isp.  tovar  3.  —  osalj  (neka  riba  morska,  ali  je  upravo 
magarac,  koji  se  jos  gdje  gdje   zove  osao).  Osn.  68. 

bsao],  acid,  octo.  Rj.  —  Kad  se  navrsi  osam  dana 
da  ga  obrezu,  nadjenuse  mu  ime  Isus.  Luk.  2,  21. 
Svega  izbrojenih  u  vojsci  Jefremovoj  sto  i  osam  ti- 
suca  i  sto.  Mojs.  IV.  2,  24. 

dsania,  f.  (u  huhr.) Finsamkeit, solitudo.  Rj.  S-sama, 
osn.  u  osamiti  (se).  stanje  koje  biva,  kad  je  tko  osam- 
Ijen.  vidi  samoc'a,  samotinja. 

osamdriti,  osamarim,  v.  pf.  Saumsattel  auflegen 
(z.  B.  auf  das  Pferd),  clitellas  impono  equo.  Rj. 
o-samariti,  n.  p.  konja  metnuti  na  nj  samar.  v.  impf. 
samariti.  —  Sjutradan  rano  ustavSi  Avram,  osamari 
magarca  svojega.  Mojs.  I.  22,  3. 

osamd^sf't,  achtzig,  octoginta.  Rj.  —  Udova  oko 
osamdesct  i  cetiri  godine.  Luk.  2,  37.  Matusal  pozivje 
sto  i  osamdcset  i  scdam  godina.  Mojs.  I.  5,  25. 

osanid^setcro,  vidi  osamdesetoro.  Rj.  osamdeset 
necega  sto  je  srednjegu  roda,  ili  je  koje  jednoga  koje 
drugoga  roda. 

o^auidesetT,  adj.   der  achtzigste,  octogesimtis.  Rj. 

—  (etiri  stotine  i  osamdesete  godine  po  izlasku  .  .  . 
poce  zidati  dom  Gospodnji.  Car.  I.  6,  1. 

osamdesetoro,  AnzaJil  von  achtzig,  octoginta.  Rj. 
vidi  osamdcsetero. 

0Si\niiti,  6samTm,  v.  }if.  Rj.  o-samiti.  —  1)  veriiden, 
dcpopulor:  On  ne  more  Srijem  osamiti.  Rj.  uciniti 
da  bade  sto  sdmo,  pusto.  —  2J  sa  se,  rejleks.  allein 
bleihen,  relinquur  solus.  Rj.  sCim  ostati.  vidi  usamiti 
se.  —  Tako  osta  Tamara  osamljena  u  ku<5i  brata 
svojega  Avesaloma.  Sam.  II.  13,  20.  Pasi  stado  na- 
sljedstva  svojega,  koje  iivi  osamljeno  u  sumi.  Mih. 
7,  14. 

osikiuiiaest,  achtzehn,  octodecim.  Rj.  vidi  osmoro- 
uaest.  —  Ili  oni  osamnaest  .  .  .  mislite  li  da  su  oni 
najkrivlji  bill  od  sviju?  Luk.  13,  4.  Naoruza  sluge 
svoje,  tri  sta  i  osamnaest,  koji  se  rodise  u  njegovoj 
kuei.  JIojs.  I.  14,  14  (tako  u  izdanju  stampanom 
Latinskim  slovima;  u  izdanju  cirilovskom  pogrjesno: 
tri  sta  osamnaest). 

osikmnaestero,  vidi  osamnaestoro.  Rj. 

osamnacsM,  adj.  der  achtzehnte,  duodevigesimus.  Rj. 

osamnaestoIjetiiT,  adj.  koji  ima  osamnaest  Ijeta: 
Njegov  osamnaestoljetni  sin  i  ua-sljednik  Uros.  Da- 
nica 2,  75. 

osi\mnaestoro,  ein  Anzahl  von  achtzehn,  octodecim 
(ivie  franz.  une  dixhuitaine).  Rj.  vidi  osamnaestero. 
osamnaest  cega  sto  je  srednjegu  roda,  ili  je  koje  jed- 
noga koje  drugoga  roda. 

osi\niliiiti,  osamnem,  v.  pf.  vidi  osavnuti:  Jeli  koji 
manje  osamnuo.  AV  je  vi5e  jedan  osamnuo.  Rj.  o-sva- 
nuti,  od  cega  je  s  premjestenim  glasovima  postalo 
osavnuti;  i  pred  n  promijenilo  se  v  na  m:  osanuiuti. 
isp.  Korijeni  47.  v.  pf.  je  i  prosti  .saranuti. 


U!samoi'oIjiti 


917 


(KSiin 


(isaiiiovoljiti,  Ijim,  «'.  pf.  o-samovoljiti,  samovoljan 
liiistati:  Knjaz  Dauilo  osamovoljio,  ne  boji  se  cara  ni 
.  rs;u-a.  Npj.  5,  350. 

(isiiiiuti,  &sanem,  vidi  osahnuti.  Rj. 

6sao,  6sla,  m.  vidi  magarac,  i  syn.  ondjc.  isp.  osalj. 
—  Osao  gladan  bata  se  ne  haje.  DPoal.  91.  Osla 
kupi,  oula  prodaj,  sve  ox'o  ter  os'o.  91.  OsU  vodu 
piju,  a  Ijiidi  vino.  91.  Magarac,  koji  se  jo5  gdje  gdje 
zove  osao.  Osu.  (58.  osito  (OChSl.,  od  rijeci  koja  je  uije 
indoevropska  a  koja  je  doJla  u  sve  evropske  jezike). 
Nema  u  Vukovu  rjec^niku,  ali  ima  adj.  oslji.  Osn.  127. 

osilpAnati,  nam,  r.  pf.  o-sapnnati :  Nijesi  pranja 
dobro   oxapunala.   J.  Bogdanovic.   v.  impf.  savunati. 

ftsat,  Hi.  Gegend  urn  Srebrnica  in  Bosnien,  nomen 
regionis.  Rj.  Icraj  u  Botnti. 

ONi^viiiiti,  ftsavuein,  r.  pf.  (po  jiigoistot^.  kraj.  Srbije) 
vidi  osvanuti :  Kad  ujutru  jutro  osaniulo.  l)ngje  ga 
je  jutro  osavnulo.  Rj.  o-savnuti,  s  premjestenim  cjla- 
soi'ima  od  osvanuti.  vidi  i  osamnuti.  v.  impf.  osvitati. 

(yseban,  &sebna,  adj.  On  ti  je  osehati  6oek,  sam 
za  sebe.  J.  Bogdanovit;.  o-seban  (k(io  o  nehi,  za  sehe). 
i.yi.  osebnost. 

dsebiciti,  Sim,  v.  pf.  vinograd  koji  uije  bio  zagrnut 
okopati  prvi  put  u  proljeee.  Rj.  o-sebii^iti.  v.  impf. 
sebieiti. 

dsebnost,  ftsebnosti,  f.  vita  solitnria.  Stulli.  o/io- 
hina  onopa  l^oji  je  oseban. 

os^dilicilia,  f.  (u  Srijenm)  vidi  usigjelica.  Rj.  dje- 
vojka  Icoja  je  I'od  kiice  osijedjela  ite  udaviti  ne.  ose- 
diliCina,  u  istociiom  yovoru;  u  juinom  osji5djeli(5ina, 
osjfegjelifiina,  pa  je  upravo  awjm.  od  osijfegjelica.  isp. 
augm.  usigjelicina  prenui  usigjelica. 

os6lllati,  dlam,  V.  pf.  satteln,  impono  sellain  equo, 
cf.  oseldati.  Ej.  o-sedlati,  «.  p.  konja,  meinuti  na  nj 
sedio.  vidi  osedlisau.  v.  impf.  osedlavati.  suprotno 
odsedlati,  rasedlati.  —  Ja  dobra  kunja  oscdlam,  tu- 
gjinka  mi  ga  raaedla.  Npj.  1,  212.  A  shige  mu  dora 
izvedoSe,  osedlali  sedlom  srehrnijem.  4,  299.  Osedla 
ga,  §to  se  tvrgje  n\oie.  4,  324.  neosedhui  konj:  go 
koiij.  isp.:  Car  se  prepane  te  ouako  na  konja  gola 
uzjaSe.  Npr.  153. 

o-sedUVvanje,  n.  das  Satteln,  impositio  sellae.  Rj. 
verb,  od  osedlavati.  radnja  kojom  tko  osedlava  n.  p. 
konja. 

osecllilvati,  osfedlavam,  v.  impf.  satteln,  impono 
sellam  equo:  Nejma  ka.i\a  osedlavat'  vranca.  Rj.  o-se- 
dlavati,  n.  p.  konja,  metati  na  nj  sedlo.  v.  impf.  prosti 
sedlati.  v.  pf.  osedlati.  suprotno  odsedlavati,  rase- 
<llavati. 

os^cllisaii,  adj.  u  pjesmi  mjesto  osedlan  (part.  pass, 
od  osedlati):  Nejahana  ni  osedlisana.  Rj.  —  od  ose- 
dlati nacinjeno  osedlisati  ^rema  bitisati,  kidisati,  kru- 
nisati,  i  t.  d. 

osi'ldatl,  dam,  v.  pf.  (u  Risuu)  vidi  osedlati :  Konji 
su  vi  oseldani,  te  vas  cekaju.  Rj.  s  premjestenim.  gla- 
sovima  d  *  1. 

dsele,  von  nun  an,  ahhinc,  ex  hoc  tempore,  cf. 
odsele.  Rj.  t  si/n.  kod  odsele. 

os^liti,  6selTm,  r.pf.  Rj.  o-seliti.  vidi  odseliti.  r.  impf. 
seliti.  —  /.  1)  koga,  einen  uhersiedeln,  transporto. 
Rj.  prelaeno.  —  2)  oselio,  er  ist  tvcgqezogen,  emi- 
gravit.  Rj.  neprelazno.  isp.  oseliti  se.  —  II.  sa  se, 
refleks.  sick  tvcgsiedeln,  emigre.  Rj.  isp.  oseliti  2.  — 
Onda  bi  mu  seljaci  kazali:  »t(y  .se  l^orjek  oselio«,  ili: 
•>ovaj  se  doselio'.  Rj.  i;76a. 

&seiu,  (u  Boei)  vidi  osira :  (Jscm  pasa  i  kosulje 
tanke.  Rj.  —  osven  (od  staroga  OCB'Eilh),  u  nas  je  e 
mjesto  e  a  na  kraju  promijenjeno  n  na  m;  u  nas  mu 
se  moze  i  odbaciti  v,  a  tada  mjesto  e  dolazi  i  je  i  e 
i  ('.•  sjem,  osem,  osim.  Korijeni  311. 

6sica,  f.  dem.  od  osa:  tidje  ue  moze  lav  uljestit, 
uljeze  osica.  DPosl.  23  (uljestiti  u  kvarnom  Buhro- 
vackom  govoru  mj.  uljesti). 


osidrati,  dram,  v.  pf.  (st.)  mit  dem  ansgeworfencn 
Anker  hefcstigen,  ancora  tenco  navem :  Osidrase  tananu 
galiJH,  pod  bijelu  kulu  KujundiSij^'a.  Rj.  o-aidrati,  n.p. 
lagju,  bacivsi  sidro  u  vodu,  u  more,  pritrrditi  je  na 
mjestu.  drukcije  se  ne  naliodi  taj  glagol.  isp.  sidro. 

osigi'Irati,  ram,  v.  pf.  (u  vojv.)  sicher  stellen,  tutum 
rcddo,  prospicio.  Rj.  o-sigurati,  uciniti  da  bude  sto 
sigurno.  v.  impf.  sigurati. 

osijieanje,  (t.  Rj.  verb,  od  I.  osijecati,  II.  osijeoati 
se.  —  [,  1)  radnja  kojom  tko  osijeca  (odsijeea)  cemu 
sto,  n.  p.  psu  rep  (das  Abhauen,  decisio.  Rj.).  — 
2)  stanjc  koje  biva,  kad  osijeca  h.  p.  voda  (das  Ab- 
nehmen  [des  iiberschwemmenden  Wassers],  remissio. 
Rj.).  —  3)  stanje  koje  biva,  kad  osijecaju  kukuruzi 
([voni  Kukururuz]  das  .\ebrenmachen,  spicarum  pro- 
trusio.  Rj.).  —  -t)  radnja  kojom  tko  osijeca,  n.  p.  po- 
tricu  (das  Abschiitzen,  aestimatio.  Rj.).  —  II.  radnja 
kojom  se  tko  osijeca  na  koga  (das  Anfahren  [im  Reden], 
invectio.  Rj.). 

osijocati,  (jsijecam,  v.  impf.  Rj.  o-sijecati.  vidi 
odsijecati.  v.  pf.  oajefi.  —  I.  1)  abhauen,  decido. 
Rj.  sa  se,  pass.:  S  lana  .se  sjeme  ne  osijeca  kao  s  ko- 
nopalja,  uego  se  ua  neSto  ogreblje.  Rj.  87a.  —  2)  n.  p. 
potricu,  schdtzen,  aestimo:  tako  moja  pamet  osijeca. 
Rj.  kao  odregjivati:  Gdjekojijem  su  Ijudima  (robo- 
vima)  Turci  osijecali  otknp,  pa  ih  na  jemce  ili  zalogu 
pu.stali  da  prose  i  otkup  da  sastavljaju.  Rj.  651b. 
isp.  osjei^i  2.  —  S)  osijeca  voda,  abnehmen,  minuo. 
Rj.  vidi  opadati  1.  isp.  o.sjeka.  — ■  4t)  osijecaju  kuku- 
ruzi, Acliren  maclicn,  spicam  emitto.  Rj.  isp.  klipaju 
kukuruzi.  —  II.  sa  se,  refleks.  na  koga,  einen  anfahren, 
iuvchor.  Rj.  vidi  okaSati  se.  —  Oni  se  nisu  umeli 
vladati  tako  mudro  kao  ti,  nego  sn  bili  pofieli  na  me 
osecati  se.  Npr.  241. 

usij^diti,  osijedjcti  (jugozap.),  d^m,  v.  pf.  grau 
icerden,  canesco.  Rj.  o-sijedjeti,  sijed  postati.  v.  imjjf. 
sijediti,  sijedjeti.  —  VidiS  kako  mi  je  ova  strana  Jto 
je  bila  od  nje,  osijegjcla,  sve  od  njezina  (senina)  zla! 
Npr.  145.  Ja  sam  ostario  i  osijedio  megju  vama.  Sam. 
I.  12,  2. 

osijt^gjelica,  /'.  (u  Boci)  vidi  usigjelica.  Rj.  dje- 
vojka  koja  kod.  knee  osijedi  ne  udaosi  se.  augm.  ose- 
dilicina  (osjedilicina),  usigjelicina.  —  sijed,  sijedjeti, 
osijedjeti,  osijegjelica.  Korijeni  44. 

ftsijck,  m.  (loc.  Osijfeku)  Essek,  Essekinum.  Rj. 

dsijevci,  osjevaka,  m.  pi.  kad  se  braSno  na  gusto 
sito  raalo  prosije,  pa  ono  §to  ostane  u  situ,  kleiiges 
Mehl.  farina  furfurosa.  Rj.  prostu  osn.  u  s'ijati  2. 
is]i.  isijevei. 

t^silaii,  osiona,  adj.  vidi  kvarno  osiou. 

I'ksiliti,  lim,  V.  pf.  gewaltig  werden,  vim  nanciscor 
et  potentinm.  Rj.  o-si!iti,  silan  postati.  vidi  posiliti 
se,  poasiti  se,  usiliti.  r.  impf.  siliti  se.  —  Petar  .  .  . 
branei"'!  Deligrad  od  Turaka  tako  se  proslavi  i  osili, 
da  uije  mario  ni  za  Milenka  ni  za  Kara-Gjorgjija. 
Sovj.  15.  Ali  .5)6  Turci  tulio  bili  osilili  i  uzeli  maJi 
da  ih  ne  mognu  uzbiti.  30.  C'injaSe  Sto  ho(!a§e,  i  osili. 
Dan.  8,  4. 

ftsiiii,  atisser,  praetcr,  praeterquam.  cf.  osvem.  Rj. 
vidi  i  osem  (i  postanje  ondje),  sjem,  okrom,   razma. 

/.  praepos.  S  ovijem  prijedlogom  u  drugom  padezu 
rijec  pokasuje  —  la)  da  mjcsta  na  kojemu  Ho  biva, 
ne  zatizima  ono  sto  nna  sama  znaci:  Crnogorci  se 
joS  bratime  u  crkvi . . .  Kakogod  §to  se  covjek  u  snu 
ili  na  javi  pobrati  (osim  crkve),  tako  se  moze  i  posi- 
niti  1  poociti.  Rj.  512a.  Poskocice  su  gotovo  sve  tako 
sramotne  da  ih  osim.  kola  ue  smije  niko  ni  pomenuti, 
a  n  kohl  ih  niko  za  sramotu  ue  drzi.  Rj.  54Sb.  Da 
nijesam  patila,  ne  bih  se  u  srijedu  spratila.  (Uhvati 
kurjixk  kozu,  koja  je  bila  legla  na  kraju  osim  osta- 
lijch  koza  .  .  .).  Posl.  03.  —  b)  tako  je  i  oro  u  pre- 
nesenom  smislu:  Nastran,  osim  ostalijeh  Ijiidi.  Rj. 
407b.  Kao  da  nas  jezik   osim   sviju  jezika  na  ovom 


osinuriti 


—  918  — 


osjeeati 


svijetu  nikakvih  pravila  nema.  Rj.'  V.  Kad  veli  da 
je  sve  niemu  pokoreno,  pokazuje  da  je  osini  onoya 
koji  mu'pokori  sve.  Kor.  I.  15,  27.  —  2)  od  onoga 
prostoga  znacenja  postaje  iziizinianje,  kojim  se  za  ono 
sto  zwici  rijcc  s  prijedlogom,  misU  protivno  onomc 
sto  se  za  drugo  ]!a:e;  kao  iziizersi:  Ovo  su  oni  tako 
eovorili  da  niko  drugi  uije  mogao  cuti  ni  razumjeti 
osim  tijih  dvojice.  Npr.  146.  Voda  sve  pere  osi'em 
grijcha.  Posl.  37.  I  omastit'  sve  oRJelo  moje,  osim 
pu'sn  i  kosulje  tunic.  Npj.  1,  381.  Ne  osta  niSta  osim 
siromasnoga  nurodu  po  zemlji.  Oar.  IT.  24,  14.  — 
3  a)  niisli  se  i  zu  ono  sto  znaii  rijei  s  prijedlogom, 
all  se  gleda  za  sto  se  jos  misU,  i  tako  se  ono  prco 
kao  izuzinia:  kao  da  sc  ka'zc:  osim  toga  jos  i  to,  to 
pa  i  to:  Ima  pasa  i  osim  sarova.  Posl.  103.  Tri  put 
(?u  te  dukati  presuti,  sve  dukati,  osim  sitna  blaga. 
Npj.  2.  642.  Osim  Fociceve  kuce,  u  kojoj  su  sedili, 
oni  pritisnu  po  Beogradu  najlepse  kuce.  Danica  4, 
22.  Pogreb  je  sam  po  sebi  zalostan,  jer  osim  zalosti 
5to  se  rastajemo  s  pokojnikom,  jos  nam  napominje  da 
demo  sW  za  njim.  DP.  359.  Ositn  toga  sto  se  ta  oso- 
bina  jedne  polovine  tako  koleba  .  .  .  nije  ni  u  jugo- 
istofnoj  polovini  nefuvena  stvar.  Rad  1,  108.  Oso- 
bite  su  vrijednosti  jos  ovi  zapisi  osim  ostaloga  i  za  to 
sto  ih  je  pisao  ...  1,  184.  —  b)  oranio  pripadaju  i 
primjeri,  u  kojima  se  sto  kako  god  znatnije  kao  izu- 
zima  od  ostaloga:  Izrailj  je  osim  sviju  sinova  naj- 
vei'ma  pazio  Josifa.  Prip.  bibl.  25.  Car  Ahav  bijaSe 
najgori  osim  svijti  koji  su  prije  njega  carovali.  81. 
Lsp.  niimo  2.  —  isp.  Sint.  271 — 273. 

II,  adv.  vidi  do.  manj,  nako,  poslije  3,  potlje, 
samo.  —  U  takovom  konaku  moze  Oovjek  biti  ako 
hoce  njjesec  dana  (bez  dinara,  osim  ako  Ho  pokloni 
slugama  kad  pogje).  Rj.  309b.  A  za  njinie  niggje 
nikog  nema,  osim  jedan  JakMcu  Todore.  Npj.  2.  592. 
Da  ne  moze  crailje  propadati,  a  kamo  li  oko  gjevo- 
jacko,  osim  ono  moje  jaranice.  Here.  111.  Oni  ne 
pladaju  nikake  daeije  .  .  .  osim  sto  drze  po  varoMma 
mezulane.  Danica  2,  86.  Ne  bi  smeo  1;  pisati  na  drugim 
mestima,  osim  gde  se  u  Slavenskom  jeziku  nalazi.  5, 
74.  Ako  so  obljutavi  .  .  .  Ona  vec  ne  c'e  biti  ni  za 
5to,  osim  da  se  prospe  na  polje.  Mat.  5,  13.  Grijeha 
ne  poznah  osim  kroz  zakon.  Rim.  7,  7.  Ne  in  metnuti 
na  vas  drugoga  bremena,  osim  koje  imate.  Otkriv.  5,  25. 

osindriti,  oslnorim,  v.  pf.  ahgrenzen,  termino,  cf. 
omegjiti.    Rj.   o-sinoriti.    r.  impf.    sinoriti.  isp.  sinnr. 

isinjak,  m.  osorljc  gnijezdo:  Vespennest,  nidus 
vespartim:  Drazi  osinjak.  DPosl.  20.  Ne  tegni  ii 
osinjak.  75.  osinjak.  u  Ptulica  gnijezdo  gc'je  se  legu 
086.  XTV.  —  rijeii  s  takim  nast.  kod  golubinjak. 

6sion,  adj.  geu-altthatig,  violentus,  cf.  silan.  Rj. 
bsion,  krarno  mjesto  osilan,  koje  vidi. 

d.sip,  )".  vidi  aspa.  Rj.  o-sip,  osn.  u  osuti  se  (osi- 
pati  .se|.  vidi  i  ospa,  ospina.  isp.  petiei,  peti(5i. 

osipaca,  f.  (u  gornj.  Srijemu,  a  u  donj.  sisulja) 
vinova  loza  (iokot),  na  kojoj  grozgje  potjera,  ali  u 
cvijetu  opadne  (ospe  se).  Rj.  —  rijeii  s  takim  nast. 
kod  cjepafa. 

6sipaiijc,  H.  das  Auseinander-  fallen-  lassen,  Zer- 
streuen,  dissipatio.  Rj.  verb,  od  li  osipati,  21  osipati 
se.  —  1)  radnja  kojom  tko  osijia  sto.  —  2)  stanje 
koje  hiva,  kad  se  osipa  sto. 

Osipati,  pam  (pljem),  r.  impf.  Rj.  o-sipati.  v.  pf. 
osuti.  —  I.  auseinander  fallen  lassen,  dissipo,  n.  p. 
Carapu.  Rj.  —  II.  sa  se,  refleks.  —  1)  auseinander 
rollen,  dissipor.  Rj.  grozgje  se  n.  p.  osipa  kadsto  u 
cvijetu.  —  2)  hesdet  nerdcn,  conseri.  Rj.  kaze  se,  da 
se  osipa  neho  zvjezdumu.  —  Luke  se  osipaju  stadima, 
i  polja  86  zaodijevaju  pSenicom.  Ps.  65,  13. 

osipljivifi,  vim,  t).  pf.  enghriistig  tverden,  asth- 
matictis  fio.  Rj.  o-sipljiviti,  sipljiv  postati.  kao  prost 
glagol  ne  dolazi. 

osiraditi,  dim,  v.  pf.  mit  sirada  verbrdmen,  prae- 
texo.  Rj.  o-siraditi,  siradom  optociti.  v.  impf.  siraditi. 


osironiasliviiiijc,  «.  verb,  od  osiromaSavati.  radnja 
kojom  tko  osiromasava  koga;  i  stanje  koje  biva,  kad 
tko  iisiromasavii. 

osiromasiivati,  osiromaSavam,  v.  impf.;  v.  impf. 
prosti  siroma.siti.  v.  pf.  sloz.  osiromaSiti.  —  1)  o-siro- 
maJavati,  ciniti  da  bade  tko  siromasan :  Nemarna 
ruka  osiromasava,  a  vrijedna  ruka  oboga(?ava.  Prif. 
10,  4  (egestatem  opcrata  est:  u-irket  Armuth).  vidi 
prazniti  2.  —  2)  ali  kako  je  v.  pf.  osiromaliti  pre- 
lazan  i  neprelazan,  bez  sumnje  je  i  v.  impf.  i  nepre- 
lazan:  osiroma.^avati,  siromasun  jtostajati. 

osiromasiti,  5Tm,  r.  pf.  Rj.  o-siroma5iti.  v.  impf. 
osiromaJavati.  —  1)  vcrarmen,  dcpauperor,  cf.  opraz- 
znjeti,  opotrebiti,  obubozati.  Rj.  siromasan  postati. 
vidi  i  ozugjuriti.  —  8ve  propast  .  .  .  dokle  tako  ne 
osiromasi  da  ve(  nije  imao  ni  opanaka  nego  iSao  bos. 
Npr.  72.  Kad  t'ivutin  osiromasi,  un  premede  teftere 
(te  gleda  ko  mu  je  §to  duzan).  Posl.  122.  —  2)  osiro- 
masiti  koga,    uciniti  ga   siromasnim.  vidi  oprazniti. 

—  ISderao  mu  mafku  na  odzak.  (Dosadio  mu,  osiro- 
masio  ga).  Posl.  106.  isj).  opasati  koga  u  liko. 

osirOtjeti.  tim,  v.  pf.  verwaiset  uerden,  verwaiscn, 
orbus  fio.  Rj.  o-sirotjeti,  sirota  imstati.  vidi  posiro- 
tjeti.  kao  prost  glagol  ne  nalazi  se.  —  Mi,  bra<5o, 
osirotjevsi  za  vama  neko  vrijeme  licem  ne  srcem. 
Sol.  I.  2,  17.  Ne  du  biti  udovica  niti  cm  osirotjeti. 
Is.  47,  8. 

osje,  n.  (coll.)  die  Aehrenspitzen,  aristae.  Rj.  — 
CTruhati  jeiam,  kad  hoOe  da  se  melje,  t.  j.  tudi  ga 
da  bi  se  ofiistio  od  osja.  Rj.  105a.  —  osn.  a  os,  koje 
je  bilo  zenskoga  roda  i  znadilo  ne  samo  osovinu 
nego  i  bodlja.  Osn.  80.  kao  bodljike  na  klasu  n.  p. 
psenicnom. 

dsjecak,  osjecka,  m.  der  Abschnitt,  segmentum,  cf. 
odsjecak.  Rj.  ono  sto  se  osijece  od  iega.  —  iOseici^ 
nijesu  sacma,  nego  su  komadi  isjedenoga  puSfianog 
zrna.  Pis.  32. 

ftsjeeaiiin,  m.  (pi.  Osjedani)  der  Esseker,  Esseki- 
nensis.  Rj.  covjck  iz  Osijeka.  vidi  Osjeklija. 

Osjcceniea,  f.:  A  utece  uz  Viluse  Vuce,  dok 
izigje  na  Osjecenicu.  Rj. 

osj^ecnije,  n.  u  pjesmi  mjesto  usjekovanije :  U 
negjelju  na  osjei-enije  bice  dosta  i  posjedenije.  Rj. 
vidi  glavosijek  2.  stariji  nast.  osjecenije  mj.  osje- 
cenje.  isp.  blagovje.^tenje. 

o.sjofina,  /'.  (u  Hrv.)  zgrada  od  sjeka  nepokrivena, 
eine  Art   Gehaude.  aedificii  genus.  Rj. 

0.sjeekT,  adj.  Esseker,  Essekinensis.  Rj.  sto  pripada 
Osijeku. 

ftsjeckinja,  /'.  die  Essekerin,  femina  Essekinensis. 
Rj.  zeiiska  iz  Osijeka. 

dsjeeanjo,  n.  Rj.  verb,  od  1)  osjedati,  2)  osje(5ati 
se.  —  J)  radnja  kojom  tko  osjeca  sto  (das  Empfin- 
den,  sensus.  Rj.):  U  njib  (dvojice  despota)  nema 
vladalackog  pogleda  koji  sve  obuzima,  niti  osjecanja 
za  sav  narod.  DM.  134.  Ako  dusi  tvojoj  omili  du- 
hovno  osjecanjc.  debar  ie  te  savjet  saduvati.  DP. 
103.  —  2)  radnja  kojom  se  tko  osjeca  (das  Merken, 
animadversio.  Rj.l. 

osjeeati,  dam,  v.  impf.  Rj.  o-sjedati.  r. /)/".  osjetiti. 

—  1)  empfindcn,  sentio.  Rj.  vidi  odudivati,  dutjeti  2, 
duti  2.  —  Sve  su  pod  nogama  osjecali  nekako  po- 
sitno  kamenje.  Rj,  730b.  Ja  vrlo  dobro  osjecam.  kako 
je  ovaj  posao  tezak  i  zamrSen.  Npj.  1,  V.  Njegova 
je  svaka  pesma  bila  dobra,  jer  je  on  pe,9me  razumevao 
i  oseiao,  i  mislio  je.  Jta  govori.  Npj.'  4,  X.  Ne  mogu 
zadrzati  u  sebi  zahrulnosti  koju  osjecam  prema  svjema. 
Osn.  III.  sa  se,  pass.:  U  Boga  su  vunene  noge,  a 
gvozdene  ruke  (ne  duje  se  kad  dolazi,  ali  sc  dobro 
osjeca  kad  udari).  Posl.  325.  —  2)  sa  se,  refleks. 
merken,  sentio.  Rj.  isp.  osjetiti  se.  —  Stavljati  se, 
sich  erinnern,  memini,  cf.  osjedati  se.  Rj.  711a.  isp. 
i  sjedati  se. 


osjei-1 


91!)  — 


ONkoeiti 


dsjeei,  osijfe^em,  v.  pf.  Rj.  o-sjedi.  vidi  odsjedi.  i'. 
impf.  osijecati.  —  T.  J)  ahhaucn,  deseco.  Rj.  vidi 
oilrubiti,  snibiti,  okimiti  2,  ukiniiti  3.  —  Odvrakati, 
Dfjeii  stu  veliko  i  velikijem  udarum,  n.  p.  odvrakao 
komadinu  hljeba,  odvrakao  mu  glavu,  alilnmen,  ab- 
M  irfo,  cf.  odvaliti  2.  Rj.  442a.  Dosta  puta  je  onaj 
koji  je  htio  ^euu  pustiti,  osjekao  joj  pero  od  inmije 
iia  glavi.  Rj.  622a.  Osijeci  psu  usi,  pas  kao  i  pas; 
iinijeci  rep.  pas  kao  i  pas.  Posl.  241.  Baba  polafrano 
iiziiie  devojOinu  pleicnicu,  pa  je  osece.  Npr.  Hi.  Nje- 
/iiie  dvije  rid:e  osjecene  do  isa  iul;a  ...  da  joj  do- 
iii'sii  ...  te  joj  sarao  rnke  osjelcuse.  131.  sa  se,  pdxn.: 
I  Iliidnjaci)  morajii  se  uoCi  Bo^.ida  i  osjeci.  Rj.  lib. 
—  2)  bestimmen,  determino :  tako  mi  pamet  oaijece. 
Mj.  kao  odrediti.  —  Na  Stambola  osjck  osjekao.  Rj. 
ITOb.  sa  se,  pass.:  Daruj  uiene  suznja  uevoljuika!... 
I'avnov'o  sam  u  Zadru  bijelu  u  onoga  Zadraniua 
liana,  osjek'o  se  hiljadu  diikata,  devet  stotin'  jesam 
sakupio,  jo.^  mi  valja  kupiti  stotinu,  da  nijesam  kaii- 
I'inu  du^au.  Npj.  3,  134.  isj).  osjek  2.  —  3)  ahnehmen, 
iiiinitcrc,  n.  p.  osjekla  voda.  Rj.  ludi  opasti  1.  isp. 
iisjeka.  —  4)  (von  Kukaniz)  den  Fritclitstengel  an- 
<'f,:en,  facto  xpicam:  jo§  nijesii  kukuruzi  o.sjekli.  Rj. 

-  Klipali  kukuruzi,  t.  j.  osjekli,  istjerali  klipovi. 
Kj.  275b.  Sa^njeti,  poSto  kukuruzi  osijekii  sasje<;i  im 
\rhove.  Rj.  661b.  —  II.  sa  se,  refleks.  na  koga, 
ciiien  a)ifaliren,  inrehor  in  aliqueyti.  Rj.  ridi  osjek- 
luiti  se,  okositi  se,  oprfiiti  se.  —  Dvorani  mu  kazu 
sta  veli  zmaj,  a  StojSa  se  osece  na  njih:  >Idite  kazite 
zinaju  .  .  .  Npr.  35.  On  se  okorno  osece  na  cara  go- 
\  ore(^i  mu  .  .  .  Danica  5,  90.  Osijece  se  na  njega,  i 
kaze  mu,  da  ie  viJe  tim  imenom  ne  zove.  Npi.'  1, 
XXVII.^  ^ 

dsjedaiije,  w.  vidi  odsjedanje.  Rj. 

6sjedati,  dam,  v.  impf.  vidi  odsjedati:  Pred  gra- 
dom  je  osjedito  konja.  Rj.  o-sjedati.  v.  pf.  o.sjesti. 

d.sjck,  m.  —  1)  n.  p.  u  vodi,  der  Abhang,  locus 
dcclivis.  Rj.  gdje  u  rodi  zemlja  osijeca.  strma,  postaje. 
isp.  osijecati  3,  osje(5i  3.  —  2)  osjekom,  in  Bausch 
und  Bogen,  per  aversionem.  cf.  odsjek:  Na  Stambola 
osjek  osjekao.  Rj.  isp.  osijecati  2,  osjeci  2.  o-sjek, 
djelo  kojim  se  osijece,  odredi,  koliko  ce  tko  jedno  na 
drugo  u  ime  svega  placati,  davati  na  godinu.  — 
Gjuture,  jedno  na  drugo,  s  jednoga  ua  drugo,  osje- 
kom. Rj.  151b.  Ne.5to  su  iiroviue  seljaci  platfali  i 
svojim  spaliijama  (gdje  mu  osjekom  nijesu  pla('ali  u 
ime  svega).  Rj.  159b.  VlaSka  placa  Turskome  earn 
kesim,  t.  j.  osjekom.  Rj.  268b.  Mnogi  se  seljaci  po- 
gode  sa  spahijama,  pa  im  pladaju  osjekom  na  godinu. 
Rj.  702b. 

bsjekil,  f.  die  Ebhe,  marinorum  aestuum  recessus. 
cf.  osled.  Rj.  kad  voda  u  morn  osijeca.  vidi  i  od- 
sleka.  a  kad  voda  u  moru  dolazi,  kaze  se,  da  je 
sleka,  pb'ma.  —  isp.  osijecati  3,  osjedi  3. 

itsjcklija,  m.  vidi  Osjecanin:  ITija  Osjeklija:  Dze- 
nerao  Kija  Osjeklija  on  otide  .seer  Bajnoj  Luci.  Rj. 
269b.  —  s  Turskim  nasi.  li(ja).  isp.  Budimlija. 

6sjekiiiiti  so,  knem  se,  vidi  osjedi  se.  Rj.  isp- 
sjeknuti,  tisjeknuti. 

dsjen,  m.  der  Schatten:  stidi  se  svog  osjena!  J. 
Bogdanovic.  vidi  sjen,  sjenka.  u  Rj.  samo  po  zap.  go- 
voru  osin. 

dsjenaf,  5sijen6a,  m.  (u  Dubr.)  Wermuth,  absyn- 
thium,  cf.  pelen.  Rj.  —  od  Tul.  assenzio,  pretvorivsi 
se  a  u  o.  isp.  sa  to  ocat. 

dsjeiiiti,  mm.  r.  pf.  iiberschatten,  (dmmbro.  Rj. 
o-sjeniti,  kao  sjenom  obastrijeti,  isp.  zasjeniti  2.  v.  impf. 
sj'Sniti  se.  —  Zadriao  sam  49  rijeci  Slavenskijeh  .  .  . 
osjeniti.  Nov.  Zav.  VI.  Duh  sveti  do(5i  (e  na  tebe,  i 
sila  najvi.^ega  osjenii-e  te.  Luk.  1,  35.  I'erjem  svojim 
osjenice  te,  i  pod  krilima  njegovijem  zakloniceS  se. 
Ps.  91,  4.  Sator,  koji  je  Mojsije  nacinio  i  koji  odmah 
oblak  osjeni  te  se  uapuui  slave  Gospodnje.  DP.  323. 


dsjcsti,  &sjedem  (osjednem)  v.  pf.  vidi  odsjedati: 
Te  osjede  pretila  gjogina.  Rj.  o-sjesti.  v.  impf.  o.'ijesti. 
6sjetiti,  tun,  v.  pf.  Rj.  o-sjetiti.  v.  pf.  je  i  prosti 
sjetiti  (se).  v.  impf.  o.sjecati.  —  /.  emp/inden,  spHren, 
scntio.  Rj.  vidi  ot^utjeti.  —  Naptati,  aufspilren,  in- 
vestigo,  cf.  nanjuJiti,  osjefiti,  optati.  Rj.  4031).  Svlak 
stane  goreti  ...  on  oscti  smrad  od  svlaka.  Npr.  54. 
Mini  ga  sablja,  mini  ga  puSka!  (.  .  .  kao  da  muz  ne 
osjeti  da  je  ona  slaba  vida  .  .  .  ali  on  opazi  5ta  je  .  . .). 
Posl.  17H.  Ne  obruka  prije  godine!  (.  .  .  Sad  se  rekne 
kad  ko  pogje  koga  da  prevari  u  6eam  pa  onaj  osjeti). 
207.  Osjetila  malog  Srctozara  gdje  je  grli.  Nov.  Srb. 
1817,  471.  Pred  potopom  jegjahu  i  pijahu  .  .  .  i  ne 
osjetise  dok  ne  dogje  potop  i  odnese  sve.  Mat.  24, 
39  (non  cognoverunt.  nicht  achisam  waren).  Ona  se 
porodi  prije  nego  osjeti  bolove.  Is.  66,  7.  za  primjere 
iz  Posl.  178  i  207,  Mat.  24,  39.  isp.  osjetiti  se  1.  — 
//.  su  se,  refJeks.  —  J)  merken,  sentio.  Rj.  vidi  ovi- 
zati  se,  spaziti  se.  —  Kad  on  (muz)  u  5umi  tra^eiii 
zgodno  drvo  (da  2enu  objesi)  stane  zagledati  od  dr- 
veta  do  drveta,  Lena  se  osjeti  sta  je  i  kako  je.  Rj. 
209b.  Opsctiti  se  (scherzhaft,  mit  Anspielung  auf 
pseto)  statt  osjetiti  ,se  (gewahr  werden).  Rj.  465a. 
Srdito  joj  diver  odgovara  .  .  .  Al'  se  mlada  jadu  osi- 
tila,  pak  diveru  svome  govorila.  Npj.  1,  622.  Tad' 
se  Dmitar  bjese  osjetio,  gje  ce  Ijuba  brata  otrovati. 
2,  628.  Vetf  sam,  oi5e,  iudan  san  usnio  ...  pa  .se 
sanku  osjetit'  ne  mogu.  3,  73.  Moze  me  opipati  otac, 
pa  ce  .«e  osjetiti  da  sam  ga  htio  pre^ariti.  Mojs.  I. 
27,  12.  —  2)  osjetila  se  iena,  schu-anger  geworden, 
ingraridor,  of.  zatrudnjeti.  Rj.  vidi  i  ponijeti  4,  za- 
bregjati,  zadjetinjiti,  zateSdati,  zahoditi  (trudua)  3.  — 
»Ta  daj  mi,  Boze,  od  srca  poroda,  da  bi  i  Ijuta  zmija 
bila!«  Posle  uekoga  vremena  ona  .se  oseti  trudna. 
Npr.  54.  —  3)  (St.)  iibel  gcstimmt  werden,  contristor : 
Sta  si  mi  .se  sinko  osjetio.  Rj.  sjetan,  neveseo  postati. 
ridi  oneveseliti  se,  sneveseliti  se,  ozalostiti.  —  4)  osje- 
titi se  cega,  .sjetiti  ga  se,  opomenuti  se,  staviti  se.  — 
Kad  to  cuo  Bogidevic  Anto,  ta  onda  .se  i^era  osjetio. 
Uze  Anto  pero  i  hartiju.  Npj.  4,  247.  Stann  Danilu 
druga  gospoda  zavidjeti  .  .  .  ne  mogui^i  ga  ni  za  Sto 
okriviti  osjete  se  njegova  bogomoljstva.  Prip.  bibl.  98. 

osjtitljiv,  adj.  empfindlich,  facile  sentiens.  Rj.  koji 
lasno  svasta  osjeti.  vidi  I'utljiv  2b.  suprotno  neosjetljiv. 

dsjeviiie,  f.  pi.  (u  Bosni  i  u  Hrv.)  vidi  mekinje. 
Rj.  vidi  i  palje,  posije,  trice.  —  Uzme  u  rukavicu 
osjevina,  i  stane  prosipati  za  aobom,  vabet^i  jarca: 
»Jac  jaco,  jae  jaco!«  Jarac  igjaJe  za  babom,  dokle 
tecijaSe  iz  njezine  rukavice  osjevina.  Npr.  245.  o-sje- 
vine,  prosta  osn.  u  s'ijati. 

o.skiikiiiijc,  n.  Rj.  verb,  od  oskakati.  vidi  odska- 
kanje.  —  1)  radnja  kojom  sto  oskace  od  cega  Hi  sa 
cega  (das  Abspringen,  desultura.  Rj.).  —  2)  radnja 
kojom  tko  oskace  kome,  nadvlagjnje  ga  u  skakanjti 
(das  Ueberspriugen,  Bezwingen  im  Sprunge,  victoria 
saltus.  Rj.).  vidi  i  odskakivanje. 

1.  oskiikati,  ftskafem,  r.  imp)f.  Rj.  o-skakati.  vidi 
odskakati.  v.  pf.  oskociti.  —  1)  abspringen,  desilio, 
resilio.  Rj.  —  1  .s  nogu  im  papuce  oskacu,  a  za  goru 
ga<;e  zakufiuju.  Rj.  179b.  vidi  i  primjere  kod  odskakati. 
1.  —  2)  iiberspringen  (besiegen  im  Sprunge),  vinco 
saltu.  Rj.  oskakati  kome,  t«  skakanju  ga  nadrlagji- 
vati.  primjer  ridi  kod  odskakati  2.  vidi  i  odskakivati. 

3.  o.skiikati,  fiskafem,  v.  pf.  davon  springen,  abeo 
saltans.  Rj.  skucuci  otici.  vidi  odskakati  v.  pf. 

oskakiv^aiijc,  n.  vidi  oskakanje  2.  "Rj.  vidi  i  od- 
skakivanje. 

uskakivati,  oskakujem,  vidi  1  oskakati  2.  Rj.  v. 
impf.  o-skakivati  kome,  nadvlagjivati  ga  u  skakanju. 
vidi  i  odskakivati. 

osk6citi,  fiskoflni,  r.  pf.  Rj.  o-sko(^'iti.  vidi  odsko- 
C'iti.  V.  impf.  oskakati.  —  J)  abspringen,  desilio.  Rj. 
primjere  vidi  kod  odskofiti  1.  —  2)  iiberspringen 
(weiter  springen  als  ein  anderer)  saltu  vinco.   Rj. 


oskoriisn 


—  920  — 


osled 


oslcoeiti  kunie,  nadiiitddti  ga  u  shtlcanju.  primjere 
vidi  kod  odskoOiti  2.  —  3)  hiimegsprin;icii,  resilio: 
Pa  ostoci  oil  konja  rilafii.  Rj.  osJ;ocitl  od  hjnja, 
oskoviti  sa  koiija.  —  4)  oskoiMlo  sunce,  t.  j.  izislo 
visoko.  Rj.  —  Zmija  krilatica  u  sunce  po.eleda,  i 
doklen  ai'oice  dohru  l;vpljc  m  oslcoci,  slijepa  stoji. 
Npr.  2(v1.  Kad  u  jutrn  beo  dau  osvanu,  visoko  je 
osl-oiilo  simcc.  Npj.  1,  250. 

oskoriisa,  /'.  tpl.  gen.  b^koniitCi  —  1)  der  Sperher- 
hdiim,  sorhtia  domestim  Linn.  Rj.  drro.  —  2)  die 
Fnicht  darot},  die  Arleshetre,  sorbum.  Bj.  rod:  Grivna, 
n?s  n.  p.  oralia,  lje^Dika,  oskorukt  i  t.  d.  Kj.  101a. 
Ubog  a  oho  oskorusa  je  iiezrela.  DPosl.  144.  — 
o-skoru5a,  osn.  prosta  u  slor;  isp.  kom.  Osn.  361. 
rijeci  s  tiikim  nuM.  kod  ajgiruJa. 

6skoriisov,  adj.  Speierlings-,  .■iorbi.  Kj.  sto  pripadu 
oskoridi.  tdkrxi  adj.  kod  aptov. 

d.skoriisovac,  (■iskoni5ovca,  m.  oskoniSov  5tap,  eiii 
Stock  vom  Sperherhaum,  hacuhis  sorheus.  Ej. 

dskoriisovaea,  f.  —  1)  ein  Stock  pum  Sperber- 
bmivi.  buculug  sorbeus.  Kj.  oskondovu  batina.  — 
2)  Braiitirein  ron  Arksbeere,  vinum  ustum  e  sorbo, 
cf.  oskoruJovica.  Rj.  rakija  od  o^korusa.  takve  rijeci 
kod  rakija. 

oskoriisovu'il.  /'.  vakija  od  oskoniSa,  vidi  oskoru- 
Sovaca  2.  Rj. 

oskoriisoviun.  /".  Speierliiighols,  lignum  soi-bciuii. 
Rj.  oskorusovo  drvo. 

oskrbiti,  oskfbim,  r.  pf.  (po  zap.  kraj.)  cersorgcit, 
prospicio.  Rj.  o-skibiti.  r.  impf  skrbiti. 

«>.kruj!iviti.  oskiiijaviin,  v.  pf.  vidi  oskvniiti.  Rj. 
o-skrcjaviti.  r.  impf.  skrnjavili. 

oskrobiti,  oskroblm,  v.  pf.  vidi  skrobiti.  Rj.  skro- 
biti  pregju,  stiirken,  prteua  .sc  (pregja)  skrobi  na  raz- 
boju  skr'obom  od  SeuicDa  biasna  i  masti.  Rj.  688b. 

oskiuiaii,  6skudiia,  adj.  nuthdiirftig,  parens,  tenuis: 
oskudna  godina.  Rj.  —  Iznagje  pisanje  slova  .  .  .  nje- 
gova  je  prva  bukvica  bila  bez  sumnje  veuma  oskudna. 
Priprava  179.  Na  to  pitaiije  nama  potpiuio  odgovara 
u  oskiuhiim  i  kralkim  Ijetvpisima.  DM.  1. 

6skadica,  f.  (osobito  u  vojv.)  der  Mangel,  die 
Diirftigkeif,  penuria.  Rj.  vidi  oskuduost.  indi  i  ne- 
doskiidica,  nedoskutica.  kao  neimanjc.  —  SluzitJeS 
neprijatelju  svojemii  .  .  .  u  golotinji  i  u  svakoj  osku- 
dici.  Mojs.  V.  28,  48.  liojte  se  Gospoda;  koji  se  njega 
boje,  njima  nema  oskitdice.  Ps.  Si,  9.  U  torn  ce  do('-i 
siromaStvo  tvoje  kao  piitnik  i  uskudica  tvoja  kao 
oruzan  Oovjek.  PriO.  6,  11. 

dskiidnoist,  oskudnosti,  /'.  vidi  oskudica.  Rj. 
oskrtpjcti.  o.fkupuii,   V.  pf.  vidi   poskupjeti.    Rj. 
o-skupjeti,  skufio  postati.  kao  2>rost  glagol  ne  nalazi 
se.  za  t.  i»ipf.  isp.  drazati. 

o.'skiipsti,  oskubem,  v.  pf.  ausriipfen,  evello. 
o-skupsti.  c.  impf.  .skupsli. 

oskvrniti,  ijskvfuini,  v.  pif.  (u  G.  G.)  verunreinigeii, 
polluo:  Sve  //(  Turskoui  ki'vlju  oskrrnio.  Kada  ui  me 
vjerom  o.')kvr)iio.  K}.  o-skvrniti.  vidi  oskrujavati.  isp. 
opoganiti,  (  spn.  ondjc.  v.  impf.  .skvrniti.  Oskvrnila 
si  zemljii  kitrvarstvom  svojim.  Jar.  3,  2.  sa  se,  refleks. 
Hi  pass.:  Neka  istjerajii  iz  okola  sve  koji  .sit  se  os- 
kvrnili  o  mrtcaca.  Mojs.  IV.  .'),  2. 

oskvrnj^nje,  n.  Stulli.  Jjelu  kojim  se  sto  oskvrni: 
Od  proroka  Jerusalimskih  izide  oskirnjenje  po  svoj 
zemlji.  Jer.  23,  15  (pollutio,  L'nreinigkeit).  takva  verb, 
subst.  kod  dopustenje. 

usiabiti,  blm,  v.  pf.  Rj.  o-slabiti.  r.  iuipf.  oslab- 
Ijavati.  —  J)  sclmarh  werden,  dcbilitor.  Rj.  slab 
postati.  vidi  kalati.  —  Krbava,  vuda  koja  tece  ispod 
Udbine,  Ijeti  ^>rlo  oslabi.  Rj.  299b.  SpjeSati,  oslabiti, 
malaksati,  izgiibiti  suagu,  schwach  werden,  debilitor. 
Rj.  703a.  UniStiti  se,  2)  oslabiti  i  omrJaviti  (uCiniti 
86  niSta).  Rj.  783a.  Usukati  se,  kad  ko  oslabi.  Rj. 
791a.  Avraam  ne  oslubirsi  vjerom  ne  pogleda  ni  na 
svoje   vec    umoreno   tijelo.   Rim.  4,  19.    Moglo  bi  " 


oslabiti,  te  postati  u  starom  slovenskom  !■,  koje  opel 
u  nasera  jeziku  otpada.  Star.  3,  45.  —  :i)  prclazno, 
uciniti  da  tko  Hi  sto  oslabi.  —  tl)  Pasmandzija  pak 
kad  razbije  jednoga,  udari  na  drugoga;  a  kad  ih 
tako  oslabi  i  uplasi,  ouda  udari  .  .  .  te  ih  sve  razbije 
i  raSi'cra.  Dauica  3,  140.  Milenko  i  Petar  poplaSe  se 
da  i  njih  onako  ne  oslabi  kao  Jakova,  Sovj.  16.  — 
b)  n.  p.  klin,  t.  j.  otanjiti  ga  prema  riipi  u  kojii  Ce 
da  se  udari.  —  S)  n.  p.  oslabio  mi  pojas,  nachhissen, 
remilto.  Rj.  k((o  popustiti  1. 

oslabljiivaiije,  n.  verb,  or?  oslabljavati.  —  1)  stanje 
koje  biva,  kad  sto  oslabljava:  Gdje  je  »u  i)oatalo 
od  ia«  oslabljavanjem.  Osn.  3.  —  2)  rudnju  kojom 
tko  odidiljara  sto. 

o.slabljiivati.  osUVbljavam,  r.  impf.  o-slabljavati. 
V.  impf.  pro-<ti  slabiti.  v.  pf.  oshibiti.  —  J)  slab  po- 
stajati.  isp.  oslabljavanje  1,  oshibiti  1.  —  2)  ciniti 
da  bude  sto  slabo:  Da  se  pogubi  taj  covjek,  jer  on 
oslabljara  ruke  vojuieima.  Jer.  38,  4.  is2).  oshiliili  2a. 
osliirati.  uslat-am,  didcescerc.  Stulli.  v.  impf.  o-ahud)- 
cati,  slatko  postajati.  v.  pf.  oshaciti  se.  —  Uslaiut' 
6e  diuu  krinelina.  Sceji.  mal.  170. 

dslafica,  /'.  mostarda,  genus  embammatis  (fit  ex 
sinapi).  8tulli.  omaka  od  slacice,  od  gorusice. 

osIiU-iti  se.  nslaOim  se,  v.  pf.  (vom  Mecrwasser) 
silss  werden,  d.  h.  Salzigkeit  vcrlieren,  n.  p.  zuka 
poJto  se  pokiseH  u  moru,  metne  se  te  prenot'i  u 
slatkoj  vodi  da  sc  o-daci,  t.  j.  da  se  so  izvufe  iz  nje, 
Rj.  o-shiciti  se.  o-sla(d)citi  se,  korijena  kogaje  sladak. 
isp.  Korijeni  221.  v.  impf.  o.slaeati. 

OisliVditi,  osh"idTm,  v.  pf.  o-sladiti.  v.  impf.  oshi- 
ffjavati.  —  1)  osliuliti  komcsto:  I  jabuka  zul)oni  za- 
grizenih:  uzmi,  draga,  te  osladi  usta.  Npj.  I,  284. 
u  prcnesenom  smislu:  Ovaj  dogagjaj  niladorae  judafcrt 
tako  osladi  vojnieku  .4uzbu,  da  .  .  Zitije  5.  —  2)  sa 
se,  rejieks.  kome  .5ta,  siiss  (angenehm,  lieb,  theuer) 
werden,  dnlcis  fio.  Rj.  —  Sad  se  vojnicima  yri)skim 
tako  osladi  juris,  da  su  sami  govorili,  onaj  dan  da 
udare  i  na  drugi  sanac.  MiloS  109. 

0>>lasj''*'''"j^''  "•  I'crli.  od  oslagjavati.  radnja  kojom 
tko  (islagjavu  sto. 

oslagjavati,  osh\gj5.vrim,  v.  impf.  Mjesto  da  mi 
zivot  oslayjava,  a  ona  jo5  vecma  ogorcava.  J.  Bog- 
danovic?.  o-shigjavati  kome  sto,  ciniti  mu  slatko.  v.  pf. 
osladiti. 

oslaniti  sc  ftslanim  se,  v.  r.  pf.  (u  Boci)  salzig 
schmccken,  scdsi  saporis  esse:  voda  se  oslaniha,  t.  j. 
postala  sLana.  Rj.  o-slaniti  se.  drakcije  se  ne  nalazi 
taj  gliigol. 

oshiiijaiijo,  n.  das  Vcrtraiien  auf  Jcmand,  con- 
fisio,  fiducia.  Rj.  verb,  od  oslanjati  se.  radnja  kojom 
se  tko  oslanja  na  koga  Hi  na  sto.  vidi  oslonjauje. 
6slnnjati  sc,  njam  .se,  v.  r.  impf  vcrtrauen  aitf 
cineii,  coiijido  in  (diijuo.  Rj.  o-slanjati  .se  na  koga, 
u  prenesenom  smislu:  uzdati  se  u  koga.  ridi  oslo- 
njati  se.  v.  pf  osloniti  se.  —  Gospodareve  oi\  konja 
goje.  iKad  sc  gospodar  ne  oslanja  sa  srijcm  na  slugu, 
nego  ga  i  sam  cesto  nadgleda).  Posl.  44.  Ne  treba 
sc  oslanjati  na  pravila  naSih  dojakosnjih  gramatika. 
Nov.  .Srb.  1818,'221.  Oslanjas  se  na  zakon.  Rim.  2, 
17.  T5olje  je  uzdati  se  u  Gospoda  nego  li  sc  oslanjati 
na  ('ovjckfi.  Ps.  118,  8. 

uslapiti,  pTm.  r.  pf.  o-slapiti.  isp.  slapiti.  vidi  zgra- 
biti,  Scepati.  —  Stu  t'  oslapi  magla  vitorog,  da  t' 
povrati  sam  veliki  Bog.  DPosl.  124. 

iisliU'iti,  oslavTm,  v.  r.  pf.  n.  p.  .snijeg,  kad  za- 
padue,  iiberhandnehmcn,  invalesco.  Rj.  o-slavili,  kao 
useti  mail,  drukcije  se  u  ovom  znacenju  taj  glagol 
ne  nahodi.  isp.  slava  lb. 

oslC'd,  m.  (u  Boci)  die  Ebbe,  rccessus,  cf.  osjeka. 
Rj.  o-sled.  ridi  i  odsleka.  kad  voda  u  moru  osijeca, 
opada.  suprotno  alek.a,  plima.  —  Znacenje  (korijenu) 
teci:  osled  {isp.  odsleka).  Korijeni  221. 


oslek 


921  — 


osiiiijcvanjo 


Sslck,  osle-k.  isp.  2k  (dometal;).  vidi  odsele,  osele, 

od  cei/a  je  hrsim  izgovaranjem  poxUdo  osle.  hp.  doale, 

doslek.  —  I?olje  odck  negli  doslek  sa  zetom.  Dl'osl.  8. 

6slic:l,  /'.  vidi   magarica,   i  s)/n.   ondje.  —  Jednoj 

uslici  jedna  tovarnica  dosta.  DPosl.  39. 

usliji'ititi,  ftslijepim,  v.  pf.  hlinl  mac'icn,  blcnden, 
Citcco.  Rj.  o-slijepiti,  nciniti  Icogit  slijepim.  v.  impf. 
slijepiti.  —  Oni  Jiljak  zavrti  divljanu  u  oko  i  oxli- 
jepi  ga.  Npr.  148.  Dobre  bi  ti  oliromila  konje,  a 
svatiraa  i>ci  ud'jcpila.  HNpj.  2,  69. 

0.>>lij6|ijc<i,  o.slijfepim,  r.  pf.  blind  irerdcn,  coccus 
I'lo,  ocwlis  capior.  Rj.  o-slijepjeti,  xlijcp  postal!  (u 
prurom  siiiislu;  u  jirencJien-  m :  /,aslije])jeti).  i^p.  ob- 
nevidji'ti.  —  On  je  oxlcpio  u  mladosti  od  botrinja. 
Npj.'  4,  XII. 

osliiikiviiiijt',  n.  vidi  nblizivauje.  Ej. 
osliiikivali  sc,  oalinkujem  se,   v.  r.   impf.  (ii  Sri- 
jemu)  vidi  oblizivati   se:  a  5la  se   taj  o4inkiije'!  Rj. 
o-slinkivati  se,  had  gladan   Icao  prisliitkiijiici  pol;a- 
zujc  zeljii  za  jclotn. 

«)slob6<liti,  oslobodim,  r.  pf.  Rj.  o-slobodili,  /'.  imitf. 
osloboii'javati.  —  /.  1)  ko^a,  ciiiem  Muth  iikicIich, 
animiDii  uddu.  Rj.  vidi  osokoliti,  obrabriti.  v.  impf. 
sloboditi.  —  Tvoju  ficstru,  Leka,  odobodi,  neka  pogje, 
za  koga  joj  drago.  Npj.  2,  235.  IXa  bi  Kara-djor- 
il.i'j"  iimino  i  oslobodio,  napiSe  niu  .  .  .  Hjepo  pismo. 
i^ovj.  3(5.  >Ne  bojte  se  dakle;  ja  cii  braniti  vas  i 
vasu  djecu.«  Tako  ill  iitje.4i  i  odoliodi.  J\IoJ!i.  I.  00, 
21.  —  2)  n.  p.  §cgrta,  lo^mprechen.  in  numerum  opi-  '. 
fictim  tidscribcre.  Rj.  Icao  odrijcsiti,  izbariti.  r.  impf. 
oslobogjavali.  —  Sve/.anijeh  rnka  naoi>ako  .  .  .  te  iin 
bijcle  udoJiodi  rukc.  Npj.  4,  365.  Uslvhnditi  koga  od 
nje  (od  poreze)  moze  samo  Milo.5.  Jlilo.5  202.  Milan-  i 
dar  ...  .  ako  i  pripadase  k  Vatopedii,  opet  bi  sa 
svijena  ud  njega  oslobogjeti.  DM.  16.  Koji  si,  spase, 
iz  pakla  .see  oslobodio.  1)P.  50.  —  II,  sn  se,  rellekt. 
Muth  bekommcH,  unimum  cupio.  Rj.  v.  impf.  slobo- 
diti se.  —  Uznijeti  se,  2)  kao  odoboditi  se,  posoko- 
liti  se,  den  IMutb  bekommen,  animari.  Rj.  774b.  Sva 
protnie  kad  vidi  lava  gde  u  sobii  ugje  .  .  .  ona  .s'c 
tiialo  oxlobodi,  pa  pruzi  i  iijemu  pogaee  .  .  .  ona  .sc 
,sY(  scim  oslobodi  \)a,  pot'ne  lava  milovati.  Npr.  134. 
()dobodi>smo  sc  u  Bogu  svojeniu  kazivati  vama  je- 
vaugjelje.  Sol.  I.  2,  2.  Srce  njegovo,  o.tlohodi  se  na 
piitovima  Oospodujim.  Dnev.  II.  17,  6. 

oslobo!sjiVvaiiji>,  «.  rerb.  od  oslobogjavati.  radnju 
kojom   tko  oslobogjara  koga  (od  cega). 

oislubosrjiVvati,  oslobogjavain,  v.  impf.  o-slobogja- 
vati  koga,  kao  izbadjati  ga.  r.  }>f.  osloboditi  2.  — 
BalJa  gospodar  zetski  oslobogjara  dulu'ovarke  trgorcc 
.samo  od  onijeh  carina,  kojili  nije  bilo  za  cara  Ste- 
faiia.  DM.  245.  sa  se,  pass.:  Oslobogjai'ujw  sc  od  sviju 
drzaviiijeh  rabota.  DM.  48.  Oslobogjavaju  sc  Ijudi 
crkveni  da  ne  oru  iii  kome  drugom  osini  crkvi.  DRj. 
2,  228. 

oslobos'.i<''n.jC,  n.  libcratio,  (d)sohitio,  solnlio.  — 
oslobogjenje  oi'iue  od  vlasti.  iStidli.  verb,  od  1|  oslo- 
boditi, 2)  osloboditi  se.  djelo  kojim  se  iko  Hi  sto  oslo- 
bodi: Da  se  pomoli  Bogu  za  njiliovo  oslobogjenje. 
Olas.  21,  283  (u  Lat.  pro  liberatione  ipsorum). 

o.sl6g;oiiat%^osl5goiiea,  m.  Stulli.  koji  usle  goni:  I 
oslogoniic  u  .Spilauu  gospodi.  DP.  30.  isj>.  oSljar. 

o»il6iiiti  sc,  oslomm  se,  v.  r.  pf.  na  koga,  auf 
eincn  vertrauen,  confido  in  aliquo.  Rj.  o-slouiti  se. 
u  prencscnom  smislu:  pouzdati  se  u  koga.  v.  impf. 
oslanjati  se,  oslonjati  se.  —  U  Tureina  vjera  na  ko- 
Ijenu.  (Ne  mozes  urn  se  osloniti  na  vjcra  i  na  rijoc). 
Posl.  337.  (Jslunio  se  na  Gospoda.  neka  mu  pomoze. 
Ps.  22,  8.  AH  sc  ti  osloni  na  Ijepotii  sfojii,  i  pro- 
kurva  se  s  glasa  svojega.  Jezek.  16,  15.  Osloniti  se 
na  koga  vjerom  svojom.  DRj.  1,  198. 
6sloiijaiiJe,  n.  vidi  oslanjauje.  Rj. 
6sloiijati  se,  njam  se,  vidi  oslanjati  se.  Rj.  v.  r. 
impf.  o-Sionjati   se.   v.  pf.    osloniti   se.   —    ]Me5taniu 


(;esto  prekida  kopanje,  oslonja  sc  na  motiku  i  gleda 
kako  .  .  .  Zim.  289. 

oslov,  adj.  sto  pripada  oslu:  Duga  osnova  a  j3«j»ct 
oslova.  DPosl.  20.  Oslov  posliih,  koujev  raziim  i  bi- 
volska  suaga  ('iuc  momka  svakomu  draga.  91.  vidi 
magarcev.  za  nast.  isp.  alatov.  is2j.  oSlji. 

ftslovac,  6slovca,  m.  kao  oslov  covjek,  covjek  koji 
se  drii  osla,  koji  je  kao  osno:  Banovac  je  bauovac, 
ako  ne  ima  ni  novae ;  a  oslovac  je  oslovac,  ako  bi 
im'o  svioni  pokrovac.  DPosl.  5. 

usluhiraiijo,  n.  das  Uorchen,  atisculiatio.  Rj.  verb, 
od  osluhivati.  radnja  kojom  iko  osluhiije. 

osliihivati,  oslfibnjem,  r.  impf.  Jwrchen,  auscuUo: 
Sahat  pase,  a  dva  osluhuje.  Rj.  o-sluhivati.  vidi  oslu- 
Skivati,  prisluskivati. 

osliiskivaiijc,  ;».  das  Horchen,  auscultatio.  Rj.  verb, 
od  osluSkivati.  radnja  kojom  tko  oslnskuje. 

osliiskivati,  osltlSkujem,  v.  impf.  horchen,  ansculto. 
Rj.  o-slu5kivati.  vidi  osluhivati,  prisluSkivati.  —  Sve 
te  gledam,  sve  te  osluskujem.  Npj.  2,  232.  Prijatelju, 
duide  od  Mletaka!  Nu  osluskKJ  i  noi5i  i  dnevi,  za- 
palieu  na  gradu  topove.  2,  533. 

oslAziti,  oslfiztm,  r.  pf  o-sluiiiti.  isp.  opsluziti  2. 
V.  impf  sluziti.  —  Pa  otvori  prebijelu  crkvu,  da 
oshdis  Bozju  leturgjiju.  Npj.  5,  94. 

6siiiai-ka,  f.  vidi  osmakinja  2.  Rj.  bwe  od  osam 
akova.  vidi  i  osmak  3. 

usiiiiVs'uuti,  osmagnem,  v.  pf.  sengen,  amburo,  cf. 
suiasnuti.  Rj.  o-smagnuti.  vidi  opaliti  5. 

dsiiiak,  osiuiika,  m.  —  1)  Art  Mass,  mcnsurae 
ifcnits.  Rj.  mjera  nekaka:  U  taj  cas  postane  mu  glava 
koliko  osmak.  Rj.  33b.  isp.  osmanik.  —  2)  ein  Thier 
(I'fcrd)  von  aclit  Jahren,  octcnnis  equus.  Rj.  zivince, 
n.  p.  konj,  od  csam  godina.  —  3)  bure  od  osam 
akova,  vidi  osmakinja  2.  Rj.  vidi  i  osmaeka. 

osmiVkaiijc,  n.  verb,  od  osmakati  se.  Ej.  radnja 
kojom  se  tko  osmace  (o  sto). 

osiiii\kati  se,  6smaeem  se,  v.  r.  impf.  cf.  osmociti 
se.  Rj.  o-smakati  se  o  sto.  isp.  smok. 

osiiiilkiiija,  f.  —  1)  n.  p.  kobila  od  osam  godin.a, 
achtjfihrige  Sfute,  eqiia  octennis.  Ej.  —  2)  bure  od 
osam  akova.  Rj.  vidi  osmak  3,  osraaeka. 

osnu\iiTk,  osmauika,  m.  (u  C.  G.)  zitna  mjera  (na 
Oetiuju  po  bukile,  a  u  Crmnici  '/i  bagaia,  t.  j.  3^2 
oke).  Rj.  isp.  osmak  1. 

Osniinlija,*  Turfin  iz  Azije;  sedla  Osmanlije,  t.  j. 
kao  sto  su  u  Turaka  iz  Azije.  Npj.'  3,  398.  —  Osman- 
i  li(ja),  Turski  nast.  vidi  Otmanlija. 

Osiiianovie  car,  t.  j.  Turski.  Npj.'  3,  398.  vidi 
Otmauovic'. 

osmisrica,  f.  vidi  o.smorica.  Rj.  govori  se  za  Ijude 
i  za  zivotinju  muskoga  roda. 

gsiiiero,  vidi  osmoro.  Rj.  osam   nei^-ega  sto  je  sre- 

dnjvqa  roda.  Hi  je  koje  jcdnoga  koje  drugoga  roda. 

o.siiier6nozica,   f.  (u   Boci)  die  Filzlaus,   morpio. 

Rj.   zivotinjica  kao  us.  —   osmero-nozica,   sa   osam 

noga  '^ 

osinT,  adj.  der  achtc,  octavus.  Rj.  —  U  osmi  dan 
dogjose  da  obrezu  dijete.  Luk.  1,  59. 

6siiiiea,  f.  die  Achtc  (im  Kartenspiel),  Humerus 
octonarius,  ogdoas.  Rj.  karta  koja  broji  osam. 

osniijAvaiije,  n.  verb,  od  osmijavati  se.  radnja 
kojom  se  tko  osmijava.  v^idi  osmijevanje. 

osiiiijAvilti  se,  osmijavam  se,  v.  r.  impf.  o-smija- 
vati  se  n<i  koga  Hi  na  sto.  vidi  osmijevati  se,  na- 
smijavati  se.  v.  pf.  osmjebnuti  se.  —  Kci  njegova 
pohvaljivala  Svetozarove  svilene  haljine,  namjeStala 
mu  rukom  kosu,  osmijavala  se  na  njega.  Nov.  Srb. 
1817,  486. 

Ssinijeb,  hi.  o-smijeh,  djelo  kojim  se  tko  osmjehne. 

—  Ono  (more)  i5e  vas  primiti  ,s- o.siHc/toH! ;  ljulju5ka<5e 

vas,  nositi  vas  i  snositi  —  ma  5ta  da  ciuite.  Zim.  108. 

osmijevanje,  n.  das  Zuldcheln,  arrisio.  Rj.  verb. 


osniijevafi  so 


—  922  — 


osniitak 


od  osmijevati  se.  radnja  kojom  se  tko  osmijeva  (na 
Icoga). 

osmij^vati  so,  bsmijevam  se,  r.  r.  impf.  zulacheln, 
adrideo.  Rj.  o-smijevati  se  na  koga  Hi  na  sio.  vidi 
osmijavati  se.  v.  pf.  osmjebuuti  se.  —  Odijelo  joj 
(vrsiioj  zeni)  je  krjepost  i  Ijepota,  i  osmijeva  se  na 
rrijeme  koje  ide.  Prii5.  31,  25. 

dsiuinn,  /'.  —  1)  das  Aehtel,  pars  octava.  Ej.  osmi 
dijel.  —  ovamo  idu  i  ovi  primjeri:  Kujiziwi  je  ova 
nastampana  ua  jednome  tabaku  ti  osmini.  Odg.  ua 
sit.  4.  U  Utuku  od  12  lista  na  velikoj  osinini.  Ode;. 
na  ut.  2.  Ja  sam  ovu  knjigu,  koja  je  bila  na  muloj 
osmini,  mnogo  trazio  kojekuda.  Sovj.  80.  l-ad  se  tahuk 
papira  tuko  slozi,  da  je  osam  lista  pu  je  svaki  list 
osmi  dijel  tahaka,  i  samoj  se  velicini  papira  kaze 
osniina,  das  Octav,  in  octavo.  —  2)  eine  Zahl  von 
acht,  octo.  Rj.  • —  Svi  osmina  opasali  kulu.  Rj.  4Gla. 
kao  na  broj  osam.  —  3)  octava,  osmi  dan  (u  crkcenoj 
sluzbi).  Stulli. 

dsinjehnuti  se,  &smjebnem  se,  v.  r.  pf.  (einmal) 
zulacheln,  adrideo.  Ej.  o-smjehnuti  se.  v.  impf.  osmi- 
jevati .«e,  osmijavati  se.  —  Usmenu  se  Ljutica  Bog- 
dane:  »Dobro  sam  ga,  majko,  zapazio.  Xpj.  1,  S-ll. 
Grohotom  se  derviJ  osmjenuo:  »Ti  delijo,  Strahinicu 
bane!  2,  273.  ZgledaSe  se  tridest  kapetana,  zgledaSe 
se,  pa  se  osmjenuse.  Mrsko  bjeSe  Golotrbu  Ivu,  gje 
se  njemu  smiju  kapetani.  3,  96. 

osmjennti  se,  nem  se,  vidi  osmjebnuti  se.  Ej.  xi 
krujevima  gdje  se  glus  h  ne  cuje  u  govoru. 

osnioeiti  se,  osmocTm  se,  t'.  r.  pf.  zum  Brot  essen 
(z.  B.  Fisolen),  nach  deutscher  Art  etica:  Gekochtes 
essen,  ohsonia  edo.  Rj.  o-smociti  se.  v.  impf.  osma- 
kati  se.  isp.  smok.  —  Osmocio  se  kao  Likid  o  dndove. 
Posl.  241. 

osmuljiti,  6smoljim,  v.  pf.  osmoljio  nos  u.  p.  od 
zalosti,  hangen  lassen,  demitto,  cf.  pokunjiti.  Rj. 
o-smoljiti.  vidi  i  skljuniti  nos.  isp.  smoljo  (koji  kao 
poknnji  nos).  —  inace  se  taj  glagol  ne  nalazi. 

osmom,  vidi  osmi  put.  Stulli.  upravo  je  od  osmi 
instr.  sing.  zen.  roda.  —  Kao  Jto  se  mjesto  jedan 
put  govori  jednom;  tako  se  i  mjesto  prvi  put.  drugi 
put  .  .  .  i  t.  d.  govori  prvom,  druqom  .  .  .  i  t.  d. 
Ej.'  XLIX. 

osindrica,  f.  eine  Anzahl  von  acht,  ogdoas,  octo 
(fr.  line  buitaine).  Rj.  vidi  osmerica. 

osmoro,  eine  Zahl  von  acht,  octo  (fr.  une  buitaine). 
cf.  dvoje.  Ej.  vidi  osmero.  —  Od  krma^e  kud  6e 
plemenitije  5ta  biti,  koja  po  osmoro  oprasi?  Posl.  234. 
adverbijalno  sa  prijedlogom  ua:  Gjuzel  Ajka  umivala 
lice  ...  a  oplela  kose  )(<(  osmoro.  Here.  1G4. 

osmorduaest,  (u  C.  G.)  vidi  osamnaest.  Ej. 

osm6slozaii,  osmuslozna,  adj.  osmo-slozan,  adj.  sto 
je  od  o.mm  slogova,  achtsylbig:  U  osmosloznom  tro- 
stopnim  pjesmama.  Npj.'  1,  LVIII.  tako  slot  adj. 
kod  cetvoroslozan. 

osmdii{^alan,  osm6ugaona,  adj.  osmo-ugalan,  Mo 
ima  osam  ugala.  —  Stolid,  kao  kakav  osmouguoni 
trupac.  Megj.  48. 

dsmrtiti,  tun,  v.  pf  (u  C.  G.).  Ej.  o-smrtiti.  vidi 
u-smrtiti.  kao  prost  glagol  ne  dolazi.  v.  impf.  sloz. 
uamrdivati.  —  1)  koga,  todfen,  occido,  cf.  usmrtiti: 
Obrani  ga,  a  ne  osmrti  ga.  Ej.  vidi  i  ubiti.  —  2)  sa 
se,  refleks.  (u  C.  G.)  ubiti  se  na  mjesto,  sich  das 
Leben  nehmen,  mantis  sibi  afferre.  Rj.  vidi  i  usmr- 
titi se. 

osmAditi,  f)smudTm,  v.  pf.  Rj.  o-smuditi.  v.  impf. 
smuditi.  —  /,  1)  absengen,  amburo,  z.  B.  ein  Schu-ein, 
die  Haare  versengen.  Ej.  osmuditi  n.  p.  krme,  kad 
se  zakolje.  vidi  opaliti  1.  osnmditi  kosu.  —  Tako  me  ' 
Suva  munja  ne  osmudilu,  a  prav  se  Bogu  ne  ukleo! 
Posl.  299.  —  2)  (u  C.  G.)  vidi  oglobiti.  Rj.  vidi  i 
odrijeti  2,  oplijeniti.  —  IT.  sa  se,  refleks.  sich  an-  1 
sengen,  nduror.  Ej.  \ 

osn^^iti,  osua?.im,  v.  pf.  Rj.  o-sna2iti.  —  1)  stiirken,  i 


roboro:  Pred  njeg'  nosi  svake  gjakonije,  stara  vina, 
zeiene  rakije,  ne  bi  1'  braca  osnazila  ml.ada.  Kad  je 
seja  braca  osnazila.  Ej.  vidi  okrijepiti.  isp.  snaga  1. 
—  2  a)  (u  Srijemu  i  u  Slav.)  vidi  ocistiti,  n.  p. 
dizme.  Ej.  v.  impf.  snaiiti.  isp.  snaga  3.  —  b)  sa  se, 
refleks.:  Kad  se  corjek  ne  oceSlja  i  ne  osnazi,  rece 
mu  se:  grdinjo  jedna.  Ej.  yyb. 

osiiij^ziti,  osnijezf,  v.  pf.  schneien,  es  ist  Schnee 
gefidlen,  ceciderc  nives.  Ej.  o-snije^iti,  kad  snijcg 
padne.  v.  impf.  snijeziti. 

osnivac,  osnivfida,  m.  koji  osniva  sto;  der  Grander, 
conditor,  fundator.  isp.  osuovalac,  osnovatelj.  — 
Osnicac  toga  dru^tva  uzeo  brojeve  i  racunske  znake. 
Zlos.  149. 

osnivanje,  n.  das  Grilnden,  jactio  fimdamentorum. 
Ej.  verb,  od  osnivati.  radnja  kojom  tko  osniva  sto. 
osnivati,  osmvam,  v.  impf.  griinden,  Grund  legen, 
jacio  fundamcnta.  cf.  osnovati.  Ej.  vidi  temeljiti. 
o-snivati,  kao  temelj  postavljati.  u  pravom  i  prenc- 
senom  smislu:  Sad  je  svaki  osnivao  pravo  svoje  na 
rijecima  vojnikovim.  Danica  2,  126.  Na  tijcm  ■  je 
glasovima  osnivao  drugu  diobu.  Dioba  12.  sa  se,  pass. : 
Hvaledi  Gospoda  sto  se  osnivase  dom  Gospodnji. 
Jezdr.  3,  11.  Nema  stvari  na  kojoj  bi  se  mogle  .  .  . 
osnivati  ruzlicne  skole.  Ead  2,  196. 

6snova,  f.  —  1)  der  Zettel  (beim  Weber),  dcr 
Aufiug,  Aufschlag,  die  Werfte,  stamen,  irama.  Ej. 
u  tkanju.  suprotno  potka,  poutka,  poudica.  —  »Blizni« 
ili  blizne«  i  jedno  :  blizna  zove  se  ono  kad  se  u 
tkanju  prekine  jedna  zica  (bilo  od  potke  ili  od  osnove) 
i  tako  se  ode  te  se  u  platnu  poznaje.  Rj.  31b.  Tkanje. 
Ljudi  metnu5e  vise  zica  uzdu^  jednu  pored  druge 
(osnova)  a  drugijeb  opet  onoliko  poprijeko  (poudicai, 
i  isprepletaSe  jedno  s  drugijem,  i  tako  postane  platno. 
Priprava  142.  isp.  osnovati  1,  snovati.  —  2)  kao 
temelj:  To  je  osnova  drugoj  misli,  po  kojoj  je  .stari 
slovenski  jezik  bio  jezik  onijeh  Slovena  koji  su  zi- 
vjeli  u  staroj  Panoniji.  Dioba  4.  Plemenskoga  zivota 
bijase  nestalo  na  rimskoj  zemlji,  a  u  Srbiji  on  bijase 
ylavna  osnova  opstem  jemstvn.  DM.  296.  —  3)  u 
gram.  Osnova  je  rijeci  dio  njezin  od  kojega  nastav- 
cima  postaju  oblici  njezini . . .  n.  pr.  obliku  ili  rijeci 
mati  osnova  je  mater.  Osn.  1.  isp.  za  2)  i  3)  osno- 
vati 2,  osnivati. 

osudvalae,  osuftvaoca,  m.  vidi  osnovatelj.  Stulli. 
isp.  osnivad.  —  rijeci  s  takim  nasi,  kod  duvalac. 

osndvatelj,  m.  koji  osnuje  sio.  vidi  osnovalac.  isp. 
osnivad.  —  Za  take  darove  bi  car  pribran  lavri  megju 
osnovatelje.  DM.  17.  rijeci  s  takim  nasi,  kod  boditelj. 

osnovati,  osnujem,  v.  pf.  Rj.  osnovati.  —  1)  an- 
zetteln  (das  Gam),  ordior  (telam).  Rj.  u  tkanju.  r. 
impf.  snovati.  —  Mnogo  je  osnovao,  ne  znam  hode 
li  modi  potkati.  Posl.  181.  —  2)  den  Grund  (zum 
Gebiinde)  legen,  fundamenta  jacio.  Rj. />'ao  utemeljiti, 
temelj  postaviti.  v.  impf.  osnivati.  —  Svima  pripada 
jednako  i  dobro  osnovano  pravo  na  preimudstvo. 
Danica  2,  142.  Gdje  je  sve  osnovano  na  njegonjem 
rijecima.  Odg.  na  ut.  7.  Ako  ne  pristaju  na  ovu  na 
razumu  osnovanu  diobu.  Srb.  i  Hrv.  7.  Jer  su  Gos- 
podnji temelji  zemaljski,  i  na  njima  je  osnovao  vasi- 
Ijenu.  Sam.  I.  2,  8.  Kad  obje  strane  osnovase  svaki 
sebi  drzaru.  Dioba  7.  Razloga  na  kojima  je  moj  sitd 
o  Svetidu  osnoiyttn.  GPN.  9. 

6snovnT,  adj.  sto  pripada  osnovi  3:  (De  numera- 
libus).  Imena  1)  osnovna,  koja  sami  broj  pokazuju  . . . 
n.  p.  jedan  (1),  dva  (2),  tri  (3).  Rj.'  XLVI  (vidi  kar- 
dinalni).  To  je  jezgro  osnoimih  zakona  naJe  otadJSbine. 
Zlos.  335  (jezgro  pogrjesno  mj.  jezgra?). 

osntitak,  osndtka,  m.  der  Aufzug  (bei  den  Webern) 
bevor  er  an  den  WeherstiM  kommt,  stamen.  Rj.  u 
tkalacn.  —  Malo  imam  pregje,  ne  du  modi  osnutka 
dosnorati.  Rj.  134a.  Presjekoh  iivot  svoj  kao  tkad; 
odsjedi  de  me  od  osnutka.  Is.  38,  12.  o-snutak.  ».y>. 
osnovati.  za  nasi.  isp.  bjelutak. 


osobono 


—  923  — 


uNrainofili 


ftsobeno,  adv.   —  Pozdravi   kralja  kao  5to  se  pri- 

^loji,  osohow  i  umilno.  Glas.  21,  283  (u  Lut.  aiithen- 
lice  et  gratiose.  sam  ghirom?). 

(k.subiua,  f.  Rj.  o-aobina  —  se,  si,  aebe,  sobom; 
iifiohina,  osobnica,  osobiti,  osopStina.  Korijeni  307.  — 
1)  hesondercs  Eigenthum  (u-a/:  nicht  untcr  der  gemein- 
fichaftliclicn  H<iJisrcriraltn)ig  steltt),  Sondcrgut,  res  pro- 
pria, non  comtrnmia  /'amilinc,  peculiiim.  ( idjekoja  iena 
ima  kravn  ili  oven,  Sto  joj  je  poklonio  otat-  ili  dnifji  ko ; 
.1  muskarci  drze  koSnice,  brotnjake;  siju  diivan  i  t.  d. 
I  /'.  osopStina,  pr(-ija.  Rj.  uno  sto  ko  u  zadruzi  ima 
•'(OHO  xtioje  osim  sadruinoga.  —  2J  Icao  si'ojstro: 
Eigenschaft,  proprietas,  qidilitas  :  Da  se  n  scakome 
ji':ikn  pazi  na  pravilnost,  na  fistotu  i  iia  osohine 
iijcgore.  Pis.  24.  t^to  sii  poznali  ratrit  .  .  .  Dvije  su 
'<nl)iiic  njezine  morali  odmah  opaziti :  ona  svijetljaSe 
1  i;rijaSe.  Priprava  157.  Od  XII  vijeka  gube  ti  gra- 
dovi  drhivnu  oxohinu  ...is  ostrvima  prelaze  pod 
vlast  ugarsku.  DM.  32(i.  Osohine  zajedniikc  pome- 
nutim  jezicima.  Vid.  d.  lS(il,  71. 

dsobit,  adj.  vidi  osobifi,  i  primjere  ondje.  —  o-sobit. 
postanje  vidi  kod  osobina. 

6sobitT,  adj.  Rj.  ridi  osobit.  —  1)  hesonderer, 
singularis.  Rj.  isp.  osobito  1.  —  To  bez  neke  nije, 
t.  j.  nije  bez  osobitoga  uzroka.  Rj.  416a.  Gagovic  . . . 
ali  su  ga  ondje  zhog  osohitc  hitrinc  i  plahosti  zvali 
fiSekom  i  fiiekovii'em.  Rj.  826b.  Primi^i  za  osobitu 
srecii,  ako  .  .  .  Pis.  22.  Da  je  on  osoliiti  prijatelj 
Srbima.  Sovj.  67.  Za  jcla  osohita  nije  niario.  ((2. 
Ostajem  s  osobitim  postuvanjcm  (>j.  Danicic.  Kolo 
16.  —  2)  Mo  je  kao  baska,  naposc;  besonderer,  ab- 
gesondert,  peculiaris,  proprins,  separatus :  Osobit i  akt 
o  Srbiji.  MiloS  153.  Ja  sam  skupio  do  sad  preko  4(X)0 
narodnih  rei'i,  i  mislini  ih  izdati  u  osobitoj  kujiznici, 
kao  dodatak.  Npj.'  4,  XLIII.  Tebe  je  izabrao  Gospod 
Bog  tvoj  da  mu  biideJ  narod  osol)it  mimo  sve  narode 
na  zemlji.  Mojs.  V.  7,  6.  Car .  .  .  svaki  gospodar  ili 
vladalac  drzavni,  bilo  mu  osobito  vladalaOko  imc  koje 
mu  drago.  Dani(5id,  ARj.  756a.  Plemenu  Levijevu  ne 
dopadne  osobita  zemlja,  nego  uzme  gradovc  po  zemlji 
ostalijeh  plemena.  Prip.  bibl.  56.  Te  ie  vidjeti  da  su 
ono  sa  svijem  osohiti  glagoli  koji  sa  liHTII  (viere)  ne- 
maju  niJta.  Rad  1,  115. 

dsobito,  —  1)  besonders,  praesertim.  Rj.  vidi  liSma, 
navlast,  i  syn.  ondje.  —  Imao  majku  preko  mjere 
zlu  zenu,  koja  je  mrzjela  sina  svojega  osobito  sad 
Sto  je  s  reda  gjevojku  vjencao.  Npr.  2211.  Ako  laze, 
brada  mu  ne  smeta  (mlad  je,  moze  mu  jo5  podnijeti; 
jer  je  staru  coeku  osobito  sramota  i  grjehota  lagati). 
Posl.  5.  U  tome  sam  osobito  vjeSt.  Danica  2,  1.30. 
Navale  iz  okolnih  krajeva,  osobito  iz  Bosne.  3,  146. 
On  se  u  Kitogu  osobiio  obogati.  4,  28.  Pravljenje  je 
novijeh  rijefi  tezak  posao  za  svakoga,  a  osobito  u 
nas.  Pis.  14.  PlakaSe  obojiea,  a  David  osobito.  8am. 
I.  20,  41.  —  2)  besonders,  scorsiim.  Rj.  vidi  baSka,  i 
syn.  ondje.  —  No  koliko  ee  Srbi  Turoima  placati,  to 
se  ne  prekine  na  miru,  nego  ostane.  da  tirhi  i  Turci 
osobito  svr.^e.  Milo§  27.  Po  tim  mjestima  i  danasnji 
dan  gotovo  u  svakoj  kuei  iraaju  po  jedne  gusle,  a  po 
jedne  osobito  na  stanu  kod  tobana.  Npj.'  1,  XVII.  O 
onima  (imcuima)  se  mora  ve6i  koja  rijeiS  osobito. 
Pis.  49.  Car  sazove  skupStinu  .  .  .  na  koju  se  osobito 
dozovu  fetiri  stotine  i  pedeset  sve.itenika  Valovijeh. 
Prip.  bibl.  81. 

6si>bitosf,  osobitosti,  f.  osobina  onoga  sto  je  oso- 
bito; die  Besonderheit,  Eigenthihidiehkeit :  Bratstve- 
niJtvo,  osobitosti  kojima  je  tko  bratstvenik.  DaniCic, 
ARj.  608a. 

d.sobiiira,  f.  seine  Eigenc,  propria :  Sinovicu,  sebe 
osobnieu  meste  Seeri  i  meJte  sinov.a.  Rj.  koja  je  kome 
kao  svoja.  —  Pa  uzeo  k  sebe  sinovicu,  sinovicu,  njemu 
osobnieu.  Npj.  2,  551.  postanje  vidi  kod  osobina. 

dsoenn,  osoina,  adj.  saftig,  succosus.  Rj.  vidi  sofian. 
«  cemu  ima  osoke,  soka. 


dsojo,  n.  schattiger  Ort,  locus  opacus,  cf.  japad. 
Rj.  mjesto  osorstiro,  gdje  .'iunce  ne  grije.  ridi  i  talo- 
zina,  zapad  /'.  suprotno  pri.soje.  —  o-soje  (gdje  o 
stoji  mjesto  od  pred  s)  i  prisoje  (od  kor.  koga  je  i 
s'ljati).  Osn.  81. 

&soka,  f.  eine  Art  Fliissigkeit,  Saft,  liquidi  genus. 
Rj.  nekakav  sok.  —  o-soka   (kor.  kod  sok).  Osn.  27. 

osukdiiti,  osftkolim,  v.  pf.  (u  C.  G.)  ermanncn; 
ridi  otvoriti  3.  Rj."  o-sokoliti.  ridi  osloboditi  1,  ohra- 
briti.  r.  impf.  sokoliti.  —  Osokoli  ga,  pa  gledaj  kako 
ee  vrat  slomiti.  Poal.  241.  refleks.  vidi  posokoliti  se. 

us6liti,   (>olTm,    V.  pf.   Rj.  o-soliti.    v.  impf.  soliti. 

—  I,  1)  einsalzen,  sallio.  Rj.  —  Jarcu  zakolje,  odere 
ga,  osoli,  natakiie  na  raianj,  i  pripeCe  ga  k  vatri. 
Npr.  245.  Da  se,  braco,  u  so  prometnemo,  ne  hi 
Turkom  osolili  rucka,  tolika  je  sila  u  Turcina!  Npj. 
3,  196.  —  2)  ne  da  se  ni  osoliti,  cf.  opepeliti.  Rj.  — 
Ne  da  se  ni  opepeliti.  Ili:  Ne  da  se  ni  osoliti.  (Ne 
6e  ni  da  zna  za  to  Sto  mu   se  govori).  Posl.  198.  — 

II.  sa  se,  refleks.  etivas  Gesalzenes  essen,  manduco 
sallitum:  Nemam  6im  da  se  osolim.  Rj.  osoljeno  jesti. 

dsoljaj,  m.  Imas  li  ti  soli  u  kudi?  Ma  nemam  ni 
osoljaja.  Posudi  mi  jedan  osoljaj  soli.  J.  Bogdanovic. 
o-soljaj,  toliko  soli,  da  se  njom  jedan  put  osoli  sto. 
za  nust.  isp.  dogagjaj. 

osopstiiia,  /'.  (u  Fruskoj  Gori  po  manastirim.a)  ono 
sto  kalugjer  koji  ima  samo  svojc  osim  manastirskoga, 
n.  p.  vinograd  ili  koSnice.  Otprije  su  ranogi  kalugjeri 
imali  osopstine,  ali  je  to  ukinuto.  cf.  osobina,  prdija. 
Rj.  —  osopUina  (st  dolazi  do  osnove  od  koje  je  oso- 
bina). Osn.  170.  rijeci  s  takim  nasi,  kod  gospoStina. 

&Ndran,  osorna,  dsorljiv,  adj.  reizbar,  giihzornig, 
iracundus.  Rj.  ridi  i  gnjevljiv,  nabusit;  jedljiv.  Rj.-" 
i  syn.  kod  gnjevljiv. 

osdvina,  f.  die  Achsc  (am  Bade),  axis,  cf.  os  2.  Rj. 

—  Zabica,  5)  na  kapiji  ono  gvozgje,  gdje  se  osovina 
od  kapijc  okrcde.  Rj.  154a.  Kenjaca,  1)  mast  §to  se 
uhvati  na  glavfini  ili  na  osovini.  Rj.  268a.  Med  na 
osovini  rodi.  (V.alja  koSnice  cesto  promijeSati).  Posl. 
176.  Po  cetiri  tofika  bijahu  pod  torn  oplatom,  i  oso- 
vine  tockovima   izlazahu  na  podnozju.   Car.  I.  7,  32. 

osdvlji,  adj.  Wespen-.  vesparum.  Rj.  sto  pripada 
Osama.  —  pridjeri  s  takim  nust.  kod  ckvorkovlji. 

dsovstiv,  adj.  (u  Novome)  schattig,  opacus,  cf. 
osoje.  Rj.  gdje  siince  ne  grije.  —  osorstiv  (od  osn. 
koja  je  u  osoje).  Osn.  95.  r  stoji  mjesto  j.  isp.  Ko- 
rijeni 45. 

6s|Kt,  /".  vidi  aspa.  Rj.  vidi  i  ospina,  osip.  o-spa, 
osn.  u  ositti  se  (osipati  sc).  isp.  perutac,  petici,  pe- 
ti(5i.  —  Ospa  je,  guba  na  fflavi   ill   na   bradi.    Mojs. 

III.  13,  30. 

Sspicc.  f.  pi.  die  Blattern,  Pocken,  variolae,  cf. 
krasta.  Rj.  ridi  i  boginje,  kozice,  nepomenuSe  1,  mrase, 
.5e§e.  —  Kalamiti  ospicc.  Rj.  260a.  Kotlonose,  prvc 
ospicc  koje  se  pojave  u  kakvouie  mjestu.  Rj.  294a. 
I'otragnse,  1)  ospice,  koje  po  bolesniku  izij^ju  poJto 
.se  prve  vee  stanu  prisu.Sivati.  Rj.  5561).  Prosvjeta  je 
priljepljiva  (u  dobrom  smislu)  kako  god  kuga  ili  ospice 
(u  rgjavom  smislu).  Priprava  44. 

SspiPav,  adj.  hlatternarhig,  variolarum  notis  ma- 
cnlatus,  cf.  boginjav.  Rj.  vidi  i  mrasav,  rohav,  Sorav. 
kojemu  jc  ohraz  nagrgjcn  od  ospica. 

6.spiiia,  /.  (u  Dubr.)  ridi  ospa.   Rj.   i  syn.   ondje. 

—  nastarkom  je  augm.,  ali  nije  znaccnjem. 
dsprijed,  adr.  o-sprijed,  o(d)-sprijed(?).  (vdi  sprijed, 

sprijeda  (od  sprijeda).  suprotno  odzada,  ozad.  —  Ma 
ni  oni  ne  sjede  zaludu,  no  osprijed  Turke  ustavljaju. 
Npj.  4,  515. 

osrani6titi,  osramotTm,  v.  pif.  Rj.  o-sramotiti.  v. 
impf.  sramotiti.  —  1)  in  Schande  bringcn,  dcdccore 
adficio.  Rj.  vidi  obnestimati,  obruditi,  obrukati,  ovra- 
niti,  pogrditi.  —  Dok  se  Coek  sam   ne   osramoli,   ne 


osntti 


924  - 


ostattik 


I 


mo^c  ga  niho  oitnimoUti.  Posl.  66.  Tzvesti  kqga  na 
vaJar.  (Osramotifi  (ja  pred  svijetom).  97.  Te  Curciju 
janio  osiitmoti  i  iskaia.  Danica  3,  181.  Dina  k6i 
LijiDa  .  .  .  iigleda  je  Sihem,  i  uze  je  i  leze  s  njom  i 
osramoti  je.  JIojs.  I.  34,  2.  Ljudi  bijahu  grdno  osra- 
vioceni.  Sam.  II.  10,  5.  —  2)  sa  se,  rejlcks.  Hi  pass. 
vidi  osvanjiti  se.  —  Dok  se  coek  .sum  ne  osramoti, 
ue  moze  sra  niko  osramotiti.  Posl.  6G.  IziSao  na  ma- 
gareci  vasar.  (Osramotio  se).  98.  Nadanje  ne  ce  se 
osrumotifi.  Rim.  5,  5.  Svaki  se  zlatar  osramoti  likom 
rezanijem.  Jer.  51,  17. 

6srnti,  oserem,  v.  pf.  Ej.  o-srati.  v.  impf.  srati.  — 
1)  daherschcissen,  procaco.  Bj.  —  2)  sa  se,  refleks. 
vidi  posrati  se.  Kj.  ridi  i  okrhati  se,  onerediti  se; 
okekati  se.  isp.  opoganiti  se  2. 

osrditi  sc,  usfdim  se,  vidi  odsrditi  se.  Rj.  v.  r.  pf. 
od  srdiije  sc  porratiti.  vidi  i  odljiititi  se.  —  I  na  me 
se  rasrdio.  Da  se  hoce  osrditi,  dala  bih  mu  vezen 
jagluk;  ako  li  se  ne  osrdi,  ja  cu  \i\  svom  Garibu. 
Npj.  1,  376. 

Osredak,  Osretka,  m.  potok  u  Trfidu.  Rj. 

ftsrediijT,  adj.  mittelmnssig,  mediocris:  Knezovima 
ate  poklanjajte,  kmetovima  osrednje  paripe.  Rj.  o-sre- 
dnji.  vi-di  srednji  2,  sreduje  ruke,  prili&n  2. 

osrkiraiijc,  n.  verb,  od  osrkivati.  radnja  kojom 
tko  usrkuje  sto. 

osrkivati,  osrkujem,  v.  impf.  prosti  srkati.  isp. 
prisrkivati.  isp.  r.  pf.  odsrknuti.  —  Kutle  osrkivu. 
DPosl.  52  (dijalekticki  osrkiva  mj.  osrkuje). 

6.stajanje,  n.  verb,  od  1  ftstajati.  stanje  koje  biva, 
k(td  tko  ostaje.  vidi  oslavanje. 

1.  dstajati,  &stajem,  v.  impf.  Rj.  o-.stajati.  vidi 
ostavati.  v.  pf.  ostati,  ostaniiti.  —  1)  verbleiben, 
maneo.  Rj.  —  Kapetanstro  do  sad  je  u  njih  osta- 
jiilo  od  oca  sinn.  Rj.  263b.  Da  ti  je  dobra  sreda! 
(Kaze  se  onome  koji  polazedi  reie:  S  Bogom  ostaj .'). 
Posl.  56  (isp.  kod  ostavati:  Ostavajte  a  Bogoml).  Na 
mlagjima  svijet  ostaje.  189.  Ostajemo  pri  onom,  §to 
smo  rekli.  Nov.  Srb.  1817,  640.  Ostajcm  na  onome, 
5to  .sam  prije  kazao.  Odg.  na  ut.  31.  Ako  bi  kmet  u 
kudi  Sto  popravio,  to  see  ostaje  agi.  Slav.  Bibl.  1,  87. 
Kad  je  graf  J!seselrode  isao  kiid  na  put,  ui<  je  ostujau 
na  HJegovu  mjestu.  Sovj.  37.  ^eleci  vam  . . .  ostajcm 
s  osobitim  poStovanjem  Gj.  Dani<!'ic.  Kolo  16.  Iza 
prijedloga  je  otpadao  torn  obliku  nastavak,  te  je  osta- 
jalu  samo  osnova  »}<i.  Obi.  30.  vidi  zaoslajati  2.  — 
'i)  zuriickbleiben,  remaneo.  Rj.  isp.  ostati  3.  vidi  za- 
ostajati  1.  —  Brvljiva  ovca,  t.  j.  bolesua,  pa  sve 
ostaje  od  ostalijeh  oraca  i  ponajviSe  se  obrde  ii  na- 
okolo.  Rj.  41b. 

2.  ostiVjati,  osti^jim  (ostajao,  ostajala),  v.  pf.  Rj. 
o-stiijati.  V.  impf.  stajati,  st6jim.  —  IJ  n.  p.  lazaret, 
na  zimi,  aushalten,  verbleiben,  permaneo.  Rj.  vidi 
odstajati.  isp.  opstati.  Kade  bude  ii  ofii  vaskrsa,  osto- 
jimo  to  sveto  vecernje,  izigjemo  iz  bijele  crkve.  Npj. 
2,  158.  I  Bozju  su  sluzbu  ostajali;  kad  gospoda  iziSla 
iz  crkve.  2,  503.  —  2)  sa  se,  rejleks.  n.  p.  grijeba, 
hefreit  werden,  sold,  cf.  oprostiti  se:  Kako  bi  se  grija 
ostajao.  Rj. 

ostiilT,  adj.  iibrig,  reliqiius.  Rj.  od  glagola  ostati. 
—  Ovca  bolesna  pa  sve  ostaje  od  ostalijeh  ovaca.  Rj. 
41b.  Pa  ga  (gvoigja)  sakrije  gotovo  pola,  a  od  osta- 
loga  buzdovan  slupa  kojekako.  Npr.  2.  Za  ostalo  Sto 
Cu  ti  zboriti,  sam  c;e5  vigjet',  Sto  se  uradilo.  Npj.  5, 
13.  NapiSe  proklamaciju,  u  kojoj  je  izmegju  ostaloga 
i  ovo  bilo.  MiloS  186.  U  ostalome  ovaj  je  biikvar 
bolji  od  naSijeh  sadaSnjijeh  bukvara.  Pis.  56.  Te  su 
i  ostati  svi^iimVi.  Slav.  Bibl.  1,  96.  A  ostalo  su  bill 
ranjenici.  Zitije  20.  Da  i  ostali  uceni  svijet  na.S  i 
inostrani  vidi  kakav  bi  bio  ovaj  rjecnik.  Ogled  III. 
Osobiie  su  vrijednosti  jo5  ovi  zapisi  osim  ostaloga 
i  za  to  sto  ih  je  pisao .  .  .  Rad  1,  184. 

6ston,  HI.  (oko  Spljeta)  oricak   na   kojega  je  dru- 


gome  kraju  gvozden  Siljak,  te  se  njime  volovi  gone, 
der  Stachel,  stimulus,  cf.  ostanj,  badalj.  Rj.  vidi  i 
bodilo  1,  oMjaca.  isp.  ostance.  —  Bijahu  se  zatupili 
raonici  i  motike  i  vile  troroge  i  sjekire,  i  same  ostane 
trebase  zaostriti.  Sam.  I.  13,  21.  ostan  (osn.  u  osti). 
Osn.  174. 

6stanak,  ostanka,  m.  das  Verbleiben,  mansio:  sredan 
ti  put,  a  meni  dobar  ostanak.  Rj.  osn.  u  ostati,  osta- 
nuti.  —  Bog  dao  n.ama  na  naSem  odlasku  dobar  cas 
a  vama  vescli  ostanak!  Kov.  72. 

ostftiice,  n.  Siljak  na  kolu  vodeuicnome.  cf.  ostan. 
Rj.  —  Plazina,  bronza,  Sto  na  njoj  stoji  kolo  vode- 
ni(5no,  ili  ostance.  Rj.  505a.  ostance  (.osn.  u  ostan). 
Osn.  345.  nasi,  deminutivni. 

ostiiuiti  se,  iistauim  se,  v.  r.  pf.  vidi  stiniti  se, 
V.  r.  pf.  stelien  bleiben,  still  bleiben,  sisto:  ne  stanio 
se  do  mora!  Rj.  712a.  —  Kuma  riba  .  .  .  otolen  kao 
najbrza  tica  prolei?e  i  ostani  se  u  sinje  more,  i  niSta 
ne  rece  drugo,  nego:  -S  Bogom,  kume! .  .  .  Npr.  214. 

dstaniiti,  neni,  v.  pf.  Ej.  o-stanuti.  —  1)  vidi 
ostati.  Rj.  vidi  ondje  i  primjcre.  —  2)  sa  se,  refleks. 
ostanuti  se  cega,  etwas  bleiben  lassen,  mitto,  non 
euro:  Ostani  se  Mujo  cetovanja.  AV  se  Turfiia  osta- 
nuti ne  6e.  Ej.  vidi  ostaviti  se,  okaniti  se,  i  ondje 
syn.  —  Ostan'  me  se,  Turc-ine  prokleti!  Npj.  2,  358. 
Ostani  se,  Jerina  gospogjo!  od  neveste  Ijube  Todo- 
rove.  2,  498. 

6.stanj,  m.  ridi  ostan.  Rj.  —  Badalj,  oStro  gvozgje 
usagjeno  a  ostanj,  te  se  njim  volovi  tjeraju.  Rj.  lib. 

ustar,  ostra,  adj.  vidi  oStar.  —  U  zlato  je  sablja 
oblivena,  u  ostricu  ostra  i  ugodna.  Npj.  2,  224.  Na 
poklon  ti  moja  ostra  corda.  4,  160.  Jedan  ostar  urn 
ufinio  je  prvi  korak.  Priprava  133. 

6.stnrao,  ostarala,  ((dj.  gealtert,  senectute  confectiis: 
A  ka^uje  ostaraloj  majci.  Rj.  vidi  ostario.  isp.  osta- 
rati.  —  A  uagjoSe  babu  osiaralu,  to  je  majka  Ognjane 
Marije.  Npj.  2,  13. 

6starati,  ram,  v.  pf.  o-starati,  star  postati.  vidi 
ostarjeti.  r.  impf.  starati.  —  Gjevojka  sam,  kumaS 
na  prodaju,  dok  sam  kumaS,  svakome  sam  draga, 
kad  ostaram,  nijesam  nikome.  Here.  208. 

dstario,  ostarjela  (5starila),  adj.  getltert.  senectute 
affcctus,  cf.  ostarao:  Veli  Marko  ostariloj  majci.  Rj. 
isp.  ostarjeti.  —  Rekoh  za  osturjdu  u  kurvarstru: 
joS  6e  se  kurvati.  Jezek.  23,  43. 

6stariti,  rlra,  v.  pf.  alt  machen,  invetero.  Rj.  o-sta- 
riti  koga,  uciniti  ga  stara.  v.  impf.  prosti  stariti  (se"|. 

(•starjeti,  rim,  v.  pf.  altern,  alt  iverden,  conse- 
nesco.  Rj.  o-starjeti.  vidi  ostarati.  v.  impf.  starjeti. 
— ■  A  otac  i  mat!  .  .  .  ostareli  i  poerneli  i  osuSili  se 
kao  aveti.  Npr.  77.  Ostario,  a  pameti  ue  stekao.  Posl. 
242.  Stari  dug  nova  naplata.  {Dug  nigda  ostarjeti  ne 
moze).  294.  Durat  mi  je  te.sko  ostario.  Npj.  4,  302. 
ViiV  na  iskusne  staree,  koji  su  ostarili  u  naiikama, 
pa  ne  6e  da  piSu.  Pis.  61.  U(5ini,  te  mi  ostarje  tijelo 
I  koza.  Pla(.\  3,  4. 

ostsitak,  ostAtka,  m.  —  1)  das  Ueberbleibsel,  re- 
liquia.  Rj.  sto  ostane  od  cega.  —  Poznaju  se  ostaci 
od  velikoga  sanca.  Rj.  114a.  Kusur,  der  Riickstand, 
residuum  debiti,  cf.  ostatak.  Rj.  317b  (ostatak  od 
duga).  Namastiri  su  ovi  jediui  ostaci  i  spomenici 
stare  Srpske  slave.  Danica  2,  110.  Petrefakta  i  pri- 
tisci...  sada  se  sniatr.aju  kao  pravi  ostaci  iz  starijcga 
svijeta.  Priprava  107.  Gospod  vam  govori,  ostanci 
Judini!  Jer.  42,  19  (grijeskom  Utamparskom  mjesto 
ostaci  Judini,  vos  reliquiae  Juda;  j.yj.  ostatak  Judin. 
44,  12).  Da  je  istrijebio  i  ostatke  od  neznabostva. 
DM.  15.  Zrtveuik  nije  utvrgjen  dokle  mu  se  u  temelj 
ne  stave  ostaci  svetijch  mosti.  DP.  .347.  Kad  se  duSa 
rastavi  s  tijelom  pa  dokle  se  ue  predadu  zemlji  smrtni 
ostaci.  360.  Ne  moze  biti  .<('«•/  ostatak  nego  je  po- 
zniji  umetak.  Rad  1,  107.  —  2)  die  I'ebriggebliebencn, 
rclicti  (post  mortem) :  da  Bog  da  ostatku  zivot  i 
zdravlje!  Rj.  vidi  potomak.  —  Obor-knezovi  su  ostaci 


oshiti 


925  — 


osfiiviti 


vd  starih  8rpskili  hnesova.  Danica  2,  915.  Ja  niislim 
da  su  ovi  ostrvljaiii  ostaci  ili  potomci  sfttrijch  Urvata. 
Kor.  17.  Hoce  da  ugase  iskrii  koja  mi  je  ostala,  da 
ne  ostave  imena  niu^n  mojemu  ni  ostatka  na  zemlji. 
Sam.  ir.  14,  7. 

dstilti,  ostanem,  v.  pf.  Ivj.  o-stati.  vidi  ostamiti. 
V.  impf.  1  &stajati.  —  1)  hleiheii,  numeo,  permanco. 
Rj.  vidi  zaostati  2.  —  a)  uopce.  Zacamati.  Rj.  201 
(dugo  ostati).  Ne  li.sila  te  sablja,  t.  j.  ne  ostao  od 
nje.  Rj.  331b.  Ne  6e  on  tamo  skrasiti.  Rj.  688a  (ne 
6e  tamo  dugo  ostati).  Usjesti  se,  ostuii  uxigjelica.  Rj. 
788b.  Evo  ti  moja  kOi,  krasna  devojka  i  toliko  blago, 
sve  ee  tehi  ostati.  Npr.  17.  On  ostane  ziveti  onde  kod 
nje.  19.  Svu  nas  trojicu  nadbije,  i  Sto  utece  u  ovu 
jazbinii  ono  ostane.  34.  Ostani,  brate,  ?t  nas.  78.  To 
ti  je  dio  od  svega  sto  nam  je  od  oca  oatalo.  85.  To- 
liko sila  mladi(?a  u  jagnjad  se  prometniilo,  a  sila 
vasiljena  opet  liez  glave  ostanulo.  101.  Od  tebe  ne 
ostulo  traga.  114.  Dijete  otide  \.\\i-'\,  a  coso  ostane 
gledajuci  za  njim.  1G3.  Ne  imaju(5i  ni  njih  (dva  novca) 
kod  sebe  ostane  mil  ill  duzan.  169.  On  ostane  da 
cuva  strazu.  1S8.  Njegovomc  bivJem  gospodaru  jedva 
ostane  zivot.  Danica  4,  28.  Od  toga  kazii  da  je  ostalo 
te  su  i  sad  sve  vode  po  Kotoru  malo  slane.  Kov.  31. 
Opet  ce  njesto  ostati  i  za  potomstvo.  Pis.  30.  Ostavse 
diplome  od  uaJih  kraljeva...  svjedoce.  Rj.' Ill  fisp. 
nize  prinijer  iz  Car.  II.  7,  13).  Kal;o  ie  dakle  ostati 
carstvo  njegovo?  Mat.  12,  26  (quomodo  stidjit?  wie 
uird  denn  hestehen?).  Da  uzmemo  pet  ostalijeh  konja 
Ho  jo.5  ima  u  gradu ;  gle,  to  je  sve  sto  je  ostalo  od 
mnostca  konja  Izrailjskih.  Car.  II.  7,  13  (q^uinque 
equos,  qui  remanserunt ;  fiinf  Eosse,  die  iibrig  ge- 
hlieben).  —  b)  ostane  sto  na  kome  ili  na  (•emu:  Na 
kome  I'e  zemlja  ostanuti.  Npj.  4,  297.  Ostanu  sa  svim 
na  miru.  Danica  3,  138.  Da  to  kueStvo  ostane  vecno 
na  njegovom  potomstvu.  Milo§  174.  Radosavkic  je- 
dnako  ostane  na  torn,  da  on  za  taj  posao  ne  zna 
niJta.  187.  G.  Kirjakovid  obrece  to  uciniti,  i  na  tom 
ostane.  Odg.  na  ut.  1.  Korektura  ove  knjige  ostane 
na  stamparimu.  Posl.  XXVI.  Sovjet  ostane  samo  na 
Mladenu  i  na  Jakovu  i  knezu  Simu.  58.  A  na  kom 
ce  ostati  moja  kuca?  Mojs.  I.  15,  2.  Sto  reku  sudije, 
na  onom  da  ostane  i  da  mu  se  niko  ne  protivi.  DM. 
320.  sa  se,  pass. :  I  ne  hi  se  ostalo  samo  na  tome, 
nego  bi  druga  brada  naSla  i  vile  takijeh  primjera. 
Pis.  33.  —  c)  ostati  pri  iemii:  Metne  (car)  u  vece 
pod  bradu  sungjer,  te  u  nj  saspe  ono  pide  koje  mu 
carica  donese,  i  tako  ostane  pri  sebi.  Npr.  59.  Onaj 
drugi  ostane  pri  scome,  i  tako  se  privoli  i  ovaj.  71. 
Ako  druJtvo...  ostane  pri  tijem  mislima,  da  njegovi 
(51anovi  ne  treba  da  uce  narodnoga  jezika,  onda  6e... 
Pis.  27.  sa  se,  pass.:  Da  bi  se  ostalo  pri  starome 
(pravopisu)  makar  kako  bio  rgjav.  Slav.  Bibl.  1,  91. 
—  kod  nijesto  pri:  Ali  Jerovoam  ne  ostane  kod  Boga 
Izrailjevoga,  nego  nacini  dvije  zlatue  junice.  Prip. 
bibl.  80.  —  <l)  ostati  iza  koga,  iza  njegove  smrti: 
Car  se  razboli  i  od  zaiosti  umre.  Iza  cara  ostane 
carica  trudna.  Npr.  27.  Ne  zuam,  je  li  kako  dete  iza 
njega  ostalo.  Danica  4,  31.  Umre  Perca  Stankovid, 
iza  kojega  ostane  lijepa  i  bogata  zcna.  Sovj.  73.  Oui 
kojima  su  ostale  iza  njih  zemlje  njihove.  DM.  69. 
— ■  M  0V07n  primjeru  ostati  iza  koga<  znaii  >ostati 
njetnwi :  Sluge  careve  prime  ga  u  dvor  i  dadu  mu 
sto  je  iza  njih  ostulo  da  jede.  Npr.  252.  —  cj  ostati 
od  cega,  kao  izostati,  ne  doci:  Morao  sam  ostati  od 
easti,  za  koju  sam  se  trodnevnim  poslom  bio  pre- 
pravio.  Danica  2,  132.  —  2)  od  bolesti,  genesen,  ser- 
vari  e  morho.  Rj.  ozdraviti.  amo  ide  i  ovaj  primjer: 
Razboli  se  i  kad  vidi  da  ne  ce  ostati,  nego  da  ce 
umrijeti,  zazove  muza.  Npr.  113.  —  3)  od  koga, 
euriickbleiben,  hinter  icon:  nije  ostao  od  gjavola, 
relinqui,  detcrior  sum.  Rj.  vidi  zaostati  1,  za  kirn 
koji  je  naprijed  posao,  u  tjelesnom  Hi  umnom  smislu. 
isji.  1  ftstajali  2.  ■ —  d)  kao  postati,  biti  (budem).  isp. 


glagol  biti  i  glagole  postati,  nastati,  ostati,  koji  ta- 
kogje  znace  bivanje,  s.amo  malo  razlicno.  Sint.  7.  — 
Kako,  derko,  ostade  trudna  sa  zmijoni?  Npr.  55. 
Tako  se  ?,ito  odmah  ugasi,  i  on  s  Milicom  ostane 
srecan.  79.  Kad  progje  dan  i  noc,  gjevojka  ostade 
t'ista  i  zdrava  od  gube.  86.  Tek  ito  u  ovu  avliju 
uljeze,  ostade  i  on  i  konj  mu  i  pas  mutav  i  okameni 
se.  lis.  Ako  zeli.5  da  opet  tvoja  zcna  ostane  kaka 
je  bila,  treba  da  dvije  duse  izgubinio.  217.  U  Beo- 
gr.adu  za  vezira  ostane  SuIeman-paSa  Skopljak.  Milo.5 
56.  Bliheru  je  i  onda  i  posle  vrlo  zao  ostalo,  Sto 
Loriston   nije   najpre   njemu   predstavljen.   ^itije  54. 

ftst.ava,  /'.  die  Hinterlage  (das  Depot),  dcpositum: 
dao  na  ostavu;  ostave  hajducke.  Rj.  djelo  kojim  se 
sto  ostari  kome  da  ga  pohrani;  pa  i  ono  sto  se  tako 
ostari.  vidi  pohrana,  sabrana.  —  Djevojka  jc  novce 
davala  gospogji  da  joj  ostavi  .  .  .  te  je  data  gospogji 
na  ostavu.  Rj.  704a.  Na  Cast  tebi  ovaj  Cemer  blaga, 
a  ovaj  ti  na  ostavu  dajem,  kada  dogjem,  opet  da 
ga  nagjem.  Npj.  3,  372.  I  da  ga  (prsten)  zeni  na 
ostavu  do  svadbe.  Koy.  45.  Jo§  je  molio  Dubrovcane 
da  mu  prime  na  ostavu  blago  .  .  .  mogu  kad  boce 
dati  blago  svoje  na  ostavu  i  opet  uzeti.  DM.  88.  Koji 
imasc  u  njih  (u  Dubrovcana)  hlago  na  ostavi.  218. 
Radi  polaganja  i  primanja  ostave  dolaze  skoro  svagda 
Ijudi  znatnoga  roda  .  .  .  za  ueke  koji  su  ostave  po- 
lagali  koji  nijesu  bill  vlasteoskoga  roda.  273. 

ostiVvanjc,  n.  verb,  od  ostavati.  stanje  koje  him, 
kad  tko  ostava.  vidi  ostajanje. 

ostitvilti,  6stavam,  i'.  impf.  o-stavati.  vidi  ostajati. 
('.  pf.  ostati,  ostanuti.  —  Ostavajte  s  Bogom  Crno- 
gorci!  Npj.  4,  94  (Vuk). 

6stixviti,  vim,  v.  pf.  Rj.  o-staviti.  v.  impf.  ostav- 
Ijati.  —  J.  1)  aufheben,  verwahren,  custodio,  repono. 
Rj.  vidi  staviti  2.  kao  pohraniti,  sahraniti.  isp.  ostava. 

—  Ostavio  kod  njega  novce  na  amanet.  Rj.  4b.  Kad 
badnjak  pregori,  gornji  kraj  valja  .  .  .  ostariti  na 
kakvu  mladu  sljivu  ili  na  jabuku.  Rj.  12a.  Ono 
ugljevlje  stude  u  prab,  pa  zavije  u  hartiju  i  ostavi 
u  sanduk.  Rj.  808a.  Coek  uzme  travu,  te  ostavi  u 
torbu,  pa  se  oprosti  s  pobratimom  i  rastanu  se.  Npr. 
145.  To  je  bila  azdaha  ...  pa  u§i  obadvije  odsijece 
i  k  sebi  ih  u  dzep  ostavi.  187.  Djever  popivJi  sve 
vino,  molitvenu  daSu  da  djevojci,  te  je  ona  ostani  u 
sebe  do  vjencanja,  a  onda  opet  iz  nje  piju,  i  po  tom 
se  sa  svijem  ujojzi  dade,  te  je  ostavi  i  fiuva.  Npj.  1, 
XI.  PoJto  se  napije,  ostavi  iuturu  opet  u  jandzik. 
Npj.'  4,  XV.  Pismo  pisano  je  u  dva  prijepisa,  od 
kojib  je  jedan  ostavljen  u  cetinjsku  kancelariju  a 
drngi  u  kotorsku.  DJNI.  284.  sa  se,  pass. :  Dok  je  na 
gumnu  (n.  p.  uzmi,  ili:  da  ti  dam,  i  znadi:  dok  se 
nije  spremilo  i  ostavilo,  kao  ^ito  s  gumna).  Posl.  64. 

—  2)  lassen,  mitto.  Rj.  —  a)  kao  okaniti  se  cega: 
Bog  je  sahi  ostavio,  a  gjavo  crkvu  (Posl.  18).  Rj.  — 
Ne  mogavSi  razvaditi,  ostavi  ih  i  pogje  dalje.  Npr. 
89.  Namisli  da  ostavi  prvoga  muza  i  da  bje^i  ovome 
drugome.  155.  Ostavi  brata,  a  povedi  svata.  (Valja 
da  kad  se  ide  po  gjevojku?)  Posl.  241.  Vec  gledamo 
lijepa  junaka,  za  kim  cemo  ostaviti  majkii  i  lijepo 
carstvo  djevojaStvo.  Npj.  1,  373.  Tu  njih  bijel  danak 
ostavio.  3,  152.  Ili  nas  je  sreca  ostuvila.  4,  386.  Prvo 
dobro,  sa  zlatom  koSulju,  5to  sam  vezla  sedam  go- 
dinica,  pri  njojzi  sam  oci  ostavila.  Here.  143.  Dahije 
su  procerane,  a  raja  sad  neka  ostavi  oruzje.  Danica 
3,  210.  Ostavi  I'aracin  i  pobegne  6ak  u  Ni§.  5,  46. 
Ostavi  popovstvo,  i  postane  pjsar.  Milos  182.  ZaSto 
je  ostavio  Austrijsku  sluzbu.  Zitije  10.  Isus  odgovori 
i  refie  mu :  ostavi  sad.  Mat.  3,  15.  Boie  moj !  Boze 
moj !  za  Jto  si  me  ostavio?  Mat.  27,  46.  Kad  nam  se 
ukaza  Kipar,  ostavismo  ga  na  lijevo.  Djel.  Ap.  21,  3. 
u  primjeru  koji  ide,  ostaviti  znaci  postaviti,  uciniti: 
Izvadi  me  iz  vode  Marice,  cestitu  cu  tebe  ostaviti.  Npj. 
2,  340.  is}),  ostati  4,  postati.  —  b)  ostaviti  kome  sta : 
Na  koljeuu  ostavi  joj  belegu.  Npr.  240.   Ni   zlu   teci 


o>stavljniij(> 


926 


ostricc 


V 


ni  dobnt  ostavi.  Posl.  213.  Izvila  je  tri  zelena  venca:  | 
jcdnogii  je  sebi  ostavila.  Npj.  1,  232.    >  Koga   bi   ti 
brat.i   najvoljela   da  t'  ostavim  u  bijelii   dvoru?«  — 
^Ostavi  mi  Boska  Jugoviea.<i  Npj.  2,  289.  On  ostavi 
spomen  rodu  Srpskom.  2,  295.  No  sam   dusdu  rijec 
ostario,  da  dovedem  hiljadu  svatova.  2,  529.  Pametne 
Ijude  .  .  .  treba  ostaciti  njihovom  rasumu:  pa.  c'e  oni 
sanii   nat-i  i  poznati   5to   valja,    §to  li  ne  valja.  Nov. 
Srb.  1817,  637.  Nego  su  sve  pisali  sa  >  ie«,  pa  ostavili 
citatclju,   neTca   cita,  kako  ho6e.  Odg.  na  sit.  16.  Da 
bi  i  on  mogao  lakSe  si-oju  vlast  i  gospodstvo  ostaviti 
svojemu  siiiu.  Sov.  49.  Ostarih  sebi  sedum  hiljada  Ijudi. 
Kim.  11,  4.  mjesto  dativa  dolazi  rijec  s  prijedlogom 
za:  'Za  tebesmo  gluvu  os<(U'i7i'.«  A  coban:  »Glava  glavi 
i  ide.i  Npr.  164.  —  c)  ostaviti  sa  znacenjem  pregja- 
snjim  (pod  h\  ne  iazujuci  kome  se  sto  ostavi:  Ostavio 
za  domazlul:  Rj.  131a.  Ostavio  macku  da  cuva  ribu. 
Posl.  241.  Patrijara  i  oui  ostare  u  pregjasnjoj  rlasti. 
Kov.  10.  Ljubav  k  narodu,   od   koje  su  Grci  i  Rim- 
Ijani  ostavili  primjerc.  13.  Sad  bi  valjalo   kazati  .  .  . 
no  to  cento  ostaviti  za  drugi  put  i  za  mjesto  prilifi-  i 
nije.  Odg.  na  sit.    17.   DadbSe   im  iene  koje  ostavise 
u  zivotu.  Sud.  21,  14.  —  d)  ostaviti  sto  na  koga  Hi  \ 
na  sto:  Xa  vrapce  proliu   ostaviti.  Posl.  185.  On  je  i 
sve   narodne   poslove    bio    ostavio    na    obor-knczove.  I 
Danica  3,  13'J.  Isusa   ostavi  na   njihovu  volju.  Luk. 
23,  25.  Ostavi  na  Gospoda  djela  svoja,  i   bide  tvrde 
namjere  tvoje.   Pri6.   16,    3.   Nalazimo  krajiSnika  .  .  . 
na  njih  bijaSe   ostavljeno   da   odbijaju  neprijateljske 
vojske.   DM.    63.    Osiavivsi  Zetu    na   svoga   vojvodu 
Tomu.  99.  sa  se,  pass. :  Hi   ce  se   ostaviti  stihotvor- 
cima  na  volju,    da  ih   upotrebljavaju,   kako   im  kad 
zatreba.  Opit  XV.  —  ej  ostaviti  sto  na  kome  Hi  na 
cemu:  Xa  najmlagjoj  (kceri)  naumi  da  o.itavi  carstvo. 
Npr.  205.  Da  jVi  u  gradu  ostavi  na  miru.  Danica,  5, 
38.  Ostavi  ovce   na    cuvaru.   Sam.   I.  17,  20.  Da  je 
na  njcmu  (Godoliji)  ostavio  Ijude  i  zene  i  djecu  iz- 
megju  siromaSuoga   naroda   u    zemlji.   Jer.  40,  7.  — 
f)  ostaviti  koga  Hi  sto  nakoin  sebe  Hi  iza  sebe,  t.  j. 
poslije  smrti  svojc:  Ostavi  ga  nakom  sebe  da  earuje. 
Npr.   10.    Siua   kojega   miSlja^e    nakom   sebe  za  eara 
ostaviti.  215.   Bolja  je   istraga   nego   rgjava  natraga. 
(Bolje  je   da  se   loeku   koljeno    zatre,   nego   da   zao 
porod   iza  sebe  ostavi).   Posl.   21.   Tako   imao    koga 
nakom  sebe  ostaviti!  297.  Xakom  sebe  spomen  osta- 
viti. Npj.  4,  337.  —  3)  bradu  — ,  den  Bart  wachsen 
lassen,  promittere  barbam.  Rj.  vidi  pustiti  bradu.  — 
ostaviti  bradu,  brke,  kosu  (da  rastii).  —  Svrzibrada, 
dovjek  koji  jedan  put  ostavi  bradu,  pa  je  opet  obrije. 
Rj.  673a.  —  II.  sa  se,  rejleks.  —  a)  ostaviti  se,  vidi 
ostanuti  se.  Rj.  vidi  i  okauiti  se,  i  ondje  syn.  Svaki 
vadi  po  dvaest  dukata,   age   vade  po  tridest  dukata, 
medu  Marku  na  skut  na  dolamu,  ne  bi  li  se  beda  osta- 
vila; aV  se  beda  ostaviti  ne  6e.  Npj.  2,  437.  isp.  h.  — 
h)  ostaviti  se,  vidi  ustaviti   se:  A  otolen  voda  pore- 
vala  . .  .  tu  se  ladna  voda  ostavila.  Npj.  4,  449  (isp. 
Sto  je  ladna   voda   piorevala  ...  5to   se   ladna  voda 
ustavila.  4,  451).  moze  biti  da  ovamo  pripada  i  pri- 
mjer  iz  Npj.  2,  437  pod  a. 

ostavljanje,  w.  Tiyverb.  od ostavljati.  —  1, 1)  radnja 
kojom  tko  ostarlja  (sahranjuje)  sto  (das  Aufheben, 
custoditio.  Rj.).  —  2)  radnja  kojom  tko  ostavlja  sto, 
n.  p.  muz  zenu,  Hi  kome  rlu.tt  svoja  i  t.  d.  (das  Las- 
sen, relictio.  Rj.).  —  3)  radnja  kojom  tko  ostavlja 
n.  p.  bradu  (ostavljanje  brade,  der  lange  Bart,  pro- 
missio  barbae.  Rj.).  —  II.  radnja  kojom  se  tko  os- 
tavlja cega. 

o.stavkn,  f.  o-stavka,  djelo  kojim  se  tko  ostavi 
cega,  n.  p.  sluzbe:  die  Resignation,  Amtsniederlegung. 
—  Ja  evo  dajem  o.'itavku  na  ii/jravit  jeparhije.  Megj. 
131  (=  eparhije). 

dstavljati,  vljam.  v.  impf.  Rj.  o-stavljati.  v.  pf. 
ostaviti.  —  I.  J)  verivuliren,  rcpono.  Rj.  kao  sahra- 
njivati  2.  isp.  ostava.   —   Megjudnevnidka  jaja,  ja- 


gode  (to  zene  ostavljaju  lijeka  radii.  Rj.  351b.  Kad 
car  igjaSe  u  dom  (lospoduji,  noSabu  ih  (Jtitove  od 
mjedi)  strazari,  a  poslije  ih  opet  ostavljahu  u  riznicu 
svoju.  Car.  I.  14,  28.  —  2)  lassen,  mitto,  relinquo. 
Rj.  —  a)  isp.  ostaviti  2a.  —  Pa  ga  (izvorfiid)  Nijemci 
nekad,  kad  su  onu  zemlju  ostavljali,  zatisnuli  debe- 
tima.  Rj.  60a.  —  b)  ostavljati  kome  sta:  -Na  kom' 
mene  ludu  mladu  ostavljaS?»  y^Ostavljam  te  tvojoj 
majci  i  mojoj.'^  Npj.  1,  208.  Ostavljajuci  Bui  pravim 
politicima,  neka  presude,  jesu  li  .  .  .  ja  prelazim 
k  vladanju  MiloJa  Obrenovica.  Miloi  43.  Ja  ostavljam 
citateljima,  neka  sude.  Odg.  na  sit.  6.  —  c)  ostav- 
ljati sa  znacenjem  pregjusnjim  (pod  b)  ne  kazujuci 
kome  .se  sto  ostavlja:  Ako  je  kad  i  izljegla,  ostav- 
Ijula  je  zapis  doma.  Npr.  213.  Sto  se  danas  moze 
udiniti,  ne  ostavljaj  za  sjutra.  Posl.  360.  —  U)  osta- 
vljati sto  na  koga  Hi  na  Sto.  sa  se,  refleks.  Hi  pass.: 
On  mu  odgovori,  da  sc  ostavlja  na  carsku  milost  i 
volju.  Zitije  11.  —  e)  ostavljati  .sto  na  kome  Hi  na 
cemu:  Ostavljam  sve  svoje  dobro  na  vama  i  na  Bogu. 
Npr.  72.  :>Xa  kom'  mene  ludu  mladu  ostavljas?<^ 
»Ostavljam  te  tvojoj  raajei  i  mojoj.«  Npj.  1,  208.  — 
3)  (das  Haar,  den  Burt,  den  Sehnurbart)  uachscn 
lassen,  promitto  barbam.  Rj.  jiustati  kosu,  bradu, 
brke  (da  rastu):  Ni  kose  da  ne  ostavljaju  nego  neka 
strigu  glave  svoje.  Jezek.  44,  20.  —  U.  sa  se,  re- 
fleks.  ostavljati  se  (:ega:  He  ostavljahu  se  djela  svo^ih 
uiti  putova  svojih  opakib.  Sud.  2,  19.  Odevidno  je 
»dz<i  samo  zlo  pisanje,  i  ve6  ga  se  pofiinju  ostavljati. 
Rad  1,  118.  vidi  prohoditi  se  (cega).  isp.  ostaviti  se. 

6s(i,  f.  pi.  (po  jugozap.  kraj.)  vidi  ostve.  Rj.  i  syn. 
ondje.  —  TreptiJ  kako  riba  na  osteh.  DPosl.  137 
(na  osteli  stariji  nastavdk  mjesto  poznijega  ostih  i 
novijega  ostima). 

ostidjeti  se,  ostidim  se,  v.  r.  pf.:  fDigni  s  liSca 
svilenu  maramu«  .  .  .  Qstidi  se  plemena  djevojka, 
pa  mi  slimi  sa  glave  maramu.  HNpj.  1,  312.  —  o(d)- 
stidjeti  se?  u  Stnllija:  preslati  stidjeti  se. 

dstika,  f.  vidi  ocat.  Rj.  i  syn.  kod  ocat.  —  ostika 
(mjesto  octika,  s  promjenom  glasa  c  na  s  pred  t ; 
osn.  u  ocat).  Osn.  276.  rijeii  s  takim  nast.  kod 
aptika. 

dsti|)sati,  sam  (6stip5em),  v.  pf.  in  Alaun  sieden, 
coqtio  in  alumine,  imbuo  alumine.  Rj.  o-stipsati.  vidi 
otipsati.  r.  impf.  stipsati.  isp.  stipsa  (kocelj). 

Osto,  m.  hyp.  od  l^stoja.  Rj.  gen.   Osta,  voc.  Osto. 

Ostoja,  M.  ime  muSko.  Rj.  hyp.  Osto.  —  Priopdio 
povelju  kralja  Ostoje.  Rad  6,  205. 

dstozjc,  n.  (u  C.  G.)  —  1)  sto^ina  oko  koje  .se 
stog  sadijeva,  Stange  um  n-elche  der  Schober  ange- 
legt  uird,  cardo.  Rj.  —  2)  stog,  der  Schober,  meta: 
U  kudiSte  ogauj  uturiJe,  dva  ostozja  slame  zapaliSe.  Rj. 

ftstrag:,  ostriig'il,  hinten,  pone,  cf.  ozad.  Rj.  o-strag. 
isp.  trag.  vidi  i  straga,  otragu,  odzada.  na  pi- 
tanjc  giljc?  na  pitunje  odakle:  odstraga,  sastrag. 
suprotno  sprijed,  sprijeda,  osprijed.  —  Obila  majka 
rodila  obila  junaka.  (.  .  .  a  to  mu  [MiloSu]  majka 
mijesi  bljeb,  a  preb.acila  desnu  sisu  preko  lijevoga 
ramena,  a  lijevu  preko  desnoga,  te  on  ostrag  sisa  . . .). 
Posl.  229.  Haljina,  koja  je  kako  sprijed  tako  i  os- 
trag po  Javovima  izvezena  gajtanima.  Kov.  41.  Spri- 
jed dubina  morska  .  .  .  ostrag  Ijuta  vojska  Misirska. 
Prip.  bibl.  43. 

ustri\g:iisa,  f.  puska  sto  se  ostragu,  odstraga  puni; 
Hinterlader.  —  (JluJice  ill  inglizice  zovu  Crnogorci 
puSke  ostraquse  Martinijeve  sisteme,  jer  se  ne  duju 
daleko.  ARJ.  III.  211b. 

ostrica,  (sablja),  /'.  die  Scharfe,  acuta:  O.-itricu  je 
sablju  izvadio.  Rj.  ostra  sablja. 

o^st^ie(^  n.  vidi  oStrice:  Od  celika  sablju  preto- 
pili,  u  ostricu  sablju  ugodili.  Rj.  ona  .lirana  n.  p. 
u  sablje,  gdjc  je  ostra.  —  U  zlato  je  sablja  oblivena, 
M  ostricu  ostra   i    ugodna.   Npj.   2,   224.   Zavratio  si 


ostrici 


—  927  — 


osiidii 


ostrice  maia  njegova,  i  nijesi  ga  ukrijepio  u  bojii. 
Ps.  89,  43. 

ostriei,  ostrizem  (ftstrigao,  ostrigla),  v.  pf.  scheren, 
tondeo.  Rj.  o-strit'-i.  vidi  oSiSati.  v.  impf.  stri(?i.  —  Ko 
za  tugjoiu  vunom  pogje,  sam  uatrizen  ku(.\  dogje. 
Posl.  138.  Ostrizi  do  koze.  DPosl.  91.  .«a  se,  reflckr:.: 
Nafiini  ae  celava  i  ostrizi  se  za  milom  djecoin  svojom. 
Mih.  1,  It;. 

dstriga,  f.  vidi  ostrika,  kameuica,  die  Auster,  os- 
trea:  Kopitnjak,  kao  kopito  u  morn,  a  uniitra  kao 
kameuica  (ostriya).  Rj.  290a.  —  Tal.  ostrica. 

6strikit,  /'.  vidi  ostriga,  kilmeniea,  die  Auster,  os- 
trea:  Mi,  koji  smo  prosvijeceni,  jo5  uiivamo  gdje- 
koju  stvar  sirovo  i  neuragjenu  .  .  .  (ostrike,  kamenice). 
Priprava  165. 

dstriziiic,  f.  pi.  ona  vuna  5to  (5urfije  saatrigu  8  ko- 
ziiha,  Ahschnitzel,  segmenta,  cf.  krklama.  Rj.  o-stri- 
zine.  isp.  ostri<*i. 

dstriuiti,  mim,  v.  pf.  (u  C.  G.)  schrage  legen,  ob- 
liquo,  n.  p.  struku  kad  se  na  njoj  hvata  snjeianica 
za  pide.  Rj.  o-strmiti,  kao  strmo,  koso  metnuti  sto. 
innce  se  ne  nalazi  taj  glagol. 

rtstrog:,  m.  gora  izmegju  Hercegovine  i  Crne 
Gore.  Rj. 

Astrug;:),  f.  —  1)  pod  lozom  poduporauj,  der  Me- 
henpfahl,  pulus.  Rj.  —  Rozga,  2)  trklja,  ostroga,  w 
vrhu  granata  pritka  po  kojoj  se  loze  razilaze  (kao 
(jardaklije).  Rj.  (J53b.  —  2)  (u  Hrv.)  der  Sporn, 
calcar,  cf.  mamuza,  oatruga.  Rj.  —  Brzu  konju  os- 
troga ue  sluzi.  DPosl.  10.  —  Znacenjc  (korijeuu) 
hosti:  ostar,  oStriti,  ostrica.  ovamo  ce  takogjer  ici  u 
istom  znacenju:  ostroga,  ostroJka;  oatruga;  Oatrovica; 
ostrva   {znaienje  bosti  preSlo   u   strsiti).   Korijeni    3. 

Ostrdgou,  m.  Gran,  Strigonium.  Rj.  varos  ii 
Ugarskoj. 

dstrokati  se,  kam  se,  v.  r.  pf.  ostrokale  se  ovce, 
t.  j.  udarila  u  njih  stroka,  mit  der  stroka  be/ieftet 
tverden,  morbo  stroka  dicto  corripi.  Rj.  o-strokati  se. 
taj  se  glagol  u  dnigojacijem  oblicju  ne  nahodi. 

dstroska,  /'.  (u  juznoj  Srbiji)  vidi  stuba.  Rj.  vidi 
i  ostrva.  rozga  3.  dstroska  (osu.  u  ostroga).  Osn.  300. 
isp.  peujafa.  kao  Ijestve  od  debla  koje  nije  sa  svijem 
okresano. 

O.strovica,  f.  —  1)  visoka  glavica  u  nahiji  Rud- 
niCkoj  sa  zidinama  na  vrliu  svome.  Rj.  —  2)  u  Dal- 
maeiji  nad  Otresom  varoSica  i  viie  nje  zidine  od 
starijeb  kula.  Rj. 

Ostrdzae,  Ostro^ca,  in.  grad  nize  Bi5i5a:  Od  Os- 
trosca  dva  Be§irevi(5a.  Rj. 

ostrdi'ati,  (5am,  v.  pf.  (u  Boci)  groigje  u  kaci  iz- 
gaziti  i  iscijediti,  keltern,  calco.  Rj.  o-stru6ati.  v.  impf. 
strufiati. 

6striiga,  f.  —  1)  vidi  kupina  1.  Rj.  biljka.  — 
2)  vidi  mamuza,  cf.  ostroga  2:  Sa  Oizmama  i  sa  os- 
trugama.  Kuenu  konja  cizmom  i  ostrugom.  Rj. 

ostrtig'ati,  ^strQzem,  i'.  pf.  abschaben,  derado.  Rj. 
o-strugati.  v.  impf.  strugati.  —  Oputu  Ijudi  sami 
okroje  od  kozje  ili  od  ovCje  ko^e,  pa  poStoje  ostruzw 
i  pokisele,  usucu  je  na  Siljku,  i  po  torn  njome  grade 
opanke.  Rj.  4tj()b.  A  kucu  zapovjedic'e  da  ostruzu 
iznutra.  Mojs.  III.  14,  41.  sa  se,  pass.:  Strugotina, 
ono  sitno  iverje  sto  se  sa  dasaka   ostruze.  Rj.  720b. 

dstriiziue,  /'.  lil.  die  Abschdbsel,  quod  abradi  debet. 
Rj.  —  1)  vidi  -ogrebiue,  ogrebak.  ono  sto  se  ostruze 
(ogrebe)  struzuci  n.  p.  zdjelu,  kotao  i  t.  d.  isp.  stru- 
gotina 2.  —  2)  ostruzina.  vidi  strugotina,  o5(5ela.  ono 
sitno  iverje  sto  se  sa  dasaka  ostruze.  —  OSdela,  ostru- 
zina od  drvet.a,  n.  p.  kad  stolar  struze.  Rj.  483b. 

6struziti,  zlm,  v.  pf.  vidi  odstru^iti :  Ovce  mu  se 
ostruiile  same.  Rj.  o-struziti.  vidi  odi^tnniti:  otvoriti 
strugu  da  izlaze  ovce  na  polje.  kao  prost  glagol  ne 
nalazi  .ie. 

ftstrv,  m.  vidi  ostrvo  i  sgn.  ondje.  —  Na  Azorima 
uaSli  an  Portugalci  prije  350  godina  istina  preranogo 


jastrebova  (od  cega  au  ovi  ostrvi  i  ime  svoje  dobili), 
ali  ni  jednoga  covjcka.  Priprava  22. 

Sstrva,  f.  (u  C  G.)  kao  stuba  udarena  u  zemlju 
(pred  koHbama),  te  ae  vjeSaju  puSke  (a  u  kui^i  se 
vjesaju  0  iukalj):  sa  ostrve  pusku  ugrabio.  Rj.  isp. 
oru^nica.  —  znacenje  korijena  kod  ostroga. 

Sstfvco,  n.  dem.  od  ostrvo.  Rj.  vidi  otocid.  adica. 

—  Mrdulja,  malo  ostroce  od  kamena  kod  Spljeta 
kraj  Brac'a.  Rj.  371a. 

Ostrvica,  /'.  varoS  u  Hrv.atakoj  na  desnom  brijegu 
Uno  prema  Turskomc  gradi(5u  Avali  :  A  gjevojka 
Anglijska  kraljiea  s  Dukom  zetom  od  zemlje  GorandiSe, 
ona  ode  5eru  Ostrvici.  Rj. 

ostrviti  se,  6stfvTm  se,  v.  r.  pf.  ein  Aas  zu  fressen 
bekommen  (von  Hunden),  cadaver  nancisci.  Rj.  o-strvi 
se  n.  p.  pas  jedavsi  strva.  taj  se  glagol  u  torn  zna- 
ienju  inace  ne  nalazi.  —  Ali  sada,  ostrvivsi  se  take 
aredno  na  Turskti  krv  i  nam.amivSi  na  pljacku,  i 
prosti  je  narod  izgubio  volju  opet  tako  postati  raja 
Turska.  Danica  3,"  219. 

&strvljaiiiu,  m.  (pi.  oatrvljani)  der  Insulaner,  in- 
sulanus.  Rj.  covjek  sd  ostrva.  vidi  otofanin,  Skoljar. 

—  U  Dalmaciji  gragjani  i  varoSani  i  ostrrljani  zovu 
Vlahom  svakoga  seljaka  sa  suhe  zemlje.  Rj.  (i8a. 
Carevi  Tarsiski  i  ostrvljani  donijede  dare.  Ps.  72,  10. 

bstrvijiinka,  f.  die  Inselbewohnerin,  insulana.  Rj. 
zenska  sa  ostrva. 

ftstrvo,  n.  die  Insel,  das Eiland,  der  Word  (Werder), 
insula,  cf.  otok.  Jedno  selo  kraj  Drine  (pod  lioznicom) 
zove  se  Ostrvo.  Rj.  vidi  i  ostrv,  Skolj,  ada*.  isp.  polu- 
ostrvo.  dem.  ostrvce.  — ^Nize  donjega  gjerdapa  u 
ostrvu,  koje  Turci  zovu  Ciplak-ada,  imaju  velike  zi- 
dine. Danica  2,  50.  U  Dalmaciji  na  suboj  zemlji 
(osim  samoga  primorja  i  ostrva)  ...  ali  na  ostrvima 
i  u  primorskijem  mjestima  govori  se  jezikom  malo 
drukfiijim  od  Srpskoga.  Kov.  17. 

&strvski,  adj.  Insel-,  insularis.  Rj.  sto  pripada 
ostrvu,  ostrvima. 

ostlidjeti  se,  osti'idim  se,  v.  r.  pf.  o-studjeti  se, 
studen  postati.  isp.  zastudjeti.  r.  impf.  studjeti.  — Tko 
se  grije  na  tugjem  ognju,  brzo  se  ostudi.  DPosl.  132. 

OstApaiije,  M.  das  Hinwegtreten.  recessio.  Rj.  verb, 
od  ostupati.  radiija  kojom  tko  ostupa. 

1.  ostApati,  6stfipam,  v.  impf.  abtreten,  recedo.  Rj. 
o-stupati.  vidi  odstupati.  v.  pf.  ostupiti. 

3.  dstupati,  pam,  v.  pf.  n.  p.  je6am,  stampfcn, 
contundo,  pinso.  Rj.  o-stupati.  v.  impf.  stupati.  isp. 
stupa.  —  Tu  bi  bilo  pida  izobila  .  .  .  tebi,  dore,  jecma 
ostupana.  HNpj.  3,  530. 

ostllpiti,  oatupTm,  v.  pf.  abtreten,  recedo,  cf.  od- 
stupiti.  Rj.  o-stupiti.  v.  impf.  1  ostupati. 

ostv.Vriti,  6stvarTm,  v.  ^jf  o-stvariti  sto,  uciniti  da 
bade  stvar,  da  bude  u  djelu,  doista  (a  ne  samo  u 
misli,  u  namjeri);  realisircn,  verivirkliehen.  v.  impf. 
ostvarivati. 

ostvarivanje,  n.  verb,  od  ostvarivati.  radnja  kojom 
tko  ostvaruje  sto:  Zivot  je  ostvarivanje  naSe  misli  i 
naSe  vere.  Zloa,  294. 

ostvarivati,  ostvarujem,  v.  impf.  potvrda  u  verb. 
ostvarivanje.  v.  pf.  ostvariti,  gdje  je  i  znacenje. 

8stve,  ostava,  f.  pi.  der  Drcizack  (der  Fischer), 
tridens,  cf.  osti.  Rj.  ridi  i  ohci,  oJdi,  o5de;  ostve  (od 
rijefii  2enske  s  osnovom  na  i:  ost,  koja  se  samo  po- 
mijeSala  s  ovakim  rijecima  na  I'K  ili  <'i').  Osn.  41. 
rijeci  s  takim  nast.  kod  bacva.  Znaienje  (korijeuu) 
bosti:  Osje;  osti  .  .  .  ostve:  ostan.  Korijeni  3.  ribarsko 
orugje  sa  siljcima.  —  Sjegja,  kao  odar  ili  kolibica  nad 
vodom,  odakle  se  riba  bvata  i  bije  ostvama.  Rj.  Ij83b. 

SstvTste,  w.  der  Stiel  des  Dreizacks,  manubrium 
tridentis.  Rj.  drzalo  u  ostava.  —  rijeci  s  takvim  nast. 
kod  grabljiite. 

5sada,  f.  vidi:  odsuda,  das  Urtheil,  judicium,  sen- 
tentia,  cf.  presuda.  Rj.  449a.  vidi  i  osudbina;  scn- 
tencija.  —  Koga  najprije  sretu  da  im  o  tome  audi  .  .  . 


osiidbiiia 


928  — 


osrei-ivati 


sretoSe  na  koiiju  srjavola,  koji  se  bje§e  pretvorio  u 
kalii^era  ...  i  po  oiudi  njavola  i  'gubi  dobri  sve  tri 
stotine  cekina.  Npr.  85.  Sto  nenia  odmab  osude  za 
slo  djelo,  za  to  sree  sinova  Ijudskik  kipi  u  njima  da 
Oine  zlo.  Prop.  S,  11. 

6f<ii(ll)iun,  /'.  (u  Boci)  das  Urtheil,  judicium,  cf. 
presnda.  Rj.  ridi  i  osuda,  i  syn.  ondje.  Sa  svijem  si 
Gave  ugodio,  da  (nama)  j'  to  Bozja  osudbina.  Npj. 
5,  503. 

osAtliti,  osudiin,  v.  pf.  Rj.  o-suditi.  vidi  odsuditi. 
r.  impf.  osugjivati.  —  1)  ahurtheilen,  dus  Urtheil 
fallen,  judicium  fero,  u.  p.  kome  sto.  Rj.  —  Ti  .si 
moja  zeua,  fako  je  zar  Bog  osudio.  Npr.  115.  — 
2)  koga,  verurtheilen,  coiidemno.  Rj.  —  Namolovan 
go  starac,  kojega  su  guje  opasale  .  .  .  bio  vrlo  tvrd 
i  nemilostiv.  pa  ga  za  to  Bog  oiutko  osiidio.  Rj.  81a. 
Svakoga  otmicara  osude  na  pet  godina.  Rj.  221a. 
8ta  je  skrivio  ovi  siiomab  covjek  te  ga  na  smrt  osu- 
dise.  Kpr.  2L8.  Kao  osugjena  duia  (n.  p.  zabuuio  se). 
Posl.  132.  Osude  nekakva  konjokradicu  na  vesalu. 
Danica  4,  38.  Jliloje  .  .  .  okrivljen  je  i  osugjen  da 
sjedi  u  Ostruznjici.  Sovj.  34. 

osiigj^uicn,  f.  die  Verurtheilte ,  condemnata.  Rj. 
Icoja  je  osugjena  (na  sto). 

osiisrjouTk,  osugenika,  m.  der  Verwtheilte,  condem- 
iiutus.  Rj.  koji  je  osugjen  (na  sto). 

o.sugjeiijts  n.  damnatio.  Stulli.  vei'h.  od  osuditi, 
djelo  kojim  sc  tko  osudi  (na  sto).  za  verb,  od  glugola 
perfekt.  isp.  dopu.stenje.  —  Ima  rijeci  84  koje  sam 
ja  naciuio  .  .  .  osugjenje,  o^isdenje.  Nov.  Zav.  VII. 
Jer  za  grijeh  jednoga  bi  osugjenje.  Rim.  5,  16  (con- 
demnatio,  Verurtheilung).  Sad  ueina  osugjenja  onima 
koji  su  u  Hiistu  Isusu.  8,  1  (damnatio,  Verdamniss). 
Koji  su  davno  odregjeui  na  ovo  osugjenje.  Jud.  4 
(judiciu  m ,  S t rafgcrich t). 

osugjivaiije,  n.  Rj.  verb,  od  osugjivati.  —  1)  radnja 
kojom  tko  osugjuje  kome  sto  (das  Aburtheilen,  judicii 
latio.  Rj.).  —  2)  radnja  kojom  tko  osugjuje  koga  (das 
Verurtbeilen,  condemnatio.  Rj.). 

osiigjivati.  osi\gjujem,  c.  impf.  Rj.  o-sugjivati.  v. 
pf.  osuditi.  —  1)  verurtheilen,  condcmno.  Rj.  koga 
(na  stu):  Kad  biste  pak  znali  Jta  je  to:  niilosti  ho^u 
a  ne  priloga.  nikad  ne  biste  osugjivali  pravijeh.  Mat. 
12,  7.  Kojijem  sudom  sudis  drugome,  sebe  osugjujes. 
Rim.  2,  1.  Blago  onome  koji  ne  osugjuje  sebe  za  ono 
5ta  nagje  za  dobro.  14,  22.  —  2)  aburtheilen,  judi- 
cium fero.  Rj.  kome  sta.  vidi  suditi  1. 

osukati,  6sucem,  v.  pf.  abdrehen,  abuinden,  retor- 
queo,  deiolro.  cf.  odsukati.  Rj.  o-sukati.  v.  impf.  osu- 
kivati. 

0!siikiviiiijc,  n.  das  Abdrehen,  retorsio,  devolutio. 
Rj.  rerb.  od  osukivati.  radnja  kojom  tko  osukuje  sto. 

osiikirati,  osiikujem,  v.  impf.  abdrehen,  retorqueo. 
Rj.  o-sukivati.  ridi  odsukivati.  v.  pf.  osukati. 

osiiiiiporiti,  nm,  v.  pf.  sulphurc  inducere,  incrostar 
di  solfo.  Stulli.  o-sumporiti,  n.  p.  bure,  samporom  ga 
okuditi.  V.  impf.  snmporiti. 

osCiriti,  ftsurim,  v.  pf.  Mass  fdrben,  colore  pallida 
imbuo.  Rj.  o-suiiti,  obojiti  surom  bojom.  inace  se 
glagol  ne  nalazi.  isp.  sur. 

osAsiti,  (^suSim,  r.  pf.  Rj.  o-su5iti.  v.  impf.  su5iti. 
—  1)  trocknen,  sicca.  Rj.  —  Po  30  osusenijeh  sma- 
kava  prodaju  se  ziini  za  krajearu.  Kov.  40.  Gospod 
uzbi  more  vjetrom  istocnim,  koji  jako  duvaSe  cijehi 
nod,  i  asusi  more.  Mojs.  11.  14,  21.  —  2)  sa  se,  refleks. 
verdorren,  austrocknen,  siccor.  Rj.  —  Sama  sazdana 
kost,  kaie  se  za  bolesnika,  koji  se  ad  bolesti  osusio 
i  okoreo.  Rj.  663a.  Otac  i  mati  .  .  .  ostareli  i  pocrneli 
i  osusili  se  kao  aveti,  a  ne  mogu  da  umru.  Npr.  77. 
Osusio  .ie  kao  Ciganski  svetac  u  odzaku.  Posl.  242. 
Koji  traie  vode  a  nje  nema,  kajima  se  jezik  osusio 
ad  zcgji.  Is.  41,  17.  Kaza  im  se  prilijepila  za  kosti, 
asusila  se  kao  drvo.  Plad.  4,  8. 

osuU,  ospem,  v.  pf  Rj.  o-suti.  v.  impf.  osipati.  — 


/.  auseinander  fallen  lassen  (z.  B.  den  Strumpf), 
dissipo.  Rj.  osuti  n.  p.  carapu,  uciniti  da  se  ospe.  — 
//.  sa  se,  refleks.  —  1)  auseinander  rollen,  dissipor, 
n.  p.  asulo  .se  grozgje  u  cvijetu ;  osula  sc  carapa.  Rj. 

—  Osipada,  viuova  loza  (cokot),  na  kojoj  grozgje  po- 
tjera,  ali  «  cvijetu  opadne  (aspe  se).  Rj.  470b.  Kad 
se  ospe  kao  carapa.  (Rede  se  n.  p.  kad  stane  vojska 
bjegati,  pa  bjega  jedan  za  drugim).  Posl.  120.  — 
2)  besdet  irerden,  conseri:  Osu  se  nebo  zvezdama,  a 
ravno  polje  ovcama.  Rj. 

osClzhati,  osiizbam,  v.  pf.  (u  (.'.  G.)  kukuruze,  t.  j. 
olju5titi,  den  Kukuruz  liisen,  excartico.  Rj.  o-su2bati. 
vidi  okomiti  1,  okorubati.  r.  impf.  suzbati. 

dsiiziijiti  se,  znjlm  se,  v.  r.  pf.  cin  Oefangener 
ucrden,  in  Gepingniss  kommen,  in  vincula  conjici. 
Rj.  o-suzujiti  se,  suzanj  postati,  dojiu.iti  tamnice.  ridi 
zasuzujiti.  v.  impf.  su^njevati.  —  Al'  se  bojim  haj- 
dudke  Alaltije,  da  se  tamo  rJ  ne  asuznjite.  Npj.  3,  85. 
Osuhiji  se  Kraljevidu  Marko  u  tamnici  ernog  Ara- 
pina.  HNpj.  2,  45. 

dsvadbovati,  5svadbujem,  v.  pf.  o  -  svadbovati, 
svadbu  svrsiti.  v.  impf.  svadbovati.  —  ili  odsvadbo- 
ixismo  svadbu  kakvu  selo  nije  zapamtilo.  Megj.  114. 

osvaditi,  dim,  v.  pf.  (u  Dalm.)  angcben,  denuncio, 
cf.  opovigjeti.  Rj.  o-svaditi.  prokazati. 

osviijiinje,  n.  das  Erobcrn,  captio.  Rj.  verb,  od 
osvajati.  radnja  kojom  tko  osvaja  sta. 

osviljati,  ftsvajam,  r.  impf.  erobern,  redigo  sub 
potcstatem.  Rj.  o-svajati,  (initi  iila  srojim.  isp.  pirosti 
svojiti.  V.  pf.  osvojiti.  —  Tada  stanu  Izrailjei  osvajati 
zemlju.  Prip.  bibl.  54. 

OSTi\niiti,  osvanem,  v.  pf.  Rj.  o-svanuti,  ».  pf.  je 
i  prosti  svanuti  (samnuti).  vidi  i  osavnuti,  osaranuti ; 
rasvanuti  se.  v.  impf.  osvanjivati,  osvitati,  (prosti) 
svitati;  prosvitati,  rasvitati  se.  —  1)  vom  itnbrechen- 
den  Tage  erreicht  u-erdcn,  invenior  a  die  illucesccnte. 
Kad  se  Srbi  u  jutru  sa.stanu  (u  Srbiji)  i  nazove  jedan 
drugom  sdobro  jutro  ■,  onda  ga  upita:  Jesi  li  niirno 
asvanuo?  A  onaj  odgovori:  Mirno,  hvala  Bogu!  kako 
ti?  Osvanu  zvezda  na  vedrom  uebu,  rabar  devojci 
pred  belim  dvorom.  Rj.  osinwe  tko  Hi  sta  gdje,  kad 
se  ondje  nagje  na  asvituk  dunu.  —  Ko  je  god  .  .  . 
onde  zanodio,  ouaj  viSe  nije  zir  asvanuo.  Npr.  60. 
Sjutradan  ujulro  oua  dva  gjetidka  probude  se,  kad 
li  onome  sto  je  i/io  srce,  asranulo  pod  glavoni  sto 
zlatnijeh  cekina.  lO'J.  Gatala  baba  da  nije  mraza,  pa 
osvanuo  snijeg  do  guzice.  Posl.  41.  (Jmrkao,  a  ne 
oscanuo.  (Utekao  ili  ga  ouako  nestalo  uodu).  238.  !Sto 
deteta  u  vede  omrkne,  jos  toliko  u  jutru  osvune.  Npj. 
2,  157.  Kade  dogje  Jadru  vodi  bladuoj,  u  Dobri''u 
selu  osvantio.  4,  195.  Drug!  dau  ii  jutru  osvanu  po 
razlidnijem  raskrJdima  na  zid  prilijepljeni  ori  .itihavi. 
Sovj.  84.  —  2)  anbrechen  (vom  Tage),  illucesco,  cf. 
osavnuti:  U  z'o  das  mu  barjam  oscanuo.  Rj. —  Osvanu 
zvezda  na  vedrom  nebu.  Rj.  46i)a.  Kad  ujutru  dan 
osvune,  ali  nema  ui  one  kude.  Npr.  76.  Kada  o.smo 
jtitro  osvanulo.  Npj.  4,  372.  Kad  u  jutro  zora  osra- 
nula.  4,  513. 

osvaiijiviiiije,  n.  vidi  osvitanje.  Rj. 

osvaiijivafi,  osvanjujem,  v.  impf.  (u  Dubr.)  vidi 
osvilati :  svaki  dan  sad  loplije  o^vanjuje.  Rj.  o-sva- 
njivati.  vidi  i  svanjivati,  svitati.  r.  pf.  osvanuti. 

osvi'eivaiije,  n.  Rj.  verb,  od  osvedivati.  —  1)  radnja 
kojom  tko  osvccuje  .sto,  n.  p.  crkvu  (das  W'eiheu,  con- 
secratio.  Rj.):  Kad  su  osvedivali  idola . . .  tek  Jto  se 
svrsi   osvecivanjc.   Prip.   bibl.  97.   vidi   osvestavanje. 

—  2)  radnja  kojom  tko  osvecuje  koga,  Hi  kajom  .te 
tko  osvecuje  (das  Riichen,  ullio.  Rj.). 

osvccivati,  osvfedujem,  i'.  impf.  Rj.  o-svedivati. 
pro'iti  impf.  svetiti.  r.  pf.  osvetiti.  —  /.  J)  ueihcn. 
consecro.  Rj.  vidi  osvestavati.  —  Kad  bi  se  obredili 
gozbom,  poMljase  Jov  i  osvecivase  ih,  i  prino.SaJe 
zrtve ;  jer  govoraSe  Jov :  mo^e  biti  da  su  se  ogrijeSili 
sinovi  moji.  Jov  1,  5.  Dub   Bozji   iznad    vode,   osve- 


osvom 


929  — 


osviliifi 


'  "JHci  joj  .xivotvorno  jestaftno.  DP.  310.  xa  se,  pass.: 
K;i(l  se  osvecivHsc  zid  Jeni.salimski.  Nem.  12,  27.  — 
'i)  kog-a,  rcichen,  nlctscor :  U.staj  Markn,  ako  I'oga 
/iiadeS,  te  osvecuj  sooga  pobruiima.  Kj.  —  Koji 
nniogo  prijeti,  slaho  osvei'.uje.  Poal.  143.  .Ter  on 
((xospodl  osver-uje  krr,  pamti  je;  ne  zaboravlja  jauka 
nevoljnijeli.  Ps.  9,  12.  —  //.  sa  se,  rcjld's.  osvec^ivati 
se  koaie,  sich  rachen  an  jemand,  vlndictam  <iHmo 
dc  (tliqxo.  Rj.  ■ —  Nc  osvecwjte  se  za  sebe.  Rim.  12, 
19  (lidchcf  euch  sclher  niclit). 

ftsvciii,  (po  jiigozap.  kraj.)  vidi  osiin.  Rj.  /'  pri- 
mjcre  ondje. 

osvi^stanjc,  w.  verb,  od  osveSlati.  djdo  l-ojiin  se 
sto  on'cstn :  To  je  zakon ...  i  sa  osvcstaiijc  i  za  zrtvu 
zahvalmi.  Mojs.  III.  7,  37.  isp.  osveStavanje.  —  takva 
verb.  isp.  I'ud  dopiiJteuje. 

osv6StaM,  stam,  )•.  /)/'.  n.  p.  crkvii,  u-eilien,  con- 
secro.  Rj.  o-svestati.  is  erkvenoga  jezilca  mjesto  osve- 
titi  1.  V.  pf.  je  i  prosti  sveStati,  svjeStati.  r.  impf. 
osveStavati.  —  l)  iSveti  Petar  erkvii  gradi  ...  tii 
je  crkvii  osvcstao,  leturirjiju  otpojao.  Hero.  325.  Idi 
k  narodu  i  osvestaj  ih.  Mojs.  II.  19,  10.  Da  je  sma- 
trao  sebe  za  zakonitoga  vindaooa,  kqjeimi  jc  vlast 
osvextana  odozijo,  koji  ucma  iiad  sobom  starijeaa.  DM. 
24.  Patrijarah  koji  je  svetoga  t^ami  osrcstuo  sa  arhi- 
episkopa.  DRj.  3,  .')4].  —  2)  sa  se,  reflcks.  i  pa.w.  ; 
1  saini  sveSteniei,  koji  pristupaju  ka  Uospodu,  ncka 
se  osr^'estaJK.  Mojs.  II.  19,  22.  Osrestajtc  se,  i  hodile 
sa  mnom  na  ^rtvu.  Sam.  I.  Ifi,  .5.  Kad  bi  se  speti 
dari  osvestali  i  sveStenici  se  i  naroil  priuestili,  ouda 
bi  .  .  .  pp.  10. 

(i.svcstiivanjc,  n.  das  Weihen,  consecratio.  Rj.  verb, 
od  osveStavati.  radiija  kojom  tko  osvestava  sto,  n.  p. 
crkou.  vidi  osvec'ivauje.  isp.  osvestanje. 

o.svestilvati,  osvfeStavam,  r.  impf.  tveihcn,  consecro, 
if.  osve(?ivati.  Rj.  o-sve.'lavati,  n.  p.  crkr^i:  2)>'0sti  v. 
impf.  sveSlavati,  svje.stavati.  r.  pf.  osveStati.  —  sa  se, 
reflcks.:  Koji  se  osnjcsiarajn  i  koji  se  oCisdaju  u  vrto- 
vima  jedan  za  driigim  javno,  svi  6e  izginuti.  Is  GG,  17. 

osv(*fii,  /'.  die  JxKclie,  r indicia:  Nema  osvete  bez 
luda  brala  (Posl.  204).  Rj.  —  Osvefa  djevojke^  nad. 
momkom.  Npj.  1,  .38.5  (natpis  pjesmi).  To  je  Zivko 
jedva_  doeekao,  jer  mu  j'  Osmaii  sina  pogubio .  .  . 
Ode  Zivko  sinu  na  osreiu.  4,  30.  Ne  cenijte  osvcle 
na  raji.  4,  134.  Koji  je  na  Srbe  mrzio  i  osretu  u 
sreu  nosin.  Milos  57.  Narod  uskipi  osoetom  i  nestrpe- 
iiijem,  i  ustane  na  Turke.  74.  Da  se  govori  samo  iz 
osrete  i  iz  zavisti  i  pakosti.  Odg.  na  lit.  19.  Bojte  se 
maC'a;  jer  je  uv.u-  osvcta  za  besakonjc.  Jov  19,  29. 
Nek  se  pokaze  pi-ed  ocima  naSim  osveta  nad  nesna- 
hoscima  za  prolitu  kro  shiga  tvojili!  Ps.  79,  10. 

osv<!tin,  fisvefim,  v.pf.  Rj.  o-svetiti.  —  I.  1)  weihen 
(Wa-'iscr),  consecro.  Rj.  ridi  osveJtati.  r.  impf.  osve- 
^ivati  1.  —  Zakrsliti  vodic.u,  t.  j.  osvetiti.  Rj.  178b. 
ota  je  vede,  ili  zlalo,  ili  crkva  koja  zlat.o  osveti?  Mat. 
23,  17.  Da  budii  neznaboSei  ^;)"/»os  povoljan  i  osocceii 
Duliom  svetijem.  Rim.  If),  KJ.  Poniazi  sator  i  osceti 
ga,  i  bide  svet.  JMojs.  II.  40,  9.  Crkva  hi  osvecena  sa 
spomen  nlaska  presvete  Bogorodice  u  erkvu.  DM.  IG 
(isj).  zatronoSiti).  Krsteiije  je  osvetio  Isns  krstivsi  se 
sam.  DP.  181.  sa  se,  pass.:  Da  se  osreti  lik  sto  ga 
postavi  ear  Naviihodonosor.  —  2)  koga,  rachen,  ul- 
ciscor,  cf.  pokajati:  Dauas  mi  ras  braro  osvetiti,  osve- 
titi ili  poginuti.  Rj.  ridi  i  odmastiti.  —  Udari  ga 
topuzinom  teskom  .  .  .  »Ja  sam  tvoja  vjerena  Iju- 
bovca;  no  oprosti  one  topuzine,  e  sam  mnoge  noge 
osvetila.  Npj.  3,  355  (Sto  ju  je  on  gazio  i  tLdcao 
nogama.  Vuk).  Ti  osveti  Turke  na  rlasima.  4,  3G7. 
Da  je  blagosloven  Gospod,  koji  osveti  sramotu  mojii 
od  Navtila.  2.5,  39.  Osveti  me  od  onijc.li  koji  me  gone. 
Jer.  15,  15.  sa  se,  jyass.:  Bice  dan  osvete  Gospodnje, 
godina  pladanja,  da  bi  se  osvetio  iS'io».  Is.  31,  8.  — 
II,  sa  se,  rejleks.  kome,  sich  rdclien  an  jemand,  vin- 
dictam  sumo  de  aliqao.  Rj.  vidi  vesnuti  se  2.  —  Ko 


se  ne  osveti,  on  .se  ne  posveti.  Posl.  1.54.  E  se  serdar 
dobro  osvetio:  sest  stotina  za  njega  jednoga.  Npj.  4, 
378.  Mo^.e  biti  da  se  .Tosif  srdi  na  iias.  pa  ce  nam 
se  osvetiti  za  sve  zlo  5to  nui  neinismo.  Mojs.  I.  .50,  15. 

osviStljiv,  adj.  raehsiichtig,  ulciscendi  ctipidus.  Rj. 
koji  se  rado  osvecuje.  vidi  osvetoljubiv. 

osv»itIjivae,  osvttljtvca,  m.  covjelc  osvetljiv.  po- 
tvrda  rijeci  u  pridjeni  koji  ide. 

osvt^tljTvfev,  adj.  sto  pripada  osvetljivcu.  —  Slid 
je  popao  lice  moje  od  pogleda  neprij.ateljevili  i  osve- 
tljittcevili..  Ps.  44,  16. 

osvedjivosf,  osvfetljivosti,  f.  osobina  onoga  koji 
je  osvetljiv.  vidi  osvetoljiibivost. 

SsvetiiT,  adj.  sto  pripada  osveti:  K;id  nas  zadesi 
kako  zlo,  mac  osvetni  ili  pomor  ili  glad  .  .  .  usliSi  i 
izbavi.  Duev.   IT.  20,  9. 

Bsvefiiica,  /'.  ultrix.  Stulli.  koja  se  osvecuje  (kome). 
die  Sdcherin. 

osvpfiiTk,  m.  der  Rdcher,  ultor,  vindex.  —  Ima 
rijeci  84,  kojijeh  nijesam  duo  u  narodu  da  se  govore, 
nego  sam  ih  ja  nadinio  .  .  .  osretnik.  Nov.  Zav.  VII. 
ali  ima  ova  rijei  vec.  u  StuUija  iz  Pcdmotica :  Oftwe.t- 
nik,  ultor,  vindex.  Kuez  .  .  .  uzalud  ne  nosi  mada,  jer 
je  Bozij  sliiga,  osvetnik  na  gnjey  onome  koji  zlo  dini. 
Rira.  13,  4.  Taj  je  dovjek  nama  rod,  i  jedan  od  osvet- 
nika  naSiU.  Rut  2,  20.  Ne  stupaj  na  njivu  sirodadi. 
Jer  je  jak  osretnik.  njihov:  branide  stv.ar  njihovu  od 
tebe.  Prid.  23,  11. 

osvotnTkov,  adj.  sto  pripada  osvetniku:  Zbor 
neka  izbavi  krvnika  is  rnke  osvetnikove.  Mojs.  IV. 
35,  25. 

osvctolji'lbiv',  adj.  osveto-ljubiv,  koji  Ijubi  osvetu, 
rado  sc  osvecuje.  potrrda  ti  rijeci  koja  ide.  vidi 
osvetljiv.  —  tako  sloz.  adj.  kod  bogoljubiv. 

osvt'toljfibirost,  osvetoljiibivosti,  f.  osveto-ljubi- 
vost,  osobina  r)((0(/<e,  koji  je  osvetoljubiv.  vidi  osvet- 
Ijivost.  —  Svi  su  ti  sved.anici  viSe  ili  manje  izaSli  na 
glas  sa  svoje  osvetoljubivosti.  Zlos.  29G.  sa  oblicje 
isp.  gostoljubivost. 

osvijestiti,  <^svijestTm,  v.  pf.  Rj.  o-svijestiti.  v. 
impf.  svijestiti  (i  se).  —  1)  zur  Besinnung  bringen, 
revoco  ad  mentem.  Rj.  koga,  nciniti  da  dogje  k  sebi, 
k  sitijesti.  suprotno  onesvijestiti.  —  2)  sa  se,  refleks. 
V.  pf.  zur  Besinnnng  kommen,  redeo  ad  mentem.  Rj. 
doci  k  sebi.  suprotno  onesvjesnuti.  —  Kad  vigje  ear, 
onesvjesnu  od  duda  .  .  .  dok  sc  na  jedan  put  osvi- 
jesti.  Npr.  115. 

osTijfetliti,  fisvijetlTm,  v.  pf.  Rj.  o-svijetliti.  v.  impf. 
osvjetljavali,  osvjetljivati.  —  1)  beltioclitcn.,  illustro. 
Rj.  —  Treba  sva  crkva  da  bude  osvijetljena  kandi- 
lima  a  jo5  vedma  duhovnijem  ridjelom  jevangjelj.a. 
DP.  48.  Ali  de  treb.ati  da  ogledam  osvijetliti  nesto 
.sto  doslije  n  filologiji  slovenskoj  nije  osvijetljeno. 
Rad.  1,  ilO.  sa  se,  pass.:  Kojima.se  gdjekoji  odsjek 
naSe  istorije  nioze  znamenito  osvijetliti.  5,  198.  — 
2)  (u  C.  (r.)  n.  p.  kamarii,  (d)kehren,  verro,  cf.  po- 
nifcsti.  Rj.  vidi  i  odi.stiti  1. 

bsvTt,  m.  (u  0.  G.)  Tagesanbrucfi,  dilucuhim,  cf. 
osvitak:  na  osvit  BoJiida.  I  drzi  nam  detvero  denija 
na  osvitu  od  Pelrova  dana.  Rj.  tndi  i  rasvit,  ras- 
vitak,  svauude.  —  isp.  osvit.ati,  osvanuti. 

osvitak,  osvitka,  m.  der  Anhrnch  (dcs  Tages),  di- 
luculum,  cf.  osvit:  Na  osvitak  negjelji  dogjoSe  prije 
zore  i  bijela  dana.  Rj.  *  syn.  kod  osvit.  —  Po  ve- 
deru  subotnom  na  osvitak  prvoga  dana  nedjelje  dogje 
Marija.  Mat.  28,  1. 

osvitaiiji',  n.  Rj.  verb,  od  osvitati.  —  1)  stanje 
koje  bird,  kad  tko  ili  slo  osvice  (das  Siehtbarwerden 
bei  an\)rechendem  Tage,  apparitio  primo  diluculo. 
Rj.).  —  2)  stanje  koje  Iiiva,  kad  osvice  dan  (das 
Tagen,  dilucuhim.  Rj.) 

osvitati,  osvidem,  v.  impf.  Rj.  o-svitati.  vidi  osva- 
njivati,  i  syn.  ondje.  osvanuti.  —  1)  sichtbar  tverden 
bei  anbrechendem  Tage,  appareo  diluculo.  Rj.  osvice 

59 


osvjcdoi'avnnjc 


—  930  — 


osijaFaiije 


tko  Hi  stv  gdje,  kad  se  ondje  nulazi  na  onvitak  danu.. 

—  I  tako  svako  jutro  prvome  osvUalo  po  sto  cckinii 
pod  glavoin,  a  oni  drugi  znao  Sto  ko  niisli  i  cini. 
Npr.  100.  Ko  s  gjecoiii  spi,  politau  osviie.  Posl.  153. 

—  2)  tagen,  diliiccseit.  Rj.  n.  p.  svaki  dan  sad  to- 
plije  osrice. 

osvjedoclivanje,  n.  verb,  od  osvjedocavati.  radnja 
kojoin  tko  osvjedocava :  NaSavSi  stvar  (iikrademi)  mo- 
gao  je  covjek  doznati  i  onoga  ko  je  bjeSe  ukrao. 
Takovo  se  oftcjedociwanje  zvalo  u  srpskom  pravu 
•lice.:.  DM.  2;)0. 

osvjedofiivati,  osyjedoCuvam,  i'.  impf.  o-svjedo- 
cavati.  potvrda  ylagolu  u  supst.  osvjedocavanje,  koje 
vidi.  V.  impf.  X)rosti  svjedociti.  v.  pf.  osvjedocili. 

o.svjed6citi,  osvjfedoSim,  v.  pf.  tidi  posvjedociti. 
Rj.  o-svjedociti.  v.  impf.  o.svjedocavati.  —  1)  kao 
posvjedociti,  zitsvjeduciti,  potmditi;  hctjUmbujen,  ve- 
rifiziren,  fidem  facere  rei.  sa  se,  puss. :  Da  bi  se  oscje- 
docilo  piamo  vladaocevo  itd.,  Iiirahu  se  dobri  Ijiidi 
iz  visega  ili  vlasteoskog  reda.  DM.  275.  —  2)  na  se, 
refleks.  kao  uvjeriti  se,  siclt  iiherzeiigcn:  Kad  vidi 
prsten  sto  mu  je  dala  oiida  kad  joj  je  donee  jabuke, 
osvedoci  se  da  je  on  ba.^.  Npr.  20G.  Da  hismo  se  osvje- 
docili da  je  ovo  pogrjeSka.  Bukv.  30. 

osvjfetlati,  lam,  v.  pf.  t.  j.  obraz,  Hhre  machen, 
illustro  existimationem.  Rj.   o-svjetlati.   vidi  opoStiti. 

—  DruStvo  .  .  .  sehi  i  praviteljstvu  osvjetlalo  bi  obraz. 
Pis.  27.  Tijem  je  osvjetlan  ubraz  nurodu  nasemu. 
Sovj.  I.  suprotno  ocrniti  obraz  (isj).  Jer  Piped  obraz 
oernise,  otaca-stvo  svoje  izdadose.  Npj.  5,  212). 

osvjctljllvaiijc,  n.  verb,  od  osvjetljavati.  radnja 
kojom  tko  osvjetljava  sto.  vidi  osvjetljivanje. 

osvjetljjVvati,  osvjfetljavaui,  v.  impf.  o-svjetlja- 
vati.  I'idi  osvjetljivati.  v.  pf.  osvijetliti.  —  Bio  taj 
dan  tama,  ne  gledao  ga  Bog  ozgo,  i  ne  oscjetljavala 
ga  svjetlost!  Jov  3,  4. 

osvjetljivanje,  «.  verb,  od  osvjetljivati.  radnja 
kojom  tko  osvjetljujc  sto.  vidi  osvjetljavauje. 

osvjetljivati,  osvjfetljujem,  v.  impf.  o-svjetljivati. 
vidi  osvjetljavati.  r.  pf.  osvijetliti.  —  Ali  je  (diohc) 
iz  blize  ne  o^vjetljiije  ni  malo.  Ead  1,  108.  Priopci 
spomenike,  koji  osvjetljuju  tu  zaUitu.  t),  192.  .s<(  se, 
pass.:  Uzrok  moze  i  ne  biti  pravi,  uego  moze  biti  i 
Sto  kao  uzrok  receno  cim  se  samo  osvjetljuje  sto 
naprijed  receno.  Danicid,  ARj.  461a. 

osvdjiti,  6svojim,  v.  pf.  erobern,  beherrschen,  iiber- 
winden,  capiu,  occupo,  vinco:  Tadiju  su  rane  osvo- 
jile.  Rj.  o-svojiti.  vidi  obladati.  v.  impf.  osvajati.  — 
Bio  Stalac  tri  godine  dana  .  .  .  nit'  ga  kako  moze 
osvojiti.  Npj.  2,  503.  A  Krsto  se  jaoi  namjerio,  pak 
osvoji  Asan-Begovica,  pa  ga  zakla  kako  ziva  brava. 
4,  101.  Te5ko  ga  je  umor  osrojio,  ne  pogodi  Hn- 
soyid-Jalara.  4,  405.  Kao  pijan  sam  i  kao  covjek 
kojega  je  osvojilo  vino.  Jer.  23,  9.  Tuga  i  bolovi  osco- 
jise  ga  kao  porodilju.  49,  24.  Sve  te  zcmlje  osvoji 
DuSan  od  grikoga  carstva.  DM.  45. 

osvri\bati,  bam,  v.  pf.  Rj.  o-svrabati.  v.  impf. 
svrabati.  Up.  svrab.  —  1)  mit  Kriitze  anstecken, 
scabie  in/icio.  Rj.  osvrabati  koga.  —  2)  su  se,  re/hks. 
die  Kriitze  bekommen,  scabie  infici.  Rj.  svrab  dobiti 
(od  koga). 

osvrnuti  se,  ftavrnem  se,  vidi  obazreti  se:  Osvrte 
se  vojvoda  Todore.  Rj.  v.  r.  pf  o-svr(t)nuti  se.  vidi  i 
ozreti  se.  v.  impf.  osvrtati  se.  —  On  potrfi,  pa  kad 
odmakne  podaleko,  a  on  se  osvrne  pa  povife:  »() 
vodo!...  Npr.  77.  Kad  je  doSla  moru  na  obalu, 
osvrte  se  na  cetiri  strane,  suze  roni,  potijo  govori. 
Npj.  1,  534. 

6svrtanje,  n.  vidi  obziranje.  Rj. 

dsvrtati  se,  6svr(;ein  se,  vidi  obazirati  se.  Rj.  v. 
r.  impf.  o-svrtati  se.  vidi  i  obzirati  se,  ozirati  se, 
obra<-ati  se.  v.  pf.  osvrnuti  se.  —  Makar  ti  5ta  car 
kazao,  kad  se  vratiS  ne  osvrci  se  dok  naSoj  kudi  ne 
dogjeS.  Npr.  51. 


os!  osa!  interj.  Ruf  um  den  Hund  iiegzutreiben, 
V0.V  abigcntis  cancm.  Rj.  uzvik  kojim  se  odgoni  pas. 

—  Os  grivo!  Tugje  je  mlivo.  Posl.  245. 

dsaf,*  m.  snho  voce,  kao  n.  p.  Sljive,  jabuke, 
kruSke  i  t.  d.  gcdurrtes  Obst,  poma  tosta.  Rj.  vidi 
oSap. 

6sakliiiti,  knem,  v.  pf.  t.  j.  pseto,  o5  sagen,  abigo 
voce  0.5.  Rj.  tczvikom  o5  odagnati  pseto.  vidi  oSnuti. 
V.  impf.  oSkati. 

6sao,  cf.  otici.  Rj.  vidi  oci,  od  cega  je  I.  pridjev 
isp.  ocao.  primjere  vidi  kod  otici. 

osap,*  m.  vidi  oSaf:  Gjevojka  se  veseli:  Udadu 
se  k  jeseni,  a  majka  je  kara:  NemaS,  kujo,  dara. 
Imam  vredu  osapa,  svakom  svatu  po  5aka.  Rj.  — 
glas  f  u  titgjim  rijecima  mijenja  se  u  nas  kadsto 
na  p.  isp.  f. 

osapiti,  im,  V.  pf:  U  zatvoru  Miiko  vojevoda;  no 
evo  mu  muke  i  nevolje:  nestade  mu  praha  i  olova  i 
ostale  potrebe  vojnicke,  a  od  nikud  doci  ne  mogaSe, 
jer  ga  bjese  vojska  osapila.  Npj.  5,  205.  —  o-§apiti, 
opkoliti?  znacenje  (korijenu)  hvatati:  §apa,  Japica, 
Japac.  isp.  Korijeni  312. 

dsce,  osceta,  n.  (u  Srijemu)  (dem.  od  oko?|.  Rj. 
os-ce  od  occe  pretcoricsi  se  6  pred  c  u  i.  vidi  i 
okce.  —  1)  okno  od  pendzera,  Fensterscheibe,  orbis 
vitreus.  Rj.  oSce.  —  2)  u  primjerima:  Kunu  staru 
ak'  olovom  ne  stize,  ne  ufati  u  osce.  DPosl.  52.  Up'o 
je  u  o5ce.  147.  vidi  occe  (u  mreze).  —  3)  dem.  od 
oko,  ocellus.  Stulli.  isp.  ocice.  —  4)  gemma,  oculus 
gemmans.  Stulli.  pupak.  vidi  oko  6. 

8scc,  f.  id.  (u  C.  G.)  vidi  ostve.  Rj.  vidi  i  ohci, 
i  ondje  tiimacenje,  kako  su  postali  razlicni  oblici  ore 
rijeci. 

dsecla,  f.  (u  Dubr.)  ostruzina  od  drveta,  n.  p.  kad 
stolar  struze,  Hobelspane,  ramentorum  criiies.  Rj.  vidi 
i  strugotina. 

ds(-(>nje,  ».  verb,  od  octiti  (ocdenje  —  os(5enje  — 
o5<5enje).  radnja  kojom  tko  octi.  —  Tvoje  osuenjc 
graha,  kao  da  ga  ni  octila  nijesi.  J.  Bogdanovii?. 

5sei,  f.  pi.  (u  C.  G.)  vidi  ostve.  Rj.  i  syn.  ondje. 

—  Smace  se  s  lifiara.  (Kad  se  izgubi  ono  Sto  je  coek 
kao  pouzdano  u  rukama  imao.  Mjesto  s  licara  govori 
se  i  s  oscih.  U  Crnoj  Gori).  Posl.  290  (s  oSdih  u  Crno- 
gorskom  dijalektii  mj.  s  oJdi). 

osesttlriti,  oSfestarim,  v.  pf.  abzirkeln,  demetior 
circino,  n.  p.  duo,  tocak,  5umu  (t.  j.  zabiljeziti  dokle 
de  se  sjedi  ove  godine).  cf.  Sestar.  Rj.  o-Jestariti  sto, 
t.  j.  sesiarom  obiljeziti.  isp.  oSestati.  i-.  impf.  Sestariti. 

os^stati,  oSestam,  v.  pf.  cf.  Sestati.  Rj.  o-sestati. 
isp.  oSestariti. 

osibiviinje,  n.  vidi  Sibanje.  Rj. 

osibivati,  o.Sibujem,  v.  impf.  vidi  sibati:  U  ruci 
mu  Tatarska  kandzija,  osibuje  sedam  muzgi  blaga. 
Za  njim  BeJo  konje  osibuje.  Osibuju  dva  konja  to- 
varna.  Rj.  o-sibivati,  kao  sibajuci  goniti.  v.  pf.  oSi- 
nuti.  —  Jelen-rogom  sarca  osedlala,  Ijutom  ga  je 
zmijom  zauzdala,  jos  ga  Ijucom  zmijom  osibuje.  Npj. 
1,  160. 

osice,  f.  pi.  (u  Baranji)  vidi  vigovi.  Rj.  vidi  i  omce. 
zamka,  n.  p.  od  strunc  za  hvatanje  ptica.  —  osvice, 
moze  biti  da  ovamo  ide  izbacivSi  v:  osice,  ali  moze 
biti  da  je  pred  c  otpalo  t  (isp.  6eSko  ositka).  Kori- 
jeni 225. 

osijati,  jam,  c.  pf.  Rj.  v.  impf.  osijavati.  znadenje 
(korijenu)  vrtjeti,  kretati:  sija;  oSijati,  zaoSijati;  zao- 
sijavati;  oSijavica;  zaoSinuti.  Korijeni  308.  —  1)  dim, 
koga,  sto,  umschuenken,  converto,  deiorqueo.  Rj.  kao 
zaokrenuti.  vidi  zaoJijati.  —  2)  sa  se,  refUks.  sich 
umschuenken,  retorqueri:  oSijaSe  se  kola.  Rj.  zao- 
kretoUe  se. 

osijiWiinje,  w.  das  Umschuenken,  conrersio.  Rj. 
verb,  od  1)  oSijavati,  2)  oSijavati  se.  —  1)  radnja 
kojom  tko  osijava  n.  p.  kola.  —  2)  stanje  koje  biva, 
kad  n.  p.  saonice  osijavajii. 


o^ijaviifi 


—  931  — 


osi  rorti 


osijiivafi,  oSijavam,  v.  impf.  Rj.  vidi  zaoSijavati. 
V.  pf.  osijati.  —  1)  umschu-enken,  converto.  Rj.  osi- 
javati  cim,  Icoyii,  sto.  kuo  saokretnti.  —  2)  sa  se, 
refleJis.  xich  mnsclmenkot,  sc  torquere.  Rj.  —  O.sijavica, 
kao  iaki-ivljena  prtina,  gdje  .se  osijavaju  saonice.  Rj. 
483a. 

osijaviea,  f.  (u  Srijemu)  kao  iskiivljena  prtiua, 
gdje  se  oSijavaju  saonice,  die  Kriimmuny,  obliquitas. 
cf.  poSevica.  Rj. 

Asi^nl',  'tdj.  itc  sa^eijem  iiljuAt,  siljut,  siljkast.  vidi 
zaoSiljast;  ostrljat,  zaoStrljat.  suprotno  zunibast.  — 
Na  glavi  (nose)  ili  crvenu  kupit  (oiilljutn  ill  fes),  ili 
crnu  kupii-ii  od  abe.  Danica  2,   10.'). 

l^siniltj,  uem,  V.  pf.  ci)wn  Hieh  (z.  B.  mit  der 
Peitsche)  geheii,  ico.  Kj.  o-siniiti  (osi(h)niiti),  kuo  sihom 
udariti,  udariti  iiopce.  vidi  prisiuuti,  5inuli.  isp.  prio- 
.'iiniiti.  ■«.  imp/'.  oJibivati.  —  Turoina  jc  dlaiinm  osi- 
nula,  oHnit,  i/a  po  desuom  obrazu.  Npj.  2,  279. 
Zitna  ako  iislima  ne  iijede,  ona.  npom  osiitc.  Posl. 
2U>.  sa  se,  re/leks.:  Ja  kad  za^u  Rosanda  ajevojka, 
2)1)  dlanu  fte  dliinom  osinula,  zveknu  I'ardak  na  fotiri 
strane.  Npj.  2,  238. 

osisati,  oSiSam,  r.  pf.  vidi  oatrici.  Rj.  o-Si.5ati.  v. 
impf.  Sisati. 

Dskniije,  n.  das  o-i-sagen ,  abactio  voce  oi.  Rj. 
i>erli.  od  oSkati.  radnja  kojom  tko  oska  n.  p.  p.sa. 

iiskati,  Skam,  v.  impf.  o.s  sugen,  ahigo  voce  o5. 
Rj.  oSkati  h.  ^).  psa,  govoriti  mil  o5,  gororeci  oi  od- 
goniti  ga.  r.  pf.  oSaknuti,  osnuti. 

oSklopeati  sc,  fiara  se,  v.  r.  pf.  kad  izidu  Sklopci 
po  kouie.  Rj.  o-sklopfati  se.  driikcije  se  ne  nahodi 
ghigol. 

oskriiiiiti,  (iSknnem,  v.  pf.  u.  p.  vi'ata,  die  Tliiir 
ein  irenig  iiffnen,  paululum  removere  januam.  Rj. 
o-skr.inuti  (oskri(p)nii,ti).  inaije  se  ne  Huhisi  glagul. 
vidi  otkreiuiti.  v.  impf.  otkretati.  —  Znacenjc  (korijenu) 
cijcpati:  Skrip;  oskrinnti  (vrata,  miilo  otvoriti).  Ko- 
rijeni  252. 

iiskft,  f.  (u  C.  G.)  c'im  se  posijeca  kamen  vode- 
niO.ni,  vidi  sjeCiviea.  Rj. 

dsljaea,  /'.  (u  Boci)  oraeki  stap  n.avib  kojega  inia 
i  gvozden  .^iljak,  kojini  se  Ijeniviji  vo  kasto  i  baene, 
(/(■)■  f^achcl,  stimulus,  cf.  ostan,  badalj.  Rj.  vidi  i 
ostanj.  —  osljaia  jc  upraro  oslja  hdiina.  onaka  kao 
oracki  stap  sa  gvozdenim  siljkom,  te  sc  njimc  osli 
tjcraju. 

dsljar,  osljdra,  in.  ko  goni  ili  pnse  osle:  Teiko 
oshi  kad  osljar  hvali  Boga.  DPosl.  12B.  isp.  oslo- 
gonac. 

6sljr,  adj.  (u  Diibr.)  Esels-,  asininus,  cf.  magareei. 
Rj.  sto  pripada  oslu,  oslima.  isp.  oslov.  —  Malo  je 
osljega  potrcanja.  DPosl.  59.  Od,  osljega  repa  ue 
fiini  se  sito.  88.  Oslja  smrt  gospodani  Steta,  a  selu 
araijeb.  91. 

&sinrk,  m.  die  Wasserhosc,  typlion.  Rj.  kad  sc  voda 
uzvije  n.  p.  na  more.  isp.  5mrk  1. 

&suiiti,  6§nem,  v.  pf.  oi  sageit,  (diigo  voce  o.5.  Rj. 
r&H  o5,  rijecju  o5  odagnati.  n.  p.  jt'^n.  vidi  oSaknuti. 
V.  impf.  o5kati. 

dsogati,  gam,  v.  pf.  o-5ogati  koga,  wHiiiti  ga  so- 
gainm.  vidi  osugati.  i'.  impf.  Sugati.  —  Sogava  ovca 
sve  stado  osoga.  Posl.  352. 

os6kati  se,  6Sokam  se,  v.  r.  pf.  vidi  otrijeskati  se. 
Rj.  o-Sokati  se.  drukcije  .le  glagol  ne  nalazi.  vidi 
opiti  se,  i  syn.  ondjc. 

ospiiriti  sc,  oSpunm  se,  r.  pf.  (u  Baranji)  vidi 
ojagnjiti  se:  Silje2e  .s-e  danaa  oifpurilo.  Rj.  o-i5piiriti 
se.  inace  se  ne  nahodi. 

ftstar,  ostia,  ((dj.  Rj.  vidi  ostar.  —  1)  svharf,  acuttts. 
Rj.  suprotno  tnp.  —  Badalj,  ostro  gvozgje  usagjeiio 
11  oatauj,  te  se  njiine  volovi  tjeraju.  Rj.  lib.  Lakorn 
svrdao,  t.  j.  ostar  kojim  se  lasno  vrti,  kao  da  sam 
ide.  Rj.  321.  Ostar  tup,  ka'  i  bio,  gjecu  klao  k'  i  do 
sad.  (ReCe  se  u  Jali  kad  se  uavlaci   noz).  Posl.  245. 


(vidi  urijezan  noz).  Ostro  kao  ziuija  (n.  p.  noz.  britva). 
245.  Ja  6n  njemu  dosta  opraviti,  .  .  .  iz  Silistre  o.stropa 
kremena.  Npj.  4,  313.  Ostra  sablja  MiloS-Obiliea.  5, 
270.  —  2)  scharf,  accr,  cf.  Ijut.  Rj.  kao  zestok,  tvrd. 
suprotno  mck,  mekan,  blag.  —  (i  adv.).  Kao  ziva" 
ka^e  se  za  ostro  ncmirno  dijete.  Rj.  15iSa.  Val.Mati, 
ostro  govoriti.  Rj.  Sestri  svojoj  i  gjevojkania  ostro 
zaprijete  da  nikome  ne  kazujti  Sta  su  oni  u(';inili.  Npr. 
9.  Besjedi  kao  s  konja  (oUtro,  brzo).  Posl.  12.  Iraa  ghts 
ili  vrlo  ostar  (aa  znakom  ^),  ili  okrugao  (sa  znakoni  "). 
XLI.  Ne  ee  da  isgovaraju  razraa^euo  i  a.M'\  se  nego 
ostro,  n.  p.  snijeg,  vijenae.  Nov.  Srb.  1817,  G64.  Ka- 
kogogj  §to  su  amo  dolje  Ijndi  mekSi,  tako  su  gore  i 
zene  ostrije,  i  viie  misle  o  junaStvu,  nego  o  Ijubavi. 
Npj.'  1,  XIX.  Siromab  govori  mole(^i,  a  bogat  orf^o- 
vara  ostro.  Prie.  18,  23.  DogovoriSe  se  da  ,se  postavi 
carska  naredba  i  ostra  zabralia.  Dan.  (>,  7.  sto  ae 
gragjanski  zivot  podvrgao  pod  ostrija  pravilu  i  za- 
konitost.  DIVI.  204.  Ali  za  opazanje  opet  treba  o.^lar 
uuj.  O  iSv.  O.  4.  Da  treba  uovim  upraviteljima  za- 
drzati  ostro  karakter  einovnicki.  Pom.  114. 

ust^nili,  65tenTm,  v.  pf.  Rj.  o-5teniti.  )'.  impf.  Steniti 
{i  se).  —  1)  uerfen  (von  der  Hiindin),  pario.  Rj. 
ostenila  kucka  n.  p.  dvoje  stenadi.  —  2)  s(t  se,  re/leks. 
werfen,  pario.  Rj.  —  U  jeduom  ,s'e  mafika  omacila,  a 
u  drugom  kui'ka  ostenila.  Rj.  488b. 

ftstetiti,  tim,  v.  pf.  (po  jugozap.  kraj.).  Rj.  o-5tetiti. 
v.  impf.  stetiti.  —  1)  bcsch'idigen,  violo:  Tri  joj  b'jela 
salomila  znba  i  rumeni  obraz  ostetila.  Rj.  kao  stetii 
uciniti:  Otae  me  je  vaS  varao  i  mijenjao  mi  platu 
deaet  puta;  ali  mu  Bog  ue  dade  da  me  osteli.  Moja^ 
I.  31,  7  (ut  noceret  mihi,  mir  zu  .'ichadcn).  Kako 
osteti  tijelo  covjekn,  onako  da  mu  se  cini.  HI.  24, 
20.  Ali  je  tu  baS  spomcnik  ostecen.  DRj.  3,  401.  — 
2)  verderben,  pcrdo:  Da  mi  danas  ne  ostctis  druga. 
Osteti  mi  nekoliko  druga.  I  tadaj  sam  Tureim'  do- 
dijao,  dodijao,  sve  ih  ostetio.  Rj.  k<io  pogubiti. 

ftstreilje,  n.  das  SclUirfcn,  acutio.  Rj.  verb,  od 
oStriti.  radnja,  kojom  tko  ostri  sto. 

o.strice,  n.  n.  p.  u  noi>,a,  die  Scheide,  acies,  cf. 
ostrice.  Rj.  ostra  strana  n.  p.  u  noza.  —  Zavratiti 
ajekiru,  t.  j.  ugrijanu  (Jekieem  u  ostrice  udarati  da 
ostrice  postaue  debelo.  Rj.  167b.  Kad  se  nadi  n.  p. 
ajekira,  ouda  ae  na  ostrice  njezino  naatavi  nada,  pa 
se  poslije  istauji  i  izo.^tri.  Rj.  380a.  Kad  ae  zatiipi 
gvo^gje  i  ostrice  mu  ae  ne  uaoStri,  tada  treba  viSe 
snage.  Prop.  10,  10. 

o.strika,  f.  eine  Art  I'jlanzc,  herbae  gcnits  (care.r 
L.:  cf.  zar  3,  tr.51jaka.  Rj.^).  Rj.  liiljka.  —  oStrika. 
osn.  u  o.^tar.  rijeii  s  takim-  nasi,  kod  aptika. 

Astriiiiir-e,  adv.  n.  p.  udario  ga  sjekirom.  vidi  sje- 
('■imice.  Rj.^  —  za  kvantit.  na  krajnjem  slogu  isp. 
ametiee. 

ostriiia,  f.  die  Sclulrfe,  acies.  Rj.  osobina  onoga 
.Ho  je  ostro.  vidi  oStroda.  —  S  razlo^.itom  ostrinom 
pedepsase  podlozuike  tvrdoglave.  Gjorgji.  u  Stullija. 

ostriti,  Strlin,  v.  impf.  schiirfen,  acuo.  Rj.  vidi 
bodriti,  dracati.  v.  pf.  sloz.  iz-oitriti,  na-,  pod-  za-; 
u-ostriti  se.  v.  impf.  sloz.  zaoStravati,  podoStravati ; 
podaStrati.  —  Nabrusiti,  cf.  ostriti.  Rj.  378b.  Pofiinjati 
konjske  klince,  t.  j.  eekieem  na  uakovnju  kao  ostriti 
ih.  Rj.  TiOlb.  Za  njom  ide  Ojurgju  kne^e  andzur 
ostreci.  Npj.  1,  013.  sa  se,  pass.:  Brusom  se  ostri 
rukom,  a  tocilj  se  obriie  i  na  njemu  se  drzi  ouo  sto 
se  ostri,  gladiUcom  se  obieno  oUre  kose,  ali  nekao 
brusom  u.  p.  noz,  nego  a  obje  strane,  a  brijaca  se 
britva  ostri  na  gladilici  (ali  ne  na  onoj  kojom  se 
kose   ostre   nego  na  drugoj  koja  je  za  nju).  Rj.  4.0a. 

o.strljat,  adj.  spitzig,  acutus.  Rj.  sto  i ma  kraj 
ostar,  zaostren,  zasiljcn.  vidi  zaoStrljat.  isp.  Jiljast, 
siljkast,  oSiljat.  —  osirljut  (pred  Ij  osn.  u  ostar). 
Osu.  212. 

iistro,  adv.  vidi  primjere  kod  oStar. 

o.str6ca,  /'.  vidi  o.Strina.  Stulli. 


ostrokonitjii 


932  — 


otaiicnti 


ostrokuiigjii,  /'.  buses  Fnmenzimmer,  mulier  in- 
coinmoda  ef  imjwitiiiui.  Rj.  da  ieiislca  glava.  vidi 
nadzajrl'abrt,  p:iliErorka.  —  Tiisrja  ostrokongja.  Osn. 
tU.  o5tro-k-on.2J:\.  ixp.  koiifrjji. 

oStrdiimilii.  oStl•(^umna,  ndj.  .icharfsiiinig,  acutm. 
Ej.  «  kojega  je  ostar  urn:  Najpotrobnije  stvari  bile 
su  izmiSljeiie  jo5  u  st.aio  vrijeme  .  .  .  All  najfinije 
i  najoUroumnije  tek  je  u  posljednjih  oCK)  god.  doslo 
na  svijet.  Priprava  54.  isp.  tankouman.  —  tcdo  slos. 
adj.  kratkouman,  malouiuaii. 

ostrftuiiiljo,  It.  oStar  vim.  isp.  sa  oblicje  bfezfiinlje. 
—  Meue  je  licno  tamo  viikla  Ijepota  prirode  .  .  . 
ostrotimlje  ono!ra  itlaninskoga  iiaroda.  Zim.  174. 

ostrozub,  tidj.  oJtro-zub.  «  kojega  sn  ostri  zuhi. 
isp.  beziib,  gnjilozub,  kieziib.  —  ^ena  mii  je  ostro- 
zuha.  ved  je  i  samom  gjavolu  dodijaki.  J.  Bogdanovid. 

ostrpkiviinjc,  ».  rcrt.  od  oStrpkivati.  radnja  ko- 
jom  tko  ostrpkiije  Ho. 

ostrpkirnti,  oStrpkujem,  v.  impf.  o-strpkivati,  ij- 
niti  da  hude  Sto  skrharo.  isp.  poSkrbiti.  glas  k  mijenja 
se  na  c,  pa  od  si  bude  st:  o-5trb-kivati.  isp.  Korijeni 
255.  —  I  banovu  sahljii  ostrpkiije,  sve  otkida  po 
komat  i  komat.  Npj.  2.  283.  Ostrjikivati,  okrnjivati, 
odlamati  pomalo.  Npj.'  2.  304. 

6sug:ati,  gam,  v.  pf.  o-Sugati  koga,  uciniii  ga  su- 
gavim.  vidi  osogati.  v.  impf.  Sugati.  —  Jedna  higava 
ovca  cijelo  stado  osuga.  Posl.  112. 

6siimiti,  mim,  v.  pf.  cespitihus,  fructicibus  etc. 
obtegere.  StuUi.  o-Smniti  n.  p.  golet,  zasadivsi  po  njoj 
grmenje  uciniii  da  btide  oiulje  suma;  beivalden. 

osAriti,  (jsurim,  i:  pf.  n.  p.  pra.se,  t.  j.  opariti  ga 
vodom  i  oCupati,  abbrithen,  a(pta  ferventi  perfundcre. 
Rj.  o-luriti.  r.  impf.  Juriti. 

osvAiijifi  se,  fiSvanjTm  se,  v.  r.  pf.  vidi  osramotiti 
se.  Rj.  i  sgn.  ondje.  o-5vanjiti  se.  v.  impf.  Jvanjiti 
se.  isp.  Svauja. 

6svc,  oSava,  f.  pi.  ein  Theil  am  iceiblicheH  Hemde, 
indusii  pars.  ef.  oSvice.  Rj.  na  kosulji  zenskoj.  isp. 
o(p)5iti,  o(p)sivati. 

Mxiee,  f.  pi.  (u  Risuu)  zlatna  pantljika  koju  zene 
omotavaju  oko  vrata,  eine  Art  Halsband,  monile.  Rj. 
postanje  vidi  kod  oive. 

of,  prijedlog  n  starijim  knjigama  mjestu  od;  « 
sad  se  taho  s«  t  (ot)  nalazi  (osim  gdje  se  ojtet  d 
mijenja  na  t,  n.  p.  otkazati,  olpisati,  itd.)  jos  samo: 
oteti,  otiii,  ofimati,  o/vrsti  se.  isp.  Korijeni  6. 

dtac.oca,  m.(pl.  gen.  otdca)  der  Vuter,  pater.  Rj.  hyp. 
bdba,  babajko,  liabo,  bapko,  baSta,  bato,  tfaca,  6s.(ko, 
cako,  <?ale,  japa,  japiea,  papa,  tajko,  tale,  tata,  tatica. 
pridjev  0(5in  (ocev).  —  U  govoru:  »oce  igiimne'.i  Rj. 
96a.  Svekar,  muzevlji  otac.  Rj.  GG9a.  Sirotinjski  otac. 
Rj.  G82a.  Cukundjed,  pradjedov  otac.  Rj.  829b.  Oce 
duhovni!  Npr.  98.  Oce  nas!  kako  zuaJ;  metni  pogacu 
megju  nas,  ako  ostane,  evo  nas.  (Race  se  u  Sali 
mjesto  ocenasa).  Posl.  244.  Tako  mi  trista  i  osamnaest 
bogonosnih  otaca!  30(3.  I'osluh  je  otac  krepostima,  a 
neposluh  svijem  zlotfama.  DPosl.  99.  Oci  sveti,  trista 
kalugjera!  Npj.  2,  90.  Kom  je  ku(5a  divan-kabanica, 
mac  i  pnska  i  otac  i  majka.  3,  4(53.  Da  bi  bio  (.\vraam) 
otac  sviju  koji  vjeriiju  .  .  .  koji  je  otac  svima  nama. 
Rim.  4,  11.  It).  Da  utvrdi  obedauje  ocevima.  15,  8. 
Ti  (el  oti<;i  k  ocima  svojim  u  miru.  Mojs.  I.  15,  15. 
Otac  je  sirotama  i  sudija  udovicama  Bog.  Ps.  68,  5. 
otaciinstvu,  n.  das  Vaterland,  patria.  Rj.  vidi 
otaCa.stvo,  otad^bina  2,  domovina  3.  —  Slavenski 
otbci.stvo,  dana^nje  (ili  Rusko-Slavenski)  otecestvo,  a 
Srpski  otucanstvo.  U  naJemu  narodnom  jeziku  u 
ovakijem  se  rijecima  umede  n  izmegju  a  i  stvo,  n.  p. 
boianstvo,  Covjecanstvo  i  t.  d.  Pis.  48.  Ima  47  rijeci 
koje  su  od  Slavenskijeh  posrbljene  .  .  .  otacanstvo, 
BavrJenstvo.  Nov.  Zav.  VI.  Jer  koji  tako  govore  po- 
kaziiju  da  traie  otacanstva.  Jevr.  11,  14.  rijeci  s  takim 
nast.  kod  bezoCanstvo. 

utaeikstvo,  n.   ridi  otafianstvo,  gdje  je  nmetku  a 


jos  dodano  n.  isp.  rozastvo  prema  rozanstvo.  —  Te 
branimo  svoje  otacastvo.  Npj.  5,  2.  Jer  Piperi  obraz 
ocrniJe,  otHca-Hvo  svoje  izdadoSe.  5,  212.  U  Crnoj 
Gori  slnsao  sam  iipravo  otacastvo.  Pis.  48. 

otaf'kT,  adj.  vnterlich,  patrius.  Rj.  sto  pripada 
ocima.  —  Prema  svojstvu  naSega  jezika  mislim  da 
je  najbolje  po  pravilu:  otacki.  Pis.  49.  Jer  sam  ja 
(iospod  Bog  tvoj,  koji  pohodim  grijehe  otacke  na 
sinovima.  Mojs.  II.  20,  5.  Sabra  Solomuu  knezove 
domova  otackih  sinova  Izrailjevih.  Car.  I.  8,  1. 

otiida  (od  lada)  ot:\<laj  (od  tadaji  oti'ide  (od  tade) 
otiidvr  (od  tader),  kao  od  toga  tremena.  isp.  odonda. 
seitdem,  seit  der  Zeit,  e.r  eo  tempore:  Naloze  vatrii, 
pa  ga  iziiju  i  pot'nu  ga  istiha  odgrijevati  ...  i  od 
tadaj  ga  prozovu  pirivatra.  Rj.  501b.  Od  tade  se  za- 
krvi  krajina  .  .  .  kako  tade  tako  i  danaske.  Npj.  4, 
330.  Otader  nam  jade  poc'injeJe.  5,  402.  Od  tada 
poce  Isns  lu'iti.  Mat.  4,  17. 

6tadzbciuk,  m.  der  Eingeborne,  indigena.  Rj.  vidi 
domorodae.  suprotno  doSljak,  inostranac,  stranac, 
tugjin,  tugjiiiao. 

dtadzbiiin,  f.  Rj.  otadzbiua,  otac-bina  (prva  osn. 
u  otac.  Osn.  1()5.  C  pred  b  pretvorilo  .se  u  dz).  za 
nast.  isp.  cazbina.  —  1)  (u  Dalm.)  vidi  oeevina: 
kupuje  tugje  bastiue  i  otadzbine.  Rj.  imovina  ocina, 
od  oca  dobivenu.  vidi  i  ocinstvo,  bastina.  —  Yrati 
mi  zeljcnu  otadzbinu  ncinivJi  da  opet  zivim  u  raju. 
DP.  363.  —  2)  das  Vaterland,  patria.  Rj.  vidi  ota- 
canstvo, i  sijn.  ondje.  —  I  da  Ijubi  narod  oko  sebe, 
i  da  brani  svoju  otadzbinu,  da  izbavi  Srbe  od  tir- 
jana.  Npj.  5,  476. 

otaj,  &ta,  (ito,  mjesto  taj,  ta,  to.  —  u  Rj.  samo  u 
srednjem  rodu:  (_)io,  otoga,  vidi  to:  Jos  k  otomc 
trista  janjicara.  iS'  otim  (^emo  na5e  gosti  fiastiti.  Rj. 
477b  (s?).  Evo  sinko,  ovo  je  sve  tvoje  blago  .  .  .  pa 
se  zeni,  te  zivi  -s  otim  blagom.  Npr.  12.  Onda  refe 
pauniea  sluzi...  Sotim  odlete  sve  pauuice.  18.  S  tijem 
mislima  i  .s  otum  numjerom  pustam  ovo  nekoliko 
rijeci  u  Srpski  svijet.  Pwit  3.  —  'fa,  tCtj.  genitivu 
s  prijedlogom  od:  od  toga  (koje  se  izgovara  u-toga) 
gdje  gdje  dodaju  joS  jednom  prijedlog  (kao  u  od-o- 
zgo),  te  govore:  od-o-togn,  pa  tako  sa  o  preuose  i  u 
driige  padeze:  za  o-to.  Korijeni  SI.  po  tome  otaj,  ota, 
oto  ne  dolazi  u  nominativu. 

otajstvcii,  adj.  mysticus,  areanus.  StuUi.  sto  pri- 
pada otajstvu. 

Stajstro,  n.  mysterium,  sacramentum.  —  svijesti 
moja,  ko  ova  stvori,  pojmi  otajstvu  zlamenita.  Stulli. 
isp.  tajna. 

&tak,  otka,  adj.  sto  se  lasno  tka,  vehbar  (leicht 
zu  \reben),  facilis  textu.  —  Lasno  je  tkati,  kad  je 
tkanje  otko.  Rj.  476a.  u  Rj.  samo  u  srednjem  rodu. 
vidi  otko.  o-tak.  isji.  otkati. 

ottlkaiijo,  n.  das  Abziehen  (des  Weins),  deductio. 
dcrivatiu.   Rj.   verb,   od    otakati.    radnja    kojom    tko 


otace,  H.  p.  vino. 

otiVkati,  otitcem, 
derivo.  Rj.  o-takati. 
burad,  otacite   vino, 

6talc,   vidi  odatle 


r.  impf.  abziehen  (den  Wein), 
V.  pf.  otoCiti  1.  —  Popravljajte 
pecite  rakiju.  Straz.  1886,  669. 
Rj.  i  syn.  ondje.  na  jritanje 
464a.  Otale  se 


odakle?  —  Oprduj !  oprd'  otale!  Rj. 
podiguu  i  stanu  putovati  dalje.  Npr.  188.  (Vojskal 
dogje  u  Metlic.. .  Otale  vojska  Srpska  okrene  k  Drini. 
Daniea  3.  202. 

otiMjati,  Ijam,  r.  pf.  gut  ausfiihren,  betie  perficio, 
vinco.  Rj.  kao  dobro  svrsiti.  v.  impf.  otaljavati.  itiace 
se  taj  glagol  ne  nahodi.  isp.  Tal.  tagliare,  attagliare. 

otaljitTiiiijo,  n.  die  Ausfiihrung,  perfectio.  Rj. 
verb,  od  otaljavati.  radnja  kojom  tko  otaljava  sto. 

otaljitrali,  otaljavam,  f.  impf.  gut  ausfiihren,  per- 
ficio bene.  Rj.  kao  dohro  svrsirati.  v.  pf.  otaljati. 

otilncati,  eam,  r.  pf.  diinn  tcerden,  extemmr.  Rj. 
o-tancati,  tanak,  tanji  postati.  isp.  istauCati. 


otani-iiviinjc 


933  — 


othod 


otanr-iVvaiijo,  n.  verb,  ud  otancavati.  radnja  kojotn 
tko  otancava  sio. 

otaiiPilvati,  otriiu-avfim,  v.  impf.  eodenuare,  atte- 
nuare.  Stulli.  o-tau^avati  sto,  ciiiiti  da  hudc  tanko. 
isp.  tanjiti.  r.  j)f.  otam'iti.  —  Ne  ilao  Bog,  da  ja  .  .  . 
otancdvam  siva  vrela  njegovoga  pani(;euja.  Zlos.  287. 

oti^ui-ifi,  Clin,  V.  pf.  extoumre,  attemtare.  Stiilli. 
o-tanfiiti  Mo,  uciniti  da  hude  taiiko.  tap.  otanjiti.  v. 
impf.  otancavati. 

otsViijiti,  fttaiijini,  r.  pf.  dunu  machen,  e.vtenuo.  Kj. 
o-tanjiti  .ito,  uciniti  da   hude  tanje.  tK  impf.  tanjiti. 

—  Owlabiti  Win,  t.  j.  otaiijiti  ya  prema  rupi  u  Ivojii 
de  da  se  udari.  Rj.  471b.  I'odmetaOa,  niscijepljeno  i 
s  kraja  otanjciio  drro.  Rj.  522ii. 

dtar,  otilra,  m.  (u  ki'J6ina)  vidi  oltar.  Rj.  vidi  i 
Xrtveiiik.  —  '^i'ljo  dava  na  otur,  s  otara  i  prima. 
DPosl.  127. 

6tarak,  ctarka,  iii.  vidi  otirafi.  Rj.  ridi  i  liCnjak, 
peSkir,  rida  2,  rucnik,  iibnis.  isp.  jaglak,  jagluk.  ono 
0  sto  se  otirc.  isj}.  otrti,  otirati. 

otiYrasiti,  .sTm,  v.  pf.  ahfertigen,  e.vpcdio,  cf.  otrsiti. 
Rj.  o-tarasiti,  svrsiti.  —  trsiti  (svrsiti),  otrsiti.  kad  kad 
se  r  uziraa  za  siiglasno,  te  se  megju  dva  suglasna 
iiuiefe  a:  take  moze  biti  i  pred  r  i  za  njim:  otarasiti. 
Korijeni  94.  drukcije  se  tiij  glayol  nc  iialazi. 

6tava,  /'.  das  Grummet,  foenum  cJiordum.  Bj.  is^). 
otavic. 

otiivic,  m.  trava  koja  poruste  iza  otave.  na  dohroj 
se  lirudi  najprije  kosi  sijeno,  onda  otava,  pa  otavic. 
Stjep.  Korenid.  govori  se  u  Hrv.  po  krajcvima  gdje 
se  livada  po  tri  puta  u  godini  kosi.  Ivekovic. 

ote!  Zuriif  uns  I'ferd,  um  es  zu  entfernen,  vox 
ahigentis  eqwim.  Rj.  nzvik  kojim  sc  koiij  odgoni. 

ott^t-i,  otfe^em,  r.  pf.   Rj.   o-teci.   r.  impf.   otjecati. 

—  1)  anlaufcH,  aufschirelloi,  intnmesco.  Rj.  ridi 
nateci,  jiabrenditi.  —  Guta,  bolest^  ii  kojoj  oicku 
zglavci  u  nogu  i  u  ruku.  Rj.  108b.  /uljave,  zuljaive 
oci,  kao  malo  otekle.  Rj.  IGlb.  Podustala  krv  (kad 
covjek  oteie  na  zdravn  mjcstu).  Rj.  5"2()a.  —  2)  ah- 
lanfcn,  decurro,  minuor.  Rj.  o(d)-tec'i.  n.  p.  otcce  voda. 

ot6sfiiiiti,  fiteguem,  v.  pf.  Rj.  o-tegnuti.  v.  impf. 
otezati.  —  1)  strecken,  ausziehen,  extendo.  Rj.  — 
Jadni  vuk  pocue  je  (lisieu)  nositi,  a  oiia  otegnc  pje- 
vati:  sBolan  zdravu  uosi,  bolau  zdravii  nosi.<'  Npr. 
179.  Otcgao  papke  (iiinr'o).  Posl.  242.  Otegao  sve 
(5etiri  noge  i  peti  rep.  (Rece  se  ii  Sali  i  za  foeka  lead 
\eii  bez  brige).  242.  Tako  me  sjiitra  otegniitijeh  pcia 
ne  uaMi !  299.  Pa  Jovaua  ii  kovf  iju  liaca  .  .  .  otegli 
ga  Budimu  b'jelome.  HNpj.  1,  162.  Odje  bi  trebalo 
glas  na  ovome  slogu  (f')  otegniiti,  ondje  se  svuda  iz- 
go^ara  kao  »ije«.  Odg.  ua  sit.  14.  —  2)  sa  se,  rejleks. 
sieh  hinstreckoi,  e.rtcndor:  Dok  se  jedan  ne  otegnc, 
ne  moze  driigi  da  se  protegne  (Posl.  6G).  Rj.  — 
Otegao  se  do  neba.  (Kad  je  ko  visok).  Posl.  242. 
Oteglo  se  kao  gladna  godina.  (Mjesto  gladna  govori 
se  i  zla).  242. 

otMiti,  (itelTm,  r.  pf.  Rj.  o-teliti.  v.  impf.  leliti  (■«' 
se).  —  1)  kalbeii.  ein  Kalh  irerfen,  pario  (vitidiim). 
Bj.  —  Niipoj  za  svinje  kad  se  hraue,  ili  za  skoro 
oteljene  krave.  Rj.  4()lb.  Otelila  kriiva  tola,  da  vozi 
a  jarmu  kola.  Posl.  242.  —  2)  sa  se,  rejleks.  ktdheii, 
pario.  Bj.  —  Zarela  krara,  t.  j.  pocelo  joj  rasti  vime, 
skoro  ce  se  otcliti.  Bj.  2()lb.  Krara  ce  sc  skoro  otc- 
liti,  jer  vee  ualjeva.  Bj.  o94a. 

otoiiitVljiti  se,  olemeljim  se,  v.  r.  pf.  siclt  hefestigcn, 
fimdari :  Ne  moze  .se  otemeljit'  griiyja.  Hj.  o-temelji 
se  zgradu,  kad  joj  sc  temelji  postage,  isp.  ntemeljiti 
(j  se).  V.  impf.  temeljiti. 

dtes,  JM.  vidi  potes.  Bj.  rise  njira  ili  livada,  koje 
kaka  opcina  ili  nekolikn  Ijudi  zagradi.  —  Zuacenje 
(korijenu)  sjeci:  otcs,  potcs...  tesati,  istesati,  otesaii. 
Korijeni  S3. 

otcsati,  (ite.^em,  r.pf.  behaucn.  dolo,  dedolo,  cxascio. 
Bj.    o-tesati.    v.   impf.    tesati.    —    Obradviti,    otesati 


bradvom.  Rj.  4;J3a.  (iospodar  mii  iznese  jedan  mcrmer 
kamcn,  lepo  otcsan  yia  cetiri  ttgla.  Npr.  4.3. 

ot<^.seati,  h'Txm,  v.  pf.  vidi  oteJati  2.  Rj.  v.  pf 
o-tc^icati,  kao  iczak  postali  (stim  sehi).  kao  prost  glaf/ol 
ne  nalazi  sc.  —  Dorat  mi  je  te.^ko  ostiirio,  ostario, 
pa  je  otescao.  Npj.  4,  3(12.  (tako  jc  u  drzavnom  iz- 
danju  od  godine  ln'.Hi;  u  pregjasnjem  izdanju  po- 
grjcsiio  oteSceo). 

6toti,  otmem,  v.  pf.  Rj.  ot-eti.  stari  prijedlog  ot 
mjesto  sadasnjega  od.  isp.  ot.  kao  'od-uz-eti.  v.  impf. 
otimati.  —   1)  iiehmen,  ueqnehmeii,  capio,  rapio.  Rj. 

—  Ka.sto  ])otjora  popali  onome  za  koga  je  djevojkn 
otcta  i  rodbini  njegovoj  knee.  Rj.  477a.  Ugrabiti 
kome  5to,  t.  j.  oteti.  Hj.  7(;iSa.  Kako  ih  stigne,  caricu 
otme  od  carevoga  sina.  Npr.  21.  Tako  me  zemlja 
suncic  ne  otela !  Posl.  298.  Da  mi  mojii  snahii  od- 
molimo,  ja  da,  brai'^o,  na  jmske  otmemo.  Npj.  3,  91. 
I  povcde  Itrkinjica  (ijorgja,  kogano  je  na  sahljii  otco 
od  1'uraka  iz  ropstva  Turslcoga.  4,  265.  Neprijatelja, 
koji  je  navaljivao,  da  visine  otme  natrag.  Zitije  76. 
sa  se,  pass. :  Svemu  je  selu  sramota  kad  se  iz  sela 
otme  djerojka.  Rj.  477a.  —  2)  sa  se,  reflcks.  —  a)  sieh 
befrcicn,  liberor.  Rj.  kao  izbaviti  se:  Pa  njegove  ti 
dojavi  ovce,  ne  bismo  I'  se  od  rgje  oteli.  Npj.  2,  632. 
Otcli  sit  se  H  pomot'u  Riisa  od  Turaka.  Kov.  9.  (Hmi 
se  kao  srna  iz  ruke  loveit.  Pric.  6,  5.  DnSa  se  ote  iz 
svoje  kolibe.  DP.  367.  —  b)  C'im  carevic  iigjc  u  sobu, 
otmu  mil  sc  oci  gledati  gjevojkii,  kaka  je  vrlo  lijepa. 
Npr.  191.  za  ovaj  primjer  isp.  Najvi.se  se  oci  otimahu 
na  kieene  n  polju  svatove.  Npj.  2,  538. 

otezaiijt'.  /).  das  Ausziehen,  Ausstrecken,  extensio. 
Rj.  fcrb.  od  1)  otezati,  2)  otezati  se.  —  1)  radnja 
kojom  tko  oteie  sto.  —  2)  stanje  koje  biva,  kad  se 
sto  oteze. 

ot<^'xati,  6tezem,  c.  impf.  Rj.  o-tezati.  v.  pf.  otegnuti. 

—  /.  ausstrecken,  extendo.  Rj.  —  Ne  otezi  odvetfe 
luka,  da  ue  pukne.  DPosl.  74.  Klas  mu  otezao  i  pre- 
tezao,  od  Bo^jega  dara  i  beliara!  Here.  352.  Kad  rog 
zatndji  otczuci,  onda  neka  pogju  na  gorii.  Mojs.  II. 
19,  13.  —  isp.  nize  II  3.  —  //.  sa.  se,  reflcks.  i  2)ass. 

—  1)  sieh  daliinstrecken,  extcndor.  Rj.  —  Zaliv  .  .  . 
krivndajnel  izmegju  prevelikijeh  kamenitijeh  gora 
oteze  sc  k  jugoistoku  oko  Sest  sahata  hoda.  Kov.  28. 
Pocinje  se  varos  Dohrota  i  ote.rc  se  pored  vade  ispod 
brda  oko  citav  sahat  hoda.  29.  —  2)  sieh  Ziehen, 
dchtten,  ediici,  n.  p.  cievar.a,  raso.  Rj.  —  •{)  pass.: 
V?>de . . .  U  svima  ovakvim  recma  prvi  se  slog  izgo- 
vara  oStrije  od  drugoga,  a  drugi  se  oteze  viSe  od 
prvoga.  Opit  XIV.  U  izgovaranju  slova  ■!>  .  .  .  gje 
se  na  njemu  glas  ne  otcze,  ongje  ga  izgovaraju  kao 
»je«,  n.  p.  bjelilo.  Rj.'  '%.y\.  u  ovome  primjeru  znaci 
otezati  kao  odgagjati:  Da  se  jedan  put  svrSi  taj 
posao  ...  da  se  na  didje  ne  oteze.  MiloS  148. 

otezati,  zam,  v.  pf.  Rj.  o-tezati.  isp.  dote^ati.  druk- 
cije se  lie  nalazi.  —  J)  schncer  werden,  gravis  fio : 
Pa  je  Marko  na  konju  zadrem'o  i  bojno  mu,  koplje 
ote'zalo.  Rj.  tezak  postati:  Tada  oteza  rnka  Gospodnja 
Azocanima,  i  moraSe  ih  i  udaraSe  ih  Suljevima.  Sam. 
I.  5,  6.  Bczakonja  moja  izagjoSe  vrh  glave  moje,  kao 
tesko  bremc,  oteiasc  mi.  Ps.  38,  4.  Ako  ram  je  pod 
oeem  mojini  jaram  ote~ao,  poda  mnoui  ce  vam  biti 
joS  te^i.  i'rip.  bibl.  79.  —  2)  schivcrfidlig  u-erden, 
gravis  fio:  otegao  sam.  cf.  oteSiati.  Bj.  —  Nagje  ih 
opet  gje  spavajn ;  jer  ini  bijahu  oci  otczale.  Mat.  26, 
43.  Oci  bijahu  Izrailju  otei(de  od  starosti.  Mojs.  I. 
48,  10.  Bece  (tospod  Mojsiju:  oteirt  srce  Faraonovo ; 
ne  ce  da  pusti  naroda.  11.  7.  14.  Vki  da  im  otezaju... 
u§ima  svojim  da  ne  cuju.  Is.  6,  10. 

olhliidili,  olbladun,  r.pf.  Bj.  siclt  aus  dem  Stawbe 
machen,  anfugio.  cf.  ohladiti.  Bj.  od-liladiti.  kao  po- 
hjeci.  isp.  ocistiti  2. 

uMiod,  m.  od-hod.  djelo  kojim  se  othodi.  vidi  odlazak. 
is}).  pohod,   polazak.   —   Sunce   nam  je   na  zahodu, 


ofliotliti 


934  — 


otjranje 


brzo  (e  nam  zuC,  a  nevjesta  na  othodit,  brzo  (e  nam 
po^'.  Npj.  1,  35. 

oth6«liti.  6thodTm,  v.  impf.  (ii  Dubr.)  ueggehen, 
(lecedo,  cf.  odlaziti :  dohodi  i  othodi.  Sramotan  je  svaki 
■^thodio.  Rj.  od-boditi.  r.  pf.  otici. 

oth6gjenje,  n.  dus  Wegtjchen,  abitiis.  Rj.  rerb.  od 
othoditT.  nidiija  kojom  tlo  othodi. 

otliritmati.  <Mhramljem,  r.  ;)/'.  hittueghmken,  clan- 
dicuiis  (d)eo.  Rj.  od-hramati,  hnivdjnci  otici.  v.  impf. 
hramati. 

otlirftnltelj,  i«.  nutritor,  altor,  educator.  Stiilli. 
A-oji  je  othniuio  Hi  othnmjiije  ».  p.  djecti:  der  Er- 
zieher.  ridi  odgojitelj. 

ofhriiiiiti,  8tbranim,  v.  pf.  aufziehen,  educo.  Rj. 
od-braniti.  ridi  odgojiti,  odgajiti,  podgajiti,  podici.  isp. 
poothraniti.  —  Uzeo  malo  dijete  muJko . . .  i  onamo 
ga  othrtinio  i  naucio  knjizi.  Rj.  147a.  Odojiti,  1) 
siiugen,  lacto,  cf.  othraniti.  Rj.  44(5b.  Imao  sina,  pa 
othranivsi  ga  do  oruija  poSlje  ga  po  svijetu  da  tece. 
Npr.  217.  Udova  sam  sre  ih  odranila  na  preslicu  i 
desnicn  riihi.  Npj.  1,  124. 

othranjivaiije,  ii.  das   Grossziehen,  cducafio.  Rj. 
rerb.  od  otbranjivati.  radnja  kojum  tlo othranjuje  Jcoga. 
othranjivati,   othraujnjem,    v.  impf.  gross  Ziehen, 
educo.  Rj.  od-branjivati.   ridi  odgajati,  podizati  2.  r. 
pf.  othraniti.  —  sa  se,  pass.:  Gje  ga  nije  na  skutii, 
nije  ga  ni  na  pntu.  (Gje  nema  muloga  gjeteta  da  se 
drzi  u  rukama  i  othranjuje,  ongje  nema  ni  velikoga 
za  posao  kakav).  Poal.  73.  ViSa  kbo-sa  onakova  je  kao 
.sto  se  othranjuje  i   u   kakvom   stanju  zivi.  Kov.  16. 
otici   (6tici),   fttldem   (odem),   (^tisao,   govori   se  n 
brzom   izgovoni   osao   i   ocao)   v.  pf.  Rj.  ot-iei.  vidi 
otisti,   otiti.  ridi  i  odici.   stariji  prijcdloy  ot  mjesto 
sadasnjega   od.    isp.   ot.    —    1)   fortgehen,   abeo.  Rj. 
ridi  i  o6\,   oisti,   miniiti  3,   odbiti  se,   otisnuti  4,  oti- 
suuti  se  1,  poei  4.  v.  impf.  odilaziti,  odlaziti,  othoditi. 
—  Ode  vesak  od   brda   do   brda.  Rj.  58b.    Otisao   u 
gusarinu.  Rj.  108a.    ("'iij   dragane,   odoh  za  drugoga. 
Rj.   137a.   Dva   Turcina   osli  Brenopolju.   Rj.  130a. 
Zbode  pa  ode.  Rj.  203a.    Otisao  na  istimi.  Rj.  239b 
(umr'o).  Otisao  u  nepclo,  t.  j.  gdje  se  ne  pjeva,  bez 
traga,   propao.    Rj.   417b   (u   nepijelo).    Odaliti,    otici 
daleko.  Rj.  440a.  Otisao  u  odmctacinu,  t.  j.  odmetaxio 
se.  Rj.  445b.  Okreuuti  knd,  t.  j.  otici.  Ej.  455b.  Ot- 
piriti.  Rj.  478b  (otici  krisoin   Hi  otjcran).   Otpjevati, 
3)  otici  pjerajuci.   Rj.   4781).    (Itplakati   2.   Rj.  478b 
(otici  placuci).    Otplivati,    otploviti.    Rj.   478b    (otici 
plirajuci,  ploveci).   Otprtljati.   Rj.  479b  (otici  s  prt- 
Ijagom,  sa  srijeni  strarima  svojim,  fortgehen  mit  Sack 
und  Pack).   Otprtiti,  otici  po  snijegn   praveci  prtinu. 
Ej.  479a.   Otpuzati,   otpuziti.  Rj.  479b   (otici  piuhici, 
puzeei).  Othladiti,  ohladiti  2.  Rj.  480b  (otici  krisoin). 
OCistiti  2.  Ej.  482b  (ridi  otprtljati).  Otiiao  put  lieca, 
t.  j.  u  Bee.  Rj.  622b.  Otislo  na  razmjerkc.  Rj,  634a. 
S   otim   otide  iz   dvora  .  .  .  otide  od   kucc.   Npr.  22. 
Oiide  shiga  u  drva.  43.    Otide  u  lov  u  planinn.  65. 
Otide  najstariji   brat  sestri  u  pohode.  87.    Otide  spa- 
rati.  105.  Uzmem  zban,  pa  odem  na^vodu.  162.  Ra- 
srdi  se  .  .  .  pa  otide  na  fuzbu.  175.  L'oek   neka  brze 
na  inustululc  ode  caru,  da  ga  car  obdari.  192.  Ispod 
zita  otici  (tajom,  titedi  —  kao  kr.ajcm  gradine  kud  sii 
zita  posijana?).  Posl.  105.  Ode  bez  svijei'e  (n.  p.  kad 
.se  ko  utopi).  232.  Ode  kao  ntopljenik  (na  dno).  232. 
Ode  na  jagmu  kao  alva.  (Kad  se  Sto  brzo  rasproda). 
232.  Otisao  gje  pijetli  ne  pjevaju  (bez  traga,  gje  nema 
Ijudi).  243.    Otisao  je  stid  ii  zid.   (Nestalo  je  stida). 
243.  Otisao  pasjom  prtinom.  (Zlo  proSao).  243.  Otisao 
po  pamet.   243.    Otif   u   nevrat.   DPosl.   02.   I'ir  od 
nbozijeh  vas  otide  u  pjcsnijeh.  95  (u  pjesnijeh  stariji 
oblik  mj.  n  pjesnima).  Dva  Turcina  ocli  Drinopolju. 
Npj.  3,  38.    Otle  osli  u  primorjc  ravno.  3,  355.   Kad 
sam  0^0  od  tvojega  dvora.  3,  454.  I  ojdose  u  pitomu 
Zupu.  4,  91  (=  oidose.  isp.  oisti).  Svi  pitaju,  kud  je 
Krsman  os'o.  4,  166,  Otide  mu  u  Zemunski  kontumac 


na  sastanak.  Danica  5,  42.  Otidxi  zetu  u  nujam  da 
fuvaju  stoku.  MiloS  44.  Te  otisli  u  setnju.  Nov.  Srb. 
1817,  480.  (Hide  u  hajdukc.  Npj.'  1,  XXXIII.  (3n  iz 
piStolja  zapali  d^ebanu  i  otide  u  rjetar  s  mnogijem 
Srbima.  Hovj.  29.  Brugijem  putem  otidose  u  svoju 
zemlju.  Mat.  2,  12.  Svega  zlata  .sto  otide  na  ovo  djelo  ; 
.  .  .  svega  ga  bjeSe  dvadeset  i  devet  talanata.  Mojs. 
II.  38,  24.  —  2)  vidi  pofeti  (cf  stati  5):  Ode  bane 
djeeii  milovati.  Ako  t'  odem  udarati  njime.  Rj.  syn. 
kod  poceti  1.  —  Ode  Ivo  'vako  govoriti:  »Dobro, 
mati,  u  zemlji  Taliji.  Npj.  3,  224.  Ode  Luko  dmge 
knjige  pisat'.  4,  240.  Kad  to  zacu  Turska  bida  mlada, 
ode  kleti  i^  judikorati.  4,  303.  Odose  se  razgovarat' 
snjirae:     ('eraj,  pope,   Jarena  goveda^.  4,  407. 

otijt'siihi,  fttijesnlm,  r.  pf.  knapp  machen,  facio 
angustuM.  Uj.  o-tijesniti,  uciniti  da  budc  sto  tijesno. 
V.  impf.  lijesniti.  isp.  otjeSnjati. 

6tTk,  m.  (II  Niksicu  i  u  Slav.)  otikar,  otikfiea,  m. 
(u  Crmnici)  vidi  ori(?ak.  Ej.  vidi  i  oritak.  oraiki  stap. 
—  od  kor.  koji  je  u  taknnti,  ticati.  isp.  Korijeni  8,^5. 

otiiuar,  otim.V'a,  m.  koji  Jto  otima,  der  Ausic}i- 
reisser,  raptor.  Ej.  —  Tjehomil,  koji  brzo  svrze 
s  prijestola  dva  nezakonita  otimaca.  DM.  3. 

o(ilUi\eiiia,  /'.  (ii  Dalm.)  Haub,  rapina,  cf.  grabez. 
Rj.''  djdo  kojim  se  sto  otme.  —  rijeci  s  takim  nast. 
kod  deracina. 

6timaiijo,  n.  das  Wegnehmen,  Entreissen,  ademptio. 
Rj.  rcrh.  od  I)  otimati,  II)  otimati  se.  —  1.  radnja 
kojom  tko  otima  sto.  —  II.  1)  radnja  kojom  se  tko 
otima  od  cega.  —  2)  radnja  kojom  se  tko  otima  oko 
cega:  Otimanjc  ondaSnjijeb  velika.sa  oto  rfns/j.  Bovj. 
(natpis  knjizi). 

otiilii^riti,  otimarim,  v.  pf.  striegcln,  strigili  rado. 
Rj.  o-timariti,  kao  ocistiti  cesagijom,  n.  p.  konja.  v. 
impf.  timariti. 

Otimati,  mam  (mljem),  v.  impf .  Ej.  o-timati.  r.  pf. 
oteti,  jiootiniati.  —  /.  vcgnehmen,  adimo.  Ej.  —  Da 
Bog  da  pilici  ti  liljcb  iz  rukii  otimali!  Posl.  48.  Kad 
sam  njega  po  gorici  gon'o,  od  njeg'  moju  seju  otimao. 
Npj.  1,  541.  Pogibe  nam  Drincicu  vojvoda  otimljaci 
sauce  od  Turaka.  4,  528.  Da  otimaju  pravicu  siro- 
masima.  Is.  10,  2.  —  II.  sa  se.  —  1)  reflcks.  sieh 
frei  machen,  eximor,  liberor.  Rj.  kao  izharljati  se  od 
cega.  —  Konobati  se,  trudom  otimati  se  od  zla  i  od 
sirotinjc.  Rj.  289a.  Krcumati  se,  kao  otimati  se  oda 
sta,  ili  cupati  se  s  kime.  Rj.  309b.  Sve  je  Turcima 
harac  placalo,  samo  se  PaStroviili  dice  i  ponose  da 
to  nigda  nijesu  cinili,  nego  da  sii  se  i  u  ta  vremena 
.f  oruzjem  otimali  i  branili.  Kov.  39.  Ali  se  joJ  prije 
Bosna  poceia  otimati  od  Ugarske.  DM.  8.  —  2)  reci- 
proc.  oko  sta,  o  sta,  sich  reissen  (um  ettras),  raptim 
emo,  diripio.  Rj.  rjcgje  na  Sto,  za  .Sto,  za  cim.  — 
Krzaju  se  oko  njega  djevojke,  t.  j.  otimajti  sc.  Rj. 
302a.  Trzmati  se,  otimati  se  oko  sta.  Rj.  748a.  Kom 
obojci  kom  opanci.  { .  .  .  .  Valja  da  su  se  negda 
dvojica  otimali  oko  ulmce,  pa  jedan  ugrabio  obojke  a 
drugi  opauke).  Posl.  148.  Carevi  se  otimlju  o  carstvo. 
Npj.  2,  189.  Najvi.'e  se  oci  otimahu  na  kicene  n  polju 
sratore.  2,  538  (isp.  Cim  earevid  ngje  n  sobu,  otmu 
mil  se  oH  gledati  gjevojku,  kaka  je  vrlo  lijepa.  Npr. 
191).  MleCici  se  osobito  otimahu  za  te  gradove.  325. 
Koji  se  otimaju  za  napretkom.  Rad  1,  106. 

6tip8ati,  sam,  (6tipSem),  vidi  ostipsati.  Ej.  v.  pf. 
o-tipsati.  V.  impf.  tipsati  (t  stipsati).  isp.  tipsa  t  stipsa 
(kocelj). 

otiriif',  otinica,  Hi.  das  Handtuch,  mautile,  mappa: 
Izbirac  nagje  oiirac  (kad  se  koji  zeni).  cf.  otarak. 
Ej.  syn.  kod  otarak.  ono  o  sto  se  otire.  —  Ko  traXi 
obira^,  nagje  otirac.  Ko  trail  prebirac,  nagje  otirac. 
Gled.aj :  Probir.ac  nagje  otirac.  Posl.  157. 

dtiranje,  n.  das  Abicischen,  abstersio.  Rj.  tterb.  od 
1)  otirati,  2)  otirati  se.  —  J)  radnja  kojom  tko  otire 
sto.  —  2J  radnja  kojom  se  tko  otire. 


otirati 


935 


otkazati 


AtiriHi,  leiii,  r.  impf.  Kj.  o-tiniti.  prosti  impf.  trti. 
(.  pf.  otrti.  —  J)  ahtciscJien,  ahsteryo.  Rj.  —  Bolje 
jc  o  siHrj  aatal  i  lo5  nego  o  tiisij  bogat  )toi  otirati. 
I'osl.  24.  Ja  sam  lice  gjuii=iom  iimivala,  otiralu  lijerom 
rvijecem.  Npj.  1,  03.  Vigjeste  li  oca  mi  i  majku? 
.U^su  1'  svoje  suze  otirali,  Sto  su  za  me  jii(5er  isphi- 
kali?  Kov.  94.  —  2)  .sn  se,  refkhs.  sick  ahtrisc)ie», 
iihsterf/or.  Kj.  —  Dva  se  draga  vrlo  milovala,  na 
jednoj  se  vodi  umivala,  o  jedan  se  peskir  otirala. 
Xpj.  1,  239.  Te  umivaju  riike,  a  djever  pored  nje 
( nevjeste)  dr^i  liOnjak  te  se  otiru.  Kov.  85. 

otiskivaiijp,  n.  Rj.  verb,  od  I.  1.  2)  otiskivati,  11. 
ntiskivati  se.  —  I.  1.  2)  radnja  Icojoin  tko  utiskujc 
■ilo  (das  Wegriiekeu,  remotio  [per  pressionem].  —  das 
1  -osstopfeu,  apertura  per  remotionem.  Rj.).  —  II,  radnja 
l;ojvm  se  tko  otiskuje  n.  p.  u  svijet. 

otiskivnti,  otiskujem,  v.  impf.  Rj.  o-tiskivati.  v.  pf. 
ntisnuti.  —  I.  1)  Jiimvegdriicken,  removeo  (unjendo), 
n.  p.  lagju.  Rj.  —  »Postavite  starjeSimi  kakoga  Co- 
vjeka  izmedjii  vas  . . .«  ( )nda  stanii  premetati  s  jednoga 
na  drugoga,  i  svaki  od  knezova  stane  otiskivaii  od 
^■</(c,  ^izgovarajuei  se  kako  je  koji  znao.  Daiiica  3, 
Iii4.  yto  hocima  i  ramenima  otiskujete  i  rozima  svojim 
liodete  sve  bolesne  (ovce),  za  to  6u  izbaviti  stado  svoje. 
.lezek.  34,  21.  —  2)  losstopfen,  apcrio  per  remotionem. 
Kj.  otiskivati  n.  p.  zatisak.  suprotno  zatiskivati.  — 
JVIalijem  (5epi(_'em  zatiskuje,  a  relikijem  ta^^lunom  otis- 
kuje. DPosl.  59.  —  II.  sa  se,  refleks.  n.  p.  u  svijet,  in 
die  iceite  Welt  hinaus  sich  tvcrfen,  abeo  inter  homines 
ii/notos.  Rj.  sto  se  ovdje  kaze  Njem.  i  Latinski,  tijem 
se  samo  tumaei  primjer:  otiskivati  se  u  svijet.  — 
Od  Avale  spuStajii  se  neki  brdeljci  k  utoku  Save  u 
Dunavo.  Od  ovili  brdeljuka  otiskiije  se  jedita  kosa 
i;<)tovo  jednake  visiue.  Danioa  2,  41. 

6ti8iiuti,  snem,  r.  pf.  Rj.  o-tismiti.  v.  impf.  otiski- 
v.iti.  —  I.  J)  h iincegdrnckeii,  abstossen,  rcmorco,  n.  p. 
ramac.  Rj.  —  Otisni,  potisni,  voci  ti  korisni!  (Kad 
se  Sto  teSko  u  druJtvu  valja  ili  tiira  pred  soltom). 
I'osl.  243.  Otisnuo  ya  od  sche,  kao  liko  uiz  vodii. 
243.  Dumend^ija,  GrdiiHi  Manojle!  ti  otisni  na  dul)- 
Ijine  lagju.  Npj.  3,  348.  Vi§e  mene  ne  dado.^e  Turci, 
do  me  natrag  ognjem  otiskose.  4,  40.  Pa  on  sajke 
otiste  niz  Drinu.  4,  242.  —  2)  aufstopfen,  apicrio.  Rj. 
otisnuti  n.  p.  zatisak.  suprotno  zatismiti  —  3)  veg- 
riicken,  verto:  Pa  odatle  otiste  dorata.  Rj.  kao  opra- 
viti  2:  Istom  Nuko  knjigii  otisnuo,  a.V  eto  ti  druge 
knjigonoSe.  Npj.  3,  232.  —  4J  sich  wenden,  se  vertere: 
Pa  otiUte  pravo  u  primorje.  Rj.  isjy.  otisnuti  se  1.  2. 
kao  okrenuti  2,  otiiii:  Otiskose  hid  na  obalu.  HNpj. 
3,  303.  —  5)  cf.  stati,  pofieti,  okrenuti,  otic'i:  Te  otiste 
sitnu  knjigu  pisaV.  Rj.  ostida  syn.  kod  poeeti  1.  — 
II.  sa  se,  refleks.  —  1)  u  svijet,  sich  in  die  veite 
Welt  hineinwerfen,  aheo  inter  liomines  ignotos.  Rj. 
vidi  odmah  pod  2.  isp.  otisnuti  4.  —  2)  sicli  ivenden, 
se  vertere:  otiste  se  za  njim.  (Jtiste  se  preko  polja 
ravna.  Rj.  vidi  pod  1.  isp.  otisnuti  4.  kao  okrenuti 
2,  oti(5i.  —  AT  Banjaui  pripaziSe  Vuka,  pa  se  za  njim 
potoc  otisnnla.  Rj.  45a.  Pozdravi  se  s  oeem  i  s  ma- 
terom,  i  otisne  se  ploviti.  Npr.  249.  Kad  careva  kei 
vidi  praS<5i(;e,  vrlo  joj  omile,  pa  se  otisne  od  drugih 
derojaka  i  otide  k  svinjareetu.  255.  Km'ni  je  prag 
najvetia  plauina.  (TeSko  se  coeku  samo  od  kuce  otisnuti, 
a  poslije  ode  kud  naumi).  165.  —  3)  hcrahstiirzen, 
ruo:  Otisla  .<e  st'jena  od  P>udima,  te  pobila  svilorune 
ovce,  i  ubila  dva  mlada  oviSara.  Rj.  kao  odvaliti  se 
{isp.  (^dvali  se  rida  od  Orida,  i  ubila  sva  tri  pobra- 
tima.  Npj.  1,  405).  Oui  se  mnogi  zajedno  natrpaju, 
te  se  tako  zemlja  otisne,  i  viSe  ih  od  stotine  pritisne. 
MiloS  102. 

dti.sti  (otisti),  otTdem,  v.  pf.  vidi  otidi:  A  ni  jedan 
otisti  ne  smije.  Rj.  ot-isti.  ridi  oisti.  isp.  ot  Xpi'ijedlog) 
i  isti  (glagol). 

otiti,  otulem,  ?•.  pf.  otici.  Rj.  ot-iti.  isp.  ot  (prijcdiog) 
i  iti,  i6i  (glagol). 


6(jecanje,  n.  Rj.  verb,  od  otjecati.  —  1)  stanje 
koje  hiva,  kad  sto  otjec-e,  n.  p.  noga  kome  (das  Aiif- 
schwellen,  intumescentia.  Rj.).  —  2)  sianjc  koje  biva, 
kad  otjece   n.  p.  voda   (das  Ablaufen.  detlu.xus.  Rj.). 

dtjecati,  utjeeem,  v.  impf.  Rj.  o-tjecati.  v.  pf.  otedi, 
—  1)  nnlaufen,  nufschivcllen,  intumesco.  Rj.  otjece 
kome  n.  p.  glava.  —  2)  ablaufen,  dejhio:  otjete  voda. 
Rj.  o(d)-tjeeati.  —  i^abokrei5iua,  kao  (zelen)  kajmak, 
koji  se  ulivati  po   vodama   koje  ne  otjeiu.  Rj.  154a. 

6tjerati,  ram,  v.  pf.  himregtreiben,  abigo.  Rj.  o-tje- 
rati.  vidi  odagnati,  i  sgn.  ondjc.  v.  impf.  prosti  tje- 
rati.  —  Car  se  naljuti  na  svoja  dva  starija  sina  i 
ocera  ih  odmah  od  sebc.  Npr.  10!  Sirota  .^to  je  uz- 
dahmda,  kad  sam  je  s  vrata  oterala.  84.  Onda  gjak 
s  mirom  i  s  Bogom  ocera  stoku  i  dogje  zdravo  ku(-i. 
Pa  gu  (sina)  otera  iz  dvora.  242.  U  vei'e  dete  otera 
kuci  krmaH-u  i  dvoje  prasaca.  25(5.  Ocerao  pse  na 
vodu.  Posl.  244.  .sa  se,  reciprocno:  I  tako  se  male 
po  malo  svade,  i  oteraju  se  kadiji  na  sud.  Danica 
4,  40. 

o(j65nja(i,  §njam,  v.  pf.  cng  ircrden,  angusttis  fio: 
KumaS  mi  je  suknja  okracala,  a  tkanica  moja  otje- 
snjala.  Rj.  o-tje.4ujati,  tijesan  po.^tati.  taj  se  glagol 
drukcije  ne  nalazi. 

dtkad  (od  kad),  ofkada  (od  kada),  adv.  seit,  seit- 
dem,  ex  quo.  isp.  otkako.  —  Ved  imade  pedeset 
godiua  .  .  .  otkad  kleti  udariSe  Turci.  Npj.  4,  525. 
Za  Simu . . .  nisam  euo  niSta,  Bog  zna  od  kad.  StraX. 
188(},  1514.  Uzmi  knjigu,  i  uapiSi  u  nju  sve  rijefii 
koje  sam  ti  rekao  .  .  .  od  kada  ti  pofeh  govoriti,  od 
vremena  Josijina,  do  danas.  Jer.  36,  2. 

otkaku  (od  kako),  adv.  seit,  seitdem,  ex  quo.  vidi 
kako  3.  isp.  otkad.  —  Govore  Ijudi :  od  kako  je 
ovoga  grada,  jos  ovake  galije  nije  bilo  ni  ovaka 
trga.  Npr.  (59.  Od  kako  je  gavran  pocrnio.  Posl.  233. 
Od  kako  me  rodi  moja  majka,  n'jesam  nikad  po  nofi 
hodio.  Npj.  1,  437.  Od  ka'  ga  je  okom  vidijela,  te§ke 
su  je  make  popanule.  2,  613.  Grad  vrlo  velik,  ka- 
koga nije  bilo  u  Misiru  od  kako  je  postao  pa  do 
sada.  Mojs.  11.  9,  18. 

otkiVkotaU,  oikAkoC-em,  v.  pf.  Rj.  od-kakotati.  virfi 
okakotati.  v.  impf.  kakotati.  —  1)  kokoS  jaje,  ab- 
gaksen,  clango.  Rj.  —  Nije  ni  ongje  koke,  koja 
snese  jaje,  pa  ga  otkakoae.  Posl.  216.  —  2)  ienn 
posao,  mit  der  Beendiqung  seiner  Arbeit  prahlen, 
opere  soluto  gloriari.  Rj.  kao  sto  se  za  kokos  kaze, 
da  otkakoce  jaje,  kad  ga  snese,  tako  se  veli  i  za  ienu, 
da  otkakoce  posao,  kad  ga  svrsi,  pa  otide  o  njenm 
mnogo  govoriti  i  njime  se  diciti. 

6tkale,  vidi  odakle.  Rj.  i  syn.  ondje. 

utkiiiiiti  se,  fttkanim  se,  vidi  okaniti  se:  Otkani 
se  care  Sulemane.  Rj.  r.  r.  pf.  od-kaniti  se. 

utki\ntati,  tam,  v.  pf.  t.  j.  crijeva,  vidi  iskantati. 
Rj.  od-kantati.  v.  impf.  kantati. 

dtkati,  ocem  (6tkam),  v.  pf.  fertig  ivehen,  pertexo. 
Rj.  o-tkati,  o-(t)cem,  o-tkam  (i  o-tkem),  kao  svrsiti 
tkanje.  vidi  satkati.  v.  impf.  tkati.  —  Bez  je  tako 
opreden  i  otkan  da  c^isto  iubori.  Rj.  161a.  Caka  caka, 
tri  dni  lakat  (otkala).  (Kad  se  kazuje  da  se  5to  radi 
polako).  Posl.  343.  Kad  djevojka  nagradi  tkanje,  ona 
tka  a  nikad  ne  meri  koliko  je  otkala.  Ziv.  324.  .sa 
se,  jxiss.:  ]51izni  .  .  .  kad  se  u  tkanju  prekine  jedna 
zica  i  tako  .se   oce  te   se  u  platnu   pozuaje.  Rj.  31b. 

6tkaviti,  vTui,  v.  pf.  (u  8rijemu)  oduziti  svoj  red 
(n.  p.  bolovaujem),  anshalten,  perpcti.  Rj.  od-kaviti. 
inaile  se  taj  glagol  ne  nahodi.  —  kajati,  kajati  se... 
mo^e  biti  da  ovamo  ide  i  ot-kaviti.  Korijeni  32. 

iitkaza,  f.  Ajmo,  danas  de  biti  u  Velebitu  otkaza 
drrn.  J.  Bogdanovic^  od-kaza.  is}}.  otkazati  2. 

otkilzati,  olkazem,  r.  pf.  —  I)  ((ntwortcn,  ent- 
gegnen,  respondeo,  cf.  odgovoriti:  Ne  bi  li  se  ona 
dosjetila,  ne  bi  1'  svome  bratu  otkazala.  Rj.  od-kazati. 
V.  impf.  otkazivati.  —  S  kujigom  ne  zna  niko  be- 
sjediti,   ni  kako  6e  knjizi  otkazati.  Npj.  4,  136.  — 


otkazivanje 


936 


otkraviti 


2)  antveisen.  Je  li  tebi  lugjir  olkazao  gragjii  za  kucu. 
J.  BocJaiiovi(5.  l<ao  odrediti. 

otkazivanje,  n.  dus  AnUrorten,  rcsponsatio.  Rj. 
verb,  od  otkazivali.  radiija  kojoin  iko  otkaztije. 

otkazivati,  olkazujem,  v.  impf.  Rj.  v.  pf.  otkazati. 
—  J)  antnortcu,  respunso.  Bj.  od-kazivati.  ridi  od- 
govarati  1.  —  2)  aiiueiseit.  liiigani!  kad  t'es  nam 
otkdsirati  drvu  i  (jragju.  J.  Bogdanovic.  kao  odre- 
gjiriiti. 

otkidak,  otkitka,  m.  ein  ctbcierissencs  Stiick,  pai- 
ticula  defracta,  decerpUt.  Rj.  ono  sto  se  otkinc  od 
cega,  otkinut  komad. 

otkidaujc,  n.  dax  Abreissen.  -o  deripere.  Rj.  verb, 
ud  otkidati.  radnja  kojom  tko  otkida  sto. 

otkidati,  6tkidam,  r.  impf.  Rj.  abreissen,  deripio. 
Rj.  od-kidati.  cf.  zakidati  1.  v.  pf.  otkinuti.  —  Za- 
liidu  mi  je  biser,  kad  mi  rrat  otkida.  PojI.  83. 

otkinuti.  nem,  v.  pf.  abreissen,  deripio.  Rj.  od- 
ki(d)nuti.  vidi  okinuti,  otrgnuti.  v.  impf.  otkidati.  — 
Ko  mece  prst  megjii  tugja  vrata,  otkinuee  mu.  Po.sl. 
148.  Otkini  komari'u  jeduu  nofjit,  on  .sakat  do  vijeka. 
243.  Na  drumu  mu  yluvu  otkidusc.  Npj.  5,  403.  Ka- 
5a;vJi  most,  kuji  su  Francuzi  .  .  .  otkinuli.  Zitije  55. 
sa  se,  refleks.  i  pass.:  FoSlo  uatoci  vodu,  nikako 
nije  mogla  da  se  otkine  odande  nego  je  sve  u  nj 
gledala.  Jspr.  30.  Otkide  se  lagja  od  Budimskog 
grada.  Npj.  1,  40(5.  Onda  ce  se  nasljedstvo  njiliovo 
otkinuti  ud  nasljedstva  otaea  naSih.  Mojs.  IV.  36,  3. 

otkititi,  tun,  V.  pf.  knjigu  (St.).  vidi  otpisati,  cf. 
nakititi:  Ti  ces  meni  knjiyu  otkititi.  Rj.  od-kititi. 
r.  impf.  kititi. 

otkivauje,  n.  Rj.  verb,  od  otkivati.  —  1)  radnja 
kojom  Iko  otkii-u  koya  Hi  sto  Idas  Losschmieden, 
defractio,  solutio.  Rj.) :  Otkivanje  okovana  Vutica. 
iklil.  304.  —  2)  radnja  kojom  tko  otkicu  kosu  (das 
Diingeln  [der  tiense],  cum  quis  tundendo  acuit  [falcem 
foenariam].  Ej.). 

otkivati,  otklvam,  v.  impf.  Rj.  od-kivati.  v.  pf. 
otkovati.  —  J)  losschmieden,  recudo  i.  e.  cudendo 
defringo,  solro.  Rj.  otkivati  n.  p.  koya  koji  je  u 
okovima,  odrijesiti  mic  okove.  —  2)  kosu,  ddngeln, 
tundendo  acuo.  Rj.  vidi  pokivati,  klepati  2.  —  Ba- 
bica,  3)  ono  gvozgje  (kao  mali  nakovanj)  5to  kosci 
na  njemu  otkivaju  kose.  Rj.  10b. 

otklapanju,  u.  Rj.  verb,  od  otklapati.  —  1)  radnja 
kojom  tko  otklapa  n.  p.  lonuc  (das  Abdecken,  de- 
tectio.  Rj.).  —  2)  rudnja  kojom  tko  otklapia  n.  p. 
vrata  ^das  Aufsperren,  reclusio.  Rj.). 

otkliipati,  otklapam,  r.  impf.  Rj.  od-klapati.  v.pf. 
otklopiti.  —  1)  ahdeckcn,  den  Deckel  abnehmen,  de- 
tcgo.  Rj.  >!.  p.  lonac,  t.  j.  zaklopac  skidati  s  njega. 
suprotno  poklapati.  —  2)  aufsperren,  aufschliessen, 
recludo,  pundo.  Rj.  n.  2>-  vrata,  sobu,  kao  otkljucavati. 
suprotno  zaklapati  2. 

dtklati ,  otkoljem,  v.  pf.  abbrechen  (am  Treise), 
dctraho.  Ej.  od-klati.  v.  impf.  klati.  —  m  prenesenom 
siiiishi:  Jedva  sam  pasjim  ziibima  ottZrto.  (Jedva  sam 
izmolio  ili  izdrljanciol.  Posl.  111. 

otkle,  Btkleu,  vidi  odakle.  Rj.  i  syn.  ondje.  vidi 
i  otkleno.  za  otkle»  is^j.  ti  (dodatak).  adv.  relat.  i 
intcrrog.  —  Otkle  nikad  ne  zalazi  sunce.  Podigla  se 
jcdna  ceta  mala,  oiklen  mi  se  vazda  podizala.  Ej. 
Da  mi  kazeS  otklen  ti  ova  jaja.  Npr.  109.  Blago 
mjestu  otklen  ide,  a  tesko  ouome  u  koje  ide!  (Reie 
se  za  nevaljala  coeka).  Posl.  15.  ^eni  sina  otklen 
zna.i,  a  udaj  kcer  kud  moze§.  HO.  Otklen  tako  jesi 
zapiitio?  Npj.  3,  482. 

otkleno,  vidi  otkle,  odakle,  t  syn.  ondje.  —  On 
izigje  na  goru  Petrovu,  otkleno  je  haiik  pogledati. 
Npj.  3,  143.  otkle-uo.  vidi  no  4. 

tttkliiijaujc,  n.  verb,  od  otklinjati.  radnja  kojom 
tko  otklinje. 

dtklinjati,  njem,  v.  impf.  od-klinjati.  v.  pf.  otkleti, 
ali  mu  nema  potvrde.  —  Majka  kune  a  S6er  otklinje. 


Here.  105^(natpis  pjesmi).  (isp.  »Kiini  S^eri,  obje  da 
kiinemo:  (~^eri  moja,  studeuo  mu  srce!'.  »Majko 
moja,  ka'  na  gori  .sunce !«  i  t.  d.). 

otklikniti  se,  fitklonim  se,  v.  r.  pf.  neichen,  rccedo: 
Otkloni  .se  od  te  silc  Tuiske.  Rj.  od-kloniti  se.  v.  impf 
prusti  klouili  se. 

otklopiti,  otklopim,  r.  pf.  Rj.  od-kJopiti.  v.  impf. 
otklapati.  —  1)  u.  p.  lonac,  abdecken,  dcteyo.  Rj. 
poklopac  skinuii.  —  2)  n.  p.  vrata,  sobu,  aufmachen, 
recludo,  cf.  otkljucati.  Rj.  kao  otvoriti  (ktjucem).  — 
Azdaji  se  zvala  oslabi-^e,  ve6  ne  moze  tistu  otklopiti. 
Npj. '5,  448. 

otkljAcati,  fam,  v.  pf.  aufschliessen,  recludo.  Rj. 
od-kljuOati,  kao  kljucem  otvoriti.  vidi  otklopiti  2.  v. 
impf.  otkljucavati. 

otklJHi'lVvanje,  n.  das  Aufschliessen,  reclusio.  Rj. 
verb,  od  otkljucavati.  radnja  kojom  tko  utkljucava  sto. 

otklJiiCiUati,  otkljftCavam,  v.  impf.  aufschliessen, 
recludo.  Rj.  od-kljucavati.  kao  kljucem  otvorati.  vidi 
otklapati  2.  v.  pf.  otkljucali. 

6tko  (tkanje),  vebhar  (leicht  zu  ivebcn),  facilis 
tc.rtti:  lasuo  je  tkati,  kad  je  tkanje  otko.  Rj.  .sto  .sc 
lasno  ce.  vidi  ijtak. 

otkopati,  pfim,  V.  pf.  (otkopao,  otkopala)  abyrabcn, 
tollo  fudicndo.  Rj.  od-kopati.  u  jrraes.  akc.  (Itkopam. 
isj}.  kopati.  r.  impf.  otkopavati.  —  Vidite  li  Ijudi  to 
brdo ?...  doneiihe  trnokope  i  lopate,  da  ya  otkupumo. 
Ej.  281b.  Gospodar  dotera  kola  pa  otkopaju  vrata 
od  podrnma  i  kienu  blago  kuci.  Npr.  12.  sa  se,  re- 
jleks.:  I'ropadnem  do  pojasa  .  .  .  donesem  motiku  te 
se  otkopinii.  Npr.  162  (u  pripovijeci:  Laz  za  opkladu). 

otkopiiranje,  n.  das  Abyraben,  suhlatio  (fodi- 
eiido).  Rj.  verb,  od  otkopavati.  radnja  kojom  iko 
otliopava  sto. 

otkopiivati,  otkopavam,  v.  impf.  abyraben,  tollo 
fodiendo.  Ej.  od-kopavati.  v.  pf.  otkopati.  —  vVidite 
li  Ijudi  to  brdo?  donesite  trnokope  i  lopate,  da  ga 
otkopauio  .  .  .'  dva  tri  dana  poC'nu  s  vrha  krciti  i 
otkopavati.  Rj.  281b.  Stade  Isak  otkopavati  studence, 
koje  zaroniSe  Filisteji  po  smrti  Avramavoj.  Mojs.  I. 
26,  18. 

tktkos,  n.  das  Uras  ivelches  mit  einem  Sen.seii- 
streiche  abyemiiht  nird,  der  l^chivaden,  striga:  po- 
kisli  otkosi;  pokislo  sijeno  u  otkosima.  Rj.  vidi  okos. 
onoliko  sijena  koliko  se  na  jcdan  put  otkosi.  —  Bog 
s  tobom,  zeno!  Kako  ce  se  livada  stri(?i?  to  je  ko- 
Seno,  eto  vidis  otkosa.  Npr.  144.  Kosi,  bane,  kako 
si  poceo,  samo  gledaj,  da  ti  otkosi  ne  pokisnu. 
Milos  114. 

otkositi,  otko.'^im,  v.  pf.  abmiihcn,  demeto,  descco. 
Rj.  od-kositi.  vidi  okositi.  v.  impf.  kositi. 

otkotrljati  se,  Ijam  se,  v.  r.  pf.  od-kotrljati  se. 
vidi  skotrljati  .se  ;  hvrabrollen,  devoid:  Od  njega  se 
prospe  sitna  proja,  i  jedno  zrno  otkotrlja  sc  pod 
carevu  cizmu.  Npr.  39.  c.  impf.  kotrljati  se. 

otkov.  Hi.  vidi  kov  (kosui)  2.  Rj.  —  Klepci,  kosni 
kov  (babica  i  klepae).  Rj.  273b.  orugje  za  otkivanje 
kose. 

otkovati,  otkujern,  r.  pf.  Rj.  od-kovati.  r.  impf. 
otkivati.  —  1)  losschmieden,  recudo,  demo.  Rj.  ot- 
kovati n.  p.  koya  koji  je  u  okovima,  odrijesiti  mu 
okove:  Bedi  odmak  u  kola,  pa  idi  te  ga  otkuj.  llil. 
305,^  —  2)  kosu,  abdiingeln,  tundendo  exacuo.  Rj. 
isp.  otkov. 

otkrAviti,  otkravTra,  r.  pf.  Rj.  od-kra\-iti.  vidi  ras- 
kraviti.  v.  impf.  odkravljivati.  —  1)  aufthaucii,  er- 
uarmen,  regelo:  cekaj  dok  otkravim  noge  (smrzle  od 
zime).  Rj.  uciniti  da  se  sto  otkravi,  da  se  odmrzne. 
—  2)  sa  se,  refleks.  aufthauen,  erwdrmt  uerden,  re- 
gelor:  otkravilo  se  malo.  Ej.  vidi  odmrznuti  se.  — 
E  moj  ioecel  nema  bolecega,  a  on  bi  nalozio  vatru 
oko  bukve  pa  bi  se  bukva  otkravila,  i  bilo  bi  mezgre. 
Posl.  202.  iSamojed  na  ledenorae  moru  jede  i  sad 
svirzlu  ribu,  puJtajuci  je  da  mu  se  tek  u  trbuliu  ot~ 


iK 


ofkravljiviiiijc 


937 


n(kiipljiva<i 


IfKvi.   Priprava   \5'2.    Kno    biijiii   potoci  .  .  .    kad    se 
ntkravc,  oteku.  Jov  6,  17. 

otkriivljivaiije,  n.  ridi  mskravljivanje.  Rj. 

ufkravljivnti,  otkiavljujGm,  r.  iinjif.  vidi  raskrav- 
Ijivati.  Rj.  —  1)  od-knivljivati,  aniti  da  se  sto  ot- 
!.rtwi.  V.  impf.  prusti  kravili.  v.  2>f.  otkraviti.  — 
'i)  sa  se,  rejlcki'.  vidi  raskravljivati  se.  Rj.  n.  p.  led 
ud  ju(j(jvinc.  !'.  im2>f'.  pro^iii  kraviti  se.  r.  pf.  otkra- 
viti se. 

(•(kroniiti,  otkreneni,  v.  pf.  (u  O.  G.)  n.  p.  vrata, 
I  idi  (iskrinuti.  Rj.  od-kre(t)niiti,  vudu  otvuriti.  v.  impf. 
"tkretati. 

dtkretiinjo,  n.  (u  0.  G.)  das  Oe/fnen,  apertio.  Rj. 
nrh.  od  otkretati.  radnja  kojom  iku  otkrcce  n.  p. 
rratu. 

ftikrptali,  otkrei^eni,  v.  impf.  (u  O.  G.)  n.  p.  vrata, 
(i/fiu'ii,  ajnriu.  Rj.  od-kretati.  malo  otcorali.  v.  pf. 
otkromiti. 

olkriti,  olkrijem,  v.  pf.  Rj.  od-kriti.  v.  impf.  ot- 
krivati.  —  1)  ahdccken,  eiitdeckcn,  enthi'dlei},  detcgo, 
ntaji).  Rj.  —  Oni  njcmu  kazii  da  su  ozenjeni  obo- 
jira,  i  cijclii  mu  istimi  otkrijii,  kako  sti  po51i  da 
sestre  svoje  traze.  Npr.  i;)4.  Ne  iStem  iiiSta,  samo 
(la  otkrijes  lice  da  te  vidiiu.  255.  Po  vremenii  ot- 
Ir/jc  to  Mijailo  dnigoui  iieilelju  Beogradskom.  Milo5 
IS5.  Kako  je  oua  tn,  tajiiu  otkrila  ondje  nekakvoj 
pastirki.  Nov.  Srli.  1817,  471.  Odredi  ga  .  .  .  da  ot- 
krijc,  kaku  stoji  neprijatelj  preko  Sale  ua  Kobiirg'ii. 
Zitije  23.  Nema  tvari  nepoznate  pred  iijim,  iiego  je 
sve  golo  i  otkrivcno  prrcd  ociina  onoga  kojeimi  go- 
vorimo.  Jevr.  4,  13.  .sa  se,  ^i«.ss. ;  \)a  se  otkriju  tajne 
koje  nijesii  bile  javne  do  oiida.  Npr.  124.  —  2)  sa 
se,  re/leks.  —  (_)]i  ivi  se  yii  uije  hotio  utkriti,  voc 
oni  5etajiu'i  progju  pokraj  njcga.  Kpr.  253.  :>Devojko, 
je  li  ti  iia  cehi  zvezda?^  .  .  .  Dccojku  se  otkrijc  pa 
reee  deeku:  »E,  to  si  pogodio.  257.  (isp.  ocapariti  se, 
odjapiti  se,  zagaliti  se,  zagrnuti  se). 

S(krTt(i,  ((dr.  off'cii,  aperte:  Ja  sam  cue  od  naSeg 
sultana,  gje  otkrito  zbori  iia  divanu.  Npj.  5,  490. 
upravo  II.  pridjev  ud  fjlaij.  otkriti. 

ulkrivaiije,  n.  Rj.  vcrh.  od  otkrivati.  —  J)  radnja 
kojom  tko  otkrira  n.  p.  kw':u  (das  Abdeckeu  [des 
Haiises],  detectio.  Rj.).  —  2)  radnja  kojom  tko  ot- 
kriva  n.  p.  tajnu  komc  (das  EnthilUen,  nudatio,  de- 
teetio.  Rj.). 

otkrivati,  (itkrivam,  r.  impf.  ahdccken,  cntdeckcn, 
enthiillcn,  dctego,  retcyo.  Rj.  od-krivati.  v.  pf.  ot- 
ki-iti.  —  Ima  Bog  na  iiebii  koji  otkrica  tnjne.  Dan. 
2,  28.  sa  se,  rcfleks.  Hi  pass.:  Jer  se  otkriva  t/njev 
hoiij  s  neba  na  svaku  liezboznost  i  nepravdu.  Rim. 
1,  18. 

otkrivoiije,  n.  dedaratio,  actus  detegendi  —  od- 
krivenjeni  glave.  8tulli.  djclo  kojim  se  sto  otkrije: 
Ima  47  rijeei  koje  su  od  iSlavenskijeh  posrbljeue  .  .  . 
otkrivenje.  Nov.  Zav.  VI.  Koji  vas  moze  iitvrditi  . . . 
po  otkrircnJH  tajne  koja  jc  bila  sakrivena  od  po- 
stanja  svijeta.  Rim.  14,  24.  Vi  koji  eekate  otkrivetija 
Gospodina  naseya.  Kor.  I.  1,  7.  (revclationem  Domini, 
die  (J/fe>ihnrun[i,  t^jv  x-.o/.-O.-j-Iv/).  Othrirenje  Isnsa 
Hrista,  koje  dade  njemu  Bog.  Otkriv.  1,  1.  Svi  sii 
putovi  Gospodnji  milost  i  istina  onima  koji  drse 
savjet  njegov  i  otkrivenje  njcgoco.  Ps.  25,  10.  Crkva 
izbaca  i  one,  koji  ne  priznaju  nauke,  koja  se  sla2e 
s  hosanstcenijem  otkrircnjem.  DP.  107. 

utkriijili,  otkfnjim,  v.  pf  verstiimmeln,  mutilo,  cf. 
okrujiti.  Rj.  od-krujiti.  r.  impf.  krnjiti,  okrnjivati. 

utki'ii-iti,  5tkficTm,  v.  pf.  removere,  umovere.  Stnlli. 
od-kueiti.  ne  nahodi  se  kao  2>''ost  glagol.  isp.  kueiti. 
—  Ana  mu  pendzer  otvorila  i  svileuu  ham  otkti- 
iila.  HNpj.  3,  568  (bara  vidi  kod  optraziti). 

otkufivanje,  n.  verb,  od  otkufiivati.  radnja  kojom 
tko  otkui.HJe  sto. 

o*kufivati,  otk&fujem,  v.  impf.  removere,  amorerc. 
Stulli.  od-kuOivati.  v.  pf.  otkuC'iti. 


6tkiul,  dtkiida,  uoher?  unde?  Rj.  adv.  —  ])  n 
jiitiniju  pravom  i  nepravom:  Kad  dogje  na  vrata, 
oiido  ga  zaustavi  straza  i  zapita  koje  i  od  kuda  je. 
Npr.  W).  Ud  kiid  ti  ovde,  rajska  du'siee?  51).  Bvi  gle- 
daju  otkud  izvire,  a  niko  ne  gleda  kad  ponire.  Posl. 
282.  Refie  mu  David:  od  kuda  idc§?  Sam  11.  1,  3. 
—  2)  u  relaciji:  Kad  dogje  potjera  u  selo,  onda 
ovi  otkud  su  otmieari,  izigjii  preda  njili  Hjepim  na- 
einom  i  grade  mir.  Rj.  477a.  Te  se  oni  popnu  na 
jednu  visoku  planinu  otkuda  ee  dobro  videti.  Npr. 
47.  Onda  hajd  k  onoj  .■^irani  od  kud  jc  vatra  svet- 
lila.  142.  Otkud  vjetar  duva,  odonud  valja  i  japund^e 
okrenuti.  Posl.  243.  Svoga  brata  metni  na  husiju, 
otkuda  6e  arslan  udariti.  Npj.  2,  44.  Da  se  vratiin 
u  dom  svoj  otkuda  sam  iziSao.  Mat.  12,  44.  —  3)  nco- 
drcgjcno:  Pogje  od  kuce  da  dobavi  otktul  kruha 
svoj  gjeeici.  Npr.  108.  Da  li  bi  ti  Stogogj  mojoj  braei 
ueinio.  da  odkud  dogju?  200.  Iz  oka  iz  boka.  (Makar 
otkud,  otkud  ti  drago,  n.  p.  na<;i  Sto,  sastaviti).  Posl. 
100.  Tako  iraao  otkuda  davati  voljnome  i  nevolj- 
nonie!  287.  Ako  bi  se  od  kud  kaki  Turci  pojavili. 
Daniea  3,  220. 

61  kud  aiid,  7i<(0  otkuda  mu  drago:  Pa  rarzila  na 
pasturku,  tukla  je  i  grdila  od  kud  je  god  iJla.  Npr. 
141.  isp.  god. 

otkiika,  f.  —  Ne  odbaeaj  kuke  na  otkuke,  ni  za- 
mrsuj  hajdueke  tragove,  nogo  kazi,  5to  ti  knjiga 
piSe.  Npj.  5,  497. 

otkui),  m.  der  Loskauf,  die  Auslosung,  rcdcnitio. 
Rj.  isp.  otkiipiti.  —  Nemoj  paSo  izgubit'  vladiku,  no 
bodi  ga  vrzi  jcf  otkupc.  Rj.  77b.  Gdjekojijem  su 
Ijudima  Turei  osijccali  otkiip,  pa  ih  na  jamee  ili  za- 
logu  puStali  da  prose  i  otkup  da'  sastavljaja.  Rj. 
fi51b.  Bi  li  ih  na  otkupc  za  gotove  novce  dao.  Npr. 
247.  Moj  je  Batrie  na  otkupe  hio.  ti  ga  ne  Sde  pus- 
tit'  na  otkupc,  no  mu  rusu  osijeee  glavu.  Npj.  4,  5. 
Piperi  ga  na  otkup  uzese,  daSe  za  njga  sve  Piperske 
ovee  .  .  .  od  pa^e  ga  uze  na  otkupe,  dade  za  njga 
krave  i  volove.  4,  21.  I  prodaju  rohlje  na  otkiipe. 
5,  71.  Kulinova  I'amilija  opet  dobije  sablju  hez  i  kaka 
otkupa  uatrag.  Dauiea  4,  30.  Kakav  ce  otliup  dati 
eovjek  za  svoju  dusu?  Mat.  Ifi,  26.  Dusu  svoju  u 
otkup  da  za  mnoge.  20,  28.  Covjek  ne  ce  nikako 
brata  osloboditi,  ne  ce  dati  Bogu  otkupa  sa  nj.  Velik 
jc  otkup  za  dusu.  Ps.  49,  8. 

otkiipiti,  fttknplm,  r.  pf.  loskaufcn,  rcdimo.  Rj. 
od-kupiti.  c.  impf.  otknpljivati.  —  1)  Gospodo !  je 
li  moguce  da  ja  toga  corjeka  od  smrti  otkupim? 
Njjr.  218.  Otkupiti  rohlje  od  Turaka.  Npj.  4,  202. 
Dcsctak,  koji  su  mu  Ijudi  duzni  odnijeti  kuci,  ako 
mu  ga  oni  ne  otkupc.  Daniea  2,  79.  Svako  magare 
prcence  otkuj)i  jagnjctom  ili  jaretom.  Mojs.  II.  13, 
13.  —  2)  sa  se,  rcfleks.  Hi  puss. :  Covjek  sc  mogao 
gotovo  u  svakoj  krivici  otkupiti  novcem  plativM 
globu.  DM.  296. 

otkiipljeuTk,  otkupljeuika,  m.  dcr  Losgekauftc,  re- 
deiiitus.  ivj.  koji  jc  otkupljcn.  —  »Da  ja  toga  covjeka 
od  smrti  otkupim-  .  .  .  Jednu  vecer  lezeci  zajedno 
ova  dvojica,  rece  otkupljcnik:  »Meni  se  dodijalo  vec' 
ovako  zivjeti  .  .  .  Npr.  218. 

otkiipljiviiiijc,  n.  das  Loskaufcn,  Auslosen,  re- 
demtio.  Rj.  verb,  od  otknpljivati.  radnja  kojom  tko 
otkupiljuje  koga  ili  sto.  Bijase  od  starine'  obiOaj  u 
Izrailju  o  otkupljivanju  i  promjenjivanju,  da  jedan 
izuje  obucu  svoju  i  dade  drugomii.  Rut  4,  7. 

otkii|>ljivati,  otkitpljujem,  r.  impf.  loskaufen,  re- 
dimo.  Rj.  od-kupljivati.  B.  pf.  otkupiti.  ^  1)  Ot- 
kujiljujte,  moja  bra(;o  draga!  izbavljajte  te  Srbinjske 
duse  a  od  Turske  od  ueciste  ruke.  Npj.  4,  201.  — 
2)  sa  se,  reflcks.  ili  pass.:  Za  to  je  obicaj  uofii  ma- 
terica  vezati  sve  zene  .  .  .  i  morajn  se  otkupljivati : 
orasima,  subijem  .Mjivama.  Rj.  347a.  Podaj,  pa  se  ne 
daj  (otkupljuj  se).  Posl.  250.  Ni  kojoj  se  krajini  rije- 
cima  ne  molili,   ni  asprama  otkupljirali.   Kov.    123. 


ode 


—  938 


otpad 


2irinfe  zavjetovano,  koje  Oovjek  zjiv-jetuje,  da  se  ne 
oll-upljiije.  Mojs.  III.  27,  29. 

BtIP,  dtlen,  ridi  odatle.  Kj.  i  -lyn.  ondje.  otle-n. 
isp.  n.  i-idi  i  otlem.  —  Zbori  bane,  pa  porani  otlen. 
Ki.  Brate  a  Bogom!  ja  pogjoh  srlavom  po  svijetu...« 
Ovo  izrece  te  otlen  svoj  put.  Npr.  117.  Ne  vidi  se 
otle  dotle.  (Hi :  Ne  vidi  se  prst  pred  okom).  Posl.  196. 

5tleili,  vidi  otle,  otlen :  On^je  Turci  mala  prifatiSe, 
i  otlem  ga  natrag  povrati5e.  Npj.  4.  407.  —  otlen.  i 
s  promjenom  glasa  »  na  m:  otlem.  isp.  Korijeni  llfi. 

Otmnnin,  ni.  ridi  Otmanlija,  Otmauovic,  Osmanlija, 
Osmanovii'.  —  Pak  doziva  cara  Otmanina:  «Gospo- 
dine,  care  Osmanine!  Npj.  3,  49. 

Otmiknlija,  m.  vidi  Otmanin,  Osmanlija;  Tko  se 
!(  Otmanliju  uzda,  Jtapom  se  na  vodii  naslanja 
PPosl.  133. 

Otmanovie,  m.  Otomuner,  Otomanus:  Trade  prosi 
car  Utmanovicu  od  Stambola  grada  bijeloga.  Rj.  vidi 
Otmaniu,  Osmanovid. 

5(iiiica,  f.  der  Mddchenraub,  raptus  pnellae.  Ej. 
djelo  hojim  se  otme  djevojka.  —  Mlada  su  momfiad 
vrlo  rado  iJla  u  otmicu,  i  cesto  su  nudili  jedan  dru- 
goga:  »Ajde  more  da  ti  otmemo  tn  ili  onu  djevojku«. 
U  otmicu  se  ide  s  oruzjem   kakogod    na  vojsku.  Ej. 

Stmiear,  m.  der  Mridchenrduber,  raptor  puelhte, 
cf.  otmica.  Ej.  l-oji  ide  u  otmicu.  —  KaSto  otmicari 
dovrebaju  djevojku  kod  stoke,  ili  kad  pogje  na  vodu, 
pa  je  uhvate  i  odvedu.  Ej.  476b.  KaSto  se  pobiju 
djevojaika  bra6a  i  rogjaci  s  otmicarima  i  bude  mesa 
dosta.  Ej.  477a. 

oto,  6toga,  vidi  to :  Jo5  k  otome  trista  janjidara. 
<S'  otim  cemo  naJe  goste  dastiti.  Ej.  vidi  otaj. 

otuboliti,  lim,  V.  pf.  Rj.  o-toboliti.  drukeije  se  taj 
glagol  ne  n(d(tzi.  znat^enje  risffi,  spustiti:  tako  moze 
biti:  tobalica,  tobolae,  tobocid,  otoholiti.  Korijeni  86. 

—  ])  herahhanyen  lassen,  demitto:  otobolio  usne. 
Otoholio  usnii  kao  logovski  am  (Posl.  243).  Ej.  oto- 
holiti sto,  spustiti  da  risi.  —  Brada5,  lonac  najvedi 
od  jednoga  uha,  pa  ima  usnu  kao  hradu  otoholjenu. 
Ej.  39a.  —  2)  sa  se,  refleks.  an  etnas  herubhangen, 
dependeo.  Ej.  kad  se  sto  spusti  da  visi. 

Otdi'ac,  Ot5dca,  m.  varoS  u  Hrvatskoj.  Ej. 

fitoeanin,  m.  insulae  incola.  Stulli.  kojije  s  otoka. 
ridi  ostrvljanin,  Jkoljar. 

otoeic,  m.  dem.  od  otok.  vidi  ostrvce,  adica.  — 
Bobara,  kod  Dubrovnika  prema  2upi  otocic  do  oto- 
cica  JNIrkana.  Danidid,  DPosl.  X. 

otdeiti,  6todim,  v.  pf.  Rj.  o-toditi.  —  1)  abziehen 
(den  Wein),  derivo  (vinum).  Ej.  v.  impf.  otakati.  — 
Ja  sam  burence  sa  Sljivovicom  otoeio  u  butele,  pa 
sad  pijucam  sa  Kopitarem.  Straz.  1886,  770.  sa  se, 
puss. :  Polovnik,  kad  se  na  vinovu  kominu  uspe  voda 
pa  se  poslije  nekoga  vremena  oto<:i  te  se  u  kudi  pije. 
Rj.  534b.  —  2)  n.  p.  sjekiru,  7nit  dem  Wetzsteine 
ahschleifen,  cote  acuo.  Ej.  v.  impf.  toditi  2  (ostriti 
na  tocio).  isp.  tociljiti. 

dtoekT,  adj.  von  Otodae.  Ej.  sto  pripadu    Otoccu. 

—  Peni.iid  u   Otockoj  regementi.  Ej.  495b. 
6todeve  frilva,   eine  Art   Pjlanze,   herhae  genus. 

Pripovijeda  se  da  je  ko5uti  u  porogjaju  bila  ispala 
utroba,  pa  pasudi  ovu  travu  povratila  joj  se  natrag ; 
a  iene  je  sad  jedu  kad  koja  ima  odviSe  pranje  (vri- 
jeme).  Ej. 

ot6ii'  (otoid),  otdir-kc  (otoidke),  so  ehen.  kurz  vorhcr, 
paulo  ante,  cf  otolid.  Ej.  vidi  i  tolid.  vidi  ov  das, 
skoro  1,  i  syn.  kod  skoro.  —  tolid,  otolid,  t  izhaeivsi 
1:  otoid,  otoidke.  Korijeni  81. 

ot6i(-asnji,  adj.  koji  je  otoii  hio:  »Da  znaJ,  rajo, 
.?to  je  c-arski  sin«  .  .  .  Progj'  se  Jale,  dobar  doede! 
redi  de  promenjenim  gla.som  onaj  otoicamji  scarev 
."inc.  Zlos.  141. 

1.  ot5k,  otoka,  m.  die  Geschuulst,  fttmor.  Rj.  isp. 
otfedi  1.  —  Domuz,  nekakav  otok  ua  konju.  Rj.  132a. 


Da  otede  kome  delo,  kazalo  bi  se:  nasjeo  otok  na  oci; 
tako  i  da  ko  obiije  tijesnu  crevlju,  pa  da  mu  do  nje 
odozgo  noga  otede:  kazalo  bi  se:  nasjeo  otok.  Rj. 
406a.  PoduJnice,  otok  ispod  rilica,  vidi  zauJnice.  Rj. 
526b.  Rujba,  u  zena  zimi  otok  i  bol  dolje  na  nogama. 
Rj.  656a.  Smaniskati,  n.  p.  otok,  cf.  razidi  se.  Rj. 
694a.  Splasjie  n.  p.  otok.  Rj.  703a. 

3.  6tok,  in.  —  ])  (po  jugozap.  kraj.)  vidi  ostrvo.  Rj. 
dem.  otodid.  vidi  i  ostrv,  ada,  Jkolj.  —  2)  vidi  otoka 
1.  Rj.'  vidi  i  grana  3. 

&toka,  f.  —  1)  ein  Seitenarm  eines  Stromes,  cornu 
jluminis.  Rj.  voda  manju  koja  se  odvaja  (od-tjede)  od 
vece  vode.  vidi  otok  2,  grana  3.  —  a)  Borda,  Du- 
navska  otoka,  koja  se  odvaja  prema  Biogradu  i  utjede 
u  TamiS.  Rj.  38a.  —  b)  morska  otoka,  zalic:  Tijesno, 
varoSica  na  ostrvu  izmegju  Zadra  i  iSibenika;  tu  je 
most  na  otoci  morskoj.  Rj.  739a.  Od  Dubrovnika 
idudi  pored  mora  k  jugu  na  kraju  Dubrovadke  drzave 
odvaja  se  od  mora  u  suhu  zemlju  otoka,  koja  se 
onuda  zove  »kanal<t  i  »konao«.  Posl.  XV.  i^isp.  Gdje 
se  na  juinoj  strani  svr.>uje  Dubrovadka  drzava,  ondje 
se  od  mora  odvaja  u  suhu  zemlju  zaliv,  koji  se  onuda 
zove  kanal  i  konao.  Kov.  28).  Pa  sigjose  moru  u 
otoku,  tu  ih  bijel  danak  ostavio,  u  otoci  konak  udi- 
niJe.  Npj.  3,  152.  —  2)  grana  koja  iz  debla  izraste 
kroz  druge  grane  sama  upravo,  ridi  odvoda.  Ej.  vidi 
i  odvoduica. 

dtolc,  6toleiu,  dtolen,  (u  Here,  i  u  C.  G.)  vidi 
odatle.  Ej.  i  syn.  ondje.  za  otole-m,  otole-n  !.yj. 
otlem,  otlen.  —  Ajd'  otole  prebijela  vilo!  Otolen  oni 
pogjo.4e.  Otolen  te  obrnuti  grdno.  Otolen  mi  jadan 
Mujo  pogje.  Ej.  —  Pa  otole  zajedno  krenu  i  dogju 
u  grad.  Npr.  164.  Sjedne  ukraj  vrata  od  carske  baJde; 
ali  dogje  basdovan  te  ga  otole  odera.  252. 

otdlic,  (u  Dalm.)  vidi  otoid.  Ej.  i  syn. 

Oton,  m.  —  1)  zidiue  od  gradida  u  Dalmaciji  blizu 
Hrvatske  granice  (ne  dosav  k  rijeci  Zrmanji).  Rj.  — 
2)  ime  musko:  Bugarski  car  Samuilo  i  Njemadki  car 
Oton.  D.M.  225.  Xijemci  pisu  Otto. 

otdpiti  se,  titopim  se,  v.  r.pf.  n.  p.  snijeg,  sehnuelzen, 
liqucfio.  Rj.  o-topiti  se.  v.  impf.  topiti  se.  —  Pripede 
sunce  Ilijnsko,  pa  .se  otopi  oni  Idjuk  i  med  pa  se 
prosu  po  dolini  viis.  Npr.  166. 

otdpliti  se,  BtopR  se,  v.  r.  pf.  warm  wcrden,  te- 
pesco.  Rj.  o-topliti  se,  toplo  postati.  v.  impf.  otoplja- 
vati  se. 

otopljitviinjc,  n.  verb,  od  otopljavati  se.  stanje  koje 
hiva,  kad  se  otopljava. 

otopljiivati  se,  otftpljava  se,  v.  r.  impf.  o-toplja- 
vati  se,  toplo  postajati.  v.  pf.  otopliti  se.  —  Iz  po- 
detka  otopljava  se,  po  tom  sneg  i  hladnoda.  Danica 
5,  20. 

ototiVlijiti,  otbtanjim,  v.  pf.  susetzen,  nicht  aufliiiren 
ivollen,  cessarc  »ci??e.  Rj.  o-totanjiti,  kao  nc  htjeti  pre- 
stati.  otcgnuti.  inace  se  ne  nalazi  glagol  taj.  —  U 
znadenju  protezati :  ototanjiti.  Korijeni  85. 

ototAIiti,  ototolTm,  r.  pf.  kad  zunja  u  proljede 
stane  totrkati,  kazu  da  govori  prelji  koja  joJ  nije 
sve  oprela:  Ototoli  debelo,  kao  moje  koljeno;  ako  li 
deS  i  deblje,  kao  moje  i  bedre.  (^vo  sam  ja  sluJao 
kao  malo  dijete  u  Trsidu,  a  poslije  viSe  nigdje  ove 
rijedi  nijesam  duo.  Ej.  o-totoliti.  inace  se  ne  nalazi. 
—  U  znadenju  pruiiti;  ototoliti.  Korijeni  85. 

otdA'ariti,  run,  r.  pf.  abladen,  demo.  Rj.  o(d)-tova- 
riti,  tovar  skinuti.  isp.  rastovariti.  suprotno  uatovariti. 
V.  impf.  tovariti. 

5tpiid,  m.  der  Abfall,  defectio.  Ej.  djelo  kojim  tko 
ili  sto  otpadne.  isp.  odmet  2,  odmetadina.  —  Ima 
rijedi  84  koje  sam  ja  nadinio  .  .  .  otpad.  Nov.  Zav. 
VII.  Vojska  bi  dana.  n  otpad  od  zrtve  svagdaSnje. . . 
dokle  de  trajati  ta  utvara  za  svagdaSnju  zrtvu  i  za 
otpad  pnstosni  da  se  gazi  svetinja  i  vojska?  Dan. 
8,  12.  13. 


otpadiinje 


—  939  — 


ofpinjaH 


fttpadanjp,  n.  Rj.  rerh.  od  otpartati.  —  1)  ittanje 
kojc  hiva,  lend  Mo  oipddii  od  ccfi't  Hi  sa  ccga  (das 
Al)f:illen,  (lelapsus.  Rj).  —  2)  stunjc  Icoje  liira,  had 
ll:ii  otpdda  od  cega  (diis  Abf'allen,  defectio.  Hj.):  Vla- 
■^teli,  koji  ze.ljeSe  otjxuhtnjcm  od  rjcrc  sacuvati  svoju 
viast  u  narodu.  DM.  117. 

dtpadati,  dam,  r.  iiniif.  Rj.  od-padati.  r'.  pf.  ot- 
|iiidiuiti,  otpanuti,  otpasti.  —  1)  (djf'nUoi,  dccidu.  Rj. 
-  (iar,  ono  i^to  otpiida  od  yvoii/ja  kad  so  kuje.  Rj. 
s;!a.  i^to  visi,  nek  otpdda.  (.Sto  se  mora  ciniti  nek 
se  ciui,  kako  je  uiogiu'e).  Posl.  353.  Od  kosti  mu 
lueso  otpaddlo.  Npj.  1,  593.  Netko  uaa  je  njemii 
iipadnuo,  .<;  iijega  Siva  meso  otpadcilo!  2,  135.  Sve 
N<«  gore  liSc^e  otpadusc.  3,  33.  —  2)  fii/.  uhfnllen, 
(h'licio.  Rj.  u  prenesenom  smislu,  n.  p.  otpadaii  od 
rjc.re.  isp.  olpagjivati  se,   odbacivati  se,  odmetati  se. 

ot|).4diti,  (StpadTm,  v.  pf.  Rj.  od-paditi.  c.  riiijif.  ot- 
[lairjivati.  —  1)  (ihfdllirj  maclicn,  facto  nt  (juis  defi- 
I  iat,  nt  non  nt  dicto  uudicns.  Rj.  uciniti  da  tko 
nfpadnc,  da  bude  neposliisun:  Niti  keeri  njibove 
ii/.iniaj  za  sina  svojega.  Jer  hi  otpadila  sina  trojcgn 
(III  mene,  i  shi^io  bi  bogovima  drugiiii.  Mojs.  V.  7, 
■1.  Koji  au  bc/.bozni  prema  zavjetu,  on  ec  ill  lanka- 
iijcm  otpaditi.  Dan.  11,  32.  isp.  odmetmiti  2.  — 
2)  .svt  se,  relleJci.  ahtriinnig  xccrdcn,  dcficio:  otpadio 
se  od  posla  (sich  entwohtioi).  Rj.  kao  otpuxti  (H)  od 
tcija,  odvici.  isp.  odnietuuti  se,  pobasiti  se.  —  Kad 
se  covjek  jedan  put  otpudi  od  Ijudskoya  druitini  i 
oprosti  se  avake  vlasti,  on  poene  i  zlo  Oiniti.  Rj.  799a. 
Predani  hajduei  ponajvise  liivaju  poslije  panduri, 
jedno  Mo  xu  se  otpadili  od  kurcnnorin  poMa,  pa  ih 
mrzi  raditi.  Danica  2,  94.  Da  uema  (ear)  mnogo  ^ena, 
da  se   lie  hi  otpadilo   urcc  njegovo.    Mojs.  V.  17,  17. 

otpadiiica,  /'.  die  Ahtriinnigc,  defectrix:  Vrat'  so 
iiatrag,  Bozja  otpadnice!  Rj.  koja  se  otpudi.  isp. 
odmetuica. 

6f|)adiiTk,  )/(.  der  Ahfiilligc,  Ahtriinnigc,  defector, 
Hjiostittii.  Rj.  koji  se  otpudi.  isp.  oduietnik.  — ■  C'u  li, 
care,  hoii  otpadnice!  vraraj  vojskii  s  male  Gore  Crne. 
Npj.  5,  189.  Ova  glasna  kletva  iia  otpudnike  njezitic 
(od  erkve)  jednako  se  od  ono  doba  do  danas  po- 
uavlja  u  poeetku  easnoga  posta.  DP.  106. 

utpadiiiiti,  dnem,  &tpadnuo  sam,  cadere,  dccidere. 
Stulli.  vidl  otpanuti,  otpasti. 

otpaarjivaiijc,  n.  Rj.  rcrh.  od  1)  otpagjivati,  2)  ot- 
pagjivati  se.  —  1)  radiiju  kojum  tko  otpugjuje  koga 
(das  Ablriinnig  machen,  die  Verfiihrung,  seductio. 
Rj.).  —  2)  stanjc  kojc  hiva,  kud  se  tko  otpugjuje 
(der  Ablall,  defectio.  Rj.).  isp.  oti)adauje  2. 

o(|)ajB;;jivati,  otpagjujem,  r.  iinjif.  Rj.  od-pagjivati. 
('.  pf.  otpaditi.  —  1)  idifidlig  iiiachcn,  dcfcctorem 
reddo,  seduco,  Rj.  ciniti  da  se  tko  otpadi:  Nemojte, 
djeco  moja;  jer  nije  dobro  5to  6ujem;  ofpagjujetc 
Hurod  Gospodnji.  Sam.  I.  2,  24.  vidi  odmetati  3.  — 
2)  sa  se,  refleks.  ahfi'dlig  tverdcn,  ahfidlen,  dcficio, 
seducor.  Rj.  vidi  otpadati  2,  odmet.ati  ae. 

6t|Kliiuti,  nem,  v.  pf.  cidi  otpasti,  i  primjcr  ondje. 
vidi  i  otpadnuti. 

otpitrati,  otpiiram,  v.  pf.  ahtrennen,  wegtrennen, 
solro,  separo.  Rj.  od-parati.  indi  otporiti.  v.  iinpf. 
parati,  poriti. 

otparkiviliijo,  n.  cf.  (suprotno)   doparkivanje.  Rj. 

otparkivati,  otparkujcm,  r.  impf.  cf.  (suprotno) 
doparkivati.  Rj.  od-parkivati,  kuo  odlijetati,  cesto 
trcati  odaklc.  —  Znafenje  (korijenu)  Ictjeti  prelazi  ii 
(jcsto  ici:  doparkivati,  otparkivati.  Korijeni  282. 

dtpaNati,  &tpasem,  v.  pf.  losgiirten,  discingo.  Rj. 
od-pasati.  v.  impf.  otpasivati.  —  Otpasah  mu  subljn 
od  pojusu,  njem'  otpasuh,  a  sebi  pripasab.  Npj.  3,  3. 
Te  bi  mu  otpasao  pojas  pokazujuci  tijem  da  se  od 
to  doba  drijeSi   sveza  njegova  aa  svijetom.  DP.  183. 

otpashiinje,  n.  das  Losgiirten,  discinctio,  solutio. 
Rj.  verb,  od  otpasivati.  radnja  kojom  tko  otpasuje 
kome  n.  p.  pojas. 


otpasivati,  otpasujem,  v.  impf.  losgiirten,  solro. 
Rj.  od-pasivati,  kome  n.  p.  pojas.  v.  pf.  otjias-ali. 

6(pas(i,  ntp.adnem,  r.  pf.  Rj.  od-pasti.  vidi  otpad- 
nuti, otiianuti.  ?i.  impf.  otpadati.  —  J)  tcegfuHen, 
decido.  Rj.  —  Doneau  u  veee  ku(^i  omaje  (da  se  od 
njili  svako  zlo  i  nevaljalstina  otrese  i  otpadiw,  kao 
om.aja  pd  kola)  .  .  .  pa  se  u  jutru  njom  okupaju.  Rj. 
151a.  Cor-beg  sjaSi,  Mustaj-beg  uzja5i,  dok  daratii 
grive  otpadose.  Posl.  324.  (Hpudosc  toke  od  prsiju, 
odneae  ih  Kusida  vodiea.  Npj.  4,  27.  ulzvadi  mi  zmaja 
iz  njedara,  Sarovitu  guju  iz  rukava.<>  sBogme  bocJii, 
dragi  gospodare!  da  bi  mene  ohje  otpanule.'-  Here. 
177.  —  2)  vidi  otrcati:  Pak  of^arfc  gore  uz  Card.ake. 
Rj.  —  3)  otpao  od  Ijudi,  t.  j.  postao  zao  i  nevaljao 
mimo  sve  Ijude.  Rj.  isp.  otpaditi  se,  odmetnuti  se, 
odvrci  se.  —  Kad  su  gjavoli  utpuli  od  Boga  i  utekli 
na  zemlju.  Npr.  91.  Kako  je  i  Bavarska  vojska  otpala 
od  Napolcona.  Zitije  58.  Gledaj  .  .  .  nepoStegjenje  na 
onima  sto  otpadose.  Rim.  11,  22. 

otiiiisiiiiijo,  n.  das  Ahfasten,  Ahhicssen  durch 
Fasten,  cum  qius  jcjunio  luit,  Jejunio  rcdimit.  Rj. 
verh.  od  otpaStati.  radnja  kojom  tko  otpasta  Mo,  n.  p. 
grijche  soojc. 

otpiistati,  6tpa§trim,  v.  impf.  ahfasten,  durch  Fasten 
ahhiissen,  jejunio  redimo.  Rj.  od-pa5tati  Mo,  n.  p. 
grijehe  svoje,  t.  j.  postcci  ciniti  pokoru  sa  njih.  isp. 
ispaStati,  ispaS&ati.  v.  pf.  otpostiti. 

ofpecac'iivanjc,  n.  das  Entsiegeln,  sigilli  demtio. 
verb,  od  otpecaeavati.  radnja  kojom  tko  otpecacava  Mo. 

(itpccacilvati,  otpefai'av.am,  v.  impf.  entsiegeln,  demo 
sigillum,  resigno.  Rj.  od-jiefacavati,  n.  p.  pismo.  v.  pf. 
otpeeatiti. 

otp<Vi-atifi,  tim,  v.  pf.  entsiegeln,  demo  signum, 
resigno.  Rj.  od-pefiatiti,  n.  p.  pismo.  v.  impf.  o'tpeca- 
6avati. 

utpijanje,  n.  Rj.  verh.  od  otpijati.  —  1)  radnja 
kojom  tko  otpija,  n.  p.  od  pune  case,  (das  Abtrinken, 
delibatio.  Rj.).  —  2)  radnja  kojom  tko  otpija  Mo, 
n.  p).  dug  (das  Abtrinken,   pensatio  per  potum.  Rj.). 

otpijati,  (>tpijiim,  V.  impf.  Rj.  od-pijati.  v.  pf.  ot- 
piti.  —  1)  abtrinken,  delibo  bibendo.  Rj.  ».  p.  od 
pune  case.  —  2)  abtrinken,  penso  bibendo.  Rj.  pi- 
juci  naknagjati  sehi  n.  p.  dug. 

otpij6vanjc,  n.  Rj.  verb,  od  otpijevati.  —  1)  radnja 
kojom  tko  otpijevu  kome  (das  Entgegenaingen,  wenn 
einer  friiher  gesungen,  responsatio  cantanti.  Rj.).  — 
2)  radnja  kojom  tko  otpijeva  Mo,  pjevujuci  izhuvlja 
(d<as  Absiagen,  die  Auslosung  durch  Gesang,  libe- 
ratio  per  cantum.  Rj.). 

otpijevati,  6tpijevam,  v.  impf.  Rj.  od-pijevati.  v. 
pf.  otpjevati.  —  1)  kome,  einem  der  angesungen, 
entgegensingen,  respondeo  cantnnti,  excipio  cantantem. 
Rj.  jedan  stane  pjevati,  a  drugi  mu  otpijeva  :  Kako 
pop  poje,  tako  djak  otpijeva.  DPosl.  44.  Sveta  crkva 
sagragjena,  u  njoj  pojti  do  dva  sveca:  sveti  Petar  i 
Nikola;  sestrice  iin  otp'jevale :  Angjelija  i  Marija. 
Npj.  1,  118.  IzidoSe  sve  zene  s  bubnjima  i  sviral.ama. 
I  otpijevase  im  Marija:  Pjevajte  Gospodu,  jer  se  slavno 
proslavi.  Mojs.  II.  15,  21.  Otpijevajuci  iene  jedne  drii- 
gimu  uza  svirke  govorahu :  Saul  zgubi  svoju  tiau(5u, 
ali  David  svojih  deset  tisu(;a.  Sam.  I.  18,  7.  Jedna 
strana  drugoj  stanu  otpijevati  tusne  antifone.  DP. 
364.  —  2J  §to,  absingen,  cantu  lucror  (icie  Orpheus 
seine  Eurydice).  Rj.  pjevajuci  izbavljati  (kao  Orfej 
Evridiku  svoju). 

dtpiiijanjc,  n.  das  Losschnallen,  solutio.  Rj.  verb, 
od  otpinjati.  radnja  kojom  tko  otpinje  Mo.  vidi  oda- 
piujanje. 

otpinjati,  njem,  v.  impf.  losschnallen,  solvo.  Rj. 
od-pinjati.  Mo  je  zapeto  Hi  napeto,  ono  se  otpinje. 
vidi  od.apinj.ati.  v.  pf.  odapeti.  —  Na  livadi  zaspala 
gjevojka.  Ja  otidoh,  da  progjem  mimo  nju,  zape  meni 
kop6a  od  tozluka  za  ujezine  purli  6iftijane,  ja  se  jun.ak 


1.  otpirnnjc 


940  — 


otporiti 


sajroh  vipinjati.  Here.  171.  Penjah  konja  kraj  zeleiia 
lu£r.i,  ja  ga  penjah,  a  ueSto  otpinje.  185. 

1.  otpirnnje,  «.  Kj.  rerb.  od  1)  otpirati,  2)  otpi- 
rati  se.  —  1)  radnja  Icojom  tko  otpire  vrata  (das 
Aufthun  [der  Thiire,  diireh  Hinwegriiumuno;  des 
davor  Gcstellten],  aperrio.  Kj.).  —  2)  radnja  kojom 
se  tho  oipire  nu  Icoga  (das  Entschuldigen  auf  eineu 
andern.  excusatio  in  alium.  Ej.).  isp.  otpor. 

2.  ufpiriiujc,  n.  das  Ausuaschen,  elutio.  ^j.  verb, 
od  otpirati.   radnja   kojom   tho   dtp'ira   n.  p.  kosulje. 

1.  otpirati,  rem,  r.  impf.  Ej.  od-pirati.  I'j'di;  odapi- 
rati,  odupirati.  v.  pf.  odaprijeti,  oduprijeti.  —  1)  vrat.a, 
die  'rimr  tivfthun,  aperio.  Kj.  otvorati  vrata  uMu- 
njajuii  sto  i'ipred  njih.  —  2)  sa  se,  reticles,  otpirati 
se  na  koga,  sich  auf  einen  entschuldigen,  crimen 
rejicio  in  alium.  Ej.  izgoraraii  se  hijedeci  koga 
drugog.  hacajuci  krivieu  na  nj,  gororeci  da  je  on 
ucinio  sto.  isp.  otpor;  preti  se. 

2.  otpirati,  6tpirrim,  v.  impf.  n.  p.  koSulje,  aus- 
naschen,  ehio,  cf.  (v.  pf.)  odaprati.  Kj.  od-pirati.  r. 
pf.  i  otprati. 

otpiriti,  otpTrim,  r.  pf.  sich  daron  maclien,  ahscedo 
(clam  rel  pulsi(s).  Rj.  od-piriti,  otici  krisom  Hi  otjeran. 

otpirlati,  lam,  r.  pf.  vegjagen,  ahigo,  cf.  odvitlati. 
Ej.  od-pirlati.  lidi  odagnati,  i  syn.  ondje.  kao  prost 
glagol  nc  dolasi.  isp.  pirlati. 

ot]tiriiiiti,  otplraem,  v.  pf.  Rj.  ahhlasen,  deflo.  Rj. 
od-pirnuti.  I'idi  odiibnuti,  oduliati.  v.  impf.  piriti. 

otpis,  m.  rescriptio,rescriptum.  Stulli.  od-pis,  djclo 
kojim  se  otpise,  i  ono  sto  se  otpise.  ■ —  Od  Bartuli(!a 
skoro  stize  knjiga  .  .  .  Aga  otpis  drug!  napravio,  Bar- 
tiilicii  njega  otpravio.  HNpj.  4,  108. 

otpi.sati,  6tpi5em,  r.  pf.  Rj.  od-pisati.  r.  impf.  otpi- 
sivati.  —  l)kome,ziiriicf:schrciben,anticorten,rescribo. 
Ej.  ridi  otkititi.  —  Odmah  napise  ocu  Lnjigu  ...  a 
otac  otpise  da  narod  primi  ono  momce  za  cara.  Npr. 
71.  Itaspise  po  svemu  svetu  .  .  .  Kad  mil  od  sviju 
strana  otpisu  da  nema  take  ni  devqjke  ni  udovice. 
222.  Asan  aga  sitnu  knjigu  uci  .  .  .  Trazi  sestru  aga 
Asan-aga,  da  otpise  knjigu  zetu  srome.  Kpj.  1,  577. 
Otpisitc  mi  na   pregjaSnje  pismo.  Stra2.  188B,  1106. 

—  2)  koga,  einen  schriftlich  anklagen,  accvso  quern 
per  litcras.  Rj.  optuziti  koga  pismeno. 

otpisivauje,  n.  das  Zuriickschrciben ,  responsio, 
rescriptio.  Ej.  rerb.  od  otpisivati.  radnja  kojom  tko 
otpisuje  kome. 

otpisivati,  otpisujem,  «.  irnpf.  antvorfen,  response. 
Rj.  od-pisivati.  r.  pf.  otpisati.  —  Knjigu  gleda,  grozne 
suze  roni  .  .  .  Ona  snasi  knjigu  otpisuje.  Npj.  1,  562. 
Tad'  Ajkiini  majka  knjigu  pise  .  .  .  Al'  Ajkiina  otpi- 
saje  majci.  1,  578. 

(ktpiti,  otpijem,  c.  pf.  Rj.  od-piti.  v.  impf.  otpijati. 

—  1)  abtrinkvn,  dcliho.  Ej.  n.  j).  od  pune  case.  — 
2)  abtrinken,  durch  Trinken  beriehtigen  (z.  B.  eine 
Schuldforderung),  bibendo  penso.  B.].  pijitii  naknaditi 
sebi  n.  p.  dug.  —  3)  den  Toast  erniedern,  projiinanti 
respondeo:  Kako  kome  uapijeS,  onako  ce  ti  i  otpiti 
(Posl.  126).  Trideset  fiaia  otpiti  zdraviea.  Rj.  odgo- 
voriti  na  zdrarieu. 

otpjevanje,  n.  vidi  antifon.  rerb.  od  otpjevati. 
djelo  kojim  sv  sto  otpjecu,  i  ono  sto  se  otpjeva;  anti- 
phona:  Pojii  se  na  obje  strane  antifoni,  t.  j.  otpje- 
vanje. DP.  18. 

dtpjevati,  vam,  r.  pf.  Rj.  od-pjevati.  v.  impf.  ot- 
pijevati.  —  1)  Sto,  ahsingen,  durch  Singen  ahrerdicnen, 
tilgen,  cuntu  penso.  Rj.  pjcvajuci  naknaditi,  n.  p. 
dug.  isp.  otpijevati  2.  —  2J  kome,  cinem,  der  ange- 
sungcn,  entgegen  singen,  rcspondeo  cantanii,  excipio 
canUtntetn:  Pjevaj  druze,  da  ti  otpjeramo.  Rj.  isp. 
otpijevati  1.  —  3)  otici  pjevajuci,  singcnd  darongehen, 
abco  cantans.  Rj.  —  4)  kao  ispjevati ;  heismgen, 
deeanto.  sa  se,  pass.:  Kad  prestami  igrati  i  umorni 
po.sjedaju,  otpjera  se  gdjekqja  ^ycvma  i  iiz  giisle.  Kov. 
58.  Da  mu  se  pesmu  nekoliko  puta  proeit.^  ili  otpcra.  i 


Opit.  XX.  vidi  otpojati.  —  3)  kao  poreci  jjjerajuci, 
palinodiam  canere:  Ali  on  (MuJit-kil  valja  da  otpjeira, 
t.  j.  da  poreee  ono.  Iva  to  mi  je  on  otpisao  da  ce 
otpjerati.  Kov.  16. 

6tplakati,  <^tplaCem,  v.  pf.  Ej.  od-plakati.  v.  impf. 
2)rosti  plakati.  —  1)  durch  ^]"e^nen  abbussen,  ab- 
tceinen,  lacrimis  luo.  R].  otplakati  n.  p.  grijehc  svoje, 
t.  j.  placuci  za  njih  uciniti  pokoru.  —  2)  iceinend 
daron  gehen,  abeo  lacrimans.  Ri.  plucuii  otici. 

6tplivati,  vam,  v.  pf.  daron  schwimmen,  abeo  nutans, 
cf.  otploviti.  Rj.  od-plivati,  plivujuci  otici. 

otploviti,  otplovim,  r.  pf  vidi  otplivati.  Rj.  od- 
ploviti,  ploveei  otici.  —  Dade  mu  drugi  brod,  da  ide 
jopet  trgovati.  On  otplovi.  Xpr.  248. 

otpIjuckiTanjc,  n.  dcm.  od  otpljuvanje.  Ej. 

otpljucliivati ,  otpljilekujem,  dem.  od  otpljuvati. 
Ej.  V.  impf.  od-pljucldvati.  ridi  opljuckivati. 

6tpljuniiti,  nem,  v.  pf.  ausspcien,  respuo.  Ej.  od- 
pljunuti.  r.  pf.  je  i  prosti  pljunuti.  '■.  im})f.  otpljuvati. 

6tp)jiisuuti,  snem,  c.  pf.  abschilttcn,  effiindo:  Pa 
mu  caJe  vina  otpljusnuo.  Ej.  od-pljusnuti,  kao  plju- 
skajuci  izasuti.  v.  pf.  je  i  prosti  pljiisnuti.  v.  impf. 
pljuskati. 

ot|)ljlivanjc,  h.  das  Ausspeien  vor  eticas,  exspu- 
tatio.  Rj.  rerb.  od  otpljuvati.  radnja  kojom  tko  ot- 
pljura.  dcm.  otpljuckivanje,  opljuckivanje. 

otpljuvati,  otpljuvam,  r.  impf.  ausspeien,  respuo. 
Ej.  od-pljuvati.  dem.  otpljuckivati,  opljuckivati,  r.  2)f. 
otpljunuti. 

otpdeeti,  ^tpocnem,  f.  pf.  anfangen,  coepi,  cf.  po- 
i-eti.  Ej.  od-po-ceti.  r.  impf.  otpocinjati.  —  Stane  se 
bvaliti,  sta  je  on  junastva  poHnio  .  .  .  Onda  otpocne 
najstariji  brat  gororiti.  Npr.  192. 

otpoeiiiak,  otpoi-Tuka,  m.  vidi  pocinak,  pocivak, 
odmorak.  —  Nedelje  i  prazniei  mogu  da  budu  manje 
daui  otpocinka,  a  viJe  dani  duhovnoga  rada.  Zlos. 
299.  od-pociuak. 

otp6('iniiti,  nem,  v.  pf.  ausrasten,  requiasco.  Ej. 
od-pocinuti.  v.  pf.  je  i  prosti  poi5inuti.  r.  impf.  otpo- 
civati.  —  Ko  je  rad  da  u  starosti  otpoeine,  u  mladosti 
valja  da  se  trudi.  Posl.  142.  Danas  lijepo  otpocinimo 
da  konje  prekujemo.  Kov.  69. 

otpdoiiijaiijo,  n.  das  Anfangen,  io  incipere.  Ej. 
rcrh.  od  otpocinjati.  radnja  kojom  tko  otpocinje  sto. 

otpoeiiijati,  ujem,  v.  impf.  anfangen,  incipio.  Ej. 
od-pociujati,  prosti  pftfiiujati.  r.  pf.  otpo(5eti. 

otpofivanjo,  n.  das  Ausruhen,  Ausrasten,  requies. 
Ej.  rerb.  od  otpocivati.  stanje  koje  biia,  kad  tko  ot- 
pocira:  Ali  sta  je  Bog  radio  sedmi  dan?...  odredio 
nam  dan  za  otpociranje.  Prip.  bibl.  6. 

otpoeivati,  otpftcivam,  v.  impf.  aiisrasten,  ausruhen, 
requiesco.  Ej.  od-pocivati.  v.  pf.  otpoeinuti.  —  I  ja 
sjedoh,  m.iti,  otjiociraf.  Npj.  2,  378. 

otp6jati,  jem,  v.  pf.  ridi  otpjevati.  cf.  pojati.  Ej. 
od-pojati.  —  Vodicar  otpoje  » Spasi  Gospodii.  Ej. 
69a.  Tu  je  crkvu  osveStao,  leturgjiju  otpojao.  Here. 
325.  Otpojavsi  hralu  izigjoSe  na  goru  Maslinsku. 
Mat.  26,  30.  sa  se,  pass.:  Poslije  ova  tri  prva  psalma 
otpoje  se  slava  i  tri  puta  aliluja.  DP.  45. 

otpdjiti,  6tpojim,  v.  2}f  u  pjesmi  mjesto  napojiti: 
Xo  ue  zuaS  li  gjegogj  vode  bladue,  da  otpojim  scbe 
i  Sarina,  pa  eerao  se  lasno  nasuliti.  Rj. 

otponae,  (>tponca,  m.  ridi  obaraca.  Rj.  u  puske. 
vidi  i  makalj,  micanik.  —  otpon.ie,  od  osnore  od 
koje  jc  (od-peli)  odapeti,  odapnera. 

6tpor,  m.  (u  Hrv.)  kao  izgovor,  obrana,  Entschul- 
digung,  excusatio:  Otpor  babi  grebeui  da  su  joj 
zupci  mjedeni  (Glelaj:  Boli  Vlabiuju  peta  da  ne 
eeMja  vune.  Posl.  244).  Rj.  isj).  utpirauje  2,  otpirati  se. 

otporiti,  otporlm,  r.  pf.  ridi  otparati.  Ej.  od,-poriti, 
n.  p.  sasireno  sto.  r.  impf.  poriti,^  parati.  —  C'ivutiu 
izgubi  zidirenu  ke-^u  uovaca  .  .  .  Civutin  pun  radosti 
spopadne  kesu,  pak  je  otpori  i  stane  novce  brojiti. 
l)auica  4,  39. 


ufpuniciti 


941  — 


otptir'afi 


otpori'u'i(i,  otp^rfiHm,  r.  pf.  zimicl;eiit.hi.eten,  nun- 
tin  in  ronitto.  Kj.  oii-poriicili,  I'ail  tko poriivista,  iijcimi 
,«'  otporiici.  V.  itiipf.  otponicivati.  —  Ziito  mu  (Ailzi- 
Kuvimu)  |)0)'M("/  (kiicz  Aleksa),  da  odmah  bezi  opet... 
AH  niii  Atlzi-Ruvim  otpornci...  Daniea  4,  9.  Moleci 
ua  (MiloJa)  jioruce  m>i,  da  i  on  podigne  nahiju  Uud- 
iiii5ku  . . .  Milos  pak  otporudi  im,  da  on  u  to  pristati 
lie  I'e.  MiloS  59.  Pa§a  poruci  Milosu  .  .  .  Na  to  mil 
.Milos  otporuci:    >Ako  .  .  .  147. 

otporiicivaiijc,  n.  das  Zimickenthtdcn.  respoiisio 
•  1(1  )tH)icmii).  Rj.  verb,  od  otponicivati.  radnja  I'ujom 
iko  otponidujc  kome. 

o(|)()riu'''ivati,  otporficujem,  r.impf.  siiruckenthietcn, 
renpondco  nuncio.  Rj.  od-poru6ivati,  na  poruhu  se  ot- 
porucuje.  v.  pf.  otporticiti.  —  Ve<5  sestra  bratu  svom 
pnrncujc ...  A  bralac  seHri  otporuiujc.  Npj.  1,  214. 

i>t|ioi'uka ,  f.  d<is  Zuriickentbieten,  responsio  ad 
iiiDieinni.  Rj.  djclo  kojim  sc  sto  otporuci.  na  poruku 
idc  otpornka. 

otit6stiti,  fttposfim,  v.  pf.  abfaftten,  diirch  Fasten 
idibiisscn,  jejunio  Ino.  Rj.  od-po-stiti,  is.  p.  yrijehc 
■<rojc,  t.  j.  postcci  uciniti  za  njili  pokoru.  v.  impf. 
Mtpastali. 

otp6zdraviti,  vim,  v.  pf.  od-pozdravili  koya:  kad 
ko  posdraiii  koya,  on  cja  otpozdrari:  cinen  Gcycn- 
(jruiifi  gehcn,  resalntare.  v.  impf.  otpozdravljati.  isp. 
(itprimiti.  —  Na  kaajenje  crkva  vladici  odgovori  ze- 
Ici'i  mu  muogo  godina,  a  on  odmah  utpo-druci  zelefl 
hinoga  Ijeta  svoj  crkvi.  DP.  "20. 

otj»6z(lravIjaiij<%  n.  verb,  od  olpozdravljati.  radiija 
lojom  tko  otposdrarlja  koya. 

otpozdravijati,  vljam,  v.  impf.  od-pozdravljati 
koya.  V.  pf.  otpozdraviti.  —  Zahvaljiije  ti  na  po- 
/.ilravu  i  otpozdravlja  te.  Pom.  91.  Lijepo  zahvaljuje 
iia  pozdravima  i  otpozdravlja.  95. 

otprati,  Mperem,  r.  pf.  n.  p.  koJulje,  auswaschen, 
duo.  Rj.  od-prati.  cidi  odaprati.  r.  impf.  otpirati. 

Otpratiti,  tim,  r.  pf.  od-pratiti.  c.  impf.  pratiti.  — 
P.arem  du  cckati  da  ya  otpratim  do  groha  i  da  bauim 
zemlje  na  nj.  Npr.  171.  Otprati  ya  dvoru  gospod- 
^kome.  Npj.  2,  3G2.  Mladozenju  prijatelji  otprate  kuci. 
Kov.  79.  Utpratisc  svi  Ballii  i  Milenka  ua  njihoo 
I'onak.  Milo§  24.  Onda  ih  Srbi  i  Kozaci  otprate  pored 
I'oreca  i  Kladova  i  isprate  preko  Dunava.  25.  Kara- 
(ijorgjije  sa  svojijem  momcima  otprati  sefa  u  njcyov 
Stan.  Sovj.  54.  Ako  pogjem  u  f^panjolaku  . .  .  vi  cete 
me  otpratiti  oitamo.  Rim.  15,  24. 

6t|»raviti,  vim,  v.  pf.  od-praviti.  ridi  opraviti  koga, 
abfertiyeii,  e.vpedio.  v.  impf.  otpravljati.  —  Kad  mu 
vee  za  ^enidbu  prispije,  otpravi  ya  po  svijetu  da  trazi 
za  sebe  gjevojku.  Npr.  220. 

tKpravljaiije,  n.  verb,  od  otpravljati.  radnja  kojom 
tko  otpraflja  sto.  isp.  opravljanje  2.  3. 

otpravljati,  vljam,  v.  impf  od-pravljati.  v.pf.  otpra- 
viti.  —  JJ  n.  p.  posao,  vrsiti,  srrsivati  ya :  S  kra- 
Ijevima  zuade  divaniti  i  knjazeve  jtoslc  otpravljati. 
Npj.  5,  84.  Sve  su  poslore  otprurljali  u  druStvu.  Sovj. 
58.  Kleazar  i  Itamar  otpravljajiu  slusbu  svestcnicku 
za  J.ivota  Aroua  oca  svojega.  Mojs.  IV.  3,  4.  — 
2)  koga,  kao  posiljati  ya.  ridi  opravljati  2.  isp.  ot- 
praviti. 

otprcaiijo,  n.  das  Abladen,  dcpositio  oneris.  Rj. 
verb,  od  otprdati.  radnja  kojom  tko  otpiria  sto. 

otprcati,  fitpfdam,  v.  impf.  von  sich  abladen,  de- 
poncre  onus.  Rj.  od-prcati,  skidati  sa  sebe  sto  je  tko 
uprtio.  V.  pf.  1  (itprtiti. 

otprdivaiije,  n.  das  Herabfarzen,  recrepitus  (?). 
Rj.  verb,  od  otprdivati.  radnja  kojom  tko  Hi  sto  ot- 
prduje. 

utprdirati,  otprdujSm,  v.  impf.  herah-,  hinveg- 
farzcn,  dcpcdo:  otprduje  mu  kese  niz  guzicu.  Rj.  od- 
prdivati.  v.  pf.  otprdjeti. 

otprdjt'ti,  otprdim,  c.  pf.  ubfarzen,  pedctido  penso. 
Rj.  od-prdjeti  sto,  prdeci  naknaditi.  v.  impf.  otprdi- 


vati. —  Pogodio  nckakav  covek  s  hararlijom  da 
oiprdi  hurac,  t.  j.  da  prdnc  zasopee  112  puia  (za 
svaku  paru  po  jedan  put).  Kad  navrSi  112  put.a,  a 
on  onda  odadrc  jo5  jeduora  po  dobro;  a  haniCdija  ga 
zapita:  »ZaSto  to?«  a  on  odgovori:  ■>()vo  cati  ispi.«ia. 
Rj.'  2G2. 

otpreg'je,  (ponajvise  u  Srijemu,  n  Bai5k.  i  u  Ran.) 
vidi  otprije.  Rj.  od-pregje.  isp.  pregje.  —  Kad  ga 
yigjeSe  svi  koji  ga  poznavahu  od  prcyje  .  .  .  rekoSe. 
Sam.  I.  10,  11. 

fttprigje,  (zap.)  vidi  otnregje.  Rj.  od-prigje.  vidi 
otprije.  isp.  prigje. 

dtprije  (od  prije),  vordem,  ehemuls,  untea.  Rj.  adv. 
vidi  otprijed,  otpregje,  otprigje ;  prije  2,  pregje,  prigje. 

—  Nego  mu  (citluk-sahibiji)  jo5  Ijndi  nioraju  raditi 
(od  prije  obicno  u  negjeljii,  ali  poznije  i  u  drnge 
dane).  Daniea  2,  80.  t'aru  je  bilo  od  prije  poznato 
Sta  rade  dahije.  3,  152.  Govori  se  da  je  od  prije 
bio  obieaj  da . . .  Ali  je  ovo  sad  prestalo.  Kov.  IJ5.  u 
ovom  primjerv,  od.^x\]c  dva  su  prijedloya:  Bududi  da 
se  s  Crnim  Gjorgjijem  po;^uavao  jo5  od  pre  NemaHkuga 
rata,  zato  gajesad  Gjorgjije  jedva  docekao.  Daniea 
i,  12  (prije  u  istoc.  yocoru  pre). 

otprijed,  vidi  otprije.  isp.  prije  i  prijed:  Vrat' se 
natrag,  mladi  gjuvegijal  otprijed  je  cura  moja  bila! 
Hercr  129. 

otpriiuiti,  otpi'lmlm,  v.  pf.  od-primiti,  kao  primivsi 
pozdrav  odzdraviti ;  cntycyciinelimen.  ispj.  prihvatiti  2. 

—  Alaga  mu  Turski  aalam  viknu,  beg  otprimi  Ku- 
majlic-Alagi.  HNpj.  3,  4(j2.  Beg  divojci  Turski  selam 
viknu,  a  Ajka  mu  selam  otprimila.  3,  508.  jVlebo 
njima  dobro  jutro  viknu,  oni  njemu  jiitro  otprimise. 
3,  559.  Zlatija  im  Boga  naviknula,  oni  Zlati  Boga 
otprimise.  4,  516. 

otpi'kositi,  Sim,  v. pf.  entycgentroizen,  contumaciam 
redderc:  Bi  joj  prkos  ja  otprkosio.  Rj.  od-prkositi. 
kad  tko  prkosi,  njemu  se  otprkosi. 

1.  dtprtiti,  tim,  v.  pf.  von  sieli  abladen,  onus  de- 
pono.  Rj.  od-prtiti,  skinuti  sa  sebe  sto  je  tko  uprtio. 
V.  impf.  otprdati. 

3.  otprtiti,  tim,  c.  pf.  otidi  po  snijegu  praveei 
prtinu,  weyyehen  durcli  den  Schnee,  abire  per  nives. 
Rj.  od-prtiti.  v.  impf.  prtiti. 

otprtljati,  tljam,  i'.  pf.  fortyehen  mit  Sack  und 
Pack,  discedo  cum  impedimentis.  Rj.  od-prtljati,  otici 
sa  prtljayom,  t.  j.  sa  svijem  stvarima  svojim.  vidi 
ofistiti  2.  V.  impf.  prtljati  2. 

otprvo,  unlanyst,  nuper,  non  ita  pridem,  cf.  sko- 
rice.  Rj  adv.  od-prvo.  vidi  i  prvo,  prvoc;  skoro  1, 
doskora,  odskora.  —  Ovgje  je  bio  otprvo  iz  Praga 
jedan  mlad  profesor.  Stra?>.  188(5,  1386. 

otpiicati,  cam,  v.  pf.  cf  otpucavati.  Rj.  od-pucati. 

otpuciVviiiije,  n.  verb,  od  otpucavati.  Rj.  radnja 
kojom  tko  otpucava. 

otpiiciivati,  otpticavam,  v.  impf.  kad  su  u  Hrvatskoj 
1812  godine  skupljali  novce  da  kupe  baruta  da  pu- 
caju  na  veselje  sto  su  Francuzi  uSli  u  Moskvu,  zaistu 
u  §ali  od  nekaka  slijepca  da  i  on  Sto  da,  a  on  odgo- 
vori: »Dobro:  ja  6u  sad  dati,  ali  kad  stanete  otpiu- 
cavati,  onda  da  ne  ii5tete  od  mene.  Ej.  od-pucavati. 
V.  pf.  odpuc.'iti. 

otpiieivaiijc,  n.  das  Wiederkrachen,  resonatio.  Rj. 
verb,  od  otpucivati.  stanje  koje  biva  kad  ot2nicn,ju 
(n.  p.)  lunte. 

otpucivati,  otpiicujem,  v.  impf.  wiederkrachen,  re- 
soiio :  Otpucnju  uaokolo  lunte.  Rj.  od-pucivati,  kao 
razlijeyati  se  pucajuci,  i:  odyovarati  pucajuci.  v.pf. 
otpuknuti. 

otpiii-aiije,  TO.  vidi  otpucavanje.  Rj. 

otpi'ifati,  otpiifiam,  vidi  otpucavati.  Rj.  v.  impf. 
od-pudati.  siqrrotno  zapudati.  v.  pf.  otpniiti.  —  Zape 
za  njn  kopca  od  tozluka  .  .  .  ja  se  sagoh,  da  kopcu 
otpuc.am  . . .  Zape  mene  sindzir  od  sahata  za  njezine 
dibe  i  gjei'dane...  ja  se  sagoh,  Aa.  sindzir  otpucam  . . . 


o<puPi»vanjc 


—  942  — 


otresti 


I 


Uzeh  (Iracru  za  bijelii  ruku,  te  se  douia  oba  raspu- 
cisino.  Here.  167. 

oti»ufiivaiije,  ».  dus  Losknopfen,  discinetio.  Rj. 
verb.  0(1  oipucavati.  rudnja   kojom  tko  otpuiava  sto. 

otpiii'iivati,  otpticavain,  r.  impf.  losknopfen,  dis- 
cingo,  cf.  otpufiati.  Rj.  od-pu6avati.  suprotno  zapucati. 
V.  pf.  otpuditi. 

dtpiiciti,  Cim,  v.  pf.  losknopfen,  discingo:  Gospo- 
daru  Jak5a  kapetane,  otpitci  mi  pucn  pod  gr'oca.  Rj. 
od-pu(?iti.  suprotno  zapiiciti.  r.  impf.  otpiuati,  otpu- 
cavati.  —  Zape  joj  se  potkov  od  konjica  za  ujezina 
ziitoga  kavada,  ja  se  skidoh,  da  kavad  otpuiim.  Npj. 

I,  400.  Pa  doletie  do  dorata  svoga,  pa  doratu  eghc 
otpucio,  na  se  vadi  divno  odijelo.  3,  146. 

otiHiliniiti,  hnem,  r.  pf.  [u  Perastu)  ahhlasen,  dcjlo: 
Otpuhui  cv'jetak,  napij  se  vinca.  Rj.  od-puhnuti.  v. 
pf.  je  i  prosti  puhnuti.  v.  impf.  puhati.  vidi  oduhati, 
i  s)/«.  ondje. 

dtpnkniiti,  nem,  r.  pf.  od-puknuti,  kao  pucajuci 
odgoioriti.  v.  impf.  otpucivati.  —  Komorhauski  drniiSe 
topovi  .lanjocki  im  namah   otpukose.   HNpj.  4,   551. 

otpiist,  yn.  die  Entlassuny,  der  Ahschied,  dimissio. 
Rj.  djelo  kojim  se  sto  otjnisti.  isp.  otpuStenje.  —  Vi 
ako  biste  dohili  i  otpust  ne  morale  svoje  zemlje  i 
ku6e  prodati  odmah,  jer  ovdje  ima  Ijudi  koji  su  pre 
mnogo  godina  iizeli  otpust  pa  jeduako  drze  svoje 
zemlje  po  BaCkoj  i  vinograde  po  Srijemu.  Javor 
1885,  763. 

otpi'istiti,  otpustlm,  V.  pf.  Rj.  od-pustiti.  vidi  otpu- 
Stiti.  r.  impf.  otpu§6ati,  otpuStati.  —  J.  1)  entlassen, 
dimitto.  Rj.  —  Kad  ga  opremi  .  .  .  pak  ga  s  hlago- 
slorom  otpitsii.  Npr.  217.  Tako  ga  lepo  otpusti,  i 
earev  sin  pogje  dalje  putovati.  238.  Kako  je  otkupio 
rohlje  i  otpustio  kiccavni.  247.  Polei5ela  dva  vrana 
gavrana...  kad  padoJe,  oba  zagraktaSe,  a  niz  heden 
krila  otpustise.  Npj.  3,  561.  U<5itelja  otpusti  iz  sluzhe. 
Danica  3,  239.  Jakov  naruSi  dojakosnji  senat,  otpu- 
stirsi  mloge  senatore.  MiloS  17.  Milenu  topuzom  dobro 
istuCe,  pa  je  onda  otpusti  od  sehc.  73.  Utpusti  narod 
neka  ide  u  sela  da  kupi  sebi  hrane.  Mat.  14,  15.  Da 
nije  Bog  .  .  .  bio  sa  mnom  .  .  .  hi  me  za  cijelo  otpti- 
stio  prazna.  Mojs.  I.  31,  42.  —  2)  ablassen,  remitto: 
Od  haraca  raji  odpustite.  Rj.  —  Da  Srbi  opet  po- 
Salju  poslanike  u  Carigrad,  i  da  ce  nesto  i  oni  otpii- 
stiti,  a  neJto  i  car  primaknuti,  da  se  jedan  put  svrsi 
taj  posao.  MiloS  148.  —  JI.  sa  se,  refleks.  Hi  pass.: 
i>Ta  pusti  me,  carev  sine...«  Azdaja  se  na  to  odmah 
otpusti  od  njega  i  otide  u  jezero.  Npr.  47.  Doseti  se 
Ijuba  Slojanova,  otpusti  se  od  rucna  derera,  brzo 
ode  na  gornje  cardake.  Npj.  3,  171.  Ostane  sakat  u 
nogu . . .  Dogje  u  »Mebadijske  ilidze«  gdi  mil  se  srecom 
zile  otpuste  i  poprave.  Zitije  8. 

olpiJscanje,  n.  vidi  otpiiStanje.  Rj. 

otpAsi'ati,  titpuscam,  vidi  otpuStati.  Rj. 

otpustiiiije,  n.  Rj.  vidi  otpust'anje.  verb,  od  otpii- 
Stali  i  otpuStati  se.  —  I.  1)  radnja  kojom  tko  otpusta 
koga  (das  Eutlassen,  dimissio,  e.xaucloratio.  Rj.).  — 
2)  rudnja  kojom  tko  otpusta  kome  sto  (das  Erlassen, 
Nachlas.sen,  remissio.  Rj.).  —  II.  stanje  koje  biva, 
kad  se  otpusta  n.  p.  vrijeme. 

otpdstati,  otpQ-^tTim,  v.  impf.  Rj.  od-puJtati.  vidi 
otpuscati.  r.  pf.  otpustiti  i  otpustiti.  —  /.  1)  ent- 
lassen, dimitto.  Rj.  —  NadvlagjujeS  ga  (Boze!  co- 
vjeka)  jednako,  te  odlazi,  mijenjaS  mu  lice  i  otpustas 
ga.  Jov  14,  20.  Soblje  svoje  nije  otpustao  kuei.  Is. 
14,  17.  —  2J  nachlassen,  erlassen,  remitto.  Rj.  ot- 
pustati  kome  sto,  n.  p.  od  danka.  isp.  otpustiti  2.  — 

II.  sa  se,  refleks.  n.  p.  vrijeme  se  otpuSta,  nach- 
lassen, remitto.  Rj. 

otpiistdnje,  n.  venia,  remissio  —  jest  istinito  ot- 
pustenjc  grij'eha  kroz  svete  sakramente.  StuUi.  verb, 
od  otpustiti.  djelo  kojim  se  sto  otpusti.  isp.  otpust. 
takca  verb,  kod  dopuStenje.  —  Ima  47  rijeCi  koje  su 
od  Slavenskijeh  posrbljene  .  .  .  ofpustenje.  Nov.  Zav. 


VI.  Krv  moja  novoga  zavjeta  koja  ce  se  proliti  za 
mnoge  radi  otpustenja  grijeha.  Mat.  26,  28. 

otpikstiti,  f)tpuStTm,  v.  pf.  od-puJtiti.  ridi  otpus- 
titi. isp.  pustiti  i  puJtiti.  v.  impf.  otpustati,  otpus- 
<5ati.  —  rPuSti  meue  brata  iz  taranice.«  .  .  .  Otpusti 
ih  dvoru  bijelome.  Here.  163. 

&tput,  (u  C.  G.)  vidi  odmah.  Rj.  i  syn.  ondje. 
adv.  od-put.  isp.  put  3. 

6fpnzati,  otpuzem,  otpi'ixiti,  otpi'izira,  r.  jif.  davon- 
kriechen  (von  Kinder n),  abrcjM.  Rj.  od-puzati,  od- 
puziti.  otpusc,  otpuzi  dijctc,  puzuni,  puseCi  otide.  v. 
impf.  puzati,  puziti. 

otnig;!!,  adv.  o-tragu,  upravo  prijedlog  o  sa  loc. 
od  trag.  isp.  ostrilgu.  —  "Snyitragu  n'aka  iitvorica. 
Rj.  791b. 

otriVviti,  fttravlm,  v.  pf.  konja,  anfangen  mit  Gras 
su  fiittern,  gramme  pasco.  Rj.  o-traviti  konja,  po- 
ceti  ga  travom  hraniti.  kao  prost  glagol  ne  dolazi. 

dtrazak,  otra^ka,  m.  ridi  orepak.  Rj.  o-tra^ak,  od 
osn.  od  koje  je  otrag(u).  kad  se  rije  zito,  ono  lako  i 
rgJHVo  sto  padne  do  tezega  i  dobroga.  isj).  ovejci. 

dtrazbine,  f.  })l.  I'eberbleibsel  (u.  p.  poslije  fia-sti), 
reliquiae.  Rj.  ostaci,  sto  ostane  n.  p).  poslije  casti. 
o-traibine,  od  osn.  od  koje  je  otrag(u). 

utraziiia,  f.  vidi  trag  3.  Rj.'  o-trazina,  drugoj  poli 
osn.  11  trag.  i  syn.  kod  trag  3. 

otreati,  otfcam,  v.  pf.  Rj.  o-trcati.  isp.  istrcati. 
drukcije  se  ne  nalazi  taj  glagol.  —  1)  abschleifen, 
attero:  otrcao  kraj  haljine.  Rj.  —  2)  sa  se,  refleks. 
sich  abschleifen,  after i:  part.  pass.  6tfcan,  zerlumpt, 
pannis  obsitus;  kaze  se  i  za  kokoS:  otrcala  se,  kad 
joj  opadne  perje  lezecM  na  jajima.  Rj. 

otrcati,  cim.  r.  pf.  o(d)-tr(5ati.  v.  impf.  tr^'ati.  — 
Otpasti,  2)  vidi  otrcati.  Rj.  478a.  Braca  otrce  br^e 
bolje  k  ocu  i  ka2u  5ta  je  bilo.  Npr.  7.  Petao,  vaSka, 
macka  i  lav  otrce  odmah  prcda  nj.  134.  Kad  to  iu 
ovi  mladid,  otrca  put  onoga  mjesia,  gje  mu  je  starae 
balotu  bacio.  231.  Otrcase  u  logor,  kazaSe  pod  Jatore 
Lazarevi6-Luki.  Npj.  4,  228.  Srbi  otrce  za  njima. 
Danica  4,  7.  Da  otrcim  do  covjeka  Bozijega.  Car. 
n.  4,  22. 

dtrebiiie,  /".  ono  sto  ostane,  kad  se  Jto  otrijebi.  Rj. 

dtrcs,  «i.  kamenita  strana  u  Dalmaciji  blizu  Skra- 
dina:  Pod  Otresom  visokom  planinora.  Rj. 

dtresaii,  adj.  upravo  II.  pridjev  od  glag.  otresati. 
—  Opran,  svijetao,  valjan,  otrcsan,  gliinzend,  erlaucht, 
clarus.  Rj.  464a. 

otr^sanjc,  n.  das  Ahschiittehi,  cxcussio.  Rj.  verb, 
od  1)  otresati,  2)  otresati  se.  —  1)  radnja  kojom  tko 
otrcsa  sto.  —  2)  radnja  kojom  se  tko  otresa. 

otr6sati,  fttresam,  r.  impf.  Rj.  o-tresati.  isp.  otresan. 
V.  impf.  prosti  tresti.  r.  pf.  otresti.  —  1)  ahschiittehi, 
ausbeutchi,  n.  p.  noge  od  snijega  i  suijeg  s  nogu, 
excutio.  Rj.  —  Ko  otresa  ruke  svoje  da  ne  primi  po- 
klona.  Is.  33,  15.  —  2)  sa  se,  refleks.  sich  aussehiit- 
teln,  excuti.  Rj. 

otr^son,  adj.  n.  p.  covjek,  t.  j.  razuman,  pametau, 
bistar,  geschcidt,  scitus.  Rj.  upravo  IL  pridjev  od  glag. 
otresti.  —  I  predani  je  hajduk  svagda  slobodniji  i 
otreseniji  od  drugijeh  Ijudi.  Rj.  800a. 

dtresine,  /".  pi.  n.  p.  zmajeve,  der  Glimmer  (den 
die  Zigcuncrin  fiir  etwas  ausgibt,  das  der  Lindivurm 
ahgcschiittelt  habe),  exuviae  draconis,  cf  maciuo 
zlato.  Rj.  mineral  nekakav.  —  otresine,  osn.  koja  je 
u  otresti,  otresati.  ono  sto  tohoze  ostane  kad  se  zinaj 
otrese. 

otresti,  otr^sem,  v.  pf.  Rj.  o-tresti.  isp.  otresen. 
V.  impf.  otresati.  —  1)  ubschi'dteln,  excutio.  Rj. 
Otresti  ruke  od  koga.  Rj.'  —  Bolje  je  vreeu  otrcati 
nego  torbu  naceti.  Posl.  22.  Ja  cu  obrat'  zuti  limun 
na  moru,  i  otreicu  zeleniku  jabuku.  Npj.  1,  447. 
Izlaze(?i  iz  kuce  otresite  prah  s  nogu  svojijeli.  ilat. 
10,  14.  —  2)  sa  se,  refleks.  sich  ausschiitteln,  ex- 
cuti. Rj.  otresti  se  od  koga   Hi  od  cega;   otresti  se 


otrgttti 


943  — 


otrzati  se 


koga  Hi  cega;  otrese  se  sto  od  koyu.  —  Doneaii  u 
vec^e  ku(?i  omaje  (da  sc  od  njih  svako  do  i  neva- 
IjaUtina  otrese  i  otpadne,  kao  omaja  od  kola),  pa  se 
u  jutrii  iijom  kupaju.  Ej.  151a.  Otresi  ga  se  kako 
uJiva  kozuha.  DPosl.  92.  Ne  moze  da  se  otrese  od 
rgje.  Pis.  44.  Da  im  dogje  narod  u  kucu,  pa  da  za- 
i§te  .  .  .  dragovoljno  hi  se  otrcsli  od  svoga  naroda, 
samo  da  niJta  ue  iSte.  Rj.'  XV.  Tako  se  ja  ne  moo-u 
otrcsti  niisli  da  receno  ne  ie  biti  isrinito.  Rad  20,  91. 

dfr^ixti,  grim.  r.  pf.  o-trgati,  kao  6brati  1,  rhio- 
grad,  jahtiLe,  ki(kuru:e.  v.  impf.  trgati  2.  —  Jaki 
grad  tri<  ofrga.  DPosl.  37.  Stav(l)ja  pudara  na  otr- 
ganu  hiiitinu.  11.5. 

otrg^ivati,  otrgujem,  v.  impf.  kao  pitcnti.  v.  pf. 
otrgnuti  4.  —  Ko  to  piva  pismu  u  avliji,  otrgtiju  puskc 
u  avliji?  HNpj.  3,  303.  Gdjekad  ko]ii. 2}uska  otrguje. 
3,  398. 

dtrg:nnti,  nem  (6trgnuh,  otrgoh),  v.  pf.  Rj.  o-tr- 
gnuti.  V.  pf.  je  i  prosti  trgnuti.  —  1.  1)  licrrorreissen, 
proripio:  A  otrze  maca  zelenoga.  Rj.  i.s/j.  trgnuti   1. 

—  2)  vidi  otkinuti.  Rj.  f.  impf.  trgati  1.  —  Da 
bjezlmo,  da  ih  otrgnemo  od  grada  na  putove.  Sud. 
20,  32.  Za  to  6n  otrgnuti  od  tele  carstro  .  .  .  nego 
cu  ga  otrgnuti  iz  ruku  sina  tvojega.  Car.  I.   11,  12. 

—  3)  otrze  rasti,  otrze  govoriti,  anfangcn,  ineipio. 
Rj.  vidi  poceti,  i  syn.  ondje.  —  4)  kao  puknuti:  Kad 
otrze  deset  lubarada,  ko  kad  ce  se  zemlja  provaliti. 
HNpj.  4,  211.  (isp.  A  kad  pure  bojuica  hihardn. 
Cini  ti  se,  zemlja  se  potrese.  Npj.  2,  458).  v.  impf. 
otrgivati.  —  1/.  sa  se,  rcfJeks.:  sto  s'  od  smrti  ne 
otrze,  kam  da  mi  je!  ili  sabljom  ne  obrani,  britka 
sabljo !  Rj.  433b.  Nikako  nije  mogla  da  sc  odande 
otrgne  nego  je  sve  u  nj  gledala.  Npr.  28. 

otriji'biti,  otrijeblm,  v.  pf.  Rj.  o-trijebiti.  v.  impf. 
trijebiti.  — •  I.  ahklauben,  crpurgo.  Rj.  —  Njemu  je 
lopata  u  ruci  njegovoj,  pa  ce  otrijebiti  gumno  svoje, 
i  skupide  pJenicu  svoju  u  zitnicu,  a  pljevii  de  sazeci 
ognjem.  Mat.  3,  12.  Ima  vinograd  na  rodnu  brdaJcii. 
I  ogradi  ga,  i  oirijebi  iz  njega  kamenje.  Is.  5,  2. 
Prida  o  zeni  koja  je  prodavala  otrijehljenu  leiu  pod 
neotrijebljenu.  Star.  2,  262.  sa  se,  pass. :  Xajprije  se 
senica  otrijebi  da  u  njoj  ne  bude  niSta  do  samoga 
zrnja.  Rj.  269a.  —  II.  sa  se,  refleks.  —  J)  sich  ah- 
klauben, expurgor  (e.  g.  pcdiculis).  Rj.  otrijebiti  se 
n.  p.  od  jts/.  —  2)  von  dem  Obst,  wann  es  di^  Bliitc 
abgeuorfen,  und  die  Frucht  angesetzt,  florem  abje- 
cisse,  fructutn  edo,  cf.  ocistiti  se.  Rj.  n.  p.  otrijebilo 
se  voce.  —  Usacmilo  se  grozgje,  t.  j.  otrijebilo  se  od 
evijeta  i  naraslo  koliko  sacma.  Rj.  787b.  j 

otrij^skati  se,  otrijeskam  se,  v.  r.  pf.  sich  roll  ' 
saufen,  potu  impleri.  Rj.  o-trijeskati  se,  j'aA'o  se  opiti.  1 
drukeije  se  taj  glagol  ne  yiahodi.  vidi  syn.  kod  opiti  se. 

otrij^zniti,  6trijeznim,  v.  pf.  Rj.  o-trijezniti.  v.  j 
impf.  trijezniti  (se).  —  1)  koga,  den  Bausch  aus- 
treiben,  crapulam  expello.  Rj.  uciniti  da  pijan  bude  ' 
trijezan.  —  2)  sa  se,  reficks.  wieder  niichtern  uer- 
den.  den  Hausch  vertreiben,  crapulam  crhalo.  Rj. 
trijeian  postati:  Ljulj  u  Senici  kojega  kad  dovjek 
vi5e  izije,  kaiii  da  se  opije  tako  da  se  za  tri  dana 
jedva  otrijezni.  Rj.  339a.  Dokle  de5  biti  pijana?  otri- 
jezni  se  od  vina  svojega.  Sam.  I.  1,  14. 

otrkljati,  Ijam,  r.  pf.  pfdhlen,  statumino:  jesi  li 
otrkljao  loze?  cf.  pritadi.  Rj.  o-trkljati,  svrsiti  tr- 
kljanje.  v.  impf.  trkljati. 

dtrliti,  otrlim,  v.  pf.  (u  gor.  primor.)  n.  p.  Ian, 
zuku,  schlagen,  tundo.  cf.  trliti.  Rj.  o-trliti,  svrsiti 
trljenje. 

otrok,  Hi.  puer.  iz  Ranjine.  Stulli.  djecko.  —  Ko- 
risnije  je  otroku  od  urke  neg  gosparu  od  burke. 
DPosl.  49.  Otrok,  dijete  u  ovoj  poslovici  veli  BogiJid 
da  de  biti  momde  koje  se  sada  na  brodovima  zove 
mali,  a  koje  posluzuje  starije.  XTV^. 

otrov,  m.  (u  C.  G.)  f.  das  Gift,  renenum.  Rj.  vidi 
demer  1,  jed   2.   ft-trov.    isp.   trov.  —  Svome  lekaru 


zapovedi,  da  niu  nacini  otrov  u  kavi.  Lekar  mu  pre- 
pruvi  otrov,  i  dude  mu  ga,  te  popije  i  umre  sutra- 
dan.  Dauica,  4,  4.  Vila  sve  izvore  i  studenoe  po  Ko- 
toru  otruje  .  .  .  ocisti  mu  od  otrova  samo  jedan  izvor. 
Kov.  31. 

dtrovnu,  otrovna,  adj.  giftiq,  venenosus.  Rj.  m  cemu 
ima  otrova.  vidi  otrovit;  jedovan,  jedovit.  —  Nali- 
jej),  nekaka  otrovna  trava.  Rj.  393b.  Tko  ^ive  pri- 
korno,  mre  otrovno.  DPosl.  136.  (adv.).  (iroigje  je 
njihovo  grozgje  otrovno.  Mojs.  V.  32,  32. 

otrovati,  otrujem,  v.  pf.  koga,  vergiften,  venenum 
do.  Rj.  o-trovati.  v.  impf.  trovati.  —  No  pobaci  svi- 
jetlo  oruze,  e  j'  oruze  tvoje  otrovano.  Npj.  3,  553. 
Na  ispov'jed  krila  si  grehove,  te  s'  pricesiem  dusu 
otrovala.  Here.  310.  Ona  se  (vila)  na  to  rasrdi,  te 
sve  izvore  po  Kotoni  otruje.  Kov.  31.  Te  je  on  otro- 
vao  Milana.  Milo.s  21 

otrovit,  adj.  vidi  otrovan:  Udovica  svaka  samo- 
voljua  ka'  i  bunur-voda  otrorita.  Rj. 

dtroviiic-a,  /".  —  1)  guja,  j/i'/Yj^,  lene/jcu-s;  Te  pre- 
mede  drvlje  i  kamenje,  doke  uagje  guju  otrovnicu. 
Rj.  otrovna  guja.  —  2)  die  Giftmischerin,  veaefica: 
Id'  otale  jedna  otrovnice,  kad  si  svoga  brata  otro- 
vala, otrovaces  i  mene  junaka.  Rj.  zenska  glava  koja 
truje  Ijude. 

otroviiTk,  m.  der  Giftmischer,  veneficus.  Rj.  koji 
truje  Ijude. 

otrpjcti.  otrpim,  v.  pf.  crleiden,  zu  Ende  leiden, 
perpetior.  Rj.  o-trpjeti,  svrsiti  trpljenje.  isp,  podnijeti 
2.  V.  impf.  trpjeti.  —  Tijesan  dovjek,  koji  ue  mo2e 
da  otrpi  kad  mu  se  Sto  nepovoljno  rekne.  Rj.  738b. 
Koji  moze  muke  podnijeti  .  .  .  koji  1'  inuke  otrpiV  ne 
moze,  od  mene  mu  Bogom  prosto  bile,  nek  se  vrati 
Senju  na  krajinu.  Npj.  3,  287. 

6trsiti,  sim,  v.  pf.  (u  O.  G.).  Rj.  o-trsiti.  —  1)  posao, 
fertig  machen,  expedio,  cf.  otarasiti.  Rj.  svrsiti,  opra- 
viti.  —  2)   koga,    abfertigen,   expedio.  Rj.  otpraeiti. 

otrsnti  i^6tf5ani);  nema  u  Vuka.  Rad  6,  115.  v. 
impf.  prema  v.  pf.  otrsiti? 

dtrti,  otrem  (6trh,  6tr,  6tr'o,  (itrla),  v.  pf.  Rj.  o-trti. 
v.  impf.  otirati.  —  7.  ahwischen,  detergo.  Rj.  vidi 
utrti  3.  isp.  obrisati.  —  Da  mu  gubaroga  konja.  Kad 
ga  odvede  u  jednu  iumu,  otre  ga  i  uredi,  a  konj  sine 
kao  da  mu  je  zlatna  diaka.  Npr.  26.  Otrlo  mu  je  to 
zube.  DPosl.  92.  Bog  ce  otrti  svaku  suzu  od  ocijti 
njihovijeh.  Otkriv.  7,  17.  Dobro  bi  bilo  uvjeriti  se 
stoji  li  u  originalu  razgovijetno  »v«  ili  je  otrveno 
tako  da  bi  se  moglo  misliti  da  je  bilo  »ni.  Kolo  16. 
— ■  II.  sa  se,  refleks.  —  I)  sich  abu-ischen,  detergi. 
Rj.  —  Otrti  se  o  sto.  Rj.  426a.  otrti  se  n.  p.  o  licnjak. 
—  2)  sich  tvund  reiben,  atteri,  cf.  oguzati  se.  Rj. 
covjek  se  otre  od  mnogoga  hodanja  na  vrucini.  vidi  i 
utrti  se  2,  ojesti  se. 

dtrahliti,  lim,  6triihnuti,  nem,  v.  pf.  rerfaulen, 
putresco:  otruhlio  u  gvozgju  ^u  tamnici).  Rj.  o-truhliti. 
o-truhnuti.  v.  impf.  truhMti,  truhnuti.  —  Obagnjiti, 
otrunuti.  Npj.'  1,  316.  Otkopah  i  uzeh  pojas  s  mjesta 
gdje  ga  bijah  sakrio;  a  gle,  pojas  otrunuo,  i  ne  bjeSe 
ni  za  sto.  Jer.  13,  7. 

dtrnliti,  lim,  vidi  otruhliti.  Rj.  u  krajevima  gdje 
se  glas  h  ne  cuje  u  govoru. 

otrAniti,  otrunim,  t'.  pf.  vidi  obniniti,  okruniti : 
Skuce  nose,  da  se  ne  obrose,  a  rukavce,  da  se  ne 
otrune.  Rj.  o-truniti.  v.  impf.  truniti.  —  Ko  j'  Udvinu 
jutros  ostavio,  kraj  GaStice  rosu  otrunio.  HNpj.  3,  264. 

dtrunuti,  nem,  vidi  otruhnuti.  Rj.  i  primjcre  ondje. 

6triisnica,  f.  (u  Srijemu)  hljeb  (od  mekinja)  za  pse, 
Kleienbrot  fiir  Huiide,  panis  ex  furfure  canibus 
projiciendus.  cf.  truSnica.  Rj.  trusni  hljeb.  vidi  i  pa- 
Ijavac. 

6trzati  se,  zam  se,  v.  r.  pf.  n.  p.  svigar  se  otrzao. 
vidi  okrezati  se.  Rj.  o-trzati  se.  v.  impf.  trzati  se.  — 
od  korijena  kojega  je  i  trgnuti,  trgati.  isp.  Korijeni  92 


otrzito 


9M  — 


otvoriti 


6trzito,  n.  p.  n:ovori,  dcutlich  und  bestiinmt,  dare 
ct  directe.  Kj.  ra^rioi-ijefno  i  odregjeno.  —  otrzito 
(samo  »i  srednjem  rodu  kao  adc,  od  osnove  koja  je 
s:\mo  drukc-ije  slozena  u  prcirg).  Osn.  220. 

utiii-nk,  MuCka,  hi.  ono  u  lulxrrasa  sa  cega  se 
otuce  srnjc:  U  Jadru  se  kaze  okomak  .  .  .  oko  Petrinjc 
otuial-.  Pis.  77.  isp.  klas  3,  ('  sifii  ondje.  —  ne  znam, 
ide  li  oi-amo  primjer  ovaj:  Otucitl-  je.  PPosl.  92. 
Otuial:  je  od  bata.  92.  .s  tijcm  isp.  tucak. 

oti'iei.  ouWem,  r.  pf.  n.  p.  kukunize,  ahschlagcn, 
decutio.  cf.  obijati.  Rj.  o-tiu'i.  vidi  i  ogruhati  1.  rn 
V.  impf.  goiori  xe  obijati,  gruliati. 

6tu«l,  btiulu.  vo>i  durt,  istiuc.  Rj.  od  tud,  od  tuda. 
na  pitanje:  otkud,  otkiida?  isp.  odovud  (gdje  sam 
ja),  otud  (gdjc  si  U),  odonud  {gdje  je  on).  —  Progji, 
brate,  oiud  i  odontd.  Rj.  44(ib.  Pa  on  savi  i  odud 
i  otud.  Rj.  449a.  Reve  na  stranu,  kao  Markovo  ralo. 
(.  .  .  Otiiel  valja  da  je  ova  poslovica  postala).  Posl. 
271.  Sve  ostaSe  baSe  i  siibase  oko  puta  otud  i  odovud. 
Kpj.  4,  359.  Pa  udrite  njima  izuenada,  vi  otuda,  ja  6a 
odovuda.  5,  247.  Pobise  Horeje  ii  planini  njiliovoj  .  . . 
Otuda  vrativii  se  dogjoSe  u  En-Mispat.  JIojs.  I.  14,  7. 


se  otuda  §to  je.  Ziv.  sv.  Save  III. 

otOgjiti  se,  fttujrjim  se,  v.  r.  pf.  o-tugjiti  se,  kao 
tugj  postati.  ridi  potugjiti  se.  v.  impf.  tugjiti  se.  — 
Oiugjiti  se.  nema  u  Vuka.  Rad  6.  91. 

oti'iranje,  n.  das  Weguerfen,  abjectio.  Rj.  verb, 
od  oturati.  rudnja  kojom  tko  otura  ito. 

otQrati,  fiturara,  v.  impf.  ueguerfen,  abjicio.  Rj. 
o(d)-turati,  vidi  oturivati.  kao  odbacivati.  isp.  duskati, 
porivati.  V.  2>f-  oturiti  1,  oturuiit-i. 

otiiriti,  rim,  v.  pf.  Rj.  o(d)-turiti.  vidi  oturnuti. 
V.  impf.  oturati,  oturivati.  —  1)  tcegstossen,  detrudo: 
Ispred  sebe  gjergjev  oturila.  Rj.  vidi  odrinuti,  od- 
cHsnuti,  ocuJnuti.  —  Ako  li  c'es  i  s  nama  bjezati,  ui 
mi  tebc  oturit'  ne  cemo.  Npj.  3,  139.  A  Jakova  rukom 
oturila.  4,  449.  Mara  uhvati  Svetozara  u  pomrciui . . . 
A  on  je  oturi  od  scbe.  Nov.  Srb.  1817,  493.  —  2)  (u 
pjesnii)  knjigu,  t.  j.  opraviti:  Svijeh  6n  ti  po  imeuu 
kazat',  kqju  ti  je  kome  oturio.  Rj. 
otHrivaiijc,  ».  vidi  oturauje.  Rj. 
oturivati,  orilrujem,  v.  impf.  vidi  oturati.  Rj.  o^d)- 
turivati.  v.  pf.  oturiti,  oturnuti. 

oturnuti,  nem,  v.  pf.  wegstossen,  detrudo.  Rj.  o(d)- 
turnuti.  vidi  oturiti  1.  v.  impf.  oturati,  otuiivati. 

oturpeisati,  oturpfeisem,  r.  pf.  abfeilen,  lima  polio. 
Rj.  o-turpeisati  drvo,  kao  obraditi  ga  turpijom.  r. 
impf.  tupeisati,  turpijati. 

otuzau,  otuzna,  adj.  n.  p.  jelo,  vidi  prijetran.  Rj. 
ridi  i  usovan  2.  otuhio  n.  p.  jelo  na  koje  se  tko  gidi, 
sto  je  rrlo  masno. 
6tuzica,  f.  (u  vojv.)  Rj.  ne  haze  se  znacenje. 
ottiziti  se ,  otQzTm  se,  v.  pf.  des  Kummtrs  los 
irerden,  angore  solvi  (moze  biti  samo)  u  ovoj  poslo- 
vici:  Ko  se  duga  ne  oduii,  ta  .se  tuge  ne  uiuzi  (u 
Grblju).  Rj.  o-tuziti  se  tuge,  oprostiti  je  se. 

dtvarailje,  n.  verb,  od  otvarati.  radnja  kojom  tko 
otrara  sto.  ridi  otvoranje. 

otvarati,  ram,  r.  impf.  o-tvarati.  dolazi  rijetko  mj. 
olvorati.  r.  pf.  olvoriti.  —  Sviida  je  ua  prorocice 
hodio  i  na  proroke  knjigu  otvarao.  Xpr.  212.  sa  se, 
pass.:  Ko  kuca  tomu  se  i  otvara.  Posl.  144. 

dtvor,  »i.  —  1)  (u  Boci)  die  Oeffnung  des  Leibes, 

alrus  soluta,   cf.   protof.    Rj.   kad  se  oteori  kome  te 

■  litu.  ridi  i  proljevanje  2,  sraika.  suprotno  zatvor  2. 

—    2)  apertio,   actus   aperiendi   —   izaci   na   otvor. 

StuUi.  djelo  kojim  se  sto  otrori. 

Atvoranje,  n.  Rj.  rcrb.  od  otvoraii.  —  1)  radnja 
kojom  tko  otrora  sto,  n.  p.  vruta  (das  Oeffnen,  apertio. 
Kj.l.  —  2)  rudnja  kojom  tko  otrora  n.  p.  srebrno 
sto  (das  Polircn,  politio.  Kj.). 


6trorati,  rlim,  v.  impf.  Rj.  o-tvorati.  r.  pf.  otvoriti. 
—  1)  aufmachen,  aperio.  Rj.  vidi  otvarati.  isp.  tva- 
rizati.  suprotno  zatvorati  2.  —  Ovo  otrora  istal.  Rj. 
242a.  Da  mu  malu  kutijcu  i  reCe  mu:  :Evo  nosi  ocu 
ali  ni  po  sto  ne  olroraj  dok  ne  dogje.^  kudi.  (i2.  Pa 
ni  na  kakav  drugi  glas  da  ne  otrora  rrata  na  koSari 
177.  Bez  inada  otrorase  orce.  Npj.  4,  513.  Kako  je 
takova  pismn  .  .  .  hvatao  i  otrorao  i  zadriiavao.  Sovj. 
55.  Otrorajuci  ras2)ru  sa  innom  o  Svetidevii  »Ogle- 
daliu.  GPN.  3  {isp.  kod  otvoriti  primjer  iz  Rj.  IGla). 
sa  se,  refleks.  Hi  2)ass. :  Pripovijedaju  da  .%•  nocu  uoci 
Bogojavljenja  svake  godine  otrora  ncbo.  Rj.  .S3b. 
Otrora  se  na  burnui.  Rj.  49b.  —  2)  poliren,  polio. 
Rj.  n.  p  pusku,  srebrno  .ito  i  t.  d.  isp.  laStiti.  kao 
srijetliti  H,  ciniti  da  bude  sto  svijetlo. 

otvoreii,  adj.  —  1)  part.  jmss.  od  otvoriti.  — 
2)  otvoren  Covjek,  dijete,  lebhuft,  regctus.  Rj.  kao 
zivahan.  ridi  jatoran,  /  sijn.  ondje.  —  3)  covjek 
otvoren,  liomo  audax,  audcns,  secunis.  StuUi.  ridi 
smjelan,  drzak.  isp.  iskren.  offen. 

dtvorciiost,  otvorenosti,  /'.  osobina  onoga  koji  je 
otvoren  3:  die  Offenhcit.  —  Nadam  se  da  (5eS  liiti 
otvoren  u  sudu  o  loj  Skoli.  Bojim  se,  da  ne  stegnem 
tvoju  otrorcnost  u  sugjenju.  Zlos.  31. 

otrdriti,  fttvornn,  v.  pf.  Rj.  o-tvoriti.  f.  jbi;)/".  otvo- 

rati   (otvarati).  —  la)   aufmachen,   aperio.  Rj.   Na 

vodi  je   zubor  otvorila.  Rj.  101a  (kao  poceti).  Jape 

rrata,  stoje  otvorena  sirotn.  Rj.  247a.  I  veliki  jeglen 

otrorise.  Rj.  249b  (isp.  Rj.  101a).  Metnu  n  puto  jednu 

nogu  .  .  .    jpusti    me   (ili   odrije.^i    me)«.    Onda    onaj 

oteori  puto  i  pusti  ga.  Rj.  251a.  Sad  ko  je  valjan  _i 

ko  zna,  otvoren  mu  je  put   k  ruzlicnijcm   sluzbama 

i  gospostvima.  Rj.  39(;a.   Odstruziti,    otvoriti  strngu 

da   izlaze   ovce   na   polje.  Rj.  449a.  OJkrinuti  rrata. 

Rj.  483b  (malo  otvoriti).  Traiianati   glavu  bolesniku 

(otvoriti  je).    Rj.   74()a.    HaCik,    kao    otcorcno,    frei, 

often,   patens.  Rj.  803a.   ZnaS   da  su   svakoj   devojci 

vrata  otvorena;  a  ako   ti  je   ba§  car  i  ne  da,  ne  ee 

ti  glave  uzcti.  Npr.  51.  Ti  otvori  sve  ducane  i  naredi 

neka  svaki  momak   pred   svojim   dui'auom   stoji.  G9. 

Tefter;  kad  ga  ja  otvorim,  a  ton  njemu  piSe...  1(J3. 

Ona    (lisica)   otvori  sre  jame  vuku,   i   izlije   se   sva 

voda  iz  njega.  179.  JvosetM  kovcezic . . .  polako  otvori 

zaklop.  234"  Kad  vidiS   Sta  je,  5to  pitas?  (\osio  ue- 

kakav  foek  otvorena  kola  puna  kukuruza . . .).  Posl. 

116.  Ne  otvori,  Boze,  du5maniuu  usta!  (Ne  daj  mu 

prilike   da  moze  za  mnora  zlo  govoriti).  207.  Steti  i 

ludomu  oci  otvori.  353.  iioz'  bodit'   s  celom   otvorc- 

nijem.  DPosl.  (53.  U  lice  je  perom  udarila,  od  obraza 

krvi  otvorila.  Npj.  2,  391.    Ko   ne   ima  od  srca  po- 

roda,  ev'  sad  moze  srce  otvoriti,  kupit'  sina  ili  milu 

:  cerku.  4,  201.  Gje  6e  taj  dan  mejdan  otvoriti.  4,  229 

(isp.  Rj.  lOla,  Hi  nize  pod  3?).  Kad  se  pobri  napo- 

1  jise   vina,   pa   im   vince   udari  u  lice,  a  rakija   rijei- 

otrorila.  4,  41(5.   I   bijele   ovce  otvorise.  4,   42(5.   Za 

koji   posao   on   je   iskao    otvoreno  pismo,    da    svaki 

moze   slobodno   s  njim  poci  na  taj  posao.  Danica  1, 

72.  J'ismo  je  otvorilo  put  umu  Ijudskome,  da...  2,  1. 

Uf'ilelj  po  svojoj   volji   itkolu  otvori .  .  .  i  zatvori.  2, 

120.  Otvori  svoju  saku  ...  pa  stisnuvSi  svoju   iaku. 

5,  88.  Kad  u  jutru  svane,  Srbi  otvore  iitav  pazar  i\ 

Tui-skome  Sancu.  Milos  109.  S  Mara.sli-Ali-pasom  da 

otvore  razgorore  o   uiiru.   118  (isp.    Kj.  Itila).   Bila 

mu  je   kuca  otvorena  i   sto  postavljen   za  svakoga. 

,  Sovj.   77.    Otrorivsi   usta    svoja,   ucase   ih   govoreci. 

I  Mat.  5,  2.  Dostojan  si  da  uzmeS  knjigu,  i  da  otroris 

pecate   njezine.   Otkriv.  5,  9.  —  b)  sa  se,  rejieks.  ili 

pass.:  Tako  mi  slom  ne  puknuo!  t.  j.  ne  otuorio  se, 

tako  se  ne  slomio  (tako   ne   pao  i  mrtav   ostao).  Rj. 

693a.  Kad  coeku  pukne   megju   ocima.  (Kad   mu   se 

otrori  pamet .  .  .).  Posl.  122.  Vide<?i  sad  Nijemci,  da 

to  nije  sala,  nego  da  se  ('itar  rat  otrorio  na  granici, 

dogje  .  .  .  Danica  3,  184  (kao  pov:eti  se.    isp.  povise 

pod  la.  Rj.  161a).  Razumevsi,  da  sc...  sad  tek  jmivi 


otvniiiuti 


945 


nemir  otvoriti  moze.  5,  32.  Tako  se  otvore  razgovori 
o  predaji.  Milos  111.  Kako  .se  u  Srbiji  po  nizlicnijem 
kaneelarijama  otvorilo  i  umno^ilo  jyhanje.  Pis.  18. 
Kad  sc  otvori  hoj,  razbise  Filisteji  Izrailja.  Sam.  I. 
4,  2.  —  2)  poliren,  polio,  n.  p.  puskii,  srt'brno  §to 
i  t.  d.  Rj.  k<to  osvijetliti,  t.  j.  uciniti  da  hude  sto 
svijetlo.  —  3)  otvoriti  juuaStvo,  t.  j.  pokazati.  Rj. 
t.  j.  upruvo  iiciiiiti.  IK  impf.  tvorili  2.  is}),  osokoliti. 
—  Kakav  bjese  junak  u  svatov'ma,  .^to  najvece  otvori 
junastvo?  Npj.  2,  1.52. 

otvrdiiiiti,  uera,  v.  pf.  liart  verdcn,  induresco.  Rj. 
o-tvrdnuti,  tvrd  postati.  vidi  stvrdiuiti  ,se.  v.  impf. 
tvrdnuti.  —  Abouos,  drvo  5to  u  vodi  otvrdne  kao 
kamen.  Rj.  la.  Skocanjili  se,  smrznuti  se  ili  oiiako 
otvrdnuti  kao  kocaiij.  Rj.  (587b.  Gospod  Boa;  tvoj 
uCini  te  otvrdnu  diili  njeyov  i  srce  njegovo  posta 
iiporno.  Mojs.  V.  2,  30.  Otvrdnu  vratom  svojim  i 
iiprije  se  srcem  svojim  da  se  iie  -obrali  ka  Gospodu 
Bogn.  Diiev.  II.  36,  13. 

otvnIoglavKi,  vim,  r.pf.  o-tvrdoglavifi.  —  1)  koga, 
uciiiiii  ga  fvrdoglavim.  Stoji  do  Boga  koji  pomihije... 
Tako  dakle  koga  hoee  miluje,  a  koga  hoce  otvrdo- 
glavi.  Rim.  9,  18  (quern  vtdt  indurat,  i^erstockt  icel- 
chen  er  will).  —  2)  ticprelazno :  ohstinare  se,  ohfir- 
mitre  unimum.  ytulli.  j'Oiituti  trrdoglav. 

otvr.sfi  se,  otvrzem  se,  r.  r.  pf.  .^ich  loseti,  itolri: 
otvrzla  mil  se  krv  na  nos  (ili  iz  iiosa).  Rj.  ot-vrsti 
se.  xUtriji  prijedlog  ot  vijesto  .iftdusnjega  od.  isp.  ot. 
V.  impf.  vi'sti  se. 

6va(lar,  (u  0.  G.)  vidi  ovda.  Rj. 

ovaj,  fiva,  ovo,  dieser,  hie.  Rj.  vidi  ovi,  &va,  fivo. 
isp.  ovaj  (koji  se  tice  niene  ili  nas),  taj  (koji  .ve  tic-e 
tebe  Hi  ras),  ouaj  (koji  se  tice  njega  Hi  njihj.  — 
Nagje  foeka  ua  uzoranoj  ujivi  .  .  .  oronie  coeku  po- 
vide  on . . .  Npr.  ii.  Evo  sinko,  ovo  je  sve  tvoje  blago, 
to  je  tebi  Bog  dao.  12.  E  sad  ^ta  da  mii  radim?  Ovo 
nije  eovek.  Bog  zna  ita  je.  68.  Kakva  je  ovo  nesrefa, 
te  ne  mogu  svoje  dniJiine  uikako  da  zasitim.  74.  Iz- 
vadi  jedau  bokimic?  kniha,  i  dade  ga  carevu  sinu 
govoreci:  »Na  ovo  kr'uha.<'-  (liida  mii  baba  da  jedan 
IjeSnik  govoreci  mu:  >)I)rzi  pri  sebi  ovi  Ijeinik  .  .  . 
!(3.  Zai5udi  se  carev  sin  na  ovake  odgovore,  a  naj- 
vi§e  iia  ovi  najpotonje  gjevojke.  111.  Vrati  se  doma 
ovaj  cas.  131  (isj).  ovcas).  Ja  sa  ovo  nckoliko  daiia 
nisam  vise  ni  zasluzila.  143.  Ugje  (gjavo)  u  keer 
drugoga  vei?ega  eara,  koji  je  bio  komlija  .s  ovijem. 
146.  Sto  ce  mi  ovi  jedan?  166.  A  ova  gjevojcioa,  ovo 
je  jedina  §der  eareva.  247.  Ove  godine  na  vratilo,  do 
godine  na  grabilo.  I'osl.  230.  Diibrovcani  i  dauas 
govore  ovezi  (nij.  ovizi).  XXXIII.  Ovi  je  osuovao,  a 
oui  izatkao.  Dl'osl.  93.  Ne  (•n,  more,  vise  kupit' 
druJitvo,  s  ovo  lirata  doeekat'u  Turke.  Npj.  4,  169. 
Ova  su  ohadva  pisma  pisana  gotovo  jednakim  slo- 
vima,  samo  Sto  je  ono  prvo  nvalo  sitiiije  od  ovoga. 
Danioa  1,  10.  Valja  da  su  kahigjeri  zbog  ovili  pri- 
loga  i  sa<5uvali  ovo  po  lista.  1,  17.  O  postanju  ovoga 
namasUra  stoji  ovo  napisano:  ...  1,  23.  Slaviii  je 
Slegel  nafinio  Indijsku  tipogratiju.  Ovaj  isti  G.  iSlegel 
izdaje  zurual  o  Indijskoj  literatnri.  2,  123.  Jesu  li 
to  ovi  Vlasi,  Sto  ih  ja  po  dvadeset  sretem?  3,  169. 
Ja  sam  bio  ua  Moskovu  i  na  Nijemcu,  ali  ovoga 
hoja  i  ovake  vojske  nijesara  vigjeo.  3,  173  (ovoga 
boja,  ovakoga  hoja).  Za  eiido  je  Sto  i  oni  od  gospode 
naSe  koji  su  narod  Ijubili,  pouajviSe  nijesu  zuali 
kako  c'e  .  .  .  Ja  mislim  da  ovome  nije  drugi  uzrok 
nego  Sto  im  nauka  nije  pricijepljena  na  zdravi  na- 
rodni  raztim,  nego  su  ovaj  naukom  zabunili  i  ostavili 
ga.  Kov.  15.  Govori  se  da  je  od  prije  bio  obifiaj 
da  .  .  .  Ali  je  ovo  sad  prestalo.  65.  Kojega  .su  Turci 
ovo  dana  ubili  ua  vjeri.  118.  Ovo  sto  i  pedeset  i  dva 
eoveka.  MiloS  &>.  A  najveca  zalost  i  uesreca  hila  je 
ova,  sto  im  je  (?aja-pasa  poginuo.  98.  Izdadu  JSrbima 
ferman,  u  kome  su  najznatniji  clunovi  hili  ovo:  1) 
odredi  se  .  .  .  142.  Ovo  je,  brai'o,  oiiaj,  koji  je  kriv. 


184.  Svetri  se  ove  prve  rijefii  u  narodu  viSe  govore 
od  ove  posljednje.  Pis.  40.  Sta  veli  o  ujemu  ovaj  i 
onaj.  70.  Istina  svega  ovoga  posvjedoeiee  se  ovijem, 
Sto  eu  sad  da  kaiSem.  76.  Kad  se  u  naSim  Skolama 
kaze:  ovo  je  jezik  Srpski,  a  ovo  je  Slavenski;  ovo 
je  gramalika  Srpskoga  jezika,  novo  je  Slavenskoga; 
onda  ('c  sc . . .  Rj.'  XIII.  A  kad  ovo  zna,  onda  neka 
upamti  i  to:  gdje  se  god...  Slav.  Bibl.  1,  93.  A 
ovo  se  yei  priku^ila  zima.  Sovj.  44.  Ko  je  ovaj  da 
ga  sluSaju  i  vjetrovi  i  more?  Mat.  8,  27.  Uzlnmi  se 
sav  grad  govorefi:  ko  je  to?  A  narod  govoraSe:  ovo 
je  Istcs  prorok.  21,  11.  Nema  vefe  radosti  od  ove  da 
cujem.  Jov.  Ill,  4.  Ovi  obueeni  u  bijele  haljine  ko 
su,  i  olkuda  dogjo.Se?  Otkriv.  7,  13.  Jedan  re(5e  ovo 
a  drugi  ono.  Car.  I.  22,  20.  Taj  je  red  ovo:  stari 
slovenski  jezik  .  .  .  Rad  1,  109. 
^  oviYkav,  ovakva,  adj.  vidi  ovaki,  i  syn.  ondje.  — 
Sto  t'e  sade  ova  sestra  grdna,  Sto  izgubi  brata  ova- 
kvoga?  Npj.  4,  64. 

oVilkT,  adj.  dieser  Art,  hujusmodi,  hoc  genus.  Rj. 
vidi  ovakav,  ovakov.  ovakovi.  isp.  ovaki  (kao  ja), 
taki  (kao  ti),  onaki  (kao  on).  —  Kuda  <5u  oraki? 
Npr.  54.  .ToS  ovake  galijc  nije  bilo  ni  ovaka  trga. 
69.  Pa  J  njima  stane  govoriti:  »Tamo  oni  ovaki  i 
onaki!  Sta  ueiniste?«  241.  Ovakovi  razgovor  nikome 
nije  bio  tako  po  volji  kao  hajducima.  Danica  3,  158. 
U  ovakoga  spisatelja,  kao  sto  G.  Sveti('^  za  sebe  niisli 
da  je.  Odg.  na  sit.  18.  Ova  naSa  zemlja  nije  iznaj- 
prije  bila  ovaka  kaka  je  sada.  Priprava  2.  Ovaj 
svijet  .  .  .  nije  ovakovi  stvoreu,  kao  sto  se  sad  ofima 
naSima  pokazuje.  80.  Elegija  mi  se  vrlo  dopada:  ova- 
kovo  sto  gogj  neka  bude  Slavenski.  Stra^.  1886,  863. 
Je  li    ovako  sto   bilo  za  vaSega  vremena?   Joil  1,  2. 

OYiYku,  auf  dicse  Art,  hoc  modo.  Rj.  adv.  —  Sto 
eu,  Boiie,  ovako  grdan?  Npr.  92.  Jevangjelije  Joya- 
uovo  poeinje  se  ovako:  »Iskoni  .  .  .  Danica  1,  16.  Sto 
se  na  jednome  mjestu  govori  ovako,  a  na  drugome 
onako.  Pis.  58.  Ua  se  u  ono  doba  ovako  mlogo  pi- 
salo,  kao  sto  se  danas  piSe.  Rj.'  UI.  Koji  misle 
upravo  ovako  kao  i  ja.  Slav.  Bibl.  1,  92. 

oviikovae,  ovakovea,  m.  (u  C.  G.)  cf.  ovakvi6e. 
Rj.  vidi  ovakvik.  isji.  onakovae. 

oViYkov,  <ulj.  vidi  ovakovi.  —  Prelazedi  u  pridjeve 
rijeOi  ovakovi,  onakovi,  takovi,  kakovi  ne  samo  mogu 
po  stari  Mski  liiti  bez  toga  /,  nego  mogu  ostale  olilike 
imati  i  kao  pridjevi  neodregjeni.  Obi.  34. 

oviYkovT,  adj.  vidi  ovaki.  Rj.  i  primjere  ondje. 
vidi  i  ovakav,  ovakov. 

oviYkvica,  /'.  vidi  takvica.  Rj.  isp.  i  onakvica.  — 
Stane  vikati  na  onu  devojku,  Sto  grad  poleva:  »Tamo 
ona  ovakvica  i  onakvica!  .  .  .  i  stane  vikati  na  njih: 
iTamo  one  ovakvice  i  ouakvice!  toliko  me  godina 
slui^iste  veruo,  a  sad  me  izneveriste.«  Npr.  240. 

oviYkvTk,   m.  u   Rj.  samo   u  vokativu:   Ovakvice  I 

j  (u  C  (t.):  ovakvice,    onakvice   (kad   se   kazuje,  kako 

je   ko   koga   ruzio).   Rj.   436a.    vidi  ovakovac.  —  od 

'  adjektiva  preSlih  megju  pronomina:  ovakvik,  onakvik. 

■  Osn.  272. 

6vaiiio,  vidi  amo.  Rj.  adv.  na  pitanje:  kuda  0cumo)? 
rjegjc:  gdje?  —  Da  ga  ne  proguta,  te  po  ustima 
ovamo  onamo  dok  sredom  nagje  jedan  krujav  zub. 
Npr.  5.  Jedan  od  nas  srecom  nabasa  na  jednu  pecinu 
i  povice:  «Ovamotc  braco!  Evo  subote!«  Onda  mi 
jedan  po  jedan  onamo.  6.  Lna  ocamo  jedan  zmajevski 
car,  pa  s  nama  cesto  iraa  rat.  34.  Hodi  ovamo  evo 
tvoga  blaga.  43.  Nema  tu,  sinko,  nikoga ;  ta  ne  mo^e 
ovamo  ni  tica  doleteti.  56.  Ovamo  te  tamo._  (Kad  ko 
ne  6e  pravijem  putem  da  ide).  Posl.  230.  Zivijem  se 
ognjem  pogonjahu  po  megdanu  tamo  i  ovamo.  Npj. 
4^  82. 

ovaii  (6van),  6vna,  m.  (pi.  ovnovi,  ovnov.a),  der 
M^idder,  aries.  Rj.  dem.  ovnic.  augm.  ovnina.  vidi 
cukan,  culan,  cikavac,  devetak,  galobela  (ime  ovnu), 
jalovae,  klopotar,  mrkalj,    praz  (prazovit),  prehodnik, 

60 


ovarisati 


—  946 


ovejci 


pretukai\  5ilje^,  skopac,  skulj,  sulile,  ugic,  uJkoplje- 
uik,  zvonar,  zutot^ak.  —  Otiuli  jednog  oviui,  pa  se 
ohxiie  u  onii  kozii.  Npr.  1-19.  Treba  pripraviti  dra- 
naest  oriwra  peccnih.  239.  Nego  se  vrlo  ccsto  moze 
6vti  i  w  mjesto  r,  n.  p.  glamnja,  ramuo,  omnori  (mj. 
ovnoti).  Posl.  L.  I  donese  orna  derdaka,  dobra  jarea 
od  sedaiu  godina,  oba  ziva  oderao  braia.  Npj.  3,  28(5. 
Sto  tisu(5a  ovnova  pod  runoni.  Car.  II.  3,  4. 

ovi\risa<i,*  ovariSem,  v.  pf.  (u  Srbiji)  sto,  t.  j. 
iiputiti  se  u  teinu,  sich  ciuiihen,  condkco.  Rj.  o-va- 
risati.  vidi  i  oporaviti,  uporaviti.  isp.  iivarisati.  drul-- 
cije  se  taj  glagol  ne  naliodi.  —  Od  tiigjili  ce  biti 
ovarisati,  uvarisati.  Korijeiii  U'S. 

oras,  ovsa,  in.  dcr  Hafcr  (Hubei),  (ircna  satira 
Linn.  Kj.  vidi  zob  1.  —  Da  ima  orsa,  bila  bi  mu 
zena  gospa.  Posl.  49.  Takovi  se  oras  ragja  i  u  nas. 
297.  kupila  mu  stari(5  prosa,  staric  prosa,  drugi  ovsa. 
Here.  238. 

dvatrifi,  trim,  v.  pf.  o-vatriti.  —  O  male  se  puJke 
pojagmjse,  oratrise,  al'  ne  zafatiSe.  HNpj.  3,  480.       | 

6vca,  f.  ipl.  ovce,  ovfica)  das  Schaf.  oris.  Rj.  dcm. 
ovciea.  atigiit.  ovcina,  vidi  baura,  birka,  bjelica,  brvljiva 
(ovca),  busina,  carnooka,  cipa  1  (cipava),  itika  (ei'ika*, 
dviska,  dvizica,  dvizorka,  gAra,  garuJa,  gojka,  jalovica, 
jalovka,  jastroka,  keslmaea,  klanica,  kraljevka,  mu-  ' 
zara,  podojnica,  prehodnica,  prvojagujeniea,  drugo- 
jagnjenica,  tredojagnjenica,  lazbludnica,  rehulja,  ro- 
go5a,  sjanjna  (ovca),  striga,  slrokava  (ovca),  sviloruna 
(ovca)  Jare,  Siljegviea,  5uta  (ovca),  uhotka,  vockoia, 
vranoka,  vunata  (ovca),  zutoka.  —  Brav,  1)  Schafvieh. 
Kj.  38b  (zivince  koje  se  zovc  ovan,  ovca  Hi  jagnje, 
hez  razlike  roda  i  dobi).  Brizga,  krava,  ovca,  koza. 
Rj.  43b.  Sluga  kazao  da  bi  im  dao  jagnje  ali  je  u 
planiui  w  ovcama.  Rj.  81a.  Dojnciti  ovce.  Rj.  129a. 
Izjaviti  ovce.  Ova  je  ovca  izjagnjila  te  sve  ovce.  Jesi 
li  ti  svoje  ovce  izjagnjio?  Izjagnjc  se  ovce.  Rj.  224a. 
Imanje  (po  Backoj)  ovce.  Rj.  231a.  Javiti  ovce.  Rj. 
243b.  Tu  nagjoSe  jedau  Jcrd  ovaca.  Rj.  30()b.  Najaviti 
ovce.  Rj.  390a.  Odjaviti  ovce.  Rj.  443b.  Ojagnjila  ovca 
dvoje  jaganjaca.  Ojagnjila  se  ovca.  Rj.  451b.  Opodojciti 
oveti.  Opodojdila  se  ovca.  Rj.  463a.  Pojnviti  ovce.  Ej. 
528b.  Projaviti  ovce.  Rj.  606b.  nrditi  ovce.  Rj.  778a. 
Dobroga  je  pastira  (posao)  ovce  strici,  a  ne  deruti. 
Posl.  69.  Sto  ce  tebe  sfarfo  s premlogim  ovcama.  Isipj. 

1,  171.  Ona  misli,  niko  je  ne  sluSa,  sluSao  je  ovcar  od 
ovaca  .  .  .  sTvoje  ovce  po  strnjiki  pasu.  1,  171.  Kojoj 
ovci  svoje  runo  smeta,  ongje  nije  ni  ovce  ni  runa.  Npj. 

2,  148.  Na  Stambul  on  nametnu  namet :  sve  na  nodcu 
po  jalovv,  ovcii.  2,  389.  Stoji  bleka  ovac'  za  jaujcima, 
stoji  meka  janjac'  za  ovcama.  4,  187.  Te  ovcari  ujavisc 
ovce  u  kamenu  zemlju  c'esarevu.  4,  454.  Polje  nam 
rodilo  vinom  i  Genicom  .  .  .  Kov.  71  (Gdjekoji  poslije 
ove  rijeCi  dodaju:  i  ovcom  bjelicom!  Vuk).  Udaricu 
pastira  i  ovce  od  stada   razbjedi  de  se.    Mat.  26,  31. 

6vear,  ovcdra,  m.  der  Schafer,  opilio.  Rj.  pastir 
ovcama.  vidi  coban,  dobanin.  —  Pjeva  se  kako  je 
nekaka  seja  Todorova  s  ovcurom  rodila  dijete.  Rj. 
181a.  Slu§ao  je  ovcar  od  ovaca.  Npj.  2,  172.  Nije  1' 
majka  rodila  junaka,  da  otide  ovcar-iobaninu,  da  do- 
nese ovna  devetaka.  3,  286. 

Ovear,  Ovfiira,  hi.  planina  u  Srbiji  u  uahiji  Po- 
zeJkoj  na  desnoj  strani  Morave.  Rj. 

dvfara,  /'.  ^u  Srijemu)  zgrada  gdje  ovce  stoje,  der 
Schafstall,  ovile,  cf.  ovdarica  2.  Kj.  vidi  i  ovdarnica, 
ovdinjak.  —  za  nasi.  isp.  badnjara. 

ovcdrev,  ovcdrov,  adj.  Rj.  sto  pripada  ovearu. 

ovcirica,  f.  —  1)  die  Schdferin,  femina  (ptidla), 
pascens  oves.  Ej.  parstirka  ovcama,  cobanica.  — 
2)  ovdja  koSara,  der  Schafstall,  ovile,  cf.  ovdara.  Rj. 

—  S)  (u  C.  G.)  vidi  pliska.  Rj.  ptica.  vidi  balegarka, 
i  syn.  ondje. 

ovciirina,  Hi.  —  J)  danak  sto  se  placa  od  ovaca. 

—  2)  plata  ovearu.  u  Sarajevu.  Dr.  Gj.  Surmin.  za 
nast.  isp.  dimarina. 


ovfariiica,  /'.  uvilc.  Siulli.  vidi  ovcani,  i  syn.  ondje. 
—  za  nasi.  isj).  ceduljarnica. 

dvfarskT,  adj.  Schafer-,  opiliomim.  Ej.  sto  pri- 
pada ovcarima  Hi  ovearu  kojemu  god. 

dvfas,  (u  O.  G.)  ovaj  cas,  so  eben,  commode.  Ej. 
vidi  tolic,  otolic,  otoic,  otoicke. 

6vi*cvina  (ijycjevina?!,  /".  das  Schaf fleisch ,  caro 
ovilla,  cf.  bravljetina.  Rj.  ovcjc  meso.  vidi  i  bravetina. 

dvfiea,  f.  ■ —  1)  das  Schitfchen,  ovicula.  Rj.  dem. 
od  ovca.  —  Ovce  ti  se  izjagnjile,  sve  ovcice  svilorune. 
Npj.  1,  114.  —  2)  (u  Dubr.)  nekaka  morska  riba 
ipagellus  mormiirus  (J.  V.  Rj.')  Rj.  —  3)  (u  Srijemu) 
(Sternbl)ime.  Ej.°)  rothrandige  Narcisse,  narcissus 
poeticus.  Rj.  biljka. 

dvciiijak,  m.  zgrada  gdje  ovce  stoje.  govori  se  u 
sjev.  Hrv.  vidi  ovcara,  i  syn.  ondje.  —  za  nast.  isp. 
golubinjak. 

ovcina,  /.  —  J)  augm.  od  ovca:  kao  ovcina  o 
Mardu  (n.  p.  rgjav  ili  mrJav.  Posl.  132).  Ej.  —  2)  (u 
U.  G.)  ovcja  koza,  Schafsfell,  pellis  ovina.  Rj. 

6vi"jl,  adj.  Schafs-,  ovillus,  ovium,  cf.  bravlji.  Rj. 
sto  pripada  orci,  ovcama.  —  Najprije  se  .5enica  otrijebi 
...  pa  se  onda  s  koko5ima  ili  .<  ovcijim  mesom  iikuha. 
Rj.  269a.  Ovcij  konj,  (u  iali)  magarac.  Rj.  289a.  Ov- 
cina, ovcja  koza.  Rj.  437a.  Ovcje  runo,  Waldanemone, 
anemone  silvestris.  Rj.  437a.  Wald-Windroschen.  Kj.' 
biljka.  Ovcje  runce,  vucje  srce.  Kj.  657b.  Stroka,  ne- 
kakve  ovcije  kraste.  Rj.  720b.  Pecenje,  ponajviSe  ovcje. 
Kov.  82.  Koji  dolaze  k  vaina  u  odijelu  oveijemu,  a 
unutra  su  vuci  grabljivi.  Mat.  7,  15.  Dogje  k  torovima 
ovcijim.  Sam.  I.  24,  4.  Tor  orcji.  Jezek.  25,  5.  za  nast. 
ovdij,  ovfiji,  i  ovcji  isp.  Bozij,  Boziji,  Bozji. 

5vda,  n.  p.  ovda  onda,  bald  dies,  bald  das:  bald 
iizt,  bald  ivieder  dann,  muUis  et  variis  intervenien- 
tibus.  Rj.  vidi  ovdar.  ov-da,  prema  onda,  drugda, 
sada,  tada,  kada  znaci  vrijemc,  kao:  sad  ovoga  puta, 
ovaj  put.  Kjcmackim  i  Latinskim  rijecima  tumace  se 
rijeci  ovda  onda,  kao:  cas  ovo,  cas  ono;  cas  ovaj  put, 
cas  opet  drugi  put.  —  Drugi  ili  tredi  dan  ide  vjerenik 
k  vjerenici  .  .  .  Obicaj  je  da  se  vjerenica  krije  od 
vjerenika  upravo  do  vjencanja;  ali  ovda  poslije  velike 
molbe  dopuste  mu  da  je  vidi.  Kov.  45.  Na  nekolika 
dana  pred  svadbu  otide  k  vjerenici  brat  mladozenjin . . . 
Djever  ovda  ponese  snasi  mahac,  crevlje  i  bjecve.  51. 
Djever  pogje  k  vjerenici  .  .  .  bio  obicaj  da  ovda  djever 
svoju  snabu  i  muSkim  pasom  opa^e.  65.  U  pohode 
idu  nevjestiu  otac,  mati,  brat .  .  .  najposlije  (mati  da- 
ruje)  svojoj  kceri  lijepu  navezenu  koSulju,  koju  joj 
je  tajno  pripravljala  za  ovda.  95. 

&rda§nji,  adj,  hiesig,  hujas,  huj^is  loci  (urbis).  Kj. 
koji  je  ovdje  {ne  ovda),  koji  pripada  oromu  mjestu, 
selu,  gradu.  (kao  da  je  ovdjeSnji).  isp.  ondaJnji  2, 
tamosnji.  —  Ovgje  je  upravo  onako  nastampano, 
osim  ...  sto  nije  imala  ovdasnja  stamparija.  Kj.' 
IV.  U  Biogradu  .  .  .  Posljite  dakle  toliko  ovdasnjemu 
knjizaru  Valozicu  preko  tamoSnjega  knjizara  Leona. 
Kolo  13. 

ovdje,  6vdjcka,  6vdjen,  6vdjena,  6vdjenak,  hier, 
hie.  Rj.  vidi  i  odik,  ogje,  vodje  (s  premetnutim  glu- 
sovima  od  ovdje).  za  dodatke  isp.  n,  na,  k,  ka.  isp. 
ovdje  (gdje  sam  ja),  tu,  tudijer  (gdje  si  ti),  ondje 
'  (gdje  je  on).  —  Gjekoji  govore  i  ovdjeka.  Rj.  Toga 
zakona  nema  ovgjenak.  Rj.  (u  juhiom  govoru  mjesto 
ovdjenak).  A  Brko  prstom  na  ono  mjesto  govoreci 
gjevojci:  »Eto  ovgje  me  nesto  ujede^.  Npr.  4  (ovgje 
juzno  mj.  ovdje).  Vi5e  nikad  ovde  ne  iu  dodi.  18 
(ovde  istocno  mj.  ovdje).  Vi  hajte  da,  ili  me  ovgjen 
pricekajte.  111.  Zlatica  ovdje  znadi  upravo  gros.  Da- 
nica  1,  10.  Koji  su  danas  ovdje  a  sjutra  Bog  zna 
gdje.  Kov.  14.  Ovo  dana  doJao  je  ovgje  Filipovid. 
Straz.  1886,  1449.  -\ko  vam  ko  reee:  evo  ovdje  je 
1  Hristos  ili  ondje,  ne  vjerujte.  Mat.  24,  23. 

dvejei,  6vejakii,  m.  pi.  (u  Srijemu)  ono  .^to  ne 
I  pada  upravo   kad  se  zito   vije,  uego  5to  je  Sturo  pa 


ovoljafa 


947 


ovniiiiti 


i:;i  vjetar  nuilo  zanosi  za  pljevom:  dade  mi  same 
iircjkc.  Rj.  ovejci  (po  istoc.  gororu).  Korijeni  188. 
hp.  ovijati  (ist.  ovejati).  —  hp.  orepak,  oti'azak. 

ov*"!]!!?!!,  f.  vidi  veljaOa.  Rj.  vidi  i  aveljai'a.  dnifji 
iiijcscc  u  rjodini.  vidi  februar.  —  veljac'a,  i  s  dodaniui 
sjirijeda  a  ili  o:  avelja&i,  ovcljaca.  Osn.  351. 

ovcnjafa,  f.  na  ga&mia  ouo  gdje  gatajik  stoji. 
Kj.  vidi  uCkurluk.  —  PripaSnjaca  .  .  .  kais,  koji  gore 
iiiia  k.ao  ov(njai-u,  kroz  kojtise  provuce  litar  (kaiS 
kojiui  se  opasiije).  Rj.  5i)5a.  Zene  nose  kosuljce,  pa 
[ireko  njih  dolje  svezn  skute,  koji  su  nacinjeni  kao 
^ukiija,  same  Sto  su  iia  ovenjuci.  Rj.  (j8ilb.  rijci-i 
s  fdikim  nasi,  kod  cjepafia. 

ovcs61iti,  ovfeselTm,  v.  pf.  vidi  razveseliti :  Ve<; 
idem  oreselit'  majkii.  Rj.  o-veseliti.  vidi  i  obeseliti, 
obradovati.  v.   impf.  veseliti. 

ovt'Sti,  ov^zem,  v.  pif-  ("  Dalm.)  vidi  navesti.  Rj. 
o-vesti.  V.  impf.  v^sti  (v^zem).  railja  oveze  n.  p. 
rukave. 

ovfetsati,  ovfetSam,  v.  pf.  verulten  (von  Sachtn),  ub- 
solesco.  Rj.  o-vetJati,  postafi  retah  (star),  vetha,  cctho 
(kide  se  za  stcar  kakii).  isp.  izve^tati,  povfeSt.ati.  kuo 
prost  glugol  iie  rutlazi  se.  —  Vrlo  ti  je  ktihc  ovetkdtt. 
HNpj.  3,  lyO.  Odijclo  tvoje  ne  ovetsa  ua  tebi.  Moj.s. 
V.  8,  4.  Obuca  naSa  ovetsa  od  daljnoga  putu.  Is. 
Nav.  9,  13.  Lagja  stara,  octtsala,  koja  vec  nije  ni 
za  5to.  Danifiid,  ARj.  219a. 

dvT,  6va,  ovo,  vidi  ovaj.  ('/•  oui  (onaj).  Rj.  pri- 
mjere  vidi  kod  ovaj. 

ovicija,  f.  Ufflzierstdle,  muims  ducis  (militum). 
Rj.  cf.  offioium  (slusha).  ovicirska  (oficirska)  shizha. 

ovicTr,  ovicira,  m.  der  Offisicr,  dux  militum.  Rj. 
vidi  oficir,  iasnik. 

ovicirov,  adj.  des  Offiziers,  dticis  militum.  Rj.  sto 
pripada  oviciru  (oficiru). 

ovicTrskT,  adj.  Officier-,  ducum.  Rj.  sto  pripada  ovi- 
cirima,  Hi  oviciru  kojemii  god.  vidi  oficireki,  fiasnifiki. 

wvida,  /'.  ime  zensko.  Rj. 

ovidati,  ovidam,  v.  pf.  (n  Srijemu)  n.  p.  Sto  kuma 
donijela,  to  i  ovidala,  verzehren,  consumo.  Rj.  o-vidati. 
inai'c  sc  lie  iialazi  u  torn  znaceiiju.  —  Znacenje  (ko- 
rijenu)  potrositi:  ovidati.  Korijeui  209. 

orijiin,  adj.  —  J)  part.  pass,  od  6vijati.  —  2)  oyi- 
jana  zena,  t.  j.  cista  i  iiredna  u  svemii,  rein,  or- 
dentlicli,  mundus.  Rj. 

ovijaiije,  n.  verb,  od  ovijati  ili  ovijati  se.  radnja 
kojoiii  tko  ovija  sto  ili  sc  tlco  ovija. 

1.  6vijati,  iivijem,  v.  pf.  icurfcln,  u-orfcln,  ventilo. 
Rj.  o-vijati.  r.  impf.  2  vijati.  —  Sad  se  staJe  dogo- 
varati  kako  c'e  vrijei'i  .  .  .  Ja  on  gumno  uaciniti  .  .  . 
Ja  en  ovijati!  Npr.  175.  JeSi^e  fistii  zob  ovijanu  lo- 
patom  i  re.^etom.  Is.  30,  24. 

3.  ovijati,  ovTjrim,  v.  impf.  o-vijati.  vidi  obavijati, 
obvijati.  v.  pf.  (6viti,  ovijem,  nema  mu  potvrde)  oba- 
viti,  6bviti.  sa  se,  rcfh'ks. :  Ovijam  ti  se  zmijom  oko 
grla.  DPosI.  93. 

ovizati  .se,  zam  se,  v.  r.  pf.  (u  pjesmi)  vidi.osje- 
titi  se :  Te  se  bjeSe  jadu  ovizao.  Rj.  ovizati  se.  vidi 
avizati  se.  od  Tal.  avviaare.  glus  a  pretvorio  se  m  o. 
V.  impf.  ovizivati  se. 

ovizivaiije,  n.  rerb.  od  ovizivati  se.  radiija  kojoiii 
se  tko  oviziijc  (jcmii. 

ovizivati  se,  ovlzujem  se,  r.  r.  impf.  vidi  aviza- 
vati  se.  kao  osjccati  sc,  dosjcvtdi  se.  v.  pf.  ovizati  se. 
—  MmM  snalio,  vei'  ga  lie  zaspala!  l.isno  ti  se  sann 
ovizivat'.  Npj.  4,  84. 

dvjeriti  .se,  rim  se,  v.  r.  pf.  vidi  vjeriti  se:  Jesi 
li  se,  momOe  oi^enilo,  o^eiiilo,  jali  ovjcrilo.  Rj.  o-vje- 
riti  se.  vidi  zavjeriti  se.  v.  pf.  je  i  prosti  vjeriti  se. 
V.  impf.  zavjeravati  se. 

oviailati,  fivlfidam,  r.  pf.  vidi  obl.adati.  Rj.  o-vla- 
ilati.  V.  impf.  prosti  vladati. 

ovli\isati,  ovliiiSem,  i\  pf.  ii.  p.  na  kog.i,  angreifen, 
anfidlen,  irruo,   cf.   udariti,   navalili.   Rj.   o-vlaisati. 


driikcije  se  ovaj  glagol  ne  nalazi.  vidi  syn.  kod  na- 
valiti  .3. 

oviiistifi,  ^vlastim,  v.  pf.  o-vl.istiti  koga,  dati  mu 
rhisf,  bcfugcn,  berechtigcn.  —  Da  l)istc  izvoleli  ovla- 
stiti  me  da  izve.^taj  o  radu  i  napretku  u  .^koli  .  .  . 
niogu  iiaStampati.  Zlos.  335. 

Ovlas,  polako,  alabo,  ii.  p.  svezati  ili  saSiti  §to,  lass. 
Icviter.  Rj.  o-vlas.  isp.  vlast  .  .  .  navlaS  (iza  .s  otpalo 
je  na  kraju  t),  ovlas.  Korijeni  203.  —  Svi  su  varalice. 
Jcr  lijef e  rane  kderi  naroda  mojega  ovla.s  govore(''i : 
mil-,  mir;  a  mira  nenia.  Jer.  8,  11.  O  Cemu  bih  ti 
prije  besjedio  nego  o  svetoj  liturgiji?  Ali  ako  i  jesam 
naunian  sarao  se  ovlas  dotai'i  ove  visoke  stvari,  opet 
me  je  kao  strah.  DP.  6. 

ovlasceiije,  n.  verb,  od  ovlastiti.  djelo  kojim  tko 
ovlasti  koga.  —  Tako  opsiriwga  ovlascenja  nikako 
ne  moze  imati.  Megj.  178. 

dvlaziti,  zim,  v.  pf.  feucht  tverden,  humesco.  Rj. 
o-vlaziti,   vlazaii  postati.  v.  impf.  vlaiSiti   (prclazno). 

6vneci.  adj.  vidi  ovnujski:  I  debela  mesa  ovncccga. 
Rj.  sto  pripada  ovnpvima.  —  takm  adj.  A'od  jagnje<!i. 

6vni('*,  III.  dem.  od  ovan.  Kj. 

uviiiiia.  f.  augm.  od  ovan.  Rj.  takra  augm.  kod 
bardaoina. 

(iviiov,  adj.  Widder-,  arietis.  Rj.  sto  pripada  ovnu. 

—  za  nasi.  isp.  alatov. 

6viiOA'iiia,  /'.  das  SchopsenfleiscU,  vervecina.  Rj.  meso 
(oniovo)  oviiece,  ovnujsko.  —  A  gjed  babu  opet  zove 
(5ak  o  jeseni,  dok  n.a.stupi  novo  vino  i  ovnovina. 
Here.  232. 

dvuQjskT,  adj.  Widder-,  arietinus.  Ji}.  sto  pripada 
oviioi-iiiia.  vidi  ovneOi.  —  Zila  volujska  ili  ovimjska. 
Rj.  159a.  Gjak  oguli  jednog  ovna,  pa  se  obiice  ii  onu 
ko^u  .  .  .  Gjak  u  onoj  kozi  ovnujskoj  stane  se  primi- 
cati.  Npr.  149.  Primakni  mi  vina  i  rakije,  i  debela 
mesa  ovnujskoga.  Npj.  2,  404.  Pokornost  je  bolja  od 
pretiline  ornujske.  Sam.  1.  15,  22.  adj.  takva  orlujski, 
voliijski. 

dvosioilisiijt  (ovog6di§nji1,  ovogodnjT,  adj.  hcurig, 
diessj lilt  rig,  liornus,  hornotinus.  Rj.  ovo-godiSnji,  ovo- 
godnji,  koji  je  od  ove  godiiie.  isp.  godiJnji,  i  ondje 
tako  sloi.  rijeci.  —  Skrpio  sam  za  ovogodisiiji  za- 
bavnik.  Danica  3,  1.  Ako  bi  Turei  Jto  spomenuli  za 
lanjske  i  ovogodisnje  harace  i  ostale  zemaljske  dacije. 
5,  31.  Kad  se  sad . . .  ovogodisnji  rat  svrSi  ovako  sredno. 
Sovj.  45.  Owgodisnja  Banica.  Straz.  1887,  285. 

ovoliMiT,  adj.  vidi  ovolikat^ki.  Rj.  augm.  od  ovoliki. 

ovoliliiii,  adj.  (u  Dubr.)  vidi  ovoliSni.  Rj.  dem.  od 
ovoliki.  dem.  s  takvim  nast.  kod  grubahan  (grubahni). 

ovolikiiekT,  adj.  augm.  od  ovoliki.  Rj.  indi  i  ovo- 
lieki.  ovolikai'ki  i  ovolieki  govore  se  kao  augmenta- 
tivi,  preinda  su  iin  nastavci  deminiUivni.  isp.  Osn.  306. 

ovoliki,  adj.  so  gro.9s.  tantus.  Rj.  dem.  ovolihni, 
ovoIiSni.  augm.  ovolieki,  ovolikacki.  —  Ovoliki  ti 
zijev !  (DignuvSi  nogu  kaze  se  JSeni,  kad  se  uagje  gje 
sniije  pregju).  Posl.  230. 

ovoliko  (oviMiko),  .so  vicl,  tantum.  Rj.  adv.  dem. 
ovolisuo.  —  BirtaS  misli  jedno  a  pijaniea  drugo. 
(.  .  .  pijaniea  misli:  kad  sam  ovoliko  mnogo  popio, 
vaija  da  ce  se  birtaS  smesti,  te  6n  mn  platiti  koju 
holbu  manje  .  .  .).  Posl.  14. 

ovoli&iiT,  adj.  dem.  od  ovoliki.  Rj.  vidi  i  ovolihni. 

—  za  nast.  isp.  koliSan,  tolL^ni. 
ovoli.siio,  dem.  od  ovoliko.  Rj.  adv. 
6vustraiiski,  adj.  dicsseitig,  citerior.  Rj.  ovo-stranski, 

.s'to  je  s  ove  strane.  is^i.  rijec.  tako  slozenu  ouo-strauski. 

dvraiii'ati,  cam,  v.  pf.  Rj.  o-vrancati.  t'.  impf.  vran- 
eati.  —  1)  mit  Franzosen  anstecken,  infcerc  malo 
venereo.  Kj.  koga,  uciniti  ga  vrancavim.  —  2)  sa  se, 
refleks.  Franzosen  bckommcn,  malo  gallico  inficior. 
Rj.  postati  vrancav. 

ovriiiiiti,  ovrrinim,  v.  pf.  scliwarz  macheii,  reddo 
nigrum:  ovranila  oeii  obraz,  t.  j.  osramotila  ga,  cf. 
oeniiti :  Strina  Jela  sukvju   ovranila  za  svojijeh  sve 


ovrafa 


—  948  — 


ozobao 


devet  sinova.  Rj.  o-vraniti,  uciniii  da  budc  sto  %n-ano 
fcrno).  i:  JHij)/".  \Taniti.  —  Krpa  guiijska ;  ovajekrpa 
kao  domaOe  oiriivjeno  sidno.  ;j()ob.  Rakno  od  pla- 
vetna  sukna.  Kad  je  ko  u  zalosti  on  rakiw  owani, 
pA  ga  prevjesi  preko  glave.  Rj.  G3Ga. 

dvrata,  f.  ridi  ovratuica.  —  Kako  jarebiea,  ali 
ovratd,  kad  skrije  glavu,  nini  da  se  je  sva  skrila. 
PPosl.  44.  ovraia,  ueka  riba,  itul.  orata,  lat.  aiirata, 
u  Delabele  i  ijtuli^a.  XIV. 

o^Talnifa,  f.  (u  Dubr.)  nekakva  riba  morska,  der 
Goldbru<:>!ett,  sjmrus  aiirata.  cf.  podlauica.  Rj.  vidi 
ovrata. 

oTrci,  ovfsem  (6vr'ao,  ovfla)  lidi  ovrijeci.  Rj.  o-vr(!i. 
V.  impf.  vrci  (vrijedi). 

ovrijeci,  ovrsem  lovrhao,  ovrhla)  v.  jif.  Rj.  o-vri- 
jei'i.  ridi  ovrcJi.  o.  impf.  vrije^i.  —  1)  austrcten  (das 
Gcfreide),  trituro.  Rj.  —  Sad  se  staSe  dogovarati  kako 
ce  vrijeui...  Ovrlwse.  Npr.  175.  Ona  pabirci  na  njivi 
do  veiera,  i  ovrse  sto  napahirci.  Rut  2,  17.  Posla- 
nicima  koji  ce  sjeei  drva  dacu  pstnicc  orrsene  dva- 
deset  tisiica  kora.  Diiev.  11.  "2,  10.  —  2)  (u  Boci) 
kukiiru7.e,  t.  j.  okruniti.  Rj.  —  Viik  (u  rjecuiku)  vi-hao 
i  prema  tome  ovrhao;  ali  mislim  da  je  to  pogijeSka 
mjesto  rrhiio  i  vrfhao.  Rad  G,  51. 

ovflj,  m.  (u  Srijemu)  einc  Art  Kopfhcdeckung  dcr 
Fraueii,  vittuc  yemis,  cf.  ovrljina:  Gizdavoj  nevi  ne 
moze.s  orrlj  oko  glave  obmotati,  t.  j.  ne  moze  joj  se 
ugoditi  (Posl.  41).  Rj.  nekalut  zcnsl^d  Tiupa.  —  Zna- 
cenje  (korijenu)  rrtjeti,  stii:ijati,  Icririti,  omotavati: 
vrljo,  vrlje,  uvflj,  kovrljak,  vrnclati.  Korijeni  195. 

ovrljina,  f.  (u  nah.  Rudn.)  zeuska  kapa,  koja  stoji 
navrh  glave  kao  konjsko  kopito,  cine  Art  Kopfhc- 
deckung der  Fraucn,  vittcie  ycnus.  Rj.  isp.  ovrlj. 
—  ASanjka,  zenska  kapa  nalik  na  orrljiim.  Rj.  9a. 
orrljinii  (osn.  u  ovrlj).  Osn.  154. 

6vrsak,  6vrJka,  m.  das  Oberste  finer  Sache,  sum- 
mitas.  Rj.  ono  sto  je  u  cegu  najrise,  Icao  ti  vrhu  mu. 
isp.  vrh.  —  Po  gdjekojijem  mjestima  ovrskom  od 
badnjiika  sluzi  se  mjesto  vatralja  doklegod  pola2ajnik 
u  kucu  ne  dogje.  Rj.  lib. 

1.  dvrsilia,  /'.  Rj.  ridi  klasina.  —  1)  (u  Boci)  ku- 
kuruzna  resa,  das  Kdtzchcii,  iitlus.  Rj.  vidi  mosurina, 
klas  4.  —  2)  (u  Bjelopavl.)  .stnik  od  kukuruza,  Mais- 
stdngel,  caulis  zcae  mais.  Rj.  —  o-vr5ina,  osnova  u  vrh. 

2.  ovrsilie,  /'.  pi.  die  Abfalle  fijcim  Beschneiden 
dcr  Bfiunie),  sarmcnta.  Rj.  ono  sto  otpadiie,  kad  se 
skresu  drveta.  isp.  okresine,  plotina  3.  —  o-vrsine, 
osn.  u  vrh. 

dv.seii,  adj.  Hafer-,  avenacetis.  Rj.  sto  p>ripadu 
orsu.  vidi  zobeni.  —  Da  ima  ovsa,  bila  bi  mu  zeua 
gospa.  (Kazu  u  Hercegovini,  jer  se  ongje  za  nevolju 
i  ovsenim  hrasnom  lirane).  Posl.  49.  Nema  njima  meda 
ni  Sedera,  no  im  ima  skroha  ovsenoga  i  debela  mesa 
ovnujskoga.  Npj.  3,  408. 

ovsenica,  /".  Haferbrot,  patds  uvenaceus:  Kad  mu 
stanem  sigurati  rucak,  umijesim  sedam  ovsenica.  Rj. 
ovsen  hljeb.  imena  hljcbu  vidi  kad  hljeb.  —  Bolje  ti 
noc^as  orscnice  nego  sjutra  pogace.  Posl.  27.  AP  mu 
dobru  pripravim  veceru:  braSnjenieu  kruva  ovscnice. 
Here.  156. 

ovsTk,  ovsika,  m.  (u  Srijemu)  divlja  zob,  Ackcr- 
trespe,  hromus  arvensis.  Rj.  divlji  ovas.  —  Stoklasa, 
trava  .  .  .  nalik  je  na  ovsik.  Rj.  717a.  rijeci  s  takim 
nast.  kod  aptik. 

ovsTste,  n.  der  Acker  wo  ehe  Hafer  gebaut  war, 
ager  in  quo  avena  sativa  fuit  sata.  Rj.  mjesto  gdje 
je  bio  posijan  ovas.  vidi  zobiite.  —  rijeci  $  takim 
nast.  kod  duvaniSte. 

orud,  adv.  vidi  ovuda,  ovudije.  na  pitanjc:  kudu? 
jirivijer  kod  ovuda.  isp.  ovud,  ovuda  (gdje  sum  ja), 
tuda  (gdje  si  ti),  onuda  (gdje  je  on). 

ovilda  (bvuda),  ovitdije  (fivudije),  hier  durch,  hac: 
Nije  lasno  sje(;i  nase  Turke,  pa  slobodno  odit'  ovudije. 
Rj.  vidi  i  ovud.  —  S  dohotka,  t.  j.  ovuda  iduci.  Rj. 


136a.  Progje  li  ovuda   taki  i  taki    coek?  Npr.  5.  Idi 
oi-ud  preko  plauine.  75. 

ovzoriiia,  f.  (u  C.  G.)  vidi  zovina.  Rj.  vidi  i  zo- 
bovina.  bzovina,  bazgovina,  bazovina.  tiazoro  drvu. 
—  ozovina  (vidi  zovina).  zobovina  i  zovina  (obje  tako 
glase  mjesto  Rli^OBHln  od  haz:  u  prvoj  je  premje- 
Steno  b  iza  sloga  zo  i  opet  mu  dodano  o  iza  toga 
slosra;  a  u  drugoj  je  odbaceno  b:  isp.  i  ovzovina). 
O.su.  171. 
-  itziiA,  oziUli,  hintcn,  post.  cf.  ostrag:  Ozad  je  5Iare 
sa  svatoviina  (Ovo  je  .^to  vidiS  niSta,  nego  6e  .sad  tek 
pravo  da  dogje.  Posl.  237).  Rj.  adv.  o-zad,  o-zadi. 
vidi  i  zada;  ostragu,  otragu,  straga.  —  Jol  ozad  ga 
neki  zaminuSe.  Rj.  lS3b.  Videci  uamjestenu  vojsku 
prema  sebi  sprijed  i  ozad,  uze  odabrane  iz  sve  vojske. 
Sam.  IT.  10,  9.  Savez  »!=  (et).  —  pristupa  mu  ozad 
rijecca  »li« :  ili.  Korijeni  27. 

5zl)iljaii,  ozbiljna,  adj.  J.  Bogdanovie.  vidi  oz- 
Ijiljski.  zbiljski.  —  Rece  im  .s  ozbiljnim  lieem.  Gla-s. 
21,  285.  Posve  ozbiljna,  teraeljita  naucna  radnja. 
Rad  15,  178. 

ozbiljnosf,  ozbiljnosti,  f.  J.  Bogdanoviil  osobina 
u  onoga  koji  je  ozbiljan ;  der  Ernst,  serium,  serietas. 
vidi  zbilja  1.  —  Niti  pokazuje  iole  razboritosti  i  oz- 
biljnosti. O  Sv.  O.  5. 

dzbilj.skT,  ndj.  ernsthaft,  gravis.  Rj.  5-zbilJ8ki.  vidi 
ozbiljan,  zbiljski. 

ozdo,  unten,  infra.  Rj.  vidi  ozdol,  ozdola.  o(d)- 
s-dola,  od-s-dol(a),  od-s-do(o).  —  Tako  se  u  ozgo  i 
ozdo  po  dva  puta  isto  kaze :  jedan  put  prijedlogom 
s  pretvorenim  u  z,  a.  drugi  put  prijedlogom  od,  od 
kojega  je  otpalo  d  pa  ostalo  samo  o;  5ta  viSe  zabo- 
I'avlja  SG  da  je  i  tako  u  dva  puta  kazano  5to  treba, 
pa  gdjekoji  dodaju  jos  jedan  put  prijedlog  od  govo- 
redi  i  pisuci  odozgo,  odozdo.  Obi.  116.  —  Sprijed 
5ilo,  Straga  vilo,  ozdol  hartija,  ozgor  mantija  (lasta). 
Rj.  62.  Tek  Sto  je  treei  put  kljukom  udrio  u  zemlju, 
zacu  ozdol  jedan  glas.  Xpr.  99.  Ozdo  more,  a  odozgo 
gore,  s  desna  ploca,  a  s  lijeva  draca.  Posl.  237.  Da 
ozdola  ue  udare  Turei.  Jvpj.  5,  214.  PjeSake  odvede . . . 
da  udare  ozgo  od  planine,  a  konjici  ...  da  udare 
ozdo  uz  polje.  Daniea  3,  199.  Od  svemogudega,  koji 
6e  te  blagosloviti  blagoslovima  ozgo  s  neba,  blago- 
slovima  ozdo  iz  bezdana.  Mojs.  I.  49,  25. 

ozdOI.  ozdola,  vidi  ftzdo,  i  primjcre  ondje. 

ozdravlti,  vim,  v.  pf.  Rj.  o-zdraviti.  isp.  poozdraviti. 
V.  impf.  ozdravljati.  —  1)  genesen,  conval&tco.  Rj. 
zdrav  postati.  vidi  izdraviti,  ostati  2  (od  bolesti), 
preboljeti.  —  On  posle  10 — 12  nedjelja  ozdravi  sa 
svim.  Milos  45.  Odmah  ozdravi  covjek.  Jov.  5,  9. 
PIocu  li  ozdraviti  od  ore  bolesti?  Car.  II.  8,  8.  r. 
impf.  prosti  zdraviti.  —  2)  gesund  machen,  sano: 
Odvek'u  je  Gospi  na  Omlovo,  mene  ce  je  Gospa 
ozdraviti.  Rj.  ozdraviti  koga,  zdrava  ga  uciniti. 

ozdravljaiiji',  n.  verb,  od  ozdravljati.  —  1)  stunjc 
koje  biva,  kad  tku  ozdravlja.  —  3)  radnja  kojom 
tko  ozdravlja  koga. 

dzdravljati,  ozdravljam,  v.  impf.  o-zdraVljati.  v.  pf. 
ozdraviti.  —  IJ  zdrav  postajati.  vidi  zdraviti.  —  Da 
uacini  Spitalj  za  bolesnike,  i  kako  koji  ozdrarljaju, 
da  ill  prima  u  svoju  vojsku.  Zitije  14.  Koji  najprije 
ulazaSe,  ozdravljase,  makar  kakva  bolest  da  je  na 
njemu.  Jov.  5,  4.  —  2)  koga,_  zdrava  ga  iiniti.  vidi 
isejeljivati.  isp.  ozdraviti  2.  —  Sto  Miljenka  ozdravlja, 
toj  Radeiika  lazbalja.  DPo.sl.  123. 

ozdravlji'nje,  n.  sanatio.  u  Gjorgjija:  othogjase 
svako  ufanjte  ozdravljenja.  StuUi.  verb,  od  ozdraviti. 
Kad  tko  ozdravi.  —  takva  verb,  kod  dopuStenje. 

ozebao,  oz^bla,  adj.  erfroren,  frigore  rigescens.  Rj. 
upravo  I.  pridjcv  od  ozepsti.  —  Izgleda  kao  ozebao 
sunea.  Posl.  97.  Kad  je  coek  gladan  i  ozebao,  naj- 
bolje  je  prziti.  117.  Nijesam  ni  ja  po  glavi  ozebao. 
(Nijesam  lud).  217. 


' 


ozeblicina 


—  949  — 


Ozrinici 


07>bli(-inn,  in.  (u  Srijemu)  koji  je  slab  od  zime, 
vidi  zimomnrniea,  smrzla.  Rj.  ridi  i  smrzlica,  amrzlo. 
isp.  zimosriiljiv,  zimoojrozan,  zimomorau. 

ozcl^niti,  ozMenim,  v.  i)f.  griln  fiirhen,  riridi  co- 
lore inficio.  Rj.  o-zeleniti,  zeleiiom  bojom  obojiti.  v. 
Impf.  zeleniti. 

ozel6njeti,  ozeUuuii,  v.  pf.  grihi  uerden,  viresco: 
ozelenjela  5uma.  Rj.  o-zelenjeti,  zelen  posUiti.  v.  ivipf. 
zelenjeti. 

ozt^psti,  ozijbem,  !>.  pf.  erfrieren,  friyorc  rigcseo. 
I!j.  o-zepsti.  inp.  ozebao.  v.  impf.  zepsti.  —  Katl  mi 
god  ruke  ozelm,  sve  mi  zalazi  za  nokte.  Rj.  180a. 
Nauzeti  se  zime,  t.  j.  rrlo  ozepsti.  Rj.  411a.  Prozela 
me  zima,  t.  j.  ozehao  sum.  Rj.  WHia. 

6zcar,  6zgara,  vidi  ozgor.  Rj.  —  ozgor.  u  tom  se 
advfirlm  )uijenja  o  na  a :  ozgar,  ozyara.  Korijeni  53. 

oz^S,  6zffor,  ohen,  supcrne,  supra.  Rj.  vidi  ozgora. 
o(d)-s-<rora.  postanje  ridi  kod  ozdo.  ridi  i  ozjrar,  oz- 
gara.  i.fp.  odozgo.  —  Vidje  novee  .svoje  ozgo  u  vreei. 
Mojs.  I.  4i),  27.  Neka  pokrope  oltar  ozgo  u  naokolo. 
III.  3,  2.  ridi  i  kod  ozdo  primjere  w  kojima  uz  ozdo 
dolnzi  i  ozgo,  ozgor. 

6zs'ora,  Stiilli.  vidi  ozgo,  ozgor,  ozgara.  prcma 
ozdola. 

6zTb,  Hi.  podign-uti  sto  na  ozib,  t.  j.  vagom,  mit 
dem  Uehel,  rectis  ope.  Rj.  o-zib.  znafienje  (koiijenu) 
nialiati,  Ijuljati:  o-zib;  zibati,  zibniiti.  Korijeni  67. 

ozidati,  ftzulam,  c.  pf.  o-zidali.  tap.  sazidati,  iiuf- 
hmicn,  exstruo.  r.  impf.  zidati.  —  Pepeljak,  ozidano 
iiijento  ukraj  kuce  gdje  se  u  crijepnji  pod  sacem  hljeb 
pece.  Rj.  4!l-4a.  Rnjii  (ili  Hrnjo)  bio  negda  ozidao 
kulu.  Pos).  311).  Stanibol-AY(j)y<e  je  ozidana  od  ka- 
menn.  Daiiica  2,  43.  Ozida  vas  zid  oboreui,  i  podize 
kule,  i  s  poija  ozida,  jo5  jedan  zid.  Dnev.  II.  32,  5. 

ozidiiia,  f.  o-zidina,  sto  se  ozidido.  —  uMajstorbasa, 
li  na  zid  izajdi,  5to  s'  ozido  na  Drini  ledenojs  .  .  . 
MajstorljaSa  na  zid  izaSao,  a  ua  Drinu  i  na  ozidinu. 
HNpj.  3,  100. 

Ozija,*  f.  vidi  Odzakov:  Polecela  dva  vrana  ga- 
vraua,  od  Ozije  ispod  Moskovije.  Nacerase  na  Oziju 
Tiirke.  Rj. 

5zTiii,  f.  n.  p.  posijao  zito  na  ozim,  Wintersaat, 
scmentis  hiberna.  Rj.  o-zim.  iia  ozim,  prcd  zimu,  u 
jcsen.  isp.  podzimak. 

ozimac,  ozimca,  m.  n.  p.  bik,  Ian,  jecam  (ili  drug! 
kakav  nsjev  Uo  se  sije  pred  zimn),  die  Wintersaat, 
Winterfrucht,  sementis  hiberna.  Rj.  ozimi  nsjev  (mu- 
skoga  roda  n.  p.  jecam,  Ian  itd.).  isp.  ozimica. 

ozimat-a,  /'.  (n  Viit.  nah.)  Art  Birnen,  piri  genus. 
Rj.  kruska  nekakva. 

6zinia(-na  krilva,  /'.  die  Winterkuh,  vacca  hiberna. 
Rj.  vidi  ozimkulja.  ozinna  kravu. 

6zTmc«',  ftzimteta,  n.  das  Winterkalb,  vitulus  hi- 
bernus.  Rj.  ozimo  tele.  —  Prekrmak,  mu.sko  June  od 
godine  dana,  od  prilike  kao  ozimi-e.  Rj.  574a. 

ozTmT,  adj.  n.  p.  zito,  Wintersaat,  sementis  hi- 
berna: Dokle  sagje  na  ravno  Krnovo,  a  tu  Vuee 
pade  na  daniste  u  zaselje  u  razi  ozimoj.  Rj.  ozimT, 
sto  pripada  vremenu  pred  zimu. 

ozimicn,  f.  u.  p.  Senica,  die  Winterfrucht,  fruges 
hibcrnae.  Rj.  usjev  sto  se  sije  pred  zimu  a  zenskoga 
je  roda,  n.  p.  psenica,  raz  itd.  isp.  ozimac  i  smokve 
ozimice.   Stnlli.   sto  u  jesen,  pred  zimu  dospijevaju. 

ozimkulja,  /'.  vidi  ozimacna  krava.  Rj.  —  imena 
kravama  s  takim  nasi,  kod  krava. 

OzTn,  m.  (8t.)  u  Novome  u  Boci  pripovijedaju  da 
se  tako  zvao  grad  ondje  kraj  mora  .  .  .  od  kojega 
sad  stoje  zidine  kod  pristaniSta:  Knjigu  piSe  od  Ozina 
kralju.  Rj. 

SzTr,  m.  respectus.  Stulli.  ridi  obzir.  —  Iz  obila 
hez  ozira.  DPosl.  34. 

dziranje,  n.  verb,  od  ozirati  se.  vidi  obziranje. 

dzirati   »e,  rem  se,   v.  r.  impf.  vidi  obzirati   se. 


Stulli.  vidi  i  obazirati  se,  osvrtati  se,  obradati  se. 
V.  pf.  ozreti  ae. 

ozivanje,  n.  verb,  od  ozivati  se.  rudnja  kojom  se 
tko  ozivu. 

ozirati  so,  ftzTvam  (vljem)  se,  v.  r.  impf.  o-zivati 
se.  is2).  odzivati  ae,  odazivati  .se.  v.  pf.  ozvati  se.  — 
Ne  ozivaj  .ie,  kad  te  niko  ne  zove.  Posl.  207. 

ozlogli\silar,  ozloglrisioca,  m.  obtrectator,  oblocutor, 
maledicus.  Stulli.  koji  ozloglasi  koga. 

ozloaliisilica,  /'.  Stulli.  koja  ozloglasi  koga. 

uzlo!;ii'isill ,  ozlftglasim,  v.  pf.  famam,  existima- 
tionem  aliatjus  lacerare,  carpere,  obmurmurare,  ob- 
loifui,  notam  vel  infamium  alicui  infcrre.  Stulli. 
o-zloglasiti  koga,  zao,  rgjav  glas  rasturiti  o  njemu. 
V.  impf.  ozloglaSivati. 

ozlo^la^iviinje,  n.  verb,  od  ozIoglaSivati.  radnja 
kojom  tko  ozloglasuje  koga. 

uzlu^lasiratl ,  ozloglaSujem,  v.  impf.  panllatim 
aliquem  infamia  notare.  Stulli.  o-zloglasiv.iti  kuga, 
zao,  rgjav  glas  rasturati  o  njemu.  v.  pf.  ozloglasiti. 

ozloj<;diti,  ozlojedim,  ridi  ozlovijediti.  Rj.  v.  pf. 
o-zlojediti,  ('  s  umetnntim  v:  ozlovijediti.  is}).  Korijeni 
7.  drukcije  se  taj  glagol  ne  nalazi.  —  1)  koga  na 
koga.  erbossen,  erbittern,  infestum  reddo.  Rj.  uciniti 
da  budc  tko  zao  i  jedan  (pan  jeda)  na  koga.  — •  2)  sa 
se,  refleks.  vidi  ozlovijediti  se.  na  koga,  sich  erbossen, 
feindlich  verfolgen,  infensum  esse.  Rj.  postati  na  koga 
zao  i  jedan. 

ozlotrbiti,  bim,  v.  pf.  Rj.  o-zlotrbiti.  u  driikcijem 
se  oblirju  taj  glagol  ne  nnlazi.  —  1)  vidi  ozlotrbiti 
se:  neSto  sam  ozlotrbio.  Rj.  —  2)  sa  se,  refleks.  ozlo- 
trbio  sam  se,  t.  j.  tjera  me  na  polje  (boli  me  trbuh). 
Rj.  znacenje  sto  pod  1.  —  Mnogi  se  fiovjek  na  omnsku 
ozlotrbi.  Rj.  459a.  Od  ovakoga  se  masna  jela  mala 
djeea  lasno  ozlotrbe.  Rj.  (UOli. 

ozlovij^iliti,  ozlovijedim,  v.  pf  Rj.  od  ozlojediti, 
ozlo(i)jediti  s  umetnntim  v.  —  1)  vidi  ozlojediti.  — 
2)  sa  se,  refleks.  ozlovijfediti  se.  v.  r.  pf.  Rj.  vidi 
ozlojediti  se. 

ozldvoljiti,  IjTm,  v.  pf.  o-zlovoljiti.  suprotno  odo- 
brovoljiti  (t  se).  —  1)  ozlovoljiti  koga.  Stulli.  uciniti 
da  budc  zle  volje.  —  2)  sa  se,  refleks.  boser  Laune 
werden,  stomachor.  Rj.  zlovuljan  postati. 

oznAjiti,  oznojlm,  v,  pf.  Rj.  o-znojiti.  v.  impf.  zno- 
jiti.  —  1)  n.  p.  konja  tri'uc'i  ga,  in  ScJitrciss  brin- 
gen,  sudorcm  elicio.  Rj.  K  njima  jezdi  Vladeta  voj- 
voda  na  doratu  na  konju  dobrome;  Vladeta  je /ro»j(t 
oznojio  1  u  b'jelu  pjenu  obukao.  Npj.  2,  307.  — 
2)  sa  se,  refleks.  schwitzen,  siido.  Rj.  vidi  opotiti  se, 
zapotiti  se. 

ozdbati,  6zobljem,  v.  pf.  n.  p.  grozd,  rundnm  ab- 
picken,  depasco  (de  avibus).  Rj.  o-zobati.  ozoblju  n. 
p.  ptice  grozd.  v.  impf.  zobati.  —  Sadila  Mara  vi- 
nograd;  navadi  joj  se  vran  gavran,  ozoba  Mari  vi- 
nograd.  Npj.  1,  213.  Vita  jela  posjeCena,  vina  loza 
ozobana.  1,  36.3. 

6zobiua,  /'.  der  Stiel  tcoran  die  Beeren  der  Wcin- 
traube  hangcn,  scopio.  Rj.  kad  se  grozd  ozoblje,  ono 
na  cemu  su  bila  cinoea  puca  (jagodc).  ridi  Sepurina 
2,  Sipurina  1. 

6zov,  m.  o-zov,  djelo  kojim  svecenik  ozove  mladi- 
jence  u  crkri.  govori  se  u  mojcm  zaricaju.  vidi  na- 
vjeStaj.  Ivekovid.  za  oblicje  isp.  pozov,  uzov. 

dzrcu,  m.  —  1)  namastir  u  Bosni  (cini  mi  se  da 
je  sad  pust):  Ozrcn  crkvu  nasred  Bosne  slavne.  Rj. 
—  2)  vrh  od  gore  izmegju  Crmnice  i  PaStrovida.  Rj. 

dzreti  se,  ozrem  se,  v.  r.  pf.  circumspicerc,  con- 
spicere,  oculos  defigere,  oculos  convcrtere  ad  aliquem, 
intueri,  contueri.  Stulli.  o-zreti  se.  ridi  obazreti  se, 
osvrnuti  se.  r.  impf.  ozirati  se.  —  kao  prost  glagol 
ne  dolazi.  isp.  zreti. 

Ozrinic-i,  Ozrinlc^ii,  m.  ein  Stamm  im  Montenegro. 
Rj.  plemc  u  Crnoj  Gori:   Brze   kupi    Ozrinice  Ijute. 


Ozrini(-ki 


—  950  — 


oiica 


Npj.  5,  358.  sa  umcfttutim  d  megju  zr  (isp.  zdreti  i 
zreti):  Neka  kupe  Ozdrinicc  Ijiite.  Npj.  5,  318. 
jcdun:  Pop  Luka  Ozdrinii?.  Npj.  5,  531. 

Ozrinii'kT,  adj.  voii  Ozrinidi:  Kad  vigjeie  Ubie 
(h'-iiti('ke.  Rj.  sio  pripada  Osriniaima. 

ozriiica,  /".  kad  se  5to  malo  ostavi,  n.  p.  voc'a  na 
drvetn,  die  Klcinheit,  minutiu.  Rj.  o-zrnica,  osn.  u 
zrno.  stu  malo  koliku  srno. 

6zruili  se,  nun  se,  v.  r.  pf.  n.  p.  pasulj  se  ved  u 
mahunama  ozrnio,  Korncr  belcomnien,  grana  con- 
cipio.  Rj.  o-zrniti  se,  zrnje  dobiti.  sa  znacenje  tal;o 
do:,  glagola  isp.  okonjiti  se.  v.  inipf.  zrniti  se. 

dziibina,  f.  vidi  zvakalica.  Rj.  o-zubina,  osn.  u  zub. 

ozfljrjnriti,*  rim,  c.  pf.  vidi  oairomaSiti.  Rj.  i  sj/w. 
ondjc.  o-ziiirjuriti,  zugjur*  (siromasaii)  postati.  drick- 
cijc  se  nc  tialazi  taj  glagol. 

ozviiiijaiije,  II.  verb,  od  ozvanjati,  koje  vidi. 

ozviinjati,  ozvanjam,  t'.  impf.  odjekirati  kao  svono. 
n  Sarajevii.  Dr.  (<j.  iSurmiu.  o-zvanjati,  osn.  it  zvoiio. 
govori  se  i  u  sjcv.  Hrr.  Ivekovic^. 

ozrati  sc,  oz6vem  se,  r.  r.  pf.  vidi  odzvati  se, 
odazvati  se.  c.  impf.  odazivati  se.  —  Kad  te  zovu, 
ozov"  se.  DPosl.  43. 

oza.ffriti,  grim,  v.  pf.  n.  p.  purenjak,  anscngen, 
amburo.  Rj.  o-zagriti.  kao  oze(5i  (vidi  ondje  i  syn.). 
v.  impf.  zagriti. 

ozaliti,  Ifm,  r.  pf.  bctraucrn,  lugeo.  Rj.  o-zaliti. 
vidi  ozalovati.  r.  impif.  zaliti  1.  Knezevi(5a  Krecka 
ozalise,  ozalise,  pa  ga  ukopaSe.  Npj.  4,  415.  U  go- 
dini  1807  tako  se  straSno  bio  ranio,  da  su  ga  svi 
bili  ohdili:  no  i  tu  mu  sreda  njegova  odr^i  zivot. 
MiloS  45.  Doeje  Avram,  da  osali  Sam  i  oplafie. 
JNIojs.  I.  23,  2." 

ozaldstiti,  ozalo.sfim,  i\  pf.  Rj.  o-zalostiti.  vidi  oza- 
lostiviti  (t  se).  r.  'impf.  zalostiti.  —  1)  betriiben,  do- 
lore  afficio,  contristo.  Rj.  koga,  uciniti  da  bude  za- 
lostan.  —  2)  sa  se,  refleks.  sich  betriiben,  contristor, 
dolore  angor.  Rj.  postati  zalostan.  vidi  i  onevese- 
liti  se,  sneveseliti,  osjetiti  se  3.  —  Kad  du  Isav  rijefii 
oca  svojega,  vriste  iza  glasa  i  ozalusti  se  veoma.  Mojs. 
I.  27,  34.  Ozalosti  se  David  sto  Gospod  ubi  Uzu. 
Sam.  II.  t;,  8. 

oziYlostiviti,  vTm,  v.  pf.  (u  Dubr.)  Rj.  o-2alosti- 
viti.  J)  vidi  o^alostiti.  Rj.  —  2)  ozalostiviti  se,  vTm 
se,  ridi  ozalostiti  se.  Rj. 

6zaIorati,  ozalujem,  ;'.  pf.  (st.)  i^idi  ozaliti.  Rj. 
o-zalovati.  r.  impf.  zalovati.  —  Te  mi  Petra  uko- 
paSe  dimno,  ukopaSe  i  ozalorase.  Npj.  4,  3(56. 

oziiriti,  ozarim,  v.  pf.  Rj.  o-zariti.  vidi  naiariti. 
V.  impf.  sSariti.  —  1)  anbrennen  (ton  Nesseln),  aduro: 
ozarila  me  kopriva.  Rj.  —  2)  sa  se,  refleks.  sich 
anbrennen,  aduror:  iiao  sam  bos  kroz  koprive,  te 
sam  .se  ozario.  Rj. 

ozdaba,  f.  (u  C.  G.)  vidi  a^daha.  Rj.  promije- 
nirsi  .<<e  a  na  o.  vidi  i  aidaja,  azdava;  i  u  a^dalia 
je  akc.  azdaha.  isp.  ala,  pozoj,  zmaj. 

ozdrij6biti,  ozdrijeKm,  v.  pf.  Rj.  o-zdrijebiti.  v. 
impf.  idrijebili.  —  1)  werfen  (von  der  Stute),  pa- 
rio  (de  eipta):  o^.drijebila  kobila  konja.  Rj.  —  Kako 
bi  (krilati  konj)  koju  kobilu  opasao,  on  bi  je  udario 
nogama  u  trbnh,  te  se  izjalovi  (da  ne  bi  ozdrijebila 
krilata  konja).  Npj.  2,  106  (VukV  —  2)  sa  se,  refleks. 
ein  Fallen  verfcn,  pario:  o^.drijebila  se  kobila.  Rj. 
znaci  sto  i  o^drijebiti  bez  naznativanja  objekta. 

6i(lrijeljc,  ».  —  1)  postava  na  oplecku,  das  Un- 
terfutter  am  Brusttheil  des  Frauenhemdes,  munimen 
interius  indusii  muliebris.  Rj.  —  2)  ridi  kolijer, 
jaka.  Rj.  vidi  i  ogrica,  ogrlica,  jadica.  —  Pa  usede 
5aru  bedeviju  .  .  .  ona  eiknu,  kako  zmija  Ijuta,  pak 
dovali  Ljuticu  Bogdana,  dohvati  ga  zubi  za  ozdrelje, 
nd'ri  .5njime  o  zemljicu  carnii.  N^)j.  2,  453.  —  Zna- 
cenje (korijenu)  koje  je  u  yrlo:  ?,drijelo,  oidrijelje. 
Koiijeni  55. 

ozcci,  of.Hem,  V.  pf.  anbrennen,  uduro.  Rj.  o^^edi. 


vidi  opedi,  opariti  1,  oprljiti,  oprziti,  opnljiti.  isp.  i 
ozagriti.  v.  impf.  i.ei\.  —  Snaha  polije  avekra  vrudim 
cijegjem  po  glavi;  kad  ga  cijegj  ozcic,  on  skoci  pa 
brze  bolje  glavii  zabode  u  snijeg.  Posl.  16.  Potajni 
ugljen  uajbolje  ozeze.  256.  Ozezen  kaSu  hladi.  DPosl. 
93.  su  se,  refleks.  Hi  puss.:  Ko  sc  jedan  put  oleze, 
i  na  hladno  pu§e.  (  .  .  .  kako  se  Arnautin  ozegao  pe- 
cenom  bundevom  .  .  .).  Posl.  153.  u  prenesc^iom  stnislu: 
Ako  li  uzmeS  puStenicu  .  .  .  diivaj  se  da  te  ne  oze^e 
onako  kao  sto  je  i  prvog  muza  ozegla.  Npr.  155. 

oz^dnjati,  njam,  oz«itliijoti,  dnim,  v.  pf.  Burst 
bckoinmen,  sitim  colligcre:  Podaj  bane,  jer  sam  ozed- 
njao.  Rj.  o-zednjati,  o-iednjeti,  zedan  postati.  vidi 
pozednjeti.  v.  impf.  ^ednjeti.  —  Dodaj  mene  vode  u 
maStrafu,  jer  sam  Turdiu  ozednio  IJuto.  Npj.  4,  96. 
Pii  pojasu  sablja  ozednjela,  pozeljela  krvi  od  junaka. 
4,  230.  Ozednjeh,  i  napojiste  me.  Mat.  25,  35. 

6zcg',  m.  Rj.  6-zeg.  is}}.  o^eci.  —  1)  vidi  vatralj. 
Rj.  vatralj,  die  Feuerschaufel,  batillum.  vidi  i  ma§a*, 
posipka.  kuhinska  lopata  (za  prcnosenjc  vatre).  — 
2)  I'-'churhacke,  pala  carbonibus  corradendis,  cf.  iiv 
rilo:  Ostade  mi  ozeg  na  ognjiStu.  Rj.  vidi  i  prljaca, 
ono  cim  se  razgrce  vatra  j)0  peci.  —  3)  (u  Hrv.) 
vidi  crepulja.  Rj.  i  syn.  ondje.  zemljan  sud  kao 
kakav  poklopac,  koji  se  ugrije  pa  se  njirn  pokrije 
hljeb  Hi  sto  drugo  sto  hoie  da  se  pece.  —  Zariti  po- 
gafiu,  posuti  je  vrucijem  pepelora,  pa  odmah  po  torn 
vrucijem  ozegom  potrljati.  Rj.  155a. 

dzegliiia,  f.  znak  koji  ostaje,  kad  se  sto  ozeze. 
ridi  ogorjeliua,  oprljotina.  —  Ako  se  ko  po  kozi 
ozeze  ognjem,  giiba  je,  izaSla  je  iz  ozegline  .  .  .  onda 
je  rana  od  toga  Sto  se  o2egao,  jer  je  poziljak  od 
ozegline.  Mojs.  III.  13,  25.  28. 

6zcDba,  /'.  (u  Boci)  vidi  ienidba:  A  ja  imam  sina 
na  ozenbu.  Rj.  vidi  i  zenba.  o-zenba.  isp.  ozeniti 
(se).  rijeii  s  takim  iiast.  kod  berba. 

ozfeiiiti,  6zenTm,  v.  pf.  Rj.  o-ieniti.  v.  impf.  ze- 
niti  (i  se").  —  1)  (einen  Jiingling)  rerheiraten,  verehe- 
lichen,  marito,  do  nxorem.  Rj.  n.  p.  otac  ozenio 
sina  kcerjti  susjedorom  (a  kcer  udao  za  sina  susje- 
dova):  Car  njega  (najmladjega  sina)  ozeni  gjeeojkom 
koju  je  sebi  izabrao.  Npr.  10.  Mati  rfa  ozeni  iz  zemlje 
Misirske.  Mojs.  I.  21,  21.  —  U  Vidinu  (a  mo^e  biti 
po  svoj  Bugar.skoj)  kazu  ozeniti  djerojku,  t.  j.  udati 
je:  o^enila  sam  derku.  Rj.  —  2)  sa  se,  refleks.  hei- 
rathen,  eine  Frau  nehmen,  duco  u.vorem.  Rj.  —  Zet, 
2)  sestrin  muz.  U  naa  je  zet  svoj  porodici  od  koje 
se  ko  ozeni.  Rj.  208b.  (ikovao  se  (kad  se  ko  rgjavo 
ozeni).  Rj.  454a.  Pirovati  se,  udati  se  ili  ozeniti  se. 
Rj.  502a.  Uzcti  djerojku.  Rj.  773b  (ozeniti  se  njome). 
Ja  se  hocu  ozeniti  za  nju.  HNpj.  2,  64  (za  nju  di- 
jidekt.  inj.  njome?).  Da  de  mene  za  Ijubu  uzeti, 
drugom  s'  na  me  ozeniti  ne  w.  4,  170  (ozenicsi  se 
mnom  ne  cc  se  jos  i  drugom  ozeniti).  Gjuragj  Sken- 
derbeg  bijaSe  ozcnjen  Andronikom  .  .  .  Stefan  otide 
u  Dalmaciju,  i  oiidje  se  ozeni  od  roda  aranitskoga 
gospogjom  Angjelinom.  DM.  103. 

oiitak,  ozdtka,  m.  id  quod  ultimo  loco  exprimitur 
(de  lacte,  aUisque  liqiioribus).  Btulli.  o-zetak,  07io  sto 
se  ozme,  iscijedi  rukama  iz  cega,  n.  ^>.  iz  limuna. 
za  postanje  isp.  ozeti.  —  za  oblicje  isp.  poddtak. 

dzeti,  oXmeni,  v.  pf.  (u  Dubr.)  iscijediti  rukama, 
n.  p.  limun,  dir,  auspressn,  c.rjiritno.  Rj.  o-zeti.  v. 
impf.  oiiiiiati.  —  Preieti,  po  drngi  put  o~cti.  Rj. 
571a.  Uzmi  travu  .  .  .  pomazi  raue  sinu  i  dobro 
truvu  o:mi  da  mu  od  nje  sok  u  ranu  uljeze.  Npr, 
113.  Ozeo  mu  je  gubicu.  DPosl.  93. 

izgjeldija,*  f.  vidi  dobrodosnica :  DadoSe  mu  tridest 
ozgjeldija,  ozgjeldija  i  dobrodoSniea.  Rj.  vidi  i  hoz- 
gjeldija. 

6zi(-a,  f.  (pi.  gen.  TiiiTcJi)  (po  jugozap.  kraj.1  der 
Li'iffd,  cochlear,  cf.  lazica,  zlica:  Na  siuiju  dva  od 
zlata  Sana,  a  u  njima  dvanaest  ou'ca.  Kj.  ridi  i  lo- 
zica  (gdjc  vidi  i  postanje),   kasika.    —  Kad  .bude  na 


oiicar 


951  — 


oiiitifi 


irpezu,  gosixidaru,  iiemoj  iziiositi  iii  o:ii:c  iii  iioza, 
iiego  onako  neka  car  jede  nikama.  Npr.  2;{"2.  Zalairat' 
jiraziiom  uzicom.  DPosl.  loi.  Xa  kucuome  piajrii 
sretne  svekrva  svoju  nevjestu  i  zalozi  jc  tri  piita 
incdom  iz  ozicc  ...  pa  joj  iznenada  ozicu  turi  u  nutct. 
Kov.  81. 

6zii-ar,  m.  der  Ldff'elmacher,  confeetor  eochlearium. 
Kj.  Iciiji  qradi  ozice. 

uzicujak,  vi.  (u  Crmn.)  gdje  stoje  ozice,  das  Lo/fel- 
hlcch,  lamina  sercandif:  cuchlearihtis.  Rj. 

oziljnk,  oziljka,  m.  (u  Baninji)  die  Narhe,  cicatrix. 
Rj.  uno  MJeiito  gdje  je  rana  zaraula,  vidi  poziljak  2, 
nbzivak.  —  o-ziljak,  po-ziljak  (osn.  u  zila).  Osn.  291. 

6zinitinjc,  n.  das  Ausjiressen,  expressio.  Rj.  verb. 
od  ozimati.  radiija  Vojom  tko  ozimlje  sto,  n.  p.  limun. 

uzimati,  ftzimljcm,  v.  impf.  (u  Diibr.)  auspressen, 
i.rprimo.  Rj.  o-ziiiiati,  n.  p.  limun.  r.  impf.  2>rosti 
zeti  (zmem).  v.  pf.  ozeti.  —  Prezimati,  jio  drugi  put 
uHmati.  Rj.  f)71a. 

oziriti,  o?.ivim,  r.  pf.  Icbcndig  machen,  ririfico. 
Rj.  o-^iviti  kvga,  dati  nut  iirot,  pofraiiti  g<t  u  zirot. 
isp.  proziviti.  c.  impf.  ozivljavati,  ozivljivali.  Gjevojka 
koja  nije  rojyena  od  oca  i  majke,  uego  je  nacinile 
vile  .  .  .  rjetar  je  ozirio,  rosa  je  podojila.  Npr.  103. 
Baba  naijye  ua  ajevojku  bez  glave  .  .  .  stane  brati 
nekakovijeh  trava  i  ozirije.  261.  Onaj  koji  je  podigao 
Hrista  iz  mrtvijeh  oHvljece  i  vasa  smrtria  tjclesa 
Duhom  scojijem  koji  zivi  u  vama.  Rim.  8,  11  (ozi- 
vljede  grijeskom  mj.  oXivic'e;  ricificahit,  wird  lebendig 
machen).  Govori  Jelisije  zeni  kojoj  sina  porrati  u 
sivot  .  .  .  zena.  kojoj  je  sina  ozicio,  stade  moliti  cara. 
Car.  I.  8,  5.  Ako  progjem  u  tuzi,  ti  ces  me  (Gospode!) 
o'ziviti.  Ps.  138,  7. 

ozivjeti,  o^iv^m,  >\  pf.  uieder  auflehen,  revivisco. 
Ej.  o-Xivjeti,  ;(  zii-ot  se  porratiti.  v.  impf.  zivjeti.  — 
Posu  je  (gjevojku)  onijem  prahom  od  repova  konj- 
skijeh,  te  ona  ozivljc  u  oni  cas.  Npr.  132  (ozivije^jo 
jiizHom  gororu  mj.  ozivje).   Zadunii  put  oiiijeh  oka- 


monjenijeli  Ijiidi,  te  svi  na  jedanak  osiVjcse.  221.  Ali 
kad  mu  kazase  svo  rijeci  Josifove  .  .  .  tada  ozivje  diih 
Jakova  oca  ujihova.  Mojs.   I.  45,  27. 

ozi^ljiivanjc,  n.  das  Bclehcn,  animutiu.  Rj.  verb, 
od  ozivljavati.  radnja  kojom  tko  ozivljava  sto. 

ozivljilvati,  oiivljavam,  v.  impf.  belcben,  aninio, 
vivifico:  Sunce  nas  grije  i  ozivljava.  Rj.  o-?>ivljavati 
sto,  davati  mu  zivot.  vidi  o^ivljivati.  v.  pf.  o?,iviti.  — 
Zakoii  Diihd  koji  ozivljava  u  Hristu  Lsusu,  oproslio 
me  je  od  zakona  grjehovnoga.  Rim.  8,  2.  Ti  si  sam 
Gospod ;  ti  si  stvorio  nebo  .  .  .  i  ti  ozivljavas  sve  to. 
Nem.  9,  U.  U  nevolji  mojoj  tje.^i  me  sto  me  rijec  tvoja 
oHvljava.  Ps.  119,  bU.  Postovanje  slarina  koji  su  nam 
ostavili   spoinene   koji  .««  nas  ozivljavuU.   Pom.  120. 

ozivljivaiijc,  n.  vidi  o^.ivljavanje.  Rj. 

oiivljivati,  ozivljujem,  v.  impf.  vidi  ozivljavati. 
Ej.  o-zivljivati  sto,  davati  mu  iivvt.  v.  pf.  oziviti.  — 
Zapovijedam  ti  pred  Bogom  koji  sve  ozivljiije.  Tim. 
I.  6,  13.  Ja  ubijam  i  ozivljujem.  Mojs.  V.  32,  39. 
Ozivljujuci  dull  saijernijeh  i  ozivljujuci  srce  skruSe- 
iiijeh.  Is.  57,  15. 

uzuciti,  Sim,  v.  pf.  n.  p.  ribu,  vergdllen,  fcl  rjtm- 
perc.  Rj.  o-zuciti.  drukcije  se  ne  rutlazi  taj  glagol. 
isp.  zu(5. 

6ziijak,  ozujka,  m.  (u  Dubr.)  vidi  laiak.  Ej.  treci 
mjcsec  u  godini,  Martius.  vidi  i  marac,  marac,  marat, 
mare.  —  Naviikao  si  se  haljina  kako  ozujak  mjeSina. 
DPosl.  70.  Ozujak  na  petnaest.  93.  —  postanjc  kod 
lazak. 

ozilliti,  6zulim,  V.  pf.  (u  C.  G.)  vidi  oguliti  (n.  p. 
drvo).  Rj.  o-zuliti.  glas  g  pretvorio  se  u  i.  is}'.  Ko- 
rijeni  tjo.  r.  impf.  ziiliti,  guliti. 

ozAIjati,  Ijam,  v.  pf.  (u  Srij.)  n.  p.  gumno,  6c- 
hacken,  sarrio.  Rj.  o-zuljati.  v.  impf.  zuljati  (n.  p. 
gumno,  t.  j.  motikom  kresati  travu  po  njemu). 

ozAtiti,  o^ufim,  r.  pf.  gelb  fdrben,  colore  gilvo 
(lutco)  imbuo:  Rj  o-zutiti,  zutom  bojom  obojiti.  v. 
impf.  zutiti. 


POPRAVCI  DOSAI)  <>I'AZKM1I  IMKilMESARA. 


Slrana       vrsta 

15a  ozgo  41  vidi  apostolstvo  popravi  vidi  apjtstolstvo 

25b      „     38  Kad  na  seosku  popr.  Kad  l;o  iia  seosku 

2Ga  o:do  26  bade«ovo  popr.  bade»(Ovo 

26b  Kiulrljica  popr.  badrljica 

26b  ozgo  45  od  ko^e  i  popr.  od  ko^-e  s 

30b      .     20  blata  poi^r.  Blata 

39a  bavflj  avflj  popr.  biivflj  iivflj 

39b  ozgo  23  dinarina  popr.  dimariua 

52a  bijcsaii  (bijesiiT)  popr.  (bijesm) 

55a  osdo  16  radja  p>opr.  rad/ija 

57b  ozgo  4  pucajadi  popr.  pueajwdi 

59a      „     14  i  15  b'ij'aJe,  bijasmo  jiopr.  bijaSe,  byasmo 

65a  •  „     32  od  koga  su  narodili  popr.  an  se 

74a  ozdo  13  koji  bhirfi  popr.  koji  bliifi 

75a      „     21  viacao  jiopr.  vracao 

90a      „     9  iia  popr.  iza, 

92b  iza  rijeci  bradati  dodnj  bri^datiti,  tim,  v.  impf. 

pubescere  genis.  8tulli.  postajaii  bradat.  v. 

pf.  obradatiti 
97a  ozdo  6  brava.  168  popr.  brava.  Npr.  168 
99b  brScati  se  popr.  br^cati  so 
Kllb  ozdo     9  Npj.  Bela  impr.  Npj.  1,  XIII.  Bela 
104b  ozgo  22  liarog  popr.  ^arog 
104b  ozdo  1  Bcrnarda  ^wjjr.  Brnarda 
105a      _     28  kozi  briiastoj  2>opr.  br>yastoj 
108b  brundilti  pojrr.  biundati 
108b  brviiia  popr.  brviiia 
116b  ozdo  19  A'uli  popr.  buW 
119b  bArad  popr.  bftrad 
119b  bAreznjak  popr.  bArcznjak 
120b  ozgo     1  barmutica  jjopr.  bi(rmutiea 
121a  biisati  se  doduj  brisam  se 
121b  bAskanje  popr.  hUskanje 
125b  eer6vnjai'a  popr.  cer6viijafa 
126a  ozgo  41  parvo  2)opr.  pravo 
126b     „     35  cii'ati  jjoy;r.  eicati 
127b     ,     15  iz^jubi  popr.  iz^ubi 
130a  fTlj,  loe.  cj'lju  popr.  c/lju 
161b  ozgo  8  tuhak  popr.  tabak 
166a     „     20  koni  popr.  koiu 

178a  iza  rijeCi  ciirida   dodaj    fiividilo,  n.  Mjade 

koje  hode  sve  da  <^uje  i  vidi.  u  Kostajnici. 

M.  KrkljuS.  cu-vidilo,  prroj  poll  osn.  u  cuti 

drugoj  u  vidjeti.    isp.  Cuvida,  cuvida 

186b  ozgo     2    Rj.'    Filrber-KnOterich   2>op>'-    Rj-^   — 

2)  Fiirber-KnOterich 
.  192b  ozdo  3  pokojnice  popr.  pokajnice 


Slrana         vrsta 

2091i  ozgo  2  Dug  i  dijel  pojjr.  Dugi  dijel 

2121)  Diniglii  popr.  diiiia^Ia 

2271)  dobrotski  popjr.  Dubrutski 

237b  ozdo  2  dokoturarati  popr.  dokoturati 

246a      „     23  dopuStenje,  iscjeljenje,  odabranje  poj^r. 

dopu.Henje,  iscjeljenje,  odabranje 
253a  ozgo  16  glas  k  piopr.  glas  /( 
2()9a  ozdo  23  eiectus  popr.  erectus 
286b  ozgo  31  pntanja  popr.  pittanja 
294a  fdrmaliiust  popr.  formAlnO.st 
318a  ozdo  24  ognjilano  popr.  ogujilaca 
358b      „       3  tiugm.   giizicetina,   guziua   piopr.   guzi- 

fetina,  guzicj'na 
360a      „     43  d  pred  i  pretvara  se  u  gj  popr.  d  pred 

i  slijcva  se  s  njim  u  gj 
400b      „     26  kojom  se  io  inadi  ijopr.  kojoni  se  iko 

inadi 
433b      „     35  onaj  najbolji  ili  ono  najbolje,  za  kojega 
ili   za  sto   se  kaze  da  je  po  izboru  popr. 
ili  za  Icojc  se  ka2e 
457b      „     37    jezika     indoevropejskib    popr.     indo- 

evropskih 
469b  iza  rijeci  jaloraii  dodaj  J3iI6vac,  jalov.ica,  m. 
castrafor.  u  Bosui.  Dr.  Gj.  Surmin.  iovjek 
koji  po  zanatu  si'om  jalovi  volove  ili  konje. 
vidi  jalovan,  i  syn.  ondje. 
472a  ozgo  9  od  dblikajVio  postadoSe  ostali  ohWci  pojir. 

od  oblika  jaoh 
488a      «      12  vidi  i  jorgovau  po2)r.  vidi  i  jargovan 
493b      .,     26  Kivepa  j^opr.  BiYeps 
513a  kauctiiii  dodcij  kapetSna 
528a  kod  kiseiije  dodaj  —  2)  stunje  koje  biva  kad 

kisi  (dazdi). 
623b  ozdo  10  li  stoji  povise  kao  pod  A  2>opr.  li  stoji 

kao  2)0  vise  pod  A 
625a  ozgo  27  kvasca  ferii-ejskoga  po]^:  farisejakoga 
625b      „     38  vojskom  popr.  s  vojskom 
746a      „     23  u  kudM  2)02)r.  u  kiicj 
822a  ozdo  9.  ist.  popr.  itd. 
843b  obeTsteroy,  obersteroviea,  obersterski  2>opr- 

obrsterov,  obrstcrovit-a,  obrsterski 
844b  ozdo  14  prodierati  popr.  proiderati 
897a  ozgo  19  sahranila  popr.  «ahranila 
901b  SpatskT  2}opr.  6iiatski 
909b  o^f^o  26  obljiivotina  2)opr.  bljuvotina 
913b      „     31  h   se   promijeuilo  po2)r.  o   se   promije- 
nilo 


0II^Ull^o  9k:.v^  I  •  juu  i.  o'" 


PLEASE  DO  NOT  REMOVE 
CARDS  OR  SLIPS  FROM  THIS  POCKET 

UNIVERSITY  OF  TORONTO  LIBRARY 


PG      Ivekovic,  Franjo 

1374.  Rje^nik  hrvatskoga  jezika 

"•'      FOR  USE  IN 


LIBRARY  ONLY 


^^ 


M